MAT 1:1 Ari yokamai Yesu Kirisito awama yokamai kanom i epe. Yesu yaromi Dawiri gauwom moingoro te Dawiri Aparam gauwom moime.
MAT 1:2 Aisaki nem Aparam te Yakopo nem Aisaki te Yura yaromi ama emerom nenom Yakopo
MAT 1:3 te Peresi te Sara nenom Yura te yai surai manom Tema te Esaron nem Peresi te Uram nem Esaron
MAT 1:4 te Aminara nem Uram te Nason nem Aminara te Saramon nem Nason
MAT 1:5 te Boasi nem Saramon te Boasi mam Reiapo te Opeti nem Boasi te Opeti mam Ruti te Yesi nem Ofeti
MAT 1:6 te kiapanom bei erongua yai ori Dawiri nem Yesi te Soromon nem Dawiri te Soromon mam koma Uraia efem biyai moinguai
MAT 1:7 te Riapoam nem Soromon te Afaisa nem Riapoam te Asa nem Afaisa
MAT 1:8 te Yosafa nem Asa te Yoram nem Yosafa te Usaia nem Yoram
MAT 1:9 te Yotam nem Usaia te Easi nem Yotam te Esekaiya nem Easi
MAT 1:10 te Manasa nem Esekaiya te Emon nem Manasa te Yosaia nem Emon
MAT 1:11 te Yekonaia yaromi ama emerom nenom Yosaia. Yekonaia te emerom moinga kakom tei Bapiron ari fure Isirae ari kura boire Isirae ari endire fu Bapiron ari kei faingi tei fime.
MAT 1:12 Isirae ari yokamai fu Bapiron fure kan iki moinga ena Siatie nem Yekonaia te Serapape nem Siatie
MAT 1:13 te Apiu nem Serapape te Eraiakim nem Apiu te Eso nem Eraiakim
MAT 1:14 te Satoki nem Eso te Eki nem Saroki te Eriyu nem Eki
MAT 1:15 te Eriesa nem Eriyu te Matan nem Eriesa te Yakopo nem Matan te Yosefe nem Yakopo.
MAT 1:16 Yosefe oparomi Maria wiom biyai moingoro Yesu kui nome. Koma ka mapunom “Mesia yai uname,” dungua ena yokamai “Gan i Mesia moime,” epe dime.
MAT 1:17 Ena Aparam ariyoma moi winga ure Dawiri moingui tei fuka dinga ariyoma okonom koro koro muruwo te kaunom suwo suwo. Te Dawiri ariyoma muruwo moi winga ure kakom i yokamai kan iki Bapiron fainga fuka dinga ariyoma okonom koro koro muruwo te kaunom suwo suwo. Te kakom i Bapiron iki kan fainga moi winga ure Mesia kui nongua kakom i fuka dungua ariyoma okonom koro koro muruwo te kaunom suwo suwo.
MAT 1:18 Yesu Kirisito kui engua kam i epe. Yokamai Yesu mam Maria Yosefe nou koi ei teingoro moime. Te surai kau eikeipikoro Maria oparomi kanongua Murom Sumuna miriyomdi si di tongoro gan moime.
MAT 1:19 Maria nou koi teinga yai Yosefe yaromi yai nokapu wom moinguairai “Maria bei gai goi tekenaye,” di fire ena iran i “Ari kankenaingero Maria awi dowaye,” di fime.
MAT 1:20 Yosefe epe ka di fi moingoro kuwan kanongua Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta uro di tome, “Dawiri ariyom Yosefeyo gan i opai miriyomdi fuka dungua i Murom Sumuna bei moiro tongoro ena ‘Maria inaiye,’ epe duwangai kuri fikeyo!
MAT 1:21 Ena opai wam kui nowangore yaromi ariyoma bianom fanangua kore de erowangua iran ne gan i kam ‘Yesuye,’ diro,” nuwi kokonan gan di tome.
MAT 1:22 Komari Ari Wanopanom di tongoro kam mapunom yai boime. Epenai tai ta muruwo epe beingoro kam mapunom mukom faimie.
MAT 1:23 Komari kam mapunom yai epe boime, “Yai kau eikengua oparom gan miriyomdi moiro wam kui nowangoro yaromi kam Emanue enaime,” boime. Gan kam mapunom i epe: Yai Gumam nonon ama moipunie.
MAT 1:24 Ena Yosefe wi fairo ariro Ari Wanopanom nuwi kokonan gan di tonguamere epe beiro Maria iro moime.
MAT 1:25 Te Yosefe Maria yo morom kiapam bei moingoro wam kui nome. Kui nongoro “Gan i kam Yesuye,” diro kam eme.
MAT 2:1 Eroti kiapanom bengua yai ori moingua kakom i Maria wam Yesu Beterem iki birom ori kei faingi tei kui nome. Te Beterem i Yura ari ikinom akainom suna tei dume. Maria wam kui nongoro ena okome kui mokome mapunom finga ari aro moko ungui koro ime moinga ma dere u Yerusarem ure
MAT 2:2 “Gan i okome Yura ari kiapanom beiro yai ori morangua yaromi amai kui nome? No yokamai kei faipungi moiro yaromi kui nongua kuimokome koingua kanere ‘Furo kam akire di towapune’ diro upune,” ka epe dingoro
MAT 2:3 kiapanom bengua yai ori Eroti ka i firo niki de fire gam nouro dungoro te ari yai opai Yerusarem tei moinga muruwo ama ganom nouro dime.
MAT 2:4 Ena Eroti yaromi Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari u boire “Ure kuku boiyo” di erere winga “Mesia yaromi amai kui nowame?” dire mina wako erongoro
MAT 2:5 “Mesia yaromi Yuria ari ikinom akainom Beterem akai kui nowame. Ka mapunom yai ka epe boingua firo!
MAT 2:6 ‘Beterem ari yo, ne Yura akainom suna tei moingai te epena Yura ari suwo yai ori moingoro okome ne Beterem ari yai ori wom moraime. Ne yokama moingi suna tei yai ori ta fuka diro ena na arinama Yura ari kiapanom bei morame,’ epe boime,” di teime.
MAT 2:7 Ena iran Eroti ari kui mokome finga yokamai u boire “Nenen mora wiyo,” u boi erere winga “Tora kakom kui mokome i fuka dume,” diro mina wako erere yokamai kanom fire
MAT 2:8 ena yaromi ari yokamai ewi Beterem akai dero “Ne yokama fure nokapu kanere gan i imari deiyo! Imari dere ka di mari de naro. Na fika ama furo kam akire di towaiye,” di erongoro
MAT 2:9 kam firo fime. Te fure kui mokome tokoi kaningoro koma yokamai aro moko ungui koro ime moingi kaningairai kui mokome u koma koma fure gan ikai moingua ikom birom kopu tei de moingoro
MAT 2:10 ari yokamai kui mokome kanere denom minom mun ori wom fire
MAT 2:11 ena iki ikai fure gan te mam Maria kanere kaunom gurom boire kam akire di tere ena gai iro finga di boire guwai gai nokapu epe teime: kongo gol te eri arom kipom sungua kuwanom te nuwi kipom sungua teime.
MAT 2:12 Ena kuwandi Yai Gumam ari yokamai ka di erere “Ne yokamai inako dere Eroti moingui tei kiyo,” di erongoro yokamai kon ta dungui tei fure ikinomdi fime.
MAT 2:13 Ari yokamai fu deingoro Yosefe kuwan kanonguai Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta uro “Epena arire gan te mam endire Isipi man tei tongi fo. Ena ne Isipi tei moingoro te okome na ‘Yura akai fo,’ di erowaye. Epena Eroti gan wandou uro ‘Si goraye,’ diro bemie,” di tongoro
MAT 2:14 ena Yosefe giruwangua kakom ariro gan te mam endiro ena Isipi fure tei moingoro okome Eroti mora goime.
MAT 2:15 Komari Ari Wanopanom di tongoro te ka mapunom yai boingua epena tai epe beingoro ka mapunom i mukom faimie. Ka mapunom yaromi epe boime, “Na wanam Isipi akai tei moingua u boikoro ume,” epe boime.
MAT 2:16 Ena Yesu nem mam Isipi yo moingi ena ari kui mokome mapunom finga yokamai Eroti gumam bawingoro yaromi dem miriyom eriyom mokore ena ari suwo koropane ewi Beterem akai teina koro koro tei dere, “Ne yokamai fure gan gawo noniki suraiye i dekenainga muruwo ei goiyo,” di erome. Koma Eroti yaromi ari kui mokome mapunom finga yokamai “Tora kakom kui mokome fuka dume?” diro mina wako erere ka i fire iran epena epe beme.
MAT 2:17 Ena epe bengoro komari ka mapunom yai Yeremaia boingua epena mukom faimie. Yaromi epe boime,
MAT 2:18 “Oparomi Rama akai moingui tei kai ori au diro meingoro yokamai fime. Reisa oparomi gama muruwo goingoro oparomi kai mei erongua ari yokamai bei wira duwainga faikeme,” epe boime.
MAT 2:19 Ena okome Eroti mora goingoro Yosefe Isipi akai moire kuwan kanongua Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta ure
MAT 2:20 “Yaromi koma ‘Ne yokamai fure gan si goiyo,’ dungua yaromi epena mora goime. Ena ne arire gan te mam endire Isirae man tei fo!” di tongoro
MAT 2:21 iran Yosefe arire gan te mam endire Isirae man tei fume.
MAT 2:22 Yaromi Isirae mansinom ure “Eroti wam Akereya epena Yura ari kiapanom bengua yai ori moimia,” ka dinga fire kuri firo “Akai tei kei fanapunga kuri fiye,” diro moingua te kuwandi Yai Gumam ka di tongoro iran Yosefe Gariri akai suna tei furo
MAT 2:23 iki birom ori ta kei faingi kam Nasareti dingi tei fure fai moime. Yaromi epe bengoro ka mapunom ari koma “Ari yokamai ‘Yaromi Nasarini yai moime,’ duwaimie” dinga epena ari “Ka i kawom,” dime.
MAT 3:1 Okome Yoane yaromi nuwi bui erongua yai u Yuria ari moikeinga akaiyom uro moiro ka di mari dere
MAT 3:2 “Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i teina ungoro ena iran ne yokamai bianom ma dere nomane si awa teiyo,” epe dume.
MAT 3:3 Komariki Yai Gumam di tongoro te kam mapunom yai Aisaiya di mari dongoro te epena Yoane yaromi ungua ka mapunom mukom faime. Ka mapunom yaromi epe dire, Ari moikeinga akaiyomdi tei yai ta moiro u boiro “Ari Wanopanom konom kenom beiyo. Te yaromi konom bei yo teiyo,” u boime, ka mapunom yaromi epe dume.
MAT 3:4 Yoane yaromi non kame wiyom gai wareinga fire te non gam goyomdi dero te siname gai nere te ipa dum ekoi koi moinga nurom ire nome.
MAT 3:5 Ena Yerusarem ari te Yuria ari muruwo te ari Yoran nuwi teina moinga yokamai muruwo u Yoane moingui tei ure
MAT 3:6 ena bianom faingua di mari de teingoro Yoane yaromi Yoran nuwi tei bui erome.
MAT 3:7 Te ari Mose ka di guwo dungua kam i gore dinga yokamai munmane i kam Feresi te Sarusi u Yoane moingui tei ure “Yaromi nuwi bui norowame,” diro wingoro Yoane kanongua “Onopa yokamai moingamere epe ne yokamai moinga ena Yai Gumam kura kam di norowangua kakom i teina ungoro ena ne yokamai Yai Gumam kura kam duwangua tongi naimo? Nemane. Ne yokamai nomane si awa tekeime.
MAT 3:8 Ena ne yokamai bianom ma dere nomanenom si awa towainga iran si awa teinga mapunom nokapu beiyo. Ne yokama epe benaingere ena Yai Gumam kura kam di erekename.
MAT 3:9 Te ne yokamai ‘Aparam yaromi nonon awanom moingoro iran Yai Gumam kura kam di norekenamie,’ di fikeiyo. Tora bengoro epe di fikenaime? ‘Yai Gumam kongo dunguirai ire Aparam gama bei enamie,’ di ereye. Te Yai Gumam nen towane ‘Nenen Aparam gama moime,’ duwame.
MAT 3:10 Epena eri dunguamere epe ne yokamai moinga ena ari eri i di mapunomdi gerowaime. Eri muruwo mukom nokapu koikengua ari gere ire fiasi e dongua deime.
MAT 3:11 Te ne yokamai bianom ma dere nomanenom si awa towaingoro ena na nuwi bui erowaiye. Te yai ta na mounamdi unangua yaromi kokonan ori benanguai epe: Yaromi Murom Sumuna yoporam boingua te e dongua si di erowamie. Te yaromi yai ori moinguairai te na yai gawo moiye. Na yai gawo moiro yaromi kauwom tou okonamdi ire naika faikename.
MAT 3:12 Yaromi di kendi okomdi akoro ure ena kui morom muruwo bei dowangua te kui mukom iro furo kui iki ikai eire kui morom iro e dongua garangua goukenamie. Mora,” Yoane epe di erome.
MAT 3:13 Kakom i Yesu Gariri man tei ma dere Yoran nuwi uro Yoane moingui tei furo “Yoane nuwi bui narowame,” diro fungoro
MAT 3:14 te Yoane yaromi “Tora bengoro ne na moiki tei ungoro na nuwi bui erowaye! I faikeme. Ne nuwi bui narowanie. Ena ne nomane awa to,” di tongoro
MAT 3:15 “E e, epena na dikamere ne epe beyo. Nonon epe beire Yai Gumam yo tongua mapunom muruwo dourom borapune,” di tongoro iran Yoane Yesu kam gore di tome.
MAT 3:16 Ena Yoane nuwi mora bui tongoro Yesu yaromi nuwiri tei ma dero moko ungoro kamun giram koingoro ena Yai Gumam Murom Sumuna ako sunguamere kapu kunuma epe mere Yesu kanunguai te Murom Sumuna u Yesu moingui tei ungoro
MAT 3:17 ena ka ta kamundi u boiro “Yaromi na wanam moingoro na mun fi tere te na denam minam ama mun fi teye,” u boime.
MAT 4:1 Boromdi i Murom Sumuna Yesu akiro fu ari moikeinga akaiyom tei fungoro Satan yaromi u Yesu moingui tei uro ka kea ei tome.
MAT 4:2 Ena Yesu kua kopuna moi tongua aro kakom 40 te kama kakom 40 fungoro ena meran goingoro
MAT 4:3 ena ka kea ei tongua yaromi Yesu moingui tei ure “Ne Yai Gumam wam moranga ne kongo dunguai ire di erongore ena kua u mari name,” di tongoro
MAT 4:4 te “Ka mapunom epe dume, ‘Kua towane ari nowainga nokapu moikenaime. Te Yai Gumam ka muruwo giramdi ungua ari firo nowainga yokamai nokapu moraime,’ ka mapunom epe dume,” Yesu epe di tome.
MAT 4:5 Di tongoro ena Satan yaromi Yesu akiro iki birom ori yo tongua Yerusarem tei furo te fi mun ei teinga ikiwori birom kopu iwa de tero
MAT 4:6 “Ne Yai Gumam wam moranga ne ure ako mangi suwo! Ka mapunom epe dume, ‘Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai di de erowangoro ena yokamai okonomdi ne ganum akonaingore iran kongo ne kaunumdi koi boikenanie,’ ka mapunom epe dume,” di tongoro
MAT 4:7 “Ka mapunom ama dumia, ‘Ari Wanopanom i ne Yai Gumanum moimie. Ena iran ne “Yai Gumam yo, ne epe bei naro,” yo epe dikeyo,’ ama dumie,” Yesu di tome.
MAT 4:8 Di tongoro ena Satan yaromi Yesu tokoi akire kopu mokongui iwa fure ena ari mansinomdi moinga muruwo te ari yoporanom boinga muruwo te ari yokamai taikan ako neinga tarom muruwo opom di tero
MAT 4:9 “Ne kaunum gurom boire te na kanam akire di towangere ena tai i muruwo erowaikoro ena ne tai i muruwo kiapam benane,” di tongoro
MAT 4:10 “Satanyo, ne fakai fo. Ka mapunom dumia, ‘Ne Yai Wanopanum kam akire do. Yaromi ne Yai Gumanum moingua ena ne yaromi kokonanom towane bei teyo!’ epe dume,” di tome.
MAT 4:11 Ena iran Satan yaromi Yesu moingui tei ma dongoro te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ure Yesu akire di teime.
MAT 4:12 Okome ari yokamai bei moiro Yoane yaromi akiro furo kan si teingoro Yesu firo ma dere Gariri man tei furo
MAT 4:13 ena Yesu furo “Nasareti kei faingi tei fairo moikenaiye,” diro ma dere furo iki birom Kapanem ori fai moime. Te Kapanem i nuwi dian tei dungui te nuwi dian i kam Gariri te Kapanem i suna Sepuran akai te Nafarai akai dume.
MAT 4:14 Yesu yaromi epe bengoro ka mapunom yai Aisaiya koma ka dungoro epena ka i mukom faimie. Yaromi epe dume,
MAT 4:15 “Sepuran akai moingi ne yokamai te Nafarai akai moingi ne yokamai te ari teina kon mori u nuwi dian fungua moingi ne yokamai te ari Yoran nuwi koro moingi ne yokamai te ari nen ta Gariri moingi ne yokamai
MAT 4:16 ena ne yokamai muruwo si boingua ori akaiyom moiro ena okome kewa ori dongua kanaime. Te ne yokamai muruwo ari goinga mansinom tei moiro ena okome kewa i dowame,” ka mapunom yaromi ka epe dume.
MAT 4:17 Ena epena kakom Yesu ka di mari dero, “Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i teina ungoro iran ne yokamai nomanenom si awa teiyo!” epe di erome.
MAT 4:18 Yesu nuwi dian i kam Gariri dingi bunamdi yaromi wanero auwom emerom surai ekanumie. Yai ta i kam Saimon te yaromi kam ta Pita ama dinga, te yaromi emerom Enduru ama moime. Yokamai surai nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwiri dere te nuwi kapu wan doure suware kokonan beipikoro
MAT 4:19 Yesu “Ne surai ure na mounamdi wiro. Unapika ena nuwi kapu ipikamere epe na kanam dikai fire di mari dere ari yai opai endinapire,” di erongoro ena
MAT 4:20 yai surai nuwi kapu singa gaiyom kene kene eire nuwi kopare eire ma dere Yesu mouwomdi fipire.
MAT 4:21 Yesu yaromi nuwi dian koro wan furo auwom emerom surai ama ekanume. Yai ta i kam Yemesi te emerom Yoane ama moime. Surai nenom Sepeti. Ena yai suraiye nuwi kopare moingi tei nuwi kapu singa gaiyom bei kun dai moingoro te Yesu yai surai “Wiro,” di erongoro
MAT 4:22 ena yai surai kene kene eire nuwi kopare te nenom moingui tei ma de tere fure Yesu mouwomdi fipire.
MAT 4:23 Ena Yesu Gariri man man wan fure ka mapunom nuwi si ereinga ikom munmane ikai furo ari ka nuwi si erero te Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua gunom kam i ama di mari de erere te ari nupi fainga te ganomdi tai mapunom mapunom gainga bei nokapu de erome.
MAT 4:24 Yaromi kam wayom Siria mansinom koro koro fungoro ena iran ari yokamai nupi mapunom mapunom faingua te ganom kipi ori kaingua endiro wingoro te ari murom niki dongua te ari ako fairo founa founa finga te ari yoporanom goingua muruwo endiro wingoro Yesu bei nokapu de erome.
MAT 4:25 Ena ari munmane wom Gariri ari te Dekapori ari te Yerusarem ari te Yuria ari te ari Yoran nuwi koro fainga yokamai muruwo Yesu mouwomdi fime.
MAT 5:1 Ari munmane wom wingero Yesu ekanero ena kopu iwa furo ame dongoro yaromi mouwomdi finga ari wingoro
MAT 5:2 ka nuwi si erome,
MAT 5:3 “Ne yokamai nomanenom inokore ei oropo deinga ne yokamai mun fiyo! Epe beingoro Yai Gumam kiapanom bei erowame.
MAT 5:4 Te ne yokamai kai ori au diro meinga ne yokamai mun fiyo! Okome Yai Gumam ne yokamai nomanenom bei nokapu de erowame.
MAT 5:5 Ne yokamai kanom bire teinga ne yokamai mun fiyo! Okome man man muruwo Yai Gumam erowame.
MAT 5:6 Ne yokamai ‘No kopuna meran goipungamere te nuwi goipungamere epe no yokamai Yai Gumam yo tongua mapunom meran gorapune,’ epe di finga ne yokamai mun fiyo. Okome Yai Gumam yo tongua mapunom erowangoro fai si duwame.
MAT 5:7 Ne yokamai furo ari kanom fi ereinga ne yokamai mun fiyo. Okome ena Yai Gumam ne yokamai kanom fi erowame.
MAT 5:8 Ne yokamai denom minom feke dongua ne yokamai mun fiyo. Okome ne yokamai Yai Gumam kanaime.
MAT 5:9 Ne yokamai ‘Denom minom towane eiro morapune,’ ari di ereinga ne yokamai mun fiyo! Okome Yai Gumam ‘Ne yokamai na ganama moime,’ di erowame.
MAT 5:10 Ne yokamai Yai Gumam yo tongua konom wan moire epe beinga ena ari kura boi ereinga ne yokama mun fiyo. Okome Yai Gumam kiapanom bei erowame.
MAT 5:11 Ena ne yokamai mounamdi unaingoro te ari kanere ena ure ka niki dongua di erere te bei niki de erere te ka kasu wom di erowainga kakom i ne yokamai mun fiyo!
MAT 5:12 Koma ka mapunom ari moinga te koma ari kupa eingamere epe ari nenen kupa eimie. Ena iran ne yokamai meinanom ori wom kamundi dunguai inainga ena mun ori wom fiyo,” Yesu epe di erome.
MAT 5:13 Ena Yesu ka ta di erome, “Te ne yokama Yai Gumam kam gore dingere ena Yai Gumam ne yokama endire ari muruwo mansinomdi moingi suna engamere epe ari fui iro kua kopuna beime. Ena fui dorimin tongua bi duwangua nonon nokapu tokoi beikenapune. Fui epe bengua i faikeme. Te ari yokamai ma dere fui boromdi wanime.
MAT 5:14 Kewa mansinom muruwo donguamere ne yokamai epe moimie. Iki birom ori ta kopu tei duwangore iki birom ori i eke dero dikenamie.
MAT 5:15 Te ari yokamai kewa ta gaire kowi wakore eikeimie. Tamanume. Yokamai kewa gaire boiri kopu tei eingoro ena ari iki ikai moinga kewa dongua kanere moime.
MAT 5:16 Epe wom ne yokamai mapunom epe kewa dongua ari gumanomdi tei dowaimie. Ena ne yokamai tai mapunom nokapu beinga ari kanere ena ne yokamai nenom kamundi moingua kam akire duwaimie,” epe di erome.
MAT 5:17 Yesu tokoi dume: “Ne yokamai ‘Na ure Mose ka di guwo dungua boingua te ka mapunom ari ka boinga bei dowaro ume,’ di fikeiyo. Na bei dowaro kuiye. Na ‘Ari yokama ka di guwo dungua te ka mapunom ari ka boinga mapunom kawom firaime,’ diro wiye.
MAT 5:18 Ne yokamai fiyo. Man kamun yo dunguairai ka mapunom muruwo i goukenangoro te ka mapunom gawo gera i ama goukenamie. Ena okome man kamun tai ta ta muruwo gounangua kakom tei ka mapunom i ama gouname.
MAT 5:19 Iran i ne yokamai nenta ka mapunom gawo gera dungua ta gore dikere te ari suwo ‘Ama epe beiyo,’ diro opom di erowangua ena yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua yaromi suna tei moi erero yai gawo morame. Te ne yokamai nenta ka mapunom dungua gore dire te ari suwo ‘Ama epe beiyo!’ diro opom di erowangua ena yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua yaromi suna tei moi erero yai ori morame.
MAT 5:20 Ne yokamai bei moire Yai Gumam ka dungua gore dingai mapunom beiro ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi yokamai Yai Gumam ka dungua gore dingai mapunom ime de tekenainga ena ne yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom suna tei moikenaimie,” Yesu ka epe di erome.
MAT 5:21 Te Yesu ka ta duma, “Komari ari ka dingi ne mora fime. Ka i epe: ‘Ne yai ta si goikeyo. Nenta yai ta si gorangoro yokamai ka kori di towaime,’ ka i epe dime.
MAT 5:22 Ena epena na ne yokamai di erowaiye, ‘Nenta ariyoma niki de fi towangua yaromi ka kori gawo toka boromdi di towaimie. Te nenta furo ariyom ka niki dowangua di towangua yaromi kaunsel ka kori ori di towaimie. Te nenta furo ariyom “Ne du dinga yai moinie,” di towangua yaromi e dongua akaiyom nangua teina moime,’ di ereye.
MAT 5:23 Ena ne mun fire Yai Gumam towanga tai ta ta ire fure fi mun ei teinga iki ori tei fure teinga akai fure moire ‘Na arinam bei niki de teye,’ inokore eire
MAT 5:24 ena ne towanga tai ta ta ma dere fi mun ei teinga akaiyom ma dere fure arinum moingi tei koma fure ‘Nomanenom towane eiro morapune,’ diro ena inako dero ne towanga tai ta ta Yai Gumam to.
MAT 5:25 Ena yai ta ne ka kori di erowaro benangore koma ne surai nomanenom towane kene kene eire eiro! Ne epe beikenangere yaromi ne endiro furo ka kori finga yarom towangoro te yaromi ne endiro furo kiminem ari erowangoro te yokamai ne endiro fure kan iki de erowaimie.
MAT 5:26 Ne kongo muruwo mokom baikenanga ena ne kan iki ma dekenanie. Na ne yokamai kawom di ereye,” Yesu epe dume.
MAT 5:27 Ena Yesu tokoi di erome, “Ne yokamai ka koma ari dinga fime. Yokamai epe dime: ‘Ne fure yai opai kau einga bei niki dekeyo!’ dime.
MAT 5:28 Te epena na ne yokamai di ereye, ‘Yai ta opai kanero “Na kunei kaunaye,” duwangua iran yaromi nomane koi opai kaure ka mapunom ama bei niki dome,’ epe di ereye.
MAT 5:29 Iran ne okonum murom womdi bianom bei erowangua ne okonum murom i foire fiasi do. Ne ganum koro fiasi dowangua i nokapu wom dume. Te ne ganum muruwo e dongua akaiyom nanga i niki dongua dume.
MAT 5:30 Te ne okonum womdi bianum bei erowangua ako fananga ena ne okonum i guwo dire fiasi do. Ne ganum koro fiasi dowanga i nokapu wom dume. Te ne ganum muruwo e dongua akaiyom nangua i niki dongua faime,” Yesu dumie.
MAT 5:31 Te Yesu ka ta dume. “Koma ari ama epe dime, ‘Nenta efem biyai awi dowangua yaromi munom ganom boingua efem biyai towame,’ epe dime.
MAT 5:32 Epe dimba epena na ne yokamai di ereiye. ‘Yai ta bei moiro efem biyai kau einga bei niki dekengua oparomi awi dowangua ena yaromi efem biyai akire di tongoro oparomi tokoi kau enangua koma kau einga bei niki dome. Te yai ta furo opai awi dowangua oparomi kau enangua yaromi ama yai opai kau einga bei niki dome,’ epe di ereiye,” Yesu epe dume.
MAT 5:33 Ena Yesu ka ta ari di erome. “Ne yokamai ka koma ari dinga mora fime. Yokamai epe dime, ‘Ne “Na epe benaiye” dire okom koiro te okome “Na epe beikenaiye” dingoro mapunom i beikeyo. Nemane. Ne “Na epe benaiye,” diro okon koiro duwanga epe beyo! Ari Wanopanom kanere mun firame,’ koma epe dime.
MAT 5:34 Ena epena na ne yokamai di ereiye, ‘Okonom koire kawom duwainga epe beikeiyo. Kamun akai i Yai Gumam kiapam bei norongua akaiyom dungua ena okonom koi kamundi dere “Kawom duwaye,” dinga epe beikeiyo.
MAT 5:35 Te mansinom akai i Yai Gumam kauwom ei boiri dero moingua boiyom dungua ena okonom koi mansinomdi dere “Kawom duwaye,” dinga epe ama beikeiyo. Te Yerusarem iki birom ori tei kiapam bengua yai ori moingua ena okonom koi Yerusaremdi dere “Kawom duwaye,” dinga epe ama beikeiyo.
MAT 5:36 Te ne yokamai binom wiyom di tere feke darambo te kama suwambo beikenainga ena ne yokamai okonom koi mapunomdi dere “Kawom duwaye,” dinga epe beikeiyo.
MAT 5:37 Ena ne yokamai “O” duwaimbo te “E e” duwaimbo epe diyo. Te ne yokamai ka ta ama duwainga ka i Satan niki dongua yaromi di erome,’ epe di ereiye,” Yesu dume.
MAT 5:38 Ena Yesu tokoi di erome, “Koma ka dingi ne yokamai fime. Ka i epe: ‘Yaromi ne okonum murom bei dowangore ena ne yaromi okom murom bei dowanie. Te yaromi ne kinum okore dowangua ena ne yaromi kiom okore dowanie,’ ka i epe dime.
MAT 5:39 Te epena na ne yokamai di ereye, ‘Yaromi ne yokamai tai ta niki dongua bei erowangua ne yokamai tai ta niki dongua mokom bai tekeiyo! Ena nenta ne fanandi einangore ena ne fanan koro awa teingoro eimbo.
MAT 5:40 Te nenta ne ka kori di erowaro te gainum suna gai inangore ena ne beranum gai ama to.
MAT 5:41 Te gaman yai goi “Ure na guwai gai kineyo! Fure koro teina ama napune,” di erowangoro ena ne yaromi guwai gai kinere koro fakai wom fo!
MAT 5:42 Te nenta “Te tainum ta i naro,” di erowangore ena ne yaromi tai ta kam dungua tarom i to. Te nenta “Na ne tainum suwom gera iro wanere erowaye,” duwangore ena ne yaromi mounom wako tekeyo!’ epe di ereye,” Yesu dumie.
MAT 5:43 Yesu tokoi epe dumia, “Koma ka dingi ne yokamai fime. Ka i epe: ‘Ne yokoinum mun fi ero. Te ne kianum yaromi nomane niki de fi to,’ ka i koma epe dime.
MAT 5:44 Ena epena na ne yokamai ka ta di ereye, ‘Ne yokamai kianom morainga yokamai mun fi ereiyo. Te ari uro ne yokamai bei niki de erowaingai Yai Gumam ka make ei tere “Yai Gumam yo, yokamai akire di ero,” epe diro ka make ei teiyo!
MAT 5:45 Ne yokamai epe beire iran nenom kamundi moingua yaromi gama moraimie. Yaromi ariyom bei ei norongoro mangi ari niki deinga yokamai te nokapu moinga yokamai muruwo boromdi i dome. Te yaromi nimi ama bei ei norongoro ako yo teinga ari moinga moikeinga boromdi unanan sumie.
MAT 5:46 Te ne yokamai ari ne yokamai mun fi erowainga yokamai towane mun fi erowainga Yai Gumam meina erekenamie. Ari muruwo epe beingoro te ari kasu kongo takis kunei neinga yokamai ama epe beimie.
MAT 5:47 Te ne yokamai furo arinoma yokamai towane ka di erowainga ne yokamai bei moiro ari mapunom beinga bire ime dekenaime. Tamanume. Ari Yai Gumam kiram suna tei moikeinga yokamai ama epe beimie,’ epe di ereye.
MAT 5:48 Iran ne yokamai nokapu wom moiyo! Ne yokamai epe nenom kamundi moingua yaromi nokapu wom moinguamere ne yokamai ama epe moiyo!” Yesu epe di erome.
MAT 6:1 Ena Yesu tokoi ka dume. “Ari yokamai ne kaningai ena ari gumanomdi ne yokama tai nokapu mapunom mapunom i benaingere i faikeme. Te ne yokamai epe benaingere nenom kamundi moingua meina erekename.
MAT 6:2 Iran ne ari yokamai guwai gai dikengua moinga yokamai akire di erere tai erowanga kakom i u boingua yai ewi koma dekeyo. Kasu beinga ari epe beire u boingua yai ewi deingoro ka nuwi si ereinga iki fure bo kon mori fure u boime. Yokamai ‘Ari na kanam akire duwaime,’ di fire epe beime. Ena ‘Yokamai meinanom mora imie,’ na kawom di ereye.
MAT 6:3 Te ne ari yokamai guwai gai dikengua moinga akire di erere benangore ena ne arinuma yokoinum kankenainga i nokapu dume.
MAT 6:4 Iran ne tai nokapu i benga eke dowamie. Ena ne nenum tai eke dero dungua kanongua i moire yaromi ne meinanum erowamie,” Yesu dume.
MAT 6:5 Te Yesu yaromi ka ta di eromie. “Te ne yokamai ka make enaro benainga ne yokamai kasu beinga ari epe mere beikeiyo. Yokamai ‘Ari yokamai nokanaime,’ diro ka mapunom nuwi si ereinga ikom fure arire ka make enaro te konmori bunamdi moire ka make enaro mun fime. Ena yokamai meinanom mora imie. Na kawom di ereye.
MAT 6:6 Iran ne ka make enaro benanga ne ikinum ikai fure kori gumam keire ena ka make ne nenum ei to! Yaromi akai eke dongui tei moire te ne tai eke dero dungua kanere meina erowamie.
MAT 6:7 Ena ne yokamai ka make enaro benainga ka mapunom ikai faikengua munmane unanan dikeiyo. Ari nenta moingua epe dunguamere ‘Na ka munmane duwaika Yai Gumam firame,’ epe di fime.
MAT 6:8 Ne yokamai ari beingamere epe beikeiyo. Ne yokamai tai ta fai erekenguai nenom mora kanomie. Ena ne yokama ka munmane dikeiyo.
MAT 6:9 Ne yokama ka make epe eiyo: Nonon nenom yo, ne kamundi tei moinie. Ne kanum i yo tere dumie.
MAT 6:10 Ne no yokamai kiapanom bei norowanga kakom i unamie. Te ne kanum kamundi gore di fainguamere epe wom mangi tawa gore di fanamie.
MAT 6:11 Nonon kopunanom nowapunga epena aro kakom i noro.
MAT 6:12 Te no bei moiro ari bianom bei noreinga yokamai kore de eropungamere epe ne bei moiro no bianom bepunga kore de noro! Murom niki dongua yaromi nonon kinanom suwangua kakom i unangoro ena ne nonon bianom beikenapunga konom opom di noro.
MAT 6:13 Te tai niki dongua i mena de noro. Te kakom kakom ari kiapanom benga te yoporam boinga te keranom sungua i ne tainum dumie. Kawom.
MAT 6:14 Iran ari ne yokama tai ta niki dongua bei ereinga tarom i kore de erowainga ena ne yokama nenom kamundi moingua yaromi ama ne yokama bianom beinga kore de erowame.
MAT 6:15 Te ari ne yokama tai ta niki dongua bei ereinga tarom i kore de erekenainga ena ne yokamai tai ta niki dongua benainga ne yokama nenom bianom beinga kore de erekename,” Yesu di erome.
MAT 6:16 Ena Yesu tokoi dume. “Ne yokamai ‘Yai Gumam kam make ei towapunga iran kua kopuna moi towapune,’ duwainga ena kasu beinga ari giranom gumanom koingamere epe koikeiyo. Kasu beinga yokamai giranom gumanom eriyom mokore epe beingoro te ari kanere ‘Kopuna nekenaro bemie,’ dime. Ena yokamai meinanom mora imie. Na kawom di ereye.
MAT 6:17 Te ne kua kopuna moi towanga ena binum wiyom kenom beire te gumanum bi suwo!
MAT 6:18 Epe bengoro ari kanere ‘Kua kopuna moi tomie,’ dikenaingore te ne nenum ari ikankeinga yaromi furo ne eke dero benga tarom kanere meinanum erowamie,” Yesu dumie.
MAT 6:19 Yesu tokoi dumia, “Ne yokamai tainom nokapu mangi tawa kuku boikeiyo. Mangi tawa i kitai nere te kiren siro ta bei niki deingoro te ari tai ta ta ama kunei neime.
MAT 6:20 Ena ne yokamai tainom nokapu kamundi kuku boiyo. Kamundi tei kitai nekeingoro te kiren sikengoro tai ta ta bei niki dekengoro te ari tai ta ta kunei nekeime.
MAT 6:21 Ne tainum nokapu dungua akai tei ne nomanenum ama morame. Ena ne yokamai tainom nokapu kamundi kuku boi eiyo,” Yesu mouwomdi finga ari epe di erome.
MAT 6:22 Te Yesu ka ta dumie. “Ne nomanenum i epe kewa denum minum ikai dome. Ena ne nomanenum i akai nokapu bei moranguai ena ne denum minum muruwo kewa dowame.
MAT 6:23 Te ne nomanenum i niki duwangua ena ne denum minum i muruwo si boramie. Ena iran kewa ne denum minum ikai koi dowanguairai si borangoro ne denum minum i ori wom si borame,” epe dumie.
MAT 6:24 Te Yesu tokoi dume, “Nenta kiapam yai ori surai kokonan bei erekenamie. Yaromi epe benangua yai ori ta mun fi tero te yai ori ta i niki de fi towame. Te yai ori ta gore di tero te yai ori ta gore di tekename. Ena yai ta ‘Na Yai Gumam kokonan towane benaye,’ diro te ‘Na kongo ori towane ako nowaye,’ ama epe duwangua i faikeme,” dume.
MAT 6:25 Ena Yesu tokoi dume. “Iran na ne yokama ka ta di erowaiye. Ne yokamai kopuna te nuwi gai finga i ‘Ne goikenaro beiye,’ di fire inokore munmane eikeiyo. Ne yokamai kawom morainga i kopuna towane neimo? Ma deiyo! Yai Gumam kam ama neime. Te ne yokamai kawom morainga i ganom gai towane fimo? Ma deiyo! Ne ganom dinom i fire te Yai Gumam kam ama gore dume.
MAT 6:26 Ena ne yokama kapuka kaniyo. Yokamai kui mukom woikere te kopuna kuku boire ikinom ikai eikeimie. Epe beikeingoro ena ne yokamai nenom kamundi moingua yaromi kapuka kopuna eromie. Ne yokamai kapuka yokamai bire ereime.
MAT 6:27 Ne yokama moingi nenta eramom inokore eire fire beire noniki suwo tokoi morame? Yai epe beikename.
MAT 6:28 Te ne yokamai gai fire inokore munmane eikeiyo. Ne yokama faruwa mena mokongua i kaniyo. Faruwa yokamai kokonan ikere te gai warekeime.
MAT 6:29 Ena ne yokama ‘Koma Soromon yaromi gaiyom te guwai gai munmane nokapu ako nome,’ epe dime. Te na ne yokama di ereiye, ‘Faruwa nokapu wom dumba Soromon yaromi gaiyom nokapu wom dikemie,’ di ereiye.
MAT 6:30 Te epena kui tai moro mokongua ena ongo kui waure fiasi e donguari dowaimie. Kui dunguamere epe moinga Yai Gumam eken bei eromie. Ena Yai Gumam ne yokamai ama kenom bei erowamie. Ne yokamai nomanenom gawo gera fi kun daire moime.
MAT 6:31 Iran ne yokamai ‘Nonon tora tai nowapune? Te nonon tora nuwi nowapune? Nonon tora gai firapune?’ epe inokore munmane eikeiyo.
MAT 6:32 Tai i muruwo ari Yura ari moikeinga yokamai epe inokore eime. Te ne yokama tai epe muruwo inainga nenom kamundi moingua mora fime.
MAT 6:33 Ena ne yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom koma inokore eire te Yai Gumam yo tongua mapunom dourom boiyo! Ena ne yokamai epe benaingoro Yai Gumam tai ta muruwo ama erowamie.
MAT 6:34 Iran ne yokama tai ongo fuka duwangua inokore ei tekeiyo! Ongo kakom i towane tai ta ta inokore enamie. Aro kakom kakom ipun dongua tarom i ungua ena epena aro kakom tai ta ipun dowangua unangua inokore eikeiyo,” Yesu di erome.
MAT 7:1 Ena Yesu mouwomdi finga ari tokoi di eromie. “Ne yokamai ari mapunom niki dongua beinga yoporam boiro ipu si erowainga ena Yai Gumam ne yokamai mapunom niki dongua beinga yoporam boiro ipu si erowame.
MAT 7:2 Te ne yokama ari ipu si erowaingamere ena epe Yai Gumam ne yokamai ipu si erowame. Ne yokamai ari bei erowaingamere epe wom Yai Gumam ne yokamai ama epewo bei erowame.
MAT 7:3 Tora bengoro ne emenum okom muromdi tai moro gawo ta dungua tarom kanere te ne eri duwarom ori ta okonum muromdi dunguai kankenie? I faikeme.
MAT 7:4 Ne okonum muromdi ipo eri duwarom ori dungua te tora bengoro ne emenum ‘Emenamyo, ne okonum muromdi ipo tai moro gawo ta dungua na bei dowaro beiye,’ di tenie?
MAT 7:5 Ne kasu benga yaromi moinie. Koma nenen okonum muromdi eri duwarom ori ta dungua i bei dere ena okome ne okonum murom toren tokoi nokapu kanere ena emenum okom muromdi tai moro gawo ta dunguai bei de towanie.
MAT 7:6 Te ne yokamai Yai Gumam tai yo tongua tarom i kapu kei erekeiyo. Ne yokama epe benaingoro kei yokamai inako dero ne yokama ganom karaime. Te ne yokama guwai gai nokapu kapu non gumamdi erekeiyo. Ne yokamai epe benaingoro non guwai gai boromdi wanaimie,” Yesu epe di erome.
MAT 7:7 Te Yesu ka ta dume. “Ne yokamai ka make ei teinga mina wako teiyo! Ena yaromi erowamie. Te ne yokamai wan fure kan goi iyo! Ena ne yokama kanaimie. Te ne yokamai kori gumam gure diyo! Ena Yai Gumam kori yauname.
MAT 7:8 Ena nenta mina wakonangua yaromi tarom inamie. Te nenta tai wan fure kan goi inangua yaromi kanamie. Te nenta kori gumam gure duwangua Yai Gumam kori yau towame.
MAT 7:9 Ena nenta wam ‘Auwo, kaime dori i naro,’ duwangoro ena yaromi kongo wom iro wam towamo? Ma deiyo!
MAT 7:10 Bo yaromi wam ‘Auwo, nuwi kapu i si naro,’ duwangore onopa niki dongua iro towamo? Ma deiyo!
MAT 7:11 Ne yokamai ari niki deinga moire ena ganoma tai nokapu ereingere ena ne yokamai nenom kamundi moingui mina wako towainga yaromi tai ta ta nokapu erowamie. Yaromi nokapu wom bei erowamie.
MAT 7:12 Te ne yokama bei moiro ‘Ari suwo koropane tai mapunom epe bei norowaime,’ di firainga ena koma ne yokamai furo mapunom epe bei ereiyo! Ne yokamai tai epe benainga i Mose kam mapunom di guwo dungua te ka mapunom ari ori di ereinga i mapunom dume,” Yesu dume.
MAT 7:13 Ena ka ta dume. “Konmori e dongua guwom akai funguai kon kori gumam i ori wom dungoro te konmori i wara gai ori wom fungoro ena ari munmane konmori i fime.
MAT 7:14 Te konmori ari moi kuwom singa akaiyom funguai kon kori gumam i gawo gera dungoro te konmori i gawo daingoro ena ari suwo koropane konmori tei imari dero fimie. Iran ne yokamai kon kori gumam gawo gera i ikai fiyo!” Yesu yaromi epe dumie.
MAT 7:15 Te Yesu tokoi dume. “Ne yokamai ka mapunom ari kasu unainga kan kenom beiyo! Yokamai ganom mena i nokapu wom dungoro mun kanime. Te ganom ikai koi niki ori wom dongua te kei biyom non sipsip ei nowaro wingamere epe yokamai ure ne yokamai bei niki de erowaime.
MAT 7:16 Yokamai mapunom tora beime? Ne yokamai ari mapunom i kanere firaingere yokama ne yokama gumanom bawi erekenaimie. Kawom, ari furo eri kemeikeiwan dungui tei kaime woikeimie. Te ari fu kan kiraikoma dungui tei furo kopa ikeimie.
MAT 7:17 Te eri nokapu dunguai mukom nokapu koime. Te eri niki dongua dungua i mukom niki dongua koimie.
MAT 7:18 Te eri nokapu dungua i mukom niki dongua korangua faikeme. Te eri niki dongua dungua i mukom nokapu korangua ama faikeme.
MAT 7:19 Eri muruwo mukom nokapu koikengua ari eri i weire fiasi e donguari deimie.
MAT 7:20 Iran i ne yokamai ka mapunom ari kasu mapunom epe beinga kanero firaime.
MAT 7:21 Ne yokamai ‘Ari muruwo “Yai Oriyo, Yai Oriyo,” di nareinga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai ikai naime,’ epe di fikeiyo. Nemane. Ari na nenam kamundi moingua yaromi kam gore duwainga yokamai towane Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai ikai naime.
MAT 7:22 Kakom i unangua ari munmane ‘Yai Oriyo, Yai Oriyo, nonon “Ne arinuma moipune,” di fire ena Yai Gumam kam ari di erere te “Ne arinuma moipune,” di fire ena murom niki deinga yokamai ewi mena dere te kokonan ori ama bepune,’ di narowaimie.
MAT 7:23 Ena kakom i na yokamai ‘Na ne yokamai gumanom ekankeye. Ne yokamai bianom bei moinga iran na moiki tei moikere fakai fiyo,’ di erowaye,” Yesu dume.
MAT 7:24 Ena Yesu tokoi dume. “Iran nenta na kanam i fire gore duwangua yaromi moranguamere epe yai tai nokapu fingua yai moime. Yaromi bei moiro ikom kongo nokapu boromdi keme.
MAT 7:25 Kengoro ena nimi ori sungoro te nuwi ori ungoro te kamun kai ori wom sungoro iki i koka tomba ikom kongo nokapu boromdi kengua iki gui dikemie.
MAT 7:26 Iran nenta na kanam i fire gore dikenangua yaromi moranguamere epe yai du dungua yai ikom makarawa boromdi kopu tei kemie.
MAT 7:27 Kengoro ena nimi ori sungoro te nuwi ori ungoro te kamun kai ori wom sungoro iki i koka tere ako sumie. Gui dire ako sire niki ori wom domie. Ena na kanam mora goume,” Yesu di eromie.
MAT 7:28 Yesu ka i mora dungoro ari munmane Yesu ka di erongua i firo ganom nouro dime.
MAT 7:29 Ari di guwo dungua ka nuwi si ereinga yokamai bei moiro ka nuwi si ereingamere epe yaromi ka nuwi si erekeme. Tamanume. Yaromi ka yoporam boingua ka nuwi si erome.
MAT 8:1 Yesu ka mora di erere kopu tei ma dero ako mangi fungoro ari munmane yaromi mouwomdi fime.
MAT 8:2 Yesu ako mangi ungoro yai ta mantai gaingua yaromi Yesu moingui tei uro gumamdi tei kauwom gurom boire “Yai Oriyo, ne nomane na mun fi narowanga ne na bei nokapu de narowanie,” di tongoro
MAT 8:3 Yesu okom sino tere yaromi gamdi akoro “Na epe di fiye. Ne nokapu nanie,” di tongoro ena epena wom yai mantai gaingua mora goungoro yai nokapu moimie.
MAT 8:4 Yaromi nokapu moingoro Yesu “Firo! Yai ta di tekeyo! Ne fure fi mun ei teinga yai moingui tei fure ne ganum opom di tere te koma Mose ‘Ne mantai gainga mora gounangoro kapu miyom Yai Gumam to,’ dunguamere ne epe beyo. Ne kapu miyom Yai Gumam towangere ena ari yokamai kanere ‘Epena yaromi nokapu moime,’ duwaimie,” Yesu di tome.
MAT 8:5 Yesu dire tokoi fure iki birom ori Kapanem tei fungoro kiminem kiapanom bengua yai ta u Yesu moingui tei ure ka yoporam boire dire
MAT 8:6 “Yai Oriyo, na nuwi kokonan gan ta okom kauwom goire a ki si tongoro te gam kipi ori kaingoro yaromi ikomdi tei fairo moime,” di tongoro
MAT 8:7 Yesu “Na furo yaromi bei nokapu de towaye,” di tongoro
MAT 8:8 “Yai Oriyo, na yai nokapu moikeikero iran ne na ikinam ikai unanga i faikeme. Ena ne ka towane duwangere na nuwi kokonan gan moi firame.
MAT 8:9 Te kiminem yai ta na ama kiapanam bei narongoro te na kiminem ari suwo kiapanom bei ereye. Iran yai ta ‘Ne fo,’ di teikero ena yaromi fume. Te na yai ta ‘Ne uwo!’ di teikoro ena yaromi umie. Te na nuwi kokonan gan ‘Ne kokonan epe beyo,’ di teikero ena yaromi kokonan i bemie. Ena na ka epe di moika mora fikai ne ka towane duwanga na nuwi kokonan ganam bei nokapu de towanie,” di tongoro
MAT 8:10 te Yesu ka firo “Aiya,” dire ari mouwomdi winga yokamai “Na kawom di ereye. Na akai koro koro wan uka yaromi fi ki sunguamere epe yai ta fi ki sungua i mari dekeiye. Te na Yura ari ikinom akainom ama wan uro yaromi fi ki sunguamere epe yai ta fi ki sungua i mari dekeiye.
MAT 8:11 Na ne yokamai ama di ereye. Ari munmane koro koro ma dere ure Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai ikai ure te Aparam te Aisaki te Yakopo ama moire kua kopuna nowaimie.
MAT 8:12 Te ari muruwo Yai Gumam kiapanom bei erowangua akai ikai naro benainga yokamai Yai Gumam ewi mena si boingui tei de erowangore ena akai ta tei moire kai ori wom meire kinom buno duwaime,” Yesu di erome.
MAT 8:13 Di erere kiminem di tere “Epena ne ikinum inako dere fo! Ne fi ki singere ena epe wom tai ne inanga fuka duwamie,” di tongoro ena kakom boromdi yaromi nuwi kokonan gan moi fime.
MAT 8:14 Gan moi fingoro Yesu fu Pita ikom ikai furo Pita imam biyai nupi faingua fairo gam murom sungoro moingua kanere
MAT 8:15 ena yaromi opai okom akore nupi faingua bei de tongoro oparomi arero kopuna si gairo tome.
MAT 8:16 Okome taroma engoro ari yokamai bei moiro ari murom niki deinga yokamai minomdi moinga yokamai munmane endire Yesu moingui tei wingoro ena Yesu yaromi ka diro ena murom niki deinga yokamai muruwo ewi mena dero te ari nupi fainga yokamai muruwo bei nokapu de erome.
MAT 8:17 Iran yaromi epe bengoro ena ka ta ka mapunom yai Aisaiya yaromi dungua ka i mukom faimie. Yaromi ka epe dume, “Yaromi nonon nupi faipunga muruwo bei domie. Nonon nupi mapunom mapunom faipunga yaromi iro fumie,” epe dume.
MAT 8:18 Ari munmane Yesu kuku boi i suna de teingoro Yesu kanere gama yokamai “Nonon nuwi dian bunam koro napune,” di erongoro
MAT 8:19 ena ka di guwo dungua nuwi si erongua yai ta u Yesu moingui tei ure “Ka nuwi si norenga yai yo, ne akai koro koro nanga nanan mounumdi unaikere ama wanapunie,” di tongoro
MAT 8:20 “Kei biyom man minomdi faingoro te kapuka iki kei faingoro ena na ari gaunom wam i binam eiro wi fanaika akaiyom dikemie,” Yesu di tome.
MAT 8:21 Di tongoro yaromi mouwomdi finga yai ta uro “Yai Oriyo, koma na fure aunam goingua man si tero okome mounumdi unaye,” di tongoro
MAT 8:22 te Yesu “Ma do. Ari nomanenom goinga yokamai nenen bei moiro goingua man si towaime. Ne na mounamdi uwo,” di tome.
MAT 8:23 Di tere Yesu yaromi nuwi kopare ikai fungoro te yaromi mouwomdi finga ari nuwi kopare ikai ama fime.
MAT 8:24 Fingoro nuwi kopare nuwi boromdi fungoro kakom boromdi kamun kai ori sungoro te nuwi ori wom sungoro ena nuwi kopare bire ikai dowaro bengoro te Yesu wi fairo moingoro
MAT 8:25 yaromi mouwomdi finga ari yokamai fu Yesu moingui tei fure wiyom yaure “Ari Wanopanomyo, nonon epena gorapune. Ena ne arere akire di noro,” di teingoro
MAT 8:26 “Tora bengoro ne yokamai kuri fime? Ne yokamai fi kun gawo gera daimie,” Yesu di erere arere kamun kai te nuwi ori sungua kam di erongoro ena kamun kai sikengoro te nuwi tokoi koka tekeme.
MAT 8:27 Tekengoro ari yokamai muruwo au dire “Yaromi tora mapunom yai moime? Aiya, kamun kai te nuwi yaromi ka gore di teime,” dime.
MAT 8:28 Nuwi kopare nuwi dian bunam koro fingoro Yesu yaromi u Gatara ari manom sinomdi tei ume. Ena yai surai murom niki deinga yokamai denom minomdi moingoro u Yesu moingui tei wipire. Yai surai yoporam boire moipikoro ena iran ari konmori tei wankeime. Surai yono einga manomdi moire ma dere Yesu gumanom boire
MAT 8:29 u ori boire “Yai Gumam wamyo, ne no yokamai tora bei norowaro bene? Epena ipu si erere kupa noingua kakom i kungoro ne tawa ure no yokama ganom kipi kokonan norowaro benbere?” di tome.
MAT 8:30 Ena non yokamai munmane teina koro moire imin neingoro
MAT 8:31 iran murom niki deinga yokamai bei moiro “Ne no yokamai nowi dowanga ena nowi non yokamai moingi ikai tei de noro!” diro yana di teingoro
MAT 8:32 “Ena fiyo,” Yesu di erongoro ena yokamai yai surai ma dere non yokamai denom minom ikai fingoro ena non yokamai muruwo ma dere furo guwom baire ako nuwi diandi singoro nuwi giranom wako murongoro goime.
MAT 8:33 Goingoro ena non kiapanom ari tongi fure iki birom ori ta tei fure non kam mapunom diro te yai surai murom niki dongua yokamai ikai moingi bei de erongua i kam mapunom ama di ereingoro
MAT 8:34 iran ari iki birom ori moingi muruwo ma dere u Yesu moingui tei ure Yesu gumam kanere yana di tere “‘Ne man tawa moikenanie,’ di fipune. Ena ne ma dere fu man bakom ta fo!” epe di teime.
MAT 9:1 Di teingoro ena Yesu nuwi kopare ikai fure nuwi dian bunam koro tei inako dero nenen ikom akaiyom birom ori tei fungoro
MAT 9:2 yai ta okom kauwom yoporam muruwo goingoro yaromi kuki boromdi tei fairo moingoro te ari yokamai yaromi akire Yesu moingui tei wingoro te ari yokama yaromi fi kun dai teinga mapunom Yesu kanunguai “Na wanamyo, ne nomanenum wira duwamie. Na ne bianum faingua mora kore deiye,” di tongoro
MAT 9:3 ena ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari moire nenen nomanenomdi koi “Yaromi Yai Gumam kam ka sumie,” di fingoro
MAT 9:4 Yesu yokamai di finga kanere “Tora bengoro ne yokamai nomanenomdi niki epe de fime?
MAT 9:5 Na okom kauwom yoporam goingua yai ‘Ne bianum kore deiye,’ epe di towaika te ne yokamai kanainga ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Bore na yaromi ‘Ariyo! Ne kuki ire mangi fo!’ epe di towaika te yarom arekenangua ne yokamai kanaingai ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Tora ka bei gai goi narowame?
MAT 9:6 Ena epena na yaromi bei nokapu de teikoro iran okome ne yokamai fire di firaime, ‘Na ari gaunom wam mangi tawa yoporam fai tomie. Na bianom kore dowamie,’ epe di firaime,” Yesu di erere ena “Ne arere kuki ire ne ikinumdi fo,” yaromi di tome.
MAT 9:7 Ena yaromi arere ikomdi fume.
MAT 9:8 Fungoro ari kanere kuri fire Yai Gumam yoporam ori epemere ari eronguai iran yokamai Yai Gumam kam akire dimie.
MAT 9:9 Ena Yesu ma dere wan furo yai ta kongo takis ikomdi tei moingua kanume. Yaromi kam i Matiyu. Ena Yesu “Ne na mounamdi uwo,” di tongoro yaromi arero Yesu mouwomdi fume.
MAT 9:10 Te Yesu Matiyu ikom fure ame dere kua kopuna nongoro te ari kasu kongo takis kunei i neinga ari munmane winga te bianom faingua ari munmane ama winga te Yesu te yaromi mouwomdi finga ari kua kopuna neingi ama neime.
MAT 9:11 Neingoro Feresi ari kanere yaromi mouwomdi finga ari “Tora bengoro ne yokamai ka nuwi si erongua yai te kongo takis ire kasu beinga ari te bianom faingua ari kua kopuna ama neime?” di erongoro
MAT 9:12 Yesu yaromi fire “Giai bengua yai fu ari nupi faikeinga moingi tei fumo? Ma do. Giai bengua yai fu ari nupi fainga yokamai moingi tei fume.
MAT 9:13 Ne yokamai fure Yai Gumam kam mapunom fiyo. Kam mapunom i epe: ‘Ne yokamai fure ari tai ipun donguai fuka di erongua yokamai akire di erowaingere mun fi ereiye. Te ne yokamai fi mun einga tarom towane narowainga na mun fi erekeiye,’ Yai Gumam dume. Iran na ure ari nokapu morainga di gure erowaro kuiye. Ma do. Na ukai ari bianom faingua yokamai di gure erowaro wiye,” Yesu Feresi ari di erome.
MAT 9:14 Ena boromdi Yoane mouwomdi finga ari u Yesu moingui tei ure “Nonon mapunom i epe: Kakom kakom nonon te Feresi ari yokama kopuna ‘Nekenapune,’ dire moi topungoro ena tora bengoro ne mounumdi finga ari epe beikeime?” di teingoro
MAT 9:15 ena Yesu epe di erome, “Na moikamere epemere nenta ‘Opai inaye,’ di firangua yaromi moime. Ena opai ingua yaromi yokori morangua ariyoma yokamai nomanenom ipun dowambore? Ma deiyo! Yokamai mun fire kopuna munmane nowaime. Te okome ari ta yokamai ure yaromi a ki sire naingoro ena kakom i yaromi ariyoma niki de fire kopuna ‘Nekenapune,’ dire moi towaime,” Yesu dire te ka ta tokoi epe dume.
MAT 9:16 “Nenta gai koi wom iro boi diro gai gorom boi dungua dinomo towangua faikeme. Yaromi epe benangua gai si biruwangua i tokoi boi duwamie. Tokoi boi diro kun ori wom enamie.
MAT 9:17 Te nenta non meme gam gorom iro nuwi wain koi koikemie. Yaromi epe benangoro non meme gam i guwo duwangoro nuwi wain i fera diro ako mangi suwamie. Te non meme gam i ama niki dowame. Te nenta non meme gam koi nokapu iro nuwi wain koranguai ena kakom kakom surai nokapu ama duwamie. Te ne yokamai mapunonom i ari di erongua yokama konom koi i bei niki deime. Ena iran ne yokamai epe di erekeiyo,” Yesu ama di erome.
MAT 9:18 Yesu ka i ari yokamai di ere moingoro Yura ka nuwi si ereinga ikom kiapam yai ta u Yesu moingui tei uro kauwom gurom boiro “Na aponam epena toka mora goimie. Ena ne ure ne okonum ama i gam akongoro tokoi yokori moramie,” di tongoro
MAT 9:19 ena Yesu arero yaromi mouwomdi fungoro te Yesu mouwomdi finga ari ama fime.
MAT 9:20 Yokamai fingoro ena opai ta Yesu mouwomdi ama ume. Oparomi kakom kakom akiyom suwo gera u dere moingoro oparomi moire te non iki okonom koro koro muruwo te kaunom surai epe moime. Oparomi “Na okonam towane yaromi gaiyom bunamdi tei si baunaika ena na moi firaye,” nenen nomanenomdi epe di fire ena Yesu mouwomdi teina tei uro okomdi yaromi gaiyom bunamdi tei si baungoro
MAT 9:22 Yesu awa tero oparomi kanero “Aponamyo, ne nomanenum erowai towame. Ne na fi kun dai narenga iran ne moi firanie,” di tongoro ena kakom boromdi opai moi fime.
MAT 9:23 Moi fingoro Yesu fure kiapam yai ikom ure ikai furo ari yokamai muku bakom fu dinga te ari muruwo gure gewo ori wom dinga kanere
MAT 9:24 “Ne yokamai muruwo mena fiyo. Ama gawo goikemie. Ama i yo wi faimie,” di erongoro ari yokamai yaromi wia goi teingoro
MAT 9:25 ena Yesu ari yokamai ewi mena dere fu ama gawo akaiyom fure ama okom akongoro arome.
MAT 9:26 Ena ka wayom ire man man fime.
MAT 9:27 Yesu akai tei ma dere wan fungoro yai surai okonom murom gi dungua Yesu mouwomdi fure u boire “Dawiri wamyo, ne no surai kanom fi noro,” di teipikoro
MAT 9:28 Yesu iki ikai fungoro yai surai Yesu moingui tei upikoro “Na tai i epe benaika ne surai fi ki si nareipiro?” di erongoro “Ari Wanopanomyo, no surai fi ki si erepuiye,” di teipikoro
MAT 9:29 ena Yesu okom yai surai okonom muromdi akoro “Ne surai fi kun daipikamere epe wom ne surai tai fuka di erowamie,” di erongoro
MAT 9:30 ena surai okonom murom fura dome. Fura dongoro Yesu ka yoporam boiro diro “Ne surai ka wayom i yai ta di tekeiro,” di erongoro
MAT 9:31 ena surai mena fure Yesu kam wayom ari munmane koro koro moingi di ereipire.
MAT 9:32 Yai surai u mena naro bei moipikoro ena ari suwo koropane yai ta murom niki dongua ikai moingua ena ka dikengua akiro Yesu moingui tei wingoro
MAT 9:33 Yesu murom niki dongua awi mena dongoro ena ka dikengua yai tokoi ka dungoro te ari muruwo au diro “Koma nonon tai epe Isirae akai tawa kankepune,” dingoro
MAT 9:34 te Feresi ari ama moire “Murom niki deinga yokamai kiapanom yai yoporam boingua yaromi tongua ena yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena domie,” yokamai epe dime.
MAT 9:35 Ena okome Yesu iki birom ori te akai gawo muruwo wan furom ka nuwi si ereinga ikom ikai furo gunom kam nuwi si erere te Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam di mari de erere te ari nupi mapunom mapunom fainga yokamai bei nokapu de erome.
MAT 9:36 Yesu ari munmane ekanungoro epe non sipsip kiapam yai moikengamere ari epe moire te yokamai nomanenom unanan fungoro te yokamai niki ori wom dero moingoro ena Yesu miriyom kipi ori wom kai erome.
MAT 9:37 Iran Yesu mouwomdi finga ari “Kopuna munmane nokapu kira suna tei mokongoro te kokonan ari munmane kopuna si gai nowainga yokamai moikeime.
MAT 9:38 Iran ne yokamai tai woi nongua si gai nowainga kapakom yai ka make ei teiyo. Ena yaromi kokonan ari ewi dongoro fure kopuna kuku boi towaimie,” Yesu epe di erome.
MAT 10:1 Ena Yesu mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai “Wiyo,” di erongoro wingoro ena Yesu ari yokamai yoporam boingua erero “Nenta murom niki deinga yokamai ikai morainga ewi mena dowaime,” diro erere te “Ari nupi mapunom mapunom fanainga te kipi mapunom mapunom karangua ne yokama ama bei dowaime,” diro yoporam boi erome.
MAT 10:2 Yesu ewi dongua finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai kanom i epe: Koma wom Saimon yaromi kam ta Pita te yaromi emerom Enduru te Sepeti wam Yemesi te yaromi emerom Yoane
MAT 10:3 te Firipi te Bataromu te Tomasi te yaromi kongo takis inga yaromi kam Matiyu te Afia wam Yemesi te yai ta Tatia
MAT 10:4 te Saimon yaromi akaiyomdi ari nenta wingoro kura boi erome. Te Yurasi Isakarioti. Yaromi bei moiro Yesu kiama yokamai imari de erome. Yokamai kanom i mora.
MAT 10:5 Ena koma Yesu mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ka di erere te okome ewi dome. Koma yaromi epe di erome, “Ne yokamai ari Yura ari moikeinga yokamai akainom kiyo. Te ne yokamai Samaria ari iki birom ori ama kiyo.
MAT 10:6 Ne yokamai Isirae ari moingi tei fiyo. Isirae ari yokamai muruwo moingamere epe non sip sip bare ako sunguamere epe moime.
MAT 10:7 Ena ne yokamai fure ‘Yai Gumam kiapanom bei norowangua kakom i teina umie,’ di mari deiyo.
MAT 10:8 Ne yokamai ari nupi fanainga bei nokapu de ereiyo. Te ari gorainga tokoi winom iraure i koi de ereiyo. Te ari mantai gai inainga tokoi bei nokapu de ereiyo. Te murom niki deinga yokamai ari ikai moingai ewi mena deiyo. Ne yokama tai epe benaingai ne yokamai yo morom inga ena iran ne yokamai tai i benaingai tarom i meinam ikeiyo.
MAT 10:9 Te ne yokamai kongo mukom gainomdi koi gire ire kiyo. Te ne yokama ‘Ari tai norowaingoro tarom i gai girapune,’ dire gai ire kiyo.
MAT 10:10 Te gai suna surai iro kiyo. Te kaunom tou ire kiyo. Te goropo ama ire kiyo. Nenta bei moiro kokonan yai ta bei towangoro ena yaromi tai ta ako nekengua towamie. Ena iran ne yokamai inokore munmane eikeiyo.
MAT 10:11 Ne yokamai iki birom ori bo gawo ta nainga iki kapam ari kan kenom beire ‘Eramom Yai Gumam kam fire mun firame?’ di fiyo. Ne yokama yaromi kaningai ena yaromi ikom moi fure te akai tei ma dowainga kakom i yaromi ikom ma deiyo.
MAT 10:12 Ena ne yokama iki ta ikai fure iki kapam ari ‘Yai Gumam nokapu bei erowame,’ di ereiyo.
MAT 10:13 Te iki kapam ari Yai Gumam kam fire mun firaingoro ena ne yokamai kanom koma epe ‘Yai Gumam beiwira di erowame,’ dinga i yo duwame. Te iki kapam ari Yai Gumam kam fire mun fikenaingoro ena ne yokamai kanom koma dinga ire fiyo.
MAT 10:14 Te nenta ne yokamai endiro yaromi ikom kinangua te ne yokamai kanom fikenanguai ena ne yokamai akai tei ma dere mena fure te kuwan ne yokamai kaunomdi koi dungua towa towa kei deiyo! Ne yokamai epe benainga ena Yai Gumam kanere akai kapam ari kura kam di erowame.
MAT 10:15 Ari yokamai ‘Sorom ari te Gomora ari yokamai bianom ori faimie,’ dingoro te epena na ne yokama kawom epe di erowaiye: ‘Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei Yai Gumam kura kam ori wom Sorom ari te Gomora ari di erekenanguamere epe yaromi kura kam ori wom iki birom ori ari ne yokamai ka dinga fikenainga yokamai di erowamie,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 10:16 Ena Yesu ka tokoi di erome, “Fiyo! Na ne yokama ewi dekamere epe yai ta non sip sip ewi kei biyom yokamai moingi tei dome. Iran ne yokamai kam fingamere epe kapu mine goruwa ka fime. Te ne yokamai ama wira dire moingamere epe kapu moi wira dire moime.
MAT 10:17 Ne yokamai ari bei niki de erowainga yokamai kan kenom bei ereiyo. Ari suwo koropane ne yokamai endire fure ka kori di erowaime. Te ari yokamai endire ka nuwi si ereinga ikom ikai fure einaime.
MAT 10:18 Ne yokamai na fi kun dai nareinga ena ari ne yokamai endire fure gaman ari te kiapam beinga ari ori moingi tei fure ka kori di erowaimie. Iran ne yokamai Yai Gumam kam yokamai te ari Yura ari moikeinga yokamai di mari de erowaimie.
MAT 10:19 Boromdi ari ne yokamai endire ‘Ka kori di erowapune,’ duwaingoro ena ne yokamai nomanenom unanan fure epe ‘Nonon ka torae duwapune? Te ka toramere beire duwapune?’ di fikeiyo. Ma deiyo! Okome ne yokamai ka duwainga ena Yai Gumam ne yokamai ka duwainga erowame.
MAT 10:20 Ne yokamai nenom Murom Sumuna ka di erowangoro ena ne yokamai ka di mari dowaime. Iran ne yokama nenen ka dikenaimie.
MAT 10:21 Ari nenen emenom akiro furo ari nenta erowaingoro ei goraime. Te nenom ama epe wom ganom bei erowangore te ganoma nenom manom akiro furo ari nenta erowaingoro ei goraime.
MAT 10:22 Ne yokama na fi kun dai narowainga ena ari muruwo niki ori wom de fi erowaimie. Te nenta yoporam boiro morangua kakom i gounangore ena Yai Gumam akire di towame.
MAT 10:23 Ena iki birom ori ta ari ne yokama bei niki de erowaingoro ne yokama tongi fure iki birom ori ta fiyo. Na kawom di erowaiye: ‘Ne yokamai Isirae akai iki birom ori wanere kokonanom muruwo goukenangoro ena na ari gaunom wam mangi unaiye,’ di ereiye.
MAT 10:24 Ena ka nuwi si erongua yai i yai ori moimba te gan ta yaromi ka nuwi si tongoro ka fingua gan i yai ori moikeme. Te kiapam yai i yai ori moimba te nuwi kokonan gan i yai ori wom moikeme.
MAT 10:25 Ena gandai yaromi ka nuwi si tongoro ka fingua gan i moinguamere epe ka nuwi si tongua yaromi moingua i faname. Te nuwi kokonan gan moinguamere epe kiapam yai moingua i fanamie. Te ari yokamai yai ta iki kapakom yaromi Bisepu kam dai towainga ena kapakom gama kanom niki ori wom dai erowaimie,” Yesu di erome.
MAT 10:26 Ena Yesu ka ta duma, “Ena iran ne yokamai ari ta fikeiyo. Tai ta ta muruwo eke dero diro okome u mari boraimie. Te tai ta ta muruwo tou koiro diro okome ari yokamai tarom i kanaimie.
MAT 10:27 Na kama sunguiri tei moiro ne yokamai ka di ereikai ne yokamai fure aro dowangui tei di mari deiyo. Te na iki ikai tei moiro ne yokamai di ereikai ne yokamai fu mena fure di mari deiyo.
MAT 10:28 Ari ne yokamai ei goinga yokamai kuri fi erekeiyo. Ari i ne yokama kuianom si goikenaimie. Ma deiyo! Ne yokamai Yai Gumam kuri fiyo. Yaromi ne yokamai e dongua akaiyomdi tei awi de erere ne yokamai ganom te kuianom ei gorame.
MAT 10:29 Ari yokamai kapuka gawo gere surai kongo mukom kou ire meina baimie. Te ne yokamai nenom ‘O’ dikenangua kapuka gawo gera towane goikename.
MAT 10:30 Te Yai Gumam ne yokamai binom wiyom muruwo kere dome.
MAT 10:31 Iran ne yokamai kuri fikeiyo. Ne yokama kapuka gawo gera munmane meinam ime de teimie,” Yesu di erome.
MAT 10:32 Te Yesu tokoi di eromia, “Nenta ‘Na Yesu ariyoma moiye,’ dire ari gumanomdi di mari de erowangoro ena na ‘Yaromi na arinama moime,’ dire na nenam kamundi moingui ama di mari de towaiye.
MAT 10:33 Te nenta ‘Na Yesu ariyoma moikeiye,’ diro ari gumanomdi di mari de erowangoro ena na nenam kamundi moingua ‘Yaromi na arinama moikeme,’ di mari de towaiye,” Yesu dumie.
MAT 10:34 Yesu tokoi duma, “Ne yokamai ‘Na mangi tawa unaikoro nomane towane eiro morapune,’ epe di fikeiyo. Na kura kamui boinga tai ta ta bei gounaro kuiye. Tamanume. Na uka ena ari sanupui ori iro kura kamui boraimie.
MAT 10:35 Na uka ena yaromi auwom kura boi towangoro te apom mam kura boi towangoro te oparomi wiyom biyai mam kura boi towame.
MAT 10:36 Ari iki towane kei fanainga kianom wom moraime.
MAT 10:37 Nenta nem mam mun ori wom fi erero te nanan mun gawo gera fi narowangua yaromi na arinama moikenamie. Te nenta wam te apom mun fi erero te nanan mun fi narekenangua ena yaromi na arinama moikenamie.
MAT 10:38 Nenta ‘Na Yesu ariyoma moire beipa na kuwanom yai moinguamere epe Yesu eri yoro bakomdi bei moinguamere epe na beikenaye,’ duwangua yaromi na arinama moikenamie.
MAT 10:39 Nenta ‘Na mangi yokori moraiye. Na kuwanom yai moikenaiye,’ duwangua ena yaromi epena yokori moi dere morainga i kankenamie. Te nenta ‘Na mangi yokori moikenaiye. Na kuwanom yai moraiye,’ duwangua yaromi epena yokori moi dere morainga i kanamie,” Yesu epe dume.
MAT 10:40 Ena Yesu tokoi dumia, “Nenta ne yokama bei nokapu de erowangua yaromi epemere na bei nokapu de naromie. Te nenta na bei nokapu de narowangua yaromi epemere na nawi de narongua yai bei nokapu de tomie.
MAT 10:41 Nenta ka mapunom yai unangua kanere ‘Na ka mapunom yai akire di towaiye,’ di fire ena akire ikomdi ure bei nokapu de towangua yaromi ka mapunom yai meina inguamere epe inamie. Te nenta yai yo tere moingua yaromi unangua kanere ‘Na yo tere moingua yaromi akire di towaiye,’ di fire ena akire ikomdi ure bei nokapu de towangua yaromi yo tere moingua yai meina inguamere epe inamie.
MAT 10:42 Nenta yai opai gawo moingi yai ta na arinama moingua kanere ‘Na Yesu ariyom akire di towaiye,’ di fire ena nuwi goi koiro towangua yaromi meinam kawom inamie. Na ne yokamai kawom di ereiye. Mora,” Yesu mouwomdi finga ari di erome.
MAT 11:1 Ena Yesu mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom suwo ka i di ere gouro akai tei ma dero Garari man tei furo iki birom ori suwo koropane fure ari ka mapunom nuwi si erere di mari de erome.
MAT 11:2 Di mari de erongoro Yoane nuwi bui erongua yaromi kan fairo Mesia kokonan bengua muruwo firo ena Yoane mouwomdi finga ari suwo koropane ewi dongoro yokamai Yesu moingui tei furo
MAT 11:3 “Koma ka mapunom i ‘Okome yai ori uname,’ di erongoro ena nenen epemere uro moimbore nonon nenta kiapam morapune?” diro mina wako teingoro
MAT 11:4 Yesu yaromi “Ne yokama inako dero fu Yoane moingui tei furo te tai ta ta beikai muruwo ne yokamai finga kaninga i di teiyo.
MAT 11:5 Ne yokamai kaniyo! Ari okonom murom gi dungua kon tokoi kanime. Te ari kaunom yoporam goingua tokoi kon wanimie. Te ganom mantai gainga tokoi moi fimie. Te ari kinanom gi dungua tokoi ka fimie. Te ari goinga tokoi arire yokori moimie. Te ari kuwanom moinga yokamai gunom kam fimie. Tai ta i muruwo Yoane di teiyo.
MAT 11:6 Nenta epe ‘Yesu yaromi kokonanom i kokonan kawom dumbore?’ epe di fikere ena yaromi mun ori wom firamie,” Yesu Yoane mouwomdi finga ari di erome.
MAT 11:7 Di erongoro yokamai inako dero fingoro Yesu ari munmane moingi Yoane kam wayom di erere “Koma ne yokama fu ari moikeinga akaiyomdi tei finga ne yokamai tora tai kanaro fime? Ne yokama furo kamun kai sungua kewa koka tongua kanaro fimo? Ma deiyo! Ne yokamai ‘Tai ta kanapune,’ diro fime.
MAT 11:8 Ena ne yokama tora tai kanaro fime? Ne yokamai furo yai ta gai kuki nokapu firo moingua kanaro fimo? Ma deiyo! Ari gai kuki nokapu finga yokamai kiapam beinga ari ori ikinomdi moime.
MAT 11:9 Ena tora bengoro ne yokama fime? Ne yokamai furo ka mapunom yai moingui tei kanaro fimo? Kawom, ne yokamai epe fimie. Te Yoane yaromi ka mapunom yai moire te ka mapunom ari ta ime de erome.
MAT 11:10 Koma Yai Gumam di tongoro te ka mapunom yai ta bei moiro Yoane kam wayom epe dume, ‘Fiyo. Na yai ta na kanam wayom benangua yaromi awi dowaro beikoro yaromi u koma ure ne konum kenom benamie,’ epe dume.
MAT 11:11 Na ne yokama kawom di ereiye. Yoane nuwi bui erongua yaromi komariki ari muruwo mangi moinga te epena ari muruwo mangi moingi ime de eromba te nenta Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom moire te yaromi yai ori bo yai gawo moingua yaromi Yoane bire ime de tome.
MAT 11:12 Koma Yoane nuwi bui erongua yaromi ka di mari dongua kakom i te moi ungua epena kakom ungoro ena ari yokama Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom i kura boraro beimie. Te ari niki dere yoporam boinga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai akonaro beimie.
MAT 11:13 Ka mapunom ari muruwo te Mose ka di guwo dungua kam muruwo Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam towane di mari deime. Epena Yoane yaromi kui nongua kakom kam i mukom faimie.
MAT 11:14 Koma ka mapunom ari ‘Iraiya yaromi okome tokoi uname,’ diro di mari deingoro te ka i ne yokama fi kun darainga ena Yoane yaromi epemere Iraiya moime.
MAT 11:15 Nenta kinan koranga yaromi ka i firo.
MAT 11:16 Ari muruwo epena mangi moire tora tai epemere moime? Ari muruwo epena moingamere epe gan gawo maket akai suna tei kika te moire gan suwo koropane unom boire
MAT 11:17 ‘No yokama mukare bakom ne yokama kapu kau eropungoro te ne yokama nowi ikeime. Te no yokama yai goinga wi di eropungoro te ne yokamai kai meikeimie,’ epe diro u boime.
MAT 11:18 Ena Yoane yaromi uro kua kopuna nekere te nuwi wain nekengoro ena ari muruwo ‘Murom niki dongua yaromi ikai moi tome,’ dime.
MAT 11:19 Te na ari gaunom wam uro kua kopuna nere te nuwi wain neikoro ena ari muruwo ‘Ekanero! Na kua kopuna munmane nere te nuwi gikengua nere moingoro te ari niki dongua kongo takis inga yokamai te ari bianom faingua yokamai u na moiki tei ure fana gai nare moimie,’ dime. Na epe beika ena ari yokama inokore ta eimba yokamai Yai Gumam tai bengua kanaingai ‘Yai Gumam inokore engua i kawom dume,’ duwaime,” Yesu di erome.
MAT 11:20 Ena koma Yesu fu iki birom ori suwo koropane tei fure kokonan ori munmane bei eromba yokamai bianom ma dere nomanenom si awa tekeinga ena iran i kura kam epe di erome:
MAT 11:21 “Korasin ari yokamao, na kura kam di erowaiye, Besaira ari yokamao, na kura kam di erowaiye. Te na kokonan ori ne yokamai gumanomdi beikamere epe iki birom ori Taiya te Sairon tei benaika ena komari Taiya ari te Sairon ari gai miki go di fire te eri muku ganom buime. Epe beingoro ari ta kanere ‘Ari yokamai bianom ma dere nomanenom si awa teime,’ duwaime. Te ne yokamai bianom ma dere nomanenom si awa tekeimie.
MAT 11:22 Iran na ne yokama di ereye. Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom Yai Gumam Taiya ari te Sairon ari kura kam ori wom di erekenanguamere epe ne yokamai kura kam ori wom di erowamie.
MAT 11:23 Kapanem ari yokamao, ne yokama nenen akire dire kamundi naimo? Ma deiyo. Yai Gumam ne yokamai ewi guwom akai dowame. Te na kokonan ori ne yokama gumanomdi beikamere epe Sorom iki birom ori tei benaika ena epena Sorom i yo duwamie. Te ne yokamai bianom ma dere nomanenom si awa tekeimie.
MAT 11:24 Iran na ne yokama di ereiye. Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom Yai Gumam Sorom ari kura kam ori wom di erekenanguamere epe ne yokama kura kam ori wom di erowamie,” Yesu kura kam epe di erome.
MAT 11:25 Kakom tei Yesu tokoi dire, “Auwo, ne kamundi te mansinomdi Ari Wanopanom moinie. Ne ari finga yokamai ne tainum kou si erere te ne tainum gan gawo epemere moinga imari de erene. Ne epe benga iran na mun fiye.
MAT 11:26 Auwo, ne kawom bene. Ne inokore ei fingamere epe fuka dume,” epe di tome.
MAT 11:27 Dire ena ka ta epe dume: “Na aunam tai ta ta muruwo naromie. Te nenta na Yai Gumam wam gumanamdi kankemie. Na nenam towane na gumanam kanomie. Te nenta na nenam gumamdi ama kankemie. Na Yai Gumam wam towane yaromi gumamdi kaniye. Te na ari yokamai ‘Na nenam opom di erowaiye,’ duwaika yokamai towane na nenam ama kanimie.
MAT 11:28 Ena ne yokamai ‘Yai Gumam firame,’ dire te kokonan yoporam boire ipun ori dongua inga ne yokamai muruwo na moiki tei wiyo. Ne yokamai wingoro na ewi dekeikoro furo ganom ei firo moraimie.
MAT 11:29 Na ari tai wira dungua bei erere te nanan kanam bire deiye. Na kanam wira dungua faime. Te na tainam i ipun dekeme. Iran na tainam ne yokama ire na kanam i si erowaika fiyo! Ena ne yokama kuianom wira dire moraime,” Yesu epe dume.
MAT 12:1 Okome Yura ari iron kakom i Yesu yaromi te gama yokamai gere tai woi neingi suna tei wan moingoro ena gama yokamai meran goire kui mukom feire neingoro
MAT 12:2 ena Feresi ari kaningai yokamai Yesu “Kano. Ne mounumdi finga ari epe beinga nonon konom faingua dire ‘Tai i iron kakom benanga i faikeme,’ dume,” di teingoro
MAT 12:3 ena Yesu bei moiro “Komari yai ori Dawiri te gama yokamai meran goingua tai beinga ne yokamai kerere mapunom fikeimie.
MAT 12:4 Dawiri yaromi Yai Gumam ikom ikai fure kaime dori Yai Gumam teingai nengoro te gama yokamai ama neime. Te ka di guwo dungua i ‘Fi mun ei teinga ari yokamai towane kaime dori i nowaime. Yai ta nowangua faikeme,’ epe dume.
MAT 12:5 Te Mose ka di guwo dungua dire ‘Yura ari iron kakom kakom fi mun ei teinga ari fu fi mun ei teinga ikom ikai fure kokonan beinga Mose ka di guwo dungua bei deimba Yai Gumam yokamai kupa eikename,’ epe ama dume. Te ka i ne yokama kerere mapunom fikeimie.
MAT 12:6 Ena na ne yokama di ereye. Tai epe tawa dunguai fi mun ei teinga iki ime de tome.
MAT 12:7 Ne yokamai ka mapunom i ‘Ne yokamai ari kanom fi erowainga na mun fiye. Te ne yokamai kapu muruwo i towane fi mun ei narowainga na mun fikeiye,’ epe dungua mapunom firainga ne yokamai ari bianom faikenainga yokamai kura kam di erekenaimie.
MAT 12:8 Na ari gaunom wam moiro Yura ari iron kakom kiapam yai moiye. Ena iran Yura ari iron kakom i na ganama kui mukom feire neingoro na ‘Epe beikeiyo,’ di erekenaiye,” Yesu di erome.
MAT 12:9 Ena Yesu akai tei ma dero Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai tei fungoro
MAT 12:10 yai ta moingoro yaromi okom koro gerai dongua ena ari suwo moire Yesu ka kori di towaro beire iran Yesu mina wako tero “Nonon yai nupi faingua i iron kakom bei nokapu de towapungoro i fanambore faikename?” di teingoro
MAT 12:11 Yesu ari yokamai “Ne yokamai moingi nenta non sipsip kui nongua ena iron kakom non i fure mansinom kun ori engui ako ikai suwangoro ena yaromi fure non gure kopu dowambo dekenambo? Yaromi gure kopu dowamie.
MAT 12:12 Ena ne yokamai non akire di teingoro te ari ama akire di erekenaimo? Tamanume. Ari non sipsip bire teinga iran akire di erowaimie. Ena iran nonon iron kakom yai ta bei nokapu de towapunie,” Yesu epe di erere
MAT 12:13 awa tere yaromi okom koro gerai dongua “Ne okonum sino to,” di tongoro ena yaromi okom sino tongoro okom tokoi nokapu fungua epe okom koro dunguamere dumie.
MAT 12:14 Ena Feresi ari niki de fire dere fure kuku boire “Yesu nonon iron kakom kokonan bengoro ena si gorapune,” diro ka di koiro wanime.
MAT 12:15 Ena Yesu si gorainga kam i firo iran akai ma dero fungoro ari munmane Yesu mouwomdi fingoro ena ari muruwo nupi mapunom mapunom fainga yokamai bei nokapu de erere
MAT 12:16 te ka yoporam boiro “Ari suwo koropane na tai beikai di mari de erekeiyo,” di erome.
MAT 12:17 Yesu epe di erongoro ena Yai Gumam ka ta ka mapunom yai Aisaiya di tongoro yaromi di mari de erongua ka i mukom faime. Yaromi epe dume,
MAT 12:18 “Yaromi na kokonan yai moingua na gunam boi teiye. Na yaromi mun fi tere te na denam minam mun fi teiye. Nanan Murenam yaromi towaikere ena yaromi fure ari koro koro moinga yokamai na kawom beika te kiapanom nokapu bei ereika i mari de erowamie.
MAT 12:19 Te yaromi kura kam diro ka ori dikenamie. Te yaromi konmori bunamdi arire ka ori ama dikenamie.
MAT 12:20 Yaromi ari kiapanom benguamere epe kea ta maka duwangua fau dikenamie. Te kewa gawo gera dongua si goukenamie. Yaromi kokonan bei moiro bei moiro ena yaromi ari kiapanom nokapu bengua bire towamie.
MAT 12:21 Ena ari muruwo yaromi inokore ei towaimie,” Aisaiya yaromi epe dume.
MAT 12:22 Kakom boromdi yai ta moire Satan ariyom yaromi nomaneyomdi koi moingua okom murom te giram ama fere de tongoro ka dikemie. Ena ari yokamai yaromi akiro Yesu moingui tei wingoro ena Yesu tokoi yaromi bei nokapu de tongoro ena ka diro te kon kanome.
MAT 12:23 Yesu epe bengoro ari muruwo kuku boinga yokamai ganom nouro diro “Yaromi yai ori Dawiri wam i kiapanom bei norowangua yaromi moimbo?” di fime.
MAT 12:24 Te Feresi ari ka i fire dire “Bisepu yaromi murom niki deinga yokamai yai orinom moingua yoporakom boi tongoro ena yaromi Satan ariyoma niki deinga yokamai ewi mena dome. I mapunom towane yaromi Satan ariyoma bei dome,” ari Feresi epe di ereingoro
MAT 12:25 Yesu ari yokamai inokore einga kanere “Arinoma suna bon te suwo dere kura borainga ena kakom suwo tei moire arinoma akainom niki dowamie. Te ari iki birom ori towane morainga bo ari iki towane kapakom morainga suna bon te suwo dere kura borainga ena iki birom ori bo ari iki towane kapakom gounaime.
MAT 12:26 Ena Satan yaromi ariyoma kura borainga boromdi Satan ariyoma suna bon te suwo deimie. Ena iran Satan kiapam bengua akaiyom kakom suwo tei moire gouname.
MAT 12:27 Te Bisepu yaromi yoporam boingua narongoro na yaromi ariyoma yokamai ewi mena dowaikoro ena yaromi ne yokamai ganoma ama akire di erongoro yaromi ariyoma yokamai ewi mena de ereime. Ne yokama ganoma epe beinga ena no yokamai mora fipunga ne yokamai kasu dinga ari moimie.
MAT 12:28 Ena ne yokamai ‘Bisepu yaromi yoporam boingua naromie,’ di fimba te Yai Gumam Murom Sumuna yoporam narongoro na Satan ariyoma yokamai ewi mena deiye. Na epe ewi mena deikai i Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kakom ne yokamai moingi suna tei ume.
MAT 12:29 Ena ka ta duwaiya fiyo! Nenta yaromi ‘Yai yoporam boingua yaromi ikom fure guwai gaiyom ako nongua kunei nowaiye,’ diro nanguai ena yaromi toramere beire kunei nowame? Koma yaromi yai yoporam boinguai okom kauwom kan siro epe beiro yaromi tarom iki ikai koi dunguai kunei nowame.
MAT 12:30 Ena nenta na ari yokoinam moikenangua ena yaromi na kianam moramie. Nenta furo non sipsip kuku boi narekenangua ena yaromi non sipsip ei dowinom boi mena dowamie.
MAT 12:31 Ena iran na ne yokama di ereiye, ‘Ari bianom faingua te kanom ka singa muruwo Yai Gumam kore dowamba te ari Yai Gumam Murom kam ka suwaingai Yai Gumam kore dekenamie.
MAT 12:32 Te nenta na ari gaunom wam kanam ka suwangai Yai Gumam kore de towamba te nenta Yai Gumam Murom kam ka suwangai Yai Gumam kore de tekenamie. Epena kakom kore de tekenangua irai te okome kakom ama kore de tekenamie,’ na epe di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 12:33 Te Yesu ka ta epe di erere “Eri nokapu duwangui ena mukom nokapu koramie. Te eri niki dowanguai ena mukom ama niki dongua koramie. Ari yokamai eri mukom koma kaningai ena fimia: Eri i nokapu dumbo niki dombo fimie.
MAT 12:34 Ena ne yokamai moingamere epe onopa moimie. Ne yokama ari niki deinga moinga ena tamere ka nokapu duwaimie? Ari muruwo ka dingamere epe tai ta nomanenomdi koi dumie.
MAT 12:35 Yai nokapu moingua yaromi tai ta nokapu nomanemdi koi fai si di tongoro ena yaromi kakom kakom mapunom nokapu bei moimie. Te yai niki dongua yaromi tai ta niki dongua nomanemdi koi fai si di tongoro ena yaromi mapunom niki dongua kakom kakom bei moimie.
MAT 12:36 Na ne yokamai di ereiye, ‘Okome Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom ari muruwo ka unanan dingai Yai Gumam mina wako erero di firamie.
MAT 12:37 Nenen ka wayom nokapu benanga iran Yai Gumam ne kanum nokapu daramie. Te nenen ka wayom niki dongua duwanga iran Yai Gumam ne kanum niki dowangua daramie,’ na epe di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 12:38 Boromdi ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi ari koropane “Ka di norenga yai, ne tai ta ori beyo,” epe Yesu di teingoro
MAT 12:39 te Yesu ari yokamai “Ari epena mansinomdi moingi yokamai niki deinga moire te Yai Gumam fi kun dai tekeimie. Ne yokamai tai ta ori beika kanaimo? Ma deiyo! Beikenaiye. Ka mapunom yai Yona tai fuka di tongua towane na ne yokamai opom di erowaiye.
MAT 12:40 Komariki Yona nuwi kapu ori dem miriyom ikai koi moire aro kakom suraiye te kama kakom suraiye moinguamere epe wom na ari gaunom wam aro kakom suraiye te kama kakom suraiye mansinomdi ikai koi moraiye.
MAT 12:41 Koma Ninowa ari yokamai Yona ka di mari dongua firo ena bianom ma dere nomanenom si awa teime. Epena kaniyo! Na tawa moika Yona yaromi ime de tere moikoro te ne yokamai bianom ma dere nomanenom si awa tekeime. Iran okome Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei Ninowa ari yokamai ure ka kori di erowaimie.
MAT 12:42 Te koma opai ori kiapam bengua oparomi oropo moingua man bunamdi wom moire tei uro Soromon ka nokapu dungua fimie. Epena kaniyo! Na tawa moika Soromon ime de tere moikoro te ne yokamai bianom ma dere nomanenom si awa tekeime. Iran okome Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei opai ori ure ka kori di erowamie,” Yesu di eromie.
MAT 12:43 Ena Yesu ka ta di erere “Murom niki dongua yaromi ma de tere nanguai ena akai gire goingui tei furo ‘Akai ta tei kei fanaiye,’ diro furo akai ta imari dekeme.
MAT 12:44 Iran ‘Na inako dero na koma moika ikom tei naiye,’ di fire ena inako dero furo iki koma kei faingua kanongua ari ikai moikeingoro yai ta tokoi bi siro eken bei tomie.
MAT 12:45 Ena murom niki dongua yaromi inako dero furo murom tai niki ori wom bengua yokamai okonom koro muruwo te koro surai endiro ungoro ena yokamai ama ure ikai fure tei moimie. Iran yai koma murom niki dongua towane moingoro epena murom niki deinga yokamai okonom koro muruwo koro suraiye moingoro ena yaromi epena niki ori wom dero moimie. Ena epe wom ari epena mansinomdi koi moingi niki dowainga epe wom moraimie,” Yesu epe di erome.
MAT 12:46 Yesu ari ka yo di ere moingoro ena Yesu mam te emeroma yokamai ure mena ariro moiro “Yesu ka di towapune,” diro moingoro
MAT 12:47 ena yai ta Yesu “Firo! Ne manum te emenuma yokamai ure mena moire ‘Ne ka di erowapune,’ dire moimie,” di tongoro
MAT 12:48 ena “Ne na manam kam di nareno? Te ne na emenama kam di nareno? Ena yokamai na manam te emenama towane moikeme,” di tere
MAT 12:49 ena yaromi mouwomdi finga ari okom din boi erere “Kano. Yokamai tei moingi na manam te emenama moimie.
MAT 12:50 Ari yokamai na aunam kamundi moingua yaromi kam gore duwainga yokamai na emenama te kepenama te manama moraimie,” Yesu epe dume.
MAT 13:1 Boromdi Yesu iki ikai tei moingua ma dero u mena furo “Ari ka di mari de erowaiye,” dire fure nuwi dian bunamdi tei ame dero moingoro
MAT 13:2 te ari munmane u yaromi moingui tei ure kuku ori wom boingoro iran yaromi nuwi kopare gawo nuwi dian boromdi dungua mokoro ame dongoro te ari muruwo nuwi bunamdi tei arire moimie.
MAT 13:3 Ena yaromi ari muruwo ka eke dongua munmane di erere epe dume: “Fiyo. Yai ta fure ‘Kopuna ipom sikire kira suna dowaiye,’ dire suna fure
MAT 13:4 kopuna ipom sikire dongoro ena ipom suwo ako kon bam tei sungoro ena kapuka ure kanere i neimie.
MAT 13:5 Te kopuna ipom suwo ako kongo boromdi sungoro mansinom suwom gera dumie. Ena mansinom ori dikengua iran kopuna i kene kene eire mokome.
MAT 13:6 Mokongoro te aro kurako sungoro te douranom mangi kingua ena muruwo girom goiro goime.
MAT 13:7 Te kopuna ipom suwo ako kui garom boingua mapunomdi tei sungoro te kui garom boinguai mokoro kopuna i si goimie.
MAT 13:8 Te kopuna ipom suwo ako mansinom nokapu dungui tei sunguai ena mukom koime. Te kopuna koma mukom ori wom koingoro te teiri mukom gawomere koingoro te okome mukom gawo gera koimie.
MAT 13:9 Ena nenta kinan koranga yarom ka i firo,” Yesu epe di eromie.
MAT 13:10 Ena Yesu mouwomdi finga ari Yesu moingui tei ure “Tora bengoro ne ari yokamai ka eke dongua di erene?” di teingoro
MAT 13:11 “Yai Gumam kiapanom bei erongua kam eke dero dungua ne yokama mora opom di eromie. Te kam i ari yokamai opom di erekemie.
MAT 13:12 Nenta tai i ako nongua yaromi Yai Gumam tai tokoi towangoro ena yaromi tai munmane ako nowamie. Te nenta tai i ako nekengua yaromi tai ako nongua tarom i Yai Gumam ire fiasi dowamie.
MAT 13:13 Na ari yokamai ka eke dero dungua di ereika mapunom i epe: yokamai okonom murom toren kaningai te tai ta kankeimie. Te yokamai kinanom ka fingai te ka fikere mapunom kankeimie.
MAT 13:14 Ari yokamai epe moingui iran komariki Yai Gumam ka mapunom yai Aisaiya ka di tongoro yaromi di mari dongua i mukom faimie. Yaromi epe dumia, Ari yokamai nomanenom du dinga fai si di erome. Te yokamai ‘Ka fikenapune,’ diro kinanom a girere te ‘Kon kankenapune,’ diro okonom murom mora ako tou koimie. Ari epe beikenainga ena okonom murom kon kanere te kinanom ka fire te nomanenom ka mapunom firaimie. Epe kan fire yokamai nomanenom si awa tere na moiki tei unaingoro na yokamai tokoi bei nokapu de erowaiye. Ena iran na ari di ereiye, ‘Ne yokamai kinanom ka fire fire mapunom fikenaimie. Te ne yokamai toren kanere kanere tai ta kankenaimie,’ di ereye. Aisaiya epe dume.
MAT 13:16 Te ne yokamai okonom murom kon kaningai te ne yokamai kinanom ka fimie. Ena ne yokamai mun fiyo.
MAT 13:17 Na kawom di ereiye: ‘Komari ka mapunom ari munmane te yo teinga yokamai tai ta ne yokamai epena kaninga tarom i kanaro mun finga i kankeimie. Te yokama ama ka ta ne yokamai epena firaro mun finga i fikeimie,’ di ereiye,” Yesu epe mouwomdi finga ari di erome.
MAT 13:18 Ena Yesu ka ta mouwomdi finga ari di erome, “Ne yokamai kopuna ipom sikire kira suna dongua kam eke dere dikai mapunom fiyo.
MAT 13:19 Ari yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam kinanom fire te mapunom fikeingoro ena murom niki dongua yaromi ure kam nokapu nomanenomdi dungui tei bei de erome. Ena yokamai moinguamere epe kopuna ipom ako kon bam tei sumie.
MAT 13:20 Te kopuna ipom suwo i ako kongo boromdi sunguamere epe ari yokamai kam fire boromdi ire mun fimie.
MAT 13:21 Ena yokamai nomanenom i douranom boikengua iran yokamai kakom gurom towane kon nokapu wanime. Kakom ta yokamai gunom kam fi ki singa iran tai ta ipun dongua bo te ganom kipi kaingua kokonan u mari u erongua ena yokamai kon nokapu ma dowaimie.
MAT 13:22 Te kopuna ipom suwo ako kui garom boingua mapunomdi sunguai epemere ari ka fimba mangi ari mapunonom beinga mun firo te mangi guwai gai ama mun finga ena Yai Gumam kon ma dero Yai Gumam kam yo fingoro ena yokamai moingui tei mukom koikemie.
MAT 13:23 Te kopuna ipom suwo ako mansinom nokapu dungui tei sunguai epemere ari ka fire mapunom ama fire fi kun dairo moimie. Ena suwo koropane koma mukom ori wom koingoro te teiri mukom gawomere koingoro te okome mukom gawo gera koimie,” Yesu epe di erome.
MAT 13:24 Ena Yesu ka eke dero tokoi di eromie. “Yai Gumam kiapanom bei erongua i epe yai ta i kopuna ipom nokapu ire fure kira suna woinguamere
MAT 13:25 woingoro ena ari muruwo wi fainga ena kianom yaromi tai woi nongua tei uro towi ipom woi suna koi dero fume.
MAT 13:26 Ena okome kopuna nokapu mokoro mukom koraro bengoro ena towi i ama mokongoro
MAT 13:27 ena nuwi kokonan ari tai woi nongua yaromi moingui tei fure ‘Kiapanom yaiyo, ne kopuna ipom nokapu woine. Ena tora bengoro towi i ama mokome?’ di teingoro
MAT 13:28 ‘Kianom yai ta ure tai i bemie,’ di erongoro ena nuwi kokonan ari ‘ “Nonon yokamai fure towi gire dowapune” di fino?’ di teingoro
MAT 13:29 ‘Ma deiyo! Ne yokamai towi gire dowainga ne yokamai kopuna nokapu ama gire dowaime. I faikemie.
MAT 13:30 Ena ne yokamai kan deingoro kopuna nokapu te towi surai ama mokonaimie. Okome kopuna suwainga kakom na suwainga ari di erowaiye, “Ne yokamai koma towi tai moro waure kuku boire koro sire gaiyo. Te okome kopuna ipom nokapu ire iki ikai tei kupi si eiyo,” di erowaiye,’ kiapanom yai epe dume,” Yesu ka epe di erome.
MAT 13:31 Ena Yesu ka eke dero tokoi di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kakom i epe: Eri i kam mastari dunguamere te eri mukom ta muruwo yokamai ori dungoro te eri mastari mukom towane i gawo gera dumie. Ena yai ta eri mastari mukom ire tai woi nongui tei woimie.
MAT 13:32 Woingoro ena okome eri mokoro eri ta muruwo bire eromie. Eri mastari eri ori wom mokongoro ena kapuka yokama ure eri yokamdi ikinom i keime,” Yesu epe dumie.
MAT 13:33 Ena Yesu ka eke dero tokoi di erome. “Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i dunguamere epe bum boingua tarom dume. Ena opai ta furo bum boingua tarom iro ei kaime dori munmane ikai tei dere nokonongoro tarom i u koro koro furo bum boimie,” Yesu epe di erome.
MAT 13:34 Yesu ari yai opai muruwo tai ta muruwo ka eke dero di eromie. Yaromi ka ta di mari dere di erekeme. Ma do. Yaromi ka eke dero towane di eromie.
MAT 13:35 Yesu epe bengoro ena ka mapunom yai ta ka komariki dunguai epena mukom faimie. Ka mapunom yai epe dumie, Kakom kakom ari yokamai di erowaikai ena ka eke dero di erowaiye. Komariki Yai Gumam man kamun bei engua kakom tei yaromi tai ta ta ama eke dongua iran na bei moiro tarom i di mari dowaiye, ka mapunom yaromi epe dumie.
MAT 13:36 Ena Yesu ari ema dero iki ikai fungoro yaromi mowuomdi finga ari uro “Towi tai moro suna woingua kam eke dere dinga ne ka i mapunom di noro,” di teingoro
MAT 13:37 ena Yesu dire “Yai ta kopuna ipom nokapu woingua yaromi ari gaunom wam moimie.
MAT 13:38 Te kira suna akai man man i muruwo dumie. Te kopuna nokapu ipom i epe ari yai opai Yai Gumam kiapanom bei erongua akai ikai moingamere te towi tai moro i epe ari yai opai Satan yaromi niki dongua ariyoma moingamere
MAT 13:39 te kianom towi tai moro woingua yaromi Satan yaromi nenen moimie. Te kopuna wau deinga kakom i epemere okome man gounangua kakom dumie. Te ari kopuna wau deinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan moimie.
MAT 13:40 Ena ari yokamai towi tai moro kuku boiro gaingua i epemere man gounangua kakom benaimie.
MAT 13:41 Boromdi na ari gaunom wam bei moiro nuwi kokonan gan yokamai ewi dowaikoro ure ari fi kun dainga bei niki de erongua yokamai muruwo iro te ari tai mapunom niki dongua beinga yokamai muruwo iro Yai Gumam kiapanom bei erongua akai kore de erero
MAT 13:42 iro fiasi e dongua giraiyom ori boromdi dowaingoro ena e dongua boromdi tei yokamai kai ori wom meire te kinom ki iki siro moraimie.
MAT 13:43 Boromdi ari yo teinga yokamai yaromi kiapanom bei erongua akai moire keranom sungua imari wom epe aro keranom sumie. Ne yokamai nenta kinanom korainga yarom ka i firo,” Yesu epe dume.
MAT 13:44 Ena Yesu ka tokoi dumie. “Yai Gumam kiapanom bei erongua kakom i epe yaromi kongo mukom gai gire iro furo tai woi neingi suna man wauro eke dere eme. Te yai ta furo gai i imari dere ena tokoi kou si eme. Yaromi mun ori wom fire ena yaromi fure guwaiyom gaiyom ari ta moingi tei furo meina beiro ena kongo i iro tai woi neingai meina baime,” Yesu epe di erome.
MAT 13:45 Te Yesu ka tokoi dumie. “Yai Gumam kiapanom bei erongua kakom i epe yaromi ‘Okan nokapu akonaiye,’ dire wandoume.
MAT 13:46 Ena yaromi kanungua okan ta nokapu wom dunguai ena yaromi guwaiyom gaiyom muruwo iro furo ari ta moingi tei furo meina beire ena kongo mukom i ire furo okan nokapu meina baime,” Yesu epe dumie.
MAT 13:47 Ena Yesu ka ta di eromie. “Yai Gumam kiapanom bei erongua kakom i epe nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwi diandi deingamere ena nuwi kapu mapunom mapunom u gairi koi fungua
MAT 13:48 te nuwi kapu gaiyom murongoro ena ari yokamai gurere ire u bunamdi ure ame dere nuwi kapu nokapu nokapu dunguarai kopare wakore te nuwi kapu niki donguai ma deime.
MAT 13:49 I epemere okome mangi tawa gounangua kakom fuka duwamie. Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai mangi ure ari nokapu moinga yokama kuku boi koro de erere te ari niki deinga yokamai kuku boi koro tei de erere endire fure
MAT 13:50 ena fiasi e dongua ori boromdi dowaingere yokamai e dongua boromdi moraingi kai ori wom meire kinom ki ki siro moraime,” Yesu epe dumie.
MAT 13:51 Ena Yesu “Ne yokamai na kanam mapunom fimo?” diro mina wako erongoro ena ari yokamai “O,” di teingoro
MAT 13:52 Yesu “Ena iran ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai nenta Yai Gumam kiapanom bei erongua akai unangua yaromi epe iki kapam yai ta moingua ena iki kapam yaromi guwai gai akai ikai furo tai koi nokapu te tai gorom nokapu iro mena umie,” Yesu epe di erome.
MAT 13:53 Yesu ka eke dero di eronguai mora goungoro ena akai tei ma dere
MAT 13:54 nenen ikom akaiyomdi furo te ka nuwi si ereinga iki ikai furo Yai Gumam kam nuwi si erongoro ena yokamai inokore munmane eire “Yaromi ka fingua te tai ta ari mapunom mapunom benguai amaiwo tei iro beme?
MAT 13:55 Yaromi iki kengua yarom wam moimie. Te Maria oparomi yaromi mam moimia te Yemesi te Yosisi te Saimon te Yurasi yokamai yaromi emeroma moimie.
MAT 13:56 Te yarom kepoma muruwo akai tei ama moimie. Ena yaromi tai mapunom nokapu benguai yoporam boingua amairi ime?” ari yokamai epe dire
MAT 13:57 ena denom minom niki de fi teimie. Ena Yesu di eromie. “Ari koro koro moinga yokamai Yai Gumam ka mapunom yaromi kam akire di iwa de teimba te yaromi ariyoma yokamai kam akire di iwa de tekeime,” di eromie.
MAT 13:58 Ari yokamai fi kun daikeinga ena Yesu yaromi tai ori munmane akai tei beikeme.
MAT 14:1 Boromdi Gariri akai kiapam bengua yai ori yaromi kam Eroti Yesu kam wayom firo
MAT 14:2 ena yarom kokonan ari “Yaromi Yoane ari nuwi bui erongua yaromi kawom moimie. Yaromi yono manomdi tokoi ariro moingua ena iran yaromi tai ta ta ori bemie,” Eroti di eromie.
MAT 14:3 Koma Eroti yaromi opai ta i kam Erotiasi kau eme. Te Erotiasi oparomi Eroti emerom Firipi efem biyai moimba Eroti bei moiro oparomi kau eme. Ena Yoane kakom kakom Eroti “Ne opai kau enga i faikemie,” di tomie. Ena Erotiasi oparomi Eroti “Yoane si goro,” di tongoro te Eroti furo Yoane si gorangua kakom tei “Yura ari muruwo ‘Yoane i ka mapunom yaromi moimie,’ epe di fingoro ena na kuriyom fiye. Ena Yoane si goikenaiye,” yaromi epe di fire ena kiminem yokamai di eromie, “Yoane yaromi akore okom kan sire te kan iki tei eiyo,” di eromie.
MAT 14:6 Ena okome ari koropane “Eroti mam kui nongua kakom firapune,” dire fure Eroti moingui tei fure kuku boire kua kopuna kei nere moingoro ena Erotiasi apom ari moingi suna tei nowi i moingoro Eroti ama i mun fi tere
MAT 14:7 ena yaromi ama okom koi dere ka kawom dire “Ne ‘Na tai ta i naro,’ di narowanga tarom i na erowaiye,” epe di tongoro
MAT 14:8 ena oparomi mam inokore ei tongoro ena ama “Ne Yoane ari nuwi bui erongua yaromi birom sire kopare ta tei eire tawa naro,” di tongoro
MAT 14:9 kiapam yai ori ka i fingoro nomaneyom ipun de tongoro te yaromi epe “Koma ari munmane moingi na gumanomdi ama kawom di teiye,” di fire ena yaromi kiminem “Tai ta opai kam dunguai to,” di erome.
MAT 14:10 Ena kiapam yai ori kiminem ewi dongoro kan iki tei fure Yoane nokom guwo dire
MAT 14:11 Yoane birom iro kopare ta eiro iro uro ama i teingoro ena ama i iro mam moingui tei furo tome.
MAT 14:12 Ena Yoane mouwomdi finga ari ure yono iro furo man sime. Mora man siro ena fu Yesu moingui tei furo “Yoane epe goime,” di teime.
MAT 14:13 Yesu ka i firo ena akai tei ma dero te nuwi kopare iro furo akai ta koro ari moikeingi tei fume. Te ari yai opai fire iki birom ori tei ma dere mangi fure Yesu mouwomdi fure koma akai tei fingoro
MAT 14:14 ena okome Yesu nuwi bunamdi furo nuwi kopare u mena uro ari munmane ekanero yokamai kanom fi erero ena ari nupi fainga muruwo bei nokapu de erome.
MAT 14:15 Ena taroma kakom ungoro Yesu mouwomdi finga ari Yesu moingui tei ure “Epena aro kakom i mora goungoro te akai koro tei ari kei faingi tei moikeimie. Ena iran ne ari yokamai ewi dengoro fure akai ta dungui tei fure kopuna meina bei nero fanaimie,” di teingoro
MAT 14:16 ena Yesu “Tora bengoro yokamai naime? Ne yokamai nenen kopuna ari yokamai ereiyo,” di erongoro
MAT 14:17 “Nonon kopuna munmane tawa dikeme. Te kaime dori okonom koro muruwo dunguai te nuwi kapu surai mora dumie,” di teingoro
MAT 14:18 ena Yesu “Tarom i iro na moiki tawa wiyo,” di erere
MAT 14:19 ena ari muruwo “Kuiri tei ame deiyo,” di erome. Te yaromi kaime dori okonom koro muruwo ire te nuwi kapu surai iro kan kamundi tei dero Yai Gumam “Mun fiye,” di tere ena kaime dori dou dire mouwomdi finga ari erongoro te yokamai ire fure ari yai opai ereime.
MAT 14:20 Ena ari muruwo kopuna i nere maranom mokongoro te mouwomdi finga ari kopuna koro yo dungua ire gai kouma gai ginga okonom koro koro muruwo te kaunom suwo gime.
MAT 14:21 Te yai gan kopuna neinga yokamai 5,000 moimie. Te yokamai gan gawo te opai gan kerekeime.
MAT 14:22 Ari mora neingoro ena Yesu mouwomdi finga ari “Ne yokamai nuwi kopare mokore koma nuwi bunamdi koro fiyo! Nanan tei moire ari yokamai ewi dowaiye,” di erero
MAT 14:23 ena yaromi ari yai opai mora ewi dero “Ka make enaiye,” diro kopu ta mokome. Ena kama sungoro yaromi nenen towane kopu tei moime.
MAT 14:24 Ena nuwi kopare i nuwiri suna wom fu dongoro te kamun kai nuwi kopare gumamdi sungoro ena nuwi kopare si awa mawa tongoro
MAT 14:25 kakom i koroware koma go goro dungoro te aro fuka duwaro bengua kakom suna Yesu yaromi nuwi boromdi mangi wan uro mouwomdi finga ari moingi tei fuka dungoro
MAT 14:26 yokamai kaningai Yesu nuwi boromdi ungua yokamai kuri ori wom fire “Yaromi giri ta umie,” dire kuri ori wom fire ena au ori wom dime.
MAT 14:27 Ena kakom tei Yesu “Ne yokamai nomanenom erowai towamie. Na nanan uka ena kuri fikeiyo,” di erongoro
MAT 14:28 ena Pita yaromi “Ari Wanopanomyo, ne towane unanga ena ne ka di narengoro na nuwi boromdi tei ure ne moingi tei unaiye,” di tongoro
MAT 14:29 Yesu “Uwo,” di tongoro ena Pita nuwi kopare ma dero nuwi boromdi mangi furo “Na Yesu moingui tei naiye,” diro fume.
MAT 14:30 Te yaromi furo kamun kai kanero kuri fire te ako nuwi ikai suwaro beiro iran u boiro “Ari Wanopanomyo, ne akire di naro,” di tongoro
MAT 14:31 ena boromdi Yesu okom sino tere Pita okom akoro “Ne fi kun gawo gera daimie. Tora bengoro ne fi kun daikene?” di tomie.
MAT 14:32 Ena surai nuwi kopare ikai mokopikoro kamun kai tokoi sikeme.
MAT 14:33 Te ari nuwi kopare boromdi kopu tei moinga yokamai Yesu kam akire di tere “Kawom, ne Yai Gumam wam moinie,” di teimie.
MAT 14:34 Ena yokamai nuwi dian suna fure u koro Genesareti akai tei fingoro
MAT 14:35 ari akai koro tei “Yaromi i Yesu,” mora fire ena yokamai ka di man man muruwo deingoro ena ari yokamai bei moiro ari nupi fainga yokamai endiro Yesu moingui tei uro
MAT 14:36 yokamai Yesu “‘Nupi fainga ari ure ne gainum bunamdi towane akonaime,’ di fino?” diro mina ori wom wako teingoro ena Yesu “O,” di erongoro ena nupi fainga yokamai nenta furo Yesu gaiyom akongua yaromi nokapu moi fimie.
MAT 15:1 Boromdi Feresi ari koropane te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai suwo koropane Yerusarem ma dere u Yesu moingui tei ure
MAT 15:2 “Tora bengoro ne mounomdi finga ari no yokamai awanoma tai mapunom noreinga si bireime? Nonon awanoma ‘Kakom kakom ne yokamai kua nowaro benainga ena okonom epemere bi siyo,’ di noreime. Ena ne mounumdi finga ari kopuna nowaro benainga okonom epe bi sikeime,” diro yokamai mina wako teingoro
MAT 15:3 Yesu epe di erome, “Tora bengoro ne yokama Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikero te nenen mapunonom dourom boime?
MAT 15:4 Te Yai Gumam epe dume, ‘Ne nenum manum bei kenom bei ero,’ diro te ‘Nenta nenom manom kanom di ime de erowangua yaromi si goro,’ ama dume.
MAT 15:5 Te ne yokamai epe dime. ‘Nenta nem mam meran goingoro ena yaromi kua akongua ire ena yaromi “Kua i Yai Gumam towaiye.
MAT 15:6 Te nenam manam bei kenom bei erekenaiye,” dungoro ena ne yokamai “Mapunom i faimie,” ’ epe dime. Te ne yokamai epe beinga ena iran ne yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikere nenen konom mapunonom dourom boire fime.
MAT 15:7 Ena ne yokamai ka kasu dinga ari moimie. Te ka mapunom yai Aisaiya yaromi ne yokamai epe kawom morainga bun ka dungua di mari dome. Yai Gumam di tongoro ena yaromi epe di mari dome,
MAT 15:8 Ari yokamai giranomdi na kanam bawom di iwa deimba yokamai denom minom bei niki de nareimie.
MAT 15:9 Yokamai ‘Nonon kanom i Yai Gumam kam dumie,’ dire nenen kanom di mari dero ena iran yokamai furo na kanam bawom di nareinga faikeme. Aisaiya epe dume,” Yesu epe di eromie.
MAT 15:10 Ena Yesu ari yai opai munmane “Ne yokamai na moiki tei ure kua neinga kam di erowaiye,” diro u boi erongoro ena yokamai kuku boingoro Yesu ka di erome. “Ne yokamai ka fire mapunom fiyo!
MAT 15:11 Kua i ari giranom ikai fungua i ari nomanenom bei dinepe dekengoro ena yokamai Yai Gumam kam akire dimie. Tai ta ari ikai koi diro u giranomdi mena ungua i towane ari nomanenom bei niki de erongoro ena yokamai Yai Gumam kam akire dikenaime,” Yesu epe di erome.
MAT 15:12 Di erongoro ena Yesu mouwomdi finga ari u Yesu moingui tei ure “Feresi ari yokamai ne kanum i fire nomane niki de fimia fino?” di teingoro
MAT 15:13 ena Yesu “Tai ta ta muruwo na aunam i kamundi moingua tai woi nongui woikengua yaromi furo bei dowamie.
MAT 15:14 Iran ne yokamai ari yokamai inokore eikeiyo! Yokamai epemere yai okom murom gi dungua yaromi moime. Ena yaromi fure yai ta i okom murom ama gi dungua kon mori opom di towaro bengoro ena surai ako man minomdi tei faipire,” Yesu di erongoro
MAT 15:15 te Pita “Ne ka eke dere dinga mapunom di mari do! Ena nonon firapune,” di tongoro
MAT 15:16 “Ne yokamai ka fikeinga epemere ari munmane ama fikeimo? I faikeme.
MAT 15:17 Ne yokamai fikeimo? Tai ta ta giranomdi fungua tarom i denom bomdi i fumie. Te okome i tai ta ta u mena unangua depei towaime.
MAT 15:18 Te tai ta ta giranomdi koi u mena unguai tarom i denom minomdi dungua u mena umie. Tarom i nomanenom bei dinepe dongua ena yaromi Yai Gumam kam akire dikename.
MAT 15:19 Tai i denom minomdi ungua i epe: Niki de fire ari ei goime. Te yai opai kau einga bei niki dongua mapunom umie. Te mapunom tai ta niki dongua i ama unguai epe: Kunei neimie. Ka kasu dimie. Ari kanom ka simie.
MAT 15:20 Tai i epe sumuna ari nomanenom koi bei dinepe domie. Te nenta kopuna nowangua koma okom bi sikenangua i nomaneyom bei dinepe dekenamie,” Yesu epe di erome.
MAT 15:21 Ena Yesu akai tei ma dero u koro iki birom ori surai Taiya te Sairon tei fume.
MAT 15:22 Ena Keinan opai ta akai tei moime. Te Yura ari “Keinan ari kapu kei epemere moime,” epe dime. Ena oparomi u Yesu moingui tei uro “Ari Wanopanom, ne Dawiri wam, ne na kanam fi naro. Murom niki dongua yaromi towane u na apunam okom akore bei niki ori wom de tomie,” diro u boi tongoro
MAT 15:23 te Yesu ka ta mokom bairo di tekengoro ena mouwomdi finga ari yokamai u Yesu moingui tei ure “Oparomi u boiro boiro nonon mounomdi umie. Ena ne awi dowangere namie,” diro mina ori wom wako teingoro
MAT 15:24 ena Yesu “Yai Gumam na nawi dongoro ena na Isirae ari Yai Gumam konom kinga yokamai moingi tei towane wiye,” di erongoro
MAT 15:25 ena oparomi ka fire ure Yesu moingui tei ure Yesu kauwomdi mangi fairo kam akire diro “Ari Wanopanom, ne akire di naro,” di tongoro
MAT 15:26 ena Yesu “Nonon gan gawo kopunanom iro kapu kei giramdi dowapunga i faikenamie,” di tongoro
MAT 15:27 oparomi “Ari Wanopanomyo, ne kawom dinie. Te kei yokamai kapakom boinomdi areme moire te kopuna neinga ako sungua i iro neimie,” di tongoro
MAT 15:28 ena Yesu “Opaiyo, ne fi kun ori wom dainie. Iran ne ‘Tai ta inaye,’ di firanga ena Yai Gumam tarom i bei erowame,” di tongoro ena boromdi oparomi apom nupi fainguai mora are fumie.
MAT 15:29 Ena Yesu akai tei ma dero nuwi dian i kam Gariri bunamdi teina tei furo ena kopu gawo mokoro ame dongoro
MAT 15:30 ena ari munmane bei moiro ari kaunom niki dongua te ari okonom murom gi dungua te ari yoporanom gerai dongua te ari ka dikeinga te ari suwo koropane i nupi fainga yokamai akiro u Yesu moingui tei kuku boire ena ari muruwo nupi fainga Yesu kauwomdi tei de teingoro ena Yesu bei nokapu de erome.
MAT 15:31 Bei nokapu de erongoro ena ari yokama kaningai ari ka dikeinga yokamai tokoi ka dingoro te ari yoporanom gerai dongua yokamai tokoi nokapu fingoro te ari kaunom niki dongua yokamai tokoi kon waningoro te ari okonom murom gi dungua yokamai kon tokoi kaningoro ena iran ari yokamai ganom nouro dire te Isirae ari yokamai Yai Gumanom kam akire dime.
MAT 15:32 Ena Yesu mouwomdi finga ari unom boingoro yokamai wingoro Yesu epe di erome, “Na ari yai opai yokamai kanom fiye. Aro kakom suraiye yokamai na gere moipunga te yokamai kua kopuna nowainga goungua ena na ari yokamai ewi dowaikoro naingoro yokamai okonom murom makinangore kon bam tei ako fanainga i faikenamie. Ena koma na ari yokamai kua kopuna erowaikoro yokamai nowaingoro ewi dowaiye,” di erongoro
MAT 15:33 ena mouwomdi finga ari “Akai koro tei i kuwan akai dunguairai ena nonon kopuna amai iro uro ari munmane erowapune?” di teingoro
MAT 15:34 “Ne yokamai kaime dori tora mina dume?” di erongoro “Nonon kaime dori okonom koro muruwo te koro surai dire te nuwi kapu gawo suwom gera dumie,” di teingoro
MAT 15:35 iran Yesu ari munmane “Ne yokamai mangi tei ame deiyo,” di erere
MAT 15:36 te kaime dori okonom koro muruwo te koro surai ire te nuwi kapu ama ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tere kaime dori te nuwi kapu dou dire mouwomdi finga ari erongoro yokamai ire ari muruwo ereingoro
MAT 15:37 ena ari yokamai nere maranom mokome. Ena mouwomdi finga ari kopuna koro yo dunguai ire gai ginga okonom koro muruwo te koro surai murome.
MAT 15:38 Te yai gan kopuna neinga yokamai 4,000 moimie. Te yokamai gan gawo te opai kerekeime.
MAT 15:39 Ena Yesu ari yai opai muruwo awi dero nuwi kopare ikai furo Marara akai koro fume.
MAT 16:1 Ena ari fi kun dainga yokamai kanom Feresi te ari ta fi kun dainga yokamai kanom Sarusi yokamai u Yesu moingui tei ure Yesu kinam epe sire, “Ne tai ta ori wom benanga ena nonon kanapune. Kanapunga ena Yai Gumam ne mun fi erongua firapune,” dire mina wako teingoro
MAT 16:2 te Yesu “Taroma kakom ne yokamai epe dime. ‘Epena kamun kou daimie. Ena ongo kamun mun takoname,’ epe dimie.
MAT 16:3 Te koimoiri ne yokamai dime. ‘Epena kuwokawo kengoro te kama sungoro te kamun kou daimie. Ena epena nimi suwamie,’ ne yokamai epe dime. Ne yokamai kamun kanere ena kamun takongua tarom i mora fimie. Te ne yokamai epena kakom i tai mapunom mapunom kanere ena epena kakom ka mapunom mapunom fikeimie.
MAT 16:4 Ne yokamai epena mansinomdi moingi niki deinga moime. Te ne yokamai Yai Gumam ama fi kun dai tekeimie. Ne yokamai tai ta ori kanare mina wako nareimo? Ma deiyo! Komari yai Yona tai ta ori fuka di tongua tarom i towane ne yokama kanaimie,” Yesu di erere ari yokamai ema dero fume.
MAT 16:5 Ena Yesu mouwomdi finga ari nuwi dian koro naro beinga yokamai inokore ei fikere kaime dori iro kuime.
MAT 16:6 Ena Yesu yaromi mouwomdi finga ari epe di erome, “Ne yokamai kan kenom beiyo. Ne yokamai Feresi te Sarusi ari kaime dori si bum boingua tarom i kan kenom beyo!” di erongoro
MAT 16:7 ena yokamai ka di ipo ka dere “Nonon kaime dori i ire kupunga ena iran yaromi ka epe dume,” epe dime.
MAT 16:8 Yesu yokamai kanom fire “Tora bengoro ne yokamai ka di ipo ka epe dero ‘Nonon kaime dori dikeme?’ epe dime? Ne yokama fi kun gawo gera daimie.
MAT 16:9 Epena ne yokamai fikeimo? Koma na kaime dori okonom koro muruwo ire dou dire ena ari 5,000 moinga ereika i fikeimo? Ne yokamai tai ta ta yo dungua gai tora mina gime?
MAT 16:10 Te kaime dori okonom koro muruwo te koro suwo na ire dou dire ena ari 4,000 yokamai ereika i fikeimo? Ne yokamai tai ta ta yo dungua gai tora mina gime?
MAT 16:11 Tora bengoro ne yokama na kaime dori kam di ereika i fikeime? Te ne yokama Feresi te Sarusi ari yokamai tainom bum boingua tarom i kan kenom beiyo!” Yesu epe di erome.
MAT 16:12 Di erongoro ena iran yokamai mora fimie. Yaromi kaime dori si bum boingua tarom kam di erekeme. Ma deiyo! Yaromi Feresi te Sarusi ari ka nuwi si ereinga kanom kan kenom beinga kam di erome.
MAT 16:13 Yesu akai koro Sesaria Firipai furo tei moiro ena mouwomdi finga ari “Ari yai opai na ari gaunom wam torae diro kanam eime,” di erongoro
MAT 16:14 yokamai “Ari suwo ‘Ne Yoane yokamai nuwi bui erongua yaromi moime,’ dime. Te ari suwo ‘Ne Iraiya yaromi moime,’ dime. Te ari suwo ‘Ne Yeremaia bo ka mapunom yai ta moime,’ epe dime,” di teingoro
MAT 16:15 ena Yesu “Ne yokamai na torae mapunom moiki dime,” di erongoro
MAT 16:16 ena Saimon Pita yaromi “Ne Mesia yaromi Yai Gumam i yokori moingua wam moinie,” di tongoro
MAT 16:17 ena Yesu Saimon di tome. “Saimon yo, ne Yona wam moire mun firo. Yai ta mangi moingua ne kanum epena dingai opom di erekeme. Ma do. Na aunam kamundi moingua yaromi ka i opom di eromie.
MAT 16:18 Ena na ka ta ne di erowaiye, ‘Ne Pita moiro kongo epemere moine. Ena na bei moiro ari fi ki si nareinga yokamai kongo boromdi kopu tei kenaiye. Te Satan yaromi yoporam sumuna i bire erekename.
MAT 16:19 Te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai kori gumam ki na erowaiye. Ena tai ta ne mangi tawa “Ma do,” duwanga tarom i Yai Gumam kamundi ama “Ma do,” duwame. Te tai ta ne mangi tawa “Epe beiyo,” duwanga tarom i Yai Gumam kamundi ama “Epe beiyo,” duwame,’ na di ereiye,” Yesu Pita epe di tome.
MAT 16:20 Ena epenai Yesu bei moiro mouwomdi finga ari yokamai yoporam boiro di erome, “‘Na Mesia moime,’ diro ari muruwo di erekeiyo,” epe di erome.
MAT 16:21 Boromdi te okome ama Yesu mouwomdi finga ari epe opom di ere moime: “Na Yerusarem akai naiye. Te na naika ena ari mokoinga te Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai na ganam kipi kokonan ori narowaimie. Ena yokamai na nai goraingoro te aro kakom suraiye moiro na tokoi arowaiye,” Yesu di erongoro
MAT 16:22 ena Pita Yesu akiro koro tei furo “Ne yai ori moinie. Ena ka epe dikeyo. Tarom i ne morangi tei fuka di erekenamie,” Pita kura kam di tongoro
MAT 16:23 ena Yesu awa tero Pita di tome. “Satanyo, ne na moiki tei fakai fo! Ne Yai Gumam inokore ei finguamere epe dourom boikenie. Ma do. Ne ari inokore ei fingamere epe towane dourom boinie. Ena na nainainga konom ne si fera de narenie.” Yesu epe di tome.
MAT 16:24 Boromdi Yesu “Nenta yaromi na douwinam boi narowangua yaromi nenen kam di ime dere te na eri yoro ika kipi kokonan ikamere epe yaromi ama eri yoro ire kipi kokonan ire na douinam boiro uname.
MAT 16:25 Te nenta yaromi epe ‘Na yokori moraiye,’ di firangua yaromi yokori moikere gorame. Te nenta yaromi ‘Na Yesu fi kun dai teika ena na goraiye,’ di firangua yaromi yokori moramie.
MAT 16:26 Te nenta mangi tai muruwo ako nowangua te yaromi yokori moikenangua tora tai ta yaromi ire name? Yaromi tai ta yo ire name. Yaromi tora tai ta ta tere kuiam meina barame? Tarom i dikeme.
MAT 16:27 Kakom suwo na aunam keranom sungua narongoro ena na ari gaunom wam unaikoro ena yokamai na kanam akire duwaime. Te na nuwi kokonan gan yokamai ama unaimie. Kakom tei na unaika ari yai opai kou kou einga na mokom bai erowaiye. Te ari yai opai nokapu beinga na ama mokom bai erowaiye.
MAT 16:28 Ena na ne yokamai kawom di ereiye. ‘Ari suwo koropane epena tawa moinga goikenainga ena kanainga na ari gaunom wam uro ari kiapanom bei erere yai ori moraika kanaimie,’ na epe di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 17:1 Di erongoro ena aro kakom okonom koro muruwo te koro towane fungoro Yesu bei moiro Pita te Yemesi te emerom Yoane endiro nenen kopu ori tei mokoime.
MAT 17:2 Te ari yokamai suraiye kaningai ena Yesu gam kinanom kuire kamun gam koingoro ena yaromi gumamdi tei aro keranom sunguamere epe keranom sungoro te gai finguai kewa tokomere epe keranom sungoro
MAT 17:3 te Yesu mouwomdi finga ari suraiye kaningai ena Mose yaromi te Iraiya yarom kamundi moingua ma dere u Yesu moingui tei ure ka di ipo ka de moingoro
MAT 17:4 iran Pita Yesu ka i epe di tome. “Ari Wanopanomyo, nonon tawa moipunga i mun fipune. Ena ne mun firangere ena na iki suraiye tawa kenaiye. Ta ne ikinum te ta Mose ikom, te ta Iraiya ikom kei erowaiye,” dire
MAT 17:5 yaromi ka yo epe di moingoro kuwokawo keranom sungua yokamai yo bui ikai de erongoro ena ka ta kuwokawo ikai tei unguai epe: “Yaromi na wanam moingoro na mun fi teiye. Te na denam minam yaromi mun fi teiye. Ena ne yokamai yaromi kam gore di teiyo,” di erongoro
MAT 17:6 ena mouwomdi finga ari yokamai ka i fire kuri ori wom fire ena yokamai ako fairo te gumanom gome dere faingoro
MAT 17:7 ena Yesu u yokamai moingi tei ure ganom akoro “Ne yokamai areiyo. Kuri fikeiyo,” di erongoro
MAT 17:8 ena iran ari yokamai toren kaninga yokamai nenta kankeime. Yesu towane kanime.
MAT 17:9 Ena ari yokamai kopu tei ma dere ako mangi fu moingoro Yesu ari yokamai ka yoporam boiro “Tai ne yokama kaningai ari nenta di erekeiyo. Ne yokamai moi fingoro ena okome na ari gaunom wam goire tokoi arowaikere tai ne yokama epena kaningai di mari de ereiyo,” Yesu yokamai epe di erome.
MAT 17:10 Ena mouwomdi finga ari “Tora bengoro ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai epe dime: ‘Koma Iraiya unangoro te okome Mesia kiapanom bei norowangua yaromi uname,’ dime?” di teingoro
MAT 17:11 Yesu “Ka nuwi si ereinga ari yokamai kawom dimie. Iraiya yaromi koma uro tai ta ta muruwo a kenom benamie.
MAT 17:12 Te na ne yokama di ereiye, ‘Iraiya yaromi mora umie. Yaromi ungua ari yokamai yaromi kankeimie. Ari yokamai nenen nomanenom fingamere epe dourom boire tai mapunom mapunom bei teimie. Epe wom ari yokamai na ari gaunom wam ganom kipi kokonan narowaimie,’ na di ereiye,” Yesu epe di erongoro
MAT 17:13 mouwomdi finga ari ka i fimie. Yaromi Yoane nuwi bui erongua kam di erongoro fimie.
MAT 17:14 Ena yokamai ari yai opai munmane moingi tei fingoro yai ta Yesu moingui tei uro kauwom gurom boiro
MAT 17:15 “Ari Wanopanomyo, ne na wanam kam fi to! Yaromi du diro moime. Kakom munmane ako eri donguari fairo te kakom munmane yaromi ako nuwiri fairo ena kipi ori fimie.
MAT 17:16 Te na yaromi akiro ne mounumdi finga ari moingi tei fuikoro te yokamai bei nokapu dowainga faikemie,” yaromi Yesu di tongoro
MAT 17:17 ena Yesu “Ne yokama na kanam fire fi kun daikeimie. Te ne yokamai mapunonom gerai dongua ari moimie. Na bei moiro ne yokamai mapunonom niki dongua beinga kakom arari kan dekenaiye. Gan i akiro na moiki tawa wiyo!” dume.
MAT 17:18 Ena gan ungoro Yesu murom niki dongua yaromi ka yoporam boiro di tongoro ena murom niki dongua gan ma de tero fungoro boromdi gan i moi fime.
MAT 17:19 Ena iran Yesu mouwomdi finga ari nenen u Yesu moingui tei ure “Tora bengoro no yokamai murom niki dongua yaromi awi mena dekepune,” di teingoro
MAT 17:20 Yesu epe di erome. “Ne yokamai fi kun gawo gera dainga iran murom niki dongua yaromi awi mena dekeimie. Na kawom di ereiye, ‘Ne yokamai fi kun daraingamere epe eri mukom i kam mastari i gawo gera faingua ne yokamai epe fanaingore ena ne yokama kopu mokonguai “Ne arire u koro ipo fo!” di towaingoro ena kopu i namie. Ena ne yokamai kokonan muruwo benaimie,’ na di ereiye.
MAT 17:21 Te ne yokamai murom niki dongua yaromi bei dowaingere ena ne yokamai kua kopuna di guwo dire ena iran ka make eiyo! Tai towane murom niki dongua yaromi bei dowame. Tai ta bei dekename,” Yesu epe dume.
MAT 17:22 Ena mouwomdi finga ari Gariri furo kuku boingoro ena Yesu “Ari yokamai na ari gaunom wam akiro furo ari okonomdi erowaimie.
MAT 17:23 Te ari yokamai nai goraingore ena aro kakom suraiye moiro tokoi arowaiye,” di erongoro ena mouwomdi finga ari bowi buime.
MAT 17:24 Okome Yesu te yaromi mouwomdi finga ari Kapanem fingoro fi mun ei teinga iki kongo takis inga yokamai ure Pita “Ne yokamai ka di erongua yaromi fi mun ei teinga iki kongo takis fiasi dombo dekeme?” di teingoro
MAT 17:25 Pita “O” di erere fure iki ikai fungoro Yesu koma Pita di tome. “Saimonyo, ne torae di fine? Kiapam bengua yai ori gaunom kongo takis teimbo ari iki ta moingi kongo takis teime? Eramom kiapam bengua yai ori mansinomdi moinga kongo takis teime?” diro mina wako tongoro
MAT 17:26 “Ari iki ta yai moingui kongo takis teime,” Pita di tongoro ena Yesu “Iran kiapam bengua yai ori gaunom kongo takis towainga i faikemie.
MAT 17:27 Ena nonon takis erekenapungoro ari yokama niki de firaime. Ena iran ne epe beyo! Ne nuwi diandi fure kan fiasi nuwiri dere nuwi kapu ta koma tei unanguai ne ire giramdi koi kanere kongo mukom ta imari dere kongo ire ure ari yokamai ero! Kongo i nonon surai kongo takis dowapungamere duwame,” Yesu epe di tome.
MAT 18:1 Yesu yaromi ka i yo di moingoro ena mouwomdi finga ari yokamai Yesu moingui tei ure “Eramom Yai Gumam kiapanom bei norongua akai tei moingui ari muruwo bire erome?” diro mina wako teingoro
MAT 18:2 ena Yesu gan gawo uwom boiro akiro uro gama yokamai gumanomdi tei dongoro ariro moingoro
MAT 18:3 ena Yesu epe dume. “Na ne yokamai kawom di ereiye, ‘Ne yokamai nomanenom si awa tere gan gawo moinguamere epe moikenainga ena iran ne yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai tei ikai kinaimie. Te kakom kakom ne yokamai kinaimie.
MAT 18:4 Nenta kam bire dero te gan gawo tokamere epe morangua yaromi ari muruwo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai tei moingui bire erowamie.
MAT 18:5 Te nenta “Na kokonan benaiye,” di fire ena gan ta epe akire di towangua yaromi epemere na akire di narowamie,’ na epe di ereiye,” Yesu di erome.
MAT 18:6 Ena Yesu tokoi di erome. “Yai ta furo gan ta epena fi ki si narongua nomanem bei niki de towangoro ena gan furo biam benangua iran Yai Gumam bei moiro yaromi meinam niki ori wom dowangua towame. Towamba koma ari yokamai kongo ori wom iro yaromi nokomdi kan koiro fiasi nuwi diandi suna ime de towaingoro yaromi nuwi giram wako murongoro gorangua Yai Gumam yaromi meinam gawo toka towame.
MAT 18:7 Ena ari munmane mangi moinga iran gan gawo bianom boromdi fainga Yai Gumam i niki de fime. Te kakom kakom tai mapunom mapunom fuka dumie. Te ari yokamai tai mapunom mapunom beingoro ena ari munmane bianomdi fainga ena Yai Gumam i niki de fi erome.
MAT 18:8 Te ne okonum bo kaunum bo bei erowanguai ne bianum benanga ena ne okonum bo kaunum gou dire fiasi ma do. Te ne okonum towane bo kaunum towane duwanguai te ne yokori moranga i nokapu dume. Te ne okonum surai bo kaunum surai korangere te yokamai fiasi e dongua dongua goukengua boromdi de erowainga i nokapu dikeme.
MAT 18:9 Te ne okonum murom ta bei erowanguai ena ne bianum benanga ena ne okonum murom i foire fiasi ma do. Te ne okon murom towane wom duwangore te ne yokori moranga i nokapu dumie. Te ne okon murom surai duwangore yokamai fiasi e dongua boromdi de erowainga i nokapu dikeme,” Yesu epe di erome.
MAT 18:10 Ena Yesu ka ta dumia, “Na ari gaunom wam ure ari guwom akai naro benainga yokamai akire di erowaiye. Ena ne yokamai gan gawo i mapunom bei niki de erekeiyo. Na di ereiye, ‘Yokamai nuwi kokonan gan kamundi moinga yokamai kenom bei ereimie. Kakom kakom nuwi kokonan gan i kamundi moire na aunam gumam kanere moime,’ na epe di ereiye.
MAT 18:12 Ena ne yokamai torae di fime? Yai ta non sip sip 100 kui nongua ena non towane ta moikenangoro yaromi tora bename? Yaromi epe bename. Yaromi non sip sip 99 kopu moingui tei ma dere fure non ta wandou kanamie.
MAT 18:13 Na ne yokamai kawom di ereiye, ‘Yaromi non wandouro imari dere mun ori wom firamie. Te non 99 yo moingua mun gawo gera fi erowamie,’ na kawom di ereiye.
MAT 18:14 Te gan gawo i epe wom non sipsip ta i ako faingua ena ne yokamai nenom kamundi moingui gan gawo muruwo ‘Yokama bei niki de erowaime,’ di fikemie,” Yesu epe di erome.
MAT 18:15 Ena Yesu tokoi dumia, “Ne arinum ta bianom bei erowangore ena ne fure ne surai ama moire yaromi biam di mari de towangoro te yaromi ne kanum firangore ena ne arinum i nenen akire di towanie.
MAT 18:16 Te ne arinum i ne kanum fikenangoro ena ne yai towane bo yai surai bo ama akire ne arinum moingui tei tokoi fo! Ne epe benangore ena ne surai bo ne suraiye ‘Nonon kawom di eropune,’ ne arinum i di towaimie.
MAT 18:17 Te yaromi ne yokamai kanom fikenangere ena ne fure ari na fi ki si nareinga yokamai moingi tei fure tai ta muruwo di ero! Te yaromi yokamai kanom ama fikenangore ena ne ‘Yaromi iki ta yai moime. Te yaromi epemere yai niki dongua kongo takis ingua yaromi moime,’ epe di firo!
MAT 18:18 Ena iran na ne yokamai kawom di ereiye, ‘Tai ta ta ne yokamai mangi tawa “Ma deiyo!” duwainga ena tarom i Yai Gumam kamundi ama “Ma deiyo!” duwame. Te tai ta ta ne yokamai mangi tawa “Epe beiyo!” duwainga tarom i Yai Gumam kamundi ama “Epe beiyo!” duwame,’ na di ereiye.
MAT 18:19 Te na tokoi di ereiye, ‘Ari yokamai surai bo suraiye na kanam firo akai koro tei kuku boiro morangere ena akaiyom tei na ari yokamai gere morapunie. Ena nenta surai mangi moinga nomanenom towane eiro “Tai ta inabuiye,” diro te ka make ei moraingere ena na aunam kamundi moingua yaromi surai erowamie,’ na epe di ereiye,” Yesu di erome.
MAT 18:21 Di erongoro ena Pita yaromi Yesu moingui tei uro “Ari Wanopanomyo, tora mina kakom na emenam biam bei narongua te na yaromi kam fiya ena biam kore de towaiye? Kakom okonom koro muruwo te koro suwo yaromi kam firo biam kore towaika i faimo?” diro mina wako tongoro
MAT 18:22 “Na ‘Kakom okonom koro muruwo te koro suwo yaromi kam firo te biam kore de to,’ epe di erekeiye. Ma do. Na ‘Ne yaromi biam 490 kakom bengua kore de to!,’ epe di ereiye.
MAT 18:23 Te Yai Gumam no yokamai kiapanom bei erongua akai i epemere kiapam bengua yai ori yaromi ‘Na kokonan ari meina mokom bai narowaro beime,’ dire
MAT 18:24 te yaromi mokom bai tongua kokonan bei moingoro ena ari yokamai yai ta akiro yaromi moingui tei wingoro yaromi kongo munmane wom yai ori mokom bai towame.
MAT 18:25 Te yaromi kongo epe mokom barangua fai tongoro ena kiapam bengua yai ori epe dume, ‘Ne yokamai yaromi ire te yaromi efem biyai iro te gan kuingua muruwo iro te guwai gaiyom muruwo iro furo meina beiyo! Yokamai nuwi kokonan ari moraimie. Ena kongo muruwo ire ure i naro! Yaromi mokom bai narongua tai ta mora gouname,’ di erongoro
MAT 18:26 ena kokonan yaromi kiapam bengua yai ori gumamdi kauwom gurom boire ‘Ne na kanam fi narowangere ena okome meina mokom muruwo bai erowaiye,’ diro mina ori wom wako tongoro
MAT 18:27 ena kiapam bengua yai ori nuwi kokonan yai kam firo iran mokom baingua meina kore de tere yaromi kan de tome.
MAT 18:28 Te kokonan yai mena furo ariyom ta gumanom boipire. Yaromi ariyom meina gawo gere mokom bai towame. Ena kokonan yai furo yai ta nokomdi ako ki si moiro ‘Epena na meinanam mokom bai naro,’ di tongoro
MAT 18:29 te yaromi ariyom kauwom gurom boire ‘Ne na kanam fi narowangere ena okome meina mokom bai erowaiye,’ diro mina ori wom wako tongoro
MAT 18:30 te yaromi kam fi tekeme. Ma do. Yaromi akiro furo kan si tero bengoro moi furo meina mokom towangua kakom u mena uname dume.
MAT 18:31 Te yaromi ariyoma suwo koropane yokamai tai epe benguai kanere niki ori wom de fire ena fure kiapam bengua yai ori tai ta ta bengua di teime.
MAT 18:32 Ena iran yai ori kokonan gan uwom boiro ‘Ne kokonan yai niki denga koma kakom ne mina wako narengoro ena ne mokom bai narenga meina muruwo kore de teiye.
MAT 18:33 Ena na ne kanum fiye. Te tora bengoro ne arinum kam epemere fikene?’ di tere
MAT 18:34 ena yai ori yaromi nomane niki de firo ena kokonan yai kan iki awi dengoro ena ari yokamai tei moingui yaromi gam bei niki deime. Ena yaromi moi furo meina mokom towangua kakom u mena uname dume.
MAT 18:35 Ena iran ne yokamai towane towane ne yokamai arinoma bianom bei erowainga ena yokamai kanom kawom fikere te bianom kore de tekenaingoro ena na aunam kamundi moingua yaromi ama epe wom ne yokamai bei erowamie,” Yesu Pita epe di tomie.
MAT 19:1 Yesu ka i muruwo di gouro ena Gariri akai ma dero furo Yoran nuwi bunamdi koro furo Yuria akai tei fungoro
MAT 19:2 te ari yai opai munmane mouwomdi fingoro ena yaromi akai koro tei ari nupi fainga bei nokapu de erome.
MAT 19:3 Te Feresi ari yokamai ure “Yesu yaromi ka niki dongua dungua fire kanapune,” dire u Yesu moingui tei ure “Nonon kanom mapunom ‘Ne yokamai mapunom mapunom efenom biyai awi dowanga i fanamie,’ epe dungua ne ama dino?” diro epe mina wako teingoro
MAT 19:4 “Ne yokamai ka i kerere mapunom fikeimo? Ka i epe ‘Man kamun bei engua kakom tei tai ta ta muruwo bei engua yaromi yai te opai bei eme.
MAT 19:5 Te yaromi epe dume, “Na yai te opai beika ena iran yai ta nem mam ma dero nenen efem biyai si dauro wanamie. Ena surai ganom towane koiro moraipire,” yaromi epe dume,’ ka mapunom i epe dume.
MAT 19:6 Te surai towane towane tokoi moikenaime. Tamanume. Surai ganom towane koiro moraipire. Ena iran Yai Gumam surai si dau eronguai ari tokoi si guwo dikeiyo,” Yesu epe di erongoro
MAT 19:7 “Ena tora bengoro Mose ka mapunom di guwo di norero epe ‘Nenta “Efenam biyai ma dowaiye,” di firanga koma ka munom boire efem biyai tere ena awi do!’ epe boi narome?” diro mina wako teingoro
MAT 19:8 “Ne yokamai denom minom si fere de ki singere ena Mose ‘Ne yokamai efenom biyai epemere ewi do!’ diro boi erome. Te koma tai ta muruwo bei engua kakom mapunom i epe dikemie.
MAT 19:9 Te na ne yokama epe di ereiye, ‘Nenta efem biyai yai kunei unanan sikenangore te wiyom biyai oparomi awi dowangua te opai ta tokoi inangua yaromi yai opai kau einga bei niki dongua mapunom epemere imie,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 19:10 Ena Yesu mouwomdi finga ari Yesu di teime. “Yai opai kau einga mapunom i epe duwangua ena yaromi opai ikenangua i nokapu dume,” di teingoro
MAT 19:11 “Ari muruwo ka i fikenaimie. Tamanume. Yai Gumam ari yokamai suwo yoporam boingua erongua yokamai towane towane ka i firaimie.
MAT 19:12 Iran mapunom mapunom dunguai ena ari opai ikenaimie. Mapunom i epe: Ari suwo yokamai manom epemere kui neimie. Te mapunom ta i epe: Ari yokamai “Opai ikenaime,” dire ari suwo ganom guwo dinga opai ikenaimie. Te mapunom ta i epe: Ari suwo yokamai Yai Gumam kiapanom bei erongua akai mun fire ena opai ikenaime. Ne yokamai muruwo ka i firainga ena suwo ka i gore duwaime,” Yesu epe di erome.
MAT 19:13 Boromdi ari yokamai gan gawo endiro “Yesu okom gan yokamai binomdi akoro te ka make ename,” diro u Yesu moingui tei wingoro te yaromi mouwomdi finga ari yokamai kura kam di ereingoro
MAT 19:14 ena Yesu “Gan gawo ‘Na moiki tei napune,’ duwainga ena ne yokamai ekan de erekeiyo! Te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai i ari gan gawo epemere moinga akainom dume. Ena gan gawo na moiki tawa unainga i fanamie,” Yesu epe di erere
MAT 19:15 ena yaromi gan gawo ganom mora akoro ena akai koro tei ma dero fume.
MAT 19:16 Kakom ta kora gaima Yesu moingui tei uro “Ka nuwi si norenga yaiyo, na tora tai nokapu beiro kakom kakom moi kuwom suwaika akaiyomdi tei moraiye?” di tongoro
MAT 19:17 “Tora bengoro tai nokapu na mina wako narene? Yai towane i nokapu moime. Ne ka mapunom di guwo dungua gore diro ena kakom kakom ne moi kuwom suwanga akaiyomdi tei moranie,” di tongoro
MAT 19:18 “Tora ka mapunom di guwo dungua gore duwaiye,” yaromi Yesu di tongoro ena Yesu “Ne yai ta si goikeyo. Ne yai opai kau einga bei niki dekeyo! Tai ta ta kunei nekeyo! Kasu dikeyo!
MAT 19:19 Ne nenum manum bei kenom bei ero. Te ne nenen kanum fingamere epe wom ne arinum ta kam firo ka mapunom di guwo dungua epe gore do,” di tongoro
MAT 19:20 “Na ka di guwo dungua i muruwo gore diye. Na tora tai ta benaiye,?” di tongoro
MAT 19:21 “Ne yai nokapu wom moranga ena ne furo tanum tai ta ta muruwo iro meina beire kongo mukom ire fure ari tai ta ta dikengua ero. Epe beire okome ne tainum nokapu kamundi inanie. Te ne na mounamdi ama uwo!” Yesu di tongoro
MAT 19:22 te kora gaima i guwai gaiyom munmane ako nongua iran firo ka i nomaneyom fingua ipun dongoro ena dere fume.
MAT 19:23 Yaromi fungoro ena Yesu mouwomdi finga ari “Ne yokamai kawom di ereiye, ‘Guwai gai ako nongua yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai ikai nangua i ipun de towame,’ na di ereiye.
MAT 19:24 Te na tokoi di erowaiye, ‘Non ori i kam kame bei moiro kai kun engui ikai nangua i kokonan ori dumba yai ta kongo guwai gai ako nongua yaromi bei moiro Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nangua i kokonan ori wom dumie,’ na epe di ereiye,” Yesu di erongoro
MAT 19:25 ena mouwomdi finga ari ka i fire ganom nouro ori wom dire “Te guwai gai ako nongua yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai ikai kunangoro ena iran eramom Yai Gumam akire di towangoro kakom kakom moi kuwom suwangua akaiyom iname?” epe di fingoro
MAT 19:26 Yesu ari yokamai toren ekanero “Nenta ari ta akire di erongoro ena yokamai Yai Gumam akaiyom finga epe beikenamie. Te Yai Gumam tai ta ta muruwo benamie. Ena yaromi ari akire di erowame,” ka i epe di erongoro
MAT 19:27 Pita epe di tome. “Nonon tai ta muruwo ma dere ne moundi upunia kano. Ena iran no yokamai tora tai inapune?” di tongoro
MAT 19:28 ena Yesu ari yokamai “Na ne yokamai kawom di ereiye. Okome tai ta ta koi fuka duwangua kakom i Yai Gumam na ari gaunom wam bau boingua narowangoro ena na yai ori ame dongua boiyom ame dowaiye. Kakom i ne na mounamdi winga yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai boi ama ame dowaimie. Ena ne yokamai epe tei moire Isirae arinuma man man okonom koro koro muruwo te kaunom surai moinga yokamai ipu si erowaimie.
MAT 19:29 Te ari muruwo na kanam fire ena ikinom bo aunom emenom bo kepenom bo nenom bo manom bo ganom kui neinga bo mansinom ma dere ena okome tai epemere munmane inaimie. Te yokamai kakom kakom ama moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime.
MAT 19:30 Te ari munmane epena koma moinga yokamai tokoi moi okome dowaime. Te ari yokamai munmane epena okome moinga yokamai tokoi koma moraime,” Yesu epe di erome.
MAT 20:1 Boromdi Yesu tokoi di erome. “Yai Gumam ari kiapanam bei erongua akai i epemere yai ta yaromi kan wain mukom woi nongua akai kiapam bei moime. Te koimoiri yaromi ‘Kokonan gan na kan wain mukom woi neika i kokonan benainga inaiye,’ diro fume.
MAT 20:2 Ena yaromi fure kokonan gan moingi tei fure ‘Ne yokamai epena kakom kokonan benainga ena kongo kou erowaiye,’ di erongoro ‘O,’ dingoro ena ari ewi tai woi nongui suna tei dome.
MAT 20:3 Ena aro suna ungoro yaromi fu maket akai fure kanongua ari suwo koropane yo arire moingoro
MAT 20:4 ena iran ‘Ne yokamai ama fure na kan wain mukom woi neiki tei fure kokonan beiyo! Na ne yokama kongo fananguamere erowaiye,’ yaromi kokonan gan di erongoro
MAT 20:5 ena ari yokamai fime. Te okome aro de oromene fungoro ena yaromi tokoi fume. Te aro wiri boingoro yaromi tokoi furo ama epe beme.
MAT 20:6 Te taroma kakom yaromi tokoi maket akai furo kanongua ari suwo koropane epena yo arire moingoro ena yaromi ‘Tora bengoro epena aro kakom ne yokamai yo wom arire moime?’ di erongoro
MAT 20:7 ‘Yai ta no yokamai kokonan norekemie,’ yokamai di teingoro ‘Ena ne yokamai fu na kan wain mukom woi neiki tei fure ama kokonan beiyo!’ yaromi di erome.
MAT 20:8 Te taroma engoro ena kan wain mukom woi nongua yaromi kiapam yai di tome. ‘Ne kokonan gan unom boire meina ero! Kokonan gan okome wingairai ne meina koma ere fure te kokonan gan koma winga okome meina ero!’ di tome.
MAT 20:9 Ena ari okome taroma wom kokonan beinga yokama irai wingoro ena kiapanom yai kongo kou erome.
MAT 20:10 Te ari koma wom ure kokonan beinga yokama irai ure ‘Nonon kongo munmane inapune,’ di fime. Te ma do. Yokamai ama kongo kou towane towane ime.
MAT 20:11 Yokamai kongo ire tai woi nongua yaromi kura kam epe di teime.
MAT 20:12 ‘Ari okome winga yokamai kokonan aro kakom gurom towane beime. Te no yokamai aro ori wom dongui kokonan bepungoro te ne meina no yokamai norengamere epe erenie. Nonon niki di fi eropune,’ di teingoro
MAT 20:13 te yai ta moi tai woi nongua yaromi teina moingua ena tai woi nongua yaromi di tome. ‘Yae, na ne tai niki dongua bei erekeiye. Ne nakere ka mora di eipuiye. Ka i epe: “Nenen kongo kou inane,” epe di eipuiye.
MAT 20:14 Ena ne meinanum ire fo! Na meina ne ereikemere epe ari okome ure kokonan beinga erowaro beiye.
MAT 20:15 Te nanan kongonam i benaro beika i mora faimie. Te na tai nokapu beika ena ne nomanenum niki de finga i faikeme,’ tai woi nongua yaromi epe dume.
MAT 20:16 Ena iran epe wom ari yokamai epena okome moinga yokamai tokoi koma moraimie. Te ari yokamai epena koma moinga yokamai tokoi moi okome dowaime,” Yesu epe dume.
MAT 20:17 Yesu yaromi fure fure Yerusarem akai fure te mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai yokamai endiro fure konmori suna tei fu moingoro ena Yesu ari yokamai ka di erome.
MAT 20:18 “Fiyo! Nonon epena Yerusarem naro bepunie. Fupunga te yaromi na ari gaunom wam iro furo fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai okonomdi erowamie. Te ari yokamai ka kori di narere nai gorainga kam duwaro beimie.
MAT 20:19 Ena yokamai bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai erowaingoro ena yokamai na kanam ka sire te durange naire ena eri yoro bakomdi nainaimie. Te aro suraiye ari goinga yokamai moingi tei moiro tokoi arowaiye,” Yesu epe di erome.
MAT 20:20 Boromdi Sepeti efem biyai wam surai endiro Yesu moingui tei ure gome de mangi dero “Ka gawo di erowaiye,” di tongoro
MAT 20:21 ena Yesu “Ne ‘Tora tai inaiye,’ di fine?” di tongoro oparomi “Ne ka epe di guwo do! Okome ne kiapam bengua yai morangero ena kakom tei na wanam surai ne gere ama kiapam bei erowaime. Te wanam ta ne okon womdi morangoro te wanam ta okon korari moramie. Ne ka epe di guwo do!” diro mina wako tongoro
MAT 20:22 “Ne surai ka mina wako naronguai mapunom fikeipire. Na nuwi muku epena nowikamere epe ne ama nowaipiro?” di erongoro surai “O,” di teingoro
MAT 20:23 “Ne surai kawom dipire. Na nuwi muku nowaikamere epe ne surai epe ama nowaipire. Te ‘Ne na okonam womdi moro! Te ne okonam korari moro!’ dikai na moiki tei dikeme. Na okonam womdi te korari akai yokama kiapam beinga akai i ari suwo na aunam kenom bei erongua akainom dume,” Yesu di eromie.
MAT 20:24 Te okome Yesu mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo yokamai tai i firo ena emenom surai i niki de fi ereime.
MAT 20:25 Ena iran Yesu gama yokama unom boingoro wingoro ka epe di erome. “Ne yokamai mora fingai mangi ari kiapanom bei ereinga yokamai bei moiro ari ganom kipi kokonan ereime. Te mangi ari wanopanom yokamai fure ari kanom bei iwe de erere wan moime
MAT 20:26 Te ne yokamai ari epe kiapanom bei erowaimo? Ma deiyo! Nenta ne yokama yai ori moraro bengua ena yaromi ne yokamai kokonan gan moiro ne yokama akire di erowamie.
MAT 20:27 Te nenta ‘Na koma yai moraiye,’ duwaro bengua ena yaromi ne yokamai nuwi kokonan gan moramie.
MAT 20:28 Na ari gaunom wam epe beiye. Na uka ‘Ari kokonan iro akire di narowaimie,’ diro kuiye. Ma deiyo! Na ari yokamai kokonan bei erero akire di erowaro wiye. Te na ‘Goiro ari munmane meina baikoro yokamai Yai Gumam moingui tei inako dere unaime,’ diro ama wiye,” Yesu epe di erome.
MAT 20:29 Te okome Yesu te yaromi mouwomdi finga ari yokamai iki birom ori Yeriko ma dero fingoro te ari munmane Yesu dourom boiro mouwomdi fime.
MAT 20:30 Te yai surai okonom murom gi dipika kon mori bunamdi tei ame dero moiro ena ka i “Yesu konmori tei fume,” dinga fire u yoporam boiro “Ari Wanopanomyo, ne Dawiri gauwom, no surai kanom fi noro!” di teipikoro
MAT 20:31 ena ari munmane yokamai yai surai kura kam dire “Ka dikeiro!” di ereingoro te surai u ori wom boiro “Ari Wanopanomyo, ne Dawiri wam, no surai kanom fi noro,” di teipikoro
MAT 20:32 ena Yesu ariro moiro yai surai unom boiro “Ne surai ‘Na tora bei norowame,’ di fipire!” di erongoro
MAT 20:33 te surai “Ya, no surai ‘Ne no okonom murom a fura de norowanie,’ di fipuiye,” di teipikoro
MAT 20:34 ena Yesu surai kanom firo okom yai surai okonom murom akongoro ena kua wom surai kon kanere te Yesu mouwomdi ama fipire.
MAT 21:1 Ena Yesu te mouwomdi finga ari yokamai u Yerusarem teina tei ure iki birom ori Befasi wime. Te Befasi i teina Oriwa kopu tei dume. Yesu Befasi tei moire ena yaromi mouwomdi finga ari surai epe di erome.
MAT 21:2 “Ne surai kaningai iki birom ori ta i teina dungua koma fure ne ikai fungua kaningai ena non donki te donki gam moingoro surai kan koi eingoro te ne surai non surai kanom forau si dere akire na moraiki tei wiro!
MAT 21:3 Te nenta ne surai ka ta di erowangoro ena ne surai epe ‘Ari Wanopanom yaromi kokonanom fai erowamie,’ diro! Ena boromdi non surai ewi dongoro unaipire,” Yesu epe di erere ewi dome.
MAT 21:4 Yesu epe bengoro ena ka mapunom mukom faimie. Ka mapunom yaromi epe dume,
MAT 21:5 Ne yokamai ari yokamai iki birom ori Saion moinga i epe di ero: “Ne kiapam bengua yaromi ne moingi umie. Yaromi tai wira dungua beire te non donki boromdi moire umie. Te yaromi non donki gam boromdi moire umie,” ne yokamai di ero, ka mapunom yaromi epe dume.
MAT 21:6 Ena Yesu mouwomdi finga ari surai fure Yesu ka di eronguamere epe beire
MAT 21:7 non donki mam te gam surai ama akiro Yesu moingui tei wingoro ena ari yokamai gainom suna kuwi siro non mouwom guromdi kopu tei fu eingoro ena Yesu non boromdi tei ame dero moime.
MAT 21:8 Te ari munmane gainom suna kui sire konmori fuingoro te ari suwo koropane eri yokam torere konmori ama fuime.
MAT 21:9 Te ari yai opai koma finga te ari yai opai okome ama winga yokamai u boire “Dawiri wam kam akire di teiyo! Yai Gumam yaromi awi dongoro yaromi ungoro ena Yai Gumam bei nokapu de towame. Yai Gumam kam bawom di teiyo!” yokamai u boime.
MAT 21:10 Yesu Yerusarem iki birom ori ikai ungoro ena ari yai opai iki birom ori tei moinga ganom nouro diro “Yai unguai eramom ume?” dingoro
MAT 21:11 ena ari munmane kon maniki fu moinga yokamai “Yaromi ka mapunom yai i kam Yesu moime. Yaromi iki birom ori Nasareti ma dere te Gariri man ma dere ume,” dime.
MAT 21:12 Ena Yesu fu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom ikai fure kanonguai ari munmane tai meina beire te meina baire bei moingoro ena Yesu ari yokamai douwinom boire ewi mena de erere te ari kongo mukom ori ire mukom gawo mokom bainga yokamai boinom ako gure boi dero te ari kapu meina beinga yokamai ame deinga boinom ama ako gure boi dome.
MAT 21:13 Ena Yesu epe di erome. “Yai Gumam ka mapunom epe dume, ‘Ari epe duwaime, “Na ikinam i ka make epunga ikom dume,” duwaime. Te ne yokamai epe beinga iran iki i kunei neinga yokamai ikai fure moime,’ Yai Gumam epe dume,” Yesu di erome.
MAT 21:14 Ena Yesu fi mun ei teinga iki ikai tei moingoro te ari suwo okonom murom gi dungua te ari suwo kaunom niki dongua yokamai Yesu moingui tei wingoro bei nokapu de erome.
MAT 21:15 Te fi mun ei teinga ari ori yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai kaningai Yesu tai ta ori bengua te gan gawo yokama fi mun ei teinga iki ikai koi moire u boire te au dire “Dawiri wam kam akire di to,” dinga ena yokamai niki de fime.
MAT 21:16 Ena iran yokamai Yesu “Ne gan gawo yokamai ka dingai fino?” di teingoro “O, na fiye. Ne yokamai ka mapunom i kerere mapunom fikeimo? Ka i epe: ‘Gan gawo te gan amika yokamai Yai Gumam kam akire di teime,’ dume,” dire te gan gawo Yesu kam akire di teinga ena Yesu epe di erome.
MAT 21:17 Ena Yesu ari yokamai ema dere u mena iki birom ori fure ena iki birom ori Betani fure kama sunguai tei moire faime.
MAT 21:18 Ena koimoiri Yesu inako dero Yerusarem iki birom ori tei fure meran goiro
MAT 21:19 yaromi eri sukuro ta konmori tei dungua kanero tei furo kanongua eri mukom ta koingua kankeme. Ma do. Eri arom towane dungoro ena yaromi eri sukuro epe di tome. “Ne mukom tokoi koikenanie,” di tongoro ena kene kene eire eri sukuro i tai sire girom goime.
MAT 21:20 Yesu mouwomdi finga ari yokamai i kanere ganom nouro dire “Tora mere eri sukuro i kene kene eire tai siro girom goime?” diro mina wako teingoro
MAT 21:21 ena Yesu “Na kawom di ereiye, ‘Ne yokama fi kun darainga nomane inokore surai eikenainga ena na eri sukuro bei teikamere epe ne yokamai epe benaime. Te ne yokama tai ta ori ama benaimie. Epe: Ne yokama kopu mokonguai “Ne arire fure ako nuwi diandi suwo,” di towaingoro ena kopu i epe benamie.
MAT 21:22 Te ne yokama fi ki sire ka make ei morainga ena tai ta ta muruwo ka make eiro “Inapune,” duwainga tarom i ne yokama inaimie,’ na kawom di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 21:23 Ena Yesu fi mun ei teinga ikom inako dero ikai furo ari yai opai moinga yokamai ka nuwi si erongoro ena fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ari mokoinga yokamai Yesu moingui tei ure “Ne tora yoporam boingua ire kokonan i bene? Eramom ‘Ne kokonan epe beyo!’ di erongoro ne kokonan i bene?” di teingoro
MAT 21:24 ena Yesu epe di erome. “Na ama ne yokamai ka ta mina wako erowaiye. Ena ne yokamai na kanam i mokom bai narowaingere ena na ama na tora yoporam boingua ire kokonan i beika kam di mari de erowaiye.
MAT 21:25 Yoane yaromi ari nuwi bui eromie. Ena eramom Yoane yoporam boingua tongoro Yoane ari nuwi bui erome? Yai Gumam tombo yai ta tome?” diro mina wako erongoro ena yokamai ka di ipo ka deime, “Torae duwapune? Nonon ‘Yai Gumam yoporam boingua Yoane tome,’ duwapungoro ena yaromi ‘Tora bengoro ne yokamai Yoane yaromi fi kun dai tekeime?’ di norowame.
MAT 21:26 Te nonon ‘Yai ta yoporam boingua Yoane tome,’ duwapungoro ena ari muruwo ‘Yai Gumam Yoane yaromi kokonan tongoro ena Yoane i ka mapunom yai moime,’ di finga ena kuri firapunie,” ka i epe di ipo ka deime.
MAT 21:27 Ena iran yokamai Yesu “No yokamai fikepune,” di teingoro ena “Na ama epemere tora yoporam boingua ire kokonan i beika di erekenaiye,” Yesu ari yokamai di erome.
MAT 21:28 Ena Yesu tokoi di erome, “Ka ta di erowaiya fiyo! Yai ta gan surai kui engua ena yaromi fu wam koma kui engua moingui tei fure, ‘Wanamyo, ne fure nuwi wain tai woi nopunga irai kokonan beyo,’ di tongoro
MAT 21:29 ena wam ‘Na naro kam fikeiye,’ di tero te okome yaromi nomaneyom si awa tere fire tai woi nongui tei fume.
MAT 21:30 Te auwom fu wam ta moingui tei fure ka koma dunguamere epe ama di tongoro ena wam ‘O na naiye,’ di tere kime.
MAT 21:31 Ena ne yokama torae di fime? Gan surai moingi tei eramom nenom kam gore dime?” di erongoro “Wam koma kui engua nenom gore dume,” yokamai di teingoro ena Yesu epe di erome, “Ena, ne yokamai gore dikeingamere epe gan i gore dikeme. Yoane ari nuwi bui erongua yaromi ne yokamai moingi tei ure kon yo tongua imari de erongoro te ne yokamai fi kun dai tekeime. Te ari niki dongua kongo takis inga yokamai te opai yai kunei neinga yokami Yoane yaromi fi kun dai teimie. Te ne yokamai tai i kanere te okome ne yokamai nomane si awa tere fi kun dai tekeimie. Ena ne yokama kawom di ereiye, ‘Ari niki dongua kongo mukom takis inga yokama te opai yai kunei nero waninga yokama Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai koma ikai naimie,’ na kawom di ereiye,” Yesu epe di eromie.
MAT 21:33 Te Yesu tokoi di erome, “Ne yokama na ka ta di eke dowaika fiyo! Yai ta mansinom kira siro kan wain mukom suna woire te kan mukom bire dai duwainga akaiyom beiro te kiapam beiro morangua ikom ori arari keiro ena ari tai woingua kiapam beiro kongo towainga yokamai okonom boromdi eire te yaromi kon ta fakai wom fume.
MAT 21:34 Ena okome mukom koingua kakom fuka dungoro yaromi ‘Na mukom suwo koropane inaiye,’ diro ena nuwi kokonan gan yokamai ewi kiapam beinga ari moingi tei dongoro fingoro
MAT 21:35 te kiapam beinga yokamai nuwi kokonan gan winga endiro furo bei niki de erome. Te towane si goire te ta kupa sire te ta kongo eingoro
MAT 21:36 ena tai woi nongua yaromi nuwi kokonan gan ta munmane ewi dongoro fingoro ena kiapam beinga yokama tai koma beingamere epe tokoi beime.
MAT 21:37 Ena okome yaromi ‘Yokamai na wanam mun fi towaimie,’ dire ena wam awi yokamai moingi tei dongoro
MAT 21:38 te kiapam beinga yokamai wam i kanere ‘Yaromi wam karam moinguai umie. Ena nonon gan i si goiro yaromi tarom ako morapunie,’ yokamai nenen ka epe dire
MAT 21:39 ena iran yaromi akire awi mena dere si goime.
MAT 21:40 Ena iran ne yokama torae di fime? Okome tai woi nongua yaromi uro ari kiapam beinga yokamai tora tai bei erowame?” Yesu di erongoro
MAT 21:41 ena yokamai “Yaromi ari niki deinga yokamai kawom ei gorame. Te kan wain mukom woi nonguai ari ta erowangore kokonan beire te mukom feinga kakom yaromi mukom towaimie,” di teingore
MAT 21:42 ena Yesu epe di eromie, “Ne yokamai ka mapunom i kerere mapunom fikeime. Ka i epe: Iki keinga yokamai niki de fire kongo bei deingoro ena okome yai ta kongo i ire kowiri kauwom towane beme. Te Ari Wanopanom tai i bengoro ena no yokamai kanere fi iwa dupune, epe dume.
MAT 21:43 Ena iran na ne yokama di ereiye, ‘Yai Gumam yaromi ari kiapanom bei erongua akai ne yokama fiasi mena de erowamie. Te ari yai opai ta Yai Gumam kiapanom bei erongua akai mapunom beinga i yokamai erowamie,’ na di ereiye.
MAT 21:44 Te nenta kongo boromdi kopu tei ako fananga yaromi dou dire kuwai karamie. Te kongo i nenta birom kopu suwangua yaromi boi dai diro deine waine benamie,” Yesu epe di erome.
MAT 21:45 Ena fi mun ei teinga ari ori yokamai te Feresi ari yokamai Yesu ka eke dongua kam i firo “Yaromi nonon kanom waiyom dume,” diro
MAT 21:46 ena iran “Yaromi kan si kan iki de towapune,” di fime. Te ari yai opai munmane “Yesu yaromi ka mapunom yai moime,” di fingoro ena yokamai ari yai opai munmane kurinom fire Yesu kan iki kan si tekeime.
MAT 22:1 Ena Yesu tokoi ka eke dongua ari epe di erome.
MAT 22:2 “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai i epemere kiapam bengua yai ori ta moime. Yaromi wam opai guwo di towaro benangore ena kiapam bengua yai ori ‘Na kopuna ori kenaiye,’ dire koma ari i munmane ‘Na kopuna kenaiki wiyo,’ di erome.
MAT 22:3 Ena yaromi kopuna keiro nuwi kokonan gan munmane ewi dongoro yokamai furo ‘Ne towane towane wiyo!’ di erongoro ena ari yokamai ‘No kinapune,’ dime.
MAT 22:4 Dingoro iran kiapam bengua yai ori nuwi kokonan gan ta ‘Ne yokama fu na koma ari “Wiyo!” di ereika moingi tei fure epe di ereiyo: “Fiyo! Na kopunanam mora kenom beiye. Nonon burumakau te kapu durom boiro kikam engua nonon mora si goipune. Ena tai ta ta muruwo kenom beiro dume. Iran ne yokamai opai inga kopuna keika nowaima wiyo!” di ereiyo!’ kiapam bengua yai ori di erere nuwi kokonan gan munmane ewi dongoro yokamai fure ka epe di ereingoro
MAT 22:5 te ari yokamai kam fikere ma dere koro koro fingoro nenta tai woi nowangui suna tei fungoro te nenta stua bei nowangui fungoro
MAT 22:6 te ari suwo koropane kiapam bengua yai ori nuwi kokonan gan yokamai okonom ako ki si moire bei niki ori wom dere ei goime.
MAT 22:7 Ei goingoro ena iran kiapam bengua yai ori niki ori wom de firo ena kiminem ari ewi dongoro fure ari yokamai yaromi nuwi kokonan gan ei goingua muruwo ei goire te yokamai ikinom akainom muruwo ama gaimie.
MAT 22:8 Ena kiapam bengua yai ori nuwi kokonan gan di erere ‘Opai inga kopunanom keika kenom beika dumie. Te ari koma unom boika yokama irai mapunom niki domie.
MAT 22:9 Ena epena ne yokama fu konmori dungui tei furo ari ta muruwo kanaingai unom boire “Ne yokamai na wanam opai ingua kopuna keika nowaima wiyo,” di ereiyo!’ di erome.
MAT 22:10 Yaromi di erongoro ena nuwi kokonan gan yokamai konmori dungui tei furo ari muruwo kaningai ‘Wiyo!’ di ereingoro te ari niki deinga te ari nokapu moinga yokamai u opai ingua ikom tei wingoro ikom ikai si dumie.
MAT 22:11 Ari munmane ikom ikai ame dere moingoro ena kiapam bengua yai ori ‘Ari yokamai ekanaiye,’ dire ikai furo ena yai ta opai ingua finga gaiyom nokapu fikengua kanere
MAT 22:12 ‘Ya, tora bengoro ne opai boi inga gaiyom fire ikai tawa kune?’ di tongoro ena yaromi ka dikeme.
MAT 22:13 Dikengoro kiapam bengua yai ori nuwi kokonan gan yokama di erere ‘Ne yokamai yai i okom kauwom kan sire akire fiasi mena deiyo! Yaromi mena si boingui koi moire kai ori wom meire te kiyom buno dire morame,’ di erome.
MAT 22:14 Na kawom di ereiye. Yai Gumam ari munmane unom boingoro te ari towane towane unom boingua u ikai wime,” Yesu ka epe di erome.
MAT 22:15 Di erongoro ena Feresi ari ma dere fure “Tora ka di tere ena Yesu kinam suwapune?” ka di ipo ka deime.
MAT 22:16 Ka mora di eire ena yokamai mounomdi finga ari te Eroti ariyoma ewi deingoro yokamai Yesu moingui tei fure “Ka nuwi si norenga yaiyo, nenen kawom dinga yaromi moinia nonon fipunie. Ne Yai Gumam kam kawom di erenie. Te ne ‘Yai ta tora inokore emie,’ di fikenie. Te ne ‘Yai ta i yai ori bo yai gawo moime,’ ama di fikenie.
MAT 22:17 Ena ne no yokama di noro! Nonon kanom mapunom ‘Kiapam bengua yai ori i kam Sisa kongo takis to!’ dumbo dikeme? Nenen torae di fine?” di teingoro
MAT 22:18 te Yesu ari yokamai mapunom niki donguai mora kanero ena “Ne yokama ari ka kasu dinga yokamai moimie. Tora bengoro ne yokama ka kea ei nareime?
MAT 22:19 Ena ne yokamai kongo takis teinga ire opom di nareiyo!” di erongoro ena ari yokama kongo ire ure opom di teingoro
MAT 22:20 “Eramom kuiam te kam kongori tei boime?” diro mina wako erongoro
MAT 22:21 ena yokamai “Sisa kuiam te kam boime,” di teingoro “Ena Sisa tarom i duwangua ire Sisa yaromi teiyo! Te Yai Gumam tarom i duwanguai Yai Gumam teiyo!” di erongoro
MAT 22:22 yokamai ka firo “Aiya! Yaromi ka yoporam boingua dumie,” diro ena yaromi ma de tere fime.
MAT 22:23 Aro kakom i Sarusi ari Yesu moingui tei wime. Ari yokamai epe “Ari goinga yokamai tokoi arekenaimie,” dime. Ena ari u Yesu moingui tei ure
MAT 22:24 “Ka nuwi si norenga yaiyo, Mose epe dume, ‘Nenta gan kui nekero gorangua ena yaromi emerom fure yaromi efem biyai iro yaromi goingua akire di tere gan kui towamie,’ Mose epe dumie.
MAT 22:25 Ena koma ari emerom auwom okonom koro muruwo te koro surai tawa moimie. Te aunom komunom yaromi opai ire okome goimie. Te yaromi gan kui nekemie. Ena iran yaromi goingua emerom fure yaromi goingua efem biyai kau emie.
MAT 22:26 Te yarom irai ama epewo beiro goingoro te emerom ta ama epe bengoro bei finga ena emerom okonom koro muruwo te koro surai yokamai muruwo beire goime.
MAT 22:27 Te muruwo goingoro ena okome wom opai irai goime.
MAT 22:28 Te emerom muruwo oparomi kau einga ena iran ari gorainga arowainga kakom i opai eramom efem biyai morame?” yokamai diro mina wako teingoro
MAT 22:29 ena Yesu bei moiro “Ne yokama ka mapunom kam fikeimie. Te ne yokama Yai Gumam yoporam boingua ama fikeimie. Iran ne yokamai ka di nareinga faikeme.
MAT 22:30 Te ari goinga arowainga kakom ari yai opai kau eikenaimie. Te ari opai yai ta tekenaime. Ma deiyo! Yokamai nuwi kokonan gan kamundi moingamere epe moraimie.
MAT 22:31 Ena ari goinga aringa kanom di erowaiye. Ne yokama Yai Gumam ka di erongua kerere fikeimo? Yaromi ka epe dumie,
MAT 22:32 ‘Na Aparam Yai Gumam te Aisaki Yai Gumam te Yakopo Yai Gumam moiye,’ Yai Gumam epe dumie. Te ka i mapunom epe: Yokamai kamundi yokori moimie. Ena Yai Gumam i ari goinga Yai Gumanom moikemie. Yaromi ari yokori moinga Yai Gumanom moimie,” Yesu epe di erongoro
MAT 22:33 te ari yai opai ori gawo yokamai ka i fire “Aiya!” diro ganom nouro dime.
MAT 22:34 Yesu ka epe dungoro ena Sarusi ari ka mokom baikeime. Te Feresi ari kanom wayom fire ena Yesu moingui tei kuku boime.
MAT 22:35 Ena Feresi yokamai nenta yaromi ka di guwo dungua fingua yaromi bei moiro “Yesu kinam suwaiye,” diro ena
MAT 22:36 “Ka nuwi si norenga yaiyo, tora ka mapunom di guwo dungua towane ka mapunom di guwo dungua ta bire tomie?” di tongoro
MAT 22:37 “Ne denum minum muruwo te kuianum muruwo te nomanenum muruwo Yai Gumam mun fi to! Ari Wanopanom i ne Yai Gumanum moimie.
MAT 22:38 Ena ka mapunom i koma dunguairai te ka mapunom i nokapu wom dumie.
MAT 22:39 Te ka mapunom di guwo dungua ori ta mouwomdi tei dungua i epe: ‘Nenen nomanenum mun fi tengamere epe wom ne bei moiro yai ta teina tei kei faingua yaromi mun fi to!’ epe dume.
MAT 22:40 Ka surai i epe ka mapunom di guwo dungua muruwo te ka mapunom ari kanom ama epemere dumie,” Yesu epe di tomie.
MAT 22:41 Te Feresi ari kuku boire yo moingoro ena
MAT 22:42 “Ne yokama Mesia kam torae di fime? Mesia yaromi eramom wam moime?” Yesu diro mina wako erongoro ena “Yaromi Dawiri wam moimie,” di teingoro
MAT 22:43 “Ena tora bengoro Murom Sumuna Dawiri ka di tongoro ena Dawiri yaromi Mesia ‘Ari Wanopanom,’ di tomie. Dawiri epe dume,
MAT 22:44 Yai Gumam bei moiro na ari wanopanam epe di tome: ‘Ne na okonam womdi tei ame do! Te okome ne kianuma yokamai endiro furo ne kaunumdi oropo tei de erowaika ena ne kianuma moingi boromdi wananie,’ di tomie, Dawiri epe dumie.
MAT 22:45 Ena Dawiri yaromi Mesia ‘Ari Wanopanomyo,’ di tongoro te tora bengoro Mesia Dawiri wam towane moimie?” Yesu di erongoro
MAT 22:46 ena nenta Yesu kam mokom bairo duwangua faikemie. Ena aro kakom i ari yokamai yaromi kuriyom fire ena okome kakom ka ta tokoi mina wako tekeimie.
MAT 23:1 Boromdi Yesu ari yai opai ori gawo moingi yokamai te mouwomdi finga ari yokamai ka di mari dere di erome.
MAT 23:2 “Komariki Mose yaromi nonon awanom ka di guwo di erome. Ena epena ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari te Feresi ari fure ari yai opai muruwo ka di guwo i di ereime. Yokamai epe beingoro ena iran ne yokama ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari te Feresi ari ka di ereinga gore diyo! Te yokamai tai ta ta niki dongua beinga ena iran ne yokamai epe wom beikeiyo. Yokama ka di guwo di eronguamere epe beikeimie.
MAT 23:4 Te yokamai kokonan ori erere te yokamai okonom werakom boire ari yokamai akire di erekeimie.
MAT 23:5 Tai ta ta muruwo ‘Ari yokamai kanaime,’ diro beimie. Te yokamai paus gawo ire ka mapunom bakom suna ikai koi eire mapunomdi te okonom bakomdi kan simia kaniyo! Te yokamai gainom suna onamdi eken ori wom beimie.
MAT 23:6 Te yokamai fu ari yokamai kopuna kei neingi fure ‘Boi koma iwa morapune,’ di fire te ‘Ka nuwi si ereinga iki ame deinga boi koma iwa morapune,’ di fime.
MAT 23:7 Te yokama maket fure ‘Ari yokamai “Ne yokamai winga mun fipune,” di norowaime,’ diro mun fime. Te ari yokamai ‘ “Ka nuwi si noreinga ari,” di norowaime,’ diro mun fime.
MAT 23:8 Te ne yokama muruwo arinoma moime. Te yai towane wom yaromi ne yokama ka di erongua yai moingua yaromi na Mesia moiye. Ena iran ne yokamai furo yai ta ‘Ka di norenga yaiyo,’ di tekenaimie.
MAT 23:9 Ena mangi tawa ne yokama nenta ‘Aunom moimie,’ di te keiyo. Ma deiyo! Yai towane wom ne yokama nenom moinguairai te yaromi kamundi moimie.
MAT 23:10 Te ari yokamai ne yokama ‘Yai ori,’ di erekenaimie. Ma deiyo! Yai towane wom ne yokamai yai orinom moinguairai yaromi na Mesia moiye.
MAT 23:11 Te ne yokama nenta yai ori bei erowangua yaromi ne yokamai nuwi kokonan gan moi erowamie.
MAT 23:12 Nenta yaromi kam akire di morangua Yai Gumam yaromi kam akire di tekename. Te nenta yaromi kam firangua akonangua Yai Gumam yaromi kam akire di towamie,” Yesu mouwomdi finga ari di erome.
MAT 23:13 Ena Yesu tokoi dume. “Ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari ne yokamao te Feresi ari ne yokamao na kura kam di erowaiye. Ne yokama kasu beinga ari moimie. Ne yokama Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai ari yokamai gumanomdi kori gumamdi keimie. Te ari yai opai ikai naro beingai ne yokama kan deingoro ikai kimie. Ena ne yokama nenen ama ikai kinaimie.
MAT 23:14 Te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari ne yokamao te Feresi ari ne yokamao, kura kam di erowaiye. Ne yokamai kasu beinga ari moimie. Te ne yokama opai werai yokamai ikinom ikai fure guwai gainom muruwo kunei neime. Ne yokama epe niki dongua beinga ‘Tai kunei neinga i eke dowapune,’ dire ka make arari wom eimie. Ena iran Yai Gumam ne yokamai kupa ori wom einamie.
MAT 23:15 Te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari ne yokamao te Feresi ari ne yokamao, na kura kam di erowaiye. Ne yokamai kasu beinga ari moimie. Ne yokamai mangi koro koro waninga ‘Nenta akiro upungoro yaromi nonon mounomdi finga yai morame,’ dire wanime. Te ne yokama mapunom niki dongua beire te mapunom i di teingoro ena yaromi niki ori wom beire te Satan ariyom moramie. Iran ne yokamai kasu beinga ari moimie.
MAT 23:16 Ne yokamai ‘No furo kon mori ari opon di erowapune,’ dimba ne yokamai okonom murom gi dungua ari moimie. Iran i kura kam di erowaiye. Ne yokamai fure ari ka epe di ereime: ‘Nenta bei moiro “Yai Gumam fi mun ei teinga ikom tei dungua ena na ka duwaika benaiye,” duwangua yaromi ka dungua beikenangua i faname. I fanamba nenta bei moiro “Kongo nokapu wom ari ire fi mun ei teinga ikom keinga kongoyom i dungua ena na ka duwaika benaiye,” duwangua yaromi ka beikenangua i faikename,’ ka epe ari nuwi si ereimie.
MAT 23:17 Aiya! Ne yokama du dinga ari te okonom murom gi dungua ari moimie. Kongo nokapu dungua i tai ta ta ori dikemba fi mun ei teinga ikom i ori dungua iran i kongo nokapu ari ire fi mun ei teinga ikom keinga kongoyom i ama tai ori dumie.
MAT 23:18 Te ne yokamai ama fure ari ka epe di ereimie: ‘Nenta bei moiro “Yai Gumam fi mun ei teinga akaiyom i ungua ena na ka duwaika benaiye,” duwangua yaromi ka dungua beikenangua i faname. I fanamba nenta bei moiro “Ari Yai Gumam fi mun ei teinga tarom dungua ena na ka duwaika benaiye,” duwangua yaromi ka dungua beikenangua i faikename,’ ka epe ari nuwi si ereimie.
MAT 23:19 Ne yokamai okonom murom gi dungua ari moimie. Ari Yai Gumam fi mun ei teinga tarom i tai ori dikemba fi mun ei teinga akaiyom i tai ori dungua iran i ari fi mun ei teinga tarom i ama tai ori dumie.
MAT 23:20 Ena iran yaromi Yai Gumam fi mun ei teinga akai ka di enangua ena yaromi Yai Gumam fi mun ei teinga akai te Yai Gumam fi mun ei teinga tai ta ta muruwo ama ka di emie.
MAT 23:21 Te yaromi fi mun ei teinga iki ka di enangua ena yaromi fi mun ei teinga iki te Yai Gumam ama ka di emie. Tora bengoro? Yai Gumam yaromi fi mun ei teinga iki ama ikai moimie.
MAT 23:22 Te yaromi kamun ka di enangua ena yaromi Yai Gumam kiapam bengua akai te Yai Gumam ama ka di emie. Tora bengoro? Yai Gumam kamundi moimie.
MAT 23:23 Ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari ne yokamao te Feresi ari ne yokamao, na kura kam di erowaiye. Ne yokama kasu beinga ari moimie. Ne yokama tai ta ta okonom koro koro muruwo ire fure te tai ta towane Yai Gumam teimie. Te tai ta ta gawo gera kira suna tei dungua okonom koro koro muruwo ama ire fure te tai ta towane Yai Gumam teimie. Ne yokama epe beinga i faimba te ne yokama ka mapunom di guwo dungua ori gore dikeinga i faikemie. Ka mapunom di guwo dungua i epe dumie: ‘Ari muruwo ipu nokapu suwo! Te ari muruwo kanom fi ero. Te ne Yai Gumam fi kun daro,’ epe dumie. Ka i ne yokamai gore dikeimie. Ena ne yokamai tai ta ta okonom koro koro muruwo ire fure tai ta towane Yai Gumam tere te ka mapunom di guwo dungua ama gore duwaimie.
MAT 23:24 Te ne yokama epe beinga ena ne yokama epemere ari nuwi mukunam ipa den ikai fungua i mena deimie. Te ari nuwi mukunom non kame ama moingua te ari ama neimie. Te ne yokama ari konmori opom di erowaro beinga te ne yokamai okonom murom gi dungua ari moimie.
MAT 23:25 Te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari ne yokamao te Feresi ari ne yokamao, na kura kam di erowaiye. Ne yokama kasu beinga ari moimie. Ne yokama kopare te kapu muku gam mena biyom singa te minom ikai koi ne yokama kunei neinga tai ta ta te kou kou tai ta ta wako si dume.
MAT 23:26 Feresi yaiyo, nenen okonum murom gi dungua moinie. Ne koma kapu muku minom ikai tai ta nokapu eio! Ena okome gam mena i nokapu duwamie.
MAT 23:27 Ne ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamao, te ne Feresi ari yokamao, kura kam di erowaiye. Ne yokama kasu beinga ari moimie. Ne yokamai moingamere epe yono manomdi ari nuwi feke bui teime. Epe beingoro mena i nokapu dungua irai te mun kanimie. Te yono manomdi ikai ari goinga yoporanom te buingua tai ta ta munmane wom si diro dume.
MAT 23:28 Ne yokama epemere moimie. Ari yokama ne yokamai ganom dinom kanere ‘Yokamai yo tere moimie,’ di ereimie. Te ne yokama denom minomdi ikai koi ka kasu dinga te niki dongua tai ta ta si diro dumie,” Yesu dume.
MAT 23:29 Ena Yesu ka ta dumie. “Te ne ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamao te ne Feresi ari yokamao, na kura kam di erowaiye. Ne yokamai kasu beinga ari moimie. Ne yokama ka mapunom ari yono ikom nokapu kei erere te ari yo tere moinga yokamai yono einga manomdi eken bei ereime.
MAT 23:30 Te ne yokama ama epe dime, ‘No yokamai komari awanoma moingi irai morapunga ena nonon awanoma beingamere nonon beikenapune. Ma deiyo! Nonon ka mapunom ari ei goikenapune,’ ne yokama dime.
MAT 23:31 Ne yokama epe dire ena ne yokama ‘Ka mapunom ari ei goingairai gama moimie,’ dire imari deimie.
MAT 23:32 Ena iran ne yokama awanoma koma beinga ne yokamai epe bei gouiyo.
MAT 23:33 Te ne yokama moingamere epe onopa te onopa gam moimie. Ena Yai Gumam eri dongua boromdi ewi dowame. Ne yokama ‘Tongi napune,’ di fimo? Ma deiyo! Ne yokama tongi kinaimie.
MAT 23:34 Ena iran na ne yokama di ereiye, ‘Na ka mapunom ari te tai ta ta finga ari te ka nuwi si ereinga ari ewi ne yokamai moingi tei dowaiye. Te ne yokama ari suwo endire ei goraime. Te ari suwo ire eri yoro bakomdi ei goraime. Te ari suwo fu ka nuwi si ereinga iki ikai fingoro ena ne yokamai ari endire durange eire iki birom ori koro koro dowinom boraime,’ na epe di ereiye.
MAT 23:35 Ena iran ne yokamai bei moiro ari muruwo nokapu beinga mangi tawa moinga yokamai bei moire ei goraingoro ena iran Yai Gumam ne yokama kupa einamie. Ne nenom manom yokamai ka mapunom ari ei goimie. Ena iran ne yokamai te ne nenom manom ama moingi Yai Gumam mokom niki dongua bai erowame. Tora bengoro? Ne yokamai mangi tawa moingi ari nokapu moinga ei goime. Koma ne nenom manom yokamai yai yo tongua Ape yaromi si goinga te yokamai ka mapunom ari munmane ama ei goinga te epena kakom ne yokama fu Yai Gumam fi mun ei teinga iki te fi mun ei teinga akaiyom suna tei fure Berekia wam Sekaraia si goinga ena iran Yai Gumam ne yokamai kupa einamie.
MAT 23:36 Na kawom di ereiye. ‘Ari yai opai ori gawo mansinomdi moingi ari nokapu moinga ei goingoro ena iran Yai Gumam ne yokamai epena mansinomdi moingai kupa einamie,’ di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 23:37 Ena Yesu tokoi di erome, “Yerusarem ariyo, ne yokama ka mapunom ari ei goimie. Te ne yokama Yai Gumam kokonan ari ewi ne yokamai moingi tei dongua kongo fiasire ama ei goi moimie. Kakom munmane nenen kuku boi erowaro beikamere epe koroware mam gama koyomdi kuku boimie. Te ne yokama ‘Na epe benaiye,’ di fikeimie.
MAT 23:38 Iran epena ne yokama akainom tei tongi naingoro akainom yo duwame.
MAT 23:39 Na ne yokama epe di ereiye, ‘Ne yokama na tokoi nakankenaimie. Ne yokama moi fure okome “Yaromi Ari Wanopanom yoporam boingua ungua Yai Gumam boware guwo di to!” duwainga kakom ne yokama nakanaimie,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 24:1 Yesu fi mun ei teinga iki ikai tei ma dero fu moingoro ena mouwomdi finga ari yokamai Yesu moingui tei ure fi mun ei teinga iki iki munmane opom di teimie.
MAT 24:2 Opom di teingoro ena Yesu, “Ne yokama tai ta ta i muruwo kaniyo! Na ne yokama kawom di ereiye, ‘Yokamai okome kongo ta kan dowaingoro kongo ta boromdi dikenamie. Ena yokamai kongo i muruwo si dou dire fiasi mangi dowaime,’ na epe di ereiye,” Yesu di erome.
MAT 24:3 Ena Yesu fure Oriwa kopu fure tei ame dere moingoro ena mouwomdi finga ari yokamai nenen Yesu moingui tei ure “Tora kakom kongo i muruwo fiasi mangi dowaime? Te tora tai ta ta fuka duwangui ne tokoi mansinomdi unanie? Te tora tai mapunom mapunom fuka duwanguai ena kakom i mora gounamie? Nenen no yokamai di noro!” di teingoro
MAT 24:4 ena Yesu epe di erome. “Ari munmane ure na kanam daire epe ‘Na nanan Mesia,’ dire ari yai opai munmane gumanom bawinaimie. Ena nenta ure ne yokama gumanom bawinangua ne yokamai kan kenom beiyo!
MAT 24:6 Te ari fakai moinga kura borainga te ari teina moingi kura borainga kam wayom ne yokamai firaimie. Te ne yokama kan kenom beiyo! Kuri fikeiyo! Tarom i fuka duwangore te man kamun gounangua ama fuka dikenamie.
MAT 24:7 Te ari iki ta bei moiro furo ari iki ta kura boi erowaingoro te yai ori ariyoma furo yai ori ta ariyoma kura boi erowaimie. Te koro koro munmane ari meran ori wom goraimie. Te imimi munmane ama koro koro uname.
MAT 24:8 Tai ta ta muruwo i epe opai gan kui noware ganom kipi kainguamere irai i epe dume. Koma ganom kipi i gawo gere kaire te okome kipi ori wom karamie.
MAT 24:9 Boromdi ari ne yokama endiro ari ta erowaingoro ena ne yokama ganom kan si erere ei goraimie. Te ne yokamai na fi kun dai narowainga ena ari yai opai munmane koro koro moinga niki ori wom de fi erowaimie.
MAT 24:10 Boromdi fi kun dainga ari munmane muruwo i ma dowaimie. Yokamai arinoma endiro furo kianom i mari de erowaimie. Te yokama arinoma ama niki de fi erowaimie.
MAT 24:11 Ena ka mapunom ari kasu beinga yokamai ure ari munmane gumanom bawi erowaimie.
MAT 24:12 Tai mapunom niki donguai munmane fuka duwangua ena ari munmane denom minom mun finga mapunom i ma dowaimie.
MAT 24:13 Te nenta okome man kamun gounangua kakom fi kun dai morangua ena Yai Gumam yaromi akire di towangoro moi kuwom suwangua iname.
MAT 24:14 Te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua gunom kam man man di mari dowaingoro ari yai opai ori gawo firainga ena man kamun gounangua i fuka dowamie,” Yesu epe di erome.
MAT 24:15 Ena Yesu ka ta dumie. “Na ka ta di erowaiye. Ne yokama kanainga tai niki wom dowangua akai bei niki dowangua tarom i fi mun ei teinga akai ariro duwangua kanainga iran kuri fiyo! Koma ka mapunom yai Danie tarom i kam epe dume,” Yesu epe di erome. Ena iran nenta ka i kerowangua mapunom i firo!
MAT 24:16 Te Yesu tokoi di erome. “Ne yokama tarom i kanaingai ena ari yai opai Yuria man tei moinga tongi kopu mokongui tei fiyo!
MAT 24:17 Te nenta iki boromdi tei morangua yaromi ako mangi ure iki ikai fure guwaiyom gaiyom ikai fure ire tongi kio!
MAT 24:18 Te nenta tai woi nongui suna wan morangua yaromi inako dero gaiyom ire tongi kio!
MAT 24:19 Kakom i opai gan maranomdi moinga yokamai te opai gan gan amika kui neinga yokamai kipi ori wom karangua firaime.
MAT 24:20 Kakom i kokonan niki ori wom dowamie. Mansinom koi bengua kakom kokonan i epemere fuka dikemie. Te epena kakom te okome kakom tai epe ama fuka dikemie. Ena ne yokama Yai Gumam ka make enainga ena iran ne yokamai nimi sungua kakom te iron kakom tongi kinaimie.
MAT 24:22 Ena Yai Gumam kakom i mora di gurom towane domie. Te yaromi kakom i di gurom towane dekenangua ari yai opai ori gawo muruwo goraimie. Te Yai Gumam ariyoma mora gunom boi erongua yokamai mun fi erongua ena iran kakom i di gurom towane domie.
MAT 24:23 Te Mesia kasu beinga ari yokamai te ka mapunom kasu beinga ari yokama ure ‘Yai Gumam ari gunom boi erongua yokamai gumanom bawinapungoro ena iran yokama “Nenen Mesia moime,” di firame,’ dire ena tai ta ori mapunom mapunom benaimie. Boromdi yai ta ne yokama ‘Mesia tawa moimia kaniyo!’ di erero bo ‘Mesia koro ipo moimie,’ di erowangua ne yokama yaromi fi kun dai tekeiyo!
MAT 24:25 Ena ne yokama fiyo! Na koma tarom i di ereika okome fuka duwamie.
MAT 24:26 Te yokama ne yokamai ‘Mesia yaromi akai kuwamdi moimia kaniyo!’ epe di erowainga ena ne yokama akai i kiyo! Te yokamai ‘Mesia yaromi eke dere tawa moimia kaniyo!’ epe duwainga ena ne yokama fi kun dai erekeiyo.
MAT 24:27 Na ari gaunom wam unaikamere epe kamun napare dome. Aro moko ungui iwa kamun napare dowanguai furo koro aro ako bengui ime funguamere epe na ari gaunom wam epe unaiye.
MAT 24:28 Te akai i yono dunguairai ena akaiyom kapu yakori kanere uro kuku boime,” Yesu epe di erome.
MAT 24:29 Te Yesu yaromi ka ta dumie. “Te kokonan niki dongua kakom i mora gounangoro ena aro kua wom si borangoro te kapa dekename. Te kuimokome kamundi iwa ma dere ako mangi suwangoro te tai ta ta muruwo yoporam boingua kamundi dunguai tarom i koka towame.
MAT 24:30 Boromdi na ari gaunom wam opom di erongua tarom ta i kamundi fuka duwame. Ena ari muruwo mangi morainga yokamai kai meire te kanaingai ena na ari gaunom wam yoporam boingua ire te keranom ori wom sunguamom ire kamun kuwokawo boromdi tei unaiye.
MAT 24:31 Ena wimari mam nokom ori wom duwangoro te na nuwi kokonan gan yokamai ewi dowaikoro yokamai fu mangi koro koro fure na ganama mora gunom boi ereika yokamai mangi moraingi bunam koro koro fure ire kuku boi erowaime,” Yesu epe dume.
MAT 24:32 Ena Yesu tokoi di eromie. “Te ne yokama eri sukuro kam firo mapunom kanaimie. Te eri sukuro yokam mokongua te arom suwangua ena ne yokamai ‘Aro nokapu kakom epena i uname,’ dimie.
MAT 24:33 Epemere ne yokama kanaingai tarom i fuka duwaingoro ena ne yokama ‘Epena yaromi teina moire uname,’ di firaimie.
MAT 24:34 Na kawom di ereiye, ‘Yai opai ori gawo epena makinga yokamai goukenainga ena tai kan muruwo i fuka duwamie,’ na epe di ereiye.
MAT 24:35 Te man kamun gounamba te kakom kakom na kanam yo di derewo duwame,” Yesu epe dumie.
MAT 24:36 Te Yesu tokoi dume. “Te na u mangi unaika kakom i nenta fikemie. Te nuwi kokonan gan yokamai kamundi moingi te na Yai Gumam wam ama fikepune. Nonon nenom towane i fimie.
MAT 24:37 Na ari gaunom wam unaikamere epe ari yokamai Noa yaromi moingua kakom mapunom i beimie.
MAT 24:38 Koma nuwi ori ama sikengoro ena kakom i yokamai mapunom epe beimie: Yokamai kopuna nere te nuwi nere te opai ire moi finga kakom Noa nuwi kopare ikai fume.
MAT 24:39 Te ari yokama inokore ei fikere moingoro ena nuwi ori sungoro ena ari muruwo nuwi ei goime. Ena na ari gaunom wam unaika ari yokamai mapunom epewo beimie.
MAT 24:40 Kakom i yai surai kira suna moire kokonan beipika ena Yai Gumam towane iro fu dongoro te yai ta yo morame.
MAT 24:41 Te opai surai doi doi kuwanom kaime dori beipika ena Yai Gumam towane ire fu dongoro te opai ta yo morame.
MAT 24:42 Te ne yokama Ari Wanopanom unaika kakom fikeimie. Ena iran ne yokamai kiapam beiyo!
MAT 24:43 Ne yokama tai i fiyo! Iki kapam yaromi kunei yai unangua kakom firangua ena kapam yaromi giruwangua wi faikero kiapam moiro kunei yai ikom unangua si gui duwangua kan dowame.
MAT 24:44 Epemere ne yokama inokore eikeingoro ena kakom i na ari gaunom wam unaiye. Ena iran ne yokamai kiapam beiyo,” Yesu dume.
MAT 24:45 Yesu ka ta dumie. “Ena nuwi kokonan gan nokapu i epe: Nuwi kokonan gan tawa moire yaromi nomaneyom nokapu moire te kokonam kenom nokapu bemie. Yaromi epe bengoro ena kiapam bei tongua yaromi ‘Ne na nuwi kokonan gan yokama kiapanom beyo. Te kopuna kakom i ne nuwi kokonan gan yokamai kopunanom ero!’ di towamie.
MAT 24:46 Te kiapam bengua yaromi kon wanere dere unangua kanongua ena nuwi kokonan gan yaromi kokonan koma i di tongua epe beire ena nuwi kokonan gan mun fi towame.
MAT 24:47 Ena na kawom di ereiye, ‘Kiapam bengua yaromi nuwi kokonan gan “Ne na tainam muruwo kiapam beyo,” di towame,’ na di ereiye.
MAT 24:48 Te nuwi kokonan gan yaromi niki dongua morangua ena yaromi ‘Na kiapam bei narongua yaromi kakom arari kuname,’ dire
MAT 24:49 ena nuwi kokonan gan yokamai ariyoma moingui kupa eire te fure ari nuwi gikengua neinga yokama ama kopuna te nuwi nowame.
MAT 24:50 Ena nuwi kokonan gan inokore eikengua kakom te kakom nuwi kokonan gan fikengua ena kiapam bengua yai uname.
MAT 24:51 Yaromi ure nuwi kokonan gan bei niki de tero te awi kasu beinga yokamai moingi tei dongoro ena yokamai kai meire te kinom kime,” Yesu ka epe di erome.
MAT 25:1 Yesu ka ta tokoi dume. “Ena kakom tei Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kakom i epemere ama gako okonom koro koro muruwo moime. Ama yokamai ‘Yai ta opai ingua yaromi epena uname,’ di fire ena kewanom ire fure wandou konmori fure kan moime.
MAT 25:2 Te ama gako okonom koro muruwo yokamai du dire ena kewanom ire fure te kapu nurom ama ire kime. Te ama gako okonom koro muruwo inokore einga ena yokama kewanom ire fure te kapu nurom muku koi murongua ako neinga ama ire fime.
MAT 25:5 Ena yai opai ingua yaromi kene kene eire kume. Epe bengoro ama gako muruwo u gui sire wi fanaro beime.
MAT 25:6 Te giruwangua ongo suna ungoro ena yai ta ‘Epena yai opai ingua yaromi ume. Ne yokama ure gumanom boiyo,’ u boingoro
MAT 25:7 ena ama gako okonom koro koro muruwo arire kewanom gaime.
MAT 25:8 Ena opai du dinga yokamai fure opai inokore einga yokama ka epe di ereime. ‘No yokamai kewanom ako nopunga i dekeme. Ena ne yokama kapu nurom ako neinga suwo noreiyo!’ di ereingoro
MAT 25:9 ‘Ma deiyo! Kapu nurom i no kounom bei norekename. Te ne yokama ama kounom beikename. Ena iran ne yokama fu guwai gai ikom fure kapu nurom meina baiyo!’ opai inokore einga yokama epe di ereingoro
MAT 25:10 ena yokama kapu nurom meina barare fime. Opai fu deingoro ena yai opai ingua yaromi ume. Ena opai gan kapu nurom ako neinga yokama te yai opai ingua yaromi ikai fure opai ingua i kopunam ori neingoro ena yai ta kori gumam geu dume.
MAT 25:11 Te okome ama gako suwo inako dere ure ‘Ari Wanopanomyo, kori yau noro!’ u boire epe di teingoro
MAT 25:12 ena yaromi ‘ “Na ne ekankeiye,” na kawom di ereiye,’ di erome,” Yesu epe dume.
MAT 25:13 Ena Yesu “Yokamai epe beingoro ena ne yokama kakom na tokoi unaika fikeinga iran kenom beiyo!” mouwomdi finga ari epe di erome.
MAT 25:14 Te Yesu ka ta di eromie. “Yai Gumam bei norongua kakom i epemere yai ta ‘Bam ta naiye,’ diro ena kokonan gan yokama unom boime. Ena kokonan gan yokama winga ‘Ne yokamai na tainam muruwo kiapam beiyo!’ di erome.
MAT 25:15 Ena yaromi ‘Eramom kiapam nokapu bename?’ di fire ena ‘Koma yaromi kokonan ori beme,’ fire ena iran kongo 5,000 tome. Te ‘Koma yai ta kokonan suwo beme,’ fire iran kongo 2,000 tome. Te ‘Koma yai ta i kokonan gawo beme,’ fire ena iran kongo 1,000 tome. Yaromi epe beire fume.
MAT 25:16 Ena fu dongoro yai kongo 5,000 ingua yaromi kongo ire fure kokonan beiro ena kongo 5,000 ama tokoi i mari dome.
MAT 25:17 Te kokonan gan kongo 2,000 ingua yaromi ama epe beire ena kongo 2,000 ama ime.
MAT 25:18 Te kokonan gan kongo 1,000 ingua yaromi furo man baire kiapam bengua yai kongoyom i kou si eme.
MAT 25:19 Okome kakom arari mora goungoro ena kokonan gan kiapam bengua yaromi inako dero uro kongo erongua kam di erowame.
MAT 25:20 Ena kokonan gan kongo 5,000 ingua yaromi ure ‘Ari Wanopanomyo, ne kongo 5,000 narengoro ena na kokonan beire kongo 5,000 ta iya kano! Me!’ diro ena kongo 5,000 yai oriyom tome.
MAT 25:21 Tongoro ena ‘Ne kokonan gan nokapu moire te kokonan nokapu benie. Ne kokonan nokapu wom kenom bene. Ne tai gawo gawo kenom nokapu beire ena ne tai kan munmane kiapam benanie. Na mun fikai ena ne ikai ure ama mun fire moro,’ yai ori epe di tomie.
MAT 25:22 Ena kokonan gan kongo 2,000 ingua yaromi ikai ure ‘Ari Wanopanomyo, ne kongo 2,000 narengoro ena na kokonan beire kongo 2,000 ta iya kano! Me,’ di tongoro
MAT 25:23 ena kiapam bengua yaromi ‘Ne kokonan gan nokapu moire te kokonan nokapu benie. Te ne kokonan nokapu wom kenom bene. Ne tai gawo gawo kenom nokapu beire ena ne tai kan munmane kiapam benanie. Na mun fikai ena ne ikai ure ama mun fire moro!’ di tomie.
MAT 25:24 Ena kokonan gan kongo 1,000 ingua yaromi ikai ure ‘Ari Wanopanomyo, kopuna ne kokonan gan yaromi woingua ne fure wau nenie. Te ne kokonan gan yaromi eri mukom fiasi suna dere woingua ne fure mukom fei nenie. Ena iran ne yai ori moinie.
MAT 25:25 Ena na kuri fire ne kongonum ire fure “Eke de enaiye,” dire ena mangi eiye. Ena epena ne kongonum ire wiye. Me,’ di tongoro
MAT 25:26 ‘Ne kokonan gan niki denga moine. Te kakom kakom ne yo moinie. Na kokonan gan yaromi kopuna woi nongua na fure wau neika i fino? Te na kokonan gan yaromi eri mukom fiasi suna dere woingua na fure mukom fei neika i fino?
MAT 25:27 Ena tora bengoro ne na kongonam gawo kongo sinomdi eikene? Ne epe benangere ena na dere tokoi ure na kongonam ori ire fuiye,’
MAT 25:28 kiapam bengua yaromi kiapam gan di tere ena kiapam gan ta yokama ‘Ne yokama yaromi kongo 1,000 ire yai ta kongo 10,000 ingua yaromi teiyo!
MAT 25:29 Nenta tai ta akongua ena Yai Gumam tarom suwo towangoro ena yaromi tai ta munmane ako nowamie. Te nenta tai ta ako nekengua ena tai gawo gawo i ako nongua Yai Gumam ire name.
MAT 25:30 Ena ne yokama kokonan gan i niki dongua i ire fiasi mena si boingui ipo deiyo. Ena yaromi akai i moire kai meire te kiyom kiname,’ kiapam yai di erome,” Yesu ka mapunom epe di erome.
MAT 25:31 Te Yesu ka ta dumia, “Okome na ari gaunom wam unaika na bau boingua ire ure te yai ori ame dongua boi ame dowaiye. Te kamundi nuwi kokonan gan yo tongua yokamai ama unaime.
MAT 25:32 Na boi ame deikoro ena ari yai opai ori gawo muruwo ure na mapunamdi kuku boraingoro ena na kanere kirawa surai si erowaikamere epe kiapam yai kanonguai ena non sipsip koro dero te non meme i koro ta dome.
MAT 25:33 Ena na non sipsip okonam womdi dere te non meme okonam kora dowaiye.
MAT 25:34 Ena na kiapam bengua yai ori moire ena ari na okonam womdi moinga epe di erowaiye, ‘Na aunam ne yokama bei nokapu de eromie. Ena wiyo. Koma man i bengua te fure fure epena kakom ungua na aunam kiapam bei erongua akai kenom bemie. Ena epena ne yokama akai i ikai tei wiyo!
MAT 25:35 Te koma na meran goikoro te ne yokama kopuna nareimie. Te na nuwi goikoro ne yokama nuwi nareimie. Te na yai iki ta nem moikoro ena ne yokama nandire ikinomdi fimie.
MAT 25:36 Te na gai fikeikere ena ne yokama gai ta nareimie. Te na nupi fairo moikoro ena ne yokama kenom bei nareimie. Te na kan iki moika ena ne yokama ure nakanimie,’ na di erowikoro
MAT 25:37 ena ari yo teinga yokamai epe di narowaimie, ‘Ari Wanopanom, tora kakom no yokama ne ekanopunga ne meran goingere ena nonon kopuna eropunie. Te tora kakom ne nuwi goingero nuwi eropunie?
MAT 25:38 Tora kakom nonon kanopungai ne iki ta yai moingero te no yokama ne endire uro ikinomdi fupune? Te tora kakom ne gai fikengoro ena nonon gai eropune?
MAT 25:39 Te tora kakom no yokama ne ekanopungai ne nupi faimbore te ne kan ikom moingoro no yokama furo ne ekanopune?’ di narowingoro
MAT 25:40 ena na ari kiapanom beka yai ori moire ena na epe di erowaiye, ‘ “Kakom kakom ne yokama mapunom epe i na arinam i kam gawo dungua irai bei tere ena i epemere nanan bei nareimie,” na kawom di ereiye,’ na di erowaiye.
MAT 25:41 Ena ari na okonam korari moinga epe di erowaiye, ‘Yai Gumam ne yokama bei niki de erowamie. Ena fiyo! Na aunam e dongua goukenangua kenom beire okome Satan yaromi te yaromi nuwi kokonan gan yokama ewi e donguari dowame. Ena ne yokama tei i fiyo.
MAT 25:42 Te koma na meran goiro moika ena ne yokama kopuna narekeimie. Te na nuwi goika ena ne yokama nuwi narekeimie.
MAT 25:43 Te na yai iki ta nem moikoro te ne yokama nandire ikinomdi kimie. Te na gai fikeikoro ena ne yokama gai narekeimie. Te na nupi faire te kan ikom moikoro ena ne yokama uro nakankeimie. Ena ne yokama e donguari fiyo,’ di erowaikoro
MAT 25:44 ena ari yokamai ‘Ari Wanopanomyo, tora kakom nonon ekanopungai ne meran goinbore nuwi goinbore ne yai iki ta nem moinbore gai fikenbore nupi fainbore kan iki moingere ena no yokama akire di erekepune?’ di narowaimie.
MAT 25:45 Ena na ka ta epe di erowaiye, ‘ “Kakom kakom ne yokama na arinama gawo gawo akire di erekeingamere epe ne yokama na akire di narekeimie,” na kawom di ereiye,’ di erowaiye.
MAT 25:46 Ena iran fure kakom kakom yokamai ganom bei niki dongua de erowame. Te ari yo teinga yokamai furo kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime. Mora,” Yesu mouwomdi finga ari epe di erome.
MAT 26:1 Yesu ka i muruwo di goure ena tokoi ka ta mouwomdi finga ari di erome.
MAT 26:2 “Okome aro kakom surai mora gounangoro ena Yai Gumam no yokamai awanoma yokama eikengua kakom i firapune. Ena kakom tei yokama uro na ari gaunom wam ari bakom ta okonomdi tei ei narowaingoro eri yoro bakomdi tei nainaime,” epe di erome.
MAT 26:3 Te kakom i Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari mokoinga yokamai fu Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori i kam Kaiyafasi ikom fure kuku boire
MAT 26:4 “No yokamai ta mere beiro Yesu ako ki sire si gorapune,” dire
MAT 26:5 te “Nonon kua kei neinga kakom yaromi si gorapungero ena ari gure gewo duwainga iran i kua kei neinga kakom Yesu akoro sikenapune,” ama epe dime.
MAT 26:6 Ena Yesu fu Betani akai tei fure fu yai ta koma mantai gaingua yaromi kam Saimon yaromi ikomdi ikai koi furo moingoro
MAT 26:7 ena opai ta kongo muku nokapu ire fu Yesu moingui tei ume. Te eri nurom kipom sungua i kongo ori kam daingua i kongo muku ikai koi dume. Ena oparomi ure fera di Yesu biromdi dome.
MAT 26:8 Fera di de tongoro Yesu mouwomdi finga ari kaningai niki de fire “Ta bengoro eri nurom i yo ako sume?
MAT 26:9 Te oparomi eri nurom i ire meina beire ena kongo ori wom ire ari kuwanom moinga yokamai erowangua i faimie,” epe dime.
MAT 26:10 Te Yesu ka i kanere “Tora bengoro ne yokama opai i kura kam di teime? Oparomi mapunom nokapu bei narome.
MAT 26:11 Kakom kakom ari kuwanom ne yokama moingi tei moraime. Te nanan ne yokama moingi tei moikenaiye.
MAT 26:12 Oparomi nuwi kipom sungua fera di na ganam dongua oparomi ari goinga akaiyom na ganam kenom bei narome.
MAT 26:13 Ena iran na kawom di ereiye, ‘Man man muruwo na arinama gunom kam di mari dowainga ena yokama oparomi taiyom bengua di mari de erowaingoro ena ari inokore ei towaime,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 26:14 Ena Yurasi Isakarioti yaromi fu Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori moingi tei fume. Yaromi towane Yesu mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ikai moi erome.
MAT 26:15 Yurasi yaromi fure “Na Yesu i mari de erowaikoro ena ne yokama tora tai narowaime?” di erongoro ena yokama kongo siwa mukom 30 kerere teime.
MAT 26:16 Ena teingoro Yurasi wandoure “Tora mere Yesu imari dere erowaiye,” di fime.
MAT 26:17 Ena Isirae ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom i umie. Ena aro kakom koma wom ena Yesu mouwomdi finga ari fu Yesu moingui tei uro “Nonon ‘Yai Gumam no awanoma yokamai eikengua kakom firapune,’ diro tai kei nowainga tarom amai kenom bei erowapune,” diro mina wako teingoro
MAT 26:18 “Ne yokama iki birom ori fure yai ta morangui tei fure ‘Ka nuwi si norongua yai i epe dume, “Nanan kakonam teina ume. Ena na mounamdi finga ari te nanan ama ure ne ikinumdi ure firapunga tai kei nowainga tarom i nowapune,” dume,’ ne yokama di teiyo,” Yesu epe di erome.
MAT 26:19 Ena mouwomdi finga ari fure Yesu ka di erongua epe beire te tai kei nowainga tarom i kenom beime.
MAT 26:20 Te kama sungoro ena Yesu te mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ame dere kopuna nowaime.
MAT 26:21 Ena ari kopuna ne moingoro Yesu “Na kawom di ereiye, ‘Ne yokama nenta niki de fi narowangua na kianama imari de erowame,’ di ereiye,” di erongoro
MAT 26:22 ena yokama denom minom kipi kaingoro te towane towane “Ari Wanopanomyo, eramom ne kianuma yokamai i mari de erowame? Naiyo?” diro mina wako teingoro
MAT 26:23 “Yaromi te nanan okonomdi de kopare ama dopungoro ena yaromi na kianama imari de erowame.
MAT 26:24 Komari ka mapunom epe dunguamere na ari gaunom wam epe goraiye. Te na ari gaunom wam imari de narowangua yaromi na kam fiye. Yaromi mam kui nongua te yaromi erowai tere ena imari de narowangua iran Yai Gumam bei niki ori wom de towame. Te yaromi mam kui nekengua i mora fanamie,” Yesu epe dumie.
MAT 26:25 Ena Yurasi imari de towangua yaromi “Ka nuwi si norenga yai yo, eramom ne kianuma yokamai imari de erowame? Naiyo?” di tongoro ena Yesu “Ne kawom dine,” di tome.
MAT 26:26 Te yokama kopuna ne moingoro ena Yesu kaime dori iro Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tere dou dire mouwomdi finga ari erere “Kaime dori i na mionam dungua iran ena ne yokama ire neiyo,” di erome.
MAT 26:27 Ena yaromi muku ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tere mouwomdi finga ari erere “Tai i na akinam dungua iran Yai Gumam kam si engoro te na akinam fera duwaika ena yai opai muruwo bianom kore dowame. Ena ne yokama muruwo neiyo!
MAT 26:29 ‘Kakom kakom na nuwi wain i tokoi nekenaiye. Te okome na te ne yokama na aunam ari kiapanom bei erowangua akai ikai ure ena nuwi wain koi nowapune,’ na di ereiye,” Yesu epe di erome.
MAT 26:30 Ena yokama wi di gouro u mena fure Oriwa kopu tei fime.
MAT 26:31 Boromdi Yesu ka ta di erome. “Yai Gumam ka mapunom epe dume, ‘Yai Gumam non sipsip kiapanom bengua yaromi si gorangoro ena non sipsip tongi koro koro fime,’ dume. Ena epena giruwangua ne yokama na moiki tei ma dere tongi naime.
MAT 26:32 Benaimba na tokoi arowaika na koma Gariri akai naikoro ne yokama okome unaime,” di erongoro
MAT 26:33 ena Pita “Ena ari muruwo ne moingi tei ma dere tongi nainga te nanan ma dere tongi kinaiye,” Pita Yesu epe di tongoro
MAT 26:34 “Na kawom di ereiye, ‘Epena giruwangua ne kakom suraiye epe “Na kanam fikeiye,” duwangere te okome koroware gokoro duwame,’ na di ereiye,” Yesu Pita epe di tongoro
MAT 26:35 ena Pita “Ne goranga na ama goraipa na ‘Ne kanum fikeiye,’ epe di erekenaiye,” di tongoro te mouwomdi finga ari muruwo ama epe dime.
MAT 26:36 Ena Yesu te mouwomdi finga ari fure akai ta i kam Gesemani fingoro ena Yesu “Ne yokama ame dere tawa moiyo! Na koro fure ka make enaiye,” di erere
MAT 26:37 ena Pita te Sepeti wam surai endire fu koro fume. Te Yesu dem miriyom ipun dongoro te kipi ori wom kaingua fingoro ena
MAT 26:38 yaromi bei moiro yokama suraiye “Na kuianam i ipun dongoro na goraiye. Ena ne yokama tawa moiro kiapam bei nareiyo!” di erere
MAT 26:39 ena fu gawo toka fure gumamdi tei ako fairo ka make eire epe “Na aunamyo, ne inanga ena tai ta niki dongua epena na ganam unangua ne ma dowanie. Te na firaikamere ne epe beikeyo! Ma do! Nenen firangamere ne epe beyo,” diro
MAT 26:40 inako dero u mouwomdi finga ari suraiye moingi tei ure kanongua yokama wi faime. Ena yaromi Pita epe di tome. “Tora bengoro kakom gurom towane ne yokama kiapam bei narekeimie?
MAT 26:41 Ena ne yokama kiapam beiro te ka make ama eiyo! Ne yokama epe benainga ena bianom Satan yaromi ka kea ei erekename. Te ne yokama kuianom epe benaro beingoro te ne yokama ganom dinom yoporam boikemie,” Yesu epe di eromie.
MAT 26:42 Te Yesu tokoi fure ka make eire “Na aunamyo, tai ta niki dongua na ganamdi unangua i faime. Nenen firangamere na epe benaiye,” dire
MAT 26:43 inako dero u mouwomdi finga ari suraiye moingi tei tokoi tei uro kanongua yokama wi faime. Yokama okonom murom u gui singa ena wi faime.
MAT 26:44 Ena Yesu tokoi ema dere fure kakom suraiye ka make enguamere epe koma ka make eire
MAT 26:45 inako dere u mouwomdi finga ari suraiye moingi tei ure “Ne yokama epena yo moiro wi faimo? Kaniyo! Epena kakom ungoro yai ta na ari gaunom wam ire ari bianom faingua yokamai okonomdi erowamia kaniyo!
MAT 26:46 Ena ne yokama arowaingero ama napune. Yai na ire ari imari de erowangua yaromi epena umia kaniyo,” di erome.
MAT 26:47 Yesu ka di ere moingoro ena Yurasi ume. Yurasi yaromi bei moiro mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai moinga suna tei ama moime. Te Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari dumanom ari munmane ewi deingoro ena yokama di kupa furaki ire te kupa ori ire fingoro te Yurasi ama fume.
MAT 26:48 Koma Yesu imari de erongua yaromi ari muruwo ka koma di mari de erome. Yaromi epe dume, “Ena na yai ta fanam mu duwaika ena yai i Yesu moramie. Ena ne yokama yaromi ako ki siyo!” di erome.
MAT 26:49 Ena Yurasi kene kene eire Yesu moingui tei ure “Ka nuwi si norenga yaiyo, ne moi denio?” diro fanam mu dume.
MAT 26:50 Ena Yesu “Yae, ne tainum beyo,” di tongoro ena ari yokamai ure Yesu okom akore ako ki sime.
MAT 26:51 Ena Yesu gama yaromi moire sanupui ire Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan singoro ena kinam si guwo dungoro ako sume.
MAT 26:52 Ena Yesu “Ne sanupui ako nenga akaiyomdi eyo. Nenta sanupui borangua te yokama sanupui yaromi suwaingoro goramie.
MAT 26:53 Te na aunam uwom boraika ena boromdi yaromi nuwi kokonan gan yokamai fou suwo suwo einga ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai ewi na moiki tei dowangoro ena yokamai akire di narowaime.
MAT 26:54 Te na epe benaikoro ena ka mapunom i ‘Tai niki dongua i epewo fuka duwame,’ dire mukom faikename,” Yesu epe di tome.
MAT 26:55 Ena Yesu awa tere ari muruwo ka ta dume. “Tora bengoro ne yokamai sanupui ire te kupa ori ire ure na akonaro beime? Nanan tai kunei neika yai moikeiye. Kakom kakom na fu fi mun ei teinga iki tei fure ama dere ari muruwo ka nuwi si ereikoro te ne yokama ure naakokeime.
MAT 26:56 Te tai kan niki dongua i muruwo fuka dungoro ena ka mapunom ari kanom boinga i mukom faime,” di erongoro ena mouwomdi finga ari yokamai kuri fire Yesu ma dere tongi fime.
MAT 26:57 Te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai furo te Yura ari mokoinga yokamai furo Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori i kam Kaiyafasi ikom fure kuku boingoro ena yokamai Yesu ako ki singa yokama Yesu akiro Kaiyafasi ikomdi tei wime.
MAT 26:58 Te Pita furo Yesu mouwomdi fure fakaimere tei moime. Pita fure Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori ikomdi tei fure iki kira suna fure “Yokama Yesu gam toramere bei towainga kanaiye,” dire ena kiminem moingi tei ama ame dere moime.
MAT 26:59 Ena Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te kaunsel yokama muruwo “Yesu si gorapune,” dire “Yai ta ka kasu Yesu di towama kanapune,” dingoro
MAT 26:60 te ari munmane ure ka kasu i di teingoro te yokama si gorainga mapunom kankeime. Ena okome yai surai ure
MAT 26:61 “Koma yai i ‘Na Yai Gumam fi mun ei teinga ikom si dou diro te aro kakom suraiye na tokoi kenaiye,’ epe dume,” surai i epe dipire.
MAT 26:62 Ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori arire “Yai surai ka i di ereipikoro te ne ka mokom baikeno?” di tongoro
MAT 26:63 te Yesu ka dikeme. Ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori ka tokoi Yesu di tome, “Epena na mina wako erowaiye. Te ne kasu di narowanga ena Yai Gumam yokori moingua yaromi ei gorame. Ena ne Mesia te Yai Gumam wam moinbore moikene? Di noro,” di tongoro
MAT 26:64 “Ne kawom dine. Te ‘Okome ne yokama kanainga ena na ari gaunom wam Yai Gumam okom womdi ame dere moire te kamun kuwokawo boromdi iwa unaiye,’ na ne yokama di ereiye,” di erongoro
MAT 26:65 ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori ka i fire niki de fire ena gaiyom akore a boi dire “Yesu Yai Gumam kam ka sume. Nonon ari ta ka kori di teinga yokama unom boikenapune. Yaromi ka niki dongua epena dungua ne yokama mora fimie.
MAT 26:66 Ena ne yokama torae di fime?” di erongoro ena yokama “Yaromi mapunom niki dongua bengua ena gorame,” dime.
MAT 26:67 Ena yokama Yesu wepi si gumamdi dere te kupa sire te suwo koropane fanamdi sire
MAT 26:68 ena “Mesiayo, ka di noro! Eramom ne ganumdi eime? Di noro!” di teime.
MAT 26:69 Te Pita i mena ame dere iki kira suna moingoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan opai u Pita moingui tei ure “Ne Yesu Gariri tei ama moipika moine,” di tongoro
MAT 26:70 ena Pita ari muruwo okonom muromdi moire “Ne ka di narenga na kankeiye,” dire
MAT 26:71 ena fu kira kipi fure moingoro te nuwi kokonan opai ta kanero yai gan tei moingi “Yaromi Yesu Nasareti tei ama moipika moime,” di erongoro
MAT 26:72 te Pita “Na yaromi kankeiye. Te na kasu duwaika ena Yai Gumam nai gorangua i faname,” di erongoro
MAT 26:73 te okome kakom gawo goungoro ena ari tei arire u Pita moingui tei ure “Ne Gariri ka dinga iran ne yaromi ariyoma moinie. Nonon kawom dupune,” di teingoro
MAT 26:74 ena Pita ka di eire, “Na yaromi kankeiye. Na kasu duwaika ena Yai Gumam kupa nainangua i faname,” di erongoro ena boromdi koroware gokoro dungoro
MAT 26:75 ena Pita Yesu ka dungua inokore eme. Koma Yesu “Kakom suraiye ‘Ne na nakankeiye,’ duwangere ena okome koroware gokoro duwame,” Yesu epe dume. Ena Pita fire mena fure kai ori wom meime.
MAT 27:1 Koimoiri Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari mokoinga yokamai muruwo kuku boire Yesu si gorainga kam dime.
MAT 27:2 Ena yokama Yesu okom kan sire akire fu gaman yai ori i kam Pairoti moingui tei fure teime.
MAT 27:3 Te Yurasi Yesu imari dongua yaromi kanongua ari Yesu si gorainga kam i mora di eingoro ena yaromi nomane si awa tere “Tora bengoro na Yesu imari de ereiye,” di fire ena kongo siwa mukom 30 ire fu Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori moingi te Yura ari mokoinga yokamai moingi tei fure
MAT 27:4 “Yesu yaromi bianom faikengua ena na yaromi imari deika te ne yokama si gorainga kam di einga ena na mapunom niki dongua beiye,” di erongoro ena yokama “Ena tai i no yokama tainom dikeme. Tai i ne tainum towane dume,”
MAT 27:5 ena Yurasi yaromi kongo fiasi fi mun ei teinga iki ikai tei dere fure nokomdi kan siro goime.
MAT 27:6 Te Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori kongo mukom ire “Kongo i ari ei goinga meina dume. Nonon ka mapunom di guwo dungua ‘Ne yokama ari ei goinga meina ire fi mun ei teinga iki kongo ikom eikeiyo,’ epe dume,” dire
MAT 27:7 ena yokama ka di towane dere fure kowi baingua yaromi man meina beimie. Te “Man i ari iki bam ta yono akaiyom duwame,” dire ena meina beimie.
MAT 27:8 Epe beinga iran yokama “Man i aki man dume,” diro kam daime.
MAT 27:9 Ena iran ka mapunom yai i kam Yeremaia kam i mukom faime. Yaromi “Yokama kongo mukom okonom koro koro muruwo kaunom koro muruwo ire fure ena kowi baingua yaromi man meina beingamere epe Ari Wanopanom ka di narome. Koma kongo i Isirae ari ka towane di eire epe: ‘Kongo mukom okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo ire yaromi barapune,’ epe di eime,” Yeremaia epe dume.
MAT 27:11 Ena Yesu gaman yai ori gumamdi tei moingoro ena yai ori “Ne Yura ari kiapanom benga yai ori moinbo?” diro mina wako tongoro ena Yesu “Ne kawom dinie,” dume.
MAT 27:12 Te Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te ari mokoinga yokamai Yesu kam ka singoro ena Yesu ka mokom bai erekeme.
MAT 27:13 Epe bengoro ena Pairoti “Yokama ne kanum ka muruwo singa ne fikeno?” di tongoro
MAT 27:14 te Yesu ka ta mokom bai tekengoro ena gaman yai ori inokore munmane eme.
MAT 27:15 Te Yai Gumam Isirae ari awanoma yokamai eikengua kakom firo kopuna neinga kakom kakom ari yai opai kan faingua yai ta kam daraingoro ena gaman yai ori awi mena dome.
MAT 27:16 Ena kakom i yai ta kam ari finga kan iki moime. Yaromi kam i Barapa.
MAT 27:17 Iran ari muruwo kuku boingoro ena Pairoti “Eramom na awi mena dowaiye? Na Barapa awi dowambo Yesu i kam ta Kirisito awi dowaiye? Ne yokama torae di fime?” diro mina wako erome.
MAT 27:18 Te Pairoti mora fingua yokama fi niki de tere Yesu i mari deingoro ena
MAT 27:19 Pairoti ipu sungua boiyomdi moingoro boromdi efem biyai ka di Pairoti moingui te dere “Yesu yaromi nokapu wom moime. Girungua na yaromi kuwan kan tere na ganam ipun dome. Ena tai ta ta yai bei niki de tekeo,” di tome.
MAT 27:20 Ena Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari mokoinga yokamai fure ari muruwo “Ne yokama Pairoti ‘Ne Barapa yaromi awi mena dero Yesu yaromi si goro!’ di teiyo!” di ereingoro
MAT 27:21 ena gaman yai ori “Ne yokama yai surai tawa moipika i kaniyo! Eramom awi deikoro ne yokama moingi tei name?” diro mina wako erongoro ena yokama “Barapa,” dime.
MAT 27:22 Dingoro ena Pairoti “Na epe benaikai na Yesu i kam ta Kirisito torae bei towaiye?” di erongoro yokama muruwo “Ne eri yoro bakomdi si goro!” di teingoro
MAT 27:23 “Ta bengoro epe benaiye? Yaromi tora tai bei niki dome?” di erongoro ena yokama u yoporam boiro boire “Eri yoro bakomdi si goro!” dime.
MAT 27:24 Ena Pairoti kanongua ari kan kounom beikere ena kura ori wom borare beingoro ena yaromi “Si goraika kam ma dowaiye,” di fire ena nuwi ire okom bi sire “Yesu yaromi si goraika na tainam dikeme. Te tai ne yokamai tainom dume,” di erongoro
MAT 27:25 ena yokamai “Nonon yaromi si gorapunga ena Yai Gumam nonon te nonon ganoma mokom bai norowangua faname,” dime.
MAT 27:26 Epe beingoro Pairoti Barapa awi dongoro yaromi yokamai moingi tei fume. Te yaromi ka di erongoro yokamai kan garom boingua iro Yesu durange sime. Ena “Yaromi eri yoro bakomdi wako eiyo,” diro ari ta erome.
MAT 27:27 Ena gaman yai ori kiminem yokamai Yesu akire yai ori ikom ori ikai fingoro ena kiminem muruwo u Yesu moingui tei ure kuku boire
MAT 27:28 te yaromi gaiyom fi teinga kui si de tere tokoi gai kou suwi di teingamere epe yai ori yokamai fime.
MAT 27:29 Ena yokama kan garom boingua iro keraikom beire yaromi biromdi suwi ei tere te koma kupa ta okom womdi eire te yaromi okom muromdi kaunom gurom boire “Ne Yura ari kiapanom benga yai ori moi denio” dire gumam bawime.
MAT 27:30 Te ari yokamai wepi si tere te koma kupa ire biromdi sime.
MAT 27:31 Ena kiminem yokamai yaromi gumam mora bawi teinga ena gaiyom i kui si dere nen gaiyom fi tere akire mena fure eri yoro bakomdi suwaro beimie.
MAT 27:32 Te yokamai mena wan fure kaninga Sairini akai yai ta i kam Saimon i ume. Ena kiminem “Ne Yesu eri yorom kauwo,” dire yoporam boi teingoro ena yaromi eri yorom kau ire fume.
MAT 27:33 Yokamai fure man ta i kam Gokota wime. Te Gokota kam i mapunom epe: i binom yoporam akaiyom.
MAT 27:34 Ena yokama akai i tei moiro te nuwi wain ire te tai gikengua niki dongua awa tere ena Yesu “Ne nuwi i nowano?” di teingoro ena Yesu suomgera ne fingua epe bemba i nekeme.
MAT 27:35 Te yokama Yesu eri yoro bakomdi sire yaromi yo moingui ena yaromi gaiyom sandu sire towane towane ire fime.
MAT 27:36 Mora sire ena yokama akai tei yo moiro “Yaromi kanapune,” dire moime.
MAT 27:37 Te koma ari ka kori di teinga epena eri bakomdi tei boiro “Yesu yaromi Yura ari kiapanom bengua yai ori moime,” epe boiro iro Yesu biromdi teme tei eime.
MAT 27:38 Ena yokamai fure tai kunei neinga yai surai endire u Yesu moingui tei ure te yai ta eri yoro bakomdi sire koro Yesu okom womdi sime. Te yai ta eri yoro bakomdi sire koro Yesu okom korari sime. Ena surai yo moipire.
MAT 27:39 Te ari yai opai ure fure binom gima dire Yesu kam ka sire epe:
MAT 27:40 “Koma ne epe dine, ‘Na Yai Gumam fi mun ei teinga ikom si dou diro te aro kakom suraiye na tokoi i kenaiye,’ dine. Ena ne Yai Gumam wam morangere eri yoro bakomdi tei ma dere mangi ure nenen akire di ero!” ari epe di teime.
MAT 27:41 Te Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Yura ari mokoinga yokama epemere Yesu kam ka sire epe:
MAT 27:42 “Yaromi ari suwo koropane akire di erongua te yaromi nenen akire di tekename. Te yaromi Yura ari kiapanom bei erongua yai ori morangua ena epena eri yoro bakomdi tei ma dere ako unangoro ena no yokamai fi ki si towapune.
MAT 27:43 Te yaromi Yai Gumam fi kun dai tere te ‘Na Yai Gumam wam moiye,’ dunguai ena Yai Gumam akire di towangua kanapune,” yokamai epe dime.
MAT 27:44 Te tai kunei neinga yai surai ama eri yoro bunamdi singa surai ama epemere Yesu kam ka sipire.
MAT 27:45 Te oromene kakom ungoro ena man man muruwo kama sungoro ena aro fu wiri boingoro kama sungua mora goume.
MAT 27:46 Te aro wiri boingua teina fungoro ena Yesu eri yoro bakomdi yo moire “Erai erai lama sapatani,” u yoporam boiro boime. Kam i mapunom i epe: Na Yai Gumanamyo, ta bengoro ne nama dene?
MAT 27:47 Te ari suwo koropane arire ka i fire “Yaromi Iraiya uwom boime,” dingoro
MAT 27:48 ena yai ta suna tei moingua “Yesu nuwi nowame,” dire bu di furo nuwi su guinga tarom ire fure nuwi wain don kekengua koi eire ena ire kupa onam koi eire “Yesu towaiye,” diro beme.
MAT 27:49 Bemba ari suwo yokama “Kan moro. Iraiya ure yaromi akire di towangua kanapune,” dime.
MAT 27:50 Ena Yesu tokoi au yoporam boiro diro ena kuiam awi dongua fu dongoro goime.
MAT 27:51 Ena kakom tei gai ori i fi mun ei teinga iki dungui tei gaiyom i teme iwari boi dire ire oropo ako ungoro onam koro koro yo dume. Te man i imimi ungoro ena kongo ori i gui dungoro
MAT 27:52 te yono einga akaiyom i giram koingoro ena yai opai munmane i Yai Gumam gama yo teinga yokamai komari goingai epena i tokoi arime.
MAT 27:53 Te ari aringa yokamai yono akaiyom ma dere te okome Yesu arongua ena yokamai iki birom ori yo tongua i fingoro ena ari munmane yokama ekanime.
MAT 27:54 Te kiminem kiapam bengua yai te yaromi gama yo moire Yesu ama kanere ena yokama kaninga te man i koka tongoro te tai kan i fuka dume. Ena yokama kuri ori wom fire “Yaromi Yai Gumam wam kawom moime,” dime.
MAT 27:55 Te opai munmane ama tei moime. Koma yokama Yesu mouwomdi fure Gariri ma dere akire di teime. Ena epena yokama eri yoro singa akaiyom fakai tei yo moire kanime.
MAT 27:56 Te yokama suwo i suna tei moinga kanom i epe: Marara opai ta Maria. Te opai ta i Yemesi te Yosisi mam i Maria dom moime. Te opai ta i Sepeti wama yokamai manom moime.
MAT 27:57 Ena taroma kakom fungoro ena Arimatia yai ta i kam Yosefe dinga ume. Yaromi kongo ori ako nere te Yesu ariyom ama moime.
MAT 27:58 Ena yaromi u Pairoti moingui tei ure “Yesu yonom inaiye,” diro mina wako tongoro ena Pairoti yaromi “Ne yokama Yesu yono teiyo,” di erongoro
MAT 27:59 ena iran Yosefe yono ire gai feke nokapu wom iro yo bui tome.
MAT 27:60 Te koma Yosefe nenen “Goraika yononam ei narowaime,” diro “Kongo minom man baika akaiyom tei Yesu goingua yono iro furo enaiye,” diro fure eme. Ena yaromi kongo ori towane wom awa mawa tere yono akai giram fere dero eiro fume.
MAT 27:61 Te opai surai i kanom Marara opai Maria te dom moire yono manomdi teina tei ame dere kan moire giruwangua kakom ma dere ikinom furo wi faime.
MAT 27:62 Ena koimoi ure i iron kakom ungoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori te Feresi ari fu Pairoti moingui tei fure kuku boire
MAT 27:63 “Yae, nonon fipunga koma kasu yai i yokori moire ‘Aro kakom suraiye na tokoi arowaiye,’ epe dume.
MAT 27:64 Ena ne ka di erowangere ena yokama fu yono akai i fure aro kakom suraiye moire kenom nokapu benaime. Yokamai epe beingoro ena yaromi mouwomdi finga ari fu yono akai fure yaromi yonom kunei nere ari muruwo ‘Yaromi arome,’ di erekenaime. Te yokama epe duwainga ena okome kasu i duwainga i koma kasu dinga ime de towame,” yokamai Pairoti epe di teingoro
MAT 27:65 ena Pairoti “Ne yokama kiapam beinga gan yokama ire fure yono einga giramdi tei kenom beiyo. Te ne yokama ‘Epe kenom benapune,’ dingamere epe kenom beiyo!” epe di erongoro
MAT 27:66 ena yokama fure yono akai fure kongori eire “Nemane” dire di gou dime. Ena kiminem ari yokama yono giramdi moiro kiapam beimie.
MAT 28:1 Te iron kakom goungoro ena Sarere ori ungoro ena opai Marara opai Maria te oparomi dom surai uro yono einga akaiyom kanipire.
MAT 28:2 Ena boromdi imimi ori wom ungoro te Ari Wanopanom nuwi kokonan gan kamundi ma dere mangi ure kongo yono einga giramdi dungui tei awa mawa tere i ma de tere ena boromdi ame dome.
MAT 28:3 Kamun napare donguamere epe gan yaromi gumamdi napare dome. Te yaromi gaiyom i feke wom dome.
MAT 28:4 Te kiminem yono akai kiapam beinga yokama kuri ori wom fire ena ganom nouro dire te yokama ari goinga epemere moime.
MAT 28:5 Ena nuwi kokonan gan opai surai di erome. “Ne surai kuri fikeiro. Yesu eri yoro bakomdi singa yaromi ne surai wandoupika i na mora fiye.
MAT 28:6 Te yaromi tawa moikeme. Koma yaromi ‘Arowaiye,’ dunguamere epe epena i arome. Ne surai ure Ari Wanopanom faingua akaiyom koi kaniro!
MAT 28:7 Ena epena ne surai kene kene eire furo yaromi mouwomdi finga ari yokama ‘Yaromi goingua epena arome. Epena yaromi koma Gariri nangoro ena ne yokamai okome fure koro koi yaromi ikanaimie,’ di ero! Ena na kanam epena di ereika ne surai firo!” gan epe opai surai di erome.
MAT 28:8 Ena iran opai surai kuri fire te surai ama mun ori wom fipire. Te surai yono einga akaiyom ma dere bu dire fure Yesu mouwomdi finga ari ka di erowaro beipire.
MAT 28:9 Surai fingoro ena Yesu gumanom boire “Ne surai u deipiyo?” di erongoro ena surai u Yesu moingui tei ure kauwom akore Yesu kam akire di teipikoro
MAT 28:10 “Ne surai kuri fikeiro! Ne surai fure na emenama yokamai moingi tei fure epe ‘Ne yokama Gariri koi fure na koi i nakanaimie,’ di ereiyo!” Yesu epe di erome.
MAT 28:11 Opai surai fu moipikoro ena kiminem suwo koropane i yono einga akaiyom kiapam moinga akai i ma dere iki birom ori fure Yai Gumam fi mun ei teinga ari ori moingi tei fure tai kan i muruwo fuka dungua di ereime.
MAT 28:12 Ena fi mun ei teinga ari ori fure Yura ari mokoinga yokamai moingi tei fure kuku boire ka ta dire ena kongo munmane ire kiminem erere
MAT 28:13 “Ne yokama ka epe diyo! ‘Girungua nonon wi faipunga ena yaromi mouwomdi finga yokamai ure yono kunei neime,’ epe diyo!
MAT 28:14 Te gaman yai ori ka i fingoro ena nonon ka suwo di towapungoro ena yaromi ka kori ne yokama di erekename,” yokamai epe di ereingoro
MAT 28:15 ena kiminem kongo i ire fure ka i di erelngamere yokama epe di ereime. Ena iran koma te epena kakom Yura ari ka wayom i man man muruwo di ereime.
MAT 28:16 Te koma Yesu “Ne yokama Gariri man tei fure kopu mokongui tei fiyo!” di eronguamere epena mouwomdi finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom towane epe beire ena yokamai Gariri man tei fure kopu irai fime.
MAT 28:17 Ena yokama Yesu kanere ena Yesu kam akire di tere te yokama suwo koropane inokore surai eime.
MAT 28:18 Ena Yesu teina tei uro “Yai Gumam i kamun yoporam muruwo te mangi yoporam muruwo narome.
MAT 28:19 Ena ne yokama fu ari muruwo man man muruwo moingi tei fure akire di erowaingere ena yokama na mounamdi winga ari u mari unaime. Ena ne yokama fure Nenom kam te na kanam te Murom Sumuna kam diro yokamai nuwi bui ereiyo!
MAT 28:20 Te ne yokama furo na kanam di ereika ari muruwo ‘Ne yokama ka i gore diyo!’ di ereiyo! Te kakom kakom na ne yokama gere si dauwiro morapune. Te man kamun gounangua kakom i na ne yokamai gere ama kawom morapune,” Yesu epe di erome.
MAR 1:1 Yesu Kirisito yarom i Yai Gumam wam moingui gunom kam u mari fungua mapunom epe faime.
MAR 1:2 Yaromi gunom kam koro mapunom epe boime: Komari Yai Gumam bei moiro wam ka di tonguamere epe ka mapunom yai Aisaiya munom ganom ka irai boime: “Na ka monom yai awi dowaikere yaromi koma ei erere kon yau erowame,” Yai Gumam ka epe dume.
MAR 1:3 Te ka monom yai ari moikeinga akaiyomdi tei moire u ori wom boire dume: “Ne yokamai Ari Wanopanom konom yaure a kenom beiyo! Te ne yokamai kon yo tongua bei ei teiyo!” epe u boime. Aisaiya munom epe boime.
MAR 1:4 Ena Yai Gumam “Ka monom yai awi dowaiye,” dunguamere Yoane u ari moikeinga akaiyomdi tei ure ari yai opai nuwi bui erere “Ne yokama ‘Yai Gumam no bianom bepunga kore de norowame,’ dire nomanenom si awa towaingero ena na nuwi bui erowaiye,” di mari dome.
MAR 1:5 Ena ari yai opai muruwo Yuria man moinga te Yerusarem iki akai tei moinga yokamai fu Yoane moingui tei fure bianom faingua di mari de teingoro ena Yoane ari endire Yoran nuwi ori tei fure nuwi bui erome.
MAR 1:6 Te Yoane yaromi gai suna ta ari non kame wiom beinga fire te non gam fi goiyomdi dere te ipa siname bo te ipa dum nurom nere wan moime.
MAR 1:7 Ena Yoane yaromi ari yai opai ka epe di mari de erome. “Okome na mounamdi yaromi ure moramie. Yaromi yoporam ori fai tongua yaromi na yai epe yaromi kauwom tou kanom forau si dowaika faikename.
MAR 1:8 Na nuwiwom sumuna ari ereipa yaromi Yai Gumam Murom Sumuna ari erowame,” di mari dome.
MAR 1:9 Ena kakom tei Yesu Nasareti iki birom ori i Gariri suna tei dungui tei ma dere fu Yoran nuwi ori tei fungoro Yoane sumuna Yesu nuwi bui tome.
MAR 1:10 Bui tongoro Yesu nuwi tei moko uro kanungua kamun giram koingoro te Murom Sumuna u kapu kunuma unguamere epe ako u Yesu moingui tei ume.
MAR 1:11 Epe ungoro kamundi ka ta epe ume, “Ne na wanam moinga mun ekaniye. Na denam minam mun fi ereiye,” epe dume.
MAR 1:12 Ena kakom boromdi Murom Sumuna yaromi awi dongoro ari moikeinga akaiyomdi tei fume.
MAR 1:13 Furo tei moingoro girungua takongua kakom 40 fungoro Satan Yesu ka kea ei te moime. Te yaromi te non kei biom gere ama moingoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokama ure Yesu akire di teime.
MAR 1:14 Ena yokama Yoane kan iki deingoro Yesu fu Gariri mam iki fure Yai Gumam gunom kam ari epe di mari de erome,
MAR 1:15 “Yai Gumam kan moingua kakom i mora goume. Epena Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i teina ume. Ena ne yokamai nomanenom si awa tere gunom kam fi ki siyo!” epe di erome.
MAR 1:16 Ena aro kakom ta Yesu fu Gariri nuwi dian bunamdi fure wan fure kanungua Saimon te emerom Enduru moiro nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwiri de moipire. Yai surai nuwi kapu wandouro suwainga kokonan beipika moipire.
MAR 1:17 Ena Yesu “Ne surai na mounamdi wiro! Ne surai nuwi kapu ipikamere ne surai na kanam dikai fire di mari dere ari yai opai epe endinaipire,” epe di erongoro
MAR 1:18 ena kene kene eire nuwi kapu singa gainom ma dere yaromi dourom boi fipire.
MAR 1:19 Ena Yesu kon gawo toka fure kanungua yai Sepeti wam Yemesi te emerom Yoane surai nuwi kopare ikai koi moire nuwi kapu singa gaiyom guwo dungua tokoi ware moipire.
MAR 1:20 Kanungua unom boingoro ena surai nenom te nuwi kokonan gan yokamai nuwi kopare ikai tei moinga ema dero Yesu mouwomdi fipire.
MAR 1:21 Ena Yesu te yai gan suwo iro suwo iro fu Kapanem iki akai tei fingoro ena Yura ari iron kakom dungui tei fu ka nuwi si ereinga iki ikai furo ka nuwi si erome.
MAR 1:22 Yaromi ka kapakom i sumuna mapunom wau fike diro yokamai di erere te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai dingamere epe dikengua iran ari yokamai ganom nouro dime.
MAR 1:23 Ena kakom tei yai ta murom niki dongua ikai koi moingua yaromi uro Yura ari ka nuwi si ereinga ikinom ikai tei moire au dire
MAR 1:24 “Yesu, ne Nasareti yai moinga, ne no yokama tora bei norowaro une? Ne ure bei niki de norowanga i faikeme. Te na ne mapunum mora fiye. Ne Yai Gumam yo tongua yai moine,” epe dungoro
MAR 1:25 ena Yesu kura kam di tero “Ne ka dikeyo! Ne yai dem miriyom ikai koi ma dere u mena fo!” di tongoro
MAR 1:26 ena murom niki dongua bei moiro yaromi gam ako nouro di tero au oriwom dire u mena fume.
MAR 1:27 Fungoro ari yokamai muruwo ganom nouro diro ka di ipo ka deime. “Aiya, i torae? Yaromi ka koi nuwi si noromo? Yaromi yoporam boiro murom niki deinga yokamai ka di erongui teiwo giram gore dime,” epe dime.
MAR 1:28 Ena iran Yesu kam wayom Gariri man kene kene eire fume.
MAR 1:29 Ena Yesu te ari koi ire waninga yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki ma dere fu Saimon te Enduru ikinomdi tei fime.
MAR 1:30 Ikai fingoro yokamai furo “Yae, Saimon imam biyai gam murom sungoro boiri tei faime,” Yesu di teingoro
MAR 1:31 ena fu oparomi moingui tei fure okom ako arerongoro murom sunguai goume. Ena oparomi fure kua kopuna kei erere ari bei kan i erome.
MAR 1:32 Ena aro oropo fungoro kamun kama sungoro yokamai ari nupi fainga yokamai muruwo bo te ari murom niki deinga ikai moinga yokamai muruwo endire Yesu moingui tei wime.
MAR 1:33 Te ari yai opai muruwo iki birom ori tei kei fainga yokamai yaromi ikom kori gumam i kuku boi moingoro
MAR 1:34 ena Yesu nupi mapunom mapunom fainga i koi de erome. Te yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena domba murom niki deinga yokamai “Mapunom di mari dowapune,” duwainga Yesu “Nemane,” di erome.
MAR 1:35 Ena kamun ama tako bau boikengoro koimoi ono sunari Yesu arire iki ma dere fu ari moikeinga akaiyom tei fure Yai Gumam ka make ei tome.
MAR 1:36 Ena Saimon te kounama yokamai fure Yesu wandou fure
MAR 1:37 imari dere “Yae, ari yokama muruwo ne wandou moime,” di teingoro
MAR 1:38 ena Yesu ka mokom bairo di erome. “Nonon yokamai iki birom ori teina teina dungui tei ama napune. Na ‘Akai tei ka di mari dowaiye,’ diro ako wiye,” epe dire
MAR 1:39 ena iran Gariri akai muruwo wan fure Yura ari ka nuwi si ereinga ikom ikai fure ka di mari dere te murom niki deinga yokamai ewi mena dome.
MAR 1:40 Ena yai ta mantai gai ingua yaromi fu Yesu moingui tei furo kauwom gurom boiro Yesu yana di tome. “Ne nomane na mun fi narowanga ne na bei nokapu de narowane,” di tongoro
MAR 1:41 ena Yesu miriyom kipi kaingoro okom sino tere yaromi gam akoro “Na nomanenam mun fi ereiye. Ne u nokapu fo!” di tongoro
MAR 1:42 ena kene kene eire mantai gai inguai bei fungoro yaromi gam u nokapu fume.
MAR 1:43 Ena Yesu kura kam erowai tongua epe di tere
MAR 1:44 “Na tai epena beika kam yai ta di tekeyo! Epena ne fu Yai Gumam fi mun ei teinga yaromi moingui tei fure ne ganum opom di to! Te ganum u nokapu fungua iran Mose ka di guwo dunguamere epe ne fi mun ei towanga tarom Yai Gumam to! Ena ari yokamai mapunom firainga ne ganum u nokapu fume,” epe di tere awi domba
MAR 1:45 yaromi Yesu moingui tei ma dere fure ka wayom ari yokamai muruwo di erome. Ena iran Yesu “Iki birom ori ikai umari naiye,” di fingua faikengoro ena fu ari moikeinga akaiyom fure wan moingoro ari yokamai man man muruwo ma dere u Yesu moingui tei wime.
MAR 2:1 Ena aro kakom suwo fungoro Yesu inako dero fu iki birom ori Kapanem fure nenen ikomdi ikai fungoro kapakom yokamai kam wayom fire
MAR 2:2 ena iran yaromi ikom fure kuku boire moingoro kori gumam te iki akai mena tei muruwo ari si dungoro ena Yesu ka ari di mari de erome.
MAR 2:3 Di mari de moingoro yai gan suwo iro suwo iro furo yai ta okom kauwom goingua yaromi kaure ire Yesu moingui tei wime.
MAR 2:4 Yokamai “Yesu mapomdi tei napune,” dire ari kuku boi moingi tei ma dere iki birom kopu tei moko fure Yesu birom dungui merire iki birom ako oupa boingoro kun eme. Kun engoro yai gan yokamai yai okom kauwom goingua yaromi kuki eire kukiri kan koire mare ikai deingoro kun engui ako ikai furo mangi sume.
MAR 2:5 Epe beingoro Yesu yokamai fi ki si teinga mapunom kanere ena yai ta okom kauwom goingua yaromi ka epe di tome. “Wanam yo, na ne bianum faingua kore deiye,” epe dungoro
MAR 2:6 ena Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai tei ame dere moire nomanenom sumuna epe di fime,
MAR 2:7 “Yaromi ta bengoro ka epe dume? Yaromi ka epe dunguai Yai Gumam kam ka sume. Yai Gumam nen towane yaromi biam faingua kore duwame,” epe di fingoro
MAR 2:8 kene kene eiro Yesu nenen nomanem ikai koi yokamai nomanenom di finga fire ena ka epe di erome. “Na ka epe dikai ne yokamai nomanenom epe di fikenaime.
MAR 2:9 Na okom kauwom yoporam goingua yai ‘Ne bianum kore deiye,’ epe di towaika te ne yokamai kanainga ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Bore na yaromi ‘Ne ariyo! Ne kuki ire mangi fo!’ epe di towaika te yaromi arekenangua ne yokamai kanaingai ena ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Tora ka bei gai goi narowame?
MAR 2:10 Ena iran ne yokamai firaro beinga na ari gaunom wam man man muruwo yoporanam ori faingua ari bianom faingua kore dowaika na tai mapunom ta benaikoro kanaime,” epe di erere ena yai ta okom kauwom goingua yaromi ka di tome.
MAR 2:11 “Na di teiye, ‘Ne arire kukinum ire kipanumdi kaure ire ikinum fo!’ di teiye,” epe di tongoro
MAR 2:12 yaromi ari yokama okonom muromdi tei arire kukiyom ire kipamdi kaure ire u mena fume. Ena ari yai opai muruwo inokore munmane eire Yai Gumam kam akire di teime, “Aiya, tai mapunom koi ta u mari fungoro komari epe kankepune,” epe dime.
MAR 2:13 Ena Yesu tokoi fu nuwi dian bunamdi fure ari munmane u Yesu moingui tei winga ka nuwi si erome.
MAR 2:14 Ena teiri wan fure kanungua Afia wam Liwai kongo takis inga ikomdi ame dere moingoro ena Yesu “Ne ure dowinam boro!” di tongoro arire dourom boime.
MAR 2:15 Ena okome Yesu te Yesu gama yokamai te ari kongo takis inga yokamai munmane te ari niki deinga yokamai munmane fu Liwai ikomdi fure kua kopuna ama neime. Epena Yesu dourom boi finga yokamai munmane moime.
MAR 2:16 Iran epe neingoro ari Feresi yokama suwo koropane te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama kaninga Yesu te ari kongo takis inga yokamai te ari bianom beinga yokamai kua kopuna ama neingoro yokamai Yesu gama “Ta bengoro yaromi te ari kongo takis inga yokamai te ari niki deinga yokamai kua kopuna ama ne moime,” diro mina wako ereingoro
MAR 2:17 ena Yesu ka i firo “Giai bengua yaromi ari yo moinga yokamai kokonan bei erekeme. Nupi fainga yokamai moingi tei fure kokonan bei erome. Na ama ‘Bianom faikeme,’ dinga yokamai di gure erowaro kuiye. Te na ari ‘Bianom faime,’ dinga yokamai di gure erowaro ako wiye,” epe di erome.
MAR 2:18 Kipin ta Yoane gama te ari Feresi yokamai gere kua kopuna moi teinga nekeime. Ena iran ari suwo koropane Yesu moingui tei uro “Yae, ta bengoro Yoane gama te ari Feresi yokamai kua kopuna moi tere moimba nenen ganuma kua kopuna moi tekeime?” diro mina wako teingoro
MAR 2:19 ena Yesu ka mokom bairo di erome, “Na moikamere epe yai ta opai ingua kakom ‘Kua kopuna kei erowaiye,’ dungoro opai inguai nem mam ariyoma kua kopuna moi teimio? Ma deiyo! Opai ingua yaromi yokori moire goikengua iran kua kopuna moi tekeime.
MAR 2:20 Moi tekeimba okome yokamai ure opai ingua yaromi a ki sire nainga ena iran opai ingua yaromi nem mam ariyoma kua kopuna moi towaime,” Yesu epe di erome.
MAR 2:21 Te Yesu ka ta di erome. “Opai gaiyom i go duwangoro ‘Kan koi yo gire go dungui tei warere i mora wareika erowai tome,’ di fimba kopuna munmane girangoro gaiyom tokoi ori wom go duwame.
MAR 2:22 Ena ari yokamai nuwi wain koi sumuna ire meme gam muku goiyomdi ikai fera duwainga faikename. Epe benainga ena nuwi wain sumuna wepirom si mokore goiyom i si fa duwangoro ena nuwi wain te muku goiyom surai ama niki dowapire. Iran ari yokamai nuwi wain koi sumuna ire nuwi muku koi ikai fera duwainga akonanguai mora faname,” epe di erome.
MAR 2:23 Ena eken ta Yura ari iron kakom i Yesu te Yesu gama yokamai gere fu kui witi woi neinga kira suna tei fure gama yokamai mukom towane towane feire ire neime.
MAR 2:24 Epe feire ire neingoro ena ari Feresi yokamai Yesu ka epe di teime, “Kano! Ne ganuma epe beikenaime. Nonon ka di guwo dupunga ‘Nonon iron kakom tei mukom towane towane feire ire nekeiyo!’ dume,” epe di teingoro
MAR 2:25 ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai yai ori Dawiri i te ariyoma gere meran goiro tai ta beinga kam kereimbo kerekeime? O, ne mora kereimba mapunom fikeime.
MAR 2:26 Mapunom i epe: Yai Apiata yaromi fi mun ei teinga yai ori moingua kakom tei Dawiri Yai Gumam ikom ikai fure kopuna kaime dori Yai Gumam gunom boi enguai fi mun ei teinga yokamai nenen neinga te ari yo moinga yokamai ne mane di ereinga kopuna i Dawiri ire nere te ariyoma ipu sire erongoro ama neime.
MAR 2:27 Te Yai Gumam ari yai opai kanom fi erere iron kakom bei eme. Yai Gumam bei moiro iron kakom irai fi tere ari yai opai bei eikeme.
MAR 2:28 Ena iran na ari gaunom wam iron kakom kiapanom yai moiye,” Yesu epe di erome.
MAR 3:1 Ena kipin ta Yesu fu Yuriari ka nuwi si ereinga ikinom ikai fungoro te yai ta okom gerai dongua ama moime.
MAR 3:2 Yokamai ama ikai moire “Yesu Yura ari iron kakom yai bei kan i towangua ka kori di towapune,” dire moime. Ena yokamai Yesu toren kaningoro
MAR 3:3 Yesu yai ta okom gerai dongua “Yae, ne ari yokamai okonom muromdi tei arere moro!” di tere
MAR 3:4 ena awa tero ari yokamai muruwo mina wakoro di erome. “Iron kakom i kokonan nokapu benapunbo kokonan niki dongua benapunga fanambore faikename? Te iron kakom i ari bei kan i erowapunbore ari ei gorapune” di eromba yokamai giranom kum sire ka mokom di tekeime.
MAR 3:5 Ena iran Yesu dem miriyom niki de fire ekan koro koro domba yokamai nomanenom du fai erongua iran Yesu kanom ama fi erome. Ena Yesu awa tere yai okom gerai dongua “Ne okonum sino to!” di tongoro yaromi okom sino tongoro okom tokoi nokapu fume.
MAR 3:6 Ena ari Feresi yokamai u mena fure Eroti ariyoma gere “Yesu si gorapune,” dire ka di koi eime.
MAR 3:7 Ena Yesu gama yokama endiro fu nuwi dian fimba Gariri ari munmane Yesu mouwomdi fime.
MAR 3:8 Te yokamai iwo ta kimie. Yuria ari te Irumia ari te Yerusarem ari te ari Yoran nuwi bunam koro kei fainga yokamai te ari Taiya te Sairon bunamdi koro kei fainga yokamai Yesu tai benguai gunom fire kumo kamo sire Yesu moingui tei wime.
MAR 3:9 Yokamai munmane ure Yesu a sin boi moingoro Yesu gama yokama epe di erome. “Nuwi kopare ta ire mari tei deiyo!” di erome,
MAR 3:10 Te Yesu ari munmane bei kan i erongua iran ari nupi fainga numon deinga yokamai yaromi mapomdi fure “Gam akonapune,” dire irauro keime.
MAR 3:11 Te ari murom niki dongua ikai koi moi erongua yokamai Yesu kanere ako mangi sire gome dere u oriwom boire “Ne Yai Gumam wam moine,” di moimba
MAR 3:12 “Na kanam wayom beire di mari dekenaime,” diro Yesu “Nemane,” di erowai te erome.
MAR 3:13 Ena Yesu kopu ta moko furo tei moire ari nomanem fire mun fi erongua yokamai unom boingoro yokamai moingui tei wime.
MAR 3:14 Yokamai wingoro yaromi ari okonom koro koro muruwo kaunom surai gunom boire “Ne yokamai na ewi deka finga yokamai moimie,” di erome. Yokamai yaromi gere fana gairo wanaro beinga te yaromi yokamai ewi dowangoro fure ka di mari dowaro beinga
MAR 3:15 te yaromi yoporam boingua erowangoro yokamai murom niki deinga yokamai ewi mena dowaro beinga Yesu yokamai gunum boime.
MAR 3:16 Ena ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai Yesu gunom boingua yokamai kanom i epe: yai Saimon. Te Saimon yaromi Yesu kam koi engua i Pita dume.
MAR 3:17 Te Sepeti wam Yemesi te emerom Yoane. Yai surai i Yesu kam koi engua i Boanesi dume. Boanesi mapunom i epe: Kamun nunu dunguamere epe yai surai ka ori dume.
MAR 3:18 Te yai Enduru te yai Firipi te yai Bataromu te yai Matiyu, te yai Tomasi, te Afia wam Yemesi dom, te yai Tatia, te yai Saimon dom yaromi bai taki sungua yaromi moime.
MAR 3:19 Te yai ta Yurasi Isakarioti yaromi okome Yesu kiama i mari de erowame.
MAR 3:20 Ena Yesu nenen ikomdi ikai fungoro ena ari munmane kumo siro furo kuku boingoro ena Yesu te gama yokamai kua kopuna nowainga kakom dikengoro nekeime.
MAR 3:21 Ena Yesu ariyoma gunom fire “Yaromi inokore unanan engua nonon kiapam morapune,” dire Yesu moingui tei wime.
MAR 3:22 Ena te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yerusarem ma dero Yesu moingui tei ure “Murom niki dongua yaromi kam i Bisepu uro Yesu dem miriyom ikai koi moiro akire di tongua yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena dome,” epe dime.
MAR 3:23 Ena iran Yesu ari yokamai unom boingoro wingoro ka eke dere epe di erome. “Satan yaromi tora beiro nenen gama ewi mena dowame?
MAR 3:24 Te ikinom birom ori ta ari yokama nenen koro koro foi sire kura borainga iki birom ori i wau ename.
MAR 3:25 Te ari iki ta nenen koro koro foi sire kura borainga iki i gouname.
MAR 3:26 Ena iran Satan sumuna te gama koro koro foi siro kura borainga yokamai gounaime. Te Satan yaromi gama yokamai ikinom akainom i ama wau ename.
MAR 3:27 Te nenta fu yai erowai tongua yaromi ikom ikai fure guwai gaiyom kunei nowangua faikenamba koma yaromi fu yai erowai tongua yaromi okom kauwom kan koiro ena okome guwai gaiyom kunei nowangua i faname.
MAR 3:28 Ena na kawom di erowaika fiyo! Tai niki dongua mapunom mapunom i bianom Yai Gumam kore dowangua faime. Te Yai Gumam kam ka suwainga i bianom ama kore dowangua faimba
MAR 3:29 nenta Yai Gumam Murom kam ka suwangua i bianom Yai Gumam kore dekename. Bianom fainguai kakom kakom yo duwame,” Yesu epe dume.
MAR 3:30 Te ari yokamai “Yaromi murom niki dongua ikai koi moi tomie,” dinga iran Yesu ka i epe dume.
MAR 3:31 Ena Yesu ka epe di goungoro mam te emeroma yokamai u iki tei ure mena tei arire moiro yai ta “Yesu uwom boro!” di tere awi Yesu moingui tei deingoro fume.
MAR 3:32 Te ari Yesu wanapo de suna deinga yokamai “Yae, ne manum te emenuma yokamai mena moiro ne wandou fime,” di teingoro
MAR 3:33 Ena Yesu “Ari yokamai tora beire na manam bo te na emenama yokamai moingamere epe moraime?” diro mina wako erere
MAR 3:34 ena ari wanapo deinga yokamai kan koro koro dere “Ne yokamai moingamere na manam bo te emenama epe moimie.
MAR 3:35 Ari yokamai Yai Gumam kam gore dinga yokamai na manam bo te emenama bo te kepenama yokamai moingamere epe moime,” Yesu epe di erome.
MAR 4:1 Ena kipin ta Yesu nuwi dian bunamdi furo ka koro boiro ari nuwi si erome. Te ari yai opai munmane kuku boiro wanapo de suna de teingoro iran Yesu nuwi kopare gawo ikai fure nuwi boromdi tei ame dongoro te ari nuwi bunamdi tei moime.
MAR 4:2 Ena Yesu ka munmane eke dere dire nuwi si erongua i epe:
MAR 4:3 “Na ka duwaika fiyo! Yai ta ‘Tai ipom sikirowaiye,’ diro suna fume.
MAR 4:4 Ena furo sikirungoro mukom suwo koropane konmori ako sungoro ena kapuka yokamai ure neime.
MAR 4:5 Te mukom suwo koropane ako kongo boromdi sire man suwom toka dungui tei kene kene eire fu di mokomba
MAR 4:6 douranom ako fure kongo boromdi bosin beiro aro dongua kakom i kopuna arom i ware ware eiro goime.
MAR 4:7 Ena te mukom suwo koropane ako tai garom boingua dungui tei sire fu di mokongua tai garom boingua sumuna mokoro si goingoro mukom koikeme.
MAR 4:8 Epe beimba mukom suwo koropane ako mansinom nokapu dungui tei sunguai fu di mokoro mukom nokapu munmane koime. Eriyom suwo mukom 30 koime. Te eriyom suwo mukom 60 koime. Te eriyom suwo mukom 100 koime.
MAR 4:9 Ena iran ne yokamai kinanom kun enangua ka i fiyo!” Yesu epe di erome.
MAR 4:10 Ena okome Yesu nen moingui Yesu mouwomdi ari okonom koro koro muruwo kaunom surai te ari suwo koropane ka i finga yokamai gere u Yesu moingui tei uro ka eke dongua dungua mina wako teingoro
MAR 4:11 Ena Yesu ka epe di erome, “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam ne yokama mora di mari de erongoro fi moimba na ari na kanam fikeinga mena moinga yokama ka eke dere di ereiye.
MAR 4:12 Na ka eke dere di ereika iran yokamai kakom kakom kanimba kan kun daikeime. Te yokamai kakom kakom ka fimba fi kun daikeime. Te yokamai kan kun daraimbo fi kun daraimbo nomanenom si awa towaingero Yai Gumam bianom faingua kore dowame,” Yesu epe di erome.
MAR 4:13 Ena Yesu ari yokamai epe di erome. “Ne yokamai ka eke dere dikai mapunom fimboro fikeime? Fikenaingere na ka eke dere tokoi duwaika ne yokamai ka i ama fikenaime.
MAR 4:14 Ena iran mapunom fi goi iyo! Yai ta kopuna ipom sikirungua yaromi kamun gunom ka epemere sikirume.
MAR 4:15 Mukom ako konmori sunguamere i epe ari suwo koropane kamun gunom ka i fimba Satan kene kene eire fu yokamai nomanenom ikai fure kamun gunom ka ire fume.
MAR 4:16 Te mukom koropane ako kongo boromdi sunguamere i epe yokamai kamun gunom ka i fire kene kene eire mun fimba
MAR 4:17 nomanenom i douranom akore boikengua yokamai kakom kakom ka i ako moikeime. Yokamai kamun gunom ka finga tai niki dongua bo ganom kipi kaingua kokonan u mari u erongua kakom gunom kam i ma deime.
MAR 4:18 Te mukom koropane i ako tai garom boingua dungui sunguamere epe yokamai kamun gunom ka i fimba
MAR 4:19 mangi tai ipun dongua mapunom mapunom te kongo mukom guwai gai ire waninga mapunom sumuna kamun gunom ka i si goingoro mukom koikeme.
MAR 4:20 Te mukom suwo koropane ako mansinom nokapu dungui tei sunguamere i epe yokamai kamun gunom ka i fire fi ki sire mukom koime. Yokamai suwo koropane mukom 30 koime. Te yokamai suwo mukom 60 koime. Te yokamai suwo mukom 100 koime,” Yesu epe dume.
MAR 4:21 Ena Yesu ka ta akai nere epe di erome. “Nenta yaromi kewa gairo ire ikai fure kowi minomdi embo boi berere embo? Tamanume. Yaromi ire boi boromdi eme.
MAR 4:22 Ena Yai Gumam bei moire tai ta eke dero dunguai i mari dowame. Te ari tai ta mapunom mapunom kou siro bire einga tarom i okome u mari uname.
MAR 4:23 Te ne yokamai kinanom kun enangua ka i fiyo!” Yesu ka epe di erome.
MAR 4:24 Te Yesu ka ta ama di erome. “Ne yokamai ka i finga fi goi iyo! Te ne yokamai ari ipu si ereingamere Yai Gumam epe ne yokamai ipu si erowame. Te yaromi ne yokamai ipu ori wom si erowame.
MAR 4:25 Yai ta na kanam fi kan inangua yaromi Yai Gumam ka mapunom munmane di towame. Te yai ta na kanam fi kun daikenangua yaromi ka mapunom munmane di tekenaro beme. Ka i koma suwom fingua kam i okom bare iname,” Yesu epe di erome.
MAR 4:26 Ena Yesu ka ta akai nere epe di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i dunguamere epe yai ta suna fure tai mukom siringoro mokome.
MAR 4:27 Yaromi giruwangua kakom wi fairo te aro dongua kakom arire wan moingoro te kakom kakom ipom i fu di mokomba yaromi mapunom fikeme.
MAR 4:28 Mansinom nenen akire di tongoro mokome. Koma fu di mokongua bakom mokongoro te okome arom sungoro te okome wom mukom koime.
MAR 4:29 Ena mukom koingua kakom yai ‘Mukom koime,’ diro furo feime,” Yesu epe dume.
MAR 4:30 Ena Yesu tokoi ka di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai i dunguamere epe
MAR 4:31 eri mastari mukom dume. Eri mastari mukom i gawo toka dungua te eri mukom muruwo i ori koime.
MAR 4:32 Koimba eri mastari mukom sumuna suna worainga moko ori dairo tai neinga muruwo bire iwe de tero ori wom mokome. Te eri mastari yokam i ori wom daingua iran kapuka yokama u yokam tei ure ikinom kei faime,” Yesu epe dume.
MAR 4:33 Ena Yesu yaromi ka eke dero mapunom mapunom dire kamun gunom kam di erome. Firaingamere epe di erome.
MAR 4:34 Te Yesu yokamai ka eke dongua towane di erome. Te yaromi nenen te gama yokamai gere moire ka eke dongua mapunom di mari dero di erome.
MAR 4:35 Ena aro kakom teiwo kamun taroma engoro Yesu gama yokamai “Nonon nuwi bunamdi koro ipo napune,” di erongoro
MAR 4:36 ena Yesu nuwi kopare ikai moingua gama yokamai ari moingi tei ma dere Yesu akire nuwi boromdi fime. Fingoro te nuwi kopare suwo koropane ama koi ire fime.
MAR 4:37 Fingoro ena kamun kai sumuna sungoro ena nuwi bei moiro nuwi kopare ikai moko murowaro bemba
MAR 4:38 Yesu yaromi nuwi kopare weyomdi tei moiro eri birom eiro wi fai moingoro gama yokamai wiyom yaure ka epe di teime. “Ka nuwi si norenga yai yo, no yokamai gorapunga fi norekeno?” epe di teingoro
MAR 4:39 ena Yesu arire kamun kai ori wom sungua di “Nemane,” di tero te nuwi meri meri unguai ka epe di tome, “Ne wira dire moiyo!” di tongoro ena kamun kai wira dungoro te nuwi wira dire moime.
MAR 4:40 Ena Yesu gama yokamai “Ta bengoro ne yokamai ganom kuri fime? Ne yokamai na kanam i ne yokamai nomanenomdi kura kura beimo?” di erongoro
MAR 4:41 ena yokamai ganom kuri ori wom firo ka di ipo ka deime, “Aiya, tai ta ta muruwo yaromi kam gore dinga te kamun kai te nuwi meri meri unguai yaromi kam ama gore dinga iran yaromi eramom moime?” epe diro mina wakoime.
MAR 5:1 Ena Yesu te gama yokamai nuwi dian boromdi furo u koro ipo furo Garara akai tei fuka dime.
MAR 5:2 Ena Yesu nuwi kopare u mena fungoro yai ta murom niki dongua miriyomdi ikai koi moingua yaromi yono einga akaiyom ma dere Yesu moingui tei ume.
MAR 5:3 Yaromi yono einga akaiyom kei faingoro te nenta yaromi okom kauwom kan korangua faikeme. Yaromi yoporam boingua ena kan sen korangua i ama faikeme.
MAR 5:4 Ari yokamai kakom kakom okom kauwom kan sen koimba yaromi okom kan i ako dou diro ma dere te kauwom kan i si guwo gawo di ma dome. Ena iran yaromi yoporam boingua iran nenta yaromi a ki suwangua faikeme.
MAR 5:5 Te kakom kakom girungua takongua yaromi yono einga akaiyom tei bo kopu tei bo wan moire wi sire au dire kongo ire nen gam boi guwo di moime.
MAR 5:6 Ena yaromi murom niki dongua miriyomdi ikai koi moingua kanunguai Yesu fakai tei moingoro ena bu dire furo Yesu gumamdi tei kauwom gurom boingoro
MAR 5:7 ena Yesu ka murom niki dongua epe di tome. “Ne murom niki dongua yai yo, yaromi miriyomdi ikai ma dere u mena fo!” di tongua iran yaromi au ori wom dire “Yesu yo, ne Yai Gumam munomdi teme iwa moingua yaromi wam moine. Ne na moika akaiyom unanga faikeme. Ena iran ne Yai Gumam ‘Na ganam kipi kokonan narokenaiye,’ diro ka di koi eyo!” epe di tongoro
MAR 5:9 ena Yesu “Kan daro!” diro mina wako tongoro “No murom niki dongua munmane moipunga iran ari na kanam ‘Munmane’ eime,” di tere
MAR 5:10 ena yaromi Yesu yana epe di tome, “‘No man tawa ma dowame,’ dire dowinam boikeyo!” yana di tome.
MAR 5:11 Ena non munmane kopu tei moiro imin neingoro
MAR 5:12 ena murom niki deinga yokama Yesu yana epe di teime, “Ne no yokamai nowi dowangere no non denom minom ikai koi napune,” di teingoro
MAR 5:13 ena Yesu “O” dungoro murom niki deinga yokamai yaromi ma dere non minomdi ikai tei fingoro non munmane epemere 2000 moinga go gu diro tongi bunam tei furo fu nuwi dian ori fure nuwi giranom wako murongoro goime.
MAR 5:14 Goingoro ena non kiapanom beinga yokamai tongi fu mam iki fure ari iki bunam koro koro kei fainga yokamai ka wayom di mari de ereingoro ena ari muruwo tai benguai kanaro fime.
MAR 5:15 Ena yokamai Yesu moingui tei ure kaningai yai koma murom niki deinga yokamai ikai koi moinga yaromi Yesu moingui tei ame dere gai nokapu fire te nomane nokapu dungoro inokore nokapu ei fingoro yokamai kuri ori wom fime.
MAR 5:16 Te yokamai koma tei moiro tai bengua kawom kanere ari yokamai epena winga yaromi koma murom niki deinga yokamai ikai koi moinga kam wayom di ereime. Te yokamai non kam wayom ama di ereime.
MAR 5:17 Epe iran yokamai ka i fire “No ikinom akainom i ma dere fo!” Yesu di tere moime.
MAR 5:18 Ena Yesu nuwi kopare ikai naro bengua yai murom niki deinga yokamai koma ikai moinga yaromi Yesu “Ama napune,” diro yana di tomba
MAR 5:19 Yesu “Nemane,” di tere te “Ne fu arinuma yokoinuma yokamai moingi tei fure Ari Wanopanom ne kanum fire te tai mapunom nokapu bei erongua mapunom muruwo di ero!” ama di tongoro
MAR 5:20 ena yaromi ma dere fu Dekapori akai tei fure wan fure tai mapunom Yesu bei tongua ari yokamai di erongoro ari yokamai muruwo inokore munmane eime.
MAR 5:21 Ena Yesu nuwi dian ori inako dero koro uro nuwi bunamdi tei moingoro ari yokamai u moingui tei ure kuku boime.
MAR 5:22 Yesu tei moingoro ena yai ta Yura ari ka nuwi si ereinga ikom kiapam bengua yaromi kam Yairusi u tei ure kanungua Yesu moingoro ena ako fairo
MAR 5:23 yana di tome, “Na aponam gawo goraro bemie. Ena ne ure okonum gam i akore bei nokapu de towangere yokori morame,” di tongoro
MAR 5:24 ena Yesu te yaromi gere ama fipire. Fipikoro te ari munmane dourom boi fure irauro kei fime.
MAR 5:25 Te opai ta ama Yesu dourom boi fume. Oparomi kapa sungua kakom kakom non iki 12 goungoro nupi epe fai moime.
MAR 5:26 Oparomi giyai beinga yokamai moingi tei fure kongo mukom te guwai gaiyom muruwo erongoro giyai mapunom bei teimba gam kipi kaingoro kakom kakom moi niki dere moi mokome.
MAR 5:27 Oparomi epe moiro Yesu kam di koro koro deinga fire ari yai opai wingi ama ure Yesu mouwomdi fure gaiyom okom si baume.
MAR 5:28 Oparomi “Na yaromi gam bo gaiyom okonam si baunaikoro nupi faika i gouname,” epe di firo gaiyom okom si baungoro
MAR 5:29 ena kene kene eiro akiyom darongoro oparomi gam si koi engua nomane fime.
MAR 5:30 Te Yesu ama kene kene eiro yoporam boingua u mena fungua firo si awa tere ari irauro kei finga yokamai mina wako erome, “Na gainam eramom okom si baume?” di erongoro
MAR 5:31 ena gama yokama “Ari munmane ne irauro kei ere finga iran ta bengoro ‘Na ganam era okom si baume?’ diro mina wako erene?” di teimba
MAR 5:32 Yesu “Eramom okom si baume?” diro kan koro koro dongoro
MAR 5:33 ena oparomi nupi fainguai goungua fire gam nouro dire u Yesu moingui tei ure ako kauwomdi tei fairo mapunom muruwo di mari de tongoro
MAR 5:34 ena Yesu “Aponamyo, ne na kanam fi ki singa iran nupi fainga goume. Te ne ganum kipi kaingua i mora goume. Ena ne wira dire fo!” di tome.
MAR 5:35 Ena Yesu oparomi ka di moingui ari koropane Yura ari ka nuwi si ereinga ikom kiapam bengua yai Yairusi ikom tei ma dere ure “Yae, ne aponum mora goime. Ena iran ta bengoro ne ka nuwi si norongua yai gam kipi kokonan tene?” di teingoro
MAR 5:36 Yesu ka dingai firo ena kiapam bengua yai “Ne kuri fikere na kanam fi ki si naro!” di tome.
MAR 5:37 Ena Yesu Pita te Yemesi te Yemesi emerom Yoane yokamai endire fume. Te Yesu ari yokamai muruwo “Ama moingui tei koi kuiyo!” di erome.
MAR 5:38 Ena yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki kiapam bengua yai ikom tei wingai Yesu kanungua ari yokamai au diro kai ori wom meiro okonom kaunom fera siro wanime.
MAR 5:39 Ena Yesu ikai fure “Ne yokamai ta bengoro au diro kai ori wom meiro okonom kaunom fera siro wanime? Ama i mora goikere yo wi faime,” di eromba
MAR 5:40 yokamai fire wia goi teingero ena yaromi yokamai muruwo ewi mena dere ena ama nem mam te gama yokamai koi winga endire fu ama fai moingui tei fume.
MAR 5:41 Yesu ama okom akore ka epe di tome, “Taruta kum,” di tome. Ka i mapunom i epe: “Ama gawo, ‘Ne ario!’ di ereiye.”
MAR 5:42 Ena ama i kene kene eire arire wanume. Ama i non ikiyom 12 moime. Ena ama i arire wanungua yokamai kanero ganom nouro dire moime.
MAR 5:43 Ena Yesu “Ne yokama na tai beikai ari di erekeiyo!” di erowai tere di erome. Te yaromi “Ne yokamai kua kopuna ama teiyo!” ama di erome.
MAR 6:1 Ena yesu akai tei ma dere fu mam iki tei fungoro gama yokamai mouwomdi fime.
MAR 6:2 Fu moingoro Yura ari iron kakom Yesu fu ka nuwi si ereinga ikom fure koro mapunom boiro ka kirawa si erongoro ena ari yokamai munmane ka i fire inokore munmane eire epe dime, “Yaromi ka dungua amai fire ire ure di erome? Te eramom mapunom kirawa si tongoro yaromi tawa ure tai ta ta ori bemie?
MAR 6:3 Yaromi iki keinga kokonan ingua yaromi moime. Yaromi nenen mam i Maria te emeroma yokamai Yemesi te Yosisi te Yurasi te Saimon moime. Te yaromi kepoma no gere ama moipune,” epe dire te denom minom niki de fi tere moingoro
MAR 6:4 ena Yesu ka epe di erome, “Ari yokamai man bunam koro koro moingi Yai Gumam ka mapunom yai kam akire di iwa de teimba nen ariyoma te moiyom yokoiyom yokamai kam akire di iwa de tekeime,” epe di erome.
MAR 6:5 Te yaromi akai tei moingui tai ta ta ori beikenaro bemba yaromi ari towane towane nupi fainga yokamai okom ganom akoro i koi de erome.
MAR 6:6 Te ari yokamai nomanenom fi ki sikeinga Yesu inokore munmane eme. Ena Yesu fu iki birom ori dungui dungui tei fure ari ka nuwi si erome.
MAR 6:7 Ena Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai unom boingoro wingoro murom niki deinga ewi mena dowangua yoporam boi erere
MAR 6:8 te “Ne yokamai guwai gainom tai ta ta ire kiyo! Ne yokamai kua te gai kapan te kongo mukom ire kiyo! Te goropo towane ire fiyo!
MAR 6:9 Ne yokamai kaunom tou deimba gai suna towane wom fire waniyo!
MAR 6:10 Te ne yokamai iki birom ori ta ikai fure fu ikom towane moraingi tei kopuna nere moire faire ena okome ‘Akai ta napune,’ di fire iki i ma dere naime.
MAR 6:11 Te ne yokamai iki birom ori ta finga ari iki kapakom yokamai ne yokamai fana gai erekere te ne yokamai kanom duwainga fikenainga iran ne yokamai naro beinga kakom kuwan kaunom duwangui tei towa towa kei deiyo! Towa towa kei dowainga ena ari yokamai muruwo mapunom niki dongua beinga firaime,” epe di erere ipu sire yai surai surai ewi man man dome.
MAR 6:12 Ena Yesu gama yokama fu man man fure “Ne yokamai nomanenom si awa teiyo!” di mari dere
MAR 6:13 te murom niki deinga yokamai munmane ewi mena dere te ari nupi fainga yokamai ganom eri nurom bui erero i koi de ereime.
MAR 6:14 Ena kakom tei Yesu kam wayom koro koro fungua iran Eroti Yesu tai bengua fime. Ari suwo koropane “Yoane nuwi bui erongua yaromi goingua arongua ena tai ta ta ori bei moime,” epe dimba
MAR 6:15 ari suwo “Yaromi Yai Gumam ka mapunom yai Iraiya moime,” epe dimba ari suwo koropane “Komariwom Yai Gumam ka mapunom ari moingamere yaromi epena ama epe moime,” epe dime.
MAR 6:16 Epe ka dingero ena yai ori Eroti ka i fingua “Tamanume. Yoane na birom si guwo dikai yaromi tokoi ariro moime,” epe dume.
MAR 6:17 Tora bengoro Eroti ka epe dume? Mapunom i epe: Komari Eroti emerom Firipi efem biyai i kam Erotiasi ingero ena Yoane yaromi “Ne emerom yokori moingui ne yaromi efem biyai inga faikeme,” di tongoro ena Eroti kiminem ka di erongua yokamai fu Yoane okom a ki sire kan ikom de teime.
MAR 6:19 De teimba Yoane “Ne emerom efem biyai inga faikemie,” di moingua iran Erotiasi oparomi Yoane fi niki de tere “Wiom biyai suwame,” dire bai taki sire moimba Eroti “E e” dume.
MAR 6:20 Yoane i yai nokapu moingua te yaromi yo tongua moingua iran Eroti Yoane kuri fi tere kiapam nokapu bei tome. Eroti Yoane ka dungua mun fimba yaromi inokore unanan eme.
MAR 6:21 Ena okome oparomi Yoane suwangua kakom epe fuka dume. Eroti kui engua kakom kua kopuna keire ari kiapanom yokama te kiminem ari ori beinga yokamai te Gariri akai ari mokoinga yokamai erome.
MAR 6:22 Ena yokamai kuku boi moingoro Erotiasi apom ure mapunom i nowi ingoro Eroti te ari koi moinga yokamai kanere mun kanime. Ena yai ori Eroti ama biange ka epe di tome, “Ne tai ta ta kuianum boi erowangua erowaiye.
MAR 6:23 Te na okonam koi mapunamdi dere kawom duwaiye. Ne ‘Tai inaiye,’ duwanga erowaiye. Te ne ‘Na manam sinom inaiye,’ duwanga koro giwi eiro erowaiye,” epe di tongoro
MAR 6:24 ena ama dere mena fure mam moingui tei furo “Na tora inaika ka di towaiye,” diro mina wako tongoro mam “Ne ‘Yoane nuwi bui erongua yaromi birom inaiye,’ di to!” di tongoro
MAR 6:25 ena ama kene kene eire bu dire fu yai ori moingui tei fure “Ne Yoane nuwi bui erongua yaromi birom borere kopare tei eire ire kene kene eire naro!” epe di tongoro
MAR 6:26 ena yai ori dem miriyom ipun ori domba yaromi ka di koi engua te ari yokamai ama kua ne moinga iran “Ka di teika si dekenaiye,” di firo
MAR 6:27 kiminem yai ta “Ne fure Yoane birom ire uwo!” di tere kene kene eire awi dongoro ena kiminem fu kan iki furo birom borere
MAR 6:28 kopare tei eire ire inako dero ure ama biange tongoro ama ire mam tome.
MAR 6:29 Ena Yoane gama yokamai ka wayom i fire ure yono ire man si teime.
MAR 6:30 Ena Yesu ewi dongua finga yokamai u Yesu moingui tei ure wanapo de suna dere taikan muruwo beinga te ka nuwi si ereinga muruwo di teime.
MAR 6:31 Ena yokamai munmane ure fure bei moingoro Yesu te gama yokamai kua kopuna nowainga kakom dikengua iran Yesu “Ne yokamai na gere fu ari moikeinga akaiyom fure kakom suwo iron moi firapune,” di erongoro
MAR 6:32 ena yokamai nenen nuwi kopare ikai fure ari moikeinga akaiyom fime.
MAR 6:33 Fimba ari yokamai munmane kanero giranom gumanom kanere fire ena iki birom ori dungui dungui tei ma dere mangi bu dire fure koma akai i fuka dime.
MAR 6:34 Ena okome Yesu ure nuwi kopare ma dere kanungua ari munmane moiro non sipsip kiapanom bengua yaromi moikengoro non unanan fingamere yokamai epe moinga iran Yesu yokamai kanom fi erere ka mapunom mapunom nuwi si erome.
MAR 6:35 Ka nuwi si erongui kamun taroma engoro ena Yesu gama u moingui tei ure “Yae, akai tawa i ari kei faingi tei moikeingoro te epena kamun taroma engua
MAR 6:36 ena iran ari yokamai fu iki birom ori dungui dungui bo akai bunam koro koro furo kua kopuna meina bairo nowaro beinga ewi do!” di teimba
MAR 6:37 Yesu “Ne yokamai tai nowainga ereiyo!” di erongoro “No furo kapa okonom koro muruwo koro suraiye kokonan beire meina ire kua kopuna meina bairo ire uro erowapunga kam dino?” di teingoro
MAR 6:38 ena Yesu “Ne yokamai kaime dori tora mina duwangua furo kaniyo!” di erongoro yokamai furo kanere inako dero “Kaime dori okonom koro muruwo dunguai te nuwi kapu surai ama dume,” di teime.
MAR 6:39 Ena Yesu gama yokamai “Ne yokamai ari muruwo ‘Kui nokapu dungui tei kapo kapo kuku boire ame dere moiyo!’ di ereiyo!” di erongoro gama yokamai furo ari epe di ereingoro
MAR 6:40 ena yokamai 100 kuku boi ta moingoro te 50 kuku boi ta moingoro epe ame dere moingoro
MAR 6:41 Yesu kaime dori okonom koro muruwo te nuwi kapu surai ire kan kamundi teme iwa dere “Mun fiye,” dire kaime dori dou dire gama yokamai erere “Ari muruwo ereiyo!” di erome. Te yaromi nuwi kapu surai ipu sire ama ari muruwo erongoro
MAR 6:42 ena ari yokamai muruwo nere maranom mokongoro
MAR 6:43 Yesu gama yokamai kaime dori te nuwi kapu onam koro yo di fungua ire gai kouma gai okonom koro koro muruwo te kaunom surai gi murome.
MAR 6:44 Te kopuna neinga yai gan i munmanewom epemere 5000 moime.
MAR 6:45 Ena ari yokamai kua kopuna mora ne gouingoro Yesu kene kene eire gama yokamai “Ne yokamai nuwi kopare ikai furo koro ipo Besaira akai koma fiyo! Na ari yokamai ewi dowaika unaiye,” di erere
MAR 6:46 ena yokamai moingi tei ma dere kopu tei mokore Yai Gumam ka make ei towaro fume.
MAR 6:47 Ena kamun kama sungoro nuwi kopare i fu nuwi dian ori suna tei fungoro te Yesu nenen nuwi bunamdi tei moiro
MAR 6:48 kanungua kamun kai ori ure nuwi kopare gumam sungoro ena gama yokamai buro arari okonomdi nuwi singa burom nuwi suwainga faikeme. Ena iran kamun takonangua kakom tei Yesu nuwi boromdi wan fure yokamai moingi tei fume. Yaromi “Ema dere naiye,” di bemba
MAR 6:49 gama yokamai kaningai Yesu nuwi dian boromdi wan ungoro “I giri yaromi ume,” di fire
MAR 6:50 au dire kuri ori wom fingero ena yaromi kene kene eire “Ne yokamai denom minom yoporam boiyo! Na nanan uka iran kuri fikeiyo!” di erere
MAR 6:51 ena yokamai nuwi kopare ikai moingi tei moko fungoro kamun kai wira dire sume.
MAR 6:52 Te gama yokamai nomanenom fere de ki singoro ena Yesu kaime dori dou dire ari erongua mapunom fikeinga iran inokore munmane wom eime.
MAR 6:53 Ena Yesu te gama yokamai fu nuwi dian bunam koro fure Genesareti akai fuka dire nuwi kopare kan koi eime.
MAR 6:54 Ena yokama nuwi kopare ma dere ako mangi winga kakom ari kapakom yokamai Yesu giram gumam fire kanere
MAR 6:55 ena bu di fu man man fure ari nupi fainga yokamai kuki boromdi eire endire “Yesu moimie,” dinga firo tei fime.
MAR 6:56 Te yaromi iki birom ori nambo akai ori gawo tei nambo bunam koro koro nambo ari yokamai nupi fainga yokamai endire maket akaiyom tei eime. Ena nupi fainga yokama Yesu yana epe di teime, “No ne ganum bo ne gainum akonaro bepune,” di tere ena ari muruwo yaromi akoinga u nokapu fime.
MAR 7:1 Ena ari Feresi yokamai te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yerusarem akai ma dere u Yesu moingui tei ure wanapo de suna dere
MAR 7:2 kaningai awanoma yokamai okonom bi singamere epe Yesu gama yokamai okonom nuwi biye sikere kua kopuna yo neime.
MAR 7:3 Ari Feresi te Yura ari muruwo kua kopuna yo nekeimba koma awanoma “Ne yokamai okonom epe nuwi bie siyo!” dingamere yokamai epe okonom nuwi biye sime.
MAR 7:4 Te yokamai maket akaiyom ure fure beire ama yo nekeimba koma okonom nuwi bie sime. Te tai mapunom mapunom munmane yo dunguai ama dourom boire ena kapu muku te kowi te kopare ama epe nuwi bie sime.
MAR 7:5 Ena iran ari Feresi te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yesu “Ne ganuma yokamai ta bengoro no awanoma ka mapunom dinga dourom boikeimba yokamai okonom nuwi bie sikere kua kopuna yo neime,” diro mina wako teingoro
MAR 7:6 ena Yesu ka mokom di erome, “Komari yai Aisaiya bun ka dungua i kawom dume. Ne yokamai ka kasu dinga yokamai moingamere epe yai Aisaiya munom epe boime: Yai Gumam epe dume, ‘Ari yokamai giranomdi na kanam akire di iwa deimba denom minom bei niki de nareime.
MAR 7:7 Ena iran yokamai na kanam akire di iwa dowainga faikename. Yokamai “Nonon kanom i Yai Gumam kam dumie,” dimba nenen kanom di mari deime,’ Yai Gumam epe dume.
MAR 7:8 Aisaiya ka epe boinguamere epe ne yokamai Yai Gumam ‘Epe beiyo!’ ka di guwo dungua i ma dere ari kanom dinga dourom boimie,” Yesu epe di erome.
MAR 7:9 Ena Yesu akai nere ka tokoi di erome, “Ne yokamai nenen kanom mapunom dourom boraro beinga ne yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua si dere ‘No yokamai mapunom nokapu bepune,’ di fime.
MAR 7:10 Yai Mose ka epe dume, ‘Ne nenum manum bei kenom bei ero! Nenta nenom manom kanom di ime de erowangua yaromi si goiyo!’ epe dumba
MAR 7:11 ne yokamai ka ta nuwi si ereimia i epe, ‘Nenta nem mam “Na tai guwai akire di erowangua tarom Yai Gumam gunom boi te deiye. Yai Gumam gunom boi tekenaika na ne surai erowaika faimie,” epe di erome. Yaromi mapunom epe diro benguai nokapu faime,’ ne yokamai epe dime.
MAR 7:12 Ne yokamai epe dinga iran ne yokamai ‘Yaromi nem mam akire di erekenangua i faimie,’ ama diro
MAR 7:13 te Yai Gumam kam si dourom boi dere nenen kanom mapunom mapunom dourom boire ari yokamai ka i nuwi si ereime. Te ne yokamai tai iwo ta mane tai koropane i ama beiro iro wan moimie,” Yesu di erome.
MAR 7:14 Ena Yesu ari muruwo tokoi unom boingoro wingero “Ne yokamai muruwo na ka dikai fi goi ire fi kun daiyo!
MAR 7:15 Taikan muruwo i nenta mena dungua tarom i yaromi dem miriyom ikai nangua yaromi nomanem bei dinepe dekengoro ena yaromi Yai Gumam kam bawom dume. Tamanume. Taikan i nenta ikai tei dungua tarom i u mena ungua yaromi nomanem bei dinepe dongoro ena yaromi Yai Gumam kam bawom dikeme.
MAR 7:16 Ne yokamai kinanom kun enanguai ka i fiyo!” Yesu epe di erome.
MAR 7:17 Ena Yesu ari kuku boinga yokamai ma dere fu iki ikai fungoro yaromi gama yokamai ka eke dere dungua mina wako teingoro
MAR 7:18 ena Yesu “Ne yokamai fi kun dainga i ari yokamai fi kun dainga iwe dekeme. I faikeme. Ena fiyo! Taikan muruwo i nenta mena dungua tarom i yaromi dem miriyom ikai nangua yaromi nomanem bei dinepe dekeme.
MAR 7:19 Tai i nomane akaiyomdi tei kimba denom bomdi i fure okome tokoi u mena fumie,” epe di erome. Yesu ka i epe dungua iran tai neinga muruwo “Nemane” dikenapune. Tai mapunom mapunom muruwo nowapunga i faime.
MAR 7:20 Ena Yesu akai nere ka tokoi dume, “Taikan nenta ikai tei dungua tarom i u mena ungua yaromi nomanem bei dinepe dongoro ena yaromi Yai Gumam kam bawom dikename.
MAR 7:21 Tai mapunom mapunom epe ari yokamai nomanenom ikai tei dungua i u mena ume: Nomane ka niki dongua te yai opai kunei neinga te tai kunei neinga te ari ei goinga
MAR 7:22 te yai opai kau einga bei niki deinga te ari guwai gainom ‘Inaiye,’ nomane finga te tai niki dongua mapunom mapunom beinga te ka di guwo dungua si deinga te yai ta fi niki de teinga te yai ta kam ka singa te kakom kakom ‘Na yai ori moiye,’ di finga te nomane du dire ako ki singa
MAR 7:23 tai mapunom muruwo epe u mena ungua ari nomanenom bei dinepe dowame,” Yesu epe di erome.
MAR 7:24 Ena Yesu akai tei ma dere fu Taiya akai bunam koro koro fure iki ta ikai fure “Ari yokamai na gumanam fire kankenaime,” dumba eke dekenaro bemie.
MAR 7:25 Ena opai ta Yesu ungua kam fire u Yesu moingui tei ure ako kauwomdi faime. Murom niki dongua ta furo oparomi apom dem miriyom ikai koi moi tomie.
MAR 7:26 Te oparomi Yura opai moikemba Fonisia akai i Siria akai ori suna tei dungua kui neinga ena oparomi Yesu “Ne murom niki dongua na aponam miriyomdi ikai tei moingua awi mena do!” diro yana di tongoro
MAR 7:27 ena Yesu “Gan kua kopuna ire kei moingi tei ma de erowainga i faikemie. Gan yokamai koma nere maranom mokonainga i faimie,” di tongoro
MAR 7:28 oparomi “Ari wanopanomyo, ne kawom dinba kei mari moinga gan neinga sirimanom ako sungua neime,” dungoro
MAR 7:29 ena Yesu “Ne ka epe dingai iran mun fi ereiye. Ena ne fo! Murom niki dongua ne aponum miriyomdi mora ma dere mena fume,” di tongoro
MAR 7:30 ena oparomi inako dero fu ikom fure kanungua apom boiri tei wi nokapu fai moime. Murom niki dongua i kawom mena fume.
MAR 7:31 Ena Yesu Taiya bunam koro koro ma dere fu iki birom ori Sairon suna tei fure ma dere fu Dekapori akai i iki birom ori okonom koro koro muruwo dungui tei fure ma dere fu nuwi dian ori i kam Gariri dungui tei fuka dungoro
MAR 7:32 ena ari suwo koropane yai ta kinam gi dungua ka dungua faikengua yaromi akire u Yesu moingui tei ure “Ne okonum yaromi gam akonano?” yana di teingoro
MAR 7:33 ena Yesu yaromi akire fu surai nenen moipika akaiyom fure yaromi kinam okom a fere dere wepi si mangi dero te yaromi girawiyom akore
MAR 7:34 ena kan kamundi iwa dere giniya dire ena ka yaromi di tome, “Efata,” di tome. Ka “Efata” i mapunom epe dume, “Kinam si gui di to!” epe dume.
MAR 7:35 Yesu ka epe dungua iran kinam si gui dingoro te girawiyom si awa te tongoro yaromi ka dungua faime.
MAR 7:36 Ena Yesu “Ne yokamai na tai epena beika ari di erekeiyo!” dire “Nemane,” di erowai te eromba yokamai yoporam boire tai benguai ari munmane di ereingoro
MAR 7:37 ena yokamai inokore munmane wom eire “Yaromi taikan muruwo bengua nokapu fu ma dome. Yaromi ama ari kinanom gi dinga yokamai bei nokapu de erongoro ka fimie. Te yaromi ama ari ka dinga faikengua yokamai bei nokapu de erongoro ka dinga faime,” epe dime.
MAR 8:1 Ena kakom tei ari munmane Yesu moingui tei tokoi kuku boi teingero kua kopuna nowainga i mora goungua Yesu gama yokamai unom boingero wingoro
MAR 8:2 “Ari kuku boinga yokamai aro kakom suraiye na moiki tei moinga kua kopuna nowainga goungua iran yokamai kanom fiye.
MAR 8:3 Na ewi ikinom dowaika meren goingi kon bakom tei fure okonom murom makinangoro ako mangi fanaime. Ari suwo koropane man fakai tei ma dere wime,” Yesu epe di erome.
MAR 8:4 Di erongoro ena gama yokamai “No biom akai tei moipunga ena no amai fure kua kopuna meina bairo yokamai erowapungoro nere maranom mokoname?” di teingoro
MAR 8:5 “Ne yokamai kaime dori tora mina ako moime?” di erongoro “No yokamai kaime dori okonom koro muruwo koro surai ako moipune,” di teime.
MAR 8:6 Ena Yesu ari kuku boinga yokamai “Mangi tei ame dere moiyo!” di erere kaime dori okonom koro muruwo koro surai ire “Mun fiye,” dire dou dire gama yokamai erere “Ari muruwo ereiyo!” di erongoro ena ereime.
MAR 8:7 Te gama yokamai nuwi kapu gawo suwo koropane ama ako moinga ena Yesu tokoi “Mun fiye,” dire gama yokamai “Ipu sire yokamai ereiyo!” di erongoro
MAR 8:8 ena ari kuku boinga yokamai nere maranom mokome. Mora ne goungoro onam koro yo dungua mangi ako sungua gama yokamai ire kouma gai okonom koro muruwo koro surai ginga murome.
MAR 8:9 Te yai gan kua neinga yokamai munmane epemere 4000 moime. Ena Yesu ari yokamai ewi dere
MAR 8:10 kene kene eire gama yokamai endire nuwi kopare ikai moko fure fu Damanuta akai fume.
MAR 8:11 Ena ari Feresi yokamai u Yesu moingui tei ure “Yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai kawom moimbo?” di fire ena mina wakoro di fime, “Ne tai gumam koi duwangua imari dengere yoporam boinga kamundi iwa dunguamere epe opom di noro!” di teingoro
MAR 8:12 ena Yesu nomanem giniya dire “Tora bengoro ari epena makingai yokamai kamundi iwa tai gumam koi dungua ‘Opom di noro!’ di fime? Na kawom di ereiye. Na kamundi iwa tarom gumam koi dungua opom di erekenaiye,” di erere
MAR 8:13 ena ari yokamai moingi tei ma dere nuwi kopare ikai tokoi moko furo nuwi dian bunam koro fu moingoro
MAR 8:14 ena te gama yokamai kinanom girongoro kaime dori munmane fikero wime. Yokamai kaime dori towane wom ire nuwi kopare ikai moko fure wime.
MAR 8:15 Ena Yesu ka eke dere di erome, “Ne yokamai ari Feresi kaime dori si bum boingua tarom i te Eroti kaime dori si bum boingua tarom i kan kenom beiyo!” di erongoro
MAR 8:16 ena yokamai nenen ka di ipo ka de moire, “Aiya, no yokamai kinanom girongoro kaime dori fikero upunga iran ka epe di norome,” dingoro
MAR 8:17 ena Yesu ka i fire “Ne yokamai kaime dori fikere winga kam di ipo ka de moikeiyo! Ne yokamai koma te epena ama na kanam mapunom firo kanero beikeimo? Oro? Te ne yokamai denom minom si fere de ki siro tai i fikeimo?
MAR 8:18 Ne yokamai okonom murom dumba taikan kan kun daikeime. Te ne yokamai kinanom dumba tai mapunom mapunom fi kun daikeime.
MAR 8:19 Te na kaime dori okonom koro muruwo dou dire ari 5000 moinga ereika kakom fimo? Ena yokama neinga onam koro yo dungua ne yokamai ire tora mina kouma gai ginga murome?” diro mina wako erongoro ena gama yokama “No kouma gai okonom koro koro muruwo kaunom surai gipunga murome,” di teingoro
MAR 8:20 ena “Na kaime dori okonom koro muruwo koro surai dou dire ari yokamai 4000 ereika ne yokama onam koro yo dungua ire tora mina kouma gai ginga murome?” diro mina wako erongoro ena “No yokamai kouma gai okonom koro muruwo koro surai gipunga murome,” diro ka mokom bai di teingoro
MAR 8:21 “Ena ne yokamai ta bengoro na mapunanam firo kanero beikeime?” epe di erome.
MAR 8:22 Ena Yesu te gama yokamai u iki birom ori Besaira wingoro ari suwo yai ta okom murom gi dungua akire u Yesu moingui tei ure “Ne yaromi gam si bauname,” diro yana di teingoro
MAR 8:23 ena Yesu yaromi okom akire iki birom ori ma dere mena fure wepi si okom muromdi dere okom yaromi gam akore “Ne tai ta ta kaneno?” diro mina wako tongoro
MAR 8:24 ena yaromi kan koro koro dere, “O, na ari kanipa yokamai eri epemere dairo wan moime,” di tongoro
MAR 8:25 ena Yesu okom yaromi okom murom tokoi akongoro ena yaromi okom murom fura dero taikan muruwo kan munom sume.
MAR 8:26 Ena Yesu “Ne ikinum tei funba iki birom ori tawa ikai tokoi kio!” di tere awi dome.
MAR 8:27 Ena Yesu te gama yokamai tei ma dere fu iki birom ori dungui dungui i iki birom ori Sisaria Firipai bunam koro koro dunguai furo kon bam tei wan fingai Yesu gama yokamai mina wakore di erome, “Ari yokama na kanam di moinga ‘Na eramom moime,’ di fime?” di erongoro
MAR 8:28 ena yokamai ka mokom baire di teime, “Ari suwo koropane ‘Ne Yoane nuwi bui erongua yaromi moime,’ dimba ari suwo koropane ‘Ne Iraiya yaromi moime,’ epe dime. Te ari suwo ‘Ne Yai Gumam ka mapunom yai towane moime,’ dime,” di teingero
MAR 8:29 ena “Ne yokamai di finga na eramom moime? Di naro!” di erongoro Pita “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moine,” di tongoro
MAR 8:30 Yesu “Ne yokamai na mapunanam ari yokamai di erekeiyo!” di erowai te erome.
MAR 8:31 Ena Yesu koro mapunom boiro ka epe di mari de erome. “Na ari gaunom wam ganam kipi ori wom kaingua u naro bengoro te Yura ari mokoinga te Yura fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai mounom wako nareingoro nai goraingoro aro kakom suraiye na tokoi arowaro beiye,”
MAR 8:32 epe di mari de erongoro ena Pita Yesu akire fu nenen surai moipiki tei fure “Ne ka dinga epe fuka dikename,” ka yoporam boire di te moimba
MAR 8:33 Yesu si awa tere gama yokama ekanere ena Pita “Ne ka dingamere Satan moine. Ne na moiki tei ma dere fo! Ne Yai Gumam inokore ei finguamere epe dourom boikenba mangi ari inokore ei fingamere epe dourom boine,” yoporam boiro di tome.
MAR 8:34 Ena Yesu ari yokamai munmane te gama yokamai unom boingoro wingero ka epe di erome, “Nenta yaromi na douinam boi narowangua yaromi nenen kam di ime dere te na eri yoro ika kipi kokonan ikamere epe yaromi ama eri yoro ire kipi kokonan ire na douinam boiro uname.
MAR 8:35 Te nenta nenen maniki yokori morangua mun firangua yaromi goramba nenta fi ki si narongua te gunom kam di mari dongua ari yokamai si gorainga yaromi kamundi yokori morame.
MAR 8:36 Te nenta mangi tai mapunom mapunom muruwo ire ako moimba yaromi kuiam e dongua akaiyomdi tei nangua i faimo? Tamanume.
MAR 8:37 Yaromi tora tai ta ta tere kuiam meina barame? Tarom i dikeme.
MAR 8:38 Te epena ari fi ki si narekeinga te kou kou beinga kakom i nenta na te na ka nuwi si ereika mouwom wako towangua iran na gaunom wam na aunam keranom sungua ire te kamun nuwi kokonan gan yo tongua yokamai akire inako dero mangi ukai yaromi ama mounam wako towaiye,” Yesu epe di erome.
MAR 9:1 Ena Yesu ari yokamai “Na ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam ari kiapanom bengua yoporam boingua u mari unangua kakom ari suwo koropane epena tei moingi goikenaimba tarom i kanaime,” epe di erome.
MAR 9:2 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane fungoro Yesu sumuna Pita te Yemesi te Yoane endiro fu kopu ararinan tei moko fure yokamai nen moingero ena gama yokamai kaningai Yesu gam kinanom kuire kamun gam koime.
MAR 9:3 Yaromi gaiyom bau boire keranom sire u feke fungoro mangi ari feke epemere darainga faikeme.
MAR 9:4 Te gama yokamai tokoi kaningai ena Iraiya te Mose yai surai u mari ure Yesu gere ka di ipo ka de moime.
MAR 9:5 Ena Pita Yesu ka epe di tome, “Ka nuwi si norenga yai yo, no tawa ure moipunga mun fipune. Ena iran iki farai suraiye kenapune. Ne ikinum ta te Mose ikom ta te Iraiya ikom ta kenapune,” epe di tome.
MAR 9:6 Te gama yokama kuri ori finga iran Pita ka duwaro kam fikeme.
MAR 9:7 Ena kuwokawo u yokamai moingi tei ure munomdi tei kengoro ikai koiri ka ta u mari fume, “Yaromi na wanam moingua na denam minam mun fi teiye. Ena ka duwangua fi goi iyo!” epe di erongoro
MAR 9:8 ena yokamai kene kene eire kan koro koro deingoro ari ta moikeimba Yesu towane yokamai gere moimie.
MAR 9:9 Ena yokamai kopu tei ma dere ako wingi kakom tei Yesu “Ne yokamai tai epena kaninga ari di erekeiyo! Okome na ari gaunom wam goiro tokoi arowaika kakom ne yokamai tai epena kaningai ari di mari de erowaime,” diro ka erowai tongua di erongoro
MAR 9:10 ena gama yokamai ka i nomane eire epe fimba yokamai “Goire arowaiye,” dunguai “Amari ka dume?” dire ka siki siki dime.
MAR 9:11 Ena yokamai Yesu “Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama ta bengoro ‘Iraiya yaromi koma unaro bengoro okome Mesia yaromi unamie,’ epe dime?” diro mina wako teingero
MAR 9:12 ena “Iraiya i kawom koma ure taikan muruwo tokoi a kenom benamba na ari gaunom wam ganam kipi kaingua firangoro te ari yokamai mounom wako nareime. Yai Gumam ka mapunom epe boi engua dume.
MAR 9:13 Dumba na di ereiye, ‘Iraiya yaromi mora ungoro yokamai nenen nomanenom fingamere epe bei teime. Yaromi kam boingamere epe fuka dume,’ epe di ereiye,” Yesu ka di erome.
MAR 9:14 Ena yokama fu gama yokamai koropane moingi tei uro kaningai ari munmane kuku boire wanapo de suna de moingero Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama gama yokamai koropane kura kam di ipo ka de erome.
MAR 9:15 Te ari kuku boinga yokamai Yesu kanere ganom nouro ori dire ena bu di fure “Ne u denio?” di teingero
MAR 9:16 ena Yesu “Ne yokamai torae diro na ganama kura kam di ipo ka de ereime?” diro mina wakore di erongoro
MAR 9:17 ena yai ta kuku boinga suna tei moingua “Ka nuwi si norenga yai yo, murom niki dongua fu na wanam dem miriyom tei fu moingoro ena gan i ka dikengoro akire wiye.
MAR 9:18 Te murom niki dongua na wanam ingua fiasi mangi de tongoro wanam wepi giram moko uro kiom ki sire okom kauwom si gi di dere dume. Ena iran ne ganuma ‘Murom niki dongua awi mena deiyo!’ di ereipa benainga faikemie,” epe dungoro
MAR 9:19 ena Yesu ari yokamai ka epe di erome, “Ne yokamai epena makinga fi ki sikeinga yokamai moime. Na kakom arari ne yokamai moingi tei moikenaiye. Te na bei moiro ne yokamai mapunonom niki dongua beinga kakom arari kan dekenaiye. Ena iran gan akire na moiki tei wiyo!” dungoro
MAR 9:20 yokamai gan akire yaromi moingui tei wingoro ena murom niki dongua Yesu kanere kene kene eire gan bei tongoro gan ako mangi boi fu dire founa founa fungoro giramdi wepirom sungoro
MAR 9:21 ena Yesu gan nem, “Yae, gan kakom tora mina epemere moime?” diro mina wako tongoro “Yaromi gan gawo moingui mapunom epe beme.
MAR 9:22 Murom niki dongua kakom kakom gan ire ‘Si goraiye,’ dire fia si e donguai tei bo nuwiri tei de tome. Ena ne tai benanga no kanom fire akire di noro!” di tongoro
MAR 9:23 “Ta bengo ro ne ‘Ne tai benaika,’ kam dine? Ne fi ki suwanga taikan muruwo benane,” dungoro
MAR 9:24 ena gan nem kene kene eire “Yai, na fi ki si ereiye. Te na suwo fi ki sikeika akire di naro!” dume.
MAR 9:25 Ena Yesu kanungua ari munmane bu dire u Yesu moingui tei kuku boingero ena Yesu murom niki dongua ka epe di tome, “Murom niki donguao, ne bei tengere gan i ka fikere te ka ama dikeme. Epe iran na ka di erowai te erowaiye, ‘Ne gan ma dere u mena ure tokoi inako dere dem miriyom ikai kio!’ di ereiye,” di tongoro
MAR 9:26 ena murom niki dongua au ori wom dire gan a sin boi tere u mena fume. Ena gan ako mangi faingoro goinguamere ari yokamai munmane kanere “Gan i kawom goime,” dimba
MAR 9:27 Yesu gan okom akero akire dungoro arime.
MAR 9:28 Ena okome Yesu iki ikai fungoro gama yokamai nenen moingi Yesu “Yae, ta bengoro no yokamai murom niki dongua awi mena dowaro bepunga faikeme?” diro mina wako teingoro
MAR 9:29 ena “Murom niki dongua epemere yokamai tai ta ta beire awi mena dowainga faikemba ka make eire awi mena dowainga faime,” epe di erome.
MAR 9:30 Ena Yesu te gama yokamai man tei ma dere Gariri akai suna tei wan fime. Yesu gama yokamai towane ka kirawa si erongua iran Yesu “Ari suwo koropane yokamai na moiki tei nakanainga faikeme,” di fime.
MAR 9:31 Yesu ka epe nuwi si erome, “Yokamai uro na ari gaunom wam ari okonomdi erowaingoro nai goraimba aro kakom suraiye gounangoro na tokoi arowaiye,” di erongoro.
MAR 9:32 (-)
MAR 9:33 Ena Yesu te gama yokamai u iki birom ori Kapanem wingero iki ikai finga Yesu sumuna “Ne yokamai kon bakom tei waninga tora ka di ipo ka deime?” di eromba
MAR 9:34 yokamai kon bakom tei waninga “Nonon moipungi yai ta eramom yai ori moime?” diro ka di ipo ka deinga iran yo fi dere moime.
MAR 9:35 Ena Yesu ame dere moiro gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai unom boingoro wingero “Yai ta ‘Na yai ori moraiye,’ duwangua yaromi ari muruwo mounomdi ure nuwi kokonan bei erowame,” di erome.
MAR 9:36 Di erere ena gan gawo ta akire gama yokamai moingi suna tei dere kukurere gama yokamai ka epe di erome,
MAR 9:37 “Nenta na kanam fi ki si narowangua yaromi gan gawo epemere bei kan i erowangua yaromi na epemere bei kan i narowame. Te nenta na bei kan i narowangua yaromi na towane bei kan i narokename. Yaromi nawi dongua yaromi ama bei kan i towame,” Yesu epe di erome.
MAR 9:38 Ena Yoane “Ka nuwi si norenga yai yo, no yokamai kanupungai yai ta ne kanum daire murom niki deinga yokamai ewi mena domba yaromi nonon dowinom boi kungua iran no ‘Nemane’ di topunie,” epe di tongoro
MAR 9:39 ena Yesu “‘Nemane,’ di tekeiyo! Nenta na kanam dairo ari ganom nouro dinga tarom benangua okome kene kene eire na kanam ka sikename.
MAR 9:40 Nenta bei niki de norekenangua yaromi nonon dowinom boime.
MAR 9:41 Te na ka epena duwaika fi goi iyo! Ne yokamai na Mesia kanam fi ki si nareinga iran nenta muku ire nuwi ne yokamai erowangua ena Yai Gumam yaromi meinam towame,” Yesu epe di tome.
MAR 9:42 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Yai ta furo gan ta epena fi ki si narongua nomanem bei niki de towangoro ena gan furo biam benangua iran Yai Gumam bei moiro yaromi meinam niki ori wom dowangua towame. Towamba koma ari yokamai fure yai gan nomanem bei niki de towangua yaromi akire fure kongo ori nokomdi kan koire fiasi nuwi dian ori de towainga ena Yai Gumam yaromi meinam gawo toka towame.
MAR 9:43 Te ne okonum bei moingero ne tai niki dongua benanga guwo do! Ne okonum towane dikenangua ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga i fanamba ne okonum surai duwangua ne e dongua de dere dungua goukenangua akaiyomdi tei nanga i faikename.
MAR 9:45 Te ne kaunum bei moingoro ne tai niki dongua benanga guwo do! Ne kaunum towane dikenangua ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga i fanamba ne kaunum surai duwangua ne e dongua akaiyomdi tei nanga i faikename.
MAR 9:47 Te ne okonum murom bei moingero ena ne tai niki dongua benanga wauwi do! Ne okonum murom towane dikenangua ne Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai ikai nanga i fanamba ne okonum murom surai duwangua ne e dongua akaiyomdi tei nanga i faikename.
MAR 9:48 Guwom akai tei simin goikenaingoro te e dongua ama goukename.
MAR 9:49 Te ari fui kopuna beingamere Yai Gumam ari yai opai muruwo e dongua epe bei erowame.
MAR 9:50 Te no fui ire tai kopuna mapunom mapunom benapunga don kenamba fui doromin tonguai gounangoro yai ta doromin tokoi benguai faikeme. Ena iran ne yokama kopuna fui beingere don kenguamere ne yokamai epe ari akire di ereingere don kename. Te ne yokamai ama amine eire wira dire moiyo!” Yesu epe di erome.
MAR 10:1 Ena Yesu akai tei ma dere fu Yuria akai tei fure ena nuwi Yoran bunam koi fungoro ari munmane u moingui tei ure tokoi kuku boingoro yaromi koma mapunom dunguamere epe tokoi ka nuwi si erome.
MAR 10:2 Ena ari Feresi yokama ure “Ka kea ei towapune,” dire “Yae, yai ta efem biyai awi dowangua i faimbo?” dire ka kea ei teingoro
MAR 10:3 ena Yesu “Mose yaromi tora ka di guwo di erome?” diro mina wako erongoro
MAR 10:4 “Mose ‘Yai ta efem biyai “Awi dowaiye,” duwangua koma awi dongua munom boi tere okome awi dowangua faime,’ epe dume,” di teingoro
MAR 10:5 ena Yesu “Ne yokamai denom minom si fere de ki singa iran Mose ka i di guwo di eromba
MAR 10:6 komariki taikan muruwo bei engua kakom Yai Gumam sumuna yai te opai beme.
MAR 10:7 Yai te opai bengua iran yai nem mam ma dere fu efem biyai si daunangoro
MAR 10:8 ena surai towane morapire. Ena iran surai moikeimba surai i towane moipire.
MAR 10:9 Yai Gumam surai si dau erongua ari yokamai si guwo dikeiyo!” Yesu epe di erome.
MAR 10:10 Ena Yesu te gama yokamai fu iki ikai tokoi finga gama yokama opai awi dowangua kam Yesu mina wako teingoro
MAR 10:11 ena Yesu ka epe di erome, “Nenta efem biyai awi dere opai ta tokoi inguai yaromi yai opai kau einga bei niki dome.
MAR 10:12 Te opai ta wiyom biyai awi dere yai ta tokoi kau enguai oparomi ama epe wom yai opai kau einga bei niki dome,” di erome.
MAR 10:13 Ena ari yokamai gan gawo endire “Yesu okom ganomdi akoname,” dire fu moingui tei wimba Yesu gama yokamai kura kam dire “Nemane,” di ereimba
MAR 10:14 Yesu kanere niki de fire gama epe di erome, “Ari yai opai moingamere epe gan gawo morainga Yai Gumam ari kiapanom bengua akaiyom fure moraime. Ena iran ne yokamai gan gawo ‘Nemane,’ di erekeiyo! Gan gawo na moiki tei unainga faname.
MAR 10:15 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Gan gawo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai ikai nanguamere nenta epe ikai kinangua ena yaromi kakom kakom ikai kiname,” epe dire
MAR 10:16 ena gan gawo yokamai kukurere ganomdi okom akore boware guwo di erome.
MAR 10:17 Ena okome Yesu “Man tei ma dere naiye,” dire bengoro yai ta bu di u moingui tei uro kaunom gurom boire “Ka nuwi si norenga yai yo, ne yai nokapu moine. Ena na toramere beire kakom kakom moi kuwom suwaika inaiye?” di tongoro
MAR 10:18 “Ta bengoro ne ‘Na yai nokapu moine,’ dine? Ari yai opai muruwo nokapu moikeimba Yai Gumam nen towane nokapu moime.
MAR 10:19 Ena ne Yai Gumam ka di guwo dungua epe mora finie: Ari ei goikeyo! Yai opai kau einga bei niki dekeyo! Tai koropane kunei nekeyo! Ka kasu dikeyo! Ari kanom ka sikeyo! Nenum manum bei kenom bei ero! Ka di guwo epe dume,” Yesu epe di tongoro
MAR 10:20 “Ka nuwi si norenga yai yo, ka di guwo dunguai muruwo gore di moiye. Koma na gan gawo moiro moi uka epena kakom moika na ka di guwo dungua kanom muruwo gore di moiye,” di tongoro
MAR 10:21 ena Yesu yaromi gumam kanere dem miriyom mun fi tere “Ne tai towane beikene. Ne fure guwai gainum muruwo ari erere kongo mukom ire fure ari kuwanom moinga yokamai erowanga ena ne guwai gainum kamundi iwa ako nowanie. Epe beire ena ure na dowinam boro!” di tongoro
MAR 10:22 yaromi ka i fire giram gumam yororo dume. Yaromi guwai gaiyom ori ako nongua dem miriyom ipun dongoro dere fume.
MAR 10:23 Fungoro ena Yesu awa tere kan gama yokama de erere “Ari yokamai kongo guwai gainom munmane ako neinga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom naro benainga i ipun dowame,” di erongoro
MAR 10:24 gama yokamai ka i fire ganom nouro dimba Yesu tokoi ka epe di erome, “Ganamao, ari yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom naro benainga i ipun dowame.
MAR 10:25 Te non ori i kam kame bei moiro kai kun engui ikai nangua i kokonan ori dumba yai ta kongo guwai gaiyom ako nongua yaromi bei moiro Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nangua i kokonan ori nan dume,” di erongoro
MAR 10:26 ena gama yokamai ganom nouro orinan dire “Aiya! Yai Gumam eramom akire di towangoro kakom kakom moi kuwom suwangua akaiyom iname?” di teingoro
MAR 10:27 Yesu gama ekanere “Ari nenen kounom beikeimba Yai Gumam taikan muruwo kounom beiro moime. Ena iran Yai Gumam ari akire di erowangoro kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaime,” di erome.
MAR 10:28 Ena Pita bei moiro Yesu di tome, “No yokamai taikan muruwo ma dere ne dowinum boipuna kano!” di tongoro
MAR 10:29 “O, ne kawom dine. Ena na di ereiye, ‘Yai ta fi ki si narowaro beire te gunom kam di mari duwaro bengua yaromi ikom bo auwom emerom bo kepom bo nem bo mam bo gan kui nongua bo mansinom ma dowangua
MAR 10:30 Yai Gumam yaromi tai 100 mokom bai towame. Yaromi mangi tawa morangui kakom tei ikom 100 te auwom emerom 100 te kepom 100 te mam 100 te gam 100 te mansinom 100 inamba yaromi gam kipi karangua ama iname. Te okome kamundi morangui kakom kakom moi kuwom suwangua inamie,’ epe di ereiye.
MAR 10:31 Te ari epena koma moinga yokamai munmane tokoi okome moraime. Te ari okome moinga yokamai munmane tokoi koma moraime,” Yesu epe di erome.
MAR 10:32 Ena Yesu te gama yokamai Yerusarem naro beinga kon bakom tei fime. Ena Yesu koma engoro ena gama yokamai okome eingoro ganom nouro dingero te ari okomewom winga kuri fime. Ena Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai tokoi akire fu nenen moingi tei fure tai u mari boi towangua kam di mari de erome.
MAR 10:33 “Nonon Yerusarem fupungoro yai ta na ari gaunom wam naikire fi mun ei teinga ari ori te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai i mari de erowangoro yokamai ‘Nai goiyo!’ dire ari Yura ari moikeinga yokamai okonomdi ei erowaingoro
MAR 10:34 ena Yura ari moikeinga yokamai na kanam ka sire te wepi si narere durange naire te okome nai goraimba aro kakom suraiye nangoro na tokoi arowaiye,” epe di erome.
MAR 10:35 Ena Sepeti wam surai Yemesi te Yoane u Yesu moingui tei ure “Ka kirawa si norongua yai yo, no ne mina wako erowapuka benanga inapuiye,” di teipikoro
MAR 10:36 “Na tora bei erowaikai ne di fipire?” di erongoro
MAR 10:37 ena yai surai “Ne keranom sungua moinga kakom no surai yai ta ne okonum womdi tei ame dere morangua te no surai yai ta ne okonum korari tei ame dere morame,” di teipikoro
MAR 10:38 ena Yesu “Ne surai ka dipikai nomanenom fi kun daikepire. Na tai ipun donguai inaika te ganam kipi kaingua firaika ne surai ama epe wom firaipiro?” diro mina wako erongoro
MAR 10:39 “O, no surai mora kounom bepuiye,” dipikoro “Ne surai kawom dipire. Na tai ipun donguai inaika te ganam kipi kaingua firaika ne surai ama epe wom firaipipa
MAR 10:40 ne surai na okonam womdi bo okonam korari ame dere moraipika erowaika na moiki tei dikeme. Yai Gumam akai i kenom bengua iran ari suwo koropane erowame,” epe di erome.
MAR 10:41 Ena okome Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo moiro yai surai ka dipikai fire Yemesi te Yoane niki de fi ereime.
MAR 10:42 Ena Yesu gama yokamai muruwo unom boingoro wingoro “Ne yokamai mora mapunom fingai mangi ari kiapanom bei ereinga yokamai ari nuwi kokonan ereime. Te mangi ari wanopanom yokamai ari kanom iwe de erere wan moime.
MAR 10:43 Ne yokamai epe beikeiyo! Yai ta ne yokamai suna tei moingua ‘Na yai ori moraiye,’ duwangua yaromi nuwi kokonan ne yokamai bei erowame.
MAR 10:44 Te yai ta ne yokamai suna tei moingua ‘Na komawom yai moraiye,’ duwangua yaromi nuwi kokonan ari muruwo bei erowame.
MAR 10:45 Te na ari gaunom wam bei moiro ‘Ari nuwi kokonan bei narowaime,’ diro kuiye. Tamanume. Na mangi ure nuwi kokonan inaro wiye. Te na ‘Goiro ari munmane meina baikoro yokamai Yai Gumam moingui tei inako dere unaime,’ ama diro wiye,” Yesu epe di erome.
MAR 10:46 Ena Yesu te gama yokamai iki birom ori Yeriko wime. Ena yokamai te ari munmane gere akai tei ma dowaingi Timeyu wam Batimeyuso okom murom gi dungua yaromi kon bunamdi tei ame dere ari “Tai nareiyo!” diro yana di erome.
MAR 10:47 Ena yaromi ka finguai Yesu Nasareti nem moingua ungoro yaromi “Yesu yo, ne Dawiri gauwom moine. Na kanam fi naro!” diro u boimba
MAR 10:48 ari munmane kura kam di tere “Nemane,” dire “Ka dikeo!” di teimba u ori wom boire “Dawiri gauwom yo, na kanam firo!” di tongoro
MAR 10:49 ena Yesu konmori tei ariro “Yaromi uwom boiyo!” di erongoro yokamai yai okom murom gi dungua yaromi uwom boire “Ne minum moko! Ario! Yaromi ne unum boi erome,” di teingoro
MAR 10:50 ena yaromi ka i fire suna gaiyom fia si dere si gi dire u Yesu moingui tei fume.
MAR 10:51 Fungoro ena Yesu “Na tora bei erowaika di fine?” diro mina wako tongoro “Ka kirawa si norongua yai yo, ne na okonam murom ako fura de narowane di fiye,” dungoro
MAR 10:52 “Ne na kanam fi ki si narenga iran ne okonum murom fura dome. Ena ne ikinum fo!” di tongoro ena kene kene eire okom murom fura dongoro tai kanere Yesu dourom boi fume.
MAR 11:1 Ena Yesu te gama yokamai u Yerusarem teina tei winga yokamai kopu ta i kam Oriwa tei wime. Oriwa kopu tei iki birom ori surai dunguairai kanom i Betani te Befasi. Ena Yesu gama surai unom boingoro wipikoro
MAR 11:2 “Ne surai fu iki birom ori gumanomdi koro ipo dungui tei fure ikai naipika kakom kanaipika non donki gam morame. Non gam i yai ta boromdi ame dere moikeme. Te ari non kan koi teimba ne surai kan forau sire non donki akire wiro!
MAR 11:3 Te nenta ‘Ne surai ta bengoro non ipire?’ diro mina wako erowangua ne surai ‘Non kapakom yaromi kokonan fai towame. Okome kakom gurom towane yaromi non awi tawa dowame,’ di teiro!” di erere ewi dongoro
MAR 11:4 ena surai fure non donki gam konmori tei moingua kanipire. Ari yokamai non gam iki kori gumam tei kan koingoro ena yai surai kan forau sipikoro
MAR 11:5 ari suwo koropane tei arire moinga “Ne surai ta bengoro non gam i kanom forau sipire?” di erongoro
MAR 11:6 ena koma Yesu ka di eronguamere yai surai ka epe di erepikoro ena ari yokamai kan de ereime.
MAR 11:7 Ena yai surai non gam ire Yesu moingui tei fure goi gai non mouwomdi ei teingoro Yesu moko fure ame dere moingoro
MAR 11:8 ena ari yai opai munmane gainom suna kui sire kon mori fuingoro te ari suwo fu kira suna fure eri yokam aromge dou dire ama konmori fuime.
MAR 11:9 Ena ari koma kon finga te ari okome kon winga yokamai u boiro “Ari Wanopanom yo, akire di noro! Ne awi dongua yaromi boware guwo di to!
MAR 11:10 Te koma no awanom Dawiri ari kiapanom bei eronguamere epe tokoi u mari nangua ne bei kun dai to! Nonon ne kanum bawom di towapune,” epe dingoro
MAR 11:11 ena Yesu fu Yerusarem ikai tei fure Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai fure taikan muruwo kanume. Ena kama suwaro bengoro yaromi te gama yokamai okonom koro koro muruwo kauwom surai inako dere iki birom ori Betani tei fime.
MAR 11:12 Ena kamun takongoro Yesu te gama yokamai Betani tei ma deingi kakom tei Yesu meran goiro
MAR 11:13 koro ipo kanunguai eri sukuro ta dungoro arom sungoro ena Yesu “Mukom koimbo koikembo?” dire fumba mukom koingua kakom dikengua iran mukom kankeme. Eri arom towane kanume.
MAR 11:14 Ena iran yaromi eri sukuro ka epe di tome, “Kakom kakom ari yokamai ne mukonum tokoi nekenaime,” di tongoro gama yokamai ka i fime.
MAR 11:15 Ena yokamai Yerusarem fuka dingero Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai fure ena ari tai meina bainga yokamai te ari tai “Meina inaiye,” dinga yokamai ewi mena dome. Te yaromi ari kongo mukom ori ire mukom gawo mokom bainga yokamai boinom ako gura boi dome. Te yaromi ari kapuka “Meina inapune,” dinga yokamai ame deinga boinom ama ako gura boi dome.
MAR 11:16 Te yokamai taikan ta ire fi mun ei teinga ikom tokoi naro beinga Yesu “Nemane,” di erome.
MAR 11:17 Ena yaromi ka nuwi si erere ka epe di erome, “Yai Gumam kam mapunom epe boiro dume: ‘Ari muruwo koro koro moinga yokamai na ikinam fure ka make enaime,’ duwaimba ne yokamai kongo mukom kunei neinga ikom imari deime, epe boiro dume,” Yesu epe di erome.
MAR 11:18 Ena Yura fi mun ei teinga ari ori te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yesu ka dunguai finga ena yokamai si gorainga kon wandou fime. Te ari yai opai muruwo kuku boinga yokamai Yesu ka dunguai fire “Aiya maiya,” dinga iran Yura ari mokoinga yokamai kuri fi teime.
MAR 11:19 Ena kamun taroma engoro Yesu te gama yokamai iki birom ori tei ma dere fime.
MAR 11:20 Ena kamun takongoro Yesu te gama yokamai kon bakom tei wan fure kaningai eri sukuro mapunomdi tei goi munomdi tei fungoro girom goime.
MAR 11:21 Ena Pita Yesu koma ka dungua fire “Ka nuwi si norenga yai yo, kano! Eri sukuro ne kura kam di tenga i girom goime,” di tongoro
MAR 11:22 ena Yesu “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai Yai Gumam fi ki si towainga
MAR 11:23 te nomanenom inokore suwo eikenaimba ‘No ka duwapungai fuka duwame,’ fi ki suwainga ena ne yokamai kopu ta ‘Ne fure nenen nuwi dian ori fiasuwo!’ di towainga imari borame.
MAR 11:24 Ena iran ka epe di erowaiye, ‘Ne yokamai “Tai inaiye,” ka make enainga ne yokamai nomanenom fi ki sire “Kawom inaiye,” di fiyo! Epe di firainga inaime.
MAR 11:25 Te ne yokamai arire “Ka make ei towaiye,” dinga yai ta komari tai niki dongua bei erongua ne yokamai fure “Na mokom bai erekenaiye. Ne tai niki dongua bei narenga kore deiye,” di to! Ne yokamai yai ta tai niki dongua bei erongua kore dowainga ena iran Nenom kamundi moingua yaromi ne yokamai bianom fainga kore dowame.
MAR 11:26 Te ne yokamai yai ta niki dongua bei erongua kore dekenainga ena iran Nenom kamundi moingua yaromi ne yokamai bianom fainga kore dekename,’ na epe di ereiye,” Yesu di erome.
MAR 11:27 Ena Yesu te gama yokamai tokoi Yerusarem tei fuka dingoro Yesu fi mun ei teinga ikom tei wan moingui Yura fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Yura ari mokoinga yokamai u Yesu moingui tei fure
MAR 11:28 “Yae, torae yoporam boi erongoro ne tarom i epe bene? Te eramom ne yoporam boinga erongoro ne tarom i epe bene?” diro mina wako teingero
MAR 11:29 ena “Na ka towane ama mina wako erowaiye. Ne yokamai ka mokom bai narowaingere ena yai ta yoporam boingua narongoro na tarom i epe beika kam di erowaiye.
MAR 11:30 Ena eramom Yoane awi dongoro nuwi ari bui erome? Yai Gumam awi dombo ari mangi moinga yokamai awi deimbo di nareiyo!” di erongoro
MAR 11:31 ena yokamai nenen ka di ipo ka epe deime, “No yokamai ‘Yai Gumam awi dome,’ duwapunga yaromi ‘Ena iran ta bengoro ne yokamai fi kun dai tekeime?’ diro mina wako norowame.
MAR 11:32 Te no ‘Mangi ari yaromi awi deime,’ duwapunba ari muruwo ‘Yoane i Yai Gumam ka mapunom yai moime,’ dinga iran nonon kuri fi eropune,” epe dime.
MAR 11:33 Ena yokamai ka mokom bairo Yesu di teime, “Nonon fikepune,” epe dingero ena “Yai ta yoporam boingua narongoro na tarom i epe beika kam ama di erekenaiye,” di erome.
MAR 12:1 Ena kakom tei Yesu ka eke dere epe di erome. “Yai ta kan wain mukom woire kira si suna dere te kan mukom bire dai duwainga akaiyom beiro te yai moko fure kiapam bengua ikom keme. Mora bengua ena ari tai woingua kiapam beiro kongo towainga yokamai erere man bam ta fume.
MAR 12:2 Ena mukom koingua kakom ungoro tai woinga kapakom yai ‘Kan mukom woika mukom suwo koropane inaiye,’ dire ena nuwiyom kokonan gan awi kiapam ari moingi tei dongoro
MAR 12:3 ena u fuka dungoro kiapam ari yokamai akire sire bei niki de tere kan mukom tekeingoro yo inako dero fume.
MAR 12:4 Ena kapakom yai nuwi kokonan gan ta awi dongoro fungoro yokama birom kupa sire tai niki ori wom dongua bei teingoro
MAR 12:5 ena kapakom yai gan ta tokoi awi dongoro kiapam yokamai si goime. Te yaromi munmane epe wom beiro ewi domba yokamai suwo koropane kupa eire te suwo koropane ei goime.
MAR 12:6 Ena yai towane yo moingua yaromi kapakom wam moingoro dem miriyom mun fi tome. Ena yaromi ‘Kiapam ari na wanam a kenom bei towaro beime,’ dire okome awi domba
MAR 12:7 kiapam ari yokamai wam kanere ka di ipo ka dere ‘Yaromi wam karam moingua unguai si goire taromom i muruwo inapune,’ diro
MAR 12:8 akore si goire yono ire tai woingi mena tei ma deime.
MAR 12:9 Ena kan mukom woinga kapakom yaromi tora bei erowame? Yaromi uro kiapam ari yokamai ei goiro tai woingi ari ‘Tokoi kiapam beiyo!’ di erowame.
MAR 12:10 Te ne yokamai Yai Gumam kam mapunom komari boingua mora kereime. Kam mapunom i epe dume, Iki keinga yokamai kongo ta ma deimba yai ta kongo i ire kowiri kauwom towane beme.
MAR 12:11 Ari Wanopanom epe bengua iran nonon kanere fi iwa dopune. Yai Gumam kam mapunom epe dume,” Yesu ka epe di erome.
MAR 12:12 Dungoro ari yokamai ka i fingai “Yaromi ka eke dere dire no kanom ka sume,” dire ena “Kan si towapune,” dimba kuku boi moinga ariyoma kurinom fire ena ma de tere fime.
MAR 12:13 Ena okome ari Feresi yokamai suwo te Eroti gama yokamai suwo “Ne yokamai fure bei moingoro yaromi kam duwangua faikename,” dire ewi Yesu moingui tei deingoro
MAR 12:14 ena yokamai u moingui tei ure “Ka nuwi si norenga yai yo, ne mapunom yo tongua yai nokapu moine. No mora kanupunga ne ‘Na ka duwaika ari tora di firaime?’ di fikenga ne ka kawom towane dine. Te ne ‘Yaromi yai ori bo gawo moime?’ di fikenba ne Yai Gumam kam mapunom kawom ka nuwi si erene. Ena iran ari wanopanom yai ori Sisa kongo takis towapunga i faimbo faikeme?
MAR 12:15 No kongo takis towapunbo tekenapunbo?” diro mina wako teingoro ena Yesu yokamai kasu dinga mapunom fire “Ne yokamai ta bengoro ka kea si narowaro beime? Kongo mukom ta ire ure opom di nareiyo! Kanaiye,” di erongoro
MAR 12:16 kongo mukom ta ire wingoro “Eramom kuiam dume? Te eramom kam boi eime?” diro mina wako erongoro yokamai “Ari wanopanom Sisa kuiam te kam munom boi eime,” di teingoro
MAR 12:17 ena “Ne yokamai ari wanopanom Sisa tarom i nen teiyo! Te Yai Gumam tarom nen teiyo!” dungoro ari yokamai inokore unanan eime.
MAR 12:18 Ena ari Sarusi yokamai Yesu moingui tei wime. Yokamai “Ari goiro tokoi arekenaime,” di fime. Ena yokamai ure
MAR 12:19 “Ka kirawa sungua yai yo, Mose yaromi koma munom epe boi norome, ‘Yai auwom opai kau emba gan kui eikere gorangua iran emerom auwom efem biyai ire gan kui eire auwom kam ename,’ epe boi norome.
MAR 12:20 Ena koma yai ta wama emeroma auwoma okonom koro muruwo koro surai kui engoro ena karam yai opai ire gan kui eikere goingoro
MAR 12:21 ena emerom sunari auwom karam efem biyai ire epe wom gan kui eikere goime. Te emerom sunari ta ama epe wom beme.
MAR 12:22 Ena epe wom bei fure emerom auwom okonom koro muruwo koro surai opai towane ire gan kui eikere yo goime. Ena okome opai ama goime.
MAR 12:23 Ena yokamai muruwo opai towane inga iran ari arowainga kakom oparomi eramom efem biyai morame?” diro mina wako teingoro
MAR 12:24 ena Yesu ka epe di erome, “Ne yokamai Yai Gumam yoporam boingua te ka mapunom boingua fikeinga ena ne yokamai ka di nareinga i faikeme.
MAR 12:25 Goinga yokamai okome arowainga yai opai ikenaime. Te ari opai yai ta tekenaime. Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai moingamere epe daire moraime.
MAR 12:26 Ena ne yokamai ari arowainga kam dinga ne mora kereingai Mose eri gawo munomdi e dongua dongui koi Yai Gumam i epe di tome, ‘Na Aparam yaromi te Aisaki yaromi te Yakopo yaromi Yai Gumanom moiye,’ di tome.
MAR 12:27 Ena Aparam te Aisaki te Yakopo yokamai komari mangi goimba epena yokamai kamundi yokori moingoro ena Yai Gumam ‘Na yokamai Yai Gumanom moiye,’ dume. Yai Gumam i ari yokori moinga yokamai Yai Gumanom moime. Ne yokamai ka di nareinga i kawom faikeme,” Yesu epe di erome.
MAR 12:28 Ena Yura ka di guwo dungua nuwi si erongua yai ta ure yokamai Yesu gere ka di ipo ka deinga fire te Yesu ka mokom bairo nokapu di erongua iran “Yae, Yai Gumam ka di guwo dungua kam tora u koma fume?” diro mina wako tongoro
MAR 12:29 ena “Ka i u koma epe fume, ‘Ne yokamai Isirae ari yo, ka i fiyo! Ari Wanopanom no Yai Gumanom yaromi towane moime.
MAR 12:30 Ena iran ne yokamai denom minom te kuianom te nomanenom te yoporam boinga muruwo Ari Wanopanom Yai Gumanom mun fi teiyo!’ dume.
MAR 12:31 Te ka koro oropo dunguai i epe ‘Ne yokamai nenen kuianom ganom fi nokapu de teingamere epe wom yai ta teina tei kei faingua yaromi ama fi nokapu de teiyo!’ dume. Ka birom surai i moko kori kire faingoro ka ta i sumuna iwe de tekename,” di tongoro
MAR 12:32 “Ka nuwi si norenga yai yo, ne ka dingai fika faime. Ne ‘Yai Gumam yaromi towane moingoro Yai Gumam kapo ta moikeme,’ epe dinga kawom dine.
MAR 12:33 Te no yokamai denom minom te inokore epunga te yoporam boipunga muruwo Yai Gumam mun fi tere te nonon ganom fi nokapu de topungamere epe wom yai ta teina tei kei faingua yaromi ama fi nokapu de towapunga ena iran kam surai dingai i moko kori kire faingoro te fi mun ei topunga te taikan muruwo gai topunga i iwe de tekenaime,” epe dungoro
MAR 12:34 Yesu kanunguai yaromi ka nokapu dungoro ena Yesu “Ne Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom teina tei une,” di tome. Ena ari yokamai kuriyom fire ka tokoi mina wako tekeime. Yesu “Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia
MAR 12:35 Ena Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom moire ari ka nuwi si erere moiro “Ta bengoro ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai ‘Mesia yaromi Dawiri gauwom moime,’ dime?
MAR 12:36 Yai Gumam Murom Sumuna Dawiri akire di tongoro nenen epe dume, Yai Gumam Sumuna bei moiro ka epe na ari wanopanam di tome, ‘Ne na okonam womdi tei ame dere moro! Na koma ne kianuma yokamai ne kaunumdi enaikoro okome ne nane,’ epe di tome. Dawiri epe dume.
MAR 12:37 Te Dawiri nenen Mesia ‘Na ari wanopanam moime,’ di tongua iran ta bengoro Mesia Dawiri wam towane moime?” Yesu epe di erongoro ena ari kuku boinga yokamai ka i fire mun ori wom fi teime.
MAR 12:38 Ena Yesu ka nuwi si erongua kakom tei “Ne yokamai ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai kan kenom beiyo! Yokamai gai arari nokapu wom fire waningai te maket akaiyom fingoro ari ekaninga mun kanere ‘Ne u deimio?’ dingoro yokamai mun fime.
MAR 12:39 Te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai fu ka nuwi si ereinga ikom fure akai nokapu tei ame dere moinga te yokamai fu kuku boire kopuna kei neinga akaiyom fure akai nokapu tei ama ame dere moinga
MAR 12:40 te fure opai werai ikinom te taikan muruwo kunei neinga te ‘Ari yokamai no kanaime,’ dire Yai Gumam ka make arari wom ei teinga mapunom epe muruwo mun fime. Okome Yai Gumam ari epe beinga yokamai ganom kipi karangua ori wom erowame,” Yesu epe dume.
MAR 12:41 Ena Yesu Yura fi mun ei teinga ikom moiro fu kongo teinga akaiyom bunam koro tei furo kanunguai ari guwai gainom orinan ako neinga yokamai kongo mukom munmane ire ure teimba
MAR 12:42 opai werai ta kuwanom moingua oparomi kongo mukom gawo toka surai ire ure tome. Kongo mukom surai i kuku boire epemere kongo mukom gawo towane fuka dume.
MAR 12:43 Yesu kanere gama yokamai unom boingoro wingoro “Na di ereiye, ‘Opai werai kuwanom moingua kongo mukom i tongua bei moiro ari muruwo kongo mukom teinga ime de eromie,’ epe di ereiye.
MAR 12:44 Ari yokamai muruwo onam koro yo dungua korowo teimba opai werai guwai fai tekenguai sumuna suwom ta fai tonguamere Yai Gumam tero yowom moimie.” Yesu epe dume.
MAR 13:1 Ena Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai tei u mena ungoro gama yai ta “Ka kirawa si norenga yai yo, ari yokamai kongo ori wom ire ure fi mun ei teinga iki nokapu keima kano!” di tongoro
MAR 13:2 ena Yesu “Ne iki tai iki tai ori kano! Okome kianom yokamai tei ure kongo boromdi boromdi eingi si dou dire fiasi mangi dowainga dikename,” epe di tome.
MAR 13:3 Ena okome Yesu Oriwa kopu tei moko furo ame dere moingoro Yura ari fi mun ei teinga ikom gumamdi tei dungui Pita te Yemesi te Yoane te Enduru yokamai nenen u Yesu moingui tei ure moire
MAR 13:4 “Yae, ne ka dingarai tora kakom fuka duwame? Te tai tora umari unangua kanapunga kakom i teina unangua firapune? Di mari de noro!” diro mina wako teingoro
MAR 13:5 ena Yesu ka mokom bairo di erome, “Ne yokamai ari suwo kasu di erowainga yokamai dowinom boikenaro beinga kan kenom beiyo!
MAR 13:6 Ari munmane ure na kanam daire ‘Na Yai Gumam awi dongua akire di erongua yai Mesia moiye,’ dire kasu di erowaingoro yai opai munmane dowinom boraime.
MAR 13:7 Te ne yokamai ka fingai ari mari kapakom kura boinga te ari fakai kapakom kura boingoro kuri fikeiyo! Tarom i u mari naro beimba okome tai ta ta muruwo gouname.
MAR 13:8 Ari kounom kounom muruwo kura kamui boi erowaro beime. Te yai ori ariyoma fure yai ori ta ariyoma kura boi erowaime. Te akai bam ta bam ta man imimi unaro beme. Meran ori goingua kakom i ama u mari naro beme. Tai epe fuka duwangua ganom kipi kaingua kakom mapunom boire ume.
MAR 13:9 Ena ne yokamai tai u mari unangua kan kenom beiro moiyo! Ari yokamai ure ne yokamai okonom kan sire akire ka kori di erowaime. Te yokamai ure ne yokamai akire fu Yura ari ka nuwi si ereinga ikom fure kupa einaime. Te ne yokamai fi ki si nareinga iran ne yokamai fu yai ori beinga yokamai te ari wanopanom yokamai moingi tei fure kamun gunom ka di mari de erowaime.
MAR 13:10 Te koma gunom kam man man muruwo di mari dowaingoro ena okome man kamun gouname.
MAR 13:11 Te yokamai ure ne yokamai okonom kan sire ka kori di erowaro beinga koma ne yokamai ‘No ka torae duwapune?’ dire inokore eikeiyo! Ka kori di erowainga kakom tei Yai Gumam Murom ka di erowangua iran ka i di ereiyo! Ne yokamai kanom di erekenaimba Yai Gumam Murom Sumuna kam di erowaime.
MAR 13:12 Te kakom boromdi auwom bei moire emerom imari de erowangoro si goraime. Te nem bei moire wam apom imari de erowangoro si goraime. Te gan yokamai denom minom gorangoro nenom manom imari de erowaingoro ei goraime.
MAR 13:13 Te ne yokamai na kanam fi ki si nareinga iran ari yokamai muruwo ne yokamai fi niki de erowaimba nenta na kanam fi ki sire wan moiro gorangua Yai Gumam akire di towangoro moi kuwom suwangua iname.
MAR 13:14 Ena ne yokamai kaningai tai niki wom dowangua akai bei niki dowangua tarom i Yura ari fi mun ei teinga ikom tei arire duwangua ena ari yokamai Yuria man tei moinga ma dere kopu koro ipo tongi fiyo!” Yesu epe di erome. Ena ne yokamai ka i kereinga fi kun daiyo!
MAR 13:15 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Te ne yokamai tai niki wom dowangua tarom duwangua kanainga ena yai ta iki boromdi tei morangua yaromi ako mangi ure guwai gaiyom inaro bengua ikom ikai inako dere kio!
MAR 13:16 Te yai ta kira suna morangua yaromi goi gaiyom inaro bengua inako dere kio!
MAR 13:17 Kakom tei opai yokamai gan mirinomdi moingua te suwo koropane gan kuinga amiyom neinga yokamai kipi ori wom karangua firaime.
MAR 13:18 Te ne yokamai ‘O Yai Gumam, tarom i nimi sungua kakom u mari kuname,’ diro ka make ei teiyo!
MAR 13:19 Kakom tei tai niki ori wom dongua u mari funguamere koma epe u mari kume. Yai Gumam man kamun bei engua kakom u mari kungua te moi upunga kakom ama u mari kume. Te tai niki ori wom dongua gounangoro epemere tokoi u mari kiname.
MAR 13:20 Te Ari Wanopanom yaromi kakom i si guwo dikenangua ari yai opai muruwo moikenaimba yaromi bei moiro ari yokamai gunom boi erongua kanom fi erongua iran yaromi kakom buna si guwo dume.
MAR 13:21 Kakom tei yai ta ‘Mesia tawa moime,’ duwambo ‘Mesia koro ipo tei moime,’ duwangua ne yokamai fi kun daikeiyo!
MAR 13:22 Te Mesia kasu yokamai munmane te ka mapunom ari kasu yokamai munmane u mari ure ‘Yai Gumam ari gunom boi erongua yokamai gure dowapune,’ dire tai ta ta ori beire te ari ganom nouro dinga tarom beime. Te Yai Gumam ari gunom boi erongua yokamai gure dowainga faikeme.
MAR 13:23 Ena na ne yokamai tai u mari unangua muruwo koma di ereikai iran fi kenom bei moiyo!
MAR 13:24 Kakom tei niki ori wom dongua gounangoro aro si borangoro te kapa dekename.
MAR 13:25 Kui mokome kamundi iwa ma dere ako suwaingoro te kamun yoporam boingua tarom i a koka towaime.
MAR 13:26 Ena kakom tei ari yai opai muruwo kanaingai na ari gaunom wam yoporam ori wom boingua ire te bau boingua keranom sungua ama ire kuwokawo boromdi tei moiro ako mangi unaiye.
MAR 13:27 Te na nuwinam kokonan gan yokamai ewi dowaikoro fu koro koro fure na ari gunom boi ereika yokamai man man muruwo moinga kuku boi erere akire wime.
MAR 13:28 Ena eri sukuro mapunom opom di erowaikoro ne yokamai fi kun daiyo! Eri sukuro mapunom i epe: Eri sukuro yokam mokongua arom suwangua kakom ungua ena aro dowangua kakom fuka duwangua ne yokamai mora fimie.
MAR 13:29 Ena iran na ka dikai tarom i u mari nangua iran ne yokamai firaingai na inako dere unaika kakom i teina tei ume. Na kene kene eire unaiye.
MAR 13:30 Na ka duwaika fi goi iyo! Ari yokamai epena makinga yokamai goukenaingero taikan muruwo na dikai u mari naro bemie.
MAR 13:31 Man kamun i gounaro bemba na kanam i kakom kakom yo di derewo duwame.
MAR 13:32 Ari yai opai muruwo na inako dere mangi unaika kakom fikeime. Kamundi nuwi kokonan gan yokamai fikeinga te na Yai Gumam wam moika ama fikeiye. Nenom Yai Gumam towane mora fimie.
MAR 13:33 Ena iran ne yokamai na tokoi unaika kakom fikeinga fi kenom beiro moiyo!
MAR 13:34 Na unaikamere epe yai ta ‘Man bam ta naiye,’ dire nuwiyom kokonan gan kokonan ipu sire ‘Kiapam beiyo!’ di erere te ikom kori gumam kiapam yai ‘Na unaika kan kenom bei moiyo!’ di tere ikom akaiyom ma dere fume.
MAR 13:35 Ena iki kapakom yaromi taroma unambo giruwangua ono suna unambo koroware go goro duwangua kakom unambo kamun takongua unambo fikeinga iran kan kenom bei moraingamere ne yokamai kan kenom bei moiyo!
MAR 13:36 Na kene kene eire unaika ne yokamai wi fai morainga kanaika faikename.
MAR 13:37 Te na ne yokamai ka di ereikamere ari yai opai muruwo ‘Kan kenom bei moiyo!’ epe ama de ereiye,” Yesu epe di erome.
MAR 14:1 Komari Yai Gumam Isirae ari eikeme. Ena epena aro kakom surai gounangoro Isirae ari eikengua kakom firaro beime. Kakom tei yai opai muruwo kaime dori si bum boikengua neime. Ena fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai Yesu kan suwainga si gorainga konom wandou fimba
MAR 14:2 “Yai Gumam eikengua kakom firaro bepunga kakom no yaromi kan sire si goikenapune. No yaromi si gorapunga ari yokamai gure gewo duwaime,” epe dime.
MAR 14:3 Ena Yesu iki birom ori Betani fure yai Saimon koma mantai gai ingua yaromi ikom tei kei faime. Ena Yesu kua kopuna ne moingua opai ta kongo muku ire Yesu moingui tei ume. Te eri nurom kipom nokapu sungua i kam nari i kongo muku ikai tei dume. Ena opai ure muku si fa dire nurom biromdi touwire bui tomba
MAR 14:4 ari suwo koropane tei moinga kanere niki de fire, “Ta bengoro oparomi kipom nokapu sungua nurom yo touwi de ma dome?
MAR 14:5 Oparomi kipom nokapu sungua nurom ire fure ari erere kongo mukom ori wom ire ari kuwanom yokamai erowangua faime,” dire kura kam ori wom opai di teimba
MAR 14:6 Yesu “Ne yokamai opai kan deiyo! Oparomi bei nokapu de narongua iran kura kam di tekeiyo!
MAR 14:7 Ari kuwanom yokamai kakom kakom ne yokamai gere moingoro ‘Kuwanom ari yokamai bei kan i erowapune,’ di firainga benaimba na ne yokamai gere kakom kakom moikenapune.
MAR 14:8 Oparomi ‘Nurom bui narome,’ dire bengua faime. Ari nurom ari goinga bui ereingamere oparomi nurom epe bui narere na ganam man suwainga kakom kenom beme.
MAR 14:9 Ena iran na ka duwaika fi goi iyo! Gunom kam man man muruwo di mari dowainga yokamai oparomi tai bengua ama di mari dowaingoro yai opai muruwo firaime,” Yesu epe di erome.
MAR 14:10 Ena gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai moingi suna tei yai ta i kam Yurasi fu Yura ari fi mun ei teinga ari ori moingi tei fure “Yesu imari de erowaiye,” di erongoro
MAR 14:11 ena yokamai ka i fire mun fire kongo towainga kam di koi eime. Ena yaromi Yesu imari dowangua konom wandou fume.
MAR 14:12 Ena Isirae ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom ume. Kakom tei ari non sipsip gam si kei nero Yai Gumam Isirae ari eikengua firaro beime. Ena iran aro kakom komawom Yesu gama u Yesu moingui tei ure “Ne non sipsip gam nere Yai Gumam Isirae ari eikengua firaro benga no amai fure non si kenapune?” diro mina wakore di teingoro
MAR 14:13 ena Yesu gama yai surai “Ne surai iki birom ori ikai naipikoro yai ta nuwi muku koire akongua ne surai gumanom boingoro ena dowinom boi firo!
MAR 14:14 Ena yaromi iki ikai nangoro ne surai iki kapakom yai ‘Yae, no ka nuwi si norongua yai ka epe dume, “Na te na ganama gere non sipsip gam nere Yai Gumam Isirae ari eikengua kakom firaro bepunga akainam i amai dume?” epe dume,’ di tero!
MAR 14:15 Di teipikoro ena yaromi tai neinga kopare buro sanupui muruwo akai tei duwainga te tarom i mora kenom beme. Ena akai tei kua kopuna kenom beiro!” epe di erere ewi dongoro
MAR 14:16 ena gama surai ma dere iki birom ori ikai fure Yesu ka dunguamere epe i mari dere ena non sipsip gam si keipire.
MAR 14:17 Ena kamun taroma engoro Yesu te gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai gere ikirai wime.
MAR 14:18 Yokamai kopuna ne moingi Yesu “Na ka di erowaiye. Ne yokamai moingi suna tei yai ta ama na gere nopunga yaromi na ari imari de erowame,” di erongoro
MAR 14:19 ena gama yokamai denom minom kipi kaingoro ena kapo kapo “Naran dino?” diro mina wako teingoro
MAR 14:20 ena Yesu “Ne yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai moingi suna tei yai ta imari dowame. Yaromi te na gere kaime dori kopare ikai tei dopunga yaromi imari dowame.
MAR 14:21 Ka mapunom munom boinga dunguamere na ari gaunom wam epe goraipa Yai Gumam yai na ari gaunom wam imari dowangua yarom gam bei niki ori wom dowangua towame. Imari dowangua yaromi mam kui eikenangua faime,” Yesu epe di erome.
MAR 14:22 Ena yokamai kopuna ne moingi Yesu kaime dori ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” diro ka make ei tere dou dire ari erere “Tai i na mionam dumia ire neiyo!” epe dire
MAR 14:23 ena muku nuwi wain ikai koi moingua ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” diro ka make ei tere gama yokamai erongoro yokamai muruwo nuwi wain neime.
MAR 14:24 Neingoro ena Yesu “Nuwi i na akinam dumie. Na akinam ari munmane touwi erowaika ena Yai Gumam ka di koi engua fuka duwame.
MAR 14:25 Te na ka di erowaiye, ‘Na nuwi wain tokoi nekenaiye. Moi furo okome na Yai Gumam ari kiapanom bengua akaiyom tei moraika nuwi wain koi tokoi nowaiye,’ epe di ereiye,” di erome.
MAR 14:26 Ena yokamai wi dinga iki u mena ure Oriwa kopu tei moko fime.
MAR 14:27 Ena Yesu “Ne yokamai muruwo na moiki tei ma dere tongi naime. Komari ka mapunom munom boinga epe dume, Yai Gumam non sipsip kiapanom yai suwangoro ena non sipsip ma dere u suwo suwo naime. epe dumba
MAR 14:28 ena goiro tokoi ariro na Gariri man tei koma naikoro ne yokamai okome unaime,” epe di erongoro
MAR 14:29 ena Pita “Ari yokamai muruwo ne ma dere tongi naimba na tongi kinaiye,” dungoro
MAR 14:30 ena Yesu “Na ka duwaika firo! Epena giruwangua ongo suna koroware eken surai gokoro dikenamba ne nenen eken suraiye ‘Na kanam fikeiye,’ duwaro bene” epe di tomba
MAR 14:31 Pita ka yoporam boiro “Ne goranga na ama goraipa na ‘Ne kanum fikeiye,’ dikenaro beiye,” epe dungoro te ari koropane yokamai muruwo ka epemere dime.
MAR 14:32 Ena yokamai fu eri ipom woinga akaiyom Gesemani tei fuka dingoro Yesu bei moiro gama yokamai “Ne yokamai tawa ame dere moiyo! Na koro ipo fure Yai Gumam ka make ei towaiye,” di erere
MAR 14:33 ena Pita te Yemesi te Yoane endire fume. Ena yaromi dem miriyom ipun dongua te kipi ori wom kaingua fingoro
MAR 14:34 “Na kuianam ipun dongoro ‘Na goraiye,’ di fiye. Ena ne yokamai tawa moiro kiapam moiyo!” di erere
MAR 14:35 ena koro gawo ta fure ako mangi sire “Na ganam kipi kaingua firaika kakom fuka di narekenangua i fanangua mun firaiye.
MAR 14:36 Auwo, na aunam, ne taikan muruwo kounom beire moine. Ena na ganam kipi kaingua firaika ma do! Epe dumba na nomanenam ‘Nemane’ dikoro nen nomanenum fingamere epe beyo!” ka make eire
MAR 14:37 ena inako dere u gama yokamai moingi tei ure kanunguai yokamai wi faime. Ena Yesu Pita ka di tome, “Saimon yo, ne wi fai moino? Ne kakom gurom towane kiapam benanga faikemo?
MAR 14:38 Ena Satan yaromi ne bianom fanaro benga denum minum bai taki si erowamba ne kiapam beiro ka make ei to! Ne nomanenum i furako faimba ne ganum dinom i wira dume,” di tere
MAR 14:39 ena ma dere tokoi fure koma ka make enguamere epe tokoi ama ka make eme.
MAR 14:40 Ena Yesu inako dero u gama yokamai moingi tei ure tokoi kanunguai yokamai okonom murom u gui singa iran wi fai moiro ka di towainga wandou finga dikeime.
MAR 14:41 Ena yaromi tokoi fure eken suraiye inako dere u gama yokamai moingi tei ure “Ne yokamai epena ama wi fairo iron moimo? Ma deiyo! Yai ta ure na ari gaunom wam ari niki deinga yokamai okonom imari de erowangua kakom umia kaniyo!
MAR 14:42 Ena iran ariyo! Nonon napune. Yaromi na imari de erowangua epena tawa umia kaniyo!” epe di erome.
MAR 14:43 Yaromi ka i yo di moingoro ena gama okonom koro koro muruwo kaunom surai moingi suna tei yai ta Yurasi u Yesu moingui tei fuka dume. Te Yura ari fi mun ei teinga ari ori te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Yura ari mokoinga yokamai ari munmane ewi deingoro yokamai di kupa furaki te kupa ori ire u Yesu moingui tei ama wime.
MAR 14:44 Te koma imari de erowangua yai ka koma di mari de erere “Yaromi na kukurere mu duwaika ne yokamai inainga yaromi moime. U akore kan sire akire fure kiapam beiyo!” di erongua
MAR 14:45 ena kene kene eire u Yesu moingui tei ure “Ka si ereinga yai yo,” dire kukurere mu dungoro
MAR 14:46 ena yokamai ama wingai Yesu akore a ki sime.
MAR 14:47 Ena ari teina mari tei arire moingi suna tei yai ta di kupa furaki gurure Yura ari fi mun ei teinga yai ori nenen nuwi kokonan gan sire kinam si guwo dungoro ako sume.
MAR 14:48 Ena Yesu ka epe di erome, “Na kunei neika yai moikamere ne yokamai di kupa furaki te kupa ori ire ure akore naimo?
MAR 14:49 Koma aro kakom kakom Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai tei moire ari ka nuwi si erere moikoro ne yokamai akoro naikeime. Dumba Yai Gumam ka mapunom boingamere epe fuka duwame,” epe dungoro
MAR 14:50 ena gama yokamai muruwo Yesu moingui tei ma dere tongi fime.
MAR 14:51 Te yai ta gaiyom feke fingua Yesu dourom boi fumba yokamai yoromi akoinga
MAR 14:52 gaiyom kui si dere ma dere yoruwake tongi fume.
MAR 14:53 Ena ari yokamai Yesu akire Yura ari fi mun ei teinga yai ori ikom tei fingoro ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori muruwo te Yura ari mokoinga yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai ure kuku boime.
MAR 14:54 Te Pita Yesu mouwomdi fakai gawo ta ure Yura fi mun ei teinga yai ori ikom kira suna koi ure fu kiminem yokamai e dongui tei ame dere moingi tei fure ama ame dere e dongui tei fure fime.
MAR 14:55 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori te Kaunsel ari muruwo Yesu si gorainga kam wandou fimba i mari boikeime.
MAR 14:56 Te ari munmane ka kasu munmane di teimba kasu dinga u towane kime.
MAR 14:57 Ena ari suwo koropane arire ka kasu epe di teime,
MAR 14:58 “Nonon yaromi ka dungua epe fipunga ‘Na Yura ari fi mun ei teinga ikom i ari nenen keinga bei dowaika ena aro kakom suraiye gounangoro na iki ta ari okonomdi keikeinga kenaro beiye,’ epe dume,” yokamai ka kasu epe dimba
MAR 14:59 ka dinga i ama u towane kime.
MAR 14:60 Ena Yura ari fi mun ei teinga yai ori arire ari kuku boinga yokamai suna tei moiro “Yae, ne ka mokom bairo di erekenano? Yokamai ka di ereingai kasu dimbo kawom dime?” diro Yesu mina wako tomba
MAR 14:61 Yesu giram a kum si erere ka mokom bairo di tekeme. Ena Yura ari fi mun ei teinga yai ori Yesu tokoi mina wako tere “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moino? Te ne Yai Gumam ari kam bawom di teinga yaromi wam moino?” di tongoro
MAR 14:62 ena “O, ne epe dingai na moiye. Te moi fure ne kananga na ari gaunom wam Yai Gumam yoporam boingua yaromi okom womdi ame dere moire te kamun kuwokawo boromdi moika ako mangi unaiye,” di tongoro
MAR 14:63 ena fi mun ei teinga yai ori niki de fire gaiyom finga a boi dire “Nonon yai ta ka kori yaromi di towangua yaromi wandou kinapune.
MAR 14:64 Ne yokamai ka i finga yaromi Yai Gumam kam ka sume. Ena iran ne yokamai tora di fime?” dungoro ena Kaunsel yokamai muruwo “Yaromi gorangua faime,” dime.
MAR 14:65 Ena ari koropane giranomdi wepi si tere te Yesu okom murom fere dere okonomdi sire “Eramom tapa eime? Di mari de noro!” di teingoro ena kiminem yokamai yaromi akire fure ama okonomdi sime.
MAR 14:66 Ena Pita ikom kira suna tei moingua Yura ari fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan ama ta ure
MAR 14:67 kanungua Pita eri fi moingoro toren kanere “Ne te Yesu Nasareti yai gere ama wan moipire,” dumba
MAR 14:68 Pita sumuna di eke dere erowai tero “Ne ka dinga fi kun daikeiye,” epe dire kira kipi tei fume.
MAR 14:69 Ena nuwi kokonan ama tokoi kanungua Pita kira kipi tei arire moingoro ena ama i ari mari moingi yokamai “Yaromi Yesu gama moime,” di eromba
MAR 14:70 Pita tokoi “Tamanume,” dume. Ena okome ari yokamai Pita moingui teina tei moinga “Yae, ne Gariri yai moinga iran ne Yesu gama kawom moinie,” di teingoro
MAR 14:71 ena Pita “Na kasu duwaika Yai Gumam bei niki de narowangua faname. Ne yokamai kanom dingai yaromi na kankeiye,” di erongoro
MAR 14:72 ena kene kene eire koroware eken surai gokoro dungoro ena koma Yesu “Koroware eken surai gokoro dikenangoro eken suraiye ‘Yaromi kankeiye,’ duwaro bene,” Pita di tonguamere epe fime. Ena Pita miriyom kipi kaingoro kai meime.
MAR 15:1 Ena kamun takonaro bengoro Yura ari fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ari mokoinga yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Kaunsel ari yokamai muruwo ka di towane eire ena Yesu okom kan sire akire fu gaman yai ori Pairoti moingui tei fure teingoro
MAR 15:2 ena Pairoti Yesu “Ne Yura ari kiapanom yai moino?” diro mina wako tongoro “Ne ka dingamere epe moiye,” di tome.
MAR 15:3 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori Yesu tai niki dongua epe bengua di mari deingoro
MAR 15:4 ena Pairoti Yesu “Yokamai ka doro munmane di ereima kano! Ne ka mokom bairo dikenano?” tokoi diro mina wako tomba
MAR 15:5 Yesu tokoi mokom bairo dikengoro ena Pairoti inokore eme.
MAR 15:6 Ena Yura ari Yai Gumam eikengua finga kakom kakom Pairoti mapunom epe beme: Yura ari kan faingua yaromi kam darainga Pairoti yaromi awi mena dowame.
MAR 15:7 Ena kakom tei ari yokamai gaman kura boire yai ta si goingoro ena kan si ereingoro kan faime. Te ari kan fainga yokamai suna tei yai ta kam i Barapa moime.
MAR 15:8 Ena ari kuku boinga yokamai fu Pairoti moingui tei fure “Ne komari mapunom benga epena ama benane,” di teingoro
MAR 15:9 ena Pairoti ka mora finguai Yura ari fi mun ei teinga ari ori Yesu fi niki de teinga Yesu akire Pairoti teinga iran yaromi “Ne yokamai ‘Na ne Yura ari yai ori awi mena dowaiye,’ di fimo?” di eromba
MAR 15:11 Yura ari fi mun ei teinga ari ori yokamai bei moiro ari kuku boinga yokamai bai taki si ereingoro ena yokamai bei moire “Ne yai Barapa awi mena do!” u boiro dime.
MAR 15:12 Dingoro ena Pairoti “Ena ne yokamai ‘Yaromi no Yura ari yai ori moime,’ dinga iran yaromi tora bei towaiye,” tokoi diro mina wako erongoro
MAR 15:13 ena yokamai “Eri yoro bakomdi si goro!” u boiro dingoro
MAR 15:14 “Ta bengoro si goraiye? Yaromi tai niki dongua tora beme?” diro mina wako eromba yokamai u ori wom boiro “Yaromi eri yoro bakomdi si goro!” dime.
MAR 15:15 Ena kuku boinga ari yokamai denom minom Pairoti mun fi towaro beinga yaromi Barapa kan gui de tere “Yesu kupa siyo!” di erongoro kupa singoro ena “Yaromi eri yoro bakomdi si goiyo!” di erongoro kiminem yokamai Yesu akoime.
MAR 15:16 Ena kiminem yokamai Yesu akire fu Pairoti ikom kira suna tei fure kiminem suwo koropane “Wiyo!” diro unom boingoro wingoro
MAR 15:17 yokamai ari wanopanom gaiyom i kou daingua ire Yesu suwi di tere te kan garom boingua ire keraikom beire suwi di tere
MAR 15:18 ena gumam bawi tere ka kasu epe di teime, “Aiya! Ne Yura ari yai ori moine,” di tere
MAR 15:19 te koma kupa ire kakom kakom biromdi sire te wepi si tere te kaunom gurom boiro kam kasu akire di teime.
MAR 15:20 Ena yokamai yaromi gumam mora bawi teinga gai kou daingua kui si tere nenen gaiyom suwi di tere ena “Eri yoro bakomdi si goraro napune,” dire akire mena fime.
MAR 15:21 Ena kakom tei Eresanda te Rufa yai surai nenom Saimon ume. Yaromi Sairini yai moime. Ena yaromi tai woingui tei ma dere iki birom ori unangoro ena kiminem yokamai “Ne eri yoro kipanumdi kauro uwo!” yoporam boiro di teime.
MAR 15:22 Ena yokamai Yesu akire u Gokota akai tei wime. Gokota kam mapunom i birom yoporam akaiyom dume.
MAR 15:23 Mora winga yokamai “Yaromi nuwi wain te eri nurom gere towapune. Nowangua kipi ori kaingua fikename,” dire teimba ikengoro
MAR 15:24 ena eri yoro bakomdi sime. Te yokamai yaromi gaiyom ipu sire yai ta inaro sandu sire kapo kapo imie.
MAR 15:25 Ena koimoi ari kon finga kakom yokamai Yesu eri yoro bakomdi sime.
MAR 15:26 Te yai ta si goinga kam i epe boiro “Yaromi Yura ari kiapanom bei erongua yai ori moime,” boiro eri yoro munom tei eme.
MAR 15:27 Te yokamai kunei neinga yai surai Yesu gere ama eri yoro bakomdi sime. Yai ta Yesu okom wom koro dere te yai ta Yesu okom korari koro deime.
MAR 15:28 Ena iran ka mapunom munom boingua yai ta epe dume, “Yaromi te ari niki deinga gere ama goraime,” epe dungua mukom faime.
MAR 15:29 Ena ari teina tei waninga yokamai Yesu kam ka sire binom gima dire “Aiya! Ne ‘Na fi mun ei teinga ikom touwi dero aro kakom suraiye tokoi kenaiye,’ dinga iran
MAR 15:30 ne eri yoro bakomdi ma dere ako mangi ure nenen akire di ero!” di teime.
MAR 15:31 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai nenen moingi epe wom Yesu kam ka sire “Yaromi ari suwo koropane akire di eromba yaromi nenen akire di tekename.
MAR 15:32 Ena Mesia yaromi te Isirae ari yai ori ama morangua epena eri yoro bakomdi ma dere ako mangi unangoro fi ki si towapune,” epe dime. Te yai surai ama eri yoro bakomdi singa yokamai bei moiro Yesu gumam ama bawi teipire.
MAR 15:33 Ena oromene aro binom kopu ungua kakom ungoro man bunam koro koro muruwo kama sungoro bei fure taroma aro yoro wakongua kakom goume.
MAR 15:34 Ena taroma ungoro Yesu “Eroi eroi lama sapatani,” u boiro dume. Ka dungua mapunom i epe: “Yai Gumanam, Yai Gumanam yo, ta bengoro na ma dene?” epe dungoro
MAR 15:35 ena ari koropane teina mari tei moinga yokamai ka i fire “Fiyo! Yaromi ka mapunom yai Iraiya uwom boime,” dingoro
MAR 15:36 ena yai ta bu di fure nuwi su guinga tarom i ire ure wain nuwi don keikengua koire kupa eire akire dire Yesu nowangua tere “Yaromi Iraiya kawom ure mangi de towambo de tekenambo kan morapune,” di erongoro
MAR 15:37 Yesu ori beire u boire giniya dire goime.
MAR 15:38 Goingoro ena Yura ari fi mun ei teinga ikom gai ori wom teme iwari boi dire ire oropo ako ungoro onam koro koro i yo dume.
MAR 15:39 Te kiminem ari 100 kiapanom bengua yai Yesu gumamdi tei arire moire kanungua Yesu giniya dire goingoro kiminem “Yaromi Yai Gumam wam kawom moime,” epe dume.
MAR 15:40 Ena opai suwo koropane fakai tei moire kanime. Opai ta kam i Maria oparomi mam iki i Mararina dume. Te opai ta kam i Maria dom oparomi Yosisi te Yemesi gawo yai surai manom moime. Te opai ta kam i Saromi.
MAR 15:41 Opai gan i yokamai Yesu Gariri man tei moingua dourom boi fure nuwi kokonan bei teime. Te opai koropane munmane Yesu gere Yerusarem tei winga yokamai Yesu goingua akaiyom ama moime.
MAR 15:42 Ena aro kakom i gounangoro Yura ari iron kakom uname. Ena iran Yura ari kua kopuna ongo nowainga kenom beime. Ena kamun taroma engoro
MAR 15:43 yai ta kuri fikere fu Pairoti moingui tei fume. Yaromi kam i Yosefe te mam iki kam i Arimatia. Yaromi Kaunsel yai ori moiro te Yai Gumam ari kiapanom bengua kakom kiapam moime. Ena yaromi Pairoti “Yesu yonom inaiye,” di tere mina wako tongoro
MAR 15:44 ena Pairoti inokore eire “Yaromi kawom mora goime,” di fire ena kiminem ari 100 kiapanom bengua yai uwom boingoro ungoro “Yaromi mora goimbo goikeme?” diro mina wako tongoro
MAR 15:45 kiminem “O, yaromi mora goime,” dungoro ena Pairoti Yesu yonom Yosefe tome.
MAR 15:46 Ena Yosefe fure gaiyom feke meina baire fure Yesu yonom i mangi dere gai yo buire ire fure kongo minom wauro eingi koi eire kongo ori ta werewo de ire fure giram fere dome.
MAR 15:47 Fere dongoro ena Maria opai mam iki kam i Mararina te oparomi dom Yosisi mam moingua yono engua akaiyom kanipire.
MAR 16:1 Ena Yura ari iron kakom i goungoro Mararina opai Maria te dom Yemesi mam te opai Saromi eri nurom kipam sungua tarom meina baire ire “Yesu yonom bui towapune,” dire
MAR 16:2 ena Sarere ori koimoiri aro moko ungua fure yono einga akaiyom naro fime.
MAR 16:3 Ena kon bakom tei fure yokamai ka di ipo ka dere “Yono einga kori giramdi kongo ori dunguai eramom werewo de dowame?” dimba
MAR 16:4 okonom murom kan koro ipo dere kaningai kongo ori wom dunguai ako opa boi deingoro
MAR 16:5 ena yokamai kongo minom ikai fure kaningai kora gaima ta okonom wom tei ame dere moire gai feke fingoro ena opai gan yokamai kuri ori wom fime.
MAR 16:6 Kuri fingoro ena gaima “Ne yokamai kuri fikeiyo! Ne yokamai Nasareti yai Yesu eri yoro bakomdi singarai wandou wimba yaromi mora arere fumie. Tawa moikeme. Ena ei teinga akaiyom kaniyo!
MAR 16:7 Ena ne yokamai fure yaromi gama te Pita gere ‘Yaromi Gariri man tei koma name. Koma ka di eronguamere ne yokamai fure epe kanaime,’ di ereiyo!” di erongoro
MAR 16:8 ena opai gan yokamai u mena fure ganom nouro diro inokore unanan eiro ena tongi fime. Ena yokamai kuri finga iran tai kaningai ari di erekeime.
MAR 16:9 Ena Sarere ori koimoiri Yesu tokoi arere fure koma Mararina opai Maria umari boi tome. Komari murom niki deinga okonom koro muruwo koro surai oparomi dem miriyom ikai tei moingoro Yesu ewi mena dome.
MAR 16:10 Ena Maria Yesu arongua kanere fure ari Yesu gere ama moinga yokamai epena werai si fairo kai mei moinga oparomi “Na Yesu yokori moingua kaniye,” di eromba fi kun daikeime.
MAR 16:12 Ena okome yai surai kon ta naro fipikoro Yesu giram gumam si awa tere kon mori bakom ta surai gumanom boi erongoro
MAR 16:13 ena surai inako dere fure ari koropane di ereimba yokamai ka dipika ama fi kun daikeime.
MAR 16:14 Ena okome Yesu uro gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom towane kua kopuna ne moingi kakom tei umari boi erome. Yokamai ari koma umari boi erongua kanom i fi kun daikeinga te Yesu fi ki si tekeinga ena Yesu kura kam di erome.
MAR 16:15 Te yaromi ka ama epe di erome, “Ne yokamai man man muruwo fure ari yai opai muruwo moi fingai gunom kam di mari de ereiyo!
MAR 16:16 Nenta gunom kam fi ki suwangua nuwi burangua Yai Gumam akire di towangoro yaromi kakom kakom moi kuwom suwainga inamba nenta fi ki sikenangua Yai Gumam bei niki de towame.
MAR 16:17 Ena yokamai na kanam fi ki si narowainga yokamai tai ta ta ori beire opom di erowaime. Tai ta ta ori epe benaime: Na kanam daire murom niki deinga yokamai ewi mena dowaime. Te ka kapo kapo duwaime.
MAR 16:18 Te yokamai onopa fuma ako moraimbo gene nurom nowainga yo moiro tai gaire goikenaime. Te yokamai ari nupi fainga yokamai okonomdi ganom akonainga si koi enaime,” Ari Wanopanom Yesu epe di mari de erongoro
MAR 16:19 ena Yai Gumam akire di tongoro kamundi moko furo Yai Gumam okom wom tei ame dere moime.
MAR 16:20 Ena iran Yesu gama yokamai fu man man muruwo fure gunom kam di mari deingoro Ari Wanopanom bei moiro gama yokamai akire di erongoro yokamai tai ta ta ori beingoro ari yokamai kanere “Yai Gumam gunom kam i kawom dume,” dime.
LUK 1:1 O, yai ori Tiofirasiyo, ne mora fingai no yokamai moipungi suna tawa tai ta ta u mari fungua ena ari tai kanere Yai Gumam kam mapunom di mari deinga yokamai ka nuwi si noreingamere epe ari munmane mapunom u mari fungua fire munom boime.
LUK 1:3 Ena iran nanan ama kam i boraiye. Ne “Ka i na nuwi si nareingai kawom dume,” di firanga ena na tai koma fuka dungua faingua mere ari kaningai mapunom mina wako fi erere mapunom towane towane boire mai nen moingi tei dowaiye.
LUK 1:5 Ena Eroti yaromi Yura ari kiapam bei erongua kakom fi mun ei teinga yai ta moime. Yaromi kam Sekaraia. Yaromi fi mun ei teinga yai Apiasa ariyom moingua ena ariyoma suwo tai Yai Gumam towaro beinga yaromi ama tome. Te yaromi efem biyai i Aron ariyom moime. Oparomi kam i Erisapeti.
LUK 1:6 Surai ka di guwo dungua te Ari Wanopanom kam gore dipika te tai ta ta niki dongua beikeipika ena Yai Gumam okom muromdi yo tere moipire.
LUK 1:7 Te oparomi douwom gawo daingua kemine tongua ena gan kui nekemie. Te surai mora dumanom eipire.
LUK 1:8 Ena kakom ta Sekaraia ariyoma fi mun ei teinga kokonan ingoro yaromi ama fure Yai Gumam okom muromdi kokonan bei tome.
LUK 1:9 Te kakom kakom ari fi mun ei teinga yokamai “Era kokonan tai ta ta benapune,” di fire munom ganom sire firainga mapunom beimie. Ena kakom i yokamai mapunom epe beire Sekaraia opom di teime. Yaromi Ari Wanopanom fi mun ei teinga ikom ikai tei fure “Tai garaika enuku kipom suwangua uname,” diro fungoro
LUK 1:10 te kakom tei ari yai opai munmane wom mena moire ka make ei moingoro
LUK 1:11 ena Sekaraia fi mun ei teinga ikom ikai tei moiro kanungua Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta u fi mun ei teinga iki ikai ure garainga enuku kipom sungua akaiyom okom womdi tei arire moingoro
LUK 1:12 kanero gam nouro diro kuri fingoro
LUK 1:13 te “Sekaraiayo, ne kuri fikeyo! Yai Gumam ne ka make enga fingoro ena ne efenum biyai Erisapeti wam kui erowangoro ganom i kam Yoane do!
LUK 1:14 Ena ne denum minum mun ori wom firanie. Te gan kui erowangua ari yai opai munmane ama mun firaimie.
LUK 1:15 Te gan erowai towangua kamundi Ari Wanopanom bei moiro ‘Ne yai ori ama moinie,’ di towame. Yaromi nuwi wain te gikenangua nuwiyom nekenamie. Te yaromi mam maramdi tei yo morangua kakom Murom Sumuna si di tere te morangua kakom kakom si di towamie.
LUK 1:16 Yaromi Yura ari yai opai munmane akire di erowangoro Ari Wanopanom Yai Gumanom moingui tei inako dero naime.
LUK 1:17 Te yaromi koma ure yai Iraiya yoporam boiro kokonan benguamere epe benangoro ena Yai Ori okome uname. Ne wanum ‘Ari yokamai denom minom kenom beiro Ari Wanopanom unnangua kiapam moraime,’ diro fu ari nenoma moingi tei furo akire di erowangoro ganoma mun fi erowaimie. Te yaromi fu ari ka si deinga yokamai moingi tei furo akire di erowangoro ena yokamai ari nomanenom nokapu duwangoro kam gore duwaime,” di tome.
LUK 1:18 Di tongoro ena Sekaraia “Na te efenam biyai no surai dumanom eiro moipuka ena tora mere beiro gan i fuka di narowangua na ‘Ka i kawom dume,’ di firaye?” nuwi kokonan gan di tongoro
LUK 1:19 ena “Na Geipereri. Na Yai Gumam gumamdi ariro moikoro yaromi ‘Ne furo ka nokapu ne di erowana fo!’ di narere nawi dongoro
LUK 1:20 ukoro ne na kanam fi kun daikenia kakom i kawom na kanam i mukom fanamie. Ena ne na kanam fi kun daikenga iran ne girawinum awa towangoro ka dikenanie. Moi nanga na kanam dika i muruwo fuka duwangua kakom i ne ka tokoi duwane,” di tome.
LUK 1:21 Ena ari yai opai fi mun ei teinga ikom mena tei moinga Sekaraia kiapam moinga “Tora bengoro Sekaraia fi mun ei teinga ikom ikai koi kakom gurom arari moime?” di fi moingoro
LUK 1:22 ena okome yaromi uro ka di erowaro bengua faikengoro ena iran yokamai “Yaromi fi mun ei teinga ikom ikai koi moiro kuwan kanume,” di fingoro te yaromi girawiyom awa tongoro ena okom towane koi koro koro dome.
LUK 1:23 Te okome fi mun ei teinga kokonanom mora goungoro ena yaromi dero ikomdi fume.
LUK 1:24 Ena okome yaromi efem biyai Erisapeti gere fairo moipika iran i gan maramdi tei moingoro oparomi kapa okonom koro muruwo ikomdi ikai tei yo moime.
LUK 1:25 Yo moiro “Ari Wanopanom na akire di narongoro ena gan kui nowaro benaika te komari na gan kui nekeika ari kaninga gai goipa epena Yai Gumam na gai goikanam i kore domie,” dume.
LUK 1:26 Ena kapa okonom koro muruwo koro towane fu dongoro Yai Gumam nuwi kokonan gan Geipereri awi Gariri ikinom akainom tei dongoro fu Nasareti iki birom ori fure
LUK 1:27 “Ama ta ka di towaye,” diro fume. Yai ta oparomi nou kei tome. Yaromi kam Yosefe te Dawiri ariyom moime. Te ama i kam Maria.
LUK 1:28 Ena gan fu ama i moingui tei fure “Mariao, ne moi dinio? Yai Gumam boware guwo di eromie. Te Ari Wanopanom ne gere ama moipire,” di tongoro
LUK 1:29 ka dungua i fingua nomanem ipun dongoro dem miriyomdi “Ka i tora ka dume?” epe di fime.
LUK 1:30 Ena nuwi kokonan gan “Mariao, Yai Gumam bei nokapu de erongua iran kuri fikeyo!
LUK 1:31 Ena firo! Ne maranumdi gan moiro wanum ta kui enanga ena ne gan i kam Yesu do!
LUK 1:32 Yaromi Yai Ori moramie. Te ari yai opai bei moiro ‘Yaromi Yai Gumam kamundi teme iwa moingua yaromi wam moimie,’ duwaime. Te Yai Gumam Ari Wanopanom ne wanum akire di towangoro yaromi awam Dawiri koma ari kiapanom bengua mere epe bename.
LUK 1:33 Ena yaromi Yakopo ariyoma kakom kakom kiapanom bei moramie. Te kawom yaromi kiapanom benangua goukenamie,” di tongoro
LUK 1:34 ena Maria “Na yai ta kau eikeye. Ena tai i tora mere beiro fuka di narowame?” epe di tongoro
LUK 1:35 ena nuwi kokonan gan “Ena Murom Sumuna nen moingi tei unangoro te kamundi iwa moingua yaromi yoporam boingua ne erowamie. Ena iran ari yokamai ‘Yaromi yo tongua yai moiro te Yai Gumam Wam moimie,’ duwaime.
LUK 1:36 Ena firo! Ne moinum Erisapeti opai dumanom emba oparomi gan ta maramdi tei moimie. Te koma ari ‘Oparomi douwom gawo daingua kemine tongua gan kui nekemie,’ dimba epena gan maramdi tei moimie. Moingoro ena kapa okonom koro muruwo koro towane fumie.
LUK 1:37 Kawom tai ta ta Yai Gumam beikenangua dikemie,” di tongoro
LUK 1:38 ena Maria “Firo! Na Ari Wanopanom nuwi kokonanom opai moiye. Ena ne ka dingamere epe fuka di narowamie,” di tongoro ena nuwi kokonan gan firo ma dere fume.
LUK 1:39 Ena Maria kene kene eire dere fure kopu tei mokore fu Yura ari ikinom birom ori ta fume.
LUK 1:40 Ena fu Sekaraia ikom ikai furo opai Erisapeti “Ne moi dinio?” di tongoro
LUK 1:41 Erisapeti ka di tongua firo ena gan maramdi koi moingua kausuwa dongoro Murom Sumuna oparomi si di tongoro
LUK 1:42 ena u ori wom boiro “Yai Gumam ne boware guwo di eronguamere epe opai yokamai suwo bei erekemiau. Te ne wanum kui nowaro benga ama bei nokapu de towame.
LUK 1:43 Ne na Ari Wanopanam mam na moiki tei unga i na kounom moikeiye.
LUK 1:44 Ne ka di narenga na firo ena wanam maranamdi moinguai mun firo kausuwa dongoro ena ‘Ne na Ari Wanopanam mam moine,’ di fiye.
LUK 1:45 Ena ne Yai Gumam ka di erongua fi kun dainga bei nokapu de erowame. Ena iran Ari Wanopanom ka di erongua kawom mukom faname,” epe di tongoro
LUK 1:46 ena Maria “Na kuianam i Ari Wanopanom kam akire diye.
LUK 1:47 Te Yai Gumam kanungua na nuwi kokonan opai moire di gan moika kanam firo akire di narongua ena na denam minam mun fi teye. Te firo! Yoporam boingua yaromi tai ta ta ori wom bei narongua ena iran epena te okome ama ari yai opai muruwo ‘Yai Gumam bei nokapu de eromie’ duwaime. Ena yaromi kam i yo tongua dumie.
LUK 1:50 Te no ari yai opai muruwo epena wan moipunga te ari yai opai okome wan morainga yarom kam akire duwapunga no yokamai kanom firame.
LUK 1:51 Te yaromi yoporam boingua yai moiro ena kokonan mapunom mapunom bename. Ena yaromi ari ‘No yai ori mokopunga moipunie,’ diro nomanenom koi di firo kou kou enainga yokamai ewi dowangoro unanan naimie.
LUK 1:52 Te yaromi fure ari kiapanom benainga yokamai bire erowamie. Te ari nenta kanom wankenangua yokamai akire di erowamie.
LUK 1:53 Te yaromi ari meran gorainga yokamai tai nokapu erowangoro nowaime. Te ari nenta tai munmane fai erowangua yokamai ewi dowangoro yo naimie.
LUK 1:54 Te yaromi komariki yai Aparam te nonon awanoma ‘Na ne te ne arinuma okome fuka duwainga kakom kakom kanom firaiye,’ di erongua ena epena no kanom fire no Yura ari Yai Gumam gama akire di norowamie,” Maria epe diro mora di mari dome.
LUK 1:56 Ena Maria Erisapeti gere ikomdi tei moi fipika kapa suraiye fungoro ena Maria dero ikomdi fume.
LUK 1:57 Ena Erisapeti gan kui nowangua kakom fungoro wam kui eme.
LUK 1:58 Wam kui engua ena mun ori wom fingoro te ariyoma yokoiyoma “Ari Wanopanom furo oparomi kam fi tomie,” dinga firo ama mun ori wom fi teime.
LUK 1:59 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro suraiye fungoro kakom tei nem mam gan akire “Ari yokamai ‘Yaromi Yura yai moime,’ di towaime,” diro “Gan gam guwo dowapune,” diro fi mun ei teinga ikom akire fipire. Ena yokamai kam Sekaraia auwom kam dunguamere epe enaimba
LUK 1:60 mam “Nemane!” diro “Nonon gan i kam ‘Yoane’ diro enapunie,” epe dungoro
LUK 1:61 te ari yokamai “Ne arinuma kanom ta epe dikemie,” di tere
LUK 1:62 ena nem okonom din boi koro koro dero mina wako tere “Ne wanum eramom kam enapune?” di teingoro
LUK 1:63 ena pepa arom inaro bengua okonom din boi koro koro dongoro pepa arom teingoro ena yaromi “Na wanam kam i Yoane,” dire boingoro ena ari yokamai inokore munmane eime.
LUK 1:64 Ena boromdi girawiyom ferako dero ka dire Yai Gumam kam akire dume.
LUK 1:65 Yaromi epena ka dungua ena ariyoma yokoiyoma kuri fime. Ena tai ta ta fuka dungua kam wayom Yura ikinom akainom kopu koro koro tei fungoro
LUK 1:66 ena ari ka i finga yokamai inokore munmane eire “Okome gan i tora mere morame?” di fire kaninga Ari Wanopanom yoporam boingua gere ama moipire.
LUK 1:67 Ena Murom Sumuna ure Yoane auwom Sekaraia moingui tei ure si di tongoro ena ka mapunom di mari dome.
LUK 1:68 “Nonon Yura ari Ari Wanopanom Yai Gumanom u no moipungi tei ure meina bai norongua i ena kam akire duwapune.
LUK 1:69 Yaromi yai ta awi no moipungi tei dowangoro yoporam boingua yai moiro ena akire di norowame. Yaromi Yai Gumam nuwi kokonan gan Dawiri ariyom ama moime.
LUK 1:70 Komari Yai Gumam ka mapunom ari yo tongua yokamai akire di erongoro ena yokamai ka di mari deingamere epe yaromi epena uname.
LUK 1:71 Yaromi ure no kianoma yokamai okonomdi te ari nomanenom niki oriwom de fi noreinga yokamai okonomdi akire di norowame.
LUK 1:72 Te Yai Gumam nonon awanoma ‘Na ne yokamai kanom firaiye,’ di erere te ‘Na kanam diro gowa si ei ereika fi moraiye,’ ama epe di erome.
LUK 1:73 Te komari yaromi no awanom Aparam okom koi dere ka kawom di tomie. Nonon ‘Kuri fikenapune,’ diro yaromi kokonanom bei towaro bepunga te kakom kakom yokori moipungi no tai nokapu yo tongua bepunga ari moraro bepunga ena yaromi ‘Akire di erowaikoro ne kianoma yokamai tongi naime,’ kawom di tero okom koi dome.
LUK 1:76 Ena iran ne, na wanam, ne firo! Yai Gumam kamundi teme iwa moingua ‘Ne na kanam mapunom yai moinie,’ di erowamie. Ne Ari Wanopanom konom kenom bei towaro benga ne koma nanie.
LUK 1:77 Ne furo yaromi ariyoma ‘Ne yokamai fiyo! Yai Gumam akire di erere bianom faingua kore de erowamie,’ di erowanie.
LUK 1:78 Te no Yai Gumanom no yokamai kanom nomanem fingua ena kamun takonguamere epe yaromi yai ta awi no moipungi tei dowangoro kamundi tei ma dere ako mangi uname.
LUK 1:79 Te kewa si boingua akaiyom bau boingoro yaromi epe ure ari si boingua akaiyom morainga te ari ‘No gorapune,’ dire kuri finga yokamai akire di erowamie. Te yaromi nonon nomanenom amine engua konom opom di norongoro wanapunie,” gan auwom epe di eromie.
LUK 1:80 Ena okome gan i erowai tere nomanem erowai tongoro ena fu ari moikeinga akaiyomdi tei fure moiro okome Yura ari okonom muromdi u mari unamie.
LUK 2:1 Ena Yoane kui engua kakom goungoro gan amika moingoro ari kiapanom bengua yai Sisa Akususi “Ari yai opai man man muruwo moinga yokamai kanom boraingoro kerowaime,” diro di guwo dume.
LUK 2:2 Kakom i komawom yokamai kanom boingoro kereime. Ena kakom i Sairini yaromi Siria ikinom akainom kiapanom moimie.
LUK 2:3 Ena iran ari yai opai muruwo “No kanom borapungoro kerowaime,” diro dero ikinom akainom koro koro fimie.
LUK 2:4 Ena Yosefe yaromi Dawiri ariyom moingua ikom Nasareti dere Gariri ikinom akainom dere fu Dawiri ikom Yuria ari ikinom akainom ikai tei dungua fume. Te yokamai Dawiri ikom kam Beterem dime.
LUK 2:5 Yaromi nou kei tongua oparomi gere “Nonon surai kanom boraime,” diro ma dere fipire. Oparomi Maria maramdi gan moimie.
LUK 2:6 Ena surai Beterem akai tei yo moingoro oparomi gan kui nowangua kakom fungoro
LUK 2:7 ena wam komawom kui eire gai gamdi yopui tere ena ari fainga iki mora muruwo si dungua surai kapu wi faingua akaiyom tei wi fai moipika oparomi gan ire non burumakau kopuna nongua boiyomdi tei ei tome.
LUK 2:8 Ena akai koro teina tei ari non sipsip kui neinga yokama mena moire nonom sipsip giruwangua kiapanom beiro moingero
LUK 2:9 ena kamundi Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta u yokamai moingi tei ungoro te Ari Wanopanom keranom bau boingua yokamai moingi tei de erongoro kuri ori wom fi moingoro
LUK 2:10 te nuwi kokonan gan ta uro “Ne yokamai kuri fikeiyo! Fiyo! Na ka nokapu ne yokama di erowaro wiye. Te na kanam i nenen arinoma yai opai muruwo firainga mun ori wom firaime.
LUK 2:11 Na kanam i epe: epena kakom Dawiri ikom birom ori tei opai ta gan kui emie. Yaromi ne yokamai akire di erowangoro kakom kakom moi kuwom suwainga inaime. Te Yai Gumam yaromi awi dowangoro akire di erowangua yai ori moimie.
LUK 2:12 Ena ne yokamai furo kanainga gan i gai yopui tere non kopuna nongua boiyomdi tei engoro faime. Ena mora kanainga ‘Na kanam i kawom dume,’ di firaime,” di erongoro
LUK 2:13 ena kene kene wom eire kamundi moinga yokamai munmane u nuwi kokonan gan moingui tei ure Yai Gumam kam akire diro
LUK 2:14 “Yai Gumam kamundi iwa moingua kam akire di teiyo! Te yaromi bei moiro mangi tawa ari yai opai mun fi erongua yokamai bei wira di erowamie,” di erome.
LUK 2:15 Ena nuwi kokonan gan yokamai ma dero kamundi fingoro non sipsip kiapanom ari “Ena no yokama fu Beterem tei furo tai fuka dungua epena Ari Wanopanom mora opom di norongua kanapunie,” di ipo ka dere
LUK 2:16 ena kene kene eire fure Maria te Yosefe surai moipiki tei fure gan i kapu kopuna nongua boiyomdi ikai tei wi faingoro kanime.
LUK 2:17 Ena yokamai mora kanere fu iki birom ori tei fure nuwi kokonan gan i kam di erongua di mari deingoro
LUK 2:18 ena ari muruwo ka i non sipsip kiapanom ari dinga firo inokore munmane eime.
LUK 2:19 Te Maria ka i muruwo nomaneyomdi eiro inokore ei moime.
LUK 2:20 Te non sipsip kuinga yokamai inako dero furo nuwi kokonan gan di eronguamere tai ta ta epe kaninga te ka epe finga ena Yai Gumam mun fi tere kam akire dime.
LUK 2:21 Ena okome aro kakom okonom koro muruwo koro suraiye fungoro yokamai gan gam guwo dime. Te koma gan i mam maramdi ama fuka dikengua yo moingoro nuwi kokonan gan ta uro kam Yesu enguamere ena epena nem mam gan kam “Yesuye” epe diro eipire.
LUK 2:22 Ena yai Mose koma ka di guwo dunguamere epe Yesu nem mam fure ganom biyom sire nokapu moipire. Te Yai Gumam ka di guwo ari di erere “Yai gan towane towane koma manom kui enangua na Yai Ori narowaimie,” di eronguamere epe beiro nem mam wanom akiro “Ari Wanopanom towapuiye,” diro fu Yerusarem tei fipire.
LUK 2:24 Te koma Ari Wanopanom “Ne gan mora kui enga ena kapu towan surai bo kapu kunuma gam surai fi mun ei narowanie,” ama di guwo dunguamere ena epena nem mam “Tai fi mun ei towapuiye,” diro ama Yerusarem tei fipire.
LUK 2:25 Ena yai ta Yerusarem tei moimie. Yaromi kam Simiyon. Yaromi yai yo tere moiro te Yai Gumam ka dungua gore dume. Te yaromi yai ta unangua Yura ari akire di erowangua ama kiapam bei moime. Te Yai Gumam Murom Sumuna Simiyon moingui tei ama moiro
LUK 2:26 “Ne Ari Wanopanom awi dowangoro akire di erowangua yaromi Kirisito koma kanere okome goranie,” epe di mari de tomie.
LUK 2:27 Ena Murom Sumuna awi dongoro yaromi arero fi mun ei teinga iki ikai fungoro ena nem mam gan Yesu akiro “Ka di guwo dunguamere epe benapuiye,” diro ikai tei upikoro
LUK 2:28 ena Simiyon okomdi gan i kukurere Yai Gumam kam bawom diro epe dume:
LUK 2:29 “O, Yai Ori, epena na okonam muromdi kanika i ne awi denga akire di norowangua yaromi umie. Yaromi ungoro ari yai opai muruwo ama ikanaimie. Te kewa donguamere no kon kanupungamere epe ena yaromi ungua ari Yura ari moikeinga yokamai ne konum i kanaimie. Te ari yokamai ne arinuma Yura ari kanom akire duwaime. Ena na ne nuwi kokonan gan moika gan i mora i kanikai ne koma ka dingamere na epe amine eiro goraikai fanamie,” epe di mari dongoro
LUK 2:33 ena Yesu nem mam yaromi gan kam dingamere firo inokore munmane eipire.
LUK 2:34 Ena Simiyon “Yai Gumam ne surai boware guwo di erero bei nokapu de erowamie,” di erere te awa tere mam Maria ka ta di tome. “Ne firo! Yai Gumam gan i awi dongoro Yura ari munmane bei niki de erowangoro ako fanaimie. Te yaromi ari munmane ama bei nokapu de erowangoro ari mokonaimie. Te gan i ungua ari firainga yaromi ari nomanenom inokore einga i mari duwamba ari munmane gan i kam ka suwaingoro ena ari ganom sanupui singamere epe kam ka suwainga ne kuianum ipun dowame,” di tome.
LUK 2:36 Ena ka mapunom opai ta moime. Oparomi kam Ana. Te nem kam i Panueri. Oparomi Asu ariyom moime. Epena oparomi dumanom emba koma yai kau eiro non iki okonom koro muruwo te koro suwo wiyom biyai gere moipire.
LUK 2:37 Ena okome wiyom biyai goingoro oparomi werai moingoro ena epena noniki 84 fumie. Oparomi kakom kakom fi mun ei teinga iki ikai tei ma dekeme. Oparomi “Yai Gumam kam akire duwaiye,” diro kua kopuna moi tero ena giruwangua boromdi te aro boromdi ka make towane ama ei moimie.
LUK 2:38 Ena kakom tei oparomi u nem mam gan moingi teina tei ure Yai Gumam mun fi tome. Ena oparomi furo ari muruwo Yai Gumam Yerusarem meina bai erowangua kakom kiapam moinga yokamai gan i mapunomom di erome.
LUK 2:39 Ena Yesu nem mam Ari Wanopanom ka di guwo dunguamere epe beipika ena dero inako dero Gariri ikinom akainom furo te Nasareti iki birom ori tei fipikoro
LUK 2:40 ena gan i erowai tero yoporam boiro inokore nokapu ei fingoro ena Yai Gumam bei nokapu de tomie.
LUK 2:41 Ena noniki kakom kakom Yura ari yokamai “Komari Yai Gumam no Yura ari awanoma yokamai ei goikengua ena mapunomom faingua i fire kopuna ori kei nowapune,” diro Yerusarem tei fime. Te Yesu nem mam “Mapunomom faingua i fire kopuna ori kei nowapune,” diro Yerusarem tei ama fipire.
LUK 2:42 Te okome Yesu noniki okonom koro koro muruwo te kaunom suwo i dongoro ena nem mam koma Yerusarem tei fipika mapunom tokoi “Naro bepuiye,” diro Yesu akire fipire.
LUK 2:43 Okome kopuna mapunom finga neinga goungoro nem mam dere fipipa gan Yerusarem tei yo moime. Te nem mam “Yaromi yo moime,” di fikeipipa
LUK 2:44 “Yaromi ari ama fupunga yokamai wanumie,” epe di fipire. Ena surai aro ta kakom wan ma dero ena arinoma te yokoinoma wanom wandou fure
LUK 2:45 kankeipire. Kankepika tokoi Yerusarem wandou naro fipire.
LUK 2:46 Ena surai wandou moipika aro kakom suraiye i dere ena okome surai kanipika yaromi Yura ari fi mun ei teinga iki ikai tei moime. Yaromi nuwi si ereinga ari moingi suna tei moiro ka dinga firo te ama mina wakoro di ipo ka de erongoro
LUK 2:47 ari yokamai muruwo yaromi kam kene kene eire fingua te ka nokapu mokom bai erongua fire ganom nouro dime.
LUK 2:48 Te nem man surai kanere ama ganom nouro dire ena mam furo “Wanamyo, tora bengoro ne no surai bei norene? Na ne aunum gere nomanenom ipun dongoro ne wandoupuiye,” di tongoro
LUK 2:49 ena “Ta bengoro ne surai akai koro koro i naran wandoupire? Ne surai ‘Na aunam ikomdi moime,’ di fikeipika i faikeme,” di eromba
LUK 2:50 surai yaromi ka di erongua mapunom i fikeipire.
LUK 2:51 Ena gan Yesu nem mam surai fipika ama furo ena Nasareti iki birom ori tei fuka dime. Ena kakom yaromi nem mam giranomdi gore dume. Te mam tai kan muruwo fuka dungua nomanemdi eiro fi moime.
LUK 2:52 Ena Yesu erowai tongoro te nomanem nokapu fingoro ena Yai Gumam te ari ama mun fi teime.
LUK 3:1 Ena yai ori Taipiria Sisa ari yai opai koro koro tei moinga i muruwo kiapanom bengoro noniki kakom okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo fungoro te kakom i yai ta Pondiasi Pairoti Yuria ari ikinom akainom kiapanom bei erongoro te yai ta Eroti yaromi Gariri ari ikinom akainom kiapanom bei erongoro te Eroti emerom Firipi yaromi Ituria ari ikinom akainom te Tekonaiti ari ikinom akainom kiapanom bei erongoro te yai ta Lisania yaromi Apirene ari ikinom akainom kiapanom bei erome.
LUK 3:2 Te kakom i Anasi te Kaiyafasi surai fi mun ei teinga yai ori moipire. Ena kakom tei Sekaraia wam Yoane man ta ari moikeingi tei moingoro Yai Gumam kam mapunom di tongoro
LUK 3:3 ena iran yaromi furo Yoran nuwi bunamdi koro koro i wan furo ka ari di mari de erero “Ne yokamai ‘Yai Gumam no bianom bepunga kore de norowame,’ dire nomanenom si awa towaingere ena na nuwi bui erowaiye,” epe di eromie.
LUK 3:4 Te yaromi di mari donguamere epe ka mapunom yai Aisaiya komariki ka epe munom boime: Yai ta uro mansinom ari moikeingi tei ure ka ori ari yokamai epe di mari de erome, “Ari Wanopanom konom kenom beiyo! Yaromi konom yo tongua beiyo!
LUK 3:5 Ne yokamai nuwi komo muruwo si fere duwaime. Te kopu ori gawo muruwo si dou duwaime. Te kon gerai dongua muruwo yo towaime. Te kon kongo tei dungua muruwo bei dowaingoro kon kounom kounom duwame.
LUK 3:6 Epe beinga ena ari muruwo kanainga Yai Gumam ari akire di erowangoro nokapu moraime,” epe di mari dome. Aisaiya yaromi ka epe boime.
LUK 3:7 Ena iran ari yai opai munmane “Nuwi buraro napune,” diro fu Yoane moingui tei wingoro ena yaromi “Onopa niki dongua gama yokamai moingamere epe ne yokamai moinga iran tora bengoro ne yokamai ‘No yokamai nuwi buinga towane inapunga ena Yai Gumam ari bei niki de erowangua ikenapune,’ diro u na moiki tei wime? Na ne yokamai epe di erekeiye. Ma deiyo!
LUK 3:8 Ne yokamai nomanenom si awa teiyo! Ena nomanenom si awa teinga mapunom nokapu epe beiyo! Te ne yokama ‘No yokamai Aparam gama moipunga ena Yai Gumam bei niki de norekename,’ epe di fikeiyo! ‘Yai Gumam kongo dungua i iro Aparam gama bei erowamie,’ kawom di ereiye.
LUK 3:9 Te ne yokamai eri mokonguamere epe moime. Ena epenai yaromi eri woinaro bemie. Eri suwo koropane mukom nokapu koikenangua woire fiasi e donguari dowaro bemie,” di erongoro
LUK 3:10 ena arirai “No yokamai toramere benapune,” diro mina wako teingoro
LUK 3:11 ena yaromi ka mokom baire “Yai ta gai suna surai ako nowangua yai ta gai suna dikenangua to! Te yai ta kua kopuna duwangua ama epe beyo!” epe di erome.
LUK 3:12 Di erongoro ena ari kongo takis inga yokamai ama nuwi buraro winga “Ka nuwi si norenga yaiyo, no yokamai toramere benapune?” epe di teingoro
LUK 3:13 ena yaromi “Ne yokamai gaman di eronguamere epe kongo takis iyo! Suwo yo ikeiyo!” di erome.
LUK 3:14 Te ami kiminem ari suwo ama ure “Te no yokamai toramere benapune?” epe di teingoro “Ne yokamai ari kura boi ereinga bo te kasu dinga kongonom gure ire beikeiyo! Te ne yokamai kokonan kongonom ereingarai towane wom ako neiyo!” epe di erome.
LUK 3:15 Di erongoro ena ari yai opai muruwo “Yai Gumam kene kene eire yai Mesia awi dowangoro uro akire di norowame,” di fi moimba ena nomanenomdi “Yoane yaromi Mesia moimbore,” di fingoro
LUK 3:16 ena Yoane ka mokom bairo “Na ne yokamai nuwi wom bui ereye. Te okome yai ta uro yoporam boi moiro na yoporanam boikai iwe de towame. Na yai nokapu moikeipa yarom kauwom tou kanom forau si dowaika faikeme. Te yaromi Murom Sumuna ne yokamai suwo koropane erere te e dongua ne yokamai suwo koropane ama erowame.
LUK 3:17 Yaromi di kendi okomdi akoro towi waunaro bemie. Te towi wauro kopuna mukom iro ikomdi enaro bemba tai moro fiasi e donguari dowangoro si gounainga faikename,” epe di erome.
LUK 3:18 Te Yoane yaromi Yai Gumam gunom kam munmane ama di mari dero ari yokamai nomanenom akire di eromba
LUK 3:19 yaromi yai ori Eroti kura kam di tomie. Yai ori Eroti emerom efem biyai Erotiasi koma kunei nere te tai ta ta niki dongua mapunom ama bengua ena Yoane kura kam di tomie.
LUK 3:20 Di tongoro ena Eroti Yoane iro furo kan si tome. Epe bengoro ena tai niki dongua mapunom koma bengua bire tomie.
LUK 3:21 Ena koma wom Yoane kan si tekengua kakom i ari yai opai muruwo nuwi bui erere moingoro te Yesu yaromi ama nuwi bui tome. Ena nuwi bui dero ka make ei moingoro ena kamun kori giram koingoro
LUK 3:22 ena Murom Sumuna kapu kunuma unguamere epe Murom Sumuna uro ako Yesu moingui tei ungoro ena kamundi ka ta epe ume: “Ne na wanam. Na denam minam ne mun fi ereiye,” epe di tome.
LUK 3:23 Ena Yesu kokonanom mapunom boingua kakom yaromi noniki 30 epe fungoro te ari yokamai “Yaromi Yosefe wam moimie,” epe di fime. Te Yosefe yaromi Irai wam.
LUK 3:24 Te Irai yaromi Matati wam. Te Matati yaromi Liwai wam. Te Liwai yaromi Meki wam. Te Meki yaromi Yanai wam. Te Yanai yaromi Yosefe dom wam.
LUK 3:25 Te Yosefe dom yaromi Matatiasi wam. Te Matatiasi yaromi Emosi wam. Te Emosi yaromi Nakum wam. Te Nakum yaromi Esarai wam. Te Esarai yaromi Nakai wam.
LUK 3:26 Te Nakai yaromi Mati wam. Te Mati yaromi Matatiasi dom wam. Te Matatiasi dom yaromi Semein wam. Te Semein yaromi Yoseka wam. Te Yoseka yaromi Yora wam.
LUK 3:27 Te Yora yaromi Yoanan wam. Te Yoanan yaromi Resa wam. Te Resa yaromi Serapape wam. Te Serapape yaromi Saratie wam. Te Saratie yaromi Neri wam.
LUK 3:28 Te Neri yaromi Meki wam. Te Meki yaromi Ariri wam. Te Ariri yaromi Kosam wam. Te Kosam yaromi Emaram wam. Te Emaram yaromi Ero wam.
LUK 3:29 Te Ero yaromi Yasuwa wam. Te Yasuwa yaromi Erisa wam. Te Erisa yaromi Yorim wam. Te Yorim yaromi Matati dom wam. Te Matati dom yaromi Liwai dom wam.
LUK 3:30 Te Liwai dom yaromi Simiyon wam. Te Simiyon yaromi Yura wam. Te Yura yaromi Yosefe dom ta wam. Te Yosefe dom ta yaromi Yonam wam. Te Yonam yaromi Eraiakim wam.
LUK 3:31 Te Eraiakim yaromi Meria wam. Te Meria yaromi Mena wam. Te Mena yaromi Matata wam. Te Matata yaromi Neitan wam. Te Neitan yaromi Dawiri wam.
LUK 3:32 Te Dawiri yaromi Yesi wam. Te Yesi yaromi Opeti wam. Te Opeti yaromi Boasi wam. Te Boasi yaromi Saramon wam. Te Saramon yaromi Nason wam.
LUK 3:33 Te Nason yaromi Aminara wam. Te Aminara yaromi Uram wam. Te Uram yaromi Arini wam. Te Arini yaromi Esaron wam. Te Esaron yaromi Peresi wam. Te Peresi yaromi Yura dom wam.
LUK 3:34 Te Yura dom yaromi Yakopo wam. Te Yakopo yaromi Aisaki wam. Te Aisaki yaromi Aparam wam. Te Aparam yaromi Tera wam. Te Tera yaromi Neiko wam.
LUK 3:35 Te Neiko yaromi Seruku wam. Te Seruku yaromi Aru wam. Te Aru yaromi Pereku wam. Te Pereku yaromi Ipa wam. Te Ipa yaromi Sera wam.
LUK 3:36 Te Sera yaromi Keinan wam. Te Keinan yaromi Afasati wam. Te Afasati yaromi Sem wam. Te Sem yaromi Noa wam. Te Noa yaromi Aremeki wam.
LUK 3:37 Te Aremeki yaromi Metusera wam. Te Metusera yaromi Inoki wam. Te Inoki yaromi Yarati wam. Te Yarati yaromi Makarari wam. Te Makarari yaromi Keinan dom wam.
LUK 3:38 Te Keinan dom yaromi Inosi wam. Te Inosi yaromi Seti wam. Te Seti yaromi Adam wam. Te Adam yaromi Yai Gumam wam. Mora.
LUK 4:1 Ena Yoane Yesu nuwi mora bui tongoro Yai Gumam Muromom fure Yesu si di tongoro ena Yoran nuwi ma dere fungoro ena Murom Sumuna kon opom di tongoro ari moikeinga akaiyom tei furo
LUK 4:2 ena yo tei moingoro Satan yaromi ka kea ei te moingoro ena aro kakom 40 fume. Te kakom tei Yesu kua kopuna ta nekere ena okome kakom i mora goungoro Yesu meran goingoro
LUK 4:3 ena Satan yaromi “Ne Yai Gumam wam moranga kongo dunguai ne di erengere kopuna epemere darame,” epe di tongoro
LUK 4:4 ena Yesu ka mokom bairo Satan epe di tome: “Epe benaika faikeme. Ka mapunom epe dume: ‘Ari yokamai kua towane nowainga faikeme,’ dume,” di tome.
LUK 4:5 Di tongoro ena Satan yaromi Yesu akiro fu iwa furo ena kene kene wom eiro mangi ikom akaiyom muruwo opom di tero
LUK 4:6 “Na mangi ikinam akainam i muruwo nan kiapam yai moiye. Ena iran kiapam beikai yai ta ‘Towaiye,’ diro towaiye. Ena kiapam beikai te akainam tai ta ta dunguai muruwo erowaye.
LUK 4:7 Koma ne na kanam akire dowanga ena tai i muruwo ne tainum duwame,” di tongoro
LUK 4:8 ena Yesu ka mokom bairo Satan epe di tome: “Yai Gumam kam mapunom ama epe dume: ‘Ne Ari Wanopanum Yai Gumanum kam towane akire duwanie. Te ne yokamai yaromi towane kokonanom inanie.’ epe dungua iran i na ne nenen kanum akire di erekenaiye,” epe di tome.
LUK 4:9 Di tongoro ena Satan Yesu akiro Yerusarem tei furo Yura ari fi mun ei teinga iki ori biromdi kopu iwa de tero ena “Ka mapunom epe dume: ‘Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ewi dowangoro ure ne kiapanum moraimie,’ epe dume. Te ka mapunom ama epe dume: ‘Yokamai okonomdi akore akire di erowaingoro ena kongo ta ne kaunum boikenanie,’ dungoro ne Yai Gumam wam moranga ena ne tawa arere moire ure sire ako mangi fo! Ne bei niki de erekenamie,” epe di tongoro
LUK 4:12 ena Yesu ka mokom bairo “Nemane. Kam mapunom ama epe dume: ‘Ne Ari Wanopanum Yai Gumanum ka kea ei tekeyo!’ dume,” epe di tongoro
LUK 4:13 ena Satan ka kea ei tongua mapunom i muruwo mora goungoro ma dero “Okome na uro Yesu tokoi ka kea ei towaiye,” di firo fume.
LUK 4:14 Fungoro ena Murom Sumuna yoporam boingua Yesu tongoro inako dero Gariri man tei ikom akaiyomdi fungoro ena yaromi kam wayom Gariri man man tei muruwo fume.
LUK 4:15 Ena yaromi fu Yura ari yokamai ka nuwi si ereinga ikinom ikai fure ka nuwi si ere moingoro ena ari yai opai muruwo yaromi kam akire dime.
LUK 4:16 Ena Yesu kon koro koro furo okome fu iki birom ori Nasareti ume. Te koma yaromi gan gawo moingua Nasareti tei moi furo erowai tome. Ena yaromi iron kakom kakom ari ka nuwi si ereinga iki ikai funguamere ena epena ama epe furo arero “Yai Gumam kam mapunom kerowaiye,” di moingoro
LUK 4:17 ena yokamai ka mapunom yai Aisaiya boingua kam i di teingoro a fura dero epe boingua kanume:
LUK 4:18 Ari Wanopanom Murom Sumuna na moiki tei umie. Yaromi na gunom boi narongoro na fu ari guwai gai ako nekenainga kuwanom yokamai moraingi tei furo gunom kam di mari de erowaiye. Ena na fure ‘Kan iki fainga ari ne yokama kan iki fainga i ma dere mena fiyo! Te ari okonom murom gi dinga ne yokama tokoi kon kaniyo! Te ne yokamai kianom ari bei niki de ereinga akire di erowaika bire de erowaime. Te Ari Wanopanom ari akire di erowangua kakom umie,’ duwaro beika yaromi na nawi dome. epe kanere kerere
LUK 4:20 ena a kumo siro tokoi pepa kiapam yai tero ame dongoro te ari yai opai ka nuwi si ereinga iki ikai tei moinga toren ikaneingoro
LUK 4:21 ena yaromi mapunom boiro “Epena na Yai Gumam kam i kereika ne yokamai fingai i mukom faimie,” di erongoro
LUK 4:22 ena yokamai muruwo “Yaromi kawom dumie,” diro te ka nokapu dungua inokore munmane eire “Aiya! Yaromi Yosefe wam moimba ka nokapu dumie,” epe dime.
LUK 4:23 Ena Yesu “Na mora fikai ne yokamai ka epe di narowaimie: ‘Nupi kiapam yaiyo, ne ganum nenen bei nokapu do! Te ne Kapanem tei ari bei erengamere epe ne nenen akainumdi tawa ama epe beyo! Ne benanga i no yokamai mora firapunie,’ epe di narowaimba
LUK 4:24 na kawom epe di ereiye: ‘Ka mapunom yai u ikomdi ure ka dungua ariyoma fi kun dai tekeimie,’ epe di ereiye.
LUK 4:25 Te na ka ta kawom epe di erowaiye: ‘Komariki yai Iraiya moingua kakom tei kamun kuwokawo fere dero nimi sikengua ena noniki suraiye furo te kapa okonom koro muruwo te okonom koro gam towane fungoro ena meran ori wom fuka diro man man fume. Te kakom i opai werai munmane Yuria ikinom akainom tei moimba Yai Gumam Iraiya yaromi awi dongoro fu Yura opai werai yokamai moingi tei kime. Ma deiyo! Yaromi awi dongoro fu opai werai ta moingui tei fume. Oparomi Yura opai moikemba Sairon ikinom akainom tei moiro te iki birom ori Sarefa tei kei faime.
LUK 4:27 Te okome ka mapunom yai Eraisa moingua kakom Yura ari mantai gainga yokamai munmane moimba Yai Gumam yokamai nenta bei nokapu de erekengoro nokapu moikeime. Ma deiyo! Yai Gumam Siria yai Neiman towane bei nokapu de tome,’ na epe di ereiye,” di erongoro
LUK 4:28 ena ari muruwo ka nuwi si ereingai ikom ikai tei moinga ka i firo nomanenom niki ori wom de fire
LUK 4:29 ena arere “No yokamai yaromi fiasi guwom dowaro bepunie,” diro Yesu akire gure mena dere akire fu kopu iki birom ori ta dungui tei fimba
LUK 4:30 Yesu yokamai moingi suna tei furo mora fu dome.
LUK 4:31 Ena Yesu dere fu iki birom ori Kapanem tei fume. Kapaniyam ikinom i Gariri ikinom akainom suna tei dumie. Ena Yura ari iron kakom tei yaromi furo ari ka nuwi si erongoro
LUK 4:32 ena yaromi ka wau fike diro nuwi si erongua iran ari yokamai kam i fire ganom nouro dime.
LUK 4:33 Te yai ta Yura ari ka nuwi si ereinga ikinom ikai tei moime. Yaromi dem miriyom ikai koi Satan muromom niki dongua moi tongoro ena u ori wom boiro
LUK 4:34 “Aiya! Nasareti yai Yesuyo, ne no yokama tora bei norowaro une? Ne ure no yokama bei niki de norowanga i faikeme. Na ne moinga mapunom ekaniye. Ne Yai Gumam yo tongua yai moinie,” epe dungoro
LUK 4:35 te Yesu kura kam di tero “Ne ka dikeyo! Ne yaromi dem miriyomdi ma dero u mena fo!” di tongoro ena Satan murom bei moiro yaromi fiasi ari moingi suna tei de tomba bei niki de tekero u mena ume.
LUK 4:36 Ungoro ari muruwo ganom nouro dire nenen ka di ipo ka dero “Aiya! Yaromi ka yoporam boire te kiapam bengua kam diro murom niki deinga yokamai ka di erongoro u mena wime. Ena yaromi tora beire ka epe dume?” epe dime.
LUK 4:37 Ena iran Yesu kam wayom fu akai koro koro fume.
LUK 4:38 Ena Yesu ka nuwi si ereinga ikom tei ma dero fu Saimon ikom ikai fume. Ena Saimon imam biyai nowai ori gai iro gam murom sungoro yokamai Yesu “Oparomi akire di towane,” diro yana di teingoro
LUK 4:39 ena Yesu fu opai moingui teina tei furo arero moiro “Ne ganum murom sungua i mora gounamie,” epe di tongoro murom sungua mora goume. Ena kene kene wom eire oparomi arere kua kopuna kenom beire ari erome.
LUK 4:40 Ena okome aro u oropo taro naro bengoro ari bei moiro arinoma nupi mapunom mapunom fainga yokamai endire Yesu moingui tei wingoro yaromi okom ari yai opai moingi towane towane eiro tokoi bei nokapu de erome.
LUK 4:41 Te Satan murom niki deinga yokamai furo ari yai opai munmane denom minom ikai koi moinga ena dere u mena furo ka ori diro “Ne Yai Gumam wam moinie,” dingoro yaromi kura kam di erome. Yokamai mora fingai yaromi Yai Gumam “Ari akire di erowame,” diro awi dongua yaromi moingua iran Yesu bei moiro “Ka dikeiyo!” di erome.
LUK 4:42 Ena koimoi kamun takongoro Yesu akai tei ma dero akai ta ari moikeinga akaiyom tei fungoro ena ari yai opai yaromi wandou fure kanere moingui tei fure “Yaromi ema dero kiname,” diro “Tawa yo moro!” di teimba yaromi bei moiro
LUK 4:43 “E e, na furo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua gunom kam ari koro koro muruwo moingi tei ama di mari de erowaiye. Yai Gumam na nawi dongua ka i di erowaro wiye,” dume.
LUK 4:44 Ena iran yaromi furo Yura ari man man muruwo moingi tei wan furo fu ka nuwi si ereinga iki iki ikai koi fure gunom kam di mari de erome.
LUK 5:1 Kakom ta ari yai opai munmane “Yai Gumam kam mapunom firapune,” diro u Yesu moingui tei uro bei si di tere moingoro ena yaromi nuwi dian Genesareti dingai bunamdi tei moiro
LUK 5:2 kanungua nuwi kopare surai nuwi bunamdi tei dungoro te ari nuwi kapu singa yokamai nuwi kopare ma dere nuwi kapu singa gaiyom biyom si moingoro
LUK 5:3 ena Yesu ure nuwi kopare ta mokonguai nuwi kopare irai Saimon tarom dume. Ena yaromi bei moiro Saimon “No surai nuwi kopare iro fure nuwi boromdi fure man bunamdi teina tei morapuiye,” di tongoro ena fungoro yaromi ame dere moiro kam mapunom ari yai opai nuwi si erome.
LUK 5:4 Ena Yesu ka di gouro awa tere Saimon ka di tome: “Yae, nuwi kopare gure ire nuwi suna fure nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwiri do! Dere ne nuwi kapu suwanie,” di tongoro
LUK 5:5 te Saimon bei moiro “Yae, epena giruwangua kakom no yokama kokonan yoporam boiro ipunba nuwi kapu ta sikepunie. Sikepunba te ne dinga iran no yokama nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwiri dowapune,” dungoro
LUK 5:6 ena yokamai epe beire nuwi kapu munmane singoro te nuwi kapu singa gaiyom go duwaro bemie.
LUK 5:7 Ena iran yokamai arinoma suwo nuwi kopare ta boromdi moinga unom boiro “Ure akire di norowaime,” dingoro ena arinoma yokamai ure nuwi kapu i ire nuwi kopare surai si di eingoro ena nuwi kopare surai nuwi arome naro beipire.
LUK 5:8 Ena Saimon Pita yaromi te ari ama moinga yokamai nuwi kapu munmane singa kanero ganom nouro dingoro te Saimon ariyoma surai Sepeti wam surai Yemesi te Yoane surai kanere ama ganom nouro dipikoro ena Saimon uro Yesu kauwomdi tei gome dero “Ari Wanopanomyo, na bianam faingua yai moika ena ne na moiki tei ma dere fo!” di tongoro te Yesu “Ne kuri fikeyo! Koma ne nuwi kapu singamere epe okome ne ari yai opai endinanie,” di tongoro
LUK 5:11 ena yokamai nuwi kopare iro furo nuwi bunamdi eire tai kan muruwo ma dere Yesu mouwomdi fime.
LUK 5:12 Ena okome Yesu fu iki birom ori ta tei furo moingoro te yai ta moime. Yaromi mantai gaingua moingoro gam muruwo niki dome. Ena yaromi Yesu kanero furo Yesu mapomdi gome dero yana diro “Ari Wanopanomyo, ne nomane na mun fi narowanga ne na bei nokapu de narowanie,” di tongoro
LUK 5:13 ena Yesu okom sino tere yaromi gamdi akoro “Na bei erowaikoro ne nokapu nanie,” di tongoro ena epena wom mantai gaingua mora goungoro
LUK 5:14 ena Yesu mantai gaingua yaromi ka yoporam boiro epe di tome: “Ne na tai bei ereikai yai ta di tekeyo! Ma do! Ne fu fi mun ei teinga yai ta moingui tei fure ne ganum opom di to! Te ne ganum nokapu fungua iran Mose ka di guwo dunguamere epe ne fi mun ei towanga tarom Yai Gumam to! Ena iran ari yokamai ‘Ne mantai gainga mora goumie,’ di firaimie,” di tomba
LUK 5:15 Yesu tai kan benguai kam man man muruwo fungoro ena iran ari munmane “No furo yaromi ka dungua firaro napune. Te yaromi no nupinom faipunga bei de norowamia napune,” diro Yesu moingui tei wime.
LUK 5:16 Wimba yaromi dere fu ari moikeinga akaiyom man ta tei furo ka make eme.
LUK 5:17 Ena aro kakom ta Yesu ari yai opai ka nuwi si ere moingoro te Feresi ari te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama suwo koropane ame de moime. Yokamai Gariri te Yuria ikinom akainom muruwo te Yerusarem tei ma dere wime. Te Ari Wanopanom “Ari nupi fanainga ne bei nokapu de erowanie,” diro yoporam boingua Yesu tome.
LUK 5:18 Ena ari suwo koropane bei moiro yai ta yoporam goingua boi boromdi faingua yaromi iro “No iki ikai furo Yesu moingui teina tei dowapune,” diro wimba
LUK 5:19 ari yai opai munmane moinga akai si dungoro kon dikeme. Ena iran yokamai yoporam goingua yaromi ire iki birom kopu tei fure eran towi dere ena yaromirai boi dunguamere ari yai opai moinga suna dere Yesu gumamdi tei deingoro
LUK 5:20 ena Yesu yokamai fi kun dai teinga mapunom kanero awa tere yoporam goingua yaromi “Yae, na ne bianum faingua kore de ereiye,” epe di tome.
LUK 5:21 Ena Mose ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi ari yokamai ka munmane di ipo ka dero mina wakore “Yai eramom moiro Yai Gumam kam ka sume? Yai ta no ari bianom faingua kore dowangua faikeme. Yai Gumam towane bianom kore dowame,” epe dingoro
LUK 5:22 ena Yesu yokamai nomanenomdi mina wako deinga kanero ka mokom bairo “Ne yokamai nomanenomdi mina wako deimba i faikemie.
LUK 5:23 Ena na okom kauwom yoporam goingua yai ‘Ne bianum kore deiye,’ epe di towaika te ne yokamai kanainga ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Bore na yaromi ‘Ne ariyo! Ne kuki ire mangi fo!’ epe di towaika te yaromi arekanangua ne yokamai kanaingai ena ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Tora ka bei gai goi narowame?
LUK 5:24 Ena ne yokamai ‘Na ari gaunom wam moika ari mangi tawa bianom faingua kore dowame’ di firainga na yoporam boingua yaromi bei nokapu de erowaiye,” di erere ena awa tere “‘Ne arere boinum ire ikinumdi tei fo!’ epe di ereiye,” epe di tongoro
LUK 5:25 ena epena wom arere ari yai opai okonom muromdi moire ena faingua boiyom iro furo Yai Gumam kam akire di tero ikomdi fume.
LUK 5:26 Ena ari muruwo kaningai ganom nouro dingoro ena Yai Gumam kam akire diro te kuri ori wom firo “Epena aro kakom no yokamai tai mapunom ta kanupunie,” epe dime.
LUK 5:27 Ena okome Yesu dere mena wan furo kanungua yai ta takis ingua yaromi takis inga ikomdi tei ame de moime. Yaromi kam Liwai. Ena Yesu “Ne na mounamdi uwo,” epe di tongoro
LUK 5:28 ena yaromi arero tai kan muruwo ma dero Yesu mouwomdi fume.
LUK 5:29 Ena okome Liwai yaromi kopuna ori wom ikomdi tei Yesu kei tongoro te ari takis inga yokamai munmane moiro te ari suwo munmane ama moiro yokamai yai surai kopuna neipika i ama neingoro
LUK 5:30 te Feresi ari te Mose ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai ama moiro Yesu gama yokamai kura kam di erere “Tora bengoro ne yokamai ari kongo takis inga yokamai te ari bianom faingua mapunom beinga yokamai i gere kopuna te nuwi ama neime? Mapunom i faikeme,” di erongoro
LUK 5:31 ena Yesu ka mokom bairo “Ari nupi faikeinga yokamai giyai bengua yaromi moingui tei kimie. Ma deiyo! Ari nupi fainga yokamai towane giyai bengua yaromi moingui tei fimie.
LUK 5:32 Ena epemere na ari bianom faikeinga yokamai ‘Ne nomanenom si awa tere nokapu moraimie,’ di firo kuiye. Ma deiyo! Na ari bianom faingua yokamai di gure erero ‘Ne nomanenom si awa tere nokapu moraime,’ diro wiye,” epe di erome.
LUK 5:33 Ena yokamai “Kakom kakom Yoane gama yokamai ‘No ka make ei towapune,’ diro kopuna moi teingoro te no Feresi ari gama yokamai ama epe bepunba ne ganuma yokamai kua nere te nuwi nere beimie,” di teingoro
LUK 5:34 ena Yesu “Ne yokama torae di fime? Yai ta opai inaro benangua kakom opai inangua yaromi yokori moingoro ariyoma yokamai kopuna moi teingamom i nekeimo? Ma deiyo!
LUK 5:35 Epe dumba okome kianoma ari ure opai inangua yaromi iro fu dowaime. Kakom i ariyoma kopuna moi tere i nekenaime,” epe di erome.
LUK 5:36 Ena Yesu ka ta eke dere epe ama di erome: “Gai suna gorom bai dowangua yai ta fure gai suna koi ire ako boi diro iro gai suna gorom dinomo towangua faikename. Yaromi dinomo towangua gai suna koi bei niki dowamie. Te gai koi i gai gorom dunguamere dikeme.
LUK 5:37 Te yai ta nuwi wain koi iro meme gam goromdi tei koikemie. Yaromi epe koranguai nuwi wain koi bei moiro meme gam guwo diro fera di ako mangi suwangoro te meme gam ama niki dowamie.
LUK 5:38 Yaromi nuwi wain koi ire meme gam koi korangua fanamie.
LUK 5:39 Te yai ta nuwi wain gorom nongua yaromi ‘Nuwi wain gorom i nokapu dumie,’ diro nuwi wain koi nowaro kam fikemie,” Yesu epe di erome.
LUK 6:1 Ena Yura ari iron kakom ta Yesu te gama yokamai gere tai woi neingi suna tei wan fingoro ena gama yokamai kui witi nowainga feiro okonomdi a kuwai kairo neingoro
LUK 6:2 te Feresi ari suwo koropane “Aiye! No Yura ari iron kakom tai feiro nowainga di guwo dupunie. Ena ne yokamai kui witi feiro neinga i faikeme,” dingoro
LUK 6:3 Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai Dawiri koma tai bengua kam kerero fikeimo? Yaromi te ariyoma gere meran goiro
LUK 6:4 ena yaromi fu Yai Gumam ikom ikai fungoro ena fi mun ei teinga yaromi moire kaime dori Yai Gumam gumamdi einga ire tongoro ena Dawiri nere ariyoma erongoro ama neime. Neimba Yai Gumam ka di guwo dungua ‘Fi mun ei teinga ari towane kaime dori irai nowaime. Nenta nowangua faikeme,’ epe dume.
LUK 6:5 Ena na ari gaunom wam Yura ari iron kakom kiapanom moika ‘Ari mapunom epe benaime,’ dungua na mapunomom i na moiki tei dume,” epe dume.
LUK 6:6 Ena okome Yura ari iron kakom ta Yesu fu Yura ari ka nuwi si ereinga ikom ikai tei furo ari yai opai ka nuwi si eromie. Te yai ta ama moimie. Yaromi okom womdi gerai dome.
LUK 6:7 Te Mose ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai te Feresi ari yokamai moiro Yesu kanime. “Epena iron kakom yaromi yai ta nupi faingua bei nokapu de towambo de tekenambo kanapune. Bei nokapu de towangua ena no ka kori di towapune,” diro kanere ka kori di towainga konom i mari dowaime.
LUK 6:8 Te Yesu yokamai nomanenomdi kanere ena yai okom gerai dongua yaromi “Ne ure suna tei arere moro!” di tongoro ena uro suna tei moingoro
LUK 6:9 ena Yesu ari yokamai kan moinga “Na ka mina wako erowaro beiye. No Yura ari ka di guwo dupunga i tora dume? Nonon iron kakom kokonan nokapu benapunbo kokonan niki dongua benapune? Te nonon yai ta akire di towapunbo si goi towapunbo?” di erere
LUK 6:10 ena ari moinga muruwo toren ekanere ena yai okom gerai dongua yaromi “Ne okonum sino to!” di tongoro sino tongoro okom tokoi nokapu fungoro
LUK 6:11 te ari yokamai niki ori wom de fire ena ka di ipo ka dere “Nonon Yesu tora bei towapune?” dime.
LUK 6:12 Ena kakom tei Yesu “Ka make enaiye,” diro kopu tei fume. Ena yaromi Yai Gumam ka make ei te moingua kamun kama siro kamun takomie.
LUK 6:13 Ena aro moko ungoro yaromi gama yokamai u boi erongua wingoro ena ari okonom koro koro muruwo kaunom suwo gunom boi erero ena “Ne yokamai na ewi deka finga yokamai moimie,” di erome.
LUK 6:14 Ena gunom boi erongua ari kanom i epe: Saimon. Te Yesu kam ta “Pitaye” diro eme. Te Saimon emerom Enduru. Te Yemesi. Te Yoane. Te Firipi. Te Bataromu.
LUK 6:15 Te Matiyu. Te Tomasi. Te Afiasi wam Yemesi dom. Te Saimon dom. Yaromi bai taki sungua yaromi moime.
LUK 6:16 Te Yemesi dom wam Yurasi. Te Yurasi Isakarioti. Yaromi okome Yesu kiama i mari de erowame.
LUK 6:17 Ena Yesu te ewi dongua finga ari gere kopu tei ma dere ime furo man kuwam surei tei furo arere moimie. Ena yaromi gama ari yokamai munmane moingoro te ari munmane wom Yuria ikinom akainom ma dere te Yerusarem ma dere te fui nuwi bunamdi teina tei Taiya te Sairon dingi tei ma dere “Yesu ka dungua firapune. Te no nupi mapunom mapunom faipunga bei nokapu de norowame,” diro ama uro moime.
LUK 6:18 Ena Yesu ari yokamai murom niki deinga munmane denom minom ikai koi moinga yokamai bei nokapu de erome.
LUK 6:19 Yaromi yoporam boingua fure ari yai opai muruwo bei nokapu de erongua ena yokamai “No okonomdi yaromi gam akonapunga nokapu morapune,” diro akonaro beimie.
LUK 6:20 Ena Yesu mouwomdi finga yokamai ekanero ka epe dume: “Ne tai kan fai erekengua yokamai mun fiyo! Yai Gumam ne yokamai kiapanom moime.
LUK 6:21 Te ne epena meran goinga yokamai mun fiyo! Okome ne yokamai kopuna nere maranom mokonamie. Te ne epena kai meinga yokamai mun fiyo! Okome ne yokamai wia goraime.
LUK 6:22 Te ne yokamai na ari gaunom wam moika fi ki si nareinga ne yokamai fiyo! Ari yokamai ure ne yokamai niki ori wom de fi erere te ne yokamai kanom ka sire ‘Ne yokamai kanom niki wom dome,’ duwainga ne yokamai mun fiyo! Koma yokamai awanoma ka mapunom ari bei niki de ereinga ena ari epe ne yokamai bei ereinga ne yokamai nomanenom mun ori wom fiyo! Ena ka fiyo! Ne yokamai meinanom kamundi tei dungua i ori wom inaimie.
LUK 6:24 Dumba ne guwai gai ako ne moinga yokamao, Yai Gumam bei niki de erowamie. Ne yokamai mun fi erongua tarom mora imie.
LUK 6:25 Te ne epena kopuna nere maranom mokongua yokamao, Yai Gumam bei niki de erowangoro okome ne yokamai meran goraimie. Te ne epena wia goinga yokamao, Yai Gumam bei niki de erowangoro okome ne yokamai kai ori wom meinaime.
LUK 6:26 Te ne na ganoma yokamao, ari yokamai muruwo uro ‘Ne yokamai ari nokapu moimie,’ duwainga kakom tei Yai Gumam ne yokamai bei niki de erowamie. Koma yokamai awanom fure ka mapunom ari kasu beinga yokamai kanom akire dinga iran no mora fipunga yokama ka mapunom ari kawom beinga yokama kanom akire dikeime,” Yesu epe di erome.
LUK 6:27 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Na ne yokamai na kanam dikai finga i epe di erowaiye: ‘Ne yokamai denom minom kianoma yokamai mun fi ereiyo! Te ari yokamai ne yokama niki de fi ereingai ne yokamai bei nokapu de ereiyo!
LUK 6:28 Te ari yokamai ne yokamai kanom ka singa i ne yokamai bei moiro yokamai kanom akire di ereiyo! Te ari yokamai ure ne yokama bei niki de erowainga ne yokamai ka make eire “Yai Gumamyo, yokamai akire di ero!” diro ka make ei teiyo!
LUK 6:29 Te nenta ne fananumdi einangua ena awa tero koro tengere tokoi einangua i faname. Te nenta ne gainum suna boromdi firanga inangua ena ne gainum suna gawo ikai finga i ama to!
LUK 6:30 Te nenta ne tai yana di erowangua tarom i to! Te nenta ne tainum iro nangua ne yoporam boire “I naro!” di tekeyo!
LUK 6:31 Ena ne yokama bei moiro “Ari yokamai tai mapunom epe bei norowaime,” diro di firainga ena koma ne yokamai furo mapunom epe ari bei ereiyo!’ epe di ereiye.
LUK 6:32 Ena ari yai opai muruwo te ari bianom faingua yokamai bei moiro ari mun fi ereinga yokamai ama mun fi ereinga ena ne yokamai ari ne mun fi ereinga yokamai i ama epe wom mun fi erowainga Yai Gumam ne yokamai meinanom erekename.
LUK 6:33 Ari yai opai muruwo te ari bianom faingua yokamai ama bei moiro ari bei nokapu de ereinga yokamai ama bei nokapu de ereinga ena ne yokamai ari ne yokamai bei nokapu de ereinga yokamai ama epe wom bei nokapu de erowainga ne yokamai tora meina inaimie? Yai Gumam meina ne yokamai erekename.
LUK 6:34 Ari yokamai muruwo te ari bianom faingua yokamai ama tai ari bianom faingua yokamai ama erere ‘Yokamai tokoi tai towanewom mokom bai narowaime,’ diro ereinga ena ne yokamai ‘Yokamai tokoi mokom bai narowaime’ di fire tai erowainga ne yokamai tora meina inaimie? Yai Gumam meina ne yokamai erekename.
LUK 6:35 Ari epe beimba na ka ta epe di erowaiye: ‘Yai Gumam teme iwa moingua yaromi ari “Mun fi eropune,” dikeinga yokamai te “No tanom ari erekenapune,” dinga yokamai bei nokapu de erongua ena ne yokamai ari kianom mun fi erere bei nokapu de ereiyo! Te ne yokamai ari tai erere “Yokamai tokoi mokom bai narowaime,” di fikeiyo! Ena ne yokamai epe beinga okome meina ori iro te Yai Gumam wam apom moraimie,’ epe di ereiye.
LUK 6:36 Ena iran i ne yokamai kamundi nenom ari kanom fi eronguamere epe ne yokamai ari kanom fi ereiyo!” Yesu epe di erome.
LUK 6:37 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Ne yokama ari mapunom niki dongua beinga opom di erowainga ena Yai Gumam ne yokamai mapunom niki dongua beinga opom di erowame. Te ne yokamai ari ‘Ne yokamai bianom faingua ari moimie,’ ama di erekenainga ena Yai Gumam ‘Ne bianom faingua ari moimie,’ ama di erekename. Te ne yokamai bei moiro ari bei niki de ereinga yokamai kore de erowainga ena Yai Gumam ne yokamai bianom faingua kore de erowame.
LUK 6:38 Ena ne yokamai tai ari erowainga ena Yai Gumam tai ne yokamai erowame. Ari yokamai gai ori ire tai gai gire a sin boi ime dere ginga ako suwaro benguamere epe Yai Gumam ne yokamai erowame. Te ne yokama tai ari erowaingamere epe wom Yai Gumam tai ne yokama erowamie,” Yesu epe di erome.
LUK 6:39 Ena yaromi ka ta eke dere ama di erome: “Yai ta okom murom gi dungua yaromi bei moiro yai ta okom murom ama gi dungua kon mori opom di towamo? Ma deiyo! Surai aminari guwom bararo beipire.
LUK 6:40 Te skul dungua gan moiro ka nuwi si tongua yai bire de tekemba okome gan ka fi gounangua ka nuwi si tongua yai moinguamere epe morame.
LUK 6:41 Te tora bengoro ne emenum okom murom tai moro gawo dungua kanenba ne eri duwarom ori okonum muromdi dungua kankenie? I faikeme.
LUK 6:42 Te eri duwarom ori ne okonum muromdi dungua ipo kankenga tora bengoro ne emenum ‘Emenamyo, ne okon muromdi tai moro gawo dungua ipo bei dowaiye,’ di tenie? Ne ka kasu dinga yai moinie. Koma ne okon muromdi eri duwarom ori dungua ipo bei dere te okome nokapu kanere ena emenum okom muromdi tai moro gawo dungua bei dowanie,” Yesu epe di erome.
LUK 6:43 Ena Yesu akai nere ka ta di erome: “Eri nokapu dunguai mukom niki dongua koikemie. Te epe wom eri niki dongua mukom nokapu koikemie.
LUK 6:44 Te ari yokamai ‘Eri mapunom firapune,’ diro koma eri mukom kanere mapunom firaime. Kawom, ari furo eri kemeikeiwan dungui tei kaime sungua woikenaimie Te ari fu kan kiraikoma dungui tei furo kopa ikeimie.
LUK 6:45 Ena yai nokapu moingua yaromi nomanemdi nokapu fai tongua ena iran yaromi tai nokapu bemie. Te yai niki dongua yaromi nomanem niki dongua fai tongua ena iran yaromi tai niki dongua bemie. Kawom, ari nomanenom fai tonguamere epe yokamai giranomdi di mena deimie,” Yesu epe di erome.
LUK 6:46 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Ena tora bengoro ne yokamai ‘Yai Oriyo, yai Oriyo,’ di nareimba na giranamdi gore dikeimie?
LUK 6:47 Ena ari muruwo u na moiki tei ure na kanam dikai firo te na giranamdi gore duwainga yokamai moraingamere epe opom di erowaikoro ne yokamai kanaime.
LUK 6:48 Yokamai moingamere epe yai ta moingua ‘Iki kenaiye,’ diro man bai fakai furo kongo ori ori dungua foi mangi dero ena iki boromdi tei keme. Ena okome nimi sungoro nuwi ori ungoro iki nokapu kengua koka tekere gura boikenamie.
LUK 6:49 Dumba ari na kanam dikai firo na giranamdi gore dikenainga yokamai moraingamere epe yai ta moingua ‘Iki kenaiye,’ diro mansinomdi tei yo kowiri siro keme. Yaromi kongo boromdi keikeme. Ena okome nimi sungoro nuwi ori ungoro iki kene kene eire gura boiro niki ori wom dowamie,” Yesu epe di eromie.
LUK 7:1 Ena Yesu ari yai opai ka di ere gouro dere Kapanem tei fume.
LUK 7:2 Ena Roma kiminem yai ta tei moime. Yaromi kiminem ari 100 kiapanom beire te nuwi kokonan gan ta kui nome. Yaromi gan i mun fi tome. Ena epena ganom i nupi fairo goraro bengoro
LUK 7:3 kiminem yaromi “Yesu moime,” dinga firo Yura ari dumanom “Ne yokamai fu Yesu moingui tei furo ‘Uwo!’ di towaingere ure kokonan gan bei nokapu de towame,” di erere ewi dongoro
LUK 7:4 ena yokamai fure Yesu moingui tei ure ka yoporam boire diro “Yaromi yai nokapu moingua iran ne akire di towane.
LUK 7:5 Yaromi no Yura ari mun fi norere te nenen no ka nuwi si noreinga ikinom ta kei noromie,” di teingoro
LUK 7:6 ena Yesu ari yokamai ama fime. Ena yaromi kiminem ikom teina fungua kiminem yaromi yokoroma suwo ewi dongoro u Yesu moingui tei ure kiminem yaromi kam epe di teime: “Ari Wanopanomyo, ne gan kipi kokonan ikeyo! Na yai nokapu moikeikoro ena ne na ikinam ikai unanga i faikeme.
LUK 7:7 Kawom, na yai nokapu moikere na ne moingi tei kuiye. Ena ne ka towane duwangero na nuwi kokonan gan kui neka i tokoi nokapu morame.
LUK 7:8 Te kiminem ari suwo na kiapanam bei nareingoro te na kiminem ari suwo koropane ama kiapanom bei ereye. Na kiminem yai ta ‘Ne fo!’ di towaika yaromi name. Te yai ta ‘Ne uwo!’ di towaika yaromi uname. Te na nuwi kokonan gan ‘Ne kokonan i beyo!’ di towaika yaromi epe bename. Ena na ka epe di moika mora fikai ne ka towane duwanga na nuwi kokonan ganam bei nokapu de towanie,” epe di tongoro
LUK 7:9 ena Yesu ka i firo inokore munmane ei tero ena awa tero ari yai opai munmane mouwomdi finga yokamai “Na ka di erowaiye. Na akai koro koro wan uka yaromi fi kun dainguamere epe yai ta fi kun daingua kankeye. Te na Yura ari ikinom akainom ama wan furo yaromi fi kun dainguamere epe yai ta fi kun daingua kankeye,” di erongoro
LUK 7:10 ena kiminem yaromi ari ewi dongua yokamai inako dere ikomdi tei furo kaningai nuwi kokonan gan i tokoi nokapu moime.
LUK 7:11 Ena okome kakom ta Yesu fu iki birom ori ta dungui tei fume. Ari iki birom ori kam i Nein dime. Te yaromi gama yokamai te ari yai opai munmane ama fime.
LUK 7:12 Ena yaromi iki birom ori tei kori gumamdi teina furo kanungua ari yokamai yai goingua ta kauro iro winga yaromi goingua mam wam ta ama kui nekeme. Gan towane i kui nome. Oparomi opai werai moime. Te ari yai opai munmane iki birom ori tei kapam yokamai oparomi ungui ama wingoro
LUK 7:13 ena Ari Wanopanom oparomi kanero miriyom kipi kai tongoro ena “Ne kai meikeyo!” di tero
LUK 7:14 teina furo okom dero yai goingua einga faranom akongoro ena ari yai goingua iro winga yokamai arero tei moingoro ena Yesu “Kora gaimao, ‘Ne ariyo!’ di ereiye,” di tongoro
LUK 7:15 ena yai goingua yaromi tokoi arero moiro ka tokoi di moingoro ena Yesu ganom i iro mam tongoro
LUK 7:16 ena iran ari yai opai muruwo kuri fire te Yai Gumam kam akire dire “Ka mapunom yai ori nonon moipungi suna tawa umie,” dire “Yai Gumam nonon moipungi tei ama umie,” ama dime.
LUK 7:17 Ena Yesu tai bengua kam wayom Yuria man man muruwo te akai koro koro muruwo mora fume.
LUK 7:18 Ena Yoane gama yokamai Yesu tai bengua muruwo Yoane di teingoro
LUK 7:19 ena Yoane gama surai unom boiro “Ne surai furo Yesu moingui tei furo ‘Ne Yai Gumam awi dongua yaromi moimbore no yokamai yai ta kiapam morapune?’ di to!” epe di erere ewi Yai Ori moingui tei dongoro
LUK 7:20 ena surai Yesu moingui tei fure “Yoane nuwi bui erongua yai no surai nowi ne moingi tei de norongoro upuiye. Yaromi ‘Ne Yai Gumam awi dongua yai moinbore no yokamai yai ta kiapam morapune?’ dume,” di teipire.
LUK 7:21 Ena kakom tei Yesu ari yai opai munmane nupi mapunom mapunom fainga bei nokapu de erere te murom niki deinga ari yokamai denom minom ikai koi moinga yokamai bei de erero te ari okonom murom gi dungua yokamai bei nokapu de erongoro kon tokoi kanime.
LUK 7:22 Ena Yesu yai surai ka mokom bairo di erome. “Ne surai fure tai ta ta epena kanipikai te ka fipika i fure Yoane di teiro! Ari okonom murom gi dungua kon tokoi kanime. Te ari kaunom niki dongua kon tokoi wanimie. Te ari mantai gainga tokoi ganom nokapu koime. Te ari kinanom gi dungua ka tokoi fimie. Te ari goinga tokoi areimie. Te kuwanom ari epena gunom kam fimie. Ne surai mora kanipikai ena fure Yoane di teiro!
LUK 7:23 Ena ari na tai beika kanere ‘Na Kirisito moimbo te moikeme,’ diro inokore suwo eikenainga yokamai mun firaimie,” di erome.
LUK 7:24 Ena Yoane ewi dongua yai surai mora fu deipika Yesu Yoane kam wayom ari yai opai epe di erome: “Koma ne yokama ari moikeinga akaiyom finga tora tai ta kanaro fime? Ne yokama kewa ta kamun kai siro koka tongua kanaro fimo? Ma deiyo!
LUK 7:25 Ena ne yokama tora kanaro fime? Ne yokamai yai ta gai nokapu fingua kanaro fimo? Ma deiyo! Ari gai nokapu finga te tai guwai gainom nokapu nokapu ako neinga yokamai yai ori ikomdi tei moime.
LUK 7:26 Ena ne yokama tora tai kanaro fime? Ne yokama ka mapunom yai kanaro fimo? O, ne ka mapunom yai kanaro fime. Te yaromi ka mapunom yai ori moiro ka mapunom ari suwo bire ime de eromie.
LUK 7:27 Te koma ka mapunom yai ta bei moiro Yoane kam wayom epe munom boime: Yai Gumam bei moiro wam ka epe di tome: ‘Na yai ta koma awi dowaikoro ne okome nane. Yaromi ne konum kenom benamie,’ epe di tomie. Ka mapunom yai epe boime.
LUK 7:28 Ena iran na ne yokamai ka di erowaiye. Yoane ari muruwo mangi tei kui neinga bire ime de eromba yai ta yai ori bo yai gawo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai koi fungua yaromi Yoane bire ime de tomie,” Yesu epe di erongoro ena
LUK 7:29 ari yai opai muruwo te kongo takis inga yokamai gere Yesu ka dungua firo mun fime. Koma yokamai Yoane ka fire okomdi nuwi buinga ena “O, Yai Gumam konom faimie,” dimba
LUK 7:30 Feresi ari te ari di guwo dungua ka nuwi si ereinga yokamai Yoane okomdi nuwi buikeinga ena iran Yai Gumam konom opom di erongua mounom wako teime.
LUK 7:31 Ena iran Yesu ka ta tokoi di erome. “Ari yai opai epena mangi moinga yokamai eramom moingamere epe moime? Na ari moingamere di erowaiye.
LUK 7:32 Yokamai gan gawo moingamere epe moime. Gan gawo irai maket akai suna tei moire u boire gan ta moingui tei dere ‘No yokama mukare bakom ne yokama kapu kau eropungoro ne yokamai nowi ikeimia te no bei moiro yai goingua ne yokama wi di firainga di eropunga kai meikeimie,’ epe di ereime.
LUK 7:33 Ena ta bengoro na epe di ereiye? Yoane nuwi bui erongua yai ure kua nekere te nuwi wain nekengoro ne yokama ‘Murom niki dongua yaromi dem miriyom ikai koi moi tomie,’ dime.
LUK 7:34 Te na ari gaunom wam ure kua nere nuwi wain neikoro te ne yokama ‘Kaniyo! Yaromi kua munmane nere te nuwi wain munmane nere birom mem du dungua moime. Te ari kongo takis inga yokamai te ari bianom faingua yokamai yaromi ariyoma moimie,’ ka epe dimie.
LUK 7:35 Dimba Yai Gumam gama yokamai ‘Yaromi inokore nokapu eiro na te Yoane no surai nowi dongua i tai nokapu dume,’ epe dime,” Yesu ka epe di erome.
LUK 7:36 Ena kipin ta Feresi yai ta kua kopuna kenom beire Yesu “Nowana uwo,” di tongoro ena Yesu furo yaromi ikomdi tei furo kua kopuna nowaro ame dongoro
LUK 7:37 opai ta biam faingua oparomi iki birom ori tei moiro fingua “Yesu ure Feresi yaromi ikomdi kua kopuna nowaro moime,” dinga i
LUK 7:38 firo ena kongo muku nuwi kipom sungua koiro iro fu Yesu moingui mouwomdi tei furo kauwomdi tei arero kai mei moingoro kai meingua okom nurom ako Yesu kauwomdi sungoro birom wiyom iro kauwomdi kore dero te kauwom mu di moire ena nuwi kipom sungua Yesu kauwomdi tei bui tongoro
LUK 7:39 ena Feresi yai Yesu uwom boingua yaromi kanero ena “Kawom yaromi ka mapunom yai morangua yaromi opai okomdi akongua oparomi biam faingua opai moingua i mora firamie,” epe di fime.
LUK 7:40 Ena iran Yesu “Saimonyo, na ka ta ne di erowaro beiye,” di tongoro ena Saimon “Ka nuwi sungua yaiyo, torae duwane?” di tongoro
LUK 7:41 ena Yesu ka epe di erome: “Yai surai moime. Yai towane dina epe K100 fai tongoro te yai ta dina epe K10 fai tomie.
LUK 7:42 Surai mokom bai towaipika faikengoro ena kongo erongua yaromi surai kongonom kore dome. Ena yai surai eramom dem miriyom yaromi mun fi tome?” di tongoro
LUK 7:43 Saimon ka mokom bairo “Na epe di fika: Yai kongo ori ma dongua yaromi mun fi tome,” di tongoro “Ne kawom dinie,” diro
LUK 7:44 ena awa tero opai kan dero ka Saimon epe di tomie: “Ne opai ya kaneno? Na ne ikinum uka ne nuwi na kaunam biyom suwaro beika narekenba te opairai na kaunam kai mengua okom murom nurom ako siro na kaunam biyom sungoro te birom wiyom iro ama kore domie.
LUK 7:45 Te na uka ne na fananam mu dikenba te na ikai uka kakom te moi fuka epena opairai na kaunam mu di moimie.
LUK 7:46 Te na uka ne na binam wiyom nuwi kipom sungua bui narekenba te opairai na kaunam nuwi kipom sungua bui naromie.
LUK 7:47 Ena iran na di erowaiye: Oparomi na mun ori wom fi narongua ena biam munmane wom faingua Yai Gumam kore domie. Te Yai Gumam yai ta biam suwo towane fanangua kore dowangua yaromi na mun gawo toka fi narome,” epe di tere
LUK 7:48 ena opai epe di tome: “Na ne bianum faingua i na kore de ereiye,” epe di tongoro
LUK 7:49 ena ari boiri tei ama moinga yokamai nenen ka di ipo ka dere “Yai eramom uro bianom kore dome?” epe dime.
LUK 7:50 Ena Yesu opai “Ne nomanenum fi ki si narenga Yai Gumam nenen akire di erongua ne nokapu moranie. Ena Yai Gumam ne gere u towane napire,” epe di tome.
LUK 8:1 Ena okome kakom Yesu furo iki birom ori gawo dungui dungui tei wan furo Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam mapunom ari yai opai di mari de erongoro te gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai Yesu wanongui tei ama wanime.
LUK 8:2 Te opai gan koma kakom Yesu murom niki deinga denom minom ikai koi moi erongua yokamai ewi mena dongua yokamai Yesu wanongui tei ama wanime. Opai towane kam i epe: Maria oparomi Makarara akai tei kei faime. Koma oparomi dem miriyom murom niki dongua okonom koro muruwo te koro suwo moingoro Yesu ewi mena de tome.
LUK 8:3 Te opai ta kam i Yoana. Oparomi wiyom biyai Kusa yai ori Eroti guwai gaiyom kiapam bemie. Te opai ta kam i Susana. Te opai gan suwo koropane Yesu fungui tei ama fime. Te opai yokamai kongonom guwai gainom Yesu gama gere akire di ereingoro ama wanime.
LUK 8:4 Ena kakom tei ari yai opai munmane wom iki birom ori koro koro dungui dungui fu Yesu moingui tei ure kuku boingoro ena Yesu ka ta eke dere epe di erome:
LUK 8:5 “Yai ta tai woi nongui tei kopuna ipom sikirowaro fungua furo sikirongoro ena kopuna ipom suwo ako konmori sungoro te ari ekire waningoro te suwo kapuka neimie.
LUK 8:6 Te kopuna ipom suwo ako kongo dungui tei sungua ena kopuna mokoro man nurom moikengua ena kopuna i giro goiro muruwo goimie.
LUK 8:7 Te kopuna ipom suwo ako kan garom boingua mapunomdi tei sungua kan garom boingua te kopuna ama mokoro ena kan mokongua kopuna birongoro kou sumie.
LUK 8:8 Te kopuna ipom suwo ako mansinom nokapu dungui tei sungua ena kopuna mokoro mukom munmane wom koimie,” Yesu ka epe diro ena u boiro “Ari yokamai ka firaro kinanom koimia na ka dika i fiyo!” epe di erome.
LUK 8:9 Ena Yesu gama yokamai ka eke dongua mapunom mina wakore di teinga
LUK 8:10 ena Yesu “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam eke dongua mapunom ne yokamai mora opom di eromba Yai Gumam ari yai opai suwo koropane ka eke dongua towane di erongua ena yokamai okonom murom tai kanimba kan kenom beiro kankeime. Te yokamai ka i fimba mapunom nomanenomdi fi kun daikeimie.
LUK 8:11 Ena ka eke dongua mapunom i epe: Kopuna ipom i dunguamere Yai Gumam kam mapunom epe dume.
LUK 8:12 Te kopuna ipom suwo ako konmori sungua i epemere ari ka mapunom finga te okome Satan uro ‘Yokamai fi ki si tekenainga ena Yai Gumam akire di erekenangoro nokapu moikenaime,’ diro ka i yokamai nomanenomdi tei dungua i bei dome.
LUK 8:13 Te kopuna ipom suwo ako kongo dungui tei sungua i epemere ari ka mapunom i finga yokamai ire mun fi teimba kopuna douranom mansinomdi kinguamere epe yokamai yoporam boikeime. Ena kakom suwo fi ki siro Satan ka kea eiro di erongua kakom tei yokamai Yai Gumam fi ki si tekere ako sime.
LUK 8:14 Te kopuna ipom suwo ako kan garom boingua mapunomdi sungua i epe ari ka mapunom fimba yokamai wan moinga tai ipun dongua te kongo mukom mangi tai ta ta mun fingoro ena tarom i yupui de eromie. Ena iran kuianom erowai tekengoro yokamai moingui tei mukom koikemie.
LUK 8:15 Te kopuna ipom suwo ako mansinom nokapu dungui tei sungua i epemere ari ka mapunom fire te nomanenomdi nokapu dungua te denom minomdi mun finga a ki sire mukom koingoro ena kuianom i erowai tomie. Na kanam eke dere dika mapunom i epe,” di eromie.
LUK 8:16 Ena Yesu ka ta di erome: “Yai ta kewa gairo kowi wako eikemie. Te yaromi kewa gaingua boi berere ama eikemie. Ma deiyo! Yaromi boi boromdi engoro ena ari iki ikai winga kewa keranom sungua kanime.
LUK 8:17 Ena epemere tai ta ta muruwo epena eke dero dungua okome u mari unamie. Te tai ta ta ari epena kou si einga okome u mari unangoro ari yokamai tarom i kanaimie.
LUK 8:18 Ena ne yokamai ka fi kun daiyo! Yai Gumam bei moiro nenta tai ta ta ako nongua yaromi tai ta tokoi towamie. Te nenta tai ako nekemba yaromi ‘Na tai mora ako neye,’ epe di firangua Yai Gumam tarom i imari dero inamie,” Yesu epe di erome.
LUK 8:19 Di erongoro ena kakom tei Yesu mam te emeroma yokamai u Yesu moingui tei wimba ari yai opai munmane ama kuku boinga iran mam emeroma yokamai Yesu moingui teina tei unaro beinga faikeme.
LUK 8:20 Ena yai ta Yesu “Ne manum te emenuma ure mena arero moiro ‘Ne ekanapune,’ di moime,” di tongoro
LUK 8:21 ena Yesu “Ari yai opai Yai Gumam kam fire gore dinga yokamai na manam te emenama moimie,” epe di eromie.
LUK 8:22 Ena aro kakom ta Yesu te gama gere nuwi kopare ta dungua mokore “Nonon yokamai nuwi dian bunamdi koro ipo napune,” diro fingoro
LUK 8:23 nuwi kopare bu di nuwi boromdi fungoro Yesu wi faingoro te kamun kai ori wom nuwi boromdi tei siro ena nuwi ure si nuwi kopare boromdi tei engoro yokamai nuwi ikai de erowaro bemie.
LUK 8:24 Ena gama yokamai fure Yesu wiyom yaure “Kiapanom yaiyo, nonon goraro bepunie,” di teingoro ena yaromi arero kamun kai te nuwi ori kura kam di erongoro ena kamun kai sungua goungoro te nuwi meri meri tokoi wankeme.
LUK 8:25 Ena Yesu “Ne yokamai tora bengoro na fi kun dai narekeime?” epe di erongoro yokamai kuri fire inokore munmane eire ka di ipo ka dere “Yaromi eramom moime? Yaromi kamun kai te nuwi meri meri wanungua ka di erongua surai i yaromi giramdi gore dipire,” epe dime.
LUK 8:26 Ena okome yokamai u koro Gerasin akai tei wime. Te Gariri ikinom akainom i nuwi bunam koro dungoro te Gerasin akai i koro dume.
LUK 8:27 Ena Yesu nuwi kopare ma dero bunamdi fungoro yai ta iki birom ori tei ma dere Yesu moingui tei ume. Murom niki dongua yaromi dem miriyom ikai koi moi tongoro yaromi komari moi ungua kakom te epena ama gai fikero te iki kei faikemba yaromi ari yono einga akaiyom towane moiro moiro beme. Te ari yokamai yaromi kiapam moiro kan erowai tongua okom kauwom koimba kakom murom niki dongua yaromi ako ki si te moingoro yaromi kan i guwo di dero murom bei moiro a di ingua ari moikeinga akai ta furo moimie. Ena yaromi Yesu moingui tei ungoro Yesu murom niki dongua “Ne yai ma de tere fo!” epe di tongoro te yaromi u ori boiro Yesu kauwomdi teina tei ako fairo ka ori diro “Yesuyo, ne Yai Gumam kamundi teme iwa moingua wam moinie. Ena ne na tora bei narowanie? ‘Ne na ganam bei niki de narekeyo!’ epe diro na yana di ereiye,” epe di tongoro
LUK 8:30 ena Yesu “Ne kanum daro!” diro mina wako tongoro ena murom niki deinga yokamai munmane yaromi dem miriyom ikai koi moinga “Na kanam i Munmane dume,” di tongoro
LUK 8:31 te murom niki deingua yokamai bei moiro “Ne no yokamai nowi mansinom ori wom minom dunguari tei de norekeyo!” epe di teime.
LUK 8:32 Ena kapu non munmane kopu teina tei imin ne moingoro ena iran murom niki deinga yokamai “Ne no yokamai nowi dowanga no kapu non munmane moingi ikai koi napunie,” epe diro yana di teingoro ena Yesu “O” dume.
LUK 8:33 Ena murom niki deinga yokamai yai ma de tere kapu non moingi denom minomdi ikai koi fingoro ena non yokamai bu dire fu akai guwomdi furo nuwi dian ikai furo nuwi giranom wako murongoro goime.
LUK 8:34 Ena non yokamai kiapanom ari tai i kanere tongi fure ari yai opai iki birom ori tei moingai yokamai te akai koro koro koi moingai yokamai tarom bengua kam i di ereingoro
LUK 8:35 ena ari yai opai tai i kanaro finga i u Yesu moingui tei uro kaninga yai murom niki deinga yokamai ma de teinga yaromi gai firo nomaneyom nokapu dungoro inokore nokapu ei firo Yesu kauwomdi tei ame de moingoro ena yokamai kanere kuri fime.
LUK 8:36 Ena ari tai kaninga yokama Yesu murom niki deingua yaromi dem miriyom ikai koi moinga bei dongua kam wayom beire ari winga yokamai di ereingoro
LUK 8:37 ena ari Gerasin akai koro koro moinga yokamai kuri ori wom fire Yesu “Ne no yokamai moipungi tei ma dere fo!” di teingoro ena nuwi kopare ta dungua mokoro inako dero naro bengoro
LUK 8:38 te yai murom niki dongua bei de tongua yaromi “Na ne gere ama napune,” epe diro yana di tongoro te Yesu
LUK 8:39 “Nemane! Ne dere ikinumdi tei fure te Yai Gumam ne tai bei erongua kam i muruwo ari di ero!” di tere awi dongoro ena yaromi furo ari yai opai iki birom ori tei moinga yokamai Yesu tai bei tongua kam i muruwo di erome.
LUK 8:40 Ena ari yai opai munmane akai ta “Yesu uname,” diro kiapam moinga yaromi ungoro mun fi teimie.
LUK 8:41 Te yai ta ume. Yaromi kam i Yairusi. Yaromi Yura ari ka nuwi si ereinga ikom kiapam yai moime. Ena yaromi u Yesu moingui tei ure kauwomdi teina tei ako fairo “Ne na ikinamdi uwo!
LUK 8:42 Na aponam towane wom toka moingua non ikiyom okonom koro koro muruwo te kaunom suwo i dongua ama i goraro bemie,” epe diro yana di tongoro ena Yesu fume. Te ari yai opai munmane irauro kei fime.
LUK 8:43 Te opai ta moime. Aro kakom kakom oparomi kapa kan derewo moingoro ena noniki okonom koro koro muruwo te kaunom suwo fume. Te nenta oparomi nupiyom bei nokapu de towainga moikeime.
LUK 8:44 Ena oparomi Yesu mouwomdi teina uro okomdi Yesu gai suna fingua akongoro ena kakom tei kapa kan derewo moingua i giro goiro tokoi kungoro
LUK 8:45 ena Yesu “Eramom okom na ganamdi akome?” dungoro te ari muruwo “No beikepune. No beikepune,” dingoro te Pita yaromi “Kiapanom yaiyo, ari yai opai munmane wayapo de erere ne yupui suna de ereimie,” di tomba
LUK 8:46 Yesu “Na ‘Yoporanam boika suwo ma dero fumie,’ di fika ena nenta okom na ganam akomie,” dungoro
LUK 8:47 ena oparomi epena “Na eke dowaika faikeme,” di fire ena iran gam nouro diro u teina tei uro kauwom gurom boiro gome dero ena ari yai opai munmane moinga okonom muromdi tei okom akongua kam diro “Na nupinam kene kene eire goumie,” di mari dongoro
LUK 8:48 ena Yesu “Aponamyo, ne na fi kun dai narenga tokoi bei ereika nokapu funie. Ena Yai Gumam ne gere u towane firo!” epe di tome.
LUK 8:49 Te yaromi ka yo di moingoro yai ta kiapam yai ori ikom dere ure kiapam yai ka epe di tome: “Ne aponum kui enga goimie. Ena ka nuwi si norongua yai gam kipi kokonan tekeyo!” epe di tomba
LUK 8:50 Yesu ka dunguai firo kiapam yai ka mokom bairo “Ne kuri fikeyo! Ne na towane fi ki si naro! Ena ne aponum tokoi nokapu morame,” epe di tome.
LUK 8:51 Ena Yesu kiapam yai ikom tei furo ari yai opai “Nemane,” di erongoro iki ikai kime. Yaromi Pita te Yoane te Yemesi te ama i nem mam yokamai towane iki ikai fingoro
LUK 8:52 te ari yai opai muruwo gan i kaiyom mei moingoro mei moingoro mei moingoro te Yesu bei moiro “Ne yokama kai meikeiyo! Ama i goikemba yo wi faimie,” epe di erongoro
LUK 8:53 te yokamai wia goi tere “Ama i mora goimie,” di fimie.
LUK 8:54 Te Yesu ama goingua i okom akore ka ori diro “Amayo, ne ariyo!” di tongoro
LUK 8:55 ena ama kuiam tokoi inako dero moingui tei ungoro ena kene kene eiro gan i arongoro ena Yesu “Ne yokamai kua kopuna ta teiyo!” di erome.
LUK 8:56 Te ama nem mam surai ganom nouro dipikoro ena “Na tai beika i ne surai ari nenta di erekeiyo!” di erome.
LUK 9:1 Ena Yesu yaromi gama okonom koro koro muruwo te kaunom suwo yokamai unom boingoro wingoro yoporam boingua te kiapanom bei ereinga tarom i erere ka epe di erome: “Ne yokamai murom niki deinga yokamai muruwo bei dowaime. Te ari nupi mapunom mapunom fanainga bei nokapu de erowaimie,” epe di erome.
LUK 9:2 Te yaromi “Ne yokamai fure Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam di mari deiyo! Te ari nupinom fanainga bei nokapu de ereiyo!” diro ewi dowaro bemba
LUK 9:3 koma ka ta di erome: “Ne yokama tai iro waninga ikeiyo! Ne yokama goropo te gai te kua te kongo mukom tai i ikeiyo! Te ne yokamai gai suna surai ama ikeiyo!
LUK 9:4 Ena ne yokamai kon ta wanainga iki ta ikai nainga ena ikom towane i moiro te okome iki i ma dere fiyo!
LUK 9:5 Te ari ne yokama endiro ikinom ikai kinaingoro ena ne yokamai iki birom ori tei ma dere kuwan kaunom dungui tei towa towa kei deingoro ena yokamai kanere firainga ‘Yai Gumam bei niki de norowame,’ di firaime,” epe di erero ewi dongoro
LUK 9:6 yokamai furo iki iki man man muruwo furo gunom kam di mari dero te ari nupinom fainga yokamai bei nokapu de ereime.
LUK 9:7 Ena Gariri ikinom akainom kiapam yai ori Eroti tai fuka dungua kam firo nomaneyom unanan fume. Te ari suwo “Yoane goingua tokoi arome,” dingoro
LUK 9:8 te ari suwo “Yai Gumam ka mapunom yai Iraiya yaromi u mari fume,” dingoro te ari suwo koropane “Ka mapunom yai ta komari goingua tokoi arome,” epe dingoro
LUK 9:9 te Eroti “Na Yoane yaromi nokom guwo dipa yai ta kam fika yaromi eramom moime,” diro te “Yesu kanaiye,” dume.
LUK 9:10 Ena okome Yesu ewi dongua finga yokamai inako dero Yesu moingui tei ure tai ta ta beinga di teingoro ena yaromi yokamai endiro nenen u iki birom ori ta dungui tei fime. Te akai i kam Besaira.
LUK 9:11 Te okome ari yai opai Yesu te gama gere fingai kanere ena mounomdi fure Yesu moingui tei wingoro ena Yesu mun fi erere Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam di erere te ari nupi fainga bei nokapu de erome.
LUK 9:12 Ena kamun taroma engoro Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom koro suwo yokamai u Yesu moingui tei ure “Akai nonon moipungi tawa kua kopuna meina benainga ikom te wi fanainga akaiyom dikengua iran ne ari yai opai ewi do! Yokamai iki birom ori gawo dungui dungui tei fure kua kopuna te wi fanainga akaiyom wandounaro naime,” di teingoro
LUK 9:13 ena Yesu bei moiro “Ne yokamai nenen kua kopuna ereiyo!” di erongoro “No yokamai kopuna munmane dikemie. Kaime dori okonom koro muruwo te nuwi kapu surai dumie. No yokamai fure ari yai opai muruwo irai kopunanom meina benapuno?” di teime.
LUK 9:14 Te yai gan munmane epemere 5,000 moime. Ena Yesu yaromi gama “Ne yokamai ‘Ari 50 ta moraingoro te ari 50 ta moraingore epe epe ama dere moiyo!’ di ereiyo!” di erongoro
LUK 9:15 epe di ereingoro ari yai opai epe beire muruwo ame dere moingoro
LUK 9:16 ena Yesu kaime dori okonom koro muruwo iro te nuwi kapu surai ama iro kan kamundi tei dero “Mun fi ereiye,” di tero dou diro gama yokama erongoro te yokamai ipu siro ari yai opai ereingoro
LUK 9:17 ena ari muruwo nere maranom mokoime. Ena yokama kopuna koro yo dungua kuku boi eiro gai kouma gai ginga okonom koro muruwo te kaunom surai gime.
LUK 9:18 Ena aro ta kakom Yesu towane ka make ei moingua te gama yokamai ama moingoro ena yaromi “Ari yai opai yokamai ‘Na eramom moime’ di fime?” epe diro ka mina wako erongoro
LUK 9:19 ena yokamai ka mokom bairo “Ari suwo ‘Ne Yoane nuwi bui erongua yaromi moime,’ dime. Te ari suwo ‘Ne Iraiya yaromi moime,’ dime. Te ari suwo ‘Ne ka mapunom yai ta koma moingua goingua tokoi arongua yaromi moimie,’ dime,” di teingoro
LUK 9:20 ena yaromi “Ari epe dimba ne yokamai ‘Na eramom moime’ di fime?” epe di erongoro Pita ka mokom bairo “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Kirisito moinie,” di tongoro
LUK 9:21 ena Yesu yokamai ka yoporam boiro “Ka i ari nenta di erekeiyo!
LUK 9:22 Ari yokamai uro na ari gaunom wam moika ganam bei niki de narowaime. Te Yura ari mokoinga te fi mun ei teinga ari ori yokamai te ka di guwo dungua ka nuwi si ereinga yokamai na mounom wako narowaime. Te yokamai na nai goraingoro te aro suraiye kakom moiro na tokoi arowaiye,” epe di erome.
LUK 9:23 Ena Yesu ari yai opai muruwo ka ta epe di erome: “Nenta yaromi na douwinam boi narowangua yaromi kam di ime dere te aro kakom kakom na eri yoro ika kipi kokonan ikamere epe yaromi ama eri yoro ire kipi kokonan ire na douwinam boiro unamie.
LUK 9:24 Te nenta nenen gam dinom bawom duwangua yaromi moi kuwom suwainga akaiyom ikenamie. Te nenta fi kun dai narowangua yaromi ‘Na ganam dinom i tai noromanga tai dume,’ di firangua ena moi kuwom suwainga akaiyom inamie.
LUK 9:25 Te nenta yaromi mangi tai ta ta muruwo iro ako nowamba nenen guwom akai nangoro Yai Gumam bei niki de towangua yaromi tai nokapu ikename.
LUK 9:26 Te nenta na tai beika bo na ka dika gai goi narowangua ena okome na ari gaunom wam nanan keranom sungua ire te na aunam keranom sungua te nuwi kokonan gan yo tongua yokamai keranom sungua ama iro unaika kakom tei na yaromi gai goi towaiye.
LUK 9:27 Te na ne yokamai kawom epe di ereiye: ‘Ari suwo koropane tawa arero moinga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom koma kanere ena okome goraime,’ epe di ereiye,” di erome.
LUK 9:28 Ena epe di erongoro ena aro kakom okonom koro muruwo te okonom koro suraiye fungoro Yesu yai Pita te Yoane te Yemesi endire kopu tei fure ka make enaro furo
LUK 9:29 ena ka make ei moingui giram gumam u ta fungoro te gaiyom i feke wom dome.
LUK 9:30 Te Mose te Iraiya yai surai koma goipika ure ka di teipire
LUK 9:31 yai surai bau boinguamom i ire kamundi dere ure Yesu Yerusarem tei furo gorangua kam di teipire.
LUK 9:32 Ena Pita te ariyoma surai okonom murom ipun dongoro u gui sire wi fanaro beimba wi faikere kaninga Yesu bau boinguamom ire moingoro te yai surai ama arere moipire.
LUK 9:33 Ena surai Yesu ma dere naro beipika Pita nomaneyom unanan fungoro ena yaromi furo Yesu “Kiapanom yaiyo, no tawa moipunga mun fipune. Ena no iki suraiye kenapune. Iki ta ne kei erero te ta Mose kei tero te ta Iraiya kei towapune,” di tero
LUK 9:34 yaromi ka yo di te moingoro kuwokawo keire fere de erongoro ena Mose te Iraiya surai kuwokawo yupui ikai de erongoro ena yokamai kuri fingoro
LUK 9:35 ena ka ta kuwokawo ikai koi dunguai epe dume: “Yaromi na wanam moimie. Na yaromi gunom boi teiye. Ena ne yokama yaromi giramdi gore diyo!” ka epe di goungoro
LUK 9:36 yokamai kaninga Yesu towane moime. Ena yokamai giranom tou koire kakom tei tai kaninga ari yai opai di mari de erekeime.
LUK 9:37 Ena ongo kakom yokamai kopu tei ma dere ako fingoro ari yai opai munmane wom u yokamai moingi tei wingoro
LUK 9:38 ena yai ta ari moingi suna tei moiro ka ori diro “Ka nuwi si norenga yaiyo, na ne ‘Na wanam kano!’ epe diro yana di teiye. Na wanam towane wom moime.
LUK 9:39 Te murom niki dongua wanam i ako ki si tongoro ena yaromi kene kene eire au dongoro te murom niki dongua bei moiro gan i bei tongoro ako mangi siro te giram wepirom uro giramdi koingoro te murom i dem miriyom bei niki de tere te kene kene eire ma de tekeme.
LUK 9:40 Ena na uro ne ganuma ka epe di ereiye: ‘Ne yokamai murom niki dongua i awi mena deiyo!’ diro yana di ereipa yokamai awi mena dowainga faikeme,” epe di tongoro
LUK 9:41 ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai fi kun daikeinga ari moimie. Te ne yokamai mapunonom gerai dongua ari moimie. Na kakom arari ne yokamai moingi tei moikenaiye. Te na kakom arari ne yokamai mapunom niki dongua beinga kan dekenaiye. Ena ne wanum akire uwo!” di tongoro
LUK 9:42 ena gan i yo u moingoro murom niki dongua gan i ako fiasi mangi de tero te bei niki de tongoro ena Yesu murom i kako tero te gan i bei nokapu de tero akiro nem tome.
LUK 9:43 Ena iran ari muruwo Yai Gumam yoporam ori boingua kanero ganom nouro dimba yokamai Yesu tai ta ta muruwo bengua kanero ganom nouro dinga kakom tei yaromi bei moiro gama yokamai epe di erome:
LUK 9:44 “Okome ari yokamai uro na ari gaunom wam ari okonomdi enaro beinga ena na ka duwaika ne yokamai kinanomdi fi kan iyo!” di eromba
LUK 9:45 yokamai ka dungua mapunom fikeime. Yokamai fikenaro beinga Yai Gumam mapunom i eke de erongoro te yokamai ka dunguai mina wako towaro beinga kuri fime.
LUK 9:46 Ena okome Yesu gama yokamai ka kura tokomere boire “Eramom no moipungi suna tei yai ori moimie,” diro di ipo ka deingoro
LUK 9:47 te Yesu bei moiro gama yokamai nomanenomdi ka i dinga firo ena gan gawo ta akiro uro tei arero ama moiro
LUK 9:48 ena “Nenta bei moiro gan i moinguamere epe gan ta morangua akire di towangua iran yaromi epemere na akire di narowame. Te nenta na akire di narowangua yaromi epemere yai ta nawi dongoro uka yaromi akire di towame. Te nenta ne yokamai moingi suna tei yai gawo ta morangua yaromi yai ori moramie,” epe di erome.
LUK 9:49 Ena Yoane yaromi ka mokom bairo “Kiapanom yaiyo, no yokamai kanopunga yai ta ne kanum dungua murom niki deinga yokamai ewi mena domie. Te yaromi no mounomdi kungua ena no ‘Nemane,’ di topunie,” di tomba
LUK 9:50 Yesu bei moiro “Ne yokamai ‘Nemane,’ di tekeiyo! Nenta ne yokama kianom moi erekenangua yaromi ne yokama arinom moramie,” epe di erome.
LUK 9:51 Ena Yai Gumam Yesu akire kamundi dowangua kakom teina ungoro Yesu nenen nomaneyom si fire Yerusarem naro beiro
LUK 9:52 ena ari suwo “Na kanam ire koma fiyo!” di erere ewi dongoro yokamai fu Samaria ari iki birom ori ta dungui ikai tei fure Yesu tarom kenom benaro beimba
LUK 9:53 Yesu Yerusarem kon naro bengua iki kapakom ari yokamai Yesu akiro ikinomdi naro kam fikeime.
LUK 9:54 Ena Yesu gama Yemesi te Yoane yai surai ari akiro naro kam fikeinga kanero ena “Ari Wanopanomyo, no surai e dongua kamundi di dopikoro ako ure ari yokamai dowainga kam fino?” epe di teipipa
LUK 9:55 Yesu awa tero yai surai kura kam di erome.
LUK 9:56 Ena yokamai dere iki birom ori ta fime.
LUK 9:57 Ena yokamai kon mori tei fu moingoro yai ta ure Yesu ka epe di tome: “Yae, ne akai koro koro nangi tei na ne douwinum boraiye,” epe di tongoro
LUK 9:58 Yesu ka mokom bairo “Kei biyom yokamai man minomdi tei faimie. Te kapuka yokamai ikom ta eiro faimba na ari gaunom wam binam eiro wi fanaika akaiyom dikeme. Ena na ne gere napuka ne wi fananga akaiyom ama dikenamia ena ‘Kawom ama napune,’ di fino?” epe di tome.
LUK 9:59 Te Yesu yai ta ka ta epe di tome: “Ne na mounamdi uwo!” epe di tomba yaromi bei moiro “Ari Wanopanom yo, na koma furo aunam goingua man siro okome mounumdi unaiye,” di tomba
LUK 9:60 Yesu “Ma do! Ari nomanenom goinga yokamai nenen arinoma goinga man suwaimie. Te ne fure Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam di mari de ero!” epe di tome.
LUK 9:61 Te yai ta ure Yesu “Ari Wanopanomyo, na ne mounumdi unaro beiye. Te na koma furo arinama okonom akoro unaiye,” di tomba
LUK 9:62 Yesu “Nenta kokonan mapunom boimba kakom kakom nenen ikomdi inokore ei towangua yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom ikai tei kiname,” epe di tome.
LUK 10:1 Ena okome Yai Ori gama 72 yokamai gunom boi erere nen surai surai ewi dongoro ena yokamai koma fure iki birom ori te akai koro koro muruwo okome yaromi unaro bengoro u tei fime.
LUK 10:2 Te koma ewi dowangua yaromi ka epe di erome: “Ena na kuiam duwaiye. Kua kopuna munmane tai woi neinga suna kure emba te ari i worainga yokamai munmane moikeime. Ena ne yokama tai woi nongua kapakom yai ka make eiro ‘Ne ari i worainga yokamai ewi dowangoro fure kopuna kure engua i woraime,’ di to!
LUK 10:3 Ena ne yokama fiyo! Non sipsip gam fu kei biyom moingui suna funguamere na ne yokama epe ewi dowaiye.
LUK 10:4 Ena ne yokamai kongo mukom gaiyom te gai ori te kaunom tou ire kiyo! Te ne yokamai fure ari konmori tei morainga ‘Ne moi deimio?’ di erekeiyo!
LUK 10:5 Te ne yokama iki ta ikai naingai koma ‘Yai Gumam te ne yokamai ikirai kei fainga gere moraime,’ di ereiyo!
LUK 10:6 Ena yai ta Yai Gumam gere moraipika ena ne ka dinga mukom fanamba yai ta Yai Gumam gere moikenaipika ena mukom faikename.
LUK 10:7 Te kokonan yai meinam i nongua faingua ena ne yokamai iki birom ori tei nainga iki towane wom fairo fairo moiyo! Te yokama kua kopuna te nuwi ne yokama erowainga neiyo! Ne yokama iki towane towane duwangui duwangui kiyo!
LUK 10:8 Te ne yokamai iki birom ori tei nainga kapakom ari ne yokamai endiro ikinomdi ure kua kopuna erowainga ena i towane neiyo!
LUK 10:9 Te ne yokama ari iki kapam tei nupi fanainga bei nokapu de erere te ‘Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom ne yokamai teina umie,’ epe di ereiyo!
LUK 10:10 Te ne yokama iki birom ori ta nainga ari ne yokama endire ikinomdi ikai kinainga ena ne yokamai konmori tei fure
LUK 10:11 ‘No yokamai mansinom gawa ne yokamai ikinomdi tei dungua uro no yokamai kaunomdi dungua bei dowapune. Boi dowapunga Yai Gumam kanere ne yokama bei niki de erowame. Epe benapunba fiyo! Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i ne yokamai moingi teina tei umie,’ epe di ereiyo!
LUK 10:12 Ena iran ne yokamai iki birom ori mansinom gawa bei dowainga ‘Man gounangua kakom Yai Gumam Sorom ari moingi tei gawo toka bei niki de erowamba yaromi ari iki birom ori irai bei niki ori wom de erowame,’ epe di ereiye.
LUK 10:13 Ena Korosi ariyo, na ne yokama kura kam di ereiye. Te Besaira ari yo, na ne yokamai kura kam di ereiye. Na ne yokamai tai ta ta ori bei ereika tarom Taiya te Sairon ikinom akainom tei benaika yokamai komariki nomanenom si awa tere te ari yai opai firaro beinga yokamai garom boingua gaiyom fire te erimuku ganom bui ereime.
LUK 10:14 Dumba Yai Gumam ari yai opai ipu suwaro benangua kakom yaromi Taiya ari te Sairon ari gawo toka bei niki de erowamba ne yokamai bei niki ori wom de erowame.
LUK 10:15 Te Kapanem ariyo, ne yokama Yai Gumam akire di erowangua kamundi naimo? Ma deiyo! Ne yokamai guwom akai naimie.
LUK 10:16 Ena ganamao, ne yokama fiyo! Nenta ne yokamai ka duwainga firangua yaromi na ka dika epe wom firame. Te nenta ne yokama mouwom wako erowangua yaromi epe wom na mouwom wako narowamie. Te nenta na mouwom wako narowangua yaromi na yaromi na nawi dongua yaromi ama mouwom wako towamie,” epe di erere ewi domie.
LUK 10:17 Ena okome ari 72 yokamai inako dero ure mun fire “Ari Wanopanomyo, no yokamai ne kanum daipunga murom niki deinga yokamai no ka dupunga gore dime,” epe di teingoro
LUK 10:18 ena Yesu “Na kanika kamun demgina donguamere Satan yaromi epe kamundi tei ma dere ako mangi umie.
LUK 10:19 Ena fiyo! Na ne yokamai yoporanam boika ereiye. Ena ne yokamai onopa bo te gouragere garom borainga bei niki de erekenaime. Te ne yokamai kianom, Satan yaromi, bei niki de erowangua i erekename. Kawom, tai kan i muruwo ne yokamai bei niki de erekename.
LUK 10:20 Te murom niki deinga yokamai ne yokamai ka dinga gore dinga mun fikeiyo! Ma deiyo! Yai Gumam ne yokamai kanom kamundi mora munom ganom boi engua iran mun fiyo!” epe di erome.
LUK 10:21 Ena kakom tei Yai Gumam Murom Sumuna Yesu dem miriyomdi ikai fungoro Yesu mun fire “Auwo, kamundi te mangi kapakom ne towane moinie. Te ne tai kan i eke dengere ena ari nomanenom yoporam boinga yokamai te ari mapunom mapunom finga yokamai fikeimba ne tai kan i ari gan gawo moingamere epe moinga yokamai opom di erenga ena na ne mun fi ereiye. Kawom, auwo, tai kan i benga nen moingi dungua faimie,” epe di tome.
LUK 10:22 Ena yaromi awa tere ari yokamai ka epe do erome: “Na aunam tai kan i muruwo na okonamdi emie. Te nenta na mapunanam fi narekeme. Na aunam towane fi narome. Te nenta na aunam mapunomom fi tekeme. Na yaromi wam towane mapunomom na fiye. Te na ‘Yai ta aunam mapunomom i opom di towaiye,’ diro opom di towaika yaromi towane aunam mapunomom fi towame,” di erere
LUK 10:23 ena awa tere gama yokamai nenen towane ka epe di erome: “Ari ne yokamai tai kan kaninga tarom i ama kaninga yokamai mun firaimie.
LUK 10:24 Na ne yokamai epe di ereye: ‘Komari kakom ka mapunom ari munmane te ari kiapanom beinga yokamai munmane ne yokamai epena tai i kaninga “Tarom i kanapune,” diro beimba kankeime. Te yokamai ne yokamai epena ka i finga “Kam i firapune,” diro beimba fikeime,’ epe di ereiye,” di erome.
LUK 10:25 Ena kipin ta Mose ka di guwo dungua nuwi si erongua yai ta ure “Yesu ka mapunom yai moimbo,” diro ure ena “Ka nuwi si norenga yaiyo, na toramere beiro kakom kakom moi kuwom suwaika inaiye?” epe di tongoro
LUK 10:26 ena Yesu “Mose ka di guwo dungua kam i tora dume? Ne tora kerere fine?” di tongoro
LUK 10:27 yaromi ka mokom bairo “Ne minumdi muruwo te kuianum muruwo te yoporanum muruwo te nomanenumdi muruwo Ari Wanopanum Yai Gumanum mun fi to! Te ne ganum mun fi erengamere ena yai ta ne moingi teina tei moingua i ne ama epe mun fi to!” epe di tongoro
LUK 10:28 “Ne kawom dinie. Ne epe benanga ena kakom kakom moi kuwom suwangua inanie,” di tongoro
LUK 10:29 ena yaromi “Ari suwo koropane mun fi erekenaika i faname,” diro ka epe di tome: “Ena yai ta na moiki teina tei moingua yaromi eramom moimie?” epe di tongoro
LUK 10:30 ena Yesu ari denom minom ari teina tei moinga yokamai mun fi erowainga kam mokom bai tero “Na ka mapunom duwaiye. Yai ta Yerusarem tei ma dero Yeriko tei ako ime fungoro ari kunei neinga yokamai sire tai kan muruwo ire kupa sire bei tere fingoro yaromi konmori tei moire mora goraro beme.
LUK 10:31 Yaromi moingoro ena fi mun ei teinga yai ta ure konmori tei furo yaromi kanero kon bunamdi tei furo ma dere fungoro
LUK 10:32 te epewom fi mun ei teinga ari akire di erongua yai ta u konmori tei uro kanero ama kon bunamdi tei furo ma dero fungoro
LUK 10:33 ena Samaria yai ta konmori tei wan uro yaromi moingui tei uro kanero miriyom kipi ori wom kai tome.
LUK 10:34 Ena Samaria yaromi u teina furo eri nurom te wain nuwi fera di gam numon dongui dero te tou koi tero akire diro nenen nonom donki boromdi kopu tei de tero akiro fu ari wi fainga ikom ikai tei fure kenom nokapu bei tero
LUK 10:35 ena ongo kakom kongo mukom suwo koropane ire wi fainga ikom kiapam yai tero ‘Ne yai kenom bei to! Ena ne kongo mukom suwo yaromi gam boromdi ma dowanga na inako dero unaika kakom mokom bai erowaiye,’ epe di tome. Mora epe.
LUK 10:36 Ena ne torae di fine? Ari suraiye wan wingoro eramom yai ta ne moinga teina tei moingua mun fi towainga mapunom beingamere epe beire ena yai ta ari kunei neinga yokamai bei niki de teinga yaromi akire di tome?” epe di tongoro
LUK 10:37 ena yaromi “Yai ta yai niki dongua moingua kam firo akire di tongua yaromi ari na moiki teina tei moinga mun fi towaika mapunom beme,” di tongoro ena Yesu “Ne fure epewom beyo!” epe di tome.
LUK 10:38 Ena Yesu te gama gere fure iki birom ori ikai tei fingoro ena opai ta yokamai ekiro ikom ikai fume. Oparomi kam Mata.
LUK 10:39 Te Mata oparomi emerom ta moime. Oparomi kam i Maria. Ena Maria ure Yesu kauwomdi tei ame dero ka dungua fimba
LUK 10:40 Mata kokonan munmane beiro kopuna nowainga kenom bengua ena nomanem u unanan fungoro ena iran Mata furo Yesu moingui tei furo “Ari Wanopanomyo, na emenam i na ma dongoro na towane kopuna nowapunga kenom beika i ne inokore ei fikeno? Ne oparomi ‘Ne ure na akire di narowama,’ di to!” epe di tongoro
LUK 10:41 ena Yai Ori ka mokom bairo di tome. “Matayo, ne na yokoinam moinie. Ne tai ta ta munmane beiro inokore munmane enga te nomanenum u unanan fume.
LUK 10:42 Te ne tai towane benanga faimie. Ena Maria tai nokapu ingoro nenta oparomi taiyom nokapu bei dowangua i faikeme,” epe di tome.
LUK 11:1 Kakom ta Yesu fure akai ta koi ka make ei moiro ena okome ka make ei goungoro gama yai ta “Ari Wanopanomyo, koma Yoane ka make engua mapunom gama yokama nuwi si eronguamere ena ne no yokamai epe nuwi si noro!” epe di tongoro
LUK 11:2 ena Yesu “Ne yokamai ka make enainga kakom epe diyo! ‘Auwo, ari yokamai ne kanum akire duwainga fanamie. Te ne ari kiapanom bei erowanga kakom unangua mun firapune.
LUK 11:3 Ne no yokama kua kopunanom kakom kakom nore moro!
LUK 11:4 No yokamai bei moiro ari “Bei niki de norowapune,” diro benainga kore de erowapunga ena ne no yokama bianom kore de noro! Satan yaromi no ka kea ei norowaro benangua ne “O” di tekeyo!’ epe di teiyo!” Yesu epe di erere
LUK 11:5 ena “Ari yokamai kakom kakom Yai Gumam ka make ei towaime,” diro ka ta epe di erome. “Ne yokamai moingi suna tei yai ta ariyom moimie. Ena kipin ta giruwangua ongo suna kakom yaromi fu ariyom ta moingui tei fure ‘Yae, ne kua suraiye ta duwangua na naro!
LUK 11:6 Na ari yokoinam ta kon fakai wan uro u na moiki tei ungoro te na kua kopuna towaika dikeme,’ epe di tongoro
LUK 11:7 yai iki ikai koi moingua ka mokom bairo ‘Ne kokonan ori na narekeyo! Na kori gumam mora keika te na ganama boiri kua wom wi faimie. Na arire tai erowaro kam fikeiye,’ epe di tome.
LUK 11:8 Dumba na ne yokama epe di ereye: ‘Yaromi ariyom moingua ariro i tekemba yaromi tokoi kakom munmane uwom boingoro ariyom arire tai muruwo inangua tarom i towamie,’ epe di ereiye.
LUK 11:9 Ena epe bengua iran ka ta epe di ereiye: ‘Ne yokamai Yai Gumam ka make ei towainga yaromi tai ne yokama erowamie. Te ne yokamai tai wandounainga tarom i kanaimie. Te ne yokama kori gumam gure duwainga ena Yai Gumam kori irau erowame.
LUK 11:10 Nenta Yai Gumam ka make ei tongua yaromi tai imie. Te nenta tai wandoungua yaromi tai kanumie. Te nenta kori gumam gure dungua Yai Gumam kori irau tomie,’ na epe di ereiye.
LUK 11:11 Te ne yokamai moingi suna tei yai ta wam bei moiro ‘Auwo, nuwi kapu ta inaro!’ di towangua auwom onopa niki dongua iro wam towamo? Ma deiyo! Tekename.
LUK 11:12 Bo te gan i bei moiro ‘Auwo, ne koroware murom ta inaro!’ di towangua auwom gouragere iro wam towamo? Ma deiyo! Tekename.
LUK 11:13 Ena iran ne yokamai ari niki deinga moiro gan kui einga tai nokapu ereinga ena nonon mora kanopunga no kamundi nenom nenta ka make ei towangua yaromi kawom Murom Sumuna towamie,” epe di erome.
LUK 11:14 Ena kakom ta murom niki dongua yai ta dem miriyom ikai koi moi tongua ena yaromi giramdi ka dikengoro ena Yesu murom niki dongua awi mena dongoro ena ka dikengua yaromi ka tokoi dungoro ena ari yai opai i kanero ganom nouro dime.
LUK 11:15 Dimba ari suwo koropane “Murom niki deinga yokamai kiapanom yai, Bisepu, yoporam boingua yaromi tongoro ena yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena domie,” epe dingoro
LUK 11:16 te ari suwo “Yaromi yoporam boingua yai moimbo?” diro ka kea epe ei teime. “Yai Gumam ne ewi dowangua ena ne tai ori beyo!” di teimba
LUK 11:17 yaromi yokamai nomanenomdi kanero “Ari iki akai towane wom kei fairo morainga suna bon te surai dere kura boiro ako fai koro koro naimie. Te ari iki towane kei fairo morainga bon tere surai nainga ama ako fanaingere ikinom ama gui diro ako suwamie.
LUK 11:18 Ena iran Satan gama yokamai nenen kura borainga Satan kiapanom bengua akaiyom yo duwamo? Tamanume. Yo dikenamba ne yokamai ‘Bisepu yaromi yoporam boingua na narongua ena na murom niki deinga yokamai ewi mena dome,’ dinga i ena na ka mora di ereiye.
LUK 11:19 Te Bisepu yaromi akire di narongoro na murom niki deinga yokamai ewi mena dowaika ena eramom ne yokama gama akire di erongoro yokamai murom niki deinga ewi mena deime? Yai Gumam yokamai akire di erongoro yokamai murom niki deinga ewi mena dowainga ena yokamai ka kori ne yokamai di erowaime.
LUK 11:20 Dumba Yai Gumam yoporam boingua narongoro na murom niki deinga yokamai ewi mena deika ena ne yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua mapunom epena kanimie.
LUK 11:21 Ena na ka kuiam di erowaiye. Te yai ta yoporam boingua yaromi ei kimi akore ikomdi kiapam bei morangua ena yai ta uro tarom i kunei nekaname.
LUK 11:22 Dumba yai ta yoporam wom borangua yaromi uro kura boiro ime de tero te ei kimi te kuman yoporam boingua yaromi ‘Ei kimi te kumanom akire di narowame,’ di fingua tarom i fakai de tero te tai kunei nero iro ariyoma yokamai ipu si erowame.
LUK 11:23 Te nenta na arinam moikenangua yaromi na kianam moramie. Te nenta na nonam sipsip kuku boi eika na nokonam firo akire di narekenangua yaromi yokamai ewi dowangoro unanan naimie.
LUK 11:24 Ena te murom niki dongua yaromi yai ta miriyom ikai tei moingua ma de tonguai ena murom i wan fu akai gire goingui tei furo ‘Akai moi firaiye,’ diro wan fume. Ena moi firangua akai epe kankenangua yaromi ‘Na koma moika akaiyom irai inako dero naiye,’ diro
LUK 11:25 ena furo kanungua koma moingua akaiyom i mora duwi si dero eken bei nokapu deingoro
LUK 11:26 ena iran murom i tokoi furo murom niki deinga okonom koro muruwo te koro suwo yokamai moingi ekiro tokoi inako dero uro yai ta koma dem miriyom ikai moingua akaiyom tei ume. Te murom niki deinga okonom koro muruwo koro suwo yokamai tai niki dongua mokoro beinga koma yai niki dere moingui te epena yai niki ori wom dero moimie,” Yesu epe di erome.
LUK 11:27 Ena Yesu ka i di goungua opai ta ari yai opai moingi suna tei moiro ka ori diro “Yae, opai ta ne kui nero amiyom erongua oparomi mun ori wom fimie,” di tomba
LUK 11:28 Yesu bei moiro “Ne kawom dinba ari Yai Gumam kam fire gore dinga yokamai kawom mun ori wom fimie,” epe di tome.
LUK 11:29 Ena ari yai opai munmane ure kuku boi moingoro Yesu ka epe di erome: “Ne yokamai epena kakom mansinomdi tei moinga i niki dere moimie. Ne yokamai ‘Tai ori benaika kanapune,’ dimba na tai ori beikenaika opom di erekenaipa tai ori kam mapunom yai Yona yaromi fuka di tonguamere epe i opom di erowaiye.
LUK 11:30 Koma Ninowa ari yokamai kaninga Yai Gumam Yona yaromi awi dongua fingamere ena epe wom epena kakom ari yai opai moinga Yai Gumam na ari gaunom wam nawi dongua i firaimie.
LUK 11:31 Te koma kiapam bengua opai ori ‘Soromon ka nokapu wom dungua i firaiye,’ diro kon arari wom uro Soromon moingui tei ume. Te kaniyo! Epena na Soromon tai ta ta bengua bire tekoro ne yokamai munmane ka dikai fikeinga ena okome Yai Gumam ari yai opai ipu suwangua kakom opai ori tokoi arire ne yokamai epena mansinomdi tei moinga tai niki dongua beinga i imari dowame.
LUK 11:32 Te koma Ninowa ari Yona ka di mari dongua fire ena nomanenom si awa teimba kaniyo! Epena na Yona tai ta ta bengua bire tekoro ne yokama munmane ka dikai fikeingai ena okome Yai Gumam ari yai opai ipu suwangua kakom Ninowa ari arire ne yokamai epena mansinomdi tei moinga tai niki dongua beinga i imari dowaime,” epe di erome.
LUK 11:33 Ena Yesu ka ta epe di erome. “Ari nenta kewa gaire iro furo man minomdi ikai eikemie. Te yaromi iro fure kowi minomdi ama eikemie. Ma deiyo! Yaromi kewa gaire boi boromdi kopu tei enangoro ena ari ikai unaro benainga kewa keranom sungua kanero unaimie.
LUK 11:34 Te ari okonom murom dunguamere i epe wom kuianom kewam dumie. Ena okonom murom i nokapu duwangua kuianom muruwo keranom suwamba okonom murom i gi dowanguai ena kuianom muruwo si boramie.
LUK 11:35 Ena iran ne kewanum kuianomdi de dongua si boikenaro bengua kenom beyo!
LUK 11:36 Te ne kuianum muruwo keranom suwangore te bunam ta koi si boikenangoro ena ne kuianum muruwo kewa gainga keranom sunguamere epe dowamie,” ka epe di erome.
LUK 11:37 Ena Yesu ka di goungoro Feresi yai ta Yesu ka epe di tome: “Ne ure kopuna na ikinamdi nowana uwo!” di tongoro ena Yesu ikai furo boiri tei ame dero moimba
LUK 11:38 Feresi yai i kanungua Yura ari “Okonom epe wom bi siyo” di guwo dingamere Yesu okom koma epe biyom sikero yo kopuna nongoro ena yai inokore munmane engoro
LUK 11:39 ena Ari Wanopanom ka di tome: “Ena ne Feresi yokamai kap muku te kopare gam mena biyom simba ne yokama nomanenom ikai koi ‘Tai kunei nowapune,’ di firo inokore niki dongua eimie.
LUK 11:40 Ena ne yokamai du dimie! Kawom, Yai Gumam tai ta ta mena bengua i yaromi tai ta ta ikai i ama bemie.
LUK 11:41 Ena ne yokamai tai muku kopare ikai tei dungua ire ari tai dikengua erere akire di erowainga ena tai kan muruwo ne moraingi tei nokapu duwamie.
LUK 11:42 Te ne Feresi yokama kan mukom minti te ruwe te tai woinga mukom muruwo feiro okonom koro koro muruwo iro towane Yai Gumam tero te koro nenen neimba ne yokama ari ipu nokapu si erekero te denom minom Yai Gumam mun fi tekeimie. Ena iran Yai Gumam bei niki de erowamie. Kawom, ne yokamai tai woinga towane towane Yai Gumam tere te ari ama ipu nokapu si erowainga te Yai Gumam ama denom minom mun fi towainga faname.
LUK 11:43 Aiya, ne Feresi yokama fu ka nuwi si ereinga ikom ikai fure ari gumanomdi boi biromdi iwa morainga mun fimie. Te ne yokama maket akai fure ‘Ari yai opai nokanere mun fi norowaimie,’ dire wan nainga mun fimie. Ena iran Yai Gumam bei niki de erowamie.
LUK 11:44 Te ari yono manomdi einga akaiyom dunguamere ne yokamai epemere moimie. Akai i yono buingua tarom dungoro ena ari yai opai tarom i kankere boromdi wanime. Epemere ne yokamai nomanenom buingua ari kankeinga nen moingi teina tei dungoro wanime. Ena Yai Gumam bei niki de erowame,” epe di erome.
LUK 11:45 Ena ka mapunom di guwo dungua nuwi si erongua yai ta “Yae, ka nuwi si erenga yae, ne ka epe di erenga ena ne ka niki dongua no ama di norene,” epe di tongoro
LUK 11:46 ena Yesu “Ne yokamai ka mapunom di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai ka duwaika fiyo! Aiye! Ne yokamai ka ipun dongua ari yai opai ereingoro yokamai yoporam boire kineimie. Te ne yokamai akire di erere kinekeimie. Ena Yai Gumam bei niki de erowamie.
LUK 11:47 Te ne yokamai awanoma bei moire ka mapunom dinga ari ei goimba ne yokamai yono einga manom eken bei teime. Ena iran Yai Gumam bei niki de erowame.
LUK 11:48 Ne yokamai awanoma ka mapunom dinga ari ei goingoro te ne yokama yono einga manom eken bei teinga ena ne yokama ‘O, no awanoma ka mapunom ari ei goinga no ama ei gorapunga faname,’ epemere dime.
LUK 11:49 Ena iran Yai Gumam tai kan muruwo fingua yaromi moime. Ena yaromi ‘Na ka mapunom ari te ka di mari de erowainga ari ewi ari mansinom boromdi moingi tei deikoro yokamai suwo koropane ei goiro te suwo koropane bei niki de erowaimie,’ epe dume.
LUK 11:50 Ena iran man kamun bei engua noniki munmane fumie. Te epena kakom ama fumie. Ena noniki kakom koma fumia okome namia suna tei ari yokamai ka mapunom dinga ari ei goinga Yai Gumam ne yokamai epena moinga ka kori di erowame.
LUK 11:51 Komariki yokamai yai ta Ape yaromi si goinga i moi uro uro uro ena ari yokamai fu fi mun ei teinga iki te fi mun ei teinga akaiyom suna tei fure Sekaraia si goimie. Kawom, ari epe beinga ena Yai Gumam ne yokamai epena makinga ka kori di erowame.
LUK 11:52 Te ne yokamai di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai ari yai opai Yai Gumam kam mapunom firaro beinga eke deimie. Ne yokamai ka mapunom fikeimiau ena ari ka i firaro beinga kon naro beinga ne yokamai si fere de ereimie. Ena iran Yai Gumam ne yokamai bei niki de erowamie,” Yesu epe di erome.
LUK 11:53 Ena Yesu iki tei ma dero mena koi fungoro Feresi ari yokamai te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai kura kam di tere te ka ipun dongua mina wako teimie.
LUK 11:54 Yokamai “Yaromi ka niki dongua duwangoro ka kori di towapune,” diro ka mina wakoro di teimie.
LUK 12:1 Ena Yesu moingui tei ari yai opai munmane wom kuku boiro ganom boromdi kirako warako beiro wanimie. Ena kakom tei Yesu gama yokamai ka koma epe di erome: “Feresi ari yokamai kasu beinga yokamai moingamere epe ne yokamai kasu beinga mapunom beikeiyo! Bum boingua tarom ei kaime dori ikai tei dongua ena koro koro funguamere epe Feresi ari kasu beinga mapunom i u koro koro fume. Ena Feresi ari kasu beinga mapunom i ne yokama kan kenom beiyo!
LUK 12:2 Te tai ta ta muruwo epena eke dero dungua okome u mari unamie. Te tai ta ta muruwo tou koiro dungua okome kanaimie.
LUK 12:3 Te ne yokamai ka muruwo giruwangua kakom dingairai ari yai opai aro dongua kakom ka i firaimie. Te ne yokamai ka wira diro iki ikai koi dingairai yokamai mena furo kopu iwa moiro u boi koro koro dowaimie.
LUK 12:4 Ena, na arinamao, na ka epe di erowaiye: ‘Ne yokamai ari ne ganom dinom ta ei gorainga i kuri fikeiyo! Yokamai ne yokama ganom dinom mora ei gorainga ena tai ta bei erekenaime.
LUK 12:5 Kuri fikenaimba na yai ta kuriyom firainga opom di erowaiye. Yai ta ne yokamai ganom dinom koma ei goingua okome e dongua akaiyomdi tei de erowangua yaromi ne yokamai kuri fi teiyo! O, kawom yaromi kuri fi teiyo!
LUK 12:6 Te ne yokamai mora kaninga ari yokamai kapu gam okonom koro muruwo kongo kou towane meina beimie. Kapu gam i gawo toka moimba Yai Gumam kapu gam i epe inokore ei firo ma dekemie.
LUK 12:7 Te Yai Gumam ne yokamai tai kan muruwo beinga i mora fire te ne yokama binom wiyom muruwo ama keromie. Ne yokamai kapu gam munmane wom meinanom si mangi deinga ena kuri fikeiyo!’ na epe di ereiye.
LUK 12:8 Te na ka ta epe di erowaiye: ‘Nenta na kanam ari yai opai moraingi tei di mari dowanguai na ari gaunom wam fu Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai moingi tei fure yaromi kam di mari dowaiye.
LUK 12:9 Te nenta ari yai opai moraingi tei moiro mouwom wako narowangoro na fu Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai moingi tei fure yaromi na mounam wako towaiye.
LUK 12:10 Te nenta na ari gaunom wam kanam bei niki dowangua kam di narowanguai yaromi nomanem si awa towangua Yai Gumam yaromi biam kore de towamba nenta Yai Gumam Murom kam ka suwangua ena Yai Gumam yaromi biam kore de tekenamie,’ na epe di ereiye.
LUK 12:11 Ena na kianama ari ne yokamai endire fu ka nuwi si ereinga iki naimbo fu ari ori moingi tei naimbo fu kiapanom bei ereinga yokamai moingi tei nainga ena ne yokama ‘No yokamai ka mokom bairo torae dowapune? Te no yokamai tora ka duwapune?’ kuri fire epe di fikeiyo!
LUK 12:12 Kakom tei Murom Sumuna ne yokama ka ari di erowainga i di erowamie,” epe di erome.
LUK 12:13 Ena yai ta ari yai opai munmane moingi suna tei moingua “Ka nuwi si norenga yaiyo, ne na emenam i di tengoro ena na aunam guwai gaiyom ipu suwamie. Te ipu siro koro na narowamie,” di tongoro
LUK 12:14 ena Yesu ka mokom bairo “Yae, nenta yoporam boingua narokengua na ka kori di towaika faikename,” epe di tome.
LUK 12:15 Ena Yesu ari yokamai ka ta di erome: “Ne yokamai kuianom ire fu ‘Mangi tai i tekenapune,’ diro kan kenom beiro kiapam nokapu beiyo! Yai ta tai ta ta munmane fai towangua tarom i akire di tekenangua kakom arari yo dikenamie,” epe di erome.
LUK 12:16 Ena yai koma mina wako tongua yaromi guwai gai mun fi tongua iran Yesu ka ta eke dero ari yokama epe di erome. “Yai ta guwai gaiyom munmane fai tongua yaromi tai woi nongua kopunam munmane dungoro
LUK 12:17 ena yaromi nenen nomanemdi inokore ei firo ‘Na epena tora benaiye? Na kopunanam siro iro furo enaika ikom dikemia.
LUK 12:18 Ena na epe benaiye. Na kopuna si eika ikom keikai gui diro ori ori kenaiye. Kenaika na kopunanam muruwo te guwai gainam muruwo ikai koi eiro
LUK 12:19 ena na kuianam ka epe di towaiye, “Ne tainum nokapu munmane ako nenga non iki munmane i dowaro benie. Ena ne epena iron moire kopuna nere te nuwi nere mun fire moro!” epe di towaiye,’ dumba
LUK 12:20 Yai Gumam ‘Ne yai du dinga moinie. Epena giruwangua kakom ne goranie. Ena ne tainum kenom beire enga eramom iname?’ epe di tomie.
LUK 12:21 Ena iran yaromi benguamere epe ari suwo koropane epe beimie. Yokamai tai guwai munmane ku bui siro ei moimba yokamai Yai Gumam ka dungua dourom boikeinga ena Yai Gumam ‘Yokamai kuwanom ari moimie,’ epe dume,” Yesu epe di eromie.
LUK 12:22 Ena Yesu awa tero gama yokamai “Tai kan muruwo mansinomdi tei dungua i gounangua iran i na ne yokama ka epe di ereiye. ‘Ne yokama mansinomdi tawa morainga inokore munmane eikeiyo! Te ne yokamai “Nonon tora tai nowapune?” diro te “No yokamai tora gai firapune?” epe diro inokore munmane eikeiyo!
LUK 12:23 Ne yokamai mansinomdi tei moire tai nowainga i tai ori dikeme. Tamanume. Ne yokamai bei moiro Yai Gumam kam dungua gore duwainga i tai ori dume. Ena ne yokama gai firainga i tai ori dikeme. Tamanume. Ne yokama ganom dinom Yai Gumam towainga i tai ori dume.
LUK 12:24 Ena ne yokamai kapuka inokore eiyo! Kapuka yokamai kopuna woikeimie. Te yokamai kopuna sire kuku boikeimie. Te yokamai kopuna ikom bo te guwai gai enainga ikom dikemba Yai Gumam kopuna eromie. Ne yokamai kapuka bire ime de ereinga iran i Yai Gumam ne yokamai kiapanom bei erowame. Ena ne yokamai inokore munmane eikeiyo!’ epe di ereye.
LUK 12:25 Ne yokamai moingi suna tei yai ta inokore enangua ena yaromi goikenamba aro kakom towane ama yo moiro goramo? Tamanume.
LUK 12:26 Ena ne yokamai tai gawo ta i epe beikenainga ena tai koropane inokore munmane eikeiyo!
LUK 12:27 Te ne yokama kurei kuwom sungua i inokore eiyo! Kurei kokonan beikeimie. Te kurei gai finga wara gaikeimba na epe di erowaiye: ‘Koma yai ori Soromon eken bengua tarom nokapu wom emba yaromi kurei kuwom sunguamere epe eken beikemie,’ di ereiye.
LUK 12:28 Te Yai Gumam tai woi neingi suna tei kui faingua tarom epena dungoro te ongo ari kupa sire fiasi e donguari deinga kui i Yai Gumam eken bemie. Epe eken benangua ena iran yaromi ne yokamai gai firainga erowamba ne yokama gawo gera fi kun daimie.
LUK 12:29 Te ari mangi tawa moinga yokamai mangi tai ta ta muruwo ‘Wandou napune,’ diro inokore munmane eimba ne yokamai nenom mora kanungua ne yokama tai i epe inaimie. Ena iran ne yokamai ‘Nonon tora tai nowapune? Te tora nuwi nowapune,’ di fire inokore munmane eikeiyo!
LUK 12:31 Ena ne yokama Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom wandou naingere ena Yai Gumam ne yokama ‘Tai ta i narowame,’ di firainga tarom ama erowamie.
LUK 12:32 Ena ne yokamai kuri fikeiyo! Nongam sipsip munmane moikeingamere ne yokamai ama epe munmane moikeimba ne yokama nenom kiapanom bei eronguamere epe ne yokamai kiapanom bei erowangua mun firame.
LUK 12:33 Ena ne yokama guwai gainom meina beiro kongo mukom ire ari tai ta ta ako nekenainga yokamai ereiyo! Ne epe benainga ne meinanom kamundi dungua mokonaro beme. Kamundi meinanom i niki dere goukename. Te meinanom i kunei nowangua yaromi teina kunamie. Te gunako i ne yokamai meinanom bei niki dekenamie.
LUK 12:34 Ena ne yokamai meinanom nokapu nokapu duwangui tei ne yokamai nomanenom ama morangua iran kamundi meinanom inainga kokonanom beiyo!” Yesu epe di erome.
LUK 12:35 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Ena ne yokama ‘Ari Wanopanom uname,’ di firo gainom fire kewanom gaire kenom beire moiyo!
LUK 12:36 Ena ari yokamai bei moiro yai ta kiapanom bei erongua yaromi furo opai ire kopuna kei neingi tei furo inako dero unangua kenom beire moi teingamere epe ne yokamai ama kenom beire moiyo! Yokamai yaromi kenom bei moi teingoro ena yaromi uro kori gumamdi gure duwangoro boromdi yokamai kori iraunaime.
LUK 12:37 Ena kiapanom bengua yai uro kanungua nuwi kokonan gan yokamai kiapam bei morainga mun fi erowame. Ena fiyo! ‘Kiapanom yai kokonan gaiyom fire nuwi kokonan gan “Ne yokamai boiri tei moiro kopuna neiyo!” di erere ena nenen uro kopuna nowainga erowamie,’ di ereye.
LUK 12:38 Te kiapanom yai giruwangua ono suna unambo te koroware komawom dungua kakom tei unambo beiro kanungua nuwi kokonan gan yokamai kenom bei morainga mun fi erowame.
LUK 12:39 Te ne yokamai inokore ei fiyo! Iki kapakom yaromi firangua kunei yai ta kakom i unangoro ena kapakom yaromi kenom beire kunei neinga yai ta ikom guwo duwaro unanguai kan dowangoro ikom ikai kinaro bemie.
LUK 12:40 Ena ne yokama ama epe kenom beiyo! Na ari gaunom wam unaika kakom ne yokamai fikeinga iran ne yokamai kenom beiyo!” epe di erome. Kokonan gan nokapu te kokonan gan niki dongua kam Yesu di boiro dume
LUK 12:41 Ena Pita ka epe di tome: “Ari Wanopanomyo, ne ka eke dere dingai no yokamai towane di norenbore ari yokamai muruwo ama di erene?” di tongoro
LUK 12:42 Ari Wanopanom ka mokom bairo “Na ka ta duwaiya fiyo! Kokonan kiapam yai ta moime. Yaromi yo tongua yai moiro te mapunom fingua yai ama moime. Ena yaromi wanopa ure kokonan kiapam yai ka epe di tome: ‘Yae, ne na kokonan arinam i kiapanom bei moro! Ne kakom kakom ari kopuna nowainga ero!’ di tero fume.
LUK 12:43 Ena okome yaromi wanopa inako dero uro kanungua kokonan kiapanom yai koma ka di tero funguamere epe bengoro ena yaromi wanopa mun fi tomie.
LUK 12:44 Na kawom di towaiye. ‘Yaromi wanopa yai bei moiro kokonan kiapam yai “Ne na tainam muruwo kiapam beyo!” epe di towamie,’ di teye.
LUK 12:45 Dumba kokonan kiapam yai nomaneyomdi ‘Na yai wanopanam epena kene kene eire kunamie,’ di firo ena kokonan ari yai bo opai kupa eiro te kua kopuna nere nuwi nero du di morangoro
LUK 12:46 ena yaromi wanopa kakom ta kokonan kiapam gan inokore ei fi tekembo beiro kiapanom moikengoro ure bei niki de tere te akiro furo ari fi kun daikeinga yokamai moingi tei de towamie.
LUK 12:47 Te kokonan gan yai wanopa ka dungua firo kenom beikenangua te ka dungua gore dikenangua ena iran yai wanopa kupa munmane suwame.
LUK 12:48 Te kokonan gan ta yai wanopa ka dungua fikemba gam kupa suwainga tarom benangua ena iran yai wanopa kupa suwo suwame. Te Yai Gumam ari yokamai tai ta ta munmane erowangua ena Yai Gumam ‘Ne yokama tai ta ta munmane mokom bai naro!’ di erowamba Yai Gumam nenta tai ta ta suwo towangua ena Yai Gumam ‘Ne tai ta ta suwo mokom bai naro!’ di towame,” epe di erome.
LUK 12:49 Ena Yesu ka ta di erome. “Ena te na e dongua fiasi mansinomdi dowaro wiye. Te na e dongua dowaika i kene kene eire dowangua mun firaiye.
LUK 12:50 Te ari nuwi bui ereingamere epe Yai Gumam na ganam kipi narowangoro goraiye. Epena yaromi narekengoro na nomanenam ipun ori wom domie. Ena na ganam kipi karangua mapunom i gounangero na mun firaiye.
LUK 12:51 Ne yokamai di finga ‘Na uka kura boinga bei gounaro ume,’ di fimo? Ma deiyo! ‘Na ari yai opai ipu si erowaro wiye,’ di ereiye.
LUK 12:52 Te epena te okome ama ari yai opai okonom koro muruwo iki towane moire bon te surai dere ena ari suraiye yokamai bei moiro ari surai kianom bei erowaimie. Te surai bei moiro ari suraiye yokamai kianom bei erowaimie.
LUK 12:53 Yokamai bon tere yai ta wam kiam bei towangoro te wam nem kiam bei towangore te opai ta apom kiam bei towangoro te apom mam kiam bei towangoro imam biyai efem biyai kiam bei towangore te opai auwam biyai kiam bei towame,” di erome.
LUK 12:54 Ena Yesu ari yai opai moinga “Ne yokama aro ako bengui ime kuwokauwo kengua kanere kakom tei ‘Nimi suwaro bemie,’ dingoro ena nimi sume.
LUK 12:55 Te ne yokama kamun kai sungoro kanere ‘Aro dowamie,’ dingoro ena aro domie.
LUK 12:56 Te ne yokama man te kamun bengua mapunom mora fimba tai ta ta epena fuka duwangua mapunom fikeinga ena ne yokama ka kasu dinga yokama moimie.
LUK 12:57 Ena iran ne yokamai kon yo tongua nainga kaniyo!
LUK 12:58 Na ka duwaika epe beiyo! Yai ta ne ka kori di erowaro benangua ena ne surai kon mori tei wan moipika kakom tei ka kori gounangua kam di to! Di tekero yo naipika ena yaromi ne endiro ka kori kiapam yai morangui tei nangoro te kiapam yai ne endiro kiminem okonomdi enangoro ena kiminem ne endiro furo kan iki de erowamie.
LUK 12:59 ‘Ena ne kan iki moranga kene kene eire ewi dekenamie. Koma ne kongo ori gawo fai erowangua muruwo mokom bai gounanga u mena unanie,’ na epe di ereiye,” di erome.
LUK 13:1 Ena Yesu ka di erongua kakom tei ari suwo moire “Yae, Gariri ari yokamai fure non sipsip Yai Gumam fi mun ei teinga kakom tei yai ori Pairoti kiminem di erongoro yokamai ei goimie. Ena yokamai akinom te non akiyom i towane deime,” di teingoro
LUK 13:2 ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai ‘Gariri ari yokamai epe ei goinga ena yokamai bianom faingua ari suwo bianom faingua bire ereimie,’ epe di fikeiyo!
LUK 13:3 Te na ‘Ne yokamai nomanenom si awa tekenainga ena ne yokamai muruwo ama goraime,’ epe di ereiye.
LUK 13:4 Te ne yokamai ‘Ari okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo te koro suraiye yokamai koma iki arari wom i kam Sairom mapunomdi tei moinga gui diro ako mangi sungoro ari goinga yokamai bianom faingua i Yerusarem ari bianom faingua bire ereimie,’ epe di fikeiyo!
LUK 13:5 Ena na ‘Ne yokamai nomanenom si awa tekenainga ena ne yokama muruwo ama goraimie,’ di ereiye,” epe di erere
LUK 13:6 ena ka eke dere diro “Yai ta eri mukom koingua tai woi nongui tei woire okome mukom korangua kanaro uro kanungua mukom koikengoro
LUK 13:7 ena yaromi tai woi nongui akaiyom kiapam bengua yai ‘Firo! Na non iki suraiye moiro uro “Eri mukom korame,” diro uka mukom koikemia. Ena iran ne woi do! Eri i man nurom yo bei gounangua faikenamie,’ di tongoro
LUK 13:8 ena ‘Yae, ne eri kan do! Non iki epena toka i duwangoro na mapunomdi man gura boiro te non dem mauro dowaiye.
LUK 13:9 Te non iki epena mukom korangua fanamie. Te mukom koikenangore ena ne ure eri woi dowanie,’ epe di tomie,” Yesu epe dume.
LUK 13:10 Ena okome Yura ari iron kakom Yesu fu ka nuwi si ereinga ikom fure ari yai opai ka nuwi si erongoro
LUK 13:11 opai ta moimie. Murom niki dongua ta oparomi dem miriyom ikai tei moiro bei moingoro oparomi mouwom gurom dou dungoro ena arowaro bengua faikengoro ena non iki okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo te koro suraiye fume.
LUK 13:12 Ena Yesu kanero uwom boiro “Opaiyo, ne nupinum bei dowaiye,” di tere
LUK 13:13 okom opai gam akongoro ena kene kene eire opai arire Yai Gumam kam akire dume.
LUK 13:14 Ena Yura ari iron kakom Yesu opai bei nokapu de tongua ena ka nuwi si ereinga iki kiapanom yai niki de firo ari yai opai “No aro kakom okonom koro muruwo te koro towane kokonan bepune. Iran i ne yokama ‘Nupi fanainga yai ta bei de norowame,’ di firaingai ena ne yokama kokonan bepunga kakom wingoro bei de erowame. Ne yokama no iron kakom kuiyo!” di erongoro
LUK 13:15 ena Ari Wanopanom ka mokom bairo “Ne yokama kasu ari moimie. Iron kakom kakom ne yokama fu non ikomdi fure non kan koinga gui dere ‘Non i nuwi nowame,’ diro akire fime.
LUK 13:16 Ena opai ya oparomi Aparam ariyom moingua iran non yokamai bire ime de erome. Te Satan bei moiro ena non iki okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo te koro suraiye kan si tongoro oparomi nupi fai moimie. Ena iran iron kakom nupi faingua na bei dowaika faimie,” di tongoro
LUK 13:17 ena ka epe dungua ari kiama yokama gai goingoro te ari yai opai muruwo yaromi tai bau boingua tarom benguai muruwo kanere mun fi teimie.
LUK 13:18 Ena Yesu ka tokoi dume. “Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i toramere dume? Na tamere di boiro duwaiye? Ena na ka epe duwaiye.
LUK 13:19 Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i dunguamere eri mastari mukom epe dume. Yai ta mastari mukom ire tai woi nongui suna tei woingoro te okome eri mokonguamere epe mokongoro ena kapuka yokamdi eiro moimie,” diro
LUK 13:20 ena “Na Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i tora mere ama duwaiye? Na ka epe duwaiye.
LUK 13:21 Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i dunguamere bum boingua tarom epe dume. Ena opai ta bum boingua tarom ire ei kaime dori munmane ikai tei dere nokonongoro tarom i u koro koro furo bum boime,” ka epe tokoi dume.
LUK 13:22 Ena Yesu akai tei ma dere “Yerusarem naro fuiye,” diro fu iki birom ori te gawo fure ari yai opai ka nuwi si erongoro
LUK 13:23 te yai ta moiro “Ari Wanopanomyo, Yai Gumam ari suwo koropane akire di erowambore?” di tongoro ena Yesu ari yokamai
LUK 13:24 “Ne yokamai ‘Kori gumam gawo ikai napune,’ diro benainga yoporam ori boiyo! Te ‘Ari yai opai munmane “Kori gumam gawo ikai napune,” diro beimba ikai nainga faikename,’ di ereiye.
LUK 13:25 Ena okome iki kapakom ariro kori kenangoro ne yokama ure mena moire kori gure dire ‘Ari Wanopanomyo, ne no yokama kori irau noro!’ yana di towaimba yaromi ‘Ne yokama amairi wime? Na ne yokama ekankeiye,’ di erowangoro
LUK 13:26 ena ne yokama ‘No yokama kua kopuna te nuwi ne gere ama moiro nopune. Te ne no yokama ikinom akai tei moiro ka di norene,’ di teimba
LUK 13:27 yaromi tokoi ‘Na ne yokama ekankeye. Ne yokama amairi wime? Ena ne yokama tai niki dongua beinga muruwo na moiki tei fakai fiyo!’ epe di erowame.
LUK 13:28 Te ne yokama kanainga ena yai Aparam te yai Aisaki te yai Yakopo te ka mapunom di mari dinga ari muruwo fu Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom fure ikai moraimba ne yokamai nenen mena tei arire moraimie. Ena ne yokamai kai ori wom meire kinom buno diro moraimie.
LUK 13:29 Te ari yai opai ikinom akainom koro koro dungui tei ma dere fu Yai Gumam kiapanom bei erowangua akaiyom ikai koi fure kua kopuna nowaimie.
LUK 13:30 Kawom, ari kanom epena mokongua yokamai kanom suwo okome ako namie. Te ari kanom epena akongua yokamai kanom suwo okome mokonamie,” epe di erome.
LUK 13:31 Ena kakom tei Feresi ari suwo ure “Yae, yai ori Eroti ‘Ne ei goraiye,’ dungoro ena ne akai tei ma dere akai ta fo!” epe di teingoro
LUK 13:32 ena Yesu “Eroti yaromi ari gumanom bawi erongua yai moimba ne yokama fu yaromi moingui tei fure ‘Ne firo! Epena te ongo ama na murom niki deinga yokamai ewi mena de erero te ari nupi fainga bei nokapu de erowaiye. Ena kamun tai kakom na Yai Gumam kokonan narongua mora bei gounaiye. Epe dume,’ di teiyo!
LUK 13:33 Ena epena aro kakom te ongo te kamun tai kakom na kon naiye. Yerusarem ari yokamai bei moiro ka mapunom di mari deinga yokamai ei goinga mapunom finga iran i na akai bam ta goraika faikename. Ena na ‘Yerusarem ari nai goraime,’ diro Yerusarem tei naiye.
LUK 13:34 Yerusarem ariyo, fi goi iyo! Ne yokamai ka mapunom di mari dinga yokamai ei goi moimie. Te Yai Gumam ari ewi ne moingi tei dongoro ne yokama kongo ire fiasi de ereime. Te koroware mam gam kuku boi koiyomdi donguamere epe na kakom munmane ne yokama ganoma epe kuku boi erowaro beika te ‘Epe benaro beme,’ di fi narekeimie.
LUK 13:35 Ena fiyo! Ne yokama ikinom akainom Yai Gumam mora ma domie. ‘Ne yokama na tokoi na kankenaimie,’ epe di ereiye. Te okome ne yokamai bei moire ‘No yokamai yai ta Ari Wanopanom yoporam boingua ire ungua yaromi kam akire duwapune,’ duwaingoro ena na nakanaimie,” Yesu epe di erome.
LUK 14:1 Ena iron kakom ta Yesu fu Feresi yai ori ikomdi tei furo kopuna ne moingoro te yokamai “Yesu tai gawo ta benangua ka kori di towapune,” diro toren kan te moimie.
LUK 14:2 Te yai ta gam yaungua yaromi u Yesu gumamdi teina tei ungoro
LUK 14:3 ena Yesu yaromi kanere ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi ari “Mose ka di guwo dungua kanom i tora dume? No iron kakom moipungi yai ta nupi faingua bei nokapu de towapunbore de tekenapune?” diro mina wakore di erongoro
LUK 14:4 yokamai ka mokom bai tekeingoro ena Yesu yai ta gam akore bei nokapu de tere awi dere
LUK 14:5 ena mina wakore di erere “Ne yokama ari moingi suna tei nenta gan kui enangua bo non burumakau kui nowangua ena iron kakom nuwi diandi ikai koi nangoro ena yaromi fure gure kopu dekenamo? Oro?” epe di erongoro
LUK 14:6 te ari yokamai ka i mokom bairo duwaro beinga faikemie.
LUK 14:7 Ena Yesu kanungua ari kopuna nowaro wingai yokamai “No koma nowapune,” diro “Fu boi biromdi iwawo fure ame dowapune. Uwo!” diro beingoro ena iran Yesu ka eke dere di erome.
LUK 14:8 “Ena yai ta ‘Ne yai opai inangui kopuna kenainga nowana uwo!’ di erowangore ne fure boi biromdi iwa ame dere moikeyo! Ne epe morangere ena yai ta kam wanongua yaromi uwom boinga unangua
LUK 14:9 ena iran yai ta ne surai unom borangua yaromi uro ‘Ne boi biromdi iwa yai i to!’ di erowangoro ena ne gai ori wom goire fure onamdi ime moranie.
LUK 14:10 Ena yai ta ne unum borangore kopuna nowaro nanga ne fure boi onamdi ime ame dere moro! Ne epe moranga yai ta unum boingua yaromi uro ‘Ari yokoinam yo, ne ure boi biromdi ya moro!’ epe di erowangoro ena ari yai opai kopuna ama neinga yokamai okonom muromdi ne kanum wanamie.
LUK 14:11 Kawom, yai ta nenen kam akire di morangua Yai Gumam bei moiro yaromi kam bire towame. Te yai ta nenen kam di ime de morangua Yai Gumam bei moiro yaromi kam akire di towamie,” epe di eromie.
LUK 14:12 Ena Yesu awa tere “Kua kopuna nowaima wiyo!” dungua yaromi “Ne kua kopuna ta kenanga ena ne arinuma te yokoi ei nowanga yokamai te arinuma kongo munmane ako neinga yokamai unom boikeyo! Ne unom boranga okome yokama kua kopuna keire ne unum boraingoro nangere yokamai mokom bairo ne erowaingere kounom beimie
LUK 14:13 Beimba ne kua kopuna ta kenanga ne ari kongo munmane ako nekenainga yokamai te ari ganom niki dowainga yokamai te ari kaunom niki dowainga yokamai te ari okonom murom gi dowainga yokamai unom boro!
LUK 14:14 Ne unom boranga Yai Gumam bei nokapu de erowame. Ari yokamai kua kopuna keire ne unum borainga nangere mokom bairo ne erekenaimba okome ari yo teinga yokamai tokoi are mokonainga kakom i Yai Gumam kopuna keire mokom bairo erowamie. Ena ne yokamai kawom kounom moraimie,” epe di tomie.
LUK 14:15 Ena yai ta ari kua kopuna neingi tei ama moingua yaromi Yesu ka dungua i firo “Nenta Yai Gumam kiapanom bei erowangua akaiyom tei moiro kua kopuna nero mun firamie,” epe di tongoro
LUK 14:16 ena Yesu ka epe di tomie. “Yai ta kopuna ori kenaro benangua ari munmane ‘Kopuna keika i nowaima wiyo!’ di erome.
LUK 14:17 Ena yaromi kopuna nowainga mora kenom beire nuwi kokonan gan awi dongoro fu ari koma ‘Wiyo!’ di erongua moingi tei fure ‘Ne yokama wiyo! Tai muruwo mora kenom bepune,’ di eromba
LUK 14:18 ari muruwo towane towane ‘Kinapune,’ dime. Yai ta ‘Tai woi neinga akaiyom na epena meina beiye. Iran na furo kanaro beiye. Ena na kunaika niki de fi narekeyo!’ dume.
LUK 14:19 Te yai ta ‘Na non burumakau okonom koro koro muruwo epena meina beiye. Ena iran na furo non kokonan beinga kanaro naro beiye. Na kunaika niki de fi narekeyo!’ epe dume.
LUK 14:20 Te yai ta ‘Na opai epena go di nareimie. Ena na unaika faikeme,’ dume.
LUK 14:21 Ena nuwi kokonan gan inako dere kiapam yai ari dinga kam di tongoro ena yaromi nomanem niki de firo nuwi kokonan gan ‘Ne bu dire fu iki iki birom ori tei fure kon ori bo gawo fure ena ari kongo munmane ako nekeinga yokamai te ari ganom niki deinga yokamai te ari kaunom niki deinga yokamai te ari okonom murom gi dinga yokamai endire na ikinamdi ikai tei uwo,’ di tongoro
LUK 14:22 ena okome nuwi kokonan gan ‘Ari Wanopanomyo, na ne giranumdi mora gore diye. Te akai si dikeme,’ di tongoro
LUK 14:23 ena kiapam yai nuwi kokonan gan ‘Ne mena fure te ari tai woi nowaingi suna tei ama fure ari yai opai endire ikai uwo! “Ari na ikinam ikai ure moraingoro si duwame,” di fiye.
LUK 14:24 Te ari muruwo koma na unom boika yokamairai na kopunanam i nekenaimie,’ epe di tomie,” Yesu epe di tomie.
LUK 14:25 Ena ari yai opai munmane wom Yesu wanongui ama waneinga Yesu awa tero
LUK 14:26 “Ne yokama ‘Na ganama morapune,’ di firainga na moraiki tei unainga yokamai nenom manom te efenom biyai te ganoma te emenoma kepenoma te yokori morainga mounom wako erekenainga ne yokamai na ganama moikenaimie.
LUK 14:27 Te na eri yoro bakomdi goraikamere epe ne yokamai ‘No eri yoro bakomdi epe gorapunga faname,’ di fire dowinam ama boikenainga ena ne yokamai na ganama moikenaimie.
LUK 14:28 Ena ne yokama moingi suna tei yai ta ‘Iki arari wom kenaiye,’ dungua kam duwaika i fiyo! Ena koma yaromi ame dero moiro ‘Iki kenaika kongo tora mina ma dowaiye?’ diro firangua ena iki kenangua kongom ako moimbo ako moikembo firame.
LUK 14:29 Te yaromi koma epe fikenangua ena okome iki kowiri suwamba iki i kei goukenangoro ena ari muruwo kanero yaromi kam ka siro
LUK 14:30 ‘Yai iki mapunom boiro kengua i ama kei goukenamie,’ epe duwaimie.
LUK 14:31 Bo te yai ori ta furo te yai ori ta kura boi towaro nangua i kam duwaika i fiyo! Ena yaromi ame dero inokore eiro ‘Na kiminem ari ten tousan kui neika te yai ta kiminem ari twenti tousan kui nongua ena kura borainga fanambo faikename?’ di firo
LUK 14:32 ena ‘Faikename,’ di firangua ena yaromi kiam yo fakai moraingoro ari suwo ewi dowangoro fure ‘Kura borapunga di gouname,’ di moraimie.
LUK 14:33 Ena epemere yai ta ne yokama moingi suna tei yaromi guwai gaiyom muruwo mouwom wako tekenangua yaromi na ganam moikenamie.
LUK 14:34 Te fui tai nokapu dumba dorimin tekenangore no dorimin tokoi towaro bepunga i faikeme.
LUK 14:35 Fui dorimin tekenangua tai woi nowapungi suna tei dekenapunie. Te fui dorimin tekenangua tai woi nowapungi akire di towangua faikenangua non dem ama dekenapunie. Nonon fui i yo mena ma dowapune. Nenta kinam ka firaro korangua na ka dikai firo!” epe di erome.
LUK 15:1 Ena kakom ta ari kongo takis inga yokamai te bianom beinga ari yokama u Yesu moingui teina tei ure ka duwangua firaro wingoro
LUK 15:2 te Feresi ari yokama te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai kura kam epe dime. “Yaromi ari bianom faingua yokamai ekukurere te kua kopuna ama ne moimie,” dingoro
LUK 15:3 ena Yesu ka eke dere yokamai epe di erome:
LUK 15:4 “Ena ne yokama moingi suna tei yai ta non sipsip 100 kui nowamba non ta i moikenangoro ena yaromi non 99 ekire fure mare kira suna dere ‘Kui ne moiyo!’ di erero furo non ta moikenanguai wandouro furo morangui akiro
LUK 15:5 ena akire di kipamdi kopu kauro mun firo u
LUK 15:6 ikomdi tei uro ariyoma te yokoi ei nongua yokama unom borangoro ure kuku boiro moraingoro ‘Na nonam sipsip ta moikenguairai na wandouro iro wiye. Ena ne yokama na mun fi nareiyo!’ di erowame.
LUK 15:7 Ena na ne yokama ka epe di erowaiye: ‘Yai ta non i wandouro uro ungua yaromi mun finguamere epe yai ta biam faingua yaromi nomaneyom si awa towangua ari kamundi moinga yokamai mun ori wom fi towaime. Te ari 99 yokamai “No yo tongua ari moipunga nomanenom si awa tekenapune,” di finga ena ari kamundi moinga yokamai mun ori wom fi erekenaimie,’ epe di ereiye,” Yesu epe di erome.
LUK 15:8 Yesu ka ta epe di erome. “Ka ta duwaiya fiyo! Ena opai ta kongo okonom koro koro muruwo ako nongore ena kongo ta ako suwangua oparomi kewa gairo iki ikai moro duwi si dero wandouro kanero iro
LUK 15:9 kongom mora iro ena ariyoma te yokoi ei nongua yokamai unom borangoro yokamai ure kuku boraingoro ‘Na kongonam ta ako sungua epena na wandouro kanere iye. Ena ne yokama na mun fi nareiyo!’ epe di erome.
LUK 15:10 ‘Ena oparomi mun finguamere epe Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai yai ta biam faingua nomaneyom si awa tongua mun fi teimie,’ epe di ereiye,” di erome.
LUK 15:11 Ena Yesu ka akai nere tokoi di erome: “Na ka ta duwaiye. Yai ta wam surai kui eme.
LUK 15:12 Te wam ta okome kui engua ure ‘Auwo, ne guwai gainum ipu sire koro koro eyo! Ena koro na tainam duwangua na inaiye. Epena na naro!’ epe di tongoro ena auwom tarom ipu siro surai erongoro
LUK 15:13 ena kakom gurom arari moiro wam okome kui engua guwaiyom gaiyom kuku boiro fu akai ta fakai wom furo moiro kou kou eiro kongom muruwo fiasi koro koro de ma dongoro
LUK 15:14 muruwo de ma dongoro ena okome akai moingui tei meran ori wom goinga fuka dungoro yaromi tai ta dikengoro
LUK 15:15 ena iran yaromi furo yai ta mansinom kapakom yai kokonan bei tongoro yaromi awi akaiyomdi dero ‘Non kuika kiapam beyo!’ di tongoro
LUK 15:16 yaromi non yokamai eri mukom ta neinga ‘Ama na nowaikoro maranam mokoname,’ di fimba te yai ta eri mukom i tekeme.
LUK 15:17 Ena yaromi inokore ei firo ‘Na aunam kokonan ari yokamai kua kopuna munmane wom neinga dumba na tawa moiro meran goiro niki ori wom de fiye.
LUK 15:18 I faikengoro ena na ariro aunam moingui tei furo uro “Auwo, na bianam Yai Gumam te ne moingi bei ereye.
LUK 15:19 Ena epena na ne wanum moraika faikeme. Ena ne kokonan gan moingamere na ama epe moraiye,” di towaiye,’ diro
LUK 15:20 ena ariro auwom moingui tei fumba yaromi fakai iwa moingua auwom gumam kanero ena miriyom kipi ori wom kai tongoro yaromi bu di furo wam kukurero fanam mu dungoro
LUK 15:21 ena wamirai bei moiro ‘Auwo, na Yai Gumam te ne moingi bianam bei ereiye. Ena ne “Wanamyo,” di narowanga faikename,’ epe di tomba
LUK 15:22 auwom nuwi kokonan ari ‘Ne yokama bu dire na gainam towane wom ararirai iro ure fi tere te rin ta okom bei tere te kauwom tou de tere
LUK 15:23 te non burumakau gam orirai iro ure si kei teiyo! Ena nonon nere yaromi mun fi towapunie.
LUK 15:24 Tora bengoro mun fi towapune? “Na wanam i mora goimie,” di fika tokoi yokori moiro umie. Te “Yaromi moikema,” di fika tokoi nonon kanopunie,’ epe di erongoro ena ari yokamai mun fi teinga kua kopuna mapunom boire ne moingoro
LUK 15:25 te wam koma kui engua tai woi nongui suna tei moiro okome inako dero uro iki teina tei uro ari nowi ire wi dinga nokonom fire
LUK 15:26 ena kokonan gan ta uwom boiro ‘Yokamai tora bei moime?’ epe di tongoro
LUK 15:27 ‘Ne emenum irai ure nokapu moingoro gam bei niki dero kungoro ena ne aunum non burumakau gam orirai si kei tongoro ne moimie,’ epe di tongoro
LUK 15:28 ena wam koma kui engua nomanem niki de firo ikai koi naro kam fikengoro ena auwom mena koi uro ‘Ne ikai uwo!’ diro wam yana di tongoro
LUK 15:29 ena wam ka mokom bairo ‘Kano! Na noniki kakom munmane ne kokonanum akoro epe kokonan gan tokomere moi ereiye. Te ne kanum kakom kakom gore di ereiye. Na epe beipa na ari yokoinama mun firo kua kopuna nowaro bepunga ne nonum burumakau bo te meme gam ta narekenie.
LUK 15:30 Te ne wanum i ne tainum mora muruwo opai ganom boromdi muruwo ma de goungua yaromi tokoi ungua ne nonum burumakau gam orirai si kei tenie,’ di tongoro
LUK 15:31 ena auwom bei moiro ‘Wanamyo, kakom kakom ne na gere ama moipunie. Te na tainam dunguai ne tainum muruwo dumie.
LUK 15:32 Dumba ne emenum i “Mora goima,” dupungairai tokoi yokori moiro umie. Te “Yaromi moikema,” dupungairai te epena nonon tokoi kanopunie. Ena iran nonon mun fi tero kopuna si gai nopunga faimie,’ epe di tome,” Yesu epe di eromie.
LUK 16:1 Ena Yesu awa tere gama yokama ka eke dere epe di erome: “Yai ta bei moiro yai ta guwai gaiyom munmane ako nongua tarom i kiapam bei moimie. Te ari suwo u yai guwai gai munmane ako nongua yaromi moingui tei ure ‘Ne guwai gainum kiapam bengua yai ne guwai gainum fiasi koro koro domie,’ di teingoro
LUK 16:2 ena yaromi kiapam bengua yai ‘Uwo!’ di tere ‘Ari “Ne na tainam fiasi koro koro domie,” di nareinga i kawom dimbo kasu dime? Ena ne na guwai gainam kiapam benga kokonan benga opom di naro! Ne na tainam tokoi kiapam benanga faikenamie,’ epe di tongoro
LUK 16:3 ena kiapam bengua yai nomanemdi ka epe dume: ‘Na epena toramere benaiye? Na yai orinam kiapam beika kokonan ma dere nawi dowaro bemie. Na man baraika yoporanam dikemia. Te na ari kopunanom yana duwaika gai goiye.
LUK 16:4 Ena na “Tai epe benaiye,” di fiye. Epe benaikere ena na yai orinam kiapam beika kokonan ma dere nawi dowangua kakom ari yokamai naikire ikinomdi naimie,’ epe diro
LUK 16:5 ena iran kiapam yai ari towane towane yai oriyom kongo dinau bei teinga yokamai unom boingoro ari yokamai kiapam yai moingui tei wingoro yaromi yai ta koma ungua ‘Ne na yai orinam tarom toramena dinau bene?’ epe diro mina wako tongoro
LUK 16:6 ‘Na eri nurom kopuna kei neinga tarom kowiyom i 100 yai orinom i dinau bei teiye,’ epe di tongoro ena kiapam yai ‘Ne dinau benga pepa i ire ame dere pepa koi “Na eri nurom kowiyom i 50 dinau bei eromie,” diro boro!’ epe di tongoro
LUK 16:7 ena okome yai ta ungoro kiapam yai ‘Ne dinau toramena bene?’ epe diro mina wako tongoro ‘Na kui mukom gai 1000 dinau bei teiye,’ epe di tongoro ena ‘Ne dinau benga pepa i ire pepa koi “Na kui mukom gai 800 dinau bei erome,” diro boro!’ epe di tome.
LUK 16:8 Ena okome yai oriyom ure kanongua kiapam yai ‘Okome yokamai kurere narowaime,’ diro yokamai dinau suwo bei erongua kanere bei moiro ‘Ari nomanenom fai eronguamere epe yaromi beme,’ diro kam akire di tome. Kawom, ari mena moinga yokamai bei moiro kongo mukom kokonan beinga kakom tei ari nomanenom fai erongua mapunom dourom boimba ari bau borangui akaiyom tei nainga yokamai bei moiro kongo mukom kokonan beinga kakom tei ari nomanenom fai erongua mapunom i dourom boikeimie.
LUK 16:9 Ena ne yokama kongo mangi tawa dungua ire ari yai opai bei nokapu de erere yokoinom ei nowainga beiyo! Te okome kongo ako nowainga gounangua kakom yokamai ne yokama ekiro akai moi derewo morainga akaiyom naimie.
LUK 16:10 Ena nenta tai gawo kenom nokapu benangua yaromi tai ori ama kenom benamie. Te nenta tai gawo gera kunei nowangua yaromi tai ori ama kunei nowame.
LUK 16:11 Ena iran ne yokama mangi tei kongonom kenom nokapu beikenainga ena yai ta meina nokapu wom kiapam benangua kokonan erekename.
LUK 16:12 Te ne yokama yai ta tarom kenom nokapu beikenainga ena yai ta ne yokama nenen tainum ako nowainga erekename.
LUK 16:13 Te kokonan gan towane yai ori surai kokonanom ama bei erekenamie. Yaromi yai ori surai kokonan bei erowangua ena yai ta niki de fi tero te yai ta mun fi towambo yai ta kuiam boi tere te yai ta kuiam boi tekenamie. Kawom, ne yokama Yai Gumam kokonan bei tere te kongo kokonan ama benainga faikename,” epe di erome.
LUK 16:14 Ena Feresi ari kongo ako noware mun finga yokamai moire Yesu ka dungua muruwo fire ena kam ka singoro
LUK 16:15 ena Yesu “Ne yokama ‘Ari no kanom akire dowaime,’ diro ari moinga okonom muromdi tai nokapu beimba Yai Gumam ne yokama nomanenomdi kanomie. Te ari mangi tei moinga yokamai tai ta ta mun fingai tarom i Yai Gumam mun fikeme.
LUK 16:16 Te Mose ka di guwo dungua kam te ka mapunom ari kanom kakom kakom di mari deingoro ena okome Yoane nuwi bui erongua yaromi ume. Ena Yoane moi ungua kakom tei Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam man man muruwo di mari deimie. Ena ari muruwo yoporam boiro Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom ikai naro beimie.
LUK 16:17 Ena okome man kamun gounamba Mose ka di guwo dungua muruwo goukenamie. Kam ori te gawo yo duwame.
LUK 16:18 Te ari nenta efem biyai ma dere opai ta inanguai yaromi yai opai kau einga bei niki dome. Te yai ta opai ta wiyom biyai koma ma de tongua oparomi kau enanguai yaromi yai opai kau einga bei niki dome,” Yesu epe di erome.
LUK 16:19 Ena Yesu akai nere ka epe di erome. “Ena ka ta duwaiye. Koma guwai gai ako nongua yai ta moime. Kakom kakom yaromi suna gai nokapu kou daingua fire kopuna nokapu wom nome.
LUK 16:20 Te yai kuwanom yai ta yai ori ikom kori gumamdi tei moime. Yaromi kam Lasarusi. Yaromi okom kauwom gamdi muruwo numon dome.
LUK 16:21 Te yaromi ‘Na guwai gai ako nongua yaromi kopuna nowangua ako boi berere koi suwangua nowaikore maranam mokoname,’ epe di fingua ena ari akire kori gumamdi tei eime. Te kei yokama ure yaromi numon donguai girawinom dori boi teime.
LUK 16:22 Ena okome yaromi goingoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ure yaromi akire diro iro furo Aparam moingui tei de teingoro moime. Te guwai gai ako nongua yarom irai ama goingoro man sime.
LUK 16:23 Ena yarom irai guwom akai moiro gam kipi ori wom kaingoro ena yaromi toren kan teme iwa dero kanungua Aparam fakai iwa moingoro te Lasarusi gere ama moipire.
LUK 16:24 Ena guwai gai ako nongua yaromi u boiro ‘Auwo Aparamyo, ne na kanam firo! Fire Lasarusi awi dengoro ure nuwi ta okom su guire na girawinamdi enangoro girawinam goikename. Na e dongua boromdi tawa moiro ganam kipi ori wom kaimie,’ epe di tongoro
LUK 16:25 te Aparam bei moiro ‘Wanamyo, ne firo! Koma ne yokori moinga kakom tei ne tai nokapu inga dumba Lasarusi tai niki dongua ingua dumie. Te epena akai tawa yaromi nomanem akai nokapu morangoro te ne gan kipi kokonan inie.
LUK 16:26 Te tai ta ama kano! No yokama moipungi te ne yokama moingi suna tei Yai Gumam nuwi komo ori wom bai domie. Ena ari iwa moipunga komo i si morere ne yokamai moingi ime unaro benapunga faikename. Te ne yokamai koro ime moingai komo i si morere no yokama moipungi iwa unaro benainga ama faikename,’ epe di tongoro
LUK 16:27 ena guwai gai ako nongua yaromi ‘Ena iran auwo, na ne yana di erowaiye. Ne Lasarusi awi dengero na aunam ikomdi fure
LUK 16:28 fu na emenama okonom koro muruwo moingi tei fure ka yoporam boiro di erowangoro yokamai ama akai tawa ure ganom kipi kokonan ori inainga fanamia,’ epe di tongoro
LUK 16:29 ena Aparam ‘Ne emenuma yokama Mose kam boingua te ka mapunom ari kanom boinga i kerere firainga ena guwom akai kunaimie,’ epe di tongoro
LUK 16:30 ‘E e, auwo Aparamyo, ka i fikenaimba yai ta goingua yaromi arire emenama moingi tei nangoro yokamai nomanenom si awa towaimie,’ epe di tongoro
LUK 16:31 ‘Te yokamai Mose ka boingua te ka mapunom ari kanom boinga i kerere waiyom beire fikenainga ena yai ta goingua tokoi arire ka di erowangua yokamai nomanenom ama si awa tekenaimie,’ epe di tome,” epe di erome.
LUK 17:1 Ena Yesu gama yokama ka epe di erome: “Tai mapunom mapunom ari fuka di erongoro ena ari yai opai bianom benaimba te yai ta uro ari akire di erowangua ena yokamai bianom benainga ena Yai Gumam yaromi bei niki de towame.
LUK 17:2 Te ari yokamai kongo ori wom ire yaromi nokom kan koire fiasi nuwi diandi suna ime dowainga faimba yaromi uro na ganama kuwanom moinga ari akire di erowangua ena yokamai bianom benainga i faikenamie.
LUK 17:3 Ena ne yokama kenom beiyo! Te ne emenum biam fanangua ne ‘Bianum i bekeyo!’ di to! Te yaromi nomaneyom si awa te firangoro ne yokamai biam kore de to!
LUK 17:4 Te yaromi aro kakom towane bianom okonom koro muruwo te koro surai ne bei erowangua te yaromi kakom okonom koro muruwo te koro surai u nen moingi tei ure ‘Na nomanenam si awa teiye,’ di erowangua ena ne yaromi biam kore de to!” epe di erome.
LUK 17:5 Ena ari ewi dongua finga yokamai ure Ari Wanopanom “No yokamai ne fi ki si eropunga mapunom i moko iwa naro benangua ne akire di noro!” epe di teingoro
LUK 17:6 ena yaromi “Ne yokama fi ki gawo gera suwaingamere epe eri mastari mukom i gawo duwangua ena ne yokama eri ta dunguai ‘Ne douranom gere girere fu fui nuwi ikai koi fure moko!’ di towainga ena erirai ne yokama ka duwainga epemere giranom gore duwame,” epe di erome.
LUK 17:7 Ena Yesu akai nere ka ta de erome. “Ena ne yokama moingi suna tei yai ta moingua yaromi kokonan gan kui nongua kam di erowaiye. Yaromi nuwi kokonan gan tai woi nongui man gura borambo non sipsip kurangua okome dere iki unangoro yaromi ‘Ne kene kene eire ure ame dere kua no!’ epe di towamo?
LUK 17:8 Ma deiyo! Di tekenamba epe di towame: ‘Ne na kopunanam kenom beyo! Te ne gai dinepe dongua kui si dere gai nokapu wom fire na kopunanam ire ure naro! Na kopuna nero nuwi nero koma benaika ena okome ne kua kopuna te nuwi nowanie,’ epe di towame.
LUK 17:9 Te nuwi kokonan gan yai i giram gore duwangua kiapam yai kokonan gan ‘Mun fi ereiye,’ di towamo? Ma deiyo!
LUK 17:10 Ena iran nuwi kokonan gan benguamere ne yokama ama epe beiyo! Te ne yokama tai ta ta Yai Gumam di erowangua bei gounainga ena ‘No yokama nuwi kokonan gan towane moipune. No yokama kokonan benapunga i kokonan towane bepunie,’ diyo!” Yesu gama yokamai epe di erome.
LUK 17:11 Ena Yesu Gariri man tei ma dere “Yerusarem naiye,” diro Samaria man bunamdi tei furo
LUK 17:12 iki birom ori ikai tei fungoro ena ari okonom koro koro muruwo mantai gainga yokamai Yesu gumam boi teimie. Yokamai fakai tei moire
LUK 17:13 u ori wom boire “Yesu, kiapanom yaiyo, ne no yokama kanom fi noro!” epe di teingoro
LUK 17:14 ekanere “Ena ne yokama fu ari fi mun ei teinga yokama moingi tei fure ganom i opom di ereiyo!” di erongoro ena yokamai kon fu moingoro ganom i tokoi nokapu koime.
LUK 17:15 Ena yokamai fingi yai ta kanungua gam i tokoi nokapu fungoro ena yaromi awa tere inako dero furo u ori wom boiro Yai Gumam kam akire diro
LUK 17:16 furo Yesu kauwomdi tei gumam kiki ako faingoro ena Yesu “Mun fi ereiye,” di tome. Te yaromi Samaria yai moime.
LUK 17:17 Ena Yesu “Na di fika ari okonom koro koro muruwo ganom i tokoi nokapu koime. Te ari okonom koro muruwo te koro suwo suwo amai moime?
LUK 17:18 Yai ta Yura yai moikengua yaromi towane ure Yai Gumam kam akire di towangua i faikeme,” diro
LUK 17:19 ena yaromi “Ne fi ki si narenga ena ne tokoi nokapu moinia ena arire fo!” epe di tomie.
LUK 17:20 Ena kakom ta Feresi ari Yesu mina wako tere “Tora kakom Yai Gumam kiapanom bei norowangua kakom fuka duwame?” epe di teingoro Yesu ka mokom bairo “Yai Gumam kiapanom bei erowangua kakom fuka duwangua ari yai opai kankenaime.
LUK 17:21 Te yokamai ‘Kano! Yaromi i tawa moimie.’ dikenaimbo ‘Yaromi koro ipo moimie,’ ama dikenaime. Fiyo! Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua i ne yokama moingi suna tei moimie,” epe di erome.
LUK 17:22 Ena di erere awa tere gama yokama “Ena okome kakom fuka duwangua ne yokama denom minom kipi ori wom karaingoro te ‘No yokama na ari gaunom wam uro morangua kakom towane kanapune,’ duwainga i kankenaime.
LUK 17:23 Te ari ‘Kano! Yaromi koro ipo moime,’ di erowaingoro ‘Kano! Yaromi tawa moime’ di erowaingoro te ne yokama gore dire mounomdi kiyo!
LUK 17:24 Ne yokama fiyo! Kamun dungua kakom kamun napare dongua kamundi koro koro muruwo fungoro ari muruwo kaningamere ena na ari gaunom wam unaro benaika kakom i ari man man muruwo epe nakanaime. Nakanaimba
LUK 17:25 na ganam kipi kokonan ori wom koma inaiye. Te ari epena mangi tei moinga yokamai na mounom wako narowaimie.
LUK 17:26 Te komariki Noa mangi moingua kakom ari yai opai mapunom beingamere ena na ari gaunom wam unaika kakom ari epe benaime.
LUK 17:27 Yokamai kopuna nere te nuwi nere te opai ire te opai erere bei fingoro ena Noa nuwi kopareyom minomdi ikai tei fungoro ena yokamai moingi nuwi kou siro ari yai opai muruwo bei niki de erongoro goime.
LUK 17:28 Te Lot yaromi mangi moingua kakom ari yokamai ama epe beimie. Yokama kopuna nere te nuwi nere te tai meina sire te tai meina baire te tai woi nere te iki kei faimba
LUK 17:29 Lot yaromi iki birom ori Sorom ma dere fungua kakom tei e dongua te kongo kamundi tei ako mangi uro ari yai opai muruwo mora ei goimie.
LUK 17:30 Ena ari yokamai epe beingamere epe na ari gaunom wam ure imari dowaika kakom i ari yokamai mapunom epe ama benaime.
LUK 17:31 Kakom tei yai ta ikom birom kopu morangoro te guwaiyom gaiyom ikai ime duwangua yaromi u oropo ime fure guwai gaiyom ikenamba kuri fire ma dere tongi namie. Epewom yai ta tai woi nowanguai suna tei morangua ‘Na fu ikinam tei furo tainam inaiye,’ diro inako dero ikomdi kinamie. Tamanume. Yaromi kuri firo ma dero tongi namie.
LUK 17:32 Ena ne yokama Lot efem biyai fuka di tongua inokore ei fiyo! Oparomi awa tere ‘Na inako dere guwai gainam inaiye,’ dungoro ena Yai Gumam si goime.
LUK 17:33 Te nenta ‘Na yokori moraiye,’ diro yoporam boingua yaromi goraimba nenta ‘Na yokori moraipo goraipo,’ diro inokore eikenangua yaromi yokori morame.
LUK 17:34 Ena na tokoi unaika giruwangua kakom yai surai boiri towane wi fanaipika ena Yai Gumam towane ta akiro furo te yai ta ma de towangoro yo morame.
LUK 17:35 Te opai surai kaime dori tou suwaro bei moraipika ena Yai Gumam opai ta akiro furo te opai ta ma de towangore yo moramie.
LUK 17:36 Te yai surai kopuna woi nowaingi suna tei wan moraipika ena Yai Gumam yai ta akiro furo te yai ta ma de towangore yo moramie,” epe di erongoro
LUK 17:37 ena gama yokama Yesu ka epe di teime: “Ari Wanopanomyo, tai i amai fuka duwame?” epe di teingoro Yesu ka mokom bairo “Ari goinga einga akaiyom tei kapu yakori yokama ure kuku boraingamere epe ari yokamai fure Yai Gumam ipu si erowangua akaiyom tei kuku boraime,” di erome.
LUK 18:1 Ena ari yokamai kakom kakom ka make enaro beinga te ka make enainga faikenaro benangua Yesu ka kuiam ta di erome:
LUK 18:2 “Ena iki birom ori ta ka ipu sungua yai ta moime. Yaromi Yai Gumam kuri fi tekero te ari ama fi erekeme.
LUK 18:3 Te opai werai ta iki birom ori tei ama moime. Kakom kakom oparomi ka ipu sungua yai moingui tei ure ‘Na kianam uro na bei niki de narongua ka kori di towaika ne akire di naro,’ epe di tomba
LUK 18:4 kakom arari yaromi akire di towaro kam fikemba okome yaromi nomanemdi koi ‘Na Yai Gumam kuriyom fi tekere te ari ama fi erekeipa
LUK 18:5 opai werairai na kokonan ori narongua kam kori duwangua akire di towaiye. Na akire di tekenaika oparomi kakom kakom unangore ena okome na ganam kipi firaika niki de firaiye,’ epe di fime,” diro
LUK 18:6 ena Ari Wanopanom tokoi dume “Ena ne yokama ka ipu sungua yo tekengua yaromi ka dungua fiyo!
LUK 18:7 Yaromi opai akire di tonguamere Yai Gumam ari yai opai nou kei engua te yokamai aro kakom kakom te kama sungua kakom kakom kai mei teinga yokamai ka kori dinga epe akire di erowame. Yaromi wira diro akire di erekename.
LUK 18:8 Ma deiyo! ‘Yai Gumam kene kene eire ari yokamai akire di erowame,’ na epe di ereiye. Ena okome na ari gaunom wam tokoi unaika na mangi ari fi ki si nareinga yokamai kanaipore ekankenaiye?” epe di erome.
LUK 18:9 Ena ari “No yokamai yo tongua moipunie,” di fire ari suwo kanom ka singa yokamai Yesu ka kuiam ta epe di erome:
LUK 18:10 “Yai surai ka make enaro fi mun ei teinga ikom fipire. Yai ta i Feresi yai moime. Te yai ta i kongo takis ingua yai moime.
LUK 18:11 Ena Feresi yai nenen ariro ka make eiro ‘O Yai Gumam, na ari ta moingamere na epe moikeiye. Ari suwo tai kunei neimie. Te suwo tai niki dongua beimie. Te suwo opai kunei neimie. Yokama beingamere na epe beikeika ena na ne mun fi ereiye. Te yai ta tawa moingua kongo takis ingua yaromi moinguamere na ama epe moikeiye.
LUK 18:12 Te Sarere kakom kakom na aro kakom surai kopuna moi tere moiye. Te na tainam muruwo ako neika onam okonom koro koro muruwo ipu sire ena onam towane ne ereiye,’ epe di tomba
LUK 18:13 yai ta kongo takis ingua yaromi ariro fakai moiro kan kamundi dowaro kam fikero deiyom munmane si moiro ‘O Yai Gumam, na bianam beika yai moiya ena na kanam fi naro!’ di tome.
LUK 18:14 Ena ‘Yai Gumam yai ta kongo takis ingua “Yaromi yo tongua yai moime,” dungoro yaromi inako dero ikomdi fumba Yai Gumam Feresi yai kam fi tekeme,’ na epe di ereiye. Ena yai ta nenen kam akire duwaro bengua Yai Gumam kam bire ime dowame. Te yai ta nenen kam bire ime dowangua Yai Gumam yaromi kam akire di towame,” epe di erome.
LUK 18:15 Ena ari gan gawo gawo endire “Yesu okom gan ganom akoname,” diro yaromi moingui tei wingoro te gama yokamai ekanere kura kam di ereingoro
LUK 18:16 te Yesu gan gawo gawo unom boire “Teina wiyo!” di erero “Ne yokamai gan gawo gawo ekan deingoro na moiki tei unaimie. Ne yokamai si fere de erekeiyo! Ari gan gawo gawo moingamere epe morainga yokamai Yai Gumam kiapanom bei erowangua akaiyom ikai naime.
LUK 18:17 Na kawom di erowaiye: ‘Gan gawo ta Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom ikai funguamere nenta ikai epe kinangua ena yaromi kakom kakom kawom ikai kinamie,’ epe di ereiye,” Yesu epe di erome.
LUK 18:18 Ena yai mokongua ta ure Yesu ka epe di tome: “Ka nuwi si norenga yai nokapu yo, na toramere beire kakom kakom moi kuwom suwaika inaiye” epe di tongoro
LUK 18:19 ena Yesu ka mokom bairo “Ne tora bengoro ‘Na yai nokapuyo,’ di narene? Yai Gumam towane nokapu moime.
LUK 18:20 Ena ne nonon di guwo dungua kanom mora finie. I epemere: Ne yai opai kau einga bei niki dekeyo! Te ne yai ta si goikeyo! Te ne tai kunei nekeyo! Te ne yai ta kasu di tekeyo! Te ne nenum manum kiapanom nokapu bei ero!” di tongoro
LUK 18:21 ena yai mokongua “Na gan gawo moiro moi uka epena kakom moika na ka di guwo dungua kam muruwo gore diye,” dungoro
LUK 18:22 Yesu ka i firo epe di tome: “Ne tai ta benanga yo dumie. Ena ne tainum muruwo ari meina bei ero! Ne kongonum inga ipu sire ari kuwanom tei morainga ero! Erowanga ena ne kamundi meina nokapu inanie. Te ne na mounamdi ama uwo!” di tomba
LUK 18:23 yaromi ka dungua i firo guwai gai kongo munmane fai tongua iran nomanem ipun ori wom dongoro
LUK 18:24 Yesu yaromi kanero “Yai ta guwai gai kongo fai tongua yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nangua i ipun dowamie.
LUK 18:25 Te non ori i kam kame bei moiro kai kun engui ikai naro bengua i kokonan ori dumba yai ta guwai gai kongo fai tongua yaromi bei moiro Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom ikai nangua i kokonan ori nan dume,” dungoro
LUK 18:26 ari yokamai ka dunguairai fire “Ena iran eramom Yai Gumam akire di towangoro kakom kakom moi kuwom suwangua akaiyom iname?” dingoro
LUK 18:27 Yesu “Tai ta ari benainga kounom moikenainga tarom i Yai Gumam benamie,” dungoro
LUK 18:28 ena Pita bei moiro “Yae, no yokama ikinom akainom te guwai gainom muruwo ma dero ne mounumdi upunia kano!” di tongoro
LUK 18:29 ena Yesu “Na ne yokama kawom di erowaiye: ‘Ari muruwo “Yai Gumam ari kiapanom bei norongua akaiyom ikai napune,” diro ena ikinom te efenom biyai te aunoma emenoma te nenom manom te gan kui einga ma dowainga
LUK 18:30 ena epena kakom Yai Gumam tai munmane mokom bai erowame. Te okome kakom ta fuka duwangua yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime,’ diro di ereiye,” di erome.
LUK 18:31 Ena Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom suwo endiro koro tei furo “Fiyo! Epena nonon Yerusarem tei napune. Ena koma ka mapunom ari na ari gaunom wam kanam wayom boingamere no Yerusarem moipunga kakom tei epe na fuka di narowame.
LUK 18:32 Ari yokamai nandiro furo ari Yura ari moikeinga yokamai okonomdi enaingoro ena yokamai na kanam ka sire bei niki de narere wepi supa si narere durange naire te nai goraimba
LUK 18:33 na aro kakom suraiye moiro tokoi arowaiye,” epe di erongoro
LUK 18:34 te gama yokama Yesu ka dunguai fikeime. Kam mapunom i eke de erongoro ena ka dunguai inokore eikeime.
LUK 18:35 Ena Yesu Yeriko teina tei fungoro yai okom murom gi dungua yaromi kon mori bunamdi tei moiro ari yai opai wingai unom boiro “Kongo ta nareiyo!” diro yana di moingoro
LUK 18:36 ena ari yai opai munmane wan wingoro ena yaromi “Ari yokamai tora beime?” diro mina wakoro di erongoro
LUK 18:37 te ari yokamai “Yesu, Nasareti nem, umie,” di teingoro
LUK 18:38 ena yaromi u boiro “Dawiri gauwom Yesuyo, ne na kanam fi naro!” dume.
LUK 18:39 Ena ari suwo koma winga kura kam yaromi di tere “Ne ka dikeyo!” di teimba yaromi u yoporam boiro “Ne Dawiri gauwomyo, ne na kanam fi naro!” diro u boingoro
LUK 18:40 ena Yesu ure arire moiro ari “Yaromi akiro na moiki tei wiyo!” di erongoro ena yaromi teina ungoro Yesu
LUK 18:41 “Na ne tora bei erowaiye?” diro mina wako tongoro “Ari Wanopanomyo, na kon tokoi kanaiye,” di tongoro
LUK 18:42 Yesu “Ne na fi ki si narengai ena ne okonum murom tokoi fura dowamie,” di tongoro
LUK 18:43 ena kene kene eire kon kanere Yesu mouwomdi furo Yai Gumam kam bawom diro akire dume. Te ari yai opai muruwo tai i kanere yokamai Yai Gumam kam ama akire dime.
LUK 19:1 Ena Yesu fu iki birom ori Yeriko ikai furo “Mena naiye,” diro bengoro
LUK 19:2 ena yai ta moime. Yaromi kam Sakiya. Yaromi ari kongo takis ingua yai ori moiro ena iran kongo munmane ako nomie.
LUK 19:3 Ena yaromi “Yesu eramom umie?” diro kanaro bengua ena ari yai opai munmane moinga te Sakiya yaromi gurom towane toka moingua iran Yesu kanaro bengua faikengoro
LUK 19:4 ena yaromi bu dire koma furo “Yesu kon mori tei unangoro kanaiye,” diro ena eri ta mokongoro
LUK 19:5 Yesu koro ipo uro kan iwa dero “Sakiyao, ne kene kene eire ako mangi suwo! Epena na ne ikinumdi moraiye,” di tongoro
LUK 19:6 ena iran yaromi kenekene eire ako mangi uro mun ori wom firo Yesu akiro ikomdi fume.
LUK 19:7 Te ari muruwo i kanere kura kam diro “Yesu furo yai ta biam faingua yaromi ikomdi fanaro bemie,” diro niki de fime.
LUK 19:8 Ena Sakiya ariro “Ari Wanopanomyo, ne firo! Epena wom na guwainam gainam muruwo ipu siro koro ari kuwanom moinga erowaro beiye. Te koma na yai ta kasu di tere tai kunei nero beika ena na tai kunei neika tarom suwo iro suwo iro yaromi mokom bai towaiye,” epe di tongoro
LUK 19:9 ena Yesu “Ne yai Aparam wam moinga ena epena Yai Gumam ne te ne efenum biyai te ganuma yokamai akire di eromie.
LUK 19:10 Te na ari gaunom wam ‘Na ari Yai Gumam konom kankeinga yokamai ekanero akire di erowaiye,’ diro mangi uka ena iran Yai Gumam ne akire di eromie,” epe di tome.
LUK 19:11 Ena ari yokama ka i firo “Yesu yaromi Yerusarem teina tei ungoro ena Yai Gumam no kiapanom bei norowangua kakom epena wom unaro bemie,” di finga ena Yesu ka ta eke dere ama epe di erome:
LUK 19:12 “Yai ori ta ‘Yokamai na kiapanom yai bei narowaingere okome inako dere unaiye,’ diro ena akai fakai koi naro bename.
LUK 19:13 Ena koma yaromi kokonan gan okonom koro koro muruwo unom boingoro wingoro kongo okonom koro koro muruwo ari towane towane erero ‘Ne yokama kongo i iro fure kokonan ta akire dire beiyo! Ena bei moraingoro na okome unaiye,’ di erome.
LUK 19:14 Te yaromi ariyoma niki ori wom de fi tere ena yaromi mora fungua ari suwo yaromi mouwomdi fure ‘No yokama “Yaromi no yokamai kiapanom bei norowame,” kam di fikepune,’ dimba
LUK 19:15 ari akai fakai tei moinga yokama yaromi kiapanom yai bei teingoro ena yaromi inako dere ure ena ‘Kokonan gan na koma kongo ereika yokamai mokom baire tora meina inainga na kanaro beiya ena unom boiyo!’ di erongoro
LUK 19:16 ena yai ta koma uro ‘Ari Wanopanomyo, ne kongonum towanerai narengai na bei furo ena kongo okonom koro koro muruwo iye,’ epe di tongoro
LUK 19:17 ena yai ori ‘Ne kokonan gan nokapu moinga te ne kokonan nokapu benie. Ena ne tai gawo tai kenom nokapu benga ena ne iki birom ori okonom koro koro muruwo kiapanom beyo!’ epe di tome.
LUK 19:18 Ena yai ta uro ‘Ari Wanopanomyo, ne kongonum towanerai narengai na kokonan bei furo ena kongo okonom koro muruwo iye,’ epe di tongoro
LUK 19:19 ena yai ori ‘Ena ne fure iki birom ori okonom koro muruwo kiapanom beyo!’ epe di tome.
LUK 19:20 Ena kokonan gan ta uro ‘Ari Wanopanomyo, ne kongonum towanerai narengai i yo dumie. Na gai ire tou sire eika yo dumie.
LUK 19:21 Te na nekanika ne yai erowai tenie. Yai ta tai engua dunguai tarom i ne inie. Te kopuna nenta woingua ne fure inie. Ne epe benga ena na ne kurinum fiye,’ di tongoro
LUK 19:22 ‘Ne kokonan gan niki denie. Nenen ka dingamere na ne ka kori epe di erowaiye. Na yai erowai teika mora kaneno? Oro? Te tai ta yai ta engua dungua tarom i na ika kaneno? Oro? Te kopuna nenta woingua na furo ika kaneno? Oro?
LUK 19:23 Ena iran ne na kongonam ire fu kongo ikom beng fure enanga ena na inako dero unaika kongo mukom i gam kurangua inaika faname,’ epe di tere
LUK 19:24 ena ari teina tei moinga ‘Ne yokama yaromi kongom towane iro fure yai ta kongo okonom koro koro muruwo engua yaromi teiyo!’ epe di erongoro
LUK 19:25 yokama bei moiro ‘Ari Wanopanomyo, yaromi kongo okonom koro koro muruwo mora ako moimie,’ di teingoro
LUK 19:26 yai ori ka mokom bairo ‘Na ari tai ta mora ako moinga yokama tai suwo tokoi erowaiye. Te yai ta tai ako moikenangua ena tai gawo gera akonangua tarom i na i mena de towaiye.
LUK 19:27 Te ne yokama na kianama yokama “‘Na no kiapanom bei norowame,’ diro kam di fikepune,” dinga yokama endire tawa ure na okonam muromdi tei eingoro goraimie,’ epe di erome,” Yesu epe di erome.
LUK 19:28 Ena Yesu ka i di gouro ena u koma furo kon dourom boi Yerusarem fungui tei fure
LUK 19:29 fu iki birom ori surai Betafake te Betani teina tei ume. Iki birom ori surai kopu ta i kam Oriwa teina tei dume. Ena Yesu teina tei fungua gama yokama surai “Ewi dowaiye,” diro ka koma epe di erome:
LUK 19:30 “Ne surai fu iki birom ori ta koro dungui tei fure ikai tei fure ena kaniyo! Non donki gam ta kan koi einga tei moranguai koma yai ta boromdi kopu ame dekenguamere ena kan forau siro non ire wiro!
LUK 19:31 Te yai ta ne surai ‘Tora bengoro ne surai non kanom i forau sipire?’ diro mina wako erowangoro ka mokom bairo ‘Ari Wanopanom bei moiro kokonanom towame,’ di teiro!” epe di erere ewi dongoro
LUK 19:32 surai fure Yesu ka di eronguamere epe kanipire.
LUK 19:33 Ena surai non donki kanom forau si moipikoro non kapakom yokamai ure “Tora bengoro ne surai ure non donki gam i kanom forau sipire?” diro mina wako erongoro
LUK 19:34 “Ari Wanopanom bei moiro kokonanom towamie,” di erepire.
LUK 19:35 Ena surai non i akire Yesu moingui tei upikoro te ari yokamai gainom non donki gam boromdi kopu tei eire Yesu boromdi kopu ame dongua akire dire ei teingoro
LUK 19:36 ena Yesu non boromdi kopu moire fungoro ari yai opai gainom fura dere kon mori fuingoro
LUK 19:37 ena yaromi Yerusarem teina tei ure kon i kopu Oriwa bonan gi dungui tei ako ungoro ena gama ari yokamai muruwo mun fire tai mapunom mapunom ori Yesu bengua kaninga ena u ori wom boiro Yai Gumam kam akire di tere
LUK 19:38 “Nonon Yai Gumam kiapanom bei norowangua awi dongua yaromi kam akire duwapunie. Yai Gumam nonon denom minom towane ei norome. Te no yokamai Yai Gumam kamundi teme iwa moingua yaromi kam akire duwapune,” epe diro u boime.
LUK 19:39 Ena Feresi ari yokama ari yai opai moingi suna tei moire “Ka nuwi si norenga yaiyo, ne ganuma ‘Ka dikeiyo!’ dire kura kam di ero!” epe di teingoro
LUK 19:40 te Yesu ka mokom bairo “Na ‘Yokamai ka u boiro dikenainga ena kongo yokamai bei moiro uwom boraime,’ di ereiye,” di erome.
LUK 19:41 Ena Yesu Yerusarem teina uro iki birom ori kanero “Ari tei moinga yokamai nomanenom si awa tekeimie,” diro kai mei erero
LUK 19:42 “Nenta bei moingua epena kakom ne yokamai nenen denom minom towane ei erowangua yaromi firainga fanamba epena yaromi eke dongoro kankeime.
LUK 19:43 Ena fiyo! Okome kakom ta fuka duwangoro ne yokama kianoma ure kura boi erere te wayapo dere yupui suna suna de erere mansinom gura boire kirari tei boi mokore ari ikai naro beimie.
LUK 19:44 Ena yokamai ne yokama te ganoma iki birom ori ikai tei moinga eire ako fiasi mangi dowaimie. Te ne yokamai Yai Gumam ‘Akire di norowaye,’ dire ungua fikeinga iran kianom yokama ne yokama ikinom kongo ikirai ako dou diro fiasi koro koro dowaimie. Tokoi iro geu duwainga faikename,” epe dume.
LUK 19:45 Ena Yesu fi mun ei teinga ikom ikai fure ari ikai koi moinga tai meina si neinga yokamai ewi mena dere
LUK 19:46 “Ne yokamai kam mapunom dungua i fiyo! Yai Gumam ‘Na ikinam i ka make einga ikom duwamba ne yokama epe bei moingoro ena ikinam i kunei neinga ikom dume,’ epe dume,” Yesu epe di erome.
LUK 19:47 Ena aro kakom kakom Yesu fi mun ei teinga ikom fure ari ka nuwi si erome. Te Yura ari mokoinga te fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yesu si gorainga konom wandouimba
LUK 19:48 ari yai opai “Yesu kam dungua muruwo firapune. Towane wom firapunga faikeme,” dinga ena iran ari mokoinga yaromi si gorainga konom i mari dekeime.
LUK 20:1 Ena aro ta kakom Yesu fu fi mun ei teinga ikom ikai fure ari ka nuwi si erere te gunom kam ama di mari de erongoro ena ari mokoinga yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te fi mun ei teinga ari ori u Yesu moingui tei ure
LUK 20:2 “Ne tora yoporam boingua ire kokonan bene? Te eramom yoporam boingua erome? Di mari de noro!” di teingoro
LUK 20:3 ena Yesu ka mokom bairo “Na ama ne yokama ka mina wako erowaro beiya di nareiyo!
LUK 20:4 Yai Gumam Yoane nuwi buingua yaromi yoporam boingua tombore ari yokamai teime?” di erongoro
LUK 20:5 ena yokamai nenen diro “Nonon ‘Yai Gumam yoporam boingua Yoane tome,’ duwapunga ena yaromi ‘Ta bengoro ne yokamai yaromi fi kun dai tekeimie?’ di norowame.
LUK 20:6 Te nonon ‘Ari yokama yoporam boingua Yoane teime,’ duwapunga ena ari yai opai ‘Yoane ka mapunom yai moime,’ dire fi kun dainga ena yokamai kongo fiasi iro dere noinaime,” epe dire
LUK 20:7 ena ka mokom bairo epe dime: “No yokamai eramom Yoane yoporam boingua tongua fikepunie,” di teingoro
LUK 20:8 ena “Epe wom na yaromi yoporam boingua narongua tai ta ta beika kam i ne yokamai di erekenaiye,” epe di erome.
LUK 20:9 Ena Yesu awa tero ari yai opai ka eke dero di erome: “Yai ta kan wain mukom woiro te tai woinguai ari kiapam beinga yokamai okonomdi erero fu akai ta fakai wom furo moiro
LUK 20:10 ena tai woingua kure engua kakom i nuwi kokonan gan ta awi kiapam beinga ari moingi tei dero ‘Na tai mukom irai suwo i naro!’ di erongoro te kiapam beinga ari gan irai siro yo awi deingoro fungoro
LUK 20:11 ena yaromi bei moiro nuwi kokonan gan ta awi dongoro te yokamai gan irai ama siro bei niki de tere yo awi deingoro fungoro
LUK 20:12 ena yaromi tokoi nuwi kokonan gan ta awi dongoro te ari yokamai ama sire fiasi mena deingoro fungoro
LUK 20:13 ena iran tai woi nongua yaromi ‘Na tora benaiye? Ena na wanam mun fi teika yaromi awi dowaiye. Ari yokamai yaromi giramdi firaimbo?’ diro awi domba
LUK 20:14 kiapam beinga ari yokamai yaromi wam ungua kaninga yokamai nenen diro ‘Yaromi wam karam moingua epena umie. Ena nonon yaromi si gorapunga tai woi nongua i ako morapune,’ diro
LUK 20:15 ena wam i fiasi mena de tere si goimie. Ena tai woi nongua yaromi ari yokamai tora bei erowame?
LUK 20:16 Yaromi uro kiapam beinga ari yokamai ei goiro ena tai woingua ari ta erowamie,” epe di erongoro ena ari yokamai ka i fire “Yaromi epe benangua faikename,” epe di teingoro
LUK 20:17 ena Yesu ari yokamai toren ekanero “Ne yokama kam mapunom boingua mapunom i fiyo! Kam mapunom i epe: Kongo i iki keinga ari bei deinga yai ta ire iki kowiri kauwom towane beme. Kam mapunom epe dungua
LUK 20:18 ena ari yokamai muruwo kongori tei ako fanaingai dou dire kuwai karaimba kongo i ako yai ta birom kopu suwangua boi dai diro deine waine benamie,” epe di erome.
LUK 20:19 Ena ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te fi mun ei teinga ari ori ka i fire “Ka dunguai niki de fi norero di noromie,” di finga ena kakom tei “Yesu akonapune,” diro beinga konom i wandou fimba yokamai ari yai opai yokamai kurinom fimie.
LUK 20:20 Ena ari mokoinga yokamai Yesu akonaro beinga konom wandouro ena ari suwo “Ne yokama Yesu ka duwangua faikenangua kanaimia fiyo!” di erere kongo erere “Ne yokama Yesu moingui tei fure kasu mapunom beimba yaromi ‘Kawom mapunom beimie,’ di firame,” di erere ewi moingui tei deingoro ena yokamai “No yaromi ka mina wako towapungoro yaromi ka duwangua faikenaro benangua ena akiro fu kiapanom yai ori moingui tei fure okomdi towapune,” diro furo
LUK 20:21 mina wako tero “Ka nuwi si norenga yaiyo, no yokama mora fipunga ne ka dinga te ne ari yai opai ka nuwi si erenga i faimie. Te ne ‘Yai ori moimbo yai kuwanom moimbo?’ epe di fikenba ne ari yai opai Yai Gumam kam mapunom faingui kawom di erenie.
LUK 20:22 Ena ‘No di guwo dungua kanom i tora dume?’ di fine. Nonon kongo takis Roma yai ori Sisa towapunbore tekenapune?” di teingoro
LUK 20:23 ena Yesu ari yokama kasu beinga mapunom fire ena
LUK 20:24 “Kongo mukom ta opom di nareiyo! Ena kongo mukomdi koi yai ta kuiam te kam dunguai eramom tarom dume?” di erongoro ena yokamai “I Sisa tarom dume,” dingoro
LUK 20:25 “Ena Sisa tarom duwanguai Sisa teiyo! Te Yai Gumam tarom duwanguai Yai Gumam teiyo!” di erome.
LUK 20:26 Ena iran yokamai Yesu ka faikenangua duwangua ari yai opai okonom muromdi kankeimie. Te Yesu ka mokom bairo di erongua yokamai inokore ei moire ka tokoi dikeime.
LUK 20:27 Ena Sarusi ari suwo u Yesu moingui tei wime. Yokama “Ari goinga yokamai tokoi arekenaimie,” epe di fime.
LUK 20:28 Ena yokamai ure “Ka nuwi si norenga yaiyo, Mose ka ta nonon epe boi noromie: ‘Yai ta opai iro ena gan kui nekero gorangoro ena yaromi emerom oparomi ire auwom gan kui enanguamere epe kui towamie,’ boi noromie.
LUK 20:29 Ena yai ta gan okonom koro muruwo te koro suwo kui engoro ena yai koma kui engua opai ire te gan kui nekero goingoro
LUK 20:30 ena emerom suna tei oparomirai ire ama gan kui nekero goingoro
LUK 20:31 te emerom ta tokoi oparomi ire gan kui nekero goingoro te emeroma koro moinga oparomirai ire gan kui nekero goingoro
LUK 20:32 ena okome oparomirai ama goimie.
LUK 20:33 Te ari okonom koro muruwo te koro suwo yokamai opai towane inga ena ari goinga are mokonainga kakom opai eramom efem biyai morame?” di teingoro
LUK 20:34 ena Yesu bei moiro “Ari yai opai epena mangi moinga kau eimba
LUK 20:35 te ari yai opai goinga okome Yai Gumam ‘Ne yokama nokapu moinga ena arere moko fuka diyo! Fuka duwangua kakom ne yokama moraime,’ di erowangua yokama kau eikenaime.
LUK 20:36 Te yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan moingamere epe morainga ena tokoi goikenaimie. Te yokamai goinga tokoi areinga ena Yai Gumam gama moraimie.
LUK 20:37 Te Mose ari goinga are mokoinga ama opon di noromie. E dongua gawo ta dongua kanungua akaiyom Mose yaromi ‘Ari Wanopanomyo, ne Aparam Yai Gumam moinga te Aisaki Yai Gumam moinga te Yakopo Yai Gumam moine,’ dume.
LUK 20:38 Iran i Yai Gumam okom muromdi ari muruwo goinga yokamai yokori moinga ena Yai Gumam i ari goinga Yai Gumanom moikeme. Ma deiyo! Ari yokori moinga Yai Gumanom moimie,” epe di erongoro
LUK 20:39 ena ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari suwo “Ka nuwi si norenga yaiyo, ne ka nokapu dinie,” dingoro
LUK 20:40 ena ari yokamai “Ka tokoi mina wako towapune,” diro kuri fimie.
LUK 20:41 Ena Yesu ari yokamai “Tora bengoro yokamai bei moiro ‘Yai ta Yai Gumam awi dongua, Mesia yaromi, Dawiri gauwom moime,’ dime?
LUK 20:42 Kam mapunom wi dungua pepa ikai tei Dawiri nenen epe dume: Ari Wanopanom bei moiro na Ari Wanopanam ‘Ne na okonam womdi tei ame dero moro!
LUK 20:43 Okome ne kianuma yokamai na endiro furo ne kaunumdi oropo ipo de erowaiye,’ di tome.
LUK 20:44 Dawiri epe dungua ena yaromi bei moiro Mesia ‘Na Ari Wanopanam,’ di tome. Ena Mesia tora beire Dawiri gauwom te ari wanopam ama moime?” epe di erome.
LUK 20:45 Ena ari yai opai muruwo yo moire Yesu ka dungua fi moingoro Yesu gama yokamai epe di erome:
LUK 20:46 “Ena ne yokama ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari kan kenom beiyo! Yokamai kou kou beinga mapunom epe beimie. Yokamai gai arari firo wan furo te maket akaiyom wan finga yokamai ‘Ne moi deimio?’ di ereinga mun fime. Te yokamai ka nuwi si ereinga ikom furo boi biromdi iwa moraro mun fimie. Te kopuna kuku boiro nowaingi tei ame deinga boi biromdi iwa moraro mun fimie.
LUK 20:47 Te yokamai opai werai ikinom guwai gainom kunei neimie. Ari yai opai yokamai ekanaro beinga yokamai ka make arari wom ei teimie. Ena Yai Gumam ari ipu si eroware benangua kakom Yai Gumam bei niki ori wom de erowamie,” epe di erome.
LUK 21:1 Ena Yesu kan koro koro dere kanungua ari guwai gai kongo ako neinga yokamai fu fi mun ei teinga ikomdi tei fure kongo mukom Yai Gumam teinga akaiyom tei fure Yai Gumam mun fire kongo mukom teingoro
LUK 21:2 te ama kanungua opai werai guwai gai munmane ako nekengua oparomi kongo mukom gawo toka surai Yai Gumam tongoro
LUK 21:3 ena Yesu “Na ne yokama ‘Opai werai guwai gai munmane ako nekengua oparomi kongo gawo gera tomba oparomi kongom irai ari yokamai kongo teinga kongomom ime de eromie,’ kawom di ereye.
LUK 21:4 Arirai muruwo kongo munmane fai erongua moimba kongo suwo Yai Gumam teimba opai werai irai kongo munmane fai tekengua oparomi kongom muruwo Yai Gumam tongoro ena kopuna meina barangua dikeme,” di erome.
LUK 21:5 Ena gama yokamai suwo “Ne fi mun ei teinga iki ori kano! Ari yokamai kongo nokapu ire kongo iki i keime. Te ari yai opai Yai Gumam mun fire tai teinga tarom ire eken bei teimie,” di teimba Yesu
LUK 21:6 “Ikirai ne yokama epena kaninga kakom fuka duwangua kongo ta fure kongo ta boromdi kopu tei dikenamie. Kongo muruwo si dou dire fiasi mangi dowaimie,” di erome.
LUK 21:7 Ena yokamai “Ka nuwi si norenga yaiyo, tora kakom ari kongo irai fiasi mangi dowainga fuka duwame? Te tora tai koma fuka duwangoro ena no yokama kanapunga tai muruwo teina fuka duwaro bemie?” di teingoro
LUK 21:8 ena Yesu ka mokom bairo “Ena ne yokama ari kasu beinga yokamai mounomdi naro beikenainga kan kenom beiyo! Te ari munmane ure na kanam dairo ‘Na yai Mesia wiye,’ duwaime. Te yokamai ure ‘Yai Gumam ipu suwangua kakom teina fuka dumie,’ ama duwaimie. Ena ne yokama ari ka duwaingai mounomdi gore dikeiyo!
LUK 21:9 Te okome ne yokama firainga ‘Ari koro koi kura kamui boimie. Te ari tawa kura kamui boimie,’ duwainga kuri fikeiyo! Tai kan i koma fuka duwamba kakom gounangua ama fuka dikenamie,” diro
LUK 21:10 akai nero tokoi di erome: “Ari iki ta ure ari ta kura boi erowaimie. Te yai ori ariyoma ure yai ori ta ariyoma kura boi erowaimie.
LUK 21:11 Te imimi ori wom mangi tawa unangoro te ari akai koro koro moinga meran ori wom goire te nupi ori wom fanaingere te ne yokama kan kamundi dowainga tai mapunom mapunom ori wom fuka duwangoro ena ari fi ki si tekenainga yokamai kanere kuri ori wom firaime.
LUK 21:12 Te tai kan i ama fuka dikenagore yokamai ure ne yokama okonom akore bei niki de erere ena ekire fu ka nuwi si ereinga ikomdi tei fure ka kori di erere kan si erowaime. Te yokamai na kanam niki de fi teinga ena yokamai ne yokamai endire fu ari ori moinga bo kiapanom ari moinga naime.
LUK 21:13 Ena iran kakom tei ne yokamai na gunam kanam ari di erowaimie.
LUK 21:14 Te kakom tei ne yokama nomanenom fi ki sire ‘No yokamai tora ka mokom bai erowapune,’ epe di fikeiyo!
LUK 21:15 Ena na nanan ka iro uro ne yokama giranomdi eiro te inokore nokapu einga erowaikoro ena ne yokama ari kianoma na ka erowaika si dowaro beinga bo bire erowaro benainga faikename.
LUK 21:16 Te ne yokama nenom manom te emenoma te ari yokoinoma te arinoma yokamai ama kianom okonomdi de erowaingoro ena kianom yokamai ne yokama suwo koropane ei goraime.
LUK 21:17 Te ne yokamai fi ki si nareinga iran ari yokamai muruwo ne yokama nomanenom niki de fi erowaimba
LUK 21:18 ne yokama nokapu moraimie. Kawom, ne yokama binom wiyom towane wom ta ako mangi sikenamie.
LUK 21:19 Ena ne yokama yoporam boire moire yokori morainga i inako dero unaimie,” epe di erome.
LUK 21:20 Ena Yesu ka ta di erome. “Ne yokama kanainga kiminem yokama ure Yerusarem akai tei waiyapo de suna dowaingoro ena ne yokama fiyo! Iki birom ori bei niki dowainga kakom i teina fumie.
LUK 21:21 Ena kakom tei ari Yuria man tei morainga yokamai tongi kopu mokongui tei naingere te ari Yerusarem tei morainga akai ma dere tongi akai ta naimie. Te ari mena morainga yokamai tokoi iki birom ori ikai tei kinaimie.
LUK 21:22 Kakom i Yura ari Yai Gumam bei niki de teinga mokom bai erowamie. Ena iran ka mapunom boinga i muruwo mukom fanamie.
LUK 21:23 Te kakom tei opai gan gan maranomdi morainga yokamai te opai gan gan ami te morainga yokamai kanom fiye. Te ari mansinomdi koro koro moinga tai ipun ori wom de erowamie. Te Yai Gumam niki de fingua Yura ari yai opai i mari de erowamie.
LUK 21:24 Yokamai Yura ari suwo sanupui ei goraime. Te ari kianoma yokamai ure Yura ari suwo kan si erere ekire fure ari ta koro koro moraingi suna de erowaimie. Te ari Yura ari moikeinga yokamai Yerusarem akai tei kiapam bei moraingoro ena yokamai kiapanom beinga kakom i mora gounangua kiapanom beinainga i ama gouname,” epe di erome.
LUK 21:25 Ena Yesu akai nero ka ta di erome. “Ena aro te kapa te kui mokome boromdi tei tai ori mapunom mapunom fuka duwame. Te fui nuwi nokom ori diro si fu duwangua ena ari yai opai mangi morainga yokamai nomanenom niki ori wom dowangoro te inokore munmane enaime.
LUK 21:26 Te ari yai opai muruwo tai fuka dowaro bei erowangua te kui mokome yoporam boingua kamundi iwa koka towangua ena yokama nomanenom kuri ori wom fire te okonom murom wanangoro ako mangi fanaime.
LUK 21:27 Ena tai i fuka duwangua kakom tei ari yai opai kanainga na ari gaunom wam uro kuwokawo boromdi tei ako unaiye. Te na yoporanam ori fai narongua te bau boiro keranom ori si narongua akiro unaiye.
LUK 21:28 Ena tai i mapunom boiro fuka duwaro benangoro ena kakom tei Yai Gumam ne yokama nenen akire di erowangua kakom teina fungua iran i ne yokama arere kan iwa deiyo!” epe di erome.
LUK 21:29 Ena Yesu ka eke dere ari yokamai di erere dume. “Ne yokama eri sukuro te eri suwo koropane mapunom kaniyo!
LUK 21:30 Kaninga eri arom tokoi nokapu sunguai ena ne yokamai ‘Aro dero kamun nokapu takoname,’ mora fimie.
LUK 21:31 Ena epe wom ne yokama di ereika tarom fuka duwangua kanaingere ena Yai Gumam ne yokamai kiapanom bei erowangua kakom fuka duwangoro mora firaimie.
LUK 21:32 Te ne yokama na ka duwaika fiyo! Ari yai opai epena moinga yokama goikenaingero ena ka di ereika tarom i fuka duwamie.
LUK 21:33 Te man kamun gounamba te na kanam dika i kakom kakom goukename.
LUK 21:34 Ena ne yokama nenen kenom beiyo! Ne yokama kua kopuna munmane nere te kakom kakom nuwi nere du dire te mangi tai ta ta inainga ena na tokoi unaika kakom kene kene eire imari de erowamie. Te ari yai opai kenom beikenaingai ena kapu kin koinga sungoro gam nouro dunguamere epe na unaika kakom yokamai muruwo mangi tei moinga epe fikere ganom nouro duwaimie.
LUK 21:36 Ena ne yokama kan kenom beire moiyo! Te kakom kakom ne yokama ‘Tai ta ta muruwo no yokama moipungi tei fuka di norowangua i no bire norekenaro bemba te no yokama na Ari Gaunom Wam gumanumdi arowaro benapunga yoporam boi noro!’ dire ka make ei teiyo!” Yesu ka epe diro di erome.
LUK 21:37 Ena aro kakom kakom Yesu fu fi mun ei teinga ikom fure ari yai opai ka nuwi si erome. Ena kama sungoro yaromi fure kopu ta kam Oriwa dingi tei furo faime.
LUK 21:38 Te koimoiri wom ari yai opai muruwo arere “Yesu kam firapune,” diro fu fi mun ei teinga iki tei fime.
LUK 22:1 Ena komariki Yai Gumam Yura ari eikeme. Ena epena kakom aro kakom suwo koropane kakom gounangoro Yura ari “Kaime dori si bum boikengua nowapune,” diro Yai Gumam eikengua kakom i inokore ei firaimie.
LUK 22:2 Ena kakom tei fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai ari yai opai yokamai kurinom fire “Nonon ‘Ari yokamai kankenaime,’ diro toramere beire Yesu si gorapune?” dime.
LUK 22:3 Ena kakom tei Satan yaromi u Yurasi dem miriyom ikai fume. Yaromi kam ta i Isakarioti. Te yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai moingi suna tei ama moimie.
LUK 22:4 Satan yaromi u Yurasi dem miriyomdi ikai fungoro ena Yurasi fu fi mun ei teinga ari ori moingi te fi mun ei teinga ikom kiapam beinga ari ori moingi tei fure Yesu akiro furo ari yokamai i mari de erowangua kam di erongoro
LUK 22:5 ena iran yokamai mun fire “No yokama ne kongo erowapune,” di teingoro
LUK 22:6 Yurasi “O” diro ena kakom ta ari yai opai moikenainga kakom tei Yesu iro furo yokamai i mari de erowangua konom wandou moime.
LUK 22:7 Ena Yura ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom ume. Kakom tei yokamai non sipsip gam si kei nero Yai Gumam yokamai awanom yokama eikengua firaime.
LUK 22:8 Ena Yesu u boiro Pita te Yoane surai upikoro ka epe di erome: “Ne surai fure nonon firainga kopuna nowapunga kenom beiyo! Nonon nowapunie,” di erongoro
LUK 22:9 te surai “Ne no surai amai fure benaipire di fi norene?” di teipikoro
LUK 22:10 ena “Firo! Ne surai iki birom ori ikai furo kanaipika yai ta nuwi kowi sin ori koiro iro uro ne surai kon mori tei gumanom boi erowangua ena yaromi nangui mouwomdi fure ikai nangui tei ne surai ama fure
LUK 22:11 ena iki kapam epe di teiro! ‘Yae, no ka nuwi si norongua yai ka epe di erome: “Na ganama yokama ama moiro firainga kopuna nowapunga akaiyom i amai dume?” di erome,’ di teiro!
LUK 22:12 Ena yaromi akai ori ta wauna teme koi opom di erowangoro kopuna neinga tarom i muruwo tei duwamia ena ne surai akai tei kopuna kenom beiro!” di erere ewi dongoro
LUK 22:13 ena surai furo Yesu di eronguamere epe kanere ena surai kopuna kenom beipire.
LUK 22:14 Ena eikengua inokore ei firainga kakom ungoro Yesu ure kopuna neinga boiri tei ame dongoro te Yesu ewi dongua finga ari ama ure ame deime.
LUK 22:15 Ena Yesu “Koma na ‘Ne yokama kopuna irai ama nowapune,’ di fikai epena nonon ama nopunga na mun fiye. Te okome na ganam kipi karamie.
LUK 22:16 Ena ‘Na uro Yai Gumam no awanoma yokamai eikengua fipunga kopuna i tokoi epena nekenaipa okome Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom unangoro kopuna i mukom fanangua ena na tokoi nowaiye,’ na di ereika ena epena kopuna irai ama nopunga mun fiye,” di erome.
LUK 22:17 Ena yaromi nuwi muku ta iro Yai Gumam “Mun fi ereye,” di tero “Ne yokama nuwi i ire ipu si neiyo!
LUK 22:18 Ena ‘Epena te okome ama na nuwi wain i nekenaipa okome Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom unangua tokoi nowaiye,’ epe di ereye,” di erome.
LUK 22:19 Ena kaime dori iro Yai Gumam “Mun fi ereye,” di tero dou diro ari yokamai erero “Tai i na mionam dumie. Ena na ‘Ne yokamai akire di erowaiye,’ diro na ganam erowaika nai goraime. Ena ne yokama kaime dori nowainga inako dere na fi nareiyo!” di erome.
LUK 22:20 Ena okome kopuna ne gouingoro kaime dori inguamere epe yaromi nuwi wain muku iro yokamai erero “Nuwi wain muku ikai koi dunguai na akinam dumie. Ena iran na goiro akinam fera di dowaika Yai Gumam ka koi gowa si engua i ne yokama di erowame.
LUK 22:21 Dumba kaniyo! Yai ta okomdi na nandiro furo ari kianama i mari de erowangua yaromi na gere ama boiri tawa no gere ama moipunie.
LUK 22:22 Koma Yai Gumam ka di enguamere kawom na ari gaunom wam epe goraipa Yai Gumam yai ta imari de narero iro furo ari kianama erowangua yaromi bei niki de towame,” di erongoro
LUK 22:23 ena ari yokamai ka di ipo ka dero “Eramom imari de towaro beme?” dime.
LUK 22:24 Ena Yesu gama yokamai kura ka di ipo ka dero “Nonon yokamai moipungi suna tei eramom kam mokongua moime?” dingoro
LUK 22:25 Yesu “Ari ori mangi tei moinga yoporam boiro arinoma yokamai kiapanom beimie. Te ari yai opai ‘Ari ori kiapanom beinga yokamai bei nokapu de noreimie,’ dime.
LUK 22:26 Te ne yokama ari kiapanom epe bei erekeiyo! Ma deiyo! Ne yokama moingi suna tei yai ta mokonaro benanguai yaromi yai gawo moinguamere epe morame. Bo te yai ta ari kiapanom bei erowangua yaromi nuwi kokonan gan moinguamere epe morame.
LUK 22:27 Ena eramom yai ori moime? Yai ta kopuna nowaro ame donguai yai ori moimbore nuwi kokonan gan ta kopuna keiro siro iro uro yai ta tonguai yai ori moime? Kopuna nowaro ame donguai yaromi towane yai ori moimie. Moimba na ne yokama moingi suna tei moiro nuwi kokonan beiro ne yokama akire di ereye.
LUK 22:28 Te koma tai ta ta ure bei niki de noromba ne yokama na gere moipunie. Ne yokama na ma dekeinga na ganam kipi kaingua fikamere epe ne yokama ama kipi kaingua fimie.
LUK 22:29 Ena iran na aunam yoporam boi narongua na ari kipanom bei erowaikamere na epe ne yokama erowaiye.
LUK 22:30 Ena okome na ari yai opai kiapanom bei erowaika kakom unangua na kopuna neinga boi kenom benaika ne yokama ure ama kopuna nere nuwi nowaime. Te ne yokama yai ori boiyomdi ame dere Yura ari gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai ari yokamai ka kori ipu si erowaime,” epe di erome.
LUK 22:31 Yesu di erere ena Saimon ka ta epe di tome. “Saimonyo, yae, ne firo! Yai Gumam ‘O’ dungoro ena Satan yaromi ne yokamai muruwo ipu suwaro bemie. Kawom, Satan ne yokama muruwo kinanom suwamba
LUK 22:32 na ne, Saimon, Yai Gumam ka make ei ereye. Na Yai Gumam ‘Saimon fi ki si erowaro bengua ne akire di to!’ epe ka make ei teye. Ena okome ne nomane si awa tere tokoi fi ki si narowanga ne arinuma yoporam boi erere akire di erowanie,” di tongoro
LUK 22:33 ena Pita ka mokom bairo “Ari Wanopanomyo, na ne gere kan iki ama napunga fanamie. Te na ne gere ama gorapunga ama faname,” di tongoro
LUK 22:34 ena Yesu bei moiro “Pitayo, ‘Epena giruwangua kakom koroware ama gokoro dikenangore ne kakom suraiye “Na Yesu kankeye,” duwanie,’ epe di ereye,” di tome.
LUK 22:35 Ena Yesu ka ta ari yokamai di erome. “Koma na ne yokama ewi deika ne yokama kongo mukom gaiyom te gai ware neinga te kaunom tou iro kimie. Te tai iro kinga kakom tai ta wandowimbore wandoukeime?” epe di erongoro ena yokamai “No tai ta ta wandoukepune,” dime.
LUK 22:36 Ena epe dingoro ena Yesu “Epena yai ta kongo mukom gaiyom ako nowangua iyo! Te yaromi gai ware nowaingai ama epe iyo! Bo te yai ta sanupui ako nekenangua yaromi gai suna iro furo meina benangua ena meina iro sanupui meina beiro ako!
LUK 22:37 Tora bengoro ne yokama tai epe inaimie? Yai Gumam kam mapunom epe dume: ‘Yaromi te ari niki deinga yokamai gere ama moimie,’ dungua ka i na moiki fuka duwangua kawom fanamie. Te kam mapunom muruwo na di narongua epena kawom fai narowangua iran na mangi tawa moikenaika ne yokamai tai epe inaimie,” epe di erongoro
LUK 22:38 yokamai “Ari Wanopanomyo, no yokamai sanupui surai ako moipunie,” di teingoro “I mora,” di erome.
LUK 22:39 Ena koma Yesu kakom kakom epe bengua yaromi tokoi mena furo Oriwa kopu tei fungoro ena gama yokamai mouwomdi fingoro
LUK 22:40 akai koro tei fuka diro gama yokama “Satan ne yokamai ka kea ei erekenaro benangua ka make eiyo!” di erero
LUK 22:41 ari yokamai ma dero ari kongo kupa singa fakai wom funguamere epe fakai wom furo kauwom gurom boiro ka make eiro
LUK 22:42 “Auwo, ne epe firanga na ganam kipi karangua firaikamom i ma do! Dumba ne na firaikamere epe beikeyo! Ma do! Ne nenen firangamere epe beyo!” epe di tongoro
LUK 22:43 ena kamun nuwi kokonan gan ta uro Yesu yoporam boi tongoro
LUK 22:44 te Yesu ipun ori wom goiro ena ka make yoporam boiro ei tongoro ena akiyom ako mangi sunguamere epe yaromi foran boimie.
LUK 22:45 Ena ka make ei gouro arero fu gama ari yokamai moingi tei furo ekanungua yokamai nomanenom ipun ori wom dongoro ena iran yokamai wi fai moingoro
LUK 22:46 “Tora bengoro ne yokama wi faime? Ne yokamai bei moiro ‘Satan no yokama ka kea ei norekename,’ diro arere ka make eiyo!” di erome.
LUK 22:47 Ena Yesu ka epe di ere moingoro te ari yokama munmane wime. Yai ta kam Yurasi yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo kaunom koro surai moinga suna tei ama moimie. Ena yaromi ari yokama wingi koma uro “Yesu fanam mu duwaiye,” diro u Yesu moingui tei ungoro
LUK 22:48 te Yesu “Yurasiyo, ‘Ne na ari gaunom wam fananam mu dire te iro furo na kianama i mari de erowaiye,’ di finga i faikename,” epe di tome.
LUK 22:49 Ena Yesu gama yokamai moiro tai epe fuka duwaro bengua kanere “Ari Wanopanomyo, ‘No yokama sanupui iro ari wingai einapune,’ di fino?” epe di teingoro
LUK 22:50 ena yai ta bei moiro fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan ta kinam okom womdi dungui gamdi tei si guwo dungoro ako sungoro
LUK 22:51 Yesu gama ari beinga kanero “Tai beingai epena ma deiyo!” epe diro ena kinam ako sungui iro geu di tongoro tokoi nokapu fungoro
LUK 22:52 ena Yesu kanungoro fi mun ei teinga ari ori wingai te fi mun ei teinga ikom kiapam beinga ari ori wingai te ari mokoinga wingai ena Yesu “Ari yokamai fu yai ta kunei nongua yaromi suwaro wingamere ne yokama sanupui te kupa ori iro epe nainaro benainga faikeme.
LUK 22:53 Kakom kakom na te ne yokama gere fi mun ei teinga ikom tei moipunba na okonam ta epe akokeimie. Dumba epena ne yokama tai beinga kakonom dumie. Te epena kakom yai ta si boingui akaiyom tei moinguai yaromi yoporam boingua u teme fungua iran ne yokamai tai niki dongua bei narowaimie,” epe di erome.
LUK 22:54 Ena Yesu ka epe di erongoro ari yokamai Yesu okom akore akiro fi mun ei teinga yai ori ta ikom ikai fingoro te Pita mounomdi fakaimere tei fu moime.
LUK 22:55 Ena ari yokamai kira suna tei eri gairo ame de moingoro te Pita yaromi uro ama ame dome.
LUK 22:56 Ena kokonan opai ta kanungua Pita e donguai tei moingoro oparomi kan de tere “Yai moinguai Yesu gere ama wanungua moipire,” dungoro
LUK 22:57 te Pita “Opaiyo, na yaromi na kankeiye!” dume.
LUK 22:58 Ena kakom suwo moi fungoro yai ta Pita ekanero “Ne ama Yesu ariyom moinie,” epe di tongoro te Pita “Yaiyo, na moikeye,” dume.
LUK 22:59 Ena tokoi kakom gurom ararimere moi fungoro ena yai ta ka yoporam boiro diro “Yaromi ama Gariri yai moingua ena yaromi ama Yesu gere moingui tei kawom ama moipire,” dumba
LUK 22:60 Pita bei moiro “Yae, na ne ka dingai fikeye,” epe di moingoro ena kakom tei koroware gokoro dungoro
LUK 22:61 ena Ari Wanopanom awa tero Pita kanungoro te Pita Ari Wanopanom kam koma di tonguairai inokore ei fime. Koma Yesu Pita “Epena giruwangua kakom koroware gokoro dikenangoro ne ka eken suraiye ‘Na Yesu kankeiye,’ duwanie,” epe di tongoro
LUK 22:62 ena Pita inokore ei fire mena fure kai ori wom meime.
LUK 22:63 Ena ari yokamai Yesu akore kam ka sire gam kupa sire
LUK 22:64 okom murom gai yupui tere ena “Eramom eime? Ne kan kenom beikenba yaromi eingua kam di noro!” di tere
LUK 22:65 te ka niki dongua suwo munmane di teime.
LUK 22:66 Ena okome aro dongoro Yura ari mokoinga yokamai te fi mun ei teinga ari ori yokamai te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai kuku boingoro ena Yesu akire ari kuku boi moingi tei fingoro
LUK 22:67 ena “Ne Yai Gumam awi dongua ure akire di norenga yaromi Mesia moinbore moikene? Di noro!” di teingoro te Yesu ka epe dume: “Na ne yokama di erowaika fi ki si narekenaimie.
LUK 22:68 Te na ne yokama ka mina wako erowaika ka mokom baire di narekenaimie.
LUK 22:69 Ena epena te okome kakom kakom muruwo na ari gaunom wam Yai Gumam yoporam boingua yaromi okom womdi ame dero moraiye,” di erongoro
LUK 22:70 ena ari muruwo “Ena iran i ne nenen Yai Gumam wam moino?” di teingoro ena Yesu ka epe di erome: “Ne yokama nenen dingamere epe na moiye,” di erongoro
LUK 22:71 ena “No yokamai kokonan ori beiro kam wayom tokoi firapunga i faikeme. Yaromi nenen giramdi ka dungua no nonon mora fipunga iran ka kori di towapune,” epe dime.
LUK 23:1 Ena iran ari yokamai muruwo arere Yesu akire Pairoti moingui tei fure
LUK 23:2 ena mapunom boire ka kori di tere “No yokamai kanopunga no arinoma nomanenom bei niki de eromie. Yaromi no yokama arinoma ‘Ne yokama Roma yai ori Sisa kongo takis erekeiyo!’ di erome. Te yaromi ‘Na Yai Gumam awi dongua akire di erongua yai moiro ena na Sisa kokonanom iro ari kiapanom moraiye,’ ama epe dume,” di teingoro
LUK 23:3 ena Pairoti “Ne Yura ari kiapanom yai moino?” diro Yesu mina wakore di tongoro Yesu ka mokom bairo “Ne ka dingamere epe na moiye,” di tongoro
LUK 23:4 ena Pairoti fi mun ei teinga ari ori te ari yai opai muruwo “Na yaromi tai ta bei niki dongua ta imari dekeiye,” di erongoro
LUK 23:5 te ari yokamai ka yoporam boiro diro “Yaromi Yuria ari yai opai ka nuwi si erongua yokamai ka di ipo ka dire kura kamui boimie. Koma yaromi Gariri akai tei mapunom boiro ka di erere te epena u tawa ure ka di erome,” di teingoro
LUK 23:6 ena Pairoti ka i fingua “Yaromi Gariri yai moimbore?” diro mina wako erongoro
LUK 23:7 yokamai “Yaromi Eroti man kiapam bengui koro tei nem moimie,” dingoro ena Pairoti firo Eroti kakom tei Yerusarem ama moingua iran Yesu awi Eroti moingui tei dongoro
LUK 23:8 ena Eroti Yesu kanero mun ori wom fime. Koma Eroti Yesu kam wayom firo ena kakom arari “Yesu kanaiye. Yaromi ari ganom nouro dinga tarom benangua kanaiye,” diro moime. Ena epena Yesu kanero mun ori wom fime.
LUK 23:9 Ena iran Eroti Yesu ka munmane mina wako tomba Yesu ka mokom bairo di tekeme.
LUK 23:10 Te fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokama ure teina tei arero moire Yesu ka kori yoporam boire di teingoro
LUK 23:11 te Eroti te yaromi kiminem ari yokamai Yesu kam fikere te kam ka sire gai nokapu ta iro ure fi tere ena tokoi awi Pairoti moingui tei deime.
LUK 23:12 Ena koma Eroti te Pairoti surai kiam bei teipika te epena kakomirai surai irai tokoi yokoi ei neipire.
LUK 23:13 Ena Pairoti fi mun ei teinga ari ori yokamai te ari mokoinga yokamai te ari yai opai ama unom boingoro ure kuku boingoro
LUK 23:14 ena Pairoti “Ne yokama yaromi akiro na moiki tei ure ‘Yaromi ari yai opai nomanenom bei du dumie,’ dimie. Ena na ne yokama moingi gumanomdi yaromi ka di fi tere ne yokama yaromi ka kori di teinga tarom imari dekeiye.
LUK 23:15 Te Eroti yaromi tokoi awi nonon moipungi tei dongua ena ka kori di teinga tarom ama imari dekeme. Te yaromi tai ta niki dongua bengua nonon si gorapunga yaromi beikeme.
LUK 23:16 Ena iran na yaromi kupa siro awi mena dowaro beiye,” di erome.
LUK 23:17 Te mapunom i epe dumie: Yura ari Yai Gumam eikengua inokore ei finga kakom kakom Pairoti ari kan fainga yai ta ewi mena dero dero bemie.
LUK 23:18 Ena ari yai opai muruwo u ori wom boire “Yaromi si goro! Ne Banapasi awi nonon moipungi tei deiyo!” di teime.
LUK 23:19 Te Banapasi yaromi iki birom ori tei gaman gere kura boire ena yai ta si goingoro ena kan si teingoro faime.
LUK 23:20 Ena Pairoti “Yesu awi mena dowaiye,” di firo ena ari yokamai tokoi ka u boi erongoro
LUK 23:21 te ari yai opai au diro “Ne yaromi akire eri yoro bakomdi tei si goro! Eri yoro bakomdi tei si goro!” dingoro
LUK 23:22 ena Pairoti ka tokoi diro “Yaromi tora tai bei niki dongoro si goraiye? Yaromi tai ta bei niki dongua nonon si gorapunga na imari dekeiye. Ena iran na yaromi gam kupa siro awi mena dowaro beiye,” di erongoro
LUK 23:23 te ari yokama yoporam boiro au ori wom dire “Yaromi eri yoro bakomdi tei si goro!” dime. Ena yokamai au dinga Pairoti ka dungua ako ime sungoro
LUK 23:24 ena iran Pairoti kam ma dero ari yokamai ka dingi gore di erere “Yesu si gorapune,” dume.
LUK 23:25 Te Pairoti ari yokamai giranomdi gore diro yai ta iki birom ori tei gaman gere kura boire te yai ta si goingua ena kan si teinga faingua yaromi awi mena dere te Yesu akiro furo kiminem yokamai okonomdi erongoro akire fimie.
LUK 23:26 Ena ari yokamai kon fingi yai ta gumam boime. Yaromi Sairini yai kam Saimon. Yaromi epena toka tai woingui tei ma dere ure iki birom ori ikai naro bengoro ena kiminem yokamai eri yoro ire Saimon yaromi kipamdi kau teingoro ena eri yoro iro Yesu mouwomdi fungoro
LUK 23:27 te ari yai opai munmane yaromi mouwomdi fure te opai munmane kai mei teingoro
LUK 23:28 ena Yesu awa tero “Yerusarem opai yokamao, na kainam meikeiyo! Te ne yokama nenen kainom meire te gan kui einga yokamai kainom meiyo!
LUK 23:29 Te fiyo! Okome kakom ta fuka duwangoro ena ari epe duwaime: ‘Opai gan kui einga faikengua yokamai te opai gan kuikeinga yokamai te opai gan ami gan tekeinga yokamai mun firaime,’ epe duwaime.
LUK 23:30 Kakom tei ari yokama di towaro benaimie: ‘Kopu ori no yokama no birongoro gorapunga faname. Bo te kopu gawo gere no yokama no birongoro gorapunga ama fanamie,’ epe duwaime.
LUK 23:31 Te epenai ari yokamai eri goikenguamere epe na moika bei niki de nareinga ena iran okome Yai Gumam ne yokama eri goinguamere epe moinga bei niki ori wom de erowame,” epe di erome.
LUK 23:32 Ena kiminem ari yokamai yai surai ama endiro wime. Te surai kan faipika yai surai moipire. Ena yokamai Yesu suwaingi “Yai surai ama ei gorapune,” dime.
LUK 23:33 Ena yokamai fure akai ta fuka dime. Akaiyom i kam Birom Yoporam Kopu. Ena akai tei Yesu te yai surai kan faipika ama eri yoro bakom i wako eime. Yai ta Yesu okom womdi sire te yai ta okom korari sime.
LUK 23:34 Ena Yesu ka epe dume: “Auwo, ne ari yokamai bianom fai erowangua i kore de ero! Yokamai tai bei nareingai kankeimie,” dungoro te ari yokamai sandu sire Yesu gaiyom ako boi bai di teime.
LUK 23:35 Te ari yai opai arere kan moingoro Yura ari mokoinga yokamai Yesu kam ka sire “Koma yaromi ari suwo munmane akire di erongua ena Yai Gumam yaromi gunom boi tere awi de norongua yaromi morangua ena iran yaromi nenen gam akire duwamie,” dingoro
LUK 23:36 te kiminem ari yokamai yaromi kam ka ama sire moingui teina tei ure nuwi gikengua towaro beire
LUK 23:37 “Ena ne Yura ari kiapanom bei erongua yai kawom moranga iran ne nenen ganum akire duo!” di teime.
LUK 23:38 Te yokamai ka ta boire Yesu moingui biromdi teme eime. Boingua i epe: “Yaromi Yura ari kiapanom bei erongua yai ori moimie,” epe boime.
LUK 23:39 Te yai surai kan faipika ei goinga yai ta Yesu kam ka ama sire “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yaromi moino? Oro? Ena ne nenen ganum akire dire te no surai ama akire di noro!” di tomba
LUK 23:40 yai ta ka dunguai firo yaromi kura kam di tero “Ne Yai Gumam kuriyom fikeno? No surai te yaromi ama noi goraro beimba
LUK 23:41 no yokamai tai niki dongua beipikamere yokamai noi gorainga fanamie. Te yaromi tai ta bei niki dekemie,” dire
LUK 23:42 ena “Yesuyo, ne okome ari kiapanom bei erowanga kakom i ne na inokore ei naro!” di tongoro
LUK 23:43 ena Yesu ka mokom bairo “‘Epena ne na gere Pararasi akai tei morapunie,’ na ne kawom di ereye,” epe di tome.
LUK 23:44 Ena epena oromene kakom tei ungua aro dekengoro te mangi koro koro muruwo tei kamun si boingoro ena aro u oropo suna tei fungoro aro tokoi dome.
LUK 23:45 Te kakom tei fi mun ei teinga ikom tei gai ta bai diro u suwo fungoro
LUK 23:46 te Yesu u yoporam boiro “Auwo, na kuianam ne okonumdi eiye,” diro epe diro mora goingoro
LUK 23:47 te kiminem kiapanom bei erongua yai ta tai i kanero ena Yai Gumam kam akire diro “Yaromi yai yo wom tongua moimie,” dume.
LUK 23:48 Te ari yai opai muruwo tai kanaro winga yokamai tai i kanero niki de finga ena deinom mere siro ma dero ikinom fime.
LUK 23:49 Te Yesu ariyoma muruwo te opai yokamai Gariri tei arere Yesu mouwomdi fure Gariri tei ma dere tawa winga yokamai fakai tei moire ari tai beinga muruwo kanime.
LUK 23:50 Ena yai ta ama moime. Yaromi kam Yosefe. Yaromi Yura ari iki birom ori ta i kam Arimatia dingi nem moimie. Te yaromi yai nokapu moiro te Yai Gumam okom muromdi tei nokapu moimie. Te yaromi Yura ari kaunsel moimba yokamai Yesu ka kori di tere tai bei teinga fi erekeme. Te yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom kan moimie.
LUK 23:52 Ena yaromi fu Pairoti moingui tei furo “Yesu yonom iro naro wiye,” di tongoro Pairoti “O” di tongoro
LUK 23:53 ena furo Yesu yonom iro gai feke yupuire yono akai ta eme. Yono akai i kongo minom ikai man waure einga akaiyom i ari ta koma goinga eikeime.
LUK 23:54 Kakom i kopuna ori kenom beinga kakom moinga ena ongo Yura ari iron kakom fuka duwaro beme.
LUK 23:55 Te opai gan yokama Gariri tei arere Yesu mouwomdi fure dere tawa winga yokamai Yosefe funguai ama furo yono akai kanere te Yosefe yono ire epemere man sungua ama kanere
LUK 23:56 ena inako dere ikinomdi fure eri nurom kipom sungua tarom te nuwi kipom sungua tarom “Yonom i bui towapune,” dire kenom beime. Ena ka mapunom di guwo dunguamere epe iron kakom i yokamai iron moimie.
LUK 24:1 Ena Yura ari iron kakom fungoro Sande ori kakom koimoi ongo suna opai yokamai “Yono manomdi napune,” diro tai kipom sungua koma kenom beiro einga iro fure
LUK 24:2 kaninga kongo ta yono kongo minom giram fere de einga opa boi fakai deinga kanere
LUK 24:3 ena ikai furo Ari Wanopanom Yesu yonom kankere
LUK 24:4 ena inokore munmane ei moiro kaninga yai surai arere teina tei moipire. Te surai gainom keranom ori wom sume.
LUK 24:5 Ena opai yokamai kuri fire kaunom gurom boiro gumanom gome dero kan mansinomdi de moingoro te yai surai “Tora bengoro ne yokama ari goinga akai yai yokori moingua wandouime? Yaromi ‘Yai ta na ari gaunom wam nandiro furo ari bianom fainga yokamai okonomdi erowamie. Ena yokamai na nandiro furo eri yoro bakomdi nai goraimba aro suraiye kakom gounangoro na tokoi arowaiye,’ epe di erome. Ena yaromi tawa moikemie. Yaromirai aromie. Ena ne yokamai koma Gariri tei yo moingarai yaromi ka di eronguairai inokore ei fiyo!” di ereipikoro
LUK 24:8 ena opai yokamai ka koma di erongua inokore eire
LUK 24:9 ena yono manomdi tei ma dere fure Yesu gama ari okonom koro koro muruwo te kaunom towane tai kaninga di erere te ari suwo tei moinga ama di ereime.
LUK 24:10 Opai gan Yesu ewi dongua finga ari ka di ereinga yokama kanom i epe: Makarara opai Maria te opai Yoana te Yemesi mam Maria dom. Te opai suwo ama moimie.
LUK 24:11 Ena Yesu awi dongua finga ari “Opai yokamai ka kamun kai kaungua kasu dimie,” di firo ena fi kun dai erekeimba
LUK 24:12 Pita arero bu diro fu yono manomdi tei furo te gome dero kan ikai dere yono gaiyom towane dungua kanere ena inako dero ikomdi furo tai epe beinga inokore munmane eme.
LUK 24:13 Ena aro kakom tei yokamai moingi tei yai surai wan fure iki birom ori ta kam Emesia tei naro fipire. Te kon mori tei Yerusarem finga konom ma dere te Emesia finga konom i ararimere dungoro
LUK 24:14 ena surai kon mori tei fure tai fuka dungua tarom i kam wayom ka di ipo ka dero
LUK 24:15 di fipikoro ena Yesu yai surai fipiki teina tei furo yokamai gere ama fingoro
LUK 24:16 te surai okonom murom si boingoro ena surai “Yaromi Yesu ume,” di kankeipire.
LUK 24:17 Ena Yesu yai surai “Ne surai tora ka di ipo ka dere wan fipire?” di erongoro te surai arere nomanenom ipun de erongoro te yai surai gumanom yororo dipikoro
LUK 24:18 te yai ta kam Kiopasi yaromi ka mokom bairo “Ari iki ta iki ta epena Yerusarem moimie. Te ne towane tai ta Yerusarem fuka dunguai kankenie?” di tongoro
LUK 24:19 Yesu bei moiro “Tora tai ta fuka dumie?” dungoro te surai “Tai ta Yesu Nasareti nem moingui tei fuka di tome. Yaromi ka mapunom yai moingoro te Yai Gumam te ari yai opai muruwo ‘Yaromi ka dungua te tai ta ta bengua yoporam boiro dumie,’ epe dime.
LUK 24:20 Te nonon fi mun ei teinga ari orinom te arinoma mokoinga yokamai yaromi akire fure kianoma ari okonomdi ereingoro te yokamai ‘Yaromi si gorapune,’ diro eri yoro bakomdi tei si goimie.
LUK 24:21 Te koma no yokama ‘Yaromi ure no Yura ari yokamai meina bai norowame,’ epe diro fi kun daipunie. Te tai kan i fuka dungua epena aro suraiye moipune.
LUK 24:22 Ena epena koimoiri wom no yokamai manom kapanom fu yono manomdi fure
LUK 24:23 te Yesu yonom kankeimie. Ena inako dere ure ‘No yokamai kamundi nuwi kokonan ari suwo kanopungoro te “Yaromi yokori moimie,” di noreimie,’ epe di noreingoro ganom nouro dupune.
LUK 24:24 Ena no surai arinoma suwo yono minomdi fure ena kaninga opai yokama dingamere epe kanere te yaromi kankeimie,” di teipikoro
LUK 24:25 ena Yesu “Aiye, ne surai nomanenom fai erekemie. Te ne surai ‘Ka mapunom ari ka di ereinga firapune,’ diro beipika nomanenom wira wira dumie.
LUK 24:26 Te ne surai ‘Mesia yaromi koma gam kipi karangoro te okome yaromi bau boinguamom inamie,’ di fikeipiro? Oro?” di erere
LUK 24:27 ena Mose ka boingua mapunom boiro nenen kam wayom mapunom di erere ena fu fure ka mapunom ari kanom boinga nenen kam wayom muruwo diro mapunom di erome.
LUK 24:28 Ena yokamai fure yai surai naro winga akaiyom teina tei fuka dipikoro Yesu epe beire “Fakai naiye,” dungoro
LUK 24:29 te yai surai “Kinane,” diro “Aro mora oropo naro bengoro te kama suwaro bengua ena ne no surai morapungi ama morapunie,” epe di teipikoro ena iran Yesu ikai furo yai surai moipiki tei ama moimie.
LUK 24:30 Ena okome kopuna nowaro beingoro Yesu yai surai boiri ama moingi yaromi kaime dori iro Yai Gumam “Mun fi ereye,” di tere dou diro yai surai erongoro
LUK 24:31 ena surai okonom murom fura dongoro Yesu kanere “Yaromi Yesu moime,” di fipikoro ena Yesu arero fungoro Yesu tokoi kankeipire.
LUK 24:32 Ena surai “Nonon surai konmori upikoro yaromi ka di norere te kam mapunom mapunom di norongua kakom i no minom mokome,” dire
LUK 24:33 ena boromdi arere inako dere fu Yerusarem tei fure kanipika Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom towane yokamai te arinoma suwo kuku boire
LUK 24:34 “Kawom, Ari Wanopanom aromie. Saimon yaromi kanomie,” di moingoro
LUK 24:35 ena yai surai ure kon mori fipiki tei tai fuka di erongua tarom i muruwo ari yokamai di erere te “Yesu kaime dori dou dungoro no surai kanere ‘Yaromi Ari Wanopanom moimie,’ di fipuiye,” di ereipire.
LUK 24:36 Ena surai ka epe di moingoro Yesu kene kene eire yokamai moingi suna tei arere moiro “Ne yokamai nomanenom wira diro duwamie,” epe di erongoro
LUK 24:37 ena ari yokamai ganom nouro diro kuri firo te “No yokamai kuiam kanupune,” di fimie.
LUK 24:38 Ena Yesu “Tora bengoro ne yokama ganom nouro dime? Te tora bengoro ne yokama inokore ei unanan deime?
LUK 24:39 Ena na okonam kaunam kaniyo! Te na ganam miyom akore kaniyo! Kuianam miyom te yoporam dikemie. Ena ne kanainga na nanan moiye,” epe dire
LUK 24:40 ena okom kauwom ari yokamai opom di eromie.
LUK 24:41 Te yokamai mun ori wom fire te inokore munmane eimba fi kun daikeimie. Ena yaromi “Ne yokama kua kopuna nowainga tawa dumo?” di erongoro
LUK 24:42 yokamai nuwi kapu ta gainga teingoro
LUK 24:43 iro nongoro ari yokamai kaningoro
LUK 24:44 ena yaromi yokamai “Koma na ne yokama ama moire na ka epe di ereye: ‘Mose na kanam wayom boingua te ka mapunom ari na kanam wayom boinga te Yura ari wi dungua pepa na kanam wayom boingua muruwo mukom fanamie,’ di ereye,” di erere
LUK 24:45 ena yokamai nomanenom akire di erongoro ena Yai Gumam kam boinga mapunom fingoro
LUK 24:46 ena yaromi “Ka mapunom ari epe boimie: ‘Na Yai Gumam nawi dongua akire di ereika Mesia ganam kipi karangore te aro suraiye moiro yono manomdi inako dero arowaiye.
LUK 24:47 Ena ne yokama na kanamdi ari yai opai muruwo koro koro moinga ka epe di mari de erowaimie: “Ne yokama nomanenom si awa towainga ena Yai Gumam ne yokamai bianom beinga kore duwamie,” epe di erowaimie. Ena ne yokama kokonan i Yerusarem tei mapunom boire ire furo ena koro koro ama naimie,’ ari epe boime.
LUK 24:48 Ena ne yokamai tai fuka dungua kaningai ari di mari de ereiyo!
LUK 24:49 Ena fiyo! Tai koma aunam ka di koi eiro ‘Ne yokama erowaiye,’ di erongua taromirai na epena erowaro beiye. Te ne yokama iki birom ori tei moiro ena kamun yoporam boingua ne yokama erowaika kakom ne yokama ire koro koro naimie,” epe di eromie.
LUK 24:50 Ena Yesu ari yokamai endire iki birom ori tei ma dere fu Betani tei fure okom koro koro akire dire boware guwo di erome.
LUK 24:51 Boware guwo di erere moiro ema dere kamundi fungoro
LUK 24:52 ena ari yokamai Yesu kam akire dire inako dere Yerusarem fure mun ori wom fire
LUK 24:53 ena kakom kakom koimoi taroma fu fi mun ei teinga ikom tei moire Yai Gumam kam bawom di te moime. Mora epe.
JOH 1:1 Komari wom man kamun ama bei eikengoro yai ta Yai Gumam giram murom kam i di mari dongua yarom moimia. Te yaromi Yai Gumam gere ama moimia. Te yaromi Yai Gumam nenen epemere moimie.
JOH 1:2 Man kamun ama bei eikengua kakom tei yaromi Yai Gumam gere ama moime.
JOH 1:3 Yai Gumam bei moiro “Ne beyo!” di tongoro ena yaromi tai ta ta muruwo bei eme. Te tai ta ta beikengua yo fuka dikeme. Ma do! Tai ta ta fuka dunguairai yaromi nenen bei engoro fuka dumie.
JOH 1:4 Te yokori moinga mapunom yaromi moingui dumie. Ena kewa dongua kon kanupungamere ena yokori moinga mapunom i no ari yokamai kewanom epe dumie.
JOH 1:5 Kewarai akai ta si boingui tei domba ari yokamai si boingui tei moinga ure “Kewa dongua si gounapune,” diro bei finga faikeme.
JOH 1:6 Ena Yai Gumam yai ta awi dongoro ungua kam i na donam Yoane. Yaromi ure
JOH 1:7 “Ari yai opai muruwo kewa dongua kam wayom firo fi ki si towaime,” diro ure ka di mari de erome.
JOH 1:8 Yaromi nenen kewa i moikema yaromi uro kewarai kam wayom i towane duwaro ume.
JOH 1:9 Kewairai kawom ari yai opai muruwo denom minom bau boi erowaro bengua u mangi ume.
JOH 1:10 Ena Yai Gumam giram murom kam yaromi man kamun bengua yaromi u mangi tawa umie. Te ari yai opai mangi moinga Yai Gumam yaromi awi dongua i fikeime.
JOH 1:11 Te yaromi u nenen ikom akaiyomdi umba Yura ariyoma yokamai mounom wako teimie.
JOH 1:12 Epe beimba ari suwo koropane yaromi kukurere fi ki si teingoro ena yaromi “Ne yokamai fi ki si teinga ena Yai Gumam wama apoma kawom u mari nainga faimie,” di erongoro moimie.
JOH 1:13 Yokamai nenom manom kui neinga kakom i Yai Gumam wama apoma u mari kime. Te nenen nomanenom firo Yai Gumam wama apoma u mari kime. Ma do. Yai Gumam yaromi nenen kui engua yokamai wama apoma u mari fimie.
JOH 1:14 Ena te Yai Gumam giram murom kam di mari dongua yaromi gam dinom koi koiro u mari uro kakom suwo no yokamai moipungi suna tei moingoro yaromi keranom bau boingua kanupunie. Keranom bau boingua i Yai Gumam wam towane wom tomie. Te yaromi no yokamai yo morom bei nokapu de norere te kakom kakom ka kawom di norome.
JOH 1:15 Ena na donam Yoane ure yaromi kam wayom di mari dome. Donam u epe boiro “Yaromi epena ungua koma na epe di mari deiye: ‘Na koma mangi ukoro te yai ta okome unamba koma na manam kui nekengua kakom tei yaromi kamundi yokori moingua ena yaromi na ime de narowame,’ epe di mari deiye,” dume.
JOH 1:16 Ena Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua mapunom yaromi dem miriyom fai si di tongoro ena yaromi yo morom bei nokapu de norongua kapakom moiro nonon muruwo nomane nokapu norongoro u nokapu fupunie. Kawom, kakom kakom inokore a boire ei norere bianom kore di norome.
JOH 1:17 Yai Gumam ka di guwo dungua kam Mose okomdi nonon noromba Yai Gumam yo morom akire di norongua mapunom te kawom mapunom i Yesu Kirisito okomdi norome.
JOH 1:18 Te nenta yaromi kakom kakom Yai Gumam gumam kankemba Yai Gumam wam towane nem moingui teina tei moiro ena Yai Gumam kam wayom nonon di noromie.
JOH 1:19 Ena Yura ari ori Yerusarem iki birom ori tei moinga bei moire ena ari fi mun ei teinga yokamai te ari akire di ereinga i kanom Liwai yokamai gere ewi deingoro tei ma dero fure na donam Yoane moingui tei ure “Ne eramom moine?” di teingoro
JOH 1:20 ena epe di teinga yaromi ka di eke dekere di mari dero “Na Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yai Kirisito moikeiye,” dume.
JOH 1:21 Ena ari yokamai tokoi mina wako tere “Tora beme? Ne Yai Gumam kam mapunom yai ta komari moingua tokoi inako dero unangua yaromi Iraiya moino?” di teingoro “Na moikeiye,” di erongoro ena “Ne Yai Gumam kam mapunom yai ta no yokamai kiapam moipunga yaromi moino?” di teingoro “Ma deiyo!” di erome.
JOH 1:22 Ena iran ari yokamai “Ne eramom moine? No yokamai ari nowi deinga yokamai ka mokom bai erowaro bepunga ena ne ka mokom bai noro! Ne nenen tora ka duwane?” di teingoro
JOH 1:23 ena na donam ka mokom bairo “Na akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom moiro kam mapunom yai Aisaiya ka koma dunguamere ama epe u boiro di mari dere ‘Ari Wanopanom unangua konom kenom bei teiyo!’ epe di ereika yaromi moiye,” epe di erome.
JOH 1:24 Ena na yai donam Yoane moingui tei ari winga yokamai suwo koropane i Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi ari moimie. Ena yokamai bei moiro
JOH 1:25 ka ta mina wako tere “Ne Kirisito yaromi moikene. Ne Iraiya yaromi moikene. Ne kam mapunom yai no yokama kiapam moipunga yaromi moikene. Ena ta bengoro ne ari yai opai nuwi bui erene?” epe di teingoro
JOH 1:26 ena “Na ari nuwi bui ereika i mina wako nareimba te ne yokamai moingi suna tei yai ta arero moingua yaromi ne yokamai kankeimie. Kanainga faname.
JOH 1:27 Na koma ukoro te yaromi okome unamba yaromi yai ori wom moingoro na kuwanom yai moiye. Ena na akire di tere guwai gaiyom kipanamdi kaunaika faikeme,” epe di erome.
JOH 1:28 Te tai i amai fuka dume? Na yai donam Yoane yaromi ari nuwi bui ere moingua Yoran nuwi dungui tei bunam koro iki birom ori Betani dungui tei tai i fuka dume.
JOH 1:29 Ena ongo kakom i na donam Yoane kanungua Yesu wan no moipungi tei ungoro ena yaromi “Kaniyo! Yaromi Yai Gumam nonom sipsip gam moiro goiro ari yai opai muruwo bianom fainga kore de erongua yaromi moimie.
JOH 1:30 Na yaromi kam koma epe dika: ‘Na koma mangi ukoro te yai ta okome unamba na manam ama na kui nekengua kakom tei yaromi kamun yokori moingua ena yaromi na ime de narowame,’ epe dika yaromdai umie.
JOH 1:31 Te na yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua mapunom fikeipa na ‘Isirae ari yaromi mapunom firaime,’ diro ure ari nuwi wom bui ereiye,” epe dume.
JOH 1:32 Ena te donam Yoane ka ta ama di mari dome. “Na kanikai Murom Sumuna kamundi tei ma dero kapu kunuma epemere dairo ako u Yesu moingui tei ure yaromi nomaneyom ikai koi furo moimie.
JOH 1:33 Te koma na yaromi mapunom fikeipa te Yai Gumam ‘Na ari yai opai nuwi bui erowana fo!’ epe diro nawi dongua yaromi koma ka epe di naromie: ‘Na Muronam Sumuna yai ta morangui tei uro nomaneyom ikai koi furo morangua yaromi ari yai opai Muronam i Sumuna erowamie,’ di narome.
JOH 1:34 Ena na Murom Sumuna ungua kanere ena ‘Yaromi Yai Gumam wam moimie,’ di mari de ereiye,” na donam epe dume.
JOH 1:35 Ena ongo kakom na yai donam Yoane yaromi tokoi tei arere moingoro te no surai yaromi gama gere ama arere moipunie.
JOH 1:36 Ena donam Yesu kon wan fungua kanero “Kaniyo! Yaromi Yai Gumam nonom sipsip gam moimie,” epe di norongoro
JOH 1:37 ena no surai ka dungua fire Yesu dourom boipukoro
JOH 1:38 Yesu awa tere no surai dourom boi upuka kanero “Ne surai tora tai wandou upire?” di norongoro ena no surai “Rapai, ne iki amai fai moine?” di topire. (Te ka i “Rapai” dungua mapunom i “Ka nuwi si norongua yai” epe dinga)
JOH 1:39 Ena Yesu “Ne surai ure kanaipire,” di norongoro no surai furo yaromi fai moingua ikom kanere ena aro u oropo taro furo taroma engoro aro kakom i yaromi moingui tei ama moipune.
JOH 1:40 Te no surai na yai donam Yoane kam dungua fire Yesu dourom boipuika yai towane suna tei moingua i kam Enduru. Yaromi Saimon Pita emerom moingua
JOH 1:41 ena koma furo auwom Saimon wan douro i mari dero “Nonon Mesia yaromi mora kanopunie,” di tome. (Te kam i “Mesia” awa towapunga ari kanom ta i “Kirisito” dingarai)
JOH 1:42 Ena yaromi Saimon akiro Yesu moingui tei fungoro ena Yesu yaromi toren kanero “Ne Yoane dom wam Saimon moine. Te okome na kanum Sifas duwame,” di tome. (Te kam i “Sifas” dungua Giriki ari kanom i “Pita” dume. Te kam surai mapunom i “Kongo” epe dume.)
JOH 1:43 Ena ongo kakom i Yesu “Gariri man naiye,” diro ena wan douro yai Firipi i mari dero “Ne na dowinam boro!” epe di tome.
JOH 1:44 Te Firipi yaromi Besaira yai moime. Enduru te Pita surai ama Besaira ari moipire.
JOH 1:45 Ena Firipi yaromi wandoure yai Natanie i mari dere “Firo! Komari Mose ka di guwo dungua yai ta unangua kam munom boingua te kam mapunom ari ama yaromi unangua kam boinga ena yaromirai no yokamai epena i mari dopunie. Yaromi Yosefe wam Yesu moime. Yaromi Nasareti yai moime,” epe di tongoro
JOH 1:46 “Nasaretiyo? Nasareti ari kanom wayom i tai noromanga tai dungua ena ne ‘Tai ta ta nokapu Nasareti tei i mari dekename,’ epe do!” di tongoro te “Ne ure kano!” di tome.
JOH 1:47 Ena Natanie Yesu moingui tei ungoro ungua kanero ena “Kano! Yaromi ungua Isirae yai wom moimie. Yaromi ka kasu dikema te mapunom kasu ama beikemie,” dungoro
JOH 1:48 ena Natanie “Ne toramere beire na mapunonam finie?” di tongoro ena Yesu “Koma Firipi ne unum boikengoro ne fakai moiro eri sukuro mapunomdi ipo moingarai na ekaniye,” diro ka mokom bai tongoro
JOH 1:49 ena “Rapaiyo, ne Yai Gumam wam moinia te no Isirae yokamai kiapanom bei norongua yai ori moinie,” dungoro
JOH 1:50 ena “Na ‘Ne eri sukuro mapunomdi tei moinga ekaniye,’ dikai ne fi ki si narenba okome tai ta ta mokongua benangua u mari nangua i iwe de towangua kananie,” di tere
JOH 1:51 ena akai nere ari moinga yokamai ka ta di eromie. “Fi goi iyo! Okome ne yokamai kanainga kamun giram korangoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokami u teme oropo furo na ari gaunom wam moraiki tei uro wan moraimie,” epe di eromie.
JOH 2:1 Ena aro surai kakom goungoro aro ta kakom yai ta Keina iki birom ori i Gariri ikinom akainom ikai tei dungua moingua yaromi bei moiro opai inaro bengoro te Yesu mam yaromi opai ingui tei ama moingoro
JOH 2:2 te ari yokamai moiro Yesu te no gama yokamai unom boingoro ena no yokamai ure opai ingui tei ama kanupune.
JOH 2:3 Ena moipunga okome nuwi wain neinga goungoro ena Yesu mam bei moiro Yesu “Ari yokamai nuwi wain neinga goume,” di tongoro
JOH 2:4 ena “Manao, na bei furo nanan mapunonam i mari dowaika kakom kungua iran nuwi wain goungua nanan moiki dikeme,” di tongoro
JOH 2:5 te mam fure nuwi kokonan gan yokamai “Yaromi ne yokama ka ta di erowangoro gore diyo!” di erome.
JOH 2:6 Ena te kongo kowi okonom koro muruwo koro towane teina tei dumie. Koma ari yokamai kowi sin okonom koro koro muruwo ire nuwi koiro iro ure kongo kowi towane towane fera dimie. Ena Yura ari yokamai beinga mapunom dourom boiro okonom te tai ta ta muruwo “Bi suwapune,” diro nuwi kongo kowi moingui ire bi singoro nuwi i goume.
JOH 2:7 Ena okome Yesu fure nuwi kokonan gan yokamai “Kongo kowi nuwi koiyo!” epe di erongoro nuwi tokoi koi mureime.
JOH 2:8 Koi mureingoro Yesu “Ena epena ne yokamai nuwi suwo fera dire ire fu kopuna kiapam bengua yai ta moingui tei fure teiyo!” di erongoro ena nuwi fera dire iro fure kopuna kiapam bengua yaromi teingoro
JOH 2:9 yaromi nuwi ne fingua nuwiyom i bengua tokoi u nuwi wain mora fungoro yaromi “Nuwi wain amai koime?” diro fikemba nuwi kokonan gan yokamai mora kanimie. Ena kopuna kiapam bengua yaromi moiro opai epena ingua yaromi uwom boiro
JOH 2:10 “Ne mapunom nokapu bene. Ari muruwo nuwi wain nokapu koma fera dire ari ereingoro ena nuwi wain munmane nere du dire moingoro nuwi wain a boikengua ereimba ne nuwi wain nokapu dunguairai ako moire ena epena i mari denie,” di tome.
JOH 2:11 Yesu nuwi ire awa tongoro nuwi wain fungua tarom ori yoporam boingua i Yesu Keina iki birom ori i Gariri ikinom akainom ikai tei dungua moiro koma bengua iran yaromi keranom bau boingua mapunom i mari dongoro te no gama yokamai fi ki si topune.
JOH 2:12 Ena yai opai ingua kopuna muruwo mora nopunga Yesu te mam te emerom yokama te no gama yokamai ma dere fu iki birom ori Kapanem fure aro kakom suwo koropane tei moipunie.
JOH 2:13 Ena Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori nowainga kakom girako towaro bengoro ena Yesu te no yokamai u Yerusarem iwa fure
JOH 2:14 Yai Gumam fi mun ei teinga ikom ikai fure kanupunga ari non burumakau te non sipsip te kapuka kunuma eire kongo gure ne moingoro te ama kanupunga ari kongo mukom wapun ereinga koro ire mukom koro nen ereinga yokamai ama ame de moimie.
JOH 2:15 Ena yaromi kan iro ako kumai siro ari ikai moinga durange eiro te non burumakau te sipsip muruwo ama ikai moinga durange eiro ewi mena dero ena furo ari kongo mukom wapun ereinga yokamai boinom gura boire ako sungoro ena ari ama ewi mena dero
JOH 2:16 te furo ari kapuka meina beinga yokama “Iki i maket ikom dikeme. Ne yokama tai i iro mena fiyo! Ne yokama na aunam ikom tei moiro tai meina beinga i faikeme,” di erome.
JOH 2:17 Epe bengua iran no yaromi gama yokamai di firo ka mapunom munom epe boingua inokore ei fipunie: “Ne ikinum fi teikai na denam minamdi ikai fai si di narowamie,” epe boime.
JOH 2:18 Ena Yesu epe bengoro Yura ari ori yokamai kanero “Ne tora tai ta ta ori benanga no yokamai mora firapunga ‘Yai Gumam yoporam boingua erongoro ena ne ari ewi mena dowanga i faname,’ firapune?” diro mina wako teingoro
JOH 2:19 “Ne yokamai fi mun ei teinga ikomdai ako gui duwaingere na aro suraiye kakom kei gounaiye,” diro ka mokom bai erongoro
JOH 2:20 ena “No Yura ari yokamai bei moiro fi mun ei teinga ikom i kei moipungai ena non iki 46 i dopunga dumia ena ne aro suraiye kakom tokoi kenano? Oro?” epe di teime.
JOH 2:21 Ari epe dimba yaromi nenen gam dinom Yai Gumam fi mun ei teinga ikom dunguamere epe dungua i di firo ka epe dume.
JOH 2:22 Ena okome Yesu mora goiro ariro fu dongoro kakom tei no Yesu gama yokamai Yesu kam epena dungua inokore ei firo ena kam mapunom te Yesu ka dungua i fi ki si daipunie.
JOH 2:23 Ena Yura ari firainga kopuna ori si gai neinga kakom i Yesu Yerusarem tei moingoro te ari yai opai munmane yaromi ari ganom nouro dinga tarom bengua kanero fi ki si teimba
JOH 2:24 yaromi ari beinga mapunom muruwo mora fingua ena “Yokamai kaningai tai ta ta ori beika ena fi ki si nareimie,” di kanero ena yokamai mangi mapunom beinga dourom boikeme.
JOH 2:25 Yaromi ari inokore ei moinga tarom muruwo mora fingua iran nenta yaromi ari kanom waiyom opom di towangua faikeme.
JOH 3:1 Yai ta moingua i kam Nikorimasi. Yaromi Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yai ta moimia te Yura ari kiapanom yai moimie.
JOH 3:2 Ena giruwangua ta yaromi u Yesu moingui tei uro “Ka nuwi si norenga yae, Yai Gumam nenta moingi tei moikenangua yaromi ne ari ganom nouro dinga tarom bengamere epe beikenangua ena iran no mora fipunga Yai Gumam ‘Ne ari ka nuwi si ero!’ di erere ewi domie,” di tongoro
JOH 3:3 ena ka mokom bairo “Na ka di erowaika fi goi iyo! Nenta Yai Gumam bei ei tekenangua yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom ikai tei kinamie,” epe di tongoro
JOH 3:4 “Aiya! Yai ta erowai tere moingua tora beiro u gan gawo nangoro tokoi kui nowame? Yaromi tokoi mam maramdi ikai nangoro tokoi kui nowangua i faikeme,” di tongoro
JOH 3:5 ena Yesu ka mokom bairo “Firo! Nenta nuwiri kui nekenangua te Murom Sumuna ama ikenangua ena yaromi Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai tei kinamie.
JOH 3:6 Ari yokamai nenom manom kui nongoro ari towane moingamere epe moimba ari yokamai Murom Sumuna kui neinga ena Murom Sumuna gere moimie.
JOH 3:7 Ena na ‘Ne yokamai tokoi kui nowainga faime,’ na epe ne di ereika inokore munmane eikeyo!
JOH 3:8 Te kamun kai nenen finguamere epe sire koro koro fungoro ne nokom dungua finba ne ‘Koi umbo koi fumbo’ dire kankenie. Ena epemere Murom Sumuna ari akire di erowangoro yokamai tokoi kui nowainga mapunom i ne ama kankenie,” di tongoro
JOH 3:9 ena “Ne kanum dinga i tora mere beiro fuka duwame?” di tongoro
JOH 3:10 ena “Ne Isirae ari ka nuwi si erongua yai moinga te tai kan mapunom i fi kun daikenga ena na inokore munmane eiye.
JOH 3:11 Fiyo! Nonon tai fipunga kam dupunga te no tai kanupunga kam di mari dopunba ne yokama ka dupunga mounom wako noreimie.
JOH 3:12 Te na mangi tai kam ne yokamai mora di ereikoro fi kun daikeimie. Ena iran na kamundi tai kam di erowaika ne yokama kawom fi kun daikenaimie.
JOH 3:13 Yai ta kamundi furo inako dero kumba na ari gaunom wam towane kamundi moiro u mangi ure moiye. Ena na kamundi tai mapunom fire kam di ereikoro ne yokamai fi kun daikeimie.
JOH 3:14 Ena te komari Mose yaromi akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom tei moiro onopa kuiam beiro ‘Ari kanainga goikenaime,’ diro akire dunguamere epe wom na Ari Gaunom Wam ‘Ari yai opai muruwo fi ki si narowainga kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,’ duwaikoro eri yoro bakomdi nairo akire duwaimie,” Yesu epe di tomie.
JOH 3:16 Ena Yai Gumam no ari mangi moipunga kanom ori wom fi norongua wam towane wom awi mangi dome. Ena iran ari yai opai wamdai fi ki si towainga guwom akai kinaimba kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
JOH 3:17 Te Yai Gumam wam awa mangi dongua “Ne fure no mangi ari ipu si erere ka kori di erowana fo!” diro awi dekemie. Ma do! Yaromi wam awi dongua “No ari tokoi inako dere nenen ekinana fo!” epe diro awi dome.
JOH 3:18 Ena ari yai opai yaromi fi ki si towainga ka kori ta di erekenamba ari yai opai yokamai fi ki si tekenainga yokamai ka kori mora dimie. Yokamai “Yesu yaromi Yai Gumam wam towane wom moimie,” diro fi ki si tekeinga ena ka kori mora dimie.
JOH 3:19 Te ka kori mapunom i epe: Yai ta keranom bau boingua yaromi u mangi tawa ure domba ari yai opai yokamai si boingui tei wanaro mun fimie. Yokamai mapunom niki dongua beinga iran i yokama keranom bau boingua konom wanaro kam fikeimie.
JOH 3:20 Te ari tai niki dongua beinga yokamai “Tai mapunom mapunom bepunga u mari name,” di firo ena yaromi dongui kianom gai tere moingui tei wanaro kam fikeimie.
JOH 3:21 Kam fikeimba ari yai opai kawom mapunom bei moinga yokamai keranom bau boingua yaromi dongui tei wime. Yokamai “Ari kanainga Yai Gumam uro no yokamai akire di norongua no yokamai tai kan nokapu benapungoro kanaime,” di firo wime.
JOH 3:22 Ena eken ta Yesu te no gama yokamai fu Yuria akai ori koro koro furo nonon gere moire te ari nuwi bui ere moipunie.
JOH 3:23 Te koro ipo iki birom ori Inon dungua te i iki birom ori ta i kam Sarim teina tei dumie. Ena akai tei nuwi munmane moingoro ena na yai donam Yoane ari ama nuwi bui erome. Te Eroti yaromi bei moiro na donam ama kan si tekengua kakom i ari yai opai munmane kakom kakom u moingoro nuwi bui ere moimie.
JOH 3:25 Ena nuwi bui erongua kakom tei na donam gama suwo koropane yokamai fure Yura yai ta moingui tei fure “Ne nomanenum feke dongua inare benga kam dire ne Yoane nuwi biyom si erongua inanie,” diro kura kam di ipo ka diro
JOH 3:26 ena dere u na donam moingui tei uro “Rapai, koma yai ta ne gere Yoran nuwi koro tei ama moipika ne yaromi kam wayom di mari denga fino? Ena yaromi ari nuwi bui erongoro ari munmane wom yaromi moingui tei fingoro ena niki de fipunie,” di teingoro
JOH 3:27 ena na yai donam ka mokom bairo “Yai Gumam kamundi moingua yai ta tai ta tekenangua ena yaromi tai i ikenamie. Ena te Yesu kokonan bengua mukom fanangua iran i Yai Gumam kokonan i tomie.
JOH 3:28 Te na ka koma dika ne yokamai mora fingarai ‘Na Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yai Kirisito moikeiye. Yai Gumam na nawi dongoro na koma wiye,’ epe diye.
JOH 3:29 Ena na kuiam duwaiye. Yai ta opai kau enguai efem biyai moimie. Te yaromi ariyom ta arero moiro opai ingua yaromi nokom firaro moiro ena nokom mora firangua miriyom mokomie. Ena yaromi miriyom mokonguamere epe ari Yesu moingui tei finga na mirinam mokongua si di naromie.
JOH 3:30 Ena iran yaromi kam i moko teme nangoro te na kanam i u oropo nangua faimie,” epe di erome.
JOH 3:31 Yai ta teme iwa moingua ako mangi ungua yaromi ari muruwo ime de erero moimie. Te ari mangi tei moinga yokamai mangi ari moiro te mangi tai ta ta kam wayom di mari deimie. Te yai ta kamundi ma dere u mangi ungua yaromi ari muruwo ime de eromie.
JOH 3:32 Yaromi tai ta ta kanungua te ka fingua di mari domba ari yokamai yaromi ka dunguai firo mounom wako teimie.
JOH 3:33 Mounom wako teimba ari suwo koropane yaromi ka dunguai firo ako ki singa ena yokamai “Yai Gumam kawom moimie,” di mari deingoro ena mangi ari ka i fire ganom nouro dimie.
JOH 3:34 Te Yai Gumam yaromi Murom Sumuna muruwo tere awi dongoro ena yaromi ure Yai Gumam kam di mari domie.
JOH 3:35 Te Yai Gumam moiro dem miriyom mun fi tere ena iran tai ta ta muruwo okomdi emie.
JOH 3:36 Ena ari yai opai Yai Gumam wam fi ki si towainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimba ari yai opai wam kam dungua firo dourom boikenainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom ikenaimie. Yai Gumam bei moiro kakom kakom dem miriyom eriyom moko ere moramie.
JOH 4:1 Ena kakom tei Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yokamai mora finga “Yesu yaromi dourom boinga yokamai munmane endire nuwi bui erero te na yai donam Yoane dourom boinga yokamai ime de erome,” dingoro
JOH 4:2 te Yesu yaromi nenen nuwi bui erekemba no gama yokamai bei moiro ari nuwi bui eropune.
JOH 4:3 Ena Ari Wanopanom yaromi ari ka dinga fingua ena yaromi te no yokamai gere Yuria iki ori tei ma dero inako dero fu Gariri iki ori tei tokoi fupune.
JOH 4:4 Ena no kon dourom boipunga i Samaria iki ori tei fupunga
JOH 4:5 ena no furo Samaria tei fure iki birom ori ta fuka dupunie. Akai i kam Saika. Te akai i teina tei komari no awanom Yakopo koma moiro wam Yosefe mansinom gawo ta tomie.
JOH 4:6 Te koma Yakopo man bairo man minomdi koi nuwi moingoro koi nongua akaiyom i ama tei dumie. Ena no yokamai kon wan uro ganom kipi kaingoro ena iran Yesu nuwi koi neinga akaiyom tei ame dere moime. Te kakom oromene enaro bengoro
JOH 4:7 ena no gama yokamai ma dere kua kopuna meina bei nowaro fure iki birom ori tei fupungoro ena Samaria opai ta “Nuwi koraiye,” diro nuwi koi neinga akaiyom tei ungoro Yesu “Nuwi nowaiya naro!” di tongoro
JOH 4:9 te Yura ari Samaria ari gere fana gairo ama wankeinga ena oparomi gam nouro dungoro “Ne Yura yai moinia na Samaria opai moiya ena tora bengoro ‘Nuwi nowaiya naro!’ di narene?” di tongoro
JOH 4:10 Yesu ka mokom bairo “Ne Yai Gumam tai yo morom erongua mapunom firanga te na ‘Nuwi nowaiya naro!’ dika mapunonam ama firanga ena ne ka mina wako narowangere ena na nuwi moi kuwom sungua erowaiye,” epe di tongoro
JOH 4:11 “Yai ori yo, ne nuwi koranga sinom dikengua te nuwi neinga akaiyom i su dungoro ena iran nuwi moi kuwom sungua i ne amai inane?
JOH 4:12 Te ne no gere awanom Yakopo bire tenga i na fi kun daikeiye. Yaromi nuwi koi neinga akaiyomdai norongua dumia te nenen te gama te nonom burumakau te sipsip yokamai ama nuwi neimie,” di tongoro
JOH 4:13 ena “Ari yai opai muruwo nuwi tei neinga yokamai okome nuwi tokoi goraimba
JOH 4:14 ari yai opai nuwi ta na erowaika nowainga kakom nuwi goikenaimie. Na nuwirai erowaika fu yokamai nomanenomdi ikai fure nuwi okom engua epemere morangoro ena nuwi i kakom kakom moi derewo duwangoro yokamai moi kuwom suwainga inaimie,” di tomba
JOH 4:15 oparomi Yesu kam dungua mapunom fikere “Yai ori yo, nuwi i na naro! Ena na nuwi goire te ‘Nuwi koraiye,’ dire u tawa kunaiye,” epe di tongoro
JOH 4:16 “Ena ne fure ne winum biyai uwom boire inako dero u tawa wiro!” di tongoro
JOH 4:17 oparomi “Na winam biyai moikemie,” di tongoro “O, ne ‘Winam biyai moikemie,’ dinga kawom dinie.
JOH 4:18 Koma ne yai okonom koro muruwo kau enba epena ne yai ta moingua ama moinga winum biyai moikeme. Ne ka dinga i kawom dinie,” epe di tongoro
JOH 4:19 ena “Yai ori yo, ne na tai koma beika kankenga di mari de narenga ena ‘Ne ka mapunom yai moinie,’ di fiye.
JOH 4:20 Ena nonon Samaria ari awanoma fure kopu tei kuku boire Yai Gumam kam akire dimba te ne yokamai Yura ari bei moiro ‘Ari kuku boire Yai Gumam kam akire dinga akaiyom i Yerusarem tei dumie,’ dimie,” epe di tongoro
JOH 4:21 “Opaiyo, ne na kanam duwaika firo! Kakom ta unangua kakom i ari na aunam kam kopu tei towane akire di tekenaingere Yerusarem towane tei ama akire di tekenaimba koro koro muruwo akire di towaime.
JOH 4:22 Te yai ta ari akire di erowangua yaromi Yura yai moimie. Ena iran no Yura ari yokamai tai mapunom fire kanere dopunga kam akire dupunba ne yokamai Samaria ari tai mapunom fire kanere beikeinga kam i yo akire dimie. Te no yokamai Yai Gumam kam akire dupunga i faimie.
JOH 4:23 Ena kakom ta fuka duwaro benangoro te epena fuka dungua kakom i ari yai opai ‘No nenom kam kawom akire duwapune,’ diro nomanenomdi te mapunom kawom Aunam kam akire duwaimie. Aunam ‘Yokamai nenen na kanam epe akire di narowaime,’ diro mun firame.
JOH 4:24 Te Yai Gumam yaromi murom moingua ena ari kam akire di towainga yokamai nomanenomdi te mapunom kawomdi kam akire di towainga i faimie,” epe di tongoro
JOH 4:25 ena oparomi “Na mora fika yai ta Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yaromi Mesia unangua yaromi tai ta ta muruwo di mari de norowamie,” dume. (Te kam i “Mesia” awa towapunga i Kirisito duwapunga)
JOH 4:26 Ena Yesu ka di mari dere “Ne epena ka di ere moika yaromi ne yai kam dinga i na moiye,” di tome.
JOH 4:27 Ena kakom tei no gama yokamai inako dero uro Yesu opai ta ka di te moingua kanero iran inokore munmane epunba nenta “Ne tora tai ine?” dikembo “Tora bengoro ne opai ta ka di ipo ka deipire?” dikeme.
JOH 4:28 Ena opai nuwi korangua kowiyom ma dero inako dero fu iki birom ori tei furo ari yokamai
JOH 4:29 “Ne yokamai ure yai ta kaniyo! Yaromi na tai ta ta muruwo koma beika tarom irai di mari de naromie. Ena yaromi Mesia moimbore?” di erongoro
JOH 4:30 ena yokamai iki birom ori ma dere Yesu moingui tei naro wime.
JOH 4:31 Ena ari wan winga kakom no gama yokamai “Ka nuwi si norenga yai yo, kua kopuna ta nomo!” di te moipunba
JOH 4:32 yaromi ka mokom bai norere “Na kua kopunanam nowaika ta dungua ne yokamai kankeimie,” di norongoro
JOH 4:33 ena no yokamai nenen di ipo ka dere “Yai ta kopuna ire yaromi moingui tei ure tomo?” dupungoro
JOH 4:34 ena Yesu “Yai Gumam nawi dongua i bei moire kua kopuna neinga mapunom i ime de tome. Ena na bei moiro yaromi kokonanom benaika i tai ori wom dungoro te na yaromi ka dungua giram gore diro kokonanom bei gounaika na mun firaiye.
JOH 4:35 Te ne yokamai ‘No yokamai kopuna woipunga kapa suwo iro suwo iro duwangoro si nowapune,’ epe dimba na epena di ereiye: ‘Ne yokamai okonom murom fura dere kaniyo! Tai woinga i mora mukom dongua si nowainga kakom umie. Te kopuna si nowainga kakom unguamere ari yai opai na kanam fire fi ki suwainga kakom ama epe umie,’ epe di ereiye.
JOH 4:36 Te ari yokamai ka epe dinga ‘Nenta kopuna woingero te yai ta kopuna siro kuku boime,’ epe dinga i kawom dime. Ena epemere na ka kuiam duwaiye. Ari kopuna woingamere epe ari suwo koropane uro Yai Gumam gunom kam di mari deingoro te ari kopuna siro kuku boingamere epe ne yokamai uro ‘Ari yai opai yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaime,’ diro yokamai kuku boi ereime. Ena iran ari kopuna woinga yokamai te ne kopuna siro kuku boinga yokamai gere ama mun firaime. Yai Gumam ari meinanom eronguamere epe yaromi bei moiro mun firainga mapunom eromie.
JOH 4:38 Epemere na ne yokama ewi deikoro fure koma ne yokamai kopuna kokonan beikeingi tei fure kopuna suwaimie. Ari suwo koropane kokonan ori beimie. Ena ne yokamai suna fure ari ganom kipi kokonan beinga kopunam i mukom dongua iro kopuna suwaimie,” epe di noromie.
JOH 4:39 Ena Samaria ari munmane iki birom ori tei moingoro oparomi bei moiro Yesu kam diro “Yaromi na tai ta komari beika di mari de naromie,” epe dungua ena yokamai Yesu fi ki si teimie.
JOH 4:40 Ena Samaria ari u Yesu moingui tei winga “Ne no yokamai moipungi tawa ama morapune,” diro yana di teingoro ena Yesu aro surai kakom ari yokamai gere moimie.
JOH 4:41 Te ari munmane wom yaromi kam i fire fi ki si tere
JOH 4:42 te fure opai “Epena ne kanum dinga towane firo fi ki si tekepune. Ma do! No nonon yaromi ka dungua ama firo ena mora kanopunga yaromi towane no ari yai opai mangi tawa moipunga akire di norongoro inako dero upunie,” epe di teimie.
JOH 4:43 Ena aro surai kakom moiro Yesu te no gama yokamai akai tei ma dero Gariri akai ori fupune.
JOH 4:44 Te Yesu nenen “Kam mapunom yai fure nenen ikom akaiyomdi fungoro ariyoma yaromi kam ime deimie,” epe koma dumba
JOH 4:45 yaromi Gariri tei ungua ena Gariri ari mun fi teimie. Yokamai koma fure Yura ari kuku boire Yai Gumam yokamai awanoma eikengua finga kakom Yerusarem tei ama moiro yaromi tai ori yoporam boingua bengoro muruwo kanero ena mun fi teime.
JOH 4:46 Ena Yesu tokoi fure iki birom ori Keina i Gariri man dungui suna tei fume. Koma akai tei yaromi nuwi ire awa tongoro u nuwi wain fume. Te koma yai ori Yura ari kiapanom bei erongua yaromi bei moiro yai ta nou kei ei tongoro ena yaromi furo iki birom ori Kapanem tei kiapam beme. Ena yaromi wam nupi faingoro
JOH 4:47 yaromi fingua “Yesu Yuria man tei ma dero Gariri man ume,” dingai firo fu Yesu moingui tei furo “Yae, na wanam goraro bengoro ena ne ure bei nokapu de towana uwo!” epe di tongoro
JOH 4:48 ena Yesu yaromi “Ne yokamai tai ta ta ori yoporam boingua bo te ari ganom nouro diro tarom kankenainga fi ki sikenaimie,” epe di tongoro
JOH 4:49 ari kiapanom yaromi “Yai oriyo, na wanam ama goikenanguamere Kapanem tei ama napuiye,” epe di tongoro
JOH 4:50 “Ena ne dere fo! Ne wanum yokori morame,” di tongoro ena yaromi “Yesu kawom dumie,” di firo dere fume.
JOH 4:51 Ena ongo kakom yaromi kon bakom tei fu moingoro yaromi nuwi kokonan gama yokamai ure gumam boiro “Ne wanumdai yokori moimie,” di teingoro
JOH 4:52 ena yaromi “Tora kakom wanam moi fime?” diro mina wako erongoro “Ongo aro oromene engua kakomdai gam murom sungua bei fumie,” epe di teingoro
JOH 4:53 ena gan nem i mora fingua yokamai di teinga kakom i ongo Yesu “Ne wanum yokori morame,” di tongua ena inokore munmane eire nenen te ariyoma muruwo ama fi ki si teimie.
JOH 4:54 Ena Yesu tai ori yoporam boingua i eken surai kakom Yuria man tei ma dero Gariri akai tei ure beme.
JOH 5:1 Ena okome Yura ari Yai Gumam mun fi teinga kakom ure kopuna ori kei ne moingoro ena Yesu fu Yerusarem tei fume.
JOH 5:2 Te Yerusarem suna tei kori gumam ori dunguai kam i non sipsip ikai nainga akaiyom dumie. Ena akai i teina dungua nuwi dian gawo ta moimie. Nuwi dian i Yura ari kanom Betesara epe dime. Te nuwi bunamdi tei iki maminom singi tei boi okonom koro muruwo kui deimie.
JOH 5:3 Ena boi akaiyomdi tei ari nupi fainga yokamai munmane wom fai moimie. Ari suwo koropane okonom murom gi dungoro te suwo kaunom goingua kon wankeingoro te suwo yoporanom goingua yokamai fai moimie. Yokamai nuwi dian i koka towangua kiapanom moime.
JOH 5:4 Kakom ta kakom Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta furo nuwi diandi ikai koi furo nuwi ferako dongoro koka tongoro ena koka tongua kakom nenta nuwi koma ikai fungoro nupi faingua bei fume.
JOH 5:5 Ena yai ta boiri tei moingua yaromi nupi fairo moi fungua non iki 38 i dongoro
JOH 5:6 ena Yesu ure kanongua yaromi wi fairo moingoro te ama fingua yaromi nupi faingua kakom arari wom fai moingoro ena Yesu “Ne moi firaiye di fino?” di tongoro
JOH 5:7 ena yaromi ka mokom bairo “Yai ori yo, nuwi koka tongua kakom nenta tei moiro na nandiro nuwiri koi dowangua moikemie. Ena na nanan ‘Naiye,’ diro beipa ari suwo koropane koma fure na ma de nareimie,” di tongoro
JOH 5:8 “Ena ne aro! Boinum ire fo!” epe di tongoro
JOH 5:9 ena kene kene eiro yaromi nupi faingua bei fungoro yaromi arero boiyom akire di iro kon wan fume. Kakom i Yura ari iron moinga kakom dungua
JOH 5:10 ena Yura ari ori kaninga yaromi nupi fairo moi fingua boiyom kaungoro ena yokamai “Epena no yokamai iron kakom dumia te no kanom di guwo di epunga ‘Tai kaungua kokonan ne mane’ dupunga ena ta bengoro ne boinum kauro iro une?” di teingoro
JOH 5:11 “Yai ta na bei nokapu de narongua yaromi ‘Ne boinum ire kon wan fo!’ epe di naromie,” di erongoro
JOH 5:12 ena yokamai “Yai eramom bei moiro ‘Ne boinum ire kon wan fo!’ di erome?” di teimba
JOH 5:13 ari yai opai munmane akai tei moingoro ena Yesu koma eke dere fungua iran yai nupi faingua bei de tongua yaromi Yesu gumam kankemie.
JOH 5:14 Ena okome Yesu furo yaromi Yai Gumam fi mun ei teinga ikom tei moingua kanero “Kano! Epena ne u nokapu funie. Ena ne tai bianum tokoi beikeyo. Bianum tokoi benanga ena tai ipun ori dowangua ta tokoi morangi tei uname,” epe di tongoro
JOH 5:15 ena yaromi ma dere Yura ari ori moingi tei furo “Yai na nupi faika bei de narongua yaromi Yesu moimie,” di eromie.
JOH 5:16 Ena iran Yesu bei moiro yaromi nupi faingua bei de tongua kakom i Yura ari iron kakom dunguai Yura ari ori mapunom boire Yesu bei niki de teimie.
JOH 5:17 Ena Yesu ka mokom bairo epe di erome: “Na aunam kakom kakom kokonan beiro te epena kakom ama kokonan bengoro ena na ama kokonan bei moiye,” di erome.
JOH 5:18 Epe dungua iran yaromi iron kakom towane si dekemba yaromi “Yai Gumam nanan aunam moimie,” ama dungua ena nenen u Yai Gumam kounom bengua ama moingua ena iran Yura ari ori “Yesu si gorapune,” di finga moko iwa fume.
JOH 5:19 Yura ari ori epe beinga iran Yesu ka mokom bairo “Na ka duwaika fi goi iyo! Na Yai Gumam wam nanan fikamere kokonan epe beikeiye. Ma deiyo! Tai ta ta muruwo na aunam bengua na ama beika ena na kanikai aunam kokonan bengua kokonan i towane epe beiye.
JOH 5:20 Te na aunam mun fi narero kokonan bengua tarom i muruwo na yaromi wam moika iran opom di narongoro ena yaromi kokonanom i towane beiye. Te aunam tai ta ta ori wom ama opom di narowangoro ena ne yokamai inokore munmane enaimie.
JOH 5:21 Tai ta ori wom opom di narowangua i epe: Na aunam ari goinga tokoi ako ariro yokori moinga eronguamere epe na wam moika ‘Nenta yokori moingua towaiye,’ di fika teiye.
JOH 5:22 Te tai ta ori wom ama di narowangua i epe: na aunam ari ka kori di erere ipu suwangua i faimba epena ari ka kori di erere ipu suwangua mapunom na wam moika okonamdi naromie.
JOH 5:23 Epe narongoro ena aunam kam akire dingamere yokamai na kanam ama epe akire duwaime. Nenta na kanam akire dikenangua yaromi na aunam nawi dongua yaromi kam ama akire dikename.
JOH 5:24 Ena ka ta fi goi iyo! Ari yai opai na kanam firo na nawi dongua yaromi fi ki si towainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaingoro ka kori di erekename. Yokamai gorainga konom ma dere yokori morainga konom wan fimie.
JOH 5:25 Ena ka ta fiyo! Kakom ta fuka duwaro benangoro te epena mora fuka dumie. Ena epena fuka dungua kakom ari yai opai nomanenom goinga yokamai na Yai Gumam wam moika nokonam firaro benainga ena yokama nokom i gore duwainga yokamai yokori moraimie.
JOH 5:26 Te na aunam nenen yokori moinga kapakom moingua ena yaromi wam moiki nanan yokori moinga mapunom ama naromie.
JOH 5:27 Te na ari gaunom wam moika ena yaromi ‘Ari ka kori dire ipu si erowanie,’ diro yoporam naromie.
JOH 5:28 Ena ne yokamai ka epena dika fire inokore munmane eikeiyo! Kakom i fuka duwaro benangoro ena ari goinga man si ereinga yokamai na nokonam firo
JOH 5:29 arerowamie. Ari tai nokapu beinga yokamai arero ure moi kuwom suwainga akaiyom moraime. Te ari niki dongua beinga yokamai arero uro ka kori diro meinanom niki dowangua inaimie.
JOH 5:30 Te na nanan fikamere tai ta ta epe benaika i faikename. Ena ‘Na nanan mun firaiye,’ diro kokonan beikeipa nawi dongua yaromi ‘Mun fiye,’ duwaro bengua kokonanom beika ena na aunam ka di naronguamere epe na ari ka kori di ereiye. Ena na ka kori di ereika faimie.
JOH 5:31 Ena na towane wom nanan mapunanam di mari dowaika ne yokamai kanam i kawom dumbo kasu dumbo di fikenaime.
JOH 5:32 Te yai ta na kanam mapunom di mari dongua ena na mora fika yaromi di mari dongua i kawom dumie.
JOH 5:33 Te koma ne yokamai ‘Na mapunanam firapune,’ diro ari ewi Yoane moingui tei deingoro ena yaromi na mapunanam kawom di mari de eromie.
JOH 5:34 Ena ari yokamai na mapunanam di mari dowainga inokore munmane eikeipa ‘Ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,’ diro ari na mapunanam di mari deinga yokamai kanom di ereiye.
JOH 5:35 Yoane yaromi ure kewa dongua keranom sunguamere epe moingoro ena ne yokamai kakom gurom towane ‘Yaromi kewa dongua firapune,’ di firo mun fi teimie.
JOH 5:36 Te na aunam kokonan narere ‘Kokonan i bei gouwo!’ di narongoro ena kokonanom i epe beika ari muruwo kaninga ‘Kamundi nem na nawi dome,’ epe dime. Ena na kokonanam beika i bei moiro Yoane yaromi ka di mari dongua ime de tomie.
JOH 5:37 Te na aunam na nawi dongua yaromi nenen na kanam mapunanam ama di mari domba ne yokamai kakom kakom yaromi nokom fikere gam ama kankeimie.
JOH 5:38 Aunam na nawi domba ne yokamai fi ki si narekeinga ena yaromi kam ne yokamai denom minom ikai tei dikeme.
JOH 5:39 Ne yokamai di finga ‘No yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inapune,’ epe di fire ena kakom kakom Yai Gumam kam mapunom kerere wandowime. Ena kam mapunom i na mapunanam di mari domba
JOH 5:40 ne yokamai na moiki tei uro nomanenom si awa teinga moi kuwom suwainga akaiyom inaro kam fikeimie.
JOH 5:41 Ena ne yokamai na kanam akire duwainga firaro kam fikeiye.
JOH 5:42 Fikeipa na mora kanika ne yokamai denom minomdi Yai Gumam mun fi tekeimie.
JOH 5:43 Ena na uro ‘Aunam kam akire duwaiye,’ diro uka ne yokamai na kurekeimie. Te yai ta uro nenen inokore ei firanguamere epe dourom borangua ne yokama yaromi kurowaimie.
JOH 5:44 Ne yokama ‘Nonon kanom towane towane akire duwapunie,’ diro mun fimba ne yokamai ‘Yai Gumam yaromi towane wom moingua ari kanom akire dungua mapunom inapune,’ di fikeime. Ena iran ne yokamai fi ki si towainga faikeme.
JOH 5:45 Faikemba ‘Na fu na aunam moingui tei fure ne yokamai tai niki dongua beinga di mari de towame,’ di fikeiyo! Ne yokamai ‘Mose yaromi nonon yokamai kanom akire duwaime,’ di fimba yaromi ne yokamai tai niki dongua beinga di mari duwangoro ne yokamai gai goraime.
JOH 5:46 Mose yaromi na kanam mapunom munom boingua iran ne yokamai Mose kam boingua kawom fi kun darainga na kanam ama fi kun daraimba
JOH 5:47 ne yokamai yaromi kam boingua i fi kun daikeinga ena na kanam dika fi kun darainga faikename,” epe di erome.
JOH 6:1 Ena kipin ta Yesu te no gama yokamai nuwi dian i kam Gariri tei moiro bunamdi koro fupune. Te nuwi dian i kam ta dainga Taipiria dime.
JOH 6:2 Ena ari yai opai munmane wom kaningai Yesu tai ta ori yoporam boingua nupi fainga ari bei nokapu de erongoro iran yokamai Yesu mouwomdi wingoro
JOH 6:3 ena Yesu te no yokamai gere kopu tei moko furo ame dere moipune.
JOH 6:4 Te Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori nowainga kakom epena girako tome.
JOH 6:5 Ena Yesu kan koro koro dero kanungua ari yai opai munmane u nen moingui tei ure moingoro ena yaromi nenen benangua tarom komari mora inokore ei firo ena bei moiro “Firipi yaromi tora duwangua firaiye,” diro awa tero “Firipi yo, nonon kaime dori amai meina barapungoro yokamai nowainga faname?” epe di tongoro
JOH 6:7 ena Firipi yaromi ka mokom bairo “Nonon kapa okonom koro muruwo koro suraiye kokonan beire meina iro furo kaime dori meina bairo yokamai erowapunga gawo gawo nowainga faikename,” Yesu di tongoro
JOH 6:8 ena no Yesu gama yokama moipungi suna tei yai ta kam Enduru moiro Saimon Pita emerom moingua yaromi bei moiro
JOH 6:9 “Gan gawo ta tawa moingua yaromi kaime dori gawo okonom koro muruwo ako moiro te nuwi kapu surai ama ako moimba kopuna i ari munmane erowapunga faikenaro bemie,” epe diro Yesu di tongoro
JOH 6:10 ena Yesu bei moiro “Ne yokamai ari yai opai yokamai ‘Ame deiyo!’ epe di ereiyo!” diro no yokamai di norongoro epe di eropune. Akai tei kui munmane faingui ena yokamai ame dere moingoro ena kereinga yai gan 5000 epe mere tei moime.
JOH 6:11 Ari yokamai ame deingoro ena Yesu kaime dori i iro “Mun fi ereiye,” Yai Gumam di tere ari ame deinga yokamai erero ena nuwi kapu i iro benguamere epe beiro erongoro ena yokamai nenen finga yokamai ne gouingoro
JOH 6:12 maranom moko dongoro ena Yesu “Ne yokamai kopuna koro yo dungua i kuku boiyo! Tai koropane ako suwangua faikename,” no yokamai di norengoro
JOH 6:13 ena no yokamai furo ari yokamai mora neinga kaime dori koro yo dungua i kuku boiro gai kouma gai okonom koro koro muruwo kaunom koro surai gipune.
JOH 6:14 Ena ari yai opai kaninga Yesu yoporam boiro kopuna gawo toka ire ari munmane erongoro ena yokamai “Kawom! Yaromi Yai Gumam kam mapunom yai no yokama kiapam moipunga ‘Yaromi u mangi uname,’ dupunga umie,” dime.
JOH 6:15 Ena Yesu kanongua yokamai ure yaromi okom akore iro fure “Ne ure no yokamai yai ori kiapanom bei norowame,” diro benaro beimba Yesu “Yokamai epe beinga kiapanom bei erowaika i faikename,” diro nenen ari yokamai ema dere inako dero kopu tei fume.
JOH 6:16 Ena taroma engoro no Yesu gama yokama fu nuwi dian bunamdi furo
JOH 6:17 nuwi kopare gawo ta mokoro boromdi furo “Nuwi dian bunamdi koro tei furo iki birom ori Kapanem napune,” diro nuwi dian boromdi fupungoro te kama sungoro Yesu no moipungi tei ama kume.
JOH 6:18 Ena kamun kai ori wom sungoro te nuwi merimeri ori wom ungoro
JOH 6:19 ena no yokama nuwi kopare boromdi moiro nuwi buro supunga nuwi kopare koro 5 bo 6 kiromita fakaimere fungoro ena kanopunga Yesu nuwi boromdi kopu tei ure ena nuwi kopare dungui teina tei ungoro ena no kuri ori wom fipunba
JOH 6:20 yaromi “Na towane wiye. Kuri fikeiyo!” di norongoro
JOH 6:21 ena no yokamai bei moiro yaromi akire nuwi kopare ikai tei dowapunga mun fipune. Ena kua wom nuwi kopare no yokamai naro bepunga akaiyom tei fuka dume.
JOH 6:22 Ena kamun takongua ari yai opai nuwi dian bunam koro yo moiro kaninga ongo nuwi kopare towane dungua epena dikeme. Te yokamai ama di kaningai Yesu furo no yokamai nuwi kopare fupungi ama kingoro nonon towane nuwi kopare mokoro fupune.
JOH 6:23 Ena nuwi kopare suwo koropane iki birom ori Taipiria dere ure Ari Wanopanom “Mun fi ereiye,” diro ka make eiro kaime dori ari erongua neinga akaiyom teina tei wingoro
JOH 6:24 ena ari munmane yo moinga yokama kaningai Yesu te no yokamai gere ama moikepungoro ena yokamai nuwi kopare suwo koropane winga moko fure “Yesu wandou napune,” diro Kapanem tei fime.
JOH 6:25 Ena yokamai furo Yesu nuwi dian koro ipo wandoure imari dere “Ka nuwi si norenga yai yo, ne tora kakom tawa une?” di teingoro
JOH 6:26 Yesu ka mokom bairo “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai ure na tai ori beika yoporanam boika i kanero douinam boikeimba ne yokamai kaime dori neingoro maranom mokongua iran douinam boimie.
JOH 6:27 Ena ne yokamai ‘No kokonan beire kopuna mangi tawa dungua i ire nowapune,’ epe towane di firainga i faikename. Kopuna i di derewo dikenamba ne yokamai ‘Kakom kakom moi kuwom suwainga inapune,’ dire kokonanom ama iyo! Kakom kakom moi kuwom suwainga tarom dunguamere i epe kopuna dunguai inaimie. Ena na ari gaunom wam bei moiro kopuna i erowaiye. Na nenam Yai Gumam na gunom boi narere ‘Kopuna i ari ero!’ di narere opom di naromie,” di erongoro
JOH 6:28 ena iran yokamai “No yokamai tora mere beire Yai Gumam kokonanom benapune?” di teingoro
JOH 6:29 “Ena Yai Gumam kokonanom i epe dume: Ne yokamai na Yai Gumam nawi dongua yaromi fi ki si teiyo!” epe di erongoro
JOH 6:30 “Ne tora tai ori yoporam boingua benangere no yokamai kanero ena ne fi ki si erowapune?
JOH 6:31 No awanoma fure akai bakom suna ari kei faikeinga akai tei fure ena kopuna i kam mana dingai ire neimie. Yai Gumam kam mapunom boingua ‘Yaromi “Kamundi kaime dori erongoro nowaime,” dungoro neime,’ epe boingua ena ari neinga mora fipune. Ena iran ne tai ori epe benano?” di teingoro
JOH 6:32 “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai di finga ‘Mose bei moiro kaime dori iro no yokamai awanoma erome,’ epe di fimba ee, na nenam furo kaime dori yokamai erere te epena yaromi bei moiro kamun kaime dori kawom iro ne yokamai eromie.
JOH 6:33 Yai Gumam kaime dori i kamun tei ma dero ako mangi ime uro ari yai opai mangi tei moinga yokori morainga tarom eromie,” epe di eromie.
JOH 6:34 Di erongoro ena ari yokamai “Yai ori yo, ne kaime dori i kakom kakom nore derewo moro!” epe di teingoro
JOH 6:35 ena Yesu ka di mari dero “Ari yai opai moi kuwom suwainga inaro benainga na kaime dorinom moiye. Ena ari yai opai na gere si dauinga yokamai nomanenom meran tokoi goikenaimie. Te ari yai opai fi ki si narowainga yokamai nomanenom nuwi kakom kakom goikenaimie.
JOH 6:36 Goikenaimba na ne yokama koma mora di ereiye: ‘Ne yokama mora na nakaneime,’ di ereipa fi ki si narekeimie.
JOH 6:37 Ena ari muruwo na aunam narongua yokamai na moiki tei unaimie. Ena nenta na gere si daunangua yaromi awi dekenaiye.
JOH 6:38 Na kamundi ma dero ako mangi uro nanan firaikamere benaro kuiye. Ma deiyo! Na ako mangi ukai yai ta na nawi dongua yaromi firanguamere benaro uka ena nenta na gere si daunangua yaromi awi dekenaiye.
JOH 6:39 Te na nawi dongua yaromi firanguamere i epe: Na bei moiro ari yai opai muruwo narongua akire di erowaika ena towane ta bare ako sikenaime. Okome kakom gounaro benangua kakom na ari moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai winom yaunaiye.
JOH 6:40 Ena na aunam epe di fimie: Ari yai opai muruwo na yaromi wam nakanere fi ki si narowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaingoro te okome kakom gounaro benangua kakom yokamai winom yaunaiye,” epe di erongoro
JOH 6:41 ena Yesu “Na kaime dori i kamundi ma dero ako mangi wiye,” epe dungua Yura ari ka num boiro diro kura kam di te moime.
JOH 6:42 Yokamai ka di ipo ka dero “Yaromi yai ori moikeme. Yaromi towane Yesu Yosefe wam moingoro ena nem mam mora kanopunie. Ena yaromi ‘Na kamundi ma dero ako mangi wiye,’ epena epe dungua i faikeme,” epe dime.
JOH 6:43 Ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai kura kam di ipo ka mora dekeiyo!
JOH 6:44 Ari yokamai nenen inokore ei fingamere epe dourom boiro na moiki tei unainga i faikename. Na aunam na nawi dongua yaromi yokamai denom minom basin wauko erere ‘Na moiki tei fiyo!’ di erowangua na moiki tei unaingoro ena kakom gounaro benangua kakom yokamai winom yaunaiye.
JOH 6:45 Te kam mapunom ari koma epe boimie: ‘Yai Gumam ari yai opai muruwo ka nuwi si erowame,’ epe boingoro ena ari na aunam ka dungua firo gore duwainga yokamai muruwo u na moraiki tei unaimie.
JOH 6:46 Nenta na aunam kankemie. Na towane Yai Gumam moingui ama moiro aunam mora kaniye.
JOH 6:47 Ena fi goi iyo! Ari yokamai na fi ki si narowainga epena kakom tei yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
JOH 6:48 Ari moi kuwom suwainga inaro benainga na kaime doriyom moiye.
JOH 6:49 Te komari ne yokamai awanoma fure akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom fure kopuna i kam mana dingai neimba okome ama goime.
JOH 6:50 Goimba na kaime dori moikamere ena na kamundi ma dere ako mangi uka ena ari yokamai i nowainga goikenaimie.
JOH 6:51 Ena na kaime dori yokori moika ena kamundi ma dero ako mangi ukoro ari yokamai kaime dori i nowainga kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimie. Te kaime dori i na ganam miyom dungoro ena ‘Ari yai opai mangi tawa moingai yokori moraime,’ diro ganam miyom erowaiye,” di erongoro
JOH 6:52 ena iran Yura ari nenen di ipo ka de moiro “Yaromi tora beire gam miyom nonon norowangoro nowapune?” dingoro
JOH 6:53 ena Yesu “Ne yokama ka duwaika fi goi iyo! Na ka kuiam di boire di ereiye. Ne yokamai na ari gaunom wam ganam miyom te akinam nekenaingere ena moi kuwom suwainga akaiyom ikenaimie.
JOH 6:54 Ari yai opai na ganam miyom te na akinam nowainga yokamai epena kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaingoro ena okome kakom gounaro benangua kakom na winom yaunaiye.
JOH 6:55 Na ganam i kopuna kawom dumie. Te na akinam i nuwi kawom moimie.
JOH 6:56 Ena ari yokamai na ganam dinom te akinam nowainga yokamai na denam minam ikai tei moraingoro te na yokamai denom minom ikai tei moi erowaiye.
JOH 6:57 Ena na aunam yokori moingua yaromi na nawi dongoro ena yaromi yoporam boingua narongua yokori moikamere ena na bei moiro ari na gere si dauinga yokamai yoporanam boingua erowaika moi kuwom suwainga akaiyom moraimie.
JOH 6:58 Ena kaime dori i kamundi ma dero ako mangi ungua i na moiye. Kaime dori i dunguamere epe komariki no awanoma kaime dori nere okome goinga irai dikeme. Ma deiyo! Ari kaime dori i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie,” epe di erome.
JOH 6:59 Yaromi ka epe dungua yaromi iki birom ori Kapanem tei moiro Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai tei moiro ari ka nuwi si eromie.
JOH 6:60 Ena Yesu mouwomdi finga yokamai munmane moire ka i dungua fire “Aiye! Yaromi ka nuwi si norongua i ipun nan domie. Ena no yokamai ka i firapunga i faikeme,” dingoro
JOH 6:61 ena Yesu yokamai ka munmane di ipo ka de moinga firo “Na ka koma dika ne yokamai nomanenom bei niki de eremo?
JOH 6:62 Ena ne yokamai okome kanainga na ari gaunom wam tawa dere fu na koma moiki akaiyom iwa naika ena ne yokamai nomanenom niki ori wom dowame.
JOH 6:63 Ena Murom Sumuna bei moiro ari moi kuwom suwainga mapunom eromba ari yokamai inokore ei fingamere epe dourom borainga moi kuwom suwainga ikenaimie. Murom Sumuna towane erowamie. Ena na ka di ereika ne yokamai kawom firainga Murom Sumuna u ne yokamai denom minom ikai tei ure moi kuwom suwainga mapunom i erowamie.
JOH 6:64 Erowamba ne yokamai moingi suna tei suwo koropane fi ki si narekeimie,” epe di erome. Te Yesu koma mora kanongua ari tei moinga yokamai epe fi ki sikeimie. Te yai ta Yesu akiro furo ari kiama yokamai i mari de erowaro bengua yaromi ama kanume.
JOH 6:65 Ena Yesu akai nere ka ta dume. “Ne yokamai suwo koropane fi ki si narekeinga koma na ‘Aunam ari yoporam boingua i erekenangua ena yokamai na gere si daukenaimie,’ di mari de ereiye,” dume.
JOH 6:66 Ena ka i mora di goungoro ena Yesu mouwomdi finga yokamai munmane ma dere fure te tokoi Yesu wanongui wankeime.
JOH 6:67 Ena iran Yesu furo no gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom suwo moipungi tei furo “Ne yokamai na ama na ma de narere naimo?” di norongoro
JOH 6:68 ena Saimon Pita ka mokom bairo “Ari Wanopanomyo, nonon eramom moingui tei napune? Nen towane kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga kam di moinie.
JOH 6:69 Te nonon mora fi ki si erere te mora fipunga ne Yai Gumam yo tenga yarom moinie,” epe dungoro
JOH 6:70 ena Yesu ka mokom bairo “Kawom na ne yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai gunom boipa ne yokamai moingi suna tei yai ta Satan konom dourom boime,” epe dume.
JOH 6:71 Ena yai ta Satan konom dourom boingua yaromi Yurasi moime. Yaromi Isakarioti yai Saimon wam moimie. Te no Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai moipungi suna tei ama moimba okome Yesu akiro furo kiama ari i mari de erowame.
JOH 7:1 Ena tai i mora goungoro Yura ari ori “Yesu si gorapune,” diro wandou moinga iran Yesu Yuria akai tei kon wanaro kam fikero ena Gariri akai tei kon wan moimie.
JOH 7:2 Ena Yura ari kuku boire “Tai woi nopunga wau nowaro mun fipune,” diro kua kopuna si gai nowainga kakom girako teimie.
JOH 7:3 Girako teinga ena Yesu emeroma “Ne mounumdi finga yokamai tai ori yoporam boingua benga kanaro benaingoro ena ne tawa ma dere Yuria akai tei fo!
JOH 7:4 Nenta ‘Tai ori benaika ari munmane kanaime,’ di fingua yaromi eke dero tai ta bemo? Ena ne epena tai ta ori yoporam boingua benga iran ne fure ari yai opai muruwo okonom muromdi moiro opom di ero!” epe di teime.
JOH 7:5 Te yaromi emeroma ama fi ki si tekeinga ena ka i dimie.
JOH 7:6 Emeroma ka epe dinga ena Yesu “Na fure tai ori yoporam boingua benaika kakom epena kumba kakom kakom ne yokamai di fingamere epe benainga faimie.
JOH 7:7 Ari yokamai mangi tei moinga ne yokama kianom bei erekenaimba te na bei moiro yokamai mapunom niki dongua beinga imari deika ena yokamai kianom bei nareimie.
JOH 7:8 Ena ne yokama nenen fure kua kopuna si gai nowainga tei fiyo! Na tai ori yoporam boingua benaika kakom epena kungoro ena na ‘Ari yokamai na ganam nakanaime,’ diro kinaiye,” epe dire ena
JOH 7:9 Gariri tei yo moimie.
JOH 7:10 Ena Yesu emeroma yokamai fure Yura ari kua kopuna si gai nowainga kanaro fu deingoro ena okome Yesu ama fume. Yaromi “Ari yokamai nakanaime,” diro kimba eke dero fume.
JOH 7:11 Ena te Yura ari ori yokamai kua kopuna si gai neinga tei moiro yaromi wandou moiro “Yaromi amai moime,” di moime.
JOH 7:12 Ena ari yai opai munmane ama tei moiro ka num boiro wira dire di ipo ka de moime. Ari suwo koropane “Yaromi yai nokapu moimie,” dingoro te koropane “Ma deiyo! Yaromi ka kasu diro ari gumanom bauingua moimie,” epe dime.
JOH 7:13 Ari epe dimba yokamai Yura ari ori kurinom fire ena ari moingi tei ka di mari dero dikeimie.
JOH 7:14 Ena kopuna si gai neinga kakom suna tei Yesu furo Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai furo ari ka nuwi si erongoro
JOH 7:15 ena Yura ari ganom nouro diro inokore munmane eiro “Aiya! Yaromi furo skul dikemba te tai ta ta muruwo mora fimie,” epe dingoro
JOH 7:16 ena iran Yesu ka mokom bairo “Na ka i ne yokama nuwi si ereika na kanam dikeme. Yai Gumam na nawi dongua yaromi kam i di narongoro ena nuwi si ereiye.
JOH 7:17 Ena nenta Yai Gumam giramdi gore duwangua yaromi na ka dikai mapunom firamie. Ena yaromi firangua na Yai Gumam kam di narongua ari nuwi si ereiye. ‘Na nanan di fikamere epe ari ka nuwi si erekeme,’ epe di firame.
JOH 7:18 Nenta yaromi nenen kam akire duwaro nenen finguamere ka di mari domba na bei moiro ‘Ari yokamai na nawi dongua yaromi kam akire di towaime,’ diro kokonan beika ena na kawom yaromi moiye. Na kasu ta fai narokemie.
JOH 7:19 Koma Mose ka di guwo diro ne yokama eromba ne yokama moingi suna tei yai towane ka di guwo dungua gore dikemie. Ne yokamai muruwo Mose ka di guwo dungua gore dikeinga iran i ta bengoro ne yokamai ‘Na Mose ka di guwo dungua si dome,’ diro ‘Na nai gorapune,’ diro wandou moime?” di erongoro
JOH 7:20 ari yokamai “Ne murom niki dongua moi erome. Yai ta ne ei goraro wandou moikeme,” epe di teingoro
JOH 7:21 “Koma na furo iron kakom yai ta bei nokapu de teika kokonan beikoro ena ne yokamai muruwo inokore munmane eimie.
JOH 7:22 Te koma Mose yaromi ganom guwo dinga mapunom ne yokamai erome. Te mapunom i Mose moingui koma fuka dikemba mapunom i no awanoma moingi koma wom fuka dumie. Ena ganom guwo dinga mapunom erongua ne yokamai furo iron kakom gan kui neinga gam guwo dire ena kokonan beimie.
JOH 7:23 Ena ne yokamai ‘Mose ka di guwo dungua si dekenapune,’ diro gan kui neinga iron kakom gam guwo duwainga ena iron kakom na yai ta gam dinom muruwo bei nokapu de teika ne yokamai denom minom eriyom moko nareinga i faikeme.
JOH 7:24 Ena ne yokamai okonom murom yo dunguai kanere tai ta ta muruwo ipu sikeiyo! Koma ne yokama ari yokamai nomanenom di finga firo ena ipu si ereinga mapunom yo tere beiyo!” epe di erome.
JOH 7:25 Ena kakom tei Yerusarem ari suwo koropane “Aiya! Tora beme? ‘Yaromi si gorapune,’ dire wandou moinga irai moimie.
JOH 7:26 Te kaniyo! Yaromi ure no yokamai gumanomdi ka dimba yokamai kura kam di tekeimie. Ena no kiapanom ari mora inokore ei finga yaromi Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yai Kirisito moimo?
JOH 7:27 Dumba no yokamai yaromi ikom akaiyom kanopunie. Te Kirisito unangua yaromi ikom akaiyom kankenapune,” epe dingoro
JOH 7:28 ena Yesu fi mun ei teinga ikom moiro ka nuwi si erere ena yoporam boiro “Ne yokamai ‘Na gumanam kanere te na ikinam akainam mora kanopunie,’ epe di fimba na nanan fikamere tawa kuiye. Te na nawi dongua yaromi kawom moimba te ne yokama gumam kankeimie.
JOH 7:29 Na yaromi gere ama moiro te nawi dongoro na uka ena yaromi gumam kaniye,” di erongoro
JOH 7:30 ena iran yokamai “Yaromi kan si towapune,” diro benaro beimba yaromi gorangua kakom ama fuka dikengoro ena nenta gam akokemie.
JOH 7:31 Akokemba ari yai opai munmane yaromi fi ki si tere “Kirisito yaromi unangua tai ori yoporam boingua benangua yaromi bengua iwe de tekename. Ena yaromi Kirisito moime,” epe dime.
JOH 7:32 Ena Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yokamai mora finga ari yokamai Yesu kam i num boiro dingoro firo ena fi mun ei teinga ari ori te Feresi ari gere bei moiro “Yaromi kan si towaime,” diro kiminem ewi deingoro ena kiminem yokamai Yesu moingui tei wime.
JOH 7:33 Ena Yesu tei moiro ari yai opai ka di mari de erome. “Ena kakom gurom towane na ne yokama moingi tei moraiye. Ena moiro inako dero fu na nawi dongua yaromi morangui tei naiye.
JOH 7:34 Te ne yokama na wandoure naimba te na nakankenaimie. Te ne yokamai na moraika akaiyom unainga i faikename,” di mari de erome.
JOH 7:35 Epe dungoro ena Yura ari nenen ka di ipo ka dere “Yaromi amai nangoro nonon wandou furo kankenapune? Yaromi ‘No yokamai niki de fi norongua ena tawa ma dero fure no arinoma Giriki ari kei fainga koi ama fainga tei furo Giriki ari ka nuwi si erowaiye,’ epe di fimo? Oro?
JOH 7:36 Te yaromi ‘No yokamai na wandou naimba na nakankenaimie. Te no yokamai na moraika akaiyom tei unainga i faikename,’ epe dungoro ena ka i mapunom tora faime?” epe dime.
JOH 7:37 Ena kua kopuna si gai neinga gounaro bengua aro kakom ori dungua ena kakom tei Yesu arero u boiro “Ena nenta nuwi gorangua yaromi na moiki tei ure nowamie.
JOH 7:38 Ena ari yai opai na fi ki si narowainga ka mapunom dunguamere epe fuka duwangoro ena yokamai denom minom ikai tei nuwi yokori moinga nuwiyom nuwi oriwom okom engua epemere u mena uname,” epe dume.
JOH 7:39 Yesu yokori moinga nuwiyom kam dungua i Murom Sumuna kam dume. Ena ari yokamai yaromi fi ki si towainga okome Murom Sumuna inaimba epena Yesu kamundi iwa ako kure bau boingua ama ikengua ena Murom Sumuna erekeme.
JOH 7:40 Ena ari yokamai munmane ka dunguai fimba suwo koropane “Kawom, yaromi ka mapunom yai no yokamai kiapam bepunga yaromi moime,” dingoro
JOH 7:41 te suwo koropane “Yaromi Yai Gumam awi dowangoro akire di norowangua yai Kirisito moime,” dimba koropane “Kirisito yaromi unangua i Gariri yai kawom moikenamba Yesu I Gariri yai moime.
JOH 7:42 Te Yai Gumam kam munom boingua i epe dume: ‘Kirisito i Dawiri gauwom moramie. Te yaromi Dawiri iki akai gawo Beterem yai ama moimie,’ epe dungua iran Yesu yaromi Kirisito moikeme,” epe dime.
JOH 7:43 Ena iran Yesu ka dungua yokamai foi si surai dere
JOH 7:44 te suwo koropane “Yesu kan si towapune,” di fimba nenta yaromi okom a ki sikeme.
JOH 7:45 Ena kiminem ari Feresi yokama koma ewi deinga yokamai inako dero fu fi mun ei teinga ari ori yokamai te Feresi ari gere moingi tei fingoro ena “Tora bengoro ne yokama yaromi akiro kuime?” epe di ereingoro
JOH 7:46 ena kiminem ka mokom bairo “Aiye, koma yaromi ka dunguamere yai ta epe dikemie,” di ereingoro
JOH 7:47 ena Feresi ari “Yaromi ne yokama kasu di erongua i ena ne yokamai ama fi ki si teimo? Oro?
JOH 7:48 Nonon kiapanom ari bo no Feresi ari towane furo yaromi fi ki si topuno?
JOH 7:49 E e, fi ki si tekepunba ari tei moiro Mose ka di guwo dungua mapunom muruwo fikere ununu singa yokamai towane furo yaromi dourom boimie. Ena iran Yai Gumam meinanom niki dongua erowamie,” epe dingoro
JOH 7:50 ena Nikorimasi ama moime. Yaromi ama Feresi yai moimia te komariki girungua kakom ta fu Yesu moingui tei fume. Ena yaromi arero yokamai ka ta epe dume:
JOH 7:51 “Nonon ka di guwo dupunga i ‘Nenta yo morangua meinam bei to!’ dumo? Ma deiyo! Koma yaromi kam firapunga yaromi tai bengua mapunom firo ena ka kori diro meinam bei topune. Ena no yokamai Yesu kam dungua koma firapune,” epe di erongoro
JOH 7:52 “Aiya! Ne ama Gariri tei yai du dinga moino? Ne Yai Gumam kam munom boingua wandou ure kanengai ‘Ka mapunom yai ta Gariri man tei umari kiname,’ dume,” epe di teime.
JOH 7:53 Ena ari yokamai muruwo ma dere ikinom koro koro fimie.
JOH 8:1 Fimba te Yesu fu Oriwa kopu tei fume.
JOH 8:2 Ena kamun takongua koimoiri wom Yesu fu fi mun ei teinga ikom tokoi fungoro ena ari yai opai munmane Yesu moingui tei wingoro ena yaromi ame dere ka nuwi si erome.
JOH 8:3 Ena ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Feresi yokamai gere furo opai ta yai opai kau einga bei niki dongua mapunom bengua oparomi akire ure suna tei deinga arero moingoro
JOH 8:4 “Ena ka nuwi si norenga yai yo, oparomi yai opai kau einga bei niki dongua mapunom bengua ari kanimie.
JOH 8:5 Te Mose ka di guwo diro ‘Opai epe benanguai nonon kongo kupa siro si gorapune,’ dume. Ena ne ‘Tora beme,’ dine?” di teime.
JOH 8:6 Yokamai ka epe dinga Yesu ka kea ei tero “Ka kori di towapune,” di firo dime. Ena yokamai ka dinga ena Yesu gome dero okom towane mansinomdi munom boi moingoro
JOH 8:7 yokamai yo mina wako moingoro ena Yesu arero “Nenta ne yokamai moingi suna tei moingua yaromi biam fai tekenangua yaromi kongo koma fiasi dere opai suwame,” epe di erero
JOH 8:8 ena tokoi gome dero okom towane mansinomdi munom boingoro
JOH 8:9 ena yokamai ka i fire gai goire ari dumanom kanom koma fingoro mapunom boiro towane towane fu moiro moiro muruwo fu gouingoro ena Yesu moingui tei oparomi arere moipire.
JOH 8:10 Ena Yesu arere “Opai yo, ari yokamai amai moime? Nenta ne ka kori di erere meinam erowangua yaromi moikemo?” di tongoro
JOH 8:11 ena “Ari Wanopanomyo, nenta moikeme,” dungoro ena Yesu “Ne ama ka kori di erekenaiye. Ne fure bianum fanangua tarom ta beikeyo!” epe di tome.
JOH 8:12 Ena okome Yesu fure ari yai opai kuku boinga ka ta di erome. “Na mangi tawa bau boika yarom moiye. Ena ari yai opai ure na douinam dourom boraingai yokamai si borangui akaiyomdi tei wankenaimba kewa dongui moi kuwom singa konom i wan moraimie,” di mari dongoro
JOH 8:13 ena Feresi yokamai “Nenen towane kanum wayom di mari denga i faikeme. ‘Ne kawom dinbo te kasu dinbo?’ fikepune,” di teingoro
JOH 8:14 Yesu ka mokom bairo “Na uka konom kaniye. Te na dere naika konom ama kanikai ena na nanan kanam di mari deikai fanangua i kawom diye. Te ne yokama na uka konom te dere naika konom kankeimie.
JOH 8:15 Ne yokama kaningai na ganam dinom gere moiro tai beika kanero ipu si nareimba na uro ari ipu si erowaro kuiye.
JOH 8:16 Te na yo moikere na nenam na nawi dongua yaromi na gere ama moipuika ena na ari ipu si erowaika na kawom ipu si erowaiye.
JOH 8:17 Ena Mose ka di guwo dungua ne yokama erongua i epe dume: ‘Yai surai yai ta kam towane duwaingore ena ka i kawom duwame,’ epe boime.
JOH 8:18 Ena na nanan kanam wayom di mari dekoro te yai ta gere nanan kanam wayom di mari dongua yaromi na nenam na nawi dongua yaromi moingua iran i no surai kanom dupuka i kawom dupuiye,” di erongoro
JOH 8:19 ena yokamai “Ne nenum amai moime?” di teingoro “Ne yokamai na mapunanam te nenam mapunom kankeimie. Te ne yokama na mapunanam kanainga ena na nenam mapunom ama kanaime,” di erome.
JOH 8:20 Yesu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom moiro te ari kongo mukom iro Yai Gumam teinga akaiyom teina tei moiro ka nuwi si ere moimba yaromi gam kipi kairo gorangua kakom ama kungua ena iran yai ta kan si tekeme.
JOH 8:21 Ena Yesu ka tokoi di erome. “Na dere fuiye. Te ne yokama ‘Na nakanapune,’ diro wandou nainga nakankenaimba ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie. Ne yokamai na kon naro beika ama kinaime,” di erongoro
JOH 8:22 ena Yura ari yokamai “Tora beme? ‘No yokamai yaromi kon naro bengua ama kinaime,’ dungua yaromi nenen si gorambo?” dingoro
JOH 8:23 “Ne yokamai mangi oropo tei ari moimba na kamundi teme iwa yai moiye. Ne yokamai mangi tai mapunom dourom boinga ari moimba na mangi tai mapunom dourom boikeika yai moiye.
JOH 8:24 Ena iran na ‘Ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie,’ mora di ereiye. Ena ne yokamai ‘Na kakom kakom moi kuwom singa kapakom moime,’ dire fi ki si narekenainga ena kawom ne yokamai bianom faingua yo duwangua goraimie,” epe di erongoro
JOH 8:25 ena “Ne eramom moine?” diro mina wako teingoro ena Yesu “Na koma mapunanam di ereikamere na epe moiye.
JOH 8:26 Na bei moiro ne yokamai tai beinga munmane ipu suwaika fanamie. Na bei moiro ne yokamai tai mapunom beinga inokore ei fikamere epe ka di mari dere ipu sikenaiye. Ena na nawi dongua yaromi mapunom kawom dungua ena ka ta ta muruwo yaromi dungua fika ka i ari yai opai mangi tei moinga di mari deiye,” di eromba
JOH 8:27 yokamai yaromi nem kam di erongua fikeimie.
JOH 8:28 Ena iran Yesu ka tokoi di erome. “Ne yokamai na ari gaunom wam eri yoro bakomdi akire duwainga kakom ne yokamai na mapunanam firaime. Te ne yokama ama firainga na nanan fikamere tai ta ta beikeiye. Na nenam ka nuwi si naronguamere epe ka i ari di ereiye.
JOH 8:29 Te na nawi dongua yaromi na gere ama moipunie. Kakom kakom na yaromi fi mun engua tarom towane beika ena yaromi ‘Nanan towane morame,’ dire na ma dekemie,” di erome.
JOH 8:30 Ena ari yai opai munmane moiro Yesu ka epe dungua firo fi ki si teimie.
JOH 8:31 Ena Yesu Yura ari fi ki si teinga yokamai ka epe di erome. “Ena ne yokamai na kanam fire denom minomdi ikai tei duwangua iran ne yokamai na mounamdi finga ari kawom moraimie.
JOH 8:32 Te ne yokamai ka mapunom kawom firainga denom minomdi ikai tei duwangua ena kan fainga epemere moikere bianom faingua konom moikenaimba mun firaimie,” di erongoro
JOH 8:33 “No yokamai Aparam ariyoma moiro ena kakom kakom nuwi kokonan yai ta bei tekepune. Ena ne ‘Kan fainga epemere moikere nuwi kokonan beikenaime,’ dinga mapunom di noro!” di teingoro
JOH 8:34 ena Yesu “Na ka duwaika fi goi iyo! Ari yai opai bianom beinga bianom kan si erongoro ena yokamai bianom faingua kapakom yaromi nuwi kokonan bei teimie.
JOH 8:35 Ena nuwi kokonan gan yaromi iki kapakom nenen ariyoma moikeme. Tamanume. Okome yai ta uro meina beire nuwi kokonan gan akire bam ta name. Namba iki kapakom wam i ariyom moiro ikom kakom kakom moi derewo morame. Epemere ari bianom kan si erongua yokamai Yai Gumam ariyoma kawom moikeinga iran yokamai kamundi nainga konom wankeime.
JOH 8:36 Ena iran na Yai Gumam wam bei moiro ne yokamai kan fainga gui de erowaika ne yokamai furo bianom faingua kapakom yaromi nuwi kokonan kawom bei tekenaime.
JOH 8:37 Te na mora fika ne yokamai Aparam gauwoma moimba na kanam ne yokamai denom minomdi dikengua ena ‘Na nai gorapune,’ di fimie.
JOH 8:38 Te na nenam moingui tei moiro tai kanikai di mari de moipa ne yokama aunom ka di erongua fire tarom beimie,” di erongoro
JOH 8:39 “No yokamai aunom i Aparam,” di teingoro ena Yesu “Ne yokamai Aparam gauwoma kawom moraingai ena ne yokama Aparam tai mapunom benguamere epe benaime.
JOH 8:40 Na Yai Gumam ka dungua fukamere epe kawom di ereika yaromi moipa epena ne yokamai na nai goraro beimie. Aparam tai epe beikemie.
JOH 8:41 Ena ne yokamai aunom tai mapunom benguamere epe beimie,” di erongoro “No yokamai manoma yai kunei sire no yokamai kui eikeimie. No yokamai nenom towane moingua i Yai Gumam moimie,” di teimie.
JOH 8:42 Di teingoro ena Yesu ka tokoi di eromie. “Yai Gumam ne yokama nenom kawom morangua ena ne yokamai denom minom mun fi nareime. Na Yai Gumam moingui iwa moiro dere ure ena epena tawa moiye. Na nanan fikamere tawa kuipa yaromi na nawi dongoro wiye.
JOH 8:43 Te na di fikai ‘Ne yokamai bei moiro na kanam mapunom firo gai goraime,’ epe di fikai iran ne yokamai na ka dikai mapunom fire kuri fimie.
JOH 8:44 Ne yokama nenom Satan gama moiro ena nenom i ‘Tai benaime,’ di fingua ne yokamai tarom i beimie. Man kamun bei engua kakom Satan yaromi ari ei goingua yai moiro epena ama yo moimie. Yaromi kawom mapunom fai tekengua ena kon kawom dourom boikemie. Yaromi ka kasu dungua yai moiro te kasu mapunom nem moingua ena kakom kakom yaromi ka kasu kapakom moiro di dero di dero moimie.
JOH 8:45 Dumba na ka kawom ne yokama di ereika ne yokama fi ki si narekeimie.
JOH 8:46 Ena ne yokama moingi suna tei nenta na bianam faingua i mari dekeme. Te na ka kawom dika ne yokamai fi ki si narowainga i faname.
JOH 8:47 Te ari yai opai Yai Gumam gama moinga yokamai yaromi kam fimie. Ena ne yokamai Yai Gumam gama moikeinga iran yaromi kam fikeimie,” di erome.
JOH 8:48 Yesu ka di erongoro ena Yura ari ori ka mokom bairo “No yokamai koma ka kawom dupunga ‘Ne Samaria du yai moiro te murom niki dongua moi erome,’ epe dupune,” di teingoro
JOH 8:49 ena Yesu ka mokom bairo “Murom niki dongua ta moi narokemie. Ma deiyo! Na nenam kam akire dipa ne yokami na kanam ka sire ime de nareimie.
JOH 8:50 Yai Gumam na yaromi na kokonan beika toren kanungua iran ‘Na kanam akire duwaiye,’ diro kokonan bemie. Yaromi ari ipu siro meinanom erowangua yaromi moime.
JOH 8:51 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Ari yai opai ori gawo na kanam gore duwainga kakom kakom goikenaimie,” di erongoro
JOH 8:52 “Epena no yokama mora fipunga murom niki dongua ta ne moi eromie. Aparam mora goingoro te ka mapunom ari ama mora goimba ne ‘Ari yokamai na kanam gore duwainga kakom kakom goikenaime,’ epe dinie.
JOH 8:53 Tora beme? No yokamai awanom Aparam goingua ena ‘Na Aparam bire teiye,’ di fino? I faikeme. Te ka mapunom ari ama mora goinga ena ne ‘Na yai ori moiye,’ di finba ne yai ori moikenie,” epe di teingoro
JOH 8:54 “Ena na nanan kanam akire duwaika i u yo namie. Te na aunam kanam akire dumie. Te ne yokamai ‘Yaromi no yokamai Yai Gumanom moimie,’ dimie.
JOH 8:55 Ne yokamai yaromi mapunom kawom kankeimba na ikaniye. Te na ‘Yaromi gumam kankeiye,’ duwaika na ne yokamai ka kasu dingamere epe duwaipa na yaromi mora kanere kam dungua gore di moiye.
JOH 8:56 Te ne yokama awanom Aparam ‘Na mangi tawa unangua kakom kanaiye,’ diro mun ori wom fime. Te yaromi kakom i mora kanero miriyom mokomie,” epe di erongoro
JOH 8:57 ena Yura ari yokamai “Ne non iki 50 ama i dekenia ne Aparam kanenga i kam dinga faikemie,” di teingoro
JOH 8:58 “Fi goi iyo! Aparam ama kui nekengoro na komari wom moiye,” epe dungoro
JOH 8:59 Yesu “Na te Yai Gumam kounom moipire,” dungua yokamai “Kongo kupa suwapune,” diro ako imba Yesu eke dero fi mun ei teinga ikom ma dero u mena fume.
JOH 9:1 Ena Yesu te no gama yokamai kon wan furo kanupunga yai ta moiro mam kui nonguamere okom murom gi dungoro
JOH 9:2 ena no yokamai “Ka nuwi si norongua yai yo, eramom bianom bengoro yaromi mam kui nongua kakom tei okom murom gi dume? Yaromi nenen biam bembore yaromi nem mam bianom beipire?” di topungoro
JOH 9:3 ena Yesu “Yaromi biam beikengoro te nem mam bianom ama beikeipika mam kui nongua kakom tei okom murom gi dume. Yai Gumam bei moiro tai ori bei yaromi towangua ari kanaro beinga yaromi kui nongua kakom tei okom murom gi dumie.
JOH 9:4 Te epena kamun aro de moingua kakom ari yai opai kokonan beimba kama suwangua ari yokamai kokonan benainga i faikenamie. Ena iran no yokamai mangi tawa moipungai na nawi dongua yaromi kokonanom benapunie.
JOH 9:5 Ena na mangi tei yo moika kakom na mangi ari kewanom moiye,” epe dire
JOH 9:6 ena wepi supa si mangi tei dero kuwan gere nokonero gauwa beiro yai okom muromdi tei bui tero
JOH 9:7 ena yaromi ka di tome. “Ne fure nuwi dian Sairom fure tei biyom suwo!” di tome. (Te ka “Sairom” i awa towapunga i “Awi dome” dingai) Ena yaromi furo biyom sungoro okom murom fura dongoro dero ume.
JOH 9:8 Ena yaromi ariyoma te ari suwo koropane koma kaninga yaromi ari yai opai “Kongo mukom nareiyo!” dire yana dungoro ena yokamai “Tora beme? Yaromi koma ame dere no ari ‘Kongo mukom nareiyo!’ dungua yai i moimbore?” dingoro
JOH 9:9 ena ari suwo koropane “Kawom, yarom irai moimie,” dimba “Ma deiyo! Yarom okom murom gi dungua moinguamere moinguarai yo moimie. Yaromi yai ta moime,” dime. Te yaromi nenen “Na irai moiye,” dungoro
JOH 9:10 ena yokama “Ne okonum murom tora beire fura dome,” di teingoro
JOH 9:11 yaromi ka mokom bairo “Yai ta ari kam Yesu dinga yaromi gauwa beire na okonam murom bui narere ‘Ne fure nuwi dian Sairom tei fure biyom suo!’ di narongoro ena iran na furo biyom sire ena tokoi kon kaniye,” di erongoro
JOH 9:12 “Ena yaromi amai moime?” di teingoro “Na kankeiye,” dume.
JOH 9:13 Ena ari yokamai furo yai koma okom murom gi dungua yaromi akiro Feresi ari moingi tei wime.
JOH 9:14 Te Yesu gauwa beire yaromi okom murom bei fura de tongua kakom i Yura ari iron kakom dumie.
JOH 9:15 Ena ari fu Feresi ari moingi tei wingoro Feresi ari yokamai “Tora mere beiro ne okonum murom fura dome,” diro yaromi mina wako teingoro ena “Yaromi gauwa ta beiro okonam muromdi bui tongoro na biyom sikoro fura domie,” di erongoro
JOH 9:16 ena Feresi ari suwo “Yesu yaromi kokonan beire yai ta bei nokapu de tere ena no iron kakom gore dikengua ena Yai Gumam yaromi awi dongoro kumie,” epe dimba te suwo koropane “Yaromi bianom bengua yai morangua tai ori yoporam boingua epe benangua faikename,” epe dingoro ena ari foiyom si surai dere
JOH 9:17 iran i awa tere yai okom murom koma gi dungua yaromi “Ne yai ta okonum murom a fura de erongua yaromi kam tora beme duwane?” di teingoro “Yaromi kam mapunom yai ta moimie,” di erome.
JOH 9:18 Ena Yura ari ori koma yaromi okom murom gi dungoro te epena fura dongua fi kun daikeimie. Ena iran yokamai bei moiro yaromi nem mam unom boingoro wipikoro
JOH 9:19 “Yaromi ne surai wanom moimo? Ne surai ‘Yaromi kui eipika kakom tei okom murom gi dume,’ dipika ena toramere beiro epena kon kanumie,?” diro mina wako ereingoro
JOH 9:20 ena nem mam surai ka mokom bairo “No surai mora fipunie. Yaromi no surai wanom moimie. Te no surai ama mora kanopukai mam kui nonguamere yaromi okom murom gi dumba
JOH 9:21 te toramere beiro okom murom fura dongua kankeipire. Te yai ta okom murom fura de tongua yaromi gumam ama kankepune. Ena no surai wanom yaromi erowai tere nenen ka mapunom di erowangua ena ne yokamai di fiyo!” epe dipire.
JOH 9:22 Te koma Yura ari ori kuku boiro “Nenta ‘Yesu yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Kirisito moimie,’ epe duwangua yaromi Yura ka nuwi si ereinga iki tei awi mena dowapune,” di koi eimie. Ena yaromi nem mam surai Yura ari ori kurinom fire
JOH 9:23 ena “No surai wanom erowai tongua ne yokamai di fiyo!” ka epe dipire.
JOH 9:24 Ena iran Feresi ari yokamai bei moiro yai okom murom koma gi dungua yarom irai tokoi uwom boingoro ungoro “No yokamai mora fipunga yai ne okonum murom bei fura de erongua yaromi biam faingua yai moingoro ena ne Yai Gumam mapomdi ka kawom dire kam akire do! Yesu kam akire dikeiyo!” di teingoro
JOH 9:25 ena yaromi ka mokom bairo “Yaromi biam faingua yai moimbo mokembo fikeiye. Na tai towane mora fiye. Koma na okonam murom gi dumba epena fura dongoro kon kaniye,” epe di erongoro
JOH 9:26 “Ena yaromi ne toramere bei erome? Yaromi toramere beire okonum murom ako fura de erome?” epe di teingoro
JOH 9:27 ena yaromi ka mokom bairo “Koma na ne yokama mora di ereipa ne yokamai firaro kam fikeime. Ena tora bengoro tokoi firaime? Ne yokamai yaromi gama ama moraimo? Oro?” di erongoro
JOH 9:28 ena yokamai niki de fire ka yoporam boire kura kam i di teime. “Ne nenen yaromi gam moinba no yokamai Mose ka di guwo dungua dourom boipunie.
JOH 9:29 No yokama mora fipunga Yai Gumam Mose yaromi ka di tomba yai ta bei moiro Yesu yoporam boingua tongua fikepunie,” epe di teingoro
JOH 9:30 “Aiya! Tai i mapunom ta dumie. Ne yokama kankeinga yai ta bei moiro Yesu yoporam boingua tomba kaniyo! Yaromi na okonam murom ako fura de naromie.
JOH 9:31 Te nonon mora fipunga Yai Gumam ari bianom faingua yokamai kanom dinga fi erekemie. Te ari Yai Gumam kam akire diro te gore di teinga yokamai kanom dinga fi eromie.
JOH 9:32 Ena man kamun bengua kakom mapunom boiro u epena ungua ‘Nenta bei moiro yai ta kui enguamere kakom okom murom gi dungoro bei fura dome,’ dinga fikepune.
JOH 9:33 Ena Yai Gumam yaromi awi dowangoro kunangua yaromi tai ta epe beikenaro bemie,” di erongoro
JOH 9:34 ena yokamai “Ne manum yai kunei sire ne kui engua ena iran ne no yokama ka nuwi si norowanga i kawom faikename,” di tere yaromi awi mena deime.
JOH 9:35 Ena Yesu fingua “Yaromi awi mena deime,” dinga firo yarom irai wandouro imari dere “Ne ari gaunom wam fi ki si teno?” di tongoro
JOH 9:36 “Yai ori yo, ari gaunom wam i eramom moime? Di narengere fi ki si towaiye,” di tongoro
JOH 9:37 Yesu “Ne yaromi gumam mora kanene. Na ne gere moire epena ka di moika yaromi moiye,” di tongoro
JOH 9:38 ena yaromi “Ari Wanopanam yo, na ne fi ki si ereiye,” diro gome dero Yesu kam bawom di tome.
JOH 9:39 Ena Yesu “Na mangi tawa uro ari ipu si erowaro wiye. Ena iran na bei moiro ari ‘No yokamai nomanenom okom murom gi dungua tai mapunom kankeme,’ dinga yokamai akire di erowaikoro tai kanaimba te na bei moiro ari ‘No yokamai nomanenom okom murom mora fura dongua tai mapunom kanupune,’ dinga yokamai akire di erekenaikoro tai mapunom kankenaime,” epe dungoro
JOH 9:40 ena Feresi ari suwo koropane teina tei moinga yokamai ka dungua firo “Yae, ne ka dinga kawom dinba nonon yokamai nomanenom okom murom ama gi dikeme,” di teingoro
JOH 9:41 ena Yesu “Ne yokamai ‘Nonon nomanenom okom murom gi dume,’ di firainga Yai Gumam bianom faingua kore dowangua ena ne yokamai bianom faingua gounamba ne yokamai ‘Nonon yokamai nomanenom okom murom fura dongoro tai mapunom mora kanupune,’ dinga ena bianom faingua yo dumie,” epe di eromie.
JOH 10:1 Ena Yesu ka ta dume. “Na ka duwaika fi goi iyo! Nenta non sipsip kira suna kori gumamdi ikai kimba yaromi kira bakomdi mokore ikai nangua yaromi tai kunei yai moiro te tai garom boingua yai ama moime.
JOH 10:2 Te nenta kori gumamdi ikai fungua yaromi non sipsip kuingua yarom moimie.
JOH 10:3 Ena non sipsip kuingua yaromi unangua kori gumam kiapam yai kori yau towangoro ena non sipsip yaromi nokom firaingoro te yaromi nenen nonom sipsip kanom dairo unom boiro ekiro mena fumie.
JOH 10:4 Ena yaromi nenen nonom sipsip muruwo ekiro mena furo koma wom fume. Non sipsip yokamai yaromi nokom fire mouwomdi fime.
JOH 10:5 Non sipsip ari bam tari unainga mounomdi kinaimba yokamai nokonom fikenainga yokamai unainga tongi naimie,” dume.
JOH 10:6 Yesu ka kuiam di boiro ari yokamai epe di mari de eromba yokamai ka dungua mapunom fikeime.
JOH 10:7 Ari yokamai ka dunguai fikeinga iran Yesu ka tokoi dume. “Na ka duwaika fi goi iyo! Na non sipsip yokamai ikai nainga kori gumam moiye.
JOH 10:8 Ari muruwo na kuika koma winga yokamai kunei neinga yokama moiro te tai garom boinga yokamai ama moimba non sipsip yokama ka dinga fikeimie.
JOH 10:9 Na nanan kori gumam moiye. Ena non sipsip na moiki tei unainga yokamai nomanenom akire di erowaikoro ena yokamai nomanenom si awa tero kira suna ikai ure mena fure ure fure beire kopuna i nowaimie.
JOH 10:10 Te kunei nongua yaromi tai taran firo kumba yaromi ‘Non sipsip kunei nere ei goiro bei niki de erowaiye,’ diro umie. Te na ‘Non sipsip yokamai yokori moiro moi kuwom suwainga akaiyom erowaiye,’ diro wiye.
JOH 10:11 Ena na non sipsip kiapanom yai nokapu moiye. Na non sipsip kiapanom yai nokapu moika iran ‘Non yokamai akire di erowaiye,’ diro goi erowaiye.
JOH 10:12 Te yai ta uro ‘Ne kongo narowangoro na non sipsip yokamai kiapanom bei erowaiye,’ dungua yaromi non yokamai kapakom moikeme. Ena iran yaromi kei biyom ungua kanero non yokamai ema dero tongi fungoro kei biyom furo non yokamai ei nero dourom boingoro tongi koro koro unanan fimie.
JOH 10:13 Yaromi kongo kokonan firo beiro non yokamai kanom fikengua ena tongi fumie.
JOH 10:14 Ena na non sipsip kiapanom yai nokapu moiye. Na aunam na fi naronguamere na aunam epe fi teikamere ena na nonam sipsip ama epe fi ereikoro te na nonam sipsip na fi nareime. Ena iran na nonam sipsip yokamai goi erowaiye.
JOH 10:16 Te na non sipsip suwo koropane ama kui neika yokamai kirari tei moikeimie. Non yokamai na nokonam firaingere ena na yokamai ama ekiro unaiye. Ena yokamai mora muruwo ure kira suna moraingoro te kiapanom yai na towane moraiye.
JOH 10:17 Na nonam sipsip goi erero te tokoi arowaika iran na aunam epena dem miriyom mun fi narome.
JOH 10:18 Ena ari fingamere epe na nai goikenaimba ‘Na nai goraime,’ dikoro nai goraimie. Na goraika te tokoi arowaika nanan moiki dumie. Na aunam ‘Tai epe beyo!’ di naromie,” Yesu epe dume.
JOH 10:19 Ena Yura ari ori ka i fire foi si surai fime.
JOH 10:20 Ari munmane “Yaromi murom niki dongua moi tongoro du dumie. Ena ne yokamai yaromi kam dungua firainga i faikeme,” epe dimba
JOH 10:21 ari suwo koropane “Yai ta murom niki dongua moi tongua yaromi ka epe dikenamie. Murom niki dongua yai okom murom gi dungua bei fura de towangua i faikename,” epe dinga iran ari ka i firo foi si surai fimie.
JOH 10:22 Koma Yura ari fi mun ei teinga ikom kori gumam yauinga ena noniki kakom kakom inokore ei tere kopuna ori kei neimie. Ena kakom i nonikiyom epena fuka dungoro ena ari yokamai Yerusarem tei fimie. Te kakom i goi kengua kakom dungoro
JOH 10:23 ena Yesu fu fi mun ei teinga ikom tei wan furo iki maminom kam dainga Soromon tei ama wan moingoro
JOH 10:24 ena Yura ari ori beinga yokamai ure Yesu wayapo de suna de tere “Ne bei norengoro kakom kakom no yokama nomanenom suwo suwo ei moipunga i faikeme. Ena ne Yai Gumam ewi dowangore akire di norowanga yaromi Kirisito moranga epena di mari de noro!” di teingoro
JOH 10:25 ena Yesu ka mokom bairo “Koma na ne yokama mora di ereipa ne yokama fi ki sikeimie. Na aunam ka dungua gore dika tai ori yoporam boingua beika tarom i na mapunanam i mari domba
JOH 10:26 ne yokamai na nonam sipsip moikeinga iran fi ki si narekeimie.
JOH 10:27 Te na nonam sipsip gumanom kanikoro ena na nokonam firo mounamdi wimie.
JOH 10:28 Te na yokamai moi kuwom suwainga akaiyom erowaikoro yokamai kakom kakom goikenaimie. Te nenta non yokamai na okonamdi tei bare dekenamie.
JOH 10:29 Na aunam non yokamai na narongua yaromi ari muruwo iwe de eromie. Ena nenta non yokamai na aunam okomdi tei moraingere bare dowangua faikemie.
JOH 10:30 Na te aunam no surai towane wom moipune,” epe di erongoro
JOH 10:31 ena iran Yura ari kongo kupa ire tokoi Yesu suwaro beingoro
JOH 10:32 ena Yesu “Na aunam kokonanom nokapu munmane ne yokamai opom di ereika ena ne yokamai toraran fire kongo kupa ire na nainaro beime?” di erongoro
JOH 10:33 ena “No yokamai kokonan nokapuran firo kongo iro ne eikenaro bepunie. Ma do! Ne yai di gan moimba ‘Na Yai Gumam moiye,’ dinga ne ‘Yai Gumam kam ka sine,’ di firo ena einaro bepunie,” epe di teingoro
JOH 10:34 ena Yesu ka mokom bairo “Mose ka di guwo dungua ne yokama erongua Yai Gumam ari ori gunom boi erongua kakom ka epe dume: ‘Na “Ne yokama yai gumam moimie,” di ereiye,’ diro kam mapunom epe boimie.
JOH 10:35 Ena no mora fipunga Yai Gumam kam mapunom ako sikengoro te kam mapunom ari yokamai moingi tei ure ‘Ne yokama yai gumam moimie,’ epe dinga
JOH 10:36 ena aunam nenen na gunom boi narere na nawi dongoro na mangi tawa wiye. Te na ‘Yai Gumam wam moiye,’ epe dika ena iran ne yokamai ‘Na Yai Gumam kam ka sine,’ di nareinga i faikemie.
JOH 10:37 Ena na aunam kokonanom beikenaikoro ena ne yokama na fi ki si narekeiyo!
JOH 10:38 Ena ne yokama bei moiro na kanam dika na fi ki si narekenainga iran ne yokamai bei moiro na nenam kokonanom beika kanero fi ki si narowainga i faname. Ena ne yokamai epe fi ki si narowainga ena ne yokamai mora ama firainga na nenam na gere ama si daure moipika fire inokore nokapu ei firaime,” epe di erongoro
JOH 10:39 ena yokamai Yesu tokoi kan si towaro beingoro yaromi ma de erero fume.
JOH 10:40 Ena Yesu inako dero furo Yoran nuwi bauro bunam ipo furo ena koma na yai donam Yoane ari nuwi bui erongui tei furo moingoro
JOH 10:41 ena ari yai opai munmane Yesu moingui tei ure nenen ka di ipo ka dere “Kawom, Yoane tai ori yoporam boingua ta beikemba yaromi Yesu kam dungua muruwo kawom dumie,” epe dime.
JOH 10:42 Ena akai tei ari munmane Yesu fi ki si teime.
JOH 11:1 Ena yai ta Betani yai Lasarusi yaromi nupi faingoro te Mata te emerom Maria surai Betani iki birom ori tei ama kei faipire.
JOH 11:2 Te Maria oparomi koma nuwi kipom sungua ire fera di Ari Wanopanom kauwomdi de tero te nenen birom wiyom iro kauwom kore de tongua oparomi kepom Lasarusi nupi faime.
JOH 11:3 Ena iran nupi faingua yaromi kepom surai ka di Yesu moingui dere “Ari Wanopanomyo, yai ta ne mun fi tenga yarom irai nupi faimie,” di teipire.
JOH 11:4 Ena Yesu ka i fire “Yaromi nupi faingua goikenamie. Ma deiyo! Yaromi nupi faingua u koi nangua ari yokamai Yai Gumam kam akire duwaimie. Te na Yai Gumam wam mapunanam ama kanere na kanam akire duwaime,” epe dume.
JOH 11:5 Yesu Mata te emerom Maria te kepenom Lasarusi mun fi eromba
JOH 11:6 yaromi “Lasarusi nupi faime,” dinga mora firo moingua akaiyom tei aro kakom surai yo moiro
JOH 11:7 ena okome no yaromi gama ka epe di norome: “Ena nonon inako dero Yuria akai napune,” di norongoro
JOH 11:8 ena no yokama “Ka nuwi si norenga yai yo, Yura ari ori yokamai epena kongo kupa iro ne ei goraro beinga akaiyom i ne tokoi naro benga faikeme,” di topungoro
JOH 11:9 ena Yesu Yai Gumam kakom gunom boiro Yesu gorangua kakom i gorangua di mari de norowaro bengua ena ka epe dume: “Ena koimoi te oromene te taroma kakom kakom aro dere bau boingoro ena nenta aro dero bau boingua kanero kon wananguai a gui sikenamie
JOH 11:10 A gui sikenamba yaromi aro dekero kama suwangui tei wanangua ena a gui suwamie,” epe diro
JOH 11:11 ena akai nere yaromi goingua kam epe dume, “Nonon yokoinom Lasarusi mora wi faimba epena na furo wiyom yaunaiye,” di norongoro ena no yokamai “Lasarusi yo wi faimie,” di firo “Ari Wanopanom yo, yaromi yo wi fanangua koi firaro moimie,” di topongoro
JOH 11:14 ena Yesu ka di mari de norero “Lasarusi yaromi mora goimie.
JOH 11:15 Te ne yokama fi ki singa mapunom fi moko narowaro beinga na yaromi moingui tei ama moikeika mun fiye. Ena epena yaromi yono einga akaiyom ama napune,” di norongoro
JOH 11:16 iran yai Tomasi kam ta Dirama dinga yaromi bei moiro no gama yokamai “Ena no yokamai ama furo yaromi gorangui ama gorapunie,” epe di noromie.
JOH 11:17 Ena Yesu te no yokama furo yono einga akaiyom furo kanopunga ari Lasarusi yaromi goingua mansinomdi eingoro ena aro kakom suwo iro suwo iro fu dome.
JOH 11:18 Te iki birom ori Betani i Yerusarem teina tei dungua iran kon i gurom towane 3 kiromita epemere dungoro
JOH 11:19 ena Yura ari yai opai munmane “No yokamai furo Mata te Maria surai moipika tei fure kepenom goingua iran ka dire denom minom bei wira di erowapune,” diro Betani tei wime.
JOH 11:20 Ena Mata moiro “Yesu ume,” dinga firo ena furo ungua konom fumba Maria iki ikai yo moime.
JOH 11:21 Ena Mata furo Yesu gumam boiro “Ari Wanopanom yo, ne ure tawa moranga na kepenam i goikenamba
JOH 11:22 te epena na mora fi kun daika ne Yai Gumam ‘Tai ta epe i naro!’ di towanga yaromi bei erowamie,” epe di tongoro
JOH 11:23 ena Yesu “Ne kepenum tokoi arerowame,” di tongoro
JOH 11:24 ena oparomi “Na ‘Kakom gounangua ari yai opai muruwo arowainga kakom i yaromi arowamie,’ mora fi kun daiye,” epe dume.
JOH 11:25 Ena Yesu “Na nanan ari goinga ako arero yokori moinga mapunom ereika kapakom moiye. Ena nenta na fi ki si narere gorangua yaromi yokori moi derewo moramie.
JOH 11:26 Te ari muruwo yokori moire fi ki si narowainga yokamai wom goikenaimie. Kawom, kakom kakom yokamai yokori moraimie. Ne i fi ki sino?” di tongoro
JOH 11:27 ena oparomi “O, Ari Wanopanom, ‘Ne Yai Gumam awi dongua akire di norenga yai Kirisito moiro te ne yaromi wam u mangi unaro benga yai ama moine,’ epe diro fi ki siye,” epe dume.
JOH 11:28 Ena opai Mata ka epe di gouro dero furo emerom Maria uwom boiro akiro bunam tei furo “No ka nuwi si norongua yai uro moiro ne unum boimie,” di tongoro
JOH 11:29 ena Maria ka i firo kua wom arero Yesu moingui tei fume.
JOH 11:30 Te Yesu fu Betani iki birom ori tei ama kime. Yaromi koma ungua Mata kanongua akaiyom tei yo moime.
JOH 11:31 Ena Yura ari Maria ikom moingui tei ama moiro dem miriyom bei wira di teinga yokamai kaninga Maria kua wom arere u mena fungoro “Yono einga akaiyom furo kai meinaro fume,” di fire ena mouwomdi fime.
JOH 11:32 Yokamai fingoro ena te Maria fu Yesu moingui tei furo kanero Yesu kauwomdi tei kauwom gurom boiro “Ari Wanopanom yo, ne ure tawa moranga ena na kepenam goikename,” di tongoro
JOH 11:33 ena Yesu kanongua oparomi kai meingoro te Yura ari oparomi ungui ama winga yokamai ama kai meingoro ena yaromi dem miriyom kipi kaingoro kanom nan firo
JOH 11:34 ena “Ne yokama yaromi goingua amai eime?” di erongoro ena “Ari Wanopanom yo, ne ure kano!” di teingoro
JOH 11:35 ena Yesu kai meingoro
JOH 11:36 te Yura ari “Kaniyo! Yaromi dem miriyom yai goingua i mun ori wom fi tomie,” dingoro
JOH 11:37 ari suwo koropane “Yaromi yai ta okom murom gi dungua a fura de tongua ena yaromi yai goingua koma akire di towangoro yaromi goikenamie. Ena ta bengoro akire di tekemie?” epe dime.
JOH 11:38 Ena Yesu dem miriyom tokoi kipi kaingoro ena u yono einga akaiyomdi tei fume. Yono akaiyom i kongo minom ori ikai eingoro te kongo ta iro kongo minom fere deime.
JOH 11:39 Ena Yesu “Kongo i ako opa boi deiyo!” dumba yai goingua kipom Mata oparomi “Ari Wanopanom yo, yaromi goingua aro kakom suwo suwo mora fumia iran i epena dipanom niki dongua umie,” di tongoro
JOH 11:40 “Koma na ‘Ne fi ki suwanga ena Yai Gumam bau boingua kananie,’ di ereika epena fi kun daikeno?” di tongoro
JOH 11:41 ena yokamai kongo minom giram i tei dungua ako opa boi deingoro ena Yesu okom murom kan iwa dero “Auwo, ne na ka make eika ne mora finia mun fi ereiye.
JOH 11:42 Na mora fika kakom kakom na ka make eika ne fi narenga ari yokamai tawa arere moinga yokamai ne na nawi denga i fi ki suwaro beinga firo ka i epena di ereiye,” ka epe di gouro
JOH 11:43 ena u ori wom boiro “Lasarusi, ne u mena uwo!” dungoro
JOH 11:44 ena yai goingua irai arero u mena ume. Yaromi okom kauwom mora kan dauinga yo dunguamere te giram gumam gai feke yupuinga yo dunguamere u mena ungoro ena Yesu “Gai yupui teinga i bei de teiyo!” di erongoro bei de teingoro ariro fumie.
JOH 11:45 Ena Yura ari munmane Maria moingui tei ure moinga yokamai Yesu tai bengua i kanere ena fi ki si teimba
JOH 11:46 te ari suwo koropane fu Feresi ari moingi tei furo Yesu tai bengua i di ereingoro
JOH 11:47 ena iran Feresi ari yokamai te fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai furo kaunsel ari unom boingoro ure kuku boingoro ena “Nonon tora benapune? Yaromi tai ori munmane yoporam boingua bei moingua iran tora mere beiro si gorapune?
JOH 11:48 Nonon yaromi kan dowapunga yaromi tai epewom bei morangoro ena Yura ari muruwo yaromi fi ki si towaingoro ena yaromi yai ori fuka duwame. Fuka duwangoro ena kiapanom bei noreinga Roma ari niki de firo uro nonon fi mun ei topunga iki ori bei niki de norero te nonon manom sinom inaimie,” epe dingoro
JOH 11:49 ena yai ta ari yokamai moingi suna tei arere moime. Yaromi kam Kaiyafasi. Te non iki epena yaromi fi mun ei teinga yai ori moimie. Ena yaromi arere kaunsel yokamai “Ne yokamai tai muruwo epena fuka dungua i fikeimie.
JOH 11:50 Yai ta no ari yokamai goi norowangua fanamba nonon Yura yokamai muruwo gorapunga i faikenangua ne yokamai fikeimo?” epe di erome.
JOH 11:51 Te ka dungua i nenen finguamere dikeme. Ma do! Yaromi non iki epena fi mun ei teinga yai ori moingua iran Yesu Yura ari fi erero goi erowangua kam koma di mari dome.
JOH 11:52 Te Yesu Yura ari towane fi erero goi erekeme. E e! “Yai Gumam gama man koro koro unanan wan moinga yokamai u towane wom naro beimie,” diro goi erowaro beme.
JOH 11:53 Ena iran aro tei kaunsel yokamai ka di koi eiro “Yaromi si gorapune,” dime.
JOH 11:54 Epe dinga iran Yesu u mari furo Yura ari moingi suna tei wankemba akai tei ma dero fu akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom ta furo iki birom ori ta kam Ifarem tei fume. Te no yaromi gama yokamai ama furo moipune.
JOH 11:55 Ena no moipungoro Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori si gai nowainga kakom teina fungoro ena Yura ari munmane mena koro koro kei fainga ma dere “No yokamai fure bianom di mari dere denom minom bei kure eiro ena kopuna nowapune,” dire fu Yerusarem tei fime.
JOH 11:56 Ena yokamai Yesu wandoure fu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom ikai tei fure arere moiro nenen ka di ipo ka dero “Ne yokamai ‘Tora beme,’ di fime? Yaromi kopuna ori kei nowapunga unambo?” dimba
JOH 11:57 fi mun ei teinga ari ori te Feresi ari “Yesu kan si towapune,” diro ena “Nenta Yesu morangua kananga yaromi di mari do!” diro ka di guwo di eime.
JOH 12:1 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane yo dungoro ena firainga kopuna ori si gai nowainga kakom unangua kakom tei Yesu te no yokamai fu yai goingua yono einga akaiyomdi wiyom yaungoro arongua yaromi Lasarusi kei faingua iki birom ori Betani tei fupune.
JOH 12:2 Fupungoro ena ari yokamai kua kopuna keire Yesu teingoro te Mata kopuna tai nowainga ipu sire ari erongoro te Lasarusi ari neinga moingi suna tei ame dero moingoro
JOH 12:3 ena Maria fure nuwi kipom sungua i kam nari dinga dire ire uro Yesu kauwomdi tei fera diro bui tero te nenen birom wiyom iro kauwom kore de tome. Ena kipom sunguai iki ikai tei kipom nokapu si dero wo dume.
JOH 12:4 Oparomi epe bemba no gama yokamai yai ta Yurasi Isakarioti yaromi okome Yesu akiro furo ari kiama i mari de erowangua yaromi niki de fire
JOH 12:5 “Ta bengoro oparomi nuwi kipom sungua i iro furo meina beire kongo yai ta non iki towane kokonan bengua inguamere epe iro kuwanom ari erekeme?” dume.
JOH 12:6 Te yaromi kuwanom ari kanom firo dikeme. Ma do! Yaromi tai kunei nongua yaromi moiro ena no yokamai kongo gainom kiapam bengua yai moingui iran kongo iro uro epungai yaromi i nomie.
JOH 12:7 Ena iran Yesu “Opai kan do! Oparomi di fingua ‘Na goraika kakom epena teina fungua iran nuwi iro uro na kaunam biyom si narowame,’ di firo nuwi irai meina beikeme.
JOH 12:8 Te ari kuwanom yokamai ne yokamai moinga kakom kakom moraro beimba te na ne yokamai moraingi kakom kakom moikenaro beiye,” epe di tome.
JOH 12:9 Ena Yura ari munmane “Yesu akai tei moime,” dinga firo ena Yesu moingui tei fimie. Te yokamai “Yesu towane kanapune,” diro kuimba Yesu yai ta goingua yono einga manomdi wiyom yaungoro arirongua “Yaromi Lasarusi ama kanapune,” diro fimie.
JOH 12:10 Ari yokamai epe diro finga ena iran fi mun ei teinga ari ori ka towane diro “Lasarusi ama si gorapune,” dime.
JOH 12:11 Yaromi arero yokori moingua iran i Yura ari munmane fi mun ei teinga ari yokamai moingi tei ma dero Yesu fi ki si teinga ena fi mun ei teinga ari ori yokamai “Lasarusi ama si gorapune,” dime.
JOH 12:12 Ena wi fairo koimoi arereingoro ari munmane kopuna ori kei nowainga tei winga yokamai “Yesu u Yerusarem unaro beme,” dinga firo
JOH 12:13 ena eri kimi numa yokam sunguamere sungua bai iro “Yaromi unangua kon mori tei eken benapune,” diro furo kon mori tei furo yaromi ungua kanero ena u boiro “Yai Gumam kam bawom diyo! Yaromi epena ungua Ari Wanopanom yoporam boingua ire ungoro ena Yai Gumam boware guwo di tomie. Yaromi no yokamai Isirae ari yai orinom moimie,” epe dime.
JOH 12:14 Ena Yesu non donki ta imari dero ena ka mapunom munom boinga dunguamere epe beiro boromdi ame dere ume.
JOH 12:15 Te ka mapunom munom boinga epe dume: Aiye, ne yokamai iki birom ori Yerusarem kam ta Saion dinga kei fainga ne yokamai kuri fikeiyo! Kaniyo! Ne yokamai yai orinom ure non donki gam mouwomdi kopu tei moiro ume. Ka mapunom munom boinga epe dunguamere epe mukom fuka dumie.
JOH 12:16 Ena kakom tei no yaromi gama yokamai tai kan fuka dungua mapunom fikepune. Okome Yesu furo Yai Gumam bau boingua ire kamundi fungua kakom no yokama mora fipunga ari koma ka mapunom munom boinga yokamai Yesu kam wayom boimie. Te ari yokamai eri yokam kan bairo ire fingarai kon mori Yesu unangua akaiyom eken bei teime.
JOH 12:17 Ena koma Lasarusi goingoro Yesu yono einga manomdi wiyom yaungoro arongua kakom i ari ama mora kaninga yokamai Yesu tai bengua kam i di moingoro
JOH 12:18 ena ari moiro “Yesu tai ori yoporam boingua bemie,” dinga firo iran i furo “Yesu unangua kanapuna kon bam napune,” diro mena fingoro
JOH 12:19 ena iran Feresi ari nenen ka di ipo ka dero “Kaniyo! Ari yai opai muruwo yaromi dourom boi furo no yokamai ka dupunga dourom boikeinga iran kene kene eiro no yokamai kokonanom i ako suwamie,” epe dime.
JOH 12:20 Ena kakom tei Giriki ari suwo koropane Yai Gumam kam akire duwaro kopuna ori kei nowaro fingi tei ama fimie.
JOH 12:21 Ena Giriki ari yokamai fu Firipi moingui tei fime. Firipi yaromi Gariri man tei iki birom ori Besaira yai ta moimie. Ena Giriki yokama furo “Yae, no yokama Yesu kanaro upune,” dingoro
JOH 12:22 Firipi ma dero fu Enduru moingui tei furo di tongoro ena Enduru te Firipi surai furo Yesu di teipikoro
JOH 12:23 ena Yesu ka mokom bairo “Epena kakom Yai Gumam bei moiro na ari gaunom wam kanam akire duwangua kakom umie.
JOH 12:24 Ena ka kuiam duwaiya fi goi iyo! Tai ipom ta ako mangi siro goikenangua ena mokokename. Tai ipom towane yo duwamie. Duwamba tai ipom gorangua ena fu di mokonangua mukom munmane koraro bemie.
JOH 12:25 Te nenta mangi tai mun fi towangua yaromi goramba te nenta mangi tai mun fi tekenangua yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua tarom inamie.
JOH 12:26 Ena nenta na nuwi kokonanam bei narowangua yaromi na dowinam boramie. Ena na moraika akaiyom tei na nuwi kokonanam bei narowangua yaromi na gere ama morapune. Te na aunam bei moiro yaromi kam akire duwamie,” ka epe dume.
JOH 12:27 Ena Yesu akai nere ka ta dume. “Epena na kuianam i ipun domia ena tora duwaiye? Ena na ‘Auwo, tai epena fuka di narowaro bengua i ne bei de naro!’ duwaiyo? Ma do! Epe dikenaiye. ‘Tai fuka di narowaro bengua i epena fuka di narowamie,’ diro mangi wiye.
JOH 12:28 Ena ‘Auwo, ne kanum ako ori do!’ diye,” epe dungoro ena Yai Gumam kamundi moiro ka epe dume: “Na kanam mora ako ori deiye. Te na kanam tokoi ako ori duwaro beiye,” dungoro
JOH 12:29 ena ari yai opai tei arero mora finga ena yokamai suwo koropane “Kamun nunu dumie,” dingoro te suwo “Yai Gumam nuwi kokonan gan ta uro yaromi ka di tomie,” epe dime.
JOH 12:30 Ena Yesu ka mokom bairo “Ka dungua ‘Na firame,’ diro dikemba ‘Ne yokamai firaime,’ diro dume.
JOH 12:31 Te epena Yai Gumam mangi ari tawa moinga ipu suwaro bemie. Te epena Yai Gumam mangi ari kiapanom bengua yaromi Satan si ime de towame.
JOH 12:32 Dumba na eri yoro bakomdi ei narere akire duwainga kakom i ari yai opai muruwo gure na moraiki tei dowaiye,” ka epe dume.
JOH 12:33 Te ka epe dunguai yaromi nenen gam kipi kairo gorangua mapunom opom di norome.
JOH 12:34 Ena ari munmane moinga yokama ka mokom bairo “Mose ka di guwo dungua ‘Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yaromi Kirisito i kakom kakom moi dero moramie,’ epe di noromie. Ena ta bengoro ne ‘Na ari gaunom wam i ero yoro bakomdi ei narere akire duwaime,’ dine? Ari gaunom wam i eramom moime?” epe dingoro
JOH 12:35 ena Yesu nenen kam kuiam epe dume: “Kakom suwo gurom towane kewa ne yokama moraingi yo de moramie. Ena ne yokamai moingi ama kama sikere kewa de moinguamere epe kon waniyo! Nenta kama sungua kon fungua konom kankemie.
JOH 12:36 Ena ne yokamai kewa dongua kon waningai ari moraro benainga na kewa yo de moikamere ena fi ki si nareiyo!” epe di gouro “Ari yokamai na kankenaime,” diro furo iki dero fume.
JOH 12:37 Ena ari yokamai kaningai Yesu tai ori yoporam boingua munmane bemba yokamai Yesu ama fi ki si tekeime.
JOH 12:38 Fi ki si tekeinga ena iran ka mapunom yai Aisaiya ka epe dungua mukom faimie. Yaromi ka epe dume: Ari Wanopanom yo, yokamai nonon kanom wayom dupunga fi kun daikeingoro ena ne fure yoporanum yai ta opom di towanga faikename. ka epe dungua
JOH 12:39 ena fi ki si towainga faikeme. Te ka mapunom yai Aisaiya ka ta ama epe dume:
JOH 12:40 Yai Gumam ari yokamai okonom murom ako tou koiro te nomanenom fere de ki singa bei eromie. Ena iran yokamai okonom murom tai kanainga faikeme. Te nomanenom ka ta firainga ama faikeme. Ena Yai Gumam “Yokamai nomanenom si awa towainga ena na bei nokapu de erowaiye,” epe dumba yokamai si awa tekeime. Aisaiya ka epe dume.
JOH 12:41 Yaromi kuwan kanungua Yesu bau boingua kanungua ena Yesu kam wayom diro te kan teme iwa okonom murom ako tou koiro nomanenom kongo tokomere epe bei erongua kam i ama dume.
JOH 12:42 Ena ari ori munmane Yesu fi ki si tekeimba te munmane Yesu fi ki si teime. Fi ki si teimba te yokamai Feresi ari kurinom fire “Yokamai ka nuwi si noreinga ikom tei no yokamai nowi mena dowaime,” diro ena “Yesu fi ki si topune,” diro di mari dekeime.
JOH 12:43 Yokamai “Ari nonon kanom akire duwaime,” diro mun fimba “Yai Gumam nonon kanom akire duwame,” diro mun fikeime.
JOH 12:44 Ena kakom tei Yesu u boiro “Nenta na fi ki si narongua yaromi na towane fi ki si narekemba yaromi na nawi dongua yaromi ama fi ki si tomie.
JOH 12:45 Te nenta na nakanungua yaromi na nawi dongua yaromi ama kanumie.
JOH 12:46 Ena na ‘Nenta na fi ki si narowangua yaromi si boingua akaiyom tei moikenamie,’ diro ena kewa donguamere epe u mangi wiye.
JOH 12:47 Te nenta na ka dika firo dourom boikenangua ena nanan ipu si tekenaiye. Na mangi tawa uro ari yai opai ipu si erowaro kuipa na ‘Ari yai opai akire di erowaiye,’ diro wiye.
JOH 12:48 Ena nenta mouwom wako na narero te na ka dika ikenangua na ka dika bei moiro ipu si towamie. Kakom gounangua tei ipu si towangua yaromi na ka dika i firo yaromi ipu si towamie.
JOH 12:49 Ena ta bengoro ipu si towangua yaromi na ka dika firo ipu si towame? Na ka dika nanan fikamere dikeipa na aunam nawi dongua yaromi nenen ka di narere ‘Ka i duwo!’ dunguamere epe di mari deiye.
JOH 12:50 Ena iran na mora fiye. Nenta na aunam ka dungua gore duwangua ena yaromi moi kuwom suwangua tarom inamie. Ena ka muruwo na dikai na aunam di naronguamere epe diye,” epe dume.
JOH 13:1 Ena kakom tei firainga kopuna ori si gai nowainga kakom unaro beme. Ena Yesu mora fingua mangi tawa ma dero auwom moingui tei naro bengua firo ena koma no gama yokamai mun fi noromba epena no kanom nan fi noromie.
JOH 13:2 Ena taroma no yokamai kua kopuna ne moipunba koma Satan fure Saimon wam Yurasi Isakarioti dem miriyomdi ikai tei fure “Ne Yesu akiro furo yaromi kiama yokamai i mari de ero!” di tomie.
JOH 13:3 Te Yesu “Na aunam tai ta ta muruwo okonamdi narongoro te na aunam moingui tei ma dere wiya te epena dere aunam moingua naro beiye,” epe di firo
JOH 13:4 ena iran “Na yokamai kanom nan fi ereika opom di erowaiye,” diro kua kopuna ne moipunga ma dero arero te gai suna ama kui si dero ena gai keren ta iro goiyomdi yopuiro
JOH 13:5 kopare ta iro nuwi fera diro ena mapunom boiro no gama yokamai kaunom biyom si norero te gai keren goiyomdi yopuingua ire kaunom kore dome.
JOH 13:6 Ena epe beiro u Saimon Pita moingui tei ungoro ena Pita “Ari Wanopanom yo, ne nuwi kokonan gan mere daire na kaunam biyom si narowaro benga i faikeme,” di tongoro
JOH 13:7 ena Yesu ka mokom bairo “Na tai beika ne mapunom epena fikenba okome ne firanie,” di tongoro
JOH 13:8 ena Pita “Ma do! Kakom kakom ne na kaunam biyom sikenanie,” dungoro ena “Na ne kaunum biyom sikenaikai ena ne na ganama yai ta moikenanie,” di tongoro
JOH 13:9 Saimon Pita “Ari Wanopanom yo, na kaunam towane biyom sikeyo! Ne na okonam te binam ama biyom si naro!” di tongoro
JOH 13:10 ena Yesu “Nenta gam muruwo mora biyom sungua ena gam kure emie. Ena gam muruwo biyom suwangua faikemba kauwom towane dinepe dongua biyom suwame. Ena ne yokamai mora kure einga moimba ne yokamai muruwo kure eikeimie,” epe di tome.
JOH 13:11 Te ta bengoro yaromi “No yokamai muruwo kure eikeimie,” dume? Yaromi mora fingua nenta akiro furo ari kiama yokamai i mari de erowangua yaromi fimie.
JOH 13:12 Ena Yesu no yokama kaunom mora biyom si gouro ena gaiyom iro firo fu kopuna neinga akaiyom fure ame dere “Ne yokamai na kaunom biyom si ereika mapunom i fimo?
JOH 13:13 Ne yokamai ‘Ka nuwi si norongua yai’ te ‘Ari Wanopanom’ di nareinga ena kawom na yai epe moika iran epe di narowainga faimie.
JOH 13:14 Ena na ne yokama ka nuwi si ereika yai te ari wanopanom moika nuwi kokonan beiro kaunom biyom si ereika iran i ne yokamai arinoma towane towane ama epe wom biyom si ereiyo!
JOH 13:15 Na ne yokama bei erowaingamere opom di ereiya ena ne yokama ama epe wom na epena beikamere epe beiyo!
JOH 13:16 Ena ka duwaika fi goi iyo! Nuwi kokonan gan i bei moiro kiapam yai iwe de tekemie. Te nenta bei moiro ‘Na kanam iro fo!’ diro awi dongua yaromi iwe de tekemie.
JOH 13:17 Ena ne yokama tai i fire mapunom epe i dourom borainga ena ne yokama fi mun ori wom enaimie.
JOH 13:18 Ena koma na ‘Ne yokamai muruwo kure eikeimie,’ dika ne yokamai kanom muruwo dikeiye. Ari na nou koi eika yokamai kanom mora fipa ka mapunom munom boingua u mukom fanaro bengua na ka i epe diye. Ka mapunom i epe dume: Nenta kaime dori na gere ama nopunga yaromi si awa tere kianam fai narome. ka mapunom epe dume.
JOH 13:19 Ena na bei moiro ‘Okome tai ta ta i fuka duwangua ne yokama “Na Kirisito yaromi moime,” dire fi ki si narowaime,’ diro epena ka i ne yokamai di ereiye.
JOH 13:20 Ena fi goi iyo! Yai ta awi dowaika furo yai ta ekurowangua i epemere na nakurowamie. Te nenta na nakukurowangua yaromi na nawi dongua yaromi ama epe wom kukurowamie,” epe dume.
JOH 13:21 Ena Yesu ka epe di gouro nomanem ipun dongoro ena ka di mari dero “Fiyo! Ne yokamai moingi suna tei yai ta na nan dire furo ari kianama yokamai i mari de erowamie,” di norongoro
JOH 13:22 ena no yokamai toren gumanomdi kan ipo ka dere “Eramom kam dume,” diro inokore munmane epune.
JOH 13:23 Ena na yaromi dem miriyom mun nan fi narongua Yesu moingui teina tei moiye.
JOH 13:24 Ena Saimon Pita bei moiro na Yesu moingui teina tei moika okom din boi narero “Ne Yesu ‘Yaromi eramom moime?’ di firo!” di narongoro
JOH 13:25 ena na Yesu moingui tei gome dero “Ari Wanopanom yo, ne eramom kam dine?” epe di teikoro
JOH 13:26 ena Yesu ka mokom bairo “Nenta na kaime dori ire kopuna nurom sukuire towaika nowangua yaromi kam dika i moimie,” epe diro ena kaime dori ire kopuna nurom sukuire Saimon dom wam Yurasi Isakarioti tome.
JOH 13:27 Ena Yurasi kaime dori ingua kakom i Satan yaromi dem miriyom ikai fungoro ena Yesu “Ne tai ta benaro benanga kene kene eiro beiyo!” epe di tomba
JOH 13:28 no yokamai kopuna ne moipunga Yesu ka epe Yurasi di tongua mapunom fikepune.
JOH 13:29 Te no yokamai suwo koropane “Yurasi kongo mukom gaiyom akongua iran ‘Kopuna ori kei nowainga kopuna meina benana fo!’ di tombo ‘Kuwanom ari kongo suwo erowana fo!’ di tombo” epe di fipunie.
JOH 13:30 Ena Yurasi kaime dori i tongua iro kuawom u mena fungoro kama sume.
JOH 13:31 Ena Yurasi u mena fu dongoro Yesu “Epena Yai Gumam na ari gaunom wam bau boingua ari i mari de erowame. Te na Yai Gumam bau boingua ari ama i mari de erowaiye.
JOH 13:32 Te na bei moiro Yai Gumam bau boingua i mari dowaika ena Yai Gumam nenen na yaromi wam moika iran bau boingua i mari dowame. Yaromi epe kene kene eire benaro beme.
JOH 13:33 Na ganamao, ne yokamai moinga na gurom arari moikenaro beiye. Ne yokamai na wandou naimba na Yura ari di ereikamere ama epe di ereiye: ‘Na naro beika konom i ne yokamai unainga faikemie,’ epe di ereiye.
JOH 13:34 Ena na ka koi di guwo di enaika epe di erowaiye: ‘Ne yokama denom minom arinoma mun fi ereiyo!’ epe di ereiye. Na denam minam ne yokamai mun fi ereikamere epe ne yokamai arinoma mun fi ereiyo!
JOH 13:35 Ne yokamai denom minom arinoma mun fi ere morainga ena ari yai opai muruwo ‘Ne yokamai na ganama moimie,’ dire di firaimie,” epe di norongoro
JOH 13:36 ena Saimon Pita “Ari Wanopanom yo, ne amai nane?” di tongoro ena Yesu ka mokom bairo “Na naro beika konom i epena ne na mounamdi unanga faikemba te okome na mounamdi unanie,” epe di tongoro
JOH 13:37 ena Pita “Ari Wanopanom yo, tora bengoro epena na ne mounumdi naika faikeme? Ari yokamai ‘Ne ei gorapune,’ duwainga yokamai ‘Na gere ama nai gorapune,’ duwainga i faname. Na ne mounumdi ama naiye,” epe dungoro
JOH 13:38 ena Yesu “Ne ‘Na goi narowaiye,’ dinba ka duwaika fi goi iyo! Ne eken suraiye ‘Na gumanam kankeiye,’ duwangere ena okome koroware ta gokoro duwamie,” epe di tome.
JOH 14:1 Ena Yesu ka ta no yokamai di norome. “Ne yokama denom minom fi ipun dekeiyo! Ne yokama Yai Gumam fi ki si tere ena na ama fi ki si nareiyo!
JOH 14:2 Na aunam ikomdi tei wauna munmane dume. Te epe dikenangua komari di erowaika faimie. Ena na furo ne yokamai akainom ta kenom bei erowaro naiye.
JOH 14:3 Te na fure ne yokama akainom kenom bei erowaro naika ena na koi dero inako dero uro ne yokama endiro fure na gere ama morapune. Ena iran na moraika akaiyom i ne yokama ama morapunie.
JOH 14:4 Te na naro beika konom i ne yokama mora kanimie,” epe di norongoro
JOH 14:5 ena Tomasi “Ari Wanopanom, no yokamai ne naro benga akaiyom kankepunga ena tamere beiro no yokamai konom kanapune?” di tongoro
JOH 14:6 ena Yesu “Na kon mori te kawom dinga mapunom te yokori moinga mapunom nanan moiye. Nenta na aunam moingui tei naro benainga kon mori ta dikemie. Ma do! Na towane aunam moingui nainga konom na moiye.
JOH 14:7 Ena ne yokamai komari na gumanam kawom kanainga ena na aunam gumam ama kanaimie. Ena epena mapunom boiro yaromi gumam kanimie,” di tongoro
JOH 14:8 ena Firipi “Ari Wanopanom yo, ne aunum gumam opon di norowangere ena ‘Mora kanupunie,’ duwapunie,” di tongoro
JOH 14:9 “Firipi yo, na ne yokama moingi suna tei gurom arari moika te na gumanam kan goi ikeno? Nenta na nakanungua yaromi na aunam gumam ama kanumie. Ena tora bengoro ‘Ne aunum no yokama opom di noro!’ dine?
JOH 14:10 Yae, tora bengoro ne ‘Na aunam dem miriyom ikai tei moiya te aunam na denam minam ikai tei ama moime,’ dire fi kun daikene? Te na ka di ereika nanan fikamere epe di erekeipa na aunam denam minam ikai tei moingua yaromi nenen kokonanom bemie.
JOH 14:11 Ena na ‘Na aunam dem miriyom ikai tei moiya te aunam na denam minam ikai tei ama moimie,’ ka epe dika ne yokamai fi kun daiyo! Epe fi kun daikenainga ena ne yokama na tai ori yoporam boingua beika kanero ‘Kawom, aunam denam minam ikai tei ama moime,’ diro fi kun daiyo!
JOH 14:12 Ena ka duwaika fi goi iyo! Nenta na fi ki si narowangua yaromi na tai ori yoporam boingua kakom kakom bei moika maurom epe ama epe benamie. Te na aunam moingui tei naika ena yokamai tai ori yoporam boingua benainga na tai ori yoporam boingua beika i ime de narowaimie.
JOH 14:13 Ena na Yai Gumam wam bei moiro yaromi kam akire duwaro beika ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe bename,’ diro ka make enainga ena na muruwo benaiye.
JOH 14:14 Kawom, ne yokama ne mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe bename,’ diro ka make enainga ena na muruwo benaiye,” epe di norome.
JOH 14:15 Ena Yesu akai nere ka ta tokoi di norome. “Ena ne yokamai denom minom mun fi narowainga ena na kanam di guwo di ereika gore duwaimie.
JOH 14:16 Te na aunam mina wako towaikoro ena yaromi ne yokamai okonom akire duwangua yai ta awi ne yokamai moingi tei de erowamie. Yaromi Murom Sumuna moiro te ka kawom dungua yaromi moime. Ena yaromi ne yokamai gere kakom kakom moi dere moraimie.
JOH 14:17 Ena mangi ari yaromi gumam kanainga te mapunom firainga faikenangua ena yokamai yaromi ikenaimba yaromi ne yokamai gere moraingoro te yaromi ne yokamai denom minom ikai tei moi erowaro bengua i ena ne yokamai gumam mora kanimie.
JOH 14:18 Te ne yokama bunom gan epe mere morainga ma de erowaika i faikaname. Ma deiyo! Na ne yokamai moraingi tei unaiye.
JOH 14:19 Na kakom gurom towane toka moraikoro ena mangi ari nakankenaimba ne yokamai na nakanaimie. Na yokori moraro beika iran i ne yokamai ama yokori moraimie.
JOH 14:20 Ena yokori morainga kakom tei ne yokamai mora firainga na aunam dem miriyom ikai tei moikoro te ne yokamai na denam minam ikai tei moingoro te na ne yokamai denom minom ikai tei moraiye.
JOH 14:21 Nenta na kanam di guwo di eika iro gore duwangua yaromi mun fi narome. Ena na aunam bei moiro yaromi mun fi narongua yaromi ama mun fi tomie. Te na yaromi ama mun fi tere gumamdi u mari naikoro nakaname,” Yesu ka epe dungoro
JOH 14:22 ena no yokamai moipungi suna tei yai ta Yurasi bei moiro “Ari Wanopanom yo, ne u no yokamai moipungi tei ure gumanum i mari denba mangi ari gumanum i mari de erekenie. Ta bengoro ne bei moire mangi ari yokamai gumanum i mari de erekene?” epe di tome. Te Yurasi Isakarioti yaromi kam i epe dikemba Yurasi dom ka epe dume.
JOH 14:23 Ena epe dungoro Yesu ka mokom bairo “Nenta dem miriyom mun fi narowangua yaromi na kanam dika gore duwangoro ena na yaromi gumamdi u mari naiye. Te na aunam dem miriyom yaromi mun fi towangoro ena na te aunam gere u yaromi morangui tei ure dem miriyom ikai tei morapuiye.
JOH 14:24 Te nenta dem miriyom mun fi narekenangua yaromi na kanam dika gore dikename. Na ka epena di ereika i na kanam dikemba na aunam nawi dongua yaromi kam dumie.
JOH 14:25 Te na ne yokamai gere moipungi kakom kam i di ereiye.
JOH 14:26 Ena okome na moikenaika kakom na aunam bei moiro ne yokamai okonom akire duwangua yai ta awi dowangoro uname. Yaromi Murom moimie. Ena yaromi tai ta ta muruwo nuwi si erero te na ka epena di ereika muruwo tokoi inokore ei erowangoro firaime.
JOH 14:27 Na ne yokama ema dowaro beipa ne yokamai nomanenom wira duwangua tarom ereiye. Na nomanenam wira dunguamere ne yokamai nomanenom epe wira duwame. Te mangi ari wira dungua mapunom ereinga i na wira dungua mapunom ereika kounom kounom dikemie. Ena iran ne yokama denom minom fi ipun dekere te kuri fikeiyo!
JOH 14:28 Na ka ‘Na dere naro beipa na inako dero ne yokamai moraingi tei unaiye,’ dika mora fimie. Ena na yoporanam boika i gawo dumba na aunam yoporam boingua i ori nan dungua ena ne yokamai denom minom mun fi narowainga na aunam moingui naro beika fi mun enaimie.
JOH 14:29 Ena epena tarom i fuka dikemba na ‘Tarom i epe fuka duwame,’ mora di ereiye. Ena okome tarom i fuka duwangua kakom ne yokama ‘Na ka dungua i kawom dume,’ diro fi kun daraimie.
JOH 14:30 Ena mangi ari kiapanom yai Satan unangua ena na ka munmane ne yokamai di erekenaiye. Satan yaromi na kiapanam bei narekenamba
JOH 14:31 mangi ari yokamai ‘Na denam minam aunam mun fi tome,’ di firaro beinga ena tai ta ta muruwo aunam ‘Beyo!’ di naronguamere epe mora beiye. Ena areiyo! Mora napune,” epe di norome.
JOH 15:1 Ena Yesu ka kuiam epe di norome: “Na kan wain mukom koinguamere epe kawom moiye. Te na aunam i kan wain kiapam bengua yaromi moime.
JOH 15:2 Ena na moika yokam ta mukom koikengua na aunam bore domba te yaromi yokam mukom koingua i muruwo ‘Mukom munmane korame,’ diro munom go di domie.
JOH 15:3 Ena na ne yokamai ka di ereika ena ne yokamai denom minom feke de eromie.
JOH 15:4 Ne yokama na moraiki moiyo! Ena na ne yokama moraingi moraiye. Kan wain yokam yo duwangua mukom koikenamba yokam kan tei duwangua mukom koramie. Benguamere epe ne yokama na moraiki tei morainga mukom ama koraimie.
JOH 15:5 Te na wain mukom koingua kanom moikoro te ne yokama kanom yokam moimie. Nenta na moraiki tei morangoro te na yaromi morangui tei moraika ena yaromi mukom munmane koramie. Koramba ne yokama na moraiki tei ama moikenainga ena tai ta ta muruwo beikenaime.
JOH 15:6 Nenta na moiki tei moikenangua yaromi eri niki dongua yokam mukom koikenguamere epe moime. Ari yokamai yokam i borere fiasi mena dowaingoro girom goramie. Ena okome yokamai ire fiasi e donguai deingoro domie.
JOH 15:7 Te ne yokamai na moraiki tei moraingere te na kanam i ne yokama fai erowangua ena ‘Tai ta epe inapune,’ di firainga mina wako narowainga tarom i erowaiye.
JOH 15:8 Ena ne yokama mukom munmane korainga ena ari yai opai muruwo ‘Ne yokamai na ganama moimie,’ diro te na aunam kam akire duwaime.
JOH 15:9 Na aunam dem miriyom na mun fi naronguamere ena epe na denam minam ne yokama mun fi ereiye. Ena na denam minam ne yokama mun fi erowaro beika ne yokamai na moiki tei moiyo!
JOH 15:10 Ena na bei moiro na aunam ka di guwo dungua gore diro ena mora fikai na aunam dem miriyom mun fi naronguamere ena ne yokamai bei moiro na ka di guwo dika gore diro ena mora firaingai na denam minam ne yokamai mun fi ereiye.
JOH 15:11 Ena ‘Na mun fikamere ne yokamai epe ama mun firainga mapunom fai si di erowame,’ diro ka i di ereiye.
JOH 15:12 Ena na ka di guwo di ereika i epe dume: Na denam minam mun fi ereikamere epe ne yokama denom minom nenen towane towane mun fi ereiyo!
JOH 15:13 Ena nenta dem miriyom ariyoma mun fi erere ena goi erowangua ena mun fi erongua mapunom i ari yokamai mun fi ereinga mapunom muruwo iwe de tomie.
JOH 15:14 Ena ne yokama na ‘Tai beiyo!’ diro di guwo di ereika i benaingai na arinama moraimie.
JOH 15:15 Te nuwi kokonan gan yokamai bei moiro nuwi kokonan kiapam bengua yaromi tai bei moingua kankeinga iran i na ‘Ne yokamai nuwi kokonan gan moimie,’ dikeipa na aunam ka di narongua fikamere muruwo epe di ereika ena na ‘Ne yokamai arinama moimie,’ di ereiye.
JOH 15:16 Ne yokamai na nou kei ei narekeimba na ‘Ne yokamai fure mukom kakom kakom yo duwangua koraime,’ diro nou kei ei ereiye. Ena iran ne yokamai na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta epe inapune,’ diro aunam mina wako towainga erowame.
JOH 15:17 Ena na ka epe di guwo di ereiye: Ne yokama denom minom nenen towane towane mun fi ereiyo!” epe di norome.
JOH 15:18 Ena Yesu ka ta epe di noromie: “Ena fi ki si tekeinga ari yokamai ne yokama niki de fi erowainga ena fiyo! Koma yokamai niki de fi nareimie.
JOH 15:19 Te ne yokama mangi ari morainga ena mangi ari nenen arinoma mun fi ereingamere epe ne yokamai mun fi ereimba ne yokamai mangi ari moikeimie. Na ne yokama nou kei eika ena iran mangi ari niki de fi ereime.
JOH 15:20 Na ka ‘Nuwi kokonan gan i bei moiro kiapam yai iwe de tekemie,’ epe di ereikarai inokore ei moiyo! Epe mere ari yokamai na bei niki de nareingamere epe yokamai bei moire ne yokamai ama bei niki de erowaimie. Te yokamai na ka di ereika gore dinga ena yokamai ne yokamai ka di erowainga ama gore duwaime.
JOH 15:21 Ena ne yokama na ganama moinga te yokamai na aunam na nawi dongua yaromi gumam kankeinga iran i yokamai bei moiro ne yokamai bei niki de erowaime.
JOH 15:22 Te na uro ari yokamai ka di erekeika ena iran yai ta ‘Yokamai bianom beimie,’ epe diro di fikemba epena na uro ka di ereika ena ‘Yokamai bianom beikepunie,’ duwainga faikeme.
JOH 15:23 Te nenta na niki de fi narowangua yaromi na aunam ama niki de fi towame.
JOH 15:24 Te na bei moiro ari tai ori epe beikeinga tarom i ari yokamai moingi suna tei beka i beikenaika iran Yai Gumam ‘Yokamai bianom fai eromie,’ duwangua i faikenamba na uro tai ori irai mora beka iran i Yai Gumam ‘Yokamai bianom fai eromie,’ duwangua i mora fanamie. Te yokamai mora kaninga na mora uro tai ori beikoro kanero epena na te na aunam gere no surai niki de fi noreimie.
JOH 15:25 Ena yokamai epe beingoro ena Mose ka di guwo dungua yokamai erongua kawom epena i mukom faimie. Ka i epe: Na tai niki dongua ta beikeipa yokamai niki de fi nareime. ka i epe dume.
JOH 15:26 Ena na aunam morangui tei moraika kakom na ne yokama okonom akire di erowangua yaromi awi ne yokamai moraingi tei dowaiye. Yaromi ka kawom dungua murom moimie. Yaromi aunam moingui tei ama moiro ena ure na kanam ne yokama di mari de erowamie.
JOH 15:27 Di mari de erowamba koma ne yokama na gere moiro ena na kokonan mapunom boika te ne yokama moi finga epena ama moinga ena ne yokama na kanam ama di mari dowaime,” epe di norome.
JOH 16:1 Ena Yesu ka ta tokoi di norome: “Ena na ‘Ne yokama na kanam ma dekenaimie,’ diro ka i epena di ereiye.
JOH 16:2 Te ari yokama bei moiro Yura ari ka nuwi si ereinga ikom ne yokamai ewi mena dowaimie. Te kakom ta yokamai fure ‘Yai Gumam kokonanom nokapu bepune,’ diro ei goraimie.
JOH 16:3 Yokamai na te na aunam fi erekeinga ena iran yokamai tai mapunom epe benaimie.
JOH 16:4 Te na ‘Okome tai i fuka duwangoro ena ne yokamai ka di ereikarai inokore ei firaime,’ diro tai mapunom i mora di ereiye. Koma na ne yokama gere moipunga iran na ka i di erekeiye,” ka epe di noromie.
JOH 16:5 Ena Yesu ka ta tokoi akai nere di norome: “Te epena na nawi dongua yaromi moingui tei naro beipa ne yokamai nenta ‘Ne amai naro bene?’ diro mina wako narekeime.
JOH 16:6 Na ka epe di ereika ena nomanenom ipun domie.
JOH 16:7 Ipun domba na ka duwaika fi goi iyo! ‘Ne yokamai tai nokapu inaime,’ diro ena ema dero naro beiye. Na ema dero kinaika Murom Sumuna u ne yokama moingi tei ure okonom akire di erowangua yaromi kunamba na naika ena na yaromi awi dowaikore ne yokamai moraingi tei unamie.
JOH 16:8 Ena yaromi unangua kakom i ari yai opai muruwo ‘No yokama bianom bepunia te na yo tongua yaromi moimie. Te Yai Gumam ka kori no yokamai di norowame,’ diro firaro beinga yaromi tai opon di erowame.
JOH 16:9 Yokamai na fi ki si narekeinga ena iran Murom Sumuna bianom ari moinga mapunom opon di erowame.
JOH 16:10 Te na aunam moingui tei naika ne yokamai nakankenainga iran i Murom Sumuna na yo teika yai moika mapunom mangi ari yokamai opon di erowame.
JOH 16:11 Te Yai Gumam bei moiro ari kiapanom yai Satan ka kori mora di tongoro ena Murom Sumuna bei moiro Yai Gumam ka kori yokamai di erowangua mapunom opon di erowame.
JOH 16:12 Ena na ka munmane di erowaika yo dumba ne yokamai epena mapunom muruwo firainga fi fa dikenaimie.
JOH 16:13 Dikenaimba Murom Sumuna ka kawom dungua yaromi unangua kawom mapunom muruwo opom di erowamie. Murom nenen firanguamere ka epe di erekenamba Yai Gumam ka di tongua i firangua kam i di erowame. Te tai ta ta okome fuka duwangua kam i ama ne yokamai di erowame.
JOH 16:14 Yaromi na ka duwaikai ire ne yokama di erowangua ena na kanam akire duwame.
JOH 16:15 Te na aunam ako nongua tarom muruwo i na tainam ama dungua ena na ‘Murom Sumuna yaromi na ka duwaikai ire ne yokamai di erowame,’ epe di ereiye.
JOH 16:16 Ena kakom gurom towane toka moiro ne yokamai na nakankenaimba te okome kakom gurom towane toka tokoi na nakanaimie,” epe di norongoro
JOH 16:17 ena no yokamai suwo koropane “Yaromi ‘Kakom gurom towane toka moiro na nakankenaimba te okome kakom gurom towane toka tokoi na nakanimie,’ dungua mapunom fikepune. Te yaromi ‘Na aunam moingui tei naro beika na nakankenaime,’ ama dungua mapunom fikepune,” diro dupune.
JOH 16:18 Te no yokamai “Yaromi ‘Kakom gurom towane toka’ dungua mapunom fikepune. Te ka muruwo dungua mapunom fikepune,” di moipungoro
JOH 16:19 ena Yesu kanungua no yokama ka mina wako di towapunga kanero ena “Ne yokama na ‘Kakom gurom towane toka moiro na nakankenaimba te okome kakom gurom towane toka tokoi na nakanaime,’ dika i ne yokamai mina wako koro koro de moimo?
JOH 16:20 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Epena ne yokamai kai meinamba mangi ari yai opai fi ki si narekeinga yokamai mun firaime. Epena ne yokamai denom minom ipun dowaimba okome ne yokamai mun firaime.
JOH 16:21 Ena opai ta gan kui nowangua kakom teina ungua oparomi ‘Ganom kipi kanangua kakom umie,’ epe di fire ena dem miriyom ipun dongoro te gan mora kui nongua oparomi mun fingua gam kipi kaingua i tokoi inokore eikemie.
JOH 16:22 Ena ne yokamai ama epemere moimie. Epena ne yokamai denom minom ipun deimba okome na ure ne yokamai ekanaikoro mun firaimie. Te nenta ne yokamai denom minom bei ipun de erekename.
JOH 16:23 Ena ne yokama mun firainga kakom tei ka ta mina wako narekenaimie. Fi goi iyo! Ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe inapune,’ diro na aunam mina wako towainga tarom i erowame.
JOH 16:24 Te moi uro epena moinga ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta inapune,’ diro Yai Gumam mina wako tekeimie. Ena epena mina wako teiyo! Ne yokama tai iro mun ori wom firaimie,” di norome.
JOH 16:25 Ena Yesu ka ta di norome: “Ena epena na ka di boiro di ere moipa kakom ta na tokoi arerowaika kakom ka di boiro tokoi ne yokamai di erekenaiye. Ma deiyo! Na aunam kam di mari de erowaiye.
JOH 16:26 Kakom tei ne yokama na mapunanam inokore eiro ‘Tai ta ta epe inapune,’ diro mina wako towainga ena na ne yokamai ‘Aunam ka make ei towaikere ne yokamai tai i erowame,’ epe di erekeipa
JOH 16:27 na aunam nenen dem miriyom ne yokama mun fi erowangua ena tai i erowame. Ne yokamai denom minom mun fi narere te ‘Na Yai Gumam moingui tei ama moiro dere umie,’ dire fi ki singa ena iran aunam dem miriyom mun fi erome.
JOH 16:28 Kawom koma na aunam moingui tei ama moire dere u ako mangi wiye. Ena epena na mangi tawa ma dero aunam moingui tei naro beiye,” epe di norongoro
JOH 16:29 ena no gama yokamai “Kano! Epena ne ka si awa tere dikenba di mari de norene.
JOH 16:30 Ena no yokamai mora fipunga ne tai ta ta muruwo finie. Te nenta bei moiro ne mina wako erowangua faikeme. Ena iran nonon ‘Ne Yai Gumam moingui tei moiro une,’ diro fi ki supunie,” epe di topungoro
JOH 16:31 ena Yesu ka mokom bai norero “Epena ne yokama fi ki simba
JOH 16:32 kakom ta teina fuka duwaro bemia te kakom i epena fuka dumia. Kakom i ne yokamai towane towane fu unanan fure u nenen ikinomdi naimie. Ne yokamai na nama dowaingere na towane ‘Morame,’ dimba na aunam gere ama moraro bepuiye. Na towane moikenaiye.
JOH 16:33 Na ‘Ne yokamai fi ki si narere denom minom wira diro moraime,’ diro ena ka i di ereiye. Ne yokamai mangi tawa moingoro ari yokamai ne yokamai bei kipi kai erowaimba na yai niki dongua ari mangi ari moingi tei kiapanom bei erongua yaromi ime de teika iran ne yokamai denom minom erowai tero moiyo!” di norome.
JOH 17:1 Ena Yesu ka i mora epe di goungua ena kan kamundi dero ka epe dume: “Auwo, kakom mora fuka dumie. Ena na ne wanum moika na ne kanum akire duwaro beika iran ne na kanam akire do!
JOH 17:2 Na ari muruwo ne narenga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga erowaro beika ena ne ‘Mangi ari muruwo kiapanom bename’ diro yoporam narenga ena ‘Ne na kanam akire do!’ di ereiye.
JOH 17:3 Ena ari yokamai mora firainga nenen towane Yai Gumam kawom moinga te ne bei moiro na Yesu Kirisito nawi dengoro mangi uka ama mora firainga ena yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
JOH 17:4 Na ne kokonan narengairai muruwo bei gouka iran i mangi tawa ne kanum epe akire diye.
JOH 17:5 Auwo, koma man kamun ama bei eikenga kakom na ne gere moipunga na kanam akire dingamere epe epena ne gumanumdi moraika ne na kanam akire do!
JOH 17:6 Ena na mangi ari koropane ne narenga yokamai ne kanum di mari de ereika yokamai mora fimie. Yokamai ne arinuma moingoro ne na narenga iran i ne kanum dourom boimie.
JOH 17:7 Ena epena yokamai mora finga ne tai ta ta narenga tarom i muruwo nen moingi umie.
JOH 17:8 Na ka ta ta ne narengairai muruwo yokamai di ereikoro fi ki simie. Ena yokamai kawom fingai koma na ne gere ama moipunga te ne bei moire na nawi dengoro wiye.
JOH 17:9 Ena yokamai a boiro moraro beinga na ka make eiye. Te na mangi ari a boiro moraro beinga ka make eikeipa ne ari narenga yokamai ne arinuma moinga ena yokamai kanom firo ka make ei ereiye.
JOH 17:10 Te na arinama muruwo ne arinuma moimie te ne arinuma muruwo na arinama moimie. Ena yokamai na kanam akire dime.
JOH 17:11 Epena ‘Na mangi tawa moikero nen moingi tei unaiye,’ diro beipa yokamai mangi tawa moraime. Auwo, ne yo tere moinga ne te na gere towane moipungamere epe yokamai towane moraro beinga ena ne kanum na narenga yoporam boinga ari kiapanom bei ero!
JOH 17:12 Na yokamai gere moipunga kakom i na ne narenga kanum yoporam boingua ari kiapanom bei moiye. Na kiapanom nokapu beikoro nenta unanan kimba kam mapunom mukom fanaro bengua yai i mari de narongua yaromi towane guwom akai nangua yaromi unanan name.
JOH 17:13 Ena epena na nen moingi tei unaro beiye. Te na mangi tawa moire ka i dika ‘Na denam minam mun fikamere epe yokamai denom minom mun firaime,’ diro ka i di ereiye.
JOH 17:14 Na mangi yai moikeikamere epe yokamai mangi ari moikeimie. Moikeinga iran na ne kanum yokamai di ereikoro mangi ari bei moire yokamai bei niki de fi ereime.
JOH 17:15 Te na ‘Ne bei moiro yokamai mangi tei ewi dengoro naime,’ dire ka make eikeipa ‘Yai niki dongua yaromi ure yokamai bei niki de erekename,’ diro ‘Ne kiapanom bei erowane,’ diro ka make eiye.
JOH 17:16 Te yokamai na mangi yai moikeikamere epe ama mangi ari moikeimie.
JOH 17:17 Ena ne kanum i kawom dume. Ena ne ari yokamai akire di erengoro yokamai ne kanum kawom mapunom inainga yo tere moraimie.
JOH 17:18 Te koma ne na nawi dengoro na uro mangi ari moingi suna tei moikamere ena epe wom na yokamai ewi deikoro fure mangi ari moingi suna tei moraimie.
JOH 17:19 Ena na ‘Ari ne ganuma moinga yokamai kawom yo tere moraime,’ diro na ganam dinom ne ereiye.
JOH 17:20 Ena ari epena mounamdi winga yokamai towane a boiro moraro beinga na ka make eikeipa ari okome yokamai ka dinga firainga yokamai na fi ki si narowainga yokamai ama a boiro morainga iran i firo na ka make ei ereiye.
JOH 17:21 Ena ari na fi ki si narowainga yokamai nomanenom towane moraro beinga na ka make ei ereiye. O, Auwo, ne na moiki tei moingamere te na nen moingi tei moikamere epewom yokamai ne na gere morapungi moraimie. Epe morainga ena iran mangi ari mora firainga ne nawi dengoro wiye.
JOH 17:22 Te ne na gere nomanenom towane eiro moipukamere epe yokamai nomanenom towane eiro moraro beinga ena ne keranom sungua narenga na bei moiro keranom sunguairai yokamai ereiye.
JOH 17:23 Yokamai nomanenom towane wom eiro moraro beinga ena na yokamai moingi tei moika te ne na moiki tei moinie. Ena yokamai nomanenom towane eiro morainga mangi ari mora firainga ne na nawi dengoro wiye. Te mangi ari ama firainga ne denum minum na mun fi narengamere epe ne denum minum ari fi ki si nareinga yokamai ama mun fi erene.
JOH 17:24 Auwo, na ‘Ari yai opai na narenga yokamai na moiki tei ama morapune,’ di fiye. Yokamai epe morainga ena ne keranom sungua narenga kanaime. Koma man kamun bei eikenga kakom ne denum minum mun fi narenga ena ne keranom sungua narene.
JOH 17:25 Auwo, ne yo tenga moinie. Mangi ari ne gumanum kankeimba na ne gumanum mora kaniye. Te ari ne na narenga yokamai mora fingai ne na nawi dengoro wiye.
JOH 17:26 Ena na yokamai ne kanum mora di mari de ereikoro ne gumanum kanimie. Te na ‘Ne denum minum mun fi narengamere epe ne bei moiro yokamai mun fi erowanie. Te na yokamai moraingi tei ama moraiye,’ diro ena ne kanum i kakom kakom yokamai di mari de erowaiye,” epe diro ka make ei goume.
JOH 18:1 Ena Yesu ka make ei goungoro ena yaromi te no gama yokamai gere fure nuwi Kiron bunamdi fupune. Ena eri oriwa koro tei ei neingi no yokamai suna tei fupune.
JOH 18:2 Te koma kakom kakom no yokamai fu eri ei neingi tei fure kuku boipunga ena Yurasi Yesu i mari dongua yaromi akai tei mora kanumie.
JOH 18:3 Ena iran Feresi ari te fi mun ei teinga ari ori yokamai bei moiro kiminem endiro ewi deingoro yokamai furo Yurasi moingui tei fingoro ena yarom eri ei neinga konom opom di erome. Ena yokamai kewa lam gairo mukare kewa gairo ei kimi iro wime.
JOH 18:4 Wingoro ena Yesu tai ta ta muruwo fuka di towangua i muruwo fire ena iran yokamai wingi teina tei fure “Ne yokamai eramom wandouime?” di erongoro
JOH 18:5 yokamai ka mokom bairo “Yesu Nasareti yai wandou upune,” di teingoro “Yaromi na moiye,” di erongoro te Yurasi Yesu i mari dongua yaromi yokamai moingi tei ama arero moime.
JOH 18:6 Te Yesu ari yokamai na moika ya te di erongua kakom i yokamai inako dere fure ako mangi tei faingoro
JOH 18:7 ena Yesu yokamai tokoi mina wako erere “Ne yokamai eramom wandouime?” di erongoro “No Yesu Nasareti yai wandou upune,” di teingoro
JOH 18:8 ena Yesu epe dume. “‘Ne wandou winga yaromi na moiye,’ mora ne yokama di ereiye. Ena ne yokamai na mounamdi waninga ari na moiki tei moinga yokamai ewi dowaingoro naimie,” di erome.
JOH 18:9 Ena yaromi ka epe di eronguai koma yaromi ka make eiro “Ari ne na narenga yokamai muruwo ako ki suwaiye,” dungua ena epena ka i mukom faimie.
JOH 18:10 Ena kakom boromdi Saimon Pita sanupui ta goiyomdi dongua gurero iro fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan ta sire kinam okom wom gamdi si guwo dume. Te nuwi kokonan gan yaromi kam i Maraku.
JOH 18:11 Epe bengoro ena Yesu Pita “Ne sanupui tokoi goiyomdi dero! Ne ‘Na aunam “Na ganam kipi karangua konom nanie,” di naronguamere konom i epe naika faikeme,’ di fino? Ma do! Na ganam kipi karangua konom kawom naiye,” di tome.
JOH 18:12 Ena kiminem ari winga yokamai te kiminem kiapanom yai ori ungua yaromi te Yura ari mokoinga yokamai bei moiro Yesu okom akore kan sire
JOH 18:13 akire fu yai ori Anasi moingui tei fime. Yaromi Kaiyafasi imam biyai moime. Te yai Kaiyafasi epena noniki tei fi mun ei teinga yai ori moime.
JOH 18:14 Te koma Kaiyafasi yaromi arero Yura ariyoma “Fiyo! Yai towane no ari yai opai goi norowangua i faname,” dume.
JOH 18:15 Ena Saimon Pita Yesu gama yai ta gere fure Yesu dourom boiro fipire. Te fi mun ei teinga yai ori yaromi Yesu gama yai ta gumam kanungua ena gama yaromi fu ikom kira suna tei fumba
JOH 18:16 Pita yo kori gumamdi mena tei arero moime. Ena gama yai ta fi mun ei teinga yai ori gumam kanungua yaromi fure kori gumamdi kiapam bengua oparomi ka di tero Pita akiro ikai ungoro
JOH 18:17 te opai kori gumamdi kiapam bengua oparomi Pita “Ne ama Yesu gam moino?” di tongoro “Na moikeiye,” di tome.
JOH 18:18 Te kakom tei goi goiro ena nuwi kokonan ari te fi mun ei teinga kiminem ari eri gairo arero moiro eri fi moingoro te Pita furo ama arero moiro eri fime.
JOH 18:19 Ena Pita eri fingoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori Anasi bei moiro Yesu gama yokamai kanom te Yesu ka nuwi si erongua kam mina wako tongoro
JOH 18:20 ena Yesu ka epe mokom bai tero “Na ari yai opai moinga mapunomdi tei ka di mari de ereiye. Te kakom kakom na fure Yura ari nuwi si ereinga ikom fure te fi mun ei teinga ikom fure ka nuwi si ereiye. Na ka ta eke dero dikeiye.
JOH 18:21 Ena ta bengoro ne na mina wako narene? Ne fure na ka dika firainga yokamai mina wako ero! Yokamai na ka dika fimie,” dume.
JOH 18:22 Ena ka epe dungoro kiminem yai ta Yesu moingui teina tei arere moingua yaromi okomdi Yesu siro “Ne fi mun ei teinga yai ori ka epe mokom bai tenga faikeme,” di tongoro
JOH 18:23 ena Yesu “Na ka yo di towaika ena ne ka yo di teika di mari do! Te na ka yo di tekenaika ena tora bengoro ne na naine?” di tome.
JOH 18:24 Ena Yesu okom kan singa yo dungoro ena Anasi Yesu awi fi mun ei teinga yai ori Kaiyafasi moingui tei dome.
JOH 18:25 Ena kakom tei Saimon Pita yo arero eri fi moingoro ena yai ta “Ne yaromi gam ta ama moinio?” di tongoro “E e, na moikeiye,” di tome.
JOH 18:26 Dungoro ena yai ta moime. Yaromi fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan gan moire te Pita nuwi kokonan gan ta kinam bai dongua yaromi ariyom moime. Ena yaromi bei moiro Pita “Kawom, ne tai woi neingi suna tei moiro Yesu gere ama moipiporo moikeipiboro?” di tongoro
JOH 18:27 ena Pita “E e, no moikeipuiye,” tokoi dungoro ena kakom boromdi tei koroware gokoro dume.
JOH 18:28 Ena koimoi ongo suna tei ari yokamai Yesu akire Kaiyafasi ikom tei ma dero fu gaman yai ori Pairoti ikomdi tei fime. Ena yokamai “No yokamai ikom i ikai napunga no nomanenom dinepe dongua inainga ena firainga kopuna ori si gai nekenapune,” di firo ena gaman yai ori ikom ikai kime.
JOH 18:29 Ena yokamai mena moingoro ena Pairoti u mena furo “Ne yokamai yaromi tora tai bengua ka kori di towaro beime?” di erongoro
JOH 18:30 ena yokamai “Yaromi tai mapunom niki dongua beikengua morangua no yaromi akire ne moingi tei kunapunga faime,” di teingoro
JOH 18:31 ena Pairoti “Ne yokamai nenen yaromi akire fure Mose ka di guwo dungua ne yokamai nenen erongua i inokore eiro ka kori di teiyo!” dungoro ena Yura ari “Fino? Gaman ne mane dungua iran no yokama nenta si gorapunga konom dikeme,” dime.
JOH 18:32 Epe dinga ena Yesu koma “Na epe goraiye,” nenen dungua i mukom fanaro bemie.
JOH 18:33 Ena Pairoti fu gaman ikom ikai furo Yesu uwom boingua ungoro “Ne Yura ari kiapanom benga yai ori moino, oro?” diro mina wakoro di tongoro
JOH 18:34 ena Yesu “Ne nenen fingamere ka i dinbore nenta na mapunanam i ne di erongoro firo dine?” epe di tongoro
JOH 18:35 “Ma do! Na Yura yai ta moikeiya iran i ne Yura ari yokamai kiapanom bengua yai ori mapunonam i na fikeiye. Nenen arinuma te fi mun ei teinga ari ori yokamai ne ekiro uro na okonamdi nareimie. Ena ne tora bene?” di tongoro
JOH 18:36 ena Yesu “Na kiapam benaika akaiyom mangi tawa dikemie. Te na kiapam benaika akaiyom mangi tawa duwangua ena na kokonanam ari yokamai ‘Yura ari na kan si tekenaime,’ diro kura boi erowaime. Dumba epena na kiapam benaika akaiyom i koro ta dume,” di tongoro
JOH 18:37 ena Pairoti “Ena ne ari kiapanom yai ori moino?” di tongoro “Ne ‘Na ari kiapanom yai ori moime,’ dinga kawom dinie. Kawom, ‘Na epe morame,’ diro kui neingoro te ‘Na ari kiapanom moraiye,’ diro u mangi tawa wiye. Te na ka mapunom kawom di mari dowaro wiye. Ena ari ka mapunom kawom dourom borainga yokamai na giranamdi firaimie,” epe di tongoro
JOH 18:38 ena “Ka mapunom kawom i tora tai dume?” ka epe dume. Epe diro ena yaromi dere fu mena fure Yura ari moingi tei fure “Yaromi tai ta bengua ka kori di towapunga i mari dekeiye.
JOH 18:39 I mari dekeipa ne yokamai mapunanom ta dumie. Firainga kopuna ori si gai nowainga kakom kakom na yai ta kan faingua yaromi yo morom awi ne yokamai moingi tei deiye. Ena iran ‘Na ne yokamai Yura ari kiapanom bengua yai orinom awi ne yokamai moingi tei dowame,’ di fimo?” epe di erongoro
JOH 18:40 te yokamai ka mokom bairo au diro “Yaromi awi dekeyo! Ne yai Barapa awi mena do!” dime. Te Barapa yaromi tai kunei nongua yai ta moime.
JOH 19:1 Ena Pairoti bei moiro Yesu akire furo kiminem yokamai “Siyo!” di erongoro durange yoporam wom boiro sime.
JOH 19:2 Te kiminem yokamai kan garom boingua iro keraikom beiro ena iro uro Yesu biromdi tei ei tere te yai ori finga gaiyom kou daingua ire yo bui tere
JOH 19:3 ena mapunom boiro u Yesu moingui tei ure “Ne Yura ari yai orinom moiro kakom arari morane,” di tere mapunom inokore nokapu ei fikeinga iran furo okonom tapa gumamdi sime.
JOH 19:4 Ena Pairoti tokoi u mena furo Yura ari moingi tei furo “Kaniyo! ‘Na yaromi tai ta bei gere tongua i mari dekeika ne yokamai kanaime,’ diro yaromi akire mena moingi tei unaro beye,” di erongoro
JOH 19:5 ena Yesu u mena ume. Yaromi kan garom boingua keraikom beinga biromdi tei einga yo dungoro te gai kou daingua ama fire u mena ungoro ena Pairoti “Yaromi umia ne yokamai kaniyo!” di erongoro
JOH 19:6 ena boromdi fi mun ei teinga ari ori yokamai te fi mun ei teinga iki kiminem ari yokamai kanere au diro “Eri yoro bakomdi si goro! Eri yoro bakomdi si goro!” epe dingoro ena Pairoti “Ne yokamai nenen yaromi akire fure eri yoro bakomdi si goiyo! Na yaromi tai ta bei gere tongua i mari dekeiye,” di erongoro
JOH 19:7 ena Yura ari yokamai ka mokom bairo Pairoti “Yaromi ‘Na Yai Gumam moiye,’ dungua iran i Mose ka di guwo dungua no yokamai norongua i ‘Yaromi gorame,’ dume,” di teingoro
JOH 19:8 ena Pairoti ka dingai firo kuri ori wom firo
JOH 19:9 ena fu gaman iki ikai fure Yesu moingui tei fure “Ne amairi tei une?” di tongoro ka mokom bairo dikeme.
JOH 19:10 Dikengoro ena Pairoti “Ne ka di narekenga faikeme. Na ‘Ne awi mena dowaika bo te eri yoro bakomdi siyo!’ duwaika yoporanam faingua fikeno?” di tongoro
JOH 19:11 ena Yesu “Yai Gumam teme iwa moingua yaromi ne yoporanum erekenangua ena ne na bire narowanga yoporanum ta dikemba eromie. Ena iran yai ta nandiro uro ne okonumdi erongua yaromi biam bei moiro ne bianum benga bire erero mokoro teme iwa faimie,” di tongoro
JOH 19:12 ena Pairoti ka i fingua ena Yesu awi mena dowangua konom wandou fumba Yura ari au diro “Yai ta ‘Na yai ori ari kiapanom yaromi moiye,’ dungua yaromi Roma yai ori Sisa kiam moimie. Ena Yesu ‘Na yai ori ari kiapanom yaromi moiye,’ dungua iran ne yaromi awi mena dowanga ne yai ori Sisa kiam ama moranie,” di teimie.
JOH 19:13 Di teingoro ena Pairoti ka i firo Yesu uwom boiro akire u mena ungoro ena ari ka kori dire ame de moinga akaiyom tei ame de moime. Ame de moinga akaiyom i kam Kongo Fuinga dumie. Te Yura ari kanom akaiyom i kam Gapata dimie.
JOH 19:14 Ena kakom tei koimoi firainga kopuna ori si gai nowainga kenom benainga kakom dungua iran kakom oromene aro u binom kopu ungua kakom fungoro ena Pairoti bei moiro Yura ari “Kaniyo! Ne yokamai kiapanom bei erongua yai orinom moimie,” di eromba
JOH 19:15 yokamai au diro “Ako! Ako! Eri yoro bakomdi si goro!” dingoro “Ne yokamai ‘Kiapanom bei erongua yai orinom na eri yoro bakomdi si gorame,’ di fimo?” dungoro ena fi mun ei teinga ari ori yokamai ka mokom bairo “No yokamai yai orinom ta moikemba yai ori Sisa towane moime,” dingoro
JOH 19:16 ena iran Pairoti bei moiro Yura ari kanom dourom boiro “Yesu eri yoro bakomdi si goraime,” diro ari kiminem yokamai okonomdi erongoro akime.
JOH 19:17 Ena Yesu nenen eri yorom kau iro iki birom ori tei ma dere mena fure fu akai ta kam Birom Yoporamye dinga akaiyom tei fume. Te akai i Yura ari kanom i Gokota dime.
JOH 19:18 Ena akai tei furo Yesu eri yoro bakomdi siro te yai ta koro siro yai ta koro siro deime.
JOH 19:19 Te Pairoti ka ta ama munom boire Yesu singa biromdi tei eme. Ka boingua i epe dume: Nasareti yai Yesu i Yura ari kiapanom bengua yai orinom moime.
JOH 19:20 Te Pairoti ka boingua i Yura ari kanom te Roma ari kanom te Giriki ari kanom boimie. Ena Yesu eri yoro bakomdi singa akaiyom i iki birom ori teina tei dungua iran Yura ari munmane ka boingua kereime.
JOH 19:21 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori furo Pairoti “Ne ‘Yura ari kiapanom bengua yai orinom moime,’ epe boikeyo! Ma do! Ne ‘Yaromi “Na Yura ari kiapanom bengua yai orinom moiye,” dume’ epe boro!” di teimba
JOH 19:22 “Na ka boikai na mora boiye,” dume.
JOH 19:23 Ena kiminem ari Yesu mora eri yoro bakomdi sire ena gaiyom iro ipu si suwo suwo dero ena kiminem ari towane towane ime. Te gaiyom suna ta ama ime. Gaiyom suna i si birekeime. Te meri muruwo bei oropo deime.
JOH 19:24 Ena kiminem ari yokamai nenen ka di ipo ka dero “Nonon gai i bai dikenapunba sandu sire nenta win suwangua yaromi inamie,” dime. Ena yokamai epe beingoro ka mapunom boingua mukom faimie. Ka mapunom boingua i epe dume: Ari yokamai na gainam ipu sire iro fimie. Te yokamai na gainam suna “Era gunom boiro iname?” diro sandu sime. Ka mapunom boingua i epe dungoro ena kiminem yokamai epe beimie.
JOH 19:25 Ena Yesu eri yoro bakomdi singa teina tei Yesu mam te mam emerom te Kopasi efem biyai Maria te Mararina opai Maria dom ama arero moime.
JOH 19:26 Ena Yesu kanungua mam te na Yesu dem miriyom mun fi narongua yaromi ama teina tei arero moipukoro ena Yesu mam “Manao, yaromi ne wanum moimie,” di tere
JOH 19:27 ena bei moiro ka ta di narome. “Oparomi ne manum moimie,” epe di narongoro ena kakom tei na oparomi akire nanan ikinamdi tei furo kenom bei teiye.
JOH 19:28 Ena okome Yesu mora fingua kokonanom muruwo epena goungoro ena Yesu “Yai Gumam kam mapunom boingua mukom fanamie,” diro “Na nuwi goiye,” dume.
JOH 19:29 Te nuwi muku ta dungua te nuwi wain gikengua i murongua ikai tei dungoro ena yokamai nuwi su guinga tarom ta iro nuwi wain su guiro iro te eri ta i kam isop dinga yokamdi buro beiro Yesu giramdi eingoro
JOH 19:30 Yesu nuwi i nero “Ena tai ta ta muruwo mora goume,” diro birom gome dero goime.
JOH 19:31 Ena kakom tei kopuna ori kenom benainga kakom te ongo koimoi iron ori kakom fuka duwaro bengua ena iran Yura ari “Yono suraiye i eri yoro bakomdi yo duwame,” di fikeinga yokamai Pairoti moingui tei fure “Ari suraiye kaunom yoporanom si dou dire yono i mangi dere ire naime,” di fire Pairoti mina wakore di teingoro
JOH 19:32 ena kiminem ari fu Yesu singa akaiyom tei fure yai surai Yesu ama eri yoro bakomdi singa yokamai yai ta koma yoporam si dou dire yai ta ama si dou dimba
JOH 19:33 yokamai u Yesu moingui tei ure kaninga mora goingoro ena yoporam si dou dikeime.
JOH 19:34 Si dou dikeimba kiminem yai ta fure Yesu damdi ei sungoro ena kuawom akiyom te nuwi gere ama u mena ume.
JOH 19:35 Ena te tai beinga na kanere ena di mari deiye. Na mora fika ka di mari deika i kawom diye. Ena “Ne yokama fi kun daraime,” diro ka kawom di mari deiye.
JOH 19:36 Te kam mapunom boingua “Yokamai yaromi yoporam ta si dou dikenaime,” epe boingua kam i kawom mukom fanaro bengua tai ta i fuka dume.
JOH 19:37 Te kam mapunom ta ama boingua “Yokamai ei singa yaromi kanime,” epe boingua kam i mukom ama faimie.
JOH 19:38 Ena okome Arimatia yai Yosefe fu Pairoti moingui tei fume. Yosefe yaromi Yesu gama yai ta moimba Yura ari kurinom fingua ena fi ki si tongua kou si eme. Ena yaromi furo Pairoti “Na Yesu yono iro naiye,” di tongoro “O” dungoro ena furo yono iro fume.
JOH 19:39 Te Yosefe funguai yai ta Nikorimasi ama ume. Koma giriwangua kakom yaromi fu Yesu moingui tei fume. Ena yaromi Yosefe funguai ama furo kipom nokapu sungua tarom suwo i towane deinga iro ume. Kipom sungua tarom i ipun donguamere epe 36 kirogram ipun dome.
JOH 19:40 Ena yai surai furo Yesu yonom iro ena Yura ari goinga enaro beinga mapunom dourom boiro tai kipom sungua iro bui tero gai feke nokapu iro yo buipire.
JOH 19:41 Te Yesu eri yoro bakomdi singa akaiyom tei tai woi neinga akaiyom dungoro ena woi neingi suna tei kongo minom “Ari goinga enaime,” diro koi bei mun dainga ena nenta goingua ama tei eikeime.
JOH 19:42 Ena kakom tei kopuna ori kenom benainga kakom fungoro te fairo arerowainga kakom i Yura ari iron ori kakom fuka duwaro bengua te kongo minom yono einga akai i teina dungua ena yai surai Yesu yono iro fure akaiyom tei eipire.
JOH 20:1 Ena Sarere ori kakom koimoi ongo sunari kama yo si dungoro Mararina opai Maria fu yono akai tei fure kanungua kongo minomdi yono einga kongom fere deinga dikengoro
JOH 20:2 ena bu dire furo Saimon Pita te na Yesu dem miriyom mun fi narongua yaromi gere moipuki tei fure “Ari yokamai bei moiro nonon Ari Wanopanom kongo minomdi tei einga i iro fingoro ena akai tei einga konom kankepunie,” epe di norongoro
JOH 20:3 ena Pita te na gere no surai dere yono akaiyom naro fupuiye.
JOH 20:4 Te no surai ama bu dire fu moipuipa na bu di koma fure Pita i okome de tere koma yono akaiyom fure
JOH 20:5 ena gome dere kanika gai feke nokapu i yo dungua kanipa ikai koi kiye.
JOH 20:6 Ena Saimon Pita u yaromi na mounamdi tei uro fu kongo minom ikai furo kanungua gai feke nokapu i dungua kanero
JOH 20:7 te gai ta Yesu biromdi you bui teinga gaiyom ama kanume. Gaiyom i gai suwo dunguai tei dikemba ako kumo sire ei koro nen tei deingoro dume.
JOH 20:8 Ena na koma uka ama kongo minom ikai furo tai epe bengua kanero fi ki siye.
JOH 20:9 Fi ki sipa kakom tei no gama yokamai Yai Gumam kam mapunom fi fa dikepune. Te ka mapunom fi fa dikepunga mapunom i epe: Yesu goiro tokoi arongua mapunom i fi fa dikepune.
JOH 20:10 Ena no gama yai surai inako dero ikinomdi tei fupuiye.
JOH 20:11 Ena Maria oparomi yono kongo minom mena tei arero moiro kai mei moiro ena gome dero kan kongo minom ikai dero
JOH 20:12 kanungua Yai Gumam nuwi kokonan gan surai gai feke fingai ame dere moipika kanume. Te gan surai koma Yesu yono einga akaiyom moingoro yai ta i Yesu biromdi tei ame dongoro te gan ta kauwomdi tei ame dome.
JOH 20:13 Ena gan surai “Opai yo, ne tora bengoro kai mei moine?” di teipikoro “Yokamai na Ari Wanopanom iro furo tei einga akaiyom kankero kai mei moiye,” di erere
JOH 20:14 ena awa tero kanungua Yesu arero moimba oparomi “Yaromi Yesu moime,” di kankeme.
JOH 20:15 Ena Yesu “Opai yo, tora bengoro ne kai mei moine? Ne eramom wandoure moine?” di tongoro te Maria “Yaromi tai woi neinga kiapam yai moime,” di fire ena “Yae, ne yaromi iro fure enanga akaiyom na di naro! Ena na furo akire naiye,” di tongoro
JOH 20:16 ena Yesu “Maria,” di tongoro Maria awa tero nenen Yura ari kanom “Roponai” di tome. Te ka i “Roponai” dungua i mapunom i ka nuwi si erongua yai dime.
JOH 20:17 Ena Yesu “Na aunam moingui iwa kiya ena ako ki si narekeyo! Ena ne na arinama moingi tei fure ‘Na aunam te ne yokamai aunom te na Yai Gumanam te ne yokamai Yai Gumanom moingui iwa moko naro wiye,’ di ero!” di tongoro
JOH 20:18 ena Mararina opai Maria dere fu no Yesu gama yokamai moipungi tei furo “Na no Ari Wanopanom kaniye,” diro te Yesu ka di tongua kam no yokamai di norome.
JOH 20:19 Ena Sarere ori kakom i kama sungoro no Yesu gama yokamai Yura ari mokoinga yokamai kurinom fire iki kori kei ikai dere moipungoro ena Yesu u moipungi tei ure suna tei arero moiro “Ne yokamai nomanenom wira diro duwamie,” diro
JOH 20:20 ena okom te dam opom di norongoro no yokamai Ari Wanopanom kanupunga nomanenom mun fipune.
JOH 20:21 Ena Yesu “Ne yokamai nomanenom wira diro duwame,” tokoi di norere ena “Na aunam nawi donguamere epe na ne yokama ama ewi deiye,” diro
JOH 20:22 ena giram murom fu di no yokamai moipungi tei dere “Ne yokama Murom Sumuna iyo!
JOH 20:23 Ena ne yokamai ari yokamai bianom kore dowainga ena Yai Gumam bianom kore dowame. Te ne yokamai ari yokamai bianom kore dekenainga ena Yai Gumam bianom kore dekename,” epe di norome.
JOH 20:24 Ena Yesu u no gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai yokamai moipungi tei ungua kakom yai ta moikeme. Yaromi kam i Tomasi te yaromi kam ta i Dirama.
JOH 20:25 Moikengoro ena no gama yokamai suwo furo Tomasi “No yokamai Ari Wanopanom mora kanupune,” di topungoro ena yaromi “Na yaromi okom buro singairai bunom kankenaika te na okonam yaromi okom bunom akokenaika te damdi singa akaiyom okonam ikai a fikenaika na ‘Yaromi tokoi arero fume,’ diro fi ki sikenaiye,” dume.
JOH 20:26 Ena okome Sarere ta fungoro no Yesu gama yokamai iki ikai tokoi moipungoro te Tomasi ama moipune. No yokamai kori keiro lok supunba Yesu u ikai uro no moipungi suna tei arere moiro “Ne yokama nomanenom wira diro duwame,” di norere
JOH 20:27 ena awa tere Tomasi “Ne okonum ei tawa dero te na okonam kano! Te ne okonum sin boi na danamdi ikai do! Ena ne inokore surai eikere fi ki suwo!” di tongoro
JOH 20:28 ena Tomasi “Na Ari Wanopanam te Yai Gumanam yo,” di tongoro
JOH 20:29 ena Yesu “Kawom, ne na nakanenga fi ki si narenba ari na nakankenainga fi ki si narowainga yokamai mun ori wom firaime,” di tome.
JOH 20:30 Te Yesu bei moiro no gama yokamai gumanomdi moiro tai ori yoporam boingua munmane bemba na munom i boikeiye.
JOH 20:31 Tai bengua muruwo boikeipa na “Ne yokama ‘Yesu yaromi Kirisito moiro te Yai Gumam wam moimie,’ diro fi ki si towainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” diro ka i munom boiye.
JOH 21:1 Ena okome Yesu fure no gama yokamai nuwi dian Taipiria tei moipungoro u mari ume. Ena u mari ungua mapunom i epe fuka dume.
JOH 21:2 Ena Saimon Pita te Tomasi yaromi kam ta Dirama dinga te Gariri man tei iki birom ori Keina yai Natanie te Sepeti wam surai te Yesu gama surai no yokamai ama towane tei moipune.
JOH 21:3 Ena Saimon Pita “Na nuwi kapu suwaro fuiye,” di norongoro ena “No yokamai ama napune,” di topungoro ena no yokamai muruwo fure nuwi kopare mokore fure giriwangua i nuwi kapu suwaro wanupunba towane ta sikepune.
JOH 21:4 Ena kamun takonaro bengoro Yesu ure nuwi bunamdi arero moimba no gama yokamai “Yaromi Yesu moime,” di kankepune.
JOH 21:5 Ena Yesu “Ganamao, ne yokama nuwi kapu suwo sikeimo?” di norongoro “Sikepune,” di topungoro
JOH 21:6 ena Yesu “Ne yokama nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwi kopare okonom wom gamdi koro i dere nuwi kapu suwo koropane suwaimie,” di norongoro ena no yokama gaiyom fiasi dere nuwi kapu munmane siro te gaiyom gurere iro ikai unapunga faikeme.
JOH 21:7 Ena na Yesu gama yai ta dem miriyom mun fi narongua yaromi fure Pita “Yaromi no Ari Wanopanom moimie,” di teikoro ena Saimon Pita “Yaromi no Ari Wanopanom moimie,” ka i dika firo gai suna koma kui si dongua gaiyom yopuire fure ure si nuwiri fungoro
JOH 21:8 te no gama yokamai suwo koropane yo moipunga nuwi bunamdi napunga fakai dikengua kon i epe mere 100 mita dungua iran i no yokamai nuwi kopare boromdi moiro nuwi kapu singa gaiyom si diro dungua gurere ire nuwi bunamdi fure
JOH 21:9 nuwi kopare ma dere kanupunga eri kukinom engoro te boromdi nuwi kapu gaingoro te koro tei kaime dori ta ama dume.
JOH 21:10 Kanupunga ena Yesu “Ne yokama nuwi kapu epena singairai suwo koropane ire wiyo!” di norongoro
JOH 21:11 ena Saimon Pita fure nuwi kopare mokore nuwi kapu singa gaiyom gurere iro nuwi bunamdi ume. Te nuwi kapu ori gairi si diro dungua epe mere 153 gai ikai koi dungua gai go dikeme.
JOH 21:12 Ena Pita ungoro Yesu “Ne yokamai ure kopuna neiyo!” di norongoro no yokamai mora fipunga yaromi Ari Wanopanom moingua ena iran nenta “Ne eramom moine,” diro mina wako tekeme.
JOH 21:13 Ena Yesu ure kaime dori iro no yokamai norero te benguamere epe nuwi kapu iro norome.
JOH 21:14 Ena no Yesu gama yokamai gumam kanupungai Yesu goiro tokoi arero furo koma eken surai no gama yokamai moipungi tei u mari umie. Ena epena i eken suraiye kakom no yokama moipungi tei u mari ungoro kanupune.
JOH 21:15 Ena no yokamai ne goupungoro ena Yesu furo Saimon Pita “Yoane wam Saimon yo, ne denum minum mun ori wom fi narere yokamai mun finga iwe de ereno?” di tongoro “O, Ari Wanopanam, ne mora kanenga na denam minam mun fi ereiye,” di tongoro “Ena ne na nonam sipsip gama yokamai kiapanom beyo!” epe di tome.
JOH 21:16 Ena Yesu ka tokoi Pita di tome. “Yoane wam Saimon yo, ne denum minum mun ori wom fi nareno?” epe di tongoro “O, Ari Wanopanam, ne mora kanenga na denam minam ne mun fi ereiye,” di tongoro “Ena ne na nonam sipsip kiapanom beyo!” epe di tome.
JOH 21:17 Ena eken suraiye Yesu bei moiro Pita ka di tome. “Yoane wam Saimon yo, ne denum minum na mun fi nareno?” di tongoro ena eken suraiye “Ne na mun fi nareno,” ka i diro mina wakore di tongua iran Pita nomanem ipun dongoro “Ari Wanopanam yo, ne tai ta ta muruwo mora kanenia ena mora kanenga na denam minam ne mun fi ereiye,” epe di tongoro ena Yesu “Ne na nonam sipsip kiapanom beyo!
JOH 21:18 Ena ka duwaika ne fi goi iyo! Koma ne kura gaima moinga kakom nenen gai fire nenen naro finga konom tei funie. Epe benba okome ne yai dumanom enanga kakom i ne okonum akire duwangere kianuma yokamai uro kan si erere kon naro kam fikenanga akaiyom ekire naimie,” di tome.
JOH 21:19 Ena ka i dunguai okome yokamai bei moiro Pita si gorainga kakom tei yaromi Yai Gumam kam akire duwangua kam i di boiro di tome. Ena Yesu ka i mora di tere ka ta “Ne na douinam boro!” ama di tome.
JOH 21:20 Ena Pita awa tere na Yesu gama yai ta dem miriyom mun fi narongua yaromi ama mounomdi uka kanume. Te na uka yaromi koma nuwi wain te kaime dori dou di narongua nopunga kakom Yesu deiyomdi teina tei moiro “Ari Wanopanom yo, eramom ne endire furo ari kianum i mari de erowame?” di teiye.
JOH 21:21 Ena na uka Pita kanero “Ari Wanopanam yo, Yoane yaromi tora bename,” di tongoro
JOH 21:22 ena Yesu “Na ‘Yaromi mangi tei yo moi dero moi dero morangoro na u mangi unaiye,’ di firaika ne moingi tei dikeme. Epena ne na douinam boro!” epe di tome.
JOH 21:23 Ena Yesu ka epe dungua ena Yesu gama yokamai “Yoane yaromi goikenamie,” dingoro kam wayom u gama yokamai koro koro moingi tei fungoro di moime. Di moimba Yesu “Yoane goikename,” dikemba “Na ‘Yaromi mangi tei yo moi dero moi dero morangoro na u mangi unaiye,’ di fikai ne moingi dikeme,” dume.
JOH 21:24 Ena Yesu “Na ‘Yaromi yo morangua na u mangi tokoi unaiye,’ di firaiye,” dungua kam yaromi Yesu tai ta ta bengua di mari dere munom ama boingoro ena no yokamai mora fipunga “Yaromi ka di mari donguai kawom dume,” di kanupunie.
JOH 21:25 Te Yesu tai suwo munmane ama bengua dumba ari yokamai bengua kam “Towane towane iro munom borapune,” diro munom borainga na di fika “Munom borainga man man muruwo fai si duwangoro ena suwo koropane enainga akaiyom dikename,” epe di fiye. Ena ka i mora epe.
ACT 1:1 Tiofirasi yo, koma munom boi ereika Yesu tai bengua muruwo te ka mapunom ari nuwi si erongua muruwo boi ereiye. Te na koma pepa i boi ereikairai Yai Gumam Yesu akire di tongoro kamundi fungua ka i ama mora boi ereiye. Ena koma Yesu kamundi naro bengua Yai Gumam Murom Sumuna yoporam boi tongoro Yesu ewi dongua finga ari yokama ka yoporam boiro di eromie. Te Yesu ewi dongua finga ari komari mora gunom boi erome.
ACT 1:3 Yesu gam kipi kaingoro mora goingua tokoi ariro fu ewi dongua finga yokamai moingi tei fure yokamai “‘Na yokori moimie,’ duwaime,” diro tai ta ta yoporam boime. Ena iran aro kakom 40 moingoro yokamai kanime. Kaningoro yaromi Yai Gumam ari kiapanom bengua ka mapunom di erome.
ACT 1:4 Te Yesu yokamai ama moinga ena Yesu “Ne yokamai Yerusarem tei ma dekeiyo! Ne tei moire na aunam ka koma di koi eiro ‘Na Murenam Sumuna erowaye,’ dunguai mukom unangua kiapam moiyo! Na aunam kam i koma di ereye.
ACT 1:5 Yoane ari yai opai nuwi wom sumuna bui eromba aro kakom suwo mora gounangua na aunam Murom Sumuna awi de erowangoro inaimie,” diro ka yoporam boire di eromie.
ACT 1:6 Ena Yesu dourom boinga yokamai kuku boire “Ari Wanapao, ne epena kakomdi no Isirae man ikinom akainom tokoi kiapanom benapunga kokonan koro mapunom boire akire di norowano?” diro mina wako teingoro
ACT 1:7 “Taikan muruwo i fuka duwangua ne yokamai fikeimie. Tarom i na aunam yoporamdi dungoro ena ne yokamai kakom kapo kapo tai fuka duwangua fikeimba
ACT 1:8 tarom i epe fiyo! Okome Yai Gumam Murom Sumuna awi dowangua ako mangi unangua denom minom ikai koi fure yoporam boi erowamie. Boi erowangoro ena ne yokamai na gunam kanam Yerusarem di erere te Yuria akai iki iki muruwo di erero te Samaria akai di erero te fure man man muruwo ka di mari dowainga konom benaime,” di erome.
ACT 1:9 Ka i di gouro yokamai toren kan moingi Yesu u teme fure kamun kuwokauwari fungoro mora kankeimie.
ACT 1:10 Ena Yesu fu teme fungua yokamai kamun toren kan moingoro ena yai surai gai feke fipika ure yokamai moingi tei arere moire
ACT 1:11 “Gariri kapam ari yo, ta bengoro ne yokamai arire moire kamun toren kan moime? Yesu yaromi ne moingi tei ma dongoro Yai Gumam akiro kamundi fumie. Ena Yesu nenen kamundi funguamare epe tokoi dere ako mangi unamie,” epe dipire.
ACT 1:12 Ena iran Yesu gama yokamai kopu i kam Oriwa ma dere fu tokoi Yerusarem fimie. Te kopu Oriwa i Yerusarem teina dunguarai epemere kon gurom towane wom dume.
ACT 1:13 Ena yokamai wanere Yerusarem fure iki ta ikai fure fu iki munomdi keingi teme iwa fuka dire fimie. Yokamai moinga kanom i epe: Pita te Yoane te Yemesi te Enduru te Firipi te Tomasi te Bataromu te Matiyu te Afia wam Yemesi dom te Saimon yaromi nomane yoporam boingua yai moingua te Yemesi dom wam Yurasi.
ACT 1:14 Yai gan yokamai kanom mora boika te opai suwo te Yesu mam Maria te Yesu emeroma ama ure kuku boire ka make ei moimie.
ACT 1:15 Kakom boromdi tei Yesu gama 120 kuku boingoro ena Pita yaromi suna arere
ACT 1:16 “Arinamao, koma ka mapunom boingi Yai Gumam Murom Sumuna bei moire Dawiri giramdi imari dero yaromi Yurasi kam dungoro ka mapunom boime. Ena ka mapunom boinguai mukom faimie. Mukom i epe faimia: Yurasi yaromi ari akire fu Yesu moingi tei fure imari de erongoro Yesu a ki sime.
ACT 1:17 A ki simba koma Yesu Yurasi yaromi gunom boingua ena yaromi nonon gere ama wanere Yesu ka mapunom kokonan bepunie,” Pita epe di erome.
ACT 1:18 Yaromi tai niki dongua bengua kongom ire fure mansinom meina beme. Mansinom meina bengua tei Yurasi ako sume. Te birom koma ako mangi sungoro te maram sifu diro dem gope di mena ungoro goime.
ACT 1:19 Yai opai muruwo Yerusarem kei fainga yokamai ka wayom i firo ena Yurasi manom sinom i kam Akerama daime. Kam Akerama mapunom i aki akaiyom dume.
ACT 1:20 ena Pita ka ta dungua: “Yai Gumam kam akire di teinga wi dinga pepam ikai koi Yurasi kam i epe boime: Yaromi ikom yo duwamie. Yai ta ikai koi kei faikenamie. Te wi dungua ka ta i epe dume: Nenta yaromi kokonanom inamie. Ka i epe boingua
ACT 1:21 ena iran nonon nenta gunom boi towapune. Nonon epe kanapunga koma Yesu mansinomdi wan moingua yaromi te nonon te Ari Wanopanom Yesu ama moipune. Te yaromi kanongua Yoane Yesu nuwi bui tome. Te ama kanongua Yai Gumam Yesu kamundi akire di tome. Nonon yaromi epe kanapunga ena gunom boi towapune. Gunom borapungoro yaromi Yurasi kokonanom ire kakom kakom no wanapunga ama wanere ‘Yesu goiro tokoi arome,’ ari di mari de erowame,”
ACT 1:23 Pita epe dungoro ena ari tei moinga yai surai imari de ereime. Yai ta kam i Yosefe Yusatasi dunguai te ari suwo kam ta Basapa di teimie. Te imari deinga yai ta kam i Matiasi dume.
ACT 1:24 Ena kanom i imari de erere ka make eiro “Ari Wanopao, ne ari muruwo nomanenom kanenie. Te Yurasi yaromi ewi dongua finga kokonan ma dere ena fu guwom akai fume. Fungoro epena yai surai tawa aripika eramom gunom borapungoro Yurasi kokonanom inamie? Opom di noro!” epe dire
ACT 1:26 ena yokamai “Kam firapune,” diro sandu singoro Matiasi kam imari dongoro yaromi fure ewi dongua finga ari okonom koro koro muruwo kaunom towane kokonan ama imie.
ACT 2:1 Yura ari iron kakom Pendikosi ungua kakom tei Yesu gama muruwo fu akai towane furo kuku boime.
ACT 2:2 Moiro ena kamun kai nokom ori wom sunguamere epe nokom fime. Nokom kamundi unguamere kene kene eire ungoro yokamai muruwo ikom ikai moingi tei nokom fimie.
ACT 2:3 Te yokamai kaninga tai ta epe e dongua girayom fari sire donguamere epe fuka dire dou diro koro koro fure ari yokamai binomdi kopu tei towane towane de moimie.
ACT 2:4 Ena Yai Gumam Murom ure Yesu gama muruwo denom minom ikai koi fure si di erome. Ena Murom Sumuna yokamai girawinom akire di erongoro ari ka kapo kapo dimie.
ACT 2:5 Ena koma Yura ari Yai Gumam ka mapunom gore dinga yokamai ikinom akainom koro koro ma dere Yerusarem ure aro kakom i tei moimie.
ACT 2:6 Yokamai moire nokonom fire uro yai opai munmane uro kuku boiro Yesu gama yokamai ari yai opai nenen kanom kapo kapo dinga firo ganom nouro diro
ACT 2:7 te inokore unanan eire ka epe “Yokamai ka kapo kapo dingai Gariri ari moimba
ACT 2:8 ta bengoro yokamai nonon nenom manom dingamere epe dingoro fipunie?
ACT 2:9 Nonon ari iki iki yokamai i epe: Patia ari suwo te Miria ari suwo te Iram ari suwo te Mesopotemia ari suwo te Yura ari suwo te Kaporosia ari suwo te Pandusi ari suwo te Eisia ari suwo te
ACT 2:10 Firikia ari suwo te Pambiria ari suwo te Isipi ari suwo te Lipia ari Sairini teina tei kei fainga yokamai suwo te Yura ari suwo Roma ma dere tawa wingai te ari bam ta suwo koropane Yura ari ka mapunom gore dire Roma ama ma dere tawa wingai te
ACT 2:11 Kiriti ari suwo te Arepia ari suwo epe tei moipunie. No koro koro dere tawa upunba yokamai Yai Gumam tai ta ta ori benguai nonon kanom di mari deingoro fipunie,” dire
ACT 2:12 ganom nouro dire inokore eire “Tai epe yokamai beinga mapunom i tora dume?” diro ka di ipo ka dere moime.
ACT 2:13 Ari suwo epe dimba ari suwo koropane Yesu gama gumanom bauwire “Yokamai nuwi wain koi nere binom mem du dime,” epe dime.
ACT 2:14 Ari dinga iran Pita te ewi dongua finga yokamai okonom koro koro muruwo kaunom towane arere ena Pita u ori boire epe di eromie: “Yura arinamao te ne yokamai Yerusarem ari yo, na kanam duwaika fi goi iyo! Tai bepunga mapunom di erowaiye.
ACT 2:15 Ne yokamai ‘No yokamai nuwi wain nere binom mem du dime,’ epe di fimba ari koimoi nuwi wain nekeinga iran i no yokamai du dikepune.
ACT 2:16 Ma deiyo! No ka kapo kapo dupungairai komari Yai Gumam ka mapunom yai i kam Yo kam epe dunguamere
ACT 2:17 ‘Yai Gumam epe dume, “Man man muruwo gounaro benangua kakom i na Murenam Sumuna awi dowaikoro ari yai opai muruwo inaimie. Inaingoro ena ne yokamai wanoma te aponoma na kanam mapunom di mari dowaime. Te ne yokamai kora gaima kuwan epe kaningamere epe kanaime. Te ne yokamai yai dumanom kuwan kawom kanaime.
ACT 2:18 Kawom kakom tei na Murenam Sumuna awi dowaikoro ena na kokonanam beinga yai gan muruwo te na kokonanam beinga opai gan muruwo ire ka mapunom di mari dowaime.
ACT 2:19 Te na tai ta ta ori beika kamundi teme iwa opom dowaiye. Tarom i epe: Aro dekenangoro te kapa i kou darangua aki epemere bename. Te na tai ta ori beika maniki ime opom dowaiye. Tarom i epe: aki te e dongua te enuku orinan fuka duwangoro ena ari ganom nouro duwaime. Tarom i fuka diro gounangoro ena Ari Wanopanom yoporam boingua keranom sungua imari dowangua kakom i teina tei unamie.
ACT 2:21 Kakom tei nenta na Ari Wanopanom yana di narowangua akire di towaika nokapu morame,” Yai Gumam epe dume,’ ka epe Yo yaromi boime.
ACT 2:22 Isirae arinamao, ka i fiyo! Nasareti yai Yesu yaromi ne yokamai moingi tei moingoro ena Yai Gumam ‘Yesu kawom awi deika mapunom firaime,’ diro Yesu yoporam boingoro tai ta ta ori beiro te ari ganom nouro dinga tarom ama beme. Yesu imari dongua tarom muruwo ne yokamai kanime.
ACT 2:23 Ne yokamai Yesu suwaro okom a ki singa mapunom komari wom Yai Gumam kanere ka di guwo dume. Ena ne yokamai Yesu akire ari Yai Gumam kam gore dikeinga yokamai erere ‘Eri yoro bakomdi si goiyo!’ dingoro si goime.
ACT 2:24 Ne yokamai Yesu si goimba Yesu si goinga kipi ori wom kaingua ma dengoro Yai Gumam ako arirome. Goinga mapunomom Yesu bire ime de towangua faikengoro ena Yai Gumam akire kamundi fume.
ACT 2:25 Ena fiyo! Koma Dawiri yaromi Yesu kam epe dume: ‘Na Ari Wanopanam yo, ne gumanamdi moingere kakom kakom kaniye. Ne na moiki teina tei moinga iran nenta tai ta bei niki de narowangua faikeme.
ACT 2:26 Ena iran denam minam mun fire te ka dikai ama mun fiye. Te na “Goraika okome tokoi yokori moraiye,” di fika epena na ganam dinam inokore ei tere moiye.
ACT 2:27 Na ne yo tongua yaromi moikai goraika enainga manomdi kakom kakom moikenaiye. Te na ganam dipanom kuname. Kawom, ne “Mane,” duwane.
ACT 2:28 Ne na kakom kakom yokori moraika konom opom di narenie. Ena ne na gere towane wom moiro na mun ori wom firaiye,’ dume.
ACT 2:29 Arinamao, nonon awanom Dawiri kam di mari dowaiye. Yaromi mora goingoro man singoro te epena yaromi yono einga manomdi kanupune. Iran Dawiri nenen kam dikemie.
ACT 2:30 Te Dawiri yaromi ka mapunom yai moingua ena Yai Gumam okom koi mapomdi dere ka kawom epe di tome. ‘Ne wanum ta u mari nangua te ne ari kiapanom bei erengamere yaromi epe ari kiapanom bei erowame,’ epe di tome.
ACT 2:31 Di tongoro ena Dawiri Yai Gumam tai okome benaro bengua Mesia arero towamie kanumie. Ena yaromi ‘Yai Gumam Mesia awi dowangua akire di norowangua yaromi ari goinga einga manomdi tei ma dekenangore gam buiro dipanom kunamie,’ epe dume.
ACT 2:32 Ena iran Yai Gumam Yesu akire di tongoro arere yokori moingua nonon kanero di mari dopune.
ACT 2:33 Yai Gumam Yesu akire di tongoro teme iwa fure epena Yai Gumam okomwomdi moime. Tei moingoro Auwom Murom Sumuna kam koma ‘Na Murenam awi dowaiye,’ diro di koi engua yarom tongoro awi de norome. Norongoro tarom muruwo bepunga ne yokamai mora fire kanimie.
ACT 2:34 Dawiri yaromi gam dinomge kamundi iwa kingua yaromi nenen kam dikemie. Ena Dawiri ka ta ‘Yai Gumam na Ari Wanopanam epe di tomie, “Ne na okonam womdi ame de moro!
ACT 2:35 Ne tei moingi ne kianuma ewi ne kaunum oropo ipo de erowaiye,” di tome,’ Dawiri dume.
ACT 2:36 Ena iran, Isirae arinama muruwo, tarom i fuka dungua ne yokama na kanam dikai fi kun daiyo! Yesu yaromi ne yokamai eri yoro bakomdi yoko eingarai Yai Gumam akire di tongoro yaromi Ari Wanopanom moiro te Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia ama moimie,” Pita ka epe di erome.
ACT 2:37 Ka di erongoro yokamai fingoro denom minom kipi kaingoro ena yokamai Pita yaromi te ewi dongua finga yokamai, “Arinomao, no yokamai tamere benapune?” diro mina wako ereime.
ACT 2:38 Mina wako ereingoro Pita “Ne yokamai nomanenom ikai koi si awa tere firainga Yai Gumam bianom kore dowame. Ena ne yokamai Yesu gama moinga nuwi buiyo! Epe benaingere Yai Gumam Murom Sumuna ne yokama erowangoro inaimie.
ACT 2:39 Koma Ari Wanopanom nonon Yai Gumanom bei moiro ne yokama te ne ganoma te ari yai opai muruwo fakai fakai moinga yokamai ka di koi eiro ‘Na moiki tei wiyo! Na Murenam erowaiye,’ epe di erongua yokamai inaimie,” Pita ka epe dume.
ACT 2:40 Te Pita ka ta munmane ama yokamai di mari dero yoporam boiro di erome, “Ne yokama ari bianom fainga yokamai ma dowainga Yai Gumam akire di erowangoro fuka diro nokapu moraime,”
ACT 2:41 di erongoro ena yokamai Pita kam dungua fi kun daingoro nuwi bui erome. Aro kakom i ari yai opai munmane wom epemere 3000 fi ki sire Yesu gama birom ikumo sire
ACT 2:42 te Yesu ewi dongua finga yokamai ka mapunom dinga firo ena ari fi ki singa yokamai fana gairo moime. Yokamai kuku boire “Yesu goingua kam firapune,” dire kua kopuna ama nere te ka make ei moimie.
ACT 2:43 Yai Gumam bei moiro Yesu ewi dongua finga yokamai yoporam boi erongoro ena yokamai tai ta ta ori bei moingoro yai opai muruwo ganom nouro diro kuri fime.
ACT 2:44 Ari muruwo Yesu fi ki si teinga yokamai fana gairo moire te nenen guwai gainom ako moimba nenta tai dikengua teimie.
ACT 2:45 Yokamai teingamere epe guwai gainom ire te manom sinom ire meina beire kongo mukom ire fi ki singa nenta tai ako nekengua ipu sire teimie.
ACT 2:46 Te kakom kakom yokamai fu Yura ari fi mun ei teinga iki fure ama kuku boire nomane towane eire ka make eime. Te yokamai ikinomdi koro koro fure kua kopuna ama nere mun ori wom fimie.
ACT 2:47 Te yokamai Yai Gumam kam akire di teingoro ari Yesu gama moikeinga yokamai muruwo kanere kanom fi ereime. Te kakom kakom Ari Wanopanom ari akire di erongoro Yesu fi ki si teinga yokamai birom ikumo si erome.
ACT 3:1 Ena aro kakom ta aro u oropo taro fungua kakom Isirae ari ka make ei moinga kakom Pita te Yoane yai surai “Ka make enapuiye,” dire Yura ari fi mun ei teinga iki fipikoro
ACT 3:2 kanipikai yai ta moime. Koma yaromi mam kui nongua kakom tei yaromi kauwom niki dongua kon wankengua ena epena ama kon wankeme. Kakom kakom ari yaromi akire fure fi mun ei teinga iki kori gumamdi i kam Nokapu wom tei eime. Ena yaromi tei moiro ari yai opai ikai koi naro beinga “Kongo nareiyo!” di erome.
ACT 3:3 Te yaromi tei moiro kanongua Pita te Yoane fi mun ei teinga iki ikai naro beipikoro ena yaromi “Yai surai, tai ta nareiyo!” di erongoro
ACT 3:4 yai surai toren kanere ena Pita ka epe “Ne no surai toren nokano!” di tongoro
ACT 3:5 ena yaromi surai ekanero “Surai tai nareingoro inaye,” epe di fimba
ACT 3:6 Pita ka epe dume, “No surai kongo ako nekepunba akire di erowapune. Yesu Kirisito, Nasareti yai moingua yoporam narowangua na ‘Arire mangi fo!’ di ereye,” di tere
ACT 3:7 ena okomwomdi akoro akire dungoro kene kene wom eiro kauwom te kauwom okoinom sino tero yoporam boingoro
ACT 3:8 yaromi arire bu dire ure sire kon wan fure yai surai fi mun ei teinga iki ikai ama fure ure ure sire wanero Yai Gumam kam akire dume.
ACT 3:9 Te yaromi epe bengua yai opai muruwo ikai koi moinga kanere
ACT 3:10 “Yaromi kori gumamdi i kam Nokapu wom tei ame dere moiro ‘Kongo nareiyo!’ dume,” diro ena yaromi nokapu fungua yokamai “Aiya Maiya,” diro ganom nouro diro inokore munmane eime.
ACT 3:11 Ena yaromi ure Pita te Yoane okonom a ki sungoro ari yai opai muruwo ganom nouro ori wom dinga bu dire u Pita te Yoane moipiki tei ure kuku boime. Pita te Yoane surai fi mun ei teinga iki maminom tei moipikai kam i Soromon.
ACT 3:12 Pita yaromi ari muruwo kuku boinga kanero “Isirae nenom yo, tora bengoro ne yokamai ganom nouro dime? Yaromi nokapu furo wanongua ‘Nonon yoporam boipika bo nonon tai yo tongua beipika bo no surai bei nokapu de tepire,’ di fimo? Ma deiyo! Ena no surai toren nokankeiyo!
ACT 3:13 Ne yokamai Yesu yaromi mapunom fimo? Ne yokamai yaromi ari kianom okonomdi eire te yai Pairoti yaromi ‘Na yaromi awi mena dowaye,’ dungua ne yokamai ‘E e,’ diro mounom wako teime. Te Yesu yo tongua yai moiro te nokapu wom moimba ne yokamai mounom wako tere Pairoti epe di teimie, ‘Yai ta ari ei goire bengua yaromi awi mena do!’ dime. Ena iran ne yokamai yokori morapunga konom opom di norongua yaromi si goimba Yai Gumam yaromi Aparam te Aisaki te Yakopo te non awanom yokamai Yai Gumanom moingua yaromi bei moiro kokonan gan Yesu ako arere kam akire di tome. No surai tarom i kanere di mari dere moipuiye.
ACT 3:16 Te Yesu yoporam boi tongoro ena kauwom niki dongua yaromi ne yokamai gumam kaningarai nokapu moimie. Yaromi Yesu fi ki si tongua iran yaromi nokapu moingoro ne yokamai tarom i kanime.
ACT 3:17 Ena, arinamao, na epe di fiye. ‘Ne yokamai te kiapanom bei ereinga yokamai tai beinga mapunom fikeinga ena Yesu gam kipi kaingua bei teime,’ mora kaniye.
ACT 3:18 Te komariki Yai Gumam dunguamere epe ka mapunom yokamai ‘Mesia gam kipi kokonan iname,’ di mari deime. Ena epena kakomdi ka i mukom faimie.
ACT 3:19 Ena iran ne yokamai nomanenom si awa tere Yai Gumam inokore ei teiyo! Epe benainga Yai Gumam bianom kore dere te bei nokapu de erowangoro nokapu moraime.
ACT 3:20 Te okome Yai Gumam Yesu Kirisito awi dowangoro ne yokamai moingi tei uname. Koma Yai Gumam Yesu yaromi gunom boi tongua awi de erowame.
ACT 3:21 Awi dowamba epena Yesu kamundi moime. Koma ka mapunom yokama Yai Gumam kokonan inga yokamai moingoro Yai Gumam ‘Okome na taikan muruwo bei kun dai teikoro umari name,’ di erome. Ena ka mapunom ari yo tonguai di erongua ka i mora mukom fanangoro Yesu tokoi ako mangi uname.
ACT 3:22 Ena te ka mapunom yai Mose epe dume, ‘Ari Wanopanom ne yokama Yai Gumanom yaromi nawi donguamere epe ne yokamai arinom ta iro awi dowangoro ka mapunom yai moramie. Yaromi ka muruwo di erowangoro ne yokamai gore duwaime.
ACT 3:23 Nenta yaromi ka di erowangua gore dikenangua Yai Gumam si gorangoro yaromi gama moikenangua i fanamie,’ Mose epe dumie.
ACT 3:24 Te Mose yaromi te ka mapunom yai ta Samue te ka mapunom ari okome winga yokamai muruwo tai epena kakomdi fuka duwangua kam di mari deime.
ACT 3:25 Ne yokama Yai Gumam ka mapunom yokamai ganoma moime. Yai Gumam ne awanoma ka gowa si ei erere te Aparam ka epe ‘Na ne ganuma bei nokapu de erowaikoro ena yokamai ari yai opai man man muruwo moinga bei nokapu de erowaime,’ di tome.
ACT 3:26 Ena iran ne yokama Aparam gama moinga koma wom Yai Gumam kokonan yaromi Yesu gunom boire awi de erome. Boware guwo di erowaro bengoro ne yokamai mapunom niki dongua ma dowaro beinga Yesu awi de erome,” Pita ka epe di erome.
ACT 4:1 Ena Pita te Yoane ari yai opai ka yo di ere moipiki ari fi mun ei teinga yokamai u te kiminem fi mun ei teinga iki kiapam beinga yai ori u te Sarusi ari yokamai u yai surai moingi tei wime.
ACT 4:2 Te yai surai “Yesu yono manomdi arironguamere ari goinga ama epe arirowaimie,” ka epe di mari de moipikoro ena ari winga yokamai niki de fire
ACT 4:3 yai surai a ki sire taroma engua iran “Koimoi ka kori bei erowapune,” diro kan si ereime.
ACT 4:4 Si ereimba ari yai opai munmane yai surai kanom fi kun daime. Fi kun daingoro ena epena ari munmane wom epemere 5000 Yesu fi ki si teime.
ACT 4:5 Ena kamun takongoro koimoi Yura ari wanopa yokamai te ari dumanom ori beinga yokamai te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te fi mun ei teinga ari ori i kanom Anasi te Kaiyafasi te Yoane te Eresanda te fi mun ei teinga yai ori ariyoma suwo u Yerusarem tei ure kuku boire
ACT 4:7 ewi dongua finga yai surai akire fure suna tei dere mina wako ereime, “Eramom ne yai surai yoporam boi erongoro tai beipire? Te eramom ‘Beiyo!’ di erongoro beipire?” di ereingoro
ACT 4:8 Yai Gumam Murom Pita miriyom ikai koi si di tere yoporam boi tongoro ena “Yura ari wanopao,
ACT 4:9 ‘Kauwom niki dongua yaromi ne yokama gumanomdi tei moingua tamere beiro nokapu moime?’ di firo ka kori di norowaimo?
ACT 4:10 Ena ne yokama te Isirae ari yai opai muruwo na kanam dikai fiyo! Ne yokamai Yesu Kirisito Nasareti akai yai moingua ire eri yoro bakomdi si goingoro ena Yai Gumam ako yono manomdi arirome. Yesu i yoporam boiro moingua ena yai kauwom niki dongua yaromi u nokapu fume.
ACT 4:11 Te ne yokamai iki keinga ne yokamai kokonan gan yokamai kongo ta ‘I niki dongua,’ dire ma deingoro ena ari suwo ure kongo i ire iki kowiri kauwom towane beime. Yokamai kongo i ma deingamere ari epe Yesu ma deimba Yesu yai ori fuka dire moime.
ACT 4:12 Ena iran Yai Gumam Yesu awi mansinomdi dongua yaromi towane nonon akire di norongoro moi kuwom suwapunga akaiyomdi tei morapune. Yai ta akire di norowangua i faikeme,” Pita epe dume.
ACT 4:13 Ena Pita te Yoane kuri fikere ka dipikai te munom ganom iki ikai fipikai te surai ari wanopa moikeipikai ari yokamai inokore munmane eiro te “Yai surai Yesu ye ama wan moipire,” firo kanime.
ACT 4:14 Te yokamai kaningai yai kauwom niki donguai nokapu moingua yai surai moipiki tei ama moingoro ena ka mokom di erowainga faikeme.
ACT 4:15 Ena iran ari yokamai yai surai “Kuku boipunga ikom ma dere u mena fiyo!” di erere mora mena fipikai ari nenen di ipo ka dero epe
ACT 4:16 “Nonon yai surai tora bei erowapune? Ari yai opai Yerusarem kei fainga yokamai kaningai yai surai tai ori yoporam boingua beipire. Kaninga iran nonon di eke dowapunga faikemie.
ACT 4:17 Yai surai kanom wayom i u man man fure ari yai opai muruwo firaro beikeinga nonon kura kam diro ‘Yesu kam ari di erekeiyo!’ ama di erowapune,”
ACT 4:18 yokamai diro yai surai unom boire epe di ereime, “Yesu kam ari kirawa si erekere te ama di mari de erekeiyo!” di ereimba
ACT 4:19 Pita te Yoane surai mokom bairo “Nonon ne yokamai kanom dinga gore duwapunbo Yai Gumam kam dungua gore duwapune? Ne yokamai inokore ei fire ipu siyo!
ACT 4:20 Te nonon mora ipu supunie. Tarom i fipika te tarom i kanipika kakom kakom di mari dowapire,” epe dipikoro
ACT 4:21 yai surai kuri firaro beipika kuku boinga yokamai kura kam dire “Ne fiyo!” di ereime. Yai kauwom niki dongua nokapu moingua yaromi non iki 40 fume. Yaromi nokapu moingoro ari yai opai muruwo kanere Yai Gumam kam akire di teinga iran kuku boinga yokama yai surai kupa eikeimie.
ACT 4:23 Ena Yura ari ori yokamai Pita te Yoane ewi deingoro yai surai u mena ure Yesu gama moingi tei fure fi mun ei teinga yokamai te ari dumanom ori beinga yokamai kanom dingamere epe di erepire.
ACT 4:24 Di erepikoro ena Yesu gama muruwo fire nomanenom towane ei moiro Yai Gumam ka make ei teime, “Ari Wanopao, ne Yai Gumam moire kamundi te man man muruwo te fui nuwi te taikan muruwo ikai koi moinga bei enie.
ACT 4:25 Te ne ka di norenga ne bengamere epe: Ne Muronum Sumuna ne kokonan gan Dawiri di tongoro ena no awanom Dawiri giramdi dunguamere epe: Tora bengoro ari Yura ari moikeinga yokamai niki de firo ka di gou dimba kanom fuka dikenamie.
ACT 4:26 Mansinomdi ari ori te yokamai kiapanom beinga ari ori kuku boire ‘Nonon Ari Wanopanom te Yai Gumam awi dongua yai Mesia kura boi erowapune,’ epe dime.
ACT 4:27 Dawiri epe dungua mapunom i epe: Epena kakom i yai ori surai Eroti te Pondiasi Pairoti te ari Yura ari moikeinga yokama te Isirae ari iki birom ori tawa kuku boire ne kokonan gan Yesu yo tongua yai kura boi teime. Yesu i yo tongua yai moingoro ena ne kiapanom bengua kokonan tene.
ACT 4:28 Ne yoporam boinga te ‘Na epe benaye,’ di finga ne ka di guwo dinie. Ena iran yokamai kuku boire tai ta muruwo koma ne ka di guwo di enga beimie.
ACT 4:29 Ari Wanopao, yokamai ‘Nonon noinaimie,’ ka epe dinga ne firo akire di noro! Akire di norowanga nonon ne kokonan ganuma moipunga kuri fikere ne gunom kanum di mari dowapune.
ACT 4:30 Te ne yoporam boiro ari nupi fainga bei nokapu de ero! Te Yesu ne kokonan gan moingua te yo tongua yai moingua ena nonon yaromi kam diro kokonan ori munmane te ari ganom nouro dinga tarom munmane benapune,” ka make epe mora ei teingoro
ACT 4:31 yokamai kuku boiro ka make einga ikom koka tongoro Yai Gumam Murom fu yokamai denom minom ikai koi fure si di erongoro ena yokamai kuri fikere Yai Gumam gunom kam di mari deime.
ACT 4:32 Ena ari fi ki singa yokamai muruwo nomanenom towane eire ka towane fime. Epe firo yokamai “Tai i na tainam dume,” dikeimba yokamai guwai gainom ako neinga ari suwo ereimie.
ACT 4:33 Te Yesu ewi dongua finga yokamai yoporam boire Ari Wanopanom Yesu arongua kam dingoro Yai Gumam bei nokapu wom de erome.
ACT 4:34 Te ari suwo manom sinom woi neinga bo ari suwo ikinom kei fainga yokamai ari erere kongo mukom ire fu ewi dongua finga yokama moingi tei fure ereingoro ena yokamai ire ari guwai gainom dikengua ipu sire ereimie. Kongo ipu si ereinga ena ari guwai gainom ako nekeinga moikeime.
ACT 4:36 Ena yokamai meina epe beinga yai ta i kam Yosisi ama moingoro te ewi dongua finga yokama kam ta Banapasi dire eime. Banapasi kam mapunom i epe dungua: ari denom minom bei erowai te erongua yai. Yaromi Liwai wam moiro te Saipasi akai tei kui nome.
ACT 4:37 Te Banapasi mansinom ari erere meina teiri iro uro ewi dongua finga yokama erome.
ACT 5:1 Banapasi epe eromba yai ta epe erekeme. Yaromi kam i Anania, te efem biyai kam Sapaira. Ena yaromi manom sinom koro ari erere kongo mukom ire
ACT 5:2 suwo eke dere “Nanan nowaiye,” diro ako moingoro te efem biyai ama kanere “O” dume. Ena te Anania meina koro ire “Meina koro i man meinam muruwo dunguarai,” diro fu ewi dongua finga yokamai moingi tei furo eromba
ACT 5:3 Pita ka i “Ananiao, ne manum sinom meinam koro eke dere ako moinga ne Yai Gumam Murom kasu di tene. Satan yaromi ne kinanum sungoro ta bengoro ka dungua gore dine?
ACT 5:4 Koma ne man meina ikenga nenen manum sinom dume. Te okome ne meina inga nenen meinanum ama dume. Ena tora bengoro ne ‘Man meinam muruwo ereiye,’ di norere meinam koro norene? Ne ari kasu bei erenba ne Yai Gumam kasu ama bei tenie,” epe di tongoro
ACT 5:5 yaromi ka i firo goiro ako mangi faingoro ari muruwo ka wayom i finga kuri ori wom fime.
ACT 5:6 Ena ari kora gaima ure gai ire yono yo buire daure akire dire ire furo man si teime.
ACT 5:7 Te moi fure aro suna ungoro Anania efem biyai uro wiyom biyai goingua fikere u ikai ungoro
ACT 5:8 Pita mina wako tome, “Ne winum biyai man meinam muruwo ire ure noromo?” di tongoro oparomi “O, nonon surai man meinam muruwo eropune,” di tongoro
ACT 5:9 ena Pita ka epe di tome. “Tora bengoro ne surai ka di guwo dire Ari Wanopanom Murom Sumuna gumam bauwi teipire? Kano! Ari yokamai ne winum biyai man si teinga mora ure kori gumamdi tei arire moiro ne ama endire kau kire dire u mena naime,” di tongoro
ACT 5:10 ena boromdi oparomi Pita kauwomdi tei ako faire goingoro ari kora gaima ikai ure kaninga oparomi mora goingoro ama kau iro furo wiyom biyai eingi teina tei man si teime.
ACT 5:11 Ari Yesu fi ki si teinga yokama te ari suwo ka wayom i finga kuri ori wom fime.
ACT 5:12 Ena ewi dongua finga yokamai tai ta ta ori beire te ari ganom nouro dinga tarom munmane ama beimie. Te fi ki singa ari muruwo nomanenom towane eire fu Yura ari fi mun ei teinga iki fure maminom i kam Soromon kuku boime.
ACT 5:13 Kuku boingoro te fi ki sikeinga ari yokamai Yesu gama yokamai kanom akire dimba yokamai furo gama yokamai gere ama kuku boikeimie.
ACT 5:14 Te ari yai opai munmane Ari Wanopanom fi ki si teingoro ena Yesu gama yai opai munmane fuka dime.
ACT 5:15 Ewi dongua finga yokamai tai ta ta ori beinga iran ari yokamai nupi fainga ari endire u kon mori munmane tei fure kuki boromdi kopu de erere “Pita gunom fure ari nupi fainga gunom muruwangua arire nokapu moraime,” di fire wime.
ACT 5:16 Te ari munmane Yerusarem koro koro kei fainga ma dere nupi fainga ari te murom niki dongua ikai koi si dungua ari endire fu Yerusarem tei fingoro ena ari yai opai nupi faingai muruwo u nokapu fime.
ACT 5:17 Ena Yura fi mun ei teinga yai ori te ariyoma i ari Sarusi yokama nomanenom niki ori wom dongua ewi dongua finga ari yokamai di fi ereime.
ACT 5:18 Niki de fire ena ure ewi dongua finga ari a ki sire endire fure kan iki deimba
ACT 5:19 giruwangua kakom Ari Wanopanom kamundi nuwi kokonan gan awi dongoro ure kan iki kori gumam yaure ewi dongua finga yokama endire u mena ure
ACT 5:20 “Ne yokamai fure fi mun ei teinga iki ikai koi fure ari moingi tei yokori morainga konom kam di mari de ereiyo!” di erongoro
ACT 5:21 ena yokama ka i fire koimoiri wom fu fi mun ei teinga iki ikai fure yai opai ka di mari de ereime. Ena iran kakom gawo toka goungoro fi mun ei teinga yai ori te yaromi ariyoma yokamai u fi mun ei teinga iki ori ure Isirae ari ori muruwo “Kuku borapune,” di ereingoro wime. Ena yokamai ka di kan iki tei dere “Ewi dongua finga yokamai endire wiyo!” dingoro
ACT 5:22 kiminem yokamai kan iki fure kaninga ewi dongua finga yokama moikeingoro ena yokamai dere inako dere ure ka epe di ereime,
ACT 5:23 “No kan iki fure kori gumamdi kanopunga kori kei ki singoro te kiminem kiapam yokamai ama moingoro te no kori i yaure ikai fure kanopunga ari ta ikai moikeimie,” di ereingoro
ACT 5:24 ena fi mun ei teinga iki kiminem yai ori te fi mun ei teinga yokama ka i fire inokore munmane eire “Toramere fuka duwame?” di fime.
ACT 5:25 Yokamai di fingoro yai ta ure “Fiyo! Ari ne yokama kan iki de ereinga yokamai fure fi mun ei teinga iki tawa ikai ure ari yai opai ka di ere moimie,” di erongoro
ACT 5:26 ena fi mun ei teinga iki kiminem yai ori te kiminem ari suwo koropane fure ewi dongua finga yokamai endire kupa eikere wime. Te kiminem yokama “No Yesu gama yokamai kupa einapunga ari kongo fia sire nonon noinaimie,” dire kuri fire ena yokamai kupa eikeime.
ACT 5:27 Kiminem yokamai endire ure kaunsel ari moingi suna tei de ereingoro ena fi mun ei teinga yai ori ka i
ACT 5:28 “Nonon ne yokama ka yoporam boiro ‘Yesu kam mapunom ari yai opai di erekeiyo!’ di eropunga kano! Ne yokama Yerusarem ari muruwo mora di mari de ereingoro fime. Ari ‘Nonon yaromi si goipune,’ di firaro beinga ne yokamai epe beimie,” di erongoro
ACT 5:29 ena Pita te ewi dongua finga yokama gere ka mokom bairo dire “No yokama ari kanom gore duwapunga Yai Gumam kam koma gore duwapune.
ACT 5:30 Te ne yokama Yesu eri yoro bakomdi si goimba no awanoma Yai Gumanom akire di tongoro arome.
ACT 5:31 Ena Yai Gumam bei moiro ‘No Isirae ari nomanenom si awa towaingoro bianom kore dowaiye,’ diro Yesu akire kamundi iwa fure okomwomdi ei tongoro ena Yai Ori moiro te no akire di norongua yai ama moime.
ACT 5:32 No yokamai te Yai Gumam Murom tarom i ama kanere di mari dopune. Te ari yai opai muruwo Yai Gumam kam dunguamere epe gore dingoro ena Murom Sumuna erome,” di ereime.
ACT 5:33 Ena kuku boinga yokami ka i fire denom minom niki ori wom de fire “Yokamai ei gorapune,” di fime.
ACT 5:34 Epe di fimba Kaunsel yai ta arire suna tei moime. Yaromi kam Gamarie te yaromi Feresi yai moime. Yaromi Mose ka di guwo dungua nuwi si erongua ari yai opai muruwo yaromi kam akire dime. Ena yaromi kiminem “Ewi dongua finga yokamai endire mena fiyo!” di erongoro
ACT 5:35 mena fingoro ena yaromi kiapanom ari di erome, “Ne Isrirae ari yokamao, ne yokamai ‘Ari yokamai tora bei erowapune,’ di fime? Ena koma inokore ei fi kaniyo!
ACT 5:36 Koma yai ta i kam Turasi u mari uro ‘Na yai ori moiye,’ dungoro ena ari munmane epemere 400 mouwomdi fimba yokamai si goingero yaromi gama tongi koro koro fingoro te yokamai kokonanom yo ako sume.
ACT 5:37 Tarom i epe mora bengua ena kiap gaman yai opai yokamai kanom boingua kakom Gariri yai ta i kam Yurasi u mari ungoro ari munmane mouwomdi fimba yaromi ama si goingoro ena mouwomdi finga yokamai tongi koro koro fime.
ACT 5:38 Ena iran epena ka i di ereye, ‘ “Tai epe bei erowapune,” di finga ma deiyo!’ di ereye. Te yokamai kokonan i te ka kirawa si ereingai ari mapunom towane duwangua ena iran yo ako suwame.
ACT 5:39 Suwamba kokonan i Yai Gumam mapunom duwangua yo ako sikename. Te Yai Gumam kokonan duwangua ena ne yokamai bei moiro yokamai bire ime de erowainga faikenamba Yai Gumam kura boi towaimie,” yaromi epe di erome.
ACT 5:40 Ena epe dungoro kiapanom ari yokama yaromi kam gore dire ewi dongua finga yokamai unom boingoro ikai wingoro kupa eiro ka yoporam boiro “Ne yokama ari yai opai Yesu kam mapunom di erekeiyo!” di erero ewi deingoro
ACT 5:41 ena u mena fure mun ori wom fire “Nonon Yesu fi kun dai topunga ganom kipi kaingoro mun fipungai faime,” dime.
ACT 5:42 Ena kakom kakom yokamai fi mun ei teinga iki bo te yokamai nenen ikinomdi tei moire “Yesu yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moimie,” diro ari yai opai nuwi si erere di mari de ereime.
ACT 6:1 Ena epena kakom i Yesu gama munmane fuka dingoro ena Isirae ari Giriki ka dinga yokamai moire Isirae ari Yura ari kanom dinga yokamai niki de fi erere ka epe di ereime, “Aro kakom kakom ne yokamai ari kua kopuna ipu sire ereinga nonon opai werainom erekeimie,” epe di ereingoro
ACT 6:2 ena ewi dongua finga ari okonom koro koro muruwo te kaunom suwo bei moiro Yesu gama muruwo unom boire “Wiyo!” di erero wingoro “No yokamai Yai Gumam kam di mari dopunga ma dere kua kopuna ipu suwapungai faikenamie.
ACT 6:3 Faikenangua ena arinomao, ne yokama ari okonom koro muruwo te koro surai gunom boiyo! Ne yokamai kaninga Murom Sumuna ure yokamai denom minom ikai koi si di erowangua te yokamai ka nokapu firainga te ari yai opai ‘Yokamai ari nokapu moime,’ duwainga gunom boiyo! Gunom boingoro kua kopuna ipu suwainga kokonan inaimie.
ACT 6:4 Inaingoro ena iran nonon kakom kakom ka make eiro te Yai Gumam kam mapunom kirawa siro di mari dowapune,” epe di ereime.
ACT 6:5 Te Yesu gama yokama ewi dongua finga yokamai kam dinga mun fire ena yokamai kanom gunom boingamere epe: yai ta fi ki oriwom si tongua te Murom Sumuna dem miriyom ikai koi si di tongua yaromi kam i Sitiwin, te yai ta i kam Firipi, te yai ta Porokorusi, te yai ta Naikena, te yai ta Timon, te yai ta Pamena, te iki birom ori ta i kam Andiako yai ta kam i Nikora. Yaromi koma ariyoma ka mapunom ma dere ena Yura ari ka mapunom dourom boime.
ACT 6:6 Yokamai gunom boire endire ewi dongua finga yokamai moingi tei fingoro ena ka make eire yokamai kokonan inaro beinga okonom ei binomdi kopu de ereime.
ACT 6:7 Yai Gumam kam mapunom man man fume. Te Yesu gama Yerusarem akai tei kei fainga yokamai munmane fuka dime. Te Yura fi mun ei teinga ari munmane Yesu kam fi ki si teime.
ACT 6:8 Ena Yai Gumam tai nokapu munmane yai Sitiwin bei tongoro yaromi yoporam boiro erowai tome. Erowai tere ena tai ta ta ori beire te ari ganom nouro dinga tarom ama beme.
ACT 6:9 Bemba ari koropane ure Sitiwin kura kam tokomere ka di ipo ka deime. Yokamai Sairini ari te Eresandia ari moiro te koma yokamai nuwi kokonan gan moimba epena kiapanom ari ewi deime. Ewi deinga iran yokamai ka nuwi si ereinga iki gawo keire Yai Gumam kam akire di teime. Ena yokamai te Yura ari suwo yokama Sirisia man te Eisia man kei fainga yokamai ure kuku boire Sitiwin kura ka di ipo ka deimba
ACT 6:10 Yai Gumam Murom ka Sitiwin imari de tongoro ena Sitiwin kam dungua moko teme fungoro Yura yokamai kam dinga iwe de tome.
ACT 6:11 Iwe de tongoro ena yokamai fure ari koropane kongo erere “Kasu diyo!” di ereingoro ena ari suwo kasu epe dime, “No yokama fipunga yaromi Yai Gumam kam te Mose kam ka sume,” epe dingoro
ACT 6:12 epe dingarai iran ari yai opai te Yura ari ori te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai denom minom bai taki sire fu Sitiwin moingui tei fure a ki sire akire Kaunsel ari moingi tei fure
ACT 6:13 te kasu dinga ari suwo ama endire wingoro ena kasu dinga yokamai ka epe dime. “Yaromi kakom kakom fi mun ei teinga iki yo tongua bo te Yai Gumam ka di guwo dungua kam i ka sume.
ACT 6:14 Te no yokama fipunga yaromi epe dumie, ‘Yesu Nasareti yai fi mun ei teinga iki i towi ire te Mose mapunom koma norongua ma dere mapunom ta norowame,’ dume,” epe kasu dime.
ACT 6:15 Dingoro ena Kaunsel ari kuku boinga muruwo Sitiwin gumam toren kaninga gumam yororo dikemba kamundi nuwi kokonan gan gumam dunguamere i epe dume.
ACT 7:1 Ena fi mun ei teinga yai ori “Ka i ari yokamai dinga i kawom dumbo?” diro Sitiwin mina wako tongoro
ACT 7:2 yaromi mokom bairo ka epe dume, “Arinama te nenama yokamao, ka duwaika i fiyo! Koma nonon awanom Aparam yaromi iki birom ori Keran tei kei faikengua kakom i yaromi Mesopotemia man tei yo moingoro Yai Gumam kamundi bau boingua kapukom moingua yai Aparam moingui tei fuka diro
ACT 7:3 ka epe dume. ‘Ne arinuma te manum sinom ma dere mansinom ta na opom di erowaika fo!’ di tongoro
ACT 7:4 ena akaiyom Karia ma dere fure iki birom ori Keran ure kei faime. Okome auwom goingoro Yai Gumam awi dongoro ure nonon epena moipungi manom sinomdi tei ume.
ACT 7:5 Aparam umba Yai Gumam mansinom tawa tekeme. Mansinom gawo toka ama tekemba Yai Gumam epe dume, ‘Okome na bei moiro mansinom tawa muruwo i erowaikoro ako morangere te ne ganum gaunoma ama ako moraimie,’ di tomie. Te ka i di tongua kakom tei Aparam gan kui eikeme.
ACT 7:6 Ena Yai Gumam ka ta epe di tome. ‘Ne ganum gaunuma yokamai mansinom akainom ta morainga non iki munmane epemere 400 nuwi kokonan gan yokamai moiro ganom kipi kokonan inaimie.
ACT 7:7 Te ne ganum gaunoma nuwi kokonan mansinom ari erowaingoro ena okome na mansinom ari yokamai einaiye. Na mora einaika ne ganum gaunoma man i ma dere fure inako dere u man tawa ure na kanam akire di narowaimie,’ epe dume.
ACT 7:8 Ena Yai Gumam Aparam ka gowa si ei tere epe ei tome. ‘Ne ganum gaunoma yai gan ganom guwo duwainga i yokamai na kanam gowa si ei ereika gore duwaima opom di narowaime,’ Yai Gumam di tome. Epe di tongua iran Aparam gan ta Aisaki kui engua aro kakom 8 kan moiro gam go dume. Te okome Aisaki wam Yakopo kui eire gam ama go dume. Te Yakopo nonon girinom awanoma 12 kui eire ganom ama go dume.
ACT 7:9 Ena no awanoma yokama emenom Yosefe niki de fi tere ari okonomdi tei erere kongo imie. Ingoro ari Yosefe akire Isipi man tei fure nuwi kokonan teimba Yai Gumam yaromi gere ama moire
ACT 7:10 tai ta ipun dongua muruwo fuka di tongua akire di tome. Yosefe Isipi yai ori i kam Fero okom muromdi yoporam boiro te ka nokapu dungoro ena Fero kanere Yosefe kam akire dume. Fero yaromi Isipi man kiapanom bengua kokonan te nenen taikan muruwo kui nongua kokonan Yosefe tome.
ACT 7:11 Kakom i meran ori wom Isipi akai te Keinan akai fuka dungoro ari yai opai ipun oriwom dongua fuka di erome. No awanoma kua kopuna wandouro kankeime.
ACT 7:12 Ena ‘Isipi man koi kua kopuna dumie,’ dingoro Yakopo firo nonon awanoma koma wom ewi dome.
ACT 7:13 Inako dere wingoro te okome tokoi ewi dongoro fingoro Yosefe ‘Na ne yokama emenom moiye,’ yokama di mari de erome. Te Yosefe nem te auwoma emerom yokamai moinga kam Fero ama fimie.
ACT 7:14 Ena Yosefe nem uwom boiro ‘Na moiki tei uwo!’ di tongoro nem te ariyoma munmane epemere 75 dere Isipi man wime.
ACT 7:15 Yosefe nem Yakopo u Isipi akai fure okome goingoro te wama yokama nonon awanoma moinga ama goingoro
ACT 7:16 yokamai yono iro furo Sikem akai fime. Koma Aparam bei moiro Emo gama kongo erere Sikem akai tei imie. Ena no awanoma yono man i si ereime.
ACT 7:17 Yai Gumam koma ka di koi eiro Aparam di tonguamere ena kam i mukom fanangua kakom unaro bengoro nonon arinoma Isipi tei moinga munmane makire moime.
ACT 7:18 Kakom i yai ori ta Isipi man kiapam bemie. Yaromi Yosefe taikan muruwo bengua kankero
ACT 7:19 ena no awanoma gumanom bauwire bei niki de erero nonon awanoma gan kui einga goraro beinga ‘Fiasi mena do!’ di erome.
ACT 7:20 Epe beingi kakom i mam Mose kui engoro ganom nokapu moime. Ena oparomi nenen ikom wam kui nongoro kapa suraiye fume.
ACT 7:21 Fungoro fiasi mena de teingoro Fero apom gan i kanero iro furo nenen wam farere kui nongoro
ACT 7:22 ena yokamai Mose Isipi ari mapunom kirawa si teingoro ka yoporam boiro diro te tai ta ta bengua ama yoporam boime.
ACT 7:23 Mose moi fungua okome non iki 40 goungoro ena ‘Na fure na Isirae arinama Isipi tei moinga kanaiye,’ di fire fure
ACT 7:24 kanungua Isipi yai ta bei moiro Isirae yai sungoro ena Mose fure ariyom akire di tero Isipi yai ta si goime.
ACT 7:25 Si goingua iran ‘Na arinama akire di ereika yokama “Nonon akire di norowaro bengua i Yai Gumam na nawi dome,” di firaime,’ Mose epe di fimba ariyoma epe di fikeime.
ACT 7:26 Mose wi fairo koimoi arere tokoi fure kanungua Isirae ari surai kura boipikoro nomanenom towane einaro beipika Mose ‘Ne surai arinoma awom moipire. Nenen kura boipika i faikeme,’ di eromba
ACT 7:27 yai nen emerom sungua Mose a sin boi tero mina wako tome, ‘Ne kiapanom bei norenga te no ka kori dupunga ne finga eramom “Epe beyo!” di erome?
ACT 7:28 Te ongo ne Isipi yai si goingamere epe na nainano?’ epe diro mina wako tongoro
ACT 7:29 Mose ka i firo tongi fure fu Mirian akai fure ari yokoi yai dairo okome wam surai kui eme.
ACT 7:30 Ena non iki 40 goungoro Mose ari moikeinga akaiyomdi tei wan moire Sinai kopu teina tei moingoro Ari Wanopanom nuwi kokonan gan fure eri gaingua dere baurom ungui tei fure fuka dume.
ACT 7:31 Mose tai fuka dunguai kanere gam nouro dire ‘Kanaro fuiye,’ dire u teina fungoro ena Ari Wanopanom ka di tome,
ACT 7:32 ‘Ne awanuma Yai Gumam moiye. Aparam te Aisaki te Yakopo yokamai Yai Gumanom moiye,’ epe di tongoro Mose kuri fire tai kankeme.
ACT 7:33 Ena Ari Wanopanom ‘Ne akai arere moingai na akainam dungua iran ne kaunum tou ma do!
ACT 7:34 Na arinama Isipi tei moingai ganom kipi kokonan inga kaniye. Yokamai ama kai meinga fiye. Ena iran na ako mangi ure akire di erowaro wiye. Ena ne uwo! Na ne ewi Isipi akai dowaiye,’ tokoi di tome.
ACT 7:35 Ena, arinamao, na Sitiwin kanam duwaika fiyo! Koma Mose yaromi nenen Isirae ari yokamai mounom wako teime. Yokama ‘Eramom “No Isirae ari kiapanom bei noro! No ka kori dupunga fiyo!” epe di erome?’ diro mina wako teime. Ena okome Yai Gumam nenen Mose yaromi awi dongoro Isipi akai fure Isirae ari yokamai akire di erere kiapanom bei erome. Koma Mose kanungua Yai Gumam nuwi kokonan gan u eri gaingua dero baurom ungui tei ungua gan i ama furo Mose akire di tongoro epe beme.
ACT 7:36 Te Mose Isirae ari yokamai enom dire Isipi man ma dere fume. Yaromi te ariyoma yokamai gere Isipi man tei moiro te fui nuwi i kam Nuwi Kou teina tei moiro te ari moikeinga akaiyomdi tei moiro non iki 40 fungoro Mose tai ta ta ori te ari ganom nouro dinga tarom beme.
ACT 7:37 Mose yaromi Isirae ari epe di erome, ‘Yai Gumam nawi donguamere epe nen ta ne yokamai arinom moingua gunom boire awi de erowangoro yaromi Yai Gumam ka mapunom di mari de erowame,’ di erome.
ACT 7:38 Mose te Isirae ari gere ari moikeinga akai kuku boingoro ena Mose Sinai kopu moko fungua Yai Gumam nuwi kokonan gan ka di tongoro ka kakom kakom di derewo duwangua kam ire norome.
ACT 7:39 Noromba no awanoma Mose kam dungua gore dikere mounom wako tere ‘Tokoi Isipi inako dero naro bepune,’ di fire
ACT 7:40 Aron yaromi di teime, ‘Ne yai gumam kasu yai bei norengere Isipi kon opom di norowame. Mose yaromi no yokama Isipi tei no dire ure amai fume? No yokama kankepune,’ di teime.
ACT 7:41 Kakom i yokamai yai gumam kasu yai beingamere epe non burumakau gam kuiam ta beire ena non sipsip si goiro yai gumam kasu yai fi mun ei teinga kakom i yai gumam kasu yai kam akire di tere mun ori wom fi teime.
ACT 7:42 Ena epe beinga iran Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai mouwom wako erero bei moingoro ena yokamai aro te kapa te kui mokome ka make ei teime. Yokamai epe beinga ka mapunom ari yokama epemere ama munom boima fiyo! Isirae ari yo, ne yokama ari moikeinga akai non iki 40 moiro non burumakau te sipsip te meme si goinga tarom fi mun ei na narekeime.
ACT 7:43 Ne yokama Yai Gumam kasu i kam Moroko ire sel iki ikai eire ikirai kaure iro fime. Te ne yokamai Yai Gumam kasu ta i kam Refan kui mokome kuiam i a ki sime. Te ne yokamai Yai Gumam kasu surai kanom akire di erowaro beinga kuianom okonomdi beimie. Epe beinga iran na ne yokamai ekiro uro fakai wom ewi Bapiron koro tei dowaiye, ka mapunom ari epe munom boime.
ACT 7:44 Ena no awanoma ari moikeinga akai tei moingi Yai Gumam Mose ‘Na sel iki opom di erowaikamere epe keyo!’ di tonguamere epe beimie. Iki mora keingoro Yai Gumam ikai koi moiro ari yai ka di erome.
ACT 7:45 Okome no awanoma bei moiro sel ikirai wanoma kui einga ereingoro yokamai ire kaure fime. Te Yai Gumam bei moiro mansinom tawa kapakom yokamai fiasi mena dongoro yokamai man ta fingoro ena no awanoma te yai Yasuwa gere man i imie. Yokama moi fure fure fure Dawiri yaromi kui engoro sel ikirai yo dume.
ACT 7:46 Te Dawiri yaromi yai nokapu moingua Yai Gumam mun fi tongoro ena yaromi Yai Gumam ka epe mina wako tome, ‘Na bei moiro ne Yakopo Yai Gumam moinga iran ka mapunom iki kei erowaiyo?’ diro mina wako tome.
ACT 7:47 Mina wako tomba Yai Gumam ‘E e,’ dungoro ena Dawiri wam Soromon ikirai Yai Gumam kei tome.
ACT 7:48 Iki kemba kamundi Yai Ori ari iki keingi koi faikeme. Ka mapunom yai ka epe dunguamere i epe:
ACT 7:49 Kamundi Ari Wanopanom i epe dume, ‘Na kamundi moire ari kiapam beika iran na ame dere kamundi teme iwa moire na kaunam mansinom boromdi eiye. Te na man kamun muruwo bei eiye. Na epe moika tora iki kei narowaime? Te na amai ame dero iron moraiye?’ dume. Ka mapunom yai epe dume.
ACT 7:51 Ya, ne yokamai kou kou eime. Ne yokamai nomanenom fingamere epe Yai Gumam fi ki si tekeime. Te ne yokama Yai Gumam kam dungua kawom di fikeimie. Ne yokamai awanoma Murom Sumuna mounom wako teingamere ne yokamai ama mounom wako teimie.
ACT 7:52 Te koma ne yokama awanoma fure ka mapunom yai towane bei niki de teimo? E e, yokamai fure muruwo bei niki de ereime. Koma ka mapunom ari yokamai ‘Yai yo wom tongua unamie,’ di mari deingoro ne yokamai awanoma fure yokamai ama ei goime. Ena epena ne yokamai yai yo wom tongua irai imari dere si goimie.
ACT 7:53 Te Yai Gumam kamundi nuwi kokonan gan yokamai uro ne yokamai ka di guwo dungua imari de ereimba ne yokama gore dikeimie,” Sitiwin ka epe dungoro
ACT 7:54 kiapanom ari yokamai ka dungua fire u boi denom minom suna ipo de fingoro giranom ki guwo gawo dungoro niki ori wom de fi teime.
ACT 7:55 Beimba Yai Gumam Murom Sumuna uro Sitiwin dem miriyom ikai koi si di tongoro ena toren kan kamundi dere kanungua Yai Gumam keranom sungua te Yesu Yai Gumam okomwomdi arere moimie.
ACT 7:56 Epe kanungua ena “Kaniyo! Na kanika kamundi tei giram koingoro Ari Gaunom wam i Yai Gumam okomwomdi tei arere moime,” dungoro
ACT 7:57 ena yokama au ori wom dire kinanom a fere koire ariro bu diro furo Sitiwin ako ki sire
ACT 7:58 fiasi iki birom ori mena deime. Ena yokamai suna gai kui sire ei kora gaima yai ta i kam Sauro moingui tei eingoro yaromi kiapam moimie. Ena yokamai kongo fiasi dere singoro
ACT 7:59 Sitiwin ka make epe eme, “Yesu Ari Wanopanomyo, na kuianam iyo!” diro
ACT 7:60 kauwom gurom boi moiro u boire “Ari Wanopanomyo, yokamai bianom i beinga mokom bai erekeiyo!” epe dire goime.
ACT 8:1 Te yokamai Sitiwin si goingua Sauro “O” diro moime. Ena kakom boromdi tei ari yai opai Yerusarem tei moinga Yesu fi ki si teinga yokamai ka kori di erero bei niki wom de ereingoro ena yokamai tongi Yuria akai te Samaria akai fimba ewi dongua finga yokamai towane Yerusarem tei moimie.
ACT 8:2 Te ari suwo Yai Gumam kam gore dinga yokamai ure Sitiwin ire fure kai ori wom mei tere man si teime.
ACT 8:3 Si teimba Sauro “Fi ki singa yokamai ei gounaro beiye,” di fire bei niki dere te u iki koro koro muruwo ikai fure yai opai muruwo gurere endire furo kan si erome.
ACT 8:4 Ena fi kun dainga yokama tongi koro koro finga ka mapunom di mari deime.
ACT 8:5 Te yai Firipi fu Samaria akai fure iki birom ori ikai fure “Yesu i Mesia Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai moime,” di mari de erome.
ACT 8:6 Ena yai opai munmane Firipi kam fire te ari ganom nouro dinga tarom bengua kanere inokore eimie.
ACT 8:7 Firipi muronom niki deinga yai opai ikai koi moingi ewi mena dongoro muronom au diro fime. Te ari kaunom goingua bo te kaunom niki dongua yokamai kon wanaro finga Firipi bei nokapu de erongoro kon nokapu wan fimie.
ACT 8:8 Yaromi epe bengoro ena iran Samaria ari mirinom ori wom moko ime.
ACT 8:9 Yai ta koma iki birom ori tei ure moime. Yaromi kam Saimon. Yaromi gene mane kanero tai mapunom mapunom bengoro Samaria ari ganom nouro dime. Ena yaromi “Na yai ori moiye,” dungoro
ACT 8:10 ari yai opai kanom wanungua bo kanom wankengua Saimon kam dungua fi kun daire “Yai Gumam yoporam boingua yaromi tongoro tarom i epe beme. Ena iran kamundi yai ori moime,” dime.
ACT 8:11 Te kakom kakom tai gene mane mapunom mapunom bengua iran yokamai ganom nouro dire dourom boime.
ACT 8:12 Te okome Firipi ure Yesu Kirisito kam mapunom te Yai Gumam kiapanom bei norowangua kam di mari de erongoro ena ari fi ki si tere yai opai nuwi buime.
ACT 8:13 Te Saimon nenen ama fi ki sire nuwi buiro Firipi mouwomdi koro koro fure kanungua Firipi tai ta ta ori ari ganom nouro dinga tarom bengoro inokore munmane eme.
ACT 8:14 Ena Samaria ari Yai Gumam kam mapunom fi ki singoro Yesu ewi dongua finga yokama Yerusarem tei moinga kam wayom i fire Pita te Yoane surai ewi Samaria man tei deime.
ACT 8:15 Ena surai Samaria man tei fure “Fi ki singa yokamai Yai Gumam Murom inaimie,” diro surai ka make eipire.
ACT 8:16 Koma Samaria ari yokamai Yesu Ari Wanopanom fi ki si teinga nuwi buimba Murom Sumuna denom minom ikai koi kungoro ena iran epena yai surai ka make eire
ACT 8:17 okonom yokamai binomdi akopikoro Murom Sumuna denom minom ikai koi fume.
ACT 8:18 Ena Saimon yaromi kanongua ewi dongua finga yai surai okonom yokamai binomdi akopikoro yokamai Murom Sumuna i mora ingoro yaromi kongo ire fu surai moipiki tei uro
ACT 8:19 “Ya, ne yai surai yoporam boi narowaipikai na ari yokamai binomdi akonaikoro Murom Sumuna denom minom ikai koi inainga kongo erowaiye,” di erongoro
ACT 8:20 ena Pita, “Ne epe ‘Na tarom i Yai Gumam ari yo erongua kongo baraiye,’ di finga ena iran ne te ne kongonum guwom akai ama namie.
ACT 8:21 Yai Gumam kanongua ne nomanenum di fingai faikengua no ka mapunom kokonan bepunga ne ama beikenane.
ACT 8:22 Ena iran ne nomanenum si awa tere tai niki dongua bei moinga ka make epe eyo! ‘O Ari Wanopanom, na bianam ta beire te na nomanenam di fika i ne kore de naro!’ diro ka make ei to!
ACT 8:23 Na di fika ne gikenga yai moire ne bianum fainga ne nomanenum goingoro dipanom ume,” Pita epe di tongoro
ACT 8:24 Saimon ka mokom bairo epe dume, “Ne surai kanom dinga fuka dikenaro bengua akire di narero Ari Wanopanom ka make ei teiro!” dume.
ACT 8:25 Ena ewi dongua finga yai surai Pita te Yoane Ari Wanopanom taikan bei eronguamere epe imari dere te Ari Wanopanom ka mapunom di mari depika ena inako dero Yerusarem tokoi fipire. Surai kon bakom fure Samaria iki ikai koro koro Yesu gunom kam di mari depire.
ACT 8:26 Ena Ari Wanopanom nuwi kokonan gan Firipi yaromi moingui tei ure “Ne arire u oropo koi fo! Ne fu konmori Yerusarem fungua konom i ma dere u oropo Gasa man tei fungua bakom tei fo!” di tome. Kon bakom ta ari moikeingi akai tei fume.
ACT 8:27 Ena Firipi arere fume. Te Itiopia yai ori kon bakom ta ume. Yaromi Itiopia akai kiapam bengua opai Kandusi kongom te guwai gaiyom kiapam beme. Yaromi koma “Yai Gumam kam akire di towaiye,” dire fu Yerusarem fure
ACT 8:28 te epena dero ikom akaiyom name. Yaromi non kosi kari gurongua fungua ikai koi moire ame dere ka mapunom yai Aisaiya munom boingua kerere fume.
ACT 8:29 Fungoro Yai Gumam Murom Firipi “Ne kari teina fure koi ama wan fo!” di tongoro
ACT 8:30 ena Firipi bu di teina fure fingua yaromi Aisaiya ka mapunom boingua kere moingoro “Ne ka mapunom kerengai mapunom finbore fikene?” di tongoro ena
ACT 8:31 “Na mapunom toramere beiro firaiye? Nenta na mapunom di mari de narowangua firaiye. Ena iran ne ungere ama napune,” di tongoro Firipi fure kari ikai koi ama ame dere moime.
ACT 8:32 Koro yaromi Yai Gumam ka mapunom kerongui i epe: Yokamai non sipsip suwaro iro wingamere epe yokamai yaromi iro ure sime. Te non sipsip gam wiyom go duwaro beinga ge dikenguamere epe yaromi kai meikeme.
ACT 8:33 Yokamai yaromi kam ka sire ime de tere te ka kori nokapu di tekeime. Te yaromi mangi moingua goungua iran wama apoma kawom kui eikename. Kui eikenangua iran nenta gama kam ari yai opai di erekename. ka mapunom epe dume.
ACT 8:34 Ena iran yai ori bei moiro Firipi epe di tome, “Ka mapunom yai munom boingua na kereikai nenen kam dumbore yai ta kam dumbore eramom kam dume? Di naro!” di tongoro
ACT 8:35 ena Firipi ka mapunom yaromi kerongua koro mapunom boiro diro Yesu ka mapunom di mari de tome.
ACT 8:36 Surai kon bakomdi fu moire nuwi akai tei wipikoro ena yai ori “Nuwi kano! Ne nuwi bui narowangai faimo?” di tongoro
ACT 8:37 Firipi “Ne Yesu fi ki ori wom si towanga nuwi burane,” di tongoro “Na Yesu Yai Gumam wam moimia fi ki siye,” dire
ACT 8:38 ena “Kari si goro!” dungoro surai kari tei ma dere u mangi tei ure u nuwiri tei fure Firipi yaromi nuwi bui tome.
ACT 8:39 Te surai nuwiri tei ma dere u teme wipikoro ena Ari Wanopanom Murom Sumuna ure Firipi akire akai ta fungoro yai ori Firipi tokoi kankemba mun ori wom firo kon dourom boiro fume.
ACT 8:40 Te Murom Sumuna Firipi akire fu iki birom ori Asoto fuka dume. Ena Firipi Asoto ma dere kon bakom tei fure iki birom ori muruwo Yesu gunom kam di mari dero furo Sisaria akai ume.
ACT 9:1 Firipi kon bakom tei fure Yesu gunom kam di mari dongui ena Sauro Yerusarem tei moingua yoporam boiro diro “Ari Wanopanom gama yokamai ei goraiye,” diro fu fi mun ei teinga yai ori moingui tei fure
ACT 9:2 epe di tome, “Na iki birom ori Damasusi fure yai opai Yesu konom wan finga yokamai kan si erero endire Yerusarem inako dero unaro beika ena ne munom ganom boiro Damasusi ka mapunom nuwi si ereinga iki muruwo kapakom awi de ero!” di tongoro
ACT 9:3 yaromi munom ganom boiro tongoro mangi fume. Ena Sauro Damasusi iki dungui teina tei ungoro kamundi kewa ta de Sauro moingui tei de tongoro
ACT 9:4 ena yaromi ako mangi fairo nokom fingoro “Sauro Sauro ne tora bengoro bei niki de narene?” ka i epe di tongoro
ACT 9:5 “Ari Wanopanomyo, ne eramom moine?” dungoro ka i epe mokom bairo “Na Yesu. Ne na bei niki de narenie.
ACT 9:6 Narenba ne arere fu iki birom ori ikai tei fo! Okome yai ta ne kokonan benanga di erowame,” di tome.
ACT 9:7 Te ari Sauro gere ama winga yokamai arere moire ka dungua fimba yai ta kankeinga iran ka ta dikeime.
ACT 9:8 Ena Sauro arero okom murom fura domba tai ta ta muruwo kankengoro ena ari yokamai okom ako ire Damasusi tei fime.
ACT 9:9 Te Sauro okom murom yo si boi dere dungoro kua kopuna te nuwi ama nekengoro aro kakom suraiye fume.
ACT 9:10 Ena Yesu gama yai ta Damasusi tei moingui kam i Anania. Ena yaromi kuwan kanongua Ari Wanopanom kam uwom boingoro “Ari Wanopanomyo, na moiye,” di tongoro
ACT 9:11 “Ne arere konmori ta i kam Yo Tongua tei fure yai ta i kam Yurasi ikom tei fure Tasisi yai ta i kam Sauro wandoure fo! Sauro yaromi ka make ei moire
ACT 9:12 kuwan kanongua yai ta i kam Anania ure okom biromdi kopu tei akore okom murom tokoi bei nokapu de tome,” Yai Gumam epe di tongoro
ACT 9:13 ena Anania ka mokom bairo “Ari Wanopanomyo, ari munmane yaromi kam dingoro na fika yaromi ne ganuma yo teinga yokamai Yerusarem moinga tai niki dongua bei erome.
ACT 9:14 Te yaromi ari yokamai ne kanum dainga yokamai kan si erowaro bengua ena fi mun ei teinga ari ori yoporam boi teingoro yaromi tawa ume,” epe di tongoro
ACT 9:15 “Yaromi moingui tei ne fo! Na yaromi gunom boi tongoro ena i fure ari Yura ari moikeinga yokamai te ari ori yokamai te Isirae kapakom yokamai na kanam di mari de erowame.
ACT 9:16 Te yaromi na kanam di mari dere gam kipi ori wom karangua opom di towaiye,” Yai Gumam di tome.
ACT 9:17 Ena iran Anania fure ikom ikai furo okom Sauro biromdi tei akoro “Na arinam, Sauroyo, Ari Wanopanom Yesu ne konmori tei umari funguarai nawi dongoro wiye. Ne okonum murom fura dere kaningoro Murom Sumuna ure ne denum minum ikai koi si duwaro bengua nawi dome,” di tongoro
ACT 9:18 ena taikan Sauro okom muromdi tei dunguai epemere nuwi kapu gam dunguai ako siro fungoro tokoi nokapu kanere ena arere nuwi buime.
ACT 9:19 Te Sauro kua kopuna nere yoporam boiro moime. Ena Sauro aro kakom suwo moire Damasusi Yesu gama gere moingi tei ama moime.
ACT 9:20 Kakom i Sauro fu Yura ka mapunom nuwi si ereinga iki muruwo tei fure “Yesu yaromi Yai Gumam wam moime,” di mari dongoro
ACT 9:21 ari yai opai muruwo kam fire inokore munmane eiro ka epe dime, “Yaromi ari Yerusarem tei moinga yokama Yesu kam dainga yokamai bei niki de erome. Te yaromi Damasusi Yesu gama yokamai kan siro endiro fi mun ei teinga ari ori moingi tei naro bengua tawa ume,” dime.
ACT 9:22 Dimba Sauro ka mapunom di mari dongua yoporam boiro “Yesu yaromi kawom Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moimie,” diro i mari dongoro Yura ari Damasusi tei kei fainga yokamai kanom i iwe dongoro te Sauro kam dunguai moko teme iwa fume.
ACT 9:23 Ena aro kakom munmane goungoro Yura ari yokamai kuku boiro “Sauro si gorapune,” dime.
ACT 9:24 Dimba Sauro si gorapune kam wayom fimie. Te kamun takongua kakom te kama sungua kakom yokamai yaromi si goraro beinga iki birom ori kira kori kiapam beimba
ACT 9:25 giruwangua kakom Sauro mouwomdi finga yokamai akire fure kouma gai ori dungui gai ikai tei gire gai koiyom kan koire iki birom ori kira arari singi munomdi teme tei mena deingoro Sauro ariro fume.
ACT 9:26 Ena Sauro fu Yerusarem tei furo “Yesu gama ama kuku borapune,” di fimba Yesu gama “Sauro ama Yesu gama moime,” diro fi kun daikere kuri fime.
ACT 9:27 Ari muruwo kuri fimba yai Banapasi akire di tere Sauro ire Yesu ewi dongua finga yokamai moingi tei fure “Sauro konmori bakom tei fure Yesu Ari Wanopanom kanongoro te Ari Wanopanom Sauro ka di tongoro ena Damasusi tei fure kuri fikere Yesu yoporam boinguamom i iro kam di mari dome,” epe di erome.
ACT 9:28 Ena iran kakom kakom Sauro Yesu gama gere moime. Yaromi kuri fikere iki birom ori Yerusarem tei yo arowa tere wanere Ari Wanopanom yoporam boinguamom i iro kam di mari dere
ACT 9:29 te Yura ari Giriki kam dingai yokamai ka di erere te ka di ipo ka de erongoro ena yokamai “Yaromi si gorapune,” di fime.
ACT 9:30 Yesu gama ka wayom i finga Sauro akire fu Sisaria fure awi Tasisi akai tei deingoro fume.
ACT 9:31 Ena Yesu fi ki si teinga yokamai Yuria man tei moinga te Gariri man tei moinga te Samaria man tei moinga yokamai nokapu moingoro ari yokamai bei niki de erekeime. Te Yai Gumam Murom Yesu gama yokamai akire di erere yoporam boi erongoro yokamai Ari Wanopanom kam akire di tere munmane umari fime.
ACT 9:32 Ena Pita yaromi Yesu gama yo teinga yokamai kanaro koro koro muruwo furo ena okome u Yesu gama Lira man moingi tei uro moime.
ACT 9:33 Moiro kanungua yai ta moime. Yaromi kam Inia. Yaromi kauwom koro koro goingua maniki wankere boiri wi towane fai moingoro ena non iki okonom koro muruwo te koro suraiye fungoro
ACT 9:34 ena Pita yaromi “Iniao, Yesu Kirisito ne bei nokapu de eromie. Ena ne arere boinum bei kun daro!” di tongoro ena kene kene eiro arerome.
ACT 9:35 Lira ari te Saron ari muruwo yaromi nokapu moingua kanere nomanenom si awa tere Ari Wanopanom fi ki si teimie.
ACT 9:36 Ena Yesu gama opai ta iki birom ori Yopa tei kei faime. Oparomi kam i Tapita. Dumba oparomi kam ta Giriki ka i Doka. Kakom kakom oparomi kokonan nokapu beire te ari guwai gainom ako nekeinga yokamai akire di erome.
ACT 9:37 Kakom i oparomi nupi fairo goingoro ari oparomi gam bi sire iki munomdi keingi teme tei eime.
ACT 9:38 Ena iki birom ori Yopa i teina tei Lira akai dungua iran Yesu gama ka finga “Pita Lira tei moimie,” dingoro ena ari surai ewi deingoro fure yana di tepire, “Ne no yokama moipungi tei bei moikere kua uwo!” di tepikoro
ACT 9:39 Pita arere yai surai i gere ama fime. Ena iki tei wingoro yokamai Pita akire iki munomdi keingi teme tei fingero ena opai werai yokamai Pita moingui teina tei ure kai meire gai suna te oropo gai Doka bei erongua opom di teime.
ACT 9:40 Opom di teimba Pita ari yai opai muruwo ewi mena dero ena kauwom gurom boiro ka make eiro te awa tere opai gam dinom kanere “Tapitao, ariyo!” di tongoro oparomi okom murom fura dero Pita kanero arero ame dongoro
ACT 9:41 ena Pita okom akore wiyom yaungoro oparomi arome. Ena Pita Yesu gama yo teinga yokamai te opai werai yokamai unom boingoro ure kaninga oparomi yokori moime.
ACT 9:42 Ena iran ari yai opai muruwo Yopa tei kei fainga ka wayom i fire munmane Ari Wanopanom fi ki si teime.
ACT 9:43 Te Yopa man tei yai ta kei faime. Yaromi kam i Saimon. Te yaromi non burumakau gam dinom fiki beinga mapunom firo kokonan ime. Te aro kakom munmane Pita yai Saimon ikom tei ama moimie.
ACT 10:1 Ena yai ta Sisaria man tei kei faime. Yaromi kam i Koniria. Yaromi bei moiro kiminem Itari man garom boinga yokamai 100 kiapanom bei erome.
ACT 10:2 Yaromi te ari yaromi ikomdi tei towane fainga yokamai gere Yai Gumam ka mapunom a ki sire kam akire di teime. Te yaromi furo Yura ari tai ako nekeinga yokamai tai munmane akire di erere te kakom kakom ka make eme.
ACT 10:3 Ena kakom ta aro u oropo taro fungoro kuwan epemere kanongua Yai Gumam nuwi kokonan gan ikai ure uwom boingoro
ACT 10:4 yaromi toren kanere kuri fire “Yae, ta beme?” di tongoro nuwi kokonan gan ta mokom bairo “Ne ka make ei tenga te ari yai opai guwai gainom ako nekeinga yokamai taikan akire di erenga Yai Gumam kanere mun ori wom fi erome.
ACT 10:5 Ena epenai ne ari suwo koropane ewi Yopa iwa dengere fure yai ta i kam Saimon Pita uwom boraime.
ACT 10:6 Yai dom Saimon yaromi non burumakau gam dinom fiki beinga mapunom firo kokonan iro te fui nuwi bunamdi tei kei faingoro Saimon Pita ama tei moime,” epe di tongoro
ACT 10:7 ena nuwi kokonan gan mora fu dongoro Koniria nenen kiminem ta Yai Gumam ka mapunom ama a ki sungua te nenen nuwi kokonan gan surai unom boiro
ACT 10:8 taikan muruwo fuka dungua di erere ewi iki birom ori Yopa tei dome.
ACT 10:9 Ena yokama fure kon bamdi tei faire koimoiri arere tokoi fure fu iki birom ori Yopa teina tei fingoro aro oromene kakom Pita “Ka make enaiye,” dire iki birom kopu tei fume.
ACT 10:10 Yaromi iki birom kopu moire meran goiro “Kua nowaye,” di fimba ari yokamai kua yo kenom bei moingoro ena Pita kuwan epemere kanere
ACT 10:11 epe kanongua kamun giram koingoro ena gai ori wom onamdi koro koro ako ingai ma dere ako mangi ume.
ACT 10:12 Te gairi ikai koi non kei mapunom mapunom muruwo moinga te onopa moinga te kapuka ama moimie.
ACT 10:13 Kanongoro nokom ka dume, “Pitao, arere tai si kei no!” epe di tongoro
ACT 10:14 “Ari Wanopanomyo, Na ‘Nemane!’ diye. Yokamai kapu i ‘Nemane,’ dingoro ena koma na nekeiye,” dungoro
ACT 10:15 ena ka ta tokoi di tome, “Yai Gumam ‘Ne nowanga i faime,’ duwangua ne ‘Nemane,’ dikeyo!” di tome.
ACT 10:16 Tarom i kakom suraiye u mari fungoro gai ori wom i moko kamundi iwa tokoi fu dome.
ACT 10:17 Ena Pita inokore munmane eire “Kuwan kanikai mapunom i tora dume,” inokore epe ei moingoro ena ari Koniria ewi dongua mina wako erere Saimon ikom dungui tei kam fire kakom boromdi uro kori gumamdi tei arero
ACT 10:18 u boire, “Saimon Pita yaromi tawa moimbore moikeme?” dime.
ACT 10:19 Ena Pita kuwan kanonguai inokore ei moingoro Yai Gumam Murom bei moiro epe di tome. “Yae, ari suraiye uro ne wandou wimie.
ACT 10:20 Ena iran ne arere oropo fure yokamai ama fiyo! Ne inokore munmane eikeyo! Nanan yokamai ewi deikoro wime,” di tongoro
ACT 10:21 ena Pita u oropo fure “Ne yokama yai wandou wingai na moiye. Ta bengoro wime?” di erongoro
ACT 10:22 yokamai epe dime, “Koniria yaromi kiminem 100 kiapanom bengua yaromi nowi dongoro upune. Yaromi nokapu wom moire te Yai Gumam kam akire di tongoro Yura ari muruwo yaromi mun fi teime. Ena epena Yai Gumam nuwi kokonan gan yo tongua u yaromi moingui tei ure ‘Ne Pita uwom boro! Yaromi ne ikinumdi tei ure kam duwangua firo!’ epe di tome,” ari suraiye Pita epe di teingoro
ACT 10:23 “Ne yokamai ikai wiyo!” di erongoro kopuna nere wi faime. Ena koimoi yokamai arere kon bakom tei fime. Te Yopa fi ki singa ari suwo koropane ama fime.
ACT 10:24 Yokamai kon wan fure kama sungoro kon bam tei faire koimoi arere tokoi fure iki birom ori Sisaria tei wingoro te Koniria kiapam bei moime. Yaromi ariyoma te yokoi ei nongua yokamai unom boiro kuku boiro Pita kiapam moimie.
ACT 10:25 Pita ikai naro bengoro Koniria u Pita moingui tei uro kauwomdi tei gome dero kam akire di tomba
ACT 10:26 Pita urom yau arero “Ne ariyo! Na mangi yai ama moiye,” di tome.
ACT 10:27 Pita ka di moiro ikai furo kanongua yai opai munmane kuku boire moime.
ACT 10:28 Ena Pita ari yokamai epe di erome, “Yura ari fure ari bam ta ari moraingi suna tei morainga faikeme. Yokamai ‘Nemane,’ dingoro ne yokama mora kanime. Epe dumba Yai Gumam na ‘Ari bam ta niki dongua moingoro na suna moraika faikeme,’ dikenaya opom di narome.
ACT 10:29 Ena iran ne yokamai ‘Uwo!’ di nareinga na inokore eikere wiye. Ena ta bengoro ‘Uwo!’ di nareime?” di erome.
ACT 10:30 Ena Koniria ka epe dume, “Tai na moiki tei fuka dunguai ena epena aro kakom suwo ire suwo ire goumie. Te tai fuka dunguai epe: Kakom aro u oropo taro fungoro na ikinam ikai moiro ka make ei moikoro ena yai ta gaiyom kan i keranom sungua gumanamdi tei arere
ACT 10:31 ‘Koniria, ne ka make enga Yai Gumam mora fime. Te ne ari tai ako nekeinga yokamai akire di erenga ama kanumie.
ACT 10:32 Ena iran ne ari ewi iki birom ori Yopa tei dengere fure yai ta i kam Saimon Pita uwom boraime. Yaromi dom Saimon non burumakau gam dinom fiki beinga mapunom firo kokonan iro te fui nuwi bunamdi tei kei faingoro ena Saimon Pita ama tei moime,’ epe di narongoro
ACT 10:33 ena na kene kene eiro ari ‘Yaromi uwom boiyo!’ di erere ewi ne moingi tei dere ena ne tawa unga mun fiye. Te epena nonon muruwo uro Yai Gumam okom muromdi moipunie. Ena iran ka muruwo Yai Gumam ne di eronguamere epe di norengere firapune,” epe dume.
ACT 10:34 Epe dungoro ena Pita ka epe dume, “Yai Gumam ‘Ari yai opai kounom kounom moimie,’ di fingua epena na kaniye.
ACT 10:35 Ari suwo koropane man man moinga tai mapunom yo tongua beire te Yai Gumam kam akire di teinga yokamai Yai Gumam ‘Arirai nokapu moimie,’ dume.
ACT 10:36 Ena ne yokama mora ka finga Yai Gumam no Isirae ari ka epe di norome, ‘Yesu Kirisito yaromi ari muruwo Ari Wanopanom moingua iran yaromi kam mapunom “Ari muruwo wira di moraime,” epe di mari dome,’ di norome.
ACT 10:37 Te ne yokama tai ta fuka dungua ama finga koma Yoane yaromi ‘Ne yokamai nuwi buiyo!’ di mari dongoro ena okome Yesu kam wayom fu Gariri man man fure te Yuria man man ama fume.
ACT 10:38 Te ne yokamai tai i ama finga Yai Gumam Yesu Nasareti yai Murom Sumuna tere te yoporam boingua tongoro yaromi fure kokonan beiro ari yokamai Satan bei niki dongua de erongua yokamai bei nokapu de erongoro nokapu moime. Yaromi Yai Gumam gere moipika epe beme.
ACT 10:39 Ena no yokamai taikan muruwo yaromi Yura ari mansinomdi moire te iki birom ori Yerusarem moire bengua kanupune. Yokamai yaromi eri yoro bakomdi eire si goimba
ACT 10:40 aro kakom suraiye goungua Yai Gumam wiyom yaungoro arongoro imari domie.
ACT 10:41 Imari domba ari muruwo yaromi kankeime. Tamanumie. No yokamai suwo koropane yaromi kanupune. Koma Yai Gumam ‘Yokamai kanere di mari dowaime,’ dire nonon gunom boingoro ena Yesu tokoi arirongua no yokamai kua kopuna te nuwi yaromi ama nopunie.
ACT 10:42 No yaromi gere ama nopunga kakom tei yaromi ‘Ne yokamai ari yai opai ka epe di mari de ereiyo! “Yai Gumam na gunom boi narongoro ena na ari yokori moinga muruwo te ari mora goinga muruwo ka kori di erere ipu suwaiye,” di ereiyo!’ di norome.
ACT 10:43 Te ka mapunom ari muruwo yaromi kam di mari dere ‘Ari yokamai yaromi fi ki si towainga Yai Gumam Yesu kokonan bengua di fire ari yokamai bianom faingua kore dowame,’ epe dime,” Pita epe dume.
ACT 10:44 Pita ka i yo di moingoro ena Yai Gumam Murom Sumuna ako uro ari muruwo ka i fi moingi denom minom ikai koi si di erongoro
ACT 10:45 yokamai ka kapo kapo dire te Yai Gumam kam akire di teinga iran Yura yokama Yesu fi ki singa te Pita ama wingai mora fingai Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai Murom Sumuna ama eromie. Ena iran Yura ari yokamai ganom nouro dime.
ACT 10:47 Ena Pita epe dume, “No yokamai Yai Gumam Murom ipungamere epe yokamai ama imie. Inga iran na nuwi bui erowaika yai ta ‘E e,’ duwangua faikeme.
ACT 10:48 Ena ne yokama Yesu Kirisito kam boromdi ari tei moinga nuwi bui ereiyo!” epe di erongoro nuwi buime. Ena Koniria ariyoma gere Pita “Ne aro kakom suwo koropane ama tei moro!” di teime.
ACT 11:1 Ena Yesu ewi dongua finga yokamai te Yesu gama ta Yuria koro koro moinga yokamai ka finga ari Yura ari moikeinga yokamai Yai Gumam kam fi ki sime.
ACT 11:2 Yokamai epe fire ena Pita Yerusarem tei ungua Yura ari Yesu fi ki si teinga yokamai kura kam di tere
ACT 11:3 “Ne ari bam ta ikom ikai fure kua kopuna ama nenie. Tai mapunom i faikeme,” epe di teingoro
ACT 11:4 ena Pita tai ta muruwo fuka di tongua di mari dome. Tai ta kou si eikeme.
ACT 11:5 Pita epe dume, “Na iki birom ori Yopa tei moika ka make ei moire na kuwan epemere kanika tai i epemere gai ori wom onamdi koro koro ako inga kamundi ma dere ako mangi ure na moiki tei ume.
ACT 11:6 Ena na gairi ikai koi toren kanikai non kei mapunom mapunom muruwo moiro te onopa moiro te kapuka ama moimie.
ACT 11:7 Na mora kanikai ka i epe di narome, ‘Pitao, arere si kei no!’ di naromba
ACT 11:8 ‘Ari Wanopanomyo, na “Nemane,” diye. Koma yokamai kapu i ‘Nemane,’ dingoro ena kakom kakom na nekeiye,’ dikoro
ACT 11:9 ena ka ta tokoi di narome, ‘Yai Gumam “Tai ne nowanga i faime,” duwangua ne “Nemane” dikeyo!’ epe di narome.
ACT 11:10 Tarom i kakom suraiye u mari fungoro ena gairai kamundi iwa tokoi fu dome.
ACT 11:11 Kakom boromdi ari suraiye u na moiki ikom tei wime.
ACT 11:12 Ena Yai Gumam Murom Sumuna ‘Ne inokore munmane eikere yokamai ne gere fiyo!’ di narongoro ena na Yesu gama okonom koro muruwo koro towane tawa moingi endire fure Koniria ikom ikai fupune.
ACT 11:13 Fupungoro yaromi ‘Na kanika Yai Gumam nuwi kokonan gan u na ikinam ure “Yae, ne ari suwo koropane ewi Yopa tei dengere fure Saimon Pita yaromi uwom boraime.
ACT 11:14 Yaromi unangua ka suwo di erowangoro ena Yai Gumam ne te ne arinuma akire di erowangoro ne yokamai moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime,” epe di narome,’ Koniria epe di norome.
ACT 11:15 Ena na ka i fire ka mapunom koro mapunom boiro dikoro Murom Sumuna koma no denom minom ikai koi funguamere epe yokamai denom minom ikai koi fume.
ACT 11:16 Ikai koi fungua na nomane fika koma Ari Wanopanom ka epe dume, ‘Yoane yaromi nuwi wom sumuna ari bui eromba Yai Gumam Murom Sumuna erowangoro ne yokamai inaimie,’ epe dume.
ACT 11:17 Ena iran no Ari Wanopanom Yesu Kirisito fi ki si topunga Yai Gumam Murom noronguamere epe yokamai ama erongua na Yai Gumam konom si fere dowaika faikeme. Na yai gawo moika si fere dekenaiye,” Pita epe dungoro
ACT 11:18 yokamai ka i finga ena niki de finga mora goume. Goungoro yokamai Yai Gumam kam akire di tere epe dime, “Ari Yura ari moikeinga yokamai nomane si awa tere kakom kakom moi kuwom suwainga inaime. Yai Gumam epe bei erome,” dime.
ACT 11:19 Koma Sitiwin yaromi goingua kakom tai ipun ori wom dongua fi ki singa ari fuka di erongua ena ari tongi koro koro fime. Yokamai finga ari suwo Fonisia man tei fingoro te suwo Saipasi man tei fingoro te suwo iki birom ori Andiako tei fime. Ena yokama fure Yai Gumam gunom kam ari Yura ari moikeinga yokamai di mari de erekeime. Tamanumie. Yokamai Yura ari towane di ereime.
ACT 11:20 Di ereimba Saipasi ari koropane te Sairini ari koropane fu iki birom ori Andiako tei fure Ari Wanopanom Yesu gunom kam ari Yura ari moikeinga yokamai di mari de ereingoro
ACT 11:21 Ari Wanopanom yoporam boi erongoro ena iran ari yai opai munmane fi ki sire Ari Wanopanom dourom boime.
ACT 11:22 Ena yokamai epe dourom boingoro Yesu fi ki si teinga yokamai Yerusarem tei moinga ka i fire Banapasi awi Andiako tei deingoro
ACT 11:23 yaromi furo kanongua Yai Gumam bei nokapu de erongoro mun fire “Ne yokamai kakom kakom Ari Wanopanom kam gore diyo!” di erome.
ACT 11:24 Te Banapasi yaromi yai nokapu moingoro te Yai Gumam Murom yaromi dem miriyom ikai koi si di tongoro yaromi Yai Gumam fi ki ori wom si tome. Yaromi epe moingua iran ari yai opai munmane Ari Wanopanom fi ki si teime.
ACT 11:25 Ena Banapasi dere fu iki birom ori Tasisi tei fure Sauro wandou fume.
ACT 11:26 Ena yaromi wandouro kanere akire inako dero Andiako tei ume. Ena yai surai non iki towane moiro ari yai opai Andiako moinga ka mapunom nuwi si ereipire. Te ari Andiako moinga yokamai suwo koropane mapunom boiro epe dime, “Ari Yesu fi ki si teinga yokamai Kirisito gama moime,” dime.
ACT 11:27 Ena kakom tei ka mapunom ari suwo Yerusarem ma dere fu Andiako tei wime.
ACT 11:28 Wingoro ena ka mapunom yai ta i kam Akapu arere suna tei moingoro Yai Gumam Murom yoporam boi tongoro ena yaromi epe di mari dome, “Meran ori wom man man fuka duwame,” epe dume. Ena iran yaromi ka dunguamere yai ori Koriasi man man kiapanom bengua kakom i meran i epe fuka dume.
ACT 11:29 Ena meran fuka dungua Yesu gama Andiako moinga kuku boire ka di ipo ka dere, “Nonon towane towane guwai gainom ako nopungamere epe nonon arinoma Yuria moingi tei erowapune,” dire
ACT 11:30 ena tai ta ta Banapasi te Sauro ereingoro yai surai ire fu Yerusarem fure Yesu gama kiapanom bei ereinga ari erepire.
ACT 12:1 Ena kakom tei gaman yai ori Eroti Yesu fi ki si teinga yokamai suwo bei niki di erero
ACT 12:2 te ama bei moiro kiminem yai ta “Ne furo Yoane auwom Yemesi akire di kupa furaki ire si goro!” epe di tongoro ena si goime.
ACT 12:3 Eroti epe beire kanongua Yura ari mun fingoro ena Pita ama kan si tome. Yaromi Yura ari kaime dori bum dikengua neinga kakom i epe beme.
ACT 12:4 Ena yokamai Pita kan si teinga iro furo kan iki de tere kiminem 16 yokamai “Yaromi kiapam beiyo!” di ereingoro ena suwo ire suwo ire ipu sire kakom kakom kiapam bei moimie. Te Eroti epe di fime, “Yura ari ‘Komariki no awanoma Isipi tei moinga Yai Gumam eikeme,’ di finga iron kakom mora gounangoro Pita ire fu Yura ari moingi tei fure ka kori di towaiye,” epe di fime.
ACT 12:5 Yaromi epe di fingua Pita kan iki tei faingoro te Yesu fi ki si teinga yokamai Yai Gumam ka make ei teingamere epe “Pita akire di to!” diro ka make ei teime.
ACT 12:6 Ena Eroti Pita akire ka kori di towaro bengua kakom i ongo giruwangua Pita kiminem surai moipiki suna tei faime. Te yokamai kan sen okom koro koro koingoro te kan iki kori gumamdi tei kiminem surai kiapam moipire.
ACT 12:7 Ena Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ta u kan iki ungoro kewa ikai dongoro te Pita kipam akore wiyom yauro “Ne kene kene eire aro!” di tongoro ena kan sen okomdi forau sire ako sume.
ACT 12:8 Ako sungoro ena gan Pita epe di tome, “Ne non gam fi dere te kaunum tou eyo!” di tongoro Pita epe bengoro ka ta “Gai suna fire mounamdi uwo!” di tongoro
ACT 12:9 ena Pita gan mouwomdi fure kan ikom ma domba Pita nuwi kokonan gan tai bei tongua fikeme. Yaromi “Na kuwan kaniye,” di fime.
ACT 12:10 Ena wan fipika surai kiminem yai towane kirako beire fure kiminem yai ta kirako beire fu kira ain kori gumamdi mena naro beingi tei ure kori gumam nenen opa boingua ena yai surai u mena ure konmori tei fipikoro kene kene eire nuwi kokonan gan Pita ma de tero fu dome.
ACT 12:11 Fu dongoro ena Pita fore de firo “Epena na mora kaniye. Eroti te Yura ari bei niki de narowaimba Ari Wanopanom nuwi kokonan gan awi dongoro na moiki tei ure naikire fume,” epe di fime.
ACT 12:12 Pita epe mora inokore eire fu Maria oparomi Yoane Mako mam moingua ikom fume. Ikomdi tei ari munmane kuku boire ka make ei moime.
ACT 12:13 Ena Pita ure ikom mena moiro kori gumamdi gure dungoro ena kokonan opai i kam Rota ure “Kori yaunaiye,” diro ure
ACT 12:14 Pita nokom firo dem miriyom koi mun ori wom firo kori yaukere bu di ikai furo yokamai moingi tei furo “Pita i kori gumamdi arere moime,” di erongoro
ACT 12:15 ena “Ne du dine,” di teimba oparom yoporam boiro “Ma do! Kawom yaromi moime,” di erongoro “Ma do! Yaromi kuiam uro moime,” di teime.
ACT 12:16 Dimba Pita kori gumamdi gure di moingoro ena yokama kori yauro kanere ganom nouro dime.
ACT 12:17 Ena yokamai ka dikenaro beinga Pita okom akire diro Ari Wanopanom yaromi akire kan iki ma dere mena ungua kam mora di mari dere “Ne yokamai kam i Yoane auwom Yemesi dom te Yesu gama ama di ereiyo!” di erere dere akai ta fume.
ACT 12:18 Ena okome kamun takongua Pita moikengua kiminem yokamai ganom nouro dire “Pita amai fume?” diro inokore eime.
ACT 12:19 Te Eroti “Ne yokamai wandou kaniyo!” dungoro yokamai wandouimba yaromi kankeime. Yokamai yaromi kankeinga iran Eroti kiminem yokamai ka kori di erere “Ei goiyo!” dungoro ei goime. Ena Eroti Yuria man ma dero fu Sisaria tei moime.
ACT 12:20 Ena koma Eroti Taiya te Sairon ari yai opai yokamai kianom bei erome. Ena yokama kuku boire fu Eroti kanaro fime. Te koma yokama yai ta i kam Barasita di teime. Yaromi Eroti ikom kiapam bei moime. Ena yokamai te Barasita gere ka di ipo ka dere yaromi akire di erowangua kam nomane towane eingoro ena Taiya te Sairon ari fu Eroti moingui tei fure “No ne arinuma tai woinga kongo meina baipunga iran nonon te ne yokamai nomane towane ei morapune,” di teime.
ACT 12:21 Te okome yaromi yokamai kanom mokom bai erowangua kakom ungua Eroti gai nokapu wom fire yai ori boiyomdi tei ame dere ka arari yokamai di erongoro
ACT 12:22 ena yokamai au dire “Yaromi ari ka dingamere dikeme. Yaromi ka dungua kamundi yai moimie,” epe dimie.
ACT 12:23 Te ari yokamai ka epe dinga Eroti Yai Gumam kam akire dikengua ena boromdi Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ure yaromi sungoro ena simin dem miriyom ikai koi kaingoro goime.
ACT 12:24 Ena Yai Gumam kam yoporam boiro man man muruwo fume.
ACT 12:25 Te Banapasi te Sauro surai Yerusarem akai tei moire kokonanom beipika mora goungoro ena surai Yoane Mako ire inako dere fu iki birom ori Andiako tei fipire.
ACT 13:1 Ena ka mapunom ari te ka nuwi si ereinga ari Yesu fi ki si teinga yokamai Andiako moingi suna tei moime. Yokamai kanom i epe: Banapasi te Simiyon yaromi kam ta i Naisa te Sairini yai ta i kam Lusiasa te Sauro te Maneyan yaromi yai ori Eroti kounom kounom surai moipire.
ACT 13:2 Te yokamai Ari Wanopanom kam akire di towaro beinga kua kopuna moi teingoro ena Yai Gumam Murom “Na Banapasi te Sauro kokonan erowaika iran ne yokamai yai surai gunom boi ereiyo!” di erongoro
ACT 13:3 ena iran yokamai ka make enaro beinga kopuna moi tere ka make eire okonom ei yai surai binom kopu dere ewi deingoro fipire.
ACT 13:4 Ena Murom Sumuna Banapasi te Sauro yai surai ewi dongoro surai fure ako fu Serusia tei fure nuwi kopare endingoro nuwi boromdi fure fu Saipasi man moirom bei engui tei fipire.
ACT 13:5 Ena surai u iki birom ori Saramasu ure Yura ari ka nuwi si ereinga iki muruwo ikai fure Yai Gumam gunom kam di mari depire. Te Yoane Mako ama fure yai surai akire di erome.
ACT 13:6 Ena yai surai Saipasi man koro koro wan fure ena okome u iki birom ori Pafoso ure tei moiro Yura yai ta gumanom boime. Yaromi kam i Bayesu. Yaromi gene mane mapunom kanere te ka mapunom kasu bengua yai ama moime.
ACT 13:7 Te Bayesu yaromi man tei kiapam bengua yai ori akire di tome. Yai ori yaromi kam i Sesia Porusu. Yai ori i nomane nokapu wom fai tongoro ena “Yai Gumam kam firaiye,” dire Banapasi te Sauro surai unom boime.
ACT 13:8 Te gene mane mapunom kanongua yaromi i kam Bayesu te yaromi Giriki kam i Eraima. Ena yaromi ure “Yai ori fi kun daikename,” diro yai surai bire ime de ere moimba
ACT 13:9 Yai Gumam Murom Sauro yaromi kam ta i Pauro dem miriyom si di tongoro yaromi Eraima toren kanere
ACT 13:10 “Ne Satan wam moine. Te taikan yo tongua muruwo ne kianum fai te moinie. Te ne kasu dine. Ne ari gumanom ama bauwine. Te ne Ari Wanopanom konom bei niki denie.
ACT 13:11 Ena ne fi moro! Epena Ari Wanopanom ne einangoro okonum murom gi duwangoro kakom suwo koropane ne aro kankenanie,” epe dungoro ena Eraima okom muromdi kama sire gi dungoro yaromi “Yai kon mori opom duwame,” dire fu unanan furo yai wandouro fume.
ACT 13:12 Ena man kiapam bengua yai ori tarom i kanere Yai Gumam fi ki si tome. Te yaromi yai surai Ari Wanopanom kam di mari depika fire gam nouro dume.
ACT 13:13 Ena Pauro te ari koiro waninga yokamai iki birom ori Pafoso dere nuwi kopare endire nuwi boromdi fure iki birom ori Peka wime. Ari fai koro koro deingoro te iki birom ori Peka i Pambiria man suna tei dumie. Te yokamai tei fingoro ena Yoane ema dere inako dere Yerusarem tei fume.
ACT 13:14 Ena yokamai iki birom ori Peka ma dere fu iki birom ori Andiako fime. Ari fai koro koro deingoro te Andiako i Pisiria man suna tei dume. Ena Yura ari iron kakom ungoro yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai koi fure ame dere moime.
ACT 13:15 Yokamai Mose kam boingua te ka mapunom ari kam boinga mora kereinga ena Yura ari ka nuwi si ereinga iki ari ori awi Pauro te ariyoma moingi tei dere “Arinamao, ne yokama ari yai opai nomanenom yoporam boi erowangua kam duwainga ena ne yokamai diyo!” epe di ereime.
ACT 13:16 Ena Pauro arere okom akire diro, “Isirae ari yo, te ne yokamai Yura ari moikeimba Yai Gumam kam akire di teinga ne yokamai na ka duwaika fiyo!
ACT 13:17 No Isirae ari Yai Gumanom no awanoma gunom boi erongoro yokamai Isipi tei moinga munmane kui eime. Ena Yai Gumam yoporam boiro yokami endire mansinom i ma dere ume.
ACT 13:18 Yokamai fure ari moikeinga akaiyomdi tei wan finga non iki 40 i deime. Te yokamai tai niki dongua beimba Yai Gumam yokamai gere ama wan fime.
ACT 13:19 Ena Yai Gumam bei moiro ari Keinan man bunam koro koro tei moinga okonom koro muruwo koro surai yokamai ei gouro mansinom i yokamai erongoro ime.
ACT 13:20 Te non iki munmane epemere 450 goungoro ena ari ipu einga yokama fuka dire moi fure moi fingoro ena ka mapunom yai Samue fuka dume.
ACT 13:21 Kakom i no awanoma ‘No yai ori inapune,’ dingoro ena Yai Gumam Kisu wam Sauro erongoro yaromi non iki 40 ari yai opai kiapanom yai moime. Yaromi Bensamin yai moimie.
ACT 13:22 Te Yai Gumam Sauro yaromi ma de tere ena yai ori ta i kam Dawiri kiapam bengua kokonan tome. Yaromi kiapam bengua ena Yai Gumam epe dume, ‘Na mora kanika Yesi wam Dawiri na denam minam koi mun kaniye. Yaromi na kanam dika dourom boime,’ epe dire
ACT 13:23 Dawiri yaromi gama yai ta i kam Yesu awi dongoro yaromi no Isirae ari akire di norowame. Koma Yai Gumam ka di koi eiro ‘Epe benaiye,’ dungua epena mukom faime.
ACT 13:24 Te Yesu ako mangi unangua kakom teina ungoro Yoane koma ure Isirae ari ka epe di erome: ‘Ne yokamai bianom faingua nomanenom si awa tere nuwi buiyo!’ di mari de erongoro
ACT 13:25 ena Yoane kokonan i gounaro bengoro ‘Ne yokamai na eramom moime di fi nareime? Ne yokama “Na Mesia moime,” di fi nareimo? Yaromi na moikeiye. Yaromi nenen okome uname. Na yaromi kauwom tou kanom forau si dowaika na yaromi kounom moikeiye,’ epe di erome.
ACT 13:26 Ena, arinamao, ne yokamai Aparam gama moinga te ne ari Yura ari moikeinga Yai Gumam kam akire di teinga yokamao, Yai Gumam akire di norere nokapu morapunga kam i di norome.
ACT 13:27 Di noromba ari yokamai Yerusarem kei fainga te yokamai arinoma mokoinga yokamai Yesu mapunom fikeime. Yokamai Yura ari iron kakom kakom ka mapunom ari kanom boinga kereimba yaromi mapunom fikeime. Fikere Yesu si goinga yokamai ‘O’ dingoro ena iran ka mapunom ari kanom mora mukom faime.
ACT 13:28 Te yokamai yaromi si gorainga mapunom wandou fimba mapunom kankeimie. Ena yokamai yai Pairoti ‘Ne yaromi si gorano?’ di fi teingoro ‘O’ diro yaromi si goime.
ACT 13:29 Ena ka mapunom Yesu kam boi teingamere epe mukom faingoro yokamai Yesu eri yoro bakomdi i mangi dero yono einga akaiyom tei man si teime.
ACT 13:30 Si teimba Yai Gumam yono manomdi wiyom yaungoro arirome.
ACT 13:31 Ena aro kakom suwo munmane Yesu nenen imari dongoro ari yokamai yaromi gere Gariri man ma dero Yerusarem ama finga ekanime. Te epena yokamai Yesu arirongua kaningai Isirae ari di mari de ereime.
ACT 13:32 Ena no yokama Yesu ka mapunom di eropunie. Ka i epe: Yai Gumam Yesu goingua akire di tongoro arome. Tarom i Yai Gumam no awanoma ka di koi eiro di eronguamere epe mukom faingoro no awanoma gama kanupune. Te koma Yai Gumam dunguamere epe kam akire di teinga wi dinga pepam giwi surai boime. Ne na wanam moinie. Te epena aro kakom na ne aunum moiye.
ACT 13:34 Te Yai Gumam yaromi yono manamdi wiyom yaungoro arirongua gam dinom buikenangua Yai Gumam dunguamere boime: ‘Na Dawiri yaromi bei nokapu de towaiye,’ diro ka di koi eikamere epe na ama ne erowaiye.
ACT 13:35 Te Yai Gumam kam akire di teinga wi dinga pepam ta i epe boime: Yai Gumam yo tongua yaromi ‘Yae, ne ganum dinom buikename,’ epe diro di guwo di tomie. Ka i boingua Dawiri kam dikeme.
ACT 13:36 Yai Gumam Dawiri kokonan tongoro kokonanom goungua yaromi goingoro awoma teina tei man si teingoro gam buime.
ACT 13:37 Buimba Mesia yaromi goingua Yai Gumam akire di tongoro arongua gam dinom buikeme.
ACT 13:38 Ena arinamao, fiyo! Yesu nenen moingua ‘Ne bianom faingua Yai Gumam kore dowame,’ di mari de erowaiye.
ACT 13:39 Yai Gumam bei moiro ari yai opai Yesu fi ki si teinga yokamai ‘Ne yokamai yo tere moime,’ di erowame. Te Mose ka di guwo dungua kam i yo tongua mapunom ari bei erekename.
ACT 13:40 Ena iran ne yokamai kiapam moiyo! Kiapam moikenainga ka mapunom ari dinga tarom i ne yokamai fuka di erowame.
ACT 13:41 Ka mapunom ari epe dime: Ne yokamai ka mapunom kam ka singa yokamai fiyo! Ne yokamai mangi moingi yai ta na kokonan benaika imari de erowamba ne yokamai fi kun daikenaime. Enau ne yokamai ganom nouro dire goraime. Ka mapunom ari epe boime,” Pauro epe di erome.
ACT 13:42 Ena Pauro te Banapasi yai surai mena naro beipikoro ari yai opai “Ya, iron kakom ta ne surai inako dero ka i tokoi di mari de noro!” epe dime.
ACT 13:43 Yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai koi kuku boinga koro koro fingoro ena Yura ari munmane te ari Yura ari moikeimba Yura ka mapunom fi ki singa yokami munmane yai surai mounomdi fime. Ena te Yai Gumam bei nokapu de erongua yokamai nokapu moinga yai surai ka di erere te di yoporam boi erepire.
ACT 13:44 Ena iron kakom tokoi ungua ari yai opai muruwo iki birom ori kei fainga yokamai uro Yai Gumam ka mapunom firaro kuku boime.
ACT 13:45 Ena Yura ari kaninga ari munmane wom uro kuku boingoro yokamai denom minom niki de firo “Pauro yaromi kasu dume,” diro kura kam di tere moimie.
ACT 13:46 Iran Pauro te Banapasi kuri fikere ka yoporam boire, “No yokamai Yai Gumam kam i koma di eropunga faimba ne yokama no kanom dipika mounom wako teinga moi kuwom suwainga akaiyomdi tei morainga ikenainga nenen moingi faingua iran no surai ne yokamai ma dere ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei napuiye.
ACT 13:47 Ari Wanopanom epe di go di norome, Na ‘Ari yai opai man man muruwo moinga akire di erowaika nokapu moraime,’ diro na ne surai ewi dowaikoro ne surai furo ari ka di mari de erowaipire. Ne surai epe benaipika ena ari kewa gaingoro dero kon bau boinguamere epe ne surai moraipire, Yai Gumam epe di norome,” yai surai epe dipire.
ACT 13:48 Ena ari Yura ari moikeinga yokamai ka i fire mun ori wom fire te Ari Wanopanom kam dungua ama mun fi teime. Te Yai Gumam ari yai opai gunom boi erongoro kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyomdi tei morainga yokamai fi ki sime.
ACT 13:49 Ena Ari Wanopanom kam i man man koi muruwo fume.
ACT 13:50 Ka i fumba Yura ari yokamai ure opai mokoinga yokamai Yai Gumam kam akire di teinga te iki birom ori ari mokoinga yokamai ka di ereingoro yokamai fure Pauro te Banapasi surai bei niki de erere ewi ikinomdi mena de ereime.
ACT 13:51 Epe beimba yai surai bei moiro “Nuwi mena deinga yokamai mapunom niki dongua bei moinga firaime,” diro kaunom tou kuwan bengua towa towa kei dere ena fu iki birom ori Aikoniam tei fipire.
ACT 13:52 Surai fimba Yesu gama yokamai Andiako tei moinga mun ori wom fingoro te Yai Gumam Murom ari yokamai denom minom si di erome.
ACT 14:1 Ena ari yokamai beingamere epe Aikoniam tei ama beime. Surai Yura ka nuwi si ereinga iki tei furo ka mapunom yoporam boiro dipikoro ena Yura ari munmane te ari Yura ari moikeinga yokamai munmane fi ki simba
ACT 14:2 Yura ari “No Yesu fi ki si tekenapune,” dinga yokamai moiro ari Yura ari moikeinga yokamai Yesu gama bei niki de erowaro beinga kinanom sime.
ACT 14:3 Te yokamai yai surai bei niki de ereimba kakom arari surai Aikoniam tei moiro ka yoporam boiro di erere “Ari Wanopanom bei nokapu de erowame,” epe dipikoro ena Yai Gumam akire di erongoro surai tai ta ta ori beipikoro ari yai opai ganom nouro dire “Surai ka dipikai kawom dipire,” dime.
ACT 14:4 Ena iran ari yai opai iki birom ori tei moinga fou surai eire koropane Yura ari nomane towane eingoro te koropane Yesu ewi dongua finga yai surai nomane towane eime.
ACT 14:5 Ena Yura ari te Yura ari kiapam beinga yokamai te ari Yura ari moikeinga yokamai surai bei niki de erere te kongo kupa ire “Yai surai ei gorapune,” di fingoro
ACT 14:6 ena surai ka wayom fire tongi fu Laikonia akai tei fipire. Te surai iki birom ori Lisita fure te iki birom ori Deripi ama fure te man koro koro bunamdi ama furo
ACT 14:7 ena surai Yesu gunom kam ari akai tei moinga yokamai di mari de erepire.
ACT 14:8 Ena iki birom ori Lisita tei yai ta moime. Yaromi kauwom koro koro goime. Yaromi mam kui engua kakom kauwom ama goingoro ena kon wankere kakom kakom iron moime.
ACT 14:9 Te yaromi Pauro ka dungua fingoro Pauro kanungua yaromi “Yai Gumam akire di narowangua na nokapu moraiye,” di fingoro ena Pauro toren kanere
ACT 14:10 ka yoporam boiro epe di tome: “Epena ne kaunum erowai towame. Ario!” di tongoro ena yaromi kene kene eire arere kon wanume.
ACT 14:11 Ena ari yai opai munmane Pauro tai benguai kanere nenen Laikonia kanom epe u boire “No yai gumanom yai surai Su te Emeiso ako mangi ure no moipungi tawa upire,” dire
ACT 14:12 te Banapasi yaromi kam ta Su di eire te Pauro ka di mari dongua yai moingua iran kam ta Emeiso di eime.
ACT 14:13 Ena yai gumam ta i kam Su ka mapunom ikom iki birom ori dungui bunamdi tei dumie. Te Su ka mapunom iki kiapam yai non burumakau moko koropane iro te faruwa weiro kera giyom beiro iro u iki birom ori kira kipi kori keingi tei bunamdi ume. Ena ka mapunom iki kiapam yai te ari yokamai gere “No yokamai kapu si keiro yai gumam yai surai fi mun erowapune,” dimba
ACT 14:14 Yesu ewi dongua finga yai surai ka i fire kuianom boikeingoro gainom suna bai dire bu dire u ari yai opai moingi suna tei ure u boire dipire.
ACT 14:15 “Yae, tora bengoro ne yokama tai epe beimie? Ne yokamai ari moingamere no surai ama epe moipuiye. Te no surai ure ka mapunom ne yokamai di mari de eropuiye. Ena ne yokamai tai niki dongua ma dere awa tere Yai Gumam yokori moingua yaromi moingui tei wiyo! Yaromi kamun te man te fui nuwi bei eire te tai mapunom mapunom ikai tei moingua ama bei emie.
ACT 14:16 Te ari yai opai koma makire moinga nenen mapunom dourom boire waninga Yai Gumam ‘I faime,’ dumba
ACT 14:17 yaromi tai ta ta nokapu bengua ‘Na Yai Gumam moiye,’ opom di erome. Nokapu tarom bengua i epe: Nimi sungoro tai woinga mokongoro ne yokamai nere marenom mokongua denom minom mun ori wom fime,” yai surai epe dire
ACT 14:18 te ne mane di moiro di moipikoro yokamai “Tai fi mun eire yai surai erowapune,” diro di fimba ma deime.
ACT 14:19 Ena yai surai akai tei moipikoro Yura ari suwo iki birom ori Andiako te iki birom ori Aikoniam ma dere u tei ure ari yai opai nomanenom gure koro deingoro yokamai nomanenom Pauro niki ori wom de fi teime. Ena yokamai kongo kupa iro Pauro sire “Yaromi goime,” di fire gurere iki birom ori mena fiasi deimba
ACT 14:20 Yesu gama ure wanapo de suna de tere kaningai Pauro tokoi arero fu iki birom ori ikai koi fume. Ena yokamai fairo koimoiri arirongoro Pauro te Banapasi gere fu Deripi tei fipire.
ACT 14:21 Ena surai iki birom ori Deripi tei moiro Yesu gunom kam di mari depikoro ena ari yai opai munmane fi kun daire Yesu gama fuka dime. Ena yai surai inako dero fu Lisita akai fure te Aikoniam akai fure te Andiako akai i suna tei Pisiria man dungui tei fipire.
ACT 14:22 Surai fure Yesu gama yokamai nomanenom bei erowai towaro beinga ka di erere te “Ne yokamai yoporam boire fi ki sire moiyo! No fu Yai Gumam no kiapanom bei norowangua akai ikai koi naro benapungai no ganom kipi kaingua inapunie,” epe ama dipire.
ACT 14:23 Ena yai surai ka mapunom iki koro koro dungui tei furo ari mokoinga Yesu fi ki si teinga yokamai kiapanom bei ereinga yokamai gunom boi erere ena kopuna moi tere ka make eiro “O, Ari Wanopanomyo, yokamai fi ki si ereinga iran kiapanom bei ero!” diro yokamai okonomdi tei ereipire.
ACT 14:24 Ena yai surai dere wan Pisiria man suna tei furo ena fu Pambiria tei upire.
ACT 14:25 Te surai Peka man tei ka mapunom mora di mari depika ako Ateria tei fure
ACT 14:26 nuwi kopare endire dere nuwi boromdi wan fure u Andiako akai tei wipire. Te koma surai naro beipika kakom tei Yesu gama yokamai Yai Gumam ka make ei teime. “O Yai Gumam, yai surai ne gunum kanum kokonan benaro beipika bei nokapu de ero!” diro ka make ei teime. Ena epena kokonan i goungoro ena surai inako dero
ACT 14:27 u Andiako uro Yesu fi ki si teinga yokamai unom boipikoro yokamai kuku boingoro ena surai taikan muruwo Yai Gumam akire di erongoro beipika te Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai fi ki singa konom opon di erongua kam di mari depire.
ACT 14:28 Ena kakom arari yai surai te Yesu gama Andiako tei moinga yokamai gere moime.
ACT 15:1 Ena ari suwo koropane Yuria akai ma dere u Andiako tei ure Yesu gama ka di ere moime. Yokamai ka epe dime, “Mose mapunom dunguamere epe ari ganom guwo dikenainga Yai Gumam akire di erekenangoro yokamai moi kuwom suwainga ikenaime,” epe dingoro
ACT 15:2 Pauro te Banapasi ka i fire kura kam di erere kura tokomere yokamai boi erepikoro ena yokamai bei moiro yai surai te ari suwo gere ewi Yerusarem deingoro yokamai fure Yesu ewi dongua finga yokamai te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai moingi tei fure ari ganom go duwainga kam duwaro beimie.
ACT 15:3 Ena Yesu fi ki si teinga yokamai bei moiro ewi deingoro ena yokamai fu Fonisia man tei wan fure te Samaria man suna tei wan fure ari Yura ari moikeinga yokamai nomane si awa tere fi ki singa kam wayom di mari deingoro ena Yesu fi ki si teinga akai tei moinga yokamai ka i fire mun ori wom fime.
ACT 15:4 Te yokamai dere u Yerusarem tei wingoro ena Yesu fi ki si teinga yokamai iro te Yesu ewi dongua finga yokamai iro te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai bei moiro yokamai okonom akoime. Ena Pauro te Banapasi surai taikan muruwo Yai Gumam akire di erongoro beipika kam di mari de erepire.
ACT 15:5 Di mari de erepikoro ena Feresi ari suwo koropane Yesu fi ki si teinga yokamai arere epe dime: “Yae, ari Yura ari moikeinga yokamai ganom guwo dire Mose ka di guwo dungua gore dowainga i faname,” epe dingoro
ACT 15:6 ena Yesu ewi dongua finga yokamai te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai ure Feresi ari ka dinga di ipo ka duwaro kuku boime.
ACT 15:7 Ena ari munmane mora ka di ipo ka deinga Pita yaromi arere ka epe dume: “Arinamao, nonon komari Yesu fi ki si topunga Yai Gumam na gunom boi narongoro ena na fure ari Yura ari moikeinga yokamai Yesu gunom kam di mari de ereikoro fi ki si teime.
ACT 15:8 Te no yokamai Yai Gumam Murom Sumuna ipungamere ari Yura ari moikeinga yokamai ama epe ingoro ena no yokamai mora kanupunga Yai Gumam ari yai opai nomanenom ikai koi firo kanongua yaromi bei moiro ari Yura ari moikeinga Yesu fi ki si teinga yokamai ama ekukurome.
ACT 15:9 Te Yai Gumam ka ta ama dume, ‘No Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai kounom kounom moimie,’ dungoro ena ari Yura ari moikeinga yokamai fi ki singoro Yai Gumam yokamai nomanenom nokapu erome.
ACT 15:10 Ena iran ta bengoro ne yokamai Yai Gumam gumam bauwime? Ne yokamai ganom go dinga kam epe dinga ne yokamai fi ki singa yokamai tai ipun dongua kipanomdi ereingoro te koma no awanoma yokamai te nonon ama tarom i ipun dongua kawiro fupunga faikeme.
ACT 15:11 I faikemba no epe di fipunga Ari Wanopanom Yesu nonon bei nokapu de norongoro Yai Gumam akire di norome. Ena iran Yai Gumam akire di noronguamere ari Yura ari moikeinga yokamai epe akire di erome,” Pita epe dungoro
ACT 15:12 ena Pauro te Banapasi arere Yai Gumam akire di erongua yai surai fu ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei fure tai ta ta ori beire te ari ganom nouro dinga tarom ama beipika kam di erepikoro ari yokamai kuku boinga ka i firo ka mokom baikeime.
ACT 15:13 Ena yai surai kanom mora goungoro Yemesi yaromi ka epe dume: “Arinamao, na ka duwaro beika fiyo!
ACT 15:14 Saimon yaromi Yai Gumam koma ari Yura ari moikeinga suwo koropane gunom boingoro ariyoma fuka dinga kam wayom epe di norome.
ACT 15:15 Te tarom i epe fuka dungua te ka mapunom ari kanom i kam towane dume. Koma ka mapunom ari yokamai epe boime:
ACT 15:16 Ari Wanopanom epe dume, ‘Okome na inako dere unaiye. Unaika iki gui dunguamere epe Dawiri gama epe gui di deime. Ena iki tokoi bei nokapu deingamere epe na Dawiri gama tokoi bei nokapu de erowaiye.
ACT 15:17 Na Dawiri gama epe bei nokapu de erowaika ena iran ari yai opai muruwo na Ari Wanopanom wandou naime. Te ari Yura ari moikeinga yokamai na gunom boi de ereika yokamai na arinama moinga yokamai unam boraime.’
ACT 15:18 Yai Gumam koma ka epe diro di mari dongua te epena yaromi ka epemere tokoi dume.
ACT 15:19 Ena, arinamao, nonon bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai nomanenom si awa tere Yai Gumam fi ki singa yokamai kokonan ipun dowangua erekenapune.
ACT 15:20 Ma deiyo! Beikenapunba nonon yokamai bei moiro ‘Yokamai kua kopuna yai gumam kasu yai teinga nekero te yokamai ama biange te opai kunei nekero te yokamai kapu nokom a din dinga goingua nekero te kapu akiyom ama nekenaime,’ diro munom ganom boi erowapune.
ACT 15:21 Ka munom epe boi erowapunga mapunom i epe: Koma wom te epena ama iki birom ori koro koro Yura ari Mose kam wayom di mari dere te iron kakom kakom yaromi ka mapunom boingua ka nuwi si ereinga iki ikai koi kerere fimie,” Yemesi epe dume.
ACT 15:22 Ena iran Yesu ewi dongua finga yokamai te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai te Yesu gama muruwo ama moinga nomane towane eire “Nonon arinoma suwo ganom boi erowapungoro Pauro te Banapasi inako dero iki birom ori Andiako tei fipika yokamai ama naime,” dire ka mapunom yai ori surai gunom boime. Yai towane kam i Yurasi Basapa te yai ta i kam Saira.
ACT 15:23 Te yokamai munom ganom boingoro yai surai ire naipire. Munom ganom i epe boime: “No Yesu nowi dongua fupunga yokamai te no ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai ka boi erowapune. No ne yokamai arinoma moipune. Te ne yokamai Yura ari moikeinga moimba Yesu fi ki si teingoro ena no munom ganom boi erowapune. Ne yokama Andiako tei moinga te Siria man tei moinga te Sirisia man tei ama moinga boi erowapune.
ACT 15:24 Nonon mora ka fipunga no arinoma suwo ne yokamai moingi tei fure ka di erere ne yokamai nomanenom bei du di ereingoro ena ne yokamai wira dire moikeime. Te no ka dire yokamai ewi dekepune.
ACT 15:25 Ena iran nonon nomane towane eiro te no arinoma suwo koropane gunom boiro ewi ne yokamai moingi tei dowaro bepunie. Te no yai surai kanom fipunga Banapasi te Pauro dere ne yokamai moingi tei unaipika no gunom boipunga yokamai ama unaimie.
ACT 15:26 Yai surai Yesu Kirisito Ari Wanopanom kokonan beipika ari yokamai ‘Ei gorapune,’ dimba yai surai kokonan ipire.
ACT 15:27 Ena no yokamai yai surai Yurasi te Sairo gunom boi erere ewi ne yokamai moingi tei dopune. No yokamai ka boi eropungamere yai surai ka irai ama epe di erowaipire.
ACT 15:28 Te Yai Gumam Murom te no yokamai nomane towane eiro epe boi eropune: No yokamai tai ipun dowangua ne yokamai erekenapunba no ne yokamai ka epe di erowapune:
ACT 15:29 Ari yokamai kopuna yai gumam kasu yai fi mun ei towainga ne yokamai nekeiyo! Te ne yokamai kapu akiyom ama nekeiyo! Te ari kapu nokom a din dowaingoro gorainga ne yokamai nekeiyo! Te ama biange te opai kunei nekeiyo! Ena iran ne yokamai tarom i muruwo mounom wako tere beikenainga nokapu wom moraime. Mora epe,” yokamai epe boi ereingoro
ACT 15:30 ena yokamai ewi deingoro fu Andiako tei fure Yesu gama unom boingoro kuku boingoro ka boinga ereime.
ACT 15:31 Ena Yesu gama ka boinga kerere nomanenom yoporam boi erongua kam mun fime.
ACT 15:32 Te Yurasi te Saira nenen ka mapunom ari moipika iran ka munmane fi ki singa ari yokamai di erere bei erowai te ereipire.
ACT 15:33 Ena yai surai kakom arari tei moingoro surai inako dero naro beipika ari muruwo “Ne surai te Yai Gumam gere fiyo!,” di ereingoro ena surai fu ewi deinga yokamai moingi tei naro fipipa.
ACT 15:34 yai Saira yaromi nenen inokore ei finguamere epe dourom boiro Andiako tei yo moime.
ACT 15:35 Ena Pauro te Banapasi Andiako tei moipika te yai surai te ari munmane Ari Wanopanom yaromi gunom kam di mari deime.
ACT 15:36 Ena okome kakom suwo Pauro bei moiro ka epe Banapasi di tome, “Nonon inako dero fure koma nonon Ari Wanopanom kam di mari de erepika yokamai irai iki birom ori koro koro moinga kanapune. Ena iran nonon firapunga yokamai fi ki ori simbo,” di tongoro
ACT 15:37 ena Banapasi “Yoane Mako yaromi akire ama napuiye,” di fimba
ACT 15:38 koma yai surai Pambiria tei moiro Yai Gumam gunom kam kokonan beipika Mako yaromi surai ma dere kokonan i ikeme. Ena Pauro “Yaromi ama napuika faikeme,” di tongoro
ACT 15:39 ena yai surai kura kam di ipo ka depikoro nomanenom u kapo kapo fungoro ena iran Banapasi Mako akire fure nuwi kopare ire nuwi boromdi fure u Saipasi man fumba
ACT 15:40 Pauro furo Saira yaromi gunom boingoro ena Yesu gama yokamai bei moiro “Ari Wanopanom ne surai akire di erere bei nokapu de erowame,” diro ka make ei teingoro
ACT 15:41 surai fu Siria man suna tei fure te Sirisia man suna tei ama fure Yesu fi ki si teinga yokamai yoporam boi erepire.
ACT 16:1 Ena Pauro wan fure fure iki birom ori Deripi ure dere fu iki birom ori Lisita tei fume. Te Lisita tei Yesu gama yokama moingi suna tei yai ta moime. Yaromi kam i Timoti. Ena yaromi mam i Yura opai moiro te Yesu fi ki si tome. Te yaromi nem i Giriki yai moime.
ACT 16:2 Ena Yesu gama Lisita tei moinga te Aikoniam tei moinga yokamai Timoti kam akire di teime.
ACT 16:3 Ena iran Pauro “Timoti ama napune,” di fimba Timoti nem i Giriki yai moingua Timoti gam guwo dikeme. Ena Yura ari muruwo akai tei moinga “Timoti nem i Giriki yai moiro wam gam guwo dikeme,” dinga iran Pauro Timoti gam guwo dume.
ACT 16:4 Ena yokamai fu iki birom ori koro koro fure ari yai opai tei moinga yokamai “Yesu ewi dongua finga yokamai te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai bei moiro ari yokamai ganom guwo dikenainga kam Yerusarem tei nomane towane eire ka di guwo di eingoro ne yokamai dourom boiyo!” di ereingoro
ACT 16:5 Yesu fi ki si teinga yokamai fi ki singa mapunom erowai te erongoro aro kakom kakom Yesu gama yokamai munmane fuka diro moime.
ACT 16:6 Ena yokamai Eisia man furo ka mapunom di mari duwaro beimba Yai Gumam Murom “Nemane,” di erongoro yokamai fu Firikia man te Garesia man suna tei fure
ACT 16:7 ena Misia man bunamdi tei finga Bitinia man naro beimba Yesu Murom Sumuna “Nemane,” di erongoro
ACT 16:8 ena iran yokamai Misia suna tei fure u iki birom ori Toasa tei moime.
ACT 16:9 Yokamai fure moingoro ena giruwangua kakom Pauro kuwan epemere kanongua Maseronia yai ta arere Pauro uwom boiro ka epe di tome: “Ne Maseronia man tei ure akire di noro!” di tome.
ACT 16:10 Ena Pauro kuwan mora kanongua nonon “Yai Gumam ‘Ne yokamai Yesu gunom kam Maseronia ari di mari de erowaimie,’ di norome,” di firo ena guwai gainom kenom beiro Maseronia tei naro bepunie.
ACT 16:11 Ena nonon Toasa ma dere nuwi kopare ire nuwi boromdi fure fu Samoteisu man moirom bei engui tei ure fairo kamun takongoro dere u iki birom ori Niapori tei upune.
ACT 16:12 Teiri mangi wan uro dero Firipai tei upune. Akai i iki birom ori wom dungoro te koma Roma ari ure iki birom ori irai kei faimie. Ena iran kakom suwo nonon tei moipunie.
ACT 16:13 Te Yura ari iron kakom ungua no yokamai iki birom ori mena fure nuwi ta dungui tei fure nuwiri teina tei “Ka make einga akaiyom dume,” dinga fire fupune. Ena no yokamai ure kanopunga opai suwo koropane kuku boiro moingoro ena no ame dero ka di eropunie.
ACT 16:14 Te opai ta tei moiro no kanom fingua i kam Liria. Oparomi iki birom ori Taiyataira ma dere iki birom ori tawa ure gai kou ari erere meina iro moime. Te oparomi kakom kakom Yai Gumam kam akire di tere moime. Ena Ari Wanopanom yaromi bei moiro oparomi nomanenom akire di tongoro oparomi Pauro Yesu gunom kam dungua fi ki sume.
ACT 16:15 Ena oparomi te ariyoma nuwi buingoro oparomi no yokamai unom boi norome, “Ne yokamai ‘Na Ari Wanopanom fi ki si tome,’ di firainga uro na ikinamdi tawa moiyo!” epe diro yoporam boiro di norongoro ena no fupune.
ACT 16:16 Ena aro kakom ta no yokamai ka make einga akaiyom tei naro bepunga nuwi kokonan opai ta konmori tei gumanom boi norero ama mounomdi fume. Murom niki dongua ta oparomi dem miriyomdi ikai koi moiro akire di tongoro ena oparomi ari yokamai tai okome benainga imari de erere meina munmane ire oparomi ari nuwi kokonan bei teinga yokamai erome.
ACT 16:17 Te oparomi Pauro te no yokamai mounomdi tei ure kakom kakom u boiro “Yokamai Yai Gumam Yai Ori wom nuwi kokonan gan moiro akire di erongua nokapu morainga konom ne yokamai di mari de erome,” dume.
ACT 16:18 Aro kakom munmane epe u boingoro ena Pauro niki de fire awa tere murom niki dongua yaromi epe di tome, “Yesu Kirisito yaromi yoporam boi moingua ne oparomi dem miriyom ma dere u mena uwo!” di tongoro ena kuawom murom niki dongua u mena ume.
ACT 16:19 Ena oparomi ari nuwi kokonan bei teinga yokamai kaninga kongo tokoi ikenaime. Ena iran yokamai Pauro te Saira surai a ki sire gure ire fu ka kori finga akaiyom fime.
ACT 16:20 Yokamai yai surai endire fu ka kori finga ari moingi tei fure “Ka kori finga yokamao, yai surai Yura ari moiro nonon iki birom ori tei moipunga bei niki de norepikoro faikeme.
ACT 16:21 Yai surai mapunonom no yokamai di mari de noreimba no Roma ari moiro dourom borapunga i faikeme,” di ereingoro
ACT 16:22 te ari yai opai muruwo surai kianom bei ereingoro ena ka kori finga yokamai “Surai gai suna kui si dere kupa eiyo!” di ereingoro kupa eime.
ACT 16:23 Kupa munmane mora einga yokamai surai endire fure kan si erere te kan iki kiapam bengua yai “Ne yai surai kiapanom nokapu beyo” di teingoro
ACT 16:24 yaromi ka i fire ena surai ire kan iki suna wom tei de erere te surai kaunom koro koro ori giram koingua suna tei eiro keiro kan si ki si erongoro moipire.
ACT 16:25 Ena giruwangua ongo suna kakom Pauro te Saira surai ka make eire Yai Gumam wi di tepikoro kan fainga ari ka i fi moingoro
ACT 16:26 ena kene kene eiro man imimi ori wom ungoro te kan iki kowiri koka ori wom tongoro kori gumam muruwo opa boingoro te kan fainga ari muruwo okonom kan sen koinga forau sungoro
ACT 16:27 ena kan iki kiapam yai arere kanongua kan iki kori gumam muruwo opa boingoro yaromi kan fainga ari yokamai muruwo “Fu deima,” di firo ena iran sanupui gurere nenen gamdi siro “Goraiye,” diro bemba
ACT 16:28 Pauro uwom ori boiro “Nonon muruwo moipunga ne nenen ganum bei niki dekeyo!” di tongoro
ACT 16:29 ena kiapam yai “Kewa gaiyo!” di erongoro yokamai kewa gaingoro yaromi ire bu di ikai uro gam nouro diro Pauro te Saira moingi tei ako fairo
ACT 16:30 ena tokoi arere yai surai endire mena furo “Yae, na tora kokonan beikoro Yai Gumam akire di narowangoro moi kuwom suwaika inaiye,” diro mina wakoro di erongoro
ACT 16:31 ena yai surai “Ne Yesu Ari Wanopanom fi ki si towanga Yai Gumam ne te ne arinuma akire di erowangoro ne yokamai moi kuwom suwainga mapunomom inaime,” epe di tepire.
ACT 16:32 Ena yai surai bei moiro yaromi te ari yai opai muruwo yaromi ikomdi tei fainga Ari Wanopanom gunom kam di erepikoro
ACT 16:33 ena iran giruwangua ongo suna kakom i kiapanom yaromi yai surai endire furo numon deinga biyom si erero ena kene kene eire yaromi te ariyoma muruwo nuwi buime.
ACT 16:34 Ena yaromi yai surai endire ikom ikai fure kua kopuna kei erome. Te yokamai Yai Gumam fi ki si teinga iran ari yokamai mun ori wom fime.
ACT 16:35 Ena okome kamun mora takongoro ka kori finga ari yokamai kiminem suwo koropane ewi deingoro yokamai fu kan iki kiapam yai moingi tei fure “Ne yai surai ewi dengere mena napire,” di teingoro
ACT 16:36 ena kiapam yai fu Pauro moingui tei fure “Ka kori finga yokamai ‘Ne surai ewi do!’ dinga ena ne surai kan iki ma dere mena firo! Te ne surai wira dire firo!” di tomba
ACT 16:37 Pauro kiminem yokamai epe di erome, “Yokamai Roma ari kanom kereinga yokama no surai kanom ama kereimba ka kori finga yokamai kori di norekere ari yai opai okonom muromdi no surai kupa noire te kan si noreime. Mapunom i faikeme. Te epena yokamai eke dere ‘No surai nowi dowaro beimie,’ di finga ama faikeme. Ena iran yokamai nenen ure no surai no dire mena naime,” di erongoro
ACT 16:38 ena kiminem yokamai inako dere fu ka kori finga yokamai moingi tei fure Pauro ka dungua di ereime. Ena yokamai yai surai Roma ari gere kanom kereingai kam fire kuri fire ganom nouro dime.
ACT 16:39 Ena yokamai kan iki fure yai surai ka di wira di erero ena surai endire mena fure “Ne surai iki birom ori tawa ma dere firo!” epe di ereime.
ACT 16:40 Ena yai surai kan iki ma dere fu Liria ikom tei fure Yai Gumam gama kanere denom minom bei erowai te de erero dere fipire.
ACT 17:1 Ena Pauro te Saira yai surai wan fure iki birom ori Afipori fuka dire ena tei ma dere wan fure iki birom ori Aporonia fuka dire ama tei ma dero wan fure iki birom ori Tesaronaika fuka dipire. Te Yura ari ka nuwi si ereinga iki tei dunguairai
ACT 17:2 ena Pauro mapunom koma benguamere epe Yura ari iron kakom suraiye yaromi fu ka mapunom iki gawo ikai fure ka mapunom kerere yokamai ka di ipo ka de erome.
ACT 17:3 Yaromi ka mapunom kerere imari dere “Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai gam kipi kaingoro goiro arome. Ena Yesu yaromi ne yokamai epena di mari de ereika yaromi Kirisito Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai moime,” di erome.
ACT 17:4 Ena Yura ari suwo koropane “Yaromi kawom dume,” diro Pauro te Saira nomanenom towane eingoro te Giriki ari Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai te opai ori munmane yokamai ama nomanenom towane eime.
ACT 17:5 Yokamai epe beimba Yura ari suwo koropane furo yai surai denom minom niki de fi erere ena iran fure ari niki deinga yokamai endire ari yai opai munmane kuku boire gure gewo diro fu Yeson ikom fure waiyapo de suna dere kori gumam si opa boire yai surai ari yai opai yokamai okonom muromdi i mari dowaro beime.
ACT 17:6 Ena yokamai yai surai wandou wingai kankeimba yokamai Yeson yaromi te Yesu gama suwo gure ire mena fure fu iki birom ori kaunsel ari moingi tei fure ka epe yoporam boire di ereime: “Ari man man tai niki dongua beinga yokamai epena ure tawa moingoro
ACT 17:7 Yeson ari yokamai endire ikomdi furo kua kopuna kei erongoro yokamai ikom tei faime. Te yokama yai ori Sisa kam si dere te ka ta epe dime, ‘Yai ori ta moimia yaromi kam i Yesu,’ epe dime,” yokamai epe dingoro
ACT 17:8 ena ari yai opai muruwo te iki birom ori kaunsel ari yokamai ka i fire binom mem unanan fume.
ACT 17:9 Ena iran iki birom ori kaunsel yokamai Yeson te ari suwo “Ne yokamai ka kori meina ereinga ena mena naimie,” di ereingoro ena meina erere ewi deingoro fime.
ACT 17:10 Ena kamun kama sungoro Yesu gama yokamai Pauro te Saira ewi iki birom ori Beria tei deingoro surai u tei ure Yura ari ka nuwi si ereinga iki wipire.
ACT 17:11 Te Yura ari Beria tei moinga yokamai bei moiro ari Tesaronaika ari moingamere epe moikeime. Beria ari yokamai inokore eire te ka mapunom fire mun fire te kakom kakom “Pauro kawom dumbo kasu dumbo firapune,” dire ena ka mapunom kerere inokore eime.
ACT 17:12 Ena iran Yura ari munmane Yesu fi ki si teingoro te Giriki ari munmane te Giriki opai ori munmane ama Yesu fi ki si teime.
ACT 17:13 Te okome Yura ari Tesaronaika tei moinga yokamai “Pauro Beria tei moiro Yai Gumam gunom kam ari yai opai di mari de erome,” dinga fire ena yokamai fu Beria tei fure ari yai opai nomanenom bei du di ereingoro Beria ari niki de fime.
ACT 17:14 Ena Yesu gama kene kene eire Pauro awi fui nuwiri tei deimba Saira te Timoti gere Beria tei moipire.
ACT 17:15 Te ari yokamai Pauro akire kon mori wan fure fu iki birom ori Aten tei wingoro ena Pauro “Ne yokamai Saira te Timoti kanaingai ewi na moiki tei dere ‘Bu di firo!’ di ereiyo!” di erongoro yokamai inako dero Beria tei fime.
ACT 17:16 Ena Pauro Aten tei moiro yai surai kiapanom beiro ena iki birom ori tei kanongua yai gumam kasu yokamai munmane beingoro ena yaromi dem miriyom niki ori wom de fire
ACT 17:17 fu Yura ari ka mapunom iki gawo fure Yura ari te ari Yura ari moikeimba Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai ka di ipo ka deime. Te kakom kakom yaromi ama fu ari ku boinga akaiyom tei furo ena ari yai opai nenta tei kuku boinga ka di ipo ka de erome.
ACT 17:18 Ena ari Epikurian te ari Sitoiki furo Giriki ari kanom mapunom di mari deinga yokamai ure Pauro gere ka di ipo ka deime. Te Pauro Yesu goingua arongua kam mapunom di mari de erongua iran ari koropane “Yaromi ka unanan dungua yai moime. Ena torae duwame?” dingoro te ari suwo ta “Yaromi ari akai ta moinga yokamai kamundi ari kanom imari dome,” epe dime.
ACT 17:19 Ena yokamai Pauro akire fu ari kuku boinga akaiyom i kam Ariopaka tei fure “No yokamai ne ka koi ta ari yai opai di ereingai firaro bepunie.
ACT 17:20 Te no yokamai ne ka koma dinga fikepune. Ena iran nonon mapunom firaro bepunie,” epe dime.
ACT 17:21 Ena yokamai ka epe dinga Aten ari muruwo te ari iki ta kui eimba epena Aten tei kei fainga yokamai kakom kakom ka koi ta dire bo te ka koi ta fimie.
ACT 17:22 Ena iran Pauro arere ari kuku boinga moinga akaiyom i kam Ariopaka suna tei moiro “Aten ari yo, na kanika ne yokamai nenen kanom mapunom a ki simie.
ACT 17:23 Na iki birom ori i suna tei wan furo kanika tai ta ta ne yokamai kanom akire dingoro te na tarom ta ama kanika kongo boi dungui boromdi tei ka ta epe boime, ‘No yokamai kamundi yai kankepunga boiyom i beimie,’ epe boime. Ena na kamundi yai irai ne yokamai kankeimba kam akire di teinga kam mapunom di erowaikoro fiyo!
ACT 17:24 Yai Gumam man bei eiro te tai mapunom mapunom mangi tei moinga ama bei eme. Yaromi man kamun kapakom moingua iran yaromi fi mun ei teinga iki ari keinga ame dero moikeme.
ACT 17:25 Te yaromi nenen ari yai opai muruwo yokori moi erongua te giram murom erongua te taikan muruwo erongua iran yaromi taikan muruwo ako nongoro ari yai opai tai taromi towainga faikeme.
ACT 17:26 Te Yai Gumam no awanom towane wom bengua ari maki winga no ari yai opai muruwo fuka dire man man muruwo makire si dupune. Te Yai Gumam ari yokamai manom sinom kei fanainga kakom mora firo ka di eiro te mangi giwi muruwo ama firo di eme.
ACT 17:27 Te ari Yai Gumam wandou naro beinga yaromi epe firo di emba yokamai Yai Gumam kanaimbere kankenaime. Te yaromi fakai wom moikengua yaromi nonon moipungi teina tei moimie.
ACT 17:28 Te yaromi moingua nonon ari kon wan moiro te yokori moipunie. Ena te ne yokamai nenen arinoma munom boinga yokamai ka epe boime, ‘Nonon ama yaromi gama moipunie,’ epe boime.
ACT 17:29 Ena iran nonon Yai Gumam gama moipunga iran nonon ‘Yai Gumam i epemere kongo gol bo te kongo siwa bo te kongo wom sumuna moime,’ di fikenapune. Tamanumie. Ari tarom i ire kuianom okonomdi beimie.
ACT 17:30 Te koma nonon nenom manom moinga yokamai Yai Gumam kam mapunom nokapu fikeingoro Yai Gumam kan dero ka kori di erekemba epena nonon ari yai opai muruwo nomanenom si awa tere tai niki dongua ma dowaro bepunga Yai Gumam ka di noromie.
ACT 17:31 Te yaromi ari yai opai man man muruwo moinga yokamai ipu si erowangua kakom ta mora bai emie. Te Yai Gumam yai ta gunom boi tere yaromi yono manomdi ako arongoro ari yai opai muruwo yo tere ipu si erowamie,” Pauro epe di mari dome.
ACT 17:32 Ena ari yokamai yaromi yono manomdi arongua kam fire suwo Pauro kam ka simba te suwo koropane “No ne kanum i tokoi duwangere firapune,” dime.
ACT 17:33 Epe dingoro ena Pauro tei ma dere fume.
ACT 17:34 Te ari suwo koropane Pauro ka dungua dourom boiro Yesu fi ki si teime. Fi ki singa yokamai suwo kanom i epe: Daionisiu yaromi ari kuku boinga akaiyom Ariopaka yai ori moingua te opai ta i kam Damari te ari suwo ama fi ki sime.
ACT 18:1 Ena Pauro yaromi Aten tei ma dero fu iki birom ori Korin tei fume.
ACT 18:2 Ena yaromi Yura yai ta kanume. Yaromi kam Akuira. Te yaromi ikom akaiyom i Pandusi dumba yaromi te efem biyai Pirisira surai Itari man tei kei faipire. Kei faipika Roma yai ori Koriasi “Yura ari Roma tei ma dere akai ta fiyo!” dungua kakom tei surai ma dere fu Korin tei fipire. Ena Pauro surai kanaro fume.
ACT 18:3 Te yaromi te efem biyai surai sel iki keipikamere Pauro ama sel iki kengua iran Pauro surai ikinomdi tei fure fairo moiro kokonan ime.
ACT 18:4 Te Yura ari iron kakom kakom Pauro fu Yura ari ka mapunom iki gawo fure Yura ari te Giriki ari ka di ipo ka dere “Yokamai Yesu fi ki suwaro beingoro fuiye,” dire fume.
ACT 18:5 Ena Saira te Timoti surai Maseronia tei ma dere Korin tei wipika kakom i Pauro kakom kakom gunom kam Yura ari di mari de erere te yoporam boiro “Yesu yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moime,” di erome.
ACT 18:6 Epe di eromba yokamai kianom bei tere te kam ka singoro ena yaromi yokamai bianom faingua iran kuwan gaiyomdi dungua towa towa keiro bei dere “Ne yokamai guwom akai nainga i nenen moingi tei dumie. Na moiki tei dikeme. Ena na ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei fure gunom kam di mari de erowaiye,” epe di erere
ACT 18:7 ena Pauro nuwi si ereinga iki ma dere fu yai ta ikomdi tei fume. Yaromi kam i Titiyu Yusatasi. Te yaromi Yai Gumam kam bawom di tongoro te ikom Yura ari ka nuwi si ereinga iki bunamdi tei dume.
ACT 18:8 Te Yura ari ka nuwi si ereinga iki kiapam yai i kam Kisipu. Yaromi te gama muruwo Ari Wanopanom fi ki si teingoro te Korin ari yokamai munmane Pauro kam firo fi ki siro nuwi buime.
ACT 18:9 Ena okome giruwangua kakom ta Pauro kuwan epemere kanongua Ari Wanopanom ka epe di tome, “Na ne gere ama moipunga iran kuri fikeyo! Nenta ure ne bei niki de erekenamie. Ne koma ka di mari dengamere epe di mari do! Ari yai opai munmane iki birom ori tei moinga na arinama moime,” epe di tongoro
ACT 18:11 ena Pauro Korin akai tei moingoro noniki towane fungoro te kapa okonom koro muruwo koro towane fungoro yaromi ari yokamai Yai Gumam gunom kam di erere moime.
ACT 18:12 Ena Roma ari bei moiro yai ori Gario yaromi Akeiya man kiapanom bengua kokonan teingoro yaromi fu Akeiya man tei moime. Ena Yura ari nomane towane eire ure Pauro kianom bei tere ena “Kori di towaro bepune,” dire Pauro akire fu Gario moingui tei fure
ACT 18:13 “Ya, yaromi Yai Gumam kam bawom di towainga kon ta ari yai opai opom di erongua iran ari yai opai Mose ka di guwo dungua kam dourom boinga konom i ma deime,” epe dingoro
ACT 18:14 ena Pauro ka mokom duwaro bemba Gario koma Yura ari di erome, “Ne Yura ari yokamai yaromi ka ta di go dinga si dombo te tai ta bei niki dombo ka kori di towainga firaiye.
ACT 18:15 Te ne yokamai nenen kanom bo te nenen ka di guwo dinga di ipo ka deinga iran ne yokamai nenen di kenom beiyo! Na ka kori epe firaro kam fikeiye,” epe diro
ACT 18:16 ka kori finga akaiyom ewi mena dongoro
ACT 18:17 ena yokamai muruwo fure Yura ari ka nuwi si ereinga iki kiapam bengua yai i kam Soteni ako ki sire ka kori finga akaiyom tei yaromi gumam kupa simba Gario yaromi tai kan i kanero inokore munmane eikeme.
ACT 18:18 Ena kakom munmane Yesu fi ki si teinga yokamai Korin tei moingi Pauro ama moiro ena okome ma dere Siria akai naro beimba koma iki birom ori Senia fure ka kawom diro di koi engua birom wiyom muruwo baime. Ena “Siria akai naiye,” di firo te Pirisira te wiyom biyai Akuira surai gere fure nuwi kopare akire nuwi boromdi fure
ACT 18:19 fu iki birom ori Efesasi tei fime. Ena Pauro yaromi fu Yura ari ka nuwi si ereinga iki fure Yura ari ka mapunom di mari de moiro te di ipo ka dongoro
ACT 18:20 ena ari yokamai Pauro “Ne kakom suwo no yokamai moipungi tei morano?” diro mina wako teimba yaromi “E e,” diro
ACT 18:21 te naro bengua kakom tei “Yai Gumam ‘O’ duwangua na inako dero ne yokama moingi tei unaye,” di erere ena Pirisira te Akuira “Ne surai Efesasi tei moiro!” diro ma dere fure nuwi kopare ikai fure nuwi boromdi fure
ACT 18:22 Sisaria man tei fui nuwi kopare ma dere moko iwa fu Yerusarem fure Yesu fi ki si teinga yokamai kanere ena ma dere fu Andiako fume.
ACT 18:23 Te yaromi kakom suwo arari moiro ena okome Andiako tei ma dero fure wan fu Garesia akai ori te Firikia akai ori wan fure Yesu gama yokamai nomanenom bei erowai te erome.
ACT 18:24 Ena Pauro Gariri akai ori te Firikia akai ori wan fungui, Yura yai ta u Efesasi tei ure moime. Yaromi kam Aporo. Te yaromi iki birom ori Eresandia kapakom moimie. Te yaromi ka di mari dongua kapakom moingua te Yai Gumam ka mapunom boingua mora fime.
ACT 18:25 Te nenta koma Aporo yaromi Ari Wanopanom kam nuwi si tongoro ena yaromi nomaneyom yoporam boi tongoro yaromi ari yai opai Yesu tai bengua kam di eromba yaromi Yoane yaromi nuwi wom sumuna buingua mapunom i towane mora fimie.
ACT 18:26 Ena Pirisira te wiyom biyai Akuira surai fipika yaromi ka nuwi si ereinga iki tei moiro mapunom boiro di mari dongoro ena surai Aporo “No ikinom uwo!” di teipikoro ungoro Yai Gumam konom nokapu wom opom di teipire.
ACT 18:27 Ena okome Aporo bei moiro Akeiya man naro bengua Yesu gama Efesasi tei moinga yokamai fi yoporam boi tere te munom ganom Yesu gama Akeiya man moinga yokamai epe boi ereime, “Aporo yaromi unangua nomane towane ei teiyo!” epe boi ereime. Ena yaromi Akeiya tei uro fi ki si teinga yokamai akire di erome. Te koma Yai Gumam uro yokamai bei nokapu de erongoro Yesu fi ki si teime.
ACT 18:28 Te yaromi ari yokamai okonom muromdi ka mapunom epe di mari dome, “Yesu yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai i kam Mesia moime,” diro yoporam boiro di mari dere ena Yura ari ka dinga ime de tome.
ACT 19:1 Aporo yaromi Korin tei moingui, Pauro wan fu Eisia man wan furo ena u Efesasi tei ure ungua Yesu gama suwo ekanere
ACT 19:2 “Koma ne yokamai Yesu fi ki si teinga Yai Gumam Murom mora ama imo?” diro mina wako erongoro ena yokamai “E e. No yokamai Murom Sumuna i moingua fikepune,” di teingoro
ACT 19:3 “Ena ne yokamai fi ki singa tora nuwi buime?” diro mina wako erongoro “No yokamai Yoane ka mapunom dungua fi ki supunga nuwi buipune,” diro ka mokom bairo di teingoro
ACT 19:4 ena Pauro tokoi di erome, “Ari yai opai denom minom si awa teinga Yoane nuwi wom bui erere te ka epe ama dume, ‘Ne yokama yai ta okome unangua fi ki si teiyo!’ epe di erome. Te yaromi i Yesu,” epe di erongoro
ACT 19:5 ena yokamai ka i fire Ari Wanopanom Yesu kam uwom boiro nuwi buime.
ACT 19:6 Ena Pauro okom ei yokamai binom kopu de erongoro ena Yai Gumam Murom uro yokamai denom minom ikai koi fungoro yokamai ka kapo kapo dire te Yai Gumam kam mapunom imari deime.
ACT 19:7 Te yai gan okonom koro koro muruwo te kaunom surai moime.
ACT 19:8 Ena kapa suraiye Yura ari iron kakom kakom Pauro fu Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai koi fure ka yoporam boiro ka di mari dome. Yaromi “Ari yokamai Yai Gumam kiapanom bei erongua mapunom firaime,” diro ka di ipo ka domba
ACT 19:9 ari suwo koropane denom minom si fere de ki sungoro fi ki sikeime. Ena yokamai fu ari yai opai okonom muromdi tei furo Yai Gumam konom si fere dere ka niki dongua dime. Ena Pauro yokamai moingi tei ma dere Yesu gama endiro fure ena aro kakom kakom yai Tairanu munom ganom iki tei moiro ka mapunom dungua ariyoma ama di ipo ka dero fimie.
ACT 19:10 Ena Pauro epe bei moingua non iki surai fungoro ena iran Yura ari muruwo te Giriki ari muruwo Eisia akai tei moinga Ari Wanopanom kam fimie.
ACT 19:11 Te Yai Gumam Pauro akire di tongoro ari ganom nouro dinga tarom beme.
ACT 19:12 Te ari yokamai Pauro foran boingua bei dongua gaiyom ire bo te Pauro kokonan bengua gaiyom ire fu nupi fainga ari yokamai moingi tei fure ganomdi tei eingoro ena nupi fainga goungoro te murom niki deinga yokamai ari denom minom ikai koi moinga u mena fimie.
ACT 19:13 Ena Yura ari suwo koropane koro koro furo murom niki deinga yokamai ewi mena dowaro beinga “Ari Wanopanom Yesu kam uwom borapune,” di firo epe duwaro beime, “Pauro yaromi Yesu kam mapunom di mari dongua Yesu yaromi moingua ne yokamai u mena fiyo!” epe dime.
ACT 19:14 Te fi mun ei teinga yai ori i kam Sewa yaromi wama okonom koro muruwo te koro surai mapunom epe beiro dimba
ACT 19:15 murom niki dongua yaromi ka mokom baire epe di erome, “Yesu gumam kaniye. Te Pauro gumam ama kanipa ne yokamai gumanom kankeye,” di erongoro
ACT 19:16 ena yai murom niki dongua yaromi ikai moingua ure yokamai si ure sire eiro gainom suna bei boi bai di erere ganom bei niki ori wom de erongoro ena yokamai tongi mena fure yoru wake moime.
ACT 19:17 Ena Yura ari muruwo te Giriki ari muruwo Efesasi tei moinga ka wayom i fire kuri ori wom fire ena Ari Wanopanom Yesu kam akire dime.
ACT 19:18 Te fi ki singa ari yokamai munmane ure bianom faingua koma beinga ari okonom muromdi tei di mari deime.
ACT 19:19 Ari yai opai munmane gene mane iro waninga gene mane pepam ire ari okonom muromdi tei tapai kaure eire e dongua gaime. Ena pepam gainga i kongo ori wom dungua epemere 50,000 kina.
ACT 19:20 Ena iran Ari Wanopanom kam koro koro furo te yoporam boime.
ACT 19:21 Ena yokamai epe bei gouingoro Pauro “Na Maseronia man tei wan fure te Akeiya man tei ama wan fure Yerusarem naro beiye. Te na Yerusarem mora naika ena okome na furo iki birom ori Roma ama kanaiye,” epe di firo
ACT 19:22 ena Timoti te Eratusi Pauro akire di teipika yai surai ewi dongoro surai Maseronia man fipikoro Pauro kakom suwo Eisia akai tei moimie.
ACT 19:23 Ena kakom boromdi ari yokamai Ari Wanopanom Yesu konom ari yai opai bei erongua kiam bei tere te gure gewo ori wom dime.
ACT 19:24 Yai ta i kongo siwa ire tai ta ta gawo beiro moime. Yaromi kam i Dimitiyu. Yaromi kongo siwa iro kamundi opai kasu Atemisi iki gawo munmane kei tongoro te ari Dimitiyu kokonanom akire di teinga yokamai kongo munmane iro ako neime.
ACT 19:25 Ena Dimitiyu yaromi bei moiro akire di teinga yokamai te kokonan epe kanere beinga yokamai unom boingoro yokamai kuku boingoro yaromi “Ya, no yokama kokonan epe bepunga meina ori wom ipune.
ACT 19:26 Te ne yokamai mora fire kaningai Pauro yaromi ari yai opai munmane gurero iro furo nomanenom bei du di eromie. Yaromi epe dume, ‘Ari yokamai yai gumam okonomdi beinga yai gumam kawom moikemie,’ epe dungoro te ari yai opai Efesasi tei moinga te Eisia man tei moinga yokamai ‘Yaromi kawom dume,’ dime.
ACT 19:27 Ena kakom kakom yaromi ka epe duwangua nonon kokonanom bepungai bei niki dowamie. Te na epe dipa ka ta ama di fiye. ‘Yaromi kamundi opai ori i kam Atemisi fi mun ei teinga iki ama bei niki de towame. Yai opai muruwo Eisia tei moinga te yai opai man man muruwo moinga kamundi oparomi kam akire di teimba oparomi kam gounaro bemie,’ di fiye,” epe di erongoro
ACT 19:28 ena yokamai ka i firo denom minom niki ori wom de firo ena yokamai u ori wom boime, “Nonon Efesasi ari kamundi opai Atemisi opai ori moimie,” epe diro u boime.
ACT 19:29 Te yokamai epe u boingoro ena iran ari yai opai muruwo iki birom ori tei moingi gure gewo ori wom dime. Ena Maseronia yai surai kanom Gayuso te Aritaka surai koma Pauro wanungua ama wanipire. Ena yokamai fure yai surai a ki sire endire kuku boinga akaiyom tei fime.
ACT 19:30 Ena Pauro “Ari yai opai moingi suna tei naiye,” diro bemba Yesu gama yokamai “Nemane,” di teime.
ACT 19:31 Te Eisia man tei gaman kiapanom ari suwo koropane Pauro yokoi ei neinga yokamai moiro ama ka yoporam boiro di de tere “Ne kuku boinga akaiyom ikai koi kiyo!” epe di teime.
ACT 19:32 Ena ari muruwo kuku boinga inokore ei unanan dere beimie. Suwo koropane ka towane dingoro te ari suwo ka ta dingoro te ari munmane yokamai ure kuku boingai mapunom fikeime.
ACT 19:33 Ena iran Yura ari bei moiro yai ta i kam Eresanda a sin boi suna ipo de teingoro ari kuku boinga yokamai kanere “Yaromi kuku boipunga kapakom moime,” di fingoro ena Eresanda ari yokamai Yura ari kura kam di erekenaro beinga “Ka duwaro beye,” di firo okom akire dumba
ACT 19:34 ari yokamai kaningai yaromi Yura yai moingoro ena iran koimoi u boiro “Nonon Efesasi ari opai Atemisi opai ori moimie,” epe u boiro fu oromene kakom u boingoro goume.
ACT 19:35 Ena yokamai u boingoro ena iki birom ori kiapanom yai ure ari yai opai yokamai “Ka dikere moiyo!” di erongoro ka dikenaingoro ena yaromi “Ne Efesasi ari yokamao, ari yai opai man man muruwo moinga mora kaningai nonon opai ori Atemisi ka mapunom iki kiapanom moipunie. Te no Atemisi kuiam kamundi iwari ako mangi sungua ama kiapam moipune.
ACT 19:36 Eramom ‘Kam i faikeme,’ duwame? Epe dikenangua iran ne yokamai inokore munmane eikere wira dire moiyo! Te tai ta ta niki dongua beikeiyo!
ACT 19:37 Ne yokamai yai surai endire tawa wimba surai ka mapunom iki tai ta kunei nekepire. Te surai nonon kamundi opai ama kam ka sikeipire.
ACT 19:38 Ena Dimitiyu yaromi bo te kokonan ariyoma nenta ka kori di towangua nonon ka kori duwainga kakom bai epune. Te no ka kori finga yokamai ama bai eropune. Ena yokamai furo ka kori di erowaimie.
ACT 19:39 Dumba ne yokamai ka ta duwainga ena nonon iki birom ori kaunsel kuku borapunga kakom tei di ipo ka dowapune.
ACT 19:40 Epena aro kakom i kura ori wom boipunga yokamai ka kori di norowaimie. Te yokamai nonon kura boipunga mapunom mina wako norowainga ka mokom bairo dikenapunie,” epe di erere
ACT 19:41 ena ari kuku boinga yokamai ewi dongoro fime.
ACT 20:1 Ena yokamai gure gewo dinga i mora goungoro Pauro Yesu gama yokamai unom boi erongoro moingui tei wingoro ena yaromi yokamai nomanenom yoporam borangua kam di erero ena “Mora moipunie,” di erero dero fu Maseronia akai man tei fume.
ACT 20:2 Yaromi koro koi wan fure Yesu gama yokamai nomanenom yoporam borangua kam munmane di erero ena okome Giriki man tei ure
ACT 20:3 kapa suraiye moime. Ena okome Pauro “Na nuwi kopare ire nuwi boromdi fure Siria akai tei naro beiye,” di fimba yaromi Yura ari “Nai gorapune,” dinga fire ena “Inako dere Maseronia man tei tokoi naiye,” di fime.
ACT 20:4 Pauro fungui ama finga yokamai kanom i epe: Pairu wam Sopata yaromi Beria yai moime. Te Tesaronaika yai surai kanom Aritaka te Sekundu. Ena te Deripi yai ta i kam Gayuso. Te yai Timoti. Te Eisia yai surai kanom Taikiku te Torofimu.
ACT 20:5 Ena yokamai koma fu iki birom ori Toasa tei fure no yokamai kiapanom moimie.
ACT 20:6 Ena Yura ari iron kakom ari yokamai kaime dori bum boikengua neinga mora goungoro okome no yokamai nuwi kopare endire Firipai ma dere nuwi boromdi fure aro kakom okonom koro muruwo fungoro u Toasa tei ure ari koma winga yokamai gumanom boiro aro kakom okonom koro muruwo te koro surai tei moipune.
ACT 20:7 Ena Sarere gawo giruwangua kakom nonon “Yesu goingua kam firapune,” dire kuku boipungoro Pauro yaromi “Ongo dero naiye,” diro ari yai opai ka di erongoro giruwangua ongo suna tei ume.
ACT 20:8 Te no yokamai iki munomdi keingi ta teme tei akai nere kei iwa deingi tei kuku boipungoro kewa munmane dome.
ACT 20:9 Ena kora gaima ta tei moime. Yaromi kam i Yutika. Yaromi iki bakom kori gumam gawo eingi tei moingoro Pauro ka di moi fungoro ena yaromi iki biromdi moiro u gui sire wi fairo ako maniki iwe faingoro ena ari yokamai okom akire di teingoro yaromi mora goime.
ACT 20:10 Ena Pauro ako maniki furo kora gaima yaromi gome dero kukurero “Ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yaromi yokori moimie,” diro
ACT 20:11 ena Pauro tokoi iki moko iwa furo “Yesu goingua kam firaiye,” diro kaime dori dou diro nome. Ne goungua Pauro ka arari wom di erere kamun takongoro yaromi dere fume.
ACT 20:12 Te kora gaima yokori moingua ari yokamai akire fure denom minom mun fime.
ACT 20:13 Ena Pauro “Ne yokamai nuwi kopare ire Aso tei fiyo! Na kon mangi wan fure Aso naye. Ena ne yokamai u Aso tei unainga na nakire naime,” diro mangi fumba nonon nuwi kopare endire nuwi boromdi fure u Aso tei upune.
ACT 20:14 Ena iran Pauro Aso uro no gumanom boingoro nonon yaromi akire nuwi kopare ikai uro fu iki birom ori Mitirini tei upune.
ACT 20:15 Ena Mitirini tei ma dere nuwi boromdi fure fairo fu aro kakom towane fure Kaiyo man tei ure dere aro kakom ta fure Samo man tei ure dere fu aro kakom ta fure iki birom ori Mairita tei upune.
ACT 20:16 Te Pauro “Na furo iron kakom Pendikosi unangua Yerusarem tei moraiye. Ena kakom arari Eisia man tei moraro kam fikero Efesasi ma dero naiye,” di firo ena Efesasi tei bunamdi furo Mairitusu akai tei ume.
ACT 20:17 Ena no yokamai Mairitusu tei fuka dupungoro Pauro ka di Efesasi dero “Ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai na moiki tei wiyo!” diro
ACT 20:18 ari yokamai winga yaromi ka epe di erome, “Ne yokamai mora kaninga koma wom na Eisia man tawa uro moika kakom tei ne yokamai ikinom birom ori moiro kokonan ire taikan nokapu beiye.
ACT 20:19 Te Yura ari kianom bei narere bei niki de nareimba yokamai kanom fire kai meire nanan kanam bire eire Ari Wanopanom kokonan towane beiye.
ACT 20:20 Te ne yokamai ama kaninga na ari kuku boinga akaiyom te iki ta iki ta ka mapunom nuwi si ereiye. Te akire di erongua kam muruwo ama di mari de ereiye.
ACT 20:21 Yura ari te Giriki ari nomanenom si awa tere Yai Gumam gumanomdi dere Ari Wanopanom Yesu fi ki si towaro beinga na ka yoporam boiro di ereiye.
ACT 20:22 Ena epena na tora benaiye? Yai Gumam Murom ka di narongua na Yerusarem tei fuiye. Na naika yokamai tai bei narowainga kankeiye.
ACT 20:23 Kankeipa iki birom ori ta ta muruwo na uka Yai Gumam Murom Sumuna ‘Ne kan faire ganum kipi kai erowame,’ diro imari de narome.
ACT 20:24 Ari Wanopanom Yesu Yai Gumam ari bei nokapu de erowangua gunom kam i imari dongua kokonan narome. Kokonan i narongua iran na kokonan i beiki goraika kuri fikeiye. Ma deiyo! Na Yesu kokonan towane bei gounaika mun firaiye.
ACT 20:25 Ena koma na ne yokamai moingi suna tei wanere Yai Gumam kiapam bei norowangua kam di mari de ereipa epena na mora kanika okome ne yokamai na gumanam kankenaime.
ACT 20:26 Ena iran epena na kawom duwaika fiyo! Nenta ne yokamai moingi suna tei guwom akai nangua i na moingi tei dikeme.
ACT 20:27 Tamanumie. Tai muruwo Yai Gumam bengua te benangua mora di ereiye.
ACT 20:28 Ena ne yokamai nenen te Yesu fi ki si teinga yokamai kiapanom bei ereiyo! Yai Gumam Murom ka di eronguamere ne yokamai epe kiapanom bei ereiyo! Yesu akiyom fera boire goingua Yai Gumam gama epemere meina bei erome.
ACT 20:29 Te na kanika na ne yokamai ema dero naika ari yokamai epemere kei biom moinga uro ne yokamai bei niki de erowaime.
ACT 20:30 Te ne yokamai ari suwo koropane fuka dere ari dourom boi erowaro beinga kasu duwaime.
ACT 20:31 Na ka epe dika iran ne yokamai kiapanom moiyo! Ne yokamai inokore ei fiyo! Koma non iki suraiye moiro giruwangua kakom bo te kamun takongua kakom na kai okonam muromdi nurom akongoro na ka ne yokamai di ereiye.
ACT 20:32 Ena arinamao, epena na ne yokamai Yai Gumam Yai Ori okomdi tei eiye. Yai Gumam ne yokamai bei nokapu de erero kam yoporam boi erowame. Yai Gumam gunom boingua ari tai ta ta eronguamere yaromi ne yokamai ama epe erowame.
ACT 20:33 Te na nenta meinam bo te guwai gaiyom kunei kankeiye.
ACT 20:34 Ne yokamai nenen mora kaninga na okonam surai kokonan ika na te na arinama kua kopuna te guwai gainom ako nopune.
ACT 20:35 Ena na kokonan beiro te ari yoporam boikeinga yokamai akire di erowapunga ne yokamai mora imari de ereiye. Koma Ari Wanopanom Yesu ka dungua ne yokamai inokore eiyo! Yesu epe dume, ‘Yaromi tarom ingua i mun fimba yaromi tarom i ari erongua i mun oriwom fime,’ epe dume,”
ACT 20:36 Pauro epe ka di gouro kauwom gurom boiro te kiapanom ari gere ka make eme.
ACT 20:37 Ena ari yokamai kai meire Pauro kukurero denom minom ipun dongoro ena yokamai “Ne fo!” di teime.
ACT 20:38 Te Pauro “Ne yokamai na gumanam tokoi kankenaime,” dungua ari denom minom ipun dongoro ena yokamai yaromi akire nuwi kopare dungui tei fime.
ACT 21:1 Ena no yokamai ari eme dere nuwi kopare ikai furo nuwi boromdi fure kon yo tongua fure Ko man tei upune. Ena tei dere furo furo aro kakom goungoro Rosi tei ure dere fu iki birom ori Patara upune.
ACT 21:2 Ure kanupunga nuwi kopare ta Fonisia man naro bengoro ena no nuwi kopare i ikai fure nuwi boromdi fupune.
ACT 21:3 Furo Siapasi man no okonom korari dungua kanere dere fure fu Siria man tei upune. Ena ari yokamai nuwi kopare i guwai mena tei dowainga no yokamai Taiya tei iron moiro maniki fupune.
ACT 21:4 No furo Yesu gama wandouro kanere yokamai gere Sarere towane tei moipune. Yai Gumam Murom Sumuna yokamai “Pauro Yerusarem kiname,” ka di eronguamere yokamai ka epe Pauro di teimba
ACT 21:5 no yokamai tei moipunga kokonan mora goungoro no akai i ma dere fupungoro Yesu gama te efenom biyai te ganoma ama fure iki birom ori mena fure ena fui nuwi bunamdi furo kaunom gurom boiro ka make eime.
ACT 21:6 Ena yokamai “Ne yokamai fiyo!” di noreingoro no yokamai “Tei moiyo!” di erere dere nuwi kopare ikai fupungoro yokamai inako dero ikinomdi tei fime.
ACT 21:7 Ena no yokamai Taiya tei ma dere nuwi boromdi fure fure Toremai tei ure Yesu gama “Moi dimio?” di erere yokamai gere aro kakom towane moipune.
ACT 21:8 No giruwangua fairo kamun takongoro akai i ma dere fure Sisaria tei ure yai Firipi ikom tei moipune. Yaromi Yai Gumam ka mapunom ari yai opai di mari de erongoro te komari ewi dongua finga yokamai bei moiro yaromi te ari okonom koro muruwo te koro towane gunom boiro akire di erongua kokonan ereime.
ACT 21:9 Yaromi apoma suwo iro suwo iro moiro yai kau eikeinga yokamai ka mapunom ari yai opai di mari de ereime.
ACT 21:10 Ena no yokamai Sisaria tei kakom suwo arari moipungoro ena ka mapunom yai ta kam i Akapu Yuria man tei dere Sisaria tawa ure
ACT 21:11 no moipungi tei ure Pauro non gam fi forau siro akoro nenen okom kauwom kan koiro ka epe dume, “Yai Gumam Murom i epe dume, ‘Non gam fi ako nongua yaromi Yerusarem tei unangua na okonam kaunam kan koikamere Yura ari yaromi okom kauwom kan epe koire iro ari Yura ari moikeinga yokamai erowaime,’ Murom Sumuna epe dume,” ka mapunom yaromi epe dume.
ACT 21:12 ena no yokama ka i fipunga no yokama te ari tei moinga ka Pauro yoporam boiro “Ne Yerusarem kio!” di topunba
ACT 21:13 Pauro ka mokom di norome, “Tora bengoro ne yokamai kai meire te ‘Na nomanenam si awa towame,’ di fire na kanam fimie? Na Ari Wanopanom Yesu kam fi ki si teika Yerusarem ari yokamai na okonam kaunam kan koiro nai gorainga i faimie. Nai gorainga kanere kenom benaiye,” epe di norongoro
ACT 21:14 ena no yokama mora fipunga yaromi nomanem tokoi awa tere bei towapunga faikemia ena iran no yokama giranom kum siro “Ari Wanopanom tai firangua i yaromi moingui tei fuka duwamie,” epe dupune.
ACT 21:15 Ena ari kakom suwo mora goungoro no yokamai guwai gainom kenom beire Yerusarem naro fupune.
ACT 21:16 Te Sisaria Yesu gama yokamai ama fure no dire Neison ikomdi tei fime. Neison yaromi Saipasi yai moiro te koma wom Yesu fi ki si tome. Ena nonon yaromi ikomdi tei moipune.
ACT 21:17 Ena no yokamai Yerusarem tei upungoro Yesu gama fana gainga mapunom norere te ka nokapu di noreime.
ACT 21:18 Ena no fairo kamun takongoro no yokamai te Pauro gere “Yesu gama kiapanom yai Yemesi kanapune,” diro furo Yemesi moingui tei upungoro te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai muruwo ama moingoro
ACT 21:19 Pauro ari yokamai “Moi dimio?” di erere ena Yai Gumam akire di tongua yaromi ari Yura ari moikeinga yokamai tei kokonan ingua Yai Gumam tai ta ta ari bengua kam muruwo imari de erome.
ACT 21:20 Ari yokamai ka i fire Yai Gumam kam akire dire Pauro “No arinomyo, ne mora kanenga Yura ari munmane wom Yesu kam fi ki sire te ‘Ari muruwo Mose ka di guwo diro erongua fi gore duwaime,’ dime.
ACT 21:21 Te Yura ari Yesu fi ki singa yokamai ka epe finga ne ka Yura ari yokamai ari Yura ari moikeinga yokamai moingi suna tei moinga epe di erene, ‘Ne yokamai Mose ka mapunom erongua i ma deiyo! Te ne yokamai ganoma ganom guwo dikeiyo! Te ne yokamai koma tai beinga mapunom tokoi bekeiyo!’ epe di mari de erene.
ACT 21:22 Ne tawa unga yokamai mora firaime. Ena iran ari yokamai nomanenom yo towaro beinga nonon tora benapune?
ACT 21:23 No ka di erowapunga benanga yokamai nomanenom yo towaime. Ari suwo iro suwo iro tawa moiro epena Yai Gumam ‘Tai epe benapune,’ di tere ka di koi eime.
ACT 21:24 Ena ne te ari suwo iro suwo iro gere fu fi mun ei teinga iki fure yokamai ‘Tai epe benapune,’ kawom dingamere ne ama epe kawom duwane. Te ne yokamai ‘No nomanenom ikai koi nokapu duwame,’ di firo ganom bi suwainga meinanom gunom boraingoro nen towane erengere yokamai binom wiyom baraime. Ne epe benanga ari muruwo firainga yokamai ne kanum wayom di ereingarai kasu dimba ne Mose ka di guwo di erongua ama gore dine.
ACT 21:25 Te no epe dupunba koma no epe inokore eire ari Yura ari moikeinga yokamai Yesu fi ki si teinga yokamai munom ganom mora boi eropune, ‘Ne yokamai kopuna yai gumam kasu yai fi mun ei teinga nekeiyo! Te ne yokamai non kei akiyom nekeiyo! Te ne yokamai non kei nokonom ako din duwainga gorangua i ama nekeiyo! Te ne yokamai ama biange bo te opai ta kunei nekeiyo!’ epe boi eropune,” epe di teingoro
ACT 21:26 ena iran Pauro fairo arero ari suwo iro suwo iro endiro furo “No nomanenom ikai koi nokapu duwame,” di firo ganom bi sire ena Yura ari fi mun ei teinga iki ikai fure ka kawom dinga gounaro bengua yokamai Yai Gumam non sipsip towainga kakom imari deime.
ACT 21:27 Ena Sarere towane gounaro bengoro yokamai Yai Gumam non sipsip towainga kakom unaro bengua Yura ari suwo koropane koma Eisia man tei dere winga yokamai kaninga Pauro Yura ari fi mun ei teinga iki ikai tei moingoro ena yokamai yai opai muruwo bei nomanenom du dire furo Pauro a ki sire
ACT 21:28 u boiro “Isirae ari ne yokamai uro no yokamai Pauro si gorapunga akire di noreiyo! Yaromi man man muruwo furo no yokamai mapunom te Mose ka di guwo dungua te no fi mun ei topunga ikinom bire norome. Te yaromi tai ta ama bemia i epe: Yaromi Giriki ari endire fi mun ei topunga iki ikai tei fure yo tongua akai i bei niki de tome,” epe dime.
ACT 21:29 Te tora bengoro yokamai epe dime? Koma yokamai kaningai koma Giriki yai Efesasi tei kei faingua yaromi kam i Torofimu moime. Yaromi te Pauro gere iki birom ori Yerusarem wan fipikoro ena yokamai di finga “Pauro yaromi akiro fi mun ei teinga iki ikai fume,” epe di fime.
ACT 21:30 Ena ari yai opai iki birom ori moinga yokamai muruwo nomanenom unanan fungoro ena yokamai bu di uro kuku boiro Pauro a ki sire gure ire fi mun ei teinga iki mena fingoro ena kene kene eire fi mun ei teinga iki kori gumam keime.
ACT 21:31 Ena yokamai Pauro si goraro beingoro ena ka wayom i Roma kiminem yokamai kiapanom bengua yai ori ure epe “Yerusarem ari muruwo nomanenom unanan fungoro ari yai opai gure gewo oriwom dime,” epe dime.
ACT 21:32 Ena yaromi ka i fire kakom boromdi kiminem kiapanom ari enomdire te kiminem ama enomdire bu dire fu ari kuku boingi tei ungoro ari yokamai kiminem te kiapanom yai ori winga kanere Pauro tokoi sikere yo moime.
ACT 21:33 Kiminem yokamai kiapanom yai ori fu Pauro moingui tei ure okom akoro kiminem yokama “Ne yokamai yaromi kan sen surai okom koiyo!” di erere ena ari yokamai ka epe mina wako erome, “Yaromi eramom? Te yaromi tora beme?” epe di eromba
ACT 21:34 ari suwo koropane ka towane dingoro te ari suwo ka ta dime. Ari munmane kuku boinga gure gewo dingoro ena yaromi ka kori duwangua mapunom fikeme. Ena iran yaromi kiminem yokamai “Ne yokamai Pauro akire kiminem ikinomdi ikai fiyo!” di erongoro
ACT 21:35 yokamai yaromi akire fu iki bo bai eingi tei fingoro ari yai opai yokamai yoporam ori boiro “Suwapune,” diro beingoro ena kiminem yokamai Pauro akire diro iro fingoro
ACT 21:36 te ari yokamai muruwo mounomdi ure u boiro “Si gorapune,” epe ori wom dime.
ACT 21:37 Ena kiminem yokamai Pauro akire kiminem ikinomdi ikai koi naro beingoro Pauro kiminem kiapanom yai ori “Ya, na ne ka ta di erowaiyo?” diro mina wako tongoro ena kiapanom yai “Ne Giriki ka fino? Oro?
ACT 21:38 Na di fika ne Isipi yai moine. Koma yaromi ari munmanewom epemere 4,000 enomdire ‘Nonon gaman kura boi towapune,’ dire fu mansinom ta ari moikeingi tei fumba ne yaromi moikene,” epe dungoro
ACT 21:39 ena Pauro ka mokom bai tome, “Na Yura yai moimba na iki birom ori Tasisi tei Sirisia man suna tei dungua kei faiye. Tasisi i iki birom orinan dume. Enau ne ‘O’ duwanga na ari yokamai ka di erowaiye,” epe di tongoro
ACT 21:40 kiapanom yai ori “O” dungoro Pauro iki bo bai eingi tei arere ena okom akire di yai opai moingi tei dongoro ari muruwo giranom kum singoro ena Pauro Yura ari kanom epe di erome.
ACT 22:1 “Emenamao, Aunamao, Nenamao, ne yokamai na kanam duwaika fiyo! Nanan koro koro wan fuka mapunom duwaro beye,” epe di erongoro
ACT 22:2 yokamai ka finga yaromi Yura ari kanom dungoro ena yokamai giranom kum wom siro ferako dekero moingoro ena Pauro ka ta dume.
ACT 22:3 “Na Yura yai moimba na manam iki birom ori Tasisi i Sirisia man tei dunguai moiro na kui nongoro okome na iki birom ori Yerusarem tawa ure erowai teiye. Na fu Gamarie munom ganom iki fukoro yaromi no awanoma kanom mapunom muruwo wom di mari de naromie. Ena iran ne yokamai yoporam boiro Yai Gumam dourom boingamere epe na yoporam boiro Yai Gumam dourom boiye.
ACT 22:4 Te na furo ari yai opai Yesu konom dourom boiro wan moinga yokamai bei niki de erere yokamai okonom kan koiro ‘Ei goraime,’ di fire endire kan iki fure deiye.
ACT 22:5 Te fi mun ei teinga yai ori bo te kaunsel yokamai muruwo ‘Na kanam dika i kawom dume,’ duwaime. Yokamai Yura arinoma Damasusi tei moinga ka munom ganom boi erere nareingoro ena na ‘Damasusi fure Yesu gama okonom kan koiro endiro Yerusarem tei unaikoro yokamai ganom kipi kaingua erowaime,’ diro fuiye.
ACT 22:6 Ena na wan furo Damasusi dungui teina tei fukoro ena oromene kakom kene kene eire kewa ori wom kamundi dere ako na moiki tei uro dongoro
ACT 22:7 na ako mangi tei faikoro ka nokom ta epe di naromie, ‘Sauro, Sauro, ta bengoro ne na bei niki de narene?’ di narongoro
ACT 22:8 ena na ka mokom bairo ‘Ari Wanopanomyo, ne eramom?’ di teikoro ‘Na Yesu Nasareti yai moiye. Ne na bei niki de nare moinie,’ di narongoro
ACT 22:9 ari na gere ama winga yokamai kewa keranom i kanimba yokamai ka di narongua mapunom fikeime.
ACT 22:10 Ena na ka ta di teiye, ‘Yai Ori yo, na epena tora benaiye?’ di teikoro ena Yai Ori i ‘Ne arere fu Damasusi tei fo! Ne akai tei morangero yai ta ure na ne gunom boi ereika kokonan di erowamie,’ di narongoro
ACT 22:11 kewa i keranom ori wom sungua na okonam murom fura domba taikan kanaika faikengoro ena ari na gere winga yokamai na okonam akore nandiro Damasusi tei fime.
ACT 22:12 Ena akai tei yai ta moime. Yaromi kam i Anania. Yaromi Mose ka di guwo dungua kawom gore dungoro Yura ari muruwo Damasusi moingai ‘Yaromi yai nokapu moime,’ dime.
ACT 22:13 Ena yaromi na moiki tei ure ‘Na arinam, Sauroyo, ne okonum murom fura do!’ di narongoro ena kene kene eire na okonam murom fura dongoro na yaromi kaniye.
ACT 22:14 Ena yaromi ka ta dume. ‘Ya, no awanoma Yai Gumanom bei moiro “Yaromi na inokore ei fika firo yai yo tongua yaromi kanero na ka dika ama firame,” diro ena ne gunom boi erome.
ACT 22:15 Yai Gumam ne gunom boi erongua ena ne tai ta ta kaninga te ka finga ari yai opai muruwo di mari de erowanie.
ACT 22:16 Ena ta bengoro ne yo kiapam moine? Ne arero fure Yesu kam fi ki si tenga nuwi buiro ne bianum faingua kore dowame,’ epe di narome.
ACT 22:17 Ena okome na Yerusarem inako dero furo Yura ari fi mun ei teinga iki tei ka make eiro na kuwan kanika
ACT 22:18 Ari Wanopanom Yesu moiro ‘Ya, ne tawa na kanam mapunom dinba ari yokamai kanam fikenainga iran ne Yerusarem ma dere bu di fo!’ epe di narongoro
ACT 22:19 ena ‘Ari Wanopao, yokamai nenen ka finga koma na “Yura ari ka nuwi si ereinga iki koro koro dungui tei fure ari yai opai ne fi ki si ereinga yokamai kan si erowaipore bei niki de erowaiye,” dire fuiye.
ACT 22:20 Te koma yai Sitiwin ne yai opai imari de erongua yaromi si goinga kakom na ama moiro “Yaromi si goinga i faimie,” diro te yaromi si goinga yokamai gainom suna gai kiapam beiro moiye,’ epe di tekoro
ACT 22:21 ena Ari Wanopanom i epe di narome, ‘Ne fo! Na ne ewi fakai wom dowaika na ne ewi ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei dowaiye,’ epe dume,” Pauro epe dungoro
ACT 22:22 ena ari yokamai Pauro ka koma dungua fimba epena yaromi ka epe dungua yokamai niki de firo ka yoporam boiro nokom ori wom diro “Yaromi si goiyo! Yaromi yokori morangua i faikeme,” epe diro
ACT 22:23 ka yoporam wom boiro diro te gainom suna kui sire fiasi iwa dere kuwan ako kumo siro fiasi teme iwa deingoro
ACT 22:24 ena iran kiminem yai ori bei moiro ka kiminem yokamai epe di erome, “Ne yokamai yaromi akire iki ikai fiyo! Te ari yai opai ka u ori wom yaromi boi teinga mapunom firaro beika ena ne yokamai yaromi kupa siyo!” epe di erongoro ena yokamai Pauro akire fime.
ACT 22:25 Ena kiminem yokamai Pauro suwaro beinga okom kauwom kan koinga Pauro kiminem yai ori tei arire moingua ka epe di tome, “Yokama Roma ari kanom kereinga na kanam ama kereingai iran ne yokamai ka kori di narekeinga iran kupa nainainga faimbo?” di tongoro
ACT 22:26 ena kiminem yai ori ka i firo dere fu kiminem kiapanom yai ori moingui tei fure “Ya, yaromi Roma yai moingua tora bengoro ne tai epe benanie?” di tongoro
ACT 22:27 ena kiminem kiapanom yai ori fu Pauro moingui tei furo “Yae, ne Roma yai moimbo di naro?” diro mina wako tongoro Pauro “O, na Roma yai moiye,” dungoro
ACT 22:28 ena kiapanom yai “Na meina munmane deika na Roma yai fuka diye,” epe dungoro ena Pauro “Ne epe benba koma na nenam manam Roma ari moipikoro ena yokamai Roma ari kanom kereinga na kanam ama kereime,” epe dungoro
ACT 22:29 ena ari yokamai Pauro kupa suwaro beinga dere fingoro te kiminem kiapanom yai ori “Yaromi Roma yai moingoro okom kauwom kan sen koiye,” di firo kuri fime.
ACT 22:30 Ena ongo kiminem kiapanom yai ori furo Pauro okom kauwom kan koinga bei dere te Yura ari Pauro ka kori di towaro beinga mapunom firaro bengua “Fi mun ei teinga ari ori ne yokamai te kaunsel ari ne yokamai ure kuku boiyo!” ka epe di de erongoro ena ari yokamai kuku boingoro yaromi Pauro akire yokamai kuku boinga suna tei dome.
ACT 23:1 Ena Pauro ari yokamai kuku boinga toren ekanero “Arinamao, koma kakom te epena kakom ama Yai Gumam na tai ta ta beika te na kokonanam beika kanongoro na ‘Tarom i faimie,’ di fiye,” epe di erongoro
ACT 23:2 ena fi mun ei teinga yai ori i kam Anania ari Pauro moingui teina tei moinga yokamai “Yaromi giramdi siyo!” di erongoro
ACT 23:3 ena Pauro ka epe yaromi di tome, “Ne gai feke finba ne nomanenum i kama sungua moinga Yai Gumam ne einamie. Ne Mose ka di guwo dungua ka kori di narowanba ne na kanam wayom fikere ‘Na giranamdi siyo!’ dinga ne Mose ka di guwo dungua si dene,” di tongoro
ACT 23:4 ari yokamai teina tei moinga “Ne Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori kam ka sino? Oro?” di teingoro
ACT 23:5 ena Pauro “Arinamao, yaromi fi mun ei teinga yai ori moingua kankeiye. Ka mapunom munom ganom epe boime, ‘Ne yokamai arinoma kiapanom yai ori kam ka sikeiyo!’ epe boime,” epe diro
ACT 23:6 te kanongua kaunsel ari suwo koropane i ari Sarusi moingoro te suwo koropane i ari Feresi moingoro ena yaromi ka ta epe ori beiro dume, “Arinamao, na Feresi yai moikoro te na nenam te awanam ama Feresi ari moimie. Na ‘Ari goinga yokamai tokoi arowaimie,’ epe dika yokamai firo ka kori bei nareimie,” epe di erongoro
ACT 23:7 ari yokamai ka i firo ena ari Sarusi te ari Feresi moingi suna tei kura fuka dungoro ena kuku boingai foyom sime.
ACT 23:8 Te Sarusi ari epe di fime, “Ari yokamai goinga yono manomdi tokoi arekenaimie. Te Yai Gumam nuwi kokonan gan i moikeme. Te ari kuianom ama moikemie,” epe di fimba ari Feresi yokamai “Sarusi di finga i faikeme,” epe dime.
ACT 23:9 Ena ari yokamai au ori wom di koro koro deime. Ena Feresi ari suwo ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai arere moiro ka yoporam boiro “No yokamai kanopunga yaromi tai ta ta gere tongua moingui tei dikemie. Te Yai Gumam nuwi kokonan gan ka di tombo di tekeme? Ka di towangua nonon tora duwapune?” epe dingoro
ACT 23:10 ena kura kam ori wom dungoro ena kiminem kiapanom yai ori “Yokamai surai moinga iran Pauro koro koro gurere gam toi suwaingoro gorame,” di firo kuri firo ena kiminem yokamai “Ne yokamai fu yokamai moingi suna tei furo Pauro akire ure ne yokamai ikinomdi ikai koi deiyo!” epe di erome.
ACT 23:11 Ena giruwangua kakom Ari Wanopanom u Pauro moingui tei ure “Ne denum minum erowai to! Ne Yerusarem moingi tei na kanam mapunom di mari dengamere epe ne ama iki birom ori Roma fure na kanam epe di mari dowane,” epe di tome.
ACT 23:12 Ena kamun takongoro Yura ari yokamai kuku boiro “Pauro si gorapune,” di firo ena ka di koi eire ka kawom epe dime, “No kua kopuna te nuwi nekenapune. Okome Pauro mora si goiro kua kopuna te nuwi nowapune,” epe dime.
ACT 23:13 Te ari 40 yokamai ka epe kawom dire ka di koi eime.
ACT 23:14 Ena yokamai fu fi mun ei teinga ari ori te Yura ari mokoinga yokamai moingi tei fure “No yokamai ka di koi eiro kawom dupungoro Yai Gumam kanume. Ena ne yokamai tai bepunga kam fiyo! Nonon kua kopuna nekenapunba no fu Pauro mora si gorapunga kua kopuna nowapune.
ACT 23:15 Ena ne yokamai te kaunsel yokamai muruwo ka epe kiminem kiapanom yai ori di teiyo! ‘No yokamai bei moiro Pauro yaromi tai bengua kawom firapuna akire uwo!’ di teiyo! Ena yaromi u no yokamai moipungi tei kunangua kon yo wanangua yaromi si gorapunie,” epe di erome.
ACT 23:16 Yokamai “Yaromi si gorapune,” dimba Pauro kepom wam ka wayom i fire ena fu kiminem ikinom tei fure Pauro ka di tongoro
ACT 23:17 ena Pauro kiminem yai ori ta uwom boiro “Ne uwo! Kora gaima yaromi ne kiminem kiapanom yai ori ka di towama akire fo!” epe di tongoro
ACT 23:18 ena kiminem yai ori gan i akire fu kiminem kiapanom yai ori moingui tei fure “Yae, kan faingua yai Pauro na unam boiro ‘Kora gaima i ka ne di erowaro bengua ena ne akire ne morangi tei fo!’ di narome,” di tongoro
ACT 23:19 ena kiminem kiapanom yai ori kora gaima okom akoro fu bunamdi surai nen moipiki tei furo ena “Ne tora ka na di narowane?” diro mina wako tongoro
ACT 23:20 ena kora gaima ka epe di tome, “Yura ari nomane towane eire ka di koinga iran ongo ka epe di de erowaime, ‘Ongo nonon ka kori yaromi di towapunga mapunomom firaro bepunga ena ne Pauro yaromi akire kaunsel kuku boinga akaiyomdi tei uwo!’ epe di de erowaimba
ACT 23:21 ne ‘E e,’ di ero! Ari yokamai suwo i epemere 40 yokamai fure eke dere Pauro kiapam bei moime. Yokamai epena ‘No yokamai kua kopuna te nuwi nekepune. Ena okome Pauro si gorapunga kua kopuna te nuwi nowapune,’ diro ka epe di koi eime. Te yokamai ka dinga ne ‘O’ duwanga diro kiapam moimie,” epe dungoro
ACT 23:22 ena kiminem kiapanom yai ori kora gaima ka yoporam boiro “Ne na di narenga kam i yai ta di tekeyo!” diro awi dome.
ACT 23:23 Ena kiminem kiapanom yai ori bei moiro kiminem yai ori surai unom boiro “Ne surai kiminem munmane epemere 200 kenom beiyo! Te ari 70 yokamai non kosi mounomdi moiro finga te ari munmane epe 200 yokamai kurake ako moinga yokamai ama kenom beiyo! Ena epena giruwangua ari wi fainga kakom i ne kiminem yokamai endire Sisaria tei fiyo!
ACT 23:24 Te ne surai non kosi ta Pauro mouwomdi morangua ama kenom beiyo! Ena ne surai yaromi akire kiapam nokapu beire fu gaman yai ori Firikisi moingui tei fiyo!” epe di erome.
ACT 23:25 Di erere ena munom ganom epe boime,
ACT 23:26 Na Koriasi Lisia bei moiro munom ganom ne yai ori nokapu Firikisi boi ereiye. Ne moi dinio?
ACT 23:27 Ena te na kiminenam yaromi akire ne moingi tei wingoro Yura ari yaromi okom a ki sire si goraro beimba na ka fika “Yokamai Roma ari kanom kereingai yaromi kam ama kereime,” dingoro ena na te kiminem yokamai gere fure yaromi moingui tei fure akire di tere akire ikai upunie.
ACT 23:28 Ena na “Yokamai ka kori yaromi di towainga mapunom firaiye,” diro ena yaromi akire yokamai kaunsel kuku boinga tei fure
ACT 23:29 ka epe fika yokamai ka di guwo dungua dourom boinga kam towane ka kori di towaimba nonon yaromi si gorapunbo kan si towapunga kam i fikepune.
ACT 23:30 Ena okome ka epe fika “Yokamai ‘Yaromi si gorapune,’ di fingoro ena na kene kene eiro yaromi awi ne moingi tei dowaiye,” di fiye. Te yokamai yaromi ka kori di towainga na “Ne yokamai fu ne Firikisi gumanumdi furo ka kori mapunom di mari deiyo!” epe di ereiye. Ena ka i mora goume.
ACT 23:31 Ena kiminem kiapanom yai ori di eronguamere epe kiminem yokamai Pauro giruwangua akire fure fu iki birom ori Antipari tei wime.
ACT 23:32 Ena kamun takongoro kiminem kon maniki wan fure inako dero ikinomdi tei wingoro kiminem yokamai non kosi mounomdi wan finga yokamai Pauro akire fime.
ACT 23:33 Ena yokamai fu Sisaria tei ure munom ganom boingua gaman yai ori tere te Pauro ama teingoro
ACT 23:34 ena gaman yai ori munom ganom kerere ena Pauro “Ne ikinum amai kei faine?” diro mina wako tongoro “Na Sirisia man tei kei faiye,” di tongoro
ACT 23:35 ena yai ori i fire “Ena ari ne ka kori di ereinga yokamai unaingoro na ne kanum kori firaiye,” epe diro ena kiminem ka ta epe di erome, “Ne yokamai Pauro si gaman yai ori Eroti koma kei faingua ikomdi tei deiyo!” epe dume.
ACT 24:1 Ena aro kakom okonom koro muruwo goungoro Yai Gumam fi mun ei teinga yai ori i kam Anania te Yura ari mokoinga yokamai te ka kori di towangua yai ta i kam Tetarusa yokamai fu Sisaria tei fure ena gaman yai ori moingui tei fure Pauro ka kori di towainga mapunom di teingoro
ACT 24:2 ena yai ori Pauro uwom boingoro ungoro Tetarusa ka kori epe Pauro di tome, “Yai ori Firikisi yo, ne nonon kiapanom moinga no kura boikere te nokapu wom moipune. Te ne ‘No mapunom ta benapune,’ di fire imari de norengere ena no manom sinom nokapu dume.
ACT 24:3 Ena iran no yokamai ‘Ne taikan muruwo nokapu no yokamai muruwo de norene,’ di fire no nomanenom mun ori wom fi eropunie.
ACT 24:4 Ena na ka arari duwaika ne niki de fire na kanam fikenanie. Iran na ka gurom towane duwaika ne firo!
ACT 24:5 No yokamai kanopunga yaromi tai munmane niki dongua bemie. Yaromi man man muruwo fure Yura ari moingi tei fure kianom fai erome. Te ari yai opai furo Nasareti yai kam mapunom dungua dourom boinga yokamai ‘Yaromi yai ori moime,’ di fimba yaromi te ari yokamai gere ari nomanenom bei du di ereime.
ACT 24:6 Te yaromi ama ‘Na fure fi mun ei teinga iki bei niki de towaiye,’ diro fumba no yokamai yaromi okom akopune. Ena ‘Nonon ka di guwo dungua dourom boipunga i firo yaromi ka kori di towapune,’ di fipunba
ACT 24:7 kiminem kiapanom yai ori Lisia uro yoporam boi norero yaromi akire furo
ACT 24:8 ena ka epe di norome, ‘Ne yokamai yaromi ka kori di towainga fu ne gumanumdi fure ka kori di towaimie,’ epe di norome. Ena iran ne no ka kori bei topungairai yaromi mina wako towanga yaromi ka duwangoro ne firanga no ka kori bei topunga mapunom i epemere dume,” Tetarusa yaromi epe dungoro
ACT 24:9 te Yura ari yokamai ama Pauro kura kam di teime, “Tetarusa yaromi kam muruwo i kawom dume,” epe di teime.
ACT 24:10 Ena gaman yai ori moiro Pauro ka duwaro bengua okom i din boingoro ena Pauro ka mokom bairo epe dume, “Na kanika non iki munmane kakom ne akai ori tawa kiapam bene. Ena iran na ka mokom bairo ne di erowaika na denam minam mun fiye.
ACT 24:11 Na koma ‘Yerusarem fure Yai Gumam kam akire di towaiye,’ diro fuiye. Ena epena aro kakom okonom koro koro muruwo te kaunom surai mora goume. Na epe beika ne ari yokamai mina wako erere firane.
ACT 24:12 Te na fu Yura ari fi mun ei teinga iki fure ari kura kam di ereika bo na fu Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai fure ari kianom bei ereika bo na fu iki birom ori koro koro fure ari nomanenom bei du di ereika bo tarom i epe beika Yura ari yokamai nakankeime.
ACT 24:13 Ena yokamai na ka kori bei narowainga yokamai ‘Tarom i kawom dume,’ imari dere dikenaime.
ACT 24:14 Dikenaimba na ka ne di erowaika firo! Yesu yaromi konom ari yai opai opom di erongua yokamai ‘Kon i kasu dume,’ dimba na konom i dourom boiro no Yura ari awanoma Yai Gumanom kam akire di teiye. Te na Mose ka di guwo dungua te ka mapunom ari ka boinga ama fi kun daiye.
ACT 24:15 Te yokamai ‘Yai Gumam ari goinga winom yaunangoro tokoi arere yokori moraime—ari nokapu moinga te ari niki deinga,’ di fingamere na ama epe di fiye.
ACT 24:16 Ena iran na Yai Gumam okom muromdi moiro te ari yai opai okonom muromdi ama moiro ‘Na gai goikenaiye,’ dire kakom kakom tai nokapu beiye.
ACT 24:17 Ena non iki kakom suwo koropane na Yerusarem kiye. Te okome na arinama meina erowaro beika te na Yai Gumam fi mun ei towaro beika inako dero Yerusarem tei wiye.
ACT 24:18 Te ‘Na nomanenam nokapu duwame,’ diro na ganam bi sire Yura ari fi mun ei teinga iki ikai tei moikoro yokamai nakanime. Te ari munmane te na gere moikepune. Te gure gewo ama fuka dikemba
ACT 24:19 Yura ari suwo koropane Eisia man tei kei fainga yokamai ure moime. Yokama ka kori na di narowainga yokamai ne moingi tei unaimba epena kuime.
ACT 24:20 Bore na kaunsel kuku boinga akaiyom tei arere moika ari yokamai tawa moinga na tai bei niki deika ne di erowaimie.
ACT 24:21 Te yokamai ka towane epe duwaime, ‘Na yokamai moingi suna tei arere moiro ka epe beiro ori wom diye, “‘Ari yai opai goinga tokoi arowaimie,’ epe di fika yokamai ka kori di narowaimie,” epe beiro ori wom diye,’ yokamai epe dime,” Pauro ka epe di goume.
ACT 24:22 Ena yai ori Firikisi yaromi Yesu konom ari yai opai opom di erongua mapunom suwo finga “Ya, epena kakom ka i mora goume. Okome kiminem kiapanom yai ori Lisia unangua na ne yokamai ka kori dinga fi gounaiye” epe dire
ACT 24:23 ena kiminem yai ori ka epe di tome, “Ne Pauro kiapam beyo! Te ne yaromi kiapam benba epena kakom ne yaromi okom kauwom kan koikeo! Yaromi ari yokoi ei nongua yokamai taikan akire di towainga ne ‘Mane,’ di erekeo!” epe di tome.
ACT 24:24 Ena aro kakom suwo fungoro Firikisi te efem biyai Dusira gere ama wipire. Oparomi Yura opai moime. Ena Firikisi Pauro uwom boingoro Pauro uro Kirisito Yesu fi ki si tongua kam di erongoro surai fipire.
ACT 24:25 Te Pauro kam epe dungua ari yai opai yo tere morainga kam te ari yai opai kuianom boingua “Nemane,” diro morainga kam te okome Yai Gumam nonon ipu si norowangua kam epe dungoro ena Firikisi kuri firo “Mora! Epena ne fo! Kipin ta ne unum boraiye,” epe di tome.
ACT 24:26 Te yaromi “Pauro ‘Na mena naye,’ diro kongo narowame,” di fire kakom kakom Pauro uwom boingoro ungoro yai surai di ipo ka depire.
ACT 24:27 Ena non iki surai fungoro Posia Fetasi yaromi fu Firikisi moingui tei ure ena Firikisi kokonanom imba Firikisi “Yura ari denom minom mun fi narowaime,” diro Pauro kan iki moingua kan dere fume.
ACT 25:1 Ena Fetasi yaromi Sisaria tei fure yaromi aro kakom suraiye tei moingua dere fu Yerusarem fure
ACT 25:2 tei moingoro ena Yura fi mun ei teinga ari ori te ari mokoinga yokamai ama u Fetasi moingui tei ure Pauro ka kori di towainga mapunom di teime.
ACT 25:3 Di tere ena ka ta yoporam boiro di teime, “No yokamai mun firaro bepunga ne Pauro uwom boingoro Yerusarem uname,” epe dime. Yokama kon bakom bei kou fairo Pauro si goraro beinga ena ka epe dime.
ACT 25:4 Ena Fetasi ka mokom bairo “Pauro yaromi kan iki Sisaria tei moingoro kakom gawo toka gounangoro na fu Sisaria naiye.
ACT 25:5 Epe iran ne arinom mokoinga yokamai na naiki tei ama naimie. Te yokamai di firainga yaromi tai ta gere tongoro yokamai ka kori bei towaimie,” epe di erome.
ACT 25:6 Ena Fetasi yokamai moingi tei moiro ena aro kakom okonom koro muruwo te koro suraiye boro okonom koro koro muruwo mora goungoro yaromi dere fu Sisaria tei fume. Ena kamun takongoro yaromi ka kori iki tei fure “Ka kori firaiye,” diro ame dere “Pauro akire wiyo!” di erongoro
ACT 25:7 Pauro mora ungoro ena Yura ari Yerusarem ma dero winga yokamai Pauro waiyapo de suna dere ka kori ori wom bei teimba yokamai kanom mukom faikemie.
ACT 25:8 Ena Pauro ka mokom bairo epe di erome, “Na furo nonon Yura ari ka di guwo dupunga bo te nonon Yura ari fi mun ei topunga ikinom bo te Roma yai ori Sisa bei niki dekeiye,” epe dume.
ACT 25:9 Ena Yura ari denom minom mun fi towaro beinga Fetasi bei moiro Pauro “Ya, yokamai ka kori ne bei ereinga no yokamai dere fu Yerusarem fure ka kori fi gounapuno?” di tongoro
ACT 25:10 Pauro “No yokamai Roma yai ori Sisa ka kori finga ikom tawa moipunga iran yokamai na ka korinam firainga i faimie. Te ne mora kaninga na Yura ari bei niki de erekeiye.
ACT 25:11 Te na tai ta bei niki ori wom dowaika ari yokamai nai goraingai faimie. I faimba ari yokamai ka kori bei nareinga i kawom faikenangua ena ne bei moiro ari yokamai okonomdi tei na ei narowanga faikemie. Ena iran Roma yai ori Sisa na ka korinam firaro bengua na ka diye,” epe dungoro
ACT 25:12 ena koma Fetasi te ariyoma kuku boinga yokamai di ipo ka dere ena Fetasi ka mokom bairo “Ne ‘Roma yai ori Sisa na ka korinam firame,’ dinga iran ne fu yai ori Sisa moingui tei nanie,” epe dume.
ACT 25:13 Ena aro kakom suwo mora fungoro yai ori Akipa te kepom i kam Benisi surai u Sisaria tei uro Fetasi “‘Ne ari kiapanom bei erongua no surai mun fipuiye,’ duwapuiye,” diro wipire.
ACT 25:14 Surai kakom munmane Sisaria tei moipika ena Fetasi Pauro kam wayom yai ori i di ipo ka depire. Fetasi ka epe dume, “Ferikisi yai ta kan si tere ma dere fungoro yaromi kan iki yo moime.
ACT 25:15 Te koma na Yerusarem furo moikoro fi mun ei teinga ari ori te Yura ari mokoinga yokamai u na moiki tei ure yaromi ka kori bei tere ka mina epe wako naromie, ‘Ne “Yaromi tai niki dongua bemiau,” duwano?’ di nareimba
ACT 25:16 na ka epe mokom bairo ‘Nonon Roma ari yaromi ka kori di teinga yaromi koma yokamai gumanom kanere ka kori di teinga mapunom fire ka mokom bairo di erongoro ena okome ka kori finga yai yaromi awi mena dombo “Ne tai niki dongua benie,” dumie,’ epe di ereiye.
ACT 25:17 Ena Yura ari yokamai na tawa uka ama winga yokamai yo moikeimba kamun takongua na fu ka kori finga ikom fure yaromi uwom boiye.
ACT 25:18 Na epe di fika yokamai yaromi tai niki ori wom bengua imari dowaimba yokamai arere ka epe dikeime.
ACT 25:19 Tamanume. Yokamai nenen mapunom beinga te yai Yesu goimba Pauro ‘Yaromi arere yokori moimie,’ epe dungua i kura kam di tere ka epe gurom towane dime.
ACT 25:20 Yokamai epe dingoro ena ka kori mapunom firaika na nomanenam unanan fungua iran yaromi ka mina wako teiye, ‘Yokamai ka kori ne di ereinga nonon Yerusarem fure ka kori muruwo fi gounapuno?’ di teikoro
ACT 25:21 ena Pauro ‘Yai ori Sisa na ka korinam firaro bengoro na kan iki moraiye,’ epe di narongoro ena na kiminem yai epe di teiye, ‘Yaromi kiapam beyo! Okome yai ori Sisa moingui tei awi dowaiye,’ epe di teiye,” Fetasi epe di tongoro
ACT 25:22 ena Akipa ka epe “Na nanan yaromi kam firaiye,” di tongoro “Ena ongo ne firanie,” di tome.
ACT 25:23 Ena kamun takongoro Akipa te Benisi surai eken munmane beiro u kuku boinga akaiyom ikai wipikoro te kiminem kiapanom ari ori te iki birom ori mokoinga ari ama ikai wingoro ena Fetasi “Pauro akire kua wiyo!” dungoro ari yokamai Pauro akiro wingoro
ACT 25:24 Fetasi ka epe dume, “Akipa yai oriyo te ne muruwo tawa moinga yokamao, na ka dika fiyo! Yaromi tawa moingua kaniyo! Yura ari muruwo Yerusarem moinga te Sisaria tawa moinga u na moiki tei ure ka kori yaromi bei tere te ka ori wom epe dime, ‘Yaromi yokori morangua i faikeme,’ dingoro
ACT 25:25 ena iran si gorainga mapunom wandou fuipa mapunom kankeiye. Ena yaromi ‘Yai ori Sisa na ka korinam firaro bengoro na naiye,’ dungua na yaromi ‘Awi dowaiye,’ di fiye.
ACT 25:26 Te na munom ganom yai orinam boi towaipa ka boraika fikeiye. Ena na munom ganom boi towaro beika na yaromi akire ne yokamai muruwo te ne yai ori Akipa moingi tei wikoro ena ne yokamai ka kori firo mapunom imari dowaingere na munom ganom bei towaiye.
ACT 25:27 Te na kan fainga yaromi awi yai ori Sisa moingui tei dere ka kori bei teinga mapunom imari dekenaika i faikeme,” epe dume.
ACT 26:1 Ena Akipa bei moiro Pauro “Ne nenen ka duwanga firapune. Ena ne ka do!” di tongoro ena Pauro okom akire diro nen kam wayom epe dume,
ACT 26:2 “Yai ori Akipao, ne Yura ari mapunom beinga te yokamai kanom di ipo ka deinga muruwo mora finie. Ne mora epe finga na mun fiye. Yura ari ka kori bei nareinga na ka mokom bairo duwaika ne firo! Ne kene kene eire niki de fikeyo!
ACT 26:4 Koma na gan gawo moiro na arinama moingi tei moiro te okome Yerusarem ama moiro erowai teikoro Yura ari kaninga na tai beire te kokonan iye.
ACT 26:5 Nonon kanom mapunom ari i kam Feresi moinga yokamai ka mapunom yoporam boiro dourom boime. Iran epe na Feresi ari mapunom dourom boi moika Yura ari koma kanere te epena ama kanere tarom i imari dowaimba imari dekenaime.
ACT 26:6 Ena Yai Gumam no Yura ari awanoma ka di koi eiro ‘Ari yai opai goinga winom yaunaikoro arere yokori moraime,’ di erongua na ka i fi ki sika epena yokamai ka kori bei nareimie.
ACT 26:7 Te no awanoma okonom koro muruwo te kaunom surai gama yokamai ‘Yai Gumam ka i dungua inapune,’ diro ena kama sungua kakom te kamun takongua kakom Yai Gumam kam bawom di tere moimie. Yai ori Akipao, kam i na ama fi ki sika Yura ari yokamai ka kori bei nareimie.
ACT 26:8 Te ari yai opai goinga tokoi arowainga ta bengoro ne yokamai ‘Yai Gumam epe beikenamie,’ di fime?
ACT 26:9 Ena koma na nanan epe di fika na kokonan yoporam boiro Yesu Nasareti yai kam beiro bire de towaiye.
ACT 26:10 Ena iran na Yerusarem tei moiro kokonan epe beikoro fi mun ei teinga ari ori munom ganom boiro nareingoro ena na fure Yesu gama yo teinga yokamai okonom akoro kan si ereiye. Te yokamai ei goinga na ‘O’ diye.
ACT 26:11 Te kakom munmane na nuwi si ereinga iki iki fure yokamai Yesu kam ka suwaro beinga ganom kipi kaingua ereiye. Te na denam minam niki de oriwom yokamai fi erere ena na yokamai mounomdi fure fu akai ta fuiye.
ACT 26:12 Ena na ‘Epe benaiye,’ diro Damasusi naro beiki fi mun ei teinga ari ori munom ganom boiro nareime.
ACT 26:13 Ena, yai ori Akipao, oromene kakom i na kon bakom suna wan fure kanika kewa ta kamundi iwa dero ako mangi sungua te keranom ori wom sunguamere epe aro dekeme. Keranom ori wom sungua u na te ari yokamai na gere ama wanopunga tei ure wanapo de suna dongoro
ACT 26:14 ena no yokamai muruwo ako mangi fairo na nokom fika Yura ari kanom epe di narome, ‘Sauro, Sauro, ta bengoro ne na bei niki de narene? Non kapakom kupa murom nongua sunguamere ne epe na nainie. Ne epe benga nen ganum bei kipi kainie,’ epe di narongoro
ACT 26:15 ena na ‘Ari Wanopanomyo, ne eramom?’ diro mina wako teikoro ‘Na Yesu. Ne na bei niki de nare moine.
ACT 26:16 Ena ne ario! “Ne na nuwi kokonan gan morane,” diro na u ne moingi tei uro gunom boi ereiye. Te ne tarom i epena kakom kaninga te na tai okome ne opom di erowaika ne ari yai opai di mari de erowanie.
ACT 26:17 Te na ne nenen arinuma moingi tei te ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei ne ewi dere te ne kui nere te kiapanum moraiye.
ACT 26:18 Te ne fure yokamai inokore einga bei yo te ero! Ena iran yokamai kamun si boingua akaiyom ma dero awa tero u keranom sungui akaiyom tei unaimie. Te ne epe bengoro yokamai na kanam fi ki si narero Satan kiapanom bei erongua akaiyom ma dere Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom ikai naingoro ena Yai Gumam yokamai bianom faingua kore de erowangoro yokamai te ari yai opai Yai Gumam gunom boi erongua yokamai gere ama moraimie,’ di narome.
ACT 26:19 Ena iran, yai ori Akipao, na ka kamundi di narongua gore diye.
ACT 26:20 Koma na fu Damasusi tei fure te okome fu Yerusarem fure te Yuria man ama fure te ari Yura ari moikeinga yokama moingi tei ama fure ka epe ari yai opai di ereiye, ‘Ne yokama inokore einga si awa tere Yai Gumam i gumanomdi deiyo! Ena ari yai opai ne yokamai inokore einga si awa tero moinga kanaro beinga ne yokamai tai nokapu beiyo!’ epe di ereiye.
ACT 26:21 Ena na ka epe di mari deika na fi mun ei teinga iki tei moiki Yura ari ure na okonam akore na nai goraro beimba
ACT 26:22 kakom kakom Yai Gumam akire di narongoro ena epena na tawa arere ari kanom waninga bo te ari kanom wankeinga ka mapunom di mari de ereiye. Te yai Mose te ka mapunom ari ‘Okome tai epe fuka duwame,’ dingamere na ka epe di mari deiye. Ka ta dikeiye.
ACT 26:23 Na ka dikai epe: ‘Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia gam kipi kaingua firo goiro ariro tokoi yokori morame. Koma ari tokoi arekeimba yaromi koma ariro Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai kewa keranom suwangui tei morainga ka di mari dowame,’ na epe diye,” Pauro ka epe dume.
ACT 26:24 Ena Pauro nenen ka epe imari dongua Fetasi ka au diro “Pauro, ne du dinie. Kakom kakom ne munom ganom kerere te inokore enga iran bei du di eromie,” epe dungoro
ACT 26:25 ena Pauro ka mokom bairo “Yai ori Fetasiyo, na du dikeiye. Na ka epe di ereika i kawom diye.
ACT 26:26 Yai ori Akipa yaromi na ka dika mapunom wom fingoro ena na ka di tere tai muruwo imari deiye. Te ari yokamai bei moiro Yesu kam wayom i eke dekeinga iran tarom i ama kanumie.
ACT 26:27 Yai ori Akipao, ne ka mapunom ari kanom dinga fi kun daino? Na mora fika ne fi kun dainie,” epe dungoro
ACT 26:28 ena Akipa Pauro ka epe di tome, “Ne kakom gurom towane ka di narenga na Kirisito gam teina daraiba daikeiye,” epe dungoro
ACT 26:29 ena Pauro “Ya, na kakom gurom towane dika bo kakom arari dika faimie. Ne te ari muruwo tawa moiro na kanam dika finga na Yai Gumam ka make epe ei teiye: ‘Epena kakom na moikamere ne yokamai ama epe moraimie,’ epe dipa na okonam kan sen koiro moikamere ne yokamai epe morainga ma deiyo! Epe moikenaimie,” ka epe dume.
ACT 26:30 Ena yai ori te gaman yai ori te opai Benisi te ari yokamai ama ame dere moingi arire
ACT 26:31 u mena furo ka di ipo ka dere “Yaromi si gorainga bo kan faingua tarom niki dongua beikemie,” epe dime.
ACT 26:32 Te Akipa bei moiro Fetasi ka epe di tome, “Yaromi ‘Yai ori Sisa na ka korinam firaro bengua na naiye,’ dikenangua ne awi mena dengere namba ne awi mena dekenanie,” epe dume.
ACT 27:1 Ena yokamai “Pauro nuwi kopare ire Itari man tei name,” diro ena Pauro te kan fainga ari suwo endire kiminem yai ori okomdi teime. Yai ori yaromi kam i Yuriasi. Te yaromi yai ori Sisa nenen kiminem yokamai yai orinom moimie.
ACT 27:2 Ena nuwi kopare ta i Aramitia akai tei ma dere tawa ungua no yokamai moko ikai fupune. Nuwi kopare i Eisia man fui nuwi bunamdi naro bemie. Te Maseronia yarom Tesaronaika tei kei faingua nonon gere ama dere nuwi boromdi fupune. Yaromi kam i Aritaka.
ACT 27:3 Ena kamun takongoro no yokamai fu Sairon akai tei fupungoro Yuriasi yaromi Pauro fi mun ei tero ena Pauro yokoi ei nongua yokamai moingi tei fungoro akire di towaro beinga “Ne fo!” di tome.
ACT 27:4 Ena okome no Sairon tei ma dere nuwi boromdi tokoi furo kamun kai nuwi kopare gumamdi sungua iran fu Saipasi man bunamdi kamun kai sikengua akaiyom fupune.
ACT 27:5 Te no fure fui nuwi Sirisia te Pambiria teina tei si dou diro ena ma dere fu Maira i Lisia man suna tei dungua uro mangi tei fupune.
ACT 27:6 Ena kiminem yai ori kanongua Eresandia nuwi kopare ta tei dungua i Itari man naro bengoro ena yaromi no yokamai nondire moko nuwi kopare i ikai tei fume.
ACT 27:7 Nonon nuwi boromdi fupungoro te kakom suwo koropane nuwi kopare wira wira diro fungoro ena yokamai kokonan yoporam boiro ingoro no yokamai Naira teina tei fuka diro te kamun kai sungua naro bepunga faikengoro ena iran no yokamai fu Kiriti bunamdi kamun kai sikengua akaiyom tei fure Somoni teina tei fupungoro
ACT 27:8 ena yokamai kokonan yoporam boiro ingoro no wira diro fu man i bunamdi tei furo fu akai ta upune. Akai kam i Akai Nokapu Moinga. Te akai i iki birom ori Lasea teina tei dume.
ACT 27:9 Ena no tawa upunga kakom arari fungoro nimi sungua te kamun kai ori sungua kakom teina ungua no yokamai naro bepunba kon i niki domie. I niki dongua ena Pauro ka epe di erome,
ACT 27:10 “Ya, no yokamai nuwi boromdi napunga nonon niki dowapunie. ‘Guwai gai te nuwi kopare ama gounangoro te ari munmane goraime,’ di fiye,” epe di eromba
ACT 27:11 kiminem yai ori Pauro ka dungua fikeme. Ma do! Yaromi nuwi kopare kan akongua yai te nuwi kopare ako nongua yai ka dipika fime.
ACT 27:12 Ena nimi sungua kakom te kamun kai sungua kakom akai tei nuwi kopare yo duwangua bo te ari iron morainga faikenangua iran ari munmane epe di fime, “No yokamai akai tei ma dere fu nuwi boromdi fure Finekisi tei fure iron morapune,” epe di fime. Finekisi tei kamun kai nuwi kopare sikengua ena nuwi kopare yo duwangua faimie. Te akai i Kiriti suna tei dume.
ACT 27:13 Enau okome kamun kai furako fairo si ungoro yokamai koma “Akai nokapu tei napune,” di finga tai kenom beire te tai ipun dongua nuwi kopare okom kan koingua tarom akire dire ikairi gurere fu Kiriti man nuwi bunamdi wom dourom boiro fimba
ACT 27:14 kamun kai ori nan i kam Aro Moko Ungua siro Kiriti man tei ma dere ure
ACT 27:15 nuwi kopare i sungoro no yokamai “Nuwi kopare kamun kai sungua naro bepune,” dupunba faikengoro ena ma dere awa topungoro kamun kai nuwi kopare mouwomdi sungoro yo unanan fume.
ACT 27:16 Ena no yokamai fu akai gawo i kam Koria fure fu kamun kai oriwom sikengua akaiyom fure ena nuwi kopare gawo kan akoro
ACT 27:17 gurere kokonan ori wom beiro akire diro nuwi kopare ori ikai tei dopune. Ena yokamai “Nuwi kopare i dou duwaro bemie,” diro kan ori wom iro nuwi kopare suna wom tei kan koime. Te yokamai ama epe di fime, “Nuwi kopare i makarawa munmane i Lipia teina tei dungua bauname,” di firo ena kuri fire gai sel kau you dere ikai deingoro ena kamun kai nuwi kopare sire sin boingoro yo fume.
ACT 27:18 Ena kamun kai si moingua nuwi kopare yoporam boiro ako ipo ka dero gura boraro bengoro ena kamun takongua yokamai guwai gai fiasi nuwiri deime.
ACT 27:19 Te kamun tokoi takongoro yokamai nenen okonomdi nuwi kopare kanom te gai sel suwo te tai ta ta fiasi nuwiri deime.
ACT 27:20 Ena kakom munmane no yokamai aro bo kuimokome kankepunga iran akai moipunga kankepune. Ena moi fupungoro kamun kai ori wom si moingua “Okome no yokamai a boiro morapunga faikeme,” epe diro inokore epune.
ACT 27:21 Ena aro kakom munmane ari yokamai kua kopuna nekeinga iran Pauro yokamai okonom muromdi arire moiro “Ne yokamao, koma na ‘Ari Kiriti tei ma dekeiyo!’ epe dika ne yokamai gore duwainga no ganom kipi kokonan ikenapune. Te guwai gai muruwo ako sikenamba nonon Kiriti tei ma dopune.
ACT 27:22 Na epe dipa epena na ne yokamai epe di ereiye, ‘Ne yokamai nomanenom yoporam boiyo! Nonon ari ta goikenapunba nuwi kopare towane niki dowamie,’ epe di ereiye.
ACT 27:23 Na kapakonam Yai Gumam kam bawom di teika giruwangua kakom yaromi nuwi kokonan gan u na moiki tei ure
ACT 27:24 ‘Pauro, ne kuri fikeyo! Te Yai Gumam bei nokapu de erowangoro ari muruwo nuwi kopare tei ne gere ama finga yokamai ama nokapu moraime. Te ne fu yai ori Sisa moingui tei fure tei arowangere ne kanum kori firamie’, epe di narome.
ACT 27:25 Ena iran ne yokamai nomanenom yoporam boiyo! ‘Yai Gumam ka di naronguamere i epe fuka duwame,’ epe diro fi kun dairo moiye.
ACT 27:26 Na epe dipa nuwi kopare fu mansinom ta bauro dou dowame,” Pauro ka epe dume.
ACT 27:27 Ena Sarere surai mora goungoro nonon nuwi boromdi i kam Meratereinian wan furo fupune. Ena giruwangua ongo suna kakom tei nuwi kopare kokonan beinga yokamai “Mansinom ta dungua teina upune,” diro
ACT 27:28 ena kawom unaro beinga fire ipun dongua tarom kan koiro fiasi nuwiri deingoro tarom i nuwi ikai furo mansinom baungoro ena yokamai akire di iwa dere gureingoro te yai ta kan akoro okom surai wara gairo kan i gure koro dere kanere kakom tei okonom kaunom muruwo kerome. Ena yokamai kakom gurom towane yo moiro kan tokoi dere kaninga kakom tei okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo kereime.
ACT 27:29 Ena yokamai kuri fire “No yokamai fure kongo ta duwangui tei borapune,” diro ena tai ipun dongua nuwi kopare okom kan koingua tarom suwo iro suwo iro fiasi nuwiri dere te “Aro kene kene eiro moko uname,” diro moi wanime.
ACT 27:30 Te nuwi kopare kokonan beinga yokamai nuwi kopare gawo kan koiro wira dire ako nuwiri sire te ka kasu epe dime, “No yokamai tai ipun dongua nuwi kopare gumamdi kan korapune,” epe dimba “No tongi napune,” di fime.
ACT 27:31 Ena Pauro kiminem yai ori te kiminem yokamai ka epe di erome, “Nuwi kopare kokonan yokamai ikai tei moikenainga ne yokamai nokapu moikenaime,” epe dungoro
ACT 27:32 iran kiminem yokamai kan nuwi kopare gawo koinga go dingoro ako nuwiri siro yo fume.
ACT 27:33 Ena aro moko unaro bengoro Pauro ari muruwo kua kopuna nowaro beinga ka epe di erome, “Ne yokamai Sarere surai yo kiapam moiro kua kopuna nekeime.
ACT 27:34 Ne yokamai epe moinga iran na yoporam boiro ‘Kua kopuna suwo neiyo!’ di ereiye. Ne yokamai kopuna nowainga yoporam boi erowaimie. Ne yokamai nenta goikero te ganom niki dekename,” ka epe diro
ACT 27:35 ena kaime dori ta iro yokamai gumanomdi tei arire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tero dou diro nome.
ACT 27:36 Te Pauro epe nongua ari yokamai nomanenom yoporam boi erongoro ena yokamai nenen kopuna suwo ama neime.
ACT 27:37 Te no ari yokamai munmane epemere 276 nuwi kopare ikai tei moipune.
ACT 27:38 Ena yokamai kua neingoro marenom mokongoro ena yokamai “Nuwi kopare ipun dekename,” diro kui witi mukom fiasi nuwiri deime.
ACT 27:39 Ena kamun takongoro yokamai akai tei kanimba yokamai mansinom kam fikeime. Ena yokamai kaningai nuwi bunamdi tei makarawa nokapuwom dungoro ena yokamai “Nuwi kopare fu makarawa dungua akaiyom i name,” di firo
ACT 27:40 ena tai ipun dongua nuwi kopare kan akoinga eri paran kan koinga ama ma dero te kamun kai siro nuwi kopare a sin boraro bengua gai sel i nuwi bunamdi akai naro beimie.
ACT 27:41 Naro beimba nuwi kopare makarawa kopu nuwi ikai dungua baungoro nuwi kopare gumam mangi si diro fu ki sungoro te nuwi yoporam boiro nuwi kopare mouwomdi si moingoro ena weyomdi dou dungoro
ACT 27:42 ena kiminem yokamai “Ari kan fainga yokamai ei gorapunga nenta nuwiri furo tongi kinamie,” epe di fimba
ACT 27:43 Pauro nokapu moraro bengua kiminem yai ori yaromi “Nemane,” di erero ena “Ne yokamai nuwiri kupa si kaninga nuwiri koma fure nuwi bunamdi fiyo!
ACT 27:44 Te ne yokamai yo moingi eri tei nuwi kopare dou dungua tai ta ta ako ki siro nuwi boromdi furo nuwi bunamdi fiyo!” epe di eromie. Te kiminem yai ori ka epe di norongua nonon muruwo nuwi bunamdi fupune.
ACT 28:1 Ena no yokamai muruwo nuwi bunamdi nokapu wom fupunga akai moirom bei engui i kam Marita dime.
ACT 28:2 Akai tei kapam no yokamai kiapanom nokapu bei noreime. Nimi sungua no goi goipungoro yokamai eri gerero iro uro gai norero beingoro no muruwo eri dongua teina tei furo fipune.
ACT 28:3 Te Pauro eri gawo koromgere ta iro fu eri dongua gaingoro ena onopa eri ikai tei moingua muro sungua firo u mena uro Pauro okom kai ki sungoro
ACT 28:4 ari yai opai man kapam ari kaningai onopa uro Pauro okom kai ki sungoro ena yokamai ka di ipo ka dere “Yaromi yai ta kawom si goime. Yaromi fui nuwi koi goikere yo moimba yaromi tai niki dongua bengua goramie,” epe dimba
ACT 28:5 Pauro okom koka tongoro onopa ako eri dongui sungoro Pauro okom gam ta niki dekeme.
ACT 28:6 Te yokamai kiapam moiro “Yaromi gam yaunambo kene kene eiro ako fairo gorame,” di fire kakom gurom arari kiapam bei moimba tai niki dongua ta yaromi fuka di tekengoro ena iran yokamai nomanenom tokoi si awa tere fire “Yaromi no yai gumanom ta moimie,” epe dime.
ACT 28:7 Mansinom dungua no yokamai teina tei moipunga kapakom yaromi kam i Pupiusa. Yaromi akai tei yai ori mokongua yai moimie. Ena yaromi ikomdi no yokamai unom boiro kiapanom nokapu bei norongoro no aro kakom suraiye yaromi ikomdi tei moipunie.
ACT 28:8 Te Pupiusa yaromi nem nupi fai moingoro gam murom siro te de arom buiro bengoro ena Pauro fu yaromi moingui tei furo ka make eiro okom de gamdi dongoro ena tokoi moi fime.
ACT 28:9 Ena Pauro epe bengoro akai tei ari nupi fainga muruwo u Pauro moingui tei wingoro yaromi yokamai bei kan i erongoro tokoi u nokapu fime.
ACT 28:10 Epe iran yokamai mapunom nokapunan no yokamai bei noreingoro te okome no akai tei ma dere naro bepunga yokamai tai ta ta kua kopuna no yokamai kon napunga kakom nowapunga noreimie.
ACT 28:11 Ena no yokamai kapa suraiye akai tei moipunga ena nuwi kopare moko ikai fure nuwi boromdi fupune. Nuwi kopare i Eresandia ari tainom dume. Te nuwi kopare gumamdi koro ari Yai Gumam kasu yai gan surai moipika kuianom beimie. Te nuwi kopare i kokonan ari nimi sungua kakom te kamun kai sungua kakom gounaro bengua akai tei moiro kiapam moimie.
ACT 28:12 Ena no yokamai fu iki birom ori Siraku tei ure te akai tei aro kakom suraiye moipunie.
ACT 28:13 Ena no Siraku ma dero furo Rekium tei fuka diro ena fairo kamun takongua kamun kai furakom fairo Rekium tei sungoro dere aro kakom surai fu Putiorai tei upune.
ACT 28:14 No yokamai akai tei moiro kanupunga ari yokamai Yesu fi ki si teinga yokamai moire “Ne yokamai no gere Sarere towane ama morapune,” epe di noreingoro ena no yokamai epe upunga u Roma teina tei upune.
ACT 28:15 Te Roma ari Yesu fi ki si teinga yokamai “No yokamai wime,” dinga firo ena yokamai suwo fu kuku boinga akaiyom Apiyu fure no gumanom boingoro te ari suwo fu nuwi neinga ikom suraiye dungui tei fure no gumanom boingoro ena Pauro yokamai ekanero Yai Gumam “Mun fi ereiye,” di tongoro ena nomanem yoporam boime.
ACT 28:16 Ena no yokamai Roma tei upunga yokamai “Pauro nenen iki ta yo kei fanangoro te kiminem ta yaromi kiapam bei morame” epe dime.
ACT 28:17 Ena Pauro aro kakom suraiye tei moiro Yura ari mokoinga unom boingoro kuku boingoro ena yaromi ka epe di erome, “Arinamao, na nonon arinoma bei niki de erekeiye. Te no awanoma mapunom ama si dero beikeipa yokamai Yerusarem teiri na kan si narere na nakire Roma ari okonomdi eingoro
ACT 28:18 ena Roma ari na mina wako narere finga na tai ta bei niki dekeika yokamai nai gorainga faikeme. Ena iran yokamai na nawi mena dowaro beimba
ACT 28:19 Yura ari ‘Nemane,’ dinga na ‘Yai ori Sisa na ka korinam firaro bengua na naiye,’ dipa na ka kori Yura ari bei erowaika faikeme.
ACT 28:20 Na epe bei moika ‘Ne yokamai ekanero ka epe di erowaiye,’ diro ne yokamai unom boiye. Te Isirae ari fi ki siro kiapam moingamere na ama epe fi ki siro kiapam moikoro yokamai na okonam kan sen koime,” Pauro epe dungoro
ACT 28:21 ena Yura ari yokamai “Yuria ari yokamai ne kanum wayom munom ganom ta no yokamai boi norekeimie. Te ari yokamai Yuria man ma dere tawa winga yokamai ne kanum ka sikeime.
ACT 28:22 Te no yokamai ne nenen nomanenum engua firaro bepunie. No yokamai fipunga ari yai opai koro koro moiro ne te ne douinom boinga yokamai ka mapunom koi dinga bire de teime,” epe di tere
ACT 28:23 ena yokamai ka firaro beinga kakom imari deime. Ena imari deinga kakom ungua ari munmane u Pauro moingui ikomdi tei wingoro ena koimoi moi finga aro ako oropo fungoro Pauro Yai Gumam ari yai opai kiapanom bei erongua kam di mari de erome. Te ari yokamai Yesu fi ki si towaro beinga Pauro Mose ka di guwo dungua te ka mapunom ari munom ganom boinga di mari de erome.
ACT 28:24 Ena ari suwo koropane yaromi kam fi ki si teimba ari suwo fi ki si tekeime.
ACT 28:25 Te yokamai nomanenom towane eikere ena dere naro beingoro koma Pauro ka epe di erome, “Yai Gumam Murom ka mapunom yai Aisaiya ka kawom di tonguamere yaromi no awanoma epe di erongua ne yokamai ka i fiyo!
ACT 28:26 Ne Yura arinoma moingi tei fure ka epe di ero! ‘Ne yokamai ka fi moraimba mapunom fikenaimie. Te ne yokamai toren kanaimba tai ta nokapu kankenaime.
ACT 28:27 Ena yokamai nomanenom erowai teinga iran yokamai kinanom gi dingoro te okonom murom ama gi dime. Te yokamai epe moikenainga yokamai okonom murom tai kanere te kinanom ka firo te inokore eire si awa tere Yai Gumam gumanomdi dowaingoro ena yaromi bei nokapu de erowame,’ epe di ero! Aisaiya epe dume.
ACT 28:28 Ena iran ne yokamai fiyo! Yai Gumam ka epe di narome, ‘Ne fu ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei fure “Na yokamai akire di erowaikoro yokamai nokapu fuka duwaime,” epe di ero!’ di narome. Ena na yokama ka i di erowaikoro yokamai ka i firaime,” Pauro epe di erongoro
ACT 28:29 ena yokamai dere fure nenen ka di ipo ka dero ka koro koro dime.
ACT 28:30 Ena non iki surai Pauro iki ta moingua yaromi iki kapam meina tere te ari muruwo u moingui tei winga bei nokapu wom de erome.
ACT 28:31 Te yaromi yoporam boiro Yai Gumam ari yai opai kiapanom bei erongua kam di erere te Ari Wanopanom Yesu Kirisito kam ama di mari de erongoro nenta “Nemane,” di tekeme. Na ka boika u tei goume.
ROM 1:1 Na Pauro. Yai Gumam na unam boiro “Na ewi dowaikoro ena ne fure na gunam kanam di mari dowane,” diro gunom boi narongua ena na Kirisito Yesu nuwi kokonan gan moiye.
ROM 1:2 Komariki Yai Gumam okom koi dere ari kam mapunom di mari deinga yokamai “Na gunam kanam i awi dowaiye,” di erongoro yokamai kam mapunom yo tongua boime.
ROM 1:3 Gunom kam i Yai Gumam wam kam wayom i di mari dome. Ena wam yaromi kui nongua yaromi no awanoma yai ori Dawiri gauwom moiro yai kawom u mari fume.
ROM 1:4 Te Yai Gumam “No yokamai ‘Na wanam na moiki tei ma dere mangi tei ungua te yaromi kuiam i yo tere moime,’ duwaime,” diro wam goingua yoporam boi tongua arirongoro yaromi nenen wam moingua iran i mari de norome. Ena yaromi nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito moime.
ROM 1:5 Yai Gumam bei moiro Kirisito di tongoro ena na yaromi nuwi kokonan bei towaro benaika yaromi kokonan ori narere nawi dongoro na fure “Ari man man muruwo moinga yokamai fi ki si tere Yai Gumam giramdi dourom boraime,” diro unom boi ereiye.
ROM 1:6 Te Yai Gumam “Ari munmane Yesu Kirisito gama moraime,” diro unom boinguamere epe ne yokama ama unom boi erome.
ROM 1:7 Ena Yai Gumam bei moiro ne yokama muruwo iki birom ori Roma tei moinga mun fi erero “Ne yokamai yo tere moraime,” diro unom boi erongua iran i na ne yokamai munom ganom i boi ereiye. Ena “Nonon nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo morom bei nokapu de erere te bei wira di erowaipire,” diro na nem wam surai ka make ei ereiye.
ROM 1:8 Koma na ka i epe duwaro beiye. Ari yokamai man koro koro moinga muruwo mora finga i ne yokamai Kirisito fi ki si teinga ena Yesu Kirisito akire di narongoro na Yai Gumam mun fi teiye.
ROM 1:9 Na nomanenam yoporam boiro Yai Gumam nuwi kokonan bei tere wam gunom kam di mari deikoro ena Yai Gumam bei moiro na ka duwaika i kawom mukom fanangua opon di erowame. Kawom, Yai Gumam mora fingua na kakom kakom ne yokamai kanom daire
ROM 1:10 ka make ei teiye. Ena na “Yai Gumam firangua na furo ne yokamai moraingi tei unaika konom i mari dowangua epena unaiye,” diro ka make ei teiye.
ROM 1:11 “Na epe bei moraikoro Yai Gumam Murom Sumuna bei nokapu de erere ne yokamai nomanenom bei erowai te erowame,” diro na yoporam boiro ekanero mun firaiye.
ROM 1:12 Ena na ka dika mapunom i epe: Na ure ne yokamai akire di erere nomanenom bei erowai towaikoro te ne yokamai bei moiro na akire di narere nomanenam bei erowai towaime. Kawom, ne yokamai na Yai Gumam fi ki si teika mapunom mora firainga ena ne yokamai nomanenom erowai towame. Te na ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga mapunom mora firaika ena na nomanenam ama erowai towame.
ROM 1:13 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai kan kun daiyo! Komari kakom kakom na “Ari Yura ari moikeinga koro koro moinga yokamai akire di ereika yokamai Kirisito dourom boingoro ena na te Kirisito kanupuka mukom fainguamere epe na furo Roma ari moingi tei furo akire di erowaika yokamai ama Kirisito dourom boraingoro mukom ama fanamie,” diro ne yokamai moraingi tei unaipa tai ta na konam si fere de narome.
ROM 1:14 Te Ari Wanopanom tai ta ta na akire di narongua ena na bei moiro tai mokom bai towaika kounom beikeipa na Giriki ari te ari Yura ari moikeinga yokamai te ari mapunom finga yokamai te ari mapunom fikeinga yokamai te ari yai opai muruwo akire di erowaiye.
ROM 1:15 Ena iran na nomanenam koi moko ungua iran i na u ne Roma ari yokamai moingi tei uro Yai Gumam gunom kam ama di mari de erowaiye.
ROM 1:16 Ena na Yai Gumam gunom kam di mari deika ena Yai Gumam bei moiro ari fi ki si teinga yokamai yoporam boiro akire di erongoro yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. Yaromi furo yoporam boiro Yura ari koma akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom eromba te ari Yura ari moikeinga yokamai ama akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom erongua ena na mora fikai Yai Gumam gunom kam i ka nokapu wom dungoro kam i di mari deiye.
ROM 1:17 Ena no yokamai Yai Gumam gunom kam fire mora fipunga gunom kam i Yai Gumam “No yokamai yo tere moraime,” diro bei norongua mapunom i mari de norome. Te kam mapunom i epe dume: “Nenta Yai Gumam fi ki si tere furo Yai Gumam mapomdi tei arere yo tere moingua yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dunguamere epe no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga ena Yai Gumam yo tere moipunga mapunom bei norome.
ROM 1:18 Ena ari yai opai niki dongua mapunom beinga yokamai bei moiro ari ta Yai Gumam kam mapunom kawomye di firainga konom si fere de ereingoro ena Yai Gumam kamundi tei ma dere furo ari bianom faingua te niki dongua mapunom beinga yokamai niki de fi erere ipu si erowame.
ROM 1:19 Te ari yokamai “Yai Gumam mapunom muruwo firapune,” dingoro ena yaromi mapunom muruwo i mari de eromba yokamai dourom boikeinga ena Yai Gumam bei niki de erome. Yai Gumam nenen mapunomom i mari de erowangoro ena “Kanapune,” duwainga kanaime.
ROM 1:20 Kawom, komari wom Yai Gumam man kamun te tai kan muruwo bei engoro ena kakom tei te moi winga epena ama ari yokamai yaromi yoporam boingua goukengua mapunom te Yai Gumam kawom moingua mapunom toren nokapu wom kanime. Yai Gumam mapunomom i okonom murom kankeimba yokamai inokore eiro mapunom i firaimie. Yai Gumam tai kan muruwo bei engua ena ari yokamai Yai Gumam mapunomom i firaime. Ena iran yokamai fu Yai Gumam okom muromdi tei furo “No yokamai bei moiro ne yoporam boinga bo te ne moinga mapunomom fikepune,” epe di towainga i faikemie.
ROM 1:21 Yokamai Yai Gumam fimba yokamai yaromi kam akire di tekere “Ne Yai Gumam kawom moine,” ama dikeime. Te yokamai mun fi teinga kam ama di tekeimba yokamai muruwo inokore unanan eiro te nomanenom du dire unanan fungoro kama sungua moingi tei ama fuka di erome.
ROM 1:22 Yokamai “No yokamai mapunom mapunom i muruwo fipune,” dimba yokamai du dinga yo dume.
ROM 1:23 Yokamai Yai Gumam goikengua yaromi kam akire di tekeimba yokamai furo ari goinga yokamai kuianom te kapuka yokama kuianom te nonkei kuianom te onopa kuianom tarom i kanom akire dime.
ROM 1:24 Ena iran ari du diro moinga yokamai mapunom dinepe dongua nomanenom tere benaro beinga te yokamai gai goinga mapunom nenen benaro beingoro Yai Gumam ema de erome.
ROM 1:25 Yokamai furo Yai Gumam kam mapunom kawom fi ki si teinga konom i ma dere fure kasu waneinga konom fime. Ena yokamai furo Yai Gumam tai kan muruwo bei engua yaromi nenen kam akire di tekeimba yokamai bei engua tarom i dourom boiro kanom akire dime. Te no ari yokamai kakom kakom Yai Gumam kam bawom di te morapungere i faname. I kawom.
ROM 1:26 Ari yokamai epe beingoro ena iran i yokamai dinepe dongua mapunom benaro beingoro Yai Gumam ma de erome. Ena opai gan yokamai fure mapunom dinepe dongua beiro opai ta ta kau eime. Epe beinga i mapunom faikeme.
ROM 1:27 Te opai gan epe kau eingamere epe yai gan furo opai gan gere kau eire moinga mapunom ma dere furo yai gan kunei ne ereime. Yokamai epe beire gai goinga mapunom beime. Ena iran yokamai mapunom niki dongua epe beinga Yai Gumam “Na epe bei niki de erowaiye,” dunguamere epe yokamai nenen ganom kipi kaingua tarom i bei erome.
ROM 1:28 Ena yokamai bei moiro Yai Gumam mapunom kawom inokore eikeinga ena yaromi “Ne yokamai nomanenom niki de firainga konom wan moiyo!” dire ma de erongoro ena yokamai inokore niki dongua towane binomdi eime.
ROM 1:29 Ena yokamai tai niki dongua mapunom mapunom beinga moko iwa fume. Yokamai tai kan munmane ako neimba “Tai munmane wom inapune,” diro a kumo simie. Te yokamai ari suwo koropane bei niki de ereime. Te denom minom niki de finga “Ari tai ako neinga inapune,” di fime. Te ari ei goime. Te yokama arinoma kura boi ereime. Te yokamai kasu dire yai ta tarom gure ime. Te ari niki de fi ereime. Te yokamai mounom danom ka di ere moime.
ROM 1:30 Te yokamai ka i di mari dere ari koropane kanom bei niki de ere moime. Te Yai Gumam kianom fai tei moime. Te yokamai bei moiro ari kanom ka sime. Te yokamai kou kou mapunom beime. Te nenen kanom akire dime. Te yokamai nenen niki dongua mapunom koi i mari de moime. Te nenom manom giranomdi si deime.
ROM 1:31 Te mapunom niki dongua beime. Te “No yokamai epe benapune,” diro okonom koingamere epe beikeime. Ta ari koropane kanom fi erekeime.
ROM 1:32 Te yokamai mora finga Yai Gumam “Ari mapunom niki dongua bei moinga yokamai gorainga faime,” diro ka di guwo dungua mora fimba yokamai mapunom niki dongua kakom kakom bei moime. Te yokamai kanere ari ta yokamai mapunom niki dongua epe ama beinga kanere kanom bawom di iwa de erere ena yokamai mapunom niki dongua ori wom beimie.
ROM 2:1 Ena Yai Gumam bei moiro ari bam ta yokamai mapunom niki dongua kakom kakom bei derewo moinga yokamai bei niki de erowangua mora i mari de norongua iran i ne yokamai ari mapunom niki dongua beinga yokamai ipu si erere bei niki de ereinga Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei ne yokamai ama ipu si erowame. Ta bengoro yaromi ne yokamai ipu si erowame? Ne yokamai ari mapunom niki dongua beinga yokamai ipu si erere bei niki de ereimba yokamai mapunom niki dongua beingamere epe ne yokamai nenen ama beinga iran Yai Gumam ne yokamai ama ipu si erowame.
ROM 2:2 Ena no yokama mora fipunga Yai Gumam furo ari mapunom niki dongua beinga yokamai ipu si erongua yo tere ipu si erome.
ROM 2:3 Yo tere ipu si eromba ne yokamai ari towane moinga tai mapunom niki dongua i beire te ari ipu si ereinga ena ne yokamai “Yai Gumam ipu si norekename,” di fimo? Oro? Epe di fikeiyo!
ROM 2:4 Te Yai Gumam ari kanom fi erere te kene kene eire bei niki de erekengua ena ne yokamai niki de fi teimo? Ne yokamai kawom mora fimia Yai Gumam “Ne yokamai nomanenom si awa towaime,” diro ne yokamai kanom fi ere moime.
ROM 2:5 Bemba ne yokamai denom minom si fere de ki singa ena nomanenom si awa towaro kam fikeimie. Ena iran Yai Gumam mapunom yo tongua beire ari ipu si erere ganom kipi kaingua erowangua kakom tei i mari de norowangua ne yokamai ganom kipi kaingua inainga i moko iwa name.
ROM 2:6 Kakom tei Yai Gumam bei moiro ari yai opai muruwo mapunom beingamere epe meinanom mokom bairo erowame.
ROM 2:7 Ena ari suwo koropane kakom kakom mapunom nokapu beire “Yai Gumam no kanom akire dire bau boinguamom tei kakom kakom moi kuwom suwapunga norowangua mun firapune,” diro wandou winga yokamai Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwainga erowame.
ROM 2:8 Erowamba ari koropane yokamai nenen inokore einga dourom boire mapunom yo tongua mounom wako tere mapunom niki dongua dourom borainga yokamai ena Yai Gumam dem miriyom niki de fi erero bei niki de erowame.
ROM 2:9 Kawom, Yai Gumam bei moiro ari yai opai muruwo Yura ari te ari Yura ari moikeinga mapunom niki dongua beinga yokamai muruwo kipi ori wom kaingua mapunomom i bei erowame.
ROM 2:10 Bei erowamba Yai Gumam bei moiro ari yai opai muruwo Yura ari te ari Yura ari moikeinga mapunom nokapu wom beinga yokamai muruwo kanom akire diro bau boingua te gore amine dungua mapunomom i erowame.
ROM 2:11 Kawom, Yai Gumam ari ipu si erongua mapunom i epe: ari yai opai muruwo kounom kounom moingoro yaromi kanume.
ROM 2:12 Ena ari yai opai Yura ari moikeinga yokamai Mose ka di guwo dungua i fikere bianom beinga yokamai okome gorainga Yai Gumam bei moiro Mose ka di guwo dungua kanere yokamai ipu si erekenamba yaromi bei moiro yokamai bianom beinga kanere ipu si erere meinanom epe mokom bai erowame. Benamba ari yai opai Yura ari moinga yokamai Mose ka di guwo dungua fire te bianom beinga Yai Gumam bei moiro ka di guwo dunguai kanere yokamai ipu si erowame.
ROM 2:13 Te yokamai ka di guwo dungua i yo firainga yokamai fure Yai Gumam mapomdi tei arere yo tere moikenaimba yokamai ka di guwo dunguarai firo dourom borainga ena yokamai yo tere moraime.
ROM 2:14 Ari Yura ari moikeinga yokamai Mose ka di guwo dungua i fikeimba yokamai nenen inokore einga te ka di guwo dunguarai i ka towane dungua iran yokamai dourom borainga ena yokamai ka di guwo dunguarai fikeimba yokamai mapunom i benaimbo beikenaimbo firainga i epe mere opon di erowaime.
ROM 2:15 Ena yokamai mapunom i nokapu beinga Yai Gumam mora finguai ka di guwo dunguarai yokamai denom minom ikai koi dume. Ena yokamai inokore eire kakom suwo koropane “No yokamai mapunom niki dongua bepunie,” di fire inokore eimba kakom suwo koropane “No yokamai mapunom nokapu bepunie,” di fire inokore einga ena iran Yai Gumam mora fingua yokamai epe di finga ka di guwo dunguarai denom minom ikai koi dumie.
ROM 2:16 Ena iran tora kakom yokamai epe diro inokore ei firaime? Na gunam kanam di mari deika i epe dume: Okome Yai Gumam yoporam boingua Yesu Kirisito towangoro ena yaromi furo ari yai opai muruwo inokore eke dere einga ipu si erowame.
ROM 2:17 Ena ne Yura ari yokamai fiyo! Ne yokamai “No Yura ari moipune,” kawom diro ena Mose ka di guwo di engua dourom boire nenen kanom bawom diro “No yokamai Yai Gumam ariyoma kawom moipune,” dime.
ROM 2:18 Te ne yokamai mora fingai Yai Gumam “Kon epe fiyo!” di erongua fimie. Te ne yokamai ka di guwo dungua kerere “O, kon nokapu wom epe napune,” diro mora kanimie.
ROM 2:19 Te ne yokamai yoporam boiro “No yokamai furo ari okonom murom gi dinga yokamai Yai Gumam konom mori opon di eropune. Te no yokamai fu ari si boingua akai moingi tei furo kewa gai eropune.
ROM 2:20 Te no yokamai furo ari du dinga yokamai ka nuwi si eropune. Te no yokamai furo gan gawo gawo moinga ka nuwi si eropune,” epe dime. Te ne yokamai “No yokamai ka di guwo dungua mora fipunga ena no yokamai mapunom mapunom muruwo fire te ka muruwo dupunga i kawom dupune,” ama epe dime.
ROM 2:21 Ena ne yokamai furo ari epe moinga ka nuwi si ereimba ta bengoro ne yokamai nenen nomanenom ka nuwi si fikeime? Fiyo! Ne yokamai “Kunei nekeiyo!” di mari de ereimba ne yokamai nenen tai kunei ne moimie.
ROM 2:22 Te ne yokamai fire “Yai opai kau einga bei niki dekeiyo!” epe dimba ne yokamai nenen yai opai kau einga bei niki dongua mapunom beimie. Te ne yokamai yai gumam kuiam kasu beinga tarom mounom wako erere “No yokamai yai gumam kasu kuiam beinga tarom ako morapunga no nomanenom ikai koi dinepe dowaro beme,” dimba ne yokamai fu Yai Gumam kasu kuiam beinga tarom ikinom ikai tei furo tai kunei ne moimie.
ROM 2:23 Te ne yokamai “No nonon towane Yai Gumam ka di guwo dungua irai ako moipunie,” epe dimba ne yokamai ka di guwo dungua irai si deinga ena ari yokama Yai Gumam kam ka sime.
ROM 2:24 Kawom, kam mapunom koi dunguarai “Ne Yura ari yokama mapunom niki dongua beinga ena ari Yura ari moikeinga yokamai Yai Gumam kam ka simie,” epe dungua irai epena mukom faimie.
ROM 2:25 Ena ne yokama Mose ka di guwo di engua dourom borainga ena ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam ariyoma moipunga ari opon di erowapune,” diro ganom guwo dinga i tai nokapu dumba ne yokamai ka di guwo dungua dourom boikenainga ganom guwo dinga mapunom i tai noromanga tai duwame.
ROM 2:26 Ena ari Yura ari moikeinga yokamai ganom guwo dikeinga moimba yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua dourom borainga ena Yai Gumam “Yokamai kawom ari ganom guwo dingamere epe moime,” duwame.
ROM 2:27 Ena iran ne yokamai ka di guwo di engua fire te ganom guwo dimba ne yokamai ka di guwo di engua i mora si deinga iran i ari ganom guwo dikeimba ka di guwo dungua dourom boinga yokamai bei moiro ne yokamai ipu si erowaime.
ROM 2:28 Kawom, ari ka di guwo dungua dourom boinga yokamai i Yura ari kawom moimbo moikeimbo fikepune. Te ari ganom guwo dinga yokamai ama i Yura ari kawom moimbo moikeimbo ama fikepune.
ROM 2:29 Fikepunba Murom Sumuna “Ne yokamai denom minom feke dongua iran Yai Gumam ariyoma moime,” di erowangua yokamai Yura ari kawom moraime. Mapunom irai ganom guwo dinga kokonanom dikemba te Mose ka di guwo dungua kokonanom dikemba Yai Gumam Murom Sumuna kokonanom dumie. Ena ari yokamai bei moiro ari Murom Sumuna kokonan bei erongua yokamai kanom bawom di erekenaimba Yai Gumam nenen bei moiro yokamai kanom bawom duwame.
ROM 3:1 Ena Yai Gumam bei moiro no Yura ari akire di norongua ena no mapunonom bepunga ari bakom ta yokamai mapunonom bire ime de eropuno? Te no yokamai ganom guwo dupunga mapunom i nokapu dumo?
ROM 3:2 Kawom, no tai mapunonom munmane bepunga akire di norome. Ena mapunom koma wom i epe: Yai Gumam kam mapunom no yokamai norere “Ne yokamai na kanam i kiapam nokapu beire ari yai opai di mari de ereiyo!” epe di norome.
ROM 3:3 Ena no Yura ari moipungi suwo koropane Yai Gumam kam dourom boikenainga ena yokamai mapunom niki dongua Yai Gumam mapunomom nokapu wom bengua ime dowaimo?
ROM 3:4 Ma deiyo! No ari yai opai muruwo kasu duwapunga Yai Gumam towane kakom kakom kawom duwame. Ka mapunom koi dungua i epe: O, Yai Gumam, ne ka duwanga no yokamai firapunga ne ka dinga i kawom dine. Te ari ka kori di erowainga kakom kakom ne ari bire ime de erowane, ka mapunom epe dume.
ROM 3:5 Ena na bei moiro ari inokore ei fingamere epe dourom boiro ka ta duwaiye. Yokamai bei moiro “No yokamai mapunonom niki dongua bepunga iran ari nokaninga ‘Yai Gumam towane yo tere moime,’ di fime. Ena no mapunonom niki dongua bepunga ari Yai Gumam kam bawom dinga iran Yai Gumam ganom kipi kaingua mokom bai norowangua i faikename,” epe dinga i kawom faikeme.
ROM 3:6 Yai Gumam yo tere moikenangua ena no ari yai opai ipu si norowangua i faikename.
ROM 3:7 Faikenamba yai ta bei moiro “Na furo kasu waninga konom wanaipa ari yokamai kanainga Yai Gumam ‘Mapunom epe benaiye,’ di koi enguamere epe kawom bengua kanero Yai Gumam kam akire di towainga iran Yai Gumam na ganam kipi karangua mokom bai narowangua i faikename,” epe duwangua i ama faikeme.
ROM 3:8 Yaromi ka i kawom duwangua ena no fi ki si topunga yokamai “Ari koropane Yai Gumam kam akire duwaime,” diro mapunom niki dongua benapunba yaromi kam kawom dikeme. Ari suwo koropane kasu dire “Na ka epe dume,” epe kasu dime. Ena iran yokamai na ka epe dika ka dinga kipi niki wom dongua kaingua akaiyom inainga faname.
ROM 3:9 Ena i torae duwapune? Yai Gumam bei moiro no Yura ari nokanumba bakom ta ari ekankemo? Ma deiyo! Na mora dika no Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai muruwo bianom faipunga konom dourom boire ma dowapunga faikeme.
ROM 3:10 Ena kam mapunom i epe dume: Yai ta yo tere moingua furo Yai Gumam mapomdi arowangua moikeme.
ROM 3:11 Te yai ta mapunom yo tongua kawom mora fingua moikeme. Te yai ta “Yai Gumam mapunom fire kam akire duwaiye,” dungua yaromi moikeme.
ROM 3:12 Te ari yai opai muruwo Yai Gumam mounom wako teimie. Yokamai muruwo kon nokapu wom ma deime. Yai towane ta mapunom nokapu wom bengua moikeme.
ROM 3:13 Yai goingua yono dipanom unguamere epe yokamai ka dinga dipanom ume. Yokamai ka dinga ari koropane gumanom bauwi ereimie. Onopa fuma ari ganom karangua goraingamere epe ari ka dinga i sumuna ari ei goimie.
ROM 3:14 Yokamai bei moiro ari kura kam di erere bei niki de ereime.
ROM 3:15 Te yokamai kene kene eire fure ari ei goime.
ROM 3:16 Kakom kakom yokamai koro koro fure tai ta ta muruwo bei niki de erero te ari yokamai mapunom niki dongua bei ereingoro yokamai denom minom kipi kaime.
ROM 3:17 Yokamai fure ari gore amene engua bei ereinga konom dourom boikeimie.
ROM 3:18 Yokamai Yai Gumam kam akire duwainga kam fikeime.
ROM 3:19 Ka mapunom i epe dungua ena no mora fipunga ari “No yokamai ka di guwo dungua dourom boipune,” dinga yokamai ka di guwo dungua muruwo dourom borainga i fanangua ena na ka koma boika mapunom i ari muruwo bianom fainga ari moinga ena nonon Yura ari yokamai ama bianom faingua ari moipunie. Ena iran Yai Gumam ipu si norowangua kakom yaromi “No yokama muruwo bianom faingua moime,” duwangoro te no yokamai ka mokom bai towapunga i faikename.
ROM 3:20 Ena no yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua fire no mora fipunga no bianom faipunga ari moipunga ena no yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga Yai Gumam “No yo teinga ari moime,” di norekename.
ROM 3:21 Ena epena kakom Yai Gumam ari yo tere morainga konom i mari dongoro ka di guwo dungua konom dikeme. Ma deiyo! Dikemba ka di guwo dungua te Yai Gumam kam di mari deinga yokamai furo ari yo tere morainga mapunom di mari deime.
ROM 3:22 Ena ari Yesu Kirisito fi ki si towainga Yai Gumam bei moiro “Yokamai yo tere moime,” duwame. Kawom, ari yai opai muruwo Kirisito fi ki si towainga Yai Gumam epe duwame. Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai gere fi ki si towainga mapunom dourom borainga ena Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” duwame.
ROM 3:23 No yokamai muruwo bianom faingua ari moiro te Yai Gumam bau boingua keranom sunguamere epe moikepunga ena Yai Gumam fi ki si towapunga konom i mari de norome.
ROM 3:24 Ena Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongoro ena no yo tere moipunie. Kirisito Yesu uro no yokamai goi norere meina bai norongua iran i Yai Gumam dem miriyom api si norekename.
ROM 3:25 Yai Gumam “Kirisito gorangua ena no yokamai fi ki si towapunga bianom fanangua kore dowaiye,” diro Kirisito i mari de norome. Koma Yai Gumam bei moiro “Kene kene eiro no yokamai bianom bepunga mokom bai erere kipi kaingua bei erowaiye,” di fimba kene kene eiro mokom bai norekengua iran no yokamai “Yai Gumam yaromi yo tere moime,” dupune,
ROM 3:26 Ena epena moipunga kakom Yai Gumam yo tongua mapunomom opon di norome. Yai Gumam ama bei moiro no yokamai Yesu fi ki si topunga “Yokamai yo tere moimie,” dungua yaromi moingua opon di norome.
ROM 3:27 Ena iran no yokama nonon kanom bawom duwapunga konom i dumo? I dikeme. Ta bengoro nonon kanom akire duwapunga konom i dikeme? No yokamai ka di guwo dungua dourom boipunga ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” dikemba no yokamai Kirisito fi ki si topunga ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” dungua ena nonon kanom akire duwapunga konom i dikeme.
ROM 3:28 Ena no mora fipunga no yokamai Kirisito fi ki si topunga ena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” dume. Te no yokamai ka di guwo dungua dourom boipunga ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” dikeme.
ROM 3:29 Te Yai Gumam bei moiro no Yura ari towane akire di noromo? Nemane. Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai yai opai muruwo ama akire di erome.
ROM 3:30 Ena Yai Gumam towane wom moingua ena no Yura ari fi ki si towapunga iran yaromi “No yokamai yo tere moime,” duwame. Te ari Yura ari moikeinga yokamai fi ki si towainga iran yaromi “Yokamai yo tere moime,” ama di erowame.
ROM 3:31 Ena iran na “Ari yokamai Kirisito fi ki si towainga Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ duwame,” epe dika ka di guwo dungua bire ime dekeiye. Ma deiyo! Na ka epe dika na ka di guwo dungua akire diye.
ROM 4:1 Ena yai ta Aparam fi ki si tongua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungua kam duwaro beiye. Yaromi no Yura ari girinom awanom ta moingua ena mapunom bengua inokore ei firapune.
ROM 4:2 Ena yaromi kokonan benangua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” duwangua ena yaromi nenen kam akire duwangua fanamba yaromi kokonan beikengua iran furo Yai Gumam mapomdi tei arere nenen kam akire duwangua faikeme.
ROM 4:3 Kawom, kam mapunom koi boingua i epe dume: Aparam Yai Gumam fi ki si tongoro ena fi ki si tongua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” di mari dome, ka mapunom epe dume.
ROM 4:4 Ena ka kuiam ta duwaiye. Yai ta kokonan beiro meina imie. Te meina ingua i yo morom ikeme. Ma deiyo! Yaromi kokonan bengua meina imie.
ROM 4:5 Imba yaromi “Yai Gumam ‘Na yo tere moime,’ duwame,” diro kokonan beikenamba yaromi bei moiro Yai Gumam “Ari bianom fainga yokamai yo tere moraime,” dungua yaromi fi ki si towangua mapunomom towane benangua iran Yai Gumam “Yaromi fi ki si narongua ena yo tere moime,” duwame.
ROM 4:6 Ena no girinom awanom ta Dawiri yaromi ka dungua mapunom di erowaiye. Yaromi ka ta dungua nenta kokonan beikemba Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungua ena yaromi mun fingua kam di mari dome. Ka i epe:
ROM 4:7 Ari bianom faingua Yai Gumam kore dere inokore ei erekengua yokamai mun fimie.
ROM 4:8 Kawom, nenta biam faingua Ari Wanopanom kerekengua yaromi mun fime. ka mapunom epe dume.
ROM 4:9 Ena na koma dika “Aparam Yai Gumam fi ki si tongoro ena fi ki si tongua Yai Gumam ‘Yaromi yo tere moime,’ dume,” ka epe dika ena no mora fipunga ari Kirisito towane fi ki si teinga yokamai muruwo ama mun fimie. Ena ari ganom guwo dinga yokamai bei moiro Kirisito fi ki si tere yo tere mapunom i mora inga yokamai towane mun fi tekeime. Tamanume. Ari ganom guwo dikeinga yokamai fi ki si tere yo tere mapunom i mora inga yokamai ama mun fi teime.
ROM 4:10 Ena Aparam kokonan beikemba fi ki si tongua mapunomom towane bengua iran no mora fipunga ari Kirisito towane fi ki si teinga yokamai ama mun fime. Aparam kokonan epe beikeme: Koma Aparam kokonan beikengua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungoro ena okome Aparam “Na Yura yai moika ari opom di erowaiye,” diro gam guwo dungua kokonanom beme. Ena no mora fipunga yaromi gam guwo dungua kokonan epe bengua ena Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dikeme.
ROM 4:11 Ena koma gam guwo dikengua kakom Aparam fi ki si tongua ena okome Yai Gumam “Ari na ‘Ne yo tere moime,’ dika firaro beinga ne ganum guwo do!” di tome. Ena iran yaromi bei moiro ari yai opai muruwo ganom guwo dikeimba Yai Gumam fi ki si teingoro “Yokamai yo tere moime,” diro yokamai aunom epe mere moime.
ROM 4:12 Te epe mere yaromi no Yura ari ganom guwo dupunga yokamai aunom ama moimie. No yokamai ganom towane guwo dupunga yaromi no aunom moikemo? Ma deiyo! No girinom awanom Aparam koma gam guwo dikengua Yai Gumam fi ki si tere wan moinguamere epe no fi ki si tere wan moipunga yaromi no aunom epe mere moime.
ROM 4:13 Ena koma Yai Gumam bei moiro Aparam te gauwoma yokamai gere “Na ne yokamai mansinom koro koro muruwo erowaiye,” diro ka di koi engua erome. Aparam Mose ka di guwo dungua dourom boingua ka epe diro ka di koi engua di erekemba yaromi fi ki si tongua ena Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungua ena ka epe diro ka di koi engua di erome.
ROM 4:14 Na ka dika mapunom i epe: Mose ka di guwo dunguarai “Yai Gumam uro ari ka di guwo dunguarai si dowainga yokamai bei niki de erowame,” dungua iran Yai Gumam bei moiro ari Mose ka di guwo dungua dourom borainga yokamai kam di koi engua di erowangua ena fi ki si teinga mapunom i tai noromanga tai nangoro te Yai Gumam kam di koi engua i ako suwame. Te ka di guwo dungua i dikenangua ena ari yokamai kam i si dowainga konom dikemba Yai Gumam ka di guwo dungua mora norongoro no yokamai kam i si dopunga iran Yai Gumam bei niki de norowame.
ROM 4:16 Ena iran no yokamai Yai Gumam fi ki si tere yaromi ka di koi engua kam i ipunga ena no mora kanupunga yaromi bei nokapu de norongua ka di koi engua i mukom faimie. Ena no yokamai muruwo Mose ka di guwo dungua dourom boire te ama fi ki si topunga te ari Yura ari moikeinga yokamai Aparam fi ki si tonguamere epe ama fi ki si teinga no yokamai muruwo Yai Gumam ka di koi enguamere epe kawom inapune. Kawom, Aparam yaromi no yokamai muruwo nenom epe mere moime.
ROM 4:17 Ena ka mapunom koi dungua Yai Gumam ka di koi engua Aparam “Na akire di erowaikoro iran i ne ari munmane moinga yokamai nenom towane moranie,” di tongua ena Aparam no aunom epe mere moime. Ena no mora fipunga Yai Gumam epe moingua ka di koi engua i kawom dume. Yaromi ari goinga yokamai moi kuwom suwainga akaiyom erere te kam di erongoro ena tai koma dikengua taromi epena fuka dume.
ROM 4:18 Ena Aparam furo yaromi fi ki si tere te ari suwo “Ne fi ki si tenga i faikeme,” di teinga ama yo fi ki si te moiro ena ari koro moinga yokamai aunom moimie. Ka mapunom i koi epe dungua “Ne gaunuma yokamai i epe mere fuka duwaime,” epe di tome.
ROM 4:19 Te Aparam “Na nonikinam 100 epe mere nangua teina bengoro moiya te ganam wira dungua ama mora goraikamere epe moiye. Te efenam biyai Sara oparomi dumanom engoro te gan kui nowangua faikeme,” diro inokore emba Yai Gumam “Ne wanum kui nowane,” di tongua fi ki si tongua mapunom ma dekeme.
ROM 4:20 Ena yaromi fi ki si te moiro te Yai Gumam “Tai okome fuka duwame,” dungua “Fuka dikename,” epe di fikemba yaromi fi ki si tongua erowai tongoro moiro Yai Gumam kam akire dume.
ROM 4:21 Ena yaromi kawom mora fingua “Yai Gumam ka dungua mukom faname,” dume.
ROM 4:22 Ena iran Aparam Yai Gumam fi ki si tongua “Yaromi yo tere moime,” dume.
ROM 4:23 Ena ka “Yaromi yo tere moime,” dungua Aparam towane munom boi tekemba
ROM 4:24 no yokamai Yai Gumam no Ari Wanopanom Yesu goingua bei ari tongua yaromi fi ki si topunga “No yokamai yo tere moime,” di norongua no yokamai ama munom boi norome.
ROM 4:25 Ena no yokamai bianom bepunga Yai Gumam bei moiro Yesu “Ne furo goi ero!” diro awi dere ena “Na bei moiro Yesu akire di towaikoro arire yokori morangua ari yokamai yo tere moraime,” diro bei tome.
ROM 5:1 Ena iran no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga yaromi “No yokamai yo tere moime,” dungua ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bei norongua no denom minom Yai Gumam dem miriyom gere towane wom moipunie.
ROM 5:2 Te Kirisito kokonan bengua no yokamai fi ki si topunga ena no mora kanupunga Yai Gumam yo morom bei nokapu de norome. Ena no yokamai bei nokapu de norongua mapunom epena firo te Yai Gumam keranom siro bau boingua norowangua kiapam moiro mun fipune.
ROM 5:4 Ena no yokamai mangi tei wan moiro wan moiro ako faikenapunga Yai Gumam mun fi norowame. Te Yai Gumam mun fi norowangua no yokamai mangi tei wan moiro wan moiro “Yai Gumam ‘Tai epe erowaiye,’ dungua tarom i inapune,” diro kiapam morapune.
ROM 5:5 Ena Yai Gumam Murom Sumuna norongoro no denom minom ikai koi ure Yai Gumam dem miriyom mun fi norongua mapunom opon di norongua ena nonon “Yai Gumam ‘Tai epe erowaiye,’ dungua i inapune,” diro kiapam morapunga gai goikenapune.”
ROM 5:6 Ena Yai Gumam kakom bai engua no yokamai “Bianom faingua ma duwapune,” diro ama yoporam boikepunga kakom tei Kirisito uro no ari niki dopunganom iran firo goi norome.
ROM 5:7 Ena no yokamai “Nenta furo yai ta ka di guwo dungua dourom boingua yaromi goi towame,” di fipunga i ipun duwame. Te nenta furo yai ta nokapu moingua yaromi goi towambo tekenambo fikepunba
ROM 5:8 no yokamai bianom faingua yo dungoro Yai Gumam Kirisito awi dongoro uro goi norongua ena Yai Gumam dem miriyom mun ori wom fi norongua mapunom opon di norome.
ROM 5:9 Ena Kirisito goi norongua Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” di norongua ena no kawom mora fipunga Yai Gumam niki de fire ari yai opai muruwo ipu si erowangua kakom tei Kirisito no yokamai akire di norowame.
ROM 5:10 Ena koma wom no yokamai bei moiro Yai Gumam kiam bei te moipunba wam goi norongua ena kiam mapunom goungua te nonon denom minom towane eiro Yai Gumam gere moipune. Ena no yokamai epena yaromi yokoiyom moipunga no mora kawom fipunga Kirisito yokori moingua nonon yokamai kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunie.
ROM 5:11 Inapunba no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bengua no yokamai Yai Gumam yokoiyom moipunga ena Yai Gumam akire di norongoro mun fi topunie.
ROM 5:12 Ena nonon fipunga i yai ta Adam biam faingua bengua ena bianom faingua mapunom i mangi tawa fuka dumie. Te yaromi bianom bengua i goimie. Ena no ari yai opai muruwo bianom bepunga no muruwo gorapunga ama fanamie.
ROM 5:13 Te koma Mose ka di guwo di tongua kam boikengua kakom tei ari yokamai bianom beimba ka di guwo dungua dikengua iran Yai Gumam ari bianom beinga kere erekeme.
ROM 5:14 Kerere ei erekemba ari yai opai muruwo Adam moingui tei moinga te tei moi moko winga Mose moingui tei ama moinga muruwo bianom beinga goime. Kawom, Adam Yai Gumam ka dungua gore dikengua bianom bengoro te ari bei moiro Aram bianom benguamere epe beikeinga yokamai bianom ta beiro ama goime. Ena Adam i epe kuiam yai ta Yesu okome fuka duwamba
ROM 5:15 yai surai mapunonom i towane dikeme. Yai Gumam yo morom bei nokapu de noronguamere epe Adam biam bengua faikengua ena yai surai mapunonom i towane dikeme. Ena no kawom fipunga yai ta biam bengua ena no ari yai opai goipunba Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunom i moko iwa fungoro ena yai ta Yesu Kirisito bei nokapu de norongua mapunom opon di norongua ena Yai Gumam yo morom no ari yai opai munmane bei nokapu de norome.
ROM 5:16 Te yai ta Adam biam bengua mapunom te Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua mapunom i kapo kapo dumie. Yai ta Adam biam towane bengua Yai Gumam “Ne bianum benga yai moinga iran i gorane,” dumba no ari yai opai muruwo bianom munmane bepunga Yai Gumam yo morom bei nokapu de norere “No yokamai yo tere moime,” di norongua mapunomom opon di norome.
ROM 5:17 Te no mora fipunga yai towane ta biam bengua ena no yokamai gorapunga mapunom imari de noromba yai ta Yesu Kirisito kokonan bengua i moko iwa fume. Ena Kirisito kokonan bengua no yokama muruwo Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunom ire te Yai Gumam “No yokamai yo tere moraime,” dungua fire ena kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.
ROM 5:18 Iran i yai towane ta biam bengua ena Yai Gumam “No ari yai opai muruwo goraime,” dunguamere epe yai ta mapunom yo tongua bengua ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” diro kakom kakom moi kuwom suwapunga norome.
ROM 5:19 Te yai ta Yai Gumam ka dungua si dongua i ena no ari yai opai muruwo bianom faipunga ariyom moipungamere epe yai ta ka i dourom boingua ena Yai Gumam no ari munmane “No yokamai yo tere moime,” di norome.
ROM 5:20 Ena Yai Gumam “No ari yokamai bianom ori nan bepunga firaime,” diro ka di guwo dungua Mose tomba no yokamai bianom ori nan bepunga ena Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunom i moko iwa fume.
ROM 5:21 Ena iran ari yai opai muruwo goinga no mora firapunga bianom faingua mapunom i yoporam boime. Ena Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” dungua no mora fipunga bianom faingua mapunom i yoporam boinguamere epe Yai Gumam bei nokapu de erongua mapunom i ama yoporam boingoro ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bengua no yokamai kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.
ROM 6:1 Ena no yokamai tora duwapune? “No yokamai ‘Ari yokamai fure Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunomom i muruwo kanaime,’ diro moi dero bianom bepunga mapunom wan morapune,” duwapuno?
ROM 6:2 Ma deiyo! Ari goinga yokamai kon wankeingamere epe no yokamai bianom faingua mapunom dourom boikepunga iran bianom bepunga konom wan morapunga i faikename.
ROM 6:3 Ne yokamai mora kawom finga no yokamai muruwo “Yesu gama moipunga ari opon di erowapune,” diro nuwi buipunga kakom tei no yokamai Kirisito Yesu gere ama goipune.
ROM 6:4 Ena no nuwi buipungai no yokamai Kirisito gere goipungoro man si eime. No yokamai “No Nenom bei moiro yoporam boingua Kirisito tongoro yaromi goiro tokoi areronguamere no yokamai epe ama arere koi yokori moinga konom tei wan morapune,” diro goipungoro man si eime.
ROM 6:5 Ena no yokamai te Kirisito gere towane si dauire yaromi goinguamere epe ama goipunga ena epemere Yai Gumam akire di tongoro tokoi areronguamere no yokama epe tokoi areropunga ena no yokamai te yaromi gere towane kawom si dauinapune.
ROM 6:6 Ena no mora kanupunga Kirisito eri yoro bakomdi goingua kakom tei no denom minom gorom epemere ama goingoro ena no yokamai bianom bepunga mapunom nuwi kokonan bei tekenaro beipunga no ganom dinomdi bianom bepunga mapunom i mora goume.
ROM 6:7 Kawom nenta mora goingua yaromi bianom i gere si dauikepuiye.
ROM 6:8 Ena no yokamai Kirisito gere si dauire ama gorapunga ena “Nonon ama moi kuwom suwapunga akai tei yaromi si dauire morapune,” diro fi kun daipune.
ROM 6:9 Ena nonon mora fipunga Kirisito goiro tokoi arerongua ena tokoi goikename. Goinga mapunom i yoporam boi towangua faikename.
ROM 6:10 Ena Yesu goingua yaromi bianom yoporam boingua bire towangoro tokoi gorangua faikename. Ena yaromi furo Yai Gumam moingui tei furo moiro yaromi kokonanom bei tome.
ROM 6:11 Ena ne yokamai “No yokamai goiro bianom beinga mapunom ma dere ena Kirisito Yesu si dauire Yai Gumam wan moinguamere epe wan moipune,” diro inokore epe enainga fanamie.
ROM 6:12 Iran i ne yokamai tai ta ta kuianom borainga tarom “Dourom boiro beikenapune,” diro ganom dinomdi bianom faingua mapunom i mouwomdi wankeiyo!
ROM 6:13 Te ne yokama bianom beinga mapunom benaro benaingai okonom kaunom kinanom okonom murom ganom muruwo tekeiyo! Tekenaimba ne yokama ganom dinom muruwo Yai Gumam teiyo! Ari yokamai goinga akaiyom ma dere fu moi kuwom suwainga akaiyom fingamere epe ne yokamai ama fimie. Ena yo towainga mapunom benaro benaingai ganom dinom muruwo Yai Gumam teiyo!
ROM 6:14 Ne yokamai bei moiro “Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro ka di guwo dungua konom dourom boikeimba Yai Gumam bei nokapu de erongua konom dourom boinga ena bianom faingua mapunom ne yokamai kawom dourom boikeiyo!
ROM 6:15 Ena torae duwapune? No yokamai bei moiro “Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ diro ka di guwo dungua konom dourom boikepunga Yai Gumam bei nokapu de norongua konom dourom boipunga ena bianom fanangua mapunom benapune,” epe duwapuno? Kawom ma deiyo!
ROM 6:16 Te ne yokamai mora fimia ne yokamai fure yai ta “Ne giranum gore dowaiye,” di tere nenen ganom dinom towainga iran i kokonan ari bei towainga kawom moraimie. Ena epemere ne yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei towainga ena ne yokamai goraimba te ne yokamai Yai Gumam giramdi gore dowainga yaromi “Ne yokamai yo tere moime,” duwame.
ROM 6:17 Te koma ne yokama bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teimba te okome ka kawom nuwi si ereinga kam i ne yokamai moingi tei ungoro firo denom minom muruwo gore dinga iran no yokamai Yai Gumam mun fi topune.
ROM 6:18 Yai Gumam ne yokamai bianom beinga mapunom bei de erongua ena ne yokama yo teinga mapunom nuwi kokonan bei teime.
ROM 6:19 Ena ne yokamai nomanenom erowai tekengua ari ka dingamere epe duwaiye. Komari ne yokamai “No mapunom dinepe dongua te niki dongua benapune,” diro ganom dinomdi mapunom i dourom boiro ena mapunom niki dongua beimie. Ena iran epe wom epena ne yokamai “No Yai Gumam kokonanom benapune,” diro yo teinga mapunom nuwi kokonan bei te moiyo!
ROM 6:20 Komari ne yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teinga ena kakom tei yo teinga mapunom dourom boikeimie.
ROM 6:21 Ena koma ne yokamai tai mapunom epena “Gai goipune,” di finga tarom i koma beinga kakom tei tai ta ta nokapu ikeime. Kawom, ari yokamai tai gai goinga tarom beinga konom i dourom borainga yokamai guwom akai inaimie.
ROM 6:22 Inaimba ne yokama bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teinga Yai Gumam bei de erongoro ena ne yokamai yaromi nuwi kokonan bei te moime. Ena ne yokamai nenen ganom nomanenom muruwo Yai Gumam tere yo tere wan moinga ena kakom kakom moi kuwom suwainga inaime.
ROM 6:23 Ena kawom no yokamai bianom faingua konom napunga gorapunga meinanom niki dongua inapune. Inapunba no Kirisito Yesu Ari Wanopanom gere si dauiro morapunga ena Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwapunga yo morom norowamie.
ROM 7:1 Ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka di guwo dungua mapunom finga i ena na ka duwaika ama kawom firaime. Ka di guwo dungua i bei moiro ari yokamai kiapanom bei eromba yokamai gorainga ka di guwo dungua i kiapanom bei erekeme.
ROM 7:2 Ena ka kuiam ta duwaiye. Ka di guwo dunguarai “Opai ta kau engua oparomi wiyom biyai yokori morangua a ki si towangua faname,” dume. Dumba wiyom biyai gorangua ena ka di guwo dunguarai dourom boikere yai ta tokoi inangua i faname.
ROM 7:3 Ena iran oparomi wiyom biyai goikenangua fure yai ta kau enangua yokamai “Opai i yai kau engua bei niki dongua oparom moime,” duwaimba wiyom biyai gorangua ka di guwo dungua gounangua ena yai ta kau enangua yokamai “Opai i yai kauwi engua bei niki dongua oparom moime,” dikenaime.
ROM 7:4 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ama epemere moime. Ne yokamai Kirisito gam si dauro ama goinga iran i ka di guwo dungua ne yokamai tokoi a ki si erekeme. Ena epena ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam kokonan benapune,” diro yono akai arere yokori moingua yaromi gama moimie.
ROM 7:5 Koma nonon tai kuianom boi topunga dourom boipunga bianom towane bepune. Te no yokamai Mose ka di guwo dungua “Epe beikeiyo!” dumba nonon ganom dinomdi tarom i inangua dourom bepunga bianom bepunie. Bianom bepungamom i ena guwom akai inapune.
ROM 7:6 Epe dumba epena no yokamai epe mere goipunga ena ka di guwo dunguarai koma no yokamai a ki si norongua epena a ki si norekeme. Iran i no yokamai furo ka di guwo diro boingua konom gorom epe dourom boikepunba Murom Sumuna konom koi dourom boipune.
ROM 7:7 Ena nonon “Ka di guwo dungua i tai niki dongua dume,” epe duwapuno? Ma deiyo! Ka di guwo dungua fikenaika ena bianom faingua mapunom i ama fikenaiye. Te ka di guwo dungua “Ne kuianum yai ta tarom kunei kankeyo” epe dikenangua ena kuianam yai ta tarom kunei kanaika mapunomom niki dongua i fikenaiye.
ROM 7:8 Ena ka di guwo dungua bei moiro kuianom yai ta tarom inokore ei teinga mapunom opon di narongua iran na kuianam yai ta tarom kunei kanika bianom beiye. Kawom, ka di guwo dungua irai dikenangua ena bianom faingua mapunom i yoporam boikeme.
ROM 7:9 Te koma na ka di guwo dungua “Mapunom niki dongua epe beikeiyo!” dungua i fikeika na yo moipa na ka di guwo dungua mora fika bianom faingua mapunomom i yoporam boingoro
ROM 7:10 ena na epe mere goiye. Ena Yai Gumam “Ari yokamai moi kuwom suwainga akaiyom moraime,” diro ka di guwo dungua eromba na mora kanikai yaromi ka di guwo dungua yokamai erongua ari gorainga mapunom i opon di erome.
ROM 7:11 Ena ka di guwo dungua bei moiro na mimi bei narongoro ena na bianam beiye. Ena ka di guwo dungua i bei moiro na bianam beika i na “Guwom akai inaiye,” di fi moiye.
ROM 7:12 Iran i no mora fipunga Yai Gumam ka di guwo dungua norere ena yaromi ka di guwo dungua towane towane ama norongoro ena ka towane towane i yo tere te nokapu wom dume.
ROM 7:13 Ena no yokamai “Tai i nokapu dungua no noi goime,” di firapuno? Ma deiyo! Bianom faingua mapunom i bei moiro na nai goime. Ena Yai Gumam bei moiro na bianam yai moika opon di narowaro bengua ena ka di guwo dungua nokapu dunguai bei moiro na bianam beika iran goraiye. Ena iran ka di guwo dungua “Bianom beikeyo!” epe dungua no mora fipunga bianom faingua mapunom i tai niki ori wom dome.
ROM 7:14 Ena no mora kanupunga Yai Gumam “No yokamai nomanenom akire di erowaiye,” diro ka di guwo dungua noromba na nanan denam minamdi yo moiro bianom faingua mapunom nuwi kokonanom bei teiye.
ROM 7:15 Te na beika mapunom fikeiye. Na “Mapunom epe benaiye,” diro mun fipa beikeiye. Te na “Mapunom epe beikenaiye,” diro niki de fi teika tarom i beiye.
ROM 7:16 Te na niki de fi teika mapunom i bei moika ena na “Ka di guwo dungua i nokapu dume,” diye.
ROM 7:17 Ena na nanan mapunom epe beikeipa bianom faingua mapunom i na moiki ikai koi dungua akire di narongoro mapunom i beiye.
ROM 7:18 Ena na mora kaniye. Na denam minam ikai koi tai ta ta nokapu dikeme. Kawom, na “Mapunom nokapu benaiye,” diro mun fipa te benaika faikeme.
ROM 7:19 Tamanume. Na “Mapunom nokapu benaiye,” diro mun fipa beikeiye. Beikeipa te na mapunom niki dongua benaro kam fikeipa kanero bei moiye.
ROM 7:20 Ena na mapunom benaro kam fikeika kanero bei moika iran i na nanan beikeipa bianom faingua mapunom na denam minam ikai koi dungua akire di narongoro mapunom i beiye.
ROM 7:21 Ena iran na mapunom i epe beiye: Na “Mapunom nokapu benaiye,” diro mun fika na mapunom niki dongua kakom kakom nou kei eiye.
ROM 7:22 Te na denam minamdi Yai Gumam ka di guwo dungua mun fi teipa
ROM 7:23 na kanika na ganam dinomdi tei tai ta beiye. Na nomanenam Yai Gumam ka di guwo dungua mun fi teipa mapunom ta i bei moiro ka di guwo dungua i kura boi tome. Mapunom ta i bei moiro na nomanenam kan si tongoro ena na ganam dinomdi tei bianom faingua mapunom kakom kakom beiye.
ROM 7:24 Ena aiya! Na yai niki ori wom de moiye. Ena na ganam dinom gorangua eramom akire di narowangoro goikenaiye?
ROM 7:25 No Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bengua ena Yai Gumam akire di narowame. Ena na Yai Gumam mun fi teiye. Ena iran na mora kaniye. Nanan nomanenam towane Yai Gumam ka di guwo dungua dourom boipa nanan ganam dinomdi tei bianam faingua mapunom dourom boiye.
ROM 8:1 Ena iran no Kirisito Yesu gere si dauinapunga Yai Gumam nonon bianom faingua meinanom inapunga ka kori di norekename.
ROM 8:2 Ta bengoro ka kori di norekename? No yokamai Kirisito Yesu gere si daupunga Murom Sumuna “No yokamai kon nokapu wom wan moraime,” diro ka koi di guwo dungua di norere ena bianom faingua konom te goipunga konom bei de norome.
ROM 8:3 Ena no yokamai “Yai Gumam ka di guwo dungua dourom borapunga ena bianom faingua mapunom i ma dowapune,” dupunba no denom minom gorom erowai tekengua iran nonon bianom faingua mapunom i ma dekepunba Yai Gumam nenen bei dome. Yai Gumam nenen wam awi dongua “Na ari bianom faingua mapunom goi erowaiye,” diro furo no bianom faingua yokamai ganom dinom gere moipungamere epe gam dinom gere fuka dungoro ena Yai Gumam “No yokamai bianom faingua ma dowaiye,” diro no yokamai ganom dinom kupa noikemba Kirisito yaromi gam kupa sume.
ROM 8:4 Ena epena no yokamai wan fure Yai Gumam ka di guwo dungua yo tongua dourom boraro bepunga yaromi Kirisito yaromi gam kupa sume. Ena epena no denom minom niki dongua dourom boikepunba Yai Gumam Muromom i Sumuna dourom boipune.
ROM 8:5 Ena ari yokama denom minomdi koi dourom borainga yokamai denom minom tai inangua towane inokore eimba ari yokamai furo Yai Gumam Muromom i Sumuna dourom borainga yokamai Murom Sumuna tai inangua towane inokore enaime.
ROM 8:6 Ena no yokamai denom minom tai inangua inokore enapunga guwom akai inapunba no yokamai Murom Sumuna tai inangua inokore enapunga ena kakom kakom moi kuwom suwapunga iro wira diro morapune.
ROM 8:7 Ena nenta dem miriyom tai inangua inokore engua yaromi Yai Gumam kiam fai te moime. Yaromi Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikeme. Tamanume. “Gore duwaiye,” diro benangua faikename.
ROM 8:8 Kawom, ari yokamai denom minomdi tai inangua dourom borainga yokamai Yai Gumam finguamere epe beikenaime.
ROM 8:9 Bemba ne yokamai denom minomdi tai inangua dourom boikeime. Yai Gumam Murom Sumuna fure ne yokamai denom minom ikai koi kawom morangua ena ne yokamai Murom Sumuna ka dungua dourom boiro wan moraime. Te Kirisito Muromom i Sumuna ne yokamai denom minom ikai koi moikenangua ena ne yokamai yaromi gama moikenaime.
ROM 8:10 Ne yokamai bianom beinga ena ganom dinom goramba Kirisito ne yokamai denom minom ikai koi morangua Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” di erero te Murom Sumuna kakom kakom moi kuwom suwainga ne yokamai erowame.
ROM 8:11 Ena Yai Gumam nenen bei moiro Yesu Kirisito wiyom yaungoro yono akai arongoro ena yaromi Muromom i Sumuna awi ne yokamai moingi tei de erome. Ena Murom i ne yokamai denom minom ikai koi morangua ena ne yokamai ganom dinom gorangua okome Yai Gumam winom yaunangoro arowaime. Yai Gumam bei moiro Murom ne yokamai denom minom ikai koi moingua “Ne bei moiro yokamai winom yaunagere arowaingoro moi kuwom suwainga erowanie,” epe di towangoro epe bei erowame.
ROM 8:12 Ena iran, ne Yai Gumam gama yokamao, no yokamai denom minomdi tai inangua dourom borapunga faikenamba no yokamai Murom Sumuna tai inangua dourom borapunga i kawom faname.
ROM 8:13 Kawom, ne yokamai denom minomdi tarom i inangua dourom boiro goraimba Murom Sumuna i yoporam boingua ne yokamai erowangua ne yokamai mapunom niki dongua ganomdi tei i beinga si gorainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga moraime.
ROM 8:14 Ena ari yokamai muruwo Murom Sumuna dourom boire waninga yokamai Yai Gumam wam apom moimie.
ROM 8:15 Te Murom Sumuna Yai Gumam ne yokamai erongua yaromi nuwi kokonan ka di erekere “Ne yokamai kuri firaime,” diro bei niki de erekeme. Tamanume. Ne yokamai Murom inga ena Yai Gumam wam apoma moingoro ena Murom yoporam boingua norongoro u boiro “Auwo! Na Aunam yo!” dupune.
ROM 8:16 Ena Yai Gumam Murom Sumuna ure no nonon muronom gere si dauwiro “No yokamai Yai Gumam gama moime,” diro di mari dome.
ROM 8:17 Ena no yokamai Yai Gumam gama moipunga iran i yaromi karam ama moipune. Ena no yokamai te Kirisito gere fure Yai Gumam towangua ako nowangua tarom ama inapune. Iran i Kirisito goire gam kipi kainguamere epe ama no yokamai ganom kipi karangoro inapunga ena no te yaromi gere keranom siro bau borangua ama inapune.
ROM 8:18 Ena na epe di fiye. Epena no yokamai kipi niki dongua kaingua ipunga i tai gawo dumba okome kakom Yai Gumam keranom siro bau borangua i mari de norowangua mapunom i tai ori wom dume.
ROM 8:19 Ena nonkei kapuka onopa tai ta ta muruwo Yai Gumam bei engua yokamai toren kan moiro “Yai Gumam gama yokamai i mari de norowangua kanapune,” diro kakom kakom suwi moime.
ROM 8:20 Te Yai Gumam nonkei kapuka eri kan kui kewa aro kapa tai ta ta muruwo bei engua tarom i yai Adam biam bengua kakom i yokamai buiro goinga konom mapunom boiro dourom boime. Te yokamai nenen fingamere epe konom i dourom boikeimba Yai Gumam finguamere epe konom i dourom boime. Dourom boimba Yai Gumam bei moiro
ROM 8:21 “Okome na bei moiro tai ta ta muruwo bei eika epena buiro goinga konom dourom boimba okom konom i bei gouro na ganama yokamai bau boingua inaingamere epe tai bei eika tarom muruwo ama inaime,” diro bei erowangoro ena yokamai suwi moime.
ROM 8:22 Te no yokamai kanupunga komariki moi upunga te epena ama moipunga opai gan gan kui neinga kakom ganom kipi kainguamere epe tai kan muruwo Yai Gumam bei engua yokamai epemere kai niki ori wom dongua meime.
ROM 8:23 Te tai kan muruwo Yai Gumam bei engua yokamai towane kai meikeime. Tamanume. No nonon Murom Sumuna Yai Gumam koma norongua yaromi ipunga no yokamai denom minom ikai koi ama kai meime. Ena no yokamai kai meiro kiapam moiro “Okome Yai Gumam bei gounangua no yokamai gama morapungoro ena no ganom dinom muruwo kan sungua bei dere nenen wam gam dinom dunguamere epe norowame,” diro kiapam moipune.
ROM 8:24 Ena no yokamai bei moiro “Yai Gumam ‘Epe benaiye,’ diro bename,” diro fi kun dairo kiapam moipunga yaromi akire di norome. Dumba tai kiapam moipunga mora kanupunga ena no kiapam moipunga faikeme. Kawom, yai ta tarom mora kanungua ena kiapam moikeme.
ROM 8:25 Ena no yokamai tai ama kankepunga tarom “Yai Gumam bename,” diro fi kun dairo kiapam morapunga ena no suwi moiro kiapam morapune.
ROM 8:26 Ena epemere Murom Sumuna ama ure no yokamai fi ki si topunga mapunom erowai tekepunga akire di norome. No yokamai ka make enapunga mapunom fikepunga ena yaromi nenen furo ka make eiro ka di tongua no di mari de norongua faikenangua akire di norome.
ROM 8:27 Ena yai ta no ari yokamai denom minomdi kanongua yaromi Murom Sumuna nomaneyomdi dungua ama kanume. Murom bei moiro Yai Gumam inokore ei fingua dourom boiro “Ne ganuma yo teinga yokamai akire di ero!” diro yoporam boiro di tongua ena Yai Gumam Murom Sumuna nomaneyomdi ama kanume.
ROM 8:28 Ena no nonon mora kanupunga Yai Gumam finguamere epe no yokama unom boi norongoro no denom minom mun fi topunga no yokamai tai kan muruwo fuka di norongua yaromi bei nokapu de nore moimie.
ROM 8:29 Ena Yai Gumam “Yai ta koma kui nongua emeroma munmane okome kui nonguamere na wanam epe morame,” diro no koma gunom boi norongua yokamai “Na wanam moinguamere epe moraime,” diro nou kei ei norome.
ROM 8:30 Ena Yai Gumam yaromi no nou kei ei norongua yokamai ama unom boime. Te yaromi no yokamai unom boingua “No yokamai yo tere moime,” diro di mari dome. Te yaromi bei moiro no ari yo teinga moinga yokamai bau boingua i ama norome.
ROM 8:31 Ena Yai Gumam tai ta ta muruwo bei norongua iran i na ka epe di erowaiye. Yai Gumam nonon akire di norongua ena ari suwo koropane niki de fi norere bei niki de norowainga inokore munmane eikenapune.
ROM 8:32 Yaromi kuri fikere “Ne yokamai muruwo akire di erowaiye,” diro nenen wam towane wom awi mangi dome. Yaromi nenen wam norongua iran i okome tai ta ta muruwo yo morom kawom norowame.
ROM 8:33 Te Yai Gumam no yokamai nou kei ei norongua “Yo tere moime,” diro di mari dongua ena yai ta ka kori di norowangua faikeme.
ROM 8:34 Ena yai ta kipi norowangua ama faikeme. Kawom, Kirisito Yesu yaromi goimba te tokoi arire yokori moiro furo Yai Gumam okom womdi tei moiro ka make eiro “Akire di ero!” diro di moime.
ROM 8:35 Ena tora tai ta ta fuka di norowangua i Kirisito dem miriyom mun fi norekename? Ena tai ipun dowangua fuka di norowangua bo te nonon ganom kipi inapunga bo te ari bei niki de norowainga bo te meran gorapunga bo te nonon guwainom gainom dikenangua bo te kura kamui no yokama moipungi tei boi norowainga bo te ari noi gorainga tai ta epe fuka di norowangua ena Kirisito dem miriyom mun fi norekenamo? Ma deiyo!
ROM 8:36 Yai Gumam kam mapunom koro koi epe dume: No yokamai ne arinum moipunga ena kakom kakom ari “Noi gorapune,” dime. Yokamai “Non sipsip si goipungamere epe no yokamai noi gorapune,” diro beime, ka mapunom epe dumba
ROM 8:37 tai ta ta niki donguai fuka di norongua Kirisito dem miriyom mun fi norere akire di norongua ena kakom kakom no yokamai tarom i kawom si dopunie.
ROM 8:38 O, na kawom fi ki siye. Tai ta ta muruwo fuka di norowangua Kirisito dem miriyom mun fi norongua mapunom goukename. Ena no gorapunga bo te yokori morapunga bo Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai bo kamundi kiapam beinga yokamai bo kamundi yoporam boingua tarom bo te tai epena fuka dungua bo tai okome fuka duwangua bo te
ROM 8:39 tai teme iwa dungua bo te tai oropo ime dungua bo te tai ta ta muruwo Yai Gumam bei engua tarom i fuka di norowangua Yai Gumam dem miriyom mun fi norongua mapunomom i goukename. Yai Gumam no Ari Wanopanom Kirisito Yesu awi no yokamai moipungi suna tei de norongua yaromi dem miriyom mun fi norongua mapunom opon di norome.
ROM 9:1 Ena na Kirisito si dauika iran na epena kawom duwaiye. Na kasu dikenaiye. Te Yai Gumam Murom Sumuna na nomanenamdi tei moingua na inokore eiro “Na duwaika kasu di erekenaiye,” diro epe inokore eiye.
ROM 9:2 Ena na kawom epe duwaiye. Na arinama Isirae ari yokamai muruwo denam minam ipun ori wom de erere kipi ori wom fi ereiye.
ROM 9:3 Ena na epe di fiye. “Na arinama Isirae ari yokamai furo Yai Gumam fi ki si tere kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimba Yai Gumam bei niki de narere Kirisito gere si guwo di narowangua faname,” di fiye.
ROM 9:4 Koma Yai Gumam bei moiro na te Isirae ari yokamai gere gunom boi norongoro ena no yokamai yaromi gama moipune. Te yaromi bau boiro keranom sungua no yokamai norome. Yaromi “Epe benaiye,” diro gowa si ei norere te ka di guwo dungua ama norome. Te no yokamai Yai Gumam kam akire duwapunga konom kawomye diro fupune. Te Yai Gumam ka dungua mukom faingua kam i ipune.
ROM 9:5 Te no yokamai awanom yokamai ari ori moingoro ena yokamai gaunoma no yokamai moipune. Te Kirisito u mangi uro yai gan moingua yaromi no arinom moime. Ena no yokamai kakom kakom Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bengua yaromi kam bawom duwapunga faname. I kawom.
ROM 9:6 Ena na arinama Isirae ari munmane wom bei moiro Kirisito mounom wako teimba na “Yai Gumam ka di koi Isirae ari erongua mukom faingua kam i ako sumie,” epe dikeiye. Ma deiyo! Isirae ari muruwo yokamai Isirae ari kawom moikeinga ena Yai Gumam ka di koi erongua mukom faime.
ROM 9:7 Te Aparam yaromi wam surai kui emba Yai Gumam bei moiro “Ne wanum towane wom gunom boi towaika iran yaromi gauwoma yokamai ne gaunuma towane moraime,” diro bei tome. Ena Yai Gumam furo Aparam “Ne wanum Aisaki gan kui enangua gama i towane ne gaunuma yokamai moraime,” epe di tome.
ROM 9:8 Ena mapunom i epe: Aparam gan kui engua yokamai muruwo Yai Gumam gama moikeimba Yai Gumam ka dungua “Yokamai ne gaunuma moime,” epe dungua yokamai Aparam gauwoma kawom moime.
ROM 9:9 Ena Yai Gumam Aparam ka epe di tome: “Ena kakom bai enaika na inako dere uro akire di erowaikoro ena ne furo efenum biyai fana gai towangere wam kui ename,” epe di tere okom koi dome.
ROM 9:10 Te ka ta ama dume. Okome opai Repeka fauwi gan kui engua wam suwo nenom towane moime. Surai nenom i no awanom Aisaki moimie.
ROM 9:11 Ena koma fauwi gan surai kui nekengua te surai tai nokapu dungua bo niki dongua beikeipika Yai Gumam furo Repeka oparomi “Ne wanum koma kui nowanga yaromi emerom nuwi kokonan bei towame,” di tome. Ena no mora fipunga yai ta kokonan nokapu bengua ena Yai Gumam yaromi gunom boi tekemba Yai Gumam yaromi uwom boiro ena gunom boi tome.
ROM 9:13 Ena Yai Gumam kam mapunom koi epe dume: “Na denam minam Yakopo mun fi teipa na Yakopo kounom Isau kiam fai te moiye,” epe dume.
ROM 9:14 Ena iran no yokamai “Yai Gumam mapunom benguai yo tekeme,” epe duwapuno? Ma deiyo!
ROM 9:15 Yai Gumam fure Mose “Ena ‘Na yai ta bei nokapu de towaiye,’ di firaika ena bei nokapu de towaiye. Te ‘Na yai ta kam firaiye,’ di firaika kam firaiye,” epe di tome.
ROM 9:16 Iran i yai ta nen firangua bo kokonan benangua bo Yai Gumam yaromi gunom boi tekenamba Yai Gumam “Na yaromi kam fi towaiye,” di firangua gunom boi towamie.
ROM 9:17 Ena ka mapunom koi dunguai Yai Gumam bei moiro yai ori Fero ka di tome. Mose yaromi mangi tei wan moingua kakom i Fero yaromi bei moiro Isipi ari yokamai kiapanom bei erongua iran Yai Gumam ka epe di tome: “‘Na bei moiro ne bire ime de erowaika kakom tei na yoporanam boika ari yai opai opon di erere te ari koro koro moinga yokamai muruwo na kanam firaime,’ diro na ne akire di ereika ne Isipi ari kiapanom bei erenie,” epe di tome.
ROM 9:18 Ena iran i Yai Gumam “Yai ta kam fi towaiye,” di firangua kam fi towamie. Ena yaromi “Na bei moiro yai ta dem miriyom fere de ki sungua bei de towaiye,” di firangua ena furo fere de ki sungua bei towamie.
ROM 9:19 Ena ne yokamai moingi suna tei yai ta bei moiro “Yai Gumam bei moiro no yokamai konom dourom boipunga mora kerenen de norongua te nonon yaromi finguamere epe si dekepunga iran i yaromi ‘No yokamai ari niki deinga moinga ena ipu si erowaiye,’ di norowangua i faikename,” epe di narowangoro
ROM 9:20 ena na ka mokom bairo di towaiye. Yae, ne yai moinga ena ne Yai Gumam ne bei engua yaromi ka mokom bairo di towanga faikename. Ena yai ta gauwa kopare bei enguamere epe Yai Gumam ne bei engua ena gauwa kopare tarom furo bei engua yaromi kura kam di tere “Ta bengoro ne na epe bei narene?” duwangua i faikename.
ROM 9:21 Kawom, kopare bengua yaromi gauwa koro iro nen finguamere epe beire kopare surai benangua faname. Yaromi “Kopare nokapu ta benaika yokoinam yokamai unainga kakom towane kua kopuna keiro kopare i eiro erowaiye,” diro bemba “Kopare ta benaika aro kakom kakom kua kopuna kopare i enaiye,” diro beme.
ROM 9:22 Ena kopare bengua yaromi inokore ei finguamere epe Yai Gumam nenen inokore ei fingua dourom borangua i ama faname. Yaromi “Na denam minam eriyom mokongua i mari dere ari muruwo na yoporanam boika kanaime,” diro ena ari niki de fi erowangua kipi kokonan bei erowangua yokamai kene kene eire bei erekenamba yokamai kakom suwo arari yo moraime.
ROM 9:23 Te yaromi “Na bau boiro keranom ori nan sika i mari dowaiye,” diro ena no kam fi norowangua yokamai bau boingua noromie. Yaromi “Na bau boiro keranom sika erowaiye,” diro kenom bei norongoro bau boingua i ipune.
ROM 9:24 Ena yaromi no yokama towane unom boime. Ena no yokamai suwo koropane Yura ari moipungoro te suwo koropane ari Yura ari moikeinga yokamai moime.
ROM 9:25 Ena Osea yaromi munom koi boingua Yai Gumam ka epe dume: “Ena ari yai opai na arinama moikeinga yokamai ‘Na arinama moime,’ di erowaiye. Te ari ikinom akainom bam ta moinga na denam minam mun fi erekeika yokamai na denam minam erowaiye,” epe dume.
ROM 9:26 Ena koma Yai Gumam bei moiro ari yokamai “Ne yokamai na arinama moikeime,” di erongua akaiyom tei wom okome Yai Gumam moi kuwom sungua erongua yaromi “Ne yokama na wanam aponam moime,” di erowame.
ROM 9:27 Te Aisaiya yaromi Isirae ari kanom wayom epe di mari dome. Ena Isirae ari fuka dire nuwi makarawa munmane wom dunguamere epe moraimba te Yai Gumam ari suwo wom gera akire di erowangoro moi kuwom suwainga inaime.
ROM 9:28 Yaromi ari suwo koropane bei nokapu de eromba okome kene kene eire ari muruwo man boromdi tei moinga yokamai ka kori di erero kipi niki dongua mokom bai erowame.
ROM 9:29 Te Aisaiya yaromi ka ta boiro Yai Gumam no Isirae ari yokamai suwo koropane bei nokapu de norere moi kuwom suwapunga norowangua mapunomom opon di norome. Aisaiya yaromi ka munom i epe boime: Ari Wanopanom yoporam boingua yaromi nonon arinoma suwo koropane kan de norekenangua ena iki birom ori Sorom ari Yai Gumam ei goinguamere epe moiro bo te iki birom ori Gomora ari Yai Gumam ei goinguamere epe morapune. Aisaiya ka munom i epe boime.
ROM 9:30 Ena iran i no yokamai epe duwapune. Ari Yura ari moikeinga yokamai “No nonon kokonan benapungoro ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro kokonan beikeimba yokamai fi ki si teinga ena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” dumba
ROM 9:31 Isirae ari Yai Gumam gunom boi erongua yokamai “No yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro Mose ka di guwo dungua dourom boimba yo tere moingua konomom kankeime.
ROM 9:32 Ena ta bengoro yo tere moingua konom kankeime? Yokamai Yai Gumam fi ki si tekeimba “No yokamai yo tere morapune,” diro Mose ka di guwo dungua kokonan beinga ena yo tere moingua konomom i kankeime. Yokamai kaningai Yesu goingua ena yokamai niki de fi teime. Te ari kaunom kongo diau eingua ako faingamere epe Isirae ari yokamai Yesu fi ki si tekeinga goingua kanere ako faime.
ROM 9:33 Ena Aisaiya yaromi ka munom boingua Yai Gumam Yesu yaromi awi Yerusarem akai tei dowangua kam wayomom diro epe boime: Fi goi iyo! Na bei moiro yai ta iki birom ori Saion tei awi dowaiye. Yaromi moinguamere epe ari kaunom kongo diau eingua ako fainga kongom dume. Ena ari suwo koropane yaromi niki de fi towaimba ari yaromi fi ki si towainga yokamai gai goikenaime. Aisaiya yaromi Yai Gumam kam epe munom boime.
ROM 10:1 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na denam minam muruwo di fika “Na arinam Isirae ari yokamai moi kuwom suwainga inaime,” di fire kakom kakom Yai Gumam ka make ei te moiye.
ROM 10:2 Te na ka epe di mari dowaiye. Yokamai furo “Yai Gumam konom kawom i dourom borapune,” di moimba yokamai konom dourom borainga kawom kankeime.
ROM 10:3 Kankeinga ena yokamai Yai Gumam “Yokamai yo tere moraime,” dungua mapunom fikere ena nenen inokore einga dourom boime. Epe beinga i yokamai “Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ dungua mapunom i faime,” epe di fikeime.
ROM 10:4 Epe di fikeimba Kirisito “Ari yai opai muruwo fi ki si narowainga Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro ena Mose ka di guwo dungua bei goume.
ROM 10:5 Ena Mose yaromi bei moiro ari ka di guwo dungua gore duwainga Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” di erowangua kanom i epe munom boime: “Yai ta ka di guwo dungua muruwo gore duwangua ena yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe diro boime.
ROM 10:6 Epe boimba ari fi ki sire yo teinga mapunom i inainga ka mapunom epe munom boime: “Ne nenen nomanenum ikai koi ‘Yai ta moko kamundi iwa name. Bo te yai ta fu mansinom ori wom minom dunguari tei name,’ epe dikeiyo!” epe diro boime. Ne ka epe duwanga mapunom i epe: Yaromi kamundi fure Kirisito akire mangi unangoro gunom kam di mari de erowangua faikename. Kirisito yaromi mora u mangi umie. Te yaromi goinga akaiyom fure Kirisito akire unangoro gunom kam di mari de erowangua i ama faikename. Kirisito yaromi mora goiro tokoi arome.
ROM 10:8 Ena ne ka epe dikenanba ka mapunom i epe dume: “Yai Gumam kam i nen moingi teina tei dume. Ne ka i di mari dowanga faimie. Te ne ka i inokore ei towanga i ama fanamie,” ka mapunom i epe dume. Ena ka i epe no yokamai “Ari yai opai Kirisito fi ki si towaime,” diro kam i di mari de moipunie.
ROM 10:9 Ena iran no yokamai “Kirisito goimba Yai Gumam akire di tongoro tokoi aromie,” diro denom minomdi tei fi ki si towapunga Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” di norowamie. Te no yokamai fu ari mapunomdi tei furo “Yesu yaromi no Ari Wanopanom moime,” ka di mari dowapunga Yai Gumam akire di norowangua kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.
ROM 10:11 Ena ka mapunom i epe dungua “Nenta fi ki si towangua yaromi gai goikename,” epe dume.
ROM 10:12 Ena Yai Gumam bei moiro no Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai akire di norongua iran no yokamai muruwo gai goikenapune. Yai Gumam no ari yai opai muruwo Ari Wanopanom moingua iran no uwom boi topunga yokamai muruwo bei nokapu wom de noromie.
ROM 10:13 Ena ka mapunom i epe dungua “Ari yai opai muruwo Ari Wanopanom kam daire uwom boi towainga yaromi yokamai akire di erere moi kuwom suwainga mapunomom erowame,” ka mapunom epe dume.
ROM 10:14 Ena ka mapunom epe dumba Isirae ari yokamai fi ki si tekenainga ena toramere beire yaromi uwom boi towaime? Ena te yokamai gunom kam fikenainga toramere beire fi ki si towaime? Ena te yai ta gunom kam di mari dekenangua toramere beire yokamai ka i firaime?
ROM 10:15 Ena te Yai Gumam ari ka di mari dowainga yokamai ewi dekenangua toramere beire yokamai gunom kam di mari dowaime? Ena kam mapunom i epe dungua “Ari gunom kam ire unainga i tai nokapu wom dume,” ka mapunom epe dume.
ROM 10:16 Dumba Isirae ari yokamai muruwo Yai Gumam gunom kam fi ki si tekeime. Tamanume. Aisaiya yaromi nenen ka epe dungua “Ari Wanopanom yo, no ‘Ka di mari dopunga ari yai opai muruwo fi ki si norekeime,’ epe di fipune,” Aisaiya epe dungua
ROM 10:17 iran i no mora kanopunga ari Kirisito kam di mari dowainga yokamai gunom kam di mari deime. Ena ari gunom kam firainga suwo koropane fi ki si towaime.
ROM 10:18 Ena na “Yokamai gunom kam fikeimo?” diro ne yokamai mina wako ereiye. Tamanume Yokamai ka i mora fimie. Yai Gumam gunom kam di mari deinga ka mapunom i epe dume: Yokamai nokonom man man muruwo fumie. Ena ka dinga fu koro koro muruwo fai bemie. Ka mapunom i epe dungoro ena nonon mora fipunga Isirae ari ka i mora fimie.
ROM 10:19 Ena ka ta duwaiye. Ena “Isirae ari gunom kam fimba inokore ei fikeimo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yokamai mora firo inokore ei fime. Komari Mose bei moiro Yai Gumam kam Isirae ari di mari de erome. Yai Gumam ka epe di erome: Ena na ari “No bam ta ari moipune,” epe di finga yokamai gunom boi erowaikoro ena ne yokamai denom minom niki de firaime. Te na ari du dinga yokamai gunom boi erowaikoro ena ne yokamai kura kam di narowaime. Mose Yai Gumam kam epe dungoro ena no yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro gunom kam ari bam ta yokamai di mari de tongua iran Isirae ari yokamai ka dungua i ama firo inokore eime.
ROM 10:20 Ena Isirae ari “Yai Gumam no yokamai towane akire di norowame,” epe di fimba Aisaiya yaromi kuri fikere Yai Gumam kam epe dume: Ari na konam wandoukeinga yokamai na i mari de nareime. Te ari “Ne amai moine,” diro mina wako narekeinga yokamai moingi tei na fuka di ereiye. Aisaiya ka epe dumba
ROM 10:21 yaromi Isirae ari kam wayom epe dume: Yai Gumam “Na ‘Isirae ari na kanam si dero mounom wako nareinga yokamai inako dero u na moiki tei unaime,’ diro aro kakom kakom yokamai moingi tei okonam de ereipa yokamai kuime,” epe dume. Aisaiya yaromi epe dume.
ROM 11:1 Ena iran i na “Yai Gumam Isirae ari ema domo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yaromi bei moiro na akire di narere moi kuwom suwaika mapunomom narongoro te na nanan Isirae yai ta moiye. Aparam yaromi na awanam moimba te na Bensamin yaromi gam moiye.
ROM 11:2 Komari Yai Gumam Isirae ari nou kei ei erongua ena epena ema dekeme. Ena ne yokama mora kaningai kam mapunom koro dungua i Iraiya yaromi bei moiro Isirae ari ka kori di erere Yai Gumam ka make ei tome.
ROM 11:3 Yaromi “Ari Wanopanom yo, yokamai furo ne kanum di mari deinga ari ei goime. Te yokamai fi mun ei ereinga akaiyom si furai farai beime. Ena na ne fi ki si ereika yai towane wom moikoro te yokamai ‘Na nai gorapune,’ diro na wandouime,” epe di tomba
ROM 11:4 Yai Gumam ka mokom bairo “Na bei moiro ne te arinuma 7000 yokamai gere ako ki si ereikoro ena yokamai na arinama moime. Yokamai furo yai gumam kasu beinga Ba gumamdi tei furo kaunom gurom boi tere kam akire di tekeime,” epe di tome.
ROM 11:5 Ena epe wom epena kakom Yai Gumam bei moiro ari suwo koropane nou kei eiro bei nokapu de erongoro ena Isirae ari yokamai yo moimie.
ROM 11:6 Ena ari “Yai Gumam bei nokapu de norowame,” diro kokonan beinga Yai Gumam yokamai nou kei ei erekemba yaromi “Na yokamai bei nokapu de erowaiye,” di fingua ena yokamai nou kei ei erome. Ena ari kokonan beinga Yai Gumam yokamai nou kei ei erowangua ena iran yaromi bei nokapu dongua mapunom i bei nokapu dongua mapunom kawom dikename.
ROM 11:7 Ena Isirae ari muruwo “Yai Gumam yo tongua mapunom inapune,” diro wandoure furo kankeimba Yai Gumam Isirae ari suwo koropane nou kei ei erongua yokamai kanero imie. Ena Yai Gumam bei moiro ari koro yo moinga yokamai denom minom inokore ei finga bei ipun de erongoro iran Yai Gumam unom boi erongua fikeime.
ROM 11:8 Ena kam mapunom koi dungua: Yai Gumam bei moiro yokamai denom minomdi tei wi fainga mapunom i bei erongoro wi fai moimie. Ena yokamai koma moinga moi uro epena ama moinga okonom muromdi kon kankere te kinanomdi koi ama ka fikeime. Ka mapunom epe dume.
ROM 11:9 Te Dawiri yaromi ka epe dume: Ena na bei moiro Yai Gumam ka make ei tero ka epe duwaiye: “Ari kapu koinga siro bei niki de tonguamere epe yokamai kua nowaingi kakom tei ne fure bei erengere iran kua neinga i bei niki de erowame. Ena ne kipi niki ori wom dongua bei erowangere yokamai ako suwaime.
ROM 11:10 Te ne ‘Yokamai na mapunanam kankenaime,’ diro bei erengere ena okonom murom gi duwame. Te ne bei erengere yokamai kakom kakom tai ipun dowangua inaime,” epe di teiye. diro Dawiri ka epe dume.
ROM 11:11 Ena na ka ta mina wakore duwaiye. “Isirae ari yokamai ako fainga tokoi arowainga faikenamo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yokamai ako fainga ena Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai munmane akire di erere moi kuwom suwainga mapunomom erome. Erongoro ena Yura ari kanere denom minom niki de firo moi kuwom suwainga mapunomom i ama “Inapune,” duwaime.
ROM 11:12 Ena Isirae ari bianom beiro ako singa iran Yai Gumam bei moiro ari yai opai Yura ari moikeinga yokamai muruwo bei nokapu wom de erome. Iran i okome Isirae ari Yai Gumam nou kei ei erongua yokamai fi ki si towainga ena Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai bei nokapu ori wom de erowame.
ROM 11:13 Ena epena na ka duwaro beika na ne Yura ari moikeinga yokamai ka di erowaiye. Yai Gumam nawi ne Yura ari moikeinga yokamai moingi tei de narongoro na kokonan bei ereika mun fiye.
ROM 11:14 Ena na “Arinama yokamai denom minom niki de finga ne yokamai mapunom nokapu wom ingamere epe ama inaingoro ena Yai Gumam yokamai suwo koropane akire di erere moi kuwom suwainga mapunom erowame” di firo ena kokonan bei ereiye.
ROM 11:15 Te Yai Gumam Isirae ari yokamai suwo koropane ma de erongua ena ari man man koro koro tei moinga yokamai uro Yai Gumam yokoiyom epemere fuka dime. Ena iran i Yai Gumam furo na arinama Isirae ari yokamai tokoi ekurowangua ena ari yono akaiyomdi tokoi areingamere epe tokoi arowaime.
ROM 11:16 Ena na ka kuiam duwaiye. Ari kaime dori koro ta ire Yai Gumam teinga ena kaime dori muruwo i Yai Gumam tarom dume. Bo te ari eri douranom Yai Gumam teinga ena eri yokam muruwo i Yai Gumam tarom ama dume. Ena epe mere no Yura ari awanom yokamai Yai Gumam ariyoma moinga iran i no yokamai awanom ganoma moipunga Yai Gumam ariyoma ama moipune.
ROM 11:17 Ena yai ta furo eri yokam dou diro bei donguamere epe Yai Gumam Yura ari suwo koropane ema dome. Te yai ta yaromi ama furo eri oriwa ekoi mokongua yokam iro uro eri oriwa suna tei mokoro dungua akai ne tongoro ena yokam i yokam yokamai suna tei dunguamere epe ne yokamai bam ta ari epe mere moime. Ena eri oriwa yokam yokamai eri nurom iro mokonguamere epe ne yokamai furo Yai Gumam no Yura ari yokamai awanoma bei nokapu de erongua mapunom ama imie.
ROM 11:18 Ena iran i Yura ari eri yokam dou diro bei donguamere epe moinga ne yokamai kou kou ei erekeiyo! Ma deiyo! Ne yokamai eri yokam dunguamere epe moinga ne yokamai bei moiro eri douranom i akire di tekeimba eri douranom bei moiro ne yokamai akire di erome.
ROM 11:19 Akire di eromba ne yokamai ka epe duwaime. “Yai Gumam ‘Yai ta eri yokam ta ire ure eri akai ne tonguamere epe no yokamai akai ne norowaiye,’ diro yai ta eri yokam dou dire bei donguamere epe yaromi Yura ari ema dome,” epe duwaingoro
ROM 11:20 ena na ka epe mokom bairo di erowaiye. “Ne yokamai kawom dime. Na arinama Yura ari yokamai fi ki si tekeinga ena Yai Gumam yokamai ema dongoro te ne yokamai fi ki si teinga ena ariro erowai teimie. Iran i ne yokamai kou kou eikeiyo! Tamanume. Ne yokamai kuriyom fiyo!
ROM 11:21 Kawom, Yura ari eri yokam kawom epe mere dungua kakom i fi ki si tekeinga ena Yai Gumam yokamai ema de erongua ena ne yokamai fi ki si tekenainga Yai Gumam ne yokamai ama ema de erowangua ena kuriyom fi teiyo!” ka epe di ereiye.
ROM 11:22 Ena ne yokamai kaniyo! Yai Gumam bei nokapu dongua mapunom bemba yaromi bei niki dongua mapunom i ama beme. Yaromi furo Yura ari ako fainga yokamai bei niki de eromba ne yokamai bam ta ari furo yaromi bei nokapu de erongua mapunom dourom borainga yaromi kakom kakom bei nokapu wom de erowame. Te ne yokamai mapunom i dourom boikenainga ena Yai Gumam ne yokamai ema dowame.
ROM 11:23 Te Yura ari fi ki si towainga ena yai ta eri yokam ta ire uro eri ta akai nero si dauwi tonguamere epe Yai Gumam bei moiro yokamai si dauwi erowame. Kawom, Yai Gumam “Epe benaiye,” duwangua bename.
ROM 11:24 Ena yai ta furo eri oriwa ekoi suna tei mokongua yokam i dou dire ire uro mapunom “Epe benapunga i faikename,” dupunga beire eri oriwa suna tei mokongua akai ne tonguamere epe ne yokamai akai nero si dauwi tonguamere epe moimie. Te eri oriwa suna tei mokonguamere epe Yura ari yokamai moimie. Ena Yai Gumam eri suna tei mokongua yokam dou di dongua yokamai iro nenen erinom tokoi akai ne erowangua i kokonan ori dikename.
ROM 11:25 Ena ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka koma di mari dekengua kam epena i di mari dowaika firainga na mun firaiye. Firainga ena “No yokamai mapunom mapunom muruwo fipune,” epe di fikeiyo! Ena na koma di mari dekengua kam i epena ne yokamai di mari de erowaiye. Isirae ari yokamai suwo koropane denom minom bi di firo furako faikero moime. Ena yokamai epe beire moinga yokamai okome kakom i ama epe beiro moraime. Ena ari bam ta Yai Gumam nou kei ei erongua yokamai muruwo u yaromi ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nainga kakom tei Isirae ari denom minom bi diro furako faikeinga i gouname.
ROM 11:26 Ena Yai Gumam Isirae ari muruwo akire di erere moi kuwom suwainga akaiyom erowame. Ena ka mapunom koi epe dungua No akire di norowangua yaromi Saion suna tei ma dere ure Yakopo gauwoma Yai Gumam kiam bei teinga mapunom muruwo bei dowame.
ROM 11:27 Ena Yai Gumam “Na ne yokamai bianom kore dowaiye,” diro ka koi gowa si engua i yokamai di erowamie. ka mapunom epe dume.
ROM 11:28 Ena Yura ari bei moiro gunom kam mounom wako teinga yokamai Yai Gumam kiam moinga iran Yai Gumam ne yokamai bam ta ari akire di eromie. Akire di eromba Yai Gumam Yura ari gunom boi erongua te yaromi Isirae ari awanom yokamai “Ne yokamai gaunoma kakom kakom na yokoinama moraime,” diro gowa si engua ena yokamai yokoiyom moime.
ROM 11:29 Kawom, Yai Gumam “Ari gunom boi erere bei nokapu de erowaiye,” duwangua okome gunom boire bei nokapu de erekenamo? Ma deiyo! Yaromi kakom kakom ari gunom boi erere bei nokapu de erowame.
ROM 11:30 Ena ne ari Yura ari moikeinga yokamao, ka i fiyo! Koma ne yokamai Yai Gumam kam gore dikeimba epena Yura ari kam gore dikeinga ena Yai Gumam ne yokamai kanom fi eromie.
ROM 11:31 Ena epe wom epena Yura ari yokamai Yai Gumam kam gore dikeimba okome yaromi ne yokamai kanom fi erowangua kakom tei yaromi bei moiro yokamai kanom tokoi fi erowame.
ROM 11:32 Ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo kanom fi erowaiye,” diro ena yokamai kam gore dikeinga mapunom i kan si erome.
ROM 11:33 Aiya! Yai Gumam no yokamai muruwo kawom bei nokapu de norome. Te yaromi inokore nokapu wom eire tai i mapunom mapunom muruwo mora fimie. Ena yai ta bei moiro Yai Gumam inokore engua mapunom wandounangua faikename. Ena te yai ta bei moiro Yai Gumam bengua mapunom wandounangua i ama faikename.
ROM 11:34 Ena kam mapunom epe dungua Eramom Ari Wanopanom nomaneyom kanume? Eramom “Ne epe beyo!” yaromi di towangua faname?
ROM 11:35 Eramom yaromi tai tongua ena tai mokom bai towame? kam mapunom epe dungua
ROM 11:36 ena no yokamai mora fipunga yai ta epe benangua moikeme. Yai Gumam tai kan muruwo bei eire ena kiapam moime. Ena yaromi tai kan muruwo kapakom moime. Ena no yokamai kakom kakom yaromi kam akire duwapune. I kawom.
ROM 12:1 Ena iran, ne Yai Gumam gama yokamao, Yai Gumam kakom munmane bei nokapu de norongua ena na ka yoporam boiro di erowaiye. Ne yokamai furo yokori moinga yo tongua mapunonom kakom kakom Yai Gumam fi mun ei tere yaromi kokonanom bei teiyo! Yai Gumam towainga ena yaromi mun fi erowame. Ena ne yokamai yokori moinga mapunonom i Yai Gumam towainga iran i ne yokamai yaromi kam kawom bawom duwaime.
ROM 12:2 Ne yokamai furo mangi ari mapunom beingamere epe beikeiyo! Beikeimba Yai Gumam ne yokamai akire di erowangoro ne yokamai nomanenom si awa te erowangua i fanamie. Ena ne yokamai nomanenom si awa towainga Yai Gumam “Yokamai mapunom epe benaime,” di firanguamere epe beiro firaime. Ena ne yokamai Yai Gumam finguamere epe dourom borainga ne yokamai mapunom nokapu wom dungua te mapunom yo tongua benaingere ena Yai Gumam mun fi erowame.
ROM 12:3 Ena Yai Gumam na bei nokapu de narongua iran i na ne yokama towane towane muruwo ka epe di erowaiye. Ne yokamai nenen “Ari ori moikepune,” di fingamere epe “No yokamai ari ori moipunie,” epe di fikeiyo! Ma deiyo! Ne yokamai muruwo inokore eiro kan kun dainga faimie. Ena Yai Gumam fi ki si teinga mapunom ne yokamai towane towane eronguamere epe inokore towane eiyo!
ROM 12:4 Nonon yokamai ganom dinom towane towane wom dumba okonom kaunom giranom kinanom okonom murom kokonan kapo kapo bemie.
ROM 12:5 Ena epe wom nonon yai opai munmane moipunba no Kirisito si daupunga ena no ganom dinom towane wom dumie. Ena nonon muruwo kokonan kapo kapo beire nonon towane towane akire di eropune.
ROM 12:6 Ena Yai Gumam bei nokapu de noronguamere epe no yokamai kokonan kapo kapo bepunga towane towane akire di eropune. Ena Yai Gumam bei moiro gunom kam di mari dongua kokonan no yokamai norowangua ena no fi ki si towapungamere epe di mari dowapune.
ROM 12:7 Te Yai Gumam bei moiro ari akire di erongua kokonan norowangua ena no yokamai ari akire di erowapune. Te Yai Gumam bei moiro ari ka nuwi si erongua kokonan norowangua ena no yokama ari ka nuwi si erowapune.
ROM 12:8 Te Yai Gumam bei moiro ari inokore einga akire di erongua kokonan norowangua ena no yokamai ari inokore enainga akire di erowapune. Ena no yokamai guwai gainom ako ne moipunga ariyoma erere akire di erowapunga ena tai munmane erowapunga faimie. Te no yokamai ari kiapanom bei eropunga ena no yokamai kokonan i yoporam boiro benapune. Te no yokamai ari kanom fi eropunga no mun ori firo bei nokapu de erowapunie.
ROM 12:9 Ena no yokamai denom minom arinoma mun fi erowapunga kawom mun fi erowapune. Te no yokamai mapunom niki dongua i mounom wako towapune. Te no yokamai mapunom nokapu dungua kawom ako ki si morapune.
ROM 12:10 Ena ne yokamai Kirisito gama moinga ena ne yokamai denom minom arinoma kawom mun fi ereiyo! Te ne yokamai bei moiro arinoma moingi tei moi oropo berere tei dere moiyo!
ROM 12:11 Ena ne yokamai amine eikeimba kakom kakom kokonan beiyo! Te ne yokamai nomanenom erowai tere Ari Wanopanom nuwi kokonan bei teiyo!
ROM 12:12 Ne yokamai Ari Wanopanom tokoi unangua kiapam moinga kakom tei mun fire moiyo! Ena ipun dongua i ne yokamai moraingi tei fuka duwangua ne yokamai arire erowai tere moiyo! Te kakom kakom ne yokamai ka make einga mapunom i a ki siyo!
ROM 12:13 Ena ne yokamai bei moiro Yesu gama yo teinga guwai gai ako nekeinga yokamai akire di ereiyo! Ena ari bam ta ari yokamai u ne yokamai moingi tei unainga ena ne yokamai ako kenom nokapu bei ereiyo!
ROM 12:14 Ena ari bei moiro ne yokamai bei niki de erowainga ne yokamai Yai Gumam ka make ei tere “Ari bei niki de noreinga yokamai bei nokapu de ero!” epe di teiyo! Kawom, ne yokamai “Bei nokapu de ero!” diro ka make ei teiyo! “Bei niki de ero!” diro ka make ei tekeiyo!
ROM 12:15 Ena ari yokamai mun firaingamere epe ne yokamai gere ama mun fiyo! Te ari yokamai kai meinaingamere epe ne yokamai gere ama kai meiyo!
ROM 12:16 Ne yokamai fire nenen inokore eingamere epe wom ne yokamai ari koropane inokore ei ereiyo! Ena ne yokamai kou kou eikeimba ne yokamai kuwanom ari yokamai igere kon ama waniyo! Te ne yokamai nenen fire “No yokamai towane mapunom mapunom i fipune,” epe di fikeiyo!
ROM 12:17 Ena yai towane ta bei moiro ne yokamai bei niki de erowangua ena ne yokamai mapunom niki dowangua mokom bai tekeiyo! Ari yokamai “Mapunom i mapunom nokapu dume,” epe dinga ena ne yokamai mapunom nokapu irai epe beiyo!
ROM 12:18 Te ne yokamai fire gore amine eingamere epe morainga ena ari yai opai muruwo denom minom towane eire gore amine eire moiyo!
ROM 12:19 Kawom, arinamao, ne yokamai mapunom niki dongua ari mokom bai erowainga i faikenamba Yai Gumam dem miriyom eriyom faingua mapunom ari mokom bai erowangua i faname. Kam mapunom koi dungua “Ari Wanopanom ‘Na nanan ari ne yokamai bei niki de erowainga yokamai mokom bai erowaiye,’ epe dume,” ka mapunom epe dume.
ROM 12:20 Ena iran ne yokamai mapunom niki dongua ari mokom bai erekenaimba kam mapunom dunguamere epe beiyo! Kam mapunom i epe dume: “Ne kianum i meran gorangua ena kua kopuna akire di to! Te yaromi nuwi gorangua ne nuwi akire di to! Ena ne mapunom epe benanga yaromi gai goiro nomanem si awa towame,” ka mapunom i epe dume.
ROM 12:21 Ena iran ari yokamai uro ne yokamai bei niki de erowainga ne yokamai mapunom niki dongua mokom bairo bei erowainga ne yokamai ako fanaimba ne yokamai bei moiro mapunom nokapu yokamai bei erowaingere ena ne yokamai bei moiro yokamai mapunom niki dongua benainga bire iwe de erowaime.
ROM 13:1 Ena Yai Gumam kiapanom bei erongua kokonan ari erongua ena no yokamai yai opai muruwo yokamai ka duwainga gore duwapune. No mora kanupunga Yai Gumam ari “Ne yokamai ari kiapanom bei erongua kokonan beiyo!” di erongua kokonanom i beime.
ROM 13:2 Ena no yokamai furo ari kiapanom bei ereinga yokamai ka dinga i si dowapunga ena no yokama Yai Gumam kam mapunom i mari dongua ama si dopune. Ena no yokamai epe si dowapunga no nonon kipi niki dongua inapunie.
ROM 13:3 No yokamai tai kan nokapu benapunga ena no ari kiapanom bei noreinga yokamai kurinom fikenapunba no yokamai tai kan niki dongua benapunga kiapanom ari kurinom firapune. Ena ne kiapanom ari kurinom fikenanga ena ne mapunom nokapu beyo! Mapunom nokapu benanga kiapanom ari yokamai ne kanum akire duwaime.
ROM 13:4 Te kiapanom ari yokamai “Ari yokamai nokapu moraime,” diro Yai Gumam nuwi kokonanom eronguamere epe beimie. Ena ne mapunom niki dongua benanga ne kuriyom firo! Ne mapunom niki dongua benga kiapanom yokamai Yai Gumam kan si tongua mapunom yo ako moikeimba yokamai Yai Gumam kipiyom niki dongua i ne mokom bai ereime.
ROM 13:5 Ena ne mapunom epe benga Yai Gumam kipinum niki dongua ne erowangua ne kiapanom ari ka dinga dourom boranba ne inokore nokapu engamere epe kiapanom ari ka dinga dourom boiyo!
ROM 13:6 Ena iran i ne yokamai “Ari kiapanom bei ereinga yokamai kokonan beinga Yai Gumam kokonanom beimie,” diro kongo takis yokamai ereiyo!
ROM 13:7 Ena iran yokamai kongo takis kapo kapo inainga i mari dowainga ne yokamai muruwo ereiyo! Ena ne yokamai furo ari kiapanom bei ereinga yokamai muruwo kanom i kawom akire diyo!
ROM 13:8 Ena ne yokamai furo yai ta dinau ikeiyo! Tamanume. Ne yokamai mapunom towane epe beiyo! Ne yokamai towane towane denom minom mun fi ereiyo! Ena nenta dem miriyom yai ta mun fi towangua yaromi Yai Gumam ka di guwo dungua dourom boramie.
ROM 13:9 Te Yai Gumam ka di guwo dungua ka epe dume: “Ne yai opai kau einga bei niki dekeyo! Ne yai ta si goikeyo! Ne kunei nekeyo! Ne yai ta tarom kunei kankeyo!” epe dungoro ena ka i muruwo te ka di guwo dungua koropane muruwo dungua i birom towane wom dungua ka i epe: “Ne denum minum nenen ganum dinom mun fi tengamere epe ne yai ta ne moingi teina tei morangua denum minum yaromi ama mun fi to!” epe dume.
ROM 13:10 Ena ne yokamai denom minom yai ta mun fi towainga ne yokamai bei niki de tekenaime. Iran i ne yokamai denom minom ari mun fi erowainga ne yokama ka di guwo dungua i muruwo dourom boraimie.
ROM 13:11 Ena ne yokama mora finga i no yokamai epena kakom moipunga ari yokamai niki dero moinga ena ne yokamai denom minom ari mun fi ereiyo! Ena epena ne yokamai wi fainga i ma dere ariyo! Ena ne yokamai mora ama fingai koma no yokamai fi ki si topunga kakom tei ari nokapu fuka dupunba te Yai Gumam mora akire di norowangua kakom i fakai wom dumie. Ena epena moipunga mora akire di norowangua kakom i gawo gera fuka di teina umie.
ROM 13:12 Ena kamun kama sungua i gounangoro kamun takonangua i teina ungua iran i no yokamai si boingua mapunom ma dere ei kimi iro ako moiro bau boingui tei ariro moiro “Ari si boingui tei moinga kura boi erowapune,” diro kiapam morapune.
ROM 13:13 Ena ari bau boingui tei moiro kon waningamere epe no yokamai kon yo tere wanapune. Ena no yokamai nuwi gikengua nere mapunom niki dongua i beikenapune. Te no nuwi gikengua nere ama du dikenapune. Te no yai opai kunei neinga mapunom i beikenapune. Te no kura kam unanan dikenapune. Te no yai ta guwai gaiyom inokore ei tekenapune.
ROM 13:14 Ma deiyo! Ne yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito kura borangua tarom ire ako moiyo! Ena ne yokamai ganom dinom niki dongua dourom borainga inokorom eikeiyo!
ROM 14:1 Ena yai ta fi ki si tongua i erowai tekenangua ne yokamai yaromi ire kuku boi moraingi suna tei de tere okom akoiyo! Okom akoimba yaromi mapunom ta ta inokore engua ne yokamai furo “Ne inokore enga i niki dome,” dikere kura kam di ipo ka dere kura boi tekeiyo!
ROM 14:2 Ena yai towane ta bei moiro Yai Gumam gunom kam fi nokapu wom dongua yaromi tai kan muruwo nomba yai ta bei moiro gunom kam fi nokapu wom dekengua yaromi “Non miyom nekenaiye,” diro di guwo dume.
ROM 14:3 Ena yai tai kan muruwo nongua yaromi furo yai non miyom nekengua yaromi fi niki de fi tekename. Te yai non miyom nekengua yaromi furo yai tai kan muruwo nongua yaromi “Ne tai kan muruwo nenga bianum benie,” epe di tekenamie. Ma deiyo! Yai Gumam ari muruwo okonom akongua ena ne yokamai epe beikeiyo!
ROM 14:4 Ena ne bei moiro yai ta nuwi kokonan gan “Yaromi mapunom nokapu bemie,” dinbo “Yaromi mapunom niki dongua bemie,” dire ipu si towanga kawom faikename. Nuwi kokonan gan yaromi kiapam yai bei moiro gan kokonanom arere erowai towambo tekenambo di mari dowame. Ena Ari Wanopanom nenen “Yaromi kokonan arere erowai towame,” diro akire di towangoro ena yaromi kokonanom arero erowai towame.
ROM 14:5 Ena ari suwo koropane firainga “No yokamai aro kakom towane i Yai Gumam kam bawom duwapune. Kakom i yo tongua kakom dume,” diro epe di fimba ari suwo koropane inokore ei ta de firainga “No yokamai aro kokom Yai Gumam kam bawom duwapune. Ena aro kakom kakom i kounom kounom dume,” diro epe di fime. Ena ari muruwo towane towane fi kun darainga yokamai nenen inokore erowai tero enaime.
ROM 14:6 Ena yai ta fingua “Kakom towane wom i kakom nokapu dume,” di firangua yaromi “No Ari Wanopanom kam bawom duwaiye,” diro epe beme. Te yai ta tai kan muruwo nongua yaromi “No Ari Wanopanom kam bawom duwaiye,” diro nere ena Yai Gumam “Ne kua kopuna narenga mun fi ereiye,” di tome. Te yai ta “Ari furo kua kopuna irai yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga nekenaiye,” diro di guwo dungua yaromi “No Ari Wanopanom kam bawom dowaiye,” diro di guwo dire ena Yai Gumam mun fi tome.
ROM 14:7 Ena no yokamai mora kanupunga no yokamai towane towane “Na mapunom mun fika i towane benaiye,” diro wan moikenapune. Te no yokamai towane towane “Na goraika nan moiki dume,” diro wan moikenapune.
ROM 14:8 Tamanume. No yokamai yokori morapunga Ari Wanopanom kam bawom diro wan morapune. Te no yokamai gorapunga “Ari Wanopanom kam bawom duwapune,” epe diro gorapune. Ena iran i no yokamai yokori morapunbo gorapunbo no Ari Wanopanom gama morapune.
ROM 14:9 Ena Kirisito yaromi “Na ari goinga yokamai te ari yo moinga yokamai Ari Wanopanom moraiye,” diro goiro tokoi arome.
ROM 14:10 Ena ne nenen arinuma Yesu konom dourom boinga yokamai ipu si erere kura kam di erenga i faikeme. Te ne nenen arinuma Yesu konom dourom boinga yokamai niki de fi erenga i ama faikeme. Fiyo! No yokamai muruwo Yai Gumam mapomdi tei morapunga ka kori di norere ipu si norowame.
ROM 14:11 Ena ne yokamai kam mapunom firainga na kawom dika i firaime. Kam mapunom i epe dume: No Ari Wanopanom “Na yokori moika ena kawom diye. Ari yai opai muruwo uro na maponamdi tei uro kaunom gurom boraime. Te ari yai opai muruwo ‘Yai Gumam i ari muruwo Ari Wanopanom moime,’ di mari dowaime,” epe dume. kam mapunom epe dungoro
ROM 14:12 ena iran nonon mora fipunga nonon towane towane fu Yai Gumam moingui tei furo mapunonom di mari dowapunie.
ROM 14:13 Ena Yai Gumam no yokamai muruwo ipu si norowangua ena no yokamai arinoma Yesu konom dourom boinga yokamai ipu si erekenapune. Ipu si erekenapunba ne yokamai epe inokore eiyo: “No yokamai tai ta ta benapunga arinoma Yesu konom dourom boinga yokamai ako suwainga ena tarom i beikenapune,” epe diro inokore eiyo!
ROM 14:14 Ena na Ari Wanopanom Yesu si dauka ena na mora fika ari tai kan neinga tarom i no nowapunga Yai Gumam okom ako norekenangua tarom i dikemba yai ta “Tai i nowaika Yai Gumam okom ako narekename,” epe di firangua ena yaromi tai i nowaro kam fikenangua faimie.
ROM 14:15 Ena ne yokamai arinom yaromi tai nowangua “Ne mane” dungua tarom i ne yokama nowainga ena yaromi kanere ama nowangua yaromi biam bengoro te ne yokamai denom minom yaromi mun fi tekeinga mapunom opon di teime. Kirisito uro yaromi ama goi tongua ena yaromi tai nowangua “Ne mane,” dungua tarom i ne yokamai nowainga yaromi ako suwangua faikename. Ena mapunom i beikeiyo!
ROM 14:16 Ena iran i ne yokamai “Mapunom i benapunga faname,” di firaimba arinom yaromi beinga kanere ama beiro biam benangua ena ari yokamai ne yokamai kanom ka suwainga ena mapunom dai beikeiyo!
ROM 14:17 No tai nopunbo nekepunbo nuwi nopunbo nekepunbo mapunom i dourom borapunga i Yai Gumam no yokamai kiapanom bei norowangua mapunom dikeme. Tamanume. Yai Gumam Murom Sumuna akire di norowangoro ena no yokamai mapunom yo tongua wan morapunga te denom minom gore amine enapunga te ari mun fi erowapunga ena Yai Gumam no yokamai kiapanom bei norowame.
ROM 14:18 Ena nenta bei moiro mapunom yo tongua epe Kirisito bei towangua ena Yai Gumam yaromi mun fi towangoro te ari yokamai “Yaromi yai nokapu moime,” di firaime.
ROM 14:19 Ena iran i kakom kakom no yokamai bei moiro denom minom towane ei morapunga mapunom te arinoma yokamai denom minom bei erowai te erowangua mapunom i dourom borapune.
ROM 14:20 Ena ne “Tai kan muruwo nowaika faname,” di firanga ena ne Yai Gumam kokonanom bei niki dekeyo! Kawom, ne tai kan muruwo nowanga fanamba ne nowanga yai ta kanere ama nowangua biam benangua i faikename.
ROM 14:21 Ena ne non miyom nowanga boro ne nuwi wain nowanga boro tai ta ta benanga ena ne arinum Yesu konom dourom boingua yai ta i ako suwangua i faikename. Ena ne tai nekenga i mapunom nokapu dume.
ROM 14:22 Ena ne non miyom nenga bo nuwi wain nenga i ne Yai Gumam gere tainum dume. Ena nenta “Mapunom i nokapu dume,” diro mapunom i benangua “Na bianam beiye,” dikenangua ena yaromi mun firame.
ROM 14:23 Mun firamba nenta tai ta nongua kakom “Tai i nowaipo nekenaipo?” diro dem miriyom suwo enangua ena tai nowangua ena Yai Gumam “Ne bianum benie,” duwame. Ena no yokamai “Mapunom i benapunga i faname,” diro fi kun daikenapunga no bianom bepunie.
ROM 15:1 Ena no “Non miyom nowapunga i faname,” di firo fi kun daipunga yokamai furo inokore epungamere epe dourom boiro non miyom nowapunga i faikeme. Kawom, no yokamai furo yai ta “Non miyom nekenaiye,” dungua yaromi inokore enguamere epe dourom boiro non miyom nekenapunga i faname.
ROM 15:2 Ena no yokamai bei moiro “Arinoma yokamai bei nokapu de erowapungoro ena yokamai erowai tero fi ki si towaime,” diro kokonan beiro akire di erowapune.
ROM 15:3 Ena no mora fipunga Kirisito ama nenen finguamere epe dourom boikeme. Ma deiyo! Kam mapunom koi dunguamere epe dourom boime. Ena kam mapunom ikai koi dunguai Kirisito Yai Gumam ka epe di tongua “Ari yokamai kura kam ne di ereinga kanom i fuka di narome,” epe dume.
ROM 15:4 Ena kam mapunom muruwo yokamai koma boinga ena yokamai kam boinga i no yokamai nuwi si norome. Ena no yokamai kam boinga i kerowapunga no yokamai inokore epunga erowai towangoro te kakom kakom kan moiro ako sikere Yai Gumam tarom benangua kiapam morapune.
ROM 15:5 Ena na bei moiro Yai Gumam ari inokore einga bei erowai te erongua mapunom te ari ako sikenainga mapunom kapakom moingua yaromi di tere ka make epe ei towaiye: “O, Yai Gumam, ne bei moiro Roma ari Kirisito Yesu mapunom bengua i dourom boinga kakom tei yokamai inokore towane enaro benainga ne akire di ero!” diro ka make ei teiye.
ROM 15:6 Ena iran i ne yokamai denom minom towane ei moiro giranom towane diro Yai Gumam no yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito nem moingua i kam bawom di towaime.
ROM 15:7 Ena iran ne yokamai muruwo “Ari yokamai Yai Gumam kam akire duwaime,” diro furo Kirisito ne yokamai ekukuronguamere epe arinom nen towane towane ekukureiyo!
ROM 15:8 Ena na ka epe di erowaiye. Kirisito yaromi bei moiro “Yai Gumam kam no awanoma di erongua ‘Na epe benaiye,’ diro ka koi gowa si engua kam i di erongua i mukom fanangua ari opon di erowaiye,” diro uro no Yura ari yokamai akire di norome.
ROM 15:9 Te yaromi “Ari Yura ari moikeinga yokamai ‘Yai Gumam no kanom fi norome,’ diro yaromi kam akire di towaime,” ama epe diro uro no Yura ari yokamai akire di norome. Ena Yai Gumam bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai akire di erongua no yokamai kam mapunom i keropunga firapune. Dawiri yaromi ka Yai Gumam di tere epe munom boimie: Na fure ari Yura ari moikeinga yokamai moingi suna tei fure yokamai mun fi ereinga kam dingamere epe na mun fi erowaiye. Ena na furo ne kanum akire dire winum kirame duwaiye. Dawiri epe diro munom boingoro
ROM 15:10 ena kam mapunom ta i epe dungua Ne Yura ari moikeinga yokamao, ne yokamai Yai Gumam ari nou kei erongua yokamai gere mun fi moiyo! ka mapunom epe dume.
ROM 15:11 Ena kam mapunom koro ta i epe dungua Ne Yura ari moikeinga yokamao, ne yokamai muruwo Ari Wanopanom kam bawom diyo! Ena ari yai opai muruwo yokamao, ne yokamai yaromi kam bawom diyo! kam mapunom i epe dungoro
ROM 15:12 ena yai ta Aisaiya yaromi ka ama dungua Ena Yesi yaromi gauwom towane ta unangoro ena Yai Gumam “Yaromi ari bam ta yokamai kiapanom bei erowame,” diro gunom boi towame. Ena yokamai fi ki si tere “Yaromi bei nokapu de norowame,” diro kiapam moraime. Aisaiya ka epe dume.
ROM 15:13 Ena na Yai Gumam ka make ei towaiye. “O, Yai Gumam, ne ari tai okome unangua tarom kiapam morainga yokamai kapakom moinga ena Roma ari yokamai fi ki si ereinga ne bei moiro mun ori wom finga mapunom te gore amine einga mapunom erowangere yokamai ako ki si ereingoro fai si di erowamie. Iran i ne Muronum Sumuna bei moiro yoporam boingua yokamai erowangua ena yokamai ne tai benanga kiapam morainga i mokoro fanamie,” epe diro ka make eiye.
ROM 15:14 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na nanan kawom mora fika ne yokamai nenen nokapu wom moiro te tai kan muruwo benainga firo te nen towane towane muruwo ka nuwi si erowaime.
ROM 15:15 Ne yokama epe moimba ka munom ganom i boi ereika koro suwo koropane na “Ne yokamai inokore einga akire duwaiye,” diro kuriyom fikere boi ereiye. Yai Gumam bei nokapu de narere kokonan nokapu wom i narongua ena na kuri fikere munom i boi ereiye.
ROM 15:16 Yai Gumam kokonan epe narongua na Kirisito Yesu nuwi kokonanom beiro ari Yura ari moikeinga yokamai akire di ereiye. Ena yai ta furo fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tonguamere epe na kokonan bei tere “Murom Sumuna uro ari Yura ari moikeinga yokamai endiro Yai Gumam mora tongoro ena na furo ari Yura ari moikeinga yokamai endiro yai ta tai Yai Gumam fi mun ei tonguamere epe na furo yokamai Yai Gumam towaikoro Yai Gumam mun fi erowame,” diro gunom kam yokamai di mari de ereiye.
ROM 15:17 Ena iran i na Kirisito Yesu si dauika na Yai Gumam kokonanom i bei tere mun fi te moiye.
ROM 15:18 Ena na Kirisito akire di narongua kokonan beika kam towane wom yoporam boiro di mari dowaiye. Na “Ka di mari dere kokonan benaika ari Yura ari moikeinga yokamai Yai Gumam kam dourom boraime,” diro furo kokonan bei ereiye.
ROM 15:19 Ena Murom Sumuna yoporam boingua narongoro ena na tai ta ta ori wom yoporam boingua kokonanom i beiye. Iran i na Yerusarem tei mapunom boiro Kirisito gunom kam muruwo di mari dero ena na wan furo kon arari wom uro akai muruwo wom wan fure Iririkam man tei wiye.
ROM 15:20 Ena iran na kokonan towane wom i mun fiye. Na “Yai ta kokonan mapunom boiro bengua na kokonanom i bei gounaro kam fikeiye,” diro ena na fu ari Kirisito kam fikeinga akaiyom suwo koropane tei fure gunom kam di mari de ereiye.
ROM 15:21 Yai Gumam kam mapunom koi dungua na akai suwo koropane i fuiye. Kam mapunom i epe dungua Ari koma yaromi kam wayom kankeinga yokamai kanaime. Te ari ka dunguai fikeinga yokamai fi kun daraimie. kam mapunom epe dume.
ROM 15:22 Ena na kokonan epe beika kakom munmane na ne yokamai moingi tei unaika Yai Gumam konom i si fere de narongoro unaika faikeme.
ROM 15:23 Faikemba epena na kokonan koro tawa bei gouiye. Ena te noniki munmane na u ne yokama moingi tei unaika mun fika i
ROM 15:24 ena epena kakom tei “Na u ne yokamai moingi tei unaiye,” di fiye. Na ne yokamai koma kanere kakom gawo gera fana gairo moiro ena ne yokamai kon akire di narowaingoro na okome Sipen akai man tei naiye.
ROM 15:25 Na unaipa epena wom na “Yai Gumam gama yo teinga yokamai akire di erowaiye,” diro tei ma dere Yerusarem naro beiye.
ROM 15:26 Yai Gumam gama yokamai Maseronia iki akai tei moinga te gama yokamai Akeiya iki akai tei moinga yokamai “Yai Gumam gama yo teinga yokamai Yerusarem tei moinga suna tei kuwanom ari moinga akire di erowapune,” diro yo morom kongo mukom kuku boingoro ena na yokamai kongonom i ire Yerusarem tei naiye.
ROM 15:27 Yokamai nenen inokore eingamere epe beimba yokamai furo kuwanom ari mokom bai erere akire di erowainga i fanamie. Kawom, Yura ari yokamai bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai denom minom bei erowai te ereinga iran i ari Yura ari moikeinga yokamai bei moiro guwai gainom Yai Gumam erongua tarom i ire Yura ari moingi tei ure akire di erowainga i faname.
ROM 15:28 Ena na furo Yerusarem kuwanom ari moingi tei furo kongo mukom yokamai kuku boinga i erere bei gounaika ena na Sipen akai man tei naro benaika kakom i koma na u ne yokamai moingi tei unaiye.
ROM 15:29 Ena na u ne yokamai moingi tei unaika kakom tei na mora fika Kirisito bei moiro na ne yokamai gere towane towane bei nokapu wom de norowamie.
ROM 15:30 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, no yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito fi ki si topunga te mun fi erongua mapunom Murom Sumuna norongua no yokamai denom minom ari mun fi eropunga iran i ne yokamai bei moiro na kokonan yoporam boiro beika kokonanam si dauwi narere na kanam dairo Yai Gumam ka make ei teiyo!
ROM 15:31 Ena ne yokamai bei moiro “Ari yokamai nandire Yuria ari ikinom akainom Yai Gumam kam gore dikeinga yokamai okonomdi erekenaime,” di firo ka make ei teiyo! Te na Yerusarem tei fure Yesu gama yo teinga yokamai akire di erere kokonan bei erowaika yokamai “Mun kanero firapune,” diro benainga ena ama ka make ei teiyo!
ROM 15:32 Iran i Yai Gumam “Ne fo!” di narowangua na mun ori wom firo u ne yokama moingi tei ure ne yokamai gere kakom gawo gera ama morapune.
ROM 15:33 Ena na ka make eiro “O, Yai Gumam, ne gore amine enga kapakom moinga ena Roma ari yokamai muruwo wom ama moi ero! I kawom,” epe diro ka make ei teiye.
ROM 16:1 Ena nonon arinom opai ta kam Fipi kon wanongua kam di mari de erowaiye. Oparomi furo Yesu fi ki si teinga yokamai iki birom ori kam Senia tei moinga yokamai akire di erongua ena ne yokamai moingi tei unangua bei nokapu de teiyo!
ROM 16:2 Oparomi Ari Wanopanom apom moingua ena Yai Gumam gama yo teinga yokamai ari kukureingamere epe ne yokamai oparomi kukureiyo! Oparomi nenen ari yai opai munmane te na gere ama akire di norongua ena ne yokamai bei moiro oparomi akire di teiyo!
ROM 16:3 Ena na bei moiro opai Pirisira te wiyom biyai Akuira “Ne surai moi dipiyo?” diro boi ereiye. Surai na gere Kirisito Yesu kokonanom towane wom bepune.
ROM 16:4 Surai “Gorapune,” diro kenom beipikai “Na akire di towapuiye,” dipikai iran i na surai mun fi ereiye. Te na towane surai mun fi erekeipa ari Yura ari moikeinga yokamai Yesu fi ki si tere moinga yokamai bei moiro surai ama mun fi ereime.
ROM 16:5 Ena ne yokamai furo na kanam “Ne yokamai moi dimio” di ereika ari surai ikinomdi tei kuku boinga yokamai di ereiyo! Ena ne yokamai furo Epainetu na yokoinam kawom moingua moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi Yai Gumam koma wom fi ki si tongoro te ari fi ki si teinga yokamai muruwo Eisia ari ikinom akainomdi tei okome fi ki si teime.
ROM 16:6 Ena te ne yokamai furo Yesu mam Maria dom moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Oparomi “Ne yokamai akire di erowaiye,” diro kokonan ori wom bei erome.
ROM 16:7 Te ne yokamai furo Aronaika te Yunia surai moipiki tei furo na kanam “Ne moi dipiyo?” di ereika i furo di ereiyo! Surai na arinam Yura ari moipika iran na gere ama kan faipune. Te Yesu ewi dongua finga yokamai moingi suna tei surai kanom kawom fingoro te surai bei moiro Kirisito fi ki si teipikoro ena na okome fi ki si teiye.
ROM 16:8 Ena ne yokamai furo Amiata moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi Ari Wanopanom wam moingua na kawom ei neika moimie.
ROM 16:9 Te ne yokamai furo Epana moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi te no yokamai gere Kirisito kokonanom ama bepune. Ena te ne yokamai fu yai Seteki moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi na kawom ei neika moime.
ROM 16:10 Ena ne yokamai fu Aperiasi yaromi moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Tai ipun dongua yaromi fuka di tomba yaromi ako faikero Kirisito kawom dourom boime. Ena te ne yokamai furo ari iki towane yai Arisopiyura gere kei fainga yokamai moingi tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo!
ROM 16:11 Te ne yokamai fu yai Erorianu moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi na arinam Yura yai moime. Te ne yokamai furo ari Ari Wanopanom fi ki si teinga yokamai iki towane yai Nasisa gere kei fainga yokamai moingi tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo!
ROM 16:12 Ena ne yokamai fu opai surai Tirifina te Tirifosa moipiki tei furo na kanam “Ne surai moi dipiyo?” di ereika i furo di ereiyo! Opai surai no Ari Wanopanom kokonanom beipire. Te ne yokamai fu opai Pesisi moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Oparomi kawom na yokoinam moiro te Ari Wanopanom kokonanom ori wom bei tomie.
ROM 16:13 Te ne yokamai fu yai Rufa moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi Ari Wanopanom kokonanom i kawom dourom boime. Te ne yokamai fu Rufusi mam moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo ama di teiyo! Na manam akire di naronguamere epe oparomi na akire di narome.
ROM 16:14 Ena ne yokamai furo yai gan Asirita te Firikon te Eremisi te Pataropa te Eremasi te Yai Gumam gama moinga yokamai gere ama moinga tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo!
ROM 16:15 Ena ne yokamai furo yai Firorokasa te opai Yuria te Neria te yaromi kepom te yai Orimipa te Yai Gumam gama yo tere moinga yokamai gere ama moingi tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo!
ROM 16:16 Ena nonon mapunom Yesu fi ki si teinga yokamai bei eropungamere epe ne yokamai nen towane towane bei erere ekukureiyo! Ena ari muruwo Kirisito fi ki si tere moinga yokamai kanom “Ne yokamai moi dimio?” di ereinga i di ne yokamai moingi tei de ereime.
ROM 16:17 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na ka yoporam boiro di erowaiye. Ari uro Yai Gumam gama yokamai foye si erowainga te ne yokamai fi ki si teinga mapunom i bei niki de erowainga te ne yokamai Yai Gumam kam nuwi si erongua inga i si dowainga yokamai ne yokama fi kenom beiyo! Yokamai u ne yokamai moingi tei unainga mounom wako ereiyo!
ROM 16:18 Ari yokamai mapunom epe beinga Kirisito no Ari Wanopanom kokonanom i bei tekeimba kakom kakom yokamai furo “Epena tora kua kopuna nowapune?” diro inokore towane eime. Yokamai ka nokapu wom dire ari kinanom si erere ena ari mapunom niki dongua fikeinga yokamai inokore einga bei unanan de ereime.
ROM 16:19 Epe beimba ne yokamai Yai Gumam gunom kam dourom boinga ari yai opai muruwo mora fimie. Iran i na ne yokamai mun fi ereiye. Ena na epe di fika ne yokamai mapunom nokapu firo te mapunom niki dongua i inokore ei fi tekenainga na mun firaiye.
ROM 16:20 Te Yai Gumam gore amine engua kapakom moingua yaromi kene kene eire Satan yoporam boingua bei de towangoro ena ne yokama bei moiro Satan yaromi ime de towaime. Ena na ka make eire “No Ari Wanopanom Yesu yo, ne Roma ari bei nokapu de ero!” diro ka make ei teiye.
ROM 16:21 Ena na kokonanam towane bengua yai Timoti “Ne yokamai moi dimio?” di erome. Te yai gan Lusiasa te Yeson te Sosipata yokamai na arinama Yura ari yokamai “Ne yokamai moi dimio?” ama di ereime.
ROM 16:22 Ena na yai Tetiyusi na Pauro ka dungua firo munom ganom i boika na ne yokamai gere Ari Wanopanom gama moipunga “Ne yokamai moi dimio?” ama di ereiye.
ROM 16:23 Ena yai ta Gayuso “Ne yokamai moi dimio?” di erome. Yaromi bei moiro ikomdi tei na Pauro bei nokapu de narongoro te Yesu fi ki si teinga yokamai furo yaromi ikomdi tei kuku boimie. Te yai ta Eratusi yaromi gaman kongo mukom kiapam bengua yai te nonon arinom Korotasi yai surai “Ne yokamai moi dimio?” di ereipire.
ROM 16:24 Ena na ka make eiro “No Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo, ne Roma ari yokamai muruwo bei nokapu de ero! I kawom,” diro ka make ei teiye.
ROM 16:25 Ena komari kakom kakom Yai Gumam gunom kam eke dongoro ena ari yai opai kam i fikeimba epena Yai Gumam kam dai i mari dongoro ena na Yesu Kirisito gunom kam di mari deika na eke dere dungua kam i di mari deiye. Ena Yai Gumam kakom kakom moi derewo moingua yaromi “Ari yai opai man man muruwo moinga yokamai na gunam kanam fi ki sire dourom boraime,” diro epena kam irai ka mapunom di mari deinga yokamai i mari de erongoro ena yokamai uro no yokamai di mari de noreime. Ena na gunom kam Yai Gumam narongua i di mari deika na “Yai Gumam ne yokamai denom minom bei erowai te erowangua ena ne yokamai a ki siro moraime,” diro kam i di mari de ereiye.
ROM 16:27 Ena iran i Yesu Kirisito kokonan bengua i no yokamai bei moiro Yai Gumam yaromi towane wom moingua mapunom mapunom muruwo fingua yaromi kam i kakom kakom akire duwapune. I kawom. Na ka munom boika i mora epe.
1CO 1:1 Na Pauro. Yai Gumam “Na epe benaiye,” diro gunam boi narongoro Kirisito Yesu nawi dongua fure kamun gunom kam di mari deiye. Ena na te no arinom Soteni gere munom ganom i
1CO 1:2 ne yokamai Korin iki birom ori moingi tei boi erowapune. Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moraime,” diro gunom boi erongua ena iran ne yokamai Yai Gumam fi ki si tere moiro Kirisito Yesu yo te erongua ari moimie. Te Yai Gumam ari muruwo man man moinga “Ne yokamai ari nokapu wom moraime,” diro ama gunom boi erome. Ari yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kam akire di teime. Yaromi yokamai Ari Wanopanom moingua te no Ari Wanopanom ama moimie.
1CO 1:3 Ena no nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai bei nokapu de erero te denom minom gore amine ei erowaipire.
1CO 1:4 Ena ne yokamai te Kirisito Yesu gere moinga Yai Gumam bei nokapu de erome. Te Yai Gumam bei nokapu de erongua na kakom kakom Yai Gumanam mun fi tere ka make ei te moiye.
1CO 1:5 Ne yokamai fi ki si teinga kakom Yai Gumam mapunom muruwo akire di erongoro ne yokamai kam mapunom muruwo mora firo te di mari de ereime.
1CO 1:6 No yokamai Kirisito kam mapunom ne yokamai di mari de eropunga kanom i ne yokamai fi ki singarai
1CO 1:7 iran ne yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito i mari de norowangua kanero suwi moinga kakom i Yai Gumam yoporam boingua muruwo norongoro ena kokonanom suwi moinga kakom i Yai Gumam yoporam boingua muruwo norongoro ena kokonanom bepune
1CO 1:8 Te ne yokamai Yesu kam mapunom mounom wako tekenaro beimba gore di moraro benainga Yai Gumam ne yokama bei erowai te eromie. Ena iran okome no Ari Wanopanom Yesu Kirisito uro ipu si norowangua kakom i yokamai “Ne yokamai tai niki dongua bemie,” dikenaime.
1CO 1:9 Yai Gumam “Tai epe benaiye,” diro bengua yai moime. Yaromi kasu dungua yai moikemie. Ena kawom kiapanom bei nore moimie. Te epena Yai Gumam bei moiro “Nonon te Wanam Yesu Kirisito Ari Wanopanom gere moraime,” diro no gunom boi norome.
1CO 1:10 Arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No Ari Wanopanom Yesu Kirisito ka dunguamere na ka epe di erowaiye. Ne yokamai muruwo kura kam di ipo ka dero suna si guwo dire koro koro moinga faikeme. Ka di towane deiyo! Ne yokamai ka di towane dowainga ari towane epemere moraime. Te ne yokamai inokore towane eiro morainga faimie.
1CO 1:11 Na arinamao, Korowi oparomi ariyoma suwo “Ne yokamai kura kam di ipo ka deime,” di nareinga ena na “Ka di towane deiyo!” di ereiye.
1CO 1:12 Ne yokamai suna guwo dinga mapunom i epe: Ne yokamai suwo “Pauro yaromi ari wanopa moimie,” di firo “No Pauro gama moipunie,” dime. Te suwo “No Aporo yaromi gama moipune,” dime. Te suwo “No Pita gama moipune,” dire moime. Te suwo “No Kirisito gama moipune,” dire moime.
1CO 1:13 Ne yokamai ka epe di moinga ena “Kirisito munmane moime,” ama epe dime. Te na Pauro “Ari muruwo akire di erowaiye,” di fikoro ari naikire eri yoro bakomdi tei nai goimo? Ari yokamai bei narekeinga ne yokamai mora fimie. Te ari yokamai “Ne yokamai Pauro kam fi ki si teinga nuwi bui erowapune,” epe dikeime. Ne yokamai Yesu kam fi ki si teinga nuwi bui ereime.
1CO 1:14 Kawom dika na te ne yokama gere moipungi na ne yokamai munmane nuwi bui erekeiye. Na yai surai Kisipu te Gayuso nuwi bui ereiye. Ne yokamai munmane nuwi bui erekeipa yai surai nuwi bui ereika na mun fiye.
1CO 1:15 Ena iran ne yokamai “Pauro nuwi bui norongua nonon Pauro gama moipunie,” epe dikenaime.
1CO 1:16 Te ari suwo fi moikeiye. Na yai Setefana te efem biyai te wama apoma ama nuwi bui ereiye. Te na ari suwo nuwi bui ereipo erekeipo fikeye.
1CO 1:17 Na ari yai opai nuwi bui erowaro beika Kirisito nawi dekeme. Na gunom kam ari yai opai di erowaro beika nawi dome. Te Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam mapunom yoporam boingua gounaro beikenangua ena ari “Yaromi ka nokapu dume,” dingamere na ka epe di mari dekeipa Kirisito kam mapunom towane di mari deiye.
1CO 1:18 Ena ari guwom akai kon finga yokamai Yesu eri yoro bakomdi goingua kam mapunom firo “Ka i nokapu dikeme. Kam mapunom i faikeme,” epe di fime. Ena iran na ari inokore einga di mari dekeipa kamun gunom kam towane di mari deiye. Te no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga Yesu eri yoro bakomdi goingua kam mapunom firo “Aiya, Yai Gumam yoporam boi norome,” epe di fipune.
1CO 1:19 Te komariki yai ta Yai Gumam kam epe boime: Yai Gumam “Na ari yokamai ‘No nonon mapunom fipunga i faime,’ epe di finga bei niki de erowaiye. Te ari yokamai ‘No inokore nokapu epune,’ di finga muruwo bei dowaiye,” epe dume. yai ta epe boingoro
1CO 1:20 ena iran ari maniki tei moinga suwo “No nonon mapunom fipunga i faime. Te no nonon ka di guwo dungua nuwi nokapu si eropune. Te no nonon kakom kakom ka nokapu dupune,” epe di fimba Yai Gumam yokamai kanom i bei de erongoro nonon mora fipunga ari yokamai ka epe di finga mapunom i faikeme.
1CO 1:21 Yai Gumam i mapunom fingua yaromi moime. Ena ari suwo koropane maniki moinga “No nonon inokore epunga iran Yai Gumam moingua mapunom fipune,” epe dimba Yai Gumam yokamai kanom i bei de erongoro ena Yai Gumam moingua mapunom i firainga faikeme. Te no yokamai kamun gunom kam ari di mari de eropungoro ari suwo koropane “Kamun gunom kam i unanan fume,” epe dimba ari yai opai ka i fi ki si teinga Yai Gumam akire di erongoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime.
1CO 1:22 Te Yura ari suwo “Ne ari ganom nouro dinga tarom benanga no yokamai ne Yai Gumam kam mapunom di mari denga fi ki suwapune,” epe dime. Te Giriki ari suwo “Ne Yai Gumam kam mapunom di mari denga no firo, ‘Ne inokore nokapu ene,’ di firapunga ena ne kanum dinga fi ki suwapunba ‘Ne inokore nokapu eikene,’ di firapunga ena ne kanum dinga fi ki sikenapune,” epe dime.
1CO 1:23 Ari epe dimba no yokamai Kirisito eri yoro bakomdi goingua mapunom di mari de ere moipune. Ena Yura ari suwo ka i firo “Ka i niki dongua iran fi ki sikenapune,” epe dime. Te Giriki ari suwo Kirisito kam mapunom firo “Ka i unanan fume,” epe dime.
1CO 1:24 Dimba nonon Yura ari te Giriki ari gere moipunga Yai Gumam gunom boi norongua ena nonon Kirisito tai bengua kanupunga “Yai Gumam yoporam boingua noromie. Te Yai Gumam i mapunom fingua yaromi moime,” epe dupune.
1CO 1:25 Te ari suwo koropane “Yai Gumam inokore enguai unanan fume,” epe dimba Yai Gumam inokore enguai yokamai inokore ei teingai “I faime,” dinga ime de erome. Te ari suwo koropane “Yai Gumam kokonan i yoporam boikeme,” epe dimba Yai Gumam yoporam boikengua i ari yoporam boingua ime de erome.
1CO 1:26 Ena, arinamao, mangi tawa moinga “Ari suwo towane inokore nokapu eimie,” diro te “Ari suwo towane yoporam boinga moimie,” diro te “Ari suwo towane ari ori moimie,” ama epe dimba ari yokamai Yai Gumam gama moraro beinga Yai Gumam yokamai munmane gunom boi erekemba
1CO 1:27 Yai Gumam bei moiro “Ari ‘Nonon towane mangi mapunom fipune,’ dinga yokamai gai goi moraime,” diro ari mangi mapunom fikeinga yokamai gunom boi erome. Te Yai Gumam bei moiro “Ari ‘Nonon towane yoporam boiro moipune,’ dinga yokamai gai goi moiraime,” diro ari mangi tawa yoporam boiro moikeinga yokamai gunom boi erome.
1CO 1:28 Te ari yokamai “Ari suwo i kuwanom ari moingarai niki de fi eropune. Yokamai kanom mokokeme,” epe dimba Yai Gumam kuwanom ari gunom boi erome. Ari “Nonon towane inokore epunga i faime,” dinga yokamai inokore einga gounaro bengua Yai Gumam kuwanom ari gunom boi erome.
1CO 1:29 Ena iran ari yai opai muruwo “No yokamai ari ori moipunga ne no gunom boi norongoro ganuma moipune,” epe Yai Gumam di towainga faikeme.
1CO 1:30 Yai Gumam towane akire di erongoro ne yokamai te Kirisito Yesu gere moime. Yai Gumam bei moiro “Kirisito na mapunanam fingua ena no yokamai opon di norowame. Te yaromi kokonan beiro no yokamai meina bai norongua iran yo tongua ari moire na arinama moraime,” diro Kirisito gunom boi tome.
1CO 1:31 Ena iran komariki kam mapunom boinga fi goi iyo! Epe boingamere: Ari yokamai nenen kanom akire duwainga faikename. Ari Wanopanom kam i towane akire duwainga fanamie. Epe boime.
1CO 2:1 Arinamao, koma na furo ne yokamai moingi tei uka na kamun gunom kam di mari de ereiye. Ne yokamai “Yokamai mapunom fingua yai moime. Te ka dunguai nokapu wom dume,” epe diro na kanam akire duwaro beinga iran na u ne yokamai moingi tei kuiye.
1CO 2:2 Tamanume. Ne yokamai mapunom towane i firaro beinga na ka di mari de ereiye. Ne yokamai Yesu Kirisito eri yoro bakomdi goinguai kam i firaro beinga iran na u ne yokamai moingi tei uro ka i di mari de ereiye.
1CO 2:3 Ena na ka epe duwaro beika u ne yokamai moingi tei uka na yoporam boiro moikeika kuri ori wom firo ganam nouro dume.
1CO 2:4 Te na Yai Gumam gunom kam ne yokamai di mari de ereika mangi ari tai finga ka dingamere te mangi ari “Ari nomanenom awa towaime,” diro ka nokapu di ereingamere na ka epe di erekeiye. Di erekeipa Yai Gumam Murom yoporam boi narongoro ne yokamai kaningai “Na ka dikai kawom dume,” dime.
1CO 2:5 Ena iran na mangi ari inokore einga mapunom di erowaika iran ne yokamai Yai Gumam fi ki si tekenaimie. Ma deiyo! Ne yokamai Yai Gumam yoporam boingua kaninga iran fi ki si teime.
1CO 2:6 Ena na uro ari Yai Gumam kam mapunom mora kaningai yokamai Yai Gumam inokore engua kam muruwo nuwi si ereiye. Mangi ari mapunom beingamere epe kam i nuwi si erekeiye. Te mangi ari wanopanom mapunom beingamere epe ama kam i nuwi si erekeiye. Kawom, okome ari wanopanom tawa moinga yokamai yoporam boinganom i gounaro bemie.
1CO 2:7 Dumba na Yai Gumam mapunom fika kam i towane di mari de ereiye. Komari Yai Gumam tai ta ta muruwo bei eikengua kakom i “Na bei moiro nonon yaromi gama kanom akire duwaiye,” diro inokore enguai eke dero dungua “Okome i mari dowaiye,” dume.
1CO 2:8 Mangi ari wanopanom yokamai ka i fikeimba ka i firainga Ari Wanopanom Yai Gumam keranom sungua yaromi eri yoro bakomdi si goikenaime.
1CO 2:9 Ena komariki Yai Gumam kam mapunom epe boinguamere: Ari yokamai tai ta ta koma okonom murom kankeinga te ka koma kinanom fikeinga te koma nomanenom ikai koi inokore eikeinga tarom i Yai Gumam ari mun fi teinga yokamai erowame. epe diro boime.
1CO 2:10 Ena Yai Gumam no yokamai norowangua tarom firaro bepunga Murom Sumuna norongoro ena Murom bei moiro tai ta ta muruwo i mari de norome. Yai Gumam Murom taikan i muruwo kanume. Te yaromi Yai Gumam kawom moingua ama kanume.
1CO 2:11 Ari yokamai yai ta inokore ei fingua i kankeime. Yaromi nenen towane firo kanume. Ena epemere ari yokamai Yai Gumam inokore engua fikeime. Yai Gumam Muromom i towane fimie.
1CO 2:12 Ena nonon Yai Gumam tai yo morom norongua tarom i firaro bepunga Murom i noromie. Yai Gumam mangi murom ari kam akire di teinga i yaromi norekemie.
1CO 2:13 Ena Murom Sumuna ka nuwi si noronguamere no yokama epe ari yai opai ka nuwi si eropune. Te mangi ari yokamai inokore einga mapunom ka nuwi si erekepune. Ena nonon Yai Gumam inokore engua ari denom minom ikai koi Murom Sumuna moingua yokamai ka nuwi si eropune.
1CO 2:14 Te Yai Gumam Murom ari denom minom ikai koi moikengua yokamai ka nuwi si erongua yokamai ka dungua fi kun daikeime. Yokamai “Ka i unanan fume,” dime. Murom Sumuna yokamai denom minom ikai koi moikengua ena iran Yai Gumam kam mapunom fi kun darainga faikeme.
1CO 2:15 Faikemba ari denom minom Murom Sumuna moingua yokamai tai nokapu dongua te tai niki dongua ipu simba ari denom minom Murom Sumuna ikai koi moikengua yokamai ari denom minom Murom Sumuna moingua yokamai beinga mapunom nokapu dumbo niki dombo ipu si kankeime.
1CO 2:16 Komariki Yai Gumam kam mapunom epe boime: Ari yokamai Ari Wanopanom inokore engua fikeinga iran ka nuwi si erowainga i faikeme. epe boimba Yai Gumam Murom ka nuwi si norongua no Kirisito inokore engua i fi kun daipune. Ena iran ari denom minom ikai koi Murom moikengua yokamai no ipu si norowainga faikemie.
1CO 3:1 Ne Yai Gumam gama yokamao, koma na te ne yokamai gere moipunga ari yokamai denom minom Yai Gumam Murom moi erekenguamere ne yokamai epe moimie. Mangi ari inokore eingamere ne yokamai epe inokore eime. Te gan gawo yokamai mapunom mapunom fikeingamere epe ne yokamai Kirisito mapunom munmane fikeime. Ena na ari denom minom Murom moi erongua yokamai nuwi si erowaikamere ne yokamai epe nuwi si erowaika faikeme.
1CO 3:2 Gan gawo yokamai kua kopuna erowai tongua nowainga faikemba ami towane neime. Ena gan gawo yokamai moingamere ne yokamai epe moinga ena kua erowai tonguamere epe na ka nuwi si erowaika faikeme. Ena iran ami neingamere epe na kam nuwi si ereiye. Kawom, koma ne yokamai ka erowai tongua ikeinga te epena ama ikeimie.
1CO 3:3 Ari denom minom Yai Gumam Murom moi erekengua yokamai beingamere ne yokamai epe beimie. Ne yokamai “Ari tai ako neinga inapune,” diro kura kam di ipo ka deinga mangi ari moingamere ne yokamai epe moime.
1CO 3:4 Ne yokamai suwo bei moiro “No Pauro gama moipunie,” diro te suwo “No Aporo gama moipunie,” dinga mangi ari beingamere ne yokamai epe bei moimie.
1CO 3:5 Ena ne yokamai suwo “No Pauro gama moipunie,” diro te suwo “No Aporo gama moipunie,” epe dikeiyo! Aporo yaromi tora kokonan ime? Te na Pauro moika tora kokonan iye? No surai Yai Gumam nuwi kokonan gan moipuiye. No surai koma Yai Gumam kam ne yokamai nuwi si erepuika firo fi ki simie. Ari Wanopanom kokonan kapo kapo no surai norongoro ipuiye.
1CO 3:6 Kokonan kapo kapo i epe: Yai ta tai ipom woinguamere no surai kokonan epe ipuiye. Koma na gunom kam ne yokamai nuwi si ereika ena tai ipom woinguamere na ka dika ne nomanenom ikai koi epemere woiye. Woikoro ena okome Aporo uro gunom kam suwo nuwi si erome. Yai ta tai woingua nuwi koiro boinguamere Aporo ka dungua kokonanom i epe bemie. Bemba Yai Gumam bei moingoro ena kua kopuna mokonguamere Yai Gumam epe bei moingoro ena no surai kanom mukom faime.
1CO 3:7 Ena iran ari tai ipom woinga yokamai te ari tai woinga nuwi koiro boingamere epe yokamai gere kanom mokonangua faikemba Yai Gumam nenen benangoro tai mokongua yaromi kam mokonangua i fanamie.
1CO 3:8 Ari kopuna ipom woinga yokamai te ari tai woinga yokamai nuwi koiro boinga yokamai kokonanom i towane beimie. Te epemere ari koma kam mapunom nuwi si ereinga yokamai te ari okome ure nuwi si ereinga yokamai ama kokonanom i towane beimie. Ena iran yokamai kokonan nokapu beingamere epe Yai Gumam meinanom erowaime.
1CO 3:9 No yokamai uro ne yokamai gunom kam nuwi si eropunga i Yai Gumam gere kokonanom bepunie. Ena ne yokamai moinga i Yai Gumam tai woingua epemere moinga iran no yokamai suna tei kokonanom ipunie. Te ne yokamai moinga i Yai Gumam iki kengua epemere moinga iran no yokamai ikiyom i kepunie.
1CO 3:10 Ena Yai Gumam bei nokapu de narongua iran ari yokamai iki keingamere epe na iki keiye. Ari yokamai iki keinga mapunom muruwo fingamere epe na koma furo ne yokamai moingi tei furo ka di mari de ereika na iki kowiri epemere man wauye. Te ari iki mukom boingamere epe ari suwo okome fu ne yokamai moingi tei ure ka di mari de ereinga yokamai iki mukom epemere boi eime. Te “Ne iki mukom borainga yokamai kan kenom beire boiyo!” epe di fi ereiye.
1CO 3:11 Te koma na Yesu Kirisito gunom kam di mari de ereika ena yaromi uro yokamai kowiri epemere fuka di erome. Yai ta uro ne yokamai kowiri epemere fuka di erowangua i kawom moikeme.
1CO 3:12 Te ari yokamai suwo bei moiro “Yai Gumam iki irai kenapune,” diro furo erowai tongua tarom i kam gol iro kongo nokapu i kam siwa iro kongo tai ta ta nokapu dungua iro furo iki keingamere epe ari yokamai Yai Gumam kokonanom nokapu wom beime. Te ari suwo bei moiro “Yai Gumam iki irai kenapune,” diro furo bi dungua tarom epemere eri iro kui kewa iro furo iki keingamere epe yokamai Yai Gumam kokonanom niki dongua beimie.
1CO 3:13 Okome Kirisito uro ipu si norowangua kakom tei ari kokonan nokapu beimbo kokonan niki dongua beimbo kakom tei i mari dowame. Kakom tei e dongua dowangoro ari tai erowai tongua tarom ire iki keinga tarom i dekename. Te ari suwo tai eri bo kui kewa bi dungua tarom ire fure ikinom keinga tarom i dowamba kowiri dekenamie.
1CO 3:14 Ena iran ari suwo koropane iki mukom boromdi boiro keinga tarom i e dongua dekenangua yokamai meinanom inaimie.
1CO 3:15 Te iki kapakom yaromi ikom ikai tei moingua te guwai gaiyom ikai tei ama dungua ena ikom dowangoro iki kapakom yaromi okom gurero mena de towame. Te guwai gaiyom muruwo dowamba iki kapakom yaromi dero goikename. Epemere ari yokamai Yai Gumam iki irai bi dungua tarom iro keinga tarom i dowangua yokamai meinanom ikenaimba Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyom inaime.
1CO 3:16 Ena ne yokamai Yai Gumam ikom dunguamere epe moinga mora fimie. Yai Gumam Murom ne yokamai denom minom ikai koi moi erongua
1CO 3:17 ena ne yokamai yo tongua ari moinga iran ari bei niki de erowainga Yai Gumam mokom yokamai bei niki de erowame.
1CO 3:18 Ena ne yokamai nenen “Gumanom bauwi erekenapune,” diro benainga kiapanom moiyo! Ari bei moiro “Mangi ari inokore einga mapunom mora fi kun daipune,” epe di finga yokamai nomanenom si awa tere Yai Gumam inokore enguamere epe inokore enainga faname. Yokamai epe inokore enainga mangi ari kaningai “Yokamai inokore unanan eime,” dimba yokamai Yai Gumam inokore enguamere epe inokore einga ena inokore kawom eimie.
1CO 3:19 Te mangi ari inokore einga Yai Gumam kanungua “Yokamai inokore unanan eime,” epe dume. Komariki Yai Gumam kam mapunom epe boinguamere Mangi ari “Nonon inokore nokapu epunga ena nonon ‘Epe benapune,’ di firo epe benapune,” dimba yokamai nenen gumanom bauwinga Yai Gumam bei dongoro yokamai “Tai epe benapune,” dinga beikenaime. epe boime.
1CO 3:20 Te yai ta kam mapunom ta epe boime: Mangi ari inokore einga irai unanan fumia Ari Wanopanom mora fimie. yaromi epe boime.
1CO 3:21 Yai Gumam epe fingua irai ena iran nonon “Mangi ari inokore nokapu einga no ari wanopanom yokamai moraime,” epe dikenapunba Yai Gumam kam towane bawom duwapune. Ne yokamai nokapu moraro beinga Yai Gumam taikan muruwo eromie.
1CO 3:22 Ena ne yokamai nokapu moraro beinga Yai Gumam na Pauro te Aporo te Pita nowi ne yokamai moingi tei de norome. Te Yai Gumam mangi tai kan muruwo ne yokama erome. Te yokori morainga bo te gorainga Yai Gumam ne yokamai ama eromie. Te ne yokamai epena nokapu moinga te okome ama nokapu morainga Yai Gumam ne yokamai ama akire di eromie. Tai kan i muruwo ne yokamai tainom dumie.
1CO 3:23 Te ne yokamai Kirisito si dauinga iran te Kirisito Yai Gumam si dauiro moimie.
1CO 4:1 Ena ne yokamai bei moiro “No yokamai Kirisito nuwi kokonan gan moimie. Yai Gumam gunom kam koma eke dere dungua i no yokamai noromie,” epe di fiyo!
1CO 4:2 Te kokonan kiapam beinga yokamai kanainga yai ta kokonan nokapu beiro “Na tai epe benaiye,” diro epe benangua mun fi towaimie. Epemere no Ari Wanopanom Kirisito kanungua no yokamai “Tai epe benapune,” diro epe benapunga mun fi norome.
1CO 4:3 Ena ne yokamai bo te mangi ari yokamai bei moiro “Na kokonanam nokapu beipo kokonanam niki dongua beipo” diro ipu suwainga ne yokamai moingi tei dikeme. Te nanan “Na kokonanam i nokapu beipo niki dongua beipo” diro ipu suwaika ama na moiki tei dikeme.
1CO 4:4 Te na kokonan beika mapunom di firo “Na kokonan nokapu beiye,” di fipa tai kan muruwo na kankeika ena Yai Gumam ka kori di narowambo di narekenambo i na fikeiye. Ari Wanopanom Kirisito tai kan muruwo kanunguai iran “Na kokonanam nokapu beipo niki dongua beipo” diro ipu si narowame.
1CO 4:5 Ena iran epena kakom tei ne yokamai “Ari yokamai kokonan nokapu beimie,” di erekere te “Ari yokamai kokonan niki dongua beimie,” epe ama di erekenaimie. Okome no Ari Wanopanom unangua ka epe duwame. Yaromi uro tai kan muruwo ari nomanenomdi koi eke de einga i mari dowame. Te yaromi uro ari inokore eiro kokonan beinga mapunom muruwo ama i mari dowangoro ari yai opai muruwo kanaime. Ena kakom tei ari yai opai muruwo kokonan nokapu beingamere epe Yai Gumam “Ne tai nokapu benie,” epe di erowame
1CO 4:6 Ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai no surai mapunom bepunga firaro beinga na te Aporo beipika kam di ereiye. Te ne yokamai kam mapunom gore duwaro beinga iran na ka epe di ereiye. Yai Gumam kam mapunom “Ari suwo kanom akire di erekeiyo! Te ari suwo kanom ime de erekeiyo!” epe di noromba ne yokama ari suwo kanom akire dire te ari suwo kanom ime de ereinga “Nonon ari ori moipune,” ka ama epe dinga iran i na ka di erowaiye.
1CO 4:7 Ari yokamai “Ne yokamai ari ori moimba ari yokamai muruwo koro koro moinga ari ori moikeime,” epe di fikeime. Ma deiyo! Ne yokamai tai kan muruwo ako neinga Yai Gumam eromie. Yai Gumam erongua ena iran ta bengoro ne yokamai “No nonon bei moiro taikan muruwo ako nopune,” di firo nenen kanom towane akire dime?
1CO 4:8 Te na epe di fiye. “Yai Gumam bei moiro ‘Ari yokamai no Yesu nowi dongua fupunga yokamai kanom akire dikenaime,’ diro ena mapunom epe bei norome. Ari yokamai furo ‘Ari suwo ei gorapune,’ diro endire furo ari munmane kuku boinga akaiyom tei fure yokamai maponomdi tei deingoro ena yokamai toren ekaningamere epe Yai Gumam nondire ari ama no gere winga yokamai mounomdi tei engoro ena kamundi nuwi kokonan gan te mangi ari muruwo nokanime,” epe di fipa ne yokamai ka ta epe di fime. “No Korin ari yokamai Yai Gumam tai norongua muruwo mora ipune. No tai ta ikenapune. Te no yokamai fu Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai mora furo ari mokopunga yokamai moipunba no Yesu nowi dongua fupunga yokamai ama kuime,” ne yokamai epe di fime. Ne yokamai ari mokoinga yokamai moraingere ena ne yokamai te no yokamai gere ari kiapanom bei erowapunga mun firaipa ne yokamai ari mokoinga yokamai kawom moikeime.
1CO 4:10 Te no yokamai Kirisito kokonan bepunga ari yokamai “Nonon du dime,” diro wia goi noreimba ne yokamai “No te Kirisito gere moipunga ena mapunom finga ari moipunie,” epe di fime. Te ari yokamai “Nonon yoporam boi moikeime,” epe dimba ne yokamai “Nonon yoporam boi moipune,” epe di fime. Te ari yokamai no kanom ime deimba ari ne yokamai kanom akire di ereime.
1CO 4:11 Komari te epena ama no Kirisito kokonan bei moipunga kakom tei no yokamai meran goiro te nuwi ama goipune. Te no gai firapunga dikeme. Yokamai no noimie. No iki kei fanapunga dikeme.
1CO 4:12 Ena no yokamai kokonan ipun dongua bepune. Te ari yokamai bei moiro ka niki dongua no yokamai di noreingoro ena no yokamai bei nokapu de eropune. Te yokamai uro no yokamai bei niki de noreingoro no ekan dopune.
1CO 4:13 Te ari no yokamai kanom ka singoro no ka wira wira diro di eropune. Komari te moi uro epena ama ari yokamai “No yokamai man kuwanom epemere moimie. No kanom mokokeme,” epe di fi noreime.
1CO 4:14 Ena no yokamai bei moiro “Ne yokamai gai goraime,” diro munom ganom i boi erekepunie. Tamanume. Na ganama mun fi ereika moingamere epe ne yokamai moinga iran “Ne yokamai tai niki dongua beikenaime,” diro munom ganom i boi eropune.
1CO 4:15 Ari munmane u ne yokamai moingi tei uro Kirisito gunom kam nuwi si ereimba ne yokamai nenoma munmane moikeime. Koma na gunom kam di mari de ereikoro ne yokamai Kirisito Yesu fi ki si teinga ena nenom moinguamere epe nanan towane ne yokamai nenom moiye
1CO 4:16 Ena iran “Na wan moikamere epe ne yokamai wan moiyo!” epe di mari de ereiye
1CO 4:17 Ena ne yokamai epe wan moraro benainga na yai Timoti awi ne yokama moingi tei dowaiye. Na kamun gunom kam di mari deika yaromi Yesu fi ki si tongua ena na wanam epemere moimie. Na denam minam yaromi mun fi teiye. Te yaromi no Ari Wanopanom Kirisito kokonan nokapu beme. Ena yaromi fu ne yokamai moingi tei furo na Kirisito Yesu kam mapunom ire gore dika kam i di erowame. Te na fu Yesu fi ki si teinga yokamai moingi moingi tei furo ari ka nuwi si ereika kam i ne yokama ama di erowame.
1CO 4:18 Te ne yokama suwo koropane “Nonon towane ari wanopanom moipune,” diro te “Pauro kuri fi norero u no moipungi tei kuname,” ama epe di fimba
1CO 4:19 no Ari Wanopanom “O,” duwangua na fu ne yokamai moingi tei kene kene eiro unaiye. Unaika na ari “No ari wanopanom moipune,” dinga yokamai ekanaipa ka duwainga fikenaiye. Tamanume. Na uro kanaika yokamai Yai Gumam kokonanom yoporam boire beimbo ka towane dimbo na uro kanaiye.
1CO 4:20 No yokamai ka towane duwapunga Yai Gumam ari kipanom bei erowangua kakom i kuname. Ma deiyo! No yokamai yoporam boiro kam mapunom di mari dowapunga ena Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i uname
1CO 4:21 Ena na ne yokamai moingi tei unaika na kanam dika i gore dikenainga ena kura kam di erowaiye. Na unaika na kanam dika gore duwainga na denam minam ne yokamai mun fi erere kura kam di erowaika faikeme. Na ka torae di erowaiye? Nen moingi tei dume.
1CO 5:1 Ena ari suwo “Ne yokamai moingi suna tei yai ta opai kunei nome,” epe dime. Ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai tai niki dongua epe beikeimba ne Kirisito fi ki si teinga yokamai mapunom i beime. Mapunom i epe: Yai ta furo te auwom efem biyai kunei ne tome.
1CO 5:2 Ne yokamai suna tei moinga ari bianom epe faingua ena ne yokamai “Nonon Yai Gumam gama nokapu moipune,” dinga faikeme. Surai mapunom niki dongua epe beipika ne yokamai niki de fire kai meikeinga i faikeme. Te ne yokamai yai tai niki dongua epe bengua yaromi ka mapunom iki ikai tei awi mena dekeinga i ama faikeme.
1CO 5:3 Ena na ne yokamai moingi tei moikeipa na ne yokamai tai beinga mapunom i inokore eiye. Ena na nomanenam ikai koi “Yaromi bianom faimie,” epe inokore eiye. Te na ne yokamai moingi tei moraika na ama epe inokore enaiye.
1CO 5:4 Ena okome ne yokamai “No Ari Wanopanom Yesu kam bawom duwapune,” diro kuku borainga te na nomanenam ne yokamai kuku boraingi tei ama morangua te no Ari Wanopanom Yesu yoporam boinguamom kuku boraingi tei ama morangua
1CO 5:5 ena iran ne yokamai yaromi Satan okomdi tei eiyo! No Ari Wanopanom tokoi unangua kakom tei yaromi uro yaromi kuiam akire di towangoro nokapu moraro benangua epena Satan yaromi gam bei niki de towame.
1CO 5:6 Ne yokamai “Nonon ari wanopanom moipunie,” epe dinga faikeme. Ari bum boingua tarom gawo iro kaime dori ikai tei eingoro kokonan bengoro ena kaime dori muruwo bum boinguamere epe biam faingua ne yokamai moingi suna tei yo duwangua i fum duwangoro ena ne yokamai muruwo bianom faname.
1CO 5:7 Ena iran ne yokamai suna tei moi erongua yaromi biam faingua gounangoro ena ne yokamai muruwo “Bianom beikenapune,” di firainga tai mapunom mapunom niki dongua beikeiyo! Kaime dori bum boingua tarom ikai dikemba yo dunguamere epe ne yokamai bianom faingua ma dowainga yo moraime. Komari Yai Gumam Yura ari eikere akire di erongoro Isipi man tei moinga ma dere fime. Ena Yura ari “Yai Gumam akire di norongua mapunom i firapune,” diro non sipsip siro Yai Gumam teime. Ena non sipsip sire Yai Gumam fi mun ei teingamere epe Kirisito yaromi moingua iran i Yai Gumam no bianom faingua kore duwaro bengua yaromi goi norome. Goi norongua i ena no ari koi u mari upune.
1CO 5:8 Ena iran no bianom faingua muruwo ma dowapune. Ma dere ena ari kanom ime dekere ka niki dongua dikenapunba ka nokapu wom dire kakom kakom kawom duwapune.
1CO 5:9 Koma na ka munom ganom boi ereika “Ne yokamai yai opai kunei neinga yokamai gere wan moikeiyo!” ka epe di ereiye.
1CO 5:10 Te ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai opai kunei neinga te kakom kakom “Tai kan munmane kunei kanapune,” dinga te tai kunei neinga te yai gumam kasu kasu kam akire dinga “Yokamai te ne yokama i gere moikenaime,” epe dikeiye. Yokamai tai niki dongua beinga kakom kakom mangi moraime. Te man koro koro ari suwo koropane niki dongua beikeinga akaiyom tei ne yokamai kinaime.
1CO 5:11 Di eromba epena na ka munom ganom boi erere epe di ereiye, “Ari Kirisito fi ki si teimba yokamai opai kunei neimbo kakom kakom ‘Tai kan munmane kunei kanapune,’ epe dimbo yai gumam kasu yokamai kanom akire dimbo ari kanom ka simbo nuwi nere du diro moimbo tai kunei nere moimbo ena yokamai te ne yokamai gere ama moikeiyo!” epe di ereiye. Kawom, ne yokamai te yokamai gere kopuna ama towane nowainga faikeme.
1CO 5:12 Ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai tai niki dongua beinga ka kori di erowangua mapunom Yai Gumam moingui tei dume. Ka kori di erowangua mapunom i no yokamai moipungi tei dikeme. Ena ari Kirisito fi ki si teinga yokamai tai niki dongua beinga ka kori di erowangua mapunom i no yokamai moipungi tei dume. Ena iran ne yokami bei moiro yai ta ne yokamai moingi suna tei moingua tai niki dongua bengua yaromi awi mena de teiyo!
1CO 6:1 Ena ne yokamai Kirisito fi ki si teinga yai ta ama fi ki si tongua ka kori di towainga ena ne yokamai fu ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo ka kori di towainga faikeme. Faikemba ne yokamai fu ari Kirisito fi ki si teinga yokamai moingi tei furo ka kori di towainga i faimie.
1CO 6:2 Ne yokamai Yai Gumam gama yo tere moinga ena iran okome mangi ari tai nokapu beimbo tai niki dongua beimbo ne yokamai ipu suwaime. Ka i koma ne yokamai mora fimie. Ena iran ne yokamai mangi ari tai beinga ipu suwainga ena epena ne yokamai nenen ka kori gawo ta di erowainga ipu suwainga ne yokamai moingi tei ama dume.
1CO 6:3 Te okome kamundi nuwi kokonan gan yokamai tai nokapu beimbo tai niki dongua beimbo ne yokamai ama ipu suwaime. Ne yokamai kokonan i inainga ena ne yokamai nenen mangi mapunom beinga ipu suwainga faimie.
1CO 6:4 Ena iran ne yokamai ka kori duwainga kakom i fu ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo ka kori duwaingoro yokamai ipu si erowainga i faikeme.
1CO 6:5 “Ne yokamai gai goraime,” diro ka i di ereiye. Yai ta ne yokamai moingi suna tei moiro ka kori di ipo ka dinga kakom tei ipu suwangua mapunom fingua yaromi kawom moimba
1CO 6:6 ne yokamai nenta furo yai ta Kirisito ama fi ki si tongua “Yaromi ka kori di towaiye,” diro furo ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo ka kori di tomie. Epe bengua mapunom i faikeme.
1CO 6:7 Te ne yokamai bei moire Kirisito ariyoma ka kori di ereinga ena ari kaningai “Ne yokamai Yai Gumam konom faingui tei wankeimie,” mora dime. Ena ari yokamai ne yokamai bei niki de erowaimbo tainom kunei nowaimbo ne yokamai mokom bairo epe erekenainga i fanamie.
1CO 6:8 I fanamba ne yokamai “Mokom bai erowapune,” diro Yai Gumam gama ka kori di erere bei niki de erere te tainom kunei neimie.
1CO 6:9 Na ka duwaika fi goi iyo! Ari bianom faingua yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom benangua akaiyom ikai koi kinaime. “Ari tai niki dongua beinga ikai naime,” epe di fikeiyo! Ari yai opai kau einga bei niki deinga yokamai te ari yai gumam kasu dourom boinga yokamai te ari yai opai kunei neinga yokamai te yai surai nenen bei moiro yai opai kau einga mapunom epemere beipika yokamai
1CO 6:10 te ari tai kunei neinga yokamai te ari kakom kakom “Tai kan munmane kunei kanapune,” dinga yokamai te ari nuwi nere du diro moinga yokamai te ari yokamai kanom ka singa yokamai te ari kasu dire nenta tarom kunei neinga yokamai muruwo mapunom epe benainga Yai Gumam ari kiapanom benangua akaiyom ikai koi kinaime.
1CO 6:11 Te koma ne yokamai suwo koropane mapunom i epe beimba Ari Wanopanom Yesu Kirisito tarom bengua yaromi te no Yai Gumanom Murom ne yokamai bianom faingua biyom si erere te akire di erepika iran ne yokamai nenen Yai Gumam gama moingoro Yai Gumam “Ne yokamai yo tongua ari moimie,” ama epe di erome.
1CO 6:12 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai mapunom Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom i benapunga tai niki dongua beikepune,” dime. Ne yokamai kawom dimba tai mapunom suwo beinga akire di erekename. Te na bei moiro “Na mapunom Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom i benaika tai niki dongua beikenaiye,” epe ama duwaipa na “Tai mapunom suwo nuwi kokonan bei tekenaiye,” diro tarom i beikenaiye.
1CO 6:13 Te ne yokamai suwo koropane “No yokamai kopuna nowaro bepunga Yai Gumam kopuna noromie. Te kopuna fu maranomdi ikai koi naro bengua Yai Gumam no maranom bei emie,” dinga kawom dimba kipin ta Yai Gumam no ganom te maranom bei dere ganom dinom koi bei erowamie. Ena iran “Ari yai opai kunei nowaime,” diro Ari Wanopanom ari yai opai muruwo bei eikeme. Tamanume. “Ari yai opai kam mapunom gore duwaime,” diro Ari Wanopanom ari yai opai muruwo bei eme. Ena Ari Wanopanom akire di erongoro ari yai opai muruwo nokapu moimie.
1CO 6:14 Ena Yai Gumam yoporam boiro no Ari Wanopanom yono eingi tei ako aromie. Te yaromi nonon yononom eingi tei ama ako ariro norere ganom dinom koi tokoi norowamie.
1CO 6:15 Ena tokoi fi goi iyo! Te ne yokamai Kirisito gama moinga te Kirisito kokonan beinga ena Kirisito okom kauwom dunguamere ne yokama epe moimie. Ena iran ne yokamai Kirisito okom kauwom epemere moinga ne yokamai fu opai yai kunei nongua moingui tei furo ama wi fanainga ne yokamai mapunom nokapu beimo? E e, ne yokamai oparomi ama wi fainga Kirisito opai yai kunei nongua oparomi si daume.
1CO 6:16 Ne yokamai ka i mora fingai komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere Yai Gumam “Yai opai kau eipikai surai ganom towane epemere moipire,” epe dume. epe boingoro ena yai opai kunei neinga mapunom beinga ama wi fainga yokamai oparomi denom minom towane eimba
1CO 6:17 ari bei moiro Ari Wanopanom fi ki si teinga yokamai te Ari Wanopanom gere inokore towane eime.
1CO 6:18 Te ne yokamai tai niki dongua mapunom mapunom beinga ari suwo ganom dinom bei niki de ereimba ne yokamai opai kunei neinga nenen ganom dinom te Kirisito gam dinom bei niki de ereime. Ena yai opai kunei neinga mapunom i ma dere tokoi beikeiyo!
1CO 6:19 Ena ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam Murom Sumuna norongoro yaromi fu no denom minom ikai koi fungua iran no yaromi ikom epemere moipunie. No yokamai ganom dinom kapakom moikepunba
1CO 6:20 Yai Gumam meina orinan mokom bai norongua no ganom dinom kapakom moimie. Ena iran ne yokamai “Yai Gumam kam bawom duwapune,” diro tai nokapu beiyo!
1CO 7:1 Ena ne yokamai munom ganom boi narere ka mina wako nareinga ena na ka mokom bairo boi erowaiye. Yai gan opai kau eikenainga yokamai kokonan nokapu beimba
1CO 7:2 ari munmane opai kunei neinga iran “Ne yokamai mapunom epe beikenaime,” diro na epe di erowaiye. Yai gan muruwo nenen towane towane efenom biyai kau enainga moraime. Te opai gan muruwo nenen towane towane winom biyai kau enainga moraimie.
1CO 7:3 Yai gan efenom biyai ama wi fanaro beipika mapunom yai gan epe wi fanaime. Te opai gan winom biyai ama wi fanaro beipika mapunom opai gan epe wi fanaime.
1CO 7:4 Efenom biyai ganom tai nenen kiapanom beikeimba winom biyai towane towane kiapanom beimie. Epemere winom biyai ganom tai nenen kiapanom beikeimba efenom biyai towane towane kiapanom beimie.
1CO 7:5 Winom biyai te efenom biyai gere “No surai kakom kakom ama wi faikenapuiye,” epe dikenaime. Dikenaimba surai “‘No surai ka make ei towapuiye,’ diro kakom suwo moiro ama wi faikenapuiye,” epe duwaipika faname. Okome kakom eipika unangua surai tokoi ama wi fanapuiye. Surai ama wi faikenapika Satan uro yai opai kunei inaipika mapunom kiapanom beikeipika bai taki si erowame.
1CO 7:6 Ne yokamai ka mina wako nareingere na “Ne yokamai kau eiyo!” diro mokom bai ereika kam i Yai Gumam ka di guwo dungua dikeme. Ka i dika na Yai Gumam kam mapunom fikamere epe di ereiye.
1CO 7:7 Te na opai ikeikamere epe yai gan muruwo opai ikenainga mun firaiye. Dumba Yai Gumam bei moiro ena ari suwo koropane opai iro Yai Gumam kokonan nokapu beime. Te Yai Gumam ama bei moiro ena ari suwo opai ikeimba Yai Gumam kokonan ama nokapu beime.
1CO 7:8 Ena yai gan opai ikeinga yokamai te opai gan winom biyai moikeinga yokamai te opai werai yokamai ka epe di erowaiye: “Na opai ikeikamere epe ne yokamai ama morainga i nokapu dume,” epe dipa
1CO 7:9 ari kakom kakom opai kau enainga te opai kakom kakom winom biyai morainga yokamai inainga ma dekenainga ena ari opai kau enainga i faname. Te opai winom biyai morainga i faname. Yokamai kakom kakom “Kunei neinga mapunom epe benapune,” dinga faikemba yokamai efenom biyai bo winom biyai morainga faimie.
1CO 7:10 Ena na ari yai opai kau einga yokamai ka ta di erowaiye. Na ka duwaika na kanam dikeme. Ka i no Ari Wanopanom kam dume. Opai gan yo, ne yokamai winom biyai ma dekeiyo!
1CO 7:11 Dumba opai gan winom biyai ma dowainga yai ta kau eikenaime. Yokamai tokoi fure winom biyai moingi tei fure denom minom towane ei erere tei morainga i faname. Te yai gan efenom biyai ewi dowainga i ama faikeme.
1CO 7:12 Ena na ka ta ari suwo di erowaiye. Ka duwaika koma no Ari Wanopanom dikemba na inokore ekamere epe duwaiye. Ari Kirisito fi ki si teimba efenom biyai fi ki si tekeinga yokamai efenom biyai dere kinainga ena yokamai efenom biyai ewi dekenaime.
1CO 7:13 Te opai gan Kirisito fi ki si teimba winom biyai fi ki si tekeinga yokamai winom biyai ma dere kinainga ena yokamai winom biyai ma dekenaime.
1CO 7:14 Te efenom biyai Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam bei moiro winom biyai fi ki si tekeinga yokamai bei nokapu de erome. Epemere winom biyai Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam bei moiro efenom biyai fi ki si tekeinga yokamai bei nokapu de erome. Yai Gumam bei nokapu de erekenangua ena ari fi ki si tekeinga yokamai moingamere epe yokamai ganoma kui einga yokamai moraimba Yai Gumam ganoma ama bei nokapu de erome.
1CO 7:15 Ena winom biyai Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “Na ma dere naiye,” duwainga efenom biyai “O,” duwainga i faime. Te efenom biyai Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “Na ma dere naiye,” duwainga winom biyai “O,” duwainga i ama faime. Yai Gumam bei moiro “No yokamai denom minom gore duwaime,” diro unom boi norongua ena efenom biyai bo winom biyai “E e,” dikenaime.
1CO 7:16 Te efenom biyai Kirisito fi ki si teinga yokamai winom biyai moingi tei morainga okome winom biyai Kirisito fi ki si towaimbo tekenaimbo efenom biyai fikeime. Te winom biyai Kirisito fi ki si teinga yokamai efenom biyai moingi tei morainga okome efenom biyai Kirisito fi ki si towaimbo tekenaimbo winom biyai fikeime. Ena iran winom biyai efenom biyai denom minom towane ei moiyo!
1CO 7:17 Ena koma Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua kakom ne yokamai Yai Gumam kokonan erongua inga kakom kakom bei moiyo! Na fure Yesu fi ki si teinga yokamai moingi moingi tei fure ka epe nuwi si ereiye.
1CO 7:18 Te ari suwo koropane bei moiro “Ari yokamai ‘No yokamai Yura ari moimie,’ duwaime,” diro ganom guwo dime. Ena ne yokamai suwo koropane koma ganom guwo dinga okome Yai Gumam unom boi erongua ena “Guwo dinga bunom bei dowapune,” duwainga i faikeme. Te ne yokama suwo koropane koma ganom guwo dikeinga okome Yai Gumam unom boi erongua ena “No yokamai ganom guwo dowapune,” duwainga i ama faikeme.
1CO 7:19 Ganom guwo dinga mapunom i tai noromanga tai dume. Te ganom guwo dikeinga mapunom i ama tai noromanga tai dume. Ari yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua gore dimbo gore dikeimbo mapunom i orinan dunguarai Yai Gumam mapunom i kanume.
1CO 7:20 Te koma Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua kakom tei ne yokamai kokonan ingi tei wan moiyo!
1CO 7:21 Ena ne yokama suwo koropane ari nuwi kokonan gan moinga kongo ikeinga Yai Gumam unom boi erongua ena ari nuwi kokonan gan epemere wan moiyo! Niki de fikeiyo! Dumba yokamai “Ne nuwi kokonan mora goume. Dere fo!” di erowainga ena ne yokamai ma dere nainga i faname.
1CO 7:22 Ne yokamai suwo koropane nuwi kokonan gan moinga Ari Wanopanom unom boi erongua bianom faingua kore dongua iran ne yokamai nuwi kokonan gan moimba bianom faingua bire erekeme. Epemere ne yokamai suwo koropane nuwi kokonan gan moikeinga Ari Wanopanom unom boi erongua yokamai nuwi kokonan gan moingamere epe ne yokamai Kirisito nuwi kokonan gan moimie.
1CO 7:23 Yai Gumam meina ori dere ne yokamai mokom bai erome. Ena iran ne yokamai Yai Gumam kokonan bei te moiyo! Te ari suwo “Kokonan ta ne yokamai erowapune,” duwainga ne yokamai kokonan i ikeiyo!
1CO 7:24 Ena iran, arinamao, koma Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua kakom i ne yokamai kokonan ingi tei wan moiyo! Epe wan morainga ena ne yokamai te Yai Gumam gere ama moimie.
1CO 7:25 Ena ne yokamai ama biange ka mina wako nareinga ena ka mokom bai erowaiye. Ama biange benainga no Ari Wanopanom di guwo di narekemba Ari Wanopanom na kanam fi narongua ne yokamai na kanam duwaika fi ki suwaimie. Ena iran na inokore eikamere epe di erowaiye.
1CO 7:26 Epena kakom tai ipun dongua fuka dungua ne yokamai epena moingamere epe morainga faname. Na epe di fiye.
1CO 7:27 Yai gan yo, ne opai inanga ena efenum biyai awi dekeyo! Te ne opai ikenanga ena opai ikeyo!
1CO 7:28 Epe dipa ne yokamai opai inainga i faimie. Te ama biange yokamai yai inainga i ama faimie. Ne yokamai epe beinga bianom faikemba ari yai opai kau eingai kokonan ipun donguai fuka di erongoro ena surai gere Yai Gumam kokonan nokapu beikepire. Ena na bei moiro “Kokonan ipun dongua fuka di erekename,” diro na “Kau eikeiyo!” di ereiye.
1CO 7:29 Ena, arinamao, na ka epe di erowaiye. No mangi tawa moiro Yai Gumam kokonan ipunga kakom i gurom towane dume. Ena epena moi furo okome ama no yokamai suwo koropane ari opai ikeinga yokamai Yai Gumam kokonan beingamere epe no suwo opai ipunga yokamai Yai Gumam kokonan benapune.
1CO 7:30 Te ipun donguai tarom fuka di norongua no suwo kai meipunbo tai nokapu fuka di norongua mun fipunbo kakom kakom nonon muruwo Yai Gumam kokonan benapune. Te no suwo koropane meina dero tai bainga yokamai “No yokamai meina dero tai bainga i tai noromanga tai dumie. No Yai Gumam kokonan bei morapunga i tai nokapu dume,” epe di firapunga na mun firaye.
1CO 7:31 Te no suwo koropane mangi tai inga yokamai “No yokamai mangi tai inga i tai noromanga tai dumie. Mangi tai i gounamba Yai Gumam kokonan i goukenangua ena Yai Gumam kokonan bei morapune,” epe di firapunga na mun firaiye.
1CO 7:32 Ena ne yokamai inokore unanan eikenainga mun firaiye. Ari opai ikeinga yokamai “‘No Ari Wanopanom mun fi norowame,’ diro yaromi kokonanom nokapu benapune,” epe di fimba
1CO 7:33 ari opai inga yokamai “No efenom biyai mun fi norowaime,” diro mangi tai inaro beinga kokonan beime.
1CO 7:34 Yokamai kokonan epe beinga inokore surai eime. Yokamai “Mangi kokonan benapunbo Yai Gumam kokonan benapunbo,” diro inokore epe eime. Te opai winom biyai moikeinga yokamai “‘No Ari Wanopanom mun fi norowame,’ diro yaromi kokonanom nokapu benapune,” epe di fime. Te yokamai “No tora beiro tai ta ta yo tongua benapune? Te no tora beire no kuianom yo tongua moraime?” epe di fimba opai gan winom biyai moinga yokamai “No winom biyai mun fi norowaime,” diro mangi tai inokore ei teime.
1CO 7:35 Ena ne yokamai nokapu moraro beinga na ka epe di ereiye. “Ne yokamai konom naro beinga si fere duwaiye,” diro ka i di erekeiye. “Ne yokamai tai nokapu beire te no Ari Wanopanom kokonan towane benaime,” diro na ka i di ereiye.
1CO 7:36 Ari suwo koropane aponoma yai kau eikeinga kui neinga yokamai “No aponoma ama biange yai kau eikenainga i faime,” koma epe dimba okome “No koma ka dupunga i faikeme. Ari no aponoma yai kau enainga kakom i gouname,” diro ena ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erowainga i faime.
1CO 7:37 Te ari suwo koropane aponoma yai kau eikeinga kui neinga yokamai “No aponoma ama biange yai kau eikenainga i faime,” epe diro te inokore towane eiro moi furo ari opai yai kau enainga yokamai erekenainga i ama faime. Opai gan i nenom ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erekenainga i faimie.
1CO 7:38 Ena iran ari suwo aponoma ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erowainga mapunom nokapu beimba ari suwo aponoma ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erekenainga mapunom nokapu wom beime.
1CO 7:39 Ena kakom kakom opai gan winom biyai ma dekenainga i faimba winom biyai gorainga ena yokamai yai ta kau enainga i ama fanamie. Te opai gan yai gan Ari Wanopanom fi ki si teinga yokamai towane kau enainga i fanamie.
1CO 7:40 Te na inokore epe eiye: Opai gan yai ta kau eikenainga mun ori wom firaimba yokamai yai kau enainga mun ori wom fikenaime. Te na inokore ta ama epe eiye: Yai Gumam Murom Sumuna na denam minam ikai koi fungua ena yaromi inokore enguamere na epe inokore eire te epe ka di ereiye.
1CO 8:1 Ena ne yokamai munom ganom boi narere “Ari kapu si keiro yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereingoro ena kapu si kei ereinga nowapunbo nekenapunbo firapune,” diro mina wako nareingero ena na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai “No yokamai muruwo mapunom fipunga ari moipune,” epe dimba ari “No nonon towane mapunom fipunga ari moipune. Ari suwo tai finga mapunom i faikeme,” epe dinga yokamai nenen kanom akire dimba ari yokamai denom minom ari suwo mun fi erowainga yokamai mapunom nokapu beime.
1CO 8:2 Te ari “Nonon mapunom fipunga ari moipune,” dinga yokamai mapunom muruwo fimo? E e, fikeime. Ari ka epe dinga no fipunga yokamai tai muruwo fikeime.
1CO 8:3 Fikeimba ari yokamai denom minom Yai Gumam mun fi towainga ena Yai Gumam “Yokamai na ganama moimie,” di mari dome.
1CO 8:4 Ena iran kapu si keiro yai gumam kasu yai fi mun ei ereinga nowapunga kam di erowaiye. No yokamai mora fipunga yai gumam kasu i tai noromanga tai dume. Yai gumam munmane moikeimba Yai Gumam towane wom moime.
1CO 8:5 Ari suwo koropane “Kamundi iwa te mangi tawa ari wanopanoma munmane moinga te yai gumam munmane ama moime,” epe dimba
1CO 8:6 no yokamai “Yai Gumam towane wom moimie,” diro fi kun daipune. Yaromi no nenom moime. Te yaromi tai kan muruwo kapakom moime. No yokamai yaromi kokonan inaro bepunga moipune. Te no yokamai “Ari Wanopanom towane wom moimie. Yaromi Yesu Kirisito moimie,” diro ama fi kun dai topune. Yaromi tai kan muruwo bei eme. Te yaromi akire di norongoro yokori moipune.
1CO 8:7 No epe fi kun daipunba ne yokamai muruwo epe fi kun daikeime. Ne yokamai suwo koropane koma “Tai ta ta munmane no ari wanopanoma moimie,” epe di fimba epena “No yokamai Kirisito fi ki si topunba yai gumam kasu yokamai ama moinga ena ari kapu si keiro yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga nowapunga mapunom niki dongua benapune,” epe di finga inokore erowai teikeime.
1CO 8:8 Inokore erowai tekeimba no yokamai kapu i nowapunbo nekenapunbo Yai Gumam moingui tei dikeme. Te no kapu i nowapunga Yai Gumam “No yokamai nokapu wom moimie,” dikename. Te ne kapu i nekenapunga Yai Gumam “No yokamai niki deinga moimie,” epe ama dikename.
1CO 8:9 Epe dumba ne yokamai kan kenom beiyo! Ne yokamai kapu ari si keiro yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga iro furo nowainga ena ari “No kapu ari si keiro yai gumam kasu ereinga nowapunga i faikeme,” di finga yokamai kaningai ne yokamai bei moiro ena yokamai ama nere inokore ei erowai tekeinga bianom fanangua ne yokamai ari kiapanom moiyo!
1CO 8:10 Te ne yokamai “No kapu yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga nowapunga tai i noromanga tai dume.” diro fu yai gumam kasu yai ikom furo kapu teinga nowainga ena ari “No kapu ereinga nowapunga i faikeme,” di finga yokamai kanaingai ena furo ama nowaimba okome “No mapunom niki dongua bepune,” di firainga i faikeme.
1CO 8:11 Ena ne yokamai “No kapu ari yai gumam kasu ereinga nowapunga tai i noromanga tai dume,” diro neinga ena ne yokamai arinoma “Kapu i nekenapune,” diro inokore ei erowai tekeinga yokamai bei niki de ereime. Kirisito yokamai ama goi erome.
1CO 8:12 Ne yokamai arinoma inokore ei erowai tekere ne yokamai neingamere epe neinga bianom faime. Ena ne yokamai bei moiro yokamai bianom faingoro ena ne yokamai arinoma bei niki de erere te Kirisito ama bei niki de teime.
1CO 8:13 Ena iran na kapu nowaika na arinama kanero kapu ama nowainga bianom fanangua ena “Na arinama bianom faikename,” diro na kapu kakom kakom nekenaiye.
1CO 9:1 Ena ari “Tai epe beyo!” di narowainga benaipo beikenaipo na moiki tei dume. Kirisito na nawi dongoro furo kamun gunom kam di mari deiye. Na furo no Ari Wanopanom Yesu gumam kaniye. Te koma na Ari Wanopanam kokonan beire fu ne yokamai moingi tei furo Yai Gumam kam mapunom di ereikoro ne yokamai fi ki si teime.
1CO 9:2 Ena koma na Kirisito kam mapunom ne yokamai di ereikoro Yai Gumam akire di erongoro ne yokamai Ari Wanopanom fi ki si teinga ena iran ne yokamai mora fingai Yesu nawi dome. Te ari suwo koropane “Yesu nawi dekeme,” duwainga ne yokamai epe dikenaime.
1CO 9:3 Ena ari yokamai Kirisito na nawi dombo nawi dekembo ipu si narowainga na ka epe mokom bai erowaiye.
1CO 9:4 No yokamai kam mapunom di mari dopunga ari kopuna bo nuwi norowainga nowapunga i faimie.
1CO 9:5 Te Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane yokamai efenom biyai te no Ari Wanopanom ariyoma yokamai efenom biyai te yai Pita efem biyai endire kon waningamere no yokamai efenom biyai fi ki si teinga yokamai epe ama endire kon wanapunga i ama faimie.
1CO 9:6 I faimba ne yokamai ari irai kopuna tai ta ta erowaimba na te Banapasi gere kopuna tai ta ta norekenaingoro ena no surai kokonan iro kongo iro kua kopuna meina barapuka i faikeme.
1CO 9:7 Kiminem yokamai kokonan beinga meina imie. Yokamai kokonan yo beikeime. Te ari yokamai tai woinga okome tai waure neime. Yokamai tai woinga nekenainga faikeme. Te ari yokamai non kui neinga okome kapu nowaime. Yokamai non kui neinga kokonan yo beikeime. Ena iran no yokamai kam mapunom di mari dowapunga ari kopuna norowainga faimie.
1CO 9:8 Ena na ka epe dika ari yokamai towane dingamere epe dikeipa Yai Gumam kam mapunom koma boingamere ama epe diye.
1CO 9:9 Mose Yai Gumam ka di guwo dungua epe boime: Ipom witi gam bei dowaro beinga non burumakau ipom boromdi wan moimie. Ena “Non i ipom witi nekenaime,” diro ne giranom i ako fere koikeyo! Non yokamai kokonan beinga kakom tei ipom nowaime. Mose epe boimba non burumakau towane nokapu moraro beinga Yai Gumam ka i dikeme.
1CO 9:10 Tamanume. “No ari ama nokapu moraime,” diro Yai Gumam ka i dungoro Mose munom boime. Kawom, ari tai woinga yokamai bo te ari tai wauinga yokamai “Okome kopuna biri borainga no yokamai nowapune,” di firo kokonan i beime. Yokamai kokonan yo beikeimba yokamai kua kopuna inaime.
1CO 9:11 Epemere no yokamai “Ne yokamai kuianom akire di erowapune,” diro Yai Gumam kam mapunom di mari de eropunga ne yokamai kopuna te guwai gainom no mokom bai norowainga i faimie.
1CO 9:12 Te ari suwo okome fu ne yokamai moingi tei fure gunom kam nuwi si ereingoro ne yokamai kopuna te tai ta ta ereimba no surai koma nuwi si ereipukoro ne yokamai tai norowainga i kawom faime. I faimba no surai “Ne yokamai tai norekeiyo!” epe di fipuiye. No tai inapuka ari suwo kaningai Kirisito gunom kam fi ki si tekenainga ena iran ne yokamai tainom ikepuiye.
1CO 9:13 Te ne yokamai mora fingai ari fi mun ei teinga ikom tei kokonan beinga yokamai kopuna ari ikinom tei einga neime. Te ari suwo fu fi mun ei teinga akaiyom furo kakom kakom tai Yai Gumam ei teime. Ena ari kapu Yai Gumam towaro beinga yokamai uro fi mun ei teinga ari ereingoro ena yokamai Yai Gumam kapu suwo tere te suwo neime.
1CO 9:14 Epemere no Ari Wanopanom “Ari yokamai na kanam mapunom di mari dowainga yokamai kanam i firo kopuna erowainga i faname,” epe dume.
1CO 9:15 Kopuna erowainga i fanamba kakom kakom na “Ne yokamai tai narekeiyo!” epe di firo ne yokamai tainom ikeiye. Na “Ne yokamai tai narowaime,” diro munom ganom i boi erekeiye. Na tai ikenaiye. Te “Ari tai narekenainga ena na goraika i fanamba ari tai narowainga i niki ori wom dowame. Ena Yai Gumam kam mapunom di mari deika ari tai ta ta narekeinga ena na nanan kanam akire dikoro ari na kanam bire dekenaime,” di fiye.
1CO 9:16 Te na kakom kakom Kirisito gunom kam ari di mari de ereika na kanam akire dikenaiye. Yai Gumam “Di mari do!” di narongua ena na di mari dekenaika Yai Gumam nainame.
1CO 9:17 Te na “Kokonan i inaiye,” dika beika meina inaipa na “Kokonan i inaiye,” dika beikeiye. Yai Gumam kokonan i narongoro beiye.
1CO 9:18 Ena iran na meina epe inaiye: Na gunom kam ari di mari de erowaika ari tai mokom bai narekenaime. Na yo di ereiye. Na gunom kam ari di ereika meina inaika ma dere yo di ereiye. Na Yai Gumam gunom kam epe di ereika mun fiye.
1CO 9:19 Ena ari “Kokonan epe beyo!” di narowainga benaipo beikenaipo na moiki tei dume. Yai ta na kiapanam bei narongua “Kokonan epe beyo!” di narongua yaromi moikemba na “Ari Kirisito fi ki si towaime,” diro ari muruwo kokonanom bei erere meina ikeiye.
1CO 9:20 Ena iran Yura ari Kirisito fi ki si towaro beinga na Yura ari moingi tei moika Yura ari wan moingamere na epe ama wan moiye. Te Mose ka di guwo dungua kiapanam bei narekemba ari Mose ka di guwo dungua gore dinga yokamai Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai moingi tei moika ari ka di guwo dungua gore dingamere na epe gore diye.
1CO 9:21 Te na Yai Gumam ka di guwo dungua kam gore dipa Kirisito ka di guwo dungua kam ama gore dipa ari Mose ka di guwo dungua fikeinga yokamai Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai moingi tei moika ari wan moingamere na ama epe wan moiye.
1CO 9:22 Te ari yokamai “Tai suwo benapunga tai niki dongua benapune,” epe di fimba na “Tai i niki dekemba tai noromanga tai dume,” di fipa Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai “Tai i niki dome,” di finga tarom beikeiye. Ena ari suwo koropane Kirisito gunom kam fi ki si teingoro akire di erongoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraro beinga na yokamai muruwo moingi tei moika yokamai wan moingamere na epe wan moiye.
1CO 9:23 Yai Gumam ari Kirisito fi ki si teinga yokamai bei nokapu de eronguamere yaromi epe na bei nokapu de narowaro bengua na mapunom epe beiye.
1CO 9:24 Ena ari “Na koma koro koi unaika meina mokoro inaiye,” dinga yokamai muruwo koro koi bu dimba yai towane yaromi koma ure meina mokoro ime. Ne yokamai ka i mora finga ena iran “Yai Gumam meinam inapune,” diro ari koro koi bu dingamere ne yokamai Yai Gumam kokonan epe beiyo!
1CO 9:25 Ari muruwo “Bu erowai tero duwaiye,” di firaingai nenen kuianom boi teinga tai ta ta ime deime. Yokamai meina kene kene eiro inaro beinga tai ta ta ime deimba “Yai Gumam meinam kakom kakom duwangua inapune,” diro nonon kuianom boi topunga tai ta ta ime dere Yai Gumam kokonan erowai tere bepune.
1CO 9:26 Ari bu yo tongua dire bu gou gerongua dikeingamere na Yai Gumam kokonan epe beiye. Te ari okonomdi kura boinga yokamai okonomdi kura erowai tongua boiro goi towane sikeimba ari ama eingamere na Yai Gumam kokonan epe beiye.
1CO 9:27 Ena na “Yai Gumam kokonan nokapu benaiye,” diro na kuianam boi tongua tai ta ta ime deiye. Na tai ime dekenaika gunom kam di mari dowaika iran okome Yai Gumam “Ne gunom kam di mari denga kakom tei kuianum boi tongua tai ta ta ime dekenga ena meina ikenane,” di narowamba Yai Gumam kokonan nokapu beiye.
1CO 10:1 Ena, arinamao, ne yokamai ka i firaro beinga ka epe di erowaiye. Komari no awanoma Isipi man tei ma deinga kakom Yai Gumam kuwokauwo bei erongoro dourom boime. Te okome yokamai fui nuwi bunamdi koro naro beinga Yai Gumam bei moiro fui nuwi si gou dungoro suwo teme fungoro te suwo oropo koi fungoro no awanoma suna tei fime.
1CO 10:2 Te no awanoma kuwokauwo dourom boiro nuwi suna tei furo bunamdi koro fingai ena ari nuwi buinga yokamai te Kirisito gere moingamere no awanoma te Mose gere epe moimie.
1CO 10:3 Te Yai Gumam Murom Sumuna kopuna erongoro no awanoma yokamai muruwo neime.
1CO 10:4 Te Murom Sumuna nuwi ama erongoro no awanoma yokamai muruwo neime. Kawom, Yai Gumam Murom kongo dunguamere yai ta epe erongoro ena yokamai te yaromi gere kon wanime. Ena yaromi nuwi erongoro muruwo neime. Yaromi Kirisito moime.
1CO 10:5 Kirisito bei nokapu de eromba yokamai tai niki dongua beingoro Yai Gumam niki de fi erere ei goingoro ena yokamai ari moikeinga akai tei ako siro goime.
1CO 10:6 Yokamai tai niki dongua beinga goingamere no yokamai epe beikenaro bepunga ari suwo munom ganom boingoro nuwi si norome.
1CO 10:7 Ena no awanoma suwo koropane yai gumam kasu yokamai kanom akire dingamere ne yokamai yai gumam kasu yokamai kanom epe akire dikeiyo! Komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere Ari yokamai “Yai gumam kasu yokamai kanom akire duwapune,” diro kopuna nere nuwi nere arire nowi ime. epe boingoro ena iran ne yokamai epe beikeiyo!
1CO 10:8 Te no awanoma suwo koropane opai kunei neinga ena kakom tei ari munmane wom epemere 23,000 goime. Ena iran yokamai opai kunei neingamere ne yokamai opai epe kunei nekeiyo!
1CO 10:9 Te no awanoma suwo koropane “No ari moikeinga akai tei moipunga kopuna amai inapune? Nuwi amai inapune? No Ari Wanopanom tai norekename,” diro niki de fi teinga ena Yai Gumam bei moiro onopa ewi dongoro ena onopa furo yokamai ganom kaingoro goime. Yokamai beingamere ne yokamai epe beikeiyo!
1CO 10:10 Te ari suwo koropane Yai Gumam kura kam di teinga ena kamundi nuwi kokonan gan ari ei goingua yaromi fu ari moingi tei furo ei goime. Ena yokamai Yai Gumam kura kam di teingamere ne yokamai kura kam epe di tekeiyo!
1CO 10:11 Ena yokamai tai niki dongua beingamere “No yokamai epe beikenaime,” diro ari suwo munom ganom boingoro nuwi si norome. Kirisito tokoi unangua kakom teina tei ungua ena no yokamai epena yokori moipunga ka i gore dowapune.
1CO 10:12 Ena ne yokamai “No tai niki dongua beikenapune. No nonon towane fi erowai te moipune,” epe duwainga iran i tai niki dongua beikenaro beinga kiapanom beiyo! Ne yokamai kiapanom beikenainga tai niki dongua benaime.
1CO 10:13 Te bianom fanangua tarom ne yokamai kuianom boi ereinga mangi ari muruwo kuianom ama boi ereime. Te Yai Gumam “Epe benaiye,” diro epe bengua yai moingua yaromi ne yokama akire di erowangoro ena “Bianom fanangua tarom benapune,” dinga ma dere bianom fanangua beikenaime. Ena Yai Gumam uro “Ne yokamai bianom fanangua tarom beikenaime,” diro erowai te erere kon opom di erowangoro ena beikenaime.
1CO 10:14 Ena, arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena iran ne yokamai “Yai Gumam no yokamai noi goikename,” diro yai gumam kasu yokamai kanom akire dinga mapunom tongi fiyo!
1CO 10:15 Ne yokamai nokapu finga ari moinga ena na ka nokapu duwaipo ka niki dongua duwaipo ipu siyo!
1CO 10:16 No nokapu moraro bepunga Kirisito eri yoro bakomdi tei goingua mapunom firaro bepunga kuku boiro “Nuwi wain i Yesu akiyom moimie. O, Yai Gumam ne nokapu de norengoro no mun fipune,” diro nuwi nopune. No nopunga ena no te Kirisito gere towane moipune. Te no kaime dori ire “I Kirisito miyom dume,” diro dou diro “Kirisito bei nokapu de norome,” di fire nopune. Nopunga ena no te Kirisito gere towane moipune.
1CO 10:17 Ena no yokamai kaime dori towane ire dou dire no yokamai munmane moipunba no muruwo kaime dori nopunga no ari towane moipune.
1CO 10:18 Yura ari beinga mapunom fi kaniyo! Yokamai kapu si keiro Yai Gumam fi mun ei towainga kakom yokamai kapu suwo Yai Gumam tere te suwo nenen neime. Epe neinga “No te Yai Gumam gere towane moipune,” di fime.
1CO 10:19 Na ka dika mapunom i epe: Yai gumam kasu yokamai i tai noromanga tai dumie. Te kapu ari yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga i tai ama noromanga tai dume.
1CO 10:20 Kawom diye. Ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai kapu si keire murom niki deinga yokamai fi mun ei ereime. Yokamai Yai Gumam kawom tekeime. Ena na bei moiro “Ne yokamai te murom niki deinga yokamai gere moikenaime,” diro na ka i di ereiye.
1CO 10:21 Te ne yokamai “Ari Wanopanom eri yoro bakomdi goingua mapunom firapune,” diro nuwi wain nowainga te dere fure “Murom niki deinga yokamai kanom akire duwapune,” diro nuwi ta nowainga i faikeme. Te ne yokamai “Ari Wanopanom goingua firapune,” diro tai nowainga te dere fure “Murom niki deinga yokamai kanom akire duwapune,” diro kopuna ta nowainga i ama faikeme.
1CO 10:22 Ne yokamai Yai Gumam kam akire dire te yai gumam kasu kanom ama akire dinga ena mapunom surai beinga no Ari Wanopanom dem miriyom niki de fi ne yokamai erowangua mun firaimo? Ma deiyo! Ena mapunom surai beikeiyo! No yokamai erowai tekepune. No Ari Wanopanom yaromi towane erowai tomie. Ka i ne yokamai mora fimie.
1CO 10:23 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom benapunga tai niki dongua beikepune,” dime. Ne yokamai kawom dimba tai mapunom suwo beinga akire di erekename. Te ne yokamai suwo “No Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom benapunga tai niki dongua beikepune,” dimba tai mapunom suwo beinga ne yokamai nomanenom bei erowai te erekename.
1CO 10:24 Ari yokamai “No tai benapunga no denom minom mokoname,” ka epe towane di fikenaimba yokamai “No tai benapunga ari akire di erowangua benapune,” ka epe ama di firaime.
1CO 10:25 Te ne yokamai kapu miyom maket tei meina baingai muruwo neiyo! “Kapu i ne yai gumam kasu ereno?” diro mina wako tekeiyo! Ne yokamai mina wako towainga firainga “No nowapunbo nekenapunbo,” diro inokore surai enaimba mina wako tekenainga faname.
1CO 10:26 Komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere Mansinom muruwo te mangi tai ta ta muruwo Ari Wanopanom kapakom moime. epe boinga ena iran kapu miyom maket tei meina baingai nowainga i faname.
1CO 10:27 Te ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “No kua kopuna ama nowapune,” ne yokamai di erowainga ena ne yokamai furo “Kapu i nowapunga amai meina baine?” di fi erekeiyo! Ne yokamai mina wako erekenaimba yo nowaime.
1CO 10:28 Nowaimba ari suwo ne yokamai “Kapu i ari yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereime,” di erowainga ena kapu i nekeiyo! Kapu i ne yokamai bei niki de erekenamba ne yokamai bei moiro “Ari ka i di noreinga yokamai kapu i nere inokore erowai tekenainga eiro ‘No mapunom niki dongua bepune,’ dikenaime,” diro ena iran kapu i nekeiyo!
1CO 10:29 Ena na “Ne yokamai ari suwo inokore einga kiapanom beiyo!” epe di ereiye. Na epe di ereipa ne yokamai “Ta bengoro ari yokamai inokore eingamere no yokamai epe inokore eikepunba no yokama bei moiro ‘No bepunga i faikeme,’ diro no tai beikenapune?
1CO 10:30 Te no yokamai Yai Gumam ‘Mun fipune,’ di tere kapu i nopunga ena ta bengoro ari kaningai no epe nopunga ari ‘Ne bianom faime,’ epe dime?” ne yokamai epe dime.
1CO 10:31 Ne yokamai epe mina wako nareingoro ena na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai kopuna nowapunbo nuwi nowapunbo tai ta ta muruwo benapunbo koma “Ari kaningai Yai Gumam kam akire duwaimbo akire dikenaimbo?” di fiyo! Ena ari Yai Gumam kam akire duwainga ena tai neiyo! Te ari Yai Gumam kam akire dikenainga ena tai nekeiyo!
1CO 10:32 Te ne yokamai “Tai epe benaiye,” di fimba Yura ari yokamai bo Giriki ari yokamai bo Yesu fi ki si teinga yokamai kaningai “Ne yokamai tai niki dongua beime,” duwainga ena ne yokamai epe beikeiyo!
1CO 10:33 Epemere na “Ari muruwo na tai beika mun kanaime,” diro na kokonan beiye. “Ari Yai Gumam fi ki si towaime,” diro nanan towane akire di narowainga tarom beikeipa ari munmane akire di erowangua tarom beiye.
1CO 11:1 Ena Kirisito mapunom benguamere na mapunom epe beiye. Ena te na mapunom epe beikamere ne yokamai epe beiyo!
1CO 11:2 Ena arinamao, ne yokamai na koma ka nuwi si ereika muruwo fi moiro gore dinga ne yokamai kanom akire duwaiye.
1CO 11:3 Ena ne yokamai ka i firaro beinga ne epe di erowaiye: Kirisito yai gan muruwo kiapanom moime. Te winom biyai opai gan muruwo kiapanom moime. Te Yai Gumam Kirisito kiapam moime.
1CO 11:4 Ena yai gan muruwo binom tou sire ka make eimbo kam mapunom ari di mari de ereimbo yokamai kiapanom yai Kirisito kam ime deime.
1CO 11:5 Te opai gan binom tou sikere ka make eimbo kam mapunom ari di mari de ereimbo yokamai winom biyai kanom ime deime. Opai gan niki deinga yokamai binom wiyom muruwo baingamere opai gan binom tou sikere ka make einga yokamai epe moime.
1CO 11:6 Ena opai gan binom tou sikenaingai ena yokamai binom wiyom muruwo baraimba opai gan gai goiro “No binom wiyom muruwo baikenapune. Mapunom i niki dome,” duwainga ena binom tou suwaime.
1CO 11:7 Tou suwaimba Yai Gumam moinguamere yai gan epe bei engua ena no yokamai Yai Gumam moingua mapunom firo kam akire di topunga ena yai gan ka make einga kakom te kam mapunom nuwi si ereinga kakom binom tou sikenaime. Te yai gan bei moiro opai gan kiapanom moinga kanom fai koma dongua ena opai gan binom tou suwaime.
1CO 11:8 Komariki Yai Gumam ari bei engua kakom yai koma bei eme. Okome Yai Gumam yaromi yai damom ire opai bei eme. Koma Yai Gumam opai bei eikeme.
1CO 11:9 Te Yai Gumam bei moiro “Opai gan furo yai gan kiapanom benaime,” diro opai bei eikeme. Tamanume. “Yai gan furo opai gan kiapanom benaime,” diro opai bei eme.
1CO 11:10 Ena iran opai gan ka make enainga te kam mapunom nuwi si erowainga yokamai “Yai gan no kiapanom bei noreime,” di firo binom tou suwaime. Te binom tou suwainga kamundi nuwi kokonan gan yokamai kaningai opai gan mapunom nokapu beinga firaime.
1CO 11:11 Ena ari yokamai Kirisito fi ki si teinga yai gan nenen Ari Wanopanom kokonam benaingoro te opai gan nenen kokonam benainga i faikename. Yai gan te opai gan gere Ari Wanopanom kokonan beime.
1CO 11:12 Komariki Yai Gumam yaromi yai damom ire opai bei emba epena opai gan yokamai yai gan muruwo kui eime. Kui eimba Yai Gumam tai kan muruwo te ari muruwo bei engua ena iran yai gan te opai gan gere kokonan beime.
1CO 11:13 Ne yokamai tora di fime? Opai gan binom tou sikere ka make ei towainga i faimbo faikeme?
1CO 11:14 Ne yokamai mora fingarai yai gan yokamai binom wiyom arari fananguai gai goime.
1CO 11:15 Gai goimba opai gan binom tou suwaro beinga ena Yai Gumam binom wiyom arari fainguai erongua ena opai gan binom wiyom arari fananguai ari “Opai gan mapunom nokapu beime,” dinga mun fime.
1CO 11:16 Te na “Opai gan binom tou suwaime,” dika ari suwo koropane ka i firo “I faikeme,” di firo kura kam di ipo ka de narowainga ka epe di erowaiye. No Yesu ewi dongua fupunga yokamai muruwo te ari koro koro moingi “Yai Gumam kam akire di towapune,” dire kuku boinga yokamai muruwo “Opai gan mapunom epe benaime,” di fipune.
1CO 11:17 Ena ne yokamai “Gunom kam firapune,” diro kuku boinga kakom tei ari yokamai akire di erekeimba bei niki de ereime. Bei niki de ereinga ena ne yokamai kanom akire dikenaiye.
1CO 11:18 Ne yokamai ari akire di erekeinga mapunom wom i epe: Ari yokamai ure “Ne yokamai ‘Yai Gumam gunom kam firapune,’ diro kuku boinga kakom tei ne yokamai si guwo gawo diro kapo kapo fimie,” di nareingoro ka epe firo ka suwo i fi kun daiye.
1CO 11:19 “Kawom, ari Yai Gumam kam mapunom gore dinga yokamai u mari naro beinga no yokamai si guwo gawo diro kapo kapo napunga i faime,” di fimo? “I faikeme,” di fiye.
1CO 11:20 Ena iran ne yokamai “Ari Wanopanom eri yoro bakomdi goingua firapune,” diro kuku boinga Kirisito “Ne yokamai epe neiyo!” dunguamere ne yokamai epe nekeimba
1CO 11:21 ne yokamai neinga towane towane kene kene eiro iro neime. Ne yokamai ari ama unainga yokamai suwi moikeimba ne yokamai towane towane neime. Ena iran ari suwo koropane meran goiro yo moime. Te ari suwo nuwi gikengua nere du dime.
1CO 11:22 Te ari fi ki si teinga yokamai “No fana garapune,” diro kuku boingoro suwo kua kopuna munmane dikengoro ena ne yokamai kopuna erekeinga ena “Yokamai tai fai erekengua ari moimie,” epemere dire ena nenen towane ne gouinga yokamai gai goime. Ena ne yokamai nenen kua kopuna bo nuwi nowaro beinga ikinom tei moiro nowaime. Ne yokamai kua kopuna ari erekeinga tora duwaiye? Ne yokamai kanom akire duwaiyo? Tamanume. Akire dikenaiye.
1CO 11:23 Ena no Ari Wanopanom ka na di naronguamere epe koma na ne yokamai di ereiye. Ena na tokoi di erowaiye. Koma Yurasi yaromi Yesu imari dowangua giruwangua kakom tei no Ari Wanopanom Yesu kaime dori iro
1CO 11:24 Yai Gumam “Mun fi teiye,” diro dou diro “Kaime dori i na mianam dume. Na ne yokamai bei nokapu de erowaro beika na ganam erowaiye,” di erome. Ena “Ne yokamai ‘Na goraika mapunom firapune,’ diro epena no mapunom bepungamere kakom kakom epe beiyo!” epe ama di erome.
1CO 11:25 Ena epemere yokamai kua kopuna muruwo mora neinga yaromi nuwi muku iro “Nuwi wain muku ikai koi moingui na akinam moime. Yai Gumam ka kawom dungua benaro bengua na akinam erowaiye. Ena ne yokamai ‘Na goraika mapunom firapune,’ diro nuwi wain nowainga epena no nopungamere ne yokamai kakom kakom epe neiyo!” epe dume.
1CO 11:26 Ena kakom kakom no yokamai kaime dori nowapunga te nuwi wain nowapunga no Ari Wanopanom goingua imari dowapune. Te no epena kakom imari dopunga te moi furo furo Yesu unangua kakom ama nowapunga imari dowapune.
1CO 11:27 Ena iran ari yokamai bei moiro “No Ari Wanopanom goingua firapune,” dinga yokamai bianom faimba kaime dori nere te nuwi wain nowainga yokamai Ari Wanopanom miyom te akiyom mapunom fikere ime deime.
1CO 11:28 Ena ari yokamai kaime dori te nuwi wain nowainga kakom koma yokamai “No bianom faimo?” nenen towane towane mina wako di erere ena bianom faingua ma dowainga nowaime. Yokamai koma mina wako dikenainga nekenaime.
1CO 11:29 Te ari bei moiro “No yokamai nokapu moraro bepunga Ari Wanopanom goi norome,” di fikeimba kaime dori te nuwi wain nowainga ena Yai Gumam yokamai einame.
1CO 11:30 Te ne yokamai suwo koropane “Yesu goi norome,” epe di fikeimba neinga ena iran suwo koropane yoporam boikeingoro te suwo nupi faingoro te suwo goime.
1CO 11:31 Epe moimba no yokama koma nokapu bepunbo niki dongua bepunbo ipu suwapunga ena kaime dori bo nuwi wain nowapunga Yai Gumam noikename.
1CO 11:32 Te okome Yai Gumam ari gama moikeinga yokamai guwom akai ewi dowame. Ena Yai Gumam uro “No yokamai guwom akai kinaime,” diro epena kupa noime.
1CO 11:33 Ena iran, arinamao, ne yokamai Ari Wanopanom goingua firaro beinga kuku borainga “No ari muruwo towane wom kopuna nowapune,” diro kan moiyo! Ne yokamai muruwo kuku borainga ama neiyo!
1CO 11:34 Te ari suwo meran goiro koma ikinom tei moiro kua kopuna nowainga ena kam mapunom ikom tei fime. Koma kua kopuna nekenainga kam mapunom ikom fure ari kopuna dikenangua kopuna erekenainga i faikenangua ena Yai Gumam yokamai einame. Te na ka ta di erowaipa na ne yokamai moingi tei unaika di erowaiye.
1CO 12:1 Ena, na arinamao, ari yokamai Yai Gumam kokonan mapunom mapunom benaro beinga Murom Sumuna akire di erere yoporam boi erongua ena “Ne yokamai firaime,” diro beinga ka di erowaiye.
1CO 12:2 Ena ne yokamai mora fingai koma ne yokamai Kirisito fi ki si tekeinga Satan ne yokamai engurongoro ena yai gumam kasu kakom kakom ka dikeinga yokamai mounomdi dourom boi fime.
1CO 12:3 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam Murom ari denom minom ikai koi fungua yokamai “Yai Gumam furo Yesu bei niki de towame,” epe dikenaime. Te Murom ari denom minom ikai koi kingua yokamai “Yesu yaromi no Ari Wanopanom moime,” epe dikenaime.
1CO 12:4 Ena Yai Gumam yoporam boingua mapunom mapunom noromba Yai Gumam Murom towane i norome.
1CO 12:5 No yokamai Yai Gumam kokonan mapunom mapunom bepunba no Ari Wanopanom towane wom moimie.
1CO 12:6 Yai Gumam kokonan mapunom mapunom dumba Yai Gumam towane wom yoporam boingua ari muruwo erongoro ena ari yaromi kokonanom imie.
1CO 12:7 Ena no yokamai Yai Gumam gama muruwo akire di erowaro bepunga Yai Gumam bei moiro Murom nenen no towane towane i mari de norome.
1CO 12:8 Ena Yai Gumam Murom no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena Yai Gumam inokore enguamere no yokamai epe inokore epune. Te Murom Sumuna no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena Yai Gumam mapunom firo ari di mari de eropunie.
1CO 12:9 Te Murom Sumuna bei moiro “No yokamai suwo koropane Yai Gumam fi ki ori wom si towaime,” diro akire di norome. Te Murom towane wom moingua yaromi uro no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena no ka make epungoro ari suwo nupi faingai arire fime.
1CO 12:10 Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norongoro ena no yokamai ari ganom nouro dinga tarom bepunie. Te Murom no yokamai suwo akire di norongoro ena no yokamai Yai Gumam kam mapunom ari di mari de eropune. Te Murom no yokamai suwo akire di norongoro ena no yokamai ari ka dinga i Satan nuwi kokonan ganoma kanom dimbo Yai Gumam kam dimbo ipu supune. Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norongoro ena no yokamai ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga ari kanom dinga yokamai firaime. Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga no yokamai ka i fire mapunom fikenapunba no awa tere di mari dowapune.
1CO 12:11 Ena Yai Gumam Murom Sumuna towane wom ari akire di erere yoporam boi erome. Yaromi inokore enguamere epe yoporam boingua no yokamai towane towane norome.
1CO 12:12 Yai ta gam dinom koro munmane dume. Yaromi kauwom te okom te birom i tai munmane dumba yaromi yai towane moime. Epemere no Kirisito fi ki si topunga ari munmane kapo kapo moipunba no te Kirisito towane moipune.
1CO 12:13 Te no suwo koropane Yura ari moipungoro te suwo Giriki ari moipungoro te suwo nuwi kokonan ari moipungoro te suwo kokonan ire moipunba Yai Gumam Murom towane wom moingua yaromi u no denom minom ikai koi ungua no ari kapo kapo moipunga ari towane wom fuka dupune. Te Murom no denom minom ikai furo si duwaro bengua Yai Gumam Murom i awi no moipungi tei dome.
1CO 12:14 Ena no ganom dinom i okonom towane dikeme. No ganom i okonom te kaunom te kinanom te tai ta ta muruwo dungoro ena no ari kawom moipune,
1CO 12:15 Te no yokamai “No okonom kokonan beingamere no kaunom kokonan epe beikengua ena no kaunom i tai yo morom dume. No kaunom no ganom koro dikenangua i faime,” dikenapune. No yokamai kaunom dikenangua ena no ari kawom moikenapune.
1CO 12:16 Te no yokamai “No okonom murom kokonan beingamere no kinanom kokonan epe beikengua ena no kinanom i tai yo morom dume. No kinanom no ganom koro dikenangua i faime,” dikenapune. No yokamai kinanom dikenangua ena no ari kokonan nokapu beikenapune.
1CO 12:17 Te no yokamai ganom dinom okonom murom towane duwangua te tai ta ta dikenangua tora beire ka firapune? Te no yokamai ganom kinanom towane duwangua te tai ta ta dikenangua ena tora beire kipom firapune?
1CO 12:18 Ena no ganom dinom i koro towane dikemba Yai Gumam okonom te kaunom te kinanom te tai kan muruwo bei eme. Yaromi inokore enguamere epe bei eme.
1CO 12:19 No yokamai ganom koro towane duwangua ena no ari kawom moikenapunba
1CO 12:20 no ganom koro koro munmane dumba no ganom dinom towane dume.
1CO 12:21 Ena iran yai ta “Na okonam murom mun kaniye. Te na okonam niki de fi teika ma dowaiye,” epe dikename. Te yaromi “Na binam mun kaniye. Te na kaunam niki de fi teika ma dowaiye,” epe ama dikename.
1CO 12:22 Tamanume. No ganom koro koro yoporam boikenangua tarom dikenangua ena no yokori moikenapune.
1CO 12:23 Te no “Ganom dinom koro koro nokapu moime,” dupunga ena ganom dinom koro di ime de tekenapune. Te ganom dinom koro di iwa de tekenapune. Te no ganom dinom suwo koropane “Ari kanainga no gai gorapune,” diro gai nokapu iro fi moipunba
1CO 12:24 no ganom dinom suwo koropane “Ari kanainga no gai goikenapune,” diro gai iro fi moikepune. Ena no “Ganom dinom suwo koropane mun kankepunba suwo koropane niki de fipune,” dikenaro bepunba no “Ganom dinom koro koro mun kanupune,” duwaro bepunga Yai Gumam no ganom dinom koro koro bei engoro ena “No ganom koro koro nokapu dume,” diro koro di ime dekepune. Te koro di iwa dekepune.
1CO 12:26 Ena no ganom dinom koro kipi karangua ena no ganom dinom koro koro muruwo ama kipi karame. Te ari no ganom dinom koro kanere “Koro i tai nokapu dume,” duwainga ena “No ganom dinom koro koro muruwo nokapu dume,” di firapune.
1CO 12:27 Ena no yokamai te Kirisito towane epemere moipunie. No yokamai towane towane Kirisito okom kauwom epemere moipune.
1CO 12:28 Ena Yai Gumam dunguamere epe no yokamai Kirisito fi ki si teinga yokamai kakom kakom kokonan mapunom mapunom epe bepune. Koma Yai Gumam no Kirisito nowi dongua fupunga yokamai gunom boi norome. Te okome ta ari gunom kam di mari de ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari gunom kam nuwi si ereinga yokamai gunom boi erome. Ena okome ta ari ganom nouro dinga tarom beinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari nupi fainga ari bei kenom bei ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari akire di ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari kiapanom bei ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome wom ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kanom dinga yokamai firainga yokamai gunom boi erome.
1CO 12:29 Ena no yokamai muruwo Kirisito ewi dongua finga ari moikepune. Te no yokamai muruwo gunom kam di mari de ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari gunom kam nuwi si ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari ganom nouro dinga tarom beinga ari moikepune.
1CO 12:30 Te no yokamai muruwo nupi fainga ari bei kenom bei ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kanom dinga yokamai firainga ari moikepune. Te ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga firo mapunom fikeimba awa tere di mari deinga ari moikepune.
1CO 12:31 No yokamai epe moikepunba ne yokamai “Yai Gumam Murom yoporam boingua nokapu wom norongua inapune,” diro kan kenom beiyo!
1CO 13:1 Na ari iki iki moinga yokamai kanom nuwi si narekeingai duwaikai te na kamundi nuwi kokonan gan yokamai kanom nuwi si narekeinga ama duwaipa na denam minam ari mun fi erekenaika ena bero i nokom faikengua dungamere bo towa singa nokom unanan dunguamere na epe moraiye.
1CO 13:2 Te na kam mapunom di mari dowaika te na Yai Gumam inokore engua eke dere dungua muruwo mora firaika te na Yai Gumam kam mapunom muruwo ama mora firaika te na Yai Gumam fi ki ori wom si tere kopu ta “Ne tawa dere koro fo!” di towaika ena kopu koro tei fumba na denam minam ari mun fi erekenaika ena na tai noromanga tai moraiye.
1CO 13:3 Te guwai gainom i muruwo ire ari kuwanom erowaika te na Yai Gumam kokonan beika ari niki de fi narere “No e dongua gaipungi tei fiasi de erowapune,” di narere ena fiasi de nareimba na denam minam ari mun fi erekenaika Yai Gumam meina narokename.
1CO 13:4 Ena no yokamai denom minom ari mun fi eropunga mapunom epe benapune: No yokamai kene kene eiro ari kura kam di erekenapune. No ari kanom fire akire di erowapune. No ari tai kan munmane ako neinga yokamai niki de fi erekenapune. No nonon kanom akire dikenapune. No kou kou ama eikenapune.
1CO 13:5 No ari kanom ime dekenapune. No nonon tainom i fi mokokenapune. No denom minom api kuawom sikenapune. No ari bei niki de norowainga mapunom kerekenapunba no fi moikere mokom bai erekenapune.
1CO 13:6 Te ari yokamai tai niki dongua benainga no mun fikenapunba ari yokamai tai nokapu benainga mun firapune.
1CO 13:7 Te no denom minom ari mun fi eropunga ari yokamai bei niki de norowainga no denom minom gore duwapunga niki de fikenapune. Te kakom kakom no yokamai inokore nokapu ari ei erowapune. No yokamai “Ari kakom kakom tai niki dongua benaime,” di fikenapunba “Okome ari tai nokapu benaime,” di firapune. Te ari yokamai bei niki de norowainga no tongi kinapunba no erowai te morapune.
1CO 13:8 Ena no denom minom ari mun fi eropunga kakom goukenamba no Yai Gumam kam mapunom di mari dowapunga kakom i gouname. Te no ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga ari kanom dinga yokamai firainga kakom i gouname. Te no fipunga tarom i ama gouname.
1CO 13:9 Te epena no tai muruwo fikepune. Ena muruwo fikepunga kam mapunom muruwo ari di mari de erekepunba
1CO 13:10 Yai Gumam kakom engua unangua no yokamai yo tongua ari fuka duwapunga ena no tai muruwo fikenapungamere gounangoro ena tai ta ta muruwo firapune.
1CO 13:11 Te na gan gawo moika gan ka dunguamere na ka epe diye. Te gan gawo tai kanonguamere na epe tai kaniye. Te gan gawo inokore enguamere na epe inokore eiye. Na epe beipa okome na erowai tero gan gawo bengua mapunom ma deiye.
1CO 13:12 Ena epena no tai ta ta muruwo fikepunga ari “No gumanom kanapune,” diro furo kanimba kewa dekengua ena nokapu kankeingamere no tai kan muruwo epe fikepune. Epe fikepunba okome ari toren kanere gumanom kawom kaningamere no tai kan muruwo epe firapune. Epena Yai Gumam na moika mapunom muruwo fimie. Ena epemere okome Yai Gumam moingua mapunom na firaiye.
1CO 13:13 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga mapunom i goukename. Te no yokamai “Yai Gumam ka dungua mukom faname,” epe di fipunga mapunom i goukename. Te no yokamai denom minom ari mun fi eropunga mapunom i ama goukename. Goukenamba no yokamai denom minom ari mun fi eropunga mapunom mapunom i orinan bepunba no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga i mapunom gawo bepune. Te no “Yai Gumam ka dungua mukom faname,” epe di fipunga mapunom i ama gawo bepune.
1CO 14:1 Ena iran ne yokamai denom minom ari mun fi ereinga mapunom dourom boiyo! Te Yai Gumam Murom ari akire di erere yoporam boingua erongua ena ari kokonan mapunom mapunom imie. Ena ne yokamai kokonan mapunom mapunom muruwo inaro beinga “Murom yoporam boingua norongua inapune,” di moiyo! Di moimba ne yokama kam mapunom di mari deinga kokonan inainga i kawom faname.
1CO 14:2 Te Murom Sumuna ari akire di erongoro ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga yokamai Yai Gumam towane di teime. Yokamai ari ka di erekeime. Kawom yokamai nomanenom ikai tei Yai Gumam eke dongua kam dinga ena ari muruwo fikeimba
1CO 14:3 ari kam mapunom di mari deinga yokamai ari ka di ereime. Te yokamai bei moiro “Ari kuianom bei erowai tero te yokamai akire di erowapungoro ari tai kan muruwo nokapu benaime. Te ari denom minom bei nokapu de erowapune,” diro yokamai kam mapunom ari di mari de ereime.
1CO 14:4 Ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga yokamai nenen nomanenom bei erowai te ereimba ari kam mapunom di mari deinga yokamai Yesu fi ki si teinga yokamai muruwo nomanenom bei erowai te ereime.
1CO 14:5 Ena ne yokamai muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga na mun firaipa ne yokamai muruwo kam mapunom ari di mari de erowainga na mun ori wom firaiye. Te ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga fi ki si teinga yokamai nomanenom bei erowai towaro beinga yai ta ne yokamai kanom awa tere di mari dekenangua ena ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga faikemba ne yokamai ka mapunom ari di mari de erowainga i faimie.
1CO 14:6 Na arinamao, na u ne yokamai moingi tei uro ari iki iki kanom nuwi si narekeinga di erowaika ari kanom dinga yokamai firaimba ne yokamai na kanam dika fikenainga ka i akire di erekenamba na u ne yokamai moingi tei uro ka Yai Gumam na imari de narongua ne yokamai nuwi si erowaipo na Yai Gumam kam mapunom fikamere epe ne yokamai di mari de erowaipo na tai okome fuka duwangua di erowaipo na Yai Gumam kam dungua ne yokamai gore duwainga di mari de erowaika ka i akire di erowame.
1CO 14:7 Te ari tai ta ta munmane yokori dungua beinga ena epemere yokamai weke bai singa faikenangua ari fire “Yokamai tora di firo weke singa faikeme? No fire inokore unanan epune,” duwaimba yokamai weke singa fanangua ari firaime.
1CO 14:8 Te ari kura kamui boraro beinga kiminem bero sungua faikenangua ari kuku boikero kura kamui boikenaime. Yokamai “Yaromi bero yo sume,” di firaime.
1CO 14:9 Epemere ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kinanom fimba mapunom fikere “Ka i mapunom dikeme,” di firaime. Ena ne yokamai kanom dinga goi sume.
1CO 14:10 Te kawom ari ka ta ka ta munmane mangi tawa dime. Ari ka i duwainga arinoma mapunom firaimba
1CO 14:11 na kinanam ka i firo mapunom fikenaika ena na ari arinom moikeikoro te ari na arinama ama moikeime.
1CO 14:12 Te Yai Gumam Murom ari akire di erere yoporam boingua erongua Yai Gumam kokonan kapo kapo beime. Te ne yokamai ama Yai Gumam kokonan epemere beinga ena iran ne yokamai “Yai Gumam kokonan benapune,” duwainga ena Yesu fi ki si teinga yokamai nomanenom bei erowai te erowangua kokonan benainga i faime.
1CO 14:13 Ena iran ari yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga “Ari moiro firaro beinga no ka dupunga awa towapunga akire di noro!” diro Yai Gumam ka make ei towaime.
1CO 14:14 Te ari iki iki kanom nuwi si erekeinga diro ka make ei towainga yokamai nenen nomanenom towane ka make ei teimba kinanom fikeime.
1CO 14:15 Ena iran no yokamai tora benapune? No ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga no nomanenom ka make ei towapunba awa tere no kanom ama ka make ei towapungoro ena no kinanom ama firapune. Te no ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga no nomanenom wi duwapunba awa tere no kanom ama wi duwapungoro ena no kinanom ama firapune.
1CO 14:16 Ena ne yokamai epe beikenaimba ne yokamai nenen nomanenom towane Yai Gumam kam akire di tere “No mun fi eropune,” di towainga ari kinanom fimba mapunom fikenainga yokamai “No mun fi eropune,” di tekenaime.
1CO 14:17 Kawom, ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga “No mun fi eropune,” Yai Gumam nokapu di towaimba ari suwo nomanenom bei erowai te erekeime.
1CO 14:18 Te ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ne yokamai ka epe suwo dimba na ka epe munmane diye. Na munmane dika mun fiye.
1CO 14:19 Na mun fipa no furo kam mapunom firapunga kakom na ka gurom towane diro ari nuwi si erowaika ena yokamai kinanom firo mapunom firainga i faimba na ari iki iki kanom nuwi si narekeinga duwaika ena yokamai mapunom fikenainga i faikeme.
1CO 14:20 Arinamao, gan gawo inokore eingamere ne yokamai inokore epe eikeiyo! Te gan gawo kakom arari tai niki dongua beikeingamere epe ne yokamai tai niki dongua beikeiyo! Te ari erowai teinga yokamai inokore eingamere epe ena ne yokamai inokore eiyo!
1CO 14:21 Komari Yai Gumam kam mapunom boingamere Ari Wanopanom yaromi “Na ari akai ta moinga yokamai ewi dowaikoro yokamai fu na arinama moingi tei furo ka kapo kapo di erere na kanam nuwi si erowaimba na arinama mounom wako nareinga moi unanan naime,” epe dume. epe boime.
1CO 14:22 Ena iran Yai Gumam Murom akire di erere yoporam boingua erowangua ari suwo koropane ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai firo “Murom yoporam boingua erongua yokamai ari iki iki kanom dime,” di firaimba epemere Yai Gumam ari fi ki si teinga yokamai imari de erekeme. Te Murom Sumuna akire di erere yoporam boingua erowangua ena ari suwo koropane kam mapunom di mari duwainga ena ari Kirisito fi ki si teinga yokama “Yokamai Yai Gumam kam erowai tongua dime,” duwaimba ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai epe dikenaime.
1CO 14:23 Ena iran ne yokamai muruwo “Kam mapunom firapune,” diro kuku boiro ena muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena ari ne yokamai ka epe dinga koma kankeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei wimbo ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei ama winga yokamai muruwo firainga yokamai “Ne yokamai du dimie,” duwaime.
1CO 14:24 Duwaimba ne yokamai muruwo kam mapunom di mari dowainga ena ari ne yokamai ka epe dinga koma kankeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei wimbo ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei ama winga yokamai muruwo firainga ena “Ne yokamai kawom dime. Ne yokamai no bianom faingua i mari deingoro no bianom faingua ari moipune,” diro
1CO 14:25 te “Yai Gumam no nomanenom ikai koi inokore eiro eke dopunga mora fimie,” diro ena Yai Gumam kam bawom di tere “Yai Gumam yaromi ne yokamai moingi tei moime,” epe duwaime.
1CO 14:26 Ena, arinamao, ne yokamai kam mapunom firainga tora benaime? Ne yokamai kuku borainga Yai Gumam Murom akire di erere yoporam boingua erowangoro ena nenta wi duwangoro te nenta kam mapunom nuwi si erowangoro te nenta Yai Gumam ka imari de tongua ne yokamai di erowangoro te nenta ari iki iki kanom nuwi si tekeinga di erowangoro te nenta yaromi ari iki iki kanom nuwi si tekeinga di erowangua kam i awa tere di mari de erowame. Ne yokamai “Yai Gumam gama nomanenom muruwo bei erowai towapune,” diro ne yokamai mapunom epe beiyo!
1CO 14:27 Ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena yai surai bo yai suraiye ka i duwainga i faime. Yokamai ama ama dikenaimba yai ta koma duwangoro te yai ta okome duwame. Te yai ta bei moiro ari iki iki kanom nuwi si tekeinga duwangua nenta ka i awa tere di mari dowangua i faimba
1CO 14:28 awa tongua yaromi moikenangua ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga yokamai u kam mapunom iki tei ure ka dikenaime. Yokamai nenen moinga ari iki iki kanom kirawa si erekeinga duwainga Yai Gumam ka i di towainga i faimie.
1CO 14:29 Te ari Yai Gumam kam mapunom ari di mari de erowainga yai surai bo yai suraiye di mari de erowainga i faimie. Ena ari kam mapunom di mari de erowainga yo morainga yokamai ka i firo kawom dimbo kasu dimbo ipu suwaime.
1CO 14:30 Te ne yokamai kam mapunom di mari dowainga ama ama dikeiyo! Ne yokamai muruwo kirawa si ereinga firaro beimbo ne yokamai nomanenom erowai towaro beinga ena yai ta koma ka di mari dowangoro ena okome yai ta ka di mari dowame. Ena iran yai ta kam mapunom di mari de morangua nenta ame dere ka i fimba Yai Gumam ka ta ame dongua yaromi imari de towangua ena koma ka di mari dongua yaromi ka dikenangoro ena Yai Gumam imari de tongua yaromi arire ka duwame.
1CO 14:32 Te ari Yai Gumam kam mapunom di mari deinga yokamai “Na epena ka di mari dowaiye. Na kan moikenaiye,” epe dikenaimba nenta ka dikenangua ena yokamai ka di mari dowainga i faimie.
1CO 14:33 Yai Gumam tai ta ta unanan gurere ingai mapunom beikeme. Yaromi dem miriyom towane ingai mapunom i beme. Ena ari Kirisito yo teinga yokamai kuku boinga kakom tei beingamere
1CO 14:34 ne yokamai mapunom epe beiyo! Mapunom i epe: Ne yokamai kam mapunom firainga opai gan yokamai ka dikenaime. No yokamai “Opai gan ka duwaime,” epe dikenapunba Yura ari “Yai gan efenom biyai kiapanom moraime,” ka di guwo dingamere ena opai gan winom biyai kam epe gore duwaime.
1CO 14:35 Te yokamai “Kam mapunom ta epena fipunga mina wako towapune,” diro ena yokamai fu nenen ikinomdi tei furo winom biyai mina wako erowaime. Ne yokamai Yai Gumam kam akire duwainga kakom tei opai gan ka duwainga i faikeme.
1CO 14:36 Ena ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam kam akire duwapunga kakom tei opai gan ka dikenainga mapunom i faikeme,” di firainga iran fiyo! Ne yokamai mapunom boiro Yai Gumam kam koma di mari dekeime. Tamanume. Yesu Kirisito ewi dongua finga yokamai koma di mari deime. Te ne yokamai nenen towane Yai Gumam kam fikeime. Tamanume. Ari muruwo koro koro moinga ama fimie. Ena iran Yai Gumam gama koro koro moinga yokamai ka dingamere epe dourom boiro opai gan ka di mari de erowainga “Nemane,” di ereiyo!
1CO 14:37 Ena ari “No Yai Gumam kam mapunom ari di mari de eropune,” dimbo “Yai Gumam Murom akire di norere yoporam boingua norongoro ena Yai Gumam kokonan nokapu bepune,” dinga yokamai “No Ari Wanopanom ari beinga mapunom na Pauro di narongoro ena na munom ganom ne yokamai boi erome,” ama di firaime.
1CO 14:38 Te ari yokamai suwo koropane na kanam dika gore dikenainga ena ne yokamai bei moiro yokamai kanom dinga gore dikeiyo!
1CO 14:39 Ena iran, na arinamao, ne yokamai kam mapunom ari di mari de erowainga i faname. Te ne yokamai suwo koropane ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena “Nemane,” dikeiyo!
1CO 14:40 Ena ne yokamai kam mapunom iki kuku boiro Yai Gumam kam akire duwainga ari ka ama ama duwaingai dikeiyo! Ari ka towane towane diyo!
1CO 15:1 Ena, na arinamao, koma na gunom kam ne yokamai di mari de ereikoro ena ne yokamai ka i firo a ki si moimie. Ena “Ne yokamai ka i tokoi firaime,” diro na ka di erowaiye.
1CO 15:2 Ena ne yokamai gunom kam na di mari de ereika kawom firo fi ki si morainga ena Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei naimba fi ki si moikenainga Yai Gumam niki de fi erowame.
1CO 15:3 Ena na gunom kam firo a ki siro kam i mapunom koma ne yokamai nuwi si ereiye. Komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere no bianom faingua Kirisito epe goi norome.
1CO 15:4 Goingoro man si eingoro ena aro kakom suraiye fungoro komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere Yai Gumam epe akire di tongoro arome.
1CO 15:5 Arere nenen imari dongoro ena koma Pita yaromi kanungoro te okome Kirisito gama okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai ama kanime.
1CO 15:6 Ena okome ari munmanewom epemere 500 fi ki si teinga yokamai kuku boiro yaromi ama kanime. Yokamai kanero epena munmane yokori moimba suwo koropane goime.
1CO 15:7 Ena okome yai Yemesi kanungoro te okome ta Yesu ewi dongua finga ari yokamai muruwo yaromi kanime.
1CO 15:8 Ena okome wom na niki oriwom deika yaromi kaniye.
1CO 15:9 Koma na Yesu fi ki si tekeika na Yesu fi ki si teinga yokamai bei niki de ereika ena epena Yesu ewi dongua finga yokamai suna tei na yai ori moikeiye. Kawom, ari “Yesu nawi dekeme,” duwainga i faimba
1CO 15:10 Yai Gumam bei nokapu de narongoro ena yaromi kokonanom nokapu beiye. Te Yai Gumam bei nokapu de narongua mapunom i ako sikeme. Tamanume. Ari Yesu ewi dongua finga yokamai kokonan ori beimba na nanan kokonan orinan beiye. Na epe beipa na towane beikeiye. Na te Yai Gumam gere kokonan nokapu bepune.
1CO 15:11 Ena iran na kokonan bei moipo Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane kokonan bei moipo i tai ori dikemba no gunom kam di mari de eropungoro ne yokamai firo fi ki singa i tai ori dume.
1CO 15:12 Ena no yokamai “Kirisito goiro tokoi arome,” di mari dopunga ta bengoro ne yokama suwo koropane “Ari goinga tokoi arekenaime,” epe dime?
1CO 15:13 Ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga ka i kawom duwainga ena Kirisito goingua tokoi arekeme.
1CO 15:14 Te Kirisito arekengua ka i kawom duwainga ena no kanom ne yokamai di mari de erowapunga i faikenangoro te ne yokamai fi ki si teinga i ama faikename.
1CO 15:15 Te no yokamai “Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome,” di mari dopunga ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga i kawom duwainga ena “Yai Gumam Kirisito akire di tongoro arome,” diro no kanom dupunga i kasu dupune.
1CO 15:16 Kawom, ari arekenainga ena Kirisito ama arekeme.
1CO 15:17 Ena Kirisito arekenangua no yokamai fi ki si teinga i faikenangoro Yai Gumam bianom faingua kore de norekename.
1CO 15:18 Te Kirisito arekenangua ari Kirisito fi ki si tero okome gorainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga ikenaime.
1CO 15:19 Te no yokamai mangi tawa moipunga kakom i towane Kirisito bei nokapu de norongoro ena okome no gorapunga kakom Kirisito bei nokapu de norokenangua ena ari no kanom kawom firaimie.
1CO 15:20 Ena “Kirisito arekeme,” duwaimba kasu dime. Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome. Yaromi koma arongoro ena okome Yai Gumam ari goinga akire di erowangoro arowaime.
1CO 15:21 Te yai ta tai niki dongua bengua ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo goraime,” dungoro ena ari muruwo goime. Te yai ta kakom kakom tai nokapu bengua Yai Gumam “Ari yai opai muruwo gorainga tokoi arowaime,” dungoro ena ari muruwo arowaime.
1CO 15:22 Ena no yokamai muruwo yai Adam gama moipunga yaromi goinguamere no ama goipunba no yokamai Kirisito gama morapunga yaromi goiro tokoi aronguamere epe no ama arowapune.
1CO 15:23 Arowapunba Yai Gumam ari akire di erowangoro arowainga kakom engua unangua ari arowaime. Kirisito koma arongoro ena okome mangi tawa unangua kakom tei no yokamai Yesu gama moipunga goipunga arowapune.
1CO 15:24 Ena Kirisito ari yai opai muruwo kiapanom bei moingoro te Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowame. Kiama muruwo bire ere gounangoro ena ari goinga mapunom ama gouname. Kakom tei Kirisito ari gaman kiapanom beinga yokamai muruwo te murom niki deinga kiapanom beinga yokamai muruwo te ari ori beinga yokamai muruwo Yai Gumam niki de fi teinga yokamai bire erowangoro yokamai yoporanom boingua i gouname. Ena nem bei moiro “Ne ari muruwo kiapanom bei ero!” di towangoro ena tai kan muruwo gouname.
1CO 15:27 Ena Yai Gumam kam mapunom boingamere Yai Gumam bei moiro Kirisito tai kan muruwo towangoro kiapanom bename. epe boime. Te yokamai “Kirisito tai kan muruwo kiapanom bename,” boimba no mora fipunga Kirisito Yai Gumam kiapam beikename. Tamanume. Yai Gumam Kirisito okomdi tai kan muruwo towame.
1CO 15:28 Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowangua ena Kirisito tai kan muruwo kiapanom beire ena “Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bename,” diro “Ne na kiapanam bei naro!” di towame. Ena iran Yai Gumam towane no Ari Wanopanom moramie.
1CO 15:29 Ena Yai Gumam gama suwo koropane moiro nuwi buikeime. Ena yokamai goinga ena ari yokori moinga yokamai suwo koropane goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” diro nuwi buime. Ena ari goinga tokoi arekenainga ari nuwi buikeinga goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” di firo nuwi buinga i faikeme.
1CO 15:30 Na arinamao, ne yokamai no Ari Wanopanom Kirisito Yesu fi ki si teinga na mun fiye. Ena na mun fika na kawom duwaiye. “Aro kakom kakom ari nai gorainga ena ‘Epena kakom goraiye,’ di fiye,” epe kawom di ereiye. Ena ari goinga arekenainga ari kakom kakom ari noinainga ta bengoro no tongi kipune? No goipunga arekenapunga ena tongi napunga i faimba no tongi kipune.
1CO 15:32 Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga na Efesasi akai tei moiro Yai Gumam kokonan beika ari non biyom moingamere epe moinga yokamai niki de fi narere nai gorainga meina ikenaiye. Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga ena ari suwo koropane “No yokamai kakom gurom towane moiro gorapunga ena no tai inokore ei fipungamere epe benapune,” dinga i kawom dime.
1CO 15:33 Te ari tai nokapu beinga yokamai fu ari tai niki dongua beinga yokamai moingi tei furo yokamai gere morainga ena okome tai niki dongua beinga yokamai beingamere epe benaime. Ena ne yokamai tai niki dongua beikenaro beinga kan kenom beiyo!
1CO 15:34 Ena ne yokamai inokore nokapu eire tai niki dongua epena beinga beikeiyo! Ena na bei moiro “Ne yokamai gai goraime,” diro na “Ne yokamai suwo koropane Yai Gumam moingua mapunom fi kun daikeime,” di ereiye.
1CO 15:35 Ena ari suwo koropane “Yai Gumam tamere beiro ari goinga yokamai tokoi ariro erowame? Te yokamai arowainga ganom dinom tamere koiro inako dero unaime?” epe diro mina wakoime.
1CO 15:36 Ari epe dinga ka unanan dime. Ne yokamai kui mukom woinga inokorom goingoro ena nupunom nokapu fu diro mokome.
1CO 15:37 Te ne yokamai tai ipom towane woime. Ne yokamai arom te mapunom te tai ta ta woikeime.
1CO 15:38 Ena Yai Gumam inokore enguamere epe ne yokamai ipom ta woinga doi doi mokombo ne yokamai ipom ta woinga biamui mokome.
1CO 15:39 Tai ta ta muruwo yokori moinga yokamai ganom kapo kapo dumie. No ari ganom i ta dungoro te non kei yokamai ganom i ta dungoro te kapuka yokamai ganom ta dungoro te nuwi kapu yokamai ganom ta dumie.
1CO 15:40 Te kamundi tai aro kapa kuimokome dungoro te mangi tai dumie. Te kamundi tai keranom sungua tai i mapunom ta dungoro mangi tai ama Yai Gumam eken bengua i mapunom ta ama dume.
1CO 15:41 Ena aro i eken guwaiyom i mapunom ta dungoro te kapa i eken guwaiyom i nenta dungoro te kuimokome i eken guwaiyom i nenta dume. Te kuimokome nenen ta kou dongoro te ta feke dongoro te ta komureke dome.
1CO 15:42 Ena epewom Yai Gumam ari akire di erongoro goinga tokoi arowainga yokamai ganom dinom i mapunom ta koraime. Ganom dinom i man singa buramba tokoi arowaingai buikename.
1CO 15:43 Te ganom dinom i man singa kam faikemba tokoi arowainga kam ori fanamie. Te ganom dinom man singa yoporam boikemba tokoi arowainga yoporam ori boramie.
1CO 15:44 Te ganom dinom man singa yokamai mansinom ganom man simba tokoi arowainga Yai Gumam Murom arowainga ganom kiapanom bename. Epena no ganom dinom buraro beimba okome tokoi arowainga Murom kiapanom bengua ganom i mapunom ta korapune. I buikename.
1CO 15:45 Ena Yai Gumam kam boingamere Koma yai Adam towane moime. Yai Gumam bei engoro ena yokori moime. epe boingoro ena okome wom Adam yaromi moinguamere yai ta epe moiro u mari furo ari yai opai muruwo akire di erongoro tokoi arowaime.
1CO 15:46 Arowaimba ari ganom dinom Yai Gumam Murom kiapanom bengua koma u mari kumba ari ganom dinom buinga i koma u mari umie. Ena okome ari ganom dinom Murom kiapanom bengua u mari unaimie.
1CO 15:47 Te Yai Gumam mansinom gawa iro koma yai Adam bei emba yai ta okome ungua kamundi moiro dere mangi umie.
1CO 15:48 Ena Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena no yaromi gama moipunga yaromi moinguamere no epe moipunie. Te yai ta okome ungua kamundi dere mangi ungoro ena no yaromi gama morapunga yaromi moinguamere epe morapune.
1CO 15:49 Te Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena yaromi moinguamere no epe moipunie. Te epemere yai ta okome kamundi dere mangi ungua yaromi moinguamere no epe morapune.
1CO 15:50 Ena, arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No yokamai mangi ari moipune. Ena no ganom dinom Yai Gumam ari kiapanom bengua akai kinaime. No ganom dinom burangua ena ganom i fu tai kan muruwo buikenangua akaiyom kiname.
1CO 15:51 Ena na koma ka ta eke dongua di erowaika fi goi iyo! No yokamai Kirisito fi ki si topunga muruwo goikenapune. No suwo gorapunba suwo goikenapunba no muruwo ganom dinom mapunom ta korapune.
1CO 15:52 Kakom i unangua bero nokom duwangoro ena Yai Gumam bei moire ari goinga tokoi arire erowangoro ganom dinom mapunom ta koire tokoi buikenamie. Te no yokamai goikepunga ganom dinom mapunom ta ama korapune. Te okonom murom kene kene eire kuwe teingamere ganom dinom mapunom ta epe korapune.
1CO 15:53 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dowapune. Ena no ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapune.
1CO 15:54 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dere ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapunga ena ari epena goinga mapunom gouname. Yokamai tokoi goikenaime. Goikenainga ena Yai Gumam kam mapunom boinga i mukom faname. Kam mapunom epe boingamere No ari goipunga mapunom ime de norekenangua ena ari denom minom kipi kaingua mapunom i ama gouname. epe boingoro
1CO 15:55 te Yai Gumam kam mapunom ta i ama boingamere Ena goingamere epe tokoi okome goikenainga ena denom minom kipi kaingua mapunom i gouname. Te okome ari ganom kipi kairo gorainga faikename. epe boime.
1CO 15:56 Ena no bianom faingua noingoro gorapune. Te Yai Gumam ka di guwo dungua no mora fipunga bianom faingua tarom no ime de noromba
1CO 15:57 no Ari Wanopanom Yesu Kirisito tai bengua Yai Gumam akire di norongoro ena no ari goipunga mapunom ime de norekename. Ime de norekenangua ena Yai Gumam “Mun fi eropune,” di towapune.
1CO 15:58 Ena iran, na arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ne yokamai Yai Gumam kam finga a ki siyo! Yoporam boire moiyo! Ena ne yokamai mora finga no Ari Wanopanom kokonanom beinga yaromi meina ne yokamai erowangua ena aro kakom kakom kokonanom i yoporam boire iyo!
1CO 16:1 Ena ne yokama ka ta mina wako nareinga na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai “Meina ari Yesu fi ki si teinga Yerusarem iki birom ori tei moinga yokamai erowapune,” diro meina kuku boire birom sime. Na koma Yesu gama Garesia man tei moinga yokamai di ereikamere epe beiyo!
1CO 16:2 Ena ne yokamai aro kakom kakom kokonan beiro kongo iro ena “Kongo koro Yerusarem ari erowapune,” towane towane diro Sarere ori kakom kakom kongo iro koro koi eiro kuku boiyo! Epe eiro kuku boiro ena okome na u ne yokamai moingi tei unaika meina wandou kinaime.
1CO 16:3 Ena na unaika ne yokamai ari koropane gunom boi erowainga yokamai munom boiro erere ewi deikoro yokamai ne yokamai meinanom kuku boinga iro Yerusarem akai tei naime.
1CO 16:4 Te na te yokamai gere ama napunga i fanangua ama napunba faikenangua ama kinapune. Yokama towane naime.
1CO 16:5 Ena na “Maseronia man tei naiye,” di moiye. Ena na koma Maseronia suna tei mora naika na okome u ne yokamai moingi tei unaiye.
1CO 16:6 Ena na unaika na kakom gurom towane tei moikenaipa kapa munmane nimi ori suwangua kakom tei moraiye. Ena na u akai bam ta naikoro ne yokamai kon akire di narowaro beinga na kakom arari moingi tei moraiye.
1CO 16:7 Te epena na ne yokamai moingi tei unaika kene kene eire ma dere naika faikeme. Ena no Ari Wanopanom “O,” duwangua okome na uro kakom arari ne yokamai gere morapune.
1CO 16:8 Ena na kokonanam mukom fanaro bengua Yai Gumam i akire di norongoro ena na kokonanam ori ikoro te ari munmane kura boi nareinga ena na Efesasi iki birom ori tei moiro okome iron moinga kakom kam Pendikosi i gounangua ma dere unaiye.
1CO 16:10 Ena Timoti yaromi u ne yokamai moraingi tei unangua ne yokamai kenom bei kan i teiyo! Te na Ari Wanopanom kokonanom beikamere yaromi kokonan epe bengua ena ne yokamai “Yaromi kuri fikename,” diro yaromi kurere bei teiyo!
1CO 16:11 Ena iran Timoti ne yokamai moraingi tei unangua nenta “Yaromi yai ori moikeme,” di fikename. Tamanume. Ne yokamai denom minom yaromi wira di tere yaromi inako dero na moraiki tei unaro benangua kon akire di teiyo! Na yaromi te arinama suwo ama kiapanom moiye.
1CO 16:12 Ena na no arinom Aporo kam di erowaiye. Na yaromi “Ne te no arinoma suwo ama fu Korin iki birom ori tei naime,” yoporam boiro di teipa yaromi “Epena naika kam fikeiye,” dume. Ena okome kakom kanangua kounom benanguai yaromi ne yokamai moraingi tei uname.
1CO 16:13 Ena ne yokamai “Tai niki dongua beikenapune,” diro kiapam moiyo! Te Yai Gumam kam mapunom a ki si moiyo! Te ne yokamai Yai Gumam kam mapunom fi ki si teinga ena kuri fikeiyo! Te ne yokamai yoporam boiro ama moiyo!
1CO 16:14 Te ne yokamai denom minom Yai Gumam te ari yai opai muruwo erowainga mapunom beiyo!
1CO 16:15 Ena, arinamao, ne yokamai mora fingai Setefana te efem biyai te wama apoma Akeiya man tei kei fainga yokamai koma Kirisito fi ki si teime. Okome ari suwo ama fi ki si teime. Te Setefena gama yokamai bei moiro “Yai Gumam yo tongua ari akire di erowapune,” diro kokonan ori beimie.
1CO 16:16 Ena na “Ne yokamai Setefana gama yokamai kokonan beingamere ari epe beinga yokamai te ari akire di noreinga yokamai te ari Yai Gumam kokonan ori beinga yokamai muruwo kanom dinga gore diyo!” epe yoporam boiro di ereiye.
1CO 16:17 Te ne yokamai na moiki tei kunaingai na “Ne yokamai kanaiye,” dikoro ena Setefana te Fotunatu te Akeyakaso u na moiki tei winga na mun fiye.
1CO 16:18 Te yokamai ne yokamai akire di ereingoro ena minom mokoingamere yokamai na akire di nareingoro minam epe mokome. Ena ne yokamai ari epe beinga yokamai kanom akire diyo!
1CO 16:19 Ena Yesu fi ki si teinga yokamai Eisia man koro koro tei moinga “Ne yokamai moi dimio?” di ereime. Te ne yokamai Ari Wanopanom fi ki si teinga ena Akuira te efem biyai Pirisira surai te ari Yai Gumam kam mapunom firaro beinga yokamai yai surai ikinomdi tei kuku boinga yokamai “Ne yokamai moi dimio?” di ereime.
1CO 16:20 Te Yai Gumam gama muruwo “Ne yokamai moi dimio?” di ereime. Te ne yokamai moinga suna tei arinoma kanere okonom akoiyo!
1CO 16:21 Ena na Pauro nanan okonamdi “Ne yokamai moi dimio?” diro epe boi ereiye.
1CO 16:22 Te ari denom minom Ari Wanopanom mun fi tekenainga Yai Gumam bei niki de erowame. O, Ari Wanopanomyo, ne mangi tei uwo!
1CO 16:23 Ena no Ari Wanopanom Yesu ne yokamai bei nokapu de erowame.
1CO 16:24 Ena no yokama te Kirisito Yesu towane wom epemere moipunga iran na denam minam ne yokamai muruwo mun fi ereiye. Na kanam i mora epe.
2CO 1:1 Na Pauro. Na Mesia Yesu nawi dongua fuka yai moraro beika Yai Gumam na gunom boi narongua moiye. Ena na ne yokamai yai opai Yesu fi ki si tere moinga Korin tei moinga yokamai munom boi ereiye. Te na ari yai opai Yesu fi ki si tere moinga Akeiya ikinom akainom tei moinga yokamai munom i ama boi ereiye. Ena te nonon Yesu gama arinom Timoti na moiki tei ama moimie.
2CO 1:2 Ena nenom Yai Gumam yaromi te Ari Wanopanom Yesu Mesia surai bei nokapu de erero te gore amine ei erowaipire.
2CO 1:3 Yai Gumam Yesu Mesia nonon Ari Wanopanom nem moingua te yaromi no kanom fingua ena kakom kakom akire di norongua iran kam bawom duwapune.
2CO 1:4 Te Yai Gumam nonon yokamai akire di noronguamere no ari tai ipun muruwo fuka di erongua yokamai epe akire di erowaro bepunga ena yaromi no yokamai ipun muruwo fuka di norongua akire di norome.
2CO 1:5 Ena Mesia kipi ori wom kaingua finguamere no yokama kipi kaingua ama epe fipunga ena Mesia akire di norongua moko iwa fume.
2CO 1:6 Ena tai ipun dongua no gunom kam di mari dopunga yokamai fuka di norongua ena Yai Gumam ne yokamai akire di erongore kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. Te Yai Gumam akire di norongua ena yaromi ne yokamai ama akire di erowame. Ena iran no yokamai tai ipun dongua firapungamere ne yokama ama tai ipun dongua epe firaimba Yai Gumam ne yokamai bei erowai te erongoro ena ne yokamai kai meikere wira dire moraimie.
2CO 1:7 Ena no yokamai kipi kaingua firapunga kakom ne yokamai kipi kaingua ama firaimba mora fipunga Yai Gumam no yokamai akire di noronguamere ama epe akire di erowame.
2CO 1:8 Ena, arinama yokamao, koma no yokamai Eisia ikinom akainom tei moipungi tai ipun donguai fuka di noronguai firaro beinga imari de erowapune. Tai ipun donguairai ori wom i ime de norero erowai topunga ime de norongoro epe bengoro ena no yokamai “Gorapune,” di fipune.
2CO 1:9 No yokamai epe moipungai ena “No gorapune,” di fi moipunba goikepune. Dumba ena no yokamai “No nonon erowai topunga nokapu morapune,” di fikenaro bepunba “Yai Gumam ari goinga akire di erongua tokoi aringa yaromi towane akire di norowame,” di firaro bepunga gorapunga mapunom fuka di norome.
2CO 1:10 Ena tai ipun dongua u mari fu norongua te “No yokamai epena gorapune,” di fipunga yaromi akire di norere te epena te okome ama akire di nore morame. Ena no yokamai mora fi ki si topunga okome yaromi tokoi akire di norowame.
2CO 1:11 Ena ne yokamai ka make ei towainga Yai Gumam akire di norowame. Ena iran ari munmane ka make ei teinga te Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua ari munmane ikanere mun firo Yai Gumam kam bawom duwaime.
2CO 1:12 Ena no yokamai bei kanupunga tora bengoro no nonon kanom akire dupune? I epe: No mangi tawa wan moipunga te no ne yokamai gere tai ta ta bepunga no yokamai tai mapunom mapunom muruwo di mari de erere kasu wanere di erekepune. Kawom, Yai Gumam sumuna akire di norongoro no yokamai epe wom bepunie. Te ari mangi tei moinga inokore eingamere no yokama epe inokore eire wankepunba Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua no epe kasu wankepune. Ena no nomanenom “Mapunom bepunga i faime,” ka di mari dome. Ena no nonon kanom akire dupunga i faime.
2CO 1:13 Te ka munom ne yokamai boi eropunga ne yokamai kerere mapunom nokapu firaro beinga epe boi eropune. Ena ne yokama epena no mapunonom bepunga suwo fimba
2CO 1:14 muruwo mora firainga faname. Ne yokamai no mapunonom muruwo bepunga mora firainga ena okome Ari Wanopanom Yesu tokoi ako mangi unangua kakom no yokamai ne yokamai kanom akire duwapungamere ne yokamai no kanom epe ama akire duwaime.
2CO 1:15 Ena “Ne yokamai epe bei moraimie.” di fika ena “Ne yokamai eken surai mun firaro beinga na koma u nen moingi tei ure dere bam ta fure ena inako dere u moingi tei tokoi unaiye,” ama di fiye.
2CO 1:16 Ena “Na Maseronia ikinom akainom kon naro beika kakom i na fu ne yokamai moingi tei unaiye. Te okome Maseronia ikinom akainom dere na ikinam inako dero unaro beika kakom i tokoi fu nen moingi tei unaiye. Boromdi na Yuria ikinom akainom naro beika ne yokamai akire di narere nawi dowaimie,” epe di fiye.
2CO 1:17 Ena na epe di fika “Na ka yo dume,” di fimio? Oro? Bore na epe di fika “‘Na uname,’ dumba kungua ena kasu dume,” ama di fimo? Epe di fikeiyo! Ari yokamai mangi tawa moinga inokore yo eingamere na epe inokore yo eire dikeiye.
2CO 1:18 Ma deiyo! Yai Gumam kawom moinguamere epe na ka di ereika na yo dikeipa na kawom diye.
2CO 1:19 Ta bengoro na epe diye? Yai Gumam wam Yesu Mesia kam mapunom dungua na te Saira te Timoti no suraiye ka di mari dere ne yokamai i mari de eropungoro yaromi inokore surai eikemie. Eikemba yaromi kakom kakom kawom dume.
2CO 1:20 Ena Yai Gumam ka di koi eiro “Na epe benaiye,” diro dungua no ari yokamai kanupungai Yesu bengua Yai Gumam kam mukom faime. Kawom, no ari Yesu Mesia kokonan bengua kanere mora fipungai Yai Gumam kam dunguai kawom dungoro ena iran “I kawom,” diro yaromi kam akire dupune.
2CO 1:21 Te Yai Gumam yaromi ne te no yokamai yoporam boi norongua ena nonon Mesia gere moiro si daupune. Te Yai Gumam nenen nonon gunom boi norere
2CO 1:22 te ari yokamai firaro beinga nonon yaromi gama moipunga te nonon “Okome Yai Gumam yaromi bei moiro tai ta ta muruwo nonon norowamie,” di firaro bepunga ena Yai Gumam Murom Sumuna denom minomdi ei norome.
2CO 1:23 Ena kasu duwaika ne yokamai firaro beinga Yai Gumam imari de erowamie. Yaromi na inokore eika mora fimie. Te tamanowangua na kawom duwaiye. Ena na kura kam di erekenaro beika na u ne yokamai Korin moingi tei inako dero kuiye.
2CO 1:24 Te ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga kiapanom ari ka yoporam boiro dingamere epe no yokamai ka yoporam boiro di erekepune. Ta bengoro? No yokamai mora fipungai ne yokama Yesu fi ki si tere erowai teinga ena ka epe di erekepune. Ne yokamai mun ori wom firaro beinga no ne yokamai gere tai beiro kokonan towane bepune.
2CO 2:1 Ena na ne yokamai tokoi kura kam di erere kipi kaingua erowaika ena kakom ta na denam minam ipun dowangua eramom akire di narowangua mun firaiye? Ne yokamai towane akire di narowaimba na kipi kaingua bei ereika ne yokamai ure akire di narowaingoro na mun firaika kam fikenaime. Ena iran nanan denam minamdi “Na ne yokama moingi tei tokoi furo ka ipun donguai tokoi imari de erekenaiye,” ka epe di fiye.
2CO 2:3 Ena na “Ne yokamai bianom ma dowainga ena mun firaiye,” epe di firo ena iran u nen moingi tei unaika ne yokamai bianom ma deinga na denam minam ipun dekenaro bengua na komari ka munom epemere boi ereiye. Ena na mun firaika mora kanaika ne yokamai ama mun firaime.
2CO 2:4 Te na denam minam ipun dere kipi kaingoro na kai munmane meika ena na ka munom i komari ne yokamai boi ereiye. Na “Ne yokamai denom minom bei ipun de erowaiye,” diro munom boikeiye. Tamanume. Na “Ne yokamai firainga na denam minam ne yokamai mun ori wom fi ereiye,” diro munom boi ereiye.
2CO 2:5 Ena yai ta biam faingua yaromi na denam minam towane ipun de norekemba yaromi ne yokama suwo koropane denom minom ama ipun de erome. Te na “Suwo koropane” ka i dika na ne yokamai muruwo ka ipun dongua di erowaro kam fikeiye.
2CO 2:6 Ena ne yokamai munmane mounom yaromi wako tere te kipi kaingua teingoro ena mora bei teimie.
2CO 2:7 Ena iran yaromi dem miriyom ipun dekero kam mapunom ma dekenaro bengua ne yokamai yaromi biam faingua kore de tero dem miriyom bei wira di towaime.
2CO 2:8 Ena iran na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai denom minom yaromi mun ori wom fi teinga kanaro bengua bei nokapu de tere te ka nokapu ama di teiyo!
2CO 2:9 Te na “Ne yokama na ka muruwo di ereika gore duwaimbo dikenaimbo?” firaro beikai yai ta biam faingua yaromi kam munom komari boi ereiye.
2CO 2:10 Te no yokamai mora fipungai Satan yaromi kasu wanere di norongua mapunom beme. Ena yaromi no ne yokamai gere moipunga mapunom bei niki de tekenaro bengua iran ne yokama yai ta biam faingua kore de towainga ena na ama kore de towaiye. Te yaromi biam fai narowangua ena na Mesia okom muromdi moika te “Na yaromi biam faingua kore dowaika ne yokama Korin tei moinga akire di erowaiye,” diro yaromi biam fai narongua kore duwaiye.
2CO 2:12 Ena “Na Mesia gunom kam ari yai opai di mari de erowaiye,” diro u iki birom ori Toasa tei ukoro no Ari Wanopanom di mari de ereika kon nokapu bei naromba
2CO 2:13 na arinam Taitasi ne yokama moingi tei ma dere na moiki tei uro ne yokamai kanom waiyom di narowangua kungua iran “Yaromi kanaiye,” dika na denam minam i ipun dome. Ena iran na Toroasi yokamai ma dero “Taitasi kanaiye,” diro u Maseronia ikinom akainom fuiye.
2CO 2:14 Ena Maseronia tei moipunga Taitasi yaromi kanupunga ena Yai Gumam mun fi topune. Ena Mesia kiama yokamai ime de erongua te no gere moipunga ena Yai Gumam no akire dungoro kon nokapu fupunga ena “Mun fi eropune,” di topune. Te kipom sungua tarom koro koro fungua ari yai opai muruwo fingamere ena no yokamai ama epe koro koro fure Kirisito gunom kam di mari dopungoro ari yai opai ka i fimie.
2CO 2:15 Ena ari suwo koropane kakom kakom moi kuwom suwainga konom fimba koropane guwom akai konom fime. Ena no yokamai Yai Gumam kokonan bepunga fu yokamai moingi suna tei furo Kirisito gunom kam di mari dopunga ena kipom sungua fingamere no epe moipunga Yai Gumam firo mun fi norome.
2CO 2:16 Te ari guwom akai konom finga yokamai gunom kam di mari dopunga firo “Yai ta goingua dipanom unguamere ena dipanom epe ume,” dimba ari moi kuwom suwainga konom finga yokamai gunom kam firo “No moi kuwom suwainga inapunga ena kipom sungua unguamere gunom kam epe ume,” dime. Ena epe bengua eramom kokonan i bengua kounom bename? No yokama kounom benapune.
2CO 2:17 Ena ari suwo koropane Yai Gumam kam mapunom kokonan beinga yokamai “No kongo munmane inapune,” diro beimie. No yokamai kam mapunom kokonan epe beikepune. Tamanumie. No yokama mora fipunga Yai Gumam kokonan i norongoro ena no yokamai te Kirisito gere moiro te Yai Gumam okom muromdi moiro kam mapunom ari yai opai di mari de erere kasu wanere di erekepune. Ena iran no yokamai kounom bepunie.
2CO 3:1 Ena na ka munom epena boi ereika i “Na nanan kanam akire dume,” di fikeiyo! Ari yokamai kokonan beinga Yai Gumam gama koro ta moinga yokamai munom boiro “Kokonan nokapu beime,” diro boi erowaingoro ire fure ari suwo nenen kanom i dinga firaro beinga opom di ereinga i faikeme. Bo te ne yokamai munom boiro “Yokamai kokonan i nokapu beime,” dire boi erowaingoro ire fure ari opom di ereinga i ama faikeme. Ari suwo yokamai beimba na epemere benaika faimo? Tamanume.
2CO 3:2 I beikeipa na kanikai ne yokamai Yai Gumam fi ki si teingoro ena denam minamdi “Na kokonan nokapu mora beiye,” epe di fiye. Te ari yai opai ne yokamai fi ki si teinga mapunom ama kaningai yokamai ama “Na kokonan nokapu beme,” epe dime.
2CO 3:3 Ena na akire di ereika ne yokamai Yesu fi ki si teinga ena Mesia nenen munom boingua ne yokamai epe moingamere mora fipune. Te yaromi nuwi kama iro boikemba yaromi Yai Gumam yokori moinguai Murom Sumuna awi dongoro ure munom boimie. Te Yai Gumam bei moiro kongo boromdi ka boiro Mose tomba Murom Sumuna ure kongo boromdi boikemba yaromi ure ari denom minomdi ikai koi boimie.
2CO 3:4 Ena nonon te Kirisito gere moipunga Yai Gumam fi ki si topunga ena na ka epe wom diye.
2CO 3:5 Kawom, nonon yoporam boipunga kokonan i bepunga i faikema no kounom moikepunba Yai Gumam no bei erowai te norongua ena kokonan i bepune.
2CO 3:6 Ena yaromi erowai te norongua no Yai Gumam ka koi di engua di mari dopune. Te ka koi di enguarai Mose ka di guwo dungua kam munom boimba Yai Gumam Murom Sumuna ka koi di eire no denom minom ikai koi eme. Kawom, Mose ka di guwo dungua kam munom boingua ari yai opai Mose kam gore dikenainga gorainga mapunom i mari domba Murom Sumuna ka koi di engua ari yokori morainga mapunom i mari dome.
2CO 3:7 Ena Mose kongo boromdi ka di guwo dire boiro ari erongua gorainga mapunom imari domba Yai Gumam keranom sungua ama ure Mose giram gumamdi keranom si tome. Ena Mose giram gumam keranom si tongua Yura ari yokamai ikaninga faikemba keranom sunguai gounaro beme.
2CO 3:8 Ena iran, Yai Gumam Murom Sumuna ka koi di engua kawom keranom sungua i ori nan sumie.
2CO 3:9 Ena iran ari yokamai ka kori di erere ipu si erowaro bengua Mose ka di guwo dungua i mari de erongoro ena keranom sungua ama umie. Ena iran ari yai opai nokapu moraro beinga Yai Gumam Murom Sumuna ka koi di ei erongoro ena keranom ori wom sungua ungua koma keranom sungua ime de towangua i fanamie.
2CO 3:10 Te ka di guwo dungua koma i mari de erongua keranom sungua ama umba epena ime de tongua keranom ori wom sungua ungua no “Keranom koma sungua i gawo sire gounaro beme,” dupune.
2CO 3:11 Te koma Mose ka di guwo dungua kam i kakom arari dikemba keranom sungua ama umie. Ena iran Kirisito ka koi di engua kakom kakom yo duwangua ena keranom ori wom sumie.
2CO 3:12 Ena iran no mora fipunga epena keranom sungua ama goukenangua no kuri fikere gunom kam di mari dopune.
2CO 3:13 No kuri fikepunba Mose kuri fingua yaromi gai dungua iro “Yura ari yokamai keranom sunguai gounangua kankenaime,” diro giram gumamdi you dome.
2CO 3:14 Dumba Mose giram gumamdi you donguamere ena Yura ari yokamai nomanenom ama epe gai you deinga ena yokamai kanom mapunom boinga kerere mapunom fikeimie. Fikeimba Yura ari Kirisito fi ki si towainga ena mapunom fikeinga gaiyom you deinga bei dowangoro mapunom firaime.
2CO 3:15 Firaimba te koma kakom te epena ama Yura ari yokamai Mose ka di guwo dungua boingua mapunom fikeime. Ta bengoro fikeime? Yokamai nomanenom einga gai you donguamere ena mapunom fikeime.
2CO 3:16 Dumba Mose awa tere Ari Wanopanom giram gumam kanere ena gai gumam you dongua bei donguamere epe nenta nomanem si awa tere Ari Wanopanom fi ki si towangua ena mapunom fikengua gaiyom bei dowangua mapunom ama mora firame.
2CO 3:17 Ena Ari Wanopanom yaromi i eramom moime? Yaromi Yai Gumam Murom Sumuna moimie. Ena Ari Wanopanom Murom Sumuna fu nenta nomanem ikai koi fure morangua biam faingua kiapam bei tekenangua bei erowai te tero akire di tongoro yo morom morame.
2CO 3:18 Ena nonon muruwo Kirisito fi ki si tero morapunga ena Ari Wanopanom keranom sungua kanupunba kuianom nuwiri gumanom kaningamere ena yokamai kaningai Ari Wanopanom keranom sungua si norongoro epe opom di eropune. Te no giranom gumanomdi gai you dekengua ena umari upune. Ena no Ari Wanopanom moinguamere epe moipunga iran keranom sungua moko iwa furo ire epe moraro bepunga ena yaromi Murom Sumuna akire di norongoro no epe fu morapune.
2CO 4:1 Ena Yai Gumam yaromi no yokamai kanom fi norero “Ne yokamai gunom kam di mari deinga kokonan i beiyo!” di norengoro ena gai goikere erowai tere kokonan i bepunie.
2CO 4:2 Kawom, no yokamai gai goiro te ka kasu dupunga mapunom wankepune. No yokamai ka kasu dikere te “Yai Gumam gunom kam i epe dumbo epe wom dumbo,” diro mimi bei erekepune. Tamanumie. Ari yokamai “No ka dupunga i kawom dime,” duwaro beinga no yokamai Yai Gumam okom muromdi wan moiro gunom ka di mari de eropune.
2CO 4:3 Di mari de eropunga ena tora di firapune? Gunom kam i eke dowangua ena ari e dongua guwom akai nainga konom finga yokamai gunom kam i fire mapunom fikeimie.
2CO 4:4 Te yai gumam kasu yai mangi tawa moingua yaromi bei moingua ena ari fi ki sikeinga yokama gunom kam kankenaro beinga inokore eikenaro beinga i okonom murom si fere de eromie. Ena iran Kirisito Yai Gumam kuiam moinguarai gunom kam keranom sungua yokamai denom minomdi ikai koi nangua faikeme.
2CO 4:5 Te no yokamai kanom i di mari dekepunba “Yesu Kirisito yaromi nonon Ari Wanopanom moimie. Ena te Yesu mun fi norowaro bengua no yokamai nuwi kokonan gan moiro akire di ne yokama erowapune,” epe di mari dopunie.
2CO 4:6 Te Yai Gumam man kamun bengua kakom “Kamun si boingui keranom suwamie,” dungua yaromi bei moingoro ena keranom sungua no yokamai morapungi tei dowamie. Te Yai Gumam keranom sunguamere Kirisito epe keranom siro ena Yai Gumam keranom sungua imari de norome. Ena no ari yokamai Yai Gumam keranom sungua firaro bepunga yaromi no denom minom ikai koi moiro opom di norome.
2CO 4:7 Ena opom di norongua ena no yokamai Yai Gumam keranom sungua mapunom fipunga i nokapu dume. Yai Gumam keranom sungua mapunom fipunba nonon yoporam boi moikepunga ena ari yokamai “Yai Gumam towane yoporam ori boi moimie,” duwaro beinga no yokamai mansinom gawa kowi epemere moipunie. No yoporam boi moikepunba Yai Gumam yoporam boingua norome.
2CO 4:8 Te koro koro muruwo tai ipun donguai no yokama fuka di noromba ime de norekeme. Te ari yokamai bei moiro no yokamai kinanom si fere de noreimba inokore ei fipunga muruwo ako sikemie.
2CO 4:9 Te ari munmane bei niki de noreimba Yai Gumam kakom kakom ama moire akire di norome. Te ari yokamai no yokamai kupa noimba no yokamai goikepune.
2CO 4:10 Ena ne yokamai “Yesu wan moinguamere no yokamai epe wan moimie,” di firaro beinga ena yokamai Yesu bei niki dere si goingamere kakom kakom yokamai no yokamai epe bei niki de noreimie.
2CO 4:11 Te ne yokamai uro Yesu no yokamai denom minomdi ikai koi moingua yaromi firaro beinga ena no yokamai yokori moipunga Yesu fi ki si topunga ari yokamai “No yokamai noi gorapune,” diro bei niki de noreime.
2CO 4:12 Ena iran no yokamai Yai Gumam kokonan bepunga ari yokamai noi goraro beiro bei niki de noreimba no yokamai kokonan bei moi eropunga ne yokamai yokori moinga mapunom wan moimie.
2CO 4:13 Ena Yai Gumam kam mapunom epe dume: “Na Yai Gumam fi ki si teika ena ka di mari deiye,” dungoro ena dunguamere no yokamai Yai Gumam ama epe fi ki si topunga ka i di mari dopune.
2CO 4:14 No mora fipunga Yai Gumam Ari Wanopanom Yesu goingua akire di tongoro arome. Ena yaromi ne no yokamai gorapunga ama akire di norongoro arowapungoro ena Yesu no gere nondiro nenen moingui tei name. No yokamai ka i mora fipunga ena ka di mari dopune.
2CO 4:15 Yai Gumam ne yokamai akire di erowaro bengua ena tai ipun dongua no yokamai fuka di noromie. Ena Yai Gumam ari koro koro moinga yokamai bei nokapu de erongua mapunom koro koro nangua ena ari munmane Yai Gumam mun fi tere kam akire dowaime.
2CO 4:16 No yokamai mora fipunga tokoi arowapunga ena iran nomanenom kura kura beikepune. Kawom, no ganom niki duware bemba kakom kakom Yai Gumam akire di norongoro ena no denom minom koi tokoi moko unare bemie.
2CO 4:17 Te tai ipun dongua fuka di norongua tarom i gawo toka fuka di norongua te kakom arari ime de norekenamba kakom suwo gouname. Ena tarom i epena fuka di norongua Yai Gumam kakom kakom keranom sungua norowame. Ena iran ipun dongua tarom i fuka di norowangua Yai Gumam keranom sungua ime de towame. Yaromi bei nokapu de norowangua birom ikumo si norowame.
2CO 4:18 Ena iran no yokamai tai kanupungai epena okonom murom tokoi toren kanaro kam fikepunba tai kankepunga epena okonom murom toren kanupune. Te no yokamai epena kanupunga tarom kakom gurom towane i duwangua gounamba epena kankepunga tarom i kakom kakom yo duwame.
2CO 5:1 Ena nonon mora fipungai non ikom kene kene eiro buiro gounanguamere no ganom yoporanom epe kene kene eiro buiro gouname. Gounamba nonon kakom kakom kamundi moi kuwom suwapunga moraro bepunga ari ikinom keingamere Yai Gumam ganom dinom koi ta epe bei norowame. Ganom dinom i ari okonomdi beikeimba Yai Gumam towane bei norome.
2CO 5:2 Ena epena no ganom dinom mangi tawa wan moipunga kai meiro giniya dupunba mora fipunga kamundi furo ganom dinom koi ta inapunga iran “Ari gai fingamere no ganom dinom koi epe firapune. Firo mun firapune,” di moipune.
2CO 5:3 Te no kuianom yo morom duwangoro moikenaro bepunga Yai Gumam ganom dinom koi ta bei norowame.
2CO 5:4 Ena ganom dinom epena no ikai tei wan moipunga no denom minom i ipun dongoro kai mei moipunie. Ena ganom dinom ikai koi wan moipunga “Ma dowapune,” di fikepune. Tamanume. Yai Gumam ganom dinom koi ta bei norongoro ire nokapu moraro bepunga inapune. Te no ari mangi tei moipunga gorapunba Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwapunga norowangoro inaro bepunga epe di fipune.
2CO 5:5 Ena nonon muruwo ganom dinom koi ta inaro bepunga Yai Gumam no bei ei norongoro moipunie. Te no “Okome Yai Gumam ganom dinom koi ta norowame,” epe di firaro bepunga ena epena Yai Gumam Murom Sumuna noromie.
2CO 5:6 Norongua ena iran nonon denom minom erowai tongoro kuri fikepune. Te epena kakom no ganom dinom wan moipungoro mora fipunga Ari Wanopanom moingui tei moikepune.
2CO 5:7 Ena “No yaromi wom kankepune” kawom dupunba epena no yaromi fi ki si tero wan moipune.
2CO 5:8 Ena na epe duwaiye: No denom minom erowai tere dumba epe ama di fipunga no ganom dinom tawa ma dero furo Ari Wanopanom gere ikom akaiyomdi tei morapunga fanamie.
2CO 5:9 Ena iran no yaromi gere ikinom akainom wom morapunga bo te mangi tawa yo fakai wom morapunga i tai ori dikeme. Tamanume. Yaromi mun fi norowaro bengua kakom kakom no kokonan yoporam boiro nokapu bepunga i tai ori dume.
2CO 5:10 Te no ari Kirisito fi ki si topunga yokamai mangi tawa moipungi no towane towane tai nokapu bepunga bo tai niki dongua bepunga ena Kirisito yaromi mapunom kanume. Ena okome yaromi okom muromdi tei morapunga yaromi bei nokapu de norowangua bo bei niki de norowangua ipu sire no ari muruwo di norowame.
2CO 5:11 Ena Ari Wanopanom ipu si norowangua no yaromi kuriyom fi topune. Kuriyom fi topunga ena ari yai opai nomanenom si awa towaro beinga no gunom kam di mari de eropune. Te na mora moikamere Yai Gumam mora fingoro ena ne yokama denom minomdi ama na moikamere firainga inaiye.
2CO 5:12 Ne yokamai “Na yai nokapu moimie,” tokoi duwaro beinga ka i boi ereiyo? Tamanume. Ne yokamai kaningai ari yokamai ganom dinomdi beinga kanere yokamai kanom akire dimba ne yokamai yokamai inokore einga kankere kanom akire dime. Ena ne yokamai ari okonom muromdi tei moire na mapunom kawom firo na kanam akire duwaro beinga na inokore eika muruwo imari de erere ka munom i boi ereiye.
2CO 5:13 Te no du dupunbo du dikepunbo? Du dikepunba du duwapunga Yai Gumam kokonan benaro bepunga ena no du duwapune. Dumba no inokore ei kun darapunga ena no epe beiro ne yokama akire di erowapunie.
2CO 5:14 Te no epena mora fipunga yai towane goingua ena ari yai opai muruwo yaromi gere ama goimie. Ena iran Kirisito yaromi dem miriyomdi no yokamai mun fi norere goingua inokore ei tere mapunom nokapu bepunie.
2CO 5:15 Te yaromi nonon goi norongua ena nonon ari muruwo epena yokori moipungi “Fu si dauro inokore eire wanapune,” dire wankepune. Tamanumie. No goi norere arongua yaromi inokore enguamere epe inokore eire wan morapunie.
2CO 5:16 Ena koma fi ki si topunga kakom tei te epena kakom ama no yokama bei moiro ari mangi tawa moinga yokamai inokore eire “Yai ta nokapu moimbo moikembo?” epe diro ari ipu si ereingamere epe inokore eiro ari ipu si erekepune. Te koma no yokamai mangi ari inokore einga ari ipu si ereingamere epe inokore eiro Kirisito ipu si tere “Yaromi yai gan moime,” di fipunba epena epemere di fi tekepune.
2CO 5:17 Ena iran nenta Kirisito gere moraipika Yai Gumam yaromi tokoi bei koi de towangoro koi wom fuka diro morame. Ena koma mapunom benguai mora muruwo gouname. Fi kaniyo! Tai mapunom koi ta i mora umari namie.
2CO 5:18 Kawom, Yai Gumam yaromi tai kan i muruwo nenen bei emie. Te koma nonon yaromi kiam biyai moipunga ena yaromi “No denom minom towane enapune,” diro Kirisito awi no moipungi tei de norongua no denom minom towane fupunie. Ena ari yai opai muruwo kianom fai teinga mapunom beikenaro beinga Yai Gumam no yokamai kamun gunom kam di mari de eropunga kokonan norome.
2CO 5:19 Te no tora ka di mari de eropune? Ka i epe: “Yai Gumam ‘Ari muruwo kianom bei nareinga mapunom ma dere na gere denom minom towane enapune. Te na ari bianom faingua tokoi kerekenaiye,’ diro ena Kirisito awi no ari moipungi tei de norome,” gunom kam epe di mari de eropunga kokonan i norome.
2CO 5:20 Ena iran no yokamai Kirisito yaromi giram muromdi moipunie. Ena no yokamai ka di mari de eropunga Yai Gumam no giranomdi akire dungoro Yai Gumam yaromi nenen kam dupune. Ena no yokamai Kirisito nenen gunom kam i ne yokamai muruwo yoporam boire di mari epe de eropunie: “Ne yokamai kianom beingai mapunom ma dere Yai Gumam gere denom minom towane eiyo!” di eropune.
2CO 5:21 Te yaromi biam faingua ta dikemba Yai Gumam bei moiro nonon bianom i fainguai yaromi ei kopu de tongoro yaromi kawom bianom faingua yai fumie. Ena iran nonon Kirisito gere morapunga Yai Gumam gama yo tero moraro bepunga yaromi no goi norome.
2CO 6:1 Ena no yokamai Yai Gumam ye ama kokonan ipunga no ka ne yokama di erowapunga fi goi iyo! Yai Gumam ne yokamai bei nokapu de erere akire di erongua ne yokamai mapunom nokapu benaro beinga fi goi iyo!
2CO 6:2 Ena Yai Gumam ka epe dume: Na ne bei nokapu de erowaika kakom ne kanum di narenga fiye. Te na ne akire di erowaika kakom akire di ereiye. epe dungoro ena fiyo! Epena kakom tei Yai Gumam bei nokapu de erowangua kakom dume. Te epenai Yai Gumam ne yokamai akire di erowangua kakom dungua ena akire di erowangoro kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
2CO 6:3 Ena no yokamai gunom kam di mari dopunga kokonan bepunga ari suwo koropane kanere niki de fire kokonan bepunga kam ka sikenaro beinga faikengua mapunom bei erekepunba
2CO 6:4 tai ipun dongua fuka di norongua iran no yokamai bei moiro “Ari yokamai ‘No yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan moimie,’ di firaime,” diro tai mapunom mapunom nokapu bepune. Bepunba bei niki de norere te tai ipun dongua ama norere te kipi kokonan noreimba yo moipune.
2CO 6:5 Te kupa noire te kan iki tei fai norere te kuku boire niki de fi noreime. Bei noreimba no yokamai kokonan yoporam boiro iro te giruwangua wi nokapu faikepunie. Te meran goiro ama moipunie.
2CO 6:6 Te no yokamai denom minom yo tongua kokonan bepunie. Te no yokamai inokore nokapu eiro kokonan bepunie. Te no yokamai kura kam kene kene eiro dikepunie. Te no yokamai ari yai opai akire di eropunie. Te Yai Gumam Murom Sumuna akire di norongoro moipune. Te no yokamai denom minomdi ari fi mun ei eropunie.
2CO 6:7 Te no yokamai kakom kakom ka kawom dupunie. Te Yai Gumam yoporam boi norongoro kokonan bepunie. Te yaromi yo tongua mapunom norongoro ena “Satan yaromi kura boi towapune,” diro ena kura boinga tarom i okonom womdi akopungoro te Satan noinangua Yai Gumam kuman norongoro okonom korari akoro kura boi topunie.
2CO 6:8 Te ari suwo koropane yokamai no yokamai kanom i akire di iwa de noreimba ari suwo koropane yokamai no yokamai kanom di ime de noreime. Te ari suwo koropane yokamai no yokamai kanom i akire di iwa de noreimba ari suwo koropane no yokama kanom ka sime. Te ari suwo koropane yokamai no kaningai “No yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan moimie,” di fi noreimba ari suwo koropane “No yokamai kasu ari moimie,” di fi noreimba tamanumie.
2CO 6:9 Te ari suwo koropane no kanom wayom mora fi noreimba ari suwo koropane no kanom wayom fi norekeime. Te ari suwo koropane “No yokamai goraro beime,” di fimba i tamanume. No yokamai yokori moipunie. Yokamai uro no yokama kupa noimba noi goikeime.
2CO 6:10 Te no yokamai denom minom ipun ori wom domba te ma deiyo! Kakom kakom no yokama mun ori wom fipune. Te no yokamai kuwanom ari epemere moipunba bei moipungoro ari munmane yokamai Yai Gumam guwai gaiyom munmane ako neimie. Te no yokamai tai muruwo ako nekepunba tai kan muruwo kapakom moipunie. Ena tai ipun dongua fuka di norongua no mapunom mapunom nokapu bepungoro yokamai “No yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan moimie,” dime.
2CO 6:11 Ena, Korin yokamao, no yokamai ka muruwo imari de eropune. Te no yokamai denom minomdi mun ori wom fi eropune.
2CO 6:12 No yokama mun gawo gera fi eropuno? Tamanumba ne yokama no mun gawo gere fi noreime.
2CO 6:13 Na “Nanan ne yokamai kui nere nenom moiye,” di fika iran na denam minam mun ori wom fi ereikamere ne yokamai denom minom epe mun ori wom fi nareiyo!
2CO 6:14 Ena iran ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga u ari yai opai fi ki si tekeinga yokamai ure si dau erekeiyo! Tora bengoro si dau erekenaime? No yo tere moipunga u ari yo tekeinga yokama si dau erowapunga i faikename. Te no nomanenom bau boingua ari moipunga u ari nomanenom si boingua yokamai moingi tei ure si dau erowapunga i ama faikename.
2CO 6:15 Te Kirisito u Satan yaromi moingui tei ure si dau towamo? Tamanume. Te no fi ki si topunga ari te fi ki si tekeinga ari inokore enaingai si dau erowapuno? Tamanume.
2CO 6:16 Yai Gumam kakom kakom yokori moingua yaromi ikom dunguamere no epe moipunga ena no yokamai furo yai gumam kasu yokamai “Akire di noreiyo!” di erere te ama furo Yai Gumam “Akire di noro,” di towapunga i faikename. Te koma Yai Gumam nenen ka epe dume: Na ari yokamai gere tei moiro suna tei wan moraiye. Moiro na yokamai Yai Gumanom bei erowaikoro ena yokamai na arinama yai opai moraime. epe dume.
2CO 6:17 Ena Ari Wanopanom ka i yoporam boiro epe di erome: Ena ne yokamai suna tei arere ari niki deinga yokamai ma de erere fure bam ta moiyo! Ena ne yokamai tai nomanenom bei niki de towangua taromi ma dowainga ena iran na ne yokamai kiapanom moraiye.
2CO 6:18 Ena na ne yokamai nenom moraiye. Te ne yokamai na wanam apunam moraimie. Ari Wanopanom yaromi tai ta ta yoporam boiro bengua yaromi ka i epe dume.
2CO 7:1 Ena iran, nanan arinamao, Yai Gumam “Na ne yokamai nenom moraiye,” di koi ei norongua ena iran tai no ganom dinom nomanenom bei niki de ereinga taromdai ma dere ena Yai Gumam kuri fi tere yo wom tere moi dere moi dere morapune.
2CO 7:2 Ena ne yokamai denom minom no yokamai mun fi noreiyo! No yokamai bei moiro ne yokamai bei niki de erekepunie. Teno yokamai uro “Ne yokamai mapunom niki dongua benaime,” diro ka kasu di erekepune. Te no yokamai uro ne yokamai mimi bei erekepune.
2CO 7:3 Na ka i di ereika ka kori di erekeiye. Kawom, na koma moiro “Na denam minam ne yokama mun fi ereika ena na ne yokama gere ama gorapunbore nonon yokori morapunbore no fana gairo moipunie,” epe diro ena epena ka i di ereika ka kori di erekeiye.
2CO 7:4 Tamanume. Na mora fi ki si ereika ne yokamai “Tai epe benapune,” dinga beimie. Ena na ne yokama kanom akire diye. Te ne yokama tai nokapu beinga na mun fi moiye. Kawom, tai ipun dongua muruwo fuka di naromba na denam minam mun ori wom fiye.
2CO 7:5 Ena koma no yokama u Maseronia tei ure moipungoro ipun dongua fuka di norongua goukengua ena ganom i ama iron moikemie. Te tai mapunom mapunom no yokamai fuka di norongoro ganomdi kura boingoro ena no denom minomdi kuri fipune.
2CO 7:6 Kuri fipunba Yai Gumam bei moiro ari denom minom ipun deinga yokamai bei wira di erongua yaromi Taitasi awi no yokamai moipungi tei dere bei wira di norome.
2CO 7:7 Taitasi nenen u no moipungi tei ungua no wira di moipunba yaromi ne yokamai moingi tei ama moingua ne yokamai bei wira di teinga ena iran no yokamai ama wira di moipunie. Yaromi u moipungi tei ure “Ne yokamai Korin tei moingi ‘No yokama na Pauro kanapune. Te no yokamai bianom faingua kai mei topune. Te no yokamai inokore ori wom ei topunie,’ epe dime,” di narongoro ena na denam minam mun ori wom fiye.
2CO 7:8 Ena te na koma ka munom boi ereika ne yokamai denom minomdi bei kipi kai erongoro kanipa na fi ipun dekeiye. Koma na fi ipun gawo gera deipa na koma ka munom boi ereika ne yokamai denom minom kakom gurom towane ipun dongua ena iran na fi ipun ori dekeiye.
2CO 7:9 Ena epena na mun fi moiye. Te na ne yokama denom minom bei kipi kai ereika na mun fiyo? Tamanume. Ne yokamai denom minom ipun dongua nomamenom si awa teinga na mun fi moiye. Ena ne yokamai mora fingai Yai Gumam nenen bei moiro denom minom ipun donguai ne yokamai moingi tei imari domie. Ena iran no yokamai kanom imari ne yokama moingi tei deika ama gawo toka bei niki de erekeme.
2CO 7:10 Kawom, Yai Gumam bei moiro ari yokamai denom minom ipun donguai imari dowangua yokamai irai nomanenom si awa towaingoro Yai Gumam akire di erowangoro kakom kakom moi kuwom suwainga iro niki de fikenaimba ari yokamai denom minom yo ipun donguai ari mangi moinga yokama fingamere epe firainga ena yokamai guwom akai e dongui tei naimie.
2CO 7:11 Ena ne yokamai kaniyo! Yai Gumam bei moiro denom minom ipun donguai ne yokamai moingi tei imari dongua ne yokamai mapunom mapunom nokapu epe beimie: Koma ne yokama moinga suna tei bianom faingua kam munom boi ereikoro firo bianom faingua kene kene eiro ma dero te ma deinga mapunom i kene kene eiro opom di nareime. Te ne yokamai gai ori nan goinga denom minom api sime. Te na kura kam ne yokamai di ereika ena kuriyom fi nareimba ne yokamai bianom faingua ma deinga “Tokoi na kanapune,” dire Yai Gumam konom ama dourom boime. Kawom, ne yokamai yai ta tai bei niki dongua yaromi ipu si tere kupa sime. Ena koma ne yokamai bianom faingua yo dumba epena mapunom mora kenom nokapu beinga bianom faingua i goume.
2CO 7:12 Ena komari na ka i munom ne yokama boi ereikai na bei moiro yaromi tai bei niki dongua kam di fi tero boikeiye. Te yaromi yai ta bei niki de tongua yaromi kam di fi tero boikeiye. Tamanume. Ne yokama moi Yai Gumam okom muromdi moinga denom minom mun ori wom na fi nareinga mapunom firaro beinga ena na bei moiro ka i munom boi ereiye.
2CO 7:13 Ne yokamai na mun fi nareinga ena na yoporam boiro moiye. Kawom, no yokamai yoporam boiro moipunba ne yokamai bei moiro Taitasi akire di teinga mun firo u no moipungi tei ungoro no yokamai kanere ena denom minomdi mun ori wom fipunie.
2CO 7:14 Te koma na ne yokama kanom i Taitasi yaromi mapomdi tei akire di tere te na kanam i dika gai goikeiye. Tamanume. No yokamai kakom kakom ne yokama ka kawom di eropungamere ena epe mere wom no yokamai Taitasi mapomdi ne yokamai kanom i akire dupunga ka i ama kawom dupune.
2CO 7:15 Ena Taitasi yaromi ne yokama moingi tei ungoro ne yokamai kuri firo te ganom nouro diro te yaromi giramdi gore dingoro ena yaromi inokore ei moiro dem miriyomdi ne yokamai kanom mun fi eromie.
2CO 7:16 Ena epenai na mora fikai ne yokamai mapunom nokapu fainguai muruwo benaro beinga iran na mun fi ereiye.
2CO 8:1 Ena, arinomao, Yai Gumam bei moiro Maseronia ikinom akainom Yesu fi ki si teinga yokamai bei nokapu de erongua “Ne yokama firaime,” diro ka munom i boi erowapune.
2CO 8:2 Yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena erowai towaimbo Yai Gumam ma dowaimbo kanaro beinga tai ipun ori wom dongua tarom yokamai moingi tei umari fumba yokamai denom minom mun ori wom finga kongo mukom munmane kuku boiro Yuria ari guwai gainom dikengua yokamai ereime. Te yokamai guwai gainom kongo mukom munmane ako nekeimba munmane kuku boime.
2CO 8:3 Te tai ako neingamere epe ereinga no yokamai kanere te yokamai “No guwai gainom gounangua faname,” ama di firo ena kongo koma ereinga ime dere kongo moko iwa fure ereinga ama kanere ne yokamai di mari de eropune.
2CO 8:4 Ena yokamai Yai Gumam gama yo teinga Yerusarem tei moinga yokamai akire di erowaro beinga “Kongo mukom i ire ereiyo!” di norere yoporam boi moingoro te “Nemane,” kam di erowapunga faikeme.
2CO 8:5 Te na “Yokamai kongo mukom i epe erowaime,” di fikamere yokamai epe kongo erekeime. Tamanume. Yokamai Ari Wanopanom kokonan inaro beinga koma yokamai yaromi gere eire te okome Yai Gumam giram gore duwaro beinga no yokamai gere eimie.
2CO 8:6 Yokamai epe beinga ena Taitasi koma bei moiro “Ne yokamai kongonom mukom kuku boraime,” diro furo mapunom boingua ena epena “Kuku boranga kokonan bei gouwiyo!” di topune.
2CO 8:7 Te ne yokamai tai kan muruwo mapunom nokapu beimie. Mapunom beinga i epe: Ne yokamai Yai Gumam yoporam boiro fi ki si teimie. Te ne yokamai kam mapunom di mari deingai giranom ipun dekeime. Te ne yokamai kam mapunom fi kun dainga muruwo fi kun daimie. Te ari akire di erowaro beinga ne yokamai kokonan ori beimie. Te ne yokamai denom minom yoporam boiro no yokamai mun fi noreimie. Ena iran ne yokamai epemere moiro beinga epena kongo mukom Yerusarem ari erowainga kokonan ori beiro moko iwa fure ama beiyo!
2CO 8:8 Te na ne yokamai “Epe beiyo! Epe beiyo!” di guwo di erekenaipa na “Ne yokamai ari mun fi erere akire di ereimbore akire di erekeimbo?” diro kanaro beika ena Yai Gumam gama Maseronia ikinom akainom moinga yokamai kokonan ori beire ari akire di ereinga mapunom imari de ereiye.
2CO 8:9 Te ne yokama Ari Wanopanom Yesu Kirisito ari bei nokapu de erongua mapunom mora fimie. Yaromi tai kan muruwo kapakom kawom moimba Yai Gumam akire di erowangoro ne yokama kakom kakom moi kuwom suwainga inaro beinga yaromi u mangi ure yai fuka dire te guwai gai ako nekengua konom wan moimie.
2CO 8:10 Ena ne yokamai kongo erowainga epena i na di fikamere epe ne yokamai di mari de erowaiye. Fiyo! Koma non iki ta ne yokamai kokonan mapunom boire “No yokamai kongo erowapune,” di firo ena kongo suwo koropane kuku boiro eimba
2CO 8:11 bei goukeimie. Ena epena bei gouwiyo! Koma ne yoporam boiro “Erowapune,” dinga ena epena ama kongo mukom ako neinga kuku boiro a kumo sire ereiyo!
2CO 8:12 Te nenta “Na kongo mukom towaiye,” diro kokonan benangua ena yaromi kongo ako nonguamere epe towangua Yai Gumam kanere “Yaromi kongo ako nonguamere epe naromie,” diro mun firame. Yai Gumam “Yaromi kongo suwo koropane narekeme,” di fikename.
2CO 8:13 Te ta bengoro na “Ereiyo!” diye? Na “Ne yokamai bei moiro kongo yokamai erowainga ena ari suwo koropane nokapu moraimba ne yokamai niki dongua moraime,” epe di fikeiye. Tamanume.
2CO 8:14 Epena ne yokama tai kan munmane ako neinga ena ari guwai gai dikengua yokamai akire di erowainga i faname. Ena okome ne yokamai tai munmane ako nekenainga kakom yokamai ne yokamai akire di erowainga i ama faname. Epe benainga ena ne yokamai te yokamai kounom kounom moraime.
2CO 8:15 Te ka mapunom i epe dume: Yai ta yaromi kua kopuna munmane iro uro muruwo nere suwo koropane yo dikemba maram mokome. Te yai ta kua kopuna suwo koropane iro uro muruwo nongoro maram ama mokome. epe dungoro ena komarikiwom Yuria ari yokamai kopuna i kam mana dinga i ire muruwo neinga yokamai nere kounom kounom moimie.
2CO 8:16 Ena na ne yokamai kanom fi erere akire di erowaikamere ena Yai Gumam bei moingoro Taitasi epe ne yokamai kanom fi erere “Akire di erowaiye,” dungoro iran i mun fire Yai Gumam kam bawom diye.
2CO 8:17 Te no yokamai fure Taitasi “Ne fure Yai Gumam gama Korin tei moinga yokamai akire di erowano?” diro mina wako topungoro ena yaromi ama kokonan i inaro kam mun fime. Te komari ama “Na naiye,” mora dume.
2CO 8:18 Ena no yokama arinom ta ama awi dowapungoro yaromi gere ama naipire. Yaromi Yai Gumam gunom kam di mari dongua ena Yesu fi ki si teinga yokamai koro koro moinga kam akire dime.
2CO 8:19 Te awi ne yokamai moingi tei dowapunga yaromi eramom moime? Yaromi te no yokama gere ama fure kongo mukom kuku boinga ire Yerusarem tei naro bepunga ena Yesu fi ki si teinga yokamai yaromi gunom boimie. Te ari yokama Ari Wanopanom kam akire duwaro beinga te no yokama kokonan yoporam boiro bepunga ne yokamai kanaro beinga ena kongo mukom iro napunga kokonan i ipunie.
2CO 8:20 Te “Ari yokamai kongo mukom kuku boinga yo morom ereinga no yokama kongo i kiapam nokapu beikeimie,” dikenaro beinga ena emenom i awi dowapunie.
2CO 8:21 Ari Wanopanom okom muromdi towane moipunga kokonan i kawom bepuno? Tamanume. Ari yai opai muruwo okonom muromdi ama moipunga kokonan i kawom bepune.
2CO 8:22 Te Taitasi te arinom ta u ne yokamai moingi tei upika ena no yokamai emenom ta ama awi dowapungoro ama naime. Yaromi Yai Gumam kokonan yoporam boiro bengua no yokama kakom kakom kan moipungoro te yaromi ne yokamai fi kun dai erongua ena epena yaromi nenen “Mora ama napune,” diro yoporam boiro dume.
2CO 8:23 Te Taitasi yaromi moingua ne yokamai fi moiyo! No surai ne yokamai akire di erowaro bepuka ena na te yaromi gere kokonan i ipuiye. Te arinoma surai moipika ama fi moiyo! Yesu fi ki si teinga koro koro moinga yokamai surai gunom boi ereingoro ena surai fure kokonan beiro Kirisito yo tonguamom i imari deipire.
2CO 8:24 Yokamai epe beinga ena Yesu fi ki si teinga koro koro moinga yokamai kanaro beinga ne yokamai yai suraiye unainga fana gai ereiyo! Ena iran yai suraiye firainga ne yokamai no mun fi noreingoro no yokamai ne yokamai kanom wayom koro koro imari dowapunga yokamai firainga na kanam dikai kawom diye.
2CO 9:1 Ena ne yokamai kongo mukom kuku boinga Yai Gumam gama yo teinga Yuria ikinom akainom tei moinga yokamai akire di erowainga konom no yokamai munom boi erowapunga i faikeme.
2CO 9:2 Na mora fika ne yokama Akeiya tei moinga yoporam boiro ari akire di erowaime. Ena iran kakom kakom na ne yokamai kanom i ari Maseronia tei moinga yokamai akire di ere moiye. Na ka yokamai epe di ereiye: “Komari noniki ta ime Akaiya yokamai bei moiro kongo mukom kuku borainga kokonan mapunom boire imie,” di ereiye. Di ereika ena Maseronia ari mora finga ne yokamai yoporam boiro kongo kuku boinga kokonan inga firo ena yokamai munmane kongo mukom mora kuku boimie.
2CO 9:3 Ena na kongo mukom ne yokamai kuku borainga kam dika ako sikenaro bengua kawom moko naro bengua ena na arinama yokamai awi ne yokamai moingi tei dowaiye. Ena na “Dikamere ne yokama epe kenom beimie,” di fiye.
2CO 9:4 Di fipa na te Maseronia ari suwo koropane ama u ne yokamai moingi tei unapunga yokamai kanainga ne yokama kongo mukom kuku boinga kenom beikeinga ena no yokamai “Ne yokamai kenom beimie,” dupunga gai gorapune. Te no yokamai towane gai gorapuno? Tamanumie. Ne yokamai ama gai goraimie.
2CO 9:5 Ena na di fikai “Ne yokama bei moiro ‘No yokamai kongo mukom yo morom erowapune,’ dinga kenom benaime,” diro na arinama koma awi de erowaiye. Te ne yokamai mora kenom benainga ena ari yai opai “Ne yokamai nenen di fire ereime,” epe di firaime. Te na ne yokamai kura kam di ereikoro kongo mukom ereinga i faikename.
2CO 9:6 Ena ne yokama ari kongo mukom munmane ereinga kam fi kenom beiyo! Yai ta kopuna suwo koropane woranguai kopuna i suwo koropane i nowamie. Te yai ta kopuna munmane worangua munmane i nowamie.
2CO 9:7 Ena ne yokama towane towane denom minomdi nen “Na kongo epe erowaiye,” di finguamere epe erowangua fanamie. Yaromi dem miriyom ipun dowangoro kongo erowangua i faikename. Te nenta mun fingua yaromi kongo mukom erongoro ena Yai Gumam dem miriyom yaromi mun fi towamie.
2CO 9:8 Te ne yokama guwai gainom ako nekeingamere Yai Gumam bei moiro guwai gainom kounom epe erere te tai birom ikumo suwangua erowame. Epe erowangua ena tai muruwo mora ako ne moiro ena ne yokamai ari yai opai akire di erowainga i faname.
2CO 9:9 Na epe dikamere ena Yai Gumam kam mapunom ama epe dume: Yaromi ari guwai gainom ako nekeinga yokamai yo morom erome. Ena iran yaromi yo tongua mapunom yokamai kakom kakom imari dowaime. kam mapunom epe dume.
2CO 9:10 Te Yai Gumam “No ari yokamai ipom woraime,” diro noromie. Te yaromi “No ari yokamai kopuna nowaime,” diro kua kopuna noromie. Yaromi epe norongua ena yaromi bei moiro kopuna ipom ne yokamai erowangoro worainga munmane mokonangoro ena waunaimie. Ena ne yokama kua kopuna munmane woi nowainga ari akire di erowaimie. Ena iran ne yokamai yo tongua mapunom moko iwa name.
2CO 9:11 Ena Yai Gumam tai kan muruwo ne yokamai bei nokapu de erere tai ama birom ikumo suwangua erowangoro ena kakom kakom ne yokamai ari akire di erere yo morom tai erowainga faname. Ena ne yokamai erowainga na furo ne yokama ereinga tarom i ari erowaikoro ena yokamai Yai Gumam mun fi towaime.
2CO 9:12 Te ne yokamai tai erowainga kokonan inga Yai Gumam gama yo teinga yokamai akire di erowaingoro ena ari munmane i kanere mun fire Yai Gumam kam bawom di te moraime.
2CO 9:13 Ena ne yokama tai ari ereinga ena ari yokamai kanere firainga ne yokamai kawom Yai Gumam fi ki si teime. Ena ne yokamai Kirisito gunom kam towane di mari dekeimba ne yokamai yaromi giram ama gore dinga te ne yokamai guwai gainom ako neinga gama ari te ari muruwo ama yo morom ereinga ena yokamai Yai Gumam kam akire di towaime.
2CO 9:14 Ena Yai Gumam akire di erongoro ne yokamai bei moiro tai munmane ari yo morom ereinga ena yokamai mun fi erere te ne yokamai kanom daire Yai Gumam ka make ei towaimie.
2CO 9:15 Ena iran Yai Gumam nonon bei nokapu de norere yai ta awi no moipungi tei de norongoro ena yaromi norongua mapunom nokapu bengua kam di mari dowapunga i faikenamba Yai Gumam mun fi tere kam bawom di towapune.
2CO 10:1 Ena na nanan Kirisito yaromi mapunom i ne yokamai di mari de erowaiye. Yaromi kura kam dikemba ka wira dire dire te ari kanom finguamere na epe di fire ka di mari de erowaiye. Te na Pauro. Te ne yokamai na kanam wayom beire epe dimie: “Na u no moipungi tei ungua yaromi dem miriyom i fi akoro te kura kam di norekemba na akai ta fungua yaromi yoporam boiro ka munom boi norome,” dinga ena na yai epe moiye.
2CO 10:2 Ena okome na u ne yokama moraingi tei unaika ka yoporam borangua ne yokamai di erowaro kam fikenaiye. Ena ne yokama yana diro “Kenom beiyo!” di ereiye. Te ne yokamai suwo koropane moiro “Na mangi tai mapunom faingui wan moimie,” dinga ena na ka yoporam boiro yokamai di erowaika faname.
2CO 10:3 Kawom, no yokamai mangi tei kei faipunba mangi tai mapunom fainguamere no gunom kam kokonan epe beikepune.
2CO 10:4 Te no yokamai Yai Gumam kiama kura boi eropunga mapunom i tora dume? Ari mangi tawa moinga yokamai kura boingamere no epe kura boikepune. Yai Gumam kiama yokamai kopu tei moingamere te kura boinga akai nokapu moingamere yokamai yoporam boiro moimba Yai Gumam yoporam boi norongoro ena kiama yokamai mapunom a fiasi mangi de eropune.
2CO 10:5 Te ari kura kam dinga kon nokapu wankeinga yokamai “Mapunom gouname,” diro “Ne yokamai mapunom niki dongua beimie,” di eropune. Te ari suwo koropane Yai Gumam kam mapunom si fere dowainga beimba no yokamai “Ari ka dinga i faikeme,” diro opom di eropungoro ena yokamai gai goime. Te no ari inokore epunga muruwo Kirisito giram gore duwaro bepunga bei moipune.
2CO 10:6 Ena ne yokamai Kirisito ka dungua muruwo gore duwainga kakom i no yokamai ari suwo koropane gore dikeinga yokamai bei niki de erowapune.
2CO 10:7 Ena ne yokamai tai okonom muromdi kaningai ari beinga mapunom towane kaninga i faikeme. Ne yokamai ari nomanenomdi inokore einga tarom ama fiyo! Te nenta “Na Kirisito ariyom moiye,” di firangua ena yaromi “Na Kirisito ariyom moikamere Pauro yaromi ama Kirisito ariyom epe moimie,” ama epe di firame.
2CO 10:8 Ena “Ari Wanopanom yoporam boi narongoro na kokonan beiye,” diro ena kokonan beiro mun firo na kanam akire dipa na gai goikeiye. Ta bengoro na gai goikeiye? Na bei moiro ne yokamai bei niki de erowaikero koro koro naro beinga Yai Gumam yoporam boi narekemba ne yokamai yoporam boiro Kirisito fi ki si towaro beinga Ari Wanopanom yoporam boi narome.
2CO 10:9 Te ne yokamai bei moiro “No yokamai kurinom firaro bepunga Pauro yaromi munom boi norome,” dimba ne yokamai epe di fikeiyo!
2CO 10:10 Te ari suwo koropane moiro “Pauro yaromi ka munom boi norongua yoporam boiro munom boi noromba yaromi u no moipungi tei ungua no yokama ‘Yaromi yai ori moikemie. Te yaromi ka yoporam boiro di norekeme,’ di fipune,” epe dimba
2CO 10:11 ne yokamai ka epe mokom bai ereiyo! “Na akai ta moingua yoporam boiro ka munom boi eronguamere ena na u ne yokamai moingi tei unangua na epe wom yoporam boiro bei erowame,” ka epe di ereiyo!
2CO 10:12 Ena ari suwo koropane yokamai “Kokonan bepunga nokapu bepunie,” dire nenen kanom akire dimba na kanikai yokamai kokonan beinga te na kokonan beika kanere “Na kokonan beika nokapu beiye,” diro nanan kanam akire duwaro kam fikeiye. Yokamai epe moiro ena nenen ganoma mapunom beingamere epe yokamai kanere “No yokamai te ganoma kounom moipunie,” dinga yokamai du di moime.
2CO 10:13 Yokamai epe moimba na tora beiye? Na kokonan benaro beika Yai Gumam “Ne kokonan i beyo!” di narongoro gore diye. Ena na koro koro fure kokonan beika te na ama fu ne yokamai Korin tei moinga ama fure kokonan bei ereiye. Ena kokonan i beika kam akire duwaika faname. Te yai ta kokonan bengaui kam akire dikenaiye.
2CO 10:14 Ena yai ta ne yokamai Kirisito gunom kam nuwi si erowaro bengua koma kume. Ne yokamai mora fingai nanan koma ure gunom kam nuwi si ereiye. Te na u ne yokamai moingi tei uka nanan towane “Naiye” diro kuiye. Tamanume. Na kokonan i benaro beika Yai Gumam “Ne kokonan i beyo!” di narongoro na gore diye. Ena iran nanan kanam akire duwaika i faname.
2CO 10:15 Te ari suwo koropane kam mapunom kokonan i beinga “Yokamai kokonan beinga i nanan kokonan dume,” diro nanan kanam akire dikenaiye. Tamanume. Yai Gumam nawi dongoro na kokonan i beika kam towane akire duwaiye. Ena te “Ne yokamai yoporam boiro Kirisito fi ki si teinga mapunonom moko iwa naro bengua no yokamai kam mapunom kokonan i bei nokapu de erowapune,” di fipune.
2CO 10:16 Ena no yokamai kokonan i mora bei nokapu de erowapunga ena no fu ari yai opai koro ipo moingi tei fure Kirisito gunom kam ama di mari de erowapune. No yokamai koro ipo napunga yai ta gunom kam ari di mari de erongua no ure “Yaromi kokonan i beikeme. No yokamai kokonan i bepune,” diro yaromi kam ime dere nonon kanom akire duwapunga faikeme. Faikengua ena no yokamai fure yai ta gunom kam ari di mari de erekengua akai napune.
2CO 10:17 Ena Yai Gumam kam mapunom epe dume: “Nenta nenen kam akire duwangua faikemba yaromi Ari Wanopanom tai bengua kam akire duwangua faimie,”
2CO 10:18 Ta bengoro i faimie? Nenta nenen kam akire dungoro kam wayom koro koro fungua i faikemba Ari Wanopanom kanungua yaromi kokonan bengua ena “Ne kokonan bengai mun fi ereiye,” di erowangua faimie.
2CO 11:1 Ena nanan kanam akire dire ka unanan duwaikoro ena ne yokamai mun fi narowainga inaiya fi goi iyo!
2CO 11:2 Ena Yai Gumam dem miriyomdi ne yokamai fi eronguamere epe na bei moiro “Ne yokamai Kirisito ma dere kon ta kiname,” diro na denam minam ne yokamai epe fi ereiye. Ena na epe di fiye. “Ama ta furo nou kei tongua yaromi ka dungua gore diro yai ta kunei nekere mapunom yo tongua benguamere epe ne yokamai Kirisito kam gore diro mapunom yo tongua beiyo!” epe di fipa
2CO 11:3 Satan bai taki sungua mapunom fingua yaromi onopa dem miriyomdi ikai tei fure nonon awanom opai Ewa oparomi kasu di tongua biam benguamere epe ari “Yesu nowi dongua fupune,” diro kasu dinga yokamai u ne yokamai moingi tei ure “Ne yokamai nomanenom bei niki de erowapune,” diro kasu di erowaime. Yokamai bei moiro “Ne yokamai yo tere moiro Kirisito kawom fi ki si teinga mapunom mounom wako towaime,” diro ka kasu wanere di erowaingoro ne yokamai u bianom benainga ena na kuri fiye.
2CO 11:4 Te yokamai u ne yokamai moingi tei ure na “Yesu mapunom i epe,” di ereikamere yokamai epe di mari de erekeimba “Yesu mapunom i ta dunguarai,” di gure ereingoro te ne yokamai mun firo ka i fingai faikeme. Te Yai Gumam Murom Sumuna ne yokamai koma inga te Yesu gunom kam koma fi ki singa ne yokamai mapunom surai i ma dere te murom niki dongua ire te gunom kam ta fi ki singa ena kawom na kuri fi ereiye.
2CO 11:5 Te yokamai “No yokamai Yai Gumam nowi dongoro fupunga ari moipunie,” dingoro ne yokamai “Yokamai ari ori moimie,” di fimba yokamai na ime de narekeimie.
2CO 11:6 Te ka dika yai ta giram ipun donguamere epe na giranam ama ipun dongoro ka nokapu di erekeipa Yai Gumam kam mapunom nokapu fiye. Te na kam mapunom fika kam kakom kakom na mora di mari de ereikoro mora fimiau.
2CO 11:7 Ena na fure Yai Gumam gunom kam i ne yokamai di mari de ereika meina ikeipa yo morom di mari de ereiye. Te ne yokamai fi ki si towaro beinga na kanam ime deiye. Na epe beika faikemo? Tamanumie. I faimie.
2CO 11:8 Ena na bei moikoro ari Yesu fi ki si teinga koro koro moinga yokamai “Na gai bai firame,” diro kongonom mukom nareingoro ena na u ne yokamai moingi tei ure gunom kam di erere akire di ereye. Yokamai nareinga kongonom na epemere kunei nere ure akire di ereiye.
2CO 11:9 Te komari na fu ne yokama moingi suna tei moiro gunom kam di mari de ereika ne yokamai kongo mukom narowaro beinga yana di erekeiye. Dumba Yai Gumam gama Maseronia tei moinga yokamai ma dere u ne yokamai moingi tei ure na tainam dikengua kounom bei nareimie. Ena koma na “Ne yokamai tai nareiyo!” diro yana di erekeikamere ena okome epe yana di erekenaiye.
2CO 11:10 Ena Kirisito kam kawom na denam minam ikai tei dungua te na kongo mukom yana di erekeika ena na ne yokamai Akeiya tei moinga kam i di mari de ereiye. Ena yokamai na kongo mukom ne yokamai yana di erekeika kam si fere dekenaime.
2CO 11:11 Ta bengoro na “Yai Gumam gama kongo mukom nareimba ne yokamai narekeime,” diye? Na denam minam ne yokamai mun fi ereikeiyo? Tamanume. Yai Gumam mora finguai na denam minamdi ne yokamai mun ori wom fi ereiye.
2CO 11:12 Ena ari suwo koropane “No yokama Kirisito ewi dongua finga ari moipune. Te ari ori moipune. Na ka mapunom kokonan benguamere no yokamai kokonan epe bepunie,” diro nenen kanom akire dingoro ena ari muruwo “Ari kasu dinga yokamai moimie,” firaro beinga na wan moiro gunom kam kokonan beika meinam ikenaiye.
2CO 11:13 Te ari nenen kanom akire dinga yokamai kanom torae duwapune? Yokamai Kirisito ewi dongua finga yokamai moikeimie. Yokamai kasu beinga yokamai moimie. Yokamai ganom dinom towane kinanom kuire “No yokamai Kirisito ewi dongua finga ari moipune,” dimba moikeimie.
2CO 11:14 Te yokamai ganom dinom epe kinanom kuinga mapunom beinga ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yai Gumam nuwi kokonan gan keranom sungua moingamere Satan yaromi bei moiro keranom sungua epe wom moimie.
2CO 11:15 Ena Satan epe bengua ena ari “Yesu nowi dongua fupune,” kasu dinga yokamai yaromi gama moiro nonon “Yokamai yo tongua ari moimie,” di firaro bepunga yokamai ganom dinom kinanom kuinga ena ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yokamai epe beimba Yai Gumam yokamai kokonan beinga kanere ena meinanom kounom erowangoro kipi ori wom kaingua inaimie.
2CO 11:16 Ena koma kakom i na ka epe dikamere epe tokoi di erowaiye. Te nenta “Na du diro moime,” duwangua faikemba ne yokamai “Na du diro moime,” di firainga ena ne yokamai du dungua yaromi kam fi teingamere epe na kanam fi teingoro na kanam gawo akire duwaiye.
2CO 11:17 Ena na ka epe duwaika na Ari Wanopanom ka dungua giramdi gore dikenaiye. Na nanan kanam akire duwaika na yai du dungua ka dunguamere epe duwaiye.
2CO 11:18 Ena ari munmane yokamai mangi tai mapunom fainguai dourom boiro nenen kanom i akire dingamere ena ne yokamai na kanam duwaika firaro beinga na ama tai mapunom epe dourom boiro nanan kanam akire duwaiye.
2CO 11:19 Aiye! Ne yokamai mapunom mapunom mora fimo? Oro? Dumba ari du dinga ure ka unanan ne yokama di ereinga ne yokamai ka i fimie.
2CO 11:20 Te nenta ure “Nuwi kokonan beiyo!” diro ne yokamai erongua ne yokamai mun fime. Te nenta ne yokamai tainom kunei nongua mun fime. Te nenta ne yokamai niki de fi erere nenen kam akire dungua ne yokamai ama mun fime. Te nenta ne yokamai giranomdi gumanomdi eingua ama mun fimie.
2CO 11:21 Ena yaromi ne yokamai bei eronguamere “Na ama ne yokamai bei erowaiye,” dipa faikengoro ena yoporam boikengua yai epe moiro gai goiye. Ena iran ari yokamai kaningai nenen taikan beinga kanom akire dingamere epe nanan kanam ama akire duwaika faimo? Fainguairai ena epenai yai du dungua ka dunguamere epe duwaika fiyo!
2CO 11:22 Ari yokamai Ipuru ari moimio? Na ama moiye. Te ari yokamai Isirae ari moimo? Ena na ama moiye. Ari yokamai Aparam gama moimo? Na ama moiye.
2CO 11:23 Te ari yokamai Kirisito nuwi kokonan bei teinga ari moimo? Yokamai epe di fimba na yokamai ime de ereiye. Aiya! Na ka i epena dika ari du dinga ari dingamere epe diye. Ena ari “Yesu nowi dongua fupune,” dire kasu dinga yokamai “No Kirisito kokonan bepune,” dimba na kokonan i kawom beiye. Na kokonan epe beika kan iki moiye. Te ari kupa ire nainga moiye. Te ari “Nai gorapune,” dinga kakom kakom epe moiye. Ena ari tai epe wom munmane bei nareinga moipa yokamai tai epe beinga moko iwa kimie.
2CO 11:24 Te eken okonom koro muruwo kakom i Yura ari ori ure kui kupa ire naingoro te kouma kupa boikai yai ta okom kauwom muruwo te yai ta okom koro koro te kauwom suwo iro suwo iro fume.
2CO 11:25 Te eken suraiye Roma ari kan kupa ire naingoro te eken ta ari kongo fia si dere naimie. Te eken suraiye kakom i nuwi kopare niki dongoro na ako fui nuwi boromdi tei fairo kamun kama sungua towane te aro dongua kakom towane i na fui nuwi ikai tei fuiye.
2CO 11:26 Te na gunom kam ari kirawa si erowaro beika na kon fakai fakai wanikai ena nuwi ori ungua nainaro bengua te ari kunei neinga yokamai bei niki de narowaro beinga te na arinama ama bei niki de narowaro beinga te ari bam ta moinga yokamai bei moire bei niki de narowaro beinga te ari iki birom ori moinga yokamai te ari mena moinga yokamai bei moiro bei niki de narowaro beinga te na furo fui nuwi boromdi tei fuka nuwi bei niki de narowaro bengua te ari “No ka mapunom ari ne arinuma moipune,” kasu diro di nareinga yokamai ama bei niki de narowaro beimie. Kawom, na kon wan moika taikan i muruwo fuka di narome.
2CO 11:27 Ena na yoporam boiro kokonan beika ena giruwangua kakom munmane wi faikeiye. Te kua kopuna dikengua na meran goiro moika te nuwi goiro moika te kakom munmane na kua kopuna nekere moiye. Te na gai suna ama dikengua na goi goiro moiye.
2CO 11:28 Ena taikan i ipun dongua towane fuka di narekemie. Tamanumie. Yesu fi ki si teinga yokamai koro koro moinga kiapanom bei moika kakom kakom inokore eikoro na denam minam ipun dome.
2CO 11:29 Te nenta Yai Gumam fi ki si tongua yoporam boiro fi ki si tekengua ena na yaromi kam fi teiye. Te nenta biam fanangoro ako fananguai ena na denam minam niki ori wom de fi teiye.
2CO 11:30 Ena nanan kanam akire duwaika konom dikemie. Ena na yoporam boiro moikeika mapunom ne yokamai imari de erowaiye.
2CO 11:31 Te Yai Gumam Yesu Ari Wanopanom nem moingua yaromi mora fingua na kasu dikeiye. Kawom, ari yai opai muruwo yaromi kam kakom kakom bawom duwainga faname.
2CO 11:32 Ena komari na iki birom ori Damasusi tei moika kakom yai ta kiapanom moinga yaromi Areta bei moiro yai ta “Ne Damasusi iki birom ori tei kiapam beyo!” di tongoro ena yaromi “Na kan si narowaiye,” dire kiminem ari yokamai “Ne yokamai iki birom ori kori gumamdi tei kiapam beiyo!” dire bemba
2CO 11:33 na arinama suwo koropane yokamai bei moiro kuran gai ire na ikai tei ei narere kan koiro ena iki birom ori kiram bakom tei kun engui mai mena de nareingoro ako mangi siro mena wiye. Ena ari okonomdi ma dere tongi mena wiye.
2CO 12:1 Ena te “No nonon kanom akire duwapunga faikeme,” di fipa ne yokamai na kanam dika firaro beinga ena epena kakom nanan kanam akire duwaiye. Ena na kuwan kanikai Ari Wanopanom kam mapunom imari de narongoro na duwaiye.
2CO 12:2 Ena na kanikai yai ta Kirisito ariyom moingua yaromi komari noniki okonom koro koro muruwo te kaunom suwo iro suwo iro ama moingua ena Yai Gumam yaromi nenen endiro fu kamundi tei fume. Te yaromi gam dinom ye kawom kamundi tei fumbo kuwan kanumbo na kankeiye. Yai Gumam yaromi towane kanumie.
2CO 12:3 Ena na tokoi duwaiye. Yai Gumam yaromi nenen akiro fure kamundi tei akai ta Pararaisi dingi tei fume. Yaromi gam dinomdi kawom kamundi fumbo kuwan kanumbo na kankeiye. Yai Gumam towane kanumie.
2CO 12:4 Ena yaromi kamundi tei moingua ka ta fimba yai ta di mari de towangua faikeme. Kawom, yaromi ari di mari de erowanguai ama di “Nemane,” dumie.
2CO 12:5 Ena yaromi kamundi fungua kam nenen akire duwaipa nanan kanam i akire dikenaiye. Dumba na yoporam boikeika mapunom towane akire duwaika faname.
2CO 12:6 Te na nanan kanam akire duwaika na ka kawom duwaika ena ari du dinga ka dingamere na ka epe dikenaiye. Epe dumba yai ta moiro “Pauro kam wayom kawom koro koro di mari dero kam di iwa de towaiye,” dikenaro bengua na kanam akire dikenaiye. Ena yaromi torae di firame? Yaromi na mapunom beika kankere te ka dika nenen ama fikenangua ena di mari dowangua faikename.
2CO 12:7 Ena na yai ta kamundi fungua kuwan kanika kam duwaiye. Ena Ari Wanopanom mapunom mapunom ori nan imari de narongua ena na nanan inokore eikenaro beika te na nanan kanam akire dikenaro beika Yai Gumam kipi kaingua mapunom narongua moiye. Ena Yai Gumam “O” dungoro Satan yaromi bei moiro na naingua ena yaromi na ime de narongoro ena na kanam i akire dikenaiye.
2CO 12:8 Te eken suraiye na Ari Wanopanom ka make eiro “Ne kipi kaingua mapunom bei de naro!” diro yana di teipa
2CO 12:9 Ari Wanopanom bei moiro “Na yoporam boi erere bei nokapu de ereika ena iran kakom kakom yana di narenga i faikeme. Ena ne kipi kaingua mapunom fire yoporam boiro moikenga na yoporam boi erowaikoro ena ari yokamai kanaingai na yoporam ori boiye,” di narome. Ena iran na yoporam boikeikai na denam minam fi ipun dekeiye. Tamanume. Na bei moiro “Kirisito yoporam ori wom boi narowangoro na moraiye,” diro na yoporanam boikeikai mun fire i mari dowaiye.
2CO 12:10 Ena na Kirisito kokonanom i beika na yoporam boikeikoro te ari yokamai na kanam ka singoro te ipun dongua mapunom mapunom fuka di narongoro te ari yokamai bei niki de nareingoro te ari yokamai kipi kokonan nareimba na denam minam fi ipun dekeiye. Kawom, na yoporam boikeika kakom Kirisito yoporam boi narongoro moiye.
2CO 12:11 Ena ari du dinga ka dingamere na epe dikenaipa ne yokamai na winam you wingero na ka epe diye. Te ne yokamai na kanam akire duwainga faimba beikeimie. Te na kuwanom yai moika yo moipa ari “No yokamai Kirisito nowi dongua fupunga ari moipune. Te no yokamai ari ori moipune,” kasu dinga yokamai na ime de narekeime.
2CO 12:12 Ena na furo “Ne yokamai na Kirisito nawi dongua fuka yai kawom moika firaime,” diro ne yokamai moingi suna tei kokonan kakom kakom bei ereiye. Te na tora tai ta ta bei ereiye? Na tai ori bei ereiye. Te na yoporam boingua tarom beiye. Te ari ganom nouro dinga tarom ama beiye. Na epe beika ne yokamai kaninga Yai Gumam gunom boi narome.
2CO 12:13 Te na Yesu fi ki si teinga yokamai koro koro moinga kiapanom nokapu beika te na ne yokamai ama kiapanom nokapu beikeiyo? Tamanume. Kiapanom nokapu beipa ne yokamai kongo mukom nareinga “Nemane,” di ereiye. Ena na epe beika ne yokamai niki de fimo? Oro? Ena ne yokamai kanom fiye. Te tai mapunom i tai ori dikeme.
2CO 12:14 Ena koma eken surai na ne yokamai moingi tei uka ena epenai na “Ne yokamai moingi tei tokoi naiye,” diro kenom beiye. Ena unaika kakom “Kongo mukom nareiyo!” di erekenaiye. Na ne yokamai kongonom mukom gure erowaro kunaiye. Ne yokamai gunom kam yoporam boiro fi ki suwaro beinga unaiye. Te na ka i dikamere ka ta ama epe duwaiye. Gan gawo yokamai kokonan imari dero iro tai kuku boiro nenom manom akire di erowainga faikemie. Tamanumie. Nenom manom i bei moiro kokonan imari dero iro tai kuku boiro gan gawo yokamai akire di erowaimie. Ena epemere na ne yokamai akire di erowaiye.
2CO 12:15 Ena ne yokamai kuianom i akire di erowaro beika na tainam i muruwo ma dowaiye. Te na yokori moika ama ma dowaika faname. Te na denam minam i mun ori wom fi erongua moko iwa nangua ne yokamai mokom baire denom minomdi mun fi nareinga ime de nainga i faikename.
2CO 12:16 Te ne yokamai suwo koropane “Kawom, na no yokamai kongonom mukom ikemba na no yokamai kinanom sire kasu di norere gure norome,” dime. Dimba na gure erekeiye.
2CO 12:17 Te na yai ta awi ne yokamai moingi tei deika na ne yokamai kongo mukom guwainom gainom inaro beika awi deiyo? Tamanume.
2CO 12:18 Na Taitasi “Ne fu Korin ari moingi tei fo!” di teiye. Te na arinam ta “Ne te Taitasi gere ama fo!” di tere awi deikoro fime. Ena Taitasi yaromi kasu beire ne yokamai tainom ta gure eremo? Tamanume. No surai nomanenom towane wom i eiro te konom towane ama wan fupuiye.
2CO 12:19 Ena ne yokamai “‘Na kokonan bengua faimie,’ di firaro beinga na munom i boi norome,” di fimo? Ne yokamai epe di finga i faikeme. Arinamao, na te Kirisito gere nomanenom towane ei moipunie. Ena nonon Yai Gumam okom muromdi moipunga na ka i di erowaiye: “Ne yokamai Yai Gumam yoporam boiro fi ki si towaro beinga na kokonan bei erere ka munom i boi ereiye.”
2CO 12:20 Te na ne yokamai moingi tei uro inokore eikamere ne yokamai mapunom epe wan moikenainga ena “Na niki de fi erowaiye,” di fiye. Te kakom tei ne yokamai inokore enaingamere na epe beikenaipa ne yokamai nenen konom finga ne kura kam di erowaika ena “Ne yokamai niki de fi narowaime,” di fiye. Kawom, na unaika kakom i na kuri fika ne yokamai epe moraime: Ne yokamai kura kam di ipo ka duwaime. Te ne yokamai moiro “Ari suna tei moinga yokamai guwai gainom inapune” diro kuianom boi erowaime. Te ne yokamai nenen niki de fi erowaimie. Te ne yokamai ipu sire koro koro naimie. Te ne yokamai nenen kanom kasu wanere duwaime. Te ne yokamai nenen kanom wayom kasu duwaime. Te ne yokamai nenen kanom akire duwaime. Te ne yokamai kuku boire gure gewo duwaime.
2CO 12:21 Ena na tokoi unaika kakom na kuri fire “Yai Gumam ne yokamai okonom muronomdi na kanam bire ime dowame,” epe di fiye. Te koma ne yokamai suna tei moinga ari suwo koropane “Opai te ama inapunie,” dire te okome ama nomanenom si awa tekenainga kunei nero nomanenom si awa tekenainga te ne yokamai suna tei moinga ari suwo koropane nomanenom mapunom mapunom epemere ama beiro si awa tekenainga ena na niki de fire kai meinaiye.
2CO 13:1 Ena koma eken surai na u ne yokamai moingi tei uka ena epena na tokoi u ne yokamai moingi tei unaika kenom beiye. Te Yai Gumam kam mapunom i epe dume: Nenta kou kou enangua ena yai surai bo suraiye kou kou engua kanere ena giranom towane enainga ena “Yaromi kou kou emie,” dinga kawom dime. epe dume.
2CO 13:2 Ena ne yokamai nomanenom si awa tekenainga na ka kori epe mere di erowaiye. Te koma eken surai na ne yokamai gere moipunga na “Ari bianom beinga yokamai kan de erekenaipa kupa einaiye,” di ereiye. Ena epena na bei moiro ne yokamai moingi tei na moikeikai ka koma dika kam i tokoi di erowaiye: “Na dere inako dero ne yokama moingi tei unaikai na ari koma bianom beinga te ari okome bianom beinga yokamai kan de erekenaipa kupa einaiye,” epe tokoi di ereiye.
2CO 13:3 Ena ne yokamai “Kirisito na ka di naronguamere na ne yokamai epe di erome,” duwaro beinga ari bianom beinga yokamai kan de erowaiye. Kakom tei na ka kori ne yokamai di erere kipi kokonan erowaiye. I epemere Kirisito ka kori di erowame. Ne yokamai “Na yoporam boire ka kori no yokamai di norekename,” di fikeiyo! Kawom na yoporam boiro ka kori di erowaiye.
2CO 13:4 Te Kirisito goingua kakom kawom Kirisito yoporam boikengoro eri yoro bakomdi tei si goimba tokoi arongua kakom Yai Gumam yoporam ori wom boingua tongoro moimie. Ena Kirisito yoporam boikenguamere no yokamai epe yoporam boikepunba Yai Gumam yoporam boinguai no yokamai norongoro ena no te Kirisito gere ama moiro kokonan bei eropune.
2CO 13:5 Ena ne yokamai kakom kakom Kirisito fi ki si teimbore fi ki si tekeime? Denom minom fi kenom beiyo! Ena ne yokamai “Kirisito Yesu no yokamai denom minomdi ikai koi moimie,” di fikenainga ena ne yokamai fi ki si teinga i faikeme.
2CO 13:6 Faikemba ne yokamai mora firainga no yokamai denom minomdi bei nokapu dere kan nokapu kenom bepunga ena Kirisito kawom fi ki si topune.
2CO 13:7 Ena Yai Gumam ne yokamai akire di erowangoro tai niki dongua mapunom i beikenaro beinga no yokamai ka make ei topune. Ena ari yokamai no yokamai kokonan bepunga kanere “No yokamai Kirisito fi ki si teime,” duwaro beinga no yokamai ka make eikepunba ne yokamai yo tongua mapunom benaro beinga ka make epune. Te ne yokamai yo tongua mapunom benaimba ari yokamai no yokamai kanere “No yokamai fi ki si tekeime.” duwainga i faname.
2CO 13:8 Kawom, no yokamai tai kawom dinga tarom i ime dowapunga faikemba no yokamai ka kawom dingai akire diro kokonan ipunie.
2CO 13:9 Ena no yokamai u ne yokamai moingi tei ure yoporam boiro kupa eikenapunga te ne yokamai yoporam boiro mapunom nokapu benainga ena no yokamai mun firapunie. Ena no yokamai bei moiro “Ne yokamai erowai tero yo tongua mapunom benaime,” diro ka make ei topune.
2CO 13:10 Te na kura kam ne yokamai di erowaro beika Ari Wanopanom yoporam boingua na narekeme. Tamanume. Ne yokamai fi ki si teinga mapunom mokonaro bengua narome. Ena iran na u ne yokamai moingi tei unaika kakom Ari Wanopanom yoporam boingua narongua na kura kam ne yokamai di erekenaro beika epena na akai ta moika munom i boi ereiye.
2CO 13:11 Ena, arinamao, na ka munom boi ereika i mora goume. Ena ne yokamai erowai tere yo tongua mapunom beingi tei yo tere wan moiyo! Te na ka di ereika fi goi iyo! Te ne yokamai nomanenom towane eire moiyo! Te ne yokamai nenen kura kamui boikeiyo! Ne yokama epe morainga ena Yai Gumam mun finga mapunom kapakom te gore amine einga mapunom kapakom yaromi u ne yokamai moingi tei ure towane moimie.
2CO 13:12 Te ne yokama Yai Gumam gama ari emenoma yokamai kanere kurere ka nokapu di ereiyo!
2CO 13:13 Te Yai Gumam gama yo tere na gere moinga yokamai muruwo “Ne yokamai moi deimio?” di ereime. Ena Ari Wanopanom Yesu Kirisito bei nokapu de erowangoro Yai Gumam dem miriyomdi mun fi erowangoro te Yai Gumam Murom Sumuna u ne yokamai moingi tei ure nomanenom towane ename. Mora epe.
GAL 1:1 Na Yesu nawi dongua fuka yai Pauro ne yokamai munom i boi ereiye. Ari yokamai gunom boi narere nawi dekeime. Tamanume. Yesu Kirisito Nem Yai Gumam gere nawi deipire. Kirisito yono akaiyomdi tei arerongua kakom tei Yai Gumam bei moiro urom yaungua yaromi moime.
GAL 1:2 Ena te na arinama muruwo na moiki tei ama moinga yokamai “O” di nareinga ena na munom i boi ne Yesu fi ki si teinga yokama Garesia ikinom akainomdi moingi tei de ereiye.
GAL 1:3 Ena na ka make ei erere “O, Nenom Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo, ne surai bei moiro Garesia ari yokamai bei nokapu de erere te amine eire bei ereiyo!” diro ka make ei ereiye.
GAL 1:4 Kirisito yaromi “Na furo ari yokamai bianom beinga kore dowaikoro yokamai furo ari mapunom niki dongua epena mangi tawa beingamere epe beikenaime,” diro nonon Nenom Yai Gumam finguamere epe dourom boiro goi norome.
GAL 1:5 Ena iran i no yokamai Yai Gumam kam kakom kakom akire di tero morapune. I kawom.
GAL 1:6 Aiya! Ne yokama kene kene eire Yai Gumam “Kirisito ne yokamai bei nokapu de erowame,” dungua unom boi erongua yaromi ma de tere gunom kam ta dourom boinga ena na ganam nouro dume.
GAL 1:7 Te gunom kam ta i gunom kam kawom dikeme. Tamanume. Ari suwo koropane ne yokamai inokore einga bei unanan de erere Kirisito gunom kam awa tere di mari deinga ena ka dinga i gunom kam kawom dikengua ena na “Gunom kam ta i kawom dikeme,” di ereiye.
GAL 1:8 Ena no yokamai boro kamundi nuwi kokonan gan ta uro gunom kam koma no yokamai di mari de eropungamere epe dikenangua ka kasu i di mari de erowapunga ena no yokamai guwom akai napunga faime.
GAL 1:9 Ena koma no yokamai ka mora di de eropungamere epe wom epena na tokoi di erowaiye. Ena yai ta uro gunom kam ta ne yokamai koma firo ikeinga kam i di mari de erowangua ena yaromi guwom akai nangua i faime.
GAL 1:10 Te ta bengoro na ka i epe diye? Na “Ari yokamai mun fi narowaime,” diro ka i epe diyo? Tamanume. Yai Gumam “Na mapunom beika i nokapu dume,” di narowangua ena na mun firaiye. Kawom, na “Ari yokamai mun fi narowaime,” diro kokonan beikeiye. Te na “Ari yokamai mun fi narowaime,” diro kokonan bei moraika ena na Kirisito nuwi kokonan gan moikenaiye.
GAL 1:11 Ena, na arinama yokamao, na ka ta di erowaiye. Gunom kam i na di mari de ereika i yai towane ta i mari de narekeme dekeme.
GAL 1:12 Kawom, yai ta uro gunom kam i di mari de narekeme. Te yai ta ka i nuwi si narekemba Yesu Kirisito yaromi nenen ka i na di mari de narome.
GAL 1:13 Ena te ne yokama mora finga koma na Yura ari yokamai mapunonom dourom boiro “Ari Yai Gumam fi ki si teinga yokamai muruwo bei niki de ereikoro goraime,” di firo ena bei niki ori wom de ereiye.
GAL 1:14 Te arinama kora gaima yokamai moingi suna tei na moiro bire ime de ereiye. Na Yura ari yokamai mapunonom kawom dourom boipa kora gaima yokamai munmane wom kawom dourom boikeime. Te na awanama yokamai mapunonom muruwo erowai tero dourom boiye. Na epe beika ena ne yokamai mora fingai kakom tei na gunom kam dourom boikeipa
GAL 1:15 te koma na manam ama na kui nekengua kakom tei Yai Gumam na gunom boi narere ena okome bei nokapu de narere na unam boi narome. Iran i yaromi nenen fingua kakom tei
GAL 1:16 “Na furo ari Yura ari moikeinga yokamai koro koro moingi tei furo gunom kam di mari dowame,” diro yaromi wam i imari de narome. Imari de narongoro ena na furo ari suwo koropane ka mina wako erekeiye. Tamanume.
GAL 1:17 Te “Na fu Yerusarem tei furo ari koma Yesu ewi dongua finga yokamai kanaiye,” diro kuiye. Kuipa na kene kene eire ikinom akainom Arepia tei fure te okome inako dero iki birom ori Damasusi fuiye.
GAL 1:18 Ena okome noniki suraiye fu dongoro ena na “Pita kanaiye,” diro fu Yerusarem tei furo na yaromi gere moipuka aro kakom okonom koro koro muruwo te kaunom koro wo moipuiye.
GAL 1:19 Te na ari ewi dongua finga yokamai munmane kankeiye. Na furo Yemesi yaromi no Ari Wanopanom emerom te Pita ama kaniye.
GAL 1:20 Ena ka i epena na ne yokama di mari de ereika Yai Gumam mora fimia na ne yokamai kasu di erekeiye.
GAL 1:21 Ena okome na fu ikinom akainom Siria te ikinom akainom ta Sirisia tei fuiye.
GAL 1:22 Ena kakom tei ari Kirisito fi ki si teinga Yuria tei moinga yokamai na gumanam ama na kankeimie.
GAL 1:23 Yokamai ka towane epe finga “Koma yai i nonon noingua yaromi epena ari yokamai ‘Kirisito fi ki si teiyo!’ diro di mari de erome. Te koma ari Kirisito fi ki si teinga yokamai bei niki de erome,” epe dime.
GAL 1:24 Ena yokamai ka i finga Yai Gumam epe na bei nokapu de narongua ena Yai Gumam kam akire dime.
GAL 2:1 Ena na moika noniki 14 fungoro ena na te Banapasi no surai tokoi Yerusarem fupuiye. Te no surai Taitasi yaromi ama akire fupunie.
GAL 2:2 Ena Yai Gumam na naika konom i mari de narongoro na fuiye. Na “Tamaneka kokonan epena na beika te koma ama na beika i yo wom ako suwangua i faikename.” diro furo Yai Gumam ariyoma mokoinga yokamai towane moingi tei furo gunom kam ari Yura ari moikeinga yokamai di mari deika kam i opom di ereiye.
GAL 2:3 Te mokoinga yokamai kakom kakom bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai “Ganom guwo diyo!” dimba epena Taitasi na gere ama moipunga yaromi iki ta yai moimba yokamai “Yaromi no yokamai gere ama morapunga ena ne yaromi gam guwo duwo!” epe di narekeime.
GAL 2:4 Di narekeimba ari suwo koropane “Yaromi gam guwo duwo!” di erowaro beimie. Yokamai “No yokamai Kirisito fi ki si topune,” diro kasu diro uro “Yokamai Kirisito Yesu fi ki si tere ena bianom kan koi erongua konom ma deinga kanaro upune,” epe diro eke dere no moipungi suna tei wime. Yokamai finga Mose ka di guwo dungua si dowainga kan tokoi si norowaimba
GAL 2:5 no yokamai “Gunom kam kawom kakom kakom ne yokamai moingi tei duwame,” diro ena yokamai “Taitasi gam guwo duwo!” epe di noreinga kakom kakom “O” di erekepune.
GAL 2:6 Ena na fu Yai Gumam ariyoma mokoinga yokamai moingi tei furo moipa yokamai bei moiro na gunom kam di mari deika akai nere ka ta di narekeme. Te yokamai ari mokoinga moimbo mokokeinga moimbo na moiki tei dikema, Yai Gumam towane kanume. Yaromi furo ari ganom dinom kanero ipu si erekemba yaromi furo ari inokore ei finga kanere ipu si erome. Ena kawom, ari mokoinga yokamai ka ta na di narekeimba
GAL 2:7 yokamai mapunom ta bei narome. Yokamai kaninga Yai Gumam bei moiro Pita awi dongoro furo ari ganom guwo dinga yokamai moingi tei furo gunom kam di mari de eronguamere epe Yai Gumam na nawi dongoro na furo ari ganom guwo dikeinga yokamai moingi tei furo gunom kam i di mari de ereiye.
GAL 2:8 Kawom, Yai Gumam Pita “Ne furo ari ganom guwo dinga yokamai moingi tei furo kokonan bei ero!” di tero yoporam boingua tere awi donguamere epe na “Ne fu ari ganom guwo dikeinga yokamai moingi tei furo kokonan bei ero!” di narere yoporam boingua narere nawi dome.
GAL 2:9 Ena Yesu fi ki si teinga yokamai mokoinga ari Yemesi te Pita te Yoane yokamai kaninga Yai Gumam bei nokapu de narere kokonan i narome. Iran i yokamai na te Banapasi gere mun fi norere okonom akore ka towane epe eire “No yokamai furo ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei furo kokonan bei erowainga te nonon fu Yura ari moingi tei furo kokonan bei erowapune,” ka epe di noreime.
GAL 2:10 Ena yokamai ka towane ta epe di noreime: “Ne yokama bei moiro no kuwanom ari Yerusarem tei moinga yokamai inokore ei kun dai ereiyo!” di noreingoro ena na ka i mun kanere kokonan yoporam boiro bei ereiye.
GAL 2:11 Ena okome Pita u iki birom ori Andiako tei ungua kakom tei yaromi mapunom faikengua bengua ena ari gumanomdi tei na kura kam di teiye.
GAL 2:12 Ta bengoro kura kam di teiye? Koma Yemesi ari ewi dongua yokamai ama kuinga kakom tei Pita te ari Yura ari moikeinga yokamai gere kua kopuna ama ne moingoro Yemesi ewi dongua yokamai winga ena Pita ka i fingua ari yokamai “‘Ari Yura ari moikeinga fi ki si teinga yokamai ganom guwo dowaime,’ di fipune,” dingoro i kuri fire ena inako dero ari Yura ari moikeinga yokamai kua kopuna “Ama nekenapune,” dume.
GAL 2:13 Ena Yura ari suwo koropane Andiako tei ama fi ki si teinga yokamai bei moiro Pita “Yura ari moikeinga yokamai kua kopuna ama nekenapune,” dungua mapunom i dourom boiro ama beimie. Yokamai mapunom niki dongua i beinga ena Banapasi “Ama dourom boraiye,” di firo beme.
GAL 2:14 Bemba na kanika yokama kon yo tere wankere gunom kam kawom dourom boikeingoro ena na furo ari okonom muromdi tei furo ka epe Pita di teiye: “Ne Yura yai moinba kakom suwo koropane ne ari Yura ari moikeinga yokamai mapunonom dourom boiro Yura ari mapunonom dourom boikenga iran i ne yoporam boiro ari bam ta yokamai ‘Ne yokamai bei moiro no Yura ari mapunonom dourom boraime,’ di erenga i faikeme,” epe di teiye.
GAL 2:15 Ena na Pita ka ta di ereiye. “Ena no surai bei moiro ari Yura ari moikeinga Mose ka di guwo dungua i dourom boikeinga yokamai arinoma moikepuipa no nenom manom Yura ari moipika iran
GAL 2:16 no surai epe mora kanupuka ari ka di guwo dungua dourom boinga Yai Gumam yokamai ‘Ne yokamai yo tere moime,’ epe di erekeme. Tamanume. Ari Yesu Kirisito towane fi ki si teinga Yai Gumam yokamai ‘Ne yokamai yo tere moime,’ epe dume. Ena no surai ‘Nonon ka di guwo dungua dourom boikepuiba Kirisito fi ki si topuka ena Yai Gumam “No yo tere moime,” duwame,’ diro ena ama Kirisito Yesu fi ki si topuiye. Kawom, ari yokamai ka di guwo dungua dourom borainga Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ epe dikenaime. Tamanume.
GAL 2:17 Ena no surai ‘Kirisito yaromi towane akire di norongoro ena Yai Gumam “No surai yo tere moime,” dume’ di fipuka ena ari yokamai ‘No surai bei moiro Mose ka di guwo dungua dourom boikeipire,’ dinga kawom dime. Ena no surai mapunom niki dongua epe bepuka iran i Kirisito yaromi bei moiro ari akire di erongoro yokamai bianom beimo? Tamanume.
GAL 2:18 Na ka di guwo dungua dourom boikeika kakom tei na bianam beikeipa na ‘Yai Gumam “Na yo tere moime,” duwame,’ diro ka di guwo dungua koma dourom boikeika epena tokoi dourom boraika ena na ka di guwo dungua si deika mapunom i ari opon di erowaiye.
GAL 2:19 Ena na ka di guwo dungua dourom boika kakom i na mora kanika Yai Gumam ‘Yo tere moine,’ di narekenangoro te na kakom kakom moi kuwom singa di derewo dungua akaiyom ikenaiye. Ena iran na ‘Yai Gumam yaromi dourom boraiye,’ diro furo Kirisito eri yoro bakomdi tei goingua iran i Mose ka di guwo dunguamom i dourom boikeiye.
GAL 2:20 Ena Kirisito mora eri yoro bakomdi tei goingua iran i epena na nanan kon gorom i dourom boikeipa Kirisito na denam minam ikai koi yokori moi narongoro ena epena na mangi tawa moiro kon muruwo wan moika na Yai Gumam wam fi ki si tere konom wan moiye. Yaromi dem miriyom mun fi narere goi narome.
GAL 2:21 Ena na Yai Gumam bei nokapu de narongua mapunom ma dekeiye. Kawom, ari yokamai ka di guwo dungua dourom borainga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwangua ena Kirisito mora goi dongua yaromi yo morom wom goime,” ka epe diro Pita di teiye.
GAL 3:1 O, ne Garesia yokamao, ne du dinga yokamao, koma na uro ne yokamai okonom muromdi tei uro Yesu Kirisito eri yoro bakomdi goingua kokonan bengua di mari de ereikoro ena epena yai ta uro ne yokama bei erongoro du dire unanan fime.
GAL 3:2 Ena ne yokamai tai towane wom fiyo! Ne yokamai ka di guwo dungua dourom boinga Yai Gumam Murom Sumuna erekemba ne yokamai gunom kam fire Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam Muromom erome.
GAL 3:3 Koma Yai Gumam Muromom akire di erongoro ne yokamai Yai Gumam ariyoma u mari furo moinga dumba epena ne yokamai “No yokamai yo tere morapune,” diro nenen yoporam boiro Yai Gumam konom wan moime. Ena kawom ne yokamai du dire wan moimie.
GAL 3:4 Te koma tai ipun dongua ne yokamai moingi tei yo morom fuka di erekeme. Tai ipun dongua fuka di erongua i ne yokamai fi ki singanom i bei erowai tome.
GAL 3:5 Ena ne yokamai ka i fiyo! Ne yokamai ka di guwo dungua dourom boinga Yai Gumam Murom Sumuna erero yoporam boi erero tai ori bei erekeme. Tamanume. Ne yokamai gunom kam firo fi ki si teinga ena Yai Gumam Murom Sumuna erero yoporam boi erero tai ori bei erome.
GAL 3:6 Ena epena Aparam yaromi mapunom di mari duwaiya fiyo! Yaromi Yai Gumam fi ki si tongua ena Yai Gumam “Ne yo tere moine,” di tongoro
GAL 3:7 iran i ne yokamai fiyo! Ari Yai Gumam fi ki si teinga yokamai Aparam gauwoma kawom moime.
GAL 3:8 Koma wom ka mapunom koi dungua ari Yura ari moikeinga yokamai fi ki si towainga ena Yai Gumam “Ari yokamai yo tere moime,” di erowangua ena Aparam gunom kam i “Ne bei moiro na fi ki si narenga ena na ari yai opai mangi tei moinga yokamai boware guwo di erowaiye,” Yai Gumam koma epe dungua i fimie.
GAL 3:9 Iran i Aparam fi ki si tongoro Yai Gumam boware guwo di tonguamere epe Yai Gumam ari yai opai muruwo Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai muruwo fi ki si teinga yokamai boware guwo di erome.
GAL 3:10 Yai Gumam kam mapunom i epe dungua “Yai ta kakom kakom ka di guwo dungua ka mapunom tei boi engua muruwo dourom boikenangua ena Yai Gumam bei niki ori wom de towamie,” epe dungua iran Yai Gumam bei moiro ari muruwo “Nonon Mose ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam no yokama ‘Yo tere moime,’ di norowame,” duwainga yokamai bei niki de erowame.
GAL 3:11 Ena ka mapunom ka ta epe dungua “Nenta fi ki si towangua Yai Gumam ‘Ne yo tere moine,’ di towangoro ena yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dungua iran i nonon mora fipunga nenta Mose ka di guwo dungua dourom borangua Yai Gumam “Ne yo tere moine,” di tekenamie.
GAL 3:12 Ena Mose ka di guwo dungua i fi ki si teinga mapunom dikemba ka mapunom i epe dungua “Nenta ka di guwo dungua i muruwo dourom borangua ena kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dumba yai ta yaromi epe dourom borangua moikeme.
GAL 3:13 Ena te ka mapunom ka ta epe dungua “Yai ta ari si gorainga yonom eri bakomdi si einga Yai Gumam yaromi bei niki de towame,” epe dungua ena no mora fipunga i Yai Gumam Kirisito bei niki de tome. Ena Yai Gumam Kirisito bei niki de tongoro Kirisito “Yai Gumam ari ka di guwo dungua muruwo dourom boikeinga yokamai bei niki de erekename,” diro no Yura ari yokamai goi norere meina bai norome.
GAL 3:14 Ena Yai Gumam “Na koma ka ta di koi eika i Aparam “Na bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai boware guwo di erowaiye,” di teikamere epe Kirisito Yesu kokonan bengua na ari Yura ari moikeinga yokamai boware guwo di erowaiye,” diro Kirisito awi dongoro uro goi erome. Ena “Nonon Murom Yai Gumam ‘Ne yokamai Muronam erowaika inaime,’ dungua i inapune,” diro Kirisito fi ki si topune.
GAL 3:15 Ena, na arinamao, na Yai Gumam ka ta di koi engua kam dunguamere epe ne yokamai ka di koi engua mapunom beinga di erowaro beiya fiyo! Ena yai surai inokore towane eire ka di koi eire kanom munom boipika ena yai ta uro ka i si dowangua bo te ka ta ama akai ne towangua i faikename. Ari yokamai epe beingamere epe Yai Gumam furo Aparam bei tome.
GAL 3:16 Ena Yai Gumam uro ka di koi engua Aparam gauwom i gere di erome. Kawom, kam mapunom “Gauwoma yokamai,” epe dikeme. Mapunom i “Ari munmane,” epe dikeme. Tamanume. Yaromi “Ne gaunum” dungua i yai towane ta moime. Ena yai towane ta i Kirisito moime.
GAL 3:17 Ena na ka dika mapunom i epe: Koma Yai Gumam bei moiro ka di koi engua i Aparam di tere “Na epe benaiye,” di tome. Ena okome noniki 430 fungoro Yai Gumam ka di guwo dungua Yura ari di erome. Ena yaromi ka di guwo dungua di erongua kakom tei yaromi ka koma di koi engua si dekeme. Ena no mora fipunga Yai Gumam ka di koi engua i Aparam di tongua i bei dekeme.
GAL 3:18 Ena Aparam yaromi bei moiro Mose ka di guwo dungua dourom borangua ena Yai Gumam uro ka di koi engua tarom i towangua iran i no mora firapunga Aparam yo tongua konom ta dourom boime. Dourom boimba Aparam bei moiro Yai Gumam ka di koi ei tongua mapunom towane dourom boingua iran Yai Gumam tarom i yo morom Aparam tome. Ena iran i no mora fipunga Aparam ka di guwo dungua dourom boingua Yai Gumam ka di koi engua Aparam di tongua tarom i tekeme.
GAL 3:19 Ena ta bengoro Yai Gumam ka di guwo dungua no yokamai norome? Yai Gumam “Ari yokamai bianom beinga yokamai moinga firaime,” diro ka di guwo dungua norome. Ena ka di guwo dungua norongua okome gan i koma ka di koi engua Aparam di tongua “Gan ta okome uname,” dungua yaromi fuka duwangua ena ka di guwo diro engua i gouname. Yai Gumam bei moiro ka di guwo dungua nuwi kokonan gan yokamai di erongoro ena gan yokamai ire Mose di teingoro yaromi Yai Gumam te Yura ari yokamai suna tei moiro ka di guwo dungua i di erome.
GAL 3:20 Mose suna tei moimba Yai Gumam furo Aparam ka di koi engua di tongua kakom tei yai ta suna tei moikeme. Yai Gumam nenen towane Aparam ka di koi engua i di tome.
GAL 3:21 Ena Yai Gumam koma Aparam ka di koi engua di tere ena okome ka di guwo dungua Mose di tongua ena yaromi ka koma di koi engua si domo? Tamanume. Yai Gumam “Ari yokamai ka di guwo dunguai dourom borainga ena yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” duwangua ena yokamai ka di guwo dungua dourom borainga Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” di erowamba
GAL 3:22 Yai Gumam “Na ari Yesu Kirisito fi ki si towainga yokamai ka koi engua erowaiye,” diro ena yaromi ari bianom beinga ka di guwo dungua dourom borainga yokamai “Yo tere moime,” di erekename.
GAL 3:23 Ena koma no Yura ari yokamai Kirisito fi ki si tekepunga kakom tei Mose ka di guwo dungua kan si norome. Ena te no yokamai kan faipunga kakom Yai Gumam bei moiro Kirisito fi ki si towapunga mapunom i imari de norome.
GAL 3:24 Ena Yai Gumam “Ari yokamai Kirisito fi ki si towaingoro ena kakom tei na ‘Yokamai yo tere moime,’ duwaiye,” diro ena ka di guwo dungua norere kiapanom bei norome. Ena Kirisito u mangi tawa ungua ka di guwo di engua i mora goume.
GAL 3:25 Ena epena Kirisito fi ki si topunga kakom mora fuka dungua iran ka di guwo dungua no Yura ari yokamai kiapanom bei norekeme.
GAL 3:26 Ena ne Kirisito Yesu fi ki si tere si dauinga yokamai Yai Gumam gama moimie.
GAL 3:27 Ne yokamai nuwi buire Kirisito si dau teinga ena Kirisito mapunom benguamere epe ne yokamai ama beimie.
GAL 3:28 Iran i ne yokamai Kirisito si dauinga Yura ari yokamai te ari Yura ari moikeinga yokamai kounom kounom moingoro te nuwi kokonan gan yokamai te nuwi kokonan gan moikeinga yokamai kounom kounom moingoro te yai gan te opai gan yokamai kounom kounom moimie. Ne yokamai Kirisito Yesu si dauinga ena ne yokamai towane wom furo moimie.
GAL 3:29 Ena ne yokamai Kirisito gama morainga ena ne yokamai Aparam gauwoma ama moiro te koma Yai Gumam ka di koi engua Aparam di tongua tarom i ama inaimie.
GAL 4:1 Ena na ka koro dungua ama duwaiye. Okome gaima gawo ta yaromi bei moiro nem guwai gaiyom muruwo inamba yaromi kuai gaima yo moingua kakom tei tai kan ikeme. Nuwi kokonan gan moinguamere epe moime.
GAL 4:2 Ari suwo koropane gaima i kiapam bei teingoro te ari koropane gaima meinam ama kiapam beimie. Ena okome nem kakom gunom boi tongua kakom i fuka duwangua ari yokamai gaima kiapam bei teinga i gouname.
GAL 4:3 Iran i nonon gan gawo ama epe mere moipune. Ena nonon gan gawo epe moipunga kakom tei no nomanenom erowai tekengua ena nonon furo murom niki deinga mangi moinga yokamai nuwi kokonan bei eropunba
GAL 4:4 Yai Gumam kakom gunom boi tongua kakom i mora ungoro ena Yai Gumam wam awi dongoro ungua opai gan i kui nongoro ena yaromi Mose ka di guwo dungua dourom boime.
GAL 4:5 Yaromi “Ari yokamai Mose ka di guwo dungua dourom boinga yokamai meina bai erowaika ena yokamai Yai Gumam gama moraime,” diro ungua oparomi kui nongoro ka di guwo dungua dourom boime.
GAL 4:6 Ena epena ne yokamai Yai Gumam gama moinga iran i yaromi bei moiro wam Muromom Sumuna awi dongoro yaromi u nonon denom minom ikai koi uro u boiro “O auwo, na mun fi ereiye,” diro di teme.
GAL 4:7 Ena iran i nonon nuwi kokonan gan moikepunie. Tamanume. Nonon Yai Gumam gama moipune. Ena no yaromi gama moipunga yaromi “Na tai kan epe ganama erowaiye,” diro tai kan i no norowame.
GAL 4:8 Ena te koma ne yokamai Yai Gumam kankere ena murom niki dongua yai gumam kawom moikeinga yokamai nuwi kokonan bei ereimba
GAL 4:9 epena ne yokamai Yai Gumam mora kanimie. Bere na ka ta duwaika Yai Gumam ne yokamai mora ekanumie. Iran i ne yokamai “Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro inako dero ka di guwo dungua tokoi dourom boiro nuwi kokonan bei teinga i kawom faikeme. Fiyo! Ka di guwo dungua i yoporam boiro nokapu wom dikeme.
GAL 4:10 Ne yokamai “Yai Gumam mun fi norowame,” diro Mose ka di guwo dungua dourom boiro ena aro kakom suwo koropane te kapa kakom suwo koropane te noniki kakom suwo koropane nou kei erere “Kakom i kakom nokapu wom dume,” dime. Ena ne yokamai mapunom i dourom boiro waninga iran i ne yokamai furo Mose ka di guwo dungua i nuwi kokonanom bei teimie.
GAL 4:11 Ena na tai kokonan bei ereika i “Tarom noromanga tai epe mere furo ako suwame,” diro ena na ne yokamai inokore munmane ei ereiye.
GAL 4:12 Ena, na arinamao, na yoporam boiro di erowaiye. Na Mose ka di guwo dungua dourom boikeikamere epe ne yokamai dourom boikeiyo! Ne yokamai tai ta niki dongua na bei narekeimie. Mane.
GAL 4:13 Ne yokamai mora kaninga koma na kon ta naro beipa na ganam i nupi faingua ena na u ne yokamai moingi tei ure koma kakom gunom kam di mari de ereiye.
GAL 4:14 Kawom, na ganam i erowai tekengua ena ne yokamai niki de fi narowainga faimba ne yokamai niki de fi narekeimie. Tamanume. Ne yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ungua bo te Kirisito Yesu nenen ungua kukureingamere epe ne yokamai na nakukureime.
GAL 4:15 Kakom tei ne yokamai mun fi moinga te epena mun fi moikeinga ena ta bengoro mun fikeimie? Ena na ne yokamai kanom wayom kawom di mari dowaiye. Ne yokamai mun fi moinga kakom tei “No yokamai okonom murom wauwi dero ne geu di erowapunga i faname.” di nareime. Mapunom epe i faikemba ne yokamai ka epe di nareime.
GAL 4:16 Ena na ka kawom ne yokamai di ereika ne yokamai “Na kianom moime,” dimo? Oro?
GAL 4:17 Ena ari gunom kam kasu di einga yokamai “Ne yokamai uro no yokamai ganoma moraime,” di firo kokonan i bei ereimba yokamai uro ne yokamai akire di erekenaime. Tamanume. Yokamai bei moiro “Garesia ari yokamai no yokamai kanom akire di norowaime,” diro uro “Pauro te Garesia ari yokamai i gere kianom moraime,” diro bei fou di noreime.
GAL 4:18 Ena na nokapu di ereika ena ne yokamai kanom firaika i faime. Kakom kakom na ne yokamai moingi tei moika bo moikeika kakom na ne yokamai kanom fiye.
GAL 4:19 O, na ganamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ne yokamai Kirisito mora kawom fi ki si tekeinga ena opai gan gan kui noware ganom kipi fingamere epe na ne yokamai kipi fi ereiye. Ena kipi kaingua fikamere epe firaika ena ne yokamai Kirisito gere si daunainga kipi fi ereika i gouname.
GAL 4:20 Na inokore munmane ne yokamai ei ereika ena na u ne yokamai moingi tei unaika ka wira diro di erowaika na mun firaiye.
GAL 4:21 Ena ne yokamai ka di guwo dungua dourom borainga na ka di mari de erowaiye. Ne yokamai ka di guwo dungua kawom i fikeimie.
GAL 4:22 Ka di guwo dungua i epe dungua Aparam yaromi wam surai kui nome. Aparam bei moiro Yura ari mapunom dourom boiro nuwi kokonan opai ire wam ta kui nongua te Aparam efem biyai ingua wam ta ama kui nome.
GAL 4:23 Ena Aparam te nuwi kokonan opai gere bei moiro yai opai mapunom epe beipika ena mam wam ta Isameil kui nomba te Yai Gumam ka di koi engua Aparam di tongua ena efem biyai wam ta Aisaki ama kui nome.
GAL 4:24 Ena wam surai kui epika kam i kanom monom i ikai tei faimie. Ena opai surai i moipikamere epe Yai Gumam ka surai gowa si eme. Ka towane ta na di mari de erowaiye. Ena ka towane i gowa si engua Mose ka di guwo dungua Sinai kopu tei imie. Ena nuwi kokonan opai Aka moinguamere epe ari ka di guwo dungua inga yokamai epe mere moimie. Ena Aka oparomi wam kui nongua gama yokamai nuwi kokonanom gan ama moimie.
GAL 4:25 Ena na opai Aka kam dika na Sinai kopu i Arepia iki akai tei dungua kam ama diye. Ena Aka oparomi bei moiro Aparam nuwi kokonan bei tonguamere epe Yura ari epena Yerusarem tei moinga yokamai Mose ka di guwo dungua kam muruwo nuwi kokonan bei teimie.
GAL 4:26 Te ka ta na di mari de erowaiye. Te opai ta Sara oparomi moinguamere epe ari Yai Gumam ka gowa si engua Aparam di tongua kam i inga yokamai moimie. Te opai Sara moinguamere epe Yerusarem i kamundi tei dunguamere epe dume. Ena oparomi nonon manom moingua iran no nuwi kokonan beikepune.
GAL 4:27 Ena ka mapunom koi dungua Yerusarem kam wayom epe di mari dome: Opai wiyom biyai awi dongua oparomi gan munmane wom kui nowamba opai wiyom biyai yo moingua oparomi gan munmane kui nekenangua iran i ne denum minum kemine tenga gan kui nekenga opai yo, ne mun firo! Te ne gan kuire kipi kaingua fikenga opai yo, ne mun fire ka ori wom dire u boro! ka mapunom epe dungua iran i no yokamai mora fipunga Yerusarem mangi tawa dungua i ari munmane moikeimba Yerusarem kamundi iwe dungua i ari munmane moraime.
GAL 4:28 Ena, na arinamao, Aisaki yaromi moinguamere epe ne yokamai moimie. Ena Yai Gumam ka di koi engua Aisaki kui nonguamere epe Yai Gumam kui nongua ena ne yokamai yaromi gama moimie.
GAL 4:29 Te komari Aparam nuwi kokonan opai gere bei moiro yai opai mapunom epe beipika wam kui nongoro ena wam i bei moiro wam ta Murom Sumuna yoporam boingua nem mam erongua kui nongua yaromi bei niki de tome. Ena epe mere epena kakom ari Mose ka di guwo dungua dourom boinga yokamai bei moiro no yokamai Yesu gama yokama moipunga bei niki de noreime.
GAL 4:30 Ena ka mapunom i tora ka dume? Ka mapunom i epe dungua Nuwi kokonan opai wam te Aparam efem biyai wam gere nenom tarom tai ta ta muruwo ikenaipire. Ma deiyo! Efem biyai wam towane nem karam gan moingua ena nuwi kokonan opai te wam gere ewi do! ka mapunom epe dungua
GAL 4:31 ena iran, na arinamao, nonon ka di guwo dungua dourom boikepunba fi ki si tongua konom dourom boipunga no yokamai nuwi kokonan opai gama moikepunie. Tamanume. No opai nuwi kokonan opai moikengua oparomi gama moipunie.
GAL 5:1 Ena Kirisito no yokamai kan faipunga bei nokapu de norongua ena no nuwi kokonan tokoi bei moikenapune. Ena ne yokama arere erowai teiyo! Te ari yokamai “Ne yokamai Mose ka di guwo dungua tokoi dourom boiyo” diro “Kan si erowapune,” diro benainga ne yokamai “Ne mane” di ereiyo!
GAL 5:2 Ena na Pauro ne yokama ka di ereiya fiyo! Ari yokamai bei moiro ne Yesu mora fi ki si teinga yokamai ganom guwo dowainga ena ne yokamai “O” duwainga iran i ne yokamai Kirisito kokonan bei erongua i “Tai noromanga tai dume,” ama epe duwaime.
GAL 5:3 Ena na ka tokoi duwaiye. Ne yokamai bei moiro ari ne yokamai ganom guwo dowainga yokamai “O” di erowainga ena ne yokamai ka di guwo dungua kam muruwo ama dourom boikenainga Yai Gumam meina niki dongua bei erowame.
GAL 5:4 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam no yokamai ‘Yo tere moime,’ duwame,” epe dinga ne yokamai Kirisito mounom wako teime. Ena Yai Gumam bei nokapu de erowangua i faikemie.
GAL 5:5 Te no yokamai ka epe di fikepune. Tamanume. No yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro no yokamai Murom Sumuna norongoro ena no yokamai fi ki si tere kawom yo tero morapunga mapunom i suwi moipune.
GAL 5:6 Ena no yokamai Kirisito Yesu si daupunga iran no ganom guwo dungua bo te guwo dikengua i tai noromanga tai dumba no yokamai Kirisito fi ki si towapunga ena denom minom ari mun fi erowapunga i tai ori dume.
GAL 5:7 Ena koma ne yokamai Kirisito fi ki si teinga konom nokapu bu dire fimba epena yai ta bei moiro ne yokamai kon kawom dourom boinga si fere dome. Yaromi epe bengua i eramom moime?
GAL 5:8 Yaromi si fere dongua ne yokamai bei erongua i Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua yaromi moikeme.
GAL 5:9 Ena bum boingua tai ta ta gawo gera i kaime dori ori dairo koro koro fungoro ena kaime dori bum boinguamere epe tai mapunom niki dongua u ne yokamai moingi suna tei “U koro koro naime,” diro bei erowame.
GAL 5:10 Bei erowamba ne yokamai no Ari Wanopanom fi ki si teinga ena “Na ne yokamai gere inokore towane enapune,” epe diro fi kun daiye. Ena Yai Gumam uro yai ta ne yokamai bei niki de erongua yaromi ipu si towame. Yaromi kam fikeipa “Yai Gumam ipu si towame,” epe di fiye.
GAL 5:11 Ena, na arinamao, epena na “Ne yokamai ganom guwo duwainga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” epe diro di mari de erowaika ena Yura ari niki de fi narere tai ipun dongua bei narekenaime. Bei narekenaimba na “Kirisito eri yoro bakomdi goime,” di mari de ereika te “Ne yokamai ganom guwo diyo!” di mari de erekeika ena yokamai niki de fi narere bei niki de nareime.
GAL 5:12 Ena na di fika ari “Ne yokamai ganom guwo diyo!” di erere bei niki de ereinga yokamai furo no yokamai moingi tei fakai morainga i faname.
GAL 5:13 Ena, na arinama yokamao, Yai Gumam “Ne yokamai nuwi kokonan tokoi beikenaime,” diro unom boi erome. Ena ne yokamai bei moiro “No yokamai ka di guwo dungua epena dourom boikenapunga iran tai ta ta muruwo nomanenom mun firainga tarom i ama dourom borapune,” dinga i faikeme. Ne yokamai tai ta ta niki dongua nomanenom mun firainga tarom i dourom boikeiyo! Dourom boikeimba ne yokamai towane towane denom minom mun fi tere akire di teiyo!
GAL 5:14 Kawom, no yokama ka towane wom dourom borapunga ena no yokamai Mose ka di guwo dungua muruwo ama epe mere dourom borapune. Ka towane i epe: “Ne nenen gan dinom bei kenom bengamere epe ne denum minum ari teina tei iki kei fainga yokamai ama kenom bei ero!” i epe dume.
GAL 5:15 Dumba kei biyom towane towane ganom kairo bei niki de ereingamere epe ne yokamai towane towane bei niki de erowainga ena kan kenom beiyo! Ne yokamai mapunom niki dongua epe benainga ena ne yokamai ganoma yokamai muruwo mora gounaime.
GAL 5:16 Ena na ka ta duwaiye. Yai Gumam Murom Sumuna ka di erowanguamere epe ne yokamai kon waniyo! Ne yokamai kon epe wanainga ena nenen nomanenom tai ta ta niki dongua mun firainga tarom i dourom boikenaime.
GAL 5:17 No yokamai nomanenom tai ta ta niki dongua mun firaingamere epe Murom Sumuna nomanem mun fi tekengua te Murom Sumuna tai ta ta nomanem mun fi tonguamere epe no yokamai nomanenom mun fi tekeime. Murom Sumuna bei moiro no mangi ari yokamai nomanenom tai ta ta niki dongua mun firainga mapunom kiam bei tongua iran i ne yokamai Murom Sumuna dourom borainga ne yokamai nomanenom tai ta ta niki dongua mun firainga tarom dourom boikenaime.
GAL 5:18 Ena Murom Sumuna ne yokamai kon opom di erowangua ne yokamai Mose ka di guwo dungua ama dourom boikenaime.
GAL 5:19 Ena no yokamai mangi ari yokamai mapunanom mora kanupunga yokamai yai opai kau einga bei niki dongua mapunom te dinepe dongua mapunom te niki dongua mapunom beimie.
GAL 5:20 Te yokamai yai gumam kasu yokamai kanom akire dime. Te yokamai gene mane mapunom dourom boime. Te yokamai bei moiro ari kianom bei erere kura boi ereime. Te yokamai ari guwai gai munmane ako neinga yokamai niki de fi ereime. Te yokamai ari kura kam di ereime. Te yokamai nenen kanom akire dime. Te yokamai ari foiye si surai deime.
GAL 5:21 Te yokamai ari guwai gai munmane ako neinga “Inapune,” di moime. Yokamai nuwi gikengua nere du dime. Te yokamai yai opai kunei neinga mapunom i nere dourom boime. Te yokamai mapunom niki dongua munmane epe mere beimie. Ena na koma ka di ereikamere epe na tokoi di mari de erowaiye. Ari yokamai mapunom niki dongua beingamere epe benainga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom ikai koi kinaime.
GAL 5:22 Ena ari yokamai mapunom epe beimba no yokamai Murom Sumuna dourom borapunga ena no yokamai denom minom ari mun fi eropune. Te no yokamai mun firo minom mokopune. Te no yokamai munom boiro amine eiro moipune. Te ari no yokamai bei niki de noreinga no yokamai ako faikepune. Te no yokamai towane towane akire di erere bei nokapu de eropune. Te no yokamai fi ki supunga mapunom i dourom boipune.
GAL 5:23 Te no yokamai ari bei wira di eropune. Te no yokamai nomanenom tai ta ta niki dongoro mun firangua i “E e,” dupune. Ena no yokamai mapunom i dourom borapunga ena ka di guwo dungua i ime de norekename.
GAL 5:24 Ena no Kirisito Yesu gama yokamai kuianom tai ta ta yoporam boingua niki dongua mun fi teinga tarom i dourom boikepunga
GAL 5:25 te no yokamai Murom Sumuna dourom boipune. Iran i no yokamai furo Murom Sumuna konom opom di norongua i tei wan morapunga i faname.
GAL 5:26 Ena kakom kakom no yokamai “Ari ori moipune,” dikepune. Te no yokamai towane towane bei niki de erekenapune. Te no yokamai ari guwai gai munmane ako neinga yokamai niki de fi erekenapune.
GAL 6:1 Ena na arinamao, ne yokamai kanaingai yai ta biam benangoro ena ne Murom Sumuna dourom boinga yokamai furo “Yaromi biam bengua gouname,” diro wira diro bei nokapu de teiyo! Ne yokamai “No bianom beikenapune,” diro kan kenom beiyo!
GAL 6:2 Ena tai ipun dongua ne yokamai arinoma fuka di erowangua akire di ero! Akire di erowainga ne yokamai Kirisito ka di guwo dungua dourom boraime.
GAL 6:3 Ena nenta di firangua “Na yai ori moiye,” epe di firamba yaromi yai ori kawom moikenangua ena yaromi nenen kasu finguamere epe duwame.
GAL 6:4 Te ne yokamai nenen towane towane mapunom beinga i fanambo faikenambo diro ipu si kaniyo! Ena yaromi furo yai ta mapunom bengua kankenamba yaromi nenen mapunom nokapu benangua iran mun firame.
GAL 6:5 Ena ne yokamai towane towane kokonan benainga nenen benaime.
GAL 6:6 Ena nenta u ne yokamai moingi tei uro gunom kam nuwi si erowangua ena ne yokamai tai ta ta nokapu ako nowainga iro yaromi teiyo!
GAL 6:7 Ena ne yokamai nenen inokore unanan eikeiyo! Ne yokamai doi doi ipom ire suna tei worainga biamui fu diro mokokename. Ma deiyo! Tai doi doi ipom ire worainga i doi doi fu diro mokonamie. Epemere ne yokamai bei moiro “Yai Gumam bei niki de norekename,” diro yaromi kam ime de tekenaime. Ma deiyo! Ne yokamai kokonan beingamere epe Yai Gumam tai mokom bai erowame.
GAL 6:8 Ena ne yokamai tai ta ta niki dongua nomanenom mun firainga tarom i dourom borainga ena Yai Gumam ne yokamai ewi guwom akai dowame. Te ne yokamai Murom Sumuna dourom borainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga inaime.
GAL 6:9 Ena iran i no yokamai mapunom nokapu bepunga i mounom wako tekenapune. Kakom kakom no yokamai mapunom nokapu benapunga Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei yaromi tai nokapu mokom bai norowamie.
GAL 6:10 Iran i epena nokapu bengua mapunom i i mari dongua ena no yokamai kakom kakom Yai Gumam gama bei nokapu de erere te ari yai opai muruwo ama bei nokapu de erowapune.
GAL 6:11 Ena na ka dika gounaro bengua ena na buro ire nanan kanam boraiye. Koma na ka dika yai ta fire munom i boime. Ena epena ka boraika ka munom ako ori dere boiya kaniyo!
GAL 6:12 Ena ari “Ne yokamai ganom guwo diyo!” dinga yokamai “Nonon kanom akire diro te ari nenen di finga tarom kam ama akire duwapune,” epe diro mapunom epe ne yokamai bei ereime. Yokamai “No yokamai Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam di mari duwapunga ena ari bei niki de norowaimie. Ena no yokamai gam guwo dungua kam ama di mari dowapunga ari bei niki de norekenaime,” diro ne yokamai bei ereime.
GAL 6:13 Te ari nenen ganom guwo dinga yokamai Mose ka di guwo dungua muruwo ama dourom boikeimba yokamai u ne yokamai moingi tei uro “Ne yokamai ganom guwo diyo!” di erowaingoro ena ne yokamai ganom guwo duwainga iran okome yokamai nenen kanom akire diro “No yokamai furo Garesia ari ka di eropungoro ena yokamai ganom guwo dime,” epe di mari dowaime.
GAL 6:14 Di mari dowaimba na nanan no Ari Wanopanom Yesu Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam towane di mari dowaiye. Ena yaromi eri yoro bakomdi goingua iran i na mangi ari mapunonom beingamere epe na dourom boikeiye. Te mangi ari yokamai na mapunanam nokapu dungua dourom boikeingoro te na mangi ari mapunonom niki dongua i dourom boikeiye.
GAL 6:15 Te no yokamai ganom guwo duwainga bo te guwo dikenainga i tai noromanga tai dumba Yai Gumam uro no yokamai i koi de norongua i tai ori dume.
GAL 6:16 Ena na ka make ei tere “O, Yai Gumam, ne bei moiro ari mangi ari beinga mapunonom dourom boikeinga kon i waningai yokamai amine ei erere kanom fi ero! Te ne ure yokamai epe bei erere te ganuma muruwo epe bei ero!” epe diro ka make ei teiye.
GAL 6:17 Ena na kanam gounaro beme. Na Yesu nuwi kokonan bei teika ari yokamai kupa nainga na ganam nomon dongua ena ari tokoi bei niki de narowainga i faikename.
GAL 6:18 Ena arinamao, na ka make tokoi ei tere “O no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo, ne Garesia ari yokamai muruwo bei nokapu de ero! I kawom,” epe diro ka make ei teiye. Mora epe.
EPH 1:1 Na Pauro. Yai Gumam nenen inokore ei fingua mere epe na Kirisito Yesu nawi dongua fuka yarom moiye. Ena na munom ganom i ne yokama Yai Gumam gama yo tere moinga Kirisito Yesu si dauinga ako sikeinga iki birom ori Efesasi tei moinga yokamai boi ereiye.
EPH 1:2 Ena na ka make ei tere “O, Nenom Yai Gumam yo, ne te Ari Wanopanom Yesu Kirisito bei moiro Efesasi ari yokamai bei nokapu de erere gore amine ei ero!” epe diro ka make ei teiye.
EPH 1:3 No yokamai Kirisito si daupunga ena Yai Gumam no Ari Wanopanom Yesu Kirisito Nem moingua yaromi “No yokamai nomanenom akire di erowaiye,” diro boware norere kamundi tai ta ta muruwo norongoro iran i yaromi kam bawom duwapune.
EPH 1:4 Te komariki man kamun ama bei eikengua kakom tei Yai Gumam “No yokamai yo tere moiro na okonam muromdi tei moiro tai niki dongua tei dikenangoro moraimie,” diro no yokamai mora gunom boi norongoro ena no yokamai Kirisito si daunapunga yaromi gama morapune. Ena komariki kakom tei yaromi dem miriyom mun fi norere
EPH 1:5 nenen inokore nokapu engua yaromi “Yesu Kirisito kokonanom i benangua no yokamai na ganama moraime,” diro mora ei noromie.
EPH 1:6 Ena Yai Gumam boware norongua mapunom nokapu wom bei norere yaromi wam mun ori wom fi tongua yo morom norongua ena no yokamai yaromi kam bawom duwapune.
EPH 1:7 Ena Kirisito nenen akiyom i fera diro goiro no yokamai meinanom mokom bai norongua ena Yai Gumam no yokamai bianom faingua muruwo kore de norome. Epe bei norongua iran yaromi bei nokapu ori wom de norongua
EPH 1:8 mapunom i opom di kun dai norome. Ena Yaromi tai ta ta muruwo mora firo kanungua
EPH 1:9 ena komariki inokore ei fingua towane i dourom boiro “Kirisito yaromi kokonan bename,” diro ka i di guwo diro eke de eme. Ena okome yaromi ka i eke dere dungua no yokamai di mari de norome.
EPH 1:10 Ena yaromi inokore ei finguai i epe: Yaromi bei moiro mangi tai kan bei engua muruwo te kamundi tai kan bei engua muruwo kuku boi enangoro ena Kirisito yaromi tarom i kiapam bei morame. Ena Yai Gumam nenen kakom engui tei inokore ei fingua i bei gouname.
EPH 1:11 Ena komariki yaromi bei moiro “No koma wom Kirisito unangua kakom suwi moipunga yokama ‘Yai Gumam yaromi nokapu wom moime,’ diro na kanam akire duwaime,” diro furo “Na bei moiro no yokamai Kirisito si daunainga na ganama moraime,” diro di guwo di eiro no yokamai gunom boi norome.
EPH 1:13 Te ne yokamai gunom kam kawom fire Kirisito yaromi ama fi ki si teingoro ena yaromi akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom erome. Ne yokamai epe fi ki si teingoro ena Yai Gumam bei moiro koma ka di koi eiro “Na epe benaiye,” dunguamere epe Murom Sumuna erome. Ena Murom Sumuna uro ne yokamai denom minomdi koi moingua ena ari yai opai muruwo “Ne yokamai Yai Gumam gama moimie,” di firaime.
EPH 1:14 Ena Yai Gumam Murom Sumuna uro no yokamai denom minomdi ikai koi moingua mora fipunga okome Yai Gumam “Tai ta ta i na arinama erowaiye,” dungua tarom i inapune. Ena tarom i inapunga no yokamai mora ama fipunga Yai Gumam akire di norongoro no yokamai yaromi gama moipunga kan faipunga goungoro kon yo morom wanupune. Te ka munom i muruwo di mari dero mora beika i u mari fungua i ena no yokamai “Yai Gumam yaromi nokapu wom moime,” diro kam akire duwapune.
EPH 1:15 Ena Yai Gumam yaromi denom minom kuianom muruwo bei nokapu de norongua te na “Ne yokamai Ari Wanopanom Yesu fi ki si tere te ari yai opai Yai Gumam gama yo teinga yokamai denom minom mun fi ereime,” dinga firo
EPH 1:16 ena kakom kakom ne yokamai fi erere Yai Gumam “Na mun fi ereiye,” diro ka make ei teiye. Ena na ka make ei teika kakom tei
EPH 1:17 na bei moiro no Ari Wanopanom Yesu Kirisito nem keranom sungua kapakom yaromi “Ne Efesasi ari yokamai Muronum ero!” diro mina wakoro di teiye. Ena yaromi Murom Sumuna erowangua yaromi ne yokamai nomanenomdi nokapu imari de erere te Yai Gumam mapunomom nenen imari de erowangua ena ne yokamai yaromi mapunomom kawom kanaime.
EPH 1:18 Ena na ka make ei teika kakom tei yaromi bau boinguamom i ne yokamai nomanenomdi ei erowangoro mina wakoro di teiye. Ena iran i ne yokamai bau boinguai kanere “Yai Gumam no yokamai unom boi norongoro ena tai ta ta norowangua kiapam moipune,” diro firainga te boware nokapu wom no gama yo teinga yokamai norowangua ama firaime.
EPH 1:19 Te ne yokamai ama firainga yaromi nenen bei moiro no fi ki si topunga yokamai yoporam ori wom boire akire di norome. Yaromi yoporam ori wom boire akire di norongua mere epe
EPH 1:20 komari yaromi yoporam ori wom boire Kirisito akire di tongoro ena yaromi yono einga akaiyomdi tei tokoi arome. Arongoro ena Yai Gumam yoporam boiro Kirisito ei okom womdi tei de tongoro damundi tei ame dero moime.
EPH 1:21 Ena epena Kirisito kamundi moiro kamundi tei mokoinga yokamai muruwo te kiapanom bei ereinga yokamai muruwo te yoporam boinga yokamai muruwo te erowai teinga yokamai muruwo ime de erero kiapanom bei erome. Ena yaromi bei moiro ari kanom faingua yokamai epena moinga te okome morainga yokamai kanom ime de erero nenen kam moko iwa fumie.
EPH 1:22 Ena Yai Gumam yaromi tai ta ta i muruwo ire Kirisito yaromi kauwomdi oropo tei ei tero ena yaromi tai kan muruwo kiapanom bei moingua “Kirisito yaromi na fi ki si nareinga yokamai muruwo ama kiapanom bename,” diro no gama yokamai tome.
EPH 1:23 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si tere moipunga epe mere i Kirisito gam dinom moipune. Te Kirisito yaromi tai ta ta muruwo fai si di tonguamere epe no yokamai yaromi gam dinom epe mere moiro te Yai Gumam fi ki si topunga ari ama moipune.
EPH 2:1 Ena komariki ne yokamai bianom beinga ena ne yokamai ari goingamere epe moime.
EPH 2:2 Ena kakom tei ne yokamai mangi tai ta ta niki dongua dourom boiro wan moiro ena yai niki dongua yaromi murom niki dongua yokamai kiapanom bei erongua yaromi mapunom dourom boiro wanimie. Te yai niki dongua yaromi uro ari Yai Gumam kam epena si deinga yokamai ama kiapanom bei erome.
EPH 2:3 Kawom, komari no yokamai muruwo ari Yai Gumam kam si deinga yokamai gere moire ena tai ta ta niki dongua kuianom boi erongua dourom boiro te inokore unanan unanan ei fipungamere i epe bei moipunie. Iran i no yokamai moipungamere epe ari yai opai muruwo moinga ena no yokamai meina niki ori wom dongua inaro bepunie.
EPH 2:4 Inaro bepunba Yai Gumam no yokamai kanom fi norere dem miriyom mun ori wom fi norongua
EPH 2:5 te no yokamai Yai Gumam kam si dere ari goingamere epe moipunga kakom tei ena Yai Gumam akire di norongoro iran i nonon yokamai Kirisito gere yokori moipunie. Kawom, Yai Gumam bei nokapu de norere akire di norere moi kuwom suwapunga mapunomom i norome.
EPH 2:6 Ena no yokamai Kirisito si daupunga Yai Gumam “No yokamai Kirisito gere ari yai opai muruwo kamundi tei moinga yokamai kiapanom bei erowaime,” diro bei moiro no yokamai Kirisito Yesu gere ama akire di iwa de norome.
EPH 2:7 Te Yai Gumam “Okome kakom ari yai opai morainga yokamai firainga na denam minam no yokamai mun fi norere boware ori wom guwo di norere Kirisito Yesu noreika firaime,” diro bei nokapu de norome.
EPH 2:8 Te ne yokamai fi ki si teinga ena Yai Gumam yo morom bei nokapu de erere akire diro kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom erome. Ne yokamai nenen kokonan beinga Yai Gumam akire di erekemba yaromi yo morom akire di eromie.
EPH 2:9 Kawom, no yokamai kokonan beikepunga yaromi yo morom akire di norongua iran i no yokamai nonon kanom bawom di iwa dekenapunie.
EPH 2:10 Ena Yai Gumam nenen bei moiro no yokamai Kirisito Yesu si daupunga no yokamai ari i koi de norongoro ena no yokamai u mari furo Yai Gumam komariki mapunom nokapu i kirawa siro ei noronguai u towane wom furo wanupunie.
EPH 2:11 Ena ne ari Yura ari moikeinga yokamao, na ka duwaika fiyo! Na arinama Yura ari yokamai nenen kanom akire dire “No yokamai ‘Ari yokamai Yai Gumam gama moipunga firaime,’ diro no yokamai ganom guwo dupune,” dinga yokamai ne yokamai kanom ka sire “Ne yokamai ganom guwo dikeinga ena Yai Gumam gama moikeimie,” dimba ari ganom guwo dinga mapunom i tai noromanga tai dume. Ena ne ari Yura ari moikeinga yokamao, komari ne yokamai mapunonom bei moinga i fi moiyo!
EPH 2:12 Kakom tei ne yokamai Kirisito moingui tei moi fakai tei dere moimie. Te ne yokamai Isirae ari moinga moi mena tei dere moiro Yai Gumam Isirae ari gunom boi erongua yokamai gere towane moikeime. Te Yai Gumam uro gama Isirae ari yokamai “Na epe bei erowaiye,” di erere ka koi gowa si engua yokamai di eromba yaromi ka i epe ne yokamai di erekeme. Iran i ne yokamai mansinomdi tawa moingai tai ta ta nokapu okome fuka diro u mari nanguai kiapam beiro moikeimie. Te ne yokamai Yai Gumam yaromi ama kankeimie.
EPH 2:13 Komari kakom ne yokamai epe fakai wom moimba te epena Kirisito Yesu yaromi goiro akiyom fera di norongua ne yokamai yaromi si dauro uro Yai Gumam moingui teina tei wimie.
EPH 2:14 Ena Kirisito bei norongoro ne yokamai denom minom wira diro moipune. Te komariki no Yura ari yokamai bei moiro ne Yura ari moikeinga yokamai kianom bei eropune. Ari kira singamere epe no yokamai kira sire ari Yura ari moikeinga yokamai mai mena dopunga ena Kirisito yaromi uro goiro kirarai opa boi dero no yokamai fou suwo eire moipungai ma dero tokoi i towane de norome.
EPH 2:15 Ena yaromi “No yokamai te ari Yura ari moikeinga yokamai na si dau narowainga ena ari moi fai koi i mari de erowaikoro no yokamai nomanenom towane eire moraime,” diro uro goi norero Mose ka gawo di guwo dungua te ka suwo koropane di guwo dungua bei domie.
EPH 2:16 Ena yaromi eri yoro bakomdi tei goinguai no yokamai kianom bepunga mapunom muruwo bei dere denom minom towane ei norero no diro Yai Gumam moingui tei fungoro Yai Gumam gere fana gairo moipune.
EPH 2:17 Ena iran i Kirisito uro denom minom wira dungua moipunga gunom kam di mari dome. Yaromi bei moiro ne Yura ari moikeinga yokamai fakai moinga te no Yura ari teina tei moipunga yokamai gunom kam i di mari de norome.
EPH 2:18 Ena Kirisito kokonan bei norongua te Muromom towane wom akire di norongua ena no Yura yokamai bo ari Yura ari moikeinga yokamai muruwo bei moiro no nenom ka make ei towapune.
EPH 2:19 Iran i epena ne yokamai ari Yura ari moikeinga yokamai moikeimie. Tamanume. No yokamai te ne yokamai gere towane moiro Yai Gumam gama yo teinga moipunie.
EPH 2:20 Te ari iki keingamere epe ne yokamai Yai Gumam iki kei engua moimie. Ena yaromi bei moiro no nowi dongua fupunga yokamai te ari gunom kam di mari deinga yokamai iki kowiri epe mere si ei norome. Te Kirisito Yesu yaromi kowiri kauwom towane koma wom moimie.
EPH 2:21 Ena Kirisito yaromi bei moiro yoporam boingua muruwo iki i tongoro ena ikirai si dauro u tokoro furo Ari Wanopanom ikom yo tongua fuka duwame.
EPH 2:22 Ena ne yokamai ama furo Kirisito si dauinga ena Yai Gumam bei moiro ne yokamai te no fi ki si topunga yokamai gere Yai Gumam ikom epe mere bei eire “Na iki ikai koi moraiye,” diro Murom Sumuna awi de norongoro yaromi uro no yokamai muruwo denom minom ikai koi moime.
EPH 3:1 Ena Yai Gumam bei moire no yokamai i towane de norongua ena na Pauro ka make ei towaro beiye. Te na Kirisito Yesu kokonan bei tere gunom kam ne Yura ari moikeinga yokamai di mari de ereika iran na kan iki faiye.
EPH 3:2 Te ne yokamai kawom mora fingai Yai Gumam “Na furo ne ari bam ta yokamai akire di erowame,” diro bei nokapu de narere kokonan i narome.
EPH 3:3 Ena na Yai Gumam gunom kam di mari deika i komariki Yai Gumam kam i eke domba epena yaromi bei moiro kam i di mari de narome. Te koma na di mari de narongua kam gurom towane ne yokamai munom boi ereiye.
EPH 3:4 Ena ne yokamai ka munom i boi ereika kerere firainga na Kirisito kam wayom koma eke dere dungua mora fiye.
EPH 3:5 Te komariki kakom muruwo Yai Gumam ka eke dere dunguai di mari dekemie. Tamanume. Epena Yai Gumam Murom Sumuna awi dongoro yaromi uro no yo tere nowi dongua fupunga yokamai te no ari yo tere gunom kam di mari deinga yokamai gere ka eke dongua di mari de norome.
EPH 3:6 Ena ka koma eke dere dungua i epe: Yai Gumam ne Yura ari moikeinga yokamai gunom kam erongua ena ne yokamai te no Yura ari yokamai gere uro Yai Gumam karam moipune. Ena ne yokamai te no yokamai gere u towane uro Kirisito Yesu si daupunga ena Yai Gumam ka di koi engua ama inapune.
EPH 3:7 Ena Yai Gumam “Na gunam kam i di mari duwame,” diro nou kei narere kokonan i narome. Yaromi yoporam boinguamom i ama narere erowai te narongoro kokonan beiye.
EPH 3:8 Te ari yai opai Yai Gumam gama yokamai muruwo moi teme tei de nareimba Yai Gumam bei moiro “Na fu ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei furo Kirisito mapunomom nokapu wom bengua tarom i kerowainga i faikenangua mapunom i di mari de erowame. Ena ari yai opai muruwo na kanam eke dere diro benaika kawom kanaime,” diro bei nokapu de narome. Te Yai Gumam tai kan muruwo bei engua yaromi komariki kakom kakom kam i eke dere dungua dumie.
EPH 3:10 Ena yaromi “Epena ari mokoinga yokamai te ari kiapanom beinga yokamai kamundi tei moinga furo no fi ki supunga yokamai kanero na inokore ei fika mapunom mapunom firaime,” diro ena ka eke dere dungua epena di mari dome.
EPH 3:11 Ena komariki Yai Gumam man kamun bei eikengua kakom tei inokore ei finguamere epe “No yokamai Ari Wanopanom Kirisito Yesu kokonanom epe benaime,” di guwo di engua kam i epena epe bemie.
EPH 3:12 Iran i no yokamai Kirisito fi ki si tere si dau topunga ena no yokamai “Yai Gumam no ka dupunga firame,” diro kene kene eire yaromi moingui tei napune.
EPH 3:13 Ena epena na uro ne yokamai gunom kam di mari de ereika tai ipun dongua fuka di narongua ena ne yokamai fi ki singa mapunom te gunom kam di mari deinga mapunom ma dekeiyo! Te tai ipun dongua epena fuka di narongua na ne yokamai akire di ereika i faimie.
EPH 3:14 Ena iran i Yai Gumam bei moire no yokama i towane de norongua na no nenom moingui tei kaunam gurom boi teiye.
EPH 3:15 Yaromi ari yokamai muruwo kamundi moinga te no yokamai mangi tei moipunga gere kanom ei norongua
EPH 3:16 iran i na ka make epe diro enaiye: Yai Gumam bau boingua keranom sungua kapakom moingua ena yaromi Murom Sumuna awi ne yokamai moraingi tei de erowangua yaromi ure yoporam boi erere denom minom bei erowai te erowame.
EPH 3:17 Te ne yokamai fi ki si towainga ena Kirisito yaromi uro ne yokamai denom minomdi tei kakom kakom moi erowame. Te eri douranom fu mansinomdi koi furo a ki sungoro eriyom erowai tere dunguamere epe ne yokamai denom minom erowai tere Yai Gumam te ari gere mun fi erowaime.
EPH 3:18 Ena na “Ne yokamai te Yai Gumam gama yo teinga yokamai muruwo yoporam boingua ire Kirisito dem miriyom no yokamai mun ori wom fi norongua mapunom i arari wom dumia ama di munomdi iwa fumia ama di mangi ime fungua i firaime,” diro ka make ei teiye.
EPH 3:19 Ena Kirisito dem miriyom no yokamai mun fi norongua mapunom i fikenapunba na bei moiro “Ne yokamai mapunom i firaime,” diro ka make ei teiye. Ena ne yokamai furo Kirisito dem miriyom no yokamai mun fi norongua mapunom i firainga ena Yai Gumam mapunom kawom ne yokamai moingi tei fai si di erowamie.
EPH 3:20 Ena Yai Gumam yoporam boingua no yokamai yana di topunga te inokore ei fipungai ime de tongua ena yaromi yoporam ori boingua no yokamai denom minomdi ikai koi kokonan bei noronguai ipu siro kerowapunga faikenangua iran i kam bawom duwapune.
EPH 3:21 Kawom, no yokamai fi ki si teinga yokamai moiro Kirisito Yesu si daupunga no yokamai muruwo te gaunoma fuka duwainga yokamai muruwo Yai Gumam kam kakom kakom akire duwapune. I kawom.
EPH 4:1 Ena na Ari Wanopanom kokonan bei teika na kan iki faipa na yoporam boiro ka di erowaiye. Koma Yai Gumam ne yokamai unom boingua kakom tei “Ne yokamai yo tere waniyo!” di erongoro ena epena ne yokamai yo tongua konom i wan moiyo!
EPH 4:2 Ena ne yokamai bei moire kou kou mapunom beikere ari yokamai wira wira di erere ari ne yokamai einainga i yokamai ekan de ereiyo! Te ne yokamai ariyoma moingamere epe moinga yokamai akire di erowainga ena ne yokamai denom minom ariyoma mun fi erowainga mapunom opom di erowaime.
EPH 4:3 Te Murom Sumuna yaromi bei wira di erere ena ne yokamai denom minom towane eiro moinga mapunom i erongua ena ne yokamai bei moiro “Denom minom towane moipunga mapunom i akonapune,” diro kokonan ori wom beiyo!
EPH 4:4 Ena no Yai Gumam gama yokama ganom dinom i towane epe mere moipune. Te Murom Sumuna ama towane wom moimie. Epe mere Yai Gumam ne yokamai unom boingua ne yokamai “Yai Gumam ‘Na epe bei erowaiye,’ dungua towane wom inapune,” diro kiapam beire moiyo!
EPH 4:5 Te no Ari Wanopanom towane wom moimie. Te no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga mapunom towane wom dume. Te no yokamai nuwi bui noreinga mapunom i towane wom dume.
EPH 4:6 Te Yai Gumam i ama towane wom moime. Yaromi no yokamai mangi tei moipunga muruwo nenom moime. Ena yaromi no ari muruwo kiapanom bei norero moipungi suna tei kokonan bei norero te no muruwo denom minomdi ikai koi moi noromie.
EPH 4:7 No yokamai denom minom towane wom moipunba Kirisito tai ta ta ako moinguamere epe yaromi bei moiro no yokamai towane towane tarom i norongoro ipunie.
EPH 4:8 Kirisito tai norongua kam mapunom i epe dungua Yaromi ari kan fainga yokamai endire u teme iwa fungua kakom yaromi ari yokamai tarom i yo morom erome, ka mapunom epe dungua ena
EPH 4:9 ka i “yaromi u teme iwa fungua” epe dungua mapunom i tora dume? Mapunom i epe: Yaromi moko teme iwa towane wom kimie. Tamanume. Koma yaromi u mansinomdi oropo tei uro moime.
EPH 4:10 Ena u mansinomdi oropo tei uro moingua yaromi wom “Na furo kamundi te mangi akai bunamdi koro koro muruwo moraiye,” diro moko teme iwa furo kamundi koro koro tei muruwo fume.
EPH 4:11 Ena yaromi towane wom bei moiro no ari yai opai yokamai tai ta ta muruwo norome. Ena yaromi bei moiro no suwo koropane gunom boi norere nowi dongoro furo Yai Gumam gama yokamai akire di eropune. Te yaromi ari suwo koropane gunom boi erere ewi dongoro furo ka di mari deingoro ena okome mukom faime. Te yaromi ari suwo gunom boi erere ewi dongoro yokamai koro koro furo gunom kam di mari deime. Te yaromi ari suwo koropane gunom boi erere ewi dongoro yokamai no Yai Gumam gama yokamai kiapanom bei norere gunom kam nuwi si noreime.
EPH 4:12 Ena ta bengoro Kirisito yaromi ari yokamai gunom boi erome? Yaromi “Yai Gumam gama yo teinga yokamai bei moiro yaromi kokonanom benaingoro ena Yai Gumam gama yokamai towane towane fi ki si teinga mapunom u teme iwa name,” diro no ari yokamai suwo koropane gunom boi norero ari akire di erowapunga kokonan i norome.
EPH 4:13 Iran i no yokamai kokonan i bei furo bei furo kounom kounom dero moiro denom minom u towane furo fi ki si tero Yai Gumam wam towane wom fi towapune. Ena epe beiro erowai tero Kirisito yaromi u mari funguamere epe wom no yokamai kawom u mari napunie.
EPH 4:14 Te no yokamai tokoi gan gawo epe mere moikenapunie. Te ka kasu dinga yokamai uro “No yokamai furo ari ka nuwi si erere a sin boi ipo ka de erowapungoro ena yokamai Yai Gumam konom ma dere kon ta naime,” diro u no yokamai moipungi tei uro ka kasu di norowainga iran i no yokamai furo yokamai dourom borapunga ena kamun kai siro fui nuwi meri meri uro nuwi kopare aki ipo ka de tonguamere epe no yokamai morapune. Epe morapunba no yokamai gan gawo moikenapunga ena yokamai ka kasu dinga dourom boikenapune.
EPH 4:15 Tamanume. No yokamai bei moiro ari yokamai denom minom mun fi eropunga kakom tei no yokamai ka kawom ama di eropunie. No yokamai epe beire ena yai gan epe mere u mari furo moiro kawom Kirisito si dauinapungoro ena no binom bei moiro ganom dinom kiapam bei tonguamere epe Kirisito yaromi no yokamai kiapanom bei norowamie.
EPH 4:16 Ena Kirisito no yaromi gam dinom moipunga yokamai kiapanom bei norere ena okonom kaunom te gam dinom koro koro muruwo si dauime. Ena okonom gurom te kaunom gurom te gurom koro koro dunguai bei moiro gam dinom akire dire si dau ki sume. Ena gam dinom koro koro kokonan beingamere epe no yokamai beiro denom minom towane towane mun fi eropunga ena Kirisito gam dinom i erowai tere yoporam boiro moko iwa fume.
EPH 4:17 Ena na Ari Wanopanom kokonan gan moika na ka yoporam boiro ne yokama di erowaiye. Ne yokamai furo ari mena tei moinga noromanga tai towane inokore ei finga yokamai mapunom beingi tei tokoi wankeiyo!
EPH 4:18 Yokamai nomanenom fingai ama kama sumie. Te yokamai nomanenom kawom fikeingoro te denom minom si dau ki sungua ena kakom kakom moi kuwom suwapunga Yai Gumam norowangua ikenaimie.
EPH 4:19 Te yokamai tai niki dongua beinga gai goikeimie. Te yokamai yai opai kunei neinga mapunom dourom boiro “Tai niki dongua mapunom mapunom benapune,” diro kakom kakom inokore ei firo kakom kakom mapunom i bei moimie.
EPH 4:20 Bei moimba ne yokamai Kirisito gunom kam fingai tai niki dongua mapunom epe ama fikeime.
EPH 4:21 Kawom, ne yokamai yaromi kam wayom mora fimie. Ne yokamai yaromi mouwomdi finga ena no yokamai Yesu kam wayom kawom di noronguai ne yokamai di eropunga mora fimie.
EPH 4:22 Ena no yokamai ka epe ne yokamai nuwi si eropune: Ne yokamai mapunom niki dongua koma beinga i ma deiyo! Koma kakom i ne yokamai ari makinga yokamai mapunom beingai kasu mapunom bei moiro “Tai niki dongua tarom i inapune,” diro gunom boiro bei moinga iran i goraro beimie.
EPH 4:23 Ena ne yokamai bei moire inokore koi eiro u mari bau boingui tei fiyo!
EPH 4:24 Te Yai Gumam bei moiro mapunom koi ne yokama bei erome. Bei erongua iran Yai Gumam nenen moinguamere epe ne yokamai moime. Ena ne yokamai ari koi u mari nainga ena ne yokamai kon yo tere kawom wanere Yai Gumam mun fi erowangua mapunom i ama beimie. No yokamai uro ka epe ne yokamai nuwi si eropune.
EPH 4:25 Ena ne yokamai ari koi moinga ka kasu dikeiyo! No yokamai muruwo ganom dinom towane wom moipunga iran i ne yokamai bei moiro ari ama fi ki si teinga yokamai ka kawomye diro di ereiyo!
EPH 4:26 Te ne yokamai denom minom api suwangua firo bianom beikeiyo! Te ne yokamai denom minom api yo si moraingoro aro ako furo benangoro faikename.
EPH 4:27 Te Satan “Na ne yokamai ka kea ei erowaiye,” diro u ne yokamai moingi tei unangua ne yokamai mounom wako teiyo!
EPH 4:28 Ena nenta tai kunei nongua yaromi tokoi tai kunei nekename. Tamanume. Yaromi epena “Na nanan guwai gainam meina baraiye. Te na ari tai ta ako nekenainga kongo akire di erowaiye,” diro kokonan okomdi bename.
EPH 4:29 Te ne yokamai ka niki dongua dikeiyo! Dikeimba ne yokamai furo “Ari yokamai kounom gere moikenainga no yokamai ka di erowapunga firainga yokamai nomanenom erowai towaime,” diro ena ka nokapu wom duwangua towane di ereiyo!
EPH 4:30 Te ne yokamai bei moire Yai Gumam Murom Sumuna dem miriyomdi bei ipun de tekeiyo! Ena yaromi ne yokamai denom minomdi ikai tei moingua ena ari yokamai ne yokamai Yai Gumam gama moinga firaime. Ne yokamai Yai Gumam gama moinga iran i okome Yesu tokoi unangua kakom Yai Gumam bei nokapu de erowame.
EPH 4:31 Ena ne yokamai denom minom api singa mapunom muruwo te kura kam dinga mapunom i muruwo bei deiyo! Ena kura boikeiyo! Te ari kanom ka sikeiyo! Te ari niki de fi ereinga i muruwo ama bei deiyo!
EPH 4:32 Ena ne yokamai bei moire arinoma bei wira di erere denom minom mun fi ereiyo! Ena Kirisito yaromi kokonan bei erongua ena Yai Gumam bei moiro ne yokamai bianom faingua kore de eronguamere epe ne yokamai bei moiro ari bianom fai erongua yokamai ama kore de ereiyo!
EPH 5:1 Ena ne yokamai Yai Gumam gama moinga te Yai Gumam dem miriyom ne yokamai mun fi erongua ena yaromi mapunom wom benguamere epe dourom boiyo!
EPH 5:2 Te Kirisito yaromi dem miriyom no yokamai mun fi noronguamere epe ne yokamai denom minom ari mun fi erere mapunom i waniyo! Te ari fi mun ei teinga kipom sungua tarom i Yai Gumam teingoro ena Yai Gumam mun finguamere epe Kirisito yaromi “No yokamai akire di erowaiye,” diro yokori moinguamom i Yai Gumam fi mun ei tome.
EPH 5:3 Te ne yokamai Yai Gumam gama yo tere moinga ena ari yokamai “Ne yokamai yai opai kunei neinga mapunom te tai dinepe dongua mapunom te guwai gai munmane kunei kanainga mapunom beimie,” epe duwainga i faikename.
EPH 5:4 Te ne yokamai ka dinepe dowangua duwainga bo te ka unanan duwainga bo te ka niki dowangua duwainga i ama faikenamba ne yokamai Yai Gumam “Mun fi eropune,” diro i towane di towainga i fanamie.
EPH 5:5 Ena na ka epena duwaika i kawom duwaiya fi goi iyo! Ari yai opai kunei neinga yokamai te ari tai dinepe dongua beinga yokamai te ari guwai gai munmane kunei kaninga yokamai furo Kirisito te Yai Gumam gere ari kiapanom bei ereipika akaiyom ikai tei kinaime. Te fiyo! Ari guwai gai munmane ako nowainga mapunom dourom boingamere epe yokamai yai gumam kasu yai dourom boime.
EPH 5:6 Ena ari yokamai uro ka yo morom dire ne yokamai engure ire fure mapunom niki dongua benainga ne yokamai kan kenom beiyo! Yokamai mapunom epe beinga ena Yai Gumam dem miriyom api si erere ari kam gore dikeinga yokamai niki de fi erowame.
EPH 5:7 Yaromi epe benangua iran i ne yokamai fure yokamai fana gai erekeiyo!
EPH 5:8 Te komari ne yokamai si boingui tei moinga te epena ne yokamai Ari Wanopanom gama bau boingui akai tei moimie. Iran i ari bau boingui tei kakom kakom wan moingamere epe ne yokamai wan moiyo!
EPH 5:9 Ena ne yokamai bau boingui tei wan morainga ne yokamai nokapu dungua mapunom muruwo te yo tongua mapunom muruwo te ka kawom dinga mapunom muruwo i mari duwaime.
EPH 5:10 Te ne yokamai “Tora tai mapunom i benapunga Ari Wanopanom mun kaname?” di firainga ena i beiyo!
EPH 5:11 Te ne yokamai ari tai si boingua mukom nokapu koikengua mapunom i benainga u towane fure beikeiyo! Kawom, ne yokamai furo ari tai kama sungua eke dere beingai mapunom i ka di ipo ka duwainga ne yokamai gai goraimba ne yokamai fure ari yokamai “Mapunom dinepe dongua muruwo beikeiyo!” diro di ereiyo!
EPH 5:13 Ena kewa dere bau boinguai tai kan muruwo i mari dowangua ena no yokamai tai mapunom kawom i kanapune. Te tai ta ta muruwo akai bau boingui tei dunguai i epemere kewa dome.
EPH 5:14 Ena yai ta ka i inokore ei fingua yaromi ka epe dungua “Epena ne wi fainga kua wom ariyo! Ne yono einga manomdi tei arowangere Kirisito bei moiro keranom sunguai ne erowamie,” epe dume.
EPH 5:15 Ena iran i ne yokamai kon wanainga konom kenom beiyo! Ne yokamai ari nomanenom fikeinga yokamai kon waningamere epe wankeiyo! Tamanume. Ne yokamai ari nomanenom finga yokamai kon waningamere epe waniyo!
EPH 5:16 Ena epena kakom moipungai i ari niki deinga yokamai wan moinga iran i ne yokamai bei moiro “Kakom i mora gounaro bengua iran kokonan nokapu benapune,” diro mapunom nokapu dungua i mari dowainga mapunom i beiyo!
EPH 5:17 Ena ne yokamai du dire wankeiyo! Te Ari Wanopanom inokore ei finguamere epe ne yokamai firo waniyo!
EPH 5:18 Ena ne yokamai nuwi gikenguai munmane nere du dikeiyo! Tamanume. Mapunom i bei moiro ne yokamai bei niki de erowamie. Nere du dikeimba Yai Gumam Murom Sumuna ne yokamai denom minom ikai koi fai si di erowaro benangua “O” duwaime.
EPH 5:19 Ena ne yokamai te arinoma yokamai gere ka mapunom wi dire te Yai Gumam kam bawom duwainga kam i ama wi di ipo ka deiyo! Te ne yokamai denom minomdi ka mapunom wi dire te Ari Wanopanom kam bawom duwainga kam i yaromi wi di teiyo!
EPH 5:20 Ena ne yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito si dauinga kakom kakom muruwo no yokamai Nenom Yai Gumam “Ne tai kan i norengero mun fi eropune,” dire di teiyo!
EPH 5:21 Ena ne yokamai Kirisito yaromi mun fi teinga ena arinoma yokamai moraingi tei moi berere dere moiyo!
EPH 5:22 Ena ne opai gan yokamao, ne yokamai Ari Wanopanom moingui tei moi oropo dere moingamere epe ne yokamai winom biyai moingi tei moi oropo dere moiyo!
EPH 5:23 Ta bengoro moi oropo dere moraime? Kirisito bei moiro no fi ki si topunga yokamai kiapanom bei noronguamere epe yai bei moiro efem biyai kiapam bei tome. Kirisito yaromi no fi ki si topunga yokamai akire di norere moi kuwom suwapunga mapunomom i norongoro ena no yokamai uro yaromi gam dinom epemere moipunga
EPH 5:24 iran i no Kirisito fi ki si topunga yokamai bei moiro yaromi moingui tei moi berere dere moipungamere epe opai gan bei moiro winom biyai moingi tei kawom moi berere dere moraime.
EPH 5:25 Ena ne yai gan yokamao, Kirisito bei moiro opai ta nou kei tero dem miriyom mun fi tere yokori moinguamom tonguamere epe ne yokamai denom minom efenom biyai kanom fi ereiyo!
EPH 5:26 Yaromi “Na gunam kanam oparomi di erere nuwi biyom si towaikoro oparomi feke dere yo tongua u mari nangoro ena Yai Gumam towaiye,” diro yokori moinguamom i oparomi tome.
EPH 5:27 Te yaromi “Na efenam biyai uro okonam muromdi tei u nokapu wom namie. Oparomi dinepe dikenangua moiro te tai ta ta ama beikere morame. Tamanume. Oparomi yo tere gawa beikenangui tei moiro te tai ta ta niki dongua dikenangui tei morame,” diro beme.
EPH 5:28 Kirisito furo oparomi kam fi tonguamere epe ne yai gan yokamai epe beiyo! Ne yai gan yokamai nenen ganom dinom mun fi ereingamere epe ne yokamai efenom biyai ama mun fi ereiyo! Kawom, yai ta efem biyai mun fi towangua ena yaromi nenen mun firo beme.
EPH 5:29 Te no yokamai mora kanupunga yai ta nenen gam dinom kiam bei tekemie. Tamanume. Kirisito bei moiro oparomi kiapam bei tonguamere epe yaromi bei moiro nenen gam dinom kua kopuna tero kiapam bei tome.
EPH 5:30 No yokamai Kirisito gam dinom koro koro epemere moipunga ena kiapanom bei noromie.
EPH 5:31 Ena ka mapunom i epe dungua Iran i yai ta bei moiro nem mam i ema dero fu efem biyai si daunangoro ena surai fure denom minom u towane epemere naipire. epe dungua iran nonon mora fipunga wiyom biyai efem biyai surai denom minom u towane fipire.
EPH 5:32 Te ka mapunom epena i mari deika i mapunom ta ama dume. Mapunom ta i ipun domba mapunom i epe: Yai ta tokoi furo opai nou kei eiro koko ingoro ena wiyom biyai efem biyai surai denom minom u towane fipikamere epe Kirisito yaromi furo no fi ki si topunga yokamai towane de norongoro u mari fupune.
EPH 5:33 Te ka i ka ta ama epe dume. Ne yai gan yokamai nenen towane towane bei moire nenen ganom dinom bei kenom beire fingamere epe ne yokamai efenom biyai ama bei kenom bei erowaime. Ena opai gan yokamai bei moiro winom biyai kanom ama bawom di iwa dowaime.
EPH 6:1 Ena gan yokamao, ne yokamai Ari Wanopanom gama moinga ena nenom manom ka duwainga gore duwainga i faimie.
EPH 6:2 Ka mapunom koi i epe dungua “Ne nenum manum bei kenom bei ero!” epe dume. Ka i koma di guwo dungua te Yai Gumam ama ka di koi engua di norome.
EPH 6:3 Ena ka gowa si engua i epe: “Ne nenum manum kanom bawom duwainga ena ne nokapu moire mansinomdi tei kakom arari moranie,” epe dungua iran i ne gan yokamao, ne yokamai nenom manom ka duwainga gore diyo!
EPH 6:4 Ena ne nenom manom yokamao, ne yokamai bei moiro ganoma yokamai kiapanom bei erenga kakom tei ne yokamai mapunom bei erowainga iran yokamai denom minom api si erowangua i faikename. Faikenamba ne yokamai bei moiro ganoma kiapanom bei erere “Yokamai Ari Wanopanom konom wanaime,” diro Yai Gumam kam mapunom nuwi si ereiyo!
EPH 6:5 Ena ne nuwi kokonan gan yokamao, ne yokamai bei moiro kokonan kiapam beinga yokamai kanom bawom dire ka duwainga gore diyo! Ena ne yokamai “Kokonan i inapune,” dire denom minom suwo eikeiyo! Ne yokamai Kirisito kam dungua dourom boingamere epe ne yokamai kokonan kiapam beinga yokamai kanom duwainga dourom boiyo!
EPH 6:6 Ena ne yokamai “No yokamai kiapanom bei noreinga yokamai mun fi norowaime,” diro furo yokamai okonom muromdi tei towane kokonan beikeiyo! Tamanume. Yokamai nen moingi tei moikenainga kakom tei ne yokamai kokonan nokapu ama beiyo! Ne yokamai Kirisito nuwi kokonan gan moinga ena Yai Gumam inokore ei finguamere epe ne yokamai inokore ei firo kakom kakom kokonan bei ereiyo!
EPH 6:7 Ena ne yokamai nuwi kokonan bei moinga i mun fire moiyo! Ne yokamai “No yokamai ari nuwi kokonan gan towane moipune,” epe di fikeimba “No yokamai Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ama moipunie,” epe di firo kokonan beiyo!
EPH 6:8 Ne yokamai fiyo! Ari yokamai nuwi kokonan gan morainga bo te moikenainga kokonan nokapu benainga ena Ari Wanopanom bei moiro yokamai meina erowame.
EPH 6:9 Ena ne kokonan kiapam beinga yokamao, ne yokamai furo mapunom epe wom nuwi kokonan gan yokamai bei erere “No yokamai kupa ne yokamai einapune,” di erekeiyo! Ne yokamai fiyo! Yai Gumam kamundi tei moingua yaromi ne yokamai te nuwi kokonan gan gere kiapanom yai moimie. Yaromi ari kounom kounom ipu si erome.
EPH 6:10 Ena na kanam i munom boika mora gounaro beme. Ena, arinamao, ne yokamai furo Ari Wanopanom si dau tere yaromi yoporam ori wom boingua ire erowai tere moiyo!
EPH 6:11 Ena ne yokamai “Satan yaromi mimi niki dongua bei norowangua no yokamai ako sikere arere morapune,” dire furo Yai Gumam gai garom boingua gaiyom erongua i fiyo!
EPH 6:12 Ta bengoro gaiyom i firaime? No yokamai ari towane wom kura boi erekepunba no yokamai furo murom niki dongua muruwo kamundi tei moinga yokamai ama kura boi eropunie. Kawom, no yokamai murom mokoinga yokamai te murom kiapanom beinga yokamai te murom erowai wom teinga yokamai si boingui tei moipunga ama moinga yokamai kura boi eropunie.
EPH 6:13 Ena ne yokamai furo Yai Gumam gai garom boingua gaiyom erongua muruwo ire fiyo! Ne yokamai gaiyom i firainga ena tai niki dongua ne yokamai fuka di erowangua kakom tei ne yokamai kianom bei niki de erowainga kura boi erowaime. Ena ne yokamai kura boi gounainga arire yo moraime.
EPH 6:14 Ena ne yokamai arire moiyo! Te kiminem yokamai garom boinga tarom kenom beingamere epe nonon yokamai Yai Gumam kiam yokamai kura boi eropunga garom boingua tarom kenom bepune. Kiminem yokamai non gam fiki deinga goinomdi tei de ki singamere epe Yai Gumam ka kawom dungua ne yokamai goinomdi tei de ki siyo! Te yokamai bei moiro deinomdi akire di towangua tarom si you deingamere epe ne yokamai yo tongua mapunom Kirisito norongua i deinomdi tei si you deiyo!
EPH 6:15 Ena yokamai kauwom tou dere kon nokapu waningamere epe ne yokamai kenom beire furo ari gore amine einga kam nokapu di mari de ereiyo!
EPH 6:16 Ena yokamai kuman ako moingamere epe kakom kakom ne yokamai fi ki si teinga mapunom i ako moiyo! Ena ne yokamai fi ki si towainga yai niki dongua yaromi bei moiro e dongua eiyom ire einangua ne yokamai eiyom i muruwo si gouname.
EPH 6:17 Te yokamai kura boinga birom gai eingamere epe Yai Gumam akire di erongua mapunom binomdi tei enaimie. Te yokamai sanupui ako moingamere epe ne yokamai furo Yai Gumam kam Muromom Sumuna erongua i ako moiyo!
EPH 6:18 Te ne yokamai kakom kakom ka make eire “O Yai Gumam, akire di naro!” diro yaromi kiam yokamai kura boi ereiyo! Te Murom Sumuna yoporam boinguamom i erowangua ena ka make ei teiyo! Iran i kakom kakom Murom Sumuna kam di erowangua firo ako ki siyo! Ena kakom kakom ne yokamai bei moire ari yai opai Yai Gumam gama yo teinga yokamai akire di erere ka make ei teiyo!
EPH 6:19 Ena ne yokamai ama ka make ei tere “O, Yai Gumam, Pauro akire di to! Yaromi ka duwaro benangua ena ne kanum duwangua i to! Yaromi kuri fikere gunom kam koma eke dere dunguai di mari dowangua akire di to!” epe diro ka make ei teiyo!
EPH 6:20 Ena na gunom kam i di mari dowaro beika Kirisito nawi domba epena na kan faiye. Ena ne yokamai “Pauro yaromi kuri fikere yoporam boiro gunom kam di mari duwame,” diro Yai Gumam ka make ei teiyo!
EPH 6:21 Ena Taikiku yaromi “Ne yokamai firainga na kokonan epe beire nokapu moika firaime,” diro uro na kokonan beikai muruwo di mari de erowame. Te yaromi kawom no yokamai arinom moiro Ari Wanopanom kokonanom nokapu bengua
EPH 6:22 iran i na yaromi awi ne yokamai moingi tei de erowaika ena ne yokamai firo kanainga no yokamai nokapu moipunga i kanaime. Te yaromi ama uro ne yokamai denom minomdi bei erowai te erowame.
EPH 6:23 Ena no yokamai Nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito yai surai bei moiro arinoma muruwo denom minom bei wira di erere te mun fi erere te fi ki si erowangua mapunom i erowaipire.
EPH 6:24 Ena Yai Gumam bei moiro ari denom minom Ari Wanopanom Yesu Kirisito mun fi tere ma de tekeinga yokamai muruwo bei nokapu de erowame. Mora epe.
PHI 1:1 Na Pauro munom ganom i ne Firipai iki birom ori bei moinga yokamai boi ereiye. Na te Timoti yaromi ama moipuka no surai Kirisito Yesu nuwi kokonan gan moipuiye. Ena na bei moiro ne Yai Gumam gama yo teinga Kirisito Yesu si dauinga yokamai muruwo te ne Yai Gumam gama kiapanom bei ereinga yokamai gere te ne Yai Gumam gama akire di ereinga yokamai gere munom ganom i boi ereiye.
PHI 1:2 Ena “No Nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito gere uro ne yokamai bei nokapu de erere te bei wira di erowaipire,” epe diro ka make ei ereiye.
PHI 1:3 Ena ka make eika kakom tei na ne yokamai kanom fi erero Yai Gumanam yaromi mun fi teiye.
PHI 1:4 Te na ne yokamai kanom wayom bei fire ka make ei teika kakom kakom na mun fi erere ka make ei teiye.
PHI 1:5 Te koma na uro ne yokamai moingi tei uka kakom tei ne yokamai akire di nareinga te moi furo epena ama ne yokamai na akire di nareinga ena na gunom kam di mari deika ena na ne yokamai mun fi erere ka make ei teiye.
PHI 1:6 Akire di nareinga iran i mora kanikai Yai Gumam uro ne yokamai moingi tei kokonan nokapu mapunom boire bei erere bei furo furo okome Kirisito Yesu tokoi unangua kakom tei kokonan i bei gouname.
PHI 1:7 Ena epena na kan faika kakom te koma na yo moiro ena na fu ari fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo “Gunom kam i kawom dume,” di mari de erere te na ama fu ari fi ki si teinga yokamai moingi tei furo denom minom bei erowai te ereika kakom tei ne yokamai akire di nareime. Ena Yai Gumam bei nokapu de narongua ena na kokonan i beika kakom tei na te ne yokamai gere kokonan i Yai Gumam narongua ama bepunie. No kokonan i ama bepunga ena na denam minam ne yokamai muruwo mun ori wom fi erere inokore nokapu ei ereika i faimie.
PHI 1:8 Te Yai Gumam mora fingua na ka kawom epe duwaiye: “Kirisito Yesu nenen dem miriyom ne yokamai mun fi eronguamere epe na denam minam mun fi ereiye,” epe ka kawom diye.
PHI 1:9 Ena na ka make epe Yai Gumam ei towaiye: “O, Yai Gumam, ne bei moiro Firipai ari yokamai akire di erengere ena yokamai denom minom towane towane mun fi ereinga mapunom i moko iwa nangua iran yokamai tai kawom mora fire te ari mapunom beinga i kawom ipu si erowaime.
PHI 1:10 Ena yokamai denom minom mun fi ereinga mapunom i moko iwa nangua iran yokamai tai ta ta mapunom nokapu muruwo ama nou kei enaime. Ena okome Kirisito yaromi tokoi unangua kakom tei yokamai denom minom feke dowangore te yai ta ‘Yokamai mapunom niki dongua beime,’ epe di erekename.
PHI 1:11 Ena epena yokamai mansinomdi tei moinga Yesu Kirisito yo tongua mapunom yokamai fai si di erowangua ena yokamai yo tere wanaimie. Yokamai yo tere wanainga ena ari yai opai muruwo Yai Gumam kam akire duwaime,” ka make epe ei teiye.
PHI 1:12 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka duwaika fiyo! Tai ipun dongua na moiki tei fuka di naronguai tarom i gunom kam di mari deinga konom i si fere dekeme. Tamanume. Na tei moiro gunom kam di mari deika
PHI 1:13 iran i kiminom ari Sisa ikomdi kiapam beinga yokamai te ari na moiki tei moinga yokamai muruwo mora finga na Kirisito nuwi kokonan beika na kan faiye.
PHI 1:14 Te na kan fairo Yai Gumam gunom kam a ki sika ena Yai Gumam gama yokamai munmane bei moire Ari Wanopanom fi ki ori wom si tere iran i kakom kakom kuri fikeinga mapunom i moko iwa fungua ena Yai Gumam kam i erowai tero di mari deime.
PHI 1:15 Ena te na kawom duwaiye. Ari suwo koropane niki de fi narere kura kam di narere ena “Na ime de narowapune,” dinga iran Kirisito kam di mari deimba te ari suwo koropane na mun fi narere kam i di mari deime.
PHI 1:16 Ari mun fi nareinga yokamai mora kaninga Yai Gumam nawi dongoro na uro “Gunom kam i kawom dungua ari firaime,” diro ari di mari de ereika ena yokamai denom minom mun fi narere kam i di mari deime.
PHI 1:17 Te ari niki de fi nareinga yokamai “Nonon kanom akire duwapune,” diro inokore einga yo tere faikengoro Kirisito kam di mari deime. Yokamai di fingai “Na kan faikai kakom suwo ipun dowangua iro moko iwa furo narowapune,” diro ka i di mari deime.
PHI 1:18 Ari epe beimba na niki de fikeiye. Kawom, ari niki de fi nareinga bo te mun fi nareinga i tai gawo toka dumba yokamai furo Kirisito yaromi kam di mari deinga i kawom faimie. Ena na mun fiye.
PHI 1:19 Ena kakom kakom ne yokamai bei moiro na kanam dairo ka make ei teinga ena Yesu Kirisito Murom i bei moiro akire di narongua ena na kanikai tarom i epena na moiki tei fuka di narongua bei niki de narekenamba ari yokamai nawi mena dowainga ena na mun fi moraiye.
PHI 1:20 Ena na kokonan benaika kakom i “Na gai goikenaiye,” diro inokoronam yoporam boiro ei fiye. Tamanume. Na epe di fikai tai mapunom kakom kakom bei moikamere epe wom epena tokoi ama benaika ena na kuri fikere na yokori moraipo te na goraipo te tai ta ta muruwo benaikai ari kanere Kirisito kam bawom duwaime.
PHI 1:21 Ena na inokore epe ei fikai na yokori moraikai Kirisito yaromi kokonanom waiyom towane bei towaiye. Te na goraika na tai nokapu wom inaiye.
PHI 1:22 Ena na mangi tawa yokori moraikai kokonan benaikai mukom korangua ena na tawa yokori moraika konom dourom boraipo tawa ma dere Kirisito moingui tei naika konom dourom boraipo na fikeiye.
PHI 1:23 Ena na denam minam ikai tei inokore suwo eiye. Na di fikai na dere kamundi iwa furo Kirisito gere towane morapukai i nokapu wom dumba
PHI 1:24 na mangi tawa yo moiro ne yokamai akire di erowaika i epena faname.
PHI 1:25 Ena “Na tawa yo moraiye,” diro fi kun daiye. Na yo moiro ne yokamai kokonan towane bei erowaikoro fi ki suwainga erowai towangoro te ne yokamai ama mun firaime.
PHI 1:26 Ena na kan iki ma dere mena uro na tokoi fu ne yokamai moraingi tei naika iran i ne yokamai Kirisito Yesu kam bawom diro mun ori wom firaime.
PHI 1:27 Ena na yokori moraipo goraipo ne yokamai Kirisito gunom kam dunguamere epe dourom boiyo! Ena ne yokamai gunom kam epe dourom borainga na fu ne yokamai ekanaipo te ari kanom dingai towane firaipo na di firaikai ne yokamai denom minom towane eire arere moiro inokore towane wom ei firo gunom kam di mari dowainga kokonanom towane beiro Yai Gumam kiam yokamai kura boi erowaimie.
PHI 1:28 Ena ne yokamai bei moiro ari bei niki de ereinga yokamai kurinom fi erekeiyo! Ne yokamai gunom kam epe dourom borainga ena ari yokamai fi moraingoro Yai Gumam guwom akai ewi dere te ne yokamai akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom erowame. Kawom, Yai Gumam nenen epe bename.
PHI 1:29 Ena ne yokamai Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam “Ne yokamai fi ki si teinga mapunom towane erekeiye. Tamanume. Ne yokamai kokonan bei nareinga iran ganom kipi ama inaime,” diro eronguai iran firo gunom kam nokapu dourom boiyo!
PHI 1:30 Koma ne yokamai kaningai te epena ama ka i fingai na Yai Gumam kokonanom bei teika iran ari bei niki de nareingamere epe ari ne yokamai bei niki de ereime.
PHI 2:1 Ena Kirisito yaromi bei moire ne yokamai denom minom bei erowai tongua te yaromi dem miriyom mun fi erongua mapunom ne yokamai akire di erongua te ne yokamai Murom Sumuna ama fana gairo moinga te ne yokamai bei moiro towane towane kanom fi ereinga
PHI 2:2 iran i ne yokamai inokore towane enainga na mun ori wom firaika mapunom i moko iwa name. Ena inokore towane enainga i epe: Ne yokamai nen towane towane denom minom mun fi erowaime. Te ne yokamai denom minom te nomanenom towane eire moiro kokonanom towane ama benaime.
PHI 2:3 Ena ne yokamai nenen kanom akire dire unanan kou kou eikeiyo! I tamanume. Ne yokamai bei moire arinoma yokamai moraingi berere tei dere nenen kanom akire dikenaimba ne yokamai bei moiro arinoma kanom akire diyo!
PHI 2:4 Ena ne yokamai bei moire nenen kanom wayom i towane kiapam beikeiyo! Tamanume. Ne yokamai fure nenen arinoma yokamai kanom wayom ama kiapam beiyo!
PHI 2:5 Ena Kirisito Yesu mapunom benguamere epe ne yokamai mapunom i ama epe beiyo!
PHI 2:6 Yaromi kawom Yai Gumam epemere moimba yaromi Yai Gumam epemere moingua mapunom i benaro kam fikemie.
PHI 2:7 I tamanume. Yaromi mapunom epe i ma dero furo nuwi kokonan gan epemere mapunom i bengoro ena ari di kaningai “No yokamai ganom dinom koipungamere epe yaromi ama gam dinom koime,” di kanime.
PHI 2:8 Ena yaromi nenen fingua fi akongua Yai Gumam giramdi tei dourom boiro bei furo goime. Kawom, yaromi eri yoro bakomdi goime.
PHI 2:9 Epe bengua iran Yai Gumam furo yaromi akire diro i teme iwa wom dero te yaromi kam i akire diro ari kanom i muruwo ime di erome.
PHI 2:10 Yai Gumam bei moiro yaromi kam akire diro kam i Yesu ye diro daingua iran i ari kamundi tei moinga yokamai te ari mangi tawa moinga yokamai ama te ari mansinomdi oropo tei moinga yokamai muruwo kaunom gurom boi tere kam bawom di tere
PHI 2:11 “Yesu Kirisito yaromi nonon yokamai Ari Wanopanom moime,” di mari duwaime. Ena yokamai Yesu kam wayom epe di mari duwainga yokamai Nenom Yai Gumam kam i ama akire duwaime.
PHI 2:12 Ena na yokoi ei neika yokamao, komari kakom kakom na ne yokamai moingi tei moika ne yokamai na giranamdi gore dire dourom boingamere epe na ne yokamai igere epena ama moikepunga ne yokamai dourom boinga mapunom moko iwa namie. Ena ne yokamai bei moiro “Yai Gumam nokapu wom moime,” di firo kam bawom diro ena ari Yai Gumam konom dourom boingamere epe ne yokamai dourom boiyo!
PHI 2:13 No yokamai mora kanupunga Yai Gumam u ne yokamai moingi suna tei uro akire di erere nenen finguamere ne yokamai imari de erongua iran ne yokamai yaromi nenen inokore ei finguamere epe kokonanom benaimie.
PHI 2:14 Ena ne yokamai tai kan mapunom muruwo beingai kura kam dingai mapunom te kura boingai mapunom ma dere mapunom nokapu muruwo beiyo!
PHI 2:15 Epe benaingai ena ari yokamai kanere “Ne yokamai bianom beinga yokamai moime,” dikenaingoro te ne yokama denom minom dinepe dongua i dikename. Ena ne yokamai Yai Gumam gama nokapu wom moingamere ena ne yokamai bei moiro ari niki ori wom deinga bianom faingua yokamai moingi suna tei kei faire ena kewa donguamere epe ne yokamai wan moiyo!
PHI 2:16 Ne yokamai epe wan morainga kakom tei ari denom minom koi inainga kam i yokamai di mari de ereiyo! Di mari de erowainga ena okome Kirisito tokoi unangua kakom i na mun ori wom fi erowaiye. Kawom, ne yokamai mapunom epe benainga ena na firaika na kokonan i ne yokamai bei ereikai te na yoporanam boi ereikai yo morom fiasi de erekeiye.
PHI 2:17 Koma ari Yai Gumam mun fi tere non sipsip ire sire teingoro Yai Gumam mun finguamere epe ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga yaromi mun fi erome. Koma ari non sipsip singa kakom i yokamai nuwi wain non boromdi ama fera dingoro ena Yai Gumam mun fime. Ena epemere ari na nainaingoro na akinam ne yokamai fi ki si teinga mapunom i fera diro ako suwangua ena Yai Gumam mun firangoro ena na ama mun firaiye. Te na mun fika te ne yokamai muruwo ama mun firaingamere epe na mun ori wom firaiye.
PHI 2:18 Ena epemere ne yokamai ama mun firainga te na mun firaikamere epe ne yokamai ama mun firaime.
PHI 2:19 Ena no Ari Wanopanom Yesu “O” duwangua na bei moiro “Timoti yaromi dero inako de ure ne yokamai kanom wayom i di narowangoro na firo denam minam moko iwa name,” diro yaromi awi ne yokamai moingi tei de erowaiye.
PHI 2:20 Te na denam minam ne yokamai ei ereikamere epe Timoti yaromi towane wom dem miriyom ne yokamai ei erere “Akire di erowaiye,” di firo inokore munmane nan eme.
PHI 2:21 Te ari na moiki tei ama moinga yokamai muruwo bei moiro nenen kanom wayom beinga i kiapam beire te Yesu Kirisito yaromi kokonanom i kiapam beikeinga ena yokamai ewi dowaika i faikename.
PHI 2:22 Faikenamba te ne yokamai mora kaninga Timoti yaromi yai nokapu wom moime. Te wam bei moiro auwom akire di tonguamere epe yaromi bei moiro na Yai Gumam gunom kam di mari deika kokonan i akire di narome.
PHI 2:23 Iran i koma na kan faika yo moraipo u mena naipo firaika okome na bei moiro yaromi ne yokamai moingi tei kene kene eire awi de erowaiye.
PHI 2:24 Te na epe ama fi kun daika Ari Wanopanom yaromi kon yau narowangoro ena kakom gawo toka moiro na ne yokamai moingi tei unaiye.
PHI 2:25 Ena na di fikai “Na Epaforaita yaromi ama awi ne yokamai moingi tei dowaiye,” epe di fiye. Yaromi no yokamai arinom moiro te gunom kam di mari dopunga kokonan ama iro “Gunom kam i kawom dume,” diro ari di mari de erome. Koma ne yokamai bei moire yaromi awi na moiki tei deingoro ena yaromi uro na kokonanam i akire di narome.
PHI 2:26 Ena yaromi “Ne yokamai ekanaiye,” diro dem miriyomdi ne yokamai kai mei erongoro te yaromi kanunguai ari “Yaromi i nupi faimie,” dinga ne yokamai finga ena niki de fime.
PHI 2:27 Te kawom koma yaromi nupi fainguai mora goraro bengua Yai Gumam bei moiro yaromi akire di tome. Te Yai Gumam uro yaromi towane kam firo akire di tekemie. Tamanume. Yaromi uro na kanam ama fi narome. Na epe di fiye: “Epena na kan iki faika iran Epaforaita yaromi gorangua tai ipun dongua fuka di narongua tarom i moko iwa name,” epe di fipa Yai Gumam uro yaromi akire di tongua iran yaromi uro na kanam ama fi narome.
PHI 2:28 Iran na “Ne yokamai yaromi kanero tokoi mun firaime. Te na bei moiro ‘Yaromi gorame,’ diro ipun fika i ama gouname,” diro na mun firo di fikai na bei moiro yaromi awi ne yokamai moingi tei de erowaiye.
PHI 2:29 Ena yaromi unangua Ari Wanopanom gama bei moiro arinoma yokama ekukureingamere epe ne yokamai yaromi mun fi tere kukureiyo! Kawom, ne yokamai ari epe mere moinga yokamai kanom akire diyo!
PHI 2:30 Te yaromi Kirisito kokonanom beiro “Na goraika i faname,” di fime. Tamanume. Yaromi “Ne yokamai moikere na akire di narekenare beimie,” epe di firo kokonan beiro akire di narongua ena ne yokamai yaromi kam akire di teiyo!
PHI 3:1 Ena ne Yai Gumam gama yokamao, na kanam munom boika gounaro beme. Ne yokamai Ari Wanopanom si dauinga ena mun firo moiyo! Ena na koma ka ne yokamai boi ereikamere epe na tokoi boi erowaika i fanamie. Kawom, na tokoi munom boraika akire di erowame. Ena na ka epena diro boraika i fiyo!
PHI 3:2 Ne yokamai bei moiro ari niki deinga yokamai unainga kanere kenom beiyo! Yokamai uro “Ne yokamai ganom guwo duwainga iran Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” epe dimba yokamai bei moiro ari ganom guwo dinga mapunom towane inokore ei teinga ena ne yokamai kan kenom beiyo!
PHI 3:3 Yokamai furo “Yai Gumam bei moiro ‘No yokamai na ganama moime,’ duwame,” diro ganom guwo dinga mapunom kasu beinga dourom boimba no yokamai furo mapunom i dourom boikepune. Tamanume. Yai Gumam Murom Sumuna uro nonon yokamai akire di norongoro ena no yokamai Yai Gumam kam bawom dire Kirisito Yesu si dauwiro wan moipunga iran i no yokamai Yai Gumam gama yokamai kawom moipune.
PHI 3:4 Te na “Yura ari mapunonom dourom boika ena Yai Gumam ‘Na yo tere moime,’ dume,” epe di fikeipa epe di firaika ena na bei moiro ari “No yokamai Yura ari mapunonom kawom dourom boipunga ena Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ dume,” dinga yokamai ime de erere Yura yai kawom moiye.
PHI 3:5 Na Yura ari mapunonom epe dourom boiye: Na manam kui engua kakom moi fure aro kakom okonom koro muruwo te koro suraiye goungua ari na ganam guwo dime. Te na nenam manam surai Isirae ari moipire. Ena na Bensamin gauwom moiye. Te na awanoma yokamai mapunom beinga i muruwo dourom boiye. Te Feresi ari furo Mose ka di guwo dungua dourom boingamere epe na dourom boiye.
PHI 3:6 Te na “Yai Gumam finguamere epe dourom boraiye,” di fire ena Yesu fi ki si teinga yokama bei niki de ereiye. Te na Mose ka di guwo dungua dourom boika ari yokamai kanere “Na ka di guwo dungua muruwo mora dourom boime,” dime.
PHI 3:7 Ena na Yura ari mapunonom epe mere dourom boika koma na “Yo tere moiye,” di fipa epena na Kirisito fi ki si teika ena na “Koma dourom boika mapunom i tai noromanga tai dume,” epe di fiye.
PHI 3:8 Te koma dourom boika mapunom i towane tai noromanga tai dikeme. Tamanume. Na kanikai na Ari Wanopanam Kirisito Yesu kam inokore ei fika ena tai ta ta muruwo i tai noromanga tai dume. Ena “Na yaromi nuwi kokonan bei towaiye,” diro tai kan i muruwo ma deikai “Tai i tai noromanga tai dume,” di firo Kirisito yaromi towane ako ki siro
PHI 3:9 si dauiye. Ena na kokonan beire Mose ka di guwo dungua dourom boika Yai Gumam “Na yo tere moime,” epe dikeme. Tamanume. Epena na Kirisito fi ki si teika ena Yai Gumam “Na yo tere moime,” di narome. Kawom, na fi ki si teika ena Yai Gumam bei moiro “Na yo tongua yaiye,” diro kanam daime.
PHI 3:10 Ena na tai towane wom kanaiye. Na Kirisito kam towane inokore ei fire te Kirisito yoporam boingua tokoi aronguamere epe na yoporam boinguamom i ama ire arire moraiye. Te yaromi kipi kaingua mapunom i ama ire goinguamere epe na mangi tawa moika ama kipi kaingua mapunom ire goingua mapunom i na ama inaiye.
PHI 3:11 Ena na epe benaikai na di fikai “Na ama yono manomdi tei arire moko fure moi kuwom suwaika inaiye,” epe di fiye.
PHI 3:12 Ena na “Kirisito yaromi mapunomom i mora kounom moiro nokapu wom moiye,” epe di fikeiye. I tamanume. Na “Kirisito Yesu nenen gunom boi narome,” diro na “Yaromi mapunom benguamere epe moraiye,” diro yoporam boiro dourom boiye.
PHI 3:13 Te ne Yai Gumam gama yokamao, na “Yaromi mapunom mora iye,” epe di fikeiye. Ena na inokore towane wom eiro na komari tai ta ta beika ma dere ena kanero “Na tai okome inaiye,” diro yoporam boiro kokonan beiye.
PHI 3:14 Ena na “Mukom inaiye,” diro gumanamdi koro towane kanero yoporam boiro bu diye. Te tarom mukom i epe: Kirisito Yesu yaromi kokonanom bei norongua ena Yai Gumam na uanam boingoro na yokori koi ei narongua moiye.
PHI 3:15 Ena nonon erowai topunga yokamai muruwo bei moiro no yokamai Kirisito kounom moikepunga kam i epena dikamere epe inokore towane enapune. Te ne yokamai suwo koropane inokore ta enaingai Yai Gumam bei moiro akire di erowangoro ena ne yokamai nomanenom si awa tere “Na ka i dika i kawom dume,” di firaime.
PHI 3:16 Bei kenom bei erowamba epena mapunom i no yokamai mora ipunga i dourom borapune.
PHI 3:17 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na mapunanam beika ne yokamai muruwo dourom boiyo! Ena ne yokamai bei moire ari yokamai no yokama mapunonom bepunga i dourom boinga yokamai kanere ama dourom boiyo!
PHI 3:18 Te komari kakom munmane na ne yokamai mora di ereikai ena epe mere wom na epena kai meire ne yokamai tokoi di erowaiye. Ari munmane kon niki dongua wan moinga yokamai Kirisito eri yoro bakomdi goingua kiam bei te moimie.
PHI 3:19 Yokamai nenen tai kan kuianom boinguamere epe dourom boiro “Yai Gumam moinguamere epe tarom i dume,” di finga ena yokamai fu guwom akai tei naime. Te yokamai tai gai goinga tarom mapunom mapunom i muruwo mun fi tere mangi tai towane wom i inokore ei teime.
PHI 3:20 Inokore ei teimba no yokamai kamun yai opai moipunga ena Ari Wanopanom Yesu Kirisito moi kuwom suwapunga mapunomom norowangua yaromi kamundi tei ma dere ako mangi unangua no yokamai kiapam bei moipune.
PHI 3:21 Ena yaromi uro no yokamai ganom dinom yoporam boikengua tokoi bei koi de norere yaromi gam dinom bau boingua dunguamere epe norowame. Yaromi yoporam boingua iro tai kan muruwo kiapam benguamere epe yoporam boingua iro epe bei norowame.
PHI 4:1 Ena iran, ne Yai Gumam gama yokamao, “Ne yokamai Ari Wanopanom moingui tei yoporam boire moraime,” diro na ka i mora di ereiye. Na denam minam ne yokamai erero kanom firo mun fi erere te kakom kakom ne yokamai kanom wayom ari di mari de ereiye.
PHI 4:2 Ena ne Yuoria te ne Sintiki, ne opai surai Ari Wanopanom kepoma moipika iran ne surai kura boipika di gouro denom minom towane ei teiro!
PHI 4:3 Ena ne na kawom kokonan towane ipuka yaiyo, na ne ka di erowaiye. Ne bei moire opai surai akire di ero! Koma surai na gere towane moire yoporam boire gunom kam di mari dopunga kokonanom i bepune. Te yai Koremen te ari suwo koropane na gere kokonan i ama ipunie. Yokamai te opai surai gere kanom i Yai Gumam gama kakom kakom moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom Yai Gumam boi engua ama dumie.
PHI 4:4 Ena ne yokamai Ari Wanopanom si dauinga kakom kakom i mun fi moiyo! Te ne ka i tokoi duwaiye. Ne yokamai mun fire moiyo!
PHI 4:5 Te no Ari Wanopanom yaromi kakom teina unangua ena ari muruwo “Ne yokamai ari kanom fi ereinga yokamai moime,” duwaro benainga ena ne yokamai ari kanom i fi erere bei wira di ereiyo!
PHI 4:6 Te ne yokamai inokore unanan eikeiyo! Tamanume. Tai ipun dongua ne yokamai fuka di erowangua kakom i ne yokamai ka make ei tere “Na tai epe inaiye,” diro Yai Gumam di teiyo! Te kakom kakom ka make ei towainga ne yokamai “Mun fi eropune,” epe di teiyo!
PHI 4:7 Ena ne yokamai Yai Gumam ka make ei towainga ne yokamai Kirisito Yesu si dauinga ena Yai Gumam wira dungua mapunom i erowame. Te Yai Gumam wira dungua mapunom i tai ori dungoro te no yokamai mapunom i muruwo firapunga i faikename. Ena yaromi wira dungua mapunom ne yokamai erowangua iran i ne yokamai inokore unanan eikenaingoro te denom minom nokapu wom duwangoro moraime.
PHI 4:8 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na kanam munom boika i gounaro beme. Ena ne yokamai tai kan nokapu wom dungua tarom te ari tai kan ganom dinom akire di erongua tarom i inokore ei fiyo! Tarom i epe: Tai kan muruwo i kawom dungua te tai kan i feke dongua te tai yo tongua te tai kan i dinepe dekengua te tai kan i ari mun kaninga te tai kan i kanom ari akire dinga tarom i muruwo inokore eiyo!
PHI 4:9 Ena tai kan mapunom muruwo na bei moire ne yokamai nuwi si ereika firo inga te tai kan mapunom muruwo ne yokamai kaningai na bei ere moika ena ne yokamai bei moire kakom kakom beiyo! Epemere benainga ena Yai Gumam bei wira dungua norongua yaromi ure ne yokamai moraingi tei moi erowame.
PHI 4:10 Ena na Ari Wanopanom konom wan moikai na kanikai kakom arari goungoro ne yokamai bei moire epena mun fi narere kongo mukom nareingoro ena na mun ori wom fi ereiye. Kawom, na “Ne yokamai mun fi nareinga mapunom ma deime,” di fikeiye. Tamanume. Ne yokamai mun fi nareinga mapunom opon di narowainga konom dikeme.
PHI 4:11 Te na “Tai ta ta dikeme,” diro ka i epe dikeiye. Tamanume. Na bei moiro tai mapunom nokapu dungua bo te mapunom niki dongua bo te na moiki tei fuka di narongua i na denam minam wira di firo moiye.
PHI 4:12 Te na kuwanom yai moika kakom bo te na tai munmane ako neika kakom i na wira dire moika mapunomom i mora fiye. Na kakom kakom muruwo wira diro moiro te na koro koro fuka kakom ama wira diro moiye. Kawom, na tai munmane neikoro maranam mokongua kakom bo te na meran goika kakom bo te tai munmane ako neika kakom bo te tai kan munmane dikengua kakom na wira diro moiye.
PHI 4:13 Ena Kirisito yaromi kanere na yoporam boinga narongoro na yaromi si dauire moika iran i tai ta ta muruwo beiye.
PHI 4:14 Te na tai dikengua inokore unanan eikeipa ne yokamai kaninga tai ipun fuka di narongua ena ne yokamai akire di nareinga i tai nokapu dume.
PHI 4:15 Ena ne yokamai Firipai yai opai ne yokamai nenen mora kaningai komari na mapunom boiro gunom kam di mari deika kokonan beiro Maseronia iki akai ma deika kakom tei ne yokamai towane akire di narere kongo mukom nareime. Te Yesu fi ki si teinga yokamai koro tei moinga kongo mukom narekeime. Tamanume. Ne yokamai towane epe bei nareime.
PHI 4:16 Te na koma iki birom ori Tesaronaika tei moika ne yokamai kakom towane ta akire di nareinga ena okome ne yokamai tokoi akire di nareime.
PHI 4:17 Epemere “Ne yokamai kongo narowaime,” dire epena di erekeiye. Tamanume. Na “Ne yokamai kongo nareinga ena Yai Gumam bei nokapu de erowame,” diro ka epe di ereiye.
PHI 4:18 Ena ne yokamai kaniyo! Ne yokamai tai kan i iro Epaforaita yaromi okomdi tei eingai naronguai muruwo mora ika ena na fai si di naromie. Yai ta fi mun ei tongua tarom ire Yai Gumam tere gaingoro kipom nokapu wom sungua ena Yai Gumam mun fi tonguamere epe ne yokamai kongo nareinga ena Yai Gumam ama mun fime.
PHI 4:19 Ena Kirisito Yesu kokonan bengua na Yai Gumanam bei moiro tai kan muruwo ako moingua ire ne yokamai tai ako nekeinga tarom i muruwo bei kounom de erowame.
PHI 4:20 Ena kakom kakom no yokamai yai opai muruwo Nenom Yai Gumam kam i akire di iwa de morapunie. I kawom.
PHI 4:21 Ena ne yokamai fu Yai Gumam gama yo teinga yokamai moingi tei furo ari Kirisito Yesu fi ki si teinga yokamai ekukureingamere epe yokamai ekukureiyo! Te Yai Gumam gama yokamai na gere moipunga yokamai bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” di ereime.
PHI 4:22 Te ari yai opai Yai Gumam gama yo teinga yokamai na moiki tei moinga yokamai muruwo bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” di ereime. Te ari suwo koropane yokamai Roma ari moingi tawa yai orinom ta Sisa yaromi ikomdi tei kokonan beinga yokamai yoporam boiro “Ne yokamai moi deimio?” di ereime.
PHI 4:23 Ena “No Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai muruwo bei nokapu de erowame,” diro ka make ei teiye. Mora epe.
COL 1:1 Na Pauro. Yai Gumam yaromi nenen finguamere epe Kirisito Yesu nawi dongoro fuiye. Ena epena na munom ganom i ne Korosi akai tei moinga yokamai boi ereiye. Ne yokamai Yai Gumam gama yo tere moire ena Kirisito si dauinga ne yokamai yaromi kam gore di teime. Te nonon yokamai arinom Timoti yaromi gere ama moipuiye. Ena na bei moiro “Nonon Nenom Yai Gumam bei moiro ne yokamai bei nokapu de erere te denom minom bei wira di erowame,” diro ka make ei teiye.
COL 1:3 Ena no surai bei moiro ne yokamai kanom dairo ka make ei topuka kakom kakom Yai Gumam no Ari Wanopanom Yesu Kirisito nem yaromi mun fi topuiye.
COL 1:4 Te no surai mora fipuka ne yokamai Kirisito Yesu mora fi ki si tere moiro denom minom Yai Gumam gama yo teinga yokamai mun fi ereinga ena mun fipuiye.
COL 1:5 Komari gunom kam kawom ne yokamai moingi tei i mari de erongua kakom tei ne yokamai ka i firo te Yai Gumam tai ta okome erowangua inokore ei finga iran i ne yokamai fi ki si tere Yai Gumam gama yokamai mun fi ereime. Te Yai Gumam tai ta okome ne yokamai erowangua kamundi tei eire kiapam nokapu bei moime.
COL 1:6 Te ari yokamai uro gunom kam i ne yokamai di mari de ereingamere epe yokamai fu man bunamdi koro koro furo ari di mari de ereime. Ena ari gunom kam i mora finga mapunom nokapu beire te ari munmane gunom kam fi ki sime. Epemere koma ne yokamai mapunom boiro Yai Gumam bei nokapu de erongua kam kawom fire moi fure fi ki singa mapunom i moko iwa fume.
COL 1:7 Te Epafara yaromi uro Yai Gumam ari bei nokapu de erongua kam i nuwi si erongoro ne yokamai mora kanimie. Yaromi no yokamai kokonan ipunga akire di norongoro ena no denom minom mun fi topune. Te yaromi Kirisito nuwi kokonan beiro ako sikere te uro no yokamai akire di norome.
COL 1:8 Ena yaromi uro ne yokamai denom minom ari mun fi ereinga mapunom dourom boinga no surai di norome. Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro ari mun fi ereinga mapunom i ne yokamai eromie.
COL 1:9 Ena koma wom no surai ka i mora fipuka kakom i no surai ne yokamai kanom dairo kakom kakom ka make ei topuiye. No surai epe mina wako topuiye: “O, Yai Gumam, ne bei moiro nenen inokore ei fingamom i Korosi ari erowangere ena ne Muronum Sumuna bei moiro inokore mapunom mapunom nokapu ei firangua muruwo yokamai denom minom fai si di erowame. Fai si di erowangua iran i yokamai bei moire ne inokore ei fingamom i firaime,” epe diro ka make ei topuiye.
COL 1:10 Ena ta bengoro no surai ka make epe ei topuiye? Ne yokamai denom minom epe fai si di erowangua ena ne yokamai furo Ari Wanopanom finguamere epe dourom boiro te yaromi mun kanangua mapunom i kakom kakom bei moraime. Iran i ne yokamai Yai Gumam konom waningai mapunom mapunom nokapu muruwo beire te Yai Gumam kam dungua fi towainga mokoname.
COL 1:11 Ena Yai Gumam yoporam ori wom boinguamere epe yaromi ne yokamai bei yoporam boi erowangua iran i tai ipun donguai muruwo ne yokamai fuka di erowangua ne yokamai yo moiro ako sikenaime. Ena ne yokamai Yai Gumam mun fi tere
COL 1:12 “A boire bei norene,” di teiyo! Yaromi no yokamai Nenom moire ena nenen “Na ganama yo teinga yokamai tai erowaika no yokamai inaime,” diro gunom boi norongoro ena no yai opai muruwo bau boingui tei moiro tarom i inapune.
COL 1:13 Te yaromi bei moiro no yokamai kama yoporam boingua sungui tei moipunga akire dire bei de norere nokire furo yaromi wam mun fi tongua yaromi akai kiapam bei moingua ikai tei de noromie.
COL 1:14 Yaromi wam kokonan bei norongua ena Yai Gumam bei moiro kan faipunga gui de norero bianom faingua kore de noromie.
COL 1:15 Ena Kirisito yaromi uro Yai Gumam no ari yokamai mapunomom kankepunga yaromi moinguamere epe i mari de norome. Yaromi bei moiro Yai Gumam tai kan muruwo bei engua tarom bire ime de tome.
COL 1:16 Ena Yai Gumam Kirisito ka di tongoro ena yaromi tai kan muruwo bei eme. Kawom, yaromi tai ta ta kamundi dunguai bo te tai ta ta mangi tawa dunguai bo te tai kan muruwo kanupunga bo te tai kan muruwo kankepunga tai ta ta muruwo bei eme. Te yaromi ama bei moiro murom kiapam beinga yokama bo te murom moi koma deinga yokamai bo te murom suwo mokoinga yokamai bo te murom yoporam boinga yokamai muruwo bei eme. Yai Gumam “Tai kan muruwo bei engua Kirisito yaromi kam akire di towaime,” diro ka di tongoro ena yaromi tai kan muruwo bei eme.
COL 1:17 Te Kirisito koma fuka dungoro ena tai kan muruwo okome mowomdi fuka dungoro ena yaromi bei moiro tai kan muruwo bei engua tarom i yo dume.
COL 1:18 Te yaromi ama uro fi ki si teinga yokamai Ari Wanopanom moimie. Yaromi yono einga manomdi tei koma wom arongua ena iran i nenen bei moiro tai kan muruwo ime de tere yaromi moi koma dome.
COL 1:19 Ena Yai Gumam nenen inokore ei finguamere epe beiro ena yoporam boingua te inokore engua nenen wam tongoro ena yaromi nenen nem moinguamere epe moime.
COL 1:20 Ena Yai Gumam “Na te ari yai opai mangi tei moinga bo kamundi tei moinga yokamai gere denom minom u towane fure morapune,” diro wam awi dongoro ume. Te koma no yokamai Yai Gumam kiam moipunba yaromi wam eri yoro bakomdi tei goingua iran yaromi bei wira di norome.
COL 1:21 Ena komari ne yokamai Yai Gumam moingui tei fakai tei moiro te kiam bei tere tai mapunom niki dongua beire inokore unanan eingoro
COL 1:22 te epena Yai Gumam wam eri yoro bakomdi goingua ena Yai Gumam bei moiro ne yokamai gere denom minom towane ei erome. Yaromi “Na ne yokamai endire na moiki tei morainga kakom yo wom tere moraingere te yai ta ‘Ne yokamai bianom beinga ari moimie,’ di erekenaime,” diro epe beme.
COL 1:23 Ena ne yokamai fi ki singa mapunomom i kawom ako ki sire moiyo! Te tai ta ta ne yokamai gure erowangua ne yokamai gunom kam koma fire “Ka i akire di norowame,” dinga kam i a ki siyo! Kawom, ari furo gunom kam i man man moinga yokamai muruwo di mari deinga epemere na Pauro na kam i di mari deinga kokonan yai ta moiye.
COL 1:24 Ena epena ari yokamai bei niki de nareimba na “Na ganam dinom kipi kaingua ne yokamai akire di erowaiye,” diro mun fi moiye. Ena Kirisito yaromi “Na ganam dinom kipi kainguamere epe ne ganum dinom kipi kaingua ama firanga ena fi ki si nareinga yokamai na ganam epemere moinga yokamai akire di erowane,” di narere gunom boi narongoro ena na kipi kaingua kokonanom i bei gounaiye.
COL 1:25 Ena Yai Gumam “Na ganama akire di erowame,” di narere nenen gunom boi narongoro na yaromi nuwi kokonan gan moire ne Yura ari moikeinga yokamai akire di ere moiye. Ena na bei moiro “Ne yokamai Yai Gumam kam i muruwo di mari de erowaiye,” diro furo Yai Gumam gama kokonan bei ere moiye.
COL 1:26 Komari kakom kakom Yai Gumam gunom kam i eke dongoro ari yai opai muruwo kankeimba epena kam i yaromi gama yo teinga yokamai i mari de erome.
COL 1:27 Yai Gumam yaromi di finguamere epe i mari de erome. Ena ka eke dongua i epe: Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai bei nokapu wom de erowame. Kawom, Kirisito yaromi uro ne Yura ari moikeinga yokamai denom minom ikai koi moi erowangoro iran i ne yokamai “Yaromi bau boinguamom i inapune,” diro kiapam beiro suwi moraime.
COL 1:28 Ena iran no yokamai Kirisito gunom kam ari yai opai ori gawo muruwo di mari de eropune. Ena no yokamai inokore nokapu eire furo “Ne yokamai toren kan kenom beiyo!” di erere ka nuwi si eropune. Te no yokamai “Ari yokamai nen towane towane endiro Yai Gumam moingui tei fupungoro ena yokamai Kirisito si dauinga kawom yo tero moraime,” diro
COL 1:29 gunom kam yoporam boiro di mari de eropune. Ena Kirisito yoporam ori wom boingua na narongua na nanan kokonanom i beiye.
COL 2:1 Ena na di fikai ne yokamai epe kanainga na ganam kipi kokonan iro ne yokamai te ari iki birom ori Leorisia tei moinga yokamai te ari na giranam gumanam kankeinga yokamai muruwo akire di ere moiye.
COL 2:2 Na ganam kipi kokonan i iro beikai “Ne yokamai te ari yokamai gere denom minomdi koi erowai tere te towane towane mun fi ereinga i towane dere te inokore nokapu eire bei moiro fi ki suwaingai erowai te erowame,” diro kokonan i beiye. Ena epe morainga iran i ne yokamai te ari yokamai gere Yai Gumam ka di eke de engua kam firaime. Te eke dongua kam i Kirisito i mari dome.
COL 2:3 Kirisito yaromi nenen bei moiro ka nokapu wom muruwo eke dere dunguai i mari dowangoro ena ne yokamai te ari suwo koropane i gere ama fi kun daraime.
COL 2:4 Te na di fikai “Yai ta uro ka niki dongua diro ne yokamai kinanom sikename,” diro na epena ka dika i ne yokamai di ereiye.
COL 2:5 Te na ne yokamai gere moikepunba te na inokore ei fikai ne yokama gere moipune. Ena moiro ne yokamai ekanikai ne yokamai denom minom towane eiro moiro te Kirisito fi ki si teinga erowai tongoro ena na mun ori wom fiye.
COL 2:6 Ena ne yokamai Ari Wanopanom Kirisito Yesu mora inga ena ne yokamai yaromi si dauire konom waniyo!
COL 2:7 Ena eri koruwa mansinomdi mokore erowai tonguamere epe ne yokamai erowai tere moiyo! Te ne yokama kon waningai Yesu yaromi ka di erongua dourom boire moiyo! Te yai ta gunom kam ne yokamai nuwi si eronguamere epe ne yokamai fi ki singa mapunom moko iwa nangoro moiyo! Ena kakom kakom ne yokamai Yai Gumam mun fi tere wan moiyo!
COL 2:8 Ena ne yokamai “Yai ta uro ka giram murom yo di norowangua bo te ka yo morom dire kasu di norowangua ena no yokamai dourom beikenapune,” di firainga kan kenom beiyo! Yaromi ari yokamai awanoma kanom dire te mangi tai faingua mapunom dungua epe duwamba Kirisito yaromi kamom i dikenangua ena kan kenom beiyo!
COL 2:9 Yaromi ka kasu dumba Kirisito uro no yokamai ganom dinom koiro moipungamere epe gan dinom koiro moingua kakom tei Yai Gumam mapunom muruwo Kirisito dem miriyomdi tei ei tome.
COL 2:10 Ena ne yokamai Kirisito si dauinga iran moi kuwom singa mapunom ne yokamai moingi tei fuka di erome. Te yaromi murom erowai teinga yokamai te murom kanom suwo moi fai deinga yokamai kiapanom bei erome.
COL 2:11 Ena ne yokamai yaromi gere si dauire wan moinga ena Yura ari “No yokamai Yai Gumam ariyoma moipunga ari yokamai opom di erowapune,” diro ganom guwo dingamere epe ari yokamai ne yokamai ganom guwo dikeime. Tamanume. Ne yokamai bei moiro “No yokamai denom minom dinepe dome,” di finga ena Kirisito bei moiro mapunom niki dongua ne yokamai denom minomdi ikai tei dungua yoporam boingua bei de eromie.
COL 2:12 Ena ari ne yokamai nuwi bui ereinga kakom tei ne yokamai Kirisito gere ama yono manomdi ei ereingoro te ari nuwi bui ereinga kakom i Yai Gumam yoporam ori wom boiro Kirisito yono einga manomdi tei okom ako are tonguamere epe ne yokamai “Yaromi no yokamai okonom ama ako are norowame,” diro fi ki singa ena yaromi bei moiro ne yokamai ako arongoro ena ne yokamai yokori moime.
COL 2:13 Te komariki ne yokamai bianom faingua mapunom dourom boinga te ne ari Yura ari moikeinga yokamai moiro Mose ka di guwo dungua dourom boikeinga ena ne yokamai ei goimba epena Yai Gumam bei moiro ne yokamai te Kirisito gere yokori morainga mapunom erere te no yokamai bianom bepunga i muruwo kore de norome.
COL 2:14 Te komari no yokamai furo Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikepungoro ena Yai Gumam mapunom i kanere ka di guwo dungua gore dikepunga mapunom i kerere munom ganom boime. Ena Yai Gumam ka i boingua i epemere eri yoro bakomdi tei buro siro Kirisito goinga ena bianom bepunga kore de norome.
COL 2:15 Te Kirisito eri yoro bakomdi tei goingua ena no yokamai mora kanupunga Yai Gumam bei moiro murom moi koma deinga yokamai te murom yoporam boinga yokamai ime de erongoro iran i murom yokamai muruwo i ari noromanga tai epemere moinga fipune.
COL 2:16 Ena yai ta uro “Ne yokamai kua kopuna i neiyo! Ne yokamai nuwi i neiyo! Te ne yokamai noniki kakom i bo te kapa koi gere engua mapunom bo te Yura ari iron moinga mapunom epe dourom boiyo!” di erowangua ne yokamai fikeiyo!
COL 2:17 Tarom i muruwo tai noromanga tai dungua ena koma no yokamai kanupunga “Okome tai ta ori fuka duwame,” di fipunba Kirisito yaromi mora ungua iran epena no yokamai kanupunga tai ta ori mora fuka dume.
COL 2:18 Ena yai ta uro “Na kuwan kanikai ena na yai ori moiye. Ena ne yokamai kanom moko iwa name di fikenainga ne yokamai nen towane towane ganom kipi kokonan beiyo! Te ne yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kanom akire diyo!” epe di erowangua fikeiyo! Ari yokamai yaromi kam akire duwainga i faikenamba yaromi nenen dem miriyom gorom i dourom boiro nenen kam akire dire
COL 2:19 Kirisito yaromi ako ki sikemie. Te no yokamai binom bei moiro ganom dinom kiapanom benguamere epe Kirisito yaromi bei moiro Yai Gumam gama kiapanom bei erome. Ena okonom kaunom gurom goranom bei engoro ganom dinom i u kumo si towane fungua ena binom kiapanom benguamere epe Yai Gumam gama u kumo si towane furo Kirisito si dauinga yaromi kiapanom bei erome. Ena Yai Gumam yaromi inokore ei finguamere epe gama yokamai erowai towaro beimie.
COL 2:20 Ena ne yokamai te Kirisito gere goinga ena Satan yaromi te murom niki deinga yokamai ne yokamai yoporam boiro kiapanom beikenaime. Tamanume. Iran i ari yokamai mangi tai kan muruwo dourom boingamere epe ne yokamai dourom boikeiyo!
COL 2:21 Epemere yokamai “Ne yokamai kua i akeiyo! Te ne yokamai ama nekeiyo! Te ama okonomdi akeiyo!” epe duwainga dourom boikeiyo!
COL 2:22 Kawom, tai ta ta muruwo nopunga tarom i mora nowapunga i gouname. Iran i yokamai bei moiro mangi ari mapunomom towane i mari dere nuwi si norowainga i dourom boikeiyo!
COL 2:23 Te ne yokamai mora kaninga yokamai “Ne yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kanom akire diyo! Te ne yokamai kanom moko iwa naro benangua ne yokamai ganom kipi kokonan bei ereiyo! Te ne yokamai ganom bei niki de ereiyo!” epe ka di guwo dinga ena ari suwo koropane “Yokamai mapunom mapunom muruwo mora fimie,” epe di fimba yokamai mapunom mapunom i muruwo fikeime. Kawom, no yokamai ka di guwo dingai dourom borapunga no yokamai tai ta ta niki dongua nomanenom boi tongua tarom i bire ime de tekenapune.
COL 3:1 Ena Yai Gumam bei moiro Kirisito yaromi yono einga akaiyom tei wiyom yaungua aronguamere epe yaromi bei moire ne yokamai winom yaungua areinga iran i ne yokamai kamundi tai kan inainga tarom i inokore ei teiyo! Te Kirisito yaromi mora furo Yai Gumam okom womdi tei ame dere moime.
COL 3:2 Ena kakom kakom ne yokamai bei moire kamundi tai ta ta inokore ei tere te mangi tai ta ta dungua i inokore ei tekeiyo!
COL 3:3 Ta bengoro inokore ei tekenaime? Yai ta goingua mapunom koma bengua tokoi beikenanguamere epe ne yokamai denom minom gorom i goingoro ena mapunom koma beinga epena beikeimba ne yokamai Kirisito gere moiro Yai Gumam teina tei moingoro ari yokamai ne yokamai Kirisito gere moinga mapunom kankeime.
COL 3:4 Ena ne yokamai kawom yokori moinga kapakom i Kirisito moime. Ena okome yaromi tokoi unangua kakom tei bau borangui tei u mari nangoro ne yokamai te yaromi gere ama u mari naimie.
COL 3:5 Ena ne yokamai bei moire tai mangi tai mapunom i muruwo si goiyo! Ena ne yokamai epe yai opai kunei neinga dinepe dongua mapunom te tai niki dongua i okonom murom kunei kaninga mapunom te yai ta guwai gaiyom mun kaninga mapunom i muruwo beikeiyo! Fiyo! Ne yokamai yai ta guwai gaiyom mun kaninga mapunom benainga ne yokamai yai gumam kasu yai mapunom dourom boraimie.
COL 3:6 Ena Yai Gumam bei moiro ari tai mapunom niki dongua epe bei moinga yokamai meina niki dowangua erowamie.
COL 3:7 Te komari ne yokamai kon niki dongua wan moingai tai mapunom i muruwo beimba
COL 3:8 epena i ne yokamai mapunom i muruwo bei dowaingai fanamie. Tai mapunom i epe: Kura kam dinga mapunom te denom minom eriyom mokoinga mapunom te denom minom ari niki de fi ereinga mapunom te nenta kam ka singa mapunom te ka dinepe dongua di moingai mapunom i muruwo bei deiyo!
COL 3:9 Ena ne yokamai denom minom gorom dungua mora bei deinga iran i ne yokamai bei moiro arinoma i kasu wanere di erekeiyo!
COL 3:10 Kawom, ne yokamai denom minom gorom dungua mora bei dere ena ari koi epemere u mari fimie. Ena Yai Gumam yaromi “Ne yokamai mapunanam kawom firaime,” diro ne yokamai ari koi imari dero bei eiro te kakom kakom bei moiro nenen moinguamere epe bei ei ere moimie.
COL 3:11 Iran i Yai Gumam ari koi bei engua ena ari Yura ari moikeinga yokamai te Yura ari yokamai kounom kounom moime. Te ari ganom guwo dinga yokamai te ari ganom guwo dikeinga yokamai ama kounom kounom moime. Te ari ka ta ka ta dinga yokamai te ari mapunom mapunom ta beinga yokamai ama kounom kounom moime. Te ari nuwi kokonan beinga yokamai te ari nuwi kokonan beikeinga yokamai ama kounom kounom moime. Te ari yokamai muruwo kounom kounom moimba Kirisito yaromi towane i yai ori moiro te yaromi ne yokama denom minomdi ikai tei moi eromie.
COL 3:12 Ena Yai Gumam bei moire ne yokamai gunom boi erere dem miriyom mun fi erongua ena ne yokamai yaromi gama yo tere moinga ena ne yokamai tai mapunom epe iyo! Ne yokamai ari muruwo kanom fi erere bei nokapu de ereiyo! Te ne yokamai nenen kanom bei i akore ari yokamai bei wira di erere te kene kene eire yokamai niki de fi erekeiyo!
COL 3:13 Te yai ta ne yokamai moingi suna tei moiro “Ka di erowaro beiye,” di erowangoro ne yokamai kan de teiyo! Te ne yokamai towane towane bianom faingua Ari Wanopanom ne yokamai bianom i mora kore de eronguamere epe ne yokamai towane towane bianom faingua kore de ereiyo!
COL 3:14 Kawom, mapunom i muruwo epe beire te mapunom ori ta ama beiyo! Mapunom ta i epe: Ne yokamai towane towane denom minom mun fi ereiyo! Ena ne yokamai towane towane denom minom mun fi erowainga ena ne yokamai kumo si towane naime.
COL 3:15 Ena Yai Gumam “Ne yokamai na ganama kumo si towane furo wira diro moraime,” diro gunom boi erongua ena Kirisito uro ne yokamai denom minom bei wira di erongua iran i ne yokamai towane towane wira dungua mapunom epe bei moiyo! Epa bei morainga ena Yai Gumam “Mun fi eropune,” epe di teiyo!
COL 3:16 Te ne yokamai bei moiro “Kirisito gunom kam nokapu wom no yokamai moipungi suna tei kawom fai nore derewo duwamie,” diro ena furo arinoma yokamai ka nuwi si erere te mapunom mapunom ne yokamai fingai “Ne yokamai kan kenom beiyo!” diro di mari de ereiyo! Ena ne yokamai denom minomdi Yai Gumam fi mun ei towainga Yai Gumam wi dungua kam te Yesu wi dungua kam te Murom Sumuna wi kirame dungua kam i Yai Gumam di tere moiyo!
COL 3:17 Ena iran i ne yokamai tai kan i muruwo beingai bo te ka ta muruwo dingai ari yokamai Ari Wanopanom Yesu kam dourom boingamere epe ne yokamai mapunom i dourom boiyo! Ena Kirisito yaromi kokonan ne yokamai bei erongua ne yokamai ka make eiro Nenom Yai Gumam “Mun fi eropune,” di tere kokonan i dourom boiro beiyo!
COL 3:18 Ena ne opai gan yokamao, ne yokamai Ari Wanopanom si dauinga ne yokamai winom biyai ka duwainga giranomdi gore duwainga i fanamie.
COL 3:19 Ena, ne yai gan yokamao, ne yokamai denom minom i efenom biyai mun fi erere bei niki de erekeiyo!
COL 3:20 Ena, ne gan gawo yokamao, ne yokamai Ari Wanopanom si dauinga ena nenom manom ka duwainga muruwo giranomdi gore di ereiyo! Yai Gumam yaromi mapunom epe i mun kanumie.
COL 3:21 Ena, ne nem mam yokamao, ne yokamai ganoma yokamai denom minom eriyom mokonangua tarom bei erowainga gai goiro wan morainga i faikename. Ena ne yokamai bei moiro “Ganoma yokamai gai goiro wan moikenaime,” diro bei niki ori wom de erekeiyo!
COL 3:22 Ena, ne mangi tei nuwi kokonan beinga yokamao, ne yokamai kiapanom ari ka muruwo duwaingai giranomdi gore diyo! Te ne yokamai bei moiro “Yokamai no kokonan bepunga kanere mun fi norowaime,” diro yokamai okonom muromdi ekaningai kakom towane kokonan nokapu beikeiyo! Tamanume. Ne yokamai denom minomdi kokonan towane fi tere te Ari Wanopanom yaromi mun fi towainga kokonanom iyo!
COL 3:23 Te ne yokamai kokonan muruwo benaingai yoporam boiro beiyo! Fiyo! Ne yokamai ari yokamai towane kokonan i bei erekeimie. Tamanume. Ne yokamai Ari Wanopanom i ama kokonan bei teimie.
COL 3:24 Te ne yokamai ama mora fingai okome no Ari Wanopanom bei moiro Yai Gumam nenen meinanom gama yokamai nou kei erongua meinanom i ne yokamai erowame. Kawom, ne yokamai mora fingai no Ari Wanopanom Kirisito kokonan bei teimie.
COL 3:25 Te nenta kakom kakom mapunom niki dongua bei moranguamere epe meina niki dowangua inamie. Yai Gumam yaromi kounom kounom no yokamai ipu si norowame.
COL 4:1 Ena, ne kokonan ari kiapanom bei ereinga yokamao, Yai Gumam kamundi moiro ne yokamai kiapanom bei erongua ena ne yokamai bei moiro nuwi kokonan ari mapunom yo tongua bei erere kiapanom nokapu bei ereiyo!
COL 4:2 Ena ne yokamai ka make einga mapunom i ako ki sire inokore towane eiro Yai Gumam “Mun fi eropune,” di teiyo!
COL 4:3 Te ne yokamai Yai Gumam yaromi ka make ei towaingere ena yaromi bei moiro no yokamai ama epe akire di norere gunom kam i di mari dowapunga konom i norowangoro ena no yokamai furo Kirisito kam eke dongua ari di mari de erowapune. Koma na ka i di mari deika ena epena na kan iki tei fairo moiye.
COL 4:4 Ena Yai Gumam kokonan i narongua ne yokamai “Na ka eke dere dunguai di mari de erowame,” diro ka make ei teiyo!
COL 4:5 Ena ne yokamai furo ari gunom kam fi ki sikeinga yokamai moraingi tei furo inokore ei nokapu de erere waniyo! Ne yokamai “Ari yokamai Yai Gumam akaiyom ikai unaime,” diro bei nokapu de ereinga mapunom i a ki siyo!
COL 4:6 Te kakom kakom kanom i dingai u nokapu wonom fure don kenangua i epemere di ereiyo! Epe dinga ena ari yokamai bei moiro ne yokamai ka mina wakoro di erowaingoro ne yokamai ka nokapu wom mokom bairo di erowainga firaime.
COL 4:7 Ena Taikiku yaromi uro na kokonan beikai ne yokamai muruwo di mari de erowame. Yaromi kawom Yai Gumam gam moiro te Ari Wanopanom kokonan gan nokapu wom moiro te no yokamai gere kokonan towane ama ipunga imie.
COL 4:8 Yaromi no yokamai gere kokonan towane ipunga ena na “Yaromi awi ne yokamai moingi tei dowaikoro yaromi ure no yokamai tamere beire moipungai di erere te ne yokamai denom minomdi bei erowai te erowame,” di firo awi deiye.
COL 4:9 Te na bei moiro “Yai ta Onisima te Tikasi gere ama firo!” diro ewi deiye. Onisima yaromi yai nokapu moiro te Yai Gumam gam kawom moime. Te yaromi ne yokamai nenen arinom yai ta ama moingua ena yai surai uro tai ta ta i muruwo epe tawa u mari u norongua kam i di erowaipire.
COL 4:10 Ena yai ta Aritaka yaromi na gere ama kan iki faipuka iran yaromi “Ne yokamai moi deimio?” epe di erome. Te Mako yaromi Banapasi yokorom yai moingua yaromi ama “Ne yokamai moi deimio?” di erome. Ena yaromi u ne yokamai moingi tei unangua na “Ne yokamai yaromi unangua kukureiyo!” mora epe di ereiye.
COL 4:11 Ena Yesu yaromi ari kam ta epe diro dainga Yusatasi epe dinga yaromi ama bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” epe ne yokamai di erome. Te yai suraiye yokamai Yura ari moimba Kirisito fi ki si teinga ena yokamai towane “Ari yokamai Yai Gumam fi ki si towaingoro ena yaromi yokamai kiapanom bei erowame,” diro na gere kokonan beiro te na denam minam bei erowai te nareime.
COL 4:12 Ena yai ta Epafara yaromi ne yokamai arinom yai ta moingua yaromi “Ne yokamai moi deimio?” epe ama di erome. Yaromi Kirisito Yesu nuwi kokonan gan moiro ena kakom kakom “Ne yokamai kawom arero Yai Gumam inokore ei finguamere epe dourom boiro erowai te moiro te Yai Gumam gama kawom moraime,” diro yoporam boiro Yai Gumam ka make ei tome.
COL 4:13 Na yaromi kanero ne yokamai ka epe di erowaiye: “Yaromi gam kipi kokonan ori wom beiro ne yokama akire di erero te Leorisia ari te Hairoporisi ari yokamai ama akire di eromie,” epe di ereiye.
COL 4:14 Ena yai ta Luka no yokamai mun fi topunga yaromi no yokamai nupi faipunga akire di norongua yaromi moingua te yai ta Demasi yaromi ama moingua yai surai bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” di ereipire.
COL 4:15 Ena na bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” epe dikai ne yokamai ama Leorisia Yai Gumam gama yokamai di ereiyo! Te ne yokamai fu ari Yesu fi ki si teinga Nifa oparomi ikomdi tei kuku bei moinga yokamai moingi tei furo na “Ne yokamai moi deimio?” dikai ama di ereiyo!
COL 4:16 Ena ne yokamai munom ganom i kerere fire tokoi fiasi Yesu fi ki si teinga yokamai Leorisia moingi tei de ereiyo! Tei de erowaingoro yokamai ama kerowaimie. Ena na munom ganom ta fia si Leodisia ari moingi tei dekai ne yokamai ama ire kerere fiyo!
COL 4:17 Ena ne yokama furo Akipa yaromi “Ne Ari Wanopanum si dauinga ena Yai Gumam bei moiro kokonan ne erongua ena ne kokonan i bei gouwo!” di teiyo!
COL 4:18 Ena epena na “Ne yokamai ‘Na munom i boime’ di firaime,” diro buro iro ka i boiro “Ne yokamai moi deimio?” diro boi ereiye. Na kan iki yo moika ne yokamai fi nareiyo! Ena na “Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai bei nokapu de erowame,” diro Yai Gumam ka make ei te moiye. Mora epe.
1TH 1:1 Pauro te Saira te Timoti no yokamai munom ganom i ne yokamai Tesaronaika iki birom ori tei fi ki si teinga yokamai moinga boi eropunie. Te ne yokamai nenom Yai Gumam gere te Ari Wanopanom Yesu Kirisito gere ama moimie. Ena surai ne yokamai bei nokapu de erowaipika te bei denom minom wira dungui de erowaipika surai mina wakore di erowapune.
1TH 1:2 Ena no yokamai kakom kakom ne yokamai kanom di fipunga Yai Gumam mun fi topune. No yokamai ka make epunga kakom ne yokamai kanom dairo ka make epune.
1TH 1:3 Ena ne yokamai fi ki si teinga mapunom beinga te ne yokamai ari mun fi erere kokonan bei ereinga te ne yokamai yoporam boiro mora finga Ari Wanopanom Yesu Kirisito yaromi tokoi u mangi unangua ena no yokamai inokore eire nenom Yai Gumam yaromi mun fi topune.
1TH 1:4 Ena, arinomao, no yokamai mora fipungai Yai Gumam dem miriyom ne yokamai mun fi erere yaromi gama moraro beinga gunom boi erome.
1TH 1:5 Ena no yokamai gunom kam ire u ne yokamai moingi tei upunga ka yo towane di erekepunba yaromi yoporam boingua norongoro te Murom Sumuna no yokamai gere moiro ka di mari de erere “No yokamai ka dupungai kawom dupune,” diro di eropune. Te ne yokamai mora fingai no yokamai tai mapunom i ne yokamai moingi suna tei bepungai beiro ne yokamai akire di eropunie.
1TH 1:6 Te no yokamai mapunom wan moipungai ne yokamai mapunom i dourom boire te Ari Wanopanom mapunom ama dourom boimie. Te ne yokamai uro no kanom fi ki singa ari bei niki ori wom de ereimba Yai Gumam Murom Sumuna akire di erongoro ne yokamai mun fimie.
1TH 1:7 Ena ne yokamai epe beinga yo tongua mapunom opom di ereinga ena ari fi ki si teinga yokamai Akeiya tei te Maseronia tei moinga dourom boimie.
1TH 1:8 Te ne yokamai Ari Wanopanom gunom kam fi ki si teinga kam Maseronia ari yokamai te Akeiya ari yokamai moingi tei fimie. Te ka i yokamai moingi tei towane fikeimie. Ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga kam ari yai opai muruwo koro koro moingai ama fimie. Ena iran no yokamai fure ne yokamai fi ki si teinga kam wayom ari di erowapunga faikeme.
1TH 1:9 Te yokamai nenen kanere no yokamai fu ne yokamai moingi tei upunga ne yokamai kurere noreinga kam wayom di mari de noreimie. Ne yokamai bei moiro yai gumam kasu yokamai ma dere denom minom si awa tere Yai Gumam kawom yokori moingua yaromi kokonanom beimie.
1TH 1:10 Epe beinga ena ne yokamai Yai Gumam wam Yesu kamundi moingua ma dere u mangi tawa unangua kakom kiapam bei moimie. Yaromi goimba Yai Gumam akire di tongoro tokoi arirome. Ena okome Yai Gumam nonon ari yokamai ipu si norere kupa noinangua kakom yaromi akire di norongoro kupa noikename.
1TH 2:1 Arinoma yokamao, ne yokamai nenen mora kaningai koma no yokama fu ne yokamai moingi tei fupungoro no yokamai kokonanom i ako sikemie
1TH 2:2 Te ne yokamai ama mora kaningai koma no yokamai fu Firipai iki birom ori tei fupungoro yokamai kipi kaingua norere kura kam di noreimba Yai Gumanom yoporam boingua norongoro ena okome u ne yokama Tesaronaika moingi tei upunga ari yokamai bei niki ori wom de noreinga no yokamai kuri fikere Yai Gumam gunom kam ne yokamai di mari de eropune.
1TH 2:3 Te no yokamai ka ne yokamai di mari de eropungai ka i unanan di erekepunie. Te no yokamai “Mapunom niki dongua benapune,” diro ka i di erekepune. Te “Ne yokamai gumanom bauwi erowapune,” diro ka i ama di erekepune. Tamanume.
1TH 2:4 Yai Gumam yaromi no yokamai bei norere kanungua mora faingoro yaromi gunom kam i no yokamai “Di mari deiyo!” di norongua ena epemere towane no yokamai di mari dopunie. Te “Ari yokamai no yokamai kanom i fire mun fi norowaime,” diro ka i di mari dekepune. Tamanume. Yai Gumam no yokamai denom minomdi ipu si norongua “Yaromi mun fi norowame,” diro ka i di mari dopunie.
1TH 2:5 Te ne yokamai mora kaningai no yokamai ka dupungai bei moiro ne yokamai kinanom sikepune. Te Yai Gumam ama kanungua no yokamai kongo mukom guwainom inaro ne yokamai kanom akire di erekepune.
1TH 2:6 Te no yokamai “Ari yokamai bo ne yokamai bei moiro no yokamai kanom mun fire akire duwaime,” diro gunom ka di mari de erekepune. Tamanume.
1TH 2:7 Te no yokamai Kirisito yaromi nowi dongua fupunga ari moipunga ena iran ne yokamai tai mina wako erowapunga ne yokamai norowainga fanamba no mina wako erekepunba mam gan gawo kui engua wira di tere kenom benguamere epe no yokamai wira dire ne yokamai kenom bei eropune.
1TH 2:8 Te no yokamai denom minom ne yokamai mun fi eropunga ena no yokamai mun fire Yai Gumam gunom kam towane di mari de erekepunba no yokamai nomanenom ama eropune. Kawom, no yokamai denom minom ne yokamai mun ori wom fi eropunie.
1TH 2:9 Ena arinoma yokamao, ne yokamai mora kaningai ne yokamai kongo mukom guwai gainom no yokamai norekenaro beinga no yokamai ganom kipi kokonan yoporam boiro aro kakom kokonan beiro te kama kakom ama kokonan beiro Yai Gumam gunom kam i ne yokamai di mari de eropune.
1TH 2:10 Ena no yokamai fure ne yokamai fi ki si teinga yokamai suna tei moipunga no yokama Yai Gumam yo tongua mapunom te bianom faikengua mapunomdi wan moipunga ne yokamai te Yai Gumam gere mapunom i kanime.
1TH 2:11 Te ne yokamai ama mora kaningai nenom yaromi nenen wama yokamai mapunom bei eronguamere epe wom no yokamai ama ne yokamai towane towane bei eropune.
1TH 2:12 Ena no yokamai ne yokamai denom minom bei erowai te eropunie. Te no yokamai ne yokamai kanom fire akire di eropunie. Te no yokamai “Ne yokamai Yai Gumam nenen no ari kiapanom bei norongua akaiyom naro beinga te yaromi keranom sungua inaro beinga yaromi unom boimie. Ena Yai Gumam ne yokamai mun fi erowaro bengui tei wan moiyo!” di yoporam boiro di eropune.
1TH 2:13 Ena no yokamai gunom kam ne yokamai di mari de eropunga ne yokamai fire “Kam i Yai Gumam kam dume,” dime. Ena ne yokamai “Ka i ari kanom towane dikemba Yai Gumam kam dumie,” kawom di fimie. Te ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena gunom kam i akire di erongoro yo tere wan moimie. Ena iran kakom kakom no yokamai Yai Gumam kam bawom dupune.
1TH 2:14 Te arinoma yokamao, ipun dongua tarom ari Yai Gumam gama Yuria tei moinga Kirisito Yesu fi ki si teinga yokamai fuka di eronguamere epemere ipun dongua tarom ne yokama fuka di erome. Yura ari bei moiro arinoma Yuria tei moinga yokamai bei niki de ereingamere ne yokamai arinoma bei moiro ne yokamai epe bei niki de ereime.
1TH 2:15 Yura ari yokamai Ari Wanopanom Yesu te komariki kam mapunom ari ama ei goimie. Te yokamai bei moiro no yokamai bei niki de norere nowi deimie. Te Yai Gumam yokamai mapunom beinga kanere niki de fi erome. Te yokamai ari muruwo kianom fai ereimie.
1TH 2:16 Epe beinga ari Yura ari moikeinga yokamai nomanenom si awa tekere fi ki si tekenaro beinga Yura yokamai “No yokamai kon i si fere dowapune,” dire kura kam no yokamai di noreime. Ena kakom kakom epe beinga yokamai bianom faingua tarom i beingoro mokore iwa fumba epena wom Yai Gumam niki de fi erongua tarom yokamai fuka di erome.
1TH 2:17 Ena, arinoma yokamao, koma no yokamai te ne yokamai gere moipungi ari niki deinga yokamai bei moiro fia si noreingoro ena no yokamai Tesaronaika dere fure epena akai fakai tei moipunie. Te no yokamai denom minom fakai moikemba no yokamai ganom towane fakai moimie. Ena no yokamai te ne yokamai gere moikepunga kakom kakom no yokamai Tesaronaika akai tei napunga kokonan ori beiro “No yokamai fure ne yokamai kanapuno?” di moipune.
1TH 2:18 Ena iran no yokamai “Fure ne yokamai kanapune,” dupunba na, Pauro, kakom kakom “Na ne yokamai kanaiye,” dika Satan yaromi na konam si fere dome.
1TH 2:19 Ena nonon Ari Wanopanom Yesu tokoi u mangi uro ipu si norowangua kakom tora bengoro “No yokamai meinanom nokapu inapune,” epe di firapune? Bo te ta bengoro mun firapune? Bo te kakom boromdi ta bengoro nonon kanom akire duwapune? No yokamai kokonan bei eropungoro ne yokamai fi ki si teinga ena epe wom morapune.
1TH 2:20 Ena kawom, ne yokamai fi ki si tere moinga no yokamai Yai Gumam kam akire diro denom minom mun fipune.
1TH 3:1 Ena, no yokamai moiro ne yokamai gere moikepunga denom minom kipi kai eropunga ena na te Saira no surai inokore eire “No surai towane Aten iki birom ori tei morapuika faname,” di fipika
1TH 3:2 ena Timoti yaromi ne yokamai fi ki si teinga mapunom akire di erere bei erowai te erowaro bengua no surai yaromi awi dopuiye. Yaromi nonon arinom moiro te no surai akire di norere Yai Gumam kokonan beire Kirisito gunom kam ari di mari de erome.
1TH 3:3 Te ne yokamai fi ki si teinga ena ari yokamai bei niki de ereinga ena ne yokamai nenta mounom Yai Gumam wako tekenaro beinga Timoti awi dopuiye. Te ne yokamai nenen mora fingai Yai Gumam “O,” dungoro ari yokamai nonon yokamai muruwo bei niki de noreime.
1TH 3:4 Kawom, komari no yokamai te ne yokamai gere moipunga “Tai ipun dongua nonon yokamai fuka di norowame,” di eropune. Te ne yokamai mora kaningai no yokamai koma di eropungamere tarom i epe wom fuka di norome.
1TH 3:5 Ena iran na “Satan nonon kinanom sungua yaromi ne yokamai kinanom sumo? Te ne yokamai mounom Yai Gumam wako teimo? Te no kokonanom bei eropunga ako sumo?” firaro beika na denam minam kipi kai ereika na Timoti awi deikoro fu ne yokamai moingi tei fume.
1TH 3:6 Ena Timoti yaromi ne yokamai moingi tei ema dere epena tokoi u no surai moipungi tei ure ne yokamai Yai Gumam yoporam boiro fi ki si teinga kam te ne yokamai ari mun fi ereinga kam di norome. Te yaromi ka ta ama epe dume: “Ne yokama kakom kakom no yokamai inokore ei nokapu de norere te no yokamai ‘Ne yokamai kanapune,’ di fipungamere ‘No yokamai kanapune,’ ama epe di fimie,” epe dume.
1TH 3:7 Ena iran, arinomao, tai ipun dongua no yokamai fuka di norongua suna tei moipungi te kipi kaingua ipungai ne yokamai yoporakom boiro fi ki si teinga kam fipunga ena no yokamai denom minom wira dire moipunie.
1TH 3:8 Kawom, ne yokamai Ari Wanopanom gere towane moire wan moingai ena no yokamai kawom yokori moipunga mun fipune.
1TH 3:9 Ena ne yokamai nokapu moinga no yokamai Yai Gumam okom muromdi moiro mun ori wom fipunga ena epena kakom kakom kawom mun fi topune.
1TH 3:10 Ena aro kakom te kama kakom ama no yokamai yoporakom boiro ka make ei moiro “Yai Gumam ‘O,’ duwangua no yokamai ne yokamai giranom gumanom kanapunga ena kam mapunom koma di erekepunga i di mari de erowapune,” epe dupune.
1TH 3:11 Ena ka make ei towapune. Ena nonon nenom Yai Gumam nenen te Ari Wanopanom Yesu no yokamai fu ne yokamai moingi tei napunga konom yaure a kenom benaipika unapune.
1TH 3:12 Te no yokamai fu ne yokamai moingi tei mora napunga Ari Wanopanom bei moingoro ne yokamai towane towane denom minomdi nenen mun fi erere te no yokamai denom minom ne yokamai mun fi eropungamere epe wom ne yokamai denom minom ari yokamai mun fi erowainga moko iwa name.
1TH 3:13 Ena ne yokamai ari yai opai muruwo mun fi erowainga ena Yai Gumam ne yokamai denom minom bei erowai te erowangoro no Ari Wanopanom Yesu te yo tongua gama yokamai muruwo gere unainga kakom ne yokamai nenom Yai Gumam okom muromdi tei arere morainga bianom faingua kore dowangoro te ne yokamai yo tere moraime. I kawom.
1TH 4:1 Ena, arinoma yokamao, na ka ta gurom towane ne yokamai ama di erowaiya fiyo! Ena no Ari Wanopanom Yesu yoporam boiro ka i di noronguai epe di erowapune: “Yai Gumam ne yokamai mun fi erowaro bengua nonon yokamai kon nokapu wan moinga mapunom opom di eropungoro fingamere epe ne yokamai yoporam boiro epe dourom boiyo!” di eropune. Kawom, ne yokamai epena kakom kakom epemere dourom boimba mapunom i moko iwa fure beiyo!
1TH 4:2 Te ne yokamai mora fingai no Ari Wanopanom Yesu yoporam boi norongua no yokamai ka i ne yokamai di mari de eropune.
1TH 4:3 Ena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere morainga faimie,” di finguai ena yo tere epe wan moiyo! Ne yokamai yai opai kunei neinga mapunom ime deiyo!
1TH 4:4 Te ne yokamai towane towane yo tongua mapunom beire te mapunom nokapu dourom boiro opai imie.
1TH 4:5 Te ne yokamai “Opai inapune,” dinga kakom opai kunei neinga mapunom dourom boikeiyo! Ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai opai kunei neinga mapunom dourom boimba ne yokamai mapunom i beikeiyo!
1TH 4:6 Ena opai inga kakom ne yokamai arinoma bei niki de erekere tai iran kasu di erekeiyo! Komari no yokamai “Ari Wanopanom ari epe beinga yokamai kupa einame,” mora ne yokamai epe di eropune.
1TH 4:7 Yai Gumam yaromi nonon unom boinguai niki dongua mapunom dourom boikepunie. Tamanumie. Yaromi nonon unom boinguai yo tongua mapunom i dourom borapune.
1TH 4:8 Ena nenta ka i mounom wako towangua yaromi mouwom ari wako erekenamie. Tamanume. Yaromi Yai Gumam Murom Sumuna no ari norongua yaromi mouwom wako towame.
1TH 4:9 Ena ne yokama denom minom Yesu ariyoma mun fi ereinga no yokama kakom kakom ka munom ne yokamai boi erowapunga faikename. Yai Gumam nenen ari mun fi erongua mapunom i ne yokamai mora opom di erome.
1TH 4:10 Kawom, ne yokamai Yesu ariyoma Maseronia tei moinga yokamai ama mun fi ereimba, arinomao, no yokamai ka yoporakom boire “Ne yokamai mun fi ereinga mapunom i fi moko iwa deiyo!” di eropune.
1TH 4:11 Te koma no yokamai ka di eropungamere epe tokoi ka di erowapunga fiyo! “Ne yokamai inokore yoporakom boire eire wira dire wan moire nenen tainom kiapam beire te nenen okonomdi kokonan beiyo!” di eropune.
1TH 4:12 Ne yokamai mapunom epe benainga ena iran ari fi ki si tekeinga yokamai kaningai ne yokamai nokapu wan moingai yokamai ne yokamai kanom akire duwaingoro ena nenta ne yokamai akire di erowaro bengua konom kankename.
1TH 4:13 Ena, arinoma yokamao, ne yokamai ari fi ki si teinga mora goinga yokamai tokoi arowainga mapunom firaro beinga no yokamai ka ta di erowapune. Ena ari fi ki si tekeinga yokamai arinoma goinga kakom inokore unanan eire niki de fire kai meingamere ne yokamai epe wom kai meikeiyo!
1TH 4:14 Te nonon mora fi kun daipunga Yesu yaromi goiro tokoi arero mokongoro ena iran no ama fi kun daipunga Yai Gumam bei moingoro ena Yesu te ari fi ki si teinga goinga yokamai gere ama u mangi tawa tokoi unaime.
1TH 4:15 Ena no yokama Ari Wanopanom ka ta dungua ama di mari de erowapune. Okome Ari Wanopanom inako dere unangua kakom no yai opai yokori morapunga koma fure yaromi gumamdi tei kirawa siro boikenapunba yokori morapunga yokama bo goinga yokamai u towane fure gumanom borapunie.
1TH 4:16 Ena Ari Wanopanom nenen ka yoporam boiro “Na kamundi tei ma dere u mangi tawa unaiye,” duwangoro ena te kamundi nuwi kokonan gan ori ama ka ori wom duwangoro te Yai Gumam beromom i fu duwaingoro nokom duwangoro kakom tei Ari Wanopanom kamundi tei ma dero ako unangoro ena ari Kirisito fi ki si teinga goinga yokamai koma arere moko unaingoro
1TH 4:17 ena okome Yai Gumam no yokori moiro mangi tei morapunga yokamai akire di norongoro ena no te goinga yokamai gere fu kuwokauwo boromdi tei mokoro Ari Wanopanom gumamdi tei u towane napune. Ena iran nonon kakom kakom Ari Wanopanom gere morapune.
1TH 4:18 Ena iran ne yokamai ka i di ipo ka de erero denom minomdi tei bei erowai te ereiyo!
1TH 5:1 Ena, arinoma yokamao, tora bengoro no yokamai Ari Wanopanom tokoi unangua kakom ka munom boi erowapune?
1TH 5:2 Ne yokamai nenen mora fingai ari kunei neinga yokamai giruwangua kakom winga fikepungamere epe Ari Wanopanom unangua kakom no yokamai fikepune. Iran i yaromi tokoi unangua kam munom boi erowapunga i faikename.
1TH 5:3 Te unangua kakom tei ari yokamai “Epena kakom i wira dire moipune. Nonon nokapu moipune,” duwainga kakom tei bei niki de erowangua tarom kene kene eire yokamai fuka di erowamie. Te manom gan kui nowaro beinga kakom ganom kene kene eire kipi kainguamere ena epe tarom i kene kene eire yokamai fuka di erowangoro tongi nainga faikename.
1TH 5:4 Faikenamba, arinomao, ne yokamai si boingua akaiyom moikeinga ena ne yokamai kunei nongua yaromi ungua ganom nouro dunguamere ne yokamai Ari Wanopanom unangua kakom unangua ganom epe nouro dikename.
1TH 5:5 Te ne yokamai muruwo keranom sungua ari te aro dongua ari moimie. No muruwo giruwangua si boingua ari moikepune.
1TH 5:6 Ena ari yokamai wi faingamere no wi faikenapunba no inokore unanan eikere Ari Wanopanom unangua kakom kiapam morapune.
1TH 5:7 Kawom, ari wi fainga yokamai giruwangua wi faime. Te ari nuwi nero du dinga yokamai giruwangua kakom towane du dime.
1TH 5:8 Dimba no aro dongua wanupunga ari moipunga ena no inokore unanan eikenapune. Ena no fi ki si topunga mapunom te ari mun fi eropunga mapunom i epemere kuman kiminem akoinga tarom fuka duwame. Te Yai Gumam nonon akire di norowangua kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga i epemere birom gai kiminem einga tarom fuka di norowame.
1TH 5:9 Yai Gumam nonon bei niki de norowaro bengua yaromi gunom boi narekeme. Tamanume. No Ari Wanopanom Yesu Kirisito akire di norowangoro kakom kakom moi kuwom suwapunga inaro bepunga Yai Gumam gunom boi norome.
1TH 5:10 Ena Yesu tokoi unangua kakom no fi ki si topunga yokamai yokori morapunga bo mora gorapunga no te yaromi gere ama morapunga yaromi goi norome.
1TH 5:11 Ena iran ne yokamai epena beingamere epe ama ka i di ipo ka de erere denom minom bei erowai te erere te ne yokamai towane towane akire di ereiyo!
1TH 5:12 Ena, arinoma yokamao, no yokamai ne yokama ka ta yoporam boiro di erowapunie. Ari ne yokamai kokonan bei ereinga yokamai mun fi erieyo! Yokamai Ari Wanopanom yoporam boingua erere ne yokamai kiapanom bei erere te ne yokamai denom minomdi erowai te ereime.
1TH 5:13 Yokamai kokonan bei ereinga ena ne yokamai mun ori wom fi erere kanom akire diyo! Te ne yokamai nenen towane towane wira diro moiyo!
1TH 5:14 Te, arinoma yokamao, no yokamai ka ta yoporam boiro ne yokamai tokoi ama di erowapune. Ne yokama ari suwo koropane kokonan beikenainga yokamai kura kam di ereiyo! Te ari kuri firainga yokamai denom minom bei erowai te ereiyo! Te ari denom minom yoporam boikenainga yokamai akire di ereiyo! Te ne yokamai ari yai opai muruwo wira wira di ereiyo!
1TH 5:15 Ena ari ne yokamai tai bei niki dongua mapunom bei erowainga ne yokamai mokom ari yokamai bai erekeiyo! Bai erekenaimba kakom kakom muruwo ne yokamai towane towane mapunom nokapu bei erere te ari yokamai muruwo ama bei ereiyo!
1TH 5:16 Ena ne yokamai kakom kakom mun fiyo!
1TH 5:17 Te ne yokamai kakom kakom ka make Yai Gumam ei teiyo!
1TH 5:18 Te tai kan ne yokamai fuka di erowangua Yai Gumam mun fi teiyo! Ne yokamai Kirisito Yesu ariyoma moinga ena Yai Gumam “Ne yokamai mun fi narowainga mapunom i epe beiyo!” yoporam boiro di erome.
1TH 5:19 Te Murom Sumuna ne yokamai akire di erowangua mounon wako tekeiyo!
1TH 5:20 Te ari yokamai Yai Gumam gunom kam ne yokamai imari de erowainga mounom ama wako erekeiyo!
1TH 5:21 Mounom wako erekere ka dingai fire muruwo ipu siyo! Ena ka i firo “I faimbo faikembo?” di moiro fanangua fi ki siyo!
1TH 5:22 Ena tai niki dongua mapunom mapunom ma dere kon ta fiyo!
1TH 5:23 Ena Yai Gumam gore amine engua mapunom kapakom moingua yaromi nenen bei moingoro ne yokamai muruwo yo tongua moraime. Te yaromi ne yokamai kiapanom bei erowangoro ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito tokoi u mangi tawa unangua kakom ne yokamai denom minom te kuianom te ganom dinom yo tere moraimie.
1TH 5:24 Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua yaromi “Na epe benaiye,” diro bengua ena kiapanom bei erowangua kokonan ama bei gouname.
1TH 5:25 Ena, arinoma yokamao, ne yokamai no yokamai kanom dairo Yai Gumam ka make ei teiyo!
1TH 5:26 Te ne yokamai nonon arinoma kanere kurere ka nokapu di ereiyo!
1TH 5:27 Ena na yoporam boiro Ari Wanopanom kam i ne yokamai epe di ereiye: Ne yokamai ka munom i arinoma yokamai muruwo kere ereiyo!
1TH 5:28 Ena “Kakom kakom nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai bei nokapu de erowame,” di firapune. Mora epe.
2TH 1:1 Ena Pauro te Saira te Timoti, no yokamai munom ganom i boiro ne yokama Tesaronaika yai opai Yesu fi ki si teinga yokamai moingi tei boi erowapunie. Ne yokamai nenom Yai Gumam gere te Ari Wanopanom Yesu Kirisito gere ama moimie.
2TH 1:2 Ena no nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito bei wira di erere te bei nokapu de erowaipire.
2TH 1:3 Ena, arinoma yokamao, ne yokama Yai Gumam fi ki si teinga mapunom moko iwa fungua te ne yokamai muruwo denom minom nen towane towane mun fi ereinga mapunom i ama moko iwa fungua ena no yokamai kakom kakom Yai Gumam mun fi towapunga i faname.
2TH 1:4 Kawom, ne yokamai fi ki si teinga ena ari yokamai bei niki dongua de ereingoro te tai ipun dongua fuka di eromba ne yokamai mun fi ereinga mapunom moko iwa fungua te fi ki si teinga mapunom ako ki singa ena no yokamai fu Yesu fi ki si teinga yokamai koro koro moingi tei fupunga ne yokamai nenen kanom akire di eropune.
2TH 1:5 Ena tai ipun dongua ne yokamai fuka di erongua a ki singa no mora fipunga Yai Gumam yo tere ipu si erowangoro ena ne yokamai fure kiapanom bei norongua akaiyom ikai tei naimie. Te ne yokamai kounom moiro Yai Gumam ari kiapanom bei norongua akaiyom ikai tei naro beinga ipun dongua tarom ne yokamai fuka di erome.
2TH 1:6 Te Yai Gumam yaromi bei moiro mapunom yo tongua epe bename: Yaromi ari ne yokamai bei niki de ereinga yokamai tai niki dongua mokom bai erowame.
2TH 1:7 Ena no Ari Wanopanom Yesu te nuwi kokonan gan yoporam boingua yokamai gere keranom sungua ire kamundi tei ma dere umari unainga kakom Yai Gumam yokamai mokom bai erowame. Kakom tei yaromi ne ipun dongua fuka di erongua yokama te no yokamai ama bei wira dungui tei de norowame.
2TH 1:8 Te kakom tei yaromi ari fi ki si tekeinga yokamai te ari no Ari Wanopanom Yesu gunom kam gore dikeinga yokamai meina niki dowangua mokom bai erowame.
2TH 1:9 Ena yokamai meina niki ori wom dowangua epe wom inaime: Ari Wanopanom nenen yokamai fiasi ewi dowangoro gumamdi fakai moiro te yoporam boingua keranom sungua ama kankenaime. Epe morainga ena kakom kakom niki dongua akaiyom moraime.
2TH 1:10 Tora kakom tai i fuka duwame? Yesu umari nangua kakom fuka duwame. Kakom tei yaromi gama yo teinga yokamai yaromi keranom sungua mun fi towaime. Te ari yoporam boiro fi ki si teinga yokamai yaromi kam akire duwaime. Te ne yokamai moire gunom kam di mari dopunga fi ki si teinga ena ne yokamai yaromi kam ama akire duwaime.
2TH 1:11 Ena Yai Gumam meina epe mokom bai erowangua ena iran no yokamai moiro ne yokamai fi erere kakom kakom Yai Gumam ka make ei topune. Ne yokamai Yai Gumam unom boi erongua dourom boinga yaromi kanaro bengua te yaromi ne yokamai yoporam boingua akire di erowangoro ena ne yokamai “No Kirisito yaromi fi ki si topunga ena kokonan tai kan mapunom nokapu muruwo benapune,” di firaingai kounom benaro beingai no yokamai ka make ei topune.
2TH 1:12 Te no Yai Gumanom te Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai bei nokapu de ereipika ena ne yokamai Ari Wanopanom Yesu kam akire duwaro beinga te yaromi ne yokamai kanom ama akire duwaro bengua no yokamai ama ka make ei topune.
2TH 2:1 Ena, arinoma yokamao, no Ari Wanopanom Yesu Kirisito dere tokoi unangua nonon gere kuku towane borapunga kakom epena ka di erowapunie. Ena no yokamai yoporam boire epe di erowapune:
2TH 2:2 Ari yokamai suwo koropane “Ari Wanopanom tokoi ako unangua mora ume,” dinga ena ne yokamai ka i fire kene kene eire ganom nouro diro inokore unanan eikeiyo! Yokamai suwo ka i di mari deingoro te suwo koropane ka munom ganom boiro “Na, Pauro, ka epe boime, ‘Ari Wanopanom dere tokoi unangua kakom mora ume,’ epe boime,” dime. Epe dinga fi ki si tekeiyo!
2TH 2:3 Ena ari yokamai ka ta ne yokamai di erere gurere ikenaro beinga ena ka duwapunga fi goi iyo! Koma ari yokamai Yai Gumam mounom wako tere kura kamui boi towaingoro te koma ama yai ta Yai Gumam kiam fai tongua yaromi umari unangua ena okome Yesu tokoi unangua kakom uname. Te okome Yai Gumam kiam fai tongua yaromi kawom guwom akai e dongua dongui tei namba
2TH 2:4 koma yaromi bei moiro ari yai opai muruwo “Tai kan i no yai gumanom moinga ena kanom i akire duwapune,” dinga tarom i kiam bei erere ena nenen kam i akire diro fu Yai Gumam fi mun ei teinga ikom tei fure ikai tei ame dero moiro “Na nanan Yai Gumam moiye,” di mari dowama kaniyo!
2TH 2:5 Ena koma na ne yokama gere moire tai i fuka duwangua kam i di ereika kinanom girumo?
2TH 2:6 Ena ne yokamai mora kaningai yaromi umari nangua kakom epena fere de tonguai ena yaromi umari nangua kakom i Yai Gumam nou koi tome.
2TH 2:7 Ena epena kakom ari yokamai niki dongua mapunom eke dere beimba okome Yai Gumam yai ta niki dongua mapunom kon fere dongua yaromi akire nangoro ena yokamai niki dongua mapunom bau boingui benaime.
2TH 2:8 Kakom tei yai ta Yai Gumam kiam fai tongua yaromi umari name. Te okome Ari Wanopanom ure nenen giram murom yaromi suwangoro goramie. Te Yesu keranom sungua ama ire uro Yai Gumam kiam fai tongua yaromi yoporakom boingua gounaro bengua bei niki de towamba
2TH 2:9 te koma Satan furo Yai Gumam kiam fai tongua yaromi yoporam boingua towangoro ena yaromi tai yoporam boingua tarom beire te ari ganom nouro dinga tarom ama beiro te tai ori benamba ari yokamai kasu dungua kankere kawom dume diro beimie.
2TH 2:10 Te yaromi ari e dongua guwom akai nainga yokamai ka kasu mapunom mapunom di erere gurere bei erowame. Yokamai kamundi gunom kam kawom mun fi tekere mounom wako teinga Yai Gumam kawom akire di erekename.
2TH 2:11 Yokamai mounom wako teinga ena Yai Gumam kasu beinga mapunom awi yokamai moingi tei dowangoro ena yokamai kasu dingai gore duwaime.
2TH 2:12 Ena ari muruwo gunom kam kawom fi ki si tekeinga yokamai tai niki dongua mapunom towane wom mun finga Yai Gumam meina niki dowanguai erowame.
2TH 2:13 Ena, arinoma yokamao, Ari Wanopanom dem miriyomdi ne yokama mun fi erome. Ena Yai Gumam Murom Sumuna yo tongua mapunom ne yokamai erowangua gunom kam kawom fi ki si towainga ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaro beinga Yai Gumam ne yokamai koma wom gunom boi erome. Ena no yokamai kakom kakom “O Yai Gumam, no mun fi eropune,” di topune.
2TH 2:14 Ena no yokamai gunom kam ne yokamai di mari de eropunga firainga ne yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito keranom sungua inaro beinga Yai Gumam ne yokamai gunom boi erome.
2TH 2:15 Ena iran, arinomao, no yokamai ka di mari de eropunga bo ka munom ganom boi eropunga ka i kirawa si eropunga ne yokamai a ki sire erowai tere moiyo!
2TH 2:16 Ena nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito nenen te nenom Yai Gumam denom minom mun fi noreipire. Te kakom kakom surai nonon yokamai denom minom bei erowai te norere ena bei nokapu de noreipika nonon “Meina nokapu inapune,” di fipune.
2TH 2:17 Ena surai ne yokamai denom minom bei erowai tere akire di erowaipikoro ne yokama tai kan i muruwo nokapu mapunom beire te ka ama nokapu duwaimie.
2TH 3:1 Ena, arinoma yokamao, no yokamai ka dupunga gounaro beme. Ena Ari Wanopanom yaromi gunom ka i bu dire koro koro muruwo naro bengua te ne yokamai kam i gore dingamere ari yai opai muruwo kam i epe gore duwaro beinga nonon kanom daire Yai Gumam ka make ei teiyo!
2TH 3:2 Te ne yokamai ka make ei towainga ena Yai Gumam no yokamai akire di norowangoro ena ari bianom faingua mapunom niki dongua beinga yokamai okonomdi no yokamai ako ki sikenaime. Kawom, ari yai opai muruwo Yai Gumam fi ki si tekeime.
2TH 3:3 Dumba Ari Wanopanom “Epe benaiye,” dungua bengua yai moingua ne yokamai denom minom bei erowai te erero kiapanom bei erowangoro ena yai niki dongua yaromi ne yokamai gure erekename.
2TH 3:4 Ena no yokamai moiro ne yokamai inokore ei eropunba inokore unanan eikepune. Te no yokamai mora firaro bepunga ne yokamai epena nonon kanom di eropunga gore dinga te okome ama gore duwaingoro Ari Wanopanom i mari de norome.
2TH 3:5 Ena Ari Wanopanom ne yokamai akire di erowangoro ena ne yokamai Yai Gumam dem miriyom ari mun fi erongua mapunom firainga mokonaro bengua te Kirisito yoporam boiro moinguamere ne yokamai ama yoporam boiro epe moraro beinga no yokamai ka make ei topune.
2TH 3:6 Ena, arinomao, no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yoporam boingua norongua ena no yokamai ka di guwo epe di eropune: No yokamai ne yokamai ka nuwi si eropunga ari Yai Gumam gama yokamai kam i dourom boikeinga te yokamai yo moire kokonan beikeinga ena ne yokamai yokamai gere moikeiyo!
2TH 3:7 Te ne yokamai mora fingai koma no yokamai ure ne yokamai moingi suna tei moipunga mapunom bepungamere ne yokamai epe dourom boiyo! Kakom tei no yokamai yo moikere kokonan bepune.
2TH 3:8 Te no yokamai kua kopuna suwo koropane ne yokamai moingi koi ama yo morom ikepunie. Tamanume. No yokamai meina towane baipunie. Ena no yokamai “Ne yokamai ipun donguai kua kopuna yo morom norokenaime,” dire ena kokonan munmane yoporam boiro beiro aro kakom te kama sungua kakom i ama bepunie.
2TH 3:9 Te ne yokamai uro no yokamai akire di norere kua kopuna kongo mukom norowainga i faimbo faikeme? I faimba no yokamai bepunga mapunom ne yokamai dourom boraro beinga kopuna meina towane baipunie.
2TH 3:10 Te koma no yokamai ne yokamai gere moipunga kakom ka i epe ne yokamai di eropune: Ena yai ta kokonan inaro kam fikenanguai ena ne yokamai yaromi kopuna nowangua tekeiyo!
2TH 3:11 Ta bengoro no yokamai ka epe dupune? Ari ka dingai mora fipungai ari suwo koropane ne yokamai suna tei moinga yokamai kokonan ta ikeimie. Yokamai yo morom moiro bei moiro ari nenta tainom ka doro munmane di moimie.
2TH 3:12 Yokamai epe moingamere ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yoporam boingua no yokamai norongua ka di guwo dire yoporam boiro yokamai epe di erowapune: Ne yokamai wira dire moire kokonan nokapu beire nenen kopunanom i iro nowaimie.
2TH 3:13 Ena, arinoma yokamao, ne yokamai tai mapunom nokapu beinga iran “Gouname,” di fikeiyo!
2TH 3:14 Ena nenta yaromi bei moiro ka munom i muruwo boi eropungai gore dikenanguai ne yokamai yaromi kan kenom beiyo! Ena ne yokamai “Yaromi tai bengua mapunom i gai gorame,” diro morangui tei fakai moimba
2TH 3:15 yaromi kianom fai tekeiyo! Tamanume. Yaromi ne yokamai arinom moingua ena ka yoporam boiro di teiyo!
2TH 3:16 Ena Ari Wanopanom wira dire moingua kapakom moingua yaromi nenen kakom kakom mapunom mapunom beire wira dungua mapunom ne yokamai erowame. Ena ne yokamai te Ari Wanopanom gere towane moraime.
2TH 3:17 Ena koma yai ta na ka dika boimba epena na Pauro “Ne yokamai moi deimio?” diro buro iro munom ganom tawa nanan okonamdi boi ereiye. Ari yokamai “Na munom ganom i boime,” di firaro beinga nanan okonamdi boi ereiye.
2TH 3:18 Ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai muruwo bei nokapu de erowame. Mora epe.
1TI 1:1 Na Pauro. Yai Gumam akire di norongua yaromi te Kirisito Yesu no kiapam moiro kan moipunga yai surai ka di de nareipika ena na Kirisito Yesu nawi dongua fuka yai ta moiye.
1TI 1:2 Ena, Timoti yo, na akire di ereika ne fi ki si tenga ena “Ne na wanam kawom moine,” diye. Ena na ka i munom ganom boi ereiye. Ena Yai Gumam nenom te no Ari Wanopanom Kirisito Yesu surai bei moiro ne bei nokapu de erere te ne kanum fi erere te bei wira di erowaipire.
1TI 1:3 Ena komari na “Maseronia ikinom akainom tei naiye,” diro fuka kakom ka yoporam boiro ne di ereikamere epena tokoi epe di erowaiye: “Ne Efesasi iki birom ori tei moiro ena ari suwo koropane ka mapunom kasu kirawa si ereinga yokamai ka yoporam boiro ‘Ne yokamai ka mapunom kasu kirawa si erekeiyo!
1TI 1:4 Te ne yokamai kasu kapo kapo munmane dingai ka di ipo ka dekeiyo! Te ne yokamai awanoma yokamai kanom munmane i inokore ei fingai inokore eikeiyo!’ epe di ero!” na di ereiye. Te ari yokamai ka i di ipo ka deinga yokamai nenen kura kam dinga Yai Gumam fi ki si teinga mapunom inokore eikeime.
1TI 1:5 Ena no yokamai yoporam boiro ka di erowapunga yokamai denom minom ari mun fi erowaime. Te yokamai denom minom feke dowainga te nomanenom nokapu duwangua bianom ta fai erekenangoro morainga te kawom fi ki si towainga ena yokamai denom minom ari mun fi erowaime.
1TI 1:6 Mun fi erowaimba suwo koropane mapunom nokapu i ma dere du dire ka yo morom dime.
1TI 1:7 Yokamai nenen “No yokamai Mose ka di guwo dungua ari kirawa si erowapune,” di fire yoporam boiro dimba yokamai Mose ka di guwo dungua mapunom fikeime. Te yokamai ka di guwo dungua kam dinga ama fikeime.
1TI 1:8 Ena nonon Yai Gumam ka di guwo dungua Mose tongua kam i “Dourom boiyo!” di eronguamere epe dourom borapunga ena nonon yokamai “Ka i nokapu dume,” duwapune.
1TI 1:9 Te no ama fipunga Mose ka di guwo dungua ari yo tere moinga yokamai kanom dikeme. Tamanume. Ari ka di guwo dungua kam i mounom wako teinga yokamai te ari tai niki dongua beinga yokamai te ari Yai Gumam mounom wako teinga yokamai te ari bianom faingua mapunom beinga yokamai te ari yo tere moikeinga yokamai te ari Yai Gumam kam mapunom dourom boikeinga yokamai te ari nenom manom ei goinga yokamai te ari yai ta si goinga yokamai
1TI 1:10 te ari yai bo opai kunei neinga mapunom beinga yokamai te ari gan gawo kunei inga yokamai te ari kasu dinga yokamai te ari ka kori dire “Kawom dupune,” dire kasu dinga yokamai te ari kam mapunom kawom dungua bei niki de teinga yokamai Mose ka di guwo dungua kanom dume.
1TI 1:11 Kam mapunom i Yai Gumam gunom kam dume. Ena na gunom kam i di mari dowaro beika yaromi kam i narome. Te kam i Yai Gumam keranom sungua mapunom te kam akire di towapunga mapunom imari dome.
1TI 1:12 Ena no Ari Wanopanom Kirisito Yesu na erowai tongua narongua te yaromi “Na fi ki si narenga na nuwi kokonan gan morane,” diro na gunam boi narongua ena na mun fi teiye.
1TI 1:13 Te komari kakom kakom na yaromi kam ka si moire te yaromi ariyoma bei niki de erere te kou kou eiro ari ei goiro beipa na mapunom fi kun daikere yaromi fi ki si tekeika yaromi na kanam fimie.
1TI 1:14 Ena no Ari Wanopanom bei nokapu de narongua moko iwa fungua ena na te Kirisito Yesu gere moipuka yaromi fi ki si teika mapunom te mun fi teika mapunom narome.
1TI 1:15 Te Kirisito Yesu ari bianom faingua yokamai akire di erowaro bengua yaromi ako mangi ungua kam i kawom nokapu dume. Ena ka i ari muruwo fire fi ki si towainga faname. Te ari bianom faingua yokamai beingamere epe na bianam ori fai narongua beika yarom moipa
1TI 1:16 na bianam ori fai narongua beika yaromi moika Yai Gumam na kanam fimie. Ena ari okome fi ki si tere kakom kakom moi kuwom suwainga inainga yokamai kaningai na fi ki si teikoro ena yokamai “Kirisito Yesu nenta gunom boingua yaromi ma dekenamie,” duwaro beinga iran yaromi na bianam ori fai narongua beika yaromi moika kanam fi narome.
1TI 1:17 Ena nonon ari muruwo Ari Wanopanom yaromi kakom kakom yokori moingua te goikengua te ari ama yaromi kankeinga te yaromi towane Yai Gumam kawom moingua yaromi kam kakom kakom akire duwapunga yaromi keranom sungua moko iwa name. I kawom.
1TI 1:18 Ena, na wanam Timoti yo, koma ari yokamai ne kanum wayom di mari deingamere ena na ka yoporam boire epe di ereiye. Na ka dika ne dourom boranga ari kianoma kura kamui boingamere ne Yai Gumam kiama kura boi erowanie.
1TI 1:19 Epe beire ne yoporam boire fi ki si tengoro te ne nomanenum “Mapunom i benga i faime,” ka di mari dongua ena kiama kura boi erowanie. Dumba ari suwo koropane nomanenom ka di mari dongua mapunom mounom wako teingoro ena nuwi kopare ako siro dou dunguamere yokamai fi ki si teinga mapunom epe ako sume.
1TI 1:20 Ena Aimenia te Arekanda yai surai epe bei moimie. Ena surai Yai Gumam kam ka tokoi sikenaro beipika na bei moiro Satan okom boromdi tei teiye.
1TI 2:1 Ena na ka fikamere yoporam boire di erowaiye. Ka koma i epe: Nonon ari yai opai muruwo kanom fire ena ka make eire yana di tere te ama mun fi erowapunga kam di towapunga i faname.
1TI 2:2 Ena no nomanenom towane wira dire wan moraro bepunga te no Yai Gumam mapunom moinguamere te yo tongua mapunom epe dourom boraro bepunga ena ari kiapanom beinga yokamai kanom te ari mokoinga yokamai kanom daire ka make ei towapune.
1TI 2:3 No ka make epe ei towapunga i mapunom nokapu dungoro te Yai Gumam no akire di norongua yaromi mun fi norowamie.
1TI 2:4 Te yaromi “Na ari yai opai muruwo akire di erowaikoro kanam mapunom kawom fire dourom boraime,” di fire moimie.
1TI 2:5 Ena no mora fipunga Yai Gumam towane moime. Te yai ta Yai Gumam moingui te no ari moipungi suna tei moingua denom minom bei wira di norongua yaromi Kirisito Yesu moimie.
1TI 2:6 Yesu yaromi no ari muruwo bianom faingua moipunga kanom firo meina Yai Gumam towaro bengua goi norome. Ena goi norongua Yai Gumam “Na ari yai opai muruwo akire di erowaiye,” diro opom di norongoro fipune.
1TI 2:7 Ena Yai Gumam “Na Yesu goi erongua kam di mari dowame,” diro na gunam boi narongua na nawi dongua fuka yai ta moiye. Ena iran na fu ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei furo fi ki si teinga kam kawom di mari de ereiye. Na ka epena dika i kawom diye. Kasu dikeiye.
1TI 2:8 Ena na di fikai ari koro koro tei moinga yokamai denom minom eriyom mokoingai ma dere te kura kam dingai ama ma dere yo tere moire ka make enaime.
1TI 2:9 Ena na ama di fikai opai yokamai gai suna fire ganom dinom yo duwainga fanamba yokamai “Yai gan na kanaime,” di fire binom wiyomdi eken beire te ganomdi eken mapunom mapunom beire te gai suna kongo ori dere meina beinga firainga i faikeme.
1TI 2:10 Tamanume. Opai yokamai “No yokamai Yai Gumam kam akire dupunga opai gan moipune,” diro ena kokonan mapunom mapunom nokapu inainga fanamie.
1TI 2:11 Ena opai gan yokamai ka firaro beinga yokamai kanom bei ime dero giranom kum sire ka i firainga faname.
1TI 2:12 Te opai yokamai yai gan ka kirawa si erowaro beinga bo te yokamai kiapanom bei erowaro beinga na “O” dikeiye. Yokamai giranom kum sire ka dikenaime.
1TI 2:13 Ta bengoro na ka epe diye? Yai Gumam yaromi Adam koma bei emie. Ena te okome yaromi opai Ewa bei emie.
1TI 2:14 Te Adam yaromi Satan ka kasu dungua gore dikemba opai Ewa gore dungua biam faimie.
1TI 2:15 Ena opai gan yokamai fi ki si tere te denom minom ari mun fi erero te yo tere moiro nenen kanom bei ime dowainga ena gan kui neinga kakom Yai Gumam akire di erowame.
1TI 3:1 Ena na ka ta di erowaika i kawom di erowaiya firo! Nenta “Na Yai Gumam gama kiapanom bei erere moraiye,” duwangua yaromi kokonan nokapu inamie.
1TI 3:2 Ena gama kiapanom bei erongua yaromi epemere morangua i faname. Koma ari yai opai yaromi kam ka sikenaro beinga yaromi biam faingua ma dowame. Te yaromi opai towane wiyom biyai moramie. Yaromi “Mapunom kou kou eikenaiye,” diro gam dinom kiapam bei morame. Te yaromi inokore nokapu ei finguamere dourom borame. Te ari muruwo yaromi kanere “Yai nokapu moime,” duwaime. Te yaromi ari muruwo yokoi ei ne erowame. Te yaromi ari ka nuwi nokapu si erowame.
1TI 3:3 Te yaromi nuwi gi kengua nere du dikename. Te yaromi kene kene eiro dem miriyom api sikename. Tamanume. Yaromi ari wira di erowame. Te yaromi ama ari kura boi erekename. Te yaromi kongo mukom iran firo inokore munmane eikenamie.
1TI 3:4 Te yaromi efem biyai gama kiapanom nokapu bename. Ena gan yokamai kiapanom benangua iran yaromi ka duwanguai gan yokamai giram gore diro kam akire duwaime.
1TI 3:5 Kawom, nenta inokore ei firo efem biyai gama kiapanom nokapu beikenangua ena tora beire Yesu fi ki si teinga yokamai kiapanom bei erowame?
1TI 3:6 Te yaromi Yai Gumam fi ki si towangua kakom arari moikenangua ena Yai Gumam gama kene kene eire kiapanom bei morangua faikename. Tamanume. Yaromi kene kene eire kiapanom bei morangua nenen kam akire duwangoro Yai Gumam Satan ipu si towanguamere yaromi ama epe ipu si towame.
1TI 3:7 Ena yaromi furo mapunom nokapu benangua iran ari yai Gumam kiram suna moikeinga yokamai kanere “yaromi yai nokapu moime,” duwaime. Te yaromi furo mapunom nokapu beikenangua iran ari yokamai wia goi towaingoro te Satan yaromi uro yaromi bire ime de towame.
1TI 3:8 Ena Yai Gumam gama kiapam bei ereinga yokamai kanom i epe dumba ari Yai Gumam gama akire di ereinga yokamai ama epemere moraime. Ari yai opai kanom ka sikenaro beinga yokamai ari nokapu moraimie. Te yokamai kakom kakom ka kawom diro dinga yokamai moime. Te yokamai nuwi gi kengua nere du dikenaimie. Te yokamai ari nenta “Tainom kongo mukom bo gai kuki gurere inapune,” di fikenaime.
1TI 3:9 Te yokamai denom minom feke dongoro moiro ena kam mapunom kawom imari de ereinga ako ki suwaime.
1TI 3:10 Ena koma ne ari kokonanom i bei kano! Yokamai kokonan nokapu beinga ena yokamai Yai Gumam gama akire di erowainga kokonan inaimie.
1TI 3:11 Ena epemere opai Yai Gumam gama ama akire di erowainga yokamai moraime. Ari yai opai kanom ka sikenaro beinga yokamai opai nokapu moraime. Te yokamai ka bunam dikenaimie. Te yokamai kou kou mapunom eikenaro beinga ganom dinomdi kakom kakom kiapanom benaimie. Te yokamai kokonan beinga muruwo nokapu beimie.
1TI 3:12 Te nenta Yai Gumam gama akire di erowangua yaromi opai towane wiyom biyai moramie. Te yaromi nenen efem biyai te gama kipanom nokapu bename.
1TI 3:13 Ena ari Yai Gumam gama akire di erowainga yokamai kokonan i nokapu benainga ena Yai Gumam gama kanere mun fi erowaime. Te yokamai ama yoporam boiro Kirisito Yesu fi ki si teinga mapunom ari di mari de erowaimie.
1TI 3:14 Ena na epena ka i munom boi ereikai “Na kene kene eiro ne morangi naiye,” di fipa
1TI 3:15 na kene kene eiro kunaika ena ne ka i kanere mora firanga nonon Yesu fi ki si topunga suna tei moipunga mapunom wan morapune. Ena no Yai Gumam yokori moingua yaromi gama moiro iki kowiri dungua epemere moiro Yai Gumam kam mapunom akire duwapune.
1TI 3:16 Ena Yai Gumam kam mapunom i koma eke domba epena umari fungua i ka ori dume. No mora fipunga ka i ori dungua i kawom dume. Ena ka i Yesu kam wayom umari fungua i epe: Yaromi gam dinomdi umari ume. Te Murom Sumuna keranom sungua yaromi kam wayom di mari dongoro yo tere moime. Te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai yaromi kokonan bengua kanimie. Te yaromi kam wayom ari muruwo moingi fungoro ari suwo koropane fi ki si teimie. Te Yai Gumam yaromi bei moiro yaromi akiro kamundi teme iwa fungoro keranom sungua imie.
1TI 4:1 Ena Murom Sumuna ka di mari epe dome: “Okome kakom ari suwo koropane yokamai fi ki si teinga mapunom ma dere murom kasu dinga yokamai giranomdi gore dire ena murom niki deinga yokama ka nuwi si ereinga dourom boraimie,” epe dume.
1TI 4:2 Ena yokamai kasu dinga mapunom epe imari deimie:
1TI 4:3 “Ne yokamai opai i ikeiyo!” diro “Nemane,” dime. Te “Ne yokamai kopuna suwo koropane kam dupunga moi te ereiyo!” diro “Nemane,” epe dimba dinga faikeme. Yai Gumam yaromi kua kopuna muruwo bei norongua ena no ari fi ki si tero te kam mapunom kawom gore duwapunga mun fi tere tarom i nowapune.
1TI 4:4 No fipunga tai kan i muruwo Yai Gumam bei engua i nokapu dumie. Ena nonon tarom i iro Yai Gumam mun fi towapunga ena ma dowapunga faikeme.
1TI 4:5 Tamanumie. Yai Gumam “Ne yokamai kopuna muruwo nowainga i faname,” dungoro ena no ka make eire mun fi towapunga ena “Nemane,” duwapunga i faikename.
1TI 4:6 Ena ne ka mapunom kawom fi ki si tenga yoporam boinguai ire te na ka nuwi si ereika dourom boinga ne Yai Gumam gama na ka di guwo dikai di erere akire di erowanga ne Kirisito Yesu kokonan gan nokapu moinie.
1TI 4:7 Te ne firanga ari yokamai ka mapunom Yai Gumam dikengua yo morom diro noromanga ka i di ipo ka dingoro ena ne mounum wako ero! Mounum wako erenba ne “Yai Gumam kon dourom boraiye,” diro yoporam boiro fi ki si tere wan moiyo!
1TI 4:8 Kawom, no kokonan bei moiro ganom dinomdi erowai towapunga i gawo toka faimba bei moiro nomanenom erowai towapunga i ori wom faime. No nomanenom erowai towapunga ena epena te okome ama Yai Gumam akire di norowame.
1TI 4:9 Ena na ka duwaikai kawom duwaiye. Ka i ari muruwo fire gore duwainga faname. Ena ka i epe duwaiye:
1TI 4:10 No Yai Gumam yokori moingua yaromi fi ki si topunga no kipi kokonan yoporam boire bepunie. Yaromi ari yai opai koro koro moinga “Akire di erowaiye,” dumba nonon yokamai suna tei moipunga yoporam boingua fi ki si topunga yaromi kakom kakom akire di norome.
1TI 4:11 Ena ne ka i di ereika ari yai opai di erere kirawa si ero!
1TI 4:12 Te ne kora gaima moinga di kanimba yokamai “Ne kora gaima moinga ena kam bei ime duwapune,” duwainga i faikeme. Ena ne ka nokapu duwanga te kon nokapu wan moranga te ari mun fi erowanga te Yai Gumam yoporam boiro fi ki si towanga te mapunom yo tere benanga ena ne ari fi ki si teinga yokamai kon opom di erowanie.
1TI 4:13 Ena na unaika kiapam moinga kakom tei ne Yai Gumam kam mapunom ari yai opai okonom muromdi kere ero! Te kam mapunom ari ama di mari de erere kirawa si ero! Ena okome na ne moingi tei unaiye.
1TI 4:14 Te koma kam mapunom yai ta “Murom Sumuna yoporam boingua ne erowame,” di mari donguamere ena ari Yai Gumam gama akire di ereinga yokamai okonom ne binum ei kopu de ereinga ne gunom kam di mari dowaro benga Murom Sumuna yoporam boingua epe erome. Ena tai erongua tarom i niki dowaro bengua ne kan kenom beyo!
1TI 4:15 Ena ari yokamai muruwo ne kokonan bengai moko iwa fungua kanaro beinga ena kakom kakom ne kokonan i kan kenom beire kokonan towane i ire moro!
1TI 4:16 Ena ne kon nokapu wan moranga te ka mapunom ari di mari de erowanga ama kan kenom beyo! Ne yoporam boiro epe benanga ena ne nenen te ari ne ka dinga finga yokamai gere kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
1TI 5:1 Ena ne ari dumanom yokamai kura kam di erekenba ne aunum ka wira dire di tengamere epe ne bei moire yokamai ka wira dire epe di ero! Te nenen emenuma kenom bei erengamere epe ne gaima gako yokamai epe kenom bei ero!
1TI 5:2 Te ne nenen manum kenom bei tengamere epe ne opai dumanom yokamai kenom bei ero! Te nenen kepenuma kenom bei erengamere epe ne ama gako yokamai kenom bei ero! Ena ne “Mapunom niki dongua bei erekenaiye,” diro ne ama gako yokamai kenom nokapu bei ero!
1TI 5:3 Ena ne opai werai yokamai arinoma moikeinga yo moinga kanom fire akire di ero!
1TI 5:4 Akire di erenba opai werai oparomi wam bo apom bo awam kui engua morainga yokamai koma nenen ikinomdi kam mapunom kokonan beire oparomi akire di towaime. Yokamai epe benainga ena yokamai nenom manom awanoma meina mokom bai erowaingoro ena Yai Gumam yaromi mun kan erowame.
1TI 5:5 Dumba opai werai ta gan kui nekengua nenen yo moranguai oparomi Yai Gumam fi ki si tere aro kakom bo kama kakom tei ka make ei tere “Akire di naro!” di tome.
1TI 5:6 Dumba opai werai ta mapunom kou kou benangua ena ne “‘Oparomi kuiyam yokori moimie,’ dikeiyo! Oparomi kuiyam mora goime,” duwame.
1TI 5:7 Ena ne opai werai yokamai kanom i Yai Gumam gama di mari de erowanga ena yokamai kon niki dongui tei kinaime.
1TI 5:8 Kawom, nenta ariyoma a kenom bei erekenangua i faikemba nem mam a kenom bei erekenangua i ori wom faikeme. Yaromi epe a kenom bei erekenangua fi ki si tongua konom ma dongoro ena ari fi ki si tekeinga yokamai mapunom niki dongua beimba yaromi mapunom niki dongua bengua moko iwa fume.
1TI 5:9 Ena opai werai oparomi noniki 60 ime dowanguai te oparomi yai towane efem biyai moranguai ena ne “Oparomi kua kopuna suwo ire nowame,” diro kam munom ganom boro!
1TI 5:10 Te ari yai opai kaninga oparomi kon nokapu wan moimo? Te oparomi gan kui engua kiapanom nokapu bei eremo? Te oparomi ari akai bam ta yokamai kua kopuna eremo? Te oparomi Yai Gumam gama yo teinga yokamai kaunom biyom sumo? Te oparomi ari tai niki dongua fuka di erongua yokamai akire di eremo? Te oparomi kokonan mapunom mapunom nokapu imo? Ena ne oparomi kam wayom firanga nokapu duwangua ena kam munom ganom boro!
1TI 5:11 Ena opai werai yokamai noniki 60 ime dekenaingai ne kanom i munom ganom boikeyo! Yokamai “Yai ta tokoi kau enapune,” di firo ena Kirisito kokonanom beinga ma dowainga i faikename.
1TI 5:12 Yokamai nenen ka koma diro “No yokamai Kirisito kokonanom benapune,” dinga ma deinga ena iran Yai Gumam ipu si erowame.
1TI 5:13 Te tai mapunom ta ama yokamai firo beimie. Yokamai kokonan beikeinga yo moiro ena fu iki dungui dungui muruwo fure ka noromanga ka dime. Te yokama epe towane beikemba yokamai koro koro furo ka kapo kapo dire te ari koropane kokonanom “Akire di erowapune,” diro faikengua beimie.
1TI 5:14 Ena na epe di fika opai werai koi yokamai yai tokoi kau eiro gan kui eiro nenen ikinom kiapam benaime. Yokamai epe benaingai ena nonon kianoma yokamai kanom ka si norowainga konom dikemie.
1TI 5:15 Dumba opai werai yokamai suwo koropane epena Yai Gumam mounom wako tere Satan yaromi dourom boime.
1TI 5:16 Ena opai ta fi ki si tongua oparomi ariyoma suna tei opai werai suwo morainga ena oparomi nenen opai werai i kiapanom bei erero kua kopuna gai kuki akire di erowame. Opai werai yokamai ariyoma kiapanom bei erowainga i faingua ena ari Yesu fi ki si teinga yokamai furo opai werai yokamai kiapanom bei erowaingai faikeme. Ena opai werai yokamai ariyoma kiapanom bei erowainga ena ka mapunom ikom kiapam beinga yokamai opai werai yokamai gan kui nekeinga nenen yo morainga yokamai kiapanom bei erowaimie.
1TI 5:17 Ena ne yokamai bei moiro ari mokoinga Yai Gumam gama kiapanom nokapu bei ereinga yokamai kanom akire di erere bei nokapu wom de ereiyo! Te yokamai Yai Gumam gunom kam ari di mari de erere ka kirawa si ereinga ne yokamai kanom kawom akire diyo!
1TI 5:18 Te no mora fipunie. Kam mapunom “Ne non burumakau kui mukom ekinguai giram i ako fere koikeiyo! Non i kui suwo nowangua fanamie,” epe dungua ena ari Yai Gumam kokonan beinga yokamai meina erowapune. Te ka mapunom ta i “Kokonan gan yokamai meina inaimie,” ama epe dume.
1TI 5:19 Ena te yai ta ure “Yai mokongua Yai Gumam gama kiapanom bei erongua yaromi bei unanan domie,” duwangoro ne ka i fikeyo! Dumba yai surai bo yai suraiye bo ka i epe wom duwainga ena ne firo!
1TI 5:20 Ena ari ori Yai Gumam gama kiapanom beinga suwo koropane yokamai bianom benaingai ena gama yokamai kuku borainga ne ari muruwo okonom muromdi tei moiro ari ori bianom faingua imari de erowangere ena iran ari bianom beikeinga yokamai ama kuri firaimie.
1TI 5:21 Ena Yai Gumam mapomdi te Kirisito Yesu mapomdi te Yai Gumam kamundi nuwi kokonan gan nou kei ei erongua yokamai mapunomdiri na ka fainguamere yoporam boiro ne di erowaiye. Ena ne na giranam gore do! Te ne “Yaromi yai ori moimbo yai kuwanom moimbo?” di fire tai bei erekeyo! Te ne “Yaromi na arinam moimbo moikembo?” di fire tai ama bei erekeyo! Tamanangua ne yo tongua mapunom toka beyo!
1TI 5:22 Te nenta Yai Gumam kokonan benaro bengua ne kene kene eire gunom boire okonum birom kopu eikeyo! Te ari yokamai bianom benainga ne gere ama beikenba ne yo tere moro!
1TI 5:23 Ena ne maranum kipi kaingua te ne kakom kakom nupi fai moingai ena nuwi towane yo nekenba ne nuwi wain gawo toka ama no!
1TI 5:24 Ena Yai Gumam ari ipu suwangua kakom kungua koma ari suwo koropane bianom fainguai imari dongoro no kanupune. Te ari suwo koropane bianom faingua eke dere dumba okome umari unamie.
1TI 5:25 Te epemere ari suwo koropane mapunom nokapu beingai imari dongoro no kanupune. Te ari suwo koropane yokamai tai mapunom nokapu beingai ama kakom kakom eke dere dumba okome umari unamie.
1TI 6:1 Ena nuwi kokonan gan kakom kakom nuwi kokonan inga ne yokamai epe inokore ei fiyo! Ari Yai Gumam kam ka sikenaro beinga te no ka nuwi si eropunga kam ka sikenaro beinga ena ne yokamai nuwi kokonan kiapanom yai ori kam akire dire kokonan nokapu bei teiyo!
1TI 6:2 Epe beiro ena ne yokamai “No te no kiapanom ari ori gere Yai Gumam fi ki si topune. Ena yokamai no arinoma moinga kanom akire dikenapune,” dikenaimba ne yokamai “No kiapanom ari ori ama fi ki si teinga ena no akire di erowapunga yokamai kanom moko iwa namie. Te no denom minom yokamai ama mun fi eropune,” epe di fire kokonan nokapu wom bei ereiyo! Ena ne, Timoti, kakom kakom ari yai opai yokamai mapunom epe ka nuwi si erere di mari de ero!
1TI 6:3 Ena nenta no Ari Wanopanom Yesu Kirisito gunom kam kawom mouwom wako tere ena “Yai Gumam kam ari nuwi si erongua ma dere ka ta ari kirawa si erowaiye,” duwangua
1TI 6:4 ena no ama fipunga yaromi nenen kam akire dire te ka muruwo fikeme. Te yaromi ka munmane dungua kura kam di ipo ka dongoro ena ari denom minom niki de fi tere kura boi tere kam ka sire te inokore niki dongua ei teimie.
1TI 6:5 Epe beire yokamai kakom kakom kura kam unanan dingoro te inokore ei finga ama unanan fungoro ena yokamai kam mapunom kawom ma dere te “No yokamai Yai Gumam konom napunga ena guwai gai munmane inapune,” epe ama di fime.
1TI 6:6 Di fimba no kongo mukom guwai gainom kuianom boi tekenangua ena Yai Gumam konom dourom boiro mun firo wira dire morapune.
1TI 6:7 Ena nonon mora fipunga manom i no kui nonguai mangi tawa umari fupunga no tai kan ta ire kupune. Te okome no gorapunga mansinomdi enainga kakom tei tai ta ta iro kinapune.
1TI 6:8 Ena no kua kopuna duwangua te gai kuki duwangua ako nowapunga ena yo moiro mun firapunba
1TI 6:9 ari “Kongo guwai gai munmane ako nowapune,” di finga yokamai Satan yaromi kinanom siro bai taki suwangua ako fanaimie. Ena yokamai kuianom guwai gai inokore eingoro te tai bei niki de erowainga tarom inaro beinga ena yokamai ako fairo e dongua akaiyomdi naimie.
1TI 6:10 Te tai niki dongua mapunom mapunom i epe: Ari yokamai kuianom kongo guwai gainom ako neinga inokore eime. Ena ari suwo koropane kuianom kongo guwai gainom boingua fi ki si teinga konom ma dere fime. Ena iran epena kipi kaingua tarom munmane yokamai denom minomdi sime.
1TI 6:11 Ena ne Yai Gumam gam moinie. Ena ne tai i mounum wako tere tongi fo! Ena ne yo tongua mapunom dourom boro! Te Yai Gumam mapunom bengua te fi ki si tenga mapunom te ari mun fi erenga mapunom te erowai tere moinga mapunom te wira dire moinga mapunom i ama dourom boro!
1TI 6:12 Ena epe beiro fi ki si tenga mapunom yoporam boiro kokonan beyo! Te ne ari munmane okonom muromdi moire “Na Yai Gumam konom naro beiye,” di mari denga kakom ne a ki suwaro benga Yai Gumam ne unum boingua ena ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga yoporakom boiro inokore eyo!
1TI 6:13 Ena Yai Gumam no ari yai opai muruwo yokori moipunga mapunom norongua yaromi mapomdi tei moipunga te Kirisito Yesu yaromi Pondiasi Pairoti mapomdi tei moingua nenen kam wayom nokapu di mari dongua yaromi mapomdi tei moipunga ena na ka yoporam boiro ne di erowaiye.
1TI 6:14 Ena ari ne benga kanere “Yai Gumam kam i kawom dikeme,” dikenaro beinga ena ne Ari Wanopanom Yesu Kirisito u mari unangua kakom kiapam morangi ne Yai Gumam kam dungua gore do!
1TI 6:15 Ena yaromi umari unangua kakom teina unangua Yai Gumam duwangoro kawom umari uname. Te no ari Yai Gumam no kiapanom bei norongua yaromi towane kam akire duwapune. Te ari kanom mokoinga yokamai suna tei yaromi towane kam mokome. Te ari wanopanom yokamai suna tei yaromi towane no Ari Wanopanom moimie.
1TI 6:16 Te yaromi towane kakom kakom yokori moiro goikemie. Te yaromi kawom keranom sungua ori wom moingui nonon yaromi moingui teina tei kinapune. Te nenta yaromi gumam koma kankengua te yai ta okome gumam kanangua faikeme. Ena yaromi kam ori te yoporam boingua kakom kakom di derewo duwamie. I kawom.
1TI 6:17 Ena ne mangi tai munmane ako neinga yokamai ka epe di ero: “Ne yokamai nenen kanom akire dikeiyo! Te ne yokamai ‘No yokamai tai munmane ako nopunga kamundi napune,’ di fikeimba ‘No yokamai Yai Gumam fi ki si towapunga kamundi napune,’ epe di fiyo! Kongo mukom guwai gainom i gounaro benaimba nonon mun firaro bepunga Yai Gumam tai kan muruwo noromie,” di ero!
1TI 6:18 Te ne ama yoporam boiro ka ta di ero! “Ne yokamai mapunom nokapu beiyo! Te ne yokamai tai munmane ako neingamere ena ne yokamai mapunom nokapu munmane epe beiyo! Ena ne yokamai mun fire kongo mukom guwai gainom ire ari yo morom ereiyo!” epe di ero!
1TI 6:19 Ena yokamai epe benainga yokamai meinanom kamundi enaingoro kakom kakom tei duwame. Ena iran yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga kawom inaime.
1TI 6:20 Timotiyo, Yai Gumam kokonan eronguai ne kanere kiapam nokapu beyo! Te ne ka yo morom dingai mounum wako to! Te ari suwo koropane no kanom mapunom i mounom wako tere “No yokamai nenen mapunom mapunom fipune,” diro ka kasu dingoro ena ne kanom i dourom boikeyo!
1TI 6:21 Te ari koropane kanom i epe diro dourom boiro ena no fi ki si topunga mapunom ma dere fime. Ena Yai Gumam ne yokamai bei nokapu de erowame. Mora epe.
2TI 1:1 Na Pauro. Ena na furo ari yokamai “Yai Gumam ‘Ne yokamai Kirisito Yesu fi ki si towainga kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,’ ka di koi eme,” di mari de erowaro benaika Yai Gumam gunam boi narongoro ena na Kirisito Yesu nawi dongua fuka yai ta moiye.
2TI 1:2 Ena, Timotiyo, na ne akire di ereika ne Yai Gumam kon finga ena ne na wanam epemere moinie. Ena na ka munom i ne boi ereiye. Ena “No nenom Yai Gumam yaromi te Kirisito Yesu Ari Wanopanom yaromi bei nokapu de erere te ne kanum fi erero te ne denum minum wira dunguai bei erowaipikoro moranie,” di fiye.
2TI 1:3 Na awanama yokamai bei moiro Yai Gumam dourom boingamere epe na nomanenam “Mapunom i beka i faime,” ka di mari dongoro Yai Gumam ama dourom boiye. Ena giruwangua kakom te aro dongua kakom kakom ka makenam eiro ne kanum dairo Yai Gumam yaromi mun ori wom fi teiye.
2TI 1:4 Ena na tei moiro “Koma na akai ta naika kakom ne kai meine,” di firo ena “Na mun ori wom firaiye,” diro “Ne ekanaiye,” yoporam boiro di fiye.
2TI 1:5 Te na ama inokore eika ne kawom Yai Gumam fi ki si tene. Te koma ne awanum opai Eroisi te ne manum Yunisi ama fi ki si teipikamere ena epe “Ne fi ki si tene,” di fiye.
2TI 1:6 Ena iran na ka duwaika ka i tokoi firanie. Koma na okonam ei ne binumdi kopu deikoro Yai Gumam nurom gumom eromie. Erongua ne kiapam beiro kokonan beyo!
2TI 1:7 Te ne kano! Nonon kuri firaro bepunga Yai Gumam Murom Sumuna norekemie. Tamanume. No erowai towaro bepunga te ari mun fi erowaro bepunga te no denom minom kiapanom bei kan inaro bepunga yaromi Murom Sumuna noromie.
2TI 1:8 Ena iran ne no Ari Wanopanom gunom kam di mari dowanga gai goikeyo! Te na gunom kam di mari deika ena na kan faikoro iran ama gai goi narekeyo! Ena Yai Gumam yoporam boingua ne erowangua ne gunom kam di mari dowanga ari bei niki de nareingamere ena epe ari bei niki de erowainga ena ne yo suna tei moranie.
2TI 1:9 Te Yai Gumam no akire di norongua “No yokamai yo tere ari niki deinga bon tere ari moiyo!” di norome. Te yaromi nonon tai nokapu bepungai firo akire di norekemie. Tamanume. Yaromi nenen finguai “Na bei nokapu de erowaiye,” di finguai akire di norome. Komariki Yai Gumam yaromi man kamun ama bei eikengua ena okome no Kirisito Yesu gama moraro bepunga bei nokapu de norome.
2TI 1:10 Ena iran epena kakom i Kirisito Yesu nonon akire di norongua yaromi akai tei umari fumie. Te yaromi goipunga mapunom bei dongua ena gunom kam di mari de norere kakom kakom moi kuwom suwainga inapunga mapunom di mari dome.
2TI 1:11 Ena Yai Gumam na gunam boi narongua ena na nawi dongua fuka yai ta moiro gunom kam ari Yura ari moikeinga yokamai di mari de erere ka nuwi si ereiye.
2TI 1:12 Na epe beika ena tai ipun dongua fuka di naromba na gai goikeiye. Tamanume. Na te yai fi ki si teika yaromi gere moipuiye. Te na kawom fikai yaromi gunom kam norongua epena kiapam nokapu bename. Te okome u mari nangua kakom unangua yaromi ama kiapam nokapu benangua ena gai goikeiye.
2TI 1:13 Ena na ka kirawa si ereika kanam i giranamdi ne firo “Na ka epemere ari kirawa si erowaiye,” di fire dourom boro! Ena ne Kirisito Yesu fi ki si tenga ne denum minum ari mun fi erere akire di ero!
2TI 1:14 Te Yai Gumam gunom kam kawom ne erongua ne kiapam bei kan iyo! Ena ne kiapam bei kan inaro benga Yai Gumam Murom Sumuna no denom minom ikai koi moingua yaromi ne akire di erowame.
2TI 1:15 Ena ne mora finga Eisia ikinom akainom ari muruwo na moiki tei ma dere tongi fimie. Te yai surai Fikerusu ge Emoseni ge ama ma de nareimie.
2TI 1:16 Te yai Onesifora kakom munmane na denam minam bei nokapu de narere te na kan faikai gai goi narekengua ena na Ari Wanopanom ka make ei towaikoro yaromi Onesifora te ariyoma yokamai ama kanom fi erowame.
2TI 1:17 Kawom, Onesifora yaromi Roma iki birom ori tei uro na moiki tei wan douro okome na imari de narongoro
2TI 1:18 ena na ka make Ari Wanopanom ei towaikoro okome yaromi umari nangua kakom tei kam fi towamie. Te ne nenen mora kan kun dainga Onesifora yaromi bei moiro Efesasi iki birom ori tei moiro mapunom munmane ama akire di norome.
2TI 2:1 Ena na wanamyo, ne Kirisito Yesu gere moipika ena yaromi ne bei nokapu de erome. Ena ne yoporam boinga ako moro!
2TI 2:2 Te na ka muruwo ari mapunomdi di mari deika ne fingai kam i ne ari kokonan nokapu beinga yokamai di erengero ena yokamai ari suwo koropane ama di erowaimie.
2TI 2:3 Te ne Kirisito Yesu yaromi kiminem moiro ena tai ipun dongua tarom na fuka di narowanguamere i epe fuka di erowangua ako sikeiyo!
2TI 2:4 Ena na ka kuiam duwaro beiya ne firo! Te nen ta kiminem kokonan inangua yaromi kokonan ta ta ikenamie. Tamanumie. Yai ta yaromi kiapam bei tongua mun fi towaro bengua yaromi kiminem kokonan towane imie.
2TI 2:5 Te epemere nenta ari ama ama bu dingai yaromi ama bu dire te bu dinga kam di guwo dungua dourom boikenangua ena yaromi mukom ta ikenamie.
2TI 2:6 Te yai ta yoporam boiro tai i woiro kiapam bengua yaromi kopuna suna tei mokongua koma i nowame.
2TI 2:7 Ena na ka i dikai nomanenumdi inokore ei fire moro! Ena no Ari Wanopanom ne akire di erowangoro ne ka i muruwo firanie.
2TI 2:8 Ena kakom kakom ne Yesu Kirisito towane inokore ei to! Na yaromi gunom kam di mari dere “Yaromi Dawiri awam moime. Te yaromi goiro tokoi arirome,” epe diye.
2TI 2:9 Ena na gunom kam epe dikai ari yokamai tai ipun dongua nareime. Te yokamai na ama kan si nareimba Yai Gumam kam i epemere kan fairo dikemie.
2TI 2:10 Ena iran na furo ari Yai Gumam gunom boi erongua yokamai gunom kam di mari de ereika ena tai ipun dongua muruwo inaika faname. Te yokamai Kirisito Yesu fi ki si tere kakom kakom moi kuwom suwainga ire te keranom sungua ama inainga na mun firaiye.
2TI 2:11 Te ka ta dungua kawom epe dume: Nonon yaromi gere ama gorapunga ena nonon yaromi gere ama yokori morapune.
2TI 2:12 Te tai ipun dongua nonon fuka di norongua yoporam boiro arire morapunga ena yaromi ari kiapanom bei erowangua kakom no ama ari kiapanom bei erowapune. Te no yaromi mounom wako towapungai yaromi ama epewo nonon mouwom wako norowamie.
2TI 2:13 Te nonon bei moiro “Yaromi mouwomdi dourom borapune,” duwapungai ena no kanom i dourom boikenapunga yaromi nenen kam dungua dourom borame. Yaromi ka i “Ka ta epe,” di fikemie.
2TI 2:14 Ena na ka i dikai ne firo kakom kakom ari yokamai di ero! Ena ne Yai Gumam yaromi okom muromdi tei moinga ka yoporam boiro ari yokamai “Ne yokamai awanoma kanom ka yo dingi kura kam di ipo ka dekeiyo!” di ero! Yokamai awanoma kanom ka yo dingi kura kam di ipo ka dowainga mapunom i akire di erekenamie. Tamanume. Yokamai bei niki de erome.
2TI 2:15 Ena Yai Gumam ne mun fi erowaro bengua ne yoporam boiro kokonan beyo! Iran i ne gunom kam kawom ari kawom di mari dowanga ne kokonan gan nokapu moire gai goikenanie.
2TI 2:16 Te ari yokamai Yai Gumam ka mapunom dikengua kam yo duwainga ne mounom wako erere tongi fo! Yokamai ka epe yo dinga Yai Gumam konom ma dere mounom wako towaime.
2TI 2:17 Te numon niki donguai ori wom deingamere epe wom yokamai kanom i koro koro fungoro ari munmane Yai Gumam konom ma dowaimie. Te yokamai epe moingi suna tei Aimenia te Fairitu yai surai moipire.
2TI 2:18 Yai surai kam mapunom kawom ma dere “Yai Gumam ari goinga yokamai akire di erongoro mora tokoi arireime. Ena iran okome no yokamai tokoi arire ganom dinom koi tokoi ikenapune,” epe ama dire dinga ari fi ki si teinga yokamai suwo koropane bei niki de ereimie.
2TI 2:19 Dumba ari iki kowiri kongo wom ikai koi singamere epe Yai Gumam ariyoma yokamai moinga koko tekenaime. Ena Yai Gumam kowiri bakomdi tei ka epe boimie: Ari Wanopanom yaromi ariyoma mora kanume. Te ka ta boinguai epe: Ari “No yokamai Ari Wanopanom ariyoma moiro kam akire dupune,” epe di mari deinga yokamai mapunom niki dongua mounom wako towaime. epe dume.
2TI 2:20 Ena yai ta kam mokongua yaromi ikom tei kopare suwo suwo yo dume. Te kopare ta kongo gol bei eime. Te kopare ta kongo siwa bei eime. Kopare irai nokapu wom dunguai yokamai ire kokonan nokapu beime. Dumba kopare ta eri bei eime. Te kopare ta mansinom bei eime. Te kopare irai nokapu dikenguai ena yokamai ire kokonan yo morom beimie.
2TI 2:21 Ena epemere yai ta tai niki dongua mapunom i ma dere kopare nokapu wom dunguamere epe morangua ena kokonan nokapu bename. Te yaromi Ari Wanopanom bei moingoro yo tere morangua yaromi Ari Wanopanom kokonanom mapunom mapunom nokapu bei towame.
2TI 2:22 Ena, yae, kakom kakom ne mapunom niki dongua muruwo gaima gako yokamai denom minomdi moko ereinga tongi fo! Te ne yo tongua mapunom i te fi ki si tenga mapunom i te denum minum ari mun fi erenga mapunom i te wira dinga mapunom i dourom boro! Te ne ari denom minom feke dongua Ari Wanopanom uwom boinga yokamai mapunom i ama dourom boro!
2TI 2:23 Te ari ka fikeinga du dimba kura kam di ipo ka deinga yokamai ne mounum wako tere tongi fo! Ne mora finga yokamai ka dinga ka i kura kamui umari fume.
2TI 2:24 Te Ari Wanopanom nuwi kokonan gan kura kam di ipo ka deinga faikename. Tamanume. Yaromi ari muruwo kokonan wira diro bei erere te “Ari ka nuwi ama si erowaika faname,” di firo moiro te ari bei niki de towainga mokom bai erekename.
2TI 2:25 Te nuwi kokonan gan yaromi furo ari kanom ka singa yokamai “Koma Satan yaromi ari na kanam ka singa yokamai gai goi erongoro yokamai yaromi giramdi gore dime. Ena Yai Gumam yokamai akire di erowangoro inokore nokapu ei fire denom minom si awa tere ka mapunom kawom fire Satan kapu kin koinguamere dungui tei ma dere naime,” diro ka nuwi wira dire si erowame.
2TI 3:1 Ena na ka ta di erowaiya firo! Okome kakom tei tai ipun dowangua niki ori wom dowangua umari namie.
2TI 3:2 Kakom tei ari yokamai furo ari akire di erekere te kongo mukom i kunei kanere te nenen kanom akire diro te kou kou unanan eiro te ari kanom ka sire te nenom manom ka dingai si dero te “Mun fi eropune,” dikere yo tongua mapunom i muruwo si dero
2TI 3:3 te denom minom ari mun fi erekere te ari bei niki de ereinga yokamai mokom bai erere te ari kanom wayom kasu wanere dire te nenen denom minom fingamere epe kiapam beikere ari bei niki de erero te tai mapunom nokapu i muruwo kianom bei erero moraime.
2TI 3:4 Te yokamai ari kianom yokama okonomdi tei erero te kene kene eiro ari inokore ei fingai dourom boiro te nenen di finga “No yai ori moipune,” di firo nenen beinga mapunom mapunom mun firaimba Yai Gumam mun fi tekenaime.
2TI 3:5 Te yokamai “No yokamai Yai Gumam konom kawom wan fupune,” di fire giranom towane ka dimba yokamai Yai Gumam yoporam boingua mapunom i mounom wako teimie. Ena ne ari yokamai moingi tei ma dere tongi fo!
2TI 3:6 Te yokamai moingi suna tei ari suwo koropane wira diro wan furo opai gan inokore unanan ei finga yokamai ikinomdi tei fure ka ta ka ta di erere gure de erowaime. Te opai gan yokamai bianom munmane fanangoro te yokamai kuianom tai ta ta boi erongua gure unanan de erowamie.
2TI 3:7 Te opai gan yokamai ka nuwi si ereinga kakom kakom fimba Yai Gumam kam mapunom kawom fikeime.
2TI 3:8 Te koma Yani te Yambiri surai Mose yaromi kianom fai teipikamere epe wom yai gan yokamai ka mapunom kawom kianom fai teimie. Yokamai inokore ei finga niki dongoro te Yai Gumam fi ki si teinga mapunom i finga faikeme.
2TI 3:9 Yokamai ari nuwi si erowaimba ari yai opai “Ka i dinga nuwi si noreinga mapunom faikeme,” dire dourom boikenaime. Yani te Yambiri yai surai mapunom faikengua beipikamere epe yokamai mapunom faikengua umari unangua ena ari dourom boikenaime.
2TI 3:10 Ena yokamai mapunom faikengua beimba ne mora finga na ka ari yokamai nuwi si ereika mapunom te na moi fai beika kakom kokonan beika mapunom te na fi ki si teika mapunom te na wira dire moika mapunom te na denam minam ari mun fi ereika mapunom te tai ipun dongua tarom i fuka di narongua na a gui naikengua ne mora kanine.
2TI 3:11 Te ari muruwo tai niki dongua bei nareinga ne ama kaninie. Koma na Andiako tei te Aikoniam tei te Lisita tei moiki tai niki dongua bei nareinga ena na ganam kipi ori ika ne kanine. Te tai ipun donguai muruwo na nareimba Ari Wanopanom akire di narongoro a gui naikeme.
2TI 3:12 Te kawom, ari yokamai furo ari yai opai muruwo Kirisito Yesu yo tongua mapunom “Dourom borapune,” dinga yokamai bei niki de erowaingoro tai ipun dongua fire moraime.
2TI 3:13 Moraimba ari niki deinga yokamai te kasu imari deinga yokamai bei moiro ari ka kasu di erowaingoro te ari ta ka kasu yokamai nenen ama di erowaimie. Ena yokamai niki deinga mapunom i moko iwa namie.
2TI 3:14 Yokamai mapunom i epe benaimba ne mapunom ta beyo! Ka mapunom kawom dungua nuwi si ereinga fi ki singa a ki siro fi moro! Te ne ari ka nuwi si ereinga yokamai mora kaninga
2TI 3:15 te koma ne gan gawo moinga ne ka mapunom yo tongua koma boinga fi kun dainga ena ka i a ki sire fi moro! Ena ne ka mapunom i kerere fire te Kirisito Yesu fi ki si tenga ena Yai Gumam akire di erongoro kakom kakom moi kuwom singa inanie.
2TI 3:16 Te Yai Gumam nenen Murom Sumuna ari akire di erere ka di mari de erongoro ena yokamai kam mapunom muruwo munom boimie. Ena no ka mapunom i kerere “Ari ka i nuwi si erowapune,” duwapunga faname. Te ka i kerere ari mapunom ta faikengua benainga no “Epe beikeiyo!” duwapunga faname. Te ka i kerere “Kon i wanapune,” duwapune. Te ka i kerere “Mapunom yo tonguai epe benapune,” duwapune.
2TI 3:17 No epe duwapunga ena iran no Yai Gumam gama akire di erowapungoro yokamai erowai tero furo kokonan nokapu muruwo benaime.
2TI 4:1 Ena no surai Yai Gumam mapomdi tei moiro te Kirisito Yesu yaromi ari yokori moinga te goinga yokamai muruwo ipu si erowangua yaromi mapomdi tei ama moipuiye. Ena yaromi tokoi u mangi uro no ari kiapanom bei norowangua iran i na ka yoporam boiro epe di erowaiya firo!
2TI 4:2 Ne gunom kam ari di mari de ero! Te “Ne ka dinga faimie,” duwainga di ero! Te “Ne ka dinga faikemie,” duwainga ama di ero! Ne kakom kakom ka di mari de ero! Ena ari yokamai kon kawom naro beinga bo te mapunom niki dongua ma dowaro beinga bo te denom minom erowai towaro beinga ne kakom kakom ka wira dire nuwi si erere moro!
2TI 4:3 Ena ne erere moranba okome kamun gunom ka yo tekenangua umari nangoro ena ari yokamai ka mapunom yo tongua fikenaime. Fikenaimba yokamai nenen di fingamere dourom boiro ena ka nuwi si ereinga yokamai munmane unom boingoro ure yokamai “No kinanom ka epe firapune,” di fingamere epe ka nuwi si erowaime.
2TI 4:4 Te yokamai ka mapunom kawom dungua “Fikenapune,” diro mounom wako tero te ka ta faikengua ka mapunom kasu i firaimie.
2TI 4:5 Firaimba ne epe beikeyo! Tai kan muruwo umari fu erowangua kakom ne nomanenum fi niki dere beikenaro beinga ne denum minum bei kan iyo! Te tai ipun dongua fuka di erowangua kakom i ne yoporam boiro arere moro! Te ari yai opai Yai Gumam fi ki si towaro beinga ne ka mapunom di mari de ero! Te Yai Gumam ka mapunom kokonan i eronguamere ne epe kokonan i kawom bei moro!
2TI 4:6 Ena ne mora kanengai ari yokamai nuwi wain fera diro Yai Gumam fi mun ei teingamere epena na akinam i epe fera duwaro beingoro goraiye. Te na kokonanam ma dere naro benaikai kakom teina umie.
2TI 4:7 Te Kirisito Yesu yaromi ka mapunom kokonan na narere “Ka mapunom kokonan i beyo!” di naronguamere epe na beiye. Ena epena na goraika kakom na fi ki si teika mapunom a ki siro moiye.
2TI 4:8 Ena Ari Wanopanom yo tere no ipu si norowangua yaromi tokoi u mangi unangua kakom uro na yo tongua mapunom a ki sika meinam narowame. Te meinam i na towane narekename. Tamanume. Ari yokamai u mangi unangua denom minom mun firainga yokamai meinam i ama erowame.
2TI 4:9 Ena ne “Na moiki tei unaiye,” diro yoporam boiro kene kene eiro uwo!
2TI 4:10 Te Demasi yaromi mangi tai mapunom i kuiam boingoro ena yaromi na ma de narere Tesaronaika tei fumie. Te Keresen yaromi “Na Yai Gumam gunom kam di mari dowaiye,” diro fu Garesia ikinom akainom fungoro te Taitasi yaromi fu Damesia ikinom akainom tei fume.
2TI 4:11 Ena Luka yaromi towane na gere moipuiye. Ena na ka mapunom kokonan beika “Mako yaromi akire di narowangua faname,” di fika ena ne yaromi akire u na moiki tei ama wiro!
2TI 4:12 Te na Taikiku yaromi awi deikoro Efesasi tei fume.
2TI 4:13 Te ne “Unaiye,” di firangai na gai suna goi gai kui siro yai Kapa ikomdi Toroasi moingui tei ma deikai ire tei uwo! Te kam mapunom pepa suwo koropane te pepa ta kapu gamdi munom boinga dunguai ama ire uwo!
2TI 4:14 Ena yai ta ain eken bengua yaromi kam Eresanda yaromi bei moiro na bei niki ori wom de naromie. Ena bei naronguamere epe Ari Wanopanom meina mokom bai towamie.
2TI 4:15 Yaromi nonon kanom dupungai yoporam boire ime dongua te yaromi benguamere epe ne ama kan kenom beyo!
2TI 4:16 Koma kakom ka kori di nareinga kakom tei ari na gere ama arere moiro akire di nareinga yokamai moikeime. Tamanumie. Yokamai muruwo ma de narere fimie. Ena na Yai Gumam ka make ei towaikoro tarom beinga fi erekenamie.
2TI 4:17 Te ari ka kori di nareimba Ari Wanopanom na gere moipuika yoporam boinguai na narongoro ena iran i na ka mapunom muruwo di mari deikoro ena ari Yura ari moikeinga yokamai firaimie. Te yaromi “Kei ori moinguamere na si nekename,” dire akire di narome.
2TI 4:18 Te Ari Wanopanom yaromi ari tai mapunom niki dongua na bei narowaro beingai kakom munmane akire di narowame. Te yaromi na nandiro ari kiapanom bei erongua akaiyom kamun akai tei na ei narowangoro ena na a gui nainangua faikename. Ena nonon yaromi kam kakom kakom akire di morapune. I kawom.
2TI 4:19 Ena yai Akuira te efem biyai Pirisira surai ne gere moinga na “Ne surai moi deipiro?” di ereiye. Te yai Onesifora ariyoma ikom tei moinga yokamai na “Ne yokamai moi deimio?” di ereiye.
2TI 4:20 Te na Korin iki birom ori tei ma dere uka Eratusi yaromi Korin tei yo moimie. Te Tirofimasi yaromi nupi faingoro na yaromi ma de teikai Mairita tei moimie.
2TI 4:21 Ena epena nimi sikengua kakom ne “Unaiye,” dire kene kene eire kua uwo! Nimi suwangua kakom ne unanga kon dikename. Ena te yai gan Yupura te Purena te Linusi te Kororia te ka mapunom arinoma muruwo “Ne moi denio?” di ereime.
2TI 4:22 Ena no Ari Wanopanom ure ne nomanenum suna tei morame. Te Yai Gumam ne yokamai bei nokapu de erowame. Mora epe.
TIT 1:1 Na Pauro munom ganom i boiye. Na Yai Gumam nuwi kokonan gan moiro te na Yesu Kirisito nawi dongua fuka yai ta ama moiye. Ena ari Yai Gumam gunom boi erongua yokamai fi ki si towaro beinga te yokamai ka mapunom kawom fire yo tere moraro beinga Yesu nawi dongoro fuiye.
TIT 1:2 Na kokonan beika mapunom i epe: Yai Gumam kasu dikengua yaromi komariki man kamun bei eikengua kakom ka diro “Na ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inainga erowaiye,” di guwo dungua no kan moipune.
TIT 1:3 Ena yaromi nenen nou koi engua kakom kam mapunom i mari dome. Ta beire i mari dome? Yaromi no akire di norongua yaromi moiro “Na kanam mapunom ari di mari de ero!” epe di narome.
TIT 1:4 Ena na ka munom ganom i ne yai Taitasi boi ereiye. Te na gunom kam ne di mari de ereika ne fi ki si tenga na te ne gere surai ama fi ki si topunga ena ne na wanam kawom epemere moine. Ena “No nenom Yai Gumam te Kirisito Yesu no akire di norongua yaromi ne kanom fi erere wira di erere bei nokapu de erowaipire,” di fiye.
TIT 1:5 Ena na “Ne Kiriti ikinom akainom tei moingai kokonan koro koro muruwo faikenguai ne kenom benane. Te ne ari mokoinga Yai Gumam gama kiapanom bei ereinga yokamai iki birom ori gawo moinga gunom boi erere ‘Kokonan beiyo!’ di erowanie,” diro ne ema de ereiye. Ena na koma ka epe di ereiya tokoi firo:
TIT 1:6 Yai ori Yai Gumam gama kiapanom bei erongua yai ta epe moramie. Ari yai opai yaromi kam ka sikenaro beinga yaromi tai bei unanan dekenamie. Te yaromi efem biyai towane wom kau enamie. Te yaromi wam apom kui engua yokamai Yesu fi ki si tere te tai bei unanan deinga mapunom beikere te nenom manom surai kanom si dekenaimie.
TIT 1:7 Ena yaromi Yai Gumam gama kiapanom bengua yaromi Yai Gumam kokonan benangua ena yaromi ari okonom muromdi tei tai bei unanan dekenamie. Te yaromi kou kou eikenamie. Te yaromi ama kene kene eiro dem miriyom api sikename. Te yaromi nuwi wain nero du dikename. Te yaromi ari kura kamui boi erekename. Te yaromi kongo mukom bo guwai gai munmane ama mun kankename.
TIT 1:8 Tamanume. Yaromi ari bam ta fakai wingai yokamai bei kan i erowamie. Te yaromi tai nokapu beinga mapunom i mun kanamie. Te yaromi inokore nokapu enanguai dourom boramie. Te yaromi yo tere moramie. Te yaromi Yai Gumam Murom Sumuna ka dungua dourom boramie. Te yaromi gam dinomdi te dem miriyomdi kiapam bei morame.
TIT 1:9 Te yaromi ka mapunom kawom na nuwi si teika ka mapunom irai a ki sire morame. Epe morangua ka mapunom kawom ari nuwi si erere denom minom bei erowai te erere te ari ka mapunom si deinga yokamai “Ka dinga faikeme,” diro ama opom di erowame.
TIT 1:10 Ena ari yai opai munmane ka gore dikeinga yokamai moinga ena ne moiro ari Yai Gumam gama kiapanom bei ereinga yokamai gunom boi ero! Ka gore dikeinga yokamai fure ari mimi bei erere ka yo noromanga ka dime. Te ari “No ari fi ki si topunba no yokamai ganom guwo dinga mapunom ama dourom borapunga i faime,” dinga yokama ka gore dikeinga yokamai munmane moime.
TIT 1:11 Yokamai “Kongo mukom inapune,” dire ka nuwi si erekenainga faingua ari ka nuwi si erere ena ari suwo koropane nenen moinga kanom muruwo bei niki de ereinga ena yokamai giranom fere dowangua faname.
TIT 1:12 Te Kiriti ikinom akainom yai ta yaromi bun ka dungua yai moingua ama ka epe dume: “Kiriti ari yokamai kakom kakom kasu wanere dime. Te yokamai kapu biyom mapunom niki dongua beingamere epe ama beimie. Te yokamai yo morom moire kopuna munmane ne moimie,” epe dume.
TIT 1:13 Ka i dunguai kawom dume. Ena iran ne fure “Yokamai Yai Gumam nokapu fi ki si towaime,” diro ka yoporam boire di ero!
TIT 1:14 Te ne fure “Yokamai Yura ari ka ta ka ta mapunom i kinanom ei koi dekenaime. Te yokamai ari ka mapunom kawom mounom wako teinga yokamai ka di deinga dourom boikenaime,” diro ka yoporam boiro ama di ero!
TIT 1:15 Te ari denom minom feke dongua yokamai “Tai kan muruwo i nokapu dume,” dimba ari denom minom dinepe dongua Yesu fi ki si tekeinga yokamai “Tai kan muruwo i nokapu dikeme,” epe dime. Kawom, yokamai nomanenom te denom minom ama dinepe dome.
TIT 1:16 Te yokamai “Nonon Yai Gumam fi ki si topune,” yo giranomdi epe dimba kon wan moingai yokamai Yai Gumam mounom wako teimie. Yokamai bei moiro Yai Gumam giramdi gore dikere te tai mapunom nokapu ta benainga i faikengua iran i Yai Gumam niki ori wom de fi erome.
TIT 2:1 Ena ka mapunom towane fainguamere epe ne ari ka nuwi si ero!
TIT 2:2 Ena ne ari dumanom “Ne yokamai nuwi wain gikengua nere du dikeiyo! Te ari yokamai ‘Ne yokamai ari nokapu moinie,’ duwaro beinga ne yokamai mapunom nokapu beiyo! Te ne yokamai ganom dinomdi te denom minomdi kiapam nokapu beiyo! Te ne yokamai fi ki si teinga mapunom te denom minom ari mun fi ereinga mapunom te ka mapunom a ki singa mapunom i muruwo yoporam boiro bei moiyo!” diro ka nuwi si ero!
TIT 2:3 Te epemere ne opai dumanom yokamai ama ka nuwi si ero! Ne furo “Ne yokamai ama yo tere wan moiyo! Te ne yokamai ari kanom ka sikeiyo! Te ne yokamai nuwi wain gikengua munmane nekeiyo! Tamanume. Ne yokamai mapunom nokapu opai koi yokamai kirawa si ereiyo!” diro ka i nuwi si ero!
TIT 2:4 Opai dumanom yokamai epe wom morainga ena yokamai opai koi yokamai winom biyai te gan kui einga yokamai denom minom mun fi erowaro beinga te yokamai nen inokore ei firaingai kiapam nokapu benaro beinga te yo tere moraro beinga te nenen ikinom kenom benaro beinga te ari bei nokapu de erowaro beinga te winom biyai giranom gore duwaro beinga ka nuwi si erowaime. Ena opai koi yokamai epe wom bei morainga ena ari yokamai Yai Gumam kam mapunom i kam ka sikenaimie.
TIT 2:6 Ena ne opai dumanom ka di erengamere epe ne gaima gako yokamai ka di ero! Ena yokamai ama inokore einainga kiapam nokapu benaro beinga ne ka nuwi si ero!
TIT 2:7 Te yokamai ne dowinum boraro beinga ne tai kan muruwo nokapu dungua beyo! Te ne ari ka nuwi si erenga ne denum minum feke dongoro ka kawom wanere di ero!
TIT 2:8 Te ne “Ari yokamai na ka dika ka sikenaime,” diro ka fananguamere do! Ena iran ne kianuma yokamai ka niki dongua di narekenainga yokamai gai goiro naimie.
TIT 2:9 Ena ne furo nuwi kokonan gan yokamai ka epe nuwi si ero! Yokamai kiapanom bei erongua ari ka ta ka ta muruwo dinga giranom gore duwaime. Te yokamai kokonan nokapu benainga kiapanom beinga yokamai mun kanainga fanamie. Te yokamai ka niki dongua kiapanom ari mokom baire di erekenaime.
TIT 2:10 Te yokamai kiapanom ari tainom koro ama kunei ikenaimba kiapanom ari “No tainom muruwo nuwi kokonan gan okonomdi erowapungoro kiapam nokapu benaime,” duwaro beinga nuwi kokonan gan kokonan nokapu inaimie. Yokamai epe benainga ena ari yai opai muruwo “Yai Gumam ari akire di norongua yaromi ka nuwi si norongua ka i nokapu dume,” epe duwaimie.
TIT 2:11 Ena Yai Gumam “Ari yai opai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” diro ari bei nokapu de erongua mapunom ari muruwo opom di erome.
TIT 2:12 Ena nonon yokamai “Yai Gumam bei nokapu de norongua no Yai Gumam mounom wako topunga tarom i ma dere te mangi tai niki dongua tarom i ama ma dopunie. Ena nonon mangi tawa moipungi inokore ei fipunga kiapam beiro te yo tere wan moiro Yai Gumam mapunom dourom boipune,” duwaro bepunga yaromi kirawa si norome.
TIT 2:13 Ena no mapunom i bei moipungi nonon Yai Gumanom yoporam boingua akire di norowangua yai, Yesu Kirisito, yaromi keranom sungua ire u mari nangua kakom suwi moipunie. Ena no “Yaromi kawom u mari namie,” diro mora fipunga no kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.
TIT 2:14 Ena yaromi “No ari yokamai tai niki dongua mapunom muruwo beikenaime,” diro meina bai norere te “Na nanan arinama denom minom feke wom dowaingoro ena mapunom nokapu dungua muruwo benainga mun firaimie,” ama diro goi norome.
TIT 2:15 Ena iran ne ka i di ereika ari kirawa si ero! Te ne yoporam boiro ari denom minom bei erowai te ero! Te ari niki dongua mapunom benainga ne yoporam boiro kura kam di ero! Ena ari yokamai “Ne yai dikan moimie,” dikenaro beinga ne yoporam boiro ka di ero!
TIT 3:1 Ena ne ari yai opai kiapanom benga yokamai ka yoporam boiro “Ne yokamai ari ori bo te ari kiapanom beinga yokamai ka dinga gore dire nuwi kokonan bei ereiyo! Te ne yokamai tai mapunom nokapu i muruwo kenom beire iyo!
TIT 3:2 Te ne yokamai yai ta kam ka sikeiyo! Te ne yokamai wira dinga mapunom ari bei erere te yokoi ei ne ereiyo! Te ne yokamai kakom kakom ari yokamai nomanenom towane eire moiyo!” epe di ero!
TIT 3:3 Ena komari nonon ama ka unanan inokore ei fire ka mapunom fire dourom boikepungoro te Satan kasu di norongoro no kon unanan fupunie. Te nuwi kokonan gan kiapam yai ka dungua dourom boinguamere epe nonon kuianom tai boi topunga tarom i te tai mun fi topunga tarom i dourom boipune. Te nonon kakom kakom ari yokamai bei niki de eropungoro te no kuianom yokamai tainom boi eropunie. Te ari yokamai nonon kianom bei noreingoro te nonon bei moiro yokamai kianom bei eropune.
TIT 3:4 Epe moipunba Yai Gumam no akire di norongua yaromi bei nokapu de norere dem miriyom mun fi norongua mapunom opom di norongua
TIT 3:5 ena no kakom kakom moi kuwom suwapunga inaro bepunga yaromi akire di norome. Te nonon yo tongua mapunom bepunga akire di norekemba yaromi nenen no kanom fi norongua akire di norome. Yaromi no denom minom biyom si norongoro ena no koi u mari naro bepunga Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro akire di norome.
TIT 3:6 Te nonon Yesu Kirisito no akire di norongua yaromi gama moipunga Yai Gumam Murom Sumuna munmane wom ama norome.
TIT 3:7 Ena iran Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua ena yaromi “No yo tongua ari moimie,” mora di mari dongua ena no kakom kakom moi kuwom suwapunga kiapam moipunga inapunie.
TIT 3:8 Na ka i di ereikai kawom diye. Ena ari Yai Gumam fi ki si teinga yokamai tai mapunom nokapu i yoporam boiro benaro beinga ena na “Ne ari ka i yoporam boiro di erowane,” di fiye. Ena Yai Gumam no ari yai opai muruwo akire di norowaro bengua yaromi mapunom nokapu wom i bei norome.
TIT 3:9 Mapunomdai faimba ari ka mapunom ka unanan di ipo ka dinga yokamai te ari awanoma yokamai kanom inokore eire kura kam di ipo ka dinga yokamai te ari Mose ka di guwo dungua kura kam di ipo ka dinga yokamai moingi tei ma dere tongi fo! Ari epe benainga i faikenangoro te no akire di norekenamie.
TIT 3:10 Te nenta bei moiro Yai Gumam gama foi ei suwainga ena eken ta kakom bo kakom ta suwo “Nemane,” di to! Ena ka di towanga fikenangoro ne yaromi mounum wako to!
TIT 3:11 Ne mora firanga yaromi nomanem faikengua u unanan fume. Yaromi biam faingua kanere “Biam faingua faikemie,” dumba beme.
TIT 3:12 Ena kamun nimi suwangua kakom “Na Nikopori iki birom ori tei moraiye,” di fika ena na Atema bo Taikiku ewi nen moingi tei dowaikai ne fire u na moiki tei kene kene eire uwo!
TIT 3:13 Te yai ta ari ka kori dinga yokamai giranom moingua yaromi Sina te Aporo gere surai kon bam ta naipika ne yoporam boiro akire di ero! Te konmori tarom i surai ako nekeipika ne akire di ero!
TIT 3:14 Ena no ka mapunom arinoma wan unanan moikenaro beimba yokamai kakom kakom tai mapunom nokapu i beiro furo ari tai kawom ako nekeinga yokamai akire di erowaro beinga ne nenen ka nuwi si ero!
TIT 3:15 Ena yai opai muruwo na gere moipunga yokamai “Ne moi denio?” di ereimie. Te ari Yai Gumam fi ki si tere te denom minom no mun fi noreinga “Ne yokamai moi deimio?” ne di ero! Ena “Yai Gumam ne yokamai bei nokapu di erowamie,” di fiye. Mora epe.
PHM 1:1 Na Pauro. Te nonon emenom Timoti gere no surai bei moiro munom ganom ya ne Firemon boi eropuiye. Koma na Kirisito Yesu kokonanom beika ena ari yokamai na nakire kan iki tei de nareime. Ena ne Firemon Yai Gumam kokonan ama benga te no surai denom minom ne mun fi erepuka ena munom ganom i boi eropuiye.
PHM 1:2 Te no surai ama bei moiro nonon kepenom Apia oparomi te yai ta Akipa mapunom niki dongua kura boi tongua yaromi te ari yai opai “Yai Gumam kam firapune,” diro ne ikinumdi tei kuku boinga yokamai munom ganom i ama boi eropuiye.
PHM 1:3 Ena na ka make ei tere “O Yai Gumam, no yokamai aunom, ne te no Ari Wanopanom Yesu Kirisito bei moiro Firemon yaromi te ariyoma yokamai bei nokapu de erere te bei wira di ero!” epe diro ka make ei teiye.
PHM 1:4 Ena kakom kakom na fikai ne bei moire ari yai opai Yai Gumam gama yo tere moinga yokamai muruwo denum minum mun fi erere te ne Ari Wanopanum Yesu fi ki si tenga ena na ka make ei moika kakom kakom ne kanum dairo na Yai Gumanam yaromi mun fi teiye.
PHM 1:6 Ena na moiro “Nonon yokamai Kirisito moingui tei moipunga tai kan nokapu wom muruwo ipunga tarom i ne kananie,” diro ka make epe ei teiye: “Ne koro koro furo fi ki si tenga mapunom ari yai opai muruwo di mari de erowane,” diro na ka make ei teiye.
PHM 1:7 Kawom, na emenamyo, ne ari yo teinga yokamai denum minum mun fi erere te yokamai denom minom bei erowai te erenga ena na denam minam mun ori wom fika moko faimie.
PHM 1:8 Ena na denam minam moko iwa fungua te na Kirisito si dauika ena na yoporam boiro “Ne tai mapunom ta fainguamere epe beyo!” epe duwaika i fanamba
PHM 1:9 te na ka epe duwaro kam fikeiye. Ena no surai denom minom towane towane mun fi eropuka na ka i wira diro ne di erowaiye. Kawom, na Pauro na yai dumanom eiro te na Kirisito Yesu kam di mari deika yarom kan faika na kam epe di erowaiye.
PHM 1:10 Ena na bei moiro “Ne furo na wanam Onisima yaromi bei nokapu de to!” diro mina wakoro di ereiye. Na kan iki fairo yaromi gunom kam di teika ena yaromi fi ki si tongua na wanam epemere u mari fume.
PHM 1:11 Te ne mora fingai yaromi kam i “Yaromi ari akire di erome,” mapunom epe dumba koma yaromi kokonan beiro ne akire di erekeme. Te epena yaromi kokonan nokapu beiro na akire di naromie. Te okome yaromi uro ne ama akire di erowamie.
PHM 1:12 Ena epena na denam minam Onisima yaromi mun fi teipa na yaromi awi ne moingi tei de erowaiye.
PHM 1:13 Koma na furo gunom kam di mari deika ena yokamai na kan si nareingoro kan iki faiye. Ena na kan iki faika kakom tei na epe di fikai “Ne tawa moranga akire di narowanba ne tawa moikenga ena na Onisima yaromi ako moraikoro akire di narowangua faname,” epe di fiye.
PHM 1:14 Epe di fipa ne bei moire “O” duwangua ena na bei moiro yaromi ako ki si tekenaipa na bei moiro yaromi awi ne moingi tei dowaiye. Na ne yoporam boiro ka di erowaika ena ne “O” duwanga i faikenamba na di fikai ne bei moiro Onisima akire di towangua mapunom nokapu wom nenen firangamere epe benanga i fanamie.
PHM 1:15 Te na di fikai Yai Gumam “Onisima yaromi okome kakom kakom uro ne moingi tei morame,” di firo ena bei moiro yaromi awi dongoro u na moiki tei uro kakom gurom towane toka tawa moi naromie.
PHM 1:16 Ena kawom epena yaromi u ne moingi tei unangua yaromi koma nuwi kokonan gan moinguamere epe yo moikename. Tamanume. Yaromi tai mapunom i ime dere ena Yesu fi ki si tongua iran i epena no emenom ama kawom moingoro ena no denom minom yaromi towapunga fanamie. O, na nanan denam minam yaromi mun fi teipa te ne bei moiro “Yaromi na nuwi kokonanam gan moire te Ari Wanopanom fi ki si tongua na emenam ama moime,” di fire ena ne denum minum yaromi fi moko iwa de towane.
PHM 1:17 Ena ne na fi narowangai na ne gere Kirisito yaromi kokonanom kounom kounom bei morapuka ena ne bei moiro na nakukurowangamere epe Onisima yaromi unangua kukuro!
PHM 1:18 Te yaromi bei moiro tai ta ne mokom bai erekenangua ena yaromi kam i ma dere tokoi na kanam i enanga iran i na tai i ne mokom bai erowaiye.
PHM 1:19 Na Pauro na ka munom i na okonamdi tei boika dumie. Ena na nanan tai ne mokom bai erowaiye. Kawom ne fino? Koma na ne akire di ereika ena ne kakom kakom moi kuwom suwanga akaiyom inie. Te na kokonan epe bei ereika ne mokom bai narere akiro di narowanga i fanamba na ka i di erekenaiye. Ena epe mere Onisima yaromi furo ta ne mokom bai erekenangua i ama faname.
PHM 1:20 Aiye, emenamyo, na di fikai ne na gere Ari Wanopanom yaromi moingui tei ama moipuka ena ne Onisima kukurowanga epemere na akire di narowane. Ena ne Kirisito kam dourom boinga bei moiro na denam minam bei erowai te naro!
PHM 1:21 Te na yoporam boiro di fikai “Ne na kanam i dourom boiro Onisima ekurowanie,” diro na ka munom ganom i boi ereiye. Te na ama kanikai ne na kanam i dourom boranga te mapunom ta ama benanga i moko iwa name.
PHM 1:22 Ena na ka ta tokoi duwaiye. Ne yokamai muruwo Yai Gumam ka make ei teinga ena na “Ne moingi tei unaiye,” di fika iran ne akai wauna tei kenom bei naro!
PHM 1:23 Ena yai ta Epafara “Ne moi denio?” di erome. Yaromi Kirisito Yesu gunom kam di mari dongua ena yokamai kan si teingoro na yaromi gere no surai kan iki tei faipuiye.
PHM 1:24 Te na ari kokonan towane ipunga yokamai Mako te Aritaka te Demasi te Luka yokamai ama bei moiro “Ne moi denio?” di ereime.
PHM 1:25 Ena na ka make eire “No Ari Wanopanom Yesu Kirisito uro ne yokamai denom minom bei nokapu de erowame,” diro ka make ei teiye. Na kanam mora epe.
HEB 1:1 Komariki kakom kakom Yai Gumam bei moiro ka mapunom di mari deinga yokamai kam di erongoro ena yokamai furo no awanoma yokamai ka ta ka ta i di mari de ereime.
HEB 1:2 Di mari de ereimba epena man kamun gounangua kakom tei yaromi bei moiro wam ka i di tongoro yaromi ka i no yokamai di mari de norome. Te Yai Gumam bei moiro “Na wanam tai kan i muruwo kapakom daire kokonan bename,” diro tai kan muruwo bei engua kokonan i okomdi ei tome. Te Yai Gumam bei moiro wam yaromi “Tai ta ta muruwo iname,” diro gunom boi tome.
HEB 1:3 Te Yai Gumam bau boingua keranom sunguamere epe yaromi wam bau boingua keranom sungua ama moime. Te Yai Gumam mapunom moinguamere epe wam yaromi Yai Gumam towane moime. Ena tai ta ta muruwo yo dungua wam yaromi bei moiro kam erowai tonguai diro “Tai ta ta muruwo i epe yo duwame,” dungoro yo dume. Ena yaromi “Yai Gumam nonon yokamai bianom bepunga tarom i muruwo wom kore dowame,” diro eri yoro bakomdi goingua kokonan bei gouro kamundi furo nem yoporam ori wom boingua kapakom moingui tei furo yaromi okom womdi tei ame dero moime.
HEB 1:4 Iran i Yai Gumam bei moiro “Na wanam yo,” di tongoro ena wam i kam i bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai muruwo kanom ime de erome. Kawom, Yesu kam nuwi kokonan gan yokamai kanom ime de eronguamere epe Yesu yaromi mapunomom i nuwi kokonan gan yokamai mapunonom i ama muruwo ime de erome.
HEB 1:5 Ena ta bengoro na bei moiro “Wam kam i Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kanom ime de erome,” epe diye? Yai Gumam yaromi furo kamundi nuwi kokonan gan ta “Ne na wanam moine. Epena na furo ‘Na ne nenum moiye,’ ari di ereiye,” epe di tekeme. Te yaromi ama “Na ne nenum moraikoro te ne na wanam morane,” epe di tekeme. Tamanume. Yaromi “Ne na wanam moinie,” diro nenen wam towane di tome.
HEB 1:6 Te kakom ta Yai Gumam bei moiro “Na wanam koma wom kui eika yaromi man boromdi tei awi dowaiye,” diro ena “Na nuwi kokonan gan yokamai muruwo furo na wanam yaromi kam bawom duwaime,” epe dume.
HEB 1:7 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kanom ta epe dume. “Kamun kai siro u koro koro funguamere epe na nuwi kokonan gan yokamai u koro koro fime. Te e dongua gainga dero tai ta ta muruwo donguamere epe na nuwi kokonan gan yokamai furo ari bei niki de ereime,” epe dume.
HEB 1:8 Ena nuwi kokonan gan yokamai furo nuwi kokonan towane bei moimba Yai Gumam bei moiro wam kam wayom epe di mari de tome: “Yai Gumam yo, kakom kakom ne ari kiapanom bei erowanie. Ne yo tongua mapunom akoro ena ari kiapanom nokapu bei morane.
HEB 1:9 Te ne furo ari yo tongua mapunom nokapu beinga yokamai mun kanenba ari mapunom niki dongua bei moinga yokamai niki de fi erene. Ne epe moinga iran i na, ne Yai Gumanum, bei moiro ‘Ne denum minum moko iwa nangoro mun ori wom fi morane,’ diro gunom boi ereiye,” epe di mari de tome.
HEB 1:10 Te yaromi ka ta ama epe wom di tome: “Ari Wanopanom yo, komariki mapunom boikepunga kakom tei ne furo mansinom bei eire te nenen okonumdi kamun ama bei ene.
HEB 1:11 Ena tai kan muruwo bei enga i gounamba ne kakom kakom moi dere wo moranie. Te gai suna gorom enanguamere epe tai kan bei enga tarom i gorom epemere fuka duwame.
HEB 1:12 Te yai ta gai gorom bun feire ma donguamere epe ne tai kan bei enga bun feire ma dowanie. Te ari gai finga gorom kui sire fiasi deingamere epe tai kan muruwo bei enga gounamba ne koma moingamere epe epena ama moiro te kakom kakom moi dere wo moranie. Te ne ama goikenanie,” epe dume.
HEB 1:13 Te yaromi nuwi kokonan gan ta ka ta “Ne uro na okonam womdi ame do! Ne tei moranga ena ‘Ne kianuma yokamai ime de erowanie,’ diro yokamai ei goraiye,” epe di tekeme. Tamanume. Yaromi ka i wam towane di tome.
HEB 1:14 Ena kamundi nuwi kokonan gan yokamai mapunom i tora dume? Nuwi kokonan gan yokamai murom towane moime. Ena yokamai Yai Gumam kokonan bei teingoro ena yaromi “Ari yai opai fi ki si narere moi kuwom suwainga inainga yokamai akire di erowaiye,” diro nuwi kokonan gan ewi dongoro furo yokamai akire di ereime.
HEB 2:1 Ena Yai Gumam wam yaromi yai ori moingua iran i no yokamai “Ako sikenapune,” diro Yesu ka di norongua dourom boiro a ki siro wan morapune.
HEB 2:2 Komari Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai uro ka di guwo dungua ari di ereingoro ena yokamai ka i firo “I ka kawom dume,” dime. Ena yai ta ka i dourom boikengua yaromi Yai Gumam “Ari na kanam dourom boikenainga yokamai meina niki dongua inaime,” epe dungua i imie.
HEB 2:3 Ena komari ari yokamai meina epe inainga te epena no yokamai bei moiro Yai Gumam moi kuwom suwapunga norongua mapunom i tai ori dungua i mounom wako towapungai iran i Yai Gumam meina niki ori wom dongua mokom bai norowame. Yai Gumam no moi kuwom suwapunga norongua kam i Ari Wanopanom bei moiro ka i di mari dongoro ena ari ka i finga yokamai u no yokamai moipungi tei uro “Ka i kawom dume,” diro di mari de noreime.
HEB 2:4 Te Yai Gumam nenen ama bei moiro “No yokamai ‘Ka i kawom dume,’ duwaime,” diro ena tai gumam koi dungua i mari dere te tai ta ta ori beiro te ari ganom nouro dinga tarom ama beme. Te yaromi “Ari yokamai na kokonanam benaime,” diro nenen inokore enguamere epe dourom boiro Murom Sumuna boware munmane ari ei erongua i ari yai opai towane towane erome.
HEB 2:5 Ena nonon bei moiro epena ka dupungai ari yokamai okome mapunom koi wan morainga kam i dupunga mapunom i ne yokamai fiyo! Yai Gumam bei moiro nuwi kokonan gan yokamai “Ne yokamai ari mapunom koi wan morainga yokamai kiapanom bei moiyo!” epe di erekeme. Tamanume.
HEB 2:6 Komari Yai Gumam kam mapunom ikai tei yai ta epe di mari dome. Yai Gumam yo, ari yokamai noromanga tai moinga iran i ta bengoro kanom fi erene? Te ari yokamai noromanga tai moinga iran i ta bengoro ne kiapanom bei erene?
HEB 2:7 Ena ne bei moiro ari bei enga kakom gurom towane yokamai moingi oropo tei moingoro te ne nuwi kokonan gan ganuma yokamai teme iwa moime. Moimba te okome ne ari yokamai akire di iwa dere kanom akire dire
HEB 2:8 “Yokamai tai kan muruwo kiapam benaime,” diro kokonan i erenie, ka mapunom epe dume. Ena epemere Yai Gumam “Ari yokamai tai kan muruwo kiapam benaime,” epe dungua ena no yokamai “Tai ta ta muruwo kiapam benapune,” di fipunba epena no mora kanupunga no ari yokamai tai kan i muruwo kiapam beikepunie. Tamanumba
HEB 2:9 te no yokamai kanupungai epena Yesu yaromi tai kan muruwo kiapam bei erome. Yaromi kakom gurom towane Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ime de erekemba epena yaromi gam kipi ori wom fire eri yoro bakomdi goingua Yai Gumam bau boingua tere yaromi kam akire di towaime. Yai Gumam “Na ari yai opai muruwo yo morom bei nokapu de erowaiye,” dungua Yesu uro nonon yokamai muruwo fi norero goi norome.
HEB 2:10 Yai Gumam tai kan muruwo bei eire kiapam bengua yaromi “Na wanam aponam yokamai bau boingua erowaiye,” diro bei moiro Yesu yaromi gam kipi kokonan tongua i faime. Te Yesu yaromi no yokamai akire di norere moi kuwom suwapunga kapakom moiro ena gam kipi kokonan ingua yo tongua yai u mari fume. Tai mapunom i Yai Gumam bengua nonon mora fipunie.
HEB 2:11 Ena Yesu bei moiro no yokamai muruwo yo tongua mapunom norongua iran Yesu te no yo tere moipunga yokamai gere arinoma towane moipune. Iran i Yesu uro “Na emenamao,” di norere gai goikemie.
HEB 2:12 Ena Yesu gai goikere emeroma yokamai kanom epe dume. “O, Yai Gumam yo, na uro ne kanumdi na emenama yokamai di mari de erowaiye. Te na furo ne ganuma kuku boinga yokamai moingi suna tei furo ne kanum akire duwaiye,” epe dume.
HEB 2:13 Te yaromi ka ta ama dume. “Na bei moiro Yai Gumam fi ki si towaiye,” epe dume. Epe diro ena ka ta tokoi dume. “Yai Gumam bei moiro ‘Ne na ganama yokamai ne kiapanom bei naro!’ di narongua ena na te gama yokamai gere tawa moipunie,” epe dume.
HEB 2:14 Ena ari okome Yai Gumam gama u mari nainga yokamai ganom dinom u mari fingamere epe Yesu ama gam dinom u mari fume. Ta bengoro yaromi gam dinom u mari ume? Koma Satan yaromi bei moiro ari goinga mapunom erongoro ena Yesu uro gam dinom u mari uro “Na Satan suwaikoro ena yaromi yoporam boinguamom i gouname,” diro goime.
HEB 2:15 Te ari yai opai mangi tawa moiro goraingai mapunom kakom kakom kuri fi moimba Yesu goiro ari goraingai kuri fikenainga konom yaume.
HEB 2:16 Kawom, yaromi bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kokonanom i akire di erekemie. Tamanume. Yaromi bei moiro Aparam fi ki si tonguamere epe no fi ki si topunga yokamai sumuna akire di noromie.
HEB 2:17 Ena no yokamai towane akire di norongua ena Yesu emeroma yokamai moingamere epe u mari unangua faname. Ena yaromi “Na fi mun ei teika yai ori moiro ari kanom fi erere te na akinam fera di erowaikoro ena Yai Gumam ari bianom beinga i kore de erowame,” diro gam dinom u mari ume.
HEB 2:18 Ena Satan yaromi uro Yesu ka kea ei tongua kakom tei Yesu gam kipi kokonan ama ingua iran i epena Satan uro no ari yai opai ka kea ei norongua kakom tei Yesu uro no yokamai akire di norongua kounom moimie.
HEB 3:1 Ena arinamao, Yai Gumam “Ne yokamai kamundi tei moraime,” diro unom boingua ena ne yokamai yo tere moime. Ena ne yokamai Yesu yaromi mapunom fi kenom bei teiyo! Kawom, no yokamai bei moiro yaromi Yai Gumam awi dongua fungua yai moingua te fi mun ei tongua yai ori ama moingua yaromi kam i di mari dopune.
HEB 3:2 Ena yai ta Mose bei moiro Yai Gumam gama kokonan nokapu bei eronguamere epe Yai Gumam Yesu gunom boi tongoro ena Yai Gumam giramdi tei dourom boiro kokonan nokapu beme.
HEB 3:3 Bemba yai ta iki kengua ari yokamai kanere “Ikirai i nokapu dume,” dimba yokamai bei moiro iki kengua yaromi kam kawom akire dime. Ena koma ari yokamai Mose kam akire dimba epena yokamai iki kengua yaromi kam akire dingamere epe yokamai Yesu kam kawom akire duwainga i faname.
HEB 3:4 Te iki kengua mapunom i tora mere dume? Iki ta iki ta keinga ari yokamai ikirai keimba Yai Gumam bei moiro tai ta ta muruwo bei eme.
HEB 3:5 Te Mose yaromi furo Yai Gumam giramdi gore diro gama yokamai moingi suna tei moiro Yai Gumam ka ta ka ta okome duwangua kam i di mari dome. Epe beiro yaromi nuwi kokonan Yai Gumam bei tomba
HEB 3:6 Kirisito yaromi nuwi kokonan gan moikeme. Yaromi Yai Gumam wam moiro ena no gama yokamai yaromi ikom epemere moipunga yokamai kiapanom bei erome. Ena no yokamai fi ki si topunga mapunom a ki suwapunga te “Yaromi bei nokapu de norowame,” diro fi ki supunga mapunom i ama a ki suwapunga ena iran i no yokamai Yai Gumam gama morapune.
HEB 3:7 Ne yokamai fi ki si teinga mapunom a ki siro Yai Gumam gama morainga ena iran ne yokamai Murom Sumuna kam komariki di erongua i fiyo! Yaromi ka i epe dume: Epena kakom ne yokamai Yai Gumam giramdi firainga
HEB 3:8 ena te ne yokamai denom minomdi si fere de ki sikeiyo! Koma ne yokamai awanoma yokamai furo ari moikeinga akaiyomdi tei moiro “Yai Gumam yaromi i kawom akire di norowambo?” diro kou kou mapunom eiro denom minomdi si fere de ki singamere epe ne yokamai denom minomdi si fere de ki sikeiyo!
HEB 3:9 Kakom tei Yai Gumam epe dume: “Ne yokamai awanoma yokamai noniki 40 moiro na tai muruwo beika kaningai ma dero ‘Na kawom akire di norowambo?’ diro mina wako nareimie.
HEB 3:10 Iran i na denam minam yokamai eriyom moko erero ‘Kakom kakom yokamai denom minom unanan fungoro te yokamai na mapunanam faingui tei wankeimie,’ epe diye.
HEB 3:11 Dipa yokamai wankeingoro na denam minam eriyom mokongoro na okonam koi mapunomdi dere ka kawom dire ‘Ena yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,’ epe diye,” Yai Gumam epe dume, Murom Sumuna yaromi epe dume.
HEB 3:12 Ena iran, na arinamao, ne yokamai “No yokamai moipungi suna tei nenta inokore dinepe dongua eikere fi ki singa mapunom i ma dekere Yai Gumam yokori moinguai yaromi mouwom wako tekenamie,” diro ena kan kenom beiyo!
HEB 3:13 Ena ne yokamai Yai Gumam mounom wako tekenaimba ne yokamai “Yai ta uro no yokamai moipungi suna tei nenta mimi bei towangoro yaromi biam beire Yai Gumam mouwom wako tekenamie,” diro ena epena kakom yo moipunga kakom i ne yokamai arinoma yokamai towane towane ka nokapu di erere kakom kakom denom minom bei erowai te ereiyo!
HEB 3:14 Ena no yokamai koma kakom fi ki supunga ena epena ama nonon fi ki supunga yoporam boiro ako ki suwapunga te okome gorapunga kakom tei ama fi ki suwapunga ako ki si morapunga ena no yokamai te Kirisito gere towane wom morapune.
HEB 3:15 Kawom, Yai Gumam ka mapunom i epe ama dungua: Epena kakom ne yokamai Yai Gumam giramdi firainga denom minomdi si fere de ki sikeiyo! Koma ne yokamai awanoma yokamai kou kou eiro denom minomdi si fere de ki singamere epe ne yokamai denom minomdi koi si fere de ki sikeiyo! Ka mapunom epe dungua
HEB 3:16 ena eramom Yai Gumam giramdi firo kou kou eire yaromi kam i si deime? Ari Mose gere Isipi man tei ma dero finga yokamai muruwo kou kou eire Yai Gumam kam si deime.
HEB 3:17 Te noniki 40 fungoro Yai Gumam eramom dem miriyom eriyom moko erome? Yaromi ari yai opai bianom faingua yokamai dem miriyom eriyom moko erongoro ena yokamai goingoro ena yononom i ari moikeinga akaiyom koro tei yo dume.
HEB 3:18 Te Yai Gumam okom koi mapomdi dere ka kawom diro “Ena yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,” diro eramom di erome? Ena yaromi bei moiro ari yai opai kam i si deinga yokamai ka i di eromie.
HEB 3:19 Epemere nonon mora kanupunga yokamai fi ki si tekeinga yokamai uro Yai Gumam gere moiro ganom ei firainga akaiyom kinaimie.
HEB 4:1 Ena Yai Gumam ka di koi eiro “Ne yokamai uro na gere iron morapune,” dunguai yo dumia ena no yokamai kuri fire “Nonon yokamai muruwo ako sikere ganom ei firapunga akaiyom ikai napune,” diro kan kenom beiro morapune.
HEB 4:2 Te koma Isirae ari yokamai Yai Gumam gunom kam fingamere epe no yokamai epena moipunga Yai Gumam gunom kam ama fipunie. Te Isirae ari yokamai ka i fimba yokamai yo fire fi ki sikeinga ena kam i akire di erekengua iran i no yokamai “Kam i ako ki suwapune,” diro kan kenom benapune.
HEB 4:3 Ena nonon yai opai fi ki supunga yokamai fu ganom ei firapunga akaiyom ikai koi napunie. Yai Gumam “Na denam minam eriyom mokongoro okonam koi maponamdi dero ka kawom dire ‘Ena yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,’ epe diye,” epe di eronguamere epe nonon yokamai mora fipunga ganom ei firapunga akaiyom i yo dume. Yai Gumam man kamun mora bei engua ena tai mapunom mapunom bengua i mora bei goumba kam i ama yo dumie.
HEB 4:4 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane Yai Gumam man kamun bei ei goungua ena ka mapunom koi aro kakom ta yo dungua kam epe dume: “Yai Gumam kakom okonom koro muruwo koro ta kokonan bei gouro ena kakom ta gam ei fire moime,” epe dumie.
HEB 4:5 Ena ka mapunom koi ta ka i tokoi di mari dere “Ari yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,” epe dumie.
HEB 4:6 Iran i ari suwo koropane yokamai ganom ei firainga akaiyom i naimba ari yai opai komari Yai Gumam gunom kam finga yokamai ka i gore dikeinga iran ikai tei kinaime.
HEB 4:7 Ena ari suwo koropane ganom ei firainga akaiyom naimba suwo koropane ikai kinainga no mora fipunga Yai Gumam bei moiro no yokamai ganom ei firapunga akaiyom ikai napunga kakom ta nou kei eiro “Epena kakom” kam daime. Koma Isirae ari yokamai Isipi man tei ma dere fingoro ena okome non iki munmane mora fu dongua kakom tei Yai Gumam furo kam i Dawiri di tongoro ena yaromi di mari dome. Koma iwa kakom munom ganom no yokamai Dawiri kam i mora boipunga iran kam i tokoi fiyo! “Epena kakom ne yokamai Yai Gumam giramdi firainga ena denom minomdi fere de ki sikeiyo!” epe dume.
HEB 4:8 Ena komari kakom i Yasuwa yaromi bei moiro Yai Gumam okom koiro ka di guwo dunguamere epe Isirae ari endire ganom ei firainga akaiyom ikai kingua iran i okome Yai Gumam “Kakom ta ganom ei firainga akaiyom i ikai naimie,” epe tokoi di erome.
HEB 4:9 Ena nonon mora kanupunga ari yai opai Yai Gumam gama yokamai ganom ei firainga akaiyom i yo dumie.
HEB 4:10 Ena Yai Gumam nenen kokonanom i bei gouro furo gam ei finguamere epe yai ta furo gam ei firangua akaiyom i ikai nangua yaromi nenen kokonanom i tei ma dere gam ei firo morame.
HEB 4:11 Koma Isirae ari yokamai bei moiro Yai Gumam kam dungua gore dikeinga ena ganom ei firainga akaiyom ikai kinga iran i yokamai mapunom beingamere epe nonon yokamai beikenapunba nonon yokamai furo “Ganom ei firapunga akaiyom i ikai napune,” diro yoporam boiro konom dourom boiro napune.
HEB 4:12 Te Yai Gumam kam dungua mapunom i tora dume? Yai Gumam yokori moinguamere epe kam i yoporam boiro dume. Te sanupui ori i koro koro nonguai bei moiro kene kene eiro gam dinom si gui dumba Yai Gumam ka dungua i fu ari kuianom nomanenomdi ikai koi furo si dou di suwo domie. Ena kam i ikai furo yoporam boiro ari inokore einga mapunom te ari “Tai i inapune,” dinga mapunom i mari dome.
HEB 4:13 Ena no yokamai “Yai Gumam uro tai mapunom mapunom bepunga kankename,” diro eke dere you dowapunga i faikemie. Kawom, Yai Gumam tai kan muruwo okom muromdi kanungua ena no tai bepunga di towapungoro fanambo faikenambo yaromi ipu siro di mari de norowangua iran i no yokamai yoporam boiro ganom ei firapunga konom dourom boiro napune.
HEB 4:14 Ena iran Yai Gumam wam Yesu yaromi uro no yokamai fi mun ei tongua yai orinom moiro kamundi ikai tei funguai iran no fi ki supunga di mari dopunga i ako ki suwapune.
HEB 4:15 Ta mere beiro ako ki suwapune? No yokamai fi mun ei tongua yai orinom yaromi no bianom faingua yokamai kanom fi norongua moikemo? Tamanume. Satan yaromi no yokamai ka kea ei noronguamere epe yai orinom ka kea ei tomba yaromi biam beikengua iran i yaromi no yokamai kanom fi norome.
HEB 4:16 Ena yaromi epe moingua no yokamai yoporam boiro Yai Gumam moingui teina tei napune. Te morapungoro ena tai ipun dongua fuka di norowangua kakom i Yai Gumam no kanom fi norere akire di norere bei nokapu de norowame.
HEB 5:1 Ena Yura ari fi mun ei teinga yai orinom moingua mapunom i tora dume? Yura ari yokamai bei moiro yai ta gunom boi tere “Ne Yai Gumam kokonan beyo!” di teingoro ena yaromi furo “No ari bianom bepune,” di firo non sipsip fi mun ei teinga tarom Yai Gumam tome.
HEB 5:2 Ena yaromi nomanem ama erowai tekere biam ama bengua yaromi bei moiro ari mapunom mapunom fikeinga Yai Gumam konom ma deinga yokamai bei wira di erere akire di erome.
HEB 5:3 Yaromi bei moiro “Yai Gumam uro ari yokamai bianom beinga kore de erowame,” epe towane diro fi mun ei teinga tarom Yai Gumam tomo? Ma deiyo! Yaromi nomanem ama erowai tekere biam ama bengua iran i yaromi “Yai Gumam uro nonon yokamai muruwo bianom bepunga kore de norowame,” epe diro fi mun ei teinga tarom Yai Gumam tome.
HEB 5:4 Te yai ta nenen “Na fi mun ei teinga kokonan inaiye,” diro beikemie. Tamanume. Yai Gumam kokonan i tome. Komari Yai Gumam bei moiro Aron yaromi uwom boiro fi mun ei teinga kokonan i tonguamere epe Yai Gumam yai ta kokonan i tome.
HEB 5:5 Iran i epemere Kirisito yaromi bei moiro nenen kam akire diro fi mun ei teinga kokonan ikemie. Tamanume. Yai Gumam bei moiro “Ne fi mun ei teinga kokonan inanie,” diro Kirisito nenen gunom boi tere ka ta epe di tere: “Ne na wanam moinie. Epena na furo ‘Na ne nenum moiye,’ ari di ereiye,” epe di tome.
HEB 5:6 Te Yai Gumam ka mapunom koi ta ka ta epe dume: “Ne fi mun ei teinga kokonan inga ne kakom kakom inanie. Yai ta kam Mekisereki yaromi fi mun ei teinga kokonan bei moinguamere epe ne bei morane.” Yai Gumam wam epe di tome.
HEB 5:7 Ena koma Yesu mangi tawa moingua kakom tei yaromi “Na goikenaika Yai Gumam akire di narowame,” diro u ori wom boi tere kai munmane ama meire ka make ei tere yana di tongoro yaromi nenen kam akire di tekengua Yai Gumam giramdi gore dungua iran yaromi ka make ei tonguai Yai Gumam fi tome.
HEB 5:8 Te Yesu yaromi Yai Gumam wam moimba Yai Gumam “Yaromi na kanam dika gore di firangua konom i kaname,” diro ena gam kipi kokonan tome.
HEB 5:9 Ena Yesu Yai Gumam giramdi muruwo gore dungua ena yaromi ari akire di erowangua kapakom u mari ungoro ena ari yai opai bei moiro yaromi giramdi gore duwainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime.
HEB 5:10 Ena Yai Gumam bei moiro Mekisereki yaromi “Ne fi mun ei teinga kokonan inanie,” diro gunom boi tonguamere epe Yai Gumam Yesu gunom boi tero fi mun ei teinga kokonan tomie.
HEB 5:11 No yokamai Mekisereki kam munmane ne yokamai di erowapunba epena ne yokamai kinanom gi dungoro kene kene eire fi kun daikeinga no yokamai ganom kipi kokonan ori wom iro ka i di erowapune.
HEB 5:12 Te koma wom ne yokamai gunom kam mora finga ena epena kakom tei ne yokamai ka nuwi si ereinga ari morainga i fanamba tamanume. Ena yai ta uro ne yokamai Yai Gumam gunom kam koma wom finga i tokoi nuwi si erowangua i faname. Te gan gawo yokamai ami towane wom nero kopuna eriyom mokongua nekeingamere epe ne yokamai gunom kam koma wom finga tokoi firaime. Kawom, ne yokamai gan gawo epemere moimie.
HEB 5:13 Te ari gan gawo moingamere epe moinga yokamai yo tongua mapunom kawom fikeime.
HEB 5:14 Fikeimba ari erowai tere kopuna eriyom mokongua neingamere epe moinga yokamai gunom kam muruwo fimie. Te yokamai kakom kakom inokore ei firo “Mapunom i niki dowambo nokapu duwambo firapune,” diro fi kenom beiro mapunom i ipu suwaimie.
HEB 6:1 Ena no ka mora kawom dupunga ena no yokamai Kirisito gunom kam koma fipunga kam i towane kakom kakom firapunga i faikename. Ena no yokamai “Gunom kam i muruwo yoporam boiro firapune,” diro kipi kokonan ori benapunga firapune. Ena koma no yokamai nomanenom si awa tero gorapunga konom ma dopunga mapunom i te Yai Gumam fi ki si topunga mapunom i mora inokore ei fipunga iran i tokoi inokore ei fikenapune.
HEB 6:2 Te nuwi biyom singa kam i te ka mapunom ari ori bei moiro okonom ei ari binomdi kopu dero boware ereinga kam i te ari goinga tokoi arowainga kam i te Yai Gumam ari ipu si erowangua yokamai kakom kakom kan fai dere wo morainga kam i muruwo ama mora di fipunie. Ena iran no yokamai ka i tokoi fikenapunba ka ta ka ta firapunie.
HEB 6:3 Te Yai Gumam “O” duwangua ena gunom kam i kam muruwo firapune.
HEB 6:4 Ena ta bengoro gunom kam i kam muruwo firapune? Fiyo! Ari gunom kam koma fimba okome yokamai fi ki singa ako sire kam i mounom wako towainga ena yokamai nomanenom si awa tere akai nokapu nainga i faikename. Yokamai koma Yai Gumam bau boingua ire te kamundi tai ta ta nokapu kanere te Yai Gumam Murom Sumuna tai erongua tarom i ire
HEB 6:5 te Yai Gumam kam i nokapu wom dungua ama fire te Yai Gumam tai ori yoporam boingua okome fuka duwangua kanere ena yokama tai i epe kanimba
HEB 6:6 yokamai ako suwainga okome nomanenom si awa towainga konom dikeme. Tamanume. Ari yokamai Yai Gumam wam eri yoro bakomdi tei singamere epe yokamai wam sire te kam ka singa ena nomanenom si awa tere akai nokapu wom nainga faikenaro bemie.
HEB 6:7 Ena na bei moiro “Yokamai fi ki singa ako sunguamere epe ne yokamai fi ki singa ako sikenaime,” diro ka di boiro di erowaiye. Kakom munmane nimi si moiro nuwi fu mansinomdi ikai tei fungoro ena mansinom boromdi ari tai woingai nokapu wom fuka dungoro ena yokamai tai i iro neime. Yai Gumam i kanere mansinom i akire di tongoro ena kopuna nokapu wom mokome.
HEB 6:8 Mokomba nimi si moiro nuwi fu mansinomdi ikai tei fungoro ena mansinom boromdi garom marom boiro korangua Yai Gumam niki de firame. Mansinom i niki dowangoro ena Yai Gumam bei niki de tero fiasi dero gai dou duwame.
HEB 6:9 Ena ne yokamao, no mun fi eropune. Epena ka i ipun donguai ne yokamai di eropunba no yokamai mora kanupunga ne yokamai mapunom nokapu dourom boraimie. No yokamai bei moiro “Ne yokamai kon nokapu wanere Yai Gumam akire di erowangua moi kuwom suwainga inaime,” epe kawom di fipune.
HEB 6:10 Ne yokamai bei moiro yaromi gama yo teinga yokamai akire di erere kokonan nokapu bei ereinga ena ne yokamai Yai Gumam denom minom mun fi teinga mapunom opom di teimie. Yai Gumam yo tere moingua iran i bei nokapu de erowame.
HEB 6:11 Ena ne yokamai mora kaningai Yai Gumam ka di koi eiro “Na mapunom epe bei erowaiye,” dungoro ne yokamai fi ki si tere “Yai Gumam mapunom bei norowangua i inapune,” diro kokonanom ori beiyo! Epena kakom te okome kakom gounangua kokonanom bei derewo bei derewo moiyo!
HEB 6:12 Ena ne yokamai kokonanom i wira diro beikeiyo! Ari yokamai yoporam boiro Yai Gumam fi ki si tere yaromi ka di koi engua “Na mapunom epe bei erowaiye,” di engua ingamere epe ne yokamai yoporam boiro Yai Gumam fi ki si towainga ena “Ne yokamai Yai Gumam mapunom bei norowangua i inaime,” di fipune.
HEB 6:13 Ena komariki Yai Gumam furo yai ta Aparam ka di koi ei tongua kakom tei Yai Gumam “Na epe bei erowaiye,” diro ka di koi ei tome. Te yai ta bei moiro Yai Gumam ime de towangua faikengua ena Yai Gumam nenen kam dairo “Na kawom di ereiye,” di tome.
HEB 6:14 Ena yaromi ka epe di koi ei tome: “Na boware ori wom ne kawom erere te bei moiro ne gaunuma yokamai munmane wom erowaiye,” epe di tome.
HEB 6:15 Ena epemere Aparam yoporam boiro Yai Gumam ka dunguai kakom kakom ako ki sire ena Yai Gumam ka di koi ei tonguamere epe fuka dungoro ena Aparam kanere imie.
HEB 6:16 Ena ari mangi tawa moinga yokamai ka di koi eiro “Na epe benaiye,” dinga mapunom i epe: Yai ta nenen kam daikenamba yaromi furo “Na kawom di koi enaiye,” diro yai ori kam dairo “Na epe benaiye,” diro ka di koi ename. Ena kamom i erowai towangoro yai ta “Kamom i ime dowaiye,” diro benanguai giram i ipun dowamie.
HEB 6:17 Te ari yokamai mapunom epe beingamere epe Yai Gumam ka di koi eire “Na epe benaiye,” dume. Ena yaromi “Ari yokamai ‘Na ka di koi eire “Na epe bei erowaiye,” di enguamere epe inapune,’ di firaime,” diro “Na epe bei erowaiye,” diro ka di koi ei erero nenen kam daime.
HEB 6:18 Ena Yai Gumam “Na epe benaiye,” ka diro nenen kam daingua te ka di koi ama engua iran i ka ta tokoi dikenamie. Te yaromi “Na epe benaiye,” diro nenen kam darangua kakom tei te ka di koi enangua kakom tei yaromi ama kasu dikenamie. Ena ka i kawom dungua no “Yai ta bei niki de norekename,” diro bu diro furo “Yai Gumam tai epe norowangua i ako ki siro morapune,” diro Yai Gumam moingui teina tei fupunga no yokamai denom minom moko iwa fume.
HEB 6:19 Ena Yai Gumam “Na epe bei erowaiye,” di norongua iran no yokamai yoporam boiro a ki supungoro no yokamai kuianom ako ime sikeme. No yokamai Yai Gumam ka dungua fi ki supunga ena fi mun ei teinga ari ori fu fi mun ei teinga ikom akai yo tongua koi funguamere epe epena no yokamai Yai Gumam moingui tei fupune.
HEB 6:20 Te Yesu bei moiro “No yokamai akire di erowaiye,” diro Yai Gumam moingui tei koma fume. Ena fi mun ei tongua yai ta Mekisereki yaromi kokonan benguamere epe Yesu ama u mari furo kakom kakom fi mun ei tongua yai ori kokonanom moi derewo moramie.
HEB 7:1 Ena na bei moiro Mekisereki kam wayom di mari dowaiye. Yaromi iki birom ori Serem yai ori beiro ari kiapam bei ere moiro te yaromi Yai Gumam teme iwa moingua yaromi fi mun ei tongua yai moime. Te koma Aparam furo akai ta ari mokoinga yokamai kura boi erero eiro ena inako dero ikomdi naro fungoro ena Mekisereki yaromi kon mori tei i mari dero kanero boware guwo di tongoro
HEB 7:2 ena Aparam bei moiro kura boingua tarom i muruwo ipu siro okonom koro koro muruwo beiro koro towane ta Mekisereki tome. Ena Mekisereki yaromi kam i firapune. Nonon awa towapunga mapunom ta i epe: Yaromi yo tongua yai ori moime. Te yaromi iki birom ori Serem yai ori bengua ama moingua ena mapunom ta i epe: Yaromi ari denom minom gore amine ei erongua yai orinom moime.
HEB 7:3 Te Mekisereki nem mam te awama yokamai kanom fikepune. Yai Gumam kam mapunom yokamai kanom i mari dekeme. Te yaromi kui neinga kakom te goingua kakom i kam mapunom ama i mari dekeme. Te Yai Gumam wam fi mun ei tongua kokonan kakom kakom bei moi derewo moinguamere epe Mekisereki fi mun ei tongoro yaromi kakom kakom moi derewo moime.
HEB 7:4 Ena ne yokamai fiyo! Mekisereki yaromi yai ori wom moimie. Koma no awanom Aparam ari kura boi erongua kakom tei yaromi kura boingua tai kan ingua tarom i iro ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Mekisereki tome. Tongua iran i Mekisereki yaromi yai ori mokongua moiro Aparam ime de tome.
HEB 7:5 Te Mekisereki yaromi bei moiro Liwai yaromi gama ama ime de erome. Liwai yaromi gama yokamai bei furo bei furo fi mun ei teinga kokonan imie. Ena Mose ka di guwo dungua i epe Liwai gama di erome: “Isirae ari yokamai bei moiro tainom i ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Yai Gumam towaime. Ena ne yokamai ari tai i towainga tarom i ire a kumo siyo!” epe di erome. Te Isirae ari yokamai Liwai ariyoma gama moiro te Aparam gama ama moimba Liwai gama yokamai furo arinoma tainom koro towane ta imie.
HEB 7:6 Imba Mekisereki yaromi Liwai gam moikemba te Aparam tarom iro ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Mekisereki tongoro ena Mekisereki yaromi furo Aparam Yai Gumam ka di koi engua inangua yaromi boware tome.
HEB 7:7 Ena no yokamai mora kanupunga yai boware tongua yaromi bei moiro boware ingua yai ta bire ime de tome.
HEB 7:8 Ena Liwai gama fi mun ei teinga kokonan beinga yokamai Isirae ari tainom koro ta iro yokamai mora goimba te Mekisereki yaromi furo Aparam tainom koro ta ingua ena ka mapunom i epe dume: “Yaromi kakom kakom moi derewo morame,” i epe dume.
HEB 7:9 Ena koma Aparam furo taiyom koro ta iro Mekisereki tongua kakom i fi moiyo! Aparam yaromi Liwai awam moingua ena Aparam taiyom koro towane ta Mekisereki tonguamere epe Liwai te gama yokamai gere Aparam ipom engua moinga iran yokamai ama tainom Mekisereki teime. Te Liwai gama yokamai furo Isirae ari tainom koro towane ta imba Liwai gama yokamai tainom epemere Mekisereki teinga iran i no mora kaunpunga Mekisereki yaromi yai ori wom moime.
HEB 7:11 Ena komari Yai Gumam ka di guwo dungua diro Mose tere ena “Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inaime,” di erongoro ena yokamai kokonan i imie. Yokamai kokonan imba kokonan i bei moiro ari kawom akire di erekengua iran i Yai Gumam bei moiro “Yai ta uro fi mun ei tongua kokonan ta iname,” diro awi mangi dongoro u mari ume. Liwai gama ta Aron yaromi fi mun ei tongua yai moinguamere epe Yai Gumam awi dongua yaromi moikemba yaromi furo Mekisereki fi mun ei tongua yai moinguamere epe moime.
HEB 7:12 Ena koma Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan bei moiro bei moi wimba epena mapunom i ma dopune. Ena fi mun ei teinga mapunom i ma dere fi mun ei tongua yai ta dourom boipunga iran ka di guwo dungua koma dourom boipunga i ama ma dere ka ta di guwo dungua dourom boipune.
HEB 7:13 Ena fi mun ei tongua yai ta u mari ungua mapunom i tora dume? Yaromi Liwai gam moikeinga ena Liwai fi mun ei teinga kokonanom i ikere fu fi mun ei teinga akaiyom tei ama kimie.
HEB 7:14 Tamanumie. Nonon yokamai mora kanupunga Isirae wam ta yaromi kam Yura dinga yaromi no Ari Wanopanom Yesu awam moingoro te Mose yaromi bei moiro Yura gama “Ne yokamai fi mun ei teinga kokonan i inaime,” di erekeme.
HEB 7:15 Ena Mekisereki u mari funguamere epe fi mun ei tongua yai ta u mari fungua iran i nonon yokamai ka di guwo dungua koma dourom boipunga i goungua mapunom i kawom fuka dungoro kanupunie.
HEB 7:16 Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inga Mose ka di guwo dungua “Liwai gama fi mun ei teinga kokonan inaime,” dungua ena Liwai gama epe u mari fimba Yesu yoporam boingua iran kakom moi derewo morangua ena yaromi fi mun ei tongua kokonan imie.
HEB 7:17 Yaromi fi mun ei tongua kokonan inguamere epe Yai Gumam ka mapunom epe di tome: “Ne kakom kakom fi mun ei tongua yai moi derewo moranie. Mekisereki yaromi fi mun ei tongua kokonan inguamere epe ne kokonan inanie,” epe di tome.
HEB 7:18 Koma Mose ka di guwo dungua “Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inaime,” epe dungua i erowai tere nonon akire di norekengua iran Yai Gumam bei moiro ka i bei ma domie.
HEB 7:19 Te Mose “Ari yokamai yo tere moraime,” diro ka di guwo dungua ari eromba ka i no ari yokamai muruwo akire di norongua i faikeme. Faikengua ena Yai Gumam bei moiro nonon yokamai yaromi moingui teina tei napunga konom ta irau noromie.
HEB 7:20 Ena Yai Gumam bei moiro “Yesu yaromi fi mun ei tongua yai morame,” diro yo morom ka di koi eikeme. Tamanume. Yaromi nenen kam dairo ka di koi emba yaromi bei moiro ari fi mun ei teinga kokonan koma inga yokamai “Ne yokamai fi mun ei teinga kokonan inaimie,” diro nenen kam dairo ka di koi ei erekeme.
HEB 7:21 Ei erekemba Yesu fi mun ei tongua kokonan ingua kakom tei Yai Gumam nenen kam dairo okom koi mapomdi dero ka kawom epe di tome: “Na ne Ari Wanopanum moika ka di koi ei erere ena ka i ma dero ka ta tokoi duwaika i faikename. Ena ne fi mun ei tongua yai ta kakom kakom moi derewo moranie,” epe di tome.
HEB 7:22 Ena Yai Gumam nenen kam dairo ka di koi engua te Yesu furo fi mun ei tongua kokonan ingua iran i Yai Gumam bei moiro “Na Yesu awi mangi dowaiye,” diro nenen kam dairo nonon yokamai muruwo ka di koi ei norongua kam i bei moiro Yai Gumam nenen kam daingua Mose ka di koi ei tongua kam i bire ime de tome.
HEB 7:23 Ena na “Ne yokamai ‘Yesu yaromi fi mun ei tongua yai ta moime,’ diro kawom di firaime,” diro ka ta duwaiya fiyo! Koma Liwai gama fi mun ei teinga kokonan inga kakom tei yai towane ta kokonan i iro goingoro ena yai ta kokonan i ime. Ena moi furo mapunom epe beingoro ena fi mun ei teinga ari munmane moimba
HEB 7:24 te Yesu kakom kakom moi derewo moingua iran i yaromi fi mun ei tongua kokonan kakom kakom imie.
HEB 7:25 Ena iran Yesu kokonan epe iro kakom kakom moi derewo moiro Yai Gumam ka make ei towangua iran i ari yokamai “Yesu nondire Yai Gumam moingui tei uname,” diro ena fi ki si towainga Yesu akire di erowangoro yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
HEB 7:26 Ena Yesu fi mun ei tongua yai ori moingua iran nonon akire di noromie. Yaromi yo tongua moiro te tai niki dongua muruwo beikeme. Yaromi dem miriyom koi feke domie. Yaromi furo ari bianom beinga yokamai gore dire si dauwi erekengua iran Yai Gumam akire kamundi teme wom iwa fume.
HEB 7:27 Te koma Liwai gama fi mun ei tongua ari ori yokamai “Yai Gumam no yokamai bianom fainguai kore dowame,” diro aro kakom kakom fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tome. Tere ena bei moiro “Yai Gumam ari yai opai muruwo bianom fainguai kore dowame,” diro tokoi fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tomba Yesu kokonan i epe beikeme. Tamanume. Yaromi eken towane kakom tei “Yai Gumam nonon ari yai opai muruwo bianom fainguai kore dowame,” diro nenen Yai Gumam tero goi norome.
HEB 7:28 Te Liwai gama fi mun ei teinga ari ori gunom boi erongua mapunom i epe: Mose ka di guwo dunguamere epe yokamai gunom boi eromba yokamai ama bianom beinga ari moimie. Moimba okome Yai Gumam nenen kam dairo okom koi dero “Wanamyo, ne fi mun ei tongua kokonan inanie,” di tero gunom boi tongoro ena Yesu yo tero moiro kakom kakom moi derewo morame.
HEB 8:1 Ena na koma ka di ereika mapunom i tokoi ne yokamai di erowaiya fiyo! Nonon fi mun ei tongua yai orinom Yesu moiro furo Yai Gumam yai nokapu wom moingui tei furo okom womdi tei ame dere moime.
HEB 8:2 Ena mangi tawa fi mun ei teinga iki ori akaiyom wauna ikai dunguamere epe kamundi tei Yai Gumam akaiyom dungua akaiyomdi tei Yesu moiro kokonanom beme. Ena ikirai kamundi tei dungui tei Yai Gumam kawom moime. Yai ta iki keikeme. Tamanume. Nonon Ari Wanopanom nenen keme.
HEB 8:3 Ena Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai muruwo fi mun ei teinga tarom te boware faingua tarom ire narowaime,” diro fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai gunom boi erongoro ena nonon fi mun ei tongua yai orinom Yesu furo tai towane ta Yai Gumam tongua faime.
HEB 8:4 Ena Mose ka di guwo dunguamere epe fi mun ei teinga ari mansinomdi tei moinga yokamai furo fi mun ei teinga tarom i Yai Gumam mora teinga iran Yesu mansinomdi tawa morangua kakom tei yaromi fi mun ei tongua kokonan beikenamba te yaromi kamundi tei moiro kokonanom i epena beme.
HEB 8:5 Te kamundi iki akai tei dunguamere epe fi mun ei teinga ikom i dume. Ena yokamai fi mun ei teinga ikom keinga kakom tei yokamai kamundi iki dungua i kuiam bei einga iran i koma Mose “Na gai sel iro fi mun ei teinga iki gawo kenaiye,” di moingua kakom tei Yai Gumam uro “Koma na ne gere kopu tei moipuka ‘Ne iki epe keyo!’ di erere opom di erekamere epe kawom keyo!” epe di tome.
HEB 8:6 Ena fi mun ei teinga ari mansinomdi tei moinga yokamai kokonan i epe bei moimba Yesu fi mun ei tongua kokonan bengua i yokamai kokonanom ime de eromie. Epemere Yai Gumam ka ta koi gowa si eiro “Na ari yai opai epe bei erowaiye,” dungoro ena Yesu suna tei moiro Yai Gumam “Benaiye,” epe dungua kam “Mukom faname,” diro kokonan beme. Kawom, Yai Gumam ka ta koi gowa si engua kam i bei moiro ka koma gowa si engua kam i muruwo bire ime de eromie. Ena Yai Gumam gama ka ta koi gowa si ei erongua kam i bei moiro koma ka gowa si eiro Mose ka di guwo di tongua kam i ime de tomie.
HEB 8:7 Ena komari Yai Gumam “Na Isirae ari yokamai bei nokapu de erowaiye,” diro ena ka di koi ei erome. Ena ka di koi engua bei moiro Isirae ari akire di erowangua ena Yai Gumam okome ka ta di koi engua tokoi di erekenamba ka koma di koi engua kam i ari akire di erekeme.
HEB 8:8 Ena yokamai mapunom niki dongua beingai Yai Gumam kanere ka epe dume: Na Ari Wanopanom ka epe duwaiye: “Okome kakom unangua na bei moiro ka ta koi gowa si eiro Isirae ari te Yura ari gere tokoi di erowaiye.
HEB 8:9 Koma na bei moiro yokamai awanoma ka gowa si ei ereikamere epe okome ka ta koi gowa si ei erekenaiye. Tamanume. Koma na furo yokamai awanoma okonomdi akore endiro furo Isipi man tei ma deipa yokamai na ka gowa si eika dourom boikeinga ena na yokamai mounam wako ereiye,” na Ari Wanopanom epe diye.
HEB 8:10 Ena iran ka ta duwaiye: “Ena okome kakom i na bei moiro ka ta koi gowa si eiro tokoi Isirae ari yokamai epe di erowaiye: ‘Na ka di guwo di ereika ne yokamai nomanenom ikai tei de erowaiye. Te na ka di guwo dika ne yokamai denom minom ikai koi munom ganom boi erowaiye,’ epe di erowaiye. Iran i na uro yokamai Yai Gumanom moraikoro te yai opai yokamai na ganama moraime.
HEB 8:11 Ena ari yai opai ori gawo muruwo na i kan kun darainga iran i yai ta furo ei nongua yai ta ‘Ne Ari Wanopanom kan kun daro!’ di tekename. Bo te yai ta furo emerom ta ‘Ne Ari Wanopanom kan kun daro!’ ama di tekename. Ari yai opai muruwo mora na kan kun daraime.
HEB 8:12 Ena na bei moiro yokamai mapunom niki dongua benainga muruwo kore de erowaiye. Te yokamai bianom fananguai na tokoi inokore ei fikenaiye,” Ari Wanopanom ka epe di erome. Yai Gumam epe dume.
HEB 8:13 Ena Ari Wanopanom yaromi “Ka ta koi di koi engua tokoi di erowaiye,” epe dungua ena ka di koi engua koma dungua ka i gorom eme. Ena ka gorom i muruwo i kene kene eire gouname.
HEB 9:1 Ena komari Yai Gumam “Isirae ari yokamai na kanam akire duwaime,” diro ka koma di koi engua kam i di mari de erome. Te yokamai ama bei moiro mansinomdi tei fi mun ei teinga ikom keime.
HEB 9:2 Ena yokamai gai sel ire fi mun ei teinga ikom irai keire ena kori te wauna i surai bei eime. Ena iki kori bei eingi tei kewa kakom kakom de derewo dungui tei te boi ta i ama ikai tei dungua te kaime dori ari Yai Gumam teinga kaime doriyom i ama ikai tei dume. Ena iki kori i ari yokamai kam daingai akai yo tonguai diro kam daimie.
HEB 9:3 Te fi mun ei teinga iki wauna ama dume. Ena iki kori te wauna suna tei akai ori gai oriwom koi eme. Te iki kori gumamdi tei gai gawo toka koi emba suna tei gai oriwom i koi emie. Ena yokamai iki wauna kam daingai akai yo wom tongua diro kam daimie.
HEB 9:4 Ena tora tai ta ta iki wauna ikai tei dume? Ari tai kipom sungua gainga boiyom i ikai tei dume. Yokamai kongo gol ire gaire boi i bui teime. Te koma Yai Gumam bei moiro ka gowa si eiro Mose ka di guwo dungua erere kongo surai ka i boingua ena yokamai kongo i ire Yai Gumam ka gowa si engua paus minomdi ikai tei eime. Te yokamai kongo gol ama ire gaire paus onamdi koro koro muruwo ama bui teime. Ena paus i iki wauna ikai tei ama dume. Te koma Isirae ari yokamai ari moikeinga akaiyom tei moinga Yai Gumam kopuna neinga i kam mana diro dainga erome. Ena yokamai kongo gol ire kowi ta beire mana koropane ire kowi minomdi ikai tei eiro iro paus minomdi ikai tei eime. Te koma yai ori Aron yaromi goropo akongua eri arom sungua ena yokamai goropo irai ire paus minomdi ikai tei ama eime.
HEB 9:5 Ena yokamai eri ire kamundi nuwi kokonan gan surai i kam seropim diro dainga kuiam beire paus boromdi kopu tei eingoro surai ariro tei dumie. Ena gan surai Yai Gumam keranom sungua bau boinguamom i i mari deipire. Ena gan surai koinom si gi dipika oropo tei ari yokamai “No bianom bepunga ari moime,” di firo uro kapu non yokamai akinom fera di deinga akaiyom tei dume. Ena epena “Ka dika mapunom muruwo di erowaiye,” dipa na kounom moikeiye.
HEB 9:6 Ena yokamai tai epe mora kenom beinga ena fi mun ei teinga ari yokamai fu iki kori ikai tei furo kakom kakom nenen kokonanom beimie.
HEB 9:7 Epe beiro ena yokamai iki wauna ikai tei kimie. Tamanume. Fi mun ei tongua yai ori towane ikai tei fume. Yaromi kakom kakom ikai kimba noniki towane goungua aro kakom towane ikai furo kakom kakom i epe beme. Ena iki wauna ikai tei nangua kakom yaromi “Na bianom bengua kankeika te Isirae ari yokamai bianom beinga kankeinga inokore ei teiye,” diro non sipsip siro akiyom iro ikai tei fume.
HEB 9:8 Ena yokamai mapunom epe beinga iran Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro mapunom epe i mari de norome. Fi mun ei teinga ikom sel i yo dungua kakom tei ena nonon u Yai Gumam moingui tei napunga konom i dikeme.
HEB 9:9 Ena yokamai koma bei moiro mapunom i beinga i kuiam dungoro nonon yokamai epena moipunga firapune. Yokamai non sipsip sire Yai Gumam fi mun ei teimba yokamai denom minom kenom bei nokapu de erekenangoro te yokamai ama u nokapu nainga faikeme.
HEB 9:10 Ena yokamai “No denom minom u nokapu namie,” diro tora mapunom dourom boime? Yokamai kua kopuna di go diro te nuwi di go dire te ganom dinom biyom singa mapunom epe dourom boimba yokamai denom minom akire di tekeme. Tai epe beinga i ganom dinom tai dungoro ena Yai Gumam ka ta koi di guwo dungua di mari dowangua kakom tei ka di guwo dungua komari di engua i gouname.
HEB 9:11 Ena epena Kirisito mora uro nonon fi mun ei tongua yai orinom moiro tai kan nokapu mora i mari dongua tarom i norome. Ena yaromi fi mun ei tongua kokonan bengua Yura ari nenen fi mun ei teinga iki keire ikai fure kokonan beingamere epe yaromi beikeme. Tamanume. Yaromi furo ari fi mun ei teinga iki keikeinga iki nokapu wom dungua te iki ama mangi tei dikengua nenen ikomdi ikai tei fure kokonan bei moime.
HEB 9:12 Ena fi mun ei teinga ari ori fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua akaiyom tei fingamere epe Kirisito kamundi yo ori wom tongua akaiyom mora fume. Te yaromi non meme akiyom bo te non burumakau gam ta akiyom iro yo ori wom tongua akaiyom koi kimie. Tamanume. Yaromi nenen akiyom i iro eken towane kakom tei ikai furo yaromi nonon kakom kakom moi kuwom suwapunga bei norome.
HEB 9:13 Te Mose ka di guwo dungua kam i bei moiro “Ari suwo koropane mapunom niki dongua beinga yokamai Yai Gumam moingui tei nainga faikename,” epe di mari dongua ena fi mun ei teinga ari yokamai bei moiro non meme akiyom iro bo te non burumakau akiyom iro bo te non burumakau gam iro e dongui tei muruwo gainga eri muku iro ari dinepe deinga yokamai ganomdi fera sire bui erowaingoro ena yokamai fu Yai Gumam moingui tei nainga i fanamba
HEB 9:14 te Kirisito yaromi akiyom i iro bei moiro yokamai kokonan beinga ime de eromie. Ena Yai Gumam Muromom Sumuna moi derewo moingua yaromi bei moiro yoporam boingua Kirisito tongua ena yaromi nenen dem miriyom Yai Gumam tero kounom moime. Ena yaromi “No yokamai Yai Gumam yokori moingua yaromi nuwi kokonan bei towaime,” diro nenen akiyom fera di norongoro iran i no yokamai mapunom niki dongua guwom akai konom ma dowapunga ena yaromi no yokamai nomanenom i bei kenom bei towame.
HEB 9:15 Ena Kirisito kokonan epe bei norongua yaromi “No Yai Gumam unom boi norongua yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” diro bei moiro suna yai moi norero ka ta koi di koi engua norome. Ena Kirisito “Yai Gumam bei moiro nonon yokamai Mose ka di guwo dungua si dere bianom bepunga i kore dowame,” diro goi norero ka ta koi di koi eme.
HEB 9:16 Ena ka di koi engua mapunom di erowaiya fiyo! Yai ta munom ganom boiro “Na goraika kakom tei guwai gainam epemere ari ereiyo!” diro ka di koi engua iran i yokamai yaromi gorangua kanere guwai gaiyom ipu si erowainga i faname.
HEB 9:17 I fanamba yaromi yokori morangua kakom tei kam di koi engua i yoporam boikenamie. Ena yaromi gorangua kam di koi engua i mukom fanamie.
HEB 9:18 Ari yokamai mapunom epe beinga iran i Yai Gumam koma ka di koi engua kakom tei yokamai “Kam i di koi engua i yoporam borame,” diro non burumakau ta siro akiyom fera di deime.
HEB 9:19 Ena Mose furo ka di guwo dungua muruwo ari yai opai muruwo mora di mari de eronguai yaromi non burumakau gam yokamai siro akinom iro nuwi gere i towane dero awa mawa tero te non sipsip wiyom kou daingua i ama iro eri hisop yokamdi tei dauro akinom i su guiro akire diro ena munom ganom boingua boromdi furai si dere te ari yai opai ama furai si ganomdi dere
HEB 9:20 ena yaromi “Na ‘Yai Gumam ka epena di koi engua i yoporam borame,’ diro akinom ya iro ne yokamai furai si ganomdi de ereiye. Ena Yai Gumam ‘Ne yokamai ka dikai dourom boiyo!’ dume,” epe di erome.
HEB 9:21 Te Mose yaromi akinom ari furai si ganomdi de eronguamere epe yaromi akinom ama iro fi mun ei teinga ikom te fi mun ei teinga tarom ikai koi dungua ama furai si dome.
HEB 9:22 Kawom, tai ta ta muruwo dinepe dongua iran yokamai “Tarom i u nokapu wom name,” diro ka di guwo dungua dourom boiro aki iro tarom boromdi furai si deime. Te yokamai aki fera di dekenainga ena Yai Gumam yokamai bianom faingua kore de erekename.
HEB 9:23 Ena yokamai bei moiro fi mun ei teinga tarom muruwo epe biyom singoro u nokapu wom fume. Te tarom i kamundi tai kuiam towane dungua iran tai kamundi iwa dungua tarom i kawom ime de tongoro ena Kirisito “Kamundi tei tai i u nokapu wom namie,” diro nenen akiyom fera di dome.
HEB 9:24 Te ari bei moiro kamundi akai iwa inokore ei tere fi mun ei teinga ikom mangi tei keimie. Ena Kirisito furo yokamai fi mun ei teinga okonomdi keinga ikom ikai tei kimie. Tamanumie. Yaromi kamundi kawom fure epena Yai Gumam mapomdi tei u mari furo nonon yokamai kokonan bei nore moimie.
HEB 9:25 Te Yura ari fi mun ei teinga yai orinom bei moiro non sipsip ta sire akiyom towane koire ire fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua dungui tei fume. Yaromi noniki kakom kakom epe beiro ikai fumba Kirisito kakom eken towane wom akiyom fera di dere kamundi tei fume.
HEB 9:26 Kawom, Yura ari fi mun ei teinga yai orinom noniki kakom kakom ikai funguamere epe Kirisito ama epe benangua ena Yai Gumam man kamun bei engua kakom tei Kirisito mapunom boiro goiro moi uro te epena kakom i ama goimba tamanume. Ena epena kakom gounaro benanguai kakom Kirisito eken towane kakom ako mangi uro “Na ari yai opai bianom faingua kore dowaiye,” diro nenen akiyom fera di dome.
HEB 9:27 Ari yai opai muruwo eken towane kakom tei gorainga ena okome Yai Gumam ka kori di erere ipu si erowanguamere epe
HEB 9:28 Kirisito eken towane wom goime. Yaromi “Na ari yai opai munmane bianom faingua kore dowaiye,” diro nenen akiyom fera di dome. Ena okome yaromi tokoi ako mangi unangua kakom “Na ari bianom fanangua kore dowaiye,” diro kuname. Tamanume. Yaromi “Ari yai opai muruwo na tokoi unaika kakom kiapam bei morainga yokamai endiro kakom kakom moi kuwom suwainga erowaiye,” diro tokoi ako mangi uname.
HEB 10:1 Ena no yokamai mora kanupunga Mose ka di guwo dungua i bei moiro tai ta ta kamundi tei dungua tarom i kawom dungua opom di norekeme. Tamanume. Mose ka di guwo dungua i bei moiro Kirisito okome uro bei nokapu de norowangua mapunom i opom di norome. Ena fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai furo Mose ka di guwo dungua dourom boiro “No yokamai bianom bepunga inokore ei topune,” diro noniki kakom kakom non sipsip ta siro akiyom iro fu fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua dungui ikai tei furo Yai Gumam towainga ari yai opai Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai kawom akire di erekeme. Yokamai ama bianom beire yo tere moikeime.
HEB 10:2 Te ari Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai “Yai Gumam uro no bianom faingua ama mora kore de norome,” kawom di firainga iran yokama ama epe di firaime: “Epena no bianom bepunga gai goikepune,” epe di firainga ena te yokamai non sipsip ta siro akiyom iro Yai Gumam tokoi fi mun ei tekenaimba
HEB 10:3 yokamai furo noniki kakom kakom non sipsip akiyom iro Yai Gumam teinga yokamai mora finga nenen ari bianom beinga yokamai moimie.
HEB 10:4 Ena yokamai non burumakau akiyom bo te non meme akiyom ire Yai Gumam towaingoro yaromi bianom faingua kawom kore de erekename.
HEB 10:5 Ena yokamai non sipsip akiyom iro Yai Gumam teingoro bianom faingua goukengua iran Kirisito ako mangi ungua kakom tei yaromi ka epe nem di tome: “Ne ‘Ari yokamai non sipsip ta sire akiyom ire fi mun ei narowaime,’ epe di fikenba ne ‘Na yai gan morame,’ diro ganam dinom bei ei narene.
HEB 10:6 Te ari yokamai non sipsip ta sire muruwo ire e dongui tei gainga ne kuianum boikengoro te yokamai ‘Ne no yokamai bianom faingua kore duwane,’ diro non sipsip ta sire akiyom iro ereinga ne ama kuianum boikeme,” epe diye.
HEB 10:7 Ena ka i mora dika na ka ta epe diye: “Yai Gumam yo ne nenen inokore ei fingamere epe dourom boraiye. Mose ka di guwo dungua na kanam wayom dunguamere epe bei naro!” epe di ereiye, Kirisito yaromi epe di tome.
HEB 10:8 Te yokamai Mose ka di guwo dungua dourom boiro non sipsip ta akiyom iro Yai Gumam teimba te Kirisito koma ka epe nem di tome: “Ne ‘Ari yokamai non sipsip ta sire akiyom ire fi mun ei narowaimie,’ epe di fikene. Te ari yokamai non sipsip ta siro muruwo ire e dongui tei gainga bo te yokamai ‘Ne uro nonon yokamai bianom faingua kore duwane,’ diro non sipsip ta sire akiyom ire fi mun ei ereinga ne kuianum boikeme,” epe koma dume.
HEB 10:9 Ena okome Kirisito yaromi epe dume: “Yai Gumam yo, ne nenen inokore ei fingamere epe dourom boraiye!” epe di tome. Ena epe dungua Yai Gumam bei moiro “Ka ta koi di koi engua kam i yoporam borame,” diro furo ka koma di koi engua kam i bei ma dome.
HEB 10:10 Ena Yesu Kirisito uro Yai Gumam inokore ei fingua dourom boiro nenen gam dinom eken towane goiro akiyom iro Yai Gumam mun fi ei tongoro ena Yai Gumam bei moiro nonon yokamai bianom faingua i kore de norongoro yo tere moipune.
HEB 10:11 Ena aro kakom kakom Yura ari fi mun ei teinga ari yokamai fure fi mun ei teinga kokonan beiro kakom kakom non sipsip sire akiyom ire Yai Gumam teimba ari bianom faingua i Yai Gumam kore de erekeme.
HEB 10:12 Kore de erekemba nonon fi mun ei tongua yai orinom Kirisito “Yai Gumam ari bianom faingua kore dowame,” diro nenen gam dinom eken towane wom goiro akiyom iro Yai Gumam fi mun ei tere ena fure yaromi okom womdi tei ame dere moime.
HEB 10:13 Ena Kirisito epe tei moingua Yai Gumam bei moiro yaromi kiama yokamai ei goiro endiro u kauwomdi oropo tei ei towangua kiapam bei moime.
HEB 10:14 Ena iran eken towane wom Kirisito nenen gam dinom Yai Gumam fi mun ei tongua ena yaromi nonon yokamai bianom bepunga muruwo kore de norongoro ena no yokamai kakom kakom yo tere morapune.
HEB 10:15 Ena Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro “Nonon yokamai ‘Mapunom i kawom dume,’ di firaime,” diro ka mapunom i di mari de noroma fiyo! Yaromi koma epe dume:
HEB 10:16 Ari Wanopanom ka i epe dume: “Kakom i gounangua na ka ta koi gowa si eika yokamai epe di erowaiye: Na bei moiro ka di guwo dika muruwo yokamai denom minomdi tei enaiye. Te na ka i yokamai nomanenomdi tei ama enaiye,” Ari Wanopanom epe dume.
HEB 10:17 Te yaromi akai nere ka ta i epe dume: “Ena na bei moiro yokamai bianom fainguai te tai niki dongua mapunom beingai fi erekenaiye,” epe dume.
HEB 10:18 Ena Yai Gumam nonon ari yokamai bianom fainguai mora kore de norongua ena no yokamai “Yai Gumam no yokamai bianom faingua kore dowame,” diro non sipsip ta sire akiyom ire Yai Gumam fi mun ei towapunga i faikename.
HEB 10:19 Ena, arinamao, Yesu akiyom fera di dongua epena no yokamai kuri fikere fu Yai Gumam moingui tei napune.
HEB 10:20 Ena koma nonon fu Yai Gumam moingui tei napunga konom dikeme. Te fi mun ei teinga ikom mangi tei gai ta kori gumamdi tei koi enguamere epe gai ta kamundi kori gumamdi tei epemere koi engua iran i ikai napunga faikeme. Ena Yesu bei moiro gam dinom iro uro goi norongua gai koi engua i bei dere kon ta yaume. Ena no yokamai kon i napunga kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.
HEB 10:21 Ena nonon yokamai fi mun ei tongua yai orinom moiro Yai Gumam ikom kiapam moingua
HEB 10:22 nonon epena fu Yai Gumam moingui teina tei napune. No yokamai inokore surai eikenapunga te kawom fi ki si towapunga te nonon “Tai ta Yai Gumam mokom bai tekenapune,” diro firapunga te nonon ganom dinom nuwi bui norowainga iran i nonon Yai Gumam moingui teina tei napune.
HEB 10:23 Koma Yai Gumam ka di koi eiro “Na epe bei erowaiye,” di norongua nonon yokamai mora fipunga yaromi kawom i mari de norowangua ena no yokamai ka di koi engua di mari dopunga kam i a ki suwapune.
HEB 10:24 Ena nonon yokamai “Towane towane denom minom mun fi erere mapunom mapunom nokapu dourom borapune,” diro denom minom bei erowai te erowapunga konom wandou napune.
HEB 10:25 Te ari suwo koropane fu Yai Gumam gama yokamai moingi tei furo kuku boikeingamere epe no yokamai beikenapune. Tamanume. No yokamai kanupunga Kirisito tokoi u mangi tei unangua kakom i teina ungoro iran i kuku boiro yokamai denom minomdi bei erowai te erowapune.
HEB 10:26 Ena no yokamai koma Yesu gunom kam mora kawom fi ki si tero te bianom bepunga mapunom i tokoi wan morapunga ena Kirisito “Na bei moiro yokamai akire di erowaikoro Yai Gumam bianom faingua kore duwame,” diro tokoi goi norekename.
HEB 10:27 Tamanume. No yokamai bei moiro bianom bepunga mapunom i tokoi wan morapunga iran i Yai Gumam furo ari yai opai Yai Gumam kiam bei teinga yokamai ewi e dongui tei dero ganom kipi ori wom erowanguamere epe Yai Gumam bei moiro no yokamai ganom kipi ori wom norowame.
HEB 10:28 Ena nonon yokamai mora kanupunga yai ta Mose ka di guwo dungua si ma dowangua ena yai surai bo yai suraiye kanere di mari dowaingoro ena yokama yaromi kam fi tekenaime. Tamanume. Yokamai bei moiro yaromi si goimie.
HEB 10:29 Yokamai si goimba iran i yokamai bei moiro yai ta di erowaika mapunom benangua tora bei towaime? Yaromi Yai Gumam wam i mouwom wako towangua te Kirisito “Na uro yaromi akire di towaikoro yo tere morame,” diro ka gowa si eiro uro akiyom fera di de tomba yaromi “Ne akinum fera di narenga i faikeme,” duwangua te Yai Gumam Murom Sumuna bei nokapu de towamba yaromi bei moiro Murom Sumuna kam ka suwangua iran i Yai Gumam uro yaromi gam kipi ori wom karangua towangua i faname.
HEB 10:30 Tora bengoro i faname? Yai Gumam ka dungua nonon mora kanupunie. Yaromi “Na bei moiro tai niki dongua mokom bairo nanan meina niki dongua ari erowaiye,” epe dume. Te yaromi ka ta ama dume. “Na Ari Wanopanom moika nanan ganama yokamai ipu siro ka kori di erowaiye,” epe ama dume.
HEB 10:31 Ena iran Yai Gumam kakom kakom moingua yaromi uro no yokamai ka kori di norero meina mokom bai norowangua iran no yokamai kuri ori wom fire ganom nouro duwapune.
HEB 10:32 Ena komari ne yokamai Yai Gumam bau boinguai ingai kakom i inokore ei fiyo! Ena kakom tei yokamai uro ganom kipi kainguai ne yokamai ereingoro ne yokamai erowai tere moimie.
HEB 10:33 Te kakom ta kakom tei yokamai uro ne yokamai endire ari yai opai muruwo mapunomdi tei arire erere ne yokamai kanom ka sire bei niki de ereime. Te kakom ta kakom ne yokamai fure ari yokamai ganom kipi fi moinga yokamai gere si dauiro ganom kipi ama fi moimie.
HEB 10:34 Ena ne yokamai tainom nokapu wom kawom yo duwangua te tarom i kakom kakom di derewo duwangua mora kaninga ena ne yokamai furo ari yai opai kan iki fainga yokamai kanom fi ereingoro te kakom ta kakom tei ari yokamai bei moiro ne yokamai guwai gainom kunei neingoro ne yokamai mun fi erere kan de ereime.
HEB 10:35 Ena ne yokamai erowai tere fi ki singa ma dekeiyo! Ma dekenainga ena Yai Gumam meina ori wom mokom bai erowame.
HEB 10:36 Ne yokamai arire erowai tere Yai Gumam giramdi dourom borainga ne yokamai Yai Gumam komari “Na tai epe erowaiye,” diro ka di koi engua tarom i muruwo inaimie.
HEB 10:37 Ena na ka epena dikamere epe kam mapunom dume: Kakom gawo toka mora fungoro “Na unaiye,” dungua yaromi unamie. Yaromi kiapam moikenamba epena unamie.
HEB 10:38 Unamba ari yo teinga yokamai fi ki si tongua mapunom dourom boiro moi kuwom suwainga inaime. Te yokamai kuri fire mounom wako narowainga na denam minamdi yokamai mun fi erekenaiye, kam mapunom epe dungoro
HEB 10:39 te ari kuri fire Kirisito mounom wako teingamere epe no yokamai beikepune. Tamanume. Yai Gumam yokamai bei niki de erowamba nonon yokamai fi ki si topunga yaromi akire di norere kakom kakom moi kuwom suwapunga norowame.
HEB 11:1 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si towapunga iran i nonon ama kanapunga yaromi “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” diro ka di koi engua i kawom dume. Te epena tai nokapu bei norowangua okonom muromdi kankepunba nonon yokamai mora fipunga yaromi kawom tai nokapu bei norowame.
HEB 11:2 Te ari komariki wan moinga yokamai bei moiro Yai Gumam fi ki si teinga iran yaromi “Yokamai mapunom i nokapu dourom boinga wanime,” di erome.
HEB 11:3 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si tere “Yaromi nenen ka dungua iran i man kamun bei engoro u mari fumie,” epe dupune. Ena Yai Gumam bei moiro tai kan no kankepunga tarom i ire tai ta ta kanupunga tarom i bei eme.
HEB 11:4 Ena yai ta Ape yaromi Yai Gumam fi ki si tongua iran yaromi fi mun ei tongua tarom i auwom Kein fi mun ei tongua tarom i ime de tome. Kawom, Ape yaromi fi ki sungua ena Yai Gumam fi mun ei tongua kanere mun fi tere “Ne yo tere moine,” di tome. Te yaromi mora goimba yaromi mapunom bengua epena ari kanere “No yokamai mapunom i dourom borapune,” di moime.
HEB 11:5 Te yai ta Inoki yaromi Yai Gumam fi ki si tongua ena goikengoro yokori moingua Yai Gumam akire kamundi fungoro ari yokamai bei moiro yaromi wandouimba Yai Gumam uro yaromi akire kamundi fungua yokamai yaromi kankeime. Te koma Yai Gumam uro yaromi ama ikengua mangi tei yo moingua kakom tei Yai Gumam kanero mun fi tome.
HEB 11:6 Ena yai ta bei moiro “Yai Gumam moingui teina tei unaiye,” diro benangua yaromi bei moiro “Yai Gumam kawom moime. Te Yai Gumam yaromi bei moiro yai ta Yai Gumam wandou moinga yaromi kanere meina nokapu towame,” epe ama diro fi ki suwangua ena Yai Gumam moingui teina tei namba yaromi bei moiro Yai Gumam fi ki si tekenangua ena Yai Gumam mun fi towangua i faikename.
HEB 11:7 Te Yai Gumam bei moiro tai okome i u mari nangua tarom i Noa di mari de tongoro ena yaromi taromi i kankemba yaromi furo Yai Gumam fi ki si tere nuwi kopare ta baingoro ena yaromi efem biyai gama yokamai ikai koi furo nokapu moiro ganom bei niki dekemie. Noa yaromi bei moiro Yai Gumam fi ki si tonguamom i ari yai opai muruwo man boromdi moinga yokamai ka kori di eromie. Ena Yai Gumam ari koma fi ki singa mapunom kanere “Ne yokamai yo tere moimie,” dunguamere epe yaromi Noa fi ki sungua mapunom kanere “Ne yo tere moine,” di tome.
HEB 11:8 Te Yai Gumam uro yai ta Aparam uwom boiro “Ne ikinum akainum ma dere fu akai ta okome erowaika akaiyom tei fo!” diro ka di koi ei tongoro ena Aparam Yai Gumam fi ki si tere ka dungua gore dume. Yaromi gore diro ikom akaiyom ma dere fu akai koma kankengua akaiyom tei fume.
HEB 11:9 Yai Gumam “Na mansinom i erowaiye,” diro ka di koi engua Aparam fi ki si tongua ena ari bam ta yokamai kei faingamere epe Aparam yaromi mansinom tei kei faime. Ena Yai Gumam uro Aparam ka di koi ei tonguamere epe Aisaki te Yakopo ka di koi ei erongoro ena Aparam akai tei moiro sel iki kei fainguamere epe Aisaki te Yakopo yai surai ama kei faipire.
HEB 11:10 Te ta bengoro Aparam sel iki kei faime? Yaromi bei moiro “Yai Gumam ikom akaiyom iki yoporam boingua nenen kenangua okome na kei fanaiye,” diro kiapam moime.
HEB 11:11 Te opai ta Sara oparomi gan kui nekengua te dumanom emba bei moiro Yai Gumam fi ki si tongua ena Yai Gumam yoporam boingua Sara tongoro ena gan kui nome. Ena Yai Gumam “Na gan gawo erowaiye” diro oparomi ka di koi ei tongua oparomi fi ki si tome.
HEB 11:12 Te Aparam yaromi ama yai dumanom engoro te gan kui nowangua faikemba yaromi gauwoma yokamai munmane wom fuka dime. Te kuimokome kamundi donguamere te nuwiri makarawa fui nuwi bunamdi tei dunguamere epe u mari fingoro ena ari yokamai kerowainga faikemie.
HEB 11:13 Ena ari koma kanom dika yokamai fi ki singa mapunom yo wan moinga ena goime. Yai Gumam “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” diro ka di koi enguamere epe yaromi yokamai opom di erekengoro goimba yokamai “Yai Gumam ‘Tai nokapu epe bei erowaiye,’ dungua tarom i okome fuka duwame,” di firo mun ori wom firo “No yokamai mansinom tawa moipunba ari bam ta yokamai moingamere epe no yokamai mansinomdi tei kakom gurom towane toka morapune,” di mari deime.
HEB 11:14 Ari yokamai moiro ka epe dinga nonon yokamai mora fipunga yokamai furo “Nonon yokamai manom sinom ta i mari dero morapune,” diro wandouime.
HEB 11:15 Koma yokamai akai ta ma deinga akaiyom i inokore ei tekeime. Yokamai akaiyom i inokore ei towainga ena yokamai akai i tokoi naimba
HEB 11:16 yokamai kime. Tamanume. Yokamai “No yokamai nowi man bam ta dowangua kamundi towane napune,” diro fi ki si moime. Ena Yai Gumam bei moiro iki birom ori ta yokamai morainga akaiyom i kei erongua iran i yokamai furo “O, Yai Gumam, ne no yokamai Yai Gumanom moinie,” di teinga yaromi mun fi erome.
HEB 11:17 Ena Yai Gumam bei moiro “Aparam fi ki si narongua i erowai tombo tekembo,” diro mina wako tongoro ena Aparam bei moiro Yai Gumam fi ki si tero “Na wanam Yai Gumam fi mun ei towaiye,” diro benaro beme. Te koma Yai Gumam fu Aparam moingui tei furo “Na ne gaunuma munmane erowaiye,” diro ka di koi emba Aparam “Na wanam towane wom iro Yai Gumam fi mun ei towaiye,” diro benaro beme.
HEB 11:18 Kawom, koma Yai Gumam furo Aparam “Ne gaunuma munmane u mari nainga mapunom i epe: Ne wanum Aisaki gama kui nowangoro ena yokamai ama gama kui nowaingoro moi furo moi furo ena gaunuma munmane nan u mari naime. Ena ari yokamai bei moiro ‘Yokamai i ne gaunuma yokamai kawom moime,’ di erowaime,” epe di tongoro
HEB 11:19 iran i Aparam epe inokore ei firo “Na wanam i gorangua Yai Gumam bei moiro urom yaunangoro arowame,” diro fi ki si tome. Ena Aparam “Na wanam i goime,” di fimba Yai Gumam bei moiro wam tokoi tongoro yokori moime.
HEB 11:20 Ena Aisaki yaromi bei moiro Yai Gumam “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” dungua “Fuka duwame,” diro fi ki si tere ena furo wam surai Yakopo te Isau “Yai Gumam epe bei erowangua u mari name,” diro boware erome.
HEB 11:21 Te Yakopo yaromi Yai Gumam fi ki si tere ena gorangua kakom i teina fungoro Yosefe wam surai boware erere goropom akore gome dero Yai Gumam kam bawom di tome.
HEB 11:22 Ena Yosefe yaromi Yai Gumam fi ki si tere gorangua kakom teina fungoro yaromi “Ne Isirae ari yokamao, okome ne yokamai Isipi man tei ma dere Kanan man tei naime. Ena nainga kakom tei ne yokamai na yoporanam i ama ire fiyo!” epe di erome.
HEB 11:23 Te Mose yaromi nem mam surai Yai Gumam fi ki si teipika ena mam Mose kui nongua kakom tei surai kanupika wanom i nokapu wom moingoro ena surai wanom i akiro kou si eire moipikoro kapa suraiye fume. Te Isipi yai ori Fero yaromi “Ne Isirae ari yokamao, ne yokamai wanoma muruwo si goiyo!” diro ka di guwo dungua i surai gore dikero kuri fikeipire.
HEB 11:24 Ena Mose yaromi bei moiro Yai Gumam fi ki si tongua moi furo okome erowai tero kora gaima moingua kakom tei ari yokamai “Ne yai ori Fero apom wam moine,” di teimba Mose “E e,” dume.
HEB 11:25 Yaromi “Na Yai Gumam mounam wako tere bianom faingua konom i dourom boiro kakom gurom towane toka mun firaiye,” epe di fikemba yaromi furo “Na nanan Yai Gumam gama Isirae ari yokamai gere ganom kipi towane inapune,” di fime.
HEB 11:26 Yaromi ka mora fingua okome Yai Gumam bei moiro meina nokapu wom towangua firo iran i yaromi “Na Isipi ari guwai gainom meinanom ako nowaika i tai noromanga tai dumie,” di fimba “Na bei moiro Yai Gumam awi dowangore akire di norowangua yaromi Kirisito okome gam kipi karangua firanguamere epe na ganam kipi karangore firangua i tai ori dumie,” epe di fime.
HEB 11:27 Ena Mose yaromi Yai Gumam fi ki si tongua yaromi furo Isirae ari ekiro Isipi man tei ma dero fume. Te ari yokamai okonom muromdi Yai Gumam kankeimba Mose yaromi Yai Gumam kanero yoporam boiro ena Isipi yai ori dem miriyom api sunguai kuri fi tekeme.
HEB 11:28 Te Mose yaromi Yai Gumam fi ki si tongua iran ari yokamai “Yai Gumam noikename,” diro non sipsip singa kakom i Mose bei moiro “Ne yokamai non sipsip siro akiyom iro kori gumamdi tei bui eiyo!” di erome. Yai Gumam nuwi kokonan gan “Na uro ari wanom kui einga yokamai ei goraiye,” dungoro ena Isirae ari yokamai “Nuwi kokonan gan no wanom koma kui epunga ei goikename,” diro non sipsip akiyom iro kori gumamdi tei bui eime.
HEB 11:29 Ena Isirae ari yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena yokamai furo fui nuwi kou daingua moingui tei furo Yai Gumam fingoro nuwi darere u teme oropo furo man gine dungoro koro ipo fingoro ena Isipi ari yokamai ama epe beinga kanero naro beimba yokamai nuwi i nero goime.
HEB 11:30 Te Isirae ari yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena yokamai wan furo iki birom ori Yeriko tei furo kongo kira waiyapo de suna dero singi tei furo waiyapo dere waninga aro kakom okonom koro muruwo koro surai waningoro ena kongo kira i gura boi ako mangi sume.
HEB 11:31 Ena opai dirom Reiapo Yeriko tei kei faingua oparomi Yai Gumam fi ki si tongua ena yai surai “Yeriko akai tei kanapune,” diro eke dere upika oparomi uro “Yeriko ari yai surai ei goikenaime,” diro surai akire uro i kou si erome. Kou si erongua ena Isirae ari uro Yeriko ari Yai Gumam giramdi gore dikeinga yokamai ei goinga kakom tei yokamai oparomi si goikeime.
HEB 11:32 Ena epena na ka tokoi akai nero di erowaika faikename. Na bei moiro Giriyon yaromi te Baraka yaromi te Samson yaromi te Yeta yaromi te Dawiri yaromi te Samue yaromi te ka mapunom ari yokamai kanom wayom di erowaika kakom dikeme.
HEB 11:33 Dikemba yokamai bei moiro Yai Gumam fi ki si teinga ena tai beingamere epe ne yokamai di mari de erowaiya fiyo! Yokamai suwo koropane kiam akai ori bam ta winga yokamai eingoro yokamai tongi fime. Te suwo koropane tai mapunom yo tongua beiro ena Yai Gumam ka di koi engua munmane imie. Te suwo koropane bei moiro kei biom ori yokamai kanere “Yokamai noi goikenaime,” diro giranom ako fere de ereingoro
HEB 11:34 te suwo koropane e dongua ori wom gainga si goungoro te suwo koropane bei moiro ari sanupui ori iro yokamai einaro benainga ma dere tongi fingoro te suwo koropane yoporam boikeimba Yai Gumam akire di erongoro yokamai yoporam boimie. Te suwo koropane furo kura borainga kakom i yokamai yoporam boiro ari kiminem bam ta yokamai kimi eingoro yokamai tongi fime.
HEB 11:35 Te opai suwo koropane Yai Gumam fi ki si teinga ena arinoma yokamai goinga tokoi ariro uro opai gan yokamai moingi tei fuka dire moimie. Te yokamai suwo koropane kan faingoro ena kianoma yokamai bei moiro “Ne yokamai Yai Gumam mounom wako towainga ewi dowapune,” diro ganom bei kipi kai ereimba yokamai “No yokamai goiro yono manomdi tei arire mokore yokori morapunga inapune,” diro kianom giranomdi gore dikeimie.
HEB 11:36 Te suwo koropane kianoma furo yokamai kanom ka sire te durange eingoro te suwo koropane kianoma yokamai kan sen iro okonomdi koiro kan si ereingoro fu kan iki tei faimie.
HEB 11:37 Ena kianom yokamai furo kongo kupa iro suwo koropane yokamai fiasi dero ei goingoro te kianom yokamai di ire furo suwo koropane yokamai yapenom suna wom tei tore suwo daingoro te kianom yokamai di sanupui ori iro suwo koropane yokamai ei goime. Ena ari fi ki si teinga yokamai suwo koropane non sipsip gam dinom i iro te non meme gam dinom i iro gai epemere firo wan moiro te guwai gai munmane ako nekeingoro ena ari uro tai ipun dongua yokamai erere te tai mapunom niki dongua bei ereime.
HEB 11:38 Kawom, fi ki singa yokamai muruwo mapunom nokapu wom beinga ena ari mangi tei moinga yokamai kounom moikeime. Fi ki singa yokamai mapunom ta ama epe beimie: Yokamai furo ari moikeinga akaiyom tei wan fure te kopu tei ama wan fure te kongo minomdi ikai tei bo te man minomdi ikai tei kei faime.
HEB 11:39 Ena ari yokamai kanom mora dika muruwo Yai Gumam fi ki si teinga iran i Yai Gumam “Yokamai mapunom nokapu beimie,” dume. Dumba yokamai mangi tei wan finga Yai Gumam “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” dungua ka di koi engua yokamai ama ikeimie.
HEB 11:40 Ta bengoro ikeimie? Yai Gumam komariki wom bei moiro nonon yokamai tainom nokapu ta kenom bei ei norongua dumie. Epe bengua iran ari koma fi ki singa yokamai u koma furo kawom nokapu wom nainga faikemie. Tamanume. Okome Yai Gumam bei moiro nonon yokamai te ari koma fi ki singa yokamai gere bei nokapu wom de norowangua i faimie.
HEB 12:1 Ena ari yokamai mapunom epe beimba nonon yokamai ta mere benapune? Ari koma moinga yokamai bei moiro nonon yokamai wayapo de suna de norere fi ki singa mapunom opom di noreinga iran i nonon yokamai tai ipun dongua bianom faingua muruwo ma dowapunga faname. Ma dere nonon yokamai denom minomdi bei erowai tero yoporam boiro Yai Gumam kon nokapu bei norongua dourom boiro wanapune.
HEB 12:2 Te Yesu yaromi bei moiro fi ki suwapunga mapunom i koma norere te “No yokamai kakom kakom Yai Gumam fi ki si te moraime,” diro mapunom i nonon bei norongua iran i Yesu towane toren kanere kon i dourom boiro wan morapune. Komari yaromi bei moiro “Okome mun firaika mapunom inaiye,” di firo ena ari yokamai eri yoro bakomdi si goinga “I faname,” diro eri yoro bakomdi tei gam kipi kaingua gai goingua i tai noromanga tai epemere firo ena epena furo Yai Gumam ari kiapanom bengua boiyom okom womdi tei ame dero moimie.
HEB 12:3 Ena ne yokamai fiyo! Ari bianom faingua yokamai bei moiro Yesu kianom bei teingoro yaromi yoporam boiro moingua i ne yokamai i fi tere ena fi ki si teinga mapunom ma de tekere mounom wako tekenaime.
HEB 12:4 Ena Satan yaromi uro “Ka kea ei erowaiye,” diro u ne yokamai moingi tei ungua ne yokamai kura bei teimba Yesu akiyom fera dunguamere epe ne yokamai akinom fera dikeimie.
HEB 12:5 Te ne yokamai Yai Gumam wam apom moinga yaromi bei moiro “Ne yokamai denom minomdi bei erowai towaiye,” diro ka di erere te ka mapunom i epe boi erongua inokore ei fikeimo? Ena ne yokamai kam mapunom boingua i fiyo! Na wanam yo, Ari Wanopanom bei moiro “Ne denum minum bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua bei erowangua kakom tei ne “I tai noromanga tai dume,” epe di fikeyo! Te yaromi ama bei moire “Ne mapunom niki dongua epe beikeyo!” di erowangua kakom tei ne denum minumdi niki de fikeyo!
HEB 12:6 Ne mora kanengai Ari Wanopanom ari dem miriyom mun fi erongua yokamai “Denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua bei erowame. Te yaromi bei moiro wam apom moinga yokamai “Denom minom bei erowai te erowaiye,” diro kupa einame. kam mapunom epe dungua
HEB 12:7 iran i Yai Gumam bei moiro tai ipun dowangua ne yokamai bei erowangua kakom i niki de fikeiyo! Yaromi “Ne yokamai na wanam aponam moinga ena denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun duwangua tarom i bei erowame. Kawom, ari nenoma yokamai muruwo bei moiro “No wanom aponom yokamai denom minom bei erowai te erowapune,” diro tai ipun dongua tarom i ereime.
HEB 12:8 Ena Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua tarom i bei erekenangua ne yokamai yaromi wam apom moikenaime. Tamanume. Ne yokamai ari nenom manom kanom fi erekeinga epemere moraimie.
HEB 12:9 Te ne yokamai ka ta i ama inokore ei fiyo! Nonon nenoma man sinomdi tei moinga yokamai bei moiro “Yokamai denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dongua taromi i bei noreingoro ena nonon bei moiro yokamai kanom akire dupune. Ena no yokamai nenom manom man sinomdi tei moinga yokamai giranomdi gore dupunga iran i nonon muronom nem yaromi giramdi gore di morapunga i kawom fanangoro te yokori moinga mapunom ama inapune.
HEB 12:10 Nonon nenoma yokamai bei moiro “Ne yokamai mapunom niki dongua epe beikeiyo!” diro nenen fingamere epe kakom gurom towane tai ipun dongua noreimba Yai Gumam uro “Ne yokamai mapunom niki dongua epe beikenaimba na yo tere moikamere epe no yokamai yo tere moraime,” diro tai ipun dongua norero kawom bei kenom bei norome.
HEB 12:11 Te nonon aunom i bei moiro tai ipun dongua norero bei kenom bei noreinga kakom tei mun fikepunie. Tamanume. Nonon denom minomdi towane fi ipun dopunba okome nonon yokamai kanero kon nokapu koma opom di noreinga wanere te mapunom yo tongua epe beire denom minomdi wira diro morapunie.
HEB 12:12 Ena iran i ne yokamai okonom gurom te kaunom gurom goingua kokonan beikeingamere epe ne yokamai gunom kam kokonan epe benainga ma deiyo! Ne yokamai yoporam boiro kokonan i beiyo!
HEB 12:13 Ena ne yokamai bei moiro “Ne yokamai moipungi suna tei ari suwo koropane fi ki siro erowai tekeinga yokamai furo kon nokapu wan moraime,” diro ena Yai Gumam konom nokapu wom kenom bei ereiyo!
HEB 12:14 Ena ne yokamai bei moiro “Nonon yokamai te ari yai opai muruwo wira dire moiro fana gairo morapune,” diro yoporam boiro beiyo! Ari yokamai yo tongua mapunom dourom boikenainga yokamai Ari Wanopanom kankenainga iran i ne yokamai fure yo tongua mapunom yoporam boire dourom boiyo!
HEB 12:15 Ena ne yokamai “Nonon arinom yai ta furo Yai Gumam bei nokapu de tonguamom i mouwom wako tekename,” diro kan kenom beiyo! Te eri niki dongua mokoro tai gene mane ari bei niki de eronguamere epe ne yokamai “Nonon arinom yai ta furo no yokamai bei niki de norokename,” diro kan kenom beiyo!
HEB 12:16 Te ne yokamai bei moiro “No yokamai arinom yai ta opai kunei neinga mapunom i dourom boikename,” diro ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai “Yai ta Isau koma bei moiro Yai Gumam mouwom wako tonguamere epe nonon arinom yai ta Yai Gumam mouwom wako tekename,” diro kan kenom beiyo! Isau yaromi nem koma wom kui emba yaromi furo “Na kua kopuna nowaikoro maranam mokoname,” diro fu emerom moingui tei furo “Ne bei moiro kua kopuna si gai narowanga iran okome nonon nenom gorangua na guwai gaiyom inaika i erowaiye,” di tome. Epe bengua iran yaromi nem boware towangua mun fi tekere te Yai Gumam mapunom mouwom wako tome.
HEB 12:17 Ena ne yokamai mora finga i Iso yaromi furo tai niki dongua epe bengua okome nem gorangua kakom tei yaromi furo nem “Ari yokamai guwai gainom wanom koma kui einga yokamai ereingamere epe ne guwai gainum na naro!” di tomba nem “E e,” dume. Iso yaromi bei moiro guwai gaiyom inangua konom wandou furo kai meimba konom kankeme.
HEB 12:18 Ena komari Isirae ari mapunom beingamere epe epena ne yokamai beikeime. Komari Isirae ari yokamai furo Sinai kopu oropo tei arere moingoro ena e dongua ori wom dongoro te kamun kama ori wom sungoro te kamun kai ori wom sungoro te
HEB 12:19 bero i nokom ori wom dungoro te giram i ka dungoro tai i mari dongoro ena yokamai tai i kanime. Ena yokamai ka i dungua finga kakom tei “No yokamai ka i tokoi fikenapune,” diro Mose yana di teime.
HEB 12:20 Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai arinom yai ta bo non kei ta fu kopu tei waninga ena ne yokama kongo kupa ire fiasi dere si goiyo!” epe dungua yokamai kuri firo “Ka ta i tokoi fikenapune,” dime.
HEB 12:21 Te yokamai tai i fuka dungua kanere kuri ori wom fingoro ena Mose bei moiro “Na ganam nouro diro kuri fiye,” epe ama dume. Ena ne yokamai kuriyom epe fikeiyo!
HEB 12:22 Ena koma Isirae ari yokamai mapunom epe beimba ne yokamai uro Saion kopu tei u mari furo tei arero moime. Ena ne yokamai Saion kopu mapunom i fiyo! Yai Gumam yokori moingua yaromi ikom birom ori Yerusarem i kopu tei dungoro ena Saion kopu te Yerusarem i kamundi tei dume. Te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai munmane wom Saion kopu tei ama kuku boiro mun ori wom fi moime.
HEB 12:23 Te ne yokamai u ari Yai Gumam koma kui engua yokamai moingi tei ama wime. Yai Gumam bei moiro yokamai kanom boiro kamundi teme iwa tei mora eme. Te ne yokamai uro Yai Gumam ari muruwo ipu si erongua yaromi moingui tei uro te ari yo tongua moiro goiro kuianom nokapu wom moingua kamundi tei moinga yokamai moingi tei ama wime.
HEB 12:24 Te ne yokamai u Yesu moingui tei ama wime. Yesu yaromi uro Yai Gumam moingui tei te no ari moipungi suna tei moiro “Na ari bei nokapu de erowaiye,” diro ka ta koi gowa si eme. Te koma yai ta Ape auwom bei moiro si goingoro ena Ape akiyom fera dongoro Yesu bei moiro nenen akiyom iro ari fera de erongua mapunom i Ape akiyom fera dongua ime de tome.
HEB 12:25 Ena ne yokamai kan kenom beiyo! Yesu yaromi gunom kam ne yokamai di erongua ena ne yokamai “Ne kanum dinga fikenapune,” duwainga faikeme. Komariki Yai Gumam bei moiro ari yai opai mansinom boromdi tei moinga yokamai kam yoporam boiro di eromba yokamai giramdi gore dikeingoro ena Yai Gumam furo ganom kipi kokonan erome. Ena Yai Gumam furo Isirae ari ganom kipi kokonan erongua iran no yokamai mora fipune epena Yesu kamundi tei moingua yaromi ka yoporam boiro nonon di norongua nonon yokamai giramdi gore dikenapunga iran i Yai Gumam uro kawom ganom kipi kokonan norowame.
HEB 12:26 Komariki Yai Gumam furo di guwo dungua kam yokamai di erongua kakom tei man koka tongoro te epena yaromi uro nonon yokamai “Nan bei moiro kakom ta mansinom i towane bei koka tekenaiye. Tamanume. Nan bei moiro man te kamun ama bei koka towaiye,” diro ka di koi ei norome.
HEB 12:27 Ena yaromi ka i “Kakom ta” dungua mapunom i tora dume? Yai Gumam tai kan muruwo bei engua tarom i kakom ta koka tere gouname. Ena i gounangua te tai ta ta koka tekenangua i yo duwame.
HEB 12:28 Ena nonon yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom koka tekenangua inapunga iran i nonon mun fi tero yaromi finguamere epe yaromi kam bawom diro kuri fi towapune.
HEB 12:29 Ena e dongua dongua i tai kan muruwo donguamere epe Yai Gumam bei moiro ari bei niki de erowangua iran nonon yokamai yaromi kam bawom diro kuriyom fi towapune.
HEB 13:1 Ena ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai denom minom arinoma mun fi ereiyo!
HEB 13:2 Ari suwo koropane ari akire di ereinga mapunom beinga Yai Gumam nuwi kokonan gan koropane wingoro yokamai akire di ereimba yokamai “Yai Gumam nuwi kokonan gan wime,” di fikeimba “Ari yokamai yo morom towane wime,” di finga iran i ari bam ta yokamai uro ne yokamai ikinomdi unaingai ne yokamai akire di erere kua kopuna ereiyo!
HEB 13:3 Ne yokamai arinoma kan iki faingai yokamai inokore ei fi erere “Nonon ama epemere moipune,” di firo kanom fi ereiyo! Te ne yokamai arinoma suwo koropane ganom kipi kaingua finga yokamai inokore ei fi erere “Nonon ama epemere moipune,” di firo kanom fi ereiyo!
HEB 13:4 Ena ari yai opai kau einga bei niki deinga yokamai Yai Gumam bei moiro meina niki dowangua okome erowangua iran ari opai kau einga mapunom i nokapu wom dungoro ena yokamai si dauiro yai opai kunei neinga mapunom dourom boikenainga i faimie.
HEB 13:5 Te ne yokamai bei moire kongo mukom i kunei kankeiyo! Te Yai Gumam ka di mari dere “Na ne ema de erekenaiye. Te na bei moiro ne mounam wako erekenaiye,” epe di norongua iran ne yokamai tai ako neinga “I tai nokapu dungua no yokamai kounom bei noromie,” epe di fiyo!
HEB 13:6 Ena Yai Gumam nonon noma de norekenangua nonon yokamai denom minomdi bei erowai tere ka epe duwapune: Na Ari Wanopanom i na akire di narongua na kuri fikenaiye. Te ari yokamai tai niki dongua na bei narowaimo? Tamanume. epe duwapune.
HEB 13:7 Ena ne yokamai arinoma mokoinga yokamai kanom fi moiyo! Komari yokamai uro Yai Gumam kam i ne yokamai di ereingoro ena ne yokamai bei moiro yokamai kon nokapu wanere goingamere te fi ki singamom i dourom boingamere epe ne yokamai inokore ei fi erere dourom boiyo!
HEB 13:8 Te Yesu Kirisito yaromi koma mapunom moinguamere epe epena bei moiro te okome kakom kakom ama bei morame.
HEB 13:9 Ena ari yokamai suwo koropane uro “Ne yokamai Yai Gumam konom i ma dowaime,” diro ka ta ka ta nuwi si erowainga i dourom boikeiyo! Te ari suwo koropane uro “No yokamai denom minom bei erowai towapune,” diro kua kopuna kam kam ka di guwo dimba mapunom i akire di erekenanguamere epe mapunom i ne yokamai akire di erekename. Tamanume. Nonon yokamai bei moiro Yai Gumam bei nokapu de norowangua mapunom i dourom borapunga iran i nonon denom minom erowai towame.
HEB 13:10 Te Yura ari fi mun ei teinga ari yokamai fu fi mun ei teinga ikom tei fure kokonan bei morainga yokamai uro “Kirisito goingua iran Yai Gumam akire di norowame,” duwainga i faikename.
HEB 13:11 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori furo “Yai Gumam no yokamai bianom faingua kore dowame,” diro non burumakau ta sire akiyom i ire fu fi mun ei teinga iki wauna yo tongua akai tei furo Yai Gumam teimba yokamai non burumakau muruwo iro furo kira mena tei furo eri gere gaimie.
HEB 13:12 Yokamai beingamere epe Yesu yaromi fure kira mena tei furo kori gumamdi tei gam kipi kaingua fimie. Yaromi “Yai Gumam bei moiro ari yai opai ‘Yo tere moime,’ di erowame,” diro akiyom fera di dome.
HEB 13:13 Ena iran yaromi fu mena tei fungua kakom tei ari yokamai bei niki de tonguamere epe ari yokamai uro no yokamai bei niki de norowainga no yokamai “I faname,” diro Kirisito si dauinapune.
HEB 13:14 Ta bengoro nonon yokama yaromi si dauinapune? Nonon mora kanupunga nonon kakom kakom moi kuwom suwapunga ikinom birom ori ta mangi tawa dikengoro ena nonon yokamai “Moi kuwom suwapunga ikinom birom ori ta okome i mari de norowame,” di firo kiapam bei moipune.
HEB 13:15 Ena Yesu yaromi akire di norowangoro nonon kakom kakom Yai Gumam kam bawom dire mun fi towapune. Kawom, nonon yokamai bei moire giranomdi kam di mari dero yaromi kam bawom di towapune.
HEB 13:16 Te ne yokamai bei moiro ari yai opai bei nokapu de erere te tai ne yokamai moingi tei dunguai bon tere koro i yai ta tai ako nekengua yaromi teiyo! Koma Yura ari non sipsip ta siro akiyom i Yai Gumam fi mun ei teingoro ena Yai Gumam mun fi eronguamere epe ne yokamai mapunom i dourom borainga Yai Gumam ne yokamai mun fi erowame.
HEB 13:17 Ena ne yokamai bei moiro ari ne yokamai kiapanom bei ereinga yokamai ka duwainga gore diyo! Yokamai gunom kam kokonan benainga Yai Gumam kanere “Kokonan i nokapu dumbo niki dongua dumbo,” di fire ipu si erowangoro ena yokamai bei moiro ne yokamai kiapanom bei ereime. Ena ne yokamai bei moiro yokamai ka dinga gore duwainga yokamai mun fire gunom kam kokonan benaime. Te ne yokamai bei moire yokamai ka dinga gore dikenainga yokamai denom minomdi ipun duwangoro te yokamai gunom kam kokonan ne yokamai bei erowaimba kawom akire di erekenaime.
HEB 13:18 Ena ne yokamai bei moiro “Yai Gumam no yokamai akire di norowame,” di firainga ka make ei moiyo! Te no yokamai di fipungai kakom kakom kon nokapu muruwo wanupunga iran no yokama denom minomdi Yai Gumam okom muromdi tei mora faimie.
HEB 13:19 Ena na bei moiro ne yokamai yoporam boiro di ereikoro ne yokamai Yai Gumam ka make ei towaingero ena Yai Gumam i na akire di narowangoro ne uro ne yokamai moingi tei inako dero kene kene eiro unaiye.
HEB 13:20 Ena na bei moiro ka make epe ei towaiye. “O, Yai Gumam, ne ari denom minomdi wira dire moinga kapakom moinie. Te ne bei moiro ka gowa si eiro ‘Kakom kakom na ari epe bei erowaiye,’ dinga ena Yesu akiyom fera di dongua ena ne ka koi gowa si enga i yoporam boime. Ena ne furo nonon Ari Wanopanom Yesu urom yaungoro yaromi tokoi arere mokore furo non sipsip yokamai kiapanom yai moi koma wom derewo moime.
HEB 13:21 Ena ne bei moiro ‘Ne yokamai na inokore ei fikai dourom boraime,’ diro tai mapunom nokapu muruwo ero! Te Yesu Kirisito uro no yokamai akire di norowangua ena ne bei moiro ‘No yokamai denom minomdi ikai tei muruwo na nanan inokore ei fikamere epe mapunom i muruwo u mari namie,’ diro bei nokapu de noro! Ena ari yai opai muruwo bei moiro kakom kakom Kirisito yaromi kam i akire dire di derewo duwaimie. I kawom,” epe dire ka make ei teiye.
HEB 13:22 Ena, arinamao, ne “Ne yokamai denom minom bei erowai towaiye,” diro ka munom ganom gurom towane i boi ereika ena ne yokamai kan kenom beire kerere fiyo!
HEB 13:23 Te na ka ta di erowaiya fiyo! Yokamai bei moiro nonon arinom Timoti kan iki faingua awi mena deinga iran yaromi kene kene eire u na moraiki tei unangua ena na yaromi gere fu ne yokamai moraingi tei furo ekanapuiye.
HEB 13:24 Ena ne yokamai furo ari mokoinga gunom kam kokonan beinga yokamai moingi tei furo te fu Yai Gumam gama yo teinga yokamai moingi tei furo na “Ne yokamai moi deimio?” ka dika i di ereiyo! Te ari yai opai Yai Gumam gama moinga yokamai Itari ikinom akainom tei moinga yokamai bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” diro awi ne yokamai moingi tei de ereime.
HEB 13:25 Ena na bei moiro ne yokamai kanom dairo “O, Yai Gumam, ne uro yokamai bei nokapu de ero!” diro ka make ei teiye. Na kanam mora epe.
JAM 1:1 Na Yemesi. Na Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu Kirisito surai nuwinom kokonan gan moiye. Ena na bei moiro ne Yura ari yokamai man boromdi koro koro moinga i Yai Gumam fi ki si teinga yokamai ka munom i boi ereiye. Ne yokamai moi dimio?
JAM 1:2 Ena, arinamao, tai ipun dongua kipi kaingua tai ta ta u ne yokamai moingi tei fuka di erowangua mun fiyo!
JAM 1:3 Te tai ipun dongua ne yokamai moingi tei fuka di erowamba ne yokamai Yesu Kirisito fi ki si teinga mapunom mokoro fanangua ena ne yokamai mora firainga tai ipun dongua kipi kaingua tai ta ta muruwo fuka di erowangua i ne yokamai erowai tero moraimie.
JAM 1:4 Ena ne yokamai erowai tero morainga mapunom kakom kakom fi moko iwa de firainga ena ne yokamai yo tere moraingoro nomanenom erowai towame. Ena ne yokamai mun fiyo! Te ne yokamai Yesu gama yokamai beinga mapunom ta dikename.
JAM 1:5 Dikenamba ne yokamai yo moinga mapunom fikenainga ena Yai Gumam ka make ei towaingere yaromi kura kam di erekenamba mapunom i yo morom opon di erowame.
JAM 1:6 Te ne yokamai ka make ei towainga inokore surai eikenaimba fi ki si teiyo! Ne yokamai inokore surai enainga ena kamun kai sungua nuwi wepirom koro koro funguamere ne yokamai epe mere moraime.
JAM 1:7 Kawom, ne yokamai inokore surai eire “Tai epe benapune. Epe benapune,” duwaimba okome mapunom ta benainga ne yokamai “No Ari Wanopanom tarom i norowame,” epe di fikeiyo!
JAM 1:9 Ena ne Yesu gama yokama guwai gai ako nekeinga yokamao, Yai Gumam ne yokamai nomanenom akire di iwa de erowangua mun fiyo!
JAM 1:10 Te ne Yesu gama yokamai guwai gai ako neinga yokamao, kui kuwom sungua kene kene eire goinguamere epe ne yokamai ama gorainga iran ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam okom muromdi tei ari wanopa moikepune,” di firo ena ama mun fiyo!
JAM 1:11 Kawom, aro moko uro kurake sungoro ena kui goingoro kuwom nokapu wom sungua ako mangi sire goinguamere epe ne yokamai guwai gai ako neinga yokamai kokonan beinga kakom tei guwai gainom i gounaro bemie.
JAM 1:12 Ena ari tai ipun dongua fuka di erowangua yokamai ako sikenainga mun firaime. Yokamai yo morainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga Yai Gumam “Ari denom minom mun fi narowainga moi kuwom suwainga yokamai erowaiye,” diro ka di koi engua inaime.
JAM 1:13 Te tai ipun dongua ne yokamai fuka di erowangua ne yokamai “Ka kea ei norome,” dire ena “Yai Gumam ka kea ei norome,” epe di fikeiyo! No yokamai bei moiro “Yai Gumam bianom bename,” diro ka kea ei tekepune. Ena epe mere Yai Gumam “No yokama bianom benaime,” diro ama ka kea ei norekename.
JAM 1:14 Ka kea ei norekenamba tai niki dongua unangua ka kea ei norongua ena nonon nomanenom boi tongua “Inapune,” diro bianom beiro ako faipunie.
JAM 1:15 Ena no yokamai tai niki dongua nomanenom boi topunga bianom fai norome. Te kakom kakom bianom benapunga ena goiro guwom akai naro bepunie.
JAM 1:16 Arinamao, na denam minam mun fi ereika ena yai ta uro “Yai Gumam ka kea ei norome,” epe ne yokamai di erowangua kam i dourom boikeiyo!
JAM 1:17 Tai kan nokapu dungua tai niki dekengua tarom i kamundi tei ma dere u no moipungi tei umie. Kawom, Yai Gumam kamundi moingua aro te kapa te kuimokome bei engua yaromi tai ta ta muruwo norome. Te aro kapa kuimokome tai ta ta i dere dekere bengua tarom i muruwo dumba Yai Gumam yaromi epena moinguamere epe kakom kakom moi derewo morame.
JAM 1:18 Ena yaromi “No yokamai furo ari yai opai muruwo nonkei dou kapuka guri onopa muruwo bire erowaime,” diro nenen “Epe benaiye,” diro ka di koi engua kam mapunom kawom di norere ena kakom kakom moi kuwom suwapunga i norowame.
JAM 1:19 Ena, arinamao, na denam minam ne yokamai mun fi ereika ena ka i ne yokamai fi goi iyo! Yai ta uro Yai Gumam kam mapunom duwainga kakom tei ne yokamai kene kene eire ka i fimba te ne yokamai furo kene kene eire ka mapunom di mari dekeiyo! Te kene kene eire kura kam dikeiyo!
JAM 1:20 Ari kura kam duwainga yokamai Yai Gumam konom yo tongua dourom boikeinga ena kura kam dikeiyo!
JAM 1:21 Ena iran ne yokamai tai ta ta niki dongua denom minom bei dinepe deinga mapunom te bianom faingua mapunom muruwo ma deiyo! Yai Gumam dourom boiro kam mapunom denom minom ikai tei ei erongua i fi ki siyo! Fi ki suwainga ena Yai Gumam akire di erowangoro ne yokamai moi kuwom suwainga inaime.
JAM 1:22 Ne yokamai Yai Gumam gunom kam towane firo “No yokamai Yai Gumam gama moipune,” epe di firainga i kasu di firaime. Epe beikenaimba ne yokama gunom kam fire te ama dourom boiyo!
JAM 1:23 Nenta Yai Gumam gunom kam towane firamba dourom boikenangua yaromi bei moiro yai ta kan nu gunomdi dere nenen gumam kanunguamere epe moime.
JAM 1:24 Yaromi nenen gumam nokapu kanere ena dere fure kene kene eire giram gumam epe dungua i fikeme.
JAM 1:25 Fikemba Yai Gumam gunom kam i kam yo tongua te yaromi ka di guwo dungua iran i nenta kam i fi ki si towangua yaromi biam fanangua nuwi kokonan gan moikename. Ena yaromi Yai Gumam gunom kam toren kanere mapunom i firo dourom borangua yaromi tai ta ta muruwo benangua tai ipom munmane fuka duwame.
JAM 1:26 Ena ne yokamai “No yokamai Yesu gama nokapu moipunie,” di fimba ka dinga kiapam beikenainga ena ne yokamai epe mere kasu di fingere te fi ki si teinga mapunom i faikeme.
JAM 1:27 Faikemba ne yokamai bei moiro bunom gan yokamai kiapanom beiro te opai werai ako singa yokamai ama kiapanom benainga te ne yokamai bei moiro mangi ari fi ki si tekeinga yokamai mapunom beimgamere epe bekenainga ena no nenom Yai Gumam “Ne yokamai kawom fi ki si narere yo tere moimie,” epe duwame.
JAM 2:1 Ena, na arinamao, ne yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito keranom sungua kapakom moingua yaromi fi ki si teinga ena ne yokamai ari guwai gai ako neinga yokamai mun fi erowaimba ari guwai gai ako nekeinga yokamai mun fi erekenainga mapunom i beikeiyo!
JAM 2:2 Fiyo! Yai ta guwai gai ako nongua yaromi eken nokapu beire te gai nokapu wom fire u ne yokamai moingi tei ure kuku boingi suna tei unangua te yai ta guwai gai ako nekengua yaromi gai bai dungua gaiyom fire ama unangua ne yokamai tai ako nongua yaromi towane mun fi tekeiyo!
JAM 2:3 Ne yokamai bei moiro gai nokapu wom fingua yaromi mun fi towainga te “Ne koro tei uro ame dere boi nokapu tei moro!” di towaimba ne yokamai tai ako nekengua yaromi “Ne koro tei fure arero moro!” di towaimbo “Ne no kaunomdi mangi tei ame dere moro!” di towainga
JAM 2:4 ena iran ne yokamai ari ipu sire “Yai ta tai ako nongua yaromi moimba yai ta tai ako nekengua yaromi moimia kaniyo!” dime. Kawom, ne yokamai nomanenom niki dongua di fire ari ipu simie.
JAM 2:5 Ena na ne yokamai mun fi ereika ena fi goi iyo! Yai Gumam “Ari mangi tai ta ta ako nekeinga yokamai fi ki si teinga mapunom mokoro fanamie. Te yokamai ari kiapanom bei erowaika akaiyom ama inaime,” diro nou kei erome. Yaromi “Ari denom minom mun fi nareinga yokamai na ari kiapanom bei erowaika akaiyom erowaiye,” diro nou kei erome.
JAM 2:6 Eromba ne yokamai ari tai ako nekeinga yokamai kanom ka sime. Ari tai ako neinga yokamai ne yokamai bei niki de erere te endire fu mangi tawa ka kori fingua yaromi moingui tei fure ka kori di ereime.
JAM 2:7 Te yokamai bei moiro ne yokamai kanom Yai Gumam erongua kanom nokapu i si deimba ne yokamai bei moiro yokamai kanom akire dime.
JAM 2:8 Ena ne yokamai Yai Gumam kam mapunom di guwo dungua “Ne yokamai nenen denom minom mun fi ereingamere epe arinoma ama mun fi ereiyo!” epe dungua gore duwainga i fanamba
JAM 2:9 ne yokamai furo ari tai ako neinga yokamai mun fi erowaimba ari tai ako nekeinga yokamai niki de fi erowainga ena ne yokamai bianom beire te Mose ka di guwo dungua dourom boikeimie.
JAM 2:10 Fiyo! Nenta Mose ka di guwo dungua towane wom dourom boikenangua yaromi ari ka di guwo dungua muruwo dourom boikeingamere epe morame.
JAM 2:11 Tora bengoro epe morame? Yaromi “Ne yokamai yai opai kau einga bei niki dongua mapunom beikeiyo!” epe dungua yaromi ama “Ne yokamai yai ta si goikeiyo!” dume. Ena ne yokamai yai opai kunei neinga mapunom beikenaimba yai ta si gorainga ena ne yokamai ka di guwo dungua dourom boikeime.
JAM 2:12 Te no yokamai furo Kirisito kam dungua dourom borapunga bianom faingua nuwi kokonan gan moikenapune. Ena iran no yokamai bei moiro “Yai Gumam uro ‘No yokamai Yesu kam dungua dourom boimbo dourom boikeimbo,’ diro ipu si norowame,” diro inokore eiro ka diro te tai ta ta nuruwo beinga Kirisito kam dungua dourom borapune.
JAM 2:13 No yokamai ari kanom fikenapunga ena Yai Gumam ari ipu suwangua kakom no yokamai kanom fikenamba no yokamai ari kanom firapunga Yai Gumam ipu si norekename.
JAM 2:14 Ena, arinamao, nenta “Na Yesu Kirisito fi ki si teiye,” duwamba yaromi tai ta ta bengua fi ki si tongua mapunom i mari dekenangua iran i yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua ikename.
JAM 2:15 Ena fiyo! No yokamai emenoma bo te kepenoma moiro gai firainga dikenangua te kua kopuna epena aro kakom nowainga ama dikenangua,
JAM 2:16 ena ne yokamai furo “Ne yokamai wira dire fiyo! Goi goikenainga gaiyom firo te kua nokapu neiyo!” epe di ereimba ne yokamai gai bo te kua kopuna erekenainga i faikename.
JAM 2:17 Ena iran ne yokamai fi ki si teimba fi ki si teinga kokonanom i mari dekenainga ena ne yokamai fi ki si teinga i gorame.
JAM 2:18 Namba yai ta bei moiro “Ma do! Mapunom i epe dikeme. Ne firo! Yai surai moimie. Yai ta yaromi towane fi ki si tomba yai ta yaromi kokonan nokapu towane bemie. Te ‘Surai kakom kakom moi kuwom suwaipika inaipire,’ di fiye,” epe dungoro ena na ka epe mokom bai towaiye: “Ne kasu di fine. Ne kokonan nokapu beikenanga ena ‘Na Yesu Kirisito fi ki si teiye,’ duwanga faikename. Faikenamba na kokonan nokapu benaika ena ne firanga na Yesu Kirisito kawom fi ki si teiye.
JAM 2:19 Te ne ‘Yai Gumam towane moime,’ di firo fi kun daino? Ne nokapu fi kun dainba murom niki deinga yokamai ‘Yai Gumam towane moime,’ di firo ama epe fi kun dairo te yokamai kuri firo ganom nouro dime.
JAM 2:20 Ne mapunom i fikenga yai moine. Nenta ‘Na Yesu Kirisito fi ki si teiye,’ dumba yaromi fi ki si tongua mapunom i mari dekengua mapunom i ne firo! Yaromi epe fi ki si tongua i tai noromanga tai dungua na opon di erowaiya firo!
JAM 2:21 No awanom Aparam tora tai bengua Yai Gumam ‘Aparam yai yo tongua wom moime,’ dume? Yaromi wam Aisaki ire fure fi mun ei teinga akaiyom fure ‘Na wanam Yai Gumam si gai towaiye,’ diro epe kokonan bengua ena Yai Gumam ‘Yaromi yo wom tongua yai moime,’ dume.
JAM 2:22 Ena firo! Aparam Yai Gumam fi ki si tere te kam mapunom dungua ama dourom boiro ena tai nokapu bengua no mora fipunga yaromi Yai Gumam kawom fi ki si tome.
JAM 2:23 Ena Yai Gumam kam mapunom boingua ‘Aparam Yai Gumam fi ki si tongua ena Yai Gumam “Yaromi yo wom tongua yai moime,” dume,’ ka boingua i mukom faime. Ena Yai Gumam ‘Aparam i na yokoinam moimie,’ dume,” ka epe di towaiye.
JAM 2:24 Ena iran ne yokamai mora fingai nenta Yai Gumam towane fi ki si towangua ena Yai Gumam “Yaromi yo tongua yai moime,” dikenamba yaromi fi ki si tere te fi ki si tongua kokonan ama benangua ena Yai Gumam “Yaromi yo tongua yai moime,” duwame.
JAM 2:25 Ena opai koma yai kunei nongua oparomi Reiapo fi ki si tongua kokonan ama epe beme. Oparomi furo Isirae ari surai ewi dongua yokamai ekukurere bei moiro okome kon ta ewi dongua ena Yai Gumam “Oparomi yo tongua opai moime,” dume.
JAM 2:26 Ena iran nonon ganom dinom nomanem moikenangua gorapungamere epe no fi ki si towapunba fi ki si teinga kokonanom i mari dekenapunga ena no fi ki si towapunga i gorame.
JAM 3:1 Ena, na arinamao, ne yokamai mora fingai Yai Gumam uro ari ka nuwi si erekeinga yokamai yoporam boikere ipu si erowamba yaromi no ka nuwi si eropunga yokamai yoporam boiro ipu si norowangua ne yokamai munmane ka nuwi si erowainga kokonan ikenainga i fanamie.
JAM 3:2 Te no yokamai muruwo mapunonom yo tere beikepunba nenta kakom kakom ka yo tere towane duwangua yaromi yo tere moiro te gam dinom muruwo kiapam bei moimie.
JAM 3:3 Ena no yokamai nonom “Ka duwapunga gore duwame,” diro okom kan koire gurere bepunie. Kan i tai gawo dumba no kan koiro non ori wom gurere bepungoro konom fime.
JAM 3:4 Te ne yokamai nuwi kopare mapunom fiyo! Nuwi kopare i ori wom dungoro te kamun kai ori nan siro a sin boi tomba yai ta nuwi kopore kan akongua yaromi “Koro tei napune,” diro kan akongua eri paran gawo gera akore nuwi sungoro koro tei naro bemie.
JAM 3:5 Ena eri paran i gawo gera dunguamere epe girawinom i tai gawo gera dumba no girawinomdi bei moiro “No tai ori nan bepune,” dire no kanom bawom dupunie. Te kuiam ta duwaiye. No yokamai e dongua kukinom gawo gere ire eri mapunomdi gaipungero munmane dero de ori fume.
JAM 3:6 Ena girawinom i epe mere e dongua dume. No girawinom i ganom towane dumba no mangi ari tai niki dongua bepungamere no girawinom epe tai niki dongua beire no ganom dinom i muruwo bei niki de norome. Satan yaromi ure e dongua girawinom gaingoro no mangi ari muruwo bei niki de norome.
JAM 3:7 No mangi ari yokamai non biyom te kapuka te onopa te nuwi kapu muruwo komari te epena ama kiapanom bei moipunba
JAM 3:8 nenta girawiyom kiapam benangua faikeme. No girawinom i tai niki dongua tarom dungoro te nenta kiapam benangua faikeme. Te onopa fuma furo no ganom karangoro gorapungamere no girawinom epe ari bei niki dongua de erowangoro goraime.
JAM 3:9 Kawom, no girawinomdi bei moiro no nenom Ari Wanopanom “Mun fi eropune,” di topunba no girawinomdi bei moiro ama ari Yai Gumam moinguamere epe bei engua yokamai kanom ka supune.
JAM 3:10 Ena no girawinomdi towane mun fipunga kam te kam ka supunga kam u mari ume. Na arinamao, ne yokamai ka i epe dinga faikeme.
JAM 3:11 Te nuwi okomdi tei nuwi neinga te fui nuwi surai u mena kume.
JAM 3:12 Te kaime eriyomdi gin popo koikename. Te eri dame bakomdi amui sikename. Te nuwi okomdi tei fui nuwi u mena unangua nuwi neinga gere ama u mena kuname. Ena iran no girawinomdi ka nokapu dire te ka niki dongua gere ama dupunga faikeme.
JAM 3:13 Ena ne yokamai nenta “Na mapunom mapunom muruwo kawom i mora fiye,” duwangua ena yaromi nenen kam akire dikere kon nokapu wan fure mapunom nokapu beire ari akire di erowangua no yokamai mora firapunga yaromi mapunom mapunom muruwo kawom i mora fime.
JAM 3:14 Fimba yaromi dem miriyomdi ikai tei dungua “Na ari wanopanom moraika iran i ari yokamai na kanam akire duwaime,” di yoporam boiro duwangua ena yaromi “Na mapunom mapunom muruwo kawom fiye,” ama duwangua kasu dire biam fai tomie.
JAM 3:15 Yaromi epe duwangua Yai Gumam mapunom i epe tekemba i mangi mapunom dume. Kawom, mangi ari bo te nenen nomanem niki dongua inokore engua bo te murom niki dongua yokamai teingoro yaromi epe dume.
JAM 3:16 Ena ari fi ki si teinga yokamai suna tei moinga yokamai suwo koropane “No ari wanopanom morapunga iran ari yokamai no kanom akire duwaime,” di yoporam boiro duwainga ena mapunom unanan beire te bianom niki dongua muruwo beimie.
JAM 3:17 Beimba Yai Gumam mapunom no fi ki si topunga yokamai norongua ena no mapunom nokapu wom koma bepune. Te no yokamai ama wira dire wan fure ari bei niki de erekepunba ari yokoinom ei ne eropune. Te no yokamai ama ari kanom fi erere kokonan nokapu ta ta bei eropune. Te no yokamai ama ari ipu si erekepunba inokore towane wom ei eropune.
JAM 3:18 Te no yokamai fure “Ne yokamai denom minom towane eiyo!” di erero wira diro duwapunga ena mapunom nokapu wom inapune.
JAM 4:1 Ena ne yokama moingi suna tei suwo koropane kura boiro kura kam dinga mapunom i amai fuka di erome? Ne yokamai tai nomanenom boi teinga “Tarom inapune,” dinga denom minomdi ikai tei “Kura borapune,” diro inokore ei fingua ena ne yokama nenen kura boi erome.
JAM 4:2 Ne yokamai tai nomanenom boi teimba ako nekeinga ena “Ari si gorapune,” di fime. Te ne yokamai tai nomanenom yoporam boiro boi teimba ako nekeinga ena kura kam dire kura boi ereime. Ne yokamai Yai Gumam mina wakore yana di tekeinga ena tai inainga i ikeimie.
JAM 4:3 Te ne yokama mina wakore yana di towainga inokore niki dongua eire mina wako towainga ena Yai Gumam i erekename. Ne yokamai nenen kanom fi mokore “Nonon mun firapune,” dire ka make eire mina wakore yana di teinga i faikeme.
JAM 4:4 Ne yai gumam kasu beinga yokamai douwinom boinga yokamao, fiyo! Ne yokamai mangi guwai gainom mun firainga bo te ari ne yokamai kanom bawom dinga mapunom mun firainga ena Yai Gumam kiam ama bei teimia i fikeimo? Kawom, nenta mangi tai ta ta mun firainga yaromi Yai Gumam kiam ama bei tomie.
JAM 4:5 Ne yokamai mora finga kam mapunom i “Yai Gumam bei moiro nomanenom norengoro no denom minom ikai tei moingua ena yaromi nenen nomanem bei moiro nonon yokamai nomanenom si dauwi norome,” epe dungua i kawom dungua iran mangi tai ta ta mun fi tekeiyo!
JAM 4:6 Ka mapunom i kawom dungua ena yaromi yo morom bei nokapu de norongoro ena iran kam mapunom ta i epe dume: “Yai Gumam furo ari nenen kanom akire duwainga yokamai niki de fi eromba yaromi furo ari nenen kanom akire dikenainga yokamai yo morom bei nokapu de erome,” epe dume.
JAM 4:7 Ena iran ne yokamai Yai Gumam ka dungua gore diyo! Ne yokamai Satan yaromi kura boi towaingere ne yokamai moingi tei ma de erere tongi name.
JAM 4:8 Ena ne yokamai furo Yai Gumam moingui teina tei naingoro Yai Gumam yaromi u ne yokamai moingi teina tei unaro bemie. Ne bianom beinga yokamao, ne yokamai okonom biyom sire nuwi fera di mena deingamere ne bianom i epe fiasi deiyo! Te ne inokore surai einga yokamao, denom minom dinepe dongua i biyom siyo!
JAM 4:9 Ena ne yokama bianom fai erongua nenen denom minom fi ipun de erongoro kai ori wom meiyo! Ne yokamai wia goikenaimba kai meiyo! Te ne yokama “No yokamai bianom bepunga mun fipune,” dinga mun fikeimba gumanom yororo diyo!
JAM 4:10 Ena ne yokamai Ari Wanopanom gumamdi arere nenen kanom di iwe deiyo! Di iwe dowainga ena yaromi ne yokama kanom akire di iwa dowame.
JAM 4:11 Ena, arinamao, ne yokamai ka niki dongua di ipo ka dekeiyo! Ne yokamai bei moiro arinoma ama Yesu fi ki si teinga yokamai kanom ka si erowaimbo arinoma ipu si erowainga te ne yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua ka niki dongua di tere te “Ka di guwo dongua i niki dome,” epe ama dime. Ena ne yokamai ka di guwo dungua ipu si towainga ena ka di guwo dungua gore dikenaimba ne yokamai ipu si towainga yokamai moimie.
JAM 4:12 Yai Gumam towane ka di guwo dungua te ari ipu si erowangua yaromi towane moime. Yaromi ari yokama akire di erere moi kuwom suwainga akaiyom erongua mapunom te fiasi guwom akai de erongua mapunom towane fimie. Ena ne yokamai bei moiro arinoma ama Yesu fi ki si teinga yokamai ipu si erowainga i faikename.
JAM 4:13 Ena ne yokamai “Epena aro kakom bo ongo no yokamai dere fu iki birom ori ta fure noniki towane tei moire kongo mukom kokonan beiro kongo mukom munmane ako nowapune,” dinga ne yokamai na ka duwaika fiyo!
JAM 4:14 Ne yokamai tai ta ta ongo fuka di erowangua fikeimie. Enuku ungua i inokore eiyo! Enuku u teme iwa fure kene kene eire kuawom gounguamere epe no yokamai moipunie. No yokamai noniki munmane mangi tawa moikenapune.
JAM 4:15 Ena iran ne yokamai “Koro ta furo kokonan benapune,” epe dikeiyo! Dikeimba ne yokamai “Ari Wanopanom ‘O’ duwangua no yokamai mangi tei moiro tai epe beire bo tai ta epe benapune,” epe duwainga fanamie.
JAM 4:16 Fanamba epena ne yokamai “Epe benapune,” yo duwainga ne yokamai nenen kanom akire di iwa deime. Ne yokamai kanom akire di iwa dowainga i faikename.
JAM 4:17 Ena ne yokama ka i fiyo! Nenta mapunom nokapu benangua fimba mapunom nokapu beikenangua ena yaromi biam fai tomie.
JAM 5:1 Ena ne guwai gai munmane fai erongua yokamao, na ka duwaika fiyo! Tai ipun dongua fuka di ne yokamai moingi tei de erowangua ena epena ne yokamai kai meire au ori wom diyo!
JAM 5:2 Ne yokamai guwai gai muruwo gounaro bengua tai kitai ne yokamai gainom nowame.
JAM 5:3 Te ne yokamai kongonom gol te siwa ako neinga i kiren suwame. Kiren suwangua ena ari yokamai firainga ne yokamai ari niki deinga moimie. Ena kiren suwangua ne yokamai guwom akai naro beimie. Te kakom tei moipunga i man kamun gounangua kakom moipunga i ne yokamai guwai gainom munmane a kumo sime.
JAM 5:4 Fiyo! Ne yokamai furo nuwi kokonan gan tai woi neinga kokonan beinga yokama kongo erekeinga ena yokama bei moiro ne yokama kongonom erekeinga kam di mari deime. Te no Ari Wanopanom kamundi tai ta ta muruwo kiapanom bengua yaromi bei moiro ne yokamai nuwi kokonan gan kongonom erekeinga kam di mari deinga fimie.
JAM 5:5 Te ne yokamai mangi tei moiro “Nonon towane mun firapune,” diro kongonom ma dere guwai gainom munmane meina baimie. No yokamai nonom kui nopungoro ena nonom i ori moingua si kei nopungamere epe ne yokamai guwai gai munmane a kumo sire ako neinga iran Yai Gumam ari ipu suwangua kakom ne yokamai bei niki de erowame.
JAM 5:6 Te ne yokamai furo ari yo teinga yokamai “Ne yokamai tai niki dongua beimie,” epe di ereingoro yokamai “E e,” dikeimba ne yokamai ei goimie. Ena iran Yai Gumam bei moiro tai ipun dongua fuka di ne yokamai moingi tei de erowame.
JAM 5:7 Ena iran, arinamao, ne yokamai Ari Wanopanom tokoi unangua kakom kiapam morainga i yo moiro kan moiyo! Fiyo! Yai ta tai woiro “Mansinom i nokapu dungua ena tai nokapu wom fu duwame,” diro yo moiro kan moimie. Yaromi moiro nimi koma suwangua te okome suwangua i kan moimie.
JAM 5:8 Ena iran ne yokamai ama yo moiro kan moiyo! No Ari Wanopanom tokoi unangua kakom i teina ungua iran i yoporam boiro ariyo!
JAM 5:9 Te, na arinamao, ne yokamai nenen kura kam di ipo ka dekeiyo! Ne yokamai kura kam di ipo ka duwainga ena Yai Gumam uro ne yokamai ipu si erowame. Kawom, ipu si erowangua yaromi unangua kakom i teina ume.
JAM 5:10 Ena, arinamao, Yai Gumam kam mapunom di mari deinga ari yokamai kanom inokore ei kaniyo! Ari Wanopanom “Ne yokamai fure na kanam di mari deiyo!” di erere ewi dongoro ena yokamai fure tai ipun dongua fuka di erongua yo moiro ako sikeime.
JAM 5:11 Yokamai yo moiro ako sikeinga ena no yokamai “Yokamai denom minom moko iwa fime,” dupune. Te ne yokamai yai ta kam Yop yaromi kam inokore ei kaniyo! Tai ipun dongua yaromi fuka di tongua yaromi yo moingua Yai Gumam mouwom wako tekengoro ena okome Ari Wanopanom uro bei nokapu de tome. Kawom, no Ari Wanopanom yaromi ari kanom fire bei nokapu de erome.
JAM 5:12 Ena, arinamao, na ka epena duwaika fi goi iyo! Ne yokamai okonom koi kamundi dere “Kawom duwapune,” diro beinga epe beikeiyo! Te ne yokamai okonom koi mansinomdi bo tai ta ta dere “Kawom duwapune,” diro beinga epe ama beikeiyo! Ne yokamai “O duwapune,” di firainga ena kawom “O” diyo! Te “E e duwapune,” di firainga ena kawom “E e” diyo! Ka epe duwainga ena Yai Gumam ipu si erekename.
JAM 5:13 Ena tai ipun dongua ne yokamai fuka di erowangua ena ne yokamai ka make ei teiyo! Te ne yokamai denom minom mun firangua ne yokamai Yai Gumam wi kirame di teiyo!
JAM 5:14 Te ne yokamai nenta nupi fai morangua yaromi bei moiro ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai unom boi erowangoro yokamai ure eri oriwa nurom gam bui tere ka make eire “O, Ari Wanopanom, yaromi akire di to!” dire
JAM 5:15 fi ki si towainga ena Ari Wanopanom akire di tere i koi de towame. Te Ari Wanopanom bei moiro yaromi biam fai towangua ama kore de towame.
JAM 5:16 Ena iran ne yokamai “No yokamai nupi faipunga gouname,” diro ena bianom fai ereinga nenen ka di ipo ka dere di mari de erere ka make ei teiyo! Kawom, yai yo tere moingua yaromi ka make ei towangoro tai yoporam boingua fuka duwame.
JAM 5:17 Ena fiyo! Iraiya yaromi no yokamai moipungamere epe ama moime. Ena yaromi yoporam boiro ka make ei tere “O, Yai Gumam, nimi suwangua awi dekeyo!” dungoro ena noniki suraiye te kapa okonom koro muruwo koro towane nimi sikeme.
JAM 5:18 Ena kakom i mora goungoro yaromi tokoi Yai Gumam ka make ei tongoro nimi ori sungoro ena tai woinga nokapu mokome.
JAM 5:19 Ena, arinamao, ne yokamai nenta gunom kam kawom dungua konom i ma dere nangua ena te yai ta fure okom akore inako dere gunom kam konom tokoi unangua
JAM 5:20 ena firo! Yaromi bei moiro yai ta biam fai tongua yaromi okom akore inako dere gunom kam konom tokoi unangua ena yaromi yai ta biam fai tongua yaromi kuiam akire di towangoro ena kakom kakom goikename. Te Yai Gumam yaromi biam fai tongua i munmane kore de towame. Ena na kanam mora epe.
1PE 1:1 Na Pita Yesu Kirisito nawi dongua fuka yai moiro munom ganom i boiye. Yai Gumam bei moiro ne yokamai gunom boi erongoro ena ne yokamai yaromi gama moimie. Ena ne yokamai ikinom akainom kawom kamundi tei dumba epena ne yokamai suwo koropane Pondusi akai tei moimie. Te suwo koropane Garesia akai tei moimie. Te suwo koropane Eisia akai tei moimie. Te suwo koropane Bitinia akai tei moimie. Ena akai tei ne yokamai ikinom akainom kawom dikeme. Ena epena na munom ganom i ne yokamai boi ereiye.
1PE 1:2 Ena komariki Nenom Yai Gumam “Ne yokamai Yesu Kirisito giramdi tei dourom boraingoro te yaromi akiyom i biyom si erowame,” diro nenen inokore ei finguamere epe dourom boiro ena ne yokamai gunom boi erome. Ena yaromi bei moiro epe gunom boi erome. Yaromi Murom Sumuna awi dongoro uro “Ne yokamai Yai Gumam gama yo teinga yokamai moraime,” diro akire di erome. Ena na bei moiro “O, Yai Gumam, ne furo ari yokamai bei nokapu de erenga mapunom muruwo te gore amine enga mapunom muruwo ero!” diro ka make ei teiye.
1PE 1:3 Ena nonon yokamai bei moiro Yai Gumam yaromi nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito Yai Gumam te nem moingua yaromi kam i bawom duwapune. Yaromi bei moiro nonon yokamai kanom ori wom fi norero ena Yesu Kirisito yono manomdi tei tokoi arongua yokori koi moipunga mapunom norongoro nonon yokamai “Tokoi u mari napune,” diro kiapam bei moipune.
1PE 1:4 Ena nonon yokori koi moipunga nonon yokamai “Kamundi yokori morapunga Yai Gumam ‘Na erowaiye,’ di norongua inapune,” diro kiapam moipune. Tai i inapunga i niki dekenangoro te i kawom feke dere kakom kakom di derewo duwame. Ena Yai Gumam “Ne yokamai tai i inaime,” diro kamundi tei moiro tai i kiapam bei erere moime.
1PE 1:5 Ena ne yokamai Kirisito fi ki si teinga yaromi “Na uro ne yokamai endiro tai kan i muruwo gounangua kakom tei na akire di erowaika kakom kakom moi kuwom suwainga i mari de erowaiye,” diro ne yokamai ekanero yoporam boiro kiapanom bei erongoro ne yokamai nokapu moimie.
1PE 1:6 Te epena kakom gurom towane Yai Gumam “O” duwangua ne yokamai ganom kipi mapunom mapunom firainga ena ne yokamai “Denom minomdi ipun dowame,” di firaimba ama di firainga “Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwainga norowame,” di firo mun ori wom fiyo!
1PE 1:7 Ena ari yokamai kongo mukom i kam gol i tai gounangua tarom i ire “Tai niki dongua bei dowapune,” diro e dongui tei eire tai moro kuwan bei dero kongo gol towane wom kanime. Epe mere Yai Gumam “Ne yokamai kawom fi ki si nareime,” diro ganom kipi kokonan erome. Ena ne yokamai fi ki singai mapunom i bei moiro kongo gol i ime de tongua ena ne yokamai kawom fi ki si towainga Yesu Kirisito tokoi u mari unangua kakom tei Yai Gumam bei moiro ne yokamai kanom akire dire bau boingua keranom sungua erowame.
1PE 1:8 Te ne yokamai koma Yesu yaromi ama kankeimba te epena ne yokamai denom minom mun fi teime. Te epena ama kankeimba ne yokamai yaromi fi ki si tere mun ori wom fime. Te ne yokamai mun finga mapunom i mangi ari yokamai mun finga mapunom muruwo ime de towangoro ena ne yokamai mapunom i di mari dowainga kounom moikeimie. I tamanume.
1PE 1:9 Ena ne yokamai Yesu Kirisito fi ki si teinga Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai moi kuwom suwainga akaiyom moi derewo moraimie,” diro bei erongua iran i ne yokamai mun ori wom fi teime.
1PE 1:10 Ena komari ka mapunom ari bei moiro Yai Gumam ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga mapunom epena ne yokamai moingi tei fuka di erongua “No ka mapunom ari yokamai bei moiro firapune,” epe di firo bei kanero di mari deime.
1PE 1:11 Ena Kirisito yaromi Murom i u ka mapunom yokamai denom minomdi ikai tei moiro “Yai ta Yai Gumam awi dowangua akire di erowangua yaromi Kirisito okome uro gam kipi kokonan inamba okome Yai Gumam uro Kirisito kam akire duwame,” diro i mari de erongoro ena yokamai bei moiro “Tora kakom tai i tei fuka duwame. Te Yai Gumam tora beire tai i fuka duwame,” diro mina wakoime.
1PE 1:12 Ena Yai Gumam bei moiro i mari de eronguai yokamai nenen inokore ei finga towane akire di tekeime. Tamanume. Yokamai ka i di mari dero ne yokamai ama kawom akire di ereime. Ena komari ka mapunom ari yokamai ka i dingamere epe epena ari yokamai uro gunom kam ne yokamai di mari de ereime. Ena Yai Gumam bei moiro Murom Sumuna kamundi tei awi dongoro mangi tei ako uro ari gunom kam dinga yokamai akire di erongoro yokamai gunom kam i di mari deime. Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai “Ganoma kam mapunom i ama firapune,” diro mun firo wandou fimie.
1PE 1:13 Ena Yai Gumam epe nonon yokamai akire di norongua ne yokamai bei moiro “No yokamai fu Yai Gumam konom nokapu napune,” diro inokore eingai kiapam bei kenom beiyo! Te ne yokamai inokore ei fingai muruwo wom a ki siyo! Te Yesu Kirisito tokoi u mari unangua kakom tei Yai Gumam bei nokapu de erere moi kuwom suwainga erowangua ne yokamai kiapam nokapu wom bei moiyo!
1PE 1:14 Komari ne yokamai mapunom nokapu kankero mapunom niki dongua dourom boinga epe dourom boikeiyo! Tamanume. Ne yokamai gan gawo moiro ka gore dingamere epe mapunom dourom boiyo!
1PE 1:15 Ena Yai Gumam ne yokamai unom boinguai yaromi yo tere moinguamere epe ne yokamai wanaingai muruwo yo tere moiro waniyo!
1PE 1:16 Ta bengoro yo tere moiro wanaime? Yai Gumam ka mapunom i ka epe dume: “Na yo tere moikamere epe ne yokamai ama epe yo tere moiyo!” Yai Gumam epe dume.
1PE 1:17 Ena ne yokamai Yai Gumam ka make ei tere “Auwo!” di teinga te nonon nenom yaromi bei moiro nonon yokamai tai bepunga mapunom i kanero kounom kounom ipu si norowangoro iran i ne yokamai man sinom boromdi tawa bam ta ari moiro kon waningamere ne yokamai epe wanere fi tere kam bawom di teiyo!
1PE 1:18 Ena tora bengoro yaromi kuri fi tere kam bawom di towaime? Ne yokamai mora kaningai komariki ne yokamai awanoma yokamai mapunom niki dongua akire di erekengua beingoro ne yokamai mapunom i iro kan fairo moinga te Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai ekire akai nokapu naiye,” diro mangi tai ta ta gounangua tarom i epemere kongo gol te siwa ire meina bei erekeme.
1PE 1:19 Tamanume. Yaromi bei moiro Kirisito akiyom nokapu wom ire meina bei erome. Kirisito yaromi mapunom nokapu wom wanere tai niki dongua beikengua iran ari non sipsip nokapu wom ire sire Yai Gumam teingamere epe yokamai Kirisito si goime. Ena yaromi akiyom fera di dongua ne yokamai kan fainga guide eromie.
1PE 1:20 Te Yai Gumam man kamun ama bei eikengua kakom tei “Kirisito kokonan i bename,” diro gunom boi tomba “Yaromi epena ne yokamai akire di erowame,” dungoro epena Yai Gumam mapunom boiro kakom bei gounangua kakom i Kirisito u mari ume.
1PE 1:21 Ena yaromi ne yokamai akire di erongoro ne yokamai Yai Gumam fi ki si teimie. Yai Gumam towane bei moiro Kirisito yono manomdi tei wiyom yaungua arongoro bau boingua keranom sungua tomie. Ena iran ne yokamai kanere Yai Gumam fi ki si tere ne yokamai tai kan muruwo erowangua kiapam bei moimie. Ena yaromi tai kan i muruwo ne yokamai bei erongua Yai Gumam kuriyom fi tere kam bawom di teinga i faimie.
1PE 1:22 Ena epena ne yokamai ka kawom towane dourom boinga ne yokamai kuianom feke dongoro te ne yokamai arinom kawom yokoi ei neimie. Ena epe moinga iran i ne yokamai bei moire yoporam boiro arinoma yokamai muruwo denom minom mun ori wom fi ereiyo!
1PE 1:23 Ne yokamai Nenom Yai Gumam yokori koi moinga mora erongua iran ne yokamai arinoma yokamai muruwo denom minom mun fi ereiyo! Yaromi kawom goikenamba kakom kakom yokori moi derewo moime. Ne yokamai Yai Gumam kam dungua finga ena yaromi yokori moinga ne yokamai erome. Yai Gumam kam kakom kakom ari akire di erowangoro kakom kakom yo di derewo duwame.
1PE 1:24 Ena tora bengoro nonon yokamai mora fipunga Yai Gumam kam i yo di derewo duwame? Yai Gumam kam mapunom i epe dume: Kui dunguamere epe ari yai opai muruwo moimie. Kui kuwom sunguamere epe ari yai opai muruwo bau boingui tei moimie. Ena kui i goungua te kuwom sungua i ako mangi siro goumba
1PE 1:25 te nonon Ari Wanopanom kam i kakom kakom yo di derewo dumie. ka mapunom epe dume. Ena di derewo dungua kam i yokamai uro ne yokamai di mari de ereimie.
1PE 2:1 Ena ne yokamai yokori koi moinga ako moinga ne yokamai tai niki dongua mapunom muruwo ma deiyo! Ena ka kasu dinga mapunom i ire te kasu beinga mapunom i ire te yai ta tai munmane ako nongua denom minom niki de fi teinga mapunom i ire te ari kanom ka singa mapunom i ire kawom ma deiyo!
1PE 2:2 Te gan gawo toka bei moiro mam amiyom towane wom inokore ei tero nonguamere epe wom ne yokamai Murom Sumuna kopuna erowangua inokore ei tere neiyo! Nowainga iran ne yokamai nomanenom erowai towangoro Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga inaime.
1PE 2:3 Ena ne yokamai mora kaningai Ari Wanopanom yaromi bei moiro ari akire di erongua iran i ne yokamai Murom Sumuna kopuna erowangua inokore ei tere neiyo!
1PE 2:4 Ena ne yokamai uro Ari Wanopanom yaromi morangui tei wiyo! Yaromi kongo yokori dunguamere epe mere moimie. Ena ari yokamai bei moiro yaromi awi deimba Yai Gumam uro yaromi gunom boi tere kawom inokore nokapu ei tomie.
1PE 2:5 Ena ne yokamai ama kongo yokori dunguamere epe moime. Ena Yai Gumam ure ne yokamai ekire furo fi mun ei teinga ikom epemere kenangoro ena Murom Sumuna ikai tei morame. Ena ne yokamai fi mun ei teinga ari yo tongua moire Yesu Kirisito kokonan bei erowangua te Murom Sumuna i mari de erowangua iran ne yokamai fi mun ei teinga tarom Yai Gumam towaingoro ena Yai Gumam mun fi erowame.
1PE 2:6 Ena ne yokamai tora mere beire na ka dika “I kawom dume,” di firaime? Ena ne yokamai bei moiro Yai Gumam ka dungua i ka mapunom koi boima fiyo! Na bei moiro kongo nokapu wom gunom boi tero kongom i towane wom ire ei Yerusarem tei deikoro ena iki kekai kongo i iki kowiri kauwom towane te koma wonom dumie. Ena epemere ari yokamai kongo i fi ki si towainga kakom kakom gai goikenaime. Yai Gumam epe dungoro
1PE 2:7 ena ne fi ki singa yokamai “Kongo i nokapu wom dume,” dimba ne fi ki sikeinga yokamai ka mapunom dungua fiyo! Kokonan ari yokamai furo kongo i bei deingoro epena kongo i iki kowiri kauwom towane u mari umie. ka mapunom koi i epe dungua
1PE 2:8 ena ne fi ki sikeinga yokamai ka mapunom koro ta duma fiyo! Kongo gawo toka ari kaunom diau eingua ako faingamere epe kongo i u mari ume. ka mapunom epe dungua ena yokamai Yai Gumam kam gore dikeinga ako faimie. Yai Gumam inokore ei finguamere epe yokamai ako faimie.
1PE 2:9 Ako fanaimba Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai na ganama moraime,” diro gunom boi erongoro ena ne yokamai furo kiapanom bei erongua yaromi fi mun ei teinga kokonan bei tere yo tere moiro Yai Gumam nenen gama kawom moimie. Yaromi bei moiro “Ne yokamai furo na tai ta ori beika ari di mari de erowaime,” diro unom boiro si boingui tei ma dero ekiro u bau boingui keranom ori wom sungui akai ikai tei ume.
1PE 2:10 Komari ne yokamai Yai Gumam gama moikeimba epena ne yokamai yaromi gama moime. Koma Yai Gumam ne yokamai kanom fi erekemba epena Yai Gumam ne yokamai kanom mora fi erome.
1PE 2:11 Ena, ne yokoi ei neika yokamao, ne yokamai man sinomdi tei morainga kakom tei ne yokamai ari bam ta ari yokamai epemere moiro kakom gurom towane tei morainga ena na ne yokamai ka epe di ereiye. Ne yokamai denom minom gorom i bei moiro ne yokamai kuianom i kura boi tongua mapunom i mounom wako teiyo!
1PE 2:12 Ena ne yokama furo ari mena moinga yokamai suna tei wanainga ne yokamai mapunom nokapu wom dourom boiyo! Yokamai bei moiro “Ne yokamai mapunom niki dongua beimie,” kasu dimba okome yokamai kanainga ne yokamai mapunom nokapu wom beingoro ena yokamai “Ne yokamai kokonanom i nokapu dume,” kawom diro ena Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei yokamai yaromi kam i bawom duwaime.
1PE 2:13 Ena ne yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito gama moinga ena ne yokamai bei moire ari mokoinga yokamai ka duwainga muruwo dourom boiyo! Koma wom ne yokamai bei moiro gaman yai ori kawom moi koma dongua yaromi giramdi gore diyo!
1PE 2:14 Te ne yokamai bei moiro gaman yokamai giranomdi ama gore diyo! Yai ori kawom moi koma dongua yaromi bei moiro “Ne yokamai furo ari tai niki dongua mapunom beinga yokamai kupa eiyo! Te ari tai nokapu dongua mapunom beinga yokamai kanom akire diyo!” diro gaman yokamai ewi domie.
1PE 2:15 Ena Yai Gumam “Ne yokamai mapunom nokapu benainga ari ka fikeinga du dinga yokamai bei moiro ne yokamai kanom ka suwainga konom kankenaime,” diro inokore ei fime.
1PE 2:16 Ena ari kan fainga yokamai moingamere epe ne yokamai moikeimba ne yokamai inokore eingamere epe dourom boimie. Ena yai ta inokore enainga yaromi “No yokamai mapunom niki dongua benapune,” epe duwangua ena ne yokamai epe beikenaimba ne yokami bei moiro nuwi kokonan Yai Gumam bei teiyo!
1PE 2:17 Ena ne yokamai bei moire ari yokamai muruwo kanom i akire di erere denom minom arinoma mun fi erere Yai Gumam kuri fi tere yai ori gaman moi koma dongua ne yokamai kiapanom bei erongua yaromi kam akire di teiyo!
1PE 2:18 Ena, ne nuwi kokonan gan yokamao, ne yokamai bei moiro ari ne yokamai kiapanom bei ereinga yokamai kanom akire di erere giranomdi gore diyo! Te yokamai ne yokamai kanom fi erere kiapanom nokapu bei erowainga yokamai giranomdi towane gore dikeiyo! Tamanume. Ne yokamai bei moire ari ne yokamai kiapanom niki dongua bei erowainga yokamai giranomdi ama gore diyo!
1PE 2:19 Kawom, ne yokamai furo Yai Gumam inokore ei finguamere epe kon wanainga yokamai kipi karangua yo morom ne yokamai erowainga ne yokamai kura boingua mokom bai erekenainga ena Yai Gumam ne yokamai bei nokapu de erowame.
1PE 2:20 Te ne yokamai tai mapunom niki dowangua benaingero yokamai einaingai ne yokamai kura boi erowainga mokom bai erekenainga ena Yai Gumam bei moiro ne yokamai kanom kawom akire di erekename. Tamanume. Te ne yokamai mapunom nokapu benaingero ena yokamai einaingai ne yokamai kura boingua mokom bai erekenainga ena Yai Gumam bei moiro ne yokamai kanom akire di erowame.
1PE 2:21 Kirisito yaromi gam kipi kaingua fi erongua ena ne yokamai i kanere yaromi mouwomdi dourom boiyo! Yai Gumam ne yokamai unom boingoro ne yokamai tai mapunom i dourom boiyo!
1PE 2:22 Te Kirisito yaromi kakom kakom biam beikemie. Te yokamai yaromi ka kasu ta dungua ama i mari dekeimie.
1PE 2:23 Yokamai bei moiro yaromi kura kam di teinga yaromi kura kam mokom bairo di erekeme. Ena yokamai bei moiro yaromi gam kipi kaingua teinga yaromi ka mokom bairo “Na ne yokamai bei niki de erowaiye,” epe di erekeme. Tamanume. Yaromi bei moiro yai ta yo tongua ari ipu si erowangua yaromi okomdi tei ei tome.
1PE 2:24 Kirisito yaromi bei moiro “Bianom beinga mapunomom bei moiro no yokama kiapanom bei norekenangero ena nonon yokamai furo yo tongua konom wanaime,” diro nenen dem miriyomdi tei nonon yokamai bianom iro u eri yoro bakomdi tei si fau diro faimie. Ena yaromi gam kipi kaingua fingua ne yokamai bianom beinga moi erero bei kenom bei eromie.
1PE 2:25 Non sipsip yokamai unanan wan moingamere epe komari ne yokamai Yai Gumam konom kankere unanan wan moimba epena ne yokamai inako dere u yai ne yokamai kiapanom bei erongua yaromi moingui tei wime.
1PE 3:1 Ena, ne opai gan yai kau einga yokamao, nuwi kokonan gan yokamai bei moiro kiapanom bei ereinga yokamai giranomdi gore dingamere epe ne yokamai winom biyai giranomdi gore diyo! Te ne yokamai winom biyai suwo koropane Yai Gumam kam i fi ki si tekenainga yokamai bei moiro ne yokamai mapunom nokapu benainga kanero nomanenom si awa tero fi ki si towaime. Yokamai bei moire ne yokamai yo tongua mapunom te yokamai giranomdi gore dinga mapunom dourom borainga kanaingoro ena ne yokamai ka towane ta dikenaimba yokamai fi ki si towaime.
1PE 3:3 Ena ne yokamai furo “Ari yokamai nokanere mun fi norowaime,” diro ganom dinom mena towane i eken bei tekeiyo! Eken beinga mapunom i epe: binom wiyom bei nokapu dere te kongo nokapu wom eken bei tere te gai suna gai nokapu wom finga mapunom i towane beikeiyo!
1PE 3:4 Tamanume. Ne yokamai denom minom ikai tei ama eken bei teiyo! Ena ne denom minom wira diro moiro te denom minom i moi firo morainga mapunom i goukenangoro te Yai Gumam mun ori wom fi erowame.
1PE 3:5 Komariki opai yo teinga yokamai Yai Gumam fi ki si tero winom biyai giranomdi gore dinga ena ari yokamai “Yokamai opai nokapu wom moime,” dime.
1PE 3:6 Sara oparomi mapunom i epe beme. Oparomi furo wiyom biyai Aparam giramdi gore dire “Yai ori yo” di tome. Ena ne yokamai mapunom nokapu beire tai ta kuri fikenaingai ena ne yokamai Sara oparomi apoma moraimie.
1PE 3:7 Ena, ne opai inga yokamao, Yai Gumam “Ari yokamai efenom biyai bei nokapu de erowame,” dunguamere epe ne yokamai efenom biyai gere moiyo! Opai gan yokamai yoporam boikeinga te Yai Gumam bei moiro opai gan yokamai te ne yokamai gere kakom kakom moi kuwom suwainga yo morom erowangua iran ne yokamai bei moiro yokamai kanom fi ereiyo! Ne yokamai epe benainga iran ne yokamai ka make ei towainga si fere dekename.
1PE 3:8 Ena epena ka munom boika gounaro beme. Ne yokamai muruwo denom minom towane eire moire ari yokamai muruwo kanom fi ereiyo! Ne yokamai arinoma denom minom mun fi erere wira di erere te nenen kanom akire dikeiyo!
1PE 3:9 Te ari yokamai uro ne yokamai mapunom niki dowangua bei erere kura kam di erowaingai ne yokamai mapunom niki dowangua bo te kura kam dinga mokom bai erekeiyo! Tamanume. Yai Gumam bei moiro “No yokamai bei nokapu de erowaiye,” diro unom boi norongua iran ne yokamai furo ari bei niki de ereinga yokamai bei nokapu de ereiyo!
1PE 3:10 Ta bengoro ne yokamai mapunom i epe benaime? Yai Gumam ka mapunom dungua fiyo! Nenta yaromi “Kakom arari moraro mun firaiye,” epe dungua yaromi ari yokamai kanom ka sikere ka kasu dikename.
1PE 3:11 Yaromi tai niki dongua mapunom i mouwom wako tere tai mapunom nokapu bename. Yaromi fure dem miriyom wira dungua mapunom i kanero kawom dourom boramie.
1PE 3:12 Ta bengoro epe bename? Ari Wanopanom furo ari yo teinga yokamai akire di ere moiro te yokamai ka make eingai kinamdi fi moimie. Fi moimba Ari Wanopanom furo ari tai mapunom niki dongua beingai yokamai akire di erekeme. Ka mapunom i epe dume.
1PE 3:13 Ena ne yokamai “Kakom kakom mapunom nokapu dourom borapune,” diro yoporam boiro mapunom nokapu i dourom boraingai eramom bei moiro ne yokamai bei niki de erowame? Yai ta kawom moikeme.
1PE 3:14 “Yaromi moikeme,” di fipa ne yokamai tai mapunom nokapu benainga ari ta uro ne yokamai kipi karangua mapunom erowaingoro Yai Gumam ne yokamai bei erowai te erowame. Ne yokamai bei moire yokamai kurinom fi erekere ne yokamai denom minomdi koi ganom nouro di erekeiyo!
1PE 3:15 Tamanume. Ne yokamai denom minomdi tei “Kirisito yaromi towane no Ari Wanopanom yo tongua yai moime,” diro eiyo! Te ari yokamai bei moire “Ta bengoro ne yokamai ‘Yai Gumam ka di koi engua kawom norowame,’ di fime?” dingoro ena kakom kakom ne yokamai kenom bei moire yokamai ka mokom baire di ereiyo!
1PE 3:16 Ena ne yokamai ka mokom baire di erowainga kakom i ne yokamai ka wira dire di erere mapunom kou kou bei erekeiyo! Te ne yokamai mapunom nokapu dourom borainga ena ne yokamai denom minom nokapu duwangore te ari yokamai bei moire kanainga ne yokamai tai mapunom nokapu beire Kirisito yaromi dourom borainga kanaimba yokamai ne yokamai kanom ka suwainga yokamai gai goraime.
1PE 3:17 Kawom, Yai Gumam inokore ei finguamere epe nonon yokamai tai mapunom nokapu benapunga ganom kipi kaingua firapunga i tai ori dumba nonon yokamai tai mapunom niki dongua benapunga ganom kipi kaingua firapunga i tai gawo dume.
1PE 3:18 Tora bengoro nonon tai mapunom nokapu benapunga ganom kipi kaingua firapunga i faname? Kirisito yaromi yo tere moiro “Non yokamai yo tere moikepunga yokamai moinga ekire Yai Gumam moingui tei unaiye,” diro eken towane ure goi norere bianom mora kore de noromie. Te yaromi yai gan moingua ari yokamai si goimba te yaromi muromom i tokoi arero yokori moimie.
1PE 3:19 Yaromi muromom i furo murom yokamai kan iki akai tei moingi tei furo ka di mari de erome.
1PE 3:20 Murom yokamai komariki yai ta Noa yaromi nuwi kopare ta baingua kakom tei Yai Gumam giramdi gore dikeime. Kakom tei Yai Gumam yo moiro kiapam moingoro ena Noa yaromi nuwi kopare baingoro ena Yai Gumam nuwi kin sungua awi domba yaromi bei moiro te ari yai opai okonom koro muruwo koro suraiye akire di erongoro ena yokamai fu nuwi kopare ikai tei furo nuwi boromdi tei fu moiro ako nuwiri koi sikeimie.
1PE 3:21 Ena nuwi kuiam epemere nuwi bui ereinga nuwiyom dume. Ena Yai Gumam kanungua ne yokamai nuwi bui ereinga inga ena yaromi epena akire di erome. Yesu Kirisito goiro yono einga man sinomdi tei tokoi arongua ena Yai Gumam ne yokamai akire di erome. Ari ne yokamai nuwi bui ereinga kakom tei ganom dinepe dongua bei dekemie. Tamanumie. Ari ne yokamai nuwi bui ereinga kakom tei ne yokamai “Nonon bei moiro Yesu Kirisito kawom dourom borapune,” diro Yai Gumam ka di koi ei teime.
1PE 3:22 Ena Yesu Kirisito yaromi mora tokoi arero kamundi tei furo Yai Gumam okom womdi tei moiro ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai muruwo te kamundi mokoinga yokamai muruwo te yoporam boinga yokamai muruwo kiapanom bei eromie.
1PE 4:1 Ena Kirisito gam dinom kipi kaingua fingua iran i yaromi inokore ei finguamere epe ne yokamai “Yai Gumam i nokapu dourom borapune,” diro inokore ei fiyo! Ari yokamai bei moiro ganom kipi kaingua firainga yokamai bianom faingua mapunom i ma deimie.
1PE 4:2 Ena iran ne yokamai man sinomdi tei yo morainga kakom i tai kuianom boinga mapunom dourom boikenaime. Tamanume. Ne yokamai Yai Gumam inokore ei finguamere epe dourom boraime.
1PE 4:3 Komari ne yokamai ari mena moinga yokamai inokore ei fingamere epe mapunom beimie. Ne yokamai tai niki dongua mapunom te tai niki dongua kuianom boingua mapunom te nuwi gi kengua nere du dire unanan finga mapunom te yai opai kunei neinga mapunom te Yai Gumam ka dungua si dere yai gumam kasu yai dourom boinga mapunom beimba epena mapunom mapunom i dourom boikeingoro
1PE 4:4 ena ari mena moinga yokamai kaningai ne yokamai tai niki dongua mapunom mapunom i yokama gere tokoi beikeingoro ena yokamai ganom nouro diro bei moiro ka niki dongua ne yokamai di ereime.
1PE 4:5 Di ereimba okome yokamai nenen furo yai ta ari goinga yokamai te ari yokori moinga yokamai ipu si erowangua yaromi moingui tei furo tai beinga mapunom i di mari de towaimie.
1PE 4:6 Koma Yai Gumam kokonan ari furo ari yokori moimba epena goinga yokamai moingi tei furo gunom kam di mari de erome. Ta bengoro yokamai epe beime? Mangi ari yokamai furo ari Yai Gumam gama morainga yokamai ka kori di erere ipu si erere ei goimba gama morainga yokamai gunom kam mora finga iran Yai Gumam yokori moinguamere epe yokamai kuianom i yokori moraime.
1PE 4:7 Ena tai kan i muruwo gounangua kakom i teina ungua iran ne yokamai “Ka make ei towapune,” diro inokore nokapu eiro fi kenom beiyo!
1PE 4:8 Ne yokamai bei moire yoporam boire arinoma towane towane denom minom mun fi ereiyo! Ne yokamai mapunom i epe benainga tai ta ta mapunom muruwo ime de towaimie. Kawom, ne yokamai bei moire arinoma towane towane denom minom mun fi erowainga ena ne yokamai ama bei moire yokamai bianom faingua inokore ei fi erekenaime.
1PE 4:9 Te ne yokamai arinoma ekire ikinomdi tei furo towane moiro kan kenom bei ereiyo! Te kan kenom bei ereinga kakom tei denom minom niki de fikeiyo!
1PE 4:10 Te ne yokamai nen towane towane bei moire Yai Gumam boware i erongua ire furo arinoma yokamai nuwi kokonan bei erere akire di ereiyo! Ne yokamai tai mapunom nokapu epe benaingai Yai Gumam kokonan gan nokapu moire Yai Gumam boware yo morom eronguamom mapunom mapunom i ipu nokapu suwaimie.
1PE 4:11 Ena yai ta ka di mari dowanguai yaromi Yai Gumam kam di mari duwangua i faname. Te yai ta bei moiro yai ta kokonan akire di towanguai yaromi Yai Gumam yoporam boinguamom i ire yaromi akire di towame. Ne yokamai mapunom epe benainga iran nonon Yesu Kirisito gama yokamai Yai Gumam kam bawom duwapune. Yaromi keranom sungua kapakom mapunom te yoporam boingua kapokom mapunom i kakom kakom di derewo dume. I kawom.
1PE 4:12 Ena, arinama yokamao, na denam minam mun fi ereiye. Epena ne yokamai ganom kipi ori wom kaingua finga ena ne yokama ganom nouro dikeiyo! Te ne yokamai “Ganom kipi kaingua tai mapunom mapunom fuka di norowangua i faikename,” epe ama dikeiyo!
1PE 4:13 Tamanume. Ne yokamai “Okome Yai Gumam bei moiro Kirisito keranom suwanguamom i i mari dowangua kanere mun ori wom firapune,” diro ena epena yaromi gam kipi kaingua finguamere epe ganom kipi kaingua finga ama mun fiyo!
1PE 4:14 Ena ne yokamai Kirisito gama moinga ena ari yokamai uro ne yokamai ka niki dowangua di erowainga ena mun fiyo! Ta bengoro mun firaime? Yai Gumam Murom Sumuna bau boingua yaromi uro ne yokamai moingi tei moimie.
1PE 4:15 Ena ne yokamai bei moire yai ta si gorainga bo te tai kunei nowainga bo te tai mapunom mapunom niki dowangua benainga bo te ne yokamai furo kakom kakom ka doro munmane di morainga ena ne yokamai ganom kipi karangua firainga Yai Gumam mun fi erekename.
1PE 4:16 Mun fi erekenamba ne yokamai Kirisito gama morainga ena ganom kipi karangua firainga gai goikeiyo! Tamanume. Ari yokamai “Ne yokamai Kirisito gama moimie,” duwainga ne yokamai Yai Gumam kam bawom diyo!
1PE 4:17 Ena Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom i epena mapunom boiro ena yaromi uro nenen gama yokamai koma ipu si erowame. Ena yaromi bei moiro nonon yokamai koma ipu si norowangua yaromi furo ari gunom kam Yai Gumam erongua kam i fi ki si tekenainga yokamai ipu si erowangua i moko iwa name.
1PE 4:18 Yai Gumam ka mapunom koma boingua ka ama epe dume. Yai Gumam ari nokapu moinga yokamai akire di erowangua i tai ipun dowangua ena yaromi bei moiro ari Yai Gumam mounom wako teinga bianom beinga yokamai akire di erowangua i tai ipun ori wom dowame. ka mapunom epe dume.
1PE 4:19 Ena iran ari suwo koropane bei moiro Yai Gumam inokore ei finguamere epe ganom kipi kaingua firainga yokamai furo kon nokapu wom wanere yai ta tai kan muruwo bei engua yaromi okomdi tei nenen ei towaime. Yaromi bei moiro “Nonon yokamai epe bei erowaiye,” dunguamere epe kakom kakom kawom bei norowame.
1PE 5:1 Ena na yai mokongua Yai Gumam gama kiapanom bei ereika yai moika te na nanan furo Kirisito gam kipi kaingua fingua ama kanikai te na bei moiro okome bau boingua u mari unangua kakom tei ari keranom sunguai inainga na ama inaika iran i na ne ari mokoinga Yai Gumam gama kiapanom bei ereinga yokamai ka epe di erowaiye.
1PE 5:2 Ne yokamai furo ari yai opai Yai Gumam gama yokamai kenom nokapu bei ereiyo! Yai Gumam bei moiro yokamai non sipsip moingamere epe ne yokamai okonomdi erongoro moimie. Ari uro “Ne yokamai kokonan i inaime,” di erowaingoro ne yokamai niki de fikeimba “O” diro beiyo! Nenen firaingamere epe kokonan i beikeiyo! Tamanume. Ne yokamai Yai Gumam giramdi gore dire kokonan i beiyo! Ne yokamai “Kongo mukom ori inapune,” epe dikenaimba ne yokamai “Ari akire di erowapune,” epe diyo!
1PE 5:3 Ne yokamai furo ari Yai Gumam ne yokamai okonomdi erongua yokamai yai orinom moraingamere epe beikeiyo! Tamanume. Ne yokamai kon nokapu wanero Yai Gumam nonom sipsip yokamai kon i opon di erowaingero ena yokamai kon i dourom boraimie.
1PE 5:4 Ne yokamai epe benaingero non sipsip kiapanom bengua moi koma wom iwa dongua yaromi u mari unangua kakom tei ne yokamai keranom sunguamom i meinam i inaingero ena kakom kakom meina i di derewo duwame.
1PE 5:5 Ena ne kora gaima yokamao, ne yokamai bei moiro ari moi koma deinga yokamai giranomdi gore diyo! Ne yokamai muruwo furo nenen fi akoinga mapunom i ire arinoma yokamai moingi tei moi oropo tei dere moiyo! Yai Gumam ka mapunom boingua i ka ama epe dume. Yai Gumam furo ari kou kou einga yokamai niki de fi eromba yaromi kanero ari nenen fi akoinga yokamai bei nokapu de erome. ka mapunom epe dungua ena
1PE 5:6 ne yokamai nenen inokore ei fingai akoinga ire Yai Gumam okom yoporam boingui tei ei teiyo! Ena yaromi nenen firangua kakom tei ne yokamai akire di erowame.
1PE 5:7 Yaromi ne yokamai kanom kawom fi erongua iran ne yokamai inokore ipun dongua ei finga iran i ire yaromi okomdi tei eiyo!
1PE 5:8 Te kei biyom laion “Kapu non si nowaiye,” diro wandouro funguamere epe ne yokamai kianom Satan yaromi “Ari suwo einaiye,” diro wandouro fungua iran ne yokamai inokore nokapu eiro kan kenom beiyo!
1PE 5:9 Ne yokamai mora kaningai ne yokamai arinoma man koro koro muruwo moingai yokamai bei moiro ne yokamai ganom kipi kaingua fingamere epe ama ganom kipi kaingua finga iran ne yokamai fi ki singa mapunom a ki sire Satan yaromi “Ne mane,” di teiyo!
1PE 5:10 Ena Yai Gumam bei nokapu de norongua kapakom yaromi bei moiro Kirisito si dauinga unom boiro “Na bau boingua di derewo dungua tarom erowaikoro ne yokamai inaime,” diro ne yokamai ganom kipi kaingua kakom gurom towane firainga gounangua ena nenen akire di erowangoro ne yokamai u koi furo fi ki singa mapunom a ki sire erowai tere moraime.
1PE 5:11 Ena yaromi nenen yoporam boinguamom i kakom kakom di derewo duwame. I kawom.
1PE 5:12 Ena yai ta Saira yaromi bei moiro na ka dika iro ka munom ganom gurom towane i boi narome. Yaromi “Nonon yokamai arinom kawom moime,” di fiye. Ena na “Ne yokamai denom minom bei erowai te erere te ‘Munom ganom i boi ereika i Yai Gumam bei nokapu de erongua kawom mapunom i opon di erome,’ di mari de erowaiye,” diro munom ganom i boi ereiye. Ena ne yokamai bei moire bei nokapu de eronguamom i tei arire moi erowai tere moiyo!
1PE 5:13 Ena ari yai opai Yai Gumam gama yokamai Bapiron tei kuku boi moinga yokamai bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” di ereime. Yai Gumam uro yokamai ne yokamai gere nou kei erome. Ena te na wanam Mako yaromi bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” ama di eromie.
1PE 5:14 Ena ne yokamai muruwo bei moiro arinoma yokamai ekukurere denom minom mun fi ereiyo. Ena ne Kirisito yaromi moi towane tei deinga yokamai denom minom i bei wira di erowainga i faname. Na kanam i mora epe.
2PE 1:1 Na Saimon Pita munom ganom i ne yokamai boi ereiye. Na Yesu Kirisito nuwi kokonan gan te nawi dongoro fuka yai ta moiye. Ena na bei moiro no yokamai fi ki supunga mapunom nokapu wom ipungamere epe ne inga yokamai munom ganom i boi ereiye. Nonon yokamai Yai Gumanom Yesu Kirisito yaromi akire di norere moi kuwom suwapunga norongua yaromi yo tere moingua iran i yaromi fi ki supunga mapunom norongoro ipunie.
2PE 1:2 Ena epena ne yokamai bei moiro Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu surai mapunomom finga ena Yai Gumam bei nokapu wom de erere te wira dungua mapunom ori wom erowame.
2PE 1:3 Ena Yesu Kirisito bei moiro Yai Gumam yoporam boinguamom i ire “Nonon yokamai yokori yo tere moraime,” diro tai kan muruwo norome. Nonon yokamai Yai Gumam mapunom mora fipunga ena tai kan i norome. Yaromi bei moiro “Nonon yokamai uro na keranom sikamere epe keranom sungua inaime. Te nonon yokamai uro na mapunom nokapu wom beikamere epe benaime,” diro nonon unom boi noromie.
2PE 1:4 Ena yaromi keranom sungua te mapunom nokapu norongua te komari “Tai nokapu wom yo morom erowaiye,” diro ka di koi engua i epena norongua iran mangi ari mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga mapunom i nonon yokamai bei niki de norekenamba Yai Gumam nenen mapunom moinguamere epe morapune.
2PE 1:5 Ena Yai Gumam mapunom moinguamere epe ne yokamai morainga iran ne yokamai kokonan yoporam boiro beiro mapunom mapunom na di mari de erowaika bei iwa furo beiyo! Ena ne yokamai fi ki singa mapunom akai nere mapunom nokapu wom ama beiyo! Te ne yokamai mapunom nokapu wom benainga akai nere inokore nokapu wom ama eiyo!
2PE 1:6 Te ne yokamai inokore nokapu wom enainga akai nere tai mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai mora kan kenom benainga akai nere tai ipun dowangua fuka di erowangua kakom i ama erowai tere moiyo! Te ne yokamai erowai tere morainga akai nere Yai Gumam konom ama dourom boiyo!
2PE 1:7 Te ne yokamai Yai Gumam konom mora dourom borainga ena akai nere ne yokamai denom minom arinoma yokamai ama mun fi ereiyo! Te ne yokamai arinoma mora mun fi ereinga akai nere ne yokamai denom minom ari yai opai muruwo ama mun fi ereiyo!
2PE 1:8 Ena ne yokamai mapunom i dourom borainga moko iwa nangua ena ne yokamai bei moiro Yai Gumam kokonanom benaingoro mukom munmane koramie. Te ne yokamai Ari Wanopanom mapunom moingua mora firaingamere epe ne yokamai Yai Gumam kokonanom benaime.
2PE 1:9 Mukom munmane koramba te ari mapunom i dourom boikenainga ari okonom muromdi kama gawo toka sungua kon nokapu kankeingamere epe yokamai bei moiro Yai Gumam yokamai koma bianom faingua mora biyom si eronguai kinanom gi dume.
2PE 1:10 Ena, arinama yokamao, ne yokamai mapunom nokapu dourom boiyo! Ena dourom borainga ne yokamai te ari yokamai gere mora firainga Yai Gumam bei moiro ne yokamai unom boiro nou kei eromie. Ne yokamai epe benaingai ako sikenaingere
2PE 1:11 ena Yai Gumam bei moiro yoporam boingua erowangoro ne yokamai furo nonon yokamai Ari Wanopanom akire di norongua moi kuwom suwapunga norowangua yaromi ari kiapanom bei erongua di derewo duwangua akaiyom ikai tei kawom naime.
2PE 1:12 Ena iran ne yokamai ka mora di ereikai mora fire te ka kawom mora ingai tei arire erowai tere moimba kakom kakom muruwo na bei moiro “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaiye.
2PE 1:13 Na di fikai kakom kakom na ganam dinom gere tei yo moraikai “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaika i faname.
2PE 1:14 I fanamba nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito “Ne kakom gurom towane ne ganum dinom ma dowane,” di mari de narongua ena na mora fiye.
2PE 1:15 Ena iran na bei moiro yoporam boiro ne yokamai ka di erowaikoro ena okome na goraika ne yokamai ka i muruwo kakom kakom inokore ei fi moraime.
2PE 1:16 Ena no yokamai ure Ari Wanopanom Yesu Kirisito yoporam boinguamom i ire tokoi mangi unangua kam i ne yokamai di eropunga kakom tei no yokamai furo ari ka kasu dimba ari ta “Ka i nokapu dume,” dinga kanom i ne yokamai di erekepune. Tamanume. Ne yokamai yaromi keranom sunguamom i towane okonom muromdi towane kanere kam i ne yokamai di eropune.
2PE 1:17 Ena koma Nenom Yai Gumam Yesu kam akire dire keranom sungua i tongua kakom tei no yokamai ama moire kanupune. Kakom tei Yai Gumam keranom sungua kapakom yaromi uro wam kam epe di norome: “Yaromi na wanam moingua mun fi teiye. Te na denam minam yaromi mun fi teiye,” epe di norongoro
2PE 1:18 ena no yokamai yaromi gere Yai Gumam nenen kopumom tei moire kamundi tei ka i unguai no yokamai mora fipunie.
2PE 1:19 Ena no yokamai ka i fipunga iran no yokamai ari komari di mari de ereinga yokamai kanom epena yoporam boiro fi ki supune. Te ari kewa iro akai si boingui tei deingoro kon kaningamere epe ari komari di mari de ereinga yokamai ka dinga Yai Gumam konom i mari deingoro ena ne yokamai ka i kan kenom beiyo! Iran kamun takonguamere epe Yai Gumam bei moiro ne yokamai nomanenom wiyom yaunangoro te kuimokome koimoi ongo suna kakom tei moko unguamere epe Yesu uro ne yokamai denom minomdi mokoname.
2PE 1:20 Ena fi goi iyo! Komari ari ka di mari de ereinga yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeime. Tamanume.
2PE 1:21 Yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeimba Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro ari yokamai akire di erongoro ena yokamai Yai Gumam ka erongua i di mari deimie.
2PE 2:1 Ena komariki ari ka kasu di mari de ereinga yokamai u Isirae ari yokamai moingi suna tei uro moingamere epe okome ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai u ne yokamai moraingi suna tei uro moraime. Yokamai uro ka i kasu wanere dire ari bei niki de erowainga ka mapunom mapunom eke dere dire bei moire Ari Wanopanom yokamai meina bai erongua yaromi mounom wako towaingoro ena Yai Gumam kene kene eire yokamai nenen bianom beinga bei niki de erowame.
2PE 2:2 Ena ari yokamai munmane furo ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai gai gorainga konom dourom boraingoro ena ari mena moinga yokamai bei moiro kon kawom dungua i “kon niki dongua dume,” duwaime.
2PE 2:3 Te ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai guwai gai kunei kanainga furo nenen inokore ei firaingamere epe ka ne yokamai di erere ne yokamai kongo mukom te tai kan ako nowainga gure erowaro beimie. Te komariki wom Yai Gumam bei moiro “Yokamai ka kori di erowaiye,” diro epena kenom beiro kiapam moimie. Kawom, Yai Gumam wi faikengua iran ka dunguamere epe beiro bei niki de erowame.
2PE 2:4 Ena tora bengoro nonon yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro yokamai bei niki de erowame? Nonon mora fipunga kamundi nuwi kokonan gan yokamai suwo koropane komari bianom beingoro Yai Gumam yokamai ekan dekeme. Tamanume. Yaromi furo yokamai endiro fiasi mansinom ori wom minomdi si boingui tei dere kan sen ire koi ei erongoro yokamai moiro ka kori di erowangua kakom kiapam beiro moime.
2PE 2:5 Te nonon ama mora fipunga ari yai opai komari makinga yokamai ama bei moiro Yai Gumam mounom wako teingoro ena yaromi yokamai ama ekan dekemie. Tamanume. Yaromi bei moiro nuwi ori wom awi dongoro yokamai nuwi nere goimba Yai Gumam bei moiro yai ta Noa yaromi ka yo tongua mapunom i di mari dongua yaromi akire di tere te bei moiro yai opai okonom koro muruwo iro te koro surai iro ama akire di erongoro ena yokamai towane mora nokapu moime.
2PE 2:6 Te nonon ama mora fipunga Yai Gumam bei moiro ari niki dongua iki birom ori Sorom te Gomora tei moinga yokamai ekan dekeme. Tamanume. Yaromi furo yokamai ama ka kori di erere e dongua dongui tei awi de erongoro yokamai muruwo dero goime. Epe bengoro ena nonon mora kanupunga okome Yai Gumam bei moiro ari yaromi mounom wako towainga yokamai ka kori di erere meina niki dowangua mokom bai erowame.
2PE 2:7 Te Yai Gumam bei moiro Sorom te Gomora ari yokamai bei niki de erongua kakom tei yaromi furo yai ta Lot yaromi akire di tongoro ena yaromi goikeme. Yaromi yo tere moiro ari mapunom gai goinga beinga te ka di guwo dungua dourom boikeinga kanere dem miriyom ipun ori wom dome.
2PE 2:8 Yai yo tongua yaromi furo yokamai moingi suna tei moiro yokamai ka di guwo dungua si deinga mapunom kanero te ka niki dongua dinga firo ena aro kakom kakom dem miriyom kipi ori wom kaime.
2PE 2:9 Ena Yai Gumam bei moiro epe bengua iran nonon mora fipunga Ari Wanopanom bei moiro ari Yai Gumam dourom borainga yokamai akire di erowangoro ena yokamai ganom kipi karangua firainga gouname. Te nonon mora ama fipunga Ari Wanopanom bei moiro ari yo tere moikeinga yokamai bei niki de erowangoro ena epena moi fu okome ipu si erowangua kakom tei i gouname.
2PE 2:10 Ena ari suwo koropane yokamai tai dinepe dongua kuianom boingua mapunom dourom boiro te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua mapunom i “Tai noromanga tai dume,” di fi teinga yokamai meina niki dowanguai moko iwa furo inaimie. Ena ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro kou kou eire nenen inokore ei fingamere epe dourom boire wanere kuri fikere moi kamundi tei deinga keranom sungua inga yokamai kanom ka simie.
2PE 2:11 Te kamundi nuwi kokonan gan yokamai bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai yoporam boingua ime de ereimba yokamai furo Ari Wanopanom mapomdi tei furo moi kamundi tei deingai keranom sungua inga yokamai kanom ka sikere ka kori di erekeime.
2PE 2:12 Ka kori di erekeimba nonkei biom yokamai inokore unanan ei fingamere epe ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai inokore unanan ei fire mapunom niki dongua towane dourom boinga iran yokamai bei moiro tai fikeinga tarom i kam ka sire ka kori di teime. Ena ari furo “Kapu noki moingua iran no yokamai si gorapunga i faname,” diro furo si goingamere epe Yai Gumam bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai ei gorame.
2PE 2:13 Ena yokamai bei moiro ari bei niki de ereingamere epe yokamai meina niki dongua inaime. Yokamai bei moiro kopuna munmane neinga mapunom te nuwi gi kengua munmane neinga mapunom kama sungua kakom towane beikeime. Tamanume. Yokamai dourom boiro koimoi taroma kakom tei mapunom ama beiro mun fime. Te yokamai ne yokamai gere kopuna towane neinga kakom yokamai dinepe dongua niki dongua mapunom beire ena mapunom kasu ne yokamai bei ereinga mun fimie.
2PE 2:14 Kakom kakom yokamai opai muruwo kanere “Opai kunei nowapune,” diro moiro bianom faingua mapunom i ma dekeimie. Yokamai kanero ari fi ki singa mapunom yoporam boikeinga yokamai “Bianom benaime,” diro egure ereime. Yokamai bei moiro yai ta tarom kunei kaninga mapunom i dourom boime. Kawom, Yai Gumam uro yokamai bei niki ori wom de erowame.
2PE 2:15 Yokamai bei moiro kon yo tonguai ma dere fure wan du dime. Yokamai furo yai Beyo wam Beram konom tei dourom boime. Beram yaromi “Bianom fainguai benaika kongo mukom munmane inaiye,” diro mun ori wom fimba
2PE 2:16 non donki bei moiro yaromi kura kam di tome. Non donki i ka dikemba non i bei moiro ari ka dingamere epe diro Beram tai niki dongua benangua kura kam di tere konom i si fere de tongoro ena yaromi furo tai niki dongua beikeme.
2PE 2:17 Ena ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai mapunom fiyo! Yokamai nuwi okom engui nuwi akokenguamere epe moime. Te no yokamai kanere kuwokauwo kengoro ena “Nimi suwame,” dupunba te kamun kai ori wom siro kuwokauwo awi koro dongoro ena kuwo kauwo nimi si norekenguamere epe yokamai “Tai nokapu ne yokamai erowapune,” dimba erekeime. Yai Gumam bei moiro akai si boingua kama ori sunguai kenom bengoro yokamai nainga akaiyom dume.
2PE 2:18 Yokamai bei moiro ka mukom faikengua kuwanom ka yo morom giranomdi au diro dime. Yokamai bei moiro ari epena ari niki dongua beinga yokamai ma deinga yokamai kinanom siro “Ne yokamai tai niki dongua kuianom boingua te gai goingua mapunom kanom kanom i beiyo!” di ereingoro ena yokamai dowinom boime.
2PE 2:19 Te ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro “Ne yokamai no dowinom borainga ena ari yokamai uro kanom kan si erekenainba ne yokamai inokore ei firaingamere epe dourom boraime,” diro ka di koi ei ereimba yokamai nenen furo mapunom niki dongua dourom boinga yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teime. Kawom, yai ta tai ta a ki siro dourom borangua i epe mere ari kan si teingoro ena yaromi tongi nangua i faikename.
2PE 2:20 Koma ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro Ari Wanopanom akire di norongua yaromi Yesu Kirisito moingui tei furo mangi tawa mapunom dinepe dongua i muruwo tongi fimba okome yokamai inako dero tai dinepe dongua mapunom tokoi si dauwi ereingoro tarom i yokamai kan si erome. Yokamai epe beinga iran koma yokamai Kirisito fikeinga kakom tei niki dongua moimba epena yokamai tai dinepe dongua mapunom tokoi si dauwinga kakom tei niki ori wom dongua moimie.
2PE 2:21 Ena yokamai bei moiro kon yo tongua kankenainga i tai niki domba yokamai kon i mora kanere ena Yai Gumam kam dungua mounom wako towainga i tai niki ori wom dome.
2PE 2:22 Ari yokamai mapunom epe beinga ena ka mapunom i mukom faimie. Ka mapunom i epe dume: “Kapu kei mepi si dongui tei inako dero furo tokoi nome,” epe dungoro te ka ta i epe dume: “Non nenen gam biyom siro tokoi inako dero fu gawa bengui tei furo awa mawa tero iriri sume,” epe dume. Ka mapunom epe dunguamere epe ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai inako dero mapunom dinepe dongua dourom boime.
2PE 3:1 Kawom ei neika yokamao, koma na munom ganom i ne yokamai boi ereipa epena na munom ganom ta boi ereiye. Na bei moiro “Na ka i ne yokamai boi erowaikoro ne yokamai inokore feke dowangua ei firaime,” diro ka munom ganom surai boi ereiye.
2PE 3:2 Ena ne yokamai inokore epe ei fiyo! Komari ari di mari de ereinga yo teinga yokamai bei moiro ka di mari deinga i inokore ei fiyo! Te nonon Ari Wanopanom akire di norongua yaromi uro no yaromi nowi dongua fupunga yokamai ka di guwo dungua di norongoro no yokamai ka i ne yokamai di eropunga i ama inokore ei fiyo!
2PE 3:3 Ena koma ne yokamai bei moire ka i fiyo! Te Yai Gumam mapunom boiro kakom bei gounangua tei ari kanom ka suwainga yokamai u mari furo ne yokamai kanom ka sire te tai niki dowangua kuianom borangua dourom boraime.
2PE 3:4 Yokamai uro ka mina wakore “Yaromi ‘Na inako dero tokoi unaiye,’ diro ka di koi emba yaromi kume. No yokamai nenom manom mora goimba komariki Yai Gumam tai kan bei engua tarom i epena yo dume. Tai kan si awa mawa tekemie. Ena iran i yaromi tokoi kuname,” epe duwaimba
2PE 3:5 yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro Yai Gumam kam fikenaime. Komariki Yai Gumam ka diro kamun bei engoro ena man sinom i nuwi ikai koi moko fuka diro nuwi moingui suna tei dungoro
2PE 3:6 te Yai Gumam bei moiro nuwi bei engua i iro man sinom i koma yo dungua muruwo bei niki dongoro nuwi moiro tai kan muruwo bei niki dome.
2PE 3:7 Ena Yai Gumam ka koma dunguamere epe epena ka diro man kamun epena yo dungua si fere de erero e dongua u mari nangua kakom kiapam moimie. Ena okome Yai Gumam ari yaromi mounom wako teinga yokamai ipu si erowangoro ako suwainga kakom tei yaromi bei moiro man kamun bei gouname.
2PE 3:8 Kawom ei neika yokamao, ne yokamai tai towane wom i kinanom girikeiyo! Nonon yokamai kakom kerepungamere epe no Ari Wanopanom kakom i kerekeme. Nonon di fipunga “Aro kakom i kakom gurom towane dumba noniki munmane i kakom arari dume,” di fipunba yaromi di fingua “Aro kakom te noniki munmane kakom i kounom kounom dume,” epe di fime.
2PE 3:9 Epe di fingua iran ari suwo koropane i “Ari Wanopanom ka di koi engua tai i mari dongua kokonanom i wira wira diro bemie,” di fingamere epe Yai Gumam kokonanom i wira wira diro beikemie. Tamanume. Yaromi “Ne yokamai yai ta bare ako sikename,” di firo kiapanom moime. Ena yaromi “Ari yokamai muruwo nomanenom si awa towaime,” di firo ne yokamai inokore ei erero kiapam moime.
2PE 3:10 Kiapam moimba yai ta kunei nongua yaromi no ikankepunga kakom tei unguamere epe Ari Wanopanom tokoi u mangi unangoro ena kamun i nokom ori wom dire gounangoro ena kuimokome muruwo e dongua dere gounangoro te man sinomdi tawa tei tai kan bei engua tarom i muruwo ama e dongua dere muruwo gouname.
2PE 3:11 Ena tarom i muruwo epe edongua dere gounangua ne yokamai bei moire tamere beire moraime? Ne yokamai bei moire yo teinga mapunom i wanere Yai Gumam mapunom i dourom boiyo!
2PE 3:12 Te ne yokamai mapunom i epe dourom boi moinga kakom tei ne yokamai Kirisito tokoi u mangi unangua kakom Yai Gumam “Uname,” diro gunom boi tongua kakom tei kiapam beiro kokonanom i yoporam boire i moraingere ena yaromi unangua kakom i kene kene eiro u mari unamie. Kakom boromdi tei kanum i edongua dere gounangoro tai kan ori gawo i muruwo nuwi epemere u mari namie.
2PE 3:13 U mari namba Yai Gumam bei moiro “Na man kamun koi i tokoi bei enaiye,” diro ka di koi engoro ena nonon yokamai tarom towane i kiapam iro moipunie. Ena man kamun koi bei engua akaiyom tei ari yai opai muruwo yo tere moraime.
2PE 3:14 Ena iran, na kawom ei neika yokamao, ne yokamai tarom i u mari unangua kiapam moinga ne yokamai kokonan i yoporam boingoro ena Yai Gumam kanangua ne yokamai denom minom feke dowangua moiro te Yai Gumam “Ne yokamai niki dongua moikeime,” di erowangua moiro te ne yokamai Yai Gumam denom minom towane ei tere moraingoro ekaname.
2PE 3:15 No Ari Wanopanom kene kene eiro tokoi u mangi kungua iran i ne yokamai bei moiro “Kakom i nonon yokamai mora fi ki si topunga moi kuwom suwapunga akaiyom inapune,” diro inokore eiyo! Te Yai Gumam bei moiro inokore nokapu ei fingua nonon arinom Pauro tongoro ena yaromi ama bei moiro ka epemere diro ne yokamai munom ganom boi erome.
2PE 3:16 Kawom, yaromi ka munom ganom i muruwo boingua tarom i diro boime. Te yaromi ka munom ganom koro koi boingua i nonon yokamai kokonan yoporam boiro beiro mapunom fipunba ari yokamai nomanenomdi fikere erowai tekeinga yokamai kanere kamom mapunom i si awa mawa tere te ka mapunom i muruwo ama mapunom si awa mawa tere ka kasu di mari deime. Epe beinga iran ako suwaimie.
2PE 3:17 Ena iran, na kawom ei neika yokamao, tarom i okome i fuka duwangua ne yokamai mora kaninga ena ne yokamai bei moire “Ari ka di guwo dungua si deinga yokamai bei moiro no yokamai gure norekenaingoro no yokamai erowai towapunga akaiyom ako sikenapune,” diro nenen kan kenom beiyo!
2PE 3:18 Ena nonon Ari Wanopanom akire di norongua yaromi Yesu Kirisito bei nokapu de norongua mapunom i te yaromi moinguamere epe moingua mapunom i ne yokamai inainga fi iwa de teiyo! Ena epena kakom te okome kakom kakom nonon yokamai yaromi kam akire duwapune. I kawom. Na kanam i mora goume.
1JO 1:1 Nonon yai moi kuwom sungua ingua kam di norongua yaromi kam munom ganom ne yokamai boi erowapune. Komari man kamun bei engua kakom tei yaromi yokori moimba okome no nonon yaromi ka dunguai firo te yaromi gumam dinom no yokamai okonom muromdi toren kanupune. Kawom, kanero te yaromi gam okonomdi akopunie.
1JO 1:2 Te moi kuwom sungua ingua yaromi u mari boi norongoro no kanupungai iran i di mari de eropunie. Yaromi Nem gere moingua te kakom kakom moi kuwom sungua ingua kam di mari de norongoro ena no ne yokamai di eropunie.
1JO 1:3 Ena ne yokamai te no gere fana gairo moraro bepunga no tai kanupunga te ka i fipunga di eropune. No yokamai te Nenom gere te Wam Yesu Kirisito gere fana gairo morapunga i kawom faime.
1JO 1:4 Ena no denom minom mokonaro bepunga ne yokamai munom ganom i boi eropune.
1JO 1:5 Ena no Kirisito yaromi ka dunguai ne yokamai di mari de eropune. Yaromi “Kewa donguamere epe Yai Gumam moime. Yai Gumam dem miriyom ikai tei kama ori sikeme. Te kama gawo toka ama sikeme,” epe dume.
1JO 1:6 Ena “No Yai Gumam fana gairo ama moipune,” duwapunba nonon kama si boinguaya wan morapunga no kanom i kasu dupunie. Te no tai bepunga ama kawom wankepunie.
1JO 1:7 Epe dumba kewa donguamere epe Yai Gumam moinguamere epe nonon kon wanapunga ena no yokamai fana gairo morapungoro yaromi wam Yesu akiyom nonon bianom faingua muruwo biyom si norome.
1JO 1:8 Ena no yokamai “Na bianam faikemie,” duwapunga no nomanenom kasu di topunie. Te ka mapunom kawom no denom minom ikai tei dikeme.
1JO 1:9 Epe dumba nonon bianom faingua di mari dowapunga Yai Gumam yo tongua yaromi te no okonom ma de norekengua yaromi nonon bianom kore de norowamie. Te yaromi nonon tai niki dongua muruwo bepunga ama biyom si norowame.
1JO 1:10 Te no yokamai “Na bianam fanangua tarom ta beikeye,” duwapunga nonon “Yai Gumam ‘Ne yokamai bianom faingua ari moimie,’ dungua kasu dume,” ama dupungoro ena yaromi kam nomanenom ikai tei dikemie.
1JO 2:1 Na ganamao, na “Ne yokamai bianom fanangua tarom i beikenaime,” diro ka i boi ereye. Te nonon bianom fanangua tarom benapungoro Yai Gumam epena ka kori di norekenaro bengua yaromi Nenom moingui tei moiro ka di tere akire di norome. Yaromi yo tongua yai moingua kam i Yesu Kirisito.
1JO 2:2 Yai Gumam nonon bianom faingua kore dowaro bengua Yesu goime. Te yaromi nonon towane goi norekeme. Tamanume! Yaromi ari muruwo mangi tei moinga ama goi erome.
1JO 2:3 Ena no yokamai Yai Gumam kam di guwo dungua gore duwapunga ena “Yai Gumam mapunom i fipune,” kawom dupune.
1JO 2:4 Te nenta “Yai Gumam mapunom i fiye,” duwamba Yai Gumam kam di guwo dungua gore dikenangua ena yaromi kasu dungua yai moingoro te ka mapunom kawom yaromi nomaneyomdi dikemie.
1JO 2:5 Dikemba nenta Yai Gumam kam gore duwangua yaromi dem miriyom Yai Gumam mun fi tongua moko iwa fume. Te nonon “Na Yai Gumam gere ama moipunie,” duwapunga ena Yesu Kirisito kon wanunguamere epe wanapune. Epe wanapunga kawom firapunga nonon Yai Gumam gere ama moipunie.
1JO 2:7 Arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ka di guwo dungua na ne yokamai boi ereika kam i koi ta dikeme. Ma deiyo! Kam i gorom dumie. Komari ne yokamai fi ki si teinga kakom nonon kam i nuwi si eropungoro ne yokamai moi fure kam i fimie.
1JO 2:8 Fimba ka di guwo dungua na ne yokamai epena boi ereika kam i koi epemere dumie. Si boingua irai mora gounaro bengoro te kewa kawom epena dongua iran kam i kawom dumia fipunie. Te Kirisito kon wanungua mapunom kanere te ne yokamai kon waninga mapunom ama kanupunga iran kam i kawom dumia ama fipunie.
1JO 2:9 Ena nenta “Na bau boingui tei moiye,” duwamba yaromi nomane ariyom niki de fi towangua ena yaromi epena si boingui akai tei yo moime.
1JO 2:10 Te nenta ariyom mun fi tongua yaromi kewa dongui tei moime. Tei moingua iran kauwom diau sire ako fanangua faikemie.
1JO 2:11 Ako faikenamba nenta nomanem ariyom niki de fi towangua yaromi si boingui tei moiro kon wanumie. Kama sungua iran yaromi okom murom si boingoro kon kankeme.
1JO 2:12 Na ganamao, Kirisito tai bengua Yai Gumam ne yokamai bianom faingua kore de erongua iran na ka i boi ereiye.
1JO 2:13 Ena aunamao, ne yokamai yai ta komariwom moire moi fure epena ama moingua yaromi fi teinga iran na ka i boi ereiye. Te kora gaimao, ne yokamai yai ta tai niki dongua kapakom yaromi bire teinga iran na ka i boi ereiye.
1JO 2:14 Ena ganamao, ne yokamai Nenom fi teinga iran na ka i boi ereiye. Te aunamao, ne yokamai yai ta komariwom moire moi fure epena ama moingua yaromi fi teinga iran na ka i boi ereiye. Te kora gaimao, ne yokamai kuianom i erowai tongoro te Yai Gumam kam ne yokamai nomanenomdi ikai dungoro te ne yokamai yai ta tai niki dongua kapakom yaromi bire teinga iran na ka i boi ereiye.
1JO 2:15 Ena ne yokamai mangi mapunom bo te mangi taikan kuianom boi tekeiyo! Ne yokamai mangi tai kuianom boi towainga ena denom minom Nenom mun fi tekenaime.
1JO 2:16 No mangi ari mapunonom i epe: No kuianom tai niki dongua mapunom mapunom boipunga mapunom te tai niki dongua kanere “Inapune,” dire bepunga mapunom te kou kou epunga mapunom tarom i Nenom ewi domo? Ma deiyo! Tarom i mangi tei fuka dumie.
1JO 2:17 Ena mangi taikan muruwo ari kuianom boi ereinga tarom i gounaro bemba nonon Yai Gumam kam gore duwapunga kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.
1JO 2:18 Na ganamao, kakom mora gounaro bemie. Koma ne yokamai ka mora finga “Kirisito kiam unaro beme,” dingoro ena epena Kirisito kiama yokamai munmane mora wimie. Ena iran nonon fipunga kakom mora gounaro bemie.
1JO 2:19 Kiama ari yokamai nonon arinoma moikeinga iran no moipungi tei ma dere fime. Te yokamai nonon arinoma morainga yokamai no moipungi tei ama moimba yokamai no moipungi tei ma dere fingai ena iran nonon fi kenom bepungai yokamai no arinoma kawom moikeimie.
1JO 2:20 Yokamai epe moikeimba Yo Tongua Yaromi Yai Gumam Murom ne yokamai erongoro ena ne yokamai ka mapunom kawom fi kun daimie.
1JO 2:21 Na “Ne yokamai ka mapunom kawom fi kun daikeime,” dire ka i boi erekeiye. Ma deiyo! Na “Ne yokamai ka mapunom kawom fi kun daire te ka mapunom kawom duwanguai kasu dikemia fi kun daime,” dire ka i boi ereiye.
1JO 2:22 Ena yai kasu dungua yaromi eramom moime? Nenta “Yesu Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moikemie,” duwangua yaromi kasu dungua yai moime. Yaromi Nenom te Wam mouwom wako erongua iran yaromi Kirisito kiam moimie.
1JO 2:23 Nenta Wam mouwom wako towangua yaromi Nenom ama mouwom wako towamba nenta Wam fi ki si towangua yaromi Nenom ama fi ki si towame.
1JO 2:24 Ena ne yokamai koma fi ki si teinga kakom ka suwo nuwi si eropunga fingairai a ki siyo! Ena ne yokamai ka koma fingairai a ki suwaingere ena ne yokamai te Wam gere te Nenom gere ama moraimie.
1JO 2:25 Te Kirisito nenen “Na ne yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inainga erowaiye,” ka di koi ei norome.
1JO 2:26 Ena ari yokamai ne yokamai ka kasu di erowainga iran na ka i boi ereiye.
1JO 2:27 Boi ereipa Kirisito ne yokamai Yai Gumam Murom Sumuna erongoro ena Murom ne yokamai denom minom ikai tei morangua Murom taikan muruwo ka nuwi si erongoro yai ta ka nuwi si erowangua faikeme. Yai Gumam Murom kam i kawom dunguairai ka i kasu dikeme. Ena ne yokamai Murom kam dungua gore duwainga ne yokamai te Kirisito gere ama moraime.
1JO 2:28 Na ganamao, ne yokamai yaromi gere ama moiyo! Ena iran okome yaromi u mari unangua kakom tei nonon arere yoporam boiro moiro te gai goikenapune.
1JO 2:29 Ne yokamai mora fingai Kirisito yaromi yo tongua yai moime. Ena ka i ama firainga nenta yo tongua mapunom bengua yaromi Yai Gumam wam apom moimie.
1JO 3:1 Ena ne yokamai ka i fiyo! No Nenom dem miriyom mun oriwom fi norere “Ne yokamai na ganama moimie,” dume. Ena kawom no Yai Gumam gama moipunie. Te ari yokamai yaromi mapunom fi kun daikeinga iran yokamai nonon mapunom ama fi kun daikeime.
1JO 3:2 Ne yokamao, na mun fi ereiye. Ena epena nonon Yai Gumam gama moipunie. Ena okome toramere morapune? Epena tarom i u mari boikemba nonon fi kenom bepunga okome Kirisito u mari unangua kakom yaromi kawom moinguamere epe kanapunga iran yaromi nenen moinguamere epe fuka dire morapune.
1JO 3:3 Ena ari muruwo yaromi u mari unangua kiapam moinga yokamai tai niki dongua mapunom mapunom ma deime. Kirisito nokapu moinguamere epe yokamai ama wan moime.
1JO 3:4 Ena nenta biam faingua tarom bengua yaromi Yai Gumam kam di guwo dungua si dome. Kawom, nenta Yai Gumam kam di guwo dungua si dowangua yaromi biam faime.
1JO 3:5 Ne yokamai mora fingai Kirisito “Na furo ari yai opai muruwo bianom faingua kore dowaiye,” diro ako mangi umie. Te yaromi koma te epena ama biam faikemie.
1JO 3:6 Iran i nenta yaromi gere moipika yaromi biam tarom i dourom boikenamba nenta bianom fanangua konom dourom boingua yaromi Kirisito kankero te fi ki si tekemie.
1JO 3:7 Ena, na ganamao, ari yokamai uro ne yokamai kasu di erowainga fikeiyo! Nenta yo tongua mapunom benangua yaromi yo tongua yai moime.
1JO 3:8 Te komariki wom te epena ama Satan bianom bengua iran nenta bianom bengua yaromi Satan ariyom moime. Moimba Yai Gumam Wam “Satan kokonanom ma dowaiye,” dire u mangi umie.
1JO 3:9 Ena nenta Yai Gumam wam moingua Yai Gumam mapunom yaromi dem miriyom ikai tei dungua yaromi bianom faingua tarom i dourom boikename. Yaromi Yai Gumam wam moingua iran bianom fanangua faikeme.
1JO 3:10 Ena nonon tora beire firapunga Yai Gumam gama moime? Te tora beire firapunga Satan gama moime? Nonon epe firapunga ari yokamai tai niki dongua benainga yokamai Yai Gumam gama moikeimie. Te ari yokamai denom minom arinoma mun fi erekenainga yokamai Yai Gumam gama ama moikeimie.
1JO 3:11 Ena koma ne yokamai fi ki si teinga kakom ka nuwi si eropunga fingai epe: Nonon denom minom no arinoma towane towane mun fi erowapune.
1JO 3:12 Te no yokamai yai Kein konom dourom boikenapune. Yaromi yai ta tai niki dongua kapakom i wam moiro ena emerom si goime. Yaromi mapunom niki domba emerom mapunom yo tongua bengua iran si goime.
1JO 3:13 Ena iran arinamao, ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai ne yokamai fi niki de fi erowainga ne yokamai ganom nouro dikeiyo!
1JO 3:14 Te nonon denom minom arinom mun fi erowapunga mora fipunga nonon ari gorainga akai ma dero fu kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga akai tei fupunba nenta dem miriyom ariyoma mun fi erekenangua yaromi ari gorainga akaiyom yo moime.
1JO 3:15 Te nenta dem miriyom ariyoma niki de fi erowangua yaromi ari ei goinguamere epe moime. Ena ne yokamai mora finga ari ei goi morainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga ikenaime.
1JO 3:16 Ena Kirisito u mari uro goi norongua iran nonon denom minom arinoma mun fi erowapunga mapunom mora fipune. Ena iran nonon arinoma goi erowapunga faname.
1JO 3:17 Te nenta guwai gaiyom munmane ako nero kanungua ariyom tai ta fai tekenangoro ena yaromi ariyom kam fikenangua yaromi “Na denam minam Yai Gumam mun fi teiye,” dikename.
1JO 3:18 Aiye! Na ganamao, nonon denom minom arinoma mun fi erowapunga ka towane di erekenapune. Ma deiyo! Nonon denom minom arinoma kawom mun fi erere te kokonan ama akire di erowapune.
1JO 3:19 Nonon epe akire di erowapunga ena firapunga nonon ka mapunom kawom ari moipune. Te nonon kuianom “No bianom faingua ari moipune. Yai Gumam ka kori di norowame,” dumba Yai Gumam taikan muruwo kanungua ka dungua bire dongoro ena okome Yai Gumam okom muromdi tei morapunga wira dire morapune.
1JO 3:21 Te arinamao, no kuianom “No bianom faingua ari moipune. Yai Gumam ka kori di norowame,” dikenangua ena okome Yai Gumam okom muromdi tei morapunga nonon yoporam boiro arero morapune.
1JO 3:22 Ena no yaromi ka di guwo dungua gore dire te tai mun fingua bepunga iran yaromi taikan muruwo ka make ei towapunga tarom i norowamie.
1JO 3:23 Te Yai Gumam ka di guwo dungua epe di norome: Nonon yaromi wam Yesu Kirisito kam fi ki si towapune. Te Yesu ka di guwo di noronguamere epe nonon denom minom arinoma towane towane mun fi erowapune.
1JO 3:24 Nenta Yai Gumam ka di guwo dungua gore dungua yaromi Yai Gumam gere ama moipikoro te Yai Gumam yaromi gere moipire. Ena Yai Gumam Murom Sumuna norongua iran fipunga Yai Gumam nonon gere ama moipunie.
1JO 4:1 Arinamao, na denam minam ne yokamai mun fi ereiye. Ka mapunom ari kasu munmane mangi koro koro waningai iran ari yokamai muruwo “Yai Gumam Murom akire di norongoro ena no ka di mari dopune,” duwainga ne yokamai fi kun dai tekeiyo! Koma ne yokamai ari ka duwainga fire “Yai Gumam ari akire di erongoro ka dimbo Yai Gumam akire di erekembo firapune,” dire ena okome firainga Yai Gumam akire di erembo akire di erekeme.
1JO 4:2 Ena Yai Gumam Murom Sumuna eramom dem miriyom ikai tei moime? Ari yokamai “Yesu Kirisito mangi gam koiro yai fuka dumie,” duwainga ne yokamai firainga Yai Gumam Murom yokamai akire di erongoro ka i di mari deimba
1JO 4:3 ari suwo “Yesu mangi gam koiro yai fuka dikeme,” duwainga Yai Gumam Murom yokamai akire di erekemba yokamai Kirisito kiam kam di mari deime. Koma ne yokamai ka finga “Ari uro Kirisito kiam kam duwaime,” dinga irai ena epena ari mora uro mangi tawa moimie.
1JO 4:4 Ena na ganamao, ne yokamai Yai Gumam gama moimie. Te Murom ne yokamai denom minom ikai tei moingua yoporam boinguai bei moiro ena Murom mangi ari denom minom ikai tei moingua yoporam boingua bire tongua iran ne yokamai ka mapunom ari kasu bire ereimie.
1JO 4:5 Ari yokamai mangi ari moinga ena iran yokamai mangi tai ta ta kanom towane dingoro mangi ari yokamai kanom fimie.
1JO 4:6 Fimba no nonon Yai Gumam gama moipungoro ena ari yokamai Yai Gumam ama kaningai yokamai nonon kanom dupungai fimba ari yokamai Yai Gumam gama moikeinga no kanom dupungai fikeime. Ena iran nonon kanapunga Murom ka kawom dungua moimbo Murom ka kasu dungua moimbo firapune.
1JO 4:7 Arinamao, na denam minam ne yokamai mun fi ereiye. Yai Gumam yaromi dem miriyom mun fingua kapakom moingua irai ena nonon denom minom arinoma mun fi erowapune. Ari yokamai denom minom arinoma mun fi ereinga konom dourom borainga yokamai Yai Gumam gama moiro te Yai Gumam kawom fi ki si towaimie.
1JO 4:8 Te nonon denom minom arinoma mun fi eropunga mapunom i Yai Gumam mapunom dungua irai ena iran ari yokamai denom minom arinoma mun fi erekenainga yokamai Yai Gumam fi ki si tekenaimie.
1JO 4:9 Yai Gumam tora beire dem miriyom no yokamai mun fi norongua opom di norome? Nonon yaromi fi ki si towapunga kakom kakom moi kuwom suwapunga inaro bepunga Yai Gumam wam towane wom awi mangi dongoro umie.
1JO 4:10 Yaromi dem miriyom nonon mun fi norongua mapunom i epe: No nonon denom minom Yai Gumam mun fi tekepune. Ma deiyo! Yaromi nenen towane dem miriyom nonon mun fi norere ena “Na wanam tai benangua no bianom faingua kore dowaiye,” dire wam awi mangi dongoro umie.
1JO 4:11 Ena, arinamao, na denam minam ne yokamai mun fi ereye. Yai Gumam dem miriyom nonon epe mun fi norongua iran nonon denom minom arinoma towane towane mun fi erowapune.
1JO 4:12 Ari yokamai muruwo Yai Gumam gumam kankeimba nonon denom minom arinoma mun fi erowapunga ena Yai Gumam nonon denom minom ikai tei moingoro yaromi dem miriyom nonon mun fi norongua moko iwa fume.
1JO 4:13 Ena Yai Gumam Murom Sumuna norongua iran fipunga Yai Gumam nonon gere ama moipunie. Te nonon Yai Gumam gere ama moipunie.
1JO 4:14 Te no yokamai kanupungai Nenom bei moiro “Ari yai opai muruwo akire di erowangoro kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” diro wam awi mangi dongoro ungoro ena nonon furo ari ka i di mari de eropune.
1JO 4:15 Ari yokamai “Yesu i Yai Gumam wam moime,” di mari duwainga ena Yai Gumam te yokamai gere ama moraime. Te yokamai Yai Gumam gere ama moraime.
1JO 4:16 Nonon kanupungai Yai Gumam dem miriyom nonon mun fi norongoro ena nonon tarom fi kun daipunie. Yai Gumam dem miriyom mun fi erongua kapakom moingua iran ari yokamai denom minom mun fi erongua konom dourom borainga yokamai Yai Gumam gere ama moraime. Te Yai Gumam yokamai gere ama moraime.
1JO 4:17 Ena Yai Gumam ipu si norowangua kakom tei nonon yoporam boiro arero moraro bepunga Yai Gumam dem miriyom nonon mun fi norongua moko iwa fume. Te mangi tawa moipungai wanupungamere epe Kirisito mangi tawa moingua wanungua iran nonon yoporam boiro arero morapune.
1JO 4:18 Te Yai Gumam dem miriyom nonon mun fi norongua iran nonon kuri fikepune. Yai Gumam mun fi norongua moko iwa nangua ena nonon kuri fipunga ma dopunie. Ena iran nonon “Yai Gumam bei niki de norowambo bei niki de norekenambo,” di fire kuri fipunga iran Yai Gumam dem miriyom nonon mun fi norowangua moko iwa kime.
1JO 4:19 Yai Gumam dem miriyom koma nonon mun fi norongua nonon denom minom arinoma mun fi eropune.
1JO 4:20 Nenta “Na Yai Gumam mun fi teiye,” dumba yaromi ariyom niki de fi towangua ena yaromi kasu bengua yai moime. Yaromi ariyom ekanero mun fi tekenangua ena yaromi Yai Gumam kankengua mun fi towamo? Ma deiyo! Mun fi tekename.
1JO 4:21 Te Kirisito ka di guwo epe dume, “Ne yokamai denom minom Yai Gumam mun fi towainga ena ne yokamai denom minom arinoma ama mun fi ereiyo!” epe dume.
1JO 5:1 Ena nenta “Yesu i Yai Gumam awi dongua akire di norongua Yai Mesia moime,” diro fi ki suwangua yaromi Yai Gumam wam apom moime. Te ari yokamai Nenom mun fi towainga yokamai Nenom gama ama mun fi erowaime.
1JO 5:2 Ena no yokamai denom minom Yai Gumam mun fi tere te kam di guwo dungua gore duwapunga ena firapunga no Yai Gumam gama ama mun fi erowapune.
1JO 5:3 Te no Yai Gumam kam di guwo dungua gore duwapunga ena no denom minom Yai Gumam mun fi topunga opom di moipune. Ena no ari Yai Gumam gama moipunga muruwo mangi tai mapunom mapunom bire topunga iran Yai Gumam ka di guwo dungua i ipun dekeme. Te no yokamai Yai Gumam fi ki si towapunga ena iran mangi tai niki dongua mapunom mapunom bire towapune.
1JO 5:5 Ena eramom mangi tai niki dongua bire towame? Nenta “Yesu i Yai Gumam wam kawom moime,” dire fi ki si towangua yaromi mangi niki dongua taikan muruwo bire towame.
1JO 5:6 Ena Yesu Kirisito nenen “Na fure nuwi bui narowangoro na akinam fera duwangoro goraiye,” diro u mari ume. Yaromi “Nuwi towane bui narowame,” diro kumie. Tamanume. Yaromi “Nuwi bui narowangoro akinam ama fera duwaiye,” diro u mari umie. Yai Gumam Murom ka kawom dungua kapakom moingua iran yaromi nenen Yesu kam i di mari dongua i kawom dume.
1JO 5:7 Ena iran Yesu nuwi bui tongua te akiyom fera dungua goingua te Murom kam dunguai tarom i suraiye ka towane dumie.
1JO 5:9 Nonon ari ka dinga fi ki si eropunba Yai Gumam wam di mari de norongua kam i mangi ari ka dinga bire erongua iran Yai Gumam kam fi ki si topune.
1JO 5:10 Ena no nonon Yai Gumam wam fi ki si topunga “Yai Gumam di mari de norongua kam i kawom dume,” dupunba ari Yai Gumam wam di mari de norongua kam fi ki si tekeinga yokamai “Yai Gumam i kasu dungua yai moime,” dime.
1JO 5:11 Ena Yai Gumam ka epe di mari de norome: Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga nonon noromie. Te Yai Gumam wam kakom kakom moi kuwom sungua ingua kapakom moingoro
1JO 5:12 ena ari yokamai Yai Gumam Wam fi ki si towainga kakom kakom moi kuwom suwainga inaime. Te ari yokamai Yai Gumam Wam fi ki si tekenainga kakom kakom moi kuwom suwainga ikenaime.
1JO 5:13 Ena na “Ne yokamai Yai Gumam Wam fi ki si teinga ‘Nonon kakom kakom moi kuwom supunga ipunie,’ duwaime,” dire ka i boi ereiye.
1JO 5:14 Ena no mora kanupunga Yai Gumam nomanem te no nomanenom towane enapunga te no “Tai inapune,” ka make ei towapunga ena Yai Gumam taikan muruwo norowame. Ena iran nonon Yai Gumam ka make ei towapunga kuri fikenapune.
1JO 5:15 Te kakom kakom ka make ei towapunga Yai Gumam fimie. Nonon kanupunga Yai Gumam fingua iran ama kanupunga ka make ei toponga yaromi tarom i noromie.
1JO 5:16 Ena iran nenta ariyom ta kanangoro tai bei niki dowamba tarom i ariyom bei guwom akai de tekenangua ena yaromi Yai Gumam ka make ei towangoro Yai Gumam ariyom kakom kakom moi kuwom suwangua inangua towame. Na tai bei niki dowamba tarom i bei guwom akai de tekenangua kam diye. Te tai ta bei niki dowangoro tarom i bei guwom akai de towame. Na “Tarom i ka make eiyo!” dikeiye.
1JO 5:17 Te taikan muruwo niki dongua beinga i bianom faimba ari tai bianom faingua suwo koropane beinga kene kene eire guwom akai kimie. Kimba ari tai niki dongua towane beinga kene kene eire guwom akai naime.
1JO 5:18 Nonon kanupunga ari muruwo Yai Gumam gama moinga yokamai bianom faingua tarom dourom boikeimie. Ma deiyo! Yai Gumam Wam yokamai kiapanom nokapu bengoro ena iran yai ta bei niki dongua kapakom yokamai ganom bei niki de erekename.
1JO 5:19 Te nonon kanupunga nonon Yai Gumam gama moipunba bei niki dongua kapakom yaromi ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai muruwo kiapanom bei eromie.
1JO 5:20 Te nonon ama kanupunga Yai Gumam Wam mora u mangi uro inokore ei finga mapunom nonon norongoro ena iran nonon Yai Gumam ka kawom kapakom moingua fi kun daipunie. Te no yokamai Yai Gumam Wam Yesu Kirisito gere ama moipunga ena nonon te Yai Gumam ka kawom kapakom moingua yaromi gere ama moipunie. Te Yai Gumam ka kawom kapakom moingua yaromi kakom kakom moi kuwom sungua ingua kapakom ama moime.
1JO 5:21 Ena na ganamao, ne yokamai yai gumam kasu waninga muruwo mounom wako ereiyo! Mora epe.
2JO 1:1 Na ka mapunom iki ari wanopa moika ne yokamai Yesu Kirisito gama moinga akai towane kuku boinga yokamai munom ganom boi erowaiye. Yai Gumam ne yokamai gunom boi erongoro na denam minam ne yokamai kawom mun fi ereiye. Te ka mapunom kawom no denom minom ikai tei dungua te ka i kakom kakom tei duwangua iran na towane mun fi erekeiye. Ma deiyo! Ari muruwo ka mapunom kawom fingai yokamai denom minom ne yokamai mun fi ereime.
2JO 1:3 Ena no yokamai kawom fi ki si topunga te no denom minom arinoma towane towane mun fi eropunga iran Yai Gumam Nenom te Wam Yesu Kirisito bei nokapu de norere te no kanom fire te gore amine engua norowame.
2JO 1:4 Ena ari “Ne yokamai suwo koropane Nenom ka di guwo dungua te kam mapunom kawom dungua gore dime,” di nareingoro ena na firo minam ori wom mokome.
2JO 1:5 Ena na ne yokamai epe di ereiye: No denom minom arinoma towane towane mun fi erowapune. Ka i boikai ka di guwo dungua koi ta dikeme. Ma deiyo! Komari no yokamai fi ki si topunga kakom ka di guwo dunguai fipune.
2JO 1:6 Te nonon denom minom arinoma towane towane mun fi eropunga ena no Yai Gumam ka di guwo di norongua gore dupunga ari opom di eropune. Komari ne yokamai fi ki si teinga kakom Yai Gumam ka di guwo dungua mora finga i epe: Ne yokamai denom minom arinoma towane towane mun fi erowainga konom dourom boiyo!
2JO 1:7 Ari kasu beinga yokamai mangi koro koro waninga iran no arinoma mun fi erowapunga faname. Yokamai “Yesu Kirisito mangi gam koiro u mangi kume,” di mari deinga iran yokamai kasu beinga ari te Kirisito kiama yokamai moime.
2JO 1:8 Ena ne yokamai “No kamundi meinanom muruwo inapune. No kokonanom meina ako suwangua kankenapunga faikename,” dire kasu beinga ari kan kenom beiyo!
2JO 1:9 Ena ari yokamai Kirisito ka nuwi si norongua dourom boikeimba ka kapo kapo nuwi si ereinga yokamai Yai Gumam gere moikeime. Moikeimba ari yokamai Kirisito ka nuwi si norongua dourom boinga yokamai te Nenom gere te Wam gere ama moraime.
2JO 1:10 Ena nenta Kirisito ka nuwi si norongua a ki sikenangua yaromi u ne yokamai moingi tei uro “Na ka muruwo nuwi si erowaiye,” duwangua ne yokamai “Nemane,” di tere te “Na ikinam ikai tei fayo!” di tekere te ama fana gai tekeiyo!
2JO 1:11 Ari yokamai ari epe wan moinga fana gai erowainga ena yokamai nomanenom towane eire kokonan niki dongua beime.
2JO 1:12 Ena ka ta munmane yo dumba na munom ganom boi eroware kam fikeiye. Ena “‘No yokamai minom mokoname,’ dire na u ne yokamai moingi tei uro ka di ipo ka dowapune,” di fiye.
2JO 1:13 Ena Kirisito gama yokamai na moiki tei moinga “Ne yokamai moi dimio,” di ereime. Yai Gumam yokamai ama gunom boi erome. Mora.
3JO 1:1 Gayuso, ka mapunom iki tei na ari wanopa moika munom ganom i ne boi erowaiye. Ne na arinama moingere na denam minam kawom mun fi ereiye.
3JO 1:2 Yae, na mun fi erere Yai Gumam ka make ei tere “Ne kuianum nokapu moinguamere ne ganum dinom ama epe nokapu morangoro te ne tainum muruwo ama nokapu duwame,” epe di teiye.
3JO 1:3 Ena Yai Gumam gama suwo u na moiki tei ure “Ne Yai Gumam kam mapunom kawom a ki sire ka mapunom kon kawom wan moine,” di nareingoro fire na minam ori wom mokome.
3JO 1:4 Na ka fikai na ganama Yai Gumam kam mapunom kawom dourom boingoro ena na minam ori wom mokongoro te minam mokongua mapunom ta bire tekename.
3JO 1:5 Yae, na denam minam ne mun fi ereiye. Ne Yai Gumam gama akire di erenga mapunom i nokapu wom dume. Ne Yai Gumam gama gumanom koma kaninga te koma kankenga muruwo akire di erene.
3JO 1:6 Ena yokamai u Yesu fi ki si teinga yokamai tawa kuku boinga tei ure ne denum minum ari mun fi erenga akire di erenga mapunom di mari deime. Ena yokamai tokoi u ne moingi tei uro “No kon tokoi napune,” duwainga ena ne ka i fire “Yokamai Yai Gumam kokonan beimie,” dire akire di erere ewi do!
3JO 1:7 Yokamai “Yesu Kirisito kam gunom di mari dowapune,” dire mam iki ma dere ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai tainom ire kimba yokamai yo fure kamun gunom kam di mari deime.
3JO 1:8 Ena iran nonon Yai Gumam fi ki si topunga “No te yokamai gere kam mapunom kawom ama di mari dowapune,” dire yokamai akire di erowapune.
3JO 1:9 Ena na munom ganom gawo toka Yesu fi ki si teinga ne moingi tei kuku boinga yokamai boi ereipa yai Diorefe yaromi na kanam boika gore dikeme. Yaromi “Na Yai Gumam gama ari wanopa moraiye,” dire kou kou eire
3JO 1:10 te na kanam ka sire te ka kasu di narome. Te yaromi na towane epe bei narekemba Yesu fi ki si teinga yokamai suwo winga yaromi akire di erekere te ari “No ari akire di erowapune,” dinga yokamai yaromi “E e,” di erere “Na ka mapunom ikomdi yokamai ewi mena dowaiye,” dire beme. Ena iran na unaika yaromi mapunom di mari dowaiye.
3JO 1:11 Yae, na denam minam ne mun fi ereiye. Tai niki dongua mapunom mapunom dourom boikenba tai nokapu dungua mapunom mapunom dourom boro! Ari tai nokapu beinga yokamai Yesu gama moimba ari tai niki dongua mapunom mapunom dourom boinga yokamai Yai Gumam gere moikeime.
3JO 1:12 Te ari munmane “Demitiyu yaromi yai nokapu moime,” dime. Yaromi ka mapunom kawom dourom boingua iran ne ama fingai yaromi yai nokapu moime. Ena na ama “Yaromi yai nokapu moime,” dikoro ne mora fingai na kawom diye.
3JO 1:13 Ena na ka di erowaika munmane yo dumba na munom ganom boi eroware kam fikeiye.
3JO 1:14 Ena “Na u ne moingi tei ure ne gumanum kanere ka di ipo ka dowapune,” di fiye.
3JO 1:15 Ena Yai Gumam ne gore amine einga erowame. Ne ari yokoinum tawa moinga “Ne moi dinio?” di erome. Te ne na ari yokoinam ne moingi tei moinga towane towane kukuro! Mora epe.
JUD 1:1 Na Yut munom ganom i boiye. Na Yesu Kirisito yaromi nuwiyom kokonan gan te Yemesi yaromi emerom moiye. Ena na munom i boiro ne yokamai Nenom Yai Guman dem miriyom erongua unom boi erongua te Yesu Kirisito kiapanom bei eronguai ne yokamai moingi tei munom i boi de ereiye.
JUD 1:2 Ena na ka make eiro “Yai Gumam yaromi bei moiro ne yokamai kanom fi erero dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erero te denom minom mun fi ereinga mapunom erowangoro ena ne yokamai denom minom moko iwa wom namie,” diro ka make ei teiye.
JUD 1:3 Emenama yokamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena na inokore eiro “No yokamai kakom kakom moi kuwom suwapunga mapunom ako moipunga ka munom ganom i boraiye,” di fipa na nomanenam si awa tere ka ta epe diro boraiye. Ne yokamai bei moiro kokonan yoporam boire ire nonon fi ki supunga Yai Guman eken towane kakom toka mora norongua mapunom i kiapam bei kan iyo!
JUD 1:4 Ari suwo koropane yokamai eke dere u ne ari fi ki si teinga yokamai moingi suna tei wime. Komariki ka mapunom i epe dume. “Yai Gumam uro ari niki deinga okome unainga yokamai fiasi guwom akai tei de erowamie,” di engua yokamai eke dere epena mora wimie. Yokamai Yai Gumam mounom wako tere Yai Gumam bei nokapu de erongua mapunom ma dere mapunom niki dongua ta tokoi ire te Yesu Kirisito no yokamai Ari Wanopanom kiapanom bei norongua yaromi mounom wako teimie.
JUD 1:5 Ena ne yokamai fiyo! Komariki no Ari Wanopanom Isirae ari yokamai nenen endire Isipi man tei ma dero furo te okome ari yai opai fi ki si tekeinga yokamai ei goungua ne yokamai mora kanimba na di fikai “Ne yokamai tokoi inokore ei firaime,” di fire tokoi munom ganom i boi ereiye.
JUD 1:6 Te ka ta ama fiyo! Komari kamundi nuwi kokonan gan suwo koropane yokamai Yai Gumam kam gore dikere kokonan ori koma wom ingai akokere ikinom akainom tei ma deingoro ena Yai Gumam bei moiro kan sen iro yokamai kan si erongoro kakom kakom yokamai kawom akai si boingui tei moingoro ena okome Yai Gumam ari yai opai ipu si erowangua kakom tei ka kori di erowamie.
JUD 1:7 Te epemere ari iki birom ori Sorom te Gomora moinga yokamai te ari iki birom ori tei munmane moinga yokamai yai opai kunei neinga mapunom dourom boire te denom minom mokongoro ari yai opai yokamai kika niki dongua teinga mapunom beinga ama dourom boime. Yokamai mapunom epe beinga ena Yai Gumam bei moiro yokamai mokom bai erero meinanom niki dowangua erowangoro yokamai kakom kakom i endongua de derewo duwangua akaiyomdi tei moraimie. Ena yokamai akai tei moraingai kuiam i epemere no yokamai kanero “Douinom borapune,” diro kuriyom firo morapunie.
JUD 1:8 Ena Sorom te Gomora ari yokamai kika niki dongua teinga mapunom beingamere epe ari epena moinga yokamai mapunom bei towane wom deimie. Yokamai kuwan kanere denom minomdi dinepe dongua mapunom i dourom boire te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua mapunom mounom wako tere bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan kamundi iwa moinga yokamai ama kanom ka simie.
JUD 1:9 Yokamai mapunom epe beimba Yai Gumam nuwi kokonam gan ori Maikel yaromi epe beikeme. Komari Maikel yaromi furo Satan yaromi kura boi tongoro surai ka doro munmane diro “Eramom bei moiro Mose yaromi goingua yonom iname?” epe dipire. Kakom tei Maikel yaromi Satan kam ka sikere “Satan yaromi yai kuwanom moime,” di tekeme. Tamanume. Yaromi “Na Ari Wanopanam nenen kura kam di erowamie,” epe towane di tomie. Maikel yaromi epe bengua iran yokamai epena moinga Yai Gumam nuwi kokonan gan kanom ka singa i faikeme.
JUD 1:10 I faikemba yokamai tai kan i muruwo mapunom kankeinga tarom i kanom ka si moime. Te nonkei biom yokamai inokore unanan ei fingamere epe kasu diro mapunom beinga yokamai inokore unanan eire mapunom niki dongua beinga iran i
JUD 1:11 Yai Gumam bei niki de erowame. Yokamai furo Kein yaromi kon wanunguamere epe beimie. Te yokamai meina towane inokore eire ena Beram yaromi kasu mapunom benguamere epe wanimie. Te komari yai ta Kora yaromi bei moiro Yai Gumam kam gore dikengoro ena Yai Gumam si goinguamere epe yokamai ako suwaimie.
JUD 1:12 Te kakom kakom ne yokamai kuku boire emenoma yokamai kopuna erere denom minom towane eire beingoro ena ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai ure ne yokamai gere “Kopuna ama nowapune,” dimba nenen kopunanom nere ne yokamai kiapanom bei kun daikeimie. Te kuwo kauwo boromdi tei nimi sikengoro kamun kai siro iro kapo kapo funguamere epe yokamai moimie. Te eri ta mukom korangua kakom dungua mukom koikenguamere epe yokamai moimie. Te eri ta goingua ari eri mapunom wau deinga dunguamere epe yokamai kawom goime.
JUD 1:13 Te kakom kakom fui nuwi merimeri ungoro ena nuwi wepirom niki dongua sungua i towane u mari funguamere epe yokamai gai goinga mapunom i beire u mari fimie. Te kuimokome yokamai kamundi koro koro furo waningamere epe yokamai ka kasu nuwi si ereinga ka i u koro koro unanan fumie. Iran i Yai Gumam yaromi kama ori wom si boingua akaiyom tei mora kenom bei erowangero ena yokamai kakom kakom tei moraimie.
JUD 1:14 Ena ne yokamai fiyo! Adam yaromi kanam wom u mari fungua te okome yai ta u mari fungua moi furo moi furo ari okonom koro muruwo koro towane epe u mari fime. Ena okome Inoki yaromi u mari fume. Inoki yaromi bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga epena winga yokomai kanom wayom epe di mari dome. “Kaniyo! No Ari Wanopanom yaromi furo nuwi kokonan gan yo teinga yokamai munmane wom endire uro
JUD 1:15 ari yokamai muruwo ipu si erere meina niki dongua mokom bai erowaro umie. Yaromi bei moiro ari yaromi mouwomdi dourom boikeinga yokamai tai niki dongua mapunom ta beinga te kon niki dongua waningai te ka kanom kanom niki dongua yaromi di teinga opom di erere ka kori di erowame,” Inoki yaromi epe di mari dome.
JUD 1:16 Te yokamai kakom kakom furo ari kanom ka siro te tai kan i muruwo fuka di erongua denom minom niki de fime. Yokamai tai niki dongua nenen kuianom boingua towane wom kanere dourom boimie. Te yokamai ka di koro koro dere nenen kanom i akire dimie. Te yokamai furo “Ari suwo koropane yokamai tainom gure nowapune,” diro yokamai kanom kasu akire dime.
JUD 1:17 Ena te na emenama yokamao, na denam minam ne yokamai mun fi ereiye. Ena koma no Ari Wanopanom Yesu Kirisito ewi dongoro finga yokamai kanom i di mari de ereinga i ne yokamai inokore ei fiyo!
JUD 1:18 Yokamai uro ne yokamai ka epe di ereingai “Okome man kamun gounangua kakom tei ari suwo koropane yokamai uro Yai Gumam gunom kam i kam ka sire nenen nomanenom tai niki dongua fingamere epe dourom boraro beime,” epe di ereimie.
JUD 1:19 Ena yokamai mora uro ne fi ki si teinga yokamai si dou dau diro ena mangi ari inokore ei fingamere epe dourom boiro Murom i ikeimie.
JUD 1:20 Na emenama yokamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena Yai Gumam fi ki si teinga mapunom erongua ne yokamai nenen mapunom i bei erowai tere te kakom kakom Murom Sumuna yoporam boi eronguamere epe ka make eiyo!
JUD 1:21 Ena no ari Wanopanom Yesu Kirisito yaromi ne yokama kanom firo endiro furo kakom kakom moi kuwom suwapunga akai tei de erowangua kiapam moinga kakom tei ne yokamai Yai Gumam dem miriyom mun fi erongua mapunom i a ki siyo!
JUD 1:22 Te ne yokamai bei moire emenoma yokamai suwo koropane fi ki singa gawo ta ma deinga yokamai kanom fi ereiyo!
JUD 1:23 Te ne yokamai emenoma yokamai suwo koropane e dongua konom akaiyomdi tei nainga ena ne yokamai endire akire di ereiyo! Te ne yokamai emenoma yokamai suwo koropane mapunom dinepe dongua dourom borainga ne yokamai bei moiro “No yokamai bianom beikenapunga faname,” diro kuri fire yokamai kanom fi erowaimba yokamai mapunom dinepe dongua dourom boingamere epe ne yokamai dourom boikeiyo!
JUD 1:24 Ena Yai Guman yaromi “Ne yokamai ako faikenaime,” diro yoporam boiro kiapanom nokapu wom bei erere ena endire akai bau boingua keranom sungui tei nangoro ena ne yokamai tai kan ta bei niki dekere mun ori wom firaime.
JUD 1:25 Ena Yai Gumam i Yai Gumam towane wom moiro no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yaromi kokonan bengua ena no yokamai akire di norongoro ena no yokamai bei moiro yaromi kam akire duwapunie. Yaromi bau boingua keranom sungua kapakom moingua te yaromi yoporam boingua kapakom moingua te yaromi tai kan muruwo i oropo tei dongua kapakom moingua te yaromi ari yai opai muruwo kiapanom bei erongua kapakom moingua ena komariki man kamun bei eikengua kakom tei ama moime. Te epena ama moimie. Te okome kawom kakom kakom moi dere wo moramie. I kawom. Mora epe.
REV 1:1 Komari ka i eke dere dungua ena Yesu Kirisito bei moiro ka munom ganom i i mari dome. Yai Gumam bei moiro “Kirisito furo nuwi kokonan gan yokamai tai kene kene eire fuka duwangua tarom i opon di erowame,” diro ka i di tongoro ena yaromi bei moiro “No yokamai ka i firaime,” diro Yai Gumam nuwi kokonan gan ta awi na Yoane moiki tei dongoro ena gan uro ka i di mari de narome. Te na yaromi nuwi kokonan gan moikoro ena yaromi bei moiro ka i na di narongoro
REV 1:2 ena na i tai kan i muruwo kanere di mari deiye. Ena Yai Gumam ka dungua te Yesu Kirisito ka kawom i mari dongua muruwo munom ganomdi i di mari deiye.
REV 1:3 Ena Yai Gumam tai kene kene eire fuka duwangua tarom i epena kakom u mari naro bengua iran ari yokamai bei moiro tai okome fuka duwangua epena na di mari deika kam i kerowainga kenom beiro morainga Yai Gumam boware guwo di erowame. Te ari yokamai bei moiro ka i na munom boika firo dourom borainga yokamai ama kenom beiro moraime.
REV 1:4 Ena na Yoane na ka i munom boi ereikai ne yokamai Yai Gumam fi ki si tere kuku boi towane finga ne yokamai iki birom ori okonom koro muruwo koro surai Eisia ikinom akainom dungui tei moinga ne yokamai munom i boi ereiye. Yai Gumam yaromi epena moiro te koma ipo ama moiro te okome ama moi unangua yaromi uro ne yokamai bei nokapu de erere te dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erowamie. Te murom okonom koro muruwo koro surai kokonan beingamere epe Murom Sumuna beiro ena yaromi epena Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moingua yaromi ama uro ne yokamai bei nokapu de erere te dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erowamie.
REV 1:5 Te Yesu Kirisito furo Yai Gumam ka dungua kawom di mari dere te moi koma dongua yono einga manomdi tei tokoi arire te ari man sinom boromdi tei ari wanopa moinga yokamai muruwo kiapanom bei erero moingua yaromi ama uro ne yokamai bei nokapu de erere te dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erowamie. Ena yaromi uro dem miriyom nonon yokamai mun fi norero “Nonon yokamai bianom bepungai kan si noronguai forau si dowaiye,” diro uro nenen akiyom fera di noromie.
REV 1:6 Ena yaromi bei moiro “No yokamai furo na nenam Yai Gumanam kokonan bei towaime,” diro gunom boi norongoro ena nonon yokamai Yai Gumam ariyoma moiro fi mun ei teinga ari moipune. Ena yaromi kawom bau boingua yoporam boinguai kakom kakom di derewo duwamie. I kawom.
REV 1:7 Ena fiyo! Kirisito yaromi kamun kuwokauwo boromdi suna tei unangoro ari yokamai muruwo nenen okonom muromdi ikanaimie. Te ari bei moiro yaromi eri yoro bakomdi singa yokamai ama unangua ikanaimie. Ena ari man man muruwo kuri fi tere kai ori wom mei towaimie. I kawom.
REV 1:8 Ena nonon Ari Wanopanom Yai Gumam ka epe dume: “Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. Na epena moiro te koma ipo ama moiro te okome ama moi unaika yai moiye. Te na yoporam boingua kapakom moiye,” epe dume.
REV 1:9 Ena na Yoane na ne yokamai arinom moiye. Ena na ne yokamai gere Yesu ari kiapanom bei erongua akaiyom ipunga nonon yokamai tai ipun dongua kipi kainguai ama fipunba ako sikepune. Ena na bei moiro Yai Gumam kam te Yesu gunom kam i di mari deikai ena ari yokamai bei moiro na i nawi akai moirom ta i kam Pamos tei de nareimie.
REV 1:10 Ena Sarere ori i Ari Wanopanom kakomom i na moikoro ena Yai Gumam Murom Sumuna uro na denam minam si di narongoro ena na mounamdi koro tei na fikai yai ta bero nokom ori sunguamere epe ka nokom ori dungua fiye.
REV 1:11 Ka nokom ori dungua i epe dume: “Ne tai kan i muruwo kananga ne munom ganom ta boire ari Yai Gumam fi ki si tere kuku boi towane finga yokamai iki birom ori okonom koro muruwo koro surai moingi tei ma de ero! Iki birom ori okonom koro muruwo koro surai kanom i epe: Efesasi te Semuna te Pekema te Taiyataira te Sarisi te Firarefia te Leorisia,” epe di narongoro
REV 1:12 ena na “Yai ta ka di narongua yaromi kanaiye,” diro awa tere kanikai kongo gol ire kewa lam beinga okonom koro muruwo koro surai dungua i kaniye.
REV 1:13 Te na ama kanikai ari ganom dinom koingamere epe yai ta gam dinom koiro kewa dungui suna tei moimie. Yaromi gai suna arari gamdi yo bui tongua fu kauwomdi ime fungoro te yaromi non gam fiki i kongo gol dungua deiyomdi tei dau tomie.
REV 1:14 Te kamun kuwokauwo feke donguamere epe yaromi birom wiyom i kawom feke dome. Te e dongua baurom unguamere epe yaromi okom muromdi tei baurom ume.
REV 1:15 Te kongo fiuna dere kou dainguamere epe yaromi kauwomdi tei dero kou daime. Te nuwi ori wom kuwom siro mu dunguamere epe yaromi nokomdi ka ori dumie.
REV 1:16 Te yaromi kuimokome i okonom koro muruwo te koro surai okom womdi tei akome. Te sanupui koro koro murom nokonei nongua boingua yaromi giramdi tei dungoro u mena ume. Te aro kurake siro yoporam boiro donguamere epe yaromi giram gumamdi dome.
REV 1:17 Ena na yaromi kanere ari goingamere epe ako kauwomdi tei faikoro ena yaromi okom wom i ei na ganamdi tei dero akore “Ne kuri fikeyo! Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye.
REV 1:18 Na yokori moika yai moiye. Komari na goipa kakom kakom na yokori moi derewo moraiya kano! Te na bei moiro ari goinga yokamai te guwom akai kiapanom bei ereiye.
REV 1:19 Ena iran ne bei moire tai mora kanengai te tarom i epena fuka dungua te tarom i okome ama u mari nangua kam i munom boro!
REV 1:20 Ena kuimokome okonom koro muruwo te koro surai na okonam womdi tei ako moika te kongo gol ire kewa lam beinga okonom koro muruwo koro surai dungua ne kanengai mapunom i epe: Kuimokome okonom koro muruwo te koro surai i dunguamere epe Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori okonam koro muruwo te koro surai moinga yokamai nuwi kokonan gan yokamai moime. Te kewa okonom koro muruwo koro surai i dunguamere epe ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori okonom koro muruwo koro surai moime,” epe di narome.
REV 2:1 Ena Kirisito ka ta di narome. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Efesasi tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na kuimokome i okonom koro muruwo koro surai na okonam womdi tei akore te na kewa lam kongo gol beinga okonom koro muruwo te koro surai dungui suna tei wanikai kamom i ne yokamai iki birom ori Efesasi tei moinga di ereiye.
REV 2:2 Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i na kaniye. Ne yokamai ganom kipi kokonan beiro te ari bei niki de ereinga kakom tei ne yokamai arire erowai tere moime. Te na ama kanikai ne yokamai bei moiro ari niki deinga yokamai nomanenom erekeimie. Te ari yokamai uro “No yokamai Yesu nowi dongua fupunga ari moipunie,” di ereimba tamanume. Yokamai Yesu ewi dongua finga ari moikeimie. Ena ne yokamai bei moire yokamai kanom ipu sire mapunonom i mari dere “Yokamai kasu dime,” di fime.
REV 2:3 Te ne yokamai na fi ki si nareinga ena ari yokamai uro bei niki de ereimba ne yokamai arire erowai tere moire ganom kipi kokonan beingai niki de fikeime.
REV 2:4 Niki de fikeimba na kura kam ta epe ne yokamai di ereiye: Koma ne yokamai denom minom na mun fi nareingamere epe epena ne yokamai denom minom mun fi narekeimie. Tamanume.
REV 2:5 Koma ne yokamai tai mapunom nokapu beinga ma dere epena ako simia kaniyo! Ena ne yokamai nomanenom si awa tere tai mapunom koma beinga tokoi beiyo! Te ne yokamai nomanenom si awa tekenainga na u ne yokamai moingi tei uro ne yokamai kewanom tei de moingua bei dowaiye.
REV 2:6 Te ne yokamai tai mapunom ta beinga na ama mun fi ereiye. Na bei moiro yai ta Nikorata yaromi gama mapunom beinga kianom bei ereikamere epe ne yokamai bei moire yokamai mapunom beinga kianom ama bei ereime.
REV 2:7 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si teinga yokamai mora di mari de erongua kam i fiyo! Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai yoporam boingua erowaikoro yokamai furo Yai Gumam tai woi nongui kamundi teme tei furo moi kuwom suwainga ei erongua eriyom mukom nowaime,’ epe boi to!” epe di narome.
REV 2:8 Ena Kirisito akai nere ka ta di narome. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Semuna tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiro te koma na goipa epena na tokoi ariro yokori moiye. Ena na ka i ne yokamai di erowaiye.
REV 2:9 Tai ipun dongua te kipi kaingua ne yokamai fuka di eronguai na mora kaniye. Te ne yokamai ari kuwanom kawom moimba ne yokamai kamundi tei tai kan i munmane erongoro ako neimie. Te na ama kanikai ari suwo koropane uro ne yokamai kanom ka simie. Yokamai uro “No yokamai Yura ari moipune,” dimba yokamai Yura ari kawom moikeime. Tamanume. Yokamai Satan yaromi gama moimie.
REV 2:10 Okome i tai ipun dowangua ne yokamai fuka di erowangua iran i kuri fikeiyo! Ena na ka duwaiya fiyo! Satan gama yokamai bei moiro “Ne yokamai kan si erere ako suwaime,” diro bei erowainga ena ne yokamai ipun dowangua kipi karanguai aro kakom okonom koro koro muruwo firaime. Ena ne yokamai gorainga i fanamba ne yokamai fi ki suwainga akore morainga na bei moiro kakom kakom moi kuwom suwainga meinanom erowaiye.
REV 2:11 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si teinga yokamai di mari de erongua kam i fiyo! Ena ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai okome ari e dongua de derewo duwangua akaiyomdi tei gorainga kakom tei goikenaime. Kawom tamanume,’ epe diro boi to!” epe di narome.
REV 2:12 Ena Kirisito akai nere ka ta di narome. “Ena ne bei moire Yai Gumam gama iki birom ori Pekema tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Ena na sanupui koro koro murom nokonei nongua boingua ako neika na ka i ne yokamai di ereiye.
REV 2:13 Ne yokamai ikinom akainom na mora kanikai Satan bei moiro akai tei kiapam bei moimba ne yokamai na ka dikai dourom boiro fi ki si nareingai mapunom ma dekeime. Te komari ari Satan moingua akai tei ama moinga yokamai bei moiro yai ta Antipa yaromi ne yokamai gere koiro moingua na giranamdi gore diro na kanam i di mari dongua yaromi akire si goinga kakom tei ne yokamai fi ki si nareingai mapunom ma dekeime.
REV 2:14 Ma dekeimba na kura kam suwo koropane ne yokamai epe di erowaiye. Ne yokamai Pekema tei moinga suwo koropane furo ka mapunom kasu yai ta Beram yaromi mapunom dourom boime. Komariki yaromi bei moiro yai ori Bara yaromi Isirae ari bianom benainga mapunom opon di tongoro ena Bara fu Isirae ari yai opai moingi tei furo “Ne yokamai yai gumam kasu yai fi mun ei teinga kapu miyom i nowaime. Te ne yokamai yai opai kunei neinga mapunom benaime,” diro opon di erongoro ena yokamai beinga bianom beimie.
REV 2:15 Te epemere ne yokamai suwo koropane furo Nikorata yaromi gama ka niki dongua dinga i dourom boimie.
REV 2:16 Epe beinga iran i ne yokamai nomanenom si awa teiyo! Si awa tekenainga ena na kene kene eire u ne yokamai moraingi tei uro sanupui arari na giranamdi tei dunguai iro ne yokamai kura boi erowaiye.
REV 2:17 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si teinga yokamai di mari de erongua kam i fiyo! Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai kopuna ta kam mana koma eke dere dungua tarom suwo koropane i erere te kongo feke dongua towane towane ama erowaiye. Te na kongomom i ire kam koi boi towaikoro ena yai ta kankename. Tamanume. Ari yokamai kongomom i inainga yokamai kanaimie,’ epe boi to!” epe di narome.
REV 2:18 Ena Kirisito akai nere ka ta di narome. “Ena ne bei moire ari Yai Gumamfi ki si tere iki birom ori Taiyataira tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Ena na Yai Gumam wam moiro e dongua baurom unguamere epe na okonam muromdi tei baurom ungoro te kongo fiuna dere kou dainguamere epe na kaunamdi tei dero kou daingua ena na ka i ne yokamai di ereiye.
REV 2:19 Ne yokamai kokonan beinga na mora kaniye. Ne yokamai furo ari yokamai denom minom mun fi erere te na fi ki si narere te ari yokamai kokonanom muruwo akire di erere te ganom kipi kaingua finga kakom tei ako sikeinga mapunom i muruwo na mora kaniye. Te ne yokamai Yai Gumam kokonanom koma beinga epena kokonan beinga i moko iwa fume.
REV 2:20 Moko iwa fumba na kura kam ta ne yokamai epe di erowaiye. Ne yokamai bei moire opai ta Yesepe “Na ka mapunom opai moiye,” dungua oparomi ne yokamai moingi tei ama moingua ma de tekeime. Oparomi bei moiro na nuwi kokonan ari yokamai kinanom sire yai opai kunei neinga mapunom te yai gumam kasu yai fi mun ei tere kapu miyom neinga mapunom opon di erongoro ena yokamai mapunom niki dongua i beimie.
REV 2:21 Ena na di fikai “Oparomi nomaneyom si awa towame,” diro kan deipa tamanume. Oparomi nomaneyom si awa tekere bianom faingua mapunom mouwom wako tekeme.
REV 2:22 Ena iran na bei moiro kipi karangua ori wom iro te nupi iro towaikoro ena ari opai kunei neinga mapunom oparomi bei towaimba nomanenom si awa tekere oparomi bengua mapunom i benainga yokamai kipi karangua ori wom erowaiye.
REV 2:23 Te na ama furo oparomi gan kui enangua yokamai ei goraikoro ena Yai Gumam fi ki si teinga muruwo mora firainga na kanero ari yokamai inokore ei fingamere epe ipu suwaika yai ta moiro ena ne yokamai tai mapunom beingamere epe nen towane towane meina mokom bai erowaiye.
REV 2:24 Mokom bai erowaipa epena na bei moiro ne ari yai opai ta Taiyataira tei moinga yokamai ka epe di ereiye. Ne yokamai bei moire oparomi ka nuwi si ereinga kamom i dourom boikere te ari Satan ka eke dongua dinga kamom i ama dourom boikeinga na ka epe di ereiye. Te na bei moiro ne yokamai tai ta ipun dowangua ei erekeipa tai towane ta epe eiro di erowaiye.
REV 2:25 Ne yokamai bei moire tai kan i muruwo akoingai kanere ako ki sire moi fure na tokoi u mangi unaika kakom tei ama ako ki siyo!
REV 2:26 Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga te na inokore ei fikamere epe dourom boinga yokamai moi furo kakom gounangua kakom ama dourom borainga yokamai na nenam yoporam boingua naronguamere epe erowaikoro yokamai ari yai opai man man muruwo moinga yokamai kiapanom bei erowaime. Yokamai yoporam boiro ain kupa akoro yokamai kiapanom bei erere te ari man sinom kowi si fa di gawo gawo toka deingamere epe yokamai bei moiro ari kiapanom bei ereinga yokamai si fa di erowaime.
REV 2:28 Te na ama bei moiro kuimokome koimoiri ongo suna kakom i koiro donguamere epe ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai erowaiye.
REV 2:29 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam gama yokamai di mari de erongua kam i fiyo!’ ka epe boi to!” epe di narome.
REV 3:1 Ena Kirisito akai nere ka ta di naromie. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si teinga iki birom ori Sarisi tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na Yai Gumam yaromi muromom i okonom koro muruwo te koro surai kiapanom bei erere te kuimokome okonom koro muruwo koro surai akokai ka i epe ne yokamai di ereiye. Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i muruwo na kaniye. Te yokamai bei moiro “Ne yokamai Yai Gumam gama yokori moimie,” dimba ari goingamere epe ne yokamai goinga kokonan na bei narekeimie.
REV 3:2 Te ne yokamai tai mapunom muruwo beinga tarom i na Yai Gumanam okom muromdi tei yo tekengua na kanikai ena ariyo! Tai ta ta i gounaro benangua tarom i kan kenom beire a ki siyo!
REV 3:3 Ena iran komari ari uro ne yokamai ka nuwi si ereinga finga ka i ne yokamai tokoi inokore eire gore dire nomanenom si awa teiyo! Ena ne yokamai arikenainga yai ta tai kunei nowaro bengua yaromi eke dere unguamere epe na u ne yokamai moraingi tei unaikoro na ne yokamai moraingi tei moraika na nakankenaimie.
REV 3:4 Nakankenaimba ne Sarisi ari tei moinga yokamai suwo koropane bianom beikeingoro ena denom minom i feke dome. Ne yokamai kounom kounom moinga ena ne yokamai gai feke dongua firainga na gere kon ama wanapune.
REV 3:5 Ena ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai bei moiro ne yokamai gai feke dongua firaingamere epe gai feke dongua firaime. Ena Yai Gumam bei moiro gama kakom kakom moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom boingua i yokamai kanom i ama boingua ena na furo kore dekenaiye. Tamanume. Na furo na aunam gumamdi te nuwi kokonan gan yokamai gumanomdi tei arire moiro “Ari yokamai ganama yokamai moimie,” diro di mari dowaiye.
REV 3:6 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moire Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si tere yokamai di mari de erongua kam i fiyo!’ epe boi to!” epe di narome.
REV 3:7 Ena Kirisito akai nere ka ta di naromie. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Firarefia tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Ena na yai yo tere yai kawom moika yaromi ka i epe ne yokamai di ereiye. Ena komari yai ori Dawiri yoporam boingua akore bei moiro ari Yerusarem ikai tei nainga kanom dainguamere epe na yoporam boingua akore bei moiro ari Yerusarem koi ikai tei nainga yokamai kanom daraiye. Ena na kori gumam yaunaika yai ta bei moiro kori i kenangua faikename. Te na kori gumam kenaikai yai ta bei moiro kori i yaunangua ama faikename.
REV 3:8 Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i na mora kaniye. Te ne yokamai kaniyo! Na bei moiro ne yokamai gumanomdi tei kori i irau deika ena yai ta kori i kenangua faikename. Te na ama mora kanikai ne yokamai yoporam boinga gawo toka yo dumba ne yokamai na ka dika ako ki sire mounom wako narekeimie.
REV 3:9 Ena ne yokamai fi goi iyo! Yokamai uro “No yokamai Yura ari moipune,” dimba yokamai Yura ari kawom moikeime. Tamanumie. Yokamai Satan yaromi gama moinga iran i na bei erowaikoro yokamai u ne yokamai kaunomdi tei ure gome dere “Na denam minam ne yokamai mun fi erome,” di mari dowaime.
REV 3:10 Ena ne yokamai bei moire na “Tai ipun dowangua ne yokamai fuka duwangua ne yokamai erowai tere moiyo!” epe dikai dourom boinga iran Yai Gumam “Na ari yai opai mangi tei moinga yokamai ipu si erowaiye,” diro ena tai ipun dowangua awi ari man man i muruwo dowangua kakom tei na ne akire di erowaikoro tarom i ne yokamai bei niki de erekename.
REV 3:11 Ena na kene kene eiro ne yokamai moraingi tei unaikoro ena ne yokamai bei moire “Yai ta nonon yokamai meinanom bei dekename,” diro tai akoinga tarom i ako ki siyo!
REV 3:12 Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai ekire furo Yai Gumanam fi mun ei teinga ikom furo kowiri arire erowaikoro yokamai ikirai tokoi ma dekenaime. Ena na bei moiro na Yai Gumanam kam i yokamai ganomdi tei boi erere te na Yai Gumam ikom birom ori Yerusarem kam i yokamai ganomdi tei ama boi erowaiye. Iki birom ori i Yerusarem koi keinga ena epena na Yai Gumam moingui tei dumba okome kamundi tei ma dere u oropo uname. Iki birom ori kam i yokamai ganomdi tei boi erere te na nanan kanam koi yokamai ganomdi ama boi erowaiye.
REV 3:13 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moire Murom Sumuna Yai Gumam gama yokamai di mari de erongua kam i fiyo,’ ka epe boi to” epe di narome.
REV 3:14 Ena Kirisito akai nere ka ta di naromie. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Leorisia tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na ka kawom dika yai moiro Yai Gumam ka dungua dourom boiro kawom towane di mari deika yai ama moiro te Yai Gumam ka dungua na tai kan i muruwo bei eika yai ama moika ena na ka i epe ne yokamai di ereiye.
REV 3:15 Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i na kaniye. Ne yokamai bei moire na douwinam kawom boikeinga te ne yokamai bei moire ama mounom wako narekeimba ne yokamai suna tei moingoro ena na bei moiro “Ne yokamai na douwinam kawom boinga konom dourom boiyo! Bo te ne yokamai na mounam wako nareinga konom dourom boiyo! Ne yokamai suna tei moinga i faikeme,” epe di ereiye.
REV 3:16 Ne yokamai bei moire na douwinam kawom boikeinga te ama mounom wako narekeinga ena na giranamdi tei ne yokamai mepi si erowaiye.
REV 3:17 Te ne yokamai ka epe dimie: “No yokamai kongo mukom munmane ako nopune. No yokamai tai ta wandou napunga i faikename,” epe dimba ne yokamai kankeinga ne yokamai niki wom dere moiro kuwanom ari moiro okonom murom i gi dungua moiro yoruwake moinga kankeimie.
REV 3:18 Te na ka inokore ei fikamere epe di erowaiye. Ne yokamai ure na kongonam gol nokapu wom meina barainga ena ne yokamai kongo mukom i munmane ako nowaime. Te ne yokamai bei moire gai suna feke dongua ama meina baire ganomdi firaingere ari yokamai ne yokamai ganom mari duwangua ekankenaimie. Te ne yokamai ganom yo duwangua gai goraimie. Te ne yokamai bei moire kapu nurom i okonom muromdi tei burainga tarom i meina baraingai ena ne yokamai okonom muromdi tokoi kon i kanaime.
REV 3:19 Te na ari yai opai denam minam mun fi ereika muruwo “Yokamai yo tere moraime,” diro kura kam di erere kupa eika iran ne yokamai inokore munmane ei fire nomanenom si awa teiyo!
REV 3:20 Ena ne yokamai na nakaniyo! Na uro ne yokamai denom minom kori gumamdi tei moiro nowai si moikoro nenta na nokonam i firo kori iraunangoro ena na u ikai koi furo yaromi gere ama moiro kua kopuna nowapuiye.
REV 3:21 Te na bei moiro Satan yaromi kura boi ime de tere furo na aunam ari kiapanom bei erowangua boiyomdi tei furo yaromi gere ama ame dero moikamere epe na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai “O” di erowaikoro ena yokamai furo na ari kiapanom bei erowaika boinamdi tei furo na gere ama ame dero morapunie.
REV 3:22 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moire Murom Sumuna Yai Gumam gama yokamai di mari de erongua kam i fiyo!’ ka epe boi to!” ka epe di narome.
REV 4:1 Ena Kirisito ka i mora di goungoro na kanikai kamundi tei kori gumam giram koiro dungoro ena yai ta muku mukare bakom fu ori dingamere epe koma nokom ori di narongua yaromi epena ka ta di narome. “Ne u teme tawa uwo! Na bei moiro tai kan i okome fuka duwangua ne opon di erowaiye,” epe di narome.
REV 4:2 Ena kene kene eire Yai Gumam Murom Sumuna uro na denam minam fai si di narongoro ena kamundi tei na kanikai yai ta ari kiapanom bei erongua boiyom ta dungoro te yaromi ame dero moimie.
REV 4:3 Yaromi moinguamere epe kongo eri arom gam koingua te kongo gam kou koingua keranom sungua dome. Te na ama kanikai yaromi ame dero moingua akaiyomdi tei kongo eri arom gam koingua keranom sungua donguamere epe kamun kopouno ta ako koro koro boingua dome.
REV 4:4 Te ari kiapanom bei erongua boiyom yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro tei dunguai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi waiyapo deingoro ena ari mokoinga yokama yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai boiri tei ame dere moiro te gai suna feke dongua fingoro kongo gol murom sungua binomdi tei dungoro
REV 4:5 ena Yai Gumam ame dere moingua boiyomdi tei kamun demgina dere nunu dungoro te boi gumamdi tei kewa okonom koro muruwo te koro surai dome. Te kewa i Yai Gumam murom okonom koro muruwo te koro surai moime.
REV 4:6 Te boi gumamdi berere tei tai ta dungua i epemere fui nuwi ori wom moimie. Ena galas napare donguamere epe fui nuwi kamundi tei moingua epe napare dome. Ena na ama kanikai kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai yaromi boiyom gumamdi tei moimie. Kapu yokamai giranom gumanomdi maranomdi okonom kaunomdi mounom guromdi muruwo okonom murom koimie.
REV 4:7 Ena kapu yokori moingua koma wom moingua kei biyom Laion moinguamere epe moime. Te kapu yokori ta moingua non burumakau moinguamere epe moime. Te kapu yokori ta moingua ari giranom dunguamere epe koingua moime. Te kapu yokori ta moingua kapuka wara gaingua moinguamere epe moime.
REV 4:8 Te kapu yokori moinga okonom suwo iro suwo iro yokamai nen towane towane okonom koinom okonom koro muruwo te koro gam towane koimie. Te yokamai ganom dinomdi muruwo te koinom oropo areme tei okonom murom koimie. Ena aro kakom te kama kakom yokamai bei moiro “Yai Gumam Ari Wanopanom i yo tere moimie. Yai Gumam Ari Wanopanom i yo tere moimie. Yai Gumam Ari Wanopanom i yo tere moimie. Te yoporam boingua muruwo yaromi fai tome. Yaromi koma moiro te epena moiro te okome uname,” epe diro ka i moi firo dikeimie.
REV 4:9 Ena kapu yokori moinga yokamai bei moiro yaromi boiri tei ame dongua kakom kakom moi derewo morangua yaromi kam akire dire “Mun fi eropune,” di teinga kakom tei
REV 4:10 ari mokoinga yai ta okom kauwom muruwo te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai gome dero yaromi ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dongua kakom kakom moi derewo morangua yaromi kauwomdi tei ako fairo kam bawom diro “No yokamai bei moiro kiapanom bei norongua yoporam boingua yaromi ari opon di erowapune,” diro ena kongo gol murom sungua binomdi tei dungua ire yaromi boiyom gumamdi tei ako siro
REV 4:11 “Aiye! No Ari Wanopanom Yai Gumanom yo, ne bei moire tai ta ta i muruwo bei enie. Te ne nenen inokore ei fingamere epe tai kan i muruwo u mari fungoro epena tarom i yo dume. Ena iran no yokamai bei moiro ne bau boingamom i di mari de erere te ne kanum bawom dire te ne yoporam boingamom i di mari de erowapunga ne kounom moinie,” epe dime.
REV 5:1 Ena na kanikai Yai Gumam boiri tei ame dere moiro okom womdi tei munom ganom ta ako moime. Yokamai bei moiro boromdi teme i ka boiro areme oropo koi i ka ama boiro a kumo siro bun feiro u mari boingua si bireinga tarom okonom koro muruwo iro te koro surai iro si bireime.
REV 5:2 Te na ama kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta yoporam boingua iro uro u yoporam boiro boiro ka epe dume. “Eramom kounom morangua yaromi bei moiro munom ganom si bireinga tarom forau si dowangoro u mari name?” epe dumba
REV 5:3 yai ta kamundi tei bo te mangi tawa bo te mansinomdi oropo tei ama munom ganom i forau si dere ikai tei kanangua kounom moikeme.
REV 5:4 Ena yai ta munom ganom i forau si dere ikai tei kanangua moikengua iran na kai munmane wom meiye.
REV 5:5 Ena ari mokoinga yokamai moingi tei yai ta uro ka epe na di narome. “Ne kai meikeyo! Kano! Yai ta kei biyom Laion yoporam boinguamom epe moiro Yura ari yokamai gaunom u mari furo awam Dawiri yaromi ari kiapanom bei eronguamere epe fuka diro yaromi kiama yokamai kura boi ime de tongua yaromi bei moiro munom ganom si bireinga tarom okonom koro muruwo te koro surai dunguai forau si duwangua yaromi kounom bengua moimie,” epe di narome.
REV 5:6 Ena na kanikai non sipsip gam ta arire moime. Yaromi boi suna yai ori ame dero moingua boiyomdi tei arire moingoro ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai te ari mokoinga yokamai non gam i waiyapo de suna de teime. Te ari non sipsip si goingamere epe non sipsip gam i moimba tokoi arire yokori moime. Te non gam yaromi kiyom okonom koro muruwo te koro surai dungoro te okonom murom okonom koro muruwo iro te okonom surai koime. Okonom murom i epemere Yai Gumam murom okonom koro muruwo to koro surai moinga ena Yai Gumam bei moiro muromom i ewi dongua man man i muruwo fime.
REV 5:7 Ena non gam yaromi u Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua uro munom ganom i yaromi okom womdi akongua iro furo
REV 5:8 fungua ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai te ari mokoinga yokamai yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai fu non gam moingui teina tei furo gome deingoro ari mokoinga yokamai muruwo nen towane towane tai ta epemere towa singa tarom akore te kopare kongo gol beinga ama akoingoro ena enuku kipom sungua kopare muruwo murongoro ena enuku unguamere epe Yai Gumam gama yo teinga yokamai ka make eime.
REV 5:9 Yokamai eiro wi koi ta dinga i epe: Ari yokamai ne ei goingoro ena ne akinum i fera diro ari yai opai nenen kanom mapunom mapunom ikinom akainom muruwo moinga yokamai meina bei erenga ena yokamai Yai Gumam moingui tei finga iran i ne bei moiro munom ganom si bireinga tarom forau si dowangore u mari nangua kounom moinie.
REV 5:10 Te ne ari meina bei erenga yokamai akire di erenga iran i yokamai nonon Yai Gumanom fi mun ei teinga ariyoma u mari furo kokonan bei teimie. Te okome yokamai mangi tawa moiro ari kiapanom bei erowaime, yokamai ka koi ta epe diro wi dime.
REV 5:11 Ena na tokoi kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai munmane wom wi dingoro fiye. Gan wi dinga yokamai munmane wom moinga na yokamai kerowaika i faikeme. Ena yokamai uro ari kiapanom bei erongua boiyomdi te kapu yokori moinga yokamai te ari mokoinga yokamai waiyapo dere
REV 5:12 u yoporam boiro epe diro u boime: Non sipsip gam i komari si goingai yaromi yoporam boingua te tai kan muruwo te inokore nokapu ei fingua te erowai tongua ingua kounom bengoro ena ari yai opai muruwo yaromi kam bawom di tere kam akire tere yaromi bau boinguamom i te yoporam boinguamom i di mari dowainga i faname. yokamai ka epe diro wi dime.
REV 5:13 Ena na fika tai kanom kanom i muruwo wom kamundi tei moinga bo te mangi tawa moinga bo te mangi oropo berere tei moinga bo te fui nuwi moinga yokamai muruwo wom ka epe diro wi dimie: Ena yai ta ari kiapanom bei moingua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi te non sipsip gam bau boipikamom yoporam boipikamom i kakom kakom di derewo duwangua iran i nonon yokamai bei moiro surai kanom kakom kakom bawom di erowapune. epe diro wi dimie.
REV 5:14 Ena kapu suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai bei moiro “I kawom,” dingoro ari mokoinga yokamai gome dere moiro yai surai kanom bawom di ere moime.
REV 6:1 Ena na kanikai non sipsip gam i uro munom ganom si birere einga koma dungua forau si dongoro ena na fikai kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga towane ta bei moiro kamun nunu dunguamere epe ka diro “Ne uwo” di tongoro
REV 6:2 ena na awa tero kanikai non kosi feke dongua ta na gumanamdi tei moime. Te yai ta non mouwom guromdi tei ame dero moiro kimi akore moingoro yokamai “Yaromi furo ari kura boi erero iwe dowame,” di fire ari wanopanom birom gai nokapu wom i teingoro ena yaromi “Na furo ari kura boi erero iwe dowaiye,” diro kiam yokamai kura boi erero iwe de eromie.
REV 6:3 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga koma dungua mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro ena na fikai kapu yokori moingua ta bei moiro “Ne uwo,” di tongoro
REV 6:4 ena non kosi kou daingua ta u mena umie. Ena yokamai uro “Yaromi furo ari yai opai mangi tei moinga yokamai yoporam boingua erowangoro yokamai furo ari bam ta yokamai kura boi erere ei goraime,” diro yai ta non kosi mouwom guromdi tei moingua yaromi yoporam boingua tere “Ari ei gorame,” diro sanupui ori wom i teime.
REV 6:5 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai surai mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro na fikai kapu yokori moingua yai ta bei moiro “Ne uwo!” di tongoro ena na kanikai non kosi kama daingua ta moime. Te yai ta non kosi mouwom guromdi tei moingua yaromi kui mukom sikel ta okomdi tei ako moingoro
REV 6:6 ena na ama fikai ka giramdi ta kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai moingi suna tei moingua ungua ena ka i epe dume. “Ari yokamai kui mukom gawo gera inainga ena ari kakom towane kokonan beiro kongo mukom muruwo ire kui mukom meina bei towaime. Ena ne furo eri oriwa te kan wain bei niki dekeyo!” epe di tome.
REV 6:7 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai suraiye mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro na fikai kapu yokori moingua yai ta okome wonom bei moiro “Ne uwo!” di tongoro
REV 6:8 ena na kanikai non kosi komoreke daingua ta ungoro yai ta non kosi mouwom guromdi kopu tei ame dero moinguai yaromi kam i “Goinguaye,” diro dai teingoro te yai ta uro yaromi mouwomdi dourom boi ungua yaromi kam i “Guwom Akai ye,” di teingoro ena yokamai uro “Ne surai bei moiro ari yai opai yokamai ipu si erepika fou suwo ire suwo ire moraingoro fou towane tai muruwo ei goiro! Ne surai sanupui ori ire ei gorapika bo te bei erowaipikoro yokamai meran ori goiro nupi fanaingoro te kei biyom man boromdi tawa morainga yokamai uro ari ei goraimie,” epe di ereime.
REV 6:9 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai suwo iro suwo iro mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro ena na kanikai ari goinga kuianom fi mun ei teinga boiyomdi berere tei moingoro kaniye. Komari yokamai Yai Gumam kam ako ki siro ka i di mari deinga iran i kianoma yokamai bei moiro ei goimie.
REV 6:10 Ari kuianom yokamai u ori wom boiro “Aiye, no Ari Wanopanomyo, ne yoporam boinga kapakom moiro te yo tere moire te ne mapunom kawom benie. Ena epena ne kene kene eire ari noi goinga yokamai meina mokom bai ero! Ne furo ari mangi tei moinga no yokamai noi goinga yokamai ipu si erere ei goro!” epe di teingoro
REV 6:11 ena nuwi kokonan gan yokamai furo ari kuianom yokamai towane towane gai suna feke daingua erere bei moiro ka epe di ereime. “Ne yokama kakom gurom towane kiapam moiyo! Okome ne yokamai kianoma yokamai furo ari ne yokamai ei goingamere epe yokamai bei moiro ne yokamai kokonan towane inga yokamai munmane ei goraingoro ena Yai Gumam bei moiro yokamai ipu si erere ei gorame,” epe di ereime.
REV 6:12 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai okonom koro muruwo mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro ena na kanikai imimi ori wom mangi tawa a fika sire ungoro te aro i si awa tero gai kama dainguamere epe kama sungua u mari fungoro te kapa i si awa tero aki uro kou dainguamere epe kou daingua i fuka dumie.
REV 6:13 Te kuimokome kamundi tei koiro dungua ako mangi tei sume. Eri mukom koingua ama kure eikengoro kamun kai siro ako ipo ka dongoro ako sunguamere epe kuimokome i ako mangi sumie.
REV 6:14 Te kuki a bun feingamere epe kamun i ama bun feiro fungoro te akai kopu mokonguai muruwo te akai moirom muruwo bei ei fungua i ma domie.
REV 6:15 Ena mangi tawa ari wanopa yokamai iro ari kanom wanungua yokamai iro te ari kura boinga kiapam beinga yokamai iro te ari kongo mukom munmane ako neinga yokamai iro te ari yoporam boinga yokamai iro te ari nuwi kokonan beinga yokamai iro te ari kokonan beiro kongo inga yokamai iro te ari yai opai yokamai muruwo wom furo man minomdi tei kou fairo te kongo kui minomdi koi furo kou fairo
REV 6:16 bei moiro “No yokamai kou faipungoro ena yai ta ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dongua yaromi no yokama nokankename. Te non sipsip gam i dem miriyom api si norekename,” diro u boi koro koro kopu mokongui akongui tei dero te u boi kongo dungui tei dero u ori boiro “Kongo yo, gura boire ako no yokamai moipungi kopu tawa uro no yokamai i kou si ei noreiyo!
REV 6:17 Ta bengoro kou fanapune? Surai i denom minom api suwangoro meina niki dowangua bei norowaipika epena i u mari nangua iran yai ta kounom beiro arere morangua yaromi moikemie,” epe dime.
REV 7:1 Ena tai i mora kanere ena na tokoi kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro man bunamdi koro koro arire moimie. Yokamai mangi tawa kamun kai sunguai suwo iro suwo iro ako ki singoro ena kamun kai man sinomdi tei te fui nuwi tei te eri dungui dungui tei kamun kai sikemie.
REV 7:2 Ena na tokoi kanikai nuwi kokonan gan ta bei moiro aro moko ungui koro tei ma dero Yai Gumam yokori moingua yaromi nou kei ei erongua tarom akore ume. Ena koma Yai Gumam bei moiro nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro “Ne yokamai furo man sinom ya te fui nuwi bei niki duwaime,” diro yoporam boingua erome. Ena nuwi kokonan gan ta uro gan suwo iro suwo iro yokamai u ori boi erere
REV 7:3 “Ne yokamai kene kene eire man sinom bo te fui nuwi bo te eri kan i bei niki dekeiyo! No yokamai bei moiro Yai Gumanom nuwi kokonan gan yokamai mapunomdi tei koma nou kei ei erongua tarom erowapungoro ena ne yokamai okome tai kan i bei niki dowaimie,” epe di erome.
REV 7:4 Te na fikai ari yai opai nou kei ei erongua tarom inga yokamai kanom daingai fiye. Isirae ari yai opai 144,000 yokamai nou kei ei erongua tarom inga yokama gama yokamai kanom epe daime:
REV 7:5 Ena Yura gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom imie. Te Rubin gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Gat gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie.
REV 7:6 Te Ase gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Nafarai gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Manasa gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie.
REV 7:7 Te Simion gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Liwai gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Isaka gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie.
REV 7:8 Te Sepayuran gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Yosefe gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Bensamin gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Ari Yai Gumam nou kei ei erongua tarom inga yokamai kanom i epe daimie.
REV 7:9 Ena na yokamai kanom i epe mora firo na kanikai ari yai opai munmane wom kuku boiro moingoro ena yai ta yokamai kerowangua faikename. Ari yai opai makingai muruwo man man muruwo nenen kanom dinga yokamai moiro yai ta ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei te non sipsip gam gumamdi tei arere moiro gai suna gai feke arari firo kokonas yokam okonomdi tei akore moiro
REV 7:10 u yoporam boiro boiro “Nonon Yai Gumanom ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi te non sipsip gam gere surai bei moiro nonon yokamai akire di norepikoro ena kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga iran surai kanom bawom duwapune,” epe diro u boime.
REV 7:11 Te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai muruwo bei moiro ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei te ari mokoinga yokamai moingi tei te kapu suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai moingi tei wayapo de suna dero arero moiro gome de boiyomdi tei dere Yai Gumam kam bawom dire
REV 7:12 “I kawom. Nonon yokamai bei moiro Yai Gumam yaromi mapunom benguamom di mari dowapune. Yaromi keranom sungua yai moiro te nomanem nokapu fai tongua te inokore nokapu ei moingua ena nonon yokamai ‘Yaromi mun fi topune,’ dire kam i bawom duwapune. Yaromi yoporam ori wom boingua yai ama moimie. Ena tarom i kakom kakom di derewo duwangua iran i kakom kakom no yokamai yaromi kam bawom di towapune. I kawom,” epe dime.
REV 7:13 Ena ari mokoinga yokamai moingi tei yai towane ta uro “Ari yokamai gai suna gai feke arari fingai yokamai eramom moime? Te yokamai amairi wimie?” epe di narongoro
REV 7:14 ena na ka mokom bairo “Yai ori yo, na kankeiye. Ne nenen kaninie,” epe di teikoro ena yaromi bei moiro “Yokamai kianoma yokamai bei moiro yokamai ipun dongua kipi kaingua ereingoro ena yokamai non sipsip gam akiyom i gainom biyom singa iran gai suna i feke dome.
REV 7:15 Yokamai epe beinga iran i yokamai uro Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moiro aro kakom te kama kakom i Yai Gumam moingui tei moiro nuwi kokonan bei teimie. Ena yai ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moingua yaromi bei moiro yokamai kiapanom bei erowame.
REV 7:16 Ena yokamai tokoi meran goikere te nuwi goikenaimie. Te aro dowanguai yokamai ama de ganomdi eikenangoro te tai ta i epe ama dowanguai yokamai de ganomdi eikename.
REV 7:17 Ta bengoro tai kan i muruwo yokamai bei niki de erekename? Non sipsip gam yaromi ari kiapanom bei erongua akai suna tei moiro yokamai kiapanom bei erere ekiro furo man sinomdi ikai koi moi kuwom suwainga nuwiyom moko fuka diro ungui tei fungoro ena yokamai nuwi i erowame. Ena Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai kai meinga nurom akonguai kore de erowangoro yokamai tokoi kai meikenaimie,” epe di narome.
REV 8:1 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tarom okonom koro muruwo te koro towane mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro kamundi tei ka ta dikengoro kakom gurom towane tokamere fumie.
REV 8:2 Ena kakom i goungoro na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai Yai Gumam gumamdi tei arere moingoro ena Yai Gumam muku bakom fu dinga tarom i eromie.
REV 8:3 Te nuwi kokonan gan ta ama uro kongo gol kopare beinga iro fu fi mun ei teinga boiyomdi tei furo arere moime. Ena Yai Gumam gama yo teinga yokamai ka make eingoro gan i firo fu fi mun ei teinga boiyomdi tei furo bei moiro ari eri muku kipom sungua Yai Gumam teingamere epe ka make einga Yai Gumam tome. Epe bengua gan i bei moiro “Na fu fi mun ei teinga kongo gol boiyom beinga i Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyom gumamdi tei ama dungua furo eri muku kipom sungua tarom i Yai Gumam towaiye,” diro beme.
REV 8:4 Ena gan i Yai Gumam gumamdi tei moiro eri muku kipom sungua tarom gaingoro ena kipom sunga tarom iro te Yai Gumam gama yo teinga yokamai ka make einga tarom ama iro Yai Gumam tongoro ena yaromi kipom sungua te ka make einga fimie.
REV 8:5 Ena nuwi kokonan gan i kopare i iro fi mun ei teinga boiyom e dongua dongua iro kopare koi eiro iro fiasi man sinomdi tei dongoro ena kamun nunu diro te kamun napare dongoro te man sinomdi tei ama imimi ume.
REV 8:6 Ena nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai bei moiro muku bakom fu dinga tarom okonom koro muruwo koro surai iro fu duwaro beimie.
REV 8:7 Ena gan moi koma iwa donguai yaromi muku bakom fu dinga tarom i koma fu dungoro ena ninumui sungua te e dongua te aki u towane fungua uro ako mangi tei sungoro ena man te eri foiyom si suraiye dongua ena man koro towane gaingoro te eri koro towane gaingoro te kui kewa i muruwo ama gaingoro de goume.
REV 8:8 Ena nuwi kokonan gan moi koma iwa donguai yaromi muku bakom fu dinga tarom mora fu dungua iran gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom i ama fu dungoro ena yokamai bei moiro kopu edongua donguamere epe fiasi fui nuwi tei deingoro ena fui nuwi foiyom si suraiye dongoro koro fou ta awa tongoro u aki epemere fungoro
REV 8:9 te fui nuwi kapu yokamai foiyom si suraiye deingoro koro fou ta goingoro te nuwi kopare foiyom si suraiye dongoro koro fou ta niki deimie.
REV 8:10 Ena nuwi kokonan gan surai muku bakom fu dinga tarom i mora fu dipika iran gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom ta ama fu dungoro ena kuimokome towane ta i kewa donguamere epe dero kamundi tei ma dero ako mangi ungoro ena nuwi akongua te nuwi okom engua man sinomdi koi moko fuka dungua foiyom si suraiye dongoro koro fou ta kuimokome ako tei sume.
REV 8:11 Ena ari kuimokome i kam daingai “Tai gikenguai,” diro kam daingoro ena nuwi muruwo foiyom si suraiye dongoro nuwi koro fou ta awa tero gikengua fuka dumie. Gikengua fuka dungua iran i ari yokamai munmane nuwi i nero goimie.
REV 8:12 Ena nuwi kokonan gan suraiye muku bakom fu dinga tarom i mora fu dinga iran gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom ta ama fu dungoro ena yokamai furo aro te kapa te kuimokome muruwo eingoro iran aro kakom muruwo foiyom si suraiye dongoro koro fou ta kama sumba koro surai aro dongoro te giruwangua kakom muruwo foiyom si suraiye dongoro koro fou ta kama sumba koro surai kapa te kuimokome dome.
REV 8:13 Ena na tokoi kanikai kapu yakori ta wara gairo fu kamundi suna tei fungoro kaniye. Ena na fikai kapu yakori u yoporam boiro boingoro fiye. Kam dungua i epe: “Aiye maiya. Na ari kanom ori wom fi ereiye. Epena nuwi kokonan gan suraiye yo moinga yokamai muku bakom fu dinga tarom i fu duwaro beinga ena ari yai opai mangi tei moinga yokamai tai ipun dowangua ori wom suraiye fuka di erowangua iran na yokamai kanom ori wom fi ereiye,” epe dume.
REV 9:1 Ena nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro muku bakom fu dinga tarom i mora fu dinga iran i gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom ta ama fu dungoro na kanikai kuimokome ta kamundi tei ma dero ako mangi tawa ungoro yokamai bei moiro mansinom ori wom minom dongua kori ki teingoro ena kuimokome i imie.
REV 9:2 Kuimokome i iro minom dongua kori gumam yaungoro ena eri ori wom gainga enuku munmane wom mokonguamere epe enuku munmane wom mansinom ori wom minom dongui tei ma dero mokongoro ena aro dongua te kamun kama epemere sungoro
REV 9:3 ena enuku mokongui suna tei ipa siname munmane wom u mena uro fu mangi tei fingoro ena gouragere ari bei niki de ereingamere epe yokamai “Ari bei niki de erowaime,” diro ipa siname yoporam boinguamom i ereime.
REV 9:4 Te yokamai bei moiro ipa siname “Ne yokamai kui kan te eri kan mangi mokongua tarom i bei niki dekeiyo! Ne mane! Ne yokamai bei moire ari Yai Gumam nou kei ei erongua tarom mapunomdi tei dikenangua yokamai bei niki de ereiyo!” epe di erongoro
REV 9:5 ena ipa siname furo kapa okonom koro muruwo ari yai opai ganom kipi karangua erowaimba ipa siname yokamai furo ari ei gorainga yoporam boingua ikeimie. Tamanume. Gouragere ari bei niki de erongoro yokamai kipi kaingua fingamere epe ipa siname yokamai kipi karangua ari erowaime.
REV 9:6 Ena kakom tei ari yokamai gorainga konom wandounaimba yokamai kawom kankenaimie.
REV 9:7 Ena na ama kanikai ari yokamai bei moiro non kosi yokamai kura borainga tarom kenom bei ereingamere epe ipa siname yokamai tai kenom beimie. Te yai ori bei moiro kongo gol iro ari wanopa birom gai beiro finguamere epe ipa siname yokamai binom gai eimie. Te ari giranom gumanom koingamere epe ipa siname yokamai ama giranom gumanom koimie.
REV 9:8 Te opai gan binom wiyom arari wom fingamere epe ipa siname yokamai binom wiyom ama faingoro te kei biyom Laion kiyom koinguamere epe ipa siname yokamai ama kinom koimie.
REV 9:9 Te yokamai deinomdi tei gai suna gai kapa fimie. Te ari yokamai kura boinga kakom tei non kosi munmane bei moiro kari gurere ire bu diro nokonom ori dunguamere epe ipa siname yokamai yokamai wara gairo wanero nokonom ori dimie.
REV 9:10 Ipa siname yokamai weyonom koingai ena gouragere weyom ari bei niki de eronguamere epe ipa siname weyonom ari bei niki de erongoro ena yokamai weyonom ari yai opai eiro kipi kaingua bei ereingoro ena kapa okonom koro muruwo fumie.
REV 9:11 Te murom niki dongua ta bei moiro ipa siname yokamai kiapanom bei erome. Yaromi ama bei moiro ari mansinom ori wom minom dongui tei moinga yokamai kiapanom bei erome. Ena Yura ari kanom yaromi kam i “Aparon ye,” diro kam daingoro te no Giriki yokamai kanom yaromi kam mapunom i epe “Tai ta ta i muruwo bei niki dongua yai moime,” dupune.
REV 9:12 Ena tai ipun dongua koma fuka dungua i mora goumba tai surai ipun donguai yo wom dungua okome i fuka duwamie.
REV 9:13 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo yokamai muku bakom fu dinga tarom i fu dingoro ena epena gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom i ama fu dungoro ena na fikai ka giram murom unguai Yai Gumam yaromi gumamdi tei fi mun ei teinga boiyom kongo gol beinga boiyom i dungoro ena kapu kiyom suwo iro suwo iro dunguai towane boi onamdi teme iwa dungoro te ta oropo ya dungoro te ta i koro iro dungoro te ta i koro ya dungoro ena kapu kiyom dungui suna tei ka i di mari dome.
REV 9:14 Ena ka dungua yaromi bei moiro nuwi kokonan gan epena muku bakom fu dinga tarom ako moingua yaromi “Ne fure murom niki dongua suwo iro suwo iro yokamai nuwi ori wom Yufereti tei kan si ereingoro moinga yokamai ma de erengere naimie,” epe di tongoro
REV 9:15 ena muku bakom fu dinga tarom akongua gan i furo nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro ema de erongoro ena yokamai furo ari foiyom si suraiye de ereinga yokamai koro fou ta i ei goimie. Te koma “Yokamai bei moiro ari yai opai munmane ei goraime,” diro gunom boi ereingoro ena epena kakom tei kokonan i beimie.
REV 9:16 Ena kiminem yokamai munmane wom non kosi mounom guromdi tei ame dero moinga “Yokamai 200 mirion epemere moimie,” dinga na fiye.
REV 9:17 Te na kuwan i kanikai non kosi yokamai te ari non kosi mounom guromdi tei ame dero moinga yokamai mapunom i epe: Ari yokamai gai suna gai kapa fingai gam koinguai suwo koropane i kou koingua te suwo koropane i kamun diau koingua te suwo koropane i komureke koimie. Te kei biyom laion birom koinguamere epe non kosi birom koingoro te non kosi yokamai giranomdi edongua te enuku te kongo safa i u mena uro koro koro fungoro
REV 9:18 ena tarom suraiye i yokamai giranomdi u mena ungua ari yai opai foiyom si suraiye de ereinga tarom i ari koro fou ta i ei goimie.
REV 9:19 Non kosi yoporam boingua mapunom i tora dume? Non kosi yokamai giranom i yoporam boingoro te yokamai weyonom i ama yoporam boimie. Te yokamai weyonom mapunom i tora dume? Onopa bei moiro ari eingoro yokamai kipi kaingua fingamere epe non kosi yokamai weyonom tei bei moiro ari bei niki de ereimie.
REV 9:20 Ena e dongua te enuku te kongo safa tai ta i bei moiro ari suwo koropane ei goikemba ari yo moinga yokamai nomanenom si awa tere tai ta ta nenen okonomdi akoro beinga tarom i mounom wako tekeimie. Tamanume. Yokamai bei moiro murom niki dongua kanom akire dinga konom ma dekere te kongo gol iro te kongo siwa iro te kongo wom iro te eri iro yai gumam kasu yokamai beiro kanom akire dinga konom i ama ma dekeime. Te yai gumam kasu yokamai kawom kon kankere te ka fikere te kon ama arowa tero wankeimie.
REV 9:21 Te yokamai bei moiro ari ei goinga mapunom beinga te tai gene mane ari bei ereinga mapunom beinga te yai opai kunei neinga mapunom beinga te tai kunei neinga mapunom beinga nomanenom si awa tere mounom wako tekeimie.
REV 10:1 Ena na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta yoporam boiro moingua kamundi tei ma dero ako mangi ume. Kamun kuwokauwo yaromi gamdi tei yopui ikai dongoro te kamun kopouno yaromi biromdi tei waiyapo dere dungoro te aro dere keranom sunguamere epe yaromi giram gumam keranom sire dongoro te kongo fiuna dere kou dainguamere epe yaromi kauwomdi tei dero kou daime.
REV 10:2 Ena yaromi munom ganom gawo ta okomdi tei akongoro munomom i fura dero dungoro ena yaromi kauwom womdi ei fui nuwi boromdi tei dero kauwom kora i ei man sinomdi tei domie.
REV 10:3 Epe moingua ena kei biyom laion au dunguamere epe yaromi u boiro dungoro kamun nunu dunguai okonom koro muruwo koro surai nunu dungoro yokamai nenen kanom dimie.
REV 10:4 Kamun nunu dunguai ena na “Ka dingai munom boraiye,” dipa na fikai ka ta kamundi tei ma dero unguai ka i epe dume: “Kamun nunu dunguai okonom koro muruwo koro surai kanom dinga i ne si birere yo ako moro! Ne munom i boikeyo!” epe di narome.
REV 10:5 Ena na koma kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan yaromi fui nuwi tei ariro moiro te man sinomdi tei ama ariri moingua yaromi okom womdi akire di kamundi iwa dero
REV 10:6 ka kawom epe dume. “Yai Gumam kakom kakom yokori moingua yaromi man sinomdi tai kan muruwo tei moinga bei engua te kamundi tai kan muruwo tei moinga ama bei engua te fui nuwi tai kan i muruwo tei moinga ama bei engua muruwo wom bei engua iran i Yai Gumam ka di koi eiro dungua kakom i epena i gounaro bemie. Yai Gumam tokoi kiapam beiro moikenamie.
REV 10:7 Tamanume. Koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro towane yokamai muku bakom fu dinga tarom i mora fu dingoro ena gan ta muku bakom fu dinga tarom i fu duwangua kakom tei tai koma Yai Gumam kou si engua tarom i u mari uname. Koma Yai Gumam furo ari ka mapunom di mari deinga nuwi kokonan bei teinga yokamai ‘Okome na tai ta ta i muruwo i mari dowaiye,’ di eronguamere epe u mari uname,” epe dume.
REV 10:8 Ena koma ka i kamundi tei ma dero ungua na fikai ka i tokoi di narome. “Ne fu nuwi kokonan gan yaromi kauwom fui nuwi boromdi arire moingua te kauwom ta man sinomdi tei arire moingui tei furo munom ganom akongua fura dero dungua iyo!” epe di narongoro
REV 10:9 ena na fu nuwi kokonan gan moingui tei furo “Ne munom ganom gawo ta na naro!” epe di teikoro yaromi “Ne ire no! Ne nengere te giranumdi tei don nokapu wom kenamba ne denum minum koi i gi kenamie,” epe di narongoro
REV 10:10 ena na munom ganom gawo ta nuwi kokonan gan i okomdi tei akongua iro neikoro na giranamdi tei don kemba na ne goukoro denam minamdi koi i gi kemie. Ta bengoro i gi keme? Koma Yai Gumam bei moiro tai kan i muruwo fuka duwaro bengua tarom i ipun ori wom dowangua munom ganom ikai tei boime.
REV 10:11 Ena yokamai ka ta epe di nareime: “Ne tokoi furo ari koro koro moinga yokamai te ari ikinom akainom munmane moinga yokamai te ari ka kapo kapo dinga yokamai te ari wanopanom moinga yokamai tai okome fuka di erowangua kam i di mari de erowane,” epe di nareimie.
REV 11:1 Ena Yai Gumam bei moiro kan ako gi diro einga tarom na narere “Ne kan ire fure na fi mun ei nareinga ikinam te ikinam boiyom a gi dire eiyo! Te ari yai opai na kanam akire dinga yokamai ama kero!
REV 11:2 Ne a gi dire enanba fi mun ei nareinga iki kiram mena tei a gi dire eikeiyo! Ma do! Na kiranam mena tei ari Yura ari moikeinga yokamai ereikoro ena akaiyom i ne a gi dire eikeyo! Yokamai uro Yerusarem yo tongua akaiyom bei niki de towaingoro ena kapa yai surai okonom kaunom muruwo te yai ta okom surai name.
REV 11:3 Ena na bei moiro ‘Yai surai na kanam muruwo ari di mari de erowaipire,’ diro yoporam boingua yai surai erere ewi dowaikoro ena surai kai meinga gaiyom firo na kanam di mari dowaipikoro ena aro kakom 1260 namie,” epe di narome.
REV 11:4 Ena eri oriwa surai te kewa surai Ari Wanopanom man sinom muruwo kiapam bengua yaromi gumamdi tei dunguamere epe yai surai moipire.
REV 11:5 Ena nenta bei moiro yai surai bei niki de erowaro benainga i edongua giraiyom yai surai giranomdi tei unangoro ena unanguai yai surai kianom yokamai ganom dowamie. Kawom, ari bei moiro yai surai bei niki de erowaro benaingai mapunom epe goraime.
REV 11:6 Te yai surai Yai Gumam kam di mari dowaipika kakom tei kamun si fere dowaipika nimi sikenangua yoporam boinguamom ipire. Te yai surai nuwi i muruwo wom awa towaipikoro nuwi i muruwo aki u mari unangua yoporam boinguamom i ama ipire. Te yai surai bei moiro nenen inokore ei fipikamere epe dourom boiro nupi niki dongua kanom kanom iro ari yai opai mangi tei moingai muruwo wom bei niki de erowaipika yoporam boinguamom i ama ipire.
REV 11:7 Ena okome yai surai Yai Gumam kam di mari depikai gounangua kei biyom mansinom ori wom minom dongui tei ma dero u teme uro yai surai kura boi erere iwe de erero ei gorame.
REV 11:8 Ena yai surai goiro iki birom ori wom kon mori tei ako fanaipika kan dowaimie. Ari iki birom ori ikai tei moinga yokamai nonon yokamai Ari Wanopanom eri yoro bakomdi tei si goinga ena nonon bei moiro iki birom ori irai kam ta eke dere “Sorom te Isipi ye” diro daipune.
REV 11:9 Ena ari man man tei moinga yokamai suwo koropane uro te ari ikinom akainom koro koro moinga yokamai suwo koropane te ari nenen ka kapo kapo dinga yokamai suwo koropane te ari koro koro moinga yokamai suwo koropane uro aro kakom suraiye te aro kakom koro yai surai yononom toren kanero “Ne yokamai yononom man sikeiyo!” epe di erowaime.
REV 11:10 Ena yai surai goipika i ari yai opai mun fi erere nenen ganom eken beire yokamai towane towane kua kopuna erowaingoro te yokamai towane towane mokom bai erowaime. Ta bengoro epe benaime? Koma yai surai bei moiro ari yai opai mangi tawa moingai muruwo wom kipi kaingua tarom niki donguai ereipika iran i surai goipika yokamai mun fimie.
REV 11:11 Mun fimba aro kakom suraiye te aro ta koro gounangua Yai Gumam uro giram murom yokori moinguamom awi yai surai denom minom ikai koi dowangoro ena yai surai tokoi arero morapikoro ari yokamai yai surai ekanero kuri ori wom firaimie.
REV 11:12 Te yai surai firapikai ka ta kamundi tei uro u yoporam boi erero “Ne surai u teme ya wiro!” epe di erowangoro ena yai surai moko kamundi kuwokauwo dungua boromdi ikai tei naipikoro te kianoma yokamai yai surai naipikai kanaimie.
REV 11:13 Te yai surai naipikai kakom boromdi tei imimi ori wom unangoro ena iki birom ori irai koro towane gura boiro ako fanamie. Kawom, yokamai iki birom ori irai foi fai si okonom koro koro muruwo dowaingoro koro towane ta gura boiro ako fanaingoro ena ari yai opai 7,000 epemere goraimie. Te ari yo morainga yokamai kuri ori wom fire Yai Gumam kamundi moingua yaromi kam akire diro “Ne yoporam boinga ori wom kapakom moinie,” epe diro di mari dowaime.
REV 11:14 Ena tai ipun dongua koma fuka dungua i goungua te ipun dongua ta i ama goumba tai ipun dongua towane ta yo wom dungua i okome fuka duwaro bemie.
REV 11:15 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro towane yokamai muku bakom fu dinga tarom mora fu dingoro ena epena gan ta muku bakom fu dinga tarom ama fu dungoro ena ari kamundi moinga yokamai ka u yoporam boingua boiro “Nonon Ari Wanopanom te yai ta awi dongua ari akire di erongua yaromi Kirisito surai i gere bei moiro ari mangi tei moinga yokamai kiapanom bei erero kakom kakom i moi derewo moraipire,” epe dime.
REV 11:16 Te ari mokoinga okonom kauwom muruwo te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai Yai Gumam gumamdi boiri tei ame dere moiro gome dere Yai Gumam kam bawom diro
REV 11:17 ka epe dime: “Aiye, No Ari Wanopanom Yai Gumam yo, ne koma moiro te epena ama moinie. Te ne ama moi ure yoporam boinguamom ire Ari Wanopanom moinie. Ena ne yoporam ori wom boingamom mora ire ari yai opai kiapanom bei erenga iran i no yokamai bei moiro ne kanum bawom dupunie.
REV 11:18 Te ari ikinom akainom koro koro moinga yokamai denom minom api simba ne denum minum api singai u mari fungoro ena ne ari goinga yokamai ka kori di erowanga kakom i mora ume. Ena ne bei moire ari nuwi kokonan bei ereinga ne kanum di mari deinga yokamai bei nokapu de erowanie. Te ne ama bei moire ganuma yo teinga ari ori bo te gawo yokamai ne kanum bawom dinga yokamai bei nokapu de erowanie. Te ne ama bei moire ari ta ari ei goinga yokamai ei goranie,” ari mokoinga yokamai epe dime.
REV 11:19 Yokamai ka i mora di gouinga ena nuwi kokonan gan ta uro Yai Gumam fi mun ei teinga ikom kamundi tei dunguai kori yaungoro na kanikai Yai Gumam ka di koi engua paus ikai koi dungua i na kaniye. Ena kamun dem gina dongua bau boingua si gi dire u koro koro fungoro te kamun nunu ori wom dongoro te man sinom i imimi ungoro te ninumui mukom ori wom ako mangi sumie.
REV 12:1 Ena kamundi tei tai ori wom epe fuka dunguai opai ta moinguai ari gai suna fingamere epe oparomi aro iro gai tokomere epe firo kapa boromdi tei ariro moiro te kuimokome okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai iro ari wanopa birom gai epemere beiro biromdi tei emie.
REV 12:2 Ena oparomi gan miriyomdi tei moingua kui nowaro bengua gam kipi ori wom kaingoro oparomi au ori wom beiro dume.
REV 12:3 Kui nowaro benangua ena kamundi tei tai ta ori wom epe fuka dunguai onopa ori towane moingoro onoparai gam i kou koingua te birom fari mari si koro koro dongua okonom koro muruwo koro surai koingoro te kiyom unguai okonom koro koro muruwo umie. Te ari wanopa yokamai binom gai eingamere epe binom gai okonom koro muruwo koro surai binomdi towane towane eimie.
REV 12:4 Ena onoparai weyom i bei moiro kuimokome suwo koropane si wi di mangi domie. Yokamai kui mokome foi si suraiye wom dowainga onopa weyom i kuimokome koro towane ta si wi di mangi domie. Ena onopa i furo opai gan kui nowaro bengua oparomi gumamdi tei arere moiro kiapam bei morangoro oparomi gan kui nowangoro ganom i onopa si nowamie.
REV 12:5 Ena oparomi wam kui nongoro yokamai kene kene eiro wam i iro teme iwa furo Yai Gumam moingui tei te ari kiapanom bei erongua moingua boiyomdi tei fimie. Okome wam i bei moiro yoporam boiro ari yai opai ikinom akainom koro koro moinga yokamai kiapanom bei erowame.
REV 12:6 Te oparomi ma dero tongi furo man bakom ta ari moikeingi tei fumie. Fungua akaiyom tei Yai Gumam koma bei moiro akai kenom bei tongua dumie. Ena yokamai bei moiro oparomi kiapam bei teingoro ena aro kakom 1260 epemere fumie.
REV 12:7 Ena kakom tei kamundi tei kura ori wom fuka dumie. Nuwi kokonan gan Maikel yaromi te nuwi kokonanom gama gere mu di moiro onopa ori towane i kura boi teingoro te onopa te nuwi kokonanom gama gere mu di moiro yokamai kura boi ereingai mokom boi ereimie.
REV 12:8 Yokamai kura boi ereimba onopa yoporam boikengua iran i onopa gama yokamai kamundi tei moikenaimie.
REV 12:9 Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai yoporam boiro onopa ori wom iro te onopa nuwi kokonanom gama ekire fia si oropo mangi tawa de ereimie. Onoparai i eramom moime? Onopa i komari onopa moingoro ena yokamai onopa kam daingai “Satan ye,” dimie. Yaromi bei moiro ari yai opai mangi tawa moinga yokamai ka kea ei eromie.
REV 12:10 Yokamai Satan yaromi fiasi mangi tawa deingoro ena na fikai yai ta kamundi tei moingua yaromi u yoporam boiro boiro ka epe dume: “Koma yai ta aro kakom te kama sungua kakom i Yai Gumam mapomdi tei moiro nonon arinoma ka kori di eromba epena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai uro yaromi iro fiasi oropo deinga iran i epena nonon yokamai Yai Gumanom uro nonon yokamai akire di norowangoro ena moi kuwom suwapunga inapune. Te yaromi yoporam boiro ari yai opai muruwo wom kiapanom bei erowangoro te yaromi awi dongua akire di norongua yai Kirisito ama yoporam boiro ari kiapanom bei erowamie.
REV 12:11 Te nonon arinoma yokamai tora beiro kianom Satan yaromi bei iwe de teimie? Yai Gumam nonom sipsip gam yaromi akiyom fera dongua te yokamai bei moiro yaromi kam di mari deinga te yokamai inokore ei firo ‘Mangi tawa nokapu morapune,’ di fikeimba ‘Ari noi gorainga i fanamie,’ epe di finga iran i yokamai kianom Satan bei iwe de teimie.
REV 12:12 Ena iran i ne kamundi tei moinga yokamai mun ori wom fimba na bei moiro ne yokamai mangi tei moinga yokamai te ne yokamai fui nuwi boromdi tei moinga yokamai kanom fi ereiye. Satan yaromi u ne yokamai oropo moingi tei uro ‘Kakom gurom towane toka yo moraiye,’ di firo ena dem miriyom api si erongua ena na ne yokamai kanom fi ereiye,” yaromi epe dume.
REV 12:13 Ena onopa i kanunguai yokamai bei moiro yaromi fiasi mangi tawa de teingoro ena onopa i furo opai yai gan kui nongua oparomi dourom boingoro
REV 12:14 te Yai Gumam bei moiro “Oparomi fu ari moikeinga kenom bei teika akaiyom fungoro noniki suraiye te noniki ta girako tongoro oparomi kiapam bei towaingoro onopa i bei niki de tekename,” diro kapu yakori koiyom surai tongoro oparomi wara gairo fume.
REV 12:15 Ena onopa i di finguai “Nuwi furo oparomi si gorame,” diro giramdi koi nuwi mepi sungoro nuwi ori wom mu dire furo opai dourom boiro fumba
REV 12:16 man sinom i oparomi akire di tere giram koingoro nuwirai muruwo u man sinomdi ikai koi fungoro
REV 12:17 ena onopa i dem miriyom oparomi eriyom moko tero furo “Oparomi wama apoma yokamai koro koro koi moraingi kura boi erowaiye,” diro fume. Oparomi wama apoma yokamai mapunom i tora dume? Yokamai Yai Gumam kam gore diro Yesu ka kawom di mari donguai dourom boimie.
REV 12:18 Ena onopa i furo fui nuwi bunamdi tei arire moimie.
REV 13:1 Ena na kanikai kei biyom towane ta fui nuwi tei u mari fungoro kanikai kei biyom i kiyom unguai okonom koro koro muruwo ungoro te birom i fari mari si koro koro donguai okonom koro muruwo te koro surai epemere fari mari sumie. Te kiyom okonom koro koro muruwo ungui tei ari wanopa yokamai binom gainom towane towane tei eimie. Te kei binomdi i okonom koro muruwo koro surai tei Yai Gumam kam ka singa kam binomdi tei boi eme.
REV 13:2 Te kei biyom i na epena i kanikai kei biyom ori i kam lepa dainga moinguamere epe moimba kei i kauwomdi tei non kei ta i kam bea kauwom koingamere epe koingoro te kei biyom laion giram koinguamere epe kei i giram koime. Ena onopa i uro “Na ari kiapanom bei ereikamere epe kei biyom i morame,” di firo yoporam boingua kei biyom i tomie.
REV 13:3 Te kei biyom birom towane ta numon ori towane ta dome. Koma ari yokamai birom i singoro birom i goraro bemba na kanikai numon donguai u nokapu fungua iran i ari yai opai mangi tei moinga yokamai muruwo kanere ganom nouro diro kei biyom i dourom boiro fimie.
REV 13:4 Te onopa ori i bei moiro yoporam boinguamom kei biyom tongua iran ari yokamai furo onopa kam akire di tero te kei biyom kam ama akire di tero “Kei biyom moinguamere epe yai ta moikeme. Te yai ta uro yoporam boiro kei biyom kura boi towangua yaromi ama moikeme,” epe dime.
REV 13:5 Ena Yai Gumam bei moiro kei biyom i kan de tongoro ena kei irai kou kou eiro ka di koro koro dero wanero Yai Gumam kam ka siro te ari kiapanom bei erongua yoporam boingua bei erongoro ena kapa yai surai okonom kaunom muruwo iro te yai ta okom surai iro fumie.
REV 13:6 Ena kei i mapunom boiro Yai Gumam yokori moingua mapunom kam ka sire te Yai Gumam kam te akaiyomdi tei te gama yokamai kamundi tei moinga yokamai kanom ka sume.
REV 13:7 Te Yai Gumam bei moiro kei biyom i kan de tongoro ena kei irai furo Yai Gumam gama yo teinga yokama kura boi erero iwe de eromie. Te Yai Gumam yoporam boingua kei irai tongoro ena kei irai furo ari ganom mapunom mapunom koinga yokamai te ari koro koro moinga yokamai te ari ka kapo kapo dinga yokamai te ari ikinom akainom koro koro moinga yokamai muruwo kiapanom bei eromie.
REV 13:8 Koma man kamun bei eikengua kakom tei Yai Gumam furo ari moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom ganom boime. Ena non sipsip gam si goinga iran epena munom ganom i ako moime. Ena ari kanom boingua yokamai bei moiro kei biyom irai kam akire dikenaimie. Tamanume. Ari yai opai mangi tawa moinga yokamai muruwo kei irai kam akire di towaimie.
REV 13:9 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro fi goi iyo!
REV 13:10 Yai Gumam “O” duwangua iran ne yokamai kaniki tei furo kan fanaime. Bo te Yai Gumam “O” duwangua iran ari sanupui iro ne yokamai ei goraime. Tai mapunom epe u mangi nangoro ena ne Yai Gumam gama yo teinga yokamai moi erowai tere moiro fi ki suwainga a ki siyo!
REV 13:11 Ena na kanikai kei biyom ta man sinomdi koi moko kopu unguai kaniye. Te non sipsip kiyom unguamere epe kei irai birom kopu tei kiyom surai ungoro te onopa ori wom nokom dunguamere epe kei nokom dumie.
REV 13:12 Ena kei biyom moi okome dongua yoporam boingua inguai kei biyom moi koma iwa donguai uro yoporam boinguai muruwo tongoro iro “Ari yai opai mangi moinga yokamai bei moiro kei biyom moi koma iwa dongua keiyom i komari numon dongua keiro u nokapu fungoro kam akire di iwa duwaime,” diro moi koma iwa dongua kei biyom i moingui gumamdi tei kokonan bei tomie.
REV 13:13 Te kei biyom moi okome tei donguai bei moiro tai ori wom yoporam boingua mapunom mapunom beme. Tai towane ta bengua i epe: Yaromi furo ari yai opai okonom muromdi tei moiro u boi iwa de tongoro ena edongua kamundi tei ma de tere ako mangi tawa umie.
REV 13:14 Ena Yai Gumam kan de tongoro kei biyom moi okome tei donguai fu kei biyom moi koma dongua moingui tei furo tai ori yoporam boingua mapunom mapunom beiro ari yai opai mangi tawa moinga yokamai ka kea ei eromie. Ena kei irai bei moiro yokamai epe di eromie: “Komari ari furo kei biyom moi koma donguai di sanupui simba kei irai yo moingua iran ne yokamai furo eri bakom ta iro borere kei irai kuiam ta beire kam akire diyo!” epe di erome.
REV 13:15 Ena Yai Gumam bei moiro kei moi okome donguai kan de tongoro kei irai bei moiro “Kuiam i yokori morame,” diro giram murom ta kei biyom moi koma dongua kuiam i bei tongoro ena kuiam i ka dume. Ena iran kuiam i bei moiro “Ne yokamai furo ari na kanam akire dikenainga yokamai muruwo ei goiyo!” epe di erome.
REV 13:16 Te kei biyom moi okome donguai bei moiro ena ari mokoinga yokamai bo te ari kuwanom moinga yokamai iro te ari kongo mukom munmane ako neinga yokamai bo te ari tai ako nekeinga yokamai iro te ari nuwi kokonan beinga yokamai bo te ari nuwi kokonan beikeinga yokamai gere okonom womdi tei bo mapunomdi tei ginopui towane si eromie.
REV 13:17 Ena ginopui singai sikenangua nenta yaromi bei moiro tai meina benangua i faikename. Ena yokamai ganom ginopui si ereinga i mapunom tora dume? Kei biyom kam bo te kam i namba kereinga mapunom dungua waiyom beiro firapune.
REV 13:18 Ena na ka dika ne inokore nokapu wom ei firainga yokamai di firainga mapunom firaimie. Yai ta kam nambamom dunguamere ginopui singa epe dume. Ena ne yokamai ginopui singa kerere fiyo! Ginopui singa i namba 666 epe dumie.
REV 14:1 Ena na tokoi kanikai non sipsip gam Saion kopu tei arire moingoro te ari yai opai munmane wom epemere 144,000 yokamai ama non gam gere moimie. Te koma non sipsip gam i kam iro te auwom i kam iro kanom i yokamai mapunomdi tei boi eromie.
REV 14:2 Te na fikai nuwi ori mu diro kuwom siro nokom ori dunguamere epe te kamun nunu ori wom dunguamere epe ari yokamai wi dinga fiye. Na di fikai “Ari towa singamere epe wi dinga fiye,” di fiye.
REV 14:3 Wi dinga ari 144,000 yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei furo ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai gumanomdi tei iro te ari mokoinga yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai gumanomdi tei moiro wi ta koi dime. Yai Gumam bei moiro ari yai opai 144,000 yokamai meina bei erongua iran i yai ta yokamai wi ta koi dinga inokore ei fikenamba yokamai towane wi ta koi dinga firaimie.
REV 14:5 Te yokamai mangi tei moinga kakom tei ka kasu dikeinga iran ari bei moiro “Ne yokamai tai ta ta bei niki deimie,” epe dikenaimie.”
REV 14:6 Ena na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta kamun diau boromdi tei wara gairo fungoro kaniye. Yaromi gunom kamom i kakom kakom di derewo duwangua iro “Ari yai opai ikinom akainom koro koro moinga yokamai te ari ganom dinom mapunom mapunom koinga yokamai te ari ka kanom kanom dinga yokamai te ari koro koro moinga yokamai gunom kam i di mari de erowaiye,” diro wara gairo fume.
REV 14:7 Ena gan yaromi furo u yoporam boingua boiro “Yai Gumam ako uro ari yai opai muruwo wom ipu siro ka kori di erowangua kakom i fungua iran ne yokamai yaromi kuri fi tere yaromi kam bawom dire wan moiyo! Yaromi nenen man kamun fui nuwi te nuwi man sinom minomdi koi moko fuka diro unguai muruwo bei engua iran yaromi kam akire di teiyo!” epe dume.
REV 14:8 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan moi koma dongua fungoro ena okome gan ta dowiyom boi uro ka ta epe dume. “Yai Gumam bei moiro iki birom ori wom Bapiron tei kawom bei niki dowame. Ari Bapiron tei moinga yokamai furo ari ka epe di ereingoro ena yokamai tai mapunom mapunom niki dongua dourom boinga iran i Yai Gumam uro Bapiron bei niki dowame,” epe dume.
REV 14:9 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan surai mora fipika ena gan ta dowinom boi uro u yoporam boingua boiro epe dume: “Ari yokamai bei moiro kei biyom kam akire diro te kei i kuiam kam ama akire diro te ‘O’ duwainga ena kei i ginopui singa i mapunomdi tei siro bo te okonomdi tei suwangua
REV 14:10 ena Yai Gumam yaromi ari yokamai dem miriyom api si erowame. Te yaromi bei moiro dem miriyom api gawo toka si erekename. Tamanume. Yaromi dem miriyom eriyom mokonangoro meina niki dowangua erowame. Ena yokamai bei moiro kei biyom te kei kuiam kam akire duwainga edongua dongua uro te kongo gaingua tarom i ama uro yokamai ganomdi tei garamie. Yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan yo teinga yokamai okonom muromdi tei moiro te non sipsip gam okom muromdi tei morainga ganom kipi ori wom karangua firaimie.
REV 14:11 Te e dongua dongua yokamai ganam kipi karangua firainga enuku i kakom kakom moko iwa furo di derewo duwame. Te yokamai kei biyom te kei kuiam kam akire dire te ‘O’ duwainga ena kei i bei moiro mapunomdi ginopui siro tei bo te okonomdi tei sungua ena yokamai aro kakom bo kama kakom bo yokamai ganom kipi karangua firo firo moraimie,” epe dume.
REV 14:12 Ena tai mapunom epe fuka duwangua kakom tei ne Yai Gumam gama yo teinga yokamai moi erowai tere moiro Yai Gumam kam dungua dourom boiro Yesu gunom kam fi ki si tere a ki siyo!
REV 14:13 Ena na fikai kamundi tei ka ta uro epe dume: “Ne ka i epe boro! ‘Ari yai opai Ari Wanopanom fi ki si tere epena gorainga bo te okome gorainga yokamai kakom kakom mun ori wom firaimie,’ epe boro!” epe di narome. Te Murom Sumuna ama moiro ka di mari domie. “Ne ka dinga i kawom dinie. Yokamai ganom kipi kokonan beingai ma dere ganom ei fire moraimie. Te Yai Gumam bei moiro yokamai kokonan bei teinga kakom kakom fi erowangua iran i yokamai mun firo moraimie,” epe dume.
REV 14:14 Ena na tokoi kanikai kuwo kauwo feke dongua ta kaniye. Ena ari giranom gumanom koingamere epe yai ta giram gumam koingua yaromi kuwo kauwo boromdi tei ame dere moimie. Te kongo gol iro ari wanopa birom gai wareinga biromdi tei eiro moiro te kui guwo dungua sanupui nokonei nokapu wom nongua i akoro moimie.
REV 14:15 Epe moingoro ena Yai Gumam nuwi kokonan gan ta fi mun ei teinga iki ma dere u mena uro u yoporam boingua boiro yai kuwo kauwo boromdi tei ame dero moingua yaromi ka epe di tome: “Kui kan man sinomdi tei woinga tarom guwo duwainga kakom mora ungua iran ne bei moiro sanupui ako moinga iro kui kan woinga tarom i guwo do!” epe di tongoro
REV 14:16 ena kuwokauwo boromdi tei ame dere moingua yaromi sanupui iro furo kui kan mansinomdi tei woinga tarom i guwo gawo dumie.
REV 14:17 Ena na tokoi kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta fi mun ei teinga iki kamundi tei dungua ikai moiro u mena uro sanupui nokonei nokapu wom nongua ama akoro moimie.
REV 14:18 Te Yai Gumam nuwi kokonan gan ta fi mun ei teinga boiyomdi tei moingua ma dere ama u mena ume. Gan yaromi bei moiro boiyomdi tei edongua dongua kiapam bei moime. Ena yaromi u mena uro u yoporam boingua boiro nuwi kokonan gan ta kui guwo dungua sanupui nokonei nokapu wom nongua akongua yaromi ka epe di tome: “Ne sanupui nokonei nokapu wom nongua ire wain kanom man sinomdi tei dunguai mukom i muruwo wom kure engua i muruwo guwo gawo dire kuku boi ei moro!” epe di tongoro
REV 14:19 ena nuwi kokonan gan i sanupui iro furo wain kanom man sinomdi tei woinga mukom i guwo gawo diro kuku boi eiro iro “Kauwomdi ikire daiwai duwame,” diro fiasi kongo kowi ori minomdi ikai koi dome. Epe benguamere epe Yai Gumam bei moiro ari niki dongua beinga yokamai dem miriyom api si erere kipi karangua erowame.
REV 14:20 Ena yokamai nuwi wain mukom iro mukom kaunomdi ikire daiwai dingamere epe Kirisito u iki birom ori tei uro yokamai kauwomdi ikire daiwai di erongoro ena akinom i u mena furo bakomdi tei kororo ako fungua arari ime funguamom i 300 kiromita fumie. Te ari yokamai furo aki nuwi bakom ta fungua bakomdi tei bauwinga nokonomdi tei emie.
REV 15:1 Ena na kanikai tai ori wom kamundi tei u mari fungoro na kanere inokore munmane nan eiye. Na epe kaniye: Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai bei moiro tai niki dongua okonom koro muruwo koro surai akoro moimie. Yokamai bei moiro “No yokamai furo ari mangi tei moinga yokamai bei niki de erowapunga iran Yai Gumam dem miriyom api sungua i mora gouname,” diro benaro beimie.
REV 15:2 Te na tai ta ama kanikai fui nuwi ori wom epe mere moingoro kaniye. Te edongua donguamom i awa mawa tere fui nuwi gere u towane fungoro ama kaniye. Te ari yokamai fui nuwi bunamdi tei moimie. Koma yokamai bei moiro kei biyom yaromi te yaromi kuiam te yaromi kam nambamom i kura boiro ime de ereimie. Ena Yai Gumam bei moiro towa ta yokamai erongoro akoro
REV 15:3 Mose Yai Gumam nuwi kokonan gan yaromi wiyom dungua te non sipsip gam wiyom dungua wi epe dime: “Aiye, No Ari Wanopanom Yai Gumam yo, ne yai yoporam boinga yarom moinie. Tai kokonan i muruwo ne benga i ori wom dungero ena no kanupunga inokore munmane epunie. Ne bei moiro ari mangi tei moinga yokamai muruwo wom kiapanom bei erenga ena ne mapunom i yo tenga te kon kawom wanine.
REV 15:4 Ena ne nenen yo tere moinga iran ari yai opai muruwo kuri fi erere ne kanum akire dime. Te ari yai opai muruwo mangi koro koro moinga yokamai kaningai ne yo tenga mapunom benga kanere ena yokamai u nen moingi tei uro ne kanum akire duwaime,” epe diro wi dime.
REV 15:5 Ena yokamai ka i mora wi dingoro na kanikai fi mun ei teinga ikom Yai Gumam ikai tei moingua i kamundi tei dungua ikom i kori gumam yaume.
REV 15:6 Kori gumam i yaungua Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai furo mangi ari tai niki dongua bei erowaro benainga yokamai ikom yo tongua tei ma dere u mena wime. Yokamai gai nokapu wom feke dongua bau boingua fingoro non gam fiki i kongo gol ire beinga deinomdi tei sime.
REV 15:7 Ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai moingi suna tei kapu ta furo nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai moingi tei furo kongo gol beinga kopare yokamai towane towane erome. Te tora tai ta ta kopare minomdi ikai tei dume? Yai Gumam kakom kakom moi derewo moingua yaromi dem miriyom api suwangua tarom i kopareyom okonom koro muruwo koro surai minomdi ikai tei dume.
REV 15:8 Ena ari yokamai bei moiro tai kipom sungua tarom gaingoro ena enuku i furo iki ikai tei fai si dunguamere epe Yai Gumam bau boinguamom i te yaromi yoporam boinguamom i bei moiro fi mun ei teinga iki dungui ikai tei fai si di tongua iran i nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai furo tai ta niki dongua ari bei ereinga kakom tei ari yokamai fi mun ei teinga iki ikai tei kinaimie. I tamanume. Nuwi kokonan gan yokamai bei moiro tai niki dongua tarom i ari bei gou erowainga iran i ari yokamai fi mun ei teinga ikai tei naime.
REV 16:1 Ena na fikai fi mun ei teinga ikom ikai tei ka giram ta unguai Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai unom yoporam boingua boiro epe di erome: “Yai Gumam dem miriyom api sungua mapunom i kopare minomdi ikai tei dungua ena ne yokamai kopare okonom koro muruwo koro surai irai ire fure mangi ari yokamai binomdi tei fera di de ereiyo!” epe di erongoro
REV 16:2 ena Yai Gumam nuwi kokonan gan moi koma iwa dongua yaromi furo kopare towane ta iro fiasi man sinomdi koi dongoro ena ari furo kei biyom ginopuiyom mapunomdi tei singa yokamai bo te ari furo kei biyom kuiam kam akire dinga yokamai ganomdi tei numon niki dongua u mari fungoro ena yokamai ganom kipi kaingua imie.
REV 16:3 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan koma epe mora bengua ena nuwi kokonan gan ta kopare ta iro furo fera di fui nuwi boromdi tei domie. Epe dongoro fui nuwi teiri si awa mawa tongoro ari goinga yokamai akinom epe mere fuka dongoro ena tai kan i muruwo fui nuwi ikai tei yokori moinga yokamai goimie.
REV 16:4 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan surai mora bei moiro kopare fera di depikoro ena gan ta furo kopare ta iro furo fera di nuwi akongui tei te nuwi okom eiro man sinomdi koi moko fuka dungui tei dongoro ena nuwi muruwo wom si awa mawa tongoro aki nuwi epemere u mari fume.
REV 16:5 Ena na fikai Yai Gumam nuwi kokonan gan nuwi kiapam bengua yaromi ka epe Yai Gumam di tome: “Ne yo tenga yai yo, ne koma moire te epena ama moinie. Ena ne bei moire tai niki dongua tarom epe ari erenga ne kawom yo tere ari ipu si erene.
REV 16:6 Yokamai bei moiro ne ganuma yo teinga yokamai te ka mapunom di mari deinga yokamai ei goinga iran ne nuwi si awa tongua aki u mari fungua nuwiyom i yokamai erowangere yokamai nowainga i fanamie. Yokamai mapunom beingamere epe meinanom niki donguai mokom bai erowanga i faname,” epe di tongoro
REV 16:7 ena na tokoi fikai ka ta u fi mun ei teinga boiyomdi mena tei ungoro fiye. Ka i epe dume, “Ari Wanopanom Yai Gumam yo, ne yoporam boinga kapakom moinie. Ne ari yai opai muruwo ka kori di erenga kakom tei ne yo tere mapunom kawom ari ipu si erene,” epe di tome.
REV 16:8 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan suraiye yokamai bei moiro koparerai mora fera di deingoro ena gan ta kopare ta iro furo fera di aro boromdi tei dongoro ena Yai Gumam bei moiro aro donguai kan dongoro aro ori dongoro murom sungoro ena ari yokamai ganom domie.
REV 16:9 E dongua dongua baurom unguamom i muro ku siro ari yokamai ganom dongoro yokamai bei moiro Yai Gumam tai niki dongua ari bei erongua kiapam bengua yaromi kam ka simba yokamai nomanenom si awa tere yaromi kam akire di tekeimie.
REV 16:10 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro yokamai bei moiro kopare irai mora fera di deingoro ena gan ta kopare ta iro furo fera di kei biyom ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei dongoro ena kei biyom man sinomdi kiapam bei moingui tei kama ori wom sungoro yokamai kipi niki wom dongua inga iran yokamai girawinom ki guwo dimie.
REV 16:11 Yokamai kipi kaingua finga bo te numon deinga finga iran Yai Gumam kamundi moingua yaromi kam ka simba yokamai bianom faingua mounom wako tere nomanenom si awa tekeimie.
REV 16:12 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koparerai mora fera di deingoro ena gan ta kopare ta iro furo “Ari wanopa yokamai aro moko ungua akaiyomdi tei ma dere unaime,” diro fera di nuwi ori Yufereti tei dongoro ena nuwi irai dare ma dongoro ena nuwi i ari unainga kakom i si fera de erekename.
REV 16:13 Te gan i epe bengua kanere ena na tokoi kanikai murom niki dongua suraiye yokamai i epemere dou yokamai moimie. Murom ta bei moiro onopa giramdi tei u mari fungoro te murom ta bei moiro kei biyom yaromi giramdi tei u mari fungoro te murom ta bei moiro koma ka mapunom kasu di mari dongua yaromi giramdi tei u mari fume.
REV 16:14 Te murom niki deinga yokamai bei moiro tai ori yoporam boingua beimie. Ena murom yokamai bei moiro “Ari wanopa beinga yokamai furo Yai Gumam kura boi towaime,” diro fu yokamai moingi tei furo yokamai i gere towane deingoro ena okome yokamai furo Yai Gumam yoporam boingua kapakom yaromi unangua kakom tei kura boi towaime.
REV 16:15 Ena kakom tei non sipsip gam yaromi bei moiro “Fiyo! Ari tai kunei neinga yokamai winga ne yokamai ekankeingamere epe na u ne yokamai moingi tei unaikai ne yokamai na nakankenaimie. Ena nenta yaromi kiapam nokapu beiro te gai finguamere epe inokore yo tere nokapu wom enangua iran yaromi gai goikere mun firame,” epe dume.
REV 16:16 Ena kakom tei murom niki dongua suraiye yokamai furo ari mangi ari wanopanom ka epe di ereingoro ena yokamai furo akai koro tei kuku boimie. Akai tei kam i daingai Yura ari kanom “Amegeron ye” diro kam epe daimie.
REV 16:17 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo te koro towane yokamai bei moiro koparerai mora fera di deingoro ena gan ta koparemom i ire furo fera di kamun diau boromdi tei dongoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga ikom dungui ikai koiri ka giram ta ari kiapam bei erongua boiyomdi tei u yoporam boingua boiro u mena uro ka epe dume: “Na kokonan beika i mora goumie,” epe dume.
REV 16:18 I epe dungua ena kamun napare dere nunu diro nokom ori dungoro te imimi ori wom ume. Imimi unguamom i ori wom towane ungua te kakom kakom ari yokama man sinom boromdi moinga yokamai komariki imimi ori wom ta epemere ungua kankeimie.
REV 16:19 Ena imimi ori wom ungua iki birom ori wom i si dou diro u suraiye fume. Te iki birom ori akai koro koro dunguai muruwo si dou dau diro ako siro muruwo goumie. Te Yai Gumam bei moiro ari iki birom ori wom Bapiron tei moinga yokamai tai niki ori wom dongua beinga inokore ei fi erero dem miriyom api siro bei niki de erome.
REV 16:20 Te akai moirom ori gawo bei engua i goungoro te kopu mokongua i muruwo ako siro towane ta tei wom dikemie.
REV 16:21 Te ninumui sungua towane towane mukom koingua kongo ori wom ipon donguamere epe ipun dome. Ena ninumui i ako mangi ari moingi binom ganomdi tei sungoro ninumui ipun donguamom i bei moiro ari yokamai bei niki ori wom de erongua iran i yokamai bei moiro Yai Gumam kam ka simie.
REV 17:1 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai kopare okonom koro muruwo koro surai akoinga yokamai moingi suna tei gan ta uro “Ne uwo! Opai yai kunei nongua opai ta nuwi munmane moingui teme tei ame dere moingua oparomi meinam niki donguamom i inangua ne opon di erowaiye.
REV 17:2 Ari mangi tawa ari wanopa beinga yokamai u oparomi moingui tei uro oparomi yai gumam kasu yai dourom boinguamere epe yokamai yai gumam kasu yai dourom boime. Te oparomi furo tai mapunom niki dongua munmane beinguamere epe ari yai opai man man muruwo moinga yokamai furo mapunom niki dongua munmane beimie,” epe di narome.
REV 17:3 Ena Yai Gumam Murom Sumuna u na denam minam ikai tei uro erowai te narongoro ena nuwi kokonan gan irai nakire fu ari moikeingi akai tei fungoro na kanikai oparomi kei biyom gam kou daingua mouwomdi kopu tei ame dero moimie. Te kei biyom kam mapunom mapunom gamdi tei dungoro te kam mapunom mapunom i Yai Gumam kam ka sume. Kei biyom i birom fari mari siro okonom koro muruwo te koro surai koire te kiyom birom kopu tei ungua okonom koro koro muruwo umie.
REV 17:4 Te oparomi gai suna gai kou daingua firo te kongo gol iro te kongo meina ori beinga iro te torame ama iro eken nokapu beme. Oparomi bei moiro yai gan kunei ne erere te tai ta ta munmane niki dongua benguamom i muruwo wom kapu muku ako nongua wako murere kau sire dumie.
REV 17:5 Te oparomi mapunomdi tei ka di kou singa kam i yo dungua i epe: “Na iki birom ori wom Bapiron opai moiye. Ena opai gan i muruwo wom yai kunei neinga mapunom beinga yokamai manom wom na moiye. Te ari yai opai muruwo mangi tawa moinga tai niki dongua beinga yokamai manom ama na moiye,” epe dume.
REV 17:6 Ena oparomi bei moiro Yai Gumam gama yo teinga yokamai te ari Yesu kam dungua gore dinga yokamai gere ei goimie. Te na kanikai oparomi furo yokamai akinom i nere du dire unanan fume. Ena na oparomi kanikai na ganam nouro diro inokore munmane eiye.
REV 17:7 Na ganam nouro dungua ena nuwi kokonan gan irai ka epe di narome: “Ne ganum nouro diro epe beikeyo! Na bei moiro oparomi mapunom eke dongua te kei biyom mouwomdi kopu tei ame dongua mapunom i di mari de erowaiye. Kei biyom i birom fari mari siro okonom koro muruwo koro surai koiro tei kiyom okonom koro koro muruwo umie.
REV 17:8 Ena ne kei biyom kanengai mapunom i epe: Komari kei biyom i yokori moimba epena mora goimie. Te okome kei i mansinom ori wom minom dongui tei moingua ma dere u teme tawa unangoro ena Kirisito kene kene eiro kei i bei niki de towangua gouname. Te komari kei i yokori moimba epena goiro te okome u mari unangua iran ari yai opai mangi tawa moinga yokamai inokore munmane enaimba koma Yai Gumam man kamun bei eikengua kakom tei yaromi bei moiro ari suwo koropane yokamai kanom munom ganom boi engua ena ari kanom boingua yokamai kei i kanere inokore munmane eikenaime.
REV 17:9 Te na ka duwaika ari nomane nokapu inokore enainga yokamai mapunom i firaime. Ena kei biyom birom fari mari siro okonom koro muruwo koro surai koingua i tora dume? Kei birom i dunguamere epe kopu mokonguai dungoro te oparomi kopu tei ame dere moimie.
REV 17:10 Te kei birom i mapunom ta ama dume. Kei birom i dunguamere epe ari wanopa yokamai okonom koro muruwo te koro surai moime. Ena ari wanopa yokamai okonom koro muruwo i mora gouingoro te towane wom i epena yo moiro ari kiapanom bei erongoro te towane ta i okome u mari namba yaromi kakom gurom towane moiro ari kiapanom bei erowame.
REV 17:11 Te kei biyom komari yokori moiro te epena goingua i eramom moime? Okome yaromi uro ari wanopa yokamai okonom koro muruwo koro surai moingamere epe moiro ari kiapanom bei erowame. Epe moimba okome Kirisito uro bei niki de towangua gouname.
REV 17:12 Te kiyom okonom koro koro muruwo ungua ne kanengai mapunom i tora dume? Kiyom i dunguamere epe ari wanopa yokamai okonom koro koro muruwo moraimba yokamai koma bei moiro ari mangi tei moinga yokamai kiapanom bei erekeimie. Te okome yokamai yoporam boingua iro te kei biyom gere furo kakom gurom towane wom ari kiapanom bei erowaime.
REV 17:13 Ena ari wanoma yokamai okonom koro koro muruwo inokore towane eiro yoporam boingamom i te ari kiapanom bei ereinga mapunom i iro furo kei biyom yaromi tero
REV 17:14 ena yokamai furo non sipsip gam kura boi towaimba non sipsip gam te yaromi mouwomdi finga yokamai unom boingua nou kei ei erongua yokamai gunom kam fi ki sire a ki singa yokamai gere muruwo uro ari wanopa yokamai ime de erowaimie. Te non sipsip gam ari wanopa yokamai muruwo kiapanom bei erere te ari ori beinga yokamai muruwo yaromi bei koma iwa fungua iran i yaromi furo ari wanopa yokamai ime de erowamie,” epe di narome.
REV 17:15 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan i akai nere ka ta di narome. “Ne kanengai opai yai kunei nongua oparomi nuwi munmane kopu tei ame dere moingua mapunom i tora dume? Nuwi munmane i moinguamere epe ari yai opai ikinom akainom koro koro moinga yokamai te ari ganom dinom mapunom mapunom koinga yokamai te ari koro koro moinga yokamai te ari ka kapo kapo dinga yokamai moimie.
REV 17:16 Te ari wanopa okonom koro koro muruwo yokamai te kei biyom yaromi gere ne mora kanenkai yokamai muruwo u towane furo opai yai kunei nongua oparomi niki de fi tero kura boi tero bei niki ori wom de tero gai suna gai te oropo gaiyom i muruwo wom ako bai mai di tere oparomi gam miyom bai nere oparomi gam e donguai tei garaimie.
REV 17:17 Tora bengoro yokamai furo oparomi epe bei erowaime? Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai denom minomdi koi inokore ei erongoro ena yokamai tarom i beinga u mari fumie. Komari yokamai inokore towane eiro yoporam boingamom i te ari kiapanom bei ereinga mapunom i iro furo kei biyom yaromi teime. Ena okome Yai Gumam ka dungua i mukom fanangua kakom tei yokamai bei moiro yoporam boingamom i kei biyom teinga mapunom i gouname.
REV 17:18 Te oparomi ne mora kanengai oparomi moinguamere epe ari iki birom ori wom moinga yokamai bei moiro ari wanopa man boromdi moinga muruwo yokamai kiapanom bei ereimie,” epe di narome.
REV 18:1 Ena tai i mora fuka dungua na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta kamundi tei ma dere ako mangi umie. Gan i yoporam boingua iro te keranom bau boingua iro ako mangi ungoro ena man sinomdi koro koro muruwo bau boimie.
REV 18:2 Ena gan i uro ka yoporam boingua epe dume. “Iki birom ori wom Bapiron iki akai i mora ako siro fo emie. Na mora kanikai Bapiron iki akai i ako fo emie. Ena epena murom niki deinga yokamai u Bapiron ikinom akainom moingi tei uro kei faimie. Te kapuka niki dongua ari mun fi erekeinga yokamai ama u Bapiron ikinom akainom moingi tei uro kei faimie.
REV 18:3 Te ta bengoro Bapiron iki akai i ako siro fo eme? Bapiron ari yokamai bei moiro tai mapunom niki dongua munmane beingamere epe ari yai opai man man muruwo moinga yokamai beimie. Te man sinomdi tawa ari wanopa beinga yokamai furo Bapiron ari yai gumam kasu yaromi dourom boingamere epe yokamai yai gumam kasu yai dourom boimie. Te Bapiron ari yokamai tai kan muruwo kuianom boi ereingoro ena ari meina beinga te meina bainga yokamai bei moiro tai kan muruwo Bapiron ari erere kongo mukom munmane imie,” epe diro u boimie.
REV 18:4 Epe u boingoro ena na fikai ka giram ta kamundi; tei ako unguai ka epe dume: “Na ganama yokamao, ne yokamai Bapiron akai tei ma dere u mena wiyo! Ne yokamai Bapiron akai tei ma dere u mena wiyo! Ne yokamai Bapiron ari bianom fainguai ama inaingai iran i yokamai bianom faingua meinanom niki dowangua inaingamere epe ne yokamai ama inainga fanama ne u mena wiyo!
REV 18:5 Bapiron ari yokamai bianom fainguamom i moko iwa furo kamundi tei fungua te na bei moiro yokamai bianom bei moinga muruwo wom kanikai iran meinanom niki dowangua erowaiye.
REV 18:6 Ena ne na ewi dowaika Bapiron ari bei niki de erowainga yokamao, ne yokamai furo yokamai tai niki dongua beingamere epe tai niki dowangua yokamai bei ereiyo! Te ne yokamai tai niki dowangua Bapiron ari mokom bai erowainga i moko iwa fure bei ereiyo! Te Bapiron ari bei moiro ari kipi kaingua bei ereingamere epe ne yokamai furo kipi ori wom karangua yokamai ereiyo!
REV 18:7 Te yokamai nenen kanom akire di iwa dere te eken ori wom beingamere epe ne yokamai furo kipi karangua mapunom munmane bei ereiyo! Te Bapiron ari yokamai denom minomdi ikai koi ka epe di fime: ‘No yokamai ari ori moipune. Te ari yai opai munmane u no moipungi tei wingoro ena no yokamai towane moikepune. Tai ipun dowangua mapunom i no yokamai fuka di norekenangua no yokamai kai meikenapune. I kawom tamanume,’ epe dinga
REV 18:8 ena na yokamai ipu si ereika yaromi yoporam boingua kapakom moika iran i na uro aro kakom towane wom tai niki donguai mapunom mapunom yokamai bei erowaiye. Na bei moiro nupi fanainga mapunom munmane yokamai erere te kai ori wom meinainga mapunom erere te meran ori wom gorainga mapunom ama erowaiye. Ena iki birom ori wom Bapiron i muruwo e dongua dowame,” ka giram i epe dume.
REV 18:9 ena ari mangi tawa ari wanopa beinga yokamai koma bei moiro Bapiron ari yai gumam kasu dourom boingamere epe yokamai beiro te Bapiron ari guwai gai munmane ako neingamere epe yokamai ama ako neinga yokamai kanaingai iki birom ori wom Bapiron e dongua dero enuku unangoro kanero kai ori wom meinaime.
REV 18:10 Te Bapiron ari kipi ori wom karangua inaingoro ari wanopa beinga yokamai kanero kuri firo fakai wom tei moiro ka epe di erowaime: “Aiya, ne Bapiron ari yokamao, ne yokamai kanom fi eropune. Ne yokamai iki birom ori wom kei fairo te yoporam ori wom boingua ako moimba Yai Gumam uro kakom gurom towane ne yokamai bei niki de erongoro ikinom akainom i fo emie,” epe di erowaime.
REV 18:11 Ena Bapiron ari nenta guwai tokoi meina barangua moikeinga iran ari mangi tei moiro meina bainga yokamai iki birom ori wom inokore ei tero kai meiro denom minom kipi karangoro wan moraime.
REV 18:12 Te tai guwai gai koma meina beinga tarom i tora dumie? Ena guwai i kongo gol te kongo siwa te kongo wom nokapu te torame nokonomdi tokoinga tarom i epemere dumie. Te guwai ta i gai feke nokapu wom te gai kou daingua te gai i furako faingua tarom epemere ama dumie. Te guwai ta i eri kam kam muruwo kipom sungua te non ta i kam erefan kiyom i ire tai kan i munmane wom beinga tarom te eri meina ori wom boingua eriyom i iro tai beinga tarom te kongo ain bo te kongo nokapu wom iro tai beinga tarom i ama dumie.
REV 18:13 Te tai ta i gene i neinga kuwanom i kipom sungua te nurom kanom kanom i kipom sungua te nuwi wain ya te eri oriwa mukom nurom te kui witi kuwanom nokapu te non burumakau te non sipsip te non kosi te kari non kosi gureinga tarom i ama dumie. Te yokamai ama bei moiro “Ari uro kokonan yo morom bei norowaimie,” diro nuwi kokonan yai opai meina bei ereimie. Ari meina bainga yokamai guwai epemere ako moimba Bapiron ari muruwo wom meina barainga yokamai moikeimie.
REV 18:14 Ena ari meina bainga yokamai furo “Ne Bapiron ari yokamao, ne yokama guwai tai ta ta muruwo kuianom boi erongua tarom i muruwo mora goumie. Te tai kan i muruwo wom meina ori bainga te tai eken beinga tarom muruwo wom mora goumie. Ena ne yokamai guwai gai i muruwo koma ako neinga tarom i tokoi kankenaime,” epe duwaime.
REV 18:15 Ena ari tai kan i muruwo Bapiron ari meina bei erere kongo mukom ori wom inga yokamai furo Bapiron ari yokamai kipi ori wom karangua firainga kanero kuri firo fu fakai wom tei furo ariro denom minom kipi karangoro kai mei moraimie.
REV 18:16 Epe moiro ka yoporam boiro epe duwaime: “Aiya, ne Bapiron ari yokamao, ne yokamai kanom fi eropune. Ne yokamai iki birom ori wom kei fairo te gai suna gai feke nokapu wom fire te gai suna kou daingua ama fire te kongo gol bo te kongo nokapu wom ire eken bei erere te torame nokonomdi tei tokoimba
REV 18:17 epena kakom gurom towane ne yokamai kongonom mukom te eken guwai i muruwo wom mora goumie,” epe dimie. Ena kakom tei nuwi kopare kan akoinga yokamai muruwo te ari nuwi kopare meina eiro akai bakom ta naro beinga yokamai te nuwi kopare i kiapam beinga gan yokamai te ari muruwo fui nuwi tei kokonan beinga yokamai muruwo iki birom ori wom Bapiron dungui fakai tei moiro
REV 18:18 kanaingai iki birom ori irai dowangero enuku unangua kanere ka epe u boiro “Iki birom ori wom dunguamere epe iki birom ori ta dikeme,” epe diro
REV 18:19 ena man sinom kuwan bengua iro binomdi kopu tei buire denom minom kipi karangoro kai meire u yoporam boiro epe boraime: “Aiya, ne Bapiron ari yokamao, ne yokamai kanom fi eropune. Ne yokamai iki birom ori wom kei faingoro ena no nuwi kopare ako neinga yokamai fui nuwi wan furo ne yokamai moingi tei furo tai kan muruwo meina beiro kongo munmane ipunie. Te epena kakom gurom towane ne yokamai guwai gainom i mora goumie,” epe diro u boraime.
REV 18:20 Ena na ka duwaiye, “Iki birom ori wom i niki dere iki akai fo engua iran i ne kamundi tei moinga yokamai mun oriwom fiyo! Te ne Yai Gumam gama yokamao, te ne Yesu ewi dongua finga yokamao te ne ka mapunom di mari deinga yokamao, ne yokamai ama mun ori wom fiyo! Koma Bapiron ari yokamai furo ne yokamai bei niki de ereingamere epe Yai Gumam bei moiro yokamai ipu si erero meinanom niki dongua mokom bai erongua iran i ne yokamai ama mun ori wom fiyo!” epe di ereiye.
REV 18:21 Ena tai kan i mora goungoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yoporam boingua yaromi furo kongo ipun ori wom dongua akire di moiro fiasi fui nuwiri tei dere ka epe dume: “Na kongo i fiasi oropo tei deikamere epe iki birom ori wom Bapiron i ako suwangoro ena ari yokamai iki birom ori irai tokoi kankenaimie.
REV 18:22 Te ari yokamai towa ta nokom duwangua tokoi fikenaimie. Te yokamai ari wi duwainga ama fikenaimie. Te yokamai mukare bakom bo te tai fu dinga tarom mapunom mapunom nokom duwangua ama tokoi fikenaimie. Te ari kokonan mapunom mapunom finga yokamai tokoi u ne Bapiron ari yokamai moingi tei kunaimie. Te ari bei moiro kui kuwanom ire iki birom ori ikai tei kaime dori tokoi beikenaimie.
REV 18:23 Te kewa dere bau boinguamere epe iki birom ori ikai tei tokoi bau boikename. Te yai gan ‘Opai inapune,’ duwainga bo te opai gan ‘Yai kau enapune,’ duwainga kam i iki birom ori ikai tei tokoi epemere dikenaime. Ena tora bengoro Yai Gumam ne Bapiron ari yokamai bei niki de erowame? Ne yokamai moingi suna tei meina bainga yokamai bei moiro man sinom boromdi tawa ori beiro moimie. Te ne yokamai bei moire gene mane mapunom mapunom ire wanere ari mangi tei moinga yokamai kinanom si ereimie.
REV 18:24 Te ne yokamai bei moiro Yai Gumam kam di mari deinga yokamai te gama yo teinga yokamai ei goimie. Kawom, ne yokamai bei moiro mangi ari munmane man sinomdi tei moinga yokamai ei goimie. Ena iran Yai Gumam uro ne yokamai bei niki de erowame,” yaromi ka epe dume.
REV 19:1 Ena tai i fuka dungua mora goungoro na fikai yai opai munmane wom kamundi tei moinga yokamai u ori wom boiro epe dime: “Nonon yokamai Yai Gumam towane kam akire duwapune. Nonon Yai Gumanom yaromi towane bei moiro moi kuwom suwapunga tarom norere te keranom bau boingua kapakom te yoporam boingua kapakom moimie.
REV 19:2 Te yaromi ka kori di norongua kakom tei yaromi bei moiro mapunom yo tongua kawom bengua ka kori di norome. Ena Bapiron ari yokamai furo ari mangi koro koro moinga yokamai muruwo ‘Ne yokamai yai gumam kasu dourom boiyo!’ di erere bei niki de ereinga iran Yai Gumam bei moiro yokamai meinanom niki dongua mokom bai eromie. Koma oparomi bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ama ei goingua iran Yai Gumam kipi ori wom kaingua tome,” epe dime.
REV 19:3 Epe diro ena yokamai tokoi u yoporam boiro boiro epe dime: “Nonon yokamai Yai Gumam kam towane wom bawom duwapune. Iki birom ori wom i e dongua dongoro enukumom i kakom kakom u teme namie,” epe dime.
REV 19:4 Ena ari mokoinga yokamai okonom kaunom muruwo te yai ta okom suwo iro suwo iro te kapu suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai gome dero Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi kam bawom diro ka epe u boime: “I kawom, No yokamai bei moiro Yai Gumam kam towane wom bawom duwapune,” epe dime.
REV 19:5 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moingua yaromi u boiro ka ta epe di eromie: “Ne Yai Gumam kokonanom gan yokamao, ne yokamai ori gawo muruwo yaromi kuriyom fi tere uro yaromi towane wom kam bawom diyo!” epe dume.
REV 19:6 Ena na tokoi fikai ari yai opai munmane wom yokamai kuku boi moiro u yoporam boiro boime. Te nuwi munmane kuwom siro mu dunguamere epe bo te kamun nunu ori wom dunguamere epe yokamai u yoporam boingua boiro epe dime: “Nonon yokamai Ari Wanopanom Yai Gumam yoporam boingua kapakom yaromi bei moiro ari yai opai muruwo kiapanom bei erongua iran yaromi kam towane wom bawom duwapune.
REV 19:7 Ena epena non sipsip gam yaromi opai inangua kakom i i mari dongoro ena yaromi efem biyai mora kenom beiro moingua iran no yokamai denom minom moko iwa fungoro mun ori wom firo Yai Gumam kam bawom duwapune.
REV 19:8 Ena Yai Gumam bei moiro gai suna gai nokapu wom feke dongua keranom sungua iro yaromi efem biyai tongoro fimie,” epe dime. Te non sipsip gam efem biyai moinguamere epe Yai Gumam gama moingoro ena gama yokamai mapunom yo tongua beinga iran Yai Gumam gai suna gai nokapu wom i erome.
REV 19:9 Ena kakom tei Yai Gumam nuwi kokonan gan i ka epe di narome: “Ne ka epe munom boro! ‘Non sipsip gam bei moiro opai inangua kakom tei Yai Gumam furo ari “Ne yokamai uro non sipsip gam opai ingua kopunamom ori wom neiyo!” di erowangua yokamai mun firaime,’ epe diro boro!” epe di narere ena ka ta di narome. “Kawom i Yai Gumam yaromi kam kawom dumie,” epe di narongoro
REV 19:10 ena na ka i firo “Nuwi kokonan gan kam i akire duwaiye,” diro yaromi kauwomdi tei ako faipa yaromi “Ne epe bei narekeiyo! Ne te ne arinuma yokamai gere bei moiro Yesu gunom kam di mari deinga a ki singamere epe na Yesu yaromi kokonan bei teiye. Ena ne Yai Gumam towane wom kam bawom do!” epe di narome. Te tora bengoro yaromi ka i epe di narongoro na fiye? Yesu yaromi nenen bei moiro gunom kam ari di mari de erongua iran ari gunom kam di mari deinga yokamai yoporam boingua iro ka di mari deime.
REV 19:11 Ena na kanikai kamundi tei giram koiro dungoro non kosi feke dongua ta moingoro kaniye. Yai ta non kosi mouwomdi kopu tei ame dero moinguai yaromi kam surai i epe: “Yaromi ka dunguamere epe bengua yaromi ye” diro dai teime. Te yaromi “Ka kawom towane dungua yarom ye,” diro dai teime. Ena yaromi ari ka kori di erero ipu si erongua kakom tei bo te yaromi ari kura boi erongua kakom tei yaromi yo tongua mapunom i towane dourom boiro bei erome.
REV 19:12 Te e dongua donguamere epe yaromi okom muromdi tei dongoro te yaromi bei moiro ari wanopa yokamai binom gainom munmane biromdi tei engoro te Yai Gumam bei moiro yaromi gam dinom kam boi tomba yaromi towane kam boingua mapunom i fimie. Yai ta fikemie. I tamanume.
REV 19:13 Te gai suna gai arari wom i akiyom i biyom sunguai yaromi fimie. Te ari yokamai bei moiro yaromi kam daingai yokamai “Yai Gumam yaromi kam mapunom ye,” epe dime.
REV 19:14 Ena kamundi kiminem yokamai gai suna gai nokapu wom feke dongua firo non kosi feke dongua mouwomdi kopu tei ame dero furo yaromi mouwomdi dourom boiro fimie.
REV 19:15 Te sanupui fari siro murom koro koro nonguai yaromi giramdi tei dungoro u mena ungoro ena yaromi furo ari yai opai man man tei moinga yokamai eiro bei niki de erowame. Yaromi yoporam boiro ain kupa akoro yokamai kiapanom bei erowame. Te Yai Gumam yoporam boingua kapakom yaromi bei moiro yokamai dem miriyom api si erongua ari nuwi wain mukom iro kaunomdi ikire daiwai dingoro ena nurom i u mena unguamere epe yaromi ari yokamai ikire daiwai di erowangoro ena akinom u mena uname.
REV 19:16 Te yai ta bei moiro yaromi gai suna tei te yaromi kauwom kinomdi tei kam i epe boime: “Yaromi bei moiro ari mangi ari wanopanom yokamai muruwo bire ime de erere te ari ori yokamai muruwo ama ime de erome,” epe boime.
REV 19:17 Ena kakom tei na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta aro dungui suna tei arire moiro u boiro kapuka kamun diau dungui suna tei wara gairo finga yokamai ka epe di erome: “Ne yokamai ure Yai Gumam kopunam ori dungui tei kuku boiyo!
REV 19:18 Ne yokama ure ari mangi ari wanopanom yokamai ganom miyom te kiminem ari ori yokamai ganom miyom te kiminem yokamai ganom miyom te non kosi ganom miyom te ari non kosi mouwomdi kopu tei ame dere moinga yokamai ganom miyom te ari nuwi kokonan beinga yokamai ganom miyom te ari nuwi kokonan beikeinga yokamai ganom miyom te ari kuwanom moinga yokamai ganom miyom te ari kanom faingua yokamai ganom miyom nowaime,” epe di erome.
REV 19:19 Ena na kanikai kei biyom te ari mangi ari wanopanom yokamai te yokamai kiminem yokamai bei moiro “No yokamai furo yai non kosi mouwomdi kopu tei ame dere moingua yaromi te yaromi kiminem yokamai kura boi erowapune,” diro kuku boimba
REV 19:20 yaromi bei moiro kei biyom iro te ka kasu di mari dongua yaromi ama iro kan si erome. Koma ka kasu di mari dongua yaromi bei moiro kei biyom yoporam boinguamom i iro tai ori yoporam boingua beiro ari kei biyom kam kanom boinga te keirai kuiam kam akire dinga yokamai mimi bei erome. Ena yaromi bei moiro kei biyom te ka kasu di mari dongua yai surai yokori moipikamere akore fiasi guwom akai de eromie. Te kongo i kam safa tei e dongua ori wom dere kakom kakom de derewo duwame.
REV 19:21 Ena yai non kosi mouwomdi tei ame dere moingua yaromi sanupui giramdi u mena ungua ako moiro kei biyom te ka kasu di mari dongua yai surai kiminem yokamai muruwo ei goingoro ena kapuka yokamai uro goinga yokamai ganom miyom neingoro yokamai maranom ori wom mokomie.
REV 20:1 Ena na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta kamundi tei ma dero ako ume. Yaromi mansinom ori wom minom dongua kori gumam ki akore te okomdi tei kan sen ori wom ama akore ume.
REV 20:2 Gan i uro onopa ori wom towane akoro a ki sume. Onopa ori wom mapunom i eramom moime? Onopa i komari moiro ari mimi bei erongua onopa kam ta i “Satan ye,” dinga moime. Ena gan uro onopa i a ki siro kan i koi tero fiasi minom dongui tei dero “Onopa i noniki 1000 ikai tei moiro ari mimi bei erekename,” diro minom dongua kori gumamdi kori kei ki siro si daume. Ena noniki 1000 i mora gounangua kakom tei onopa i u mena uro kakom gurom towane toka ari mimi bei erowame.
REV 20:4 Ena na tokoi kanikai ari suwo koropane bei moiro ari kiapanom bei ereinga boinomdi tei ame dero moingoro ena Yai Gumam bei moiro ari yai opai yokamai ipu si erero ka kori di erowainga kokonanom eromie. Te na ama kanikai ari munmane wom yokamai kuianom Yai Gumam tei moimie. Koma yokamai bei moiro kei biyom bo te kei irai kuiam kam akire dikere te “O” dikeingoro ena keirai ginopui sungua mapunomdi tei bo te okonomdi tei si erekemba yokamai Yesu fi ki si tero gunom kam i di mari dero Yai Gumam kam i ama ako ki singa iran yokamai kianoma yokamai bei moiro yokamai nokonom boreingoro goimie. Yokamai goinga onopa i man minom dongua moingua kakom tei yokamai tokoi arire yokori moiro Kirisito gere noniki 1000 ari kiapanom bei ereimie.
REV 20:5 Yokamai tokoi arire yokori moimba ari suwo koropane ama goinga yokamai epena tokoi arikeimie. Tamanume. Noniki 1000 i gounangoro yokamai arowaime. Ena yokamai koma arire yokori moinga yokamai mapunonom i tora dume? Ari goiro tokoi aringa yokamai koma wom epe benainga arimie.
REV 20:6 Ena ari koma wom tokoi arire yokori morainga yokamai mun ori wom firo yo tere moraime. Ari e dongua de derewo duwangua akaiyomdi tei morainga mapunom i ari koma arire yokori morainga yokamai kankenaime. Tamanume. Yokamai furo Yai Gumam te Kirisito gere fi mun ei teinga arinoma moiro te Kirisito gere noniki 1000 ari kiapanom bei erowaime.
REV 20:7 Ena okome noniki 1000 i gounangoro kan iki kori gumam i yaunangoro Satan yaromi kan iki ma dero u mena uro
REV 20:8 ari yai opai man man koro koro tei moinga yokamai muruwo mimi bei erowame. Te makarawa fui nuwi bunamdi tei dunguamere epe ari man man koro koro tei moinga yokamai moiro te kanom dainga i “Gok te Makok ye,” diro daimie. Ena Satan uro “Yokamai furo Yai Gumam gama kura boi erowaime,” diro ekire kuku boi erongoro
REV 20:9 ena yokamai koro tei ma dere kon arari furo Yai Gumam gama yo teinga yokamai iki birom ori Yai Gumam mun fi teinga kuku boinga akaiyomdi tei waiyapo de suna dere moimba e dongua kamundi teiri ako ungua Satan gama yokamai ganom dongoro goimie.
REV 20:10 Ena kakom tei Yai Gumam bei moiro Satan ari mimi bei erongua yaromi ako moiro fiasi kongo safa dongui akai tei de tome. Koma yaromi bei moiro kei biyom te ka mapunom kasu di mari dongua yaromi fiasi tei de erongoro ena ari suraiye yokamai akai tei moiro aro kakom bo kama kakom ganom kipi karangua firo kakom kakom moi derewo moraimie.
REV 20:11 Ena na kanikai ari kiapanom bei erongua boiyom ori wom feke dongua te yai ta ame dere moingoro kaniye. Ena man kamun yaromi moingui tei ma dero goungoro ena yokamai bei moiro man kamun tokoi kankeime.
REV 20:12 Te na tokoi kanikai ari kanom faingua goinga yokamai te ari kanom wankengua goinga yokamai moingoro kaniye. Yokamai ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei arere moingoro ena yai ta bei moiro munom ganom munmane ako fura dome. Te yaromi bei moiro ari kakom kakom moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom ganom boingua i ama fura dome. Koma munom ganom munmane koma ako fura dongua ari yai opai muruwo tai beingamere epe munom ganom i ikai tei boingoro ena epena Yai Gumam bei moiro yokamai tai mapunom beingamere epe ipu si erere meinanom erome.
REV 20:13 Te ari fui nuwi tei goinga yokamai tokoi aringoro te ari goinga akaiyom tei moinga yokamai ama tokoi aringoro yokamai muruwo fu boiyomdi tei fingoro ena yokamai tai mapunom beingamere epe Yai Gumam ipu si erome.
REV 20:14 Ena Yai Gumam bei moiro ari koma goinga guwom akai tei moinga yokamai muruwo fiasi e dongua de derewo duwangua akaiyom tei dome. Ena ari fu e dongua de derewo duwangua akaiyom tei nainga yokamai kawom goraime. Koma yokamai mangi tawa goimba epena yokamai tokoi ama goimie.
REV 20:15 Ena ari kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai kanom munom ganom boimba ari yokamai kanom munom i boikeinga yokamai fiasi e dongua kakom kakom de derewo duwangua akaiyomdi tei deime.
REV 21:1 Ena koma man kamun komari wom dungua i mora goungoro te fui nuwi ama goungua ena epena na kanikai man kamun koi fuka dume.
REV 21:2 Te na ama kanikai iki birom ori yo tonguai Yerusarem koi bei moiro Yai Gumam kamundi tei moingua ma dero ako oropo umie. Te yai opai kau einga kakom tei oparomi eken nokapu wom benguamere epe iki birom ori eken nokapu wom bei teime.
REV 21:3 Te na fikai ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ka giram ta u erowai tongua boiro “Fiyo! Yai Gumam kei faingua ikom mora u mari ume. Yaromi bei moiro ari yai opai yokamai moraingi suna tei moi erowangoro ena yokamai yaromi ariyoma moraime. Te Yai Gumam nenen bei moiro yokamai moraingi tei moi erere yokamai Yai Gumanom moramie.
REV 21:4 Ena Yai Gumam bei moiro ari yokamai kai meinga mapunom bei gouname. Te ari tokoi goikenainga ena ari yokamai denom minom tokoi ipun dekenangoro te kaimom meikenaime. Te ari yokamai ganom kipi karangua tokoi kaikenaime. Kawom, tai ta ta koma dungua tarom i muruwo mora gouname,” epe diro u boime.
REV 21:5 Ena yaromi ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi bei moiro “Ne yokamai fiyo! Na tai kan i muruwo wom tokoi koi bei eiye,” dungoro ena nuwi kokonan gan ta ka epe di narome. “Yaromi ka dungua i kawom dungua iran ari yai opai ka i fi ki suwainga i fanangua iran ka i boro!” epe di narome.
REV 21:6 Ena ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dero moingua yaromi bei moiro ka epe di narome. “Na tai ta ta beika i mora goume. Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. Ena ari yai opai nuwi gorainga na bei moiro nuwi okom eiro moko ungua nuwiyom koiro yokamai yo morom erowaika iran yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime.
REV 21:7 Te yai ta bei moiro Satan yaromi kura boi ime de towangua yaromi tai epe iname: Na furo yaromi Yai Gumamom moi towaikoro te yaromi na wanam morame.
REV 21:8 Moramba ari Satan yaromi kura boi ime de tekeinga yokamai bo te ari fi ki si teinga mapunom a ki sikeinga yokamai bo te ari tai niki dongua mapunom mapunom beinga yokamai bo te ari ei goinga yokamai bo te ari gai goinga mapunom beinga yokamai bo te ari gene mane beinga yokamai bo te ari yai gumam kasu yokamai kanom akire dinga yokamai bo te ari ka kasu dinga yokamai muruwo wom fu e dongua de derewo duwangua akaiyom tei naime. Koma yokamai mangi tawa goimba epena yokamai ama kawom goraime,” epe di narome.
REV 21:9 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai kopare okonom koro muruwo koro surai iro furo mangi ari bei niki de ereinga yokamai moingi suna tei gan ta uro ka epe di narome. “Non sipsip gam epena opai inangua efem biyai na ne opon di erowaiya ne uwo!” epe di narongoro
REV 21:10 ena Yai Gumam Murom Sumuna uro na denam minam fai si dungoro ena gan i bei moiro nakire furo kopu ta arari wom mokongui tei furo iki birom ori yo tongua ta Yerusarem opon di narome. Iki birom ori i Yai Gumam kamundi moingui tei dungua ma dero ako mangi umie.
REV 21:11 Yai Gumam yaromi keranom sunguamom iki birom ori tei dere bau boimie. Te ari meina ori wom beinga kongom i kam Yaspa i gaurom tongua nukunom keranom sunguamere epe iki birom ori irai keranom sumie.
REV 21:12 Iki birom ori tei kira arari kamun kira siro te kira singa kori gumam eingai okonom koro koro muruwo kaunom koro surai eingoro ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ama okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai bei moiro kira singa kori gumam towane towane eingi tei gan towane towane arere moimie. Te Isirae ari yokamai girinom awanom yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai yokamai kanom towane towane ama kira singa kori gumam towane towane eingi tei boimie.
REV 21:13 Ena aro moko ungui tei kira singa kori gumam suraiye eime. Te bunam koro tei kira singa kori gumam suraiye eime. Te koro ta tei kira singa kori gumam suraiye eime. Te aro ako bengui ime kira singa kori gumam suraiye eimie.
REV 21:14 Te iki birom ori kiram mapunomdi tei kongo ori wom okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai diro ako ki sungoro ena non sipsip gam yaromi bei moiro koma ari okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai yokamai ewi dongoro yokamai fingarai ena yokamai kanom kongori tei towane towane boime.
REV 21:15 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan i na gere ka di ipo ka dopuka gan i kongo gol iro kan a gi diro einga tarom beiro iro “Iki birom ori kiram te kira singa kori gumam enguai a gi dire faingui tei boi kuraiye,” diro beme.
REV 21:16 Ena iki birom ori kiram koro koro muruwo i u towane wom fumie. Nuwi kokonan gan i kanomom i iro wanero buro boire bemie. Ena iki birom ori i giwi ka tonguai i 2400 kiromita epe ka tongoro te giwi ta ka tonguai i 2400 kiromita epe ka tongoro te giwi ta ka tongui i 2400 kiromita epe ka tongoro te giwi ta ka tonguai i 2400 kiromita epe ta ka tongoro te koro arari sino tei iwa dongua i ama 2400 kiromita epe dume.
REV 21:17 Te yaromi ama bei moiro kira koro arari sino te iwa dongua i buro boinguai 60 mita dume. Ari yokamai kan iro a gi diro eingamere epe gan i kan i a gi diro eme.
REV 21:18 Te iki birom ori kiram si suna donguai Yai Gumam bei moiro kongo nokapu wom i kam Yaspa i iro kira si suna dero keme. Yaromi iki birom ori i kenguai kongo gol towane iro kengoro ena nukunom keranom siro bau boinguamere epe iki birom ori i keranom siro bau boimie.
REV 21:19 Te yaromi bei moiro kongo mapunom mapunom meina ori wom boinguai iro iki birom ori kira mapunomdi tei eken bei tomie. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo towane dungua kam i yaspa dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i sapaiya dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i aket dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i emeral dume.
REV 21:20 Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i saroniki dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i kanirian dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i kirisoraito dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i beril dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i topas dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i kalsironi dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i tukoiso dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i ametisu dume.
REV 21:21 Ena iki birom ori kira singa kori gumam einga dungui tei okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai dunguai Yai Gumam bei moiro torame feke donguai meina ori wom boingua iro towane towane kira singa kori gumam go di eme. Te iki birom ori tei kon mori u koro koro fungua yaromi kongo gol nokapu wom iro kon mori fuingoro ena nukunom i keranom siro bau boinguamere epe kon ori i keranom siro bau boimie.
REV 21:22 Ena na furo iki birom ori tei fi mun ei teinga ikom i dungua na kankeiye. Ta bengoro iki kankeiye? No Ari Wanopanom Yai Gumam yoporam boingua kapakom moingua yaromi te non sipsip gam gere surai iki birom ori tei kakom kakom moipika iran fi mun ei teinga iki keinga i faikeme.
REV 21:23 Te iki birom ori tei Yai Gumam keranom bau boingua u mari ungoro te kewa gainga donguamere epe non sipsip gam i dongua iran aro donguai bo te kapa dongua i keranom si koi eikemie.
REV 21:24 Ena iki birom ori tei bau boinguamom i dero ari man man muruwo moinga yokamai de erowangoro ena yokamai kon wan moraime. Te mangi ari wanopa yokamai eken guwainom i iro iki birom ori tei unaime.
REV 21:25 Te iki birom ori tei kama kakom kakom sikenangua kiranom siro bau boi dero duwangua iran yokamai iki birom ori i kira singa kori gumam i kori keikenaime.
REV 21:26 Te ari yokamai muruwo wom eri kongo mukom ako nowainga bo eken guwai gai ako nowainga iro u iki birom ori ikai koi naimie.
REV 21:27 Naimba tai dinepe dowangua bo te ari tai gai goinga mapunom mapunom benainga bo te ari ka kasu duwainga yokamai muruwo u iki birom ori ikai koi kinaime. I kawom tamanume. Non sipsip gam yaromi bei moiro ari kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai kanom munom ganom boingua ena yokamai kanom boingua dungua yokamai towane wom u iki birom ori ikai tei naime
REV 22:1 Ena nuwi kokonan gan i bei moiro nuwi ori na opon di narome. Ari nuwi i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom iro kakom kakom moi derewo moraime. Te nukunom keranom sunguamere epe nuwi i keranom sungoro te nuwi akonguai Yai Gumam te non sipsip gam gere ari kiapanom bei erongua boinomdi tei ma dero ako yaro furo
REV 22:2 iki birom ori kon mori suna tei fumie. Ena nuwi bunamdi koro ya te koro ipo eri ta mokomie. Te ari eri mukom i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom iro kakom kakom moi derewo moraime. Ena non iki towane fungua kakom tei eri i mukom kakom okonom koro koro muruwo kaunom surai koime. Kapa towane eri mukom munmane koingoro te kapa ta i eri mukom munmane koingoro epe beiro beiro koime. Ari yai opai muruwo yokamai nupi faikenaro benainga yokamai eri arom i iro nenen bei nokapu de ere moimie.
REV 22:3 Te tai kan i muruwo Yai Gumam kuiam boikenangua tarom i iki birom ori ikai tei dekename. Te Yai Gumam te non sipsip gam gere ari kiapanom bei erongua boinom i iki birom ori ikai tei duwangoro ena ari Yai Gumam kokonan gan yokamai furo surai kanom bawom duwaime.
REV 22:4 Yokamai furo Yai Gumam yaromi gumam kanaingoro te yaromi kam i yokamai mapunomdi te munom boi erowame.
REV 22:5 Ena kamun kama i tokoi sikenangoro te no Ari Wanopanom Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai keranom sungua erowangoro ena mukare kewa i ama tokoi garainga dekenangoro te aro i ama dekename. Ena yokamai ari wanopa moiro kakom kakom ari kiapanom bei erowaimie.
REV 22:6 Ena nuwi kokonan gan i bei moiro ka ta tokoi di narome. “Ne tai mora kanengai tarom i kawom dungua iran ari yokamai ka i fi ki si towainga i faname. Te Ari Wanopanom yaromi koma bei moiro ari ka mapunom di mari deinga yokamai Murom Sumuna erongua yaromi epena bei moiro ‘Na kokonan ari yokamai bei moiro tai kan i muruwo wom kene kene eire u mari unangua tarom i kanaime,’ diro kamundi nuwi kokonan gan awi dongoro gan i furo yokamai muruwo wom opon di erome,” epe di narome.
REV 22:7 Ena Yesu ka epe dume: “Ne yokamai fiyo! Na u ne yokamai moingi tei kene kene eiro unaiye. Ena ari yokamai furo Yoane ka epena i mari dere munom ganom i boingua kam i muruwo dourom boiro wan morainga yokamai Yai Gumam boware guwo di erowame,” epe dume.
REV 22:8 Na Yoane na ka i fire tai ama kaniye. Ena na tai i mora firo kanika na furo Yai Gumam nuwi kokonan gan i tarom i na opon di narongua gan kauwomdi tei ako fairo gan kam akire di towaro beipa
REV 22:9 gan bei moiro “Epe beikeiyo! Ne te ka mapunom di mari deinga yokamai te ari muruwo ka munom ganom tei dungua dourom boinga yokamai gere kokonan Yai Gumam bei teingamere epe na Yai Gumam kokonan bei teiye. Ena iran ne Yai Gumam kam towane wom bawom do!” epe di narome.
REV 22:10 Epe di narero ena ka ta di narome. “Ne ka munom ganom boinga tarom i fuka duwangua kakom i teinga ungua iran ne ka boinga kou si eikeyo!
REV 22:11 Iran i na ari muruwo epe di erowaiye: ‘Ne yokamai bei moiro mapunom niki dongua bei morainga ena beiyo! Te ne yokamai mapunom dinepe dongua bei morainga ena beiyo! Epe beimba ne yokamai mapunom nokapu wom bei morainga ena mapunom nokapu wom bei moiyo! Te ne yokamai mapunom yo tongua bei morainga ena mapunom yo tongua bei moiyo!’ epe di ereiye,” epe di narome.
REV 22:12 Ena Yesu ka epe dume. “Na ka duwaika fiyo! Na kene kene wom eiro unaiye. Te na unaikai ari yokamai muruwo meinanom ire uro yokamai nenen tai mapunonom beingamere epe nen towane towane meinanom i mokom bai erowaiye.
REV 22:13 Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. Ena tai kan i muruwo fuka dungua tarom i na bei eiye. Te tai kan i muruwo goungua tarom i na bei deiye.
REV 22:14 Ena ari yai opai gai biyom suwainga yokamai mun firo fu iki birom ori ikai tei furo eri moi kuwom suwainga mapunom ari erongua eri mukom i nowaimie.
REV 22:15 Nowaimba eramom iki birom ori mena tei yo moraime? Kei yokamai mapunom niki dongua beingamere epe yokamai niki dongua beimie. Yokamai gene mane beire ire wanero te yokamai gai goinga mapunom bei moiro te yokamai furo yai ta si goiro te yokamai bei moiro yai gumam kasu yokamai kanom akire di iwa dero te yokamai ka kasu dinga mapunom mun firo dourom boinga iran i yokamai iki birom ori mena tei yo moraime,” epe dume.
REV 22:16 Ena Yesu ka ta epe dume: “Na Yesu bei moiro ‘Yai Gumam gama yokamai tai okome fuka duwangua tarom firaime,’ diro na nuwinam kokonan gan ta awi dekoro ne yokamai moingi tei furo ka i di erome. Na towane Dawiri gauwom moiye. Te kuimokome koimoi ongo sunari kakom i koiro donguamere epe na moiro bau boingua ari ereiye,” epe dume.
REV 22:17 Ena epena Yai Gumam Murom Sumuna te non sipsip gam efem biyai surai gere ka i dipire, “No Ari Wanopanom Yesu yo, ne uwo!” epe dipire. Te ne yokamai ka i firainga ama “Ne uwo!” diyo! Ena yai ta nuwi gorangua yaromi u nuwi moingui tei uro moi kuwom suwangua tarom erongua nuwiyom i yo morom nowangua i fanamie.
REV 22:18 Ena na Yoane epena bei moiro “Ne yokamai bei moiro Yai Gumam ka i i mari dongua kam i na munom ganom boika kam i kereinga ne yokamai ka yoporam boingua di erowaika i fiyo! Ne yokamai nenta ka i akai nere ka ta munom ganom i ikai tei boi towangua ena Yai Gumam bei moiro tai niki dongua tarom i munom ganom i ikai tei dungua iro yaromi nenen towame.
REV 22:19 Te ne yokamai nenta bei moiro Yai Gumam i mari dongua kam i na munom ganom boika ka ta bei dowangua Yai Gumam bei moiro ‘Ne eri moi kuwom suwainga tarom erongua eri mukom nekenanie. Te ne ama na ikinam birom ori ikai tei kinanie,’ epe di towame. Ena na bei moiro eri i mapunom te iki birom ori mapunom mora opon di ereiye,” epe di ereiye.
REV 22:20 Ena yaromi tai kan i muruwo wom i mari dongua yaromi epena ka i epe dume. “Kawom, na kene kene eiro unaiye,” epe dume. O, no Ari Wanopanom Yesu yo, ne uwo!
REV 22:21 Ena no Ari Wanopanom Yesu uro Yai Gumam gama yokamai muruwo bei nokapu de erowame. I kawom. Mora epe.
