﻿Roma.
10.
Ni bééng acéihi, te junihe nimung me *celuimi lépwo *Juif, a bele tong. Weengaa a pwopwoiitihi tong ne te Padué. 
Be é temehi ehi pie, nimelé me lé âcéi Padué. Kehe icehi ana time lé uce temehi a pwaadeni Padué, beme lé *mwomwon ne he pwahamiin. Ke lé te â he ni pwaadeniilé, be lé piwâgo beme lé piténedehi ni *patén de Moosé. 
Kehe icehi ana é jenaa ni, ke caa piticenaado ne ko ni patén, wonaa mu ko Kériso. Be wo lépwona lé céihi ne kon, ke wo Padué, ke e tai pwo me lé mwomwon ne he pwahamiin. 
Ânebun, ke a pwaaden me nye mwomwon ne he pwahamii Padué, ke me genye âcehi ni patén. Ke e pii ko ni patén wo Moosé, pie: E ne a mulie te pana e piténedehi ati ni pihuô na e hen. 
Kehe icehi ana é jenaa ni, ke genye mwomwon ne he pwahamii Padué, mu ko a céihi tenye ne ko Kériso. Ke time genye o uce pitahimwokenye pie: “Woo celi e o taa he miiden?” beme e neopé céiikenye paceli me e celuimikenye. Be e caa te opé wo Kériso. 
Ke time genye o uce pitahimwokenye mwo pie. “O woo celi e o ole ha amele?” beme pamulipi mwo Kériso. Be e caa taamwo mu ha awieme ni amele. 
Ke e pébé céiikenye a bwo celuimikenye. Kehe wâé cehi heme nye céihi ne kon. Weengaa a pwooti na geme pipatemehi. Be e caa te pii mwo wo Moosé ne he ni tii iitihi pie: E mu mwonuko a pwooti. Be e mu pwom, ke e ha a pwonimem. 
Be, heme go pii beetihi ko a pwom pie, wo Iésu Kériso, ke Padaame, ke heme go céihi ha a ju pwonimem pie, e pamulipieng mwo wo Padué mu ha amele, ke o celuimiko. 
Be hemepie go te junihe céihi ne kon, me pii beetieng, ke e o celuimiko wo Padué, ke e o pwo me go mwomwon ne he pwahamiin. 
Be caa te tii ne he ni tii iitihi pie: Wo pana e céihi ne kon, ke time e o uce tupwo. 
Ke é ne ha a pwooti naa, ke te tice pipuwohe lépwo Juif, me ni béén na time lé uce Juif. Be te céiu Padaame helé ati, na e ne a wâé ten, me de nina lé todeeng. 
Be pwohewii ana caa tii mwo ne he ni tii iitihi pie: O celuimi nina lé tode Padaame. 
O woté ko ace bwo tode Padaame, hemepie time genye uce céihi ne kon? Ke o woté ko ace bwo céihi ne kon, hemepie time genye uce téne ce pwooti kon? Ke o woté ko ace bwo temehieng, hemepie te tice celi lé pipatemehieng? 
Ke o woté ace bwo pipatemehieng, hemepie te tice paceli pahedeeng me e pii? Be caa te tii ne he ni tii iitihi pie: *Adéihi a bwo tuie te lépwona lé patemehi a péém, ke nina lé pipatemehi a Pwooti Wâé. 
Ke time uce woélé ati lépwo Juif na lé piténedehi a Pwooti Wâé. Be e pii wo péroféta Isaia, pie: Padaame, he woo paceli e céihi ne ko ni pwooti teme? 
A céihi, ke e âbé mu ko ana genye téne; ke ana genye téne, ke e âbé mu ko a pwooti ko Kériso heme lé pipatemehi. 
Ke mepwo é ne mwo ko lépwo Juif, ke kona time lé uce téne a pwooti naa? Uhuu. Be caa te tii ne he ni tii iitihi pie: Caa te pipatemehi ne pwo a bwohemwo ati. E â die ha a pwonehi a bwohemwo ne ni pwooti ten. Psaume 19.5 
Ai, kona time lé uce temehi a pwooti? Uhuu! Be e caa te mi pii ânebun wo Padué, na e pwaadeniin bé wo Moosé, pie: É o pwo me geé pitaaba ne ko ana time uce a ju bele. É bo pwo me geé okéé ne ko a bele na time uce pitemang. Deutéronome 32.21 
Ke time uce piwâ Isaia me e pii a pwooti ce, na e âbé mu pele Padué, pie: Nina time lé uce haneéo, ke lé caa tooéo. Ke nina time lé uce todeéo, ke é caa pihabwiiéo telé. Ésaïe 65.1 
Ke e pii mwo ne ko lépwo *Isaraéla wo Padué pie: É cine ngen ni ing céii a bele naa, he ni tan ati. Kehe time lé uce âbé céiiéo. Be te junihe mwoiu ni punilé. Ke time lé uce piténedeéo. Ésaïe 65.2 
