MAT 1:1 Chupan ri vuj re' tz'iban-vi can quibi' ri ojer tak rati't-rumama' ri Jesucristo. Rija' riy-rumam can ri rey David, y riy-rumam can ri Abraham.
MAT 1:2 Ri Abraham jari' rutata' ri Isaac; ri Isaac jari' rutata' ri Jacob; ri Jacob xec'uje' eq'uiy ralc'ua'l, y jun chique ri ralc'ua'l xubinaj Judá.
MAT 1:3 Ri Judá xec'uje' ca'i' ralc'ua'l riq'uin ri ixok Tamar, y ri alabo ri' Fares y Zara quibi' xyo'ox. Ri Fares jari' rutata' ri Esrom; ri Esrom jari' rutata' ri Aram.
MAT 1:4 Ri Aram jari' rutata' ri Aminadab; ri Aminadab jari' rutata' ri Naasón; ri Naasón jari' rutata' ri Salmón.
MAT 1:5 Ri Salmón jari' rutata' ri Booz, y ri rute' ri Booz ja ri Rahab; ri Booz jari' rutata' ri Obed, y ri rute' ri Obed ja ri Rut; ri Obed jari' rutata' ri Isaí.
MAT 1:6 Ri Isaí jari' rutata' ri David ri xoc rey. Ri rey David jari' rutata' ri Salomón ri xalex chuk'a' ri ixok Betsabé, ri rixayil can ri Urías.
MAT 1:7 Ri Salomón jari' rutata' ri Roboam; ri Roboam jari' rutata' ri Abías; ri Abías jari' rutata' ri Asa.
MAT 1:8 Ri Asa jari' rutata' ri Josafat; ri Josafat jari' rutata' ri Joram; ri Joram jari' rutata' ri Uzías.
MAT 1:9 Ri Uzías jari' rutata' ri Jotam; ri Jotam jari' rutata' ri Acaz; ri Acaz jari' rutata' ri Ezequías.
MAT 1:10 Ri Ezequías jari' rutata' ri Manasés; ri Manasés jari' rutata' ri Amón; ri Amón jari' rutata' ri Josías.
MAT 1:11 Ri Josías xec'uje' eq'uiy ralc'ua'l, y jun chique ri ralc'ua'l xubinaj Jeconías. Jari' tiempo tok ri israelitas xe'uc'uax pa roch'ulef Babilonia.
MAT 1:12 Tok ec'o chic quila' pa Babilonia, ri Jeconías xc'uje' jun ralc'ua'l ri xubinaj Salatiel; ri Salatiel jari' rutata' ri Zorobabel.
MAT 1:13 Ri Zorobabel jari' rutata' ri Abiud; ri Abiud jari' rutata' ri Eliaquim; ri Eliaquim jari' rutata' ri Azor.
MAT 1:14 Ri Azor jari' rutata' ri Sadoc; ri Sadoc jari' rutata' ri Aquim; ri Aquim jari' rutata' ri Eliud.
MAT 1:15 Ri Eliud jari' rutata' ri Eleazar; ri Eleazar jari' rutata' ri Matán; ri Matán jari' rutata' ri Jacob.
MAT 1:16 Ri Jacob jari' rutata' ri José; y ri José jari' xoc rachijil ri María, ri achok chuk'a' xalex-vi ri Jesús. Y ri Jesús, jari' ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit.
MAT 1:17 Chuvech re roch'ulef xek'ax-e catorce solaj vinak ri nitiquer-pe riq'uin ri Abraham c'a riq'uin ri rey David. Catorce chic solaj xek'ax-e chuvech re roch'ulef ri nitiquer-pe riq'uin ri rey David c'a chupan ri tiempo tok ri israelitas xe'uc'uax pa roch'ulef Babilonia. Y catorce chic solaj xek'ax-e chuvech re roch'ulef ri nitiquer-pe riq'uin ri tiempo tok ri israelitas xe'uc'uax pa Babilonia c'a chupan ri tiempo tok xalex ri Jesucristo choch'ulef.
MAT 1:18 Tok xalex ri Jesucristo, quire' ri xbanataj: Ri María ri xoc rute', jun xten c'utun chic roma ri José. Pero tok man jani tiquic'uaj-qui' chiri', xna'ex chi ri María quiri' chic rubanon roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu xka pa ruvi'.
MAT 1:19 Jac'a ri José ri ne'oc rachijil, jun achi choj ruc'aslen chuvech ri Dios, y xa nupokonaj nuya' chi q'uix ri María chiquivech ri vinak, romari' xunojij chi ekal neruya' rutzijol chi xa man nic'ule' ta chic riq'uin.
MAT 1:20 Quiri' ri xunojij rija' pa ránima, pero pa ruvaran, ri José xutz'et jun ángel richin ri Ajaf, y ri ángel quire' xu'ij che: José, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, man taxi'ij-avi' chi yac'ule' riq'uin ri María, roma ri ac'ual ri royo'en chi nalex chuk'a', can richin vi ri Lok'olaj Espíritu.
MAT 1:21 Ri María xtalex ch'uti ral ala', y rat Jesús rubi' xtaya'. Roma ri ac'ual ri xtalex, jari' xquecolo ri rutinamit chupan ri quimac.
MAT 1:22 Ronojel re' xbanataj richin quiri' nibanataj ri ruk'alajrisan can ri Ajaf chuvech ri jun profeta ri xtzijon ri ruch'abel ri Dios ojer can. Y quire' ri ru'in can:
MAT 1:23 Titz'eta' na pe', c'o jun xten ri kitzij chi c'a ruyon na, ri xtipe alanic chirij, y xtalex jun ral ala'. Ri ac'ual ri xtalex xtubinaj Emanuel. Y Emanuel nu'ij tzij, Dios c'o kiq'uin.
MAT 1:24 Tok ri José xc'astaj, can xu'on na vi ri xbix che roma ri ángel richin ri Ajaf. Rija' xuq'uen ri María richin xoc rixayil.
MAT 1:25 Pero ri José man xc'uje' ta apu riq'uin ri María c'a xalex na ri na'ey ral. Y tok ri José xuya' rubi' ri ac'ual, Jesús rubi' xuya'.
MAT 2:1 Alaxnak chic chiri' ri Jesús pa Belén pa departamento Judea pa ru-tiempo ri rey Herodes, tok xepe aj-nic'oy quij ch'umila' quire' achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, xe'eka ri pa tinamit Jerusalem,
MAT 2:2 y quire' niquic'utula' chique ri aj chiri': ¿Achique c'a lugar c'o-vi ri qui-Rey ri israelitas ri c'a ja oc xalex? Roma roj c'a ja achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, chiri' katz'eton-vi-pe ri ruch'umil, y roj petenak richin nukaya' ruk'ij.
MAT 2:3 Tok ri rey Herodes xrac'axaj re', can man nril ta achique nunojij, y quiri' mismo conojel ri vinak pa tinamit Jerusalem.
MAT 2:4 Rija' tok erumolon conojel ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nuc'utula' chique ri achique chi lugar nalex-vi ri Jun ri nitak-pe chucolic ri rutinamit ri Dios.
MAT 2:5 Ri achi'a' ri xerumol quire' xqui'ij che ri rey Herodes: Vave' pa departamento Judea nalex-vi, y ja ri pa Belén. Roma ri rutz'iban can ri jun profeta ojer, quire' nu'ij:
MAT 2:6 Rat Belén, ri ratc'o pa roch'ulef Judá, Mana-ta rat ri más co'ol ak'ij chiquicojol ri lugares c'o quik'ij chiri' pa Judá, Roma ja aviq'uin rat xtipe-vi ri Jun ri xtuc'uan bey, Y xqueruyuk'uj ri nutinamit Israel, nicha' ri Dios. Quiri' xqui'ij-apu che ri rey Herodes.
MAT 2:7 Jari' tok ri rey Herodes ruyon xeroyoj ri aj-nic'oy quij ch'umila', y xuc'utuj utz-utz ruchojmil chique ri ajani tiempo quitz'eton-pe ri ch'umil.
MAT 2:8 Rija' xerutak c'a e pa Belén y xu'ij-e chique: Quixbin y tic'utuj utz-utz rutzijol ri ac'ual, y tok ivilon chic, tu'iya' can rutzijol chuve, richin quiri' ja jun yin nenya' ruk'ij, xcha'.
MAT 2:9 Tok quic'axan chic ri xu'ij-e ri Herodes chique, rije' xebe. Jac'a ri ch'umil ri quitz'eton-pe, ruc'uan-e quibey, y c'a ja xpa'e' pa ruvi' ri lugar ri c'o-vi ri ac'ual.
MAT 2:10 Tok xquitz'et chi xpa'e' ri ch'umil, ri cánima can jani na xquicot.
MAT 2:11 Tok xe'oc-apu ri pa jay, xquitz'et ri ac'ual y ri María ri rute', jac'ari' xexuque-ka richin xquiya' ruk'ij ri ac'ual. Xequijakala' c'a ri quiyacabal y xquisipala' can oro, pon y mirra che.
MAT 2:12 Pero pa cachic' xk'alajrises chiquivech chi can man chic quek'ax riq'uin ri rey Herodes richin nequiya' can rutzijol che. Romari', tok xetzolij-e pa quiroch'ulef, xa jun vi chic bey xebe-vi.
MAT 2:13 Tok ri aj-nic'oy quij ch'umila' xe'el yan e chiri', jari' tok jun ángel richin ri Ajaf xuc'ut-ri' chuvech ri José pa rachic', y quire' xu'ij che: Cacataj, tac'uaj-e ri ac'ual y ri rute' y quixenimaj c'a pa roch'ulef Egipto. Chiri' quixc'uje-vi, c'a ja tok xtinya' rutzijol chave, roma ri rey Herodes xturucanoj ri ac'ual vave' richin nrojo' nucamisaj, xcha' ri ángel.
MAT 2:14 Jac'ari' xcataj ri José, y quiri' chak'a' xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej c'a pan Egipto.
MAT 2:15 Chiri' xec'uje-vi c'a (xcom, xquen) na ri rey Herodes, richin nibanataj ri ruch'abel ri Ajaf ri xel pa ruchi' ri profeta ojer can, tok xu'ij: Pan Egipto c'o-vi ri Nuc'ajol tok xinvoyoj. Quiri' ru'in can ri profeta ojer.
MAT 2:16 Jac'a tok ri rey Herodes xuna'ej chi ri aj-nic'oy quij ch'umila' xa man xuquiya' ta chic rutzijol che, jani na xcataj royoval. Romari' ri ajani tiempo rac'axan can quiq'uin chi quitz'eton-pe ri ch'umil, ja riq'uin ri' xu'ij chi quecamises ri ch'utik alabo ri ec'o pa Belén y ri ec'o pa tak lugares ri ec'o-pe chunakaj ri Belén, conojel ri caca' quijuna' pa xulan.
MAT 2:17 Riq'uin ri', xbanataj ri ru'in can ri profeta Jeremías, tok quire' xu'ij:
MAT 2:18 Pa tinamit Ramá xc'axataj nimalaj bis. Najin ok'ej. Y nic'axataj chi nijik'ik' ok'ej. Ri' ja ri Raquel yerok'ej ri ral. Rija' nis-ta man xrojo' ta xbochi'ix ri ránima, roma ri ral ri xecamises. Quiri' ri tz'iban can roma ri Jeremías.
MAT 2:19 Tok caminak chic ri rey Herodes, xuc'ut-ri' jun ángel richin ri Ajaf Dios chuvech ri José pa rachic' chiri' pan Egipto,
MAT 2:20 y xu'ij che: Cacataj, tac'uaj-e ri ac'ual y ri rute' y quixtzolij pan Israel. Roma vacami ecaminak chic ri xecanon rucamic ri ch'uti ac'ual, xcha' ri ángel.
MAT 2:21 Xcataj c'a ri José, xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej, y xetzolij pan Israel.
MAT 2:22 Pero roma xrac'axaj chi ja ri Arquelao ri ruc'ajol ri rey Herodes nibano gobernar pa departamento Judea, romari' ri José nuxi'ij-ri' chi ni'e chiri'. Pero pa jun rachic' xk'alajrises chuvech ri achique utz chi nu'on, y romari' xuc'uaj ri ac'ual y ri te'ej pa departamento Galilea.
MAT 2:23 Tok (xe'apon, xe'ebos) chiri', xec'uje' pa tinamit Nazaret, richin nibanataj ri tz'iban can coma ri profetas ojer, chi ri ac'ual can xti'ix na vi nazareno che.
MAT 3:1 Ja tiempo ri' tok ri Juan ri Bautista xutz'uc rutzijosic ruch'abel ri Dios pa chakijlaj tz'iran ulef chiri' pa departamento Judea.
MAT 3:2 Rija' quire' nu'ij chique ri vinak: Tijala' ino'oj y tiya' can ri imac, roma nakaj chic c'o-vi chi c'o che'el yixoc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, nicha' chique.
MAT 3:3 Quiri' xu'on ri Juan ri Bautista, roma ja rija' ri k'alajrisan can roma ri profeta Isaías ojer, tok xu'ij: Pa chakijlaj tz'iran ulef c'o jun xtich'o riq'uin ruchuk'a' y xtubila': Tibana-apu rubanic ri bey ri xtik'ax-vi ri Ajaf, Utz-utz tichojmij-apu. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
MAT 3:4 Ri Juan ri Bautista rusumal camello ocunak rutziak, nuxim rupan riq'uin jun tz'un, y ja ri ch'utik chicop ri ni'ix langostas chique y cab richin pa juyu' ocunak ruvay.
MAT 3:5 Ri aj pa tinamit Jerusalem, ri aj pa tak tinamit richin ri Judea, y ri ec'o pa tak tinamit chunakaj ri rakan-ya' Jordán, conojel re' nequimolo-qui' riq'uin,
MAT 3:6 can niquik'alajrisaj ri quimac, y ye'an-e bautizar roma rija' pa rakan-ya' Jordán.
MAT 3:7 Tok ri Juan xutz'et chi eq'uiy chique ri achi'a' fariseos y saduceos nequimolo-qui' riq'uin richin yeru'on-e bautizar, rija' xu'ij chique: Rix xa rix achel itzel tak cumatz. ¿Achique xyo'on rutzijol chive chi yixenimaj chuvech ri castigo ri xtutak-pe ri Dios más chikavech apu?
MAT 3:8 Rix nic'atzin nik'alajin iviq'uin chi kitzij ijalon ino'oj y iyo'on can ri mac.
MAT 3:9 Man tinojij-ka pan ivánima chi roma rix riy-rumam can ri Abraham, romari' xquixcolotaj, man quiri' ta. Roma yin nin-ij chi xa ta ri Dios nrojo', rija' yeru'on riy-rumam ri Abraham chique ri abaj ri ye'itz'et vave'.
MAT 3:10 Y rix xa rix achel ri che' ri yo'on chic apu icaj chirij ri quixe'; xa achique na che', xe xa man nuya' ta utzulaj ruvech, nichoy y nic'ak pa k'ak'.
MAT 3:11 Can kitzij na vi chi yin pa ya' yixin-en-vi bautizar, richin nik'alajin chi kitzij ijalon ino'oj y kitzij iyo'on can ri mac. Pero c'o Jun xtuka chuvij ri man achel ta oc yin. Rija' can c'o ruk'ij y romari' nis-ta chuc'uaxic ri ruxajab chutzalanen, man nuc'ul ta chi ja yin yibano. Y rija' xquixru'on bautizar riq'uin ri Lok'olaj Espíritu y riq'uin k'ak'.
MAT 3:12 Rija' rubanon chic rubanic richin yerelesaj-e ri yeniman ri Dios chiquicojol ri man yeniman ta, achel tok jun achi ruc'uan chic jun che' pa ruk'a' richin nuc'ak pa cak'ik' ri trigo ch'eyon chic. Rija' xtuyec ri trigo, jac'a ri (ruxeq'uelal, rupuxq'uil) xtuporoj chupan ri k'ak' ri man jun bey xtichup.
MAT 3:13 Chupan tak ri k'ij ri', ri Jesús xel-pe pa departamento Galilea richin ni'an bautizar roma ri Juan ri Bautista pa rakan-ya' Jordán.
MAT 3:14 Jac'a ri Juan man nrojo' ta nu'on bautizar ri Jesús, y quire' xu'ij che: Ja yin nic'atzin chi rat yina'an bautizar, ¿y vacami ja rat ri xape viq'uin richin yatin-en-e bautizar? xcha' ri Juan.
MAT 3:15 Jac'a ri Jesús quire' xu'ij che: Roj nic'atzin chi nika'an ronojel ri nika chuvech ri Dios. Romari' vacami nic'atzin chi rat yina'an bautizar, xcha' ri Jesús. C'ajari' tok ri Juan xniman.
MAT 3:16 Tok ri Jesús banon chic bautizar, xel-pe pa ya'. Jari' tok xjakataj ri rocaj chuvech y xutz'et ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios chi xulan-pe achel jun paloma pa ruvi'.
MAT 3:17 Y c'o c'a jun kulaj petenak chicaj ri quire' xu'ij-pe: Jare' ri Nuc'ajol; yin can ninjo' y niquicot vánima riq'uin, xcha'.
MAT 4:1 Jac'ari' tok ri Jesús xuc'uax pa chakijlaj tz'iran ulef roma ri Lok'olaj Espíritu richin chi ri itzel nutij ruk'ij chi nutakchi'ij pa mac.
MAT 4:2 Ri Jesús cuarenta k'ij y cuarenta ak'a' xu'on coch'on vayijal, romari' xpe ruvayijal.
MAT 4:3 Xpe c'a ri itzel ri nrojo' nutakchi'ij pa mac ri Jesús, xu'ij che: Si kitzij chi rat Ruc'ajol ri Dios, ta'ij chique ri abaj re' chi que'oc pan.
MAT 4:4 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri itzel: Chupan ri tz'iban can quire' nu'ij: Ri vinak man xe ta pan nic'atzin che ri quic'aslen, ja jun ronojel ri ch'abel ri ntel pa ruchi' ri Dios.
MAT 4:5 Jac'ari' tok ri itzel xuc'uaj ri Jesús pa lok'olaj tinamit Jerusalem, y ja ri más naj e pa ruvi' racho ri Dios xujotoba-vi-e.
MAT 4:6 Y xu'ij che: Si kitzij chi rat Ruc'ajol ri Dios, tatorij-ka-avi' vave', roma chupan ri tz'iban can nu'ij: Ri Dios xtu'ij chique ri ru-ángeles chi xcatquichajij; y, Xcatquili'ej pa quik'a', Richin man (xtapak'ij, xtacopij) ta avakan chuvech abaj, xcha' che.
MAT 4:7 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri itzel: Chupan ri tz'iban can, juc'an chic nu'ij: Man tatij ak'ij chirij ri Avajaf Dios richin nu'on ri nanojij rat, xcha'.
MAT 4:8 Jac'ari' ri itzel xuc'uaj chic ri Jesús chuvech jun juyu' naj jotol chicaj, y ronojel ri nimalaj tak cuchuk'a' ri aj-roch'ulef tak gobierno xuc'ut chuvech y ri quibeyomal.
MAT 4:9 Y xu'ij che ri Jesús: Ronojel ri xinc'ut chavech xtinya' chave, si yaxuque' chinuvech richin naya' nuk'ij, xcha'.
MAT 4:10 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Catel quila' rat Satanás. Roma chupan ri tz'iban can nu'ij: Ja chuvech ri Avajaf Dios caxuque-vi, y xaxe rija' taya' ruk'ij, xcha'.
MAT 4:11 C'ajari' tok ri itzel xuya' can, y xe'uka ángeles riq'uin ri Jesús richin xquilij.
MAT 4:12 Tok ri Jesús xrac'axaj chi ri Juan ri Bautista yo'on pa cárcel, rija' xtzolij pa departamento Galilea.
MAT 4:13 Pero man xc'uje' ta chic pa tinamit Nazaret, xa pa Capernaum xc'uje-vi, jun tinamit c'o chuchi' jun lago chiri' mismo pa Galilea. Ri Capernaum re' pa qui-lugar ri quiy-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí c'o-vi.
MAT 4:14 Chiri' xc'uje-vi ri Jesús richin nibanataj ri ru'in can ri profeta Isaías, tok quire' xu'ij:
MAT 4:15 Chila' pa Galilea ri achique lugar juba' ma quiyon chic man israelitas ta ec'o, Ri lugar ri xyo'ox chique ri quiy-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí ojer, Ri c'o-apu juc'an che ri rakan-ya' Jordán, ri nik'ax-vi ri bey ri ni'e c'a chuchi' mar, Pa quivi' ri aj chiri' quire' nin-ij:
MAT 4:16 Ri tinamit ri xa pa k'eku'n c'o-vi ri quic'aslen, vacami niquitz'et ri Nimalaj Sakil. Conojel ri xa pa rumujal ri camic ec'o-vi, Vacami c'o chic quiq'uin ri niyo'on sakil pa quic'aslen. Quiri' ri tz'iban can.
MAT 4:17 Ja k'ij ri' tok ri Jesús xutz'uc rutzijosic ruch'abel ri Dios, y quire' nu'ij chique ri ye'ac'axan: Tijala' ino'oj y tiya' can ri imac, roma nakaj chic c'o-vi chi c'o che'el yixoc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, xcha' chique.
MAT 4:18 C'o jun k'ij ri Jesús nibin chuchi' ri lago Galilea, jari' xerutz'et ca'i' achi'a' quichak'-quinimal qui' chi yequic'akala-ka ya'l pa ya' richin yequelesaj quer, roma jari' quisamaj. Jun chique rije' rubinan Simón, y ni'ix Pedro che, y ri jun chic rubinan Andrés.
MAT 4:19 Y ri Jesús quire' xu'ij chique: Quixampe, quinitzekle'ej y xtinc'ut chivech achique ruchojmil ni'en richin ye'icanoj tzekle'ey vichin.
MAT 4:20 Jac'ari' rije' xequiyala' can ri ya'l y xquitzekle'ej.
MAT 4:21 Tok xebin juba' más, ri Jesús xerutz'et chic ca'i' achi'a' mismo quichak'-quinimal qui', jun rubinan Jacobo y ri jun chic Juan. Rije' eruc'ajol jun achi rubinan Zebedeo y junan yesamaj riq'uin ri quitata' pa canoa, yequic'ojoj ri ya'l ri yequicusaj richin yequelesaj quer pa ya'. Ri Jesús xeroyoj richin niquitzekle'ej.
MAT 4:22 Jac'ari' rije' xquiya' can ri canoa y ri quitata' y xquitzekle'ej.
MAT 4:23 Ri Jesús ronojel tinamit richin ri Galilea xbin-vi, yerutijoj ri israelitas riq'uin ri ruch'abel ri Dios pa tak qui-sinagoga; nutzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y nu'on chi yec'achoj riq'uin jalajoj tak yabil y k'axomal.
MAT 4:24 Pa ronojel tinamit richin ri roch'ulef Siria xbe-vi rutzijol ri Jesús, y ri yeyavej pa ruk'a' jalajoj ruvech yabil xe'uc'uax-apu chuvech. Ec'o nik'axo qui-cuerpo. Ec'o ocunak itzel tak espíritu quiq'uin. Ec'o (ch'uja', moxa') y ec'o caminak quik'a-cakan. Conojel re' xu'on chique chi xec'achoj.
MAT 4:25 Man juba' ta oc xetzekle'en richin ri Jesús; ec'o epetenak pa tak tinamit richin ri Galilea, pa tak tinamit richin ri Decápolis, pa tak tinamit richin ri Judea, pa Jerusalem, y ec'o epetenak juc'an che ri rakan-ya' Jordán.
MAT 5:1 Tok ri Jesús xutz'et chi ri vinak eq'uiy, xjote-e juba' chuvech ri juyu', xtz'uye' c'a ka, y ri yetzekle'en richin xquimol-apu-qui' chirij.
MAT 5:2 Rija' xch'o c'a chique richin yerutijoj, y xu'ij:
MAT 5:3 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri niquina' chi nic'atzin ruchuk'a' ri Dios pa cánima, roma eruvinak ri aj-chicaj gobierno.
MAT 5:4 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ntok' cánima, roma rije' xtibochi'ix ri cánima.
MAT 5:5 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri (ch'uch'uj, me'l oc) cánima, roma xtoc quichin ri roch'ulef.
MAT 5:6 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri nivayijan cánima chirij ri chojmilaj c'aslen, roma rije' xtinojses cánima riq'uin ri niquirayij.
MAT 5:7 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yepokonan, roma ja jun rije' xtipokonex quivech.
MAT 5:8 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ch'ajch'oj cánima, roma rije' xtequitz'eta' ruvech rija'.
MAT 5:9 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yekasan ruvi' oyoval, roma rije' xti'ix chique chi eralc'ua'l ri Dios.
MAT 5:10 Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ni'an pokon chique roma quic'uan jun chojmilaj c'aslen, roma can erichin vi ri aj-chicaj gobierno.
MAT 5:11 Y rix utzulaj tzij nu'on ri Dios chive tok voma yin yixyo'ox chi q'uix, ni'an pokon chive, y ni'ix ronojel itzel tak tzij chivij, y xa tz'ucun tak tzij.
MAT 5:12 Quixquicot y titze'en ivech, roma chila' chicaj c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive. Quiri' nin-ij chive, roma ri profetas ojer can, quiri' mismo ri pokon x-an-e chique.
MAT 5:13 Ri ic'aslen rix nic'atzin chi ratz'amil quic'aslen ri vinak choch'ulef. Si ri atz'an re' niq'uis-e ri ratz'amil, ¿achique chic xtiyo'ox riq'uin richin nitzolij-pe ri ratz'amil? Man jun chic nic'atzin-vi; xa nitorix-e, y ri vinak xa yek'ax pa ruvi'.
MAT 5:14 Ri ic'aslen rix nic'atzin richin sakil pa quic'aslen ri vinak choch'ulef. Jun tinamit c'o pa ruvi' juyu', manak che'el man ta k'alaj. Quiri' mismo ri ic'aslen rix.
MAT 5:15 Tok nitzij jun candil, man chuxe' ta cajón niyo'ox-vi, xa niyo'ox pa (ruc'ojle'el, ru-lugar) richin nu'on sakil pa quivi' conojel ri ec'o pa jay.
MAT 5:16 Quiri' ta c'a nik'alajin ri ic'aslen rix chiquivech ri vinak; can ta achel jun sakil, richin nik'alajin chiquivech ri utz ye'ibanala', y riq'uin ri' rije' xtiquiya' ruk'ij ri Itata' ri c'o chicaj.
MAT 5:17 Man ti'ij rix chi yin xipe richin man jun rakale'n nunbana' che ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nis-ta che ri tz'iban can coma ri profetas ojer. Yin man richin ta ri' xipe; yin xipe richin nik'alajin riq'uin ri nuc'aslen ronojel ri nu'ij chupan ri ley.
MAT 5:18 Yin kitzij nin-ij chive chi na'ey chi niq'uis ri caj y ri roch'ulef, man jun ch'uti rutza'n letra che ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri man ta xtibanataj. Can nibanataj na vi ronojel.
MAT 5:19 Roma c'a ri', xa achique na vinak ri man jun rakale'n nu'on che jun chique ri mandamientos re', masque ja ri mandamiento ri más manak oc rakale'n nik'alajin, y nuc'ut chiquivech ch'aka' chic chi ri mandamiento manak rakale'n; ri quiri' nibano, man jun ruk'ij xtic'uje' chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno. Jac'a ri nibano ronojel ri nu'ij chupan ri mandamientos re', y quiri' mismo nuc'ut chiquivech ch'aka' chic, rija' can xtic'uje' ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno.
MAT 5:20 Ri yixtajin rix pan ic'aslen, nic'atzin chi más choj que chuvech ri yetajin ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos. Roma si man quiri' ta xti'en, man xquixoc ta chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno.
MAT 5:21 Rix ivac'axan chi ri kavinak ojer can, quire' xbix chique: Man cacamisan. Y xa achique na ri nicamisan, can xtiyo'ox na vi castigo pa ruvi'.
MAT 5:22 Jac'a yin nin-ij, chi xa achique na ri nipe royoval che chic jun, utz chi nik'at castigo pa ruvi'. Y ri ni'in nacanic che chic jun, utz chi nuc'uax chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar richin ni'an castigar. Y jac'a ri ni'in manak ano'oj che jun, ruyon nunim-ri' chupan ri k'ak' ri jani na nic'at.
MAT 5:23 Romari', si ratc'o chic apu chuvech ri altar richin c'o naya' chuvech ri Dios, y jari' nuka pan avi' chi c'o jun c'o ruyacon pa ránima chavij,
MAT 5:24 taya' can chiri' chuvech ri altar ri achique naya' chuvech ri Dios, cabin, y tachojmirisaj ri achique ocunak chi'icojol riq'uin ri jun. C'ajari' catzolij y taya' che ri Dios ri najo' naya' che.
MAT 5:25 Tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij, utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox chuvech juez. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xcarujach pa ruk'a' ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y xcatetz'apis can.
MAT 5:26 Kitzij nin-ij chave chi rat man xcatel ta pe ri pa cárcel, c'a ja tok atojon chic can ri ruq'uisbel centavo che ri ajani xk'at chavij.
MAT 5:27 Rix ivac'axan chi quire' bin can ojer: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi.
MAT 5:28 Jac'a yin nin-ij: Si jun achi nutz'et-apu jun ixok richin nurayij ruvech, ri quiri' nibano, xa xu'on yan mac pa ránima riq'uin ri ixok.
MAT 5:29 Roma c'a ri', si ri runak'-avech derecha nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tavelesaj-e y tatorij-e. Roma, más utz chave chi jun chique rutz'akat ri a-cuerpo nasetz can, y mani chi ronojel ri a-cuerpo nic'ak pa k'ak'.
MAT 5:30 Y si ja ri ak'a' derecha nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tachoyo-e y tatorij-e. Roma más utz chave chi jun chique rutz'akat ri a-cuerpo nasetz can, y mani chi ronojel ri a-cuerpo nic'ak pa k'ak'.
MAT 5:31 Jun chic ri xbix ojer can, ja chi ri achi ri nrojo' nuya' can ri rixayil, tujacha' jun vuj che ri achok chupan nu'ij-vi chi nuya' can.
MAT 5:32 Jac'a yin nin-ij chive: Ri achi ri nuya' can ri rixayil, y si ri ixok xa manak mac rubanon riq'uin chic jun achi; ja mismo ri rachijil nibano chi nika pa mac ri ixok tok ni'e chic riq'uin jun achi. Ja jun ri achi ri nic'amo ri ixok yo'on can, nika pa mac.
MAT 5:33 Jun chic ri ivac'axan, ja chi xbix chique ri kavinak ojer can chi man tiquitzolij-qui' chiquij riq'uin ri qui'in chi niqui'en, xa ronojel ri can chuvech Dios qui'in-vi chi niqui'en, tiquibana' c'a.
MAT 5:34 Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en jurar. Man tic'uxlaj ri caj richin ni'en jurar, roma ja chiri' c'o-vi rutz'uyubal ri Dios.
MAT 5:35 Man tic'uxlaj ri roch'ulef, roma chiri' nuya-vi rakan ri Dios. Man tic'uxlaj ri tinamit Jerusalem richin ni'en jurar, roma ri tinamit ri' richin ri Nimalaj Rey.
MAT 5:36 Man tic'uxlaj ri (ijolon, ivi') richin ni'en jurar, roma rix man yixtiquer ta nijal ru-color ri rusumal tak ivi'. Man yixtiquer ta ni'en xak che ri sak, nis-ta sak che ri xak.
MAT 5:37 Romari' xa achique na ri ni'ij, si ja', ja' quixcha'. Si manak, manak quixcha'. Roma si xa niya' ruvi' ri itzij richin yixnimex, xa riq'uin ri itzel petenak-vi.
MAT 5:38 Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi xa achique na ri niq'uiso ruk'ij runak'-ruvech jun chic vinak, quiri' mismo ti'an che ri xbano. Y ri nik'ajo-e jun eyaj, can quiri' mismo ti'an che ri xbano.
MAT 5:39 Jac'a yin nin-ij chive: Man jun bey ti'en ruq'uexel che ri nibano man utz ta chive. Xa achique na ri nuya' jutz'aj k'a' chi'ak'o'tz derecha, taya' chic apu ri jun ak'o'tz chuvech.
MAT 5:40 Si c'o jun nrojo' yarusujuj richin nrojo' numaj-e jun atziak ri manak más rajil, man tapokonaj naya-e jun ri más c'o rajil che.
MAT 5:41 Xa achique na ri ni'in chave chi tac'uaj jun eka'n c'a pa jun kilómetro, rat tac'uaj chi ca'i' kilómetro.
MAT 5:42 Ri c'o nic'utun chave, man taq'ueq'uej chi c'o naya-e che, y ri c'o nrojo' nukaj-e chave, man taq'ueq'uej naya-e che.
MAT 5:43 Rix ivac'axan ri bin can ojer, chi que'ajo' conojel, jac'a ri itzel yarutz'et, itzel tatz'eta'.
MAT 5:44 Jac'a yin nin-ij chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y riq'uin utzulaj tak tzij titzolij ruvech quitzij ri yeyok'on ivichin. Tibana' utz quiq'uin ri man utz ta quino'oj iviq'uin, y tibana' orar pa quivi' ri yebano pokon chive y yixquiyok'.
MAT 5:45 Richin quiri' nik'alajin chi rix ralc'ua'l ri Itata' ri c'o chicaj. Roma rija' nu'on chi ntel-pe ri k'ij pa quivi' ri utz quino'oj y pa quivi' ri man utz ta, y nu'on chi nika ri job pa quivi' ri choj quic'aslen y pa quivi' ri man choj ta.
MAT 5:46 Roma si xaxe ri yixcajo' rix ri ye'ijo', ¿achique rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive? Man jun. Roma hasta ri vinak ec'uluy impuestos, quiri' mismo niqui'en.
MAT 5:47 Y si xaxe quiq'uin ri iveteman quivech nibanala-vi saludar ivi', xa junan yixtajin quiq'uin ri man quiniman ta ri Dios, ri quiyon chiquivech niquibanala-ka saludar qui'.
MAT 5:48 Rix c'a, tz'akat tibana' che ri ic'aslen, achel ri Itata' chicaj tz'akat riq'uin ronojel.
MAT 6:1 Tok pa rubi' ri Dios rix nijo' ni'en jun favor, man tivelesaj rutzijol xaxe richin yixna'ex. Roma si quiri' ni'en, man jun rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive roma ri Itata' ri c'o chicaj.
MAT 6:2 Tok rat naya' limosna, man tavelesaj rutzijol achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Rije' tok niquiya' limosna ri pa tak sinagogas, y ri pa tak bey, niqui'en chi nik'ojomex trompeta chiquivech, roma nicajo' chi niyo'ox quik'ij coma ri yetz'eto quichin. Kitzij nin-ij chive chi riq'uin ri niyo'ox quik'ij coma ri vinak, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e.
MAT 6:3 Jac'a rat tok naya' limosna, man jun achok che tatzijoj-vi,
MAT 6:4 richin quiri' nis-ta jun chic jun teteman chi rat naya' limosna. Si quiri' na'an, ri Atata' ri k'alaj chuvech ronojel ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' chave jun utzulaj rajil-ruq'uexel ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi.
MAT 6:5 Tok rat na'an orar, man ta'an achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Roma rije' can nika chiquivech niqui'en orar pa tak esquinas ri achique lugar niquimol-vi-qui' ri vinak, y ri pa tak sinagogas, roma nicajo' chi quetz'et. Kitzij nin-ij chive, chi riq'uin ri niyo'ox quik'ij coma ri vinak, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e.
MAT 6:6 Jac'a rat tok na'an orar, xa catoc pan avacho y tatz'apij ruchi' ri jay y jari' cach'o riq'uin ri Atata' ri man jun nitiquer nitz'eto richin. Si quiri' na'an, ri Atata' ri k'alaj chuvech ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' chave jun utzulaj rajil-ruq'uexel ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi.
MAT 6:7 Tok rix ni'en orar, man xaxe quixvolol achel niqui'en ri man queteman ta ruvech ri Dios. Roma rije' niquinojij chi riq'uin niquicamuluj rubixic ri jalajoj ch'abel ri yequibila', romari' ye'ac'axex.
MAT 6:8 Romari' rix tok ni'en orar, man ti'en achel niqui'en rije'. Roma ri Itata' rix can reteman chic ri achique nic'atzin chive, tok man jani tic'utuj che.
MAT 6:9 Roma c'a ri', tok rix ni'en orar, quire' ti'ij: Katata' Dios ri ratc'o chicaj, Xtinimirises ta c'a ri lok'olaj abi'.
MAT 6:10 Can ta nic'uje' yan ruchuk'a' ri a-gobierno pa quivi' conojel, Y achel yanimex ri chicaj, can ta quiri' mismo choch'ulef.
MAT 6:11 Ri kavay ri nic'atzin k'ij-k'ij, ja jun ri vacami taya' chike.
MAT 6:12 Y tabana' perdonar ri kamac, achel roj kabanon perdonar ri quibanon mac chike.
MAT 6:13 Man kojaya' richin chi nicanox chikij chi nkuka pa mac, xa kojacolo' chuvech ri itzel. Quiri' ri nikac'utuj chave, roma ja rat yabano gobernar ronojel, c'o avuchuk'a', y c'o ak'ij richin jumul. Amén.
MAT 6:14 Si rix ye'iben perdonar ri c'o man utz ta niqui'en chive, ri aj-chicaj Itata' xquixru'on perdonar.
MAT 6:15 Pero si rix man ni'en ta perdonar ri yebano man utz ta chive, (chuka', ka) ri Itata' man xquixru'on ta perdonar riq'uin ri man utz ta ri ni'en.
MAT 6:16 Tok rix ni'en coch'on vayijal, man ti'en achel niqui'en ri vinak ri xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Rije' bis-bis quivech niqui'en roma nicajo' chi quena'ex chi niqui'en coch'on vayijal chuvech ri Dios, pero kitzij nin-ij chive chi riq'uin ri yena'ex, xaxe oc ri' ri rajil-ruq'uexel niquic'ul-e.
MAT 6:17 Jac'a rat tok na'an coch'on vayijal, jabel tabana' abanic, taya' juba' ak'on pan (ajolon, avi') y jabel tach'aja' avech.
MAT 6:18 Richin quiri', man cak'alajin chiquivech ri vinak chi na'an coch'on vayijal chuvech ri Dios. Can ta xe ri Atata' ri man jun nitiquer nitz'eto richin ri etemayon. Y rija' ri k'alaj chuvech ri man niquitz'et ta ri vinak, xtuya' jun utzulaj rajil-ruq'uexel chave, ri chiquivech conojel xtik'alajin-vi.
MAT 6:19 Man ti'e ivánima chuyaquic beyomal choch'ulef, roma xa nichicopir, nipusir y ec'o elek'oma' yejok'o ruchi' tak jay richin ye'elak'.
MAT 6:20 Más utz ti'e ivánima chuyaquic beyomal chila' chicaj, ri achique lugar man jun jut nichicopirisan, man nipusir ta ri beyomal, ni man jun elek'on nijok'o ruchi' jay richin nelak'.
MAT 6:21 Quiri' nin-ij chive roma xa achique na chi beyomal yixtajin chuyaquic, jari' nic'utu achok pa ruvi' benak-vi ri ivánima.
MAT 6:22 Ri runak'-avech yec'atzin chave achel nic'atzin ri candil. Roma c'a ri', si ri avech ye'acusaj richin ri utz, ronojel ri a-cuerpo c'o pa sakil.
MAT 6:23 Pero si ri avech man ye'acusaj ta richin ri utz, ronojel ri a-cuerpo c'o pa k'eku'n. Romari', si ri sakil ri ruyo'on ri Dios pan avánima xa xtoc jun k'eku'n, rat xcac'uje' pa jun nimalaj k'eku'n.
MAT 6:24 Man jun samajinel nitiquer nisamaj quiq'uin eca'i' rajaf. O itzel nutz'et can jun chique ri rajaf, y nrojo' ri jun chic, o nunimaj rutzij ri jun y nuxutuj can ri jun chic. Romari' rix, manak che'el ni'en ri nika chuvech ri Dios, tok xa benak ivánima pa ruvi' beyomal richin ri roch'ulef.
MAT 6:25 Roma c'a ri', yin nin-ij chive: Man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri achique lugar xtivil-vi ri achique nitij y nikum; ni man tinojij achique lugar xtiq'uen-vi itziak richin nicusaj. Roma man xe ta ri achique nitij nic'atzin che ri ic'aslen, y man xe ta ri tziek nic'atzin che ri i-cuerpo.
MAT 6:26 Que'itz'eta' c'a ri ch'utik chicop ri yeropop yebe chicaj, manak tico'n niqui'en, manak cosecha niquelesaj, nis-ta manak quic'ujay richin yeyacon-vi. Pero ri aj-chicaj Itata' yerutzuk. Y rix más c'o ivakale'n que chiquivech ri ch'utik chicop ri'.
MAT 6:27 Y man jun chive rix ri masque xtutij ruk'ij chunojixic, ri can ta xtitiquer xtunimirisaj chic juba' rupalen.
MAT 6:28 Y rix, ¿achique roma nich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri itziak? Tivelesaj na pe ejemplo chirij quiq'uiyilen ri cotz'i'j lirio ri ec'o pa tak juyu'. Rije' man yesamaj ta, ni man yequemon ta richin yequibanala-ka quitziak.
MAT 6:29 Pero yin nin-ij chive chi nis-ta ri ojer rey Salomón, masque jun nimalaj beyon, pero man xucusaj ta jun tziek ri can ta más jabel que chuvech rucotz'ijal jun lirio.
MAT 6:30 Ri Dios nu'on chique ri (k'ayis, k'os) pa tak juyu' chi jabel oc yetzu'un roma ri quicotz'ijal, y xa cha'anin yeporox pa k'ak'. Y si ri Dios jabel yeruvik ri cotz'i'j, más na quiri' xtu'on iviq'uin rix. Xa ja rix ri man can ta cukul ic'u'x riq'uin.
MAT 6:31 Roma c'a ri', man tich'ujirisaj-ivi' y man quire' xti'ij: ¿Achique c'a xtikatij? ¿Achique c'a xtikakum? y ¿achique c'a lugar xtikaq'uen-vi katziak?
MAT 6:32 Roma ri man quiniman ta ri Dios, yexule-yejote' chunojixic achique lugar niquiq'uen-vi ri achique nic'atzin chique. Jac'a ri aj-chicaj Itata' reteman chi ronojel re' nic'atzin chive.
MAT 6:33 Roma c'a ri', tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar, y ticanoj ri chojmilaj c'aslen ri nrojo' rija'. Y ronojel ri nic'atzin, rija' xtuya-pe chive.
MAT 6:34 Roma c'a ri', man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic rij ri chua'k-cabij, roma ronojel k'ij can c'o-vi c'ayef nuq'uen-pe, y man nic'atzin ta ninojij yan ronojel richin man tumol-pe-ri' chivij.
MAT 7:1 Man tinic'oj rij quic'aslen ri vinak, richin quiri' man xtinic'ox ta rij ri ic'aslen rix.
MAT 7:2 Roma ja achel runic'oxic rij quic'aslen ni'en rix, quiri' runic'oxic xti'an rij ri ic'aslen rix, y ja achel retexic quic'aslen ni'en rix, quiri' retexic xti'an ri ic'aslen rix.
MAT 7:3 Y rat, ¿achique roma ja ri ch'uti q'uin ocunak pa ruvech jun chic ri natz'et y man nana' ta ka ri che' ocunak pan avech?
MAT 7:4 Y, ¿achique ak'a' rat richin quire' na'ij che ri jun chic: Taya' lugar chuve chi ninvelesaj ri ch'uti q'uin ocunak pan avech, yacha' che, y xa jun che' ocunak pan avech?
MAT 7:5 Rat xa ca'i' rupalaj ri yatajin riq'uin. Na'ey tavelesaj ri che' ocunak pan avech, y quiri' xcatzu'un utz, richin yatiquer navelesaj ri q'uin pa ruvech ri jun chic.
MAT 7:6 Ronojel ri can lok'olaj vi, man que'iya' chiquivech vinak ri e'achel tz'i', ni man tiya' ri can c'o rakale'n chiquivech ri e'achel ak. Roma ri chicop re', xa niquixak' che akan ri niyo'ox chiquivech, y c'o che'el chi yecataj chirij ri niyo'on chique y niquixil chi eyaj.
MAT 7:7 Tic'utuj c'a ri nic'atzin y xtiyo'ox-pe chive; ticanoj c'a ri achique nijo' y xtivil. Quixch'o-apu chuchi' ri jay y can xtijak-vi-pe chivech.
MAT 7:8 Roma xa achique na jun ri nic'utun, can nuc'ul-vi; ri nicanon, nril; y ri nich'o-apu chuchi' jay, can nijak-vi-pe chuvech.
MAT 7:9 Rix ri rix tata'aj, ¿achique ta jun chive nuya' jun abaj pa ruk'a' ri ralc'ua'l, tok ri ac'ual xa jun pan nuc'utuj?
MAT 7:10 ¿O nuya' cami jun cumatz pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun quer nuc'utuj?
MAT 7:11 Rix masque man can ta utz ino'oj, pero iveteman niya' utz tak sipanic chique ri ivalc'ua'l. ¡Cuánto más ri Itata' chicaj! Rija' can nuya-pe utz tak sipanic chique ri yec'utun che.
MAT 7:12 Roma c'a ri', achel nika chivech rix chi can ta utz quino'oj niqui'en ri vinak iviq'uin, quiri' mismo tibana' rix quiq'uin rije'. Roma jari' ruc'u'x ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y ruc'u'x ri quitz'iban can ri profetas ojer.
MAT 7:13 Quixoc c'a chupan ri puerta co'ol ruvech. Roma jani na (nim, tij) ruvech ri puerta y ri bey ri ni'e chupan ri lugar quichin ri manak chic che'el yecolotaj, y más eq'uiy ri ye'oc chiri'.
MAT 7:14 Pero co'ol oc ruvech ri puerta y co'ol oc ruvech ri bey ri ni'e chupan ri lugar quichin ri c'o quic'aslen richin jumul, y man eq'uiy ta ri ye'ilo richin.
MAT 7:15 Rix tibana' cuenta ivi' chiquivech ri niquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, ri achel ovejas ri man jun oc quimac ye'oc chi'icojol, pero pa tak cánima xa e'achel c'uxunel tak utuva'.
MAT 7:16 Pero riq'uin nitz'et ri achique chi c'aslen quic'uan, rix nivetemaj quivech. Achel jun mata q'uix, man nuya' ta uva, y jun mata (xulu-quiej, zarza), man nuya' ta higo.
MAT 7:17 Quiri' mismo xa achique na che', si utz, utz ruvech nuya'. Jac'a ri che' man utz ta, man utz ta ruvech nuya'.
MAT 7:18 Jun che' utz, manak che'el nuya' itzel tak ruvech, y jun che' man utz ta, manak che'el nuya' utzulaj tak ruvech.
MAT 7:19 Y ronojel che' ri man nuya' ta utzulaj tak ruvech, nikases y niyo'ox pa k'ak'.
MAT 7:20 Roma c'a ri', rix xtivetemaj achique chi vinak ri ec'o chi'icojol riq'uin nitz'et ri achique chi c'aslen quic'uan.
MAT 7:21 Man conojel ta ri ye'in ¡Ajaf! ¡Ajaf! chuve, ri xque'oc richin ri aj-chicaj gobierno. Xaxe ri yebano ri nurayij ri Nata' chicaj.
MAT 7:22 Y tok xterila' ri k'ij ri', eq'uiy ri xque'in chuve: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Roj pan abi' xkatzijoj ruch'abel ri Dios, pan abi' xekelesaj itzel tak espíritu pa cánima ri vinak, y pan abi' xekabanala' q'uiy milagros, xquecha'.
MAT 7:23 Jac'a yin quire' xtin-ij chique ri xque'in quiri': Yin man jun bey xin-ij chi rix vichin. Quixel-e viq'uin, rix ri rix banoy itzel tak no'oj, xquicha' chique.
MAT 7:24 Xa achique na jun nac'axan ri ch'abel re yitajin chubixic, y nu'on ri nu'ij, ninjunumaj riq'uin jun achi ri jabel ninojin, roma chupan abaj xupaba-vi ri racho.
MAT 7:25 Xpe c'a job, xepe cak'ik', xumol-pe-ri' rakan tak ya', y ronojel ri' xberuc'aka-ri' chirij ri jay ri', pero man xtzak ta, roma chupan abaj tz'uyul-vi.
MAT 7:26 Pero xa achique na jun nac'axan ri ch'abel re yitajin chubixic y xa man nu'on ta ri nu'ij ri ch'abel ri', ninjunumaj riq'uin jun nacanic achi ri xupaba' racho pa ruvi' (sanayi, sanayil).
MAT 7:27 Xpe c'a job, xepe cak'ik', xumol-pe-ri' rakan tak ya', y ronojel ri' xberuc'aka-ri' chirij ri jay ri', y xa xtzak, chi ronojel xvuluvu'. Quiri' ri ch'abel ri xeru'ij ri Jesús.
MAT 7:28 Y tok xtane' chubixic re', ri vinak can achique na xquina' che ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yerutijoj-vi.
MAT 7:29 Roma nik'alajin chi riq'uin ri Dios petenak-vi, y man achel ta yetijon ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
MAT 8:1 Tok ri Jesús kajnak chic pe pa ruvi' ri juyu', eq'uiy vinak xetzekle'en richin.
MAT 8:2 Xpe c'a jun achi niyavej riq'uin ri yabil lepra, xuxuque' chuvech y xu'ij che: Ajaf, si rat najo', yin veteman chi yatiquer na'an chi yin yic'achoj riq'uin ri nuyabil, xcha'.
MAT 8:3 Ri Jesús xuya' c'a apu ruk'a' chirij, y xu'ij che: Ninjo', cac'achoj c'a, xcha'. Can jari' xq'uis-e ri lepra chirij,
MAT 8:4 y ri Jesús xu'ij che: C'o axiquin, man jun achok che tatzijoj-vi ri xbanataj aviq'uin, xa choj cabin, te'ac'utu-avi' chuvech ri sacerdote israelita, y taya' ri sipanic ri ru'in can ri Moisés, richin nik'alajin chiquivech rije' chi rat ch'ajch'oj chic, xcha-e che.
MAT 8:5 Tok ja ntoc-apu ri Jesús pa tinamit Capernaum, c'o c'a jun uc'uay quichin soldados xjel-apu riq'uin richin nuc'utuj ruquemelal chuvech,
MAT 8:6 y quire' nu'ij: Ajaf, yin c'o jun nusamajinel chivacho, cotz'ol roma caminak ruk'a-rakan, y can nijilo pa ruk'a' ri k'axomal, xcha'.
MAT 8:7 Ri Jesús xu'ij che: Yin yi'e richin nenc'achojrisaj, xcha'.
MAT 8:8 Jac'a ri uc'uay quichin soldados xu'ij che ri Jesús: Ajaf, rat can c'o ak'ij, romari' chuve yin man nuc'ul ta chi yatoc pa vacho. Xaxe ta'ij chi nic'achoj ri nusamajinel, y yin veteman chi can xtic'achoj-vi.
MAT 8:9 Yin quiri' nin-ij, roma ja jun yin yinc'o chuxe' rutzij jun chic, y jari' ri ni'in chuve ri achique nic'atzin chi nin-en. Y ec'o soldados eyo'on pa nuk'a'. Tok nin-ij che jun chi ti'e, can ni'e-vi; y si nin-ij che jun chic chi tipe, can nipe-vi. Tok nin-ij che ri nusamajinel chi tubana' jun samaj, can nu'on-vi, xcha'.
MAT 8:10 Ri Jesús can achique na xuna' tok xrac'axaj ri ch'abel ri', y xu'ij chique ri ebenak chirij: Kitzij nin-ij chive chi nis-ta chiquicojol ri nuvinak israelitas man vilon ta jun ri can nunimaj chi nibanataj ri nin-ij che, achel nunimaj ri jun achi re'.
MAT 8:11 Yin nin-ij chive chi c'o q'uiy xquepe quire' achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij y quila' achique lugar nika-vi-ka, conojel re' xquetz'uye' riq'uin ri Abraham, ri Isaac, y ri Jacob chupan ri aj-chicaj gobierno.
MAT 8:12 Jac'a ri achok chique xsuj na'ey chi ye'oc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, chupan ri más roch' che ri k'eku'n xque'ec'ak-vi can. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.
MAT 8:13 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri uc'uay quichin soldados: Vacami, catzolij. Rat roma xanimaj chi ri asamajinel nic'achoj, can quiri' vi xtibanataj, xcha-e che. Y ri samajinel ja hora ri' xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
MAT 8:14 Tok ri Jesús xbe chiracho ri Pedro, xutz'et chi ri rujite' ri Pedro cotz'ol choch'at y nijino pa c'atan.
MAT 8:15 Xpe ri Jesús (xutz'om, xuchop) apu ruk'a' rujite' ri Pedro, y jari' xq'uis-e ri c'atan chirij ri ixok. Xcataj c'a pe y ja yan chic yerilij ri Jesús y ri ebenak riq'uin.
MAT 8:16 Tok xoc-pe ri ak'a' chupan ri k'ij ri', eq'uiy vinak ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin xe'uc'uax-apu chuvech ri Jesús. Jac'a ri Jesús xaxe jun ch'abel xc'atzin chi xu'ij chique ri itzel tak espíritu richin xerelesaj-e quiq'uin ri vinak, y xu'on chique conojel ri yeyavej chi xec'achoj.
MAT 8:17 Quiri' xu'on richin nibanataj ri ru'in can ri profeta Isaías tok xu'ij: Ja rija' xelesan-e ri kayabil y xuq'uen-e ri kak'axomal. Quiri' ru'in can ri Isaías.
MAT 8:18 Tok ri Jesús xutz'et chi eq'uiy vinak quimolon-qui' chirij, rija' xu'ij chique ri ru-discípulos: Kuk'ax-apu juc'an ruchi' ri lago, xcha'.
MAT 8:19 C'o c'a jun achi q'uiy reteman chirij ri ley xjel-apu riq'uin ri Jesús y xu'ij che: Tijonel, yin yatintzekle'ej xa achique na lugar yabe-vi, xcha'.
MAT 8:20 Y ri Jesús xu'ij che: Ri xivan c'o quijul yec'uje-vi, y ri chicop yeropop pa cak'ik' c'o quisoc. Jac'a yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, man jun lugar richin yinuxlan-vi juba', xcha'.
MAT 8:21 Jac'ari' c'o chic jun tzekle'ey richin ri Jesús ri xu'ij-apu che: Ajaf, taya' na c'a lugar chuve chi ninmuk na can ri nata' na'ey, c'ajari' xcatintzekle'ej, xcha'.
MAT 8:22 Pero ri Jesús xu'ij che: Rat quinatzekle'ej, y ri ecaminak chupan ri quimac, ja rije' quemuku ri qui'anima'i', xcha'.
MAT 8:23 Tok ri Jesús xoc-e chupan ri canoa, ri ru-discípulos xebe chirij.
MAT 8:24 C'ate xquina', xtiquer-pe jun nimalaj cak'ik' pa ruvi' ri ya', y roma ruchuk'a' ri cak'ik', ri ya' can achel chovon tak boloj nu'on nijote' chicaj, y ri canoa juba' ma numuk ya'. Jac'a ri Jesús xa niver benak.
MAT 8:25 Xepe ri discípulos, xquic'asoj y xqui'ij che: ¡Ajaf! Kojato'. Vacami nkujik', xecha'.
MAT 8:26 Y ri Jesús xu'ij chique: ¿Achique roma ixi'in-ivi'? ¿La man cukul ta ic'u'x viq'uin? xcha'. Xcataj-pe rija', cof xch'o che ri cak'ik' y ri ya', y jabel li'an xu'on-ka ruvi' ri ya'.
MAT 8:27 Ri discípulos achique na xquina' tok xquitz'et ri xu'on ri Jesús y niquibila' c'a: ¿Achique c'a chi achi re' chi hasta ri cak'ik' y ri ya' niquinimaj rutzij? yecha'.
MAT 8:28 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos ec'o chic apu pa jun lugar quichin ri aj-Gadara ri juc'an apu ruchi' ya', chupan ri camposanto xe'el-pe ca'i' achi'a' ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin ri xuquic'ulu'. Ri achi'a' ri' jani na exibinel, y romari' man jun chic vinak nik'ax chupan ri bey ri'.
MAT 8:29 Ri ca'i' achi'a' ri' riq'uin cuchuk'a' xqui'ij-apu che ri Jesús: Rat Jesús, ri Ruc'ajol ri Dios, ¿achique najo' chike? ¿Ja yan xape vave' richin nkojaya' pa k'axomal tok xa man jani tuka ri tiempo? xecha' che.
MAT 8:30 Más quila' apu juba' che ri lugar ri', ec'o q'uiy ak yeva'.
MAT 8:31 Y ri itzel tak espíritu ri ec'o quiq'uin ri ca'i' achi'a', niquic'utula' quiquemelal chuvech ri Jesús, y niqui'ij: Si nkojavelesaj-e quiq'uin ri achi'a', taya' lugar chike chi nkujoc quiq'uin la ak ec'o chila', xecha'.
MAT 8:32 Ri Jesús xu'ij: Quixel c'a, xcha'. Xe'el c'a e ri itzel tak espíritu quiq'uin ri achi'a' y xe'oc quiq'uin ri ak, y conojel ri ak niquitelela-qui' xebe chuvech jun rak'aric juyu' c'a pa ya', y chiri' xejik'-vi.
MAT 8:33 Jac'a ri yeyuk'un quichin ri ak xe'enimaj. Xebe pa tinamit y xequiya' rutzijol ronojel ri xbanataj chiri', y ri xbanataj quiq'uin ri ca'i' achi'a' c'o itzel tak espíritu quiq'uin.
MAT 8:34 Juba' ma conojel vinak richin ri tinamit xepe chutz'etic ri Jesús. Y tok xquitz'et, rije' quire' xqui'ij che: Tabana' favor, catel-e chupan ri lugar re rojc'o-vi, xecha'.
MAT 9:1 Jac'ari' tok ri Jesús y ri ebenak chirij xe'oc-pe pa canoa richin xek'ax-pe ri juc'an ruchi' ri ya', xepe c'a chupan ri tinamit ri can tic'uje-vi ri Jesús.
MAT 9:2 Jac'ari' tok xuc'uax-apu chuvech ri Jesús jun ri caminak ruk'a-rakan cotz'ol-e chuvech ruvaro'el. Tok ri Jesús xerutz'et ri ecanoy richin, chi riq'uin ronojel cánima epetenak riq'uin, rija' xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan: Valc'ua'l, tiquicot ri avánima; ri amac xe'an yan perdonar, xcha'.
MAT 9:3 Jari' tok ec'o achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés xqui'ij-ka pa tak cánima chirij ri Jesús: Ri achi re' itzel nich'o chuvech ri Dios.
MAT 9:4 Pero ri Jesús reteman ri niquinojij ri achi'a' ri'. Romari' quire' xu'ij chique: ¿Achique roma xa itzel ri ninojij pa tak ivánima?
MAT 9:5 Roma, ¿achique ri más man c'ayef ta richin nin-ij che ri niyavej re'? ¿Ja chi xe'an yan perdonar ri rumac, o ja chi ticataj y tuc'uaj-e ri ruvaro'el?
MAT 9:6 Vacami c'a, richin chi rix nivetemaj chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol yo'on-pe uchuk'a' chuve richin nin-en perdonar mac pa ruvi' ri roch'ulef, titz'eta' c'a, xcha'. Jac'ari' xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan: Cacataj, tac'uaj-e la avaro'el y cabin chi'avacho, xcha' che.
MAT 9:7 Xcataj c'a e ri xc'achojrises y xbe chiracho.
MAT 9:8 Tok ri quimolon-apu-qui' chiri' xquitz'et re', can achique na xquina' y xquiya' ruk'ij ri Dios ri ruyo'on-pe ri nimalaj uchuk'a' ri' chiquicojol.
MAT 9:9 Tok ri Jesús xel-pe chiri', xutz'et jun achi rubinan Mateo, tz'uyul ri achique lugar nuc'ul-vi can ri impuestos, y xu'ij che: Quinatzekle'ej, xcha'. Xcataj c'a pe ri Mateo y xutzekle'ej ri Jesús.
MAT 9:10 Y jun k'ij tok ri Jesús tz'uyul chuchi' mesa pa jay, eq'uiy c'uluy tak impuestos y vinak ri ni'ix aj-mac chique xe'uka, y ja jun rije' xetz'uye-apu chuchi' ri mesa riq'uin ri Jesús y ri ru-discípulos.
MAT 9:11 Tok ri achi'a' fariseos xquitz'et ri najin chiri', quire' xqui'ij chique ri ru-discípulos ri Jesús: ¿Achique roma ri Itijonel niva' quiq'uin la c'uluy tak impuestos y quiq'uin la aj-mac tak vinak? xecha'.
MAT 9:12 Tok ri Jesús xrac'axaj ri tzij re', rija' xu'ij: Man chique ta ri utz niquina' nic'atzin-vi ri aj-k'omanel, xa chique ri yeyavej.
MAT 9:13 Roma c'a ri', rix titz'eta' y tivetemaj achique ruchojmil ri ruch'abel ri Dios tz'iban can ri nu'ij: Yin ninjo' chi rix yixpokonan, y mani ye'icamisaj chicop chinuvech. Quiri' nin-ij chive, roma yin man xipe ta chicoyoxic ri niquinojij chi can choj ri quic'aslen; yin xipe chicoyoxic ri aj-mac, richin tiquijala' quino'oj y tiquiya' can ri mac, xcha' chique.
MAT 9:14 Tok xe'uka ru-discípulos ri Juan ri Bautista riq'uin ri Jesús, xqui'ij che: Roj q'uiy (mul, paj) nika'an coch'on vayijal. Quiri' mismo niqui'en ri yetzekle'en quichin ri achi'a' fariseos. Jac'a ri a-discípulos rat, ¿achique roma man niqui'en ta coch'on vayijal? xecha' che.
MAT 9:15 Ri Jesús xu'ij chique: ¿Utz cami chi yebison ri ec'o pa jun c'ulubic tok c'a c'o na ri ala' ri c'o pa ruc'ulubic quiq'uin? Pero xque'erila' k'ij chi ri ala' xteleses-e chiquicojol; c'ajari' xtiqui'en coch'on vayijal.
MAT 9:16 Man jun vinak xtucusaj jun c'ac'ac' c'ojobel richin nuc'ojoj jun tziek ri xa tzia'k chic. Roma ri c'ac'ac' c'ojobel c'a nuc'ol na ri' y xa nujec' ri tzia'k chic, y romari' más nirak'ach'itaj-ka.
MAT 9:17 Y man jun niyaco c'ac'ac' vino chupan tzia'k tak tz'un. Roma ri c'ac'ac' vino yerubojij-e ri tz'un, y nitix-e ri vino, y ri tz'un man jun chic yec'atzin-vi. Man quiri' ta ni'an. Ri c'ac'ac' vino niyac chupan c'ac'ac' tak tz'un, y quiri' nis-ta ri tz'un man yebojbo' ta, y nis-ta ri vino man nitix ta e; chi ca'i' niyaque' utz. Quiri' ri ejemplo xutzijoj ri Jesús.
MAT 9:18 Ri Jesús c'a najin na chutzijosic ronojel re', tok c'o jun achi c'o ruk'ij xuxuque' chuvech, y quire' xu'ij che: Ri numi'al c'a ja oc (xcom, xquen) ka. Tabana' favor, jo' chuvij richin na'aya' ri ak'a' pa ruvi'; yin veteman chi nic'astaj chic, xcha' ri achi.
MAT 9:19 Xcataj c'a e ri Jesús, y xutzekle'ej-e ri achi junan riq'uin ri ru-discípulos.
MAT 9:20 Jac'ari' tok jun ixok ri ja doce juna' nibin ruquiq'uel roma jun yabil xjel-apu chirij ri Jesús y (xutz'om, xuchop) apu ruchi' ri rutziak.
MAT 9:21 Roma rija' can ru'in-pe pa ránima: Xa riq'uin ta juba' (nintz'om, ninchop) apu ruchi' ri rutziak, yic'achoj. Quiri' ru'in-pe pa ránima.
MAT 9:22 Pero ri Jesús xtzu'un-apu riq'uin ri ixok, y quire' xu'ij che: Numi'al, roma ronojel avánima xape viq'uin, romari' xacolotaj chuvech ri ayabil. Caquicot, xcha' che. Y ri ixok ja hora ri' xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
MAT 9:23 Tok ri Jesús xoc-apu pa racho ri achi c'o ruk'ij, xerutz'et-apu ri yek'ojoman xul roma ri ámna, y man juba' ta oc vinak ri yech'ujlan riq'uin ok'ej.
MAT 9:24 Jac'ari' tok rija' xu'ij chique: Quixel na e juba', roma ri xten re' man caminak ta, xa niver, xcha'. Pero rije' xa xetze'en-ka chirij.
MAT 9:25 Jac'a tok e'elesan chic pe ri ec'o pa jay, xoc-apu ri Jesús, (xutz'om, xuchop) apu ruk'a' ri xten, y ri xten jari' xcataj-pe.
MAT 9:26 Ri xbanataj chiri', xbe rutzijol chi naj chi nakaj chupan ri roch'ulef ri'.
MAT 9:27 Tok ri Jesús elenak chic pe chiri', ec'o ca'i' man yetzu'un ta xetzekle'en richin y riq'uin cuchuk'a' niqui'ij: ¡Tapokonaj kavech rat ri rat riy-rumam can ri rey David! yecha'.
MAT 9:28 Tok ri Jesús xoc-apu ri pa jay ri can nic'uje-vi, xe'oc-apu ri ca'i' ri' riq'uin. Y ri Jesús xuc'utuj chique: ¿Ninimaj rix chi yin yitiquer nin-en chive chi yixtzu'un? xcha' chique. Y rije' xqui'ij: Ja', Ajaf. Nikanimaj, xecha'.
MAT 9:29 Jac'ari' ri Jesús xuya-apu ruk'a' chi tak runak'-quivech y xu'ij chique: Roma rix ninimaj chi yin yitiquer nin-en chive chi yixtzu'un, tibanataj c'a ri nijo', xcha'.
MAT 9:30 Y ri quivech, jari' xejakataj. Jac'a ri Jesús quire' xu'ij-e chique: C'o ixiquin, man jun achok che titzijoj-vi ri xbanataj, xcha'.
MAT 9:31 Jac'a rije' xa chi naj chi nakaj chupan ri lugar ri' xquelesaj-vi rutzijol ri Jesús.
MAT 9:32 Ri ca'i' ri xc'achoj runak'-quivech ja ye'el-e riq'uin ri Jesús chiri', tok ec'o chic ch'aka' quic'amon-apu jun mem ri ocunak itzel espíritu riq'uin.
MAT 9:33 Tok ri Jesús relesan chic e ri itzel espíritu, ri mem xch'o. Jac'a ri xetz'eto, achique na xquina' y niqui'ij: Man jun bey tz'eton chi quire' nibanataj vave' pa roch'ulef Israel, yecha'.
MAT 9:34 Jac'a ri achi'a' fariseos xa quire' niqui'ij: Ja ri cajaval ri itzel tak espíritu niyo'on ruchuk'a' ri Jesús richin yerelesaj itzel tak espíritu, yecha'.
MAT 9:35 Pa ronojel tak tinamit y aldeas nik'ax-vi ri Jesús, yerutijoj ri israelitas ri niquimol-qui' pa tak qui-sinagoga. Nutzijoj chique ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Ajaf Dios richin yeru'on gobernar, y nu'on chique ri yeyavej chi yec'achoj chuvech ronojel ruvech yabil y k'axomal.
MAT 9:36 Tok xerutz'et chi eq'uiy ri vinak, xupokonaj quivech, roma ecosnak chucanoxic ruchojmil ri c'aslen, y man jun nito'on quichin, xa e'achel ovejas ri manak quiyuk'unel.
MAT 9:37 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Can kitzij chi ri vinak e'achel jun mama li'aj tico'n ri nic'atzin nimol ruvech, pero ri yemolo man eq'uiy ta.
MAT 9:38 Roma c'a ri' rix, tic'utuj che Rajaf ri samaj chi querutaka-pe más rusamajela' pa rutico'n.
MAT 10:1 Ri Jesús xeroyoj ri doce ru-discípulos y xu'on-e chique chi c'o quik'a' chi yequelesaj itzel tak espíritu y ronojel ruvech yabil y k'axomal quiq'uin ri vinak.
MAT 10:2 Y jare' quibi' ri doce apóstoles: ri na'ey ja ri Simón ri ni'ix Pedro che y ri Andrés ri quichak'-quinimal qui' riq'uin. Jun chic, ja ri Jacobo y ri Juan ri eruc'ajol ri Zebedeo.
MAT 10:3 C'o ri Felipe, c'o ri Bartolomé, c'o ri Tomás, y jun chic, ja ri Mateo ri c'uluy impuestos. C'o ri Jacobo ri ruc'ajol ri Alfeo, ri Lebeo ri ni'ix Tadeo che,
MAT 10:4 ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ri ni'ix cananista chique, y ri Judas Iscariote ri xtijacho-e richin ri Jesús.
MAT 10:5 Ja doce achi'a' ri' ri xerutak-e ri Jesús, y quire' ruchojmil ri samaj xu'ij-e chique: Vacami yixbe, pero man quixbe quiq'uin ri man israelitas ta, y man quixoc pa tak tinamit quichin ri aj-Samaria.
MAT 10:6 Ja quiq'uin ri kavinak israelitas ri e'achel ovejas esatznak can quixbin-vi.
MAT 10:7 Tok rix benak chiri', quire' ti'ij tok nitzijoj ri ruch'abel ri Dios: Vacami, ri aj-chicaj gobierno nik'alajin chic chi'icojol, quixcha' chique.
MAT 10:8 Ri yeyavej y ri c'o ri yabil lepra chiquij, que'ic'achojrisaj can. Que'ic'asoj ri anima'i'. Que'ivelesaj ri itzel tak espíritu pa tak cánima ri vinak. Y roma ronojel ri uchuk'a' re' xa sipan chive, rix man jun rajil tic'utuj chique ri ye'ito' riq'uin.
MAT 10:9 Man jun ruvech méra tiya-e pa tak (ipas, ic'an), achel ri banon che oro, che plata, y che cobre.
MAT 10:10 Man tic'uaj-e morral richin ri ibey, ni jun chic solaj itziak, nis-ta jun chic par xajab, nis-ta ch'ami'y. Roma jun samajinel can utz vi chi nitzuk roma ri samaj ri nu'on.
MAT 10:11 Xa achique na tinamit o aldea ri xquixoc-vi, na'ey na tivetemaj achique chi vinak ri utz chi yixc'uje' pa racho. Chiri' c'a chiracho quixc'uje-vi, c'a quixel na pe chupan ri lugar ri'.
MAT 10:12 Y tok yixoc-apu ri pa jay ri yixec'uje-vi, que'ibana' saludar ri ec'o chiri'.
MAT 10:13 Si ri ec'o chupan ri jay ri' utz niquic'ul ivech, ri uxlanen richin ri Dios ri nirayij pa quivi', can xtika-vi pa quivi'. Pero si man utz ta niquic'ul ivech, ri uxlanen richin ri Dios man xtika ta can pa quivi', xa xtitzolij chic pe iviq'uin.
MAT 10:14 Y xa achique na jun ri man nuc'ul ta ivech, y man nrac'axaj ta ri ruch'abel ri Dios ri nitzijoj rix, tok yixel-pe ri pa jay o ri pa tinamit, (tiquiraj, titota') can ri pokolaj chi tak ivakan chiquivech ri aj chiri', richin tiquina'ej chi can man utz ta ri xqui'en.
MAT 10:15 Yin kitzij nin-ij chive chi tok xtuka ri k'ij chi xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, más q'uiy castigo xtika pa quivi' ri man niquic'ul ta ivech, que chuvech ri xtika pa quivi' ri aj-Sodoma y ri aj-Gomorra.
MAT 10:16 Vacami c'a, yin yixintak achel ovejas chiquicojol vinak ri e'achel utuva'. Romari' tibana' achel nu'on ri cumatz, roma jun cumatz cha'anin nujec'-ri' tok nuna'ej chi c'o petenak. Y tibana' achel nu'on jun paloma, roma rija' can man jun oc rumac.
MAT 10:17 Tibana' cuenta ivi' chiquivech ri itzel yixquitz'et. Roma rije' xquixquijach pa quik'a' ri achi'a' junan niqui'en gobernar; y xquixquich'ey pa tak qui-sinagoga.
MAT 10:18 Rix hasta chiquivech gobernadores y chiquivech reyes xquixuc'uax-vi voma yin, richin quiri' xquinik'alajrisaj chiquivech rije' y chiquivech ri man israelitas ta.
MAT 10:19 Pero tok xquixjach pa quik'a' ri yebano gobernar, man tich'ujirisaj-ivi' riq'uin ri achique rubanic xquixch'o chiquivech, nis-ta ri achique chi ch'abel xti'ij. Roma chupan ri hora ri' xtiyo'ox-pe ch'abel chive ri xtic'atzin chi xti'ij.
MAT 10:20 Roma mana-ta rix ri xquixch'o, ja ri Lok'olaj Espíritu richin ri Itata' Dios ri xtiyo'on ch'abel pa tak ivánima ri xtic'atzin chi xti'ij.
MAT 10:21 Ec'o quichak'-quinimal qui' ri xtiquisujuj-qui' pa camic. Quiri' mismo xtiqui'en ri tata'aj quiq'uin ri calc'ua'l. Ec'o ac'ola' xquecataj chiquij quite-quitata' y xquequijach pa camic.
MAT 10:22 Itzel xquixtz'et coma conojel roma ri nubi' yin. Jac'a ri xtucoch' ruvech chupan ri k'axomal c'a pa ruq'uisbel, xticolotaj.
MAT 10:23 Tok ni'an pokon chive pa jun tinamit, quixenimaj y quixbin pa jun chic tinamit. Roma yin kitzij nin-ij chive chi rix c'a man jani quixk'ax chupan ronojel tinamit ri ec'o vave' pan Israel, tok yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol yipe chic jun bey.
MAT 10:24 Man jun discípulo ri más reteman que chuvech ri rutijonel. Y man jun samajinel ri más c'o ruk'ij que chuvech ri rajaf.
MAT 10:25 Ri discípulo can nuk'asaj na vi achel nuk'asaj ri rutijonel, y quiri' mismo ri samajinel can nuk'asaj na vi achel nuk'asaj ri rajaf. Roma si ri vinak xinquicusaj chi Beelzebú yin ri yin Tata'aj chi'icojol, rix ri rix valc'ua'l, xa más chuvech ri' xquixquicusaj-vi.
MAT 10:26 Roma c'a ri', rix man tixi'ij-ivi' chiquivech ri vinak, roma man jun achique ri banon che'elek'el ri man ta xtek'alajin-pe, y man jun ri evan ri man ta xtitemetaj.
MAT 10:27 Ronojel ri nin-ij chive tok rojc'o kayon, tivelesaj rutzijol chosakil. Ri xin-ij chive pa tak ixiquin, man tivevaj-ka, xa tivelesaj rutzijol pa ruvi' tak jay.
MAT 10:28 Man tixi'ij-ivi' chiquivech ri yecamisan ri cuerpo, pero ri ivánima man yetiquer ta niquicamisaj. Rix tixi'ij-ivi' chuvech ri Jun ri c'o ruk'a' richin nuq'uis ruk'ij ri ivánima y ri i-cuerpo riq'uin ri xquixruya' pa k'ak' richin jumul.
MAT 10:29 Rix iveteman chi ca'i' ch'utik tak ch'ip-ch'ip tok yec'ayix, man q'uiy ta oc cajil, pero nis-ta jun chique rije' xtitzak pan ulef si ri Itata' chicaj man nuya' ta lugar.
MAT 10:30 Y rix hasta ri rusumal ivi' ajlan ronojel.
MAT 10:31 Roma c'a ri', man tixi'ij-ivi'. Más c'o ivakale'n rix que chiquivech q'uiy ch'ip-ch'ip.
MAT 10:32 Xa achique na ri can chiquivech vinak nu'ij-vi chi vichin yin, ja jun yin xtin-ij chi ri jun ri' vichin yin, y can chuvech ri Nata' ri c'o chicaj xtin-ij-vi.
MAT 10:33 Y xa achique na ri can chiquivech vinak xtu'ij-vi chi xa manak ru-cuenta chuve yin, quiri' mismo yin can chuvech ri Nata' ri c'o chicaj xtin-ij-vi chi ri jun ri' manak nu-cuenta che.
MAT 10:34 Man tinojij chi riq'uin ri xipe yin choch'ulef tok manak chic oyoval chiquicojol ri vinak. Man quiri' ta. Yin xipe richin chi voma yin, más xticataj oyoval chiquicojol ri vinak.
MAT 10:35 Xipe richin nin-en chi man junan ta niquinojij chiquivech ri achi riq'uin ri rutata', ri xten riq'uin ri rute', y ri alibetz riq'uin ri ralite'.
MAT 10:36 Romari' ri itzel xquetz'eto richin jun, xa ja mismo ri ec'o riq'uin pa racho.
MAT 10:37 Ri más xquerojo' rute-rutata' que chinuvech yin, man nuc'ul ta chi ntoc vichin yin. Ri te'ej-tata'aj ri más yecajo' quimi'al-calc'ua'l que chinuvech yin, man nuc'ul ta chi ye'oc vichin yin.
MAT 10:38 Ri nupokonaj nuya-ri' chuvech ri camic richin yirutzekle'ej, man nuc'ul ta chi ntoc vichin yin.
MAT 10:39 Ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ruc'aslen voma yin, can xtril-vi.
MAT 10:40 Ri nic'ulu ivech rix, ja yin ri nuc'ul nuvech; y ri nic'ulu nuvech yin, nuc'ul ruvech ri takayon-pe vichin.
MAT 10:41 Ri utz nuc'ul ruvech jun profeta, roma ri profeta jun tzijoy ruch'abel ri Dios, junan rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che riq'uin ri profeta. Y ri neka jun choj ruc'aslen riq'uin, y utz nuc'ul ruvech roma choj ruc'aslen ri neka riq'uin, junan rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che riq'uin ri choj ruc'aslen.
MAT 10:42 Y xa achique na ri nisipan juba' ruraxya' jun chique ri yetzekle'en vichin, masque ri tzekle'ey vichin can manak oc ruk'ij, ri nisipan ri ya' can c'o rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che. Quiri' ri ch'abel ri xeru'ij ri Jesús.
MAT 11:1 Tok ri Jesús xuq'uis-e rubixic chique ri doce ru-discípulos ri achique nic'atzin chi nequibana', rija' xbe pa tak quitinamit ri vinak richin xe'erutijoj y richin xutzijoj ri ruch'abel ri Dios chique.
MAT 11:2 Tok ri Juan ri Bautista xrac'axaj pa cárcel ri utzulaj tak samaj yerubanala' ri Jesucristo, xerutak-e ca'i' ru-discípulos riq'uin
MAT 11:3 richin xquic'utuj che: ¿Ja rat ri Jun ri sujun-pe roma ri Dios chi nipe? ¿O c'a nikoyo'ej chic jun?
MAT 11:4 Jac'a ri Jesús xu'ij-pe chique ri ca'i' discípulos: Vacami quixtzolij y titzijoj che ri xitz'et can y ri xivac'axaj-e vave',
MAT 11:5 chi ri vinak man yetzu'un ta, vacami yetzu'un chic, ri man utz ta cakan, vacami utz yebin; ri c'o yabil lepra chiquij, yec'achoj; ri man ye'ac'axan ta, vacami ye'ac'axan chic, ri anima'i' yec'astaj; y chique ri man jun oc quichajin, nitzijos ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
MAT 11:6 Y ti'ij che ri Juan chi utzulaj tzij banon che ri man nril ta jun roma chi nuxutuj can ri Dios, riq'uin ri yitajin yin, xcha-e ri Jesús chique.
MAT 11:7 Tok ja yetzolij-e ri ru-discípulos ri Juan, ri Jesús (xutz'om, xuchop) nich'o pa ruvi' ruc'aslen ri Juan, y quire' xu'ij chique ri ec'o-apu riq'uin: ¿Achique ri xe'itz'eta' rix ri pa chakijlaj tz'iran ulef? ¿Xitz'et cami jun achi chiri', ri man cof ta pa'el riq'uin ri achique nutzijoj, achel jun aj pa ruk'a' cak'ik'? Man quiri' ta.
MAT 11:8 Nis-ta man xitz'et ta can jun achi ri ruyon nima'k tak cajil tziek yerucusaj. Roma ri yecusan nima'k tak cajil tziek, pa tak cacho reyes yec'uje-vi.
MAT 11:9 Pero, ¿achique ri xe'itz'eta' rix ri pa chakijlaj tz'iran ulef? Can kitzij chi xitz'et can jun profeta, pero man xe ta ri samaj richin jun profeta yo'on pa ruk'a'.
MAT 11:10 Quiri' nin-ij chive, roma ri tz'iban can ja ri Juan ri nuc'uxlaj tok nu'ij: Xtintak jun yo'ol utzulaj atzijol na'ey chavech, Richin nuchojmirisaj-apu ri abey. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
MAT 11:11 Yin can kitzij nin-ij chive: Chiquicojol conojel ri e'alaxnak vave' choch'ulef, man jun chic jun ri más c'o ruk'ij que chuvech ri Juan ri Bautista. Pero ri más manak oc ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno, más c'o ruk'ij que chuvech ri Juan.
MAT 11:12 Xe tok xutz'uc-pe samaj ri Juan ri Bautista, jari' tok eq'uiy ri riq'uin uchuk'a' nicajo' ye'oc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, y c'a quiri' na najin ri vacami. Y ri más niquitij quik'ij can ye'oc-vi.
MAT 11:13 Quiri' nibanataj roma chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y chupan ri tz'iban can coma conojel ri profetas ojer, c'o k'alajrisan can pa ruvi' ri aj-chicaj gobierno. Pero c'a ja pa ru-tiempo ri Juan xbanataj-vi.
MAT 11:14 Si rix ninimaj o man ninimaj ta, pero ri nu'ij chupan ri tz'iban can chi nipe ri Elías, ri' ja ri Juan.
MAT 11:15 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij.
MAT 11:16 Pero, ¿achok riq'uin cami yenjunumaj-vi ri vinak richin ri vacami? Re' ejunan quiq'uin ri ac'ola' ri ye'etz'an pa tak c'ayibel y riq'uin cuchuk'a' yesiq'uin chiquivech, y niqui'ij:
MAT 11:17 Xkak'ojomaj xul chivech, y rix man xixxojo ta. Xkabixaj bix richin bis chivech y man xixok' ta. Quiri' ri vinak re'.
MAT 11:18 Roma tok xuka ri Juan ri Bautista, man nutij ta pan y man nukum ta vino, y eq'uiy ye'in chi c'o itzel espíritu riq'uin.
MAT 11:19 Jac'a tok xinuka yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xa ronojel nintij y ninkum, y eq'uiy ye'in chi xe va'in voma y yin kumuy vino, yin (cachbil, cach'il) ri c'uluy impuestos y ri vinak aj-mac yixcha' chique. Pero ri no'oj ri petenak riq'uin ri Dios nik'alajin pa tak quic'aslen ri yebano ri rusamaj, xcha' ri Jesús.
MAT 11:20 Jac'ari' tok ri Jesús c'o xu'ij chiquij ri ec'o pa tak tinamit ri rubanon-vi-pe q'uiy milagros, roma man jun bey xquijal quino'oj richin ta xquiya' can ri quimac.
MAT 11:21 Rija' quire' xu'ij: Ninvok'ej ivech rix aj-Corazín, y rix aj-Betsaida, roma xa ta ja ri pa tinamit Tiro y pa tinamit Sidón xe'an-vi ri milagros ri xe'an pan itinamit rix, rije' xquijal yan ta quino'oj y xquiya' yan ta can ri quimac, y quicusalo'n ta chic quitziak richin bis, y quiyalo'n ta chic chaj chiquij, richin retal chi yebison roma ri mac quibanalo'n.
MAT 11:22 Roma c'a ri', nin-ij chive chi tok xtuka ri k'ij chi xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, ja rix aj-Corazín y rix aj-Betsaida ri más q'uiy castigo xtika pan ivi' que chuvech ri xtika pa quivi' ri aj-Tiro y ri aj-Sidón.
MAT 11:23 Y rix aj-Capernaum, ninojij chi xquixjoto'ex chila' chicaj, pero xa man quiri' ta. Roma xa c'a chupan ri lugar quichin ri anima'i' xquixkases-vi-ka. Roma xa ta ronojel ri milagros ri xe'an chivech rix can ta chiquivech ri aj-Sodoma xe'an-vi, rije' man ta xc'at ri quitinamit, xa c'a ec'o ta ri vacami.
MAT 11:24 Pero yin nin-ij chive chi tok xtuka ri k'ij chi xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, ja rix ri rixc'o pa tinamit Capernaum ri más q'uiy castigo xtika pan ivi' que chuvech ri xtika pa quivi' ri aj-Sodoma.
MAT 11:25 Ja tiempo ri' tok ri Jesús quire' xu'ij: Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri roch'ulef, matiox ninya' chave roma man xak'alajrisaj ta ruchojmil ri yitajin chubixic chiquivech ri vinak ri niquina' chi q'uiy queteman y can c'o quino'oj. Xa ja chiquivech ri achel ac'ola' quibanon che ri cánima xak'alajrisaj-vi.
MAT 11:26 Can quiri' vi Nata' Dios, roma rat jari' ri xka chavech chi xa'an. Quiri' xu'ij ri Jesús pa ru-oración.
MAT 11:27 C'ajari' rija' xu'ij: Ri Nata' Dios ronojel ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic etemayon (yin achique, ayincu'x) yin, xaxe ri Nata'. Y man jun etemayon (achique, acu'x) ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri achok che xtinjo' xtink'alajrisaj-vi.
MAT 11:28 Quixampe viq'uin chi'ivonojel rix ri rix cosnak chic chuxe' ralal ri eka'n ri yo'on chivij, y yin xtin-en chive chi xtivil ri kitzij uxlanen richin ri ivánima.
MAT 11:29 Tiya-e ri nu-yugo yin chirij ikul, y titijoj-pe-ivi' viq'uin, roma yin (ch'uch'uj, me'l oc) vánima y nukasan-vi'. Si rix quiri' xti'en, ri ivánima xtril ri kitzij uxlanen.
MAT 11:30 Roma ri nu-yugo ri xtinya' chirij ikul, manak cosic ruc'amon-pe chive, y ri eka'n ri xtinya' chivij man al ta richin nic'uaj, xcha' ri Jesús.
MAT 12:1 Chupan ri tiempo ri', pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri ru-discípulos yek'ax pa jun juyu' ticon trigo chuvech. Ri discípulos roma xpe vayijal quiq'uin, yequik'upula-e rutza'n ri trigo ebenak y yequitij.
MAT 12:2 Tok ri achi'a' fariseos xequitz'et-pe, quire' xqui'ij che ri Jesús: Que'atz'eta' la a-discípulos, ru-ley ri Dios man juba' nuya' lugar chi ni'an achel ri yetajin riq'uin. Roma vacami k'ij richin uxlanen, xecha'.
MAT 12:3 Pero ri Jesús xu'ij chique: ¿Man jun bey ibanon leer chupan ruch'abel ri Dios ri achique xqui'en ri David y ri ebenak chirij chupan ri ojer can tiempo tok yevayijan chiri'?
MAT 12:4 Roma ri David xoc pa racho ri Dios chucanoxic achique niquitij, y ja ri pan ri sujun chic chuvech ri Dios ri xquitij, masque ru-ley ri Dios nu'ij chi ri pan ri' nis-ta ri David, nis-ta ri ebenak chirij c'o quik'a' che, roma xaxe ri sacerdotes israelitas c'o quik'a' che.
MAT 12:5 ¿Y man ibanon ta leer rix ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés? Chiri' nu'ij chi ri sacerdotes israelitas nic'atzin yesamaj pa racho ri Dios chupan ri sábado ri xa k'ij richin uxlanen, y ri' man mac ta chuvech ri Dios.
MAT 12:6 Pero vacami, rix nitz'et Jun ri más c'o ruk'ij que chuvech ri racho ri Dios.
MAT 12:7 Y rix man ta xi'ij chi ri nu-discípulos mac ri yetajin, xa ta iveteman achique nu'ij tzij ri tz'iban can ri nu'ij: Yin ninjo' chi rix yixpokonan, y mani ye'icamisaj chicop chinuvech.
MAT 12:8 Quiri' nin-ij chive, roma ri Rajaf ri sábado ri k'ij richin uxlanen, ja yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xcha' ri Jesús.
MAT 12:9 Tok ri Jesús xel-pe chupan ri juyu' ri c'o-vi ri trigo, xbe pa qui-sinagoga ri aj chiri'.
MAT 12:10 Chiquicojol ri quimolon-qui' chiri', c'o jun ri caminak jun ruk'a', y ri fariseos quire' xquic'utuj-apu che ri Jesús: ¿Utz cami nic'achojrises jun vinak pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen? xecha'. Quiri' xquic'utuj-apu, xaxe roma nicajo' niquisujuj.
MAT 12:11 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Si jun chive rix c'o jun ru-oveja, y si pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen nitzak-ka ri oveja pa jun jul, rija' man nuya' ta can richin chuca'n k'ij, xa nuq'uen-ka ri oveja pa jul richin nrelesaj-pe.
MAT 12:12 Y jun vinak más c'o rakale'n que chuvech jun oveja, y romari' can ruyuken-vi-ri' riq'uin ru-ley ri Dios chi ni'an favor che jun vinak chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen.
MAT 12:13 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri caminak ruk'a': Tayuku' la ak'a', xcha'. Ja c'a xuyuk ri ruk'a', xc'achojrises, xcanaj can achel ri jun chic ruk'a'.
MAT 12:14 Tok xe'el yan e ri achi'a' fariseos chiri', xequimolo-qui' richin niquinojij achique niqui'en richin niquicamisaj ri Jesús.
MAT 12:15 Ri Jesús reteman ri niquinojij chirij, romari' xel-e chiri', y eq'uiy xetzekle'en-e richin. Y conojel ri yeyavej nu'on chique chi yec'achoj.
MAT 12:16 Pero yerupaxa'aj-e chi man tiquiya' rutzijol chi ja rija' ri yec'achojrisan riq'uin ri quiyabil.
MAT 12:17 Riq'uin ri quiri' xu'ij ri Jesús, xbanataj ri k'alajrisan can chuvech ri profeta Isaías ri quire' nu'ij:
MAT 12:18 Jare' ri Nusamajinel ri nucha'on. Yin ninjo' rija', y niquicot vánima riq'uin. Y xtinya-pe ri nu-Espíritu pa ruvi'; Y rija' xtuc'ut ri chojmilaj bey richin ri Dios chiquivech ri man israelitas ta.
MAT 12:19 Man jun bey (xtich'ojin, xtich'ojoquin), ni man xtisiq'uin ta, Ni man xtutzijoj ta ri' chiquivech ri vinak pa tak bey.
MAT 12:20 Si ruc'aslen jun vinak paxnak chic achel jun aj, rija' man xtuk'aj ta ka jumul. Y si achel jun k'ak' boxon ri xaxe chic sib nu'on, rija' man xtuchup ta ka jumul. Quiri' xtu'on-apu c'a jampe xtu'on chi ja ri choj ri xtitakchi'in pa quivi' ri vinak.
MAT 12:21 Y ri man israelitas ta, tok xtiquic'axaj ri utzulaj nuch'abel ri xtutzijoj rija' chique, xtiquiya' cánima riq'uin. Quiri' ri ruk'alajrisan can ri Dios.
MAT 12:22 Jac'ari' xuc'uax-apu chuvech ri Jesús jun ri man nich'o ta ni man nitzu'un ta roma ocunak itzel espíritu riq'uin, y ri Jesús xu'on che chi xc'achoj, y romari' xtiquer xtzu'un y xch'o.
MAT 12:23 Conojel ri vinak xsatz quic'u'x tok xquitz'et y quire' niquibila' chirij ri Jesús: ¿Mana-ta cami re' ri jun riy-rumam ri David ri bin can chi nipe? yecha'.
MAT 12:24 Jac'a ri achi'a' fariseos tok xquic'axaj ri niqui'ij ri vinak, quire' xqui'ij chirij ri Jesús: Rija' yerelesaj itzel tak espíritu, pero xa ja ri Beelzebú ri cajaf ri itzel tak espíritu niyo'on ruchuk'a' richin yerelesaj, yecha'.
MAT 12:25 Pero ri Jesús reteman ri niquinojij, y romari' xu'ij chique: Xa achique na jun rey ri nicataj chiquij ri mismo ruvinak, man juba' xtilayoj chi rey. Y xa achique na tinamit o jay, si ri ec'o chupan xa niquibanala-ka oyoval chiquivech, xtijachataj-e quivech.
MAT 12:26 Si ri Satanás yerelesaj-e ri rusamajela', xa chirij rija' mismo catajnak-vi. Y si quiri' nu'on, man juba' xtilayoj ri ru-gobierno.
MAT 12:27 Y si yin riq'uin ruchuk'a' ri Beelzebú yenvelesaj-vi itzel tak espíritu achel ri ninojij rix, ¿achique niyo'on cuchuk'a' ri yetzekle'en ivichin rix chi yequelesaj itzel tak espíritu? Romari' ja rije' que'in si kitzij o man kitzij ta ri yixtajin chubixic chuvij.
MAT 12:28 Si yin riq'uin ru-Espíritu ri Dios yenvelesaj-vi itzel tak espíritu, jari' retal chi ri ru-gobierno ri Dios c'o chic chi'icojol.
MAT 12:29 Ninya' na pe jun ejemplo chivech. Tok c'o jun rajaf-jay ri jani na ruchuk'a', y c'o jun nrojo' nelak'-e pa racho, nic'atzin chi na'ey nuxim ri rajaf-jay, y c'ajari' c'o che'el nuq'uen-e ronojel ri nrojo'.
MAT 12:30 Jun ri man nika ta chuvech ri nin-en yin, xa itzel yirutz'et. Y ri man nimolon ta viq'uin yin, xa niquiran-e.
MAT 12:31 Romari' yin nin-ij chive: Ronojel ruvech mac y ronojel yok'onic tak tzij ri yequibila' ri vinak, can c'a ye'an na perdonar ri ebiyon richin. Jac'a ri ye'in yok'onic tak tzij chirij ri Lok'olaj Espíritu man xque'an ta perdonar.
MAT 12:32 Xa achique na ri ni'in jun tzij chuvij yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, c'a ni'an na perdonar. Jac'a ri ni'in xa achique na tzij chirij ri Lok'olaj Espíritu, man xti'an ta perdonar ri vacami, y nis-ta chupan ri jun chic tiempo chikavech apu.
MAT 12:33 Rix pa ruchojmil ti'ij ri achique nitz'et viq'uin yin, achel ni'en riq'uin jun che', yixtiquer ni'ij si utz o man utz ta riq'uin ri ruvech ri nuya'.
MAT 12:34 Rix ri rix achel cumatz, ¿achel xquixtiquer xti'ij ri utz, tok xa ivichin vi chi man rix utz ta? Roma ja ri achique nojnak pa ránima ri vinak ri ye'el pa ruchi'.
MAT 12:35 Jun vinak utz, ja ri utz ri ruyacon pa ránima ri nu'ij. Jac'a ri vinak itzel ruc'aslen, ja ri itzel ri ruyacon pa ránima ri nu'ij.
MAT 12:36 Jac'a yin nin-ij chive chi tok xtuka ri k'ij chi xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, ri xequibila' tzij ri man jun yec'atzin-vi, can xtequijacha' cuenta roma ri xequibila'.
MAT 12:37 Quiri' nin-ij chive, roma ja mismo ri ch'abel ri nibila' rix vave' choch'ulef, jari' ri xtic'atzin-ka chivij, richin xti'ix chi choj ri xi'en, o chi xquixtak pa k'ak'.
MAT 12:38 C'o c'a chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y chique ri fariseos ri quire' xqui'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, roj nikajo' nikatz'et chi rat na'an jun milagro chikavech, xecha-apu che.
MAT 12:39 Pero ri Jesús quire' xu'ij chique: Ri vinak itzel cánima y man niquinimaj ta ri Dios, niquitij quik'ij niquic'utuj chi ti'an jun milagro chiquivech, pero mana-ta ri niquic'utuj rije' ri xtibanataj. Ri retal ri xtiquitz'et xaxe ri achel xbanataj riq'uin ri profeta Jonás ojer can.
MAT 12:40 Roma achel xc'uje' ri Jonás chupan jun mama quer oxi' k'ij y oxi' ak'a', quiri' mismo yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xquic'uje' oxi' k'ij y oxi' ak'a' pa ruc'u'x ri ulef.
MAT 12:41 Y tok xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, ri achi'a' aj-Nínive xquecataj-apu richin xtiqui'ij chi tika castigo pa quivi' ri vinak ri ec'o vacami. Roma ri xec'uje' pa tinamit Nínive ojer, xe xquic'axaj ruch'abel ri Dios ri xutzijoj ri Jonás, ja xquijal quino'oj y xquiya' can ri quimac. Jac'a ri vacami yinc'o yin ri más c'o nuk'ij que chuvech ri Jonás, y man yinquinimaj ta ri vinak.
MAT 12:42 Tok xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, xticataj-apu ri jun reina ri xu'on gobernar pa roch'ulef Sabá richin xtu'ij-apu chi tika castigo pa quivi' ri vinak ri ec'o vacami. Roma ri reina ri' tok xc'ase' choch'ulef, chi naj xpe-vi richin xurac'axaj vave' pan Israel ri nimalaj no'oj ri yo'on che ri rey Salomón. Jac'a ri vacami yinc'o yin ri más c'o nuk'ij que chuvech ri rey Salomón, y man yinquinimaj ta ri vinak, xcha' ri Jesús.
MAT 12:43 Tok jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinak, nixule-nijote' chucanoxic uxlanen pa chaki'j tak lugar, pero roma man nril ta,
MAT 12:44 quire' nu'ij-ka: Más utz yitzolij chic pa ránima ri vinak ri xinel-vi-pe, nicha'. Tok nitzolij, nril ránima ri vinak achel jun jay ri manak rajaf, jabel meson y nuc'un can ronojel.
MAT 12:45 Jac'ari' ni'e y ye'eruc'ama' vuku' chic itzel tak espíritu más e'itzel chuvech rija'. Conojel re' ye'oc pa ránima ri vinak y niqui'en-ka cacho chiri', y ri ruc'aslen ri vinak ri' más c'ayef nu'on que chuvech ri rubanon na'ey. Quiri' xtibanataj quiq'uin ri vinak itzel quic'aslen ri ec'o vacami.
MAT 12:46 Tok ri Jesús c'a nich'o na quiq'uin ri vinak chiri', ri rute' y ri eruchak' ec'o-e chojay roma nicajo' yech'o riq'uin.
MAT 12:47 Jari' tok c'o jun x-in-apu che ri Jesús: Ri ate' y ri e'achak' ec'o chojay, y nicajo' yech'o aviq'uin, xcha-apu che.
MAT 12:48 Pero ri Jesús quire' xu'ij che ri x-in-apu quiri': ¿Achique c'a ri nte' y ri enchak' nanojij rat?
MAT 12:49 Y riq'uin c'a ruk'a' xeruc'ut ri ru-discípulos y xu'ij: Jare' ri nte' y ri enchak'.
MAT 12:50 Roma xa achique na jun nibano ri nurayij ri Nata' chicaj, jari' ri nte', vana' y nchak', xcha' ri Jesús.
MAT 13:1 Ri k'ij ri' xel-e ri Jesús pa jay, y xbetz'uye' chuchi' ri ya'.
MAT 13:2 Jari' tok jani na q'uiy vinak xquimol-apu-qui' riq'uin, romari' xoc-apu pa jun canoa y chiri' xtz'uye-vi, jac'a ri quimolon-apu-qui' epa'el-apu chuchi' ri ya'.
MAT 13:3 Rija' jalajoj xu'ij chique riq'uin ejemplos, y jun ri xu'ij jare': C'o jun ticonel xbe chuquiraxic semilla.
MAT 13:4 Tok ja nuquiraj chiri', c'o che ri semilla xeka pa bey, y xepe ri chicop c'o quixic', xquitij-e ri semilla.
MAT 13:5 C'o ch'aka' che ri semilla xeka chiquicojol tak abaj, y roma chiri' man pin ta ulef c'o, xa cha'anin xe'el-pe roma man naj ta xec'uje-vi-ka ri semilla.
MAT 13:6 Jac'a tok xel-pe ri k'ij y xpe ruchuk'a', ri ch'utik tico'n xec'at chuvech, y xechakij-ka roma manak ni'e-vi-ka ri quixe'.
MAT 13:7 Ch'aka' che ri semilla xeka achique lugar ye'el-pe q'uix, y junan xe'el-pe quiq'uin. Pero ri q'uix más cha'anin xeq'uiy, y ri ch'utik tico'n xek'aner-ka chucojol.
MAT 13:8 Pero c'o che ri semilla xeka pa ruch'acul ri ulef. C'o xquiya' a cien, c'o xquiya' a sesenta y c'o xquiya' a treinta.
MAT 13:9 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij, xcha' ri Jesús.
MAT 13:10 Jac'ari' tok ri discípulos xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquic'utuj che: ¿Achique roma riq'uin ejemplos yach'o-vi chiquivech ri vinak? xecha' che.
MAT 13:11 Ri Jesús xu'ij: Roma chive rix yo'on lugar chi nivetemaj ri man can ta ojer ri' k'alajrisan can chirij ri aj-chicaj gobierno. Jac'a rije', man yo'on ta lugar chique.
MAT 13:12 Roma xa achique na ri c'o chic c'o riq'uin, xtiyo'ox más che, richin quiri' nic'uje' más riq'uin. Pero ri man jun c'o riq'uin, hasta ri juba' c'o riq'uin xteleses che.
MAT 13:13 Xa romari' tok yin yencusaj ejemplos richin yich'o quiq'uin, roma rije' masque niquitz'et ri najin chiquivech, pero xa achel man yetzu'un ta, y masque niquic'axaj ri ni'ix chique, pero xa man (nik'ax, nino') ta chiquivech.
MAT 13:14 Pa cánima ri vinak re' najin-vi ri rutz'iban can ri profeta Isaías ojer, ri quire' nu'ij: Rix xaxe choj xtivac'axaj ri ni'ix chive y man (xtik'ax, xtino') ta chivech. Xtitz'et ri najin chivech, pero xa man xtiya' ta pa cuenta.
MAT 13:15 Roma ri cánima ri vinak re' xcovir. C'ayef ntoc pa quixiquin ri niquic'axaj. Quiyupun runak'-quivech Roma man nicajo' ta yetzu'un, Man nicajo' ta niquic'axaj, Richin ntoc pa tak cánima, Nis-ta nicajo' niquijal quino'oj, Richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri Isaías, xcha' ri Jesús.
MAT 13:16 Jac'a rix nu-discípulos, utzulaj tzij banon che ri ivech, roma yixtiquer nitz'et ri najin chivech y utzulaj tzij banon che ri ixiquin, roma (nik'ax, nino') chivech ri nivac'axaj.
MAT 13:17 Roma yin kitzij nin-ij chive chi q'uiy profetas y vinak choj quic'aslen ojer ri xcajo' xquitz'et ri nitz'et rix vacami, y man xquitz'et ta e. Xcajo' xquic'axaj-e ri nivac'axaj rix vacami, y man xquic'axaj ta e.
MAT 13:18 Roma c'a ri', rix tivac'axaj achique nu'ij tzij ri ejemplo pa ruvi' ri ticonel.
MAT 13:19 Tok jun vinak nrac'axaj ri ch'abel ri nik'alajrisan ri ru-gobierno ri Ajaf Dios, y man (nik'ax, nino') ta chuvech, nipe ri itzel y nrelesaj-e ri ticon can pa ránima. Jari' ri semilla ri xka pa bey.
MAT 13:20 Ri semilla ri xeka chiquicojol tak abaj, nich'o pa ruvi' ri vinak ri nrac'axaj ruch'abel ri Dios y can niquicot nuc'ul,
MAT 13:21 pero man nuq'uen ta ka ruvech pa ránima, xa juba' oc k'ij nuya' ránima riq'uin ri Dios, roma tok niyo'ox pa k'axomal o pa pokonal roma runiman ruch'abel ri Dios, xa cha'anin nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios.
MAT 13:22 Ri semilla ri xeka chiquicojol tak q'uix, jari' nu'ij tzij chi ec'o ye'ac'axan ruch'abel ri Dios, pero xa roma ni'e cánima pa ruvi' ri roch'ulef, y roma yesatz pa ruvi' ri beyomal, jari' nibano chi nijik' ri ruch'abel ri Dios, y man jun samaj nu'on pa cánima.
MAT 13:23 Jac'a ri semilla ri xeka pa ruch'acul ri ulef nich'o pa ruvi' ri nac'axan ruch'abel ri Dios y (nik'ax, nino') chuvech, y pa ruc'aslen can c'o utz nik'alajin, achel ruvech ri tico'n ri c'o nuya' a cien, c'o nuya' a sesenta y c'o nuya' a treinta, xcha' ri Jesús.
MAT 13:24 Xutzijoj chic jun ejemplo ri Jesús chiquivech, y quire' xu'ij: Ri nibanataj chupan ri aj-chicaj gobierno junan riq'uin ri xbanataj riq'uin jun ticonel ri xutic utzulaj ruvech semilla pa rujuyu'.
MAT 13:25 Jac'a tok xril hora richin varan, chupan ri tico'n xoc jun ri royoval che rajaf ri juyu', xerutica' c'a can (rucavach, ruq'uexevach) trigo chucojol ri kitzij trigo, y ja xbe.
MAT 13:26 Tok xq'uiy-pe ri trigo y xe'el-pe quitza'n, c'ajari' xk'alajin-pe ri man kitzij ta trigo chucojol.
MAT 13:27 Xepe c'a ri rusamajela' rajaf ri juyu' y xqui'ij che: Ajaf, junan na c'a ruvech ri semilla ri xatic-ka. Pero, ¿achel chi c'o ri man kitzij ta trigo chucojol? xecha'.
MAT 13:28 Jac'a rija' quire' xu'ij chique: Re' rusamaj jun ri royoval chuve, xcha'. Y ri rusamajela' xqui'ij: ¿Najo' chi nku'e chuc'ukic? xecha'.
MAT 13:29 Y rija' xu'ij chique: Quiri' tubana', man xa chuc'ukic ri man kitzij ta trigo, ja jun ri trigo xquec'ukutaj-pe.
MAT 13:30 Más utz tiya' lugar chi junan yeq'uiy riq'uin ri trigo, c'a terila' na ri k'ij richin ri k'atoj. Tok xti'an ri k'atoj, yin xtin-ij chique ri yek'aton chi na'ey tiquimolo' ruchi' ri man kitzij ta trigo, y quequibana' pa tak manojo richin yeporox; jac'a ri trigo tiquimolo' richin niyac, xcha' rajaf ri juyu'. Quiri' ri ejemplo ri xu'ij ri Jesús.
MAT 13:31 Ri Jesús xutzijoj chic jun ejemplo chiquivech, y quire' xu'ij: Ri aj-chicaj gobierno achel jun ch'uti ruvech ru-semilla mostaza ri nerutica' jun ticonel pa rujuyu'.
MAT 13:32 Masque ja semilla ri' ri más co'ol oc chiquivech ronojel quivech semilla, pero tok niq'uiy, más (nim, tij) ntel chiquivech ronojel quivech tico'n, juba' ma ne'oc achel che', y hasta ri chicop c'o quixic' niqui'en quisoc chuk'a', xcha' ri Jesús.
MAT 13:33 Ri Jesús xutzijoj chic jun ejemplo chiquivech, y quire' xu'ij: Ri aj-chicaj gobierno junan riq'uin ri levadura ri neruc'ama-pe jun ixok y nuyok' chucojol oxi' medida harina richin nuquiraj-ri' chupan ronojel, xcha' ri Jesús.
MAT 13:34 Ronojel re' riq'uin ejemplos xutzijoj-vi ri Jesús chique ri vinak. Man jun achique xutzijoj ri man ta xucusaj ejemplos richin xch'o chiquivech,
MAT 13:35 richin quiri' nibanataj ri ru'in can jun chique ri profetas ojer, ri quire' xu'ij: Yin riq'uin ejemplos xquich'o-vi chiquivech ri vinak. Q'uiy ri man eteman ta ruchojmil xe tok x-an ri roch'ulef, xtinc'ut ruchojmil. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can, xcha' ri Jesús.
MAT 13:36 Tok ri Jesús xch'o yan can chique ri vinak, rija' xtzolij chic ri pa jay. Xejel c'a apu ri ru-discípulos riq'uin y quire' xqui'ij che: Ta'ij chike achique nu'ij tzij ri ejemplo chirij ri (rucavach, ruq'uexevach) ri trigo ri xel-pe chucojol ri kitzij trigo ri pa juyu', xecha'.
MAT 13:37 Y ri Jesús quire' xu'ij chique: Ri ticonel richin ri utzulaj semilla, ja yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
MAT 13:38 Ri juyu' ri x-an-vi ri ticoj, ja ri roch'ulef. Ri utzulaj semilla ja ri ye'oc ruvinak ri ru-gobierno ri Ajaf Dios. Y ri man kitzij ta chi trigo, ja ri vinak ri erichin ri itzel.
MAT 13:39 Ri royoval che ri rajaf ri juyu' ri xtico can ri man kitzij ta chi trigo, ja ri itzel. Ri k'atoj, ja ri xtibanataj pa ruq'uisbel ri tiempo ri rojc'o-vi; y ri yek'aton, ja ri ángeles.
MAT 13:40 Y achel ni'an che ri man kitzij ta chi trigo, yec'uk-e y yeporox pa k'ak', quiri' mismo xtibanataj pa ruq'uisbel che ri tiempo ri rojc'o-vi.
MAT 13:41 Yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquentak ri nu-ángeles richin xquequelesaj-e pa nu-gobierno conojel ri xaxe richin yequitzak ch'aka' chic yec'atzin, y quiri' mismo conojel ri ebanoy mac.
MAT 13:42 Conojel ri xque'eleses-e, xque'ec'ak chupan ri nimalaj k'ak' ri achel jun horno. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.
MAT 13:43 Jac'a ri xquic'uaj jun c'aslen choj, can xquetz'intz'ot achel ri k'ij pa ru-gobierno ri Quitata' Dios. Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij.
MAT 13:44 Ri aj-chicaj gobierno achel jun beyomal mukul can pa jun juyu' ri nril jun vinak. Ri nilo richin ri beyomal, nrevaj chic can jun bey, y niquicot ránima neruc'ayij ronojel ri c'o riq'uin y nulok' c'a ri juyu' ri evan-vi ri beyomal.
MAT 13:45 Ri aj-chicaj gobierno achel jun c'ayiy y lok'oy perlas ri yerucanoj utzulaj tak perlas.
MAT 13:46 Rija' tok nril jun perla más utz chuvech ri erilon chic, ni'e chuc'ayixic ronojel ri c'o riq'uin richin nulok' ri perla ri'.
MAT 13:47 (Chuka', ka) ri aj-chicaj gobierno junan riq'uin jun ya'l ri yo'on-ka pa ya', roma ronojel quivech quer niquiya-pe-qui' chupan.
MAT 13:48 Tok ninoj ri ya'l riq'uin quer, ri samajela' niquelesaj-e chuchi' ri ya', y yetz'uye' c'a richin yequicha'. Ri utz chi yetij, yequiya' pa tak chaquech, y ri man utz ta, yequitorij can.
MAT 13:49 Quiri' ri xtibanataj chupan ri ruq'uisbel che ri tiempo. Ri ángeles xque'el richin yequelesaj ri man utz ta quic'aslen chiquicojol ri choj quic'aslen.
MAT 13:50 Ri man utz ta quic'aslen, xquequic'ak chupan ri nimalaj k'ak' ri achel jun horno. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.
MAT 13:51 Ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: ¿(Xk'ax, xno') chivech ronojel re xin-ij? xcha'. Y ri discípulos xqui'ij: Ja', Ajaf, xecha'.
MAT 13:52 Y ri Jesús xu'ij c'a chique: Riq'uin ri (xk'ax, xno') chivech, yin nin-ij chive chi conojel ri q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y quitijon-qui' chirij ruchojmil ri aj-chicaj gobierno, rije' ejunan riq'uin jun tata'aj ri chucojol rubeyomal nrelesaj-vi-pe ri c'ate ruyacon y ri c'o chic chi tiempo ruyacon.
MAT 13:53 Tok ri Jesús xuq'uis rubixic ri ejemplos, xel-pe chiri'.
MAT 13:54 Tok c'o chic pa tinamit ri xq'uiy-vi, rija' xerutijoj ri niquimol-qui' ri pa qui-sinagoga. Y roma ri ch'abel ri yeru'ij chique, can achique na xquina', y quire' niqui'ij: ¿Achique c'a lugar petenak-vi ri utzulaj no'oj ri c'o riq'uin y ri uchuk'a' richin nu'on milagros?
MAT 13:55 Rija' xa ruc'ajol ri jun achi samajiy-che'. Ri rute' rubinan María, ri eruchak' ja ri Jacobo, ri José, ri Simón y ri Judas.
MAT 13:56 Ri rana' xa vave' chikacojol ec'o-vi. ¿Achique c'a lugar petenak-vi ronojel ri yerubanala'? yecha' chiquivech.
MAT 13:57 Y ri vinak man xquiya' ta pa cuenta ri Jesús. Pero rija' xu'ij chique: Nis-ta jun profeta ri man ta niyo'ox ruk'ij, pero man coma ta ri aj-rutinamit, ni man coma ta ri aj pa racho, xcha'.
MAT 13:58 Y ri Jesús man q'uiy ta milagros xu'on ri pa rutinamit, roma ri ruvinak man niquinimaj ta (achique, acu'x) rija'.
MAT 14:1 Chupan ri tiempo ri', ri Herodes ri nibano gobernar ri rucaj parte richin ri roch'ulef ri c'o-vi, xrac'axaj chi ri Jesús can q'uiy rutzijol chiquicojol ri vinak,
MAT 14:2 y quire' xu'ij chique ri rusamajela': Ri achi ri ni'ix Jesús che, xa ja ri Juan ri Bautista xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i', y romari' ocunak nimalaj uchuk'a' riq'uin richin nitiquer yerubanala' milagros, xcha' ri Herodes.
MAT 14:3 Quiri' nu'ij ri rey Herodes, roma ja rija' x-in chi (xtz'am, xchap) ri Juan, xxim pa cadena y xyo'ox pa cárcel. Quiri' xu'on ri Herodes, roma ri Juan ru'in che chi man juba' utz chuvech ru-ley ri Dios chi rubanon-ka rixayil che ri Herodías, rixayil ri Felipe ri mismo runimal ri Herodes.
MAT 14:5 Chupan ri tiempo ri' ri Herodes xrojo' chi xucamisaj ri Juan, pero xa nuxi'ij-ri' chiquivech ri tinamit, roma chiquivech rije' ri Juan ri Bautista can profeta vi richin ri Dios.
MAT 14:6 Jac'a tok ri Herodes xuq'uis chic jun rujuna', c'o jun nimak'ij x-an, y ri xten ral ri Herodías xxojo chiquivech conojel ri ec'o-apu chiri', y ri Herodes can xka chuvech.
MAT 14:7 Romari' can xuya' rutzij che ri xten chi xa achique na nuc'utuj, can xtuya-vi che.
MAT 14:8 Jac'a tok ri xten yo'on chic pe runo'oj roma ri rute', rija' quire' xu'ij che ri Herodes: Yin ninjo' chi naya-pe chinuvech pa jun plato (rujolon, ruvi') ri Juan ri Bautista, xcha'.
MAT 14:9 Tok xrac'axaj quiri', ri rey Herodes xpe bis pa ránima, pero roma ruyo'on chic rutzij che, y can chiquivech ri ec'o-apu riq'uin chuchi' mesa ru'in-vi, romari' xu'ij chi tiyo'ox che ri xten ri achique xuc'utuj.
MAT 14:10 Xutak c'a rucumic (rujolon, ruvi') ri Juan ri Bautista pa cárcel.
MAT 14:11 Xyo'ox c'a pe pa jun plato, xc'an-pe che ri xten, y ri xten xberuya' che ri rute'.
MAT 14:12 (Xe'apon, xe'ebos) c'a ru-discípulos ri Juan ri Bautista, xequic'ama' ri ru-cuerpo y xquimuk. Y xequi'ij che ri Jesús ronojel ri xbanataj.
MAT 14:13 Tok ri Jesús xrac'axaj ri xbanataj, rija' xoc-e pa jun canoa richin xbe pa jun lugar manak vinak, richin nic'uje' ruyon. Jac'a tok ri vinak xquina'ej, chicakan xe'el-vi-e ri pa tak tinamit richin xbequila'.
MAT 14:14 Y tok ri Jesús xel-pe ri pa canoa, xutz'et chi eq'uiy vinak coyo'en. Rija' xupokonaj quivech, y xu'on chi xec'achoj ri yeyavej chiquicojol.
MAT 14:15 Tok ja xk'ak'ij-ka chiri', ri ru-discípulos xejel-apu riq'uin y xqui'ij che: Ri rojc'o-vi xa manak vinak y ja xk'ak'ij-ka, romari' más utz ye'atak-e ri vinak pa tak aldeas richin nequilok'o' achique niquitij, xecha'.
MAT 14:16 Pero ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Man nic'atzin ta chi c'a yebe na, ja rix quixtzuku quichin, xcha' chique.
MAT 14:17 Jac'a ri discípulos xqui'ij: Roj xaxe vo'o' pan y ca'i' quer c'o kiq'uin, xecha'.
MAT 14:18 Y ri Jesús xu'ij chique: Tic'ama-pe vave'.
MAT 14:19 Jac'ari' xu'ij chi quetz'uye' conojel ri vinak chosabána; y xeruli'ej c'a ri vo'o' pan y ri ca'i' quer, xtzu'un c'a e chicaj y xumatioxij che ri Dios, xeruper c'a ri quer y ri pan, y jari' xuya-e chique ri ru-discípulos y ri discípulos xquiyala' chique ri vinak.
MAT 14:20 Conojel xeva' y jabel xnoj quipan, y xquimol ri ruchi' tak pan y ri quer ri man xq'uis ta, y c'a xnoj na doce chaquech.
MAT 14:21 Ri xeva', jun cami vo'o' mil achi'a', jac'a ri ixoki' y ri ac'ola' man xe'ajlex ta.
MAT 14:22 Ri Jesús xerucusaj-e ri ru-discípulos chupan ri canoa y xu'ij-e chique chi quek'ax-apu juc'an ruchi' ri lago richin quenabeyaj-e chuvech, chupan chi rija' c'a nich'o na can chique ri vinak richin yerutak-e chi tak cacho.
MAT 14:23 Tok xerutak yan can chi tak cacho, rija' ruyon xjote-e chuvech jun juyu' richin nerubana' orar. Y tok xoc-pe ri ak'a', c'a chiri' na c'o-vi ruyon.
MAT 14:24 Jac'a ri canoa ri ebenak-vi ri discípulos pa nic'aj chic ya' c'o-vi-apu, pero roma nibolko't ri ya', man nuya' ta lugar che ri canoa chi choj nibin, roma ri cak'ik' nurutz'ajij-ri' chuvech.
MAT 14:25 Jac'a chupan ri rucaj parte richin ri ak'a', ri Jesús nibin chirakan pa ruvi' ri ya' benak-apu quiq'uin.
MAT 14:26 Jac'a ri ru-discípulos tok xquitz'et chi c'o jun nibin chirakan pa ruvi' ri ya', xquixi'ij-qui' y xqui'ij: ¡La' jun xibinel! xecha'. Riq'uin cuchuk'a' xesiq'uin roma quixi'in-qui'.
MAT 14:27 Pero ri Jesús cha'anin xch'o-pe chique, y xu'ij: ¡Ticovij-ivi'; man tixi'ij-ivi'! Xa ja yin, xcha'.
MAT 14:28 Jac'ari' tok ri Pedro quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Ajaf, si ja rat, tabana' chi yin yibin pa ruvi' ri ya' yi'e-apu aviq'uin, xcha' che.
MAT 14:29 Y ri Ajaf xu'ij-pe che: Catampe c'a. Jac'ari' xel-e ri Pedro ri pa canoa, ja nibin pa ruvi' ri ya' xbe-apu riq'uin ri Jesús.
MAT 14:30 Pero tok xutz'et chi jani na ruchuk'a' ri cak'ik', más xuxi'ij-pe-ri'. Rija' xuna' chi ja ni'e-ka chuxe' ri ya', y riq'uin c'a ruchuk'a' xu'ij: ¡Ajaf, quinacolo'!
MAT 14:31 Jari' tok ri Jesús (xutz'om, xuchop) ri Pedro y xu'ij che: ¡Pedro, rat man can ta cukul ac'u'x viq'uin! ¿Achique roma caca' ac'u'x xa'an-ka? xcha' ri Jesús.
MAT 14:32 Tok rije' ejotol chic e ri pa canoa, ri cak'ik' xtane-ka.
MAT 14:33 Jac'ari' tok ri ebenak pa canoa xquiya' ruk'ij ri Jesús y xqui'ij che: Can kitzij na vi chi ja rat ri Ruc'ajol ri Dios, xecha'.
MAT 14:34 Tok quik'asan chic ruvi' ri ya', xebe'el pa Genesaret.
MAT 14:35 Y tok ri achi'a' aj chiri' xquetemaj ruvech ri Jesús, xquelesaj rutzijol ri pa tak lugar ri ec'o-pe chunakaj ri quitinamit, y ri vinak xequic'amala-pe conojel ri yeyavej ri ec'o quiq'uin.
MAT 14:36 Niquic'utula' favor che ri Jesús, chi tuya' lugar chique ri yeyavej chi masque xaxe juba' ruchi' ri rutziak (niquitz'om, niquichop) apu. Y conojel ri (yetz'amo, yechapo) apu, yec'achoj riq'uin ri quiyabil.
MAT 15:1 Ec'o c'a achi'a' fariseos, y ca'i-oxi' achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, ri epetenak pa tinamit Jerusalem xejel-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj che:
MAT 15:2 ¿Achique roma ri a-discípulos man niquinimaj ta ri qui'in can ri nimalaj tak kamama'? Roma tok yeva', man niqui'en ta ri ch'ajoj k'a' achel qui'in can ri kamama', xecha'.
MAT 15:3 Jac'a ri Jesús quire' xu'ij chique: Y rix, ¿achique roma nik'aj ru-mandamiento ri Dios riq'uin ni'en ri quic'utun can ri imama' ojer?
MAT 15:4 Roma quire' ru'in can ri Dios chi ti'an: Taya' quik'ij ri ate-atata', y ri itzel nich'o chirij rute' o rutata', man roma chic q'ues, xa ticamises. Quiri' ru'in can ri Dios.
MAT 15:5 Jac'a rix xa quire' nic'ut chiquivech ri vinak: Vacami quire' ti'ij che ri ite' o che ri itata': Yin man yitiquer ta chic yixinto' roma ri nuchajin ri c'o ta che'el yixinto' che, xa nusujun chic che ri Dios. Quiri' ni'ij rix chique ri vinak.
MAT 15:6 Junan nu'ij chi rix ni'ij chique chi man tiquiya' chic quik'ij quite-quitata'. Y riq'uin ri', xa iyo'on can juc'an ri ru-mandamiento ri Dios, riq'uin ni'en ri achel quic'utun can ri imama' ojer.
MAT 15:7 Rix xa ca'i' rupalaj ri itzij. Can pa ruchojmil ri ru'in can ri profeta Isaías chivij chupan ri rutz'iban can ri quire' nu'ij:
MAT 15:8 Ri vinak re' xaxe riq'uin quichi' niquiya-vi nuk'ij, Jac'a ri cánima naj c'o-vi-e viq'uin.
MAT 15:9 Man jun nic'atzin-vi chi niquiya' nuk'ij, Roma xa yepaxa'an riq'uin quitzij vinak y niqui'ij chi jari' ri nic'atzin chi ni'an. Quiri' rutz'iban can ri Isaías, xcha' ri Jesús.
MAT 15:10 Jac'ari' xeroyoj-apu ri quimolon-qui' chiri', y xu'ij chique: Tivac'axaj c'a ri xtin-ij y (tik'ax, tino') chivech.
MAT 15:11 Mana-ta ri achique ntoc pa ruchi' jun vinak ri nibano chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios, xa ja ri ch'abel ri ye'el pa ruchi' ri nibano, xcha' ri Jesús.
MAT 15:12 Xejel c'a apu ri ru-discípulos riq'uin, y xqui'ij che: Ri fariseos xa xpe coyoval tok xquic'axaj ri xa'ij, xecha'.
MAT 15:13 Pero rija' xu'ij chique: Ri niquic'ut ri fariseos, xa achel jun tico'n, pero ronojel tico'n ri mana-ta ri Nata' chicaj tiquiyon, xa xtic'uk-e.
MAT 15:14 Xa que'iya' can quila'. Roma rije' achel man yetzu'un ta, equiyuken chiquik'a' vinak ri mismo achel rije'. Y si c'o jun man nitzu'un ta nuyukej-e chuk'a' jun chic mismo man nitzu'un ta, chi ca'i' ye'etzak pa jul, xcha' ri Jesús.
MAT 15:15 Jari' tok ri Pedro quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Ta'ij chike achique ruchojmil ri jun ejemplo re', xcha'.
MAT 15:16 Y ri Jesús xu'ij: ¿Ja jun rix man jani quixcovin tivetemaj ruchojmil ri achique nin-ij?
MAT 15:17 ¿Man iveteman ta chi ri achique yerutij jun vinak, xa chupan ni'e-vi-ka y xa ntel chic can?
MAT 15:18 Pero ri yerubila' jun vinak, can pa ránima ye'el-vi-pe, y jari' ri nibano chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios.
MAT 15:19 Roma pa ránima ntel-vi-pe chi yerunojij ri man utz ta, chi nicamisan, chi nic'uje' quiq'uin ri mana-ta achok riq'uin c'ulan-vi, chi nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, chi nelak', y chi yerubanala' tz'ucun tak tzij y yok'onic tak tzij.
MAT 15:20 Ja ronojel re' nibano chi jun vinak man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios. Pero si man nuch'aj ta ruk'a' tok niva', ri' man nu'on ta che chi man ta ch'ajch'oj chuvech ri Dios, xcha' ri Jesús.
MAT 15:21 Tok ri Jesús xel-e chiri', xbe chupan ri lugar ri c'o-vi ri ca'i' tinamit Tiro y Sidón.
MAT 15:22 Y c'o c'a jun ixok man israelita ta ri elenak-pe chupan ri lugar ri benak-vi-apu ri Jesús ri xuruc'ulu' y riq'uin ruchuk'a' nuc'utula' favor che y nubila': ¡Ajaf, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj nuvech! Roma ri val xten c'o jun itzel espíritu ocunak riq'uin, y jani na k'axomal nuk'asaj pa ruk'a', xcha'.
MAT 15:23 Pero ri Jesús man jun rutzolic rutzij xu'on ri ixok. Y ri discípulos xejel-apu riq'uin ri Jesús richin xquic'utuj favor che, y quire' xqui'ij: Ta'ij che ri ixok re' chi tic'uje' can, roma jani na nisiq'uin petenak chikij, xecha'.
MAT 15:24 Jac'a ri Jesús xu'ij: Yin xaxe quiq'uin ri kavinak israelitas ri e'achel ovejas esatznak can yin takon-vi-pe, xcha' chique.
MAT 15:25 Pero ri ixok jari' xxuque-ka chirakan ri Jesús, y xu'ij che: ¡Ajaf, quinato'! xcha'.
MAT 15:26 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri ixok: Man utz ta chi ri pan quichin ri ac'ola' neleses chique richin niyo'ox chiquivech ch'utik tz'i', xcha'.
MAT 15:27 Pero ri ixok xu'ij: Ajaf, can kitzij ri na'ij. Pero hasta ri ch'utik tz'i' niyo'ox lugar chique chi yequisic' ri ruchi' tak pan ri yetzak-ka chuxe' qui-mesa ri cajaf, xcha'.
MAT 15:28 Jari' tok ri Jesús xu'ij che ri ixok: Can k'alaj chi cukul ac'u'x viq'uin; tibanataj c'a ri achel najo', xcha'. Ja hora ri' xel-e ri itzel espíritu riq'uin ri xten.
MAT 15:29 Ri Jesús xel-pe chupan ri lugar ri c'o-vi ri ca'i' tinamit Tiro y Sidón tzekle'en coma ri ru-discípulos. Xbe c'a chunakaj ri lago Galilea, y xjote-e pa ruvi' jun juyu' y chiri' xtz'uye-vi-ka.
MAT 15:30 Y eq'uiy ri xquimol-apu-qui' riq'uin equic'amon-apu ri man utz ta cakan, ri man yetzu'un ta, ri man yech'o ta, ri man utz ta quik'a', y ch'aka' chic más ri c'o jalajoj ruvech yabil quiq'uin. Conojel c'a re' xeyo'ox-apu chuvech ri Jesús y rija' xu'on chi xec'achoj.
MAT 15:31 Roma ri xu'on ri Jesús, ri ajani chi vinak ec'o-apu chiri', can achique na xquina'. Roma xquitz'et chi ri man yech'o ta rubanon can, vacami xa yech'o. Ri man utz ta quik'a', xec'achoj. Ri man utz ta cakan, vacami xa choj yebin. Ri man yetzu'un ta, yetzu'un chic. Romari' ri vinak can xquiya-vi ruk'ij ri Dios, ri qui-Dios ri israelitas.
MAT 15:32 Ri Jesús xeroyoj ri ru-discípulos y xu'ij chique: Yin ninpokonaj quivech ri vinak re', roma ja oxi' k'ij ec'o-pe viq'uin y vacami manak chic niquitij. Y man ninjo' ta chi quicoch'on vayijal yentak-e chi tak cacho, roma riq'uin juba' xa xque'etukutu' pa tak bey, xcha'.
MAT 15:33 Jac'ari' quire' xqui'ij-apu ri discípulos che ri Jesús: Pa jun chakijlaj tz'iran ulef achel ri rojc'o-vi, ¿achique lugar xtekac'ama-vi-pe q'uiy pan richin yekatzuk conojel re'? xecha'.
MAT 15:34 Pero ri Jesús xuc'utuj chique: ¿Ajani pan c'o iviq'uin? xcha'. Vuku' pan y ca'i-oxi' ch'utik quer, xecha'.
MAT 15:35 Y ri Jesús xu'ij chique ri vinak chi quetz'uye' pan ulef.
MAT 15:36 Jac'ari' xeruli'ej ri vuku' pan y ri quer y xumatioxij che ri Dios. Xeruper c'a y xuyala-e chique ri ru-discípulos richin chi xquiyala' chique ri vinak.
MAT 15:37 Conojel xeva' y jabel xnoj quipan. Y c'a xnoj na vuku' chaquech riq'uin ri ruchi' tak pan y ruchi' tak quer ri xemolotaj.
MAT 15:38 (Caji', quiji') mil achi'a' ri xeva' chiri'. Y nis-ta xe'ajlex ri ixoki' y ri ac'ola'.
MAT 15:39 Tok ri Jesús erutakon chic can ri vinak chi tak cacho, xoc-e pa canoa y (xapon, xebos) chunakaj ri lugar ri c'o-vi ri tinamit Magdala.
MAT 16:1 Xepe c'a ri achi'a' fariseos y saduceos riq'uin ri Jesús richin niquicanoj achique ta niqui'en richin nika pa quik'a', y quire' xqui'ij che: Roj nikajo' chi can chikavech na'an-vi jun milagro chuvech ri rocaj, xecha'.
MAT 16:2 Pero ri Jesús xu'ij chique: Tok rix nitz'et ri rocaj nik'ak'ij chi quiek rubanon, rix ni'ij chi utz k'ij nerubana' chua'k.
MAT 16:3 Y tok nitz'et ri rocaj nisakar chi mukul y quiek rubanon, rix ni'ij chi camic job nipe. Yixtiquer ni'ij achique nerubana' ri k'ij. Jac'a ri najin chivech vacami, jun retal ri tiempo ri rojc'o-vi, y rix man juba' yixtiquer ni'ij achique nuq'uen-pe. Chiri' nic'ut-vi-ivi' chi xa choj nibananej chi rix uc'uay bey chuvech ri tinamit.
MAT 16:4 Ri vinak itzel cánima y man niquinimaj ta ri Dios, niquitij quik'ij niquic'utuj chi ni'an jun milagro chiquivech, pero mana-ta ri niquic'utuj ri xtibanataj. Ri retal ri xtiquitz'et, xaxe ri achel xbanataj riq'uin ri profeta Jonás ojer can, xcha' ri Jesús. Y xeruya' c'a can, y xbe.
MAT 16:5 Ri ru-discípulos ri Jesús, tok xek'ax yan apu juc'an ruchi' ri ya', xquina'ej chi man jun pan quic'amon-e.
MAT 16:6 Ri Jesús xu'ij c'a chique: Tibana' cuenta ivi' chuvech ri levadura quichin ri achi'a' fariseos y ri saduceos, xcha'.
MAT 16:7 Jac'a ri discípulos quire' xqui'ij-ka ekal chiquivech: Rija' quiri' xu'ij chike roma man jun pan xkaq'uen-pe, xecha-ka chiquivech.
MAT 16:8 Pero ri Jesús xa reteman ri achique c'o pa tak cánima ri ru-discípulos, romari' xu'ij chique: Can k'alaj chi rix man can ta cukul ic'u'x viq'uin, romari' ja yan ri pan ri xinojij-ka cha'anin.
MAT 16:9 ¿C'a man jani (tik'ax, tino') chivech, ni man nuka ta pan ivi' ri vo'o' pan ri xentzuk vo'o' mil vinak riq'uin? ¿Y man nuka ta pan ivi' ri ajani chaquech xe'inojsaj riq'uin ri man xq'uis ta?
MAT 16:10 ¿Y man nuka ta pan ivi' tok xentzuk (caji', quiji') mil vinak riq'uin ri vuku' pan? ¿Y man nuka ta pan ivi' ri ajani chaquech xe'inojsaj riq'uin ri man xq'uis ta?
MAT 16:11 ¿Achique roma man (nik'ax, nino') ta chivech chi mana-ta roma ximestaj can ri pan tok xin-ij chi tibana' cuenta ivi' chuvech ri qui-levadura ri fariseos y saduceos? xcha' chique.
MAT 16:12 C'ajari' (xk'ax, xno') chiquivech chi mana-ta ri levadura ri niyo'ox riq'uin ri pan ri xuc'uxlaj ri Jesús chique, xa ja ri achique niquic'ut ri achi'a' fariseos y ri saduceos.
MAT 16:13 Tok ri Jesús (xapon, xebos) pa jun lugar ri c'o pa ru-cuenta ri tinamit rubinan Cesarea ri ni'ix richin ri Felipe che, quire' c'a xuc'utuj chique ri ru-discípulos: Yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, ¿(yin achique, ayincu'x) yin pa quivech ri vinak? xcha'.
MAT 16:14 Rije' xqui'ij che: Ec'o ye'in chi ja rat ri Juan ri Bautista. Ec'o ye'in chi ja rat ri profeta Elías ri xc'uje' ojer can, y ec'o ye'in chi ja rat ri profeta Jeremías, o jun chic chique ri profetas ri xec'uje' ojer can, xecha'.
MAT 16:15 Rija' xuc'utuj c'a chique: Jac'a chivech rix, ¿(yin achique, ayincu'x) yin? xcha'.
MAT 16:16 Y ri Simón Pedro xu'ij-apu: Ja rat ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, ri rat Ruc'ajol ri c'aslic Dios, xcha'.
MAT 16:17 Jac'a ri Jesús quire' xu'ij che ri Pedro: Utzulaj tzij rubanon ri Dios chave rat Simón, ri rat ruc'ajol ri Jonás, roma ri xa'ij, man aj-roch'ulef ta xk'alajrisan chavech, xa ja ri Nata' Dios chicaj.
MAT 16:18 Yin nin-ij chave chi rat, rat Pedro. Y pa ruvi' c'a re abaj re' xtinpaba-vi ri nu-iglesia. Y ri ruchuk'a' ri camic man xtitiquer ta chirij.
MAT 16:19 Chave c'a rat xtinya-vi ri uchuk'a' richin najak bey chiquivech ri xque'oc ruvinak ri aj-chicaj gobierno; y ronojel ri xta'ij rat chi utz nibanataj vave' choch'ulef, quiri' mismo xti'ix ri chicaj; y ri xta'ij rat chi man utz ta nibanataj vave' choch'ulef, quiri' mismo ri chicaj xti'ix chi can man utz ta chi nibanataj.
MAT 16:20 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Nis-ta jun achok che titzijoj-vi chi ja yin ri yin takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, xcha'.
MAT 16:21 Chupan tak ri k'ij ri' ri Jesús xutz'uc nutzijoj chique ri ru-discípulos, chi rija' nic'atzin ni'e pa tinamit Jerusalem richin nik'ax pa k'axomal pa quik'a' ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, pa quik'a' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y pa quik'a' ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Xu'ij chique chi xticamises pero chi rox k'ij xtic'asos-pe.
MAT 16:22 Jac'ari' tok ri Pedro xuc'uaj-e juba' quila', xuch'olij, y quire' xu'ij che: Ajaf, ¿achique roma quiri' nanojij? Man ta nrojo' Dios chi quiri' nibanataj, xcha'.
MAT 16:23 Jac'a ri Jesús xtzu'un-apu riq'uin ri Pedro y xu'ij che: ¡Catel-e chinuvech, rat Satanás! Rat xa rat jun k'atoy nubey, roma ri nanojij xa junan riq'uin ri niquinojij ri vinak, y man nanojij ta ri achique nrojo' ri Dios.
MAT 16:24 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Si c'o jun nrojo' yirutzekle'ej, tuya' can juc'an ri nurayij rija', man tupokonaj nuk'asaj c'ayef voma yin, masque necamises, y quirutzekle'ej.
MAT 16:25 Roma xa achique na ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ruc'aslen voma yin, can xtril-vi.
MAT 16:26 Roma, ¿achique utz nuq'uen-pe che jun vinak si nic'uje' ronojel beyomal richin ri roch'ulef riq'uin, y xa man nicolotaj ta? Y, ¿achique chi beyomal nitiquer nuya' jun vinak richin nulok' ri c'aslen ri richin jumul? Man jun.
MAT 16:27 Roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xa xquipe chic jun bey, epetenak ri nu-ángeles chuvij, riq'uin chic ruk'ij ri Nata'. Jac'ari' tok xtinya' ruq'uexel chique chiquijununal ri vinak ri achique xequibanala' choch'ulef.
MAT 16:28 Y kitzij nin-ij chive chi ec'o jujun chive ri rixc'o vave' vacami ri man jani (quecom, quequen) e, tok xquinquitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol chi yin Rey chic yin petenak richin nin-en gobernar, xcha' ri Jesús.
MAT 17:1 Tok k'axnak chic vaki' k'ij, ri Jesús xuc'uaj ri Pedro y xeruc'uaj ri ca'i' quichak'-quinimal qui' ri Jacobo y ri Juan chuvech jun juyu' naj jotol chicaj pa jun lugar ri man jun ninakon quichin.
MAT 17:2 Chiri' ri Jesús xjalataj ruvech chiquivech ri oxi' discípulos ri'; ri (ruvech, rupalaj) nitz'intz'ot achel ri k'ij, y ri rutziak jani na sak-sak xu'on.
MAT 17:3 C'ate xquitz'et, yetzijon yan chic ri Moisés y ri Elías riq'uin.
MAT 17:4 Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij-apu che ri Jesús: Ajaf, utz ri rojc'o vave'. Si rat najo', nika'an oxi' tak jay, jun avichin rat, jun richin ri Moisés, y jun chic richin ri Elías.
MAT 17:5 C'a quiri' na nich'o-apu ri Pedro, tok jari' xerumuk jun sutz' nitz'intz'ot. Y c'o c'a Jun xch'o-pe chupan ri sutz' y xu'ij: Jare' ri Nuc'ajol; yin can ninjo' y niquicot vánima riq'uin. Tinimaj ri rutzij, xcha'.
MAT 17:6 Tok ri oxi' discípulos xquic'axaj quiri', xexuque-ka, xquiya-ka nic'aj-quivech pan ulef y jani na xquixi'ij-qui'.
MAT 17:7 Xjel c'a apu ri Jesús quiq'uin, xuya-ka ruk'a' chiquij, y xu'ij chique: Quixcataj y man tixi'ij-ivi', xcha'.
MAT 17:8 Y tok xetzu'un-pe, man jun chic jun xquitz'et, xa ruyon ri Jesús.
MAT 17:9 Tok exulan-pe chuvech ri juyu', ri Jesús xu'ij chique ri oxi' ru-discípulos: C'o ixiquin, man jun yan achok che titzijoj-vi ri xitz'et, c'a ja tok yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, yin c'ason chic pe chiquicojol ri anima'i', xcha'.
MAT 17:10 Ri oxi' discípulos xquic'utuj c'a apu che ri Jesús: Pero, ¿achique roma ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés niqui'ij chi na'ey nuka ri Elías y c'ajari' nuka ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios? xecha'.
MAT 17:11 Y ri Jesús xu'ij chique: Can kitzij vi chi na'ey nuka ri Elías y nu'on can ruchojmil ronojel.
MAT 17:12 Pero yin nin-ij chive chi ri Elías xuka yan, y ri vinak man xquetemaj ta ruvech, xa xqui'en-e che xa achique na ri xcajo'. Quiri' mismo yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, ec'o xquebano chuve chi xtink'asaj k'axomal, xcha' ri Jesús.
MAT 17:13 Jac'ari' (xk'ax, xno') chiquivech ri discípulos chi xa ja ri Juan ri Bautista ri xutzijoj chique.
MAT 17:14 Tok ri Jesús y ri oxi' ru-discípulos xe'eka ri achique lugar quimolon-qui' eq'uiy vinak, c'o jun achi xuxuque' chuvech, y quire' xu'ij che:
MAT 17:15 Ajaf, tapokonaj ruvech ri nuc'ajol, roma rija' nu'on ataque y can q'uiy k'axomal nuk'asaj pa ruk'a' ri yabil, roma q'uiy (mul, paj) nitzak pa k'ak' y pa ya'.
MAT 17:16 Xinq'uen-pe chiquivech la a-discípulos, pero man xetiquer ta xqui'en chi xc'achoj, xcha'.
MAT 17:17 Y ri Jesús jari' xu'ij: ¡Oh, rix vinak ri rixc'o vacami! Nis-ta jun chive ri can ta cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios. Xa ivonojel rix satznak. ¿Rix ninojij chi yin jumul yic'uje' iviq'uin? ¿O jumul xquixincoch'? Tic'ama-pe ri ala' vave', xcha'.
MAT 17:18 Xpe ri Jesús xuch'olij ri itzel espíritu. Jac'ari' xel-e ri itzel espíritu riq'uin ri ala', y xcolotaj chuvech ri yabil.
MAT 17:19 Jac'ari' quiyon xejel-apu ri discípulos riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj che: ¿Achique roma roj man xojtiquer ta xkelesaj ri itzel espíritu? xecha'.
MAT 17:20 Y ri Jesús xu'ij chique: Man xixtiquer ta xivelesaj, roma man can ta ninimaj achique nitiquer nu'on ruchuk'a' ri Dios. Roma yin kitzij nin-ij chive chi masque achel jun ch'uti ruvech ru-semilla mostaza, si quiri' ninimaj pan ivánima, yixtiquer ni'ij che ri jun juyu' re' chi tel-e vave' y tik'ax quila', y can xtik'ax-vi. Y riq'uin ri', man jun achique ri man ta xquixtiquer xti'en.
MAT 17:21 Jac'a ri jun ruvech itzel espíritu re', ntel, pero nrojo' oración y coch'on vayijal, xcha' chique.
MAT 17:22 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos ec'o chic pa departamento Galilea, rija' quire' xu'ij: Yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, can xquijach-vi pa quik'a' ri vinak.
MAT 17:23 Xquinquicamisaj, pero chi rox k'ij xquic'astaj-pe, xcha'. Tok ri discípulos xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús, jani na xebison.
MAT 17:24 Jac'a tok ri Jesús y ri ru-discípulos (xe'apon, xe'ebos) pa tinamit Capernaum, ri yec'utun ri impuesto richin ri racho ri Dios xejel-apu riq'uin ri Pedro y xquic'utuj che: ¿Ri Itijonel rix nutoj ri impuesto richin ri racho ri Dios, o xa manak? xecha'.
MAT 17:25 Ja', nuya', xcha' ri Pedro. Y tok xoc-apu pa jay, na'ey xch'o-pe ri Jesús y xu'ij che: Simón Pedro, ¿achique nanojij rat? Ri reyes pa ruvi' ri roch'ulef, ¿achok chique niquic'utuj-vi ri impuestos? ¿Chique ri calc'ua'l o chique ri man ecalc'ua'l ta? xcha'.
MAT 17:26 Chique ri man calc'ua'l ta niquic'utuj-vi, xcha' ri Pedro. Y ri Jesús xu'ij: Romari' ri calc'ua'l man nic'atzin ta chi niquitoj impuestos.
MAT 17:27 Pero richin man jun vi tiquinojij ri yec'utun impuesto, más utz cabin-apu pa ruvi' ri ya', tac'uaj ri ch'uti bak (tz'ama'el, chapabel) quer y taya-ka pa ya'. Ri na'ey quer xtuya-pe-ri', tajaka' pa ruchi' y chiri' xtavil-vi jun méra ri nu'on kichin roj ca'i' aviq'uin. Jari' tac'uaj y ta'aya' chique ri yec'utun ri impuesto richin ri racho ri Dios, xcha'.
MAT 18:1 Chupan tak ri k'ij ri', ri discípulos xejel-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj che: Chupan ri aj-chicaj gobierno, ¿achique ri más xtic'uje' ruk'ij? xecha'.
MAT 18:2 Ri Jesús xroyoj jun ch'uti ac'ual, xuya' chiri' pa quinic'ajal,
MAT 18:3 y quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Can kitzij nin-ij chive, si rix man nijal ta ino'oj, y man ni'en ta achel ránima jun ac'ual, man xquixoc ta ruvinak ri aj-chicaj gobierno.
MAT 18:4 Roma c'a ri', xa achique na ri más co'ol oc nuna-ka-ri' achel ri jun ch'uti ac'ual re', jari' ri más xtic'uje' ruk'ij chiquicojol ri erichin ri aj-chicaj gobierno.
MAT 18:5 Y xa achique na jun ri pa nubi' yin nuc'ul ruvech jun ac'ual achel re', junan nu'ij chi ja yin nuc'ul nuvech, xcha'.
MAT 18:6 Y ri ec'o-pe re' ri man jani ruchuk'a' cánima riq'uin ri Dios, pero cukul quic'u'x viq'uin; xa achique na jun nibano che jun chique rije' chi nuxutuj can ri Dios, más utz che ri nibano quiri' chi na'ey ta xxim-e chukul jun nimalaj abaj ri nibolkotix roma ruchuk'a' jun avaj chujoq'uic trigo, y x-an che chi xjik' c'a chuxe' mar.
MAT 18:7 Tok'ex quivech ri vinak choch'ulef roma jumul c'o nibano chique chi niquixutuj can ri Dios. Can quiri' na vi nibanataj pa ruvi' ri roch'ulef, pero, ¡tok'ex ruvech ri nibano che jun chic chi nuxutuj can ri Dios!
MAT 18:8 Roma c'a ri', si jun ak'a' o jun avakan nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tachoyo-e y tatorij-e; más utz chave chi xe jun ak'a' o xe jun avakan c'o y yatoc chupan ri c'aslen ri richin jumul, que chuvech tz'akat ak'a' o avakan y xa yatec'ak chupan ri k'ak' ri man juba' nichup-ka.
MAT 18:9 Quiri' mismo jun runak'-avech, si jari' nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tavelesaj-e y tatorij-e; más utz chave chi xe jun runak'-avech c'o y yatoc chupan ri c'aslen ri richin jumul, que chuvech c'o ri ca'i' y xa yatec'ak chupan ri k'ak' ri jani na nic'at.
MAT 18:10 Rix man ti'en chi can man jun oc ruk'ij jun chique ri man jani ruchuk'a' cánima riq'uin ri Dios achel ri ec'o-pe re', roma yin nin-ij chi rije' ec'o qui-ángeles ri jumul yo'on lugar chique chi ec'o-apu chuvech ri Nata' chicaj.
MAT 18:11 Roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xipe richin yencol ri esatznak pa mac.
MAT 18:12 Tinojij na pe jabel ri xtin-ij chive: Si c'o jun ec'o cien ru-ovejas y nisatz can jun pa juyu' tok yeruyuk'uj, yeruya' can juba' ri noventa y nueve, y ni'e pa tak juyu' richin nerucanoj ri satznak can.
MAT 18:13 Si nril-pe ri ru-oveja satznak can, yin kitzij nin-ij chi rija' más niquicot ránima pa ruvi' ri ru-oveja xril, que pa quivi' ri noventa y nueve ri man xesatz ta.
MAT 18:14 Quiri' mismo nibanataj riq'uin ri Itata' chicaj. Rija' man nurayij ta chi nisatz can jun chique ri ec'o-pe re' ri man jani ruchuk'a' cánima riq'uin ri Dios.
MAT 18:15 Roma c'a ri', si c'o jun avach'alal nu'on ri man utz ta chave, ayon cabin riq'uin y ta'ij che ri xu'on. Si nunimaj ri na'ij che, junan chic ivánima nu'on jun bey.
MAT 18:16 Pero si man nrojo' ta nrac'axaj ri na'ij che, tac'uaj jun o ca'i' chic más, richin quiri' chiquivech rije' na'ij-vi che ri man utz ta ri xu'on. Richin quiri' ronojel ri xti'ij chiri' chivech, c'o jun o ca'i' más ye'ac'axan.
MAT 18:17 Si man nrojo' ta nrac'axaj ri xi'ij rix che, rat c'ajari' ta'ij chique conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios. Y tok rije' xech'o yan che, si man niniman ta tzij, tibana' che achel jun c'uluy impuesto o achel jun vinak ri man runiman ta ri Dios.
MAT 18:18 Yin kitzij nin-ij chive, chi ronojel ri xti'ij rix chi utz nibanataj vave' choch'ulef, quiri' mismo xti'ix ri chicaj; y ri xti'ij rix chi man utz ta chi nibanataj vave' choch'ulef, quiri' mismo ri chicaj xti'ix chi can man utz ta chi nibanataj.
MAT 18:19 Roma c'a ri', nin-ij chic chive: Si vave' choch'ulef ec'o ca'i' junan cánima niqui'en richin c'o niquic'utuj che ri Dios chi tubana', ri Nata' Dios ri c'o chicaj can xtu'on-vi.
MAT 18:20 Roma xa achique na lugar quimolon-vi-qui' ca'i-oxi' pa nubi', yin can yinc'o-vi pa quinic'ajal, xcha' ri Jesús.
MAT 18:21 Jari' tok ri Pedro xjel-apu riq'uin ri Jesús y xu'ij che: Ajaf, ¿ajani cami (mul, paj) utz chi nin-en perdonar ri nibano ri man utz ta chuve? ¿Jun cami vuku' (mul, paj)? xcha'.
MAT 18:22 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri Pedro: Yin man nin-ij ta chave chi vuku' (mul, paj) utz na'an perdonar. Yin nin-ij chave chi hasta vukutak setenta (mul, paj) utz na'an perdonar.
MAT 18:23 Roma c'a ri', tivac'axaj ri ejemplo re': Ri aj-chicaj gobierno, junan riq'uin ri xu'on jun rey, tok rija' xrojo' xretemaj ajani quic'as chiquijununal ri rusamajela'.
MAT 18:24 Tok ri rey ri' (xutz'om, xuchop) rutz'etic ri ajantak quic'as ri samajela', xepabex jun samajinel chuvech ri chi millones ruc'as riq'uin.
MAT 18:25 Y ri samajinel roma man nitiquer ta nutoj ri c'as, ri rey xu'ij chi tic'ayix junan riq'uin ri rixayil, ri ralc'ua'l, y ri achique eruchajilo'n richin jari' ntoc pa ruq'uexel ri c'as.
MAT 18:26 Jac'ari' xxuque-ka ri samajinel chuvech ri rey, nuquemelaj-ri' nuc'utuj ru-favor che, y quire' nu'ij: Vajaf, tabana' favor, can c'a quinavoyo'ej na, y yin xtintzolij ronojel chave, xcha'.
MAT 18:27 Y ri rajaf ri samajinel xsilon ránima richin xupokonaj ruvech, romari' xusok'opij-e y xu'on perdonar ri c'as.
MAT 18:28 Jac'a tok xel-pe ri samajinel ri x-an-pe perdonar ruc'as roma ri rajaf, rija' xuc'ul jun chic samajinel ri kajayon juba' méra che, rajil cami (caji', quiji') ic' samaj. Pero can xe xquic'ul-qui', rija' ja (xutz'om, xuchop) ri jun chic samajinel y juba' ma nutz'apij-ka ruxla', y nu'ij che: Tatojo-pe ri c'as abanon viq'uin, nicha' che.
MAT 18:29 Can jari' xxuque-ka ri jun chic samajinel chuvech, nuquemelaj-ri' nuc'utuj ru-favor che, y quire' nu'ij: Tabana' favor, can c'a quinavoyo'ej na, y yin xtintzolij ronojel chave, xcha'.
MAT 18:30 Jac'a ri samajinel ri chi millones ruc'as, man xka ta chuvech ri xu'ij ri jun chic samajinel che, xa xuc'uaj-e y xberuya' pa cárcel, c'a tutojo' na ri c'as.
MAT 18:31 Tok ri ch'aka' chic samajela' ri junan yesamaj quiq'uin xquitz'et ri xbanataj, xk'axo cánima. Xebe c'a riq'uin ri rey ri cajaf y xquitzijoj ronojel ri xu'on ri jun samajinel che ri jun chic.
MAT 18:32 Jac'ari' tok ri cajaf xroyoj ri samajinel ri man utz ta runo'oj, y xu'ij che: Rat, xa rat jun itzel samajinel. Yin xin-en perdonar ronojel ri ac'as, roma rat xac'utuj quemelal chuve.
MAT 18:33 ¿Achique roma man xapokonaj ta ruvech ri jun chic samajinel achel ri xin-en yin aviq'uin?
MAT 18:34 Ri rey xcataj c'a royoval, romari' xujach-e ri itzel rusamajinel pa quik'a' ri yeyo'on pa k'axomal ri presos, richin tic'uje' chiri' c'a tutojo' na can ronojel ri ruc'as.
MAT 18:35 Quiri' mismo xtu'on ri Nata' Dios ri c'o chicaj chive rix, si chi'ijununal man ni'en ta perdonar riq'uin ronojel ivánima jun ri banayon man utz ta chive, xcha' ri Jesús.
MAT 19:1 Tok ri Jesús xtane' chubixic ri ch'abel ri', xuya' can ri departamento Galilea, y xbe pa departamento Judea, pa tak lugares ri ec'o-apu juc'an ruchi' ri rakan-ya' Jordán.
MAT 19:2 Man juba' ta oc xetzekle'en richin, y chiri' xu'on chique ri yeyavej chi xec'achoj.
MAT 19:3 Jac'ari' xe'eka achi'a' fariseos riq'uin richin niquicanoj achique ta niqui'en richin nika pa quik'a', y quire' c'a xquic'utuj che: Ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés, ¿nuya' cami lugar chi jun achi nuya' can ri rixayil xa achique na roma? xecha'.
MAT 19:4 Jac'a ri Jesús quire' rutzolic quitzij xu'on: ¿Man itz'eton ta rix ruch'abel ri Dios ri nu'ij chi ri Jun ri xbano quichin ri vinak pa na'ey, xe jun achi y jun ixok xu'on?
MAT 19:5 Ri Dios xu'ij chi ri ala' man xtic'uje' ta chic quiq'uin ri rute-rutata', xa xtiquic'uaj-qui' riq'uin ri rixayil, y xe jun xtiqui'en ri eca'i'. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios.
MAT 19:6 Re' nu'ij tzij chi man eca'i' ta chic, xa jun quibanon. Romari', ri xa jun rubanon ri Dios chique, man jun vinak tijacho quivech, xcha' ri Jesús.
MAT 19:7 Jac'a ri fariseos xqui'ij: Si quiri', ¿achique roma ri Moisés rutz'iban can chi ri achi ri nrojo' nuya' can ri rixayil, tujacha' jun vuj che ri rixayil ri achok chupan nu'ij-vi chi nuya' can, y quiri' nujach can jumul? xecha'.
MAT 19:8 Y ri Jesús xu'ij chique: Roma rucovil ri ivánima rix vinak tok ri Moisés xuya' lugar chi ri achi c'o che'el nuya' can ri rixayil. Pero pa na'ey man quiri' ta.
MAT 19:9 Jac'a yin nin-ij chive: Xa achique na achi ri nuya' can ri rixayil tok ri ixok xa manak mac rubanon riq'uin chic jun achi, y nuq'uen chic jun ixok, ja nika pa mac. Ja jun ri achi ri nic'amo ri ixok yo'on can, nika pa mac, xcha' ri Jesús.
MAT 19:10 Jac'ari' quire' xqui'ij ri discípulos: Si jun achi siempre nic'atzin chi ximil riq'uin ri rixayil, más utz man ta nic'ule', xecha' rije'.
MAT 19:11 Jac'a ri Jesús xu'ij: Man conojel ta niquicoch' yec'uje' quiyon, xaxe ri achok chique yo'on-vi-pe, ri yetiquer.
MAT 19:12 Roma ec'o achi'a' ri can pa calaxic pe yek'alajin chi man xque'ec'ule' ta vi, ec'o ri man yec'ule' ta roma banon cak'on, y ec'o ri can pa cánima nalex-vi-pe chi yec'uje' quiyon, roma ri cánima nurayij chi más q'uiy yetiquer niqui'en pa ru-cuenta ri aj-chicaj gobierno. Jac'a ri nuna' chi nitiquer nic'uje' ruyon, man tic'ule', xcha' ri Jesús.
MAT 19:13 Ec'o c'a jujun ac'ola' xe'eyo'ox chuvech ri Jesús, richin nuya' ruk'a' pa quivi' y richin nuc'utuj ru-favor ri Dios pa quivi'. Jac'a ri discípulos xa xequich'olij ri e'uc'uayon-apu ri ac'ola'.
MAT 19:14 Pero ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Tiya' lugar chique ri ac'ola' chi yepe viq'uin, y man que'ik'at. Roma ri xque'oc ruvinak ri aj-chicaj gobierno, ja ri yebano che ri cánima achel cánima ri ac'ola'.
MAT 19:15 Y tok ri Jesús xuyala' yan ruk'a' pa quivi' ri ac'ola', rija' xuya' can ri lugar ri', y xbe.
MAT 19:16 Jac'ari' tok c'o jun xuch'o riq'uin ri Jesús y xu'ij che: Utzulaj Tijonel, ¿achique utz nin-en yin richin quiri' ninvil ri c'aslen ri richin jumul? xcha'.
MAT 19:17 Ri Jesús xu'ij che: ¿Achique roma rat na'ij chi yin utz? Man jun chic jun utz, xaxe ri Dios. Jac'a rat, si najo' navil ri c'aslen ri richin jumul, que'animaj ri mandamientos, xcha' che.
MAT 19:18 ¿Achique c'a chi mandamientos ri na'ij? xcha'. Y ri Jesús xu'ij che: Man cacamisan; man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi; man catelak'; man tatz'uc tzij.
MAT 19:19 Taya' quik'ij ri ate-atata'. Y achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel. Quiri' nu'ij ri mandamientos, xcha' ri Jesús.
MAT 19:20 Jac'a ri ala' ri xuch'o riq'uin quire' xu'ij: Ronojel ri na'ij, c'a yin ac'ual na chiri' nubanon-pe y c'a quiri' na vacami. ¿Achique chic más ri man nubanon ta? xcha'.
MAT 19:21 Ri Jesús xu'ij che: Si rat najo' na'an tz'akat che ri ac'aslen, cabin, tac'ayij ri achajin, y ri rajil tajacha' chiquivech ri vinak ri man jun oc quichajin. Si quiri' na'an, xtic'uje' abeyomal chicaj. Y catampe c'a, quinatzekle'ej, xcha'.
MAT 19:22 Tok ri ala' xrac'axaj ri xu'ij ri Jesús, nibison ránima xtzolij-e, roma can q'uiy beyomal c'o riq'uin.
MAT 19:23 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Can kitzij nin-ij chive chi jun beyon, c'ayef richin ntoc ruvinak ri aj-chicaj gobierno.
MAT 19:24 Y jun chic, xa más man c'ayef ta chi nik'ax jun chicop camello pa ch'uti rujulil jun bak richin t'iso'n, que chuvech ntoc jun beyon chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios, xcha' ri Jesús.
MAT 19:25 Tok ri discípulos xquic'axaj quiri', can achique na xquina', romari' niquibila' chiquivech: Si kitzij achel ri nu'ij, man jun xticolotaj, xecha'.
MAT 19:26 Ri Jesús xerutz'et-apu ri ru-discípulos y xu'ij chique: Chivech rix aj-roch'ulef, manak che'el nibanataj achel ri xin-ij, pero chuvech ri Dios, xa ronojel c'o che'el nibanataj, xcha' chique.
MAT 19:27 Jari' tok ri Pedro xu'ij che ri Jesús: Tatz'eta' c'a, roj kayo'on can ronojel richin rat katzekle'en. ¿Y achique c'a ri xtiyo'ox chike?
MAT 19:28 Ri Jesús xu'ij chique: Can kitzij nin-ij chive chi chupan ri k'ij tok ronojel c'ac'ac' chic rubanon, tok yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquitz'uye' pa jun lok'olaj tz'uyubel riq'uin nimalaj nuk'ij, ja jun rix ri xixtzekle'en vichin xquixtz'uye-apu pa doce tz'uyubel c'o quik'ij richin ni'ij ri achique nic'atzin chi ni'an pa quivi' ri erichin ri doce tinamit richin ri Israel.
MAT 19:29 Y xa achique na jun ri ruyo'on can racho, rute-rutata', rixayil, ralc'ua'l, runimal, ruchak', rana', o rujuyu' roma ri nubi' yin; xtuc'ul jujun ciento más ruvi' che ri ruyo'on can. Y xtiyo'ox che ri c'aslen ri richin jumul.
MAT 19:30 Pero q'uiy chique ri ec'o na'ey vacami, xa xquecanaj can ruq'uisbel, y q'uiy chique ri ec'o can ruq'uisbel, xa xqueyo'ox yan chic na'ey.
MAT 20:1 Quiri' ri nin-ij chive, roma ri xtibanataj chupan ri aj-chicaj gobierno, junan riq'uin ri xu'on jun tata'aj. Rija' cumaj yan sakar xel-e chiquicanoxic samajela' richin yerutak pa rujuyu' ri ticon uva chuvech.
MAT 20:2 Tok ch'ovinak chic quiq'uin, xecanaj chiquivech chi rija' xtuya' ri nuch'ec jun samajinel jun k'ij chique, y jac'ari' xerutak-e ri pa rujuyu' ri c'o-vi ri uva.
MAT 20:3 Richin cami las nueve chiri', ri tata'aj xel chic e jun bey, y pa c'ayibel xerutz'et epa'el jujun chic más ri manak quisamaj.
MAT 20:4 Xch'o c'a quiq'uin y xu'ij chique: Ja jun rix quixesamaj pa nujuyu' ri ticon uva chuvech, y yin veteman xtintoj rajil ri isamaj, xcha'. Y can xebe na vi.
MAT 20:5 Pa nic'aj k'ij cami chiri', xel chic e jun bey, y quiri' mismo richin a las tres xk'ak'ij, y ri xeril, xerutak-e pa rusamaj y xu'ij chique chi xquerutoj roma ri samaj xtequibana'.
MAT 20:6 Richin cami las cinco xk'ak'ij-ka, rija' xel chic e jun bey y c'a c'o ri manak quisamaj xeril. Rija' xuc'utuj chique: ¿Achique roma chi jun k'ij rixc'o vave' y manak isamaj? xcha'.
MAT 20:7 Roma man jun xyo'on kasamaj, xecha'. Y ri tata'aj rajaf ri juyu' xu'ij chique: Ja jun rix quixesamaj ri pa nujuyu' ri ticon-vi uva, y yin veteman xtintoj rajil ri isamaj, xcha' chique.
MAT 20:8 Ja nika-ka ri k'ij chiri', ri rajaf ri tico'n xu'ij che ri uc'uay quichin ri samajela': Que'avoyoj-pe conojel ri samajela' richin ye'atoj-e. Na'ey que'atojo-e ri samajela' xe'uka pa ruq'uisbel, y ja ri xe'uka na'ey, jari' que'atojo' pa ruq'uisbel, xcha'.
MAT 20:9 Tok ri samajela' ri xe'oc pa samaj juba' ma richin a las cinco xk'ak'ij xepe richin yetoj-e, rajil jun k'ij samaj ri xyo'ox-e chique chiquijununal.
MAT 20:10 Jac'a tok xepe ri samajela' ri xe'oc na'ey pa samaj richin yetoj-e, xquinojij chi más q'uiy cajil xtiyo'ox-pe chique que chiquivech ri man jun k'ij ta xesamaj. Pero xa rajil jun k'ij samaj ri xyo'ox-pe chique conojel.
MAT 20:11 Tok xquic'ul-pe ri cajil, ri na'ey xe'oc pa samaj xa man xka ta chiquivech, y xa yech'o chirij rajaf ri samaj.
MAT 20:12 Rije' quire' c'a xequi'ij che: Ri ruq'uisbel tak samajela' xaxe oc jun hora xesamaj, y junan kajil xaya' chike quiq'uin, tok roj chi jun k'ij xkatij kak'ij xojsamaj y xojc'uje' chuxe' ruk'ak'al ri k'ij, xecha'.
MAT 20:13 Ri rajaf ri samaj xu'ij che jun chique ri samajela' ri': Rat nusamajinel, riq'uin ri junan xentoj ri ch'aka' chic samajela', chave rat man jun itzel xin-en. Roma xojcanaj aviq'uin chi ri avajil ri ninya', ja achel nuch'ec jun samajinel jun k'ij. ¿Nuka pan avi'?
MAT 20:14 Roma c'a ri', rat xaxe tac'uaj ri avajil y cabin. Pero yin pa vánima nalex-vi-pe chi ninya' che re jun re xoc ruq'uisbel pa samaj ri achel xinya' chave rat.
MAT 20:15 Roma ronojel ri c'o viq'uin yin, ri ley nuya' lugar chuve richin nin-en riq'uin ri achel ninjo' nin-en. ¿O xa nikukut avánima rat chique ri ch'aka' chic, roma yin xin-en jun favor chique? xcha' ri tata'aj rajaf ri samaj.
MAT 20:16 Ri ejemplo re' nuc'ut chikavech chi ri ec'o na'ey vacami, xa xquecanaj can ruq'uisbel, y ri ec'o can ruq'uisbel, xa xqueyo'ox yan chic chi na'ey. Roma masque eq'uiy ri xque'oyox, pero xa juba' oc ri xquecha'ox chiquicojol. Quiri' xu'ij ri Jesús.
MAT 20:17 Tok ri Jesús jotol-e pa tinamit Jerusalem, quiri' pa bey xeroyoj-e juba' juc'an ri doce ru-discípulos y quire' xu'ij chique:
MAT 20:18 Rix iveteman chi pa tinamit Jerusalem roj jotol-vi-e, y chiri' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquijach pa quik'a' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y rije' xtiqui'ij chi quicamises.
MAT 20:19 Xquinquijach pa quik'a' vinak man israelitas ta richin yinquitze'ej, yinquich'ey y richin yinquibajij chuvech cruz richin yinquicamisaj. Pero chi rox k'ij xquic'astaj-pe, xcha'.
MAT 20:20 Jac'ari' tok ri quite' ri eruc'ajol ri Zebedeo xjel-apu riq'uin ri Jesús junan riq'uin ri ral. Ri ixok xxuque' c'a ka chuvech ri Jesús richin nuc'utuj jun favor che.
MAT 20:21 ¿Achique c'a ri najo'? xcha' ri Jesús che. Y ri ixok xu'ij: Yin ninjo' chi tok rat rey chic chiri', tabana' chique ri ca'i' val re' chi yetz'uye-apu aviq'uin; jun pan a-derecha y jun pan a-izquierda, xcha'.
MAT 20:22 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Rix man iveteman ta ri achique nic'utuj. ¿Nicoch' cami rix ri achel xti'an chuve yin? Roma yin can achel xqui'an bautizar chupan jun nimalaj k'axomal, xcha'. Y ri ca'i' discípulos eral ri ixok xqui'ij: Nikacoch', xecha'.
MAT 20:23 Y ri Jesús xu'ij chique: Can kitzij vi chi rix xtik'asaj ri achel xti'an chuve yin. Xquix-an bautizar chupan k'axomal ri achel xtink'asaj yin. Jac'a ri nijo' rix chi jun nitz'uye' pa nu-derecha y jun pa nu-izquierda, man pa nuk'a' ta yin c'o-vi richin ninya'. Roma ri lugar ri', ja chique ri achok coma banon rubanic roma ri Nata' xtiyo'ox-vi, xcha' ri Jesús.
MAT 20:24 Tok ri lajuj chic discípulos xquic'axaj ri achique niquic'utuj ri ca'i' discípulos ri quichak'-quinimal qui', xa xpe coyoval chique.
MAT 20:25 Jac'ari' tok ri Jesús xeroyoj ri ru-discípulos, y xu'ij chique: Rix iveteman chi ri yebano gobernar choch'ulef ecajaf ri vinak niquina-qui'. Nima'k quik'ij niquina-qui', y can ja rije' ye'in ri achique nic'atzin chi ni'an.
MAT 20:26 Jac'a chi'icojol rix man quiri' ta. Roma ri nrojo' nic'uje' ruk'ij chive, nic'atzin chi rija' achel jun isamajinel.
MAT 20:27 Y si jun chive nrojo' chi ja rija' na'ey, tubana' achel jun lok'on samajinel chi'icojol.
MAT 20:28 Achel yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, man xipe ta richin yito'ox; yin xipe richin yito'on y richin ninya' nuc'aslen coma eq'uiy richin yecolotaj, xcha' ri Jesús.
MAT 20:29 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos xe'el-pe pa tinamit Jericó, eq'uiy vinak xepe chiquij.
MAT 20:30 Chuchi' bey chiri' ec'o ca'i' man yetzu'un ta etz'uyul. Tok xquic'axaj chi ja ri Jesús ri nik'ax chiri', cof xech'o y xqui'ij: ¡Ajaf, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj kavech! xecha'.
MAT 20:31 Jac'a ri vinak xequich'olij richin quetane-ka. Pero rije' xa más cof xech'o-pe y xqui'ij: ¡Ajaf, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj kavech! xecha'.
MAT 20:32 Xpa'e' c'a ka ri Jesús, xeroyoj y xuc'utuj chique: ¿Achique nijo' chi nin-en chive? xcha'.
MAT 20:33 Rije' xqui'ij: Ajaf, roj nikajo' nkutzu'un, xecha'.
MAT 20:34 Ri Jesús xupokonaj quivech, y romari' xuya-apu ruk'a' chi tak runak'-quivech. Can jari' xetzu'un chic y xquitzekle'ej-e ri Jesús.
MAT 21:1 Tok ri Jesús, ri ru-discípulos y ri ajani ebenak quiq'uin nakaj chic ec'o-vi-apu che ri tinamit Jerusalem, ri achique lugar c'o-vi ri aldea Betfagé ri c'o-apu chunakaj ri juyu' Olivos, ri Jesús xerutak-apu ca'i' ru-discípulos,
MAT 21:2 y xu'ij c'a e chique: Quixbin-apu chupan la aldea la c'o-apu la'; xe xquixoc-apu, jari' nivil jun burra yukul, y jun alaj burro riq'uin. Tisolo-pe y que'ic'ama-pe chuve.
MAT 21:3 Si c'o jun ri c'o achique xtu'ij-pe chive, rix ti'ij che: Yec'atzin che ri Ajaf, pero xa cha'anin xquerutzolij-pe, quixcha' can. Quiri' xu'ij-e ri Jesús chique.
MAT 21:4 Ronojel re' xbanataj, richin quiri' nibanataj ri tz'iban can roma ri jun profeta ojer can. Ri ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri profeta quire' nu'ij:
MAT 21:5 Tiya' c'a rutzijol chique ri ec'o pa tinamit Sion, y quire' ti'ij: Titz'eta', ja petenak ri i-Rey iviq'uin, (Ch'uch'uj, me'l oc) ránima petenak, (ch'ocol, tz'uyul) pe chirij jun alaj burro, Ral jun burra richin eka'n. Quiri' ri tz'iban can.
MAT 21:6 Xebe c'a ri ca'i' discípulos, xequibana' ri achel bin-e chique roma ri Jesús.
MAT 21:7 Xquiq'uen-pe ri burra y ri ral y xquiya-e jujun quitziak chiquij ri avaj, y (xch'oque', xtz'uye') c'a e ri Jesús pa ruvi' ri tziek.
MAT 21:8 Y man juba' ta oc vinak ebenak chirij, y eq'uiy chique niquiriq'uila' jujun quitziak pa rubey richin niquiya' ruk'ij. Ch'aka' xequichoyola' ruk'a' tak che' y yequiyala-ka pa rubey ebenak.
MAT 21:9 Ri ebenak chuvech y ri ebenak chirij, riq'uin cuchuk'a' quire' niqui'ij: ¡Matiox chi petenak re riy-rumam can ri rey David! ¡Nimalaj favor c'o pa ruvi' re petenak pa rubi' ri Ajaf! ¡Matiox che ri Dios chicaj! yecha'.
MAT 21:10 Tok ri Jesús xoc-apu pa tinamit Jerusalem, conojel ri vinak xepe chutz'etic y niquibila' chiquivech: ¿Achique cami achi re'? yecha'.
MAT 21:11 Re' jare' ri Jesús, ri profeta ri nitzijon ri ch'abel ri ni'ix che roma ri Dios. Rija' aj pa tinamit Nazaret, ri tinamit ri c'o pa Galilea, yecha'.
MAT 21:12 Chiri' pa tinamit Jerusalem, ri Jesús xoc pa racho ri Dios y xerokotaj-pe conojel ri yec'ayin y ri yelok'on chiri'. Xuticmayila' can qui-mesas ri eq'uexoy ruvech méra, y ri quich'acat ri yec'ayin palomas,
MAT 21:13 y quire' xu'ij chique: Chupan ri tz'iban can, ri Dios nu'ij: Ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa quijul elek'oma' ibanon che, xcha' chique.
MAT 21:14 Chiri' pa racho ri Dios, ec'o man yetzu'un ta y ec'o man utz ta cakan ri xejel-apu riq'uin ri Jesús, y rija' xu'on chique chi xec'achoj.
MAT 21:15 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley, xa xcataj coyoval tok xquitz'et ri nimalaj tak milagros ri yerubanala', y chi ri ch'utik alabo chiri' chuvech racho ri Dios riq'uin cuchuk'a' quire' niquibila': ¡Matiox chi xuka ri ka-Rey, ri riy-rumam can ri David! yecha'.
MAT 21:16 Roma c'a ri', quire' xqui'ij che ri Jesús: ¿Navac'axaj ri yetajin chubixic ri ac'ola'? xecha'. Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Ja', ninvac'axaj. ¿Man itz'eton ta c'a ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios c'a? Chiri' nu'ij: Rat Dios, ja pa quichi' ri ch'utik ac'ola' y ri c'a yetz'uman na, Chiri' ayo'on-vi chi rat tz'akat ak'ij nac'ul. Quiri' ri tz'iban can, xcha' ri Jesús.
MAT 21:17 Y tok eruyo'on chic can ri achi'a' ri', xel-e ri pa Jerusalem, xec'uje' jun ak'a' pan aldea Betania.
MAT 21:18 Cumaj yan chuca'n k'ij, ri Jesús nivayijan xtzolij-pe pa tinamit Jerusalem.
MAT 21:19 C'o c'a jun mata higo xutz'et-apu chuchi' bey, y xjote-apu chuxe'. Pero man jun ch'uti ruvech xril, xa ruyon ruxak. Roma c'a ri', ri Jesús quire' xu'ij che ri che': Man jun bey chic xtaya' avech, xcha' che. Y ri che' cha'anin xchakij-ka.
MAT 21:20 Tok ri discípulos xquitz'et chi can xchakij-vi-ka ri mata higo, xquibila' chiquivech: ¿Achel chi can cha'anin xchakij-ka ri mata higo? xecha'.
MAT 21:21 Quire' c'a rutzolic quitzij xu'on: Can kitzij nin-ij chive: Si rix cukul ic'u'x, y man caca' ta ni'en-ka che ri ivánima, man xe ta che jun mata higo xti'en chi nichakij-ka, ja jun re jun juyu' re', si xti'ij che chi tel-e vave' y tik'ax chupan ri mar, can quiri' vi xtibanataj.
MAT 21:22 Ronojel ri nic'utuj rix tok ni'en orar, si cukul ic'u'x nic'utuj, can xtiyo'ox-vi-pe chive, xcha' ri Jesús.
MAT 21:23 Tok ri Jesús ja yerutijoj ri vinak chiri' pa racho ri Dios, ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri vinak, xejel-apu riq'uin y xquic'utuj che: ¿Achique ak'a' rat chi ye'abanala' ronojel re yatajin riq'uin? ¿Y (achique, acu'x) x-in chave chi quire' que'abanala'? xecha' che.
MAT 21:24 Ri Jesús xu'ij chique ri achi'a' ri': Quiri' mismo yin c'o jun ninjo' ninc'utuj chive, y si xti'ij-pe chuve ri achique xtinc'utuj chive, yin xtin-ij chive ri achok riq'uin petenak-vi chi c'o nuk'a' richin yenbanala' quire'.
MAT 21:25 Jac'ari' xuc'utuj chique: Tok ri Juan xeru'on bautizar ri vinak, ¿Dios cami biyon-pe che, o xa vinak? xcha'. Jac'a rije' quire' niquic'utula-ka chiquivech: Si xtika'ij chi ri Juan ja ri Dios takayon-pe, ri Jesús xtu'ij chike chi achique roma man xkanimaj ta.
MAT 21:26 Y si xtika'ij chi xa vinak xe'in che ri Juan, roj nikaxi'ij-ki' chi ri tinamit yecataj-pe chikij, roma chiquivech conojel, ri Juan can profeta vi, yecha'.
MAT 21:27 Jac'ari' xqui'ij-apu che ri Jesús: Roj man keteman ta, xecha'. Y ri Jesús xu'ij chique: Quiri' mismo xtin-en yin; man xtin-ij ta chive ri achok riq'uin petenak-vi chi c'o nuk'a' chi yenbanala' quire', xcha'.
MAT 21:28 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: Vacami c'a, rix ti'ij-pe ri achique ninojij pa ruvi' ri xtin-ij chive: C'o jun achi ec'o ca'i' ruc'ajol. Rija' xbe-apu riq'uin ri na'ey ruc'ajol y quire' xu'ij che: Nuc'ajol, vacami cabin, catesamaj ri pa juyu' ri katicon-vi uva, xcha' che.
MAT 21:29 Jac'a ri ala' xu'ij che ri rutata': Manak samaj ninjo' nin-en yin, xcha'. Pero c'a juba' tu'ij quiri', xunojij-ka chi man utz ta ri xu'ij, y xa xbe ri pa samaj.
MAT 21:30 Xbe c'a apu ri tata'aj riq'uin ri jun chic ruc'ajol, y achel xu'ij che ri na'ey ruc'ajol, quiri' mismo xu'ij che ri ruca'n. Ri ala' ri' xu'ij che ri rutata': Utz c'a, ja yi'e, xcha'. Pero xa man xerubana' ta ri samaj.
MAT 21:31 ¿Achique chique ri ca'i' alabo re' ri xbano ri nrojo' ri tata'aj, ninojij rix? xcha' ri Jesús. Y ri achi'a' ri' xqui'ij: Ja ri na'ey ala', xecha'. Ri Jesús xu'ij chique: Yin kitzij nin-ij chive chi xa ja ri c'uluy tak impuestos y ri ixoki' man utz ta quic'aslen, jari' ri xque'oc na'ey chivech rix chiquicojol ri erichin ri ru-gobierno ri Ajaf Dios.
MAT 21:32 Roma tok xpe ri Juan ri Bautista, xuc'ut jun chojmilaj bey chivech, y rix man xinimaj ta. Xaxe ri c'uluy tak impuestos y ri ixoki' man utz ta quic'aslen ri xeniman. Jac'a rix, masque xitz'et chi rije' xquinimaj, pero rix man xijal ta ino'oj richin ta xinimaj.
MAT 21:33 Tivac'axaj na pe jun chic ejemplo: C'o jun tata'aj xutic uva chuvech jun rujuyu' y xuc'ojoj rij. Xu'on can jun achel pila ri pa rujuyu' richin niyitz'-vi ri uva, xu'on jun garita quichin ri chajinel y xuya' can ri rujuyu' pa (k'uch, cuchubal) chique ca'i-oxi' achi'a' ri xquesamajin ruvech, c'ajari' xbe naj.
MAT 21:34 Tok xril k'ij chi nich'up ruvech ri uva, ri tata'aj re' xerutak-e jujun rusamajela' quiq'uin ri yesamajin ruvech ri juyu' richin nequic'ama' ri parte che ri tico'n ri can richin vi rija'.
MAT 21:35 Pero ri yesamajin ruvech ri juyu', xa chi oyoval xequic'ul-vi ri samajela'. Jun xquich'ey-pe, jun xquic'ak-pe che abaj y jun xquicamisaj.
MAT 21:36 Ri rajaf ri juyu' xerutak chic e ch'aka' samajela', más eq'uiy que chuvech ri xerutak na'ey. Jac'a ri yesamajin ruvech ri juyu', mismo chi oyoval xequic'ul-vi, achel xqui'en-pe chique ri xetak na'ey.
MAT 21:37 Pa ruq'uisbel, ri rajaf ri juyu' xutak-e ri ruc'ajol quiq'uin roma quire' nunojij: Si ja ri nuc'ajol ri xteka quiq'uin, can xqueniman-vi chuvech, xcha-ka pa ránima.
MAT 21:38 Pero ri yesamajin ruvech ri juyu', tok xquitz'et chi ja ruc'ajol rajaf ri juyu' ri tzalan-apu quiq'uin, quire' niquibila' chiquivech: Jare' ntoc can rajaf ri juyu' re'. Quire' quixampe, tikacamisaj, y tikabana-ka kichin che ri juyu' ri xtiyo'ox che ri c'ajol re', xecha'.
MAT 21:39 (Xquitz'om, xquichop) ruc'ajol rajaf ri juyu', xquelesaj-pe ri pa juyu' y xquicamisaj.
MAT 21:40 Tok xtipe rajaf ri juyu' ri ticon uva chuvech, ¿achique cami xtu'on chique ri yesamajin ruvech ri rujuyu'? xcha' ri Jesús.
MAT 21:41 Rije' xqui'ij: Ri rajaf ri juyu' man jun chic quipokonaxic xtu'on ri itzel tak achi'a' ri', xa xquerucamisaj; y ri rujuyu' xtuya' chic pa (k'uch, cuchubal) chique ch'aka' chic samajela' ri can c'o che ri tico'n xtiquiya' che ri rajaf tok nril k'ij richin ri ch'upuj, xecha'.
MAT 21:42 Y ri Jesús xu'ij c'a chique: ¿Man jun bey ibanon leer ri nu'ij chupan ri ruch'abel ri Dios? Ri tz'iban can quire' nu'ij: Ri abaj ri man juba' xcajo' xquicusaj ri banoy tak jay, Xa jari' xc'atzin richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay. Ja ri Ajaf xbano quiri' che, Y roj ntel-e runak'-kavech nikatz'et. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios.
MAT 21:43 Xa roma c'a ri' nin-ij chive chi rix man chic xtiyo'ox ta lugar chive chi xquixc'uje' chiquicojol ri erichin ri ru-gobierno ri Ajaf Dios. Xa ch'aka' chic ri xquec'uje' can pan iq'uexel, ri can queteman xtiquisamajij ri ruyo'on can ri Dios chique richin c'o utz nuq'uen-pe che ri gobierno ri'.
MAT 21:44 Ri xtitzak pa ruvi' ri abaj re', xtimulumu' chuvech, y ri xtika ri abaj re' chirij, nichiquicho' chuxe', xcha' ri Jesús.
MAT 21:45 Tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' fariseos xquic'axaj ri ejemplo ri xerutzijoj ri Jesús, (xk'ax, xno') chiquivech chi xa chiquij rije' xch'o-vi-ka.
MAT 21:46 Pero masque niquitij quik'ij chi nicajo' (niquitz'om, niquichop), xa niquixi'ij-qui' chiquivech ri tinamit; roma chiquivech ri vinak, ri Jesús can profeta vi.
MAT 22:1 Ri Jesús xch'o chic jun bey chique ri quimolon-apu-qui', y riq'uin ejemplos quire' xu'ij chique:
MAT 22:2 Chupan ri aj chicaj gobierno, ri Dios vacami nu'on junan riq'uin ri xu'on jun rey pa runimak'ij ruc'ulubic ri ruc'ajol.
MAT 22:3 Ri rey xerutak rusamajela' richin xecoyoj ri yo'on rutzijol chique chi yepe chupan ri c'ulubic. Jac'a ri xe'oyox man xcajo' ta xepe.
MAT 22:4 Xerutak chic ch'aka' samajela' y xu'ij-e chique: Te'ibij chique ri nuyo'on rutzijol chique, chi quepe chupan re nimak'ij, roma nubanon chic rubanic ronojel richin ri va'in. Ri achij tak nuváquix y ri ch'aka' chic chicop ri xentiojirisaj richin yec'atzin chupan ri k'ij re', xin-en yan quibanic y ronojel c'o chic, quixcha' chique.
MAT 22:5 Pero ri xe'oyox, xa achel mana-ta chique xe'an-vi tzij. Ec'o xa xe'esamaj pa tak juyu', ec'o xe'ec'ayin, ec'o xe'elok'on.
MAT 22:6 Pero ch'aka' chique rije' (xequitz'om, xequichop) rusamajela' ri rey, juye' quivech xqui'en y xequicamisaj.
MAT 22:7 Tok ri rey xrac'axaj ri achique xbanataj quiq'uin ri rusamajela', xcataj royoval. Xerutak c'a e ru-soldados richin xe'equicamisaj ri xebano ri camic y richin xquiporoj can ri quitinamit.
MAT 22:8 Jac'ari' tok ri rey quire' chic xu'ij chique ri rusamajela': Ronojel ri nic'atzin chupan ruc'ulubic ri nuc'ajol banon chic rubanic, pero roma xa man xepe ta ri xyo'ox rutzijol chique, chiri' xk'alajin-vi chi rije' can man nuc'ul ta vi chi yepe chupan ri nimak'ij re'.
MAT 22:9 Vacami c'a, quixbin pa tak rucrusil tak bey, que'ivoyoj-pe conojel ri ye'ivil-pe richin yepe chupan ri c'ulubic, xcha'.
MAT 22:10 Xebe c'a ri samajela' pa tak rucrusil tak bey, xequimol-pe conojel ri xequil, utz man utz quic'aslen, y xnoj ri jay ri x-an-vi ri c'ulubic.
MAT 22:11 Tok ri rey xoc-apu richin yerutz'et conojel ri xeroyoj, xutz'et chi c'o jun man rucusan ta ri tziek ri niyo'ox chique ri ye'oyox pa jun c'ulubic.
MAT 22:12 Y ri rey xuc'utuj che: Amigo, ¿achel xatiquer xatoc-pe vave' tok man acusan ta ri tziek ri nic'atzin chupan ri c'ulubic? xcha' che. Jac'a ri achok che xch'o-vi ri rey, man jun ch'abel xtiquer xu'ij.
MAT 22:13 Jac'ari' tok ri rey xu'ij chique ri rusamajela': Tixima-e ruk'a-rakan ri jun re', y chupan ri más roch' che ri k'eku'n te'ic'aka-vi can. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.
MAT 22:14 Roma masque eq'uiy ri ye'oyox, pero xa juba' oc ri xquecha'ox can. Quiri' ri ejemplo ri xutzijoj ri Jesús.
MAT 22:15 Ri achi'a' fariseos xequimolo-qui' juc'an chic, richin niqui'ij chiquivech achique ta niqui'en richin nika ri Jesús pa quik'a' riq'uin ri achique yerutzijoj.
MAT 22:16 Xequitak-e jujun tzekle'ey quichin rije' y ca'i-oxi' ruvinak ri rey Herodes riq'uin ri Jesús richin xqui'ij che: Tijonel, roj keteman chi rat ja ri kitzij nika chavech, chi pa ruchojmil nac'ut rubey ri Dios, y keteman chi utz man utz jun vinak chavech, rat man najal ta ruchojmil ri kitzij.
MAT 22:17 Vacami c'a, ta'ij chike: ¿Nuya' cami lugar ru-ley ri Dios chi nitoj impuesto che ri rey César, o xa manak? xecha'.
MAT 22:18 Pero ri Jesús reteman ri itzel ri niquinojij pa cánima. Romari' xu'ij chique: ¿Achique roma nitij ik'ij richin nijo' yika pan ik'a'? Rix xa ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin.
MAT 22:19 Tic'utu-pe ri méra ri nicuses richin nitoj ri impuesto, xcha' chique. Y rije' xquiya-apu jun denario che.
MAT 22:20 Jac'ari' ri Jesús xuc'utuj chique: ¿Achok ruvech y achok rubi' re c'o chuvech? xcha'.
MAT 22:21 Richin ri rey César, xecha'. Y ri Jesús xu'ij c'a chique: Tiya' che ri César ri can richin vi ri César, y tiya' che ri Dios ri can richin vi ri Dios, xcha'.
MAT 22:22 Tok xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús, can achique na xquina'. Xa xquiya' can, y xebe.
MAT 22:23 Chupan ri k'ij ri', ec'o achi'a' saduceos xe'ech'o riq'uin ri Jesús. Ri saduceos man niquinimaj ta chi ri anima'i' xquec'astaj chic, y romari' quire' xquic'utuj che:
MAT 22:24 Tijonel, ri Moisés quire' rutz'iban can: Tok c'o jun achi c'o rixayil, pero man jun ralc'ua'l chiri' tok (nicom, niquen) e, nic'atzin chi jun ruchak' o runimal ri ámna nic'ule' riq'uin ri ixok, richin nic'uje' ral ri xa pa rubi' ri na'ey rachijil xtiyo'ox-vi-ka.
MAT 22:25 Chikacojol roj c'o jun bey quire' xbanataj: Ec'o vuku' achi'a' quichak'-quinimal qui'. Ri na'ey xc'ule', pero (xcom, xquen) e y man jun ralc'ua'l xc'uje'. Ri rixayil xoc can rixayil ri ruchak'.
MAT 22:26 Quiri' mismo xbanataj riq'uin ri ruca'n achi, (xcom, xquen) e chuvech ri ixok, y man jun ralc'ua'l xc'uje'. Ri rox achel xqui'en-e ri ca'i' na'ey tak achi'a', quiri' mismo xu'on-e, y ri ixok c'a xc'uje' na can. Chi vuku' achi'a' quiri' xqui'en-e;
MAT 22:27 y c'a pa ruq'uisbel (xcom, xquen) e ri ixok.
MAT 22:28 Rat na'ij chi c'o na jun k'ij xquec'astaj-pe ri anima'i'. Tok xtuka ri k'ij ri', ¿achique chique ri vuku' achi'a' re' xtoc rachijil ri ixok, tok chi vuku' achi'a' xe'oc rachijil? xecha' ri saduceos.
MAT 22:29 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Rix xa rix satznak riq'uin ri ni'ij, xa man iveteman ta ri nu'ij ruch'abel ri Dios, ni man iveteman ta achique nitiquer nu'on ruchuk'a' ri Dios.
MAT 22:30 Roma tok xtuka ri k'ij chi ri anima'i' xquec'astaj-e, man xquec'ule' ta chic, ni manak chic xtiquiya' quitzij richin c'ulubic, xa xque'oc achel ru-ángeles ri Dios chicaj.
MAT 22:31 Pero chi ri anima'i' yec'astaj, can yec'astaj-vi. ¿Man ibanon ta c'a leer ri ru'in can ri Dios chive? Rija' nu'ij:
MAT 22:32 Ja yin ru-Dios ri Abraham, ru-Dios ri Isaac y ru-Dios ri Jacob. Roma ri Dios man qui-Dios ta ri manak quic'aslen; rija' qui-Dios ri c'o quic'aslen, xcha' ri Jesús.
MAT 22:33 Can achique na xquina' ri ajani quimolon-qui' tok xquic'axaj ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yerutijoj-vi.
MAT 22:34 Ri achi'a' fariseos cha'anin xquimol-qui' richin niquinojij achique xtiqui'en, tok xquic'axaj chi ri Jesús xutz'apij quichi' ri achi'a' saduceos riq'uin ri xu'ij.
MAT 22:35 Y jun chique ri fariseos ri q'uiy reteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, xaxe richin can ta nika ri Jesús pa ruk'a', quire' xuc'utuj-apu che:
MAT 22:36 Tijonel, ¿achique chique ri mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés ri más c'o rakale'n?
MAT 22:37 Ri Jesús xu'ij che: Ja ri tajo' ri Avajaf Dios riq'uin ronojel avánima, riq'uin ronojel ac'aslen, y riq'uin ronojel ano'oj.
MAT 22:38 Jari' ri na'ey y ri más c'o rakale'n chique ri mandamientos.
MAT 22:39 Y ri ruca'n juba' ma junan y quire' nu'ij: Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel.
MAT 22:40 Ja ca'i' mandamientos re' ri ocunak ruc'u'x ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y ruc'u'x ronojel ri qui'in can ri profetas ojer can, xcha' ri Jesús.
MAT 22:41 C'a quiri' na quimolon-qui' ri achi'a' fariseos chuvech, tok ri Jesús quire' xuc'utuj chique:
MAT 22:42 ¿Achique ninojij rix chirij ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios y achok ralc'ua'l? Rije' xqui'ij: Ralc'ua'l ri rey David, xecha'.
MAT 22:43 Y ri Jesús xu'ij chique: Si xaxe choj jun ralc'ua'l ri rey David, ¿achique roma ri David xu'ij Vajaf che? Roma ri David tok uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, xu'ij:
MAT 22:44 Ri Ajaf Dios quire' xu'ij che ri Vajaf: Catz'uye-pe pa nu-derecha C'a ja tok xquenya' chuxe' avakan ri itzel yatquitz'et. Quiri' xu'ij.
MAT 22:45 Si ri rey David nu'ij Vajaf che, ¿achique roma ni'ix chi xa choj jun riy-rumam can ri rey David? xcha' ri Jesús.
MAT 22:46 Y man jun xtiquer xtzolin-apu ruvech rutzij riq'uin ri xuc'utuj chique. Ja k'ij ri' xtiquer-e chi nis-ta jun chic xucovij-ri' richin c'o más xuc'utuj-apu che ri Jesús.
MAT 23:1 Jac'ari' tok ri Jesús xch'o chiquivech ri quimolon-qui' riq'uin y chiquivech ri ru-discípulos, y quire' xu'ij:
MAT 23:2 Ja ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y ri achi'a' fariseos ri ec'o can pa ruq'uexel ri Moisés richin yixquitijoj.
MAT 23:3 Romari' ronojel ri niqui'ij chive, rix tinimaj y tibana'. Pero man ti'en achel niqui'en rije'. Roma rije' niquitzijoj ri ru-ley ri Dios, pero man niquinimaj ta ri nu'ij.
MAT 23:4 Roma rije' can yequitakchi'ij ri vinak chuxe' eka'n ri man juba' ta oc ralal y c'ayef ruc'uaxic, pero rije' nis-ta niquisiloj jun ch'uti ruvi-quik'a' richin niquic'uaj ri eka'n.
MAT 23:5 Ronojel ri niqui'en, xaxe roma nicajo' chi utz quetz'et coma ri vinak. Roma rije' nic'aj-quivech y chirij tak quik'a' yequiya-apu jun pedazo tz'un ri achok chuvech tz'iban-vi jujun versículo richin ruch'abel ri Dios, y chovon niqui'en-ka che retz'eba'l ri ruchi' tak quitziak.
MAT 23:6 Tok ye'oyox richin jun va'in, nika chiquivech chi yetz'uye' pa na'ey tak ch'aquet, y quiri' mismo yequibanala' ri pa tak sinagogas.
MAT 23:7 Nika chiquivech chi ye'an saludar ri niquimol-vi-qui' ri vinak. Y nika chiquivech ni'ix chique coma ri vinak chi etijonel pa ruvi' ri ley.
MAT 23:8 Jac'a rix man tirayij chi ni'ix chive chi rix tijonel, roma xaxe Jun ri Kitzij Tijonel. Jac'a rix xa chi'ivonojel junan ivech.
MAT 23:9 Y man ti'ij katata' che jun vinak vave' choch'ulef roma c'o ruk'ij. Roma xaxe Jun ri Tata'aj pan ivi', y ri' chicaj c'o-vi.
MAT 23:10 Ni man tirayij chi ri vinak niqui'ij uc'uay bey chive. Roma xaxe jun Uc'uay bey c'o, y ri' ja ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.
MAT 23:11 Ri más c'o ruk'ij chive rix, nic'atzin chi rija' jun ri nito'on ivichin.
MAT 23:12 Roma ri niquina-qui' chi can c'o quik'ij, xa xti'an chique chi manak oc quik'ij. Jac'a ri co'ol oc niquina-ka-qui', xa xti'an chique chi c'o quik'ij.
MAT 23:13 Pero, ¡tok'ex ivech rix fariseos y rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma ik'aton bey chiquivech ri nicajo' ye'oc ruvinak ri aj-chicaj gobierno. Quiri' nin-ij chive roma rix man yixoc ta ruvinak, y ri nicajo' ye'oc ruvinak, man niya' ta lugar chique.
MAT 23:14 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma jabel yixno' (chubanic, cho'onic) richin c'o nivelek'aj chique ri malcani' tak ixoki'. Nibananej riq'uin ri ye'ibanala' layoj tak oraciones. Romari', más q'uiy castigo xtika pan ivi'.
MAT 23:15 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma rix nik'asala' ya' y nik'asala' roch'ulef richin ye'icanoj tzekle'ey ivichin, y tok ivilon chic jun ri ikasan chic ránima richin yixrunimaj, xa ni'en che ri vinak ri' chi ca'i' tanto más itzel ruc'aslen que chivech rix, y romari' ja jun rija' ni'e pa k'ak'.
MAT 23:16 ¡Tok'ex ivech rix ri nina-ka-ivi' chi rix uc'uay bey! Roma rix ni'ij chi jun vinak ri nuc'uxlaj ri racho ri Dios richin nu'on jurar, man jun nu'on masque man nu'on ta ri nu'ij, yixcha'. Pero si jun vinak nuc'uxlaj ri oro ri c'o pa racho ri Dios richin nu'on jurar, nic'atzin chi nu'on ri nu'ij. Quiri' ri nic'ut rix.
MAT 23:17 Xa rix nacanak tak vinak, y xa man yixtzu'un ta, roma, ¿achique ri más c'o rakale'n? ¿Ja ri oro ri c'o pa racho ri Dios o ja ri racho ri Dios ri nibano lok'olaj che ri oro ri c'o chiri'?
MAT 23:18 Jun chic, rix ni'ij: Ri nic'uxlan ri altar richin nu'on jurar, man jun nu'on masque man nu'on ta ri nu'ij, yixcha'. Jac'a ri nic'uxlan ri sipanic ri nic'uje' pa ruvi' ri altar, nic'atzin chi nu'on ri nu'ij, yixcha'.
MAT 23:19 Rix xa man jun ruchojmil ri itzij y xa man yixtzu'un ta, roma, ¿achique ri más c'o rakale'n? ¿Ja ri sipanic o ja ri altar? Ja ri altar ri más c'o rakale'n, roma jari' ri nibano lok'olaj che ri sipanic.
MAT 23:20 Ri nic'uxlan ri altar richin nu'on jurar, man xe ta ri altar nuc'uxlaj, xa ja jun ri sipanic ri nisuj pa ruvi' ri altar.
MAT 23:21 Ri nic'uxlan racho ri Dios richin nu'on jurar, man xe ta ri jay nuc'uxlaj, xa ja jun ri rajaf ri jay.
MAT 23:22 Y ri nic'uxlan ri caj richin nu'on jurar, nuc'uxlaj ri lok'olaj rutz'uyubal ri Dios, y ri Dios ri tz'uyul chupan.
MAT 23:23 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma hasta ronojel quivech ichaj achel ri alavina, ri anís y ri comino nivajlaj cakan richin nivelesaj ri diezmo riq'uin, richin niya' che ri Dios. Pero xa iyo'on can juc'an ri más nic'atzin ri nu'ij chupan ri ley, chi rix choj quiq'uin ri vinak, chi yixpokonan, y chi cukul ic'u'x riq'uin ri Dios. Ja ta re' ri más utz chi ibanon-pe, y man tiya' can rubanic re yixtajin riq'uin.
MAT 23:24 Rix ni'ij chi rix uc'uay bey, y xa man yixtzu'un ta. Xa rix achel jun vinak ri man nrojo' ta nubik'-ka jun us, pero nis-ta nuna'ej tok nubik'-ka jun camello.
MAT 23:25 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma xa rix achel jun vaso o jun lak ri jabel ch'ajch'oj rij, jac'a ri rupan xa ch'abak. Can nic'ut-ivi' chi rix choj riq'uin ri ni'en, jac'a pan ivánima, xa nojnak elak' y ri man choj ta chuvech ri Dios.
MAT 23:26 Rat ri rat fariseo, xa man yatzu'un ta. Na'ey tabana' ch'ajch'oj che ri avánima, richin quiri' ja jun ri achique na'an, ch'ajch'oj xtitz'etetaj.
MAT 23:27 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma ri ivánima nojnak riq'uin ronojel ri netzelan, xa rix achel panteones ri jabel ok'oman quij, romari' ch'ajch'oj yek'alajin, jac'a ri quipan, xa nojnak riq'uin quibakil anima'i'.
MAT 23:28 Quiri' ri nibananej rix chiquivech ri vinak, achel can choj ri ic'aslen. Pero xa ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin y ri ivánima xa nojnak riq'uin ri mac ri ye'irayij.
MAT 23:29 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos! Can ivichin vi chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin. Roma ye'ibanala' rubanic quivi' ri lugar ri emukul-vi ri profetas, y ye'ivik quivi' ri lugar ri emukul-vi ri chojmilaj tak ralc'ua'l ri Dios,
MAT 23:30 y quire' ni'ij: Xa ta roj xojc'uje' pa qui-tiempo ri kati't-kamama', man ta junan katzij xka'an quiq'uin rije' richin xequicamisaj ri profetas, yixcha'.
MAT 23:31 Pero riq'uin ri quiri' ni'ij, iyon nic'ut-ka-ivi' chi xiq'uen can quino'oj ri xecamisan quichin ri profetas.
MAT 23:32 Tiq'uisa' c'a rubanic ronojel quino'oj ri quic'utun can rije' chivech.
MAT 23:33 Rix xa rix achel itzel tak cumatz. Manak che'el xticol-ivi' chuvech ri k'ak', xa c'a chiri' xquixeka-vi.
MAT 23:34 Roma c'a ri', richin nik'alajin-pe ri itzel tak ino'oj, chi'icojol rix yentak ri xqueyo'on rutzijol ri nin-ij-pe pa cánima, yentak achi'a' c'o runo'oj ri Dios quiq'uin, y yentak achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley. Pero ec'o chique rije' xque'ibajij chuvech cruz, ec'o xque'icamisaj, y ec'o xque'ich'ey ri pa tak i-sinagoga, y xquixbe chiquicanoxic ri pa tak tinamit richin ni'en pokon chique.
MAT 23:35 Quiri' xti'en, richin quiri' pan ivi' rix nika-vi ralal quicamic conojel ri chojmilaj tak vinak ri ecamisan-e choch'ulef. Nitiquer-pe riq'uin rucamic ri chojmilaj achi Abel, y hasta numaj rucamic ri jun ruc'ajol ri Berequías rubinan Zacarías ri xcamises coma ri ivati't-imama' chucojol ri altar y ri racho ri Dios.
MAT 23:36 Kitzij nin-ij chive chi ja pan ivi' rix xtika-vi ralal ronojel ri camic re', xcha' chique.
MAT 23:37 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: ¡Aj-Jerusalem! ¡Aj-Jerusalem! Rix ri ye'icamisaj ru-profetas ri Dios y ye'ic'akala' che abaj ri yerutak ri Dios chi'icojol, yin q'uiy (mul, paj) xinjo' xixinmol achel nu'on jun ec' chique ri ch'utik ral, yerumol chuxe' ruxic', pero rix man xijo' ta.
MAT 23:38 Vacami c'a, ri itinamit xtixutux can roma ri Dios.
MAT 23:39 Quiri' nin-ij chive, roma rix man xquinitz'et ta chic, c'a chupan ri k'ij tok quire' xti'ij: ¡Nimalaj favor c'o pa ruvi' re petenak pa rubi' ri Ajaf! xquixcha' chuve, xcha' ri Jesús.
MAT 24:1 Tok ri Jesús xel-pe pa racho ri Dios y ja ni'e chiri', ri ru-discípulos xejel-apu riq'uin richin niquic'ut chuvech ri jalajoj jay richin ri racho ri Dios.
MAT 24:2 Jac'a rija' xu'ij chique: Ronojel ri nitz'et rix vave', yin kitzij nin-ij chive chi c'o na jun k'ij tok man jun chic abaj xtic'uje' can pa ruvi' jun chic abaj ri man ta xquevulutaj-pe, xcha' chique.
MAT 24:3 Tok ri Jesús tz'uyul chorak'aric che ri juyu' Olivos, ri ru-discípulos xejel-apu quiyon riq'uin y xquic'utuj che: Ta'ij chike, ¿achique tiempo xquebanataj ri xa'ij-ka chirij racho ri Dios? Y, ¿achique retal xtik'alajin richin nina'ex chi rat yape chic jun bey y chi nuka yan ri ruq'uisbel k'ij richin ri tiempo ri rojc'o-vi? Quiri' ri xquic'utuj che.
MAT 24:4 Y ri Jesús xu'ij chique: Rix tibana' cuenta ivi' richin man jun tisatzo ino'oj.
MAT 24:5 Roma c'o q'uiy xquepe ri xtiquik'ebaj-qui' chirij ri nubi' yin, y xtiqui'ij: Ja yin ri Jun ri yin takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, xquecha'. Y eq'uiy ri xtisatz quino'oj pa quik'a'.
MAT 24:6 Xtivac'axaj chi yetajin guerras pa ruvi' ri roch'ulef, y xtivac'axaj rutzijol chi nitiquer-pe más guerra. Pero man tisatz ivánima, roma nic'atzin chi can yebanataj na vi ronojel re'. Pero man ja yan ta ri' ri k'ij tok nitz'akat ronojel ri runojin ri Dios chi nibanataj choch'ulef.
MAT 24:7 Roma ec'o tinamit xquecataj chiquij ch'aka' chic tinamit. Ec'o reyes xquequitak soldados chiquij ch'aka' chic reyes. Xquepe yabil, vayijal y cobrakan xa achique na lugar pa ruvi' ri roch'ulef.
MAT 24:8 Ronojel re' xaxe yan jun tz'ucubel richin ri k'axomal choch'ulef.
MAT 24:9 Chupan tak ri k'ij ri', rix xquixjach pa quik'a' vinak richin nik'asaj k'axomal, y xquixcamises. Itzel xquixtz'et coma conojel vinak roma iniman ri nubi' yin.
MAT 24:10 Ri tiempo ri' eq'uiy xquetzak, y chiquivech ka rije' mismo xquequijach-qui' pa quik'a' vinak, y xa itzel xtiquitz'etela-ka-qui' chiquivech.
MAT 24:11 Xquek'alajin-pe eq'uiy ri xtiquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, y eq'uiy ri xtisatz quino'oj pa quik'a'.
MAT 24:12 Y roma xtiq'uiyer ri itzel tak no'oj pa ruvi' ri roch'ulef, eq'uiy chique ri tzekle'ey vichin xtich'ich'ur-ka ri cánima chi ye'ojo'on.
MAT 24:13 Jac'a ri cof xtic'uje' chirakan ri Dios c'a pa ruq'uisbel, can xticolotaj-vi.
MAT 24:14 Y pa ruvi' ronojel ri roch'ulef xtitzijos-vi re utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, richin chi conojel ye'ac'axan. Y c'ajari' xtuka ri ruq'uisbel k'ij richin ri tiempo ri rojc'o-vi.
MAT 24:15 Roma c'a ri', tok xtitz'et chi chupan ri lok'olaj lugar ja najin ri ru'in can ri profeta Daniel tok xu'ij chi xtibanataj camic tak ch'o'oj ri jani na itzel chuvech ri Dios, [ri nibano leer re', (tik'ax, tino') c'a chuvech],
MAT 24:16 jac'ari' tok ri ec'o pa Judea que'enimaj-e pa tak juyu'.
MAT 24:17 Ri c'o-e pa terraza che ri racho, man chic tika-pe richin c'o neruc'ama-pe ri pa jay.
MAT 24:18 Ri nisamaj pa juyu', man chic titzolij-pe chiracho chuc'amic jun rutziak.
MAT 24:19 Pero tok'ex quivech ri ixoki' ri quiri' quibanon, y ri ixoki' ri c'a yetz'uman na ac'ola' chiquik'a' chupan tak ri k'ij ri'.
MAT 24:20 Jac'a rix tic'utuj che ri Dios chi tok xtic'atzin chi yixenimaj-e, man chupan ta ru-tiempo tef, ni man chupan ta jun sábado ri k'ij richin uxlanen.
MAT 24:21 Roma chupan tak ri k'ij ri' xtipe nimalaj k'axomal pa ruvi' ri roch'ulef ri man jun bey quiri' banatajnak xe tok banon can roma ri Dios c'a vacami, y nis-ta xtibanataj chic jun k'axomal quiri'.
MAT 24:22 Si man ta ni'an co'ol che ri tiempo richin ri k'axomal ri', man jun nic'ase' can. Pero coma ri echa'on roma ri Dios, xti'an co'ol che ri tiempo ri'.
MAT 24:23 Chupan tak ri k'ij ri', xa achique na jun ri quire' xtu'ij chive: Titz'eta', jare' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, o si xtu'ij chive: Titz'eta', ja c'o chila', xticha', rix man tinimaj ri nu'ij.
MAT 24:24 Roma ec'o vinak xquecataj-pe ri xtiquik'ebaj-qui' chi ja rije' ri etakon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y ec'o xtiquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, y xtiquibanala' nimalaj tak retal y xquequibanala' ri man jun bey etz'eton. Y riq'uin ri quiri' niqui'en, xtiquisetz quino'oj ri vinak, y xa ta yetiquer, hasta ri echa'on chic roma ri Dios yequisetz.
MAT 24:25 Titz'eta' c'a ivi', yin ja xinya' can rutzijol chive.
MAT 24:26 Roma c'a ri', si c'o xque'in chive: Jo' pa chakijlaj tz'iran ulef, roma quila' c'o-vi ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios, xquixuche'ex, man quixbe. Y si xti'ix chive: Jo', katz'eta', roma ja ruyonin-ri' chila' pa jun cuarto, xquixuche'ex, rix man tinimaj.
MAT 24:27 Roma can achel ri coyopa' nik'alajin ri achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij y nek'alajin hasta achique lugar nika-vi-ka ri k'ij, quiri' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol tok xquipe chic jun bey, xa chiquivech conojel xquik'alajin-vi.
MAT 24:28 Y xtibanataj achel nibanataj quiq'uin ri c'uch. Roma xa achique na lugar c'o-vi jun cuerpo caminak, chiri' yeka-vi ri chicop ri'.
MAT 24:29 Tok c'a ja oc yek'ax-ka ri k'axomal richin tak ri k'ij ri', ri k'ij xtik'uk'umer ruvech, ri ic' man xtitzu'un ta chic, ri ch'umila' xquetzak-e chuvech ri rocaj, y ronojel ri nimalaj tak uchuk'a' ri erichin chicaj xquesilon.
MAT 24:30 Jac'ari' tok chila' chicaj xtitz'etetaj vetal yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol. Conojel quivech vinak choch'ulef xtitiquer-pe ruk'axon cánima tok xquinquitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi riq'uin uchuk'a' y nimalaj nuk'ij yin petenak pa ruvi' sutz' ri chicaj.
MAT 24:31 Xquentak ri nu-ángeles riq'uin nimalaj rukul trompeta chiquimolic ri enucha'on chic. Chi naj chi nakaj chuvech ri rocaj xquebe-vi; c'a juc'an chic ruchi', hasta ri jun chic ruchi'.
MAT 24:32 Tivelesaj ejemplo chirij ri che' higo. Tok ja yejotayin-pe ri ruk'a' y ye'el-pe c'ac'ac' tak ruxak, rix iveteman chi nuka yan ru-tiempo ri job.
MAT 24:33 Quiri' mismo, tok xtitz'et chi yebanataj chic ronojel ri xin-ij yan ka chive, tivetemaj chi nakaj chic yinc'o-vi-pe, achel xa chuchi' chic jay.
MAT 24:34 Kitzij nin-ij chive chi ronojel re' xtibanataj tok ri vinak richin ri vacami c'a man jani queq'uis-e choch'ulef.
MAT 24:35 Ri roch'ulef y ri caj can xqueq'uis na vi, pero ri nuch'abel man xtiq'uis ta, xa can xquebanataj-vi ri nu'ij.
MAT 24:36 Jac'a ri k'ij y ri hora chi yin xquipe, man jun etemayon, nis-ta ri ángeles ri erichin chicaj; xaxe ri Nata' ri reteman.
MAT 24:37 Roma achel ri yetajin ri vinak pa ru-tiempo ri Noé, quiri' mismo tok xquipe chic yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
MAT 24:38 Roma chupan ri tiempo na'ey chi xu'on ri camic job, ri vinak ja pa ruvi' ri va'in, ri kumuj ya', ri yec'ule' y ri yequiyala' quimi'al pa c'ulubic benak-vi ri cánima, y c'a quiri' na yetajin tok ri Noé xoc chupan ri arca.
MAT 24:39 Man juba' xquinojij ri achique petenak pa quivi', c'a xtiquer na pe ri camic job ri xerekaj-e conojel. Quiri' mismo tok xquipe chic yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, ri vinak man juba' xtiquinojij ri achique petenak pa quivi'.
MAT 24:40 Chupan ri tiempo ri' xtibanataj chi eca'i' junan yesamaj pa juyu', jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.
MAT 24:41 Eca'i' ixoki' junan yeque'en, jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.
MAT 24:42 Roma c'a ri', quinivoyo'ej-apu, roma man iveteman ta achique hora xquipe yin ri Ivajaf.
MAT 24:43 Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Xa ta jun tata'aj reteman achique hora ntoc-apu jun elek'on pa racho, can ta nic'ase', y man ta nuya' lugar chi ni'an-e elak' ri pa racho.
MAT 24:44 Roma c'a ri', quixc'ase', roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquipe chupan ri hora tok man jun yan achique inojin chiri'.
MAT 24:45 Roma jun samajinel ri jabel ninojin y can nu'on-apu ronojel ri bin can che, ja samajinel ri' xtucha' ri rajaf richin nuya' can pa quivi' ri ch'aka' chic samajela' richin yerutzuk-apu tok nril ri hora.
MAT 24:46 Utzulaj tzij che ri samajinel ri najin riq'uin ri samaj ri bin can che tok nitzolij-pe ri rajaf.
MAT 24:47 Can kitzij nin-ij chive chi ri rajaf nujach ronojel ri c'o riq'uin pa ruk'a' ri samajinel ri', richin nuchajij.
MAT 24:48 Pero si ri samajinel ri' man utz ta runo'oj nu'on-ka, y xa quire' nu'ij-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa man jani tuka, nicha-ka,
MAT 24:49 y nutz'uc quich'eyic ri ch'aka' chic samajela' y xe va'in y tijoj-ya' nu'on quiq'uin ri k'abarela',
MAT 24:50 xtipe ri rajaf chupan ri k'ij y ri hora tok ri samajinel man jun runa'en chiri',
MAT 24:51 y camic chi ch'eyoji'l xtu'on che ri samajinel, y xtuya-apu chiquicojol ri vinak ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.
MAT 25:1 Chupan ri tiempo tok xquipe chic yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chupan ri aj-chicaj gobierno xtibanataj achel xbanataj quiq'uin lajuj xtani' ri xquic'uaj qui-candil chiquijununal richin necoyo'ej ri ala' ri xtic'ule'.
MAT 25:2 Vo'o' chique ri xtani' ri' niquinojij utz ri achique niqui'en. Jac'a ri vo'o' chic, man juba' niquinojij ri achique niqui'en.
MAT 25:3 Ri vo'o' xtani' ri man juba' niquinojij ri achique niqui'en, tok xebe richin necoyo'ej ri ala' ri xtic'ule', xquic'uaj-e qui-candil pero man xquic'uaj ta yacabel aceite.
MAT 25:4 Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri niquinojij utz ri achique niqui'en, xquic'uaj qui-candil y ch'aka' chic yacabel nojnak-e riq'uin aceite. Xebe c'a richin necoyo'ej ri ala' ri xtic'ule'.
MAT 25:5 Jac'a ri ala' ri nic'ule' xa man jun nuka, romari' ri lajuj xtani' xa xpe quivaran. Na'ey xe (yevixcu'r, ye'uxcurulan), y c'ajari' xever-ka jumul.
MAT 25:6 Pero pa nic'aj ak'a' chiri', jari' tok xc'axataj jun kulaj ri riq'uin ruchuk'a' nu'ij: ¡Ja petenak ri ala' ri xtic'ule'. Tibana' ibanic y quixel-pe chuc'ulic!
MAT 25:7 Jac'ari' junanin xecataj conojel ri xtani' ri coyo'en ri ala' ri xtic'ule', y xquibanala' rubanic ri qui-candil.
MAT 25:8 Ri vo'o' xtani' ri man juba' niquinojij ri achique niqui'en, xqui'ij chique ri vo'o' chic: Tiya' juba' ivaceite chike, roma ri ka-candil roj xa ye'echup, roma xa man q'uiy ta chic aceite c'o chupan, xecha'.
MAT 25:9 Jac'a ri vo'o' xtani' ri yenojin utz, xqui'ij chique: Richin chi roj man neq'uis ri kaceite, y nis-ta rix man neq'uis ri ivaceite, más utz quixbin quiq'uin ri yec'ayin aceite, y te'ilok'o' ivichin chique, xecha'.
MAT 25:10 C'a ja ebenak ri vo'o' xtani' chulok'ic ri aceite, jari' tok xuka ri ala' ri xtic'ule'. Ri vo'o' chic xtani' ri yenojin utz, junan xe'oc-apu riq'uin ri ala' ri achique lugar ni'an-vi ri c'ulubic. Y xtz'apitaj c'a ri puerta.
MAT 25:11 Jari' tok xetzolij-pe ri vo'o' chic xtani' ri ebenak chulok'ic aceite, xech'o c'a apu chuchi' ri puerta y quire' xqui'ij-apu: ¡Rat aj-c'ulubel, tabana' favor, tajaka' ri puerta chikavech! xecha-apu.
MAT 25:12 Jac'a rija' quire' xu'ij-pe chique: Kitzij nin-ij chive chi yin man veteman ta ivech, xcha-pe.
MAT 25:13 Roma c'a ri', yin, xcha' ri Jesús, nin-ij chive chi quinivoyo'ej-apu, roma man iveteman ta achique k'ij, achique hora tok xquipe chic jun bey yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
MAT 25:14 Quiri' nin-ij chive roma chupan ri aj-chicaj gobierno nibanataj achel xu'on jun cajaf samajela' na'ey chi xbe naj. Xeroyoj ri rusamajela' y xuya' can ri rubeyomal pa quik'a' richin niquisamajij.
MAT 25:15 Pa ruk'a' jun xuya' can vo'o' ruvech méra ri ni'ix talento chique, pa ruk'a' jun chic xuya' can ca'i', y pa ruk'a' jun chic xuya' can jun, achel xutz'et rija' chi yetiquer niquisamajij chiquijununal. C'ajari' xbe naj.
MAT 25:16 Ri samajinel ri yo'on can vo'o' talento pa ruk'a' richin tusamajij, can xu'on-vi ri bin can che, y xuch'ec chic vo'o' chirij.
MAT 25:17 Quiri' mismo ri jun chic samajinel ri yo'on can ca'i' talento pa ruk'a', xuch'ec chic ca'i' chirij.
MAT 25:18 Jac'a ri rox samajinel ri xe oc jun talento yo'on pa ruk'a', xa xuc'ot jun jul pan ulef y chiri' xumuk-vi ri ruméra ri rajaf.
MAT 25:19 Tok k'axnak chic q'uiy tiempo, c'ajari' xtzolij-pe cajaf ri samajela' y xuc'utuj chique chiquijununal ri achique quibanon riq'uin ri méra ri ruyo'on can pa quik'a'.
MAT 25:20 Tok (xapon, xebos) ri samajinel ri yo'on can vo'o' talento pa ruk'a', rija' ruc'uan chic apu vo'o' talento más, y quire' xu'ij-apu: Vajaf, jare' ri vo'o' talento ri ayo'on can pa nuk'a', pero yin xinch'ec chic vo'o' más pa ruvi', xcha'.
MAT 25:21 Ri rajaf xu'ij che ri samajinel: Utz ri xa'an. Rat jun utzulaj samajinel ri can na'an ri ni'ix chave. Riq'uin ri utz rucusasic xa'an ri juba' xinya' can pan ak'a', vacami yatinya' pa ruvi' más q'uiy. Catampe, caquicot junan viq'uin yin ri Avajaf, xcha' che.
MAT 25:22 Tok (xapon, xebos) ri samajinel ri yo'on can ca'i' talento pa ruk'a', rija' quire' xu'ij-apu: Vajaf, jare' ri ca'i' talento ri ayo'on can pa nuk'a', pero yin xinch'ec chic ca'i' más pa ruvi', xcha'.
MAT 25:23 Ri rajaf xu'ij che: Utz ri xa'an. Rat jun utzulaj samajinel ri can na'an ri ni'ix chave. Riq'uin ri utz rucusasic xa'an ri juba' xinya' can pan ak'a', vacami yatinya' pa ruvi' más q'uiy. Catampe, caquicot junan viq'uin yin ri Avajaf, xcha' che.
MAT 25:24 Jac'a tok (xapon, xebos) ri samajinel ri yo'on can jun talento pa ruk'a', quire' xu'ij-apu: Vajaf, yin veteman chi rat, rat jun vinak ri man napokonaj ta quivech ri asamajela', y can najo' nac'ol ruvech tico'n ri xa mana-ta rat xasamajin, y najo' yach'acon chirij ri mana-ta rat rat tiquiyon-ka.
MAT 25:25 Romari' yin xinxi'ij-vi' chi xinsamajij ri talento ri ayo'on can pa nuk'a'. Xa xinc'ot jun jul pan ulef y chiri' xinmuk-vi. Vacami c'a, jare' ri ayo'on can pa nuk'a', xcha'.
MAT 25:26 Jac'a ri rajaf xu'ij che: Rat xa rat jun itzel samajinel, y xe k'oral avoma. Rat na'ij chi yin man ninpokonaj ta quivech ri nusamajela', y can ninjo' ninc'ol ruvech tico'n ri xa mana-ta yin xisamajin, y ninjo' yich'acon chirij ri mana-ta yin yin tiquiyon-ka.
MAT 25:27 Si rat quiri' na'ij, ¿achique roma man xaya' ta ri numéra pa banco? Richin quiri' ri xinuka vacami, ja ta xinc'ul ri numéra, y ri ajani ruch'acon-pe.
MAT 25:28 Vacami c'a, tic'ama' can ri talento che, y tiya' che ri nusamajinel ri c'o lajuj riq'uin.
MAT 25:29 Roma xa achique na ri utz rusamajisic nu'on che ri yo'on can pa ruk'a', xtuc'ul más, richin más q'uiy xtu'on-ka riq'uin. Jac'a ri man nusamajij ta ri juba' yo'on can pa ruk'a', hasta ri juba' c'o riq'uin neleses che.
MAT 25:30 Y ri samajinel ri man jun utz nunojij, chupan ri más roch' che ri k'eku'n te'ic'aka-vi can. Chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj.
MAT 25:31 Tok xtipe chic jun bey ri Jun ri xtak-pe richin xalex chiquicojol ri vinak, xtipe riq'uin nimalaj ruk'ij, y conojel ri lok'olaj tak ángeles xquepe riq'uin. Rija' xtitz'uye' c'a pa rutz'uyubal ri c'o nimalaj ruk'ij.
MAT 25:32 Xquemol c'a apu conojel vinak chuvech, y rija' xtujach quivech, achel nu'on jun yuk'unel. Juc'an yeruya-vi ri ovejas, y juc'an chic yeruya-vi ri cabras.
MAT 25:33 Ri ovejas xqueruya' pa ru-derecha, jac'a ri cabras xqueruya' pa ru-izquierda.
MAT 25:34 Y ri Rey xtu'ij c'a chique ri ec'o pa ru-derecha: Vacami c'a, rix ri yo'on ri ru-favor ri Nata' Dios chive, quixampe, tibana' ivichin che ri achique lugar nu'on-vi gobernar rija', ri can ivichin vi rix rubanon rubanic xe tok x-an ri roch'ulef.
MAT 25:35 Roma tok yin xivayijan, rix xinitzuk. Tok yin xinna' chakij-chi', xiya' nuya'. Masque naj yin petenak-vi, xic'ul nuvech pan ivacho.
MAT 25:36 Tok xq'uis-ka nutziak, xiya' nutziak. Tok yin xiyavej, xinichajij. Tok xitz'ape' pa cárcel, xine'itz'eta' richin xiya' ruchuk'a' ri vánima, xticha' ri Rey.
MAT 25:37 Jac'a ri xquic'uaj jun chojmilaj c'aslen, tok xtiquic'axaj quiri', xtiqui'ij: Ajaf, ¿achique c'a k'ij ri' tok rat xavayijan y xatkatzuk, o xkaya' aya' roma xana' chakij-chi'?
MAT 25:38 ¿Y achique c'a k'ij ri' tok rat petenak naj y xkac'ul avech pa kacho, o manak chic atziak y roj xkaya' atziak?
MAT 25:39 ¿Y achique c'a k'ij ri' tok rat xayavej y xatkachajij, o xekaya' ruchuk'a' ri avánima pa cárcel? xquecha' rije'.
MAT 25:40 Y ri Rey xtu'ij chique: Yin kitzij nin-ij chive, chi riq'uin xito' jun chique ri más manak oc ruk'ij chiquicojol conojel ri yin quiniman, junan nu'ij chi chuve yin xi'en-vi ri favor, xticha' ri Rey.
MAT 25:41 Jac'a chique ri ec'o pa ru-izquierda, ri Rey xtu'ij: Rix, ri can richin vi chi nika castigo pan ivi', quixel-e chinuvech. Vacami xquixbe chupan ri k'ak' ri man jun bey xtichup, ri can richin vi ri itzel y ri ru-ángeles banon.
MAT 25:42 Roma tok yin xivayijan, man xinitzuk ta; tok xinna' chakij-chi', man juba' nuya' xisipaj.
MAT 25:43 Tok naj yin petenak-vi, man xic'ul ta nuvech pan ivacho. Tok xq'uis-ka nutziak, man xiya' ta jun chic nutziak. Tok xiyavej, man xine'itz'eta' ta. Tok xic'uje' pa cárcel, man xe'iya' ta ruchuk'a' ri vánima. Quiri' xtu'ij ri Rey chique.
MAT 25:44 Jac'ari' tok rije' quire' xtiqui'ij che: Ajaf, roj man jun bey xatkatz'et chi yavayijan, o chi c'o achakij-chi', o chi naj rat petenak-vi richin nic'atzin avacho, o can ta xq'uis-ka atziak jumul, o xayavej, o can ta ratc'o pa cárcel. Roj man jun bey xatkatz'et chi quiri' xak'asaj, y romari' man jun favor xka'an chave, xquecha'.
MAT 25:45 Jac'ari' tok ri Rey xtu'ij chique: Yin kitzij nin-ij chive chi roma man jun favor xi'en che jun chique ri más manak oc quik'ij chiquicojol ri yin quiniman re', junan nu'ij chi chuve yin man jun favor xi'en, xticha' chique.
MAT 25:46 Ri man jun favor xqui'en re', can xquebe-vi chupan ri castigo ri richin jumul. Jac'a ri xquic'uaj jun chojmilaj c'aslen chuvech ri Dios, xtiquil ri c'aslen ri richin jumul. Quiri' xu'ij ri Jesús.
MAT 26:1 Tok ri Jesús ru'in chic ka ronojel ri', quire' xu'ij chique ri ru-discípulos:
MAT 26:2 Rix iveteman chi pa ca'i' k'ij apu nkunimak'ijun pa kanimak'ij pascua. Chiri', yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquijach-e richin yibajix chuvech cruz, xcha' chique.
MAT 26:3 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri quivinak, ja hora ri' quimolon-qui' chojay richin ri racho ri nimalaj sacerdote rubinan Caifás.
MAT 26:4 Rije' niquicanola' achique niqui'en richin can ta che'elek'el nika ri Jesús pa quik'a' richin niquicamisaj.
MAT 26:5 Pero niqui'ij chiquivech chi mana-ta chupan ri nimak'ij tok (xtiquitz'om, xtiquichop), richin man quecataj ri tinamit.
MAT 26:6 Ri Jesús pa Betania c'o-vi chiracho jun achi rubinan Simón, ri ni'ix leproso che roma ri itzel tak ch'a'c chirij.
MAT 26:7 Tok ri Jesús tz'uyul-apu chuchi' ri mesa, jari' xoc-apu jun ixok ruc'amon-apu jun yacabel banon che jun abaj rubinan alabastro. Ri yacabel nojnak riq'uin jun jubulaj ak'on ri jani na rajil, y ri ixok (xuk'ej, xuk'ij) ri ak'on pa (rujolon, ruvi') ri Jesús.
MAT 26:8 Tok ri discípulos xquitz'et ri x-an che ri ak'on, xpe coyoval y xquibila': ¿Achique roma xaxe quiri' xtix-e la jubulaj ak'on la'?
MAT 26:9 Roma c'o ta che'el xc'ayix chi nimalaj rajil y ri méra xjach ta chiquivech ri man jun oc quichajin, yecha'.
MAT 26:10 Jac'a ri Jesús xa reteman ri niquibila' ri ru-discípulos, romari' xu'ij chique: ¿Achique roma ninak ri ixok re' tok rija' xa jun utzulaj favor ri xu'on chuve?
MAT 26:11 Ri man jun oc quichajin, xa jumul ec'o chi'icojol, jac'a yin man jumul ta xquic'uje' iviq'uin.
MAT 26:12 Ri ixok re' riq'uin ri xuya' ri jubulaj ak'on re' chirij ri nu-cuerpo, richin numukic xu'on.
MAT 26:13 Yin kitzij nin-ij chive, chi xa achique na lugar pa ruvi' ri roch'ulef xtitzijos-vi re utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, chiri' xtitzijos-vi ri favor ri xu'on ri ixok re', richin c'uxle'el richin rija', xcha' ri Jesús.
MAT 26:14 Jac'ari' tok ri Judas Iscariote, jun chique ri doce ru-discípulos ri Jesús, xbe quiq'uin ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas.
MAT 26:15 Rija' quire' xu'ij chique: Si yin ninjach ri Jesús pan ik'a', ¿achique niya' chuve? xcha' chique. Y rije' xqui'ij chi niquiya' treinta ruvech méra ri banon riq'uin plata che.
MAT 26:16 Jac'ari' tok ri Judas nucanoj rubeyal achique ta nu'on richin nujach ri Jesús.
MAT 26:17 Chupan ri na'ey k'ij richin ri nimak'ij tok nitij ri pan manak levadura riq'uin, ri discípulos xejel-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj che: ¿Achique lugar najo' na'an-vi ri va'in chupan ri pascua re', richin nekabana' rubanic ronojel ri nic'atzin? xecha'.
MAT 26:18 Rija' quire' xu'ij-e chique ri discípulos: Quixbin pa tinamit Jerusalem, chiracho jun ri quire-quire' rubi', y ti'ij che: Ri Tijonel quire' ru'in-pe: Ri k'ij richin yinel-e chi'icojol xa nakaj chic c'o-vi, y pan avacho ninjo' nin-en-vi ri va'in richin ri pascua quiq'uin ri nu-discípulos, quixcha' che.
MAT 26:19 Y ri discípulos can xequibana-vi ri achel xu'ij-e ri Jesús chique, y xqui'en rubanic ronojel ri xtic'atzin chique chupan ri va'in richin ri pascua.
MAT 26:20 Jac'a tok xk'ok'a-ka chupan ri k'ij ri', ri Jesús xtz'uye-apu chuchi' mesa junan quiq'uin ri ru-discípulos.
MAT 26:21 Tok ja yeva' chiri', ri Jesús xu'ij: Kitzij nin-ij chive, chi jun chive rix xquijacho-e pa quik'a' ri vinak, xcha'.
MAT 26:22 Tok ri discípulos xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús, xpe bis pa cánima. Rije' chiquijununal quire' xquic'utuj-apu che: ¿La yin cami xquibano quiri', Ajaf? xecha'.
MAT 26:23 Y ri Jesús xu'ij chique: Ja ri jun ri nuya-pe ruk'a' viq'uin chupan re lak, jari' ri xtijacho-e vichin.
MAT 26:24 Can kitzij na vi chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquicamises, roma can quiri' vi tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios. Pero, ¡tok'ex ruvech ri xtijacho-e vichin! Xa más utz che man ta xalex, xcha' ri Jesús.
MAT 26:25 Jac'ari' xch'o-apu ri Judas, ri xtijacho-e richin, y xu'ij: Tijonel, ¿ja cami yin xquibano quiri'? xcha'. Ja rat mismo ya'in, xcha' ri Jesús.
MAT 26:26 Ja yeva' chiri' tok ri Jesús xuq'uen-apu ri pan richin ri pascua y xumatioxij che ri Dios. Xuper c'a, xuya' chique ri ru-discípulos, y xu'ij: (Titz'ama', tichapa') y titija' ri pan re', roma jare' ri nu-cuerpo.
MAT 26:27 Jari' xuq'uen-apu ri vaso richin ri pascua, y tok rumatioxin chic che ri Dios, xuya' chique, y xu'ij: Tikumu' juba' chi'ivonojel, roma ri c'o chupan ri vaso re',
MAT 26:28 c'uxle'el richin ri nuquiq'uel ri xtibin richin nic'achoj ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen ri nusuj ri Dios. Can xtibin-vi ri nuquiq'uel coma eq'uiy, richin xti'an perdonar ri quimac.
MAT 26:29 Y yin nin-ij chive chi ja vacami nitiquer-e chi man chic xtinkum ta re ruya'al-uva re', c'a terila' na ri k'ij tok junan iviq'uin xtikakum chupan ri ru-gobierno ri Nata' Dios, xcha' ri Jesús chique.
MAT 26:30 Tok xquibixaj yan ri bix richin ri pascua, ri Jesús y ri ru-discípulos xe'el-e chiri' pa jay y xebe ri pa juyu' Olivos.
MAT 26:31 Tok ebenak pa bey, ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Chi'ivonojel rix caca' ic'u'x xquinixutuj can chupan ri ak'a' re'. Roma ri tz'iban can nu'ij: Tok yin xtinya' lugar chi xticamises ri Yuk'unel, ri ovejas xa xtiquirex-e quivech. Quiri' ri tz'iban can.
MAT 26:32 Pero tok yin c'astajnak chic pe chiquicojol ri anima'i', xquinabeyaj-e chivech chila' pa Galilea, xcha' ri Jesús.
MAT 26:33 Jac'a ri Pedro quire' c'a xu'ij-apu che: Masque conojel caca' quic'u'x xcatquixutuj can, pero yin man jun bey xcatinxutuj can, xcha'.
MAT 26:34 Ri Jesús xu'ij che ri Pedro: Yin kitzij nin-ij chave, chi chupan ri ak'a' re', na'ey chi nitzirikin-pe quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chi xa man aveteman ta nuvech, xcha'.
MAT 26:35 Y ri Pedro xu'ij che: Masque hasta nic'atzin chi junan yicamises aviq'uin, pero man xtin-ij ta chi man veteman ta avech, xcha'. Can quiri' mismo xqui'ij conojel ri discípulos.
MAT 26:36 Jac'ari' tok ri Jesús y ri ru-discípulos (xe'apon, xe'ebos) pa jun lugar rubinan Getsemaní. Y rija' xu'ij chique: Quixtz'uye' na can vave', chupan chi yin nenbana' orar más juba' quila', xcha'.
MAT 26:37 Xaxe c'a ri Pedro y ri eca'i' ruc'ajol ri Zebedeo ri xeruc'uaj riq'uin. Y jari' xtiquer-pe nimalaj bis y k'axomal pa ránima.
MAT 26:38 Jac'ari' tok xu'ij chique ri oxi' ru-discípulos: Jani na nibison ri vánima, nuya-ka camic chuve ninna'. Quixc'uje' can vave', y quixc'ase' junan viq'uin, xcha' chique.
MAT 26:39 Rija' xbin chic apu juba' más y chiri' xjupe-vi-ka pan ulef y quire' nu'ij chupan ri ru-oración: Nata', can ta c'o che'el, naj tik'ax-vi ri k'axomal re' chuve. Pero man ta'an ri ninrayij yin, xa ja ri najo' rat ri tibanataj, xcha'.
MAT 26:40 Jac'a tok xtzolij-pe quiq'uin ri oxi' ru-discípulos, xa yever xu'urila', y xu'ij che ri Pedro: ¿Man xatiquer ta xac'ase' jun ch'uti hora viq'uin?
MAT 26:41 Quixc'ase' y tibana' orar, richin quiri' man yixtzak pa mac. Yin veteman chi ri ivánima nurayij chi q'ues viq'uin re hora re', pero ri i-cuerpo xa nuk'oraj, xcha' chique.
MAT 26:42 Xbe chic apu jun bey richin nerubana' orar, y quire' nu'ij: Nata', si manak che'el chi man ta yik'ax chupan ri jun k'axomal re', can tibanataj ri narayij rat, xcha'.
MAT 26:43 Tok xtzolij chic pe quiq'uin ri oxi' ru-discípulos, xa yever chic jun bey xu'urila', roma rije' al-al runak' tak quivech roma varan.
MAT 26:44 Xeruya' chic can jun bey y xbe chic apu richin nerubana' orar. Ja rox oración riq'uin ri' ri nerubana'. Y xucamuluj chic rubixic ri ru-oración.
MAT 26:45 Jac'a tok xtzolij-pe quiq'uin ri oxi' discípulos, quire' xu'ij chique: Vacami quixver, titz'akatisaj ri ivaran. Roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, ja xril hora richin yijach-e pa quik'a' aj-mac tak vinak.
MAT 26:46 ¡Co quixcataj! Jo'. Titz'eta', ja petenak la xtijacho-e vichin, xcha' ri Jesús chique.
MAT 26:47 C'a nich'o na ri Jesús quiq'uin ri ru-discípulos chiri', jari' xuka ri Judas, jun chique ri doce ru-discípulos, eruc'amon-pe q'uiy vinak ri quic'amalo'n-pe che' y espada. Re' etakon-pe coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y coma ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij.
MAT 26:48 Ri Judas ri xtijacho-e ri Jesús, ru'in chic pe chique ri achique retal xtu'on richin nuc'ut ri Jesús chiquivech. Rija' quire' ru'in-pe chique: Ja ri (xtintz'ubaj, xtintz'ub) apu chivech, jari' ri Jesús. Rix (titz'ama', tichapa').
MAT 26:49 Ja xchojmin-apu riq'uin ri Jesús y xu'ij che: Xok'ok'a' Nutijonel, xcha'. Jari' (xutz'ubaj, xutz'ub) apu.
MAT 26:50 Y ri Jesús xu'ij che: Rat ri rat (vachbil, vach'il), tabana' ri achique roma rat petenak, xcha' che. Jac'ari' xejel-apu ri vinak riq'uin ri Jesús y ja (xquitz'om, xquichop).
MAT 26:51 Pero jun chique ri ec'o riq'uin ri Jesús chiri', xbe ruk'a' riq'uin ri ru-espada, xrelesaj y xusoc jun rusamajinel ri nimalaj sacerdote israelita; jun ruxiquin xutzaq'uij-e.
MAT 26:52 Y ri Jesús xu'ij che ri xbano quiri': Tayaca-ka la espada. Roma conojel ri yecataj riq'uin espada, xa che espada xquecamises-vi.
MAT 26:53 Riq'uin juba' rat nanojij chi yin vacami manak che'el nin-en orar richin ninc'utuj nuto'ic che ri Nata' Dios. Pero xa ta quiri' nin-en, rija' yerutak-pe más setenta y dos mil ángeles chinuto'ic.
MAT 26:54 Pero si quiri' nin-en, man nibanataj ta ri tz'iban can chupan ri ruch'abel ri Dios ri nu'ij chi nic'atzin yik'ax chupan ri k'axomal re', xcha' rija'.
MAT 26:55 Ja hora ri' tok ri Jesús xu'ij chique ri vinak: Yin mana-ta yin elek'on chi rix ic'amalo'n-pe che' y espada richin yinu'ic'ama'. K'ij-k'ij xitz'uye' iviq'uin pa racho ri Dios richin xixintijoj riq'uin ri ruch'abel, y xa man (xinitz'om, xinichop) ta.
MAT 26:56 Pero ronojel re' nibanataj, richin tz'akat nibanataj ri tz'iban can ojer coma ri profetas chupan ruch'abel ri Dios, xcha'. Jac'ari' tok conojel ri discípulos xquiya' can ruyon y xe'enimaj.
MAT 26:57 Ri xe'ec'amo ri Jesús, xquic'uaj chuvech ri Caifás ri nimalaj sacerdote israelita ri achique lugar quimolon-vi-qui' ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij.
MAT 26:58 Jac'a ri Pedro xutzekle'ej-e ri Jesús c'a chojay che racho ri nimalaj sacerdote israelita, pero c'a naj c'o-vi can. Xoc c'a apu y xtz'uye-apu quiq'uin ri chajinel richin nrojo' nutz'et c'a pa ruq'uisbel ri achique xtibanataj riq'uin ri Jesús.
MAT 26:59 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, y conojel ri achi'a' junan niqui'en gobernar, niquicanola' jun tz'ucun tzij chirij ri Jesús, richin niquitak pa camic.
MAT 26:60 Pero masque eq'uiy tz'ucuy tak tzij xquimol-apu-qui' chirij, man xetiquer ta xquisujuj. Xa c'a pa ruq'uisbel xe'eka ca'i' tz'ucuy tak tzij,
MAT 26:61 y quire' xqui'ij-apu: Ri achi re' ru'in: Yin yitiquer (ninvulaj, ninvulij) ri racho ri Dios y chi oxi' k'ij ninpaba' chic jun bey. Quiri' ru'in, xecha-apu.
MAT 26:62 Ri Caifás ri nimalaj sacerdote israelita, xpa'e' y xu'ij che ri Jesús: ¿Man jun achique na'ij riq'uin ronojel ri niqui'ij re' chavij? xcha' che.
MAT 26:63 Jac'a ri Jesús man jun tzij xu'ij. Jac'ari' tok ri nimalaj sacerdote xu'ij: Chuvech ri c'aslic Dios ta'ij chike si ja rat ri Jun ri xtutak-pe rija' chucolic ri rutinamit y si ja rat ri Ruc'ajol.
MAT 26:64 Ri Jesús xu'ij che: Ja', can achel ri xa'ij. Y nin-ij chive chi ja vacami nitiquer-e chi xquinitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi yin tz'uyul-apu pa ru-derecha ri Dios, ri achique lugar c'o-vi ri nimalaj ruchuk'a'. Y xquinitz'et chi yin petenak pa sutz' ri chicaj, xcha'.
MAT 26:65 Jac'ari' tok ri nimalaj sacerdote israelita xurak'ach'ij-ka ri rutziak chirij, y xu'ij: Itzel xu'on chuvech ri Dios ri achi re' riq'uin ri xeru'ij. ¿Achique chic más sujunel koyo'en? Rix mismo xivac'axaj ri itzel xu'on chuvech ri Dios riq'uin ri xeru'ij.
MAT 26:66 ¿Achique ni'ij rix pa ruvi'? xcha'. Conojel xqui'ij: ¡Tika camic pa ruvi'! xecha'.
MAT 26:67 Jac'ari' xquichubaj (rupalaj, ruvech) ri Jesús, xquiya' c'olon tak k'a' che y ec'o xquipak'ila' che k'a'.
MAT 26:68 Y quire' niquibila': Si kitzij chi ja rat ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic rutinamit, tavila' achique yech'eyon avichin, yecha'.
MAT 26:69 Ri Pedro tz'uyul chiri' chojay tok c'o jun aj-ic' xjel-apu riq'uin y xu'ij che: Ja jun rat ratc'o riq'uin ri Jesús ri aj pa departamento Galilea, xcha'.
MAT 26:70 Jac'a ri Pedro chiquivech conojel xu'ij che ri aj-ic': Man veteman ta ri achique yatajin chubixic, xcha'.
MAT 26:71 Ja ntel-e chi bey chiri', tok c'o chic jun aj-ic' xtz'eto-apu richin y xu'ij chique ri ec'o chiri': Ja jun ri achi re' c'o riq'uin ri Jesús ri aj-Nazaret, xcha' chique.
MAT 26:72 Jun bey chic ri Pedro xrevaj ri kitzij y xu'ij: Chuvech Dios nin-ij chi yin man veteman ta ruvech ri achi ri', xcha'.
MAT 26:73 Mier juba' chiri', xejel-apu riq'uin ri Pedro ri quimolon-qui' y xqui'ij che: Can kitzij vi chi rat, rat jun chique ri ec'o riq'uin ri Jesús. Roma ja ri achel na'an yach'o nic'utu avichin, xecha' che.
MAT 26:74 Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij: Yin chuvech Dios nin-ij chive chi man veteman ta ruvech ri achi ri'. Si man kitzij ta ri nin-ij, tika castigo pa nuvi', xcha'. Jari' tok xtzirikin-pe quimama' ri ec'.
MAT 26:75 Jac'ari' tok ri Pedro xuc'uxlaj-pe chi ri Jesús quire' ru'in can che: Na'ey chi nitzirikin-pe quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chique ri yec'utun chave chi man aveteman ta nuvech. Xel c'a e ri Pedro y xujik' ok'ej.
MAT 27:1 Tok xsakar-pe, conojel ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri quivinak, xquimol-qui' richin niquinojij achique ta niqui'en richin niquitak ri Jesús pa camic.
MAT 27:2 Xquixim c'a e ri Jesús y xbequijacha' pa ruk'a' ri gobernador Pilato.
MAT 27:3 Jac'a ri Judas ri xjacho-e richin ri Jesús, tok xutz'et chi xa nitak ri Jesús pa camic, rija' riq'uin bis xerutzolij ri treinta ruvech méra banon riq'uin plata chique ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij.
MAT 27:4 Ri Judas xu'ij c'a chique ri achi'a' ri': Yin mac xin-en tok xinjach ri Jesús pan ik'a', rija' man aj-mac ta richin nicamises. Jac'a rije' quire' xqui'ij che ri Judas: ¿Achique ka-cuenta roj si ri Jesús aj-mac o man aj-mac ta? ¡Ri' chavech vi rat ri'! Xa achique na xta'an, xecha'.
MAT 27:5 Ri Judas xerutorij can ri méra pa racho ri Dios, xel c'a pe, y xberujitz'aj rukul.
MAT 27:6 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas xquimol ri méra ri xutorij can ri Judas y quire' xqui'ij: Ru-ley ri Dios man nuya' ta lugar chi nikaya-ka ri méra re' riq'uin ri méra richin pa racho ri Dios, roma re', rajil ruc'aslen jun achi ri xtibin ruquiq'uel.
MAT 27:7 Tok xetzijon yan pa ruvi' ri achique niqui'en riq'uin ri méra, xquilok' jun juyu' ri richin jun banoy bojo'y, richin ntoc camposanto quichin ri epetenak pa jun chic tinamit ri (yecom, yequen) pa Jerusalem.
MAT 27:8 Romari' ri juyu' ri', c'a vacami ni'ix Juyu' richin Quic' che.
MAT 27:9 Y riq'uin ri' xbanataj ri rutz'iban can ri profeta Jeremías ojer. Rija' quire' xu'ij: Ri eriy-rumam can ri achi Israel xquimol-e ri treinta ruvech méra ri banon che plata, ri juba' rajil xquiya' rije' chuvech ri Jun ri nimalaj rakale'n.
MAT 27:10 Che ri' xquitoj-vi rujuyu' ri aj-banoy bojo'y, achel ru'in ri Ajaf chuve. Quiri' ru'in can ri profeta Jeremías.
MAT 27:11 Jac'a tok paban-apu ri Jesús chuvech ri gobernador, ri gobernador xuc'utuj che: ¿Ja rat ri Rey quichin ri israelitas? xcha'. Ja', achel ri na'ij, xcha' ri Jesús.
MAT 27:12 Jac'a tok yesujun-apu ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij chirij ri Jesús, rija' man jun rutzolic quitzij xu'on.
MAT 27:13 Ri Pilato xu'ij che ri Jesús: ¿Man navac'axaj ta ri ajani chi sujunic niqui'en-pe chavij?
MAT 27:14 Pero ri Jesús man jun ch'abel xu'ij che ri Pilato. Y romari' ri gobernador can achique na xuna' che.
MAT 27:15 Ronojel juna' chupan ri nimak'ij pascua, ri gobernador can nucol-vi-e jun preso; pero ja ri tinamit yec'utun-apu ri achique preso nicol-e.
MAT 27:16 Y chupan ri tiempo ri', c'o jun kajnak pa cárcel rubinan Barrabás, ri chi naj chi nakaj benak-vi rutzijol chi itzel chi achi.
MAT 27:17 Romari' ri Pilato quire' xuc'utuj-pe chique ri quimolon-apu-qui': ¿Achique ri nijo' chi nincol-e? ¿Ja ri Barrabás, o ja ri Jesús ri ni'ix chi takon-pe chucolic rutinamit ri Dios?
MAT 27:18 Rija' quiri' xuc'utuj chique, roma reteman chi xaxe roma eq'uiy yetzekle'en richin ri Jesús tok yekukut pa cánima xequijacha' pa ruk'a'.
MAT 27:19 Y quiri' tz'uyul ri Pilato pa rutz'uyubal ri nic'ojon-vi, tok ri rixayil quire' rutakon-e rubixic che: Man ja jun rat taju-apu-avi' quiq'uin ri vinak ri yec'utun rucamic ri chojmilaj achi ri'. Roma yin can nuxi'in-vi' xic'astaj roma c'o achic' xin-en chirij ri achi ri'. Quiri' ri rutakon-e rubixic ri rixayil ri Pilato.
MAT 27:20 Pero ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, xquiya' quino'oj ri vinak, chi tiquic'utuj-apu che ri Pilato chi ja ri Barrabás ticol-e y ri Jesús ticamises.
MAT 27:21 Jac'ari' tok ri gobernador xuc'utuj chic pe jun bey chique: ¿Achique chique ri ca'i' ri nijo' chi nincol-e? xcha'. Ja ri Barrabás, xecha-apu.
MAT 27:22 Rija' xuc'utuj chic pe: ¿Y achique nin-en che ri Jesús, ri ni'ix chi takon-pe roma ri Dios chucolic rutinamit? xcha'. ¡Tirip chuvech cruz! xecha-apu conojel.
MAT 27:23 Y ri gobernador xu'ij-pe chique: Pero, ¿achique rumac rubanon chivech? Jac'a rije' xa más riq'uin cuchuk'a' xesiq'uin y xqui'ij-apu: ¡Tirip chuvech cruz! xecha'.
MAT 27:24 Tok ri Pilato xutz'et chi xa man yek'ilitaj ta ka ri vinak, roma xa más nicataj coyoval, rija' xuc'utuj juba' ya' richin xuch'aj ruk'a' chiquivech, y xu'ij: Yin man jun numac che ri rucamic ri jun chojmilaj achi re'. Can rix vi, achique na xti'en, xcha' chique.
MAT 27:25 Y conojel ri vinak xqui'ij: Pa kavi' c'a roj y pa quivi' ri ekami'al-kalc'ua'l tika-vi rucamic ri achi re', xecha'.
MAT 27:26 Jac'ari' tok ri Pilato xucol-e ri Barrabás, y xu'ij chi tich'ay ri Jesús. Tok banon chic ri xu'ij, jari' xujach-e richin tibajix chuvech cruz.
MAT 27:27 Jac'ari' tok ri soldados richin ri gobernador xquic'uaj ri Jesús pa nimajay ri nic'uje-vi ri gobernador, y xecoyoj-apu ri ch'aka' chic soldados chirij.
MAT 27:28 Tok quelesan chic e rutziak ri Jesús chirij, xquiya' jun tziek quiek chirij,
MAT 27:29 y xquiya-ka jun corona pa (rujolon, ruvi') banon che rakan tak xic'a'y c'o quiq'uixal, y xquiya' jun aj pa ruk'a' derecha. Jac'ari' richin yetze'en chirij, yexuque-apu chuvech y niqui'ij che: ¡Caquicot rat ri rat Rey quichin ri israelitas! yecha'.
MAT 27:30 Niquichubaj ri Jesús, niquimaj-e ri aj pa ruk'a' y niquipoj (rujolon, ruvi') che.
MAT 27:31 Tok xetane' chi yetze'en chirij, xquelesaj-e ri tziek quiek chirij, xquiya-e ri can rutziak vi, y xquic'uaj c'a e richin nequibajij chuvech cruz.
MAT 27:32 Tok ja ye'el-e chuchi' ri tinamit, xquic'ul jun achi rubinan Simón, aj pa tinamit Cirene. Ri soldados xqui'en che ri Simón chi tuc'uaj-e ru-cruz ri Jesús.
MAT 27:33 Y (xe'apon, xe'ebos) pa jun lugar rubinan Gólgota. Gólgota nu'ij tzij, lugar richin rubakil (rujolon, ruvi') ámna.
MAT 27:34 Tok ec'o chic chiri', ri soldados xquiya' jun ch'amilaj vino ri yo'on c'ayilaj mirra riq'uin che ri Jesús, pero tok rija' rutojto'en chic, man xrojo' ta xutij.
MAT 27:35 Jac'a tok quibajin chic ri Jesús chuvech cruz, chi etz'anen xquijach-vi-e ri rutziak chiquivech, richin nibanataj ri ruch'abel ri profeta ojer tok xu'ij: Xquijachala' ri nutziak chiquivech; xqui'en etz'anen tzakoj chirij. Quiri' ru'in can.
MAT 27:36 Ri soldados etz'uyul chiri' quichajin-apu ri Jesús.
MAT 27:37 Xquibajij c'a jun pedazo tabla chutza'n e ri cruz ri nu'ij-vi ri achique roma nicamises ri Jesús. Chiri' nu'ij: JARE' RI JESUS RI REY QUICHIN RI ISRAELITAS.
MAT 27:38 Jac'ari' junan riq'uin ri Jesús xequibajij ca'i' elek'oma' chuvech qui-cruz y chi tak rutzalanen xequiya-vi.
MAT 27:39 Ri yek'ax chiri', yequibila' can tzij chupalaj ri Jesús, y niquisiquisa' can (quijolon, quivi') chuvech.
MAT 27:40 Y quire' niqui'ij can che: Rat ri na'ij chi (navulaj, navulij) racho ri Dios y chi oxi' k'ij napaba' chic jun bey, vacami tacolo-avi' ayon. Si kitzij chi rat Ruc'ajol ri Dios, caka-pe chuvech la cruz, yecha'.
MAT 27:41 Quiri' mismo ri nima'k tak quik'ij sacerdotes, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, ri achi'a' fariseos y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, richin man jun ruk'ij niqui'en ri Jesús, quire' niquibila':
MAT 27:42 Rija' xerucol ch'aka' chic, pero man nitiquer ta nucol-ri' ruyon. Si kitzij chi rija' Rey richin ri tinamit Israel, tika-pe chuvech la cruz, c'ajari' xtikanimaj-apu.
MAT 27:43 Rija' nu'ij chi ruyo'on ránima riq'uin ri Dios, y si kitzij chi ri Dios nrojo' ri Jesús, vacami tucolo'. Roma ri Jesús nu'ij chi Ruc'ajol ri Dios, yecha'.
MAT 27:44 Quiri' mismo ri elek'oma' ri ebajin chuvech qui-cruz chi tak rutzalanen, yequibila-apu tzij che ri Jesús.
MAT 27:45 Tok xnic'ajar ri k'ij, xk'uk'umer ruvech ronojel ri roch'ulef, y c'a richin las tres xk'ak'ij xq'uis-e ri k'eku'n.
MAT 27:46 Richin cami las tres nik'ak'ij, ri Jesús riq'uin ronojel ruchuk'a' xu'ij: Elí, Elí, ¿lama sabactani? xcha'. Ri ch'abel ri' nu'ij tzij: Nu-Dios yin, nu-Dios yin, ¿achique roma xinaya' can nuyon?
MAT 27:47 Ec'o chique ri ec'o-apu chiri' tok xquic'axaj ri xu'ij, niquibila': Re' ja ri profeta Elías nroyoj, yecha'.
MAT 27:48 Jun chique rije' cha'anin xeruc'ama-pe jun esponja, xumuba' pa jun ch'amilaj vino, y xuya' chutza'n jun aj richin xutz'ub ri Jesús.
MAT 27:49 Pero ri ch'aka' chic niqui'ij: Jun taya-vi, tikoyo'ej na, k'alaj c'a ri' xtipe ri Elías chucolic, xecha'.
MAT 27:50 Pero tok riq'uin ronojel ruchuk'a' ch'ovinak chic pe jun bey ri Jesús, jari' xujach ránima pa ruk'a' ri Dios y (xcom, xquen).
MAT 27:51 Jari' tok ri pinilaj tziek ri achok che jachon-vi rupan ri racho ri Dios xel pa ca'i'. Tixilil xpe pa ruvi' c'a chuxe' ka. Ri roch'ulef xsilon y ri chovon tak abaj xepax.
MAT 27:52 Ri quijul ri anima'i' xejakataj, y eq'uiy lok'olaj tak ralc'ua'l ri Dios riq'uin qui-cuerpo xeyac-pe ri achique lugar emukun-vi,
MAT 27:53 xe'el-pe chiri' pa camposanto, xe'oc-apu pa lok'olaj tinamit Jerusalem tok c'astajnak chic pe ri Jesús chiquicojol ri anima'i', y xetz'etetaj coma eq'uiy vinak.
MAT 27:54 Ri capitán y ri ec'o riq'uin richin quichajin ri Jesús, tok xquitz'et ri xu'on ri cobrakan, y ri xebanataj, jani na xquixi'ij-qui' y xquibila': Can kitzij chi ri achi re' Ruc'ajol ri Dios, xecha'.
MAT 27:55 Chiri' eq'uiy ixoki' yetzu'un-apu chi naj. Rije' c'a pa Galilea quitzekle'en-vi-pe ri Jesús y can quilin-vi-pe.
MAT 27:56 Chiquicojol rije' c'o ri María Magdalena, c'o ri María ri quite' ri Jacobo y ri José, y c'o ri quite' ri eruc'ajol ri Zebedeo.
MAT 27:57 Tok ja nika-ka ri k'ij chiri', c'o jun tzekle'ey richin ri Jesús (xapon, xebos) chiri', jun achi beyon rubinan José, aj pa tinamit Arimatea.
MAT 27:58 Rija' xbe-apu riq'uin ri Pilato ri gobernador richin xuc'utuj ru-cuerpo ri Jesús, y ri Pilato xu'ij chi tiyo'ox-pe che.
MAT 27:59 Xbe c'a ri José, xubolkotij-e ri cuerpo pa jun ch'ajch'oj tziek.
MAT 27:60 Jac'ari' xberuya' chupan jun jul ri c'a juba' tic'ot-apu chuvech jun juyu' ruyon abaj, ri ruc'oton ri José richin ru-panteón rija' mismo. Jac'ari' xubolkotij-apu jun mama setesic abaj chuchi' ri jul richin xutz'apij can, y xbe.
MAT 27:61 Jac'a ri María Magdalena y ri jun chic ixok mismo rubinan María, chi ca'i' xetz'uye' can chuvech ri jul ri xyo'ox-vi can ri Jesús.
MAT 27:62 Ri chuca'n k'ij, tok xk'ax yan ri k'ij chi ri israelitas niquibanala' rubanic ronojel ri nic'atzin chique chupan ri nimak'ij, jari' tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' fariseos xequimolo-qui' chuvech ri Pilato ri gobernador.
MAT 27:63 Rije' quire' xqui'ij che: Nimalaj gobernador, roj nuka pa kavi' ri ru'in can ri Jesús tok c'a q'ues na. Ri tz'ucuy tzij ri' xu'ij chi xtic'astaj-pe chi rox k'ij.
MAT 27:64 Romari' más utz ye'atak soldados richin nequichajij ri lugar ri xyo'ox-vi, hasta titz'akat na ri oxi' k'ij. Richin quiri' man quepe ri ru-discípulos chak'a' y niquelek'aj-e ri ru-cuerpo, y niqui'ij yan chic chique ri vinak chi ri Jesús can xc'astaj-vi-e. Roma si nisatz-e ri cuerpo, más jun nimalaj tz'ucun tzij xtibanataj, que chuvech ri na'ey, xecha'.
MAT 27:65 Y ri Pilato xu'ij c'a chique ri achi'a' ri': Quixbin c'a y que'ic'uaj-e la soldados la'. Rix iveteman achel ni'en can che, xcha-e chique.
MAT 27:66 Jac'ari' xebe ri achique lugar yo'on-vi can ru-cuerpo ri Jesús, xquiya' jun retal chirij ri abaj ri tz'apiyon ruchi' ri jul. Utz-utz xqui'en can rubanic y xequiya' can ri soldados chiri'.
MAT 28:1 Tok xk'ax yan ri k'ij richin uxlanen, cumaj yan sakar chupan ri na'ey k'ij richin ri semana, ri María Magdalena y ri jun chic ixok mismo María rubi', xebe richin nequitz'eta' ri jul ri yo'on-vi can ru-cuerpo ri Jesús.
MAT 28:2 Y c'o c'a jun nimalaj cobrakan xu'on, roma c'o jun ángel richin ri Ajaf ri xka-pe chicaj, y tok xuka, xrelesaj ri abaj ri achok che tz'apin-vi can ruchi' ri jul, y xtz'uye-ka pa ruvi'.
MAT 28:3 Ri rusakil ri ángel achel rusakil ri coyopa'. Y ri rutziak sak-sak, achel ri tef ri nika.
MAT 28:4 Ri soldados ri xetz'eto ri ángel, roma xquixi'ij-qui', yebarbot y achel ámna xqui'en-ka.
MAT 28:5 Jac'a ri ángel quire' xu'ij chique ri ca'i' ixoki': Man tixi'ij-ivi', yin veteman chi ja ri Jesús ri xcamises chuvech cruz ri nicanoj.
MAT 28:6 Rija' man c'o ta chic vave', xa xc'astaj yan e, achel ri ru'in can chive. Quixampe, titz'eta' ri achique lugar xli'ex-vi ri Ajaf.
MAT 28:7 Vacami quixtzolij cha'anin, y ti'ij chique ri ru-discípulos chi xc'astaj yan e chiquicojol ri anima'i'. Vacami xtinabeyaj-e chivech chila' pa Galilea, y chiri' xtitz'et-vi. Tiya' na pe pa cuenta ri nin-ij-e chive, xcha' ri ángel.
MAT 28:8 Jac'ari' tok ri ca'i' ixoki' quixi'in-qui' xe'el-pe ri pa jul, y jani na yequicot cha'anin xebe richin nequiya' rutzijol chique ri ru-discípulos ri Jesús. Jac'a tok ebenak ri pa bey richin nequiya' rutzijol,
MAT 28:9 c'ate retal xuc'ut-ri' ri Jesús chiquivech y xu'ij chique: ¡Quixquicot! xcha'. Ri ixoki' xejel-apu riq'uin, xexuque-ka richin xquik'etej ri rakan, y xquiya' ruk'ij.
MAT 28:10 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Man chic tixi'ij-ivi'. Vacami quixbin y te'iya' rutzijol chique ri e'ocunak nchak' chi quebin pa Galilea y chiri' c'a xquinquitz'et-vi, xcha'.
MAT 28:11 Tok ri ixoki' ri' ebenak chupan ri bey, ec'o chique ri soldados ri xechajin chuchi' ri jul xebe pa tinamit Jerusalem richin xquiya' rutzijol chique ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas ronojel ri xbanataj.
MAT 28:12 Jac'ari' tok ri sacerdotes ri' xquimol-qui' quiq'uin ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, y tok xech'o yan pa ruvi' ri achique niqui'en, rije' xquiya' q'uiy méra chique ri soldados,
MAT 28:13 y xqui'ij-e chique: Rix quire' ri tzij tivelesaj rutzijol: Roj ja nkuver chiri', tok xe'eka ru-discípulos ri Jesús y xquelek'aj-e ri ru-cuerpo, quixcha'.
MAT 28:14 Si ri gobernador xtrac'axaj chi xa xixver-ka, roj mismo xkojekasan ránima, y quiri' xquixkacol pa ruk'a', xecha'.
MAT 28:15 Ri soldados xquic'ul c'a ri méra ri xyo'ox chique, y can xqui'en-vi ri achel xbix-e chique. Y ronojel ri tz'ucun tzij ri x-an chiri', c'a c'o na rutzijol chiquicojol ri israelitas c'a vacami.
MAT 28:16 Jac'a ri once ru-discípulos ri Jesús xebe pa Galilea pa ruvi' ri juyu' ri bin-vi can chique roma ri Jesús.
MAT 28:17 Tok xquitz'et ruvech, xquiya' ruk'ij. Pero ec'o jujun ri man can ta niquinimaj chi ja ri Jesús ri c'o quiq'uin.
MAT 28:18 Rija' xjel c'a pe y xu'ij chique: Ronojel uchuk'a' richin chicaj y richin choch'ulef pa nuk'a' yin jachon-vi can.
MAT 28:19 Roma c'a ri', quixbin y que'itijoj ronojel quivech vinak richin ye'oc tzekle'ey vichin; que'ibana' bautizar pa rubi' ri Dios ri Itata', pa nubi' yin ri Ruc'ajol, y pa rubi' ri Lok'olaj Espíritu.
MAT 28:20 Tic'utu' chiquivech chi tiquibana' ronojel ri achok riq'uin rix nupaxa'an-vi. Y yin xquic'uje' iviq'uin k'ij-k'ij c'a pa ruq'uisbel che ru-tiempo re roch'ulef. Amén.
MAR 1:1 Chupan ri vuj re' nilitaj-vi ri achique modo xtiquer-pe rutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri ruch'abel ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios.
MAR 1:2 Achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ojer roma ri profeta Isaías, chi ri Dios quire' xu'ij che ri Jesucristo: Xtintak jun yo'ol utzulaj atzijol na'ey chavech, Richin nuchojmirisaj ri abey.
MAR 1:3 Pa chakijlaj tz'iran ulef xtich'o-vi, y riq'uin ruchuk'a' xtubila': Tibana' rubanic ri bey ri xtik'ax-vi ri Ajaf, Utz-utz tichojmij-apu. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
MAR 1:4 Ri achi ri xuc'uxlaj can ri profeta Isaías chi nipe, ja ri Juan ri Bautista. Ri Juan re' pa chakijlaj tz'iran ulef yeru'on-vi bautizar ri vinak, y nu'ij chique chi tiquijala' quino'oj, tiquiya' can ri mac y tiquibana' bautizar qui' richin chi ri Dios nu'on perdonar ri quimac.
MAR 1:5 Y ri vinak aj pa tak tinamit richin ri Judea, y ri aj pa tinamit Jerusalem nequimolo-qui' riq'uin, can niquik'alajrisaj ri quimac, y ye'an-e bautizar roma rija' pa rakan-ya' Jordán.
MAR 1:6 Ri Juan ri Bautista rusumal camello ocunak rutziak, y nuxim rupan riq'uin jun tz'un; y ja ri ch'utik chicop ri ni'ix langostas chique y cab richin pa juyu' ocunak ruvay.
MAR 1:7 Ri Juan quire' ri ruch'abel ri Dios ri nu'ij chique ri vinak: Chuvij yin xtuka Jun ri más c'o ruchuk'a' ri Dios riq'uin que chinuvech yin, y nis-ta richin yixuque-ka chirakan chusolic ximibel ruxajab, man nuc'ul ta chi ja yin yibano.
MAR 1:8 Can kitzij na vi chi yin riq'uin ya' rix nubanon-vi bautizar. Pero ri Jun ri xtipe más chikavech apu, riq'uin ri Lok'olaj Espíritu xquixru'on bautizar.
MAR 1:9 Chupan tak ri k'ij ri', ri Jesús xel-pe pa Nazaret, jun tinamit richin ri Galilea richin x-an bautizar roma ri Juan pa rakan-ya' Jordán.
MAR 1:10 Y tok ja ntel-pe pa ya' ri Jesús chiri', xutz'et chi xjakataj ri rocaj, y xutz'et ri Lok'olaj Espíritu chi xulan-pe pa ruvi' achel jun paloma.
MAR 1:11 Jac'ari' xac'axex jun kulaj petenak chicaj ri quire' nu'ij: Ja rat ri Nuc'ajol, y can yatinjo' y niquicot vánima aviq'uin, nicha' ri ch'abel ri'.
MAR 1:12 Jari' tok ri Lok'olaj Espíritu xu'on che ri Jesús chi xbe pa chakijlaj tz'iran ulef.
MAR 1:13 Cuarenta k'ij xc'uje' chiri', y ri Satanás nutij ruk'ij chirij richin nrojo' nutakchi'ij pa mac. Chiquicojol itzel tak chicop c'o-vi ri Jesús, y c'o c'a ángeles xepe riq'uin richin niquilij.
MAR 1:14 Tok ri Juan yo'on chic pa cárcel, ri Jesús xbe pa departamento Galilea. Rija' nutzijoj chique ri vinak ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar.
MAR 1:15 Ri Jesús quire' nu'ij: Ri tiempo xtz'akat yan, y nakaj chic c'o-vi chi c'o che'el yixoc pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar. Roma c'a ri', tijala' ino'oj y tiya' can ri imac, y tinimaj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, xcha'.
MAR 1:16 C'o jun k'ij ri Jesús nibin chuchi' ri lago Galilea, jari' xerutz'et ca'i' achi'a' quichak'-quinimal qui' chi yequic'akala-ka ya'l pa ya' richin yequelesaj quer, roma jari' quisamaj. Jun chique rije' rubinan Simón, y ri jun chic Andrés.
MAR 1:17 Rija' quire' xu'ij chique: Quixampe, quinitzekle'ej, y xtinc'ut chivech achique ruchojmil ni'en richin ye'icanoj tzekle'ey vichin.
MAR 1:18 Ri ca'i' achi'a' re', jari' xequiyala' can ri quiya'l y xquitzekle'ej ri Jesús.
MAR 1:19 Tok xebin chic apu juba' más chuchi' ri lago, ri Jesús xerutz'et chic ca'i' achi'a' mismo quichak'-quinimal qui', jun rubinan Jacobo y ri jun chic Juan, eruc'ajol jun achi rubinan Zebedeo. Ja jun rije' pa canoa ec'o-vi, yequic'ojoj ri ya'l ri yequicusaj richin yequelesaj quer pa ya'.
MAR 1:20 Xe xerutz'et ri Jesús, ja xeroyoj, y rije' jari' xquiya' can ri Zebedeo ri quitata' y ri erusamajela' chiri' pa canoa, y xquitzekle'ej-e ri Jesús.
MAR 1:21 Ri achi'a' re xeroyoj ri Jesús, junan yan chic xe'oc-apu pa tinamit Capernaum riq'uin, y pa tak sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús ni'e pa sinagoga richin nitijon.
MAR 1:22 Ri niquimol-qui' chiri' can achique na niquina' che ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yerutijoj-vi. Roma nik'alajin chi riq'uin ri Dios petenak-vi, y man achel ta yetijon ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
MAR 1:23 Pero chiri' pa qui-sinagoga ri aj-Capernaum, c'o-apu jun achi ri ocunak itzel espíritu pa ránima ri riq'uin ruchuk'a' nisiq'uin-pe,
MAR 1:24 y quire' nu'ij-pe che ri Jesús: ¿Achique c'a ri najo' chike, rat Jesús aj-Nazaret? ¿Xatuka richin nkojaq'uis? Yin veteman (rat achique, aratcu'x) rat. Veteman chi ja rat ri lok'olaj ri rat petenak riq'uin ri Dios, xcha' che.
MAR 1:25 Pero ri Jesús quire' xu'ij che ri itzel espíritu richin xuch'olij: ¡Man cach'o chic, catel-e riq'uin! xcha'.
MAR 1:26 Ri itzel espíritu jari' xuquiyica' can ri achok riq'uin ocunak-vi, y nisiq'uin riq'uin ruchuk'a' xel-e.
MAR 1:27 Conojel ri quimolon-qui' can achique na xquina' tok xquitz'et ri xu'on ri Jesús, y niquibila' chiquivech: ¿Achique re' c'a? ¿Jun cami c'ac'ac' ruchojmil ruch'abel ri Dios ri nrojo' nkurutijoj riq'uin? Roma hasta c'o ruk'a' chique ri itzel tak espíritu chi nich'o chique, y can niquinimaj rutzij, yecha' chiquivech.
MAR 1:28 Cha'anin c'a xel rutzijol ri Jesús ri pa tak tinamit ri ec'o chiri' pa Galilea.
MAR 1:29 Tok ri Jesús, ri Jacobo y ri Juan xe'el-pe pa sinagoga, xebe chicacho ri Simón y Andrés.
MAR 1:30 Jac'a tok xe'oc-apu ri pa jay, xyo'ox rutzijol che ri Jesús chi ri rujite' ri Simón cotz'ol nijino pa c'atan.
MAR 1:31 Xjel c'a apu ri Jesús riq'uin, (xutz'om, xuchop) apu chiruk'a' y xuyec. Cha'anin c'a xq'uis-e ri c'atan chirij, y ri ixok ja yan chic yerilij ri Jesús y ri ebenak riq'uin.
MAR 1:32 Tok xoc-pe ri ak'a' chupan ri k'ij ri', y ja xk'ok'a-ka, xe'uc'uax-apu chuvech ri Jesús conojel ri c'o jalajoj ruvech yabil quiq'uin y ri ocunak itzel tak espíritu quiq'uin.
MAR 1:33 Juba' ma chi jun tinamit xquimol-apu-qui' chuchi' ri jay ri c'o-vi ri Jesús,
MAR 1:34 y eq'uiy ri xu'on chique chi xec'achoj riq'uin jalajoj ruvech yabil. Xerelesaj eq'uiy itzel tak espíritu, y man xuya' ta lugar chique ri itzel tak espíritu chi xech'o, roma rije' queteman (achique, acu'x) rija'.
MAR 1:35 Ri Jesús cumaj xcataj ri chuca'n k'ij, c'a k'eku'n na xel-e ri pa tinamit, xbe pa jun lugar manak vinak, y chiri' nu'on-vi orar.
MAR 1:36 Jac'a ri Simón y ri ec'o can riq'uin, xebe chucanoxic.
MAR 1:37 Tok xquil, xqui'ij che: Conojel yatquicanoj, xecha'.
MAR 1:38 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Jo' ri pa tak lugar ri ec'o-pe nakaj, richin chi ja jun chiri' nentzijoj-vi ri ruch'abel ri Dios, roma yin richin ri' yin petenak, xcha'.
MAR 1:39 Pa ronojel c'a tinamit richin ri Galilea nutzijola-vi ri ruch'abel ri Dios pa tak qui-sinagogas ri aj chiri', y yerelesaj itzel tak espíritu quiq'uin ri vinak.
MAR 1:40 C'o c'a jun niyavej riq'uin ri yabil lepra (xapon, xebos) riq'uin ri Jesús, xxuque' chuvech y riq'uin quemelal quire' nu'ij: Si rat najo', yin veteman chi yatiquer na'an chi yin yic'achoj riq'uin ri nuyabil, nicha'.
MAR 1:41 Ri Jesús xupokonaj c'a ruvech, xuya-apu ruk'a' chirij, y xu'ij che: Ninjo', cac'achoj c'a, xcha'.
MAR 1:42 Xe xu'ij ri Jesús quiri', jari' xq'uis-e ri lepra chirij ri niyavej, y xch'ajch'ojir can.
MAR 1:43 Jac'ari' tok ri Jesús cof xupaxa'aj-e, y xu'ij che chi tibin,
MAR 1:44 y quire' xu'ij-e che: C'o axiquin, man jun achok che tatzijoj-vi nis-ta juba' che ri achique xbanataj aviq'uin. Choj te'ac'utu-avi' chuvech ri sacerdote israelita, y taya' ri sipanic ri ru'in can ri Moisés, richin nik'alajin chiquivech rije' chi rat ch'ajch'oj chic.
MAR 1:45 Pero ri xch'ajch'ojir can riq'uin ri lepra, xe xel-e riq'uin ri Jesús, ja yan nutzijoj chique ri vinak ri achique xbanataj riq'uin ri ruyabil. Romari' ri Jesús manak chic che'el ntoc-apu ri pa tinamit chiquivech ri vinak, xa xc'atzin chi xcanaj can ri pa tak lugar manak vinak. Pero eq'uiy vinak ri jalajoj lugar quepe-vi ri nequimolo-qui' riq'uin.
MAR 2:1 Tok xk'ax yan ca'i-oxi' k'ij, ri Jesús xtzolij ri pa tinamit Capernaum, y xc'axataj chi rija' c'o pa jun jay chiri' pa tinamit.
MAR 2:2 Romari' cha'anin xquimol-apu-qui' eq'uiy vinak ri achique lugar c'o-vi. Xquinojsaj-apu-qui' pa jay, ronojel chuchi' ri jay niquipitz'ila-vi-qui'. Y ri Jesús nutzijoj ri ruch'abel ri Dios chique.
MAR 2:3 Jac'ari' tok ec'o (xe'apon, xe'ebos) riq'uin, quic'amon-apu jun ri caminak ruk'a-rakan; (ecaji', yaquiji') chique rije' ec'amayon-pe richin.
MAR 2:4 Y roma man juba' ta oc ri quimolon-apu-qui' chiri', ri e'uc'uayon-apu ri niyavej man xetiquer ta xe'oc-apu ri pa jay ri c'o-vi ri Jesús, romari' xejote' pa ruvi' ri jay y ja ri pa ruchojmil ri Jesús xquelesaj-vi-e juba' ruvi' ri jay. Chiri' c'a xquikasaj-vi-ka ri varo'el ri achok chuvech c'o-vi-e ri caminak ruk'a-rakan.
MAR 2:5 Tok ri Jesús xutz'et chi riq'uin ronojel cánima epetenak, rija' xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan: Valc'ua'l, ri amac xe'an yan perdonar, xcha' che.
MAR 2:6 Chiquicojol ri quimolon-apu-qui' pa jay, etz'uyul-apu jujun achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Rije' quire' niquinojij pa tak cánima:
MAR 2:7 ¿Achique roma quila' nu'ij la achi la'? Xa itzel nu'on chuvech ri Dios, roma xaxe ri Dios nibano perdonar mac, yecha'.
MAR 2:8 Jac'a ri Jesús pa ránima reteman-vi ri yetajin chunojixic pa tak cánima. Romari' cha'anin xu'ij chique: ¿Achique roma quire' ninojij rix pan ivánima?
MAR 2:9 ¿Achique c'a ri más man c'ayef ta richin nin-ij che re caminak ruk'a-rakan? ¿Ja chi xe'an yan perdonar ri rumac, o ja ri nin-ij che chi ticataj y tuc'uaj-e ri ruvaro'el?
MAR 2:10 Vacami c'a, richin chi rix nivetemaj chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol yo'on-pe uchuk'a' chuve richin nin-en perdonar mac pa ruvi' ri roch'ulef, titz'eta' c'a. Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan:
MAR 2:11 Nin-ij c'a chave: Cacataj, tac'uaj-e la avaro'el y cabin chi'avacho, xcha' che.
MAR 2:12 Jari' tok ri niyavej xcataj-e, xuc'ol-e ri ruvaro'el, y chiquivech conojel xel-vi-e, y conojel can achique na xquina', niquiya' ruk'ij ri Dios y niqui'ij: Man jun bey katz'eton chi quire' nibanataj, xecha'.
MAR 2:13 Xbe chic c'a ri Jesús jun bey chuchi' ri lago, y eq'uiy vinak ri xequimolo-qui' riq'uin, y xerutijoj riq'uin ruch'abel ri Dios.
MAR 2:14 Jac'ari' pa rubey xutz'et ri Leví, ruc'ajol jun achi rubinan Alfeo. Ri Leví tz'uyul ri achique lugar nuc'ul-vi can ri impuestos, y ri Jesús xu'ij che: Quinatzekle'ej, xcha'. Ja c'a xcataj-pe, y xutzekle'ej.
MAR 2:15 Y c'o jun k'ij ri Jesús c'o-apu chuchi' mesa chiracho rija', eq'uiy c'a c'uluy tak impuestos y vinak ri ni'ix aj-mac chique ec'o-apu chuchi' mesa junan riq'uin ri Jesús y ri ru-discípulos, roma eq'uiy ri ebenak chirij.
MAR 2:16 Tok ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y ri achi'a' fariseos xquitz'et chi ri Jesús niva' quiq'uin c'uluy tak impuestos y quiq'uin vinak ni'ix aj-mac chique, rije' xquic'utuj chique ri discípulos: ¿Achique roma niva' y nukum ruya' quiq'uin la c'uluy tak impuestos y quiq'uin la aj-mac tak vinak? xecha'.
MAR 2:17 Tok ri Jesús xrac'axaj ri tzij re', quire' xu'ij: Man chique ta ri utz niquina' nic'atzin-vi ri aj-k'omanel, xa chique ri yeyavej. Y yin man xipe ta chicoyoxic ri niquinojij chi choj quic'aslen, yin xipe chicoyoxic ri aj-mac, richin tiquijala' quino'oj y tiquiya' can ri mac, xcha' chique.
MAR 2:18 Ri ru-discípulos ri Juan ri Bautista y ri yetzekle'en quichin ri achi'a' fariseos, can c'o k'ij niqui'en coch'on vayijal. Y c'o c'a ri quire' xec'utun-apu che ri Jesús: Ri ru-discípulos ri Juan y ri yetzekle'en quichin ri fariseos, c'o k'ij niqui'en coch'on vayijal. Jac'a ri a-discípulos rat, ¿achique roma man niqui'en ta coch'on vayijal? xecha' che.
MAR 2:19 Ri Jesús xu'ij chique: ¿Utz cami chi ri ec'o pa jun c'ulubic man yeva' ta tok c'a c'o na ri ala' ri c'o pa ruc'ulubic quiq'uin? Manak che'el man ta xqueva', roma c'a c'o na ri ala' aj-c'ulubel quiq'uin.
MAR 2:20 Pero xque'erila' k'ij chi ri ala' xteleses-e chiquicojol, ja chupan tak ri k'ij ri' xtiqui'en coch'on vayijal.
MAR 2:21 Man jun vinak xtucusaj jun c'ac'ac' c'ojobel richin nuc'ojoj jun tziek ri xa tzia'k chic. Roma ri c'ac'ac' c'ojobel c'a nuc'ol na ri' y xa nujec' ri tzia'k chic, romari' más nirak'ach'itaj-ka.
MAR 2:22 Y man jun niyaco c'ac'ac' vino chupan tzia'k tak tz'un. Roma ri c'ac'ac' vino yerubojij-e ri tz'un, y nitix-e ri vino y ri tz'un man jun chic yec'atzin-vi. Ri ruchojmil, ja chi ri c'ac'ac' vino niyac chupan c'ac'ac' tak tz'un. Quiri' ri ejemplo xutzijoj ri Jesús.
MAR 2:23 Pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri ru-discípulos yek'ax pa jun juyu' ri ticon trigo chuvech, y ri discípulos yequik'upula-e rutza'n ri trigo ebenak.
MAR 2:24 Roma c'a ri', ri achi'a' fariseos quire' xqui'ij che ri Jesús: Que'atz'eta' la a-discípulos; ru-ley ri Dios man juba' nuya' lugar chi ni'an achel ri yetajin riq'uin. ¿Achique roma yequik'up rutza'n ri trigo vacami, tok ri k'ij re' richin uxlanen?
MAR 2:25 Pero ri Jesús xu'ij chique: ¿Man jun bey ibanon leer ruch'abel ri Dios ri achique xqui'en ri David y ri ebenak chirij chupan ri ojer can tiempo tok yevayijan chiri'?
MAR 2:26 Ri David xoc pa racho ri Dios chucanoxic achique niquitij chupan ri tiempo tok ja ri Abiatar ri nimalaj sacerdote. Y masque ru-ley ri Dios nu'ij chi xaxe ri sacerdotes israelitas c'o quik'a' che ri pan ri sujun chic chuvech ri Dios, pero ri David xutij y hasta xuya' chique ri ebenak chirij, xcha' ri Jesús.
MAR 2:27 (Chuka', ka) quire' xu'ij chique: Ri sábado ri k'ij richin uxlanen, xa richin jun favor chique ri vinak tok xyo'ox, y man xeyo'ox ta ri vinak richin jun favor che ri k'ij ri'.
MAR 2:28 Roma c'a ri', rix tivetemaj chi ri Rajaf ri k'ij richin uxlanen, ja yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xcha' ri Jesús.
MAR 3:1 Ri Jesús xoc chic apu jun bey pa sinagoga, y chiquicojol ri quimolon-qui' chiri', c'o jun achi caminak jun ruk'a'.
MAR 3:2 Y c'o c'a ri xe niquitz'et-apu ri Jesús, k'alaj ri' si nu'on chi nic'achoj ri niyavej chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, richin quiri' c'o roma niquisujuj.
MAR 3:3 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij che ri achi caminak ruk'a': Cacataj y cak'ax-pe pa nic'aj, xcha'.
MAR 3:4 Y ri Jesús xu'ij chique ri ec'o chiri': ¿Achique ri más ruyuken-ri' riq'uin ru-ley ri Dios chi ni'an chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen? ¿Ja ri utz o ja ri man utz ta? ¿Ja ri nicol jun vinak chuvech ri camic o nicamises? xcha' chique. Jac'a rije' man xech'o ta apu.
MAR 3:5 Jac'ari' xbison-ka ri Jesús roma rucovil cánima ri quimolon-qui' chiri'. Romari' rija' royoval nich'icch'ot ruvech chique y xu'ij che ri caminak ruk'a': Tayuku' la ak'a', xcha'. Tok ri niyavej xuyuk ruk'a', ja xc'achoj.
MAR 3:6 Tok xe'el-e ri achi'a' fariseos chiri', xequimolo-qui' quiq'uin ruvinak ri rey Herodes, richin niquinojij achique ta niqui'en richin niquicamisaj ri Jesús.
MAR 3:7 Xel-e chiri' ri Jesús y xbe chuchi' ri lago junan quiq'uin ri ru-discípulos, y man juba' ta oc chi vinak xetzekle'en-e richin. Ec'o aj pa tak tinamit richin ri Galilea, aj pa tak tinamit richin ri Judea,
MAR 3:8 aj-Jerusalem, aj pa tak tinamit richin ri Idumea, aj juc'an apu ruchi' ri rakan-ya' Jordán, y aj pa tak lugares chiquinakaj ri tinamit Tiro y ri tinamit Sidón. Y jani na chic más vinak xe'uka riq'uin ri Jesús tok xquic'axaj ri jalajoj tak milagros yerubanala'.
MAR 3:9 Eq'uiy c'a ri xquimol-apu-qui' riq'uin, romari' ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos chi tiquiya-pe jun canoa chiri' nakaj, richin man tiquipitz'.
MAR 3:10 Ri Jesús q'uiy eruc'achojrisan-pe riq'uin ri quiyabil, y jari' xbano chi conojel ri yeyavej niquinimila-qui' chirij, richin nicajo' (niquitz'om, niquichop) apu.
MAR 3:11 Tok ri itzel tak espíritu niquitz'et ri Jesús, niquikasaj-ka-qui' pan ulef chuvech, y riq'uin cuchuk'a' niqui'ij: Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios, yecha'.
MAR 3:12 Pero ri Jesús jani na xeruch'olij-e richin man tiquelesaj rutzijol (achique, acu'x) rija'.
MAR 3:13 C'ajari' tok ri Jesús xjote-e pa ruvi' jun juyu' y xeroyoj-e ri xrojo' chi xeroyoj-e, y rije' can xebe na vi apu riq'uin.
MAR 3:14 Chiquicojol ri xeroyoj-e, xerucha' doce richin ye'oc (rachbil, rach'il), richin yerutak chutzijosic ri ruch'abel ri Dios,
MAR 3:15 y chi c'o quik'a' chi yequic'achojrisaj ri yeyavej y chi yequelesaj itzel tak espíritu.
MAR 3:16 Xucha' ri Simón y xuya' chic jun rubi' y xu'ij Pedro che.
MAR 3:17 Xucha' ri Jacobo ri ruc'ajol ri Zebedeo y quiri' mismo ri Juan ri quichak'-quinimal qui' riq'uin ri Jacobo, y xu'ij Boanerges chique. Boanerges nu'ij tzij: ralc'ua'l rayo.
MAR 3:18 Xerucha' ri Andrés, ri Felipe, ri Bartolomé, ri Mateo, ri Tomás, ri Jacobo ri ruc'ajol ri Alfeo, ri Tadeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ni'ix cananista chique,
MAR 3:19 y ri Judas Iscariote ri xtijacho-e richin ri Jesús. Conojel re' xetzolij-pe pa jun jay.
MAR 3:20 Xquimol chic apu qui' jun bey eq'uiy vinak chiri', y romari' ri Jesús y ri ru-discípulos nis-ta manak tiempo richin yeva'.
MAR 3:21 Tok ri queteman ruvech ri Jesús xquina'ej-pe, xepe riq'uin richin nuquic'ama', roma xquinojij chi xa (xch'ujir, xmoxer).
MAR 3:22 Jac'a ri achi'a' ri epetenak pa tinamit Jerusalem ri q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, niquitzijoj chi ri Jesús ja ri Beelzebú ri cajaf ri itzel tak espíritu c'o riq'uin, y jari' niyo'on ruchuk'a' richin yerelesaj itzel tak espíritu.
MAR 3:23 Romari' ri Jesús xeroyoj y xutzijoj jun ejemplo chiquivech. Rija' quire' xu'ij chique: Manak che'el chi ja mismo ri Satanás ye'elesan-e ri rusamajela'.
MAR 3:24 Roma si jun rey nicataj chiquij ri mismo ruvinak, man juba' xtilayoj chi rey.
MAR 3:25 Quiri' mismo pa jun jay, si ri rajaf xa niquibanala-ka oyoval chiquivech, xa xtijachataj-e quivech.
MAR 3:26 Y si ri Satanás nicataj chirij rija' mismo y nujachala-ka-ri' quiq'uin ri rusamajela', man juba' xtilayoj, xa chiri' xq'uis-vi ruk'ij ri ru-gobierno.
MAR 3:27 Pero man jun nitiquer ntoc pa racho jun rajaf-jay ri jani na ruchuk'a' richin nelak'-e, si na'ey man nuxim ta ri rajaf-jay. Jac'a si nuxim, c'ajari' c'o che'el nuq'uen-e ronojel ri nrojo'.
MAR 3:28 Yin kitzij nin-ij chive chi ronojel mac ri yequibanala' ri vinak choch'ulef, can c'a ye'an na perdonar, hasta ronojel ri yok'onic tak tzij ri yequibila'.
MAR 3:29 Jac'a ri niyok'on ri Lok'olaj Espíritu, man jun bey xti'an perdonar, xa xtrakalej ri mac ri' richin jumul.
MAR 3:30 Quiri' xu'ij ri Jesús chique ri achi'a' ri', roma niqui'ij chi ri Jesús c'o itzel espíritu riq'uin.
MAR 3:31 Jac'ari' xe'eka ri rute' y ri eruchak' ri Jesús ri achique lugar c'o-vi rija', pero xaxe chojay xec'uje-vi, y xquitak royoxic.
MAR 3:32 Chutzalanen ri Jesús eq'uiy etz'uyul-apu, y xqui'ij-apu che: Ri ate' y ri e'achak' ec'o chojay, y yatquicanoj.
MAR 3:33 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: ¿Achique c'a ri nte' y ri enchak' ninojij rix?
MAR 3:34 Jac'ari' xerutz'et conojel ri etz'uyul riq'uin y xu'ij: Jare' ri nte' y ri enchak'.
MAR 3:35 Roma xa achique na jun nibano ri nurayij ri Dios, jari' ri nte', ri vana' y ri nchak', xcha' ri Jesús.
MAR 4:1 Jun bey chic ri Jesús xutz'uc quitijoxic ri vinak chiri' chuchi' ri lago. Y jani na q'uiy xquimol-apu-qui' riq'uin, romari' xc'atzin chi xoc-apu pa jun canoa ri c'o pa ruvi' ri ya', y chiri' xtz'uye-vi-ka. Conojel ri quimolon-apu-qui' epa'el-apu chuchi' ri ya'.
MAR 4:2 Y pa ruvi' q'uiy cosas xerutijoj-vi, y ronojel riq'uin ejemplos. Rija' richin yerutijoj riq'uin ruchojmil ri ruch'abel ri Dios, quire' xu'ij chique:
MAR 4:3 Tivac'axaj ri xtin-ij chive: C'o jun ticonel xbe chuquiraxic semilla.
MAR 4:4 Tok ja nuquiraj chiri', c'o che ri semilla xeka pa bey, y xepe ri chicop c'o quixic', xquitij-e ri semilla.
MAR 4:5 Ch'aka' che ri semilla xeka chiquicojol tak abaj, y roma chiri' man pin ta ulef c'o, xa cha'anin xe'el-pe, roma man naj ta xec'uje-vi-ka ri semilla.
MAR 4:6 Jac'a tok xel-pe ri k'ij, ri ch'utik tico'n xec'at chuvech, y xechakij-ka roma manak ni'e-vi-ka ri quixe'.
MAR 4:7 C'o ch'aka' che ri semilla xeka achique lugar ye'el-vi-pe q'uix y junan xe'el-pe riq'uin. Pero ri q'uix más cha'anin xeq'uiy, y ri ch'utik tico'n xek'aner-ka chucojol y man jun xquiya'.
MAR 4:8 Pero c'o che ri semilla xeka pa ruch'acul ri ulef, y tok xe'el-pe y xeq'uiy, jabel xquiya', roma c'o xquiya' a treinta, c'o xquiya' a sesenta y c'o xquiya' a cien.
MAR 4:9 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij, xcha'.
MAR 4:10 Jac'a tok xcanaj can ruyon quiq'uin ri ru-discípulos, y ri más chic ri ec'o-apu riq'uin, rije' xquic'utuj ruchojmil ri ejemplo che.
MAR 4:11 Ri Jesús quire' xu'ij chique: Chive rix yo'on lugar chi c'o nivetemaj chirij ru-gobierno ri Dios, ri man can ta ojer ri' k'alajrisan can. Jac'a ri man yinquinimaj ta, riq'uin ejemplos yich'o-vi chique,
MAR 4:12 richin quiri' masque niquitz'et ri najin chiquivech, pero xa achel man yetzu'un ta; masque niquic'axaj ri ni'ix chique, pero xa man (nik'ax, nino') ta chiquivech, richin quiri' man tiquijal quino'oj, y man ti'an perdonar ri quimac roma ri Dios.
MAR 4:13 Jac'ari' tok xu'ij: ¿Man (nik'ax, nino') ta c'a chivech ri ejemplo ri xintzijoj-ka chive c'a? Si quiri', ¿achel (xtik'ax, xtino') chivech ri ch'aka' chic ejemplos?
MAR 4:14 Ri ticonel, jun rusamajinel ri Dios ri nitico ri ruch'abel ri Dios pa cánima ri vinak.
MAR 4:15 Ri semilla ri xeka pa bey, jari' nu'ij tzij chi ec'o vinak nitic can ruch'abel ri Dios pa cánima, pero tok quic'axan chic, ja nipe ri Satanás y nrelesaj-e ri ticon can pa cánima.
MAR 4:16 Ri semilla ri xeka chiquicojol tak abaj, nich'o pa quivi' ri ye'ac'axan ruch'abel ri Dios y can yequicot niquic'ul,
MAR 4:17 pero man nuq'uen ta ka ruvech pa cánima, xa juba' oc k'ij niquiya' cánima riq'uin ri Dios, roma tok yeyo'ox pa k'axomal o pa pokonal roma quiniman ruch'abel ri Dios, xa cha'anin niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios.
MAR 4:18 Y ri semilla ri xeka chiquicojol tak q'uix, jari' nu'ij tzij chi ec'o ye'ac'axan ruch'abel ri Dios,
MAR 4:19 pero roma ni'e cánima pa ruvi' ri roch'ulef y nisatz cánima pa ruvi' beyomal, y roma yequirayij jalajoj tak cosas; jari' ri ntoc quiq'uin ri nibano chi nijik' ri ruch'abel ri Dios, y man jun samaj nu'on pa cánima.
MAR 4:20 Jac'a ri semilla ri xeka pa ruch'acul ri ulef, nich'o pa quivi' ri ye'ac'axan ruch'abel ri Dios, y can niquic'ul pa tak cánima ri niquic'axaj, y pa quic'aslen c'o utz nik'alajin, achel ruvech ri tico'n ri c'o niquiya' a treinta, c'o niquiya' a sesenta y c'o niquiya' a cien.
MAR 4:21 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chic chique: Tok nic'amer-pe jun candil richin nu'on sakil pa jay, man niyo'ox ta apu chuxe' cajón, o chuxe' ch'at, xa niyo'ox pa (ruc'ojle'el, ru-lugar).
MAR 4:22 Roma man jun ri evan ri man ta xtek'alajin-pe, ni man jun achique banon che'elek'el ri man ta xtel chosakil.
MAR 4:23 Si c'o jun (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij, xcha' ri Jesús.
MAR 4:24 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chic chique: Tiya' jabel ixiquin che ri nivac'axaj, roma ja ri ajani ixiquin niya' che ri nivac'axaj viq'uin, quiri' ri xtivetemaj. Y hasta xtivetemaj más chuvech ri ivac'axan.
MAR 4:25 Roma ri c'o chic riq'uin, xtiyo'ox más che. Jac'a ri man jun oc ruchajin, hasta ri juba' c'o riq'uin, xteleses che.
MAR 4:26 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: Nintzijoj na jun ejemplo chive: Ri ru-gobierno ri Ajaf Dios, achel tok jun vinak nerutica' semilla pa jun juyu'.
MAR 4:27 Tok ruticon chic can ri semilla, man nujal ta rubanic ri ruc'aslen; chak'a' niver, chuca'n k'ij nicataj-pe y quiri' ri ruc'aslen jumul. Jac'a ri semilla ruyon ntel-pe y niq'uiy, y ri ticonel nis-ta reteman rubeyal ruq'uiyilen.
MAR 4:28 Roma ja ri roch'ulef nibano chi nuya' ri tico'n. Na'ey ntel-pe ri ch'uti alaj trigo, c'ajari' nuc'ut-pe-ri' ri ch'uti rutza'n, y pa ruq'uisbel ninoj-pe rupan ri rutza'n.
MAR 4:29 Tok ri tico'n utz chic richin nik'at, yetak samajela' chupan richin nequik'ata', roma ruk'ijul chic richin nik'at.
MAR 4:30 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: ¿Achok riq'uin cami nikajunumaj-vi ri ru-gobierno ri Dios? ¿Achique ta cami ejemplo nikacusaj richin más k'alaj nu'on chivech?
MAR 4:31 Ri ru-gobierno ri Dios xa achel jun ch'uti ruvech ru-semilla mostaza tok niyo'ox can chupan ri ulef, masque ja semilla ri' ri más co'ol chiquivech ch'aka' chic semilla ri ec'o choch'ulef.
MAR 4:32 Pero tok ntel-pe, xa jari' ri más (nim, tij) ntel chiquivech ronojel quivech tico'n, y can yec'uje' chovon tak ruk'a'. Romari' ri chicop c'o quixic' hasta c'o che'el niquimujaj-qui' pa tak ruk'a'.
MAR 4:33 Ri Jesús q'uiy ejemplos achel re' ri xerucusaj richin xutzijoj ruch'abel ri Dios chique ri vinak, y xaxe ri ajani yetiquer niquetemaj ri nutzijoj chique.
MAR 4:34 Y man jun ri xutzijoj ri man ta xucusaj ejemplos. Pero tok quiyon ec'o riq'uin ri ru-discípulos, rija' nuchojmij ronojel chiquivech.
MAR 4:35 Tok xoc-pe ri ak'a' chupan ri k'ij ri', ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Kuk'ax-apu juc'an ruchi' ri lago, xcha' chique.
MAR 4:36 Y tok rije' xequitak yan can ri vinak chi tak cacho, ri Jesús quiri' tz'uyul pa canoa xquic'uaj pa ruvi' ri ya'. Y ec'o ch'aka' chic canoas ri xetzekle'en-e richin.
MAR 4:37 Jac'a tok ebenak chic pa ruvi' ri ya', xtiquer-pe jun nimalaj cak'ik' ri nu'on chi nicataj ri ya' chicaj; choj nika-ka chupan ri canoa ri ebenak-vi, romari' ri canoa ninoj-pe riq'uin ya'.
MAR 4:38 Jac'a ri Jesús c'a chirij can niver-vi pa ruvi' jun ch'aquet-vi'aj. Y ri discípulos xquic'asoj y xqui'ij che: ¡Ajaf! ¿Man nuya' ta pena chave chi xa nkujik'? xecha' che.
MAR 4:39 Xcataj c'a pe ri Jesús, cof xch'o che ri cak'ik', y quire' xu'ij che ri ya': Catane-ka y casiso-ka, xcha'. Ri cak'ik' xq'uis-e, y jabel li'an xu'on-ka ruvi' ri ya'.
MAR 4:40 Jac'ari' tok quire' xu'ij chique: ¿Achique roma ixi'in-ivi'? ¿Man cukul ta ic'u'x viq'uin?
MAR 4:41 Jac'a ri discípulos jani na quixi'in-qui' y niquic'utula' chiquivech: ¿Achique c'a chi achi re' chi hasta ri cak'ik' y ri ya' niquinimaj rutzij? yecha'.
MAR 5:1 Ri Jesús y ri ru-discípulos xek'ax yan apu juc'an ruchi' ri lago, y (xe'apon, xe'ebos) pa jun lugar quichin ri aj-Gadara.
MAR 5:2 Tok ri Jesús xel-e chupan ri canoa, jari' xuc'ul roma jun achi ri elenak-pe pa camposanto. Ri achi ri' c'o itzel espíritu riq'uin,
MAR 5:3 y ja ri pa camposanto c'o-vi jumul. Man jun vinak nitiquer niximo richin, nis-ta riq'uin cadena.
MAR 5:4 Q'uiy (mul, paj) ximilo'n ruk'a-rakan che ch'ich' y che cadena, jac'a rija' man c'ayef ta chi eruc'ojpilo'n ri cadena y erumutun ri ch'ich'. Can man jun nitiquer chirij.
MAR 5:5 Chi chak'a' chi pak'ij nibiyaj pa tak juyu' y ri pa camposanto, nisiq'uin y nusocola-ri' che abaj.
MAR 5:6 Tok ri achi ri' xutz'et-apu ri Jesús chi naj, junanin xbe-apu riq'uin y xxuque' chuvech.
MAR 5:7 Rija' riq'uin ronojel ruchuk'a' xu'ij-apu che: Rat Jesús ri Ruc'ajol ri nimalaj Dios pa ruvi' ronojel, ¿achique najo' chuve? Taya' atzij chuvech ri Dios chi man yinaya' pa k'axomal, nicha'.
MAR 5:8 Quiri' xu'ij-pe, roma ri Jesús xu'ij che ri itzel espíritu chi tel-e riq'uin ri achi.
MAR 5:9 Y ri Jesús xuc'utuj che: ¿Achique abi'? xcha'. Legión nubi', roma roj q'uiy, xcha-pe ri itzel espíritu.
MAR 5:10 Y jani na nuc'utula-apu quemelal che ri Jesús chi man querelesaj-e chupan ri lugar ri'.
MAR 5:11 Chiri' chorak'aric jun juyu', eq'uiy ak yeva'.
MAR 5:12 Y conojel ri itzel tak espíritu ri ec'o riq'uin ri achi, niquic'utula' quiquemelal chuvech ri Jesús, y niqui'ij: Taya' lugar chike chi nkujoc quiq'uin la ak ec'o chila', xecha'.
MAR 5:13 Ri Jesús xu'ij chique chi utz. Xe'el c'a e ri itzel tak espíritu riq'uin ri achi, y xe'oc quiq'uin ri ak. Ri ak ec'o cami ca'i' mil, y conojel c'a niquitelela-qui' xebe chuvech jun rak'aric juyu' c'a pa ya', y chiri' xejik'-vi.
MAR 5:14 Ri yeyuk'un quichin ri ak xe'enimaj, y xbequiya' rutzijol pa tinamit y ri pa tak juyu', y ri vinak xepe c'a richin nuquitz'eta' ri achique xbanataj.
MAR 5:15 Tok xe'uka ri c'o-vi ri Jesús, xquitz'et chi tz'uyul ri achi ri xec'uje' q'uiy itzel tak espíritu riq'uin, rucusan rutziak y man nich'ujyej ta chic achel ri rubanon-pe, y romari' xa xquixi'ij-qui'.
MAR 5:16 Ri xetz'eto ri achique xbanataj riq'uin ri achi ri xec'uje' itzel tak espíritu riq'uin, y ri achique xbanataj quiq'uin ri ak, xquitzijoj ronojel chique ri xequimolo-qui' chiri'.
MAR 5:17 Romari' ri aj chiri' xquic'utuj favor che ri Jesús chi tel-e chupan ri qui-lugar.
MAR 5:18 Jac'a tok ntoc-e ri Jesús pa canoa chiri', ri achi ri xec'uje' itzel tak espíritu riq'uin, nuc'utula' quemelal che chi tuya' lugar chi ni'e chirij.
MAR 5:19 Jac'a ri Jesús man xuya' ta lugar, xa quire' xu'ij-e che: Cabin chi'avacho quiq'uin ri achak'-animal, y tatzijoj chique ri nimalaj favor xu'on ri Ajaf aviq'uin, y ri nimalaj rupokonaxic avech xu'on, xuche'ex.
MAR 5:20 Xel c'a e ri achi chiri', xbe pa tak tinamit richin ri Decápolis, y nutzijola' ri nimalaj favor ri xu'on ri Jesús riq'uin. Y conojel ri ye'ac'axan, can achique na niquina'.
MAR 5:21 Xe'oc c'a e ri Jesús y ri ru-discípulos pa canoa richin xek'ax chic apu juc'an ruchi' ri lago. Jac'a tok (xe'apon, xe'ebos) juc'an, eq'uiy vinak ri xuquimolo-qui' riq'uin. Y rija' chuchi' ri ya' xc'uje-vi.
MAR 5:22 Y c'o c'a jun achi rubinan Jairo ri can c'o ruk'ij chupan ri sinagoga ri xjel-apu chiri', y tok xutz'et ri Jesús, ja xbexuque' chuvech.
MAR 5:23 Rija' riq'uin quemelal quire' nu'ij che: Ri numi'al xe chic nijilo. Tabana' favor, jo' chuvij richin na'aya' ri ak'a' pa ruvi' richin nic'achoj y nic'ase' can, xcha'.
MAR 5:24 Xbe c'a ri Jesús chirij ri achi, y eq'uiy vinak etzekleyon-e richin, y can niquipitz'ila' ebenak.
MAR 5:25 Pero c'o c'a jun ixok ri ja doce juna' nibin ruquiq'uel roma jun yabil.
MAR 5:26 Ri ixok re' q'uiy c'ayef ruk'asan roma ri jalajoj aj-k'omanela' benak-vi; ronojel ruméra ruq'uison chic, y man jun ak'on rutaken ri yabil, xa más nuya-pe ruchuk'a' ri yabil chirij.
MAR 5:27 Tok ri ixok re' xrac'axaj rutzijol ri Jesús, xjel-apu chirij chiquicojol ri vinak y (xutz'om, xuchop) apu ruchi' ri rutziak.
MAR 5:28 Quiri' xu'on roma quire' ru'in-pe pa ránima: Xa riq'uin ta juba' (nintz'om, ninchop) apu ruchi' ri rutziak, yic'achoj.
MAR 5:29 Y xe quiri' xu'on ri ixok, jari' xtane' chi nibin ri ruquiq'uel. Can xuna' chi xc'achoj riq'uin ri ruk'axomal.
MAR 5:30 Ri Jesús can jari' xuna' chi c'o uchuk'a' xel-e riq'uin. Xtzu'un c'a can chirij chiquicojol ri vinak, y xu'ij: ¿Achique (xtz'amo, xchapon) pe ri nutziak? xcha'.
MAR 5:31 Ri ru-discípulos xqui'ij che: Rat natz'et chi la vinak yatquipitz'ila' epetenak, ¿y c'a najo' navetemaj (achique, acu'x) xuya-apu ruk'a' chavij? xecha'.
MAR 5:32 Pero ri Jesús c'ula' nitzu'un richin nrojo' nretemaj (achique, acu'x) ri xuya-apu ruk'a' chirij.
MAR 5:33 Jac'ari' tok ri ixok roma xuna'ej chi xa xc'achoj riq'uin ri ruyabil, nibarbot ruxi'in-ri' xbexuque' chuvech y xu'ij che ronojel ri ruk'asan pa ruk'a' ri yabil.
MAR 5:34 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri ixok: Numi'al, roma riq'uin ronojel avánima xape viq'uin, romari' xacolotaj chuvech ri ayabil. Vacami catzolij, ri avánima xril uxlanen. Ri yabil ri rat ruyo'on-pe pa c'ayef man chic xtitzolij ta pe.
MAR 5:35 C'a nich'o na ri Jesús riq'uin ri ixok chiri', tok ec'o e'elenak-pe chiracho ri achi c'o ruk'ij pa sinagoga ri quire' xqui'ij che: Jairo, ri ami'al (xcom, xquen) yan ka. ¿Achique chic roma ni'e ri Tijonel chavij? xecha' che.
MAR 5:36 Tok ri Jesús xrac'axaj ri xe'ix che ri achi, rija' quire' xu'ij che: Man taxi'ij-avi', xaxe tanimaj pan avánima chi nic'achoj ri ami'al, xcha'.
MAR 5:37 Y ri Jesús man xuya' ta lugar chi xebe chic ch'aka' chirij, xaxe ri Pedro, y ri ca'i' quichak'-quinimal qui' quibinan Jacobo y Juan.
MAR 5:38 Jac'a tok (xapon, xebos) chiracho ri achi c'o ruk'ij pa sinagoga, ri Jesús xutz'et chi yech'ujlan, y xutz'et ri ye'ok' y jani na sic' niqui'en.
MAR 5:39 Tok xoc-apu ri pa jay, rija' xu'ij chique: ¿Achique roma yixok' y yixch'ujlan? Ri xten re' man caminak ta, xa niver, xcha'.
MAR 5:40 Jac'a rije' xa xetze'en chirij ri Jesús. Xpe c'a rija' xerelesaj-pe conojel ri vinak. Xaxe ri te'ej-tata'aj y ri oxi' discípulos xerucusaj-apu ri achique lugar c'o-vi ru-cuerpo ri xten.
MAR 5:41 Jac'ari' (xutz'om, xuchop) apu ruk'a' ri xten y xu'ij che: Talita cumi, xcha'. Ri tzij re' nu'ij: Nóya, chave nin-ij-vi chi cacataj.
MAR 5:42 Xe xu'ij quiri' ri Jesús, jari' xcataj-pe ri xten, y nibin, roma doce chic rujuna'. Y ri ec'o chiri' jani na xquixi'ij-qui' tok xquitz'et ri xbanataj.
MAR 5:43 Pero ri Jesús xu'ij chique chi man jun tiquelesaj rutzijol, y xu'ij chi tiquitzuku' ri xten.
MAR 6:1 Xel c'a e ri Jesús chiri' y xbe pa rutinamit, y ri ru-discípulos xebe chirij.
MAR 6:2 Tok xuka ri sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús yerutijoj ri quimolon-qui' pa sinagoga. Eq'uiy xsatz quic'u'x tok xquic'axaj ri ch'abel ri xu'ij chique, y niquibila': ¿Achique c'a lugar petenak-vi ronojel ri reteman? Y, ¿achel yo'on-pe ri no'oj re' che, y ri uchuk'a' ri nibano chi yebanataj re milagros chuk'a'?
MAR 6:3 Roma ri achi re' xa jun samajiy-che', ral ri María, quinimal ri Jacobo, ri José, ri Judas y ri Simón. Ri rana' xa vave' chikacojol ec'o-vi, xecha'. Y ri vinak xa itzel xquina' che ri Jesús.
MAR 6:4 Pero ri Jesús quire' xu'ij chique ri vinak: Nis-ta jun profeta ri man ta niyo'ox ruk'ij, pero man coma ta ri aj-rutinamit, man coma ta ri (eralpachel, yaraj-c'uaxel) ni man coma ta ri aj pa racho, xcha' chique.
MAR 6:5 Y manak che'el xu'on jun milagro ri Jesús chiri' pa rutinamit, xaxe ca'i-oxi' yeyavej ri xuya' ruk'a' pa quivi' richin xu'on chi xec'achoj.
MAR 6:6 Ri Jesús can achique na xuna', roma ri ruvinak man niquinimaj ta achique rija'. Y xbe pa tak aldeas ri ec'o chiri' nakaj richin yerutijoj ri vinak.
MAR 6:7 Ri Jesús xeroyoj ri doce ru-discípulos, xerutak-e chi caca', y xu'on-e chique chi c'o quik'a' chi yequelesaj itzel tak espíritu.
MAR 6:8 Rija' xu'ij-e chique chi man jun achique tiquic'uaj richin ri quibey; xaxe ch'ami'y. Man tiquic'uaj morral, nis-ta pan, nis-ta méra pa tak (quipas, quic'an).
MAR 6:9 Xaxe quixajab tiquicusaj-e, y man tiquic'uaj jun chic solaj quitziak.
MAR 6:10 Y xu'ij-e chique: Xa achique na jay yixoc-vi, chiri' quixc'uje-vi, c'a ja tok xquixel-pe chupan ri lugar ri'.
MAR 6:11 Pero si c'o jun lugar man xtic'ul ta ivech, y man xticajo' ta xtiquic'axaj ri ruch'abel ri Dios ri nitzijoj rix, tok yixel-pe chiri', (tiquiraj, titota') can ri pokolaj pa tak ivakan chiquivech ri aj chiri', richin tiquina'ej chi man utz ta ri xqui'en. Jac'a yin kitzij nin-ij chive, chi tok xtuka ri k'ij chi xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, más q'uiy castigo xtika pa quivi' ri man niquic'ul ta ivech, que chuvech ri xtika pa quivi' ri aj-Sodoma y ri aj-Gomorra, xcha-e chique.
MAR 6:12 Xebe c'a ri discípulos, niquitzijoj chique ri vinak chi tiquijala' quino'oj y tiquiya' can ri quimac.
MAR 6:13 Q'uiy c'a itzel tak espíritu yequelesaj, y eq'uiy yeyavej niquiyala' can aceite olivo pa quivi' y yequic'achojrisaj can.
MAR 6:14 Ri rey Herodes xrac'axaj chi ri Jesús q'uiy rutzijol chiquicojol ri vinak, pero nu'ij chi ri Jesús xa ja ri Juan ri Bautista ri xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i', y romari' ocunak nimalaj uchuk'a' riq'uin richin nitiquer yerubanala' milagros. Quiri' ri nunojij ri Herodes.
MAR 6:15 Jac'a ch'aka' niqui'ij chi ri Jesús ja ri profeta Elías, ri xc'uje' ojer can. Ch'aka' chic niqui'ij chi jun profeta o jun chique ri profetas ri xec'uje' ojer can.
MAR 6:16 Tok ri rey Herodes xrac'axaj quiri', rija' nu'ij: Ri Jesús xa ja ri Juan ri Bautista ri xin-ij yin chi xcumix-e (rujolon, ruvi'), y vacami xc'astaj chic pe chiquicojol ri anima'i'.
MAR 6:17 Ri Herodes quiri' nunojij, roma ja rija' x-in chi (xtz'am, xchap) ri Juan y xxim pa cadena ri pa cárcel. Quiri' xu'on che ri Juan, roma ri Herodes rubanon-ka rixayil che ri Herodías, rixayil ri Felipe ri mismo runimal ri Herodes,
MAR 6:18 y ri Juan quire' ru'in che: Man juba' utz chuvech ru-ley ri Dios chi abanon-ka avixayil che ri Herodías, rixayil ri animal. Quiri' ru'in che.
MAR 6:19 Romari' ri Herodías nikukut riq'uin royoval chirij ri Juan; can rurayin rucamic, pero man rilon ta achique nu'on richin nucamisaj.
MAR 6:20 Roma ri Herodes ruchajin utz ri Juan richin man jun achique ti'an che, roma reteman chi jun chojmilaj achi cha'on roma ri Dios. Y tok ri Herodes nrac'axaj ri nutzijoj ri Juan che, can man nril ta achique nu'on riq'uin ri ni'ix che, pero nika chuvech nrac'axaj.
MAR 6:21 Pero xuka c'a jun k'ij chi ri Juan nika pa ruk'a' ri Herodías, y ri' ja ri k'ij tok ri Herodes xu'on nimak'ij roma xuq'uis chic jun rujuna'. Ri Herodes xeroyoj ri nima'k tak quik'ij chupan ri ru-gobierno, ri e'uc'uay quichin ri soldados y ri vinak ri can c'o quik'ij pa departamento Galilea richin jun va'in.
MAR 6:22 Najin ri nimak'ij chiri', tok xoc-apu ri xten ral ri Herodías, y xxojo chiquivech ri etz'uyul chuchi' mesa, y xka chuvech ri Herodes y chiquivech conojel. Jac'ari' tok ri rey Herodes xu'ij che ri xten: Tac'utuj ri achique najo' y yin xtinya' chave, xcha'.
MAR 6:23 Can xuya' rutzij che y xu'ij: Xa achique na ri xtac'utuj, yin xtinya' chave, masque nic'aj che ronojel ri nin-en gobernar pa ruvi' nac'utuj, can xtinya' chave, xcha'.
MAR 6:24 Xel c'a e ri xten, y quire' xu'ij che ri rute': Ri rey Herodes c'o xusuj chuve, y ¿achique cami ninc'utuj che, yacha' rat? Jac'a ri rute' quire' xu'ij che: Ja ri (rujolon, ruvi') ri Juan ri Bautista tac'utuj, xcha' che.
MAR 6:25 Xoc chic apu cha'anin ri xten riq'uin ri rey Herodes y xu'ij che: Yin ninjo' chi vacami mismo naya-pe pa jun plato ri (rujolon, ruvi') ri Juan ri Bautista, xcha'.
MAR 6:26 Ri rey Herodes xpe nimalaj bis pa ránima tok xrac'axaj quiri', pero roma ruyo'on chic rutzij che, y can chiquivech ri ec'o-apu riq'uin chuchi' mesa ru'in-vi, rija' man xrojo' ta xu'ij che ri xten chi manak che'el.
MAR 6:27 Jac'ari' xutak-e jun soldado, y xu'ij chi tic'amer-pe (rujolon, ruvi') ri Juan ri Bautista.
MAR 6:28 Xbe c'a ri soldado, xucumij-e (rujolon, ruvi') ri Juan chiri' pa cárcel, xuya' c'a pe pa jun plato, xuq'uen-pe che ri xten, y ri xten xberuya' che ri rute'.
MAR 6:29 Tok ru-discípulos ri Juan ri Bautista xquic'axaj ri xbanataj, xebe chuc'amic ri ru-cuerpo richin xquimuk.
MAR 6:30 Tok xetzolij-pe ri apóstoles, xquimol-apu-qui' riq'uin ri Jesús, y xquitzijoj che ronojel ri achique chi samaj ri xequibana' y ri achique ruchojmil ri ruch'abel ri Dios ri xquiya' chiquivech ri vinak.
MAR 6:31 Ri Jesús xu'ij c'a chique: Jo' kayon achique lugar manak vinak richin nkujuxlan juba'. Quiri' xu'ij chique roma can eq'uiy vinak ye'el-ye'oc quiq'uin, y romari' nis-ta manak tiempo richin yeva'.
MAR 6:32 Can xe'oc na vi e ri Jesús y ri ru-discípulos pa jun canoa y xebe pa jun lugar manak vinak.
MAR 6:33 Pero eq'uiy xetz'eto quichin tok xe'oc-e chupan ri canoa, y xa xquetemaj-e ruvech. Eq'uiy c'a xe'el-e chicakan ri pa tak tinamit richin xbequila' ri Jesús ri lugar ri xbe-vi, y xa ja yan chic rije' ec'o-apu na'ey. Tok ri Jesús y ri ru-discípulos (xe'apon, xe'ebos), ri vinak xquimol-apu-qui' chiquij.
MAR 6:34 Tok xel-e ri Jesús ri pa canoa, xutz'et chi eq'uiy vinak coyo'en, y xupokonaj quivech roma e'achel ovejas ri manak quiyuk'unel; y (xutz'om, xuchop) c'a yerutijoj pa ruvi' q'uiy tak cosas.
MAR 6:35 Jac'a tok xk'ak'ij-ka, ri ru-discípulos xejel-apu riq'uin y xqui'ij che: Ri rojc'o-vi manak vinak y ja xk'ak'ij-ka;
MAR 6:36 romari' más utz ye'atak-e ri vinak pa tak lugares nakaj y pa tak aldeas richin nequilok'o' pan roma manak achique richin niquitij, xecha' che.
MAR 6:37 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Rix quixtzuku quichin, xcha'. Y rije' xqui'ij che: ¿Najo' chi nekalok'o' pan che rajil vakxaki' ic' samaj richin yekatzuk conojel re'? xecha'.
MAR 6:38 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Te'itz'eta' ajani pan c'o iviq'uin, xcha'. Tok quitz'eton chic, rije' xqui'ij: Vo'o' pan y ca'i' quer, xecha'.
MAR 6:39 Jac'ari' xu'ij chique chi tiquibana' chi quetz'uye' conojel chi tak botzaj chosabána rex.
MAR 6:40 Y can quiri' vi xqui'en; chi a cien y chi nic'aj tak ciento xquic'uaj-qui', xetz'uye' pa ruvi' ri sabána.
MAR 6:41 Y ri Jesús xeruli'ej ri vo'o' pan y ri ca'i' quer, xtzu'un c'a e chicaj y xumatioxij che ri Dios. Jac'ari' xeruper ri pan, xuya-e chique ri ru-discípulos richin chi niquiya' chiquivech ri vinak, y xujachala' ri quer chiquivech conojel.
MAR 6:42 Conojel xeva' y jabel xnoj quipan.
MAR 6:43 C'ajari' xquimol ri ruchi' tak pan y ri quer ri man xq'uis ta, y c'a xnoj na doce chaquech.
MAR 6:44 Y ri xeva', evo'o' mil achi'a'.
MAR 6:45 Ri Jesús xerucusaj-e ri ru-discípulos chupan ri canoa, richin quenabeyaj-e chuvech c'a pa Betsaida, ri c'o-apu juc'an ruchi' ri lago; roma rija' c'a nich'o na can chique ri vinak richin yerutak-e chi tak cacho.
MAR 6:46 Y tok erutakon chic can chi tak cacho, rija' xbe-e chuvech jun juyu' richin nerubana' orar.
MAR 6:47 Tok xoc-pe ri ak'a', ri Jesús c'a c'o na chiri', jac'a ri canoa ri ebenak-vi ri discípulos, pa nic'aj chic ya' c'o-vi-apu.
MAR 6:48 Rija' xerutz'et-apu ri ru-discípulos chi c'ayef ebenak y k'alaj chi ecosnak chic, roma ri cak'ik' nurutz'ajij-ri' chuvech ri canoa. Y c'a cumaj na sakar chupan ri rucaj parte richin ri ak'a', rija' nibin pa ruvi' ri ya' benak-apu quiq'uin, y xunojij chi nik'ax-e chiquivech.
MAR 6:49 Jac'a rije' tok xquitz'et chi c'o jun nibin pa ruvi' ri ya', xquinojij-ka chi jun xibinel, y xesiq'uin
MAR 6:50 roma conojel xetz'eto richin y xquixi'ij-qui'. Jac'a ri Jesús cha'anin xch'o-pe chique y xu'ij: ¡Ticovij-ivi', man tixi'ij-ivi'! Xa ja yin, xcha'.
MAR 6:51 Xoc c'a e quiq'uin pa canoa, jac'ari' xtane-ka ri cak'ik'. Ri discípulos jani na xsatz quic'u'x y achique na xquina' tok xquitz'et ri xbanataj.
MAR 6:52 Rije' quiri' xqui'en roma man (k'axnak, novinak) ta chiquivech ri achique chi uchuk'a' c'o riq'uin ri Jesús, masque rije' xquitz'et tok xu'on chi xq'uiyer ruvech ri pan richin xerutzuk ri vinak. Roma ri cánima cof rubanon jumul.
MAR 6:53 Tok quik'asan chic ruvi' ri lago, (xe'apon, xe'ebos) pa Genesaret y xquixim can ri canoa chiri'.
MAR 6:54 Jac'a tok xe'el-e chupan ri canoa, cha'anin xetemex ruvech ri Jesús coma ri ec'o chiri'.
MAR 6:55 Pa ronojel c'a lugar ri ec'o-pe nakaj xequiyala-vi rutzijol, romari' ri vinak can ja ri achique lugar xquic'axaj chi c'o-vi, chiri' xequic'uaj-vi ri yeyavej chuvech tak varo'el.
MAR 6:56 Xa achique na juyu', aldea o tinamit ntoc-vi ri Jesús, ri vinak xequiyala' ri yeyavej chuchi' tak bey ri nik'ax-vi rija', y niquic'utula' favor che chi tuya' lugar chique ri yeyavej chi masque xaxe juba' ruchi' rutziak (niquitz'om, niquichop) apu. Y conojel ri (yetz'amo, yechapo) apu, yec'achoj riq'uin ri quiyabil.
MAR 7:1 Riq'uin ri Jesús chiri', xquimol-apu-qui' achi'a' fariseos y ca'i-oxi' achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri epetenak pa tinamit Jerusalem.
MAR 7:2 Rije' xequitz'et chi ec'o chique ri ru-discípulos ri Jesús yeva', pero man ch'ajch'oj ta quik'a'. Quiri' xqui'ij rije' roma ri discípulos man xquich'aj ta ka quik'a' achel niqui'en ri achi'a' ri'.
MAR 7:3 Roma ri achi'a' fariseos y conojel ri israelitas, ley quibanon che ri bin can coma ri ojer tak quivinak, y romari' si man niqui'en ta utz-utz pa ruchojmil ri ch'ajoj-k'a' achel c'utun can chiquivech, man yeva' ta.
MAR 7:4 Tok yetzolij-pe ri pa tak c'ayibel, man yeva' ta si man niquich'ajch'ojij ta qui' na'ey. Jalajoj tak costumbres ri quic'ulun can quiq'uin ri ojer tak quivinak ri quibanon ley chique achel ri ch'ajoj tak kumbel-ya', ch'ajoj tak bojo'y, ch'ajoj tak lak ri ebanon che ch'ich' y ri ch'ajoj ri yequi'en che ri lugar yerak'e-vi tok yeva'.
MAR 7:5 Romari' ri achi'a' fariseos y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley xquic'utuj che ri Jesús: ¿Achique roma ri a-discípulos man niquinimaj ta ri qui'in can ri nimalaj tak kamama'? Roma tok yeva' man niqui'en ta ri ch'ajoj-k'a' achel qui'in can ri kamama', xecha'.
MAR 7:6 Pero ri Jesús xu'ij chique ri achi'a' ri': Rix xa ca'i' rupalaj ri itzij. Can pa choj ru'in can ri profeta Isaías chivij chupan ri rutz'iban can ri nu'ij: Ri vinak re' xaxe riq'uin quichi' niquiya-vi nuk'ij, Jac'a ri cánima naj c'o-vi-e viq'uin.
MAR 7:7 Man jun nic'atzin-vi chi niquiya' nuk'ij, Roma xa yepaxa'an riq'uin quitzij vinak y niqui'ij chi jari' ri nic'atzin chi ni'an. Quiri' rutz'iban can ri Isaías.
MAR 7:8 Riq'uin ri yixtajin, rix xa iyo'on can juc'an ri ru'in can ri Dios, y xa ja ri qui'in can ri ivinak ojer ri yixtajin riq'uin, achel ri ch'ajoj tak bojo'y y ch'ajoj tak kumbel-ya'. Y q'uiy chic más achel ri' ri ye'ibanala', xcha' ri Jesús chique.
MAR 7:9 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique: Rix jabel ivilon ruchojmil richin iyo'on can juc'an ri ru'in can ri Dios, riq'uin ni'en ri quic'utun can ri ivati't-imama' ojer.
MAR 7:10 Roma ri erutz'iban can ri Moisés nu'ij: Taya' quik'ij ri ate-atata'. Y ri itzel nich'o chirij rute' o rutata', man roma chic q'ues, xa ticamises. Quiri' ri tz'iban can.
MAR 7:11 Jac'a rix niya' quino'oj ri vinak y quire' ni'ij chique: Vacami quire' ti'ij chique ri ite-itata': Yin man yitiquer ta chic yixinto', roma ri c'o viq'uin ri c'o ta che'el nincusaj richin yixinto', xa nusujun chic che ri Dios. Quiri' quino'oj niya' rix ri vinak.
MAR 7:12 Junan nu'ij chi rix man niya' ta chic lugar chique chi yequito' ri quite-quitata'.
MAR 7:13 Xa iyo'on can juc'an ri ru'in can ri Dios riq'uin ni'en ri quic'utun can ri ivati't-imama' ojer. Y q'uiy chic más achel re' ri ye'ibanala'. Quiri' xu'ij ri Jesús chique ri fariseos y chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley.
MAR 7:14 Jac'ari' xeroyoj-apu conojel ri quimolon-qui' chiri' y xu'ij chique: Tivac'axaj c'a chi'ivonojel ri xtin-ij y (tik'ax, tino') chivech:
MAR 7:15 Man jun achique ntoc pa ruchi' ri vinak ri nibano che chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios, xa ja ri ntel-pe riq'uin ri ránima ri nibano chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios.
MAR 7:16 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij, xcha' ri Jesús chique ri vinak.
MAR 7:17 Tok ri Jesús xeruya' can, rija' xbe ri pa jay, y chiri' ri discípulos xquic'utuj ruchojmil ri ejemplo che.
MAR 7:18 Jac'a rija' xu'ij chique: ¿Ja jun rix man iveteman ta ruchojmil ri achique xin-ij? Tivetemaj c'a chi jun vinak, mana-ta ri achique yerutij-ka ri nibano che chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios.
MAR 7:19 Roma ri nutij-ka, man pa ránima ta ni'e-vi, xa chupan ni'e-vi-ka, y xa ntel-e. Riq'uin ri quiri' xu'ij ri Jesús, xu'on chi ronojel ri nitij pa ruvi' ri roch'ulef, can utz vi richin yetij.
MAR 7:20 Jari' tok ri Jesús quire' chic xu'ij: Ja ri achique ntel-pe pa ránima jun vinak, jari' ri nibano che chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios.
MAR 7:21 Roma pa ránima ntel-vi-pe chi ja ri man utz ta yerunojij, chi nuc'amala-ri' quiq'uin ri mana-ta achok riq'uin c'ulan-vi, chi nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, chi nicamisan,
MAR 7:22 chi nelak', chi ni'e ránima pa ruvi' méra, chi yerubanala' itzel tak no'oj, chi nusetz quino'oj vinak, chi man nuk'at ta ri' yerubanala' mac ri nuyec q'uix, chi nikukut pa ránima chiquij ri utz ec'o, chi yerubila' tzij chiquij ch'aka' chic, chi nuna-ri' chi c'o ruk'ij, y chi man jun runo'oj riq'uin ri yerunojij.
MAR 7:23 Ronojel itzel tak no'oj achel re' pa ránima ri vinak ntel-vi-pe, y jari' ri nibano che chi man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios. Quiri' xu'ij ri Jesús chique ri ru-discípulos.
MAR 7:24 Xcataj c'a e ri Jesús chiri', xel-e pa roch'ulef Israel, xbe chupan ri lugar ri c'o-vi ri tinamit Tiro y ri tinamit Sidón. Tok c'o chic chiri', xoc pa jun jay, y man nrojo' ta nina'ex chi chiri' c'o-vi. Pero man xtiquer ta xrevaj-ri' chiquivech ri vinak.
MAR 7:25 Roma c'o jun ixok c'o jun ral xten ri ocunak jun itzel espíritu riq'uin. Ri ixok ri' tok xrac'axaj chi chiri' c'o-vi ri Jesús, xbe riq'uin y xxuque' chuvech.
MAR 7:26 Ri ixok ri' man israelita ta, xa vinak aj-Sirofenicia, y nuc'utuj ruquemelal che chi trelesaj ri itzel espíritu riq'uin ri ral.
MAR 7:27 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Nic'atzin chi na'ey na ri ralc'ua'l ri tata'aj quetzuk can utz-utz. Roma man utz ta chi ri pan quichin ri ac'ola' neleses chique richin niyo'ox chiquivech ch'utik tz'i', xcha'.
MAR 7:28 Pero ri ixok xu'ij: Ajaf, can kitzij ri na'ij. Pero hasta ri ch'utik tz'i' ri yec'uje-apu chuxe' ri mesa, yequisic' ri ruchi' tak pan ri yequitzakala-ka ri ac'ola', xcha'.
MAR 7:29 Roma ri ch'abel ri xa'ij, vacami catzolij, ri itzel espíritu xel yan e riq'uin ri aval, xcha' ri Jesús che.
MAR 7:30 Tok ri ixok xtzolij chiracho, xa relic cotz'ol ri ral choch'at xerila', roma ri itzel espíritu elenak chic e riq'uin.
MAR 7:31 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos xe'el-pe chupan ri lugar ri c'o-vi ri tinamit Tiro, rija' c'a xk'ax na pa tinamit Sidón y chupan ri lugar rubinan Decápolis richin xxule-ka ri achique lugar c'o-vi ri lago Galilea.
MAR 7:32 Tok c'o chic chiri', c'o jun man nac'axan ta ni man ntel ta utz rutzij ri xbeyo'ox chuvech. Ri ec'amayon-pe, niquiquemelaj-qui' niquic'utuj favor che ri Jesús chi tuya' ruk'a' pa ruvi' ri niyavej.
MAR 7:33 Ri Jesús xuc'uaj-e ruyon juc'an y xuju' ri ruvi-ruk'a' pa tak ruxiquin, xchuban c'a, y xuya-apu ruvi' ruk'a' chutza'n ri rak' ri niyavej.
MAR 7:34 Xtzu'un c'a e ri Jesús chicaj, xjik'ijo' y xu'ij: Efata. Ri tzij ri' nu'ij: Tijakataj.
MAR 7:35 Xe quiri' xu'ij ri Jesús, ja xejakataj ruxiquin ri niyavej y xsok'opitaj ri rak', y xtiquer xch'o utz.
MAR 7:36 Y ri Jesús xu'ij chique ri vinak chi nis-ta jun achok che tiquitzijoj-vi ri xbanataj. Jac'a tok quiri' nu'ij-e chique, xa más niquelesaj rutzijol.
MAR 7:37 Y ri vinak can achique na niquina' niqui'ij: Jabel ri xu'on. Roma nu'on chique ri man ye'ac'axan ta chi yec'achoj; y nu'on chique ri man yech'o ta chi yech'o, yecha'.
MAR 8:1 Chupan tak ri k'ij ri', xquimol chic apu qui' eq'uiy vinak riq'uin ri Jesús, y manak chic niquitij. Romari' ri Jesús xeroyoj ri ru-discípulos y xu'ij chique:
MAR 8:2 Yin ninpokonaj quivech ri vinak re', roma ja oxi' k'ij ec'o-pe viq'uin y vacami manak chic niquitij.
MAR 8:3 Si xe quiri' quicoch'on vayijal yentak-e chi tak cacho, xa ye'etukutu' pa tak bey. Roma ec'o ri c'a naj epetenak-vi, xcha' ri Jesús.
MAR 8:4 Jac'a ri ru-discípulos xqui'ij-apu che: Pa jun chakijlaj tz'iran ulef achel ri rojc'o-vi, ¿achique lugar xtilitaj-vi q'uiy pan richin yetzuk conojel re'? xecha'.
MAR 8:5 Y ri Jesús xuc'utuj chique: ¿Ajani pan c'o iviq'uin? xcha'. Vuku', xecha'.
MAR 8:6 Jac'ari' ri Jesús xu'ij chique ri vinak chi quetz'uye' pan ulef. Xeruli'ej ri vuku' pan, xumatioxij che ri Dios, xeruper c'a y xuyala-e chique ri ru-discípulos richin chi tiquiya' chiquivech ri vinak. Y ri discípulos can quiri' vi xqui'en.
MAR 8:7 (Chuka', ka) ec'o ca'i-oxi' ch'utik quer quiq'uin. Tok rumatioxin chic ri Jesús che ri Dios, jac'ari' xutak rujachic chique ri ec'o chiri'.
MAR 8:8 Conojel xeva' y jabel xnoj quipan. Pero c'a xnoj na vuku' chaquech riq'uin ri ruchi' tak pan y ri ruchi' tak quer ri xemolotaj.
MAR 8:9 Ri xeva' chiri', jun cami (caji', quiji') mil vinak, y ri Jesús xerutakala' can chi tak cacho.
MAR 8:10 Jari' tok rija' xoc-e pa canoa quiq'uin ri ru-discípulos, y (xapon, xebos) pa jun lugar rubinan Dalmanuta.
MAR 8:11 Xepe c'a achi'a' fariseos y (xquitz'om, xquichop) che tzij ri Jesús richin niquic'utuj che chi tubana' jun milagro chuvech ri rocaj, pero xaxe richin nicajo' chi nika pa quik'a'.
MAR 8:12 Pero ri Jesús xjik'ijo' ránima roma bis, y jac'ari' xu'ij: ¿Achique roma ri vinak richin ri vacami nicajo' niquitz'et chi c'o nibanataj chuvech ri rocaj? Kitzij nin-ij chi mana-ta ri nicajo' rije' ri xtibanataj, xcha' ri Jesús.
MAR 8:13 Xeruya' c'a can ri achi'a' fariseos, y xoc chic e jun bey ri pa canoa quiq'uin ri ru-discípulos richin yek'ax-apu juc'an ruchi-ya'.
MAR 8:14 Tok ebenak chupan ri canoa, ri discípulos xquina'ej chi xquimestaj can pan richin niquitij, y ri pa canoa xaxe oc jun rutza'n pan c'o.
MAR 8:15 Jac'a ri Jesús richin xerupaxa'aj quire' xu'ij chique: Tibana' cuenta ivi' chuvech ri levadura quichin ri fariseos y ri levadura richin ri Herodes, xcha' chique.
MAR 8:16 Pero ri discípulos xa niquich'olila-qui' chiquivech, y niqui'ij: Rija' quiri' xu'ij chike roma man jun pan xkaq'uen-pe, yecha'.
MAR 8:17 Pero tok ri Jesús xuna'ej ri niqui'ij ri ru-discípulos, rija' xu'ij chique: ¿Achique roma rix nich'olila-ivi' roma ri manak pan xiq'uen-pe? ¿Man (xk'ax, xno') ta chivech ri xin-ij? Rix c'a cof na ibanon che ri ivánima.
MAR 8:18 Rix c'o runak' tak ivech, pero achel xa man yixtzu'un ta. C'o ixiquin, pero achel xa man yixac'axan ta, xa imestan ri nubanon chivech.
MAR 8:19 Tok yin xenper ri vo'o' pan chiquivech ri vo'o' mil vinak, ¿c'a ajani chaquech xenoj riq'uin ri ruchi' tak pan ri xe'imol? xcha' chique. Y ri discípulos xqui'ij: Doce.
MAR 8:20 Xu'ij c'a ri Jesús chique: Tok xentzuk ri (caji', quiji') mil vinak riq'uin ri vuku' pan ri xenper chiquivech, ¿c'a ajani chaquech xenoj riq'uin ri ruchi' tak pan ri xe'imol? xcha' chique. Vuku', xecha' ri discípulos.
MAR 8:21 Y ri Jesús xu'ij chique: Si quiri', ¿achique roma man jani (tik'ax, tino') chivech ri xin-ij?
MAR 8:22 Jac'ari' (xapon, xebos) ri Jesús pa Betsaida. Chiri' ec'o ec'amayon-pe jun ri man nitzu'un ta chuvech, y niquiquemelaj-qui' niquic'utuj favor che chi tuya' ruk'a' pa ruvi'.
MAR 8:23 Ri Jesús xuyukej c'a e ri man nitzu'un ta y xrelesaj-e chuchi' ri aldea. Xuchubaj c'a apu runak'-ruvech, y xuya' ruk'a' pa ruvi'. Jac'ari' xuc'utuj che si c'o nutz'et.
MAR 8:24 Tok ri man nitzu'un ta xujak ri runak'-ruvech, xu'ij: Yentz'et ri achi'a' achel tak che', pero yentz'et chi yebin, nicha'.
MAR 8:25 Jac'ari' tok ri Jesús xuya' chic apu ruk'a' chi tak runak'-ruvech ri man nitzu'un ta, y xu'on chi xtzu'un. Y can xtzu'un utz, chi naj chi nakaj jabel nutz'et ronojel.
MAR 8:26 C'ajari' xutak-e chiracho ri nitzu'un chic, y quire' xu'ij-e che: Man catek'ax-pe ri pan aldea, ni man tatzijoj chique ri ec'o chiri' ri xbanataj aviq'uin, xcha'.
MAR 8:27 Ri Jesús y ri ru-discípulos xebe ri pa tak aldeas ri ec'o pa ru-cuenta ri tinamit rubinan Cesarea ri ni'ix richin ri Felipe che. Tok ebenak pa bey, ri Jesús quire' c'a xuc'utuj chique ri ru-discípulos: ¿(Yin achique, ayincu'x) yin niquinojij ri vinak? xcha'.
MAR 8:28 Rije' xqui'ij: Ec'o ye'in chi ja rat ri Juan ri Bautista. Ec'o ye'in chi ja rat ri profeta Elías. Y ec'o ye'in chi rat jun chique ri profetas ri xec'uje' ojer can, xecha' ri discípulos.
MAR 8:29 Y rija' xuc'utuj chique: Jac'a chivech rix, ¿(yin achique, ayincu'x) yin? xcha'. Ri Pedro xu'ij-apu che: Ja rat ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, xcha'.
MAR 8:30 Y ri Jesús xu'ij chique chi nis-ta jun achok che tiquitzijoj-vi.
MAR 8:31 Ri Jesús jac'ari' xutz'uc-e rutzijosic chiquivech ri ru-discípulos chi rija' ri xtak-pe richin xalex chiquicojol, nic'atzin chi nik'ax chupan q'uiy k'axomal. Itzel xtitz'et coma ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes, y coma ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; xticamises, pero chi rox k'ij xtic'astaj-pe, xcha'.
MAR 8:32 Can k'alaj rubixic ri ch'abel ri xeru'ij ri Jesús chique ri ru-discípulos, y tok ri Pedro xrac'axaj, xuc'uaj-e juba' quila' y xuch'olij.
MAR 8:33 Jac'a ri Jesús xtzu'un can chirij richin xerutz'et ri ch'aka' chic ru-discípulos y xu'ij che ri Pedro: ¡Catel-e chinuvech, rat Satanás! Roma ri nanojij xa junan riq'uin ri niquinojij ri vinak, y man nanojij ta ri achique nrojo' ri Dios.
MAR 8:34 Tok ri Jesús eroyon chic pe ri vinak y ri más chic ru-discípulos, quire' xu'ij chique: Si c'o jun nrojo' yirutzekle'ej, tuya' can juc'an ri nurayij rija', man tupokonaj nuk'asaj c'ayef voma yin, masque necamises, y quirutzekle'ej.
MAR 8:35 Roma xa achique na ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ruc'aslen voma yin, y roma ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, can xtril-vi.
MAR 8:36 Roma, ¿achique utz nuq'uen-pe che jun vinak si nic'uje' ronojel beyomal richin ri roch'ulef riq'uin, y xa man nicolotaj ta?
MAR 8:37 Y, ¿achique chi beyomal nitiquer nuya' jun vinak pa ruq'uexel ri ránima richin nril ri c'aslen ri richin jumul? Man jun.
MAR 8:38 Roma ri xa xtiq'uix xtu'ij chiquivech ri aj-mac tak vinak itzel quic'aslen ri ec'o chupan ri tiempo re' chi yin runiman yin y ri nuch'abel, yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, tok xquipe chic jun bey riq'uin chic ruk'ij ri Nata', y epetenak ri lok'olaj ángeles chuvij, xquiq'uix xtin-ij chi ri jun ri' vichin yin.
MAR 9:1 Quire' chic xu'ij ri Jesús chique ri ec'o riq'uin: Yin kitzij nin-ij chive chi ec'o jujun chive ri rixc'o vave' vacami ri man jani (quecom, quequen) chiri' tok xtiquitz'et ri ru-gobierno ri Dios chi petenak chic riq'uin ruchuk'a', xcha' ri Jesús.
MAR 9:2 Tok k'axnak chic vaki' k'ij, ri Jesús quiyon ri Pedro, ri Jacobo y ri Juan xeruc'uaj chuvech jun juyu' naj jotol chicaj, pa jun lugar man jun ninakon quichin, y tok ec'o chiri', ri Jesús xjalataj ruvech chiquivech ri oxi' ru-discípulos.
MAR 9:3 Ri rutziak can nitz'intz'ot, sak-sak xu'on achel ri tef ri nika. Nis-ta jun ch'ajoy-tziek nitiquer quiri' nu'on che rusakil jun tziek.
MAR 9:4 Jac'a tok xquitz'et, yetzijon yan chic ri Elías y ri Moisés riq'uin ri Jesús.
MAR 9:5 Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, utz ri rojc'o vave'; tikabana' oxi' tak jay, jun avichin rat, jun richin ri Moisés y jun chic richin ri Elías.
MAR 9:6 Ri Pedro runojin man runojin quiri' xu'ij-apu. Roma chi oxi' discípulos quixi'in-qui'.
MAR 9:7 Jac'ari' tok xka jun sutz' pa quivi' y xerumuk. Chupan c'a ri sutz' c'o Jun xch'o-pe ri xu'ij: Jare' ri Nuc'ajol, y yin can ninjo'. Tinimaj ri rutzij, xcha'.
MAR 9:8 Jac'a tok xetzu'un chic apu ri oxi' discípulos, man jun chic jun xquitz'et, xa ruyon ri Jesús.
MAR 9:9 Tok exulan-pe chuvech ri juyu', ri Jesús xu'ij chique ri oxi' ru-discípulos: C'o ixiquin, man jun yan achok che titzijoj-vi ri xitz'et, c'a ja tok yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, yin c'astajnak chic pe chiquicojol ri anima'i', xcha' chique.
MAR 9:10 Can xe vi quiq'uin rije' xcanaj-vi can ri ch'abel ri xu'ij ri Jesús, pero niquic'utula' chiquivech achique nu'ij tzij ri xu'ij chi c'a ja tok c'astajnak chic pe chiquicojol ri anima'i' chiri'.
MAR 9:11 Jac'ari' tok ri oxi' discípulos xquic'utuj-apu che ri Jesús: ¿Achique roma ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés niqui'ij chi na'ey nuka ri Elías y c'ajari' nuka ri Jun ri nitak-pe chucolic ri rutinamit ri Dios? xecha'.
MAR 9:12 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Can kitzij vi chi na'ey nuka ri Elías, y nu'on can ruchojmil ronojel. Y romari' can xtibanataj na vi ri tz'iban can chuvij yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi xquik'ax na vi chupan q'uiy k'axomal y man jun nuk'ij xti'an chuve.
MAR 9:13 Xaxe nin-ij chive chi ri Elías xuka yan. Y ri vinak xqui'en-e che xa achique na ri xcajo', can achel ri tz'iban can chirij, xcha' ri Jesús chique.
MAR 9:14 Tok ri Jesús xtzolij-pe ri achique lugar ec'o-vi ri ch'aka' chic ru-discípulos, rija' xutz'et chi eq'uiy vinak quimolon-qui' chiquij, y jujun achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri niquich'olila-qui' quiq'uin ri discípulos.
MAR 9:15 Pero tok conojel xquitz'et chi ja ri Jesús petenak, xel cánima xquitz'et y junanin xebe-apu riq'uin richin xequibana' saludar.
MAR 9:16 Y ri Jesús xuc'utuj chique: ¿Achique roma nich'olila-ivi' quiq'uin ri nu-discípulos? xcha'.
MAR 9:17 Jun chique ri ec'o chiri' quire' rutzolic rutzij ri Jesús xu'on: Tijonel, nuc'amon-pe re nuc'ajol chavech ri mem rubanon roma jun itzel espíritu.
MAR 9:18 Tok nuya' ruchuk'a' ri itzel espíritu, nu'on che chi nitzak pan ulef, chi nivokon pa ruchi', y chi nujach'ach'ej (rorey, rey), y romari' rucajman chic pa ruk'a'. Yin xich'o yan chique ri a-discípulos chi tiquelesaj ri itzel espíritu riq'uin, pero man xetiquer ta, xcha'.
MAR 9:19 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: ¡Oh rix vinak ri rixc'o vacami! Nis-ta jun chive ri can ta cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios. ¿Rix ninojij chi yin jumul yic'uje' iviq'uin? ¿O ninojij chi jumul xquixincoch'? Tic'ama-pe ri ala' vave', xcha'.
MAR 9:20 Xquiq'uen c'a pe ri ala' chuvech ri Jesús. Jac'a tok ri itzel espíritu xutz'et ri Jesús, xuquiyica' ri ala' riq'uin ruchuk'a', xutorij pan ulef. Chiri' nubolkotila-vi-ri' ri ala' y nivokon pa ruchi'.
MAR 9:21 Y ri Jesús xuc'utuj che ri tata'aj: ¿C'o chic chi tiempo quire' nu'on ri ac'ajol? xcha'. Ri tata'aj xu'ij: C'a co'ol na chiri' tok ocunak riq'uin.
MAR 9:22 Q'uiy (mul, paj) nutorij pa k'ak' y pa tak ya', richin nrojo' nucamisaj. Pero si rat c'o yatiquer na'an, tapokonaj kavech, y kojato', xcha'.
MAR 9:23 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Aviq'uin rat c'o-vi, roma xa achique na ri cukul ruc'u'x viq'uin chi nibanataj ri nuc'utuj, ronojel nibanataj, xcha'.
MAR 9:24 Can jari' xch'o-apu rutata' ri ala' riq'uin ruchuk'a' y xu'ij: Yin cukul nuc'u'x aviq'uin, pero taya' más ruchuk'a' ri vánima, richin quiri' más cukul nuc'u'x aviq'uin, xcha'.
MAR 9:25 Tok ri Jesús xutz'et chi más eq'uiy vinak niquimol-apu-qui', rija' xuch'olij ri itzel espíritu, y quire' xu'ij che: Rat itzel espíritu ri abanon che ri ala' re' chi man nac'axan ta y man nich'o ta, catel-e y man catzolij chic pe, xcha'.
MAR 9:26 Jac'ari' tok ri itzel espíritu riq'uin ruchuk'a' xuquiyica' ri ala', y nisiq'uin xel-e. Achel jun caminak xpoq'ue' can ri ala' pan ulef, romari' eq'uiy chique ri ec'o-apu xquinojij chi kitzij caminak.
MAR 9:27 Pero ri Jesús jari' (xutz'om, xuchop) apu ruk'a' richin xuyec, y ri ala' jari' xcataj-pe.
MAR 9:28 Tok ri Jesús xoc-apu ri pa jay, ri ru-discípulos quire' xquic'utuj che quiyon: ¿Achique roma roj man xojtiquer ta xkelesaj-e ri itzel espíritu? xecha'.
MAR 9:29 Ri jun ruvech espíritu re', ntel, pero nrojo' oración y coch'on vayijal, xcha' ri Jesús chique.
MAR 9:30 Tok xe'el-pe chiri', ja ri bey ri nik'ax pa departamento Galilea xquiq'uen-pe. Pero ri Jesús man nrojo' ta chi nina'ex chi nik'ax chiri'.
MAR 9:31 Roma yerutijoj ri ru-discípulos benak y quire' nu'ij chique: Yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xa xquijach-e pa quik'a' ri vinak y xquinquicamisaj. Pero chi rox k'ij xquic'astaj-pe.
MAR 9:32 Pero ri ru-discípulos man (nik'ax, nino') ta chiquivech ri najin chubixic ri Jesús chique, y xa niquixi'ij-qui' niquic'utuj-apu che.
MAR 9:33 (Xapon, xebos) c'a ri Jesús pa tinamit Capernaum. Y tok c'o chic ri pa jay, rija' quire' xuc'utuj chique ri ru-discípulos: ¿Achique c'a ri nichok'omayila' chivech tok roj petenak pa bey? xcha'.
MAR 9:34 Jac'a ri discípulos man xech'o ta apu, roma tok ebenak ri pa bey, xa niquichok'omayila' chiquivech pa ruvi' ri achique más xtic'uje' ruk'ij.
MAR 9:35 Xtz'uye' c'a ka ri Jesús, xeroyoj-apu ri doce discípulos y xu'ij chique: Si c'o jun nrojo' nic'uje' ruk'ij, nic'atzin chi ja rija' ri ruq'uisbel chique conojel y achel quisamajinel conojel.
MAR 9:36 Xeruc'ama' c'a pe jun ch'uti ac'ual ri Jesús, xuya' chiri' pa quinic'ajal. Xuch'elej c'a, y xu'ij chique ri ru-discípulos:
MAR 9:37 Ri pa nubi' yin nuc'ul ruvech jun ac'ual achel re', man xe ta ri ac'ual nuc'ul ruvech, junan nu'ij chi ja yin nuc'ul nuvech. Y ri yiruc'ul pa ránima, man xe ta yin yiruc'ul, xa can nuc'ul ri takayon-pe vichin.
MAR 9:38 Ri Juan xu'ij-pe che ri Jesús: Tijonel, roj c'o jun katz'eton can ri pan abi' rat yerelesaj itzel tak espíritu. Pero roma man petenak ta chikacojol richin ta junan rat katzekle'en, roj xka'ij che chi man chic tu'on quiri', xcha'.
MAR 9:39 Jac'a ri Jesús xu'ij: Man tik'at chuvech. Roma si pa nubi' yin yerubanala' milagros, man cha'anin ta xtijalataj runo'oj richin yerubila' yan chic itzel tak ch'abel chuvij.
MAR 9:40 Roma xa achique na ri man nicataj ta chikij, xa junan ránima kiq'uin.
MAR 9:41 Y xa achique na ri pa nubi' yin nusipaj juba' iya' roma rix, rix vichin yin ri xitak-pe chucolic rutinamit ri Dios, kitzij nin-ij chive chi can c'o rajil-ruq'uexel xtiyo'ox che.
MAR 9:42 Y ri ec'o-pe re' ri man jani ruchuk'a' cánima riq'uin ri Dios, pero cukul quic'u'x viq'uin; xa achique na jun nibano che jun chique rije' chi nuxutuj can ri Dios, más utz che ri nibano quiri' chi na'ey ta xxim-e jun abaj joc'oy trigo chukul y xec'ak can pa mar.
MAR 9:43 Romari', si jun ak'a' nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tachoyo-e; más utz chave chi xe jun ak'a' c'o, y yatoc chupan ri c'aslen ri richin jumul, que chuvech tz'akat ca'i' ak'a' y xa yabe chupan ri lugar ri c'o-vi ri k'ak' ri man juba' nichup-ka,
MAR 9:44 ri achique lugar man (yecom, yequen) ta ka ri quijutil ri cuerpo, y nis-ta ri k'ak' man nichup ta ka.
MAR 9:45 Y si jun avakan nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tachoyo-e; más utz chave chi xe jun avakan c'o, y yatoc chupan ri c'aslen ri richin jumul, que chuvech tz'akat ca'i' avakan y xa yatec'ak chupan ri lugar ri c'o-vi ri k'ak' ri man juba' nichup-ka,
MAR 9:46 ri achique lugar man (yecom, yequen) ta ka ri quijutil ri cuerpo, y nis-ta ri k'ak' man nichup ta ka.
MAR 9:47 Quiri' mismo jun runak'-avech, si jari' nibano chave chi naxutuj can ri Dios, tavelesaj-e; más utz chave chi xe jun runak'-avech c'o, y yatoc pa ruk'a' ri Dios richin yaru'on gobernar, que chuvech c'o ri ca'i' runak'-avech y xa yatec'ak pa k'ak',
MAR 9:48 ri achique lugar man (yecom, yequen) ta ka ri quijutil ri cuerpo, y nis-ta ri k'ak' man nichup ta ka.
MAR 9:49 Roma can xtipe na vi k'axomal pa quic'aslen conojel vinak, achel can ta pa k'ak' yek'ax-vi, y si c'o jun man nupokonaj ta ri' roma yin rutzekle'en, can c'o ratz'amil ri ruc'aslen, achel yetz'amis ri sipanic ri yeyo'ox pa ruvi' ru-altar ri Dios.
MAR 9:50 Ri atz'an can utz vi, pero si niq'uis-e ri ratz'amil, ¿achique chic xtiyo'ox riq'uin richin nitzolij-pe ri ratz'amil? Roma c'a ri', rix jumul tic'uje' ratz'amil ri ic'aslen, y tic'uje' uxlanen chi'icojol, xcha' ri Jesús.
MAR 10:1 Xel c'a e ri Jesús chiri', xbe pa departamento Judea, pa tak lugares ri ec'o-apu juc'an che ri rakan-ya' Jordán. Xequimolo' chic c'a qui' ri vinak riq'uin, y rija' xerutijoj chic jun bey achel rubanon-pe.
MAR 10:2 Xejel c'a apu jujun achi'a' fariseos riq'uin, roma nicajo' chi can ta nika pa quik'a', y xquic'utuj che si ru-ley ri Dios nuya' lugar chi jun achi nuya' can ri rixayil.
MAR 10:3 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: ¿Achique ru'in can ri Moisés chive chi ni'en pa ruvi' ri nic'utuj? xcha'.
MAR 10:4 Rije' xqui'ij: Ri Moisés xuya' lugar chi ri achi c'o che'el nujach jun vuj che ri rixayil ri achok chupan nu'ij-vi chi nuya' can, y quiri' nujach can jumul, xecha'.
MAR 10:5 Y ri Jesús xu'ij chique: Roma rucovil ri ivánima rix vinak tok ri Moisés xutz'ibaj ri jun mandamiento ri'.
MAR 10:6 Pero pa na'ey, ri Dios tok xeru'on ri vinak pa ruvi' ri roch'ulef, xe jun achi y jun ixok xu'on.
MAR 10:7 Romari' ri ala' man xtic'uje' ta chic quiq'uin ri rute-rutata', xa xtiquic'uaj-qui' riq'uin ri rixayil,
MAR 10:8 y xe jun xtiqui'en ri eca'i'. Romari', man eca'i' ta chic, xaxe jun quibanon.
MAR 10:9 Roma c'a ri', ri xa jun rubanon ri Dios chique, man jun vinak tijacho quivech, xcha' ri Jesús.
MAR 10:10 Jac'a tok ri Jesús y ri ru-discípulos ec'o chic pa jay, ri discípulos xquic'utuj che ri achique ruchojmil ri c'a ja oc xu'ij-ka.
MAR 10:11 Ri Jesús xu'ij c'a chique: Xa achique na achi ri nuya' can ri rixayil y nuq'uen chic jun ixok, mac nu'on chuvech ri rixayil.
MAR 10:12 Quiri' mismo ri ixok ri nuya' can ri rachijil y ni'e chic riq'uin jun achi, ri ixok ri' mac ri nu'on. Quiri' xu'ij chique.
MAR 10:13 Y ec'o c'a ac'ola' xe'eyo'ox chuvech ri Jesús, richin nuya' ruk'a' pa quivi'. Pero ri ru-discípulos xa xequich'olij ri yeyo'on-apu ri ac'ola' chuvech.
MAR 10:14 Jac'a ri Jesús tok xutz'et ri yetajin ri ru-discípulos, man xka ta chuvech, y romari' xu'ij chique: Tiya' lugar chique ri ac'ola' chi yepe viq'uin, y man que'ik'at. Roma ri ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, ja ri yebano che ri cánima achel cánima re ac'ola'.
MAR 10:15 Can kitzij nin-ij chive, ri man nu'on ta achel ránima jun ac'ual richin nuc'ul pa ránima ru-gobierno ri Dios, man ntoc ta chiquicojol ri ye'an gobernar roma rija', xcha'.
MAR 10:16 Y chiquijununal xeruch'elej ri ac'ola', nuyala' ruk'a' pa quivi' y nuc'utuj ru-favor ri Dios pa quivi'.
MAR 10:17 Tok ri Jesús xel-e chiri' richin (xutz'om, xuchop) chic e rubey, jari' tok junanin xuka jun achi riq'uin, y ja xxuque-ka chuvech, y xu'ij che: Utzulaj Tijonel, ¿achique nic'atzin nin-en yin richin quiri' c'o nuk'a' che ri c'aslen ri richin jumul? xcha'.
MAR 10:18 Ri Jesús xu'ij che: ¿Achique roma rat na'ij chi yin utz? Man jun vinak utz, xaxe Jun utz, y ri' ja ri Dios.
MAR 10:19 Rat aveteman ruchojmil ri mandamientos ri xuya' ri Dios che ri Moisés ojer can. Chiri' nu'ij: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi; man cacamisan; man catelak'; man tatz'uc tzij; man tasetz runo'oj jun vinak roma c'o najo' navelek'aj-e che; taya' quik'ij ri ate-atata'. Quiri' xu'ij ri Jesús che.
MAR 10:20 Tijonel, ronojel ri na'ij, yin c'a yin ac'ual na chiri' nubanon-pe, y c'a quiri' na vacami, xcha' ri achi.
MAR 10:21 Y ri Jesús xutz'et ruvech ri achi, y pa ránima xel-vi-pe chi xrojo', y xu'ij che: C'a c'o chic jun man abanon ta. Cabin, tac'ayij ronojel ri achajin, y ri rajil tajacha' chiquivech ri man jun oc quichajin, y xtic'uje' abeyomal chila' chicaj. C'ajari' catzolij y quinatzekle'ej; man tapokonaj nak'asaj c'ayef voma yin, masque yacamises, xcha'.
MAR 10:22 Ri achi tok xrac'axaj ri xu'ij ri Jesús, achel xubolkotij-ri' ri ránima xuna', y nibison xtzolij-e, roma can q'uiy beyomal c'o riq'uin.
MAR 10:23 Jac'ari' tok ri Jesús xtzu'un xe tak ruxiquin, y quire' c'a xu'ij chique ri ru-discípulos: Ri c'o quibeyomal, c'ayef chi ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, xcha' chique.
MAR 10:24 Ri ru-discípulos can achique na xquina' tok xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús. Jac'a rija' quire' chic xu'ij chique jun bey: Valc'ua'l, nin-ij c'a chive chi ri benak cánima pa ruvi' beyomal, c'ayef chi ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar.
MAR 10:25 Xa más man c'ayef ta chi nik'ax jun camello pa ch'uti rujulil jun bak richin t'iso'n, que chuvech ntoc jun beyon chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios, xcha' ri Jesús.
MAR 10:26 Jac'a ri discípulos más jun vi xuna' ri cánima tok xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús, y xquibila' chiquivech: Si kitzij achel ri nu'ij, man jun xticolotaj, xecha'.
MAR 10:27 Y ri Jesús xerutz'et c'a apu ri ru-discípulos y xu'ij chique: Chivech rix aj-roch'ulef manak che'el nibanataj ri achel xin-ij, pero chuvech ri Dios xa ronojel c'o che'el nibanataj, xcha' chique.
MAR 10:28 Jari' tok ri Pedro xu'ij-apu che: Tatz'eta' c'a, roj kayo'on can ronojel richin rat katzekle'en, xcha'.
MAR 10:29 Y ri Jesús quire' xu'ij: Kitzij nin-ij chive chi xa achique na ri ruyo'on can racho, rute-rutata', rixayil, ralc'ua'l, ruchak', runimal, rana' o rujuyu' voma yin, y roma ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak,
MAR 10:30 ri nibano quiri', xtuc'ul jujun ciento más ruvi' che ri ruyo'on can chupan ri tiempo ri rojc'o-vi vacami. Roma can xtiyo'ox racho, ruchak', runimal, rana', rute', ralc'ua'l, y rujuyu', junan riq'uin k'axomal roma yin rutzekle'en; y chupan ri jun chic tiempo ri petenak chikavech apu, xtiyo'ox che ri c'aslen ri richin jumul.
MAR 10:31 Pero q'uiy chique ri ec'o na'ey vacami, xa xquecanaj can ruq'uisbel. Y q'uiy chique ri ec'o can ruq'uisbel, xa xqueyo'ox yan chic chi na'ey, xcha' ri Jesús.
MAR 10:32 Ri Jesús y ri etzekle'ey richin ejotol-e pa tinamit Jerusalem, y ja rija' k'axnak-e chiquivech, pero rije' man niquil ta achique niquinojij chirij y xa quixi'in-qui' ebenak. Jac'ari' tok rija' xeroyoj chic e jun bey juc'an ri doce ru-discípulos richin xutz'uc-e rubixic chique ri achique xteruk'asaj.
MAR 10:33 Rija' quire' xu'ij chique: Rix iveteman chi pa tinamit Jerusalem roj jotol-vi-e. Chiri' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xquijach pa quik'a' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y pa quik'a' ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Rije' xtiqui'ij chi quicamises, y xquinquijach pa quik'a' ri man israelitas ta.
MAR 10:34 Ri vinak ri' xquinquitze'ej, xquinquich'ey, xquinquichubaj, y xquinquicamisaj. Pero chi rox k'ij xquic'astaj-pe, xcha'.
MAR 10:35 Jac'ari' tok ri Jacobo y ri Juan, ri eruc'ajol ri Zebedeo, xejel c'a apu riq'uin ri Jesús y xqui'ij che: Tijonel, roj nikajo' chi na'an ri achique xtikac'utuj chave, xecha'.
MAR 10:36 Y, ¿achique c'a ri nijo'? xcha' chique.
MAR 10:37 Rije' xqui'ij: Tok rat c'o chic ak'ij chiri', nikajo' chi naya' lugar chike chi jun nitz'uye-apu pan a-derecha y jun pan a-izquierda, xecha'.
MAR 10:38 Pero ri Jesús xu'ij chique: Rix man iveteman ta ri achique nic'utuj. ¿Nicoch' cami rix ri achel xti'an chuve yin? Roma yin can achel xqui'an bautizar chupan jun nimalaj k'axomal, xcha' ri Jesús.
MAR 10:39 Nikacoch', xecha' rije'. Y ri Jesús xu'ij chique: Can kitzij vi chi rix xtik'asaj ri achel xti'an chuve yin, y xquix-an bautizar chupan k'axomal achel ri xtink'asaj yin,
MAR 10:40 jac'a ri nijo' rix chi jun nitz'uye' pa nu-derecha y jun pa nu-izquierda, man pa nuk'a' ta yin c'o-vi richin ninya'. Roma ri lugar ri' ja chique ri achok coma banon rubanic xtiyo'ox-vi, xcha' ri Jesús.
MAR 10:41 Ri lajuj chic discípulos xpe coyoval chique ri Jacobo y ri Juan tok xquic'axaj ri achique niquic'utuj.
MAR 10:42 Pero ri Jesús xeroyoj ri ru-discípulos y xu'ij chique: Rix iveteman chi ri ni'ix chi e-gobernantes choch'ulef, can ecajaf ri vinak niquina-qui'. Can nima'k quik'ij niquina-qui', y can ja rije' ye'in ri achique nic'atzin chi ni'an.
MAR 10:43 Jac'a chi'icojol rix man quiri' ta. Roma ri nrojo' nic'uje' ruk'ij chive, nic'atzin chi rija' achel jun isamajinel.
MAR 10:44 Y si jun chive nrojo' chi ja rija' na'ey, tubana' achel jun lok'on samajinel chi'icojol.
MAR 10:45 Roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, man xipe ta richin yito'ox; yin xipe richin yito'on y richin ninya' nuc'aslen coma eq'uiy richin yecolotaj, xcha' ri Jesús.
MAR 10:46 Jac'ari' tok ri Jesús y ri ru-discípulos (xe'apon, xe'ebos) pa tinamit Jericó. Jac'a tok ye'el-pe chiri' junan quiq'uin eq'uiy vinak, chuchi' bey c'o jun achi tz'uyul man nitzu'un ta nu'on limosna rubinan Bartimeo, ruc'ajol jun achi rubinan Timeo.
MAR 10:47 Tok rija' xrac'axaj chi ja ri Jesús aj-Nazaret ri nik'ax chiri', riq'uin ruchuk'a' xch'o y xu'ij: ¡Jesús, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj nuvech! xcha'.
MAR 10:48 Pero eq'uiy xech'olin richin, chi titane-ka. Jac'a rija' xa más cof xch'o-pe y nu'ij: ¡Rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj nuvech! nicha'.
MAR 10:49 Xpa'e' c'a ka ri Jesús y xu'ij chi toyox-pe. Ja c'a xcoyoj-pe ri man nitzu'un ta, y xqui'ij che: Tiquicot ri avánima, cacataj; ri Jesús yaroyoj, xecha' che.
MAR 10:50 Ri achi xe xrac'axaj quiri', ja xuc'ak can ri ruk'u', xpa'e' c'a, y xbe-apu riq'uin ri Jesús.
MAR 10:51 ¿Achique ri najo' chi nin-en chave? xcha' ri Jesús. Tijonel, yin ninjo' yitzu'un chic jun bey, xcha'.
MAR 10:52 Y ri Jesús xu'ij che: Catzolij, vacami xacolotaj roma nanimaj chi yin yitiquer nin-en chave chi yatzu'un. Jac'ari' xtzu'un chic, y xutzekle'ej c'a e ri Jesús.
MAR 11:1 Tok nakaj chic ec'o-vi-apu che ri tinamit Jerusalem, ri achique lugar ec'o-vi ri ca'i' aldea Betfagé y Betania ri ec'o-apu chuvech ri juyu' Olivos, ri Jesús xerutak-apu ca'i' ru-discípulos.
MAR 11:2 Rija' xu'ij-e chique: Quixbin-apu chupan la aldea la c'o-apu chivech. Xe xquixoc-apu, jari' nivil jun alaj burro ximil can chiri', ri c'a man jani (tich'oque', titz'uye') jun vinak chirij. Tisolo-pe y tic'ama-pe chuve.
MAR 11:3 Si c'o jun xti'in-pe chive chi achique roma nisol-pe ri burro, ti'ij che chi nic'atzin che ri Ajaf, pero cha'anin xtutzolij-pe, quixcha' can che.
MAR 11:4 Xebe c'a ri ca'i' discípulos, xquil ri alaj burro ximon can chuchi' jun puerta ri achique lugar nuc'ul-vi-ri' ca'i' bey, y xquisol-pe.
MAR 11:5 Pero ec'o jujun chique ri ec'o chiri' quire' xqui'ij-pe chique ri ca'i' discípulos: ¿Achique roma nisol ri ch'uti alaj burro? xecha-pe chique.
MAR 11:6 Jac'ari' xqui'ij-apu ri ru'in-e ri Jesús chique. C'ajari' xyo'ox-pe lugar chique chi xquisol-pe ri alaj burro.
MAR 11:7 Xquiq'uen c'a pe che ri Jesús y xquiya-e jujun quitziak chirij ri burro y ri Jesús (xch'oque', xtz'uye') e chirij.
MAR 11:8 Q'uiy chique ri ebenak chirij niquiriq'uila' jujun quitziak pa rubey richin niquiya' ruk'ij. Ch'aka' yequichoyola' ruk'a' tak che' y yequiya-ka pa rubey ebenak.
MAR 11:9 Ri ebenak chuvech y ri ebenak chirij riq'uin cuchuk'a' quire' niqui'ij: ¡Matiox chi petenak ri Colonel re'! ¡Nimalaj favor c'o pa ruvi' re petenak pa rubi' ri Ajaf!
MAR 11:10 ¡Matiox chi xtzolij chic pe ru-gobierno ri kamama' David! ¡Matiox che ri Dios chicaj! Quiri' niqui'ij ri vinak.
MAR 11:11 Xoc c'a apu ri Jesús pa tinamit Jerusalem, xek'ax-pe pa racho ri Dios, y tok rutz'eton chic can ronojel ri c'o chiri', xbe pa Betania junan quiq'uin ri doce ru-discípulos roma ja xoc-pe ri ak'a'.
MAR 11:12 Chuca'n k'ij, tok xe'el-pe ri pa Betania, ri Jesús nivayijan chiri'.
MAR 11:13 Xutz'et c'a apu chi naj jun mata higo ri jabel rex ruxak, y xbe c'a apu chuxe' richin nutz'et si c'o ruvech. Pero tok xjel-apu chuxe', xutz'et chi xa ruyon ruxak roma man ruk'ijul ta richin c'o ruvech.
MAR 11:14 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij che ri che': Man jun chic xtitijo jun avech, xcha' che. Y ri ru-discípulos xquic'axaj ri xu'ij.
MAR 11:15 Tok (xe'apon, xe'ebos) pa tinamit Jerusalem, ri Jesús xoc pa racho ri Dios y (xutz'om, xuchop) pe cokotaxic ri yec'ayin y ri yelok'on chiri', y xuticmayila' can qui-mesas ri eq'uexoy ruvech méra, y ri quich'acat ri yec'ayin palomas.
MAR 11:16 Man nuya' ta lugar chique ri quic'ualo'n eka'n chi yek'ax chiri' pa racho ri Dios.
MAR 11:17 Rija' yerutijoj, y quire' nu'ij chique: Chupan ri tz'iban can, ri Dios nu'ij: Ri vacho, jay richin oración quichin conojel quivech vinak. Jac'a rix xa quijul elek'oma' ibanon che, xcha' rija'.
MAR 11:18 Tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés xquic'axaj ri achique xu'on ri Jesús pa racho ri Dios, rije' niquicanola' achique ta niqui'en richin niquicamisaj, roma xa quixi'in-qui' chi conojel ri vinak elenak cánima pa ruvi' ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yerutijoj-vi.
MAR 11:19 Jac'a tok xoc-pe ri ak'a', ri Jesús xa xel-e ri chiri' pa tinamit Jerusalem junan quiq'uin ri ru-discípulos.
MAR 11:20 Cumaj yan sakar chuca'n k'ij, tok ri Jesús y ri ru-discípulos xek'ax chic jun bey ri achique lugar c'o-vi ri jun mata higo, xquitz'et chi hasta ri rakan ri che' xchakij-ka.
MAR 11:21 Ri Pedro xuka chuc'u'x ri achique xu'ij ri Jesús che ri mata higo, y romari' xu'ij che: Tijonel, tatz'eta' la higo la xa'ij che chi man jun chic xtitijo jun ruvech; can xchakij-vi-ka, xcha'.
MAR 11:22 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique conojel ri ru-discípulos: Rix nic'atzin chi cukul ic'u'x riq'uin ri Dios.
MAR 11:23 Roma yin kitzij nin-ij chive chi xa achique na ri ni'in che ri juyu' re' chi tel-e vave' y tik'ax chupan ri mar, can quiri' vi xtibanataj, si man caca' ta ruc'u'x nich'o che, y si riq'uin ronojel ránima nunimaj chi nibanataj.
MAR 11:24 Roma c'a ri', nin-ij chive chi ronojel ri nic'utuj tok ni'en orar, tinimaj chi can xtiyo'ox-vi-pe chive, y can quiri' vi xtibanataj.
MAR 11:25 Jac'a tok ni'en orar, si c'o iyacon pan ivánima chirij jun ri c'o man utz ta rubanon chive, tibana' perdonar, richin quiri' ri Itata' ri c'o chicaj xtu'on perdonar ri man utz ta ri ni'en.
MAR 11:26 Roma si rix man ni'en ta perdonar, quiri' mismo ri Itata' ri c'o chicaj man xtu'on ta perdonar ri man utz ta ri ni'en.
MAR 11:27 Ri Jesús y ri ru-discípulos xetzolij chic jun bey ri pa tinamit Jerusalem, y tok ri Jesús nibin chiri' pa racho ri Dios, jari' tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij xejel-apu riq'uin,
MAR 11:28 y xquic'utuj che: ¿Achique ak'a' rat chi ye'abanala' ronojel re yatajin riq'uin? ¿Y (achique, acu'x) x-in chave chi quire' que'abanala'? xecha' che.
MAR 11:29 Ri Jesús xu'ij: Quiri' mismo yin c'o jun ninjo' ninc'utuj chive. Ti'ij-pe chuve ri ninc'utuj chive, y yin xtin-ij chive ri achok riq'uin petenak-vi chi c'o nuk'a' chi quire' yenbanala'.
MAR 11:30 Tok ri Juan xeru'on bautizar ri vinak, ¿Dios cami biyon-pe che, o xa vinak? Ti'ij-pe chuve, xcha' chique.
MAR 11:31 Jac'a rije' niquichok'omayila' chiquivech y niqui'ij: Si xtika'ij che chi ri Juan ja ri Dios takayon-pe, ri Jesús xtu'ij chike chi achique roma man xkanimaj ta.
MAR 11:32 Y si xtika'ij chi xa vinak xe'in che ri Juan, c'ayef chike. Rije' quiri' niqui'ij roma niquixi'ij-qui' chi yecataj-pe ri tinamit chiquij, roma chiquivech conojel, ri Juan can profeta vi.
MAR 11:33 Romari' quire' xqui'ij-apu che ri Jesús: Roj man keteman ta, xecha'. Quiri' mismo xtin-en yin; man xtin-ij ta chive achok riq'uin petenak-vi chi c'o nuk'a' chi yenbanala' quire', xcha' ri Jesús.
MAR 12:1 Ri Jesús xch'o chic c'a jun bey chique riq'uin ejemplos, y quire' xu'ij: C'o jun achi xutic uva chuvech ri rujuyu' y xuc'ojoj rij. Xu'on can jun achel pila ri pa rujuyu' richin niyitz'-vi ri uva, xu'on can jun garita quichin ri chajinel, xuya' c'a can ri rujuyu' pa (k'uch, cuchubal) chique ca'i-oxi' achi'a' ri xquesamajin ruvech, y xbe naj.
MAR 12:2 Jac'a tok xril ruk'ijul, ri rajaf ri juyu' xutak-e jun rusamajinel quiq'uin ri yesamajin ruvech ri juyu', richin c'o che ruvech ri uva niyo'ox-pe che.
MAR 12:3 Pero rije' xa chi oyoval xquic'ul-vi ri samajinel, xquich'ey-pe, y man jun ruvech ri uva xquiya-pe che.
MAR 12:4 Ri rajaf ri juyu' xutak chic e jun samajinel quiq'uin, pero xa xquic'akala-pe abaj chirij, y socotajnak (rujolon, ruvi') xcokotaj-pe.
MAR 12:5 Ri rajaf ri juyu' xutak chic e jun rusamajinel, pero xa xquicamisaj. Y c'a xerutak na q'uiy rusamajela' quiq'uin, pero ec'o xequich'ey-pe, y ch'aka' xequicamisaj.
MAR 12:6 Ri rajaf ri juyu' c'o jun ruc'ajol ri can nrojo', y jari' xutak-e pa ruq'uisbel, roma quire' nunojij: Si ja ri nuc'ajol ri xteka quiq'uin, can xqueniman-vi chuvech, xcha-ka pa ránima.
MAR 12:7 Jac'a ri yesamajin ruvech ri juyu' tok xquitz'et, quire' niquibila' chiquivech: Jare' xtoc can rajaf ri juyu' re'. Quire' quixampe, kacamisaj, richin quiri' pa kak'a' roj nic'uje-vi can ri juyu', xecha'.
MAR 12:8 (Xquitz'om, xquichop) c'a ri ala', xquicamisaj y xquelesaj-pe chupan ri juyu' ri tiquil-vi ri uva.
MAR 12:9 Vacami c'a, ¿achique cami xtu'on rajaf ri juyu' chique ninojij rix? Rija' xtipe, xquerucamisaj, y ri juyu' ri tiquil-vi ri uva xtuya' chic pa (k'uch, cuchubal) chique ch'aka' samajela'.
MAR 12:10 ¿Man jun bey ibanon leer ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios? Chiri' nu'ij: Ri abaj ri man juba' xcajo' xquicusaj ri banoy tak jay, Xa jari' xc'atzin richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay.
MAR 12:11 Ja ri Ajaf xbano quiri' che, Y roj ntel-e runak'-kavech nikatz'et. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios.
MAR 12:12 Jac'ari' tok ri achok chique xutzijoj-vi ri ejemplo xcajo' chi can ta (xquitz'om, xquichop) ri Jesús, roma xquina'ej chi ja rije' ri xerutzijoj chupan ri ejemplo. Pero xa niquixi'ij-qui' chiquivech ri tinamit. Romari' xquiya' can ri Jesús y xebe.
MAR 12:13 Jac'ari' xequitak ca'i-oxi' achi'a' fariseos y ca'i-oxi' ruvinak ri rey Herodes riq'uin ri Jesús, roma nicajo' chi can ta nika pa quik'a' riq'uin ri yerubila'.
MAR 12:14 Tok ri etakon-e ec'o chic apu riq'uin ri Jesús, xqui'ij che: Tijonel, roj keteman chi rat xe ri kitzij na'ij, y man jun achok chuvech naxi'ij-vi-avi', roma mana-ta ri achique rubanic jun vinak ri natz'et, y pa ruchojmil nac'ut rubey ri Dios. Vacami c'a, ta'ij chike: ¿Nuya' cami lugar ru-ley ri Dios chi nitoj impuesto che ri rey César, o manak? ¿Utz cami nikatoj o man nikatoj ta? xecha' che.
MAR 12:15 Jac'a ri Jesús reteman chi xa ca'i' rupalaj quitzij riq'uin ri quiri' niquic'utuj che. Romari' xu'ij chique: ¿Achique roma nitij ik'ij richin nijo' yika pan ik'a'? Tic'ama-pe ri méra richin nintz'et ruvech, xcha'.
MAR 12:16 Xquiya' c'a apu ri méra che. Jac'ari' tok rija' xuc'utuj chique: ¿Achok ruvech y achok rubi' re c'o chuvech? xcha'. Y rije' xqui'ij: Richin ri rey César, xecha'.
MAR 12:17 Jari' tok ri Jesús xu'ij chique: Tiya' che ri César ri can richin vi ri César, y tiya' che ri Dios ri can richin vi ri Dios, xcha'. Tok rije' xquic'axaj quiri', can achique na xquina' che ri Jesús.
MAR 12:18 Jari' tok ec'o achi'a' saduceos xe'ech'o riq'uin ri Jesús. Ri saduceos man niquinimaj ta chi ri anima'i' xquec'astaj chic, y romari' quire' c'a xquic'utuj che:
MAR 12:19 Tijonel, ri Moisés rutz'iban can chike chi jun achi tok c'o jun ruchak' o runimal (nicom, niquen) e, nic'atzin chi rija' nic'ule' riq'uin ri ixok xmalcanij can, si ri ixok manak ral xc'uje', richin nic'uje' ral ri xa pa rubi' ri ámna niyo'ox-vi-ka.
MAR 12:20 Quiri' xbanataj jun bey quiq'uin vuku' achi'a' quichak'-quinimal qui'. Ri na'ey xc'ule', pero (xcom, xquen) e, y man jun ralc'ua'l xc'uje'.
MAR 12:21 Ri ruca'n achi xc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, pero xa (xcom, xquen) e, y man jun ralc'ua'l xc'uje'. Quiri' mismo xu'on-e ri rox achi.
MAR 12:22 Chi vuku' achi'a' quiri' xqui'en-e, y man jun xc'uje' ralc'ua'l riq'uin ri ixok. Y c'a pa ruq'uisbel (xcom, xquen) e ri ixok.
MAR 12:23 Rat na'ij chi c'o na jun k'ij xquec'astaj-pe ri anima'i'. Si kitzij chi xquec'astaj-pe, ¿achique chique ri vuku' achi'a' re' xtoc rachijil ri ixok, tok chi vuku' achi'a' xe'oc rachijil? xecha' ri saduceos.
MAR 12:24 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Rix, rix satznak riq'uin ri ni'ij, xa man iveteman ta ri nu'ij ruch'abel ri Dios, ni man iveteman ta achique nitiquer nu'on ruchuk'a' ri Dios.
MAR 12:25 Roma tok xtuka ri k'ij chi ri anima'i' xquec'astaj-e, man xquec'ule' ta chic, ni manak chic xtiquiya' quitzij richin c'ulubic, xa xque'oc achel ri ángeles ri erichin chicaj.
MAR 12:26 Pero chi ri anima'i' yec'astaj, can yec'astaj-vi. ¿Man ibanon ta c'a leer ri rutz'iban can ri Moisés, chi ri Dios quire' xu'ij che tok xch'o-pe chupan ri (xulu-quiej, zarza): Ja yin ru-Dios ri Abraham, ru-Dios ri Isaac y ru-Dios ri Jacob?
MAR 12:27 Roma ri Dios man qui-Dios ta ri manak quic'aslen. Rija' qui-Dios ri c'o quic'aslen, romari' nin-ij chi rix xa rix satznak riq'uin ri ni'ij, xcha' ri Jesús chique.
MAR 12:28 C'o c'a jun chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, xjel-apu ri achique lugar yetzijon-vi ri Jesús quiq'uin ri achi'a' saduceos. Rija' xrac'axaj ri niqui'ij chiquivech, y roma utz nrac'axaj ri nu'ij ri Jesús, quire' c'a xuc'utuj-apu che: ¿Achique chique ri mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés ri más c'o rakale'n? xcha'.
MAR 12:29 Ri Jesús xu'ij che: Ri mandamiento más c'o rakale'n ja ri nu'ij: Tivac'axaj c'a rix israelitas: Ri Ajaf ka-Dios xaxe jun.
MAR 12:30 Tijo' ri Ivajaf Dios riq'uin ronojel ivánima, riq'uin ronojel ic'aslen, riq'uin ronojel ino'oj y riq'uin ronojel ivuchuk'a'. Jare' ri mandamiento ri más c'o rakale'n.
MAR 12:31 Ri ruca'n juba' ma junan, y quire' nu'ij: Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel. Y manak chic jun mandamiento ri más c'o rakale'n que chuvech ri ca'i' re', xcha' ri Jesús.
MAR 12:32 Ri achi q'uiy reteman chirij ri ley, xu'ij che ri Jesús: Tijonel, can quiri' vi. Can kitzij ri xa'ij chi ri Dios xaxe jun, y man jun chic jun.
MAR 12:33 Y si nikajo' ri Dios riq'uin ronojel kánima, riq'uin ronojel kano'oj, riq'uin ronojel kac'aslen, y riq'uin ronojel kuchuk'a', y si achel nikajo-ka-ki' roj, quiri' mismo yekajo' conojel; ri quiri' nika'an, más c'o rakale'n que chuvech ri yekaporoj avaj y yekacamisaj chicop chuvech, xcha' ri achi q'uiy reteman chirij ri ley.
MAR 12:34 Tok ri Jesús xutz'et chi ri achi can xucusaj runo'oj richin xch'o, xu'ij che: Nakaj-nakaj ratc'o-vi richin yatoc chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios, xcha'. Y jari' xtiquer-e chi nis-ta jun chic xucovij-ri' richin c'o más xuc'utuj-apu che ri Jesús.
MAR 12:35 Tok ri Jesús yerutijoj ri quimolon-qui' pa racho ri Dios, quire' xu'ij: ¿Achique roma ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley, niqui'ij chi ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios xa choj jun riy-rumam can ri rey David?
MAR 12:36 Tok mismo ri rey David quire' xu'ij tok uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu: Ri Ajaf Dios quire' xu'ij che ri Vajaf: Catz'uye-pe pa nu-derecha, C'a ja tok xquenya' chuxe' avakan ri itzel yatquitz'et. Quiri' xu'ij.
MAR 12:37 Si ri rey David, Vajaf xcha' che, ¿achique roma ni'ix chi xa choj jun riy-rumam can? xcha' ri Jesús. Y ri jani na chi vinak ri ye'ac'axan-apu, can nika chiquivech ri nu'ij ri Jesús.
MAR 12:38 Tok ri Jesús yerutijoj ri vinak chiri', quire' nu'ij chique: Man ti'en rix achel niqui'en ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Roma rije' nika chiquivech niquicusaj jucujak tak tziek richin quetz'etetaj chi c'o quik'ij, nika chiquivech chi ye'an saludar ri niquimol-vi-qui' ri vinak,
MAR 12:39 y nika chiquivech chi yetz'uye' ri pa na'ey tak ch'aquet ri pa tak sinagogas y ri pa tak va'in.
MAR 12:40 Jabel yeno' (chubanic, cho'onic) richin c'o niquelek'aj chique ri malcani' tak ixoki'. Y xaxe richin quenimex, yelayoj riq'uin ri oración. Romari', más q'uiy castigo xtika pa quivi', xcha' ri Jesús.
MAR 12:41 Tz'uyul yan chic ri Jesús chuvech ri caja ri niyo'ox-vi can ofrendas pa racho ri Dios, rija' yerutz'et ri tinamit ri niquijalala-qui' chi nequiya' can méra chiri', y man juba' ta oc ri beyoma' ri can q'uiy méra niquiyala' can.
MAR 12:42 Y c'o c'a jun malca'n-ixok ri kitzij chi man jun oc ruchajin ri xberuya' can ru-ofrenda. Rija' xuya' can ca'i' ruvech tak méra ri man rubanon ta nis-ta jun centavo.
MAR 12:43 Jac'ari' tok ri Jesús xeroyoj ri ru-discípulos y xu'ij chique: Kitzij nin-ij chive chi ja la malca'n-ixok la man jun oc ruchajin ri xyo'on can más q'uiy ofrenda pa caja que chiquivech conojel.
MAR 12:44 Roma conojel ri xeyo'on can méra, xa ruvi' che ri quibeyomal xquiya' can. Jac'a ri ixok re', xuya' can ronojel ri juba' c'o riq'uin, ronojel ri nic'atzin che chi nutzuk-ri', xcha'.
MAR 13:1 Tok ri Jesús ja ntel-pe pa racho ri Dios chiri', jun chique ri ru-discípulos xu'ij che: Tijonel, que'atz'eta' la nimalaj tak abaj ecusan riq'uin racho ri Dios, y la nimalaj tak jay ebanon, xcha'.
MAR 13:2 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri ru-discípulo: Rat ye'atz'et ronojel ri nimalaj tak jay ri ebanon rubanic, pero c'o na jun k'ij tok man jun chique ri abaj ecusan xtic'uje' can pa ruvi' jun chic abaj ri man ta xquevulutaj-pe, xcha'.
MAR 13:3 Tok ri Jesús xtz'uye-ka chorak'aric che ri juyu' Olivos, y chuvech apu c'o-vi ri juyu' ri c'o-vi ri racho ri Dios, jari' tok ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan y ri Andrés quiyon quire' xquic'utuj che:
MAR 13:4 Ta'ij c'a chike: ¿Achique tiempo xquebanataj ri xa'ij-ka chirij racho ri Dios? ¿Y achique retal xtik'alajin richin nina'ex chi yebanataj yan? xecha'.
MAR 13:5 Ri Jesús xu'ij chique: Rix tibana' cuenta ivi' richin man jun tisatzo ino'oj.
MAR 13:6 Roma c'o q'uiy xquepe ri xtiquik'ebaj-qui' chirij ri nubi' yin, y xtiqui'ij: Ja yin ri Jun ri yin takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, xquecha'. Can eq'uiy xtiquisetz quino'oj.
MAR 13:7 Jac'a tok xtivac'axaj chi c'o roch'ulef yetajin riq'uin guerra chiquivech, y xtivac'axaj chi riq'uin juba' nitiquer-pe más guerra, man c'a tisatz ivánima, roma nic'atzin chi can quiri' na vi yebanataj. Pero man ja yan ta ri' ri k'ij tok nitz'akat ronojel ri runojin ri Dios chi nibanataj choch'ulef.
MAR 13:8 Roma ec'o tinamit xquecataj chiquij ch'aka' chic tinamit. Ec'o reyes xquequitak soldados chiquij ch'aka' chic reyes. Xquebanataj cobrakan pa jalajoj tak lugares. Xquepe vayijal, y ec'o vinak xquecataj chi oyoval. Ronojel re' xaxe yan jun tz'ucubel richin ri k'axomal choch'ulef.
MAR 13:9 Pero rix tibana' cuenta ivi'. Roma ec'o xquejacho ivichin pa quik'a' ri junan niqui'en gobernar. Xquixch'ay pa tak sinagoga. Xquixuc'uax chiquivech gobernadores y reyes roma yin iniman, richin xtiya' nutzijol yin chiquivech rije'.
MAR 13:10 Pero na'ey nic'atzin chi nitzijos chique conojel quivech vinak ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
MAR 13:11 Jac'a tok xquixuc'uax richin yixejach pa quik'a' gobernadores, rix man tich'ujirisaj-ivi' riq'uin ri achique xti'ij, ni man tinojij q'uiy chirij. Rix xaxe ri ch'abel ri xtiyo'ox chive chupan ri hora ri', jari' ti'ij. Roma mana-ta rix ri xquixch'o, xa ja ri Lok'olaj Espíritu xtich'o.
MAR 13:12 Xtibanataj chi ec'o quichak'-quinimal qui' ri xtiquisujuj-qui' pa camic. Quiri' mismo xtiqui'en ri tata'aj quiq'uin ri calc'ua'l, y ec'o ac'ola' xquecataj chiquij ri quite-quitata' y xquequijach pa camic.
MAR 13:13 Rix xa itzel xquixtz'et coma conojel roma iniman ri nubi' yin. Jac'a ri cof xtic'uje' chirakan ri Dios c'a pa ruq'uisbel, can xticolotaj-vi.
MAR 13:14 Pero tok xtitz'et chi chupan ri lugar ri man utz ta chi yebanataj, ja najin camic tak ch'o'oj ri xa jani na itzel chuvech ri Dios, ri achok pa ruvi' c'o rutz'iban can ri profeta Daniel, jac'ari' tok ri ec'o pa Judea que'enimaj-e pa tak juyu'. [Ri nibano leer (tik'ax, tino') chuvech].
MAR 13:15 Ri c'o-e pa terraza che ri racho, man chic tika-pe ri pa jay, ni man chic toc-apu ri pa jay chuc'amic ru-cosas.
MAR 13:16 Ri nisamaj pa juyu', man chic titzolij-pe chiracho chuc'amic jun rutziak.
MAR 13:17 Pero tok'ex quivech ri ixoki' ri quiri' quibanon, y ri ixoki' ri c'a yetz'uman na ac'ola' chiquik'a' chupan tak ri k'ij ri'.
MAR 13:18 Roma c'a ri', tic'utuj che ri Dios chi tok xtic'atzin chi yixenimaj-e, man chupan ta ru-tiempo tef.
MAR 13:19 Roma ri k'ij ri', can erichin vi k'axomal ri man jun bey quiri' banatajnak pa ruvi' ri roch'ulef xe tok banon can roma ri Dios c'a vacami, y nis-ta xtibanataj chic jun k'axomal quiri'.
MAR 13:20 Si ri Ajaf Dios man ta nu'on co'ol che ri tiempo richin ri k'axomal ri', man jun nic'ase' can. Pero coma ri echa'on ri xerucha' rija', tok xti'an co'ol che ri tiempo ri'.
MAR 13:21 Chupan tak ri k'ij ri', xa achique na jun ri quire' xtu'ij chive: Titz'eta', jare' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, o si xtu'ij chive: Titz'eta', ja c'o chila', xticha', rix man tinimaj ri nu'ij chive.
MAR 13:22 Roma ec'o xquecataj-pe ri xtiquik'ebaj-qui' chi etakon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y ec'o ri xtiquik'ebaj-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, y xtiquibanala' nimalaj tak retal y xquequibanala' ri man jun bey etz'eton richin niquisetz quino'oj ri echa'on chic roma ri Dios, xa ta yetiquer.
MAR 13:23 Pero rix quixtzu'un juba'; yin ja xinya' can rutzijol ronojel chive.
MAR 13:24 Jac'a chupan tak ri k'ij tok k'axnak chic ri k'axomal ri', ri k'ij xtik'uk'umer ruvech, ri ic' man xtitzu'un ta chic,
MAR 13:25 ri ch'umila' xquetzak-e chuvech ri rocaj, y ronojel ri nimalaj tak uchuk'a' ri ec'o chicaj xquesilon.
MAR 13:26 C'ajari' xquitz'etetaj yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi yin petenak pa tak sutz' riq'uin nimalaj uchuk'a' y nimalaj nuk'ij.
MAR 13:27 Y xquentak ri nu-ángeles chiquimolic ri enucha'on chic. Chi naj chi nakaj xquebe-vi pa ruvi' ri roch'ulef, y man jun lugar chuxe' ri rocaj ri man ta xquebe-vi.
MAR 13:28 Tivelesaj ejemplo chirij ri che' higo. Tok ja yejotayin-pe ri ruk'a' y ye'el-pe c'ac'ac' tak ruxak, rix iveteman chi nuka yan ru-tiempo ri job.
MAR 13:29 Quiri' mismo, tok xtitz'et chi yebanataj chic ronojel ri xin-ij yan ka chive, tivetemaj chi nakaj chic yinc'o-vi-pe, achel xa chuchi' chic jay.
MAR 13:30 Y yin kitzij nin-ij chive chi ronojel re' xtibanataj tok ri vinak richin ri vacami c'a man jani queq'uis-e chuvech re roch'ulef.
MAR 13:31 Ri roch'ulef y ri caj can xqueq'uis na vi, pero ri nuch'abel man xtiq'uis ta, xa can xquebanataj-vi ri nu'ij.
MAR 13:32 Jac'a ri k'ij y ri hora chi yin xquipe, man jun etemayon, nis-ta ri ángeles ri ec'o chicaj, nis-ta yin ri Ruc'ajol ri Dios, xaxe ri Nata' ri reteman.
MAR 13:33 Roma c'a ri' rix, tibana' cuenta ri ic'aslen, quinivoyo'ej-apu, y tibana' orar, roma man iveteman ta ajan xquipe.
MAR 13:34 Achel tok jun vinak ni'e naj y nuya' can ri racho pa quik'a' ri rusamajela' richin niquichajij. Rija' yeruya' can pa ruvi' ronojel, chiquijununal nuyala' can quisamaj. Jac'a che ri chajinel chuchi' ri puerta nu'ij can chi tic'ase' utz-utz tok nichajin.
MAR 13:35 Quiri' mismo rix, quinivoyo'ej-apu, roma man iveteman ta ajan xquipe yin ri rajaf ri jay. Riq'uin juba' ja tok ntoc-pe ri ak'a', o pa nic'aj ak'a', o ja tok nitzirikin-pe quimama' ri ec' cumaj yan, o ja tok sak chic chiri'.
MAR 13:36 Man xa c'ate retal xquinuka y xa yixver xquixunvila'.
MAR 13:37 Pero achel ri nin-ij chive rix chi quinivoyo'ej-apu, quiri' mismo nin-ij chique conojel, xcha' ri Jesús chique ri ru-discípulos.
MAR 14:1 Ri israelitas c'o ca'i' nimak'ij rutzekle'en-ri' niqui'en; jun ja ri pascua, y ri jun chic, ja tok niquitij ri pan manak levadura riq'uin. Xa ca'i' chic k'ij nrojo' chi nuka ruk'ijul chiri' tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés niquicanola' achique ta niqui'en chi che'elek'el nika ri Jesús pa quik'a' richin niquicamisaj.
MAR 14:2 Pero niqui'ij chiquivech chi mana-ta chupan ri nimak'ij richin man quecataj-pe ri tinamit.
MAR 14:3 Pan aldea Betania c'o-vi ri Jesús chiracho jun achi rubinan Simón, ri ni'ix leproso che roma xec'uje' itzel tak ch'a'c chirij. Jac'a tok tz'uyul-apu ri Jesús chuchi' mesa chiri', xoc-apu jun ixok ruc'amon-apu jun yacabel banon che jun abaj rubinan alabastro ri nojnak riq'uin jun jubulaj ak'on rubinan nardo ri jani na rajil. Ri ixok xuk'up-e rukul ri yacabel, y (xuk'ej, xuk'ij) ri ak'on pa (rujolon, ruvi') ri Jesús.
MAR 14:4 Tok xquitz'et ri x-an che ri ak'on, ec'o jujun xcataj coyoval y xquibila': ¿Achique roma xaxe quiri' xtix-e la jubulaj ak'on la'?
MAR 14:5 Roma c'o ta che'el xc'ayix y xyo'ox ta más que chuvech nuch'ec jun samajinel jun juna', y ri méra xjach ta chiquivech ri man jun oc quichajin, yecha'. Can yejasloj-apu chirij ri ixok.
MAR 14:6 Pero ri Jesús xu'ij chique: Jun tiya-vi, ¿achique roma ninak? Rija' xa jun utzulaj favor ri xu'on chuve.
MAR 14:7 Roma ri man jun oc quichajin, xa jumul ec'o chi'icojol, y xa achique na k'ij c'o che'el ni'en jun favor chique. Jac'a yin man jumul ta xquic'uje' iviq'uin.
MAR 14:8 Ri ixok re' xu'on ri achique xtiquer xu'on. Roma rija' richin yan rumukic ri nu-cuerpo xu'on tok xuya' ri ak'on chirij.
MAR 14:9 Yin kitzij nin-ij chive, chi xa achique na lugar pa ruvi' ri roch'ulef xtitzijos-vi re utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, chiri' xtitzijos-vi ri favor ri xu'on ri ixok re', richin c'uxle'el richin rija', xcha' ri Jesús.
MAR 14:10 Jac'ari' tok ri Judas Iscariote, jun chique ri doce ru-discípulos ri Jesús, xbe quiq'uin ri nima'k tak quik'ij sacerdotes richin xu'ij chique chi nujach ri Jesús pa quik'a'.
MAR 14:11 Tok rije' xquic'axaj quiri', xequicot y xquiya' quitzij chi niquiya' méra che. Jac'a ri Judas nucanoj achique ta nu'on richin nujach ri Jesús.
MAR 14:12 Tok xuka ri na'ey k'ij richin ri nimak'ij tok nitij ri pan manak levadura riq'uin, ri k'ij tok yecamises ri ovejas richin ri pascua, ri discípulos jari' xquic'utuj che ri Jesús: ¿Achique lugar najo' na'an-vi ri va'in chupan ri pascua re', richin nekabana' rubanic ronojel ri nic'atzin? xecha'.
MAR 14:13 Jac'ari' xerutak-e ca'i' chique ri ru-discípulos, y xu'ij-e chique: Quixbin pa tinamit Jerusalem; chiri' xtic'ul-ivi' riq'uin jun ri ruc'amon-pe jun (cucu', k'e'l) ya'. Rix titzekle'ej-e.
MAR 14:14 Ri jay ri xtoc-vi-apu, rix quixoc-apu chirij, y quire' ti'ij che ri rajaf-jay: Ri Tijonel quire' ru'in-pe: ¿Achique lugar c'o-vi ri cuarto vave' chi'avacho ri utz chi nin-en-vi ri va'in richin ri pascua quiq'uin ri nu-discípulos? quixcha' che.
MAR 14:15 Jari' tok ri rajaf-jay xtuc'ut jun mama cuarto chivech pa ruca'n piso che ri racho ri nuc'un chic rupan. Ja chiri' tibana-vi rubanic ronojel ri xtic'atzin chike, xcha-e chique.
MAR 14:16 Xebe c'a ri ca'i' discípulos, xe'oc-apu pa tinamit Jerusalem, y can xquil-vi ri achel ru'in-e ri Jesús chique. Chiri' xqui'en rubanic ronojel ri xtic'atzin chique chupan ri va'in richin ri pascua.
MAR 14:17 Jac'a tok xk'ok'a-ka, (xapon, xebos) ri Jesús junan quiq'uin ri doce ru-discípulos chiri' pa jay.
MAR 14:18 Tok etz'uyul chuchi' ri mesa y ja yeva' chiri', ri Jesús xu'ij chique: Kitzij nin-ij chive, chi jun chive rix ri yixva' vave' viq'uin xquijacho-e pa quik'a' ri vinak, xcha'.
MAR 14:19 Xpe c'a bis pa cánima tok xquic'axaj quiri', y chiquijununal quire' niquic'utuj-apu che: ¿La yin cami ri'? nicha' jun. ¿La yin cami ri'? nicha' chic jun.
MAR 14:20 Quire' c'a xu'ij ri Jesús chique: Xa jun mismo chive rix ri rix doce, y ri' ja ri numuba-pe ri pan viq'uin chupan re lak.
MAR 14:21 Can kitzij na vi chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquicamises, roma can quiri' vi tz'iban can chupan ri ruch'abel ri Dios. Pero, ¡tok'ex ruvech ri xtijacho-e vichin! Xa más utz che rija' man ta xalex, xcha' ri Jesús.
MAR 14:22 Y tok yeva' chiri', ri Jesús xuq'uen-apu ri pan richin ri pascua, xumatioxij che ri Dios, xuper c'a, xuya' chique, y xu'ij: (Titz'ama', tichapa') y titija' ri pan re', roma jare' ri nu-cuerpo.
MAR 14:23 Jac'ari' xuq'uen-apu ri vaso richin ri pascua, y tok rumatioxin chic che ri Dios, xuya' chique, y conojel xquikum juba' ri c'o chupan.
MAR 14:24 Jac'ari' ri Jesús xu'ij chique: Ri c'o chupan ri vaso re', c'uxle'el richin ri nuquiq'uel ri xtibin richin nic'achoj ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen ri nusuj ri Dios. Can xtibin-vi ri nuquiq'uel coma eq'uiy.
MAR 14:25 Kitzij nin-ij chive chi man chic xtinkum ta ruya'al-uva, c'a terila' na ri k'ij tok junan iviq'uin xtikakum jun chic ruya'al-uva chupan ru-gobierno ri Dios, xcha' ri Jesús chique.
MAR 14:26 Tok xquibixaj yan ri bix richin ri pascua, ri Jesús y ri ru-discípulos xe'el-e chiri' pa jay richin xebe ri pa juyu' Olivos.
MAR 14:27 Tok ebenak pa bey, quire' xu'ij chique: Chi'ivonojel rix caca' ic'u'x xquinixutuj can chupan ri ak'a' re'. Roma ri tz'iban can nu'ij: Tok yin xtinya' lugar chi xticamises ri Yuk'unel, ri ovejas xa xtiquiquiraj-e-qui'. Quiri' ri tz'iban can.
MAR 14:28 Pero tok yin c'astajnak chic pe chiquicojol ri anima'i', xquinabeyaj-e chivech chila' pa Galilea, xcha' ri Jesús.
MAR 14:29 Jac'a ri Pedro xu'ij: Masque conojel caca' quic'u'x xcatquixutuj can, pero yin man quiri' ta xtin-en, xcha'.
MAR 14:30 Pero ri Jesús xu'ij che: Yin kitzij nin-ij chave, chi rat chupan ri ak'a' re', na'ey chi nitzirikin-pe (camul, capaj) quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chi xa man aveteman ta nuvech, xcha'.
MAR 14:31 Jac'a ri Pedro más nutij ruk'ij nu'ij-apu che ri Jesús: Si hasta nic'atzin chi yin junan yicamises aviq'uin, can quiri' vi c'a ri', pero man xtin-ij ta chi man veteman ta avech. Y quiri' mismo xqui'ij conojel.
MAR 14:32 Ri Jesús y ri ru-discípulos (xe'apon, xe'ebos) pa jun lugar rubinan Getsemaní. Y rija' xu'ij chique: Chupan chi yin nenbana' orar, quixtz'uye' na can juba' vave'.
MAR 14:33 Rija' xaxe ri Pedro, ri Jacobo y ri Juan xeruc'uaj riq'uin. Jac'ari' tok xtiquer-pe bis y k'axomal pa ránima.
MAR 14:34 Y xu'ij c'a chique ri oxi' ru-discípulos: Jani na nibison ri vánima, nuya-ka camic chuve ninna'. Quixc'uje' can vave', y quixc'ase', xcha' chique.
MAR 14:35 Rija' xbin chic apu juba' más y chiri' xjupe-vi-ka pan ulef nu'on orar. Nuc'utuj si c'o ta che'el chi naj nik'ax-vi ri k'axomal richin ri hora ri' che.
MAR 14:36 Quire' nu'ij chupan ri ru-oración: Papá, rat ri rat Nata', yin veteman chi ronojel yatiquer na'an. Tabana' chi naj nik'ax-vi chuve ri jun k'axomal re'. Pero man ta'an ri ninrayij yin, xa ja ri najo' rat ri tibanataj, xcha'.
MAR 14:37 Y tok xtzolij-pe quiq'uin ri oxi' ru-discípulos, xa yever xu'urila', y xu'ij che ri Pedro: Simón, ¿xa xaver-ka? ¿Man xatiquer ta xac'ase' jun ch'uti hora?
MAR 14:38 Quixc'ase' y tibana' orar, richin quiri' man yixtzak pa mac. Yin veteman chi ri ivánima nurayij chi q'ues viq'uin re hora re'. Jac'a ri i-cuerpo xa nuk'oraj, xcha' chique.
MAR 14:39 Jac'ari' xbe chic apu jun bey richin nerubana' orar, y xucamuluj chic rubixic ri ru-oración.
MAR 14:40 Tok xtzolij chic pe jun bey quiq'uin ri oxi' ru-discípulos, xa yever chic jun bey xu'urila', roma rije' al-al ri runak' tak quivech riq'uin ri varan. Man niquil ta chic achique niqui'ij-apu che.
MAR 14:41 Tok xtzolij-pe chi rox (mul, paj) quiq'uin ri oxi' ru-discípulos, quire' xu'ij chique: Vacami quixver, titz'akatisaj ri ivaran. Pero manak chic che'el, roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol ja xril hora richin yijach-e pa quik'a' aj-mac tak vinak.
MAR 14:42 ¡Co quixcataj! Jo'. Titz'eta', ja petenak la xtijacho-e vichin, xcha' ri Jesús chique.
MAR 14:43 C'a quiri' na nich'o ri Jesús chique ri ru-discípulos, tok xuka ri Judas, jun chique ri doce ru-discípulos, eruc'amon-pe q'uiy vinak ri quic'ualo'n che' y espada. Re' etakon-pe coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, coma ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y coma ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij.
MAR 14:44 Ri Judas ri xtijacho-e ri Jesús, ru'in chic pe chique ri achique retal xtu'on richin nuc'ut ri Jesús chiquivech. Rija' quire' ru'in-pe: Ja ri (xtintz'ubaj, xtintz'ub) chivech, jari' ri Jesús. Rix (titz'ama', tichapa'), y man tiya' lugar chi ni'e. Quiri' ru'in-pe chique.
MAR 14:45 Romari' tok (xapon, xebos), ja xchojmin-apu riq'uin ri Jesús, y xu'ij che: Nutijonel, Nutijonel, xcha', y jari' (xutz'ubaj, xutz'ub).
MAR 14:46 Jari' tok ri vinak (xquitz'om, xquichop) ri Jesús.
MAR 14:47 Pero jun chique ri ec'o riq'uin ri Jesús chiri' xrelesaj espada y xusoc rusamajinel ri nimalaj sacerdote israelita; jun ruxiquin xutzaq'uij-e.
MAR 14:48 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri vinak: Yin mana-ta yin elek'on chi rix ic'amalo'n-pe che' y espada richin yinu'ic'ama'.
MAR 14:49 Yin k'ij-k'ij xic'uje' iviq'uin pa racho ri Dios richin xixintijoj riq'uin ri ruch'abel, y man (xinitz'om, xinichop) ta. Pero can quiri' na vi, richin quiri' nibanataj ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, xcha'.
MAR 14:50 Jari' tok conojel ri discípulos xe'enimaj y xquiya' can ruyon.
MAR 14:51 Pero c'o c'a jun ala' benak chirij ri Jesús ri xaxe jun mama tziek rusalcamun-e chirij, pero xa (xtz'am, xchap) coma ri vinak ec'amayon-e ri Jesús.
MAR 14:52 Jac'a rija' xa xujolij-e-ri' chupan ri tziek y quiri' ch'anel xenimaj chiquivech.
MAR 14:53 Jac'ari' xuc'uax ri Jesús chiracho ri nimalaj sacerdote israelita. Xquimol c'a qui' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes, ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
MAR 14:54 Jac'a ri Pedro xutzekle'ej-e ri Jesús c'a chojay che racho ri nimalaj sacerdote israelita, pero c'a naj c'o-vi can. Y ri chojay rija' xtz'uye-apu quiq'uin ri chajinel, numak'-apu-ri' chuchi' k'ak'.
MAR 14:55 Pero juc'an chic, ri nima'k tak quik'ij sacerdotes y conojel ri achi'a' junan niqui'en gobernar niquicanola' jun tz'ucun tzij chirij ri Jesús, richin niquitak pa camic, pero man jun tzij xquil chirij.
MAR 14:56 Roma eq'uiy vinak ri jalajoj tak tz'ucun tzij yequibila-apu chirij, pero man juba' junan ri yequibila-apu, roma xa jun vi nu'ij la jun, y jun vi chic nu'ij la jun.
MAR 14:57 Jac'ari' xepa'e-apu ch'aka' chic ri xqui'ij-apu jujun tz'ucun tak tzij chirij ri Jesús. Rije' quire' xqui'ij:
MAR 14:58 Roj kac'axan tok rija' quire' ru'in: Ri racho ri Dios ri banon coma achi'a', yin (ninvulaj, ninvulij), y chi oxi' k'ij ninpaba' chic jun ri man achi'a' ta xquepaban. Quiri' ru'in, xecha-apu.
MAR 14:59 Pero nis-ta ri eca'i' ri', man junan ta ri xqui'ij-apu.
MAR 14:60 Xpa'e' c'a ri Caifás ri nimalaj sacerdote israelita pa quinic'ajal y xuc'utuj che ri Jesús: ¿Man jun achique na'ij riq'uin ronojel ri niqui'ij re' chavij? xcha' che.
MAR 14:61 Jac'a ri Jesús man jun tzij xu'ij; man jun rutzolic ch'abel xu'on. Romari' ri nimalaj sacerdote xuc'utuj chic apu jun bey che, y xu'ij: ¿Ja rat ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios? ¿Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios ri can utz vi chi niyo'ox ruk'ij? xcha' che.
MAR 14:62 Y ri Jesús xu'ij: Ja', ja yin. Y can xquinitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi yin tz'uyul-apu pa ru-derecha ri Dios, ri achique lugar c'o-vi ri nimalaj ruchuk'a'. Y xquinitz'et chi yin petenak pa sutz' ri chicaj, xcha'.
MAR 14:63 Jac'ari' tok ri nimalaj sacerdote israelita xurak'ach'ij-ka ri rutziak chirij, y xu'ij: ¿Achique chic más sujunel koyo'en chirij re achi re'?
MAR 14:64 Rix mismo xivac'axaj ri itzel xu'on chuvech ri Dios riq'uin ri xeru'ij. ¿Achique ni'ij rix pa ruvi'? xcha'. Conojel xqui'ij chi can utz vi chi nika camic pa ruvi'.
MAR 14:65 Jac'ari' ec'o (xquitz'om, xquichop) chi niquichubaj ri Jesús y chi niquitz'apij ruvech riq'uin jun tziek. Niquiyala' c'olon tak k'a' che, y niquibila': Tavila' achique yech'eyon avichin, yecha'. Ja jun ri yechajin racho ri Dios, xquipak'ila' che k'a'.
MAR 14:66 Jac'a ri chojay ka, xeka jun raj-ic' ri nimalaj sacerdote riq'uin ri Pedro,
MAR 14:67 y xutz'et chi ri Pedro rumak'on-apu-ri' chi k'ak', y quire' c'a xu'ij che: Ja jun rat ratc'o riq'uin ri Jesús ri aj-Nazaret, xcha' che.
MAR 14:68 Pero ri Pedro xa quire' xu'ij: Yin man veteman ta ruvech ri Jesús, nis-ta veteman ri achique yatajin chubixic, xcha' che ri aj-ic'. Xel c'a e ri Pedro chuchi' bey, y jari' tok xtzirikin-pe quimama' ri ec'.
MAR 14:69 Jac'a tok ri aj-ic' xutz'et chic apu jun bey ri Pedro, xu'ij chique ri ec'o chiri': La achi la' jun chique ri ec'o riq'uin ri Jesús, xcha'.
MAR 14:70 Pero ri Pedro xa xu'ij chic jun bey chi man quiri' ta. Mier juba' chiri', ri ec'o chiri' xqui'ij chic jun bey che: Can kitzij vi chi rat, rat jun chique ri ec'o riq'uin ri Jesús. Roma rat pa Galilea yape-vi, y ri achel na'an yach'o, ja achel yech'o rije', xecha' che.
MAR 14:71 Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij: Yin chuvech Dios nin-ij chive chi man veteman ta ruvech ri achi ri nic'uxlaj-pe chuve. Y si man kitzij ta ri nin-ij, tika castigo pa nuvi', xcha'.
MAR 14:72 Jari' tok xtzirikin chic pe quimama' ri ec' jun bey, y ri Pedro xuc'uxlaj c'a pe chi ri Jesús quire' ru'in can che: Na'ey chi nitzirikin-pe (camul, capaj) quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chique ri yec'utun chave chi man aveteman ta nuvech. Jari' nunojij rij ri Pedro, xujik' ok'ej.
MAR 15:1 Ja yan ri cumaj sakar, xquinojij achique niqui'en ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' junan niqui'en gobernar. Romari' quiximon-e ri Jesús xequijacha' pa ruk'a' ri gobernador Pilato.
MAR 15:2 Y rija' quire' xuc'utuj che ri Jesús: ¿Ja rat ri Rey quichin ri israelitas? xcha'. Ja', quiri', achel ri na'ij, xcha' ri Jesús.
MAR 15:3 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes q'uiy sujunic niqui'en-apu chirij.
MAR 15:4 Y ri Pilato quire' chic xuc'utuj che ri Jesús: ¿Man jun achique na'ij richin nato-avi'? Tavac'axaj c'a ri ajani chi sujunic niqui'en-pe chavij, xcha' che.
MAR 15:5 Jac'a ri Jesús, masque quiri' xbix che, man jun rutzolic ri tzij xu'on, y romari' ri Pilato can achique na xuna' che.
MAR 15:6 Ri Pilato ronojel juna' chupan ri nimak'ij pascua can nucol-vi-e jun preso; pero ja ri tinamit yec'utun-apu ri achique preso nicol-e.
MAR 15:7 Chupan tak ri k'ij ri', c'o jun kajnak pa cárcel rubinan Barrabás, etz'apel junan quiq'uin ch'aka' chic ri xequibanala' camic tok xecataj chirij ri gobierno.
MAR 15:8 Xepe c'a ri vinak, xquic'utuj che ri Pilato chi achel nu'on ronojel juna' chi nucol-e jun preso, quiri' tubana' vacami.
MAR 15:9 Jac'a rija' quire' xu'ij-pe chique: ¿Nijo' chi nincol-e ri Rey quichin ri israelitas? xcha' chique.
MAR 15:10 Quiri' xuc'utuj chique, roma reteman chi xaxe roma eq'uiy yetzekle'en richin ri Jesús tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes yekukut pa cánima xquijach pa ruk'a'.
MAR 15:11 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes xquiya' quino'oj ri vinak, chi tiqui'ij-apu che ri Pilato chi ja ri Barrabás tucolo-e.
MAR 15:12 Jac'ari' tok ri Pilato xuc'utuj chic pe jun bey chique: ¿Y achique nijo' chi nin-en riq'uin ri achi ri ni'ij chi Rey quichin ri israelitas? xcha'.
MAR 15:13 Xesiq'uin chic apu jun bey ri vinak y xqui'ij: ¡Taripa' chuvech cruz! xecha'.
MAR 15:14 Jac'a ri Pilato quire' xu'ij-pe chique: Pero, ¿achique rumac rubanon chivech? xcha'. Pero rije' xa más riq'uin uchuk'a' xesiq'uin-apu y xqui'ij: ¡Taripa' chuvech cruz! xecha'.
MAR 15:15 Y ri Pilato roma nrojo' chi nika-ka cánima ri vinak, xucol-pe ri Barrabás, y jac'ari' xu'ij chi tich'ay ri Jesús. Tok banon chic ri xu'ij, jari' xujach-e richin tibajix chuvech cruz.
MAR 15:16 Jac'ari' tok ri soldados xquic'uaj ri Jesús chojay che ri nimajay ri nic'uje-vi ri gobernador. Xecoyoj conojel ri soldados chirij,
MAR 15:17 y xquiya' jun tziek morado chirij y xquiya-ka jun corona pa (rujolon, ruvi'), banon che rakan tak xic'a'y c'o quiq'uixal.
MAR 15:18 Jac'ari' niqui'en-apu saludar ri Jesús, pero xaxe richin yetze'en chirij, y niqui'ij che: ¡Caquicot rat ri rat Rey quichin ri israelitas! yecha'.
MAR 15:19 Niquipoj (rujolon, ruvi') che jun aj y niquichubaj. Yexuque-apu chuvech achel can ta niquiya' ruk'ij.
MAR 15:20 Tok xetane' chi yetze'en chirij, xquelesaj-e ri tziek morado chirij. Jac'ari' xquiya-e ri can rutziak vi, y xquic'uaj c'a e richin nequibajij chuvech cruz.
MAR 15:21 Jac'a tok ebenak pa bey, xquic'ul jun achi aj-Cirene ri petenak pa juyu', nik'ax chiri' richin ntoc-apu pa tinamit. Ri achi re' rubinan Simón, quitata' ri Alejandro y ri Rufo, y ri soldados xqui'en che chi xuc'uaj ru-cruz ri Jesús.
MAR 15:22 C'a pa jun lugar rubinan Gólgota xquic'uaj-vi ri Jesús. Gólgota nu'ij tzij, lugar richin rubakil (rujolon, ruvi') ámna.
MAR 15:23 Chiri', rije' xquiya' jun ch'amilaj vino ri yo'on c'ayilaj mirra riq'uin che ri Jesús, pero rija' man xutij ta.
MAR 15:24 Jac'a tok quibajin chic chuvech ri cruz, chuvi' etz'anen xquijach-vi-e ri rutziak chiquivech, richin quiri' xa achique na rutziak niquich'ec-e chiquijununal.
MAR 15:25 Richin a las nueve nisakar tok xquibajij ri Jesús chuvech ri cruz.
MAR 15:26 Y chutza'n-e ri cruz, chuvech jun pedazo tabla tz'iban ri achique roma nicamises. Chiri' nu'ij: QUI-REY RI ISRAELITAS.
MAR 15:27 Jac'ari' junan riq'uin ri Jesús xequibajij ca'i' elek'oma' chuvech qui-cruz y chi tak rutzalanen xequiya-vi.
MAR 15:28 Riq'uin c'a ri' xbanataj ri tz'iban can chupan ri ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Achel ni'an chique ri vinak itzel quic'aslen, quiri' x-an-e che. Quiri' ri tz'iban can.
MAR 15:29 Ri yek'ax chiri', yequibila' can tzij chupalaj ri Jesús, niquisiquisa' can (quijolon, quivi') chuvech, y quire' niqui'ij can che: ¡Ah! Rat ri na'ij chi (navulaj, navulij) racho ri Dios y chi oxi' k'ij napaba' chic jun bey,
MAR 15:30 vacami, tacolo-avi' ayon y caka-pe chuvech la cruz, yecha'.
MAR 15:31 Quiri' mismo ri nima'k tak quik'ij sacerdotes, y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, richin man jun ruk'ij niqui'en ri Jesús, quire' niquibila' chiquivech: Rija' xerucol ch'aka' chic, pero man nitiquer ta nucol-ri' ruyon.
MAR 15:32 Rija' ru'in chi takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y ru'in chi ka-Rey roj israelitas. Si quiri', tika-pe chuvech la cruz, richin chi nikatz'et chi kitzij ri nu'ij y c'ajari' xtikanimaj-apu, yecha'. Quiri' mismo ri elek'oma' ri ebajin chuvech qui-cruz chi tak rutzalanen, niquibila-apu tzij che.
MAR 15:33 Tok xnic'ajar ri k'ij, xk'uk'umer ruvech ronojel ri roch'ulef, y c'a richin las tres xk'ak'ij xq'uis-e ri k'eku'n.
MAR 15:34 Richin las tres nik'ak'ij, ri Jesús riq'uin ronojel ruchuk'a' xu'ij: Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? xcha'. Ri ch'abel ri' nu'ij tzij: Nu-Dios yin, nu-Dios yin, ¿achique roma xinaya' can nuyon?
MAR 15:35 Ec'o chique ri ec'o-apu chiri', tok xquic'axaj ri xu'ij, niquibila': ¿Xivac'axaj? Ja ri profeta Elías nroyoj, yecha'.
MAR 15:36 Jun chique rije' cha'anin xeruc'ama-pe jun esponja, xumuba' pa jun ch'amilaj vino, xuya' chutza'n jun aj richin xutz'ub ri Jesús, y xu'ij: Tikoyo'ej na, k'alaj c'a ri' xtipe ri Elías chucolic, xcha'.
MAR 15:37 Pero ri Jesús jari' xch'o riq'uin ronojel ruchuk'a' y (xcom, xquen).
MAR 15:38 Jac'ari' tok ri pinilaj tziek ri achok che jachon-vi rupan ri racho ri Dios xel pa ca'i'. Tixilil xpe pa ruvi' c'a chuxe' ka.
MAR 15:39 Jac'a ri uc'uay quichin soldados ri pa'el-apu chuvech ri lugar ri xbajix-vi ri Jesús, tok xutz'et chi ri Jesús riq'uin ruchuk'a' xch'o y c'ajari' (xcom, xquen), rija' xu'ij: Can kitzij vi chi ri achi re' Ruc'ajol ri Dios, xcha'.
MAR 15:40 (Chuka', ka) ec'o jujun ixoki' ri yetzu'un-apu chi naj. Chiquicojol rije' c'o ri María Magdalena, c'o ri María quite' ri José y ri Jacobo ri c'a c'ajol na, y jun chic ixok rubinan Salomé.
MAR 15:41 Rije' jumul ebenak chirij y quilin-pe ri Jesús tok c'a c'o na pa Galilea. Y ec'o-apu más chic ixoki' ri xquitzekle'ej-pe ri Jesús tok xjote-pe pa Jerusalem.
MAR 15:42 Tok ja nika-ka ri k'ij chiri', conojel ri israelitas niquitij quik'ij niquibanala' can rubanic ri nic'atzin chi niqui'en na'ey chi nitiquer-ka ri k'ij richin uxlanen.
MAR 15:43 Jari' xbano che jun achi rubinan José, aj pa tinamit Arimatea, chi xucovij ránima xbe-apu riq'uin ri Pilato richin xuc'utuj ru-cuerpo ri Jesús. Ri José re' jun chique ri achi'a' junan niqui'en gobernar, y royo'en ri k'ij tok ja ri Dios nibano gobernar pa ruvi' ronojel.
MAR 15:44 Jac'a ri Pilato man nunimaj ta chi ri Jesús caminak chic ri hora ri'. Romari' xroyoj ri uc'uay quichin ri soldados richin xuc'utuj che si kitzij chi (xcom, xquen) yan ri Jesús.
MAR 15:45 Tok rac'axan chic ruch'abel ri uc'uay quichin ri soldados, ri Pilato xuya' lugar che ri José chi xuc'uaj-e ru-cuerpo ri Jesús.
MAR 15:46 Ri José xulok' jun mama tziek, xukasaj c'a ru-cuerpo ri Jesús chuvech ri cruz, xubolkotij-e chupan ri tziek, y xberuya' chupan jun jul c'oton-apu chuvech jun juyu' ruyon abaj. Jac'ari' xubolkotij-apu jun mama setesic abaj chuchi' ri jul.
MAR 15:47 Jac'a ri María Magdalena y ri María ri quite' ri José y ri Jacobo, xquitz'et can jabel achique lugar xyo'ox-vi can ri Jesús.
MAR 16:1 Tok xk'ax yan ri k'ij richin uxlanen, ri María Magdalena, y ri María quite' ri José y ri Jacobo, y ri ixok rubinan Salomé xequilok' jubulaj tak ak'on richin nequiya' can chirij ri Jesús.
MAR 16:2 Sakar yan chupan ri na'ey k'ij richin ri semana, xebe chuchi' ri jul. Xa elenak chic pe juba' ri k'ij chiri' tok (xe'apon, xe'ebos).
MAR 16:3 Jac'a tok ebenak pa bey, niquibila' chiquivech: ¿Achique xtelesan-e ri abaj ri achok che tz'apin-vi can ruchi' ri jul chikavech? yecha'.
MAR 16:4 Pero tok xetzu'un-apu, xquitz'et chi ri abaj, masque mama antiva, xa elesan chic e.
MAR 16:5 Jac'a tok xe'oc-apu chupan ri jul, xquitz'et jun achel ala' tz'uyul-apu pa qui-derecha, rucusan jun sak tziek ri neka c'a chirakan ka, y xquixi'ij-qui'.
MAR 16:6 Jac'a rija' xu'ij-pe chique: Man tixi'ij-ivi'. Rix nicanoj ri Jesús aj-Nazaret, ri xcamises chuvech cruz. Rija' xc'astaj yan e, man c'o ta chic vave'. Titz'eta' ri achique lugar xquili'a-vi.
MAR 16:7 Vacami quixtzolij y ti'ij che ri Pedro y chique ri ch'aka' chic ru-discípulos, chi ri Jesús xtinabeyaj-e chivech chila' pa Galilea. Chiri' xtitz'et-vi, achel ri ru'in can chive.
MAR 16:8 Jac'a ri ixoki' roma yebarbot y quixi'in-qui', man niquina' ta xe'enimaj-pe ri pa jul, y man jun achok che xquitzijoj-vi ri xquitz'et, roma quixi'in-qui'.
MAR 16:9 Tok ri Jesús xc'astaj yan pe chiquicojol ri anima'i' chiri', ri sakar che ri na'ey k'ij richin ri semana, na'ey xuc'ut-ri' chuvech ri María Magdalena ri achok riq'uin xerelesaj vuku' itzel tak espíritu.
MAR 16:10 Ri María re' xbe quiq'uin ri xetzekle'en ri Jesús richin xuya' rutzijol chique, pero chi bis y ok'ej xeril-vi.
MAR 16:11 Jac'a tok xquic'axaj chi xc'astaj-pe ri Jesús chiquicojol ri anima'i', y chi ri María xutz'et ruvech, xa man xquinimaj ta.
MAR 16:12 Chirij ri', ri Jesús xuc'ut-ri' chiquivech ca'i' tzekle'ey richin tok rije' ebenak pa bey richin yebe pa juyu', pero jun yan chic vi titzu'un tok xuc'ut-ri' chiquivech.
MAR 16:13 Ri ca'i' re' xquiya' rutzijol chique ri ch'aka' tzekle'ey richin ri Jesús, pero ja jun rije' man xenimex ta.
MAR 16:14 C'ajari' c'a ri Jesús xuc'ut-ri' chiquivech ri once ru-discípulos tok etz'uyul chuchi' mesa. Rija' xeruch'olij riq'uin ri man quiniman ta ri bin chique chi rija' xc'astaj yan, y riq'uin ri cof quibanon che ri cánima. Quiri' xu'on quiq'uin ri discípulos roma rije' man xequinimaj ta ri xetz'eto richin ri Jesús chi xc'astaj yan pe chiquicojol ri anima'i'.
MAR 16:15 Y xu'ij chique: Quixbin c'a chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef y chique conojel titzijoj-vi ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
MAR 16:16 Ri niniman ri ch'abel y nu'on bautizar ri', xticolotaj. Jac'a ri man niniman ta, xtika nimalaj castigo pa ruvi'.
MAR 16:17 Can c'o retal xtik'alajin-pe chiquicojol ri xqueniman. Pa nubi' yin xquequelesaj itzel tak espíritu y xquech'o pa jalajoj tak ruvech ch'abel ri man quich'abel ta.
MAR 16:18 Masque (xquequitz'om, xquequichop) cumatz y xquequikum ak'on ri nuq'uen-pe camic, man jun xtu'on chique. Xtiquiyala' quik'a' pa quivi' ri yeyavej, y ri yeyavej xquec'achoj, xcha' ri Jesús.
MAR 16:19 Tok ri Ajaf Jesús xch'o yan can chique ri ru-discípulos, xc'ul chicaj, y xtz'uye-apu pa ru-derecha ri Dios.
MAR 16:20 Jac'a ri discípulos xebe chi naj chi nakaj chutzijosic ri bin can chique chi tiquitzijoj. Y ri Ajaf can c'o-vi quiq'uin richin yeruto', y can nu'on chique chi q'uiy milagros yequibanala' richin tik'alajin chi ja ri kitzij ri niquitzijoj. Amén.
LUK 1:1 Eq'uiy yan quitijon quik'ij richin niquitz'ibaj chi jujun chi jujun pa ruchojmil ri ninimex chikacojol chi kitzij chi xebanataj.
LUK 1:2 Ri xtz'ibes, can junan riq'uin ri achel xquitzijoj chike ri xe'oc samajela' richin rutzijosic ronojel ri xebanataj, ri can riq'uin quivech quitz'eton-pe xe tok xtiquer-pe.
LUK 1:3 Romari' ja jun yin riq'uin ri nuchayun chic ronojel ruxe'el-pe ri xebanataj, can utz ninna' chi nintz'ibaj pa ruchojmil ronojel chave rat nimalaj Teófilo,
LUK 1:4 richin quiri' navetemaj chi can kitzij vi ronojel ri c'utun-pe chavech.
LUK 1:5 Chupan tak ri juna' tok ja ri Herodes rey chiri' pa Judea, xc'uje' jun sacerdote israelita rubinan Zacarías, y rija' jun chique ri jun botzaj sacerdotes ri erichin ri Abías ni'ix chique. Ri rixayil ri Zacarías, rubinan Elisabet. Ri Elisabet re', riy-rumam can ri nimalaj sacerdote rubinan Aarón.
LUK 1:6 Ri Zacarías y ri rixayil, quic'uan jun chojmilaj c'aslen chuvech ri Dios, y manak roma ni'an tzij chirij ruc'uaxic ri quic'aslen chupan ronojel ri nu'ij ri mandamientos, y chupan ri ruchila'en can ri Ajaf chi tiquibana'.
LUK 1:7 Pero ri Zacarías y ri Elisabet manak calc'ua'l, roma ri Elisabet can richin vi man alanel ta, y chi ca'i' eri'j chic.
LUK 1:8 Tok xril semana chi ja ri botzaj sacerdotes ri c'o-vi ri Zacarías xkaj-en chi niqui'en ri samaj pa racho ri Dios,
LUK 1:9 y can achel vi niqui'en ri sacerdotes chi niquiya' pan etz'anen ri achok pa ruvi' xtika-vi chi ntoc-apu pa racho ri Dios richin nuporoj pon, pa ruvi' c'a ri Zacarías xka-vi.
LUK 1:10 Y man juba' ta oc israelitas ri quimolon-apu-qui' chiri' chojay niqui'en orar tok najin ruporoxic ri pon.
LUK 1:11 Jac'ari' xuc'ut-ri' jun ángel richin ri Ajaf Dios chuvech ri Zacarías. Pa derecha che ri altar ri niporox-vi ri pon, chiri' xpa'e-vi ri ángel.
LUK 1:12 Ri Zacarías jani na xuxi'ij-ri' tok xutz'et ri ángel, y man nril ta achique nu'on.
LUK 1:13 Jac'a ri ángel xu'ij che: Zacarías, man taxi'ij-avi', ri Dios xrac'axaj ri a-oración. Ri avixayil Elisabet xtalex jun ch'uti ral, y rat Juan rubi' ri ac'ual xtaya'.
LUK 1:14 Jani na xcaquicot y qui' avánima xtana', y eq'uiy ri xquequicot roma ralaxic ri ac'ual.
LUK 1:15 Roma chuvech ri Dios ri avalc'ua'l re' can xtic'uje' ruk'ij. Rija' man xtukum ta vino, y nis-ta jun chic ruvech ya' ri nik'abarisan, y can nojnak chic pe ri Lok'olaj Espíritu pa ránima xtu'alex chuk'a' ri rute'.
LUK 1:16 Eq'uiy chique ri avinak israelitas xtu'on chique chi nitzolij chic pe cánima riq'uin ri Ajaf, ri can qui-Dios vi.
LUK 1:17 Ja ri Juan ri avalc'ua'l ri xtinabeyaj chuvech ri Ajaf, y xtic'uje' ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu riq'uin, achel xc'uje' riq'uin ri profeta Elías, richin xtu'on chique ri te'ej-tata'aj chi xquecajo' ri calc'ua'l, y richin xtu'on chique ri man yeniman ta tzij chi xtitzolij-pe cánima chupan ri bey quichin ri choj quic'aslen. Quiri' xtu'on richin nuchojmirisaj-apu cánima jun tinamit ri xticajo' xtiqui'en ri nurayij ri Ajaf, xcha' ri ángel.
LUK 1:18 Jac'ari' tok ri Zacarías xuc'utuj che: ¿Achel xtinvetemaj yin chi kitzij ri na'ij? Roma xa yin ri'j chic y quiri' mismo ri vixayil, xcha'.
LUK 1:19 Jac'a ri ángel xu'ij che: Ja yin ri ángel Gabriel ri jumul yinc'o-apu chuvech ri Dios richin nin-en ri nrojo', y yin takon-pe aviq'uin richin nunya-ka utzulaj rutzijol chave chi xtic'uje' avalc'ua'l.
LUK 1:20 Pero rat roma man xanimaj ta ri xin-ij chave, vacami xcacanaj can mem, y man xcatiquer ta xcach'o, c'a terila' na ri k'ij tok xtibanataj ri achel xin-ij chave, xcha'.
LUK 1:21 Jac'a ri israelitas ri coyo'en ri Zacarías chojay, satznak cánima riq'uin ri xlayoj-ka chupan ri lok'olaj racho ri Dios.
LUK 1:22 Pero tok xel-pe, man nitiquer ta nich'o. Jac'ari' xquina'ej chi c'o xk'alajrises-pe chuvech chupan ri lok'olaj jay. Ri Zacarías xaxe ruk'a' nu'on richin nich'o chique, y layoj tiempo xcanaj can mem.
LUK 1:23 Tok xtz'akat ri ajani k'ij xsamaj pa racho ri Dios, xbe chiracho.
LUK 1:24 C'a juba' tibanataj quiri' pa racho ri Dios, ri Elisabet ri rixayil ri Zacarías jari' xuna'ej chi man ruyon ta chic, y man xel ta pa bey vo'o' ic'. Ri Elisabet quire' nu'ij:
LUK 1:25 Ri Ajaf quire' favor ruyo'on chuve chupan tak re k'ij ri yiruc'uxlaj-pe richin nrelesaj nuq'uix chiquivech ri vinak ri yinquitzijoj roma manak val.
LUK 1:26 Vaki' ic' ruchajin ri Elisabet chi quiri' chic rubanon, jari' tok ri Dios xutak ri ángel Gabriel pa jun tinamit rubinan Nazaret ri c'o pa departamento Galilea,
LUK 1:27 riq'uin jun xten rubinan María ri c'utun chic richin nic'ule' riq'uin jun ala' rubinan José. Ri José re' riy-rumam can ri rey David.
LUK 1:28 Tok ri ángel xoc-apu ri achique lugar c'o-vi ri María, xu'ij che: ¡Tiquicot ri avánima rat ri más nimalaj ru-favor ri Dios avilon! Ri Ajaf can c'o aviq'uin. Y chiquicojol ri ixoki', ja rat ri más utzulaj tzij x-an chave, xcha'.
LUK 1:29 Jac'a ri María tok xrac'axaj ri saludo ri xu'ij ri ángel, can achique na xuna', y xunojij-ka pa ránima chi achique roma chi quiri' jun saludo xuc'ul rija'.
LUK 1:30 Jari' tok ri ángel xu'ij che: María, man taxi'ij-avi'. Rat avilon ri ru-favor ri Dios.
LUK 1:31 Rat vacami, quiri' xta'an-pe, y xtalex jun ch'uti aval ala', y Jesús rubi' xtaya'.
LUK 1:32 Rija' xtic'uje' nimalaj ruk'ij, y xtubinaj Ruc'ajol ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Rija' jun riy-rumam can ri rey David, y ri Ajaf Dios xtu'on che chi xtitz'uye' can chi Rey pa ru-lugar ri David.
LUK 1:33 Ri Jesús jumul xtu'on gobernar pan ivi' rix ri rix riy-rumam can ri Jacob, y ri ru-gobierno man jun bey xtiq'uis, xcha' ri ángel.
LUK 1:34 Jac'a ri María quire' xu'ij che ri ángel: ¿Achel tok xtic'uje' val yin tok xa man jani quic'ule' riq'uin ri xtoc vachijil? xcha'.
LUK 1:35 Quire' c'a rutzolic rutzij ri María xu'on ri ángel: Ja ri Lok'olaj Espíritu xtika pan avi', y xcarumujaj ri ruchuk'a' ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Roma c'a ri', rat xtic'uje' ac'ual chi'ak'a' ri xtubinaj Lok'olaj y Ruc'ajol ri Dios.
LUK 1:36 Y tavac'axaj c'a, chi ja jun ri Elisabet ri (avalpachel, avaj-c'uaxel) xtic'uje' ac'ual chuk'a', roma ja yan chic vaki' ic' quiri' rubanon, masque rija' ri'j chic y ni'ix chi man alanel ta.
LUK 1:37 Roma ri Dios man jun c'ayef chuvech.
LUK 1:38 Jac'ari' tok ri María xu'ij: Yin, yin jun rusamajinel ri Ajaf. Tibanataj c'a ri achel xa'ij chuve, xcha' ri María che ri ángel. Jac'ari' xel-e ri ángel chuvech ri María.
LUK 1:39 Chupan tak ri k'ij ri', ri María xu'on-e rubanic y cha'anin xbe pa jun tinamit ri c'o pa tak (c'achelaj, montaña) richin ri departamento Judea.
LUK 1:40 Tok c'o chic chiri' pa tinamit, rija' xbe chicacho ri Zacarías y ri Elisabet, y chiri' pa jay xu'on saludar ri Elisabet.
LUK 1:41 Tok ri Elisabet xrac'axaj ri xu'ij ri María, ri ch'uti ac'ual ri royo'en, xsilon xuna' rija'. Y ri Elisabet xnoj ri Lok'olaj Espíritu pa ránima,
LUK 1:42 romari' riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Chikacojol roj ixoki', ja rat ri más utzulaj tzij x-an chave, y utzulaj tzij ruc'ulun-pe ri ac'ual ri xtalex chi'ak'a'.
LUK 1:43 ¿Achel chi ri rute' ri Vajaf yinurutz'eta'? ¡Yin can nisatz nuc'u'x!
LUK 1:44 Quiri' nin-ij chave, roma xe xinvac'axaj ri ach'abel richin xina'an saludar, ja xsilon ri ac'ual ri xtalex chinuk'a' roma niquicot.
LUK 1:45 Y rat, utzulaj tzij banon chave chi xanimaj, roma can xtibanataj na vi ri bin chave roma ri Ajaf, xcha' ri Elisabet.
LUK 1:46 Jac'ari' quire' xu'ij ri María: Yin riq'uin ronojel vánima ninya' ruk'ij ri Ajaf.
LUK 1:47 Ri vánima niquicot nuc'ak-ri' roma ri Dios ri Nucolonel.
LUK 1:48 Roma xuya' ruvech chuvij yin ri rusamajinel chi xa man jun oc nuk'ij. Pero ja vacami nitiquer-e chi ronojel solaj vinak xtiqui'ij chi can utzulaj tzij rubanon ri Dios chuve.
LUK 1:49 Roma ri Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a', q'uiy favores rubanon chuve. Lok'olaj rubi' rija',
LUK 1:50 Y ri c'o ruk'ij rija' chiquivech, ri chi solaj chi solaj yek'ax-e choch'ulef, rija' can nupokonaj quivech.
LUK 1:51 Riq'uin ruchuk'a' rubanon q'uiy samaj. Ri xquinojij chi can c'o quik'ij, xukasaj quik'ij.
LUK 1:52 Ri nima'k tak gobernadores, xerelesaj pa tak quitz'uyubal, Y xu'on chi xc'uje' quik'ij ri man jun oc quik'ij.
LUK 1:53 Ri niquik'asaj vayijal, xuya' ronojel ri nic'atzin chique. Jac'a ri beyoma', choj quiri' xerutak-e, man jun xuya-e chique.
LUK 1:54 Xojruto' roj israelitas ri roj rusamajela' Roma man rumestan ta chi rupokonan kavech,
LUK 1:55 Quiri' rubanon kiq'uin, achel ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer. Achel ru'in can che ri kamama' Abraham y chike roj ri roj riy-rumam can. Quiri' xu'ij ri María.
LUK 1:56 Y xc'uje' cami oxi' ic' ri María riq'uin ri Elisabet, c'ajari' xtzolij chiracho.
LUK 1:57 Tok xril k'ij chi ri Elisabet nalex ri ch'uti ral, ch'uti ala' ri xalex.
LUK 1:58 Tok ri ru-vecinos y ri (ralpachel, raj-c'uaxel) xquic'axaj chi ri Ajaf jani na xupokonaj ruvech ri Elisabet, xequicot riq'uin.
LUK 1:59 Jac'a tok xtz'akat vakxaki' ruk'ij ri ch'uti ala', rije' xepe roma ni'an circuncidar ri ac'ual, achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Can ja rubi' ri rutata' niquibila' che, romari' Zacarías yecha' che ri ch'uti ala'.
LUK 1:60 Jac'a ri rute' ri ch'uti ac'ual quire' rutzolic quitzij xu'on: Ri ac'ual man xtubinaj ta achel rubi' ri rutata'; Juan xtubinaj ri ac'ual.
LUK 1:61 Jac'ari' xqui'ij che ri Elisabet: ¿Achique roma najo' chi Juan nubinaj ri aval, tok man jun (ivalpachel, ivaj-c'uaxel) quiri' rubi'? yecha'.
LUK 1:62 Jac'ari' tok xqui'en-apu quik'a' che ri Zacarías ri rutata' ri ac'ual, richin niquic'utuj achique rubi' nrojo' nuya' ri ac'ual.
LUK 1:63 Y ri Zacarías xuc'utuj jun pedazo tabla, y quire' xutz'ibaj chuvech: Ri ac'ual Juan xtubinaj. Jari' xbano chique conojel chi can achique na xquina'.
LUK 1:64 Jac'ari' tok xtiquer chic xch'o ri Zacarías. Xsok'opitaj chic ri rak', y riq'uin ruch'abel nuyala' ruk'ij ri Dios.
LUK 1:65 Jac'a ri qui-vecinos chiconojel xquixi'ij-qui', y pa ronojel tak tinamit ri pa tak (c'achelaj, montaña) richin ri Judea xbe-vi rutzijol ri xbanataj.
LUK 1:66 Y conojel ri xe'ac'axan niquiyec-ka pa tak cánima ri nitzijos chique, y niqui'ij: ¿Achique cami samaj ruc'amon-pe ri ch'uti ac'ual re'? yecha'. Roma nik'alajin chi ruchuk'a' ri Ajaf c'o riq'uin.
LUK 1:67 Jac'ari' tok ri Zacarías, ri rutata' ri ch'uti ac'ual, xnoj ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, romari' quire' xuk'alajrisaj:
LUK 1:68 Tiyo'ox c'a ruk'ij ri Ajaf Dios kichin roj israelitas, Roma roj ruc'uxlan-pe ri roj rutinamit, y roj rulok'on pa quik'a' ri ec'o pa kavi'.
LUK 1:69 Ruyacon-pe jun Kacolonel ri c'o nimalaj ruchuk'a', Jun riy-rumam can ri David ri rusamajinel ri Dios ojer.
LUK 1:70 Re' ruyuken-ri' riq'uin ri quik'alajrisan-pe ri chojmilaj tak profetas ojer, tok ri Dios xuya' ch'abel chique richin xel pa quichi',
LUK 1:71 Chi can nkurucol chiquivech ri itzel nkojquitz'et, y nkurucol pa quik'a' ri man nkojcajo' ta,
LUK 1:72 Richin nibanataj ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer chi nupokonaj quivech, Y richin nik'alajin chi man rumestan ta ri lok'olaj ruvujil c'aslen ri xu'on ojer can.
LUK 1:73 Can xuya-vi rutzij che ri kamama' Abraham, Chi can xtuya-vi chike roj ri roj riy-rumam can ri Abraham,
LUK 1:74 Chi tok ri Ajaf Dios roj rucolon chic chiquivech ri itzel nkojquitz'et chiri', Manak xtikaxi'ij ta ki' nika'an ri nrojo' rija'
LUK 1:75 Riq'uin jun chojmilaj y ch'ajch'oj c'aslen chuvech, ri ajani k'ij nkuc'ase-e choch'ulef.
LUK 1:76 Jac'a rat ch'uti nuc'ajol, xcha' ri Zacarías, xti'ix chave chi rat jun ru-profeta ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel, Roma ja rat ri xcanabeyaj chuvech ri Ajaf richin nachojmirisaj ri rubey,
LUK 1:77 Y ja rat xcayo'on rutzijol chique ri rutinamit, Chi ri Dios nu'on perdonar quimac richin yecolotaj.
LUK 1:78 Quiri' nu'on ri ka-Dios kiq'uin roma can nkurojo' y nupokonaj kavech. Romari', c'a chicaj nutak-vi-pe ri Jun ri niyo'on sakil pa kánima. Ri Jun ri' achel ri k'ij tok ntel-pe,
LUK 1:79 Richin nuyic'aj cánima ri ec'o pa k'eku'n, y ri ec'o chuxe' rumujal ri camic, Y nkuruc'uaj chupan ri bey ri nic'amo-pe uxlanen pa kánima. Quiri' xu'ij ri Zacarías.
LUK 1:80 Y ri ac'ual niq'uiy, y quiri' mismo ri ruc'aslen benak pa jotol chuvech ri Dios, y pa tak chakijlaj tz'iran ulef xc'uje-vi, c'a xerila' na ri k'ij richin xuc'ut-ri' chiquivech ri ruvinak israelitas richin xutz'uc samaj chiquicojol.
LUK 2:1 Chupan tak ri k'ij ri', ri rey Augusto César xutak rubixic chique conojel vinak chi nic'atzin niquitz'ibaj quibi'.
LUK 2:2 Ri na'ey tz'iban (bi'aj, binaj) re', x-an pa ru-tiempo ri Cirenio ri gobernador pa roch'ulef Siria.
LUK 2:3 Conojel ri man ec'o ta pa tak quitinamit, xc'atzin chi xequitz'ibaj quibi' pa tak quitinamit.
LUK 2:4 C'o c'a jun achi rubinan José xel-pe pa tinamit Nazaret ri c'o pa ru-cuenta ri Galilea y xbe pa Belén, ri rutinamit can ri rey David chiri' pa departamento Judea. Quiri' xu'on ri José roma rija' riy-rumam can ri David,
LUK 2:5 y xc'atzin chi chiri' xequitz'ibaj-vi quibi' junan riq'uin ri María ri jachon chic che richin nic'ule' riq'uin. Jac'a ri María xa juba' chic nrojo' chi nic'achoj riq'uin ac'ual.
LUK 2:6 Chiri' pa Belén ec'o-vi rije' tok xtz'akat k'ij chi ri María xalex ral.
LUK 2:7 Ch'uti ala' ri na'ey ral ri María, y xubolkotij pa tziek, y xucotz'oba' pa jun quivayibal quiej-váquix, roma manak chic qui-lugar xquil pa posada.
LUK 2:8 Chunakaj apu ri Belén ec'o yuk'unel yec'uje' pa tak juyu' ri niquijalala-qui' richin yequivaraj ri botzaj tak cavaj.
LUK 2:9 C'ate xquitz'et, c'o jun ángel richin ri Ajaf xuc'ut-ri' chiquivech. Y ri rusakil ri Ajaf xerusakarisaj y jani na xquixi'ij-qui'.
LUK 2:10 Jac'a ri ángel xu'ij chique: Man tixi'ij-ivi'. Roma yin jun utzulaj rutzijol nuc'amon-pe chive richin chi yixquicot chi nimalaj ivonojel.
LUK 2:11 Roma vacami pa Belén ri rutinamit ri rey David, xalex jun Colonel ivichin rix, ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y can Ajaf vi.
LUK 2:12 Ri retal chi ja ri ch'uti ac'ual xivil, k'alaj bolkotin pa tziek y cotz'oban pa jun quivayibal quiej-váquix, xcha' ri ángel.
LUK 2:13 C'ate c'a xquitz'et, riq'uin ri ángel xe'epapo' chi miles ángeles ri epetenak chicaj, ri niquiya' ruk'ij ri Dios, y niqui'ij:
LUK 2:14 ¡Nimalaj ruk'ij nuc'ul ri Dios chicaj! ¡Y ri vave' choch'ulef uxlanen niquic'ul pa cánima ri yec'ulu ri ru-favor!
LUK 2:15 Tok ri ángeles xetzolij-e chicaj, ri yuk'unel jari' xquibila-ka chiquivech: Vacami, jo' c'a pa Belén chutz'etic ri achique xbanataj, ri xutak-pe rutzijol ri Ajaf chike.
LUK 2:16 Xebe c'a cha'anin chutz'etic, y can xequil-vi ri María, ri José y ri ac'ual cotz'oban pa jun quivayibal quiej-váquix.
LUK 2:17 Tok xquitz'et ri ac'ual, xquitzijoj-apu ri xbix chique roma ri ángel chirij ri ch'uti ac'ual re',
LUK 2:18 y conojel ri ye'ac'axan, can achique na xquina', roma ri niquitzijoj ri yuk'unel.
LUK 2:19 Jac'a ri María yeruyec-ka pa ránima ronojel ri niqui'ij ri yuk'unel, y can q'uiy nunojij chirij.
LUK 2:20 Ri yuk'unel niquiyala' ruk'ij y niquinimirisaj rubi' ri Dios xetzolij-e, roma ronojel ri xquic'axaj y xquitz'et, ja achel ru'in can ri ángel chique.
LUK 2:21 Tok xtz'akat vakxaki' k'ij richin chi ri ac'ual ni'an circuncidar, ja k'ij ri' xquiya' rubi', y JESUS rubi' xquiya', roma quiri' ru'in can ri ángel chi tubinaj ri ac'ual tok ri María man jani retal chi nic'uje' ac'ual chuk'a'.
LUK 2:22 Tok xtz'akat k'ij chi niquich'ajch'ojrisaj-qui' achel nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, ri José y ri María xquic'uaj ri Jesús pa tinamit Jerusalem, richin xquijach ri ruc'aslen pa ruk'a' ri Ajaf Dios.
LUK 2:23 Quiri' xqui'en roma ri ley richin ri Ajaf nu'ij: Ri na'ey ral ri te'ej nalex, si ch'uti ala', ri ruc'aslen ri ac'ual ri' can richin vi ri Ajaf.
LUK 2:24 Y richin niquich'ajch'ojrisaj-qui', xqui'en achel nu'ij ri ley chi quequisuju' ca'i' ixcura' o ca'i' ch'utik palomas chuvech ri Dios.
LUK 2:25 Chiri' pa tinamit Jerusalem ri tiempo ri', c'o jun achi rubinan Simeón. Ri achi re' choj ruc'aslen y can nuya' ruk'ij ri Dios, c'o ri Lok'olaj Espíritu riq'uin y can royo'en chi xtipe ri Jun ri xtucolo quichin ri israelitas.
LUK 2:26 Ri Lok'olaj Espíritu ruk'alajrisan che ri Simeón chi man xtutz'et ta ruvech ri camic c'a ja tok rutz'eton chic can ri Jun ri xtutak-pe ri Ajaf chucolic ri rutinamit.
LUK 2:27 Chupan ri k'ij tok ri te'ej-tata'aj xquic'uaj ri ac'ual pa racho ri Dios richin niqui'en ri achel nu'ij ri ley, ja k'ij ri' tok ri Lok'olaj Espíritu xu'on che ri Simeón chi xbe pa racho ri Dios.
LUK 2:28 Ri Simeón xuch'elej ri ac'ual, y quire' xu'ij richin xuya' ruk'ij ri Dios:
LUK 2:29 Ajaf, vacami utz chic richin yinac'ol-e choch'ulef; c'o chic uxlanen pa vánima yi'e, Roma xbanataj ri achel xa'ij chuve.
LUK 2:30 Roma riq'uin nuvech xintz'et can ri Colonel ri petenak aviq'uin.
LUK 2:31 Rat xaya-pe quichin conojel quivech vinak.
LUK 2:32 Ja rija' niyo'on Sakil pa cánima ri man israelitas ta, Y roma rija' xtic'uje' kak'ij roj ri atinamit Israel, xcha' ri Simeón.
LUK 2:33 Ri José y ri rute' ri Jesús, can achique na xquina' xquic'axaj ri nu'ij ri Simeón pa ruvi' ri ac'ual.
LUK 2:34 Ri Simeón xuc'utuj ru-favor ri Dios pa quivi', y quire' xu'ij che ri María: Tatz'eta' na pe', ri ac'ual re' yo'on-pe richin chi eq'uiy israelitas xquecolotaj, pero eq'uiy ri xquetzak, y yo'on-pe richin jun retal chiquivech ri vinak roma ri Dios, pero ec'o ri xa xtiquipaba-qui' chuvech ri xtu'ij.
LUK 2:35 Roma rija' xtek'alajin-pe ri achique c'o pa tak cánima ri vinak, y roma ri itzel ri xti'an che ri Jesús, rat achel jun espada xtuk'asaj rupan ri avánima xtana', xcha' ri Simeón.
LUK 2:36 (Chuka', ka) chiri' c'o jun ixok ri'j chic rubinan Ana, riy-rumam can jun chique ri doce tata'aj quichin ri israelitas rubinan Aser, y rumi'al can jun achi rubinan Fanuel. Ri Ana re' jun profeta, y xaxe vuku' juna' xquic'uaj-qui' riq'uin ri rachijil,
LUK 2:37 roma xa cha'anin xmalcanij can, y man xc'ule' ta chic jun bey. Rija' ochenta y cuatro chic rujuna', k'ij-k'ij ni'e-apu pa racho ri Dios, chi chak'a' chi pak'ij nuya' ruk'ij ri Dios riq'uin coch'on vayijal y oración.
LUK 2:38 Ri Ana jari' xjel-apu chiri', xutz'et ri najin y xuya' matiox che ri Dios. Y can nutzijoj ri ac'ual Jesús chique conojel ri aj-Jerusalem ri coyo'en quicolic pa quik'a' ri ec'o pa quivi'.
LUK 2:39 Tok xqui'en yan can ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xuya' ri Ajaf, ri José y ri María xetzolij pa cacho ri c'o pa Nazaret, jun tinamit ri c'o pa ru-cuenta ri Galilea.
LUK 2:40 Jac'a ri ac'ual niq'uiy, nic'uje-pe ruchuk'a', niq'uiyer ri no'oj c'o riq'uin y c'o ru-favor ri Dios pa ruvi'.
LUK 2:41 Ri rute-rutata' ri Jesús, juna-juna' yebe pa tinamit Jerusalem, tok nuka ruk'ijul ri nimak'ij pascua.
LUK 2:42 Tok doce chic rujuna' ri Jesús, xejote-e pa Jerusalem roma ri nimak'ij pascua, achel quibanon-pe juna-juna'.
LUK 2:43 Tok xek'ax ruk'ijul ri nimak'ij, ja etzolijnak chicacho chiri', man xquina'ej ta chi ri Jesús xa xc'uje' can pa tinamit Jerusalem.
LUK 2:44 Rije' xquinojij chi ri ac'ual benak chiquicojol ri junan epetenak quiq'uin, y quiri' xebin jun k'ij. Xa c'a ja tok xquic'utula' chique ri (calpachel, caj-c'uaxel) y chique ri queteman quivech, c'ajari' xquina'ej chi xa man petenak ta quiq'uin.
LUK 2:45 Y roma man xquil ta, ri José y ri María niquicanola' ri ac'ual xetzolij chic jun bey c'a pa tinamit Jerusalem.
LUK 2:46 Oxi' k'ij tisatz can ri ac'ual chiri', c'ajari' xquil pa racho ri Dios, tz'uyul-apu chiquicojol ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nrac'axaj ri niqui'ij y c'o nuc'utula-apu chique.
LUK 2:47 Conojel ri ye'ac'axan ri nu'ij ri ac'ual can achique na niquina', roma ronojel ri nic'utux-apu che, ronojel pa ruchojmil nutzolij-pe rubixic chique ri achi'a' ri'; can k'alaj chi jabel (nik'ax, nino') chuvech ri ni'ix.
LUK 2:48 Tok ri José y ri María xquitz'et ri ac'ual, achique na xquina'. Y ri rute' xu'ij che ri Jesús: ¡Val! ¿Achique roma quire' xa'an chike? Tatz'eta' la atata' y yin, rat kacanon pa ronojel lugar. Avoma nik'axo ri kánima roma man jun yatkil, xcha'.
LUK 2:49 Jari' tok rija' xu'ij chique: ¿Achique roma yinicanoj? ¿Man iveteman ta c'a chi ja ri nrojo' ri Nata' Dios, jari' ri nic'atzin chi nin-en? xcha'.
LUK 2:50 Jac'a ri xu'ij ri Jesús chique ri José y ri María man (xk'ax, xno') ta chiquivech.
LUK 2:51 C'ajari' xtzolij-pe chiquij ri rute-rutata' richin xepe chicacho ri pa tinamit Nazaret, y can nunimaj quitzij. Ronojel ri xbanataj pa Jerusalem riq'uin ri ac'ual, ri María yeruyec pa ránima.
LUK 2:52 Jac'a ri Jesús can niq'uiy ri no'oj c'o riq'uin, niq'uiy rupalen, y can utz nitz'etetaj roma ri Dios y coma ri vinak.
LUK 3:1 C'o yan quince juna' toc rey ri jun achi Tiberio César rubi', y chiquicojol ri gobernadores ri ec'o pa ruk'a', c'o ri Poncio Pilato ri nu'on gobernar pa departamento Judea. Jun chic, ja ri Herodes ri nu'on gobernar pa departamento Galilea. Jun chic, ja ri Felipe ri runimal ri Herodes ri nu'on gobernar pa quivi' ri lugares quibinan Iturea y Traconite. Jun chic, ja ri Lisanias ri nu'on gobernar pa ruvi' ri lugar rubinan Abilinia.
LUK 3:2 Ri tiempo ri', ja ri Anás y ri Caifás ri enimalaj tak sacerdotes chiri' pan Israel, y ja tiempo ri' xch'o ri Dios che ri Juan ri ruc'ajol ri Zacarías pa chakijlaj tz'iran ulef.
LUK 3:3 Ri Juan ronojel tinamit ri ec'o chunakaj ri rakan-ya' Jordán xk'ax-vi. Rija' nutzijoj chique ri vinak chi tiquijala' quino'oj, tiquiya' can ri mac y tiquibana' bautizar qui' richin chi ri Dios nu'on perdonar ri quimac.
LUK 3:4 Ri nutzijoj ri Juan, ja achel ri rutz'iban can ri profeta Isaías ojer, ri quire' nu'ij: Pa chakijlaj tz'iran ulef c'o jun ri xtich'o riq'uin ruchuk'a' y xtubila': Tibana-apu rubanic ri bey ri xtik'ax-vi ri Ajaf, Utz-utz tichojmij-apu.
LUK 3:5 Ronojel sivan nic'atzin chi yenojses; Chi ch'uti'k chi nima'k tak juyu' quekases. Ri cotocak tak bey, choj ti'an chique, Y ri cujcak tak bey, li'an ti'an chique.
LUK 3:6 Y conojel vinak xtiquitz'et ri achique nu'on ri Dios richin nicolon. Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías.
LUK 3:7 Y ri Juan quire' nu'ij chique ri nequimolo-qui' riq'uin richin ye'an-e bautizar: Rix xa rix achel itzel tak cumatz. ¿Achique xyo'on rutzijol chive chi quixenimaj chuvech ri castigo ri xtutak-pe ri Dios más chikavech apu?
LUK 3:8 Rix nic'atzin nik'alajin iviq'uin chi kitzij ijalon ino'oj y iyo'on can ri mac. Y man iyon titz'uc-ka runojixic pan ivánima chi roma rix riy-rumam can ri Abraham, romari' xquixcolotaj. Roma yin nin-ij chi xa ta ri Dios nrojo', rija' yeru'on riy-rumam ri Abraham chique ri abaj ri ye'itz'et vave'.
LUK 3:9 Jac'a rix xa rix achel ri che' ri yo'on chic apu icaj chirij ri quixe'; xa achique na che' xe xa man nuya' ta utzulaj ruvech, nichoy-e y nic'ak pa k'ak', xcha' ri Juan.
LUK 3:10 Jac'ari' tok ri quimolon-apu-qui' xquic'utuj che: Si quiri', ¿achique nic'atzin chi nika'an? xecha'.
LUK 3:11 Y ri Juan xu'ij chique: Ri c'o ca'i' rutziak, tuya' jun che ri manak rutziak. Y ri c'o pan riq'uin, tuya' che ri manak oc nutij, xcha' chique.
LUK 3:12 Quiri' mismo ec'o jujun c'uluy tak impuestos xe'eka riq'uin ri Juan richin ye'an-e bautizar, ri quire' xquic'utuj che: Tijonel, y roj, ¿achique nic'atzin chi nika'an? xecha'.
LUK 3:13 Ri Juan xu'ij chique: Rix man tic'utuj ruvi' ri impuestos, xaxe ri bin chive, xe ri' tic'utuj, xcha'.
LUK 3:14 (Chuka', ka) ec'o soldados ri quire' xquic'utuj-apu che ri Juan: Y roj, ¿achique nic'atzin chi nika'an? xecha'. Rija' xu'ij chique: Man roma ta chi rix soldados ye'imajla' qui-cosas ri vinak, ni man jun achique tik'ebaj chiquij, y ticuker ic'u'x riq'uin ri ajani nich'ec, xcha' ri Juan.
LUK 3:15 Ri israelitas coyo'en chi nik'alajin chiquivech achique chi achi ri Juan, y niquibila' pa tak cánima chi riq'uin juba', ja rija' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.
LUK 3:16 Jac'a ri Juan quire' xu'ij chique conojel ri ec'o-apu chiri': Can kitzij na vi chi yin pa ya' yixin-en-vi bautizar. Pero c'o Jun xtipe ri más c'o ruk'ij y más c'o uchuk'a' pa ruk'a' que chinuvech yin. Rija' riq'uin ri Lok'olaj Espíritu y riq'uin k'ak' xquixru'on bautizar. Y nis-ta chusolic ximibel ruxajab, man nuc'ul ta chi ja yin yibano.
LUK 3:17 Rija' rubanon chic rubanic richin yerelesaj-e ri yeniman ri Dios chiquicojol ri man yeniman ta, achel tok jun achi ruc'uan chic jun che' pa ruk'a' richin nuc'ak pa cak'ik' ri ru-trigo ch'eyon chic. Rija' xtuyec ri trigo, jac'a ri (ruxeq'uelal, rupuxq'uil) xtuporoj chupan ri k'ak' ri man jun bey xtichup, xcha' ri Juan.
LUK 3:18 Riq'uin ch'abel achel re' y riq'uin q'uiy chic más ri xubila', ri Juan xutzijoj ri utzulaj ruch'abel ri Jesucristo chique ri vinak.
LUK 3:19 C'o c'a jun k'ij ri Herodes ri nibano gobernar ri rucaj parte richin ri roch'ulef ri c'o-vi, xch'olix roma ri Juan, roma ri Herodes rubanon-ka rixayil che ri Herodías rixayil ri Felipe ri mismo runimal ri Herodes, y (chuka', ka) roma ch'aka' chic itzel tak no'oj ri rubanalo'n.
LUK 3:20 Y pa ruvi' ri' ri Herodes xutz'apij ri Juan pa cárcel.
LUK 3:21 Tok ri Juan yeru'on bautizar ri vinak, ja jun ri Jesús x-an bautizar, y tok ri Jesús najin riq'uin oración chiri', xjakataj ri rocaj.
LUK 3:22 Y ri Lok'olaj Espíritu can k'alaj achel ru-cuerpo jun paloma ri xka-pe pa ruvi'. Y xc'axataj jun kulaj petenak c'a chicaj ri quire' xu'ij: Ja rat ri Nuc'ajol; yin can yatinjo' y niquicot vánima aviq'uin, xcha' ri ch'abel ri'.
LUK 3:23 Jun cami treinta rujuna' ri Jesús chiri' tok (xutz'om, xuchop) ri samaj ri yo'on-pe che roma ri Dios. Chiquivech ri vinak, ri Jesús xa ruc'ajol ri José. Y ri José ruc'ajol can ri Elí.
LUK 3:24 Ri Elí re', ruc'ajol can ri Matat, y ri Matat ruc'ajol can ri Leví, y ri Leví ruc'ajol can ri Melqui, y ri Melqui ruc'ajol can ri Jana, y ri Jana ruc'ajol can jun chic achi xubinaj José.
LUK 3:25 Ri José re', ruc'ajol can ri Matatías, y ri Matatías ruc'ajol can ri Amós, y ri Amós ruc'ajol can ri Nahum, y ri Nahum ruc'ajol can ri Esli, y ri Esli ruc'ajol can ri Nagai.
LUK 3:26 Ri Nagai re', ruc'ajol can ri Maat, y ri Maat ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Matatías, y ri Matatías re', ruc'ajol can ri Semei, y ri Semei ruc'ajol can jun chic achi xubinaj José, y ri José re', ruc'ajol can ri Judá.
LUK 3:27 Ri Judá re', ruc'ajol can ri Joana, y ri Joana ruc'ajol can ri Resa, y ri Resa ruc'ajol can ri Zorobabel, y ri Zorobabel ruc'ajol can ri Salatiel, y ri Salatiel ruc'ajol can ri Neri.
LUK 3:28 Ri Neri re', ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Melqui, y ri Melqui ruc'ajol can ri Adi, y ri Adi ruc'ajol can ri Cosam, y ri Cosam ruc'ajol can ri Elmodam, y ri Elmodam ruc'ajol can ri Er.
LUK 3:29 Ri Er re', ruc'ajol can ri Josué, y ri Josué ruc'ajol can ri Eliezer, y ri Eliezer ruc'ajol can ri Jorim, y ri Jorim ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Matat.
LUK 3:30 Ri Matat re', ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Leví, y ri Leví ruc'ajol can ri Simeón, y ri Simeón ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Judá, y ri Judá ruc'ajol can jun chic achi xubinaj José, y ri José ruc'ajol can ri Jonán, y ri Jonán ruc'ajol can ri Eliaquim.
LUK 3:31 Ri Eliaquim re', ruc'ajol can ri Melea, y ri Melea ruc'ajol can ri Mainán, y ri Mainán ruc'ajol can ri Matata, y ri Matata ruc'ajol can ri Natán.
LUK 3:32 Ri Natán re', ruc'ajol can ri David, y ri David ruc'ajol can ri Isaí, y ri Isaí ruc'ajol can ri Obed, y ri Obed ruc'ajol can ri Booz, y ri Booz ruc'ajol can ri Salmón, y ri Salmón ruc'ajol can ri Naasón.
LUK 3:33 Ri Naasón re', ruc'ajol can ri Aminadab, y ri Aminadab ruc'ajol can ri Aram, y ri Aram ruc'ajol can ri Esrom, y ri Esrom ruc'ajol can ri Fares, y ri Fares ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Judá.
LUK 3:34 Ri Judá re', ruc'ajol can ri Jacob, y ri Jacob ruc'ajol can ri Isaac, y ri Isaac ruc'ajol can ri Abraham, y ri Abraham ruc'ajol can ri Taré, y ri Taré ruc'ajol can ri Nacor.
LUK 3:35 Ri Nacor re', ruc'ajol can ri Serug, y ri Serug ruc'ajol can ri Ragau, y ri Ragau ruc'ajol can ri Peleg, y ri Peleg ruc'ajol can ri Heber, y ri Heber ruc'ajol can ri Sala.
LUK 3:36 Ri Sala re', ruc'ajol can ri Cainán, y ri Cainán ruc'ajol can ri Arfaxad, y ri Arfaxad ruc'ajol can ri Sem, y ri Sem ruc'ajol can ri Noé, y ri Noé ruc'ajol can ri Lamec.
LUK 3:37 Ri Lamec re', ruc'ajol can ri Matusalén, y ri Matusalén ruc'ajol can ri Enoc, y ri Enoc ruc'ajol can ri Jared, y ri Jared ruc'ajol can ri Mahalaleel, y ri Mahalaleel ruc'ajol can jun chic achi xubinaj Cainán.
LUK 3:38 Ri Cainán re', ruc'ajol can ri Enós, y ri Enós ruc'ajol can jun achi xubinaj Set, y ri Set ruc'ajol can ri Adán, y ri Adán ralc'ua'l ri Dios.
LUK 4:1 Tok ri Jesús banon chic bautizar, rija' nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima xuya' can ri rakan-ya' Jordán, y xuc'uax roma ri Espíritu pa chakijlaj tz'iran ulef.
LUK 4:2 Chiri' xc'uje-vi cuarenta k'ij, y chupan tak ri k'ij ri', man jun achique xutij. Y tok xek'ax ri k'ij ri', xpe ruvayijal, jac'a ri itzel nutij ruk'ij chirij richin nrojo' nutakchi'ij pa mac.
LUK 4:3 Romari' quire' xu'ij che ri Jesús: Si kitzij chi rat Ruc'ajol ri Dios, ta'ij che ri abaj re' chi toc pan.
LUK 4:4 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Chupan ri tz'iban can quire' nu'ij: Ri vinak man xe ta pan nic'atzin che ri quic'aslen, ja jun ronojel ruch'abel ri Dios, xcha' che.
LUK 4:5 Jac'ari' tok ri itzel xuc'uaj ri Jesús chuvech jun juyu' naj jotol chicaj, y pa jun ch'uti rato xuc'ut ronojel ri nimalaj tak cuchuk'a' ri aj-roch'ulef tak gobierno chuvech.
LUK 4:6 Y xu'ij c'a che: Yin ninjach pan ak'a' ri nimalaj tak uchuk'a' re', y ri nimalaj tak quibeyomal richin na'an gobernar pa quivi', roma pa nuk'a' yin jachon-vi, y c'o nuk'a' chi ninya' che xa achok che na ri ninjo' ninya-vi.
LUK 4:7 Roma c'a ri', si rat yaxuque' chinuvech richin naya' nuk'ij, ronojel re' xtoc avichin, xcha' ri itzel.
LUK 4:8 Jac'a ri Jesús richin xutzolij rutzij, quire' xu'ij: Catel-e viq'uin rat Satanás, roma chupan ri tz'iban can quire' nu'ij: Ja chuvech ri Avajaf Dios caxuque-vi, y xaxe rija' taya' ruk'ij, xcha'.
LUK 4:9 Jac'ari' tok ri itzel xuc'uaj ri Jesús pa tinamit Jerusalem, xujotoba-e hasta ri más naj e pa ruvi' ri racho ri Dios, y xu'ij che: Si kitzij chi rat Ruc'ajol ri Dios, tatorij-ka-avi' vave',
LUK 4:10 roma chupan ri tz'iban can quire' nu'ij: Ri Dios xtu'ij chique ri ru-ángeles chi xcatquichajij;
LUK 4:11 y, Xcatquili'ej pa quik'a', Richin man (xtapak'ij, xtacopij) ta avakan chuvech abaj, xcha' che.
LUK 4:12 Jac'a ri Jesús richin xutzolij rutzij ri itzel, quire' xu'ij: Bin can roma ri Dios: Man tatij ak'ij chirij ri Avajaf Dios richin nu'on ri nanojij rat, xcha'.
LUK 4:13 Y tok ri itzel man xril ta chic achique nu'on richin nrojo' nutakchi'ij pa mac, xuya' can jun ca'i-oxi' k'ij.
LUK 4:14 Nojnak ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, ri Jesús xtzolij pa departamento Galilea, y xbe rutzijol pa ronojel tak tinamit ri ec'o-pe nakaj.
LUK 4:15 Y pa tak qui-sinagogas yerutijoj-vi ri niquimol-qui' chiri', y ri ye'ac'axan, can niquiya' ruk'ij.
LUK 4:16 Ri Jesús xbe chic pa Nazaret, ri tinamit ri xq'uiy-vi, y can achel rubanon-pe, xoc-apu pa sinagoga chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, y xpa'e' c'a richin nu'on leer ri ruch'abel ri Dios.
LUK 4:17 Xyo'ox c'a apu che ri boton vuj ri tz'iban-vi ri ruk'alajrisan can ri profeta Isaías, y tok xuric'-ka, quire' ri ch'abel xril-ka:
LUK 4:18 Ri Lok'olaj Espíritu richin ri Ajaf, c'o pa nuvi' yin, Roma yin rucha'on richin nintzijoj chique ri man jun oc quichajin, ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj. Xirutak-pe richin nin-en chique ri nik'axo cánima chi yec'achoj. Xirutak-pe richin nin-ij chique ri etz'apel chi vacami yecolotaj Y richin nin-ij chique ri man yetzu'un ta, chi xquetzu'un chic. Xirutak-pe richin yencol ri ec'o chuxe' ralal quitzij ch'aka' chic.
LUK 4:19 Y xirutak-pe richin nintzijoj chi ja tiempo re' tok ri Ajaf nuya' ri favor.
LUK 4:20 Jac'ari' tok ri Jesús xubot can ri vuj ri xu'on leer chiquivech, y xuya' can pa ruk'a' ri samajinel chiri', y xtz'uye' c'a ka. Conojel ri ec'o chiri', benak runak'-quivech chirij.
LUK 4:21 Jari' tok quire' rubixic xutz'uc-apu chique: Ja chivech rix vacami xbanataj-vi ri ru'in can ri Dios chupan re vuj re', xcha'.
LUK 4:22 Conojel ri quimolon-qui' chiri', utz rutzijol niqui'en ri Jesús. Can achique na xquina' tok xquic'axaj ri utzulaj tak ch'abel ri xeru'ij chique, y quire' niquibila' chiquivech: ¿Mana-ta re' ri ruc'ajol ri José c'a? yecha'.
LUK 4:23 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Yin veteman chi rix quire' nijo' ni'ij chuve: Rat aj-k'omanel, tavok'omaj-ka-avi' ayon, roma kac'axan chi q'uiy milagros ye'abanala' pa Capernaum. Quiri' mismo que'abanala' vave' pan atinamit. Quiri' ri c'o pan ivánima, xcha' chique.
LUK 4:24 Y c'a quire' na xu'ij chique: Nis-ta jun profeta ninimex coma ri aj pa rutinamit.
LUK 4:25 Rix iveteman ri xbanataj pa ru-tiempo ri profeta Elías, tok oxi' juna' riq'uin nic'aj man xu'on ta job, y romari' xpe nimalaj vayijal pa ruvi' ronojel ri roch'ulef. Kitzij nin-ij chive chi ri tiempo ri' vave' pan Israel ec'o q'uiy malcani' tak ixoki',
LUK 4:26 pero ri Dios man riq'uin ta jun malca'n-ixok vave' pa karoch'ulef Israel xutak-vi ri Elías, xa xutak riq'uin jun malca'n-ixok pa Sarepta, jun tinamit ri c'o chunakaj ri tinamit Sidón.
LUK 4:27 Quiri' mismo pa ru-tiempo ri profeta Eliseo, vave' pan Israel eq'uiy vinak yeyavej riq'uin ri yabil lepra. Pero man jun chique rije' xc'achojrises riq'uin ri yabil ri', xaxe ri Naamán, aj pa roch'ulef Siria.
LUK 4:28 Tok xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús, ri quimolon-qui' chiri' pa sinagoga yekukut riq'uin coyoval.
LUK 4:29 Xecataj c'a, y xquelesaj-e chuchi' ri tinamit. Ri quitinamit chuvech juyu' c'o-vi, y ja ri más pa jotol-e xquic'uaj-vi-e richin niquichicmayij-ka pa sivan.
LUK 4:30 Jac'a ri Jesús choj xel-pe chiquicojol y xbe.
LUK 4:31 Xxule' c'a ka ri Jesús pa tinamit Capernaum ri c'o pa departamento Galilea, y pa tak sábado ri k'ij richin uxlanen, yerutijoj ri niquimol-qui' chiri'.
LUK 4:32 Ri ye'ac'axan richin, can achique na niquina' che ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yerutijoj-vi, roma nik'alajin chi ri yeru'ij ri Jesús riq'uin ri Dios petenak-vi.
LUK 4:33 Ri k'ij ri' chiri' pa sinagoga, c'o-apu jun achi ri ocunak itzel espíritu riq'uin, ri riq'uin ruchuk'a' xsiq'uin-pe,
LUK 4:34 y xu'ij: ¡Kojaya' can! ¿Achique roma no'aju-avi' chikacojol rat Jesús aj-Nazaret? ¿Xatuka richin nkojaq'uis? Yin veteman (rat achique, aratcu'x) rat. Veteman chi ja rat ri Lok'olaj ri rat petenak riq'uin ri Dios, xcha'.
LUK 4:35 Pero ri Jesús xuch'olij ri itzel espíritu, y quire' xu'ij che: ¡Man cach'o chic; catel-e riq'uin! xcha'. Ri itzel espíritu can chiquivech ri ec'o-apu chiri' xutorij pan ulef ri achok riq'uin ocunak-vi, xel c'a e pa ránima, y man jun chic ch'o'oj xu'on can che.
LUK 4:36 Conojel ri quimolon-qui', achique na xquina' tok xquitz'et ri xu'on ri Jesús, y niquibila' chiquivech: ¿Achique c'a chi ch'abel nucusaj ri achi re'? Roma can c'o ruk'a' chique ri itzel tak espíritu y c'o ruchuk'a' ri ruch'abel richin nu'ij chique chi que'el-e, yecha' chiquivech.
LUK 4:37 Ri yerubanala' ri Jesús xbe rutzijol pa ronojel tak lugar ri ec'o-pe chunakaj ri tinamit Capernaum.
LUK 4:38 Xcataj c'a pe ri Jesús, xel-pe pa sinagoga y choj xbe chiracho ri jun ru-discípulo rubinan Simón. Jac'a ri rujite' ri Simón nijino pa jun nimalaj c'atan, y ri ec'o chiri' xquic'utuj favor che ri Jesús pa ruvi' ri niyavej.
LUK 4:39 Xluque' c'a ka ri Jesús riq'uin ri niyavej y xu'ij chi tiq'uis-e ri c'atan chirij, y can quiri' vi xbanataj. Jac'ari' xcataj-pe cha'anin ri ixok y ja yan chic yerilij ri Jesús y ri ebenak riq'uin.
LUK 4:40 Tok xka yan ka ri k'ij chupan ri k'ij ri', conojel ri c'o yeyavej quiq'uin, xequic'uaj-apu chuvech ri Jesús. Ri yeyavej, jalajoj ruvech yabil ntoc chique, y ri Jesús xuya' ruk'a' pa quivi' chiquijununal richin chi xec'achoj.
LUK 4:41 Y ec'o itzel tak espíritu xe'el-e quiq'uin eq'uiy. Tok ye'el-e ri itzel tak espíritu, yesiq'uin riq'uin uchuk'a' y niqui'ij: ¡Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios! yecha'. Jac'a ri Jesús xeruch'olij y man xuya' ta lugar chique richin xech'o más, roma ri itzel tak espíritu queteman chi ri Jesús, jari' ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit.
LUK 4:42 Tok xsakar-pe chuca'n k'ij, ri Jesús xel-e pa tinamit, xbe pa jun lugar manak vinak. Pero ri vinak xequicanoj, y tok xquil, xquik'at richin man yeruya' can.
LUK 4:43 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Yin nic'atzin chi ja jun pa ch'aka' chic tinamit nentzijoj-vi ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, roma yin, richin ri' tok xitak-pe, xcha'.
LUK 4:44 Y pa tak sinagoga richin ri departamento Galilea nutzijola-vi ri ruch'abel ri Dios.
LUK 5:1 Jun k'ij tok ri Jesús c'o chuchi' ri lago Genesaret, eq'uiy vinak niquipitz' roma nicajo' niquic'axaj ruch'abel ri Dios.
LUK 5:2 Jari' tok ri Jesús xutz'et-apu ca'i' canoas ri eyo'on can chuchi' ri ya', y ri cajaf xa ekajnak-pe richin niquich'aj ri ya'l (tz'ama'el, chapabel) quer.
LUK 5:3 Jun chique ri canoas re' richin ri Simón. Chupan c'a ri' xoc-vi-apu ri Jesús, y xuc'utuj favor che chi que'oc-apu juba' más pa ruvi' ri ya'. Chiri' c'a xtz'uye-vi-ka richin yerutijoj ri quimolon-apu-qui' riq'uin.
LUK 5:4 Jac'a tok xtane' richin nich'o, xu'ij che ri Simón: Jo-apu ri achique lugar más naj ka rupan ri ya', y que'iya-ka la ya'l pa ya', xcha'.
LUK 5:5 Jac'a ri Simón xu'ij che: Tijonel, roj junak'a' xojc'ase' richin xekacanoj quer, y man jun xuya-ri' chi kak'a'. Pero roma ja rat ya'in chi tikaya-ka ri ya'l pa ya', can quiri' vi xtika'an, xcha'.
LUK 5:6 Tok xquiya-ka ri ya'l, q'uiy quer xquiya-pe-qui' chupan, y ri ya'l juba' ma nirak'ach'itaj riq'uin calal ri quer.
LUK 5:7 Romari' riq'uin quik'a' xecoyoj-apu ri ch'aka' chic (cachbil, cach'il) ri ec'o-apu chupan ri jun chic canoa richin yequito', y xepe c'a ri ch'aka' chiquito'ic. Chi ca'i' canoas juba' ma yebe chuxe' ya' roma xequinojsaj riq'uin quer.
LUK 5:8 Jac'a tok ri Simón Pedro xutz'et chi jun milagro ri xbanataj, xxuque-ka chuvech ri Jesús, y xu'ij che: Ajaf, más utz quinaya' can, roma yin xa yin jun achi aj-mac.
LUK 5:9 Quiri' xu'ij ri Simón, roma riq'uin xquiya-qui' jani na quer chiquik'a', can achique na xuna' rija', y quiri' mismo conojel ri ebenak riq'uin.
LUK 5:10 Ja jun ri Jacobo y ri Juan, achique na xquina' riq'uin ri xbanataj. Rije' eruc'ajol ri Zebedeo, y (erachbil, jerach'il) ri Simón. Jac'a ri Jesús xu'ij che ri Simón: Man taxi'ij-avi'. Roma ja vacami nitiquer-e chi rat xtavetemaj xque'acanoj tzekle'ey vichin, xcha' che.
LUK 5:11 Jac'ari' xequiq'uen-pe ri canoas chuchi' ya', xquiya' can ronojel y xquitzekle'ej-e ri Jesús.
LUK 5:12 Tok ri Jesús c'o pa jun tinamit, c'o jun achi q'uisnak rij riq'uin ri yabil lepra xberuc'utu-ri' chuvech. Ri achi re' xe xutz'et ri Jesús, xxuque-ka, xuya-ka nic'aj-ruvech pan ulef, y riq'uin quemelal xu'ij che: Ajaf, si rat najo', yin veteman chi yatiquer na'an chi yin yic'achoj riq'uin ri nuyabil, xcha'.
LUK 5:13 Ri Jesús xuya' c'a apu ruk'a' chirij y xu'ij che: Ninjo', cac'achoj c'a. Can jari' xq'uis-e ri lepra chirij ri achi.
LUK 5:14 Ri Jesús xu'ij che: Man jun achok che tatzijoj-vi ri xbanataj aviq'uin, xa choj cabin, te'ac'utu-avi' chuvech ri sacerdote israelita, y taya' ri sipanic ri ru'in can ri Moisés, richin nik'alajin chiquivech rije' chi rat ch'ajch'oj chic, xcha-e che.
LUK 5:15 Pero xa más xbe rutzijol ri Jesús, y jani na eq'uiy nequimolo-qui' riq'uin richin niquic'axaj ri nuc'ut rija', y richin yec'achoj riq'uin ri quiyabil.
LUK 5:16 Jac'a rija' can ni'e-vi pa tak chakijlaj tz'iran ulef richin nerubana' orar.
LUK 5:17 Jun k'ij tok ri Jesús yerutijoj ri quimolon-qui' riq'uin, ec'o achi'a' fariseos y achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés etz'uyul-apu chiri'. Chique ri achi'a' re', ec'o epetenak pa tak aldeas richin ri Galilea, pa tinamit Jerusalem, y pa ch'aka' chic tinamit richin ri Judea. Y ri Jesús c'o ruchuk'a' ri Ajaf Dios riq'uin richin nu'on chi yec'achoj ri yeyavej.
LUK 5:18 Pero c'o jun ri caminak ruk'a-rakan ri uc'uan-apu chuvech jun varo'el coma achi'a'. Rije' xquitij quik'ij chi xquicusaj-apu ri niyavej pa jay richin nequiya' chuvech ri Jesús,
LUK 5:19 pero man niquil ta achique niqui'en richin niquicusaj-apu, roma man juba' ta oc ri quimolon-apu-qui' chiri'. Romari' xejote' pa ruvi' ri jay, xquelesaj-e juba' ruvi', y quiri' cotz'ol ri niyavej chuvech ri varo'el xquikasaj-ka chuvech ri Jesús chiquicojol ri vinak.
LUK 5:20 Tok ri Jesús xutz'et chi ri achi'a' riq'uin ronojel cánima quic'amon-apu ri caminak ruk'a-rakan, rija' xu'ij che: Ri amac xe'an yan perdonar, xcha'.
LUK 5:21 Jac'a ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y ri achi'a' fariseos quire' niqui'ij pa tak cánima chirij ri Jesús: ¿Achique chi achi re' ri itzel nich'o chuvech ri Dios? Roma xaxe ri Dios nibano perdonar mac, yecha' pa tak cánima.
LUK 5:22 Pero ri Jesús xuna'ej ri niquinojij ri achi'a' ri'. Romari' xu'ij chique: ¿Achique c'a ri ninojij pa tak ivánima rix?
LUK 5:23 ¿Achique c'a ri más man c'ayef ta richin nin-ij che re jun re'? ¿Ja chi xe'an yan perdonar ri rumac, o ja chi ticataj y tuc'uaj-e ri ruvaro'el?
LUK 5:24 Pero richin nivetemaj chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol yo'on-pe uchuk'a' chuve richin nin-en perdonar mac pa ruvi' ri roch'ulef, titz'eta' c'a. Jac'ari' xu'ij che ri caminak ruk'a-rakan: Nin-ij c'a chave: Cacataj, tac'uaj-e la avaro'el y cabin chi'avacho, xcha' che.
LUK 5:25 Can jari' xpa'e' ri caminak ruk'a-rakan chiquivech ri quimolon-qui' chiri', xuc'ol-e ri ruvaro'el ri achok chuvech cotz'oban-vi-pe, y nuya' ruk'ij ri Dios xtzolij-e chiracho.
LUK 5:26 Conojel ri xetz'eto, jani na satznak cánima xquiya' ruk'ij ri Dios, y quixi'in-qui' niqui'ij: Vacami xekatz'et milagros ri man jun bey etz'eton, yecha'.
LUK 5:27 Tok xbanataj yan ronojel re', ri Jesús xel-pe chiri', xutz'et jun achi c'uluy impuestos rubinan Leví tz'uyul ri achique lugar nuc'ul-vi can ri impuestos, y xu'ij che: Quinatzekle'ej, xcha'.
LUK 5:28 Xcataj c'a pe ri Leví, xuya' can ronojel, y ja xutzekle'ej.
LUK 5:29 Chupan tak ri k'ij ri' rija' xu'on jun nimalaj ruquil-vey chiracho roma ri Jesús, y eq'uiy c'uluy tak impuestos y ch'aka' chic vinak ri ec'o-apu chuchi' mesa riq'uin ri Jesús y ri ru-discípulos.
LUK 5:30 Y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos ri ec'o-apu chiri', xa quire' (niquich'ojij, niquich'ojoquij) apu chique ri discípulos: ¿Achique roma rix yixva' y nikum iya' quiq'uin la c'uluy impuestos y quiq'uin la aj-mac tak vinak? yecha'.
LUK 5:31 Pero ri Jesús xu'ij: Man chique ta ri utz niquina' nic'atzin-vi ri aj-k'omanel, xa chique ri yeyavej.
LUK 5:32 Quiri' mismo yin man xipe ta chicoyoxic ri niquinojij chi choj ri quic'aslen; yin xipe chicoyoxic ri aj-mac, richin tiquijala' quino'oj y tiquiya' can ri mac, xcha' chique.
LUK 5:33 Ri achi'a' fariseos y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley quire' xqui'ij che ri Jesús: Ri ru-discípulos ri Juan q'uiy (mul, paj) niqui'en coch'on vayijal, y quiri' mismo ri yetzekle'en kichin roj fariseos. Jac'a ri a-discípulos rat xaxe yeva' y yequikumula' ya', xecha' che.
LUK 5:34 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: ¿Achique ni'ij rix? ¿La c'o cami che'el ni'en chique ri ec'o pa jun c'ulubic chi man yeva' ta, tok c'a c'o na ri ala' ri c'o pa ruc'ulubic quiq'uin? Manak.
LUK 5:35 Pero xque'erila' k'ij chi ri ala' xteleses-e chiquicojol, ja chupan tak ri k'ij ri' xtiqui'en coch'on vayijal.
LUK 5:36 Y quire' chic jun ejemplo xu'ij chique ri quimolon-qui': Man jun vinak nuk'at-ka jun tziek c'ac'ac' richin nrelesaj-e jun c'ojobel riq'uin richin nuc'ojoj jun tziek ri xa tzia'k chic. Roma si quiri' nu'on, xa nuq'uis ruk'ij ri c'ac'ac' tziek, y ri tziek ri nuc'ojoj che, man juba' xtuc'ul-ri' riq'uin ri c'ac'ac' c'ojobel.
LUK 5:37 Y man jun niyaco c'ac'ac' vino chupan tzia'k tak tz'un. Roma ri c'ac'ac' vino xa yerubojij-e ri tz'un, y niq'uis-e ri vino, y ri tz'un man jun chic xquec'atzin-vi.
LUK 5:38 Ri ruchojmil, ja chi ri c'ac'ac' vino niyac chupan c'ac'ac' tak tz'un, y quiri' nis-ta ri tz'un man yebojbo' ta, y nis-ta ri vino man nitix ta e; chi ca'i' yeyaque' utz.
LUK 5:39 Man jun ri rukumun ri vino ri c'o chic chi tiempo yaquel, c'a ja ta ri' xtrojo' xtujal riq'uin jun vino ri man layoj ta yaquel. Roma ri quiri' nibano xa xtu'ij: Ri vino ri c'o chic chi tiempo yaquel, jari' ri más utz, xticha'.
LUK 6:1 Pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri ru-discípulos xek'ax pa jun juyu' ticon trigo chuvech. Ri discípulos yequik'upula-e rutza'n ri trigo ebenak, yequibil pa quik'a' y yequitij.
LUK 6:2 Ec'o c'a jujun achi'a' fariseos chiri', ri quire' xqui'ij chique ri discípulos: Ri ru-ley ri Dios man juba' nuya' lugar chi ni'an achel ri yixtajin riq'uin, roma vacami k'ij richin uxlanen, xecha'.
LUK 6:3 Pero ri Jesús quire' rutzolic quitzij xu'on ri fariseos: ¿Nis-ta ri xu'on ri David y ri ebenak chirij ri ojer can, tok yevayijan chiri', man ibanon ta leer?
LUK 6:4 Ri David xoc pa racho ri Dios, xuq'uen-apu ri pan ri sujun chic chuvech ri Dios, xutij, y ja jun chique ri ebenak chirij xuya-vi, masque ru-ley ri Dios nu'ij chi xaxe ri sacerdotes israelitas c'o quik'a' che.
LUK 6:5 Jac'ari' xu'ij chic chique: Ri Rajaf ri sábado ri k'ij richin uxlanen, ja yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xcha'.
LUK 6:6 Pa jun chic sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús xoc-apu pa sinagoga, y yerutijoj ri quimolon-qui'. Chiri' c'o jun ri caminak ruk'a' derecha.
LUK 6:7 Jac'a ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos xe niquitz'et-apu ri Jesús, k'alaj ri' si nu'on chi nic'achoj ri niyavej chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, richin quiri' c'o roma niquisujuj.
LUK 6:8 Pero ri Jesús reteman ri niquinojij conojel ri achi'a' ri', romari' xu'ij che ri achi caminak ruk'a': Cacataj y cak'ax-pe pa nic'aj, xcha'. Xcataj c'a pe ri achi, y xpa'e' ri achique lugar xbix-vi che roma ri Jesús.
LUK 6:9 Jari' tok ri Jesús xu'ij chique ri ec'o chiri': Yin c'o ninjo' ninc'utuj chive: ¿Achique ri más ruyuken-ri' riq'uin ru-ley ri Dios chi ni'an chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen? ¿Ja ri utz o ja ri man utz ta? ¿Ja ri nicol jun vinak chuvech ri camic o nicamises? xcha'.
LUK 6:10 Nich'icch'ot ruvech chique conojel ri quimolon-qui' chiri', jac'ari' xu'ij che ri achi caminak ruk'a': Tayuku' la ak'a', xcha' che. Can quiri' na vi xu'on ri achi, y ja xc'achoj ri ruk'a'.
LUK 6:11 Pero ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos, jani na coyoval xcataj, y niquic'utula' chiquivech achique ta yetiquer niqui'en che ri Jesús.
LUK 6:12 Chupan tak ri k'ij ri', ri Jesús xjote-e chuvech jun juyu' richin nerubana' orar; junak'a' xch'o riq'uin ri Dios pan oración.
LUK 6:13 Jac'a tok xsakar-pe, xeroyoj-apu ri yetzekle'en richin, xerucha' doce chiquicojol, y xu'ij apóstoles chique.
LUK 6:14 Xucha' ri Simón, ri xu'ij Pedro che; xucha' ri Andrés ri quichak'-quinimal qui' riq'uin ri Simón; xerucha' ri Jacobo, ri Juan, ri Felipe, ri Bartolomé,
LUK 6:15 ri Mateo, ri Tomás, ri Jacobo ri ruc'ajol ri Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ni'ix celadores chique,
LUK 6:16 ri Judas ri quichak'-quinimal qui' riq'uin ri Jacobo, y ri Judas Iscariote ri xticataj chirij ri Jesús.
LUK 6:17 Jac'ari' xxule-pe chuvech ri juyu' junan quiq'uin ri ru-apóstoles, y xuc'uje-ka pa jun tak'aj ulef ri quimolon-vi-qui' ch'aka' chic ru-discípulos y man juba' ta oc chi vinak. Ec'o aj pa jalajoj tak lugares richin ri Judea, ec'o aj-Jerusalem, y ec'o aj chunakaj ri mar ri c'o-vi ri tinamit Tiro y ri tinamit Sidón. Conojel re' epetenak richin niquic'axaj ri Jesús, y richin yec'achojrises-e riq'uin ri quiyabil.
LUK 6:18 Ri niquik'asaj k'axomal pa quik'a' itzel tak espíritu, ri Jesús yerelesaj ri espíritu ri' quiq'uin.
LUK 6:19 Y conojel niquitij quik'ij (niquitz'om, niquichop) apu, roma rija' c'o uchuk'a' ntel riq'uin ri nic'achojrisan quichin conojel.
LUK 6:20 Jac'ari' tok ri Jesús xerutz'et ri yetzekle'en richin y xu'ij chique: Utzulaj tzij nu'on ri Dios chive rix ri man jun oc ichajin, roma rix, rix ruvinak ri ru-gobierno rija'.
LUK 6:21 Rix ri nivayijan ivánima vacami, utzulaj tzij nu'on ri Dios chive, roma xtinojses ivánima riq'uin ri nirayij. Rix ri yixok' vacami, utzulaj tzij nu'on ri Dios chive, roma xtujal ri ivok'ej riq'uin tze'en.
LUK 6:22 Utzulaj tzij xtu'on ri Dios chive rix tok ri vinak itzel yixquitz'et, tok yixquelesaj-pe chiquicojol, tok yixquiya' chi q'uix, y tok itzel yech'o chivij roma iniman ri nubi' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
LUK 6:23 Quixropin roma yixquicot tok quiri' xti'an chive, roma ri chicaj c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive. Quiri' nin-ij chive, roma ri vinak ri itzel yixquitz'et rix vacami, ri cati't-quimama' rije' quiri' mismo xqui'en-e chique ri profetas ojer.
LUK 6:24 Jac'a rix beyoma', ¡tok'ex ivech! Roma xaxe chupan re c'aslen choch'ulef xquixquicot-vi.
LUK 6:25 Rix ri c'o ronojel chivech vacami, ¡tok'ex ivech! Roma xtuka jun k'ij tok xtik'asaj vayijal. Rix ri jabel yixtze'en vacami, ¡tok'ex ivech! Roma xtuka jun k'ij tok xquixok' roma bis.
LUK 6:26 Rix, tok utz itzijol niqui'en conojel, ¡tok'ex ivech! Roma ri quite-quitata' ri vinak ri' utz quitzijol xqui'en-e ri xquik'ebaj-qui' chi eru-profetas ri Dios ojer.
LUK 6:27 Jac'a rix ri iyo'on ixiquin riq'uin ri yitajin chubixic, nin-ij c'a chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y tibana' utz chique ri man yixcajo' ta.
LUK 6:28 Ri yeyok'on ivichin, titzolij ruvech quitzij riq'uin utzulaj tak tzij, y tibana' orar pa quivi' ri yebano k'eban tzij chivij.
LUK 6:29 Ri niyo'on jutz'aj k'a' chi'ak'o'tz, taya' chic apu ri jun ak'o'tz chuvech, y ri nimajo-e jun atziak manak más rajil, man tapokonaj naya-e jun ri más c'o rajil che.
LUK 6:30 Xa achique na jun ri c'o nuc'utuj chave, man taq'ueq'uej naya-e che, y ri c'o numaj-e chave, man chic tac'utuj che chi nutzolij chave.
LUK 6:31 Y achel nika chivech rix chi can ta utz quino'oj niqui'en ri vinak iviq'uin, quiri' mismo tibana' rix chique.
LUK 6:32 Roma si xaxe ri yixcajo' rix ri ye'ijo', ¿achique utz nik'alajin iviq'uin? Man jun. Roma xa quiri' mismo niqui'en ri man quiniman ta ri Dios, xaxe ri ye'ojo'on quichin ri yecajo'.
LUK 6:33 Y si xaxe chique ri yebano favor chive ni'en-vi favor, ¿achique utz nik'alajin iviq'uin? Man jun. Roma ri man quiniman ta ri Dios, quiri' mismo niqui'en.
LUK 6:34 Si rix niya' jun cosa pa kajic, y nivoyo'ej chi nitzolis chic chive, ¿achique utz nik'alajin iviq'uin? Man jun. Roma ri man quiniman ta ri Dios yequiya' qui-cosas pa kajic chique ri ejunan quiq'uin, roma queteman chi nitzolis ruq'uexel chique.
LUK 6:35 Pero rix man ti'en quiri'. Xa que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y tibana' ri utz, y tok rix niya' jun cosa pa kajic, man tivoyo'ej chi nitzolis chic chive. Richin quiri' (nim, tij) rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive, y xtik'alajin chi rix ralc'ua'l chic ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Roma rija' utz runo'oj quiq'uin ri man jun bey yematioxin, y quiq'uin ri itzel quino'oj.
LUK 6:36 Rix c'a, quixpokonan, achel nipokonan ri Itata' Dios.
LUK 6:37 Man tinic'oj rij quic'aslen ri vinak, richin quiri' man xtinic'ox ta rij ri ic'aslen rix. Man tirayij chi nika castigo pa quivi' ch'aka' chic, y man xtirayix ta chi nika castigo pan ivi' rix. Tibana' perdonar, y xquix-an perdonar.
LUK 6:38 Quixsipan, y c'o xtisipes chive. Ri xticuses richin netex-pe ri achique nisipes-pe chive, utz-utz nibiy-pe rupan, utz-utz ninojses-pe y hasta nipulput ruvi', richin (nik'ej, nik'ij) pe chupan ri itziak ri achok chupan nich'okej-vi-pe. Roma achel ri niya' rix chique ch'aka' chic, quiri' mismo rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive.
LUK 6:39 Quire' c'a jun ejemplo xutzijoj ri Jesús chique: ¿Nitiquer cami jun man nitzu'un ta nuyukej chuk'a' jun chic ri mismo man nitzu'un ta? Manak, xa chi ca'i' ye'etzak pa jul.
LUK 6:40 Man jun discípulo ri más q'uiy reteman que chuvech ri rutijonel, jac'a si nitijox utz-utz, nitiquer nretemaj ri achel reteman ri rutijonel.
LUK 6:41 Y rat, ¿achique roma ja ri ch'uti q'uin ocunak pa ruvech jun chic ri natz'et y man nana' ta ka ri che' ocunak pan avech?
LUK 6:42 Y, ¿achique ak'a' richin na'ij che ri jun chic ri': Taya' lugar chuve chi ninvelesaj ri ch'uti q'uin ocunak pan avech, y man nana' ta ka ri che' ocunak pan avech? Rat xa ca'i' rupalaj ri yatajin riq'uin. Na'ey tavelesaj ri che' ocunak pan avech, y quiri' xcatzu'un utz, richin yatiquer navelesaj ri q'uin pa ruvech ri jun chic.
LUK 6:43 Quiri' nin-ij chive roma mana-ta ri che' utz ri nuya' itzel tak ruvech, ni mana-ta ri itzel che' ri nuya' utzulaj tak ruvech.
LUK 6:44 Roma ronojel che' nitemetaj achique chi che' riq'uin ri ruvech ri nuya'. Ri q'uix man nuya' ta higo, nis-ta ri (xulu-quiej, zarza) man nuya' ta uva.
LUK 6:45 Quiri' mismo jun vinak. Ri vinak utz, ja ri utz ri ruyacon pa ránima ri nu'ij, jac'a ri vinak itzel ruc'aslen, ja ri itzel ri ruyacon pa ránima ri nu'ij. Roma ja ri achique nojnak pa ránima ri vinak ri ye'el pa ruchi'.
LUK 6:46 ¿Achique roma rix Ajaf, Ajaf, yixcha' chuve, y xa man ni'en ta ri nin-ij yin?
LUK 6:47 Xa achique na jun ri nipe viq'uin, y nrac'axaj ri nuch'abel y nu'on ri nin-ij che, nin-ij c'a chive achok riq'uin junan vi.
LUK 6:48 Rija' junan riq'uin jun ri xupaba' jun jay. Na'ey, xuc'ot-ka naj ri jul richin rutz'uyubal ri jay, y c'a chupan abaj xutz'uyuba-vi-ka. Tok xq'uiy-pe ri rakan-ya', xberuc'aka-ri' chirij ri jay, pero man xtiquer ta xusiloj, roma chupan abaj tz'uyul-vi.
LUK 6:49 Pero ri xac'axan ri nuch'abel, y man nu'on ta ri nin-ij che, junan riq'uin jun ri xa pa ruvi' ulef xupaba-vi ri racho, y man jun rutz'uyubal xuya-ka. Xq'uiy-pe ri rakan-ya', xberuc'aka-ri' chirij ri jay, y xa xtzak; chi ronojel xvuluvu'.
LUK 7:1 Tok ri Jesús xtane' chi nich'o chiquivech ri ye'ac'axan richin, rija' xbe pa tinamit Capernaum.
LUK 7:2 C'o c'a jun uc'uay quichin soldados c'o jun rusamajinel ri (nicom yan, mayaj chic) pa ruk'a' yabil, y rija' can rupokonan ri rusamajinel.
LUK 7:3 Tok rija' xrac'axaj rutzijol ri Jesús, xerutak-e ca'i-oxi' nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas richin nequic'utuj favor che ri Jesús chi tipe juba' richin nurubana' chi nic'achoj ri samajinel.
LUK 7:4 Tok (xe'apon, xe'ebos) ri etakon-e, riq'uin quemelal niquic'utuj favor che ri Jesús, y niqui'ij: Ri achi uc'uay quichin soldados can nuc'ul-vi chi rat na'an ri favor che,
LUK 7:5 roma rija' utz runo'oj kiq'uin roj israelitas, y rubanon jun sinagoga richin nikamol-vi-ki', xecha'.
LUK 7:6 Xbe c'a ri Jesús chiquij ri achi'a' etakon-pe, y tok nakaj chic ec'o-vi-apu che ri jay, ri uc'uay quichin soldados xerutak-pe jujun ru-amigos richin xuquic'ulu' ri Jesús, y quire' xuqui'ij che: Ri roj takayon-pe quire' nrojo' nu'ij chave: Ajaf, man taya-ka más samaj chavij, roma rat c'o ak'ij, y romari' chuve yin man nuc'ul ta chi yatoc pa vacho.
LUK 7:7 Romari' ri vánima nuna' chi nis-ta nuc'ul chi yin yinech'o aviq'uin. Pero xaxe ta'ij chi nic'achoj ri nusamajinel, y yin veteman chi can xtic'achoj-vi.
LUK 7:8 Quiri' nin-ij chave, roma ja jun yin yinc'o chuxe' rutzij jun chic, y jari' ri ni'in chuve ri achique nic'atzin chi nin-en. Y ec'o soldados eyo'on pa nuk'a'. Tok nin-ij che jun chi ti'e, can ni'e-vi; y si nin-ij che jun chic chi tipe, can nipe-vi. Tok nin-ij che ri nusamajinel chi tubana' jun samaj, can nu'on-vi. Quiri' ru'in-pe ri achi roj takayon-pe, xecha' ri achi'a' che ri Jesús.
LUK 7:9 Can achique na xuna' ri Jesús chirij ri uc'uay quichin soldados roma ri ch'abel ri rutakon-e rubixic. Xtzu'un c'a can chirij, y quire' xu'ij chique ri ebenak chirij: Yin nin-ij chive chi nis-ta chiquicojol ri nuvinak israelitas man vilon ta jun ri can nunimaj chi nibanataj ri nin-ij che, achel nunimaj ri jun achi re', xcha'.
LUK 7:10 Jac'a tok xetzolij ri achi'a' ri xetak-e, xquitz'et chi ri samajinel man niyavej ta chic.
LUK 7:11 Pa jun chic k'ij, ri Jesús xbe pa jun tinamit rubinan Naín, ebenak q'uiy ru-discípulos y man juba' ta oc vinak chirij.
LUK 7:12 Tok c'o chic apu nakaj che ruchi' ri tinamit, jari' epetenak q'uiy vinak chumukic jun ala', juney oc ral jun ixok malca'n.
LUK 7:13 Tok ri Ajaf Jesús xutz'et ri ixok, xupokonaj ruvech, y xu'ij che: Man chic catok'.
LUK 7:14 Xjel-apu ri Jesús riq'uin ri ámna, xuya-apu ruk'a' chirij ri caja, y ri eteleyon-e xepa'e-ka. Xch'o c'a che ri ámna y xu'ij: Rat ala', chave nin-ij-vi chi cacataj.
LUK 7:15 Jac'ari' xtz'uye' ri ámna y xch'o-pe; y ri Jesús xujach-e che ri rute'.
LUK 7:16 Xquixi'ij-qui' conojel roma ri xbanataj, y richin niquiya' ruk'ij ri Dios, quire' niquibila': Jun nimalaj profeta xk'alajin-pe chikacojol. Ri Dios xutak-pe jun ri niyo'on favor chikacojol ri roj rutinamit, yecha'.
LUK 7:17 Chi naj chi nakaj chiri' pa departamento Judea y pa tak tinamit ri ec'o-pe chunakaj ri Judea xbe-vi rutzijol ri Jesús.
LUK 7:18 Ronojel c'a re xbanataj xyo'ox rutzijol che ri Juan ri Bautista coma ri ru-discípulos. Rija' xeroyoj eca'i' chique,
LUK 7:19 y xerutak-e riq'uin ri Jesús, richin chi quire' nequic'utuj che: ¿Ja rat ri Jun ri sujun-pe roma ri Dios chi nipe? ¿O c'a nikoyo'ej chic jun?
LUK 7:20 Ri erutakon-e quire' xqui'ij che ri Jesús: Ri Juan ri Bautista roj rutakon-pe aviq'uin richin nukac'utuj quire' chave: ¿Ja rat ri Jun ri sujun-pe roma ri Dios chi nipe? ¿O c'a nikoyo'ej chic jun? xecha'.
LUK 7:21 Ja hora ri' ri Jesús xu'on chi xec'achoj eq'uiy yeyavej y eq'uiy ri c'o jalajoj tak k'axomal quiq'uin; eq'uiy xerelesaj itzel tak espíritu quiq'uin, y eq'uiy ri man yetzu'un ta xu'on chique chi xetzu'un.
LUK 7:22 Jac'ari' xu'ij-pe chique ri eca'i' etakon-e riq'uin: Vacami quixtzolij y titzijoj che ri Juan ri xitz'et can y ri xivac'axaj-e vave'; chi ri man yetzu'un ta, vacami yetzu'un chic; ri man utz ta cakan, vacami utz yebin; ri c'o yabil lepra chiquij, yec'achoj; ri man ye'ac'axan ta, vacami ye'ac'axan chic; ri anima'i' yec'astaj; y chique ri man jun oc quichajin, nitzijos ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
LUK 7:23 Ti'ij che ri Juan chi utzulaj tzij banon che ri man nril ta jun roma chi nuxutuj can ri Dios riq'uin ri yitajin yin, xcha-e ri Jesús chique.
LUK 7:24 Tok xetzolij-e ru-discípulos ri Juan, ri Jesús (xutz'om, xuchop) nich'o pa ruvi' ruc'aslen ri Juan, y quire' nu'ij chique ri ec'o-apu riq'uin: ¿Achique ri xe'itz'eta' rix ri pa chakijlaj tz'iran ulef? ¿Xitz'et cami jun achi chiri', ri man cof ta pa'el riq'uin ri achique nutzijoj, achel jun aj pa ruk'a' cak'ik'? Man quiri' ta.
LUK 7:25 Nis-ta man xitz'et ta can jun achi ri ruyon nima'k tak cajil tziek yerucusaj. Tuka pan ivi', ri yecusan utzulaj tak tziek y xa ronojel c'o quik'a' che, pa qui-palacio reyes yec'uje-vi.
LUK 7:26 Y, ¿achique ri xe'itz'eta' c'a? Rix kitzij chi xitz'et can jun profeta, pero man xe ta ri samaj richin profeta yo'on pa ruk'a'.
LUK 7:27 Roma ri tz'iban can, ja ri Juan ri nuc'uxlaj tok nu'ij: Xtintak jun yo'ol utzulaj atzijol na'ey chavech, Richin nuchojmirisaj-apu ri abey. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
LUK 7:28 Jac'a yin nin-ij chi chiquicojol conojel ri ek'axnak-e choch'ulef, man jun chic jun profeta más c'o ruk'ij que chuvech ri Juan ri Bautista. Pero ri más manak oc ruk'ij chiquicojol ri erichin ri ru-gobierno ri Ajaf Dios, más c'o ruk'ij que chuvech ri Juan.
LUK 7:29 Tok conojel ri vinak y ri c'uluy tak impuestos ri ebanon bautizar roma ri Juan xquic'axaj ri ch'abel ri xu'ij ri Jesús, xqui'ij chi ri Dios can choj pa ruvi' ronojel.
LUK 7:30 Jac'a ri achi'a' fariseos y ri q'uiy queteman chirij ri ley, man xcajo' ta xe'an bautizar roma ri Juan. Quiyon xquixutuj ri runojin ránima ri Dios pa quivi'.
LUK 7:31 Jari' tok ri Jesús quire' xu'ij: ¿Achok riq'uin cami yenjunumaj-vi ri vinak ri ec'o vacami? ¿Y achok riq'uin cami ejunan vi?
LUK 7:32 Ejunan quiq'uin ri ac'ola' ye'etz'an pa tak c'ayibel y riq'uin cuchuk'a' yesiq'uin chiquivech, y niqui'ij: Xkak'ojomaj xul chivech y man xixxojo ta. Xkabixaj bix richin bis chivech y man xixok' ta. Quiri' ri vinak re'.
LUK 7:33 Roma tok xuka ri Juan ri Bautista, man nutij ta pan y man nukum ta vino. Y rix ni'ij chi c'o itzel espíritu riq'uin.
LUK 7:34 Y tok xinuka yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xa ronojel nintij y ninkum y rix ni'ij chi xe va'in nin-en y yin kumuy vino, yin (cachbil, cach'il) ri c'uluy impuestos y ri vinak aj-mac yixcha' chique.
LUK 7:35 Pero ri no'oj ri petenak riq'uin ri Dios nik'alajin pa tak quic'aslen conojel ri yebano ri rusamaj, xcha' ri Jesús.
LUK 7:36 Jun chique ri achi'a' fariseos xuc'utuj favor che ri Jesús richin teva' chiracho. Y chiri' chiracho ri fariseo, ri Jesús xtz'uye-apu chuchi' mesa.
LUK 7:37 Y c'o c'a jun ixok man utz ta ruc'aslen aj chiri' pa tinamit. Rija' tok xrac'axaj chi ri Jesús niva' chuchi' mesa chiracho ri fariseo, xbe-apu chiri', ruc'amon-apu jun yacabel banon riq'uin jun abaj rubinan alabastro ri nojnak riq'uin jun jubulaj ak'on.
LUK 7:38 Ri ixok ntok' xjel-apu chirij ri Jesús, y ri rok'ej yeka chirij rakan ri Jesús. Ri ixok yerusula' riq'uin ri rusumal tak ruvi', yerutz'ubula' y (xuk'ej, xuk'ij) ri jubulaj ak'on chiquij.
LUK 7:39 Jac'a tok ri fariseo ri xoyon richin ri Jesús nutz'et ri achique nu'on ri ixok, quire' nunojij: Xa ta kitzij chi ri achi re' jun profeta, can ta nuna'ej achique la (nitz'amo, nichapo) apu richin, y achique chi ixok, roma la' xa itzel ruc'aslen, xcha-ka pa ránima.
LUK 7:40 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri fariseo: Simón, yin c'o jun ninjo' nin-ij chave, xcha'. Ta'ij c'a, Tijonel, xcha' ri Simón.
LUK 7:41 Ri Jesús xu'ij che: C'o eca'i' xc'uje' quic'as riq'uin jun ri niyo'on méra pa kajic. Jun c'o ruc'as achel rajil jun samajinel jun juna' riq'uin nic'aj, y ri jun chic, achel rajil jun samajinel ca'i' ic'.
LUK 7:42 Pero ri ca'i' re' roma man yetiquer ta niquitzolij ri quic'as, romari' ri niyo'on méra pa kajic, xu'ij chique chi tiq'uis quiri' ri quic'as. Jac'ari' xuc'utuj ri Jesús che ri fariseo: Pan avech rat, ¿achique chique ri ca'i' re' más xtrojo' ri xbano perdonar ri quic'as?
LUK 7:43 Ri Simón xu'ij: Yin nin-ij chi ja ri más q'uiy ruc'as x-an perdonar, xcha'. Ja', quiri', xcha' ri Jesús.
LUK 7:44 Jac'ari' xtzu'un-ka riq'uin ri ixok y xu'ij che ri Simón: ¿Natz'et ri ixok re'? Tok yin xinoc-pe pan avacho, man xaya' ta nuya' richin xinch'aj vakan. Jac'a rija' xeruch'aj vakan riq'uin ri ruya'al tak ruvech, y xeruchakirisaj riq'uin ri rusumal tak ruvi'.
LUK 7:45 Tok xinoc-pe pan avacho man (xinatz'ubaj, xinatz'ub) ta richin xac'ul nuvech. Jac'a rija', xe tok xinoc-pe, jari' yerutz'ubula' ri vakan.
LUK 7:46 Rat man (xak'ej, xak'ij) ta aceite pa (nujolon, nuvi') tok xinoc-pe. Jac'a rija', (xuk'ej, xuk'ij) jubulaj ak'on chirij ri vakan.
LUK 7:47 Romari' nin-ij chave, chi ri ixok re' xuc'ut chi can yirojo', y chiri' nik'alajin-vi chi can q'uiy rumac xe'an perdonar. Jac'a ri man q'uiy ta rumac erubanalo'n, y x-an perdonar, man can ta nrojo' ri achique xbano perdonar richin, xcha' che ri Simón.
LUK 7:48 Jac'ari' xu'ij ri Jesús che ri ixok: Ri amac xe'an yan perdonar, xcha'.
LUK 7:49 Jac'a ri junan etz'uyul-apu riq'uin ri Jesús chuchi' ri mesa, quire' niquibila' chiquivech: ¿Achique chi achi re' chi can nu'on perdonar mac? yecha'.
LUK 7:50 Y ri Jesús xu'ij che ri ixok: Roma ronojel avánima xape viq'uin, romari' xacolotaj. Vacami catzolij; ri avánima xril uxlanen, xcha' che.
LUK 8:1 Tok k'axnak chic ca'i-oxi' k'ij tibanataj re', ri Jesús xbe pa ronojel tak tinamit y aldeas chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y ri doce ru-discípulos ebenak riq'uin.
LUK 8:2 (Chuka', ka) ebenak jujun ixoki' ri eruc'achojrisan y relesan itzel tak espíritu quiq'uin. Jun chique ri ixoki' ri', ja ri María ri ni'ix Magdalena che, ri achok riq'uin elesan-vi vuku' itzel tak espíritu roma ri Jesús.
LUK 8:3 Jun chic ja ri Juana, rixayil jun achi rubinan Chuza, ri nisamaj riq'uin ri rey Herodes; jun chic rubinan Susana, y más chic ixoki'. Conojel ri ixoki' re' yequilij ri Jesús y ri ru-discípulos riq'uin ri quichajin.
LUK 8:4 C'o jun k'ij q'uiy vinak xquimol-apu-qui' riq'uin ri Jesús; jalajoj tak tinamit ye'el-vi-pe richin yebin-apu riq'uin. Jari' tok rija' xutzijoj ri ejemplo re':
LUK 8:5 C'o jun ticonel xbe chuquiraxic semilla. Y tok ja nuquiraj chiri', c'o che ri semilla xeka pa bey, xepatzalo's can, y xepe ri chicop c'o quixic', xquitij-e ri semilla.
LUK 8:6 Ch'aka' che ri semilla xeka chiquicojol tak abaj, y tok xe'el-pe, xa xechakij-ka, roma manak ruraxal ri ulef.
LUK 8:7 Ch'aka' che ri semilla xeka achique lugar ye'el-vi-pe q'uix, y ri q'uix ri junan xe'el-pe quiq'uin ri tico'n, xqui'en chi xek'aner-ka.
LUK 8:8 Y ch'aka' che ri semilla xeka pa ruch'acul ri ulef, xe'el-pe, y xquiya' a cien quivech. Tok ri Jesús xuq'uis rubixic ri ejemplo re', riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij, xcha'.
LUK 8:9 Jac'a ri discípulos quire' xquic'utuj che ri Jesús: ¿Achique nu'ij tzij ri ejemplo re'? xecha'.
LUK 8:10 Ri Jesús xu'ij chique: Chive rix yo'on lugar chi nivetemaj ri man can ta ojer ri' k'alajrisan can chirij ru-gobierno ri Dios. Jac'a chique ri vinak, xa riq'uin ejemplos yich'o-vi, richin quiri' masque niquitz'et ri najin chiquivech, pero xa achel man yetzu'un ta, y masque niquic'axaj ri ni'ix chique, pero xa man (nik'ax, nino') ta chiquivech.
LUK 8:11 Y ja nin-ij-apu ruchojmil ri ejemplo chive: Ri semilla ja ri ruch'abel ri Dios.
LUK 8:12 Ri semilla ri xeka pa bey, jari' nu'ij tzij chi ec'o vinak tok quic'axan chic ruch'abel ri Dios, ja nipe ri itzel y nrelesaj-e ri ch'abel ri' pa cánima, richin man tiquinimaj ri Dios, y man quecolotaj.
LUK 8:13 Ri semilla ri xeka chiquicojol tak abaj, nich'o pa quivi' ri ye'ac'axan ruch'abel ri Dios; can yequicot niquic'ul, pero man nuq'uen ta ka ruvech pa cánima. Romari' xa juba' oc k'ij niquiya' cánima riq'uin ri Dios, y tok yepe c'ayef pa quic'aslen, xa niquiya' can ri Dios.
LUK 8:14 Y ri semilla ri xeka chiquicojol tak q'uix, jari' nu'ij tzij chi ec'o ye'ac'axan ruch'abel ri Dios, pero riq'uin benak ri tiempo, xa (nik'ayisan, nik'osmer) pe ri quic'aslen, roma ni'e cánima pa ruvi' ri achique nic'atzin chique choch'ulef, pa ruvi' beyomal, y pa ruvi' ri niquina' rije' chi nu'on chique chi yequicot. Rije' e'achel jun tico'n ri man jun ruvech nuya'.
LUK 8:15 Jac'a ri semilla ri xeka pa ruch'acul ri ulef, jari' nu'ij tzij chi ec'o ye'ac'axan ruch'abel ri Dios, y riq'uin jun utzulaj y chojmilaj cánima niquic'axaj y niqui'en ri nu'ij. Y riq'uin ri jumul ec'o chupan rubey ri Dios, nu'on chi c'o utz nik'alajin pa quic'aslen, achel jun tico'n ri can c'o nuya'.
LUK 8:16 Man jun vinak nutzij jun candil y nujuba' jun bojo'y pa ruvi', o nuya-apu chuxe' ch'at, xa nuya' pa (ruc'ojle'el, ru-lugar) richin quiri' sak niquitz'et ri ye'oc-apu pa jay.
LUK 8:17 Quiri' nin-ij chive roma man jun ri evan ri man ta xtek'alajin-pe, ni man jun ri banon che'elek'el ri man ta xtetemex y xtel-pe chosakil.
LUK 8:18 Roma c'a ri', tiya' ixiquin y tiyaca-ka pa tak ivánima ri nin-ij chive. Roma xa achique na ri c'o ruch'abel ri Dios ruyacon pa ránima, xtiyo'ox más che. Jac'a ri man jun ruch'abel ri Dios pa ránima, ronojel ri nunojij chi c'o chic pa ránima, xa neleses-e che, xcha' ri Jesús.
LUK 8:19 Jac'ari' xe'eka ri rute' y ri eruchak' ri Jesús ri achique lugar c'o-vi rija'. Pero man xetiquer ta xe'oc-apu riq'uin, roma eq'uiy vinak quimolon-qui' riq'uin.
LUK 8:20 Quire' c'a xbix-apu che ri Jesús: Ri ate' y ri e'achak' ec'o chojay y nicajo' yatquitz'et.
LUK 8:21 Jac'a rija' xu'ij chique ri xeyo'on-apu rutzijol che: Ri nte' y ri enchak', ja ri ye'ac'axan y ri yebano ri nu'ij ri ruch'abel ri Dios, xcha' ri Jesús.
LUK 8:22 Xbanataj jun k'ij chi ri Jesús y ri ru-discípulos xe'oc-e pa jun canoa, y rija' xu'ij chique: Jo-apu ri juc'an ruchi' ri lago, xcha' chique. Y can xebe na vi.
LUK 8:23 Tok ebenak pa ruvi' ri ya', ri Jesús xver-ka. Jac'ari' xtiquer-pe jun nimalaj cak'ik', y romari' ri canoa ri ebenak-vi ninoj-pe riq'uin ya', y juba' ma ni'e-ka chuxe' ya'.
LUK 8:24 Xejel c'a apu ri discípulos riq'uin ri Jesús, xquic'asoj y xqui'ij che: ¡Tijonel, tijonel! ¡Kojato' vacami nkujik'! xecha' che. Xcataj c'a pe ri Jesús, cof xch'o che ri cak'ik' y ri ya' nibolko't, jac'ari' xetane-ka y li'an xu'on-ka ruvi' ri ya'.
LUK 8:25 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: ¿Can man juba' cukul ic'u'x viq'uin? Pero rije' xa quixi'in-qui', can achique na xquina', y niquic'utula' chiquivech: ¿Achique chi achi re' chi hasta chique ri cak'ik' y ri ya' nich'o-vi y can niquinimaj rutzij? yecha'.
LUK 8:26 Juc'an apu ruchi' ri lago pa jun lugar quichin ri aj-Gadara, ri c'o-apu chuvech ri Galilea, xe'el-vi ri Jesús y ri ru-discípulos.
LUK 8:27 Jac'a tok ri Jesús xka-ka pan ulef, c'o jun achi aj pa tinamit ri xuc'ulu richin. Ri achi re' c'o chic chi tiempo quec'uje' itzel tak espíritu pa ránima. Manak rutziak nucusaj, ni man nic'uje' ta chiracho, xa pa camposanto nic'uje-vi.
LUK 8:28 Xe xutz'et ri Jesús, nisiq'uin xxuque-ka chuvech y riq'uin ruchuk'a' xu'ij-apu che: Rat Jesús, ri Ruc'ajol ri nimalaj Dios pa ruvi' ronojel, ¿achique najo' chuve? Ninc'utuj quemelal chave chi man quinaya' pa k'axomal, nicha'.
LUK 8:29 Quiri' nu'ij-pe, roma ri Jesús xu'ij che ri itzel espíritu chi tel-e riq'uin ri achi. Roma ri itzel espíritu, q'uiy (mul, paj) nuya-pe ruchuk'a' chupan ru-cuerpo ri achi, y masque nixim ruk'a-rakan riq'uin cadenas richin nichajix, yeruc'ojpij, y ri itzel espíritu nu'on che chi ni'e pa tak lugares manak vinak.
LUK 8:30 Y ri Jesús xuc'utuj che: ¿Achique abi'? Legión, xcha'. Quiri' xu'ij ri achi roma q'uiy itzel tak espíritu ocunak riq'uin.
LUK 8:31 Y re' niquic'utula' quemelal che ri Jesús chi man querutak chupan ri nimalaj jul ri ruyon k'eku'n benak-ka rupan.
LUK 8:32 Ec'o c'a q'uiy ak yeva' pa ruvi' jun juyu' chiri' nakaj, y ri itzel tak espíritu niquic'utula' che ri Jesús chi tuya' lugar chi ye'oc quiq'uin ri ak. Y ri Jesús xu'ij chique chi utz.
LUK 8:33 Tok e'elenak chic e ri itzel tak espíritu riq'uin ri achi, xe'oc quiq'uin ri ak, y conojel ri ak niquitelela-qui' xebe chuvech jun rak'aric juyu' c'a pa ya', y chiri' xejik'-vi.
LUK 8:34 Ri yeyuk'un quichin ri ak, tok xquitz'et ri xbanataj, xe'enimaj y xbequiya' rutzijol pa tinamit y ri pa tak juyu'.
LUK 8:35 Xepe c'a ri vinak chutz'etic ri xbanataj, y tok xe'uka ri c'o-vi ri Jesús, xquitz'et chi ri achi achok riq'uin xe'el-vi-e ri itzel tak espíritu, tz'uyul chirakan ri Jesús. Rucusan rutziak, y man nich'ujyej ta chic achel ri rubanon-pe, y romari' xa xquixi'ij-qui'.
LUK 8:36 Ri xetz'eto ri achique xbanataj richin xcolotaj ri achi pa quik'a' ri itzel tak espíritu, xquitzijoj ronojel chique ri xequimolo-qui' chiri'.
LUK 8:37 Jac'ari' conojel ri vinak erichin ri lugar Gadara, xquic'utuj favor che ri Jesús chi tel-e chiri', roma quixi'in-qui'. Jari' xoc chic e ri Jesús pa canoa y xtzolij.
LUK 8:38 Jac'a ri achi ri xe'el-e itzel tak espíritu riq'uin, nuc'utula' quemelal che ri Jesús chi tuya' lugar che chi ni'e chirij. Pero ri Jesús quire' xu'ij can che:
LUK 8:39 Catzolij chi'avacho, tatzijoj ri nimalaj favor ri xu'on ri Dios aviq'uin, xcha'. Xtzolij c'a ri achi, y chi jun tinamit xutzijoj-vi ronojel ri nimalaj favor ri xu'on ri Jesús riq'uin.
LUK 8:40 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos xetzolij chic jun bey ri juc'an apu ruchi' ri lago, jani na q'uiy vinak yequicot xquic'ul ruvech, roma conojel ja rija' coyo'en.
LUK 8:41 Jac'ari' tok xjel-apu riq'uin ri Jesús jun achi c'o ruk'ij pa sinagoga rubinan Jairo. Ri achi re' xxuque-ka chuvech ri Jesús y riq'uin quemelal nuc'utuj che chi ti'e chirij chiracho,
LUK 8:42 roma (nicom yan, mayaj chic) ri juney rumi'al, jun xten ri c'o cami doce rujuna'. Jac'a tok ri Jesús benak chiracho ri Jairo, ri vinak niquipitz'ila' ebenak.
LUK 8:43 Y c'o c'a jun ixok ri ja doce juna' nibin ruquiq'uel roma jun yabil. Rija' ronojel ri ruchajin ruq'uison chiquivech aj-k'omanela', pero nis-ta jun aj-k'omanel xtiquer xbano che chi xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
LUK 8:44 Ri ixok re' xjel-apu chirij ri Jesús, (xutz'om, xuchop) apu ruchi' ri rutziak, y jari' xtane' chi nibin ri ruquiq'uel.
LUK 8:45 Jac'ari' xuc'utuj ri Jesús: ¿(Achique, acu'x) c'a ri xuya-pe ruk'a' chuvij? Conojel niqui'ij chi mana-ta rije', romari' ri Pedro y ri ec'o-apu riq'uin xqui'ij che ri Jesús: Tijonel, la vinak yatquipitz'ila-yatquinimila' epetenak, ¿y rat najo' navetemaj (achique, acu'x) ri xuya-apu ruk'a' chavij? xcha'.
LUK 8:46 Jac'a ri Jesús xu'ij: C'o jun xuya-pe ruk'a' chuvij, roma yin xinna' chi c'o uchuk'a' xel-e viq'uin, xcha'.
LUK 8:47 Tok ri ixok xutz'et chi xna'ex ri xu'on, nibarbot xbexuque' chuvech ri Jesús, y chiquivech conojel xu'ij-vi che ri Jesús ri achique roma (xutz'om, xuchop) apu ruchi' ri rutziak, y chi can jari' xc'achoj xuna' rija'.
LUK 8:48 Ri Jesús xu'ij che: Numi'al, roma ronojel avánima xape viq'uin, romari' xacolotaj chuvech ri ayabil. Vacami catzolij, ri avánima xril uxlanen.
LUK 8:49 C'a nich'o na ri Jesús riq'uin ri ixok, tok (xapon, xebos) jun ri elenak-pe chiracho ri achi c'o ruk'ij pa sinagoga, y quire' xu'ij che ri Jairo: Ri ami'al ja (xcom, xquen) ka. Man chic tanak ri Tijonel, xcha' che.
LUK 8:50 Tok ri Jesús xrac'axaj ri xbix che ri Jairo, rija' xu'ij che: Man taxi'ij-avi', xaxe tanimaj pan avánima, y ri ami'al can xtic'achoj-vi, xcha'.
LUK 8:51 Tok ja ntoc-apu chiracho ri Jairo, ri Jesús man jun achok che xuya' lugar chi xoc-apu ri pa jay; xaxe ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan y ri rute-rutata' ri xten ri xe'oc-apu.
LUK 8:52 Conojel nicok'ej y niquibisoj ri xten. Pero ri Jesús xu'ij chique: Man chic quixok', rija' man caminak ta, xa niver, xcha'.
LUK 8:53 Pero rije' xa xetze'en chirij ri Jesús, roma queteman chi ri xten kitzij chi caminak chic.
LUK 8:54 Jac'a ri Jesús (xutz'om, xuchop) apu ruk'a' ri ámna, y xu'ij che: Nóya, cacataj.
LUK 8:55 Jac'ari' xtzolij-pe ránima ri xten, y xcataj-pe. Y ri Jesús xu'ij chi titzuk.
LUK 8:56 Ri te'ej-tata'aj xa satznak quic'u'x, jac'a ri Jesús xu'ij chique chi man tiquitzijoj ri xbanataj chiri'.
LUK 9:1 Ri Jesús xeroyoj ri doce ru-discípulos, y xuya-e uchuk'a' pa quik'a' y xu'on-e chique chi c'o quik'a' chi yequelesaj conojel itzel tak espíritu y yabil.
LUK 9:2 Xerutak richin niquiya' rutzijol ri achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y richin niqui'en chique ri yeyavej chi yec'achoj.
LUK 9:3 Y xu'ij-e chique: Man jun achique tic'uaj richin ri ibey. Man tic'uaj ch'ami'y, ni morral, ni pan, ni méra, nis-ta jun chic solaj itziak.
LUK 9:4 Xa achique na jay yixoc-vi, chiri' quixc'uje-vi, c'a ja tok xquixel-pe chupan ri lugar ri'.
LUK 9:5 Ri ajani man xtiquic'ul ta ivech, tok yixel-pe chupan ri tinamit ri', (tiquiraj, titota') can ri pokolaj chi tak ivakan chiquivech, richin tiquina'ej chi can man utz ta ri xqui'en, xcha' ri Jesús.
LUK 9:6 Jac'ari' chi jujun chi jujun ri aldeas xebe-vi ri discípulos chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, y xa achique na lugar yek'ax-vi, yequic'achojrisaj can ri yeyavej.
LUK 9:7 Ri Herodes ri nibano gobernar ri rucaj parte richin ri roch'ulef ri c'o-vi, xrac'axaj ronojel ri yerubanala' ri Jesús. Pero man nril ta achique nunimaj, roma ec'o ye'in chi ri Jesús ja ri Juan ri Bautista ri xc'astaj chic pe chiquicojol ri anima'i'.
LUK 9:8 Ec'o ye'in chi ja ri Elías ri xuruc'utu-ri'. Ec'o ye'in chi jun chique ri profetas ri xec'uje' ojer can xc'astaj-pe.
LUK 9:9 Jac'a ri Herodes nu'ij: Mana-ta ri Juan ri Bautista, roma yin mismo xi'in chi xcumix-e (rujolon, ruvi'). Pero, ¿achique c'a chi achi ri yerubanala' ri achel ninvac'axaj? nicha'. Y nutij ruk'ij richin nrojo' nutz'et ruvech.
LUK 9:10 Tok xetzolij-pe ri apóstoles, xquitzijoj che ri Jesús ri ajani xequibana'. Y ri Jesús xeruc'uaj-e quiyon pa jun lugar manak vinak richin ri tinamit Betsaida.
LUK 9:11 Jac'a ri vinak tok xequina'ej, xebe richin xe'equila', y ri Jesús jabel xuc'ul quivech, xutzijoj chique ri achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar; y xu'on chi xec'achoj ri nic'atzin quito'ic chuvech yabil.
LUK 9:12 Jac'a tok xk'ak'ij-ka, ri doce apóstoles xejel-apu riq'uin ri Jesús y xqui'ij che: Más utz que'ataka-e ri vinak pa tak aldeas y pa tak lugares ri ec'o-pe nakaj, richin nequicanoj achique niquitij y achique lugar ye'ever-vi. Roma vave' man jun vinak, xecha' che.
LUK 9:13 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Rix quixtzuku quichin, xcha'. Jac'a rije' xqui'ij: Xe oc vo'o' pan y ca'i' quer c'o kiq'uin. Xaxe si nku'e chulok'ic ri achique xtikaya' chique conojel richin yekatzuk, xecha'.
LUK 9:14 Quiri' xqui'ij roma ec'o cami vo'o' mil achi'a' chiri'. Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Tibana' chique chi quetz'uye' chi nic'aj tak ciento, xcha'.
LUK 9:15 Y can quiri' vi xqui'en ri discípulos chique conojel.
LUK 9:16 Jari' tok ri Jesús xeruli'ej ri vo'o' pan y ri ca'i' quer, xtzu'un c'a e chicaj, xumatioxij che ri Dios, xeruper c'a ri pan y ri quer, y xuya-e chique ri ru-discípulos richin xquijach chiquivech ri etz'uyul chiri'.
LUK 9:17 Xeva' c'a conojel y jabel xnoj quipan. Xemol c'a ri ruchi' tak pan y ri quer ri man xq'uis ta, y c'a xu'on na doce chaquech.
LUK 9:18 C'o jun k'ij ri Jesús nu'on orar pa jun lugar manak vinak, y ec'o-apu ri ru-discípulos riq'uin. Rija' quire' c'a xuc'utuj chique: ¿(Yin achique, ayincu'x) yin niquinojij ri vinak? xcha'.
LUK 9:19 Rije' xqui'ij: Ec'o ye'in chi ja rat ri Juan ri Bautista. Ec'o ye'in chi ja rat ri profeta Elías. Y ec'o ye'in chi rat jun chique ri ojer tak profetas ri xac'astaj-pe chiquicojol ri anima'i', xecha' ri discípulos.
LUK 9:20 Jac'a chique rije' xuc'utuj: Jac'a chivech rix, ¿(yin achique, ayincu'x) yin? xcha'. Y ri Pedro xu'ij-apu: Ja rat ri Jun ri rat richin ri Dios ri rat takon-pe chucolic ri rutinamit, xcha'.
LUK 9:21 Jac'a ri Jesús cof-cof xerupaxa'aj ri ru-discípulos chi nis-ta jun achok che tiquitzijoj-vi.
LUK 9:22 Quire' xu'ij chique: Can nic'atzin na vi chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, yik'ax chupan q'uiy k'axomal. Itzel xquitz'et coma ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y coma ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Xquicamises, pero chi rox k'ij xquic'asos-pe, xcha' ri Jesús.
LUK 9:23 Jac'ari' quire' xu'ij chique conojel: Si c'o jun nrojo' yirutzekle'ej, tuya' can juc'an ri nurayij rija', k'ij-k'ij man tupokonaj nuk'asaj c'ayef voma yin, masque necamises, y quirutzekle'ej.
LUK 9:24 Roma xa achique na ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ruc'aslen voma yin, can xtril-vi.
LUK 9:25 Roma, ¿achique utz nuq'uen-pe che jun vinak si nic'uje' ronojel beyomal richin ri roch'ulef riq'uin, y xa ruyon nusetz-ka-ri', o xa ruyon nuya-apu-ri' chupan ri camic ri richin jumul?
LUK 9:26 Roma ri xa xtiq'uix xtu'ij chi yin runiman yin y ri nuch'abel, yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquiq'uix xtin-ij chi ri jun ri' vichin yin chupan ri k'ij tok xquipe chic jun bey riq'uin nimalaj nuk'ij, riq'uin ruk'ij ri Nata' y riq'uin quik'ij ri lok'olaj ángeles.
LUK 9:27 Kitzij c'a nin-ij chive chi ec'o jujun chive ri rixc'o vave' vacami ri man jani (quecom, quequen) chiri', tok xtiquitz'et ri ru-gobierno ri Dios, xcha' ri Jesús.
LUK 9:28 Jun cami vakxaki' k'ij tik'ax chi ri Jesús xch'o chiquivech ri vinak, jari' tok rija' xeruc'uaj ri Pedro, ri Juan y ri Jacobo chuvech jun juyu' richin nerubana' orar.
LUK 9:29 Jac'a tok nu'on orar chiri', xjalataj ri (ruvech, rupalaj), ri rutziak sak-sak xu'on y nitz'intz'ot.
LUK 9:30 C'ate xquitz'et, yetzijon yan chic ca'i' achi'a' riq'uin, y ri' ja ri Moisés y ri Elías.
LUK 9:31 Pa jun lok'olaj sakil ec'o-vi ri ca'i' re', y yetzijon chirij ri camic ri xtuk'asaj ri Jesús pa Jerusalem.
LUK 9:32 Jac'a ri Pedro y ri ca'i' chic discípulos jani na ruchuk'a' quivaran, pero tok xetzu'un-pe utz-utz, xquitz'et ri nimalaj rusakil ri Jesús, y xequitz'et ri ca'i' achi'a' epa'el riq'uin.
LUK 9:33 Ja yebe ri ca'i' achi'a' chiri', ri Pedro xu'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, utz ri rojc'o vave', tikabana' oxi' tak jay, jun avichin rat, jun richin ri Moisés y jun richin ri Elías, xcha'. Runojin man runojin quiri' xu'ij-apu.
LUK 9:34 C'a quiri' na nich'o-apu ri Pedro, tok jari' xerumuk jun sutz', y ri discípulos xquixi'ij-qui' tok xka ri sutz' pa quivi'.
LUK 9:35 C'o c'a Jun xch'o-pe chupan ri sutz' y xu'ij: Jare' ri Nuc'ajol, y yin can ninjo'. Tinimaj ri rutzij, xcha'.
LUK 9:36 Tok xtane' ri ch'abel ri', ri discípulos xquitz'et chi xa ruyon chic ri Jesús c'o. Y rije' xquiyec pa cánima ri xquitz'et; man jun achok che xquitzijoj-vi chupan tak ri k'ij ri'.
LUK 9:37 Chuca'n k'ij, tok ri Jesús y ri oxi' ru-discípulos xeka-pe ri pa juyu', man juba' ta oc vinak xec'ulu-apu richin,
LUK 9:38 y chiquicojol c'o jun achi nisiq'uin xu'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, tabana' favor, te'atz'eta' juba' ri valc'ua'l, roma juney oc c'o viq'uin.
LUK 9:39 Rija' c'o jun itzel espíritu (nitz'amo, nichapon) richin, c'ate retal nu'on che chi nisiq'uin-pe, nuquiyica' riq'uin ruchuk'a', y nu'on chi nivokon pa ruchi'. Mulan chic ruk'a-rakan ri nuc'ajol, c'arunaj nuya' can.
LUK 9:40 Yin xinc'utuj quemelal chique la a-discípulos chi tiquelesaj ri itzel espíritu riq'uin, pero man xetiquer ta, xcha'.
LUK 9:41 Jac'ari' quire' xu'ij ri Jesús: ¡Oh rix vinak ri rixc'o vacami! Nis-ta jun chive ri can ta cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, xa chi'ivonojel rix satznak. ¿Rix ninojij chi yin jumul yic'uje' iviq'uin richin yixincoch'? Tac'ama-pe ri ac'ajol vave', xcha'.
LUK 9:42 Ja nijel-apu ri ala' riq'uin ri Jesús chiri', tok ri itzel espíritu xutorij pan ulef, xuquiyica' riq'uin ruchuk'a'. Jac'a ri Jesús xuch'olij ri itzel espíritu, xuc'achojrisaj ri ala', y xujach-e che ri rutata'.
LUK 9:43 Chiconojel can achique na xquina' tok xquitz'et ri nimalaj ruchuk'a' ri Dios. C'a quiri' na benak cánima conojel chirij ronojel ri yerubanala' ri Jesús, tok rija' xu'ij chique ri ru-discípulos:
LUK 9:44 Tibana' che ri ch'abel re' chi ntoc pan ixiquin roma xtibanataj chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xquijach pa quik'a' vinak, xcha'.
LUK 9:45 Jac'a ri discípulos man (nik'ax, nino') ta chiquivech ri najin chubixic ri Jesús, roma ri nu'ij, achel evan can rij chiquivech, y xa niquixi'ij-qui' niquic'utuj-apu ruchojmil che.
LUK 9:46 Jac'ari' tok ri discípulos niquichok'omayila' chiquivech ri achique chique rije' ri más xtic'uje' ruk'ij.
LUK 9:47 Jac'a ri Jesús xa reteman ri achique niquibila' pa tak cánima, romari' xeruc'ama-pe jun ch'uti ac'ual, xupaba-apu riq'uin,
LUK 9:48 y xu'ij chique: Xa achique na ri pa nubi' yin nuc'ul ruvech jun ac'ual achel re', junan nu'ij chi ja yin ri nuc'ul nuvech. Y xa achique na ri yiruc'ul pa ránima, junan nu'ij chi ja ri takayon-pe vichin ri nuc'ul. Roma ri más manak oc ruk'ij nu'on chi'icojol rix, jari' ri más c'o ruk'ij, xcha' ri Jesús.
LUK 9:49 Ri Juan xu'ij c'a apu che ri Jesús: Tijonel, roj c'o jun katz'eton can chi pan abi' rat yerelesaj itzel tak espíritu. Pero roma man petenak ta chikacojol richin ta junan rat katzekle'en, xka'ij che chi man chic tu'on quiri', xcha'.
LUK 9:50 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri Juan: Man tik'at chuvech, roma xa achique na ri man nicataj ta chikij, xa junan ránima kiq'uin.
LUK 9:51 Tok ja nril ruk'ijul chi ri Jesús nitzolij-e chicaj, rija' xa jun xu'on che ri ránima richin xbe pa tinamit Jerusalem.
LUK 9:52 Y ec'o achi'a' xerutak-e na'ey chuvech. Ri ebenak xe'oc pa jun aldea quichin ri aj pa departamento Samaria richin xequibana' rubanic ronojel ri xtic'atzin che ri Jesús.
LUK 9:53 Pero ri aj chiri' man xcajo' ta xquic'ul ruvech ri Jesús, roma rija' can k'alaj chi pa Jerusalem benak-vi.
LUK 9:54 Tok ri ca'i' discípulos Jacobo y Juan xquitz'et chi ri vinak man xcajo' ta xquic'ul ruvech ri Jesús, quire' xqui'ij: Ajaf, ¿najo' chi nika'an chi tika-pe k'ak' chicaj, achel xu'on ri profeta Elías ojer can, richin yeruq'uis ri vinak re'? xecha'.
LUK 9:55 Xtzu'un c'a can ri Jesús chirij, xeruch'olij, y xu'ij chique: Rix man iveteman ta achique Espíritu uc'uayon ivichin.
LUK 9:56 Roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, man yin petenak ta chiquicamisasic vinak, xa richin yencol chupan ri quimac, xcha'. Jac'ari' junan quiq'uin ri ru-discípulos xebe chic pa jun aldea.
LUK 9:57 Tok ebenak pa bey, c'o jun xquic'ul ri quire' xu'ij che ri Jesús: Ajaf, yin yatintzekle'ej xa achique na lugar yabe-vi.
LUK 9:58 Pero ri Jesús xu'ij che: Ri xivan c'o quijul yec'uje-vi, y ri chicop yeropop pa cak'ik' c'o quisoc. Jac'a yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, man jun lugar richin yinuxlan-vi juba', xcha'.
LUK 9:59 Jac'a che chic jun xu'ij: Quinatzekle'ej, xcha'. Pero ri jun ri' quire' xu'ij che ri Jesús: Ajaf, taya' na c'a lugar chuve chi ninmuk na can ri nata' na'ey, c'ajari' xcatintzekle'ej, xcha'.
LUK 9:60 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Ri ecaminak chupan ri quimac, ja rije' quemuku ri qui'anima'i'. Jac'a rat, cabin, tatzijoj chi naj chi nakaj ri achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar.
LUK 9:61 (Chuka', ka) c'o chic jun ri quire' xu'ij: Yatintzekle'ej, Ajaf, pero na'ey taya' lugar chuve chi yinech'o na can chique ri ec'o viq'uin chivacho, xcha'.
LUK 9:62 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Nis-ta jun ri nisamajin ri arado, y nitzu'un can chirij, choj ntel ri rusamaj. Quiri' mismo ri nrojo' nu'on samaj richin ru-gobierno ri Ajaf Dios, si c'a benak na ránima pa ruvi' ri roch'ulef, manak che'el nu'on ri samaj ri', xcha' ri Jesús.
LUK 10:1 Tok xbanataj yan ronojel re', ri Ajaf Jesús xerucha' chic setenta discípulos richin yenabeyaj chuvech, y chi caca' xerutak ri pa tak tinamit y ri pa tak lugares ri xtik'ax-vi rija'.
LUK 10:2 Y quire' c'a xu'ij-e chique: Kitzij nin-ij chive chi ri vinak e'achel jun mama li'aj tico'n ri utz chic nimol ruvech, pero ri yemolo man eq'uiy ta. Roma c'a ri', tic'utuj che Rajaf ri samaj chi querutaka-pe más rusamajela' pa rutico'n.
LUK 10:3 Quixbin c'a, vacami yin yixintak-e rix ri rix achel ch'utik ovejas chiquicojol vinak ri e'achel utuva'.
LUK 10:4 Pero man tic'uaj méra, nis-ta morral, nis-ta jun chic par xajab. Ni man quixpataj pa tak bey richin ye'iben saludar vinak.
LUK 10:5 Xa achique na jay ri yixoc-vi, na'ey quire' ti'ij chique ri ec'o chiri': Ri uxlanen richin ri Dios tic'uje' iviq'uin chupan ri jay re', quixcha'.
LUK 10:6 Y si chupan ri jay ri', c'o jun c'o uxlanen pa ránima, ri uxlanen ri (ic'uan, ivuc'a'n) apu rix xtika pa ruvi' ri nic'ulu ivech. Pero si nis-ta jun c'o uxlanen pa ránima, ri uxlanen man xtika ta can pa quivi', xa xtitzolij chic pe iviq'uin.
LUK 10:7 Ri jay ri utz nic'ul-vi ivech, chiri' quixc'uje-vi. Titija' y tikumu' ri xtiquisipaj chive. Roma jun samajinel can utz vi chi nitoj roma ri samaj ri nu'on. Man tijalala' ri jay ri yixc'uje-vi.
LUK 10:8 Xa achique na tinamit yixoc-vi, si utz nic'ul ivech, rix titija' ronojel ri niquisipaj chive.
LUK 10:9 Ri yeyavej ri ec'o chiri', tibana' chique chi yec'achoj can, y quire' ti'ij can chique conojel: Nakaj chic c'o-vi chi c'o che'el yixoc pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar, quixcha' chique.
LUK 10:10 Pero xa achique na tinamit yixoc-vi, si man nic'ul ta ivech, quixel pa tak bey richin ri tinamit y quire' ti'ij can chique ri vinak:
LUK 10:11 Hasta ri pokolaj richin ri itinamit ri c'o-e chikakan, (nikaquiraj, nikatota') can chivech, richin retal chi can man utz ta ri xi'en. Pero tivetemaj c'a chi nakaj xc'uje-vi chive chi c'o che'el xixoc pa ruk'a' ri Dios richin xixru'on gobernar, quixcha' can chique.
LUK 10:12 Jac'a yin nin-ij chive chi tok xtuka ri k'ij richin ri castigo, más q'uiy castigo xtika pa quivi' ri tinamit ri man niquic'ul ta ivech, que chuvech ri xtika pa quivi' ri aj-Sodoma, xcha' ri Jesús.
LUK 10:13 Jac'a ri Jesús quire' xu'ij chiquij jujun tinamit: Ninvok'ej ivech rix aj-Corazín, y rix aj-Betsaida, roma xa ta ja ri pa tinamit Tiro y pa tinamit Sidón xe'an-vi ri milagros ri xe'an chivech rix, rije' xquijal yan ta quino'oj, xquiya' yan ta can ri quimac, etz'uyul ta chic quicusalo'n quitziak richin bis, y quiyalo'n ta chic chaj chiquij, richin nik'alajin chi yebison roma ri mac quibanalo'n.
LUK 10:14 Roma c'a ri', tok xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, ja rix aj-Corazín y rix aj-Betsaida ri más q'uiy castigo xtika pan ivi', que chuvech ri xtika pa quivi' ri aj-Tiro y ri aj-Sidón.
LUK 10:15 Y rix aj-Capernaum ri ninojij chi xquixjoto'ex chicaj, xa c'a chupan ri lugar quichin ri anima'i' xquixkases-vi-ka.
LUK 10:16 Jac'ari' tok ri Jesús quire' chic xu'ij chique ri setenta ri yerutak: Xa achique na jun ri utz nrac'axaj ri ruch'abel ri Dios ri nitzijoj rix, ja yin yirac'axaj. Jac'a ri man nrojo' ta nrac'axaj ri nitzijoj rix, ja yin ri man nrojo' ta yirac'axaj. Y ri man nrojo' ta yirac'axaj yin, man nrojo' ta nrac'axaj ri takayon-pe vichin. Quiri' ri xu'ij-e ri Jesús chique.
LUK 10:17 Yequicot c'a xetzolij-pe ri setenta riq'uin ri Jesús, y xqui'ij che: Ajaf, hasta ri itzel tak espíritu xquinimaj tzij tok pan abi' xojch'o chique, xecha'.
LUK 10:18 Y ri Jesús xu'ij chique: Ja', roma yin xintz'et chi ri Satanás xtzak-pe chicaj achel jun rayo.
LUK 10:19 Tivac'axaj c'a: Yin nuyo'on uchuk'a' pan ik'a' richin ye'ipatz cumatz y (sina'j, alacrán) che akan, y richin yixtiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, y man jun xquetiquer xtiqui'en chive.
LUK 10:20 Pero rix man quixquicot roma ri itzel tak espíritu yixquinimaj, xa quixquicot chi ri ibi' tz'iban chila' chicaj.
LUK 10:21 Chupan ri hora ri', ri Lok'olaj Espíritu xu'on che ri Jesús chi xquicot pa ránima, romari' xu'ij: Ninya' ak'ij, Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri roch'ulef, roma man xak'alajrisaj ta ruchojmil ri ach'abel chiquivech ri niquina' chi q'uiy queteman y can c'o quino'oj. Xa ja chiquivech ri achel ac'ola' quibanon che ri cánima xak'alajrisaj-vi. Can quiri' vi, Nata' Dios, roma jari' ri xka chavech chi xa'an. Quiri' ri xu'ij ri Jesús pa ru-oración.
LUK 10:22 Y xu'ij: Ri Nata' Dios ronojel ruyo'on-pe pa nuk'a', y man jun etemayon (yin achique, ayincu'x) yin, xaxe ri Nata'. Nis-ta man jun etemayon (achique, acu'x) ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri achok che xtinjo' xtink'alajrisaj-vi.
LUK 10:23 Jac'ari' xtzu'un-apu quiq'uin ri ru-discípulos y quire' xu'ij chique quiyon: Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yetz'eto riq'uin quivech ri yixtajin chutz'etic rix.
LUK 10:24 Roma yin nin-ij chive chi q'uiy profetas y q'uiy reyes ojer ri xcajo' xquitz'et ri nitz'et rix vacami, y man xquitz'et ta e. Xcajo' xquic'axaj ri nivac'axaj rix vacami, y man xquic'axaj ta e, xcha'.
LUK 10:25 Xcataj c'a apu jun achi q'uiy reteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y richin nrojo' nretemaj ajani reteman ri Jesús, quire' xuc'utuj-apu che: Tijonel, ¿Achique ri nic'atzin nin-en yin richin ninvil ri c'aslen ri richin jumul? xcha'.
LUK 10:26 Ri Jesús quire' xu'ij che: ¿Achique tz'iban can chupan ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés? ¿Achique navetemaj rat tok na'an leer?
LUK 10:27 Quire' c'a xu'ij ri achi che ri Jesús: Ri ley nu'ij chi tajo' ri Ajaf ri a-Dios riq'uin ronojel avánima, riq'uin ronojel ac'aslen, riq'uin ronojel avuchuk'a', y riq'uin ronojel ano'oj, y achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel.
LUK 10:28 Can pa ruchojmil ri xa'ij. Vacami c'a, tabana' achel ri xa'ij y navil ri c'aslen ri richin jumul, xcha' ri Jesús che.
LUK 10:29 Pero ri achi q'uiy reteman chirij ri ley can xrojo' utz nik'alajin chuvech ri Jesús riq'uin ri yerubila', romari' xuc'utuj chic apu che: Y, ¿(achique, acu'x) c'a ri' ri utz chi ninjo' achel ninjo-ka-vi' yin? xcha'.
LUK 10:30 Quire' c'a rutzolic rutzij xu'on ri Jesús: C'o jun achi elenak-pe pa tinamit Jerusalem richin ni'e-ka pa tinamit Jericó. Pero pa bey xe'el-pe elek'oma' chirij, xquich'ey, xquisoc, y hasta ri rutziak rucusan xquelek'aj-e, c'ajari' xebe. Jac'a ri achi achel caminak xpoq'ue' can chiri' pa bey.
LUK 10:31 Ja yan chic ri' xulan-ka jun sacerdote israelita chupan ri bey ri poc'ol-vi ri achi, y tok xutz'et, xa xujech'aj-apu-ri' ri juc'an ruchi' bey richin xk'ax.
LUK 10:32 Quiri' mismo xu'on jun achi levita tok xk'ax chunakaj ri achi poc'ol pa bey. Xe xutz'et, xa ja ri jun chic apu ruchi' bey xk'ax-vi.
LUK 10:33 Pero c'o c'a jun achi aj pa departamento Samaria xk'ax chiri', y tok xk'ax chunakaj, xsilon ri ránima richin xupokonaj ruvech ri achi tok xutz'et chi poc'ol chiri' pa bey.
LUK 10:34 Xjel c'a apu riq'uin, xerok'omaj ri rusocotajic riq'uin aceite y vino, xerupisla' riq'uin tziek. Jac'ari' xuya-e chirij ri ruquiej, xuq'uen-pe pa jun posada, y xuchajij.
LUK 10:35 Chuca'n k'ij, ri achi aj-Samaria xrelesaj méra richin rajil ca'i' k'ij samaj, y jari' xuya' can che rajaf ri posada, y xu'ij can che: Ja yi'e yin, pero ninjo' chi nachajij ri jun achi re'. Ri ajani más méra xtacusaj richin navok'omaj, yin xtintoj chave tok xquitzolij-pe.
LUK 10:36 Vacami c'a ta'ij chuve: ¿Achique chique ri oxi' achi'a' re' ri xuc'ut-ri' chi kitzij yerojo' conojel, riq'uin ri xu'on riq'uin ri xka pa quik'a' elek'oma'? xcha' ri Jesús.
LUK 10:37 Yin nin-ij chi ja ri xpokonan ruvech ri ch'eyon can, xcha' ri achi. Y ri Jesús xu'ij che: Vacami c'a, cabin y tabana' achel xu'on ri jun ri', xcha' che.
LUK 10:38 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos ebenak chupan ri bey, xe'oc-apu pa jun aldea. Chiri' c'o jun ixok rubinan Marta, ri xc'ulu-apu richin ri Jesús pa racho.
LUK 10:39 Ri Marta re' quichak'-quinimal qui' riq'uin jun chic ixok rubinan María, y ri María re' chirakan ri Jesús xtz'uye-vi-apu, richin nrac'axaj ri nutzijoj.
LUK 10:40 Jac'a ri Marta xa chirij ri samaj pa jay nich'ujyej-vi. Roma c'a ri', xjel-apu riq'uin ri Jesús y xu'ij che: Ajaf, ¿utz cami chave rat chi ri María nuyon yin ruyo'on can chuvech ri samaj? Ta'ij juba' che chi quiruto', xcha'.
LUK 10:41 Jac'a ri Ajaf Jesús xu'ij che: Marta, Marta, rat xa ayon nach'ujirisaj-avi', y xa pa ruvi' ri jalajoj samaj ri c'o chavech benak-vi ri avánima.
LUK 10:42 Pero xaxe jun ri más nic'atzin y más utz, y jari' ri xucha' ri María. Y ri xucha' rija', man xteleses ta che, xcha'.
LUK 11:1 C'o c'a jun k'ij ri Jesús nu'on orar pa jun lugar, y tok xtane' riq'uin ri oración, jun chique ri ru-discípulos xu'ij che: Ajaf, kojatijoj riq'uin ri oración, achel xu'on ri Juan ri Bautista quiq'uin ri ru-discípulos, xcha'.
LUK 11:2 Quire' c'a xu'ij ri Jesús chique: Tok xti'en orar, quire' ti'ij: Katata' Dios ri ratc'o chicaj, Xtinimirises ta c'a ri lok'olaj abi', Can ta nic'uje' yan ruchuk'a' ri a-gobierno pa quivi' conojel, Y achel yanimex ri chicaj, can ta quiri' mismo choch'ulef.
LUK 11:3 Ri kavay ri nic'atzin k'ij-k'ij, ja jun ri vacami taya' chike.
LUK 11:4 Y tabana' perdonar ri kamac, roma ja jun roj yeka'an perdonar conojel ri yebano mac chike. Man kojaya' richin chi nicanox chikij chi nkuka pa mac, xa kojacolo' chuvech ri itzel. Quiri' ti'ij tok ni'en orar, xcha' ri Jesús chique ri ru-discípulos.
LUK 11:5 Y pa ruvi' ri', quire' xu'ij chique: Xa ta jun chive rix ni'e chiracho jun ru-amigo pa nic'aj ak'a', y nu'ij che: Amigo, tabana' favor, ninjal oxi' panes chave.
LUK 11:6 Roma c'o jun nu-amigo petenak naj xuka viq'uin, y yin man jun achique c'o viq'uin richin ninya' che; xa ta quiri' neru'ij che,
LUK 11:7 y si ri achok che nic'utux-vi-apu ri pan, c'a pa ruch'at nich'o-vi-pe y nu'ij-pe: Tabana' favor, man quinanak, roma yin xintz'apij yan can ruchi' ri jay y ri ac'ola' viq'uin yever-vi, romari' manak che'el yicataj-e richin nenya-e chave ri najo', nicha' ta pe.
LUK 11:8 Xa ta quiri' nibanataj, yin nin-ij chi ri amigo nicataj-pe y nuruya-e ri achique nic'utux-apu che, pero man roma ta chi amigo. Rija' nuruya-e xaxe roma ri nic'utun-apu man nitane' ta ka chuc'utuxic.
LUK 11:9 Y yin nin-ij chive: Tic'utuj c'a ri nic'atzin, y xtiyo'ox-pe chive; ticanoj c'a ri achique nijo', y xtivil. Quixch'o-apu chuchi' ri jay, y can xtijak-vi-pe chivech.
LUK 11:10 Roma xa achique na jun ri nic'utun, can nuc'ul-vi; ri nicanon, nril; y ri nich'o-apu chuchi' jay, can nijak-vi-pe chuvech.
LUK 11:11 Achel ri rix tata'aj, ¿achique ta jun chive nuya' jun abaj pa ruk'a' ri ralc'ua'l, tok ri ac'ual xa jun pan nuc'utuj? ¿O nuya' cami jun cumatz pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun quer nuc'utuj?
LUK 11:12 ¿O nuya' cami jun (sina'j, alacrán) pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun sakmalo' nuc'utuj?
LUK 11:13 Rix masque man can ta utz ino'oj, pero iveteman niya' utz tak sipanic chique ri ivalc'ua'l. ¡Cuánto más ri Itata' chicaj! Rija' can nuya-vi-pe ri Lok'olaj Espíritu chique ri yec'utun che, xcha' ri Jesús.
LUK 11:14 C'o c'a jun k'ij ri Jesús nrelesaj jun itzel espíritu ri mem rubanon che ri vinak achok riq'uin ocunak-vi. Tok elenak chic e ri itzel espíritu, ri mem xtiquer xch'o, y ri xetz'eto, can achique na xquina'.
LUK 11:15 Pero ec'o chique ri xetz'eto ri niqui'ij: Re Jesús ja ri Beelzebú ri cajaf ri itzel tak espíritu niyo'on ruchuk'a' richin yerelesaj itzel tak espíritu, yecha'.
LUK 11:16 Ec'o chic ch'aka' xaxe roma nicajo' chi nika ri Jesús pa quik'a' xqui'ij che chi tubana' jun milagro chuvech ri rocaj.
LUK 11:17 Pero ri Jesús reteman ri niquinojij chirij, y romari' xu'ij chique: Xa achique na jun rey ri xa nicataj chiquij ri mismo ruvinak, man juba' xtilayoj chi rey. Quiri' mismo pa jun jay, si ri rajaf niquibanala-ka oyoval chiquivech, xa xtijachataj-e quivech.
LUK 11:18 Y quiri' mismo ri Satanás, si nicataj chiquij ri rusamajela', man juba' xtilayoj ri ru-gobierno. Quiri' nin-ij chive roma rix ni'ij chi yin riq'uin ruchuk'a' ri Beelzebú yenvelesaj itzel tak espíritu.
LUK 11:19 Si rix ninojij chi yin riq'uin ruchuk'a' ri Beelzebú yenvelesaj-vi itzel tak espíritu, ¿achique niyo'on cuchuk'a' ri yetzekle'en ivichin rix chi yequelesaj itzel tak espíritu? Romari', ja rije' que'in si kitzij o man kitzij ta ri yixtajin chubixic chuvij.
LUK 11:20 Jac'a si yin riq'uin ruchuk'a' ri Dios yenvelesaj-vi itzel tak espíritu, jari' retal chi ri ru-gobierno ri Dios c'o chic chi'icojol.
LUK 11:21 Jun achi ri can c'o ruchuk'a', man jun ntoc che ronojel ri c'o riq'uin, tok nuchajij ri racho chiquivech ri elek'oma', y can c'o riq'uin ri achok chique nuto-vi-ri'.
LUK 11:22 Pero tok nuka chic jun ri más c'o ruchuk'a' que chuvech rija', jari' nitiquer chirij. Ri jun ri nuka nrelesaj che ronojel ri achok riq'uin cukul-vi ruc'u'x richin nuto-ri', y nujachala' ri ajani xrelek'aj-e chiquivech ri (rachbil, rach'il).
LUK 11:23 Jun ri man nika ta chuvech ri nin-en yin, xa itzel yirutz'et, y ri man nimolon ta junan viq'uin, xa niquiran-e.
LUK 11:24 Tok jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinak, ri espíritu re' nixule-nijote' chucanoxic uxlanen pa chaki'j tak lugar, pero roma man nril ta, rija' quire' nu'ij-ka: Más utz yitzolij chic pa ránima ri vinak ri xinel-vi-pe, nicha'.
LUK 11:25 Tok nitzolij, nril ránima ri vinak achel jun jay jabel meson y nuc'un can ronojel.
LUK 11:26 Jac'ari' ni'e y ye'eruc'ama' vuku' chic itzel tak espíritu más e'itzel chuvech rija'. Conojel c'a ye'oc pa ránima ri vinak y niqui'en-ka cacho chiri', y ri ruc'aslen ri vinak ri' más c'ayef nu'on que chuvech ri rubanon na'ey.
LUK 11:27 Tok ri Jesús najin chubixic re', c'o jun ixok xsiq'uin-pe chiquicojol ri vinak ri quimolon-qui', y xu'ij: Utzulaj tzij rubanon ri Dios che ri te'ej ri xalan avichin y ri tz'un ri xatz'umaj, xcha-apu che ri Jesús.
LUK 11:28 Jac'a ri Jesús xu'ij: Más utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ye'ac'axan ri ruch'abel y niqui'en ronojel ri nu'ij, xcha'.
LUK 11:29 Tok más chic eq'uiy quimolon-apu-qui' chirij ri Jesús, rija' xu'ij chique: Ri vinak richin ri vacami, itzel cánima, roma niquitij quik'ij niquic'utuj chi ti'an jun milagro chiquivech, pero mana-ta ri niquic'utuj rije' ri xtibanataj. Ri retal ri xtiquitz'et, xaxe ri achel xbanataj riq'uin ri profeta Jonás ojer can.
LUK 11:30 Roma rija' xoc retal chiquivech ri aj-Nínive; quiri' mismo yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, yin retal chiquivech ri vinak erichin ri vacami.
LUK 11:31 Y tok xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, xticataj-apu ri jun reina ri xu'on gobernar pa roch'ulef Sabá richin xtu'ij-apu chi tika castigo pa quivi' ri ec'o vacami. Roma ri reina ri', tok xc'ase' choch'ulef, chi naj xpe-vi richin xurac'axaj vave' pan Israel ri nimalaj no'oj yo'on che ri rey Salomón. Jac'a ri vacami yinc'o yin ri más c'o nuk'ij que chuvech ri rey Salomón, y man yinquinimaj ta ri vinak.
LUK 11:32 Y tok xtinic'ox ronojel ch'utik-nima'k, ri achi'a' aj-Nínive xquecataj-apu richin xtiqui'ij chi tika castigo pa quivi' ri vinak ri ec'o vacami. Roma ri xec'uje' pa tinamit Nínive ojer, xe xquic'axaj ruch'abel ri Dios ri xutzijoj ri Jonás, ja xquijal quino'oj y xquiya' can ri quimac. Jac'a ri vacami yinc'o yin ri más c'o nuk'ij que chuvech ri Jonás, y man yinquinimaj ta ri vinak.
LUK 11:33 Man jun vinak nrevaj jun candil tzijon, nis-ta man nuya' ta apu chuxe' cajón, xa nuya' pa (ruc'ojle'el, ru-lugar), richin quiri' sak niquitz'et ri ye'oc-apu pa jay.
LUK 11:34 Quiri' mismo ri runak'-avech yec'atzin chave achel nic'atzin ri candil. Tok ri avech ye'acusaj richin ri utz, ronojel ri a-cuerpo c'o pa sakil. Pero tok ri avech man ye'acusaj ta richin ri utz, ronojel ri a-cuerpo c'o pa k'eku'n.
LUK 11:35 Roma c'a ri', tabana' cuenta ri ac'aslen, richin man tichup ri sakil ri ruyo'on ri Dios pan avánima, y xa ntoc chic k'eku'n jun bey.
LUK 11:36 Roma si ronojel ri ac'aslen c'o pa sakil, y man jun retal k'eku'n aviq'uin, ronojel jabel nik'alajin, achel tok tzijon jun candil ri nuya' ronojel chosakil chavech.
LUK 11:37 Tok ri Jesús xtane' richin nich'o chiquivech ri vinak, jun chique ri achi'a' fariseos xu'ij che: Tabana' favor, jo' chuvij chivacho richin yateva' viq'uin, xcha'. Tok xoc-apu ri Jesús pa jay, xtz'uye-apu chuchi' mesa.
LUK 11:38 Tok ri fariseo xutz'et chi ri Jesús man xu'on ta ka ri ch'ajoj-k'a' achel niqui'en rije', can achique na xuna'.
LUK 11:39 Jac'a ri Ajaf Jesús quire' xu'ij che: Rix fariseos rix achel jun vaso o jun lak ri jabel ch'ajch'oj rij, jac'a ri rupan xa ch'abak. Can nic'ut-ivi' chi rix choj riq'uin ri ni'en, jac'a ri pan ivánima, xa nojnak elak' y itzel tak no'oj.
LUK 11:40 Xa rix nacanak. ¿Man iveteman ta c'a chi ri xbano ri ka-cuerpo, jari' mismo xbano ri kánima?
LUK 11:41 Que'ito' ri nic'atzin quito'ic, pero pan ivánima tel-vi-pe. Si quiri' xti'en, ronojel ch'ajch'oj xtu'on chivech.
LUK 11:42 Jac'a rix fariseos, ¡tok'ex ivech! Roma hasta ronojel quivech ichaj achel ri alavina y ri ruda, nivajlaj cakan richin nivelesaj can diezmo riq'uin richin niya' che ri Dios. Pero iyo'on can juc'an chi nijo' ri Dios y chi rix choj quiq'uin ri vinak. Ja ta re' ri más utz chi ibanon-pe, y man tiya' can rubanic ri can yixtajin-vi riq'uin.
LUK 11:43 ¡Tok'ex ivech rix fariseos! Roma nika chivech yixtz'uye' ri pa na'ey tak ch'aquet ri pa tak sinagogas, y nika chivech chi yix-an saludar ri pa tak bey ri niquimol-vi-qui' ri vinak.
LUK 11:44 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley y rix fariseos ri xa ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin! Roma xa rix achel quijul anima'i' ri man k'alaj ta chic pa ruvi' ulef, y ri vinak ri yek'ax chiri' nis-ta queteman chi xa pa quivi' anima'i' yek'ax-vi, xcha' ri Jesús.
LUK 11:45 Jun c'a chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, tok rat na'ij quiri', man xe ta chic chique ri fariseos na'ij-vi, xa ja jun chike roj na'ij-vi.
LUK 11:46 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Ja jun rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley, ¡tok'ex ivech! Roma nibananej chiquitijoxic ri vinak; achel eka'n ri c'ayef ruc'uaxic ri ni'ij chique chi tiquic'uaj, jac'a rix man juba' ye'ito' chuc'uaxic ri eka'n ri'.
LUK 11:47 ¡Tok'ex ivech! Roma ye'ibanala' rubanic quivi' ri lugar ri emukul-vi ri profetas, y xa ja mismo ri ivati't-imama' xecamisan-e quichin.
LUK 11:48 Riq'uin re' nik'alajin chi rix nika chivech ri itzel tak no'oj ri xequibanala' ri ivati't-imama' ojer, roma can kitzij vi chi ja rije' xecamisan-e ri profetas. Y rix vacami ye'ibanala' rubanic quivi' ri lugar ri emukul-vi ri profetas ri'.
LUK 11:49 Roma c'a ri', ri Dios riq'uin nimalaj no'oj quire' ru'in chivij: Xquentak profetas y apóstoles quiq'uin. Pero ec'o chique ri xquentak ri xquequicamisaj, y ec'o xquequicanoj richin niqui'en pokon chique. Quiri' ri ru'in ri Dios chivij,
LUK 11:50 richin quiri', ja chive rix ri rixc'o vacami xtuc'utuj-vi rutojic quicamic conojel ri profetas ri ecamisan-e, xe tok x-an ri roch'ulef.
LUK 11:51 Nitiquer-pe riq'uin rucamic ri Abel, y hasta numaj rucamic ri profeta Zacarías ri xcamises chucojol ri altar y ri racho ri Dios. Kitzij nin-ij chive chi ja chive rix ri rixc'o vacami xtic'utux-vi rutojic quicamic ri erusamajela'.
LUK 11:52 ¡Tok'ex ivech rix ri q'uiy iveteman chirij ri ley! Roma man xiya' ta lugar chi ri vinak xquetemaj achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios; rix mismo man xixoc ta, y ri xcajo' xe'oc, man xiya' ta lugar chique.
LUK 11:53 Tok ri Jesús xu'ij ronojel re', ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri achi'a' fariseos, xquitz'uc-apu ruc'otoxic jalajoj tak ch'abel che, richin chi q'uiy tubila' chiquivech.
LUK 11:54 Jalajoj niquic'utula-apu che ri Jesús, roma nicajo' chi can ta c'o jun tzij man pa ruchojmil ta ntel pa ruchi' richin niquisujuj.
LUK 12:1 Jari' ri najin chiri', tok chi miles vinak xquimol-apu-qui', hasta xaxe chic niquinimila-qui'. Jac'ari' tok ri Jesús na'ey chique ri ru-discípulos xch'o-vi y xu'ij: Tibana' cuenta ivi' rix chuvech ri qui-levadura ri fariseos, roma rije' xa ca'i' rupalaj ri yetajin riq'uin.
LUK 12:2 Quiri' nin-ij chive, roma man jun ri banon che'elek'el ri man ta xtina'ex, ni man jun ri evan ri man ta xtitemetaj.
LUK 12:3 Roma c'a ri', ronojel ri ibilo'n pa tak k'eku'n, xa xtel rutzijol chosakil. Y ronojel ri ijaslo'n pan ixiquin pa tak ivacho, xtisiq'uis rubixic pa ruvi' tak jay.
LUK 12:4 Jac'a chive rix ri rix (vachbil, vach'il) yin nin-ij: Man tixi'ij-ivi' chiquivech ri yecamisan ri cuerpo, y tok quicamisan chic, man jun chic achique xquetiquer xtiqui'en.
LUK 12:5 Pero nin-ij chive ri achok chuvech nic'atzin chi nixi'ij-vi-ivi': Tixi'ij-ivi' chuvech ri Jun ri c'o ruk'a' richin nrelesaj ri aj-roch'ulef c'aslen, y tok relesan chic, c'o ruk'a' richin yixruc'ak pa k'ak'. Chuvech rija' tixi'ij-vi-ivi'.
LUK 12:6 Rix iveteman chi vo'o' ch'utik tak ch'ip-ch'ip tok yec'ayix, xaxe oc ca'i-oxi' centavos cajil, pero nis-ta jun chique rije' mestan roma ri Dios.
LUK 12:7 Y rix hasta ri rusumal-ivi' ajlan ronojel; xa más c'o ivakale'n que chiquivech q'uiy ch'ip-ch'ip. Romari' man tixi'ij-ivi'.
LUK 12:8 Yin nin-ij chive chi xa achique na jun ri can chiquivech vinak nu'ij-vi chi rija' vichin yin, yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, can chiquivech ri ru-ángeles ri Dios xtin-ij-vi chi ri jun ri' vichin yin.
LUK 12:9 Jac'a ri can chiquivech vinak xtu'ij-vi chi xa manak ru-cuenta chuve yin, quiri' mismo yin, can chiquivech ri ru-ángeles ri Dios xtin-ij-vi chi ri jun ri' manak nu-cuenta che.
LUK 12:10 Y xa achique na ri ni'in jun tzij chuvij yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, c'a ni'an na perdonar. Jac'a ri niyok'on ri Lok'olaj Espíritu, man c'a xti'an ta perdonar.
LUK 12:11 Rix tok yixuc'uax pa tak sinagogas, o chiquivech ri yec'ojon vinak, o chiquivech ch'aka' chic autoridades, man tich'ujirisaj-ivi' riq'uin ri achique rubanic xquixch'o, nis-ta ri achique chi ch'abel xticusaj richin nito-ivi', o riq'uin ri achique nic'atzin chi ni'ij.
LUK 12:12 Roma ri Lok'olaj Espíritu ja hora ri' xtuya' ch'abel chive ri nic'atzin chi xti'ij, xcha' ri Jesús.
LUK 12:13 C'o c'a jun chiquicojol ri quimolon-apu-qui' chiri' ri quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, tabana' favor, ta'ij che ri nunimal chi tikajacha' chikavech ri herencia ri rubanon-ka richin rija' che.
LUK 12:14 Pero ri Jesús xu'ij che: ¿Rix ninojij chi yin, yin c'ojoy ivichin y yin jachoy herencia chivech?
LUK 12:15 Jac'ari' chique conojel xu'ij-vi: Tibana' cuenta ri ic'aslen, man xa ti'e ivánima pa ruvi' méra. Roma jun vinak masque can q'uiy rubeyomal, pero ri beyomal man nitiquer ta nuya' ruc'aslen.
LUK 12:16 Jac'ari' xutzijoj jun ejemplo chique, y xu'ij: C'o jun beyon ri jani na tico'n nuya' ri rujuyu'.
LUK 12:17 Romari' rija' quire' nunojij pa ránima: ¿Achique cami nin-en? Roma manak chic lugar chupan ri nuc'ujay richin ninyec-vi ronojel ri nu-cosecha.
LUK 12:18 Pero quire' xtin-en: Xquenyoj ri cocoj tak nuc'ujay, xtin-en más chovon chique, y chupan ri' xtinyec-vi ronojel ri ninmol ruchi', y ronojel ri nuchajin.
LUK 12:19 Y xtin-ij che ri vánima: Vánima, vacami q'uiy beyomal ayacon richin q'uiy juna'. Caquicot, catuxlan, cava' y cakumun. Quiri' nunojij ri beyon pa ránima.
LUK 12:20 Pero ri Dios quire' xu'ij che: Nacanic, chupan ri ak'a' re' xtuc'amer ri avánima. Y ronojel ri amolon, ¿achique xtoc can rajaf?
LUK 12:21 Quiri' nibanataj riq'uin jun vinak ri numol beyomal richin ri roch'ulef, y xa manak ri beyomal ri petenak riq'uin ri Dios riq'uin.
LUK 12:22 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Man tich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri achique nic'atzin chive k'ij-k'ij, ri achique lugar xtivil-vi ri achique nitij, nis-ta ri achique lugar xtiq'uen-vi itziak.
LUK 12:23 Roma man xaxe ta ri achique nitij nic'atzin che ri ic'aslen, y man xaxe ta ri tziek nicusaj ri nic'atzin che ri i-cuerpo.
LUK 12:24 Tivelesaj na pe ejemplo chiquij ri ko'ch. Ri chicop re' manak tico'n niqui'en, manak rumolic ruvech tico'n niqui'en, ni manak jun jay richin quiyacon-vi ri achique niquitij, nis-ta c'o quic'ujay. Pero ri Dios can yerutzuk-vi. Y rix más c'o ivakale'n que chiquivech ri chicop ri'.
LUK 12:25 Y man jun chive rix ri masque xtutij ruk'ij chunojixic, ri can ta xtitiquer xtunimirisaj chic juba' ri rupalen.
LUK 12:26 Roma c'a ri', riq'uin ri man yixtiquer ta ni'en ri man can ta c'ayef, ¿achique roma nich'ujirisaj-ivi' chucanoxic ri más chic achique yec'atzin chive?
LUK 12:27 Tivelesaj na pe ejemplo chirij quiq'uiyilen ri cotz'i'j lirios. Rije' man yesamaj ta, ni man yequemon ta richin niquibanala-ka quitziak. Pero yin nin-ij chive chi nis-ta ri ojer rey Salomón, masque rija' jun nimalaj beyon, pero man xucusaj ta jun tziek ri can ta más jabel que chuvech rucotz'ijal jun lirio.
LUK 12:28 Ri Dios nu'on chique ri (k'ayis, k'os) pa tak juyu' chi jabel oc yetzu'un roma ri quicotz'ijal, y xa cha'anin yeporox pa k'ak'. Si ri Dios jabel yeruvik ri cotz'i'j, más quiri' xtu'on iviq'uin rix. Xa ja rix ri man can ta cukul ic'u'x riq'uin.
LUK 12:29 Romari' man tisatz ivánima chucanoxic ri achique nitij, y achique nikum, ni man tich'ujirisaj ri ivánima.
LUK 12:30 Roma ri benak cánima pa ruvi' ri roch'ulef niquich'ujirisaj cánima chucanoxic re'. Jac'a rix c'o jun Itata' ri reteman chi nic'atzin ronojel re' chive.
LUK 12:31 Roma c'a ri', tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios richin yixru'on gobernar, y ronojel ri nic'atzin, rija' xtuya-pe chive.
LUK 12:32 Rix ri rix achel jun ch'uti botzaj oveja, man tixi'ij-ivi', roma ri Itata' Dios ruyo'on chic pa ránima chi yixrucusaj chupan ri ru-gobierno.
LUK 12:33 Tic'ayij ri achique ichajin y ri rajil tiya' chique ri man jun oc quichajin. Tibana' jun iyacona'al ri man nitziakir ta, tibana' ibeyomal ri man jun bey xtiq'uis, pero ja ri chila' chicaj ri achique lugar man jun elek'on ntoc, ni man jun jut nichicopirisan.
LUK 12:34 Quiri' nin-ij chive, roma xa achique na chi beyomal yixtajin chuyaquic, jari' nic'utu achok pa ruvi' benak-vi ri ivánima.
LUK 12:35 Tibana-apu ibanic jumul, y titzije' jumul ri i-candil.
LUK 12:36 Tibana' achel niqui'en ri samajela' ri jumul coyo'en chi nitzolij-pe ri cajaf ri benak pa jun c'ulubic. Roma tok nuka y nich'o-apu chuchi' ri puerta, ri samajela' cha'anin niquijak-pe ruchi' ri jay chuvech.
LUK 12:37 Utzulaj tzij ri' ri samajela' ri eq'ues utz-utz pa ruvi' ri quisamaj tok nuka ri cajaf. Kitzij nin-ij chive chi rija' xterubana-pe rubanic, y xquerutz'uyuba' chuchi' mesa richin yerilij-apu.
LUK 12:38 Y masque pa nic'aj ak'a' o más chic nic'aj ak'a' xtuka ri cajaf, xa utzulaj tzij ri' ri samajela' si eq'ues pa ruvi' ri quisamaj ye'ilitaj ri hora ri'.
LUK 12:39 Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Xa ta jun tata'aj reteman achique hora ntoc-apu jun elek'on pa racho, can ta nic'ase' y man ta nuya' lugar chi ni'an-e elak' ri pa racho.
LUK 12:40 Roma c'a ri', quixc'ase', roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquipe chupan ri hora tok man jun achique inojin chiri', xcha' ri Jesús.
LUK 12:41 Jari' tok ri Pedro quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Ajaf, ¿xaxe chike roj a-discípulos xatzijoj-vi ri ejemplo re'? ¿O coma conojel xatzijoj?
LUK 12:42 Y ri Ajaf xu'ij: Pa jun jay, ja ri samajinel ri jabel ninojin y nu'on-apu ronojel ri bin can che, ja samajinel ri' xtucha' ri rajaf richin nuya' can pa quivi' ri ch'aka' chic samajela', richin tok nril k'ij, nujach ri nic'atzin chique richin niquilij-qui'.
LUK 12:43 Utzulaj tzij che ri samajinel ri najin riq'uin ri samaj ri bin can che tok nitzolij-pe ri rajaf.
LUK 12:44 Can kitzij nin-ij chive chi ri rajaf nujach ronojel ri c'o riq'uin pa ruk'a' ri samajinel ri' richin nuchajij.
LUK 12:45 Pero si ri samajinel ri' xa quire' nu'ij-ka pa ránima: Ri vajaf ri' man jani nuka, nicha-ka; y nutz'uc quich'eyic ri ch'aka' chic samajela' chi achi'a' chi ixoki', y nutz'uc chi xe va'in y tijoj-ya' nu'on, y nik'abariyej,
LUK 12:46 xtipe ri rajaf chupan ri k'ij y ri hora tok ri samajinel man jun runa'en chiri', camic chi ch'eyoji'l xtu'on che, y ja chiquicojol ri samajela' man yeniman ta tzij xtuya-vi-apu.
LUK 12:47 Ri samajinel ri reteman achique nrojo' ri rajaf, pero man nunojij ta apu ri achique nrojo' ri samaj, ni man nu'on ta ri nrojo' ri rajaf, can q'uiy ch'eyoji'l xti'an che.
LUK 12:48 Jac'a ri samajinel ri man reteman ta achique nrojo' ri rajaf, y c'o man utz ta yerubanala-apu, masque ri samajinel re' can utz ta chi ni'an castigar, pero ri castigo ri xtika pa ruvi' man can ta q'uiy. Roma tok jun samajinel q'uiy yo'on che, q'uiy nic'utux che, y ri samajinel q'uiy jachon can pan ruk'a', más q'uiy ri nic'utux che, xcha' ri Jesús.
LUK 12:49 Yin xipe re choch'ulef richin nunya' k'ak' chiquicojol ri vinak, y ninrayij chi ri k'ak' can ta nic'at chic.
LUK 12:50 Pero na'ey can achel xqui'an bautizar chupan jun nimalaj k'axomal, y ri vánima jani na nik'axo, c'a quik'ax na chupan ri k'axomal ri'.
LUK 12:51 ¿Rix ninojij chi riq'uin ri xipe yin choch'ulef tok manak chic oyoval chiquicojol ri vinak? Man quiri' ta. Yin xipe richin chi voma yin más xticataj oyoval chiquicojol ri vinak.
LUK 12:52 Roma ja vacami nitiquer-e chi ri jay ri ec'o-vi vo'o' vinak, oxi' xquecataj chiquij ri eca'i', y ri eca'i' xquecataj chiquij ri oxi' voma yin.
LUK 12:53 Ri tata'aj xticataj chirij ri ruc'ajol, y ri c'ajol xticataj chirij ri rutata'. Ri te'ej xticataj chirij ri ral xten, y ri xten xticataj chirij ri rute'. Ri alite' xticataj chirij ri rali', y ri alibetz xticataj chirij ri ralite'.
LUK 12:54 Ri Jesús quire' chic xu'ij chique ri vinak: Tok rix nitz'et chi nimuke-pe ri achique lugar nixule-vi-ka la k'ij, cha'anin ni'ij chi nipe job, y can nipe-vi.
LUK 12:55 Quiri' mismo tok nitiquer-pe cak'ik' quire' pa sur, rix ni'ij chi nerubana' c'atan, y can nipe-vi ri c'atan.
LUK 12:56 ¡Rix xa nic'ut-ivi' chi ca'i' rupalaj ri yixtajin riq'uin! Roma xa riq'uin nitz'et ri rocaj y ri roch'ulef, yixtiquer ni'ij achique nerubana' ri k'ij. Si iveteman ronojel ri', ¿achique roma man yixtiquer ta ni'ij achique nuq'uen-pe ri tiempo ri rojc'o-vi?
LUK 12:57 Y, ¿achique roma man ninojij ta ka rix mismo ri achique utz chi ni'en?
LUK 12:58 Tok rat benak chuvech juez, más utz tatija' ak'ij tachojmirisaj-avi' riq'uin ri sujunel chavij, utz ri c'a ja rix benak pa bey richin yixec'ojox. Roma si man quiri' ta xta'an, ri sujunel chavij xa xcaruc'uaj chuvech ri nic'ojon ivichin, y riq'uin juba' ri nic'ojon ivichin xcarujach-e pa ruk'a' ri chajiy cárcel, y ri chajiy cárcel yaterutz'apij can.
LUK 12:59 Kitzij nin-ij chive chi rat man xcatel ta pe ri pa cárcel, c'a ja tok atojon chic can ri ruq'uisbel centavo che ri ajani xk'at chavij, xcha'.
LUK 13:1 Chupan ri tiempo ri' ec'o ca'i-oxi' achi'a' chiri' ri xech'o riq'uin ri Jesús. Rije' xquitzijoj che chi ri Pilato xutak quicamisasic jujun israelitas aj pa departamento Galilea, tok ja yequisuj chicop pa ruvi' ru-altar ri Dios chiri', y romari' ri quiquiq'uel xa jun xu'on riq'uin quiquiq'uel ri chicop.
LUK 13:2 Jac'a ri Jesús quire' xu'ij chique: ¿Rix ninojij chi ri achi'a' ri quiri' chi camic xquik'asaj-e, más c'o quimac que chiquivech ri ch'aka' chic aj-Galilea?
LUK 13:3 Man quiri' ta. Y si rix man nijal ta ino'oj richin niya' can ri mac, ja jun rix man xquixcolotaj ta chuvech ri camic.
LUK 13:4 O ri dieciocho vinak ri xerucamisaj ri torre tok xtzak chiquij ri achique lugar c'o-vi ri ya' Siloé, ¿rix ninojij chi rije' más c'o quimac que chiquivech conojel ri vinak pa tinamit Jerusalem?
LUK 13:5 Man quiri' ta. Y si rix man nijal ta ino'oj richin niya' can ri mac, ja jun rix man xquixcolotaj ta chuvech ri camic.
LUK 13:6 Xutzijoj chic c'a ri ejemplo re' chique, y xu'ij: C'o jun achi ruticon jun mata higo chucojol ri rutico'n, y c'o c'a jun k'ij xerucanoj ruvech ri higo. Pero man jun ch'uti ruvech xerila'.
LUK 13:7 Ri rajaf ri juyu' xu'ij che ri rusamajinel ri nisamaj pa tico'n: Ri jun mata higo re' más utz nachoy-e. Roma ja oxi' juna' riq'uin re' ri juna-juna' yipe chucanoxic ruvech, y man jun bey nutz'eton jun ch'uti ruvech. ¿Achique nic'atzin ruk'etbeyan ri ulef?
LUK 13:8 Jac'a ri nisamajin ri tico'n xu'ij: Vajaf, taya' chic na can ri juna' re'; ninsirirej na rubu'ic ruxe', y ninya' na abono chuxe'.
LUK 13:9 Si nuya' ruvech, utz c'a ri'. Si manak, c'ajari' tachoyo-e, xcha' ri nisamajin ri tico'n.
LUK 13:10 Pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús yerutijoj ri quimolon-qui' pa jun sinagoga.
LUK 13:11 C'o c'a jun ixok chiquicojol ri ja dieciocho juna' ocunak jun itzel espíritu richin yabil riq'uin, romari' luculic rij, y man juba' nitiquer nipa'e' choj.
LUK 13:12 Jac'a ri Jesús tok xutz'et ri ixok, xroyoj y xu'ij che: Vacami xacolotaj chuvech ri ayabil, xcha'.
LUK 13:13 Jac'ari' xuya' ruk'a' pa ruvi', y ri ixok jari' xtiquer xpa'e' choj, y nuya' ruk'ij ri Dios.
LUK 13:14 Jac'a ri achi principal chiri' pa sinagoga, itzel xuna' chi ri Jesús chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen xuc'achojrisaj ri ixok. Romari' xu'ij chique ri quimolon-qui' chiri': Vaki' k'ij utz chi ni'an samaj, y ja chupan tak ri k'ij ri' quixpe riq'uin ri Jesús richin yixc'achojrises, y mana-ta chupan ri k'ij richin uxlanen, xcha'.
LUK 13:15 Jac'a ri Ajaf Jesús quire' xu'ij che ri achi: Rat xa ca'i' rupalaj ri yatajin riq'uin. Roma rix masque chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, pero ye'isol-e ri iquiej y ri iváquix richin ne'iya' quiya'.
LUK 13:16 Y ri ixok re' riy-rumam can ri Abraham, ri ja dieciocho juna' ruximon ri Satanás chupan ri yabil. ¿Man utz ta cami chi nicol chuvech ri ruyabil chupan ri k'ij richin uxlanen?
LUK 13:17 Tok ri Jesús xu'ij quiri', conojel ri itzel niquina' che, xeq'uix-ka. Pero conojel ri quimolon-qui' niquicot cánima roma ri nimalaj tak milagros ri yerubanala' ri Jesús chiquivech.
LUK 13:18 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: ¿Achok riq'uin ta cami junan ri ru-gobierno ri Dios? Y, ¿achok riq'uin ta cami ninjunumaj-vi?
LUK 13:19 Yin nin-ij chi junan riq'uin jun ch'uti ruvech ru-semilla mostaza ri xuch'ic can jun vinak pa ruxolal. Tok xq'uiy, hasta achel rupalen jun che' xu'on, y ri chicop c'o quixic' hasta xqui'en quisoc chuk'a'.
LUK 13:20 Y ri Jesús xu'ij chic jun bey: ¿Achok riq'uin cami ninjunumaj-vi ru-gobierno ri Dios?
LUK 13:21 Yin nin-ij chi junan riq'uin ri levadura neruc'ama-pe jun ixok y nuyok' chucojol oxi' medida harina richin nuquiraj-ri' chupan ronojel, xcha' ri Jesús.
LUK 13:22 Tok ri Jesús benak pa bey richin ni'e pa tinamit Jerusalem, rija' nik'ax pa tak tinamit y aldeas richin yerutijoj can ri vinak riq'uin ruch'abel ri Dios.
LUK 13:23 Jac'ari' tok c'o jun ri quire' x-in-apu che: Ajaf, ¿can juba' cami oc ri xquecolotaj? Y ri Jesús quire' c'a xu'ij chique:
LUK 13:24 Rix titija' ik'ij chi yixoc chupan ri puerta co'ol oc ruvech. Roma nin-ij chive chi eq'uiy xtiquitij quik'ij chi ye'oc chiri', pero man xquetiquer ta.
LUK 13:25 Roma si xticataj-pe ri rajaf-jay richin xturutz'apij ri puerta, y c'ajari' xtijo' xquixoc-apu, rix masque quire' xti'ij-apu chuchi' ri puerta: Ajaf, Ajaf, tajaka' ri puerta chikavech xquixcha', pero rija' xa xtu'ij-pe chive: Yin man veteman ta achique lugar quixpe-vi, xticha-pe.
LUK 13:26 Jac'ari' rix quire' xti'ij-apu che: Ja roj ri xojva' y xkakum kaya' chavech, y ja ri pa tak bey ri niquimol-vi-qui' ri vinak pa tak katinamit xatijon-vi pa ruvi' ri ruch'abel ri Dios.
LUK 13:27 Jac'a rija' xtu'ij-pe chive: Yin man veteman ta achique lugar quixpe-vi. Quixel-e chinuvech ivonojel rix ri rix banoy itzel tak no'oj, xticha' ri Ajaf.
LUK 13:28 Y tok xque'itz'et ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob y conojel ri profetas ri xec'uje' ojer can, chi ec'o pa ru-gobierno ri Ajaf Dios, y nitz'et chi rix xa xixeleses can, chiri' c'a xtoc-vi ok'ej y jach'ach'en eyaj ivoma.
LUK 13:29 Roma ec'o xquepe quire' pa norte, quire' pa sur, quire' achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, y quila' achique lugar nika-vi-ka; conojel re' xquetz'uye-apu chuchi' ru-mesa ri Dios ri nibano chic gobernar pa quivi'.
LUK 13:30 Y tivetemaj chi c'o ri ec'o can ruq'uisbel vacami, xa xqueyo'ox yan chic chi na'ey. Y c'o ri ec'o na'ey, xa xquecanaj can ruq'uisbel, xcha' ri Jesús.
LUK 13:31 Chupan ri k'ij ri', ec'o achi'a' fariseos xe'eka riq'uin ri Jesús, y quire' xqui'ij che: Catel-e vave', roma ri Herodes nrojo' yarucamisaj, xecha'.
LUK 13:32 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Quixbin y ti'ij che ri jun satzoy quino'oj vinak ri', chi yin vacami y chua'k c'a yenvelesaj na itzel tak espíritu y c'a nin-en na chique ri yeyavej chi yec'achoj, y c'a cabij ninq'uis rubanic ri samaj.
LUK 13:33 Pero vacami, c'a nic'atzin na yi'e chupan ri nubey, quiri' ri chua'k-cabij. Roma manak che'el chi jun profeta man ta pa Jerusalem xticamises-vi.
LUK 13:34 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: ¡Aj-Jerusalem, aj-Jerusalem! Rix ri ye'icamisaj ru-profetas ri Dios y ye'ic'akala' che abaj ri yerutak chi'icojol, yin q'uiy (mul, paj) xinjo' xixinmol achel nu'on jun ec' chique ri ch'utik ral, yerumol chuxe' ruxic', pero rix xa man xijo' ta.
LUK 13:35 Vacami c'a, ri itinamit xtixutux can roma ri Dios. Nin-ij c'a chive chi rix man xquinitz'et ta chic, c'a ja tok xtuka ri tiempo tok xti'ij: ¡Nimalaj favor c'o pa ruvi' re petenak pa rubi' ri Ajaf Dios! xquixcha'.
LUK 14:1 Chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen, xbanataj chi tok ri Jesús c'o chic pa racho jun achi c'o ruk'ij chiquicojol ri achi'a' fariseos richin niva' chiri', ri ec'o chiri', xe nich'icch'ot-apu quivech chirij ri Jesús.
LUK 14:2 Jac'ari' c'ate retal c'o-apu chuvech ri Jesús jun achi sipojnak.
LUK 14:3 Xch'o c'a ri Jesús chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y chique ri fariseos, y quire' xu'ij: ¿Utz cami nic'achojrises jun niyavej pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, o man utz ta?
LUK 14:4 Jac'a rije' man jun achique xqui'ij. Jac'ari' tok ri Jesús (xutz'om, xuchop) apu chuk'a' ri niyavej, xu'on chi xc'achoj, xu'ij che chi ti'e,
LUK 14:5 y xu'ij chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y chique ri fariseos: Si jun chive rix nitzak-ka jun ruquiej o jun ruváquix pa jun jul c'oton, ¿man cha'anin ta cami nrelesaj-pe, masque pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen? xcha'.
LUK 14:6 Jac'a rije' man jun rutzolic rutzij xetiquer xqui'en-apu.
LUK 14:7 Tok ri Jesús xerutz'et ri ula' ri e'oyon pa jun va'in chi yequicha' ri na'ey tak ch'aquet chuchi' mesa, rija' xutzijoj ri jun ejemplo re' chique:
LUK 14:8 Tok rat oyon pa jun c'ulubic, man c'a catz'uye-apu ri pa na'ey tak ch'aquet. Roma riq'uin juba' c'o chic jun ula' oyon ri más c'o ruk'ij que chavech rat,
LUK 14:9 y riq'uin juba' xtipe ri xoyon ivichin chi rix ca'i', y xtu'ij chave: Tabana' favor, taya' can ri ch'aquet re' che ri jun re'. Jac'ari' rat riq'uin q'uix xcatetz'uye' pa jun ruq'uisbel ch'aquet.
LUK 14:10 Romari' tok c'o jun noyon avichin pa jun nimak'ij, más utz catz'uye' pa jun ruq'uisbel ch'aquet, richin quiri' tok yarutz'et-pe ri xoyon avichin, xtu'ij chave: Rat amigo, cajel-pe más quire', xticha'. Tok quiri' xti'ix chave, rat xtic'uje' ak'ij chiquivech conojel ri junan rix oyon quiq'uin.
LUK 14:11 Roma xa achique na ri ruyon nuya-ka ruk'ij, xa xti'an che chi manak ruk'ij. Jac'a ri co'ol oc nuna-ka-ri', xti'an che chi can c'o ruk'ij.
LUK 14:12 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri xoyon richin: Tok rat na'an jun va'in pak'ij o nik'ok'a', man que'avoyoj ri (avachbil, avach'il), ri achak'-animal, ri (avalpachel, avaj-c'uaxel), o ri beyoma' tak a-vecinos, roma rije' yetiquer yatcoyoj chic rat richin jun va'in, y riq'uin ri' nitzolis yan rajil-ruq'uexel chave.
LUK 14:13 Jac'a rat, tok na'an jun nimalaj ruquil-vey chi'avacho, que'avoyoj ri manak oc quichajin, ri man utz ta quik'a' o cakan, y ri man yetzu'un ta.
LUK 14:14 Si quiri' na'an, rat utzulaj tzij xti'an chave roma ri Dios, roma ri xe'avoyoj, manak achok che xtiquitzolij-vi rajil-ruq'uexel chave, pero rat xtiyo'ox rajil-ruq'uexel chave chupan ri k'ij tok xquec'astaj-e ri xe'uc'uan-e choj c'aslen choch'ulef, xcha' ri Jesús.
LUK 14:15 Jun chique ri etz'uyul chiri' chuchi' mesa tok xrac'axaj ri xu'ij ri Jesús, quire' xu'ij-apu che: Utzulaj tzij ri' ri xtiva' pa ru-gobierno ri Ajaf Dios, xcha'.
LUK 14:16 Jac'a ri Jesús xu'ij: C'o jun bey jun achi najin riq'uin rubanic jun nimalaj ruquil-vey chiracho, y chique eq'uiy ruyo'on-vi rutzijol chi ye'eva' riq'uin.
LUK 14:17 Tok xril hora richin ri va'in, rija' xutak-e jun rusamajinel richin xeru'ij chique conojel ri yo'on rutzijol chique: Vacami quixampe, roma ronojel chic banon rubanic.
LUK 14:18 Pero chiquijununal c'o-vi xqui'ij-pe. Ri na'ey xu'ij-pe: Tabana' favor, ta'ij che ri avajaf chi tucuyu' juba' numac, pero man yitiquer ta, roma c'a ja xinlok' jun nujuyu', y nic'atzin nentz'eta'.
LUK 14:19 Jun chic quire' xu'ij-pe: Tabana' favor, ta'ij che ri avajaf chi tucuyu' juba' numac, pero man yitiquer ta, roma ec'o lajuj váquix richin samaj xenlok', y nic'atzin yentojto'ej.
LUK 14:20 Jun chic xu'ij-pe: Quinacuyu', pero yin c'a ja xic'ule' y romari' manak che'el yi'e, xcha'.
LUK 14:21 Y tok xtzolij-pe ri samajinel, xuru'ij che ri rajaf ronojel ri xqui'ij-pe ri xe'oyox. Romari' ri rajaf xpe royoval, y xu'ij che ri rusamajinel: Vacami cabin ri pa tak bey y ri pa tak lugar ri niquimol-vi-qui' ri vinak pa tinamit, y que'ac'ama-pe ri manak oc quichajin, ri man utz ta quik'a' o cakan, y ri man yetzu'un ta.
LUK 14:22 Jac'a tok xtzolij chic pe ri samajinel, xuru'ij che ri rajaf: Ja xin-en achel ri xa'ij-e chuve, pero c'a c'o na q'uiy ch'aquet, xcha'.
LUK 14:23 Jac'ari' tok ri rajaf xu'ij che: Vacami cabin pa tak bey ri yebe pa ch'aka' chic tinamit, pa rakan tak coral y tza'n tak jay, y xa achique na vinak xque'ac'ul, tabana' chique chi que'oc-pe pa jay, richin quiri' ninoj ri vacho.
LUK 14:24 Roma yin kitzij nin-ij chive chi nis-ta jun chique ri xenvoyoj na'ey, ri xtuva' viq'uin. Quiri' xu'ij ri achi, xcha' ri Jesús.
LUK 14:25 Eq'uiy c'a vinak etzekleyon-e ri Jesús, y tok xtzu'un can chirij, quire' xu'ij chique:
LUK 14:26 Si c'o jun nipe viq'uin, nic'atzin chi más yirojo' yin que chuvech ri rute-rutata', rixayil, ralc'ua'l, eruchak', erunimal, y hasta chuvech ri ruc'aslen rija' mismo. Roma si man quiri' ta nu'on, man nitiquer ta ntoc nu-discípulo.
LUK 14:27 Ri nupokonaj nuya-ri' chuvech ri camic richin yirutzekle'ej, man nitiquer ta ntoc nu-discípulo.
LUK 14:28 Roma si c'o jun chive rix nrojo' nupaba' jun torre, ¿man nitz'uye' ta cami na'ey richin nrajlaj ri ajani méra xtic'atzin che, richin nutz'et si nu'on ri méra richin nuq'uis rubanic ri samaj?
LUK 14:29 Roma si xaxe juba' rutz'uyubal ri samaj nuya-ka y man nitiquer ta nuq'uis rubanic, ri vinak ri xquetz'eto ri samaj, xa xquetze'en chirij.
LUK 14:30 Ri vinak xa quire' xtiqui'ij chirij: La jun achi la' xrojo' xupaba' jun torre, y xa man xtiquer ta xuq'uis rubanic, xquecha'.
LUK 14:31 O si c'o jun rey nerubana' guerra riq'uin jun chic rey, ¿man nitz'uye' ta cami juba' na'ey richin nunojij si riq'uin ri lajuj mil ru-soldados yetiquer nequibana' guerra riq'uin ri jun chic rey ri eruc'amon-pe veinte mil soldados?
LUK 14:32 Si nuna' chi xa man nitiquer ta, utz ri c'a naj petenak-vi ri jun chic rey, ja yan yerutak achi'a' richin nequic'utuj che chi tiq'uis quiri' ri oyoval.
LUK 14:33 Romari', xa achique na jun chive rix ri man nuya' ta can ronojel ri achique ruchajin, man nitiquer ta ntoc nu-discípulo.
LUK 14:34 Ri atz'an can utz vi, pero si niq'uis-e ri ratz'amil, ¿achique chic xtiyo'ox riq'uin richin nitzolij-pe ri ratz'amil?
LUK 14:35 Ri atz'an ri man natz'amin ta chic, nis-ta richin niyo'ox riq'uin ulef, y nis-ta richin abono xtic'atzin, xa choj nitorix-e. Ri (nik'ax, nino') chuvech ri yitajin chubixic, trelesaj no'oj chirij, xcha' ri Jesús.
LUK 15:1 Conojel ri c'uluy tak impuestos y ri vinak ni'ix aj-mac chique, yejel-apu riq'uin ri Jesús richin niquic'axaj ri nutzijoj.
LUK 15:2 Jac'a ri achi'a' fariseos y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley quire' niquijasja-apu chirij: Ri Jesús xa nuc'ul quivech ri aj-mac, y hasta junan niva' quiq'uin, yecha'.
LUK 15:3 Roma c'a ri', ri Jesús xutzijoj re jun ejemplo re' chiquivech:
LUK 15:4 Si jun chive rix ec'o cien ru-ovejas, y si nisatz can jun tok yeruyuk'uj, rija' yeruya' can juba' ri noventa y nueve ri pa juyu' y ni'e chucanoxic ri jun satznak can hasta que xtril-pe.
LUK 15:5 Tok nril, niquicot nuya-pe chuvi' rutele'n.
LUK 15:6 Y tok nuka chiracho, yerumol ri ru-amigos y ri ru-vecinos, y nu'ij chique: Quixquicot junan viq'uin, roma xinvil-pe ri nu-oveja satznak.
LUK 15:7 Kitzij nin-ij chive, chi quiri' mismo ri ec'o chicaj más yequicot pa ruvi' jun aj-mac ri nujal runo'oj y nuya' can ri mac, que pa quivi' noventa y nueve ri choj quic'aslen, y man nic'atzin ta chi c'a niquijal na quino'oj richin niquiya' can ri mac.
LUK 15:8 Y si c'o jun ixok ri c'o lajuj méra rubinan dracma riq'uin, y si nutzak jun chiri' pa racho, ¿man nutzij ta cami jun candil, y numes rupan ri racho chucanoxic ri ruméra c'a xtril na?
LUK 15:9 Y tok nril, yeroyoj ri ru-amigas y ri ru-vecinas, y nu'ij chique: Quixquicot junan viq'uin, roma ja xinvil ri numéra nutzakon, nicha'.
LUK 15:10 Kitzij nin-ij chive, chi quiri' mismo ri ru-ángeles ri Dios, jani na yequicot tok jun aj-mac nujal runo'oj y nuya' can ri mac, xcha' ri Jesús.
LUK 15:11 Xch'o chic jun bey ri Jesús y xu'ij: C'o jun achi ec'o ca'i' ruc'ajol.
LUK 15:12 Jun k'ij ri chak'ila'tz xu'ij che ri rutata': Papá, taya' ri verencia ri nin-en tocar yin, xcha', y ri tata'aj can xujach na vi ri herencia chiquivech ri eca'i'.
LUK 15:13 Ca'i-oxi' k'ij tiyo'ox ri ru-herencia chiri', ri chak'ila'tz ja xuc'ayila' can ronojel ri achique xyo'ox che. Xunuc'-e ri méra rajil ri herencia ri xuc'ayij, y pa jun departamento naj-naj xbe-vi. Chiri' c'a, rija' xa achique na chi itzel c'aslen xuq'uis-vi ri ruméra.
LUK 15:14 Tok xuq'uis ronojel ri ruméra, xtiquer jun nimalaj vayijal chupan ri lugar ri', y ri ala' manak chic achok che nuk'asaj-vi-ri'.
LUK 15:15 Xberusuju' c'a ri' pa samaj riq'uin jun achi aj chiri', y ri samaj xyo'ox chuk'a', ja ri yeruyuk'uj ak.
LUK 15:16 Ri ala' bala ta nrojo' nutij-ka ri niquitij ri ak richin ninoj rupan, pero man jun niyo'on che rija'.
LUK 15:17 Jac'ari' tok achel xc'astaj ruvech, y xu'ij-ka pa ránima: Chiracho ri nata' ri'... man jun vayijal niquik'asaj ri rusamajela'. Jac'a yin roma vayijal, juba' ma nipa'e-ka vánima.
LUK 15:18 Más utz quicataj na, richin yitzolij riq'uin ri nata', y nin-ij che: Papá, yin veteman chi xin-en mac chuvech ri Dios, y chavech rat,
LUK 15:19 romari' man utz ta chi c'a ni'ix na chi yin ac'ajol. Masque xa achel ta oc jun asamajinel tabana' chuve. Quiri' xtin-ij che, xcha-ka pa ránima.
LUK 15:20 Xcataj c'a pe, (xutz'om, xuchop) pe bey richin nitzolij-pe riq'uin ri rutata', y tok c'a naj na c'o-vi chiri', ri rutata' xutz'et chi ja ri ruc'ajol ri petenak. Xjik'ijo' ránima ri tata'aj richin xupokonaj ruvech, junanin xbe-apu riq'uin richin xuk'etej, y (xutz'ubaj, xutz'ub).
LUK 15:21 Jac'ari' tok ri ala' xu'ij che ri rutata': Papá, yin xin-en mac chuvech ri Dios, y quiri' mismo chavech rat, romari' man utz ta chi c'a ni'ix na chi yin ac'ajol, xcha'.
LUK 15:22 Pero ri tata'aj xu'ij chique ri rusamajela': Tivelesaj-pe cha'anin ri tziek más utz y tijala' ri rutziak. Tiya' jun (mitk'a', anillo) chuvi' ruk'a' y tiya' ruxajab.
LUK 15:23 Tic'ama-pe ri tiojlaj váquix, y ticamisaj, kuva' c'a y tikabana' nimak'ij.
LUK 15:24 Roma ri jun nuc'ajol re' caminak chic, pero vacami xc'astaj chic pe. Satznak-e, y vacami xilitaj, xcha' ri tata'aj. Jac'ari' xtiquer-ka ri nimak'ij.
LUK 15:25 Jac'a ri (nimala'tz, nimalaxel) ruc'ajol xa benak pa juyu'. Tok xtzolij-pe y xuka chunakaj ri cacho, xrac'axaj chi najin k'ojon y xojoj pa jay.
LUK 15:26 Romari' rija' xroyoj jun chique ri samajela' y xuc'utuj che: ¿Achique ri' ri najin?
LUK 15:27 Y ri samajinel xu'ij che: Ja ri achak' xtzolij-pe, y ri atata' xu'ij chi ticamises ri tiojlaj váquix, roma ri achak' tz'akat ruk'a-rakan xtzolij-pe.
LUK 15:28 Tok xrac'axaj quiri', xcataj royoval, man nrojo' ta ntoc-apu. Xel c'a pe ri rutata', nubochila' ri ruc'ajol richin ntoc-apu.
LUK 15:29 Jac'a ri ala' quire' xu'ij che ri rutata': Tuka chi'ac'u'x chi yin q'uiy juna' yin samajnak-pe aviq'uin; man jun bey man ta nuniman atzij. Pero rat nis-ta jun ch'uti cabra ayo'on chuve richin ta nubanon jun nimak'ij quiq'uin ri (vachbil, vach'il).
LUK 15:30 Jac'a tok xtzolij-pe ri jun ac'ajol re xeruq'uisa' abeyomal quiq'uin ixoki' man utz ta quic'aslen, rat xa'ij chi xcamises ri tiojlaj váquix, xcha'.
LUK 15:31 Y ri tata'aj xu'ij che: Nuc'ajol, rat jumul ratc'o viq'uin. Romari' ronojel ri c'o viq'uin, avichin rat.
LUK 15:32 Pero vacami can utz vi chi nika'an nimak'ij y nkuquicot. Roma ri achak', chinuvech yin caminak chic e, y vacami xc'astaj chic pe. Satznak-e, y xilitaj chic, xcha' ri tata'aj. Quiri' ri xu'ij ri Jesús.
LUK 16:1 Xch'o chic ri Jesús chique ri ru-discípulos, y quire' xu'ij: C'o jun achi beyon ruyo'on jun administrador pa ruvi' ri rubeyomal. Pero jun k'ij xesujus ri administrador chuvech, chi xa nuq'uis ri beyomal jachon pa ruk'a'.
LUK 16:2 Roma c'a ri', xroyoj ri administrador, y quire' xu'ij che: ¿Achique c'a ri yatajin riq'uin ri xutzijos chuve? Vacami ninjo' nac'ut chinuvech rutz'ibasic chi jujun chi jujun ri achique abanon riq'uin ri numéra, roma vacami manak chic asamaj viq'uin, xcha' ri rajaf che.
LUK 16:3 Jac'a ri administrador xu'ij-ka pa ránima: ¿Achique nin-en? Roma ri vajaf yirelesaj-e pa samaj. Yinesamaj ta chirakan azadón, man yitiquer ta. Ninc'utuj ta limosna pa tak bey, yiq'uix.
LUK 16:4 ¡Ah! Ya veteman chic ri achique utz chi nin-en, richin quiri' tok ri vajaf xtrelesaj nusamaj, xa ec'o yec'ulu nuvech pa tak cacho, nicha'.
LUK 16:5 Jac'ari' xeroyoj chi jujun chi jujun ri c'o quic'as riq'uin ri rajaf y quire' xu'ij che ri na'ey: ¿Ajani ac'as riq'uin ri vajaf? xcha'.
LUK 16:6 Yin jun ciento barril aceite nuc'as, xcha' ri achi c'o ruc'as. Y ri administrador xu'ij che: Jare' ri vuj richin ri ac'as. Catz'uye' c'a ka cha'anin, y tatz'ibaj-ka chi xaxe chic nic'aj ciento barril ac'as.
LUK 16:7 Jac'ari' xuc'utuj chic che jun: Y rat, ¿ajani ac'as riq'uin ri vajaf? xcha'. Yin cuatrocientos cuarenta quintal trigo nuc'as, xcha'. Y ri administrador xu'ij che: Jare' ri vuj richin ri ac'as. Tatz'ibaj-ka chi xaxe chic trescientos cincuenta quintal ac'as, xcha'.
LUK 16:8 Y ri rajaf xunimirisaj rubi' ri administrador ri man pa ruchojmil ta nisamaj roma can xno' (chubanic, cho'onic). Quiri' xu'ij, roma ri vinak ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, más yeno' riq'uin ri trato ri niqui'en chiquivech, que chuvech ri erichin ri sakil.
LUK 16:9 Jac'a yin nin-ij chive: Riq'uin aj-roch'ulef beyomal tibana-vi favor chique ri vinak, richin ye'oc amigos, richin quiri' tok xtiq'uis ri beyomal re', c'o xtic'ulu ivech chupan tak ri jay ri man jun bey xqueq'uis, xcha' ri Jesús.
LUK 16:10 Roma jun vinak, si pa ruchojmil rusamajisic nu'on ri juba' jachon can pa ruk'a', quiri' mismo xtu'on pa ruvi' jun nimalaj beyomal. Pero si jun vinak xa ni'e-ka ruk'a' pa ruvi' ri juba' jachon can pa ruk'a', quiri' mismo xtu'on pa ruvi' jun nimalaj beyomal.
LUK 16:11 Y si man pa ruchojmil ta rusamajisic ni'en rix ri beyomal richin ri roch'ulef, ¿achique xtiyo'on chive ri kitzij beyomal?
LUK 16:12 Y si man pa ruchojmil ta rusamajisic ni'en ri beyomal ri xa man ivichin ta rix, ¿achique xtiyo'on chive ri can ivichin rix yacon-apu?
LUK 16:13 Man jun samajinel nitiquer nisamaj quiq'uin eca'i' rajaf. O itzel nutz'et can jun chique ri rajaf, y nrojo' ri jun chic; o nunimaj rutzij ri jun y nuxutuj can ri jun chic. Romari' rix, manak che'el ni'en ri nika chuvech ri Dios, tok xa benak ivánima pa ruvi' ri beyomal richin ri roch'ulef, xcha' ri Jesús.
LUK 16:14 Jac'a ri achi'a' fariseos ri xa benak cánima pa ruvi' méra, niquic'axaj-apu ri nu'ij ri Jesús, romari' niquinich'ina-apu quitza'n chirij.
LUK 16:15 Roma c'a ri', ri Jesús xu'ij chique: Rix iyon ni'en-ka chi can rix utz chiquivech ri vinak, pero ri Dios reteman ri achique c'o pa tak ivánima. Quiri' nin-ij chive roma ri can utz chiquivech ri vinak, xa jani na itzel chuvech ri Dios.
LUK 16:16 Ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y ri quitz'iban can ri profetas ojer, c'a jari' na nicuses tok xuka ri Juan ri Bautista. Pero riq'uin rija' xtz'ucutaj-vi-pe rutzijosic ri achique ruchojmil ye'oc ri vinak pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y conojel niquitij quik'ij richin ye'oc chiri'.
LUK 16:17 Pero yin nin-ij chive chi más man c'ayef ta chi niq'uis ri caj y ri roch'ulef, que chuvech man ta nibanataj jun ch'uti rutza'n letra che ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
LUK 16:18 Y xa achique na achi ri nuya' can ri rixayil y nuq'uen chic jun ixok, ri achi ri' nika pa mac. Y xa achique na achi nic'amo ri ixok yo'on can roma ri rachijil, ja jun ri achi ri' nika pa mac.
LUK 16:19 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: C'o jun beyon xc'uje' ri ruyon nima'k tak cajil tziek yerucusala', y man jun ruq'ueq'uexic nu'on ri méra richin nubanala' nimak'ij k'ij-k'ij.
LUK 16:20 Pero (chuka', ka) c'o jun c'utuy limosna rubinan Lázaro ri nojnak rij riq'uin ch'a'c, ri nic'uje-apu chuchi' racho ri beyon.
LUK 16:21 Ri Lázaro re' bala ta nrojo' nutij ri ruchi' tak pan ri yetzak-ka chuxe' ru-mesa ri beyon, y hasta ri tz'i' yejel-pe riq'uin richin niquirak' ri ch'a'c chirij.
LUK 16:22 Pero c'o jun k'ij (xcom, xquen) ri c'utuy limosna, y xuc'uax coma ri ángeles c'a chupan ri lugar ri c'o-vi ri Abraham. (Chuka', ka) c'o jun k'ij (xcom, xquen) ri beyon, y xmuk.
LUK 16:23 Jac'a tok ri beyon c'o chic pa k'axomal chupan ri lugar ri ec'o-vi ri anima'i', xtzu'un c'a pe y chi naj xutz'et-pe ri Abraham, y ri Lázaro rak'el-apu choruc'u'x ri Abraham.
LUK 16:24 Jac'ari' tok riq'uin ruchuk'a' xsiq'uin, y xu'ij-pe: Nata' Abraham, tapokonaj nuvech, tataka-pe juba' ri Lázaro viq'uin, y tuch'eke'a-pe ruvi-ruk'a' pa ya' richin nuruya-ka chutza'n ri vak', roma yin man nincoch' ta ri k'axomal yinc'o-vi chupan ri k'ak' re', xcha'.
LUK 16:25 Pero ri Abraham xu'ij che: Valc'ua'l, tuka chi'ac'u'x chi rat xatz'uye' yan pe pa ruvi' beyomal chuvech ri roch'ulef, jac'a re Lázaro, juye' ruvech xu'on-pe. Pero rija' vacami, jabel ruc'aslen xurila' vave', jac'a rat xa pa k'axomal ratc'o-vi.
LUK 16:26 Y pa ruvi' ronojel re', xa c'o jun paral sivan chikacojol aviq'uin, romari', xa ta ri ec'o vave' nicajo' yek'ax-apu iviq'uin, manak che'el, y si ri ec'o chiri' nicajo' yek'ax-pe vave', (chuka', ka) manak che'el, xcha' ri Abraham.
LUK 16:27 Jac'ari' xu'ij ri beyon: Si quiri', tabana' favor, nata' Abraham, tataka-e juba' ri Lázaro chiracho ri nata',
LUK 16:28 roma c'a ec'o na vo'o' chic kachak'-kanimal ki' quiq'uin, y ninjo' chi rija' neru'ij rubeyal ronojel chique, richin quiri' man quepe chupan ri lugar richin k'axomal re', xcha'.
LUK 16:29 Jac'a ri Abraham xu'ij-pe che: Rije' pa quik'a' c'o-vi ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri Moisés, y ri quitz'iban can ri profetas ojer; jari' tiquiya' quixiquin riq'uin y tiquinimaj, xcha'.
LUK 16:30 Jac'ari' tok xu'ij ri beyon: Ja', can kitzij nata' Abraham. Pero si c'o jun ámna nic'astaj-e y nech'o quiq'uin, rije' niquijal quino'oj, niquiya' can ri mac y niquinimaj ri Dios, xcha' ri beyon.
LUK 16:31 Pero ri Abraham xu'ij-pe che: Si man niquinimaj ta ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri Moisés, ni man niquinimaj ta ri quitz'iban can ri profetas, masque nic'astaj-e jun ámna, rije' man niquijal ta quino'oj, ni man niquiya' ta can ri mac, xcha'.
LUK 17:1 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Manak che'el chi man ta manak nibano chique ri vinak chi niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios. Pero, ¡tok'ex ruvech ri ntoc tzakoy richin jun chic!
LUK 17:2 Más utz che can ta na'ey xxim-e jun abaj joc'oy trigo chukul y xec'ak chupan ri mar, que chuvech nu'on che jun ri man can ta c'o ruchuk'a' ránima riq'uin ri Dios, achel re ec'o-pe re', chi nuxutuj can ri Dios.
LUK 17:3 Romari', rix tibana' cuenta ivi' chivech. Si rat c'o jun nibano ri man utz ta chave, ta'ij che, y si nuc'utuj rucuyubel mac chavech, tabana' perdonar.
LUK 17:4 Y si pa jun k'ij nu'on vuku' mac chave, y roma ri mac rija' vuku' (mul, paj) nitzolij-pe aviq'uin richin nuruc'utuj chave chi tacuyu-tasatza' rumac, rat tabana' perdonar, xcha' ri Jesús.
LUK 17:5 Jac'ari' tok ri apóstoles xqui'ij che ri Ajaf Jesús: Taya' más ruchuk'a' kánima richin nikanimaj ri na'ij chike.
LUK 17:6 Y ri Ajaf Jesús xu'ij chique: Si rix ninimaj chi ri Dios can c'o-vi nitiquer nu'on, y masque achel oc jun ch'uti ruvech ru-semilla mostaza quiri' oc ninimaj pan ivánima, yixtiquer ni'ij che re sicómoro re': Tac'uku-e-avi' vave' y te'atica-avi' chupan ri mar, yixcha' che, y can xtunimaj-vi itzij.
LUK 17:7 Si rix c'o jun isamajinel itakon-e pa juyu' richin nerubu' ri ulef o richin neyuk'un, tok nitzolij-pe, rix man ni'ij ta che: Catoc-pe pa jay, catz'uye' chuchi' ri mesa y cava'. Man quiri' ta ni'ij che.
LUK 17:8 Rix xa quire' ni'ij che: Tabana' abanic richin na'an-pe rubanic ri achique nintij ri nik'ok'a' vacami, y c'a tincolaj na yin, c'ajari' xcava' y xtakum aya' rat, yixcha' che.
LUK 17:9 ¿La namatioxij cami che ri asamajinel roma xu'on-pe ronojel ri xa'ij che? Man jun.
LUK 17:10 Y achel ri samajinel ri', quiri' mismo rix. Tok ibanon chic ri samaj ri nu'ij ri Dios chive, ti'ij: Roj, xa roj relic samajela' y riq'uin ri samaj kabanon, man jun favor kabanon che ri Dios. Roj can kac'as vi chi nika'an ri samaj, quixcha'. Quiri' xu'ij ri Jesús chique ri ru-discípulos.
LUK 17:11 Tok ri Jesús benak pa bey richin ni'e pa tinamit Jerusalem, ja ri pa (quic'ulba't, qui-mojón) ri Samaria y ri Galilea nik'ax-vi.
LUK 17:12 Tok ja ntoc-apu pa jun aldea chiri', xe'el-pe lajuj achi'a' c'o lepra chiquij chuc'ulic, pero c'a naj xepa'e-vi.
LUK 17:13 Jac'ari' xesiq'uin-pe riq'uin cuchuk'a' y xqui'ij: ¡Jesús, Tijonel, tapokonaj kavech riq'uin ri kayabil! xecha'.
LUK 17:14 Tok ri Jesús xerutz'et, xu'ij chique: Quixbin y te'ic'utu-ivi' chiquivech ri sacerdotes israelitas. Tok ebenak pa bey chiri', jari' xq'uis-e ri lepra chiquij y xech'ajch'ojir can.
LUK 17:15 Jun chique ri lajuj achi'a', tok xutz'et chi xc'achoj riq'uin ri ruyabil, xtzolij-pe, y jani na nisiq'uin nuya' ruk'ij ri Dios.
LUK 17:16 Rija' xxuque-ka, xuya-ka nic'aj-ruvech pan ulef chuvech ri Jesús, y numatioxij che. Ri achi re' aj pa departamento Samaria.
LUK 17:17 Chutzolic tzij ri Jesús xu'ij: ¿Man lajuj ta ri xech'ajch'ojir-e riq'uin ri quiyabil? ¿Y ri beleje' chic?
LUK 17:18 ¿Man jun chic más xtzolij-pe richin nuruya' ruk'ij ri Dios? ¿Xaxe re jun achi man israelita ta re xtzolij-pe?
LUK 17:19 Jac'ari' xu'ij che: Cacataj y cabin. Riq'uin ri xcuke' ac'u'x riq'uin ri xin-ij-e chave, romari' xacolotaj chuvech ri ayabil, xcha'.
LUK 17:20 Jac'a tok ri achi'a' fariseos xquic'utuj che ri Jesús chi ajan xtuka ri tiempo tok ja ri Dios xtibano gobernar, ri Jesús quire' xu'ij chique: Ru-gobierno ri Ajaf Dios, man jun retal na'ey chi nuka.
LUK 17:21 Man jun xtiyo'on rutzijol y xtu'ij, ja c'o vave', o ja c'o chila', roma ru-gobierno ri Dios xa c'o chic chi'icojol, xcha' ri Jesús chique ri fariseos.
LUK 17:22 Jac'a chique ri ru-discípulos xu'ij: Xterila' k'ij tok rix bala ta xtijo' chi xtuka ta chic jun k'ij achel re k'ij re yinc'o iviq'uin yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol. Pero man xtitz'et ta chic.
LUK 17:23 Ec'o c'a xque'in chive: Ja ri c'o vave'. Ja c'o chila', xquecha' chive. Pero rix man c'a quixbe, ni man que'itzekle'ej.
LUK 17:24 Roma can achel ri coyopa' ri niyiq'uiyo', nik'alajin ri juc'an ruchi' ri rocaj hasta ri juc'an chic ruchi', quiri' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol tok xquipe chic jun bey, chiquivech conojel xquik'alajin-vi.
LUK 17:25 Pero nic'atzin chi na'ey na yik'ax chupan q'uiy k'axomal, itzel xquitz'et coma ri vinak ri ec'o vacami.
LUK 17:26 Y achel xbanataj pa ru-tiempo ri Noé, quiri' mismo xtibanataj chupan ri k'ij tok xquipe chic jun bey yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
LUK 17:27 Roma pa ru-tiempo ri Noé, ri vinak ja pa ruvi' ri va'in, ri kumuj ya', ri yec'ule' y ri yequiyala' quimi'al pa c'ulubic benak-vi ri cánima, c'a ja tok xuka ri k'ij chi ri Noé xoc chupan ri arca, y xtiquer-pe ri camic job ri xq'uiso quichin conojel.
LUK 17:28 Quiri' mismo pa ru-tiempo ri Lot. Ri vinak ja pa ruvi' ri va'in, ri kumuj ya', ri lok'oj, ri c'ayij, ri banoj tico'n y ri banoj tak jay benak-vi ri cánima.
LUK 17:29 Jac'a ri k'ij tok xel-pe ri Lot pa Sodoma, xka-pe k'ak' y azufre chicaj pa ruvi' ri tinamit, y xuq'uis quik'ij conojel ri xecanaj can chiri'.
LUK 17:30 Quiri' mismo xtibanataj chupan ri k'ij tok yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquinuk'alajin.
LUK 17:31 Ri k'ij ri', ri c'o-e pa terraza che ri racho, y ru-cosas xa ec'o can pa jay, man chic tika-pe ri pa jay richin yerelesaj-e. Ri nisamaj pa juyu', man chic titzolij-pe chiracho chuc'amic ri ruyo'on can pa jay.
LUK 17:32 Tuka chi'ic'u'x ri xuk'asaj rixayil ri Lot.
LUK 17:33 Roma xa achique na ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ri ruc'aslen, can xtril-vi.
LUK 17:34 Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Ri ak'a' tok xtibanataj ri', eca'i' yever junan chuvech jun ch'at; jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.
LUK 17:35 Eca'i' ixoki' junan yejoc'on chuvech ca', jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.
LUK 17:36 Eca'i' achi'a' ri junan yesamaj pa juyu', jun xtuc'uax-e y ri jun chic xtiyo'ox can.
LUK 17:37 Jari' tok ri discípulos xquic'utuj-apu che: Ajaf, ¿achique c'a lugar xtibanataj-vi ri quiri'? Ri Jesús xu'ij chique: Xa achique na lugar c'o-vi jun cuerpo caminak, chiri' yeka-vi ri c'uch, xcha'.
LUK 18:1 Jac'ari' tok ri Jesús xutzijoj c'a jun ejemplo chiquivech ri ru-discípulos richin nuc'ut chiquivech chi nic'atzin chi jumul niqui'en orar y man tiyamayo' ri cánima.
LUK 18:2 Rija' xu'ij chique: Pa jun tinamit xc'uje' jun c'ojoy quichin vinak ri man nuxi'ij ta ri' chuvech ri Dios, y man jun cakale'n ri vinak chuvech.
LUK 18:3 Y chupan ri tinamit ri', c'o jun malca'n-ixok ri ntel-ntoc riq'uin richin nuc'utuj che chi tuto' pa ruk'a' ri nibano oyoval che.
LUK 18:4 Y ri c'ojoy quichin vinak, q'uiy k'ij man nrojo' ta yeruc'ojoj achel ri nic'utux che roma ri ixok. Pero c'o jun k'ij quire' xunojij: Yin masque man ninxi'ij ta vi' chuvech ri Dios, nis-ta man jun cakale'n ri vinak chinuvech,
LUK 18:5 pero roma ri ixok re' ntel-ntoc viq'uin, más utz quenc'ojoj na achel nu'ij ri ley, man c'ate roma ri jumul nuka vave' xa xtik'ax nuc'u'x pa ruk'a'. Quiri' ri ejemplo xutzijoj ri Jesús.
LUK 18:6 Jari' tok ri Ajaf Jesús xu'ij: Tivac'axaj ri xu'ij ri c'ojoy quichin vinak ri man pa ruchojmil ta nic'ojon.
LUK 18:7 Más quiri' xtu'on ri Dios chiquito'ic ri erucha'on chic, ri chi chak'a' chi pak'ij niqui'en orar. Man c'arunaj ta xtuya-pe ri niquic'utuj che.
LUK 18:8 Nin-ij c'a chive chi ri Dios cha'anin xqueruc'ojoj y pa ruchojmil xtu'on pa qui-cuenta. Jac'a tok yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquipe chic jun bey, ¿c'a ec'o cami vinak ri c'a cukul na quic'u'x riq'uin ri Dios? xcha' ri Jesús.
LUK 18:9 Jac'ari' tok ri Jesús xutzijoj jun ejemplo chique ri vinak ri niquina-ka-qui' chi can choj ri quic'aslen, y man jun cakale'n niqui'en chique ch'aka' chic. Rija' quire' xu'ij:
LUK 18:10 Ec'o ca'i' achi'a' xebe pa racho ri Dios richin xequibana' orar. Jun fariseo, y ri jun chic, c'uluy impuesto.
LUK 18:11 Ri fariseo pa'el nu'on orar, y ri ru-oración ri nu'on xa richin ruyon nuya-ka ruk'ij, y quire' c'a nu'ij: Matiox ninya' chave, Nata' Dios, roma yin man yin junan ta quiq'uin ri ebanoy elak', nis-ta quiq'uin ri man choj ta yequibanala', y nis-ta quiq'uin ri niquic'amala-ka-qui' quiq'uin ri mana-ta achok riq'uin ec'ulan-vi, ni man yin junan ta riq'uin la jun c'uluy impuesto la'.
LUK 18:12 Yin ca'i' k'ij nin-en coch'on vayijal pa jun semana, y ronojel ri ninch'ec, ninvelesaj diezmo riq'uin richin ninya' chave rat. Quiri' nu'ij ri fariseo pa ru-oración.
LUK 18:13 Jac'a ri c'uluy impuesto, c'a naj xpa'e-vi-apu richin nu'on orar. Rija' nis-ta nrojo' nuyec ri ruvech chicaj y can nutinila' roruc'u'x, y quire' nu'ij: Dios, tapokonaj nuvech, roma xa yin jun aj-mac chavech, nicha' pa ru-oración.
LUK 18:14 Can kitzij nin-ij chive chi ri achi c'uluy impuesto man jun rumac rakalen xtzolij chiracho. Jac'a ri achi fariseo man quiri' ta. Roma xa achique na ri nuna' chi can c'o ruk'ij, xa xtikases ruk'ij. Jac'a ri nukasaj-ri', xti'an che chi can c'o ruk'ij, xcha' ri Jesús.
LUK 18:15 Ja jun ri ac'ola' yec'amer-pe riq'uin ri Jesús richin nuya' ruk'a' pa quivi'. Tok ri discípulos xquitz'et ri', xqui'ij chique ri vinak chi man chic quequiq'uen-pe.
LUK 18:16 Jac'a ri Jesús xeroyoj-apu ri discípulos riq'uin, y xu'ij chique: Tiya' lugar chique ri ac'ola' chi yepe viq'uin yin, y man que'ik'at. Roma ri xque'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, ja ri yebano che ri cánima achel cánima ri ac'ola'.
LUK 18:17 Can kitzij nin-ij chive, ri man nu'on ta achel ránima jun ac'ual richin nuc'ul pa ránima ru-gobierno ri Dios, man ntoc ta chiquicojol ri ye'an gobernar roma rija', xcha'.
LUK 18:18 C'o c'a jun achi nitakchi'in pa quivi' ri vinak ri quire' xuc'utuj che ri Jesús: Tijonel, ¿achique nic'atzin chi nin-en yin richin quiri' c'o nuk'a' che ri utzulaj c'aslen ri richin jumul? xcha' che.
LUK 18:19 Jac'a ri Jesús xu'ij che: ¿Achique roma rat na'ij chi yin utz? Man jun utz, xaxe ri Dios.
LUK 18:20 Rat aveteman ruchojmil ri mandamientos. Chiri' nu'ij: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi; man cacamisan; man catelak'; man tatz'uc tzij; taya' quik'ij ri ate-atata', xcha'.
LUK 18:21 Ronojel ri na'ij, yin c'a yin ac'ual na chiri' nubanon-pe, y c'a quiri' na vacami, xcha' ri achi che ri Jesús.
LUK 18:22 Ri Jesús tok xrac'axaj quiri', xu'ij che: C'a c'o chic jun man abanon ta. Tac'ayij ronojel ri achajin y ri rajil tajacha' chiquivech ri man jun oc quichajin, y xtic'uje' abeyomal chila' chicaj. C'ajari' catampe, quinatzekle'ej, xcha' che.
LUK 18:23 Tok ri achi xrac'axaj ri xu'ij ri Jesús, jani na xbison, roma rija' jun nimalaj beyon.
LUK 18:24 Tok ri Jesús xutz'et chi xpe bis pa ránima, quire' xu'ij: Ri c'o quibeyomal, c'ayef chi ye'oc chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios.
LUK 18:25 Más man c'ayef ta chi nik'ax jun chicop camello pa ch'uti rujulil jun bak richin t'iso'n, que chuvech ntoc jun beyon chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios, xcha' ri Jesús.
LUK 18:26 Jac'a ri ye'ac'axan-apu richin ri Jesús, quire' niquibila': Si kitzij achel ri nu'ij, man jun xticolotaj, yecha'.
LUK 18:27 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Ri manak che'el nibanataj pa quivech ri vinak, chuvech ri Dios c'o che'el nibanataj, xcha' chique.
LUK 18:28 Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij-apu: Tatz'eta' c'a, roj kayo'on can ronojel ri c'o kiq'uin richin rat katzekle'en, xcha'.
LUK 18:29 Y ri Jesús xu'ij chique: Nis-ta jun chique ri ruyo'on can racho, rute-rutata', ruchak', runimal, rixayil o ralc'ua'l, roma ru-gobierno ri Dios,
LUK 18:30 ri man ta xtuc'ul más jani na q'uiy chupan ri tiempo re', y chupan ri jun chic tiempo ri petenak chikavech apu, xtuc'ul ri c'aslen ri richin jumul, xcha'.
LUK 18:31 Jac'ari' xeruc'uaj-e quiyon ri doce ru-discípulos juc'an y quire' xu'ij chique: Rix iveteman chi pa tinamit Jerusalem roj jotol-vi-e, y chiri' xquebanataj-vi ronojel ri quitz'iban can ri profetas chi nibanataj viq'uin yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
LUK 18:32 Xquijach pa quik'a' vinak man israelitas ta, xtitze'es nuvech, xquiyo'ox chi q'uix, xquichubex,
LUK 18:33 y tok yin quich'eyon chic, xquinquicamisaj. Pero chi rox k'ij, xquic'astaj-pe, xcha' ri Jesús.
LUK 18:34 Jac'a ri discípulos man juba' (xk'ax, xno') chiquivech ri c'a ja oc xu'ij-ka ri Jesús chique. Roma xa can evan-vi chiquivech.
LUK 18:35 Tok ri Jesús ja ntoc-apu pa tinamit Jericó, chiri' chuchi' bey tz'uyul jun achi man nitzu'un ta nu'on limosna.
LUK 18:36 Jac'a tok ri achi ri' xrac'axaj chi q'uiy vinak yek'ax chiri', rija' xuc'utuj achique ri najin.
LUK 18:37 Y ri ec'o chiri' xqui'ij che chi ja ri Jesús aj-Nazaret ri nik'ax chiri'.
LUK 18:38 Jac'ari' tok ri achi riq'uin ruchuk'a' xu'ij: ¡Jesús, rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj nuvech! xcha'.
LUK 18:39 Jac'a ri enabeynak chuvech ri Jesús, xquich'olij richin titane-ka. Pero rija' xa más cof xch'o-pe y xu'ij: ¡Rat ri rat riy-rumam can ri rey David, tapokonaj nuvech! xcha'.
LUK 18:40 Xpa'e-ka ri Jesús, xu'ij chi tic'amer-pe ri achi chuvech. Tok c'o chic apu ri achi, ri Jesús xuc'utuj che:
LUK 18:41 ¿Achique najo' chi nin-en chave? Ri achi xu'ij: Ajaf, yin ninjo' yitzu'un chic jun bey, xcha'.
LUK 18:42 Y ri Jesús xu'ij che: Catzu'un chic c'a. Rat roma nanimaj chi yac'achoj, romari' xatzu'un chic, xcha' che.
LUK 18:43 Jac'ari' xtzu'un chic jun bey ri achi, y nuyala' ruk'ij ri Dios benak chirij ri Jesús. Conojel c'a ri xetz'eto ri xbanataj, niquiyala' ruk'ij ri Dios.
LUK 19:1 Tok ocunak chic apu ri Jesús pa tinamit Jericó, rija' ja nik'ax-e chiri' benak.
LUK 19:2 Chiri' pa tinamit c'o jun achi beyon rubinan Zaqueo, jun uc'uay quibey ri c'uluy tak impuestos.
LUK 19:3 Rija' can nutij ruk'ij nrojo' nutz'et-e ri Jesús, pero man nitiquer ta, roma eq'uiy vinak, y rija' xa co'ol oc rupalen.
LUK 19:4 Romari' junanin xnabeyaj-e, xjote' chuk'a' jun che' sicómoro, richin nitiquer nutz'et-e ri Jesús, roma ja ri chiri' nik'ax-vi-e.
LUK 19:5 Jac'a tok nik'ax ri Jesús chiri' chuxe' ri che', rija' xtzu'un-e chuk'a', xutz'et-e ri Zaqueo, y xu'ij-e che: Zaqueo, caka-pe chiri' cha'anin, roma vacami nic'atzin yinuxlan chi'avacho, xcha'.
LUK 19:6 Junanin c'a xka-pe ri Zaqueo chuk'a' ri che', y niquicot xuc'ul ruvech ri Jesús chiracho.
LUK 19:7 Tok ri vinak xquitz'et re', conojel yejasloj-apu chirij ri Jesús, y niquibila' chi xa chiracho jun achi aj-mac xc'uje-vi-ka.
LUK 19:8 Xpa'e' c'a ri Zaqueo, xu'ij che ri Ajaf: Ajaf, vacami nic'aj che ri nubeyomal ninjach chiquivech ri man jun oc quichajin. Y ri xk'ax ruvi' ri impuesto ri xinc'utuj chique, cajcaj ruq'uexel xtintzolij chique chuvech ri ajani velek'an, xcha'.
LUK 19:9 Y ri Jesús xu'ij che: Vacami xril k'ij chi ri ec'o chupan ri jay re' yecolotaj, xcha'. Roma ja jun rat Zaqueo, rat jun chique ri eriy-rumam ri Abraham.
LUK 19:10 Roma yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xipe richin yencanoj y yencol ri esatznak, xcha' ri Jesús.
LUK 19:11 Tok ri vinak quic'axan chic ka ronojel ri xu'ij ri Jesús, rije' xquinojij chi xe xtoc-apu ri pa tinamit Jerusalem, jari' nitiquer-e ru-gobierno ri Dios pa quivi'. Y roma quiri' niquinojij, y roma xa nakaj chic ec'o-vi che ri Jerusalem, romari' ri Jesús xutzijoj jun ejemplo chique.
LUK 19:12 Rija' quire' xu'ij: C'o jun achi c'o ruk'ij xbe pa jun roch'ulef naj, richin nijach-pe autoridad pa ruk'a' richin ntoc-pe rey, c'ajari' nitzolij-pe.
LUK 19:13 Pero na'ey chi xbe, xeroyoj lajuj rusamajela' y chiquijununal xuya' can méra pa quik'a' ri achel nuch'ec jun samajinel oxi' ic', y xu'ij can chique: Tisamajij ri méra re', c'a ja tok xquitzolij-pe yin, xcha' can.
LUK 19:14 Jac'a ri ruvinak xa itzel niquitz'et ri achi c'o ruk'ij, romari' tok benak chic, rije' xequicha' achi'a' richin xequitak-e chirij, richin xbequi'ij: Roj man nikajo' ta chi ri achi re' ntoc rey pa kavi'. Quiri' xqui'ij ri etakon-e.
LUK 19:15 Pero tok ri achi rey chic chiri', jari' xtzolij-pe, y xutak c'a coyoxic ri rusamajela' ri ruyo'on can méra pa quik'a', richin nrojo' nretemaj achique chi ch'acoj xqui'en chiquijununal.
LUK 19:16 Xpe ri na'ey samajinel y quire' xu'ij: Ajaf, ri améra ri ayo'on can pa nuk'a', xuch'ec chic lajuj pa ruvi', xcha'.
LUK 19:17 Jac'ari' tok ri rey xu'ij che: Can utz ri xa'an, utzulaj samajinel. Rat roma utz rusamajisic xa'an ri juba' méra xinya' can pan ak'a', vacami yatinya' pa ruvi' lajuj tinamit richin na'an gobernar pa quivi', xcha' ri rey.
LUK 19:18 Xpe ri ruca'n samajinel, xu'ij: Ajaf, ri améra ri ayo'on can pa nuk'a', xuch'ec chic vo'o' pa ruvi', xcha'.
LUK 19:19 Jac'ari' tok ri rey xu'ij che: Ja jun rat yatinya' chi na'an gobernar, y pa quivi' vo'o' tinamit yatinya-vi, xcha' che.
LUK 19:20 Xpe chic c'a jun samajinel, xu'ij: Ajaf, jare' ri méra ri ayo'on can pa nuk'a'. Yin xinyec ri améra pa jun páya.
LUK 19:21 Roma ninxi'ij-vi' chavech. Roma rat man jun asamajinel napokonaj ruvech, najo' nac'ul rajil samaj ri mana-ta rat rat banayon, y najo' nac'ol ruvech tico'n ri mana-ta rat rat tiquiyon-ka, xcha'.
LUK 19:22 Jac'a ri rey xu'ij che: Rat xa rat jun itzel samajinel. Ja mismo ri atzij xtincusaj chavij richin ninc'ut chavech achique ri amac. Rat na'ij chi yin man jun nusamajinel ninpokonaj ruvech, y ninjo' ninc'ul rajil samaj ri mana-ta yin yin banayon, y ninjo' ninc'ol ruvech tico'n ri mana-ta yin yin tiquiyon-ka.
LUK 19:23 Si rat quiri' na'ij, ¿achique roma man xaya' ta ri numéra pa banco? Richin quiri' ri xitzolij-pe vacami, ja ta xinc'ul ri numéra y ri ajani ruch'acon-pe, xcha'.
LUK 19:24 Jac'ari' xu'ij chique ri ec'o chiri': Tic'ama' can la méra che, y tiya' che ri nusamajinel ri c'o chic lajuj riq'uin.
LUK 19:25 Jac'a rije' xqui'ij: Ajaf, pero la' c'o chic lajuj riq'uin, xecha'.
LUK 19:26 Pero yin nin-ij chi conojel ri utz rusamajisic niqui'en che ri yo'on can pa quik'a', xtiquic'ul más. Jac'a ri man niquisamajij ta ri juba' yo'on can pa quik'a', hasta ri juba' c'o quiq'uin xteleses chique.
LUK 19:27 Pero ri itzel yinquitz'et y man xcajo' ta chi yin xinoc rey pa quivi', que'ic'ama-pe, y chinuvech que'icamisaj-vi, xcha' ri rey. Quiri' ri ejemplo ri xu'ij ri Jesús.
LUK 19:28 Tok ri Jesús xtane' chubixic ri ch'abel re', (xutz'om, xuchop) chic e bey richin nijote-e pa tinamit Jerusalem, y ja rija' k'axnak-e chiquivech ri ebenak riq'uin.
LUK 19:29 Jac'a tok nakaj chic c'o-vi-apu chique ri ca'i' aldea Betfagé y Betania ri achique lugar c'o-vi ri juyu' rubinan Olivos, ri Jesús xerutak-apu ca'i' ru-discípulos chiri',
LUK 19:30 y quire' xu'ij-e chique: Quixbin-apu chupan la aldea la', y xa can xe xquixoc-apu, chiri' nivil jun alaj burro ximil, ri c'a man jani (tich'oque', titz'uye') jun vinak chirij. Tisolo-pe y tic'ama-pe chuve.
LUK 19:31 Si c'o jun xti'in-pe chive chi achique roma nisol-pe ri alaj burro, rix quire' ti'ij che: Nic'atzin che ri Ajaf, quixcha' can.
LUK 19:32 Xebe c'a ri ca'i' discípulos ri xetak-e, y can xquil-vi ri achel bin-e chique roma ri Jesús.
LUK 19:33 Ja niquisol ri alaj burro chiri', tok ri erajaf xqui'ij-pe: ¿Achique roma nisol ri ch'uti avaj? xecha-pe.
LUK 19:34 Y rije' xqui'ij-apu: Roma ri Ajaf nic'atzin che, xecha'.
LUK 19:35 Jac'ari' xquiq'uen-pe ri ch'uti avaj che ri Jesús. Tok quiyo'on chic e jujun quitziak chirij ri alaj burro, xquiya-e ri Jesús chirij.
LUK 19:36 Jac'a ri vinak niquiriq'uila-ka jujun quitziak pa rubey ri Jesús, y quiri' niquibanala' ebenak.
LUK 19:37 Tok nakaj chic ec'o-vi che ri xulan ruvech bey richin ri juyu' Olivos, conojel tzekle'ey richin ri Jesús jani na yequicot xetiquer-pe chi riq'uin cuchuk'a' niquiya' ruk'ij ri Dios roma ronojel ri nimalaj tak milagros ri quitz'eton riq'uin ri Jesús.
LUK 19:38 Rije' niquibila': ¡Nimalaj favor c'o pa ruvi' ri Rey re petenak pa rubi' ri Ajaf. Chila' chicaj chojmirisan chic ri uxlanen richin ri kánima. Y nimalaj ruk'ij nuc'ul ri Dios chiri'! yecha'.
LUK 19:39 Chiquicojol ri ebenak chirij ri Jesús, ec'o jujun achi'a' fariseos ri quire' xqui'ij-apu che: Tijonel, ta'ij chique la tzekle'ey avichin chi quetane-ka, xecha-apu che.
LUK 19:40 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Si rije' yetane-ka, xa ja ri abaj xquech'o-pe richin niquiya' nuk'ij, xcha'.
LUK 19:41 Y tok ri Jesús c'o chic apu nakaj che ri tinamit Jerusalem, xrok'ej ruvech tok xutz'et,
LUK 19:42 y xu'ij: ¡Oh aj-Jerusalem! Ja jun ta c'a rix, masque c'a ja ta ri k'ij re' nivetemaj achique nuq'uen-pe pan ivánima ri uxlanen ruchojmirisan ri Dios chi'icojol riq'uin rija'. Pero vacami xa evan chivech.
LUK 19:43 Roma xa xque'uka k'ij c'ayef pan ivi', tok ri vinak coyoval chive xtiquitz'apij rij ri itinamit riq'uin jun chic muro, y xa xquixquiya' pa nic'aj. Xquixquilatz'atz'ej richin manak chic che'el xquixenimaj-e.
LUK 19:44 (Xtiquivulaj, xtiquivulij) ri itinamit, y ja jun rix xquixquitorij pan ulef. Man jun abaj xtiquiya' can pa ruvi' jun chic abaj. Quiri' xtibanataj iviq'uin roma man xijo' ta xivetemaj chi ja ri Dios ri xuka yan iviq'uin chi'ito'ic, xcha'.
LUK 19:45 Tok ri Jesús xoc-apu pa racho ri Dios, (xutz'om, xuchop) pe cokotaxic ri yec'ayin y ri yelok'on chiri',
LUK 19:46 y xu'ij chique: Chupan ri tz'iban can, ri Dios nu'ij: Ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa quijul elek'oma' ibanon che, xcha'.
LUK 19:47 Ri Jesús k'ij-k'ij yerutijoj ri niquimol-qui' chiri' pa racho ri Dios. Pero ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley y ri israelitas c'o quik'ij, niquicanola' achique ta niqui'en richin niquicamisaj.
LUK 19:48 Pero man niquil ta achique niqui'en che, roma ri tinamit benak cánima riq'uin ri nu'ij ri Jesús chique.
LUK 20:1 Jun chique ri k'ij tok ri Jesús ja yerutijoj ri vinak pa racho ri Dios, y ja nutzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, jari' tok xe'eka ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley, y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij riq'uin.
LUK 20:2 Rije' quire' xqui'ij che: Ta'ij chike: ¿Achique ak'a' rat chi ye'abanala' ronojel ri yatajin riq'uin? Y, ¿achique x-in chave chi quire' que'abanala'? xecha' che.
LUK 20:3 Ri Jesús xu'ij chique: Quiri' mismo yin, c'o jun ninjo' ninc'utuj chive. Ti'ij-pe chuve:
LUK 20:4 Tok ri Juan xeru'on bautizar ri vinak, ¿Dios cami biyon-pe che, o xa vinak? xcha'.
LUK 20:5 Jac'a rije' niquichok'omayila' chiquivech y niqui'ij: Si xtika'ij chi ri Juan ja ri Dios takayon-pe, ri Jesús xtu'ij chike chi achique roma man xkanimaj ta.
LUK 20:6 Jac'a si xtika'ij chi xa vinak xe'in che ri Juan, chi jun tinamit nkojquic'ak che abaj, roma chiquivech rije', ri Juan can profeta vi.
LUK 20:7 Jac'ari' xqui'ij-apu che ri Jesús chi man queteman ta achique x-in che ri Juan chi querubana' bautizar ri vinak.
LUK 20:8 Y ri Jesús xu'ij chique: Quiri' mismo xtin-en yin, man xtin-ij ta chive ri achok riq'uin petenak-vi chi c'o nuk'a' chi yenbanala' quire', xcha'.
LUK 20:9 Jac'ari' tok ri Jesús quire' jun ejemplo xutz'uc rutzijosic chiquivech conojel: C'o jun achi xutic uva chuvech ri rujuyu', xuya' c'a can pa (k'uch, cuchubal) chique achi'a' ri xquesamajin ruvech y xbe layoj tiempo pa jun chic lugar.
LUK 20:10 Tok xril ruk'ijul, ri rajaf ri juyu' xutak-e jun rusamajinel quiq'uin ri yesamajin ruvech ri juyu' richin c'o che ri uva niquiya-pe che. Pero rije' xa xquich'ey-pe ri samajinel y man jun ruvech ri uva xquiya-pe che.
LUK 20:11 Ri rajaf ri juyu' xutak chic jun samajinel quiq'uin, pero ri yesamajin ruvech ri juyu', xa juye' ruvech xqui'en y xquich'ey-pe y man jun ruvech ri uva xquiya-pe che.
LUK 20:12 Ri rajaf ri juyu' xutak chic e jun rox samajinel, pero ja jun ri samajinel ri' socotajnak xcokotaj-pe.
LUK 20:13 Jac'ari' tok ri rajaf ri juyu' quire' xunojij: ¿Achique nin-en vacami? Nintak na c'a e ri nuc'ajol ri can ninjo'; riq'uin juba' tok xtiquitz'et chi ja ri nuc'ajol ri xteka quiq'uin, xqueniman chuvech, xcha-ka pa ránima.
LUK 20:14 Jac'a ri yesamajin ruvech ri juyu', tok xquitz'et chi ja ruc'ajol rajaf ri juyu' ri xeka quiq'uin, layoj xenojin pa ruvi' ri achique xtiqui'en, y xqui'ij: Jare' ntoc can rajaf ri juyu' re'. Quire' quixampe, kacamisaj, richin quiri' pa kak'a' roj nic'uje-vi can ri juyu', xecha'.
LUK 20:15 Xquelesaj c'a pe ruc'ajol rajaf ri juyu' chiri' chupan ri juyu' ri tiquil-vi ri uva y xquicamisaj. Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: ¿Achique cami xtu'on rajaf ri juyu' chique ri achi'a' ri'?
LUK 20:16 Rija' xtipe y xquerucamisaj, y ri juyu' xtuya' chic can pa (k'uch, cuchubal) chique ch'aka' samajela', xcha' ri Jesús. Tok rije' xquic'axaj ronojel re', xqui'ij: ¡Man ta xtrojo' Dios chi quiri' nibanataj! xecha'.
LUK 20:17 Jac'a ri Jesús xerutz'et conojel, y xu'ij: Ti'ij na c'a chuve achique ruchojmil ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nu'ij: Ri abaj ri man juba' xcajo' xquicusaj ri banoy tak jay, Xa jari' xc'atzin richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay.
LUK 20:18 Xa achique na jun xtitzak pa ruvi' ri abaj re', xtimulumu' chuvech. Jac'a ri achok chirij xtika-vi, nichiquicho' chuxe', xcha' ri Jesús.
LUK 20:19 Ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley, ja hora ri' xcajo' xjel quik'a' chirij ri Jesús, roma xquina'ej chi xa chiquij rije' nich'o-vi ri ejemplo ri xutzijoj. Pero xa niquixi'ij-qui' chiquivech ri tinamit.
LUK 20:20 Roma c'a ri', ec'o xequitak-pe ri niquibananej-apu chuvech ri Jesús chi can echojmilaj tak achi'a', pero xaxe richin niquiya-apu pa cuenta ri Jesús. Roma nicajo' chi can ta nika pa quik'a' riq'uin ri yerubila', richin quiri' niquijach pa ruk'a' ri achi c'o ruk'a' richin nu'on gobernar.
LUK 20:21 Ri xetak-apu riq'uin ri Jesús, xquic'utuj che: Tijonel, roj keteman chi rat pa ruchojmil yatzijon y pa ruchojmil ye'atijoj ri vinak. Y man na'an ta chi jun vinak más c'o ruk'ij que chuvech jun chic, xa pa ruchojmil nac'ut rubey ri Dios.
LUK 20:22 Ta'ij c'a chike: Ri impuesto ri nu'ij ri rey César chi tikatojo', ¿nuya' cami lugar ru-ley ri Dios chi nikatoj, o xa manak? xecha' che.
LUK 20:23 Jac'a ri Jesús reteman chi xa itzel tak no'oj c'o pa cánima chirij. Romari' xu'ij chique: ¿Achique roma nitij ik'ij chuvij chi nijo' yika pan ik'a'?
LUK 20:24 Tic'utu-pe jun méra chinuvech, xcha'. Jac'ari' xuc'utuj chique: ¿Achok ruvech y achok rubi' re c'o chuvech? xcha'. Richin ri rey César, xecha' che.
LUK 20:25 Y ri Jesús xu'ij c'a chique: Tiya' che ri César ri can richin vi ri César y tiya' che ri Dios ri can richin vi ri Dios, xcha'.
LUK 20:26 Y man jun ch'abel xquil ri man ta pa ruchojmil xu'ij ri Jesús chiquivech. Can achique na xquina' xquic'axaj ri xu'ij, romari' man chic xech'o ta apu.
LUK 20:27 Ec'o c'a jujun achi'a' saduceos xe'ech'o riq'uin ri Jesús. Ri saduceos man niquinimaj ta chi ri anima'i' xquec'astaj chic, y romari' quire' c'a xquic'utuj che ri Jesús:
LUK 20:28 Tijonel, ri Moisés quire' rutz'iban can chike: Jun achi tok c'o jun ruchak' o runimal (nicom, niquen) e, nic'atzin chi rija' nic'ule' riq'uin ri ixok xmalcanij can, si ri ixok manak ral xc'uje', richin nic'uje' ral ri xa pa rubi' ri ámna niyo'ox-vi-ka.
LUK 20:29 Quiri' xbanataj jun bey quiq'uin vuku' achi'a' quichak'-quinimal qui'. Ri na'ey xc'ule', pero (xcom, xquen) e, y man jun ralc'ua'l xc'uje'.
LUK 20:30 Ri ruca'n achi xc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, pero xa (xcom, xquen) e, y man jun ralc'ua'l xc'uje'.
LUK 20:31 Xpe ri rox achi xc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, y xa achel xqui'en-e ri eca'i' na'ey, quiri' mismo xu'on-e rija'. Chi vuku' achi'a' quiri' xqui'en-e, y man jun xc'uje' ralc'ua'l riq'uin ri ixok.
LUK 20:32 Y pa ruq'uisbel (xcom, xquen) e ri ixok.
LUK 20:33 Rat na'ij chi c'o na jun k'ij xquec'astaj-pe ri anima'i'. Tok xtuka ri k'ij ri', ¿achique chique ri vuku' achi'a' re' xtoc rachijil ri ixok tok chi vuku' xe'oc-e rachijil? xecha' ri saduceos.
LUK 20:34 Y ri Jesús xu'ij chique: Vave' choch'ulef ri vinak c'a yec'ule' na, y c'a niquiya' na quitzij richin c'ulubic.
LUK 20:35 Jac'a ri xtik'alajin pa quic'aslen chi can utz vi chi xtiyo'ox lugar chique chi xquec'uje' chupan ri jun chic apu tiempo, y chi yec'astaj-e chiquicojol ri anima'i', man chic xquec'ule' ta, ni manak chic xtiquiya' quitzij richin c'ulubic.
LUK 20:36 Roma rije' manak chic ruk'a' ri camic chique, roma xa xque'oc achel ri ángeles y eralc'ua'l ri Dios roma yeyac-e chiquicojol ri anima'i'.
LUK 20:37 Jac'a chi ri anima'i' yec'astaj, can yec'astaj-vi. Roma hasta chupan ri rutz'iban can ri Moisés ri nich'o pa ruvi' ri (xulu-quiej, zarza), nik'alajin-vi tok nu'ij chi ri Dios can ru-Dios ri Abraham, ru-Dios ri Isaac, y ru-Dios ri Jacob.
LUK 20:38 Roma ri Dios man qui-Dios ta ri ecaminak, rija' qui-Dios ri c'o quic'aslen. Roma chuvech rija' eq'ues chiconojel, xcha' ri Jesús.
LUK 20:39 Y c'o chique ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xqui'ij-apu che ri Jesús: Tijonel, can kitzij vi ri xa'ij, xecha'.
LUK 20:40 Quiri' xqui'ij-apu, roma man chic xquicovij ta qui' richin c'o más xquic'utuj-apu che ri Jesús.
LUK 20:41 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique: ¿Achique roma ni'ix chi ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit xa choj jun riy-rumam can ri rey David?
LUK 20:42 Tok mismo ri rey David quire' ru'in can chupan ri vuj Salmos: Ri Ajaf Dios quire' xu'ij che ri Vajaf: Catz'uye-pe pa nu-derecha,
LUK 20:43 C'a ja tok xquenya' chuxe' avakan ri itzel yatquitz'et. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
LUK 20:44 Y si ri rey David Vajaf nicha' che, ¿achique roma ni'ix chi xa choj jun riy-rumam can ri rey David? xcha' ri Jesús.
LUK 20:45 Conojel ri quimolon-qui' chiri' xquic'axaj tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos:
LUK 20:46 Man c'a ti'en achel niqui'en ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley. Roma rije' nika chiquivech niquicusaj jucujak tak tziek richin quetz'etetaj chi c'o quik'ij; nika chiquivech chi ye'an saludar ri niquimol-vi-qui' ri vinak ri pa tak bey, y nika chiquivech yetz'uye' ri pa na'ey tak ch'aquet ri pa tak sinagogas y ri pa tak va'in.
LUK 20:47 Jabel yeno' (chubanic, cho'onic) richin c'o niquelek'aj chique ri malcani' tak ixoki'. Y xaxe richin quenimex, yelayoj riq'uin ri oración. Romari', más q'uiy castigo xtika pa quivi', xcha' ri Jesús.
LUK 21:1 Ri Jesús xtzu'un c'a apu y xerutz'et ri beyoma' ri niquiyala' can qui-ofrenda chupan ri caja ri niyo'ox-vi ri ofrenda pa racho ri Dios.
LUK 21:2 (Chuka', ka) xutz'et chi c'o jun malca'n-ixok ri man jun oc ruchajin ri xuya' can ca'i' ruvech tak méra.
LUK 21:3 Jac'ari' quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Kitzij nin-ij chive chi la malca'n-ixok la man jun oc ruchajin, más q'uiy ofrenda xuya' que chiquivech conojel ri xquiya' can méra.
LUK 21:4 Roma conojel ri xeyo'on can méra richin ru-ofrenda ri Dios, xa ruvi' che ri quibeyomal xquiya' can. Jac'a ri ixok re', ronojel ri juba' c'o riq'uin richin nutzuk-ri' xuya' can chi ofrenda, xcha' ri Jesús.
LUK 21:5 Ec'o jujun yetzijon chiquivech, y niqui'ij chi ri racho ri Dios, ruyon nima'k tak cajil abaj cusan riq'uin, y niqui'ij chi ruyon sipanic ri achok che vikon-vi. Jac'a ri Jesús xu'ij chique:
LUK 21:6 Ronojel ri nitz'et re', c'o na jun k'ij tok man jun chic abaj xtic'uje' can pa ruvi' jun chic abaj ri man ta xquevulutaj-pe, xcha'.
LUK 21:7 Jac'ari' tok ri discípulos quire' xquic'utuj che ri Jesús: Tijonel, ¿achique tiempo xquebanataj ri xa'ij-ka chirij racho ri Dios? Y, ¿achique retal xtik'alajin richin nina'ex chi juba' chic nrojo' chi yebanataj? xecha'.
LUK 21:8 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Rix tibana' cuenta ivi' richin quiri' man jun tisatzo ino'oj. Roma c'o q'uiy xquepe ri xtiquik'ebaj-qui' chirij ri nubi' yin, y xtiqui'ij: Ja yin ri Jun ri yin takon-pe chucolic rutinamit ri Dios. Ja tiempo re' xuka, xquecha'. Pero rix man que'itzekle'ej.
LUK 21:9 Tok xtivac'axaj chi c'o guerras najin choch'ulef, y chi ec'o yecataj chiquij ri qui-gobierno, man c'a tixi'ij-ivi'. Roma nic'atzin chi na'ey na nibanataj quiri', pero man ja yan ta ri' ri k'ij tok nitz'akat ronojel ri runojin ri Dios chi nibanataj choch'ulef.
LUK 21:10 (Chuka', ka) quire' xu'ij chique: Ec'o tinamit xquecataj chiquij ch'aka' chic tinamit. Ec'o reyes xquequitak soldados chiquij ch'aka' chic reyes.
LUK 21:11 Xquebanataj nimalaj tak cobrakan, xquepe vayijal y yabil pa jalajoj tak lugares choch'ulef, y xquebanataj ri jani na nixibin y nimalaj tak retal ri chicaj.
LUK 21:12 Pero na'ey chi nibanataj ronojel re', rix xti'an pokon chive. (Xquixtz'am, xquixchap) y xquixjach pa tak sinagoga y pa tak cárcel. Xquixuc'uax chiquivech reyes y gobernadores roma ri nubi' yin.
LUK 21:13 Jac'ari' xquixtiquer xtiya' nutzijol yin chiquivech rije'.
LUK 21:14 Roma c'a ri', rix tiya' pan ivánima chi man nic'atzin yan ta ninojij ri achique xti'ij richin nito-ivi';
LUK 21:15 roma yin xtinya' ch'abel y no'oj chive ri nis-ta jun chique conojel ri xquecataj chivij ri xticaney ch'abel riq'uin o xtitiquer xtutzolij ruvech itzij.
LUK 21:16 Hasta ja jun ri ite-itata', ri ichak'-inimal, ri (ivalpachel, ivaj-c'uaxel) o ri i-amigos ri xquixjacho richin yixyo'ox pa k'axomal, y ec'o chive xquecamises.
LUK 21:17 Itzel xquixtz'et coma conojel roma iniman ri nubi' yin.
LUK 21:18 Pero nis-ta jun rusumal ivi' ri choj quiri' xtisatz can.
LUK 21:19 Rix riq'uin ri cof xquixc'uje' chirakan ri Dios chupan ri pokon ri xti'an chive, can xquixcolotaj-vi.
LUK 21:20 Pero tok xtitz'et chi ri tinamit Jerusalem yo'on pa nic'aj coma soldados, tivetemaj chi ja xril k'ij chi ri tinamit niq'uis ruk'ij.
LUK 21:21 Tok xtitz'et quiri', ri ec'o pa Judea, que'enimaj-e pa tak juyu'. Ri ec'o pa tinamit Jerusalem, que'el-pe chiri'. Ri ec'o pa tak juyu', man chic quetzolij-apu pa tinamit.
LUK 21:22 Roma ja tak k'ij ri', richin niyo'ox rajil-ruq'uexel ri man utz ta ri ebanalo'n, richin quiri' nibanataj ronojel ri tz'iban can chupan ri ruch'abel ri Dios.
LUK 21:23 Pero, ¡tok'ex quivech ri ixoki' ri quiri' quibanon y ri c'a yetz'uman na ac'ola' chiquik'a' chupan tak ri k'ij ri'! Roma xa xtipe jun nimalaj k'axomal pa ruvi' ri qui-lugar ri israelitas, y can xtika na vi royoval ri Dios pa quivi' ri tinamit re'.
LUK 21:24 Ec'o c'a xquecamises chutza'n espada. Jac'a ri xquecolotaj chuvech ri camic, xque'uc'uax preso juc'an tak roch'ulef. Y ri tinamit Jerusalem xtoc pa quik'a' man israelitas ta, c'a ja xtitz'akat ri k'ij ri yo'on chique ri vinak ri'.
LUK 21:25 C'o c'a retal xquebanataj chuvech ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila'. Re choch'ulef, ri vinak man juba' ta oc ruk'axon cánima, y man niquil ta achique niqui'en, roma ri mar nik'ajan y nibolkotilan.
LUK 21:26 Xqueyamayo-ka pan ulef roma niquinojij ri xquebanataj choch'ulef y roma quixi'in-qui'. Roma ronojel ri uchuk'a' ri erichin chicaj xquesilon.
LUK 21:27 Jac'ari' xquinquitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, chi yin petenak pa jun sutz', riq'uin uchuk'a' y nimalaj nuk'ij.
LUK 21:28 Jac'a rix, tok xtitz'et chi ronojel re' najin chic, quixquicot y tic'uje' más ruchuk'a' ri ivánima, roma xa nakaj chic c'o-vi icolic ri xtu'on ri Dios, xcha' ri Jesús.
LUK 21:29 Jac'ari' tok rija' xu'ij chic jun ejemplo chique: Titz'eta' ri che' higo o xa achique na jun che'.
LUK 21:30 Tok nitz'et chi ja yejotayin-pe ri ruk'a' y ye'el-pe c'ac'ac' tak ruxak, rix iveteman chi nuka yan ru-tiempo ri job.
LUK 21:31 Quiri' mismo, tok xtitz'et chi yebanataj chic ronojel ri xin-ij yan ka chive, tivetemaj chi nakaj chic c'o-vi ri k'ij chi conojel ye'an gobernar roma ri Dios.
LUK 21:32 Kitzij nin-ij chive chi ronojel re' xquebanataj tok ri vinak richin ri vacami c'a man jani queq'uis-e choch'ulef.
LUK 21:33 Ri roch'ulef y ri caj can xqueq'uis na vi, pero ri nuch'abel man xtiq'uis ta, xa can xquebanataj-vi ri nu'ij.
LUK 21:34 Jac'a rix tibana' cuenta ivi'. Man ti'e ivánima chirij ri va'in; man quixk'aber; man xaxe ri nic'atzin chive chuvech ri roch'ulef ri tinojij, roma riq'uin juba' man jun ina'en chiri' tok xtuka ri k'ij chi yin xquinuka.
LUK 21:35 Xa xtibanataj achel nu'on jun (pata'y, trampa) tok nika jun chicop chupan. Quiri' xtu'on tok xtuka ri k'ij ri' pa quivi' conojel vinak ri ec'o choch'ulef.
LUK 21:36 Roma c'a ri', quinivoyo'ej-apu, jumul c'a tic'utuj che ri Dios chi rix yixtz'etetaj chi man nuc'ul ta chi yixk'ax chupan ronojel re k'axomal ri xtipe, y tz'akat ta c'a ri ic'aslen ne'ic'utu-ivi' chinuvech yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xcha' ri Jesús chique ri ru-discípulos.
LUK 21:37 Pak'ij, ri Jesús yerutijoj ri vinak chiri' pa racho ri Dios, y chak'a' ntel-e pa tinamit richin nec'uje' pa juyu' Olivos.
LUK 21:38 Nisakar-nisakar eq'uiy vinak nequimolo-qui' riq'uin richin niquic'axaj ri nutzijoj rija' pa racho ri Dios.
LUK 22:1 Juba' chic nrojo' chi nuka ruk'ijul ri quinimak'ij ri israelitas tok niquitij ri pan manak levadura riq'uin, jun nimak'ij ri ni'ix pascua che.
LUK 22:2 Ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley niquicanola' achique ta niqui'en richin niquicamisaj ri Jesús, pero xa niquixi'ij-qui' chiquivech ri vinak.
LUK 22:3 Jac'ari' tok ri Satanás xoc pa ránima ri Judas ri ni'ix Iscariote che. Rija' jun chique ri doce ru-discípulos ri Jesús.
LUK 22:4 Ri Judas ri' xbe quiq'uin ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y quiq'uin ri e'uc'uayon quichin ri yechajin ri racho ri Dios richin xu'ij chique ri achel xtu'on richin nujach ri Jesús pa quik'a'.
LUK 22:5 Rije' xequicot xquic'axaj y xecanaj riq'uin chi niquiya' méra che.
LUK 22:6 Xuya' c'a rutzij ri Judas chique richin nujach ri Jesús pa quik'a', y nucanola' c'a achel xtu'on chi can ta che'elek'el chiquivech ri vinak.
LUK 22:7 Tok xuka ri k'ij chi nitij ri pan manak levadura riq'uin, ri k'ij tok nic'atzin chi yecamises ri ovejas richin ri pascua,
LUK 22:8 ja k'ij ri' ri Jesús xerutak-e ri Pedro y ri Juan, y xu'ij-e chique: Quixbin y tibana' rubanic ri xtikatij chupan ri pascua re'.
LUK 22:9 Jac'a rije' xquic'utuj che: ¿Achique lugar najo' chi nika'an-vi rubanic?
LUK 22:10 Rija' xu'ij-e chique: Titz'eta' c'a, tok xquixoc-apu pa tinamit Jerusalem, xtic'ul jun achi ruc'amon-pe jun (cucu', k'e'l) ya'. Titzekle'ej-e, c'a achique na jay xtoc-vi.
LUK 22:11 Y quire' ti'ij che ri rajaf-jay: Ri Tijonel quire' nu'ij chave: ¿Achique lugar c'o-vi ri cuarto vave' chi'avacho ri utz chi nin-en-vi ri va'in richin ri pascua quiq'uin ri nu-discípulos? quixcha' che.
LUK 22:12 Jac'ari' xtuc'ut jun mama cuarto chivech pa ruca'n piso che ri racho. Ja chiri' tibana-vi rubanic ronojel, xcha-e chique.
LUK 22:13 Xebe c'a ri ca'i' discípulos, y can xquil-vi ri achel ru'in-e ri Jesús chique. Chiri' c'a xqui'en-vi rubanic ronojel ri xtic'atzin chique chupan ri nimak'ij pascua.
LUK 22:14 Tok xril hora richin ri va'in, ri Jesús xtz'uye-apu chuchi' ri mesa y ja jun ri apóstoles xetz'uye-apu riq'uin.
LUK 22:15 Rija' xu'ij c'a chique: Jani na rurayin ri vánima chi junan nika'an can ri va'in richin ri jun pascua re' na'ey chuvech ri nucamic.
LUK 22:16 Roma yin nin-ij chive chi man chic xtintij ta re pascua c'a ja tok xtitz'akat ronojel ri nuc'ut ri jun va'in re' chi xtibanataj pa ru-gobierno ri Dios.
LUK 22:17 Jac'ari' xuq'uen-apu ri vaso richin ri pascua, y tok rumatioxin chic che ri Dios, xu'ij: (Titz'ama', tichapa') re' y tikumu' can juba' rupan chi'ijununal.
LUK 22:18 Roma yin nin-ij chive chi man chic xtinkum ta re ruya'al-uva c'a xtuka na ri k'ij tok tz'akat xtu'on gobernar ri Dios pa ruvi' ronojel.
LUK 22:19 Jari' xuq'uen-apu ri pan richin ri pascua, xumatioxij che ri Dios, xuper c'a, xuya' chique ri ru-apóstoles y xu'ij: Jare' ri nu-cuerpo ri xtijach-e ivoma rix, y jun bey, jun bey tok nitij, richin c'uxle'el vichin yin tibana', xcha'.
LUK 22:20 Quiri' mismo xu'on tok evayinak chic, xuq'uen-apu ri vaso y xu'ij: Ri vaso re', jare' retal ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen ri xtic'achoj riq'uin ri nuquiq'uel ri xtibin ivoma rix.
LUK 22:21 Pero ri achi ri xquijacho-e pa quik'a' ri vinak, xa c'o-pe vave' viq'uin chuchi' mesa.
LUK 22:22 Can kitzij na vi chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xquicamises, roma can quiri' vi runojin-pe ri Dios pa nuvi'. Pero, ¡tok'ex ruvech ri achi ri xtijacho-e vichin! xcha' ri Jesús.
LUK 22:23 Jac'ari' tok ri discípulos xquitz'uc-ka ruc'utuxic chiquivech chi achique chique rije' ri xtijacho-e pa camic.
LUK 22:24 Pero (chuka', ka) ri discípulos niquichok'omayila' chiquivech chi achique chique rije' ri más c'o ruk'ij.
LUK 22:25 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Ri reyes ri yebano gobernar choch'ulef, can ecajaf ri vinak niquina-qui', y ri c'o qui-autoridad, nika chiquivech ni'ix chique chi ebanoy favor.
LUK 22:26 Jac'a chi'icojol rix man tibanataj quiri'. Roma ri na'ey chi'icojol rix, xa tubana' chi ja rija' ri más co'ol chivech. Y ri uc'uay ivichin, toc-ka jun ri nito'on chi'icojol.
LUK 22:27 Quiri' nin-ij chive, roma chuvech ri roch'ulef, ja ri nilix-apu pa mesa ri más c'o ruk'ij que chuvech ri nilin-apu. Pero yin, yin achel ri yinilin-apu pa ruvi' mesa yinc'o chi'icojol.
LUK 22:28 Y rix can rixc'o-pe viq'uin chupan ri k'axomal ri nuk'asan-pe.
LUK 22:29 Roma c'a ri', yin xtinya' autoridad pan ik'a' richin ni'en gobernar achel rubanon-pe ri Nata' Dios chuve yin,
LUK 22:30 richin quiri' junan xquixva' y xtikum iya' viq'uin pa ruvi' ri nu-mesa chupan ri nu-gobierno, y xquixtz'uye' pa tak tz'uyubel c'o quik'ij richin ni'ij ri achique nic'atzin chi ni'an pa quivi' ri erichin ri doce tinamit richin ri Israel, xcha'.
LUK 22:31 Xch'o chic ri Ajaf Jesús, y quire' xu'ij: Simón, Simón, tavac'axaj ri nin-ij chave: Ri Satanás xixruc'utuj richin yixruchayuj achel ni'an che ri trigo, y xyo'ox lugar che.
LUK 22:32 Pero yin nubanon orar avoma, richin man tichup-ka jumul chi rat cukul ac'u'x viq'uin chupan ri chayuj ri xti'an chave. Y tok xtitzolij-pe avánima viq'uin, que'ato' ri ch'aka' chic nu-discípulos richin nic'uje' chic pe ruchuk'a' ri cánima chirakan ri Dios, xcha' che.
LUK 22:33 Jac'a ri Simón xu'ij: Ajaf, yin nubanon che ri vánima chi yatintzekle'ej pa cárcel, o hasta pa camic, xcha'.
LUK 22:34 Pero ri Jesús xu'ij che: Pedro, yin nin-ij chave chi chupan ri ak'a' re', na'ey chi nitzirikin-pe quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chi xa man aveteman ta nuvech, xcha'.
LUK 22:35 Jac'ari' tok ri Jesús xuc'utuj chique ri ru-discípulos: Tok xixintak ri jun bey can, rix manak morral, méra, nis-ta jun chic par ixajab xic'uaj. ¿C'o cami xc'atzin chive y man ta xivil? Man jun, xecha' rije'.
LUK 22:36 Y xu'ij c'a chique: Jac'a ri vacami, ri c'o ru-morral, tutzalej-e. Ri c'o ruméra, tuc'uaj. Ri manak ru-espada, tuc'ayij jun rutziak y tulok'o' jun.
LUK 22:37 Quiri' nin-ij chive, roma can nic'atzin chi nibanataj viq'uin yin ri tz'iban can ri nu'ij: Achel jun aj-mac x-an che. Roma ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios chuvij yin, can c'a yebanataj na, xcha' ri Jesús.
LUK 22:38 Jari' tok ri discípulos xqui'ij che: Ajaf, vave' c'o ca'i' espada, xecha'. Jac'a rija' xu'ij chique: Man chic tic'uxlaj-pe ri', xcha'.
LUK 22:39 Ri Jesús xel-e pa tinamit y xjote-e chuvech ri juyu' Olivos ri can ni'e-vi siempre. Y ja jun ri discípulos ebenak chirij.
LUK 22:40 Tok c'o chic chiri', rija' xu'ij chique: Rix tibana' orar richin man yixtzak pa mac.
LUK 22:41 Jac'a rija' xbin-apu achel cami nika-vi jun abaj tok nac'ak, y chiri' xxuque-vi-ka richin nu'on orar.
LUK 22:42 Nu'ij c'a pa ru-oración: ¡Papá! Si naya' pan avánima chi quiri', tabana' chi naj nik'ax-vi ri k'axomal re' chuve. Pero man ta'an ri ninrayij yin, xa ja ri najo' rat ri tibanataj, xcha'.
LUK 22:43 Jac'ari' tok jun ángel petenak chicaj xuc'ut-ri' chuvech richin nuruya-ka ruchuk'a'.
LUK 22:44 Riq'uin ri nimalaj ruk'axon ri ránima, ri Jesús más riq'uin uchuk'a' nu'on orar, y ri rutz'ajob can achel nima'k tak tz'uj quic' yeka pan ulef.
LUK 22:45 Jac'a tok xcataj-pe riq'uin ri oración, y xpe quiq'uin ri ru-discípulos, xa yever roma bis xu'urila'.
LUK 22:46 Jac'ari' xu'ij chique: ¿Achique roma xa yixver? Quixcataj, tibana' orar, richin man yixtzak pa mac, xcha' ri Jesús.
LUK 22:47 C'a nich'o na ri Jesús quiq'uin chiri', tok xe'epapo' q'uiy vinak quiq'uin, y ja ri Judas, jun chique ri doce discípulos ri uc'uayon-apu quibey. Rija' xjel-apu riq'uin ri Jesús richin (xutz'ubaj, xutz'ub).
LUK 22:48 Jari' tok ri Jesús xu'ij che: Judas, ¿riq'uin jun tz'ub yinajach-e yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol? xcha'.
LUK 22:49 Tok ri discípulos xquitz'et ri xtebanataj, xquic'utuj che: Ajaf, ¿nkucataj chiquij riq'uin espada? xecha'.
LUK 22:50 Jun chique rije' xusoc jun rusamajinel ri nimalaj sacerdote israelita; xutzaq'uij-e ruxiquin derecha che ri espada.
LUK 22:51 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Tik'ata-ivi'. Man chic ti'en quila'. Xuya' c'a apu ruk'a' xe ruxiquin ri samajinel y xu'on che chi xc'achoj.
LUK 22:52 Jac'ari' xu'ij chique ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, chique ri achi'a' uc'uay quichin ri yechajin racho ri Dios, y chique ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij ri ebenak c'amoy richin: Yin mana-ta yin elek'on chi rix ic'amalo'n-pe che' y espada richin yinu'ic'ama'.
LUK 22:53 K'ij-k'ij xic'uje' iviq'uin pa racho ri Dios, y man (xinitz'om, xinichop) ta. Pero jare' ri hora yo'on chive, richin nuya' ruchuk'a' rajaf ri k'eku'n, xcha' ri Jesús.
LUK 22:54 Tok c'o chic ri Jesús pa quik'a', xquic'uaj-e chojay che racho ri nimalaj sacerdote israelita. Jac'a ri Pedro xutzekle'ej ri Jesús, pero c'a naj c'o-vi can.
LUK 22:55 Chiri' chojay, ri samajela' xquibox k'ak', y xetz'uye-apu chuchi'. Ja jun ri Pedro xtz'uye-apu chiquicojol.
LUK 22:56 Y c'o c'a jun aj-ic' chiri' ri xutz'et-apu chi tz'uyul ri Pedro chik'ak', layoj juba' xutz'et, jac'ari' xu'ij: Ja jun ri jun achi re' c'o riq'uin ri Jesús, xcha'.
LUK 22:57 Pero ri Pedro xa quire' xu'ij che: Ixok, yin man veteman ta ruvech ri Jesús, xcha'.
LUK 22:58 Mier juba' chiri', c'o chic jun xtz'eto-pe richin ri Pedro, y xu'ij che: Rat, rat jun chique ri ec'o riq'uin ri Jesús, xcha'. Ri' man yin ta ri', xcha' ri Pedro.
LUK 22:59 Xk'ax cami jun hora chiri', tok c'o chic jun ri can xuya' ruchuk'a' rutzij richin xu'ij: Ri jun achi re', kitzij chi ja jun rija' c'o riq'uin ri Jesús, roma aj pa departamento Galilea, xcha'.
LUK 22:60 Pero ri Pedro xu'ij che ri achi: Yin man veteman ta ri achique na'ij, xcha'. C'a nich'o na ri Pedro chiri', tok xtzirikin-pe quimama' ri ec'.
LUK 22:61 Xtzu'un c'a pe ri Ajaf Jesús chirij y xutz'et-pe ri Pedro. Jari' tok ri Pedro xuc'uxlaj-pe chi ri Ajaf quire' ru'in can che: Na'ey chi nitzirikin-pe quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chique ri yec'utun chave chi man aveteman ta nuvech.
LUK 22:62 Xel c'a e ri Pedro, xujik' ok'ej.
LUK 22:63 Ri achi'a' ri yechajin richin ri Jesús, yetze'en chirij y niquich'ey.
LUK 22:64 Xquitz'apij ruvech riq'uin jun tziek, niquiya' k'a' chupalaj, y niquic'utula-apu che: Tavila' achique yech'eyon avichin, yecha'.
LUK 22:65 Q'uiy tak tzij niquibila' chupalaj.
LUK 22:66 Tok xsakar-pe, xquimol-qui' ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley, xquic'uaj-apu ri Jesús ri achique lugar niquimol-vi-qui' richin niqui'en gobernar, y quire' xqui'ij che:
LUK 22:67 Ta'ij chike: ¿Ja rat ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic rutinamit? xecha' che. Ri Jesús xu'ij chique: Si nin-ij chive chi ja yin ri', man yininimaj ta.
LUK 22:68 Y si c'o ninc'utuj chive, rix man jun xti'ij-pe chuve, ni man xquinisok'opij ta e.
LUK 22:69 Pero ja vacami nitiquer-e chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xquinetz'uye' pa ru-derecha ri Dios ri achique lugar c'o-vi nimalaj ruchuk'a', xcha'.
LUK 22:70 Jac'ari' tok conojel xec'utun-apu che: ¿Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios? xecha'. Rix mismo yix-in chi quiri', xcha' ri Jesús chique.
LUK 22:71 Y rije' xqui'ij: ¿Achique chic más sujunic koyo'en chirij ri achi re'? Roma ja roj mismo riq'uin kaxiquin xkac'axaj ri xu'ij, xecha'.
LUK 23:1 Quebuchma'y xecataj-e conojel, xquiq'uen-e ri Jesús richin xequijacha' pa ruk'a' ri gobernador Pilato.
LUK 23:2 Chiri' chuvech ri gobernador, niquisujuj-apu ri Jesús, y quire' c'a niqui'ij-apu: Roj katz'eton chi ri achi re' nuya' quino'oj vinak, nubila' chique chi can man tiquitoj ri impuestos che ri rey César. Nu'ij chi rija' jun rey, y chi ja rija' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, yecha'.
LUK 23:3 Jac'a ri Pilato xuc'utuj che: ¿Ja rat ri Rey quichin ri israelitas? xcha'. Ja', quiri', achel ri na'ij, xcha' ri Jesús.
LUK 23:4 Jac'ari' tok ri Pilato xu'ij chique ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y chique conojel ri quimolon-apu-qui' chiri': Yin man jun ch'o'oj ninvil chirij ri jun achi re', xcha'.
LUK 23:5 Pero rije' xa más riq'uin cuchuk'a' niquisujuj-apu y niquibila-apu: Rija' pa ronojel tinamit richin ri Judea yerutijoj-vi ri vinak richin eruyacon. Chila' pa Galilea rutz'ucun-vi-pe ri quiri' nubanala', y vacami ja xuka vave' pa tinamit Jerusalem, xecha-apu.
LUK 23:6 Tok ri Pilato xrac'axaj chi ri Jesús pa departamento Galilea elenak-vi-pe, rija' xuc'utuj si aj-Galilea.
LUK 23:7 Tok xbix che chi ja', rija' xu'ij chi tejach ri Jesús pa ruk'a' ri Herodes ri yec'ojon ri vinak pa Galilea, tuc'ul ri Herodes c'o yan chic chiri' pa tinamit Jerusalem chupan tak ri k'ij ri'.
LUK 23:8 Tok ri Herodes xutz'et ri Jesús, jani na xquicot ránima, roma riq'uin ri rac'axan chirij, c'o chic chi k'ij rurayin chi nutz'et ruvech. Bala ta nrojo' chi ri Jesús nu'on jun milagro chuvech.
LUK 23:9 Jalajoj xeruc'utula' ri Herodes che, pero ri Jesús man jun rutzolic rutzij xu'on.
LUK 23:10 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley yesiq'uin niquisujuj-apu ri Jesús.
LUK 23:11 Jac'ari' tok ri Herodes junan quiq'uin ri ru-soldados xuya' jun tziek nitz'intz'ot chirij ri Jesús richin nitze'en chirij y man jun ruk'ij nu'on che. C'ajari' xutzolij chic e che ri Pilato.
LUK 23:12 Ri Pilato y ri Herodes c'o oyoval chiquivech ri rubanon-pe, pero ja k'ij ri' xech'o chic chiquivech.
LUK 23:13 Jac'ari' tok ri Pilato xeroyoj ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, ri achi'a' junan niqui'en gobernar, y ri tinamit,
LUK 23:14 y xu'ij chique: Rix xu'iya' ri Jesús pa nuk'a', y nisujuj chi nuyala' quino'oj vinak. Pero chivech rix mismo xinc'utuj-vi che, y yin nintz'et chi xa man jun chique ri achel ni'ij rix erubanon.
LUK 23:15 Nis-ta ri Herodes manak achique xril chirij tok xixintak-e riq'uin. Chiri' nik'alajin-vi chi ri achi re' man jun achique rubanon richin quiri' nitak pa camic.
LUK 23:16 Vacami c'a, xtin-ij chi tich'ay y c'ajari' xtincol-e, xcha'.
LUK 23:17 Ri Pilato nrojo' man nrojo', juna-juna' nucol-e jun preso chupan ri nimak'ij pascua.
LUK 23:18 Pero ri vinak junan quitzij xqui'ij-apu riq'uin cuchuk'a': ¡Tacamisaj la achi c'o-apu chavech y tasok'opij-e ri Barrabás chikavech! xecha'.
LUK 23:19 Ri Barrabás re' tz'apel pa cárcel roma xcataj chirij ri gobierno richin ri tinamit, y roma rubanon camic.
LUK 23:20 Jun bey chic ri Pilato xch'o-pe chique ri vinak, roma nrojo' nucol-e ri Jesús.
LUK 23:21 Pero rije' xech'o chic apu riq'uin cuchuk'a', y xqui'ij: ¡Ticamises chuvech cruz! ¡Ticamises chuvech cruz! yecha-apu.
LUK 23:22 Chi rox (mul, paj) ri Pilato xu'ij-pe chique: Pero, ¿achique mac rubanon ri achi re' chivech? Roma yin man jun ch'o'oj ninvil chirij chi can ta utz nitak pa camic. Romari' xtintak-e richin nich'ay y c'ajari' xtincol-e, xcha'.
LUK 23:23 Jac'a ri vinak y ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas man yetane' ta ka, xa más riq'uin cuchuk'a' niquic'utuj-apu chi tirip ri Jesús chuvech cruz. Can nik'alajin chi ja ri quitzij rije' ri xtech'acomaj.
LUK 23:24 Jac'ari' tok ri Pilato xu'ij chi ti'an ri niquic'utuj-apu ri vinak,
LUK 23:25 y xucol-pe ri achi tz'apel roma xcataj chirij ri gobierno y rubanon camic, achel ri niquic'utuj-apu. Jac'a ri Jesús xujach-e richin ti'an che achel nicajo' ri vinak.
LUK 23:26 Tok ri soldados ja quic'amon-e ri Jesús, (xquitz'om, xquichop) jun achi rubinan Simón aj pa tinamit Cirene tzolijnak-pe pa juyu', y chirij c'a ri Simón re' xquiya-vi-e ri cruz richin tuc'uaj chirij ri Jesús.
LUK 23:27 Y man juba' ta oc vinak ebenak chirij, y ec'o ixoki' ri nicok'ej y niquibisoj ri Jesús ebenak.
LUK 23:28 Jac'a ri Jesús xtzu'un can chirij, y xu'ij chique: Ixoki' aj-Jerusalem, man quinivok'ej yin, xa tivok'ej-ivi' rix, y que'ivok'ej ri ival.
LUK 23:29 Roma xque'uka k'ij tok xti'ix chi utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri ixoki' man e'alanel ta, ri man jun bey xc'uje' ac'ual chiquik'a', y nis-ta jun bey xtz'uman jun ac'ual choquic'u'x.
LUK 23:30 Chupan tak ri k'ij ri' ec'o xquech'o chique ri chovon tak juyu' y xtiquibila': Quixtzak-pe chikij, xquecha'. Y xquech'o chique ri cocoj tak juyu' y xtiquibila': Kojimuku', xquecha'.
LUK 23:31 Roma si chuve yin ri yin achel jun che' rex ni'an chi nink'asaj k'axomal, tinojij na pe achique xti'an chique ri e'achel chaki'j tak che', xcha' ri Jesús.
LUK 23:32 (Chuka', ka) ec'amon-e ca'i' elek'oma' junan riq'uin ri Jesús richin ye'ecamises.
LUK 23:33 Tok (xe'apon, xe'ebos) chupan ri lugar ri ni'ix lugar richin rubakil (rujolon, ruvi') ámna che, ri soldados xquibajij ri Jesús y ri ca'i' elek'oma' chuvech qui-cruz. Chi tak rutzalanen ri Jesús xequiya-vi ri elek'oma'. Quiri' xqui'en ri soldados.
LUK 23:34 Jac'a ri Jesús xu'ij: Nata' Dios, que'abana' perdonar, roma man queteman ta achique yetajin riq'uin, xcha'. Y chuvi' etz'anen xquijach-vi-e ri rutziak chiquivech.
LUK 23:35 Jani na chi vinak yetz'eto-apu richin ri Jesús, y hasta ri yebano gobernar chiquicojol ri israelitas yetze'en-apu chirij, y niquibila': Rija' xerucol ch'aka' chic. Vacami tucolo-ri' ruyon, si kitzij chi ja rija' ri cha'on-pe roma ri Dios y takon-pe chucolic rutinamit, yecha'.
LUK 23:36 Ja jun ri soldados yetze'en-apu chirij ri Jesús. Yejel-apu riq'uin, niquisuj-apu ch'amilaj vino che,
LUK 23:37 y niquibila-apu che: Si ja rat ri Rey quichin ri israelitas, tacolo-avi' ayon, yecha'.
LUK 23:38 Chutza'n e ri cruz, chuvech jun pedazo tabla, c'o tz'iban pa griego, pa latín y pan hebreo. Ri tz'iban quire' nu'ij: JARE' RI REY QUICHIN RI ISRAELITAS.
LUK 23:39 Pero jun chique ri ca'i' elek'oma' ri ec'o chuvech qui-cruz, quire' tzij ri xu'ij-apu che ri Jesús: Si kitzij chi ja rat ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, tacolo-avi' ayon y kojacolo' roj, xcha'.
LUK 23:40 Jac'a ri jun chic elek'on xa xuch'olij, y xu'ij che: Rat ratc'o chupan ri mismo k'axomal junan kiq'uin, y, ¿nis-ta man naxi'ij ta avi' chuvech ri Dios?
LUK 23:41 Rat y yin can utz ri ni'an chike, roma ja nikatoj ronojel ri man utz ta kabanalo'n. Pero rija' man jun rumac.
LUK 23:42 Jac'ari' xu'ij-apu che ri Jesús: Quinac'uxlaj c'a tok na'an chic gobernar pa ruvi' ronojel, xcha'.
LUK 23:43 Y ri Jesús xu'ij che: Kitzij nin-ij chave: Vacami mismo yatec'uje' viq'uin chupan ri lugar jabel (nic'ases, ch'u'l), xcha'.
LUK 23:44 Pa nic'aj k'ij cami chiri', xk'uk'umer ruvech ronojel ri roch'ulef, y c'a richin a las tres xk'ak'ij xq'uis-e ri k'eku'n.
LUK 23:45 Ri k'ij xk'uk'umer ruvech, y ri pinilaj tziek ri achok che jachon-vi rupan ri racho ri Dios, xel pa nic'aj.
LUK 23:46 Jac'ari' tok ri Jesús riq'uin ronojel ruchuk'a' xu'ij: Nata', pan ak'a' ninjach-vi ri vánima, xcha'. Tok ru'in chic quiri', jari' (xcom, xquen).
LUK 23:47 Jac'a ri uc'uay quichin ri soldados tok xutz'et ri xbanataj, xuya' ruk'ij ri Dios, y xu'ij: Can kitzij vi chi ri achi re' jun chojmilaj achi, xcha'.
LUK 23:48 Chi nimalaj conojel ri ec'o-apu chiri', tok xquitz'et ri xbanataj, jani na xk'axo cánima y romari' niquitinila-ka roquic'u'x xetzolij.
LUK 23:49 Jac'a conojel ri queteman ruvech ri Jesús, y ri ixoki' ri c'a pa Galilea quitzekle'en-vi-pe, niquitz'et-apu chi naj ri najin chiri'.
LUK 23:50 C'o c'a jun achi rubinan José, aj pa tinamit Arimatea, jun tinamit richin ri Judea. Ri José re' jun chique ri achi'a' junan niqui'en gobernar chiquicojol ri israelitas, y jun utzulaj y chojmilaj achi.
LUK 23:51 Rija' riq'uin ronojel ránima royo'en ri k'ij tok ja ri Dios xtibano gobernar pa ruvi' ronojel, y man juba' junan rutzij xu'on quiq'uin ri (rachbil, rach'il) ri junan niqui'en gobernar, riq'uin ri xecanaj chiquivech pa ruvi' ri Jesús, nis-ta riq'uin ri achique rubeyal xquicanoj richin xquiya' pa camic.
LUK 23:52 Xbe c'a ri José riq'uin ri gobernador Pilato, xuc'utuj ri ru-cuerpo ri Jesús richin numuk.
LUK 23:53 Tok ri José rukasan chic pe ru-cuerpo ri Jesús chuvech cruz, xubolkotij-e pa jun tziek, y xberuya' can chupan jun jul c'oton-apu chuvech jun juyu' ruyon abaj, ri c'a man jani tiyo'ox ámna chupan.
LUK 23:54 Ri k'ij ri', ri israelitas niquibanala' can rubanic ronojel ri nic'atzin chi niqui'en na'ey chi nitiquer-ka ri k'ij richin uxlanen.
LUK 23:55 Pero ri ixoki' ri c'a pa Galilea epetenak-vi chirij ri Jesús, tok xc'amer-e ri ru-cuerpo, xquitzekle'ej-e, y xquitz'et can ri jul ri xyo'ox-vi, y ri achel x-an can che.
LUK 23:56 Tok xetzolij chi tak cacho, xequibanala' rubanic jubulaj tak ak'on y aceite richin nequiya' chirij ri cuerpo, pero xe'uxlan chupan ri k'ij richin uxlanen, achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
LUK 24:1 Cumaj-cumaj yan sakar chupan ri na'ey k'ij richin ri semana, ri ixoki' xebe c'a chuchi' ri jul ri yo'on-vi can ri Jesús. Rije' quic'amalo'n-e ri jubulaj tak ak'on ri quibanon-e rubanic, y ec'o ch'aka' chic ixoki' ri ebenak chiquij.
LUK 24:2 Tok (xe'apon, xe'ebos), xquitz'et chi ri abaj ri achok che tz'apin-vi can ruchi' ri jul, xa elesan-e.
LUK 24:3 Rije' xe'oc-apu chupan ri jul, pero ri ru-cuerpo ri Ajaf Jesús xa man jun chic.
LUK 24:4 Romari' man niquil ta achique niquinojij, y c'a quiri' na yetajin chunojixic, jari' tok xe'epapo' quiq'uin ca'i' achel achi'a' nitz'intz'ot quitziak.
LUK 24:5 Ri ixoki' xeluque-ka pan ulef roma quixi'in-qui', y ri achel achi'a' xqui'ij chique: ¿Achique roma chiquicojol anima'i' nicanoj-vi ri q'ues?
LUK 24:6 Ri ru-cuerpo man c'o ta chic vave'. Rija' xc'astaj-e. Tuka chi'ic'u'x ri xu'ij chive tok c'a c'o na chila' pa Galilea.
LUK 24:7 Rija' quire' ru'in: Yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, can xquijach na vi pa quik'a' aj-mac. Xquicamises chuvech cruz, y chi rox k'ij xquic'astaj-pe. Quiri' ru'in ri Jesús, xecha' ri achel achi'a'.
LUK 24:8 C'ajari' xuka chiquic'u'x ri ixoki' ri ch'abel ri ru'in can ri Jesús.
LUK 24:9 Jac'ari' xe'el-pe chuchi' ri jul, xquitzijoj ronojel ri xquitz'et chique ri once apóstoles y chique ri quimolon-qui' quiq'uin.
LUK 24:10 Ri xe'eyo'on rutzijol chique ri apóstoles, ja ri María Magdalena, ri Juana, ri María rute' ri Jacobo, y ch'aka' chic ixoki'.
LUK 24:11 Pero pa quivech ri apóstoles, xa nojin tak tzij ri yequibila' ri ixoki', y man xequinimaj ta.
LUK 24:12 Xcataj c'a e ri Pedro, junanin xbe chuchi' ri jul. Tok xtzu'un-apu chupan, xe chic ri tziek xutz'et chiri'. Jac'ari' ruyon xtzolij-e, pero jani na nunojila' rij ri xbanataj.
LUK 24:13 Chupan c'a ri k'ij ri', c'o ca'i' tzekle'ey richin ri Jesús ebenak chupan ri bey ri ni'e pan aldea Emaús, ri c'o cami once kilómetros quicojol riq'uin ri tinamit Jerusalem.
LUK 24:14 Rije' niquitzijola' chiquivech ri xbanataj pa Jerusalem ebenak.
LUK 24:15 Y c'a quiri' na yetzijon y niquic'utula' chiquivech ri xbanataj chiri', jari' tok xjel-apu ri Jesús y junan xbe quiq'uin.
LUK 24:16 Pero ri ca'i' achi'a' ri' c'o banayon chique chi man niquetemaj ta ruvech ri Jesús.
LUK 24:17 Jac'ari' xuc'utuj ri Jesús chique: ¿Achique c'a ri nitzijoj chivech ri rix petenak? Y, ¿achique roma yixbison?
LUK 24:18 Jun chique rije' rubinan Cleofas, quire' xu'ij-apu che ri Jesús: Man jun la'k vinak ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalem ri man ta reteman ri achique xbanataj chupan ri ca'i-oxi' k'ij can. ¿Achel chi rat man aveteman ta? xcha'.
LUK 24:19 Y ri Jesús xuc'utuj chique: ¿Achique ri xbanataj c'a? Rije' xqui'ij: Ri x-an che ri Jesús aj-Nazaret, jun profeta ri xk'alajin chiquivech ri vinak y chuvech ri Dios chi can c'o ruchuk'a' roma ri milagros ri xerubanala' y roma ri ch'abel ri xutzijoj.
LUK 24:20 Pero ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y ri achi'a' junan niqui'en gobernar ri katinamit, xquic'utuj rucamic y xqui'ij chi tibajix chuvech cruz.
LUK 24:21 Jac'a roj can cukul kac'u'x riq'uin chi ja rija' xkojelesan pa quik'a' ri ec'o pa kavi' roj israelitas. Y vacami man keteman ta achique xtika'an, roma ja yan chic oxi' k'ij riq'uin re' ticamises.
LUK 24:22 Pero ec'o ixoki' chikacojol ri cumaj yan xebe chuchi' ri jul, y xojequixibij.
LUK 24:23 Roma xqui'ij chike chi ri ru-cuerpo ri Jesús man c'o ta chic chiri' pa jul, y chi c'o ángeles xquic'ut-qui' chiquivech, y chi ri ángeles xqui'ij chi ri Jesús xc'astaj-e.
LUK 24:24 Romari' ec'o chike roj ri xebe chuchi' ri jul, y can achel ri xqui'ij ri ixoki', can quiri' vi xquil, pero ri Jesús man xquitz'et ta ruvech.
LUK 24:25 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique: ¡Ah! Rix achel xan rubanon ri ivánima. Hasta ri vacami man jani tinimaj ri qui'in can ri profetas ojer.
LUK 24:26 Rije' qui'in can chi ri Jun ri nutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit can nuk'asaj na vi k'axomal, y c'ajari' nic'uje' chic ruk'ij chila' chicaj, xcha' chique.
LUK 24:27 Jac'ari' xutzijoj-apu chique ri nu'ij ri ruch'abel ri Dios pa ruvi' rija'. Xutz'uc-e riq'uin ri erutz'iban can ri Moisés, c'ajari' xch'o pa ruvi' ri quitz'iban can ri ch'aka' chic profetas ojer.
LUK 24:28 Y tok nakaj chic ec'o-vi che ri aldea Emaús, ri Jesús xu'on chi choj nik'ax.
LUK 24:29 Pero rije' xqui'ij che chi tic'uje-ka ri lugar ri yec'uje-vi-ka rije', y romari' xqui'ij: Cac'uje-ka vave', roma ri k'ij xka yan ka, y nik'uk'umer yan pe, xecha'. Jac'ari' xoc-apu ri pa jay richin nic'uje-ka chiri'.
LUK 24:30 Jac'a tok xtz'uye-apu chuchi' ri mesa quiq'uin ri ca'i' achi'a' ri', ri Jesús xuq'uen-apu jun pan, xumatioxij c'a che ri Dios, xuper c'a y xuya' chique.
LUK 24:31 C'ajari' achel xjakataj quivech, y xquetemaj ruvech chi ja ri Jesús ri c'o quiq'uin. Pero tok xquitz'et, man jun chic quiq'uin.
LUK 24:32 Rije' niquibila' chiquivech: Can nuna-vi ri kánima tok nitzijon chike roj petenak, riq'uin ri nuk'alajrisaj chikavech ruchojmil ri ruch'abel ri Dios, yecha'.
LUK 24:33 Xecataj c'a e chuchi' ri mesa, xetzolij pa tinamit Jerusalem, y quimolon-qui' ri once discípulos xequil junan quiq'uin ri más chic tzekle'ey richin ri Jesús.
LUK 24:34 Jac'a ri quimolon-qui' xqui'ij chique: Ri Ajaf Jesús can kitzij chi xc'astaj yan e, y xuc'ut yan ri' chuvech ri Simón.
LUK 24:35 Jari' tok ri ca'i' achi'a' xquitzijoj-apu ri achique xbanataj quiq'uin tok ebenak chupan ri bey ri ni'e pan Emaús, chi rije' xquetemaj ruvech ri Jesús tok xuper ri pan chiquivech.
LUK 24:36 C'a yetzijon na ri quimolon-qui' pa ruvi' ri xebanataj, tok xbepapo' ri Jesús pa quinic'ajal, y xu'ij chique: Ri uxlanen ri petenak riq'uin ri Dios tic'uje' c'a pa tak ivánima chi'ivonojel, xcha'.
LUK 24:37 Jac'a rije' xa xquixi'ij-qui', roma niquinojij chi xa jun ámna ri niquitz'et.
LUK 24:38 Pero ri Jesús xu'ij chique: ¿Achique roma ixi'in-ivi' y jalajoj ninojij-ka pa tak ivánima chuvij?
LUK 24:39 Que'itz'eta' ri nuk'a-vakan, can ja vi yin. Quinitz'eta', (quinitz'ama', quinichapa'), roma jun espíritu manak ruch'acul, manak rubakil achel ri yinitz'et-pe, xcha' ri Jesús chique.
LUK 24:40 Tok xu'ij quiri' chique, xeruc'ut ri ruk'a-rakan chiquivech.
LUK 24:41 Jac'a rije' roma yequicot man niquinimaj ta chi ja ri Jesús ri c'o-apu quiq'uin, ni man niquil ta achique niquinojij. Romari' ri Jesús xuc'utuj si chiri' manak juba' achique richin nitij.
LUK 24:42 Jari' tok xquiya' juba' sa'on quer che, y cab c'o pa cera.
LUK 24:43 (Xutz'om, xuchop) c'a apu rija' y chiquivech xutij-vi.
LUK 24:44 Jac'ari' xu'ij chique: Ri xebanataj chupan ri ca'i-oxi' k'ij re', jare' ri nuyo'on-pe rutzijol chive na'ey chuvech ri nucamic, y vacami nincamuluj chic rubixic chive, chi can xc'atzin na vi chi xebanataj ri tz'iban can pa ruvi' ri nuc'aslen yin, achel nilitaj chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, chupan ri quitz'iban can ri profetas ojer y chupan ri Salmos.
LUK 24:45 C'ajari' xu'on chique chi (xk'ax, xno') chiquivech ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios.
LUK 24:46 Y xu'ij c'a chique: Can tz'iban-vi can y romari' xc'atzin chi ri Jun ri xutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, chuvi' k'axomal xcamises-vi, y chi rox k'ij xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i',
LUK 24:47 y chi pa rubi' rija' titzijos-vi chique conojel quivech vinak chi nic'atzin niquijal quino'oj y niquiya' can ri quimac, y quiri' ri Dios yeru'on perdonar. Y bin can chi vave' pa Jerusalem nitiquer-vi-e rutzijosic.
LUK 24:48 Rix ri xitz'et ronojel re', titzijoj ri xitz'et.
LUK 24:49 Jac'a yin, can xtintak-vi-pe ri rusujun ri Nata' Dios chi nuya-pe chive. Pero quixc'uje' pa Jerusalem, c'a ja tok xtiyo'ox chive ri ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu ri xtika-pe chicaj, xcha' ri Jesús chique.
LUK 24:50 C'o c'a jun k'ij ri Jesús xerelesaj-e ri ru-discípulos ri pa Jerusalem, y xeruc'uaj pan aldea Betania. Chiri' xeruyec ri ruk'a' chicaj y xuc'utuj ru-favor ri Dios pa quivi'.
LUK 24:51 Y tok ja nuc'utuj ru-favor ri Dios pa quivi' chiri', xujach-e-ri' quiq'uin, y ja nijoto'ex-e chicaj benak.
LUK 24:52 Jac'a ri discípulos ejupul pan ulef xquiya' ruk'ij ri Jesús, y jani na yequicot xetzolij pa tinamit Jerusalem.
LUK 24:53 K'ij-k'ij ec'o pa racho ri Dios, niquiya' ruk'ij y niquinimirisaj rubi'. Amén.
JOH 1:1 Tok xtiquer-pe ronojel, can c'o chic vi ri Jun ri achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios. Rija' xa jun rubanon riq'uin ri Dios, y can Dios vi.
JOH 1:2 Na'ey chi xc'uje' ri roch'ulef, rija' can xe vi jun rubanon riq'uin ri Dios.
JOH 1:3 Y roma rija' tok xc'uje' ronojel, y man jun ri banon ri man ta rija' banayon.
JOH 1:4 Ri c'aslen can riq'uin vi rija' c'o-vi-pe, y ja c'aslen ri' sakil richin quic'aslen ri vinak.
JOH 1:5 Ri Sakil re' niyic'an pa k'eku'n, y ri k'eku'n man tiquernak ta ruchupun.
JOH 1:6 C'o c'a jun achi rubinan Juan ri xtak-pe roma ri Dios.
JOH 1:7 Rija' xpe richin xuruya' rutzijol ri Sakil, richin quiri' conojel tiquiya' cánima riq'uin ri Sakil ri nutzijoj.
JOH 1:8 Pero mana-ta ri Juan ri Sakil; xaxe xuruya' rutzijol ri Sakil.
JOH 1:9 Ja tiempo ri' nijel-pe choch'ulef ri kitzij Sakil ri nibano sakil pa cánima conojel vinak.
JOH 1:10 Ri Sakil ri' xc'uje' choch'ulef ri banon roma rija' mismo, pero ri ec'o choch'ulef man xquiya' ta pa cuenta (achique, acu'x) rija'.
JOH 1:11 Xuc'uje' chiquicojol ri rutinamit, pero rije' man xquic'ul ta ruvech.
JOH 1:12 Jac'a ri xec'ulu ruvech y xcuke' quic'u'x riq'uin, xu'on chique chi c'o quik'a' richin ye'oc ralc'ua'l ri Dios.
JOH 1:13 Pero ri rutz'uquic ri c'aslen quichin ri ye'oc ralc'ua'l, man nipe ta riq'uin quiquiq'uel vinak, ni man riq'uin ta nicajo' niqui'en ri te'ej-tata'aj, nis-ta roma jun tata'aj nurayij chi nic'uje' ralc'ua'l. Roma rutz'uquic ri c'aslen re' riq'uin ri Dios petenak-vi.
JOH 1:14 Y ri Jun ri achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios, xoc vinak achel roj. Rija' xc'uje' chikacojol y roj xkatz'et ri nimalaj ruk'ij ri can richin vi ri juney Ruc'ajol ri Dios ri can nojnak-pe ri kitzij y ri ru-favor ri Dios pa ránima.
JOH 1:15 Ri Juan can ruyo'on-vi-pe rutzijol y riq'uin ruchuk'a' quire' ru'in chique ri vinak: Jare' ri Jun ri nuyo'on-pe rutzijol chive, tok xin-ij: Ri Jun ri xtuka chuvij yin, más c'o ruk'ij chinuvech, roma rija' can c'o chic vi na'ey chinuvech yin.
JOH 1:16 Quiri' nik'alajin, roma riq'uin rija' kac'ulun-vi ronojel ruvech favores, y man xe ta jun bey ruyo'on-pe pa kavi', xa can quitzeklelo'n-pe-qui' yeruya-pe pa kavi'.
JOH 1:17 Ri Dios ja ri Moisés xucusaj richin xuya-pe ri ley chike. Jac'a richin xuk'alajin ri ru-favor y ri kitzij, ja ri Jesucristo ri xucusaj.
JOH 1:18 Ri Dios man jun vinak tz'eteyon ruvech, xaxe ri juney Ruc'ajol ri (nojovex, nojo'ox) roma ri Tata'aj, jari' ri tz'eteyon richin. Y ja ri Ruc'ajol xuk'alajrisan-ka runo'oj ri Dios chikavech vave' choch'ulef.
JOH 1:19 Ri achi'a' israelitas c'o quik'ij chiri' pa tinamit Jerusalem, xequitak-e achi'a' sacerdotes y achi'a' ri ni'ix levitas chique riq'uin ri Juan ri Bautista richin xquic'utuj che ri (achique, acu'x) rija'.
JOH 1:20 Ri Juan man xrevaj ta chiquivech, xa quire' xu'ij chique: Mana-ta yin ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, xcha'.
JOH 1:21 Jac'ari' tok ri achi'a' etakon-e xquic'utuj chic che: ¿(Achique, aratcu'x) c'a rat? ¿Mana-ta rat ri profeta Elías ri xc'uje' ojer can? Ri Juan xu'ij chi mana-ta. Xquic'utuj chic c'a jun bey che: ¿Mana-ta rat ri profeta ri bin-pe chi nipe? xecha'. Y xu'ij chi mana-ta.
JOH 1:22 Jac'ari' tok xqui'ij chic che: Ta'ij c'a chike rat achique chi achi rat, richin jari' neka'ij chique ri etakayon-pe kichin. ¿Achique na'ij-ka chavij rat? xecha'.
JOH 1:23 Ja yin ri jun ri ruc'uxlan can ri profeta Isaías tok xu'ij: Pa chakijlaj tz'iran ulef c'o jun xtich'o riq'uin ruchuk'a' y xtubila': Tibana-apu rubanic ri bey ri xtik'ax-vi ri Ajaf, utz-utz tichojmij-apu. Quiri' xu'ij ri Juan chique.
JOH 1:24 Ri achi'a' ri etakon-e riq'uin ri Juan, jun botzaj chique ri achi'a' ri ni'ix fariseos chique.
JOH 1:25 Rije' quire' chic c'a xquic'utuj che ri Juan: ¿Achique roma ye'aben bautizar ri vinak, tok xa mana-ta rat ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, ni mana-ta rat ri Elías, ni mana-ta rat ri profeta ri bin can chi nipe? xecha' che.
JOH 1:26 Ri Juan xu'ij chique: Yin riq'uin ya' nin-en-vi bautizar, pero chi'icojol rix c'o Jun ri man iyo'on ta pa cuenta (achique, acu'x) rija'.
JOH 1:27 Rija' xtipe chuvij yin, y más c'o ruk'ij que chinuvech yin. Y nis-ta richin rusolic ximibel ruxajab, man nuc'ul ta chi ja yin yibano.
JOH 1:28 Ronojel re' xbanataj ri chiri' pa Betábara, ri juc'an-apu ruchi' ri rakan-ya' Jordán, ri lugar ri nu'on-vi bautizar ri Juan.
JOH 1:29 Chuca'n k'ij ri Juan ri Bautista xutz'et chi ri Jesús choj petenak riq'uin, y rija' quire' xu'ij chique ri quimolon-qui' riq'uin: Titz'eta', jare' ri Alaj Oveja richin ri Dios ri nelesan quimac ri vinak.
JOH 1:30 Jare' ri nutzijon-pe yin chive, tok xin-ij chi chuvij yin xtuka Jun achi más c'o ruk'ij chinuvech, roma rija' can c'o-vi na'ey chinuvech yin.
JOH 1:31 Yin na'ey man veteman ta (achique, acu'x) rija', jac'a ri vacami, yin riq'uin ya' yen-en-vi bautizar ri vinak, richin quiri' ri israelitas niquetemaj (achique, acu'x) rija'.
JOH 1:32 Y quire' chic jun xuk'alajrisaj ri Juan: Yin xintz'et ri Lok'olaj Espíritu chi xulan-pe chicaj achel jun paloma y xc'uje' pa ruvi'.
JOH 1:33 Pa na'ey yin man veteman ta (achique, acu'x) rija', pero ja ri Dios ri yin takayon-pe richin yen-en bautizar ri vinak riq'uin ya', jari' biyon-pe chuve: Tok xtatz'et jun achi ri nika-pe ri Lok'olaj Espíritu pa ruvi' y nic'uje' riq'uin, jari' ri nibano bautizar riq'uin ri Lok'olaj Espíritu. Quiri' ri xu'ij chuve.
JOH 1:34 Y yin nin-ij chi nutz'eton chic ruvech, romari' nintzijoj chive chi ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios.
JOH 1:35 Chuca'n k'ij ec'o chic chiri' jun bey ri Juan y ca'i' ru-discípulos.
JOH 1:36 Tok xutz'et chi ja ri Jesús ri nik'ax-e chiri', ri Juan quire' xu'ij: Titz'eta', ja la' ri Alaj Oveja richin ri Dios, xcha'.
JOH 1:37 Ri ca'i' ru-discípulos ri Juan xquic'axaj ri xu'ij, jac'ari' xquitzekle'ej-e ri Jesús.
JOH 1:38 Jac'a tok ri Jesús xtzu'un can chirij y xutz'et chi tzekle'en-e coma ri ca'i' ru-discípulos ri Juan, rija' xuc'utuj chique: ¿Achique nicanoj? Rije' xqui'ij: Rabí, roj nikajo' niketemaj achique lugar c'o-vi ri avacho, xecha'. Rabí nu'ij tzij tijonel.
JOH 1:39 Jo' c'a, te'itz'eta', xcha' ri Jesús chique. Jac'ari' xebe chirij, xquitz'et ri racho, y roma las cuatro chic, chiri' xec'uje-vi-ka c'a chuca'n k'ij.
JOH 1:40 Jun chique ri ca'i' ri xe'ac'axan ri xu'ij ri Juan y xutzekle'ej-e ri Jesús, ja ri Andrés, ri quichak'-quinimal qui' riq'uin ri Simón Pedro.
JOH 1:41 Ri Andrés na'ey xucanoj ri Simón ri quichak'-quinimal qui' riq'uin, y tok xril, quire' xu'ij che: ¡Vacami xkil ri Mesías! xcha' che. Mesías, nu'ij tzij jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit.
JOH 1:42 Ri Andrés xuq'uen-apu ri Simón riq'uin ri Jesús. Jac'a tok ri Jesús xutz'et ri Simón, quire' xu'ij che: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, vacami xtabinaj Cefas, xcha' che. Cefas nu'ij tzij, Pedro.
JOH 1:43 Chuca'n k'ij, ri Jesús xunojij chi ni'e pa Galilea, y ja k'ij ri' tok rija' xuc'ul ri Felipe, y xu'ij che: Jo', quinatzekle'ej, xcha' che.
JOH 1:44 Ri Felipe aj-Betsaida, ri quitinamit ri Andrés y ri Pedro.
JOH 1:45 Ri Felipe xerucanoj ri Natanael, y tok xril, quire' xu'ij che: Ja xkil ri Jun ri ruc'uxlan can ri Moisés chupan ri ley ri xuya' ri Dios che, y ri quic'uxlan can ri profetas ojer. Y ri' ja ri Jesús aj-Nazaret, ruc'ajol ri José, xcha'.
JOH 1:46 Ri Natanael xu'ij che: ¿C'o cami juba' utz ntel-pe pa tinamit Nazaret? xcha'. Y ri Felipe xu'ij che: Si man nanimaj ta, jo' tikatz'eta', xcha'.
JOH 1:47 Tok ri Jesús xutz'et chi tzalan-pe ri Natanael riq'uin, quire' xu'ij chirij: Tatz'eta' la Natanael. La' kitzij chi jun israelita ri ruyon kitzij ntel pa ránima.
JOH 1:48 Jac'ari' tok ri Natanael xuc'utuj che ri Jesús: ¿Achel aveteman rat nuno'oj? Ri Jesús xu'ij che: Na'ey chi ri Felipe xateroyoj, yin rat nutz'eton chic chi chuxe' ri jun mata higo ratc'o-vi, xcha' che.
JOH 1:49 Ri Natanael xu'ij: Tijonel, ja rat ri Ruc'ajol ri Dios y ja rat ri Rey richin ri tinamit Israel, xcha'.
JOH 1:50 Quire' c'a xu'ij ri Jesús che: Rat xanimaj chi ja yin ri Ruc'ajol ri Dios xaxe roma xin-ij chave chi xatintz'et chuxe' ri jun mata higo. Pero c'a c'o na más nima'k tak milagros chuvech re' ri xque'atz'et.
JOH 1:51 Y quire' chic xu'ij che: Kitzij-kitzij nin-ij chive chi rix xtitz'et chi ri caj xtijakataj, y ri ángeles richin ri Dios xquexule-xquejote' viq'uin yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xcha'.
JOH 2:1 Chi rox k'ij, x-an jun c'ulubic pa tinamit Caná chiri' pa departamento Galilea, y ri María rute' ri Jesús c'o-apu chiri'.
JOH 2:2 Ja jun c'a ri Jesús y ri ru-discípulos xe'oyox ri pa c'ulubic.
JOH 2:3 Y chiri' pa c'ulubic, xa xq'uis ri vino, y ri rute' ri Jesús quire' xu'ij che: Xq'uis ri qui-vino, xcha' che.
JOH 2:4 Jac'a ri Jesús xu'ij: Nte', ¿achique roma chuve yin na'ij-vi ri'? Roma ri hora vichin yin man jani tuka, xcha' rija'.
JOH 2:5 Jac'ari' quire' xu'ij ri rute' ri Jesús chique ri yejachon pa c'ulubic: Ronojel ri xtu'ij ri Jesús chive, tibana', xcha' chique.
JOH 2:6 C'o c'a vaki' chovon tak (cucu', k'e'l) chiri', banon che abaj. Chupan tak (cucu', k'e'l) achel ri' niquiya-vi ya' ri israelitas richin niquich'ajch'ojij-qui' chuvech ri Dios, achel nu'ij ri qui-ley. Ri (cucu', k'e'l) ri' cajcaj ciento vaso ya' ntoc chupan.
JOH 2:7 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique ri yejachon pa c'ulubic: Que'inojsaj che ya' ri (cucu', k'e'l) re', xcha'. Y rije' xequinojsaj hasta chukul e.
JOH 2:8 C'ajari' xu'ij chique: Vacami tipaja-e juba' y te'iya' che ri pa'el chuvech ri nimak'ij, xcha'. Y can quiri' vi xqui'en.
JOH 2:9 Jac'a ri pa'el chuvech ri nimak'ij man reteman ta achique lugar c'amon-vi-pe ri vino ri'; xaxe ri xe'epajo-pe ri ya' ri queteman. Pero tok rija' rutojto'en chic ri ya' ri x-an vino che, xroyoj ri ala' ri c'o pa ruc'ulubic,
JOH 2:10 y quire' xu'ij che: Tok c'o jun nimak'ij achel re', conojel vinak ja ri utz vino niquiya' na'ey, y tok siquirnak chic pa quichi' ri ec'o pa nimak'ij, c'ajari' niquiya' jun vino ri man can ta utz. Pero rat man quiri' ta xa'an. Rat xa c'a ja xavelesaj-pe ri vino más utz, xcha'.
JOH 2:11 Ja c'a re' ri na'ey milagro ri xu'on ri Jesús, y ja ri pa tinamit Caná ri c'o pa Galilea xu'on-vi. Riq'uin ri' xuc'ut chi rija' can c'o ruk'ij, y ri ru-discípulos xcuke' quic'u'x riq'uin.
JOH 2:12 Tok xq'uis ri nimak'ij richin ri c'ulubic, ri Jesús, ri rute', ri eruchak' y ri ru-discípulos xexule-ka pa tinamit Capernaum, y chiri' xec'uje-vi ca'i-oxi' k'ij.
JOH 2:13 Nakaj chic c'o-vi ruk'ijul ri quinimak'ij ri israelitas rubinan Pascua, y ri Jesús xbe pa tinamit Jerusalem.
JOH 2:14 Chiri' chojay che racho ri Dios etz'uyul-vi xeril ri yec'ayin váquix, ri yec'ayin ovejas, ri yec'ayin palomas, y ri eq'uexoy ruvech méra.
JOH 2:15 Y xu'on c'a jun (ch'eyebel, ch'ey-el) riq'uin ca'i-oxi' ruvech colo', xerokotaj-pe conojel, y ja jun ri ovejas y ri váquix xerokotaj-pe. Xujopij c'a can ri quiméra ri eq'uexoy ruvech méra y xuticmayila' can ri qui-mesas.
JOH 2:16 Jac'ari' xu'ij chique ri yec'ayin palomas: Que'ivelesaj-e re' vave', y man chic ti'en c'ayibel che racho ri Nata' Dios, xcha'.
JOH 2:17 Jac'ari' tok xuka pa quivi' ri ru-discípulos ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri quire' nu'ij: Jani na nik'axo ri vánima roma ri yequibanala' ri vinak chupan ri vacho, nicha'.
JOH 2:18 Y roma ri xu'on ri Jesús pa racho ri Dios, romari' tok ri achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas quire' xqui'ij che: ¿Achique jun retal nac'ut chikavech ri nic'utu chi kitzij c'o ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinak vave'? xecha'.
JOH 2:19 Y rija' xu'ij chique: Tiyojo' ri racho ri Dios re', y yin xtin-en chi xtipa'e' chic chi oxi' k'ij, xcha'.
JOH 2:20 Jac'ari' tok ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xqui'ij che ri Jesús: Ri jun jay re', cuarenta y seis juna' xqui'en ri kate-katata' chirij richin xquipaba'. ¿Y rat na'ij chi napaba' chi oxi' k'ij? xecha' che.
JOH 2:21 Pero ri racho ri Dios ri xu'ij ri Jesús chique, xa ja ri ru-cuerpo.
JOH 2:22 Ja tok c'ason chic pe ri Jesús chiquicojol ri anima'i', jari' xuka pa quivi' ri ru-discípulos chi rija' ru'in can re', y xquinimaj chi kitzij ri nu'ij ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, y xquinimaj ri ch'abel ri ru'in can ri Jesús chique.
JOH 2:23 Tok ri Jesús c'o chiri' pa tinamit Jerusalem roma ri nimak'ij pascua, eq'uiy xquinimaj (achique, acu'x) rija' tok xquitz'et ri milagros ri xeru'on chiquivech.
JOH 2:24 Pero ri Jesús man cukul ta ruc'u'x quiq'uin, roma rija' reteman cánima conojel.
JOH 2:25 Man nic'atzin ta chi c'o jun ni'in che achique chi c'aslen quic'uan, roma rija' reteman ri achique c'o pa cánima ri vinak.
JOH 3:1 C'o c'a jun chique ri achi'a' fariseos c'o ruk'ij chiquicojol ri ruvinak israelitas rubinan Nicodemo.
JOH 3:2 Rija' pa jun xok'ok'a' xbe riq'uin ri Jesús y xu'ij che: Rabí, roj keteman chi rat, rat jun Tijonel ri takon-pe roma ri Dios. Roma xaxe ri c'o Dios riq'uin nibano milagros ri achel na'an rat, xcha'.
JOH 3:3 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Yin kitzij-kitzij nin-ij chave: Ri man xtalex ta chic jun bey, man nitiquer ta ntoc chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios, xcha'.
JOH 3:4 Pero ri Nicodemo xu'ij che ri Jesús: ¿C'o cami che'el nalex chic jun bey jun achi ri xa ri'j chic? ¿C'o cami che'el nu'on chic ka co'ol richin nalex chic jun bey riq'uin ri rute'? xcha'.
JOH 3:5 Y ri Jesús xu'ij: Kitzij-kitzij nin-ij chave: Ri man xtuc'uaj ta ri alaxic ri petenak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu y riq'uin ya', man nitiquer ta ntoc chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios.
JOH 3:6 Roma ri ye'alex chiquik'a' ri quite-quitata', xaxe ri aj-roch'ulef c'aslen niquic'uaj. Jac'a ri niquic'uaj ri alaxic ri petenak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, can ja ruc'aslen ri Lok'olaj Espíritu niquic'uaj.
JOH 3:7 Man jun vi tuna' ri avánima navac'axaj ri xin-ij chave rat, Nicodemo, chi rix nic'atzin chi yixalex chic jun bey.
JOH 3:8 Ri cak'ik' jalajoj rubey nik'ax-vi y navac'axaj, pero man aveteman ta achique lugar petenak-vi, y nis-ta aveteman ri ni'e-vi. Quiri' mismo ri niquic'uaj ri alaxic ri petenak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, xcha' ri Jesús.
JOH 3:9 Jac'ari' xuc'utuj ri Nicodemo che ri Jesús: ¿Achel c'a nibanataj ri alaxic ri na'ij?
JOH 3:10 Quire' c'a xu'ij ri Jesús che: ¿Man aveteman ta achel nibanataj re', y xa rat tijonel chiquicojol ri israelitas?
JOH 3:11 Yin kitzij-kitzij nin-ij chave, chi ja ri achique keteman y katz'eton ri nikatzijoj. Jac'a rix man ninimaj ta ri nikatzijoj chive.
JOH 3:12 Yin xa ja ri yebanataj choch'ulef ri nintzijoj, y rix man nijo' ta ninimaj, y xa ta yich'o chirij ri achique yebanataj chicaj, más c'ayef chi rix ninimaj.
JOH 3:13 Nis-ta jun ocunak chila' chicaj, xaxe ri Jun ri kajnak-pe chicaj richin xalex chiquicojol ri vinak, y can chicaj c'o-vi.
JOH 3:14 Y achel xu'on ri Moisés ojer can pa chakijlaj tz'iran ulef, chi xuya' ruvachibel jun cumatz chutza'n jun che' richin xecolotaj ri vinak chuvech ri camic, quiri' mismo yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, xquijoto'ex chuvech jun che',
JOH 3:15 richin quiri' xa achique na ri xtuya' ránima viq'uin, man xti'e ta chupan ri camic ri richin jumul, xa xtic'uje' ruc'aslen ri richin jumul.
JOH 3:16 Roma ri Dios conojel vinak yerojo', romari' hasta xutak-pe ri juney Ruc'ajol vave' choch'ulef richin quiri' xa achique na ri nuya' ránima riq'uin, man xti'e ta chupan ri camic ri richin jumul, xa xtic'uje' ruc'aslen ri richin jumul.
JOH 3:17 Roma ri Dios man xutak ta pe ri Ruc'ajol chuvech ri roch'ulef richin nuruya' castigo pa quivi' ri vinak, xa richin yerucol chupan ri quimac.
JOH 3:18 Ri nuya' ránima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, man xtika ta ri castigo pa ruvi'. Jac'a ri man nuya' ta ránima riq'uin, ri castigo ri richin jumul can c'o chic pa ruvi', roma man nunimaj ta ri juney Ruc'ajol ri Dios.
JOH 3:19 Ri achique roma c'o chic castigo pa ruvi', jare': ri Sakil richin ri Dios xuka choch'ulef, pero ri vinak más xcajo' ri k'eku'n que chuvech ri Sakil, roma rije' xa itzel ri yequibanala'.
JOH 3:20 Roma conojel ri yequibanala' ri xa itzel, itzel niquitz'et ri Sakil, y man yejel ta apu riq'uin, roma man nicajo' ta chi ntel chosakil ronojel ri man utz ta ri yetajin riq'uin.
JOH 3:21 Jac'a ri uc'uan quic'aslen roma ri kitzij richin ri Dios, xa yejel-apu riq'uin ri Sakil, richin ntel chosakil chi ja ri Dios ri uc'uayon quichin (chubanic, cho'onic) ri achique yequibanala'.
JOH 3:22 Tok xbanataj yan ronojel re', ri Jesús y ri ru-discípulos xebe pa jun lugar richin ri departamento Judea, y chiri' xlayoj-vi quiq'uin, y nu'on bautizar.
JOH 3:23 Ja jun ri Juan ri Bautista, c'o yeru'on bautizar chupan ri lugar rubinan Enón, ri c'o-apu chunakaj ri tinamit Salim, roma chiri' jabel ya' c'o. Y c'a c'o na nequimolo-qui' riq'uin richin ye'an-e bautizar,
JOH 3:24 roma ri Juan c'a man jani titz'apis pa cárcel ri tiempo ri'.
JOH 3:25 Romari' ec'o israelitas xquich'olila-qui' quiq'uin ru-discípulos ri Juan chi achique chi bautismo ri más utz.
JOH 3:26 Xe'ech'o c'a ri discípulos ri' riq'uin ri Juan y xqui'ij che: Tijonel, ri Jun ri (xapon, xebos) aviq'uin ri juc'an-apu ruchi' ri rakan-ya' Jordán, ri xa'ij chi ja Rija' ri yecolo ri vinak chupan ri quimac, vacami xa riq'uin rija' yebe-vi-apu conojel richin ye'an bautizar, xecha'.
JOH 3:27 Jac'a ri Juan xu'ij chique ri ru-discípulos: Man jun vinak nitiquer nu'on jun cosa, si man ta ri Dios chicaj niyo'on-pe che.
JOH 3:28 Rix mismo riq'uin ixiquin ivac'axan ri nu'in: Mana-ta yin ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit. Yin xaxe yin takon-pe na'ey richin ninya' rutzijol chi can nipe na vi rija'.
JOH 3:29 Tok jun ala' nic'ule', can ni'e na vi ri xten chirij, jac'a ri jun chic ala' ri peyon richin nu'on rubanic ronojel ri nic'atzin chupan ri c'ulubic, tok nrac'axaj rukul ri ala' ri xc'ule' chi nitzijon riq'uin ri xten, ri ala' peyon niquicot. Quiri' mismo yin, yiquicot ninvac'axaj chi ri vinak vacami ja ri Jesucristo ri quitzekle'en.
JOH 3:30 Roma rija' can nic'atzin-vi chi ninimer ruk'ij. Jac'a yin can utz vi chi nich'utuner nuk'ij.
JOH 3:31 Ri Jun ri petenak chicaj, ja rija' ri c'o pa quivi' conojel. Jac'a ri ec'o choch'ulef, xaxe ri achique c'o choch'ulef yetiquer niquitzijoj, roma can e'aj-roch'ulef vi. Jac'a ri Jun ri kajnak-pe chicaj, ja rija' ri c'o pa quivi' conojel.
JOH 3:32 Rija' ja ri rutz'eton can y rac'axan-pe, jari' nuya' rutzijol. Pero man jun nrojo' nunimaj ri nuk'alajrisaj rija'.
JOH 3:33 Jac'a ri nic'ulu pa ránima ri nuk'alajrisaj ri Jun ri petenak chicaj, nuk'alajrisaj chi ri Dios can kitzij vi ri nu'ij.
JOH 3:34 Roma ri Jun ri xutak-pe ri Dios choch'ulef, ja ri ch'abel ri bin-pe che roma ri Dios ri nutzijoj. Roma ri Dios tz'akat nuya-pe ri Lok'olaj Espíritu, y man nretaj ta pe.
JOH 3:35 Ri Tata'aj can nrojo' ri Ruc'ajol, y ronojel pa ruk'a' ri Ruc'ajol rujachon-vi.
JOH 3:36 Ri nuya' ránima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, c'o chic ri c'aslen ri richin jumul riq'uin. Jac'a ri man nrojo' ta nuya' ránima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul, xa c'o chic royoval ri Dios pa ruvi'.
JOH 4:1 Ri Ajaf Jesús xretemaj chi ri achi'a' fariseos quic'axan chi rija' más eq'uiy vinak yeru'on bautizar y más eq'uiy yetzekle'en richin que chuvech ri Juan ri Bautista.
JOH 4:2 Pero mana-ta ri Jesús ri yebano bautizar ri vinak, xa ja ri ru-discípulos.
JOH 4:3 Y tok ri Jesús xrac'axaj chi quiri' rutzijol quic'axan ri fariseos, rija' xel-e chiri' pa Judea y xtzolij chic jun bey pa Galilea.
JOH 4:4 Jac'a richin ni'e pa Galilea, rija' nuna' ránima chi nic'atzin nik'ax pa departamento Samaria.
JOH 4:5 Chiri' pa Samaria rija' (xapon, xebos) chunakaj jun tinamit rubinan Sicar, ri c'o chunakaj ri juyu' ri xuya' can ri Jacob che ri ruc'ajol rubinan José.
JOH 4:6 Chiri' c'o-vi ri pozo ri Richin Jacob ni'ix che, y cosnak roma ri binen rubanon, ri Jesús xtz'uye-ka chuchi' ri pozo pa nic'aj cami k'ij chiri'.
JOH 4:7 Jari' tok (xapon, xebos) jun ixok aj chiri' pa departamento Samaria chuchi' ri pozo richin nrelesaj ruya'. Y ri Jesús xu'ij che: Ixok, tabana' favor, tasipaj juba' nuya' richin ninkum, xcha'.
JOH 4:8 Ri hora ri' ri discípulos ebenak pa tinamit richin xequilok'o' ri achique niquitij.
JOH 4:9 Quire' c'a rutzolic rutzij ri Jesús xu'on ri ixok: Rat, rat jun israelita, y, ¿achel chi chuve yin nac'utuj-vi aya', tok yin, yin jun ixok aj-Samaria? Ri ixok quiri' xu'ij, roma ri israelitas man nicajo' ta qui' quiq'uin ri aj-Samaria.
JOH 4:10 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri ixok: Xa ta rat aveteman achique sipanic nuya' ri Dios, y achique chi achi ri nic'utun juba' ruya' chave; rat ta yac'utun aya' che, y rija' nuya' ri ya' ri niyo'on c'aslen chave, xcha' ri Jesús.
JOH 4:11 Jac'ari' xu'ij ri ixok che: Ri pozo naj kajnak ka rupan, y rat man jun achok che navelesaj-vi ri ya'. ¿Achique lugar naq'uen-vi ri ya' ri niyo'on c'aslen ri nasuj?
JOH 4:12 ¿La más cami c'o ak'ij rat chuvech ri kamama' Jacob ri ruyo'on can ri pozo re' chike? Roma rija' y ri ralc'ua'l vave' xquelesaj-vi quiya' richin xquikum y richin xquiya' chique ri cavaj, xcha' ri ixok.
JOH 4:13 Y ri Jesús xu'ij che: Xa achique na xtikumu ri ya' richin ri pozo re', nitzolij chic pe ri ruchakij-chi'.
JOH 4:14 Jac'a ri nikumu ri ya' ri niyo'on c'aslen ri ninya' yin che, ri ránima man jun bey chic xtuna' chakij-chi'. Roma ri ya' ri ninya' yin che, can achel jun alaxbel-ya' xtu'on pa ruc'aslen, y can xtichoxin-pe richin nuc'uaj chupan ri c'aslen ri richin jumul.
JOH 4:15 Jari' tok ri ixok quire' xu'ij: Tabana' favor, tasipaj ri ya' ri' chuve yin, richin quiri' man jun bey chic xtichakij nuchi', y nis-ta xtic'atzin chic chi nunvelesaj nuya' vave', xcha'.
JOH 4:16 Jac'a ri Jesús xu'ij: Te'avoyoj ri avachijil y yape chic vave', xcha' che.
JOH 4:17 Ri ixok xu'ij: Yin manak vachijil, xcha'. Y ri Jesús xu'ij: Can kitzij ri na'ij chi manak avachijil.
JOH 4:18 Roma evo'o' yan avachijil quec'uje', y ri achi ri c'o aviq'uin vacami, man avachijil ta. Kitzij ri xa'ij.
JOH 4:19 Jari' tok ri ixok quire' xu'ij: Yin nintz'et chi rat, rat jun profeta.
JOH 4:20 Ri kate-katata' ri xec'uje' ojer can, pa ruvi' re jun juyu' re' xquiya-vi ruk'ij ri Dios. Jac'a rix israelitas ni'ij chi conojel vinak nic'atzin chi ja ri pa Jerusalem niquiya-vi ruk'ij ri Dios, xcha' ri ixok.
JOH 4:21 Jac'a ri Jesús xu'ij: Tanimaj ri xtin-ij chave, chi xtuka na jun k'ij tok mana-ta chic pa ruvi' ri juyu' re', nis-ta pa Jerusalem xtiya-vi ruk'ij ri Katata' Dios.
JOH 4:22 Rix aj-Samaria nis-ta iveteman ri achique niya' ruk'ij. Jac'a roj israelitas keteman ri achique nikaya' ruk'ij, roma ri xticolo quichin ri vinak chupan ri quimac, chikacojol roj israelitas xtutak-vi-pe ri Dios.
JOH 4:23 Jac'a ri k'ij ri xin-ij chave chi nipe, ja vacami ri', tok ri kitzij yeyo'on ruk'ij ri Katata' Dios, can e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu y roma ri kitzij tok xtiquiya' ruk'ij. Roma ri Dios ja ri yebano quiri' ri yerucanoj richin niquiya' ruk'ij.
JOH 4:24 Ri Dios can Espíritu vi. Romari' ri vinak ri yeyo'on ruk'ij, nic'atzin chi niquiya' ruk'ij achel nrojo' ri Lok'olaj Espíritu y achel nrojo' ri kitzij richin ri Dios.
JOH 4:25 Jac'ari' xu'ij ri ixok: Yin veteman chi c'o na jun k'ij xtuka choch'ulef ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, ri ni'ix Cristo che. Tok xtuka ri Jun ri', ronojel xtuk'alajrisaj chikavech, xcha' ri ixok.
JOH 4:26 Ri Jesús xu'ij che: Ri Jun ri na'ij rat, ja yin ri yitzijon aviq'uin, xcha'.
JOH 4:27 Jac'ari' tok xetzolij-pe ri ru-discípulos, y can achique na xquina' tok xquitz'et chi ri Jesús nitzijon riq'uin jun ixok. Pero nis-ta jun chique rije' xc'utun-apu che ri achique nuc'utuj che ri ixok o ri achique nutzijoj che.
JOH 4:28 Xuya' c'a can (rucucu', ruk'e'l) ri ixok chiri', xbe pa tinamit, y quire' xu'ij chique ri vinak:
JOH 4:29 ¡Nuvinak! Quire' quixampe, tu'itz'eta'. Roma yin c'o jun achi xtzijon viq'uin, y xa ronojel ri achique enubanalo'n pa nuc'aslen, xeru'ij chuve. ¿Mana-ta cami rija' ri Jun ri ni'ix chi nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit? xcha' chique.
JOH 4:30 Xe'el c'a pe ri vinak pa tinamit y xebe ri achique lugar c'o-vi ri Jesús.
JOH 4:31 Ja benak ri ixok chiri', ri discípulos quire' favor xquic'utuj che ri Jesús: Tijonel, tatija' juba' re xekalok'o', xecha' che.
JOH 4:32 Jac'a rija' xu'ij chique: Yin c'o achok che nintzuk-vi-vi' ri man iveteman ta rix, xcha'.
JOH 4:33 Romari' ri discípulos niquibila' chiquivech: ¿C'o cami jun xc'amo-pe ri achique xutij? yecha'.
JOH 4:34 Y ri Jesús xu'ij chique: Ri nintzuku'ej-vi yin, ja ri nin-en ri nurayij ri takayon-pe vichin, y ninq'uis can rubanic ronojel ri samaj ri ru'in-pe chuve.
JOH 4:35 Rix ni'ij chi c'a nrojo' na (caji', quiji') ic' richin nemol ruvech ri tico'n. Jac'a yin nin-ij chive: Que'itz'eta' la vinak epetenak. Rije' e'achel jun tico'n ri utz chic richin nimol ruvech.
JOH 4:36 Ri nimolo ruvech ri tico'n, c'o rajil-ruq'uexel nuc'ul, y c'aslen ri richin jumul xtiquic'ul ri xqueniman ruch'abel ri Dios. Riq'uin ri', xtiquicot cánima ri etiquiyon ruch'abel ri Dios junan quiq'uin ri xquemolo ruvech ri tico'n.
JOH 4:37 Vave' kitzij nibanataj achel nu'ij ri jun tzij: Jun vi nitico ri tico'n y jun vi ri nimolo ruvech.
JOH 4:38 Yin xixintak chumolic ruvech ri tico'n ri mana-ta rix rix tiquiyon. Xa ch'aka' chic rusamajela' ri Dios etiquiyon ri ch'abel pa tak cánima ri vinak, jac'a rix xaxe chic yixto'on-apu richin nimol ruvech ri tico'n ri'. Quiri' xu'ij ri Jesús chique ri ru-discípulos.
JOH 4:39 Chupan ri k'ij ri', eq'uiy aj chiri' pa tinamit Sicar ri c'o pa departamento Samaria xquinimaj ri Jesús, roma ri ixok quire' xu'ij chique: Ri achi ri', ronojel ri enubanalo'n pa nuc'aslen xu'ij chuve, xcha'.
JOH 4:40 Romari' xebe ri aj-Samaria, xquic'utuj favor che ri Jesús chi tic'uje-ka chiri' pa quitinamit, y rija' xc'uje-ka ca'i' k'ij chiri'.
JOH 4:41 Eq'uiy chic más xeniman richin ri Jesús tok xquic'axaj ri ch'abel ri nu'ij chique.
JOH 4:42 Quire' c'a niqui'ij che ri ixok: Vacami nikanimaj, man xe ta chic roma ri xa'ij chike; nikanimaj roma ja roj mismo xojac'axan, y xketemaj chi can kitzij vi chi ja rija' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, ri Colonel quichin ri vinak choch'ulef.
JOH 4:43 Tok xk'ax ri ca'i' k'ij, ri Jesús xel-pe pa tinamit Sicar, y xbe pa departamento Galilea.
JOH 4:44 Roma ja mismo ri Jesús biyon chi jun profeta man jun ruk'ij chiquivech ri aj-rutinamit.
JOH 4:45 Pero tok (xapon, xebos) pa departamento Galilea, ri aj chiri' jabel xquic'ul ruvech, roma xquitz'et ri milagros ri xerubanala' pa Jerusalem chupan ri nimak'ij. Roma ri vinak re' (chuka', ka) xec'uje' chiri' pa nimak'ij.
JOH 4:46 Xtzolij chic c'a ri Jesús pa tinamit Caná chiri' pa departamento Galilea, ri achique lugar xu'on vino che ri ya'. Y pa jun chic tinamit rubinan Capernaum, mismo pa Galilea, c'o jun tata'aj nisamaj riq'uin ri rey, y ri tata'aj ri' niyavej jun ruc'ajol.
JOH 4:47 Tok ri tata'aj xrac'axaj chi pa departamento Judea elenak-vi-pe ri Jesús, y xa c'o chic chiri' pa Galilea, xbe-apu riq'uin, y xuc'utuj quemelal che chi ti'e chirij richin nerubana' che ri ruc'ajol chi nic'achoj, roma ri ala' (nicom yan, mayaj chic).
JOH 4:48 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Si rix man nitz'et ta retal ri ruchuk'a' ri Dios y si man yebanataj ta ri man jun bey etz'eton chivech, man ninimaj ta, xcha' che.
JOH 4:49 Pero rusamajinel ri rey xu'ij che ri Jesús: Ajaf, tabana' favor, jo-ka chuvij pa tinamit Capernaum, na'ey chi nijik'ijo-ka jumul ri nuc'ajol, xcha'.
JOH 4:50 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Catzolij. Ri ac'ajol nic'ase', xcha'. Y rija' xunimaj ri xu'ij ri Jesús, y xbe.
JOH 4:51 Tok xulan-ka chiracho, xuc'ul-e coma ri rusamajela' y rije' xqui'ij che: ¡Ri ac'ajol xtzolij-pe ruvech! xecha' che.
JOH 4:52 Jac'ari' xuc'utuj chique ri rusamajela' chi achique hora xtzolij ruvech ri ruc'ajol. Xk'ak'ij ivir a la una xq'uis-e ri c'atan chirij, xecha'.
JOH 4:53 Jari' xuka pa ruvi' rutata' ri ala' chi ja hora ri' tok ri Jesús xu'ij che chi ri ruc'ajol xa nic'ase', roma c'a ri', xuya' ránima riq'uin ri Jesús, y quiri' mismo conojel ri ec'o riq'uin pa racho.
JOH 4:54 Ja ruca'n milagro re' ri xu'on ri Jesús pa Galilea tok elenak chic pe pa Judea.
JOH 5:1 Tok xbanataj yan ronojel re', jari' xril ruk'ijul jun quinimak'ij ri israelitas, romari' ri Jesús xbe-e pa tinamit Jerusalem.
JOH 5:2 Chiri' pa tinamit Jerusalem, chunakaj apu ri puerta rubinan Quichin Ovejas, c'o jun atinibel, y c'o vo'o' galeras banon chuchi'. Pa quich'abel ri israelitas, Betesda rubi' ri lugar ri'.
JOH 5:3 Chupan ri galeras, eq'uiy yeyavej ecotz'ol. C'o man yetzu'un ta, c'o man utz ta cakan, c'o caminak quik'a-cakan, y conojel rije' coyo'en chi nisilon-pe ri ya'.
JOH 5:4 Roma ri ya' re' c'o k'ij nusilos-ka roma jun ángel ri nipe chicaj, y ri na'ey chique ri yeyavej ri nika-ka chupan ri ya' tok nisilos can, nic'achoj riq'uin xa achique na yabil.
JOH 5:5 Y chiri' c'o c'a jun achi ri ja treinta y ocho juna' tiyavej.
JOH 5:6 Tok ri Jesús xutz'et chi cotz'ol chiri', y xretemaj chi c'o chic chi juna' tiyavej, quire' xuc'utuj che: ¿Najo' yac'achoj? xcha'.
JOH 5:7 Quire' c'a xu'ij ri niyavej che ri Jesús: Ajaf, tok nusilos-ka ri ya', man jun nibano favor chuve richin yiruya-ka ri pa ya'. C'a ja oc nintij nuk'ij yi'e-apu, ja yan ri' nika-ka jun na'ey chinuvech, xcha'.
JOH 5:8 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Cacataj, tac'olo-e la avaro'el y cabin, xcha'.
JOH 5:9 Ja hora ri' xc'achoj ri achi niyavej. Xuc'ol c'a e ri ruvaro'el y ja xbin. Pero ri k'ij ri' sábado, k'ij richin uxlanen.
JOH 5:10 Romari' ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xqui'ij che ri achi xc'achojrises: Vacami sábado, k'ij richin uxlanen, man juba' utz chuvech ru-ley ri Dios chi rat (ac'uan, avuc'a'n) la avaro'el.
JOH 5:11 Jac'a rija' xu'ij chique: Ja ri xc'achojrisan vichin quire' xu'ij chuve: Tac'olo-e la avaro'el y cabin, xcha' chuve.
JOH 5:12 Y ri achi'a' xquic'utuj che: ¿Achique x-in chave chi tac'olo' la avaro'el y cabin?
JOH 5:13 Pero ri achi xc'achojrises man reteman ta achique x-in quiri' che, roma ri Jesús xa xuk'ok'ola-ri' chiquicojol ri vinak xel-pe chiri'.
JOH 5:14 C'ate juba' chiri', ri Jesús xril ri achi pa racho ri Dios, y xu'ij che: Rat vacami xac'achoj riq'uin ri ayabil; man ta'an chic mac, richin quiri' man tipe más c'ayef pan ac'aslen, xcha' che.
JOH 5:15 Xtzolij c'a e ri achi, xberuya' rutzijol chique ri achi'a' israelitas c'o quik'ij chi ja ri Jesús ri xc'achojrisan richin.
JOH 5:16 Romari' ri achi'a' ri' nicajo' niqui'en c'ayef che ri Jesús, y niquicanola' achique ta niqui'en richin niquicamisaj, roma ri Jesús ja jun chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen yerubanala' milagros.
JOH 5:17 Pero ri Jesús xu'ij: Ri Nata' Dios c'a nisamaj na ri k'ij re', y quiri' yin, c'a yisamaj na.
JOH 5:18 Y roma ri xu'ij ri Jesús, ri achi'a' israelitas c'o quik'ij más niquicanoj achique ta niqui'en richin niquicamisaj, roma yerubanala' milagros chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, y hasta nujunumaj-ri' riq'uin ri Dios riq'uin ri nu'ij chi ja ri Dios Rutata'.
JOH 5:19 Quire' c'a rutzolic quitzij xu'on ri Jesús: Kitzij-kitzij nin-ij chive, chi yin ri Ruc'ajol ri Dios manak che'el nuyon nin-en-ka ri samaj; nic'atzin chi nintz'et ri achique nu'on ri Nata'. Roma achel ri samaj nu'on ri Nata', quiri' mismo nin-en yin ri Ruc'ajol.
JOH 5:20 Roma ri Nata' Dios can yirojo' yin ri Ruc'ajol, y ronojel ri rusamaj rija' nuc'ut chinuvech. Pero c'a c'o na más chovon tak samaj xtuc'ut chinuvech richin chi rix can achique na xtina' tok xtitz'et.
JOH 5:21 Roma can achel nu'on ri Nata' Dios yeruyec-pe ri anima'i' y nuya' quic'aslen, quiri' mismo nin-en yin, ninya' c'aslen chique ri achok chique ninjo' ninya-vi.
JOH 5:22 Roma mana-ta ri Nata' Dios ri xtinic'on cánima conojel, xa pa nuk'a' yin ri Ruc'ajol rujachon-vi richin ja yin xquinic'on cánima conojel.
JOH 5:23 Richin quiri' conojel xqueyo'on nuk'ij yin ri Ruc'ajol ri Nata', achel ni'an che rija'. Xa achique na jun ri man xtuya' ta nuk'ij yin ri Ruc'ajol, man nuya' ta ruk'ij ri Nata' ri takayon-pe vichin.
JOH 5:24 Yin kitzij-kitzij nin-ij chive, chi ri nac'axan ri nuch'abel y nunimaj ri takayon-pe vichin, c'o chic ruc'aslen ri richin jumul. Man xti'e ta chupan ri lugar richin castigo, xa xel yan pe chupan ri camic, y xk'ax-apu chupan ri c'aslen ri richin jumul.
JOH 5:25 Kitzij-kitzij nin-ij chive, chi nuka na jun k'ij, y ja k'ij re' chi ri ecaminak chuvech ri Dios, xtiquic'axaj nuch'abel yin ri Ruc'ajol ri Dios. Ri xqueniman, xtiquil quic'aslen.
JOH 5:26 Roma achel ri Nata' Dios yo'ol c'aslen, quiri' mismo rubanon chuve yin ri Ruc'ajol, chi yin yo'ol c'aslen.
JOH 5:27 Pa nuk'a' yin rujachon-vi chi ninnic'oj ronojel ch'utik-nima'k, roma ja yin ri xirutak-pe richin xinalex chi'icojol.
JOH 5:28 Man jun vi tivac'axaj ri achique xin-ij chive, roma xtuka na jun k'ij tok conojel ri anima'i' xtiquic'axaj ri nuch'abel.
JOH 5:29 Ri xebano ri utz, xque'el-e y xquec'astaj richin niquil c'aslen. Jac'a ri xebano ri man utz ta, xquec'astaj richin niyo'ox castigo pa quivi'.
JOH 5:30 Yin manak che'el nuyon nin-en-ka jun samaj; yin ja achel vac'axan-pe riq'uin ri Nata', jari' ruchojmil nincusaj richin ninnic'oj ronojel ch'utik-nima'k. Y can pa ruchojmil nin-en-vi, roma man benak ta vánima pa ruvi' ri achel ninjo' nin-en yin che, xa pa ruvi' ri achel nrojo' ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin.
JOH 5:31 Y si xa nuyon yin yich'o-ka utz chuvij, man jun rakale'n ri nin-ij-ka chuvij.
JOH 5:32 Pero c'o chic jun ri nich'o utz chuvij, y yin veteman chi ri nu'ij rija' chuvij, can kitzij vi.
JOH 5:33 Rix c'o xe'itak-e riq'uin ri Juan ri Bautista, y rija' xuk'alajrisaj-pe ri kitzij chivech.
JOH 5:34 Pero yin man nic'atzin ta chi c'a jun na vinak nik'alajrisan (yin achique, ayincu'x) yin. Ninc'uxlaj chive ri xu'ij ri Juan, richin chi rix yixcolotaj.
JOH 5:35 Ri Juan ri Bautista achel jun k'ak' tok jabel nic'at, y jabel sakil nuya'. Y rix xirayij y xixquicot riq'uin ri sakil ri' jun ca'i-oxi' k'ij.
JOH 5:36 Pero ri más nik'alajrisan vichin yin que chuvech ri nuk'alajrisaj ri Juan, ja ri samaj ri yitajin riq'uin, roma ri samaj ri' can ja ri Nata' biyon-pe chuve chi nin-en, y jari' nik'alajrisan chi ja ri Nata' Dios takayon-pe vichin.
JOH 5:37 Y ri Nata' Dios ri yin takayon-pe, ja jun rija' nik'alajrisan vichin. Jac'a rix man jun bey ivac'axan achel nu'on nich'o, ni man jun bey itz'eton ruvech.
JOH 5:38 Ri ruch'abel rija' man ocunak ta pan ivánima, roma ri Jun ri xutak-pe rija' richin nic'uje' chi'icojol, rix man ninimaj ta rutzij.
JOH 5:39 Rix can ninic'oj ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, roma ninojij chi chiri' nivil-vi c'aslen ri richin jumul. Pero ri ch'abel ri' ja yin ri yiruk'alajrisaj.
JOH 5:40 Jac'a rix man nijo' ta niya' ivánima viq'uin richin nivil ri c'aslen ri richin jumul.
JOH 5:41 Yin man ninc'ul ta nuk'ij quiq'uin vinak.
JOH 5:42 Pero yin veteman chi rix man nijo' ta ri Dios pan ivánima.
JOH 5:43 Yin pa rubi' ri Nata' Dios yin petenak-vi, y man yininimaj ta. Pero xa ta nipe jun ri ruyon runojin-pe chi petenak, jari' ninimaj-apu rutzij.
JOH 5:44 Romari', ¿achel xtiya' ivánima viq'uin, tok xa iyon chivech nic'ulula-ka ik'ij, y man nicanoj ta ik'ij ri petenak riq'uin ri juney Dios?
JOH 5:45 Man ti'ij-ka pa tak ivánima chi ja yin ri xquisujun chivij chuvech ri Nata' Dios. Ri xtisujun ivichin, ja ri Moisés, masque rix c'a ivoyo'en na chi ja rija' xtito'on ivichin.
JOH 5:46 Roma xa ta rix ninimaj ri erutz'iban can ri Moisés, can ta yininimaj yin, roma ri rutz'iban can rija', jari' nic'utu ri (yin achique, ayincu'x) yin.
JOH 5:47 Pero si man ninimaj ta ri rutz'iban can ri Moisés, man xtinimaj ta ri ch'abel ri nintzijoj yin chive, xcha' ri Jesús.
JOH 6:1 Tok xbanataj yan ronojel re', ri Jesús xk'ax-apu juc'an ruchi' ri lago Galilea, ri ni'ix Tiberias che.
JOH 6:2 Man juba' ta oc xetzekle'en-e richin, roma quitz'eton ri milagros ri yerubanala' quiq'uin ri yeyavej.
JOH 6:3 Jac'a ri Jesús xjote-e chuvech jun juyu', y chiri' c'a xtz'uye-vi-ka chiquicojol ri ru-discípulos.
JOH 6:4 Ri k'ij ri', xa nakaj chic c'o-vi ri pascua, jun quinimak'ij ri israelitas.
JOH 6:5 Ri Jesús xuyec c'a pe ruvech y xutz'et chi eq'uiy etzalan-apu riq'uin, jac'ari' xu'ij che ri Felipe: ¿Achique c'a lugar xtekalok'o-vi pan richin yeva' conojel ri vinak re'?
JOH 6:6 Quiri' xu'ij ri Jesús che ri Felipe richin nrojo' nretemaj achique na nunojij. Pero ri Jesús xa reteman achique xtu'on richin yerutzuk.
JOH 6:7 Ri Felipe xu'ij: Xa ta che rajil vakxaki' ic' samaj nikalok' pan, nis-ta ri' man yeru'on ta, masque jujun bik' oc nikaya' chique chiquijununal, xcha'.
JOH 6:8 Jun chique ri discípulos rubinan Andrés, ri quichak'-quinimal qui' riq'uin ri Simón Pedro, quire' xu'ij-apu:
JOH 6:9 Vave' c'o jun ala' c'o vo'o' pan banon che cebada y ca'i' ch'utik quer riq'uin. Pero, ¿achique oc xqueru'on-vi conojel ri vinak ri juba' re'? xcha' ri Andrés.
JOH 6:10 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: Tibana' chi quetz'uye' conojel, xcha'. Ri lugar ri', jabel sabána c'o. Y xetz'uye' c'a ri achi'a', jun cami vo'o' mil.
JOH 6:11 Jac'ari' ri Jesús xeruli'ej ri vo'o' pan, xumatioxij che ri Dios, xujachala-e chique ri ru-discípulos, y ri discípulos xquijachala' chique ri etz'uyul. Quiri' mismo xqui'en riq'uin ri quer, xquiyala' chique xa ajani na quer xcajo'.
JOH 6:12 Tok conojel xnoj yan quipan, ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Timolo-pe ronojel ri ruchi' tak pan y quer ri man xq'uis ta, richin quiri' man xaxe choj quepoq'ue' can pan ulef, xcha'.
JOH 6:13 Ri discípulos xequimolo' c'a pe, y c'a xquinojsaj na doce chaquech che ri ruchi' ri vo'o' tak pan ri banon che cebada ri man xquiq'uis ta ri xeva' chiri'.
JOH 6:14 Jac'a tok quitz'eton chic ri milagro ri xu'on ri Jesús, ri vinak xqui'ij: Ri achi re', jare' ri profeta ri q'uiy yan tiempo c'o rutzijol chi nipe chuvech ri roch'ulef, xecha'.
JOH 6:15 Pero ri Jesús xuna'ej chi ri vinak nicajo' nuquic'ama' richin niquicusaj chi rey, romari' rija' ruyon chic xtzolij-e chuvech ri juyu'.
JOH 6:16 Jac'a tok xoc-pe ri ak'a', xexule-ka ri discípulos chuchi' ri lago.
JOH 6:17 Chiri' xe'oc-e pa jun canoa y ja ebenak pa ruvi' ri ya' richin yebe pa tinamit Capernaum. Xa k'eku'n chic ri hora ri' y ri Jesús c'a man jani teka quiq'uin.
JOH 6:18 Xtiquer c'a pe ruvi' ri mar nicataj chicaj, roma jun nimalaj cak'ik' ri jani na ruchuk'a'.
JOH 6:19 Jac'a tok quiyo'on chic can jun vo'o' o vaki' kilómetros ruchi' ri ya', ri discípulos xquitz'et chi ri Jesús benak-apu chirakan pa ruvi' ri ya' y xa nijel-apu quiq'uin. Rije' xquixi'ij-qui'.
JOH 6:20 Pero ri Jesús xu'ij chique: Ja yin; man tixi'ij-ivi', xcha'.
JOH 6:21 C'ajari' yequicot xquic'ul-apu ri Jesús chupan ri canoa, y xa jari' xbequila' ruchi' ri ya' ri achique lugar nicajo' yebe-vi.
JOH 6:22 Chuca'n k'ij, ri xec'uje' can juc'an apu ruchi' ri ya' xuka pa quivi' chi xaxe jun canoa xc'uje' chiri' chuchi' ri ya', y chi ri Jesús xa man xoc ta e quiq'uin ri ru-discípulos chupan ri jun canoa ri', xa quiyon xebe ri discípulos.
JOH 6:23 Jac'a ri k'ij ri', ec'o chic ch'aka' canoas ri epetenak pa tinamit Tiberias ri xe'eka chiri' chunakaj ri lugar ri xetzuk-vi ri vinak riq'uin ri pan ri xumatioxij na'ey ri Ajaf Jesús che ri Dios.
JOH 6:24 Jac'a ri vinak, tok xquitz'et chi ri Jesús y ri ru-discípulos man ec'o ta chic chiri', xe'oc c'a e pa tak canoas y xebe pa tinamit Capernaum chucanoxic ri Jesús.
JOH 6:25 Tok ri vinak re' xbequila' ri Jesús ri juc'an apu ruchi' ri ya', xquic'utuj che: Tijonel, ¿achique c'a hora xatuka vave' c'a? xecha' che.
JOH 6:26 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri vinak: Yin kitzij-kitzij nin-ij chive chi rix yinicanoj, pero man roma ta ninojij rij ri achique nic'atzin-vi chi xen-en milagros chivech. Rix yinicanoj xaxe roma xixintzuk riq'uin ri pan ri xa jani na ic'u'x xijo' xitij.
JOH 6:27 Rix titija' ik'ij, pero man xaxe richin ninojsaj ri pamaj ri xa niq'uis. Rix más titija' ik'ij chucanoxic ri ninojsan ri ivánima, ri xtinya' chive yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol. Roma ri ninya' yin chive, nuya' c'aslen ri richin jumul. Quiri' nin-ij chive, roma ri milagros ri yenbanala' yin chivech, jari' yerucusaj ri Dios ri Tata'aj richin retal chi ja rija' takayon-pe vichin, xcha'.
JOH 6:28 Romari' quire' xquic'utuj che ri Jesús: ¿Achok chirij nic'atzin nikatij-vi kak'ij richin nika'an ri nrojo' ri Dios chike?
JOH 6:29 Ri Jesús xu'ij chique: Ri nrojo' ri Dios chi ni'en, ja chi rix yininimaj yin ri xitak-pe roma rija'.
JOH 6:30 Jac'ari' xqui'ij che: ¿Achique c'a jun retal na'an chikavech richin nikatz'et y yatkanimaj? Y, ¿achique ta c'a jun na'an chikavech c'a?
JOH 6:31 Roma ri ojer tak kati't-kamama', ja ri maná ri xka-pe chicaj xquitij ri pa chakijlaj tz'iran ulef, achel nu'ij ri tz'iban can: Pan ri petenak chicaj xuya' chique richin xquitij.
JOH 6:32 Romari' ri Jesús xu'ij chique: Tivac'axaj c'a ri xtin-ij chive: Ri pan ri xka-pe chicaj, mana-ta ri Moisés xyo'on, pero ri Nata' Dios jari' niyo'on ri kitzij Pan ri richin chicaj chive.
JOH 6:33 Roma ri Pan ri nuya' ri Dios, ja ri Jun ri petenak chicaj ri c'amayon-pe c'aslen chique conojel choch'ulef, xcha' chique.
JOH 6:34 Tok xquic'axaj quiri', rije' xqui'ij che ri Jesús: Ronojel c'a k'ij taya' ri Pan re' chike, xecha'.
JOH 6:35 Xu'ij c'a ri Jesús chique: Ja yin ri Pan ri niyo'on c'aslen ri richin jumul. Ri nipe viq'uin, man chic xtivayijan ta ri ránima. Y ri nuya' ránima viq'uin, man jun bey chic xtic'uje' ruchakij-chi' ri ránima.
JOH 6:36 Pero can achel ri nu'in chive: Rix masque xitz'et ri xenbanala' yin chivech, xa man xiya' ta ivánima viq'uin.
JOH 6:37 Conojel ri eyo'on-pe chuve roma ri Nata', can xquinquicanoj richin yepe viq'uin, y ri yepe viq'uin, yin man yentzolij ta e.
JOH 6:38 Roma yin man richin ta nin-en ri achique ninjo' tok yin kajnak-pe chicaj, xa richin nin-en ri achique nrojo' ri takayon-pe vichin.
JOH 6:39 Ri nrojo' ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin, ja chi conojel ri eruyo'on chic chuve, man nis-ta jun chique rije' xtinsetz can, xa xquenc'asoj-e chiquicojol ri anima'i' ri pa ruq'uisbel k'ij.
JOH 6:40 Roma ri Nata' ri takayon-pe vichin, nurayij chi conojel ri xtiquetemaj (yin achique, ayincu'x) yin ri Ruc'ajol y niquiya' cánima viq'uin, xtic'uje' quic'aslen ri richin jumul. Y yin xquenc'asoj-e chiquicojol ri anima'i' ri pa ruq'uisbel k'ij, xcha' ri Jesús.
JOH 6:41 Jac'a ri israelitas ri ec'o-apu chiri', xa yejasjot-apu chirij ri Jesús, roma rija' xu'ij: Ja yin ri Pan ri yin kajnak-pe chicaj.
JOH 6:42 Rije' quire' niqui'ij: ¿Mana-ta re' ri Jesús ri ruc'ajol ri José c'a? Pero roj keteman quivech ri rute-rutata'. ¿Achique roma rija' nu'ij chi chicaj kajnak-vi-pe? yecha'.
JOH 6:43 Pero ri Jesús xu'ij c'a chique: Man c'a quixjasjot.
JOH 6:44 Man jun nipe viq'uin, si man ta ri Nata' ri takayon-pe vichin ri nibochi'in ri ránima. Y ri nipe viq'uin, yin xtinc'asoj-e chiquicojol ri anima'i' ri pa ruq'uisbel k'ij.
JOH 6:45 Roma ri tz'iban can coma ri profetas ojer, quire' nu'ij: Conojel c'o xtuc'ut ri Dios chiquivech, y roma c'a ri', xa achique na jun xac'axan richin ri Nata' y c'o xretemaj, ri jun ri' nipe viq'uin y nuya' ránima viq'uin.
JOH 6:46 Pero ri Dios man jun vinak tz'eteyon ruvech, xaxe yin ri yin petenak chicaj riq'uin rija', ri yin tz'eteyon ruvech.
JOH 6:47 Kitzij-kitzij nin-ij chive: Ri nuya' ránima viq'uin, can c'o-vi ruc'aslen ri richin jumul.
JOH 6:48 Ja yin ri Pan ri niyo'on c'aslen.
JOH 6:49 Ri ivati't-imama' ojer xquitij ri maná ri pa chakijlaj tz'iran ulef, pero ri maná, man xtiquer ta xeruto' chuvech ri camic.
JOH 6:50 Jac'a ri Pan ri niyo'on c'aslen ri nin-ij yin chive, chicaj kajnak-vi-pe, richin quiri' ri xtitijo richin, man xti'e ta chupan ri camic ri richin jumul.
JOH 6:51 Ja yin ri c'aslic Pan ri xika-pe chicaj. Xa achique na jun xtitijo ri Pan re', xtic'ase' richin jumul. Ri Pan c'a ri xtinya' yin che, ja ri nu-cuerpo ri xtinjach pa camic richin nuq'uen-pe c'aslen chique ri vinak choch'ulef, xcha' ri Jesús.
JOH 6:52 Roma c'a ri', ri israelitas ri ec'o-apu chiri', xa niquich'olila-qui' y quire' niquibila' chiquivech: ¿Achel chi rija' nuya' ri ru-cuerpo chike richin nikatzuk-ki' che? yecha'.
JOH 6:53 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Kitzij-kitzij nin-ij chive: Si rix man nitzuk ta ivi' che ri nu-cuerpo y man nikum ta ri nuquiq'uel yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, can manak vi ic'aslen ri richin jumul.
JOH 6:54 Ri xtutzuk-ri' che ri nu-cuerpo y xtukum ri nuquiq'uel, can c'o chic ruc'aslen ri richin jumul, y yin xtinc'asoj-e chiquicojol ri anima'i' ri pa ruq'uisbel k'ij.
JOH 6:55 Roma ri nu-cuerpo yin, jari' ri kitzij ninojsan ri ránima, y ri nuquiq'uel jari' ri kitzij nelesan ruchakij-chi' ri ránima.
JOH 6:56 Ri xtutzuk-ri' che ri nu-cuerpo y xtukum ri nuquiq'uel, rija' xtic'uje' viq'uin y yin xquic'uje' riq'uin rija'.
JOH 6:57 Can achel yin rutakon-pe ri c'aslic Nata', y yin roma rija' c'o nuc'aslen, quiri' mismo ri xtutzuk-ri' che ri nu-cuerpo, voma yin xtic'uje' ruc'aslen.
JOH 6:58 Ri Pan ri nin-ij chive chi kajnak-pe chicaj, man junan ta riq'uin ri maná ri xquitij ri ivati't-imama' ojer, roma ri maná man xtiquer ta xeruto' chuvech ri camic. Jac'a ri nutzuk-ri' che ri Pan ri kajnak-pe chicaj, xtic'uje' ruc'aslen ri richin jumul.
JOH 6:59 Jare' ri xeru'ij ri Jesús richin xerutijoj ri quimolon-qui' pa sinagoga ri pa tinamit Capernaum.
JOH 6:60 Jac'a tok quic'axan chic ri xu'ij ri Jesús, eq'uiy chique ri yetzekle'en richin xqui'ij: C'ayef ri tzij xeru'ij. ¿Achique xtiniman richin? xecha'.
JOH 6:61 Jac'a ri Jesús reteman ri niquijasja' chiquivech ri yetzekle'en richin, y romari' xu'ij chique: ¿Caca' cami ivánima nu'on chive riq'uin ri xin-ij?
JOH 6:62 ¿Achique ta nibanataj iviq'uin xa ta yinitz'et yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol chi yitzolij chic e ri achique lugar yinc'o-vi na'ey?
JOH 6:63 Ri niyo'on ri c'aslen ri richin jumul, ja ri Espíritu y mana-ta ri cuerpo. Ri ch'abel ri achok riq'uin rix nutijon-vi, richin ruc'aslen ri ivánima ri nuq'uen-pe chive ri c'aslen ri richin jumul.
JOH 6:64 Pero ec'o chive ri man xtiquiya' ta cánima viq'uin. Quiri' xu'ij ri Jesús, roma reteman (achique, ajecu'x) man xtiquiya' ta cánima riq'uin, y ri jun ri xtijacho-e richin.
JOH 6:65 Y quire' chic xu'ij: Romari' achel ri nu'in chive, chi nis-ta jun xtipe viq'uin ri man ta samajnak chic ri Nata' pa ránima, xcha'.
JOH 6:66 Tok xquic'axaj quiri', eq'uiy chique ri yetzekle'en richin xetzolij can, man xquitzekle'ej ta chic.
JOH 6:67 Roma c'a ri', ri Jesús quire' xu'ij chique ri doce ru-discípulos: ¿Ja jun rix nijo' yixtzolij can?
JOH 6:68 Ri Simón Pedro quire' rutzolic rutzij xu'on: Ajaf, ¿achok chirij chic c'a jun xku'e-vi tok aviq'uin rat nilitaj-vi ch'abel ri richin c'aslen richin jumul?
JOH 6:69 Roj cukul kac'u'x y kaniman chi ja rat ri Jun ri rat takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, ri rat Ruc'ajol ri c'aslic Dios, xcha'.
JOH 6:70 Jac'ari' xu'ij ri Jesús chique: ¿Mana-ta yin mismo xicha'on ivichin ri rix doce c'a? Pero xa c'o jun itzel-vinak xel chive, xcha'.
JOH 6:71 Tok ri Jesús xu'ij quiri', ja ri Judas Iscariote ri xtijacho-e richin ri xrojo' xu'ij. Ri Judas re', jun chique ri doce discípulos y ruc'ajol jun achi rubinan Simón.
JOH 7:1 Tok xbanataj yan ronojel re', ri Jesús pa ronojel Galilea (xutz'om, xuchop) vi binen chutzijosic ruch'abel ri Dios. Man nrojo' ta chic benak pa tak tinamit richin ri Judea, roma ri achi'a' israelitas c'o quik'ij niquicanola' achique niqui'en richin niquicamisaj.
JOH 7:2 Chupan tak ri k'ij ri', xa nakaj chic ruk'ijul ri jun quinimak'ij ri israelitas ri ni'ix tabernáculos che; jun nimak'ij c'uxle'el richin ri xquik'asaj ri cati't-quimama' pa chakijlaj tz'iran ulef.
JOH 7:3 Roma c'a ri', ri eruchak' ri Jesús xqui'ij che: Catel-e juba' vave' pa Galilea y cabin pa Judea, richin quiri' ri xetzekle'en avichin chiri', tiquitz'eta' ri milagros ri ye'abanala'.
JOH 7:4 Roma si jun nrojo' chi netemex ri achique nitiquer nu'on, man nu'on ta che'elek'el. Roma c'a ri', si rat yatiquer na'an milagros, te'ac'utu-avi' chiquivech ri vinak, xecha' che.
JOH 7:5 Quiri' xqui'ij che ri Jesús, roma masque mismo eruchak', xa man niquinimaj ta.
JOH 7:6 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Yin man jani tril tiempo richin yi'e ri pa Judea. Jac'a rix xa achique na k'ij c'o che'el yixbe.
JOH 7:7 Roma ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, man jun roma itzel yixquitz'et. Jac'a yin xa itzel yinquitz'et, roma man ninvevaj ta chiquivech chi ri yetajin, can itzel vi chi no'oj.
JOH 7:8 Quixbin-e rix ri pa nimak'ij. Yin man yi'e yan ta e chupan ri nimak'ij re', roma ri k'ij vichin yin, man jani tuka.
JOH 7:9 Quiri' ri xu'ij ri Jesús chique, y c'a xc'uje' na can chiri' pa departamento Galilea.
JOH 7:10 Tok ebenak chic ri ruchak' chupan ri nimak'ij, c'ajari' xbe rija', pero man chiquivech ta ri vinak, xa che'elek'el.
JOH 7:11 Jac'a ri achi'a' israelitas c'o quik'ij niquicanola' ri Jesús ri pa nimak'ij, y quire' niqui'ij chique ri vinak: ¿Man itz'eton ta ri jun achi ri'? yecha'.
JOH 7:12 Eq'uiy chique ri yenimak'ijun yejasloj chiquivech chirij ri Jesús. Ch'aka' niqui'ij chi jun utzulaj achi, y ch'aka' chic niqui'ij chi xa jun satzoy quino'oj vinak.
JOH 7:13 Pero nis-ta jun cof nich'o, roma quixi'in-qui' chiquivech ri achi'a' israelitas c'o quik'ij.
JOH 7:14 Pa runic'ajal ri nimak'ij, c'ajari' xjote-e ri Jesús pa tinamit Jerusalem, xoc-apu pa racho ri Dios, y yerutijoj ri quimolon-qui' chiri'.
JOH 7:15 Romari' ri achi'a' israelitas c'o quik'ij, can achique na niquina' che ri Jesús. ¿Achel chi re achi re' can q'uiy reteman chirij ruch'abel ri Dios tok xa man jun bey xutijoj-ri'? yecha'.
JOH 7:16 Quire' rutzolic quitzij xu'on ri Jesús: Ri achok riq'uin yixintijoj-vi, man vichin ta yin, xa richin ri takayon-pe vichin.
JOH 7:17 Jac'a ri nirayin nu'on ri nrojo' ri Dios, xtretemaj si riq'uin ri Dios petenak-vi ri ninc'ut yin, o xa nuyon yin nutz'ucun-ka.
JOH 7:18 Roma xa achique na jun ri ruyon nutz'uc-ka ri achique nuc'ut, ruyon nucanoj-ka ruk'ij chiquivech vinak. Pero si c'o jun nrojo' chi ja ri takayon-pe richin ri niyo'ox ruk'ij, nik'alajin chi ja ri kitzij ri nuc'ut, y man jun bey nu'on ri man choj ta.
JOH 7:19 Ri ley chive rix israelitas xuya-vi ri Moisés ojer can, pero man jun chive rix nibano ronojel ri nu'ij. Quiri' nik'alajin roma rix nicanoj achique ta ni'en richin yinicamisaj, xcha' ri Jesús.
JOH 7:20 Jac'ari' xqui'ij ri vinak che: Rat xa c'o cami itzel espíritu ocunak aviq'uin. ¿Achique ta jun nrojo' nicamisan avichin? xecha'.
JOH 7:21 Pero ri Jesús xu'ij chique: Xaxe roma yin xin-en jun milagro chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen, ¿xaxe romari' rix nisatz ic'u'x?
JOH 7:22 Roma chupan ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés nu'ij chi nic'atzin ni'an ri circuncisión, y rix masque chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen, can ni'en-vi ri circuncisión chique ri ch'utik alabo. Pero man riq'uin ta ri Moisés xtz'ucutaj-vi-pe, xa quiq'uin ri más ojer tak ivati't-imama'.
JOH 7:23 Si rix chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen ni'en circuncidar jun ch'uti ala' richin man nik'aj ruvi' ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés, ¿achique roma xpe ivoyoval chuve chi xin-en chi xc'achoj jun achi pa jun mismo sábado ri k'ij richin uxlanen?
JOH 7:24 Rix man cha'anin yan ti'ij chirij jun chi man utz ta ri najin riq'uin, xaxe roma quiri' pan ivech rix. Na'ey tivetemaj utz-utz, richin quiri' yixtiquer ni'ij si utz, o xa man utz ta, xcha' ri Jesús.
JOH 7:25 Roma ri xu'ij ri Jesús, ec'o chique ri aj chiri' pa Jerusalem ri niquibila': ¿Mana-ta cami ri achi re' ri nicanox richin nicamises?
JOH 7:26 Titz'eta' c'a, ja la nich'o chiquivech la vinak y man jun achique ni'ix che. Riq'uin juba' ri yebano gobernar chikacojol niquinimaj chi ja rija' ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit.
JOH 7:27 Pero roj keteman achique lugar tipe-vi ri achi re'. Jac'a tok xtuka ri Jun ri nutak-pe ri Dios chucolic rutinamit, man jun xteteman aj achique lugar, yecha' ri vinak aj-Jerusalem.
JOH 7:28 Romari' ri Jesús, ri najin chiquitijoxic ri vinak chiri' pa racho ri Dios, riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Rix ni'ij chi iveteman (achique, ayincu'x) yin y iveteman yin aj achique lugar, pero yin man nuyon ta nunojin-pe chi xipe. Y ri takayon-pe vichin, kitzij chi c'aslic Dios, y rix man iveteman ta runo'oj.
JOH 7:29 Jac'a yin veteman runo'oj, roma riq'uin rija' yin petenak-vi; y ja rija' takayon-pe vichin, xcha'.
JOH 7:30 Jac'ari' tok ec'o xcajo' chi can ta (xquitz'om, xquichop) yan e ri Jesús, pero man jun chique rije' xjel ruk'a' chirij, roma man jani tril hora.
JOH 7:31 Pero eq'uiy chique ri vinak xeniman richin, y quire' niqui'ij: Tok xtipe ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, ¿c'o cami más nima'k tak milagros xturubana' que chuvech ri jun re'? yecha'.
JOH 7:32 Ri achi'a' fariseos xquic'axaj chi ri vinak quiri' niquijasja' chiquivech chirij ri Jesús. Romari' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri fariseos, ec'o chique ri yechajin racho ri Dios xequitak-e richin nequic'ama'.
JOH 7:33 Jari' tok ri Jesús quire' xu'ij: Yin xa juba' chic tiempo yic'uje' iviq'uin, c'ajari' yitzolij-e riq'uin ri takayon-pe vichin.
JOH 7:34 Rix xquinicanoj, pero man xquinivil ta; y ri achique lugar xquinec'uje-vi yin, man xquixtiquer ta xquixbe, xcha' ri Jesús.
JOH 7:35 Jac'a ri achi'a' israelitas c'o quik'ij quire' niquibila' chiquivech: ¿Achique cami lugar xti'e-vi ri Jesús chi roj man xtikil ta chic? ¿Ni'e cami quiq'uin ri kavinak israelitas ri ec'o pa ch'aka' chic tinamit, o quiq'uin ri man israelitas ta richin yerutijoj?
JOH 7:36 ¿Achique cami ruchojmil ri nu'ij chi xtikacanoj y man xtikil ta, y chi ri lugar ri xtec'uje-vi rija', man xkutiquer ta xku'e roj? yecha'.
JOH 7:37 Ri más nimalaj k'ij richin ri jun semana nimak'ij, ja ri ruq'uisbel k'ij. Y ja chupan ri k'ij ri', ri Jesús xpa'e' y riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Si c'o jun c'o ruchakij-chi' ri ránima, tipe c'a viq'uin, y tutija' ri Ya' ri ninya' yin.
JOH 7:38 Ri xtuya' ránima viq'uin, xtibanataj riq'uin achel nu'ij ruch'abel ri Dios, chi ri pa ránima can achel c'aslic tak Ya' xque'alex-pe.
JOH 7:39 Ri Ya' ri xu'ij ri Jesús ja ri Lok'olaj Espíritu, ri xa juba' chic k'ij nitiquer-pe chi niyo'ox pa cánima ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesús. Y quiri' xu'ij, roma ri Lok'olaj Espíritu man jani tika-pe, roma man jani titzolij-e chicaj ri Jesús richin ninimirises chic ruk'ij.
JOH 7:40 C'o chique ri vinak tok xquic'axaj ri ch'abel ri xeru'ij ri Jesús, xqui'ij: Can kitzij vi chi ri Jesús jare' ri profeta ri oyo'en chi nipe.
JOH 7:41 Ch'aka' niqui'ij chi ri Jesús jari' ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit. Pero ch'aka' chic xa quire' niqui'ij: ¿Pa Galilea cami nipe-vi ri Jun ri xtitak-pe roma ri Dios c'a?
JOH 7:42 Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij chi ri Jun riy-rumam can ri rey David ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios, pan aldea Belén ri xc'uje-vi ri David nipe-vi, yecha'.
JOH 7:43 Xa xjachataj quivech ri vinak roma man junan ta niquinojij chirij ri Jesús.
JOH 7:44 Ec'o c'a ri can xcajo' chi xquic'uaj-e chiquivech ri autoridad, pero xa man jun xjel ruk'a' chirij.
JOH 7:45 Tok xetzolij-pe ri achi'a' etakon-e coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, y coma ri achi'a' fariseos, rije' quire' xc'utux chique: ¿Achique roma man xiq'uen ta pe ri Jesús? xe'uche'ex.
JOH 7:46 Jac'ari' xqui'ij: Roma ri achel nich'o rija', man jun chic jun vinak ri quiri' nich'o, xecha'.
JOH 7:47 Romari' ri achi'a' fariseos xqui'ij chique: ¿Ja jun rix xixka pa ruk'a'?
JOH 7:48 Tiya' na pe pa cuenta, man jun chique ri achi'a' junan niqui'en gobernar, ni man jun chique ri fariseos niquinimaj ri nu'ij ri Jesús.
JOH 7:49 Ri yeniman-apu ri Jesús xa ja ri vinak man jun queteman chirij ri ley ri ruyo'on can ri Moisés. Can ta nika castigo pa quivi', yecha'.
JOH 7:50 Jac'a ri Nicodemo ri xch'o riq'uin ri Jesús chak'a', quire' xu'ij chique ri ch'aka' chic fariseos ri ec'o chiri':
JOH 7:51 Chupan ri ka-ley nu'ij chi roj man jun kak'a' richin nika'ij chi jun vinak c'o rumac, si man nikaya' ta lugar che na'ey chi nuto-ri', y niketemaj si kitzij c'o achique rubanon, xcha' ri Nicodemo.
JOH 7:52 Jac'a rije' xqui'ij: Rat man rat ta vinak richin ri departamento Galilea richin nato-pe ri Jesús. Tanic'oj rupan ruch'abel ri Dios; chiri' xtatz'et-vi chi pa Galilea man jun bey xtel-pe jun profeta, xecha'.
JOH 7:53 Jac'ari' chiquijununal xebe chi tak cacho.
JOH 8:1 Xbe c'a ri Jesús ri pa juyu' rubinan Olivos.
JOH 8:2 Jac'a tok xsakar-pe chuca'n k'ij, xtzolij chic pa racho ri Dios, y chi jun tinamit xquimol-apu-qui' riq'uin, y rija' xtz'uye' richin yerutijoj.
JOH 8:3 Jac'ari' tok ri achi'a' fariseos y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley quic'amon-pe jun ixok ri xilitaj chi najin riq'uin mac riq'uin jun achi, y xquipaba' pa nic'aj chuvech ri Jesús,
JOH 8:4 y quire' xqui'ij che: Tijonel, ri jun ixok re' najin riq'uin mac riq'uin jun achi tok xilitaj.
JOH 8:5 Roj keteman chi ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés nu'ij chi ri ixoki' quire' yebano, nic'atzin chi yekac'ak che abaj richin yekacamisaj. Jac'a rat, ¿achique na'ij? xecha' che.
JOH 8:6 Quiri' xqui'ij ri achi'a' ri' che ri Jesús, xaxe roma nicajo' chi nika pa quik'a', richin quiri' yetiquer niquisujuj. Jac'a ri Jesús xa xluque-ka pan ulef, nitz'iban riq'uin ruvi-ruk'a' pan ulef.
JOH 8:7 Pero ri achi'a' ri' roma man yetane' ta ka chi niquic'utuj-apu che ri Jesús ri achique ni'an che ri ixok, romari' ri Jesús xpa'e' y xu'ij: Si c'o jun chive rix man jun mac rubanon, jari' tic'ako ri na'ey abaj chirij ri ixok re', xcha' chique.
JOH 8:8 Jac'ari' xluque' chic ka, y xtz'iban chic ka pan ulef.
JOH 8:9 Jac'a ri yesujun chirij ri ixok, tok xquic'axaj ri xu'ij ri Jesús, xquina-ka pa cánima chi rije' xa ebanoy mac. Roma c'a ri', chi jujun chi jujun xe'el-e. Na'ey xebe ri más eri'j chic y c'ajari' xe'el-e ri más c'a ac'ola' na. Ruyon chic ri ixok xc'uje' can chuvech ri Jesús.
JOH 8:10 Xpa'e' c'a ri Jesús, y quire' xuc'utuj che ri ixok: ¿Achique xbanataj quiq'uin ri ec'amayon-pe avichin? ¿Man jun chic xcanaj can richin nrojo' yarucamisaj? xcha' ri Jesús.
JOH 8:11 Man jun chic, xcha' ri ixok. Jac'ari' xu'ij ri Jesús che: Nis-ta yin man nin-ij ta chi cacamises; catzolij c'a y man ta'an chic mac, xcha'.
JOH 8:12 Xch'o chic ri Jesús jun bey chiquivech ri vinak, y xu'ij: Ja yin ri Sakil richin quic'aslen ri vinak choch'ulef. Ri nitzekle'en vichin, man xtibin ta chic pa k'eku'n, xa xtril ri sakil richin ri c'aslen ri richin jumul, xcha'.
JOH 8:13 Jac'ari' tok ri achi'a' fariseos xqui'ij-apu che ri Jesús: Rat xa ayon chavech natzijoj-ka-avi', y romari' man kitzij ta ri natzijoj, xecha' che.
JOH 8:14 Jac'a ri Jesús quire' xu'ij chique: Masque yin nuyon nintzijoj-ka-vi', pero can kitzij vi ri nin-ij. Roma yin veteman ri achique lugar yin petenak-vi, y ri achique lugar xquitzolij-vi. Pero rix man iveteman ta achique lugar quipe-vi y man iveteman ta achique lugar xqui'e-vi.
JOH 8:15 Rix xa aj-roch'ulef no'oj nicusaj richin ninic'oj rij ri nuc'aslen. Jac'a yin man richin ta ninnic'oj rij quic'aslen ri vinak yinc'o.
JOH 8:16 Jac'a si yin ninnic'oj rij ruc'aslen jun, pa ruchojmil nin-en-vi, roma man nuyon ta yin yibano, xa c'o viq'uin ri Nata' ri takayon-pe vichin.
JOH 8:17 Chupan ri ley ri ibanon-ka ivichin rix che, chiri' nu'ij chi tok eca'i' junan niqui'ij, nik'alajin chi kitzij ri niqui'ij.
JOH 8:18 Yin mismo yik'alajrisan ri (yin achique, ayincu'x) yin, y ja jun ri Nata' ri yin takayon-pe ri nik'alajrisan vichin, xcha' ri Jesús.
JOH 8:19 Romari' ri achi'a' fariseos xqui'ij che ri Jesús: ¿Achique lugar c'o-vi ri Atata' c'a? xecha'. Quire' c'a rutzolic quitzij xu'on ri Jesús: Rix man jun bey jelenak-apu ivánima riq'uin ri Nata', y nis-ta viq'uin yin. Xa ta jelenak-pe ivánima viq'uin yin, quiri' ta mismo ibanon riq'uin ri Nata', xcha'.
JOH 8:20 Ja ch'abel re' xeru'ij ri Jesús tok yerutijoj ri vinak pa racho ri Dios ri achique lugar niyo'ox-vi can méra, y nis-ta jun xjel ruk'a' chirij, roma man jani tril hora chi ri Jesús (nitz'am, nichap).
JOH 8:21 Jac'ari' xu'ij chic jun bey chique: Yin yitzolij ri achique lugar yin petenak-vi. Rix xquinicanoj, pero xa iyon (xquixcom, xquixquen) ka chupan ri imac. Ri lugar ri yi'e-vi yin, rix man yixtiquer ta yixbe, xcha' ri Jesús.
JOH 8:22 Romari' ri achi'a' israelitas c'o quik'ij quire' niquibila' chiquivech: ¿Xtucamisaj cami ri' ruyon ri Jesús? Roma nu'ij chi roj man nkutiquer ta nku'e ri achique lugar ni'e-vi rija', yecha' chiquivech.
JOH 8:23 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Rix, rix richin ri vave', jac'a yin, yin richin chicaj. Rix, rix richin ri roch'ulef, jac'a yin, man yin richin ta ri roch'ulef.
JOH 8:24 Romari' xin-ij chive chi iyon (yixcom, yixquen) ka chupan ri imac. Roma si man ninimaj ta (yin achique, ayincu'x) yin, can (xquixcom xquixquen) na vi chupan ri imac, xcha'.
JOH 8:25 Jac'ari' tok rije' xquic'utuj chic che ri Jesús: ¿(Achique, aratcu'x) c'a rat c'a? Y ri Jesús xu'ij chique: Xe tok xich'o iviq'uin pa na'ey, ja yan ri' xin-ij chive (yin achique, ayincu'x) yin.
JOH 8:26 Yin q'uiy yitiquer nin-ij chivij, y q'uiy yitiquer nincusaj chivij richin ninya' castigo pan ivi'. Pero ri takayon-pe vichin, ronojel ri nu'ij can kitzij vi; y yin ja ri vac'axan-pe riq'uin rija' ri nintzijoj vave' choch'ulef, xcha' ri Jesús.
JOH 8:27 Pero rije' man (xk'ax, xno') ta chiquivech chi ri Jesús ja ri aj-chicaj Tata'aj ri nutzijoj chique.
JOH 8:28 Jari' tok ri Jesús xu'ij chic chique: Ri k'ij tok xquinijotoba' chicaj yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol, c'ajari' xtivetemaj ri (yin achique, ayincu'x) yin. Y xtivetemaj chi ronojel ri nin-en, man nuyon ta yin nintz'uc-ka, xa ja achel ruc'utun-pe ri Nata' chinuvech, quiri' mismo ruchojmil nin-en yich'o.
JOH 8:29 Roma ri takayon-pe vichin, jumul c'o viq'uin y man yin ruyo'on ta can nuyon ri Nata'. Roma yin jumul nin-en ri nika chuvech rija', xcha' ri Jesús.
JOH 8:30 Riq'uin ri quiri' xu'ij ri Jesús, eq'uiy xeniman richin.
JOH 8:31 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique ri achi'a' israelitas ri xeniman richin: Si rix cof yixc'uje' chupan ri nuch'abel, xquixoc kitzij tzekle'ey vichin,
JOH 8:32 (chuka', ka) xtivetemaj achique ri kitzij, y ri kitzij xquixrucol.
JOH 8:33 Jac'a rije' xqui'ij che: Roj, roj riy-rumam can ri Abraham, y man jun bey rojc'o chuxe' quitzij vinak. ¿Achique roma na'ij chike chi xkucolotaj?
JOH 8:34 Pero ri Jesús xu'ij chique: Kitzij-kitzij nin-ij chive chi conojel ri c'a yebano na mac, chuxe' rutzij ri mac ec'o-vi.
JOH 8:35 Y jun lok'on samajinel ri c'o chuxe' rutzij rajaf-jay, man jumul ta xtic'uje' chiracho rajaf ri jay. Ja ralc'ua'l rajaf ri jay, jari' ri xtic'uje' jumul chiracho ri tata'aj.
JOH 8:36 Romari' si ja ri Ruc'ajol ri Dios ri xticolo ivichin, can kitzij chi xquixcolotaj.
JOH 8:37 Yin veteman chi rix, rix riy-rumam can ri Abraham, pero xa nicanola' achique ta ni'en richin yinicamisaj, roma man iyo'on ta lugar chi ocunak ri nuch'abel pan ivánima.
JOH 8:38 Yin ja ri nutz'eton riq'uin ri Nata' ri nink'alajrisaj. Quiri' mismo rix, ja ri achel nivac'axaj-apu riq'uin ri jun ri ocunak itata' ri yixtajin riq'uin.
JOH 8:39 Quire' rutzolic rutzij ri Jesús xqui'en: Ri katata' roj ja ri Abraham, xecha'. Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Xa ta kitzij chi rix riy-rumam can ri Abraham, can ta ja achel xerubanala' rija' ri ye'ibanala'.
JOH 8:40 Pero ri Abraham man jun bey xu'on ri achel nibanala' rix vacami. Roma rix xa nicanola' achique ta ni'en richin yinicamisaj, tok yin ja ri kitzij ri vac'axan-pe riq'uin ri Dios ri nintzijoj chive.
JOH 8:41 Rix ja ri achel nu'on ri jun ri ocunak itata' ri yixtajin riq'uin, xcha' ri Jesús chique. Y rije' xqui'ij che: Roj man roma ta xu'on mac ri kate' che'elek'el tok xojalex. Roj xaxe jun Katata', y ri' ja ri Dios, xecha'.
JOH 8:42 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri vinak ri': Xa ta ja ri Dios ri Itata', can ta yinijo'; roma yin riq'uin rija' yin elenak-vi-pe richin xinuka chi'icojol. Ja ri Dios takayon-pe vichin y man nuyon ta yin xinojin-pe chi xipe choch'ulef.
JOH 8:43 ¿Achique roma man (nik'ax, nino') ta chivech ri nin-ij? Quiri' nibanataj iviq'uin, roma rix man nijo' ta nivac'axaj ri nin-ij.
JOH 8:44 Rix, rix ralc'ua'l ri itzel, y roma ja rija' ocunak itata', ja ri nika chuvech rija' ri nijo' ni'en. Ri itzel can camisanel vi xe tok xec'uje' vinak pa ruvi' ri roch'ulef, y man xc'uje' ta chupan ri kitzij, roma man jun kitzij riq'uin. Ja ri tz'ucun tak tzij ri nu'ij, jari' nic'utu ri achique rija', roma rija' can tz'ucuy vi tzij, y rajaf ronojel tz'ucun tak tzij.
JOH 8:45 Jac'a yin roma nin-ij ri kitzij, rix man yininimaj ta.
JOH 8:46 ¿C'o cami jun chive nitiquer niyo'on chosakil chi yin kitzij c'o mac nubanon? Si ja ri kitzij yitajin chubixic chive, ¿achique roma rix man yininimaj ta?
JOH 8:47 Roma jun ri kitzij runiman ri Dios, nuyec pa ránima ri ruch'abel ri Dios ri nrac'axaj. Jac'a rix man quiri' ta ni'en, roma man rix richin ta ri Dios, xcha' ri Jesús.
JOH 8:48 Quire' c'a rutzolic rutzij ri Jesús xqui'en ri achi'a' israelitas c'o quik'ij: Can kitzij vi ri ka'in chavij chi rat, xa rat aj-Samaria y xa c'o la'k itzel espíritu aviq'uin, xecha' che.
JOH 8:49 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Yin manak itzel espíritu viq'uin. Pa ruq'uexel chi quiri', yin ninya' ruk'ij ri Nata', jac'a rix xa nijo' yiniya' chi q'uix.
JOH 8:50 Pero yin man nuyon ta nincanoj-ka nuk'ij. C'o Jun nrojo' chi yin niyo'ox nuk'ij, y ja Rija' ri xti'in achique ni'in ri kitzij, si ja yin o ja rix.
JOH 8:51 Kitzij-kitzij ri nin-ij chive: Xa achique na jun niniman ri nuch'abel, ri vinak ri' man xtutz'et ta ruvech ri camic ri richin jumul, xcha' ri Jesús.
JOH 8:52 Quire' c'a xqui'ij ri achi'a' israelitas c'o quik'ij che: Vacami keteman chi kitzij c'o itzel espíritu aviq'uin; roma na'ij chi ri xqueniman ri ach'abel, man xtiquitz'et ta ruvech ri camic. Tatz'eta' c'a ri katata' Abraham y ri profetas ojer can, conojel (xecom, xequen).
JOH 8:53 ¿Más cami c'o ak'ij rat que chuvech ri katata' Abraham? Rija' (xcom, xquen), y quiri' mismo ri profetas. ¿Achique ta c'a más abanon rat chiquivech rije'? xecha' che.
JOH 8:54 Ri Jesús xu'ij: Si nuyon yin ninya-ka nuk'ij, man jun nic'atzin-vi. Pero ri niyo'on nuk'ij yin, ja ri Nata' ri ni'ij rix chi i-Dios.
JOH 8:55 Y rix man iveteman ta runo'oj, jac'a yin veteman runo'oj. Y si nin-ij chi man veteman ta runo'oj, yinoc jun tz'ucuy-tzij achel rix, pero yin kitzij veteman runo'oj, y ninnimaj ri ruch'abel.
JOH 8:56 Ri Abraham ri ojer itata' xquicot ránima tok (xk'ax, xno') chuvech chi xtutz'et can ri k'ij tok yin xquic'uje' chuvech re roch'ulef, y can xutz'et na vi y romari' xquicot ránima, xcha' ri Jesús.
JOH 8:57 Jari' tok ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xqui'ij che: Rat c'a man jani nic'aj ciento ajuna', ¿y na'ij chi atz'eton ruvech ri kamama' Abraham? xecha'.
JOH 8:58 Ri Jesús xu'ij chique: Kitzij-kitzij nin-ij chive, chi na'ey chi xalex ri Abraham, yin yinc'o chic, xcha'.
JOH 8:59 Tok xquic'axaj quiri', xquisiq'uila' abaj richin niquic'ak chirij. Pero ri Jesús xrevaj-ri' chiquivech, y c'ajari' xel-pe pa racho ri Dios. Chiquicojol ri vinak xk'ax-vi-pe richin xbe.
JOH 9:1 Tok ri Jesús nik'ax pa jun lugar, xutz'et jun achi man nitzu'un ta xalex.
JOH 9:2 Y ri discípulos xquic'utuj che: Tijonel, ¿Ja cami ri rute-rutata' c'o quimac o ja ri achi re', richin quiri' man nitzu'un ta xalex? xecha'.
JOH 9:3 Ri Jesús xu'ij: Nis-ta rija' y nis-ta ri rute-rutata'. Rija' man nitzu'un ta xalex, richin quiri' tok xtetzu'un, nek'alajin rusamaj ri Dios riq'uin.
JOH 9:4 Yin nic'atzin chi nin-en rusamaj ri takayon-pe vichin, utz ri c'a man jani toc-pe ri ak'a', roma tok xtoc-pe ri ak'a', man jun chic xtitiquer xtisamaj.
JOH 9:5 Ri ajani k'ij c'a yinc'o na choch'ulef, ja yin sakil richin quic'aslen ri vinak, xcha'.
JOH 9:6 Tok ru'in chic quiri', ri Jesús xchuban-ka pan ulef, xu'on juq'uet ch'abak che ri (ruchub, ruc'axaj), y xuquil-apu chi runak'-ruvech ri achi man nitzu'un ta.
JOH 9:7 Y quire' c'a xu'ij che: Vacami cabin, te'ach'aja-avi' pan atinibel Siloé. Siloé nu'ij tzij, Takon-e. Ri achi can xbe na vi, xuch'aj-ri', y tok xtzolij-pe, nitzu'un yan chic.
JOH 9:8 Jac'a ri ru-vecinos y ri más chic vinak ri quitz'eton-pe chi can man nitzu'un ta vi, niquibila' c'a: ¿Mana-ta cami re' ri achi nitz'uye' chi tak bey y nuc'utuj limosna? yecha'.
JOH 9:9 Ec'o ye'in chi ja rija'. Ch'aka' niqui'ij chi quila' nitzu'un, jac'a rija' nu'ij: Ja yin ri', nicha'.
JOH 9:10 Roma c'a ri', ri ec'o-apu chiri' quire' xqui'ij che ri achi: ¿Achique x-an chave richin xatiquer xatzu'un? xecha' che.
JOH 9:11 Ri achi xu'ij chique: Ja ri jun achi rubinan Jesús xbano juq'uet ch'abak y xuquil-apu chi runak' tak nuvech, y xu'ij chuve: Cabin, te'ach'aja-avi' pan atinibel Siloé, xcha' chuve. Yin xi'e c'a, xinch'aj-vi', y jari' xitzu'un.
JOH 9:12 Jac'ari' tok ri vinak xquic'utuj che: ¿Achique lugar c'o-vi ri Jesús c'a? xecha' che. Man veteman ta, xcha' chique.
JOH 9:13 Jac'ari' xquiq'uen-apu ri achi nitzu'un chic chiquivech ri achi'a' fariseos.
JOH 9:14 Pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen tok ri Jesús xu'on ri juq'uet ch'abak y xu'on chi xtzu'un ri achi man nitzu'un ta.
JOH 9:15 Romari' ja jun ri achi'a' fariseos xec'utun che ri achi ri achique x-an che richin xtzu'un. Rija' xu'ij c'a chique: Ri xbano chuve chi xitzu'un, xuquil juq'uet ch'abak chi runak' tak nuvech, y tok xench'aj, jari' xitzu'un, xcha' chique.
JOH 9:16 Jac'ari' tok ec'o chique ri fariseos xqui'ij: Ri achi Jesús man riq'uin ta ri Dios petenak-vi; roma man nuxlan ta chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, yecha'. Pero ch'aka' chique ri fariseos niqui'ij: ¿Nitiquer cami jun achi aj-mac yeru'on milagros, achel xu'on ri Jesús riq'uin ri achi re'? Can k'alaj chi ri achi'a' fariseos man junan ta niquinojij.
JOH 9:17 Jac'ari' tok quire' chic xquic'utuj che ri achi: ¿Achique chi achi ri xjako ri avech nanojij rat? xecha' che. Rija' xu'ij: Yin ninnojij chi rija' jun profeta, xcha'.
JOH 9:18 Pero ri achi'a' israelitas c'o quik'ij man niquinimaj ta chi can man nitzu'un ta vi xalex, y man niquinimaj ta chi roma jun milagro tok xtzu'un, romari' xecoyoj ri rute-rutata',
JOH 9:19 y quire' xquic'utuj chique: ¿Kitzij chi jare' ri ivalc'ua'l ri ni'ij chi man nitzu'un ta xalex? Pero, ¿achel chi vacami nitzu'un? xecha'.
JOH 9:20 Jac'ari' tok quire' xqui'ij ri rute-rutata' ri achi: Kitzij chi ja kalc'ua'l re' y can man nitzu'un ta vi xalex.
JOH 9:21 Jac'a ri achique x-an richin xtzu'un, man keteman ta, y ri (achique, acu'x) xbano che chi xtzu'un, man keteman ta. Rija' c'o chic rujuna', che rija' tic'utuj-vi, ja rija' mismo ti'in chive.
JOH 9:22 Quiri' xqui'ij rute-rutata' ri achi, roma xa quixi'in-qui' chiquivech ri achi'a' israelitas c'o quik'ij. Roma ri achi'a' ri' quelesan rutzijol chi xa achique na xti'in chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, nokotex-pe ri pa sinagoga.
JOH 9:23 Romari' ri te'ej-tata'aj xaxe xqui'ij: Rija' c'o chic rujuna', che rija' tic'utuj-vi, xecha'.
JOH 9:24 Jac'ari' tok ri achi'a' israelitas xcoyoj chic jun bey ri achi ri man nitzu'un ta vi xalex, y xqui'ij che: Ja ri Dios taya' ruk'ij. Roj keteman chi ri achi ri xbano chave chi xatzu'un xa jun aj-mac, xecha'.
JOH 9:25 Romari' ri achi quire' xu'ij chique: Si rija' aj-mac, yin man veteman ta. Ri veteman, ja chi yin na'ey man yitzu'un ta, jac'a ri vacami xa yitzu'un chic, xcha' rija'.
JOH 9:26 Jac'ari' tok ri achi'a' israelitas xquic'utuj chic jun bey che ri achi: ¿Achique ri xu'on chave? ¿Achique xu'on rija' chi rat xatiquer xatzu'un? xecha' che.
JOH 9:27 Jac'a rija' xu'ij chique: Yin xin-ij yan chive, pero rix man xijo' ta xivac'axaj. ¿Achique roma vacami nijo' chi nincamuluj chic rubixic chive? ¿Ja jun rix nijo' yixoc tzekle'ey richin? xcha' chique.
JOH 9:28 Jac'ari' tok chi oyoval xech'o-vi che y xqui'ij: Rat, rat jun tzekle'ey richin rija', pero roj, roj tzekle'ey richin ri Moisés.
JOH 9:29 Roj keteman chi ri Moisés xch'o ri Dios che, jac'a ri achi re' nis-ta keteman achique lugar tipe-vi, xecha'.
JOH 9:30 Quire' c'a rutzolic quitzij xu'on ri achi: Romari' nisatz nuc'u'x yin, roma rix man iveteman ta achique lugar nipe-vi, y rija' xu'on chuve chi xitzu'un.
JOH 9:31 Roj keteman chi ri Dios man yerac'axaj ta ri ebanoy mac. Pero si jun vinak nuya' ruk'ij ri Dios y nu'on ri nrojo' ri Dios, can nac'axex-vi y niyo'ox che ri nuc'utuj.
JOH 9:32 Xe tok xec'uje' vinak pa ruvi' ri roch'ulef, man jun bey elenak rutzijol chi c'o ta jun jakayon ruvech jun vinak ri can man nitzu'un ta vi xalex.
JOH 9:33 Si man ta riq'uin ri Dios petenak-vi ri xbano chuve chi xitzu'un, man ta nitiquer nu'on milagro, xcha' ri achi.
JOH 9:34 Quire' c'a rutzolic rutzij xqui'en ri achi: Rat can rat aj-mac vi xatalex, ¿y can najo' nkojatijoj roj? xecha' ri achi'a' israelitas. Jac'ari' xquelesaj-pe ri achi chiri'.
JOH 9:35 Tok ri Jesús xrac'axaj chi xeleses-pe ri achi ri pa sinagoga, xerucanoj, y tok xril, xu'ij che: ¿Naya' avánima rat riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios? xcha' che.
JOH 9:36 Ri achi quire' c'a xu'ij: Ta'ij c'a chuve (achique, acu'x) ri Ruc'ajol ri Dios, richin quiri' ninya' vánima riq'uin, xcha'.
JOH 9:37 Ri Jesús xu'ij che: Rat atz'eton chic ruvech ri Ruc'ajol ri Dios. Ja yin ri yich'o aviq'uin, xcha'.
JOH 9:38 Y ri achi xu'ij: Ninnimaj, Ajaf, xcha'. Y xuya' ruk'ij ri Jesús.
JOH 9:39 Y ri Jesús xu'ij: Yin xipe choch'ulef richin nink'alajrisaj achique rubanon cánima ri vinak, richin quiri' ri man yetzu'un ta, xtijakataj quivech. Jac'a ri niquinojij chi yetzu'un, xtin-en chique chi xtik'uk'umer ronojel chiquivech, xcha'.
JOH 9:40 Jac'ari' jujun chique ri fariseos ri ec'o-apu chunakaj ri Jesús, tok xquic'axaj ri xu'ij, quire' xqui'ij-apu che: Ni modo ja jun roj man nkutzu'un ta, xecha'.
JOH 9:41 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Más utz man ta yixtzu'un, richin quiri' manak ta imac nivakalej. Pero roma rix ni'ij chi xa yixtzu'un, romari' can c'o mac nivakalej.
JOH 10:1 Kitzij-kitzij nin-ij chive: Ri mana-ta chuchi' coral ntoc-vi-apu quiq'uin ri ovejas, y xa juc'an niropin-vi-ka, ri quiri' nibano, re' xa jun vinak ri ntoc ruvi' ruk'a' che'elek'el y jun camisanel elek'on.
JOH 10:2 Jac'a ri chuchi' coral ntoc-vi-apu, k'alaj chi ja rija' ri yuk'unel quichin ri ovejas.
JOH 10:3 Ri chajinel quichin ri ovejas nujak-pe ruchi' ri coral chuvech ri yuk'unel, y ri ovejas niquic'axaj ruch'abel ri quiyuk'unel. Rija' chiquijununal nu'ij-apu quibi' ri ru-ovejas y yerelesaj-e.
JOH 10:4 Tok ri yuk'unel yerelesaj-e conojel ri ru-ovejas, ninabeyaj chiquivech y ri ovejas yebe chirij roma queteman ri rukul.
JOH 10:5 Jac'a ri mana-ta quiyuk'unel, man niquitzekle'ej ta, xa ye'enimaj chuvech, roma man queteman ta quikul ri man quiyuk'unel ta.
JOH 10:6 Ri ch'abel re xu'ij ri Jesús chique ri achi'a' fariseos, jun ch'abel ri revan juba' ri' ri achique nuc'ut, pero rije' man (xk'ax, xno') ta chiquivech.
JOH 10:7 Jac'ari' xch'o chic jun bey ri Jesús chique ri achi'a' fariseos, y xu'ij: Kitzij-kitzij nin-ij chive chi ja yin ri Ruchi' quicoral ri ovejas.
JOH 10:8 Conojel ri xepe na'ey chinuvech, xa vinak ri ntoc ruvi' quik'a' che'elek'el y ecamisanel tak elek'oma'. Pero ri nu-ovejas xa man xequitzekle'ej ta.
JOH 10:9 Ja yin Ruchi' ri coral. Ri ntoc-pe viq'uin yin, nicolotaj; y c'o che'el ntel-ntoc ri pa coral, y siempre nril ruvay.
JOH 10:10 Jun elek'on xaxe richin nurubana' elak', nucamisan y nuruq'uisa' ruk'ij ronojel tok nipe. Jac'a yin xipe richin chi rix nivil ri kitzij c'aslen; jun utzulaj c'aslen ri tz'akat yixquicot riq'uin.
JOH 10:11 Ja yin ri utzulaj Yuk'unel. Ri utzulaj Yuk'unel, nuya' ruc'aslen coma ri ru-ovejas.
JOH 10:12 Jac'a ri xa roma ch'acoj méra yeruyuk'uj ri ovejas y mana-ta kitzij cajaf, rija' tok nutz'et chi nipe jun utif, xa ja rija' ri nucol-e-ri', y yeruya' can quiyon ri ovejas. Y ri utif c'o ovejas yeruc'uaj-e, y ri más chic yeruquiraj-e.
JOH 10:13 Nenimaj-e ri yuk'unel ri xa roma ch'acoj méra niyuk'un, roma man nik'axo ta che si utz o man utz ta ec'o ri ovejas.
JOH 10:14 Ja yin ri utzulaj Yuk'unel, y veteman quino'oj ri nu-ovejas, y rije' queteman nuno'oj yin.
JOH 10:15 Achel kabanon roj riq'uin ri Nata'. Rija' reteman nuno'oj yin, y yin veteman runo'oj rija', y yin ninya' ri nuc'aslen coma ri ovejas.
JOH 10:16 Y ec'o chic ch'aka' nu-ovejas ri man erichin ta ri jun coral re', ja jun rije' nic'atzin chi yenq'uen-pe richin yenyuk'uj; y xtiquinimaj ri nin-ij chique. Xaxe jun xtiqui'en, y xaxe jun xtiyuk'un quichin.
JOH 10:17 Ri Nata' yirojo' roma ninjach ri nuc'aslen pa camic richin chi nic'uje' chic e ri c'aslen ri' jun bey.
JOH 10:18 Man jun xtitiquer xtelesan ri nuc'aslen, ja yin mismo yijacho pa camic. Pa nuk'a' yin c'o-vi richin ninya' ri nuc'aslen pa camic, y pa nuk'a' yin c'o-vi richin nin-en chi nic'uje' chic e jun bey. Ri mandamiento re' riq'uin ri Nata' nuc'ulun-vi-pe, xcha' ri Jesús.
JOH 10:19 Jun bey chic man junan ta niquinojij ri achi'a' israelitas c'o quik'ij chirij ri Jesús roma ri ch'abel re xeru'ij.
JOH 10:20 Eq'uiy chique rije' quire' xqui'ij: Ri Jesús xa c'o itzel espíritu riq'uin, xa (xch'ujir, xmoxer), y rix ninimaj chic apu ri achique nu'ij, yecha'.
JOH 10:21 Pero ch'aka' chic niqui'ij: Jun ri c'o itzel espíritu riq'uin, man nitiquer ta nitzijon achel nitzijon ri Jesús. ¿Nitiquer cami jun itzel espíritu nu'on che jun vinak man nitzu'un ta chi nitzu'un? yecha'.
JOH 10:22 Pa ru-tiempo tef, jari' nik'ases ruk'ijul ri nimak'ij rubinan Dedicación chiri' pa tinamit Jerusalem.
JOH 10:23 Ri Jesús nibin chiri' pa racho ri Dios chuchi' ri corredor ri richin Salomón ni'ix che.
JOH 10:24 Ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xquimol-apu-qui' chirij ri Jesús, y xqui'ij che: ¿C'a achique cami k'ij navelesaj-e ri tz'apiyon richin ri kánima? Si ja rat ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, ta'ij c'a chike.
JOH 10:25 Quire' c'a rutzolic quitzij xu'on ri Jesús: Yin nu'in chic chive ri (yin achique, ayincu'x) yin y rix man iniman ta. Ronojel ri yen-en pa rubi' ri Nata' Dios, jari' nik'alajrisan vichin.
JOH 10:26 Pero rix man yininimaj ta, roma man rix nu-ovejas ta, achel ri xin-ij yan chive.
JOH 10:27 Ri nu-ovejas queteman ri nukul; rije' yinquitzekle'ej, y yin veteman quino'oj rije'.
JOH 10:28 Yin ninya' chique ri c'aslen ri richin jumul, y man jun bey xtiq'uis ri c'aslen ri' quiq'uin, ni man jun xtelesan-e quichin pa nuk'a'.
JOH 10:29 Ri Nata' Dios ri xeyo'on pa nuk'a', más c'o ruchuk'a' que chuvech xa achique na, y man jun xtelesan-e quichin pa ruk'a' rija'.
JOH 10:30 Yin y ri Nata' xa roj jun, xcha' ri Jesús.
JOH 10:31 Jac'ari' tok ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xequisiq'uila' chic pe abaj chirij ri Jesús, richin niquic'ak chirij.
JOH 10:32 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri achi'a' ri': Yin q'uiy utzulaj tak samaj ri petenak riq'uin ri Nata' ri enubanon chivech. ¿Achique chique ri samaj re' ri nu'on chive chi nijo' yinic'ak che abaj? xcha' ri Jesús.
JOH 10:33 Jac'ari' tok ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xqui'ij che ri Jesús: Roj man roma ta ri utzulaj tak samaj tok yatkac'ak che abaj, xa roma rat itzel na'an chuvech ri Dios riq'uin ri najunumaj-avi' riq'uin. Y rat xa rat jun achi aj-roch'ulef, xecha' che.
JOH 10:34 Pero ri Jesús xu'ij c'a chique: Ri ley ri yo'on can pan ik'a' nu'ij: Yin nu'in chi rix, rix dios.
JOH 10:35 Roj keteman chi ri nu'ij chupan ruch'abel ri Dios, manak che'el chi man ta kitzij. Romari' si ri Dios xu'ij dios chique ri achok chique xuya-vi ri ruch'abel,
JOH 10:36 ¿achique roma rix ni'ij chi itzel xin-en chuvech ri Dios tok xin-ij chi yin Ruc'ajol, tok xa ja yin ri xirucha' richin xirutak-pe choch'ulef?
JOH 10:37 Si man nin-en ta ri samaj ri ru'in-pe ri Nata' Dios chi nin-en, man quininimaj.
JOH 10:38 Pero si nin-en, quininimaj roma ri samaj, masque man yininimaj ta yin, pero tinimaj ri nin-en chivech, richin quiri' nivetemaj y ninimaj chi ri Nata' Dios c'o viq'uin, y yin riq'uin rija'. Quiri' xu'ij ri Jesús chique ri achi'a' c'o quik'ij.
JOH 10:39 Romari', jun bey chic xcajo' (xquitz'om, xquichop), pero ri Jesús xa xbe chiquivech.
JOH 10:40 Jac'ari' xk'ax chic apu ri Jesús juc'an ruchi' ri rakan-ya' Jordán, ri achique lugar xu'on-vi bautizar ri Juan ri Bautista pa na'ey, y chiri' xc'uje-vi.
JOH 10:41 Man juba' ta oc vinak nequimolo-qui' riq'uin, y quire' niquibila': Ri Juan ri Bautista kitzij chi nis-ta jun milagro xu'on richin ta xuc'ut-ri' achique takayon-pe richin, pero ronojel ri xu'ij ri Juan chirij ri achi re', can kitzij vi, yecha'.
JOH 10:42 Y eq'uiy xeniman richin ri Jesús chupan ri lugar ri'.
JOH 11:1 C'o c'a jun achi niyavej rubinan Lázaro, aj pa Betania, ri aldea ri c'o-vi cacho ri María y ri Marta ri quichak'-quinimal qui'.
JOH 11:2 Ri María re', jare' ri xyo'on jubulaj ak'on chirij rakan ri Ajaf Jesús y xerusu' riq'uin ri rusumal tak ruvi'. Rija' rana' ri Lázaro ri niyavej.
JOH 11:3 Roma c'a ri', ri ca'i' rana' quire' rubixic xquitak-e che ri Jesús: Ajaf, nikaya' rutzijol chave chi ri kaxibal Lázaro, ri jani na najo', vacami niyavej.
JOH 11:4 Tok ri Jesús xrac'axaj ri takon-e rubixic che, rija' xu'ij: Ri yabil ri c'o riq'uin ri Lázaro man richin ta camic, xa richin nik'alajin ri nimalaj ruk'ij ri Dios, richin quiri' ja jun ri Ruc'ajol ri Dios niyo'ox ruk'ij, xcha' ri Jesús.
JOH 11:5 Ri Jesús yerojo' ri Marta, ri María, y ri Lázaro.
JOH 11:6 Jac'a tok xrac'axaj chi ri Lázaro niyavej, c'a xc'uje' na ca'i' k'ij chupan ri lugar ri c'o-vi.
JOH 11:7 C'ajari' tok xu'ij chique ri ru-discípulos: Vacami kutzolij pa departamento Judea, xcha'.
JOH 11:8 Quire' c'a niqui'ij ri ru-discípulos che: Tijonel, ri achi'a' israelitas c'o quik'ij ivir-cabijir quic'ualo'n abaj chavij richin nicajo' yatquicamisaj. Y, ¿vacami rat najo' chic yatzolij chila'?
JOH 11:9 Jac'a ri Jesús xu'ij chique: Ri k'ij ruc'uan doce horas, y ri nibin pak'ij, man (nupak'ij, nucopij) ta rakan, roma xa sakil rubanon ruvech ri hora.
JOH 11:10 Pero ri nibin chak'a', (nupak'ij, nucopij) rakan, roma rija' man jun sakil riq'uin.
JOH 11:11 Tok ru'in chic quiri', ri Jesús quire' chic xu'ij chique ri ru-discípulos: Ri Lázaro ri keteman ruvech, xa niver. Pero vacami yi'e richin nenc'asoj, xcha'.
JOH 11:12 Jac'ari' tok ri ru-discípulos xqui'ij che: Ajaf, si ri Lázaro niver, nic'achoj, xecha'.
JOH 11:13 Tok ri Jesús xu'ij chi niver, xa chirij rucamic ri Lázaro xch'o-vi, pero ri discípulos xquinojij chi pa ruvi' uxlanen y varan nich'o-vi.
JOH 11:14 C'ajari' tok ri Jesús xuk'alajrisaj ronojel chiquivech. Rija' xu'ij: Ri Lázaro xa (xcom, xquen).
JOH 11:15 Y yin yiquicot roma utz chive rix chi man yinc'o ta pa Betania tok (xcom, xquen), richin quiri' más xticuker ri ivánima viq'uin. Vacami c'a, jo' tekatz'eta', xcha' ri Jesús.
JOH 11:16 Jac'a ri Tomás ri discípulo ri ni'ix Gemelo che, quire' xu'ij chique ri ch'aka' chic discípulos: Jo' chirij ri Jesús, richin quiri' junan nkucamises riq'uin, xcha'.
JOH 11:17 Tok ri Jesús y ri ru-discípulos xe'eka ri pa Betania, xyo'ox rutzijol chique chi ri Lázaro ja (caji', quiji') k'ij timuk.
JOH 11:18 Ri Betania man naj ta quicojol riq'uin ri tinamit Jerusalem, xa jun cami oxi' kilómetro.
JOH 11:19 Ja roma rucamic ri quixibal ri Marta y ri María, eq'uiy israelitas ekajnak chicacho richin niquiya' ruchuk'a' cánima.
JOH 11:20 Tok ri Marta xrac'axaj chi ri Jesús petenak pa bey, xel-e richin xeruc'ulu', jac'a ri María xcanaj can pa jay.
JOH 11:21 Jac'ari' tok ri Marta xu'ij che ri Jesús: Ajaf, xa ta vave' ratc'o-vi, ri nuxibal man ta (xcom, xquen).
JOH 11:22 Pero yin veteman chi ri Dios c'a nuya' na chave xa achique na ri nac'utuj che, xcha'.
JOH 11:23 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che ri Marta: Ri axibal Lázaro xtic'astaj, xcha'.
JOH 11:24 Ja', yin veteman chi xtic'astaj chupan ri k'ij tok conojel ri anima'i' xquec'astaj pa ruq'uisbel k'ij, xcha' ri Marta.
JOH 11:25 Ri Jesús xu'ij che: Ja yin ri yic'ason quichin ri anima'i' y ja yin ri quic'aslen. Xa achique na ri ruyo'on ránima viq'uin, masque caminak chic, xtic'astaj chic jun bey.
JOH 11:26 Y conojel ri quilon quic'aslen viq'uin y quiyo'on cánima viq'uin, man (yecom, yequen) ta richin jumul. ¿Nanimaj re'? xcha' ri Jesús che ri Marta.
JOH 11:27 Ja', Ajaf. Yin ninnimaj ronojel ri na'ij; roma veteman chi ja rat ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y can rat Ruc'ajol vi ri Dios ri rat petenak choch'ulef, xcha' ri Marta.
JOH 11:28 Tok ri Marta ru'in chic quiri' che ri Jesús, xtzolij richin xroyoj-pe ri ruchak', y xaxe pa ruxiquin quire' xu'ij che: Ri Tijonel c'o chic vave' y yaroyoj, xcha' che.
JOH 11:29 Ri María xe xrac'axaj ri xu'ij ri Marta che, cha'anin xcataj y xbe ri achique lugar c'o-vi ri Jesús.
JOH 11:30 Ri Jesús c'a man jani toc-apu ri pan aldea Betania, xa c'a ja c'o ri achique lugar xuc'ul-vi roma ri Marta.
JOH 11:31 Jac'a ri israelitas ri epetenak richin niquiya' ruchuk'a' ránima ri María, tok xquitz'et chi junanin xcataj-e y xbe, rije' xquitzekle'ej-e y niqui'ij: Ri María xa ja ri achique lugar mukun-vi ri ruxibal ni'e-vi richin ne'ok', yecha'.
JOH 11:32 Jac'a ri María tok (xapon, xebos) ri achique lugar c'o-vi ri Jesús, xe xutz'et, ja xxuque-ka chuvech y xu'ij che: Ajaf, xa ta vave' ratc'o-vi, ri nuxibal man ta (xcom, xquen), xcha'.
JOH 11:33 Jac'a ri Jesús tok xutz'et chi ri María y ri israelitas ri ec'o riq'uin ye'ok', rija' xjik'ijo' ránima, y nibarbot.
JOH 11:34 Jari' tok xuc'utuj: ¿Achique lugar ximuk-vi ri Lázaro? xcha'. Rije' xqui'ij: Ajaf, jo', nekac'utu' chavech, xecha'.
JOH 11:35 Ri Jesús xok'.
JOH 11:36 Jac'ari' xqui'ij ri israelitas ri ec'o-apu chiri': Titz'eta' la Jesús, nrok'ej ri Lázaro. Nik'alajin chi can kitzij xrojo', yecha'.
JOH 11:37 Pero ec'o ch'aka' niquibila': Ri achi re', ¿man xtiquer ta cami xu'on chi man ta (xcom, xquen) ri Lázaro, tok xa xtiquer xu'on che ri achi man nitzu'un ta chi xtzu'un? yecha'.
JOH 11:38 Riq'uin ri quiri' nibilo'x, ri Jesús xjik'ijo' chic jun bey ránima xjel-apu chuchi' ri jul ri mukun-vi ri Lázaro. Ri jul ri' c'oton chuvech jun juyu', y tz'apin can ruchi' riq'uin jun abaj.
JOH 11:39 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: Tivelesaj la abaj chuchi' ri jul, xcha'. Jac'a ri Marta, ri rana' ri Lázaro xu'ij che ri Jesús: Ajaf, ri nuxibal ja (caji', quiji') k'ij tikamuk y yin nin-ij chi chuf chic ruxla', xcha'.
JOH 11:40 Pero ri Jesús xu'ij che ri Marta: Yin xin-ij yan chave: Si xtanimaj, xtatz'et ri nimalaj ruk'ij ri Dios, xcha' che.
JOH 11:41 Jari' tok xquelesaj-e ri abaj chuchi' ri jul. Xtzu'un c'a e ri Jesús chicaj y xu'ij: Nata', matiox ninya' chave roma xinavac'axaj-pe.
JOH 11:42 Yin veteman chi rat can yinavac'axaj-vi. Pero yin xin-ij re' coma ri quimolon-pe-qui' viq'uin vacami, richin quiri' tiquinimaj chi ja rat xatako-pe vichin choch'ulef.
JOH 11:43 Tok ri Jesús ru'in chic ka quiri', jari' tok riq'uin ruchuk'a' xu'ij: ¡Lázaro, cacataj, catel-pe! xcha'.
JOH 11:44 Jac'ari' tok ri ámna Lázaro xel-pe ri pa jul. Ri ruk'a-rakan ebolkotin pa tak tziek, y ri ruvech tz'apin-e riq'uin jun tziek lab oc. Ri Jesús xu'ij: Que'isolo' can la tziek chirij, y tiya' lugar che chi ni'e, xcha'.
JOH 11:45 Eq'uiy c'a chique ri israelitas ri epetenak chiquitz'etic ri María xquinimaj ri Jesús tok xquitz'et ri xu'on.
JOH 11:46 Pero ec'o ch'aka' xebe quiq'uin ri achi'a' fariseos y xquitzijoj ri achique xu'on ri Jesús.
JOH 11:47 Jac'ari' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' fariseos xecoyoj ri achi'a' junan niqui'en gobernar quiq'uin, y xqui'ij chique: ¿Achique nika'an? Roma ri achi re' q'uiy milagros yerubanala' chiquivech ri vinak.
JOH 11:48 Si xtikaya' lugar che, conojel xqueniman richin, y xquepe ri vinak romanos, xtuquiq'uisa' can ruk'ij ri jay ri nikaya-vi ruk'ij ri Dios y quiri' mismo ri katinamit, yecha'.
JOH 11:49 Pero ri Caifás ri nimalaj sacerdote chiquicojol ri israelitas chupan ri tiempo ri', quire' xu'ij: Rix man iveteman ta ruchojmil re'.
JOH 11:50 Tiya' na pe pa cuenta, más utz chi xe ri jun achi re' (nicom, niquen) pa kaq'uexel konojel y mani niq'uis ronojel ri katinamit, xcha'.
JOH 11:51 Tok ri Caifás xu'ij quiri', man ruyon ta rija' xnojin-pe ri ch'abel ri xeru'ij. Xa roma ja rija' ri nimalaj sacerdote chiquicojol ri israelitas ri juna' ri', romari' ri Dios xuya' lugar chi xuk'alajrisaj yan chi ri Jesús (xticom, xtiquen) pa quiq'uexel ri israelitas.
JOH 11:52 Pero ri Jesús man xe ta coma ri israelitas tok (xticom, xtiquen), xa richin junan cánima nu'on chique conojel ri ralc'ua'l ri Dios ri quiquiran-qui' choch'ulef.
JOH 11:53 Ja k'ij ri' xtiquer-e chi ri achi'a' junan niqui'en gobernar xquitz'uc runojixic achique ta niqui'en richin niquicamisaj ri Jesús.
JOH 11:54 Roma c'a ri', ri Jesús man can ta chic xuc'ut-ri' chiquivech ri israelitas, xa xbe pa tinamit Efraín, jun tinamit ri c'o chunakaj ri chakijlaj tz'iran ulef. Chiri' c'a xc'uje-vi quiq'uin ri ru-discípulos.
JOH 11:55 Jac'a ri k'ij richin ri jun quinimak'ij ri israelitas rubinan pascua, xa nakaj chic c'o-vi. Romari' eq'uiy vinak xe'el-pe pa tak quitinamit, y xebe pa tinamit Jerusalem, richin nequich'ajch'ojij-qui' achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
JOH 11:56 Rije' niquicanola' ri Jesús, y quimolon-qui' pa racho ri Dios, quire' niquic'utula' chiquivech: ¿Achique ninojij rix? ¿Nipe cami chupan ri nimak'ij? yecha' chiquivech.
JOH 11:57 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri achi'a' fariseos, quiyo'on rutzijol chique ri vinak chi xa achique na jun xtitz'eto achique lugar c'o-vi ri Jesús, tuya' rutzijol chique richin (niquitz'om, niquichop).
JOH 12:1 Tok xaxe chic vaki' k'ij nrojo' chi nitiquer ri nimak'ij pascua, ri Jesús xbe pa Betania, ri c'o-vi ri Lázaro ri (xcom, xquen) y xc'asos chic roma ri Jesús.
JOH 12:2 Chiri' x-an jun utzulaj va'in roma ri Jesús. Ja ri Marta ri nilin-apu pa mesa, y tz'uyul yan chic apu ri Lázaro chiquicojol ri ec'o-apu chuchi' ri mesa riq'uin ri Jesús.
JOH 12:3 Jac'ari' tok ri María xberuc'ama-pe jun nic'aj litro nardo, jun c'aslic jubulaj ak'on ri man juba' ta oc rajil. (Xuk'ej, xuk'ij) c'a chirij rakan ri Jesús y riq'uin ri rusumal tak ruvi' xerusula-vi. Ronojel rupan ri jay nijubub riq'uin ruxla' ri ak'on.
JOH 12:4 Jari' tok xch'o-apu jun chique ri ru-discípulos ri Jesús rubinan Judas Iscariote, ralc'ua'l jun achi rubinan Simón. Ri Judas ri', jari' ri xtijacho-e richin ri Jesús. Rija' xu'ij:
JOH 12:5 ¿Achique roma man xc'ayix ta ri jubulaj ak'on re'? Roma re' rajil achel nuch'ec jun samajinel jun juna', y ri méra ri', xjach ta chiquivech ri man jun oc quichajin, xcha'.
JOH 12:6 Rija' quiri' xu'ij-apu, pero man roma ta chi kitzij nrojo' yeruto' ri man jun oc quichajin. Xa roma rija' can elek'on vi, y ja rija' uc'uayon ri méra ri niquicusaj ri Jesús y ri ru-discípulos, y xa can c'o-vi nrelek'aj-e chucojol.
JOH 12:7 Jac'a ri Jesús xu'ij che ri Judas: Jun taya-vi ri María, roma ri ak'on re' ruyacon-pe rija' richin ri k'ij chi yin yimuk.
JOH 12:8 Roma ri man jun oc quichajin, jumul ec'o chi'icojol, jac'a yin man jumul ta xquic'uje' iviq'uin, xcha'.
JOH 12:9 Eq'uiy c'a vinak israelitas xena'en chi ri Jesús c'o pa Betania, roma c'a ri' xepe, pero man xe ta roma ri Jesús, xa ja jun roma ri Lázaro ri xuc'asoj-pe chiquicojol ri anima'i' nicajo' niquitz'et can.
JOH 12:10 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas xqui'ij chiquivech chi ja jun ri Lázaro xtiquicamisaj,
JOH 12:11 roma chirij rija' niquik'ebaj-vi chi eq'uiy quivinak ri ye'el-e quiq'uin richin niquinimaj ri Jesús.
JOH 12:12 Jac'a ri chuca'n k'ij, tok xquic'axaj chi petenak ri Jesús, eq'uiy chique ri vinak ri ec'o chiri' pa tinamit Jerusalem roma ri nimak'ij,
JOH 12:13 xequic'amala-pe ruk'a' tak palma y xebe chuc'ulic, y riq'uin cuchuk'a' niquibila': ¡Matiox chi petenak ri Colonel re'! ¡Nimalaj favor c'o pa ruvi' re ka-Rey roj israelitas re petenak pa rubi' ri Ajaf! yecha'.
JOH 12:14 Ri Jesús rilon-pe jun alaj burro, y (ch'ocol, tz'uyul) e chirij benak. Achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can:
JOH 12:15 Man tuxi'ij-ri' ri ivánima rix ri rix richin ri tinamit Sion. Titz'eta' ja petenak ri i-Rey iviq'uin, (Ch'ocol, tz'uyul) pe chirij jun ch'uti burro ral jun burra. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
JOH 12:16 Pero ri discípulos pa na'ey man juba' (xk'ax, xno') chiquivech, y c'a ja tok ri Jesús ruc'ulun chic nimalaj ruk'ij chicaj, c'ajari' tok xuka pa quivi' chi ronojel ri xbanataj riq'uin, can ja achel ri tz'iban can ojer.
JOH 12:17 Y ri xetz'eto richin ri Jesús tok xusiq'uij-apu rubi' ri Lázaro richin xuc'asoj chiquicojol ri anima'i', niquitzijoj chique ri ch'aka' chic vinak ronojel ri quitz'eton.
JOH 12:18 Roma c'a ri', ri vinak xepe richin nuquic'ulu' ri Jesús roma xquic'axaj rutzijol ri milagro ri xu'on riq'uin ri Lázaro.
JOH 12:19 Jac'a ri achi'a' fariseos niquibila' chiquivech: Titz'eta' c'a, manak chic achique nika'an, roma xa conojel vinak ebenak chirij, yecha'.
JOH 12:20 Chiquicojol ri ec'o-e pa tinamit Jerusalem richin niquiya' ruk'ij ri Dios chupan ri nimak'ij ri', ec'o jujun vinak griegos.
JOH 12:21 Rije' xejel-apu riq'uin ri Felipe ri aj-Betsaida, ri tinamit c'o pa Galilea richin xquic'utuj quiquemelal che, y quire' xqui'ij: Roj nikajo' nkuch'o juba' riq'uin ri Jesús, xecha'.
JOH 12:22 Ri Felipe xbe-apu riq'uin ri Andrés richin xu'ij che. C'ajari' chi ca'i' xebe-apu riq'uin ri Jesús richin xqui'ij che ri favor ri niquic'utuj ri vinak griegos.
JOH 12:23 Jac'a ri Jesús xu'ij chique ri ca'i' discípulos: Ja xril k'ij chi yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol xtic'uje' chic nuk'ij jun bey.
JOH 12:24 Kitzij-kitzij nin-ij chive: Si jun ch'uti ruvech trigo nikapokonaj nikamuk-ka pan ulef, man niq'uiyer ta ruvech. Can kitzij na vi, tok nimuk-ka jun semilla, xa niq'uis chuxe' ulef, pero tok xtel-pe, q'uiy ruvech xtuya'.
JOH 12:25 Quiri' mismo ri nupokonaj ruc'aslen choch'ulef, man xtril ta ri c'aslen ri richin jumul. Jac'a ri man nupokonaj ta ruc'aslen choch'ulef, can nuchajij-apu-ri' richin ri c'aslen ri richin jumul.
JOH 12:26 Ri nrojo' nu'on ri nusamaj, quirutzekle'ej. Y ri lugar yinc'o-vi yin, chiri' mismo xtic'uje-vi ri nibano ri nusamaj. Si c'o jun nibano ri nusamaj, xti'an che roma ri Nata' chi xtic'uje' ruk'ij.
JOH 12:27 Yin vacami can nik'axo ri vánima. ¿Pero xtin-ij cami che ri Nata': Quinacolo' chuvech ri k'axomal richin ri hora re', tok xa richin yik'ax chupan ri c'a yinc'o na?
JOH 12:28 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij: Nata', tabana' chi nik'alajin ri nimalaj ak'ij, xcha'. Jac'ari' xch'o-pe jun kulaj chicaj ri quire' xu'ij: Yin nuk'alajrisan chic, y c'a xtink'alajrisaj chic na jun bey, xcha-pe.
JOH 12:29 Roma c'a ri', ri ec'o chiri' y xquic'axaj ri ch'abel, niqui'ij chi jun rayo xk'ajan. Ch'aka' chic niqui'ij: Jun ángel xch'o-pe che, yecha'.
JOH 12:30 Quire' c'a xu'ij ri Jesús chique: Ri kulaj ri xivac'axaj, man voma ta yin xch'o-pe, xa ivoma rix.
JOH 12:31 Vacami, ja xril k'ij chi ninic'ox ri achique c'o pa cánima conojel aj-choch'ulef, y ri itzel ri c'o ruk'a' che ri roch'ulef, xteleses ri uchuk'a' ri' pa ruk'a'.
JOH 12:32 Jac'a yin riq'uin ri xquijoto'ex chicaj, xtinbochi'ij cánima conojel richin yinquinimaj, xcha' ri Jesús.
JOH 12:33 Riq'uin ri quiri' xu'ij, xuk'alajrisaj ri achique chi camic xteruk'asaj.
JOH 12:34 Romari' ri vinak xqui'ij che: Roj kac'axan chupan ru-ley ri Dios, chi ri Jun ri xtutak-pe chucolic ri rutinamit, xa richin jumul xtic'uje'. ¿Achique roma rat na'ij chi ri Jun ri nalex chikacojol nic'atzin chi nijoto'ex chicaj? ¿(Achique, acu'x) c'a ri Jun ri na'ij chi nalex chikacojol? xecha' che.
JOH 12:35 Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij chique: Ri Sakil c'a nic'uje' chic juba' iviq'uin. Quixbin c'a chupan ri Sakil ri', utz ri c'a c'o na, richin quiri' man xa (quixrutz'om, quixruchop) k'eku'n. Roma ri nibin pa k'eku'n, man reteman ta achique lugar benak-vi.
JOH 12:36 Y utz ri c'a yinc'o na yin ri yiyo'on Sakil pan ibey, tiya' ivánima viq'uin, richin nik'alajin ri Sakil pan ic'aslen. Quiri' xu'ij ri Jesús chique, jac'ari' xbe chiquivech y man jun xeteman achique lugar xbe-vi.
JOH 12:37 Ri Jesús masque q'uiy milagros xerubanala' chiquivech ri vinak, pero rije' man xquinimaj ta,
JOH 12:38 richin quiri' nibanataj ri rutz'iban can ri profeta Isaías, tok xu'ij: Ajaf, man eq'uiy ta xeniman ri ach'abel ri kayo'on rutzijol. Man eq'uiy ta ri (k'axnak, novinak) chiquivech ri nimalaj avuchuk'a'. Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías.
JOH 12:39 Y ri vinak re' man yetiquer ta niquinimaj, roma ri profeta Isaías c'o chic jun tzij ru'in can ri quire' nu'ij:
JOH 12:40 Ri Dios rubanon chique achel man yetzu'un ta, y rucovirisan ri cánima Richin man jun achique niquitz'et riq'uin ri quivech, richin quiri' man ntoc ta pa cánima, Ni man niquijal ta quino'oj richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen, nicha' ri Ajaf.
JOH 12:41 Quiri' xu'ij ri profeta Isaías ojer can, tok xutz'et ri nimalaj Sakil richin ri Ajaf Jesús, y xutzijoj achique rubanic ri xutz'et.
JOH 12:42 Pero masque quiri' nu'ij ri tz'iban can, eq'uiy chique ri achi'a' ri junan niqui'en gobernar chiquicojol ri israelitas xeniman richin ri Jesús. Pero coma ri achi'a' fariseos, rije' man xquik'alajrisaj ta qui' chi xquinimaj ri Jesús, richin man ye'okotex-pe ri pa sinagoga.
JOH 12:43 Rije' man xcajo' ta xquik'alajrisaj-qui', roma más nicajo' chi c'o quik'ij chiquivech ri vinak, que c'o quik'ij chuvech ri Dios.
JOH 12:44 Jari' tok ri Jesús riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Ri xtuya' ránima viq'uin, man xe ta viq'uin yin nuya-vi ri ránima, ja jun riq'uin ri takayon-pe vichin.
JOH 12:45 Ri nitz'eto nuvech, nutz'et ruvech ri takayon-pe vichin.
JOH 12:46 Ja yin ri Sakil ri xipe choch'ulef, richin quiri' xa achique na jun ri xtuya' ránima viq'uin, man xtic'uje' ta chic chupan ri k'eku'n.
JOH 12:47 Ri nac'axan ri nuch'abel y man nunimaj ta, mana-ta yin xquiyo'on castigo pa ruvi'. Roma yin man richin ta chi ninya' castigo pa quivi' ri vinak tok xipe choch'ulef. Yin xipe richin yencol.
JOH 12:48 Pero xa achique na jun ri manak nuk'ij chuvech y man nuc'ul ta ri nuch'abel pa ránima, c'o xtiyo'on castigo pa ruvi'; ja ri ch'abel ri xintzijoj ri xtiyo'on castigo pa ruvi' pa ruq'uisbel k'ij.
JOH 12:49 Roma ri ch'abel ri xintzijoj chivech, man nuch'abel ta yin, ja ri Nata' ri takayon-pe vichin ri biyon-pe chuve, y yin rupaxa'an-pe riq'uin ri achique nin-ij y achique ninc'ut.
JOH 12:50 Yin veteman chi ri ru-mandamiento ri Nata' Dios nuq'uen-pe ri c'aslen ri richin jumul. Romari' ri ch'abel ri nintzijoj yin, can ja achel ru'in-pe ri Nata' chuve, quiri' rubixic nin-en.
JOH 13:1 Tok juba' chic k'ij nrojo' richin ri nimak'ij pascua, ri Jesús reteman chi ja xuka hora richin ntel-e choch'ulef y nitzolij riq'uin ri Rutata'. Ri Jesús jumul xerojo' conojel ri erichin rija' ri ec'o vave' choch'ulef, y c'a quiri' na xerojo' c'a pa ruq'uisbel.
JOH 13:2 Jac'a ri Judas Iscariote, ri ruc'ajol jun achi Simón, yo'on chic pe pa ránima roma ri itzel chi nujach ri Jesús. Y tok niqui'en va'in ri Jesús quiq'uin ri ru-discípulos richin ri jun ak'a' ri',
JOH 13:3 ri Jesús riq'uin reteman chi ronojel jachon pa ruk'a' roma ri Rutata', y riq'uin reteman chi riq'uin ri Dios petenak-vi y chiri' chic nitzolij-vi;
JOH 13:4 roma c'a ri', xcataj-pe ri pa va'in, xrelesaj can ri rutziak ruk'u'n, xuq'uen-pe jun toalla, y xuxim-apu xerupan.
JOH 13:5 Jac'ari' xuya' ya' chupan jun palangana y (xutz'om, xuchop) ruch'ajic cakan ri ru-discípulos chiquijununal, y nusula' ri cakan riq'uin ri toalla ri ruximon xerupan.
JOH 13:6 Jac'ari' xjel-apu riq'uin ri Simón Pedro richin nuch'aj ri rakan, y ri Pedro quire' xu'ij che: Ajaf, man utz ta ninna' yin chi rat nach'aj vakan, xcha'.
JOH 13:7 Y ri Jesús xu'ij che: Ri yitajin riq'uin vacami, rat man aveteman ta achique roma, pero nerila' na jun k'ij tok (xtik'ax, xtino') chavech, xcha'.
JOH 13:8 Jac'a ri Pedro xu'ij: Yin man jun bey xtinya' lugar chave chi rat nach'aj vakan, xcha'. Quire' c'a xu'ij ri Jesús che: Si man xtinch'aj ta ri avakan, mana-ta chic rat nu-discípulo, xcha' ri Jesús.
JOH 13:9 Ri Simón Pedro xu'ij: Ajaf, si quiri', man xaxe ri vakan tach'aja', ja jun ri nuk'a' y ri (nujolon, nuvi'), xcha'.
JOH 13:10 Pero ri Jesús xu'ij che: Ri atininak chic, man nic'atzin ta natin chic jun bey; xaxe ri rakan nic'atzin chi nich'aj, roma xa ch'ajch'oj chic. Y rix, rix ch'ajch'oj chic, pero man chi'ivonojel ta, xcha'.
JOH 13:11 Ri Jesús roma reteman chic (achique, acu'x) xtijacho-e richin pa quik'a' ri vinak, romari' xu'ij: Man chi'ivonojel ta rix ch'ajch'oj.
JOH 13:12 Tok ri Jesús xuq'uis ruch'ajic cakan ri discípulos, xucusaj chic apu ri rutziak ri relesan can chirij, xtz'uye' chic apu chuchi' ri mesa y xu'ij: ¿Iveteman achique roma xinch'aj ri ivakan?
JOH 13:13 Rix, Katijonel y Kajaf yixcha' chuve. Kitzij ri ni'ij, roma can quiri' vi.
JOH 13:14 Y si yin ri Tijonel y ri Ajaf xinch'aj ivakan, quiri' mismo rix, nic'atzin chi nich'ajla' ivakan chivech.
JOH 13:15 Yin jun ejemplo ri xinc'ut can chivech, richin quiri' achel ri xin-en yin iviq'uin, quiri' mismo tibana' rix chivech.
JOH 13:16 Kitzij-kitzij nin-ij chive: Man jun samajinel ri más c'o ruk'ij que chuvech ri rajaf; y quiri' mismo jun ri nitak-e, mana-ta rija' ri más c'o ruk'ij, xa ja ri nitako-e richin ri más c'o ruk'ij.
JOH 13:17 Si rix xivetemaj ronojel re', can utzulaj tzij xti'an chive, si ni'en ri xivetemaj.
JOH 13:18 Man chivij ta chi'ivonojel nin-ij-vi chi man rix ch'ajch'oj ta, roma yin veteman ino'oj chi'ivonojel ri xixincha'. Pero nic'atzin chi nibanataj ri tz'iban can chupan ri ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Ri jun ri junan xva' viq'uin, xa xcataj chuvij. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
JOH 13:19 Yin ja yan ninya-apu rutzijol chive ri xtibanataj, richin quiri' tok xtibanataj, rix xtinimaj (yin achique, ayincu'x) yin.
JOH 13:20 Kitzij-kitzij nin-ij chive: Ri xtic'ulu ruvech ri nusamajinel ri nintak-e yin, ja yin ri nuc'ul nuvech, y ri nic'ulu nuvech yin, nuc'ul ruvech ri takayon-pe vichin.
JOH 13:21 Tok ri Jesús ru'in chic ronojel re', xubolkotij-ri' ri ránima xuna', y quire' c'a xuk'alajrisaj: Kitzij-kitzij nin-ij chive, chi jun chive rix ri xtijacho-e vichin, xcha'.
JOH 13:22 Jac'ari' tok ri discípulos xe niquitz'etela' quivech, roma man queteman ta achok chirij xch'o-vi-ka ri Jesús.
JOH 13:23 Y ri jun discípulo ri jani na (nojovex, nojo'ox) roma ri Jesús, rak'el-apu choruc'u'x ri Jesús,
JOH 13:24 y che c'a ri discípulo ri' xu'on-vi-apu retal ri Simón Pedro richin tuc'utuj-apu che ri Jesús ri achok chirij xch'o-vi-ka tok xu'ij chi jun chique rije' xtijacho-e richin.
JOH 13:25 Más c'a xrak'e-ka ri discípulo ri' choruc'u'x ri Jesús, y xuc'utuj-apu che: Ajaf, ¿achique c'a chike roj ri c'a ja xa'ij-ka? xcha'.
JOH 13:26 Y ri Jesús xu'ij: Ja ri achok che xtinmuba-vi-apu ri pan, xcha'. Jac'ari' xumuba-ka ri pan y xuya-apu che ri Judas Iscariote ri ruc'ajol ri Simón.
JOH 13:27 Tok ri Judas Iscariote rutijon chic ka ri juba' pan, xoc ri Satanás pa ránima. Jac'ari' tok ri Jesús xu'ij che: Ri anojin chi na'an, tabana' cha'anin, xcha-e che.
JOH 13:28 Pero nis-ta jun chique ri ec'o-apu chuchi' ri mesa ri (xk'ax, xno') chuvech ri achique roma quiri' xu'ij-e che ri Judas.
JOH 13:29 Roma ec'o chique rije' xquinojij chi xtak-e roma ri Jesús richin xerulok'o' ri xtic'atzin chique chupan ri nimak'ij o chi terusipaj juba' quiméra ri vinak ri man jun oc quichajin, roma ja rija' yacayon ri méra.
JOH 13:30 Tok ri Judas xuq'uis-e ri juba' pan, xel-e, pero chak'a' chic chiri'.
JOH 13:31 Tok elenak chic e ri Judas, ri Jesús xu'ij: Vacami xtik'alajin ruk'ij ri Jun ri xtak-pe richin xalex chi'icojol. Quiri' mismo ri Dios; xtik'alajin ri nimalaj ruk'ij voma yin.
JOH 13:32 Si voma yin nik'alajin nimalaj ruk'ij ri Dios, quiri' mismo xtu'on ri Dios chi nik'alajin ri nimalaj nuk'ij yin, y cha'anin yan xtu'on.
JOH 13:33 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, yin c'a yic'uje' na juba' más iviq'uin. Xquinicanoj, pero achel nu'in chique ri kavinak israelitas, quiri' mismo nin-ij can chive vacami, chi ri lugar ri xqui'e-vi, rix man xquixtiquer ta xquixbe.
JOH 13:34 Y c'o jun c'ac'ac' mandamiento nin-ij can chive, chi can tijo-ivi' chivech, achel nubanon yin iviq'uin. Quiri' mismo tibana' rix, tijo-ivi' chivech.
JOH 13:35 Si nijo-ivi' chivech, chiri' xtik'alajin-vi chiquivech conojel chi can rix nu-discípulos vi, xcha' ri Jesús.
JOH 13:36 Jac'ari' tok ri Simón Pedro xu'ij che ri Jesús: Ajaf, ¿achique lugar yabe-vi c'a? xcha'. Ri Jesús xu'ij che: Ri lugar xqui'e-vi yin, rat man yatiquer ta yinatzekle'ej vacami. Pero más chikavech apu, can xquinatzekle'ej-vi, xcha' che ri Pedro.
JOH 13:37 Y ri Pedro xu'ij che: Ajaf, ¿achique roma man yitiquer ta yatintzekle'ej vacami? Yin hasta ri nuc'aslen xtinya' avoma, xcha'.
JOH 13:38 Quire' c'a rutzolic rutzij xu'on ri Jesús: ¿Can kitzij cami naya' ri ac'aslen voma? Yin kitzij-kitzij nin-ij chave, chi na'ey chi nitzirikin-pe quimama' ri ec', rat (oxmul, oxpaj) yan ta'ij chi xa man aveteman ta nuvech, xcha'.
JOH 14:1 Xch'o c'a ri Jesús y xu'ij: Man c'a tisatz ivánima. Rix cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, quiri' mismo tibana' viq'uin yin.
JOH 14:2 Chiracho ri Nata', q'uiy lugar richin yixc'uje-vi. Si man ta kitzij chi quiri', yin xin-ij yan ta chive. Vacami c'a, yi'e richin nenbana' rubanic jun i-lugar rix.
JOH 14:3 Si yi'e richin nenbana' rubanic jun i-lugar, yipe chic jun bey, y yixinc'uaj viq'uin; richin quiri' ri lugar yinec'uje-vi yin, chiri' mismo yixec'uje-vi rix.
JOH 14:4 Rix iveteman ri lugar ri yi'e-vi yin, y quiri' mismo ri bey xa iveteman, xcha' chique ri ru-discípulos.
JOH 14:5 Quire' c'a xu'ij-apu ri Tomás che ri Jesús: Ajaf, roj man keteman ta achique lugar yabe-vi. ¿Achel c'a niketemaj ri bey?
JOH 14:6 Jac'ari' xu'ij ri Jesús: Ja yin ri bey, ja yin ri kitzij, ja yin ri c'aslen, y xaxe voma yin (napon, nebos) jun riq'uin ri Nata'.
JOH 14:7 Xa ta rix ijelesan-pe utz-utz ivánima viq'uin yin, quiri' ta mismo ibanon riq'uin ri Nata'. Pero vacami iveteman chic runo'oj y itz'eton chic ruvech voma yin, xcha' chique.
JOH 14:8 Xch'o c'a apu ri Felipe che ri Jesús y xu'ij: Ajaf, tac'utu' ri Atata' chikavech, y riq'uin ri' xticuker kac'u'x, xcha'.
JOH 14:9 Ri Jesús xu'ij che: Felipe, ¿man jani tavetemaj nuno'oj yin, tok q'uiy yan tiempo quic'uje' iviq'uin? Ri reteman nuno'oj yin, ja jun runo'oj ri Nata' reteman. ¿Achique roma rat na'ij chi najo' ninc'ut ri Nata' chivech?
JOH 14:10 ¿Man nanimaj ta rat chi yin xa jun nubanon riq'uin ri Nata', y ri Nata' xa jun rubanon viq'uin yin? Ri ch'abel ri xink'alajrisaj chivech, man nuyon ta yin xinojin-pe, ja ri Nata' ri xa jun kabanon riq'uin, jari' ri nisamaj pa vánima chi nin-en ri samaj re'.
JOH 14:11 Rix quininimaj riq'uin ri nin-ij chive, chi xa jun nubanon riq'uin ri Nata' y rija' xa jun rubanon viq'uin yin. Si man ninimaj ta ri', quininimaj c'a roma ri milagros ri enubanon chivech.
JOH 14:12 Kitzij-kitzij nin-ij chive: Ri xtuya' ránima viq'uin, ri samaj ri xen-en yin xquerubanala' rija'; y c'o más chovon chuvech re' xquerubanala'. Roma yin yi'e riq'uin ri Nata'.
JOH 14:13 Ronojel c'a ri xtic'utuj che ri Nata' pa nubi' yin, can xtinya-vi-pe chive, richin quiri' nik'alajin ri nimalaj ruk'ij ri Nata' voma yin.
JOH 14:14 Si c'o ri xtic'utuj pa nubi', yin xtinya-pe chive.
JOH 14:15 Si yinijo', que'inimaj ri nu-mandamiento.
JOH 14:16 Y yin xtinc'utuj che ri Nata', y rija' xtutak-pe jun chic Bochinel richin ri ivánima richin xtic'uje' iviq'uin jumul.
JOH 14:17 Ri' ja ri Lok'olaj Espíritu ri nik'alajrisan ri kitzij. Rija' manak che'el nic'ul pa tak cánima coma ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, roma rije' man niquitz'et ta ni man queteman ta runo'oj. Jac'a rix iveteman runo'oj, roma vacami c'o chi'icojol y ri chikavech apu xtic'uje' pa tak ivánima.
JOH 14:18 Yin man xquixinya' ta can iyon achel jun ac'ual caminak rute-rutata', xa xquipe iviq'uin.
JOH 14:19 Ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, xa juba' chic xquinquitz'et. Jac'a rix can c'a xquinitz'et na. Y roma yin c'o nuc'aslen richin jumul, ja jun rix xtic'uje' ic'aslen richin jumul.
JOH 14:20 Ja chupan ri k'ij ri' xtivetemaj chi yin jun nubanon riq'uin ri Nata', y chi rix jun ibanon viq'uin, y yin jun nubanon iviq'uin rix.
JOH 14:21 Ri ec'o ri nu-mandamiento pa ránima y nu'on ri niqui'ij, rija' can yirojo'. Y ri yirojo', (xtojovex, xtojo'ox) roma ri Nata' Dios; quiri' mismo yin, can xtinjo' y xtink'alajrisaj-vi' chuvech, xcha'.
JOH 14:22 Jac'ari' tok ri discípulo rubinan Judas, pero mana-ta ri Judas Iscariote, quire' xuc'utuj-apu che ri Jesús: Ajaf, ¿achique roma xaxe chikavech roj nak'alajrisaj-vi-avi', y man chiquivech ta ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef?
JOH 14:23 Quire' c'a xu'ij ri Jesús che: Ri yirojo' yin, nu'on ri nu'ij ri nuch'abel, y (xtojovex, xtojo'ox) roma ri Nata'. Can xkupe riq'uin y xtika'an kacho pa ránima.
JOH 14:24 Jac'a ri man yirojo' ta, man nunimaj ta ri nu'ij ri nuch'abel. Y ri ch'abel ri ivac'axan viq'uin, man vichin ta yin, re' richin ri Nata' ri takayon-pe vichin.
JOH 14:25 C'a yitajin na chubixic ronojel re' chive, utz ri c'a yinc'o na iviq'uin.
JOH 14:26 Jac'a ri Lok'olaj Espíritu ri Bochinel richin ri ivánima, tok nitak-pe roma ri Nata' pa nubi' yin, xquixrutijoj riq'uin ronojel, y xtuc'uxlaj chive ronojel ri ch'abel ri enu'in can chive.
JOH 14:27 Ri uxlanen c'o pa vánima, ninya' can chi'icojol; chupan ri uxlanen ri' yixinya-vi can, y ri rubeyal richin ninya' can yin chive man junan ta riq'uin rubeyal ri nuya' ri roch'ulef. Roma c'a ri', man tisatz ivánima, ni man tixi'ij-ivi'.
JOH 14:28 Rix ivac'axan ri nu'in chive: Yin yi'e, y yipe chic jun bey iviq'uin. Quiri' ri nu'in chive. Xa ta yinijo', can ta niquicot ri ivánima chi yin yi'e riq'uin ri Nata', roma rija' más c'o ruk'ij que chinuvech yin.
JOH 14:29 Ronojel c'a re' ninya' yan can rutzijol chive, richin quiri' tok xtuka ri k'ij richin nibanataj, rix xtinimaj ri nu'in can chive.
JOH 14:30 Vacami man layoj ta chic xquitzijon iviq'uin, roma ri itzel ri c'o ruk'a' che ri roch'ulef, xa nik'alajin yan pe. Pero rija' man jun ruk'a' chuve.
JOH 14:31 Pero nic'atzin chi ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef niquetemaj chi yin kitzij ninjo' ri Nata', y ri yitajin riq'uin, can ja achel ru'in-pe chuve. Vacami, quixcataj c'a, jo', xcha'.
JOH 15:1 Jac'ari' xu'ij chic ri Jesús: Ja yin ri kitzij rakan uva, y ja ri Nata' ri nisamajin ri uva re'.
JOH 15:2 Conojel ri e'achel ruk'a' ri uva ri man niquiya' ta quivech roma man jumul ta junan cánima viq'uin yin, ri Nata' yeruchoy-e. Jac'a ri ruk'a' ri niquiya' quivech, rija' jumul yerunic'oj y yeruch'ajch'ojij, richin más niquiya' quivech.
JOH 15:3 Jac'a rix, rix ch'ajch'oj chic, roma ri ch'abel nutzijon chivech.
JOH 15:4 Jumul c'a junan ivánima tibana' viq'uin, quiri' mismo yin xa jun vánima xtin-en iviq'uin. Achel jun ruk'a' uva man nitiquer ta nuya' ruvech, si xa jok'otajnak-e riq'uin ri rakan, quiri' mismo ri ic'aslen rix, man xtuya' ta ruvech, si man jumul ta junan ivánima ni'en viq'uin.
JOH 15:5 Ja yin rakan ri uva, y rix ri ruk'a'. Ri jumul junan ránima nu'on viq'uin, y yin riq'uin rija', ri ruc'aslen achel ruk'a' ri uva ri quiyil ruvech. Roma iyon rix man jun achique xquixtiquer xti'en.
JOH 15:6 Ri man jumul ta junan ránima nu'on viq'uin, xa xtichoy-e achel ni'an chique ri ruk'a' tak uva ri xa man niquiya' ta quivech. Tok echaki'j chic, nimol ruchi' y yetorix pa k'ak' richin yec'at.
JOH 15:7 Si rix jumul junan ivánima ni'en viq'uin, y xtic'uje' ri nuch'abel pan ivánima, xa achique na ri nurayij ri ivánima, tic'utuj che ri Dios, y rija' can xtuya-vi-pe chive.
JOH 15:8 Ri Nata' can xtuc'ul nimalaj ruk'ij tok ri ic'aslen rix achel ruk'a' ri uva ri quiyil ruvech. Chiri' c'a xtik'alajin-vi chi kitzij rix tzekle'ey vichin.
JOH 15:9 Achel c'a yirojo' ri Nata' yin, quiri' mismo yixinjo' rix. Jumul c'a quixc'uje' chupan ri (ajovabel, amor) ri nuchajin yin pan ivi'.
JOH 15:10 Si rix ye'inimaj ri nu-mandamiento, jumul xquixc'uje' chupan ri (ajovabel, amor) ri'. Achel nubanon yin riq'uin ri Nata', yennimaj ri ru-mandamiento, romari' jumul yinc'o chupan ri (rajovabel, ru-amor) rija'.
JOH 15:11 Ronojel re' nin-ij can chive, richin quiri' ri ivánima xtiquicot, achel niquicot vánima yin. Can ta tz'akat xtiquicot ri ivánima.
JOH 15:12 Ri nu-mandamiento ri ninya' can chive, quire' nu'ij: Tijo-ivi' chivech achel yixinjo' yin.
JOH 15:13 Ri nujach ruc'aslen pa quiq'uexel ri ru-amigos, pa ruvi' ri' man jun chic más nitiquer nu'on richin nuc'ut chi kitzij yerojo'.
JOH 15:14 Y rix, rix nu-amigos, si ni'en ri nin-ij chive chi tibana'.
JOH 15:15 Vacami man nin-ij ta chic nusamajela' chive, roma jun samajinel man reteman ta achique nunojij ri rajaf. Vacami nin-ij nu-amigos chive, roma ronojel ri ru'in-pe ri Nata' chuve, yin nuk'alajrisan chivech.
JOH 15:16 Mana-ta rix xixcha'on vichin, xa ja yin xicha'on ivichin richin ne'ibana' ri nusamaj richin chi más yeq'uiyer ri yeniman vichin, y chi ja jun ri yeniman, jumul junan cánima niqui'en viq'uin, richin quiri' ri achique xtic'utuj che ri Nata' pa nubi' yin, can xtuya-vi-pe chive.
JOH 15:17 Vacami c'a, yixinpaxa'aj can chi tijo-ivi' chivech.
JOH 15:18 Si ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef itzel yixquitz'et, tuka pan ivi' chi quiri' mismo xqui'en chuve yin na'ey que chivech rix.
JOH 15:19 Xa ta c'a rix richin ri roch'ulef, can ta yixcajo' ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef. Pero roma man rix richin ta chic ri roch'ulef, roma yin xixincha-pe chiquicojol, romari' itzel yixquitz'et.
JOH 15:20 Man timestaj ri nu'in chive: Mana-ta ri samajinel ri más c'o ruk'ij que chuvech ri rajaf. Si yin ri Ivajaf yinquicanoj richin niqui'en pokon chuve, junan xtiqui'en chive rix, y si rije' niqui'en ri nu'ij ri nuch'abel, quiri' mismo xtiqui'en riq'uin ri ich'abel rix.
JOH 15:21 Pero ronojel re' xtik'asaj pa quik'a' ri vinak, roma iniman ri nubi' yin, roma rije' man jelenak ta apu cánima riq'uin ri takayon-pe vichin.
JOH 15:22 Man ta xipe yin chuvech ri roch'ulef richin xitzijon chiquivech, man ta nicakalej mac. Jac'a ri vacami, rije' manak che'el xtiqui'ij chi manak quimac.
JOH 15:23 Ri itzel yinquitz'et yin, itzel niquitz'et ri Nata'.
JOH 15:24 Si man ta nubanalo'n nima'k tak milagros ri man jun chic banayon chiquivech, man ta nicakalej mac. Pero rije' masque quitz'eton ri milagros ri nubanon chiquivech, xa itzel yinquitz'et yin y quiri' mismo ri Nata'.
JOH 15:25 Pero itzel yinquitz'et richin nibanataj ri tz'iban can chupan ri ley ri yo'on chique ri nu'ij: Ri vinak itzel yinquitz'et, y xa manak roma quiri' niqui'en chuve. Quiri' nu'ij chupan ru-ley ri Dios.
JOH 15:26 Jac'a tok xtipe ri Bochinel richin ri ivánima, ri xtintak-pe pa rubi' ri Nata', xtuk'alajrisaj ri (yin achique, ayincu'x) yin. Y ri' ja ri Lok'olaj Espíritu ri nik'alajrisan ri kitzij, ri riq'uin ri Nata' nipe-vi.
JOH 15:27 Quiri' mismo rix, xquinik'alajrisaj chiquivech ri vinak, roma can rixc'o-pe viq'uin xe tok xintz'uc ri nusamaj vave' choch'ulef.
JOH 16:1 Ronojel ri yitajin chubixic chive, richin chi man jun xquixtzako.
JOH 16:2 Xquixokotex-e pa tak sinagogas, y hasta xtuka na jun k'ij chi xa achique na jun xquixcamisan, xtunojij chi riq'uin ri', najin riq'uin rusamaj ri Dios.
JOH 16:3 Quiri' xquequibanala' ri vinak, roma man jun bey jelenak-apu cánima riq'uin ri Nata', y nis-ta viq'uin yin.
JOH 16:4 Pero ronojel re' nuyo'on can rutzijol chive, richin quiri' tok xtuka ri k'ij, rix xtic'uxlaj chi can nuyo'on-vi can rutzijol chive. Ronojel re' man xinya' yan ta rutzijol chive pa na'ey, roma yinc'o iviq'uin,
JOH 16:5 jac'a ri vacami yitzolij-e riq'uin ri takayon-pe vichin. Y nis-ta jun chive rix nic'utun-pe chuve: ¿Achique lugar xcabe-vi?
JOH 16:6 Pa ruq'uexel chi xic'utuj, xa xnoj bis pan ivánima, roma xin-ij chive chi yitzolij-e.
JOH 16:7 Jac'a yin nin-ij ri kitzij chive: Utz chive rix chi yin yinel-e chi'icojol, roma si man yi'e ta, man nuka ta ri Bochinel richin ri ivánima. Pero si yi'e, can xtintak-vi-pe iviq'uin.
JOH 16:8 Tok xtuka rija', xtuya' chosakil chiquivech ri vinak choch'ulef chi can e'aj-mac vi, chi yin pa ruchojmil nin-en ronojel chuvech ri Nata', y chi can xtinic'ox-vi ronojel ch'utik-nima'k.
JOH 16:9 Xtiquiya' pa cuenta chi can e'aj-mac vi, roma man yinquinimaj ta.
JOH 16:10 Y xtiquiya' pa cuenta chi yin pa ruchojmil nin-en ronojel chuvech ri Nata' roma riq'uin rija' yi'e-vi y man yinitz'et ta chic.
JOH 16:11 Y xtiquiya' pa cuenta chi can xtinic'ox na vi ronojel ch'utik-nima'k, roma vacami k'aton chic can castigo pa ruvi' ri itzel ri c'o ruk'a' che ri roch'ulef.
JOH 16:12 C'a c'o na q'uiy ri nic'atzin chi nin-ij can chive, pero man nin-ij yan ta can chive, roma rix man yixtiquer ta riq'uin.
JOH 16:13 Jac'a tok xtuka ri Lok'olaj Espíritu ri nik'alajrisan ri kitzij, can xquixrutijoj y xquixruc'uaj chupan ri kitzij. Roma ri ch'abel ri xtu'ij chive, mana-ta ruch'abel rija', xa ja ri rac'axan-pe ri xtu'ij chive, y xqueruk'alajrisaj chivech ri xquebanataj ri más chivech apu.
JOH 16:14 Rija' can xtuya' nuk'ij yin riq'uin ri yiruk'alajrisaj yin y ri nusamaj chivech.
JOH 16:15 Ronojel ri c'o riq'uin ri Nata' Dios vichin yin, romari' xin-ij chi ja yin y ri nusamaj ri xtuk'alajrisaj ri Lok'olaj Espíritu chivech.
JOH 16:16 Rix vacami xa juba' chic xquinitz'et, y jac'ari' man xquinitz'et ta juba'. Pero juba' chic apu, xquinitz'et chic jun bey, roma yin yitzolij-e riq'uin ri Nata' Dios, xcha' ri Jesús.
JOH 16:17 Jac'ari' tok ec'o chique ri discípulos niquic'utula' chiquivech: ¿Achique cami ri xrojo' xu'ij chike? Roma xu'ij: Xa juba' chic xquinitz'et, y jac'ari' man xquinitz'et ta juba'. Pero juba' chic apu, xquinitz'et chic jun bey, roma yin yitzolij-e riq'uin ri Nata' Dios, xcha', yecha' ri discípulos chiquivech.
JOH 16:18 Roma c'a ri', quire' niquibila' chiquivech: ¿Achique c'a nu'ij tzij ri xu'ij chi xa juba' chic xquinitz'et? Achique na ruchojmil ri nubila' chike, yecha'.
JOH 16:19 Jac'a ri Jesús xuna'ej chi ri ru-discípulos c'o nicajo' niquic'utuj che, romari' xu'ij: ¿Rix nijo' nivetemaj achique ri xin-ij, chi xa juba' chic xquinitz'et y jac'ari' man xquinitz'et ta juba', pero juba' chic apu xquinitz'et chic jun bey?
JOH 16:20 Yin kitzij-kitzij nin-ij chive: Rix xquixok' y xquixbison voma yin. Pero ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef xa xquequicot. Pero masque yixbison, ri bis ri' xa xtijalataj. Pa ruq'uexel ri bis xa xquixquicot.
JOH 16:21 Achel jun ixok nuk'asaj k'axomal roma nalex jun ch'uti ral. Pero tok alaxnak chic ri ac'ual, ri te'ej man nuka ta chic pa ruvi' ri k'axomal ri xuk'asaj, xa niquicot ránima chi xalex chic jun ac'ual choch'ulef.
JOH 16:22 Quiri' mismo rix, vacami c'o bis pa tak ivánima, pero xquixintz'et chic jun bey, y xtiquicot chic jun bey ri ivánima, y ri (quicoten, gozo) ri' man jun xtelesan iviq'uin.
JOH 16:23 Chupan ri k'ij ri', man jun chic achique xtic'utuj chuve. Kitzij-kitzij nin-ij chive, chi ronojel ri xtic'utuj che ri Nata' pa nubi' yin, can xtuya-vi-pe chive.
JOH 16:24 C'a vacami man jun achique ic'utun che ri Nata' pa nubi' yin. Tic'utuj c'a, y xtiyo'ox chive, richin quiri' tz'akat xtiquicot ri ivánima.
JOH 16:25 Ronojel ri ch'abel re nu'in chive, xa revan juba' ri' ri achique nuc'ut, pero nuka na jun k'ij tok man quiri' ta chic xtin-en xquich'o iviq'uin, xa can k'alaj-k'alaj xtin-en che ri nin-ij chive pa ruvi' ri Nata' Dios.
JOH 16:26 Chupan ri k'ij ri', rix pa nubi' xtic'utuj-vi ri nijo', y man nic'atzin ta chi c'a yin na yic'utun che ri Nata' pan iq'uexel.
JOH 16:27 Roma ri Nata' can yixrojo'; roma rix can yinijo' yin y can ninimaj chi yin riq'uin rija' yin petenak-vi.
JOH 16:28 Yin riq'uin ri Nata' Dios yin petenak-vi richin xinuka choch'ulef. Y vacami ninya' chic can ri roch'ulef y yitzolij chic e riq'uin rija', xcha' ri Jesús.
JOH 16:29 Quire' c'a xqui'ij ri ru-discípulos che: Vacami k'alaj-k'alaj ruchojmil ronojel ri na'ij chike, y man nacusaj ta chic ch'abel ri revan-ri' ri achique nuc'ut.
JOH 16:30 Vacami keteman chi rat ronojel aveteman. Roma na'ey chi nic'utux chave, aveteman chic ri xtic'utux. Romari' nikanimaj chi riq'uin ri Dios rat petenak-vi, xecha'.
JOH 16:31 Quire' c'a xu'ij ri Jesús chique: ¿Yininimaj vacami?
JOH 16:32 Yin kitzij nin-ij chive chi nuka na jun hora, y vacami ja xuka, chi rix xtiquiraj-e-ivi'. Chi'ijununal xquixbe chic chupan tak ri ibey, y xa xquiniya' can nuyon. Pero man nuyon ta yic'uje' can, roma ri Nata' can c'o viq'uin.
JOH 16:33 Ronojel re' nin-ij can chive richin quiri' voma yin xtic'uje' uxlanen pa tak ivánima. Chuvech ri roch'ulef rix can c'o c'ayef xtik'asaj, pero tic'uje' ruchuk'a' ri ivánima roma yin xitiquer yan chirij ronojel ri xa itzel pa ruvi' ri roch'ulef.
JOH 17:1 Tok ru'in chic ronojel re' chique ri ru-discípulos, ri Jesús xtzu'un-e chicaj richin xu'on orar, y xu'ij: Nata' Dios, ri hora ja xril. Vacami c'a, tabana' chi nik'alajin nuk'ij yin ri Ac'ajol; richin quiri' voma yin ri Ac'ajol, ja jun rat xtik'alajin ri nimalaj ak'ij.
JOH 17:2 Roma rat abanon chuve chi c'o nuk'a' chique conojel, richin ninya' ri c'aslen ri richin jumul chique conojel ri xe'aya' chuve.
JOH 17:3 Ri c'aslen ri richin jumul jare': Ja chi pa cánima quiniman-vi ri tzak achique rat, ri rat kitzij Dios, y man jun chic jun, y chi pa cánima quiniman-vi ri tzak achique yin ri Jesucristo ri yin atakon-pe choch'ulef.
JOH 17:4 Yin nunimirisan ak'ij vave' choch'ulef, y xinq'uis yan can rubanic ri samaj ri abin-pe chuve chi nin-en.
JOH 17:5 Vacami c'a, Nata' Dios, tabana' chi nic'uje' chic nuk'ij chiri' aviq'uin, achel ri nuk'ij xc'uje' chiri' aviq'uin tok man jani c'o ri roch'ulef.
JOH 17:6 Yin rat nuk'alajrisan-pe chiquivech ri achi'a' ri xe'aya' chuve, ri xe'acha-pe chiquicojol ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef. Ri achi'a' re', e'avichin rat, y xe'aya' chuve yin. Rije' quiyacon pa cánima ri ach'abel.
JOH 17:7 C'a ja vacami xquetemaj chi ronojel ri ayo'on-pe chuve, aviq'uin rat petenak-vi,
JOH 17:8 roma ronojel ri ch'abel ri abin-pe chuve, nu'in chique rije', y rije' xquic'ul pa cánima. Xquetemaj chi kitzij aviq'uin rat yin petenak-vi, y xquinimaj chi ja rat rat takayon-pe vichin.
JOH 17:9 Yin pa qui-cuenta rije' ninc'utuj-vi; man pa qui-cuenta ta ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef. Yin pa qui-cuenta ri achi'a' ri xe'aya' chuve ninc'utuj-vi, roma rije' e'avichin rat.
JOH 17:10 Conojel ri evichin yin, e'avichin rat, y ri e'avichin rat, evichin yin. Coma rije' tok nik'alajin chi yin c'o nuk'ij.
JOH 17:11 Yin man yic'uje' ta chic vave' choch'ulef, jac'a rije' c'a yec'uje' na can. Yin aviq'uin rat, Lok'olaj Nata', yitzolij-vi-e. Conojel c'a ri achi'a' ri xe'aya' chuve, que'achajij pan abi' rat mismo, richin quiri' xa jun cánima xtiqui'en, achel kabanon roj aviq'uin rat.
JOH 17:12 Ri ajani k'ij yinc'o-pe quiq'uin chuvech ri roch'ulef, pan abi' enuchajin-vi-pe. Conojel ri xe'aya' chuve, yin xenchajij, y man jun chique rije' xsatz can, xaxe ri jun ri can richin vi chi manak che'el nicolotaj, richin quiri' nibanataj ri tz'iban can chupan ri ach'abel.
JOH 17:13 Vacami c'a, aviq'uin rat Nata' Dios, yitzolij-vi-e, pero ronojel re', vave' choch'ulef nin-ij-vi-e chave chiquivech, richin quiri' ja jun rije' tz'akat yequicot, achel yiquicot yin.
JOH 17:14 Ri achi'a' ri xe'aya' chuve, yin nuyo'on ri ach'abel chique. Jac'a ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, xa itzel xequitz'et, roma ri xe'aya' chuve man riq'uin ta chic ri roch'ulef benak-vi ri cánima, achel yin, man jun bey xbe vánima riq'uin ri roch'ulef.
JOH 17:15 Ri ninc'utuj chave, Nata' Dios, mana-ta chi ye'avelesaj-e choch'ulef, xa que'ato' richin man quetzak pa ruk'a' ri itzel.
JOH 17:16 Rije' man benak ta chic cánima riq'uin ri roch'ulef, achel yin man jun bey xbe vánima riq'uin ri roch'ulef.
JOH 17:17 Vacami c'a, tabana' chi más niquijach-qui' pan ak'a' roma nisamaj ri kitzij avichin rat pa cánima. Ri ach'abel, jari' ri kitzij.
JOH 17:18 Y achel ri xa'an rat chi xinatak-pe vave' choch'ulef richin xin-en ri asamaj, quiri' mismo enutakon ri achi'a' ri xe'aya' chuve richin niqui'en ri asamaj choch'ulef.
JOH 17:19 Yin coma rije' ninjach-vi' pan ak'a' richin nin-en ri narayij rat; richin quiri' ja jun rije' nisamaj ri kitzij pa cánima y más niquijach-qui' pan ak'a'.
JOH 17:20 Nata' Dios, yin man xe ta pa qui-cuenta ri xe'aya' chuve ninc'utuj-vi ri quemelal chave, xa ja jun pa qui-cuenta ri xqueniman vichin roma ri ch'abel ri xtiquitzijoj rije',
JOH 17:21 richin chi conojel xa jun cánima xtiqui'en, achel kabanon roj aviq'uin, xa jun kabanon. Achel ri abanon rat, Nata' Dios, ratc'o viq'uin, y yin yinc'o aviq'uin, quiri' ninjo' chi niqui'en rije' kiq'uin, richin quiri' nik'alajin chiquivech ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, chi ja rat rat takayon-pe vichin.
JOH 17:22 Y achel ri abanon chuve yin chi c'o nuk'ij, quiri' mismo nubanon yin chique rije'; richin quiri' xa jun cánima xtiqui'en, achel kabanon roj aviq'uin, xa jun kabanon.
JOH 17:23 Yin xquic'uje' quiq'uin rije' y rat viq'uin yin, richin quiri' rije' tz'akat cánima xa jun xtiqui'en. Y coma ta c'a rije' xtik'alajin chiquivech ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, chi ja rat rat takayon-pe vichin, y chi can ye'ajo-vi, achel yinajo' yin.
JOH 17:24 Nata' Dios, conojel ri xe'aya' chuve, ninjo' chi ri achique lugar yinc'o-vi yin, chiri' viq'uin ye'ec'uje-vi rije'; richin quiri' rije' niquitz'et ri nuk'ij ri ayo'on rat. Roma rat can yinajo-vi, achel abanon-pe chuve xe tok man jani ti'an ri roch'ulef.
JOH 17:25 Rat ri rat choj pa ruvi' ronojel, Nata' Dios, ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef man jelenak ta apu cánima aviq'uin. Pero ri vánima yin aviq'uin rat c'o-vi, y ri achi'a' ri xe'aya' chuve, xquetemaj chi ja rat rat takayon-pe vichin.
JOH 17:26 Yin rat nuk'alajrisan chique rije', y c'a yatink'alajrisaj na más chique, richin quiri' ri (ajovabel, amor) ri achajin pa nuvi' yin, xtic'uje' pa cánima, y quiri' mismo yin xquic'uje' pa cánima.
JOH 18:1 Tok ri Jesús xuq'uis rubixic ronojel re', xel-pe chiri' quiq'uin ri ru-discípulos y xek'ax-apu juc'an che ri rubey-ya' rubinan Cedrón, pa jun juyu' ticon che' chuvech, y chiri' xe'oc-vi-apu ri Jesús y ri ru-discípulos.
JOH 18:2 Chiri' q'uiy (mul, paj) xquimol-qui' ri Jesús junan quiq'uin ri ru-discípulos, romari' ri Judas ri xtijacho-e richin jabel reteman ri lugar ri'.
JOH 18:3 Roma c'a ri', ri Judas xeruc'uaj q'uiy soldados y achi'a' chajinel richin racho ri Dios ri etakon-e coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y coma ri achi'a' fariseos. Conojel ri ebenak chirij ri Judas quitzijon antorchas, quic'ualo'n lámparas y quic'ualo'n ri achok che yecamisan-vi.
JOH 18:4 Jac'a ri Jesús roma reteman chic ronojel ri achique xteruk'asaj, romari' xbe chiquic'ulic, y xuc'utuj c'a chique: ¿Achique nicanoj? xcha'.
JOH 18:5 Rije' xqui'ij: Ja ri Jesús aj-Nazaret, xecha'. Ja yin ri', xcha' ri Jesús chique. Y ri Judas ri nijacho-e richin, can c'o-apu quiq'uin ri vinak ri'.
JOH 18:6 Tok ri Jesús xu'ij: Ja yin ri'; ri vinak pa c'avalen xetzak pan ulef.
JOH 18:7 Romari' ri Jesús xuc'utuj chic jun bey chique: ¿Achique nicanoj? xcha'. Y rije' xqui'ij chic: Ja ri Jesús aj-Nazaret, xecha'.
JOH 18:8 Xin-ij yan chive chi ja yin ri'. Si ja yin ri yinicanoj, tiya' lugar chique ri ec'o viq'uin chi quebe, xcha' ri Jesús.
JOH 18:9 Quiri' xu'ij, richin nibanataj ri ru'in pa ru-oración tok xu'ij: Nata' Dios, ri achi'a' ri xe'aya' chuve, man jun chique rije' xinsetz can. Quiri' ri ru'in.
JOH 18:10 Jac'a ri Simón Pedro rutzalen jun espada, xrelesaj y xusoc jun rusamajinel ri nimalaj sacerdote israelita; xutzaq'uij-e ri ruxiquin derecha. Ri samajinel ri' rubinan Malco.
JOH 18:11 Pero ri Jesús xu'ij che ri Pedro: Tayaca-ka la espada pa ru-lugar. Roma yin can yik'ax na vi chupan ri k'axomal ri ru'in-pe ri Nata' chi nink'asaj, xcha' che.
JOH 18:12 Jac'ari' tok ri soldados, y ri uc'uay quichin, y ri yechajin racho ri Dios ri etakon-pe coma ri achi'a' israelitas c'o quik'ij, (xquitz'om, xquichop) ri Jesús y xquixim.
JOH 18:13 Quic'amon c'a e ri Jesús, na'ey xebe chuvech ri Anás ri rujinan ri Caifás ri nimalaj sacerdote israelita ri tiempo ri'.
JOH 18:14 Ja ri Caifás yayon quino'oj ri achi'a' israelitas c'o quik'ij chi más utz chi xe jun (nicom, niquen) pa ruq'uexel ronojel ri tinamit.
JOH 18:15 Ri Simón Pedro y jun chic discípulo quitzekle'en-e ri Jesús. Ri jun chic discípulo ri' xa eteman ruvech roma ri nimalaj sacerdote israelita, romari' choj xoc-apu chojay che racho ri sacerdote ri achique lugar c'o-vi ri Jesús.
JOH 18:16 Jac'a ri Pedro xa xpa'e' can chuchi' ri puerta, pero ri discípulo ri eteman ruvech roma ri rajaf ri jay, xel chic pe y xuch'o-e riq'uin ri ixok jakoy ruchi' ri puerta, y xucusaj-apu ri Pedro.
JOH 18:17 Jac'ari' tok ri aj-ic' ri nijako ruchi' ri puerta xu'ij che ri Pedro: ¿Man ja jun ta rat, rat jun ru-discípulo ri achi re'? Y ri Pedro xu'ij: Manak, xcha'.
JOH 18:18 Ri samajela' chupan ri jay ri' y ri yechajin racho ri Dios, quiboxon k'ak' roma c'o tef, y epa'el-apu chuchi' ri k'ak' niquimak'-qui'. Ja jun ri Pedro pa'el-apu quiq'uin, numak'-apu-ri'.
JOH 18:19 Ri nimalaj sacerdote israelita rubinan Anás c'o xuc'utuj che ri Jesús pa ruvi' ri yetzekle'en richin y pa ruvi' ri achique chi (tijonic, enseñanza) nuya'.
JOH 18:20 Quire' c'a rutzolic rutzij xu'on ri Jesús: Yin chiquivech conojel yin ch'ovinak-vi-pe; jumul xentijoj ri vinak pa tak sinagogas y pa racho ri Dios, y man jun bey xich'o che'elek'el.
JOH 18:21 ¿Achique roma rat chuve yin nac'utuj-vi? Tac'utuj chique ri yin quic'axan ri achique enu'in. Tatz'eta' na pe', rije' jabel queteman achique nu'in yin chique.
JOH 18:22 Jac'a tok ri Jesús ru'in chic ka re', jun chique ri yechajin racho ri Dios ri c'o-apu chiri' chunakaj xuya' jubic k'a' che, y xu'ij che: ¿Achique roma nac'ulula'j-apu la nimalaj sacerdote?
JOH 18:23 Pero ri Jesús xu'ij che: Si c'o jun tzij man utz ta xin-ij-apu, ta'ij c'a achique ri man utz ta xin-ij. Y si ri xin-ij xa utz, ¿achique roma xaya' jubic k'a' chuve? xcha' ri Jesús.
JOH 18:24 Jari' tok ri Anás xutak-apu ri Jesús chuvech ri Caifás ri nimalaj sacerdote israelita. Ximil c'a xuc'uax-e ri Jesús.
JOH 18:25 Jac'a ri Pedro pa'el-apu chuchi' k'ak' numak'-apu-ri'. Jac'ari' tok xc'utux-apu che: ¿La mana-ta cami rat jun chique ru-discípulos ri achi c'amon-pe vave'? xuche'ex. Jac'a ri Pedro xa xrevaj y quire' xu'ij: Man yin ta ri', xcha'.
JOH 18:26 Ri nimalaj sacerdote c'o jun chique ri rusamajela' (calpachel, caj-c'uaxel) qui' riq'uin ri achi ri xeleses-e ruxiquin roma ri Pedro, y ri samajinel ri' quire' xu'ij-apu che ri Pedro: ¿La mana-ta rat ri xatintz'et chi ratc'o riq'uin ri Jesús chupan ri juyu' ri ticon che' chuvech? xcha' che.
JOH 18:27 Jun bey chic ri Pedro xu'ij chi mana-ta rija', jac'ari' tok xtzirikin-pe quimama' ri ec'.
JOH 18:28 Cumaj yan sakar xe'el-pe chuvech ri Caifás, quic'amon-e ri Jesús ebenak pa nimajay ri nic'uje-vi ri gobernador. Ri ec'amayon-e ri Jesús man xe'oc ta apu ri pa jay, roma chiquivech rije' si ye'oc-apu, nitzeletaj ri quic'aslen, y manak che'el niquitij ri achique nitij chupan ri nimak'ij pascua.
JOH 18:29 Jac'ari' xel-pe ri Pilato ri gobernador y xuc'utuj chique: ¿Achique c'a chi sujunic ic'amon-pe chirij ri jun achi re'? xcha'.
JOH 18:30 Rije' xqui'ij: Xa ta ri achi re' man ta itzel chi achi, man ta xukajacha' pan ak'a', xecha' che.
JOH 18:31 Jari' tok ri Pilato xu'ij chique: Tic'ama-e rix y ja achel nu'ij ri i-ley, quiri' ri castigo tiya' pa ruvi', xcha' chique. Pero ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xqui'ij che: Roj man jun ley pa kak'a' richin nika'ij chi ticamises jun vinak, xecha'.
JOH 18:32 Quiri' xqui'ij richin nibanataj ri ru'in ri Jesús tok xuk'alajrisaj ri achique chi camic xtuk'asaj.
JOH 18:33 Jari' tok ri Pilato xoc chic apu chupan ri nimajay ri nic'uje-vi, xroyoj ri Jesús, y xuc'utuj che: ¿Ja rat ri Rey quichin ri israelitas? xcha' che.
JOH 18:34 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Ri nac'utuj chuve, ¿ayon anojin-pe, o xa ch'aka' chic ebiyon-pe chave? xcha'.
JOH 18:35 Jac'ari' tok ri Pilato xu'ij che: Yin man yin ta israelita chi rat quiri' na'ij-pe chuve. Ri xejacho avichin pa nuk'a' ja ri avinak y ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas. ¿Achique c'a ri xa'an chiquivech, richin quiri' rat quic'amon-pe vave'?
JOH 18:36 Quire' c'a xu'ij ri Jesús che ri Pilato: Ri nu-gobierno man aj-roch'ulef ta, roma xa ta aj-roch'ulef gobierno, ri yetzekle'en vichin, niqui'en ta chic oyoval richin man ta yijach-e pa quik'a' ri achi'a' israelitas c'o quik'ij. Pero ri nu-gobierno yin man aj-roch'ulef ta.
JOH 18:37 Romari' ri Pilato xu'ij che: ¿Can kitzij chi rat, rat rey? xcha' che. Y ri Jesús xu'ij: Rat mismo ya'in chi yin rey, y yin can richin vi ri' tok xinalex y richin ri' yin petenak choch'ulef richin nin-ij ruchojmil ri kitzij. Conojel ri yeniman richin ri kitzij, niqui'en ri nu'ij ri nuch'abel, xcha'.
JOH 18:38 Quire' chic xuc'utuj ri Pilato che: ¿Achique ruchojmil ri kitzij c'a? Tok ru'in chic quiri' che ri Jesús, ri Pilato xel chic e richin xech'o chiquivech ri israelitas y xu'ij chique: Yin man jun ch'o'oj ninvil chirij ri jun achi re'.
JOH 18:39 Pero rix juna-juna' ivoyo'en chi yin nincol-e jun preso chupan ri nimak'ij pascua. Vacami, ¿nijo' rix chi yin nincol-e ri Rey quichin ri israelitas? xcha' chique.
JOH 18:40 Jac'a ri vinak riq'uin cuchuk'a' quire' niqui'ij-apu: Man tacol-e ri achi re', ja ri Barrabás tacolo-e, xecha-apu. Y ri Barrabás xa jun elek'on.
JOH 19:1 Jac'ari' tok ri gobernador Pilato xujach-e ri Jesús richin nich'ay.
JOH 19:2 Jac'a ri soldados xquibach'uj rakan tak xic'a'y c'o quiq'uixal; achel jun corona xqui'en che, y xquiya-ka pa (rujolon, ruvi') ri Jesús. Xquiya' jun tziek morado chirij,
JOH 19:3 y niqui'ij che: ¡Caquicot rat ri rat Rey quichin ri israelitas! yecha'. Y niquiyala' k'a' che.
JOH 19:4 Jac'ari' tok ri Pilato xel chic pe jun bey richin xuch'o chiquivech ri vinak, y quire' c'a xu'ij chique: Titz'eta' c'a, yin ja ninvelesaj-pe ri achi chivech, richin tivetemaj chi rija' man jun ch'o'oj ninvil chirij, xcha'.
JOH 19:5 Jac'ari' xel-pe ri Jesús rucusan-pe ri corona banon riq'uin q'uix y ri tziek morado. Y jari' tok ri Pilato xu'ij: ¡Jare' ri achi! xcha'.
JOH 19:6 Tok ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri yechajin racho ri Dios xquitz'et ri Jesús, riq'uin cuchuk'a' quire' niqui'ij-apu: ¡Tirip chuvech cruz! ¡Tirip chuvech cruz! yecha'. Jac'ari' tok ri Pilato xu'ij chique: Tu'ic'ama-e rix y tiripa' chuvech cruz, roma yin man jun ch'o'oj ninvil chirij, xcha'.
JOH 19:7 Pero ri achi'a' israelitas c'o quik'ij xqui'ij-apu che ri gobernador: Rija' can nubananej chi Ruc'ajol ri Dios, y ri ka-ley roj israelitas nu'ij chi jun ri quiri' nu'on, nic'atzin chi nika camic pa ruvi', xecha'.
JOH 19:8 Ri Pilato xa ruxi'in-ri', y tok xrac'axaj ri xqui'ij ri vinak chi ri Jesús Ruc'ajol ri Dios, más xuxi'ij-pe-ri'.
JOH 19:9 Jari' tok rija' xoc chic apu chupan ri nimajay ri nic'uje-vi y xuc'utuj che ri Jesús: ¿Achique lugar rat petenak-vi? xcha' che. Jac'a ri Jesús man xutzolij ta ruvech rutzij ri Pilato.
JOH 19:10 Jari' tok ri Pilato xu'ij che: ¿Achique roma man yach'o ta pe? ¿La man aveteman ta chi pa nuk'a' yin c'o-vi richin nin-ij chi yabajix chuvech cruz y richin nin-ij chi yacol-e? xcha'.
JOH 19:11 Quire' c'a xu'ij ri Jesús: Rat man jun ak'a' chuve si man ta ri Dios chicaj ruyo'on lugar chave. Roma c'a ri', rat navakalej mac si yinatak pa camic, pero más c'o rumac ri xjacho vichin pan ak'a', xcha' ri Jesús.
JOH 19:12 Ja hora ri' xtiquer-e chi ri Pilato nutij ruk'ij richin nucol-e ri Jesús. Pero ri israelitas riq'uin cuchuk'a' xech'o-apu, y xqui'ij: Si xtacol-e, k'alaj chi man junan ta avánima riq'uin ri rey César. Roma xa achique na ri ruyon nucusaj-ka-ri' chi rey, xa enemigo chirij ri César, xecha'.
JOH 19:13 Tok ri Pilato xrac'axaj ri xqui'ij, xu'ij chi teleses-pe ri Jesús. Jac'ari' xtz'uye' ri Pilato ri achique lugar nuya-vi rutzij pa quivi' ri ni'an sujunic chiquij, ri lugar ri ni'ix Empedrado che, y pan hebreo ni'ix Gabata che.
JOH 19:14 Ri k'ij ri', jari' nitiquer-ka ri nimak'ij pascua, y ri israelitas niquibanala' chic rubanic ri xtic'atzin chique. Y pa nic'aj k'ij cami chiri' ri Pilato xu'ij chique: ¡Jare' ri i-Rey! xcha'.
JOH 19:15 Jac'a rije' más riq'uin cuchuk'a' xesiq'uin-apu y xqui'ij: ¡Taq'uisa' ruk'ij! ¡Taq'uisa' ruk'ij! ¡Taripa' chuvech cruz! xecha-apu. Ri Pilato xu'ij-pe chique: ¿Ja ri i-Rey nijo' chi ninrip chuvech cruz? Jac'ari' xech'o-apu ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y xqui'ij: ¡Roj xaxe ri César ka-rey! xecha'.
JOH 19:16 Jac'ari' xujach-e pa quik'a', richin nebajix chuvech cruz, y rije' xquiq'uen c'a e ri Jesús.
JOH 19:17 Ri Jesús ruc'amon-e ru-cruz xel-e pa tinamit richin ni'e chupan ri lugar ri ni'ix lugar richin rubakil (rujolon, ruvi') ámna che. Pa quich'abel ri israelitas, Gólgota rubi' ri lugar ri'.
JOH 19:18 Chiri' xquibajij-vi ri Jesús chuvech cruz, y xequibajij chic eca'i' chic chuvech qui-cruz junan riq'uin. Chi tak rutzalanen xequiya-vi, y pa quinic'ajal xc'uje-vi ri Jesús.
JOH 19:19 Ri gobernador Pilato quire' xutz'ibaj chuvech jun pedazo tabla ri xuya-e chutza'n ri cruz: JESUS AJ-NAZARET, QUI-REY RI ISRAELITAS.
JOH 19:20 Eq'uiy c'a israelitas ri yebano can leer ri tz'iban chuvech ri tabla, roma ri lugar ri xbajix-vi ri Jesús chuvech ri cruz, xa nakaj c'o-vi che ri tinamit Jerusalem. Pan oxi' ch'abel tz'iban-vi; pan hebreo, pa griego y pa latín.
JOH 19:21 Jac'a ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas quire' xqui'ij che ri Pilato: Man ta xatz'ibaj ri nu'ij: Qui-Rey ri israelitas; más utz tajala', y tatz'ibaj chi xa ja rija' x-in chi qui-rey ri israelitas, xecha'.
JOH 19:22 Jac'a ri Pilato quire' xu'ij chique: Ri xintz'ibaj yan, nutz'iban chic; man jun roma xtinjal, xcha'.
JOH 19:23 Tok ri soldados quibajin chic ri Jesús chuvech ri cruz, xequic'ama-pe ri rutziak ri quich'ilon can chirij richin xquijach chiquivech. (Caji', quiji') tanto xqui'en che, jujun quichin chiquijununal. Jac'ari' xequic'ama-pe ri jun chic rutziak ri manak rut'isel roma xaxe jun quemoj banon che.
JOH 19:24 Roma c'a ri', ri soldados quire' xqui'ij chiquivech: Man tikaretz ri jun tziek re'. Xa kujetz'an chirij, richin quiri' achique na xtich'acon-e, xecha'. Ronojel ri xbanataj riq'uin rutziak ri Jesús, can richin nibanataj ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Xquijachala' ri nutziak chiquivech, Y c'o che ri xe'etz'an chirij. Romari' can quiri' vi xqui'en ri soldados.
JOH 19:25 Chiri' chirakan ri cruz ri bajin-vi ri Jesús c'o-apu ri rute', c'o-apu ri María rixayil ri Cleofas, c'o-apu ri María Magdalena, y jun chic ixok quichak'-quinimal qui' riq'uin rute' ri Jesús.
JOH 19:26 Ja jun ri discípulo ri can (nojovex, nojo'ox) pa'el-apu chiri'. Y quire' c'a xu'ij-pe ri Jesús che ri rute' tok xutz'et-pe: Nte', vacami ja discípulo la' ntoc can aval, xcha'.
JOH 19:27 C'ajari' xu'ij-pe che ri discípulo: Vacami ja la' ntoc can ate', xcha'. Roma c'a ri', ja hora ri' ri discípulo ri' xuc'uaj ri María chiracho.
JOH 19:28 Ri Jesús roma reteman chi ronojel xc'achoj yan y richin nibanataj ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, quire' xu'ij: Can nichakij nuchi', xcha'.
JOH 19:29 Chiri' c'o jun xára nojnak riq'uin jun ch'amilaj vino. Ri soldados xquimuba-e jun esponja chupan, xquiya-e chutza'n jun che' hisopo, y xquijelesaj-apu chiruchi' ri Jesús.
JOH 19:30 Tok rutz'ubun chic can ri ch'amilaj vino, rija' xu'ij: Xc'achoj c'a ronojel, xcha'. Jac'ari' xulucuba-pe ri (rujolon, ruvi') y xujach c'a ránima pa ruk'a' ri Dios.
JOH 19:31 Ri k'ij ri', conojel ri israelitas niquibanala' chic rubanic ronojel ri nic'atzin chique, roma ja tok nika-ka ri k'ij, jari' nitiquer-ka ri nimak'ij pascua. Ri na'ey k'ij richin ri nimak'ij, jun nimalaj k'ij y k'ij richin uxlanen. Romari' ri achi'a' israelitas c'o quik'ij nicajo' chi cha'anin (yecom, yequen) ri achi'a' ebajin chuvech cruz, richin quiri' yekases-pe y yemuk na'ey chuvech ri nimak'ij. Roma c'a ri', riq'uin quemelal xquic'utuj che ri Pilato chi tik'ajlo'x cakan ri ebajin chuvech cruz.
JOH 19:32 Xepe c'a ri soldados, xquik'aj rakan ri na'ey y quiri' mismo xqui'en riq'uin ri jun chic ri ebajin chutzalanen ri Jesús.
JOH 19:33 Jac'a tok xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquitz'et chi xa caminak chic, man xquik'aj ta ri rakan.
JOH 19:34 Pero jun chique ri soldados xuju' rutza'n ri ru-lanza chuc'alc'a'x ri Jesús, y xel-pe quic' y ya'.
JOH 19:35 Ri xtz'eto ri xbanataj, jari' nitzijon richin, y ri nutzijoj can kitzij vi. Rija' reteman chi can kitzij ri nutzijoj chupan ri vuj re', richin quiri' can ta chi'ivonojel rix ninimaj.
JOH 19:36 Ronojel re' xbanataj, richin nitzakon ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Nis-ta jun rubakil xtiquik'aj.
JOH 19:37 Y juc'an chic quire' nu'ij: Xtiquitz'et ri Jun ri xquitek'a' ri ru-cuerpo.
JOH 19:38 Tok xbanataj ronojel re', c'o jun achi rubinan José aj pa tinamit Arimatea, ri riq'uin quemelal xuc'utuj ru-cuerpo ri Jesús che ri gobernador Pilato, y ri Pilato xu'ij chi utz. Ri José jun tzekle'ey richin ri Jesús, pero man ruk'alajrisan ta ri' coma ri achi'a' israelitas c'o quik'ij. Xpe c'a, xukasaj-pe ru-cuerpo ri Jesús y xuq'uen-e.
JOH 19:39 Ja jun c'a ri Nicodemo (xapon, xebos), ruc'uan-apu mirra ri yo'on sábila riq'uin. Juba' ma jun quintal ri ak'on ruc'uan-apu. Ri Nicodemo re', jare' ri xch'o riq'uin ri Jesús pa jun xok'ok'a'.
JOH 19:40 Ri José y ri Nicodemo, xquibolkotij c'a ri ru-cuerpo ri Jesús pa tak tziek, y xquiya' jubulaj ak'on chirij. Rije' quiri' xqui'en che ru-cuerpo ri Jesús, roma ri israelitas can quiri' vi niqui'en chique ri qui'anima'i'.
JOH 19:41 Chunakaj ri lugar ri xbajix-vi ri Jesús chuvech cruz, c'o jun juyu' ticon ruvech. Chiri' c'o jun quijul anima'i' ri c'a juba' tic'ot ri man jani tiyo'ox jun ámna chupan.
JOH 19:42 Chiri' xquiya-vi ri Jesús, roma ri jul ri' nakaj c'o-vi, y roma ri israelitas niquitij quik'ij niquibanala' can rubanic ronojel ri nic'atzin chi niqui'en na'ey chi nitiquer-ka ri nimak'ij pascua.
JOH 20:1 Cumaj-cumaj yan sakar chupan ri na'ey k'ij richin ri semana, can c'a k'eku'n na chiri', ri María Magdalena xbe chuchi' ri jul ri xyo'ox-vi ri Jesús, y xutz'et chi ri abaj achok che tz'apin-vi can ruchi' ri jul, xa elesan-e.
JOH 20:2 Jac'ari' junanin xbe quiq'uin ri Simón Pedro y ri jun chic discípulo ri can (nojovex, nojo'ox) roma ri Jesús, y quire' xu'ij chique: Ri ru-cuerpo ri Ajaf Jesús ec'o xe'elesan-e ri pa jul, y vacami man keteman ta achique lugar xyo'ox-vi, xcha'.
JOH 20:3 Jari' xe'el-e ri Pedro y ri jun chic discípulo richin xebe chuchi' ri jul.
JOH 20:4 Chi ca'i' junanin ebenak, pero ri jun chic discípulo más anin nibin chuvech ri Pedro, romari' na'ey (xapon, xebos) chuchi' ri jul.
JOH 20:5 Xluque' c'a ka richin ninachan-apu chupan, xutz'et chi chiri' ec'o-vi can ri tziek, pero man xoc ta apu ri pa jul.
JOH 20:6 Jac'a ri Simón Pedro tok xerila' ri jun chic discípulo, choj xoc-apu chupan ri jul, y xutz'et ri tziek eyo'on can chiri',
JOH 20:7 y xutz'et ri tziek ri xpis (rujolon, ruvi') ri Jesús che, pero man quiq'uin ta ri ch'aka' chic tziek c'o-vi, xa juc'an chic busun-vi can.
JOH 20:8 C'ajari' xoc-apu ri jun chic discípulo ri c'o-apu na'ey chuchi' ri jul, y tok xerutz'et ri tziek, xunimaj chi can xc'astaj na vi e.
JOH 20:9 Quiri' xbanataj quiq'uin ri discípulos, roma man (k'axnak, novinak) ta chiquivech ri tz'iban can chi ri Jesús can nic'atzin-vi chi nic'astaj chiquicojol ri anima'i'.
JOH 20:10 C'ajari' xetzolij-e chi tak cacho ri ca'i' discípulos.
JOH 20:11 Jac'a ri María Magdalena ntok' xc'uje' can chuchi' ri jul. Y quiri' pa rok'ej xluque-ka richin ninachan-apu chupan ri jul.
JOH 20:12 Jac'ari' tok xerutz'et-apu ca'i' ángeles sak tak quitziak. Jun tz'uyul ri lugar ri xli'e-vi (rujolon, ruvi') ri Jesús, y ri jun chic tz'uyul ri xli'e-vi ri rakan.
JOH 20:13 Ri ca'i' ángeles quire' xquic'utuj che ri María Magdalena: Ixok, ¿achique roma yatok'? xecha' che. Y rija' xu'ij chique: Yin yinok' roma ec'o xe'elesan-e ru-cuerpo ri Vajaf Jesús y man veteman ta achique lugar xquiya-vi, xcha'.
JOH 20:14 Tok ru'in chic ka quiri', jari' xtzu'un can chirij, xutz'et chi ja ri Jesús pa'el-apu chiri', pero man xretemaj ta ruvech.
JOH 20:15 Ri Jesús xu'ij che: Ixok, ¿achique roma yatok'? y, ¿achique c'a ri nacanoj? xcha' che. Ri María Magdalena xunojij chi ja ri achi samajiy tico'n chiri' ri nich'o-pe, romari' xu'ij che: ¡Achi! Si ja rat xac'amo-e ri cuerpo, ta'ij chuve achique lugar xaya-vi, y yin xtinq'uen-e, xcha' che.
JOH 20:16 Jari' tok ri Jesús quire' xu'ij che: ¡María! xcha'. Rija' c'ajari' xutz'et-apu utz-utz chi ja ri Jesús, y xu'ij che: ¡Raboni! xcha'. Ri ch'abel ri' nu'ij tzij Tijonel.
JOH 20:17 Jac'a ri Jesús xu'ij che: Man (quinatz'om, quinachop) pe roma yin man jani quijote-e riq'uin ri Nata'. Pero cabin quiq'uin ri e'ocunak nchak' y ta'ij chique chi yin can yi'e riq'uin ri Nata', ri Itata' mismo rix. Yi'e riq'uin ri nu-Dios, ri i-Dios mismo rix, xcha' che.
JOH 20:18 Can xbe na vi ri María Magdalena quiq'uin ri discípulos richin xu'ij chique ri bin-e che, y quire' xu'ij: ¡Xintz'et ruvech ri Ajaf! xcha'.
JOH 20:19 Tok xk'ok'a-pe chupan ri k'ij ri', ri na'ey k'ij richin ri semana, ri discípulos quimolon-qui', pero quitz'apilo'n ruchi' ri jay ri quimolon-vi-qui' roma quixi'in-qui' chiquivech ri israelitas. C'ate xquitz'et, c'o chic ri Jesús pa quinic'ajal, y quire' xu'ij chique: Ri uxlanen ri petenak riq'uin ri Dios tic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xcha'.
JOH 20:20 Tok ru'in chic quiri' chique, jari' xuc'utula' rusocotajic ri ruk'a' y ri ruc'alc'a'x chiquivech, y ri discípulos jani na xequicot tok xquitz'et chi can ja vi ri Ajaf.
JOH 20:21 Jac'ari' ri Jesús quire' chic xu'ij chique: Tuxlan c'a ri ivánima chi'ivonojel. Vacami can yixintak-e achel xirutak-pe yin ri Nata', richin nin-en ri rusamaj.
JOH 20:22 Tok ru'in chic quiri', (xxupun, xvupun) pa quivi' y xu'ij chique: Tic'ulu' c'a ri Lok'olaj Espíritu.
JOH 20:23 Si rix ni'en perdonar rumac jun vinak, ja jun ri Dios nu'on perdonar ri mac ri'. Pero si rix man xti'en ta perdonar, ri Dios man xtu'on ta perdonar ri mac ri', xcha' ri Jesús.
JOH 20:24 Jun chique ri doce ru-discípulos ri Jesús man c'o ta quiq'uin ri ch'aka' chic discípulos tok ri Jesús xuka chiquicojol, y ri' ja ri Tomás ri ni'ix Gemelo che.
JOH 20:25 Romari' ri ch'aka' chic discípulos quire' xqui'ij che: Roj xkatz'et ri Ajaf, xecha' che. Jac'a rija' xa quire' xu'ij chique: Si yin man nintz'et ta ri lugar ri xe'oc-vi ri clavos pa tak ruk'a', y man ninju' ta apu ri ruvi' nuk'a' chupan ri socotajic ri xqui'en ri clavos, y man ninya' ta apu nuk'a' chupan ri socotajic ri xu'on ri lanza chuc'alc'a'x, man ninnimaj ta, xcha' ri Tomás.
JOH 20:26 Tik'ax vakxaki' k'ij chiri', rije' quimolon chic qui' jun bey y c'o yan chic ri Tomás chiquicojol chiri'. Jari' tok ri Jesús xepapo' chic jun bey pa quinic'ajal, y ri ruchi' ri jay xa tz'apel. Rija' xu'ij chique: Tuxlan ri ivánima chi'ivonojel, xcha'.
JOH 20:27 Jac'ari' xu'ij che ri Tomás: Taju-pe la ruvi' ak'a' vave' y que'atz'eta' rusocotajic ri nuk'a'. Tajelesaj-pe la ak'a' chi nuc'alc'a'x y taju-pe chupan ri socotajic ri xu'on ri lanza. Tanimaj c'a, y man ta'an achel niqui'en ri man yinquinimaj ta.
JOH 20:28 Jac'ari' xu'ij ri Tomás che ri Jesús: ¡Ja rat ri Vajaf y nu-Dios yin! xcha'.
JOH 20:29 Y ri Jesús xu'ij c'a che ri Tomás: C'a ja tok xinatz'et Tomás, c'ajari' xinanimaj. Pero utzulaj tzij ri' ri yinquinimaj masque man yin quitz'eton ta, xcha' ri Jesús.
JOH 20:30 Ri Jesús c'a c'o q'uiy milagros xerubanala' chiquivech ri ru-discípulos ri man etz'iban ta can chupan ri vuj re'.
JOH 20:31 Pero ri etz'iban can, etz'iban richin chi rix tinimaj chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, y chi can Ruc'ajol vi. (Chuka', ka) etz'iban can richin chi tok rix iniman chic chiri', nivil jun jabel c'aslen pa rubi' rija'.
JOH 21:1 Tok xbanataj yan ronojel re', ri Jesús xuc'ut chic ri' jun bey chiquivech ri ru-discípulos, ja yan chic chuchi' ri lago rubinan Tiberias. Quire' c'a xbanataj tok xuc'ut-ri' chiquivech:
JOH 21:2 Chiri' chuchi' ri ya' c'o ri Simón Pedro, ri Tomás ri ni'ix Gemelo che, ri Natanael aj pa tinamit Caná ri c'o quila' pa Galilea, ri eca'i' ruc'ajol ri Zebedeo y ca'i' chic discípulos más.
JOH 21:3 Ri Simón Pedro quire' xu'ij chique ri ch'aka' chic discípulos ri ec'o chiri' riq'uin: Yin (ye'entz'ama', yebenchapa') quer, xcha' chique. Ja jun roj nku'e chavij, xecha' che. Xe'oc c'a e conojel pa jun canoa y xebe. Junak'a' xec'ase', pero nis-ta jun ch'uti quer xuya-ri' chiquik'a'.
JOH 21:4 Xa juba' chic nrojo' chi nisakar-pe, ri Jesús pa'el chiri' chuchi' ri ya'. Pero ri discípulos man queteman ta chi ja ri Jesús ri c'o chiri'.
JOH 21:5 Jari' tok ri Jesús quire' xu'ij-apu chique: Valc'ua'l, ¿manak achique iviq'uin richin nitij? xcha-apu chique. Man jun, xecha-pe ri discípulos.
JOH 21:6 Quire' c'a xu'ij-apu ri Jesús chique: Tiya-ka la ya'l pa derecha che ri canoa y chiri' xque'ivil-vi quer, xcha'. Can quiri' na vi xqui'en, jari' tok man yetiquer yan ta chic niquelesaj-pe ri ya'l pa ya', roma can q'uiy quer xquiya-pe-qui'.
JOH 21:7 Jari' tok ri discípulo ri can (nojovex, nojo'ox) roma ri Jesús quire' xu'ij-apu che ri Pedro: ¡Ja ri Ajaf Jesús la xch'o-pe! xcha'. Xe xrac'axaj quiri' ri Simón Pedro, ja xucusaj-pe ri rutziak ri relesan-e chirij y xuc'ak-pe-ri' pa ya' richin ntel-pe.
JOH 21:8 Jac'a ri ch'aka' chic discípulos, c'a pa canoa xepe-vi, quijec'on-pe ri ya'l nojnak riq'uin quer, roma xa man can ta naj e'ocunak-apu pa ruvi' ri ya'. Xa jun cami oxi' rakan-c'an.
JOH 21:9 Tok xe'el-pe chuchi' ri ya', xquitz'et chi c'o k'ak' boxon y jabel chic rachak-k'ak' kajnak y c'o jun quer sa'on-ka, y pan.
JOH 21:10 Ri Jesús xu'ij c'a chique: Que'ic'ama' c'a pe ca'i-oxi' quer ri c'a ja oc xe'ivelesaj-pe pa ya', xcha' chique.
JOH 21:11 Ri Simón Pedro ja xjote-apu chupan ri canoa, y xrelesaj-pe ri ya'l c'a chuchi' ri ya', nojnak riq'uin chovon tak quer. Jun ciento riq'uin nic'aj y oxi' chic más chi ronojel. Masque can q'uiy ri quer, ri ya'l man xrak'ach'itaj ta ruvech.
JOH 21:12 Jac'ari' tok ri Jesús quire' xu'ij chique ri ru-discípulos: Quixampe c'a, quixva', xcha'. Pero nis-ta jun chique ri discípulos ri ec'o chiri' xucovij-ri' richin ta xuc'utuj-apu che ri (achique, acu'x) rija', roma xa xquina'ej chi ja rija' ri Ajaf.
JOH 21:13 Jac'ari' tok ri Jesús xjel-apu quiq'uin, (xutz'om, xuchop) ri pan y xuya' chique, y quiri' mismo xu'on riq'uin ri quer.
JOH 21:14 Ja (oxmul, oxpaj) riq'uin ri' ri tuc'ut-ri' ri Jesús chiquivech ri ru-discípulos, tok xc'astaj yan pe chiquicojol ri anima'i'.
JOH 21:15 Tok xeva' yan conojel, ri Jesús xuc'utuj che ri Simón Pedro: Simón, rat ri ruc'ajol ri Jonás, ¿yinajo' cami más que chiquivech conojel re'? xcha' che. Ja', Ajaf, rat aveteman chi can yatinjo-vi, xcha' ri Pedro. Y ri Jesús xu'ij che: Si yinajo', que'ayuk'uj y que'achajij ri yeniman nutzij roma rije' e'achel nu-ovejas.
JOH 21:16 Jac'ari' tok ri Jesús quire' chic xu'ij-apu jun bey che: Simón, rat ri ruc'ajol ri Jonás, ¿kitzij yinajo'? xcha'. Ja', Ajaf, rat aveteman chi can yatinjo-vi, xcha' ri Pedro. Y ri Jesús xu'ij: Si yinajo', que'ayuk'uj y que'achajij ri nu-ovejas.
JOH 21:17 Chi rox (mul, paj) ri Jesús xu'ij che: Simón, rat ri ruc'ajol ri Jonás, ¿can kitzij chi yinajo'? Y ri Pedro xpe bis pa ránima, roma ja (oxmul, oxpaj) riq'uin ri' ri quire' xc'utux che roma ri Jesús: ¿Kitzij yinajo'? Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij: Ajaf, rat ronojel aveteman. Aveteman chi yatinjo'. Y ri Jesús xu'ij chic che: Que'ayuk'uj y que'achajij c'a ri nu-ovejas.
JOH 21:18 Kitzij-kitzij nin-ij chave: Tok c'a rat ala' na, ayon rat xaya' ri atziak chavij, y xabe xa achique na lugar. Jac'a tok xcarijix, xque'aric' ak'a' y xa jun chic xtiyo'on ri atziak chavij y xcaruc'uaj achique lugar man nika ta chavech, xcha' che ri Pedro.
JOH 21:19 Tok ri Jesús quiri' xu'ij che ri Pedro, xuk'alajrisaj chuvech ri achique chi camic xtuk'asaj ri Pedro richin nuya' nimalaj ruk'ij ri Dios. Y tok ri Jesús ru'in chic quiri' che ri Pedro, xu'ij c'a che: Quinatzekle'ej, xcha'.
JOH 21:20 Tok ri Jesús y ri Pedro ebenak, xtzu'un can ri Pedro chirij y xutz'et chi ri discípulo ri can (nojovex, nojo'ox) roma ri Jesús tzakal-e chiquij. Ri discípulo ri xutz'et can ri Pedro, ja ri jun ri xrak'e-apu choruc'u'x ri Jesús ri pa va'in chak'a' richin quire' xuc'utuj-apu: Ajaf, ¿achique c'a ri xtijacho-e avichin?
JOH 21:21 Tok ri Pedro xutz'et ri discípulo ri', xuc'utuj che ri Jesús: Ajaf, y ri jun (kachbil, kach'il) re', ¿achique xtibanataj riq'uin? xcha'.
JOH 21:22 Quire' c'a xu'ij ri Jesús che ri Pedro: Si ninjo' chi rija' c'a q'ues na tok xquipe chic jun bey, ¿achique nic'atzin chi rat nac'utuj ri'? Rat xaxe quinatzekle'ej, xcha' che ri Pedro.
JOH 21:23 Ri jun tzij re' xbe rutzijol chiquicojol ri quiniman ri Jesús. Y rije' xquinojij chi ri jun discípulo ri' man (nicom, niquen) ta. Pero xa man quiri' ta ri xrojo' xu'ij ri Jesús, roma rija' xa xu'ij: Si ninjo' chi rija' c'a q'ues na tok xquipe chic jun bey, ¿achique nic'atzin chi rat nac'utuj ri'?
JOH 21:24 Ja discípulo re' ri tz'ibayon can ri c'o chupan ri vuj re'. Y keteman chi ronojel ri nuk'alajrisaj, can kitzij; roma rija' riq'uin ruvech xutz'et.
JOH 21:25 C'a c'o na más chic ch'aka' achique xerubanala' ri Ajaf Jesús ri man tz'iban ta can chuvech vuj. Roma xa ta chi jujun chi jujun etz'iban can ronojel, yin ninnojij chi choch'ulef man nuc'ul ta chi niyac ronojel ri vuj ri yetz'ibes. Amén.
ACT 1:1 Nimalaj Teófilo, chupan ri jun na'ey vuj ri xintak-e chave, nutz'iban-e ronojel ri samaj ri xutz'uc can ri Jesús, y ronojel ri xu'ij richin xerutijoj ri vinak,
ACT 1:2 c'a ja tok xril k'ij chi rija' xc'ul chila' chicaj. Pero na'ey chi xbe, rija' uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu xerupaxa'aj can ri apóstoles ri erucha'on riq'uin ri achique nic'atzin chi niqui'en can.
ACT 1:3 Chupan cuarenta k'ij chirij can ri nimalaj k'axomal y ri camic ri xuk'asaj, jalajoj rubanic xu'on richin xuc'utula-ri' chiquivech, richin xquetemaj chi kitzij xc'astaj chiquicojol ri anima'i', y c'o xu'ij can chique pa ruvi' ru-gobierno ri Dios.
ACT 1:4 Jun k'ij tok ri Jesús c'o quiq'uin, quire' xu'ij chique: Man quixel-e pa tinamit Jerusalem, xa tivoyo'ej ri rusujun-pe ri Dios chi nuya', achel ri ivac'axan-pe viq'uin yin.
ACT 1:5 Roma ri Juan ri Bautista riq'uin ya' xu'on-vi bautizar, jac'a rix, juba' más chikavech apu xquix-an bautizar riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, xcha' ri Jesús.
ACT 1:6 Jac'ari' tok ri quimolon-qui' xquic'utuj-apu che ri Jesús: Ajaf, ¿ja cami xril k'ij chi nak'asaj chic jun bey ri gobierno pa kak'a' roj israelitas? xecha' che.
ACT 1:7 Jac'a rija' xu'ij chique: Man ivichin ta rix chi nivetemaj achique tiempo y achique k'ij xtibanataj. Ri' xe pa ruk'a' ri Dios c'o-vi.
ACT 1:8 Pero xtiyo'ox uchuk'a' chive tok xtika-pe ri Lok'olaj Espíritu pan ivi'. Y ri itz'eton y ri ivac'axan viq'uin, rix xtitzijoj pa Jerusalem, pa ronojel tak lugares richin ri Judea, pa departamento Samaria, y pa ruvi' ronojel ri roch'ulef, chi naj chi nakaj xtiya-vi rutzijol, xcha' ri Jesús.
ACT 1:9 Tok ru'in chic ri ch'abel ri', can chiquivech xc'amer-vi-e chicaj y jun sutz' xevan chiquivech.
ACT 1:10 C'a quiri' na benak quivech chirij ri Jesús ri benak chicaj chiquivech, jari' tok xe'epapo' eca'i' achi'a' quiq'uin ri quicusan sak tak tziek.
ACT 1:11 Ri ca'i' achi'a' ri' xqui'ij chique: Rix tata'aj ri rix richin ri departamento Galilea, ¿achique roma yixtzu'un-e chicaj? Roma ri Jesús ri xc'amer-e chivech richin xc'ul chicaj, nipe chic jun bey. Y achel xu'on tok xbe chicaj, quiri' mismo xtu'on tok xtipe, xecha' chique.
ACT 1:12 Ri tzekle'ey richin ri Jesús, xeka-pe pa ruvi' ri juyu' Olivos, y xetzolij pa tinamit Jerusalem ri man naj ta quicojol, xaxe cami jun kilómetro.
ACT 1:13 Tok ec'o chic chiri' pa Jerusalem, xejote-e ri pa ruca'n piso che ri lugar ri can ec'o-vi-pe, y jare' ri quibi': ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan, ri Andrés, ri Felipe, ri Tomás, ri Bartolomé, ri Mateo, ri Jacobo ruc'ajol ri Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ni'ix celadores chique, y ri Judas ruc'ajol jun achi rubinan Jacobo.
ACT 1:14 Conojel rije' k'ij-k'ij xa jun cánima niquiquemelaj-qui' chuvech ri Dios niqui'en orar junan quiq'uin ri ixoki', ri María ri rute' ri Jesús, y ri eruchak' ri Jesús.
ACT 1:15 Chupan tak ri k'ij ri' ri quiniman ri Jesucristo quimolon-qui' jun cami ciento veinte. Xpa'e' c'a ri Pedro chiquivech, y xu'ij chique:
ACT 1:16 Rix tata'aj, ri kachak'-kanimal ki' iviq'uin, can xc'atzin chi xtzakon ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios chirij ri Judas. Roma ri Lok'olaj Espíritu xuya' pa ruchi' ri rey David chi ru'in can ri achique xterubana' ri Judas ri xoc uc'uay quibey ri vinak ri xe'uc'uan richin ri Jesús pa cárcel,
ACT 1:17 y ri Judas, mismo jun apóstol chikacojol y junan xsamaj kiq'uin chupan ri samaj re'.
ACT 1:18 Ri méra ri xuc'ul rija' tok xujach-e ri Jesús, xcuses richin xlok' jun juyu'. Jac'a ri Judas xa xujitz'aj rukul, y tok xtzak pan ulef, xcubucu' y xuquiraj-e-ri' rixco'l.
ACT 1:19 Ri xuk'asaj ri Judas, chi ch'uti'k chi nima'k xe'ac'axan vave' pa Jerusalem. Romari' Acéldama xubinaj ri juyu' ri'. Roma pa quich'abel ri aj-Jerusalem, Acéldama nu'ij tzij juyu' richin quic'.
ACT 1:20 Xa romari' chupan ri vuj Salmos quire' nu'ij chirij ri Judas: Man jun c'a tic'uje' chupan ri racho, Ti'an can tolonic jay che; y: Toc chic jun pa ruq'uexel richin nipa'e' can chuvech ri rusamaj, nicha'.
ACT 1:21 Romari' nic'atzin chi ri Judas nikacanoj jun ruq'uexel chiquicojol ri achi'a' ri (xojcachbilaj, xojcach'ilaj) chupan ronojel ri tiempo tok xel-xoc ri Ajaf Jesús chikacojol,
ACT 1:22 richin nutzijoj junan kiq'uin chi ri Jesús can xc'astaj na vi chiquicojol ri anima'i'. Romari' nrojo' jun ri can c'o-pe kiq'uin xe tok x-an bautizar ri Jesús roma ri Juan, c'a ja tok xc'amer-e ri Jesús chikacojol richin xc'ul chila' chicaj, xcha' ri Pedro.
ACT 1:23 Xquiya' c'a apu quibi' ca'i' achi'a', jun rubinan José Barsabás y ni'ix Justo che, y ri jun chic rubinan Matías.
ACT 1:24 Jac'ari' xqui'en orar, y xqui'ij: Ajaf, rat ri natz'et cánima conojel, tac'utu' c'a chikavech achique chique ri ca'i' achi'a' re' acha'on
ACT 1:25 richin nipa'e' can chuvech ri samaj y ntoc apóstol pa ruq'uexel ri Judas ri xyo'on can ri samaj re' roma rumac, richin xbe chupan ri lugar ri can richin vi rija', xecha'.
ACT 1:26 Jac'ari' xquiya' pan etz'anen ri ca'i' (bi'aj, binaj), y ja ri Matías xkaj-en richin xoc apóstol junan quiq'uin ri once chic apóstoles.
ACT 2:1 Tok xril ruk'ijul ri quinimak'ij ri israelitas rubinan Pentecostés, conojel ri quiniman ri Ajaf Jesús junan cánima quibanon quimolon-qui'.
ACT 2:2 C'ate xquina', xk'ajan-pe jun achel nimalaj cak'ik' chicaj ri petenak riq'uin ruchuk'a', y xunojsaj ri jay ri etz'uyul-vi.
ACT 2:3 Jac'ari' xquitz'et xrepero' achel ruxak-k'ak', y nujachala-ri' xka pa quivi' chiquijununal.
ACT 2:4 Ri Lok'olaj Espíritu xunojsaj ri cánima conojel y xech'o-pe pa jalajoj tak ruvech ch'abel, achel xuya' ri Lok'olaj Espíritu chique chiquijununal.
ACT 2:5 Chupan tak ri k'ij ri' chiri' pa tinamit Jerusalem, ec'o achi'a' israelitas eyo'ol ruk'ij ri Dios epetenak pa ronojel ruvi' ri roch'ulef.
ACT 2:6 Y roma ri xk'ajan, man juba' ta oc vinak xquimol-apu-qui' chiri', y man niquil ta achique niquinojij roma can pa quich'abel chiquijununal ri ye'ac'axan yech'o-vi ri tzekle'ey richin ri Jesús.
ACT 2:7 Rije' satznak cánima y man niquil ta achique niquinojij chirij ri najin chiquivech, y niquibila': ¿Man erichin ta ri departamento Galilea re yech'o re' c'a?
ACT 2:8 ¿Achel chi ja ri ch'abel ri roj q'uiyinak-vi-pe chikajununal nikac'axaj chi yech'o-vi?
ACT 2:9 Roma chikacojol roj ec'o aj vave' pa departamento Judea, ec'o epetenak pa jalajoj tak roch'ulef, achel ri Partia, ri Media, ri Elam, ri Mesopotamia, ri Capadocia, ri Ponto, ri Asia,
ACT 2:10 ri Frigia, ri Panfilia, ri Egipto, y ri lugares más quila' che ri tinamit Cirene richin ri roch'ulef Africa. C'o epetenak pa tinamit Roma, y chique rije' ec'o ri can kitzij chi israelitas pa calaxic, y ec'o man israelitas ta ri niquiya' ruk'ij ri kitzij Dios junan quiq'uin ri israelitas.
ACT 2:11 C'o epetenak pa roch'ulef Creta, y pa roch'ulef Arabia. Can pa tak kach'abel chikajununal nikac'axaj-vi ri nimalaj rusamaj ri Dios ri niquitzijoj, xecha'.
ACT 2:12 Conojel rije' satznak cánima man niquil ta achique niquinojij, y niquibila' chiquivech: ¿Achique cami ruchojmil ronojel re'? yecha'.
ACT 2:13 Pero ec'o chique ri xquimol-apu-qui' ri xa yetze'en-apu chiquij ri quiniman ri Ajaf Jesús, y niqui'ij: La' xa xek'aber, yecha'.
ACT 2:14 Jac'ari' ri Pedro ri c'o-apu junan quiq'uin ri once chic apóstoles xpa'e' chiquivech ri quimolon-qui' chiri', y quire' xu'ij: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj ri rixc'o vave' pa Jerusalem ri k'ij re', tivac'axaj y tivetemaj ri xtin-ij chive:
ACT 2:15 Ri kamolon-ki' vave' vacami, man roj k'abarela' ta, achel ri ninojij rix. Roma xa c'a ja las nueve nisakar.
ACT 2:16 Ri xitz'et rix kiq'uin vacami, ja ri ru'in can ri profeta Joel ojer ri quire' nu'ij:
ACT 2:17 Chupan ri ruq'uisbel tak k'ij, yin, nicha' ri Dios, Xtintak-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi' conojel, Y ri ivalc'ua'l chi xtani' chi alabo xtiquiya' rubixic ri xtin-ij-pe pa cánima. Ri c'ajola' pa jun achel achic' xtiquitz'et ri man jani tibanataj, Y ri achi'a' c'o chic quijuna', xticachic'aj ri xquebanataj ri más chiquivech apu.
ACT 2:18 Ja jun pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki' Xtintak-pe ri Lok'olaj Espíritu, y rije' xtiquiya' rubixic ri xtin-ij-pe yin pa cánima.
ACT 2:19 Xtin-en chi xquebanataj ri man jun bey etz'eton chuvech ri rocaj; Y nimalaj tak retal ruchuk'a' ri Dios choch'ulef. Xtitz'etetaj quic', k'ak', y sib ri jani na nibukuk.
ACT 2:20 Ri k'ij xtik'uk'umer ruvech Y ri ic' xtoc achel quic'. Quiri' xtibanataj na'ey chi nuka ri k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can, Ri nimalaj k'ij ri can c'o ruk'ij.
ACT 2:21 Y xa achique na ri xtic'utun che ri Ajaf chi tucolo', can xticolotaj-vi. Quiri' nu'ij ri Dios chupan ri rutz'iban can ri profeta Joel, xcha' ri Pedro.
ACT 2:22 Jac'ari' quire' chic xu'ij: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, tivac'axaj ri ch'abel ri xtin-ij chive: Ri Jesús aj-Nazaret, can xk'alajin chi'icojol chi riq'uin ri Dios petenak-vi, roma ri Dios xu'on chi xerubanala' nima'k tak samaj ri xa achique na xina' rix che, nimalaj tak retal ri ruchuk'a' ri man jun bey tz'eton chi'icojol. Y ri' jabel iveteman rix.
ACT 2:23 Ri Jesús re' xjach pan ik'a', roma can quiri' vi runojin-pe ri Dios chi nibanataj. Xjel ik'a' chirij richin xiya' pa quik'a' vinak ri manak Dios pa quivech, richin quiri' xicamisaj chuvech cruz.
ACT 2:24 Jac'a ri Dios xu'on chi xc'astaj-pe ri Jesús, xrelesaj-pe pa ruk'a' ri k'axomal richin ri camic, roma manak che'el chi ri Jesús nicanaj can jumul pa ruk'a' ri camic.
ACT 2:25 Romari' ri rey David ja ruch'abel ri Jesús nucamuluj tok xu'ij: Yin jumul nintz'et ri Ajaf Dios chinuvech. Rija' can c'o-pe pa nu-derecha, romari' man jun roma xtinxi'ij-vi'.
ACT 2:26 Romari' niquicot ri vánima, y can qui' nuc'u'x yich'o. Y yin masque xtimuk ri nu-cuerpo, c'a c'o na nuyo'on-vi-apu nuvech.
ACT 2:27 Roma rat nu-Dios, man xtaya' ta can jumul ri vánima chupan ri lugar quichin ri anima'i'. Ni man xtaya' ta lugar chi nik'ey-ka ri nu-cuerpo yin ri Lok'olaj Ac'ajol.
ACT 2:28 Ac'utun rubey ri c'aslen chinuvech, Y roma can aviq'uin xquic'uje-vi-apu, jari' xtibano chi tz'akat xtiquicot ri vánima. Quiri' ri rutz'iban can ri David, xcha' ri Pedro.
ACT 2:29 Y rix vach'alal ri rix tata'aj, iveteman chi ri rey David ri kamama' ojer can (xcom, xquen) y xmuk, y ri lugar ri xmuk-vi, c'a quiri' na k'alaj ri vacami.
ACT 2:30 Pero roma ri David can ru-profeta vi ri Dios, y reteman chi ri Dios ruyo'on rutzij che, chi jun chique ri riy-rumam can ri xtutz'uyuba' can chi Rey pa ruq'uexel ri David,
ACT 2:31 romari' can achel xutz'et yan e ri xquebanataj tok xu'ij chi ri Jun ri xtitak-pe roma ri Dios chucolic rutinamit, can xtic'astaj na vi e chupan ri lugar quichin ri anima'i', y chi ri ru-cuerpo man xtik'ey ta.
ACT 2:32 Ri nintzijoj chive ja ri Jesús ri xuc'asoj-pe ri Dios chiquicojol ri anima'i', y roj can riq'uin kavech xkatz'et tok c'astajnak chic pe chiri'.
ACT 2:33 Y xc'amer c'a e chicaj roma ruchuk'a' ri Dios, y tok xuc'ul yan ri Lok'olaj Espíritu ri sujun che roma ri Rutata', xuya-pe pa kavi', y jari' ri nitz'et y nivac'axaj rix vacami.
ACT 2:34 Quiri' nin-ij chive roma mana-ta ri David ri xbe chicaj, pero ja rija' mismo biyon can: Ri Ajaf Dios quire' xu'ij che ri Vajaf: Catz'uye-pe pa nu-derecha,
ACT 2:35 C'a ja tok xquenya' chuxe' avakan ri itzel yatquitz'et. Quiri' ri rutz'iban can ri David.
ACT 2:36 Roma c'a ri', tivetemaj chi'ivonojel rix nuvinak israelitas, chi ri Jesús ri xicamisaj chuvech cruz, can banon che roma ri Dios chi ja rija' Rajaf ronojel, y chi ja rija' ri Jun ri takon-pe chucolic ri rutinamit, xcha' ri Pedro chique.
ACT 2:37 Tok ri quimolon-qui' xquic'axaj ri xu'ij ri Pedro, jani na xk'axo ri cánima, y xquic'utuj che ri Pedro y ri ch'aka' chic apóstoles: Rix tata'aj ri kachak'-kanimal ki' chikavech iviq'uin, ¿vacami achique nika'an? xecha'.
ACT 2:38 Jari' tok ri Pedro xu'ij chique: Tijala' ino'oj, tiya' can ri mac, y pa rubi' ri Ajaf Jesucristo tibana' bautizar ivi', richin ni'an perdonar ri imac. Y ri Dios xtuya-xtusipaj ri Lok'olaj Espíritu chive.
ACT 2:39 Roma ri Lok'olaj Espíritu ri rusujun ri Dios ojer, chive rix y chique ri ivalc'ua'l sujun-vi, y chique conojel ri ec'o chi naj chi nakaj, y chique xa achique na quivech vinak ri yeroyoj ri Kajaf Dios.
ACT 2:40 Y c'a c'o na más ch'abel xu'ij ri Pedro chique richin nukasaj cánima y richin yerupaxa'aj. Rija' quire' xu'ij chique: Tiya' can rix ri itzel tak mac ri achel yetajin ri solaj vinak richin ri vacami, richin quiri' yixcolotaj, nicha' chique.
ACT 2:41 Roma c'a ri', ri xec'ulu pa cánima ri ch'abel ri xutzijoj ri Pedro, xe'an bautizar, y chupan ri k'ij ri', ec'o cami oxi' mil xeniman ri Jesucristo y xe'oc (cachbil, cach'il) ri quiniman chic.
ACT 2:42 Rije' man niquiya' ta can chi niquitijoj-qui' riq'uin ri niquic'ut ri apóstoles, chi junan cánima niquimol-qui', chi yeva' junan, niquiper ri pan c'uxle'el richin rucamic ri Ajaf Jesús, y chi niqui'en orar. Jumul quiri' niqui'en.
ACT 2:43 Jalajoj tak retal y q'uiy milagros yebanataj chiquik'a' ri apóstoles, y ri vinak jani na niquixi'ij-qui' roma.
ACT 2:44 Jac'a ri quiniman ri Jesucristo junan ec'o conojel, y ronojel ri achique c'o quiq'uin xa jun cánima pa ruvi'.
ACT 2:45 Yequic'ayij quijuyu' y qui-cosas, y ri rajil niquijach chiquivech conojel achel ri nic'atzin chique chiquijununal.
ACT 2:46 K'ij-k'ij junan cánima ec'o pa racho ri Dios; can yequicot y (ch'uch'uj, me'l) cánima niquimol-qui' chi tak jay richin niqui'en va'in.
ACT 2:47 Rije' niquiya' ruk'ij ri Dios, utz yetz'et coma ri vinak, y ri Ajaf k'ij-k'ij nu'on chi más yeq'uiyer, roma nisamaj pa cánima ri can quichin vi chi yecolotaj.
ACT 3:1 C'o jun k'ij richin a las tres xk'ak'ij, ri Pedro y ri Juan junan xejote-e pa racho ri Dios, ri hora richin oración.
ACT 3:2 Chiri' chuchi' racho ri Dios k'ij-k'ij neyo'ox can jun achi man nitiquer ta nibin roma can quiri' vi xalex, y chuchi' ri puerta ri Jabel Oc Nitzu'un ni'ix che niyo'ox-vi can, richin nuc'utuj can ru-limosna chique ri ye'oc-apu chiri'.
ACT 3:3 Tok ri achi re' xerutz'et ri Pedro y ri Juan chi ye'oc-apu pa racho ri Dios, rija' xuc'utuj-apu ru-limosna chique.
ACT 3:4 Jac'a ri Pedro y ri Juan xbe quivech chirij ri achi, y ri Pedro xu'ij che: Kojatz'eta-pe, xcha'.
ACT 3:5 Y ri achi nich'icch'ot ruvech chiquij, royo'en ri achique xtiyo'ox can che.
ACT 3:6 Jac'a ri Pedro xu'ij che: Yin manak oro ni plata viq'uin richin xtinya' chave, pero ri c'o viq'uin, jari' xtinya' chave. Pa rubi' ri Jesucristo aj-Nazaret cacataj y cabin, xcha'.
ACT 3:7 Jac'ari' tok ri Pedro (xutz'om, xuchop) chiruk'a' derecha ri achi richin xupaba', y can jari' xec'uje-pe ruchuk'a' ri rakan, y ri rukul tak rakan.
ACT 3:8 Xropin c'a richin xpa'e', y xbin. Xoc c'a apu chiquij ri Pedro y ri Juan pa racho ri Dios; nibin, niropin y nuya' ruk'ij ri Dios.
ACT 3:9 Eq'uiy c'a vinak xetz'eto chi nibin y nuya' ruk'ij ri Dios,
ACT 3:10 y xquetemaj ruvech chi ja achi ri' ri nitz'uye' chuchi' racho ri Dios, nuc'utuj limosna chuchi' ri puerta ri Jabel Oc Nitzu'un ni'ix che. Rije' man niquil ta achique niquinojij, y xquixi'ij-qui' roma ri xbanataj riq'uin.
ACT 3:11 Ri achi ri x-an che chi xc'achoj man yerusok'opij ta can ri Pedro y ri Juan, y chi jun tinamit satznak quic'u'x xuquimolo-qui' quiq'uin chuchi' ri corredor rubinan Richin ri Salomón.
ACT 3:12 Tok ri Pedro xerutz'et ri vinak, xu'ij chique: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, ¿achique roma rix can achique na nuna' ri ivánima riq'uin ri xbanataj? Y, ¿achique roma ja chikij roj iyo'on-vi ivech? Ri achi re' xtiquer xbin, pero man roma ta chi roj, roj utz chuvech ri Dios, ni man kuchuk'a' ta roj xbano chi xc'achoj.
ACT 3:13 Tivac'axaj c'a ri nin-ij chive: Ri qui-Dios ri Abraham, ri Isaac, y ri Jacob, ri eruxe'el can ri katinamit, ja mismo Dios ri', xbano che ri Jesús ri Ruc'ajol chi c'o ruk'ij. Y ja Jesús re' ri xijach rix y man xiya' ta lugar chi xsok'opis-e, tok ri Pilato ru'in chic chi nucol-e.
ACT 3:14 Rix ja ri Jun ri can lok'olaj vi y choj ruc'aslen ri man xijo' ta chi xcol-e. Xa ja ri jun camisanel ri xic'utuj chi ticol-e.
ACT 3:15 Y ri Jesús ri niyo'on c'aslen xa xicamisaj, pero ri Dios xu'on chi xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'. Quiri' nika'ij chive, roma roj riq'uin kavech xkatz'et tok rija' xc'astaj yan pe chiri'.
ACT 3:16 Y ri achi re nitz'et-pe rix vave' y xa iveteman ruvech, ja pa rubi' ri Jesús xc'achoj-vi roma ri Jesús rubanon chike chi cukul kac'u'x chi nic'achoj, y roma cukul kac'u'x riq'uin ri Jesús tok tz'akat xechojmir ruk'a-rakan ri achi re xc'achoj chivech chi'ivonojel.
ACT 3:17 Jac'a yin veteman chi rix nuvinak, y ri yebano gobernar pan ivi', xa roma man iveteman ta si utz o man utz ta ri yixtajin, romari' tok xic'utuj chi tika camic pa ruvi' ri Jesús.
ACT 3:18 Pero ronojel ri xbanataj, xa richin nitzakon ri bin can coma conojel ri profetas ojer, roma rije' quitz'iban can chi ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, can nuk'asaj na vi k'axomal.
ACT 3:19 Vacami c'a, tijala' ino'oj, tiya' can ri mac, y titzolij-pe ivánima richin yix-an perdonar, richin quiri' ri Ajaf Dios xtu'on chi xquepe tiempos tok ri ivánima (nic'ases, ch'u'l) xtuna'.
ACT 3:20 Y xtutak-pe ri Jesucristo, ri ojer-ojer ri' ruyo'on-pe rutzijol chi nutak-pe iviq'uin.
ACT 3:21 Pero vacami, nic'atzin chi nic'uje' chila' chicaj, c'a terila' na ri k'ij tok xti'an ruchojmil ronojel, achel ruyo'on-pe rutzijol ri Dios chike pa quichi' ri lok'olaj tak profetas ri can ec'o-vi-pe ojer.
ACT 3:22 Roma ri Moisés ojer can quire' xu'ij chique ri kati't-kamama': Ri Ajaf Dios mismo chi'icojol rix xtuyec-vi-pe jun profeta, achel xu'on chuve yin. Ronojel c'a ri xtutzijoj ri profeta ri' chive, rix xtiya' ixiquin riq'uin,
ACT 3:23 y xa achique na ri man xtiniman ta richin, xteleses-e chiquicojol rutinamit ri Dios. Quiri' nu'ij ri rutz'iban can ri Moisés.
ACT 3:24 Quiri' mismo ri ajani profetas ech'ovinak-pe, ri nitiquer-pe riq'uin ri profeta Samuel, c'o qui'in can chirij ri k'ij ri rojc'o-vi.
ACT 3:25 Ivichin rix ri rusujun can ri Dios chupan ri ruch'abel ri quitz'iban can ri profetas. Y ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer, tok xu'on ri na'ey ruvujil c'aslen riq'uin ri Abraham, ri nu'ij chi roma jun riy-rumam ri Abraham tok conojel vinak choch'ulef xtiquic'ul favor.
ACT 3:26 Roma c'a ri', tok ri Dios ruc'ason chic pe ri Ruc'ajol chiquicojol ri anima'i', na'ey xutak-pe chi'icojol, richin chi riq'uin ri ru-favor ri nuya' pan ivi', chi'ijununal niya' can ivij chuvech ri itzel tak no'oj ri ye'ibanala'.
ACT 4:1 Tok ja yech'o ri Pedro y ri Juan chiquivech ri vinak, jari' xe'uka ri sacerdotes israelitas, ri achi'a' saduceos, y ri uc'uay quichin ri yechajin ri racho ri Dios quiq'uin,
ACT 4:2 roma catajnak coyoval chiquij ri Pedro y ri Juan chi yequitijoj ri vinak, y chi niquitzijoj chi riq'uin xc'astaj-e ri Jesús, ja jun ri anima'i' xquec'astaj-e.
ACT 4:3 (Xequitz'om, xequichop) c'a ri ca'i' apóstoles y xequiya' pa cárcel richin chuca'n k'ij, roma xk'ak'ij yan ka.
ACT 4:4 Pero chiquicojol ri xe'ac'axan ruch'abel ri Dios ri k'ij ri', eq'uiy xeniman. Xaxe achi'a' ec'o cami vo'o' mil.
ACT 4:5 Jac'a ri chuca'n k'ij, chiri' pa tinamit Jerusalem xquimol-qui' ri yebano gobernar chiquicojol ri israelitas, ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés,
ACT 4:6 ri nimalaj sacerdote Anás, ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, y conojel quiy-quimam ri nimalaj tak sacerdotes.
ACT 4:7 Rije' xequipaba' c'a ri Pedro y ri Juan pa quinic'ajal y quire' xquic'utuj chique: ¿Achique chi uchuk'a' ri nicusaj rix? ¿Y achok pa rubi' xi'en chi xc'achoj ri achi ri'? xecha' chique.
ACT 4:8 Jac'a ri Pedro, nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, xu'ij chique: Rix ri yixbano gobernar chupan ri katinamit, y rix achi'a' ri nima'k ijuna' y c'o ik'ij pan Israel, tivac'axaj ri nin-ij chive:
ACT 4:9 Riq'uin ri nic'utuj rix pa ruvi' ri favor x-an che ri jun achi niyavej, ri nijo' nivetemaj achique x-an chi xc'achoj,
ACT 4:10 tivetemaj c'a chi'ivonojel ri rixc'o-pe vave', y conojel ri kavinak israelitas, chi ri achi c'o chivech vacami, utz chic ruk'a-rakan roma rubi' ri Jesucristo aj-Nazaret, ri xic'utuj rix chi xcamises chuvech cruz, pero ri Dios xu'on chi xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'.
ACT 4:11 Y ri Jesús, jari' ri abaj ri man jun rakale'n xi'en che rix ri rix banoy tak jay, pero xa ja rija' ri xcuses richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay.
ACT 4:12 Y man jun chic achok pa rubi' xquecolotaj-vi ri vinak. Roma man jun chic (bi'aj, binaj) yo'on-pe chuvech ri roch'ulef chike richin nkucolotaj, xcha' ri Pedro.
ACT 4:13 Jac'a ri yebano gobernar chiquicojol ri israelitas, tok xquitz'et chi ri Pedro y ri Juan man niquixi'ij ta qui' yech'o, y tok xquetemaj chi xa erelic tak achi'a' ri man q'uiy ta qui-estudio, rije' man niquil ta achique niqui'ij. Y xk'alajin chiquivech chi ri ca'i' ri' (erachbil, jerach'il) can ri Jesús.
ACT 4:14 Y roma niquitz'et chi pa'el-apu chiri' ri achi ri x-an che chi xc'achoj, rije' man jun chic xetiquer xqui'ij chique ri ca'i' apóstoles.
ACT 4:15 Jac'ari' xqui'ij chi que'eleses-e ri Pedro y ri Juan chiri' pa jay, richin quiri' quiyon yenojin can.
ACT 4:16 Rije' niquibila' chiquivech: ¿Achique c'a nika'an chique? Roma conojel vinak vave' pa Jerusalem queteman chi xbanataj jun nimalaj milagro, y manak che'el xtika'ij chi man kitzij ta.
ACT 4:17 Pero xaxe richin man ti'e más rutzijol ri xbanataj, quekaxibij, richin quiri' man jun chic achok che tiquitzijoj-vi rubi' ri Jesús, yecha'.
ACT 4:18 Jac'ari' xecoyoj chic ri Pedro y ri Juan, y xqui'ij chique chi nis-ta jun chic ch'abel tel pa quichi' y chi man chic quetijon pa rubi' ri Jesús.
ACT 4:19 Pero ri Pedro y ri Juan quire' xqui'ij-apu chique: Ti'ij na c'a rix: ¿Más cami utz chuvech ri Dios chi ja rix yixkanimaj na'ey que chuvech ri Dios?
ACT 4:20 Roma roj man nkutiquer ta nkutane' chutzijosic ri achique xkatz'et y xkac'axaj riq'uin ri Jesús, xecha'.
ACT 4:21 Jac'ari' tok ri achi'a' junan niqui'en gobernar xqui'ij chique ri Pedro y ri Juan: Si man yixniman ta tzij, nitij pokon pa kak'a', xecha' chique. C'ajari' xequisok'opij-e, roma man xquil ta jun roma richin xequi'en castigar, roma ri tinamit can niquiya' ruk'ij ri Dios riq'uin ri xbanataj.
ACT 4:22 Roma ri achi ri achok riq'uin xbanataj-vi ri milagro chi xc'achoj, más chic cuarenta rujuna'.
ACT 4:23 Tok ri Pedro y ri Juan xesok'opis yan pe, xetzolij quiq'uin ri más tzekle'ey richin ri Jesús, y xquiya' rutzijol ronojel ri bin-pe chique coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij.
ACT 4:24 Jac'a ri quiniman ri Jesús tok xquic'axaj, junan xech'o riq'uin ri Dios y xqui'ij: Nimalaj Ajaf Dios, ja rat ri xabano ronojel, xabano ri caj y ri ec'o chiri', ri roch'ulef y ri ec'o chuvech, ri mar y ri ec'o chupan,
ACT 4:25 y ja rat xabano chi xel ri ach'abel pa ruchi' ri asamajinel David, tok xu'ij: ¿Achique roma ri man israelitas ta niquipaba-qui' chuvech ri Dios? ¿Achique roma ri vinak pa tak tinamit niquitz'uc-pe tzij ri xa man jun nic'atzin-vi?
ACT 4:26 Roma ri reyes pa ruvi' ri roch'ulef xquimol-qui', Ri gobernadores xetz'uye' richin junan quitzij xqui'en Chirij ri Ajaf Dios y chirij ri Jun ri xutak-pe chucolic ri rutinamit.
ACT 4:27 Ajaf, can xbanataj-vi re rutz'iban can ri David, riq'uin ri xquimol-qui' ri rey Herodes, ri gobernador Poncio Pilato, ri israelitas y ri man israelitas ta, vave' pa tinamit Jerusalem richin xecataj chirij ri Jesús ri Lok'olaj Ac'ajol ri xatak-pe.
ACT 4:28 Y riq'uin ri quiri' xqui'en, xtz'akat ri chojmirisan-pe ojer roma ri nimalaj avuchuk'a' y ri nimalaj ano'oj.
ACT 4:29 Vacami c'a, Ajaf, tatz'eta' ri achique niqui'ij ri vinak re' richin nkojquixibij, y chutzijosic ri ach'abel, tabana' chike roj asamajela' chi man ta nikaxi'ij-ki',
ACT 4:30 junan riq'uin ri naya' ak'a' pa quivi' ri yeyavej richin yec'achoj, y nac'utula' retal ri avuchuk'a', y ye'abanala' ri man jun bey etz'eton. Quiri' tabana' pa rubi' ri Jesús ri Lok'olaj Ac'ajol, xecha'.
ACT 4:31 Y tok xetane' riq'uin ri oración, ri lugar ri quimolon-vi-qui' xsilon. Conojel xnoj ri Lok'olaj Espíritu pa cánima, y man niquixi'ij ta qui' niquitzijoj ri ruch'abel ri Dios.
ACT 4:32 Conojel ri quiniman ri Jesucristo junan niquinojij y xa jun cánima quibanon. Man jun ni'in chi xe richin rija' ri ruchajin, roma xa jun cánima quibanon pa ruvi' ronojel ri achique c'o quiq'uin.
ACT 4:33 Riq'uin ruchuk'a' ri Dios ri apóstoles niquitzijoj chi ri Ajaf Jesús can xc'astaj-vi-e chiquicojol ri anima'i', y can c'o ru-favor ri Dios pa quivi' conojel.
ACT 4:34 Y chiquicojol ri quiniman ri Jesucristo, man jun ri man ta manak nucusaj, roma ri c'o quijuyu' o cacho, yequic'ayila' y ri rajil nequiya'
ACT 4:35 chiquivech ri apóstoles, y rije' niquijach ri rajil chiquivech ri nic'atzin quito'ic.
ACT 4:36 Quiri' c'a xu'on jun achi rubinan José alaxnak pa roch'ulef Chipre y riy-rumam can ri Leví. Ri José re' xyo'ox chic jun rubi' coma ri apóstoles y xqui'ij Bernabé che, roma Bernabé nu'ij tzij yo'ol ruchuk'a' cánima conojel.
ACT 4:37 Rija' xuc'ayij jun rujuyu', y ri rajil xberujacha' pa quik'a' ri apóstoles.
ACT 5:1 Pero c'o c'a jun achi rubinan Ananías ri junan quitzij xqui'en riq'uin ri rixayil Safira richin xquic'ayij jun quijuyu'.
ACT 5:2 Rije' junan quitzij xqui'en chi c'o niquiq'uen can che ri rajil ri juyu', y ri más chic, ri Ananías xberuya' pa quik'a' ri apóstoles.
ACT 5:3 Pero ri Pedro xu'ij che ri Ananías: ¿Achique roma xaya' lugar chi xnoj ri Satanás pan avánima, richin xatz'uc tzij chuvech ri Lok'olaj Espíritu, y c'o xaq'uen can che rajil ri juyu' ri xac'ayij?
ACT 5:4 Si man ta xac'ayij ri ajuyu', man jun ni'in chave chi man ta avichin. Y tok xac'ayij, pan ak'a' rat c'o-vi ronojel ri rajil. ¿Achique roma xanojij ri tz'ucun tzij re'? Rat man chiquivech ta vinak xatz'uc-vi tzij, xa chuvech ri Dios, xcha' ri Pedro.
ACT 5:5 Tok ri Ananías xrac'axaj ri xu'ij ri Pedro, xtzak-ka pan ulef y (xcom, xquen). Y roma ri xbanataj, conojel ri xe'ac'axan jani na xquixi'ij can qui'.
ACT 5:6 Jac'ari' ec'o c'ajola' tak achi'a' xecataj-pe, xquibolkotij-e ru-cuerpo ri Ananías pa jun tziek y xebe chumukic.
ACT 5:7 Jun cami oxi' hora tibanataj quiri', jari' xoc-apu rixayil ri Ananías ri achique lugar c'o-vi ri Pedro, jac'a ri xta Safira man reteman ta achique xbanataj chiri'.
ACT 5:8 Jac'ari' tok ri Pedro xuc'utuj che: Ta'ij chuve, ¿Kitzij chi ri ajani méra ic'amon-pe, chi quiri' xiya-vi ri juyu'? Ja', chi quiri', xcha' ri Safira.
ACT 5:9 Y ri Pedro xu'ij che: ¿Achique roma junan itzij xi'en riq'uin ri Ananías richin xinak ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu richin ri Ajaf Dios pan ivi' riq'uin ri xitz'uc tzij chuvech? Roma ri xe'emuku ri avachijil, ja ec'o chic pe chuchi' puerta richin yatuquic'ama' richin yatequimuku', xcha'.
ACT 5:10 Jac'ari' xtzak-ka ri ixok chirakan ri Pedro, y (xcom, xquen), y tok xe'oc-apu ri c'ajola' tak achi'a', xquitz'et chi xa caminak chic, jac'ari' xquelesaj-e chiri' y xbequimuku' chunakaj ri rachijil.
ACT 5:11 Y xoc c'a nimalaj (ximbiri'il, ximbiri'y) pa cánima conojel ri quiniman ri Jesucristo y pa cánima conojel ri xe'ac'axan ri xbanataj.
ACT 5:12 Xa jun cánima quimolon-qui' conojel ri quiniman ri Jesucristo chuchi' jun corredor ri Richin Salomón chiri' pa racho ri Dios. Y q'uiy retal ruchuk'a' ri Dios y q'uiy ri man jun bey etz'eton ri yebanataj chiquik'a' ri apóstoles chiquicojol ri tinamit.
ACT 5:13 Y ri tinamit utz yequitz'et ri quiniman ri Jesucristo, jac'a chique ri man quiniman ta, nis-ta jun nucovij-ri' chi xe nuk'ebaj-ri' chi ntoc (cachbil, cach'il).
ACT 5:14 Pero k'ij-k'ij más eq'uiy yeniman ri Ajaf, chi achi'a' chi ixoki'.
ACT 5:15 Roma c'a ri', hasta ri yeyavej ye'eleses-pe pa tak bey y yeyalo'x chuvech tak ch'at y varo'el, richin quiri' tok nik'ax ri Pedro, masque xa ja ri rumujal nik'ax pa quivi' jujun chique richin yec'achoj.
ACT 5:16 Y ja jun ri pa tak tinamit chunakaj ri Jerusalem yepe-vi eq'uiy vinak equic'amon-pe yeyavej y ri ocunak itzel tak espíritu quiq'uin, y conojel yec'achoj-e.
ACT 5:17 Xcataj c'a ri nimalaj sacerdote y conojel ri achi'a' saduceos ri ec'o riq'uin roma jani na itzel niquina' chique ri apóstoles.
ACT 5:18 (Xequitz'om, xequichop) y xequiya' pa cárcel richin ri tinamit.
ACT 5:19 Jac'a chupan ri ak'a' ri', jun ángel richin ri Ajaf Dios xujak-e ruchi' ri cárcel chiquivech ri apóstoles. Y tok xerelesaj-e, xu'ij-e chique:
ACT 5:20 Quixbin c'a, quixpa'e' pa racho ri Dios, y man quixtane' chutzijosic ri ch'abel richin ri c'aslen ri nuya' ri Jesucristo, xcha' ri ángel.
ACT 5:21 Tok ri apóstoles xquic'axaj ri xbix chique, sakar chuca'n k'ij xebe pa racho ri Dios, y yequitijoj ri ec'o chiri'. Jac'a ri nimalaj sacerdote y ri ch'aka' chic ri ec'o riq'uin, chupan ri misma hora ri', xecoyoj ri achi'a' junan niqui'en gobernar, y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Xquimol c'a qui', jac'ari' xqui'ij chi quec'amer-pe ri apóstoles ri ec'o pa cárcel.
ACT 5:22 Jac'a ri (justusi', aj-ch'ami'y) ri xetak-e man xequil ta ri apóstoles ri pa cárcel; xetzolij c'a richin xquiya' rutzijol.
ACT 5:23 Rije' quire' xqui'ij: Ri cárcel tz'apel utz ruchi', y ri yechajin, chuchi' ri puerta epa'el-vi. Pero tok xkajak-apu, man jun chique ri achi'a' xekil chiri', xecha'.
ACT 5:24 Tok ri nimalaj sacerdote, y ri uc'uay quichin ri yechajin racho ri Dios, y ri nima'k tak quik'ij sacerdotes xquic'axaj ri niqui'ij ri chajinela', man niquil ta achique niqui'ij. Achique na rubeyal ronojel re', y achique na ruc'amon-pe, yecha'.
ACT 5:25 Pero c'o c'a jun quire' rutzijol xuruya' chique: Ri achi'a' ri xe'iya' pa cárcel, ja epa'el chiquivech ri quimolon-qui' pa racho ri Dios, yequitijoj, xcha'.
ACT 5:26 Jac'ari' xebe ri uc'uay quichin ri chajinel y ri (justusi', aj-ch'ami'y) richin xe'equic'ama' ri apóstoles. Pero xe relic xequiq'uen-pe, roma niquixi'ij-qui' chi yec'ak chi abaj coma ri vinak.
ACT 5:27 Tok xequiq'uen-pe, choj xe'equipaba' chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar. Jac'a ri nimalaj sacerdote xu'ij chique ri apóstoles:
ACT 5:28 Roj ka'in-e chive chi man chic quixtijon pa ruvi' ri (bi'aj, binaj) re'. Jac'a ri vacami xa chi jun tinamit Jerusalem inojsan che ri achok pa ruvi' yixtijon-vi, y nijo' niya' chikij roj rucamic ri achi ri nitzijoj rubi', xcha'.
ACT 5:29 Jac'a ri Pedro y ri ch'aka' chic apóstoles quire' xqui'ij-apu: Nic'atzin ninimex na'ey ri nu'ij ri Dios que chuvech ri niqui'ij ri achi'a'.
ACT 5:30 Ri qui-Dios ri kati't-kamama', chiquicojol ri anima'i' xuc'asoj-vi-pe ri Jesús ri xicamisaj rix tok xitzekeba' chuvech jun che'.
ACT 5:31 Y roma ja rija' Ruxe'el ronojel y Colonel, ri Dios xunimirisaj ruk'ij tok xutz'uyuba-apu pa ru-derecha, richin quiri' roma rija' roj israelitas nikajal kano'oj, nikaya' can ri mac y nkujeleses chuxe' rutojic ri kamac.
ACT 5:32 Y roj can riq'uin kavech katz'eton-pe ronojel re nika'ij chive, y ja jun ri Lok'olaj Espíritu ri nuya' ri Dios chique ri yeniman nuk'alajrisaj chi can kitzij vi, xecha'.
ACT 5:33 Jac'a tok ri achi'a' junan niqui'en gobernar xquic'axaj ri xqui'ij ri apóstoles, jani na coyoval xcataj y xcajo' xequicamisaj.
ACT 5:34 Pero c'o jun fariseo chiquicojol rubinan Gamaliel ri can c'o rakale'n chiquivech ri vinak, y jun tijonel pa ruvi' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Rija' xpa'e', y xu'ij chi que'eleses-e juba' ri apóstoles chiri'.
ACT 5:35 Jari' tok rija' xu'ij chique ri achi'a' ri junan niqui'en gobernar riq'uin: Nuvinak israelitas, tinojij utz-utz ri achique xti'en chique ri achi'a' re'.
ACT 5:36 Roma c'o jun bey xc'uje' jun achi xubinaj Teudas ri xu'ij chi rija' jun achi c'o rakale'n, y c'o cami jun (caji', quiji') ciento achi'a' xetzekle'en richin. Pero tok xcamises, conojel ri xeniman rutzij xquiquiraj-qui' y xeq'uis.
ACT 5:37 Caminak chic ri Teudas chiri', xcataj chic pe jun achi aj pa departamento Galilea xubinaj Judas chupan tak ri k'ij tok x-an ri tz'iban (bi'aj, binaj). Ja jun ri Judas re' q'uiy vinak xukasaj cánima richin xquitzekle'ej, pero tok xcamises, conojel ri xeniman rutzij, xa achique na lugar xexule-xejote-vi.
ACT 5:38 Romari' nin-ij chive chi más utz que'iya' can ri achi'a' re', roma si ri yetajin rije' xa quino'oj vinak, xa yeq'uis.
ACT 5:39 Pero si riq'uin Dios petenak-vi ri achique yetajin, man jun xquixtiquer xti'en richin xque'iq'uis. Tibana' c'a cuenta ivi', man xa tek'alajin-pe chi yixtajin chi oyoval riq'uin ri Dios, xcha'.
ACT 5:40 Y xquinimaj c'a rutzij ri Gamaliel. Jac'ari' xecoyoj chic ri apóstoles, y xqui'ij chi quech'ay. C'ajari' c'a xqui'ij chique chi man chic tiquitzijoj rubi' ri Jesús, y xequisok'opij c'a e.
ACT 5:41 Xe'el c'a e ri apóstoles chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar, y niquicot cánima roma ri Dios erucha'on richin niquik'asaj k'axomal roma rubi' ri Jesús.
ACT 5:42 K'ij-k'ij chi tak jay y pa racho ri Dios man yetane' ta chi yequitijoj ri vinak y chi niquich'abalij ri Jesucristo.
ACT 6:1 Chupan ri tiempo ri', más yeq'uiyer ri yeniman ri Jesucristo, y ri yech'o griego yejasloj chiquij ri yech'o arameo. Ri yech'o griego niqui'ij chi ri malcani' tak ixoki' chiquicojol rije', man yeyo'ox ta pa cuenta tok nijach ri achique nic'atzin chique k'ij-k'ij.
ACT 6:2 Roma c'a ri', ri doce apóstoles xecoyoj conojel ri quiniman, y xqui'ij chique: Man utz ta chi roj nikaya' can rutzijosic ruch'abel ri Dios xaxe roma nikajach ri achique nic'atzin k'ij-k'ij.
ACT 6:3 Romari' que'icanoj vuku' achi'a' chi'icojol, ri k'alaj chi choj quic'aslen, y nojnak ri Lok'olaj Espíritu y utzulaj no'oj pa cánima, richin yekaya' chuvech ri samaj ri'.
ACT 6:4 Jac'a roj xtikajach-ki' chupan ri oración y chupan rutzijosic ruch'abel ri Dios, xecha' chique.
ACT 6:5 Conojel xka chiquivech ri xqui'ij ri apóstoles, y xquicha' ri Esteban, jun achi ri can cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios y nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima. (Chuka', ka) xequicha' ri Felipe, ri Prócoro, ri Nicanor, ri Timón, ri Parmenas y jun achi man israelita ta aj-Antioquía rubinan Nicolás, ri can nuya' ruk'ij ri kitzij Dios junan quiq'uin ri israelitas.
ACT 6:6 Ja vuku' achi'a' re' ri xec'amer-apu chiquivech ri apóstoles, y ri apóstoles xqui'en orar y xquiya' quik'a' pa quivi', retal chi jare' yepa'e' can chuvech ri samaj.
ACT 6:7 Jac'a ri ruch'abel ri Dios riq'uin ruchuk'a' benak, y jani na yeq'uiyer ri yeniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Jerusalem. Y ja jun ri sacerdotes israelitas, eq'uiy yeniman.
ACT 6:8 Ri Esteban nojnak ru-favor y ruchuk'a' ri Dios pa ránima yerubanala' nimalaj tak milagros ri man jun bey etz'eton y nimalaj tak retal ruchuk'a' ri Dios chiquicojol ri aj chiri'.
ACT 6:9 Jac'ari' xecataj-pe jujun vinak ri erichin jun sinagoga quichin ri man ec'o ta chic chuxe' quitzij ch'aka', ni'ix che, y jujun aj-Cirene, aj-Alejandría, aj pa roch'ulef Cilicia y aj pa roch'ulef Asia. Conojel re' niquich'olila-qui' riq'uin ri Esteban.
ACT 6:10 Pero ri xecataj chirij, man xetiquer ta chic xquitzolij rutzij, roma ri Esteban riq'uin tz'akat no'oj nich'o-vi quiq'uin y ja ri Lok'olaj Espíritu uc'uayon richin chubixic.
ACT 6:11 Roma c'a ri', che'elek'el xquiya' méra chique ca'i-oxi' richin tiqui'ij chi quic'axan chi ri Esteban itzel nich'o chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y chirij ri Dios.
ACT 6:12 Y pa ruvi' ri', xquiya' quino'oj ri nima'k tak quijuna' achi'a' c'o quik'ij, ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley, y ri vinak; jac'ari' xbequic'ama' ri Esteban, y xquic'uaj chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar.
ACT 6:13 Chiri' xequiya-apu tz'ucuy tak tzij richin xqui'ij: Ri jun achi re' xa jumul nich'o itzel chirij ri lok'olaj lugar re' y chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
ACT 6:14 Roj kac'axan tok rija' ru'in chi ri Jesús aj-Nazaret (xtuvulaj, xtuvulij) ri jay re', y chi ri ruc'utun can ri Moisés, ri can kabanon-vi-pe, xquerujal-e rubeyal chikavech, xecha'.
ACT 6:15 Conojel ri achi'a' junan niqui'en gobernar ri etz'uyul chiri', xbe quivech chirij ri Esteban, y xquitz'et ri (ruvech, rupalaj) chi can achel nitzu'un jun ángel.
ACT 7:1 Ri nimalaj sacerdote xuc'utuj che ri Esteban: ¿Kitzij ri niqui'ij chavij? xcha'.
ACT 7:2 Jac'ari' xu'ij ri Esteban: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, y ri rix principal chupan ri katinamit, tivac'axaj na c'a ri nin-ij chive: Ojer can, quila' chupan ri roch'ulef Mesopotamia, ri Dios ri c'o nimalaj ruk'ij, xuc'ut-ri' chuvech ri katata' Abraham, tok ri Abraham c'a man jani tec'uje' pa tinamit Harán,
ACT 7:3 y xu'ij che: Catel-e vave' pan aroch'ulef y chiquicojol ri (avalpachel, avaj-c'uaxel), y cabin chupan ri roch'ulef ri xtinc'ut chavech. Quiri' xbix che ri Abraham.
ACT 7:4 Jac'ari' xel-pe chiri' chupan ri quiroch'ulef ri ruvinak ri ni'ix caldeos chique, y xbec'uje' pa tinamit Harán. Tok caminak chic rutata' ri Abraham chiri', ri Dios xuq'uen-pe ri Abraham chupan ri roch'ulef Canaán ri rixc'o-vi vacami.
ACT 7:5 Y man jun juyu' xuya' che vave', nis-ta richin nuya-vi ri rakan. Pero xu'ij che chi c'o na jun k'ij xtuya' ri roch'ulef re' che y chique ri riy-rumam ri xque'ec'uje' chirij can rija', masque ri Abraham man jun ralc'ua'l chiri'.
ACT 7:6 Quire' c'a xu'ij ri Dios che: Ri aviy-amam xque'ec'uje' pa jun chic roch'ulef, ri man quiroch'ulef ta, y xti'an lok'on tak samajela' chique, y xti'an chique chi niquik'asaj k'axomal (caji', quiji') ciento juna'.
ACT 7:7 Jac'a ri vinak ri xquebano lok'on tak samajela' chique ri aviy-amam, yin xquenya' pa k'axomal. C'ajari' xque'el-pe ri aviy-amam chiri' y xque'oc nusamajela' yin chupan ri lugar re', xcha' ri Dios che ri Abraham.
ACT 7:8 Y ri Dios xuya' rutzij che ri Abraham chi can nu'on na vi ronojel re xu'ij, y richin retal chi quiri' xecanaj chiquivech, xu'ij che ri Abraham chi tiquibana' circuncidar qui' rija' y conojel ri alabo ri xque'alex riq'uin. Romari', tok ri Abraham xalex ri ruc'ajol Isaac, vakxaki' ruk'ij chiri' xu'on circuncidar. Quiri' mismo xu'on ri Isaac che ri ruc'ajol rubinan Jacob, y quiri' mismo xu'on ri Jacob chique ri doce ruc'ajol ri xe'oc tata'aj richin ri tinamit Israel.
ACT 7:9 Ri eruc'ajol ri Jacob, c'o jun k'ij itzel niquina' che ri José ri quichak', xecataj chirij, y xquic'ayij-e richin xc'amer-e pa roch'ulef Egipto. Jac'a ri Dios man jun bey xuya' can ri José.
ACT 7:10 Xucol chupan ronojel k'axomal ri nuk'asaj. Xuya' utzulaj no'oj che y xu'on chi utz xtz'et roma ri Faraón ri rey pan Egipto. Ri rey xuya' ri José chi gobernador pa ruvi' ri Egipto, y xujach rupan ri racho pa ruk'a' richin nuchajij.
ACT 7:11 Ja tiempo ri', xpe vayijal y nimalaj k'axomal chiri' pan Egipto y pa roch'ulef Canaán. Y ri kati't-kamama' man niquil ta chic achique niquitij.
ACT 7:12 Tok ri Jacob xrac'axaj chi pa roch'ulef Egipto c'o trigo, xerutak-e ri ruc'ajol ri ekati't-kamama' roj chulok'ic juba' ri trigo ri'. Jari' ri na'ey (mul, paj) xerutak-e.
ACT 7:13 Jac'a tok xerutak chic e jun bey, jari' tok ri José xuk'alajrisaj-pe-ri' chiquivech ri ruchak'-runimal. C'ajari' tok ri Faraón xretemaj quivech ri (ralpachel, raj-c'uaxel) ri José.
ACT 7:14 Ri José xu'ij c'a chi tec'amer ri Jacob ri rutata', junan quiq'uin conojel ri (ralpachel, raj-c'uaxel). E-setenta y cinco chiconojel.
ACT 7:15 Quiri' xbanataj tok ri Jacob xxule-ka pa roch'ulef Egipto, y chiri' pan Egipto (xcom, xquen) vi rija' y ri eruc'ajol, ri ekati't-kamama' can roj israelitas.
ACT 7:16 Y xe'uc'uax c'a pa tinamit Siquem, y xemuk pa jun lugar ri rulok'on can ri Abraham chique ralc'ua'l jun achi xubinaj Hamor chiri' pa Siquem.
ACT 7:17 Jac'a tok nijel-pe ri tiempo chi nibanataj ri rusujun ri Dios che ri Abraham, ri achok che ruyo'on-vi rutzij chi can nu'on-vi ri rusujun, ri rutinamit ri Dios jani na yeq'uiyer chiri' pan Egipto,
ACT 7:18 c'a ja tok xoc chic jun rey chiri' pan Egipto ri man xretemaj ta e ruvech ri José.
ACT 7:19 Ri rey re' xno' (chubanic, cho'onic) chi itzel runo'oj xu'on chique ri kati't-kamama', roma xu'on chique chi xequipoc'a' can quiyon ri calc'ua'l ri c'a ja ye'alex, richin chi ri ac'ola' ri' (quecom, quequen), roma man xrojo' ta chi xeq'uiyer más.
ACT 7:20 Ja chupan tak ri k'ij ri' xalex ri Moisés, jun ac'ual jabel oc chuvech ri Dios, y oxi' ic' xilix pa racho ri rutata'.
ACT 7:21 Pero c'o jun k'ij ja jun ri Moisés xpoq'uex can pa ruk'a' ri camic, pero xa ja ri rumi'al ri rey Faraón xilo richin, y achel ral xu'on che chi xuq'uiytisaj.
ACT 7:22 Romari' ri Moisés xtijox riq'uin ronojel ruvech estudio quichin ri aj pa roch'ulef Egipto, y tok nich'o, ri rutzij can c'o ruchuk'a' navac'axaj, y quiri' ronojel ri yerubanala'.
ACT 7:23 Jac'a tok ri Moisés cuarenta chic rujuna', xpe pa ránima chi xc'atzin nutz'et ri achique quibanon ri ruvinak israelitas.
ACT 7:24 Y xutz'et c'a chi jun aj chiri' pan Egipto nik'ax ruvi' ri pokon nu'on che jun israelita, y ri Moisés richin nuto' ri ruvinak, xu'on ruq'uexel che ri aj-Egipto, xa xucamisaj.
ACT 7:25 Rija' xunojij chi ri israelitas (xtik'ax, xtino') chiquivech chi ja rija' ri xtucusaj ri Dios richin yerucol-e pa quik'a' ri aj-Egipto, pero ri israelitas man quiri' ta xquinojij.
ACT 7:26 Chuca'n k'ij, ri Moisés xe'erila' ca'i' israelitas niqui'en oyoval chiquivech. Rija' xrojo' xerubochi'ij chi eca'i' y quire' xu'ij chique: Nuvinak, rix xa ichak'-inimal ivi'; ¿achique roma ni'en oyoval chivech? xcha'.
ACT 7:27 Pero ri nibano pokon che ri jun chic ruvinak, xunim-e ri Moisés, y xu'ij che: ¿Achique ni'in chave chi rat uc'uay kabey y rat (c'ojoy, juez) kichin?
ACT 7:28 ¿O xa najo' yinacamisaj achel xa'an che ri jun aj-Egipto ivir? xcha'.
ACT 7:29 Tok ri Moisés xrac'axaj quiri', xenimaj-e, xc'uje' pa jun roch'ulef rubinan Madián chiquicojol vinak man israelitas ta, y chiri' rija' xec'uje' ca'i' ruc'ajol.
ACT 7:30 Cuarenta juna' tic'uje' ri Moisés chiri' pa Madián, tok xuc'ut-ri' jun ángel chuvech chupan jun mata (xulu-quiej, zarza) nijino pa k'ak' chiri' chupan ri chakijlaj tz'iran ulef ri c'o-vi ri juyu' Sinaí.
ACT 7:31 Tok ri Moisés xutz'et ri k'ak' nic'at, achique na xuna', y richin nutz'et utz-utz, xjel-apu más riq'uin, y jari' xch'o-pe ri Ajaf che, y xu'ij:
ACT 7:32 Ja yin ru-Dios ri Abraham, ru-Dios ri Isaac y ru-Dios ri Jacob ri ojer tak avati't-amama', xcha'. Y ri Moisés nibarbot man xu'on ta chic ámna xtzu'un-apu.
ACT 7:33 Jac'a ri Ajaf xu'ij-pe che: Tavelesaj la axajab chi'avakan, roma lok'olaj rubanon ri ulef ri rat pa'el-vi.
ACT 7:34 Yin nutz'eton ri k'axomal ri niquik'asaj ri nutinamit pa roch'ulef Egipto, y ninvac'axaj ri cok'ej. Roma c'a ri', xika-pe richin yencol. Vacami tabana' abanic richin yatintak-e pan Egipto, xcha' che ri Moisés.
ACT 7:35 Ja Moisés re' ri man jun rakale'n xqui'en ri kavinak, tok xqui'ij che: ¿Achique ni'in chave chi rat uc'uay bey y rat juez? xecha' che. Pero ja rija' ri xutak ri Dios richin nuc'uan quibey y yerucol-e pa quik'a' ri aj-Egipto riq'uin ruk'a' ri ángel ri xuc'ut-ri' chuvech chupan ri (xulu-quiej, zarza).
ACT 7:36 Ja Moisés re' xelesan-pe quichin ri kati't-kamama' pa roch'ulef Egipto ri xerubanala-vi ri man jun bey etz'eton y retal ruchuk'a' ri Dios. Quiri' mismo xerubanala' pa Mar Rojo, y pa chakijlaj tz'iran ulef chupan cuarenta juna'.
ACT 7:37 Ja mismo ri Moisés ri quire' x-in chique ri kavinak ri tiempo ri': Ri Kajaf Dios xtuyec chic jun profeta chi'icojol rix mismo achel xu'on chuve yin, y rix xtiya' ixiquin riq'uin ronojel ri xtu'ij chive. Quiri' ru'in can ri Moisés.
ACT 7:38 Y ja Moisés re' ri xc'uje' chiquicojol ri rutinamit ri Dios pa chakijlaj tz'iran ulef. Che rija' xbix-vi roma ri ángel pa ruvi' ri juyu' Sinaí chi tuk'asaj ri ch'abel chique ri kati't-kamama', y che rija' mismo xjach-vi ch'abel richin c'aslen richin tuya' chike.
ACT 7:39 Jac'a ri kati't-kamama' man xcajo' ta xquinimaj ri xu'ij ri Moisés, xa xquiya-e juc'an, y ri cánima xa xtzolij chic pa roch'ulef Egipto.
ACT 7:40 Roma c'a ri', quire' xqui'ij che ri Aarón: Que'abana' ka-dios richin jari' ye'uc'uan kichin. Roma ri Moisés ri xojelesan-pe pan Egipto, achique na xbanataj riq'uin, xecha'.
ACT 7:41 Chupan tak ri k'ij ri', xqui'en ruvachibel jun alaj váquix, y xequicamisaj chicop chuvech richin niquiya' ruk'ij. Can xel cánima chirij ri xa ja rije' xebano-ka.
ACT 7:42 Jac'a ri Dios xeruya' can, xerosk'opij richin xquiya' quik'ij ronojel ri yetz'etetaj chuvech ri rocaj, achel ri ch'umila', ri ic' y ri k'ij. Achel nu'ij chupan ri vuj ri quitz'iban can ri profetas, tok ri Dios quire' xu'ij: Rix israelitas, ¿chinuvech cami yin xe'isuj-vi ri chicop ri xe'icamisaj Chupan ri cuarenta juna' pa chakijlaj tz'iran ulef? Man chinuvech ta yin.
ACT 7:43 Pa ruq'uexel chi xiya' nuk'ij, xa xitelelej racho ri dios Moloc, Quiri' mismo xi'en riq'uin ri ch'umil richin ri i-dios Renfán, Ronojel re', xa rix mismo xixbano-ka, richin xiya' quik'ij. Roma c'a ri', yin xtin-en chive chi xquixec'uje' más quila' che ri roch'ulef Babilonia. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios ri quitz'iban can ri profetas.
ACT 7:44 Ri ojer tak kati't-kamama', tok xebin pa chakijlaj tz'iran ulef, quic'uan ri racho ri Dios ri banon che tz'un ri achok chupan yaquel-vi ri tz'ajtz'ak tak abaj ri tz'iban-vi ri ru-ley ri Dios. Ri jay ri', tzak ja achel xuc'ut ri Dios chuvech ri Moisés, quiri' banon che.
ACT 7:45 Ri jay ri' pa quik'a' ri jun chic solaj kavinak xyo'ox-vi can. Rije' xquiq'uen-pe chupan re roch'ulef quichin man israelitas ta, tok ja ri Josué uc'uayon-pe quibey. Pero ja mismo ri Dios xe'elesan ri man israelitas ta pa quibey, y ri racho ri Dios ri quic'amon-pe tok xe'uka, c'a xcuses na pa ru-tiempo ri rey David
ACT 7:46 ri xc'ulu ru-favor ri Dios pa ruc'aslen y xuc'utuj che chi nrojo' nu'on jun jay richin ri Dios ri ru-Dios ri Jacob.
ACT 7:47 Pero xa c'a ja ri Salomón xbano ri racho ri Dios.
ACT 7:48 Masque ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel, man nic'uje' ta chupan jay banon coma aj-roch'ulef, achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri profeta ri nu'ij:
ACT 7:49 Ja ri caj ri nutz'uyubal, Y ja pa ruvi' ri roch'ulef nuyo'on-vi ri vakan. ¿Achique c'a chi jay ri ni'en chuve? nicha' ri Ajaf. ¿Y achique c'a lugar c'o-vi ri jay richin yinuxlan chupan?
ACT 7:50 Tuka chi'ic'u'x chi ja yin ri yin banayon ronojel. Quiri' rutz'iban can ru-profeta ri Dios.
ACT 7:51 Jac'a rix xa cof rij-ivi' richin niya' ruk'ij ri Dios, man ijakon ta ri ivánima chuvech, achel xa tz'apel ri ixiquin, man jun bey nika chivech, ni man niya' ta lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu nuc'uan ivichin, xa rix junan quiq'uin ri ojer tak ivati't-imama'.
ACT 7:52 Roma rije' man jun chique ri profetas ri man ta xequiya' pa k'axomal, y xequicamisaj ri xeyo'on rutzijol chi xtipe na Jun ri can choj. Y vacami ri xuka ri Jun ri', xa ja rix xixjacho-e pa quik'a' ri itzel yetz'eto richin, y xic'utuj chi ticamises.
ACT 7:53 Chive rix xyo'ox-vi ri ley ri quic'amon-pe ri ángeles, pero rix man xinimaj ta, xcha' ri Esteban.
ACT 7:54 Jac'a tok xquic'axaj ri tzij re', man juba' ta oc coyoval xcataj, y niquijach'ach'ela' (roquey, quey) chirij.
ACT 7:55 Jac'a ri Esteban nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, xtzu'un c'a e chicaj, y xtiquer xutz'et ri lugar c'o-vi ri Dios, y xutz'et chi pa ru-derecha ri Dios pa'el-vi ri Jesús.
ACT 7:56 Y xu'ij c'a: Yin nintz'et chi la caj jakal y nintz'et ri Jesús ri xu'alex-ka chikacojol chi pa'el-apu pa ru-derecha ri Dios, xcha'.
ACT 7:57 Jac'a richin man niquic'axaj más ri nu'ij ri Esteban, xquitz'apila' quixiquin, yesiq'uin junan xebe chirij.
ACT 7:58 Xquelesaj-e chuchi' ri tinamit, y chiri' (xquitz'om, xquichop) ruc'akic che abaj. Ri xetz'ucun tzij chirij ri Esteban xquich'ilila-e jujun quitziak chiquij y xquisovila' can chirakan jun ala' rubinan Saulo.
ACT 7:59 Tok yetajin chuc'akic che abaj, ri Esteban xusiq'uij ri Ajaf y xu'ij: Ajaf Jesús, tac'ulu' ri vánima, xcha'.
ACT 7:60 Xxuque' c'a ka, y riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Vajaf, man ta'an chi nika rajil ri mac re' pa quivi', xcha'. Tok ru'in chic quiri', (xcom, xquen).
ACT 8:1 Ri Saulo xka chuvech chi xcamises ri Esteban. Y ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Jerusalem, ja k'ij ri' xtiquer chi ni'an pokon chique, y xquiquiraj-e-qui' pa tak tinamit richin ri departamento Judea y richin ri departamento Samaria. Xaxe chic ri apóstoles xec'uje' can ri pa Jerusalem.
ACT 8:2 Ec'o c'a achi'a' eyo'ol ruk'ij ri Dios ri xquic'uaj ru-cuerpo ri Esteban richin xquimuk y jani na xcok'ej roma ri x-an che.
ACT 8:3 Jac'a ri Saulo juye' quivech nu'on ri quiniman ri Jesucristo. Rija' hasta ntoc chi tak tak jay y chi achi'a' chi ixoki' yerujirirej-pe pan ulef y yerujach richin quetz'apis pa tak cárcel.
ACT 8:4 Jac'a ri quiniman ri Jesucristo ri xquiquiraj-e-qui', xa achique na lugar yek'ax-vi, niquitzijoj can ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ACT 8:5 Jun chique ri xquiquiraj-e-qui' ja ri Felipe. Rija' xxule-ka pa jun tinamit richin ri Samaria, y chiri' nutzijoj ri Jesucristo chique ri vinak.
ACT 8:6 Ri aj-Samaria xa jun cánima niquiya' quixiquin che ri nu'ij ri Felipe riq'uin niquitz'et ri milagros ri yerubanala' chiquivech.
ACT 8:7 Roma eq'uiy vinak ri ocunak itzel tak espíritu quiq'uin, yesiq'uin ye'el-e ri itzel tak espíritu re'. Eq'uiy ri caminak quik'a-cakan y eq'uiy ri man utz ta cakan ri xec'achoj.
ACT 8:8 Romari' jani na yequicot ri ec'o chupan ri tinamit ri'.
ACT 8:9 Pero c'o c'a jun achi aj-k'ij rubinan Simón nik'ijun chiri' pa tinamit rubanon can, y rubanon chique ri vinak pa departamento Samaria chi ekajnak pa ruk'a' roma ruk'eban-ri' chi rija' can c'o ruk'ij.
ACT 8:10 Chi ch'uti'k chi nima'k niquiya' quixiquin che ri nu'ij ri aj-k'ij re' y niqui'ij chi c'o ruchuk'a' ri nimalaj Dios riq'uin.
ACT 8:11 Can niquiya' quixiquin riq'uin ri yeru'ij roma riq'uin ri nik'ijun chiquivech, rubanon chique chi ekajnak pa ruk'a' q'uiy tiempo.
ACT 8:12 Pero tok xquic'axaj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij ri achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar y ri rubi' ri Jesucristo, ri vinak xquinimaj, y chi achi'a' chi ixoki' xe'an bautizar.
ACT 8:13 Ja jun ri Simón ri aj-k'ij xunimaj ruch'abel ri Dios y xu'on bautizar ri'. Jumul rutzekle'en ri Felipe, y can ntel ránima yerutz'et ri nimalaj tak retal y milagros ri yebanataj.
ACT 8:14 Jac'a tok ri apóstoles ri ec'o can pa tinamit Jerusalem xquic'axaj chi ri aj pa departamento Samaria niquinimaj ruch'abel ri Dios, rije' xequitak-ka ri Pedro y ri Juan quiq'uin.
ACT 8:15 Tok xe'eka ri etakon-ka, xqui'en orar pa quivi' ri xeniman chiri' pa Samaria, richin chi niquic'ul ri Lok'olaj Espíritu pa cánima.
ACT 8:16 Roma man jun chique ri kajnak-pe ri Lok'olaj Espíritu pa ruvi', xaxe ebanon bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús.
ACT 8:17 Jac'ari' ri Pedro y ri Juan xquiya' quik'a' pa quivi', y xquic'ul ri Lok'olaj Espíritu pa cánima.
ACT 8:18 Pero ri Simón ri aj-k'ij, tok xutz'et chi ri xeniman pa Samaria niquic'ul ri Lok'olaj Espíritu pa cánima tok ri apóstoles niquiya' quik'a' pa quivi', rija' xusuj méra chique ri apóstoles,
ACT 8:19 y xu'ij chique: Tiya' chuve ri uchuk'a' ri achel c'o iviq'uin rix, richin quiri' tok yin ninya' nuk'a' pa ruvi' xa achique na vinak, can xtuc'ul ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, xcha' chique.
ACT 8:20 Jac'a ri Pedro xu'ij che ri Simón: Ri améra y rat chi junan xquixq'uis pa k'ak', roma rat nanojij chi riq'uin méra nalok'-vi ri rusipanic ri Dios.
ACT 8:21 Rat manak ak'a' che ri samaj re', roma ri avánima xa man choj ta chuvech ri Dios.
ACT 8:22 Rat nic'atzin najal ano'oj y naya' can ri itzel no'oj re c'o pan avánima, y tac'utuj aquemelal che ri Dios; riq'uin juba' rija' xcaru'on perdonar riq'uin ri nanojij.
ACT 8:23 Roma yin nintz'et chi q'uey-q'uey ri avánima roma yakukut, y c'a rat ximil na pa ruk'a' itzel tak no'oj, xcha' ri Pedro.
ACT 8:24 Quire' c'a rutzolic quitzij xu'on ri Simón: Tibana' favor, tic'utuj iquemelal che ri Ajaf voma yin, richin quiri' man ta nipe pa nuvi' ri achel xi'ij-ka.
ACT 8:25 Jac'a tok quik'alajrisan chic can ruch'abel ri Dios chiri' pa departamento Samaria, xetzolij pa tinamit Jerusalem. Y ronojel tak aldeas ri yek'ax-vi, niquitzijoj can ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ACT 8:26 C'o c'a jun ángel richin ri Ajaf Dios xch'o riq'uin ri Felipe, y xu'ij che: Vacami tabana-e abanic, y cabin quire' pa sur, c'a na'avila' na ri bey ri ntel-e pa tinamit Jerusalem ri ni'e-ka pa tinamit Gaza, jun bey ri manak utz vinak yek'ax chuvech.
ACT 8:27 Jac'ari' xcataj-e ri Felipe y xbe chupan ri bey ri xbix-e che, y tu'on, ja yan chic ri' petenak chupan ri bey jun achi eunuco, gobernador pa ruvi' ronojel rubeyomal ri ixok rubinan Candace, reina pa quivi' ri aj pa roch'ulef Etiopía. Ri achi eunuco xpe pa Jerusalem richin xuruya' ruk'ij ri Dios,
ACT 8:28 y ja benak richin nitzolij pa roch'ulef Etiopía, tz'uyul-e pa ru-carruaje, nu'on leer ri vuj rutz'iban can ri profeta Isaías benak.
ACT 8:29 Jac'ari' tok ri Lok'olaj Espíritu xu'ij che ri Felipe: Ta'avila' ri carruaje y cajel-apu chunakaj.
ACT 8:30 Xjel c'a apu ri Felipe chunakaj ri carruaje, y xrac'axaj chi ri eunuco nu'on leer ri vuj ri rutz'iban can ri profeta Isaías. Ri Felipe xuc'utuj-apu che: ¿(Nik'ax, nino') chavech ri na'an leer? xcha'.
ACT 8:31 Jac'a ri eunuco xu'ij-pe: ¿Achel (xtik'ax, xtino') chinuvech si man jun ni'in ruchojmil chuve? xcha'. Jac'ari' xuc'utuj favor che ri Felipe chi tijote-e ri pa carruaje, y titz'uye-e riq'uin.
ACT 8:32 Ri ruch'abel ri Dios ri nu'on leer ri eunuco benak, ja ri nu'ij: Achel jun oveja xuc'uax richin necamises. Y achel jun alaj oveja tok nisoques rij, man nisiq'uin ta, Rija' man jun ch'abel xu'ij.
ACT 8:33 Y quiri' kasan ruk'ij, man pa ruchojmil ta xk'at castigo pa ruvi'. ¿Achique ta jun xtitzijon ri achique quino'oj ri vinak ri xec'uje' ri tiempo ri'? Roma rija' xa xc'ojpix-e ri ruc'aslen vave' choch'ulef. Jari' nu'on leer ri eunuco benak.
ACT 8:34 Quire' c'a xu'ij ri eunuco che ri Felipe: Tabana' favor, ta'ij chuve: ¿Achok chirij nich'o-vi ri profeta re'? ¿Chirij cami rija' mismo, o xa chirij chic jun? xcha'.
ACT 8:35 Jac'ari' tok ri Felipe riq'uin ri mismo versículo ri rutz'iban can ri Isaías xutz'uc-vi-apu rubixic ri utzulaj ch'abel richin ri Jesús ri nu'ij achique ruchojmil nicolotaj jun vinak.
ACT 8:36 Quiri' ebenak chupan ri bey, xquil jun ya', y ri eunuco xu'ij che ri Felipe: Tatz'eta' la ya'. ¿La c'o cami jun roma chi yin man yi'an ta bautizar? xcha'.
ACT 8:37 Y ri Felipe xu'ij che: Si riq'uin ronojel avánima nanimaj, utz ya'an bautizar, xcha'. Ri eunuco xu'ij: Yin ninnimaj chi ri Jesucristo jari' ri Ruc'ajol ri Dios.
ACT 8:38 Jac'ari' xu'ij chi tipa'e' ri carruaje. Xeka c'a ka ri eca'i' chupan ri ya', y ri Felipe xu'on bautizar ri achi.
ACT 8:39 Jac'a tok xe'el-pe ri pa ya', ri Felipe xc'amer-e chiri' roma ri Lok'olaj Espíritu richin ri Ajaf Dios. Y ri eunuco man chic xutz'et ta, xa niquicot ránima xbe chupan ri rubey.
ACT 8:40 Jac'a ri Felipe pa jun yan chic tinamit rubinan Azoto xepapo-vi. Y ronojel tinamit ri nik'ax-vi, nutzijoj can ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Quiri' nubanala' benak c'a (xapon, xebos) na pa tinamit Cesarea.
ACT 9:1 Jac'a ri Saulo c'a quiri' pa royoval nubila' chiquij ri quiniman ri Ajaf Jesús chi can nurayij quicamic. Romari' xbe riq'uin ri nimalaj sacerdote israelita,
ACT 9:2 richin xuc'utuj chi ti'an-e vuj chuk'a' ri nu'ij-vi chi rija' c'o ruk'a' chi ntoc pa tak sinagoga ri pa tinamit Damasco richin yerucanoj y yerelesaj-pe xa achique na achi o ixok ri xa ja ri Bey ri ruc'utun can ri Jesús ri quitzekle'en, y yeruq'uen-pe richin yeyo'ox pa cárcel pa tinamit Jerusalem.
ACT 9:3 Jac'a tok benak chupan ri bey richin ni'e pa Damasco, y xa nakaj chic c'o-vi-apu che ri tinamit chiri', c'ate nuna', xrepero' xe tak ruxiquin jun sakil petenak chicaj.
ACT 9:4 Ri Saulo xtzak pan ulef, y xrac'axaj jun kulaj ri nich'o-pe che, y nu'ij: Saulo, Saulo, ¿achique roma najo' na'an pokon chuve? xcha'.
ACT 9:5 Jac'a ri Saulo xu'ij: ¿(Achique, aratcu'x) c'a rat, Ajaf? Y ri nich'o-pe, xu'ij: Ja yin ri Jesús ri najo' na'an pokon chuve, pero xa c'ayef chave, roma xa ayon naya-avi' chutza'n jun che' bak rutza'n riq'uin ri yatajin, xcha'.
ACT 9:6 Ri Saulo ruxi'in-ri' y nibarbot xu'ij: Ajaf, ¿achique c'a ri najo' chi nin-en? Y ri Ajaf Jesús xu'ij-pe che: Cacataj, cabin-apu pa tinamit, y chiri' xti'ix-vi chave ri achique utz chi na'an, xcha'.
ACT 9:7 Jac'a ri achi'a' ri ebenak riq'uin, xepa'e-ka, y xenacano', roma niquic'axaj chi c'o jun nich'o-pe riq'uin ri Saulo, pero man jun achique niquitz'et.
ACT 9:8 Xusic' c'a ri' ri Saulo pan ulef, y masque erujakon ri runak'-ruvech, pero xa man nitzu'un ta. Romari' xyukex-e chuk'a' richin xc'amer-e pa Damasco.
ACT 9:9 Oxi' k'ij man xtzu'un ta; man jun achique xutij, nis-ta xukum.
ACT 9:10 Jac'a ri chiri' pa Damasco c'o jun achi runiman ri Jesucristo rubinan Ananías. Ri Ajaf pa jun achel achic' quire' xu'ij che: ¡Ananías! xcha'. Y ri Ananías xu'ij: Ja ri yinc'o vave', Ajaf, xcha'.
ACT 9:11 Ri Ajaf xu'ij che: Ninjo' chi yacataj-e richin yabe chiracho ri Judas. Ri bey ri nac'uaj ja ri ni'ix Choj che, y chiri' chiracho ri Judas tac'utuj-vi jun achi aj-Tarso rubinan Saulo, roma rija' ja najin riq'uin oración.
ACT 9:12 Rija' pa jun achel achic' rutz'eton chi c'o jun achi rubinan Ananías xoc-apu ri pa jay riq'uin, y xuya' ruk'a' pa ruvi' richin nitzu'un chic jun bey, xcha' ri Ajaf.
ACT 9:13 Jac'a ri Ananías xu'ij: Ajaf, eq'uiy ebiyon chuve chi ri achi Saulo jani na jun pokon rubanon chique ri e'acha'on chic rat ri ec'o pa Jerusalem.
ACT 9:14 Y ri vave' pa Damasco, rija' c'o ruk'a' chi yeruxim-e ri ye'in chi e'avichin chic rat, Ajaf, roma ja ri nima'k tak quik'ij sacerdotes ebanayon-pe vuj chuk'a' ri quiri' nu'ij, xcha' ri Ananías.
ACT 9:15 Pero ri Ajaf Jesucristo xu'ij che: Ta'acanoj, roma ri Saulo nucha'on chic richin nutzijoj ri nubi' yin chiquivech ri man israelitas ta, chiquivech reyes y chiquivech ri israelitas.
ACT 9:16 Y yin xtinc'ut chuvech ri ajani chi k'axomal nic'atzin chi xteruk'asaj roma ri nubi', xcha' ri Ajaf.
ACT 9:17 Jac'ari' xbe ri Ananías, xoc-apu ri pa jay ri c'o-vi ri Saulo. Tok ruyo'on ruk'a' pa ruvi' chiri', xu'ij che: Vach'alal Saulo, ri Ajaf Jesús ri xuc'ut-ri' chavech tok rat petenak pa bey, xirutak-pe aviq'uin richin yatzu'un chic jun bey, y richin ninoj ri Lok'olaj Espíritu pan avánima, xcha' ri Ananías.
ACT 9:18 Can xe xbix quiri', jari' xetzak-e achel rusolotal quer pa tak runak'-ruvech ri Saulo, y xtiquer chic xtzu'un. Xcataj c'a e y x-an bautizar.
ACT 9:19 Y tok xva', xc'uje' chic pe ruchuk'a'. Ri Saulo xc'uje' jun tiempo quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Damasco.
ACT 9:20 Y ja yan nutzijoj ri pa tak sinagogas chi ri Jesucristo jari' ri Ruc'ajol ri Dios.
ACT 9:21 Y conojel ri ye'ac'axan richin, man niquil ta achique niquinojij y quire' niquibila': ¿Mana-ta ri achi re' ri juye' quivech nu'on ri ye'in chi erichin ri Jesús ri ec'o pa tinamit Jerusalem? Y, ¿man ta cami richin yeruxim-e ri ye'in chi erichin ri (bi'aj, binaj) ri', richin ye'eruya' pa quik'a' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas, tok xuka vave' pa Damasco? yecha'.
ACT 9:22 Jac'a ri Saulo más xuc'ul uchuk'a', y jabel rucusasic nu'on ri tz'iban can richin nuk'alajrisaj chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit. Y riq'uin ri nuk'alajrisaj, xa más nusuk' quino'oj ri israelitas ri ec'o chiri' pa Damasco.
ACT 9:23 C'o chic chi k'ij tic'uje' ri Saulo chiri' pa Damasco, tok ri israelitas quimolon-qui' xecanaj chiquivech achique niqui'en richin niquicamisaj.
ACT 9:24 Jac'a ri nojin chirij ri Saulo xyo'ox rutzijol che, y ri nicajo' yecamisan richin, chi chak'a' chi pak'ij quik'ele'en chuchi' tak ri puertas ri ye'el-ye'oc-vi ri vinak pa tinamit.
ACT 9:25 Jac'a ri quiniman chic ri Jesús, chak'a' xquelesaj-e ri Saulo chirij ri muro ri tz'apiyon rij ri tinamit. Chupan jun chaquech xquikasaj-vi-ka richin xquelesaj-e.
ACT 9:26 Tok ri Saulo (xapon, xebos) pa tinamit Jerusalem, xrojo' xc'uje' chiquicojol ri quiniman ri Jesús chiri', pero conojel niquixi'ij-qui' chuvech, roma man niquinimaj ta chi kitzij xunimaj yan ri Jesús.
ACT 9:27 Pero ri Bernabé xuc'uaj ri Saulo, xberuc'utu' chiquivech ri apóstoles, y xutzijoj chique chi ri Ajaf xuc'ut-ri' chuvech ri Saulo y xch'o riq'uin pa rubey ri tinamit Damasco, y chi ri Saulo man xuxi'ij ta ri' xutzijoj ri Ajaf Jesús chiri' pa Damasco.
ACT 9:28 C'ajari' xquic'ul ruvech ri Saulo; junan c'a ntel-ntoc quiq'uin ri pa tinamit Jerusalem.
ACT 9:29 Rija' man nuxi'ij ta ri' nitzijon pa rubi' ri Ajaf y hasta nuch'olila-ri' quiq'uin ri israelitas ri yech'o griego, jac'a rije' xa niquicanola' achique niqui'en richin nicajo' niquicamisaj.
ACT 9:30 Tok ri quiniman ri Jesucristo xquina'ej ri ninojix chirij ri Saulo, xquiq'uen-ka pa tinamit Cesarea, y xquitak-e pa jun chic tinamit rubinan Tarso.
ACT 9:31 Jac'a ri quiniman ri niquimol-qui' richin niquiya' ruk'ij ri Jesucristo pa jalajoj tak lugares quichin ri oxi' departamento quibinan Judea, Galilea y Samaria, man ni'an ta chic pokon chique. Riq'uin niquichajij ri quic'aslen chuvech ri Ajaf, can niq'uiy ri quic'aslen chirakan, y riq'uin niquic'ul cuchuk'a' riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, yeq'uiyer.
ACT 9:32 Ri Pedro jalajoj ni'e-vi chiquitz'etic conojel ri quiniman ri Jesucristo, y ja jun ri ec'o pa tinamit Lida xe'erutz'eta-ka.
ACT 9:33 Chiri' xril jun achi rubinan Eneas ri ja vakxaki' juna' kajnak chuvech ruvaro'el, roma caminak ruk'a-rakan.
ACT 9:34 Ri Pedro xu'ij che: Ri Jesucristo nu'on chave chi yac'achoj. Cacataj c'a, tanuc'u' la avaro'el, xcha' che. Y ri Eneas can jac'ari' xpa'e'.
ACT 9:35 Conojel ri ec'o pa Lida y pa Sarón xquitz'et chi ri Eneas xc'achoj, romari' xquijal quino'oj y xquinimaj ri Ajaf Jesús.
ACT 9:36 Chiri' pa tinamit Jope c'o jun ixok runiman ri Jesús rubinan Tabita, y pa ch'abel griego ni'ix Dorcas che. Ri ixok re' banoy jalajoj tak favores y can yeruto' ri man jun oc achique quichajin.
ACT 9:37 Jac'a chupan tak ri k'ij ri', ri Dorcas xyavej y (xcom, xquen). Tok atinisan chic, xjoto'ex-e pa ruca'n piso che ri jay.
ACT 9:38 Ri tinamit Jope man naj ta quicojol riq'uin ri tinamit Lida, romari' ri quiniman ri Jesucristo, tok xquic'axaj chi ri Pedro c'o chiri' pa Lida, xequitak-e ca'i' achi'a' riq'uin richin xquic'utuj quemelal che chi tipe cha'anin pa Jope.
ACT 9:39 Xu'on-pe rubanic ri Pedro richin xpe quiq'uin ri etakon-e, y tok xe'eka, xquiq'uen-e ri achique lugar c'o-vi ri ámna. Xquimol c'a apu qui' ri malcani' tak ixoki' chirij ri Pedro y niquic'utula-apu chuvech ri quitziak ri xerubanala' ri Dorcas chique tok c'a q'ues na.
ACT 9:40 Jac'a ri Pedro xerelesaj-pe conojel ri pa jay, c'ajari' xxuque' richin nu'on orar. Xtzu'un c'a apu riq'uin ri ámna, y xu'ij: Tabita, cacataj. Ri ixok jari' xtzu'un-pe, y tok xutz'et-pe ri Pedro, xtz'uye'.
ACT 9:41 Ri Pedro (xutz'om, xuchop) c'a chiruk'a' ri ixok richin xpa'e', y xeroyoj c'a ri malcani' tak ixoki' y ri echa'on roma ri Dios, y q'ues yan chic ri Dorcas xuc'ut chiquivech.
ACT 9:42 Ri xbanataj chiri' xbe rutzijol chupan ronojel ri tinamit Jope, y romari' q'uiy xeniman ri Ajaf Jesús.
ACT 9:43 Jac'a ri Pedro c'a xc'uje' na q'uiy k'ij chiri' chiracho jun achi rubinan Simón ri nitzaco quitz'umal chicop.
ACT 10:1 Pa tinamit Cesarea c'o jun uc'uay quichin soldados rubinan Cornelio ri c'o pa quivi' cien soldados ri aj-Italia ni'ix chique.
ACT 10:2 Rija' jun yo'ol ruk'ij ri Dios y ruchajin ruc'aslen chuvech, junan quiq'uin ri ec'o riq'uin pa racho, y can yeruto' ri man jun oc achique quichajin y k'ij-k'ij nu'on orar.
ACT 10:3 Pa jun achel achic' richin cami las tres xk'ak'ij, rija' jabel xutz'et chi xoc-apu jun ángel richin ri Dios riq'uin, ri quire' xu'ij che: ¡Cornelio! xcha'.
ACT 10:4 Jac'a rija' can nutz'et-apu utz-utz ruvech ri ángel, y ruxi'in-ri' xu'ij che: ¿Achique ri', Ajaf? xcha'. Y ri ángel xu'ij: Ri a-oraciones y ri quito'ic abanon ri man jun oc quichajin, jun utzulaj c'uxle'el avichin chuvech ri Dios.
ACT 10:5 Vacami c'a, que'ataka-e achi'a' pa tinamit Jope richin necoyoj jun achi rubinan Simón, ri ni'ix Pedro che.
ACT 10:6 Rija' roxkonen-ri' pa racho jun achi mismo Simón rubi' tzacoy quitz'umal chicop, y c'o racho chunakaj ri mar. Ri Pedro re' xturu'ij chave ri achique nic'atzin chi na'an, xcha' ri ángel.
ACT 10:7 Tok benak chic ri ángel ri xch'o riq'uin, ri Cornelio xeroyoj ca'i' rusamajela', y jun soldado yo'ol ruk'ij ri Dios ri jumul ec'o riq'uin ri Cornelio richin niqui'en ri rusamaj,
ACT 10:8 y tok ru'in chic e ronojel rubeyal chique ri xbix can che, xerutak-e pa tinamit Jope.
ACT 10:9 Chuca'n k'ij, ri oxi' achi'a' etakon-e roma ri Cornelio ebenak chupan ri bey, y xa nakaj chic ec'o-vi che ri tinamit Jope pa nic'aj k'ij cami chiri', y ja yan chic ri' xjote-e ri Pedro pa terraza richin nerubana' orar.
ACT 10:10 Rija' jani na nivayijan, nurayij chi niva' yan. Pero chupan royo'en ri najin rubanic richin nutij, ri Pedro xu'on jun achel achic',
ACT 10:11 xutz'et chi ri caj jakal, y chi xulan-pe jun achel mama tziek ri eximil-pe ri (caji', quiji') rutza'n y nikases-pe choch'ulef.
ACT 10:12 Chupan ri mama tziek, ec'o-pe ronojel quivech chicop; ec'o ri cajcaj cakan, ec'o ri yejirir pa tak ulef, y ri yeropop yebe pa cak'ik'.
ACT 10:13 Y xrac'axaj jun ch'abel ri quire' nu'ij-pe: Pedro, cacataj, que'acamisaj la chicop, y que'atija', xuche'ex.
ACT 10:14 Jac'a ri Pedro xu'ij: Manak che'el Ajaf. Roma yin man jun bey nutijon ri nu'ij ri ley chi man ch'ajch'oj ta, y man utz ta richin nitij, xcha'.
ACT 10:15 Ri nich'o-pe riq'uin, xu'ij chic pe jun bey: Ronojel ri ch'ajch'oj chic rubanon-pe ri Dios che, can ch'ajch'oj vi, y rat man ta'ij chi xa man utz ta, xuche'ex.
ACT 10:16 (Oxmul, oxpaj) quiri' xbanataj, y c'ajari' xjec' chic e chicaj ri achel mama tziek.
ACT 10:17 Satznak ruc'u'x ri Pedro chiri', nunojij rij ri achique nu'ij tzij ri achel achic' ri xu'on, jari' tok ri achi'a' etakon-e roma ri Cornelio xquil racho ri Simón, roma niquic'utula' ebenak.
ACT 10:18 Rije' xech'o-apu chuchi' ri puerta y xquic'utuj-apu si chiri' roxkonen-vi-ri' ri Simón ri ni'ix Pedro che.
ACT 10:19 Jac'a ri Pedro c'a quiri' na benak ránima pa ruvi' ri achel achic' xu'on, tok ri Lok'olaj Espíritu xu'ij che: Ec'o oxi' achi'a' yatquicanoj.
ACT 10:20 Cacataj c'a, caxule-ka quiq'uin, y man caca' ac'u'x yabe chiquij, roma ja yin yin takayon-pe quichin, xcha' che.
ACT 10:21 Jac'ari' tok ri Pedro xxule-pe quiq'uin ri oxi' achi'a' etakon-e roma ri Cornelio, y xu'ij chique: Ja yin ri Pedro ri yinicanoj. ¿Achique c'a ri nijo' chuve? xcha'.
ACT 10:22 Y ri achi'a' xqui'ij che: C'o jun achi uc'uay quichin cien soldados rubinan Cornelio, jun chojmilaj achi ruchajin ruc'aslen chuvech ri Dios y utz rutzijol chiquicojol conojel ri israelitas; rija' c'o jun lok'olaj ru-ángel ri Dios xch'o riq'uin ri xu'ij che chi tutaka' avoyoxic richin yabe chiracho, richin nrac'axaj ri xta'ij rat che.
ACT 10:23 Jac'ari' xerucusaj-apu chiracho y xuya' qui-posada. Tok xcataj chuca'n k'ij, xbe chiquij ri achi'a' ri xe'oyon richin. Y ec'o jujun chique ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Jope ri xebe chirij.
ACT 10:24 C'a chi rox k'ij xe'eka pa tinamit Cesarea. Jac'a ri Cornelio ec'o (ralpachel, raj-c'uaxel) y jujun ri más yerojo' eroyon richin coyo'en ri Pedro.
ACT 10:25 Tok ja ntoc-apu ri Pedro chiri', xel-pe ri Cornelio richin xuruc'ulu' y xuxuque' chuvech richin xuya' ruk'ij.
ACT 10:26 Pero ri Pedro xuyec ri Cornelio, y xu'ij che: Capa'e'. Man caxuque' chinuvech, roma yin xa yin vinak achel rat.
ACT 10:27 Yetzijon c'a chiquivech xe'oc-apu junan pa jay, y ri Pedro xutz'et chi eq'uiy quimolon-qui'.
ACT 10:28 Rija' xu'ij c'a chique: Rix iveteman chi roj israelitas man yo'on ta lugar chike chi nikamol-ki' junan iviq'uin y nkujoc pa tak ivacho rix ri man rix israelitas ta. Pero ri Dios xuc'ut chinuvech chi yin manak che'el nin-ij chi jun vinak man ch'ajch'oj ta o man utz ta chi ntoc richin ri Dios.
ACT 10:29 Romari', tok xitak voyoxic, manak xin-ij chi man ta yipe chiquij. Y vacami ninjo' ninvetemaj achique roma xinivoyoj, xcha' ri Pedro.
ACT 10:30 Jac'ari' tok ri Cornelio xu'ij: Ja vacami xtz'akat (caji', quiji') k'ij, queva hora chiri' nubanon coch'on vayijal, y richin a las tres xk'ak'ij tok nin-en orar vave' chivacho, jari' xintz'et jun achi nitz'intz'ot rutziak, xpa'e' chinuvech,
ACT 10:31 ri quire' nu'ij chuve: Cornelio, ri a-oración can ac'axan-vi, y ri to'onic abanon chique ri nic'atzin quito'ic, jun utzulaj c'uxle'el avichin chuvech ri Dios.
ACT 10:32 Vacami c'a, que'ataka-e achi'a' pa tinamit Jope richin necoyoj jun achi rubinan Simón ri ni'ix Pedro che. Rija' roxkonen-ri' pa racho jun achi mismo Simón rubi', tzacoy quitz'umal chicop, y c'o racho chunakaj ri mar. Tok xtuka aviq'uin, ri Pedro xtich'o aviq'uin, xcha' ri ángel.
ACT 10:33 Romari' cha'anin xintak avoyoxic, y matiox c'a chi xape. Vacami c'a, ri kamolon-ki' vave', chuvech ri Dios rojc'o-vi richin nikac'axaj ronojel ri ru'in-pe ri Dios chave chi na'ij chike, xcha' ri Cornelio che ri Pedro.
ACT 10:34 Xch'o c'a ri Pedro y xu'ij: Kitzij nin-ij chive chi ekal-ekal (nik'ax, nino') chinuvech chi ri Dios man xe ta jun tinamit nrojo' y xa itzel yerutz'et ri ch'aka' chic.
ACT 10:35 Roma xa aj achique na lugar jun, ri Dios nuc'ul ruvech, tok ri jun ri' nuchajij ri ruc'aslen y choj nu'on quiq'uin conojel.
ACT 10:36 Ri Dios chique ri nuvinak israelitas xutak-vi rutzijol ri utzulaj ch'abel ri nic'amo-pe uxlanen pa cánima, ri uxlanen ri petenak roma ri Jesucristo ri Ajaf pa quivi' conojel.
ACT 10:37 Rix iveteman ruchojmil ri ch'abel xtzijos pa ronojel Judea, ri xtiquer-pe rutzijol pa departamento Galilea, tok ri Juan ri Bautista ruyo'on chic rutzijol chique ri vinak chi tiquibana' bautizar qui',
ACT 10:38 chi ri Dios can xuya-vi-pe ri Lok'olaj Espíritu y uchuk'a' pa ruvi' ri Jesús aj-Nazaret, y chi ri Jesús xerubanala' favores chiquicojol ri vinak, y chi xu'on chique ri eximil pa ruk'a' ri itzel chi xec'achoj roma c'o ri Dios riq'uin.
ACT 10:39 Y roj xkatz'et riq'uin kavech ronojel ri xubanala' ri Jesús pa departamento Judea y pa tinamit Jerusalem. Pero ri vinak xa xquitzekeba' chuvech jun che' richin xquicamisaj.
ACT 10:40 Jac'a ri Dios chi rox k'ij xuc'asoj ri Jesús chiquicojol ri anima'i', y xuya' lugar chi xtz'etetaj ruvech.
ACT 10:41 Pero man chiquivech ta conojel ri israelitas xuc'ut-vi-ri', xaxe chiquivech ri can runojin-vi-pe ri Dios ojer can chi niquiya' rubixic chi can xc'astaj-vi. Y ri' ja roj ri junan xojva' y xkakum kaya' riq'uin, tok rija' xc'astaj yan pe chiquicojol ri anima'i'.
ACT 10:42 Roj rupaxa'an c'a can chi tikaya' rutzijol ri xkatz'et riq'uin, y chi tika'ij chique ri israelitas chi ri Dios ja ri Jesús ri ruyo'on can chi juez pa quivi' conojel, chi eq'ues y chi ecaminak chic e.
ACT 10:43 Conojel ri ru-profetas ri Dios ojer, quiyo'on can rutzijol chi pa rubi' ri Jesús xti'an perdonar quimac conojel ri xqueniman richin.
ACT 10:44 C'a quiri' na nich'o ri Pedro chiquivech ri quimolon-qui' pa racho ri Cornelio, jari' tok xka-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi' conojel ri ye'ac'axan richin.
ACT 10:45 Jac'a ri israelitas ri quiniman ri Ajaf ri epetenak chirij ri Pedro, achique na xquina' tok xquitz'et chi ja jun pa quivi' ri man israelitas ta xsipes-vi-pe ri Lok'olaj Espíritu.
ACT 10:46 Roma niquic'axaj chi ri ec'o chiracho ri Cornelio yech'o pa jalajoj tak ruvech ch'abel y niquiya' ruk'ij ri Dios.
ACT 10:47 Jac'ari' tok ri Pedro xu'ij chique ri israelitas: ¿C'o cami jun nitiquer nik'ato chi man que'an bautizar re xec'ulu ri Lok'olaj Espíritu achel kac'ulun roj? xcha' chique.
ACT 10:48 Y xu'ij chi pa rubi' ri Ajaf Jesús que'an bautizar. Ri xe'an bautizar xquic'utuj che ri Pedro chi tic'uje' ca'i-oxi' k'ij chiri'.
ACT 11:1 Ri apóstoles y ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o pa Judea xquic'axaj chi ja jun ri man israelitas ta xquinimaj ruch'abel ri Dios.
ACT 11:2 Jac'a tok ri Pedro xtzolij-e pa tinamit Jerusalem, xquich'olij-qui' quiq'uin ri ye'in chi nic'atzin ni'an ri circuncisión chique ri niquinimaj ri Jesucristo.
ACT 11:3 Quire' c'a xqui'ij che: ¿Achique roma rat xatoc pa tak cacho ri man banon ta circuncisión chique, y hasta xava' quiq'uin? xecha'.
ACT 11:4 Jari' tok ri Pedro chi cholaj xutzijoj-apu chique ronojel ri xbanataj. Rija' quire' xu'ij:
ACT 11:5 Tok yin yinc'o pa tinamit Jope, y nin-en orar chiri', jari' tok pa jun achel achic' xintz'et chi xulan-pe chicaj jun achel mama tziek ri (tz'amon, chapon) pe ri (caji', quiji') rutza'n richin nikases-pe chinuvech.
ACT 11:6 Tok yin xinya' utz-utz pa cuenta, xintz'et chi chupan ri achel mama tziek, ec'o-pe chicop cajcaj cakan, ec'o-pe c'uxunel tak chicop, ec'o-pe ri yejirir pa tak ulef, y ri yeropop yebe pa cak'ik'.
ACT 11:7 Pero c'o c'a jun ch'abel xinvac'axaj ri nu'ij-pe chuve: Pedro, cacataj, que'acamisaj la chicop, y que'atija', xcha'.
ACT 11:8 Jac'a yin xin-ij: Ajaf, ri' manak che'el chi quiri'. Roma yin man jun bey nutijon ri nu'ij ri ley chi xa man ch'ajch'oj ta, y man utz ta richin nitij, xicha'.
ACT 11:9 Jac'a ri nich'o-pe viq'uin ri chicaj, quire' rutzolic nutzij xu'on: Ronojel ri ch'ajch'oj chic rubanon-pe ri Dios che, can ch'ajch'oj vi, y rat man ta'ij chi xa man utz ta, xinuche'ex.
ACT 11:10 (Oxmul, oxpaj) ri quiri' xbanataj, y c'ajari' xjec' chic e chicaj ri achel mama tziek.
ACT 11:11 Jari' tok oxi' achi'a' etakon-pe roma ri Cornelio pa tinamit Cesarea chinucanoxic xquil ri puerta richin ri jay ri voxkonen-vi-vi'.
ACT 11:12 Jari' tok ri Lok'olaj Espíritu xu'ij chuve chi man caca' nuc'u'x qui'e chiquij. Y ja vaki' quiniman ri Jesucristo re' ri xebe chuvij, y choj xojoc chiracho ri Cornelio.
ACT 11:13 Jac'ari' tok rija' xutzijoj chike chi pa racho xutz'et chi xepapo' jun ángel ri quire' xu'ij che: Vacami que'ataka-e achi'a' pa tinamit Jope richin nequi'ij che ri Simón ri ni'ix Pedro che, chi tipe vave'.
ACT 11:14 Ri Pedro ri' xtutzijoj ch'abel chave ri achok riq'uin xcacolotaj rat y ri ec'o aviq'uin chi'avacho, xcha' ri ángel che.
ACT 11:15 Y c'a ja oc ca'i-oxi' ch'abel nu'in-apu chique ri ec'o chiri' pa jay riq'uin ri Cornelio, jari' tok xka-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi', achel xka-pe pa kavi' roj na'ey.
ACT 11:16 Jari' tok xuka pa nuvi' ri ru'in can ri Ajaf Jesús tok xu'ij: Ri Juan can kitzij na vi chi riq'uin ya' xeru'on-vi bautizar ri vinak, jac'a rix riq'uin ri Lok'olaj Espíritu xquix-an-vi bautizar. Quiri' ri ru'in can.
ACT 11:17 Romari', si ja jun pa quivi' rije' ri Dios xuya-pe ri sipanic ri achel xusipaj-pe pa kavi' roj ri kayo'on chic kánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, ¿(yin achique, ayincu'x) yin chi nink'at chuvech ri nurayij ri Dios?
ACT 11:18 Tok xquic'axaj ri xu'ij ri Pedro chique, ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Jerusalem man chic xech'o ta apu, xa xquiya' ruk'ij ri Dios, y niqui'ij: Vacami nikaya' pa cuenta chi ri Dios ja jun chique ri man israelitas ta nu'on chi niquijal quino'oj y niquiya' can ri mac richin niquil ri c'aslen ri richin jumul, xecha'.
ACT 11:19 Vacami c'a, achel ri ka'in chic, chi roma ri rucamic ri Esteban, ri quiniman ri Jesucristo xa x-an chique chi xquiquiraj-e-qui' roma ri pokon x-an chique. Ec'o xebe pa roch'ulef Fenicia, ec'o xebe pa roch'ulef Chipre, y ec'o xebe pa tinamit Antioquía, y xaxe chique ri israelitas niquitzijoj-vi ruch'abel ri Dios.
ACT 11:20 Pero chiquicojol ri xquiquiraj-e-qui', ec'o jujun aj pa roch'ulef Chipre y jujun aj pa tinamit Cirene ri xe'oc pa tinamit Antioquía, y ja jun chique ri man israelitas ta yetzijon-vi y niquik'alajrisaj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij chi ri Jesús jari' ri Ajaf.
ACT 11:21 Can c'o ruchuk'a' ri Ajaf quiq'uin, y eq'uiy xquiya' cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo y xe'oc richin.
ACT 11:22 Xeka c'a rutzijol re' quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Jerusalem. Roma c'a ri', xquitak-e ri Bernabé c'a pa tinamit Antioquía.
ACT 11:23 Tok ri Bernabé c'o chic chiri' pan Antioquía, y xutz'et chi ri Dios q'uiy favor rubanon pa quic'aslen ri quiniman ri Jesucristo, rija' xquicot, y xerupaxa'aj chi chiquijununal tiquiya' pa cánima chi ronojel cánima quec'uje' chirakan ri Ajaf.
ACT 11:24 Quiri' xu'ij ri Bernabé chique, roma rija' jun utzulaj achi, nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, y cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y q'uiy-q'uiy ri xquiya' cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo.
ACT 11:25 Romari' ri Bernabé xbe pa tinamit Tarso chucanoxic ri Saulo, y tok xril, xuq'uen-pe pa tinamit Antioquía.
ACT 11:26 Tz'akat jun juna' xec'uje' chiquicojol ri quiniman ri Jesucristo, junan niquimol-qui' quiq'uin, y eq'uiy xequitijoj riq'uin ruch'abel ri Dios. Chiri' c'a pan Antioquía na'ey xbix-vi cristianos chique ri xeniman ri Jesucristo.
ACT 11:27 Chupan tak ri k'ij ri', ec'o jujun ri yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima chiri' pa tinamit Jerusalem ri xebe-ka pan Antioquía.
ACT 11:28 Tok ec'o chic chiri', jun chique rije' ri rubinan Agabo, xpa'e' y uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, xu'ij chi xtipe jun nimalaj vayijal pa ruvi' ri roch'ulef; y can quiri' na vi xbanataj pa ru-tiempo ri gobernador Claudio César.
ACT 11:29 Roma c'a ri', ri quiniman ri Jesucristo chiri' pan Antioquía xquinojij chi yequito-e ri quiniman ri ec'o pa Judea riq'uin ri ajani yetiquer niquiya-e chiquijununal.
ACT 11:30 Y can quiri' vi xqui'en; ronojel ri xmolotaj-e, xquitak-e chiquij ri Bernabé y ri Saulo richin nequiya' pa quik'a' ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo pa Judea.
ACT 12:1 Chupan ri tiempo ri', ri rey Herodes xjel ruk'a' chiquij jujun chique ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf richin yeruya' pa k'axomal.
ACT 12:2 Xa xu'ij chi ticamises ri Jacobo runimal ri Juan chi espada.
ACT 12:3 Jac'a tok xutz'et chi can xka chiquivech ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesucristo chi xucamisaj ri Jacobo, xu'ij chi ja jun ri Pedro (titz'am, tichap). Y ri' xbanataj chupan tak ri k'ij tok nitij ri pan manak levadura riq'uin.
ACT 12:4 Tok c'o chic ri Pedro pa ruk'a', xuya' pa cárcel. Pa quik'a' (caji', quiji') botzaj soldados xujach-vi richin niquichajij, cajcaj soldados ec'o chupan jujun botzaj. Rija' runojin chi tik'ax na ri nimak'ij pascua, jari' nrelesaj-pe ri Pedro chiquivech ri vinak richin junan quitzij niqui'en chirij.
ACT 12:5 Roma c'a ri', chajin ri Pedro pa cárcel. Pero ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf, chi chak'a' chi pak'ij niqui'en orar pa ru-cuenta.
ACT 12:6 Tok xril ri k'ij ri runojin ri Herodes chi chuca'n k'ij nrelesaj-pe ri Pedro chiquivech ri vinak, chupan ri ak'a' ri' ri Pedro ximon riq'uin ca'i' cadenas niver chiquicojol ca'i' soldados, y ja jun ruchi' ri cárcel chajin.
ACT 12:7 Ja ak'a' ri' xepapo' jun ángel richin ri Ajaf riq'uin, y xyiq'uiyo' jun sakil ri pa cárcel. Ri ángel xusiloj-apu chuc'alc'a'x ri Pedro richin xuc'asoj, y xu'ij che: Cacataj cha'anin. Jac'ari' xetzak-e ri cadenas chukul tak ruk'a' ri Pedro.
ACT 12:8 Jac'a ri ángel xu'ij che: Tabana' abanic, y tacusaj la axajab. Y ri Pedro can quiri' vi xu'on. Jac'ari' tok ri ángel xu'ij che: Tabolkotij-e la ak'u' chavij, y jo', xcha'.
ACT 12:9 Ri Pedro xel-pe chirij ri ángel, pero man can ta reteman si kitzij chi nicol-e roma ri ángel; rija' nunojij chi xa nachic'.
ACT 12:10 Choj xek'ax-pe ri Pedro y ri ángel chiquicojol ca'i' botzaj soldados, jac'a tok xuquila-e ri puerta ch'ich' ri c'o chi bey, xa ruyon xjakataj chiquivech. Xe'el c'a pe, y tok xebin yan jun xiquína, ri ángel xuya' can ruyon ri Pedro.
ACT 12:11 Jari' tok ri Pedro xc'astaj utz-utz ruvech, y xu'ij: Vacami kitzij veteman chi ja ri Ajaf Dios xtako-pe ri ángel richin xirucol-pe pa ruk'a' ri Herodes y chuvech ronojel ri quinojin ri nuvinak israelitas chuvij, nicha' ri Pedro pa ránima.
ACT 12:12 Jac'a tok runojin chic utz-utz ri achique nic'atzin nu'on, xbe chiracho ri María ri rute' ri Juan ri ni'ix Marcos che. Chiri' quimolon-vi-qui' eq'uiy niqui'en orar.
ACT 12:13 Xch'o c'a apu chuchi' ri puerta chi bey, jac'ari' xel-pe jun xten aj-ic' rubinan Rode.
ACT 12:14 Tok ri xten xretemaj rukul ri Pedro, riq'uin xquicot ránima, man xujak ta can ri puerta, xa junanin xbe-apu pa jay richin xberu'ij chi ja ri Pedro ri c'o chi puerta.
ACT 12:15 Pero ri quimolon-qui' pa jay xa xqui'ij che ri Rode: Rat xa (xach'ujir, xamoxer), xecha' che. ¡Kitzij na vi c'a! nicha' chique. Roma c'a ri' rije' xqui'ij: Ri' mana-ta ri Pedro, ri' xa ja ri ángel ri nichajin richin, xecha'.
ACT 12:16 Jac'a ri Pedro c'a quiri' na nich'o-apu chi puerta, y tok xquijak y xquitz'et chi kitzij chi ja rija', man niquil ta achique niquinojij.
ACT 12:17 Jac'a rija' xu'on retal riq'uin ruk'a' chiquivech richin man quech'o más. Xutzijoj c'a chique ri achique xu'on ri Ajaf Dios richin xrelesaj-pe ri pa cárcel, y xu'ij chique chi tiquiya' rutzijol che ri Jacobo y chique conojel ri quiniman ri Jesucristo. Jac'ari' xel-e richin xbe pa jun chic lugar.
ACT 12:18 Jac'a tok xsakar-pe, ri soldados quixi'in-qui' y man niquil ta achique niqui'en, roma man jun chic ri Pedro pa cárcel.
ACT 12:19 Jac'ari' tok ri Herodes xutak rucanoxic ri Pedro, pero roma man xilitaj ta coma ri xecanon richin, rija' ch'utik-nima'k ruc'utuxic xu'on chique ri xechajin ri Pedro pa cárcel, jac'ari' xu'ij chi quecamises. Rija' xel c'a e ri pa Judea, xxule-ka pa tinamit Cesarea y chiri' xc'uje-vi.
ACT 12:20 Chupan ri tiempo ri', ri aj-Tiro y ri aj-Sidón ja chique ri ye'an gobernar roma ri Herodes niquilok'-vi ronojel ri nic'atzin chique richin niquitij, pero xa xcataj royoval ri Herodes chique, y romari' man xuya' ta chic lugar chi xelok'on. Roma c'a ri', ri aj-Tiro y ri aj-Sidón junan quitzij xqui'en chi xech'o riq'uin ri Herodes richin niquic'utuj chi tiq'uis ri royoval. Pero na'ey xquisuj ruméra jun samajinel pa racho ri Herodes, jun achi rubinan Blasto, richin chi tich'o pa qui-cuenta.
ACT 12:21 Xucha' c'a jun k'ij ri Herodes richin nich'o chiquivech, y tok xril ri k'ij, rija' xerucusaj-e ri tziek ri xe reyes yecusan, y ja ri pa rutz'uyubal ri can nu'on-vi gobernar, chiri' xtz'uye-vi richin nich'o chiquivech.
ACT 12:22 Jac'a ri quimolon-qui' yesiq'uin-apu riq'uin cuchuk'a', y niqui'ij: ¡Jun dios ri nich'o-pe chikavech y mana-ta jun vinak! yecha-apu.
ACT 12:23 Ja hora ri', jun ángel richin ri Ajaf xu'on chi xka chi yabil ri Herodes, roma mana-ta ri Dios xuya' ruk'ij, riq'uin ri xqui'ij ri vinak che. Xtij coma jut, y jari' xoc-e che.
ACT 12:24 Pero ruch'abel ri Dios riq'uin ruchuk'a' benak y más yeq'uiyer ri yeniman.
ACT 12:25 Jac'a ri Bernabé y ri Saulo tok quijachon chic can ri ofrenda ri takon-pe chiquij coma ri quiniman ri Jesucristo pan Antioquía, xquiya' can ri Jerusalem, y xetzolij chic ka jun bey pan Antioquía. Y xpe yan chic chiquij ri Juan ri ni'ix Marcos che.
ACT 13:1 Chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf pa tinamit Antioquía, ec'o yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, y ec'o yetijon pa ruvi' ri ruch'abel ri Dios, achel ri Bernabé, ri Simón ri ni'ix Niger che, ri Lucio aj pa tinamit Cirene, ri Manaén ri junan xeq'uiy riq'uin ri Herodes ri nibano gobernar pa Galilea, y ri Saulo.
ACT 13:2 C'o jun k'ij quimolon-qui' richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf, y quibanon coch'on vayijal, jari' tok ri Lok'olaj Espíritu xu'ij chique: Ri Bernabé y ri Saulo xenvoyoj richin jun samaj, romari' que'icha' can richin ri', xcha'.
ACT 13:3 Tok xetane' riq'uin ri coch'on vayijal, y riq'uin ri oración, jari' xquiya' quik'a' pa quivi' ri Bernabé y ri Saulo, y xequitak c'a richin nequibana' ri samaj.
ACT 13:4 Tok ri Lok'olaj Espíritu erutakon chic e ri Bernabé y ri Saulo, rije' xebe-ka pa tinamit Seleucia. Chiri' xe'oc-e pa jun barco richin xebe-apu pa roch'ulef Chipre.
ACT 13:5 Tok ec'o chic chiri', xebe pa tinamit Salamina, y pa tak sinagogas niquitzijoj-vi ruch'abel ri Dios chique ri israelitas. Ja jun ri Juan ri ni'ix Marcos che benak chiquij richin yeruto'.
ACT 13:6 Jac'a tok ri Bernabé, ri Saulo y ri Juan xek'ax yan chupan ronojel ri roch'ulef Chipre ri c'o pa mar, xbequila' jun tinamit rubinan Pafos. Chiri' xquil-vi jun achi israelita rubinan Barjesús, jun banoy magia ri ruk'eban-ri' chi ri nu'ij, ja ri Dios ni'in-pe pa ránima.
ACT 13:7 Rija' nisamaj riq'uin ri gobernador rubinan Sergio Paulo, jun achi ri jabel ninojin. Ri Sergio Paulo re' xutak coyoxic ri Bernabé y ri Saulo, roma nrojo' nrac'axaj ruch'abel ri Dios.
ACT 13:8 Pero ri Barjesús nutij ruk'ij yeruk'at ri Bernabé y ri Saulo, richin chi ri gobernador Sergio Paulo man ta nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo. Ri Barjesús banoy magia ni'ix che, roma jari' nu'ij tzij ri rubi'.
ACT 13:9 Jac'a ri Saulo, ri ni'ix Pablo che, nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa ránima xutz'et-apu utz-utz ri achi banoy magia,
ACT 13:10 y xu'ij che: Rat pan avánima nojnak-vi chi nasetz quino'oj vinak y chi ye'abanala' itzel tak no'oj. Rat jun ralc'ua'l ri itzel, y itzel natz'et ronojel ri choj. ¿Man xcatane' ta cami chi na'an xotoxic che ri chojmilaj rubey ri Ajaf Dios?
ACT 13:11 Vacami c'a, ri Ajaf Dios xtuya-pe castigo pan avi'. Man xcatzu'un ta y man xtatz'et ta rusakil ri k'ij jun tiempo, xcha' ri Pablo. Jac'ari' xmake-ka pa k'eku'n ri Barjesús, man jun achique nutz'et, xe nimakak nibin, nucanoj jun richin niyuken chuk'a'.
ACT 13:12 Tok ri gobernador Sergio Paulo xutz'et ri xbanataj, xsatz ruc'u'x pa ruvi' ri ruchuk'a' ri (tijonic, enseñanza) richin ri ruch'abel ri Ajaf, y ja xunimaj.
ACT 13:13 Pa tinamit Pafos ri Pablo y ri ebenak riq'uin xe'oc-e pa jun barco y xebe pa tinamit Perge ri c'o pa roch'ulef Panfilia. Jac'a ri Juan ri ni'ix Marcos che, xa xeruya' can, y xtzolij pa tinamit Jerusalem.
ACT 13:14 Jac'a tok quiyo'on chic can ri tinamit Perge, ri Pablo y ri Bernabé xebe pa jun chic tinamit rubinan Antioquía ri c'o pa roch'ulef Pisidia. Y pa jun sábado ri k'ij richin uxlanen, rije' xe'oc pa sinagoga y xetz'uye'.
ACT 13:15 Jac'a tok banon chic leer ri ajani che ri ley ri xyo'ox che ri Moisés y ri ajani che ri quitz'iban can ri profetas ri ruk'ijul chi ni'an leer chupan ri k'ij ri', jari' tok ri c'o quik'ij chiri' quire' rubixic xquitak chique ri Pablo y ri Bernabé: Rix tata'aj, ri kachak'-kanimal ki' iviq'uin, si c'o ca'i-oxi' itzij ni'ij chique ri quimolon-qui' vave' richin ye'ipaxa'aj, tibana', xecha' chique.
ACT 13:16 Jac'ari' xpa'e' ri Pablo y xu'on retal riq'uin ruk'a' richin man jun tich'o, y xu'ij chique: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, y rix man israelitas ta ri ichajin ic'aslen chuvech ri Dios, tivac'axaj c'a ri xtin-ij chive:
ACT 13:17 Ri ka-Dios roj israelitas xerucha' ri kati't-kamama' y xu'on nimalaj tinamit chique pa roch'ulef Egipto, ri mana-ta quiroch'ulef. Jac'a tok ruk'ijul chic chi ye'el-pe pa quik'a' ri aj-Egipto, riq'uin ruchuk'a' xerelesaj-pe chiri'.
ACT 13:18 Jun cami cuarenta juna' xerucoch' ri pa chakijlaj tz'iran ulef.
ACT 13:19 Y tok eruq'uison chic vuku' tinamit pa roch'ulef Canaán, xuya' ri quiroch'ulef chique ri kati't-kamama'.
ACT 13:20 C'ajari' xeruya' jueces pa quivi' richin yec'ojon jun cami (caji', quiji') ciento juna' riq'uin nic'aj, y ri ruq'uisbel xc'ojon pa quivi' ja ri profeta Samuel.
ACT 13:21 Jari' c'a tok xquic'utuj jun rey richin yeru'on gobernar. Y ri Dios jun riy-rumam can ri Benjamín ri xuya' pa quivi' chi rey cuarenta juna', jun achi rubinan Saúl ruc'ajol jun achi rubinan Cis.
ACT 13:22 Jac'a tok ri Dios xrelesaj-e ri Saúl chi rey, ja ri David xuya' richin xoc rey, y can c'o ru'in pa ruvi' ruc'aslen tok xu'ij: Vacami xinvil jun achi ri can ja achel ri vánima yin, quiri' ránima rija', y ri' ja ri David ri ruc'ajol ri Isaí ri can xtu'on-vi ri ninrayij yin. Quiri' xu'ij ri Dios.
ACT 13:23 Y ja chiquicojol riy-rumam can ri rey David xalex-vi ri Jesús, achel ri rusujun-pe ri Dios chi nipe na jun Kacolonel roj israelitas.
ACT 13:24 Pero na'ey chi xuka ri Jesús, ri Juan ri Bautista xu'ij chique ri kavinak israelitas chi tiquijala' quino'oj, tiquiya' can ri quimac, y tiquibana' bautizar qui'.
ACT 13:25 Jac'a ri Juan na'ey chi nuq'uis ri samaj, quire' xu'ij: ¿(Yin achique, ayincu'x) yin ninojij rix? Yin man yin ta ri Jun ri oyo'en chi nitak-pe roma ri Dios, pero chuvij yin petenak Jun ri man nuc'ul ta chi ja yin yisolo ri ximibel ruxajab, xcha'.
ACT 13:26 Rix tata'aj, ri kachak'-kanimal ki' iviq'uin roma junan roj riy-rumam can ri katata' Abraham, y rix man israelitas ta ri ichajin ic'aslen chuvech ri Dios ri rixc'o chikacojol, yin nin-ij chive chi ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ja chive rix takon-vi-pe.
ACT 13:27 Roma ri vinak pa tinamit Jerusalem y ri yebano gobernar chiquicojol, man xquetemaj ta chi ja ri Jesús ri Colonel takon-pe roma ri Dios, nis-ta xquetemaj chi nitzakon ri quitz'iban can ri profetas ojer, masque c'o che ri tz'iban can ni'an leer chiquivech pa ronojel tak sábado ri k'ij richin uxlanen. Y roma man xquetemaj ta, jari' xbano chi xquic'utuj chi tika ri camic pa ruvi' ri Jesús, y riq'uin ri' xtzakon ri quitz'iban can ri profetas.
ACT 13:28 Y masque man jun mac xquil chirij ri Jesús richin can ta utz nika ri camic pa ruvi', xa xquic'utuj che ri Pilato chi ticamises.
ACT 13:29 Jac'a tok xtzakon yan ronojel ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios chirij ri Jesús, xquikasaj-pe chuvech che', c'ajari' xbequimuku'.
ACT 13:30 Pero ri Dios xu'on chi xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'.
ACT 13:31 Y chiquivech ri xetzekle'en-pe richin tok xel-pe pa departamento Galilea richin xjote-e pa Jerusalem, ri Jesús c'a q'uiy na k'ij xuc'ut-ri', y ja mismo rije' yek'alajrisan richin chique ri vinak vacami.
ACT 13:32 Y ja jun roj nkutzijon chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri sujun can chique ri kati't-kamama' ojer,
ACT 13:33 ri c'a ja chikavech roj ri quiy-quimam can xu'on ri Dios chi xtzakon-vi, roma xuc'asoj-pe ri Jesús chiquicojol ri anima'i', achel tz'iban can chupan ri ruca'n salmo ri quire' nu'ij: Rat, rat Nuc'ajol, vacami xatinc'ut chiquivech chi ja yin ri yin yayon ac'aslen, nicha'.
ACT 13:34 Ri Dios xuc'asoj ri Jesús chiquicojol ri anima'i' richin xuya' chic ruc'aslen ri man jun bey xtiq'uis, achel rusujun chique ri kati't-kamama', ri quire' nuij: Ri nusujun che ri rey David chi can ninpokonaj ruvech, can quiri' vi xtin-en iviq'uin, nicha'.
ACT 13:35 Romari' jun chic salmo quire' nu'ij: Man c'a xtaya' ta lugar chi nik'ey-ka ru-cuerpo ri Lok'olaj Ac'ajol, nicha'.
ACT 13:36 Pero ri ch'abel ri', man pa ruvi' ta ri David nich'o-vi, roma ri David tok xc'ase' choch'ulef, xu'on ri xrojo' ri Dios che richin xeruto' ri vinak ri xec'uje' pa ru-tiempo. Jac'a rija' xa (xcom, xquen), y xmuk ri achique lugar emukul-vi ri rati't-rumama' y chiri' xk'ey-vi.
ACT 13:37 Jac'a ri Jesús man xk'ey ta ri ru-cuerpo, roma ri Dios xu'on chi xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'.
ACT 13:38 Roma c'a ri', rix ri kachak'-kanimal ki' chikavech, tivetemaj c'a chi roma ri Jesús tok nitzijos chive chi ni'an perdonar ri mac.
ACT 13:39 Ri ley ri xyo'ox che ri Moisés man xtiquer ta xu'on chi man jun ta chic imac xivakalej chuvech ri Dios. Pero conojel ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesús, man jun quimac nicakalej chuvech ri Dios.
ACT 13:40 Roma c'a ri', tibana' cuenta ivi', man xa pan ivi' tika-vi ri nu'ij ri quitz'iban can ri profetas, roma chiri' ri Dios nu'ij:
ACT 13:41 Titz'eta' rix ri itzel nitz'et ri nuch'abel, tina' ralal ri nika pan ivi', y quixq'uis. Roma yin chupan tak ri k'ij ri yixc'ase-e choch'ulef, xtin-en jun nimalaj samaj chivech, Y masque c'o jun niyo'on rutzijol chive ri xtin-en, rix man xtinimaj ta chi quiri' xtebanataj. Quiri' ru'in can ri Dios, xcha' ri Pablo.
ACT 13:42 Jac'a tok ri Pablo y ri Bernabé xe'el-pe pa qui-sinagoga ri israelitas, ri man israelitas ta xquic'utuj quemelal chique chi can ta yepe chic vukubix quiq'uin, richin nuquitzijoj chic jun bey chiquivech achel ri ch'abel ri c'a ja xquic'axaj-ka.
ACT 13:43 Y tok xquiquiraj-qui' ri xquimol-qui' pa sinagoga ri k'ij ri', eq'uiy israelitas y eq'uiy yo'ol ruk'ij ri Dios ri man israelitas ta xetzekle'en-e quichin. Jac'a ri Pablo y ri Bernabé xequipaxa'aj y xqui'ij chique chi jumul cof quec'uje' chupan ri favor ri rubanon ri Dios chique.
ACT 13:44 Jac'a tok xquimol chic qui' chi vuku' k'ij chupan ri sábado ri k'ij richin uxlanen, xa juba' ma chi jun tinamit xquimol-apu-qui' richin niquic'axaj ruch'abel ri Dios.
ACT 13:45 Pero ri israelitas ri man niquinimaj ta ri Jesús, tok xquitz'et chi xa juba' ma ronojel ri tinamit xquimol-apu-qui', nikukut-apu cánima chirij ri Pablo, y itzel yech'o-apu chirij, niqui'ij chi xa man kitzij ta ri nu'ij y yeyok'on-apu.
ACT 13:46 Jac'a ri Pablo y ri Bernabé man xquixi'ij ta qui' richin xqui'ij chique: Ri ruch'abel ri Dios xc'atzin chi na'ey chivech rix kavinak xka'ij-vi, pero roma rix xa itzel nivac'axaj ri ch'abel re', rix mismo nik'alajrisaj-ivi' chi can man utz ta chi niyo'ox ri c'aslen ri richin jumul chive; romari' xa quiq'uin ri man israelitas ta nku'e-vi.
ACT 13:47 Roma ri Ajaf quire' ru'in can chike: Rat nuyo'on richin sakil quichin ri man israelitas ta, Richin yatoc tzijoy richin ri achique ruchojmil yecolotaj ri ec'o c'a pa ruq'uisbel ruchi' ri roch'ulef. Quiri' ri tz'iban can, xcha' ri Pablo.
ACT 13:48 Tok ri man israelitas ta xquic'axaj quiri', xquicot cánima, y xquiya' ruk'ij ruch'abel ri Ajaf, y conojel ri can richin vi chi niquil ri c'aslen ri richin jumul, xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 13:49 Y ri ruch'abel ri Ajaf xtzijos chi naj chi nakaj chupan ri roch'ulef ri'.
ACT 13:50 Pero chiri' pa tinamit Antioquía ec'o ixoki' eyo'ol ruk'ij ri Dios y can c'o quik'ij, y quiri' mismo ec'o achi'a' ri can c'o quik'ij chiquicojol ri quivinak. Conojel re' xyo'ox quino'oj coma ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesús y xetakchi'ix richin xequi'en pokon chique ri Pablo y ri Bernabé y richin xecokotaj-pe ri chiri' pa roch'ulef Pisidia.
ACT 13:51 Jac'a ri Pablo y ri Bernabé (xquitota', xquiquiraj) can ri pokolaj chicakan richin tik'alajin chiquivech ri aj-Antioquía chi can man utz ta xqui'en chi xquixutuj ruch'abel ri Dios, c'ajari' xebe pa tinamit Iconio.
ACT 13:52 Y ri quiniman ri Jesús, jani na yequicot y nojnak ri Lok'olaj Espíritu pa cánima.
ACT 14:1 Tok ri Pablo y ri Bernabé (xe'apon, xe'ebos) pa tinamit Iconio, junan xe'oc-apu pa sinagoga ri niquimol-vi-qui' ri israelitas, y roma ri ruch'abel ri Dios ri xquitzijoj chiri', eq'uiy xeniman chi israelitas y man israelitas ta.
ACT 14:2 Jac'a ri israelitas ri man xeniman ta, xquiya' quino'oj ri man israelitas ta, richin itzel tiquina' chique ri xeniman ri Jesucristo.
ACT 14:3 Romari' ri Pablo y ri Bernabé xec'uje' q'uiy k'ij quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo chiri'. Y man niquixi'ij ta qui' niquitzijoj ruch'abel ri Ajaf ri achok riq'uin cukul-vi quic'u'x. Y ri Ajaf nuk'alajrisaj chi can kitzij vi ri ru-favor ri niquitzijoj, roma nu'on chi coma rije' yebanataj retal ri ruchuk'a' y milagros ri man jun bey etz'eton.
ACT 14:4 Jac'a ri tinamit xa ca'i' quivech xqui'en, ch'aka' nika chiquivech ri achique niqui'ij ri israelitas ri man quiniman ta, y ch'aka' nika chiquivech ri niqui'ij ri eca'i' apóstoles.
ACT 14:5 Pero ri israelitas y ri man israelitas ta ri man xeniman ta, junan quitzij xqui'en quiq'uin ri qui-gobernantes richin yequiya' chi q'uix ri Pablo y ri Bernabé, y yequic'ak che abaj.
ACT 14:6 Jac'a tok ri Pablo y ri Bernabé xquina'ej ri nojin chiquij, xe'enimaj-pe chiri'. Xebe pa Listra y pa Derbe, ca'i' tinamit richin ri roch'ulef Licaonia, y pa jalajoj tak lugares ri ec'o nakaj.
ACT 14:7 Y chiri' xquitzijoj-vi ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ACT 14:8 Chiri' pa tinamit Listra, c'o jun achi tz'uyul man nitiquer ta nibin roma can quiri' vi xalex. Man jun bey ruyo'on jun ruxalk'at.
ACT 14:9 Rija' ruyo'on ruxiquin riq'uin ri nu'ij ri Pablo. Jac'a ri Pablo xutz'et-apu utz-utz ri achi, y tok xuya' pa cuenta chi can nunimaj pa ránima chi nic'achoj,
ACT 14:10 riq'uin ruchuk'a' xu'ij che: Cacataj, capa'e' choj, xcha'. Ri achi jari' xuya' jutzoc' y xtiquer xbin.
ACT 14:11 Tok ri vinak xquitz'et ri xu'on ri Pablo, rije' xech'o pa quich'abel licaónica. Y riq'uin cuchuk'a' niquibila': Eca'i' dios achel achi'a' ekajnak-pe kiq'uin, yecha'.
ACT 14:12 Che ri Bernabé niqui'ij chi jari' ri dios Júpiter, y ri Pablo jari' ri dios Mercurio, yecha', roma ja rija' uc'uayon ri ch'abel.
ACT 14:13 Y ri Júpiter ri qui-dios ri vinak ri', pa jun jay chuchi' e ri tinamit yo'on-vi, y ri sacerdote ri nisamaj ri achique lugar yo'on-vi ri Júpiter xeruq'uen-pe váquix evikon-pe riq'uin cotz'i'j c'a chuchi' ri puertas richin ri tinamit. Rija' y ri vinak quinojin chi yequicamisaj ri váquix richin niquiya' quik'ij ri Pablo y ri Bernabé.
ACT 14:14 Jac'a tok ri Bernabé y ri Pablo xquic'axaj ri quinojin ri vinak, ri apóstoles re' xk'axo ri cánima, y romari' xquiretzela-ka ri quitziak chiquij, y xe'oc chiquicojol ri vinak, niqui'ij chique:
ACT 14:15 Rix ri rix tata'aj, ¿achique roma quire' ni'en? Roj xa roj vinak achel rix, y roj petenak iviq'uin richin nikatzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, richin quiri' niya' can ri no'oj re man jun utz nuq'uen-pe, y yixoc richin ri c'aslic Dios ri banayon ri caj y ri ec'o chiri', ri roch'ulef y ri ec'o chuvech, ri mar y ri ec'o chupan.
ACT 14:16 Rija' xuya' lugar chique ri vinak ri xec'uje' más ojer can choch'ulef chi xquibanala' xa achique na ri xka chiquivech,
ACT 14:17 pero can ruk'alajrisan-vi-pe-ri' chikavech chi can utz ránima pa kavi' roma nuya-pe ri job chicaj, nuya-pe utzulaj tak tico'n, nuya-pe ronojel ri nic'atzin chike y nu'on chi niquicot ri kánima.
ACT 14:18 Pero masque quiri' niqui'ij ri Pablo y ri Bernabé, c'arunaj xek'ilitaj ri tinamit richin man xequicamisaj ta ri váquix richin niquiya' quik'ij.
ACT 14:19 Pero ec'o israelitas aj pa tinamit Antioquía y aj pa tinamit Iconio xe'eka chiri' pa tinamit Listra. Ri vinak re' xquiya' quino'oj ri aj chiri', romari' xquic'ak che abaj ri Pablo, y jac'ari' xquijirirej c'a e chuchi' ri tinamit, roma xquinojij chi ri Pablo xa caminak chic.
ACT 14:20 Jac'a ri quiniman ri Ajaf xquimol-qui' chirij ri Pablo, jac'ari' tok xcataj-pe y xtzolij-apu ri pa tinamit. Chuca'n k'ij, xbe pa tinamit Derbe junan riq'uin ri Bernabé.
ACT 14:21 Tok chiri' pa Derbe xquitzijoj yan can ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, y eq'uiy c'a xequitijoj can pa rubey ri Jesús richin niquitzekle'ej, xe'ek'ax chic pe chupan ri oxi' tinamit Listra, Iconio y Antioquía.
ACT 14:22 Chiri' xquiya' can ruchuk'a' cánima ri quiniman, xequipaxa'aj can chi can ta k'ij-k'ij cukul quic'u'x riq'uin ri Jesucristo, y quire' xqui'ij can chique: Ri nkujoc pa ruk'a' ri Dios richin nu'on gobernar pa kavi', nic'atzin chi jani na k'axomal nkuk'ax-vi-e.
ACT 14:23 Ronojel tak lugar ri c'o niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf ri xek'ax-vi, xequicanoj can ri yepa'e' can chuvech ri samaj. Tok quibanon chic oración y coch'on vayijal, xecoxkonej can pa ruk'a' ri Ajaf ri achok riq'uin cukul-vi quic'u'x.
ACT 14:24 Jac'a tok xek'ax yan pa roch'ulef Pisidia, xe'eka c'a pa roch'ulef Panfilia.
ACT 14:25 Tok xquitzijoj yan can ruch'abel ri Dios pa tinamit Perge, xexule-ka pa tinamit Atalia,
ACT 14:26 y chiri' xe'oc-e pa jun barco richin xebe chic pa tinamit Antioquía, ri e'elenak-vi-pe na'ey, ejachon-pe pa ruk'a' ru-favor ri Dios richin nequibana' ri samaj ri xc'achoj yan can vacami.
ACT 14:27 Tok ec'o chic chiri' pan Antioquía, ri Pablo y ri Bernabé xequimol ri quiniman ri Jesucristo, y xquitzijoj chique ri ajani xeruto' ri Dios chutzijosic ri ruch'abel, y achel xujak bey chiquivech ri man israelitas ta richin xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 14:28 Ri Pablo y ri Bernabé q'uiy k'ij xec'uje' chiri' pa roch'ulef Siria quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo.
ACT 15:1 Chupan tak ri k'ij ri', ec'o jujun epetenak pa departamento Judea ri quire' quitijoxic niqui'en ri quiniman ri Jesucristo chiri' pan Antioquía: Si man ni'en ta circuncidar ivi' achel ruc'utun can ri Moisés chi ni'an, manak che'el yixcolotaj, yecha'.
ACT 15:2 Jac'a ri Pablo y ri Bernabé man juba' ta oc xquich'olila-qui' quiq'uin. Roma c'a ri', ri quiniman chic ri Jesucristo chiri' pan Antioquía xequicha' ri Pablo, ri Bernabé y ch'aka' chic, richin junan nequichojmirisaj re' quiq'uin ri apóstoles y ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Jerusalem.
ACT 15:3 Ri etakon-e, c'o richin niquicusaj yo'on-e coma ri quiniman ri Jesucristo pan Antioquía, y pa quibey xek'ax quiq'uin ri quiniman pa roch'ulef Fenicia y pa departamento Samaria, niquiya' can rutzijol chique chi ri man israelitas ta xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, y jani na xequicot ri quiniman tok xquic'axaj.
ACT 15:4 Tok (xe'apon, xe'ebos) pa Jerusalem, jabel xec'ul coma ri apóstoles, coma ri quiniman ri Jesucristo, y coma ri uc'uay quichin ri quiniman. Jac'ari' tok ri Pablo y ri Bernabé xquitzijoj chique ri ajani ruto'ic ri Dios quic'ulun chupan ri samaj.
ACT 15:5 Pero chiquicojol ri quiniman ec'o jujun achi'a' fariseos. Rije' xecataj y quire' xqui'ij: Ri man israelitas ta ri xquinimaj, nic'atzin ni'an ri circuncisión chique, y ti'ix chique chi tiquibana' ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, yecha'.
ACT 15:6 Romari' ri apóstoles y ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo xquimol-qui' richin yech'o pa ruvi' re'.
ACT 15:7 Tok layoj yan xech'o pa ruvi' chiri', jari' xpa'e' ri Pedro y xu'ij chique: Rix tata'aj ri kachak'-kanimal ki' iviq'uin, nuka pan ivi' chi c'o chic chi tiempo xirucha-e ri Dios chi'icojol richin xintzijoj chique ri man israelitas ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, richin quiri' tiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 15:8 Jac'a ri Dios ri reteman achique rubanon cánima conojel vinak, rija' xuc'ut chiquivech ri man israelitas ta chi nuc'ul quivech riq'uin ri xuya-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi', achel xuya-pe pa kavi' roj israelitas.
ACT 15:9 Xa junan nkurutz'et quiq'uin rije', roma tok xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Dios ch'ajch'oj xu'on che ri cánima achel xu'on kiq'uin roj.
ACT 15:10 Roma c'a ri', ¿achique roma rix nijo' ninak ri Dios riq'uin ri nijo' niya' eka'n pa quivi' ri quiniman ri Jesucristo, tok ri eka'n ri' man xetiquer ta xquic'uaj ri kati't-kamama', y nis-ta roj man nkutiquer ta nikac'uaj?
ACT 15:11 Man utz ta chi quiri', roma roj nikanimaj chi roma ru-favor ri Ajaf Jesús tok nkucolotaj roj israelitas, y quiri' mismo ri man israelitas ta, xcha' ri Pedro.
ACT 15:12 Jac'ari' xetane-ka chi yech'o-apu conojel ri quimolon-qui' chiri', richin niquiya' quixiquin che ri niquitzijoj ri Bernabé y ri Pablo pa ruvi' ri nimalaj tak retal ri ruchuk'a' ri Dios y milagros ri xu'on chiquik'a' chiquicojol ri man israelitas ta.
ACT 15:13 Jac'a tok xetane' chi yech'o ri Bernabé y ri Pablo, xch'o c'a apu ri Jacobo y xu'ij: Rix tata'aj ri kachak'-kanimal ki' iviq'uin, quinivac'axaj c'a:
ACT 15:14 Ri Simón Pedro c'a ja xutzijoj-ka chike ri achique xu'on ri Dios tok na'ey (mul, paj) xupokonaj quivech ri man israelitas ta; xutzijoj chi c'o xerucha' chiquicojol richin xe'oc jun tinamit ri can richin vi rija'.
ACT 15:15 Y re xbanataj re', can ja achel ri quitz'iban can ri profetas ojer chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij:
ACT 15:16 Tok banatajnak chic ronojel re', yin xquitzolij chic quiq'uin ri israelitas Richin ninchojmirisaj chic ri ru-gobierno ri rey David, Roma vacami yojtajnak, achel jun jay tzaknak pan ulef. Ronojel ri yojtajnak che ri ru-gobierno xtinyec chic jun bey.
ACT 15:17 Richin quiri' can ta conojel vinak yinquicanoj yin ri Cajaf, Y can ta yicanox coma ri man israelitas ta ri evoyon richin ye'oc vichin.
ACT 15:18 Quiri' nu'ij ri Ajaf Dios ri k'alajrisayon can ronojel re' ojer.
ACT 15:19 Romari' yin nin-ij chi man quekaya' pa c'ayef ri man israelitas ta ri ye'oc richin ri Dios riq'uin ri achique nu'ij ri ley.
ACT 15:20 Más utz tikataka-e rubixic chique chupan jun vuj, chi man quequitij ri achique sujun chic chiquivech tiox, ni man tiquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, ni man tiquitij quich'acul chicop ri man elesan ta quiquiq'uel, ni man tiquitij quic'.
ACT 15:21 Quiri' tika'ij-e chique, roma ri rutz'iban can ri Moisés, ojer-ojer ri' ec'o yeyo'on rubixic pa ronojel tak tinamit, y c'o che ri ni'an leer pa tak sinagoga ronojel tak sábado ri k'ij richin uxlanen, xcha' ri Jacobo.
ACT 15:22 Jac'ari' tok ri quiniman ri Jesucristo, ri uc'uay quichin, y ri apóstoles, xa jun quitzij xqui'en richin ec'o achi'a' xquequicha-e chiquicojol richin yebe pan Antioquía junan riq'uin ri Pablo y ri Bernabé. Ri xequicha-e ja ri Judas ri ni'ix Barsabás che y ri Silas ri c'o quik'ij chiquivech ri quiniman ri Jesucristo chiri'.
ACT 15:23 X-an c'a e jun vuj chiquik'a' quichin ri quiniman ri Jesucristo chiquicojol ri man israelitas ta ri quire' nu'ij: Roj ri roj apóstoles, junan quiq'uin ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo vave' pa Jerusalem, y chiconojel ri quiniman chic, nikatak-e i-saludo rix ri iniman ri Jesucristo ri man rix israelitas ta, ri rixc'o pa roch'ulef Siria, pa roch'ulef Cilicia, y pa tinamit Antioquía.
ACT 15:24 Roj keteman chic chi ec'o jujun ri xe'el-e vave' chikacojol y xebe chila' iviq'uin ri man ekatakon ta e roj. Rije' qui'in chive chi rix nic'atzin ni'an ri circuncisión chive, y chi ni'en ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; y ri niqui'ij, rusatzon ic'u'x y xa man nivil ta achique ni'en.
ACT 15:25 Romari' xkamol-ki' y xa jun katzij xka'an richin xekacha-e ca'i' achi'a' richin yekatak-e iviq'uin chiquij ri Bernabé y ri Pablo ri can yekajo'.
ACT 15:26 Xekacha' achi'a' ri can quiyo'on-qui' chuvech ri camic roma rubi' ri Kajaf Jesucristo.
ACT 15:27 Roma c'a ri', yekatak-e ri Judas y ri Silas richin nequi'ij ruchojmil chive ri katz'iban-e chupan re vuj.
ACT 15:28 Roma chuvech ri Lok'olaj Espíritu, y chikavech roj can utz chi man nikaya' ta más eka'n chivij, xaxe ri ca'i-oxi' re' ri más nic'atzin:
ACT 15:29 Man titij ti'j ri sujun chic chiquivech tiox, man titij quic', man titij quich'acul chicop ri man elesan ta quiquiq'uel, ni man ticusaj ri i-cuerpo richin yixc'uje' xa achok riq'uin na. Si ronojel re' xtik'at-ivi' chuvech, can utz ri xti'en. Ja ta ri Dios xtichajin ivichin.
ACT 15:30 Jac'ari' ri xetak-e xexule-ka pa tinamit Antioquía, y tok xequimol ri quiniman ri Jesucristo chiri', xquijach-apu ri vuj chique.
ACT 15:31 Tok ri aj chiri' xqui'en leer ruvech ri vuj, jani na xequicot roma xcuker cánima riq'uin ri ch'abel ri ec'o-e chupan.
ACT 15:32 Ri Judas y ri Silas, rije' roma eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, romari' riq'uin jani na ch'abel xequipaxa'aj y xquiya' ruchuk'a' cánima ri quiniman ri Jesucristo chiri' pan Antioquía.
ACT 15:33 Tok ri Judas y ri Silas q'uiy chic k'ij quec'uje' chiri', chuvi' uxlanen xetzolis-pe quiq'uin ri etakayon-e quichin coma ri quiniman ri Jesucristo chiri' pan Antioquía.
ACT 15:34 Pero ri Silas xa xka chuvech xc'uje' can pan Antioquía.
ACT 15:35 Ja jun ri Pablo y ri Bernabé c'a xec'uje' na chiri' pa tinamit Antioquía, yetijon pa ruvi' ri utzulaj ch'abel richin ri Ajaf, y junan quiq'uin ch'aka' chic más, niquitzijoj ri ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ACT 15:36 Xk'ax ca'i-oxi' ic' xec'uje' chiri', ri Pablo quire' xu'ij che ri Bernabé: Jo' ri pa tak tinamit ri katzijon-vi can ruch'abel ri Ajaf, richin niketemaj achique quibanon rutinamit ri Dios, xcha' che.
ACT 15:37 Jac'a ri Bernabé nrojo' chi ni'e chic chiquij jun bey ri Juan, ri ni'ix Marcos che.
ACT 15:38 Pero ri Pablo man nrojo' ta, roma tok xbe na'ey chiquij, xa xeruxutuj can pa roch'ulef Panfilia, y xuya' can rubanic ri samaj ri ebenak-vi.
ACT 15:39 Pero roma xa niquichok'omayila' chiquivech, xa xquijach-e-qui'. Ri Bernabé xuc'uaj ri Marcos, y xe'oc-e pa jun barco richin xebe pa Chipre, jun roch'ulef c'o pa mar.
ACT 15:40 Jac'a ri Pablo, ja ri Silas xucha' richin ni'e chirij. Y ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Antioquía xequijach-e pa ruk'a' ru-favor ri Ajaf.
ACT 15:41 Xek'ax c'a pa roch'ulef Siria y Cilicia, niquiyala' can ruchuk'a' cánima ri quiniman ri Jesucristo chiri'.
ACT 16:1 Jac'ari' tok ri Pablo y ri Silas ja jun pa Derbe y pa Listra xebe-vi. Chiri' pa tinamit Listra c'o c'a jun tzekle'ey richin ri Jesucristo rubinan Timoteo, ral jun ixok israelita ri runiman ri Jesucristo, jac'a ri rutata' man israelita ta.
ACT 16:2 Ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa Listra y pan Iconio utz rutzijol niqui'en ri Timoteo.
ACT 16:3 Ri Pablo nrojo' chi ri Timoteo ni'e chirij richin nequibana' rusamaj ri Dios. Pero coma ri israelitas ri ec'o chupan tak ri lugar ri', ri Pablo xu'on circuncidar, roma conojel queteman chi rutata' ri Timoteo xa man israelita ta.
ACT 16:4 Jac'a tok ri Pablo y ri ebenak riq'uin yek'ax ri pa tak tinamit, yequipaxa'aj can ri quiniman ri Jesucristo chi tiquinimaj ri nu'ij chupan ri vuj ri quitakon-pe ri apóstoles y ri uc'uay quichin ri quiniman pa tinamit Jerusalem.
ACT 16:5 Romari' ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit ri yek'ax-vi, más nic'uje-pe ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo, y k'ij-k'ij más q'uiy yeniman ri ruch'abel ri Ajaf.
ACT 16:6 Tok ri Pablo y ri ebenak riq'uin xek'ax pa roch'ulef Galacia y Frigia, ri Lok'olaj Espíritu man xuya' ta lugar chique richin nequitzijoj ruch'abel ri Dios pa roch'ulef Asia.
ACT 16:7 Jac'a tok (xe'apon, xe'ebos) pa (ruc'ulba't, ru-mojón) ri roch'ulef Misia, xquinojij yebe pa roch'ulef Bitinia, pero ri Espíritu man xuya' ta lugar chique.
ACT 16:8 Xe chunakaj ri Misia xek'ax-vi richin xebe-ka pa tinamit Troas.
ACT 16:9 Y pa jun achel achic' chak'a', ri Pablo xutz'et jun achi aj pa roch'ulef Macedonia pa'el chuvech, y nuc'utuj quemelal che chi tik'ax quiq'uin pa Macedonia richin yeruto'.
ACT 16:10 Tok ri Pablo rubanon chic ri achel achic', jari' xkabanala-e kabanic, roma (xk'ax, xno') chikavech chi ja ri Dios noyon kichin richin nku'e pa roch'ulef Macedonia richin nekatzijoj chique ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
ACT 16:11 Xojel c'a pe pa tinamit Troas, xojoc-e pa jun barco, y choj xojbe pa Samotracia, jun roch'ulef c'o pa mar. Chuca'n k'ij, xojel-e chiri', richin xojbe pa tinamit Neápolis.
ACT 16:12 Jac'ari' xkaya' can ri tinamit Neápolis, richin xojbe pa tinamit Filipos, ri c'o chupan ri jun parte más c'o ruk'ij che ri roch'ulef Macedonia. Ri tinamit Filipos, vinak aj-Roma ec'o chupan, y chiri' c'a xojc'uje-vi ca'i-oxi' k'ij.
ACT 16:13 Y chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen, xojel-e ri pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakan-ya' ri ni'an-vi oración. Chiri' xojetz'uye-vi richin xojtzijon quiq'uin ri ixoki' ri quimolon-qui'.
ACT 16:14 Jun chique ri nac'axan-apu, jun ixok rubinan Lidia, aj pa tinamit Tiatira. Rija' jun c'ayiy tziek morado, y jun yo'ol ruk'ij ri Dios. Y ri Ajaf xujak ránima richin xuya' ruxiquin riq'uin ri ch'abel ri nutzijoj ri Pablo.
ACT 16:15 Tok rija' y ri ec'o riq'uin pa racho ebanon chic bautizar, ri Lidia chuvi' quemelal quire' xu'ij chike: Si rix yinitz'et chi yin kitzij ronojel vánima yinc'o chirakan ri Ajaf, quixampe chivacho richin yixc'uje' chiri', xcha'. Can xutij ruk'ij chikij richin xojuxlan chiracho.
ACT 16:16 Jun k'ij tok roj benak ri achique lugar ni'an-vi oración, xkac'ul jun xten c'o itzel espíritu riq'uin. Rija' jun lok'on samajinel ri can q'uiy méra nuya' chiquik'a' ri rajaf, roma ri itzel espíritu nu'on che chi nitiquer nu'ij ri achique niquik'asaj ri vinak pa quic'aslen.
ACT 16:17 Ri xten re' rutzekle'en ri Pablo y roj rutzekle'en roj. Nisiq'uin riq'uin ruchuk'a' chikij, y nubila': Ri achi'a' re' erusamajela' ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel, y niquitzijoj chive ri kitzij bey richin yixcolotaj, nicha'.
ACT 16:18 Q'uiy k'ij quiri' xu'on ri xten chikij. Jac'a ri Pablo xk'ax ruc'u'x, xtzu'un can chirij, y xu'ij che ri itzel espíritu: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chave chi catel-e riq'uin ri xten, xcha'. Y ri itzel espíritu can ja hora ri' xel-e.
ACT 16:19 Jac'a ri erajaf, tok xquitz'et chi xel-e ri itzel espíritu riq'uin ri xten ri niyo'on ch'acoj méra chiquik'a', (xequitz'om, xequichop) ri Pablo y ri Silas, xequijirirej-apu chiquivech ri autoridades ri lugar yec'ojox-vi ri vinak.
ACT 16:20 Tok xequipaba' chiquivech ri autoridades, quire' ri sujunic xqui'en-apu: Ri achi'a' re' israelitas y equiyacon ri tinamit.
ACT 16:21 Niquic'ut ri man utz ta chike roj chi nikac'ul y nika'an roma roj, roj romanos, yecha'.
ACT 16:22 Eq'uiy c'a vinak xecataj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Y ri autoridades xquiretzetzej-e quitziak ri Pablo y ri Silas, y xqui'ij chi quech'ay che xic'a'y.
ACT 16:23 Tok jani na chic equich'eyon chiri', xe'equitz'apij can pa cárcel, y xqui'ij che ri chajinel chi queruchajij utz-utz.
ACT 16:24 Xe xrac'axaj quiri', ri chajiy cárcel c'a ja ri más naj apu chupan ri cárcel xe'eruya-vi can ri Pablo y ri Silas, y ri cakan xuk'ok'oj can chupan che' ri banon rubanic richin nik'ata'ex can akan.
ACT 16:25 Pero pa nic'aj ak'a' ri Pablo y ri Silas niqui'en orar y niquibixaj rubi' ri Dios. Jac'a ri ch'aka' chic presos yequic'axaj-apu.
ACT 16:26 Jac'ari' xuyiquiyo' jun nimalaj cobrakan ri xusiloj ruxe' ri cárcel y xujak ronojel tak ri ruchi', y ri cadenas ri achok che eximilo'n-vi ri presos ronojel xesok'opitaj.
ACT 16:27 Tok xc'astaj ruvech ri chajiy cárcel, y xutz'et chi ejakal ruchi' ri cárcel, xrelesaj ri ru-espada y ja nucamisaj-ka-ri', roma nunojij chi ri presos xe'enimaj yan e conojel.
ACT 16:28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o-pe che, y xu'ij: Man tacamisaj-ka-avi', xa ja ri rojc'o konojel, xcha'.
ACT 16:29 Ri chajinel xu'ij chi tic'amer-pe jun candil, junanin xoc-apu ri pa cárcel, y nibarbot xbexuque' chiquivech ri Pablo y ri Silas.
ACT 16:30 Xerelesaj c'a pe ri pa cárcel, y xuc'utuj chique: Nimalaj tak achi'a', ¿achique nic'atzin nin-en richin quiri' yicolotaj? xcha' chique.
ACT 16:31 Jac'ari' xqui'ij ri Pablo y ri Silas che: Taya' avánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y xcacolotaj rat y ri ec'o aviq'uin pan avacho, xecha'.
ACT 16:32 Xquitzijoj c'a ruch'abel ri Ajaf che ri chajinel y chique conojel ri ec'o riq'uin pa racho.
ACT 16:33 Ja misma hora ri' chak'a', ri chajinel xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas, y x-an c'a can bautizar rija' y conojel ri ec'o riq'uin pa racho.
ACT 16:34 Jac'ari' xeruq'uen-e chiracho y xerutzuk-pe. Jani na niquicot rija' y ri ec'o riq'uin pa racho roma xquiya' cánima riq'uin ri Dios.
ACT 16:35 Tok xsakar chuca'n k'ij, ri autoridades xequitak-e (justusi', aj-ch'ami'y) pa cárcel richin xqui'ij che ri chajinel chi querelesaj-e ri Pablo y ri Silas.
ACT 16:36 Quire' c'a xberu'ij can ri chajinel che ri Pablo: Ri autoridades quitakon-pe rubixic chi yixinvelesaj-e. Vacami quixel-pe, y Dios c'a tuc'uan ibey, xcha'.
ACT 16:37 Jac'a ri Pablo quire' rutzolic quitzij xu'on: Ri autoridades ivir xe yan cha'anin xqui'ij chi kuch'ay, chiquivech vinak xojch'ay-vi, nis-ta queteman si c'o kamac o manak. Y masque roj, roj romanos, choj xojquiya' pa cárcel, y vacami rije' nicajo' chi che'elek'el nkojquelesaj-e. ¡Manak che'el chi quiri'! Te'ibij chique chi ja rije' quepe richin nkojquelesaj, xcha' ri Pablo chique.
ACT 16:38 Ri (justusi', aj-ch'ami'y) xbequi'ij ronojel chique ri autoridades ri xu'ij-e ri Pablo chique, jac'a tok ri autoridades xquic'axaj chi ri Pablo y ri Silas eromanos, xa xquixi'ij-qui'.
ACT 16:39 Jac'ari' ri autoridades riq'uin cakan xepe, y xuquic'utuj cuyubel quimac chiquivech. C'ajari' xequelesaj-e ri pa cárcel y xquic'utuj chique chi que'el-e chiri' pa tinamit.
ACT 16:40 Jac'a ri Pablo y ri Silas tok xe'el yan e ri pa cárcel, xebe chiracho ri Lidia, y riq'uin xech'o quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo, xquiya' can ruchuk'a' cánima conojel, c'ajari' xebe.
ACT 17:1 Tok ri Pablo y ri Silas ebenak pa quibey, xek'ax pa tinamit Anfípolis y Apolonia, y c'ajari' xbequila' ri tinamit Tesalónica ri c'o-vi jun qui-sinagoga ri israelitas.
ACT 17:2 Xoc c'a apu ri Pablo chiri' pa sinagoga quiq'uin roma rija' can quiri' vi nu'on xa achique na tinamit nik'ax-vi. Y chi oxi' sábado ri k'ij richin uxlanen, xquimol-qui' junan richin yetzijon pa ruvi' ruch'abel ri Dios.
ACT 17:3 Ja ch'abel ri' nucusaj richin nuk'alajrisaj chiquivech chi ri Jun ri nitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, can bin na vi pe chi nuk'asaj k'axomal, chi nicamises, y chi nic'astaj chic pe. Y quire' c'a xu'ij ri Pablo chique: Ri Jesús ri nuc'amon-pe rutzijol yin chive, jari' ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chikacolic roj ri roj rutinamit, xcha'.
ACT 17:4 Y chiquicojol ri israelitas ec'o jujun xquinimaj, jac'a chiquicojol ri man israelitas ta ri can niquiya-vi ruk'ij ri Dios, más eq'uiy xquinimaj, y quiri' mismo chiquicojol ri ixoki' c'o quik'ij, man juba' ta oc xquinimaj. Ja conojel re' xekaj-en chi xe'oc (cachbil, cach'il) ri Pablo y ri Silas.
ACT 17:5 Jac'a ri israelitas ri man niquinimaj ta, roma itzel xquina' chique ri Pablo y ri Silas, xequibochi'ij jujun itzel k'orolaj tak momo'a' richin xequimol vinak, hasta xequiyec ri tinamit. Riq'uin oyoval xe'oc pa racho ri achi rubinan Jasón chiquicanoxic ri Pablo y ri Silas, roma nicajo' yequiya' pa quik'a' ri vinak.
ACT 17:6 Pero roma man xequil ta ri Pablo y ri Silas, xa ja ri Jasón y jujun ri quiniman ri Jesucristo ri xequiq'uen-pe chiquivech ri autoridades richin ri tinamit. Riq'uin c'a cuchuk'a' yesiq'uin, y niqui'ij: Ri Pablo y ri Silas xa achique na roch'ulef yek'ax-vi, ronojel niquiyoj can ruchojmil, y vacami ja xe'uka vave' chupan ri katinamit.
ACT 17:7 Y ja re Jasón re xc'ulu-apu quichin pa racho, y conojel re yetzekle'en quichin ri Pablo y ri Silas, xa niquic'ulula'j ru-ley ri rey César, roma niqui'ij chi c'o chic jun rey rubinan Jesús, yecha'.
ACT 17:8 Riq'uin ri quiri' xqui'ij-apu, xqui'en chique ri vinak y ri autoridades chi man niquil ta achique niqui'en.
ACT 17:9 Pero tok ri autoridades quic'ulun chic méra chiquik'a' ri Jasón y ri ch'aka' chic richin man yequitz'apij-apu, c'ajari' xequisok'opij-e.
ACT 17:10 Chupan mismo ri ak'a' ri', ri quiniman ri Jesucristo xequitak-e ri Pablo y ri Silas pa tinamit Berea. Chiri' pa Berea, ri Pablo y ri Silas xebe ri pa sinagoga quichin ri israelitas.
ACT 17:11 Ri israelitas ri ec'o chiri', más utz quino'oj que chiquivech ri israelitas ri ec'o pa Tesalónica, roma rije' can xquiya' quixiquin che ruch'abel ri Dios ri xtzijos chique. Ronojel k'ij niquinic'oj rupan ruch'abel ri Dios richin niquitz'et si kitzij junan nu'ij riq'uin ri niqui'ij ri Pablo y ri Silas.
ACT 17:12 Romari' eq'uiy chique rije' ri xeniman. Ja jun chiquicojol ri man israelitas ta, eq'uiy ixoki' c'o quik'ij xeniman y quiri' mismo achi'a'.
ACT 17:13 Jac'a ri israelitas ri man xquinimaj ta ri pa tinamit Tesalónica, tok xquic'axaj chi ri Pablo ja jun ri pa tinamit Berea nutzijoj-vi ruch'abel ri Dios, ja jun chiri' xebe-vi richin niquisatzala' quino'oj ri vinak richin yequiyec.
ACT 17:14 Ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa Berea, cha'anin c'a xquitak-e ri Pablo chuchi' ri mar, jac'a ri Silas y ri Timoteo xec'uje' can.
ACT 17:15 Ri xec'amo-e richin ri Pablo, c'a pa jun tinamit rubinan Atenas xbequijacha-vi. Tok xe'el-pe riq'uin, ri Pablo xu'ij-pe chique chi tiqui'ij chique ri Silas y ri Timoteo chi tequila' cha'anin.
ACT 17:16 Chupan tak ri k'ij tok ri Pablo eroyo'en ri Silas y ri Timoteo chiri' pa tinamit Atenas, rija' jani na nik'axo ránima roma nutz'et chi ri tinamit nojnak chique tiox.
ACT 17:17 Romari' xbe-apu ri pa sinagoga richin yetzijon pa ruvi' ruch'abel ri Dios quiq'uin ri israelitas y quiq'uin ri vinak eyo'ol ruk'ij ri Dios. Ja jun ri pa c'ayibel ronojel k'ij quiri' nu'on quiq'uin ri yeril chiri'.
ACT 17:18 Y ec'o c'a jujun vinak ri quijachon-qui' richin niquetemaj aj-roch'ulef no'oj, ri xech'o riq'uin ri Pablo. Ri vinak re' ni'ix epicúreos y estoicos chique. Tok xquic'axaj ri utzulaj ruch'abel ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj y xquic'axaj chi ri Pablo nu'ij chi ri anima'i' can yec'astaj-vi, ec'o chique rije' niqui'ij: ¿Achique cami nrojo' nu'ij ri ma volol re' chike? yecha', y ch'aka' chic niqui'ij: Ri achi re' achel xa yo'ol quitzijol juley chic dioses, yecha'.
ACT 17:19 Jac'ari' xquic'uaj ri Pablo pan Areópago, ri lugar niquimol-vi-qui' ri uc'uay bey chiquivech ri vinak ri'. Y xqui'ij c'a che: Roj nikajo' niketemaj más ruchojmil ri c'ac'ac' no'oj ri natzijoj chike.
ACT 17:20 Roma man jun bey kac'axan ri natzijoj rat, y nikajo' nak'alajrisaj ruchojmil chikavech, xecha' che.
ACT 17:21 Quiri' xqui'ij, roma conojel ri aj chiri' pa tinamit Atenas, y ri epetenak juc'an chic ri c'o cacho chiri', man jun chic achok pa ruvi' benak-vi ri cánima, xaxe pa ruvi' ri yequibila' y yequic'axala' c'ac'ac' tak no'oj.
ACT 17:22 Ri Pablo xpa'e' pa quinic'ajal ri quimolon-qui' chiri' pan Areópago, y xu'ij: Rix ri rix tata'aj rixc'o vave' pan Atenas, yin nintz'et chi rix benak ivánima chiquij ri i-dioses, richin niya' quik'ij.
ACT 17:23 Roma tok xik'ax ri achique lugar niya-vi quik'ij ri i-dioses, hasta xintz'et jun altar ri nu'ij: JARE' RU-ALTAR RI DIOS RI MAN KETEMAN TA RUVECH, nicha'. Tivetemaj c'a chi ri niya' ruk'ij rix, y xa man iveteman ta ruvech, jari' ri nintzijoj yin chive.
ACT 17:24 Ja Dios ri' ri banayon ri roch'ulef y ronojel ri c'o chuvech. Rija' Rajaf ri caj y ri roch'ulef, y romari' mana-ta chupan tak jay ri ebanon coma achi'a' nic'uje-vi,
ACT 17:25 nis-ta nic'atzin chi nito'ox coma vinak, achel xa ta man ta nitiquer rija'. Roma ja rija' niyo'on kac'aslen konojel, nuya' ri cak'ik' nikajik'aj, y ronojel ri nic'atzin chike.
ACT 17:26 Rubanon chi riq'uin ri na'ey achi epetenak-vi ri jalajoj botzaj tak vinak ri ec'o. Ja rija' jachayon ri roch'ulef chiquivech richin niquinojsaj y ja rija' chojmirisayon ri ajani chi tiempo xquec'uje' jun lugar che ri roch'ulef, y ri ajani chi roch'ulef quik'etbeyan chi botzaj.
ACT 17:27 Quiri' rubanon ri Dios chique, richin quiri' niquicanoj rija'; riq'uin juba' yemakak nequila-pe, y rija' xa man naj ta c'o-vi chike chikajununal.
ACT 17:28 Quiri' nin-ij chive roma ri roj vinak, roma rija' c'o kac'aslen, nkusilon, y roma rija' tok rojc'o, achel qui'in jujun ivinak ri ni'ij rix poetas chique, chi roj vinak can roj ralc'ua'l vi rija'.
ACT 17:29 Y roma roj ralc'ua'l ri Dios, man utz ta nikanojij chi ri Dios xa junan riq'uin ri oro o plata o abaj, masque jabel chi jun tiox banon che, y masque jani na novinak (chubanic, cho'onic) ri banayon richin.
ACT 17:30 Can kitzij vi chi ri Dios erucoch'on-pe ri man queteman ta ri achique utz chi niquiya' ruk'ij. Jac'a ri vacami nu'ij chi conojel vinak tiquijala' quino'oj y tiquiya' can ri mac.
ACT 17:31 Roma rija' ruch'icon ruvech jun k'ij richin nunic'oj cánima conojel ch'utik-nima'k pa ruchojmil, y ja ri Jun ri can rucha'on-vi-pe ri nucusaj richin nu'on quiri'. Y richin nik'alajin chiquivech conojel chi kitzij quiri' nibanataj, ri Dios xu'on che ri Jun ri' chi xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i', xcha' ri Pablo.
ACT 17:32 Jac'a tok xquic'axaj chi ri anima'i' yec'astaj chic pe, ch'aka' xa xetze'en-apu chirij ri Pablo, y ch'aka' chic xqui'ij: C'a xcatkac'axaj chic na jun k'ij pa ruvi' ri na'ij, xecha'.
ACT 17:33 Jac'ari' tok ri Pablo xel-pe chiquicojol.
ACT 17:34 Ec'o c'a jujun achi'a' xek'ax-apu riq'uin ri Pablo y xquinimaj. Chiquicojol rije' c'o jun achi (nic'ojon, juez) pa quivi' ri vinak chiri' pan Areópago rubinan Dionisio, jun ixok rubinan Dámaris y ch'aka' chic más.
ACT 18:1 Chirij ronojel re' ri Pablo xel-pe chiri' pa tinamit Atenas, y xbe pa tinamit Corinto.
ACT 18:2 Chiri' xril jun achi israelita rubinan Aquila aj pa roch'ulef Ponto. Ri Aquila y ri rixayil rubinan Priscila, c'a juba' que'el-pe pa roch'ulef Italia, y ec'o chiri' pa Corinto, roma ri Claudio ri emperador xu'ij chi ri israelitas que'el-e ri pa tinamit Roma. Ri Pablo xbe chiquitz'etic chicacho.
ACT 18:3 Y roma xa jun mismo samaj queteman, ri Pablo xc'uje' chiri' chicacho, junan xesamaj, roma rije' ebanoy jay riq'uin tziek.
ACT 18:4 Ri pa tak sábado ri k'ij richin uxlanen, ri Pablo ni'e ri pa sinagoga, yetzijon pa ruvi' ruch'abel ri Dios quiq'uin ri israelitas y ri man israelitas ta. Nutij ruk'ij quiq'uin richin can ta niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 18:5 Jac'a tok ri Silas y ri Timoteo xe'el-pe pa roch'ulef Macedonia, y xe'eka pa tinamit Corinto, ri Pablo rujachon-ri' chutzijosic ruch'abel ri Dios chiri', nuk'alajrisaj chiquivech ri israelitas chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.
ACT 18:6 Pero ri ye'ac'axan richin ri Pablo, niquic'ulula'j y niquiyok'-apu, romari' ri Pablo (xutota', xuquiraj) can ri rutziak chiquivech, y xu'ij chique: Yin xinel yan chuvech ri eka'n, roma ja xinya' can rutzijol chive; iviq'uin rix c'o-vi si man xquixcolotaj ta. Yin vacami ja quiq'uin ri man israelitas ta yi'e-vi, xcha' can chique.
ACT 18:7 Tok xel-pe ri Pablo ri pa sinagoga, xbe chiracho jun achi ri can ruchajin ruc'aslen chuvech ri Dios rubinan Justo ri c'o racho xe ruxiquin ri sinagoga.
ACT 18:8 Pero ri achi principal ri pa sinagoga rubinan Crispo xuya' ránima riq'uin ri Ajaf, quiri' mismo ri ec'o riq'uin pa racho. (Chuka', ka) eq'uiy aj-Corinto niquiya' cánima riq'uin ri Ajaf tok niquic'axaj ruch'abel ri Dios, y ye'an bautizar.
ACT 18:9 Jac'a ri Ajaf pa jun achel achic' xch'o-vi che ri Pablo chak'a', y xu'ij che: Man taxi'ij-avi'. Rat tatzijoj ri nuch'abel y man catane' chubixic.
ACT 18:10 Roma yin yinc'o aviq'uin, y man jun vinak xtijel ruk'a' chavij richin xtu'on pokon chave. Roma vave' pa Corinto eq'uiy ri xque'oc nutinamit, xcha' ri Ajaf.
ACT 18:11 Jun juna' riq'uin nic'aj xc'uje' ri Pablo chiri', yerutijoj ri aj-Corinto riq'uin ruch'abel ri Dios.
ACT 18:12 Ri tiempo ri', jun achi rubinan Galión nibano gobernar chiri' pa roch'ulef Acaya ri c'o-vi ri Corinto. Jac'ari' tok ri israelitas xa jun quitzij xqui'en richin xecataj chirij ri Pablo, xquic'uaj c'a e chuvech ri Galión,
ACT 18:13 y quire' xqui'ij che: Ri jun achi re' nutij ruk'ij nujal quino'oj ri kavinak richin tiquiya' ruk'ij ri Dios, pero man achel ta nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
ACT 18:14 Jac'a tok ri Pablo xrojo' xch'o-apu, xa ja ri Galión na'ey xch'o-pe chique ri israelitas, y xu'ij: Xa ta ri achi re' c'o ta jun mac rubanon chuvech ri gobierno o jun ta chic nimalaj mac, yin can ta yixincoch' riq'uin ri nibila-pe, rix israelitas.
ACT 18:15 Pero si ri sujunic ri ic'amon-pe xa chirij ri achique nuc'ut rija', y xa chirij ri i-ley y ri rubi' ri Jesús, tichojmirisaj-ka rix chivech, roma yin manak sujunic achel re' ninjo' nin-en ruchojmil, xcha'.
ACT 18:16 Jari' xerelesaj-pe ri achique lugar nic'ojon-vi.
ACT 18:17 Jac'ari' tok rije' chiconojel (xquitz'om, xquichop) ri Sóstenes, ri principal ri pa sinagoga, y chiri' chupan ri lugar ri yec'ojox-vi ri vinak xquich'ey-vi. Jac'a ri Galión manak achique che; achel xa man ta nutz'et ri najin.
ACT 18:18 Ri Pablo c'a xc'uje' na q'uiy k'ij chiri' pa Corinto, c'ajari' xch'o can chique ri quiniman ri Jesucristo, xoc-e pa jun barco richin ni'e pa roch'ulef Siria, y xebe ri Priscila y ri Aquila chirij. Tok xek'ax pa tinamit Cencrea, ri Pablo xusocaj-e ronojel rusumal ruvi', richin retal chi c'o rusujun che ri Dios chi nu'on.
ACT 18:19 Jac'ari' (xapon, xebos) pa tinamit Efeso. Chiri' xeruya-vi can ri Priscila y ri Aquila, ruyon c'a xbe ri pa sinagoga, y chiri' junan yetzijon pa ruvi' ruch'abel ri Jesucristo quiq'uin ri ruvinak israelitas.
ACT 18:20 Rije' xquic'utuj quemelal che ri Pablo chi tic'uje' q'uiy k'ij chiri' quiq'uin pan Efeso, pero rija' man quiri' ta xu'on,
ACT 18:21 xa xch'o can chique y xu'ij: Jamel man jamel yin nic'atzin yic'uje' pa Jerusalem chupan tak ri k'ij richin ri nimak'ij petenak, pero yitzolij chic pe jun bey iviq'uin, si quiri' nrojo' ri Dios, xcha'. Jac'ari' xoc-e pa barco, xuya' can ri tinamit Efeso.
ACT 18:22 Tok (xapon, xebos) pa tinamit Cesarea, ri Pablo xjote-e pa tinamit Jerusalem richin xe'erubana' saludar ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', c'ajari' xxule-ka pa tinamit Antioquía.
ACT 18:23 Chiri' xc'uje-vi juba' tiempo. C'ajari' xtzolij chic jun bey chiquitz'etic ri quiniman ri Ajaf, y ja achel rubanon-pe, quiri' rutzolic quitz'etic xu'on ri pa tak lugar richin ri roch'ulef Galacia, y pa roch'ulef Frigia richin nuya' can ruchuk'a' ri cánima.
ACT 18:24 Jac'a ri pa tinamit Efeso (xapon, xebos) yan chic jun achi israelita rubinan Apolos. Rija' aj-Alejandría, jabel reteman nich'o chiquivech ri vinak, y can q'uiy reteman pa ruvi' ruch'abel ri Dios ri tz'iban can.
ACT 18:25 Ri Apolos re' tijon pa rubey ri Ajaf. Can niq'uenc'ot-vi ránima, romari' can pa ruchojmil nich'o y nitijon, pero xaxe ri ru'in can ri Juan ri Bautista, xaxe ri' reteman pa ruvi' ruc'aslen ri Ajaf.
ACT 18:26 Man juba' ruxi'in-ri' xutz'uc nitzijon chiquivech ri quimolon-qui' pa sinagoga. Ri Priscila y ri Aquila tok xquic'axaj ri najin chubixic, xetzijon riq'uin ruyon, y xquichojmij más rubey ri Dios chuvech.
ACT 18:27 Tok xetemex chi ri Apolos nurayij ránima nik'ax pa roch'ulef Acaya, ri quiniman ri Jesucristo chiri' pan Efeso más xquiya' ruchuk'a' ri ránima riq'uin ri nunojij, y xqui'en c'a e jun vuj chique ri quiniman ri ec'o pan Acaya, ri nu'ij chi utz tiquic'ulu' ri Apolos. Chiri' pa roch'ulef Acaya, ri xsamaj yan ru-favor ri Dios pa quic'aslen richin xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, rija' jani na xeruto',
ACT 18:28 roma can chiquivech conojel, riq'uin ruchuk'a' ri rutzij xutz'apij quichi' ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesucristo riq'uin rucusasic nu'on ruch'abel ri Dios richin nuc'ut chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.
ACT 19:1 Tok ri Apolos c'o pa tinamit Corinto, ri Pablo nuk'asala' ri (c'achelaj, montaña) richin ri roch'ulef Galacia y Frigia benak, (xapon, xebos) pa tinamit Efeso. Chiri' xeril jujun ri quiniman ri Jesucristo,
ACT 19:2 y quire' xuc'utuj chique: Tok rix xinimaj, ¿xic'ul ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima? Jac'a rije' xqui'ij: Nis-ta kac'axan chi c'o Lok'olaj Espíritu, xecha'.
ACT 19:3 Jac'ari' tok ri Pablo xuc'utuj chic chique: ¿Achique chi bautismo x-an chive c'a? xcha'. Ja ri bautismo ri ruc'utun can ri Juan ri Bautista, xecha'.
ACT 19:4 Y ri Pablo xu'ij: Ri bautismo ri xu'on ri Juan, richin chi ri vinak niquijal quino'oj y niquiya' can ri quimac, y xu'ij chique chi riq'uin ri Jun ri xtipe, tiquiya-vi ri cánima. Y ri' ja ri Jesús, ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, xcha'.
ACT 19:5 Tok xquic'axaj quiri', xe'an bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús.
ACT 19:6 Jac'a tok ri Pablo xuya' ruk'a' pa quivi', xka-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi', xech'o c'a pe pa jalajoj tak ruvech ch'abel, y can niquiya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima.
ACT 19:7 Chiconojel ec'o cami doce achi'a'.
ACT 19:8 Ri Pablo chi oxi' ic' yetzijon chiquivech quiq'uin ri israelitas pa ruvi' ru-gobierno ri Dios. Man c'a nuxi'ij ta ri' nitzijon y can nutij ruk'ij quiq'uin richin can ta ec'o niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 19:9 Pero ec'o xquicovirisaj ri cánima, y man xquinimaj ta. Chiquivech ri vinak niquibila' itzel tak tzij chirij ri utzulaj Bey. Romari' ri Pablo xel-e chiquicojol, y xeruc'uaj-e ri quiniman ri Jesucristo pa jun jay richin jun achi rubinan Tiranno, ri banon richin yetijox ri niquimol-qui' chupan, y chiri' yetzijon-vi ronojel k'ij pa ruvi' ruch'abel ri Dios.
ACT 19:10 Ca'i' juna' quiri' xu'on ri Pablo. Romari' conojel ri ec'o chiri' pa roch'ulef Asia, chi israelitas y man israelitas ta, xquic'axaj ri ruch'abel ri Ajaf Jesús.
ACT 19:11 Y ri Dios xucusaj ri Pablo richin xerubanala' nimalaj tak milagros.
ACT 19:12 Roma hasta ri rutziak ri nuya' choruc'u'x richin nisamaj y ri rupáya ri ek'axnak ruk'a' ri Pablo chirij, ye'uc'uax quiq'uin ri yeyavej, y ri yeyavej yec'achoj, y ri itzel tak espíritu ye'el-e.
ACT 19:13 Pero ec'o jujun israelitas ri yebiyaj richin yequelesaj itzel tak espíritu. Rije' xcajo' xquisiq'uij rubi' ri Ajaf Jesús pa quivi' ri ocunak itzel tak espíritu quiq'uin, y romari' xqui'ij: Pa rubi' ri Jesús ri nutzijoj ri Pablo yixkatak chi quixel, yecha'.
ACT 19:14 Quiri' niqui'en evuku' ruc'ajol jun achi israelita uc'uay quichin sacerdotes rubinan Esceva.
ACT 19:15 Xcajo' xquelesaj jun itzel espíritu ri ocunak pa ránima jun vinak, pero ri itzel espíritu xch'o-pe y xu'ij: Yin veteman (achique, acu'x) ri Jesús y veteman ruvech ri Pablo. Jac'a rix, ¿rix achique? xcha' chique.
ACT 19:16 Ri achi ri achok riq'uin ocunak-vi ri itzel espíritu, xuc'ak-ri' chiquij y can xtiquer-vi, man jun xetiquer xqui'en pa ruk'a'. Esocotajnak y ech'anel xe'enimaj-e ri pa jay.
ACT 19:17 Ri xbanataj, chi israelitas y man israelitas ta xe'ac'axan chiri' pan Efeso. Can xquixi'ij-qui' conojel, y jani na xnimer ruk'ij ri rubi' ri Ajaf Jesús.
ACT 19:18 Eq'uiy c'a chique ri xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo yepe, nuquik'alajrisaj y man niquevaj ta ronojel ri man utz ta ri xequibanala' na'ey.
ACT 19:19 Quiri' mismo q'uiy aj-k'ija' xequic'amala-pe ri vuj ri xequicusaj richin (xe'itzin, magia) y chiquivech conojel xequiporoj-vi. Tok xajlex rajil ri vuj xporox, c'o cami jun cien mil quetzales rajil.
ACT 19:20 Y quiri' ri ruch'abel ri Ajaf más xbe pa jotol; riq'uin uchuk'a' benak y man jun nipaban richin.
ACT 19:21 Chirij ronojel ri xbanataj chiri', ri Pablo xuya' pa ránima ni'e pa tinamit Jerusalem, pero na'ey na ye'erutz'eta-pe ri quiniman ri Jesucristo pa roch'ulef Macedonia y Acaya, y c'ajari' nic'atzin ni'e pa tinamit Roma. Quiri' nunojij ri Pablo pa ránima.
ACT 19:22 Xerutak c'a e pa Macedonia eca'i' chique ri yeto'on richin, y ri' ja ri Timoteo y ri Erasto, jac'a rija' c'a xc'uje' na can jun tiempo pa roch'ulef Asia.
ACT 19:23 Pa tinamit Efeso ri tiempo ri', ri vinak man juba' ta oc coyoval xcataj chirij ri Kitzij Bey.
ACT 19:24 Roma c'o jun samajiy plata rubinan Demetrio, ri nusamajij ri plata richin nubanala' ch'utik ruvachibel ri jay ri niyo'ox-vi ruk'ij ri diosa Diana. Ri achi re' y ri más chic samajela' man juba' ta oc méra niquich'ec chiquij tak ruvachibel ri jay ri'.
ACT 19:25 Ri Demetrio re' xeroyoj ri yesamaj riq'uin, y ri ch'aka' chic ri mismo ebanoy ruvachibel ri jay richin ri Diana, y xu'ij chique: Rix tata'aj iveteman chi ri samaj re' nuya' kabeyomal.
ACT 19:26 Pero rix itz'eton y ivac'axan chi ri Pablo man xe ta vave' pan Efeso, xa juba' ma pa ronojel tak tinamit richin ri roch'ulef Asia rutijon-vi ruk'ij rujalon quino'oj eq'uiy, richin niquinimaj chi ri vachibel ebanalo'n coma vinak, man e-dios ta.
ACT 19:27 Y re', man xe ta che ri kach'acoj nuq'uen-pe c'ayef. Riq'uin juba' man jun chic rakale'n xti'an che racho ri ka-diosa Diana, y quiri' ri nimalaj ruk'ij ri Diana xa xtipe pa xulan, jun diosa ri niyo'ox ruk'ij pa ronojel Asia, y chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef, xcha' ri Demetrio chique.
ACT 19:28 Tok ri achi'a' xquic'axaj ri xu'ij ri Demetrio, chi coyoval xesiq'uin riq'uin cuchuk'a', y xqui'ij: ¡Nimalaj diosa, ri Diana ri ka-diosa roj aj-Efeso! xecha'.
ACT 19:29 Jac'a ri vinak queteman, man queteman, xaxe xecataj-pe conojel, y ja ri lugar ri niquimol-vi-qui' xebe-vi-apu, equichiriren-apu ca'i' (rachbil, rach'il) ri Pablo, ri' ja ri Gayo y ri Aristarco, aj pa roch'ulef Macedonia.
ACT 19:30 Ri Pablo xrojo' xbe-apu ri quimolon-vi-qui' ri vinak, pero ri quiniman ri Jesucristo man xquiya' ta lugar che.
ACT 19:31 Quiri' mismo ec'o jujun amigos chuvech ri Pablo chiquicojol ri yebano gobernar pa roch'ulef Asia ri xquitak rubixic che chi por favor, man ti'e-apu ri achique lugar quimolon-vi-qui' ri vinak.
ACT 19:32 Ri vinak jani na yesiq'uin-apu roma yech'ujyej. Ch'aka' jun vi niqui'ij, y ch'aka' jun chic vi niqui'ij. Y más eq'uiy ri nis-ta queteman achique roma quimolon-apu-qui'.
ACT 19:33 Ec'o jujun israelitas xquinim-pe jun achi rubinan Alejandro chiquivech ri vinak quimolon-apu-qui' chiri', y ri vinak xquijec'-apu ri Alejandro. Jac'a rija' xrojo' ta xch'o chiquivech richin nuto-ri', romari' xu'on-pe retal riq'uin ri ruk'a' chi quetane-ka.
ACT 19:34 Pero tok ri vinak xquetemaj-apu ruvech ri Alejandro chi xa jun israelita, jun cami ca'i' horas xesiq'uin y niqui'ij: ¡Nimalaj dios ri Diana ri ka-diosa roj aj-Efeso! yecha'.
ACT 19:35 Jac'a tok ri aj-tz'ib richin ri tinamit xtiquer xeruk'il-ka ri vinak, xu'ij chique: Rix tata'aj aj-Efeso, nis-ta jun ri man ta reteman chi pan ik'a' rix aj-Efeso c'o-vi chi nichajij racho ri nimalaj diosa Diana y ri ruvachibel ri kajnak-pe riq'uin ri dios Júpiter.
ACT 19:36 Y man jun xtitiquer xti'in chi man quiri' ta. Romari' xa tik'ila-ka-ivi', y man c'a ti'en ri man inojin ta utz.
ACT 19:37 Roma ri achi'a' e'ic'amon-pe, man jun elak' quibanon pa racho ri i-diosa Diana, nis-ta c'o qui'in chirij.
ACT 19:38 Roma c'a ri', ri Demetrio y ri más chic uc'uay quichin ri samajela' ri epetenak riq'uin, si nicajo' niquisujuj jun vinak, romari' ec'o (yec'ojon, jueces), y ec'o jay richin yec'ojox-vi; chiri' tiquisujuj-vi-qui'.
ACT 19:39 Jac'a si rix c'o chic jun sujunic más ic'amon-pe, ja chupan ri k'ij cha'on richin nimol-ivi' xtichojmirises-vi.
ACT 19:40 Roma ri xe quiri' kamolon-pe-ki' vave', xa ta nic'utux chike achique roma kamolon-ki' y achique roma tok ecatajnak ri vinak, man jun xkutiquer xtika'ij. Y riq'uin juba' ri gobernadores niquinojij chi kamolon-ki' richin nkucataj chiquij. Y ri' c'ayef chike roj, xcha'.
ACT 19:41 Y tok ru'in chic quiri' ri aj-tz'ib, xu'ij chi tiquiquiraj-e-qui' conojel.
ACT 20:1 Tok quiquiran chic e qui' conojel, y xsiso' yan ka ronojel, ri Pablo xerumol ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Efeso, xerupaxa'aj can, xeruk'etela' can, y c'ajari' xbe pa roch'ulef Macedonia.
ACT 20:2 Chiri' pa Macedonia, xbe pa tak tinamit chiquitz'etic ri quiniman ri Jesucristo, y riq'uin q'uiy ch'abel xerupaxa'aj can, c'ajari' xbe pa roch'ulef Grecia.
ACT 20:3 Oxi' ic' xc'uje' ri Pablo chiri' pa Grecia. Jac'a tok xuna'ej chi ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesucristo c'o quinojin niqui'en che tok xtoc-e ri pa barco richin nitzolij pa roch'ulef Siria, rija' xunojij chi más utz nitzolij chic jun bey pa roch'ulef Macedonia.
ACT 20:4 Ri xebe chirij ri Pablo c'a pa roch'ulef Asia, ja ri Sópater aj-Berea, ca'i' aj-Tesalónica quibinan Aristarco y Segundo, ri Gayo aj-Derbe, ri Timoteo, y ca'i' aj pa roch'ulef Asia quibinan Tíquico y Trófimo.
ACT 20:5 Conojel rije' xenabeyaj-e chikavech, y xojcoyo'ej pa tinamit Troas.
ACT 20:6 Jac'a tok xk'ax ruk'ijul ri nimak'ij tok nitij ri pan manak levadura riq'uin, c'ajari' xojoc-e pa jun barco, xkaya' c'a can ri tinamit Filipos, y c'a chi vo'o' k'ij xe'ekila-ki' quiq'uin ri roj coyo'en pa tinamit Troas. Chiri' xojc'uje-vi vuku' k'ij.
ACT 20:7 Chupan ri na'ey k'ij richin ri semana, tok kamolon-ki' quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo richin nikac'uxlaj ri rucamic riq'uin ri peron pan, ri Pablo roma ja ri chuca'n k'ij ntel-e, yerutijoj ri quimolon-qui', y xbe rakan rutzij richin c'a nic'aj ak'a'.
ACT 20:8 Jac'a ri pa rox piso ri kamolon-vi-ki', q'uiy candil tzijon.
ACT 20:9 Chiri' pa ventana richin ri jay tz'uyul-vi jun ala' rubinan Eutico. Riq'uin benak rakan rutzij ri Pablo, ri ala' ri' xpe ruchuk'a' ruvaran, y tok xver-ka jumul, chiri' pa rox piso xtzak-vi-ka c'a pan ulef. Tok xuyac-ka, xa caminak chic.
ACT 20:10 Jac'ari' xka-pe ri Pablo, xjupe-ka chirij ru-cuerpo ri ala', y tok ruk'eten chic, quire' xu'ij: Man tixi'ij-ivi'. Ri ala' man caminak ta.
ACT 20:11 Jac'a tok xjote' chic e ri Pablo ri pa rox piso, y tok peron y tijon chic ri pan chiri', c'a xtzijon na más quiq'uin, c'a xsakar na pe, c'ajari' xbe.
ACT 20:12 Jac'a ri ala' q'ues xquic'uaj, y jani na ruchuk'a' ri cánima xcanaj can.
ACT 20:13 Ri Pablo xrojo' xbe chirakan pa tinamit Asón. Pero roj xojnabeyaj-e chuvech pa barco, richin c'a chiri' pan Asón nikaq'uen-vi-e, roma quiri' xu'ij-e rija' chike.
ACT 20:14 Tok xkil-ki' pa tinamit Asón riq'uin, junan xojbe pa barco c'a pa tinamit Mitilene.
ACT 20:15 Chuca'n k'ij, xojel chic e chiri' pa Mitilene chupan ri barco, y xojk'ax chuvech jun ch'uti roch'ulef c'o pa mar rubinan Quío. Chi rox k'ij xojk'ax pa tinamit Samos, y pa jun lugar rubinan Trogilio xojuxlan-vi-e. C'a ja ri jun chic k'ij (xojapon, xojebos) pa tinamit Mileto.
ACT 20:16 Quiri' xka'an roma ri Pablo man xrojo' ta xk'ax pa tinamit Efeso richin quiri' man ta nkulayoj pa roch'ulef Asia. Roma rija' can nutij ruk'ij chi nrojo' nic'uje' pa tinamit Jerusalem chupan ri nimak'ij Pentecostés, si xtitiquer.
ACT 20:17 Chiri' pa tinamit Mileto ri Pablo xutak coyoxic ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo pan Efeso.
ACT 20:18 Tok xe'uka riq'uin, ri Pablo quire' xu'ij chique: Rix jabel iveteman achique chi c'aslen xinc'uaj chivech ri ajani tiempo xic'uje' chi'icojol re vave' pa roch'ulef Asia.
ACT 20:19 Iveteman chi riq'uin quemelal, y riq'uin ok'ej y riq'uin ri c'ayef ri nuk'asan pa quik'a' ri israelitas, nubanon-pe rusamaj ri Ajaf.
ACT 20:20 Iveteman chi ri c'o utz nuq'uen-pe pan ic'aslen man jun xinvevaj chivech, ronojel xintzijoj chive y xixintijoj riq'uin, chiquivech ri vinak y chi tak ivacho.
ACT 20:21 Chi israelitas y man israelitas ta nu'in chique chi nic'atzin niquijal quino'oj y niquiya' can ri quimac, y tiquiya' cánima riq'uin ri Kajaf Jesucristo.
ACT 20:22 Vacami c'a, manak che'el man ta ninnimaj rutzij ri vánima chi yi'e pa tinamit Jerusalem, y man veteman ta achique xtenk'asaj chila'.
ACT 20:23 Xaxe veteman ri ruk'alajrisan ri Lok'olaj Espíritu chinuvech pa tak tinamit ri yin k'axnak-vi-pe, chi yin xquitz'apis pa cárcel, y xtenk'asaj k'axomal.
ACT 20:24 Pero man jun chique re' ri más ninya-ka pa vánima, nis-ta ri nuc'aslen man ninnojij ta más rij, masque hasta xquicamises. Richin quiri' yiquicot nenq'uisa' ri bey ri ruk'aton ri Ajaf chuvij, y ninq'uis ri samaj ri yo'on chuve roma ri Ajaf Jesús chi ninya' rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri nic'utu chi xaxe roma ru-favor ri Dios tok yecolotaj ri vinak.
ACT 20:25 Vacami c'a, yin veteman chi rix ri yin k'axnak iviq'uin chutzijosic ru-gobierno ri Ajaf Dios, nis-ta jun chive ri xtutz'et chic más nuvech vave' choch'ulef.
ACT 20:26 Romari' nin-ij can chive, si ec'o ri man xquecolotaj ta, man numac ta chic yin.
ACT 20:27 Roma ronojel ri runojin ri Dios pa kavi', yin xink'alajrisaj chivech, y man jun xinvevaj.
ACT 20:28 Tibana' c'a cuenta ri ic'aslen, utz quiyuk'uxic tibana' rutinamit ri Dios ri achok chiquicojol rix yo'on-vi can chi rix uc'uay quibey roma ri Lok'olaj Espíritu richin ye'ivilij riq'uin ruch'abel ri Ajaf ri xerulok' riq'uin ri ruquiq'uel.
ACT 20:29 Roma yin veteman chi tok man yinc'o ta chic iviq'uin, xque'oc ch'aka' chi'icojol ri e'achel utuva' ri man juba' xquixquipokonaj rix ri rix achel jun botzaj ovejas.
ACT 20:30 Chi'icojol rix mismo xquek'alajin-vi-pe ri xquejalo ruchojmil ruch'abel ri Dios, roma nicajo' chi yetzekle'es coma ri quiniman ri Jesucristo.
ACT 20:31 Roma c'a ri', tibana' cuenta ivi'. Man timestaj chi chupan ri oxi' juna' ri xic'uje' iviq'uin, chi chak'a' chi pak'ij man jun bey xitane' chi xixinpaxa'aj chi'ijununal riq'uin ok'ej.
ACT 20:32 Y vacami c'a, yixinjach can pa ruk'a' ri Dios y ri ruch'abel ri nuq'uen-pe favor chive. Ri ch'abel ri' can c'o ruchuk'a' richin nu'on chive chi yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y chi c'o favor nicochij junan quiq'uin conojel ri ch'ajch'oj chic banon che quic'aslen roma ri Dios.
ACT 20:33 Yin man jun bey xinrayij ri iméra, nis-ta ri itziak.
ACT 20:34 Rix mismo iveteman chi yin riq'uin nuk'a' xisamaj richin c'o xincusaj, y richin c'o xquicusaj ri ebenak viq'uin.
ACT 20:35 Chupan ronojel, nuc'utun chivech chi achel yin samajnak-pe chi'icojol, quiri' nic'atzin yixsamaj rix, richin ye'ito' ri nic'atzin quito'ic. Y nuc'uxlan chive ruch'abel ri Ajaf, tok xu'ij: Más utzulaj tzij ri' ri nisipan que chuvech ri nic'ulu sipanic.
ACT 20:36 Tok ru'in chic ronojel re' chique, ri Pablo xxuque' c'a, y xu'on orar quiq'uin conojel.
ACT 20:37 Jani na xe'ok' ri quimolon-qui' chiri', jac'ari' xquik'etej chukul ri Pablo y xquitz'ubula'.
ACT 20:38 Jani na yebison, roma ri Pablo xu'ij chi nis-ta jun bey chic xtiquitz'et ruvech. Y jari' xbequijacha' can ri pa barco.
ACT 21:1 Tok kajachon chic can ki' quiq'uin ri xojejacho can pa barco, y tok kayo'on chic can ruchi' ri ya', choj xojbe pa jun ch'uti roch'ulef c'o pa mar rubinan Cos. Chuca'n k'ij, xojel-e chiri' y xojbe pa jun chic ch'uti roch'ulef mismo c'o pa mar rubinan Rodas, c'ajari' xojbe pa tinamit Pátara.
ACT 21:2 Chiri' pa Pátara xkil jun barco ri ni'e pa roch'ulef Fenicia. Xojoc c'a e chupan, y xojbe.
ACT 21:3 Tok roj benak pa ruvi' ri mar, xkatz'et ri roch'ulef Chipre pa mar, pa ka-izquierda xcanaj-vi can chike, roma ri barco ri roj benak-vi, choj benak pa roch'ulef Siria. Pa tinamit Tiro xojka-vi, roma ri barco nic'atzin chi nuya' can eka'n chiri'.
ACT 21:4 Chiri' xekil ri quiniman ri Jesucristo, y xojc'uje' vuku' k'ij chiri'. Rije' c'o ruk'alajrisan ri Lok'olaj Espíritu chique, romari' xqui'ij che ri Pablo chi man tijote-e pa tinamit Jerusalem.
ACT 21:5 Jac'a tok xk'ax ri vuku' k'ij ri xojc'uje' chiri' pa tinamit Tiro, jari' xojel-pe. Ri quiniman ri Jesucristo (ecachbilan, jecach'ilan) quixayilal y calc'ua'l, xojequijacha' can chuchi' ri mar, y chiri' c'a xojxuque-vi richin xka'an orar.
ACT 21:6 Tok xojch'o yan can chikavech quiq'uin ri xojejacho can chiri', roj xojoc-e pa barco, y rije' xetzolij chi tak cacho.
ACT 21:7 Ri k'ij tok xojel-pe ri pa tinamit Tiro richin xojbe pa tinamit Tolemaida, jari' ruq'uisbel k'ij ri xojbin pa ruvi' ri mar. Chiri' pa Tolemaida xe'ekabana' saludar ri quiniman ri Ajaf Jesús, y xojc'uje-pe jun k'ij quiq'uin.
ACT 21:8 Chuca'n k'ij, ri Pablo y ri roj benak riq'uin, xojbe pa tinamit Cesarea. Chiri' xojbe chiracho ri Felipe, jun chique ri vuku' diáconos richin ri iglesia pa tinamit Jerusalem rubanon can y tzijoy richin ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo chique ri man quiniman ta.
ACT 21:9 Rija' ec'o (caji', quiji') rumi'al man ec'ulan ta, ri niquiya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima.
ACT 21:10 Ca'i-oxi' k'ij kuc'uje' chiri' pa Cesarea, jari' xuka chiri' jun chic ri niyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima rubinan Agabo ri petenak pa departamento Judea.
ACT 21:11 Tok xpe chikatz'etic, xuximila-ka ruk'a-rakan che (rupas, ruc'an) ri Pablo, y quire' xu'ij: Ri Lok'olaj Espíritu quire' nu'ij: Ri rajaf ri (pas, c'an) re', quire' ruximic xte'an che coma ri israelitas pa tinamit Jerusalem, y xtiquijach pa quik'a' vinak man israelitas ta, xcha'.
ACT 21:12 Jac'a tok xkac'axaj quiri', roj junan quiq'uin ri aj-Cesarea xkac'utuj quemelal che ri Pablo chi man ta nijote-e pa Jerusalem.
ACT 21:13 Pero ri Pablo quire' xu'ij chike: ¿Achique roma rix nijo' nipaxij ri vánima riq'uin ri yixok'? Yin man nik'axo ta chuve si yinexim ri pa Jerusalem, y nis-ta xtik'axo chuve masque hasta xquicamises roma rubi' ri Ajaf Jesús, xcha'.
ACT 21:14 Y roma man xojtiquer ta xkabochi'ij richin man ta nijote-e pa Jerusalem, quire' xka'ij: Ja ta c'a ri nrojo' ri Ajaf ri nibanataj, xojcha'.
ACT 21:15 Tok xek'ax ri ajani k'ij xojc'uje' chiri', y kabanon chic kabanic, jari' xojjote-e pa Jerusalem.
ACT 21:16 Xepe c'a chikij jujun chique ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Cesarea y xquiq'uen-pe jun achi aj pa roch'ulef Chipre rubinan Mnasón ri achok chiracho nkujec'uje-vi. Ri achi re' c'o chic chi tiempo runiman-pe ri Ajaf Jesús.
ACT 21:17 Tok (xojapon, xojebos) pa tinamit Jerusalem, ri quiniman ri Ajaf Jesús niquicot cánima xojqui'en saludar.
ACT 21:18 Chuca'n k'ij, xbe ri Pablo kiq'uin richin xkatz'eta' ri Jacobo, y quimolon-qui' conojel ri e'uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo chiri'.
ACT 21:19 Ri Pablo na'ey xeru'on saludar. C'ajari' chi jujun chi jujun xutzijoj-apu rucusasic rusamaj rija' ri xu'on ri Dios chiquicojol ri man israelitas ta.
ACT 21:20 Jac'a tok xquic'axaj ri xu'ij ri Pablo, xquiya' ruk'ij ri Dios, y xqui'ij che: Pablo, rat aveteman chi ri kavinak israelitas chi miles xquinimaj yan ri Jesucristo, y rije' niqui'ij chi nic'atzin ni'an ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
ACT 21:21 Pero chique rije' tzijon chi rat, cha', nac'ut chiquivech conojel ri israelitas ri ec'o chiquicojol ri man israelitas ta, chi man tiqui'en chic ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; na'ij, cha', chi man quequi'en chic circuncidar ri calc'ua'l, ni man tiquiya' chic pa cuenta ruchojmil ri c'aslen kichin roj israelitas.
ACT 21:22 ¿Achique c'a xtika'an vacami? Roma ri kavinak tok xtiquina'ej-pe chi xatuka vave', xa xtuquimolo-qui'.
ACT 21:23 Roma c'a ri', más utz tabana' ri nika'ij chave: Chikacojol ec'o (caji', quiji') achi'a' ri nic'atzin chi niqui'en ri quisujun che ri Dios.
ACT 21:24 Que'ac'uaj c'a, y junan quiq'uin tibana' ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, richin ch'ajch'oj yixk'alajin. Ja rat cayo'on rajil ronojel ri nu'ij ri ley ri nic'atzin chi niquiya' richin xtiquijuc'-e ri rusumal quivi'. Si rat xta'an ronojel ri xka'ij chave, ri kavinak xtiquetemaj chi xa man kitzij ta ri nitzijos chavij, y xtiquetemaj chi ja jun rat pa ruchojmil (ac'uan, avuc'a'n) ri ac'aslen, achel nu'ij ri ley.
ACT 21:25 Jac'a ri xquinimaj yan ri Jesucristo chiquicojol ri man israelitas ta, xkatak yan e vuj chique richin xojcanaj chikavech chi xaxe nic'atzin chi man quequitij ri xa sujun chic chiquivech tiox, ni man tiquitij quic', ni man tiquitij quich'acul chicop ri man elesan ta quiquiq'uel, ni man tiquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, xecha' che.
ACT 21:26 Chuca'n k'ij, ri Pablo xeruq'uen-pe ri achi'a', y junan quiq'uin xuch'ajch'ojij-ri', achel nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Jac'ari' xeruc'uaj pa racho ri Dios chiri' pa Jerusalem, richin xbequi'ij achique k'ij xtitz'akat ronojel tok nic'atzin chi nisuj chuvech ri Dios pa quiq'uexel chiquijununal ri bin can chupan ri ley chi niquiya'.
ACT 21:27 Jac'a tok nitz'akat yan ri vuku' k'ij richin ch'ajch'oj yek'alajin, c'o jujun israelitas epetenak quila' pa roch'ulef Asia ri xetz'eto ri Pablo chiri' pa racho ri Dios, romari' xequiyec conojel ri quivinak richin (xquitz'om, xquichop).
ACT 21:28 Rije' riq'uin cuchuk'a' niqui'ij: ¡Kavinak ri rix tata'aj! ¡Kojito'! ¡Kojito'! Roma ja achi re' ri pa ronojel tak tinamit yerutijoj ri vinak chi itzel quetz'et ri kavinak, chi man ti'an ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y chi itzel ti'an che racho ri Dios ri c'o vave' pa Jerusalem. Y man xe ta ri', hasta erucusan-pe vinak man israelitas ta vave' pa racho ri Dios, y romari' man ch'ajch'oj ta chic rubanon che ri lok'olaj jay re'.
ACT 21:29 Quiri' niqui'ij roma quitz'eton chi ri Pablo ja ri Trófimo ri aj-Efeso ri (rachbilan, rach'ilan) chiri' pa Jerusalem, y rije' niquinojij chi rucusan-apu ri Trófimo pa racho ri Dios.
ACT 21:30 Xecataj c'a pe conojel ri vinak, chi jun tinamit xquimol-qui' (xquitz'om, xquichop) ri Pablo, quichiriren xquelesaj-pe pa racho ri Dios. Y cha'anin c'a xetz'apilo's ri ruchi' ri racho ri Dios.
ACT 21:31 Tok ja niquinojij chi niquicamisaj-ka ri Pablo chiri', jari' xbeyo'ox rutzijol che ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados chi ri vinak aj-Jerusalem catajnak coyoval.
ACT 21:32 Roma c'a ri', ja xeruq'uen-pe soldados y jujun uc'uay quichin, junanin c'a xebe ri achique lugar quimolon-vi-qui' ri vinak. Tok ri vinak xequitz'et ri soldados y ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin, xquiya' can chi niquich'ey ri Pablo.
ACT 21:33 Jac'a tok ri achi ri c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xjel-apu chiri', ja (xutz'om, xuchop) ri Pablo, y xu'ij chi tixim riq'uin ca'i' cadenas. Jac'ari' xuc'utuj achique achi ri Pablo, y achique ri xu'on.
ACT 21:34 Jac'a ri vinak riq'uin cuchuk'a' yesiq'uin-apu, pero ch'aka' jun vi niqui'ij, y ch'aka' jun vi chic niqui'ij, y roma ecatajnak ri vinak, ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados man xtiquer ta xretemaj ri kitzij, romari' xu'ij chi tuc'uax ri Pablo pa cuartel.
ACT 21:35 Jac'a tok ejotol-e ri soldados chuvech ri gradas chuvech ri cuartel, xc'atzin chi xquitzekej ri Pablo chicaj, roma ri vinak man juba' ta oc coyoval niqui'en chirij
ACT 21:36 quitzekle'en-apu y riq'uin cuchuk'a' yesiq'uin y niqui'ij: ¡Ticamises ri achi re'! yecha'.
ACT 21:37 Tok ja nicuses-apu ri Pablo ri pa cuartel, rija' xu'ij che ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados: ¿C'o che'el nin-ij ca'i-oxi' nutzij chave? xcha'. Y ri achi xuc'utuj che ri Pablo: ¿Aveteman yach'o griego rat?
ACT 21:38 ¿Mana-ta rat ri jun aj pa roch'ulef Egipto ri c'o yan chic chi k'ij xe'ayec vinak chiquij ri autoridades, y xe'amol (caji', quiji') mil camisanel tak achi'a' pa chakijlaj tz'iran ulef? xcha' che.
ACT 21:39 Jac'a ri Pablo xu'ij: Yin kitzij nin-ij chi yin israelita ri xinalex pa Tarso, jun tinamit siq'uisel rubi' ri c'o pa roch'ulef Cilicia. Pero yin ninc'utuj quemelal chave chi taya' lugar chuve chi yich'o juba' chiquivech re tinamit, xcha'.
ACT 21:40 Jac'a tok ri achi xuya' lugar che chi tich'o, ri Pablo xpa'e' ri pa tak gradas, y xu'on-pe retal riq'uin ri ruk'a' richin quetane-ka ri vinak. Y tok xetane-ka, rija' xch'o-pe chiquivech, y quire' xu'ij pan hebreo, ri quich'abel ri israelitas:
ACT 22:1 Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, y rix ri rix principal chupan ri katinamit, tivac'axaj c'a ri nuto'ic ri xtin-ij-apu chivech, xcha'.
ACT 22:2 Jac'a tok xquic'axaj chi can pa quich'abel hebreo nich'o-vi-pe chique, más xetane-ka. Y ri Pablo xu'ij:
ACT 22:3 Yin, yin jun achi israelita ri xinalex pa tinamit Tarso pa roch'ulef Cilicia, pero vave' pa Jerusalem xiq'uiytises-vi. Y chi jujun chi jujun xitijox roma ri nimalaj achi rubinan Gamaliel riq'uin ri qui'in can ri kati't-kamama' pa ruvi' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Yin can nurayij ri vánima nin-en ri nrojo' ri Dios, achel nurayij ri ivánima chi'ivonojel rix ri vacami.
ACT 22:4 Roma yin rubanon can, chi achi'a' chi ixoki' ri quitzekle'en ri Bey re', xin-en pokon chique, enuximon xenq'uen-pe richin xeyo'ox pa tak cárcel, y c'a ja tok yecamises, nicuker nuc'u'x chiquij.
ACT 22:5 Ri nimalaj sacerdote y conojel ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij jabel queteman ri yitajin chubixic, roma ja rije' mismo xebano-e vuj chinuk'a' richin ninjach pa quik'a' ri e'uc'uay quichin ri kavinak ri ec'o pa tinamit Damasco. Chuvech ri vuj nu'ij chi yin c'o nuk'a' chique ri quiniman ri Jesucristo richin eximon yenq'uen-pe vave' pa Jerusalem, richin yeyo'ox pa k'axomal.
ACT 22:6 Pero c'o jun k'ij yin benak pa bey y xa nakaj chic yinc'o-vi-apu che ri tinamit Damasco. Pa nic'aj k'ij cami chiri', xrepero' xe tak nuxiquin jun nimalaj sakil petenak chicaj.
ACT 22:7 Jari' xitzak pan ulef y xinvac'axaj jun kulaj ri nu'ij-pe chuve: Saulo, Saulo, ¿achique roma najo' na'an pokon chuve? xcha'.
ACT 22:8 Jac'ari' xinc'utuj che: ¿(Achique, aratcu'x) rat c'a? xicha'. Ja yin ri Jesús aj-Nazaret ri yinacanoj richin najo' na'an pokon chuve, xcha-pe chuve.
ACT 22:9 Ri ebenak viq'uin xquitz'et ri sakil riq'uin quivech y xquixi'ij-qui', pero man (xk'ax, xno') ta chiquivech ruch'abel ri nich'o-pe viq'uin.
ACT 22:10 Jac'a yin xin-ij: Ajaf, ¿achique najo' chi nin-en? xicha'. Cacataj, cabin pa tinamit Damasco, y chiri' xti'ix-vi chave ronojel ri nuc'un chic chi xta'an, xcha' ri Ajaf chuve.
ACT 22:11 Pero roma man yitiquer ta yitzu'un roma ruchuk'a' ri sakil ri xintz'et, romari' ja ri ebenak viq'uin ri xeyuken-e chinuk'a' richin (xinapon, xinebos) pa Damasco.
ACT 22:12 Chiri' pa Damasco c'o jun achi rubinan Ananías ri can nuya' ruk'ij ri Dios achel nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Conojel ri kavinak israelitas ri ec'o chiri', utz rutzijol niqui'en ri Ananías.
ACT 22:13 Rija' xinerutz'eta', xjel-apu viq'uin y xu'ij chuve: Vach'alal Saulo, catzu'un chic jun bey, xcha'. Jac'ari' xitzu'un chic, y xintz'et ri Ananías.
ACT 22:14 Rija' quire' xu'ij chuve: Ri qui-Dios ri kati't-kamama' xarucha' richin navetemaj ri achique nrojo' chave, y richin xatz'et ruvech ri Jun ri can choj chuvech y xavac'axaj ri ch'abel ri xel pa ruchi'.
ACT 22:15 Richin quiri' rat pa rubi' ri Dios xtak'alajrisaj chiquivech conojel ri xatz'et y ri xavac'axaj.
ACT 22:16 Vacami c'a, ¿achique avoyo'en? Cacataj, tabana' bautizar avi', y tac'utuj che ri Ajaf Jesús chi yarucol richin yach'ajch'ojir chuvech ri amac, xcha' chuve.
ACT 22:17 Tok xitzolij-pe vave' pa Jerusalem, xi'e pa racho ri Dios y ja tok nin-en orar chiri', xin-en jun achel achic'.
ACT 22:18 Xintz'et c'a chi c'o Jun ri ni'in chuve: Catel-e cha'anin vave' pa Jerusalem, roma ri vinak man xtiquinimaj ta ri xtak'alajrisaj chuvij yin, xcha' chuve.
ACT 22:19 Jac'a yin xin-ij: Ajaf, pero rije' queteman chi pa tak sinagoga xi'e-vi chiquicanoxic ri rat quiniman richin xenc'uaj pa cárcel y xench'ey.
ACT 22:20 Y tok xcamises ri Esteban ri xk'alajrisan ri abi', ja jun yin, yin pa'el-apu chiri', xka chinuvech chi quiri' x-an che, can nuchajin-apu quitziak ri yecamisan richin, xicha'.
ACT 22:21 Jac'a ri Ajaf Jesucristo xu'ij chuve: Rat cabin, roma yin c'a naj yatintak-vi-e richin natzijoj ri nuch'abel chique ri man israelitas ta, xcha' chuve. Quiri' ri xu'ij ri Pablo chique ri israelitas.
ACT 22:22 Ri quimolon-qui' chiri' niquiya-apu quixiquin riq'uin ri nu'ij ri Pablo, jac'a tok xeruc'uxlaj ri man israelitas ta, jari' tok xech'o-apu riq'uin cuchuk'a' y xqui'ij: ¡Ticamises la jun achi la', la' man utz ta chi c'a q'ues na! yecha'.
ACT 22:23 Y roma yesiq'uin, y niquic'akala-e quitziak, y niquijopila' ulef chicaj,
ACT 22:24 romari' ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xu'ij chi ticuses-apu ri Pablo pa cuartel, y chi ch'eyoji'l ti'an che chi tu'ij achique roma najin-apu sic' chirij.
ACT 22:25 Jac'a tok xquijitz' ri Pablo richin nich'ay, rija' xu'ij che jun uc'uay quichin cien soldados ri c'o-apu riq'uin: ¿Utz cami chuvech ri ley chi nich'ay jun vinak romano tok xa man jani tik'at castigo pa ruvi'? xcha'.
ACT 22:26 Tok xrac'axaj ri uc'uay quichin soldados, xbe-apu riq'uin ri achi c'o pa ruvi' y quire' xu'ij che: ¿Achique na'an vacami? Roma ri Pablo jun achi romano, xcha'.
ACT 22:27 Jac'ari' tok ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xbe-apu riq'uin ri Pablo, y xberuc'utuj che: ¿Kitzij chi rat rat jun achi romano? xcha'. Ja', xcha' ri Pablo.
ACT 22:28 Jac'ari' ri achi ri' xu'ij: Yin q'uiy méra xinya' richin xinoc jun romano, xcha'. Pero yin yin romano pa valaxic, xcha' ri Pablo.
ACT 22:29 Tok xquic'axaj quiri', ri achi'a' ri ec'o-apu riq'uin richin niquich'ey, xejel-e chiquij, y hasta ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xuxi'ij-ri' riq'uin ri ru'in chi tixim ri Pablo richin tich'ay.
ACT 22:30 Chuca'n k'ij, ri achi nrojo' nretemaj tzak achique roma ri israelitas niquisujuj ri Pablo. Romari' xu'ij chi tisol ri Pablo pa cadena, y xutak coyoxic ri nima'k tak quik'ij sacerdotes y conojel ri achi'a' israelitas ri junan niqui'en gobernar. Xrelesaj c'a pe ri Pablo, y xupaba' chiquivech.
ACT 23:1 Jac'ari' tok ri Pablo xe yerutz'et-apu ri achi'a' junan niqui'en gobernar, y xu'ij chique: Nuvinak ri rix tata'aj, Yin man jun (nuch'ojij, nuch'ojoquij) pe ri vánima chuve, roma ri choj c'aslen (nuc'uan, vuc'a'n) chuvech ri Dios c'a vacami, xcha'.
ACT 23:2 Jac'a ri Ananías ri nimalaj sacerdote xu'ij chique ri ec'o-apu chunakaj ri Pablo, chi tiquiya' jubic k'a' (chiruchi', xerey).
ACT 23:3 Jac'ari' tok ri Pablo xu'ij-apu che ri Ananías: ¡Quire' xtu'on ri Dios chave rat chun rupalaj xan! Rat tz'uyul-pe chiri' richin nacusaj ri ley ri xyo'ox che ri Moisés chuvij, pero riq'uin ri na'ij-pe chi quich'ay, chiri' nik'alajin-vi chi rat jun k'ajoy richin ri ley, xcha' ri Pablo.
ACT 23:4 Jac'a ri quimolon-qui' chiri' quire' xqui'ij-apu che ri Pablo: ¿Itzel yach'o-apu rat che la nimalaj ru-sacerdote ri Dios? xecha'.
ACT 23:5 Y ri Pablo xu'ij: Nuvinak israelitas, yin man veteman ta chi ja rija' ri nimalaj sacerdote. Xa ta yin veteman chi quiri', man ta quiri' xin-ij-apu, roma chupan ruch'abel ri Dios nu'ij: Man itzel cach'o chirij jun autoridad richin ri atinamit, xcha' ri Pablo.
ACT 23:6 Jari' tok xuya' pa cuenta chi ec'o saduceos y fariseos chiquicojol ri achi'a' junan niqui'en gobernar. Romari' riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu y xu'ij: Nuvinak ri rix tata'aj, yin, yin fariseo, y quiri' mismo ri nata'. Y xaxe roma cukul nuc'u'x chi ri anima'i' yec'astaj-e tok vacami yinc'o chuvech ri sujunic re', xcha'.
ACT 23:7 Tok quiri' xu'ij ri Pablo, ri fariseos y saduceos xa niquich'olila-qui' chiquivech, xa ca'i' quivech xqui'en ri quimolon-qui'.
ACT 23:8 Roma ri saduceos niqui'ij chi ri anima'i' man yec'astaj ta e, nis-ta ec'o ángeles y nis-ta espíritus, yecha'. Pero ri fariseos can niquinimaj ronojel ri'.
ACT 23:9 Jani na c'a xesiq'uin conojel, y ec'o ri q'uiy queteman chirij ri ley chiquicojol ri fariseos ri xecataj-pe y xqui'ij: Ri jun achi re' man jun itzel rubanon. Riq'uin juba' xch'o jun espíritu o jun ángel che richin xu'ij ri ch'abel ri c'a ja yeruk'alajrisaj-ka chikavech, y si quiri', man tika'an oyoval riq'uin ri Dios, xecha'.
ACT 23:10 Y roma ri quimolon-qui' jani na niquich'olila-qui' chiquivech, ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xu'ij chi quexule-pe soldados richin tuquic'ama-ka ri Pablo chiquicojol y tiquic'uaj-apu ri pa cuartel, roma rija' ruxi'in-ri' chi riq'uin juba' xtiquixil ri Pablo.
ACT 23:11 Chuca'n ak'a', ri Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chuvech ri Pablo, y xu'ij che: Tacovij-avi' Pablo, roma achel xinak'alajrisaj vave' pa Jerusalem, quiri' mismo nic'atzin na'abana' pa tinamit Roma, xcha' che.
ACT 23:12 Tok xsakarisan chi rox k'ij, ec'o israelitas xquimol-qui' che'elek'el y niquinojij achique ta niqui'en richin niquicamisaj ri Pablo. Rije' xquik'at chiquij chi masque xtika camic pa quivi', pero man xqueva' ta ni man xtiquikum ta ya', c'a ja tok xquetiquer xtiquicamisaj.
ACT 23:13 Más e-cuarenta ri quiri' xquik'at chiquij.
ACT 23:14 Rije' xebe c'a quiq'uin ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij richin xqui'ij chique: Roj xkak'at chikij chi masque xtika camic pa kavi', pero man jun achique xtikatij o xtikakum si man kacamisan ta na'ey ri Pablo.
ACT 23:15 Vacami c'a, roj nikajo' chi rix y ri achi'a' junan niqui'en gobernar, ne'ibij che ri achi ri c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados chi tic'amer-pe ri Pablo chivech, achel can ta nijo' chi ntel más chosakil ri tzak achique rumac ri Pablo. Y roj xtikak'ele'ej pa bey richin nikacamisaj, xecha'.
ACT 23:16 Pero jun ala' ral rana' ri Pablo xrac'axaj ronojel ri nojin chirij ri Pablo. Xbe c'a ri ala', xoc-apu ri pa cuartel, y xuya' rutzijol ronojel che ri Pablo.
ACT 23:17 Ri Pablo jac'ari' xroyoj jun chique ri uc'uay quichin cien soldados, y xu'ij che: Tac'ama-e juba' ri ala' re' chuvech ri achi c'o pan ivi' rix ri rix uc'uay quichin soldados, roma c'o ca'i-oxi' tzij rac'axan ri nic'atzin chi nu'ij che, xcha'.
ACT 23:18 Ri uc'uay quichin cien soldados xuc'uaj-e ri ala' chuvech ri achi c'o pa ruvi', y xberu'ij che: Ri Pablo ri c'o pa cárcel xiroyoj richin xuc'utuj quemelal chuve chi ninq'uen-pe ri ala' re' chavech, roma c'o nic'atzin nu'ij chave, xcha'.
ACT 23:19 Jac'ari' tok ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xuyukej-e juba' quila' ri ala' y xuc'utuj che: ¿Achique c'a ri najo' na'ij chuve? xcha'.
ACT 23:20 Jari' tok ri ala' xu'ij: Juley chique ri israelitas junan quitzij quibanon richin nuquic'utuj quemelal chave, chi chua'k tac'uaj chic ri Pablo chiquivech ri achi'a' junan niqui'en gobernar, y xtiqui'en chi achel can ta c'o más nicajo' niquetemaj chirij ri achique erubanon ri Pablo.
ACT 23:21 Pero rat man que'animaj, roma c'o más e-cuarenta achi'a' xtiquik'ele'ej ri Pablo pa bey. Rije' quiyo'on quitzij chiquivech chi can ta xtika castigo pa quivi' si man niquicamisaj ta ri Pablo na'ey chuvech chi niquitij o niquikum jun cosa, y xaxe coyo'en chi rat na'an ri niquic'utuj, xcha' ri ala'.
ACT 23:22 Jac'a ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xu'ij che ri ala' chi titzolij, pero xuchila'ej-pe che chi nis-ta jun achok che tutzijoj-vi chi xberuya' yan can rutzijol ronojel re' che.
ACT 23:23 Jac'ari' tok ri achi c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados xeroyoj ca'i' chique rije', y quire' xu'ij chique: Ninjo' chi a las nueve nik'ok'a' quibanon chic quibanic ca'i' ciento soldados ri yebe chicakan, setenta más ri (yech'oque', yetz'uye') e chiquij quiej, y ca'i' chic ciento ri niquic'uaj lanzas, richin yebe pa tinamit Cesarea.
ACT 23:24 Tibana-e quibanic quiej richin (nich'ocoba', nitz'uyu'a') e ri Pablo chiquij, richin quiri' ja ruchi-ruvech nic'uaj chuvech ri gobernador Félix.
ACT 23:25 Y xutz'ibaj c'a e jun vuj ri quire' nu'ij:
ACT 23:26 Yin Claudio Lisias nintak-e a-saludo rat nimalaj gobernador Félix.
ACT 23:27 Ri achi re nintak-e chave, (tz'amon, chapon) coma ri israelitas y juba' ma niquicamisaj. Pero tok yin xinna'ej chi rija' romano, yin mismo xenc'uaj soldados richin xincol pa quik'a'.
ACT 23:28 Jac'a yin roma ninjo' ninvetemaj achique roma nisujus, xinc'uaj chiquivech ri achi'a' ri kayo'on lugar chique chi niqui'en gobernar chiquicojol ri quivinak israelitas.
ACT 23:29 Pero xintz'et chi niquisujuj xaxe roma ri nu'ij ri qui-ley rije', pero manak can ta c'o rubanon richin nitz'ape' pa cárcel o nicamises.
ACT 23:30 Jac'ari' xu'ix chuve chi quik'ele'en ri israelitas richin niquicamisaj, romari' cha'anin xintak-e aviq'uin. Y xin-ij chique ri yesujun chirij ri Pablo chi quebe aviq'uin rat richin nequi'ij chavech ri achique chi sujunic niqui'en chirij. Ninrayij c'a chi rat utz benak ronojel chavech. Quiri' ru'in-e ri Claudio Lisias chupan ri vuj.
ACT 23:31 Can xqui'en-vi c'a ri soldados ri xbix chique. Chupan ri ak'a' ri' xquic'uaj-e ri Pablo pa jun tinamit rubinan Antípatris.
ACT 23:32 Jac'a ri chuca'n k'ij, pa quik'a' ri setenta soldados ri ebenak chiquij quiej xquiya-vi can ri Pablo chi tiquic'uaj, y ri ebenak chicakan xetzolij pa cuartel.
ACT 23:33 Jac'a ri ec'amayon-e ri Pablo, tok xe'eka pa tinamit Cesarea, xquijach-apu ri vuj pa ruk'a' ri gobernador Félix, y xquipaba-apu ri Pablo chuvech.
ACT 23:34 Tok ri gobernador rubanon chic leer ri vuj, xuc'utuj aj achique lugar ri Pablo. Jac'a tok xrac'axaj chi pa roch'ulef Cilicia petenak-vi,
ACT 23:35 quire' xu'ij che: Tok xque'uka ri yesujun chavij, xtinvac'axaj ri achique na'ij chi nato-avi', xcha' ri Félix. Jac'ari' xu'ij chi tichajix ri Pablo coma soldados pa nimajay ri nic'uje-vi ri Herodes.
ACT 24:1 Vo'o' k'ij tic'uje' ri Pablo chiri', tok xxule-ka ri Ananías ri nimalaj sacerdote israelita y ch'aka' chique ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij y jun licenciado rubinan Tértulo. Xebe c'a apu chuvech ri Félix ri gobernador richin niquisujuj ri Pablo.
ACT 24:2 Tok c'amon chic pe ri Pablo, ri Tértulo ja xutz'uc-apu rusujusic chuvech ri gobernador, y quire' nu'ij: Nimalaj gobernador, yin ninmatioxij chave, roma avoma rat manak oyoval chikavech roj, q'uiy achique utz quic'uaxic na'an chupan ri tinamit, roma rat aveteman achique rusamajisic na'an.
ACT 24:3 Ronojel c'a re' nikamatioxij chave nimalaj Félix, roma ri favor ri abanon chike ronojel k'ij.
ACT 24:4 Pero man nikajo' ta nikelesaj q'uiy tiempo chave, romari' riq'uin quemelal ninc'utuj chave chi riq'uin ri utzulaj ano'oj, tavac'axaj juba' ri ca'i-oxi' katzij ri nikajo' nika'ij.
ACT 24:5 Roma roj nikana' chi ri jun achi re' achel jun jut ri nukut rupan ri katinamit, yacoy quichin ri kavinak israelitas chiquij ri qui-gobierno pa ruvi' ri roch'ulef, y jun uc'uay quichin ri vinak ri yeniman richin ri ruc'utun can jun achi aj-Nazaret.
ACT 24:6 Rija' ja jun ri racho ri Dios pa tinamit Jerusalem xrojo' xuxajanij. Romari' (xkatz'om, xkachop) richin tiyo'ox castigo pa ruvi', achel nu'ij chupan ri ka-ley.
ACT 24:7 Pero xoc chikacojol ri achi rubinan Lisias ri c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados, y riq'uin uchuk'a' xrelesaj pa kak'a'.
ACT 24:8 Xu'ij chi ri yesujun chirij ri Pablo, quepe vave' chavech rat. Vacami c'a, si rat nac'ot ruxe' ronojel re' che ri Pablo, xtavetemaj chi can kitzij ri nkutajin chubixic chave, xcha' ri Tértulo.
ACT 24:9 Ja jun ri israelitas ri ec'o-apu chuvech ri gobernador niquisujuj-apu ri Pablo, xquiya-apu quitzij chi can kitzij vi ri nu'ij ri Tértulo.
ACT 24:10 Jac'ari' xu'on-pe retal riq'uin ruk'a' ri Félix che ri Pablo richin tich'o. Xch'o c'a ri Pablo, y xu'ij: Yin veteman chi rat c'o chic chi juna' yac'ojon chupan ri roch'ulef re', romari' yiquicot ninto-vi'.
ACT 24:11 Pero rat mismo yatiquer navetemaj chi yin xa c'a ja doce k'ij quijote-pe vave' pa tinamit Jerusalem richin nunya' ruk'ij ri Dios ri pa racho.
ACT 24:12 Y nis-ta pa racho ri Dios, nis-ta ri pa tak sinagoga, nis-ta pa tinamit xinquil chi yitajin ta riq'uin oyoval o ec'o ta vinak enuyacon.
ACT 24:13 Y nis-ta xquetiquer xtiquic'ut chavech chi kitzij enubanon ri achel niqui'ij chuvij.
ACT 24:14 Pero c'o ri ninjo' chi ntel can sakil chavech. Ri Bey ri niqui'ij re yesujun chuvij chi xa nelesan chupan ri kitzij, yin ja chupan ruchojmil ri' nin-en-vi ri nrojo' ri Dios, ri qui-Dios mismo ri kati't-kamama' roj israelitas. Ninnimaj ronojel ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri profetas,
ACT 24:15 y cukul nuc'u'x chi c'o na jun k'ij xquec'astaj ri anima'i', choj man choj quic'aslen, achel mismo coyo'en ri yesujun chuvij.
ACT 24:16 Romari' yin k'ij-k'ij nintij nuk'ij chi ronojel ri nin-en can ta ch'ajch'oj chuvech ri Dios y chiquivech ri vinak, richin chi ri vánima man jun roma nik'axo.
ACT 24:17 Pero c'o yan chic juna' man yin k'axnak ta vave', y vacami nuc'amon-pe jun ofrenda chique ri nuvinak ri nic'atzin quito'ic, y nuc'amon-pe nu-ofrenda yin chuvech ri Dios.
ACT 24:18 Ja ofrenda ri' ri yitajin chuya'ic y xa nuch'ajch'ojin chic vi' chiri' pa racho ri Dios, tok xinquil jujun nuvinak israelitas ri epetenak quila' pa roch'ulef Asia, pero manak vinak enumolon nis-ta nuyacon oyoval.
ACT 24:19 Ja ta ri xe'ilo vichin ri utz chi ec'o-pe chavech vacami richin yinquisujuj, si kitzij chi c'o mac nubanon chiquivech.
ACT 24:20 Si man quiri' ta, tiqui'ij c'a re ec'o vave' chavech, si c'o mac xquil chuvij tok xinquipaba' chiquivech ri achi'a' israelitas ri junan niqui'en gobernar.
ACT 24:21 O riq'uin juba' man xka ta chiquivech chi yin riq'uin vuchuk'a' xich'o chiquicojol y xin-ij: Yin ninnimaj chi ri anima'i' can xquec'astaj-vi, y xaxe romari' vacami ni'an ri sujunic re' chuvij chivech rix. Quiri' ri xin-ij chiquivech, xcha' ri Pablo.
ACT 24:22 Ri Félix ri gobernador q'uiy-q'uiy ruchojmil reteman chirij ri Bey ri nutzijoj ri Pablo, romari' quire' xu'ij chique ri yesujun-apu: Quire' na tubana' re', c'a tipe na ri Lisias ri c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados, c'ajari' xtinvetemaj más ruchojmil ri sujunic ri yixtajin riq'uin.
ACT 24:23 Jac'ari' xu'ij che ri achi uc'uay quichin cien soldados chi tichajix ri Pablo, pero man titz'apis-apu jumul, nis-ta quek'at ri ye'etz'eto can richin, o ri yec'amo-apu ri nic'atzin che.
ACT 24:24 Ca'i-oxi' k'ij tibanataj ronojel re', xpe ri gobernador Félix y ri rixayil, jun ixok israelita rubinan Drusila. Jac'ari' xroyoj ri Pablo richin nitzijon quiq'uin pa ruvi' ri naya' avánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 24:25 Tok ri Pablo c'o chic apu quiq'uin, xutzijoj chique ri chojmilaj c'aslen ri nrojo' ri Dios, y ri achique na'an chi nak'at-avi' chuvech ri man utz ta ri narayij, y chi ri Dios can xtunic'oj na vi cánima conojel ri más chikavech apu. Ri Félix tok xrac'axaj, xa xuxi'ij-ri', y xu'ij che ri Pablo: Vacami más utz cabin, y tok xtijamajo' chic nuvech, xcatinvoyoj chic jun bey, xcha'.
ACT 24:26 Y jun bey jun bey tok nroyoj, man xe ta richin nitzijon riq'uin, xa xroyo'ej chi ri Pablo can ta xusuj méra che richin xucol-e.
ACT 24:27 Pero ri Félix roma nrojo' chi utz nitz'et coma ri israelitas, c'a quiri' na xuya' can pa cárcel ri Pablo. Xtz'akat ca'i' juna', jari' xcanaj can jun achi rubinan Porcio Festo pa ruq'uexel ri Félix.
ACT 25:1 Ri Festo ri xoc can ruq'uexel ri Félix, oxi' k'ij teka chupan ri departamento ri xtu'on-vi gobernar, jari' xel-e pa tinamit Cesarea y xjote-e pa tinamit Jerusalem.
ACT 25:2 Chiri' pa Jerusalem, chuvech ri Festo xquimol-apu-qui' ri nima'k tak quik'ij sacerdotes y ri israelitas ri más c'o quik'ij richin xquisujuj ri Pablo, y riq'uin quemelal
ACT 25:3 niquic'utuj che chi tic'amer-pe ri Pablo pa Jerusalem, roma rije' quinojin niquik'ele'ej pa bey richin niquicamisaj.
ACT 25:4 Pero ri Festo quire' xu'ij chique: Ri Pablo tz'apel chila' pa Cesarea, y yin yitzolij yan ka cha'anin chiri'.
ACT 25:5 Más utz que'icha-e ri más c'o quik'ij chi'icojol richin yebe-ka viq'uin chila'. Chiri' xtiquisujuj-vi chinuvech si c'o man utz ta rubanon ri achi ri', xcha' ri Festo.
ACT 25:6 Xaxe cami jun vakxaki' o lajuj k'ij xc'uje' ri Festo chiri' pa Jerusalem, ja xxule-ka pa Cesarea. Chuca'n k'ij, xtz'uye' ri pa rutz'uyubal ri nu'on-vi gobernar, y xutak c'a royoxic ri Pablo.
ACT 25:7 Tok xoc-apu ri Pablo, ri israelitas ri epetenak pa tinamit Jerusalem xquimol-apu-qui' chirij, y chi ch'uti'k chi nima'k tak sujunic niqui'en-apu chirij, pero man juba' xetiquer xquic'ut chi kitzij erubanon ri mac ri niqui'ij-apu.
ACT 25:8 Jac'a ri Pablo quire' nu'ij richin nuto-ri': Yin man nuk'ajon ta rutzij ri ka-ley roj israelitas, ni man nukasan ta ruk'ij racho ri Dios, nis-ta man yin k'axnak ta pa ruvi' ri ley ri yo'on roma ri rey César, xcha'.
ACT 25:9 Jac'a ri Festo roma nrojo' chi utz nitz'et coma ri israelitas, xuc'utuj che ri Pablo: ¿Najo' chi c'a pa Jerusalem nku'e-vi-e richin chi chiri' chinuvech nichojmirises-vi ri sujunic najin chavij? xcha' ri Festo.
ACT 25:10 Jac'a ri Pablo xu'ij che: Yin chuvech ri ru-gobierno ri César yinc'o-vi vacami, y can ja vi ri vave' ri utz chi yic'ojox-vi. Yin c'o ta jun itzel nubanon chique ri nuvinak israelitas, man jun, y rat mismo aveteman chi quiri'.
ACT 25:11 Xa ta c'o jun mac nubanon y can utz vi chi yicamises, yin man nin-ij ta chi man quicamises. Pero si ri yesujun chuvij man kitzij ta ri niqui'ij, man jun c'o ruk'a' chuve richin yirujach-e pa quik'a'. Roma c'a ri', ninjo' chi ja ri César nic'ojon vichin, xcha' ri Pablo che ri Festo.
ACT 25:12 Tok ri Festo xeruc'ulubej yan ri yeto'on richin, c'ajari' xu'ij che ri Pablo: Rat najo' chi ja ri César nic'ojon avichin, can chuvech vi c'a ri César yatintak-vi-e, xcha'.
ACT 25:13 K'axnak chic ca'i-oxi' k'ij chiri', ri rey Agripa y ri ixok Berenice xebe-ka pa Cesarea richin xequibana' saludar ri gobernador Festo.
ACT 25:14 Y roma q'uiy k'ij xec'uje' ri rey Agripa y ri ixok Berenice chiri' pa Cesarea, ri Festo xuc'ulubej ri Agripa pa ruvi' ri banon can che ri Pablo. Rija' quire' xu'ij che: Vave' c'o jun achi yo'on can pa cárcel roma ri Félix,
ACT 25:15 ri achok chirij xesujun-vi ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas y ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij, chupan tak ri k'ij tok xic'uje' pa tinamit Jerusalem; xquic'utuj chuve chi xe quiri' tin-ij chi tika ri camic pa ruvi'.
ACT 25:16 Jac'a yin xin-ij chique chi man utz ta chike roj romanos chi nikajach jun vinak pa camic ri c'a ja najin sujunic chirij, tok man jani tikaya' lugar che chi nich'o richin nuto-ri' chiquivech ri yesujun chirij.
ACT 25:17 Roma c'a ri', tok junan viq'uin xu'uka vave' pa Cesarea, yin man xinvoyo'ej ta más, xa ja ri chuca'n k'ij xinetz'uye' ri achique lugar yic'ojon-vi, y ja xintak royoxic ri achi.
ACT 25:18 Jac'a tok ec'o chic apu chinuvech ri yesujun chirij, xa man jun che ri sujunic ri xqui'en-apu ri achel nunojin yin.
ACT 25:19 Ri sujunic ri xqui'en-apu, ja chi ri Pablo man junan ta nunojij quiq'uin rije' pa ruvi' ri qui-religión y pa ruvi' jun achi caminak chic rubinan Jesús, ri nu'ij ri Pablo chi q'ues.
ACT 25:20 Jac'a yin man ninvil ta achique nin-en riq'uin ri jun sujunic re', romari' xinc'utuj che ri Pablo si nrojo' chi c'a pa Jerusalem ni'e-vi richin nic'ojox.
ACT 25:21 Pero roma rija' xuc'utuj chi tichajix na richin chi ja ri César tinic'on ruxe' ri sujunic chirij, xin-ij chi c'a tichajix na, c'a xtintak na e pa tinamit Roma chuvech ri César, xcha' ri Festo.
ACT 25:22 Jac'ari' xu'ij ri rey Agripa che ri Festo: Ja jun yin ninrayij ninvac'axaj ri achi ri', xcha'. Y ri Festo xu'ij: Chua'k xtavac'axaj, xcha' che.
ACT 25:23 Chuca'n k'ij, ri rey Agripa y ri ixok Berenice yevikikiax xec'ul riq'uin nimak'ij, ja xe'oc-apu ri pa jay ri nic'atzin chi niquimol-vi-qui' quiq'uin ri achi'a' ri ec'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados y ri achi'a' c'o quik'ij chiri' pa tinamit Cesarea. Jac'ari' xu'ij ri Festo chi tic'amer-pe ri Pablo, y can xc'amer na vi pe.
ACT 25:24 Jac'ari' quire' xu'ij ri Festo: Rey Agripa y chi'ivonojel rix tata'aj ri imolon-pe-ivi' kiq'uin vacami, jare' ri achi Pablo ri nisujus coma eq'uiy israelitas pa tinamit Jerusalem y quiri' mismo ri vave', yesiq'uin chuc'utuxic chuve chi man utz ta chi c'a q'ues na.
ACT 25:25 Pero yin mismo xinvil chi ri jun achi re' man jun achique nic'utu chi can ta utz chi nicamises. Pero roma rija' xuc'utuj chuve chi ja ri César ri nrojo' chi nic'ojon richin, romari' yin nintak-e riq'uin ri César chila' pa tinamit Roma.
ACT 25:26 Y roma yin man k'alaj ta chinuvech ri achique chi mac nintz'ibaj-e chuvech ri vuj che ri vajaf César, romari' nupaban chivech ri vacami, pero más chavech rat, rey Agripa, richin quiri' tok k'alaj chic ri achique erubanon, yin c'o achique xtintz'ibaj-e che ri César.
ACT 25:27 Roma chinuvech yin man jun ruchojmil si nintak-e jun preso juc'an chic, y man nintak ta e rubixic ri sujunic banon chirij, xcha' ri Festo che ri rey Agripa.
ACT 26:1 Jac'ari' tok ri rey Agripa xu'ij che ri Pablo: Ninya' lugar chave chi yach'o, xcha' che. Y ri Pablo xuyec c'a ruk'a' y quire' xu'ij chique:
ACT 26:2 Yin can utz nuna' ri vánima vacami, roma chavech rat rey Agripa yin pa'el-vi richin ninto-vi' chuvech ronojel sujunic ri niqui'en ri israelitas chuvij.
ACT 26:3 Y más quiri' nuna' ri vánima, roma rat jabel aveteman ri achique chi c'aslen ruc'uan jun israelita, y aveteman ri tzij ri nikachok'omayila' chikavech. Romari' ninc'utuj favor chave chi tavac'axaj juba' ri ca'i-oxi' nutzij ri ninjo' nin-ij y man ta c'a nik'ax ac'u'x.
ACT 26:4 Ri kavinak israelitas jabel queteman ruchojmil ri nuc'aslen tok c'a yin ac'ual na, tok xic'uje' pa nutinamit y tok xic'uje' pa Jerusalem.
ACT 26:5 (Chuka', ka) queteman y yetiquer niquik'alajrisaj xa ta rije' nicajo', chi yin xe pa na'ey (nuc'uan, vuc'a'n) nuc'aslen achel nikac'ut roj fariseos ri más nikatij kak'ij chupan ri ka-religión.
ACT 26:6 Jac'a ri vacami najin sujunic chuvij roma voyo'en chi nitzakon ri rusujun can ri Dios chique ri kati't-kamama'.
ACT 26:7 Roj ri roj quiy-quimam can ri doce ruc'ajol ri Israel nikanimaj chi nikil ri rusujun ri Dios, romari' chi chak'a' chi pak'ij nika'an ri nrojo' rija' riq'uin ronojel kánima. Y xaxe roma voyo'en ri' tok ri mismo nuvinak israelitas yinquisujuj chavech, oh rey Agripa.
ACT 26:8 Jac'a rix nuvinak, ¿achique roma c'ayef chivech chi ninimaj chi ri Dios yeruc'asoj ri anima'i'?
ACT 26:9 Rubanon can, yin xinnojij chi achel jun c'as chuvij chi nin-en pokon chique ri quiniman ri Jesús aj-Nazaret.
ACT 26:10 Y can quiri' vi xin-en ri pa Jerusalem. Q'uiy chique ri erucha'on ri Dios xenya' pa cárcel, roma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas xqui'en-e vuj chinuk'a' ri nu'ij chi c'o nuk'a' chique chi yenya' pa cárcel. Y tok nic'utux si utz chi nika camic pa quivi', yin can xin-ij chi utz.
ACT 26:11 Q'uiy (mul, paj) xenya' pa k'axomal pa tak sinagogas roma xinjo' chi can ta niquiyok' rubi' ri Jesús. Y roma can catajnak voyoval chiquij, hasta xi'e pa tak tinamit juc'an chic roch'ulef chiquicanoxic richin nin-en pokon chique.
ACT 26:12 Pa ruvi' c'a ri' benak-vi ri vánima, yin benak pa tinamit Damasco, yin takon-e coma ri nima'k tak quik'ij sacerdotes israelitas ri quiyo'on-e autoridad pa nuk'a'.
ACT 26:13 Pero pa nic'aj k'ij chiri' tok yin benak pa bey, ¡ah nu-rey! Xintz'et jun sakil petenak chicaj ri más nich'ich'an chuvech ri k'ij y xrepero' xe tak kaxiquin quiq'uin ri ebenak viq'uin.
ACT 26:14 Konojel xojtzak pan ulef, y xinvac'axaj jun kulaj ri quire' nu'ij-pe chuve pa ch'abel hebreo: Saulo, Saulo, ¿achique roma najo' na'an pokon chuve? C'ayef chave ri nanojij, roma xa ayon naya-avi' chutza'n jun che' bak rutza'n, xcha' chuve.
ACT 26:15 Jac'ari' xinc'utuj che: ¿(Achique, aratcu'x) c'a rat, Ajaf? xicha'. Rija' xu'ij chuve: Ja yin ri Jesús ri najo' na'an pokon chuve.
ACT 26:16 Pero vacami cacataj, capa'e'. Xinc'ut-vi' chavech richin yatoc nusamajinel richin nak'alajrisaj ri xe'atz'et yan viq'uin y ri xque'atz'et tok xtinc'ut chic vi' jun bey chavech.
ACT 26:17 Roma yin xcatincol pa quik'a' ri israelitas y pa quik'a' ri man israelitas ta ri achok quiq'uin yatintak-vi-e,
ACT 26:18 richin najak quivech, richin quiri' ye'el-pe chupan ri k'eku'n y ye'oc chupan ri sakil, ye'el-pe chuxe' ruchuk'a' ri Satanás y ye'oc chuxe' ruchuk'a' ri Dios, richin ni'an perdonar ri quimac, y niquicochij favor junan quiq'uin ri ch'ajch'oj chic banon che ri quic'aslen roma ri Dios, roma niquiya' cánima viq'uin, xcha' ri Jesús chuve.
ACT 26:19 ¡Ah rey Agripa! Yin man xinpaba' ta vi' chuvech ri xchila'ex chuve chupan ri achel achic' ri xc'ut chinuvech roma ruchuk'a' ri Dios.
ACT 26:20 Ja chique ri ec'o pa tinamit Damasco na'ey xintzijoj-vi, c'ajari' chique ri ec'o pa tinamit Jerusalem, chique ri ec'o pa tak tinamit vave' pa Judea, y chique ri man israelitas ta xintzijoj-vi chi tiquijala' quino'oj, tiquiya' can ri mac, y que'oc richin ri Dios, y chi quequibanala' favores ri nic'utu chi jalatajnak ri quic'aslen.
ACT 26:21 Ja romari' tok jujun nuvinak israelitas (xinquitz'om, xinquichop) pa racho ri Dios richin xcajo' xinquicamisaj.
ACT 26:22 Pero ri Dios yin ruto'on-pe c'a chupan ri k'ij re', y chique ch'utik-nima'k man yin tanel ta chutzijosic ri rubanon ri Dios viq'uin. Y man nik'ax ta nutzij pa ruvi' ri qui'in can ri profetas y ri ru'in can ri Moisés pa ruvi' ri xquebanataj.
ACT 26:23 Rije' qui'in can chi ri Jun ri xtitak-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, can xtuk'asaj na vi k'axomal y xticamises, y chi ja rija' ri na'ey chique ri anima'i' ri xtic'uje' chic e ruc'aslen richin jumul, richin quiri' nuya' rutzijol ri sakil chique ri israelitas y man israelitas ta.
ACT 26:24 Jari' ri najin chubixic ri Pablo richin nuk'alajrisaj chi rija' man jun ch'o'oj rubanon, tok ri Festo riq'uin uchuk'a' xu'ij: ¡Pablo! Rat, xa xsatz cami ano'oj riq'uin jalajoj atijon-avi' y jari' ri ocunak chave, xcha' che.
ACT 26:25 Jac'a ri Pablo xu'ij: Man satznak ta nuno'oj, nimalaj Festo, roma ri yitajin chubixic chave, can kitzij y pa rubeyal.
ACT 26:26 Y ja la' c'o ri rey Agripa ri achok chuvech man ninxi'ij ta vi' yich'o-vi-apu, roma chinuvech yin manak che'el chi rija' man ta reteman ronojel ri xebanataj, roma man pa k'eku'n ta xebanataj-vi.
ACT 26:27 ¡Ah rey Agripa! ¿Nanimaj rat ri qui'in can ri profetas? Yin veteman chi rat nanimaj.
ACT 26:28 Jac'ari' tok ri Agripa xu'ij che ri Pablo: Juba' ma nakasaj vánima chi yinoc jun tzekle'ey richin ri Jesucristo, xcha'.
ACT 26:29 Y ri Pablo xu'ij che: Si nika o man nika yan ta ri avánima, ri más ninrayij yin chave rat y chive chi'ivonojel ri yixac'axan-pe vichin, ja ta chi ri Ajaf Jesucristo xtu'on chive achel xu'on chuve yin. Xaxe ninjo' chi man ta yixxim rix riq'uin cadena achel banon chuve yin.
ACT 26:30 Tok xtane' chi nich'o ri Pablo, ri rey Agripa, ri ixok Berenice, ri Festo ri gobernador y ri más chic ri etz'uyul quiq'uin, xecataj-e.
ACT 26:31 Jac'a tok xequimolo-qui' juc'an, quire' niquibila' chiquivech: Ri Pablo man jun mac rubanon richin nicamises, nis-ta manak roma tz'apel pa cárcel, yecha' chiquivech.
ACT 26:32 Romari' ri rey Agripa xu'ij che ri Festo: Man ta na ru'in chic chi ja ri César nrojo' chi nic'ojon richin, ntel ta e, xcha' ri Agripa.
ACT 27:1 Tok bin chic chi ri Pablo y ch'aka' chic ri ec'o pa cárcel yetak-e pa roch'ulef Italia, rije' xejach-e pa ruk'a' jun uc'uay quichin soldados rubinan Julio ri c'o pa quivi' cien soldados ri erichin ri Augusto ni'ix chique.
ACT 27:2 Pa jun barco petenak pa tinamit Adramitio ri xtik'ax jalajoj puertos richin ri roch'ulef Asia xojuc'uax-vi, y xbe kiq'uin ri Aristarco, aj-Tesalónica, jun tinamit ri c'o pa roch'ulef Macedonia.
ACT 27:3 C'a chuca'n k'ij (xojapon, xojebos) pa tinamit Sidón. Jac'a ri Julio ri uc'uay quichin soldados, utz runo'oj xu'on riq'uin ri Pablo, roma xuya' lugar che chi xbe chiquitz'etic ri reteman quivech richin niquito-pe.
ACT 27:4 Tok xojoc chic e pa barco, xkaya' can ri tinamit Sidón, y pa ru-derecha ri roch'ulef Chipre, ri c'o pa mar, xojk'ax-vi richin nikato-ki' chuvech ri cak'ik' ri xa chikavech petenak-vi.
ACT 27:5 Tok kak'asan chic ronojel ri mar richin ri roch'ulef Cilicia y Panfilia, xojeka pa jun tinamit rubinan Mira, richin ri roch'ulef Licia.
ACT 27:6 Chiri' pa tinamit Mira, ri Julio ri uc'uay quichin soldados xril jun barco petenak pa jun tinamit rubinan Alejandría, ri ni'e pa roch'ulef Italia. Chupan chic ri jun barco ri' xojrucusaj-vi-e ri Julio richin xojbe chic.
ACT 27:7 Q'uiy k'ij ekal xojbin, roma ri cak'ik' chikavech petenak-vi, y nkurutzolij can chikij. C'ayef xu'on chikavech, romari' c'arunaj xojk'ax chuvech ri tinamit Gnido. C'ajari' xojk'ax chirij jun roch'ulef pa mar rubinan Creta richin nkuruto' chuvech ri cak'ik', pero pa ka-izquierda xkatz'et can jun chic roch'ulef mismo pa mar rubinan Salmón.
ACT 27:8 C'ayef na roj benak, kac'uan-e ruchi' ri mar, y pa ka-derecha nikatz'et-vi-apu ri Creta. Xkil jun lugar rubinan Buenos Puertos, y chiri' xojc'uje-vi. Ri lugar ri' chunakaj ri tinamit Lasea c'o-vi.
ACT 27:9 Q'uiy chic chi k'ij roj elenak-pe ri pa Cesarea. Y roma k'axnak chic ruk'ijul ri coch'on vayijal y xtiquer yan ri tiempo richin cak'ik', romari' nimalaj chic (ximbiri'il, ximbiri'y) ri ni'an binen pa ruvi' ri mar. Roma c'a ri', ri Pablo xch'o chique ri achi'a'
ACT 27:10 y quire' xu'ij: Rix achi'a' ri rix uc'uay richin ri barco, yin nintz'et chi vacami, si nku'e chic pa ruvi' ri mar, q'uiy tak achique xqueq'uis quik'ij, man xe ta che ri barco, man xe ta che ri eka'n, hasta chike roj c'ayef nu'on, xcha'.
ACT 27:11 Jac'a ri Julio, xa ja ri nu'ij ri uc'uayon ri barco y ri rajaf ri barco ri xunimaj, y ri nu'ij ri Pablo man xuya' ta pa cuenta.
ACT 27:12 Pero roma ri lugar ri rojc'o-vi man utz ta richin nikak'asaj ru-tiempo ri cak'ik', juba' ma conojel xqui'ij chi más utz nkujel-pe chiri' y nikatij kak'ij nku'e-apu pa puerto Fenice, ri c'o mismo pa roch'ulef Creta. Roma ri Fenice chucojol juyu' c'o-vi-apu y c'o ca'i' rutza'n juyu' ri yek'ato ri cak'ik' ri nipe pa norte o ri nipe pa sur.
ACT 27:13 Tok quire' pa sur xpe jun cak'ik' ri man can ta c'o ruchuk'a', ri e'uc'uayon ri barco xquinojij chi c'o che'el yebe pa Fenice. Xquelesaj-pe ri anclas pa ya' richin xojbe, y xaxe ruchi' ri mar richin ri Creta ruc'amon-e ri barco.
ACT 27:14 Pero c'a juba' kujel-e chiri', jari' xuruc'aka-ri' jun nimalaj cak'ik' chuvech ri barco ri roj benak-vi, jun cak'ik' rubinan Euroclidón.
ACT 27:15 Riq'uin ruchuk'a' (xutz'om, xuchop) ri barco y man xtiquer ta chic xbin choj, romari' xkaya-ki' pa ruk'a' ri cak'ik' richin xojruc'uaj.
ACT 27:16 Roj runimimen c'a chirij jun ch'uti roch'ulef rubinan Clauda ri xojevan juba' chuvech ruchuk'a' ri cak'ik' pa ruvi' ri mar, y jani na c'ayef xu'on chi xojtiquer xkacol ri lancha salvavida ri ruchiriren-e ri barco.
ACT 27:17 Tok kajotoban chic pe ri lancha, xc'atzin chi ri barco xjitz' riq'uin nima'k rupan colo' richin man nupaxij ri cak'ik'. Y roma ri e'uc'uayon richin ri barco niquixi'ij-qui' chi ri cak'ik' yerunim chupan jun lugar man naj ta ka rupan ri ya' rubinan Sirte, romari' xequikasaj ri tziek richin ri barco, y xquiya' c'a qui' pa ruk'a' ri cak'ik'.
ACT 27:18 Chuca'n k'ij, ri cak'ik' achel ch'uti etz'ebal nu'on che ri barco, romari' c'o che ri eka'n xquic'akala' can pa ya'.
ACT 27:19 Chi rox k'ij riq'uin mismo quik'a' xquic'akala' can ch'aka' samajbel richin ri barco pa mar.
ACT 27:20 Jac'a tok q'uiy chic k'ij man katz'eton ta ruvech ri k'ij, nis-ta ri ch'umila', y ri cak'ik' can c'a quiri' na ruchuk'a' nurujubij-ri' chirij ri barco, xa xq'uis yan pa kánima chi c'a koyo'en na chi nkucolotaj.
ACT 27:21 Y roma c'o chic chi k'ij man jun vayinak, ri Pablo xpa'e' chiri' chiquicojol, y xu'ij chique: Rix tata'aj, xa ta xiya' ixiquin riq'uin ri xin-ij chive chi man kujel-e ri pa Creta, man ta rojc'o chupan ri tzakoj y ri satzic re'.
ACT 27:22 Pero masque quiri', nin-ij chive chi ticovij ri ivánima, roma man jun chike roj (xticom, xtiquen) can pa mar, xaxe ri barco xtiq'uis can.
ACT 27:23 Roma chak'a' mier, ri Vajaf Dios ri yin ocunak rusamajinel, xuc'ut-ri' jun ru-ángel chinuvech,
ACT 27:24 y xu'ij chuve: Pablo, man taxi'ij-avi'. Rat can c'a xcatech'o na chuvech ri rey César, y avoma rat ri Dios xquerucol ri ebenak aviq'uin chupan ri jun barco re', xcha' ri ángel chuve.
ACT 27:25 Roma c'a ri', ticovij ri ivánima rix tata'aj, roma yin cukul nuc'u'x chi ri Dios can xkojrucol-vi, achel ri rutzijol xyo'ox chuve.
ACT 27:26 Pero nic'atzin chi chuchi' jun ch'uti roch'ulef pa mar xkojek'ate-vi, xcha' ri Pablo chique conojel ri ebenak chupan ri barco.
ACT 27:27 Chi ca'i' semana chiri', ri cak'ik' c'a quiri' na runimimen ri barco pa ruvi' ri mar Adriático, y pa nic'aj cami ak'a' chiri', ri achi'a' e'uc'uayon ri barco xquina'ej chi xa chunakaj jun roch'ulef rojc'o-vi.
ACT 27:28 Tok xetex-ka rupan ri ya', xquitz'et chi xaxe treinta y seis metros rupan. Jac'a tok xojbin chic juba' más, xquetaj chic ka jun bey, y xaxe chic veintisiete metros rupan.
ACT 27:29 Y roma niquixi'ij-qui' chi ri barco nupaxij-ri' chiquivech abaj, romari' xquikasaj-ka (caji', quiji') anclas ri pa ya' chirij can ri barco richin man tibin más. Y bala ta nicajo' nisakar-pe cha'anin.
ACT 27:30 Ri e'uc'uayon ri barco bala ta xcajo' xe'enimaj-e y romari' xquikasaj-ka pa ya' ri lancha salvavida y niqui'en chi ja yan chic ri' niquicusaj richin nequiyukuba' cof rutza'n ri barco chique ch'aka' anclas.
ACT 27:31 Romari' ri Pablo quire' xu'ij chique ri soldados y che ri achi uc'uay quichin: Si ri ec'amayon-pe richin ri barco man yec'uje' ta chupan, man jun chive rix xtitiquer xticolotaj chuvech ri camic, xcha'.
ACT 27:32 Romari' xepe ri soldados xequikupila' can ri colo' ri achok che yukuban-vi ri lancha salvavida, y xquiya' can pa mar.
ACT 27:33 Jac'a tok nisakar yan pe chiri', ri Pablo xerubochi'ij conojel chi queva', y quire' xu'ij chique: Vacami nitz'akat ca'i' semana ri man rix varinak ta utz, nis-ta man rix vayinak ta.
ACT 27:34 Roma c'a ri', yixinpaxa'aj chi quixva' utz richin nic'uje-pe ivuchuk'a'; roma nis-ta jun chive rix ri xtitzak can jun rusumal ruvi', xa konojel xkucolotaj, xcha'.
ACT 27:35 Y tok ru'in chic quiri' chique, xeruc'ama-pe pan, xumatioxij che ri Dios chiquivech conojel, xuper c'a y xutij.
ACT 27:36 Jac'ari' conojel xcuker-ka cánima, y xeva-ka.
ACT 27:37 Chikonojel ri roj benak pa barco, roj ca'i' ciento riq'uin setenta y seis.
ACT 27:38 Tok conojel xcuker yan ka quic'u'x riq'uin ri va'in, jac'ari' xquic'akala' can ri trigo pa mar, richin man al ta nu'on can ri barco.
ACT 27:39 Tok sakar-pe chiri', ri e'uc'uayon ri barco man queteman ta achique roch'ulef ec'o-vi. Pero niquitz'et chi c'o jun ruk'a-mar, y jabel (sanayi, sanayil) chuchi'. Romari' junan quitzij xqui'en chi riq'uin juba' yetiquer niquic'uaj-apu ri barco chiri'.
ACT 27:40 Romari' xquikupila' can ri colo' ri achok che eximon-vi ri anclas, y ri anclas xebe can chuxe' ya'. Xequisol ri paletas ri achok che nuc'uax-vi ri barco. Jac'ari' xquijotoba' chic ri mama tziek pa (ruc'ojle'el, ru-lugar) chutza'n ri barco, y ri barco nimimen c'a roma ri cak'ik' benak chuchi' ri mar.
ACT 27:41 Pero jari' tok xberutica-ri' rutza'n ruxe' ka ri barco ri achique lugar nuc'ul-vi-ri' ca'i' ya' chuxe' ka ri mar, y man xsilon ta chic. Jac'a ri rachak ri barco nijok'ok' benak pa ruk'a' ri cak'ik', roma ri ya' riq'uin uchuk'a' nurujubij-ri' chirij.
ACT 27:42 Romari' ri soldados junan quitzij xqui'en chi yequicamisaj conojel ri presos, richin quiri' nis-ta jun nuk'asaj-e ri ya' richin nenimaj-e.
ACT 27:43 Pero ri uc'uay quichin ri soldados nrojo' nucol ri Pablo, man c'a xuya' ta lugar chique ri soldados chi niqui'en ri niquinojij, xa xu'ij chi ri yetiquer niqui'en nadar, tiquic'aka-e-qui' y quebe na'ey.
ACT 27:44 Jac'a ri man yetiquer ta, xu'ij chique chi que'el chuchi' mar chirij tak pedazo tabla o chirij xa achique na che' richin ri barco. Y can quiri' vi xbanataj; conojel xquicol-e-qui' chupan ri ya'.
ACT 28:1 Tok xojcolotaj yan e chupan ri mar, jac'ari' xketemaj chi Malta rubi' ri roch'ulef ri rojc'o-vi chiri' pa mar.
ACT 28:2 Ri aj chiri', jani na utz quino'oj xqui'en kiq'uin, roma xquibox jun k'ak' y xojcoyoj c'a richin nikamak'-ki', roma najin job y tef.
ACT 28:3 Jac'a tok ri Pablo xberuc'ama-pe jun boraj xic'a'y y xuya-ka pa ruvi' ri k'ak', xel-pe jun cumatz chupan roma xuna' ri k'ak', y xberuch'ica-ri' chirij ruk'a'.
ACT 28:4 Tok ri aj chiri' xquitz'et chi ri cumatz tzekel chirij ruk'a' ri Pablo, quire' niquibila' chiquivech: Can nik'alajin chi la jun achi la' camisanel, roma masque xcolotaj-pe chupan ri ya', ja la cumatz xticamisan richin, roma can nutoj na vi ri achique erubanon, yecha'.
ACT 28:5 Pero ri Pablo (xutota', xuquiraj) can ri cumatz pa k'ak', y man jun retal chi nisipoj-pe ri ruk'a'.
ACT 28:6 Ri aj chiri' coyo'en chi nisipoj-pe ruk'a' o caminak nitzak-ka ri Pablo. Layoj xcoyo'ej chi achique na nibanataj riq'uin, pero tok xquitz'et chi xa ja ruchi-ruvech, jun vi yan chic xquinojij chirij; xa xqui'ij chi rija' jun dios.
ACT 28:7 Chunakaj apu ri lugar ri rojc'o-vi, c'o rujuyu' jun achi c'o rakale'n rubinan Publio. Rija' can utz xojruc'ul chiracho, y oxi' k'ij xojc'uje' chiri'.
ACT 28:8 Jac'a ri rutata' ri Publio cotz'ol pa ruvaro'el roma c'atan y quic' chupan. Xbe c'a ri Pablo chutz'etic, y tok rubanon chic orar, xuya' ruk'a' pa ruvi', y xu'on chi xc'achoj.
ACT 28:9 Tok quiri' xbanataj riq'uin rutata' ri Publio, c'o chic más aj chiri' pa roch'ulef Malta ri c'o quiyabil xe'uka riq'uin ri Pablo, y can xec'achoj-vi-e.
ACT 28:10 Riq'uin sipanic xquic'ut chi can c'o kak'ij chiquivech. Y tok xojbe, xquiya-e ri xtic'atzin chike chupan ri kabey.
ACT 28:11 Oxi' ic' xojc'uje' chiri' pa roch'ulef Malta. C'ajari' xojel-pe chupan jun barco ri elenak-pe pa tinamit Alejandría y xuk'asaj ru-tiempo ri cak'ik' chiri' pa Malta. Ri barco ri' c'o ca'i' quivachibel dioses chutza'n ri quibinan Cástor y Pólux.
ACT 28:12 Jac'a tok (xojapon, xojebos) pa tinamit Siracusa, xojc'uje' oxi' k'ij chiri'.
ACT 28:13 Tok xojel-e chiri', xaxe ruchi' ri mar kac'uan-e roj benak, y (xojapon, xojebos) pa jun chic tinamit rubinan Regio. Chuca'n k'ij, xtiquer-pe jun cak'ik' quire' pa sur, y c'a chi rox k'ij (xojapon, xojebos) pa jun chic tinamit rubinan Puteoli.
ACT 28:14 Chupan ri tinamit ri', ec'o quiniman ri Ajaf xe'ekila', y rije' xquic'utuj quemelal chike chi kuc'uje' vuku' k'ij chiri'. C'a xk'ax na ri', c'ajari' choj xojbe pa tinamit Roma.
ACT 28:15 Ri quiniman ri Ajaf chiri' pa Roma quic'axan chi roj benak-apu pa bey, romari' xojuquic'ulu' pa jun tinamit rubinan Foro de Apio, y ch'aka' chic xojuquic'ulu' pa jun lugar rubinan Tres Tabernas. Jac'a tok ri Pablo xerutz'et, xumatioxij che ri Dios, y xc'uje-pe más ruchuk'a' ránima xuna'.
ACT 28:16 Tok xojoc-apu pa tinamit Roma, ri Julio ri uc'uay quichin ri soldados xerujach ri presos pa ruk'a' jun chic uc'uay quichin soldados chiri'. Jac'a ri Pablo xyo'ox lugar che chi ruyon nic'uje' pa jun jay, chajin roma jun soldado.
ACT 28:17 Oxi' k'ij tic'uje' ri Pablo pa tinamit Roma, jari' xutak coyoxic ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri ec'o chiri' pa Roma. Tok xquimol-qui' riq'uin, rija' xu'ij chique: Nuvinak ri kachak'-kanimal ki' chikavech iviq'uin, yin man jun achique nubanon chiquivech ri kavinak israelitas, ni man jun achique nu'in chirij ri qui'in can ri kati't-kamama', pero ja ri pa tinamit Jerusalem xijach preso pa quik'a' ri gobernadores romanos
ACT 28:18 ri xenic'on rij-ruvech ri sujunic banon chuvij, y tok man jun achique xquil chuvij richin ta yicamises, xcajo' xinquisok'opij-e.
ACT 28:19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' ta chi xineleses ri pa cárcel, y roma manak chic jun bey chinuvech, xinc'utuj chi ja ri César tic'ojon vichin, y man roma ta chi c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak.
ACT 28:20 Xa romari' xixinvoyoj richin yixintz'et y richin yich'o iviq'uin. Roma ri banayon chi yin ximil riq'uin cadena ri vacami, ja roma ninnimaj chi can nibanataj na vi ri rusujun ri Dios chike roj israelitas, xcha' ri Pablo.
ACT 28:21 Jac'a ri israelitas ri' quire' xqui'ij che ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun pa roch'ulef Judea ri nich'o chavij rat, nis-ta man jun chique ri kavinak ri epetenak chiri' ri rat rusujun chike o ch'ovinak ta chavij. Man jun.
ACT 28:22 Pero roj nikajo' nikac'axaj achique ri' ri nanimaj rat, roma roj keteman chi ri yeyo'on ruk'ij ri Jesús, xa chi naj chi nakaj c'o yech'o chiquij, xecha' che.
ACT 28:23 Xquicha' c'a can jun k'ij richin niquimol-qui' riq'uin. Tok xril ri k'ij, man juba' ta oc vinak xequimolo-qui' ri achique lugar c'o-vi ri Pablo. Xe c'a xel-pe ri k'ij c'a xka na ka, rija' xtzijon chiquivech richin nuk'alajrisaj achique ruchojmil ru-gobierno ri Dios. Xutij ruk'ij quiq'uin richin can ta xquetemaj ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y chupan ri quitz'iban can ri profetas pa ruvi' ri Jesús.
ACT 28:24 Ec'o xquinimaj ri xu'ij ri Pablo, y ec'o man xquinimaj ta.
ACT 28:25 Y roma man junan ta niquinojij ri israelitas pa ruvi' ri nu'ij ri Pablo, chi jujun chi jujun c'a ye'el-e ri chiri' tok ri Pablo quire' ruq'uisbel ch'abel xu'ij-e chique: Can pa choj ri ch'abel ri xuya' ri Lok'olaj Espíritu pa ruchi' ri profeta Isaías richin xeruch'abej ri ivati't-imama', tok xu'ij:
ACT 28:26 Cabin quiq'uin ri avinak, y ta'abij chique: Rix xtivac'axaj, pero man (xtik'ax, xtino') ta chivech ri xtivac'axaj. Xtitz'et ri xtik'alajrises chivech, pero man xtiya' ta pa cuenta.
ACT 28:27 Roma ri vinak re' cof rubanon ri cánima. C'ayef ntoc pa quixiquin ri niquic'axaj. Ri runak' tak quivech quitz'apin Roma man nicajo' ta yetzu'un, Man nicajo' ta niquic'axaj, Man nicajo' ta ntoc pa tak cánima, Man nicajo' ta niquijal quino'oj Richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen. Quiri' xu'ij ri Lok'olaj Espíritu.
ACT 28:28 Roma c'a ri', tivetemaj chi vacami takon chic rutzijol chique ri man israelitas ta ri achique ruchojmil yerucol ri Dios, y rije' can xtiquiya-vi quixiquin che.
ACT 28:29 Jac'a tok ri Pablo xu'ij quiri', ri israelitas niquich'olila-qui' chiquivech xebe.
ACT 28:30 Tz'akat ca'i' juna' xc'uje' ri Pablo chupan jun kajon jay, y can nuc'ul quivech conojel ri (ye'apon, ye'ebos) riq'uin.
ACT 28:31 Nutzijoj chique conojel ri achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y yerutijoj chirij ri samaj ri xurubana-ka ri Ajaf Jesucristo; man juba' nuxi'ij-ri' y man jun nik'ato richin.
ROM 1:1 Yin Pablo jun rusamajinel ri Jesucristo, xinoyox richin xinoc apóstol y yin cha'on richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel rutakon-pe ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ROM 1:2 Ri utzulaj ch'abel re' can ruyo'on-vi-pe rutzijol chi nuya-pe, y ja ri ru-profetas erucusan-pe richin quiyo'on-pe rutzijol chupan ri lok'olaj ruch'abel ri quitz'iban can.
ROM 1:3 Ri utzulaj ch'abel re', nuk'alajrisaj ri Ruc'ajol ri Dios chikavech, ri Kajaf Jesucristo. Rija' xalex choch'ulef achel nkojalex konojel, y riy-rumam can ri rey David.
ROM 1:4 Pero man xe ta rumam can ri rey David, roma riq'uin ri xc'astaj-e chiquicojol ri anima'i' riq'uin ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu, xk'alajin chi can Ruc'ajol vi ri Dios.
ROM 1:5 Y roma ri Jesucristo tok ri Dios ruyo'on ru-favor chike, richin roj ocunak apóstoles. Quiri' xu'on, richin quiri' ri pa tak tinamit pa ruvi' ri roch'ulef, can ta ec'o niquic'uaj ri quic'aslen achel nuc'ut ri utzulaj ch'abel ri cukul kac'u'x riq'uin, richin chi ninimirises rubi'.
ROM 1:6 Y chiquicojol rije' rixc'o rix aj-Roma, ri rix oyon richin xixoc richin ri Jesucristo.
ROM 1:7 Chive chi'ivonojel ri rixc'o pa tinamit Roma nin-en-vi-e ri vuj re', rix ri yixrojo' ri Dios, ri rix oyon richin rix ocunak lok'olaj rutinamit. Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
ROM 1:8 Na'ey ninya' matiox che ri Dios ivoma rix, chi pa ruvi' ronojel ri roch'ulef benak-vi rutzijol chi rix iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo ri achok roma (napon, nebos) ri matioxinic re' chuvech ri Dios,
ROM 1:9 ri yin ocunak rusamajinel riq'uin ronojel vánima, richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri ruc'amon-pe ri Ruc'ajol. Ri Dios reteman chi man jun bey yitane' chi yixinc'uxlaj pan oración.
ROM 1:10 Ninc'utuj che chi can ta xtrojo' chi man ta chic c'o xtoc chupan chi yixentz'eta'.
ROM 1:11 Roma yin ninrayij chi nikatz'et chic ki' iviq'uin richin yixinto', richin quiri' c'o che ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu xtic'ul, richin más nicuker ivánima riq'uin ri Jesús.
ROM 1:12 O más utz nin-ij chi nikaya' ruchuk'a' ri kánima, riq'uin nikatzijoj chikavech ri achique kilon riq'uin ri Jesucristo roma cukul kac'u'x riq'uin rija'.
ROM 1:13 Pero yin ninjo' chi rix nivetemaj chi yin man xe ta jun bey nunojin chi yixentz'eta', pero c'a chupan ri k'ij re' c'o k'atayon vichin. Can nurayij ri vánima chi yixinto' richin quiri' ja jun chi'icojol rix c'o utz ntel-pe che ri nusamaj, achel elenak-pe quiq'uin ri ch'aka' chic man israelitas ta.
ROM 1:14 Yin, yin achel jun aj-c'as quiq'uin ri yech'o griego y quiq'uin ri man yech'o ta griego. Quiri' mismo quiq'uin ri q'uiy queteman y ri man jun oc queteman.
ROM 1:15 Romari' tok ja jun pan itinamit rix aj-Roma nurayin chi yin benak-vi chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ROM 1:16 Roma yin man yiq'uix ta nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, roma ri ch'abel ri' can ruchuk'a' vi ri Dios richin yecolotaj ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Ri ch'abel ri' na'ey xyo'ox rutzijol chique ri israelitas, pero (chuka', ka) xyo'ox chique ri man israelitas ta.
ROM 1:17 Ja utzulaj ch'abel ri' nik'alajrisan achique nu'on ri Dios richin man jun kamac nikakalej chuvech. Nu'ij chi ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, manak chic mac nrakalej. Re' ruyuken-ri' riq'uin ri tz'iban can, ri nu'ij: Ri man jun mac rakalen chuvech ri Dios, nril ri c'aslen ri richin jumul, roma cukul ruc'u'x chi ri nusuj ri Dios, can xtiyo'ox-vi che.
ROM 1:18 Ri royoval ri Dios, c'a chila' chicaj catajnak-vi-pe chirij ronojel ri quibanalo'n ri vinak ri nic'utu chi xa manak Dios pa quivech, y man quic'uan ta jun choj c'aslen. Roma rije' quik'aton chuvech ri kitzij riq'uin ri man choj ta c'aslen quic'uan.
ROM 1:19 Quiri' nika'ij, roma ri achique ruchojmil navetemaj chi c'o Dios, rije' k'alaj chiquivech, roma ri Dios ruk'alajrisan chiquivech.
ROM 1:20 Roma xe tok xc'uje' ri roch'ulef, ri man nitz'etetaj ta che ri Dios, k'alaj chikavech roj vinak. Jabel nik'alajin chi rija' can Dios vi y c'o ruchuk'a' ri man jun bey niq'uis. Y ja ri rubanon ri Dios choch'ulef nik'alajrisan quiri' chikavech. Romari' manak che'el chi ri vinak quire' niqui'ij: Roj man jun kamac, roma man jun x-in chike chi c'o Dios.
ROM 1:21 Roma rije' queteman chi c'o Dios, pero man xquiya' ta ruk'ij masque can Dios vi, ni man xquiya' ta matiox che, xa ja ri man jun rakale'n xequinojij; y jari' xbano chi xa xk'uk'umer ri cánima y xenacano-ka.
ROM 1:22 Rije' riq'uin ri niqui'ij chi can c'o queteman, jari' xbano chi xenacano-ka.
ROM 1:23 Mana-ta ri Dios ri jumul c'o ruc'aslen ri xquicha' richin niquiya' ruk'ij, xa vinak niq'uis quic'aslen, chicop c'o quixic', chicop cajcaj cakan y cumatz xequicusaj chi tiox richin xquiya' quik'ij.
ROM 1:24 Romari' ri Dios xerosk'opij chupan ri c'aslen man utz ta ri niquirayij pa cánima. Roma c'a ri', xequibanala-ka mac chiquivech; xquiyala-ka chi nimalaj q'uix ri qui-cuerpo.
ROM 1:25 Pa ruq'uexel chi xquitzekle'ej ri kitzij richin ri Dios, xa ja ri man kitzij ta xquitzekle'ej. Ja ri rubanon ri Dios ri xquiya' ruk'ij pa ruq'uexel ri Dios ri can nuc'ul-vi chi niyo'ox ruk'ij richin jumul. Amén.
ROM 1:26 Y roma ri quiri' yequibanala', ri Dios xerosk'opij can chupan ri nurayij ri cuerpo ri xa nuya' q'uix. Roma hasta ri ixoki' chiquicojol man xquic'uaj ta chic pa ruchojmil ri quic'aslen, xa chi ixoki' xquic'amala-ka-qui' chiquivech, y man chic xecajo' ta achi'a'.
ROM 1:27 Quiri' mismo xqui'en ri achi'a', c'o ri man chic xecajo' ta ixoki', xa chi achi'a' man xquik'at ta chic qui', chiquivech xequibanala-ka itzel tak mac ri nuyec q'uix. Y roma ri itzel tak mac ri yequibanala', ja yan ri qui-cuerpo nik'asan-e ri castigo ri can utz vi chi nika pa quivi', roma man pa ruchojmil ta niquinojij chirij ri Dios.
ROM 1:28 Y roma pa quivech rije' manak nic'atzin-vi ri Dios, rija' xerosk'opij chupan ri itzel tak no'oj ri niquinojij, richin yequibanala-ka ri man utz ta chi ye'an.
ROM 1:29 Ruyon man choj ta ri yequibanala'. Niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na. Ejaloy ruchojmil ri utz. Benak cánima pa ruvi' méra. Niquibanala' itzel tak no'oj. Jani na nikukut cánima chiquij ri utz ec'o. Ecamisanel. Jani na oyoval niqui'en. Jani na niquisetz no'oj. Niquicanoj rubeyal niqui'en itzel chique ch'aka'.
ROM 1:30 Yejasloj chiquij ch'aka' chic. Niquikasaj quik'ij vinak. Itzel niquitz'et ri Dios. Niqui'ij tzij chiquipalaj ch'aka' chic. Man jun cakale'n niqui'en chique ch'aka'. Niquina-qui' chi can c'o quik'ij. Ri cánima benak pa ruvi' achique ta chic jun mac niquitz'uc-pe. Man niquinimaj ta quitzij quite-quitata'.
ROM 1:31 Man nicajo' ta yech'abex. Man niqui'en ta ri niquisuj. Nis-ta ri (calpachel, caj-c'uaxel) yecajo'. Man jun nik'ilo coyoval, y man yepokonan ta.
ROM 1:32 Rije' queteman chi ri yebano ri achel xka'ij yan ka, ri Dios pa ruchojmil rubanon chi ruk'aton can camic pa quivi', pero rije' man xe ta quiri' niquibanala', xa yequicot chi ec'o chic ch'aka' ri quiri' yebano.
ROM 2:1 Roma c'a ri', rat ri na'ij chi man utz ta yetajin ri yebano mac, ri quiri' na'ij, man yaruto' ta richin natzel can ru-castigo ri Dios, xa ayon rat mismo navoyoj-ka castigo pan avi', roma ja jun rat c'o chique ri mac ri' yatajin riq'uin.
ROM 2:2 Roj keteman chi conojel ri yebano mac achel ri xka'ij yan ka chive, ri Dios can nuya-vi rajil-ruq'uexel chique, y can pa ruchojmil nuya'.
ROM 2:3 Romari' rat ri na'ij chi man utz ta yetajin ri yebano mac achel ri xka'ij yan ka, pero xa ja jun rat quiri' yatajin riq'uin, man c'a tanojij chi ri Dios man xtuya' ta rajil-ruq'uexel ri amac.
ROM 2:4 Rat achel xa manak rakale'n na'an che ri nimalaj rubeyomal ri Dios, chi utz runo'oj aviq'uin, chi rat rucoch'on y chi q'uiy tiempo man k'axnak ta ruc'u'x riq'uin ri man utz ta ri yatajin. Achel xa man ta aveteman chi ri utzulaj runo'oj aviq'uin, xa richin nrojo' chi rat najal ano'oj y naya' can ri mac.
ROM 2:5 Rat xa cof abanon che ri avánima. Man najo' ta najal ano'oj richin naya' can ri mac. Y riq'uin ri', namol-apu royoval ri Dios chavij, richin nika pan avi' chupan ri k'ij richin ri royoval, tok xtik'alajin ri chojmilaj rutojic xtu'on ri Dios che ri yatajin riq'uin.
ROM 2:6 Roma ri Dios ja achel ri achique yekabanala' chikajununal, quiri' ri rajil-ruq'uexel xtuya' chike.
ROM 2:7 Ri man yetane' ta richin niqui'en ri utz, roma niquirayij chi nic'uje' quik'ij, y chi ri Dios utz xtu'on chique y chi niquil jun c'aslen ri manak camic ruc'uan, rija' xtuya' c'aslen ri richin jumul chique.
ROM 2:8 Jac'a ri niquipaba-qui' chuvech ri Dios, y pa ruq'uexel chi niquinimaj ri kitzij ruch'abel, xa yequibanala' ri ru'in ri Dios chi man choj ta, can xtuya' na vi nimalaj royoval pa quivi'.
ROM 2:9 K'axomal y ralal ri c'ayef xtuya' pa ruvi' xa achique na ri nibano ri man utz ta. Quiri' xtu'on ri Dios na'ey quiq'uin ri israelitas, y quiq'uin ri man israelitas ta.
ROM 2:10 Jac'a ri nibano ri utz, ri Dios xtu'on chi xtec'uje' chupan ri nimalaj sakil, chi xtic'uje' ruk'ij, y chi nuxlan ri ránima. Quiri' xtu'on na'ey quiq'uin ri israelitas, y quiq'uin ri man israelitas ta,
ROM 2:11 roma rija' xa junan nkurutz'et chi nimalaj konojel.
ROM 2:12 Roma conojel ri xebano mac y manak ri ley ri xyo'ox che ri Moisés quiq'uin, can xtika na vi ri camic ri richin jumul pa quivi', pero mana-ta ri ley xticuses chiquij. Jac'a ri israelitas ri xebano mac y xa c'o ri ley ri xyo'ox che ri Moisés quiq'uin, ja ri ley ri' xticuses chiquij richin niyo'ox castigo pa quivi'.
ROM 2:13 Roma mana-ta ri xe niquic'axaj ri nu'ij ri ley, xa ja ri yebano ri nu'ij ri man jun quimac nicakalej chuvech ri Dios,
ROM 2:14 Roma ri man israelitas ta, tok ja ri cánima ni'in-pe chique chi tiquibana' achel nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, masque manak ri ley ri' quiq'uin, can nik'alajin chi c'o jun ley pa cánima, y jari' ni'in-pe chique achique ri utz y achique ri man utz ta.
ROM 2:15 Achel can ta tz'iban ri ley ri' pa tak cánima, y ja ri cánima ni'in-pe chique achique ri utz y achique ri man utz ta. Utz nuna' ri cánima tok niqui'en ri utz, y nik'axo cánima tok man niqui'en ta ri utz.
ROM 2:16 Y ri Dios ja ri Jesucristo xtucusaj richin xtuya' rajil-ruq'uexel ronojel chupan ri k'ij tok xtunic'oj rij ronojel ri revan-ri' pa cánima ri vinak, achel nu'ij ri utzulaj ch'abel ri nintzijoj yin ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ROM 2:17 Rat nuvinak, can yaquicot na'ij chi rat israelita, y cukul ac'u'x chi xcarucol ri Dios roma chave rat xuya-vi ri ley, y nana' chi c'o avakale'n roma na'ij chi rat rutinamit ri Dios.
ROM 2:18 Na'ij chi aveteman achique nrojo' ri Dios, y chi aveteman ri más utz chi ni'an, roma c'utun chavech ri nu'ij chupan ri ley.
ROM 2:19 Ayon nanojij-ka chi yatiquer nac'ut bey chiquivech ri man yetzu'un ta, y chi rat sakil chiquivech ri ec'o pa k'eku'n.
ROM 2:20 Na'ij chi rat c'utuy bey chiquivech ri man queteman ta achique ri utz y achique ri man utz ta, y chi ye'atijoj ri man eq'uiyinak ta chupan ruch'abel ri Dios, roma chave rat yo'on-vi ru-ley ri Dios ri c'o ronojel ruchojmil ri kitzij chupan.
ROM 2:21 Rat ri ye'atijoj ch'aka' chic, ¿achique roma man natijoj ta ka avi' rat mismo? Rat na'ij chi man utz ta ri elak', pero xa ja rat mismo yabano elak'.
ROM 2:22 Rat nac'ut chi ri vinak man tiquic'amala-ka-qui' riq'uin jun ri mana-ta achok quiq'uin ec'ulan-vi, pero xa ja rat ri quiri' yatajin riq'uin. Rat na'ij chi can itzel quetz'et ri tiox, pero xa ja rat yabano-pe elak' ri pa tak jay ri niyo'ox-vi quik'ij ri tiox ri'.
ROM 2:23 Rat nanimirisaj-avi' roma c'o ru-ley ri Dios aviq'uin, pero xa nakasaj ruk'ij ri Dios riq'uin ri nak'aj ri nu'ij chupan ri ru-ley.
ROM 2:24 Romari' ri ruch'abel ri Dios nu'ij: Avoma rat niyok' rubi' ri Dios coma ri man israelitas ta. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 2:25 Kitzij na vi chi ri circuncisión ri banon chave, c'o utz nuq'uen-pe, si na'an ri nu'ij chupan ri ley ri xuya' ri Dios; pero si nak'aj ri nu'ij ri ley, junan nu'ij chi achel man banon ta ri circuncisión chave.
ROM 2:26 Quiri' mismo jun achi ri man banon ta ri circuncisión che, si nu'on ri nu'ij ri ley, chuvech ri Dios junan nu'ij chi achel can ta banon ri circuncisión che.
ROM 2:27 Rija' xtu'ij chi ri Dios can pa ruchojmil nu'on chi nuya' castigo pan avi' rat, ri masque banon ri circuncisión chave, y masque can pan ak'a' c'o-vi ri ley, pero xa nak'aj ri nu'ij chupan.
ROM 2:28 Roma mana-ta ri nuc'ut-ri' chi israelita ri kitzij richin rutinamit ri Dios, y nis-ta ri circuncisión ri ni'an che ri cuerpo, mana-ta ri' ri kitzij circuncisión.
ROM 2:29 Ri kitzij israelita, ja ri ch'ajch'oj ránima, y ri kitzij circuncisión, ja ri ni'an pa ránima roma ri Lok'olaj Espíritu, y mana-ta ri ni'an che ri cuerpo ri achel nu'ij chupan ri ley. Ri ch'ajch'oj ránima, man aj-roch'ulef ta xqueyo'on ruk'ij, xa ja ri Dios.
ROM 3:1 Si ja achel ri xka'ij-ka, quiri' rubeyal, ¿achique más kabanon roj israelitas chiquivech ri man israelitas ta? Y, ¿achique utz nuq'uen-pe chi banon ri circuncisión chike?
ROM 3:2 Yin nin-ij chi c'o q'uiy utz nuq'uen-pe chike. Ri na'ey, ja chi pa kak'a' roj israelitas yo'on-vi can ri ruch'abel ri Dios.
ROM 3:3 Y masque ec'o israelitas man xquinimaj ta ri Dios, pero man roma ta ri' man ta xtu'on ri ru'in can.
ROM 3:4 ¡Man quiri' ta! Masque roj vinak konojel roj tz'ucuy tzij, pero ri ni'in ri kitzij, xaxe ri Dios. Achel ri tz'iban can chupan ruch'abel ri nu'ij: Xtik'alajin ta c'a chi can kitzij vi ri ach'abel, rat Ajaf, Y si ec'o xque'in chi man pa ruchojmil ta xa'an viq'uin pa ruvi' ri numac, xtik'alajin ta c'a chi man xasatz ta chi xaya' castigo pa nuvi'. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can.
ROM 3:5 Pero si ja ri man choj ta ri yekabanala' nibano chi más nik'alajin-pe chi ri Dios can choj vi nu'on ronojel, ¿achique nika'ij tok ri Dios nuya' castigo pa kavi'? Nin-ij na c'a chive achique niqui'ij ri vinak aj-roch'ulef. Rije' quire' niqui'ij: Ri Dios man choj ta nu'on kiq'uin chi nuya' castigo pa kavi', yecha'.
ROM 3:6 Pero manak che'el chi ri Dios man ta choj. Roma si man ta choj, ¿achel xtunic'oj cánima ri vinak choch'ulef?
ROM 3:7 Pero riq'uin juba' c'o jun nu'ij: Si roma ri tz'ucun tzij ri nin-en yin, romari' nik'alajin chi kitzij ronojel ri nu'ij ri Dios, y romari' más niyo'ox ruk'ij; si quiri', man utz ta nu'on chi rija' nuya' castigo pa nuvi' roma ri mac ri'.
ROM 3:8 Pero xa ta kitzij achel nu'ij ri jun ri', roj c'o ta che'el nika'ij chi tikabana' mac, richin quiri' nik'alajin-pe ri utz, achel ri k'eban tzij ri ni'an chikij roj chi jari' nikac'ut. Pero ri quiri' ye'in, can utz vi chi nika castigo pa quivi'.
ROM 3:9 Y, ¿achique nika'ij vacami? ¿Ri Dios, más cami utz nkurutz'et roj israelitas que chiquivech ri man israelitas ta? Man quiri' ta. Achel ri xka'ij yan ka, chi israelitas y man israelitas ta, konojel rojc'o chuxe' ruchuk'a' ri mac.
ROM 3:10 Achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Man jun vinak choj ruc'aslen. Can man jun.
ROM 3:11 Man jun reteman achique ri utz Y man jun nicanon ri Dios.
ROM 3:12 Conojel xe'el-e chupan rubey ri Dios, man jun chic ric'a'tz xu'on-ka ri quic'aslen. Man jun nibano ri utz. Can man jun.
ROM 3:13 Achel itzel ruxla' quijul anima'i' jakal, quiri' ri ch'abel ntel pa quichi'. Satzoj no'oj c'o chutza'n cak', Y ri ch'abel ntel pa quichi', achel ru-ponzoña jun cumatz.
ROM 3:14 Ruyon yok'onic tak tzij yech'o; q'uey-q'uey ri ch'abel ntel pa quichi'.
ROM 3:15 Man tiquic'axaj jun ch'uti tzij, ja nequibana' camic.
ROM 3:16 Xa achique na lugar yek'ax-vi, ronojel niquiq'uis can ruk'ij y xe k'axomal niquiya' can.
ROM 3:17 Man juba' queteman niquic'uaj-qui' chuvi' uxlanen quiq'uin ch'aka' chic.
ROM 3:18 Man juba' niquixi'ij-qui' chuvech ri Dios. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 3:19 Y roj keteman chi ronojel ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, chique ri ec'o chuxe' ri ley ri' nich'o-vi. Riq'uin ri', y riq'uin ri ka'in chic, nikatz'et chi nis-ta jun vinak c'o che'el nu'ij chi manak rumac, y chi conojel nuc'ul chi c'o castigo nuk'at ri Dios pa quivi' tok xtunic'oj ri cánima.
ROM 3:20 Roma masque jun vinak rubanon ri nu'ij chupan ri ley, pero man roma ta ri' man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios. Ri ley xaxe nuc'ut chikavech chi can roj aj-mac vi.
ROM 3:21 Jac'a ri vacami, ri Dios ruk'alajrisan chikavech ri achel chi roj man jun chic kamac nikakalej chuvech, masque man kaniman ta ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Y ri c'ac'ac' ruchojmil re' ruc'uan-ri' riq'uin ri tz'iban can chupan ri ley y riq'uin ri tz'iban can coma ri profetas.
ROM 3:22 Ri Dios nuc'ut chikavech chi xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, man jun rumac nrakalej. Roma chuvech ri Dios konojel xa roj junan,
ROM 3:23 roma konojel xka'an mac, y naj rojc'o-vi che ri c'aslen c'o ruk'ij ri nusuj ri Dios.
ROM 3:24 Xaxe roma ru-favor ri Dios tok man jun kamac nikakalej chuvech, y re' xa nusipaj chike, roma ri Jesucristo xojrulok' chic richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin.
ROM 3:25 Y ri Dios ja ri Jesucristo xuya' richin xrakalej ri kamac konojel ri cukul kac'u'x chi riq'uin ri xbin ri ruquiq'uel ri Jesucristo, nkucolotaj chuvech ri mac. Quiri' xu'on ri Dios richin nuk'alajrisaj chikavech chi choj ri xu'on chi man xuya' yan ta rajil-ruq'uexel quimac ri vinak ojer can, tok jani na xerucoch'.
ROM 3:26 Roma nrojo' nuk'alajrisaj chi ja jun ri tiempo re' choj nu'on, y chi rija' can choj riq'uin ri najin tok nu'on chi man jun mac nrakalej xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo.
ROM 3:27 Y roma ri quiri', ¿utz cami chi roj israelitas nikaya-ka kak'ij? Man utz ta. Roj xaxe riq'uin nikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo ni'an chike chi man jun kamac nikakalej chuvech ri Dios, y man nikach'ec ta riq'uin ri yekabanala'.
ROM 3:28 Chiri' c'a nik'alajin-vi chi ri nuya' ránima riq'uin ri Jesús, jari' ri man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios, rubanon o man rubanon ta ri nu'ij ri ley ri xuya' ri Dios.
ROM 3:29 Y manak che'el nika'ij chi ri Dios xaxe kichin roj israelitas. Rija' qui-Dios mismo ri man israelitas ta.
ROM 3:30 Ri Dios xa jun, y ja rija' nibano chique conojel chi manak quimac nicakalej chuvech tok niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, chi israelitas y man israelitas ta.
ROM 3:31 Pero si roj kayo'on kánima riq'uin ri Jesús, man nu'ij ta tzij chi man jun rakale'n nika'an che ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Man quiri' ta. Roma roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesús can nika'an che ri ley chi c'o rakale'n.
ROM 4:1 Vacami c'a, ¿achique nkutiquer nika'ij pa ruvi' ruc'aslen ri Abraham ri kamama' roj israelitas?
ROM 4:2 Rija' man roma ta ri utz xerubanala' tok man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios; xa ta roma ri utz xerubanala', can ta c'o che'el ruyon xuya-ka ruk'ij, pero chuvech ri Dios manak che'el chi quiri'.
ROM 4:3 Tuka chi'ic'u'x ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, ri nu'ij: Ri Abraham cukul ruc'u'x chi can nibanataj-vi ri xusuj ri Dios che, romari' ri Dios xu'on che chi manak rumac xrakalej. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 4:4 Y xa achique na jun ri xa riq'uin ri yerubanala' cukul-vi ruc'u'x chi manak rumac xtrakalej chuvech ri Dios, ri rajil-ruq'uexel ri xtuc'ul, man sipanic ta chic, xa can c'as richin niyo'ox che.
ROM 4:5 Jac'a ri man riq'uin ta ri yerubanala' cukul-vi ruc'u'x, can ni'an-vi che chi man jun rumac nrakalej, si nicuke-apu ruc'u'x riq'uin ri Jun ri nitiquer nu'on che ri vinak manak Dios pa ruvech chi man jun rumac nrakalej.
ROM 4:6 Ja jun ri rey David xch'o pa ruvi' ri utzulaj tzij ri ni'an che ri vinak ri manak rumac nrakalej chuvech ri Dios, c'o man c'o utz rubanalo'n.
ROM 4:7 Y quire' c'a ri ru'in can: Utzulaj tzij banon chique ri banon chic perdonar ri man utz ta ri quibanalo'n, Y tz'apin chic rij ri quimac.
ROM 4:8 Utzulaj tzij banon che ri achi ri manak mac rakalen chuvech ri Dios. Quiri' ru'in can ri David.
ROM 4:9 ¿La xe cami chike roj israelitas ri banon ri circuncisión chike nu'ij-vi chi utzulaj tzij ni'an chike? Man quiri' ta; ja jun chique ri man israelitas ta ri man banon ta ri circuncisión chique. Roma ruch'abel ri Dios ri xkac'uxlaj yan ka nu'ij chi ri Abraham cukul ruc'u'x chi ri xusuj ri Dios che can nibanataj-vi, romari' ri Dios xu'on che chi man jun rumac xrakalej.
ROM 4:10 Ri Abraham c'a man jani ti'an ri circuncisión che chiri', tok x-an yan che chi man jun rumac rakalen chuvech ri Dios.
ROM 4:11 Ri circuncisión ri x-an che, jun retal chi ri Dios rubanon chic che chi man jun rumac rakalen roma cukul chic ruc'u'x chi ri xusuj ri Dios che, can nibanataj-vi. Riq'uin ri', rija' jun tata'aj quichin conojel ri cukul quic'u'x riq'uin ri Ajaf, masque man banon ta ri circuncisión chique, richin quiri' ja jun rije' ni'an chique chi man jun quimac nicakalej, roma cukul quic'u'x chi can niyo'ox-vi chique ri rusujun ri Dios.
ROM 4:12 Y ja jun pa kavi' roj israelitas ri banon ri circuncisión chike, ri Abraham tata'aj, pero man xe ta roma banon ri circuncisión chike, (chuka', ka) roma cukul kac'u'x chi nibanataj ri rusujun ri Dios chike, achel xu'on ri Abraham na'ey chi x-an circuncidar.
ROM 4:13 Y man roma ta chi ri Abraham xu'on ri nu'ij ri ley tok ri Dios xu'ij che chi xtuya' ri roch'ulef pa ruk'a', o pa quik'a' ri eriy-rumam. Man quiri' ta. Ri Dios quiri' xu'ij roma rubanon chic che ri Abraham chi man jun rumac rakalen, roma ri Abraham cukul ruc'u'x chi ri xusuj ri Dios che, can nibanataj-vi.
ROM 4:14 Roma si ja ri yebano ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, jari' ri yec'ulu ri rusujun can ri Dios, man jun nic'atzin-vi chi roj cukul kac'u'x riq'uin ri Dios, y xa man niyo'ox ta chike ri rusujun can.
ROM 4:15 Pero man quiri' ta. Roma ri ley xaxe nuc'ut chikavech chi can nika na vi royoval ri Dios pa quivi' conojel ri yek'ajo ri nu'ij. Pero man ta na ri ley, manak che'el ni'ix chi nik'aj ri nu'ij.
ROM 4:16 Roma c'a ri', ja chique ri cukul quic'u'x chi can nibanataj-vi ri sujun, chique rije' nuya-vi ri Dios ri rusujun, richin chi nik'alajin chi can kitzij chi sipanic, roma ri Dios nrojo' chi conojel ri eriy-rumam ri Abraham c'o quik'a' che ri sujun; man xe ta ri israelitas ri c'o ri ley richin ri Moisés pa quik'a', ja jun ri man israelitas ta ri cukul quic'u'x chi can nibanataj-vi ri rusujun ri Dios, achel xu'on ri Abraham ri ocunak tata'aj pa kavi' chi nimalaj konojel.
ROM 4:17 Achel nu'ij chupan ri tz'iban can tok ri Dios xu'ij che ri Abraham: Nubanon chave chi xcate'oc tata'aj pa quivi' q'uiy tinamit, xcha'. Y ri Abraham xunimaj ri xbix che roma ri Dios ri nic'ason quichin ri anima'i' y nu'on chi yec'uje' ri man jani quec'uje'.
ROM 4:18 Ri Abraham cukul ruc'u'x chi can nibanataj-vi ri xbix che roma ri Dios, masque c'ayef chi nibanataj roma rija' xa ri'j chic. Y riq'uin ri quiri' xu'on che ri ránima, xoc tata'aj pa quivi' q'uiy tinamit, achel ri xbix che roma ri Dios chi eq'uiy riy-rumam xquec'uje'.
ROM 4:19 Man juba' xuya' can chi cukul ruc'u'x chi nibanataj ri sujun che, masque nunojij chi ri ru-cuerpo xa c'o chic chupan rubey ri camic roma xa juba' chic nrojo' chi cien rujuna', y chi ri Sara ri rixayil can man alanel ta vi.
ROM 4:20 Man caca' ta ruc'u'x xu'on y man xyamayo' ta ka chi nunimaj chi nibanataj ri xbix che roma ri Dios, xa más xcuker ruc'u'x riq'uin ri Dios y xuya' ruk'ij.
ROM 4:21 Xa jun rubanon che ri ránima chi ri Dios c'o ruchuk'a' richin nitiquer nu'on ri nusuj.
ROM 4:22 Romari' ri Abraham x-an che roma ri Dios chi man jun rumac xrakalej.
ROM 4:23 Y man xe ta pa ruvi' ri Abraham nich'o-vi ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nu'ij chi ri Abraham man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios,
ROM 4:24 xa ja jun pa kavi' roj ri nuc'un chic pe chi man jun kamac xtekakalej chuvech ri Dios riq'uin ri necuke' kac'u'x riq'uin ri xc'ason-pe richin ri Kajaf Jesús chiquicojol ri anima'i'.
ROM 4:25 Ri Jesucristo xjach pa camic koma, roma xkak'aj ri nu'ij ri ley, y xc'asos-e chiquicojol ri anima'i' richin chi man jun kamac nikakalej chuvech ri Dios.
ROM 5:1 Vacami c'a, roj ri man jun kamac kakalen chuvech ri Dios roma cukul kac'u'x riq'uin ri rusujun chike, junan chic kánima riq'uin ri Dios roma ri Kajaf Jesucristo,
ROM 5:2 ri nkucusan-apu chupan ru-favor ri Dios ri achok chupan cof roj pa'el-vi. Quiri' nu'on chike roma cukul kac'u'x riq'uin. Y can c'o rakale'n chikavech chi koyo'en ri k'ij tok junan xkuc'uje' riq'uin ri Dios ri c'o nimalaj ruk'ij.
ROM 5:3 Y man xe ta ri', ja jun tok nikak'asaj k'axomal pa kac'aslen, can c'o rakale'n chikavech, roma keteman chi ri k'axomal nu'on chike chi más nkucoch'on.
ROM 5:4 Y ri coch'on k'axomal, más nutz'akatisaj ri kac'aslen chirakan ri Dios. Y tok más tz'akat chic ri kac'aslen, más nikoyo'ej-apu ri favor ri sujun chike.
ROM 5:5 Y man nkuyo'ox ta can chi q'uix riq'uin ri koyo'en roma ri Dios can nkurojo'. Y jabel keteman chi nkurojo' roma ri Lok'olaj Espíritu ri ruyo'on pa tak kánima.
ROM 5:6 Roma tok c'a man jun nito'on kichin chuvech ri kamac chiri', jari' xril ruk'ijul ri runojin-pe ri Dios chi (xcom, xquen) ri Jesucristo pa quiq'uexel conojel ri manak Dios pa quivech.
ROM 5:7 Kitzij na vi chi c'ayef nilitaj jun vinak ri nrojo' nuya-ri' pa camic pa ruq'uexel jun ri choj ruc'aslen, o riq'uin juba' c'o jun man nupokonaj ta ri' nicamises pa ruq'uexel jun ri utz ruc'aslen.
ROM 5:8 Pero ri Dios nuc'ut chikavech chi kitzij nkurojo', roma ri Jesucristo xuya-ri' pa camic pa kaq'uexel tok c'a quiri' na rojc'o chupan ri kamac.
ROM 5:9 Vacami riq'uin chi xbin ruquiq'uel ri Jesucristo koma, man jun kamac kakalen chuvech ri Dios, y romari' más na k'alaj chi can nkucolotaj-vi chuvech ri royoval.
ROM 5:10 Roma tok roj c'a itzel na nikatz'et ri Dios chiri', rija' riq'uin ri rucamic ri Ruc'ajol xuc'ut chi xuc'ul kavech. Y vacami riq'uin ri ruc'ulun chic kavech, más na k'alaj chi xkucolotaj chuvech ri royoval riq'uin ruc'aslen ri Ruc'ajol.
ROM 5:11 Y man xe ta ri', ri Dios nu'on chike chi nkuquicot roma ri Kajaf Jesucristo, ri achok roma vacami c'ulun chic kavech roma ri Dios.
ROM 5:12 Ri nuq'uen-pe ri nu'in chic ka chive jare': Ri mac xoc choch'ulef roma jun achi, y ri mac xa xuq'uen-pe camic. Chiri' xtiquer-vi-pe chi konojel roj vinak (nkucom, nkuquen), roma konojel nika'an mac.
ROM 5:13 Quiri' nin-ij chive roma chupan ri tiempo tok ri Dios man jani tuya-pe ri ley che ri Moisés, ri vinak can c'o-vi mac niqui'en, pero manak che'el xbix chi can mac ri xbanataj, roma ri Dios man jani tuya-pe ri ley.
ROM 5:14 Pero masque quiri', conojel vinak ri xec'uje' pa ru-tiempo ri Adán hasta ri tiempo tok xyo'ox ri ley pa ruk'a' ri Moisés, xa (xecom, xequen), masque ri k'ajon tzij ri xqui'en man junan ta riq'uin ri xu'on ri Adán, ri achok pa ruc'aslen c'o niketemaj chirij ruc'aslen ri Jesucristo ri nuc'un chic pe chi nipe chirij can ri Adán.
ROM 5:15 Pero jun vi nuq'uen-pe ri sipanic ri xuya' ri Dios y jun vi nuq'uen-pe ri k'ajon tzij ri xu'on ri Adán. Roma ri k'ajon tzij, xu'on chique eq'uiy chi xe'oc chuxe' ruchuk'a' ri camic. Pero can más vi kitzij chi roma ri favor xurubana-ka ri jun achi rubinan Jesucristo, tok eq'uiy niquil ri favor y ri sipanic ri nuya' ri Dios.
ROM 5:16 Ri nuq'uen-pe ri sipanic ri nuya' ri Dios, man juba' junan riq'uin ri nuq'uen-pe ri rumac ri Adán. Roma xaxe riq'uin ri jun mac ri xu'on ri Adán tok ri Dios xu'ij chi can nuc'ul-vi chi nika castigo pa kavi' konojel. Pero roma ri ajani na chi k'ajon tak tzij xka'an roj vinak, ri Dios xusuj ri sipanic ri nibano chi man jun chic mac nikakalej chuvech.
ROM 5:17 Roma si riq'uin ri k'ajon tzij ri xu'on xaxe jun achi, xojoc chuxe' ruchuk'a' ri camic, can más na vi kitzij chi riq'uin ri xu'on ri Jesucristo, conojel ri xquec'ulu ri nimalaj favor y ri sipanic ri nu'on chi man jun chic quimac nicakalej chuvech ri Dios, xtiqui'en gobernar chupan ri c'aslen ri richin jumul.
ROM 5:18 Roma c'a ri', achel xka castigo pa quivi' conojel vinak roma ri k'ajon tzij ri xu'on ri Adán, quiri' mismo roma ri chojmilaj samaj xu'on ri Jesucristo, conojel ri niquiya' cánima riq'uin, man jun quimac nicakalej chuvech ri Dios y niquil ri c'aslen ri richin jumul.
ROM 5:19 Roma riq'uin ri man xniman ta ri Adán riq'uin ri xbix che roma ri Dios, conojel vinak xe'oc aj-mac, quiri' mismo riq'uin xniman ri Jesucristo riq'uin ri xbix che roma ri Dios, conojel ri niquiya' cánima riq'uin, ni'an chique chi man jun quimac nicakalej.
ROM 5:20 Ri ley ri xuya' ri Dios, xyo'ox richin xk'alajin-pe chi ri kamac roj vinak can q'uiy vi. Pero tok xq'uiyer ri mac, más xq'uiyer ri utzulaj ru-favor ri Dios pa kavi',
ROM 5:21 richin quiri' achel ri mac xerumaj conojel vinak richin xe'oc chuxe' ruchuk'a' ri camic, can ta quiri' mismo ri ru-favor ri Dios yeril conojel richin ni'an chique chi man jun quimac nicakalej, richin niquil ri c'aslen ri richin jumul ri niyo'ox chique roma ri xu'on ri Kajaf Jesucristo.
ROM 6:1 ¿Achique nika'ij vacami? ¿Utz cami chi c'a nika'an na mac richin niq'uiyer-pe más ru-favor ri Dios?
ROM 6:2 Man utz ta. Roma roj ri roj caminak chic chuvech ri mac ri nalex-pe pa kánima, ¿achel chi c'a nikasuk' na ki' chupan ri mac?
ROM 6:3 Rix iveteman chi roj ri xoj-an bautizar, xkaya-ki' pa ruk'a' ri Cristo Jesús, y ri bautismo jari' retal chi junan (xojcom, xojquen) riq'uin.
ROM 6:4 Roma tok xoj-an bautizar, achel can ta junan xojmuk riq'uin, richin chi (nkucom, nkuquen) chuvech ri mac ri nalex-pe pa kánima, richin quiri' achel xc'astaj-pe ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i' roma ruchuk'a' ri Katata' Dios, quiri' mismo roj xojc'astaj riq'uin, richin nikac'uaj c'ac'ac' c'aslen.
ROM 6:5 Roma si roj xa jun chic kabanon riq'uin ri Jesucristo roma xkaya' can ri c'aslen ri xkac'uaj ri jun bey can, achel xuya' can rija' ri c'aslen choch'ulef richin xbe chicaj; quiri' mismo can xkuc'astaj-e chiquicojol ri anima'i' achel xu'on rija'.
ROM 6:6 Tuka chikac'u'x chi ri itzel c'aslen ri xkac'uaj na'ey, achel junan xcamises riq'uin ri Jesucristo tok xbajix chuvech cruz, richin chi ri ka-cuerpo ri can nurayij nu'on mac, manak chic che'el nu'on caso che ri itzel c'aslen ri', richin quiri' man roj rusamajela' ta chic ri mac ri nalex-pe pa kánima.
ROM 6:7 Roma jun vinak tok caminak chic, man nu'on ta chic mac; xa xcolotaj yan e chuvech.
ROM 6:8 Y roma roj achel junan (xojcom, xojquen) riq'uin ri Jesucristo, romari' cukul kac'u'x chi xtic'uje' kac'aslen riq'uin rija'.
ROM 6:9 Roma keteman chi riq'uin xc'asos-e ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i', man (nicom, niquen) ta chic, roma manak chic ruk'a' ri camic che.
ROM 6:10 Roma riq'uin ri camic ri xuk'asaj, xuq'uis ruchuk'a' ri mac jumul. Jac'a riq'uin ri ruc'aslen ri c'o vacami, can nuya-vi ruk'ij ri Dios.
ROM 6:11 Quiri' mismo rix, tiya' pan ivánima chi can kitzij rix caminak chic chuvech ri mac ri nalex-pe pan ivánima, y can achel junan xixc'astaj-pe riq'uin ri Jesucristo richin niya' ruk'ij ri Dios, roma xa jun chic ibanon riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús.
ROM 6:12 Romari' nin-ij chive: Man c'a tiya' lugar che ri mac chi nitakchi'in pa ruvi' ri i-cuerpo ri xa niq'uis; man xa tu'on chive chi ni'en caso che ri man utz ta ri nurayij;
ROM 6:13 nis-ta man que'iya' ri ik'a-ivakan richin samajbel pa ruk'a' ri mac. Xa tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios achel can ta xixc'astaj yan pe chiquicojol ri anima'i', y ri ik'a-ivakan que'iya' pa ruk'a' ri Dios chusamajisic ri choj.
ROM 6:14 Roma ri mac ri nalex-pe pan ivánima, man jun chic ruk'a' chive, roma vacami mana-ta chic chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés rixc'o-vi, xa chuxe' chic ri ru-favor ri Dios.
ROM 6:15 Riq'uin ri xka'ij yan ka, riq'uin juba' ec'o niquinojij chi vacami ri Dios xa nuya' lugar chike chi nika'an mac, roma man chuxe' ta chic rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés rojc'o-vi, xa chupan ru-favor ri Dios. Man tikanojij quiri'.
ROM 6:16 Man timestaj, si rix nic'ayij-ivi' pa ruk'a' jun richin yixc'uje' chuxe' rutzij, can ja ri ninimaj-apu rutzij ri ocunak ivajaf. Si yixc'uje' chuxe' rutzij ri mac, yixruc'uaj pa camic, jac'a si yixc'uje' pa ruk'a' ri Dios richin ninimaj rutzij, yixruc'uaj chupan ri c'aslen choj.
ROM 6:17 Pero matiox che ri Dios, masque rix ic'ayin-ivi' chuxe' rutzij ri mac rubanon can, vacami riq'uin ronojel ivánima ninimaj ri ch'abel ri xixtijox riq'uin, ri achok chupan xixkaya-vi can richin ninimaj ri nu'ij;
ROM 6:18 y xixsok'opitaj-pe chuxe' rutzij ri mac richin xixoc chuxe' rutzij ri chojmilaj c'aslen.
ROM 6:19 Yin xa aj-roch'ulef ejemplo nincusaj richin nin-ij re' chive, roma man ta nincusaj ejemplo, c'ayef chi rix niq'uen can ruchojmil ri ninjo' nin-ij chive. Roma can achel xijach ik'a-ivakan pa ruk'a' ri netzelan ri ic'aslen richin xi'en ri man utz ta ri xe'irayij, vacami ri ik'a-ivakan tijacha' richin ni'en ri choj, richin chi nich'ajch'ojir más ri ic'aslen.
ROM 6:20 Roma tok xixc'uje' pa ruk'a' ri mac, ri chojmilaj c'aslen chuvech ri Dios man jun ruk'a' chive.
ROM 6:21 ¿Y achique ta xich'ec chupan ri itzel c'aslen ri xic'uaj ri jun bey can ri xa yixq'uix tok nic'uxlaj-pe ri vacami? Man jun. Roma pa ruq'uisbel, xa camic nuq'uen-pe chive.
ROM 6:22 Jac'a ri vacami xixsok'opitaj yan pe chupan ri mac ri nalex-pe pan ivánima, y banon chic chive chi rixc'o pa ruk'a' ri Dios, y riq'uin ri', nich'ec ri ch'ajch'oj c'aslen chuvech ri Dios, y pa ruq'uisbel, ri c'aslen ri richin jumul.
ROM 6:23 Roma ri rajil ri nuya' ri mac xa ja ri camic. Jac'a ri Dios nusipaj ri c'aslen ri richin jumul chique ri xa jun quibanon riq'uin ri Kajaf Jesucristo.
ROM 7:1 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, iveteman ri achique nu'ij ri ley; iveteman chi jun vinak xaxe tok c'a q'ues na c'o chuxe' rutzij ri ley.
ROM 7:2 Ninya' na jun ejemplo chivech: Pa ruvi' ri ec'ulan, ri ley nu'ij chi ri ixok c'o chuxe' rutzij ri rachijil tok ri achi c'a q'ues na. Pero si ri rachijil (nicom, niquen) e, ri ixok man ximil ta chic chuxe' rutzij ru-ley ri c'ulubic.
ROM 7:3 Romari' ri ixok ri q'ues ri rachijil, si nic'uje' chic riq'uin jun achi, xa ni'ix chirij chi jun ixok aj-mac roma man xe ta riq'uin ri rachijil nic'uje-vi. Pero si caminak chic ri rachijil, man ximil ta chic chuxe' rutzij ru-ley ri c'ulubic, romari' si nic'ule' chic riq'uin jun achi, chuvech ri ley, mana-ta jun ixok aj-mac.
ROM 7:4 Y achel jun vinak tok caminak chic, ri ley manak chic ruk'a' che, quiri' mismo rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri ley ri xyo'ox che ri Moisés manak chic ruk'a' chive, roma achel can ta junan (xixcom, xixquen) riq'uin ri Jesucristo tok xrip ri ru-cuerpo chuvech cruz richin xcamises. Y vacami xixoc richin rija', ri xc'asos-pe chiquicojol ri anima'i' richin c'o utz nik'alajin pan ic'aslen achel jun che' ri jabel ruvech nuya'.
ROM 7:5 Tok xojc'uje' chuxe' rutzij ri nurayij ri ka-cuerpo, ri ley ri xyo'ox che ri Moisés más xuc'asoj ri kak'a-kakan richin xka'an ri itzel tak mac ri nijik'ik' kánima chiquij, ri xa camic nuq'uen-pe pa ruq'uisbel.
ROM 7:6 Jac'a ri vacami xojcolotaj yan chuvech ri nu'ij ri ley y can achel (xojcom, xojquen) yan chuvech ri ximiyon kichin rubanon can. Roma c'a ri', vacami kac'ayin-ki' richin nika'an ri nrojo' ri Dios, pero man chuxe' ta chic rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; xa chuxe' yan chic rutzij ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu.
ROM 7:7 Riq'uin juba' nika'ij chi ri ley ri xyo'ox che ri Moisés can itzel, roma nu'on chike chi más nikarayij ri mac. Pero man quiri' ta. Roma xa ja ri ley ri nik'alajrisan chikavech achique ri mac, achel tok nu'ij: Man tarayij ri achique c'o riq'uin jun chic. Si man ta quiri' nu'ij ri ley, yin man ta xinvetemaj chi can mac vi ri narayij ri c'o riq'uin jun chic.
ROM 7:8 Jac'a tok xinvetemaj chi man utz ta ri narayij ri c'o riq'uin jun chic, ri mac ri revan-ri' pa vánima más xuc'asoj ri vánima richin xenrayij ronojel ri manak nuk'a' che. Roma tok man jani tiyo'ox ri ley, ri mac ri c'o pa vánima, man jun nic'ason-pe richin, xa achel caminak rubanon-ka.
ROM 7:9 Pa na'ey tok man jani (k'axnak, novinak) ruchojmil ri ley chinuvech, yin xinnojij chi yin jun utzulaj vinak. Jac'a ri k'ij tok xinvetemaj chi xa mac ri narayij ri c'o riq'uin jun vinak, xc'astaj-pe ri mac ri revan-ri' pa vánima, y tok nubanon chic ri nrojo' ri mac, c'ajari' xinna'ej chi yin caminak chuvech ri Dios.
ROM 7:10 Chiri' xinya-vi pa cuenta chi ri mandamiento ri xyo'ox richin nuq'uen-pe c'aslen chuve, xa camic na c'a xuq'uen-pe chuve.
ROM 7:11 Roma ri mac ri revan-ri' pa vánima, ja mismo ri mandamiento ri nu'ij chi man utz ta narayij ri c'o riq'uin jun chic vinak, jari' xucusaj richin xika pa ruk'a'. Ja mismo ri ley xucusaj chuvij richin xuc'ut chinuvech chi yin caminak.
ROM 7:12 Xa romari' nin-ij chive chi ru-ley ri Dios can lok'olaj vi; quiri' mismo ri mandamiento can lok'olaj vi, utz y choj ri nu'ij.
ROM 7:13 Manak che'el nika'ij chi ja ri utzulaj ley xc'amo-pe camic chuve, xa ja ri mac ri xalex-pe pa vánima ri xc'amo-pe, y ja ri utzulaj ley xucusaj. Chiri' xk'alajin-vi chi ri mac can itzel vi, roma hasta ri utz xucusaj richin xu'on chi nik'ax ruvi' ri itzel ri nu'on.
ROM 7:14 Keteman chi ri ley riq'uin ri Dios petenak-vi, jac'a yin xa yin aj-roch'ulef, yin c'ayin pa ruk'a' ri mac.
ROM 7:15 Roma ri yitajin riq'uin, yin mismo man (nik'ax, nino') ta chinuvech; roma ri utz ri ninrayij, xa man nin-en ta. Jac'a ri xa netzelan y man ninrayij ta, xa jari' ri nin-en.
ROM 7:16 Y si ja ri man ninjo' ta, xa jari' nin-en, chiri' nik'alajin-vi chi ri ley can utz vi.
ROM 7:17 Y romari' yitiquer nin-ij chi mana-ta yin yibano ri man utz ta, xa ja ri mac ri nalex-pe pa vánima, jari' yinimo chupan ri man utz ta.
ROM 7:18 Chupan ri aj-roch'ulef nuc'aslen, man jun utz. Quiri' nuna' ri vánima, roma yin masque ninrayij nin-en ri utz, pero man yitiquer ta.
ROM 7:19 Roma man nin-en ta ri utz ri ninjo'; xa ja ri man utz ta ri man ninjo' ta ri nin-en.
ROM 7:20 Romari' si ja ri man ninjo' ta ri yitajin riq'uin, chiri' nik'alajin-vi chi mana-ta yin yibano; xa ja ri mac ri nalex-pe pa vánima ri yitakchi'in.
ROM 7:21 Y yin nintz'et chi can quiri' vi nibanataj viq'uin. Tok ninjo' nin-en ri utz, cha'anin nicataj-pe ri mac ri c'o chiri' pa vánima.
ROM 7:22 Niquicot ri vánima riq'uin ri ru-ley ri Dios,
ROM 7:23 pero veteman chi c'o chic jun nitakchi'in ri nuk'a-vakan ri nicataj-pe chirij ri nurayij ri vánima, y yiruc'uaj chuxe' rutzij ri mac ri can achel rajaf ri nuk'a-vakan.
ROM 7:24 ¡Juye' oc nuvech yin! ¿Manak cami jun yicolo pa ruk'a' ri nurayij ri nu-cuerpo ri xa camic nuq'uen-pe chuve?
ROM 7:25 ¡Matiox ninya' che ri Dios roma c'o ri Kajaf Jesucristo! Ri achel nubanon vacami, c'ayef roma kitzij chi nuc'ayin-vi' chi nin-en ri nrojo' ri Dios pa vánima, pero ri nuk'a-vakan can achel ec'ayin chuxe' rutzij ri mac.
ROM 8:1 Vacami c'a, man jun castigo xtika pa kavi' roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, ri man roj uc'uan ta chic roma ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo, xa roj uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu.
ROM 8:2 Roma ri c'ac'ac' c'aslen ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu chike roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, roj rucolon pa ruk'a' rutzij ri mac ri xa camic nuq'uen-pe chike.
ROM 8:3 Ri ley ri xyo'ox che ri Moisés man xtiquer ta xojrucol, roma manak ruchuk'a' chirij ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo. Pero ri man xtiquer ta xu'on ri ley, ja ri Dios xbano: xutak-pe ri Ruc'ajol vave' choch'ulef riq'uin jun cuerpo ri achel ka-cuerpo roj aj-mac, richin xcamises roma ri mac, y quiri', ja ri ru-cuerpo ri Ruc'ajol ri xtijo ri castigo ri utz ta chi xka ta pa kavi' roj ri kabanon mac riq'uin ri ka-cuerpo,
ROM 8:4 richin chi ri chojmilaj c'aslen ri nuc'utuj ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nitzakon pa kac'aslen roj ri man roj uc'uan ta chic roma ri nurayij ri ka-cuerpo, roma vacami xa ja yan chic ri Lok'olaj Espíritu ri uc'uayon kichin.
ROM 8:5 Roma ri e'uc'uan roma ri nurayij ri qui-cuerpo, can riq'uin ri' benak-vi ri cánima. Jac'a ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, can riq'uin ri nrojo' ri Lok'olaj Espíritu benak-vi ri cánima.
ROM 8:6 Roma ri benak cánima chunojixic ri nurayij ri qui-cuerpo, xa camic nuq'uen-pe chique. Jac'a ri benak cánima chunojixic ri nrojo' ri Lok'olaj Espíritu, uxlanen pa cánima y c'aslen nuq'uen-pe chique.
ROM 8:7 Ri benak cánima chunojixic ri nurayij ri qui-cuerpo, itzel niquitz'et ri Dios. Roma man niquinimaj ta ri nu'ij ri ru-ley, y nis-ta yetiquer niquinimaj,
ROM 8:8 y ri e'uc'uan roma ri nurayij ri qui-cuerpo, man yetiquer ta niqui'en ri nika chuvech ri Dios.
ROM 8:9 Jac'a rix, si c'o ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios pa tak ivánima, mana-ta chic ri nurayij ri i-cuerpo ri uc'uayon ivichin, xa ja ri Lok'olaj Espíritu. Y ri manak ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin, man erichin ta ri Jesucristo.
ROM 8:10 Pero si ri Jesucristo c'o pa tak ivánima, masque can kitzij na vi chi roma ri mac ri i-cuerpo (nicom, niquen) e chuvech ri roch'ulef, pero ri ivánima c'o ruc'aslen richin jumul, roma manak chic mac ivakalen chuvech ri Dios.
ROM 8:11 Y si pan ivánima c'o ri ru-Espíritu ri Dios ri xc'ason-e ri Jesús chiquicojol ri anima'i', ri xc'ason-e ri Cristo Jesús xtuya' chic ruc'aslen ri i-cuerpo ri xa can richin vi niq'uis, y ja ri Lok'olaj Espíritu ri c'o pan ivánima ri xtucusaj richin xtuya'.
ROM 8:12 Romari' rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, c'o jun kac'as, pero man richin ta chi yekabanala' ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo.
ROM 8:13 Roma si ja ri nurayij ri i-cuerpo ri uc'uayon ivichin, xa camic nuq'uen-pe chive. Pero si riq'uin ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu nicamisaj ri man utz ta ri nurayij ri i-cuerpo, can xtic'uje' ic'aslen richin jumul.
ROM 8:14 Roma conojel ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios, jari' ri kitzij eralc'ua'l ri Dios.
ROM 8:15 Quiri' nik'alajin roma ri Lok'olaj Espíritu ri yo'on chive, mana-ta jun espíritu ri rix ruximon richin chi nixi'ij chic pe ivi', xa jun espíritu ri nu'on chive chi nina' pan ivánima chi rix yo'on chic ka pa rubi' ri Dios, y roma rija' tok Papá nkucha' che ri Dios.
ROM 8:16 Roma ja mismo ri Lok'olaj Espíritu nibano chike chi nikana' pa kánima chi kitzij roj ralc'ua'l ri Dios.
ROM 8:17 Y roma roj ralc'ua'l ri Dios, xtuya' chike ri ruyacon-apu richin ntoc kichin, y ri ruyacon ri Dios che ri Jesucristo, ja jun roj xkucochin-apu riq'uin. Roma si nikak'asaj k'axomal achel ri Jesucristo, xtic'uje' kak'ij achel rija' can c'o ruk'ij.
ROM 8:18 Roma yin ninya' pa cuenta chi ri k'axomal ri nikak'asaj vave' choch'ulef, man juba' rakale'n tok nikajunumaj riq'uin ri nimalaj ruk'ij rija' ri xtik'alajin kiq'uin.
ROM 8:19 Roma ronojel ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', jani na ntel-e quivech chi coyo'en ri k'ij tok xtik'alajin (e'achique, ajecu'x) ri kitzij ralc'ua'l ri Dios.
ROM 8:20 Roma ronojel ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', x-an chique chi c'o k'atayon quichin chupan ri nrojo' ri Dios chique. Mana-ta rije' xerayin chi quiri' x-an can chique, xa roma mismo ri Dios nrojo' chi nicoyo'ej ri k'ij petenak,
ROM 8:21 tok manak chic jun xtek'ato quichin chupan ri nrojo' ri Dios chique, xa xquecolotaj chuvech, richin chi junan quiq'uin ri eralc'ua'l ri Dios xtic'uje' quik'ij.
ROM 8:22 Roma ronojel ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', c'a vacami junan yejilo y junan yek'axo achel ri k'axomal richin alanic.
ROM 8:23 (Chuka', ka) nkujilo roj ri c'o chic pa tak kánima ri Lok'olaj Espíritu, ri na'ey sipanic ruyo'on ri Dios chike, retal chi c'a c'o na más xtuya' chike. Nijilo ri kánima chi koyo'en ri k'ij tok xtitz'akat chi kitzij roj ruyo'on chic ka pa rubi' ri Dios y chi ri ka-cuerpo lok'on chic richin elesan pa ruk'a' ri k'atayon richin chupan ri nrojo' ri Dios che.
ROM 8:24 Roma roj richin nikoyo'ej-apu ri xtisipes chike tok xojcol, pero tok c'o chic kiq'uin ri koyo'en, manak chic roma c'a nikoyo'ej na, roma ri natz'et chic apu, ¿achique nic'atzin chi c'a navoyo'ej na?
ROM 8:25 Pero roma c'a nikoyo'ej na ri man jani tikatz'et, romari' man nik'ax ta kac'u'x chi c'a koyo'en na.
ROM 8:26 Ja jun ri Lok'olaj Espíritu nkuruto' tok ri kánima nuna' chi manak ruchuk'a'. Roma roj man keteman ta achique nic'atzin chi nikac'utuj che ri Dios, romari' ri Lok'olaj Espíritu can nijilo chikato'ic riq'uin ri ka-oración chuvech ri Dios, riq'uin ch'abel ri manak rubixic choch'ulef.
ROM 8:27 Jac'a ri Dios ri ninic'on richin ri kánima, k'alaj chuvech ri achique nunojij ri Lok'olaj Espíritu, roma ri ruquemelal ri Lok'olaj Espíritu koma roj ri roj ralc'ua'l ri Dios, can jari' mismo nurayij ri Dios pa kavi'.
ROM 8:28 Roj ri nikajo' ri Dios, keteman chi ronojel ri nibanataj pa kac'aslen, rija' nu'on che chi c'o utz nuq'uen-pe chike. Quiri' nu'on kiq'uin roj ri can runojin-vi-pe pa kavi' chi xojroyoj.
ROM 8:29 Roma ri reteman chic pe quivech, ri Dios can erucha'on chic pe richin ye'oc achel ri Ruc'ajol, richin chi ja ri Ruc'ajol ri achel (nimala'tz, nimalaxel) chique eq'uiy quichak'-quinimal qui'.
ROM 8:30 Y ri xerucha', xeroyoj, y ri xeroyoj xu'on chique chi manak quimac nicakalej. Y ri achok chique xu'on-vi chi manak quimac nicakalej, xu'on chique chi c'o na jun k'ij xtic'uje' quik'ij.
ROM 8:31 Ronojel re' nuc'ut chikavech chi ri Dios can c'o kiq'uin, y si rija' c'o kiq'uin, man jun nu'on si c'o nicataj-pe chikij.
ROM 8:32 Ri Dios hasta ri mismo Ruc'ajol man xupokonaj ta xuya-pe richin (xcom, xquen) koma konojel. Y roma xuya-pe ri Ruc'ajol, ¿achel chi man xtuya' ta ronojel ruvech favores chike?
ROM 8:33 Y man jun nu'on si c'o xtisujun chikij ri roj rucha'on ri Dios, roma ja mismo ri Dios banayon chi manak kamac kakalen.
ROM 8:34 (Chuka', ka) man jun xtitiquer xtic'utun chi tika castigo pa kavi', roma ja ri Jesucristo ri (xcom, xquen), ri xc'astaj-e, ri can c'o-apu pa ru-derecha ri Dios y ri c'o quemelal nuc'utuj-apu koma.
ROM 8:35 Y man jun xtibano che ri Jesucristo chi man ta chic nkurojo'; achel ri k'axomal, ri nik'axo kánima, ri ni'an pokon chike, ri vayijal, ri manak katziak, ri nkuc'uje' pa c'ayef, o ri nkucamises che espada.
ROM 8:36 Achel nu'ij juc'an che ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Roj roma roj avichin tok chi chak'a' chi pak'ij nakaj rojc'o-vi che ri camic, Y ninojix pa kavi' chi roj achel ovejas ri can erichin vi yecamises. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 8:37 Pero xa achique na ri nikak'asaj pa kac'aslen, roj más kuchuk'a' nikil richin nkujel chuvech, riq'uin ruto'ic ri nojo'on kichin.
ROM 8:38 Quiri' nin-ij chive roma cukul nuc'u'x chi nis-ta jun achique xtitiquer xtu'on che ri Dios chi man ta chic nkurojo'. Ri camic man nitiquer ta. Ri nikak'asaj pa kac'aslen man nitiquer ta. Ri ángeles man yetiquer ta, nis-ta ri c'o nima'k tak quik'ij pa cak'ik'. Ri espíritu c'o uchuk'a' pa quik'a' man yetiquer ta, ni man jun ri c'o vacami, y nis-ta ri xtipe chikavech apu xtitiquer.
ROM 8:39 Ri c'o chicaj man nitiquer ta. Ri c'o pan ulef man nitiquer ta, y nis-ta jun chique ri eruq'uiytisan can ri Dios xtitiquer xtu'on chi man ta chic nkurojo', roma xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús ri Kajaf.
ROM 9:1 Yin roma xa jun nubanon riq'uin ri Jesucristo nin-ij ri kitzij chive, y man nintz'uc ta tzij. Quiri' mismo nu'ij ri vánima ri uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, chi ri xtin-ij vacami can kitzij vi,
ROM 9:2 chi can yibison, y jumul nik'axo ri vánima.
ROM 9:3 Roma yin hasta ninrayij chi nika castigo pa nuvi', y chi yineleses-e riq'uin ri Cristo, si jari' nito'on chi yecolotaj ri nuvinak ri aj-nuquiq'uel.
ROM 9:4 Rije' e-israelitas, x-an chique chi xe'oc rutinamit ri Dios, xquitz'et ri nimalaj ruk'ij, quiq'uin rije' xchojmirises-vi chi niquic'ul ru-favor ri Dios si niqui'en ri xu'ij, chique rije' xyo'ox-vi ri ley, xc'ut chiquivech achique ruchojmil niquiya' ruk'ij ri Dios, y jalajoj ruvech favores xsuj chique.
ROM 9:5 Ri equimama' can, ja ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob ri eruxe'el can ri rutinamit ri Dios, y chuk'a' jun quivinak xalex-vi ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit. Ri' ja ri Jesucristo ri can Dios vi pa ruvi' ronojel, y c'o ruk'ij richin jumul. Amén.
ROM 9:6 Man tinojij chi ri Dios man rubanon ta ri ru'in, xaxe roma man conojel ta ri israelitas quilon ri ru-favor. Roma ri favor ri' xaxe quichin ri kitzij chi erutinamit, roma chuvech ri Dios man conojel ta ri eriy-rumam can ri Israel kitzij chi erutinamit.
ROM 9:7 Nis-ta man roma ta chi eriy-rumam can ri Abraham, can ta romari' kitzij chi erutinamit ri Dios. Man quiri' ta. Roma ri Dios quire' xu'ij che ri Abraham: Ja chiquicojol ri riy-rumam ri jun ac'ajol rubinan Isaac xquencha-vi ri kitzij xque'oc nutinamit. Quiri' xu'ij ri Dios che.
ROM 9:8 Y riq'uin ri' nikatz'et chi man conojel ta ri eriy-rumam can ri Abraham kitzij chi eralc'ua'l ri Dios. Roma xaxe ri e'alaxnak roma ri rusujun can ri Dios, jari' ri kitzij chi eriy-rumam ri Abraham chuvech ri Dios.
ROM 9:9 Roma ri rusujun can ri Dios che ri Abraham nu'ij: Queva juna' xquipe chic iviq'uin, y ri Sara ri avixayil xtic'uje' jun ch'uti ral ala'.
ROM 9:10 Y man xe ta ri' nikil chupan ruch'abel ri Dios, roma ja jun che ri Rebeca c'o xbix tok royo'en chic chi ye'alex ralc'ua'l ri kamama' Isaac chuk'a'.
ROM 9:11 Tok man jani que'alex ri (santi'i', gemelos) chuk'a', o quibanon ta chic jun utz o man utz ta ri ca'i' ac'ola' chiri', ri Dios richin xuk'alajrisaj chi man nucha' ta jun vinak roma ri yerubanala', y richin nuk'alajrisaj chi riq'uin rija' c'o-vi chi yerucha' ri nrojo' yerucha',
ROM 9:12 xu'ij yan che ri te'ej: Ri (nimala'tz, nimalaxel) xtoc rusamajinel ri ruchak', xcha'.
ROM 9:13 Re' ruc'uan-ri' riq'uin ri ch'abel ri xel pa ruchi' ri Dios ri tz'iban can: Ri Jacob xinlok'ok'ej, jac'a ri Esaú itzel xintz'et. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 9:14 ¿Achique c'a nika'ij riq'uin re'? ¿Nu'ij tzij chi ri Dios man pa ruchojmil ta nu'on? Man quiri' ta.
ROM 9:15 Achel ru'in can ri Dios che ri Moisés: Ri ninjo' ninpokonaj ruvech, ninpokonaj ruvech. Y ri ninjo' ninjoyovaj ruvech, ninjoyovaj ruvech. Quiri' ri ru'in can.
ROM 9:16 Riq'uin re' niketemaj chi riq'uin ri Dios c'o-vi chi nupokonaj kavech, y man roma ta chi roj nikajo' o nikatij kak'ij richin nipokonex kavech.
ROM 9:17 Achel nikil chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nich'o pa ruvi' ri Faraón, ri quire' nu'ij: Xatinya' chi rey richin tik'alajin chi ri nimalaj vuchuk'a' más nitiquer chuvech ri yatajin rat, richin quiri' xtitzijos ri nubi' chi naj chi nakaj. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Faraón.
ROM 9:18 Roma c'a ri', riq'uin ri Dios c'o-vi chi nupokonaj ruvech jun vinak, y riq'uin rija' c'o-vi chi nucovirisaj ránima jun vinak.
ROM 9:19 Pero riq'uin juba' rat nac'utuj chuve: Si riq'uin ri Dios c'o-vi chi quiri' nu'on riq'uin jun vinak, ¿achique roma nkurucusaj chi roj aj-mac tok xa man jun nitiquer nik'ato chuvech ri achique nrojo' nu'on? yacha'.
ROM 9:20 Jac'a rat ri ya'in quiri', ¿rat achique ta c'a rat richin (nach'ojij, nach'ojoquij) che ri Dios ri achique najin riq'uin? Manak che'el chi jun bojo'y nu'ij che ri xbano, chi man nika ta chuvech ri achique rubanic x-an.
ROM 9:21 Roma ri banoy bojo'y c'o ruk'a' che ri ch'abak richin chi riq'uin ri mismo c'olaj ch'abak nu'on jun bojo'y ri utz-utz rubanic, y jun relic bojo'y.
ROM 9:22 Quiri' mismo ri Dios, pa ruk'a' c'o-vi ri achique nrojo' nu'on. Rija' masque xrojo' xuc'ut ri royoval y chi can c'o ruchuk'a', pero xerucoch' ri vinak ri xquiyec royoval, ri can eyaquel-vi-apu richin niq'uis quik'ij pa ruk'a' ri royoval.
ROM 9:23 Quiri' xu'on ri Dios richin nik'alajin ri nimalaj rakale'n ri ruk'ij pa quivi' ri nupokonaj quivech riq'uin ri ru-favor, ri rubanon chique ojer chi c'o na jun k'ij nic'uje' quik'ij.
ROM 9:24 Rija' eroyon, o más utz nin-ij chi ec'o eroyon chikacojol roj israelitas y ec'o eroyon chiquicojol ri man israelitas ta richin nkurucol.
ROM 9:25 Achel nu'ij chupan ri ruch'abel ri rutz'iban can ri profeta Oseas: Ri man enutinamit ta, xtin-ij nutinamit chique, Y ri man yenjo' ta, can xquenjo'.
ROM 9:26 Xtibanataj chi xa achique na lugar ec'o-vi tok xbix chique chi rije' man enutinamit ta, Chiri' mismo xti'ix-vi chique chi eralc'ua'l ri c'aslic Dios. Quiri' nu'ij ri rutz'iban can ri Oseas.
ROM 9:27 Ja jun ri Isaías c'o ru'in can chikij roj israelitas. Rija' riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Masque roj ri roj riy-rumam can ri Israel roj achel ri (sanayi, sanayil) chuchi' ri mar ri man jun nitiquer najlan kichin, pero xaxe oc jun botzaj xkucolotaj.
ROM 9:28 Roma ri Ajaf Dios pa ruchojmil y pa jun bey xtuya' castigo pa ruvi' ri roch'ulef achel ri ru'in.
ROM 9:29 Ri mismo Isaías quire' xu'ij ojer: Ri Dios ri Rajaf ronojel ch'utik-nima'k, si man ta xuya' lugar chi ec'o jujun chike roj israelitas ri xec'ase' can, Xojq'uis yan ta konojel, achel xbanataj quiq'uin ri ca'i' tinamit Sodoma y Gomorra ojer can. Quiri' xu'ij ri Isaías.
ROM 9:30 Ronojel re' nuc'ut chikavech chi ri man israelitas ta masque man quitijon ta pe quik'ij richin man ta jun quimac nicakalej chuvech ri Dios, xa ja rije' xe'ilo chi man jun chic quimac nicakalej, roma xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ROM 9:31 Jac'a ri kavinak israelitas, masque niquitij quik'ij chi niqui'en ri nu'ij chupan ri ley roma nicajo' chi man jun chic quimac nicakalej chuvech ri Dios, pero man jun bey xetiquer xqui'en.
ROM 9:32 Y, ¿achique roma? Roma man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo. Xa ja ri achique nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri niquitij quik'ij chi niqui'en richin chi man jun chic quimac nicakalej chuvech ri Dios, y romari' can achel (xquipak'ij, xquicopij) cakan chuvech abaj.
ROM 9:33 Achel nu'ij ri Dios chupan ri tz'iban can: Titz'eta' na pe'. Yin xtinya' jun abaj pa tinamit Sion, y ri vinak ri (xtupak'ij, xtucopij) rakan chuvech, xtitzak. Jac'a ri xtuya' ránima riq'uin, man xtiyo'ox ta chi q'uix. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 10:1 Rix aj-Roma ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri nurayij ri vánima y ri ninc'utuj che ri Dios, ja chi ri nuvinak israelitas yecolotaj.
ROM 10:2 Yin veteman chi rije' niquitij quik'ij richin niquitzekle'ej ri Dios, pero man queteman ta achel nitzekle'es.
ROM 10:3 Roma quiyon quibanon-ka che ri cánima chi man queteman ta achique rubeyal nu'on ri Dios richin man ta chic jun quimac nicakalej chuvech, xa quiyon quicanon-ka jun rubeyal, y man nicajo' ta niquinimaj chi ja ri Dios nibano.
ROM 10:4 Roma riq'uin ri xurubana' ri Jesucristo, xtz'akatitaj ronojel ri nu'ij ri ley, richin quiri' xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, man jun chic rumac xtrakalej chuvech ri Dios.
ROM 10:5 Roma ri Moisés rutz'iban can rubeyal ri nuc'utuj ri ley richin man jun chic rumac nrakalej jun vinak chuvech ri Dios. Chiri' nu'ij: Ri nibano ronojel ri nu'ij ri ley re', xtril ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' nu'ij ri ley.
ROM 10:6 Pero vacami ri ruchojmil richin chi jun vinak manak chic rumac nrakalej chuvech ri Dios, ja ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo. Achel nu'ij ri tz'iban can, ri quire' nu'ij: Man c'a ta'ij pan avánima: ¿Achique ta jun xti'e chicaj richin xterukasaj-pe ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios?
ROM 10:7 Ni man ta'ij: ¿Achique ta jun xti'e chupan ri lugar quichin ri anima'i' richin nuc'asoj-pe ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios? Man quiri' ta'ij.
ROM 10:8 Roma ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Man c'ayef ta navetemaj ri ch'abel ri nuc'ut achique ruchojmil nkucolotaj, xa c'o chic pan avánima y aveteman chic natzijoj, nicha'. Ri ch'abel ri', can richin vi naya' avánima riq'uin ri Jesucristo, y jari' ri nikatzijoj roj.
ROM 10:9 Y ri nikatzijoj roj quire' rubeyal: si rat na'ij chi ri Jesús jari' ri Avajaf y si nanimaj pan avánima chi ri Dios xuc'asoj-e chiquicojol ri anima'i', ri Dios can xcarucol-vi.
ROM 10:10 Roma ja ri pan avánima nanimaj-vi, y riq'uin ri' ri Dios nu'on chave chi man jun chic amac navakalej chuvech, y riq'uin ri ach'abel na'ij chi animan, y riq'uin ri' yacolotaj.
ROM 10:11 Roma chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Conojel ri xtiquiya' cánima riq'uin, man xqueyo'ox ta chi q'uix. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 10:12 Quiri' nu'ij roma ri Dios junan nu'on chike roj israelitas quiq'uin ri man israelitas ta. Roma ja rija' Kajaf konojel, y xa achique na yec'utun quito'ic che, rija' can nuya-vi-pe q'uiy favor pa quivi'.
ROM 10:13 Achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Conojel c'a ri xquec'utun che ri Ajaf chi querucolo', can xquecolotaj-vi, nicha'.
ROM 10:14 ¿Pero nitiquer cami jun vinak nuc'utuj che ri Jesucristo chi tucolo', tok man jani tuya' ránima riq'uin? Y, ¿nitiquer cami nuya' ránima riq'uin, tok man rac'axan ta (achique, acu'x) nicolo quichin ri vinak? Y, ¿nitiquer cami nrac'axaj achique ruchojmil nicolotaj, si man jun nitzijon che?
ROM 10:15 Y, ¿achel ni'e jun chutzijosic ruch'abel ri Dios, si manak nitako-e richin? Roma chupan ruch'abel ri Dios nik'alajin chi ec'o etakon, roma nu'ij: Tok nac'axex cakan ri epetenak richin niquitzijoj ri utzulaj ch'abel ri nuya' uxlanen pa tak kánima, nu'on chike chi nkuquicot. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 10:16 Pero man conojel ta niquinimaj ri nu'ij ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Roma ri rutz'iban can ri Isaías nu'ij: Ajaf, man eq'uiy ta xeniman ri ach'abel ri xkatzijoj chique ri atinamit. Quiri' ri rutz'iban can.
ROM 10:17 Romari', richin nalex-pe riq'uin jun vinak chi nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, nic'atzin chi nrac'axaj ri nu'ij ri Dios, y c'o che'el nrac'axaj xaxe tok c'o nitzijon ri ruch'abel ri Dios che.
ROM 10:18 Jac'a yin nin-ij chi ac'axan ri ch'abel ri', roma ri tz'iban can nu'ij: Pa ruvi' ronojel ri roch'ulef nac'axex-vi quikul ri yeyo'on rutzijol, Chi naj chi nakaj ac'axan-vi ri niqui'ij. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can.
ROM 10:19 Y yin nin-ij chi ri kavinak israelitas quic'axan ronojel ri'. Na'ey tikatz'eta' ri nu'ij ri Dios chupan ri rutz'iban can ri Moisés. Chiri' nu'ij: Yin xtin-en chive chi bala ta nijo' chi iviq'uin ta rix c'o-vi ri c'o quiq'uin ri man israelitas ta, ri xa man tinamit ta; Xtin-en chi nikukut ivánima chiquij ri xa man jun quino'oj pan ivech. Quiri' xu'ij ri Dios chique ri israelitas.
ROM 10:20 Pero más k'alaj ri ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri Isaías, ri quire' nu'ij: Ri man xecanon ta vichin, xa xinquil. Xinc'ut-vi' chiquivech ri man xinquicanoj ta.
ROM 10:21 Jac'a chiquij ri kavinak israelitas, ri Dios quire' nu'ij: Ronojel k'ij nin-en-apu nuk'a' chique richin quepe viq'uin, jac'a rije' xa yec'ulula'n-pe y man niquinimaj ta nutzij. Quiri' rutz'iban can ri Isaías.
ROM 11:1 Vacami c'a, yin nin-ij: ¿Eruxutun cami can ri Dios ri israelitas, ri rutinamit? Man quiri' ta. Roma ja jun yin Pablo, yin israelita, jun chique ri eruxiquin can ri Benjamín, y rija' jun riy-rumam can ri ojer kamama' Abraham.
ROM 11:2 Ri Dios man eruxutun ta can ri rutinamit ri xe pa na'ey erucha'on-pe. Tuka chi'ic'u'x ri nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can pa ruvi' ri Elías tok xch'o riq'uin ri Dios chiquij ri ruvinak israelitas, y xu'ij:
ROM 11:3 Ajaf Dios, ri altares ri niyo'ox-vi ak'ij xequiyoj ri nuvinak, y ri más chic a-profetas xequicamisaj. Xaxe chic yin yinc'o can, y vacami ja jun yin yinquicanoj richin yinquicamisaj. Quiri' xu'ij ri Elías che ri Dios.
ROM 11:4 Jac'a ri Dios quire' xu'ij che ri Elías: Yin c'a enuyacon na vuku' mil achi'a' ri man jun bey exucul chuvech ri tiox Baal richin niquiya' ruk'ij. Quiri' xu'ij-pe ri Dios.
ROM 11:5 C'a quiri' na mismo ri vacami, c'o jun botzaj kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ru-favor ri Dios.
ROM 11:6 Y si ri Dios roj rucha'on roma ri ru-favor, chiri' nikatz'et-vi chi man roma ta ri kabanalo'n tok roj rucha'on. Roma si ri Dios nkurucha' roma ri yekabanala', nik'alajin chi ri favor xa man favor ta chic.
ROM 11:7 Re' nuc'ut chikavech chi ri kavinak israelitas man quilon ta ri niquicanoj, xa ja ri echa'on roma ri Dios xe'ilo chi man jun chic quimac nicakalej chuvech, y ri ch'aka' chic kavinak, xa xcovirises ri cánima.
ROM 11:8 Achel nu'ij chupan ri tz'iban can: Ri Dios xu'on chique chi achel yever, achel man yetzu'un ta y achel man ye'ac'axan ta. Y c'a quiri' na quibanon ri vacami. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 11:9 Ja jun ri David quire' ru'in can: Ri va'in ri benak cánima pa ruvi', can ta xtoc-ka (quipata'y, qui-trampa), y can ta achel jun colo' ri niquirarij-ka-qui' chupan. Can ta jari' xtitzako quichin y xtoc-ka qui-castigo.
ROM 11:10 Can ta xtik'uk'umer ri runak' tak quivech, richin man ta xquetzu'un. Can ta xtiluculu' quij chuxe' ri yequibanala' y man ta chic xtichojmiritaj. Quiri' ri ru'in can ri David.
ROM 11:11 Ri yitajin chubixic chive jare': Ri nuvinak israelitas man richin ta jumul xetzak can tok (xquipak'ij, xquicopij) cakan. Pero riq'uin ri xetzak, xjakataj ri bey richin yecolotaj ri man israelitas ta, richin quiri' nicataj-pe cánima ri nuvinak richin niquirayij niquinimaj ri Jesucristo.
ROM 11:12 Ri nuvinak israelitas xetzak can, xa xquixutuj can ri Dios, pero riq'uin ri quiri' xqui'en, xuq'uen-pe beyomal pa cánima ri más chic vinak choch'ulef, y ri' ja ri man israelitas ta. Vacami c'a, ¡tinojij na pe' rix ri ajani chic más beyomal xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo!
ROM 11:13 Jac'a ri vacami chive rix ri man rix israelitas ta yich'o-vi: Yin, yin jun apóstol ri yin takon-pe chi'icojol, y chuve yin, c'o ruk'ij re samaj re yo'on chuve.
ROM 11:14 Roma riq'uin ri samaj re', riq'uin juba' ninc'asoj cánima ri nuvinak richin can ta nicajo' niquic'ul ri ic'ulun rix ri man rix israelitas ta, y yecolotaj jujun chiquicojol.
ROM 11:15 Roma si riq'uin ri xexutux can rije' roma ri Dios, nic'ul quivech conojel quivech vinak, tinojij na pe' ri ajani chic más utz xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo y nic'ul chic quivech; can achel jun ámna nic'astaj chic pe.
ROM 11:16 Ri nuvinak israelitas can echa'on-vi pa na'ey, y quiri' mismo xti'an chique ri equiy-quimam. Nintzijoj na pe ca'i' ejemplo chivech: Si ri na'ey pan ri ntel riq'uin jun c'olaj que'en nijach chuvech ri Dios, ronojel ri que'en richin ri Dios. Quiri' mismo jun mata che'. Si ri ruxe' ocunak richin ri Dios, ronojel ri ruk'a' ri xqueq'uiy-pe, xque'oc richin ri Dios.
ROM 11:17 Roma c'a ri', masque ri nuvinak israelitas e'achel ruk'a' jun mata olivo ri can ticon-vi-ka, pero xa ec'o chique ri xejok'-e. Y rat ri man rat israelita ta ri rat achel ruk'a' jun mata olivo ri xa ruyon elenak-pe, si xatic-ka pa ruvi' ri olivo ri can ticon-vi-ka, y si romari' vacami c'o ak'a' che chi najik'aj ruqui'l ruk'olil ruxe' ri olivo ri can ticon-vi-ka,
ROM 11:18 man c'a tana-avi' chi c'o ak'a' richin nakasaj quik'ij ri nuvinak ri xejok'olo'x-e. Y si nana' chi c'o ak'ij, man tamestaj chi jun che' mana-ta ri ruk'a' uc'uayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' uc'uayon quichin ri ruk'a'.
ROM 11:19 Man c'a quire' tik'ax pan avánima: Ri ruk'a' ri olivo ri ticon, xejok'olo'x-e richin chi ja yin xiyo'ox can pa quiq'uexel. Man tanojij quiri'.
ROM 11:20 Can kitzij vi chi ri nuvinak israelitas, roma man xquiya' ta cánima riq'uin ri Jesucristo tok xe'eleses-e, y rat roma xaya' avánima riq'uin ri Jesucristo, ratc'o can pa quiq'uexel. Pero rat, man tana-ka-avi' chi can c'o ak'ij, xa taxi'ij-avi' chuvech ri Dios.
ROM 11:21 Roma ri Dios man xerupokonaj ta ri nuvinak israelitas, xa xerelesaj-e roma man xeniman ta, y ri' masque rije' eruk'a' ri olivo ticon-ka. Quiri' mismo rat man xcarupokonaj ta si man yaniman ta.
ROM 11:22 Tavetemaj c'a ru-modo ri Dios. Rija' utz runo'oj, pero (chuka', ka) nuya' castigo. Ri nuvinak ri xexutun-e chuvech, xerelesaj-e, jac'a rat ri ayo'on avánima riq'uin, utz runo'oj rubanon aviq'uin; pero si rat naxutuj can ri utzulaj runo'oj aviq'uin, ja jun rat xcarelesaj-e.
ROM 11:23 Pero ri nuvinak israelitas ri e'achel ruk'a' ri olivo ri ejok'on-e, si xtiquijal quino'oj y niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Dios xquerutic chic ka jun bey pa ruvi' ri olivo ri ejok'onak-vi-e, roma rija' can c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin yerutic chic ka.
ROM 11:24 Roma rat ri rat achel ruk'a' ri olivo ri xa ruyon elenak-pe, x-an chave ri man jun bey ni'an riq'uin jun kitzij che'. Roma rat xatekupix-pe richin xatic-ka pa ruvi' ri kitzij olivo. Y si quiri' x-an chave, más man c'ayef ta chi yetic chic ka ri kitzij eruk'a' ri olivo pa ruvi' ri can ruche'el vi.
ROM 11:25 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man ninjo' ta chi man ta iveteman ri c'a juba' tuk'alajrisaj ri Dios, richin quiri' man xa tina-ka-ivi' chi can rix utz. Roma ri Dios ruk'alajrisan chi ec'o chique ri nuvinak israelitas xcovir ri cánima, y c'a quiri' na xquec'uje', c'a quecolotaj na conojel ri man israelitas ta ri can richin vi yecolotaj.
ROM 11:26 Tok quiri' xtibanataj, xquecolotaj conojel ri nuvinak israelitas, achel nu'ij ri tz'iban can: Ri Colonel xtipe pa tinamit Sion, Y xtuya' pa cánima ri eriy-rumam can ri Jacob chi man chic tiqui'en chi manak Dios pa quivech.
ROM 11:27 Y juc'an chic ri Dios nu'ij: Ja c'ac'ac' ruvujil c'aslen re' ri xtin-en quiq'uin, Tok xtinvelesaj ri quimac. Quiri' nu'ij ri Dios chupan ri tz'iban can.
ROM 11:28 Achel rubanon vacami, ri nuvinak quixutun can ri Dios roma man niquinimaj ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, pero ri' c'o utz xuq'uen-pe chive rix ri man rix israelitas ta. Jac'a chi ri nuvinak echa'on, can echa'on-vi roma ri Dios, y can (ye'ojovex, yejo'ox) vi roma ri xsuj chique ri ojer tak kati't-kamama'.
ROM 11:29 Roma ri Dios tok nu'ij chi c'o nusipaj, y tok ec'o yeroyoj richin ye'oc rutinamit, man jun bey nutzolij rutzij.
ROM 11:30 Rubanon can, rix ri man rix israelitas ta man yixniman ta chuvech ri Dios. Jac'a ri vacami, ivilon rupokonaxic ivech, roma ja yan chic ri nuvinak ri man yeniman ta chuvech ri Dios.
ROM 11:31 Quiri' mismo ri nuvinak israelitas man yeniman ta chuvech ri Dios vacami, richin quiri' riq'uin ri xpokonex ivech rix, ja jun rije' niquil rupokonaxic quivech.
ROM 11:32 Roma ri Dios xuk'alajrisaj chi conojel vinak can man yeniman ta vi. Quiri' xu'ij richin nupokonaj quivech conojel.
ROM 11:33 ¡Can jun nimalaj beyomal ri ajani runo'oj y ri ajani reteman ri Dios! Nis-ta jun nitiquer nretaj ri ajani no'oj c'o riq'uin, Ri yerubanala' rija' nis-ta jun aj-roch'ulef (xtik'ax, xtino') chuvech.
ROM 11:34 Achel nu'ij ri tz'iban can: ¿Achique ta jun (nik'ax, nino') chuvech ri achique nunojij ri Ajaf Dios? Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in che ri Dios ri achique utz chi nu'on?
ROM 11:35 Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in chi can c'o rusipan che ri Dios, y romari' ri Dios c'o ruc'as riq'uin? Man jun. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 11:36 Roma ja rija' xbano ronojel. Ja rija' uc'uayon ronojel. Y ronojel ri xu'on, richin niquiya' ruk'ij tok ec'o. ¡Can tiyo'ox c'a ruk'ij ri Dios richin jumul! Amén.
ROM 12:1 Vacami c'a, roma ri Dios nupokonaj kavech, romari' rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yixinbochi'ij chi c'aslic ik'a-ivakan tijacha-ivi' chi sipanic chuvech ri Dios, jun sipanic ri can lok'olaj vi y nika chuvech rija'. Jari' ri nic'atzin chi ni'en richin niya' ruk'ij.
ROM 12:2 Man ti'en rix achel niqui'en ri vinak ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, xa tiya' lugar chi ni'an c'ac'ac' che ri achique ninojij, richin quiri' nijal rubanic ri ic'aslen. Y quiri' xtivetemaj achique nrojo' ri Dios chive; xtivetemaj achique ri utz chi ni'en, ri achique nika chuvech, y xtivetemaj rubanic ri c'aslen tz'akat chuvech rija'.
ROM 12:3 Yin, riq'uin ri utzulaj favor banon chuve roma ri Dios, nin-ij chive chi'ijununal: Man tina-ka-ivi' chi más c'o ik'ij que chuvech ri rubanon ri Dios chive. Pa ruq'uexel ri', pa ruchojmil tinojij chi'ijununal achique kitzij-kitzij ibanic, y ri ninojij, can ta uc'uan roma ri ajani cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, achel rujachon chive chi'ijununal.
ROM 12:4 Y achel jun cuerpo c'o jalajoj rutz'akat, pero man junan ta quisamaj chiquijununal,
ROM 12:5 quiri' mismo roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo can roj q'uiy, pero xa jun cuerpo kabanon riq'uin, y konojel nikato-ki' riq'uin ri samaj nika'an chikajununal chupan ri cuerpo ri'.
ROM 12:6 Kac'ulun ri ru-favor ri Dios riq'uin ri jalajoj ruvech uchuk'a' ruyo'on chike chiquito'ic ri ch'aka' chic ruk'a-rakan ri cuerpo. Romari', si yo'on che jun chi nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, can ta riq'uin ri ajani cukul ruc'u'x nu'on-vi.
ROM 12:7 Si yo'on che chi yeruto' ri quiniman ri Jesucristo, queruto' c'a. Si richin yerutijoj, querutijoj c'a.
ROM 12:8 Si richin nuya' ruchuk'a' ri cánima, tuya' c'a. Si richin yeruto' riq'uin ri nic'atzin chique, tuya' riq'uin ronojel ránima. Si yo'on che chi rija' uc'uay bey chiquivech, utz queruc'uaj, y si richin nupokonaj quivech, tiquicot queruto'.
ROM 12:9 Riq'uin ronojel ivánima quixojo'on, y man riq'uin ca'i' ipalaj. Tiya' can jumul ri man utz ta y ja ri utz ri titzekle'ej.
ROM 12:10 Tijo-ivi' chivech achel can ta ichak'-inimal ivi', y tik'alajin iviq'uin chi'ijununal chi can kitzij nitij ik'ij chi más ye'iya' pa cuenta ri ch'aka' que chivech rix.
ROM 12:11 Ri nic'atzin chi ni'an, can tibana', man quixk'oran; tiq'uenc'ot ri ivánima chupan rusamaj ri Ajaf.
ROM 12:12 Tiq'uenc'ot ivánima tivoyo'ej ri favor ri xtuya' ri Dios, ticoch'o' ri k'axomal ri nik'asaj, man quixtane' chi ni'en orar.
ROM 12:13 Que'ito' ri quiniman ri Ajaf ri nic'atzin quito'ic, tiya' qui-posada tok nic'atzin.
ROM 12:14 Tic'utuj ru-favor ri Dios pa quivi' ri yebano pokon chive. Tic'utuj favor pa quivi', y mani nic'utuj castigo.
ROM 12:15 Quixquicot quiq'uin ri yequicot, y quixok' quiq'uin ri ye'ok'.
ROM 12:16 Junan ivánima tibana' chi'ivonojel. Man tina-ka-ivi' chi más c'o ik'ij, xa junan ivánima tibana' quiq'uin ri manak oc quik'ij, y man tinojij chi más q'uiy iveteman chiquivech ri ch'aka' chic.
ROM 12:17 Ri nibano jun pokon chive, rix man titzolij ruq'uexel. Titija' ik'ij chi ja ri utz chiquivech conojel ri ni'en.
ROM 12:18 Tibana' ri ajani yixtiquer ni'en richin utz nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel.
ROM 12:19 Rix aj-Roma ri can yixinjo', nin-ij c'a chive: Si c'o jun pokon ni'an chive, man ti'en ruq'uexel, xa tivoyo'ej chi ja ri Dios niyo'on ruq'uexel, roma ri tz'iban can quire' nu'ij: Pa nuk'a' yin c'o-vi ri castigo y ja yin yiyo'on ruq'uexel chique ri yebano mac. Quiri' nu'ij ri Ajaf.
ROM 12:20 Romari', si nivayijan ri vinak ri itzel yarutz'et, tatzuku'. Si c'o ruchakij-chi', tasipaj ruya'. Riq'uin ri quiri' xta'an, rija' xa ruyon xtiq'uix roma ri achique rubanon chave. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can.
ROM 12:21 Man taya' lugar chi yach'acataj roma ri man utz ta ri ni'an chave. Xa tach'aca' ri man utz ta riq'uin favor.
ROM 13:1 Nic'atzin chi conojel niquinimaj xa achique na chi autoridad ri yo'on pa quivi'. Roma ronojel autoridad ja ri Dios yayon, y ri ec'o, ja rija' yayon uchuk'a' pa quik'a'.
ROM 13:2 Roma c'a ri', ri nupaba-ri' chuvech ri autoridad, xa chuvech ri ruyo'on can ri Dios nupaba-vi-ri'. Y ri quiri' yebano, quiyon nicoyoj-ka castigo pa quivi'.
ROM 13:3 Roma ri yebano gobernar man eyo'on ta richin niqui'en chique ri ebanoy ri utz chi niquixi'ij-qui', xa richin tiquixi'ij-qui' ri ebanoy ri man utz ta. Romari', richin chi rat manak roma naxi'ij-avi', tabana' ri utz, y utz xcatz'etetaj coma.
ROM 13:4 Roma ri nibano gobernar, jun rusamajinel ri Dios richin favor chave. Pero si man utz ta ri yatajin, taxi'ij-avi', roma c'o ruk'a' richin yaru'on castigar; rija' rusamajinel ri Dios richin nuya' ruq'uexel chique ri yebano ri man utz ta.
ROM 13:5 Romari' nic'atzin chi rix ninimaj rutzij, man xe ta richin man tika castigo pan ivi', xa roma chi ri ivánima nuna' chi nic'atzin yixniman tzij.
ROM 13:6 Ja roma ri' nitoj impuestos, roma ri yebano gobernar, erusamajela' ri Dios chuc'uaxic ri tinamit ronojel k'ij.
ROM 13:7 Ronojel ri nic'atzin chi nikaya' chique ri yebano gobernar, tikaya' c'a. Xa achique na ruvech impuesto yo'on pa kavi', tikaya'. Ri nic'atzin chi yekanimaj, quekanimaj c'a, y ri can c'o quik'ij, tikaya' quik'ij.
ROM 13:8 Man utz ta chi c'o ic'as, xa titojo'. Pero c'o jun c'as ri can utz vi chi nivakalej, y ri' ja chi nijo-ivi' chivech. Roma ri yerojo' conojel, najin riq'uin ronojel ri nuc'utuj ru-ley ri Dios.
ROM 13:9 Ri ley ri' nu'ij: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi. Man cacamisan. Man catelak'. Man tatz'uc tzij chirij jun chic. Man tarayij ri achique c'o riq'uin jun chic. Y c'o chic ch'aka' ri nu'ij ri ley. Pero ronojel re' numaj ri mandamiento ri nu'ij: Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel.
ROM 13:10 Ri najo' jun chic, man jun itzel na'an che. Romari', si yatojo'on pan avánima, yatajin riq'uin ronojel ri nuc'utuj ru-ley ri Dios.
ROM 13:11 Ronojel re' nin-ij, richin tikajaka' utz ri runak' tak kavech, roma keteman chi nuka yan ri k'ij tok xkucolotaj-e. C'o chic chi k'ij kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo, y romari' nkutiquer nika'ij chi vacami más nakaj chic c'o-vi ri k'ij chi nkucolotaj-e.
ROM 13:12 Ri k'eku'n richin ri ak'a' nik'ax yan, y xa ntel yan pe ri k'ij. Romari', man chic quekabanala' ri xa richin ri k'eku'n, xa tikavika-ki' riq'uin ri samajbel richin ri sakil.
ROM 13:13 Tikac'uaj jun c'aslen ri can richin vi ri sakil. Man tikaju-ki' chupan tak nimak'ij richin k'abaric, ni man tikacusaj ri ka-cuerpo chupan tak mac ri niquiyec q'uix. Man utz ta chi c'o oyoval chikacojol y man utz ta chi itzel nikatz'et jun chic xaxe roma utz c'o.
ROM 13:14 Nic'atzin chi nivik-ivi' riq'uin ri runo'oj ri Ajaf Jesucristo, y man tiya-ivi' pa ruk'a' ri mac ri ye'alex-pe pan ivánima.
ROM 14:1 Ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo, jabel tic'ulu' quivech, pero man richin ta chi ni'en oyoval quiq'uin pa ruvi' ri man junan ta niquinojij iviq'uin.
ROM 14:2 Por ejemplo, ec'o ch'aka' niqui'ij chi utz yetij ronojel, y ec'o ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo niqui'ij chi xaxe ichaj ri utz yequitij.
ROM 14:3 Pero ri nutij ronojel, man itzel tutz'et ri man nutij ta ronojel, y ri xaxe ichaj nutij, man tich'o chirij ri nutij ronojel, roma ri Dios ruc'ulun ruvech.
ROM 14:4 Roma, ¿rat achique ta c'a rat richin yach'o chirij jun ri man rat ajaf ta pa ruvi'? Roma xaxe ri rajaf ri samaj xti'in si ri samajinel utz o man utz ta ri najin riq'uin, y ri Ajaf Jesucristo can c'o ruchuk'a' richin nu'on che ri rusamajinel ri' chi cof nipa'e' chirakan.
ROM 14:5 Chiquivech ch'aka', c'o k'ij ri xe relic k'ij, y c'o k'ij ri c'o cakale'n, yecha'. Jac'a chiquivech ch'aka' chic, ronojel k'ij xa junan. Romari' kiq'uin roj chikajununal c'o-vi chi nikanojij utz-utz ri achique nic'atzin chi nika'an.
ROM 14:6 Ri c'o rucojol ri k'ij chiquivech, quiri' niqui'en richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf, y ri xa junan ronojel k'ij chiquivech, quiri' niqui'en richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf. Ri niquitij ronojel, richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf tok niquitij, roma niquimatioxij che; y ri man niquitij ta ronojel, richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf tok man niquitij ta, y niquimatioxij che ri ajani niquitij.
ROM 14:7 Roj man jun kak'a' che ri c'aslen richin nika'an ri nika chikavech, y quiri' mismo man jun kak'a' che ri camic.
ROM 14:8 Roma si c'a nkuc'ase' na, nkuc'ase' richin nikanimirisaj rubi' ri Ajaf. Y si (nkucom, nkuquen), richin nikanimirisaj rubi' riq'uin ri kacamic. Roma c'a ri', si c'a roj q'ues na, roj richin rija', y si roj caminak chic, roj richin rija'.
ROM 14:9 Roma ri Jesucristo (xcom, xquen) y xc'astaj chic, richin xoc Cajaf ri ecaminak chic e y Cajaf ri c'a eq'ues na.
ROM 14:10 Roma c'a ri', rat ri na'ij chi ronojel utz chi na'an, ¿achique roma yach'o chirij jun ri junan runiman ri Jesucristo aviq'uin? Y rat ri na'ij chi man ronojel ta utz, ¿achique roma itzel natz'et ri avach'alal? Man tamestaj chi konojel c'o na jun k'ij nkujepa'e' chuvech ri Jesucristo richin ninic'ox ri kánima.
ROM 14:11 Keteman chi quiri', roma ri tz'iban can nu'ij: Ri Ajaf Dios nu'ij: Achel ri nuc'aslen can kitzij chi c'o, quiri' mismo chi can kitzij chi conojel vinak xquexuque' chinuvech, Y xtiqui'ij chi ja yin ri Dios. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 14:12 Y romari' keteman chi c'o na jun k'ij tok chikajununal xteka'ij chuvech ri Dios ri xka'an pa kac'aslen.
ROM 14:13 Romari' chikacojol roj ri kaniman ri Jesucristo, man chic kuch'o chikij. Pa ruq'uexel ri', tikatija' kak'ij chi man ta koma roj ri ch'aka' chic niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios, o roma ri yekabanala' yekatakchi'ij pa mac.
ROM 14:14 Y roma yin xa jun nubanon riq'uin ri Ajaf Jesús, romari' veteman chi man jun achique netzelan ri c'aslen. Pero ri nunojij chi c'o netzelan ri c'aslen, chuvech rija' can itzel vi c'a ri'.
ROM 14:15 Y si roma ri achique natij, niyojtaj ránima jun ri junan runiman ri Ajaf aviq'uin, chiri' nik'alajin-vi chi xa man yatojo'on ta pan avánima. Man c'a ta'an chi roma ri natij, nisatz can jun ri achok roma (xcom, xquen) ri Jesucristo.
ROM 14:16 Tibana' cuenta chi ri utz chivech rix chi ni'en, man xa c'o yebano tzij chirij.
ROM 14:17 Roma ri ru-gobierno ri Dios pa tak kánima, man riq'uin ta ri yekatij o yekakum nik'alajin-vi, xa riq'uin chojmilaj c'aslen, riq'uin uxlanen chikacojol, y riq'uin nkuquicot roma c'o ri Lok'olaj Espíritu pa kánima.
ROM 14:18 Ri quiri' nu'on pa ruc'aslen richin nu'on ri nrojo' ri Jesucristo, can nika chuvech ri Dios y utz rutzijol chiquicojol ri vinak.
ROM 14:19 Romari', tikatzekle'ej rij ri nito'on chi c'o uxlanen chikacojol y ri nito'on chi niq'uiy ri kac'aslen chirakan ri Dios.
ROM 14:20 Man tayoj ri samaj rubanon ri Dios pa ránima jun chic riq'uin ri achique ye'atij. Can kitzij vi chi ronojel utz richin yetij, pero man utz ta chi roma ri natij, na'an che jun chic chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios.
ROM 14:21 Más utz man natij ti'j, ni man takum vino, ni man ta'an ri nu'on che jun ri junan runiman ri Jesucristo aviq'uin chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios, chi nik'axo ránima o chi caca' ruc'u'x nu'on-ka.
ROM 14:22 Si rat cukul ac'u'x chi chuvech ri Dios xa utz ri yatajin riq'uin, man nic'atzin ta na'ij chique ch'aka' chi quiri' mismo tiquibana'. Utzulaj tzij ri', ri nuna' pa ránima chi ronojel ri najin riq'uin xa utz chuvech ri Dios.
ROM 14:23 Pero ri xa caca' ruc'u'x pa ruvi' ri nutij, xa mac nu'on, roma man cukul ta ruc'u'x chi xa utz chuvech ri Dios. Y ronojel ri yatajin si man cukul ta ac'u'x chi utz nutz'et ri Dios, xa mac.
ROM 15:1 Roma c'a ri', roj ri c'o chic ruchuk'a' ri kánima riq'uin ri Jesucristo, nic'atzin chi yekacoch' ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin rija', y mani nika'an xaxe ri nika chikavech roj.
ROM 15:2 Chikajununal tikabana' ri nika chiquivech ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin, ri c'o utz nuq'uen-pe chique richin niq'uiy ri quic'aslen chirakan ri Dios.
ROM 15:3 Roma hasta ri Jesucristo man xu'on ta xaxe ri xka chuvech rija', xa xuk'asaj k'axomal coma ch'aka' chic. Achel nu'ij ri tz'iban can: Ri itzel tak tzij xequibila' ri vinak chave richin xatquiya' chi q'uix, xa chuvij yin xeka-vi. Quiri' xu'ij ri Jesucristo che ri Dios.
ROM 15:4 Y ronojel ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, richin chi roj c'o niketemaj chirij, richin quiri' nkucoch'on y nikil ruchuk'a' kánima richin nikoyo'ej-apu ronojel ri rusujun ri Dios chike.
ROM 15:5 Y ri Dios ri nibano chike chi nkucoch'on y chi nikil ruchuk'a' kánima, can ta xquixruto' chi junan ivánima ni'en, achel ri ruc'utun can ri Cristo Jesús chikavech,
ROM 15:6 richin quiri' can ta junan y xa jun itzij niya' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo.
ROM 15:7 Roma c'a ri', utz tic'ulu-ivi' chivech, achel xuc'ul kavech ri Jesucristo, richin chi ri Dios xtiyo'ox nimalaj ruk'ij ivoma.
ROM 15:8 Quiri' nin-ij chive, roma ri Jesucristo xpe chikato'ic roj israelitas ri banon ri circuncisión chike, richin xuc'ut chikavech chi ri Dios can nu'on-vi ri ru'in, (chuka', ka) richin yebanataj ronojel ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer can,
ROM 15:9 y richin niyo'ox ruk'ij coma ri man israelitas ta roma xupokonaj quivech. Achel nu'ij ri David chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Can xtinya' ak'ij junan quiq'uin ri man israelitas ta, Y xtinbixaj ri abi'.
ROM 15:10 Y juc'an chic ri ruch'abel ri Dios nu'ij: Rix ri man rix israelitas ta, quixquicot quiq'uin ri israelitas, ri rutinamit ri Dios.
ROM 15:11 Y juc'an chic ri ruch'abel ri Dios quire' nu'ij: Tiya' ruk'ij ri Ajaf chi'ivonojel rix ri man rix israelitas ta. Conojel tinamit tiquiya' ruk'ij ri Dios.
ROM 15:12 Y juc'an chic chupan mismo ruch'abel ri Dios, ri profeta Isaías quire' rutz'iban can: Ri Isaí xtic'uje' jun riy-rumam Ri xturubana' gobernar pa quivi' ri man israelitas ta. Rije' xti'e quic'u'x chi xticoyo'ej ri rusujun rija'. Quiri' nu'ij ri rutz'iban can ri Isaías.
ROM 15:13 Y ri Dios ri banayon chive chi ivoyo'en-apu ri rusujun, xtu'on ta c'a chive chi tz'akat yixquicot, y chi xtinoj ri uxlanen pan ivánima roma iniman rija', richin quiri' jani na niq'uiy pan ivánima chi ivoyo'en-apu ri rusujun ri Dios, roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu.
ROM 15:14 Pero rix aj-Roma ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man juba' caca' nuc'u'x chi rix yixtiquer ni'en utz ino'oj chivech, y chi q'uiy iveteman, y romari' yixtiquer chic nipaxa'aj-ivi' chivech.
ROM 15:15 Pero c'o ri xc'atzin chi xentz'ibaj-e chive chupan ri vuj re', y man xinjec' ta vi' chutz'ibasic, roma ri Dios ruyo'on ru-favor chuve
ROM 15:16 richin chi yin rusamajinel ri Jesucristo chiquicojol ri man israelitas ta. Quiri' xu'on chuve richin chi pa rubi' ri Dios nintzijoj chique ri utzulaj ruch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj rije', richin quiri' ye'oc achel jun sipanic jabel oc ri yenjach chuvech ri Dios, jun sipanic ch'ajch'oj banon che roma ri Lok'olaj Espíritu.
ROM 15:17 Roma c'a ri', c'o roma ninya-ka juba' nuk'ij yin ri xa jun nubanon riq'uin ri Cristo Jesús pa ruvi' ri samaj nubanon pa rubi' ri Dios.
ROM 15:18 Roma yin xaxe nincovij-vi' chi nintzijoj ri samaj ri yin rucusan-vi-pe ri Jesucristo, richin chi ri man israelitas ta niquiya' cánima riq'uin tok niquic'axaj ri nintzijoj, y niquitz'et ri samaj richin ri Dios
ROM 15:19 ri riq'uin nimalaj tak retal ri ruchuk'a' y ri man jun bey etz'eton yebanataj chiquicojol roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios. Y quiri', ronojel lugares ri navil pan abey ri yatel-pe pa tinamit Jerusalem c'a pa roch'ulef Ilírico, ronojel nuyo'on-vi can rutzijol ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ROM 15:20 Y nutijon-pe nuk'ij chutzijosic ri ch'abel ri', man ja ta ri achique lugar c'o chic rutzijol ri Jesucristo, richin man xaxe nutzekle'en rij rusamaj ri Ajaf ri xa c'o chic ch'aka' quitz'ucun can rutzijosic.
ROM 15:21 Pa ruq'uexel chi quiri', yin nubanon ri ruyuken-ri' riq'uin ri ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Ri achok chique man jun bey yo'on rutzijol ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, xtiquetemaj (achique, acu'x) rija'. Y ri man jun bey quic'axan rutzijol, (xtik'ax, xtino') chiquivech. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
ROM 15:22 Y roma jalajoj yin benak-vi chutzijosic ri ruch'abel ri Dios, q'uiy (mul, paj) jari' banayon chi man yin benak ta chi'itz'etic.
ROM 15:23 Jac'a ri vacami roma man jun chic tinamit ri man ta nubanon ri samaj chiquicojol, y roma c'o chic chi juna' rurayin ri vánima chi yixentz'eta',
ROM 15:24 romari', tok xqui'e pa roch'ulef España, ninjo' yixentz'eta-pe pa nubey, y ninrayij chi rix yinito-e riq'uin ri nic'atzin chuve, tok xquicot yan can juba' ri vánima iviq'uin chiri'.
ROM 15:25 Jac'a ri cami-cami, yi'e pa tinamit Jerusalem richin nenjacha' jun sipanic chique ri erichin rutinamit ri Ajaf chiri'.
ROM 15:26 Roma ri man israelitas ta ri quiniman ri Jesucristo vave' pa roch'ulef Macedonia y Acaya, xalex pa cánima niquimol jun ofrenda, richin niquitak-e chique ri israelitas ri man jun oc quichajin chiquicojol ri erichin rutinamit ri Ajaf pa Jerusalem.
ROM 15:27 Can utz vi chi xalex pa cánima chi quiri' niqui'en, roma c'o che'el nika'ij chi rije' achel c'o quic'as quiq'uin ri israelitas. Roma ja ri israelitas xetzijon ruch'abel ri Dios chique richin xecolotaj, y romari', ri man israelitas ta nic'atzin yan chic yequito' juba' riq'uin ri nic'atzin chupan ri quic'aslen choch'ulef.
ROM 15:28 Y tok nuq'uison chic can ri achique roma yin takon, y nujachon chic can ri sipanic, c'ajari' xquinek'ax-pe iviq'uin chiri' pa Roma pa nubey ri yi'e España.
ROM 15:29 Y yin veteman chi tok xquixentz'eta', rix can xtic'ul más ri favor ri nuya' ri Jesucristo roma iniman ri utzulaj ruch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
ROM 15:30 Rix aj-Roma ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma ja ri Jesucristo ri Kajaf, y roma ri Lok'olaj Espíritu rubanon chike chi nikajo-ki', romari' ninc'utuj quemelal chive chi riq'uin ronojel ivánima quinito' pan oración,
ROM 15:31 richin man yika pa quik'a' ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo ri ec'o pa departamento Judea, y chi ri ofrenda ri xtenjacha' chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Jerusalem quila' pa Judea, can ta jabel xtiquic'ul,
ROM 15:32 richin quiri' niquicot vánima yixentz'eta', si quiri' nrojo' ri Dios, y nic'astan-e juba' ri vánima iviq'uin.
ROM 15:33 Y ri Dios ri Rajaf ri uxlanen richin ri kánima, can ta nic'uje' iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
ROM 16:1 Roma ri vuj re nintak-e iviq'uin, ninjo' chi rix nivetemaj ruvech y utz ruc'ulic ni'en ri xta Febe, jun diaconisa chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Cencrea.
ROM 16:2 Ninjo' chi jabel nic'ul ruvech pa rubi' ri Ajaf tok (napon, nebos) iviq'uin, achel nic'atzin ni'an chique ri erichin rutinamit ri Ajaf. Ninjo' chi rix xtito-pe ri Febe riq'uin ri nic'atzin che; roma rija' eq'uiy eruto'on, y ja jun yin, yin ruto'on.
ROM 16:3 Tibana' saludar ri Priscila junan riq'uin ri rachijil Aquila. Rije' junan xkato-ki' quiq'uin pa rusamaj ri Cristo Jesús.
ROM 16:4 Rije' chinucolic yin hasta juba' ma xecamises, y man nuyon ta yin ninya' matiox chique, xa quiri' mismo niqui'en conojel ri man israelitas ta ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf.
ROM 16:5 Ja jun ri niquimol-qui' pa cacho ri Priscila y ri Aquila, que'ibana' saludar. Quiri' mismo ri Epeneto ri na'ey xuya' ránima riq'uin ri Jesucristo pa roch'ulef Acaya y can ninjo' riq'uin ronojel vánima.
ROM 16:6 Tibana' saludar ri María ri jani na samaj rubanon chi'icojol.
ROM 16:7 Que'ibana' saludar ri ca'i' nuvinak Andrónico y Junias ri junan xojc'uje' quiq'uin pa cárcel. Rije' can c'o quik'ij chiquicojol ri apóstoles y más na'ey quiyo'on cánima riq'uin ri Jesucristo chinuvech yin.
ROM 16:8 Tibana' saludar ri Amplias ri can ninjo' riq'uin ronojel vánima pa rubi' ri Ajaf.
ROM 16:9 Tibana' saludar ri Urbano ri junan xojsamaj riq'uin pa rusamaj ri Cristo Jesús. Quiri' mismo ri Estaquis, ri can ninjo' riq'uin ronojel vánima.
ROM 16:10 Tibana' saludar ri Apeles ri can utz nitz'etetaj ruc'aslen chirakan ri Jesucristo. Que'ibana' saludar ri ec'o pa racho ri Aristóbulo.
ROM 16:11 Tibana' saludar ri jun nuvinak rubinan Herodión, y quiri' mismo ri ec'o pa racho ri Narciso ri xa jun chic quibanon riq'uin ri Ajaf.
ROM 16:12 Que'ibana' saludar ri Trifena y ri Trifosa ri yesamaj pa rusamaj ri Ajaf. Tibana' saludar ri Pérsida ri can ninjo' riq'uin ronojel vánima, y can q'uiy samaj rubanon pa rusamaj ri Ajaf.
ROM 16:13 Tibana' saludar ri Rufo ri siq'uisel rubi' chiquicojol ri quiniman ri Jesucristo, y tibana' saludar ri rute', ri can achel ral rubanon chuve yin.
ROM 16:14 Tibana' saludar ri Asíncrito, ri Flegonte, ri Hermas, ri Patrobas, ri Hermes, y ri ch'aka' chic ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o quiq'uin.
ROM 16:15 Tibana' saludar ri Filólogo, ri Julia, ri Nereo y ri rana', ri Olimpas y conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios ri ec'o quiq'uin.
ROM 16:16 Tibanala' saludar ivi', y tic'utu' chivech chi kitzij nijo-ivi'. Tic'ulu' c'a ri saludo ri niquitak-e chive conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Jesucristo jalajoj tak lugar.
ROM 16:17 Pero riq'uin quemelal nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi tichajij-ivi' chiquivech ri yebano chive chi man junan ta chic ivánima, y niqui'en chive chi nivil jun roma chi nixutuj can ri Dios, roma niquijal ruvech ri achok riq'uin rix tijon-vi. Naj quixc'uje-vi quiq'uin ri yebano quiri'.
ROM 16:18 Roma ri quiri' yebano, mana-ta ri Kajaf Jesucristo uc'uayon quichin, xa ja ri nurayij ri qui-cuerpo. Rije' riq'uin canon tak ch'abel niquisetz quino'oj ri man queteman ta achique nuq'uen-pe ri tzij yequic'axaj.
ROM 16:19 Jac'a rix, conojel queteman chi can ninimaj-vi rutzij ri Dios, y romari' yin niquicot ri vánima ivoma. Pero ninjo' chi can ta jabel rix q'ues richin ni'en ri utz, pero can ta achel yixver chuvech ri man utz ta.
ROM 16:20 Ri Dios ri niyo'on uxlanen pa tak kánima, cha'anin xtu'on chive chi yixtiquer nixak' che akan ri Satanás. Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin.
ROM 16:21 Ri Timoteo ri junan nkusamaj pa rusamaj ri Dios riq'uin, nutak-e i-saludo, quiri' mismo ri Lucio, ri Jasón y ri Sosípater ri enuvinak.
ROM 16:22 Yin Tercio, ri yitz'iban-e rutzij ri Pablo, nintak-e i-saludo pa rubi' ri Ajaf.
ROM 16:23 Jun chic ri nitako-e i-saludo ja ri Gayo, ri jabel yin ruc'ulun pa racho vacami, achel nu'on quiq'uin conojel ri quiniman ri Jesucristo ri yepe pa ch'aka' chic tinamit. Jun chic, ja ri Erasto, ri nisamajin ruméra ri tinamit, y jun chic ja ri Cuarto, ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, rije' niquitak-e i-saludo.
ROM 16:24 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
ROM 16:25 Tiya' c'a ruk'ij ri Dios ri c'o ruchuk'a' richin nu'on chive chi más yixcovir chirakan, achel rutzijol nin-en tok nintzijoj ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Ri ch'abel ri' man can ta eteman-pe roma evan-pe chupan ri ajani tiempo ek'axnak.
ROM 16:26 Pero vacami c'a juba' tik'alajrises, ri quitz'iban can ri profetas ojer. Y achel rupaxa'an ri Dios ri jumul c'o ruc'aslen, vacami najin rutzijosic chique conojel vinak, richin tiquinimaj ri achok riq'uin kayo'on-vi ri kánima.
ROM 16:27 Riq'uin c'a ruto'ic ri Jesucristo, jumul tikaya' ruk'ij ri juney Dios ri c'o ronojel no'oj tz'akat riq'uin. Amén.
1CO 1:1 Yin Pablo, yin oyon richin xinoc ru-apóstol ri Jesucristo, roma quiri' rurayin-pe ri Dios pa nuvi', y ri Sóstenes ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, c'o viq'uin
1CO 1:2 tok nin-en-e ri vuj re' chive rix ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios chiri' pa tinamit Corinto, y ch'ajch'oj chic banon che ri ic'aslen roma ri Cristo Jesús. Xixoyox roma ri Dios richin xixoc lok'olaj rutinamit, junan quiq'uin conojel ri xa achique na lugar niquimol-vi-qui' richin niquiya' ruk'ij ri Kajaf Jesucristo, ri Cajaf rije' y Kajaf roj.
1CO 1:3 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
1CO 1:4 Yin ivoma rix jumul ninya' matiox che ri Dios ri ninya' ruk'ij, roma rija' ruyo'on ri ru-favor chive rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús.
1CO 1:5 Roma riq'uin ri xa jun ibanon riq'uin, xixbeyomer riq'uin ronojel; roma q'uiy che ri nuk'alajrisaj chivech yixtiquer niya' rubixic, y q'uiy che ri reteman rija' ri (nik'ax, nino') chivech.
1CO 1:6 Y riq'uin ri quiri' rubanon iviq'uin, jari' retal chi can kitzij vi ri katzijon chive pa ruvi' ri Jesucristo.
1CO 1:7 Roma c'a ri', nis-ta jun che ronojel ri jalajoj ruvech uchuk'a' ri nuya' ri Dios richin nicuses chupan ri rusamaj ri man ta ruyo'on chi'icojol rix ri riq'uin ronojel ivánima ivoyo'en chi nuc'ut-ri' ri Kajaf Jesucristo,
1CO 1:8 ri xtito'on ivichin chi cof xquixpa'e' chirakan c'a pa ruq'uisbel, richin chi ri ic'aslen manak roma ni'an tzij chirij chupan ri k'ij richin ri Kajaf Jesucristo.
1CO 1:9 Ri Dios ri can nu'on-vi ronojel ri ru'in, rix royon richin junan ivánima ni'en riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri Ruc'ajol.
1CO 1:10 Rix ri junan kaniman ri Kajaf Jesucristo iviq'uin, pa rubi' rija' ninc'utuj chive, chi xa jun itzij tibana', y man ta nijachala-e-ivi', can ta ruc'uan-ri' ronojel ri ninojij y can ta jun ivánima ibanon.
1CO 1:11 Quiri' nin-ij-e chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma ri ec'o chiracho ri xta Cloé quic'amon-pe rutzijol chuve chi rix c'o oyoval chivech, cha'.
1CO 1:12 Ri ninjo' nin-ij, ja chi ec'o chive rix ri quire' niqui'ij: Yin ja ri Pablo ri más ninjo'. Ec'o niqui'ij chi ja ri Apolos ri más nicajo'. Ec'o niqui'ij chi ja ri Pedro ri más nicajo'. Y ec'o niqui'ij chi xaxe rije' ri kitzij quitzekle'en ri Jesucristo.
1CO 1:13 Pero, ¿achel chi quiri'? Roma riq'uin ri quiri' ninojij rix, xa ibanon che ri Jesucristo chi elenak pa ca'i-oxi'. Tuka pan ivi' chi ja rija' ri xcamises chuvech cruz ivoma, y mana-ta yin Pablo. Y tok xix-an bautizar, man richin ta yinitzekle'ej yin.
1CO 1:14 Matiox che ri Dios chi mana-ta yin xibano bautizar ivichin. Yin xaxe ri Crispo y ri kach'alal Gayo ri xen-en bautizar.
1CO 1:15 Romari' man jun chive xtitiquer xtu'ij chi pa rubi' ri Pablo xix-an-vi bautizar.
1CO 1:16 Vacami nuka pa nuvi' chi xen-en bautizar ri e'aj chiracho ri Estéfanas, pero man nuka ta pa nuvi' si c'o chic jun chive ri xin-en bautizar.
1CO 1:17 Roma yin man xirutak ta pe ri Jesucristo richin nin-en bautizar, xa richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Y tok nintzijoj, man yencusaj ta quino'oj aj-roch'ulef, roma man ninjo' ta chi ja ri ch'abel yencusaj ri más niyo'ox pa cuenta que chuvech rucamic ri Jesucristo chuvech cruz.
1CO 1:18 Tok nitzijos rucamic ri Jesucristo chuvech cruz, chikavech roj ri roj benak chupan ri bey richin nkucolotaj, can ruchuk'a' vi ri Dios, jac'a ri ebenak chupan ri bey quichin ri manak chic quik'a' richin yecolotaj, xa quitze'en nuya'.
1CO 1:19 Roma ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Ri c'o nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef quiq'uin, xa xtin-en chi man jun rakale'n ronojel ri yequinojila'. Y ri q'uiy queteman, xtin-en chi man jun nic'atzin-vi ronojel ri queteman. Quiri' ri tz'iban can.
1CO 1:20 Ri c'o nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef quiq'uin, y ri q'uiy queteman chirij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y ri yenic'on ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef ri tiempo ri rojc'o-vi, ¿achique xbanataj riq'uin ronojel ri no'oj c'o quiq'uin? Ri Dios xu'on chi xa man jun nic'atzin-vi.
1CO 1:21 Roma ri Dios riq'uin ri nimalaj no'oj c'o riq'uin, xu'on chi ri vinak man riq'uin ta ri aj-roch'ulef tak no'oj ri niquinojila' tok yetiquer niquijelesaj-apu cánima riq'uin. Xa xuya' pa ránima chi riq'uin rutzijosic rucamic ri Jesucristo chuvech cruz, yecolotaj ri niquiya' cánima riq'uin, masque ri más chic vinak xa quitze'en nuya'.
1CO 1:22 Roma ri nuvinak israelitas nicajo' chi yebanataj milagros chiquivech richin niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Y ri man israelitas ta, nicajo' chi ri rutzijol ri rucamic ri Jesucristo, can ta ruc'uan-ri' riq'uin ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef.
1CO 1:23 Jac'a roj ja ri Jesucristo y ri rucamic chuvech cruz ri nikatzijoj, pero ri rutzijol ri nikaya' xa ocunak jun roma chi ri nuvinak israelitas niquixutuj can ri Dios, y ri man israelitas ta xaxe quitze'en nuya'.
1CO 1:24 Jac'a chiquivech ri xe'oyox roma ri Dios chi israelitas y man israelitas ta, ja ri Jesucristo ri uchuk'a' y ri kitzij utzulaj no'oj richin ri Dios.
1CO 1:25 Yin quiri' nin-ij chive, roma riq'uin rucamic ri Jesucristo chuvech cruz ri xa quitze'en nuya' ch'aka', ja riq'uin ri' nilitaj-vi ri kitzij utzulaj no'oj richin ri Dios ri más c'o rakale'n pa ruvi' ri niquinojij ri vinak. Y ja riq'uin rucamic ri Jesucristo, ri nu'on chique ch'aka' chi niquinojij chi ri Dios manak ruchuk'a', ja riq'uin ri' nilitaj-vi nimalaj uchuk'a' ri más k'axnak chuvech ronojel uchuk'a' quichin vinak.
1CO 1:26 Tiya' na pe pa cuenta rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi xixoyox roma ri Dios richin xixcolotaj. Chiquivech ri vinak, man can ta rix q'uiy ri yixtiquer ye'inojila' nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef, man can ta rix q'uiy ri c'o uchuk'a' pan ik'a', y man can ta rix q'uiy ri c'o quik'ij ri ite-itata'.
1CO 1:27 Pero ri Dios xixrucha' rix ri ni'ix chivij chi xa rix nacanak, richin xeruya' chi q'uix ri yenojilo'n nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef; xixrucha' ri ni'ix chivij chi xa man jun uchuk'a' pan ik'a', richin xeruya' chi q'uix ri c'o uchuk'a' pa quik'a' choch'ulef.
1CO 1:28 Xixrucha' rix ri man jun ik'ij y man yixcajo' ta ri vinak ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef. Xixrucha' rix ri ni'ix chivij chi xa man jun yixc'atzin-vi, richin nik'alajin chi ri c'o quik'ij vave' choch'ulef, xa man jun nic'atzin-vi ri quik'ij,
1CO 1:29 richin quiri' man jun vinak ruyon nuya-ka ruk'ij chuvech ri Dios.
1CO 1:30 Pero ja ri Dios banayon chi xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús, ri achok riq'uin kilon-vi ri kitzij no'oj ri petenak riq'uin ri Dios chikato'ic. Re' nu'ij tzij chi man jun chic kamac kakalen, chi banon chic ch'ajch'oj che ri kac'aslen, y chi roj lok'on chic richin xojeleses pa ruk'a' ri ximiyon kichin.
1CO 1:31 Richin quiri', can ta nibanataj achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Ri nrojo' nuya-ka ruk'ij, ja ri rubanon ri Ajaf pa ru-cuenta ri tutzijoj. Quiri' ri tz'iban can.
1CO 2:1 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tok yin xixentz'eta', man xincusaj ta nimalaj tak ch'abel, nis-ta nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef richin xintzijoj ruch'abel ri Dios chive.
1CO 2:2 Roma tok c'a man jani quixentz'eta' chiri', can nu'in-e pa vánima chi xaxe ri Jesucristo y ri rucamic chuvech cruz ri xtintzijoj chive.
1CO 2:3 Tok xic'uje' iviq'uin, xinna' chi manak vuchuk'a', nuxi'in-vi', y hasta xibarbot chupan rusamaj ri Dios chi'icojol.
1CO 2:4 Tok xich'o iviq'uin y xintzijoj ruch'abel ri Dios chive, chupan ri nutzij man xencusaj ta nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef, xa ja ri Lok'olaj Espíritu y ri ruchuk'a' ri Dios ri xbano ri samaj pan ivánima.
1CO 2:5 Richin quiri' riq'uin ruchuk'a' ri Dios cukul-vi ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, y mana-ta riq'uin ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef.
1CO 2:6 Can kitzij vi chi roj c'o no'oj nikac'ut chiquivech ri eq'uiyinak chic chupan ruch'abel ri Dios, pero mana-ta no'oj richin ri roch'ulef, ni man quichin ta vinak c'o quik'ij choch'ulef ri xa c'o na jun k'ij xqueq'uis.
1CO 2:7 Ri nikac'ut roj ja ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios, ri man can ta k'alaj ruchojmil rubanon can, xa c'a ja chupan ri ka-tiempo roj tok xk'alajrises ri runojin-pe ri Dios chi nu'on. Roma na'ey yan chiquivech ri tiempo runojin chic pe chi roj xtic'uje' kak'ij.
1CO 2:8 Pero nis-ta jun chique ri yebano gobernar choch'ulef xretemaj achique nuq'uen-pe ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios. Xa ta xquetemaj, man ta xqui'ij chi xcamises chuvech cruz ri Ajaf Jesús ri can c'o ruk'ij.
1CO 2:9 Achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Man jun tz'eteyon ni man jun ac'axayon, Y nis-ta jun nojiyon ta juba' pa ruvi' ri achique runuc'un ri Dios Richin nuya' chique ri nicajo' rija'. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
1CO 2:10 Jac'a ri Dios ruk'alajrisan chikavech ri runuc'un rija', y ja ri Lok'olaj Espíritu rucusan richin nuk'alajrisaj, roma ri Lok'olaj Espíritu ronojel nunic'oj, hasta ri nimalaj runo'oj ri Dios.
1CO 2:11 Quiri' nin-ij chive roma jun vinak man reteman ta ri achique c'o pa ránima jun chic vinak. Xaxe ri vinak mismo reteman ri achique c'o pa ránima. Y quiri' mismo man jun reteman ri achique nunojij ri Dios, xaxe ri Espíritu richin ri Dios.
1CO 2:12 Roj mana-ta ri espíritu richin ri roch'ulef ri kac'ulun, ja ri Espíritu ri petenak riq'uin ri Dios ri kac'ulun, richin niketemaj achique chi favor ri ruyo'on chike.
1CO 2:13 Jac'a tok nikaya' rubixic ronojel re', mana-ta ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef yekacusaj, xa ja ri ch'abel ri yeruc'ut ri Lok'olaj Espíritu ri yekacusaj, richin quiri' ri ch'abel ri petenak riq'uin rija' nic'ul coma ri e'uc'uan roma rija'.
1CO 2:14 Roma ri manak ri Lok'olaj Espíritu riq'uin, man nuc'ul ta pa ránima ri achique epetenak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios, roma xaxe rutze'en nuya' tok nrac'axaj, y manak che'el (nik'ax, nino') chuvech, man nitiquer ta nunic'oj roma manak ri Lok'olaj Espíritu riq'uin.
1CO 2:15 Jac'a ri uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu nitiquer nunic'oj ronojel. Pero rija', man jun vinak nitiquer ninic'on ri ruc'aslen.
1CO 2:16 Achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: ¿C'o cami jun reteman achique nunojij ri Ajaf Dios? ¿O c'o cami jun nitiquer nu'ij che ri Dios ri achique utz chi nu'on? Man jun. Quiri' ri tz'iban can. Jac'a roj, roj uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, romari' nikanojij achel nunojij ri Jesucristo.
1CO 3:1 Jac'a rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tok xic'uje' iviq'uin, manak che'el xixintijoj achel yentijoj ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu. Roma rix c'a rix uc'uan na roma ri achique ye'irayij; xa rix achel ch'utik ac'ola' chirakan ri Jesucristo.
1CO 3:2 Romari' xaxe ch'abel ri más man c'ayef ta xencusaj richin xixintijoj, roma ri ivánima man xtiquer ta xuc'ul q'uiy, y c'a quiri' na vacami, xa rix achel ac'ola' ri c'a yetz'uman na ri man jani quetiquer queva'.
1CO 3:3 Roma rix c'a rix uc'uan na roma ri achique ye'irayij. Roma ec'o chive rix niquirayij chi can ta chique rije' yo'on-vi ri achique ruyo'on ri Dios che jun chic. C'o oyoval chi'icojol. Ijachalo'n-ivi'. Chiri' nik'alajin-vi chi ja ri achique ye'irayij ri uc'uayon ivichin. Ri ic'aslen xa junan riq'uin quic'aslen ri manak ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin.
1CO 3:4 Roma ec'o chive rix ri niqui'ij chi ja yin Pablo ri más yincajo' y ec'o ri ye'in chi ja ri Apolos ri más nicajo'. Chiri' nik'alajin-vi chi ri ic'aslen xa junan riq'uin quic'aslen ri manak ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin.
1CO 3:5 ¿Achique ta c'a ri Apolos, y yin achique ta c'a yin Pablo, ninojij rix? Roj xa roj rusamajela' ri Ajaf Dios, ri xojrucusaj richin chi rix xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo, y ri samaj ri xka'an, ja ri Dios xyo'on chike chikajununal.
1CO 3:6 Ja yin xitico ruch'abel ri Dios pa tak ivánima, ri Apolos xsamajin ri ch'abel ri', pero ja ri Dios banayon chi niq'uiy pa tak ic'aslen.
1CO 3:7 Romari', nis-ta ri nitico ruch'abel ri Dios, nis-ta ri nisamajin ri ch'abel ri', c'o ruk'ij. Xaxe ri Dios ri c'o ruk'ij roma ja rija' nibano chi niq'uiy pa tak ic'aslen.
1CO 3:8 Ri tiquiyon ri ch'abel pa tak ivánima y ri xsamajin ri ch'abel ri', nic'atzin yetz'etetaj chi junan erusamajela' ri Dios, masque roj keteman chi ri rajil-ruq'uexel ri xtiquic'ul, ja chuvi' runic'oxic ri quisamaj chiquijununal xtiyo'ox-vi.
1CO 3:9 Vacami c'a, xa roma roj richin ri Dios tok junan nkusamaj pa rusamaj, y rix, rix achel jun rujuyu' ri ticon ruvech y rix achel jun jay ri mismo richin rija'.
1CO 3:10 Y yin, riq'uin ri favor ri xusipaj ri Dios chuve, yin ocunak achel jun utzulaj uc'uay quichin banoy tak jay, y xaxe achel rutz'uyubal jun jay nubanon can chi'icojol, y vacami jun chic vi ri najin chupabaxic, pero chiquijununal ri yeq'uiso rubanic ri jay, tiquitz'eta' utz-utz achique rubanic niqui'en che.
1CO 3:11 Roma rutz'uyubal ri jay xa yo'on chic ka, y ri' ja ri Jesucristo. Y man jun xtitiquer xtiyo'on chic ka jun rutz'uyubal.
1CO 3:12 Y pa ruvi' ri rutz'uyubal ri jay ri c'o chic, ec'o xtiquicusaj oro richin niquipaba-e ri jay; ec'o xtiquicusaj plata; ec'o xquequicusaj abaj ri nima'k tak cajil; ec'o xtiquicusaj che'; ec'o xtiquicusaj q'uin y ec'o ri xtiquicusaj ruxak che'.
1CO 3:13 Pero xtuka na ri k'ij tok chiquijununal ri samajela' xtik'alajin-pe achique xquicusaj richin xquipaba' ri jay, roma ri k'ij ri', riq'uin k'ak' xtipe, ri achok chupan xtitz'etetaj-vi ri ajani rakale'n ri samaj xqui'en chiquijununal.
1CO 3:14 Si ri jay ri xpabex pa ruvi' ri rutz'uyubal nucoch' ri k'ak', ri xpaban ri jay xtuc'ul jun utzulaj rajil-ruq'uexel roma ri samaj ri xu'on.
1CO 3:15 Pero si xtic'at ri jay ri xupaba', ronojel ri rubanon xa chiri' niq'uis-vi. Rija' xticolotaj, pero xa achel nenimaj-pe chupan ri k'ak'.
1CO 3:16 ¿Man iveteman ta c'a chi ja rix ri jay ri niyo'ox-vi ruk'ij ri Dios, y chi ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios c'o chi'icojol?
1CO 3:17 Si c'o jun niq'uiso ruk'ij ri jay ri', ri Dios xtuq'uis ruk'ij ri jun ri'. Roma ri racho ri Dios can lok'olaj vi, y ri jay ri' ja rix ri iniman ri Jesucristo.
1CO 3:18 Man jun tusetz-ka runo'oj ruyon. Roma si c'o jun chi'icojol ri nuna-ka-ri' chi can c'o nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef riq'uin, tubana' achel xa man jun reteman, richin quiri' nril ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios.
1CO 3:19 Roma chuvech ri Dios xa man jun nic'atzin-vi ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef, achel nu'ij ri tz'iban can: Ri Dios nu'on chique ri benak cánima riq'uin ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef, chi jari' nitzako-ka quichin.
1CO 3:20 Y juc'an chic nu'ij: Ri Ajaf reteman chi ri niquinojij ri benak cánima riq'uin ri nima'k tak no'oj richin ri roch'ulef, xa man jun nic'atzin-vi. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
1CO 3:21 Roma c'a ri', man jun chive rix tunojij chi can utz ri najin riq'uin chi xaxe jun chike roj ri más nuya' pa cuenta, roma xa ivichin rix ronojel.
1CO 3:22 Ivichin rix ri Pablo, ri Apolos, ri Pedro, ri roch'ulef, ri c'aslen, ri camic, ri nibanataj vacami, y ri yebanataj ri chikavech apu, ronojel ivichin rix.
1CO 3:23 Y rix, rix richin ri Jesucristo, y ri Jesucristo richin ri Dios.
1CO 4:1 Romari' tibana' chike chi roj rusamajela' ri Jesucristo, y chi roj yo'on can pa ruvi' rutzijosic ri revan can ri Dios pa na'ey.
1CO 4:2 Tza c'a ri eyo'on can pa ruvi' jun samaj c'a, nic'atzin niquitz'et chi ni'an-apu ronojel ri samaj ri ru'in can ri cajaf.
1CO 4:3 Yin man can ta ninya' pa cuenta si rix utz o man utz ta nitz'et ri samaj nubanon chi'icojol. Y masque jun juez aj-roch'ulef nu'ij chi can utz o man utz ta ri nusamaj, chuve yin man jun nu'on. Nis-ta yin man nin-ij ta ka chi can utz o man utz ta nin-en che ri samaj.
1CO 4:4 Roma ri vánima yin man nuna' ta chi c'o jun samaj man ta utz nubanon che, pero ri' man nu'ij ta tzij chi ronojel utz nubanon che. C'a ja na ri Ajaf xti'in si utz o man utz ta nubanon che ri samaj.
1CO 4:5 Roma c'a ri', rix man tinic'oj yan quic'aslen ch'aka' chic richin ni'ij chi can utz yesamaj, y ch'aka' chic xa man utz ta. Man chic ti'en quiri'. Más utz tivoyo'ej c'a tuka na ruk'ijul chi ri Ajaf xtipe chic jun bey, y xquerelesaj pa sakil ronojel ri ekabanalo'n y xtu'on chi xquek'alajin-pe ri achique ec'o pa tak kánima. C'ajari' ri Dios xtu'ij chike chikajununal ri achique utz xekabanala'.
1CO 4:6 Ronojel ri ejemplos re yen-ij-e chive rix aj-Corinto ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ja ri nuc'aslen yin y ri ruc'aslen ri Apolos ri niquic'uxlaj richin c'o nuq'uen-pe chive, richin quiri' kiq'uin roj nivetemaj-vi chi xe riq'uin ri nu'ij chupan ri tz'iban can nitz'et rubanic ruc'aslen jun vinak, y man xa yixsipoj chirij jun rusamajinel ri Dios y che chic jun ni'en chi xa man jun rakale'n.
1CO 4:7 Roma rat, ¿achique ta nibano chave chi más c'o ak'ij chiquivech ri ch'aka' chic? ¿O c'o cami jun uchuk'a' aviq'uin ri man ta ja ri Dios sipayon chave? Man jun. Romari' man utz ta na'an chi can c'o ak'ij, achel man ta acochin riq'uin ri Dios ri achique yatiquer na'an.
1CO 4:8 Rix nina' chi rix achel ri vinak nojnak quipan, rix achel beyoma' nina-ivi'. Can rix junan chic quiq'uin ri yebano gobernar nina-ivi', y romari' roj ri roj apóstoles man jun nkuc'atzin-vi chive. ¡Jabel ta ri' xa ta kitzij chi ni'en chic gobernar, richin quiri' ja jun ta roj nika'an gobernar iviq'uin!
1CO 4:9 Yin ninna' chi ri Dios rubanon chike roj apóstoles chi xa man jun oc kakale'n chiquivech conojel, xa roj achel ri k'aton chic camic pa quivi'. Roma conojel ri ebanon roma ri Dios, ri ángeles y ri vinak, xe nkojquitz'et-pe riq'uin ri ni'an chike.
1CO 4:10 Chivech rix, roj xa roj nacanak pa rusamaj ri Jesucristo, jac'a rix nina' chi rubanon chive chi can jabel yixnojin. Chivech rix, roj xa man nkutiquer ta nika'an rusamaj ri Dios, jac'a rix nina' chi can yixtiquer. Rix nina' chi can c'o ik'ij, jac'a roj xa man jun oc kak'ij chivech.
1CO 4:11 Y ri' can kitzij vi roma c'a chupan ri k'ij re' nikacoch' vayijal y chakij-chi', manak katziak, nkuch'ay, y manak kacho.
1CO 4:12 Nkucos chuxe' ralal ri samaj ri nika'an riq'uin kak'a'. Ec'o nkojquiyok', y roj nikac'utuj ru-favor ri Dios pa quivi'. C'o pokon ni'an chike, y xa nikacoch'.
1CO 4:13 Ec'o itzel yech'o chikij, pero roj xa ekal nkuch'o chique. C'a chupan ri k'ij re' banon-pe chike chi xa roj achel (k'ayis, sek') ri nimes-e richin netorix, y xa roj achel qui-charca vinak.
1CO 4:14 Ronojel re' nin-ij chive, man richin ta chi yixinya' chi q'uix, xa richin ninjo' yixinpaxa'aj, roma chuve yin, rix can rix achel valc'ua'l, y can yixinjo'.
1CO 4:15 Ja yin ri na'ey xitzijon chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Rix xiya' ivánima riq'uin ri Cristo Jesús roma ri ch'abel ri', y romari' xaxe yin ri yin achel itata', masque chi miles xqueyuken ivichin chupan rubey ri Jesucristo.
1CO 4:16 Romari' ninc'utuj quemelal chive chi titzekle'ej rij ri nuc'aslen.
1CO 4:17 Y roma ri quiri' ninjo' chive, romari' xintak-e ri Timoteo iviq'uin. Rija' achel jun valc'ua'l ri can ninjo' y can nu'on ri achique nrojo' ri Ajaf pa ruc'aslen. Ja rija' xtec'uxlan chive rubanic ri nuc'aslen riq'uin ri Jesucristo, achel nuc'utun can yin chiquivech conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios jalajoj tak tinamit.
1CO 4:18 Yin veteman chi ec'o ch'aka' chi'icojol ri niquinojij chi yin ninxi'ij-vi' yixentz'eta' chic jun bey, y romari' esipojnak can chuvij.
1CO 4:19 Pero yin xa cha'anin xquixentz'eta', si ri Ajaf quiri' nrojo'. Y ri esipojnak can chuvij, mana-ta ri achique niqui'ij ri más xtenya' pa cuenta; ri ninjo' ninvetemaj ja si kitzij chi c'o ruchuk'a' ri Dios quiq'uin o xa manak.
1CO 4:20 Roma ru-gobierno ri Dios pa kánima roj vinak, man nitz'etetaj ta riq'uin ri yekabila', xa nitz'etetaj riq'uin ruchuk'a' ri Dios ri nik'alajin pa kac'aslen.
1CO 4:21 Vacami c'a, iviq'uin rix c'o-vi ri achique nijo' chi nen-ij chive tok xquixentz'eta' chic jun bey, si nijo' chi yixench'olij roma ri yixtajin riq'uin, o nijo' chi nenc'utu' chivech chi can yixinjo' y chi (ch'uch'uj, me'l oc) vánima iviq'uin.
1CO 5:1 Chi'icojol rix c'o rutzijol chi c'o jun ruc'amon-ka ri (ruyejte', ruca'n rute'). ¡Pero nis-ta chiquicojol ri vinak man queteman ta ruvech ri Dios nic'axataj mac achel ri'!
1CO 5:2 Jac'a rix xa ninimirisaj-ivi' y xa utz benak ronojel chivech, yixcha', tok nic'atzin chi can ta yixbison y yixok' y can ta nivelesaj-e chi'icojol ri banayon ri mac ri'.
1CO 5:3 Jac'a yin masque man yinc'o ta apu iviq'uin, pero ri vánima can c'o-apu iviq'uin. Y roma can achel yinc'o-apu iviq'uin, romari' xinnojij yan ri achique nic'atzin chi nika'an che ri banayon ri mac.
1CO 5:4 Tok pa rubi' ri Kajaf Jesucristo xtikamol-ki' iviq'uin, roma ri vánima can xtic'uje-apu chiri', y quiri' mismo ruchuk'a' ri Kajaf Jesucristo can xtic'uje' chikacojol,
1CO 5:5 jac'ari' tivelesaj-e ri achi ri' chi'icojol, achel can ta nijach-e pa ruk'a' ri Satanás richin nuk'asaj k'axomal, richin quiri' ri ru-cuerpo tuna' ri k'axomal roma ri najin riq'uin, y can ta xticolotaj ri ránima chupan ri nimalaj k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can.
1CO 5:6 Pero man utz ta chi rix ninimirisaj-ivi' chi achel xa man jun mac banatajnak chi'icojol. Rix iveteman si niya' lugar che ri mac chi'icojol, xa nokan chiquij conojel, achel nu'on juba' levadura ri niyo'ox chupan ri harina muban, nuquiraj-ri' chupan ronojel.
1CO 5:7 Romari' tivelesaj c'a e ri banoy mac chi'icojol, richin quiri' yixk'alajin achel jun c'ac'ac' c'olaj harina muban ri manak levadura riq'uin. Roma rix xa ch'ajch'oj chic ri ic'aslen roma xcamises ri Jesucristo pa kaq'uexel achel yecamises ri ovejas pa kaq'uexel roj israelitas pa tak kanimak'ij rubinan pascua.
1CO 5:8 Tikabana' achel can ta jumul rojc'o pa nimak'ij pascua, y achel niqui'en ri nuvinak israelitas, niquelesaj ronojel levadura pa tak cacho richin c'o che'el yec'uje' pa nimak'ij, quiri' tikabana' roj, na'ey tikaya' can ri itzel c'o pa kánima chiquij ch'aka' chic, y tikaya' can chi nikabanala' itzel tak no'oj. Can ta kitzij y xe jun ruvech ri nika'an y nika'ij.
1CO 5:9 Chupan ri vuj nutakon-e iviq'uin na'ey, nu'in-e chive chi man quixbin junan quiq'uin ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na.
1CO 5:10 Pero ri' man nu'ij ta tzij chi manak che'el yixch'o quiq'uin ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo y quiq'uin ri yecusan ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na; o quiq'uin ri benak cánima pa ruvi' méra; o quiq'uin ri ebanoy elak'; o quiq'uin ri yeyo'on quik'ij tiox. Man quiri' ta xinjo' xin-ij. Roma si roj man nikajo' ta nikatz'et kavech quiq'uin rije', nic'atzin chi nkujel-e choch'ulef.
1CO 5:11 Ri xinjo' xin-ij chupan ri vuj ri xintak-e iviq'uin, ja chi rix man quixbin, nis-ta quixva' riq'uin jun ri ni'in chi runiman ri Jesucristo y xa nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, o riq'uin ri benak ránima pa ruvi' méra, o riq'uin ri niyo'on quik'ij tiox, o riq'uin ri niyok'on, o riq'uin ri nik'aber, o riq'uin ri nelak'.
1CO 5:12 Roma ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo, yin manak nuk'a' richin nin-ij achique nic'atzin chi ni'an chique roma ri c'aslen quic'uan. Ja ri ec'o chikacojol roj ri kaniman y xa c'a niqui'en na mac, jari' ri nic'atzin chi nikatz'et achique nic'atzin chi ni'an chique.
1CO 5:13 Roma ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo, ja ri Dios xtitz'eto ri achique nic'atzin chi ni'an chique. Pero ri jun chi'icojol ri najin riq'uin mac, xa tivelesaj-e.
1CO 6:1 Tok c'o jun chive banon pokon che roma jun chic, ¿man yixq'uix ta chi ne'isujuj-ivi' chiquivech autoridades ri man quiniman ta ri Jesucristo, y mana-ta chiquivech ri erutinamit ri Dios?
1CO 6:2 Roma rix iveteman chic chi c'o na jun k'ij tok ja roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo xku'in ri achique nic'atzin chi ni'an riq'uin ri najin choch'ulef. Si quiri', ¿achique roma man yixtiquer ta nic'ojoj-ka ri cocoj tak oyoval yebanataj chi'icojol?
1CO 6:3 Rix iveteman chi ja jun ri ángeles, ja roj xku'in ri achique nic'atzin chi ni'an chique. Si quiri', ¿achique roma man yixtiquer ta nic'ojoj-ka ri yebanataj chi'icojol chupan ri c'aslen vave' choch'ulef?
1CO 6:4 Tok nibanataj jun oyoval chi'icojol y nic'atzin nic'ojox, masque ja ri manak oc queteman chi'icojol ri que'icanoj richin yec'ojon ri oyoval.
1CO 6:5 Richin quixq'uix juba' tok nin-ij re' chive. ¿Can man jun chi'icojol ri c'o juba' no'oj riq'uin richin nuc'ojoj ri oyoval banatajnak chiquicojol eca'i' ri quiniman ri Jesucristo?
1CO 6:6 Pero rix xa chivech nisujula-ka-ivi', y ri' chiquivech autoridades ri man quiniman ta ri Jesucristo.
1CO 6:7 Rix xa iyon niq'uis-ka ik'ij tok quiri' ni'en. Romari' si c'o jun pokon ni'an chive, o c'o nimaj can chive, más utz tiya' lugar chi tiq'uis quiri'.
1CO 6:8 Pero rix xa man quiri' ta ni'en. Roma rix man choj ta ri yixtajin riq'uin, xa nicanoj achique ni'en chi ye'imajla' ri man ivichin ta. Y can chique ri quiniman ri Jesucristo quiri' ni'en-vi.
1CO 6:9 Rix iveteman chi ri man choj ta quic'aslen chuvech ri Dios, manak qui-lugar chiquicojol ri ye'an gobernar roma rija'. Man c'a quixsatz riq'uin ri ninojij. Roma ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, y ri yeyo'on quik'ij tiox, y ri niquic'amala-ka-qui' quiq'uin ri mana-ta achok riq'uin ec'ulan-vi, y ri achi'a' ri niquiya' lugar chi nic'uje' chic jun achi quiq'uin, y ri achi'a' ri niquicanoj jun chic achi richin niqui'en mac riq'uin,
1CO 6:10 quiri' mismo ri elek'oma', ri vinak ri yejamam chirij xa achique na, ri yek'aber, ri yeyok'on, y ri (yequitz'om, yequichop) vinak richin c'o niquelek'aj can chique, conojel rije' manak qui-lugar chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios.
1CO 6:11 Rubanon can, c'o jujun chive rix ri quiri' xe'ibanala'. Jac'a ri vacami, ch'ajon chic ri ivánima, ch'ajch'oj chic banon che ri ic'aslen, y banon chive chi man jun chic imac ivakalen chuvech ri Dios. Y ronojel ri favor re ic'ulun, roma xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf Jesús roma ri Lok'olaj Espíritu richin ri ka-Dios.
1CO 6:12 Can kitzij chi c'o nuk'a' richin nincha' ri achique ninjo' yen-en, pero man ronojel ta c'o utz nuq'uen-pe chuve. C'o nuk'a' richin nincha' ri achique ninjo' yen-en, pero yin man ninya' ta lugar chi yich'ac roma ri man jun utz nuq'uen-pe chuve.
1CO 6:13 Achel ronojel ri nikatij, can richin vi ri kapan y ri kapan can richin vi nuc'ul ri nikatij-ka, pero ri va'in y ri pamaj xa c'o na jun k'ij tok xqueq'uis, roma ri Dios can quiri' vi xtu'on chique. Pero ri ka-cuerpo man richin ta nikacusaj richin nkuc'uje' xa achok riq'uin na, xa richin ri Ajaf, y ri Ajaf richin ri ka-cuerpo.
1CO 6:14 Y achel xu'on ri Dios che ri Ajaf Jesús chi xuc'asoj chiquicojol ri anima'i', quiri' mismo xtu'on chike roj. Riq'uin ruchuk'a' xtuc'asoj-e ri ka-cuerpo chiquicojol ri anima'i'.
1CO 6:15 Rix iveteman chi ri i-cuerpo ocunak ruk'a-rakan ri Jesucristo. Romari', si nicusaj ri i-cuerpo richin yixc'uje' riq'uin jun ixok ri xaxe mac nubanala' quiq'uin achi'a', xa mana-ta chic rix ruk'a-rakan ri Jesucristo; xa yixoc ruk'a-rakan ri ixok man utz ta ruc'aslen. Man ta nibanataj quiri' iviq'uin.
1CO 6:16 Achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can chi ri achi y ri ixok xe jun xtiqui'en ri eca'i', romari' si rix yixc'uje' riq'uin jun ixok man utz ta ruc'aslen, xa jun cuerpo ni'en riq'uin.
1CO 6:17 Pero ri xa jun nu'on riq'uin ri Ajaf, xa jun espíritu rubanon riq'uin.
1CO 6:18 Jac'a rix, quixenimaj chuvech ri yequibanala' ri yecusan ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na. Xa achique na jun chic mac nu'on jun vinak, mana-ta ri ru-cuerpo nretzelaj, jac'a ri yec'uje' xa achok riq'uin na, ja ri qui-cuerpo ri niquetzelaj.
1CO 6:19 ¿Man iveteman ta c'a chi ri i-cuerpo jari' racho ri Lok'olaj Espíritu ri petenak riq'uin ri Dios, y c'o pan ivánima? Romari' rix man jun ik'a' che ri i-cuerpo richin ni'en xa achique na ri nijo'.
1CO 6:20 Roma ri Dios can riq'uin nimalaj ajil xixrulok'-vi, roma c'a ri', tiya' ruk'ij riq'uin ri i-cuerpo y riq'uin ri i-espíritu, roma can erichin vi rija'.
1CO 7:1 Vacami ninjo' yich'o juba' pa ruvi' ri achique ic'utun-pe chupan ri vuj ri xitak-pe chuve. Can utz vi chi jun achi man ta nic'uje' riq'uin ixok.
1CO 7:2 Pero roma chi'icojol ec'o niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, más utz chi ri achi tic'uje' jun rixayil, y ri ixok tic'uje' jun rachijil.
1CO 7:3 Ri achi riq'uin ri rixayil, chi achi chi ixok man tiquiq'ueq'uej ri nurayij ri qui-cuerpo chiquivech.
1CO 7:4 Ri ixok manak che'el chi ruyon richin rija' ri ru-cuerpo, roma xa richin ri rachijil. Quiri' mismo ri achi, manak che'el chi ruyon richin rija' ri ru-cuerpo, roma xa richin ri rixayil.
1CO 7:5 Romari', chi achi chi ixok man tiquiq'ueq'uej-qui' chiquivech. Xaxe si junan quitzij niqui'en chi niquik'il-qui' ca'i-oxi' k'ij richin niqui'en orar. Pero man utz ta chi q'uiy k'ij niquiya' can qui'; man xa tibanataj chi roma ri quik'ilon-qui', ri Satanás xa yerutakchi'ij juc'an chic riq'uin ri niquirayij.
1CO 7:6 Pero ri nin-ij chive pa ruvi' ri nik'il-ivi' jun ca'i-oxi' k'ij, ja rix quixnojin si nijo' ni'en o manak. Yin man nin-ij ta chive chi can quiri' tibana'. Man quiri' ta.
1CO 7:7 Roma, xa ta c'o che'el chi conojel yec'uje' quiyon achel yin, can ta utz. Pero chikajununal man junan ta rubanon-pe ri Dios chike, roma jun vi rubanon-pe che ri jun, y jun vi chic rubanon-pe che ri jun.
1CO 7:8 Jac'a chique ri achi'a' ri quiyon chic ec'o, y chique ri malcani' tak ixoki', yin nin-ij chi más utz quiyon yec'uje', achel yin.
1CO 7:9 Pero si man niquicoch' ta yec'uje' quiyon, más utz quec'ule' que chuvech nic'at cánima riq'uin ri niquirayij.
1CO 7:10 Jac'a rix ri c'o ivixayil o ivachijil, tivac'axaj c'a ri nin-ij chive, pero man nuyon ta yin yinojin ri nin-ij, re' riq'uin ri Ajaf petenak-vi: Chi ri ixok man tujach-ri' riq'uin ri rachijil,
1CO 7:11 y si nujach-ri' riq'uin ri rachijil, man tucanoj chic jun achi. Si man nrojo' ta nic'uje' ruyon, tuc'ulu' chic ruvech ri rachijil. Y quiri' mismo ri achi, man tujach-ri' riq'uin ri rixayil.
1CO 7:12 Jac'a chique ri ch'aka' ri c'o quixayil o cachijil ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo, yin c'o ca'i-oxi' ch'abel ninjo' nin-ij chique, pero ri nin-ij, xa ja yin yi'in y mana-ta ri Ajaf: Si jun achi ruyo'on ránima riq'uin ri Jesucristo y ri rixayil manak, pero ri ixok xa utz nuna' chi quic'uan-qui', ri achi man tujach-ri' riq'uin ri rixayil.
1CO 7:13 Quiri' mismo si jun ixok ruyo'on ránima riq'uin ri Jesucristo y ri rachijil manak, pero ri achi xa utz nuna' chi quic'uan-qui', ri ixok man tujach-ri' riq'uin ri rachijil.
1CO 7:14 Roma riq'uin juba' roma ri rixayil runiman, ri achi nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo. Quiri' mismo, riq'uin juba' roma ri rachijil runiman, ri ixok nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo. Pero si ri te'ej-tata'aj niquijach-qui', riq'uin juba' ri ac'ola' man jun bey xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Pero achel ri ibanon vacami, más c'o che'el chi ri ac'ola' yecolotaj.
1CO 7:15 Pero si ja ri man ruyo'on ta ránima riq'uin ri Jesucristo niyo'on can ri rixayil o ri rachijil, tiyo'ox lugar che chi ni'e. Roma tok nibanataj achel ri nkutajin chubixic, ri ruyo'on ránima riq'uin ri Jesucristo, man ximon ta riq'uin ri man ruyo'on ta ránima riq'uin ri Jesucristo. Ri Dios xojroyoj richin nikac'uaj-ki' chuvi' uxlanen.
1CO 7:16 Roma rat ixok ri ayo'on avánima riq'uin ri Jesucristo, riq'uin juba' yatiquer nach'ec ri avachijil richin nicolotaj. Y rat achi, riq'uin juba' yatiquer nach'ec ri avixayil richin nicolotaj.
1CO 7:17 Pero ja achel rubanic ri c'aslen ri ruyo'on ri Ajaf chive chi'ijununal, y ja chupan ri c'aslen ri rixc'o-vi tok xixroyoj ri Dios, chupan ri' tic'uaj-vi ri c'aslen. Jare' ri nuc'utun can yin chi tiquibana' ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf xa achique na tinamit.
1CO 7:18 Si ec'o banon chic ri circuncisión chique tok ri Dios xeroyoj, quiri' quecanaj can, man tiquiyoj ri retal. Y si ec'o ri man banon ta ri circuncisión chique tok ri Dios xeroyoj, quiri' quecanaj can.
1CO 7:19 Roma man jun nu'on si banon o man banon ta ri circuncisión. Ri más nic'atzin ja ri nika'an ri ru'in can ri Dios.
1CO 7:20 Xa achique na rubanic ri kac'aslen tok xojoyox roma ri Dios, quiri' kucanaj can.
1CO 7:21 Rix ri rix c'ayin pa quik'a' ch'aka' chic tok ri Dios xixroyoj, man tiya' ri' pan ivánima. Pero si c'o che'el yixel libre, quixel c'a.
1CO 7:22 Rix ri rix c'ayin pa quik'a' ch'aka' chic tok xixoyox roma ri Ajaf, c'o che'el nika'ij chi vacami rix libre chic, roma rix richin chic ri Ajaf Jesucristo. Quiri' mismo, rix ri man rix c'ayin ta pa quik'a' ch'aka' chic tok xixoyox roma rija', c'o che'el nika'ij chi vacami rix c'ayin pa ruk'a' ri Ajaf Jesucristo.
1CO 7:23 Xixlok' yan riq'uin nimalaj ajil. Man chic c'a que'inimaj tzij ri xa quiq'uin vinak epetenak-vi.
1CO 7:24 Rix ri iniman ri Jesucristo, xa achique na rubanic ri ic'aslen tok xixoyox roma ri Dios, quiri' quixcanaj can.
1CO 7:25 Jac'a ri ic'utun-pe chuve pa quivi' ri xtani' ri man jani quec'ule', yin c'o ri nin-ij chive, pero pa vánima ntel-vi-pe, roma ri Ajaf man jun achique ruk'alajrisan can pa ruvi'. Pero roma vilon rupokonaxic nuvech riq'uin, romari' c'o che'el chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri achique nin-ij chive.
1CO 7:26 Yin ninnojij chi más utz chi rix yixcanaj can achel ri rixc'o vacami, roma ri tiempo ri rojc'o-vi can c'ayef.
1CO 7:27 Ri achi c'o chic rixayil y ri ala' ri ruyo'on chic rutzij richin nic'ule', man tiquitzolij quitzij. Jac'a ri man ruximon ta apu ri', quiri' tic'uje'.
1CO 7:28 Pero si nrojo' nic'ule', tic'ule' c'a, ri' man mac ta. Quiri' mismo ri xten, si nic'ule', man mac ta ri nu'on. Xaxe nin-ij chique chi can c'o c'ayef niquil pa quic'aslen, y yin ninjo' chi rix man ta quiri' nik'asaj.
1CO 7:29 Man c'a timestaj rix aj-Corinto ri iniman, chi xa man q'uiy ta chic tiempo xkuc'uje' choch'ulef. Romari' ri achi'a' c'o quixayil, man tiqui'en chi roma c'o quixayil, man niqui'en ta chic ri nrojo' ri Dios.
1CO 7:30 Ri yebison, man tiqui'en chi roma ri bis man niqui'en ta chic ri nrojo' ri Dios. Ri yequicot, man tiqui'en chi roma ri yequicot man niqui'en ta chic ri nrojo' ri Dios. Ri yequibanala' lok'oj, man tiqui'en chi roma ri lok'oj man niqui'en ta chic ri nrojo' ri Dios.
1CO 7:31 Quiri' mismo ri yesamajin beyomal richin ri roch'ulef, man tiqui'en chi romari' man niqui'en ta chic ri nrojo' ri Dios, roma ri roch'ulef richin ri vacami, xa niq'uis yan.
1CO 7:32 Yin man ninjo' ta chi rix más nich'ujirisaj-ivi' chunojixic ri xa richin ri roch'ulef. Jun ri ruyon c'o, más c'o ránima pa ruvi' ri nrojo' ri Ajaf richin nu'on ri nika chuvech ri Ajaf;
1CO 7:33 pero ri c'o rixayil, más c'o ránima riq'uin ri achique nic'atzin chique junan riq'uin ri rixayil pa ruvi' ri roch'ulef, richin nu'on ri nika chuvech.
1CO 7:34 Quiri' mismo nibanataj quiq'uin ri ixoki', y ri xtani'. Ri xtani' ri man jani tiquinojij chi yec'ule', más c'o cánima pa ruvi' ri nrojo' ri Ajaf richin lok'olaj nik'alajin ri qui-cuerpo y ri cánima chuvech. Jac'a ri ixok ri c'o chic rachijil, más c'o ránima riq'uin ri achique nic'atzin chique junan riq'uin ri rachijil pa ruvi' ri roch'ulef, richin nu'on ri nika chuvech.
1CO 7:35 Ronojel ri nin-ij chive, xa richin utz chive, y man richin ta yixink'at richin man quixc'ule'. Man quiri' ta. Yin xaxe ninjo' chi rix ni'en ri más nuc'ul chi ni'en chi'ijununal, y chi nis-ta jun achique nik'ato ivichin chi jumul rix q'ues riq'uin ri nrojo' ri Ajaf chive.
1CO 7:36 Jac'a si jun ala' nunojij chi riq'uin juba' man pa ruchojmil ta xu'on chi xuc'utuj jun xten richin nic'ule' riq'uin, pero si nuna' chi xa man nitiquer ta chic nic'uje' ruyon, tibanataj c'a ri nrojo', tic'ule'. Man mac ta ri nu'on, xa utz chi yec'ule'.
1CO 7:37 Pero si jun ala' can pa ránima ntel-vi-pe chi nic'uje' ruyon, y can utz nuna' chi ruyon c'o, y man roma ta chi ch'aka' chic ye'in che, y ja mismo rija' quiri' yayon pa ránima, utz ri nu'on chi man nuq'uen ta ri xten ri ruc'utun.
1CO 7:38 Roma c'a ri', si jun ala' nic'ule', utz ri nu'on. Pero si jun ala' nic'uje' ruyon, más utz nu'on que chuvech ri jun ri nic'ule'.
1CO 7:39 Jun ixok c'ulan, manak che'el nujach-ri' riq'uin ri rachijil tok ri achi c'a q'ues na. Ri ley can quiri' vi nu'ij. Jac'a si ri rachijil (nicom, niquen) e, c'o che'el nic'ule' chic riq'uin xa achique na achi, xaxe chi ri achi nuq'uen, ruyo'on ránima riq'uin ri Ajaf.
1CO 7:40 Pero chuve yin, más niquicot pa ruc'aslen si man nic'ule' ta chic. Y yin ninnojij chi ja jun yin c'o ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios viq'uin tok nin-ij quiri'.
1CO 8:1 Jac'a pa ruvi' ri achique yesuj chiquivech ri tiox, rix quire' ni'ij: Roj keteman chic chi ri yesuj ri' man jun nu'on masque natij, yixcha'. Pero riq'uin ri quiri' ninojij, nik'alajin chi rix sipojnak chiquivech ri ch'aka' chic ri quiniman ri Jesucristo, tok xa nic'atzin chi can ta ye'ijo' richin nicanoj achique ni'en richin niq'uiy ri quic'aslen chirakan ri Dios.
1CO 8:2 Ri jun ri nuna' chi can c'o reteman, nik'alajin chi xa man jani tretemaj ri achique nic'atzin chi nretemaj.
1CO 8:3 Pero si c'o jun kitzij nrojo' ri Dios, ri jun ri' eteman ruvech roma ri Dios chi tz'akat ri reteman.
1CO 8:4 Roma c'a ri', pa ruvi' rutijic ri yesuj chiquivech ri tiox, keteman chi ri tiox, manak ruc'aslen, y keteman chi xaxe jun Dios c'o.
1CO 8:5 Roma masque vave' choch'ulef y ri chicaj ec'o ri ni'ix dioses chique, y can kitzij chi ec'o q'uiy dioses y q'uiy ajaf;
1CO 8:6 pero chikavech roj, xe jun Dios c'o, ri Tata'aj ri achok riq'uin petenak-vi ronojel, y roj, roj richin rija'. Keteman chi xe jun Ajaf c'o y ri' ja ri Jesucristo ri achok roma c'o ronojel, y ri achok roma c'o kac'aslen.
1CO 8:7 Pero man conojel ta ocunak pa cánima ruchojmil ronojel re'. Roma ec'o jujun quiyalo'n-pe quik'ij tiox. Rije' c'a quiri' na c'o chiquic'u'x chi xa quik'ij tiox niquiya' si niquitij ri sujun chic chiquivech, y roma man can ta c'o ruchuk'a' ri cánima riq'uin ri Jesucristo, niquina' chi mac ri niqui'en.
1CO 8:8 Can kitzij vi chi mana-ta ri nikatij nibano chi más utz nkurutz'et ri Dios. Si nikatij, man nu'on ta chike chi más utz nkutz'et roma ri Dios, y si man nikatij ta, man nu'on ta chike chi man ta utz nkutz'et roma rija'. Man quiri' ta.
1CO 8:9 Pero tibana' cuenta ivi'. Man tibanataj chi roma iveteman chi c'o ik'a' chi nitij ri sujun chic chiquivech ri tiox, man xa romari' ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo niquil jun roma chi niquixutuj can.
1CO 8:10 Roma si c'o jun ri man can ta c'o ruchuk'a' ránima riq'uin ri Jesucristo yarutz'et rat ri aveteman ri achique yatajin riq'uin, chi rat tz'uyul richin yava' ri achique lugar niyo'ox-vi quik'ij tiox, riq'uin juba' ri jun ri' nucovij-ri' chi nutij junan aviq'uin, masque xa jun vi nuna' ri ránima.
1CO 8:11 Chiri' c'o che'el nika'ij chi roma can c'o iveteman, nitzak ri jun ri man can ta c'o ruchuk'a' ránima ri achok roma (xcom, xquen) ri Jesucristo.
1CO 8:12 Y tok chique ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo ni'en ri mac ri achel yitajin chubixic chive, y xa nisoc ri cánima, ja jun che ri Jesucristo ni'en mac.
1CO 8:13 Romari' si ja ri nintij yin nibano chi nitzak jun ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, más utz man jun bey chic xtintij ti'j, richin quiri' man voma ta yin nril jun roma chi nuxutuj can ri Jesucristo.
1CO 9:1 Yin, yin jun ru-apóstol ri Jesucristo y yin libre chic. Nutz'eton ruvech ri Kajaf Jesús, y ja rix ri xa jun chic ibanon riq'uin rija' ri rix ocunak ruc'u'x ri nusamaj.
1CO 9:2 Si chiquivech ch'aka' yin man yin ta apóstol, chivech rix can yin apóstol vi. Roma ja rix ri xa jun chic ibanon riq'uin ri Ajaf Jesús ri rix retal chi yin kitzij yin apóstol.
1CO 9:3 Jac'a chique ri yech'o chuvij, yin quire' nin-ij richin ninto-vi':
1CO 9:4 Ri roj rusamajela' ri Dios, c'o kak'a' chi nkutzuk,
1CO 9:5 y c'o kak'a' chi nika'an achel nu'on ri Pedro, ri ch'aka' chic apóstoles y ri eruchak' ri Kajaf Jesús. Rije' ni'e ri quixayil chiquij tok nequibana' rusamaj ri Ajaf.
1CO 9:6 Man ruchojmil ta chi xaxe roj riq'uin ri Bernabé nkusamaj richin nikatzuk-ki'.
1CO 9:7 ¿Achique ni'ij rix? ¿C'o cami jun soldado pa cuartel ri xa ja ri ruméra nucusaj richin nutzuk-ri'? ¿O c'o cami jun achi ruticon uva ri nis-ta jun ruvech nutij? ¿O jun yuk'unel quichin váquix ri man ta c'o ruk'a' chi nukum ri leche nuyitz'?
1CO 9:8 Man tinojij rix chi aj-roch'ulef no'oj nincusaj tok quiri' nin-ij chive. Man quiri' ta. Xa quiri' mismo nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
1CO 9:9 Roma chiri' nu'ij: Ri bóyix tok nuch'ey ri trigo, man tixim chirutza'n, richin c'o che'el niva'. Quiri' nu'ij ri ley. Y tok ri Dios quiri' nu'ij, ¿roma cami nupokonaj quivech ri bóyix,
1CO 9:10 o ja koma roj rusamajela' tok quiri' nu'ij? Koma roj tok quiri' nu'ij. Roma jun samajiy ulef, nisamaj roma cukul ruc'u'x chi chuvi' ri samaj xtitzuk-vi. Quiri' mismo jun ri nich'eyo trigo, cukul ruc'u'x chi c'o che ri trigo xtiyo'ox che.
1CO 9:11 Y si roj ja ruch'abel ri Dios xkatic pan ivánima, ¿can jun cami nimalaj rakale'n si rix nkojito' juba' riq'uin ri nic'atzin chike choch'ulef?
1CO 9:12 Si ch'aka' rusamajela' ri Dios c'o quic'ulun chi'ik'a', roj más c'o kak'a' richin nikac'utuj. Pero roj xa kacoch'on-pe y man jun achique kac'utun chive, roma man nikajo' ta chi roma kato'ic nipa'e' rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
1CO 9:13 Rix jabel iveteman chi ri yebano ri lok'olaj samaj pa racho ri Dios, c'o che ri sipanic ri yeyo'ox can chiri' ri niquitij. Y ri ec'o chiri' richin niquic'ul ri chicop o ri ch'aka' chic sipanic ri niyo'ox pa ruvi' ri altar, c'o quik'a' richin niquiq'uen can juba' richin niquitij.
1CO 9:14 Quiri' mismo ru'in can ri Ajaf Jesús chi ri yetzijon ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, nic'atzin chi riq'uin ri samaj ri' yetzuk-vi.
1CO 9:15 Pero ronojel ri c'o nuk'a' che, yin man nuc'utun ta chive. Y man nintz'ibaj ta re' richin ninjo' chi yinitzuk. Roma yin can ninna' juba' nuk'ij chubixic chi man nuc'utun ta ri c'o nuk'a' che y más utz chuve chi (yicom, yiquen) que chuvech chi neleses pa vánima re achok roma yiquicot.
1CO 9:16 Roma si nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, manak roma xtinya-ka nuk'ij, roma ri samaj ri' achel ximon chuvij y, ¡juye' nuvech si man xtinya' ta rubixic!
1CO 9:17 Roma xa ta yin nuyon nucanon ri samaj re', c'o ta che'el ninvoyo'ej vajil; pero xa achel jun tako'n ximon-pe chuvij.
1CO 9:18 Romari', ri vajil ri ninc'ul chupan ri samaj, ja chi manak vajil ninc'ul tok nintzijoj ri utzulaj ruch'abel ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, richin quiri' man ninc'utuj ta ri can c'o nuk'a' che.
1CO 9:19 Y roma man jun achok che nuc'utun-vi ri nic'atzin chuve, romari' man jun k'atayon vichin richin yin ocunak quisamajinel conojel, richin quiri' más eq'uiy niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
1CO 9:20 Tok yinc'o chiquicojol ri nuvinak israelitas, can nin-en riq'uin ri nuc'aslen achel ri quic'aslen rije', roma ninjo' chi niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Rije' ec'o chuxe' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y yin masque man yinc'o ta chic chuxe' ri ley ri', pero tok yinc'o chiquicojol, nin-en achel can ta yinc'o chuxe' ri ley, roma ninjo' chi rije' niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
1CO 9:21 Tok yinc'o chiquicojol ri man ec'o ta chuxe' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, can nin-en achel man ta veteman ruchojmil ri ley, roma ninjo' chi ja jun rije' niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Pero man nin-ij ta chi ninmestaj can ri ru-ley ri Dios, xa can nin-en-vi ri nu'ij ri ley ri xuq'uen-pe ri Jesucristo.
1CO 9:22 Tok yinc'o chiquicojol ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo, man ninya' ta lugar chi nijel nuk'a' chirij ri xa man utz ta chiquivech rije', roma ninjo' chi más yejel-apu riq'uin ri Jesucristo. Quiri' nin-en chiquicojol conojel, richin quiri' ec'o yecolotaj chiquicojol.
1CO 9:23 Ronojel re' nin-en roma ninjo' chi más ni'e rutzijol ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, richin quiri' junan iviq'uin rix xtikac'ul ri favor ri nuq'uen-pe ri utzulaj ch'abel ri'.
1CO 9:24 Rix jabel iveteman chi ri ye'etz'an pa jun anin, conojel niquitij quik'ij, pero xaxe che ri nich'ocomaj niyo'ox-vi ri sipanic. Quiri' mismo rix titija' ik'ij chuc'uaxic ri c'aslen richin nich'ec ri utzulaj sipanic ri xtuya' ri Dios.
1CO 9:25 Conojel ri ye'oc chupan jun etz'anen, niquiya' can ronojel ri man utz ta nu'on che ri qui-cuerpo, xaxe richin niquich'ec jun sipanic ri xa niq'uis. Jac'a roj ri nikatij kak'ij chuc'uaxic ri c'aslen ri nrojo' ri Dios, ri sipanic ri xtiyo'ox chike, man jun bey xtiq'uis.
1CO 9:26 Roma c'a ri', yin chuc'uaxic ri nuc'aslen, man nin-en ta achel nu'on jun ri xa man reteman ta achique lugar ne'el-vi tok netz'an pa jun anin. Ni mana-ta achel nu'on jun tok nich'eyon, ri xaxe pa cak'ik' nik'ax-vi ri ruk'a'.
1CO 9:27 Roma yin nin-en che ri nu-cuerpo chi tunimaj nutzij, can yin rajaf pa ruvi'. Man xa tibanataj chi pa ruq'uisbel xquineleses can yin ri xiyo'on rutzijol ruch'abel ri Dios chique eq'uiy.
1CO 10:1 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man ninjo' ta chi man ta iveteman chi ri kati't-kamama', conojel xuc'uax quibey roma ri sutz' ri xuya-pe ri Dios pa quivi', y chiquivech conojel xjakataj ri nimalaj mar richin c'o quibey xek'ax.
1CO 10:2 Y conojel rije' achel pa rubi' ri Moisés xe'an-vi bautizar tok xebin chuxe' ri sutz' y xek'ax chupan ri nimalaj mar.
1CO 10:3 Conojel rije' xquitij ri xka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios.
1CO 10:4 Y conojel xquikum ri ya' ri xuya' ri Dios chique ri xel-pe pa jun abaj. Ri abaj ri' ja ri Cristo y rija' can benak-vi quiq'uin.
1CO 10:5 Pero can xk'alajin chi q'uiy chique rije' man xeka ta chuvech ri Dios, y romari' xa juba' ma conojel xeq'uis can chiri' pa chakijlaj tz'iran ulef.
1CO 10:6 Ronojel ri xbanataj quiq'uin, xa ejemplo chikavech roj richin man tikarayij ri man utz ta achel xqui'en rije'.
1CO 10:7 Man c'a tiya' quik'ij tiox, achel xqui'en ch'aka' chique rije' tok xc'achoj rubanic ruvachibel ri váquix. Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Ri tinamit xetz'uye' chuvech ri vachibel richin xeva' y xquitij ya', y tok xquicolaj, xecataj-e richin xequi'en-ka itzel etz'anen chiquivech. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
1CO 10:8 Ni man tikacusaj ri ka-cuerpo richin nkuc'uje' xa achok riq'uin na, achel xqui'en ch'aka' chique rije', y romari' pa jun k'ij (xecom, xequen) veintitrés mil.
1CO 10:9 Ni man tikarayij nikanak royoval ri Ajaf pa kavi' achel xqui'en ch'aka' chique rije', y romari' (xecom, xequen) pa quik'a' cumatz.
1CO 10:10 Ni man (tich'ojij, tich'ojoquij) ri achique niyo'ox chive, achel xqui'en ch'aka' chique rije', y romari' xq'uis quik'ij pa ruk'a' ri camisanel ri xtak-pe pa quivi'.
1CO 10:11 Ronojel ri xquik'asaj rije', xa jun ejemplo chike roj, y tz'iban can richin chi roj ri roj rilon ri ruq'uisbel tak tiempo richin ri roch'ulef, tiketemaj tikachajij ri kac'aslen.
1CO 10:12 Romari', ri ninojin chi cof c'o chirakan ri Dios, tuchajij-ri' richin man nitzak.
1CO 10:13 Man jun chique ri jalajoj rubeyal ri nucanoj ri itzel chivij richin yixka pa ruk'a' ri man ta nucanoj chiquij ch'aka' chic. Pero ri Dios man nuya' ta lugar chi nik'ax ruvi' ri jalajoj rubeyal ri nicanox chivij, roma rija' can nu'on na vi ri ru'in. Romari', junan riq'uin ri nicanox chivij, rija' nuc'ut ri bey chivech richin nicol-e-ivi'.
1CO 10:14 Romari' rix ri yixinjo', nin-ij c'a chive: Quixenimaj-pe chuvech ri xuculen chiquivech tiox.
1CO 10:15 Yin veteman chi rix yixtiquer yixnojin utz; roma c'a ri', tinojij rij ri achique yitajin chubixic chive.
1CO 10:16 Ri vino ri nikamatioxij che ri Dios tok junan nikac'uxlaj rucamic ri Jesucristo, ¿la man nuc'ut ta cami chikavech chi xa jun kánima kabanon riq'uin ri Jesucristo roma ri ruquiq'uel? Quiri' mismo ri pan ri junan nikaper richin nikatij, ¿la man nuc'ut ta cami chikavech chi xa jun kánima kabanon konojel ri roj ru-cuerpo ri Jesucristo?
1CO 10:17 Y roma xaxe jun ri pan, roj ri roj q'uiy, xa jun cuerpo kabanon, roma konojel nikatij juba' che ri jun oc pan.
1CO 10:18 Titz'eta' na pe ri niqui'en ri israelitas tok c'o nequiya' pa racho ri Dios richin niyo'ox pa ruvi' ri ru-altar. Rije' c'o juba' nitzolis chique richin niquitij. Y riq'uin ri niquitij, xa jun cánima niqui'en richin niquiya' ruk'ij ri Dios. Romari', si rix nitij ri yo'on chic chuvech tiox, xa jun ivánima ni'en richin niya' ruk'ij.
1CO 10:19 Pero riq'uin ri quiri' nin-ij chive, riq'uin juba' rix ninojij chi jun tiox c'o ruc'aslen, y ninojij chi c'o rakale'n niyo'ox jun sipanic chuvech. Man quiri' ta.
1CO 10:20 Ri nin-ij chive jare': Ri man queteman ta ruvech ri Dios, tok nequiya' can ti'j chiquivech tiox, xa chiquivech itzel tak espíritu niquiya-vi, y mana-ta chuvech ri kitzij Dios. Y yin man ninjo' ta chi rix xa jun ivánima ni'en richin niya' quik'ij itzel tak espíritu.
1CO 10:21 Rix ri nikum rupan ri vaso richin jun ivánima niya' ruk'ij ri Ajaf, manak che'el nikum rupan jun vaso richin niya' quik'ij itzel tak espíritu. Y si nitij ri achique c'o pa ruvi' ri ru-mesa ri Ajaf richin jun ivánima niya' ruk'ij, manak che'el nitij ri c'o pa ruvi' qui-mesa ri itzel tak espíritu richin niya' quik'ij.
1CO 10:22 Roma si quiri' nika'an, xa nikajo' nikayec royoval ri Dios chikij. Pero manak che'el chi roj más c'o kuchuk'a' que chuvech rija'.
1CO 10:23 Can kitzij vi chi c'o nuk'a' richin nincha' ri achique ninjo' nin-en, pero man ronojel ta c'o utz nuq'uen-pe. C'o nuk'a' richin nincha' ri achique ninjo' nin-en, pero man ronojel ta nu'on chique ri quiniman ri Jesucristo chi yeq'uiy chirakan ri Dios.
1CO 10:24 Man jun c'a tucanoj ri xaxe che rija' c'o utz nuq'uen-pe, xa tucanoj ri c'o utz nuq'uen-pe che quic'aslen ri ch'aka' chic.
1CO 10:25 Ronojel ruvech ti'j ri nic'ayix pa tak c'ayibel, utz nilok' y nitij, y man nic'atzin ta nic'utuj si yo'on o man yo'on ta chiquivech tiox, richin man iyon tiya-ka ruk'axon ivánima.
1CO 10:26 Roma ri roch'ulef y ronojel ri c'o chuvech, richin ri Ajaf.
1CO 10:27 Si jun man ruyo'on ta ránima riq'uin ri Jesucristo yixroyoj richin jun va'in, utz yixbe, si nijo'. Titija-pe ri nuya' chive, y man tic'utuj si yo'on o man yo'on ta chiquivech tiox, richin man iyon tiya-ka ruk'axon ivánima.
1CO 10:28 Roma ri roch'ulef y ronojel ri c'o chuvech, richin ri Ajaf. Pero si c'o jun ri ni'in chive: Ri ti'j re' yo'on chic chiquivech tiox, nicha' chive, rix roma ránima ri quiri' ni'in chive, man titij ri ti'j ri', richin man jun tik'axo ránima.
1CO 10:29 Y tok nin-ij chive chi man jun tik'axo ránima, man roma ta ri ivánima rix. Yin xin-ij quiri' roma ri jun ri yixtz'eto, riq'uin juba' xa nik'axo-ka ránima. Quiri' nin-ij chive, roma manak che'el chi ja ri nuna' ránima jun chic vinak ri ni'in chuve ri achique utz chi nintij o achique man utz ta.
1CO 10:30 Y si yin ninya' matiox che ri Dios roma ri achique nintij, ¿achique roma yitzijos tok xa numatioxin chic che ri Dios ri achique nintij?
1CO 10:31 Roma c'a ri', tok yixva', nikum iya' o xa achique na ri ni'en, tibana' richin chi ri Dios niyo'ox ruk'ij.
1CO 10:32 Man xa tibanataj chi ivoma rix niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios ri israelitas o ri man israelitas ta, o ri erutinamit chic ri Dios.
1CO 10:33 Tibana' achel nin-en yin, nintij nuk'ij chupan ronojel richin nin-en ri nika chiquivech conojel. Man nin-en ta xaxe ri utz nu'on che ri nuc'aslen yin, xa ja ri utz nu'on che quic'aslen eq'uiy, richin chi yecolotaj.
1CO 11:1 Tic'ama' can rix ruchojmil ri c'aslen ri (nuc'uan, vuc'a'n) chivech; achel yin xinq'uen can ruchojmil ruc'aslen ri Jesucristo.
1CO 11:2 Yin can niquicot ri vánima iviq'uin rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma chupan ronojel, man yin imestan ta y c'a itzekle'en na achel-achel ri nuc'utun can chivech.
1CO 11:3 Pero yin ninjo' chi rix nivetemaj chi roma ri Jesucristo tok xc'uje' ruc'aslen ri achi, y roma ri achi tok xc'uje' ruc'aslen ri ixok, y roma ri Dios tok xc'uje' ruc'aslen ri Jesucristo choch'ulef.
1CO 11:4 Xa achique na achi ri nutz'apij (rujolon, ruvi') tok nu'on orar o tok nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, xa nuya' chi q'uix ri Jesucristo ri achok roma xc'uje' ruc'aslen.
1CO 11:5 Jac'a xa achique na ixok ri man nutz'apij ta (rujolon, ruvi') tok nu'on orar o tok nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, xa nuya' chi q'uix ri achi ri achok roma xc'uje' ruc'aslen. Can junan nu'ij chi rujuc'un ta e ri rusumal ruvi'.
1CO 11:6 Si jun ixok man nrojo' ta nutz'apij (rujolon, ruvi'), tusocaj-e ri rusumal ruvi'. Pero si niq'uix nusocaj-e o nujuc'-e ronojel ri rusumal ruvi', tutz'apij c'a.
1CO 11:7 Roma man utz ta chi ri achi nutz'apij (rujolon, ruvi'), roma can ruvachibel vi ri Dios y roma rija' tok nik'alajin ruk'ij ri Dios, jac'a ri ixok can richin vi chi nik'alajin ruk'ij ri achi.
1CO 11:8 Roma ri na'ey achi, man riq'uin ta jun ixok xtz'ucutaj-vi-pe ri ruc'aslen, jac'a ri na'ey ixok, jun rubakil ri achi xcuses richin xc'uje' ruc'aslen.
1CO 11:9 Quiri' mismo, ri Dios man xuya' ta ruc'aslen ri achi roma nic'atzin che ri ixok, xa xuya' ruc'aslen ri ixok roma nic'atzin che ri achi.
1CO 11:10 Romari', nic'atzin chi ri ixok pa ruchojmil nunojij achique utz chi nu'on riq'uin ri rusumal ruvi', y nic'atzin chi quiri' nu'on coma ri ángeles.
1CO 11:11 Pero chikacojol roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Ajaf, man jun ri más c'o ruk'ij. Ri ixok nic'atzin che ri achi y ri achi nic'atzin che ri ixok.
1CO 11:12 Roma achel ri ixok riq'uin jun rubakil ri achi xtz'ucutaj-vi-pe, quiri' mismo ri achi nalex riq'uin ri ixok. Pero ronojel riq'uin ri Dios petenak-vi.
1CO 11:13 Tinojij na pe jabel. ¿Utz cami chi ri ixok man nutz'apij ta (rujolon, ruvi') tok nich'o riq'uin ri Dios pan oración?
1CO 11:14 Rix iveteman chi achel ruchojmil ri roch'ulef rubanon can ri Dios, can man utz ta vi chi jun achi chovon ri rusumal tak ruvi', xa nukasaj ruk'ij.
1CO 11:15 Pero jun ixok can utz vi che chi chovon ri rusumal tak ruvi'. Roma pa ruq'uexel chi nutz'apij (rujolon, ruvi') riq'uin tziek, xa yo'on che chi ja ri chovon tak rusumal ruvi' ri nitz'apin.
1CO 11:16 Pero riq'uin juba' ec'o (niquich'ojij, niquich'ojoquij) ri yitajin chubixic. Roj xaxe nika'ij chi ri junan nkusamaj pa rusamaj ri Dios, quiri' ri nikanojij. Y ja jun ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios xa achique na tinamit quiri' niquinojij.
1CO 11:17 Jac'a riq'uin ri nintz'ibaj-e chive vacami, manak che'el nin-ij chi can utz ri yixtajin riq'uin, roma ri nimol-ivi' rix, pa ruq'uexel chi c'o utz nuq'uen-pe chive, xa man jun utz ntel chivech.
1CO 11:18 Na'ey ninjo' nin-ij chive ri vac'axan, chi tok rix nimol-ivi' pa rubi' ri Dios, jalajoj ivech nibanala-ka. Y c'o che ri vac'axan ninnimaj.
1CO 11:19 Pero can quiri' na vi nibanataj, can nijachala' na vi ka ivi', richin quiri' yek'alajin-pe chi'icojol ri kitzij quiyo'on cánima riq'uin ri Jesucristo, y ri man quiyo'on ta.
1CO 11:20 Jac'a tok nimol-ivi', xa mana-ta chic ri va'in c'uxle'el richin ri Ajaf ri ni'en.
1CO 11:21 Roma tok ni'en ri va'in ri', xa iyon chivech nitijla' yan ka ri ic'amalo'n-apu, y ch'aka' xa niquicoch'-e quipan, y ch'aka' chive hasta yek'aber-e.
1CO 11:22 ¿Achique roma quiri' ni'en? ¿La manak ivacho richin yixva-pe y chi nikumula-pe iya'? Pero rix xa man jun quik'ij ni'en chique ri niquimol-qui' junan iviq'uin richin niya' ruk'ij ri Dios, y xa ye'iya' chi q'uix ri man jun oc achique quichajin. Riq'uin ri yixtajin, yin manak che'el nin-ij chive chi yiquicot iviq'uin.
1CO 11:23 Quiri' nin-ij chive, roma yin ja achel ruk'alajrisan can ri Ajaf ri nuc'utun can chivech, y quire' rubanic: Ri Ajaf Jesús chupan ri ak'a' tok xjach-e pa quik'a' ri coyoval che, na'ey xuli'ej jun pan pa ruk'a'.
1CO 11:24 Tok xumatioxij yan che ri Dios, xuper c'a, y quire' xu'ij: (Titz'ama', tichapa') y titija' ri pan re', roma jare' ri nu-cuerpo ri xtic'amo-pe favor chive. Titija' c'a richin c'uxle'el vichin yin, xcha'.
1CO 11:25 Jac'a tok evayinak chic, ri Jesús xuq'uen-apu ri vaso richin ri pascua, y xu'ij: Ri vaso re', jare' ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen ruchojmirisan ri Dios roma ri nuquiq'uel ri xtibin. Y jun bey, jun bey tok nikum rupan ri vaso, tibana' richin c'uxle'el vichin yin. Quiri' ri xu'ij ri Jesús.
1CO 11:26 Romari', jun bey, jun bey tok nitij ri pan y nikum rupan ri vaso, ja rucamic ri Ajaf nivelesaj rutzijol, c'a ja tok xtipe chic jun bey rija'.
1CO 11:27 Romari', xa achique na jun ri mana-ta rubeyal nu'on tok nutij ri pan y nukum rupan ri vaso c'uxle'el richin ri Ajaf, xa mac nu'on chirij ru-cuerpo y ruquiq'uel ri Ajaf.
1CO 11:28 Romari', chikajununal tikanic'oj-ka-ki' si utz o man utz ta ri nkutajin riq'uin, y c'ajari' tikatija' ri pan y tikakumu' rupan ri vaso.
1CO 11:29 Roma xa achique na ri nitijo ri pan y nikumu rupan ri vaso c'uxle'el richin ri Ajaf, y xa man juba' nunojij chi xa jun cuerpo rubanon quiq'uin ri quiniman ri Ajaf, xa castigo nroyoj-ka pa ruvi'.
1CO 11:30 Xa romari' chi'icojol rix eq'uiy yeyavej, eq'uiy manak ruchuk'a' ri qui-cuerpo, y eq'uiy ri (xecom, xequen) yan e.
1CO 11:31 Roma c'a ri', xa ta roj nikanojij-ka achique nuq'uen-pe chi roj richin ri ru-cuerpo, man ta nika ri castigo re' pa kavi'.
1CO 11:32 Pero si nika castigo, xa richin nuc'astisaj kavech, richin man ta nika ri nimalaj castigo pa kavi' junan quiq'uin ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef.
1CO 11:33 Roma c'a ri', rix aj-Corinto ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tok nimol-ivi' richin ri va'in, tivoyo'ej-ivi' chivech.
1CO 11:34 Pero si c'o jun nivayijan, más utz tiva-pe chiracho, richin quiri' tok nimol-ivi', man xa tivoyoj-ka castigo pan ivi'. Y c'a c'o chic ch'aka' xquenchojmirisaj chivech tok xquixentz'eta'.
1CO 12:1 Vacami rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, pa ruvi' ri rusipan ri Lok'olaj Espíritu chive richin ni'en, yin man ninjo' ta chi man ta iveteman ruchojmil.
1CO 12:2 Rix iveteman ri achique xe'ibanala' tok man jani tivetemaj ruvech ri Dios, xa satznak ibey chivech, roma achel rix yuken richin xiya' quik'ij tiox ri xa manak quich'abel.
1CO 12:3 Romari', yin nin-ij chive: Ri uc'uan roma ru-Espíritu ri Dios, man jun yok'onic tzij nu'ij chirij ri Jesús. Y man jun nitiquer ni'in chi ri Jesús jari' ri Ajaf, si man ta uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu.
1CO 12:4 Vacami c'a, tivetemaj chi jalajoj ruvech ri sipan chike chi nika'an, jac'a ri Lok'olaj Espíritu ri nisipan, xaxe jun.
1CO 12:5 Jalajoj ruvech quito'ic ch'aka' chic ri yo'on chike chi nkutiquer nika'an, jac'a ri Ajaf ri niyo'on, xaxe jun.
1CO 12:6 Jalajoj ruvech rusamaj ri Dios ri rubanon chikacojol, jac'a ri Dios ri nisamaj pa cánima conojel richin nibanataj ronojel re', xaxe jun.
1CO 12:7 Pero chikajununal, ri ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu ri nik'alajin chupan ri nibanataj chi kak'a', can richin c'o utz nuq'uen-pe chike konojel.
1CO 12:8 Roma ri Lok'olaj Espíritu, che jun ruyo'on chi c'o che ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios ri nitiquer nuya' rubixic. Che chic jun, mismo ri Lok'olaj Espíritu ruyo'on chi c'o che ri reteman ri Dios nitiquer nuya' rubixic.
1CO 12:9 Che chic jun ruyo'on chi jani na cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios. Che chic jun, ruyo'on chi nic'achojrisan.
1CO 12:10 Che chic jun ruyo'on chi nu'on milagros, che chic jun ruyo'on chi nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima. Che chic jun ruyo'on chi nitiquer nuna'ej si ri nu'ij jun vinak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu petenak-vi o xa riq'uin jun itzel espíritu; che chic jun ruyo'on chi nich'o-pe pa jalajoj ruvech ch'abel, y che chic jun ruyo'on chi nuk'alajrisaj ri ni'ix-pe pa jun chic ch'abel.
1CO 12:11 Y ronojel re', xaxe jun nisamajin, y ri' ja ri Lok'olaj Espíritu. Rija' nusipaj chike chi jalajoj ruvech nkutiquer nika'an chikajununal achel ri nurayij rija'.
1CO 12:12 Quiri' nin-ij chive roma roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Jesucristo xa roj achel jun cuerpo ri jalajoj rutz'akat, pero xaxe jun rubanon.
1CO 12:13 Roma konojel xa riq'uin jun mismo Espíritu xoj-an-vi bautizar richin xojoc ruk'a-rakan ri cuerpo ri', y man jun nu'on si roj israelitas o man roj israelitas ta, si rojc'o chuxe' rutzij jun chic o manak, roma konojel x-an chike chi xa jun chic kabanon riq'uin ri mismo Espíritu.
1CO 12:14 Kitzij na vi chi jun cuerpo man xe ta jun ruk'a-rakan, xa q'uiy.
1CO 12:15 Y xa ta ri kakan quire' nu'ij-pe: Yin man yin ta richin ri cuerpo, roma mana-ta yin k'a', nicha', pero xa can richin vi ri cuerpo.
1CO 12:16 Quiri' mismo ri kaxiquin, xa ta quire' nu'ij-pe: Yin man yin ta richin ri cuerpo, roma mana-ta yin runak'-ruvech, nicha', pero xa can richin vi ri cuerpo.
1CO 12:17 Roma si ri ka-cuerpo ruyon ta (vechaj, palaj) ronojel, man ta nkojac'axan. Y si ri ka-cuerpo ronojel ta xiquinaj, man ta nkusekon.
1CO 12:18 Pero ri Dios runuc'un ronojel rutz'akat ri ka-cuerpo achel ri xka chuvech rija'.
1CO 12:19 Y xa ta ronojel rutz'akat ri ka-cuerpo xe jun ruvech, man ta nik'alajin chi cuerpo.
1CO 12:20 Pero ri ka-cuerpo man quiri' ta rubanon. Roma c'o jalajoj rutz'akat ruc'uan, pero xaxe jun rubanon.
1CO 12:21 Romari', ri runak'-kavech manak che'el nu'ij che ri kak'a': Rat man yac'atzin ta chuve. Quiri' mismo ri (kajolon, kavi'), manak che'el nu'ij chique ri kakan: Rix man yixc'atzin ta chuve.
1CO 12:22 Pero ja ri rutz'akat ri ka-cuerpo ri yek'alajin chi manak más cakale'n, jari' ri más c'o yec'atzin-vi;
1CO 12:23 y ri rutz'akat ri ka-cuerpo ri manak más cakale'n chikavech, y niquiya' q'uix, jari' ri más yekatz'apij y más yeka'an cuenta.
1CO 12:24 Jac'a ri rutz'akat ri ka-cuerpo ri más utz yetzu'un, man nic'atzin ta chi yekatz'apij. Pero ri Dios can utz vi xu'on che ronojel, roma hasta ri más manak oc cakale'n, rija' xu'on chique chi más c'o cakale'n,
1CO 12:25 richin quiri' man ta jalajoj quivech niqui'en-ka rutz'akat ri ka-cuerpo, xa can ta niquibanala-ka cuenta qui' chiquivech.
1CO 12:26 Y quiri', tok jun rutz'akat ri ka-cuerpo nik'axo, ronojel ri ka-cuerpo nuna' ri k'axomal; y tok c'o jun niyo'ox ruk'ij, ronojel ri ka-cuerpo niquicot.
1CO 12:27 Ri c'a ja xin-ij-ka chive, xa jun ejemplo chivij rix, roma ja rix ri rix ru-cuerpo ri Jesucristo, y chi'ijununal rix ocunak jun rutz'akat ri cuerpo ri'.
1CO 12:28 Y richin nibanataj rusamaj chikacojol roj ri ni'ix iglesia chike, ri Dios erunuc'un ri rusamajela': na'ey ri apóstoles, ruca'n ri yeyo'on rubixic ri ch'abel ri nu'ij-pe rija' pa cánima, rox ri yetijon, c'ajari' ri yebano milagros, y c'ajari' xeruya' ri yebano chi c'o yeyavej yec'achoj, xeruya' ri yeto'on ri c'o nic'atzin chique, ri yepaxa'an, y ri yech'o pa jalajoj ruvech ch'abel.
1CO 12:29 Quiri' nin-ij chive, roma man conojel ta e-apóstoles. Man conojel ta yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima. Man conojel ta yetijon. Man conojel ta yebano milagros.
1CO 12:30 Man conojel ta quic'ulun sipanic richin yequic'achojrisaj ri yeyavej. Man conojel ta yech'o pa jalajoj ruvech ch'abel. Man conojel ta niquik'alajrisaj ri ni'ix pa ch'aka' chic ch'abel.
1CO 12:31 Pero rix, ja ri sipanic más c'o utz niquiq'uen-pe pa quic'aslen ri quiniman ri Jesucristo ri tirayij chi ri Dios nuya' chive. Pero yin ninjo' ninc'ut jun bey chivech ri más utz chuvech ronojel.
1CO 13:1 Si yin yich'o pa jalajoj ruvech ch'abel aj-roch'ulef, y pa quich'abel ángeles, pero si man yinojo'on ta pa vánima, xa yin achel jun ch'ich' ri choj tonotic rukul o achel jun k'ojon ri xe nik'ajan.
1CO 13:2 Y si ninya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa vánima, y (nik'ax, nino') chinuvech ronojel ri revan-ri' riq'uin ri Dios y ronojel ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin rija', y si cukul nuc'u'x riq'uin chi rija' nu'on ri ninc'utuj che y romari' can yitiquer nin-en chique ri nimalaj tak juyu' chi niquijal qui-lugar, pero si man yinojo'on ta pa vánima, man jun yic'atzin-vi.
1CO 13:3 Y si ronojel ri achique c'o viq'uin ninya' richin yentzuk ri man jun oc quichajin, y xa ta ninsuj-vi' richin yiporox pa k'ak', pero si man yinojo'on ta pa vánima, man jun utz nuq'uen-pe chuve.
1CO 13:4 Ri kitzij nojo'on pa ránima quire' nu'on: jani na nicoch'on, utz runo'oj nu'on, man nikukut ta pa ránima chirij ri utz c'o, man nuna' ta ri' chi can c'o rakale'n, man nuna' ta ri' chi can c'o ruk'ij,
1CO 13:5 man yerubanala' ta ri xa niq'uixbisan, man nubanala' ta ri xe che rija' c'o utz nuq'uen-pe, man cha'anin ta nipe royoval, man nuyec ta pa ránima ri man utz ta ye'an che,
1CO 13:6 man niquicot ta ránima tok ni'an ri man choj ta, xa ja ri ruc'uan-ri' riq'uin ri kitzij ri niquicot riq'uin.
1CO 13:7 Chupan ronojel nicoch'on, chupan ronojel cukul ruc'u'x chi nibanataj ri utz, chupan ronojel nroyo'ej chi (nic'amo-ri', ye'utzir-pe) ronojel, y chupan ronojel ri yepe pa ruc'aslen nicovin.
1CO 13:8 Ri yatojo'on pan avánima man jun bey xtiq'uis rakale'n. Jac'a ri naya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan avánima, o yach'o pa ch'aka' chic ch'abel, o c'o che ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios yatiquer nak'alajrisaj, ronojel ri' c'o na jun k'ij man xquec'atzin ta chic.
1CO 13:9 Roma masque c'o keteman, pero man ronojel ta, y masque c'o nu'ij-pe ri Dios pa kánima richin nikaya' rubixic, pero man ronojel ta nu'ij-pe chike.
1CO 13:10 Jac'a tok tz'akat xtik'alajrises ronojel chikavech, jari' tok man xquec'atzin ta chic ri juba' sipan chike chi nkutiquer nika'an vacami.
1CO 13:11 Ninya' na jun ejemplo chivech: Tok yin c'a yin ac'ual na chiri', ri achique yenbila', ri achique yennojij y ronojel ri yenbanala', can achel vi nu'on jun ac'ual. Jac'a tok xinoc achi, man xin-en ta chic achel niqui'en ri ac'ola'.
1CO 13:12 Quiri' mismo vacami, xa achel pa jun espejo k'eku'n-k'eku'n ruvech nkutzu'un-vi, man can ta k'alaj ri achique nikatz'et. Pero xterila' na jun k'ij tok riq'uin mismo kavech xtikatz'et-vi. Vacami man ronojel ta k'alaj chinuvech, pero chupan ri k'ij ri', (xtik'ax, xtino') ronojel chinuvech, achel rija' reteman nuvech yin.
1CO 13:13 Chupan ri tiempo ri rojc'o-vi vacami, c'o rakale'n chi cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, c'o rakale'n chi avoyo'en-apu ri ru-favor ri xtiyo'ox chave y c'o rakale'n chi yatojo'on pan avánima. Pero che re oxi' re', ri más c'o rakale'n ja ri yatojo'on pan avánima.
1CO 14:1 Ja ri yixojo'on pan ivánima ri titzekle'ej rij, y tirayij chi iviq'uin rix c'o-vi ri nusipaj ri Lok'olaj Espíritu richin ni'en. Pero más tirayij chi yixtiquer niya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima.
1CO 14:2 Roma ri nich'o-pe pa jun chic ch'abel, che ri Dios nich'o-vi, y man chique ta ri quimolon-qui'; rije' man jun niquiq'uen can che ri nu'ij, roma ja ri Lok'olaj Espíritu uc'uayon richin chubixic, y xa evan chiquivech ri ye'ac'axan.
1CO 14:3 Jac'a ri niyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, chique ri quimolon-qui' nich'o-vi, richin niq'uiy ri quic'aslen chirakan ri Dios, richin yerupaxa'aj y richin nuya' ruchuk'a' ri cánima.
1CO 14:4 Ri nich'o-pe pa jun chic ch'abel, ruyon rija' nuq'uiytisaj ri ruc'aslen chirakan ri Dios. Jac'a ri nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, nu'on chique ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chi niq'uiy ri quic'aslen.
1CO 14:5 Yin ninrayij chi can ta chi'ivonojel yixch'o pa jun chic ch'abel, pero más ninrayij chi can ta niya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima. Roma más nuya' q'uiyilen ri jun ri niyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, que chuvech ri jun ri nich'o pa jun chic ch'abel; xaxe si ri nich'o pa jun chic ch'abel, nuk'alajrisaj ri najin chubixic pa quich'abel ri quimolon-qui' pa rubi' ri Dios, richin quiri' niq'uiy ri quic'aslen.
1CO 14:6 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, xa ta yinc'o chi'icojol tok imolon-ivi', y yich'o iviq'uin pa jun chic ch'abel ri man (nik'ax, nino') ta chivech, man jun utz nuq'uen-pe chive. Pero si nin-ij chive ri ruk'alajrisan ri Dios chinuvech, o si c'o che ri kitzij utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios nink'alajrisaj, o ninya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa vánima, o nin-ij jun ch'abel richin yixintijoj, ronojel ri' c'o utz nuq'uen-pe chive.
1CO 14:7 Ninya' na pe jun ejemplo chiquij ri k'ojon ri manak quic'aslen achel ri xul y ri arpa. Si man jun ruchojmil tok yek'ojomex, man k'alaj ta achique chi bix nik'ojomex chupan.
1CO 14:8 Y ri trompeta tok nik'ojomex, si man k'alaj ta chi xa richin yeroyoj ri soldados, rije' man jun bey xtiquimol-qui' richin yebe pa guerra.
1CO 14:9 Quiri' mismo rix, si yixch'o-pe pa jun chic ch'abel ri xa man queteman ta ri ye'ac'axan ivichin, rije' man jun achique niquetemaj can, xa achel pa cak'ik' yixch'o-vi.
1CO 14:10 Chuvech ri roch'ulef jalajoj ruvech ch'abel ec'o, y ronojel ch'abel c'o ruchojmil.
1CO 14:11 Pero xa ta yin yitzijon riq'uin jun vinak, y xa man (nik'ax, nino') ta chinuvech ri ruch'abel, chiri' nik'alajin-vi chi can man kavinak ta ki' riq'uin.
1CO 14:12 Quiri' mismo rix, riq'uin ri nirayij chi can ta iviq'uin c'o-vi ri yerusipaj ri Lok'olaj Espíritu, tirayij ri más nuq'uen-pe q'uiyilen pa quic'aslen ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios.
1CO 14:13 Romari' ri nich'o pa jun chic ch'abel, tuc'utuj c'a che ri Dios chi nitiquer nuk'alajrisaj ri nu'ij chupan ri ch'abel ri'.
1CO 14:14 Roma si yin nin-en orar pa jun ch'abel ri man nutijon ta vi' riq'uin, xaxe ri nu-espíritu nich'o riq'uin ri Dios, pero nis-ta (nik'ax, nino') chinuvech ri achique yenbila'.
1CO 14:15 Y si quiri', ¿achique ri más utz chi nin-en? Yin can xtin-en orar riq'uin ri nu-espíritu, pero ja jun riq'uin ri nuch'abel ri jabel (nik'ax, nino') chinuvech xtin-en-vi orar. Quiri' mismo xquibixan riq'uin ri nu-espíritu, pero ja jun riq'uin ri nuch'abel xquibixan-vi.
1CO 14:16 Roma si xa pa jun chic ch'abel naya-vi ruk'ij ri Dios riq'uin ri a-espíritu, ri xe relic etz'uyul-apu manak che'el niqui'ij amén riq'uin ri matioxinic yatajin riq'uin, roma nis-ta queteman ri achique yatajin chubixic.
1CO 14:17 Can kitzij vi chi rat naya' matiox che ri Dios, pero ri ye'ac'axan avichin man jun q'uiyilen nuq'uen-pe che ri quic'aslen.
1CO 14:18 Yin ninya' matiox che ri Dios roma chuve yin rusipan-vi chi más yich'o pa jalajoj ruvech ch'abel que chivech chi'ivonojel rix.
1CO 14:19 Pero tok quimolon-qui' ri quiniman ri Jesucristo, chinuvech yin más c'o rakale'n chi xaxe vo'o' ch'abel ri (nik'ax, nino') chiquivech nincusaj richin yentijoj que chuvech nincusaj lajuj mil ch'abel pa jun chic ch'abel ri xa man (nik'ax, nino') ta chiquivech.
1CO 14:20 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man quixnojin achel yenojin ri ac'ola'. Xa quixnojin achel ri vinak echovon chic. Jac'a riq'uin ri ye'ibanala', can ta rix achel ri ch'utik nene'i' ri man jun bey c'o itzel pa cánima chiquij ch'aka' chic.
1CO 14:21 Chupan ru-ley ri Ajaf Dios ri tz'iban can nu'ij: Yin xquench'abej ri israelitas chupan ch'abel ri man quich'abel ta, y xa vinak aj pa jun chic roch'ulef xquencusaj richin yich'o chique. Pero masque quiri' xtin-en, man xticajo' ta xquinquic'axaj. Quiri' nu'ij ri Ajaf.
1CO 14:22 Roma c'a ri', ri jalajoj ruvech ch'abel yerusipaj ri Lok'olaj Espíritu, xa richin jun retal chiquivech ri man jani tiquinimaj, mana-ta richin retal chivech rix ri iniman chic. Jac'a ri niya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima, man richin ta jun retal chiquivech ri man jani tiquinimaj, pero chive rix ri iniman chic, can retal vi chi kitzij c'o ri Dios chi'icojol.
1CO 14:23 Quiri' nin-ij chive, roma si rix imolon-ivi' pa rubi' ri Dios, y si chi'ivonojel yixch'o-pe pa jun chic ch'abel, y jari' ye'oc-apu ri man queteman ta ruch'abel ri Dios, o ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo, rije' xtiqui'ij chivij chi xa rix (ch'u'j, moxa').
1CO 14:24 Pero si rix chi'ivonojel niya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima, y jari' ntoc-apu jun ri man reteman ta ruch'abel ri Dios, o man ruyo'on ta ránima riq'uin ri Jesucristo, rija' xtuna' pa ránima chi nic'atzin nuchojmirisaj ri ruc'aslen riq'uin ri Dios, xtuna' chi can chi'ivonojel yixch'aben richin.
1CO 14:25 Ronojel ri revan-ri' pa ránima xque'el-pe pa sakil, xa xtixuque-ka, xtuya-ka nic'aj ruvech pan ulef richin nuya' ruk'ij ri Dios, y xtu'ij chi can kitzij chi rix c'o Dios iviq'uin.
1CO 14:26 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri nic'atzin chi ni'en tok nimol-ivi' jare': chi'ivonojel can ta ec'o yebixan, can ta ec'o yetijon, can ta ec'o yeyo'on rubixic ri nik'alajrises chiquivech, can ta ec'o yech'o-pe pa ch'aka' chic ch'abel ri man quitijon ta qui' riq'uin, y can ta ec'o yek'alajrisan ri ni'ix-pe pa jun chic ch'abel. Ronojel ri ni'en, tibana' richin nuq'uen-pe q'uiyilen pa quic'aslen ri quiniman.
1CO 14:27 Si ec'o-apu ri sipan chique chi yech'o-pe pa ch'aka' chic ch'abel, xaxe ca'i' o e'oxi' ri quech'o. Y chi jujun chi jujun quech'o, y nic'atzin chi c'o jun nik'alajrisan ri niqui'ij-pe chupan ri ch'abel ri'.
1CO 14:28 Y si man c'o ta apu jun ri sipan che chi nuk'alajrisaj ri niqui'ij-pe pa jun chic ch'abel, ri nich'o jun chic ch'abel man tich'o-pe, xa ruyon tich'o riq'uin ri Dios pa ránima.
1CO 14:29 Quiri' mismo ri sipan chique chi niquiya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, quech'o ca'i' o e'oxi'. Jac'a ri ye'ac'axan-apu, tiquinojij rij ri tzij ri ni'ix chiquivech, richin niquina'ej si riq'uin ri Dios petenak-vi o mana-ta.
1CO 14:30 Si c'o jun ja najin chubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, tok jari' c'o nu'ij-pe ri Dios pa ránima jun chic ri tz'uyul, xa titz'uye-ka ri na'ey, richin c'o che'el nich'o ri jun chic.
1CO 14:31 Richin quiri' chi'ijununal yixtiquer niya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima, pero chi jujun chi jujun tibana' quiri', richin quiri' conojel c'o niquetemaj, y conojel niyo'ox ruchuk'a' ri cánima.
1CO 14:32 Roma ri yeyo'on rubixic ri ni'ix-pe roma ri Dios pa cánima, nic'atzin chi quiyon queteman niquik'il-ka-qui'.
1CO 14:33 Quiri' ruchojmil ri nic'atzin chi ni'an, roma man riq'uin ta ri Dios petenak-vi ri man jun ruchojmil ni'an, rija' Rajaf ronojel ri ruyuken-ri' chuvi' uxlanen. Y achel nibanataj xa achique na tinamit ri ec'o niquimol-qui' pa rubi' ri Dios,
1CO 14:34 ri ixoki' ri ec'o chi'icojol man quech'o-apu tok pa rubi' ri Dios imolon-ivi', roma man yo'on ta lugar chique chi quiri' niqui'en, xa nic'atzin chi yeniman tzij achel nu'ij ru-ley ri Dios.
1CO 14:35 Si c'o ri nicajo' niquetemaj, chi tak cacho tiquic'utuj-vi ruchojmil chique ri cachijil. Roma man utz ta chi jun ixok nich'o chiquicojol ri quimolon-qui' pa rubi' ri Dios.
1CO 14:36 ¿Iviq'uin c'a rix xtiquer-vi-pe ruch'abel ri Dios c'a? Man quiri' ta. Man tinojij chi iyon oc rix ivac'axan.
1CO 14:37 Romari', si c'o jun nuna' chi sipan che chi nuya' rubixic ri ch'abel ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, o chi nicuses roma ri Lok'olaj Espíritu, tretemaj chi riq'uin ri Dios petenak-vi re nintz'ibaj-e yin chive.
1CO 14:38 Jac'a si c'o jun man nrojo' ta nunimaj re', quiri' mismo rija', man tinimex.
1CO 14:39 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, riq'uin ronojel ivánima tirayij chi nisipes chive chi yixtiquer niya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima. Y man que'ik'at ri sipan chique chi yech'o-pe pa ch'aka' chic ch'abel.
1CO 14:40 Pa rubeyal y pa ruchojmil tibana' ronojel.
1CO 15:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin ninjo' nintzijoj chic jun bey chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri xiya' ivánima riq'uin tok xintzijoj chive, y ri achok roma cof rixc'o chirakan ri Ajaf.
1CO 15:2 Ja utzulaj ch'abel ri' ri nibano chive chi yixcolotaj rix benak, si man niya' ta can ri achel xintzijoj chive, y si man ni'en ta chi man jun nic'atzin-vi ri xiya' ivánima riq'uin.
1CO 15:3 Roma ri ruc'u'x ronojel ri enuc'utun can yin chivech, ja chi ri Jesucristo (xcom, xquen) roma ri kamac, achel tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, y achel ri k'alajrisan can chinuvech,
1CO 15:4 y chi xmuk, y chi xc'astaj-pe chi rox k'ij, achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can,
1CO 15:5 y chi xuc'ut-ri' chuvech ri Pedro, y c'ajari' chiquivech conojel ri doce.
1CO 15:6 C'ajari' xuc'ut-ri' chiquivech más vo'o' ciento chique ri quiniman tok quimolon-qui'. Eq'uiy chique rije' ri c'a eq'ues na, pero ch'aka' xa (xecom, xequen) yan e.
1CO 15:7 C'ajari' xuc'ut-ri' chuvech ri Jacobo, y c'ajari' chiquivech conojel ri apóstoles.
1CO 15:8 Y pa ruq'uisbel hasta xuc'ut-ri' chinuvech yin, ri xa yin achel jun ac'ual ri nalex tok man jani titz'akat k'ij richin nalex.
1CO 15:9 Quiri' nin-ij chive roma ja yin ri más manak oc nuk'ij chiquicojol ri apóstoles, y man jun utz pa nuc'aslen richin quiri' can ta nuc'ul chi ni'ix apóstol chuve, roma xa xin-en pokon chique ri erutinamit chic ri Dios.
1CO 15:10 Pero xa roma ru-favor ri Dios tok yin ocunak apóstol, y ri favor ri xincochij man xaxe ta choj xcanaj can viq'uin, roma ja yin ri más q'uiy samaj nubanon que chiquivech ri ch'aka' chic apóstoles. Pero man nuyon ta yin yibano ri samaj, xa ja ri ru-favor ri Dios ri nisamaj pa nuc'aslen richin yitiquer nin-en.
1CO 15:11 Pero xa achique na ri nitzijon ruch'abel ri Dios, si ja yin o ja ri ch'aka' chic apóstoles, ri' man jun nu'on. Roma xa junan ri nikatzijoj, y ja ch'abel ri' ri xiya' ivánima riq'uin.
1CO 15:12 Pero si nitzijos chi ri Jesucristo xc'astaj-e chiquicojol ri anima'i', ¿achique roma ec'o jujun chi'icojol rix ri ye'in chi ri anima'i' man yec'astaj ta e?
1CO 15:13 Roma xa ta kitzij chi ri anima'i' man yec'astaj ta e, ri' nu'ij tzij chi nis-ta ri Jesucristo man xc'astaj ta e.
1CO 15:14 Y xa ta kitzij chi ri Jesucristo man xc'astaj ta, man jun nic'atzin-vi chi roj nikatzijoj ruch'abel ri Dios, y man jun nic'atzin-vi chi rix iyo'on ivánima riq'uin.
1CO 15:15 Y hasta nek'alajin-pe chi roj xa roj tz'ucuy tzij chirij ri Dios chi katzijon chi rija' xuc'asoj ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i', roma manak che'el chi xuc'asoj-e si xa kitzij chi nis-ta jun caminak nic'astaj-e.
1CO 15:16 Roma si ri anima'i' man yec'astaj ta, ja jun ri Jesucristo man xc'astaj ta e.
1CO 15:17 Y xa ta kitzij chi ri Jesucristo man xc'astaj ta e chiquicojol ri anima'i', man jun nic'atzin-vi chi rix iyo'on ivánima riq'uin y xa c'a quiri' ta rixc'o pa ruk'a' ri mac.
1CO 15:18 Quiri' mismo ri anima'i' ri xquiya-e cánima riq'uin ri Jesucristo, man ta yecolotaj chuvech ri castigo.
1CO 15:19 Y si xaxe chupan ri c'aslen vave' choch'ulef koyo'en chi ri Jesucristo c'o xtuya' chike, si quiri', can ta utz chi ja roj ri más nipokonex kavech que chiquivech conojel.
1CO 15:20 Pero ri Jesucristo can xc'asos-vi-e chiquicojol ri anima'i', achel jun na'ey ruvech tico'n ri xch'up-e, retal chi c'a c'o na ch'aka' chic ri man jani quech'up-e, y ri' ja ri anima'i' ri quiyo'on-e cánima riq'uin rija' y xa yever vacami.
1CO 15:21 Roma achel xu'on ri camic chi xa roma jun achi xka pa kavi' konojel, quiri' mismo roma jun achi tok yec'astaj-e ri anima'i'.
1CO 15:22 Roma achel konojel roj vinak nika ri camic pa kavi' roma roj riy-rumam can ri Adán, quiri' mismo konojel roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Jesucristo, can xtiyo'ox-vi ri c'aslen ri richin jumul chike.
1CO 15:23 Pero re' c'o ruchojmil. Roma ja ri Jesucristo ri na'ey xc'asos-e chiquicojol ri anima'i', achel ri na'ey ruvech tico'n yech'up-e, c'ajari' xkuc'asos-e roj ri roj richin chic rija' tok xtipe chic jun bey.
1CO 15:24 Y c'ajari' xtuka ri ruq'uisbel che ronojel, tok ronojel ri c'o ruk'a' chike, ronojel autoridad y ronojel ruvech uchuk'a' kasan chic chiri' roma ri Jesucristo. Y tok ruch'acon chic can ronojel, xtuya' ri ru-gobierno pa ruk'a' ri Dios ri Rutata'. Quiri' ri ruchojmil.
1CO 15:25 Roma vacami nic'atzin chi ja ri Jesucristo nibano gobernar, c'a ja tok xqueruya' chuxe' rakan conojel ri itzel yetz'eto richin.
1CO 15:26 Y chique conojel ri itzel yetz'eto richin, ri ruq'uisbel xtich'acataj, ja ri camic.
1CO 15:27 Roma ri Dios ronojel xuya' chuxe' rakan ri Ruc'ajol. Y tok ri tz'iban can nu'ij chi ronojel xyo'ox chuxe' rakan, can k'alaj chi man ja jun ta ri xyo'on ronojel chuxe' rakan numaj.
1CO 15:28 Jac'a tok yo'on chic ronojel chuxe' rakan, jari' tok rija' mismo xtujach-ri' pa ruk'a' ri Dios ri xyo'on ronojel chuxe' rakan, richin quiri' ja ri Dios c'o pa ruvi' ronojel.
1CO 15:29 Y xa ta kitzij chi ri anima'i' man yec'astaj ta e, ¿achique xtiquinojij ri quibanon bautizar qui' pa quiq'uexel? Roma si ri anima'i' man jun bey chic xquec'asos, ¿achique roma tok ec'o niqui'en bautizar qui' pa quiq'uexel?
1CO 15:30 Y, ¿achique nic'atzin-vi chi pa c'ayef c'o-vi ri kac'aslen jumul?
1CO 15:31 Can ronojel k'ij c'o ri camic pa nubey. Ri quiri' nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, can kitzij vi, achel can kitzij vi chi yin ninya-ka juba' nuk'ij roma ri Jesucristo xirucusaj richin chi rix xiya' ivánima riq'uin.
1CO 15:32 Roma riq'uin ri samaj ri yitajin vave' pa tinamit Efeso, ec'o ri can e'achel c'uxunel tak chicop ecatajnak-pe chuvij. Y, ¿achique nic'atzin-vi chi quiri' nink'asaj, si nis-ta jun caminak nic'astaj-pe? Roma xa ta quiri', más utz nika'an achel ri ni'ix: Kuva' y tikakumu' kaya', roma xa chua'k-cabij nkuruc'ol-e ri camic.
1CO 15:33 Pero rix man tiya' lugar chi c'o jun nisatzo ivichin, roma tzij achel ri ni'ix chi ri anima'i' man yec'astaj ta chic, xa niquijal ri utzulaj tak ino'oj.
1CO 15:34 Tinojij juba' ri achique yixtajin chunojixic, achel nic'atzin chi ni'en y man chic ti'en mac. Quiri' nin-ij chive roma ec'o jujun chi'icojol ri nis-ta queteman ruvech ri Dios. Quixq'uix juba' riq'uin ri nin-ij chive.
1CO 15:35 Pero riq'uin juba' c'o jun quire' nu'ij: ¿Can kitzij cami chi ri anima'i' xquec'astaj chic? Y si kitzij, ¿achique cami chi cuerpo ri xtiquic'uaj?
1CO 15:36 Pero rat ri ya'in quiri', xa rat nacanic. Tatz'eta' jun ch'uti ruvech semilla; si man namuk ta can pan ulef, man ntel ta pe.
1CO 15:37 Y tok na'an tico'n, mana-ta ri rakan ri tico'n ri namuk can, xa ja ri ch'utik ruvech trigo o xa achique na jun chic ruvech semilla ri namuk can.
1CO 15:38 Pero ri Dios yeruyala' ru-cuerpo ri semilla achel ri runojin can chi yeruya', y chiquijununal ri semilla nuyala' ri can qui-cuerpo vi.
1CO 15:39 Y ronojel ruvech cuerpo, man ejunan ta. Jun vi titzu'un ri ka-cuerpo roj vinak, jun vi titzu'un qui-cuerpo ri avaj, jun vi titzu'un qui-cuerpo ri chicop c'o quixic' y jun vi titzu'un qui-cuerpo ri quer.
1CO 15:40 C'o cuerpos richin chicaj y c'o cuerpos richin choch'ulef; chi conojel jabel banon chique, pero jun vi yetzu'un ri cuerpos richin chicaj, y jun vi yetzu'un ri erichin ri roch'ulef.
1CO 15:41 Ri k'ij y ri ic', man junan ta ri sakil ri niquiya', y man junan ta sakil ri niquiya' riq'uin ri sakil ri niquiya' ri ch'umila'. Nis-ta ri ch'umila' man junan ta sakil niquiya' conojel.
1CO 15:42 Quiri' mismo tok xquec'astaj-e ri anima'i', mana-ta chic ri mismo qui-cuerpo ri xtic'astaj-e; roma ri cuerpo quic'uan tok xemuk, xa nik'ey can, jac'a ri qui-cuerpo ri xtic'astaj-e man nik'ey ta chic.
1CO 15:43 Ri cuerpo ri nimuk, manak ruk'ij, jac'a ri cuerpo ri xtic'astaj-e, can c'o ruk'ij. Ri cuerpo ri nimuk, manak ruchuk'a', jac'a ri cuerpo ri xtic'astaj-e, can c'o ruchuk'a'.
1CO 15:44 Ri cuerpo ri nimuk, richin ri aj-roch'ulef c'aslen, jac'a tok xtic'astaj-e, can jun cuerpo richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu. Roma si c'o cuerpo richin vave' choch'ulef, c'o cuerpo richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu.
1CO 15:45 Quiri' nik'alajin chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can tok nu'ij chi ri na'ey achi ri xubinaj Adán, xyo'ox ruc'aslen richin vave' choch'ulef. Jac'a ri Jesucristo ri ruq'uisbel Adán, nkucha' che, rija' jun Espíritu ri niyo'on c'aslen.
1CO 15:46 Pero mana-ta ri cuerpo richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu ri nic'uje' na'ey, roma na'ey na nic'uje' ri cuerpo richin re roch'ulef, c'ajari' tok niyo'ox chike ri cuerpo ri richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu.
1CO 15:47 Ri na'ey achi ri xubinaj Adán, can aj-roch'ulef vi, roma riq'uin ulef x-an-vi. Jac'a ri ruca'n achi, ri Ajaf Jesucristo, can aj-chicaj vi.
1CO 15:48 Y achel ri Adán xuc'uaj ri aj-roch'ulef c'aslen, quiri' mismo conojel vinak choch'ulef. Y achel ri Jesucristo c'o ruc'aslen ri richin chicaj, quiri' mismo conojel ri erichin rija'.
1CO 15:49 Y achel kac'uan ri c'aslen ri richin ri aj-roch'ulef achi, tikac'uaj ri c'aslen ri richin ri aj-chicaj achi.
1CO 15:50 Pero tivetemaj c'a rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri cuerpo ri kac'uan vacami, mana-ta ri' ri c'o che'el xtic'uje' pa ru-gobierno ri Dios, nis-ta ri xa nik'ey, mana-ta ri' ri c'o che'el xtic'uje' ri achique lugar man jun chic nik'ey.
1CO 15:51 Vacami c'a, yin ninjo' nintzijoj chive ri xa revan-ri' pa na'ey, y xa k'alajrisan chic vacami. Man konojel ta (xkucom, xkuquen), pero konojel xtijalataj ri ka-cuerpo
1CO 15:52 pa jun ch'uti yic' y achel pa jun yup runak'-avech chupan ri k'ij tok xtik'ajan ri ruq'uisbel trompeta. Jari' tok xquec'asos-e ri anima'i' ri xquiya-e cánima riq'uin ri Jesucristo, y riq'uin yan chic jun cuerpo ri man nik'ey ta xquec'astaj-e. Y jari' xtijalataj ri ka-cuerpo roj ri c'a roj q'ues na.
1CO 15:53 Roma ri cuerpo ri kac'uan vacami ri xa nik'ey y c'o ruk'a' ri camic che, nic'atzin chi nivik riq'uin ri jun chic c'aslen ri man nik'ey ta y manak ruk'a' ri camic che.
1CO 15:54 Y ri ka-cuerpo ri xa nik'ey y c'o ruk'a' ri camic che, tok (vekon, vikon) chic riq'uin ri jun chic c'aslen ri man nik'ey ta y manak ruk'a' ri camic che, chiri' nibanataj-vi ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Ri camic jubik' x-an-e che roma ri xch'acon richin.
1CO 15:55 Romari', rat camic, manak chic ruchuk'a' ri aquiy chike. Y rat ri rat quijul anima'i', man jun bey chic xkojach'ec. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
1CO 15:56 Ri ruquiy ri camic ja ri mac, y ri niyo'on ruchuk'a' ri mac ja ri ley.
1CO 15:57 Pero matiox che ri Dios, roma nu'on chike chi nkuch'ocomaj roma ri Kajaf Jesucristo.
1CO 15:58 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin ri can yixinjo', nin-ij c'a chive: Xa jun tibana' che ri ivánima, man tiya' lugar chi c'o yixelesan-e chupan ri kitzij ri iveteman chic. Jumul tibana' rusamaj ri Ajaf, roma iveteman chi ronojel ri ni'en pa rubi' rija', man choj ta quiri' niq'uis.
1CO 16:1 Vacami c'a, ninjo' yich'o juba' pa ruvi' rumolic ri ofrenda richin quito'ic ri quiniman pa tinamit Jerusalem. Tibana' rix achel ri nu'in can chique ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit richin ri roch'ulef Galacia.
1CO 16:2 Ri na'ey k'ij richin ronojel semana, rix ja riq'uin ri ajani xich'ec chi'ijununal tivelesaj can ri ajani yixtiquer niya' y tiyaca' yan apu. Quiri' tibana' richin quiri' tok (xquinapon, xquinebos), man c'a ja ta ri' ninojij achique ni'en.
1CO 16:3 Y tok yinc'o chic chiri' iviq'uin, xquentak-e ri xque'icha-e rix richin nequijacha' ri ofrenda, y yin xtin-en-e jun vuj chiquik'a', richin quiri' utz nic'ul quivech coma ri xquec'ulu ri to'onic pa Jerusalem.
1CO 16:4 Y si nic'atzin chi ja jun yin yi'e quiq'uin, quiri' vi c'a ri', xa ja yan chic rije' ri xquebe chuvij.
1CO 16:5 Yin can xquixentz'eta' na vi chiri' pa tinamit Corinto, pero na'ey yik'ax pa roch'ulef Macedonia, roma can quiri' nubanon che ri vánima.
1CO 16:6 Riq'uin juba' xquilayoj-e iviq'uin, o c'a xtink'asaj na e ru-tiempo ri tef chiri', richin quiri' tok xquinel-e, rix xquinito-e riq'uin ri nic'atzin chupan ri nubey xa achique na lugar xqui'e-vi.
1CO 16:7 Roma xa ta vacami yan yixentz'eta-pe, xaxe oc jun ca'i' k'ij yic'uje-pe iviq'uin. Roma can ninjo' yilayoj-e juba' iviq'uin, si quiri' nrojo' ri Ajaf.
1CO 16:8 Pero vacami, c'a yic'uje' na vave' pa tinamit Efeso, c'a tik'ax na ruk'ijul ri nimak'ij Pentecostés.
1CO 16:9 Quiri' nin-en roma ri Dios rujakon jun nimalaj puerta chinuvech richin nin-en ri rusamaj ri can c'o q'uiy utz ruc'amon-pe, y xa c'o q'uiy vinak ri catajnak coyoval roma ri yitajin.
1CO 16:10 Jac'a tok ri Timoteo xteka iviq'uin, titija' ik'ij chi rija' utz nuna' chi c'o chi'icojol, roma rija' mismo rusamaj ri Dios najin riq'uin achel yin.
1CO 16:11 Roma c'a ri', man jun tibano chi ri Timoteo xa man jun rakale'n, xa riq'uin utzulaj ino'oj tiya-pe ri nic'atzin che chupan ri rubey, richin quiri' nitzolij-pe vave' viq'uin, roma yin voyo'en rija' junan quiq'uin ri ch'aka' chic ri quiniman ri Jesucristo.
1CO 16:12 Jac'a pa ruvi' ri Apolos ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, yin xintij nuk'ij xinc'utuj quemelal che chi can ta ni'e chiquij ri quiniman ri Jesucristo ri yebe iviq'uin. Pero man juba' xrojo' ránima chi xixerutz'eta' yan, pero tok xtitiquer, xa xquixerutz'eta' ri más chikavech apu.
1CO 16:13 Quixc'ase' utz-utz pa ruvi' ri ic'aslen y cof quixc'uje' chirakan ri Jesucristo ri achok riq'uin cukul-vi ic'u'x. Tibana' rix achel ri achi'a' man yetzolij ta chiquij chuvech jun c'ayef, chuvi' ruchuk'a' ri Dios tic'uaj-vi ri ic'aslen.
1CO 16:14 Chupan ronojel ri ni'en, tik'alajin chi can kitzij nijo-ivi' chivech.
1CO 16:15 Rix aj-Corinto ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, iveteman chi ja ri Estéfanas y conojel ri ec'o riq'uin pa racho, ja rije' ri na'ey xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo chiri' pa roch'ulef Acaya, y can quijachon cánima pa rusamaj ri Dios chi'icojol rix ri rix lok'olaj rutinamit ri Dios.
1CO 16:16 Tinimaj c'a quitzij ri e'achel rije', y conojel ri yeto'on pa rusamaj ri Dios y can niquitij quik'ij chupan.
1CO 16:17 Yin yiquicot vacami roma ec'o chic pe ri Estéfanas, ri Fortunato y ri Acaico viq'uin. Ja rije' yeto'on vichin riq'uin ri man xixtiquer ta xi'en rix roma man rixc'o ta pe vave'.
1CO 16:18 Roma rije' can xuquiya' ruchuk'a' ri vánima yin, y quiri' mismo xqui'en chive rix. Roma c'a ri', que'iya' pa cuenta ri e'achel rije'.
1CO 16:19 Ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit richin ri roch'ulef Asia niquitak-e i-saludo. Ri Aquila y ri Priscila junan quiq'uin ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa cacho rije', can niquitak-e i-saludo pa rubi' ri Ajaf.
1CO 16:20 Conojel ri quiniman ri Jesucristo niquitak-e i-saludo. Y tok ni'en-ka saludar ivi', tic'utu' chivech chi kitzij nijo-ivi'.
1CO 16:21 Yin Pablo can riq'uin nuk'a' nintz'ibaj-vi-e ri saludo re' chive.
1CO 16:22 Si c'o jun man nrojo' ta ri Ajaf Jesucristo, tika c'a castigo pa ruvi'. ¡Ajaf, Cape c'a!
1CO 16:23 Ri ru-favor ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin.
1CO 16:24 Yin can yixinjo' chi'ivonojel rix ri xa jun chic kabanon iviq'uin riq'uin ri Cristo Jesús. Amén.
2CO 1:1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi'. Y ri Timoteo ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin c'o vave' tok nin-en-e ri vuj re' chive rix aj-Corinto ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios, y chique conojel ri erichin rutinamit ri Dios chiri' chupan ronojel ri roch'ulef Acaya.
2CO 1:2 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pa tak ivánima.
2CO 1:3 Tikaya' ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' jun Tata'aj ri nupokonaj kavech ri roj ralc'ua'l, jun Dios ri nuya' ruchuk'a' ri kánima chupan ronojel.
2CO 1:4 Rija' chuvech ronojel k'axomal ri nikak'asaj pa kac'aslen nuya' ruchuk'a' ri kánima, richin quiri' ja jun roj nkutiquer nikaya' ruchuk'a' cánima ri niquik'asaj xa achique na k'axomal. Nikaya' ruchuk'a' ri cánima riq'uin ri mismo ruchuk'a' ri kánima ri xyo'ox chike roj roma rija'.
2CO 1:5 Roma, achel niq'uiyer ri k'axomal pa kac'aslen roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, ja jun ruchuk'a' ri kánima niq'uiy roma ri Jesucristo.
2CO 1:6 Y si nikak'asaj k'axomal pa rusamaj ri Jesucristo, ri' nic'atzin chive rix richin nic'uje' ruchuk'a' ri ivánima y yixcolotaj. Y si niyo'ox ruchuk'a' ri kánima roj, ja jun ri' nic'atzin chive richin nic'uje' ruchuk'a' ri ivánima y yixcolotaj. Jari' ri nibanataj pan ic'aslen tok rix man nik'ax ta ic'u'x chi nicoch' ri k'axomal achel nikak'asaj roj vacami.
2CO 1:7 Roj cukul kac'u'x jumul chi rix, roma nik'asaj k'axomal pa rusamaj ri Jesucristo achel nikak'asaj roj, quiri' mismo xtiyo'ox ruchuk'a' ri ivánima achel niyo'ox ruchuk'a' ri kánima roj.
2CO 1:8 Romari', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin ninjo' chi nivetemaj ri ajani chi k'axomal xkak'asaj ri pa roch'ulef Asia. Xkana' chi ri kuchuk'a' man nitiquer ta chic pa ruk'a' ri k'axomal, y romari' xkanojij chi can man xkuc'ase' ta chic, xaxe chic kacamic koyo'en.
2CO 1:9 Pa kánima xka'ij chi can nkucamises na vi, pero ja mismo ri k'axomal xc'utu chikavech chi ja riq'uin ri Dios ri nic'ason-e quichin ri anima'i' nic'atzin chi cukul-vi kac'u'x, y mana-ta riq'uin ri juba' kuchuk'a' roj.
2CO 1:10 Roma rija' man ruyo'on ta lugar chi roj camisan, nkuruchajij vacami, y cukul kac'u'x chi c'a xkurucol na chuvech jun nimalaj camic achel ri xojk'ax chupan.
2CO 1:11 Pero kojito' c'a pan oración, richin quiri' q'uiy ri xqueyo'on matiox che ri Dios koma, tok niquitz'et ri favor ri nuya' ri Dios pa kavi' roma qui-oración eq'uiy.
2CO 1:12 Ri nibano chike roj chi nkuquicot vacami, ja ri nuna' ri kánima. Y ri' ja chi kac'utun chiquivech ri vinak, y más chivech rix, jun kánima (ch'uch'uj, me'l oc) ri man jun itzel kevan chupan. Man aj-roch'ulef ta no'oj uc'uayon kichin, xa ja ri ru-favor ri Dios ri sipan chike ri uc'uayon.
2CO 1:13 Roma ri katz'ibalo'n-e chive, man ca'i' ta ruchojmil. Can ja achel ri (nik'ax, nino') chivech tok ni'en leer, jari' ri nikajo' nika'ij-e chive, y manak chic jun revan-ri' chupan. Yin cukul nuc'u'x chi rix (xtik'ax, xtino') utz-utz chivech
2CO 1:14 ri man (nik'ax, nino') ta chiquivech conojel chi'icojol rix, chi ja koma roj, rix xquixquicot, achel roj xkuquicot ivoma rix chupan ri nimalaj k'ij tok ri Ajaf Jesús xtu'on ri ru'in can.
2CO 1:15 Y roma cukul nuc'u'x chi rix xquixquicot koma roj, romari' can xinjo' chi xik'ax na'ey iviq'uin; richin quiri' tok xquitzolij-pe, yik'ax chic jun bey iviq'uin, richin quiri' xquixquicot chic rix jun bey.
2CO 1:16 Can nunojin-vi chi yik'ax iviq'uin chiri' pa tinamit Corinto tok yi'e pa Macedonia, y tok yitzolij-pe, yik'ax chic jun bey iviq'uin, richin chi rix yinito-pe riq'uin ri achique nic'atzin chupan ri nubey richin yitzolij pa Judea.
2CO 1:17 Pero riq'uin ri man xitiquer ta xixentz'eta', riq'uin juba' rix ni'ij chi xaxe cha'anin xinnojij chi xinjo' yixentz'eta', o nuyon xin-en-ka che ri vánima chi man jamel ta yixentz'eta', y riq'uin ri' ja' man ja' ntel ri nin-ij chive.
2CO 1:18 Pero xa man quiri' ta. Roma achel ri Dios can nu'on-vi ronojel ri nu'ij, quiri' mismo pa kánima roj nikajo' chi ja' ntel-vi ronojel ri nika'ij chive.
2CO 1:19 Roma ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios man jun bey ja' man ja' ntel-vi ri nu'ij; roma rija' can ja' vi ri nu'ij. Y rix xivac'axaj rutzijol pa kachi' roj; pa nuchi' yin Pablo y pa quichi' ri Silvano y ri Timoteo.
2CO 1:20 Y ri Jesucristo can ja' ntel-vi ri nu'ij, roma ri ajani rusujun can ri Dios ja riq'uin ri Jesucristo nitzakon-vi. Romari' pa rubi' ri Jesucristo roj nika'ij amén, richin chi ri Dios nuc'ul ruk'ij koma.
2CO 1:21 Y ja ri Dios banayon chi cof rojc'o chirakan ri Jesucristo junan iviq'uin, y xojrucha' richin nika'an ri rusamaj.
2CO 1:22 Y ri Dios can ruyo'on ketal, y ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu pa tak kánima, richin jun retal chi kitzij c'o más favor nekila'.
2CO 1:23 Pero chuvech ri Dios nin-ij-vi chive ri achique c'o pa vánima, y achique roma tok man yin benak ta chi'itz'etic. Roma yin man ninjo' ta chi nensoco' ri ivánima tok xquixentz'eta' chiri' pa Corinto.
2CO 1:24 Man tinojij chi roj can nikana-ka-ki' chi roj rajaf ri ic'aslen chuvech ri Dios. Man quiri' ta. Roj xaxe nikajo' yixkato' richin más niquicot ri ivánima, roma cof rixc'o chirakan ri Jesucristo roma iyo'on ivánima riq'uin.
2CO 2:1 Vacami c'a, yin xinnojij-ka pa vánima chi más utz chuve yin chi man yixentz'eta' ta, si xa bis chic nenya' jun bey pan ivánima.
2CO 2:2 Roma si xa bis nenya' pan ivánima, ¿achique chic xtibano che ri vánima chi niquicot, tok xa ja yin mismo yineyo'on bis chive rix ri yixbano che ri vánima chi yiquicot? Man jun chic.
2CO 2:3 Jare' mismo ri xintz'ibaj-e na'ey chive, richin quiri' tok xquixentz'eta', man ta xquiniya' chi bis rix ri achok ivoma can ta yiquicot. Roma yin cukul nuc'u'x iviq'uin chi ri nu'on chuve chi yiquicot, jari' mismo nu'on chive rix chi yixquicot.
2CO 2:4 Roma yin jani na yibison, nik'axo ri vánima, y riq'uin ok'ej xintz'ibaj-e ri vuj chive, pero man richin ta chi xixinya' pa bis, xa richin tivetemaj chi yin riq'uin ronojel vánima yixinjo'.
2CO 2:5 Pero si c'o jun xbano chuve chi xibison, man nuyon ta yin ri xiruya' chi bis, xa juba' ma chi'ivonojel xixrumaj. Juba' ma, yicha' chive, roma man ninjo' ta chi nik'ax ruvi' ri nutzij.
2CO 2:6 Pero riq'uin chi rix q'uiy ri xixch'aben yan richin ri xyo'on bis chi'icojol, más utz man chic achique más ti'ij che.
2CO 2:7 Vacami c'a, pa ruq'uexel chi c'a quiri' na yixtajin chirij, xa tibana' perdonar y tiya' ruchuk'a' ri ránima richin quiri' man tisatz jumul chupan ri bis.
2CO 2:8 Roma c'a ri', riq'uin quemelal ninc'utuj chive, chi tic'utu' chuvech rija' chi can kitzij nijo'.
2CO 2:9 Ja chic jun roma ri' tok xintz'ibaj-e ri vuj ri xintak-e iviq'uin, richin ninjo' ninvetemaj si kitzij ninimaj ronojel ri nu'in-e chive.
2CO 2:10 Ri xti'en perdonar rumac rix, quiri' mismo xtin-en yin. Roma ri ajani nic'atzin chi nin-en perdonar, can chuvech ri Jesucristo nubanon-vi perdonar ivoma rix.
2CO 2:11 Richin quiri' man juba' ninya' lado che ri Satanás chi nkuruch'ec. Roma roj keteman chic ri itzel tak rubeyal erucanon rija' richin nkuka pa ruk'a'.
2CO 2:12 Jac'a tok (xinapon, xinebos) pa tinamit Troas richin xentzijoj ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, masque ri Ajaf can xujak jun puerta chinuvech chi xintzijoj ri ruch'abel chique ri ec'o chiri',
2CO 2:13 pero ri vánima can nik'axo roma man xkil ta ki' riq'uin ri Tito ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin. Roma c'a ri', xa cha'anin xich'o can chique ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa Troas, richin xi'e pa roch'ulef Macedonia.
2CO 2:14 Pero matiox che ri Dios ri nibano chi jumul nkutiquer chirij ri itzel, roma xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, y nkurucusaj richin ni'e chi naj chi nakaj ri jubulaj ruxla' ri utzulaj runo'oj ri Jesucristo.
2CO 2:15 Roma roj roj achel ruxla' jun jubulaj ak'on ri nusuj ri Jesucristo chuvech ri Dios, ri nijubub ni'e chiquicojol ri yecolotaj y chiquicojol ri manak chic quik'a' richin yecolotaj.
2CO 2:16 Chiquivech ri manak chic quik'a' richin yecolotaj, achel jun uxla' man utz ta ri xa ja ri camic ri richin jumul ri petenak chiquij niquina'. Jac'a chiquivech ri yecolotaj, jun jubulaj ruxla' ri nuq'uen-pe ri c'aslen ri richin jumul chique niquina'. Pero, man jun ri ruyon chuvech nitiquer nu'on re'.
2CO 2:17 Roma tok nikaya' rutzijol ri Jesucristo, pa ruchojmil nika'an, y man nika'an ta achel niqui'en ch'aka' ri xa niquijal rubixic roma ch'acoj méra. Roj ri jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, riq'uin ronojel kánima nikaya' rubixic rija', y ja ri Dios takayon-pe kichin, ri achok chuvech nika'an-vi ri samaj.
2CO 3:1 Riq'uin ri achique nkutajin chubixic chive, man tinojij chi richin nikaya' kak'ij chivech, ni man tinojij chi nic'atzin chi kac'uan-apu jun vuj chive ri nu'ij chi utz tic'ulu' kavech, o can ta nikac'utuj jun vuj chive ri nu'ij chi utz tic'ul kavech pa ch'aka' chic tinamit.
2CO 3:2 Roma xa ja rix mismo ri rix achel jun kavuj ri nu'ij chi utz tic'ul kavech. Quiri' nuna' ri kánima ivoma rix y quiri' mismo yixk'alajin chiquivech conojel.
2CO 3:3 Roma rix, rix achel jun vuj richin ri Jesucristo ri roj rucusan chutz'ibasic, pero man riq'uin ta tinta, xa riq'uin ri ru-Espíritu ri c'aslic Dios, y man chuvech ta tz'ajtz'ak tak abaj, xa pa c'aslic tak ivánima tz'iban-vi.
2CO 3:4 Quiri' ri nika'ij chive, roma roj, ja roma ri Jesucristo tok cukul kac'u'x riq'uin ri Dios chi can utz vi ri samaj ri nkutajin chuvech.
2CO 3:5 Ri nkutajin chubixic chive, mana-ta chi roj can nkutiquer nika'an ri samaj, y can ta romari' ja roj kayon nikanojij-ka-ki'. Man quiri' ta. Si q'uiy samaj kabanon, xa roma ja ri Dios banayon chike chi nkutiquer kabanon.
2CO 3:6 Ja rija' banayon mayij tak samajela' chike richin ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen, pero man richin ta chi nkutijon pa ruvi' ri ley ri tz'iban can, xa richin nkutijon pa ruvi' ri petenak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, roma ri ley xaxe camic nuq'uen-pe pa kavi', pero ri Lok'olaj Espíritu nuq'uen-pe ri c'aslen ri richin jumul.
2CO 3:7 Y riq'uin ri quitijoxic ri israelitas ri xu'on ri Moisés pa ruvi' ri ley ri tz'iban chuvech ri tz'ajtz'ak tak abaj ri xyo'ox che, can xk'alajin ri nimalaj ruk'ij ri Dios. Romari' ri israelitas man xetiquer ta xquicayej layoj (ruvech, rupalaj) ri Moisés, roma can nitz'intz'ot riq'uin jun sakil ri xa man richin ta jumul xc'uje'. Y si quiri' ruk'ij ri Dios xk'alajin riq'uin ri Moisés chiquitijoxic ri israelitas pa ruvi' ri ley ri nuc'ut chi nika camic pa quivi' ri yebano mac,
2CO 3:8 más na quiri' xtik'alajin ruk'ij ri Dios riq'uin quitijoxic ri rutinamit pa ruvi' ri samaj nu'on ri Lok'olaj Espíritu pa tak cánima.
2CO 3:9 Roma si xk'alajin ri nimalaj ruk'ij ri Dios riq'uin quitijoxic ri israelitas pa ruvi' ri ley ri nuc'ut chi nika camic pa quivi' ri yebano mac, hasta más xtik'alajin ruk'ij ri Dios riq'uin quitijoxic ri rutinamit pa ruvi' ri achique ruchojmil chi man jun chic mac nicakalej chuvech.
2CO 3:10 Roma ri ruk'ij ri Dios ri xk'alajin na'ey riq'uin ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, vacami man can ta quiri' chic nik'alajin, tok nijunumex riq'uin ri más nik'alajrisan ri nimalaj ruk'ij.
2CO 3:11 Roma si xk'alajin ruk'ij ri Dios riq'uin ri xa man richin ta jumul xc'uje', más na quiri' ruk'ij xtik'alajin riq'uin ri can richin jumul nic'uje'.
2CO 3:12 Y roma kayo'on-apu kavech chirij ri jumul xtic'uje' ri can c'o nimalaj ruk'ij, jari' nibano chike chi man jun achique nikevaj, xa chi ronojel nikaya' chosakil.
2CO 3:13 Man nika'an ta achel xu'on ri Moisés, ri xutz'apij (ruvech, rupalaj) riq'uin jun tziek, richin quiri' ri israelitas man ti'e quivech chucayexic tok niq'uis-ka ruk'ij ri Dios ri xaxe richin juba' k'ij yo'on-pe chi nitz'intz'ot chiri'.
2CO 3:14 Pero ri israelitas achel xtoxto' (quijolon, quivi'), roma c'a chupan ri k'ij re', tok ni'an leer ri ojer ruvujil c'aslen, rije' achel xa tz'apin (quivech, quipalaj) riq'uin jun tziek ri achel xucusaj ri Moisés. Jac'a tok jun cánima niqui'en riq'uin ri Jesucristo, jari' nelesan-e ri tziek ri'.
2CO 3:15 Roma c'a chupan ri k'ij re', jun bey, jun bey tok ni'an leer ri tz'iban can roma ri Moisés, achel c'o tz'apiyon rij ri cánima.
2CO 3:16 Jac'a tok rije' xtiquijal quino'oj y xtiquiya' cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, jari' xteleses-e ri'.
2CO 3:17 Roma ri Ajaf Jesucristo xa jun quibanon riq'uin ri Lok'olaj Espíritu. Y xa achique na ri xtic'uje' ru-Espíritu ri Ajaf pa ránima, man jun nik'ato richin chi nu'on ri nrojo' ri Dios.
2CO 3:18 Romari', konojel roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo, man jun chic tz'apiyon kavech, xa can nikatz'et chic apu ri nimalaj ruk'ij ri Ajaf, achel jun espejo ri jabel nich'ich'an ruvech. Y roma can kayo'on-apu kavech riq'uin, k'ij-k'ij más nik'alajin-pe ri nimalaj ruk'ij ri Ajaf pa kac'aslen, c'a ja tok xkuje'oc achel rija' ri c'o nimalaj ruk'ij. Y ronojel ri' ja ri ru-Espíritu ri Ajaf nibano.
2CO 4:1 Roma c'a ri', ri quitijoxic ri vinak chila'en chike roma xpokonex kavech roma ri Dios, man juba' caca' kac'u'x nika'an-ka chupan.
2CO 4:2 Pa ruq'uexel ri', roj kabanon che ri kánima chi xa roj caminak chuvech ri nibanataj che'elek'el ri xa nuya' q'uix. Man nika'an ta tz'ucun tak tzij richin c'o nikajo-apu chique ri ye'ac'axan kichin, ni man nikajal ta ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yekatijoj-vi. Xa chosakil chuvech Dios nikak'alajrisaj ri kitzij chiquivech, roma nikajo' chi conojel niquina' pa cánima chi ja ri kitzij ri nkutajin chubixic.
2CO 4:3 Pero si tz'apel ruchojmil ri utzulaj ch'abel ri nikatzijoj roj ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri' xaxe chiquivech ri can richin vi chi man yecolotaj ta.
2CO 4:4 Ja vinak ri' ri rusatzon quino'oj ri rajaf ri tiempo re'. Quiri' nu'on chique ri man niquinimaj ta ri Jesucristo, richin man tiquitz'et ri sakil richin ri utzulaj ch'abel ri nic'utu ri nimalaj ruk'ij ri Jesucristo ri c'aslic ruvachibel ri Dios.
2CO 4:5 Quiri' nika'an che ri samaj, roma mana-ta katzijol roj ri nikaya'. Ri nikatzijoj, ja ri Jesucristo ri Ajaf pa ruvi' ronojel, y roj roj isamajela' pa rubi' rija'.
2CO 4:6 Roma ri Dios ri x-in chi tik'alajin-pe sakil chupan ri k'eku'n, ja rija' mismo niyo'on sakil pa tak kánima, richin niketemaj chi riq'uin ri Jesucristo nitz'etetaj-vi ri nimalaj ruk'ij ri Dios.
2CO 4:7 Ri yitajin chubixic chive, jun beyomal yo'on chike roj ri xa roj achel relic tak bojo'y banon riq'uin ulef, richin quiri' nik'alajin chi ri nimalaj uchuk'a' ri nic'atzin richin nibanataj rusamaj ri Dios, riq'uin rija' petenak-vi y man kiq'uin ta roj.
2CO 4:8 Jalajoj c'ayef nikil pa kac'aslen, pero man kayo'on ta ki' pa ruk'a'. Man nikil ta achique nika'an, pero man satznak ta kac'u'x.
2CO 4:9 Xa achique na lugar nkuk'ax-vi, ni'an pokon chike, pero ri Dios c'o kiq'uin. Masque roj torin pan ulef, pero man roj camisan ta jumul.
2CO 4:10 Xa achique na lugar nku'e-vi, ri ka-cuerpo nijar benak pa ruk'a' ri camic, achel x-an che ru-cuerpo ri Jesús, richin quiri' ja jun ri ruc'aslen ri Jesús nik'alajin pa ka-cuerpo.
2CO 4:11 Roma roj ri c'a roj q'ues na, achel can ta k'ij-k'ij roj jachon pa ruk'a' ri camic roma rubi' ri Ajaf Jesús, richin quiri' ja jun ri ruc'aslen rija' nik'alajin chupan ka-cuerpo ri xa niq'uis.
2CO 4:12 Y can quiri' vi; can nisamaj ri camic pa ka-cuerpo, jac'a chive rix xa c'aslen ri richin jumul ruc'amon-pe.
2CO 4:13 Y roma kayo'on kánima riq'uin ri Dios, nika'an achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nu'ij: Xinya' vánima riq'uin y romari' nintzijoj. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. Romari', ja jun roj nikatzijoj ri achique kaniman,
2CO 4:14 roma keteman chi ri xc'ason-e ri Ajaf Jesús chiquicojol ri anima'i', jari' mismo xkuc'ason-e roj, roma xa jun kabanon riq'uin ri Ajaf Jesús ri xkujeruc'utu' junan iviq'uin chuvech ri Dios.
2CO 4:15 Roma ronojel ri nikak'asaj pa kac'aslen, xa roma yixkajo' rix, richin quiri' más eq'uiy ye'ilo ru-favor ri Dios, y quiri' más eq'uiy xqueyo'on matiox che ri Dios richin nuc'ul ruk'ij.
2CO 4:16 Romari' man juba' caca' kac'u'x nika'an-ka, masque ri ka-cuerpo ri kac'uan vacami xa nirijix benak, jac'a ri ka-espíritu xa k'ij-k'ij más nic'uje-e ruchuk'a'.
2CO 4:17 Roma ri juba' k'axomal re nikak'asaj ri xa cha'anin nik'ax, k'ij-k'ij más nutz'akatisaj ri kak'ij ri xtic'uje' richin jumul.
2CO 4:18 Roma ri kánima man pa ruvi' ta ri yetz'etetaj choch'ulef benak-vi, xa pa ruvi' ri man yetz'etetaj ta. Roma ri yetz'etetaj, xa ronojel yeq'uis, jac'a ri man yetz'etetaj ta, erichin jumul.
2CO 5:1 Quiri' nin-ij chive roma keteman si niq'uis ri ka-cuerpo ri ocunak racho ri kánima vave' choch'ulef, ri Dios xtuya' chic jun racho ri man achi'a' ta ebanayon; jun racho man niq'uis ta y chila' chicaj c'o-vi.
2CO 5:2 Vacami nijilo ri kánima chupan ri ka-cuerpo ri ocunak racho. Roma nurayij chi ntoc cha'anin chupan ri jun chic racho ri richin chicaj;
2CO 5:3 richin quiri' c'o rutziak ri kánima nilitaj, y man ch'anel ta.
2CO 5:4 Roma riq'uin ri cuerpo kac'uan vacami, nkujilo y nikana' k'axomal roma man nikajo' ta chi ri kánima ntel yan e chupan, can nikajo' chi quiri' ruchi-ruvech nivik, richin quiri' re ka-cuerpo ri c'o ruk'a' ri camic che, nimukutaj roma ri c'aslen ri richin jumul.
2CO 5:5 Ri banayon chike chi quiri' favor nikac'ul, ja ri Dios mismo ri yayon ri Lok'olaj Espíritu chike, retal chi c'a c'o na más xtiyo'ox chike.
2CO 5:6 Y roma yo'on ri Lok'olaj Espíritu chike, jumul cukul kac'u'x, y keteman chi tok c'a kac'uan na ri cuerpo richin ri roch'ulef, c'a man jani rojc'o-apu riq'uin ri Ajaf Jesús.
2CO 5:7 Roma, ruxe'el ri kac'aslen riq'uin ri Dios, mana-ta ri nikatz'et riq'uin kavech, xa ja chi cukul kac'u'x riq'uin ri Jesucristo.
2CO 5:8 Pero roma cukul-apu kac'u'x, más nikarayij chi man ta chic rojc'o chupan ri cuerpo re', can ta rojc'o chic apu chupan ri kitzij kacho riq'uin ri Ajaf.
2CO 5:9 Romari', si c'a rojc'o na chupan ri aj-roch'ulef cuerpo, o si rojc'o chic riq'uin ri Ajaf, nikatij kak'ij chi nkuka chuvech ri Dios.
2CO 5:10 Roma nic'atzin chi c'o na jun k'ij tok konojel nkujepapo' chuvech ri Jesucristo, richin quiri' chikajununal nikac'ul rajil-ruq'uexel ri xka'an riq'uin ri ka-cuerpo tok xojc'uje' choch'ulef, si utz o man utz ta.
2CO 5:11 Y roma keteman chi nic'atzin nikaxi'ij-ki' chuvech ri Ajaf ri achok chuvech xkujepapo-vi, romari' nikatij kak'ij richin niquinimaj ri vinak. Roma chuvech ri Dios can k'alaj ri achique rubanon ri kánima, pero yin ninjo' chi ja jun chivech rix nik'alajin-vi.
2CO 5:12 Man nikajo' ta nikaya' chic ka kak'ij jun bey chivech, xa nikajo' nikaya' jun roma chive richin quiri' rix nina' chi can c'o kakale'n, richin quiri' yixtiquer nito-ivi' chiquivech ri yebano chi can c'o rakale'n jun vinak riq'uin ri achique nitzu'un y man riq'uin ta ri achique rubanon ri ránima.
2CO 5:13 Roma si kitzij achel niquinojij ch'aka' chi roj man nikana' ta nkuch'o, re' can richin chi ri Dios nuc'ul ruk'ij. Y si kitzij achel niquinojij ch'aka' chi can pa ruchojmil nkuch'o, xa richin c'o utz xtuq'uen-pe chive rix.
2CO 5:14 Quiri' ri nika'an roma ri Jesucristo can nkurojo', y jari' ri ninimo kichin. Romari' quire' nikanojij: Achel rija' xujach ri ruc'aslen coma conojel, romari' conojel achel (xecom, xequen) junan riq'uin.
2CO 5:15 Y coma conojel tok xujach ri ruc'aslen, richin quiri' ri c'o quic'aslen riq'uin, man pa ruvi' ta chic ri nika chiquivech benak-vi ri cánima, xa pa ruvi' ri nika chuvech ri xujach ruc'aslen coma, y xc'asos-pe chiquicojol ri anima'i'.
2CO 5:16 Roma c'a ri', roj vacami, y ri chikavech-apu, mana-ta chic ri achique nitzu'un jun vinak ri nikaya' pa cuenta. Si pa na'ey quiri' xka'an riq'uin ri Jesucristo, vacami, man quiri' ta chic nika'an.
2CO 5:17 Romari', vacami xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, c'ac'ac' ni'an che; ronojel ri xa richin ri ojer c'aslen, xecanaj yan can y xa c'ac'ac' chic rubanon ronojel.
2CO 5:18 Y ronojel ri xin-ij yan ka chive, petenak riq'uin ri Dios ri ruc'ulun chic kavech roma ri nimalaj samaj xu'on ri Jesucristo. Vacami ruyo'on can pa kak'a' chi tikaya' rubixic ri achel nic'ul quivech conojel roma rija'.
2CO 5:19 Nu'ij tzij chi riq'uin rucamic ri Jesucristo chuvech cruz, ri Dios xujak bey chiquivech conojel richin nuc'ul chic quivech. Man nuya' ta chic pa cuenta ri quimac, y pa kak'a' roj ruyo'on-vi can chi nikaya' rutzijol ri ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil chi ri Dios nuc'ul quivech.
2CO 5:20 Roma c'a ri', roj achel roj rutako'n ri Dios ri nkuch'o chive pa rubi' ri Jesucristo; ri nika'ij chive achel can ta pa ruchi' ri Dios ntel-vi. Romari' chuvi' quemelal yixkabochi'ij pa rubi' ri Jesucristo chi xa jun ivánima tibana' riq'uin ri Dios.
2CO 5:21 Ri Jesucristo man aj-mac ta, pero ri Dios xu'on jun achel aj-mac che koma roj, richin quiri' ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, man jun chic kamac nikakalej.
2CO 6:1 Roma c'a ri', roj ri junan nikato-ki' pa rusamaj ri Dios iviq'uin, (chuka', ka) yixkapaxa'aj chi man ti'en che ru-favor ri Dios ri sipan chive chi manak samaj nu'on pan ic'aslen.
2CO 6:2 Roma ri Dios nu'ij: Tok ruk'ijul chic richin ninc'ut ri nu-favor, yin xinvac'axaj ri a-oración. Y tok ruk'ijul chic chi ec'o yecolotaj, yin can xatinto-vi. Quiri' xu'ij ri Dios. Nin-ij c'a chive chi vacami can ruk'ijul chic chi nibanataj ri favor, y ruk'ijul chic chi ec'o yecolotaj.
2CO 6:3 Nikatij kak'ij chi man ta koma roj, ec'o niquil jun roma chi man niquinimaj ta ri Dios, richin quiri' man ta niyo'ox chi q'uix rusamaj ri Dios ri nkutajin riq'uin.
2CO 6:4 Nikajo' chi can ta nik'alajin chi kitzij roj rusamajela' ri Dios chupan ronojel ri nika'an; chupan ri ajani nikacoch', chupan ri k'axomal nikak'asaj, chupan ri manak nikacusaj, chupan ri nkurulatz'atz'ej,
2CO 6:5 chupan ch'eyoji'l, chupan ri nkuyo'ox pa tak cárcel, chupan ri nkuka pa quik'a' vinak coyoval chikij, chupan cosic pa ruk'a' samaj, chupan coch'on varan, chupan coch'on vayijal;
2CO 6:6 chupan ri ch'ajch'oj c'aslen ri kac'uan, chupan ri ajani keteman chirij ruch'abel ri Dios, chupan ri nikacoch' ri nipe pa kac'aslen, chupan ri utzulaj kano'oj nika'an, chupan ri xa jun kabanon riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, chupan ri nkujo'on riq'uin ronojel kánima,
2CO 6:7 chupan rutzijosic ri kitzij, chupan ruchuk'a' ri Dios ri nito'on kichin, chupan ri chojmilaj c'aslen ri ruyo'on ri Dios chike chi nikato-ki' chutzijosic ri ruch'abel, o tok nic'atzin chi nikato-ki' chuvech xa achique na,
2CO 6:8 chupan ri ni'ix chikij chi c'o man c'o kak'ij, y chupan ri utz man utz katzijol ni'an. Ec'o niqui'ij chi roj satzoy quino'oj vinak, pero xa ja ri kitzij ri nika'ij.
2CO 6:9 Ec'o man nkojquiya' ta pa cuenta, pero xa jabel eteman kavech. Achel can rojc'o chic pa ruk'a' ri camic, pero c'a roj q'ues na. Roj yo'on pa k'axomal richin nkutijox, pero man roj caminak ta pa ruk'a'.
2CO 6:10 Masque roj yo'on chi bis, pero xa niquicot kavech; achel man jun oc kachajin, pero eq'uiy kabanon beyoma' chique chirakan ri Ajaf. Achel man jun oc ni'e-vi kak'a', pero xa c'o kak'a' che ronojel.
2CO 6:11 Ronojel ri ka'in chive rix aj-Corinto can kitzij vi; kanimirisan ri kánima chivech richin yixkajo'.
2CO 6:12 Roj can kajakon ri kánima chivech, y can rixc'o pa kánima. Jac'a rix, xa man jakal ta ri ivánima.
2CO 6:13 Can achel rix valc'ua'l nin-en chive tok nin-ij chi tijaka' ri ivánima richin nkojijo', achel jun rutzolic ruq'uexel ni'en chike.
2CO 6:14 Rix man xa jun ti'en quiq'uin ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo. Quiri' nin-ij chive, roma manak che'el chi ri chojmilaj c'aslen nuc'uaj-ri' riq'uin ri c'aslen man choj ta, nis-ta ri sakil man nuc'uaj ta ri' riq'uin ri k'eku'n.
2CO 6:15 Quiri' mismo runo'oj ri Jesucristo, man juba' junan riq'uin runo'oj ri Belial, y quiri' ri runiman chic ri Jesucristo, man junan ta quino'oj riq'uin jun ri man runiman ta.
2CO 6:16 Y manak che'el nuc'uaj-ri' racho ri Dios quiq'uin ri tiox, roma rix, rix racho ri c'aslic Dios, achel ri ru'in can rija' mismo: Ri cánima xtoc vacho, y xquic'uje' chiquicojol. Rije' xque'oc nutinamit Y yin xquinoc qui-Dios.
2CO 6:17 Roma c'a ri', ri Ajaf nu'ij: Quixel-pe chiquicojol ri man evichin ta, y tijacha-pe-ivi' quiq'uin. Man chic tijel ik'a' chirij ri xa nretzelaj ri ic'aslen, Y yin can xtinc'ul ivech.
2CO 6:18 Yin xquinoc Itata' rix, Y rix xquixoc numi'al-valc'ua'l. Quiri' nu'ij ri Ajaf ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'.
2CO 7:1 Romari', rix ri can yixinjo', riq'uin ri quiri' rusujun can ri Dios chike, tikach'ajch'ojij-ki' chuvech ronojel ri netzelan ri ka-cuerpo y ri kánima. Tikaxi'ij-ki' chuvech ri Dios y tikatija' kak'ij chi k'ij-k'ij más ch'ajch'oj ri kánima chuvech.
2CO 7:2 Tijaka' c'a ri ivánima chikavech. Roj man jun achok che kabanon-vi jun itzel cosa. Man jun kasatzon ruchojmil ri utzulaj c'aslen chuvech, ni man jun kasatzon runo'oj.
2CO 7:3 Y tok quiri' nin-ij chive, man tinojij chi yin nink'ebaj jun mac chivij. Man quiri' ta. Yin xin-ij yan chive na'ey chi rix can rixc'o pa kánima. Y si c'a roj q'ues na, o si nkujel yan e chuvech ri roch'ulef, rix jumul rixc'o pa kánima.
2CO 7:4 Ronojel ri nuna' ri vánima ivoma, man jun ninvevaj chivech. Yin can nuyo'on ik'ij chiquivech ri ch'aka' chic, y can c'o ruchuk'a' ri vánima ninna'. Nik'ax ruvi' yiquicot chupan ronojel ri k'axomal ri nikak'asaj.
2CO 7:5 Quiri' nin-ij chive roma tok xujuka vave' pa Macedonia, manak che'el xojuxlan pa ruk'a' ri k'axomal, xa ronojel xumol-pe-ri' chikij, roma ri vinak xa coyoval chike, y ri kánima nibison roma man keteman ta achique ibanon rix.
2CO 7:6 Pero ri Dios ri niyo'on ruchuk'a' cánima ri manak oc quik'ij, can xuya' ruchuk'a' kánima roj, roma xu'on chi xuka ri Tito kiq'uin.
2CO 7:7 Pero man xe ta roma xuka kiq'uin, xa roma ja jun rija' xuc'ul ruchuk'a' ri ránima riq'uin ri ibanon rix. Roma xutzijoj chike chi rix can nirayij chi nikatz'et chic ki' iviq'uin, y chi can yixbison roma ri xbanataj chi'icojol, y chi yin can yinc'o pan ivánima. Ronojel ri' xu'on chuve chi más xquicot ri vánima.
2CO 7:8 Roma masque pa na'ey xinya' bis pan ivánima roma ri vuj ri xintak-e iviq'uin, pero man nik'axo ta chuve, roma veteman chi c'o samaj xu'on pan ivánima, masque pa na'ey xin-ij chi más utz man ta xintak-e ri vuj iviq'uin, roma xintz'et chi xixruya' chi bis, pero ri bis ri' xa man xlayoj ta iviq'uin.
2CO 7:9 Vacami yiquicot, pero man roma ta chi xixinya' pa bis, man quiri' ta. Yiquicot roma ri bis xu'on chive chi xijal ino'oj y xiya' can ri imac. Xixyo'ox pa jun bis ri can c'o rakale'n chuvech ri Dios, y quiri' c'o che'el nika'ij chi man jun itzel xka'an chive.
2CO 7:10 Roma ri bis ri c'o rakale'n chuvech ri Dios, nu'on chike chi nikajal kano'oj y nikaya' can ri kamac, richin nkucolotaj, y xa achique na ri nuk'asaj jun bis quiri', man juba' xtu'ij-pe ri ránima chi man utz ta chi quiri' xuk'asaj. Jac'a ri quibis ri man quiniman ta ri Dios, xa yeruc'uaj chupan ri camic ri richin jumul.
2CO 7:11 Xaxe na tikaya' pa cuenta achique samaj xu'on pan ic'aslen ri bis ri c'o rakale'n chuvech ri Dios. Rix cha'anin xitij ik'ij xichojmirisaj ronojel, man xivevaj ta chi xik'alajrisaj ri xbanataj chi'icojol. Man juba' xka chivech chi c'o jun chive kajnak pa mac. Xu'on chive chi can xixi'ij can ivi', xirayij chi yin can ta yinc'o-apu iviq'uin. Xk'axo chive riq'uin ri xbanataj, y romari' xa xivelesaj-e chi'icojol ri xbano ri mac. Chupan ronojel re' xic'ut-ivi' chi man ja jun ta apu rix chupan ri xbanataj.
2CO 7:12 Romari' tok roj xkatz'ibaj-e ri vuj chive, man xe ta roma ri xbano ri mac, nis-ta man xe ta roma ri xsocotaj ránima. Roj xka'an-e ri vuj ri' chive, richin tivetemaj chi can nikatij kak'ij pan i-cuenta chuvech ri Dios.
2CO 7:13 Y tok xichojmirisaj ri achique xbanataj chi'icojol, rix xina' chi xc'uje' chic pe ruchuk'a' ri ivánima. Y jari' xbano chi ja jun roj xc'uje-pe ruchuk'a' ri kánima. Pero más jani na xojquicot tok xkatz'et chi ri Tito niquicot ránima tzolijnak-pe chila' iviq'uin, roma rix can xiya-pe ruchuk'a' ri ru-espíritu.
2CO 7:14 Yin nuyo'on juba' ik'ij chuvech ri Tito, y vacami man yiq'uix ta chi quiri' nu'in, roma xk'alajin chi ronojel ri nu'in, can kitzij, achel tok yin yich'o iviq'uin, ronojel ri nin-ij chive can kitzij vi.
2CO 7:15 Romari' vacami más ntel ránima ri Tito chivij tok yixruc'uxlaj-pe, roma nuka chuc'u'x chi rix can yixniman, y nuka chuc'u'x chi can ixi'in-ivi' y yixbarbot chuc'ulic tok rija' xixerutz'eta'.
2CO 7:16 Yin can yiquicot ivoma, roma chupan ronojel cukul nuc'u'x chi rix ja ri utz yixtajin riq'uin.
2CO 8:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nikajo' nikaya' rutzijol chive chi ru-favor ri Dios c'o samaj rubanon pa tak cánima conojel ri niquimol-qui' pa rubi' rija' vave' pa roch'ulef Macedonia.
2CO 8:2 Roma rije' masque jani na c'ayef niquik'asaj, pero roma can yequicot, xa achel xquimestaj chi xa manak oc quichajin, y roma queteman achique ri' ri nak'asaj c'ayef, romari' riq'uin ronojel cánima xequito-e ri nic'atzin quito'ic.
2CO 8:3 Quiq'uin rije' xalex-vi-pe chi xquiya-e ri ajani xetiquer xquiya', y yin riq'uin nuvech xentz'et chi hasta xquiya-e más che ri ajani xetiquer xquiya'.
2CO 8:4 Can xquic'utuj quemelal chike chi tikaya' lugar chique chi yeto'on-e riq'uin ri ofrenda re nikamol-e chique ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios ri nic'atzin quito'ic.
2CO 8:5 Y man achel ta ri kanojin roj ri xqui'en, roma rije' na'ey xquijach-qui' pa ruk'a' ri Ajaf, y c'ajari' pa kak'a' roj, roma quiri' xurayij ri Dios chi xqui'en.
2CO 8:6 Romari' xkapaxa'aj ri Tito chi achel rutz'ucun can chi'icojol rumolic ri ofrenda ri niya' rix, vacami teruq'uisa' rumolic ri nimalaj favor ri'.
2CO 8:7 Roma rix jani na q'uiyinak iviq'uin ronojel ruvech favor ri nuya' ri Dios; jabel cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, q'uiy iveteman chirij ruch'abel ri Dios y jabel yixtiquer niya' rubixic. Can nitij ik'ij chi ni'en ri nika chuvech ri Ajaf, y jani na nkojijo' roj. Quiri' mismo, q'uiy-q'uiy quixto'on riq'uin ri ofrenda re'.
2CO 8:8 Pero man nin-ij ta chive chi can quiri' tibana'. Yin xaxe ninjo' ninvetemaj si kitzij yixojo'on pan ivánima, y xa roma ri' tok nu'in chive ri ajani quitijon quik'ij ch'aka' chic.
2CO 8:9 Roma rix iveteman chic ri favor ri petenak riq'uin ri Kajaf Jesucristo, chi rija' masque rajaf ronojel beyomal, pero roma can yixrojo', xa xu'oc-ka achel jun ri man jun oc ruchajin, richin xivil rix ri kitzij beyomal.
2CO 8:10 Y yin ninjo' nink'asaj chivech ri ninnojij pa ruvi' ri ofrenda, roma veteman chi re' c'o utz nuq'uen-pe chive rix ri xixtz'ucu rumolic na'ey. Roma xe juna'ir can, man xaxe ta xitz'uc rumolic, xa can xq'uenc'ot ivánima chi quiri' xi'en.
2CO 8:11 Vacami c'a, tiq'uisa' rumolic ri ofrenda, richin quiri' achel xq'uenc'ot ivánima chirij ri yixto'on, c'a quiri' na tiq'uenc'ot ivánima tiq'uisa' rumolic ri ajani yixtiquer niya' che ri c'o iviq'uin.
2CO 8:12 Roma si jun pa ránima nalex-vi-pe chi nito'on, ri Dios utz nutz'et tok ri ru-ofrenda chuvi' ri ajani c'o riq'uin nuya-vi, y man chuvi' ta ri xa manak riq'uin.
2CO 8:13 Re nin-ij chive man richin ta chi ch'aka' yebeyomer, y rix yixc'uje' can pa c'ayef roma quito'ic.
2CO 8:14 Yin xaxe nin-ij chive chi achel rix c'o ichajin vacami richin ye'ito' rije', tok nic'atzin ito'ic ri chua'k-cabij, ja yan chic rije' xqueto'on-pe ivichin riq'uin ri quichajin, richin quiri' junan nikatola-ki' chikavech tok nic'atzin.
2CO 8:15 Vave' nitzakon-vi ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Ri xquimol can q'uiy maná, manak che'el xquicol can richin chuca'n k'ij. Y ri juba' oc xquimol can, man xquik'asaj ta vayijal. Quiri' ri tz'iban can.
2CO 8:16 Y matiox che ri Dios, roma xu'on che ránima ri Tito chi can nrojo' yixruto' rix, achel ri nin-en yin.
2CO 8:17 Can kitzij vi chi roj xoj-in che, chi nic'atzin yixerutz'eta' chic jun bey. Pero rija' can c'o chic pa ránima chi nrojo' ni'e chila' iviq'uin pa Corinto, roma can nrojo' yixruto'.
2CO 8:18 Chirij c'a ri Tito nikatak-e ri kach'alal ri utz rutzijol chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios xa achique na tinamit. Rija' jani na samajnak chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
2CO 8:19 Y man xe ta utz rutzijol ni'an coma ri quiniman ri Jesucristo pa tak tinamit, xa rije' mismo xecha'on richin, chi ni'e chikij tok nekajacha' ri ofrenda. Y riq'uin nika'an jun chojmilaj rujachic ri ofrenda re', ri Ajaf can xtiyo'ox ruk'ij; y can xtik'alajin chi rix kitzij nirayij yixto'on.
2CO 8:20 Can nikachajij-ki' roma man nikajo' ta chi yepe tzij chikij pa ruvi' ri nimalaj ofrenda re nkutajin chumolic.
2CO 8:21 Y nikatij kak'ij chi pa ruchojmil nika'an ronojel, man xe ta chuvech ri Ajaf, xa ja jun chiquivech conojel.
2CO 8:22 Quiq'uin ri ca'i' yebe chila' iviq'uin, nikatak-e jun chic kach'alal ri man xe ta jun bey katz'eton chi can nutij ruk'ij pa jalajoj rusamaj ri Dios. Rija' vacami can nurayij ránima yixerutz'eta', roma reteman chi can utz ino'oj xti'en riq'uin.
2CO 8:23 Ri oxi' ri yekatak-e iviq'uin, can utz quino'oj; roma ri Tito can yiruto' richin nin-en ri samaj chi'icojol rix. Y ri eca'i' chic, etakon-pe coma ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak quitinamit, y roma ri utzulaj c'aslen quic'uan ri eca'i' ri', ri Jesucristo xtiyo'ox ruk'ij.
2CO 8:24 Roma c'a ri', tik'alajin iviq'uin rix y chiquivech conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak quitinamit, chi can kitzij ye'ijo' ri oxi' ri ye'eka iviq'uin, y chi can kitzij chi rix utz, achel ri ka'in chivij.
2CO 9:1 Jac'a pa ruvi' ri to'onic ri nic'atzin chique ri erichin ri rutinamit ri Dios, man nic'atzin ta chi c'a ninc'utuj-e chive.
2CO 9:2 Roma yin veteman chi rix nirayij yixto'on-e, y romari' ninya' juba' ik'ij chiquivech ri quiniman ri Jesucristo vave' pa roch'ulef Macedonia. Yin nu'in chique chi ri rixc'o chila' pa roch'ulef Acaya, xe juna'ir can inojin yixto'on-e, y riq'uin ri quiri' xiya' pan ivánima, jari' xbano chique eq'uiy chiquicojol rije' chi xalex-pe pa cánima chi xeto'on-e.
2CO 9:3 Pero nintak-e chila' iviq'uin ri Tito y ri ca'i' chic ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin, richin quiri' can ta imolon chic ri ofrenda richin nijach chike, achel ri xin-ij tok xinya' juba' ik'ij rix pa ruvi' ri ofrenda ri nijo' niya', y man ta xe cha' ri utzulaj itzijol nubanon.
2CO 9:4 Roma xa ta ec'o jujun vave' pa roch'ulef Macedonia ri yebe chuvij, y si yixquil chi xa man imolon ta ri ofrenda, xa jun q'uix chike roj roma can cukul kac'u'x iviq'uin, pero yin ninna' chi más q'uix chive rix.
2CO 9:5 Xa romari', yin xinnojij chi más utz xinc'utuj favor chique ri Tito y ri ca'i' chic chi quenabeyaj chinuvech chila' iviq'uin, richin quiri' nequitz'akatisaj rumolic ri man juba' ta oc chi ofrenda ri alaxnak-pe pan ivánima chi niya'. Richin quiri' nik'alajin chi pan ivánima ntel-vi-pe chi q'uiy niya', y man xa tik'alajin chi rix kanimimen chuc'utuxic.
2CO 9:6 Pero tivelesaj ejemplo chirij ri ticonel. Ri man q'uiy ta tico'n nu'on, man q'uiy ta nrelesaj chuvech, jac'a ri q'uiy nutic, q'uiy nrelesaj.
2CO 9:7 Roma c'a ri', chi'ijununal tiya' ri ajani nalex-pe pan ivánima, man xa riq'uin bis, ni man roma rix nimimen chuc'utuxic. Roma ri Dios can yerojo' ri yequicot niquiya' qui-ofrenda.
2CO 9:8 Y rija' c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin nuya-pe chive ronojel ruvech beyomal richin yixtiquer ye'ito' ri nic'atzin quito'ic, roma jumul c'o ronojel iviq'uin ri achok pa ruvi' ni'e-vi ri ik'a'.
2CO 9:9 Achel nu'ij ri tz'iban can: Ri choj ruc'aslen chuvech ri Dios q'uiy nuyala' y nujachala' chiquivech ri man jun oc quichajin. Ri favor ri nu'on, richin jumul xtic'uje'. Quiri' ri tz'iban can.
2CO 9:10 Y ri Dios ri niyo'on semilla che ri ticonel, y niyo'on ri nic'atzin che ri nivayijan, rija' xtuya' y xtu'on chi xtiq'uiyer ruvech ri achok che yixto'on-vi, y xtu'on chi xtiq'uiyer ri utz xtuq'uen-pe ri chojmilaj to'onic ri yixtajin riq'uin.
2CO 9:11 Quiri' xtu'on ri Dios chive richin xtic'uje' q'uiy iviq'uin achel jun beyon, richin quiri' man jun roma nijec' ri ik'a' richin yixto'on. Y ri ofrenda ri xtiya-e pa kak'a' roj xtuq'uen-pe matioxinic che ri Dios coma ri xquec'ulu.
2CO 9:12 Roma riq'uin ri ofrenda ri nitak-e chique ri nic'atzin quito'ic, man xe ta ye'ito' chupan ri c'ayef ri ec'o-vi vacami, xa can xtu'on chi q'uiy matioxinic niyo'ox che ri Dios.
2CO 9:13 Y riq'uin ri ye'ito-e, rije' xtiquiya' ruk'ij ri Dios roma nik'alajin chiquivech chi rix kitzij ri ni'ij chi iniman ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, y roma man nijec' ta ri ik'a' chiquito'ic rije' y chiquito'ic conojel.
2CO 9:14 Y man xe ta ri', xa xtiquic'utuj ru-favor ri Dios pan ivi', y can xtel cánima chivij roma ri nimalaj samaj rubanon ru-favor ri Dios pan ivánima.
2CO 9:15 ¡Matiox c'a che ri Dios roma ri nimalaj sipanic ruyo'on chike ri man nilitaj ta rubixic choch'ulef!
2CO 10:1 Yin Pablo ec'o yech'o chuvij y niqui'ij chi tok yinc'o-apu iviq'uin, can utz nuno'oj, man jun oc nuk'ij nin-en y ekal nin-ij ruchojmil ronojel chive, jac'a tok man yinc'o ta iviq'uin, can ruyon covilaj tak tzij yenbila-pe chupan ri vuj ri yentak-apu chive, yecha'. Pero yin riq'uin ri utzulaj runo'oj ri Jesucristo ri (ch'uch'uj, me'l oc) ránima, ninc'utuj favor chive chi
2CO 10:2 tok xquixentz'eta' chic jun bey, man ta chic xtic'atzin chi yixinch'olij riq'uin covilaj tak ch'abel achel nu'in che ri vánima chi xquencusaj chiquij jujun chi'icojol ri yenojin chi xa quino'oj vinak roj uc'uayon.
2CO 10:3 Can kitzij na vi chi roj, roj vinak aj-roch'ulef, pero mana-ta che aj-roch'ulef no'oj nikato-vi-ki' chuvech ri itzel.
2CO 10:4 Roma ri uchuk'a' achok che nikato-vi-ki', man aj-roch'ulef ta, xa riq'uin ri Dios petenak-vi, y can nitiquer-vi nuq'uis ruk'ij xa achique na uchuk'a'.
2CO 10:5 Nukasaj pan ulef ronojel (tijonic, enseñanza) y xa achique na no'oj ri nicataj-pe ri man nuya' ta lugar chi netemex ruvech ri Dios. Ronojel no'oj ri xa richin ri roch'ulef, eruyututen yeruc'uaj chuxe' rutzij ri Jesucristo.
2CO 10:6 Roj kabanon chic che ri kánima chi can nikaya' na vi castigo pa quivi' ri man yeniman ta tzij, pero c'a ja tok rix tz'akat chic yixniman tzij chiri'.
2CO 10:7 Rix xaxe ri achique c'o chivech ri niya' pa cuenta, pero man iveteman ta achique c'o pa ránima jun vinak. Si c'o jun nunojij-ka pa ránima chi rija' richin ri Jesucristo, tunojij juba' más ekal, chi can achel rija' richin ri Jesucristo, quiri' mismo roj.
2CO 10:8 Roma masque ninya-ka juba' más nuk'ij pa ruvi' chi roj c'o kak'a' chive chi nkuch'o pan ivi', pero man jun xtitiquer xquiyo'on chi q'uix, roma ja ri Ajaf yayon ri autoridad ri' pa kak'a' richin yixkato' chi yixq'uiy chirakan y man richin ta chi yixkaq'uis.
2CO 10:9 Quiri' nin-ij chive, richin quiri' man tinojij chi richin yixinxibij tok yentz'ibaj-e ri vuj chive.
2CO 10:10 Roma yin veteman chi ec'o chive ri ye'in chuvij chi ri vuj ri yentz'ibaj-e chive, can yich'olin-e y covilaj tak ch'abel yen-ij-e chupan, jac'a tok yinc'o chi'icojol, xa yin quetzelal chi ch'uti achi, y ri juba' nuch'abel xa man jun yec'atzin-vi, yecha'.
2CO 10:11 Pero ri quiri' ye'in chuvij, tiquetemaj c'a chi can achel ri nika'ij-e chupan ri vuj tok man rojc'o ta iviq'uin, quiri' mismo xtekabana' tok xquixekatz'eta' chic jun bey.
2CO 10:12 Roma roj man juba' xtu'ij ri kánima chi ja jun ta apu roj chiquicojol, nis-ta man nikajunumaj ta ki' quiq'uin ri xa quiyon niquiya-ka quik'ij. Roma rije' quiyon niquetaj-ka quino'oj chiquivech y quiyon niquijunumaj-ka-qui', pero man pa ruchojmil ta ri niquinojij.
2CO 10:13 Pero roj kayo'on pa kánima chi man xtik'ax ta ruvi' xtikaya-ka kak'ij pa ruvi' ri samaj ri yo'on chike. Xaxe xtikaya-ka kak'ij pa ruvi' ri ajani ruyo'on lugar ri Dios chike chi nika'an; y ri' numaj ri samaj xka'an tok (xojapon, xojebos) pan itinamit rix.
2CO 10:14 Yin quiri' nin-ij chive, roma roj man roj elenak ta e chupan ri lugar ri yo'on chike chi nkusamaj-vi, achel xc'atzin chi xka'an xa ta man ta yo'on chike chi c'o kak'a' chive chi nkuch'o pan ivi', roma ja roj na'ey xojtzijon chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixrucol ri Jesucristo.
2CO 10:15 Roj man nikaya' ta ka kak'ij pa ruvi' samaj ri xa man yo'on ta chike chi nika'an, ri xa ch'aka' chic ebanayon. Ri koyo'en roj, ja chi riq'uin nicovir benak ri ic'aslen chirakan ri Ajaf, ivoma rix nkujel-apu nakaj-nakaj riq'uin ri ajani kak'ij ruyo'on lugar ri Ajaf chike chi nikac'ul,
2CO 10:16 richin quiri' xtekatzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak más quila' che ri itinamit rix, y man ta nikaju-ki' pa rusamaj jun chic richin nikaya-ka kak'ij pa ruvi' ri xa jun chic tz'ucuyun.
2CO 10:17 Jac'a ri nrojo' nuya-ka ruk'ij, ja ri rubanon ri Ajaf pa ru-cuenta ri tutzijoj.
2CO 10:18 Roma ri utz nik'alajin chuvech ri Dios, ja ri achok chirij nu'ij-vi ri Dios chi utz nik'alajin, y mana-ta ri ruyon nuya-ka ruk'ij.
2CO 11:1 Vacami ninjo' ninc'utuj favor chive chi quinicoch'o' juba', roma xa xquenbila' ch'abel nojin man nojin achel jun vinak man nuk'at ta ri' nitzijon. ¡Quinicoch'o' c'a!
2CO 11:2 Roma yin man ninvelesaj ta nuvech chivij, y can riq'uin ri Dios petenak-vi ri nuna' ri vánima ivoma, roma nubanon iviq'uin achel nu'on jun tata'aj riq'uin jun xten ri xe che ri ala' ri achok riq'uin nic'ule-vi ruyo'on-vi rutzij, richin quiri', ch'ajch'oj ri ic'aslen, y achel jun xten ri kitzij chi c'a xten na, yixenc'utu' chuvech ri Jesucristo.
2CO 11:3 Pero nuxi'in-vi', roma achel xu'on ri cumatz ojer tok xno' (chubanic, cho'onic) richin xusetz runo'oj ri Eva, quiri' mismo rix, riq'uin juba' c'o xquesatzo ino'oj richin man ronojel ta chic ivánima cof yixc'uje' chirakan ri Jesucristo.
2CO 11:4 Roma si c'o jun nipe iviq'uin y nutzijoj jun chic vi ruvech Jesús ri xa mana-ta ri katzijon can roj chive, o si nisuj chive jun chic espíritu ri xa mana-ta ri xyo'ox chive na'ey, o si nisuj chive jun chic ruchojmil richin yixcolotaj ri man junan ta riq'uin ri utzulaj ch'abel ri ic'ulun chic, rix jabel nic'ul ronojel.
2CO 11:5 Pero ri quiri' yetzijon chive y niquina-qui' chi enimalaj tak apóstoles, ¿la can kitzij cami chi más c'o quik'ij chinuvech yin? Man quiri' ta.
2CO 11:6 Roma yin masque man can ta jabel ch'abel yenbila' tok yich'o iviq'uin, pero veteman ri achique yitajin chubixic. Chupan ronojel y riq'uin ronojel ri kabanon chi'icojol, k'alaj rubanon can chivech chi veteman.
2CO 11:7 Tok xintzijoj chive ri utzulaj ruch'abel ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, man jun vajil xinc'utuj chive, xa xinkasaj-vi' chi xinoc isamajinel, richin chi rix vacami c'o ik'ij. ¿Pero achique ninojij rix? ¿Utz ri xin-en, o xa mac chivech?
2CO 11:8 Yin chiquik'a' ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka' chic tinamit xinc'ul-vi ri xc'atzin chuve richin xintzijoj ruch'abel ri Dios chi'icojol.
2CO 11:9 Y tok xic'uje' chi'icojol, y c'o xc'atzin chuve, man jun chive xinya' eka'n chirij, roma ri achique xc'atzin chuve, ja ri quiniman ri Jesucristo vave' pa Macedonia ri xe'eyo'on-ka chuve tok xe'eka viq'uin. Xinchajij-vi' richin man xinya' ta jun eka'n chivij, y can c'a quiri' na xtin-en ri más chikavech apu.
2CO 11:10 Ri ninjo' nin-ij chive vacami, ja ri kitzij richin ri Jesucristo ri c'o pa vánima ri ninimo vichin chubixic, chi yin pa ronojel Acaya man xquik'ilitaj ta richin ninya-ka juba' nuk'ij chi man jun nuto'ic nuc'ulun chi'ik'a'.
2CO 11:11 ¿Roma cami man yixinjo' ta tok quiri' nin-ij chive? Man quiri' ta. Dios reteman chi yin kitzij yixinjo'.
2CO 11:12 Y achel ri nubanon-pe chi nuyon nintzuk-vi', can c'a quiri' na xtin-en ri más chikavech apu, roma xa ta ninya' lugar chi yinitzuk, ri ch'aka' chic xa yetiquer niqui'ij chi man jun kacojol quiq'uin, xa konojel nikac'ul chi'ik'a' rix ri nic'atzin chike, y xa ta quiri' nibanataj, más xtiquiya-ka quik'ij chi ja jun rije' e-apóstoles, xquecha'. Pero yin man xtinya' ta lugar chi quiri' nibanataj.
2CO 11:13 Roma rije' xa choj quik'eban-ka-qui' chi apóstoles, xa samajela' esatzoy quino'oj vinak, y niquibanala' chi eru-apóstoles ri Jesucristo.
2CO 11:14 Pero ri niqui'en rije' man nusetz ta kac'u'x, roma ja jun ri Satanás nuk'ebaj-ri' chi jun ángel c'utuy sakil chikavech.
2CO 11:15 Romari' man nisatz ta kac'u'x chi ja jun ri erusamajela' ri Satanás niqui'en chi can esamajela' richin ri c'aslen choj. Pero rije' ja achel nuc'utuj ri achique yequibanala' ri xtiq'uiso quichin pa ruq'uisbel.
2CO 11:16 Vacami nin-ij chic jun bey chive chi quinicoch'o' juba' riq'uin ri xquenbila' ch'abel nojin man nojin, achel nu'on jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon; pero si pan ivech rix nunojin o man nunojin ta ri xquenbila' chive, can quiri' tic'ulu' nuvech, richin quiri' ja jun yin ninya-ka juba' nuk'ij.
2CO 11:17 Y roma ri xtinya-ka juba' nuk'ij, xa xquenbila' ch'abel ri man runo'oj ta ri Ajaf nutzekle'en richin nin-ij, xa nojin man nojin ch'abel xquenbila' achel nu'on jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon.
2CO 11:18 Pero roma eq'uiy niquiya-ka quik'ij pa ruvi' ri xa no'oj richin ri roch'ulef, romari' ja jun yin xtinya-ka juba' nuk'ij.
2CO 11:19 Roma rix riq'uin ri nimalaj ino'oj, xa qui' chive ye'icoch' ri vinak ri yequibila' ch'abel nojin man nojin chive.
2CO 11:20 Quiri' nin-ij chive roma rix nika chivech ye'icoch' si ec'o ri nicajo' yixquiya' chuxe' quitzij, si ec'o yeq'uiso-e chivech ri c'o iviq'uin, si ec'o yemajo-e ronojel chive, si ec'o ye'in chive chi rije' e'ivajaf, y si ec'o ri nicajo' yixquipak' chi k'a'.
2CO 11:21 Q'uix juba' chuve yin chi nin-ij chi roj man nkutiquer ta nika'an achel niqui'en ri vinak ri' chive. Pero xa roma rije' quiyon niquiya-ka quik'ij, ja jun yin xtinya-ka juba' nuk'ij, xquenbila' ch'abel nojin man nojin achel nu'on jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon.
2CO 11:22 Roma si rije' niqui'ij chi evinak hebreos, quiri' mismo yin. Si niqui'ij chi e-israelitas, quiri' mismo yin. Si niqui'ij chi eriy-rumam can ri Abraham, quiri' mismo yin.
2CO 11:23 Si niqui'ij chi erusamajela' ri Jesucristo, yin más yin samajinel que chiquivech rije'. Pero ri yitajin chubixic xa ch'ujlaj tak tzij ri nojin man nojin, chi yin más q'uiy samaj nubanon que chiquivech rije', más q'uiy (mul, paj) yin yo'on pa cárcel, man nuka ta chinuc'u'x ajani (mul, paj) yin ch'eyon, y q'uiy (mul, paj) juba' ma yin camisan.
2CO 11:24 Vo'o' (mul, paj) yin quich'eyon ri nuvinak israelitas, jun bey jun bey, treinta y nueve juch' quiyo'on chuve.
2CO 11:25 (Oxmul, oxpaj) yin ch'eyon riq'uin xic'a'y, jun bey yin c'akon che abaj. (Oxmul, oxpaj) yinc'o can chupan ri mar roma xq'uis ruk'ij ri barco ri yin benak-vi, y jun bey xic'uje' jun k'ij y jun ak'a' pa nic'aj apu mar.
2CO 11:26 Q'uiy (mul, paj) yin elenak richin nenbana' rusamaj ri Dios, y vilon c'ayef pa rakan tak ya', vilon c'ayef coma elek'oma', vilon c'ayef coma ri nuvinak israelitas y coma ri man enuvinak ta, vilon c'ayef pa tak tinamit, quiri' mismo pa tak tz'iran bey, pa ruvi' ri mar, y pa quik'a' ri niquik'ebaj-qui' chi quiniman ri Jesucristo.
2CO 11:27 Jani na samaj nubanon, jani na cosic nuk'asan, nucoch'on varan, nucoch'on vayijal y chakij-chi', c'o k'ij nubanon chi man yiva' ta, nucoch'on tef, y nucoch'on chi xq'uis-ka ri juba' nutziak chuvij.
2CO 11:28 C'a c'o chic más enuk'asan pa nuc'aslen, pero pa ruvi' ri', ronojel k'ij numol-pe-ri' chuvij runojixic ri achique quibanon rutinamit ri Dios ri niquimol-qui' pa rubi' rija' pa jalajoj tak tinamit.
2CO 11:29 Roma si jun chique ri quiniman ri Jesucristo nik'axo ránima, ja jun yin nik'axo ri vánima. Si jun chique ri yeniman ni'an che chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios, yin achel jun k'ak' ninna' pa vánima.
2CO 11:30 Pero si nic'atzin chi ninya-ka nuk'ij, xtincusaj ri nic'utu chi manak vuchuk'a' richin ninya-ka nuk'ij.
2CO 11:31 Ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo ri can jumul xtiyo'ox ruk'ij, reteman chi yin ja ri kitzij ri nin-ij.
2CO 11:32 Tok xic'uje' pa tinamit Damasco, ri gobernador ri yo'on roma ri rey Aretas xeruya' chajinel chuchi' tak ri puertas richin ri tinamit ri ye'el-ye'oc-vi ri vinak, richin chi can ta yika pa quik'a'.
2CO 11:33 Pero xikases-ka chupan jun chaquech pa jun ventana chuvech ri muro ri tz'apiyon rij ri tinamit, y quiri' xincol-e-vi' pa ruk'a'.
2CO 12:1 Yin veteman chi man jun utz nuq'uen-pe chi ninya-ka nuk'ij, pero nic'atzin chi quiri' nin-en roma ja rix yixoc chupan, romari' vacami xquich'o juba' pa ruvi' ri achel achic' ri xeruk'alajrisaj y xeruc'utula' ri Ajaf.
2CO 12:2 Yin veteman ruvech jun achi ri xa jun ránima rubanon riq'uin ri Jesucristo. Ri achi ri' ja catorce juna' nitz'akat vacami chi xuc'uax c'a pa rox caj. Man veteman ta si ja jun ri ru-cuerpo ruc'uan tok xuc'uax, o xaxe ri ru-espíritu, ja ri Dios etemayon.
2CO 12:3 Veteman ruvech ri achi ri', pero si ja jun ri ru-cuerpo o xaxe ri ru-espíritu tok xuc'uax, ri' xaxe ri Dios etemayon.
2CO 12:4 Rija' xuc'uax chupan ri lugar jabel (nic'ases, ch'u'l) ri xrac'axaj-vi ch'abel ri man nilitaj ta rubixic choch'ulef ni man yo'on ta lugar chi jun aj-roch'ulef nutzijoj.
2CO 12:5 Chuve yin, ri achi ri' c'o ta che'el ninya' ruk'ij, pero yin nuyon man ninya' ta ka nuk'ij. Si yin ninjo' ninya-ka nuk'ij, xquencusaj ri nuk'asan pa nuc'aslen ri yec'utu chi manak vuchuk'a'.
2CO 12:6 Pero xa ta yin ninjo' ninya-ka nuk'ij, man xquik'alajin ta chi yenbila' ch'abel nojin man nojin achel jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon, roma ja ri kitzij ri nin-ij. Pero más utz nincoch'-ka, roma man ninjo' ta chi ri vinak niquitz'ak más ruvi' ri achique quitz'eton o quic'axan chuvij.
2CO 12:7 Y richin man niqui'en chuve chi nik'ax ruvi' ninnimirisaj-vi' roma ri nimalaj tak retal ruk'alajrisan ri Dios chinuvech, xyo'ox jun achel q'uix chupan ri nu-cuerpo. Ri achel q'uix ri', jun rutako'n ri Satanás ri nu'on chuve chi nink'asaj k'axomal, richin man nik'ax ta ruvi' ninya-ka nuk'ij nuyon.
2CO 12:8 Yin, roma ri k'axomal re' (oxmul, oxpaj) nuquemelan-vi' chuvech ri Ajaf richin nuc'utun che chi trelesaj-e viq'uin.
2CO 12:9 Pero ri Ajaf quire' ru'in chuve: Xa yaru'on ri nu-favor, roma ri vuchuk'a' yin más nik'alajin pa quic'aslen ri manak cuchuk'a'. Quiri' ru'in chuve. Romari', pa ruq'uexel chi c'a quiri' na ninc'utuj, xa yiquicot xtinya-ka nuk'ij pa ruvi' ri nuk'asan pa nuc'aslen ri yec'utu chi manak vuchuk'a', richin quiri' nic'uje' viq'uin yin ri uchuk'a' ri nipe riq'uin ri Jesucristo.
2CO 12:10 Romari' yin, más yiquicot tok manak vuchuk'a', tok yiyok', tok manak nincusaj, tok ni'an pokon chuve, y tok ronojel yirulatz'atz'ej roma rubi' ri Jesucristo. Roma tok manak vuchuk'a', jari' tok rija' más nuya' vuchuk'a'.
2CO 12:11 Yin xin-en achel jun vinak ri runojin man runojin ch'abel yerubila' roma man nuk'at ta ri' nitzijon, richin nuyo'on-ka nuk'ij nuyon, pero ja rix xixoc chuve. Ja ta rix xixbano chi yin c'o nuk'ij, roma yin masque kitzij chi manak nuk'ij, pero ri' man nu'ij ta tzij chi man jun oc nuk'ij tok nijunumex ri nuc'aslen quiq'uin ri niquina-qui' chi enimalaj tak apóstoles.
2CO 12:12 Tiya' na pe pa cuenta ri xebanataj chi'icojol ri nic'utu chi kitzij jun apóstol xc'uje' chi'icojol. Jani na xincoch' pokon, y chupan ri' xebanataj retal ruchuk'a' ri Dios, xebanataj ri man jun bey etz'eton y milagros.
2CO 12:13 Pero riq'uin ri man jun nuto'ic xinc'utuj chive tok xintzijoj ruch'abel ri Dios chi'icojol, ri' man nu'ij ta tzij chi nubanon chive chi más manak ik'ij chiquivech ri ch'aka' chic ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa jalajoj tak tinamit. Jac'a si rix nina' chi riq'uin ri' man jun ik'ij nubanon chive, ¡quinicuyu' c'a juba' ri'!
2CO 12:14 Vacami nubanon chic nubanic richin yixentz'eta' chi rox (mul, paj). Pero man yi'e ta apu iviq'uin richin nenc'utuj nuto'ic chive, roma mana-ta ri achique c'o iviq'uin ri benak vánima pa ruvi', xa ja rix. Roma man ruchojmil ta chi ja ri ac'ola' yeyaco-apu ri achok che niquitzuk-vi ri quitata', xa ja ri tata'aj ri niyaco-apu ri achok che yerutzuk-vi ri ralc'ua'l, y rix xa rix achel valc'ua'l chuvech ri Dios.
2CO 12:15 Romari' yin jani na niquicot vánima xtincusaj ronojel ri c'o viq'uin, y hasta ja jun yin xtinjarisaj-vi' ivoma, xaxe roma yixinjo' riq'uin ronojel vánima. Quiri' xtin-en, masque riq'uin ri más niq'uiyer pa vánima chi yixinjo', rix xa más niq'uis-ka pan ivánima chi yinijo'.
2CO 12:16 Pero tic'ama-ka chivij chi can kitzij vi chi yin man jun nuto'ic nuc'utun chive, masque ec'o niqui'ij chi can yin novinak (chubanic, cho'onic) y romari' xa nusatzon ino'oj, y can rix kajnak pa nuk'a' richin c'o méra ninvelesaj chive, yecha'.
2CO 12:17 Pero chique ri enutakon-e iviq'uin, ¿la c'o cami jun nutakon-e richin nusatzon ino'oj? Man quiri' ta.
2CO 12:18 Roma yin na'ey xinc'utuj favor che ri Tito chi quixerutz'eta', y xintak-e ri jun chic runiman ri Jesucristo chirij. Rix iveteman chi ri Tito man xerusatza' ta ino'oj. Roma yin y rija' chi roj ca'i' roj uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, y achel ri nuc'aslen yin, quiri' ruc'aslen ri Tito.
2CO 12:19 Man c'a tinojij chi ronojel ri nkutajin chubixic chive, jari' nikacusaj richin nikato-ki' chivech. Man quiri' ta. Roma roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, chuvech ri Dios nkuch'o-vi chive rix aj-Corinto, y ronojel ri nika'ij chive rix ri jani na yixkajo', can richin ruq'uiyilen ri ic'aslen.
2CO 12:20 Roma yin nuxi'in-vi' chi tok xquixentz'eta', ri rubeyal ri ic'aslen xa man achel ta ri ninrayij yin xtenvila', y ri ivoyo'en rix, man quiri' ta xtenbana' iviq'uin. Roma yin ninna' chi rix c'o oyoval chivech, ec'o itzel niquina' chique ch'aka' roma utz ec'o, ec'o catajnak coyoval, jalajoj ivech ibanalo'n, ec'o yequibila' tzij chiquij ch'aka' chic, ec'o yejasloj chiquij ch'aka' chic, ec'o ri man jun quik'ij niqui'en chique ch'aka' chic, y c'o ri xa man jun ruchojmil yebanataj chi'icojol.
2CO 12:21 Nuxi'in-vi' chi tok xquixentz'eta' chic, ri Dios xa xtukasaj nuk'ij chi'icojol y xa xtic'atzin xquinok' roma ec'o chive ri xequibanala' mac rubanon can y c'a chupan ri k'ij re' man quijalon ta quino'oj richin quiyo'on can chi quetzelan ri quic'aslen, chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, y chi quibanalo'n mac ri nuyec q'uix.
2CO 13:1 Ja rox (mul, paj) riq'uin re' ri xquixentz'eta', y tok yinc'o chiri' iviq'uin, ronojel sujunic xtetemex ri kitzij riq'uin quich'abel ca'i-oxi' ri xetz'eto ri xbanataj.
2CO 13:2 Rix nuch'aben chic can jun bey y vacami yixinch'abej chic e na'ey chi xquixentz'eta', achel can ta ja ruca'n (mul, paj) ri yinc'o-apu iviq'uin, masque man yinc'o ta apu. Nin-ij c'a chive rix ri xi'en mac na'ey y chive chi'ivonojel, chi tok xquixentz'eta', man xquipokonan ta chic,
2CO 13:3 roma rix nijo' nivetemaj si kitzij chi ja ri Cristo ni'in-pe chuve chi nin-ij ronojel re' chive. Pero ri ruchuk'a' ri Jesucristo can xtik'alajin-vi chi'icojol rix, roma xtuya' castigo pa quivi' ri ekajnak pa mac, pero xtucusaj ri mismo ruchuk'a' richin nu'on samaj chi'icojol.
2CO 13:4 Roma masque kitzij chi ri Jesucristo xcamises chuvech cruz achel xa man ta manak ruchuk'a', pero vacami c'o ruc'aslen roma ruchuk'a' ri Dios. Quiri' mismo roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, can kitzij chi manak kuchuk'a', pero vacami c'o kac'aslen riq'uin ri Jesucristo roma ruchuk'a' ri Dios, y ja uchuk'a' ri' ri xtikacusaj iviq'uin tok xquixekatz'eta'.
2CO 13:5 Pero rix titz'eta-ka-ivi' si kitzij iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo. Tinic'oj-ka utz-utz ri ic'aslen. ¿Man iveteman ta c'a chi ri Jesucristo c'o iviq'uin? O riq'uin juba' tok ninic'oj-ka ri ivánima nina-ka-ivi' chi xa man c'o ta iviq'uin.
2CO 13:6 Pero yin ninrayij chi rix xtiya' pa cuenta, chi xa ta roj ninic'ox ri kánima, nik'alajin chi kitzij c'o ri Jesucristo kiq'uin.
2CO 13:7 Roj nikac'utuj che ri Dios chi rix man ta jun man utz ta ri ni'en, pero man richin ta nik'alajin chivech chi kitzij c'o ri Jesucristo y ri ruchuk'a' kiq'uin. Man quiri' ta. Nikajo' chi rix ni'en ri utz masque roj xkuk'alajin chivech chi achel xa man ta c'o ri Jesucristo y ri ruchuk'a' kiq'uin.
2CO 13:8 Man nkutiquer ta nikak'at chuvech ri kitzij, xa roj yo'on richin chi ri kitzij ni'e más rutzijol.
2CO 13:9 Romari' xa ta manak nic'atzin-vi chi nikacusaj ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios chike tok xquixekatz'eta', y xa ta rix utz benak ri ic'aslen chuvech ri Dios, roj can ta nkuquicot. Y nikac'utuj che ri Dios chi can ta nitz'akat ri ic'aslen chuvech.
2CO 13:10 Xa romari' tok nintz'ibaj-e ri vuj re' chive na'ey, utz ri man yinc'o ta apu iviq'uin, richin quiri' man nic'atzin ta chi cof yich'o pan ivi' tok yinc'o chi'icojol. Roma ri autoridad ri ruyo'on ri Ajaf chuve, can richin chi yixinto' chi niq'uiy ri ic'aslen chirakan ri Dios, y man richin ta chi yixinq'uis.
2CO 13:11 Rix aj-Corinto ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, pa ruq'uisbel nin-ij-e chive chi quixquicot pan ivánima, titija' ik'ij chi k'ij-k'ij más nitz'akat ri ic'aslen, tiyala' ruchuk'a' ri ivánima chivech, xa jun ivánima tibana', riq'uin uxlanen tic'uaj ri ic'aslen chivech. Y ri Dios ri Rajaf ri uxlanen richin ri kánima, y jumul nkurojo' xtic'uje' iviq'uin.
2CO 13:12 Tok ni'en saludar ivi', tic'utu' chivech chi kitzij nijo-ivi'.
2CO 13:13 Conojel ri erichin ri rutinamit ri Dios, niquitak-e i-saludo.
2CO 13:14 Can ta xtic'uje' iviq'uin ri ru-favor ri Ajaf Jesucristo y ri (rajovabel, ru-amor) ri Dios, y can ta junan ivánima roma ri Lok'olaj Espíritu. Amén.
GAL 1:1 Yin Pablo jun apóstol, pero man pa quibi' ta vinak yin petenak-vi, ni mana-ta rije' xecha'on vichin. Ri xcha'on vichin ja ri Jesucristo y ri Katata' Dios ri xc'ason-pe ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i'.
GAL 1:2 Junan quiq'uin conojel ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o viq'uin, nikatak-e i-saludo rix ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit chiri' pa roch'ulef Galacia.
GAL 1:3 Nikarayij chi pan ivánima xtic'uje' ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo,
GAL 1:4 ri xuya-ri' richin xcamises roma ri kamac, richin nkurucol chiquivech ri man utz ta richin re roch'ulef ri tiempo ri rojc'o-vi, roma quiri' xrojo' ri Katata' Dios.
GAL 1:5 Rija' can utz vi chi niyo'ox ruk'ij jumul-jumul. Amén.
GAL 1:6 Yin man ninvil ta achique nin-ij tok ninvac'axaj chi rix nijo' niya' yan can ri Dios ri xoyon ivichin riq'uin ri favor ri xu'on ri Jesucristo. Quiri' inojin richin nijo' nitzekle'ej jun chic ruvech ch'abel ri jun vi chic ruchojmil nuc'ut richin yixcolotaj.
GAL 1:7 Man nin-ij ta chi c'o chic jun ruchojmil richin yixcolotaj. Man quiri' ta. Xa roma ec'o jujun nicajo' niquisetz ino'oj, y nicajo' niquijal ruchojmil ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj.
GAL 1:8 Pero masque ja roj mismo o jun ta ángel richin chicaj ri nerutzijoj jun chic ruchojmil chive richin yixcolotaj ri man junan ta riq'uin ri katzijon can roj, tika c'a castigo pa ruvi'.
GAL 1:9 Achel ri ka'in can chive, vacami nikacamuluj chic jun bey chive: Si c'o jun nutzijoj jun chic ruchojmil chive richin yixcolotaj ri man junan ta riq'uin ri xic'ul na'ey, tika c'a castigo pa ruvi'.
GAL 1:10 Tok yin quiri' nin-ij chive, man roma ta ninjo' chi utz yik'alajin chiquivech vinak, xa roma ninjo' chi utz yik'alajin chuvech ri Dios. Roma xa ta c'a quiri' ninjo' utz yik'alajin chiquivech ri vinak, man ta yin rusamajinel ri Jesucristo.
GAL 1:11 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tivetemaj c'a chi ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak ri nutzijon-pe, man quiq'uin ta vinak petenak-vi.
GAL 1:12 Roma yin man xinc'ul ta riq'uin jun vinak, nis-ta riq'uin jun vinak xinvetemaj-vi; ja ri Jesucristo xk'alajrisan chinuvech.
GAL 1:13 Roma rix ivac'axan ri achique chi c'aslen xinc'uaj ri jun bey can tok xintzekle'ej quino'oj ri nuvinak israelitas. Jani na jun pokon xin-en chique ri quiniman ri Jesucristo; xintij nuk'ij chi xenq'uis.
GAL 1:14 Chiquicojol ri nuvinak ri junan xojq'uiy-pe quiq'uin, man jun yinilo chi nutzekle'en quino'oj ri nuvinak, roma xa más na benak vánima chi nin-en ri achel xquibanala' ri kati't-kamama' ojer.
GAL 1:15 Pero ri Dios ri can yin rucha'on-vi-pe tok man jani quinalex chiri', y yin royon-pe roma ri ru-favor, tok xril ri tiempo ri runojin-pe,
GAL 1:16 jari' xuk'alajrisaj ri Ruc'ajol pa vánima, roma can runojin-vi chi yin nenya' rutzijol ri Jesucristo chique ri man israelitas ta. Man xinc'ulubej ta chic jun vinak,
GAL 1:17 ni man xijote' ta e pa tinamit Jerusalem richin xenc'utuj ruchojmil chique ri can e-apóstoles na'ey chinuvech, xa xinel-e pa tinamit Damasco richin xi'e pa roch'ulef Arabia, y jac'ari' xitzolij chic pe jun bey pa Damasco.
GAL 1:18 C'a chi oxi' juna' xijote-e pa tinamit Jerusalem richin xinvetemaj ruvech ri apóstol Pedro, y xic'uje-pe ca'i' semana chiracho.
GAL 1:19 Chupan ri ca'i' semana ri', man jun chic apóstol más xinvetemaj ruvech, xaxe ri Jacobo ri ruchak' ri Ajaf.
GAL 1:20 Ri nintz'ibaj-e chive, chuvech Dios nin-ij-vi chi can kitzij vi.
GAL 1:21 C'ajari' xi'e pa tak tinamit ri ec'o pa ru-cuenta ri roch'ulef Siria y Silicia.
GAL 1:22 Ri tiempo ri', yin man eteman ta nuvech coma ri niquimol-qui' pa rubi' ri Jesucristo ri pa tak quitinamit quila' pa departamento Judea.
GAL 1:23 Rije' xaxe quire' quic'axan: ri jun achi banoy pokon chike roj ri kaniman ri Jesucristo, vacami xa ja yan chic rija' niyo'on rutzijol ri achel naya' avánima riq'uin ri Jesucristo, masque pa na'ey ja rija' xrojo' xojruq'uis. Quiri' ri quic'axan.
GAL 1:24 Roma c'a ri', can xquiya' ruk'ij ri Dios ri xjalo ri nuc'aslen.
GAL 2:1 Y c'a xk'ax na catorce juna', c'ajari' xijote' chic e jun bey pa tinamit Jerusalem, junan yan chic xojbe-e riq'uin ri Bernabé, y ja jun ri Tito benak viq'uin.
GAL 2:2 Yin xijote-e pa Jerusalem, roma ri Dios quiri' xuk'alajrisaj chinuvech. Chiri' xkamol-ki' kayon quiq'uin ri yek'alajin chi e'uc'uay bey chiquivech ri quiniman, richin xink'asaj chiquivech ri achique rubixic nin-en yin che ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri nintzijoj chiquicojol ri man israelitas ta. Quiri' xin-en, roma ninjo' chi man ta jun nibano chi man jun rakale'n ri samaj ri nubanon-pe y ri c'a yitajin na riq'uin.
GAL 2:3 Pero utz xquic'axaj ri xin-ij, roma ri Tito ri benak viq'uin, masque rija' man israelita ta, man xqui'ij ta chi ti'an ri circuncisión che.
GAL 2:4 Y ri' masque chikacojol ec'o-apu che'elek'el ri man kitzij ta quiniman ri Jesucristo richin nkojquinachaj roj ri xojel yan libre, roma xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, k'alaj ri' si c'a nikanimaj na ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, roma nicajo' nkojquiya' chic jun bey chuxe' ri ley ri'.
GAL 2:5 Jac'a roj man juba' xu'ij kánima chi xkanimaj ri niqui'ij, richin chi can ta jumul xtic'uje' iviq'uin ri kitzij richin ri ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
GAL 2:6 Pero tok yin xich'o quiq'uin ri yek'alajin chi e'uc'uay bey chiquivech ri quiniman, manak achique ta más rutz'akat ri k'alajrisan chinuvech ri xquic'ut-pe chinuvech, masque c'o ye'in chi rije' can c'o quik'ij. Chuve yin man jun nu'on si c'o quik'ij o xa manak, roma ri Dios xa junan nkurutz'et konojel.
GAL 2:7 Pa ruq'uexel chi c'o ta más rutz'akat xquic'ut-pe chinuvech, xa xequicot tok (xk'ax, xno') chiquivech chi ri Dios yin ruyo'on chi nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj chique ri man israelitas ta ri man banon ta ri circuncisión chique, achel yo'on ri Pedro chi tutzijoj chique ri kavinak israelitas ri banon ri circuncisión chique.
GAL 2:8 Roma achel xu'on ri Dios chi xuto' ri Pedro richin xu'on ri samaj ri can richin vi jun apóstol chiquicojol ri kavinak israelitas ri banon ri circuncisión chique, quiri' mismo xu'on ri Dios viq'uin yin, xiruto' richin xin-en ri samaj chiquicojol ri man israelitas ta.
GAL 2:9 Y tok (xk'ax, xno') chiquivech chi ri Dios ruyo'on ru-favor chuve chi yin ruyo'on pa rusamaj, ri Jacobo, ri Cefas y ri Juan ri can etemey quichin ri quiniman ri Jesucristo, xquiya' quik'a' chike junan riq'uin ri Bernabé richin retal chi junan ri kasamaj quiq'uin, richin c'a chi roj nku'e quiq'uin ri man israelitas ta, y rije' quiq'uin ri kavinak israelitas.
GAL 2:10 Xaxe xquic'utuj favor chike chi man quekamestaj ri man jun oc quichajin. Y yin jari' ri nutijon nuk'ij chi nubanon-pe.
GAL 2:11 Tok ri Pedro (xapon, xebos) pa tinamit Antioquía, c'o yerubanala' ri (xench'ojij, xench'ojoquij) che roma can k'alaj chi mana-ta ri najin riq'uin.
GAL 2:12 Roma rija' na'ey niva' quiq'uin ri man israelitas ta. Jac'a tok xe'eka ri etakon-e roma ri Jacobo, xa xujec'-ri' y man xva' ta chic quiq'uin ri man israelitas ta, roma xuxi'ij-ri' chi nina'ex ri najin riq'uin coma ri ye'in chi nic'atzin chi ni'an ri circuncisión chique ri man israelitas ta.
GAL 2:13 Xuc'ut-ri' chi ca'i' rupalaj ri najin riq'uin, roma man xumol ta chic ri' quiq'uin ri man israelitas ta ri quiniman ri Jesucristo, y quiri' mismo xqui'en ri ch'aka' chic israelitas ri ec'o chiri' pa tinamit Antioquía, y hasta ri Bernabé xka pa quik'a'.
GAL 2:14 Jac'a tok xentz'et chi ri quic'aslen man uc'uan ta roma rubeyal ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, yin chiquivech conojel quire' xin-ij che ri Pedro: Rat, rat jun israelita, y abanon-pe achel quic'aslen ri vinak man israelitas ta, y man achel ta quic'aslen ri israelitas. Si quiri', ¿achique roma vacami xa xajal-ka ano'oj y najo' na'an chique ri man israelitas ta chi tiquibana' ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés?
GAL 2:15 Roj aviq'uin, roj israelitas pa kalaxic. Man xojalex ta chiquicojol ri man israelitas ta ri nika'ij aj-mac chique.
GAL 2:16 Keteman chi jun vinak man roma ta nu'on ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés tok manak rumac nrakalej chuvech ri Dios, man quiri' ta, xa roma nikaya-apu kánima riq'uin ri Jesucristo achel xu'on rija' riq'uin ri Dios. Kayo'on-apu kánima riq'uin richin x-an chike chi manak chic mac kakalen chuvech ri Dios, y ri' roma xcuke' kac'u'x achel xcuke' ruc'u'x ri Jesucristo y man roma ta nika'an ri nu'ij chupan ri ley. Roma man jun vinak ri roma nu'on ri nu'ij ri ley tok man jun rumac xtrakalej chuvech ri Dios.
GAL 2:17 Roj ri kayo'on-apu kavech chi riq'uin ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo tok man jun kamac nikakalej chuvech ri Dios, si nkucuses chi roj aj-mac roma mana-ta chic ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri katzekle'en, ¿ri' nu'ij tzij chi ri Jesucristo nkurutakchi'ij pa mac? Man quiri' ta.
GAL 2:18 Roma si xa nentz'ucu' chic pe chi ninnimaj ri nu'ij ri ley ri xa xinya' yan can roma xinvetemaj chi man roma ta nin-en ri nu'ij tok manak numac ninvakalej chuvech ri Dios, si quiri' nin-en, nek'alajin-pe chi xa yin jun aj-mac chuvech ri ley.
GAL 2:19 Roma mismo ri ley c'utuyun chinuvech chi man roma ta nin-en ri nu'ij tok man jun numac xtinvakalej, y romari' yin xinya' can, richin quiri' ninc'uaj ri nuc'aslen achel nrojo' ri Dios chuve.
GAL 2:20 Tok ri Jesucristo xrip chuvech cruz, achel ja jun yin quiri' x-an chuve. Romari' ri nuc'aslen man yin ta chic yin uc'uayon richin, xa ja ri Jesucristo uc'uayon richin. Y vacami chupan ri aj-roch'ulef nuc'aslen, cukul nuc'u'x riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios ri jumul xcuke' ruc'u'x riq'uin ri Dios, roma rija' yirojo', y xuya' ri ruc'aslen pa nuq'uexel.
GAL 2:21 Yin man juba' xtin-en chi man jun rakale'n ri ru-favor ri Dios. Roma xa ta ja ri ley nibano chi manak kamac nikakalej chuvech ri Dios, nu'ij tzij chi man jun xc'atzin-vi ri rucamic ri Jesucristo.
GAL 3:1 Rix aj pa roch'ulef Galacia, ¡xa rix nacanak! ¿Achique xsatzo ino'oj richin man nijo' ta chic ninimaj ri kitzij? Roma ri rutzijosic ri rucamic ri Jesucristo chuvech cruz ri x-an chivech, xu'on chi can achel riq'uin ivech xitz'et-vi ri rucamic.
GAL 3:2 Yin xaxe ninjo' ninc'utuj chive: ¿Xic'ul ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima roma xi'en ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, o roma xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo ri xivac'axaj rutzijol?
GAL 3:3 Rix xa rix nacanak. Roma, manak che'el chi riq'uin ri ivuchuk'a' nitz'akatisaj rubanic ri c'aslen ri riq'uin ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu (xitz'om, xichop) vi e.
GAL 3:4 Jalajoj c'ayef ik'asan-pe roma xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo; pero man tinojij chi manak nic'atzin-vi ronojel ri ik'asan-pe.
GAL 3:5 Roma ri Dios ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu chive y nubanala' milagros chi'icojol, ¿la quiri' cami nu'on roma xinimaj ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, o roma xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo ri xivac'axaj rutzijol?
GAL 3:6 Achel ri Abraham, ri katata' roj israelitas; rija' cukul ruc'u'x chi nibanataj ri xusuj ri Dios che, y romari' x-an che chi man jun rumac xrakalej.
GAL 3:7 Tivetemaj c'a chi conojel ri cukul quic'u'x chi nibanataj ri nusuj ri Dios chique, jari' ri eralc'ua'l ri Abraham.
GAL 3:8 Y chupan ruch'abel ri Dios nikil jun utzulaj rutzijol ri xuya' yan ri Dios che ri Abraham tok man jani tibanataj, roma quire' xu'ij che: Avoma rat c'o favor xtiyo'ox chique conojel vinak choch'ulef, xcha' che. Vacami can nibanataj-vi ri nu'ij ri ch'abel ri' roma ri Dios nu'on chique ri man israelitas ta chi man jun quimac nicakalej chuvech riq'uin ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
GAL 3:9 Roma c'a ri', vacami conojel ri cukul quic'u'x chi nibanataj ri rusujun ri Dios, can c'o favor niyo'ox chique, achel ri Abraham ojer, c'o favor xyo'ox che roma cukul ruc'u'x chi nibanataj ri xusuj ri Dios che.
GAL 3:10 Roma conojel ri nicajo' niquicol-qui' riq'uin niqui'en ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, can xtika na vi castigo pa quivi', roma ri tz'iban can nu'ij: Ri man nibano ta ronojel-ronojel ri nu'ij chupan ri vuj ri tz'iban-vi ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, can nika-vi castigo pa ruvi'. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
GAL 3:11 Y k'alaj chi nis-ta jun vinak manak rumac xtrakalej chuvech ri Dios riq'uin nunimaj ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Ri man jun mac rakalen chuvech ri Dios, nril ri c'aslen ri richin jumul, roma cukul ruc'u'x chi ri nusuj ri Dios, can xtiyo'ox-vi che. Quiri' ri tz'iban can.
GAL 3:12 Jac'a chupan ri ley man nu'ij ta chi nic'atzin chi cukul kac'u'x richin niyo'ox chike ri nusuj ri Dios. Ri ley xaxe nu'ij: Ri nibano ronojel ri nu'ij ri ley re', xtril ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' nu'ij ri ley.
GAL 3:13 Y can kitzij na vi chi ri man nitiquer ta nu'on ri nu'ij chupan ri ley, nika castigo pa ruvi'. Pero ri Jesucristo xojrulok' richin xojrucol chuvech ri castigo ri' tok xuya-ri' chuxe' ri castigo pa kaq'uexel, roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Xa achique na ri (nitzekebex, nitzeke'es) chuvech jun che', nik'alajin chi kajnak castigo pa ruvi'. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
GAL 3:14 Xojrulok' ri Cristo Jesús, richin quiri' ri favor ri xsuj che ri kamama' Abraham, ja jun ri man israelitas ta xqueril, richin quiri' konojel ri nkuniman ri Jesucristo, xtic'uje' ri Lok'olaj Espíritu kiq'uin; achel ri rusujun can ri Dios.
GAL 3:15 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin ninjo' nintzijoj jun aj-roch'ulef ejemplo chivech: Tok roj vinak nika'an ruvujil jun trato chikavech, man jun nitiquer niyojo, ni man jun nitiquer niyo'on más ruvi'.
GAL 3:16 Vacami c'a, ri Abraham c'o xsuj che y che ri riy-rumam, pero ri tz'iban can man nu'ij ta chi chique eq'uiy sujun-vi, achel can ta chique eq'uiy, xaxe che Jun xsuj-vi. Y ri' ja ri Jesucristo.
GAL 3:17 Ninjo' nintzijoj chivech ruchojmil ronojel re'. Ri xusuj ri Dios pa na'ey che ri Abraham ja ri favor ri xtipe roma ri Jesucristo. Y ri Dios xuya' ri ley chique ri israelitas cuatrocientos treinta juna' chirij pe, pero ri ley ri' man xuyoj ta ri rusujun ri Dios richin man ta nibanataj.
GAL 3:18 Roma xa ta nic'ul ri rusujun ri Dios riq'uin ni'an ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nu'ij tzij chi man jun xc'atzin-vi chi sujun can chi nisipes. Pero ri Dios xuya' che ri Abraham roma xu'ij che chi nusipaj.
GAL 3:19 Si quiri', ¿achique xc'atzin chi xyo'ox ri ley che ri Moisés? Xyo'ox richin xk'alajin-pe chi ri man pa ruchojmil ta ri yequibanala' ri vinak, xa mac; c'a xpe na ri riy-rumam can ri Abraham ri achok che sujun-vi can ri favor roma ri Dios. Y tok ri Dios xuya' ri ley, na'ey xuya' chique ri ángeles, y ri ángeles xquiya' che ri Moisés richin xuk'asaj chiquivech ri vinak.
GAL 3:20 Pero jun ri nicuses richin nuk'asaj tzij, nic'atzin chi chiquicojol eca'i' nisamaj-vi richin nuk'asaj quitzij, jac'a ri Dios ruyon xch'o richin c'o xusuj che ri Abraham.
GAL 3:21 Ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, ¿nuyoj cami ri rusujun can ri Dios? Man quiri' ta. Roma xa ta ri ley xtiquer xuya' kac'aslen, can ta kitzij chi roma ri ley manak chic kamac nikakalej chuvech ri Dios. Pero xa man quiri' ta.
GAL 3:22 Jac'a ri ruch'abel ri Dios, xa jun nu'on che ronojel tok nu'ij chi konojel roj vinak roj aj-mac; richin quiri' conojel ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, nisipes chique ri rusujun can ri Dios, roma cukul quic'u'x riq'uin ri Jesucristo.
GAL 3:23 Pero tok man jani tiketemaj achique nika'an chi nikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo, roj achel pa jun cárcel rojc'o-vi, roma xojc'uje' pa ruk'a' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Chiri' xojtz'ape-vi, koyo'en nik'alajin-pe chikavech ri achique ruchojmil richin nikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo.
GAL 3:24 Ri ley achel jun yuk'uy ac'ual xu'on chike, xojruyukej richin xojerujacha' pa ruk'a' ri Jesucristo, richin quiri' manak chic kamac nikakalej chuvech ri Dios riq'uin ri nikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo.
GAL 3:25 Jac'a ri vacami, ri ley ri xyo'ox che ri Moisés man achel ta chic jun yuk'unel kichin,
GAL 3:26 roma chi'ivonojel rix ralc'ua'l chic ri Dios, riq'uin ri xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo.
GAL 3:27 Roma chi'ivonojel ri xix-an bautizar pa rubi' ri Jesucristo, xa jun xi'en riq'uin, can ivikon-ivi' che ruc'aslen rija'.
GAL 3:28 Y chuvech ri Dios, man jun ri más c'o ruk'ij chuvech jun chic, si israelita o man israelita ta, si c'o o man c'o ta chuxe' rutzij jun chic, si achi o ixok, roma chi'ivonojel xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús.
GAL 3:29 Y roma rix richin chic ri Jesucristo, xixoc riy-rumam ri Abraham, y ntoc ivichin ri favor ri xusuj ri Dios che ri Abraham ojer can.
GAL 4:1 Pero tivac'axaj na c'a ri nin-ij chive: Jun ac'ual tok c'a co'ol na, man jun yan ruk'a' che ri herencia ri ntoc can richin. Rija' xa achel jun lok'on samajinel ri man jun ruk'a' che ri herencia, masque ja rija' xte'oc rajaf ronojel.
GAL 4:2 Ri ac'ual ri', chuxe' quitzij ri yeyuk'un richin y ri echajiy ri ru-herencia c'o-vi, c'a nerila' na ri k'ij ri bin roma ri rutata'.
GAL 4:3 Quiri' mismo roj israelitas, rubanon can, kabanon achel ri ac'ual ri c'o chuxe' quitzij ri yeyuk'un richin, xojxime' chuxe' no'oj man tz'akat ta richin ri roch'ulef.
GAL 4:4 Jac'a ri Dios, tok xtz'akatitaj yan ruk'ijul ronojel ri runojin-pe, xutak-pe ri Ruc'ajol ri xalex chiruk'a' jun xten y xc'uje' chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés,
GAL 4:5 richin quiri' xojrulok' chic pe roj ri xojxime' chuxe' rutzij ri ley ri', richin chi xojyo'ox-ka pa rubi' ri Dios richin xojoc ralc'ua'l.
GAL 4:6 Y roma vacami rix ralc'ua'l chic, ri Dios xutak-pe ri Lok'olaj Espíritu richin ri Ruc'ajol chi nic'uje' pan ivánima. Y ri Lok'olaj Espíritu, ¡Papá! nicha' che ri Dios.
GAL 4:7 Romari', man rix ximil ta chic chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, vacami rix ralc'ua'l chic ri Dios, y roma rix ralc'ua'l chic, xtuya' chive ri ruyacon-apu richin ntoc ivichin roma ri Jesucristo.
GAL 4:8 Kitzij na vi, rubanon can tok rix man jani tivetemaj ruvech ri Dios, xa xiya' quik'ij ri can man e-dios ta vi.
GAL 4:9 Jac'a ri vacami, iveteman chic ruvech ri Dios, o más utz nin-ij chi ri Dios reteman chic ivech, y romari', ¿achique roma nijo' ne'ixima' chic ivi' jun bey chuxe' no'oj man tz'akat ta ri manak ruchuk'a' richin yixrucol, nis-ta man jun rakale'n?
GAL 4:10 Roma benak ivánima richin ye'ichajij jalajoj tak nimak'ij; ri erichin jun k'ij, o ri ye'an ic'-ic', juna-juna', o xa achique na nimak'ij ri niqui'en ri israelitas richin yeka chuvech ri Dios.
GAL 4:11 Yin man nicuker ta ka ri vánima ivoma, roma riq'uin juba' ri samaj ri xin-en chi'icojol xa man jun xc'atzin-vi.
GAL 4:12 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yixinpaxa'aj riq'uin quemelal chi tic'uaj ri ic'aslen achel ri nuc'aslen yin chi xinel-pe chuxe' rutzij ri ley ri eximil-vi ri nuvinak israelitas. Y vacami ri nuc'aslen ja achel ri ic'aslen rix. Man nin-ij ta chive chi man utz ta ino'oj xi'en viq'uin.
GAL 4:13 Pa ruq'uexel chi quiri', rix iveteman chi pa na'ey xa roma jun yabil tok xintzijoj chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj.
GAL 4:14 Pero masque can c'ayef rubanon ri nu-cuerpo pa ruk'a' ri yabil, y masque c'o samaj xinya' chi'ik'a', rix man itzel ta xinitz'et, ni man xinixutuj ta, xa jabel xic'ul nuvech, achel can ta yin jun ángel richin ri Dios, o achel can ta ja yin ri Cristo Jesús.
GAL 4:15 Y vacami, ¿achique c'a roma man yixquicot ta chic viq'uin achel xi'en pa na'ey? Roma yin ninya' rutzijol ri i-modo ri xi'en viq'uin, chi xa ta c'o che'el xivelesaj-e ri runak' tak ivech richin xiya' chuve, can ta xi'en.
GAL 4:16 Vacami c'a, ¿itzel yinitz'et xaxe roma xintzijoj ri kitzij chive?
GAL 4:17 Rix ec'o jujun chi'icojol niquitij quik'ij niqui'en favor chive, pero man richin ta c'o utz nuq'uen-pe chive, xa roma nicajo' niquijach kavech iviq'uin, richin chi chiquij rije' ni'e-vi ri ivánima.
GAL 4:18 Can utz vi ni'an favor tok kitzij chi c'o utz nuq'uen-pe, achel nin-en yin ivoma, man xe ta tok yinc'o yin iviq'uin.
GAL 4:19 Y rix ri rix achel valc'ua'l nubanon chive, yin ivoma ninna' chic jun bey k'axomal pa vánima, achel ri k'axomal ri nuk'asaj jun te'ej tok nalex jun ch'uti ral; y ri k'axomal c'a ja xtiq'uis-e tok k'alaj chic ri utzulaj runo'oj ri Jesucristo pan ivánima.
GAL 4:20 Yin ninrayij chi can ta vacami-vacami yinc'o-apu iviq'uin; richin quiri' can ta riq'uin ixiquin nivac'axaj ri yitajin chubixic chive, y man ta xe nintz'ibaj-e chive, roma yin man ninvil ta achique nin-en iviq'uin.
GAL 4:21 Rix ri nijo' chic yixc'uje' chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; ti'ij na c'a chuve, ¿la man iveteman ta achique nu'ij ri ley?
GAL 4:22 Roma chupan ri tz'iban can nu'ij chi ri Abraham xec'uje' ca'i' ruc'ajol. Jun xalex chiruk'a' ri xten rulok'on chi raj-ic'. Y ri jun chic, xalex chiruk'a' ri rixayil ri can libre vi.
GAL 4:23 Pero ri ruc'ajol ri Abraham ri xalex chiruk'a' ri xten lok'on, xalex achel ye'alex conojel ac'ola'. Jac'a ri jun chic ruc'ajol ri xc'uje' chiruk'a' ri Sara, xalex roma sujun can che ri Abraham.
GAL 4:24 Ri quic'aslen ri ca'i' ixoki' re' c'o nuc'ut chikavech pa ruvi' ri ca'i' ruvujil c'aslen ri xe'an. Ri Agar, ri raj-ic' ri Abraham, nuc'uxlaj chike ri na'ey ruvujil c'aslen ri x-an pa ruvi' ri juyu' rubinan Sinaí. Roma ri xe'oc chuxe' ri jun ruvujil c'aslen ri', xexime' chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, achel xxime' ral ri Agar chuxe' rutzij ri rajaf.
GAL 4:25 Chiri' pa roch'ulef Arabia, Agar ni'ix che ri juyu' rubinan Sinaí, y ri ruc'aslen ri ixok Agar, nuc'uxlaj ri tinamit Jerusalem, roma ri aj pa tinamit Jerusalem ri ec'o vacami, e'achel jun te'ej ri ximil chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés junan quiq'uin ri ac'ola' ri yec'uje' chiruk'a'.
GAL 4:26 Jac'a ri tinamit Jerusalem ri richin chila' chicaj, ri te'ej pa kavi' iviq'uin, can libre vi.
GAL 4:27 Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Caquicot rat ri man rat alanel ta, rat ri manak ac'ual nalex chi'ak'a'. Man tak'at ri ach'abel richin yaquicot riq'uin ronojel avuchuk'a', rat ri man aveteman ta ri k'axomal richin alanic. Roma ri yo'on can roma ri rachijil, xterila' na jun k'ij tok xquec'uje' yan chic más q'uiy ral que chuvech ri ixok achok riq'uin xbe-vi ri rachijil. Quiri' ri tz'iban can.
GAL 4:28 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roj, roj achel ri Isaac roma roj alaxnak achel ri rusujun can ri Dios che ri Abraham ojer.
GAL 4:29 Pero achel xbanataj ojer riq'uin ri Abraham, chi ri ralc'ua'l ri xalex achel ye'alex conojel ac'ola', xu'on pokon che ri jun chic ralc'ua'l ri xalex roma ri Lok'olaj Espíritu, quiri' mismo ni'an chike roj vacami.
GAL 4:30 Jac'a ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nu'ij chi tokotex-e ri ixok y ri ral eximil. Roma manak che'el chi ri herencia ri can richin vi ri ral ri ixok ri can libre vi, c'o che ri' xtiyo'ox che ral ri ixok ri ximil chuxe' rutzij ri rajaf.
GAL 4:31 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tivetemaj chi roj man roj ral ta ri ixok ximil chuxe' rutzij ri rajaf, xa roj ral ri ixok ri can libre vi.
GAL 5:1 Vacami c'a, cof quixc'uje' chupan ri quiroj ri xu'on ri Jesucristo chike chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; man xa tixim chic apu ivi' jun bey chuxe'.
GAL 5:2 Tivac'axaj na pe'. Yin Pablo nin-ij chive: Si xtiya' lugar chi xquix-an circuncidar roma rix ninojij chi riq'uin ri circuncisión yixcolotaj, nek'alajin-pe chi ri xu'on ri Jesucristo koma, xa man jun rakale'n chivech.
GAL 5:3 Y nin-ij chic jun bey chive: Conojel achi'a' ri xque'an circuncidar, c'as chiquij chi niqui'en ch'utik-nima'k ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés richin yecolotaj.
GAL 5:4 Rix ri riq'uin ruc'uaxic ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés nijo' chi man jun imac nivakalej chuvech ri Dios, xa ijachon-e-ivi' riq'uin ri Jesucristo; xa rix tzaknak-e chupan ri ru-favor ri Dios.
GAL 5:5 Jac'a roj roma ri Lok'olaj Espíritu, kayo'on-apu kavech chi manak kamac xtikakalej chuvech ri Dios roma kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo.
GAL 5:6 Roma tok xa jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús, man jun rakale'n si banon o man banon ta ri circuncisión chave. Ri c'o rakale'n, ja ri cukul ac'u'x na'an ri nrojo' ri Dios riq'uin (ajovabel, amor) pan avánima.
GAL 5:7 Rix pa na'ey xa utz benak ri ic'aslen. Jac'a ri vacami, ¿achique c'a xyojo ic'u'x chi man nijo' ta chic ninimaj ri kitzij?
GAL 5:8 Roma ri rix takchi'in richin ninimaj vacami, man riq'uin ta ri noyon ivichin petenak-vi.
GAL 5:9 Man timestaj chi jun ch'uti tzij man pa ruchojmil ta ri nic'ut chivech, c'o che'el nusetz ino'oj chi'ivonojel. Achel nu'on juba' levadura chupan ri harina muban, nuquiraj-ri' chupan ronojel.
GAL 5:10 Pero yin cukul nuc'u'x riq'uin ri Ajaf chi rix xtinimaj ri yitajin chubixic chive, jac'a ri nutij ruk'ij chi nusetz ino'oj, xa pa ruvi' rija' xtika-vi ri castigo riq'uin ri najin riq'uin, y xa achique na chi vinak.
GAL 5:11 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, xa ta yin c'a quiri' ta ninc'ut chi nic'atzin ri circuncisión chike, man ta chic yicanox richin ni'an pokon chuve, y ri rucamic ri Jesucristo chuvech cruz ri ocunak jun roma chi ec'o yexutun can ri Dios, man ta chic jun tzakoy quichin.
GAL 5:12 Pero yin ninrayij chi ri yixquinak roma nicajo' chi rix nik'at-ka ri i-cuerpo roma ri circuncisión, rije' can ta ronojel niquik'at-e chique.
GAL 5:13 Roma rix iveteman chi can richin vi xixcol-pe chuxe' ri ley tok xixoyox. Xaxe c'a rix man ti'en chi roma xixcol yan pe, ye'ibanala' xa achique na ri nurayij ri i-cuerpo. Más utz tibana-ka chi rix isamajela-ivi' chivech roma nijo-ivi'.
GAL 5:14 Roma richin ninimex ronojel ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, xaxe nic'atzin ni'an ri jun tzij re': Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
GAL 5:15 Jac'a rix xa iyon nitzijola-ivi' y nibila' tzij chivij, achel chicop niquic'ux-ka-qui'; pero tibana' cuenta, man xa iyon niq'uis-ivi'.
GAL 5:16 Nin-ij c'a chive: Tiya' lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu nuc'uan ivichin, y man ja' quixcha' che ri nurayij ri i-cuerpo.
GAL 5:17 Roma ri nurayij ri ka-cuerpo, nuc'ulula'j ruvech ri Lok'olaj Espíritu. Y ri nurayij ri Lok'olaj Espíritu, nuc'ulula'j ruvech ri nurayij ri ka-cuerpo, roma ri ca'i' re' can niquic'ulula'j-qui' chiquivech, y romari' man yixtiquer ta ni'en ri nijo' ni'en.
GAL 5:18 Pero si ja ri Lok'olaj Espíritu uc'uayon ivichin, man rixc'o ta chic chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
GAL 5:19 Jac'a tok ja ri nurayij ri cuerpo uc'uayon quic'aslen ri vinak, can k'alaj, roma ruyon quire' yequibanala': Niquicanola-qui' richin niqui'en mac. Niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na. Xa achique na itzel tak mac yequibanala'. Man niquik'at ta qui' yequibanala' mac ri nuya' q'uix.
GAL 5:20 Niquiya' quik'ij tiox. Niqui'en quibanic vinak. Man nicajo' ta qui'. Niqui'en oyoval. Itzel niquitz'et jun roma utz c'o. Cha'anin nipe coyoval. Ri niqui'en, xaxe roma nicajo' chi utz yek'alajin chiquivech ch'aka' chic. Man junan ta ri niquinojij, y romari' niquijachala-e-qui'. Niquinimaj (tijonic, enseñanza) ri xa nelesan chupan ri kitzij.
GAL 5:21 Yekukut pa cánima chiquij vinak roma utz ec'o. Yecamisan. Yek'aber. Yequibanala' itzel tak nimak'ij y ch'aka' chic mac achel re'. Xich'o yan chive pa ruvi' ronojel re', y vacami yixinpaxa'aj chic jun bey, chi xa achique na ri yebano mac achel re', manak qui-lugar chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios.
GAL 5:22 Pero ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, ruyon utz achel re' nik'alajin quiq'uin: Ye'ojo'on pa cánima, qui' quic'u'x, c'o uxlanen pa cánima, yecoch'on, niquic'ut utz cánima, utz quino'oj niqui'en chique ch'aka' chic, cukul quic'u'x riq'uin ri Dios,
GAL 5:23 (ch'uch'uj, me'l oc) cánima, y niquik'il-qui' chuvech mac. Jun c'aslen quiri', man jun ley (nich'ojin, nich'ojoquin) richin.
GAL 5:24 Jac'a ri erichin ri Jesucristo, quibanon chi ri quic'aslen man uc'uan ta chic coma rije' mismo, xa quiyo'on chic can ri man utz ta ri nurayij ri qui-cuerpo; y ri netzelan ri xbe cánima chirij.
GAL 5:25 Y roma roj yo'on c'ac'ac' c'aslen chike roma ri Lok'olaj Espíritu, tikaya' c'a lugar chi ja rija' nuc'uan kichin.
GAL 5:26 Man tika'an chi can c'o kakale'n; man tikayec oyoval chikavech, ni man kukukut pa kánima chikij.
GAL 6:1 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, si c'o jun nilitaj chi najin riq'uin mac, rix ri rix uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, (ch'uch'uj, me'l) ivánima tibochi'ij richin nitzolij-pe riq'uin ri Dios, y rat ri nabochi'ij ránima, tachajij-avi', man xa tibanataj chi ja jun rat yaka pa ruk'a' ri mac.
GAL 6:2 Tito-ivi' chivech richin nic'uaj ri iveka'n tok jani na ralal, y riq'uin ri', ni'en ri ru'in can ri Jesucristo.
GAL 6:3 Quiri' nin-ij chive, roma si c'o jun nuna-ka-ri' chi can c'o rakale'n, y xa man quiri' ta, xa ruyon nusetz-ka runo'oj.
GAL 6:4 Roma c'a ri', más utz ruyon tutz'eta' ri achique najin riq'uin. Si utz najin pa ruc'aslen, xtiquicot ránima ruyon chuvech, y man nic'atzin ta chi c'a nujunumaj na ri yeru'on riq'uin ri yerubanala' jun chic. Quiri' tibana' chi'ijununal.
GAL 6:5 Roma chikajununal nic'atzin chi utz ruc'uaxic nika'an che ri keka'n.
GAL 6:6 Ri nitijox pa ruvi' ruch'abel ri Dios, tubana' chi junan riq'uin ri nitijon richin, c'o utz niquic'ul pa ruvi' ronojel ri nuya' ri Dios.
GAL 6:7 Man tisatz ino'oj. Ri Dios man jun nitiquer nevan ruvech, xa achique na chi ticoj ri nutic jun pa ruc'aslen, jari' mismo ri xterutz'eta' pa ruc'aslen.
GAL 6:8 Roma si xa ja ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo ri nikatic, xa camic xtikach'ec chuvech ri achique xkatic. Pero si nikaya' lugar che ri Lok'olaj Espíritu chi nuc'uaj ri kac'aslen, nkutajin-apu riq'uin jun ticoj ri nuq'uen-pe c'aslen ri richin jumul chike.
GAL 6:9 Roma c'a ri', man kucos nika'an ri utz, roma xterila' na jun k'ij tok xtiyo'ox rajil-ruq'uexel chike, si man nikaya' ta can chi nikoyo'ej.
GAL 6:10 Roma c'a ri', utz ri c'a roj q'ues na, tikabana' ri utz chique conojel, pero más nic'atzin chi nika'an ri utz chique ri junan kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo quiq'uin.
GAL 6:11 Titz'eta' c'a ri nima'k tak tz'ibanic nubanon-e riq'uin mismo nuk'a' chupan ri vuj re'.
GAL 6:12 Conojel ri nicajo' niquic'ut-qui' chi ja ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri niqui'en, ja rije' ri ye'in chi nic'atzin ni'an ri circuncisión chive, y quiri' niqui'en xaxe roma niquixi'ij-qui' chi ni'an pokon chique xa ta niquitzijoj chi xaxe roma rucamic ri Jesucristo chuvech cruz tok nkucolotaj.
GAL 6:13 Roma nis-ta ri banon ri circuncisión chique niqui'en ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Pero nicajo' chi rix ni'an ri circuncisión chive, richin quiri' niquiya-ka quik'ij chiquivech ri nuvinak israelitas chi rix xinimaj quitzij.
GAL 6:14 Pero yin man juba' c'o pa vánima chi ninya-ka nuk'ij achel niqui'en rije'; yin xaxe rucamic ri Kajaf Jesucristo chuvech cruz ri ninya' ruk'ij. Y roma rija', manak chic rakale'n chinuvech ri can c'o rakale'n chiquivech ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, y rije' manak rakale'n chiquivech ri c'o rakale'n chinuvech yin.
GAL 6:15 Roma xa achique na ri xa jun chic rubanon riq'uin ri Cristo Jesús, man jun rakale'n si banon o man banon ta ri circuncisión che. Ri kitzij c'o rakale'n, ja ri c'ac'ac' c'aslen ri yo'on che.
GAL 6:16 Y conojel ri quic'uan jun c'aslen quiri', can ta xtic'uje' uxlanen pa cánima, y xtipokonex quivech junan quiq'uin ri kitzij erutinamit ri Dios chiquicojol ri israelitas.
GAL 6:17 Vacami c'a, y ri chikavech apu, man jun chic más quiyo'on pa c'ayef. Roma yin hasta chirij ri nu-cuerpo c'o retal ri k'axomal ri nuk'asan roma yin rusamajinel ri Ajaf Jesús.
GAL 6:18 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, xtic'uje' ta c'a ri ru-favor pa tak ivánima. Amén.
EPH 1:1 Yin Pablo jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi'. Nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri rixc'o pa tinamit Efeso, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, ri ronojel ivánima rixc'o chirakan ri Cristo Jesús y xa jun ibanon riq'uin.
EPH 1:2 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
EPH 1:3 Tikaya' ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo roma rija' ruyo'on ronojel ruvech favor richin chicaj pa tak kánima, roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo,
EPH 1:4 achel xuya' pa ránima xe tok man jani ti'an ri roch'ulef, chi xojrucha' roma ri Jesucristo richin nkujoc lok'olaj rutinamit, y richin man jun chic mac pa kac'aslen chuvech.
EPH 1:5 Y roma can nkurojo', romari' roj rucha'on-pe richin nkuruya-ka pa rubi' richin nkujoc ralc'ua'l roma ri samaj ri xu'on ri Jesucristo, can ja achel xel-pe pa ránima chi xu'on kiq'uin.
EPH 1:6 Xojrucha' richin niyo'ox ruk'ij ri nimalaj ru-favor ri kilon riq'uin, ri xusipaj-pe pa kavi' roma xa jun kabanon riq'uin ri Ruc'ajol ri can nrojo'.
EPH 1:7 Ri Dios xojrulok' chic riq'uin ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xtix tok xcamises, richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin; nu'ij tzij chi xe'an perdonar ri kamac, y ri' jun retal ri jalajoj rakale'n ri ru-favor ri Dios
EPH 1:8 ri man juba' ta oc xuya-pe pa kavi', richin chi xkac'ul ri nimalaj runo'oj rija', y ri achique utz chi nika'an.
EPH 1:9 Y can ja achel xuya' pa ránima, y achel xka chuvech chi xu'on, xuk'alajrisaj chikavech ri nurayij rija', ri xa evan can chikavech na'ey,
EPH 1:10 chi pa ruk'a' ri Jesucristo xa jun xtu'on che ronojel ri c'o chicaj, y ronojel ri c'o choch'ulef tok xtitz'akat ri tiempo y tok ruk'ijul chic.
EPH 1:11 Y pa ruvi' ri' c'o favor nikacochij, roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo. Roma ojer-ojer ri' nojin-pe chi niyo'ox chike, achel xuya' pa ránima ri Dios ri nibano achel-achel ri nurayij chi nu'on,
EPH 1:12 richin chi niyo'ox ruk'ij koma roj ri xe pa na'ey koyo'en chi riq'uin ri Jesucristo nikac'ul ri favor ri'.
EPH 1:13 Rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, tok ivac'axan chic rutzijol ri kitzij, ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, y tok iniman chic, ja jun chive rix ri Dios xuya-pe ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima, retal chi rix richin chic, achel ri rusujun can.
EPH 1:14 Y roma c'o chic ri Lok'olaj Espíritu pa tak kánima, jari' retal chi can c'o na vi favor xtikacochij chupan ri k'ij tok xtitz'akatitaj kalok'ic ri xu'on ri Dios chi xojoc rutinamit, richin niyo'ox nimalaj ruk'ij.
EPH 1:15 Roma c'a ri', yin roma vac'axan chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesús, y chi can ye'ijo' conojel ri lok'olaj rutinamit ri Dios,
EPH 1:16 romari' man yitane' ta ninya' matiox ivoma rix, y can yixinc'uxlaj pa tak nu-oración.
EPH 1:17 Ninc'utuj che ri Dios, ri ru-Dios ri Kajaf Jesucristo, ri Katata' ri can c'o ruk'ij, chi xtuya' utzulaj no'oj pa tak ivánima, y chi xtuk'alajrisaj chivech ri evan can richin nivetemaj tzak achique rija',
EPH 1:18 chi xtusakarisaj ino'oj richin nivetemaj achique chi favor rix royo'en-apu ri achok roma xixroyoj, y xtivetemaj rij-ruvech ri jalajoj rakale'n ri nimalaj favor ri xticochij riq'uin rija', ri xtuya' chique conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit.
EPH 1:19 Ninc'utuj chi (nik'ax, nino') chivech chi ri ruchuk'a' ri nisamaj pa tak kánima roj ri kaniman, jani na nik'ax ruvi' ri nimalaj ruk'ij. Y ja uchuk'a' ri' xucusaj
EPH 1:20 chi xuc'asoj-pe ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i' y xu'on che chi xtz'uye-apu chila' chicaj pa ru-derecha,
EPH 1:21 richin chi ja ri Jesucristo ri más c'o ruk'ij que chiquivech ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik', ri yebano gobernar, ri espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a' y ri can c'o cakale'n. Rija' más c'o ruk'ij que chuvech ronojel (bi'aj, binaj) siq'uisel quibi'; man xe ta chupan ri tiempo ri rojc'o-vi, ja jun ri más chikavech apu.
EPH 1:22 Ri Dios chuxe' ruk'a-rakan ri Jesucristo xeruya-vi ronojel, y xu'on chi ja rija' ajaf pa kavi' konojel roj ri kaniman, ri ni'ix iglesia chike,
EPH 1:23 ri roj ru-cuerpo ri Cristo, y roj rutz'akat rija' ri nitz'akatisan ronojel pa ronojel lugar.
EPH 2:1 Ri Dios xuya' ic'aslen rix tok c'a rix caminak na chupan ri imac y chupan ri bin can chive chi man que'ibanala'.
EPH 2:2 Roma rubanon can, rix xixbin chupan jun itzel c'aslen, xitzekle'ej rubeyal ri can aj-roch'ulef vi chi c'aslen, achel nika chuvech ri jun ri nisamaj pa cánima ri man yeniman ta chuvech ri Dios ri tiempo re', y ri' ja ri cajaf ri itzel tak espíritu ri c'o cuchuk'a' pa cak'ik'.
EPH 2:3 Quiri' mismo rubanon can, roj chi nimalaj konojel man xkanimaj ta rutzij ri Dios, xa xkaya' lugar che ronojel ri man utz ta ri xurayij ri ka-cuerpo. Ja ri nika chuvech ri ka-cuerpo y ri man utz ta ri xekanojij ri xeka'an, roma roj can pa kalaxic-pe man roj utz ta, xa can kichin vi chi roj yacoy royoval ri Dios pa kavi', achel ch'aka' chic.
EPH 2:4 Jac'a ri Dios ri jani na nipokonan, rija' riq'uin ri jani na nkurojo',
EPH 2:5 xuya' ruc'aslen ri kánima junan riq'uin ri c'aslen ri xuya' che ri Jesucristo, masque ri tiempo ri', c'a roj caminak na chupan ri kamac. Y rix yixcolotaj xaxe roma ri favor nuya' pan ivi'.
EPH 2:6 Y c'o che'el nika'ij chi xu'on chi xc'astaj ri kánima tok xuc'asoj ri Cristo Jesús chiquicojol ri anima'i', y achel can ta xojrutz'uyuba' chicaj tok xutz'uyuba' ri Cristo Jesús chiri', roma xa jun kabanon riq'uin.
EPH 2:7 Quiri' xu'on chike richin nuk'alajrisaj chupan ri ajani tiempo epetenak chikavech apu, chi jani na rakale'n ri jalajoj ru-favor ri nuya-pe pa kavi' roma can utz runo'oj nu'on kiq'uin roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús.
EPH 2:8 Roma rix, xaxe roma ru-favor ri Dios yixcolotaj, y ri' roma xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo. Re' jun sipanic ri alaxnak-pe pa ránima ri Dios, y man rix ta yixch'aco.
EPH 2:9 Man roma ta chi jun nubanala' favores tok nicolotaj, richin chi man ta jun nuya-ka ruk'ij.
EPH 2:10 Roma roj ja ri Dios banayon c'ac'ac' chike, y xa jun xu'on chike riq'uin ri Cristo Jesús, richin yekabanala' ri utzulaj tak favores ri runuc'un-pe ri Dios richin nika'an pa kac'aslen.
EPH 2:11 Vacami c'a, rix ri can pan ivalaxic-pe man rix israelitas ta, tuka pan ivi' chi rubanon can ri israelitas xqui'ij chi rix man banon ta ri circuncisión chive achel banon chique rije', ri circuncisión ri ni'an che ri cuerpo.
EPH 2:12 Chupan can ri tiempo ri', rix manak ri Jesucristo iviq'uin. Naj rixc'o-vi chi yixoc rutinamit ri Dios, y manak ik'a' che ri rusujun can che ri rutinamit chupan tak ruvujil ri favor. Man jun utz ivoyo'en choch'ulef, y nis-ta man c'o ta ri Dios iviq'uin.
EPH 2:13 Jac'a rix ri naj rixc'o-vi ri rubanon can, vacami roma xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús, x-an chive chi nakaj chic rixc'o-vi roma ruquiq'uel ri Jesucristo ri xtix chuvech cruz.
EPH 2:14 Roma ja ri Jesucristo xbano ri samaj chi xa jun kánima kabanon vacami, chi israelitas y man israelitas ta. Xu'on chique ri ca'i' katinamit chi xa jun xka'an, xutzak ri achel xan c'o chikacojol ri jachayon kavech.
EPH 2:15 Y riq'uin ri k'axomal ri xuk'asaj ri ru-cuerpo, xu'on chi manak chic ruk'a' chike roj israelitas ri ley y ri jalajoj mandamiento ri ec'o chupan, ri banayon chike chi man nkuch'o ta chikavech iviq'uin rix ri man rix israelitas ta, richin quiri' xaxe jun tinamit nu'on chike konojel ri xa jun nika'an riq'uin, y nuya' uxlanen chikacojol,
EPH 2:16 y nu'on chi riq'uin ri rucamic chuvech cruz, nic'ul kavech roma ri Dios ri ca'i' tinamit chupan jun mismo cuerpo y chi man itzel ta chic nikatz'et-ki'.
EPH 2:17 Ri Jesucristo xpe richin xurutzijoj jun utzulaj ch'abel richin uxlanen richin ri ivánima rix ri naj rixc'o-vi che ri Dios rubanon can, y quiri' mismo chique ri nakaj ec'o-vi.
EPH 2:18 Quiri' nin-ij chive, roma roj ri c'o ri Lok'olaj Espíritu kiq'uin, chi israelitas y man israelitas ta, nkutiquer nkujel-apu riq'uin ri Katata' Dios roma ri Jesucristo.
EPH 2:19 Romari', rix man rix achel ta chic aj juc'an roch'ulef ri man eteman ta ivech, xa jun tinamit ibanon quiq'uin ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios y rix rumi'al-ralc'ua'l chic.
EPH 2:20 Vacami rix, achel rix tiquil pa ruvi' rutz'uyubal jun jay; y ri ruxe'el ri jay ri' ja ri (tijonic, enseñanza) ri quic'utun can ri apóstoles y ri yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima. Y ja ri Jesucristo mismo ri abaj ri xcuses richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay ri'.
EPH 2:21 Ja rija' nibano chi conojel ri xa jun quibanon riq'uin, yecuses riq'uin ri jay ri', richin ne'oc jun lok'olaj jay richin ri Dios.
EPH 2:22 Y roma ja jun rix xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, junan quiq'uin rije' yixcuses richin rutz'akat ri jay ri ntoc racho ri Dios, roma ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima.
EPH 3:1 Roma c'a ri', yin Pablo, yinc'o pa cárcel roma ri Cristo Jesús richin c'o utz nuq'uen-pe chive rix ri man rix israelitas ta.
EPH 3:2 Yin ninnojij chi rix ivac'axan ri achique chi rujachic ru-favor ri Dios ruyo'on can pa nuk'a' richin ninsamajij chi'icojol rix.
EPH 3:3 Ivac'axan chi pa jun achel achic' xk'alajrises-vi chinuvech ri evan can na'ey, achel nu'in-e chupan ri juba' nutz'iban-e chive chupan ri vuj re'.
EPH 3:4 Y tok rix xti'en leer, xtivetemaj chi yin k'alaj chic chinuvech ri man k'alajrisan ta can na'ey pa ruvi' ri Jesucristo,
EPH 3:5 roma can man k'alajrisan ta vi chiquivech ri vinak ri chi solaj chi solaj ek'axnak-e choch'ulef, achel k'alajrisan vacami roma ri Lok'olaj Espíritu chiquivech ri lok'olaj ru-apóstoles y chiquivech ri yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima.
EPH 3:6 Ri k'alajrisan, quire' ruchojmil: Rix ri man rix israelitas ta, vacami roma ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, c'o favor xticochij junan kiq'uin roj israelitas; y rix ocunak ruk'a-rakan jun mismo cuerpo kiq'uin, y junan xtikac'ul ri sipanic ri sujun chike roma xa jun kánima kabanon riq'uin ri Cristo Jesús.
EPH 3:7 Y yin xinoc samajinel richin ri utzulaj ch'abel ri', roma ri Dios riq'uin xsamaj ri ruchuk'a' pa vánima, xusipaj ri samaj ri' chuve roma ri ru-favor.
EPH 3:8 Masque ja yin ri más manak oc nuk'ij chique ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, pero chuve yin xyo'ox-vi ri favor chi nintzijoj chique ri man israelitas ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj. Ri ch'abel ri' can achel jun nimalaj beyomal ri man jun nitiquer ninojin rij ri ajani rakale'n, ri nikil riq'uin ri Jesucristo.
EPH 3:9 (Chuka', ka) xyo'ox chuve chi ninya' chosakil chiquivech conojel ri ruchojmil ri man k'alajrisan ta pe chupan ri ajani tiempo ek'axnak, ri can evan-vi-pe riq'uin ri Dios ri banayon ronojel,
EPH 3:10 richin chi vacami, koma roj ri kaniman chic y ni'ix iglesia chike, tik'alajin chiquivech ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y ri espíritu ri c'o nimalaj uchuk'a' pa quik'a' chicaj ri jalajoj ruvech utzulaj no'oj c'o riq'uin ri Dios,
EPH 3:11 chi can xbanataj-vi achel ri runojin-pe chupan ri jalajoj tiempo ek'axnak chi nuk'alajrisaj riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús,
EPH 3:12 ri achok roma cukul kac'u'x nkujel-apu riq'uin ri Dios, y man nikaxi'ij ta ki' nkuch'o che, roma kayo'on kánima riq'uin.
EPH 3:13 Roma c'a ri', ninc'utuj chive chi man quixbison tok nivac'axaj chi yin nink'asaj k'axomal ivoma, roma re' xa richin chi nic'uje' ik'ij rix.
EPH 3:14 Romari' yin yixuque' richin nin-en orar chuvech ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo,
EPH 3:15 ri achok riq'uin petenak-vi quic'aslen conojel ri ec'o chila' chicaj, y ri ec'o vave' choch'ulef.
EPH 3:16 Nin-en orar chi riq'uin ri jalajoj rakale'n ri ruk'ij, xtu'on chi xtic'uje' ruchuk'a' rija' pan ivánima roma ri Lok'olaj ru-Espíritu;
EPH 3:17 richin quiri' ri Jesucristo can ta achel racho xtu'on che ri ivánima roma rix cukul ic'u'x riq'uin, richin chi tok naj chic benak-ka ruxe' ri nijo-ivi' achel jun che' ri naj benak-ka ruxe' pan ulef, o achel jun jay ri jabel rutz'uyubal banon-ka,
EPH 3:18 rix yixtiquer nivetemaj junan quiq'uin conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit, ri ajani ruvech, ajani rupan, ajani benak-ka pa xulan y ajani jotol chicaj,
EPH 3:19 y k'ij-k'ij más xtivetemaj ajani nojo'on pa ránima ri Jesucristo riq'uin (ajovabel, amor) ri man jun bey xtetemex ruchojmil ronojel, richin ninoj pan ivánima rix ronojel ri nojnak pa ránima ri Dios.
EPH 3:20 Ri Dios c'o ruchuk'a' richin nu'on más q'uiy que chuvech ri ajani nikac'utuj che y ri ajani nkutiquer nikanojij, riq'uin ri ruchuk'a' ri nisamaj pa tak kánima.
EPH 3:21 Can ta xtuc'ul ruk'ij rija' koma roj ri ni'ix iglesia chike, ri xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, ronojel tiempo ri petenak chikavech apu, y can ta jumul-jumul quiri' xtibanataj. Amén.
EPH 4:1 Yin Pablo ri yinc'o pa cárcel roma rusamaj ri Ajaf, yixinpaxa'aj chi tic'uaj ri ic'aslen chupan ruchojmil ri c'aslen ri xixoyox-vi richin nic'uaj,
EPH 4:2 chi can ta ikasan-ivi', chi (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima, chi roma nijo-ivi' man tik'ax ic'u'x chi nicoch'ola-ivi' chivech,
EPH 4:3 chi can ta nitij ik'ij chi iyuken-ivi' chuvi' uxlanen, richin quiri' xa jun ivánima jumul achel rubanon ri Lok'olaj Espíritu chive.
EPH 4:4 Roma ri rix richin ri Jesucristo, xaxe jun cuerpo ibanon, xaxe jun ri Lok'olaj Espíritu, y xaxe jun ri favor ri iyo'on-apu ivech chirij, ri achok roma xixoyox.
EPH 4:5 Xaxe jun ri Ajaf. Xaxe jun cukul-vi-apu ic'u'x, y xaxe jun ri bautismo.
EPH 4:6 Xaxe jun ri Dios ri Tata'aj pa quivi' conojel, c'o pa ruvi' ronojel, runojsan ronojel, y c'o pa tak ivánima ivonojel.
EPH 4:7 Pero chikajununal c'o favor yo'on chike, y can ja achel retexic rubanon ri Jesucristo, quiri' ri sipanic ri ruyo'on chike.
EPH 4:8 Romari' ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, quire' nu'ij pa ruvi' ri Jesucristo: Xtzolij-e chila' chicaj, y ri eruch'acon ri itzel, xerelesaj-e pa ruk'a'. Y jalajoj sipanic xuyala' can chique ri vinak. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
EPH 4:9 Y roma nu'ij chi xbe chicaj, ri' nu'ij tzij chi na'ey kajnak-ka chupan ri lugares más naj ka che ri roch'ulef.
EPH 4:10 Ri Jun ri xuka, jari' mismo ri xtzolij-e chicaj, y c'a más pa ruvi' e ri caj xbec'uje-vi, richin nutz'akatisaj ronojel.
EPH 4:11 Ja rija' mismo xbano chi ec'o xe'oc apóstoles, chi ec'o yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, chi ec'o yetzijon chique ri man quiniman ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, y chi ec'o yuk'unel y tijonel quichin ri quiniman ri Jesucristo.
EPH 4:12 Xeruya' ri samajela' re' richin chi riq'uin ri quisamaj, nitz'akatitaj quic'aslen ri erichin ri lok'olaj rutinamit, richin quiri' ja jun ri tinamit niqui'en ri rusamaj, richin niq'uiy ri quic'aslen ri erichin ri ru-cuerpo ri Jesucristo,
EPH 4:13 c'a ja tok nerila' k'ij chi konojel xa jun kánima xtekabana' roma cukul-apu kac'u'x riq'uin, y roj jelenak-apu riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, richin nitz'akatitaj ri kac'aslen, y nekila' achel rutz'akatilen ruc'aslen ri Jesucristo ri nitz'akatisan ronojel,
EPH 4:14 richin quiri', mana-ta chic roj achel ac'ola' pa ruk'a' ronojel quivech (tijonic, enseñanza), chi nku'e quire' nku'e quila', achel xa ta cak'ik' nimiyon kichin, ni man nikaya' ta ki' pa ruk'a' canon tak tzij quichin vinak ri xaxe richin niquisetz kano'oj yeno' niqui'en bochin tak tzij ri xa man kitzij ta.
EPH 4:15 Pa ruq'uexel ri', riq'uin nikatzekle'ej ri kitzij ruyuken-ri' riq'uin ri nkujo'on pa kánima, kuq'uiy chupan ronojel ri kac'aslen chirakan ri Jesucristo ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman, richin nekila' achel ruc'aslen rija',
EPH 4:16 ri nibano chi ronojel ri cuerpo nril ruq'uiyilen richin quiri' riq'uin ri nikajo-ki' nkutiquer nikato-ki' chi nkuq'uiy chupan ri kac'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' nibanataj roma chupan ri cuerpo ri' konojel banon chike chi kac'uan-ki' y konojel roj yo'on chupan ri cuerpo richin nikato-ki' riq'uin ri samaj ri yo'on chike chikajununal chi nika'an, y quiri' ruyuken-ri' ri cuerpo niq'uiy.
EPH 4:17 Vacami c'a, nin-ij y ninchila'ej chive, chi pa rubi' ri Ajaf tiya' can ri c'aslen achel quic'aslen ri ch'aka' chic man israelitas ta; roma rije' xaxe ri man jun nic'atzin-vi ri yequinojij.
EPH 4:18 Xa k'eku'n rubanon ri quino'oj, man jun quik'a' che ri c'aslen ri nuya' ri Dios, roma man nicajo' ta niquetemaj, roma cof quibanon che ri cánima.
EPH 4:19 Rije' tok manak chic quiq'uix chiri', xa man xquik'at ta chic qui' richin xequibanala' mac ri nuyec q'uix. Xa achique na chi mac ri xquirayij, jari' xqui'en; chi achi'a' chi ixoki' quijachon-qui' chupan xa achique na ri niq'uixbisan.
EPH 4:20 Jac'a rix man quiri' ta ri c'aslen xivetemaj riq'uin ri Jesucristo.
EPH 4:21 Roma yin nin-ij chi rix ivac'axan ri ch'abel ri ru'in can rija', y rix tijon chirij ri kitzij ri nikil riq'uin rija'.
EPH 4:22 Roma c'a ri', tiya' can juc'an rubanic ri ojer c'aslen ri xic'uaj na'ey, jun c'aslen ri nretzelaj ivánima benak riq'uin ri niya-ivi' pa ruk'a' ri ye'irayij ri xaxe nusetz ino'oj.
EPH 4:23 Y vacami tiya' lugar chi ni'an c'ac'ac' che ri achique ninojij pan ivánima.
EPH 4:24 Tivika-ivi' riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen ri ja ri Dios banayon, richin chi ri ic'aslen nu'on-pe achel ruc'aslen rija', jun c'aslen choj y ch'ajch'oj uc'uan roma ri kitzij.
EPH 4:25 Roma c'a ri', tiya' can jumul ri tz'ucun tak tzij; chi'ijununal quixch'o ri kitzij chivech. Roma roj ri kaniman xa roj rutz'akat jun mismo cuerpo.
EPH 4:26 Tok c'o roma nipe ivoyoval, man tiya' lugar chi roma ri oyoval ni'en mac, y man c'a quiri' ivoyoval tok nika-ka ri k'ij,
EPH 4:27 ni man tiya' lugar chi ri itzel yixrutakchi'ij pa mac.
EPH 4:28 Ri nibano elak' rubanon can, vacami man telak' chic, xa pa ruchojmil tucusaj ri ruk'a' chuch'aquic ruméra, richin quiri' c'o achok che yeruto-vi ri nic'atzin quito'ic.
EPH 4:29 Man jun itzel tzij tel pan ichi', xaxe ri utz y ri nic'atzin richin ruq'uiyilen ri ic'aslen chirakan ri Dios ri ti'ij, richin quiri' nuq'uen-pe favor pa cánima ri ye'ac'axan ivichin.
EPH 4:30 Man tiya' chi bis ri Lok'olaj ru-Espíritu ri Dios, ri retal ruyo'on ri Dios pa kánima chi nipe na jun k'ij tok nkujoc jumul richin rija' roma ri kalok'ic xu'on.
EPH 4:31 Ronojel ri c'ayilaj tak achique ye'alex-pe pa tak ivánima, achel ri oyoval, ri yixsiq'uin, ri itzel nina' che jun, ri yixyok'on y ronojel ri itzel c'o pan ivánima chiquij ch'aka', xa tiya' can.
EPH 4:32 Pa ruq'uexel ri', utz ino'oj tibana' chivech. Tipokonaj-ivi'. Tibana' perdonar ivi' achel xu'on ri Dios, xixru'on perdonar rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo.
EPH 5:1 Vacami c'a, rix, roma rix ralc'ua'l chic ri Dios ri can yixrojo', titzekle'ej rij ruc'aslen rija'.
EPH 5:2 Can ta ja ri nijo-ivi' ri uc'uayon ri ic'aslen, achel xojrojo' ri Jesucristo riq'uin ri xuya-ri' pa camic koma; xoc achel jun sipanic ri nijubub ruxla' y achel ri chicop ri yecamises, y ri Dios xka chuvech chi quiri' xu'on.
EPH 5:3 Pero ri niqui'en ri vinak chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, quiri' mismo ronojel ruvech man ch'ajch'oj ta, y ri ni'e ivánima pa ruvi' méra, ronojel re' man utz ta nis-ta richin nisilos rubixic chi'icojol rix ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
EPH 5:4 Quiri' mismo ri tzij ri nuq'uen-pe q'uix, ri tzij man jun yec'atzin-vi, y ri mololen tak tzij. Pa ruq'uexel ronojel ri', rix tel pan ichi' ch'abel ri nic'atzin chi matioxinic che ri Dios.
EPH 5:5 Roma rix iveteman chi chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Jesucristo ri can Dios vi, man xtic'uje' ta apu jun ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, nis-ta ri nibano ri man ch'ajch'oj ta, nis-ta ri benak ránima pa ruvi' méra, roma ri ni'e ivánima pa ruvi' méra, junan riq'uin ri niya' quik'ij tiox.
EPH 5:6 Rix tibana' cuenta ivi', man jun tisatzo ino'oj riq'uin bochinic tak tzij ri niqui'ij chi man jun nu'on masque ni'en jun mac achel ri xin-ij yan ka chive, roma ja ronojel ri mac ri' nibano chi nika royoval ri Dios pa quivi' ri man yeniman ta rutzij.
EPH 5:7 Man ta ja jun rix chupan apu ri yetajin rije'.
EPH 5:8 Roma ri ic'aslen rubanon can, xa pa k'eku'n c'o-vi. Jac'a ri vacami, c'o chic pa sakil roma xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf. Roma c'a ri', tic'uaj ri c'aslen ri richin sakil,
EPH 5:9 roma ri sakil ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima nu'on chive chi ruyon utz ino'oj ni'en, chi rix choj riq'uin ronojel, y chi ja ri kitzij nitzekle'ej.
EPH 5:10 Titijoj-ivi' pa ruvi' ri achique nika chuvech ri Ajaf, y jari' ri tibana' jumul.
EPH 5:11 Man c'a tijula-apu-ivi' chupan ri man jun yec'atzin-vi ri yequibanala' ri erichin ri k'eku'n, xa tik'alajrisaj chi man utz ta jun c'aslen quiri'.
EPH 5:12 Roma ri mac ri yequibanala' che'elek'el ri man yeniman ta rutzij ri Dios, hasta nuya' q'uix chave natzijoj.
EPH 5:13 Y ronojel ri nibanataj, nek'alajin-pe tok nisakarises-pe roma ri sakil. Roma ronojel ri nisakarises, nic'uje' chosakil.
EPH 5:14 Romari' ruch'abel ri Dios nu'ij: Rat ri yaver, tuna' avech, Cacataj chiquicojol ri ecaminak chupan ri mac, Y ri Jesucristo xtuya' sakil pan ac'aslen. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
EPH 5:15 Tina' utz-utz achique chi c'aslen (ic'uan, ivuc'a'n); man ta achel ruc'aslen jun ri manak runo'oj, xa tic'utu' chi jabel yixnojin.
EPH 5:16 Utz rucusasic tibana' ri tiempo, roma vacami jani na itzel tak mac najin pa ruvi' ri roch'ulef.
EPH 5:17 Romari', man ti'en achel man ta jun utz ninojij, rix tivetemaj ri achique nurayij ri Ajaf chive.
EPH 5:18 Man tiya-ivi' pa ruk'a' ri vino ri nu'on chive chi man nik'at ta chic ivi'. Más utz tiya' lugar chi ninoj ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima.
EPH 5:19 Tiyala' ruchuk'a' ri ivánima chivech riq'uin salmos, himnos, y bix ri yeruya-pe ri Lok'olaj Espíritu chive. Quixbixan y tiyala' ruk'ij ri Ajaf pan ivánima,
EPH 5:20 y pa rubi' ri Kajaf Jesucristo jumul tiya' matiox che ri Katata' Dios riq'uin ronojel ri yebanataj.
EPH 5:21 Tinimaj-ivi' chivech roma rix yixniman chuvech ri Dios.
EPH 5:22 Ri ixoki', tiquinimaj quitzij ri cachijil, roma riq'uin ri quiri' niqui'en, ja jun chuvech ri Ajaf yeniman-vi.
EPH 5:23 Roma ja ri achi ri c'o pa ruvi' ri rixayil, achel ri Jesucristo c'o pa kavi' roj ri kaniman ri ni'ix iglesia chike, y ja rija' Colonel kichin ri roj ru-cuerpo.
EPH 5:24 Roma c'a ri', achel roj ri kaniman ri Jesucristo rojc'o chuxe' rutzij, quiri' mismo rix ixoki', chupan ronojel tinimaj-vi quitzij ri ivachijil.
EPH 5:25 Rix achi'a' que'ijo' ri ivixayil, achel ri Jesucristo xrojo' ri iglesia y man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic roma.
EPH 5:26 Quiri' xu'on roma, richin xu'on lok'olaj che tok ruch'ajch'ojrisan chic riq'uin ya' roma ri ruch'abel.
EPH 5:27 Quiri' xu'on, richin nik'alajin ruk'ij ri iglesia, tok nuc'ut-ka chuvech rija' mismo. Rija' nrojo' chi ch'ajch'oj y lok'olaj, y man ta manak retal mac chirij ri ru-iglesia, man ta yuchuyic nik'alajin, y man ta jun achel ri' ri netzelan richin.
EPH 5:28 Ja ejemplo re' nic'atzin chique ri achi'a', chi achel nicajo-ka ri qui-cuerpo rije', quiri' mismo quecajo' ri quixayil chiquijununal. Ri achi ri nrojo' ri rixayil, (chuka', ka) nrojo-ka-ri' rija'.
EPH 5:29 Roma man jun ri man ta nupokonaj ri ru-cuerpo, konojel jabel nikatzuk y nika'an cuenta, achel nu'on ri Jesucristo kiq'uin ri roj ru-iglesia.
EPH 5:30 Roma roj, roj ocunak ruk'a-rakan ri ru-cuerpo ri Cristo, roj ocunak rutiojil y rubakil.
EPH 5:31 Y jare' ri nuc'uxlaj ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nu'ij: Ri ala' man xtic'uje' ta chic quiq'uin ri rute-rutata', xa xtiquic'uaj-qui' riq'uin ri rixayil, y xe jun xtiqui'en ri eca'i'. Quiri' ri tz'iban can.
EPH 5:32 Re' nimalaj rakale'n, y man can ta k'alajrisan ruchojmil rubanon can, pero jun ejemplo pa ruvi' ri achique runo'oj ri Jesucristo kiq'uin roj ri roj ru-iglesia.
EPH 5:33 Roma c'a ri', chi'ijununal tijo' ri ivixayil, achel nijo-ka-ivi' rix. Jac'a ri ixok tuna' ri ránima chi ri rachijil can c'o ruk'ij.
EPH 6:1 Rix ac'ola', quixniman chiquivech ri ite-itata', achel can ta chuvech ri Ajaf, roma jari' ri utz chi ni'en.
EPH 6:2 Roma ri na'ey mandamiento ri c'o rusujun can ri Dios chupan, quire' nu'ij: Taya' quik'ij ri ate-atata',
EPH 6:3 richin quiri', utz ni'e ronojel chavech, y q'uiy juna' yac'ase' choch'ulef. Quiri' ri tz'iban can.
EPH 6:4 Y rix te'ej-tata'aj man tiyec coyoval ri ivalc'ua'l, xa que'iq'uiytisaj chupan ri achique nrojo' ri Ajaf chique y que'ipaxa'aj tok man pa rubeyal ta ri yetajin.
EPH 6:5 Rix samajela' tinimaj quitzij ri aj-roch'ulef ivajaf. Quixbarbot y tixi'ij-ivi' chiquivech; (ch'uch'uj, me'l) tibana' che ivánima tok ni'en ri quisamaj, achel can ta rusamaj ri Jesucristo ri yixtajin riq'uin.
EPH 6:6 Man xaxe tok ec'o-apu ri ivajaf iviq'uin jari' yixsamaj utz, achel niqui'en ri nicajo' chi utz yek'alajin. Rix riq'uin ronojel ivánima tibana' ri nurayij ri Dios chive, achel can ta rix lok'on tak rusamajela' ri Jesucristo.
EPH 6:7 Tiq'uenc'ot ivánima chupan ri samaj, achel can ta rusamaj ri Ajaf yixtajin, y man quisamaj ta vinak.
EPH 6:8 Rix iveteman chi achel ri utz ri ni'en chi'ijununal, quiri' mismo ri utzulaj rajil-ruq'uexel ri xtuya' ri Ajaf chive, rixc'o man rixc'o chuxe' rutzij jun aj-roch'ulef ivajaf.
EPH 6:9 Quiri' mismo rix cajaf ri samajela', utz ino'oj tibana' quiq'uin. Man chic que'ixibij riq'uin ri achique nibila' chique. Man timestaj chi c'o jun Ivajaf chicaj ri junan yixrutz'et chi ajaf y chi samajela'.
EPH 6:10 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nin-ij chive chi riq'uin ri Ajaf ticanoj-vi ivuchuk'a', richin chi nic'uje' iviq'uin ri nimalaj uchuk'a' ri c'o riq'uin rija'.
EPH 6:11 Jumul tivika-ivi' che ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin chi yixtiquer yixpa'e' cof chuvech ri jalajoj tak satzoj no'oj ri nucusaj ri itzel chivij.
EPH 6:12 Roma roj man chiquij ta aj-roch'ulef nikatij-vi kak'ij richin nikakasaj cuchuk'a', xa chiquij ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik', chiquij espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a', chiquij ri cajaval tak roch'ulef ri uc'uayon quic'aslen ri vinak ri erichin ri k'eku'n, y chiquij itzel tak espíritu ri ec'o pa cak'ik'.
EPH 6:13 Roma c'a ri', jumul ticusaj ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin nito-ivi', richin quiri' yixtiquer yixpa'e' cof chupan tak ri k'ij tok niquiya' cuchuk'a' ri erichin ri itzel chivij, y c'a quiri' na cof rix pa'el tok ich'acon chic ronojel.
EPH 6:14 Cof c'a quixpa'e' chirakan ri Dios, y ja ri kitzij ticusaj chujitz'ic ipan, y che jun chojmilaj c'aslen tito-vi-ivi' achel jun soldado nuto' roruc'u'x riq'uin jun ch'ich' ri nucusaj-ka chirij ri rutziak.
EPH 6:15 Can ta jumul jitz'ijoj ri ixajab chi'ivakan richin nitzijoj ri utzulaj ch'abel ri nic'amo-pe uxlanen pa cánima ri vinak.
EPH 6:16 Pa ruvi' ri', ja chirij ri cukul ic'u'x riq'uin ri Dios tito-vi-ivi', achel can ta jun setesic ch'ich' c'o pan ik'a', ri achok riq'uin yixtiquer nichup-vi ri achel (ch'ab, ch'a') ruc'uan k'ak' ri yeruc'ak ri itzel chivij.
EPH 6:17 Y ja ri xixcolotaj yan ticusaj achel jun casco richin nito' ri (ijolon, ivi'), y achel jun espada tic'ulu' pan ik'a' ri ruch'abel ri Dios ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu chive.
EPH 6:18 Xa achique na nipe pan ic'aslen, jumul tibana' orar, y tiya' lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu niyo'on pan ivánima ri achique nic'atzin nic'utuj che ri Dios, y richin ni'en quiri', nic'atzin chi rix q'ues utz-utz pa ruvi' ri oración, man ta yixcos, y can ta jumul nic'utuj ru-favor ri Dios pa quivi' conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
EPH 6:19 Y ja jun pa nuvi' yin tibana-vi orar, richin quiri' tok nic'atzin chi yich'o, can ta ja ri Dios xtiyo'on ch'abel chuve richin man ta ninxi'ij-vi' nintzijoj ri evan can ojer, y ri' ja ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak,
EPH 6:20 ri achok roma yin takon-pe chutzijosic pa rubi', masque vacami yin ximil pa cadena. Tic'utuj c'a che ri Dios chi yin man ta ninxi'ij-vi' nintzijoj ri ch'abel ri', achel ri nrojo' ri Ajaf chuve.
EPH 6:21 Jac'a richin nivetemaj rix ri achique nubanon, y achique chi samaj nin-en, ronojel re' ja ri Tíquico xteyo'on rutzijol chive. Rija' junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, y yin can ninjo', roma rija' jun samajinel ri ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan rusamaj ri Ajaf.
EPH 6:22 Ja romari' tok nintak-e iviq'uin, richin chi rix nivetemaj achique kabanon roj vave', y richin neruya' más ruchuk'a' ri ivánima.
EPH 6:23 Xtic'uje' ta c'a uxlanen pa cánima ri quiniman chic, y ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtiqui'en ta c'a chique chi más xque'ojo'on pa cánima roma cukul quic'u'x riq'uin.
EPH 6:24 Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel rix ri man jun bey xtiya' can chi nijo' ri Kajaf Jesucristo. Amén.
PHI 1:1 Yin Pablo y ri Timoteo ri roj rusamajela' ri Jesucristo, nikatz'ibaj-e ri vuj re' chive chi'ivonojel rix ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios ri rixc'o pa tinamit Filipos, ri xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús, ja jun chive rix ri rix uc'uay quichin y chive rix diáconos.
PHI 1:2 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
PHI 1:3 Tok yixuka chinuc'u'x, yin jumul ninya' matiox che ri Dios ivoma.
PHI 1:4 Jun bey, jun bey tok nin-en orar ivoma, yiquicot ninc'utuj ru-favor ri Dios pan ivi' chi'ivonojel.
PHI 1:5 Roma ninc'uxlaj chi rix jun ivánima ibanon-pe viq'uin xe pa na'ey chupan rutzijosic ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo, y c'a quiri' na rubanon ri ivánima vacami.
PHI 1:6 Yin cukul nuc'u'x chi ri Dios rutz'ucun jun utzulaj samaj pan ivánima, ri nutz'akatisaj benak, c'a chupan ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Jesucristo.
PHI 1:7 Y can utz vi chi yin quiri' ninna' ivoma chi'ivonojel, roma can rixc'o pa vánima. Quiri' nin-ij chive roma riq'uin ri ajani k'ij yinc'o pa cárcel, y riq'uin ri ninto' y ninc'ut chi can kitzij ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, chi'ivonojel rix junan ivánima ibanon viq'uin, chi yin ito'on-pe chupan ri samaj ri ruyo'on ri Dios chuve roma ri ru-favor.
PHI 1:8 Ri Dios mismo reteman chi yin riq'uin ronojel vánima yixinjo' chi'ivonojel, y ja achel nkurojo' ri Jesucristo, quiri' mismo nuna' ri vánima ivoma rix.
PHI 1:9 Yin ninc'utuj pan oración chi ri Dios xtu'on chive chi niq'uiyer pan ivánima chi nijo-ivi' riq'uin utzulaj no'oj, y jabel iveteman achique rubeyal ri nijo-ivi' chivech.
PHI 1:10 Richin chi rix nivetemaj nicha' ri más c'o rakale'n, richin quiri' ch'ajch'oj ri ic'aslen, y manak roma ni'an tzij chivij chupan ri k'ij tok xtipe ri Jesucristo.
PHI 1:11 Ninc'utuj che ri Dios chi achel jun che' quiyil ruvech chuk'a', can ta quiri' ri choj ni'en pan ic'aslen roma ri Jesucristo, richin quiri' niyo'ox ruk'ij ri Dios y ninimirises rubi'.
PHI 1:12 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin ninjo' chi rix nivetemaj chi ronojel ri nuk'asan pa nuc'aslen, pa ruq'uexel chi romari' tanel rutzijol ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, xa más benak rutzijol chi naj chi nakaj.
PHI 1:13 Roma conojel ri c'o quisamaj chupan ri nimajay richin ri gobierno, y ri más chic vinak queteman chi roma rubi' ri Jesucristo yinc'o pa cárcel.
PHI 1:14 Y riq'uin ri queteman chi yin ximil pa cárcel, xa juba' ma conojel ri quiniman ri Jesucristo, más xc'uje-pe ruchuk'a' ri cánima riq'uin ri Ajaf y vacami man niquixi'ij ta qui' niquitzijoj ri ruch'abel ri Dios.
PHI 1:15 Can kitzij na vi chi ec'o jujun xa roma yekukut pa cánima chuvij y roma nicajo' niquic'ut-qui' chi rije' yetiquer niqui'en ri samaj, romari' niquitzijoj rubi' ri Jesucristo, pero ec'o ri can riq'uin ronojel cánima niquitzijoj.
PHI 1:16 Ri yebano riq'uin ronojel cánima, roma nicajo' ri Dios y yincajo' yin tok niqui'en ri samaj, roma queteman chi ri Dios yin ruyo'on richin ruto'ic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
PHI 1:17 Jac'a ri ch'aka', niquitzijoj rubi' ri Jesucristo xaxe richin nicajo' niquic'ut-qui' chi can yetiquer niqui'en ri samaj; pero man riq'uin ta ronojel cánima, xaxe roma nicajo' niquitz'akatisaj más ruk'axon vánima vave' pa cárcel.
PHI 1:18 Pero, ¿utz cami chi nipe voyoval chique riq'uin ri nicajo' niquiya' ruk'axon ri vánima? Man utz ta. Roma utz man utz niquina' chuve, ri más c'o rakale'n, ja chi nitzijos rubi' ri Jesucristo, y jari' nibano chuve chi niquicot ri vánima, y can c'a xtiquicot na más.
PHI 1:19 Roma veteman chi riq'uin ri ni'en orar rix voma, y riq'uin yiruto' ri Lok'olaj Espíritu ri ruyo'on ri Jesucristo, yin xquicolotaj-e chuvech ri yinc'o-vi vacami,
PHI 1:20 achel ri voyo'en y achel ri nuyo'on-apu nuvech chirij, chi manak roma xquiq'uix, can ta achel ri nubanon-pe, quiri' mismo vacami chi man ta xtinxi'ij-vi' xtinya' ruk'ij ri Jesucristo riq'uin ri nu-cuerpo, si c'a yic'ase' na o si (yicom, yiquen).
PHI 1:21 Roma chuve yin, ri c'aslen ja ri xa jun nubanon riq'uin ri Jesucristo. Y ri camic, can achel jun ch'acoj, roma más utz xtenbana' riq'uin.
PHI 1:22 Pero si riq'uin ri c'a yic'ase' na choch'ulef c'o utz nuq'uen-pe pa rusamaj ri Ajaf, c'ayef richin nincha' achique ri más utz.
PHI 1:23 Romari' ri c'aslen y ri camic achel yin quiyo'on pa jun rucuric; man ninvil ta achique chique ri ca'i' nincha'. Ninrayij ninya' can ri roch'ulef richin yinec'uje' riq'uin ri Jesucristo, ri achique lugar más utz xtenbana';
PHI 1:24 pero veteman chi ivoma rix, más nic'atzin chi c'a yic'uje' na choch'ulef.
PHI 1:25 Y roma cukul nuc'u'x chi can nic'atzin chive chi c'a yic'uje' na, veteman chi c'a xquic'ase' na y xquic'uje' na iviq'uin chi'ivonojel vave' choch'ulef, richin quiri' c'o utz nic'ul rix, y yixquicot chi iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo,
PHI 1:26 richin quiri' más niquicot ivánima niya' ruk'ij ri Cristo Jesús voma yin, tok xquinitz'et chic jun bey chi yineka chi'icojol.
PHI 1:27 Y xa achique na c'a xtink'asaj yin, rix nic'atzin chi nic'uaj jun c'aslen ri ruc'uan-ri' riq'uin ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo. Richin quiri', xquitiquer, man xquitiquer xquixentz'eta', can ta xtuka rutzijol viq'uin chi jun ivánima cof cukul ic'u'x, y chi jun ibanon chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak,
PHI 1:28 y chi nis-ta juba' ixi'in-ivi' chiquivech ri niquipaba-qui' chivech roma nitzijoj ri utzulaj ch'abel ri'. Roma riq'uin ri man ixi'in ta ivi', jari' retal chiquivech rije' chi xa chupan ri lugar quichin ri manak chic che'el yecolotaj xque'eka-vi, jac'a chivech rix, retal chi kitzij xquixcolotaj, y re', ja ri Dios nibano.
PHI 1:29 Roma rix man xe ta yo'on lugar chive chi iyo'on ivánima riq'uin, ja jun yo'on lugar chive chi nik'asaj k'axomal roma iniman rija'.
PHI 1:30 Quiri' nin-ij chive, roma can ja achel ri xitz'et viq'uin chi xink'asaj k'axomal tok xic'uje' iviq'uin, y vacami nivac'axaj chi c'a quiri' na nink'asaj, ja mismo ruvech c'ayef ri' ri nik'asaj rix.
PHI 2:1 Vacami c'a, ri Jesucristo rubanon chike chi nkutiquer nikabochi'ij-ki' chikavech, rubanon chike chi nkutiquer nikaya' ruchuk'a' ri kánima chikavech riq'uin ri nikajo-ki', ri Lok'olaj Espíritu rubanon chike chi nkutiquer chi xe jun kánima nika'an, y ri Jesucristo rubanon chike chi nkutiquer nikapokonaj-ki' chikavech.
PHI 2:2 Romari', tibana' chi yin tz'akat niquicot ri vánima ivoma, junan itzij tibana' chivech, tik'alajin iviq'uin chi kitzij nijo-ivi', xa jun ivánima tibana', ronojel junan quixnojin pa ruvi'.
PHI 2:3 Tok c'o jun achique ni'en, man ti'en xaxe roma nijo' chi nich'acon itzij, o xaxe richin nina-ivi' chi can c'o ik'ij. Más utz tikasaj-ivi', tibana' che ri ivánima chi ja ri ch'aka' más c'o quik'ij chivech.
PHI 2:4 Man xaxe rix tinojij-ka-ivi', ja jun ri ch'aka' chic que'inojij riq'uin ri nika chiquivech.
PHI 2:5 Tibana' che ri ivánima rix achel xu'on che ránima ri Cristo Jesús.
PHI 2:6 Roma rija' can Dios vi, pero man xu'on ta chi can ejunan riq'uin ri Dios.
PHI 2:7 Rija' xuya' can juc'an ri nimalaj ruk'ij, xu'on achel jun lok'on samajinel, y achel xa achique na aj-roch'ulef achi.
PHI 2:8 Y chupan tak ri k'ij tok rija' aj-roch'ulef chiri', xukasaj-ri', xniman tzij chupan ronojel, ja jun chupan ri camic, ri camic ri xuk'asaj chuvech cruz.
PHI 2:9 Romari', ri Dios xunimirisaj ruk'ij chuvech ronojel ri c'o ruk'ij, y xuya' jun rubi' ri más c'o ruk'ij chuvech ronojel (bi'aj, binaj),
PHI 2:10 richin quiri' quexuque' conojel ri ec'o chicaj, ri ec'o choch'ulef, y ri ec'o chuxe' ri ulef, richin niquiya' ruk'ij rubi' ri Jesús,
PHI 2:11 y conojel ri c'o quich'abel quire' tiqui'ij: ¡Ri Jesucristo jari' ri Ajaf! quecha', richin nuc'ul ruk'ij ri Katata' Dios.
PHI 2:12 Y roma ri ejemplo ri xuya' can ri Jesucristo, rix aj-Filipos ri can yixinjo', nin-ij chive chi achel xixniman tzij tok xic'uje' iviq'uin, vacami ri man yinc'o ta chic iviq'uin, más riq'uin (ximbiri'il, ximbiri'y) titija' ik'ij richin nivilij ri samaj rubanon ri Dios pan ivánima chi xixrucol.
PHI 2:13 Roma ja ri Dios nibano che ri ivánima chi nirayij y chi ni'en ri nika chuvech rija'.
PHI 2:14 Chupan ronojel ri ye'ibanala', man c'a ti'en riq'uin oyoval, ni man quixjasloj chivij,
PHI 2:15 richin quiri' manak roma ni'an tzij chivij, can ta (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima, y can ta rix ralc'ua'l ri Dios yixk'alajin chiquicojol ri vinak man juba' choj niquinojij y man ch'ajch'oj ta quic'aslen, ri achok chiquicojol (yixyiq'uilan, yixrepek'un) achel ch'umila' chuvech ri rocaj.
PHI 2:16 Can ta cof rixc'o chupan ri ch'abel richin c'aslen, richin quiri' chupan ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Jesucristo, yin c'o che'el ninya-ka juba' nuk'ij ivoma chi man xaxe ta quiri' xintij nuk'ij, xa c'o xc'atzin-vi chi xincosisaj-vi' chupan ri samaj chi'icojol.
PHI 2:17 Y masque yicamises y nitix ri nuquiq'uel, yin yiquicot y niq'uenc'ot vánima iviq'uin chi'ivonojel. Roma si yicamises, ri nuquiq'uel xtic'atzin achel vino richin nitix pa ruvi' ri samaj ri itijon ik'ij ibanon-pe rix roma iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, y quiri' junan nikatz'akatisaj-apu jun sipanic richin nikasuj-apu chuvech ri Dios.
PHI 2:18 Quiri' c'a mismo rix, quixquicot y tiq'uenc'ot ri ivánima junan viq'uin yin.
PHI 2:19 Vacami c'a, ninvoyo'ej chi ri Ajaf Jesús xtuya' lugar chuve chi nintak-e ri Timoteo iviq'uin cha'anin, richin quiri' ja jun yin xticuker-ka nuc'u'x tok xtinvac'axaj achique ibanon.
PHI 2:20 Roma man jun chique ri ec'o viq'uin vave' ri can ta achel ránima ri Timoteo ri kitzij nrojo' nretemaj achique ibanon rix.
PHI 2:21 Roma conojel xaxe ri c'o utz nuq'uen-pe chique rije' ri niquinojij, y man niquinojij ta ri achique c'o utz nuq'uen-pe pa rusamaj ri Cristo Jesús.
PHI 2:22 Rix iveteman chic ri utzulaj runo'oj ri Timoteo. Rija' samajnak viq'uin achel jun ac'ual nisamaj riq'uin ri rutata', junan katijon kak'ij chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
PHI 2:23 Roma c'a ri', ja chirij ri Timoteo nuyo'on-vi-apu nuvech richin nintak-e iviq'uin, tok xtinvetemaj achique xtibanataj riq'uin ri sujunic najin chuvij.
PHI 2:24 Y yin cukul nuc'u'x riq'uin ri Ajaf chi ja jun yin xquitiquer xquixentz'eta' cha'anin.
PHI 2:25 Pero xuna' vánima chi nic'atzin nintak chic e jun bey chila' iviq'uin ri Epafrodito ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin. Rija' junan kato'on-ki' y katijon kak'ij riq'uin chuto'ic ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo, y richin yiruto' yin riq'uin ri nic'atzin chuve tok rix xitak-pe viq'uin.
PHI 2:26 Rija' nurayij yixerutz'eta' chi'ivonojel, y nibison roma reteman chi rix xivac'axaj chi rija' xyavej.
PHI 2:27 Can kitzij vi chi juba' ma xc'olon-e roma ri yabil ri xuk'asaj, pero ri Dios c'a xupokonaj na ruvech y quiri' mismo xu'on viq'uin yin. Roma xa ta xuc'ol-e ri Epafrodito, xumol ta pe ri' ri bis pa vánima.
PHI 2:28 Roma c'a ri', yin más riq'uin ronojel vánima nintak-e iviq'uin vacami, richin quiri' tok rix xtitz'et chic ruvech jun bey, jabel xquixquicot, y yin xtel-e ralal ri eka'n chuvij.
PHI 2:29 Quixquicot c'a tic'ulu' ruvech pa rubi' ri Ajaf. Y tiya' quik'ij ri achel runo'oj rija'.
PHI 2:30 Roma ri Epafrodito juba' ma (xcom, xquen) chupan rusamaj ri Jesucristo, roma xuya' ri ruc'aslen chuvech ri camic richin xuruya' chuve ri man xixtiquer ta xu'iya' rix.
PHI 3:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, quixquicot chi jun ibanon riq'uin ri Ajaf. Chuve yin man c'ayef ta chi nintz'ibaj chic e re' chive vacami, y veteman chi re' yixruto' richin man yixsatz.
PHI 3:2 Tichajij-ivi' chiquivech ri vinak ri e'achel mololen tak tz'i', ri niqui'ij chi erusamajela' ri Dios y xa itzel ri yetajin riq'uin, y xaxe riq'uin retal rusocotajic ri cuerpo benak-vi ri cánima. Rix tichajij-ivi' chiquivech.
PHI 3:3 Roma ri kitzij quic'ulun ri circuncisión ri nrojo' ri Dios, ja roj ri riq'uin ruto'ic ri Lok'olaj Espíritu nikaya' ruk'ij ri Dios, y (nim, tij) rakale'n chikavech chi jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. Mana-ta riq'uin ri ni'an che ri cuerpo cukul-vi kac'u'x chi nkurucol.
PHI 3:4 Pero xa ta ninjo', ja jun yin yitiquer ninya-ka rakale'n ri achique nubanon chupan ri aj-roch'ulef nuc'aslen. Y si c'o chic jun nuya-ka rakale'n ri achique rubanon chupan ri ruc'aslen, yin más chuvech ri jun ri'.
PHI 3:5 Roma yin vakxaki' k'ij quinalex chiri', jari' xi'an circuncidar, yin kitzij jun israelita, yin riy-rumam can ri Benjamín ri xc'uje' ojer. Coma ri nte-nata', yin quiquiq'uel can ri hebreos, y xa ta nkuch'o pa ruvi' jun ri niniman ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, yin yin fariseo.
PHI 3:6 Man juba' xinjo' chi ec'o kavinak man niqui'en ta ri qui'in can ri kati't-kamama' roj israelitas, y romari' hasta xencanoj ri quiyo'on cánima riq'uin ri Jesucristo richin xin-en pokon chique. Manak roma ni'an tzij chuvij xa ta c'o jun nic'utun si nubanon o man nubanon ta ronojel ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
PHI 3:7 Pero ronojel re benak vánima chirij pa na'ey, vacami man jun rakale'n xin-en can che richin ninnimaj ri nrojo' ri Jesucristo chuve.
PHI 3:8 Can kitzij na vi ri vánima nuna' chi ronojel man jun chic rakale'n chinuvech, roma ri nimalaj rakale'n chi xinvetemaj ruvech ri Vajaf Cristo Jesús, ri achok roma xinya' can ronojel, y achel (k'ayis, sek') xin-en can che, richin quiri' ja ri Jesucristo ri nubeyomal.
PHI 3:9 Ninjo' yinilitaj chi jun nubanon riq'uin, man ta nuyon nu'in-ka pa vánima chi riq'uin nintij nuk'ij nin-en ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés tok man jun chic numac ninvakalej chuvech ri Dios, xa can ta ja roma nuyo'on vánima riq'uin ri Jesucristo tok manak chic numac ninvakalej. Jari' ri chojmilaj rubanic rubanon ri Dios coma conojel ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
PHI 3:10 Ninjo' ninvetemaj utz-utz ri c'o pa ránima ri Jesucristo y ri uchuk'a' ri xc'ason-pe richin chiquicojol ri anima'i'. Ninjo' chi ja jun yin riq'uin ri Jesucristo nintij pokon, y chi can ta ninjunumaj-vi' chupan ri rucamic rija'.
PHI 3:11 Jari' ri ninjo', richin quiri' can ta ninvil chi yic'asos-e chiquicojol ri anima'i' tok yin caminak chic.
PHI 3:12 Pero man nin-ij ta chi vilon chic ronojel re'. Ni man nin-ij ta chi tz'akat chic ri nuc'aslen. Man quiri' ta. Pero nintij nuk'ij richin nenvila' ri achok roma xinilitaj roma ri Cristo Jesús.
PHI 3:13 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin mismo veteman chi man jani tinvil ronojel, nis-ta man jani tz'akat ri nuc'aslen achel ruc'aslen ri Jesucristo, pero ri nin-en, ja ri ninmestaj can ronojel ri xek'ax yan y nintij nuk'ij richin nenvila' ri c'o-apu chinuvech.
PHI 3:14 Nintij nuk'ij achel nu'on jun ri c'o chupan ri etz'anen anin, richin nenvila' ri sipanic ri richin chicaj, ri achok roma xinoyox roma ri Dios richin chi xe jun xin-en riq'uin ri Cristo Jesús.
PHI 3:15 Roma c'a ri', konojel ri cof rojc'o chirakan ri Dios, tikanojij ri achel xin-ij chive. Y si ec'o jujun chive rix ri jun chic vi niquinojij, ja jun re' xtuk'alajrisaj ruchojmil ri Dios chivech.
PHI 3:16 Pero ri ajani ruc'utun ri Dios chikavech, junan kunojin pa ruvi' y jari' tikabana' pa kac'aslen.
PHI 3:17 Junan ivánima titzekle'ej rij ri nuc'aslen, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, y que'iya' pa cuenta ri quic'uan jun c'aslen achel ruchojmil ri kac'utun can roj chivech.
PHI 3:18 Roma vacami eq'uiy ri manak rakale'n niqui'en che rucamic ri Jesucristo chuvech cruz riq'uin ri achique chi c'aslen quic'uan. Yin man xe ta jun bey nuyo'on rutzijol ri' chive, y vacami chuvi' ok'ej ninc'uxlaj chic e chive.
PHI 3:19 Pero rije' xa chupan ri lugar quichin ri manak chic che'el yecolotaj xque'eka-vi pa ruq'uisbel. Xa ja ri nurayij ri qui-cuerpo ri ocunak qui-dios, quiyon niquiya-ka quik'ij riq'uin ri c'aslen quic'uan ri nuya' q'uix, y pa ruvi' ri xa richin ri roch'ulef benak-vi ri cánima.
PHI 3:20 Jac'a roj chicaj c'o-vi katinamit, ri achique lugar kayo'on-vi-apu kavech riq'uin ronojel kánima chi xtipe-vi ri Colonel, ri Ajaf Jesucristo
PHI 3:21 ri xtijalo ri ka-cuerpo roj ri xa roj bak, xa roj ulef, richin chi nik'alajin ruk'ij achel ruk'ij ri ru-cuerpo rija'. Quiri' xtu'on chike riq'uin ri nimalaj ruchuk'a' ri achok riq'uin nu'on chi nic'uje' ronojel pa ruk'a'.
PHI 4:1 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri can yixinjo', y nurayin chi nikatz'et chic ki' jun bey iviq'uin, rix ri ibanon chuve chi yiquicot, y rix rajil-ruq'uexel ri nusamaj, nin-ij na chive achique rubeyal chi cof yixc'uje' chirakan ri Ajaf.
PHI 4:2 Rat Evodia y rat Síntique, yixinpaxa'aj chi xa jun ivánima tibana', roma chi rix ca'i' rix richin ri Ajaf.
PHI 4:3 Quiri' mismo rat ri cukul nuc'u'x aviq'uin richin kayuken rusamaj ri Dios, yatinpaxa'aj chi que'ato' ri ca'i' ixoki' ri' ri junan xquitij quik'ij viq'uin chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, junan riq'uin ri Clemente y ri ch'aka' chic ri yin quito'on-pe, ri tz'iban chic quibi' chupan ri vuj richin c'aslen.
PHI 4:4 Jumul tiquicot ri ivánima chi xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf; y jun bey chic nin-ij: ¡Tiquicot ri ivánima!
PHI 4:5 Chiquivech conojel tik'alajin-vi chi (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima roma ri Ajaf nakaj chic c'o-vi chi nipe.
PHI 4:6 Man ta jun roma nich'ujirisaj-ivi', xa ronojel tic'utuj che ri Dios pan oración, ti'ij che ri nic'atzin chive riq'uin matioxinic.
PHI 4:7 Si quiri' ni'en, ri uxlanen richin ri Dios ri más k'axnak chuvech ri ajani yixtiquer ninojij, xtuchajij ri ivánima y xtuchajij ri ninojij, roma xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús.
PHI 4:8 Pa ruq'uisbel c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nin-ij chive chi ronojel ri kitzij, ri c'o ruk'ij, ri choj, ri ch'ajch'oj, ri nuq'uen-pe utzulaj no'oj, ri c'o utz rutzijol, si ruc'uan-ri' riq'uin ri chojmilaj c'aslen, y si utz chi niyo'ox ruk'ij, ja pa ruvi' re' quixnojin-vi.
PHI 4:9 Y ronojel ri xivetemaj, ri ajani xtiquer xuq'uen can ri ixiquin, ri xivac'axaj y xitz'et viq'uin, jari' tibana'. Si quiri' ni'en, ri Dios ri niyo'on uxlanen pan ivánima xtic'uje' iviq'uin.
PHI 4:10 Can niquicot vánima riq'uin ri Ajaf roma xinic'uxlaj chic pe jun bey riq'uin ri achique nic'atzin chuve. Veteman chi ri nic'atzin chuve jumul c'o pan ivánima, pero c'a ja vacami c'o che'el chi xinito' chic pe jun bey.
PHI 4:11 Man roma ta chi can manak nincusaj tok nin-ij re' chive. Man quiri' ta. Roma yin veteman nuk'asan-pe-vi' c'o man c'o nincusaj.
PHI 4:12 Yin veteman nink'asaj-vi' riq'uin xa achique na juba' c'o viq'uin, y veteman nink'asaj-vi' tok c'o q'uiy richin nincusaj, ronojel yin k'axnak-pe chupan. Achel tok c'o q'uiy achique richin nintij y tok nic'atzin chi nincoch' nupan. Achel tok c'o q'uiy nincusaj y quiri' mismo tok man jun oc achique c'o viq'uin.
PHI 4:13 Ronojel yitiquer nink'asaj, roma veteman chi ja ri Jesucristo niyo'on vuchuk'a'.
PHI 4:14 Pero matiox c'a chi xinito-pe riq'uin ri achique nic'atzin chuve, roma riq'uin ri', achel can ta junan ivánima viq'uin chupan ri c'ayef ri yinc'o-vi vacami.
PHI 4:15 Y ja jun rix aj-Filipos iveteman chi tok yin xintzijoj pa roch'ulef Macedonia na'ey ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, y tok xinel-pe chiri', nis-ta jun chic botzaj chique ri quiniman ri Jesucristo xinquito-pe riq'uin ri achique nic'atzin chuve, xaxe rix.
PHI 4:16 Roma tok c'a yinc'o na pa tinamit Tesalónica chiri', rix man xe ta jun bey xitak-pe ri achique xc'atzin chuve.
PHI 4:17 Yin man nin-ij ta chive chi can ninrayij nuto'ic iviq'uin, man quiri' ta. Ri ninrayij yin, jun utzulaj rajil-ruq'uexel ivichin rix chuvech ri Dios.
PHI 4:18 Ronojel ri xitak-pe, xuruya' ri Epafrodito chuve, can yin beyon ninna-vi', y vacami más chuvech ri ajani nic'atzin chuve c'o viq'uin. Ri nuto'ic xitak-pe rix achel jun sipanic c'ulun roma ri Dios y achel ruxla' jun jubulaj ak'on ri nika chuvech.
PHI 4:19 Y ri nu-Dios ri jani na ruk'ij ri nimalaj rubeyomal xtuya' ronojel ri ajani nic'atzin chive rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús.
PHI 4:20 Can ta jumul-jumul xtiyo'ox ruk'ij ri Dios ri Tata'aj pa kavi'. Amén.
PHI 4:21 Conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios roma xa jun quibanon riq'uin ri Cristo Jesús, que'ibana' saludar. Quiri' mismo ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o vave' viq'uin, niquitak-e i-saludo.
PHI 4:22 Conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios niquitak-e i-saludo. Pero ri más nicajo' yetako-e i-saludo ja ri yesamaj riq'uin ri rey César.
PHI 4:23 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
COL 1:1 Yin Pablo jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi', y ri Timoteo ri mismo runiman ri Jesucristo c'o vave' viq'uin
COL 1:2 tok nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri rixc'o pa tinamit Colosas, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios y ronojel ivánima rixc'o chirakan ri Jesucristo ri xa jun ibanon riq'uin y junan kaniman iviq'uin. Can ta xtic'uje' ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo pan ivánima.
COL 1:3 Jumul nikaya' matiox che ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo ivoma rix pa tak ka-oración.
COL 1:4 Roma kac'axan chi cukul ic'u'x riq'uin ri Cristo Jesús y chi ye'ijo' conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
COL 1:5 Quiri' ibanon che ri ivánima, roma iyo'on-apu ivech chirij ri yacon chive chicaj, ri xivetemaj yan chi yaquel tok xtzijos ri kitzij chive, y ri' ja ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj.
COL 1:6 Ri utzulaj ch'abel re', nitzijos chive rix y nitzijos pa ronojel tak tinamit. Y nu'on achel jun tico'n ri jabel nuya' ruvech y jabel niq'uiy, y ja jun pan ic'aslen rix niq'uiy-vi, y ri' rutz'ucun-pe ruq'uiyilen xe chupan ri k'ij tok xivac'axaj y xivetemaj utz-utz achique ri ru-favor ri Dios.
COL 1:7 Ri ch'abel ri' xivetemaj riq'uin ri Epafras, ri junan nkusamaj pa rusamaj ri Dios riq'uin, y can nikajo'. Rija' jun rusamajinel ri Jesucristo ri ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan ri samaj richin c'o utz nuq'uen-pe chive.
COL 1:8 Y ja rija' xtzijon chike chi rix jani na yixojo'on pan ivánima, roma ri samaj rubanon ri Lok'olaj Espíritu iviq'uin.
COL 1:9 Romari', ja jun roj xe chupan ri k'ij tok xuka rutzijol kiq'uin, man roj tanel ta chi nika'an orar ivoma. Nikac'utuj che ri Dios chi tz'akat xtivetemaj achique nurayij ri Dios, riq'uin nivetemaj rix ri achique rucusasic ni'en ri utzulaj no'oj ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu chive y riq'uin nivetemaj achique ri nunojij rija',
COL 1:10 richin quiri' nic'uaj jun c'aslen achel nuc'ul nuc'uaj ruc'aslen jun ri richin chic ri Ajaf Jesucristo. Can ta chupan ronojel yixka chuvech rija'. Y achel jun tico'n ri jabel nuya', can ta quiri' ri ic'aslen chupan ronojel ri utzulaj tak favor ye'ibanala', y can ta nivetemaj más pa ruvi' ri utzulaj runo'oj ri Dios.
COL 1:11 Nikajo' chi ri Dios can ta xtuya' q'uiy ruchuk'a' ri ivánima achel ruchuk'a' ri nimalaj ruk'ij rija', richin quiri' yixtiquer yixpa'e' cof y yixcoch'on chupan ronojel ri nipe pan ic'aslen.
COL 1:12 Y can ta yixquicot niya' matiox che ri Katata' Dios ri banayon chike konojel ri kaniman chi can utz vi chi nikacochij ri runuc'un rija' chike junan quiq'uin ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios chupan ri sakil.
COL 1:13 Rija' xojrucol-pe pa ruk'a' rajaval ri k'eku'n y xojruk'asaj-apu chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Ruc'ajol ri can nrojo',
COL 1:14 ri xojlok'o chic riq'uin ri ruquiq'uel ri xbin tok xcamises richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin. Re' nu'ij tzij chi can xe'an na vi perdonar ri kamac.
COL 1:15 Riq'uin ri Ruc'ajol nitz'etetaj-vi achique tzak rubanic ri Dios ri man nitz'etetaj ta. Y ja ri Ruc'ajol ri más c'o ruk'ij chuvech ronojel ri banon.
COL 1:16 Quiri' nin-ij chive, roma ronojel ri banon, man jun ri man ta riq'uin ri Ruc'ajol petenak-vi, achel ronojel ri c'o chicaj, ri c'o choch'ulef, ri yetz'etetaj y ri man yetz'etetaj ta. Roma rija' tok ec'o uc'uay quichin ri ángeles, ec'o ri yebano gobernar, ec'o ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y ec'o espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a'; ronojel roma rija' tok ec'o, y richin niquiya' ruk'ij tok xeru'on.
COL 1:17 Ja rija' na'ey chuvech ronojel ri c'o, ja rija' uc'uayon ronojel y roma rija' tok c'a quiri' na ruvech ruyuken-ri' ronojel.
COL 1:18 Ja rija' ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman ri ni'ix iglesia chike, ri roj ocunak ru-cuerpo. Ja rija' ri ruxe'el ri iglesia, y ja rija' ri na'ey xch'acon can richin ri camic riq'uin ri xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'. Y riq'uin ri', ja rija' ri na'ey chuvech ronojel.
COL 1:19 Roma riq'uin ri Dios xalex-vi-pe chi riq'uin ri Ruc'ajol tz'akat nik'alajin-vi achique ri Dios,
COL 1:20 y chi riq'uin ri xu'on ri Ruc'ajol, ri Dios nuc'ul chic ruvech ronojel ri c'o choch'ulef y ri c'o chila' chicaj. Xu'on chi chuvi' uxlanen nuc'ul quivech riq'uin xtix ruquiq'uel ri Ruc'ajol chuvech cruz.
COL 1:21 Y ja jun rix ri man eteman ta ivech roma ri Dios ri jun bey can, y xa itzel xitz'et rija' pan ivánima y xe'ibanala' ri man utz ta, vacami rija' ruc'ulun chic ivech
COL 1:22 roma ri xu'on ri Ruc'ajol choch'ulef tok rija' vinak chiri' achel roj. Roma ri Ruc'ajol xuk'asaj ri camic, richin quiri' ch'ajch'oj chic ri ic'aslen, man jun chic imac, y manak chic roma ni'an tzij chivij xquixeruc'utu' chuvech ri Dios.
COL 1:23 Pero richin chi quiri' yixek'alajin chuvech, nic'atzin chi kitzij jumul cof rixc'o riq'uin, jumul cukul ic'u'x riq'uin, y man ta jalatajnak ino'oj chi man ta chic ivoyo'en ri favor ri iyo'on-apu ivech chirij achel nusuj ri utzulaj ch'abel ri ivac'axan ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, ri yo'on rutzijol pa ruvi' ronojel ri roch'ulef. Y yin Pablo xiyo'ox chi samajinel richin ri utzulaj ch'abel ri'.
COL 1:24 Vacami yin yiquicot nink'asaj k'axomal ivoma rix. Y nintz'akatisaj chupan ri nu-cuerpo ri ajani chi k'axomal ruk'aton can ri Jesucristo chuvij chi nink'asaj roma ri ru-cuerpo ri ni'ix iglesia che.
COL 1:25 Y xiyo'ox chi samajinel richin ri iglesia ri', achel xutz'et ri Dios chi utz xuya' pa nuk'a' richin nin-en ivoma rix, y ri' ja chi tz'akat ninya' rutzijol ruch'abel ri Dios chi'icojol.
COL 1:26 Ri ch'abel ri' man can ta k'alaj ri nu'ij ojer can, xa evan-pe ruchojmil chupan tak ri k'ij y ri juna' ek'axnak can, jac'a ri vacami k'alaj chic jabel chiquivech ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios,
COL 1:27 ri achok chiquivech xrojo' Dios chi xuk'alajrisaj ruchojmil ri ch'abel ri man can ta ojer ri k'alajrisan ri nu'ij chi rix ri man rix israelitas ta, can jun beyomal ri nimalaj ru-favor ri Dios ri xtic'ul riq'uin ri nic'uje' ri Jesucristo pan ivánima, y romari' ronojel ivánima xtivoyo'ej chi yixec'uje' riq'uin chupan ri nimalaj ruk'ij.
COL 1:28 Y ja ri Jesucristo ri nikatzijoj chique conojel, yekapaxa'aj y yekatijoj riq'uin tz'akat tak no'oj ri petenak riq'uin ri Dios, richin quiri' conojel ri xa jun niqui'en riq'uin ri Cristo Jesús, tz'akat quic'aslen ye'ekac'utu' chuvech ri Dios.
COL 1:29 Romari' nintij nuk'ij chiquito'ic richin chi nitz'akat ri quic'aslen. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Jesucristo chuve, y ri uchuk'a' ri' jani na nisamaj pa nuc'aslen.
COL 2:1 Quiri' nin-ij chive, roma ninjo' chi rix nivetemaj chi yin jani na nintij nuk'ij richin chi utz rixc'o, quiri' mismo nin-en pa quivi' ri ec'o pa tinamit Laodicea, y conojel ri man jun bey quitz'eton nuvech.
COL 2:2 Quiri' nin-en roma ninjo' chi pan ivánima nic'uje-vi ri uchuk'a' ri nipe tok xa jun ni'en chivech roma nijo-ivi', richin chi nic'uje' pan ivánima ri beyomal ri nipe roma tz'akat chic ri ajani iveteman, richin quiri' kitzij (nik'ax, nino') chivech ri man can ta k'alaj ruchojmil ri ojer can chirij ri Katata' Dios y ri Jesucristo,
COL 2:3 ri achok riq'uin yaquel-vi ronojel ruvech beyomalaj tak no'oj y ronojel ri ajani nkutiquer niketemaj chirij ri Dios.
COL 2:4 Y ronojel re' nin-ij chive, richin quiri' man ta jun nisatzo ino'oj riq'uin bochinic tak tzij.
COL 2:5 Roma yin masque man yin pa'el ta apu iviq'uin, pero ri vánima c'o-apu iviq'uin, y yiquicot roma nintz'et chi pa ruchojmil (ic'uan, ivuc'a'n) vi ri ic'aslen y cof cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo.
COL 2:6 Roma c'a ri', achel xi'en chi xic'ul ri Ajaf Jesucristo pan ivánima, quiri' tic'uaj ri ic'aslen achel ri nrojo' rija' chive.
COL 2:7 Can ta achel jun che' ri naj benak-ka ruxe' pan ulef, y achel jun jay ri utz tz'uyul pa ruvi' ri rutz'uyubal, can ta quiri' ri ic'aslen riq'uin ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, y can ta más cof cukul ic'u'x riq'uin, achel c'utun chivech, y nojnak ta c'a ri ivánima riq'uin matioxinic.
COL 2:8 Tibana' cuenta ivi', man quixka pa quik'a' ri nicajo' yixquisetz riq'uin aj-roch'ulef no'oj y riq'uin ch'abel ri jabel navac'axaj che, pero xa man jun ruc'u'x. Ri no'oj ri' xa vinak enojiyon-pe, man tz'akat ta, y man riq'uin ta Jesucristo petenak-vi.
COL 2:9 Quiri' nin-ij chive, roma ri tzak achique rubanic ri Dios nik'alajin riq'uin ri Jesucristo riq'uin ri ru-cuerpo.
COL 2:10 Y rix ivilon chic ronojel ri nic'atzin che ri ic'aslen roma xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo ri c'o pa quivi' conojel ri nima'k tak quik'ij y pa quivi' conojel ri c'o uchuk'a' pa quik'a'.
COL 2:11 Y roma xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, banon chic jun circuncisión chive, pero man junan ta riq'uin ri aj-roch'ulef circuncisión. Ri Jesucristo riq'uin ri xixrelesaj chuxe' ruchuk'a' ri mac ri nurayij ri i-cuerpo, jari' ri circuncisión ri xu'on chive.
COL 2:12 Tok rix xix-an bautizar, junan xixmuk riq'uin ri Jesucristo, y junan xixc'asos-e riq'uin chiquicojol ri anima'i', roma cukul ic'u'x riq'uin ruchuk'a' ri Dios ri xc'ason-e ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i'.
COL 2:13 Tok rubanon can, rix rix caminak chupan ri mac ri xe'ibanala' y chupan ri xurayij ri i-cuerpo, jac'a ri vacami ri Dios rubanon chive chi junan c'o ic'aslen riq'uin ri Jesucristo roma rubanon chic perdonar ri imac.
COL 2:14 Xuyoj ruvech ronojel ri tz'iban can chikij chupan ri vuj ri nu'ij-vi ri ajani kamac y ri ajani castigo yo'on can pa kavi'. Xu'on chi manak chic ruk'a' chike ri ajani tz'iban can chikij, roma xubajij ronojel chuvech ri cruz junan riq'uin ri Jesucristo.
COL 2:15 Y xrelesaj ronojel uchuk'a' pa quik'a' ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y pa quik'a' conojel espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a'; y chosakil xeruya-vi chi q'uix, roma xeruch'ec can riq'uin rucamic ri Jesucristo chuvech cruz.
COL 2:16 Roma c'a ri', man jun tich'o chivij riq'uin ri achique nitij o nikum o riq'uin ri man nichajij ta ruk'ijul ri nimak'ij juna-juna', o ri k'ij tok ntel ri ic', o ri sábado ri k'ij richin uxlanen.
COL 2:17 Roma ronojel re', xa jun rumujal ri bin can chi nipe, y ri Jun ri' ja ri Jesucristo ri c'o pa tak kánima.
COL 2:18 Roma c'a ri', man tiya' lugar chi c'o jun ni'in chive chi man nuc'ul ta chi rix ne'ivila' ri sipanic ri sujun chive, roma man ni'en ta achel rija' ri nu'on chi manak oc ruk'ij y nuya' quik'ij ángeles. Rija' quiri' k'alajrisan chuvech, nicha', pero xa ruyon nuya-ka ruk'ij, roma ri nunojij, xa aj-roch'ulef no'oj.
COL 2:19 Ri ni'in quiri', man c'o ta apu riq'uin ri Jesucristo ri c'o pa kavi' roj ri kaniman, ri nibano chi riq'uin ri quiyukulu'n-qui' chi ch'uti'k chi nima'k tak ruboch'il, ri cuerpo nic'uje-pe ruchuk'a' y xa jun rubanon niq'uiy chupan ri q'uiyilen ri nuya' ri Dios.
COL 2:20 Rix xa junan (xixcom, xixquen) riq'uin ri Jesucristo chuvech no'oj man tz'akat ta ri xa richin ri roch'ulef, y romari', ¿achique roma c'a ni'en na achel niqui'en ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, y niya-ivi' pa ruk'a' ri achique niquic'ut chivech?
COL 2:21 Achel tok niqui'ij chive: Man (titz'om, tichop) re', man titij la', ni man titojto'ej ri', yecha' chive.
COL 2:22 Ronojel ri ye'ix re', xa vinak ebiyon y enojiyon, y nich'o pa ruvi' cosas ri xa c'o na jun k'ij yeq'uis riq'uin ri yecuses.
COL 2:23 Pa quivech ch'aka', kitzij na vi chi c'o juba' no'oj ruc'uan ri ye'ix coma re vinak re quiyon quitz'ucun-ka ri achique niquiya' ruk'ij, y niqui'en-ka chi manak oc quik'ij, y niqui'ij chi tiyo'ox chi k'axomal ri cuerpo. Pero ronojel ri' man nkuruto' ta chuvech ri man utz ta ri yerurayij ri ka-cuerpo.
COL 3:1 Y rix, riq'uin ri junan xixc'astaj riq'uin ri Jesucristo, ti'e ivánima chirij ri xte'ivila' chila' chicaj. Ja chiri' tz'uyul-vi ri Jesucristo pa ru-derecha ri Dios.
COL 3:2 Tiya-apu ivech riq'uin ri xte'ivila' chila' chicaj y mani riq'uin ri achique c'o choch'ulef.
COL 3:3 Quiri' nin-ij chive, roma rix (xixcom, xixquen) yan chuvech ri man utz ta richin ri roch'ulef, y ri ic'aslen xa jun rubanon riq'uin ri Jesucristo y evan pa ruk'a' ri Dios.
COL 3:4 Jac'a tok xtuc'ut-ri' ri Jesucristo ri achok roma c'o kac'aslen, ja jun rix xquixk'alajin riq'uin, y achel rija' can c'o nimalaj ruk'ij, quiri' mismo xquixk'alajin rix.
COL 3:5 Roma c'a ri', rix ticamisaj ronojel ri man utz ta richin ri roch'ulef ri c'a c'o pan ic'aslen. Achel ri mac tok jun vinak nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, o nuju-ri' pa sek'oj tak mac, o ni'e ránima chirij ri nurayij ri cuerpo ri nisatzo richin, o nic'at ránima chi nucanoj ri man utz ta, o ri ránima ni'e pa ruvi' méra. Roma ri ni'e avánima pa ruvi' méra, junan riq'uin naya' quik'ij tiox.
COL 3:6 Ja mac ri achel xeka'ij yan ka ri nibano chi nika royoval ri Dios pa quivi' ri man yeniman ta rutzij.
COL 3:7 Y ja jun rix quiri' mac xe'ibanala' tok c'a rixc'o na chupan ri itzel c'aslen.
COL 3:8 Pero vacami, tiya' can ronojel ri man utz ta, achel ri yixkukut pan ivánima, ri yixoyover, ri c'o itzel pan ivánima chiquij ch'aka', ri yixch'o chiquij vinak, y ri ntel itzel tak tzij pan ichi'.
COL 3:9 Man jun bey ti'ij ri man kitzij ta chivech, roma rix xa xijolij yan can chivij ri itzel c'aslen ri xic'uaj na'ey,
COL 3:10 y xa ivikon yan chic ivi' riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen ruyo'on ri Dios chive, ri nu'on chi k'ij-k'ij nijalataj benak richin ne'oc achel ruc'aslen rija', roma nrojo' chi tz'akat nivetemaj ruvech.
COL 3:11 Y riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen yo'on chike, man jun nu'on si roj israelitas o man roj israelitas ta, si banon o man banon ta circuncisión chike, si man keteman ta nkuch'o griego, o hasta man jun oc kak'ij chiquivech ch'aka' chic. Man jun nu'on si rojc'o o man rojc'o ta chuxe' rutzij jun vinak. Ri más c'o rakale'n ja ri Jesucristo ri nimalaj ruk'ij pa ruvi' ronojel, y nic'uje' pa tak kánima konojel.
COL 3:12 Roma c'a ri', rix ri rix cha'on roma ri Dios, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit, y can (yixojovex, yixjo'ox), tivika' ri c'ac'ac' c'aslen yo'on chive riq'uin ri nin-ij-ka chive: Quixpokonan pan ivánima, utz ino'oj tibana', co'ol oc ik'ij tina-ka-ivi', (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima tibana' y quixcoch'on.
COL 3:13 Nu'ij tzij chi ticoch'ola-ivi' chivech, y si c'o jun man utz ta nuna' che chic jun, tubana' perdonar. Achel xixru'on perdonar ri Jesucristo, quiri' mismo tibanala' perdonar ivi' chivech.
COL 3:14 Y ri más c'o rakale'n che ronojel ruvikoj ri c'ac'ac' c'aslen re', ja ri tijo-ivi' chivech. Roma ri nijo-ivi', jari' tzak ri nic'atzin richin junan ivánima.
COL 3:15 Y can ta ja ri uxlanen ri nuya' ri Dios chi'icojol ri nuc'uan ivichin, roma can richin chi chuvi' uxlanen nic'uaj-vi-ivi' tok xixoyox roma ri Dios ri rix richin xe jun cuerpo. Can ta jumul yixmatioxin.
COL 3:16 Ri ruch'abel ri Jesucristo can ta nuric'-ri' pan ivánima, can ta nitijoj-ivi' y nipaxa'aj-ivi' riq'uin ronojel ruvech utzulaj tak no'oj. Riq'uin matioxinic tibixaj rubi' ri Ajaf pan ivánima riq'uin salmos, himnos, y bix ri yeruya-pe ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima.
COL 3:17 Y ronojel ri ni'ij y ni'en, tibana' pa rubi' ri Ajaf Jesús, y roma c'a rija' tiya' matiox che ri Katata' Dios.
COL 3:18 Rix ixoki', tinimaj quitzij ri ivachijil, achel nuc'ul chi ni'en roma xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf.
COL 3:19 Rix achi'a', que'ijo' ri ivixayil, y man riq'uin c'ayilaj ivánima tic'uaj-vi-ivi' quiq'uin.
COL 3:20 Rix ac'ola', quixniman chiquivech ri ite-itata', roma ri Ajaf jari' ri nika chuvech.
COL 3:21 Rix te'ej-tata'aj, man tik'ax ruvi' ye'ich'olij ri ivalc'ua'l, richin quiri' man tiyamayo-ka ri cánima pan ik'a'.
COL 3:22 Rix samajela' ri rixc'o chuxe' quitzij ajaf, tinimaj quitzij ri aj-roch'ulef ivajaf pa ruvi' ronojel. Man ti'en chi xaxe tok ec'o iviq'uin jari' yixsamaj utz, xaxe richin utz yixk'alajin chiquivech; xa riq'uin ronojel ivánima y riq'uin ixi'in-ivi' chuvech ri Dios tibana' ri samaj.
COL 3:23 Y ronojel ri achique ni'en, tibana' riq'uin ronojel ivánima, achel can ta rusamaj ri Ajaf yixtajin, y man quisamaj ta vinak.
COL 3:24 Roma tuka chi'ic'u'x chi can xtic'ul na vi riq'uin ri Ajaf ri rajil-ruq'uexel ri ruyacon chive, roma ja rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri yixtajin riq'uin.
COL 3:25 Jac'a ri banoy richin ri man utz ta, xtuc'ul ri mismo rajil-ruq'uexel ri man utz ta ri xu'on. Roma ri Dios junan nu'on quiq'uin conojel richin nuya' rajil-ruq'uexel ri achique yequibanala'.
COL 4:1 Rix ri rix ajaf, choj y tz'akat tibana' pa quivi' ri samajela' ri ec'o chuxe' itzij. Tuka pan ivi' chi ja jun rix c'o jun Ivajaf chila' chicaj.
COL 4:2 Man quixmestaj riq'uin ri oración, can ta rix q'ues utz-utz pa ruvi', riq'uin matioxinic che ri Dios.
COL 4:3 Y tok rix ni'en orar, ja jun koma roj tibana' orar, richin chi ri Ajaf nujak jun puerta más chikavech richin nikatzijoj ri ch'abel ri nich'o pa ruvi' ri Jesucristo, ri ch'abel ri man can ta ojer ri' k'alajrisan can, ri achok roma yin yo'on pa cárcel.
COL 4:4 Tic'utuj c'a che ri Dios chi yin k'alaj-k'alaj rubixic nin-en che ri ruk'alajrisan can ri Dios, achel ri nic'atzin chi nin-en.
COL 4:5 Ja ri no'oj ri petenak riq'uin ri Dios ri ticusaj chuc'uaxic ri ic'aslen chiquicojol ri man quiniman ta ri Jesucristo. Utz rucusasic tibana' ri tiempo.
COL 4:6 Can ta jumul qui-qui' ri ich'abel chiquivech ri ye'ac'axan ivichin. Si quiri' ni'en, iveteman nitzolij ruvech quitzij chiquijununal ri c'o niquic'utuj chive.
COL 4:7 Ronojel ri achique enuk'asan, ja ri Tíquico xteyo'on rutzijol chive. Rija' junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, y can ninjo'. Rija' ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan rusamaj ri Ajaf ri achok chupan junan nkusamaj-vi riq'uin.
COL 4:8 Ja c'a roma re' tok ja rija' ri nintak-e iviq'uin, richin nerac'axaj achique ibanon y richin neruya' ruchuk'a' ri ivánima.
COL 4:9 Junan yebe riq'uin ri Onésimo ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, y can ninjo'. Rija' ronojel ránima c'o chirakan ri Jesucristo, y xa mismo aj chila' iviq'uin. Ja c'a ri ca'i' re' xque'eyo'on rutzijol chive ronojel ri banatajnak vave'.
COL 4:10 Ri Aristarco ri c'o viq'uin vave' pa cárcel, y ri Marcos ri ru-primo ri Bernabé niquitak-e i-saludo. Y achel ri nu'in-e chive; si ri Marcos xquixerutz'eta', rix utz tic'ulu' ruvech.
COL 4:11 (Chuka', ka) nutak-e i-saludo ri a Jesús. Rija' c'o chic jun rubi'; Justo ni'ix che. Chiquicojol ri nuvinak israelitas, xaxe ri oxi' re' ri yeto'on vichin chutzijosic chi naj chi nakaj ru-gobierno ri Dios, y quiyo'on ruchuk'a' ri vánima.
COL 4:12 Ri Epafras ri jun aj chila' iviq'uin nutak-e i-saludo. Rija' jun rusamajinel ri Jesucristo, y can nutij ruk'ij pan oración ivoma. Jumul nuc'utuj che ri Dios chi can ta cof rixc'o chirakan ri Jesucristo, chi tz'akat ri ic'aslen y chi jumul cukul ic'u'x ni'en ri nrojo' ri Dios.
COL 4:13 Quiri' nutz'eton chi nu'on ri Epafras ivoma, can nutij ruk'ij pan i-cuenta y pa qui-cuenta ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Laodicea y pa tinamit Hierápolis.
COL 4:14 Ri Lucas ri aj-k'omanel ri can ninjo', nutak-e i-saludo, quiri' mismo ri Demas.
COL 4:15 Que'ibana' saludar ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o pa tinamit Laodicea, y tibana' saludar ri Ninfas y conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiracho.
COL 4:16 Tok re nutz'iban-e chive ibanon chic leer, tibana' chi ja jun chiquivech ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Laodicea ni'an-vi leer. Y ri jun chic vuj ri takon-e quiq'uin rije', tiquitaka-pe iviq'uin rix, richin ni'an leer chivech.
COL 4:17 Ti'ij che ri Arquipo chi tutz'eta' chi tz'akat tubana' che ri samaj ri yo'on che roma ri Ajaf.
COL 4:18 Ri saludo re', ja yin Pablo yitz'iban-e riq'uin nuk'a'. Man timestaj chi pa cárcel yinc'o-vi. Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin. Amén.
1TH 1:1 Yin Pablo, ri Silvano y ri Timoteo, nikatz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo, ri nimol-ivi' pa tinamit Tesalónica. Can ta xtic'uje' pan ivánima ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo.
1TH 1:2 Roj jumul nikaya' matiox che ri Dios ivoma rix, riq'uin ri yixkac'uxlaj pa tak ka-oración.
1TH 1:3 Jumul nikac'uxlaj-apu chuvech ri Katata' Dios ri to'onic ibanon roma cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, y ri samaj ibanon roma yixojo'on pan ivánima, y chi man jun bey nik'ax ic'u'x chi ivoyo'en-apu ri rusujun can ri Kajaf Jesucristo.
1TH 1:4 Quiri' nika'an roma keteman chi ja ri Dios xcha'on ivichin rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri can yixkajo'.
1TH 1:5 Roma tok xkatzijoj chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, man relic ta kach'abel roj xivac'axaj, xa can xk'alajin chi c'o uchuk'a' ruc'uan, chi riq'uin ri Lok'olaj Espíritu petenak-vi, y chi cukul kac'u'x riq'uin ri achique nkutajin chubixic chive. Y rix iveteman chi quiri' roma xitz'et ri achique chi c'aslen xkac'uaj chi'icojol, richin c'o utz nuq'uen-pe chive.
1TH 1:6 Y ri ic'aslen rix vacami, ja achel ri c'aslen ri xkac'uaj roj chivech, y achel ruc'aslen ri Ajaf. Quiri' nin-ij chive, roma tok xic'ul ruch'abel ri Dios pan ivánima, ri Lok'olaj Espíritu xu'on chive chi xixquicot masque jani na k'axomal xik'asaj.
1TH 1:7 Roma c'a ri', xixoc ejemplo chiquivech conojel ri quiniman pa tak tinamit chiri' pa roch'ulef Macedonia, y pa roch'ulef Acaya.
1TH 1:8 Roma iviq'uin rix xtiquer-vi-pe chi xbe rutzijol ri ruch'abel ri Ajaf chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef, man xe ta chic chiri' pan iroch'ulef Macedonia y pan Acaya nitzijos-vi, xa ronojel lugar nitzijos-vi chi rix xiya' ivánima riq'uin ri Dios. Roma c'a ri', roj man nic'atzin ta chi c'a nkuch'o na más.
1TH 1:9 Roma xa ja rije' yetzijon ri achique kac'ulic xi'en tok xixekatz'eta'. Y niquitzijoj chi xiya' can chi niya' quik'ij tiox, richin niya' yan chic ruk'ij y ni'en rusamaj ri kitzij c'aslic Dios,
1TH 1:10 y chi niq'uenc'ot ivánima nivoyo'ej ri k'ij tok chila' chicaj xtipe chic jun bey ri Ruc'ajol ri xuc'asoj-e chiquicojol ri anima'i', y ri' ja ri Jesús ri nkucolo chuvech ri royoval ri Dios ri petenak chikavech apu.
1TH 2:1 Rix mismo ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin iveteman, chi tok xojc'uje' chi'icojol, man xaxe ta quiri' xq'uis rakale'n chi xixekatz'eta',
1TH 2:2 roma tok kak'asan chic k'axomal y tok xojyo'ox yan chi q'uix chiri' pa tinamit Filipos, achel ri iveteman chic rix, ri ka-Dios xuya' kuchuk'a' richin xkatzijoj chive ri utzulaj ruch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, masque eq'uiy xojquiculula'j y (xojquich'ojij, xojquich'ojoquij) chubixic.
1TH 2:3 Roma ri ch'abel xkacusaj richin xixkapaxa'aj, manak satzoj no'oj chupan, ni man riq'uin ta itzel no'oj petenak-vi, nis-ta man richin ta nikasetz ino'oj tok xixkapaxa'aj. Man quiri' ta.
1TH 2:4 Xa xnic'ox na'ey ri kánima roma ri Dios, y xutz'et chi utz nuya' pa kak'a' rutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. Y ri rutzijosic nika'an, can ja achel ri ruchila'en chike, y man richin ta chi nkuka chiquivech ri vinak, xa richin chi nkuka chuvech ri Dios ri ninic'on ri kánima.
1TH 2:5 Roma man jun bey nikacusaj canon tak ch'abel richin nkojinimaj, y rix iveteman chi quiri'. Nis-ta man jun achique kevan pa kánima richin ch'acoj méra chivij. Ri Dios reteman.
1TH 2:6 Man jun achok chuvech nikacanoj-vi kak'ij, nis-ta chivech rix nis-ta chiquivech ch'aka' chic. Man quiri' ta nika'an, masque c'o kak'a' chi c'o xkac'utuj chive roma roj apóstoles richin ri Jesucristo.
1TH 2:7 Pa ruq'uexel chi quiri' xka'an, xa achel ránima jun ac'ual xka'an che ri kánima iviq'uin, xixkajo' achel nu'on jun te'ej ri can yerulok'ok'ej ri ral.
1TH 2:8 Jani na yixkajo' pa kánima, romari' man xe ta rutzijosic ri utzulaj ch'abel richin ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj ri xkajo' xkaya' chive, xa ja jun ri kac'aslen xkarayij chi can ta xkajach pan i-cuenta, roma can rix ocunak pa kánima.
1TH 2:9 Roma rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nuka pan ivi' ri samaj y ri cosic ri xkak'asaj chi'icojol. Roj chi chak'a' chi pak'ij xojsamaj roma nis-ta jun chive rix ri xkajo' xkaya' eka'n chirij, tok xkatzijoj chi'icojol ri utzulaj ch'abel richin ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj.
1TH 2:10 Rix xitz'et y quiri' mismo ri Dios, chi roj ch'ajch'oj ri c'aslen xkac'uaj chivech, chi choj xka'an iviq'uin, y manak roma x-an tzij chikij, riq'uin ri achique chi c'aslen xkac'uaj chi'icojol rix ri iniman ri Jesucristo.
1TH 2:11 Y can k'alaj chi quiri' rubanic ri kac'aslen, roma rix iveteman chi xka'an achel nu'on jun tata'aj quiq'uin ri ralc'ua'l. Chi'ijununal xixkapaxa'aj y xkaya' ruchuk'a' ri ivánima,
1TH 2:12 y xka'ij chive chi tic'uaj jun c'aslen ri achel nuc'ul chi nic'uaj chuvech ri Dios ri xoyon ivichin richin yixc'uje' chupan ri nimalaj ruk'ij y richin yixoc ruvinak ri ru-gobierno.
1TH 2:13 Roma c'a ri', man nkutane' ta chi nikaya' matiox che ri Dios ivoma, chi tok rix xic'ul ruch'abel ri Dios ri xkatzijoj chive, man xi'en ta che achel quich'abel vinak, xa can xi'en che chi kitzij ruch'abel ri Dios. Y ja ch'abel ri' nisamaj pan ivánima rix ri iniman ri Jesucristo.
1TH 2:14 Quiri' nin-ij chive rix aj-Tesalónica ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma can nujunumaj-ri' ri ic'aslen riq'uin quic'aslen ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios quila' pa Judea, ri xa jun cánima quibanon riq'uin ri Cristo Jesús. Roma rix xik'asaj ri mismo k'axomal pa quik'a' ri ivinak achel xquik'asaj rije' pa quik'a' ri vinak israelitas
1TH 2:15 ri xecamisan richin ri Ajaf Jesús y xequicamisaj ri profetas ri xetak quiq'uin, ja jun roj xojcokotaj-pe. Rije' can man niqui'en ta ri nika chuvech ri Dios, y xa itzel niquina' chique conojel vinak.
1TH 2:16 Roma niquitij quik'ij chi nkojquik'at richin man kutzijon quiq'uin ri man israelitas ta richin yecolotaj. Riq'uin ri' más niquitz'ak-ka mac chiquij ebenak, y romari' c'aslic chi oyoval kajnak pa quivi'.
1TH 2:17 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, can kitzij na vi chi c'o chic chi k'ij roj elesan-pe chi'icojol, y manak chic katz'eton kavech iviq'uin. Pero ri kánima jumul yixruc'uxlaj, romari' riq'uin ronojel kánima nikatij kak'ij chi nikajo' chic nikatz'et ivech.
1TH 2:18 Romari' xkaya' pa kánima chi xixekatz'eta'. Yin Pablo kitzij nin-ij chive chi man xe ta jun bey nunojin chi xixekatz'eta', pero ri Satanás roj ruk'aton.
1TH 2:19 Roma ri nibano chi c'o achok chirij kayo'on-apu kavech, y chi niquicot ri kánima, y chi c'o che'el nikaya-ka juba' kak'ij, ja chi rix xquixc'uje' chuvech ri Ajaf Jesucristo tok xtipe chic jun bey.
1TH 2:20 Can kitzij vi chi ivoma rix, tok nikac'ul juba' kak'ij y chi nkuquicot pa tak kánima.
1TH 3:1 Pero roma man nikacoch' ta chi nikajo' niketemaj achique ibanon, romari' xojcanaj chikavech chi kayon nkucanaj can pa tinamit Atenas,
1TH 3:2 y xkatak-e ri Timoteo iviq'uin. Rija' junan runiman ri Jesucristo kiq'uin, y jun rusamajinel ri Dios ri nkuruto' chutzijosic ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. Xkatak-e richin neruya' ruchuk'a' ri ivánima y chi yixrupaxa'aj chi jumul ticuke' ic'u'x riq'uin ri Jesucristo,
1TH 3:3 richin quiri' man ta jun caca' ruc'u'x nu'on-ka chupan ri c'ayef ri nik'asaj pan ic'aslen. Roma rix iveteman chi can richin vi chi nikak'asaj c'ayef tok xojoyox roma ri Jesucristo.
1TH 3:4 Roma xe yan tok xojc'uje' chi'icojol, ka'in chive chi can xtipe na vi c'ayef pa kac'aslen, y rix iveteman chi can quiri' na vi xbanataj.
1TH 3:5 Roma c'a ri', ja jun yin man xincoch' ta chic richin ninjo' ninvetemaj si c'a quiri' na cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, o riq'uin juba' xa xixch'acataj roma ri itzel richin xiya' can ri Jesucristo, y nek'alajin-pe chi xa man jun xc'atzin-vi ri samaj xka'an chi'icojol. Romari' xintak-e ri Timoteo iviq'uin.
1TH 3:6 Pero tok xtzolij-pe chila' iviq'uin, jun utzulaj rutzijol ruc'amon-pe chike chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo; chi can yixojo'on pan ivánima, chi can jumul nkojic'uxlaj, y chi can nurayij ivánima chi nkojitz'et chic jun bey achel ri nikarayij roj.
1TH 3:7 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roj riq'uin ri c'ayef rojc'o-vi y ri k'axomal ri nikak'asaj, can xkana' ruchuk'a' ri kánima tok xkac'axaj chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo.
1TH 3:8 Roma vacami nikana' chi ri kac'aslen c'ac'ac' xu'on-pe riq'uin ri xketemaj chi cof rixc'o chirakan ri Ajaf.
1TH 3:9 Roma c'a ri', man nikil ta ch'abel richin nikamatioxij che ri Dios roma ri ic'aslen rix, y roma jani na niquicot ri kánima chuvech ri ka-Dios ivoma.
1TH 3:10 Chi chak'a' chi pak'ij man nkucos ta nika'an orar, chi ri Dios nuya' lugar chike chi nikatz'et chic jun bey kavech iviq'uin, y yixkato' riq'uin ri c'a nrojo' na chi nivetemaj, richin quiri' tz'akat nicuke' ic'u'x riq'uin ri Jesucristo.
1TH 3:11 Ja ta c'a mismo ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo xtuc'uan kabey richin yixekatz'eta'.
1TH 3:12 Y ri Ajaf can ta xtu'on chive chi más nijo-ivi' chivech, y chi nijo-ivi' quiq'uin conojel, achel nika'an roj iviq'uin rix chi can yixkajo',
1TH 3:13 richin chi más nic'uje' ruchuk'a' ri ivánima, y manak roma ni'an tzij chivij riq'uin ri ic'aslen ch'ajch'oj chuvech ri Katata' Dios chupan ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo junan quiq'uin conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit.
1TH 4:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Ajaf Jesús iviq'uin, riq'uin quemelal nikac'utuj chive y yixkapaxa'aj pa rubi' ri Ajaf Jesús, chi can ta yixq'uiyer chupan ri achel xivetemaj kiq'uin pa ruvi' ri achique chi c'aslen nic'atzin chi nic'uaj, y pa ruvi' ri achique nika chuvech ri Dios.
1TH 4:2 Roma rix iveteman chic ri achique xka'ij can chive chi tibana', achel xojtak chubixic roma ri Ajaf Jesús.
1TH 4:3 Roma ri nurayij ri Dios, ja chi nich'ajch'ojir benak ri ic'aslen, chi rix jumul nik'il-ivi' richin man nicusaj ri i-cuerpo richin yixc'uje' xa achok riq'uin na,
1TH 4:4 chi can ta chi'ijununal iveteman nic'uaj-ivi' xe riq'uin ri ivixayil chupan jun ch'ajch'oj c'aslen ri c'o utz rutzijol,
1TH 4:5 y man ta rix uc'uan roma ri man utz ta ri nurayij ri cuerpo, achel niqui'en jalajoj tak quivech vinak man israelitas ta ri man queteman ta ruvech ri Dios,
1TH 4:6 y chi man ta ni'en ri man utz ta che jun ri junan iniman ri Jesucristo riq'uin, ni man ta nitz'apij ruvech riq'uin ri achel nkutajin chubixic chive, roma ri Ajaf can xtuya-vi rajil ronojel re', achel ri xka'ij chive y xixkapaxa'aj pa ruvi' tok xojc'uje' iviq'uin.
1TH 4:7 Roma ri Dios man richin ta nikasak'-ki' pa jun itzel c'aslen tok roj royon, xa richin nikac'uaj-ki' chupan jun ch'ajch'oj c'aslen.
1TH 4:8 Roma c'a ri', ri man nrojo' ta nrac'axaj ronojel re', man chiquivech ta vinak nuya-vi can rij, xa chuvech ri Dios ri ruyo'on-pe ri Lok'olaj Espíritu chike.
1TH 4:9 Jac'a pa ruvi' ri nijo-ivi' chivech, man nic'atzin ta chi c'a c'o na más nintz'ibaj-e chive, roma rix riq'uin ri Dios mismo xivetemaj-vi chi nijo-ivi' chivech.
1TH 4:10 Quiri' nin-ij chive roma rix can ye'ijo' conojel ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o pa ronojel lugar richin ri roch'ulef Macedonia. Pero riq'uin quemelal nikac'utuj chive rix ri iniman chi más y más quixojo'on pan ivánima.
1TH 4:11 Tik'ata' chivij chi riq'uin uxlanen tic'uaj-vi ri ic'aslen, titija' ik'ij chupan ri can ivichin vi rix, quixsamaj riq'uin ik'a' richin nich'ec ri ic'aslen achel xka'ij chive,
1TH 4:12 richin quiri' utz ruc'uaxic ri ic'aslen ni'en chiquivech ri man jani tiquinimaj ri Jesucristo, y nic'uje' iviq'uin ronojel ri nic'atzin chive.
1TH 4:13 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roj man nikajo' ta chi man ta iveteman achique xtibanataj quiq'uin ri e'uxlanak chic e chirakan ri Ajaf, richin quiri' man yixbison achel yebison ri man coyo'en ta chi yec'astaj ri anima'i'.
1TH 4:14 Roma achel nikanimaj chi ri Jesucristo (xcom, xquen) y xc'astaj-e, quiri' mismo nikanimaj chi ri e'uxlanak-e chirakan ri Jesucristo, ri Dios xtu'on chi xquec'astaj-e richin (nicachbilaj, nicach'ilaj) pe ri Jesucristo tok nipe chic jun bey.
1TH 4:15 Y re' nika'ij chive roma ri Ajaf ru'in chike chi roj ri c'a roj q'ues na, ri c'a quiri' na rojc'o tok xtipe chic jun bey, man xkunabeyaj ta e chiquivech ri e'uxlanak chic e chirakan.
1TH 4:16 Roma ja ri Ajaf mismo riq'uin ch'abel ri nic'atzin chi ninimex, riq'uin ch'abel richin jun nimalaj ángel, y riq'uin rukul jun trompeta richin ri Dios xtipe chicaj, y na'ey ri anima'i' ri xa jun cánima xqui'en-e riq'uin ri Jesucristo xquec'astaj-e.
1TH 4:17 C'ajari' xkojuc'uax roj ri c'a roj q'ues na, ri c'a rojc'o na choch'ulef, junan quiq'uin pa tak sutz' chicaj richin nekac'ulu' ri Ajaf pa cak'ik'. Y quiri', jumul xkuc'uje' riq'uin rija'.
1TH 4:18 Roma c'a ri', tibochi'ij ri ivánima chivech riq'uin ri ch'abel re'.
1TH 5:1 Pero pa ruvi' ri achique juna' y achique k'ij nipe ri Ajaf, rix ri junan kaniman iviq'uin, man nic'atzin ta chi c'o nitz'ibes-e chive.
1TH 5:2 Roma rix jabel iveteman chi ri nimalaj k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can, xtipe achel nipe jun elek'on chak'a'.
1TH 5:3 Ja tok ri vinak xtiqui'ij: Vacami xa utz rojc'o, man jun ntoc chike, xquecha', xa jari' c'ate xtiquina', xtiq'uis quik'ij, achel ri k'axomal c'ate retal nitiquer-pe chirij jun ixok ri ja nalex ac'ual chuk'a', y manak che'el xtiquicol-qui' chuvech ri xtipe chiquij.
1TH 5:4 Jac'a rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man pa k'eku'n ta rixc'o-vi, richin chi roma ta ri' man ta ina'en ri k'ij tok xtipe ri Ajaf. Man ta nipe chivij achel jun elek'on ri man jun nina'en tok ntoc pa jun jay.
1TH 5:5 Roma rix chi'ivonojel rix richin ri sakil y rix richin ri pak'ij. Junan iviq'uin, man roj richin ta ri ak'a' ni man roj richin ta ri k'eku'n.
1TH 5:6 Roma c'a ri', man tika'an achel niqui'en ri ch'aka' chic ri xa achel yever. Kuc'ase' pa ruvi' ri kac'aslen y tikana' ri achique nkutajin riq'uin.
1TH 5:7 Roma ri yever, chak'a' yever; y ri yek'aber, chak'a' yek'aber.
1TH 5:8 Jac'a roj ri roj richin ri sakil, tikana' ri achique nkutajin riq'uin. Jumul ticuke' kac'u'x riq'uin ri Jesucristo y jumul tikajo-ki', roma riq'uin ri quiri' nikavik ri kánima, nikato-ki' achel nuto' roruc'u'x jun soldado riq'uin jun ch'ich' ri nucusaj-ka chirij ri rutziak. Y jumul tikoyo'ej-apu ri k'ij tok tz'akat xkucolotaj-e, achel xa ta jun casco kacusan richin nikato' ri (kajolon, kavi').
1TH 5:9 Roma ri Dios man roj rucha'on ta richin nuya' castigo pa kavi'; rija' roj rucha'on richin nkucolotaj roma ri Kajaf Jesucristo
1TH 5:10 ri xuya-ri' pa camic koma, richin quiri' si c'a roj q'ues na, c'o kac'aslen riq'uin rija', y si roj caminak chic e, mismo c'o kac'aslen riq'uin rija'.
1TH 5:11 Roma c'a ri', tiyala' ruchuk'a' ri ivánima chivech y titola-ivi', richin yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen, achel ri yixtajin riq'uin.
1TH 5:12 Riq'uin quemelal nikac'utuj favor chive rix aj-Tesalónica ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi tibana' chi can c'o cakale'n chivech ri yesamaj chi'icojol pa rusamaj ri Dios, ri quic'uan bey chivech pa rubi' ri Ajaf y yixquipaxa'aj.
1TH 5:13 Tibana' chique chi can c'o quik'ij, y que'ijo' roma ri samaj ri yetajin riq'uin. Chuvi' uxlanen tic'uaj-vi-ivi' chivech.
1TH 5:14 Jun chic quemelal nikajo' nikac'utuj chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ja chi que'ipaxa'aj ri c'o quik'oral, que'ibochi'ij ri manak más ruchuk'a' cánima, que'itemej ri manak ruchuk'a' ri quic'aslen riq'uin ri Jesucristo, y que'icoch'o' conojel.
1TH 5:15 Titz'etela-ivi' chivech chi nis-ta jun chive nutzolij ruq'uexel ri man utz ta ni'an che. Ja ri c'o utz nuq'uen-pe chive rix y chique conojel ri jumul titija' ik'ij chi ni'en.
1TH 5:16 Jumul tiquicot ri ivánima.
1TH 5:17 Man tiya' can chi ni'en orar.
1TH 5:18 Tiya' matiox chupan ronojel ri nibanataj, roma ri Dios quiri' nrojo' chi ni'en roma xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús.
1TH 5:19 Man tichup-ka rusamaj ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima.
1TH 5:20 Tok jun nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, man itzel tivac'axaj.
1TH 5:21 Tichayuj rij ronojel ri nu'ij-pe, y ri utz tiyaca-ka pan ivánima.
1TH 5:22 Tik'ila-ivi' chuvech ronojel ruvech man utz ta.
1TH 5:23 Y ri Dios mismo ri niyo'on uxlanen pan ivánima tz'akat ta c'a xtuch'ajch'ojij-apu ri ic'aslen, ri i-espíritu, ri ivánima y ri i-cuerpo, richin quiri' manak roma ni'an tzij chivij, y can ta quiri' ichajixic xtu'on, c'a tuka na ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo.
1TH 5:24 Ri Dios ri noyon ivichin, can quiri' na vi xtu'on, roma rija' can nu'on-vi ri ru'in.
1TH 5:25 Kojiya' pan oración rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin.
1TH 5:26 Que'ibana' saludar conojel ri quiniman ri Jesucristo, y tic'utu' chiquivech chi kitzij ye'ijo'.
1TH 5:27 Y pa rubi' ri Ajaf yixintakchi'ij chi tibana' leer ri vuj re' chiquivech conojel ri quiniman ri Jesucristo.
1TH 5:28 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo can ta xtic'uje' iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
2TH 1:1 Yin Pablo, ri Silvano y ri Timoteo, nikatz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios pa tinamit Tesalónica, ri xa jun ibanon riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo.
2TH 1:2 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
2TH 1:3 Roj jumul nic'atzin nikaya' matiox che ri Dios ivoma rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, y can nuc'ul-vi chi quiri' nika'an, roma k'ij-k'ij más cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, y k'ij-k'ij más nijo-ivi' chivech chi nimalaj ivonojel.
2TH 1:4 Romari', ja jun roj nkuquicot nikatzijoj chique ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa jalajoj tak lugares, chi cof rixc'o y cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo chupan ri c'ayef y ri jalajoj tak pokon ri ni'an chive.
2TH 1:5 Y re' retal chi ri Dios pa ruchojmil ninic'on. Roma riq'uin ri nik'asaj k'axomal rix, chiri' yixtz'etetaj-vi chi can nuc'ul-vi chi yixoc ruvinak ri ru-gobierno ri Dios ri achok roma nik'asaj ri k'axomal.
2TH 1:6 Roma ri Dios can pa ruchojmil vi nu'on chi yeruya' pa c'ayef ri vinak roma ri c'ayef ri yixquiya-vi rix.
2TH 1:7 Jac'a rix ri yixyo'ox pa c'ayef, ri Dios xtuya' uxlanen chive junan kiq'uin roj tok c'a chila' chicaj xtuc'ut-vi-pe-ri' ri Ajaf Jesús junan quiq'uin ri ru-ángeles ri yo'on-pe nimalaj uchuk'a' chique.
2TH 1:8 Chupan ruxak-k'ak' xtuc'ut-vi-ri' richin nuya' ruq'uexel chique ri man queteman ta ruvech ri Dios, nis-ta man yeniman ta ri utzulaj ch'abel richin ri Kajaf Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
2TH 1:9 Ri ruq'uexel ri xtiyo'ox chique, ja chi manak chic che'el yecolotaj richin jumul. Naj che ri Ajaf xquec'uje-vi, y man jun bey xtiquitz'et ri nimalaj ruchuk'a' ri jani na ruk'ij.
2TH 1:10 Quiri' ruq'uexel xtiquic'ul chupan ri k'ij tok xtipe ri Ajaf richin niyo'ox ruk'ij coma ri erichin ri lok'olaj rutinamit, y (chuka', ka) richin jabel nitz'etetaj coma conojel ri quiniman rija', ri achok chiquicojol rixc'o-vi rix roma xic'ul ri ruch'abel ri xkatzijoj chive.
2TH 1:11 Y richin chi niyo'ox ruk'ij ri Ajaf roma ri ic'aslen rix tok man nkutane' ta nika'an orar ivoma, chi ri Dios xquixrutz'et chi can nuc'ul-vi chi xixroyoj, y chi xquixruto' riq'uin ri ruchuk'a' richin nitz'akatitaj ronojel ri utzulaj ino'oj ri iyo'on pan ivánima chi ni'en, y ronojel samaj ri yixtajin roma cukul ic'u'x riq'uin rija'.
2TH 1:12 Quiri' ri nikac'utuj ivoma rix, roma nikajo' chi ri rubi' ri Kajaf Jesucristo can ta niyo'ox ruk'ij roma ri xu'on pan iq'uexel, y chi can ta ja jun rix niyo'ox ik'ij riq'uin, roma ri ru-favor ri ka-Dios y ri Ajaf Jesucristo pan ivi'.
2TH 2:1 Jac'a pa ruvi' ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo, y ri kamolic xti'an riq'uin, yixkapaxa'aj c'a rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin,
2TH 2:2 chi man tich'ujirisaj-ivi' ni man tisatz ic'u'x, masque c'o jun ni'in chi c'o xk'alajrises che roma ri Lok'olaj Espíritu, o c'o ch'abel ivac'axan, o c'o jun vuj ic'ulun ri pa kabi' roj banon-vi-e ri nu'ij chi xuka yan ri nimalaj k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can.
2TH 2:3 Man jun tisatzo ino'oj riq'uin ri jalajoj yebilo'x, roma na'ey chi nuka ri k'ij ri', xa eq'uiy xtiquiya' can quij chuvech ri Dios; y xtuc'ut c'a pe ri' jun achi ri man jun ley pa ruvech, ri can richin vi chi manak che'el nicolotaj.
2TH 2:4 Ri achi ri', ronojel ri ni'ix Dios che y ronojel ri niyo'ox ruk'ij coma ri vinak, rija' xticataj chirij y xtunimirisaj-ri' pa ruvi' ronojel. Hasta xtoc pa racho ri Dios y xtitz'uye' chiri', achel can ta ja rija' ri Dios, y can xtuk'ebaj-ri' chi Dios.
2TH 2:5 Rix nuka pan ivi' chi ronojel re', yin xin-ij chive tok xic'uje' chi'icojol.
2TH 2:6 Iveteman ri achique k'atayon vacami richin ri achi ri', c'a terila' na ri k'ij ri k'aton chirij, c'ajari' xtik'alajin-pe.
2TH 2:7 Can kitzij na vi chi q'uiy chic man utz ta najin vacami, y ri itzel ri najin man can ta nik'alajin-pe, roma c'o jun k'atayon richin. Pero tok re jun re' elesan chic e,
2TH 2:8 jac'ari' xtik'alajin-pe ri achi ri man jun ley pa ruvech. Jac'a ri Ajaf Jesucristo, xaxe (xtuxupuj, xtuvupuj), ja xtucamisaj, y xaxe riq'uin ri rusakil ri nitz'intz'ot tok xtipe chic jun bey, xtuq'uis ruk'ij ri itzel achi ri'.
2TH 2:9 Tok xtipe, ri itzel achi ri' ruchuk'a' ri Satanás uc'uayon-pe richin, xtusamajij nimalaj uchuk'a', xquerubanala' nimalaj tak retal y nima'k tak milagros ri man jun bey etz'eton. Pero ronojel ri yerubanala' man riq'uin ta ri Dios petenak-vi.
2TH 2:10 Xquerucusaj ronojel ruvech itzel no'oj richin xquerusetz ri xa pa k'ak' ebenak-vi, roma man xquijak ta ri cánima richin xcajo' ri kitzij y can ta xecolotaj.
2TH 2:11 Romari' ri Dios nutak-pe jun uchuk'a' richin satzoj no'oj pa quivi', richin tiquinimaj ri man kitzij ta.
2TH 2:12 Richin quiri' nika castigo pa quivi' conojel ri man xquinimaj ta ri kitzij, y ja ri man choj ta ri xka chiquivech richin xequibanala'.
2TH 2:13 Jac'a roj nic'atzin chi jumul nikamatioxij che ri Dios ivoma rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, rix ri jani na yixrojo' ri Ajaf. Roma ri Dios xe tok man jani c'o ri roch'ulef xixrucha' richin yixcolotaj, y ri' roma niya' ivánima riq'uin ri kitzij, y ni'an ch'ajch'oj che ri ic'aslen roma ri Lok'olaj Espíritu.
2TH 2:14 Can richin vi ri' xixroyoj ri Dios, tok xkatzijoj chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, richin quiri' nic'uje' ik'ij rix chupan ri nimalaj ruk'ij ri Kajaf Jesucristo.
2TH 2:15 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, cof quixc'uje', man tiya' can juc'an ruchojmil ri xivetemaj can tok xojch'o iviq'uin y tok xkatak vuj chive.
2TH 2:16 Nikac'utuj che ri Kajaf Jesucristo y che ri Katata' Dios ri can nkurojo' y nuya' ruchuk'a' ri kánima richin jumul, y rubanon chi c'o jun utzulaj rajil koyo'en riq'uin ri nimalaj ru-favor,
2TH 2:17 chi can ta xtuya' ruchuk'a' ri ivánima y xquixruto' chi ja ri utz ri ni'en y ri ni'ij.
2TH 3:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tibana' orar koma, richin quiri' cha'anin ni'e rutzijol y niyo'ox ruk'ij ruch'abel ri Ajaf, achel xbanataj chi'icojol rix.
2TH 3:2 Tic'utuj che ri Dios chi roj man nkuka pa quik'a' itzel tak achi'a' ri mana-ta ri utz uc'uayon quichin, roma man conojel ta quiyo'on cánima riq'uin ri utzulaj ch'abel ri nikatzijoj.
2TH 3:3 Jac'a ri Ajaf can nu'on-vi ri ru'in. Rija' can xtuya' ivuchuk'a' y xquixruchajij chuvech ri itzel.
2TH 3:4 Y roj cukul kac'u'x chi rix, riq'uin chi xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf, yixtajin riq'uin ri xka'ij can chive, y man xtiya' ta can rubanic.
2TH 3:5 Xtu'on ta c'a ri Dios chi xtijo' rija' achel yixrojo' rix, y chi yixcoch'on achel xcoch'on ri Jesucristo.
2TH 3:6 Pero pa rubi' ri Kajaf Jesucristo yixkapaxa'aj rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi man chic quixbin riq'uin xa achique na jun ri runiman ri Jesucristo, pero xa man jun ruchojmil ri ruc'aslen ruc'uan, jun c'aslen ri man achel ta ruchojmil ri c'aslen kac'utun can chivech.
2TH 3:7 Roma rix mismo iveteman chi can utz vi chi ni'en pan ic'aslen achel ri xka'an roj tok xojc'uje' chi'icojol. Mana-ta jun c'aslen ri man jun ruchojmil ri xkac'uaj chivech.
2TH 3:8 Nis-ta man jun achok che xka'ij-vi chi xe quiri' kurutzuku'. Chi chak'a' chi pak'ij xkatij kak'ij xojsamaj, richin quiri' nis-ta jun chive xkaya' eka'n chirij.
2TH 3:9 Quiri' xka'an, man roma ta chi manak kak'a' chi xkac'utuj kato'ic chive, xa richin chi ja ri kac'aslen roj mismo nic'utu chivech ri achique chi c'aslen nic'atzin nic'uaj.
2TH 3:10 Roma tok xojc'uje' iviq'uin, xka'ij chive chi xa achique na jun ri man nrojo' ta nisamaj, man c'a tiva'.
2TH 3:11 Roma kac'axan chi ec'o jujun chi'icojol ri quic'uan jun c'aslen ri man jun ruchojmil, man jun samaj niqui'en, xaxe niquik'ok'ola-qui' pa tak tzij ri manak qui-cuenta che.
2TH 3:12 Ri yebano quiri', yekapaxa'aj y nika'ij chique pa rubi' ri Ajaf Jesucristo, chi ekal tiquibana' ri quisamaj richin niquich'ec ri niquitij.
2TH 3:13 Y rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man quixcos ni'en ri utz.
2TH 3:14 Jac'a si c'o jun man nrojo' ta nunimaj ri ka'in-e chupan ri vuj re', tic'utu' ri jun ri' chiquivech conojel, y man chic tic'uje' chi'icojol, richin quiri' tiq'uix.
2TH 3:15 Pero man itzel titz'et. Xa tipaxa'aj, achel jun chique ri junan iniman ri Jesucristo quiq'uin.
2TH 3:16 Ri Ajaf ri mismo rajaf ri uxlanen, can ta jumul xtuya' uxlanen pan ivánima rix, chupan xa achique na ri nik'asaj pan ic'aslen. Ri Ajaf xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel.
2TH 3:17 Ri saludo re', riq'uin nuk'a' yin Pablo nin-en-vi-e, y jari' retal chi ja yin ri yitakon-e ri vuj re' chive, roma yin can quire' vi yitz'iban, y ronojel ri vuj yentak, quire' nin-en-e chique.
2TH 3:18 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
1TI 1:1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo, roma quiri' ru'in ri Dios ri Kacolonel y ri Ajaf Jesucristo, ri ruxe'el ronojel ri kayo'on-apu kavech chirij.
1TI 1:2 Chave rat Timoteo nintz'ibaj-vi-e ri vuj re', rat ri kitzij rat nuc'ajol chuvech ri Dios, roma ayo'on avánima riq'uin ri Jesucristo. Can ta xtipokonex avech, y can ta xtic'uje' ri favor y ri uxlanen richin ri Katata' Dios y ri Kajaf Cristo Jesús pan avánima.
1TI 1:3 Vacami c'a, achel ri quemelal ri xinc'utuj can chave na'ey chi xipe vave' pa roch'ulef Macedonia, rat cac'uje' na chiri' pa tinamit Efeso, richin quiri' na'ij chique ri yec'utu ch'abel ri man ruc'uan ta ri' riq'uin ri ruch'abel ri Dios, chi man chic tiquic'ut ri ch'abel ri',
1TI 1:4 y chi man tiquiya' quixiquin riq'uin nojin tak tzij, nis-ta riq'uin tzij ri man jun bey niq'uis ri ni'an chiquij quibi' vinak ri chi solaj chi solaj ek'axnak-e choch'ulef. Jari' ri ninjo' chi na'ij chique. Roma tzij achel ri', pa ruq'uexel nito'on chi niq'uiy ri kac'aslen chirakan ri Dios riq'uin ri nicuke-apu kac'u'x riq'uin ri Jesucristo, xaxe nu'on chi nikachok'omayila' tzij chikavech.
1TI 1:5 Ri ninjo' chi nibanataj riq'uin ri quiri' ye'apaxa'aj, ja chi nalex-pe quiq'uin chi nco'ojo'on riq'uin ch'ajch'oj cánima, riq'uin jun cánima ri nuna' chi utz nibin chuvech ri Dios, y riq'uin jun cánima ri kitzij cukul riq'uin ri Dios.
1TI 1:6 Roma ec'o jujun ri xa xsatz rubeyal ri c'aslen re' chiquivech, y xa xbe cánima pa ruvi' tzij ri man jun cakale'n.
1TI 1:7 Rije' nicajo' yequitijoj ri vinak pa ruvi' ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés, pero nis-ta queteman ruchojmil ri ch'abel ri yequicusaj, nis-ta queteman achique tzak rubeyal ri niqui'ij chi can quiri' nu'ij ri ley.
1TI 1:8 Jac'a roj keteman chi ri ley can utz vi pero nic'atzin chi nicuses pa ruchojmil.
1TI 1:9 Keteman chi ri nu'ij ri ley man yo'on ta richin yeruya' pa c'ayef ri choj quic'aslen, xa pa quivi' ri yek'ajo ri ley yo'on-vi, pa quivi' ri man yeniman ta tzij, pa quivi' ri manak Dios pa quivech, pa quivi' ri yebano mac, pa quivi' ri yec'ulula'n, pa quivi' ri man jun rakale'n niqui'en che rubi' ri Dios, pa quivi' ri yecamisan quite-quitata', pa quivi' ri ebanoy camic,
1TI 1:10 pa quivi' ri yecusan ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, pa quivi' ri achi'a' ri niquic'uaj-qui' chi achi'a', pa quivi' ri ye'elek'an vinak, pa quivi' ri tz'ucuy tak tzij, y pa quivi' ri niquiya' quitzij chi niqui'en ri niquisuj y xa man niqui'en ta. Quiri' mismo ri ley yo'on richin nuk'at chuvech ronojel ri man ruc'uan ta ri' riq'uin ri ch'ajch'oj (tijonic, enseñanza).
1TI 1:11 Re' ruyuken-ri' riq'uin ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, jun ch'abel ri can richin vi ri Dios ri nikaya' ruk'ij, y yo'on can pa nuk'a' yin richin ninya' rutzijol.
1TI 1:12 Ninya' matiox che ri Kajaf Cristo Jesús ri xyo'on vuchuk'a' chi nin-en ri samaj re', roma xutz'et chi can xtin-en na vi ri xtuchila'ej chuve, romari' xirucha' richin xinoc rusamajinel.
1TI 1:13 Masque pa na'ey, yin itzel xich'o chirij, xencanoj ri quiniman rija' richin xin-en pokon chique, yin jun yok'onel richin, pero riq'uin rupokonaxic nuvech xic'ul-vi, roma yin man veteman ta ri achique yitajin ri tiempo ri', ni man jani tinnimaj ri Jesucristo.
1TI 1:14 Pero ri ru-favor ri Kajaf más xk'ax chuvech ronojel ri xin-en. Xu'on chuve chi xinya' vánima riq'uin ri Cristo Jesús, y chi yinojo'on pa vánima roma xa jun nubanon riq'uin.
1TI 1:15 Y ri ch'abel ri nin-ij chave vacami, can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin, y chi ninimex coma conojel: chi ri Jesucristo xpe vave' choch'ulef richin xerucol ri aj-mac, ri achok chiquicojol ja yin ri más yin aj-mac.
1TI 1:16 Y ja roma re' tok riq'uin rupokonaxic nuvech xic'ul-vi, richin chi ja pa nuc'aslen yin ri más yin aj-mac, ri Jesucristo xuc'ut chi jani na nicoch'on. Yin jun ejemplo chiquivech ri xtiquiya' cánima riq'uin, chi xa achique na quimac quibanon, ni'an perdonar richin nic'uje' quic'aslen richin jumul.
1TI 1:17 Romari' ri Dios ri can Rey vi richin jumul, ri man (nicom, niquen) ta, ri man nitz'etetaj ta, ri man jun chic achel rija', ri c'o nimalaj runo'oj; xe ta c'a chuvech rija' xti'an-vi xuculen y xtiyo'ox ruk'ij jumul-jumul. Amén.
1TI 1:18 Ja mandamiento re' ri yatinya' can pa ruvi', rat Timoteo ri rat achel nuc'ajol, richin quiri' achel ri bin can pan avi' na'ey coma ri yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, rat nacusaj ri uchuk'a' ri nac'ul riq'uin ri qui'in can rije', richin natij ak'ij chiquij ri yec'ulula'n ri utzulaj ruch'abel ri Dios.
1TI 1:19 Y rat, riq'uin cukul ac'u'x riq'uin ri Jesucristo, y riq'uin ri nuna' ri avánima chi utz yabin chuvech ri Dios, tabana' re nu'in chave. Roma ec'o jujun man niquiya' ta chic pa cuenta ri nu'ij-pe ri cánima chi xa man utz ta yebin chuvech ri Dios, y romari' xa xusuk'-ri' chiquivech. Man cukul ta chic quic'u'x riq'uin ri Jesucristo.
1TI 1:20 Quiri' xqui'en ri Himeneo y ri Alejandro, y romari' xenjach pa ruk'a' ri Satanás, richin tiquetemaj chi man quech'o itzel chirij ri Dios.
1TI 2:1 Vacami c'a, ri na'ey ninjo' chi yipaxa'an pa ruvi', ja chi pa qui-cuenta conojel tic'utux quemelal, ti'an ch'ovilen riq'uin ri Dios, tic'uxlex pan oración ri nic'atzin, y timatioxix ronojel che ri Dios.
1TI 2:2 Quiri' ti'an pa qui-cuenta reyes, y pa qui-cuenta conojel ri yebano gobernar, richin nkutiquer nikac'uaj kac'aslen chuvi' uxlanen, y manak oyoval chikacojol riq'uin ri kac'uan pa ruchojmil chiquivech conojel jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios.
1TI 2:3 Roma jari' ri utz y jari' ri nika chuvech ri Dios ri Kacolonel,
1TI 2:4 ri nrojo' chi conojel quivech vinak yecolotaj-pe chupan ri quimac, y niquetemaj ruchojmil ri kitzij.
1TI 2:5 Roma xaxe jun Dios c'o, y xaxe Jun nibano chi xa jun cánima niqui'en ri vinak riq'uin ri Dios, y ri' ja ri Jesucristo ri xoc vinak.
1TI 2:6 Rija' man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic chutojic kamac konojel, y ri xu'on ri Jesús, xyo'ox rutzijol tok xril ruk'ijul ri ruchojmirisan-pe ri Dios.
1TI 2:7 Richin ri' tok xiyo'ox chi apóstol, chi tzijoy richin ruch'abel ri Dios, y chi tijonel quichin ri man israelitas ta, richin tiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo y tiquinimaj ri kitzij. Yin ri xa jun nubanon riq'uin ri Jesucristo nin-ij ri kitzij, y man nintz'uc ta tzij.
1TI 2:8 Ninjo' c'a chi ri achi'a' tiquibana' orar xa achique na lugar ec'o-vi. Ch'ajch'oj cánima tiquiyaca' quik'a' chicaj richin niqui'en orar, man ta quiyacon oyoval pa cánima y man ta caca' quic'u'x.
1TI 2:9 Quiri' mismo ri ixoki', relic rubanic ri quitziak tiquibana' chiquij. Relic tiquivika-qui', man tiquibananej chiquivech ri vinak. Man tik'ax ruvi' niqui'en rubanic rusumal tak quivi'. Man tiquivik-qui' riq'uin oro, riq'uin perlas, nis-ta riq'uin tziek nima'k tak cajil.
1TI 2:10 Xa riq'uin yequibanala' utzulaj tak favores tiquivika-vi ri quic'aslen achel ri utz chi niqui'en ri ixoki' ri niqui'ij chi quic'uan jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri kitzij Dios.
1TI 2:11 Ri ixoki' nic'atzin chi man yech'o-apu tok nic'ut ri ruch'abel ri Dios, xa tiquetemaj y tiquinimaj ronojel.
1TI 2:12 Roma man ninya' ta lugar chi ri ixoki' yequitijoj ri achi'a' y nis-ta chi nik'ax quitzij pa quivi', xaxe tiquiya-apu quixiquin.
1TI 2:13 Roma ri Dios na'ey xu'on ri Adán, y c'ajari' xu'on ri Eva.
1TI 2:14 Y mana-ta ri Adán ri xka pa ruk'a' ri satzoy no'oj, xa ja ri ixok, y tok satznak chic, xuk'aj rutzij ri Dios.
1TI 2:15 Jac'a ri ixoki' riq'uin ye'alex ri cal y yequiq'uiytisaj, yecolotaj, si man niquiya' ta can chi cukul quic'u'x riq'uin ri Dios, chi ye'ojo'on pa cánima, y chi niquic'uaj jun ch'ajch'oj c'aslen pa ruchojmil.
1TI 3:1 Ri ch'abel re nin-ij chave vacami can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin: Si c'o jun nurayij ntoc uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo, utzulaj samaj ri nurayij.
1TI 3:2 Romari' ri nirayin ri samaj ri', nic'atzin chi ri ruc'aslen manak roma ni'an tzij chirij, xe jun rixayil, nuna' ri achique najin riq'uin, nunojij jabel ri yerubanala', nuc'ul chi niyo'ox ruk'ij, nuc'ul quivech chiracho ri epetenak naj, nitiquer jabel k'alaj nu'on che ruch'abel ri Dios,
1TI 3:3 man ruyo'on ta ri' pa ruk'a' ri vino, man ch'eyonel ta, y man benak ta ránima pa ruvi' méra ri man pa ruchojmil ta ruch'aquic, nic'atzin chi utz runo'oj, (ch'uch'uj, me'l oc) ránima, y man benak ta ránima pa ruvi' méra.
1TI 3:4 Utz eruc'uan ri aj pa racho, ri ralc'ua'l can ta enimey rutzij riq'uin ronojel ruchojmilal.
1TI 3:5 Roma si jun man reteman ta yeruc'uaj utz ri aj pa racho, ¿achel xqueruc'uaj rutinamit ri Dios?
1TI 3:6 Man utz ta chi ri uc'uay rutinamit ri Dios xa jun ri c'a juba' k'ij tunimaj ri Jesucristo, roma riq'uin juba' nunimirisaj-ka-ri' ruyon, y nika ri mismo castigo pa ruvi' achel xka pa ruvi' ri itzel.
1TI 3:7 Ja jun chiquivech ri man quiniman ta ri Jesucristo, nic'atzin chi utz rutzijol, richin quiri' man jun niyo'on chi q'uix, y man nisuk'utaj ta chupan ri nuya' ri itzel pa rubey.
1TI 3:8 Quiri' mismo ri diáconos, nic'atzin chi ri quic'aslen choj chiquivech ri vinak, mani ca'i' ruvech quitzij niqui'en, man ta quiyo'on-qui' pa ruk'a' q'uiy vino, man ta benak cánima pa ruvi' méra ri man pa ruchojmil ta ruch'aquic.
1TI 3:9 Nic'atzin chi cof yukul cánima riq'uin ri man can ta ojer ri' k'alajrisan can ri nich'o pa ruvi' ri utz chi nicuke' kac'u'x riq'uin roj konojel, y man ta caca' quic'u'x riq'uin.
1TI 3:10 Rije' na'ey na titz'et ri quic'aslen. Si manak roma ni'an tzij chiquij, c'ajari' que'oc diáconos.
1TI 3:11 Quiri' mismo ri ixoki', nic'atzin chi ri quic'aslen choj chiquivech ri vinak, man ta etz'ucuy tzij, can ta niquina' ri achique yetajin riq'uin, y can ta echoj pa ruvi' ronojel.
1TI 3:12 Ri ye'oc diáconos nic'atzin chi xe jun quixayil chiquijununal. Nic'atzin chi utz (equic'uan, jecuc'a'n) ri calc'ua'l y conojel ri aj pa cacho.
1TI 3:13 Roma ri diáconos ri utz niqui'en chupan rusamaj ri Dios, can c'o quik'ij xquetz'etetaj, y más xtic'uje' ruchuk'a' ri cánima richin niquitzijoj achique roma cukul quic'u'x riq'uin ri Cristo Jesús.
1TI 3:14 Vacami ja yan re' ri nintz'ibaj chave rat Timoteo, masque ri vánima nuna' chi xquitiquer xcatentz'eta' cha'anin,
1TI 3:15 richin quiri' si c'o jun roma man xcatentz'eta' yan ta, rat aveteman yan apu achique chi c'aslen nic'atzin chiquicojol ri erutinamit ri Dios, ri ru-iglesia ri c'aslic Dios, ri e'ocunak rutemebal y rutz'uyubal ri kitzij, richin man nijalataj ta ruchojmil.
1TI 3:16 Y can kitzij na vi chi nimalaj rakale'n ri kitzij ri man can ta ojer ri' tuk'alajrisaj ri Dios richin nikaya' kánima riq'uin, ri quire' nu'ij: Rija' xk'alajrises chikavech riq'uin jun cuerpo achel ka-cuerpo roj vinak, Xk'alajrises roma ri Lok'olaj Espíritu chi can choj vi ruc'aslen, Xtz'etetaj coma ángeles, Xyo'ox rutzijol chique ri man israelitas ta, Xnimex chuvech ri roch'ulef, Xc'ul chicaj riq'uin nimalaj ruk'ij.
1TI 4:1 Pero ri Lok'olaj Espíritu can k'alaj ri nu'ij, chi chupan ri ruq'uisbel tiempo ec'o xtiquiya' can quij chuvech ri kitzij ri xcuke' quic'u'x riq'uin, y xa xtiquiya' quixiquin quiq'uin espíritu satzoy quino'oj vinak y quiq'uin itzel tak (tijonic, enseñanzas)
1TI 4:2 ri petenak quiq'uin vinak ri xa riq'uin ca'i' quipalaj niqui'en tz'ucun tak tzij. Ri tz'ucuy tak tzij re' man niquic'axaj ta chic ri nu'ij-pe ri cánima chi xa man utz ta ri yetajin.
1TI 4:3 Niquic'ut chi manak che'el yac'ule', y chi manak che'el natij ch'aka' che ri ruq'uiytisan can ri Dios, tok rija' eruq'uiytisan can richin chi ri quiyo'on cánima riq'uin y queteman ri kitzij, niquitij riq'uin matioxinic.
1TI 4:4 Roma ronojel ri ruq'uiytisan can ri Dios, utz, y manak roma netzeles, si nimatioxix tok nitij.
1TI 4:5 Roma riq'uin ri ru'in can ri Dios, y riq'uin oración, ch'ajch'oj nu'on ronojel.
1TI 4:6 Y rat Timoteo, riq'uin ri ye'atijoj ri quiniman ri Jesucristo pa ruvi' ri nin-ij-e chave chupan ri vuj re', rat jun utzulaj rusamajinel ri Jesucristo, ri q'uiytisan-pe ri ac'aslen chupan ri ch'abel ri cukul-vi ac'u'x, y chupan ri utzulaj (tijonic, enseñanza) ri animan-pe.
1TI 4:7 Man que'ac'ul nojin tak tzij ri yekasan ruk'ij ri Dios, achel niquitzijoj ri ixoki' nima'k chic quijuna'. Rat tatijoj-avi' achel nutijoj-ri' jun aj-tz'enel richin más utz netz'an, richin más utz ruc'uaxic na'an ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios.
1TI 4:8 Roma ri natijoj ri cuerpo, juba' oc utz nuq'uen-pe. Jac'a ri natijoj-avi' chupan ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios, c'o utz nuq'uen-pe chupan ronojel, roma c'o utz nuq'uen-pe che ri c'aslen vave' choch'ulef y che ri c'aslen ri petenak chikavech apu.
1TI 4:9 Ri ch'abel ri yitajin chubixic chave, can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin y utz chi nic'ul coma conojel.
1TI 4:10 Xa roma c'a ri' nikatij kak'ij y xa itzel nkutz'et, roma roj kayo'on-apu kavech riq'uin ri c'aslic Dios, ri Colonel quichin conojel quivech vinak, pero más quichin ri yeniman rutzij.
1TI 4:11 Ja c'a re' ri ta'ij chi tinimex y tac'utu'.
1TI 4:12 Man taya' lugar chi c'o jun nibano chave chi man jun avakale'n xaxe roma c'a rat c'ajol na. Xa catoc jun ejemplo chiquivech ri quiniman ri Jesucristo, y quiri' tabana' riq'uin ri ach'abel, riq'uin ri achique chi c'aslen nac'uaj, riq'uin ri yatojo'on pan avánima, riq'uin ri utz avánima chique conojel, riq'uin ri cukul ac'u'x riq'uin ri Jesucristo, y riq'uin ri ac'aslen ch'ajch'oj.
1TI 4:13 Chupan nril ri k'ij chi yatentz'eta', taya-avi' chi na'an leer ruch'abel ri Dios chiquivech ri quiniman ri Jesucristo, pa ruvi' ri yapaxa'an y pa ruvi' ri yatijon.
1TI 4:14 Ri xusipaj ri Dios chave chi na'an pa rusamaj, ri xac'ul tok ri e'uc'uay richin rutinamit ri Dios xquiya' quik'a' pan avi', man c'a tavok'otaj can rucusasic. Rije' ja ri Dios xbin-pe pa cánima chi xatquiya' pa ruvi' ri samaj.
1TI 4:15 Ronojel re' tatija' ak'ij richin na'an; taya-avi' chupan, richin quiri' nik'alajin chiquivech conojel ri aq'uiyilen chupan ri samaj.
1TI 4:16 Tachajij ri ac'aslen, y tachajij-avi' riq'uin ri (tijonic, enseñanza) naya', tacovij-avi' chupan, roma si quiri' na'an, xtacol-avi' rat y xque'acol ri ye'ac'axan avichin.
1TI 5:1 Man tach'olij jun achi c'o chic rujuna', xa ekal tapaxa'aj, achel can ta che atata' yach'o-vi. Quiri' mismo tabana' quiq'uin ri alabo, ekal que'apaxa'aj, achel can ta achak'-animal avi' quiq'uin.
1TI 5:2 Ri nima'k tak quijuna' ixoki', ekal que'apaxa'aj, achel na'an tok yach'o riq'uin ri ate'. Ri xtani', ekal que'apaxa'aj, achel na'an quiq'uin ri avana', pero riq'uin ch'ajch'oj avánima.
1TI 5:3 Que'ato' ri malcani' tak ixoki' ri kitzij nic'atzin quito'ic.
1TI 5:4 Pero si c'o jun malca'n-ixok ec'o ral o ec'o riy; ja rije' na'ey tiquetemaj achique ruchajixic nic'atzin niqui'en chuvech ri Dios, y tiquetemaj tiquitzolij rajil-ruq'uexel chique ri quite-quitata', roma jari' ri utz chi niqui'en y nika chuvech ri Dios.
1TI 5:5 Jac'a ri ixok ri kitzij chi malca'n y man jun nito'on richin, xaxe riq'uin ri Dios cukul-vi ruc'u'x y chi chak'a' chi pak'ij nuc'utuj ruto'ic che ri Dios y nu'on orar.
1TI 5:6 Pero ri malca'n-ixok ri xa ja ri nurayij ri ru-cuerpo ri najin riq'uin, chuvech ri Dios xa caminak, masque c'a q'ues na.
1TI 5:7 Ja jun re' ta'ij chi tinimex coma conojel ri quiniman ri Jesucristo, richin quiri' manak roma ni'an tzij chirij ri quic'aslen.
1TI 5:8 Roma si c'o jun man nipa'e' ta chuvech ri nic'atzin chique ri (ralpachel, raj-c'uaxel), y peor ri aj-chiracho, junan nu'ij chi ruyo'on can rij chuvech ri Jesucristo ri achok riq'uin xcuke-vi ruc'u'x na'ey, y más aj-mac nik'alajin que jun vinak ri man runiman ta.
1TI 5:9 Jac'a ri vuj ri nitz'ibes-vi quibi' ri malcani' tak ixoki' ri niyo'ox quito'ic, xaxe ri ixoki' sesenta chic quijuna', y xe jun bey ec'ulan can ri queyo'ox chupan.
1TI 5:10 (Chuka', ka) nic'atzin chi c'o rutzijol chi rubanon utzulaj tak favores, chi utz eruq'uiytisan ri ral, ruc'ulun quivech chiracho ri epetenak naj, ruch'ajlo'n cakan ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, eruto'on ri niquik'asaj k'axomal y rutijon ruk'ij chupan ronojel ruvech utzulaj tak favor.
1TI 5:11 Pero ri malcani' tak ixoki' ri más c'a e'ac'ola' na, man titz'ibes quibi' richin yeto'ox, roma riq'uin juba' xa niquirayij chic pe achi, y xa niquiya' can quij chuvech rusamaj ri Jesucristo roma nicajo' chic yec'ule'.
1TI 5:12 Nicoyoj-ka castigo pa quivi', roma xa man niqui'en ta ri achel xqui'ij na'ey.
1TI 5:13 Y pa ruvi' ri', ye'oc-ka k'orolaj tak ixoki', yebe chi tak jay, y man xe ta yek'oran, xa niquibanala' mololen tak tzij, xa ronojel niquijula-vi-qui', y xa ja ri man utz ta richin nitzijos ri yequitzijola'.
1TI 5:14 Roma c'a ri', ninrayij chi ri malcani' tak ixoki' ri más c'a e'ac'ola' na, quec'ule', quequiq'uiytisaj cal, utz quic'uaxic tiquibana' rupan ri cacho, y man tiquiya' lugar chique ri itzel nkojquitz'et chi niquil jun roma niqui'en tzij chikij.
1TI 5:15 Roma ec'o jujun malcani' tak ixoki' xa xquiya' yan can ri utzulaj c'aslen richin xbe cánima chirij ri nrojo' ri Satanás.
1TI 5:16 Pero jun achi o jun ixok runiman ri Jesucristo, si ec'o (ralpachel, raj-c'uaxel) malcani', ja rija' tipa'e' chuvech ri nic'atzin chique ri malcani', y mani yeruya' can chiruk'a' rutinamit ri Dios, richin quiri' ruméra ri rutinamit ri Dios nu'on richin yeto'ox ri malcani' tak ixoki' ri kitzij man jun nito'on quichin.
1TI 5:17 Can utz vi chi niyo'ox quik'ij y niyo'ox ri nic'atzin chique ri e'uc'uayon rutinamit ri Dios ri utz niqui'en che ri samaj, pero ri más nic'atzin chi quiri' ni'an chique chiquicojol rije', ja ri yetzijon ruch'abel ri Dios y yequitijoj ri rutinamit.
1TI 5:18 Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Ri bóyix tok nuch'ey ri trigo, man tixim chirutza'n, richin c'o che'el niva'. Y (chuka', ka) nu'ij chi jun samajinel can utz vi chi nitoj roma ri samaj ri nu'on. Quiri' ri tz'iban can.
1TI 5:19 Tok nisujus jun uc'uay quichin rutinamit ri Dios chavech, man xaxe yan quiri' tanimaj. Nic'atzin chi ec'o ca'i' o e'oxi' ri ye'in chi can kitzij quitz'eton ri achique niqui'ij chirij.
1TI 5:20 Jac'a ri man niquiya' ta can ri mac, que'ach'olij chiquivech conojel, richin quiri', ja jun ri ch'aka' chic tiquixi'ij-qui'.
1TI 5:21 Yin chuvech ri Dios, y ri Ajaf Jesucristo y chiquivech ri ángeles ri erucha'on ri Dios, yatinpaxa'aj rat Timoteo, chi can ja achel re nu'in-e chave ri tabana', pero na'ey chi nach'olij ri nisujus, nic'atzin navetemaj rij-ruvech ri xbanataj. Y si kitzij chi najin riq'uin mac, rat achel na'an pa quivi' ch'aka' chic, quiri' mismo ruch'olinic tabana'.
1TI 5:22 Man cha'anin yan taya' ak'a' pa ruvi' jun richin ntoc pa rusamaj ri Dios, si man aveteman ta achique chi c'aslen ruc'uan, roma riq'uin juba' xa c'o man utz ta najin riq'uin, y si quiri', ja jun rat yatakalen-apu ri rumac. Xa tatija' ak'ij chi ch'ajch'oj nic'uje' ri ac'aslen.
1TI 5:23 Y roma ri ruk'axon apan, y roma (jutakil, contin) yayavej, man chic ruyon ya' takumu', xa takumu' juba' vino.
1TI 5:24 Ec'o jujun eteman chic ri quimac na'ey chi ninic'ox ri cánima, pero ch'aka' chic, c'arunaj nuc'ut-pe-ri' ri quimac.
1TI 5:25 Quiri' mismo ri utzulaj tak favores ri ye'an, can yek'alajin-vi-pe, y ri man yek'alajin ta pe, manak che'el man ta xquek'alajin-pe jun k'ij.
1TI 6:1 Conojel ri eximil pa samaj, tiquina' pa cánima chi ri cajaf can nuc'ul-vi chi ninimex quitzij, richin quiri' man tiyok'otaj rubi' ri Dios y man tiyok'otaj ri nkutajin roj chuc'utic.
1TI 6:2 Ri samajela' ri c'o cajaf quiniman ri Jesucristo, man tiqui'en che ri cajaf chi manak cakale'n xaxe roma junan quiniman quiq'uin. Xa más jabel tiquibana' che ri quisamaj, roma ri yec'ulu ri utz ri nuq'uen-pe ri samaj, mismo quiniman ri Ajaf y can (ye'ojovex, yejo'ox). Ja c'a re' ri tac'utu' y capaxa'an pa ruvi', rat Timoteo.
1TI 6:3 Si c'o jun vinak ri jun chic vi nuc'ut, y man nrojo' ta ri chojmilaj rutzij ri Kajaf Jesucristo, ni man nrojo' ta ri utzulaj (tijonic, enseñanza) pa ruvi' ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios,
1TI 6:4 ri nic'utu quiri', nik'alajin chi ruyon nunimirisaj-ri', y man jun reteman. Xa jun vinak ri achel jun yabil ocunak riq'uin richin nuch'olila-ri' pa ruvi' tak ch'abel, y roma ri quiri' nu'on, itzel nutz'et jun vinak utz c'o, nu'on oyoval, niyok'on, itzel nunojij chiquij ch'aka' chic,
1TI 6:5 y nu'on oyoval quiq'uin ri junan yojtajnak quino'oj riq'uin, ri satznak ri kitzij chiquivech. Niquinojij chi ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios nuq'uen-pe beyomal chique. Rat tajacha-e-avi' quiq'uin.
1TI 6:6 Ri kitzij beyomal, ja ri nac'uaj jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios, y yaquicot riq'uin ri achique ruyo'on chave.
1TI 6:7 Roma tok xojalex choch'ulef, man jun achique kac'amon-pe, y tok xkujel-e, man jun achique xtikaq'uen-e.
1TI 6:8 Roma c'a ri', si c'o achique nikatij y c'o katziak, kuquicot riq'uin ri'.
1TI 6:9 Jac'a ri niquirayij yebeyomer, jari' mismo nibochi'in-ka quichin pa mac, y xa niquirarij-ka-qui' chupan ruc'amal ri yequirayij ri xa ruyon k'axomal y man jun utz nuq'uen-pe chique. Nu'on chique chi manak chic che'el yecolotaj y yerunim chupan ri camic.
1TI 6:10 Roma ruxe'el ronojel ruvech mac, ja ri ni'e avánima pa ruvi' méra. C'o ch'aka' jari' xquirayij, y tok xquina', quiyo'on chic can quij chuvech ri kitzij ri xcuke' quic'u'x riq'uin, xa quiyon xquiya-ka ri cánima pa jalajoj k'axomal.
1TI 6:11 Jac'a rat Timoteo ri rat rusamajinel ri Dios, catenimaj chuvech ronojel re'. Tatija' ak'ij chi nac'uaj jun c'aslen choj, jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios. Ticuke' ac'u'x riq'uin rija', riq'uin avánima catojo'on, cacoch'on, y (ch'uch'uj, me'l oc) avánima tabana'.
1TI 6:12 Tatzaka' avuchuk'a' richin nato' ri kitzij ri cukul kac'u'x riq'uin. Tabana' avichin che ri c'aslen ri richin jumul, roma richin xavil ri c'aslen ri' xaroyoj ri Dios tok chiquivech eq'uiy xa'ij-vi chi xaya' avánima riq'uin.
1TI 6:13 Chuvech Dios ri niyo'on ruc'aslen ronojel, y chuvech ri Jesucristo ri xc'utu chi can cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios tok xpabex-apu chuvech ri gobernador Poncio Pilato, yatinpaxa'aj-vi,
1TI 6:14 chi tanimaj ri kitzij ri achok chupan rat paxa'an-vi. Man taya' lugar chi ntoc ri man kitzij ta chucojol; tabana' chi manak roma ni'an tzij chirij, c'a titz'akat na ri k'ij tok xtuc'ut chic pe ri' ri Kajaf Jesucristo.
1TI 6:15 Rija' xtuc'ut-pe-ri' achel runojin-pe ri Dios ri utzulaj ruk'ij y Juney c'o pa ruvi' ronojel, ri Rey pa quivi' reyes, y Ajaf pa quivi' ajaf.
1TI 6:16 Xaxe rija' ri manak ruk'a' ri camic che, y pa jun nimalaj sakil c'o-vi, man jun vinak tz'eteyon richin, nis-ta man jun nitiquer nitz'eto richin. Jumul-jumul c'a tiyo'ox ruk'ij, y jumul-jumul tic'uje' rija' pa ruvi' ronojel. Amén.
1TI 6:17 Chique c'a ri beyoma' choch'ulef, ta'ij chi man (nim, tij) tiquina-ka-qui'. Man tiquiya-apu quivech riq'uin ri beyomal ri xa niq'uis, xa tiquiya' quivech riq'uin ri c'aslic Dios ri man juba' ta oc che ronojel ruvech utz nuya' chike richin nkuquicot pa ruvi'.
1TI 6:18 Ta'ij chique chi quequibana' ri utz, can ta q'uiy favor yequi'en, can ta jakal quik'a' y jakal cánima richin chi q'uiy yeto'on.
1TI 6:19 Riq'uin ri', ja yan yetajin-apu runuq'uic ruxe'el ri c'aslen ri petenak chikavech apu, richin chi niqui'en quichin che ri c'aslen ri richin jumul.
1TI 6:20 Y rat Timoteo, tabana' cuenta ri roxkonen ri Dios pan ak'a'. Man cac'uje' chiquicojol ri yebano tzij ri xa man jun utz nuq'uen-pe. Y man que'aya' pa cuenta tzij ri ni'ix chi c'o utzulaj tak no'oj niquiq'uen-pe, pero xa man quiri' ta.
1TI 6:21 Roma ec'o jujun xeniman tzij achel ri', y romari' xe'el can chupan ri kitzij ri cukul kac'u'x riq'uin. Ri ru-favor ri Dios can ta xtic'uje' aviq'uin. Amén.
2TI 1:1 Yin Pablo, yin jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi', richin chi nintzijoj ri c'aslen ri nusuj chique ri nicajo' niquiya' cánima riq'uin ri Cristo Jesús.
2TI 1:2 Chave rat Timoteo, ri rat achel nuc'ajol y can yatinjo', nintz'ibaj-vi-e ri vuj re'. Ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo can ta xtiquipokonaj avech, y ri favor y ri uxlanen ri nipe quiq'uin rije' xtic'uje' ta c'a pan avánima.
2TI 1:3 Yin ninya' matiox che ri Dios ri riq'uin ch'ajch'oj vánima ninya' ruk'ij achel quibanon-pe ri vati't-numama', y man yitane' ta chi ninya' matiox avoma tok chi chak'a' chi pak'ij yatinc'uxlaj pa tak nu-oración.
2TI 1:4 Can nuka pa nuvi' ri avok'ej, romari' ninrayij yatentz'eta' chic jun bey, richin quiri' yin tz'akat xtiquicot ri vánima.
2TI 1:5 Nuka chi nuc'u'x chi rat riq'uin ronojel avánima cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, achel xu'on ri avati't Loida y ri ate' Eunice na'ey. Y yin cukul nuc'u'x chi rat quiri' mismo rubanon ri avánima.
2TI 1:6 Roma c'a ri', ninc'uxlaj chave chi tac'asoj ruvech ri xusipaj ri Dios chave chi yatiquer na'an pa rusamaj, ri xac'ul tok yin xinya' nuk'a' pan avi'.
2TI 1:7 Roma ri espíritu ri ruyo'on ri Dios chike man rubanon ta che ri kánima chi nuxi'ij-ri', xa rubanon che chi c'o ruchuk'a', chi nojo'on, y chi nuk'il-ri' chuvech ri mac.
2TI 1:8 Roma c'a ri', man caq'uix nak'alajrisaj ruch'abel ri Kajaf. Ni man caq'uix na'ij chi aveteman nuvech yin ri yinc'o pa cárcel roma ri rubi' rija'. Pa ruq'uexel chi yaq'uix, rat riq'uin ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios chave, junan viq'uin tacoch'o' ri k'axomal ri nipe roma natzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
2TI 1:9 Ri Dios xojrucol y xojroyoj richin chi riq'uin jun c'aslen ch'ajch'oj nika'an ri nrojo' chike. Man roma ta ri utz ekabanalo'n tok xojroyoj, xa roma can quiri' vi runojin-pe pa kavi' na'ey yan chiquivech ri tiempo chi xtuya' ri ru-favor chike roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús.
2TI 1:10 Vacami xuk'alajin yan ri favor ri', roma xuka yan ri Kacolonel Jesucristo. Rija' xuchup ruchuk'a' ri camic, y riq'uin ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, xuk'alajrisaj rubey ri c'aslen ri richin jumul chikavech.
2TI 1:11 Y ri Dios xirucha' richin xinoc uc'uay rutzijol ri ch'abel ri', y richin xinoc apóstol y tijonel quichin ri man israelitas ta.
2TI 1:12 Roma c'a ri', yin vacami nink'asaj k'axomal. Pero man yiq'uix ta roma veteman achok riq'uin nuyo'on-vi-apu ri vánima, y cukul nuc'u'x chi c'o ruchuk'a' richin xtuchajij ronojel ri nujachon pa ruk'a' c'a chupan ri k'ij tok rija' xtipe chic jun bey.
2TI 1:13 Rat Timoteo, man c'a tasok'opij can ruchojmil ri ch'abel ri man jun satzoj ruc'uan ri xavac'axaj viq'uin; can jumul taya' avánima riq'uin, y pan avánima jumul catojo'on, roma xa jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús.
2TI 1:14 Riq'uin ruto'ic ri Lok'olaj Espíritu ri c'o pa tak kánima, tabana' cuenta ri utzulaj tak ch'abel ri' ri yo'on can chave.
2TI 1:15 Rat aveteman chi conojel ri quiniman ri Jesucristo pa tak tinamit richin ri Asia, achel ri Figelo y ri Hermógenes, xa xinquixutuj can.
2TI 1:16 Jac'a ri Onesíforo man xq'uix ta xinurutz'eta', masque yin ximil pa cadena vave' pa cárcel. Q'uiy (mul, paj) xuruya' ruchuk'a' ri vánima. Romari' ninrayij chi ri Ajaf xtupokonaj quivech conojel ri ec'o riq'uin chiracho.
2TI 1:17 Pa ruq'uexel chi xq'uix, rija' tok xuka vave' pa tinamit Roma, man xuxlan ta richin xirucanoj, c'a xiril na.
2TI 1:18 Romari' ninrayij chi chupan ri k'ij tok xtinic'ox ri kac'aslen, can ta xtril rupokonaxic ruvech riq'uin ri Ajaf. Roma rija' jani na xto'on vave' pan Efeso, y rat más jabel aveteman ri yitajin chubixic chave.
2TI 2:1 Roma c'a ri', rat Timoteo ri rat achel nuc'ajol, tic'uje' ruchuk'a' ri avánima chupan ri favor ri yo'on chave, roma xa jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús.
2TI 2:2 Ri ruchojmil ri ch'abel avac'axan viq'uin chiquivech eq'uiy, rat tak'asaj pa quik'a' achi'a' ri can cukul ac'u'x quiq'uin, ri can yetiquer-vi yequitijoj ch'aka' chic.
2TI 2:3 Ja jun rat tacoch'o' ri c'ayef ri nak'asaj roma rat jun utzulaj soldado richin ri Jesucristo.
2TI 2:4 Nis-ta jun soldado neruju-ri' chupan jun chic samaj ri man richin ta pa cuartel, richin quiri' nitiquer nunimaj rutzij ri uc'uayon richin.
2TI 2:5 Quiri' mismo jun ri nutij ruk'ij chupan jun atz'enen, si man nu'on ta achel ruchojmil ri nrojo' ri atz'enen, man jun sipanic xtuch'ec.
2TI 2:6 Jun samajinel pa juyu' ri can nutij ruk'ij, ja rija' ri utz chi na'ey nuc'ul ri ntel-pe chuvech ri tico'n.
2TI 2:7 Tanojij rij ri yitajin chubixic, y ri Ajaf xtu'on chave chi (xtik'ax, xtino') ronojel chavech.
2TI 2:8 Tac'uxlaj ri xuk'asaj ri Jesucristo ri riy-rumam can ri rey David. Rija' can xc'asos na vi pe chiquicojol ri anima'i', achel ruchojmil ri utzulaj ch'abel oxkonen rutzijol chuve ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak,
2TI 2:9 ri achok roma c'o c'ayef yenk'asaj pa nuc'aslen, y hasta yin ximon pa cárcel, achel xa ta yin itzel achi. Pero ri ruch'abel ri Dios man ximil ta.
2TI 2:10 Romari' yin nincoch' ronojel c'ayef ri nink'asaj pa nuc'aslen coma ri erucha'on ri Dios, richin quiri' ja jun rije' yecolotaj roma xa jun cánima niqui'en riq'uin ri Cristo Jesús. Ri nkucolotaj, ¡nimalaj ruk'ij richin jumul!
2TI 2:11 Y ri ch'abel re nintz'ibaj-e chave, can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin: Si roj nika'an chi achel roj caminak chic riq'uin rija', nikil kac'aslen riq'uin rija'.
2TI 2:12 Si nkucoch'on c'a pa ruq'uisbel, junan xtika'an gobernar riq'uin rija'. Si nikaya' can kij chuvech, quiri' mismo xtu'on rija', xtuya' can rij chikavech.
2TI 2:13 Y masque roj caca' kac'u'x riq'uin ri ru'in, rija' can nu'on-vi ri ru'in. Roma manak che'el nuya' can rij chuvech ri achique ri' rija'.
2TI 2:14 Vacami c'a, ronojel re xtin-ij-ka chave, tac'uxlaj chique ri quiniman ri Jesucristo. Chuvech ri Ajaf que'apaxa'aj chi man quequibanala' oyoval pa ruvi' tzij, roma man jun utz nuq'uen-pe, y xa nu'on chique ri ye'ac'axan chi nisatz quino'oj.
2TI 2:15 Tatija' ak'ij tac'utu-avi' chuvech ri Dios chi rat jun utzulaj samajinel ri man jun roma yaq'uix. Pa ruchojmil tatzijoj ri kitzij ruch'abel.
2TI 2:16 Jac'a ri tzij ri man jun cakale'n ri yequibila' vinak ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, que'aya' can juc'an, roma xa más nu'on che cánima ri vinak chi manak chic Dios pa quivech.
2TI 2:17 Ri quitzij ri vinak ri' xa ronojel lugar nuquiraj-vi-ri', achel nu'on ri yabil gangrena nukut ri a-cuerpo ni'e. Y chiquicojol ri yebano tzij achel ri' ec'o ri Himeneo y ri Fileto.
2TI 2:18 Rije' xa xe'el yan e chupan ri kitzij, roma niqui'ij chi ri anima'i' xec'astaj yan. Y riq'uin ri quiri' niquic'ut, ec'o ch'aka' man cukul ta chic quic'u'x riq'uin ri Dios.
2TI 2:19 Pero masque quiri' niquic'ut, ri Dios rubanon chike roj ri cukul kac'u'x riq'uin ri Jesucristo chi roj achel jun jay ri c'o covilaj rutz'uyubal banon-ka. Y quire' tz'iban pa ruvi' rutz'uyubal ri jay ri': Ri Ajaf reteman quivech ri erichin rija'. Y tz'iban chi conojel ri yeyo'on ruk'ij ri Jesucristo, tiquijacha-pe-qui' riq'uin ri mac ri yetajin.
2TI 2:20 Taya' na pe pa cuenta: Pa jun nimalaj jay man xe ta trastos ebanon riq'uin oro y riq'uin plata ec'o; xa ec'o ebanon riq'uin che' y riq'uin ulef. Ec'o nima'k tak cakale'n, y ec'o ri man jun oc cakale'n.
2TI 2:21 Roma c'a ri', nin-ij chave: Xa achique na jun ri nujach-e-ri' quiq'uin ri man jun oc cakale'n, ntoc achel jun trasto (nim, tij) rakale'n; ch'ajch'oj banon che richin nic'atzin che ri rajaf, xe chic richin nicuses richin ronojel ruvech utzulaj samaj.
2TI 2:22 Pero rat Timoteo, catenimaj-e chuvech ri man utz ta ri ni'e cánima ri alabo y ri xtani' chirij; tatija' ak'ij chi nac'uaj jun c'aslen choj, chi nicuke' ac'u'x riq'uin ri Dios, chi yatojo'on pan avánima, y chi junan avánima na'an quiq'uin conojel ri riq'uin jun ch'ajch'oj cánima niqui'ij chi erichin ri Ajaf.
2TI 2:23 Pero ri tzij ri man jun utz nuq'uen-pe y man jun cakale'n, man taya' lugar chi ye'oc pan avánima, roma tzij achel ri' xaxe oyoval niquiq'uen-pe.
2TI 2:24 Jun rusamajinel ri Ajaf, man utz ta chi banoy oyoval. Nic'atzin chi utz runo'oj quiq'uin conojel. Nic'atzin chi reteman jabel yerutijoj ri quiniman ri Jesucristo y reteman nicoch'on.
2TI 2:25 (Chuka', ka) nic'atzin chi (ch'uch'uj, me'l oc) ránima nu'ij ruchojmil ruch'abel ri Dios chique ri man junan ta niquinojij chirij. Riq'uin juba' ri Dios xtuya' lugar chi xtiquijal quino'oj, xtiquiya' can ri mac y xtiquetemaj utz-utz ri kitzij,
2TI 2:26 richin nic'astaj-pe quivech chupan ri suk'uyun quichin ri ruyo'on ri itzel pa quibey. Roma vacami ja rija' (tz'amayon, chapayon) quichin, y rubanon chique chi ja ri nrojo' rija' ri niqui'en.
2TI 3:1 Nic'atzin chi rat navetemaj chi chupan ri ruq'uisbel tiempo richin ri roch'ulef, más c'ayef xturubana'.
2TI 3:2 Roma eq'uiy ri xa quiyon xtiquiya-ka-qui' pa cuenta. Xti'e cánima pa ruvi' méra. Xtiquinimirisaj-qui'. Xtiquiya-ka quik'ij y xqueyok'on. Man xtiquinimaj ta quitzij quite-quitata'. Man xquematioxin ta, y xa manak Dios pa quivech.
2TI 3:3 Man xquepokonan ta, ni man jun perdón pa cánima. Xa ebanoy k'eban tak tzij, y man xtiquik'il ta qui' chuvech ri man utz ta ri niquirayij. Chuvi' oyoval yecataj chiquij ch'aka' chic. Itzel xtiquitz'et ri utz.
2TI 3:4 Chiquij mismo (cachbil, cach'il) xquecataj-vi, man xtiquinojij ta achique nuq'uen-pe ri yetajin. Xtiquinimirisaj-qui'. Más xticajo' ri niquirayij choch'ulef, que chuvech xticajo' ri Dios.
2TI 3:5 Rije' xtiquic'ut-qui' chi can quiniman ri Dios, pero xa man xtiquiya' ta lugar che ruchuk'a' ri Dios chi nujal quic'aslen. Rat man c'a cabin junan quiq'uin vinak achel ri'.
2TI 3:6 Roma ec'o chique rije' ri xa achique na niqui'en richin ye'oc chi tak jay, yequisetz quino'oj ixoki' ri man choj ta yenojin, ri niquina' ralal ri quimac, y achel enimon chupan jalajoj tak man utz ta ri nurayij ri cuerpo.
2TI 3:7 Ri ixoki' re' ntel cánima richin c'o niquetemaj, pero man jun bey yetiquer niquetemaj jabel ri kitzij.
2TI 3:8 Achel xqui'en ri aj-k'ija' Janes y Jambres ojer can, xquipaba-qui' chuvech ri xu'ij ri Moisés, quiri' mismo niqui'en ri achi'a' ri ye'oc chi tak cacho ri ixoki', niquipaba-qui' chuvech ri kitzij. Xa yojtajnak ri quino'oj, y man juba' xtiyo'ox qui-lugar chiquicojol ri cukul quic'u'x riq'uin ri Dios.
2TI 3:9 Pero man juba' xtiq'uiyer ri no'oj ri niquic'ut, roma xa xtik'alajin chiquivech conojel chi man jun utz niquinojij, achel xek'alajin ri aj-k'ija' Janes y Jambres ojer can.
2TI 3:10 Jac'a rat Timoteo, atzekle'en ri utzulaj tzij ri rat nutijon riq'uin. Aveteman achique rubeyal ri nuc'aslen. Aveteman ri ruc'utun ri Ajaf chuve chi nin-en. Aveteman chi cukul nuc'u'x riq'uin ri Dios, chi yicoch'on, chi yinojo'on pa vánima, y chi jumul cof yinc'o chirakan ri Dios chupan ri nink'asaj.
2TI 3:11 Aveteman ri achique chi pokon x-an chuve, y ri k'axomal nuk'asan, achel ri xink'asaj ri pa tak tinamit Antioquía, Iconio, y Listra. Chiri' jalajoj ruvech pokon x-an chuve, pero chupan ronojel re' xirucol ri Ajaf.
2TI 3:12 Y can kitzij vi chi conojel ri xa jun cánima quibanon riq'uin ri Cristo Jesús y nicajo' niquic'uaj jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios, can xti'an na vi pokon chique.
2TI 3:13 Jac'a ri itzel quic'aslen, y esatzoy no'oj, más itzel xtu'on-ka ri quic'aslen. Xtiquisetz quino'oj ri vinak, y xtisatzalo's quino'oj rije'.
2TI 3:14 Jac'a rat Timoteo, jumul cabin chupan ri xavetemaj y xaya' avánima riq'uin, roma aveteman achok quiq'uin xavetemaj-vi.
2TI 3:15 Y xe c'a rat co'ol na aveteman-pe ri tz'iban can chupan ri lok'olaj ruch'abel ri Dios ri nitiquer niyo'on utzulaj no'oj chave richin yacolotaj riq'uin ri naya' avánima riq'uin ri Cristo Jesús.
2TI 3:16 Ronojel ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, riq'uin ri Dios petenak-vi. Utz nicuses richin (tijonic, enseñanza), utz richin nichojmirises ri c'aslen man choj ta, utz richin niyo'ox pa ruchojmil ri c'aslen ri elenak-e pa rubey ri Ajaf, y utz richin ni'ix achique rubanic ri choj c'aslen,
2TI 3:17 richin chi ri ruc'aslen ri nibano rusamaj ri Dios, tz'akatisan riq'uin ronojel ri nic'atzin che richin nu'on ronojel ruvech utzulaj tak samaj richin ri Dios.
2TI 4:1 Chuvech ri Dios y ri Ajaf Jesucristo ri rubanon chic rubanic richin nunic'oj cánima ri eq'ues y ri ecaminak tok xtuc'ut-ri' chi can Rey vi, nin-ij c'a chave:
2TI 4:2 Tatzijoj ruch'abel ri Dios; ruk'ijul man ruk'ijul, rat tacovij-avi' chubixic. Tacusaj richin yak'ilon pa ruvi' tzij ri xa quiq'uin vinak epetenak-vi, richin nik'alajin chi ri ruch'abel ri Dios, jari' ri kitzij. Cach'aben riq'uin ri man utz ta najin, capaxa'an, pero ekal tac'utu' ri nic'atzin netemex.
2TI 4:3 Roma xtuka na jun k'ij tok ri vinak man chic xticajo' ta xquetijox riq'uin ri ch'abel ri man jun satzoj chupan, xa xtic'at cánima pa ruvi' ri achel nicajo' niquic'axaj, romari' xquequicanola' tijonel richin yetijox pa ruvi' ri man utz ta ri niquirayij.
2TI 4:4 Man xtiquiya' ta chic quixiquin riq'uin ri kitzij, xa riq'uin yan chic tzij nojin-pe coma vinak.
2TI 4:5 Jac'a rat tana' ronojel ri yatajin riq'uin, tacoch'o' xa achique na c'ayef pan ac'aslen, taya' rutzijol ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo chique ri man quiniman ta, y tz'akat tabana' che ri samaj ri nrojo' ri Dios chave.
2TI 4:6 Roma yin xe chic voyo'en chi nitix nuquiq'uel, y ri k'ij richin ninya' can ri roch'ulef, nakaj chic c'o-vi.
2TI 4:7 Nutijon nuk'ij richin nubanon-pe ri nurayij ri Dios, xenq'uisa' yan ri bey yo'on can pa nuvi' chi nink'asaj, y man yin elenak ta chupan ri utzulaj tzij ri nuniman.
2TI 4:8 Roma c'a ri', yacon-apu chuve ri utzulaj sipanic ri xtiyo'ox chique ri xquic'uaj jun chojmilaj c'aslen. Ri Ajaf ri chojmilaj juez xtuya' chuve ri nimalaj rajil-ruq'uexel ri' chupan ri k'ij ri ruyo'on pa ránima chi nuya', y man xe ta chuve yin xtuya-vi, xa ja jun chique conojel ri riq'uin ronojel cánima coyo'en ri k'ij tok xtipe chic jun bey.
2TI 4:9 Timoteo, tabana' favor, tatija' ak'ij quino'atz'eta' cha'anin.
2TI 4:10 Roma ri Demas xa xiruya' can, roma más xka chuvech ri c'aslen richin ri roch'ulef, y xa xbe pa tinamit Tesalónica. Ri Crescente benak pa roch'ulef Galacia. Y ri Tito benak pa roch'ulef Dalmacia.
2TI 4:11 Xaxe chic ri Lucas c'o can viq'uin. Tok xcape, ta'ij che ri Marcos chi tipe chavij, roma rija' nic'atzin chuve richin yiruto' chupan rusamaj ri Dios.
2TI 4:12 Ri Tíquico xintak-e pa tinamit Efeso.
2TI 4:13 Tok xcape, tac'ama-pe ri nuk'u' ri xinya' can chiracho ri Carpo pa tinamit Troas. Y que'ac'ama-pe ri nu-libros. Ri más yec'atzin chuve, ja ri ebanon riq'uin tz'un.
2TI 4:14 Ri Alejandro ri samajiy-ch'ich', jani na itzel ri erubanon chuve. Ri Ajaf xtuya' c'a ruq'uexel che riq'uin ri erubanalo'n.
2TI 4:15 Romari', rat tabana' cuenta avi' chuvech, roma rija' jani na xupaba-ri' chuvech ruch'abel ri Dios ri nikatzijoj.
2TI 4:16 Tok xinuc'uax na'ey (mul, paj) chuvech ri gobernador richin ninto-vi', man jun xto'on vichin, conojel xinquiya' can. Man ta c'a xtu'on ri Dios chique chi nicakalej.
2TI 4:17 Pero ri Ajaf xc'uje' viq'uin y xuya' vuchuk'a', richin quiri' voma yin xbe rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri Dios richin xquic'axaj conojel ri man israelitas ta, y can achel pa ruchi' león xirucol-vi.
2TI 4:18 Yin veteman chi ri Ajaf xquirucol chuvech ronojel ruvech itzel ri xtipe chuvij, y xquiruchajij richin xquinoc chila' chicaj riq'uin, ri achique lugar ja rija' nibano gobernar. Can ta jumul-jumul xtuc'ul ruk'ij. Amén.
2TI 4:19 Taya' qui-saludo ri Prisca y Aquila, y conojel ri ec'o pa racho ri Onesíforo.
2TI 4:20 Ri Erasto xc'uje' can pa tinamit Corinto, y ri Trófimo xinya' can pa tinamit Mileto roma niyavej.
2TI 4:21 Y rat Timoteo, tabana' favor, tatija' ak'ij yape cha'anin viq'uin na'ey chi nitiquer ru-tiempo ri tef. Ri Eubulo, ri Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri más chic ri ec'o vave' niquitak-e a-saludo.
2TI 4:22 Ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a pan avánima. Y xtic'uje' ta c'a ru-favor ri Dios iviq'uin chi'ivonojel ri rixc'o chiri'. Amén.
TIT 1:1 Yin Pablo ri yin rusamajinel ri Dios y ru-apóstol ri Jesucristo, yin takon roma ri Dios richin quiri' ri erucha'on, yento' chi niquiya' cánima riq'uin, y chi niquetemaj jabel ruchojmil ri kitzij ri yaruc'uaj chupan ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios.
TIT 1:2 Ri ruxe'el jun c'aslen quiri', ja ri noyo'ex-apu ri utzulaj c'aslen ri richin jumul, ri rusujun ri Dios na'ey chiquivech ri tiempo. Y can nuya-vi, roma ri Dios man nutz'uc ta tzij.
TIT 1:3 Tok xril ruk'ijul chi xk'alajrises ri ruch'abel, can xk'alajin-vi riq'uin ri rutzijosic ri xyo'ox pa nuk'a' roma ri Dios ri Kacolonel chi ninya'.
TIT 1:4 Chave c'a rat Tito ri can kitzij achel rat nuc'ajol roma junan cukul kac'u'x riq'uin ri Jesucristo, nintz'ibaj-vi-e ri vuj re'. Xtic'uje' ta c'a ri favor y ri uxlanen ri petenak riq'uin ri Dios y ri Kacolonel Jesucristo pan avánima, y can ta xtipokonex avech.
TIT 1:5 Ri achique roma xatinya' can pa roch'ulef Creta, ja chi nachojmirisaj ri nic'atzin chi nichojmirises pa rusamaj ri Dios, y chi pa ronojel tinamit ye'acanoj can uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo, achel ri nu'in can chave.
TIT 1:6 Jun uc'uay quichin ri quiniman, nic'atzin chi ri ruc'aslen manak roma ni'an tzij chirij. Nic'atzin chi xe riq'uin ri rixayil c'o-vi ri ránima. Ri eralc'ua'l can ta quiniman ri Jesucristo, y man ta c'o roma yetzijos chi man jun rubeyal ri quic'aslen, o chi man yeniman ta tzij.
TIT 1:7 Roma ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo, can rusamaj vi ri Dios ri achok chuvech nipa'e-vi. Nic'atzin chi ri ruc'aslen manak roma ni'an tzij chirij, man ta (nim, tij) nuna-ri', man ta cha'anin nipe royoval, man ta ruyo'on-ri' pa ruk'a' ri k'abaric, man ta ch'eyonel, y man ta benak ránima pa ruvi' méra ri man pa ruchojmil ta ruch'aquic.
TIT 1:8 Nic'atzin chi rija' nuc'ul quivech chiracho ri epetenak naj, can ta jumul nika chuvech ri utz, can ta nuna' ri najin riq'uin, can ta choj nu'on pa ruvi' ronojel, can ta k'alaj chi rujachon ruc'aslen pa ruk'a' ri Dios, can ta nitiquer nuk'il-ri' chuvech ri mac,
TIT 1:9 y can ta ruximimen pa ránima ri ch'abel ri can utz vi chi ninimex achel-achel ri c'utun chuvech, richin nitiquer nipaxa'an riq'uin (tijonic, enseñanza) ri man jun satzoj chupan, y nukasaj cánima ri yec'ulula'n ri ch'abel ri'.
TIT 1:10 Roma eq'uiy man yeniman ta tzij, xa achique na yequibila', esatzoy quino'oj vinak; y ja ri yeniman ri circuncisión ri más quiri' yebano.
TIT 1:11 Nic'atzin chi nitz'apis quichi' roma c'o jantak hasta conojel ri ec'o pa jun jay niquisetz quino'oj; y roma ch'acoj méra man pa ruchojmil ta, yetijon pa ruvi' ri man utz ta richin netemex.
TIT 1:12 Chiquicojol rije' c'o jun quivinak ri can xc'uje' no'oj riq'uin ri quire' xu'ij chiquij ri mismo ruvinak: Ri aj-Creta man jun bey niqui'ij ri kitzij. Xa e'achel itzel tak chicop. Nik'ax ruvi' yeva', y xe k'oral coma. Quiri' xu'ij ri jun achi ri'.
TIT 1:13 Y can kitzij vi ri xu'ij can. Roma c'a ri', nin-ij chave rat Tito, cof que'apaxa'aj, richin quiri' nichojmiritaj ri quic'aslen chupan ri kitzij ri cukul-vi kac'u'x.
TIT 1:14 Ta'ij chique chi man tiquiya' quixiquin riq'uin nojin tak tzij ri yequibila' ri israelitas, nis-ta riq'uin mandamientos ri xa quiq'uin vinak ri quiyo'on can quij chuvech ri kitzij epetenak-vi.
TIT 1:15 Ri ch'ajch'oj quic'aslen, ch'ajch'oj niquitz'et ronojel. Jac'a ri vinak itzel quic'aslen y man quiniman ta ri Dios, itzel niquitz'et ronojel, roma quich'abakirisan ri quino'oj y ri cánima.
TIT 1:16 Niqui'ij chi queteman runo'oj ri Dios, pero riq'uin ri achique chi c'aslen quic'uan, nik'alajin chi xa man quiri' ta. Roma xa nimulu ránima ri Dios ri yetajin riq'uin, man yeniman ta tzij, y man jun yec'atzin-vi che ronojel utzulaj tak rusamaj ri Ajaf.
TIT 2:1 Jac'a rat Tito, xa achique na ri ruc'uan-ri' riq'uin ri ch'abel ri jabel nkurutijoj y man jun satzoj chupan, jari' tatzijoj.
TIT 2:2 Ri achi'a' c'o chic quijuna', can ta niquina' ri yetajin riq'uin, can ta niquic'ut-qui' chi utz niyo'ox quik'ij, can ta niquinojij jabel ri yequibanala', can ta chojmirisan quic'aslen chupan ri kitzij ri cukul-vi kac'u'x, can ta ye'ojo'on pa cánima y can ta yecoch'on.
TIT 2:3 Quiri' mismo ri ixoki' c'o chic quijuna', can ta yek'alajin chi utz chi niyo'ox quik'ij, man ta ebanoy k'eban tak tzij, man ta quiyo'on-qui' pa ruk'a' ri k'abaric, y can ta niquic'ut ri c'o rakale'n,
TIT 2:4 richin niquichojmij chiquivech ri ixoki' ri c'a man jani q'uiy quijuna' chi quecajo' ri cachijil y ri cal,
TIT 2:5 chi tiquinojij jabel ri yequibanala', chi tiquic'uaj jun ch'ajch'oj c'aslen, chi jabel tiquichajij rupan ri cacho, chi utz quino'oj tiquibana', chi queniman chiquivech ri cachijil, richin quiri' man tiyok'otaj ruch'abel ri Dios.
TIT 2:6 Quiri' mismo ri achi'a' ri man jani can ta q'uiy quijuna', que'apaxa'aj chi tiquinojij jabel ri yequibanala'.
TIT 2:7 Rat mismo cac'atzin chi ejemplo riq'uin ri na'an ri utz pan ac'aslen. Tok yatijon, nic'atzin nik'alajin chi pa ruchojmil nac'ut ruch'abel ri Dios y tik'alajin chi can c'o rakale'n ri na'ij.
TIT 2:8 Que'acusaj ch'abel ri man jun satzoj chupan y manak roma ni'ix tzij chirij, richin quiri' ri itzel ye'ac'axan, xa xqueq'uix, roma man niquil ta achique niqui'ij chivij rix ri iniman ri Jesucristo.
TIT 2:9 Que'apaxa'aj ri c'o cajaf; ta'ij chique chi tiquinimaj quitzij. Can ta nika chiquivech ri cajaf ri achique niqui'en che xa achique na samaj ri niyo'ox chiquik'a', y man quec'ulula'n-apu.
TIT 2:10 Man c'a que'elak'; tiquic'utu-qui' chi echoj pa ruvi' ronojel, richin quiri' chupan ronojel xtik'alajin rakale'n ri (tijonic, enseñanza) ri c'utun chikavech roma ri Dios ri Kacolonel.
TIT 2:11 Quiri' ri tac'utu', roma ri ru-favor ri Dios xuk'alajin richin chi conojel c'o che'el yecolotaj.
TIT 2:12 Ri favor ri' nuc'ut chikavech chi tikaya' can kij chuvech ri c'aslen quichin ri manak Dios pa quivech, y chuvech ri man utz ta ri nirayix pa ruvi' ri roch'ulef, y can ta nikana' ri achique nkutajin riq'uin y nikac'uaj jun c'aslen choj ri nuya' ruk'ij rija'.
TIT 2:13 Jari' ri utz chi nika'an chupan koyo'en chi nikatz'et ri benak kánima chirij ri can utzulaj tzij xtu'on chike, y chupan koyo'en ri k'ij tok xtik'alajin ruk'ij ri nimalaj ka-Dios y Kacolonel Jesucristo.
TIT 2:14 Rija' man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic pa kaq'uexel. Quiri' xu'on richin xojrulok' chic pe chuxe' ronojel ri kac'ayin-vi-ki' ri man ruc'uan ta ri' riq'uin ri ru-ley, richin chi xu'on ch'ajch'oj chike roma xrojo' chi roj jun tinamit ri can richin rija', ri ni'e kánima chirij rubanic utzulaj tak favores.
TIT 2:15 Riq'uin c'a ronojel re nutz'iban chave y riq'uin ri autoridad yo'on chave, catijon, capaxa'an, y tabana' chi nika cánima ri achok chique yach'o-vi. Y man taya' lugar chi man jun avakale'n ni'an chave.
TIT 3:1 Tito, tac'uxlaj chique ri quiniman ri Jesucristo chi queniman tzij, chi tiquiya-qui' chuxe' quitzij ri yebano gobernar y ri autoridades, y tiquiya' pa cánima chi nicajo' niqui'en xa achique na utzulaj favor.
TIT 3:2 Man itzel quech'o chiquij vinak, man tiqui'en oyoval. Pa ruq'uexel ri', utz quino'oj tiquibana', can ta (ch'uch'uj, me'l) cánima quiq'uin conojel.
TIT 3:3 Roma ri jun bey can, roj mismo man jun kano'oj xojnojin. Man xojniman ta tzij. Roj satznak. Xojxime' chupan jalajoj ruvech man utz ta ri xekarayij y xbe kánima pa ruvi'. Itzel xkana' pa kánima chiquij ch'aka' chic, y nkukukut chiquij ri utz ec'o; itzel xojtz'et, y itzel xkatz'etela-ki' quiq'uin ch'aka' chic.
TIT 3:4 Pero tok xk'alajin chi ri Dios ri Kacolonel utz runo'oj nu'on, y chi rija' conojel yerojo',
TIT 3:5 xojrucol chupan ri kamac, pero man roma ta ekabanalo'n ri choj. Rija' xojrucol roma nipokonan, roma xu'on ch'ajch'oj chike chupan jun c'ac'ac' alaxic, y xujal kac'aslen roma ri Lok'olaj Espíritu
TIT 3:6 ri man xuq'ueq'uej ta xuya-pe che ri Jesucristo richin (xuk'ej, xuk'ij) pa kavi'.
TIT 3:7 Quiri' xu'on ri Dios richin chi roj ri banon chic chike roma ri ru-favor chi man jun kamac nikakalej chuvech, xtiyo'ox chike ri ruyacon-apu rija' chike achel koyo'en, y ri' ja ri c'aslen ri richin jumul.
TIT 3:8 Ri yitajin chubixic chave can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin, y ninjo' chi rat man yatane' chubixic, richin quiri' ri quiniman ri Dios niquiya' pa cánima yequi'en utzulaj tak favores. Roma ronojel re' can utz vi, y nic'atzin chique conojel.
TIT 3:9 Jac'a ri c'oton tak tzij ri xa man jun utz nuq'uen-pe, achel ri natzijoj ri xequibanala' ri ojer tak ivati't-imama', o ri oyoval y ri tzij ri ye'an pa ruvi' ri achique nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, que'aya' can juc'an, roma ronojel ri' xa man jun ruchojmil y man jun utz nuq'uen-pe.
TIT 3:10 Si c'o jun nibano chique ri quiniman ri Jesucristo chi man junan ta chic cánima, ta'ij che chi man chic tu'on quiri', y si nic'atzin, ta'ij chic jun bey che. Si man niniman ta, man chic tac'ul ruvech,
TIT 3:11 roma ri nibano quiri', nik'alajin chi xa satznak, xa mac najin riq'uin, y ruyon nroyoj-ka castigo pa ruvi'.
TIT 3:12 Tok xtintak-e ri Artemas o ri Tíquico aviq'uin chiri' pa Creta, tatija' ak'ij chi yabe pa tinamit Nicópolis richin nikac'ul-ki' chiri', roma nunojin chi yinec'uje' chiri' ri tiempo richin tef.
TIT 3:13 Tabana' ronojel ri yatiquer na'an chuto'ic ri Zenas ri jabel reteman ruchojmil ri ley; quiri' mismo ri Apolos, taya-e ri nic'atzin chique richin ri quibey, richin quiri' c'o niquicusaj richin xque'uka viq'uin.
TIT 3:14 Ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o chikacojol, ja jun rije' tiquetemaj tiquiya' pa cánima chi yequi'en utzulaj tak favores ri kitzij nic'atzin chi ni'an, richin quiri' ri quic'aslen man ta achel jun che' ri man jun bey nuya' ruvech.
TIT 3:15 Conojel ri ec'o viq'uin niquitak-e a-saludo. Rat taya' qui-saludo ri can nkojcajo' roma junan kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo. Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
PHM 1:1 Yin Pablo, yin yo'on pa cárcel roma rubi' ri Jesucristo. Yin y ri Timoteo ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, nika'an-e ri vuj re' chave rat Filemón ri jani na yatkajo', y junan nika'an rusamaj ri Ajaf aviq'uin.
PHM 1:2 Chave rat, che ri xta Apia ri nikajo' pa rubi' ri Ajaf ri runiman, che ri Arquipo ri junan katijon kak'ij riq'uin pa rusamaj ri Jesucristo, y chique ri quiniman ri Jesucristo ri niquimol-qui' chi'avacho, quire' ri nikarayij pan ivi':
PHM 1:3 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
PHM 1:4 Ninya' matiox che ri Dios avoma rat Filemón, y jumul yatinc'uxlaj pa tak nu-oración,
PHM 1:5 roma ninvac'axaj chi rat jumul cukul ac'u'x riq'uin ri Kajaf Jesús y can najo' rija' y conojel ri erichin ri rutinamit ri Dios.
PHM 1:6 Ninc'utuj che ri Dios chi tok natzijoj ri achok riq'uin cukul-vi ac'u'x, xtic'atzin richin netemex jabel ronojel ri favor ri ic'ulun roma xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús.
PHM 1:7 Roj jani na nkuquicot y can xuna' ruchuk'a' ri kánima riq'uin ri ye'ajo' ri rutinamit ri Dios, roma ri cánima rije', jani na qui' xuna' avoma rat ri junan kaniman ri Jesucristo aviq'uin.
PHM 1:8 Romari' yin, masque ri Jesucristo rubanon chuve chi c'o nuk'a' richin nin-ij chave ri achique nic'atzin chi na'an, pero man quiri' ta nin-en.
PHM 1:9 Más utz ninc'utuj jun quemelal chave, roma can nikajo-ki' chikavech. Rat aveteman chi yin ja xirijix, y pa ruvi' ri', vacami yin yo'on pa cárcel roma rubi' ri Jesucristo.
PHM 1:10 Ninc'utuj quemelal chave pa ruvi' ri Onésimo, roma rija' valc'ua'l chuvech ri Dios, roma vave' pa cárcel xunimaj-vi ri Jesucristo riq'uin ri xintzijoj che.
PHM 1:11 Rija' pa na'ey, man can ta xaruto' utz, jac'a ri vacami can xtic'atzin ri rusamaj chave rat, achel nic'atzin chuve yin.
PHM 1:12 Y riq'uin ri nintak chic e ri Onésimo aviq'uin, tabana' chi can achel ja yin nac'ul nuvech.
PHM 1:13 Yin xinrayij chi ri Onésimo c'a xc'uje' ta vave' viq'uin pan aq'uexel, richin yirilij re pa cárcel ri yinc'o-vi roma nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
PHM 1:14 Pero man jun achique xinjo' xin-en ri man ta xatinc'ulubej pa ruvi', richin quiri' si na'an favor chi natak chic viq'uin, man ta roma chi manak chic jun bey chavech, xa roma jari' naya' pan avánima chi na'an.
PHM 1:15 Riq'uin juba' ri achique roma xel-e ri Onésimo aviq'uin jun tiempo, jare': chi ri vacami xtitzolij aviq'uin richin jumul.
PHM 1:16 Pero man xe ta chic lok'on asamajinel, vacami más chuvech jun asamajinel, roma rija' jun ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin. Yin can ninjo' rija', y veteman chi rat más xtajo' que chinuvech yin, man xe ta roma chi asamajinel, xa roma chi jun kabanon pa rubi' ri Ajaf riq'uin.
PHM 1:17 Roma c'a ri', si rat nana' chi kitzij junan kánima aviq'uin, utz tac'ulu' ruvech ri Onésimo, achel can ta ja yin nac'ul nuvech.
PHM 1:18 Pero si rija' c'o man utz ta rubanon can chave, o si c'o ruc'as aviq'uin, taya-ka pa nubi' yin.
PHM 1:19 Yin Pablo riq'uin nuk'a' nintz'ibaj-e chave chi xtintoj ri ruc'as. Pero man tamestaj chi rat, rat achel jun aj-c'as viq'uin roma ri c'ac'ac' ac'aslen xavil riq'uin ri Jesucristo.
PHM 1:20 Rat Filemón ri junan kaniman ri Jesucristo aviq'uin, ninjo' chi na'an ri favor ri ninc'utuj chave pa ruvi' ri Onésimo, roma xa jun kabanon riq'uin ri Ajaf aviq'uin. Pa rubi' ri Ajaf, tabana' che ri vánima chi qui' nuna'.
PHM 1:21 Y ri nintz'ibaj-e ri vuj re' chave, cukul nuc'u'x aviq'uin chi rat jun nimey tzij, roma veteman chi man xe ta ri favor ri ninc'utuj chave ri xta'an, xa can xta'an más.
PHM 1:22 Quiri' mismo ninc'utuj favor chave chi tabana-apu rubanic ri lugar ri xquinec'uje-vi tok (xquinapon, xquinebos) iviq'uin, roma yin voyo'en chi ri Dios can quiri' vi xtu'on roma ri i-oraciones.
PHM 1:23 Ri Epafras ri junan roj yo'on pa cárcel riq'uin roma rubi' ri Cristo Jesús, nutak-e a-saludo.
PHM 1:24 Quiri' mismo ri Marcos, ri Aristarco, ri Demas y ri Lucas ri junan roj rusamajela' ri Dios quiq'uin, niquitak-e a-saludo.
PHM 1:25 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a pa tak ivánima chi'ivonojel. Amén.
HEB 1:1 Ri ojer can, ri Dios jalajoj tak tiempo y jalajoj rubanic xucusaj richin xch'o chique ri te'ej-tata'aj richin ri rutinamit, y ja ri profetas xerucusaj richin xek'alajrisan ri ruch'abel chiquivech.
HEB 1:2 Jac'a chupan ri ruq'uisbel tak tiempo ri rojc'o-vi, ri Dios ja ri Ruc'ajol rucusan richin nich'o chike, ri achok pa ruk'a' xuya-vi richin ntoc rajaf ronojel. Y mismo ri Ruc'ajol xucusaj richin rubanon ronojel ri xrojo' chi xec'uje'.
HEB 1:3 Riq'uin ri Ruc'ajol nitz'intz'ot-vi ri nimalaj ruk'ij ri Tata'aj, y tzak achel-achel ri Tata'aj, quiri' mismo ri Ruc'ajol, ri uc'uayon ronojel riq'uin ri rutzij ri c'o ruchuk'a'. Romari', tok ch'ajch'oj chic rubanon chike chuvech ri kamac, xtz'uye-apu chicaj pa rutz'uyubal pa ru-derecha ri nimalaj Rey ri can c'o ruk'ij.
HEB 1:4 Y achel x-an chi más c'o ruk'ij que chiquivech ri ángeles, quiri' mismo ri rubi' ri xyo'ox, más c'o rakale'n que chuvech quibi' ri ángeles.
HEB 1:5 Roma ri Dios man jun bey quire' ru'in che jun ángel: Rat, rat Nuc'ajol. Vacami xatinc'ut chiquivech chi ja yin ri yin yayon ac'aslen. Y pa ruvi' jun ángel man jun bey quire' ru'in: Yin, yin Tata'aj pa ruvi', Y rija' Nuc'ajol. Man jun bey ru'in quiri'.
HEB 1:6 Y jun bey chic ri Dios quire' nu'ij tok nutak choch'ulef ri Ruc'ajol ri más c'o ruk'ij que chiquivech conojel: Conojel ri nu-ángeles tiquiya' ruk'ij ri Nuc'ajol. Quiri' ri tz'iban can.
HEB 1:7 Jac'a pa quivi' ri ángeles, ri ruch'abel ri Dios quire' nu'ij: Ri ru-ángeles erusamajela' y nu'on chique achel cak'ik', Y achel ruxak-k'ak'.
HEB 1:8 Pero che ri Ruc'ajol, quire' nu'ij: Jumul-jumul xta'an gobernar, rat Dios, Y ri ruc'u'x ri a-gobierno ja chi pa ruchojmil na'an gobernar.
HEB 1:9 Nika chavech ri choj, y itzel natz'et ri man choj ta. Romari' ri Dios, ri a-Dios rat, (xuk'ej, xuk'ij) aceite pan avi'. Xu'on chave chi más xaquicot que chiquivech ri más chic (avachbil, avach'il).
HEB 1:10 Y jun chic ri xu'ij che ri Ruc'ajol, jare': Rat Ajaf, pa na'ey xa'an ri roch'ulef, Y riq'uin ak'a' xa'an-vi ronojel ri c'o chicaj.
HEB 1:11 Pero c'o na jun k'ij xqueq'uis, jac'a rat jumul ratc'o. Ri caj y ri roch'ulef xa yerijix, achel nitziakir jun tziek.
HEB 1:12 Xque'abus-e y xquejal-e achel ni'an che jun tziek. Jac'a rat, ja' achi-avech richin jumul, Man jun bey xcarijix. Quiri' xu'ij ri Dios.
HEB 1:13 Y ri Dios man jun bey quire' ru'in che jun ángel: Catz'uye-pe pa nu-derecha, C'a ja tok xquenya' chuxe' avakan ri itzel yatquitz'et. Man jun bey ru'in quiri' che jun ángel.
HEB 1:14 Roma ri ángeles e-espíritu, y erusamajela' ri Dios ri yetak richin yequito' ri xquecolotaj.
HEB 2:1 Y roma ronojel re xka'ij yan ka, nic'atzin chi más nikaya' kaxiquin riq'uin ri ch'abel kac'axan, richin quiri' man xa c'ate nikana', juc'an chic nkuje'el-vi riq'uin ri kac'aslen.
HEB 2:2 Roma ri ley ri xuquiya-ka ri ángeles choch'ulef can xtzakon na vi ri nu'ij, y xa achique na k'ajon tzij y man niman ta tzij x-an chuvech ri ley ri', can xuc'ul na vi rajil ri achel utz chi nuc'ul.
HEB 2:3 Y romari', ¿achel c'a xtikacol-ki' chuvech rajil, si nkumestaj pa ruvi' ri nimalaj favor ri x-an chike chi xojcolotaj? Ri favor re' ja ri Ajaf Jesús na'ey xyo'on rutzijol, y ri xe'ac'axan ruchojmil riq'uin rija', xquik'asaj rutzijol chike.
HEB 2:4 Y ri Dios xuc'ut chi can kitzij vi ri xquitzijoj. Roma xuc'ut nimalaj retal ri ruchuk'a', xu'on chi xebanataj ri man jun bey etz'eton, xu'on jalajoj tak milagros, y xu'on chi roma ri Lok'olaj Espíritu, xjachalo'x uchuk'a' chique ri quiniman rija' richin xequibanala' jalajoj ruvech samaj, achel xrojo' rija'.
HEB 2:5 Quiri' nin-ij chive, roma ri Dios man chuxe' ta quitzij ángeles xuya-vi ri jun chic roch'ulef ri petenak más chikavech-apu, ri nkutajin chubixic chive,
HEB 2:6 pero chupan ruch'abel ri Dios, c'o jun quire' rutz'iban can: Ri vinak man jun ruk'ij chi rat nac'uxlaj-pe, Nis-ta man jun rakale'n chi quiri' nuka chi'ac'u'x.
HEB 2:7 Pero xa'an che chi juba' ma nril quik'ij ri ángeles, Chi can c'o rakale'n y c'o ruk'ij. Xacusaj can ajaf pa ruvi' ronojel ri abanon riq'uin ri ak'a',
HEB 2:8 Abanon che chi c'o ruk'a' che ronojel. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can. Tok ri tz'iban can re' nu'ij chi ri Dios rucusan can ri vinak chi ajaf pa ruvi' ronojel, nu'ij tzij chi ri vinak, man jun achique ri man ta c'o ruk'a' che. Pero man jani tikatz'et chi ronojel c'o ruk'a' che.
HEB 2:9 Pero nikatz'et ri Jun ri x-an che chi más juba' oc ruk'ij que chiquivech ri ángeles, y ri' ja ri Jesús ri x-an che vacami chi c'o rakale'n y nimalaj ruk'ij, roma xuk'asaj k'axomal ri xc'amo-e pa camic. Y roma ru-favor ri Dios tok xk'ax pa camic koma konojel.
HEB 2:10 Roma ri Dios ri achok richin ronojel ri c'o y achok roma banon ronojel, rija' xu'on ri achel utz chi nibanataj. Roma rija' richin yeruq'uen-pe eq'uiy ralc'ua'l chupan ri nimalaj ruk'ij, xu'on chi chupan k'axomal xtz'akat-vi ruc'aslen ri jakoy quibey ri yecolotaj.
HEB 2:11 Roma ri nich'ajch'ojrisan y ri ni'an ch'ajch'oj chique, xaxe riq'uin Jun epetenak-vi. Romari' ri Jesús man niq'uix ta nu'ij ruchak' chique.
HEB 2:12 Roma ri Jesucristo quire' ru'in: Ajaf Dios, yin xtinya' atzijol rat chique ri junan roj avalc'ua'l quiq'uin. Xtinbixaj ri abi' junan quiq'uin ri niquimol-qui' richin niquiya' ak'ij.
HEB 2:13 Y juc'an chic che ruch'abel ri Dios, quire' xu'ij: Yin can xticuke' nuc'u'x riq'uin ri Dios. Y ja chic jun re' ri xu'ij: Vave' yinc'o-vi, junan quiq'uin ralc'ua'l ri Dios ri eruyo'on pa nuk'a'. Quiri' xu'ij ri Jesucristo.
HEB 2:14 Romari' achel ri eralc'ua'l ri Dios c'o qui-cuerpo y quiquiq'uel, ja jun ri Jesucristo xc'uje' ru-cuerpo y ruquiq'uel, richin quiri' riq'uin ri rucamic ri ru-cuerpo, xuq'uis ruchuk'a' ri rajaval ri camic, y ri' ja ri itzel.
HEB 2:15 Quiri' xu'on richin xeruquir conojel ri chi ronojel quic'aslen eximil pa ruk'a' ri (ximbiri'il, ximbiri'y) roma niquixi'ij-qui' chuvech ri camic.
HEB 2:16 Roma can k'alaj chi man xpe ta chiquito'ic ángeles, xa chiquito'ic riy-rumam can ri Abraham.
HEB 2:17 Romari' xc'atzin chi rija' achel-achel ri ch'aka' chic ralc'ua'l ri Dios ri e'ocunak ruchak', richin quiri' xtiquer xoc Nimalaj Sacerdote ri nipokonan y nu'on-apu ronojel ri nic'atzin richin chi ri Dios nu'on perdonar quimac ri tinamit.
HEB 2:18 Y roma rija' mismo xuna' k'axomal tok ri itzel xutij ruk'ij richin can ta xrojo' xutakchi'ij pa mac, romari' c'o ruchuk'a' richin yeruto' ri yetakchi'ix chi can ta niqui'en mac.
HEB 3:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, y rix richin chic ri lok'olaj rutinamit ri Dios, y rix oyon richin yixec'uje' chicaj, nin-ij c'a chive: Roma ronojel re nutz'iban-e chive, romari' tiya' utz-utz pa cuenta ri Cristo Jesús, ri rutakon ri Dios chikacojol y Nimalaj Sacerdote pa ruvi' ri ch'abel ri kaniman y nikatzijoj.
HEB 3:2 Ri Cristo Jesús niniman chuvech ri xyo'on richin chupan ri samaj re', achel xniman ri Moisés tok xc'uje' pa quivi' ri aj pa racho ri Dios.
HEB 3:3 Y achel jun tata'aj jari' ri más c'o ruk'ij chiquivech ri ec'o riq'uin pa jay, quiri' mismo ri Jesús can nuc'ul-vi chi más c'o ruk'ij que chuvech ri Moisés.
HEB 3:4 Roma ronojel familia c'o tz'ucuyun-pe richin, pero ri tz'ucuyun can ronojel, ja ri Dios.
HEB 3:5 Can kitzij vi chi ri Moisés xniman tok xc'uje' pa quivi' ri aj pa racho ri Dios, pero xa choj samajinel, y ri xbix che chi tubana' y tu'ij, xc'atzin yan chi retal ri xteleses rutzijol tok xtik'ax más ri tiempo.
HEB 3:6 Quiri' mismo ri Jesucristo niniman pa quivi' ri aj pa racho ri Dios, pero man samajinel ta, can Ruc'ajol vi ri Dios. Y roj, roj aj pa racho, si c'a pa ruq'uisbel man nikaya' ta can chi cukul kac'u'x, y can nikana' chi c'o rakale'n chi koyo'en-apu ri k'ij chi nikil ri favor ri sujun chike.
HEB 3:7 Romari' ri Lok'olaj Espíritu quire' ru'in can chupan ri ruch'abel ri Dios: Si vacami niya' ixiquin che ri nu'ij ri Dios chive,
HEB 3:8 Man ticovirisaj ri ivánima, Achel xqui'en rutinamit ri Dios ri pa chakijlaj tz'iran ulef chupan ri k'ij tok xquiyec royoval riq'uin xcajo' xquitz'et si kitzij chi nuya' castigo pa quivi'.
HEB 3:9 Chiri' ri Dios quire' xu'ij: Rije' masque riq'uin quivech xquitz'et ri milagros ri xen-en cuarenta juna', Pero xquinak voyoval riq'uin xcajo' xquitz'et si kitzij chi ninya-pe castigo pa quivi'.
HEB 3:10 Y xa roma ri quiri' xqui'en, xpe voyoval chique ri te'ej-tata'aj richin ri nutinamit. Y romari' xin-ij: Jumul niquixutuj-e ri cánima viq'uin; Ri utzulaj bey nuc'utun chiquivech, niqui'en chi achel man ta queteman.
HEB 3:11 Romari', ja tok catajnak voyoval chiri', xin-en jurar y xin-ij: Man jun bey xtinya' lugar chique chi ye'oc pan uxlanen viq'uin. Quiri' xu'ij ri Dios.
HEB 3:12 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, tibana' cuenta ivi', man ta c'o jun chive ri xa itzel ránima y man cukul ta ruc'u'x y romari' nuxutuj-e-ri' riq'uin ri c'aslic Dios.
HEB 3:13 Ri más nic'atzin chi ni'en chivech, ja chi k'ij-k'ij tipaxa'aj-ivi', utz c'a rojc'o na chupan tak ri k'ij richin ri vacami. Quiri' tibana', richin quiri' nis-ta jun chive nicovir ránima pa ruk'a' ri mac ri nisatzo ivichin.
HEB 3:14 Roma can kitzij vi, chi jun chic banon chike riq'uin ri Ruc'ajol, si roj c'a quiri' na cukul kac'u'x c'a pa ruq'uisbel achel xka'an pa na'ey.
HEB 3:15 Man tikamestaj ri tz'iban chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Si vacami niya' ixiquin che ri nu'ij ri Dios chive, Man ticovirisaj ri ivánima achel xqui'en ri rutinamit tok xquiyec royoval. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
HEB 3:16 Y, ¿achique c'a ri xeyaco royoval ri Dios, masque quic'axan chic ri achique xu'ij chique? Ja conojel ri xe'eleses-pe roma ri Moisés pa roch'ulef Egipto.
HEB 3:17 Y, ¿achok quiq'uin xkukut-vi ránima ri Dios cuarenta juna'? Ja quiq'uin ri xeq'uis can pa chakijlaj tz'iran ulef roma xequibanala' mac.
HEB 3:18 Y, ¿achok chique xu'on-vi jurar ri Dios chi can man xtuya' ta lugar chique chi ye'oc riq'uin pan uxlanen? Ja chique conojel ri man xcajo' ta xeniman tzij.
HEB 3:19 Riq'uin ri', nikatz'et chi roma man cukul ta quic'u'x riq'uin ri Dios tok man xetiquer ta xe'oc chupan ri uxlanen.
HEB 4:1 Roma c'a ri', tikaxi'ij-ki', utz ri c'a quiri' na nisuj chike chi c'o che'el nkujoc chupan ri uxlanen ri nusuj ri Dios. Man xa tibanataj chi c'o jun chive ri xa man ntoc ta chupan ri uxlanen ri'.
HEB 4:2 Quiri' nin-ij chive, roma achel xtzijos chike roj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nikil ri uxlanen, quiri' mismo ri ojer, xtzijos ruchojmil ri uxlanen chique. Pero man jun utz xuq'uen-pe chique chi xquic'axaj ri ch'abel, roma man xcuke' ta quic'u'x riq'uin ri xquic'axaj.
HEB 4:3 Jac'a roj ri cukul kac'u'x riq'uin ri rutzijol, can nkujoc-vi chupan ri uxlanen ri nusuj ri Dios, achel xuc'uxlaj rija' tok quire' xu'ij: Ja tok catajnak voyoval chiri', xin-en jurar y xin-ij: Man jun bey xtinya' lugar chique chi xque'oc pan uxlanen viq'uin. Quiri' xu'ij ri Dios, masque rija' xe tok xuq'uis can rubanic ri roch'ulef, ruchojmirisan can ronojel.
HEB 4:4 Roma chupan ri tz'iban can, quire' nu'ij pa ruvi' ri séptimo k'ij: Ri Dios tok xuq'uis can rubanic ronojel ri xrojo' chi xtz'ucutaj can, xuxlan che ri samaj ri' chupan ri séptimo k'ij.
HEB 4:5 Y achel ri xin-ij yan ka, ri Dios quire' xu'ij chiquij ri man xeniman ta: Man jun bey xtinya' lugar chique chi xque'oc pan uxlanen viq'uin, xcha'.
HEB 4:6 Y roma k'alaj chi c'a c'o na che'el ye'oc chic ch'aka' chupan ri uxlanen ri sujun, y roma xa man xe'oc ta ri israelitas ri achok chique xyo'ox-vi na'ey ri utzulaj rutzijol ri uxlanen ri' roma man xeniman ta;
HEB 4:7 romari' tok xk'ax q'uiy tiempo, ri Dios xusuj chic jun bey ri uxlanen. Roma ri Dios xuya' pa ránima ri David chi xu'ij ri ch'abel ri xin-ij yan ka ri quire' nu'ij: Si vacami niya' ixiquin che ri nu'ij ri Dios chive, Man ticovirisaj ri ivánima. Quiri' xuya' ri Dios pa ránima ri David.
HEB 4:8 Roma xa ta ri Josué xuya' ri kitzij uxlanen chique rutinamit ri Dios pa roch'ulef Canaán, ri Dios man ta chic xucha' jun k'ij pa ru-tiempo ri David richin xusuj chic jun bey ri uxlanen.
HEB 4:9 Y romari', roj ri roj rutinamit ri Dios, c'a c'o na jun uxlanen kichin, achel xuxlan rija' chupan ri séptimo k'ij.
HEB 4:10 Roma ri ocunak chic pan uxlanen riq'uin ri Dios, ja jun rija' uxlanak chuvech samaj, achel xuxlan ri Dios chuvech ri rusamaj.
HEB 4:11 Roma c'a ri', tikatija' kak'ij chi nkujoc pan uxlanen riq'uin ri Dios, richin quiri' nis-ta jun xtuxutuj-e-ri' riq'uin xa roma man niniman ta, achel xquixutuj-e-qui' ri kati't-kamama' ojer can.
HEB 4:12 Roma ri ch'abel ri nu'ij ri Dios, can q'ues, y c'o ruchuk'a' richin nu'on samaj, y más c'o rey que chuvech jun ch'ich' ri ca'i' c'o-vi rey. Roma ri ch'abel ri' nitiquer nujak ri ivánima y ri i-espíritu, y ri achique lugar quiyukulu'n-vi-qui' ri ibakil, y ri rupan ri ibakil, y nrelesaj-pe pa sakil ronojel ri nik'ax pan ivánima y ronojel ri ninojij chi ni'en.
HEB 4:13 Y man jun achique ruq'uiytisan ri Dios ri man ta k'alaj chuvech, xa k'alaj rij-ruvech ronojel chuvech ri Jun achok chuvech xteka'ij-vi ronojel ri xka'an-e pa kac'aslen.
HEB 4:14 Vacami c'a, roj ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios ri ocunak Nimalaj ka-Sacerdote chuvech ri Dios chila' chicaj. Roma c'a ri', cof kuc'uje' chupan ri utzulaj ch'abel ri kaniman y nikatzijoj.
HEB 4:15 Roma ri Nimalaj ka-Sacerdote reteman achique nikana' tok manak kuchuk'a', y nupokonaj kavech, roma achel ri jalajoj rubeyal ri nicanox chikij richin nkuka pa mac, quiri' mismo xucusaj ri itzel richin can ta xrojo' xutakchi'ij pa mac rija', pero rija' man jun bey xu'on jun mac.
HEB 4:16 Roma c'a ri', cukul kac'u'x kujel-apu riq'uin ri Dios ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel ri nilitaj-vi favor, richin quiri' nikil rupokonaxic kavech riq'uin, y nikil ri kato'ic ri nic'atzin.
HEB 5:1 Xa achique na achi nicha'ox chiquicojol ri israelitas richin ntoc nimalaj sacerdote, ri rusamaj nic'atzin richin jun favor che quic'aslen ri ruvinak, riq'uin ri chicop yecamises y ri ch'aka' chic sipanic ri yerusuj chuvech ri Dios richin ni'an perdonar quimac.
HEB 5:2 Y roma ri sacerdote israelita ri', ja jun rija' manak ruchuk'a' chuvech ri mac, romari' nitiquer nupokonaj quivech ri man queteman ta si utz o man utz ta ri yetajin, y ri quisatzon can ri bey.
HEB 5:3 Y roma rija' manak ruchuk'a' chuvech ri mac, nic'atzin yerucamisaj chicop chuvech ri Dios roma ri rumac y roma quimac ri ruvinak.
HEB 5:4 Y man jun israelita ruyon nuya-ka ruk'ij chi ntoc nimalaj sacerdote, xa ja ri Dios noyon richin, achel xbanataj riq'uin ri Aarón, ja ri Dios xoyon richin chi xoc nimalaj sacerdote.
HEB 5:5 Quiri' mismo ri Jesucristo, man ruyon ta xuya-ka ruk'ij richin xoc Nimalaj Sacerdote, ja ri Dios quire' x-in che: Rat, rat Nuc'ajol, Vacami xatinc'ut chiquivech chi ja yin, yin yayon ac'aslen.
HEB 5:6 Achel nu'ij juc'an chic chupan ri tz'iban can: Ja rat ri sacerdote ri man jun bey xcajalataj-e, Can c'o ak'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Jesucristo.
HEB 5:7 Chupan tak ri k'ij tok ri Jesucristo xc'uje' vave' choch'ulef, rija' riq'uin ok'ej y ronojel ruchuk'a' xch'o richin xu'on orar, xuc'utuj quemelal che ri Jun ri nitiquer nito'on richin chuvech ri camic. Y can xac'axex-vi-pe, roma man jun bey xrojo' xujelech'uj-e-ri' chupan ri xrojo' ri Dios che.
HEB 5:8 Rija' masque can Ruc'ajol vi ri Dios, pero xretemaj xunimaj tzij chupan ri k'axomal ri xuk'asaj.
HEB 5:9 Y tok xtz'akat ronojel pa ruc'aslen, x-an che chi riq'uin rija' nalex-vi-pe ri c'aslen ri richin jumul, richin nuya' chique conojel ri yeniman rutzij.
HEB 5:10 Quiri' nin-ij chive, roma ri Dios xu'on che ri Jesucristo chi xoc Nimalaj Sacerdote, y chi c'o ruk'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec.
HEB 5:11 Can c'a q'uiy na nikajo' nika'ij chive pa ruvi' re nkutajin chubixic, pero yin ninna' chi c'ayef nin-ij chive, roma achel xa tz'apel ixiquin, y tonotak (ijolon, ivi') richin yixac'axan.
HEB 5:12 Rix c'o chic chi k'ij tinimaj ri Jesucristo, y can ta utz chi ye'itijoj chic ch'aka' pa ruvi' ruch'abel ri Dios. Pero c'a nic'atzin chi yixtijox chic jun bey riq'uin ri más man c'ayef ta che ruch'abel ri Dios ri xivetemaj pa na'ey; xa xi'en-ka achel ac'ola' ri c'a nic'atzin na yetz'uman y man jani yetiquer niquitzuk-qui' quiyon.
HEB 5:13 Roma xa achique na jun ri xaxe chirij ri más man c'ayef ta navetemaj che ruch'abel ri Dios nutzuk-vi ri ránima, man rutijon ta ri' richin reteman achique rucojol ri choj riq'uin ri man choj ta, xa c'a achel na nene'.
HEB 5:14 Pero ri más c'ayef navetemaj, quichin ri eq'uiyinak chupan ruch'abel ri Dios, ri niquicusaj quino'oj richin queteman achique rucojol ri utz riq'uin ri man utz ta, roma can quitijon-vi-pe-qui' richin niquicha' xe ri utz.
HEB 6:1 Roma c'a ri', man xa tikaq'uis-tikaq'uen ri xketemaj na'ey pa ruvi' ri Jesucristo, xa kuq'uiy richin nitz'akat ri kac'aslen, man chic tikacamuluj-pe jun bey ri achok pa ruvi' xojtijox-vi pa na'ey, achel tok xbix chike chi xc'atzin xkaya' can ri mac ri xa camic nuq'uen-pe chike, y chi xc'atzin xkaya' kánima riq'uin ri Dios.
HEB 6:2 (Chuka', ka) xojtijox pa ruvi' jalajoj tak ch'ajoj chuvech ri Dios, xojtijox riq'uin ri naya' ak'a' pa quivi' ri quiniman ri Jesucristo, xketemaj chi ri anima'i' can xquec'astaj na vi, y chi ri xtu'ij ri Dios pa quivi' conojel tok runic'on chic cánima chiquijununal, manak chic che'el xtijalataj.
HEB 6:3 Y can xkuq'uiy na vi pa kac'aslen, si quiri' nrojo' ri Dios.
HEB 6:4 Roma ri xyiq'uex yan quic'aslen, y xquic'ul yan pa cánima ri favor richin chicaj, y x-an yan chique chi nic'uje' ri Lok'olaj Espíritu pa cánima,
HEB 6:5 y xquina' yan ruqui'l ri ruch'abel ri Dios, y xquina' yan ri uchuk'a' richin ri tiempo ri petenak chikavech apu,
HEB 6:6 si rije' niquiya' can quij chuvech re', man jun chic che'el xtijalataj quino'oj richin nitzolij-pe ri cánima riq'uin ri Dios. Roma riq'uin ri xquiya' can quij chuvech, junan nu'ij chi niquibajij chic jun bey ri Ruc'ajol ri Dios chuvech cruz, y niquiya' chic chi q'uix jun bey chiquivech vinak.
HEB 6:7 Ninya' na pe jun ejemplo chivech: jun juyu' ri q'uiy (mul, paj) nika job pa ruvi', si ri juyu' ri' nuya-pe utzulaj tak tico'n ri can c'o utz nuq'uen-pe chique ri yesamajin ruvech, ja jun ri Dios niquicot riq'uin.
HEB 6:8 Pero si ri juyu' ri' xaxe q'uix y ruyon (xulu-quiej, zarza) ye'el-pe chuvech, nis-ta jun niquicot riq'uin, hasta juba' ma niyok', y pa ruq'uisbel niporox ruvech.
HEB 6:9 Jac'a rix ri can rixc'o pa kánima, masque cof juba' nkuch'o chive, pero cukul kac'u'x chivij chi c'o más utz xquek'alajin pan ic'aslen, utzulaj tak favores ri can quichin vi chi niqui'en ri xecolotaj yan.
HEB 6:10 Roma ri Dios man jun bey xtu'on ri man choj ta; romari' man xtumestaj ta ri samaj ri ibanon pa rubi' chiquito'ic ri rutinamit, y chi c'a ja na ri vacami quiri' ye'ito' roma can nijo' rija'.
HEB 6:11 Pero nikarayij chive chi'ijununal chi achel e'ito'on-pe ri rutinamit ri Dios, quiri' ta c'a xti'en c'a pa ruq'uisbel, richin quiri' cukul ic'u'x chi can xtic'ul na vi ri iyo'on-apu ivech chirij.
HEB 6:12 Nic'atzin chi quiri' ni'en, richin man yixoc-ka k'ora', xa can ta rix tzekle'ey rij quic'aslen ri niquic'ul-apu ri rusujun can ri Dios chique roma quiyo'on cánima riq'uin, y man nik'ax ta quic'u'x chi nicoyo'ej.
HEB 6:13 Roma tok ri Dios xuya' rutzij che ri Abraham chi can nuya-vi ri ru-favor che, xu'on jurar pa rubi' rija' mismo, roma manak chic jun (bi'aj, binaj) más c'o ruk'ij que chuvech rubi' ri Dios.
HEB 6:14 Quire' c'a ri xu'ij ri Dios: Kitzij nin-ij chave chi man juba' ta oc favor xtin-en chave, y xtin-en chi xquec'uje' eq'uiy aviy-amam. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Abraham.
HEB 6:15 Y ri Abraham man xk'ax ta ruc'u'x xroyo'ej, romari' can xuc'ul na vi ri xsuj che.
HEB 6:16 Roma kitzij na vi chi ri vinak tok niqui'en jurar, pa rubi' jun ri más c'o rakale'n que chuvech quibi' rije' niqui'en-vi, roma chiquivech rije', riq'uin ri niqui'en jurar, man jun chic (xtich'ojix, xtich'ojoquix), xa chiri' nitz'ape-vi ronojel.
HEB 6:17 Y roma quiri' ni'an, ri Dios xu'on jurar pa rubi' rija' mismo, roma jani na xrojo' chi xk'alajin chiquivech ri xquec'ulu ri rusujun, chi rija' man jun bey xtujal rutzij pa ruvi' ri xusuj.
HEB 6:18 Xch'o richin c'o xusuj che ri Abraham. Y xch'o chic jun bey richin xu'on jurar chi can nuya' na vi ri xusuj. Riq'uin ri quiri' xu'on, nik'alajin chi manak che'el xquejalataj ri xu'ij, nis-ta manak che'el chi xa tz'ucun tzij ri xeru'ij. Quiri' xu'on richin nuya' nimalaj ruchuk'a' ri kánima roj ri kacanon kato'ic riq'uin richin xyuke-apu ri kánima riq'uin ri rusujun chike chi nikoyo'ej-apu.
HEB 6:19 Y ri koyo'en-apu man juba' xtuya' chi q'uix ri kánima, y nu'on chi cof yukul-apu ri kánima juc'an che ri pinilaj tziek ri tz'apiyon ri Lugar Más Lok'olaj.
HEB 6:20 Chiri' xoc-vi ri Jesús ri jakoy bey chikavech, richin xojruto' roj. Roma ja rija' ri Nimalaj Sacerdote richin jumul, y rija' c'o ruk'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec.
HEB 7:1 Ninc'uxlaj ri Melquisedec chive roma chupan ruch'abel ri Dios nik'alajin chi rija' rey pa ruvi' ri tinamit Salem, y sacerdote richin ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Ri Melquisedec re' xberuc'ulu' ri Abraham y xu'on bendecir tok ri Abraham tzolijnak-pe pa guerra quiq'uin ri reyes ri xeruch'ec can.
HEB 7:2 Ronojel ri relesan-pe chique ri reyes ri xeruch'ec, ri Abraham xrelesaj diezmo riq'uin y xuya' che ri Melquisedec. Ri (bi'aj, binaj) Melquisedec ca'i' ruchojmil. Jun ja chi rija' jun chojmilaj rey, y ri jun chic, ja chi rija' rey pa ruvi' ri tinamit Salem, ri nu'ij tzij rey pa ruvi' ri kitzij uxlanen.
HEB 7:3 Ri Melquisedec man k'alaj ta si xec'uje' rute-rutata', man k'alaj ta si xec'uje' rati't-rumama'. Man k'alaj ta si xalex y man k'alaj ta si (xcom, xquen). Rija' can achel ri Ruc'ajol ri Dios, roma can sacerdote vi richin jumul.
HEB 7:4 Tiya' na pe pa cuenta ri ajani ruk'ij ri Melquisedec, roma hasta ri Abraham, ri quixe'el can ri israelitas, che ronojel ri xrelesaj chique ri reyes, xrelesaj diezmo riq'uin richin xuya' che ri Melquisedec.
HEB 7:5 Kitzij na vi chi ri eriy-rumam ri Leví ri ye'oc sacerdotes chiquicojol ri israelitas, can epaxa'an chi tiquic'ulu' ri jalajoj ruvech diezmo chiquik'a' ri quivinak ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, masque ri quivinak mismo eriy-rumam can ri Abraham.
HEB 7:6 Ri Melquisedec man riy-rumam ta can ri Leví, pero xuc'ul diezmo chuk'a' ri Abraham, y xu'on bendecir ri Abraham ri achok che sujun-vi ru-favor ri Dios.
HEB 7:7 Y konojel roj vinak keteman chi ri nibano bendecir más c'o ruk'ij que chuvech ri ni'an bendecir.
HEB 7:8 Y ri riy-rumam can ri Leví achok chique niyo'ox-vi ri diezmo che quich'acoj ri quivinak, xa e'aj-roch'ulef ri c'o ruk'a' ri camic chique. Jac'a ri Melquisedec, manak rutzijol chi caminak, nu'ij tzij chi c'a q'ues na.
HEB 7:9 Vave' c'o che'el nika'ij chi tok ri Abraham xuya' diezmo che ri Melquisedec, achel ja jun yan ri sacerdotes ri eriy-rumam ri jun ruxiquin-rumam can ri Abraham rubinan Leví ri xeyo'on, masque ri sacerdotes ri' xe'oc c'uluy richin qui-diezmo ri quivinak.
HEB 7:10 Quiri' nika'ij, roma tok ri Melquisedec xberuc'ulu' ri Abraham, ri Leví man jani rutzijol chi nalex, y c'o che'el nika'ij chi c'a pa ru-cuerpo ri rumama' Abraham c'o-vi.
HEB 7:11 Ri sacerdotes ri eriy-rumam can ri Leví ri achok quisamaj xbano chi xc'uje' rakale'n ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, xa ta ri quisamaj rije' xbano chi nitz'akat quic'aslen ri israelitas chuvech ri Dios, man ta xc'atzin chi xpe chic jun sacerdote ri c'o ruk'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec. Y ri jun ri' ocunak sacerdote, pero man riy-rumam ta can ri sacerdote Aarón.
HEB 7:12 Roma si yejal-e ri sacerdotes, nic'atzin chi ja jun ri ley nijalataj.
HEB 7:13 Y ri jun chic sacerdote ri c'a juba' tikac'uxlaj-ka, xa ejun chic vi rati't-rumama', y chique ri familia ri', man jun ocunak sacerdote israelita.
HEB 7:14 Roma k'alaj chi ri Kajaf Jesucristo chiquicojol ri riy-rumam can ri Judá xalex-vi. Y ri ley ri xyo'ox che ri Moisés manak nu'ij chi ri eriy-rumam ri Judá ye'oc sacerdotes chiquicojol ri quivinak israelitas.
HEB 7:15 Y vacami más k'alaj ri nkutajin chubixic riq'uin ri xpe chic jun chic ruvech sacerdote ri c'o ruk'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec.
HEB 7:16 Ri jun chic ri' ocunak sacerdote, pero man achel ta nuc'utuj ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, roma man riy-rumam ta can ri Leví. Rija' ocunak sacerdote roma ruchuk'a' jun c'aslen ri man jun bey niq'uis.
HEB 7:17 Roma ja rija' ri nic'uxlex chupan ruch'abel ri Dios tok nu'ij: Ja rat ri sacerdote ri man jun bey xcajalataj-e, Can c'o ak'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec. Quiri' ri tz'iban can.
HEB 7:18 Roma c'a ri', man nic'atzin ta chic ninimex ri nu'ij chupan ri ojer ley, roma xa manak ruchuk'a' y man nitiquer ta yerucol ri vinak chupan ri quimac.
HEB 7:19 Roma nis-ta jun vinak xtz'akatitaj ruc'aslen chuvech ri Dios riq'uin ri xu'on ri nu'ij chupan ri ley. Pero vacami sujun jun favor más utz richin nikaya-apu kavech chirij, ri achok roma nkujel-apu riq'uin ri Dios.
HEB 7:20 Y man xaxe ta quiri' x-an ri c'ac'ac' ruchojmil re', xa chuvi' juramento xc'achoj-vi.
HEB 7:21 Roma ri ch'aka' chic sacerdotes ri eriy-rumam can ri Leví, man jun juramento x-an richin xe'oc sacerdotes chiquicojol ri quivinak israelitas, jac'a tok ri Jesús xoc sacerdote, can x-an-vi juramento roma ri Dios ri quire' xu'ij che: Ri Ajaf xu'on jurar y man jun bey xtutzolij ri rutzij ri quire' nu'ij: Ja rat ri sacerdote ri man jun bey xcajalataj-e, Can c'o ak'ij achel ruk'ij ri sacerdote Melquisedec. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Jesús.
HEB 7:22 Y roma man nijalataj ta e ri Jesús, ja rija' nibano chi jumul cukul kac'u'x chirij ri jun ruvujil c'aslen más utz ri ruchojmirisan ri Dios.
HEB 7:23 Ri sacerdotes pa quivi' ri israelitas, xc'atzin chi eq'uiy ebanayon-pe ri samaj ri', roma xa (yecom, yequen) e, y man yetiquer ta yec'uje' jumul chi sacerdotes.
HEB 7:24 Pero ri Jesús, roma manak ruk'a' ri camic che, romari' can sacerdote vi richin jumul.
HEB 7:25 Y romari' nitiquer yerucol richin jumul conojel ri yejel-apu riq'uin chucanoxic ri Dios, roma jumul c'o ruc'aslen richin nuc'utuj ru-favor ri Dios pa quivi'.
HEB 7:26 Roma can quiri' vi jun Nimalaj Sacerdote nic'atzin chike. Rija' lok'olaj, man jun itzel rubanon, man jun oc rumac, manak che'el nikajunumaj ri c'aslen xuc'uaj riq'uin quic'aslen ri aj-mac, y vacami x-an che chi más c'o ruk'ij que chiquivech conojel ri ec'o chicaj.
HEB 7:27 Rija' man junan ta quiq'uin ri nimalaj tak sacerdotes israelitas ri eriy-rumam can ri Leví, ri nic'atzin chi ronojel k'ij yequicamisaj chicop chuvech ri Dios na'ey roma ri quimac rije', y c'ajari' roma quimac ri quivinak. Rija' xaxe jun bey xc'atzin chi xuya-ri' pa camic chuvech ri Dios chutojic ri mac richin jumul.
HEB 7:28 Roma ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, aj-mac tak achi'a' ri yeruya' richin ye'oc nimalaj tak sacerdotes pa quivi' ri israelitas. Jac'a chirij pe ri ley, can chi juramento xoc jun chic ruvech Nimalaj Sacerdote, y ri' ja ri mismo Ruc'ajol ri Dios ri banon tz'akat che ruc'aslen richin jumul.
HEB 8:1 Vacami c'a, ri ruc'u'x ronojel ri nkutajin chubixic chive, ja chi roj c'o jun Nimalaj ka-Sacerdote ri xtz'uye-apu pa rutz'uyubal pa ru-derecha ri nimalaj rutz'uyubal ri Dios chicaj.
HEB 8:2 Y nu'on ri samaj ri can samaj vi richin jun sacerdote chila' chupan ri kitzij racho ri Dios, ri banon roma ri Dios y man coma ta vinak.
HEB 8:3 Roma ri ye'oc nimalaj tak sacerdotes pa quivi' ri israelitas, eyo'on richin yequicamisaj chicop y yequisuj sipanic chuvech ri Dios roma ri mac. Romari' ja jun ri Jesús xc'atzin chi c'o xusuj chuvech ri Dios.
HEB 8:4 Xa ta ri Jesús c'a c'o ta choch'ulef, rija' man ta sacerdote, roma c'a ec'o na sacerdotes israelitas ri yesuju sipanic chuvech ri Dios achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
HEB 8:5 Y ri samaj ri niqui'en ri sacerdotes ri' chupan ri jay vave' choch'ulef, xaxe yan jun ruvachibel ri nuc'ut-apu chikavech pa ruvi' ri kitzij samaj chupan racho ri Dios chicaj. Romari', tok ri Moisés ja nunojij nupaba' ri jay ri xti'an che tziek, ri Dios xu'ij che: Tatz'eta' chi ronojel ri xta'an che ri jay, junan-junan ntel riq'uin ri achel xc'ut chavech pa ruvi' ri juyu'. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Moisés.
HEB 8:6 Pero vacami nik'alajin chi ri samaj ri nu'on ri Jesús, más q'uiy ruk'ij chuvech ri samaj xqui'en ri sacerdotes pa quivi' ri israelitas. Quiri' mismo, ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen ri pa'el rija' chuvech, más q'uiy ruk'ij roma más utz ri nusuj ri Dios chupan, que chuvech ri ruvujil c'aslen ri c'o na'ey.
HEB 8:7 Roma xa ta ri na'ey ruvujil c'aslen xtiquer chi tz'akat xeruto' ri vinak chuvech ri quimac, man ta chic xc'atzin jun ruca'n ruvujil c'aslen.
HEB 8:8 Pero can xc'atzin-vi jun ruca'n roma ri Dios quire' xu'ij richin xch'olin pa quivi' ri rutinamit: Tiya' na pe pa cuenta chi xque'uka k'ij, Tok xtin-en jun c'ac'ac' ruvujil c'aslen quiq'uin ri aj pa roch'ulef Israel y ri aj pa roch'ulef Judá.
HEB 8:9 Pero man achel ta ri ruvujil c'aslen ri xin-en quiq'uin ri cati't-quimama', Chupan ri k'ij tok achel xinyukej-pe chiquik'a' richin xenvelesaj-pe pa roch'ulef Egipto; Roma rije' xa man xcajo' ta xqui'en ri nu'ij chupan ri ruvujil c'aslen ri xin-en quiq'uin, Y romari' yin xenxutuj can, xcha' ri Ajaf.
HEB 8:10 Roma c'a ri', quire' rubanic ri ruvujil c'aslen ri xtin-en quiq'uin ri aj pa roch'ulef Israel: Tok xtuka ri k'ij, Xtinya' ri nu-ley pa qui-mente, Y xtintz'ibaj riq'uin ri cánima. Yin xquinoc qui-Dios, Y rije' xque'oc nutinamit.
HEB 8:11 Y man chic xtiquitijoj ta qui' chi quivinak qui', Nis-ta chi quichak'-quinimal qui' quire' xtiqui'ij chiquivech: Rat nic'atzin chi navetemaj chi ri Ajaf, jari' ri Dios, man xquecha' ta. Roma chupan ri k'ij ri' conojel xque'eteman chi yin Dios, Chi ch'uti'k chi nima'k.
HEB 8:12 Roma yin can xtinpokonaj quivech y xtin-en perdonar ri man choj ta ri yequibanala', Y ri quimac y ri itzel quibanalo'n, man jun bey chic xtinc'uxlaj. Quiri' nu'ij ri Dios.
HEB 8:13 Tok xuc'uxlaj jun c'ac'ac' ruvujil c'aslen, nu'ij tzij chi xa tzia'k chic ri na'ey ruvujil c'aslen ri xu'on ri Dios, y roma tzia'k chic, y nitziakir benak, man chic xtilayoj ta.
HEB 9:1 Vacami nin-ij chive chi chupan ri na'ey ruvujil c'aslen ri xu'on ri Dios ojer, xu'ij chique ri rutinamit ri achique ruchojmil tiquiya' ruk'ij, y ri achique ruchojmil tiquibana' che racho choch'ulef.
HEB 9:2 Roma ri jay ri', quire' rubanic banon: Ca'i' rubanon ri rupan. Ri na'ey pe rupan ni'ix Lok'olaj Lugar che. Chiri' c'o-vi (quic'ojle'el, qui-lugar) ri candil y jun mesa, y pa ruvi' ri mesa c'o-vi ri pan ri yesuj chuvech ri Dios.
HEB 9:3 Jac'a ri chirij apu ri pinilaj tziek ri jachayon rupan ri jay, Lugar Más Lok'olaj ni'ix che.
HEB 9:4 Chiri' c'o (ruc'ojle'el, ru-lugar) jun poro'el pon banon riq'uin oro, y jun cofre ri achok chupan yacon-vi ruvujil ri c'aslen ri xu'on ri Dios ojer. Ri cofre ri' oro ri rij y ri rupan, y chupan yaquel-vi jun lak banon riq'uin oro ri c'o juba' maná chupan, c'o ri ruch'ami'y ri Aarón ri xjotayin chic pe, y c'o ri tz'ajtz'ak tak abaj ri achok chuvech tz'iban-vi ri ruvujil c'aslen ri xu'on ri Dios quiq'uin ri rutinamit ojer.
HEB 9:5 Pa ruvi' ri cofre ec'o ca'i' querubín banon, riq'uil ri quixic' pa ruvi' ri cofre richin retal chi ri nimalaj ruk'ij ri Dios chiri' c'o-vi, ri achique lugar ni'an-vi perdonar mac. Pero vacami man nikasol ta más rubixic ronojel re' chi jujun chi jujun.
HEB 9:6 Xaxe nin-ij chive chi riq'uin ri quiri' rubanic banon rupan ri jay, ri sacerdotes k'ij-k'ij ye'oc-apu chupan ri na'ey pe rupan ri jay richin nequibana' can ri samaj ri can quisamaj vi richin niquiya' ruk'ij ri Dios.
HEB 9:7 Jac'a chupan ri Lugar Más Lok'olaj, xaxe ri nimalaj sacerdote ntoc-apu jun bey pa jun juna'. Y tok ntoc-apu, ruc'uan-apu quiquiq'uel chicop richin ni'an perdonar rumac rija' y ri mac ri man xquina' ta xqui'en ri tinamit.
HEB 9:8 Riq'uin ri quiri' ni'an, ri Lok'olaj Espíritu nuk'alajrisaj chi man jani tiyo'ox lugar chique ri vinak chi ye'oc-apu chupan ri Lugar Más Lok'olaj, roma c'a ja na ri aj-roch'ulef racho ri Dios ri nicuses.
HEB 9:9 Y riq'uin ri quiri' rucusasic rupan racho ri Dios, c'o nu'ij chirij ri tiempo tok nintz'ibaj re' chive. Roma ri quicamisasic chicop y ri quisujic ch'aka' chic sipanic chuvech ri Dios, man nitiquer ta nu'on che cánima ri yesuju chi niquina' chi manak chic quimac chuvech ri Dios.
HEB 9:10 Roma ronojel ri xbix chique rutinamit ri Dios chi tiquibana', xa más nich'o pa ruvi' ri utz chi niquitij, chi niquikum, y pa ruvi' jalajoj tak ruvech ch'ajoj richin ri cuerpo, c'a terila' na ri k'ij richin jun chic ruchojmil.
HEB 9:11 Pero vacami xpe yan ri Jesucristo ri Nimalaj Sacerdote ri c'amayon-pe ri más utzulaj tak favor ri c'o kak'a' chique vacami, roma chupan ri racho ri Dios ri más c'o ruk'ij y más c'o rakale'n, ri man achi'a' ta ebanayon y man aj-roch'ulef ta, chiri' xoc-vi rija'.
HEB 9:12 Tok xoc chupan ri Lugar Más Lok'olaj chicaj, man quiquiq'uel ta achij tak cabras, nis-ta quiquiq'uel alaji' tak váquix ruc'uan-apu; xa ruquiq'uel rija' mismo. Xaxe jun bey xc'atzin chi xoc chila' ruc'uan-apu ruquiq'uel chikalok'ic, richin nkurelesaj jumul pa ruk'a' ri ximiyon kichin.
HEB 9:13 Roma ri quiquiq'uel ri achij tak váquix y quiquiq'uel ri achij tak cabras, y ri quichajil ri alaji' tak váquix, tok niquirex chiquij ri man ech'ajch'oj ta chuvech ri Dios, nu'on chic ch'ajch'oj che ri qui-cuerpo.
HEB 9:14 Y si quiri', más nimalaj samaj nitiquer nu'on ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbin tok xusuj-ri' achel jun ch'ajch'oj sipanic chuvech ri Dios roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu ri c'o ruc'aslen richin jumul. Roma ri ruquiq'uel xtu'on che ri ivánima chi nuna' chi ch'ajch'oj chic chuvech ri ibanalo'n ri xa camic ruc'amon-pe chive, richin quiri' ja yan chic ri nrojo' ri c'aslic Dios ri ni'en.
HEB 9:15 Ja roma ri' tok ja ri Jesucristo ri pa'el chuvech ri jun c'ac'ac' ruvujil c'aslen, richin quiri' conojel ri eroyon ri Dios niquic'ul ri herencia ri man jun bey xtiq'uis achel ri rusujun chique. Roma riq'uin ri rucamic ri Jesucristo, ye'an perdonar ri k'ajon tak tzij ri xqui'en rutinamit ri Dios tok xec'uje' chuxe' rutzij ri na'ey ruvujil c'aslen.
HEB 9:16 Roma tok nitz'ibes jun vuj pa ruvi' jun herencia, ni'ix chupan chi c'a ja rucamic ri rajaf ri vuj niyo'on rakale'n ri nitz'ibes can, y c'a ja (nicom, niquen) rija', c'ajari' nijach ri herencia achel rutz'iban can chupan ri vuj.
HEB 9:17 Roma tok banon jun vuj quiri', c'a ja nic'uje' rakale'n riq'uin rucamic ri banayon, roma manak che'el xtibanataj ri nu'ij tok c'a q'ues na ri achok camic niyo'on rakale'n ri vuj.
HEB 9:18 Romari', ja jun ri na'ey ruvujil c'aslen ojer, xc'atzin chi xtiquer-pe rucusasic riq'uin xbin quiquiq'uel ri chicop ri xecamises.
HEB 9:19 Roma tok ri Moisés jachon chic pe ri ley pa ruk'a' roma ri Dios, xu'ij chique rutinamit ri Dios ronojel ri nu'ij chupan ri ley chi tiquibana'. Jac'ari' xeruc'ama-pe quiquiq'uel alaji' tak váquix, quiquiq'uel achij tak cabras, y xuya' ya' riq'uin. Xeruc'ama-pe juba' rusumal oveja ri muban pa jun quiek ak'on y jun ruk'a' jun che' rubinan hisopo ri achok riq'uin xuquiraj-vi ri quic' chirij ri boton vuj ri tz'iban-vi ri ley y pa quivi' conojel ri erichin ri tinamit.
HEB 9:20 Y quire' c'a xu'ij chique: Ja riq'uin ri quic' re' nitiquer-vi-e rucusasic ri ruvujil c'aslen rubanon ri Dios ri xuchila'ej chive chi tinimaj, xcha'.
HEB 9:21 Ja jun ri racho ri Dios y ronojel ri nicuses chiri', ri Moisés xuquiraj quic' chirij.
HEB 9:22 Y chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés nu'ij chi juba' ma ronojel ni'an ch'ajch'oj che riq'uin quic'. Y man ta nibin ruquiq'uel jun ri nicamises, man ta ni'an perdonar mac.
HEB 9:23 Can xc'atzin-vi c'a ri' chi riq'uin quiquiq'uel chicop xech'ajch'ojix-vi ronojel ri c'o chupan ri jay ri niyo'ox-vi ruk'ij ri Dios vave' choch'ulef, y ri' jun yan retal chikavech ronojel ri richin ri racho ri Dios chicaj ri xc'atzin chi xtiquer-pe quicusasic riq'uin ri xbin quic' más c'o rakale'n que chuvech quiquiq'uel chicop.
HEB 9:24 Roma ri Jesucristo man chupan ta ri racho ri Dios banon choch'ulef ri xaxe yan jun retal ri kitzij racho ri Dios xoc-vi richin xusuj ruquiq'uel ri xbin chuvech cruz chutojic kamac. Rija' chila' chicaj xoc-vi, richin chi vacami nuc'utuj-apu kato'ic chuvech ri Dios.
HEB 9:25 Y man nic'atzin ta chi q'uiy (mul, paj) nusuj-ri' chi sipanic pa camic roma ri mac. Jac'a ri vave' choch'ulef, ri nimalaj sacerdote israelita juna-juna' nic'atzin ntoc chupan ri Lugar Más Lok'olaj richin nusuj-apu quic' ri xa man ruquiq'uel ta rija'.
HEB 9:26 Xa ta ri Jesucristo xc'atzin chi juna-juna' nusuj ri ruquiq'uel, q'uiy ta (mul, paj) xc'atzin chi xcamises, can ta xe tok xc'uje' ri roch'ulef. Jac'a ri vacami, chupan ri ruq'uisbel che ri tiempo, rija' xe jun bey xpe choch'ulef richin chi riq'uin ri rucamic xrelesaj jumul ri kamac ri ocunak chikacojol riq'uin ri Dios.
HEB 9:27 Y achel bin can pa kavi' roj vinak chi xaxe jun bey (nkucom, nkuquen), y c'ajari' xtitz'etetaj ri achique chi rajil-ruq'uexel xtiyo'ox pa kavi',
HEB 9:28 quiri' mismo ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, xaxe jun bey xc'atzin chi xsuj chuvech ri Dios chi sipanic pa camic roma quimac eq'uiy. Y xtuc'ut chic ri', pero man chutojic ta chic mac, xa richin yerucol-e ri coyo'en-apu rija'.
HEB 10:1 Ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés xaxe yan jun retal ronojel ri favores ri rusujun can ri Dios ojer, y mana-ta ri kitzij favor ri xuq'uen-pe ri Jesucristo. Romari' ri quiquiq'uel chicop y ri ch'aka' chic sipanic ri yesuj chuvech ri Dios juna-juna', man jun bey nu'on ch'ajch'oj jumul chique ri yejel-apu riq'uin ri Dios.
HEB 10:2 Xa ta nu'on ch'ajch'oj jumul chique, man ta chic nequisuju' can. Roma xa ta ri yesuju ri chicop chuvech ri Dios ech'ajch'oj chic jumul, can ta kitzij nuna' cánima chi ech'ajch'oj chic chuvech ri mac ri quibanalo'n.
HEB 10:3 Pero riq'uin ri juna-juna' yequisuj chicop chuvech ri Dios, xa c'uxle'el pa cánima chi ri mac c'a quiri' na quekan,
HEB 10:4 roma ri quiquiq'uel ri achij tak váquix y ri achij tak cabras, man jun bey nitiquer yerelesaj mac.
HEB 10:5 Romari', tok ri Jesucristo ja ntoc-pe vave' choch'ulef, quire' xu'ij che ri Dios: Rat man najo' ta chi yecamises chicop chavech y man najo' ta chi nisuj sipanic chavech, Romari' xa'an-pe jun nu-cuerpo richin chi jari' xtinsuj chavech.
HEB 10:6 Ri yeporox avaj y ri yecamises chicop chavech richin nrelesaj mac, man niquicot ta avánima riq'uin.
HEB 10:7 Romari' xin-ij: Rat nu-Dios, yin ja ri yinc'o richin nin-en ri narayij rat, Achel nu'ij ri ach'abel ri tz'iban can pa nuvi' chupan ri boton vuj. Quiri' xu'ij ri Jesucristo.
HEB 10:8 Y achel ri xka'ij yan ka, chi ri Jesucristo quire' xu'ij che ri Dios: Ri yecamises chicop, ri yesuj ch'aka' chic sipanic, ri yeporox avaj y ri yecamises chicop chavech richin nrelesaj mac, man nika ta chavech y nis-ta niquicot ri avánima riq'uin ronojel ri yesuj chavech achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
HEB 10:9 Jac'ari' quire' chic xu'ij ri Jesucristo: Rat nu-Dios, yin ja ri yinc'o richin nin-en ri narayij. Quiri' xu'ij ri Jesucristo richin xrelesaj ri ni'an na'ey chi yecamises chicop chuvech ri Dios, y xa ja ri rucamic rija' ri xoc chi sipanic pa quiq'uexel.
HEB 10:10 Y roma c'a ri nurayij ri Dios, tok x-an ch'ajch'oj che ri kánima roma ri Jesucristo, ri xe jun bey xc'atzin chi xusuj ri ru-cuerpo chi sipanic pa camic chuvech ri Dios chutojic ri kamac.
HEB 10:11 Can kitzij na vi chi ronojel sacerdote israelita, k'ij-k'ij epa'el niqui'en ri can samaj vi richin jun sacerdote, y q'uiy (mul, paj) ja mismo ruvech sipanic niquisuj chuvech ri Dios, y ri achique niquisuj, man jun bey nitiquer nrelesaj ri mac.
HEB 10:12 Jac'a ri Jesucristo tok rusujun-ri' chi sipanic jun bey pa camic chutojic jumul ri kamac, jari' xtz'uye-apu pa rutz'uyubal pa ru-derecha ri Dios.
HEB 10:13 Y chila' c'o-vi, royo'en ri k'ij c'a ja tok xqueyo'ox pa ruk'a' ri itzel yetz'eto richin.
HEB 10:14 Roma rija' xaxe jun bey xc'atzin chi xusuj-ri' chi sipanic pa camic chuvech ri Dios, y riq'uin ri', xu'on ch'ajch'oj jumul che ri kánima chuvech ri Dios, roj ri nkujel-apu riq'uin richin nich'ajch'ojir más ri kac'aslen.
HEB 10:15 Y ri Lok'olaj Espíritu nuya' rutzij chi can quiri' vi. Rija' na'ey quire' ruk'alajrisan:
HEB 10:16 Xterila' na jun k'ij, nicha' ri Ajaf, Tok quire' jun c'ac'ac' ruvujil c'aslen xtin-en quiq'uin ri nutinamit: Xtinya' ri nu-ley pa cánima, Y xtintz'ibaj pa qui-mente. Quiri' nu'ij ri Ajaf.
HEB 10:17 Y pa ruvi' ri', rija' quire' chic xu'ij: Ri quimac y ri k'ajon tak tzij quibanon, man jun bey chic xtinc'uxlaj. Quiri' ru'in ri Ajaf.
HEB 10:18 Y riq'uin ri ni'an perdonar ronojel ri kamac, man nic'atzin ta chic chi yecamises chicop roma ri mac.
HEB 10:19 Vacami c'a, roj ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, kujel-apu riq'uin ri Dios, roma c'o chic kak'a' richin nkujoc-apu chupan ri Lugar Más Lok'olaj ri c'o-vi ri Dios, roma xsuj chiri' ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbin koma.
HEB 10:20 Nu'ij tzij chi rija' riq'uin xsocotaj ri ru-cuerpo, xujak jun c'ac'ac' bey richin c'aslen chikavech ri nuc'uan-apu kichin juc'an che ri pinilaj tziek ri tz'apiyon ri Lugar Más Lok'olaj.
HEB 10:21 Y jun chic roma nkujel-apu, ja roma c'o Jun Nimalaj Sacerdote pa kavi' roj ri roj rutinamit chic ri Dios.
HEB 10:22 Roma c'a ri', ronojel kánima kujel-apu riq'uin ri Dios, tz'akat ticuke-apu kac'u'x, tuna' kánima chi roj ch'ajch'oj chic chuvech ri man utz ta kabanalo'n, y can ta ch'ajon ri ka-cuerpo riq'uin ch'ajch'oj ya'.
HEB 10:23 Man ta nku'e quila', nku'e quila' pa ruvi' ri nika'ij chi koyo'en, xa cof ticuke-apu kac'u'x riq'uin, roma ri Dios can nuya-vi ri rusujun.
HEB 10:24 Y tikanojij achique utz chi nika'an richin nikatola-ki' chikavech richin más niq'uiyer-pe kiq'uin chi nkujo'on pa tak kánima y chi nika'an favor chique ch'aka' chic.
HEB 10:25 Man tikaya' can chi nikamol-ki' pa rubi' ri Dios, achel niqui'en jujun ri can quichin vi chi niquiya' can; xa tikapaxa'aj-ki' chikavech, y más quiri' nic'atzin chi nika'an riq'uin ri nikatz'et chi nijel-pe ri k'ij chi nipe chic jun bey ri Ajaf.
HEB 10:26 Quiri' nin-ij chive, roma roj ri kac'ulun chic ruchojmil ri kitzij, si (chubanic, por onic) nikabanala' mac y nikaya' can kij jumul chuvech ri Jesucristo, man jun chic ri xtusuj-ri' pa camic pa kaq'uexel chuvech ri Dios roma ri mac.
HEB 10:27 Ri yebano quiri', xaxe chic coyo'en jun ximbirilaj castigo, y jun k'ak' ri jani na niroko ri xtiq'uiso quik'ij ri itzel yetz'eto ri Dios.
HEB 10:28 Ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés nu'ij chi xa achique na ri man nunimaj ta ri nu'ij ri ley ri', xa can xticamises na vi, si ec'o ca'i-oxi' yek'alajrisan chirij chi can kitzij na vi chi man nunimaj ta.
HEB 10:29 Y si quiri', tinojij na pe' ajani chi castigo ri utz chi xtiyo'ox pa ruvi' ri man jun rakale'n nu'on che ri Ruc'ajol ri Dios, y man jun rakale'n nu'on che ri quic' ri achok riq'uin xc'achoj-vi ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen, ri quic' ri xbin richin xch'ajch'ojir ri ruc'aslen, y nuyok' ri Lok'olaj Espíritu ri niyo'on favor.
HEB 10:30 Roma roj keteman ruvech ri Ajaf ri quire' ru'in: Xe yin c'o nuk'a' richin nin-en ruq'uexel, y can xtinya' na vi rajil ronojel ri achique quibanon ri vinak. Y juc'an chic nu'ij: Ri Ajaf can xtunic'oj na vi rij quic'aslen ri erutinamit. Quiri' ri tz'iban can.
HEB 10:31 Romari', ¡nimalaj (ximbiri'il, ximbiri'y) che ri xtika ruk'a' ri c'aslic Dios pa ruvi'!
HEB 10:32 Pero rix, man que'imestaj ri k'ij ek'axnak can tok banon chic sakil che ri ic'aslen chiri', xa xicoch' chi xik'asaj nimalaj tak k'axomal.
HEB 10:33 Ec'o chive kitzij na vi chi xixq'uixbises chiquivech vinak riq'uin k'axomal y riq'uin ri xbilo'x tzij chive, y ec'o chive xic'ut-ivi' chi xa jun ivánima quiq'uin ri xek'asan ri k'axomal ri'.
HEB 10:34 Roma ja jun ri eyo'on pa tak cárcel xipokonaj quivech, y tok ri vinak xquimajla-e chive ri achique ichajin, xa qui' ivánima xiya-e. Roma iveteman chi chila' chicaj c'o jun ibeyomal más utz ri man jun ntoc che.
HEB 10:35 Roma c'a ri', man tiya' can juc'an chi cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, roma c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel xtuq'uen-pe chive.
HEB 10:36 Roma can nic'atzin na vi chi rix yixcoch'on, richin quiri' tok ibanon chic apu ri nurayij ri Dios chive, can xtiyo'ox-vi chive ri favor ri sujun.
HEB 10:37 Achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Roma xa juba' chic nrojo' chi nipe ri Jun ri can xtipe na vi. Cha'anin xtuka y man layoj ta chic xtoyo'ex.
HEB 10:38 Y ri man jun mac rakalen chuvech ri Dios, xtril ri c'aslen ri richin jumul, roma cukul ruc'u'x chi ri nusuj ri Dios, can xtiyo'ox-vi che. Pero si nutzolij-ri' chirij, ri Dios man juba' xtiquicot ránima riq'uin. Quiri' nu'ij ri Dios.
HEB 10:39 Jac'a roj man rojc'o ta chiquicojol ri niquiya' can quij chuvech ri Dios chusatzic ri cánima c'a ja tok manak chic che'el yecolotaj. Roj ja chiquicojol ri cukul quic'u'x riq'uin ri Dios rojc'o-vi, chuchajixic ri kánima c'a ja tok nkucolotaj-e.
HEB 11:1 Jun ri cukul ruc'u'x can nuna' ránima chi xtuc'ul na vi ri royo'en, y masque man nutz'et ta riq'uin ruvech ri royo'en, nunimaj chi can c'o na vi.
HEB 11:2 Quiri' nin-ij chive roma riq'uin xcuke' quic'u'x ri ojer tak kati't-kamama', xbix chi utz xek'alajin chuvech ri Dios.
HEB 11:3 Roj roma cukul kac'u'x, keteman chi xc'uje' ri roch'ulef y ri caj xaxe riq'uin ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', nu'ij tzij chi ronojel ri nitz'etetaj vacami, x-an riq'uin ri man nitz'etetaj ta.
HEB 11:4 Ri Abel, roma cukul ruc'u'x, más utz sipanic xusuj chuvech ri Dios que chuvech ri xusuj ri Caín, y roma cukul ruc'u'x, romari' xk'alajin chi jun chojmilaj achi, y mismo ri Dios xk'alajrisan chi xuc'ul ri sipanic ri xusuj. Y masque caminak chic ri Abel, pero achel can c'a nich'o na chike riq'uin ri xcuke' ruc'u'x riq'uin ri Dios.
HEB 11:5 Ri Enoc, roma cukul ruc'u'x, quiri' q'ues xuc'uax chicaj richin man xk'ax ta chupan ri camic. Man xtz'etetaj ta chic choch'ulef, roma ja ri Dios xuc'uan-e richin, pero na'ey chi xuc'uax, xk'alajin chi ri Dios xquicot ránima riq'uin.
HEB 11:6 Pero ri man cukul ta ruc'u'x, ri Dios man juba' xtiquicot ránima riq'uin. Roma xa achique na ri nrojo' nijel-apu riq'uin ri Dios, nic'atzin nunimaj chi kitzij c'o, y chi rija' can nuya-vi utzulaj rajil-ruq'uexel chique ri yecanon richin.
HEB 11:7 Ri Noé, roma cukul ruc'u'x, xunimaj ri xu'ij ri Dios che chi c'o ri man jun bey etz'eton pa ruvi' ri roch'ulef ri xquebanataj. Romari', xupaba' jun barco richin chi chupan ri' xecolotaj-vi ri aj chiracho. Rija' roma cukul ruc'u'x, xu'on chi xk'alajin chi can utz vi chi xka castigo pa quivi' ri man xeniman ta ri Dios, y x-an che chi c'o ruk'a' che ri nusuj ri Dios chique ri nicuke' quic'u'x riq'uin, y ri' ja chi manak chic quimac nicakalej chuvech.
HEB 11:8 Ri Abraham, roma cukul ruc'u'x, xunimaj tzij tok xoyox richin xbe chupan ri lugar ri xtuc'ul chi herencia, y xbe c'a, masque nis-ta reteman achique lugar ni'e-vi.
HEB 11:9 Roma cukul ruc'u'x, xc'uje' chupan ri lugar ri sujun che roma ri Dios achel jun vinak petenak naj ri man c'o ta pa rutinamit. Chiri' rija' xa pa carpa xuk'asaj-vi ruc'aslen, junan riq'uin ri ralc'ua'l rubinan Isaac, y ri ralc'ua'l ri Isaac ri rubinan Jacob, y (chuka', ka) chique rije' sujun-vi ri lugar ri' roma ri Dios.
HEB 11:10 Quiri' ri c'aslen xuk'asaj ri Abraham, roma can royo'en ri aj-chicaj y covilaj rutz'uyubal tinamit ri ja ri Dios nuc'uyun ruchojmil y banayon rubanic.
HEB 11:11 Ja jun ri Sara ri rixayil ri Abraham, masque man alanel ta, pero roma cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, xuc'ul uchuk'a' richin xpe alanic chirij. Y can xc'uje' na vi ac'ual chuk'a' tok xa man ruk'ijul ta chic, roma rija' xunimaj chi ri Dios ri xsuju che chi nic'uje' ral, can nuya-vi ri rusujun.
HEB 11:12 Y romari' tok riq'uin ri Abraham, ri nik'alajin chi xa man yec'uje' ta chic ralc'ua'l, xeq'uiyer-vi-pe riy-rumam ri e'achel ch'umila' richin chicaj, y e'achel (sanayi, sanayil) chuchi' mar roma man jun nitiquer najlan quichin.
HEB 11:13 Conojel ri xcuke' quic'u'x riq'uin ri Dios ri yitajin chubixic chive, cukul-e quic'u'x (xecom, xequen), y nis-ta man xquic'ul ta e ri sujun chique roma ri Dios; xaxe xquitz'et-apu chi naj, xquinimaj-e chi can xtoc na vi quichin y niquicot cánima chi can nequila' na vi. Rije' (xquiya', xquiq'uen) chiquij chi xa man pa quitinamit ta ec'o-vi y chi xaxe juba' yek'ax-e chuvech re roch'ulef.
HEB 11:14 Roma xa achique na ri quiri' (niquiya', niquiq'uen) chiquij, niquik'alajrisaj chi c'a ebenak na chucanoxic ri kitzij quitinamit.
HEB 11:15 Xa ta rije' ja ri tinamit ri xe'el-vi-pe ri yetajin chunojixic, c'o ta che'el xetzolij.
HEB 11:16 Jac'a rije' xa jun tinamit más utz ri benak cánima chirij, ri chila' chicaj c'o-vi, y romari' ri Dios man niq'uix ta nu'ij chi qui-Dios rije'; roma rubanon rubanic jun quitinamit.
HEB 11:17 Ri Abraham, roma cukul ruc'u'x, xusuj ri ruc'ajol Isaac pa ruvi' jun altar, tok ri Dios xrojo' xutz'et achique rubanon ránima ri Abraham, ri achok che rusujun-vi chi can c'o xtuc'ul. Ja Abraham ri' ri ja nucamisaj-ka ri juney ruc'ajol,
HEB 11:18 masque ri Dios quire' ru'in che: Ja chiquicojol ri riy-rumam ri jun ac'ajol rubinan Isaac xquencha-vi ri kitzij xque'oc nutinamit. Quiri' ru'in ri Dios che.
HEB 11:19 Jac'a rija' xunojij-ka chi masque xtucamisaj ri ralc'ua'l pa ruvi' ri altar, ri Dios c'o ruchuk'a' chi xtuc'asoj chic pe. Y riq'uin ri xbanataj, c'o che'el nika'ij chi ri Abraham xuq'uen chic pe ri ruc'ajol chiquicojol ri anima'i'.
HEB 11:20 Ri Isaac, roma cukul ruc'u'x, xu'ij yan can chique ri ca'i' ruc'ajol Jacob y Esaú quibi', ri achique chi favor xtequic'ulu' chiquijununal.
HEB 11:21 Ri Jacob roma cukul ruc'u'x, ja tok juba' chic k'ij q'ues chiri', xeru'on can bendecir chiquijununal ri eruc'ajol ri José, y xuya' ruk'ij ri Dios lucul pa ruvi' ri ruch'ami'y.
HEB 11:22 Ri José roma cukul ruc'u'x, ja tok juba' chic k'ij q'ues chiri', xuc'uxlaj can chique ri ruvinak israelitas chi c'o na jun k'ij xque'el-e chiri' pan Egipto. Y xu'ij can chique ri achique niqui'en riq'uin ri rubakil.
HEB 11:23 Ri rute-rutata' ri Moisés, roma cukul quic'u'x, man xquixi'ij ta qui' xquevaj oxi' ic' ri Moisés pa cacho tok xalex, masque ri rey Faraón ru'in chi quecamises conojel ch'utik alabo. Quiri' xqui'en, roma xquitz'et chi ri ac'ual jabel oc.
HEB 11:24 Ri Moisés tok ala' chic chiri', roma cukul ruc'u'x, ruyon xuxutuj can chi rija' ral rumi'al ri rey Faraón.
HEB 11:25 Más xrojo' xucha' chi junan niquik'asaj k'axomal riq'uin rutinamit ri Dios, que chuvech nucha' chi niquicot juba' ránima chupan ri c'aslen ri richin mac,
HEB 11:26 y xuya' pa ránima chi más nimalaj beyomal chi niyo'ox chi q'uix roma rubi' ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, que chuvech c'o ruk'a' che ri beyomal pan Egipto. Roma rija' ruyo'on-apu ruvech chirij ri nimalaj rajil-ruq'uexel ri xtuya' ri Dios.
HEB 11:27 Y roma cukul ruc'u'x, xuya' can ri Egipto. Man xuxi'ij ta ri' chuvech royoval ri rey Faraón, roma xa jun xu'on che ri ránima, achel can ta nutz'et-apu ri Jun ri man nitz'etetaj ta.
HEB 11:28 Ri Moisés, roma cukul ruc'u'x, xu'on ri na'ey nimak'ij pascua, y xu'ij chique ri ruvinak israelitas chi quequicamisaj ovejas, y chi ri quiquiq'uel ri ovejas tiquitzicaj chuchi' tak cacho, richin chi ri camisanel quichin ri (nimala'tz, nimalaxel) tak ac'ola', man ja jun quichin ri israelitas querucamisaj.
HEB 11:29 Ri israelitas, roma cukul quic'u'x, xek'ax chupan ri Mar Rojo, achel xa ta pa chaki'j ulef yebin-vi. Y tok ri soldados richin ri roch'ulef Egipto xcajo' xqui'en quiri', xa xejik' conojel.
HEB 11:30 Ri israelitas, roma cukul quic'u'x chi ri Dios yeruto', romari' chupan ri séptimo k'ij chi niquiyala' vuelta chirij ri tinamit Jericó, xetzak ri nimalaj tak muro ri tz'apiyon rij.
HEB 11:31 Ri ixok Rahab ri man utz ta ruc'aslen, riq'uin xcuke' ruc'u'x riq'uin ri Dios, man (xcom, xquen) ta junan quiq'uin ri ruvinak aj-Jericó ri man xquinimaj ta ri Dios, roma utz xeruc'ul chiracho ri israelitas etakon-apu richin ye'enachan can che'elek'el chupan ri tinamit.
HEB 11:32 Y c'a ec'o chic más ri xcuke' quic'u'x riq'uin ri Dios, pero xa ta nintzijoj chive quic'aslen ri Gedeón, ri Barac, ri Sansón, ri Jefté, ri David, ri Samuel y ri eru-profetas ri Dios, xa man yiru'on ta ri tiempo.
HEB 11:33 Ch'aka' chique rije' roma cukul quic'u'x, xetiquer chiquij ch'aka' chic tinamit, ch'aka' pa ruchojmil xqui'en gobernar rutinamit ri Dios, ec'o xquil yan e ri rusujun ri Dios chique, ch'aka' xqui'en chique leones chi man xec'uxun ta,
HEB 11:34 ch'aka' xquichup ruchuk'a' nimalaj tak k'ak', ch'aka' xquicol-qui' chi man xecamises ta tza'n espada, ch'aka' xyo'ox cuchuk'a' tok xec'uje' pa c'ayef, ch'aka' cof xepa'e' pa tak guerras, y xecokotaj-e soldados ri etakon chiquij coma ch'aka' chic tinamit.
HEB 11:35 Ec'o ixoki' roma cukul quic'u'x, xec'asos-pe ri (calpachel, caj-c'uaxel) ecaminak, y xejach chic chique. Ch'aka' chic, roma cukul quic'u'x, xecamises chi k'axomal, y masque xsuj chique chi yecol chuvech ri camic, man xcajo' ta xquicol-qui', roma queteman chi nequila' jun c'aslen más utz.
HEB 11:36 Ec'o chic ch'aka' xeyo'ox chi q'uix y xech'ay, y pa ruvi' ri' ec'o xeximilo'x che cadena, y xetz'apis pa tak cárcel.
HEB 11:37 Ch'aka' xec'akalo'x che abaj, ch'aka' xek'at che sierra, ec'o xeyo'ox pa k'axomal richin ta xquiya' can ri Dios, ec'o xecamises chutza'n espada, ec'o ri xa quitz'umal ovejas y quitz'umal cabras ocunak quitziak, y xexule-xejote' pa jalajoj tak lugares, man jun oc quichajin, bis quichi-quivech, y xeyalo'x pa tak k'axomal.
HEB 11:38 Xec'uje' pa chakijlaj tak tz'iran ulef, pa tak juyu', pa tak sivan, y pa tak jul. Y ri vinak ri xa xbe cánima riq'uin ri roch'ulef, man juba' utz ri quic'aslen richin ta xec'uje' ri cukul quic'u'x chiquicojol.
HEB 11:39 Conojel ri cukul quic'u'x re', xbix chi xquicot ránima ri Dios quiq'uin, pero man xquic'ul yan ta e ri rusujun chique.
HEB 11:40 Can c'a xcoyo'ej na chi niquic'ul, roma ri Dios runojin-pe chi c'a pa ka-tiempo roj nu'on jun c'ac'ac' ruchojmil más utz. Quiri' xu'on richin quiri' junan quiq'uin rije' xtiyo'ox chike ri favor ri más tz'akat.
HEB 12:1 Roma c'a ri', riq'uin chi quiyo'on-pe quivech chikij jani na eq'uiy ri xcuke-e quic'u'x riq'uin ri Dios, ja jun roj tikaya' can ronojel ri c'o ralal chikij y ri mac ri nkururari'j, y xe jun tikabana' che ri kánima richin nekaq'uisa' ri bey ri c'a c'o na chikavech.
HEB 12:2 Xaxe riq'uin ri Jesús tikaya-vi-apu kavech, roma ja rija' xjako bey y ja rija' xtetz'akatisan chi cukul kac'u'x riq'uin ri Dios. Rija' riq'uin reteman chi más na jabel xtequicot tok k'axnak chic chupan ri nimalaj k'axomal chuvech cruz, romari' man xupokonaj ta xuk'asaj jun camic niq'uixbisan, y c'ajari' xtz'uye-apu pa rutz'uyubal pa ru-derecha ri nimalaj rutz'uyubal ri Dios.
HEB 12:3 Roma c'a ri', tiya' na pe pa cuenta utz-utz ri Jesús ri xucoch' jani na chi k'axomal pa quik'a' ri aj-mac tak vinak, richin quiri' man tiyamayo-ka ri ivánima ni man quixcos chupan ri bey ri c'a c'o na chivech.
HEB 12:4 Kitzij na vi chi rix itijon ik'ij chirij ruchuk'a' ri mac, pero man ik'asan ta jun k'axomal ri can ta rix ruc'uan pa camic riq'uin ri itijon ik'ij.
HEB 12:5 Xa imestan ri nu'ij ri Dios ri achel jun tata'aj ri quire' nu'ij richin yixrupaxa'aj riq'uin ri ruch'abel: Rat valc'ua'l, man itzel tana' tok yin ri Avajaf ninchojmirisaj ri ac'aslen, Ni man tiyamayo-ka ri avánima tok nin-ij chave ri man utz ta ri yatajin riq'uin.
HEB 12:6 Roma ri yerojo' ri Ajaf, nuchojmirisaj quic'aslen, Y conojel ri nuc'ul quivech richin ye'oc ralc'ua'l, yeruchojmirisaj riq'uin xic'a'y. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
HEB 12:7 Romari', ticoch'o' c'a tok yixchojmirises, roma ri Dios ja najin iviq'uin achel nu'on jun tata'aj quiq'uin ri ralc'ua'l. Y nis-ta jun ac'ual ri man ta nichojmirises ruc'aslen roma ri rutata'.
HEB 12:8 Roma si ri Dios man nuchojmirisaj ta ri ic'aslen achel nu'on quiq'uin conojel ri ralc'ua'l, nek'alajin-pe chi mana-ta rix ralc'ua'l, xa rix achel ac'ola' ri man k'alaj ta (achique, acu'x) quitata'.
HEB 12:9 Tuka pan ivi' tok xojq'uiy-pe, ri kate-katata' xquichojmirisaj-pe ri kac'aslen, y utz xekatz'et. Y romari', más nic'atzin nikaya-ki' chuxe' rutzij ri Katata' Dios, ri niyo'on ruc'aslen ri kánima, y xtic'uje' kiq'uin ri c'aslen ri richin jumul.
HEB 12:10 Kitzij na vi chi ri aj-roch'ulef tak kate-katata' chupan ri juba' tiempo xojc'uje' quiq'uin, xquichojmirisaj-pe ri kac'aslen achel xcajo' xqui'en. Jac'a ri Katata' Dios can richin chi c'o utz nuq'uen-pe chike tok nkuruchojmirisaj, richin quiri' nkujoc achel rija' ri can lok'olaj vi.
HEB 12:11 Can kitzij na vi chi tok jun vinak nichojmirises ruc'aslen man nu'on yan ta che ri ránima chi niquicot. Pa ruq'uexel ri', xa bis nuya' che. Pero ri c'o niquetemaj can chupan, tok nik'ax ri tiempo, nuq'uen-pe uxlanen pa cánima, y nu'on chi más choj niqui'en che ri quic'aslen.
HEB 12:12 Roma c'a ri', man caca' ic'u'x ti'en-ka, xa tiya' ruchuk'a' ri ik'a' ecosnak, y quiri' mismo tibana' che ri ivakan roma xa achel ecaminak.
HEB 12:13 Tichojmirisaj rubey ri ivakan chupan ri ic'aslen riq'uin ri Dios, richin quiri', ri yejetz'ma'y yebin, man quejalc'atitaj can chupan ri quic'aslen riq'uin ri Dios, xa niquichojmij ri cakan chupan ri rubey.
HEB 12:14 Titija' ik'ij chi nic'uje' uxlanen chi'icojol quiq'uin conojel y chi ch'ajch'oj ic'aslen, roma nis-ta jun xtitiquer xtutz'et ruvech ri Ajaf si man ta ch'ajch'oj ruc'aslen.
HEB 12:15 Tito-ivi' chivech, man xa tibanataj chi c'o jun man nuc'ul ta ri favor ri rusujun can ri Dios. Man ta nibanataj chi niq'uiy-pe jun c'ayilaj no'oj chi'icojol ri nik'ato chuvech ri uxlanen chi'icojol, y xa rix q'uiy yixretzelaj.
HEB 12:16 Man ta c'o jun chi'icojol ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, ni man ta c'o jun ri xa man jun rakale'n nu'on che ri can lok'olaj vi chuvech ri Dios, achel xu'on ri Esaú ojer can, tok xa pa ruq'uexel jun va'in xuc'ayij ri can richin vi nak rija' roma (nimala'tz, nimalaxel).
HEB 12:17 Roma rix iveteman chi tok xk'ax ri tiempo, ri Esaú xrojo' chi can ta xbix can pa ruvi' chi ja rija' ri nic'ulu can ri rusujun ri Dios che ri rutata', pero man xc'ul ta ruvech ri rutzij, roma manak chic che'el xtzolis tzij, masque ri Esaú riq'uin ok'ej xucanoj chi xyo'ox che ri rusujun ri Dios.
HEB 12:18 Quiri' nin-ij chive, roma rix más c'o ruk'ij ri lugar ri rix jelenak-vi-apu que chuvech ri xec'uje-vi-apu ri israelitas ojer. Roma rije' xec'uje-apu chuvech ri juyu' Sinaí ri xa c'o che'el nijel-apu quik'a' chirij, ri nijino pa k'ak', ri k'eku'n ruvi', ri jani na roch' chi k'eku'n rubanon, y (nijumin, nirumin) cak'ik' pa ruvi'.
HEB 12:19 Chiri' xac'axex chi nik'ajan-pe trompeta y chi nich'o-pe jun kulaj ri xbano chique ri xe'ac'axan chi riq'uin quemelal xquic'utuj chi man chic tich'o-pe más chique.
HEB 12:20 Quiri' xquic'utuj roma man niquicoch' ta ri xtak-pe rubixic chique ri quire' nu'ij: Si c'o jun xtuya-apu ruk'a-rakan chirij ri juyu', chi vinak chi chicop, nicamises che abaj o che (ch'ab, ch'a'). Quiri' ri xquic'axaj.
HEB 12:21 Y jani na jun (ximbiri'il, ximbiri'y) nuya' ri xtz'etetaj chiri', romari' ri Moisés quire' xu'ij: Nuxi'in-vi' y yibarbot, xcha'.
HEB 12:22 Jac'a rix riq'uin ri jun chic juyu' rubinan Sion ri richin ri c'aslic Dios rix jelenak-vi-apu, ri tinamit Jerusalem, ri richin chicaj. Rix jelenak-apu quiq'uin chi miles ángeles,
HEB 12:23 ri quimolon-vi-qui' ri na'ey tak ralc'ua'l ri Dios ri tz'iban quibi' chicaj. Rix jelenak-apu riq'uin ri Dios ri xtinic'on ronojel ch'utik-nima'k, y rix jelenak-apu riq'uin cánima ri xquic'uaj jun chojmilaj c'aslen ri tz'akat chic banon chique roma ri Dios.
HEB 12:24 Rix jelenak-apu riq'uin ri Jesús ri pa'el chuvech ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen, y chuvech ri ruquiq'uel ri xquirex chirij ri ivánima richin ch'ajch'oj ni'an che. Ri quic' ri' más c'o rakale'n que chuvech ri ruquiq'uel ri Abel.
HEB 12:25 Roma c'a ri', rix tibana' cuenta ivi', man tiya' can ivij chuvech ri nich'o-pe chive. Roma, si ri israelitas ojer man xquicol ta qui' chuvech ri castigo ri xpe roma xquiya' can quij chuvech ri nipaxa'an quichin vave' choch'ulef, más na quiri' roj vacami, man xtikacol ta ki' chuvech ri castigo ri xtuya' ri nipaxa'an-pe kichin chicaj, si nikaya' can kij chuvech.
HEB 12:26 Tok xac'axex ruch'abel ri Jun ri xch'o-pe pa ruvi' ri juyu' Sinaí, ronojel ri roch'ulef xsilon. Jac'a ri vacami quire' ru'in ri Dios: Can c'a xtinsiloj na jun bey, pero man xe ta chic ri roch'ulef, xa quiri' mismo ri caj, xcha'.
HEB 12:27 Y tok xu'ij: Can c'a xtinsiloj na, xcha', re' nu'ij tzij chi ronojel ri xa c'o che'el nisilos xque'eleses-e roma xa ebanon, richin quiri' xe chic ri manak che'el yesilos xquec'uje'.
HEB 12:28 Y roma roj banon chike chi c'o kak'a' chi junan nika'an gobernar riq'uin ri Dios, y ri' manak che'el nisilos, romari' kumatioxin, y roma ri matioxinic ri' tikabana' ri nika chuvech ri Dios pa rusamaj, tikaya' ruk'ij y tikaxi'ij-ki' chuvech.
HEB 12:29 Roma ri ka-Dios achel jun k'ak' ri nuporoj ronojel.
HEB 13:1 Achel ri ibanon-pe chi ijo'on-pe-ivi' chivech, jumul c'a quiri' tibana' rix ri junan iniman ri Jesucristo.
HEB 13:2 Man timestaj chi nic'atzin chi utz nic'ul quivech chi'ivacho ri epetenak naj, roma ec'o jujun riq'uin xquic'ul quivech ri epetenak naj, nis-ta xquina'ej chi ángeles ri xcoxkonej-e-qui' chicacho.
HEB 13:3 Man que'imestaj ri ec'o pa tak cárcel, xa tina' chi achel ja jun rix, rix tz'apel, y man que'imestaj ri ni'an pokon chique, xa tina' chi achel ja jun rix rixc'o chupan ri pokon junan quiq'uin.
HEB 13:4 Chi'ivonojel tina' chi can c'o rakale'n ri quic'aslen ri achi riq'uin ri rixayil, y chi eca'i', xe chiquivech tiquic'uaj-vi-qui'. Roma ja ri Dios mismo xtiyo'on castigo pa ruvi' ri man xe ta chic ri achok riq'uin c'ulan-vi nuc'uaj-vi-ri' y pa ruvi' ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na.
HEB 13:5 Man ti'e ivánima pa ruvi' méra, xa tiquicot ivánima riq'uin ri ajani ichajin vacami. Roma ri Dios quire' ru'in: Yin man jun bey xquixinxutuj can, ni man jun bey xtinya' can vij chivech, xcha'.
HEB 13:6 Y roma quiri' ru'in chike, cukul kac'u'x nkutiquer nika'ij: Yin ja ri Ajaf nito'on vichin; Man ninxi'ij ta vi' chuvech ri achique nicajo' niqui'en ri vinak chuve, nkucha'.
HEB 13:7 Man que'imestaj ri xeyuk'un ivichin pa ruvi' ruch'abel ri Dios. Tinojij rij ri rajil-ruq'uexel quic'ulun rije' riq'uin ri c'aslen ri xquic'uaj, y achel xqui'en rije' chi xcuke-e quic'u'x, quiri' mismo tibana' rix.
HEB 13:8 Quiri' nin-ij chive roma ri Jesucristo ja achel ri ivir, quiri' ri vacami, y quiri' mismo ri chikavech apu.
HEB 13:9 Ri jalajoj tak (tijonic, enseñanza) ri man ruc'uan ta ri' riq'uin ri nu'ij ruch'abel ri Dios, man tiya' lugar chi yixruc'uaj juc'an chic. Roma más utz chi ri ivánima nuc'ul ruchuk'a' riq'uin ru-favor ri Dios, y mani riq'uin ninimaj chi c'o cosas utz y c'o ri man utz ta richin yetij, roma ri benak cánima pa ruvi' ri xaxe richin yetij, man jun bey c'o utz xuq'uen-pe chique.
HEB 13:10 Roj ri kaniman ri Jesucristo, mana-ta chic quiquiq'uel chicop yesuj roma kamac chuvech ri Dios, ja yan chic ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbin ri nitojo. Y ri sacerdotes israelitas ri yequisuj quiquiq'uel chicop roma ri mac chupan ri aj-roch'ulef racho ri Dios, manak quik'a' richin c'o favor niquiq'uen can che ri sipanic ri sujun roma ri kamac.
HEB 13:11 Ri achique roma nin-ij quiri', jare': Ri chicop ri nuc'uax-apu quiquiq'uel chutojic ri mac chupan ri Lugar Más Lok'olaj pa racho ri Dios roma ri nimalaj sacerdote israelita, ri quich'acul ri chicop ri' ye'eleses-e pa tinamit richin yeporox.
HEB 13:12 Romari' ri Jesús richin xu'on ch'ajch'oj che ri rutinamit riq'uin ri ruquiq'uel, ja jun rija' xeleses-e pa tinamit y chiri' xcamises-vi.
HEB 13:13 Vacami, kujel c'a e roj pa tinamit, jo' riq'uin ri Jesús, xa jun tikabana' riq'uin chupan ri yok'onic ri achel x-an-e che rija'.
HEB 13:14 Roma vave' choch'ulef manak jun katinamit ri can ta kichin jumul, pero c'o jun aj-chicaj katinamit ri man jani tekila', y jari' ri benak kánima chucanoxic vacami.
HEB 13:15 Roma c'a ri', riq'uin ruto'ic ri Jesucristo, jumul tikaya' ruk'ij ri Dios, achel can ta jun sipanic ri nikasuj-apu chuvech, riq'uin ri nika'ij chiquivech ch'aka' chic chi kaniman rubi'.
HEB 13:16 Man tikaya' can rubanic ri utz, y nis-ta chi nikatola-ki' chikavech, roma ri quiri' nika'an, jun sipanic ri ntel ránima ri Dios chi nikasuj chuvech.
HEB 13:17 Tinimaj quitzij ri yeyuk'un ivichin pa ruvi' ruch'abel ri Dios, tiya-ivi' chuxe' quitzij, roma ja rije' yevaran pa ruvi' ri ivánima, roma queteman chi c'o na jun k'ij nequijacha' cuenta chuvech ri Dios. Tinimaj c'a quitzij, richin quiri' yequicot yixquivaraj y mani riq'uin bis. Roma si riq'uin bis, man jun utz nuq'uen-pe chive.
HEB 13:18 Tibana' orar pa kavi'. Quiri' nika'ij chive roma ri kánima nuna' chi utz nkubin chuvech ri Dios, y nikarayij chi ronojel ri nika'an, can ta utz chuvech.
HEB 13:19 Y más ninc'utuj quemelal chive chi tibana' orar pa nuvi' yin, richin quiri' yitiquer chic yixentz'eta' cha'anin.
HEB 13:20 Ri Dios ri niyo'on uxlanen pa tak kánima, jari' xc'ason-e chiquicojol ri anima'i' ri Nimalaj Yuk'unel quichin ri ovejas, y ri' ja ri Kajaf Jesucristo ri xbin ruquiq'uel richin xc'achoj ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen ri man jun bey xtijalataj-e.
HEB 13:21 Ja ta c'a Dios ri' ri xquixto'on richin yixtiquer ni'en utzulaj tak favores, richin ni'en ri nrojo' rija'. Can ta xtusamajij pan ic'aslen ri achique nika chuvech, y ri' roma ri Jesucristo ri jumul-jumul tiyo'ox nimalaj ruk'ij. Amén.
HEB 13:22 Ninc'utuj c'a quemelal chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi ticoch'o' juba' re ch'abel yencusaj richin yixinpaxa'aj, roma xa man q'uiy ta ri achique nutz'iban-e chive.
HEB 13:23 Ninya' rutzijol chive chi ri Timoteo ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, xa xeleses yan pe pa cárcel; y si xtuka cha'anin viq'uin, junan xquixentz'eta' riq'uin.
HEB 13:24 Que'ibana' saludar conojel ri yeyuk'un ivichin pa ruvi' ruch'abel ri Dios, y conojel ri ch'ajch'oj chic banon che quic'aslen roma ri Dios. Ri aj pa roch'ulef Italia ri ec'o vave' niquitak-e i-saludo.
HEB 13:25 Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
JAM 1:1 Yin Santiago, jun rusamajinel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix, ri rix quiy-quimam can ri doce ruc'ajol ri Israel, ri iquiran-ivi' chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef. Tic'ulu' c'a ri saludo ri nintak-e chive.
JAM 1:2 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, jani na tiquicot ri ivánima chupan ri c'ayef ri yepe chivij.
JAM 1:3 Roma rix iveteman chi tok rix k'axnak chic chupan, y nik'alajin chi kitzij cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, nu'on chive chi más yixcoch'on.
JAM 1:4 Y tiya' lugar chi tz'akat samaj nu'on pan ivánima ri yixcoch'on, richin quiri' ri ic'aslen q'uiyinak utz-utz ntel, c'o ronojel ri nic'atzin che, y man jun ri man ta tz'akat che.
JAM 1:5 Y si c'o jun chive nuna' chi man tz'akat ta ri no'oj c'o riq'uin, tuc'utuj che ri Dios y can xtiyo'ox-vi-pe che. Roma ri Dios man juba' nuq'ueq'uej nuya-pe q'uiy no'oj chique conojel, y man chuvi' ta ch'olinic nuya-pe.
JAM 1:6 Pero nic'atzin chi ri nic'utun, cukul ruc'u'x chi xtiyo'ox che ri nuc'utuj, y man ta caca' ruc'u'x, roma ri caca' ruc'u'x, xa nu'on achel rubolko't ruvi' ri mar, ni'e quila' ni'e quila' pa ruk'a' cak'ik'.
JAM 1:7 Man c'a tunojij ri caca' ruc'u'x chi c'o achique xtuc'ul riq'uin ri Ajaf.
JAM 1:8 Roma ri xa caca' ruc'u'x chupan ri nuc'utuj, quiri' mismo nu'on riq'uin ronojel.
JAM 1:9 Jac'a ri manak oc ruk'ij, pero runiman ri Ajaf, tiquicot ránima chi banon che roma ri Dios chi c'o ruk'ij.
JAM 1:10 Y ri beyon, tiquicot ránima chi manak oc ruk'ij, roma xa cha'anin nik'ax-e choch'ulef, achel rucotz'ijal ri (k'ayis, k'os).
JAM 1:11 Roma tok ntel-pe ri k'ij riq'uin jani na ruk'ak'al, ri (k'ayis, k'os) yechakij-ka, yetzak-e ri rucotz'ijal, y xa niq'uis-ka chi rexk'etek'oj nitzu'un ruvech. Quiri' nibanataj riq'uin ri beyon; quiri' najin chumolic beyomal, tok jari' niq'uis ruc'aslen choch'ulef.
JAM 1:12 Utzulaj tzij ni'an che ri achi ri man nuya' ta can ri Dios chupan ri jalajoj nicanox chirij richin nu'on mac, roma tok xtik'alajin chi riq'uin ri Dios cukul-vi ruc'u'x, ri Dios xtuya' jun sipanic che, y ri' ja ri utzulaj c'aslen ri man jun bey xtiq'uis, ri rusujun ri Dios chique ri nicajo' rija'.
JAM 1:13 Tok jun nunojij nuya' can ri Dios roma ri jalajoj nicanox chirij richin nu'on mac, man tu'ij chi ja ri Dios nitakchi'in richin. Roma ri Dios man nitakchi'in ta pa mac, nis-ta manak che'el nitakchi'ix chi nu'on mac.
JAM 1:14 Roj xa ja ri man utz ta ri nikarayij chikajununal ri nitakchi'in kichin, jari' ri nkujec'o-ka y nkutakchi'in pa mac.
JAM 1:15 Y tok nikaya' lugar che ri man utz ta ri nikarayij chi nu'on-ka rusoc pa kánima, chiri' nalex-vi ri mac, y tok niq'uiy ri mac kiq'uin, camic nuq'uen-pe chike.
JAM 1:16 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, y can yixinjo', man c'a quixsatz.
JAM 1:17 Ronojel ri sipan-pe chike ri can utz vi y tz'akat, chicaj petenak-vi riq'uin ri Katata' Dios, ri rajaf ronojel ri yeyo'on-pe sakil chicaj. Rija' man jun bey nijalataj ruchuk'a' ri rusakil achel nijalataj quisakil ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y man juba' nkuruya' pa k'eku'n.
JAM 1:18 Rija' pa ránima xalex-vi-pe chi xu'on chike chi xojalex chic jun bey roma xkanimaj ri kitzij ruch'abel, richin quiri' nkujoc achel ri na'ey tak ruvech rutico'n chiquicojol conojel ri ruyo'on quic'aslen.
JAM 1:19 Romari' rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin y can yixinjo', chi'ivonojel na'ey na tivac'axaj ri achique niqui'ij ch'aka' chic, man cha'anin yan quixch'o, ni man tipe yan ivoyoval.
JAM 1:20 Roma royoval ri vinak, man rubey ta ri chojmilaj c'aslen ri nika chuvech ri Dios.
JAM 1:21 Roma c'a ri', ronojel ri man ch'ajch'oj ta, y ri jani na ruvech itzel nikana' pa kánima roj vinak chiquij ch'aka' chic, tiya' can ronojel. (Ch'uch'uj, me'l oc) ivánima tiya-ivi' richin ni'en ri achique nu'ij ri ruch'abel ri Dios ri ticon pan ivánima, ri ch'abel ri nitiquer nicolo ivichin.
JAM 1:22 Pero tibana' ri nu'ij, man xaxe tivac'axaj, roma si man ni'en ta ri nu'ij, xa iyon nisetz-ka ino'oj.
JAM 1:23 Roma ri nac'axan ri ruch'abel ri Dios, y man nu'on ta ri nu'ij, ri quiri' nibano, xa junan riq'uin jun ri nutz'et-apu-ri' pan espejo richin nretemaj achique titzu'un.
JAM 1:24 Roma xaxe tok c'o chuvech ri espejo nuka chuc'u'x achique rubanic, y tok ntel-e chiri', ja numestaj-ka ri achique titzu'un.
JAM 1:25 Jac'a ri ruyo'on-ri' chutz'etic ri nu'ij ri tz'akat ch'abel ri nelesan chuxe' ruchuk'a' ri nik'ato richin chupan ri nrojo' ri Dios, y man nuya' ta can runic'oxic, si rija' man numestaj ta ri ruch'abel ri Dios ri nrac'axaj, y nu'on ri nu'ij ri ch'abel ri', utzulaj tzij xti'an che roma ri Dios riq'uin ri nu'on pa ruc'aslen.
JAM 1:26 Si c'o jun chi'icojol nuna-ri' chi kitzij runiman ri Dios pero man nuk'il ta ri' riq'uin ri achique yerubila', xa nusetz-ka ri ránima ruyon. Rija' man jun nic'atzin-vi nu'ij chi runiman.
JAM 1:27 Chuvech ri Dios ri Tata'aj pa kavi', quire' rubanic ruc'aslen jun ri kitzij runiman riq'uin jun ch'ajch'oj ránima: Yeruto' ri meba' tak ac'ola' y ri malcani' tak ixoki' riq'uin ri nic'atzin chique chupan ri c'ayef ri niquik'asaj, y man nuju' ta apu ri' chupan ri ch'abakilaj c'aslen quichin ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef.
JAM 2:1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma cukul ic'u'x riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri c'o nimalaj ruk'ij, man c'a ticha' ri achok chique ni'en-vi ri utz.
JAM 2:2 Roma si rix imolon-ivi' richin niya' ruk'ij ri Dios, y jari' ntoc-apu jun achi iviq'uin ri ruvikiken-ri' riq'uin jabel tak tziek, erucusalo'n (mitk'a', anillos) ebanon riq'uin oro, y jari' mismo ntoc-apu jun ri man jun oc ruchajin y ruyon oc c'ojobel rutziak rucusan,
JAM 2:3 y rix xa ja ri achi ruvikiken-ri' ri nilok'ok'ej-apu, y ni'ij che: Catz'uye' rat chupan re na'ey tak ch'aquet re'. Jac'a che ri man jun oc ruchajin, ni'ij: Rat capa'e' chiri', o catz'uye-ka pan ulef chivakan, yixcha' che.
JAM 2:4 Si rix quiri' ni'en, chiri' nik'alajin-vi chi xaxe ye'icha' ri achok chique ni'en-vi ri utz, xa yixoc-ka achel jueces ri xa riq'uin itzel tak quino'oj yec'ojon-vi.
JAM 2:5 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin y can yixinjo', tivac'axaj na c'a ri nin-ij chive: Ri Dios ja ri vinak ri man jun oc quichajin choch'ulef ri erucha'on richin nicuke' jabel quic'u'x riq'uin, y chi c'o quik'a' chi ye'oc ruvinak ri ru-gobierno, achel rusujun chique ri ye'ojo'on richin.
JAM 2:6 Pero rix xa man jun rakale'n xi'en che ri jun ri man jun oc ruchajin. Tuka chi'ic'u'x chi xa ja ri beyoma' ri yeva' chivij, y yixquichirirej-apu chiquivech ri autoridades,
JAM 2:7 y ja rije' ri yeyok'on ri utzulaj (bi'aj, binaj) ri c'uxlan can pan ivi'.
JAM 2:8 Jac'a si rat nanimaj ri nu'ij ri ley yo'on can roma ri nimalaj ka-rey, utz ri yatajin riq'uin. Y ri' ja ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri quire' nu'ij: Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel. Quiri' nu'ij chupan ri ley.
JAM 2:9 Pero si xaxe ye'icha' ri achok chique ni'en-vi ri utz, xa mac ri yixtajin riq'uin, y ri ley xa yixruc'ut chi rix k'ajoy richin ri nu'ij.
JAM 2:10 Roma xa achique na jun nibano ronojel ri nu'ij chupan ri ley, pero si xa nuk'aj jun chique ri nu'ij, junan nu'ij chi ruk'ajon ronojel ri nu'ij ru-ley ri Dios.
JAM 2:11 Roma tok ri Dios xuya' ri ley, quire' xu'ij chupan: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi. Y mismo ri Dios biyon can: Man cacamisan. Titz'eta' c'a, si rat man nac'amala' ta ka avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi, pero si yacamisan, yatoc jun k'ajoy richin ri ley ri ruyo'on can ri Dios.
JAM 2:12 Rix riq'uin ri ni'ij y ri ni'en, tik'alajin c'a chi can xtinic'ox-vi ri ic'aslen riq'uin ri ch'abel ri nelesan ivichin chuxe' ruchuk'a' ri nik'ato ivichin chupan ri nrojo' ri Dios chive.
JAM 2:13 Roma ri man nipokonan ta, man jun rupokonaxic xti'an tok xtinic'ox ruc'aslen. Jac'a ri nipokonan, xtipokonex ruvech.
JAM 2:14 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, si c'o jun nu'ij chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, ¿achique nic'atzin-vi ri quiri' nu'ij, si man jun utz nu'on ri nic'utu chi nipokonan? ¿Nicolotaj cami rija' xaxe riq'uin ri nu'ij chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios?
JAM 2:15 Achel tok c'o jun achi o jun ixok quiniman ri Ajaf y manak oc quitziak, y manak niquiq'uen-vi ri niquitij,
JAM 2:16 si jun chive rix quire' nu'ij-e chique: Ja ri Dios tuc'uan ibey, ticusaj itziak, titzuku-ivi', nicha-e, pero rix xa man jun achique niya-e richin niquicusaj, ¿achique cami nic'atzin-vi ri quiri' ni'ij-e chique?
JAM 2:17 Romari' ri ni'in chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, si man jun utz nu'on ri nic'utu chi nipokonan, xa manak ruc'aslen ri ch'abel ri yerubila'.
JAM 2:18 Pero riq'uin juba' c'o jun quire' nu'ij che jun chic: Rat na'ij chi cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, jac'a yin nin-ij chave chi c'o utz nubanalo'n chique ri nic'atzin quito'ic. Vacami rat, ri man jun utz na'an chique, tac'utu' chinuvech chi kitzij cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, y yin riq'uin ri utz yitajin xtinc'ut chavech chi cukul nuc'u'x riq'uin ri Dios.
JAM 2:19 Rat nanimaj chi ri Dios xaxe jun; utz ri quiri' nanimaj. Pero man tamestaj chi ja jun ri itzel tak espíritu quiri' ri niquinimaj, y romari' yebarbot.
JAM 2:20 Pero rat ri man choj ta yanojin, tavetemaj chi jun ri ni'in chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios y xa man nipokonan ta, xa manak ruc'aslen ri ch'abel ri yerubila'.
JAM 2:21 Tuka chikac'u'x ri xu'on ri kamama' Abraham. Rija' x-an che chi man jun rumac xrakalej riq'uin xuya' ri ruc'ajol Isaac pa ruvi' ri altar richin xusuj chuvech ri Dios.
JAM 2:22 Chiri' nikatz'et-vi chi ri Abraham man xe ta xcuke' ruc'u'x riq'uin ri Dios, xa xu'on ri xbix che. Y riq'uin ri xniman tzij, xk'alajin chi rija' tz'akat cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios.
JAM 2:23 Chiri' c'a xbanataj-vi ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri quire' nu'ij: Ri Abraham xunimaj ri xu'ij ri Dios che, romari' tok x-an che chi man jun rumac xrakalej. Y xbix chi rija' jun ru-amigo ri Dios.
JAM 2:24 Nik'alajin c'a chikavech, chi jun vinak man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios riq'uin nunimaj ri ni'ix che roma ri Dios, y man xaxe ta riq'uin chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios.
JAM 2:25 Quiri' mismo ri ixok Rahab ri man utz ta ruc'aslen. Rija' man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios riq'uin xerevaj pa racho ri achi'a' israelitas etakon, y xa pa jun chic bey xerutak-vi-e richin xerucol-e.
JAM 2:26 Achel jun cuerpo tok manak chic espíritu riq'uin, caminak chic. Quiri' mismo ri vinak ri ni'in chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, c'o che'el nika'ij chi caminak chic ri cukul c'uxlal riq'uin, si man jun utz nu'on ri nic'utu chi nipokonan.
JAM 3:1 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nin-ij chive chi man rix q'uiy quixoc tijonel, roma keteman chi ri nkutijon, más ronojel ch'utik-nima'k runic'oxic ri kac'aslen xti'an roma ri Dios.
JAM 3:2 Roma konojel q'uiy (mul, paj) nkusatz. Si c'o jun man nisatz ta riq'uin ri achique yerubila', re' jun achi tz'akat ruc'aslen chuvech ri Dios, ja jun ronojel ri ru-cuerpo nitiquer nuk'il chuvech ri man utz ta.
JAM 3:3 Tiya' na pe pa cuenta ri nika'an roj vinak che jun quiej, nikaya' ch'ich' pa ruchi' richin nkurunimaj, y riq'uin ri', ronojel ri ru-cuerpo nkutiquer nikajec'.
JAM 3:4 (Chuka', ka) que'itz'eta' ri barco, masque jani na enima'k y yenim coma nimalaj tak cak'ik', pero riq'uin jun ch'uti timón ye'uc'uax xa achique na lugar nrojo' yeruc'uaj-vi ri uc'uay quichin.
JAM 3:5 Quiri' mismo ri kak' xa jun ch'uti rutz'akat ri ka-cuerpo, pero nkurunim chupan nima'k tak c'ayef. Tinojij na pe' achique nu'on jun ch'uti rutza'n k'ak' nitzijtzo' chupan jun li'aj che', xa nuq'uis ronojel.
JAM 3:6 Ri ch'abel ri nika'ij riq'uin ri kak' can achel jun k'ak' ri nubox ri itzel, y chiri' yaquel-vi ronojel ruvech man utz ta. Yo'on chucojol rutz'akat ri cuerpo, y nretzelaj ronojel ri ka-cuerpo. Jumul nkurunim chupan ri man utz ta.
JAM 3:7 Choch'ulef ronojel quivech chicop cajcaj cakan, chicop c'o quixic', ri cumatz, y ri jalajoj tak quivech chicop pa mar, ec'o ek'ilon coma vinak c'a chupan tak ri k'ij vacami.
JAM 3:8 Pero man jun vinak nitiquer nuk'il ri rak', roma ri kak' itzel (chubanic, cho'onic) y man jun nik'ilo richin, y ri ch'abel yerubila' nuq'uen-pe camic achel jun veneno.
JAM 3:9 Riq'uin ri kak' nikaya-vi ruk'ij ri Dios ri Tata'aj pa kavi', y mismo ri kak' nikacusaj richin yekayok' ri vinak, tok ri vinak xa juba' ma junan banon che ri cánima riq'uin ránima ri Dios.
JAM 3:10 Pa kachi' ye'el-vi-pe ch'abel richin nikaya' ruk'ij ri Dios, y chiri' mismo ye'el-vi-pe yok'on tak tzij. Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri' man utz ta chi quiri'.
JAM 3:11 Roma man jun nibanataj-vi chi pa jun mismo alaxbel-ya' nalex-vi-pe ca'i' ruvech ya', qui' y q'uey.
JAM 3:12 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, iveteman chi man jun mata higo nuya' aceituna, y man jun mata uva nuya' higos. Quiri' mismo pa jun alaxbel-ya', manak che'el nalex-pe ca'i' ruvech ya', qui' y tzey.
JAM 3:13 Vacami c'a, si chi'icojol c'o jun c'o utzulaj no'oj riq'uin y can c'o reteman, can ta ja ri utzulaj ruc'aslen nic'utu richin, chi rukasan-ri' yerubanala' ri utz, uc'uan roma ri utzulaj no'oj c'o riq'uin.
JAM 3:14 Pero si xa itzel nina' pan ivánima che chic jun roma utz c'o, y nirayij chi xaxe rix ri más yixyo'ox pa cuenta, nic'atzin niya' can chi nina-ivi' chi c'o ik'ij y chi nitz'apij ruvech ri kitzij.
JAM 3:15 Roma jun no'oj quiri', man chicaj ta petenak-vi, xa aj-roch'ulef, xa quino'oj vinak, y xa richin ri itzel.
JAM 3:16 Roma tok ec'o itzel niquina' pa cánima che chic jun roma utz c'o, y niquirayij chi xaxe rije' yeyo'ox pa cuenta, chiri' nitiquer-vi-pe ch'o'oj y ronojel ruvech itzel tak no'oj.
JAM 3:17 Pero ri utzulaj no'oj ri petenak chicaj, na'ey nik'alajin riq'uin ri nic'uaj jun ch'ajch'oj c'aslen. Quiri' mismo, nik'alajin riq'uin niya' uxlanen chiquicojol ri vinak, chi utz ino'oj quiq'uin conojel, chi ye'ivac'axaj ri ch'aka' chic, chi tz'akat yixpokonan, chi c'o utz nik'alajin pan ic'aslen, chi man xaxe ye'icha' ri achok chique ni'en-vi ri utz, y man ca'i' ta rupalaj ri yixtajin riq'uin.
JAM 3:18 Roma ri riq'uin jun cánima (ch'uch'uj, me'l oc) niquicanoj chi c'o uxlanen chiquicojol ri vinak, rije' yetajin-apu chutiquic jun achel tico'n. Y ri nuya' ri tico'n ri', ja ri chojmilaj c'aslen.
JAM 4:1 Y rix, ¿achique c'a roma nixoch'ila-ivi' y nibanala' oyoval chivech? Re' petenak riq'uin ri man utz ta ri nurayij ri cuerpo ri najin chi oyoval riq'uin ri ivánima.
JAM 4:2 Rix c'o nirayij, y man nivil ta; hasta yixcamisan roma yixkukut pan ivánima pa ruvi' ri nirayij-apu riq'uin jun chic, y xa man yixtiquer ta nivil; nibanala' oyoval y nitij ik'ij chi nivil ri achique nijo', pero man nivil ta roma man nic'utuj ta che ri Dios.
JAM 4:3 Rix nic'utuj, y man niyo'ox ta pe ri nic'utuj, roma xa man richin ta utz ri nic'utuj, xa richin niq'uis chupan ri itzel ri nurayij ri i-cuerpo.
JAM 4:4 Rix ri man xe ta riq'uin ri Dios benak-vi ri ivánima, tivetemaj chi ri ni'e ivánima pa ruvi' ri roch'ulef, junan nu'ij chi itzel nitz'et ri Dios. Roma c'a ri', xa achique na ri ni'e ránima pa ruvi' ri roch'ulef, junan nu'ij chi itzel nutz'et ri Dios.
JAM 4:5 Man tinojij chi manak rakale'n ri nu'ij chupan ri ruch'abel ri Dios ri quire' nu'ij: Ri Lok'olaj Espíritu ri rutakon-pe ri Dios richin nic'uje' pa tak kánima, nurayij chi xaxe riq'uin rija' ni'e-vi ri kánima. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
JAM 4:6 Pero ri Dios jani na nkuruto' riq'uin ri ru-favor, romari' ri ruch'abel tz'iban can nu'ij: Ri Dios nuk'at chiquivech ri niquina-qui' chi c'o quik'ij. Jac'a ri niquina' chi manak oc quik'ij, yeruto' riq'uin ri ru-favor. Quiri' ri tz'iban can.
JAM 4:7 Roma c'a ri', rix tiya-ivi' chuxe' ri nu'ij ri Dios chive, ticovij-ivi' chuvech ri itzel, y rija' xtenimaj chivech.
JAM 4:8 Quixjel riq'uin ri Dios, y rija' xtijel-pe iviq'uin. Rix aj-mac tak vinak, tichojmirisaj ri ni'en pan ic'aslen, y rix ri caca' ic'u'x ibanon, tibana' ch'ajch'oj che ri ivánima.
JAM 4:9 Tik'axo chive ri rubanon ri ic'aslen, quixbison y quixok'. Ri itze'en can ta nijalataj chi ok'ej, y pa ruq'uexel chi yixquicot, can ta yixbison.
JAM 4:10 Tikasaj-ivi' chuvech ri Ajaf, y rija' xtu'on chive chi xtic'uje' ik'ij.
JAM 4:11 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man quixch'o chivij, roma ri nich'o chirij jun chic ri mismo runiman ri Jesucristo, o nu'ij chi utz chi nika castigo pa ruvi', xa junan nu'ij chi nik'ax rutzij pa ruvi' ri ley ri xuya' ri Dios y nich'o chirij. Y si rat quiri' na'an, mana-ta rat jun ri yaniman ri ley, xa ayon nacusaj-ka-avi' chi juez.
JAM 4:12 Man tamestaj chi xaxe jun xyo'on-pe ri ley, y pa ruk'a' rija' c'o-vi ri c'aslen y ri camic. Jac'a rat, man jun ak'a' richin nanic'oj ruc'aslen jun chic.
JAM 4:13 Vacami c'a, quinivac'axaj rix ri quire' yix-in: Vacami o chua'k nku'e quire' pa jun chic tinamit, jun juna' nkuc'uje' chiri'; nkuc'ayin, nkulok'on, y nikach'ec ka-méra, yixcha'.
JAM 4:14 Pero rix xa man iveteman ta achique rubanon ri ic'aslen ri chua'k-cabij. Ri c'aslen xa achel ri rocaj mukul, man nilayoj ta, xa cha'anin nisak'ijin-e.
JAM 4:15 Roma c'a ri', rix más utz quire' ti'ij: Si ri Ajaf nrojo' nusipaj chic juba' kac'aslen, xtika'an juba' re' o juba' la', quixcha'.
JAM 4:16 Jac'a rix iyon nina-ka chi yixtiquer ni'en ri inojin, y romari' c'o ik'ij nina-ivi', y jun no'oj quiri', can man utz ta vi.
JAM 4:17 Roma c'a ri', ri reteman achique ri utz chi nu'on, y xa man nu'on ta, rija' can c'o-vi rumac.
JAM 5:1 Vacami c'a, tivac'axaj rix beyoma'. Quixok' y quixvu'in, roma ri jalajoj ruvech k'axomal ri petenak pan ivi'.
JAM 5:2 Ri ibeyomal xa k'ayinak, y ri itziak xa xchicopir.
JAM 5:3 Ri oro y ri plata iyacalo'n, xpusir quivech. Y ja ri pus ri' nic'utu ivichin, rix achique chi vinak, y jari' ri xtiq'uiso ruk'ij ri i-cuerpo achel nu'on jun k'ak'. Rix c'a yixtajin na chumolic beyomal y xa rojc'o chic chupan ri ruq'uisbel tak k'ij.
JAM 5:4 Tiya' pa cuenta, ri isamajela' ri xemolo ri i-cosecha, nicok'ej ri cajil ri icanon rubeyal chi ivelek'an-ka riq'uin ri man e'itojon ta. Y ri cok'ej rije' xrac'axaj ri Ajaf ri c'o pa ruvi' ronojel.
JAM 5:5 Rix jun c'aslen quichin beyoma' ri (ic'uan, ivuc'a'n) pa ruvi' ri roch'ulef, jani na nic'usaj ic'u'x chupan ronojel ri ye'irayij, y jabel itiojirisan-pe-ivi' richin ri k'ij richin camic, achel ri avaj ri xe chic coyo'en ri k'ij chi yecamises.
JAM 5:6 Rix ye'isujuj y ye'itak pa camic ri choj quic'aslen, y rije' man juba' niquipaba-qui' chivech richin niquito-qui' pan ik'a'.
JAM 5:7 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ticoch'o' ri ni'an chive c'a ja tok xtipe chic ri Ajaf. Titz'eta' c'a ri ticonel, rija' nroyo'ej chi ri roch'ulef nuya-pe utzulaj tak ruvech ri tico'n, nroyo'ej chi nika ri na'ey y ri ruq'uisbel tak job pa ruvi' ri rutico'n.
JAM 5:8 Quiri' c'a mismo rix, quixcoch'on y ticovij-ivi', roma ri Ajaf xa nakaj chic c'o-vi chi nipe.
JAM 5:9 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man c'a quixch'o chivij, richin quiri' man xtiyo'ox ta castigo pan ivi'. Roma nakaj chic c'o-vi ri k'ij chi ri Jesucristo nunic'oj ronojel ch'utik-nima'k.
JAM 5:10 Tivelesaj ejemplo chiquij ri profetas ri xquitzijoj ri xu'ij ri Ajaf chique chi tiquik'alajrisaj. Rije' layoj xecoch'on chupan ri k'axomal ri xquik'asaj.
JAM 5:11 Y junan iviq'uin nika'ij chi utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yek'asan k'axomal. Rix ivac'axan ri achique xu'on ri Job ojer can, rija' cof xpa'e' chupan ri k'axomal, y xitz'et chi pa ruq'uisbel jani na xto'ox roma ri Ajaf. Chiri' c'a nikatz'et-vi chi ri Ajaf jani na nipokonan y nijoyovan.
JAM 5:12 Pero pa ruvi' ronojel re nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man c'a ti'en jurar. Man tic'uxlaj ri caj, ri roch'ulef, nis-ta jun chic achique richin ni'en jurar. Xaxe ja', quixcha', tok ja', o manak, quixcha', tok manak, richin quiri' man iyon tiya-ka-ivi' pa castigo.
JAM 5:13 Si c'o jun chive nik'axo ránima, tubana' orar. Si c'o jun niquicot ránima, tubixaj rubi' ri Dios.
JAM 5:14 Si niyavej jun chive, queroyoj ri uc'uay ivichin rix ri iniman ri Jesucristo, y pa rubi' ri Ajaf, tiquiya' aceite chirij y tiquibana' orar pa ruvi'.
JAM 5:15 Y si cukul quic'u'x niqui'en ri oración, ri niyavej nic'achoj; ja ri Ajaf xtibano chi nic'achoj, y si ri niyavej c'o mac rubanon, xque'an perdonar.
JAM 5:16 Tik'alajrisaj c'a ri imac chivech. Tito-ivi' riq'uin oración, richin yixc'achoj riq'uin ri iyabil. Ri ruquemelal ri choj ruc'aslen chuvech ri Dios, can c'o ruchuk'a' y q'uiy nitiquer nu'on.
JAM 5:17 Ri profeta Elías ojer, xuna' rubochinic ri itzel pa ránima achel nikana' roj vacami. Pero masque quiri' xuna', rija' riq'uin ronojel ránima xuc'utuj che ri Dios chi man tu'on job, y can man xka ta vi job pa ruvi' ri roch'ulef oxi' juna' riq'uin nic'aj.
JAM 5:18 Y tok ri Elías xu'on chic orar jun bey chi tika job, c'ajari' chic xka ri job chicaj, y ri roch'ulef xuya' chic pe tico'n jun bey.
JAM 5:19 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, si c'o jun chive nisatz ri bey richin ri kitzij chuvech, y si jun chive rix nu'on chi nitzolij-pe,
JAM 5:20 tivetemaj c'a chi ri nibano che jun aj-mac chi nitzolij-pe ránima richin nuya' can ri bey man utz ta ri benak-vi, nucol ránima ri aj-mac chuvech ri camic y nu'on che chi ni'an perdonar ri jani na mac erubanon.
1PE 1:1 Yin Pedro, ru-apóstol ri Jesucristo, nintak-e ri vuj re' chive rix ri man rixc'o ta pan itinamit, roma xa banon chive chi iquiran-e-ivi' pa tak tinamit ri ec'o pa tak roch'ulef Ponto, Galacia, Capadocia, Asia y Bitinia.
1PE 1:2 Ri Katata' Dios xixrucha', achel ri runojin-pe pan ivi', roma ri Lok'olaj Espíritu rubanon ch'ajch'oj che ri ivánima. Quiri' xu'on chive richin yixniman tzij, y richin ni'an ch'ajch'oj che ri ic'aslen riq'uin ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbin tok xbajix chuvech cruz. Xtic'uje' ta c'a q'uiy favor y uxlanen pan ivánima.
1PE 1:3 Tikaya' ruk'ij ri Dios, ri ru-Dios y Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' riq'uin ri jani na nupokonaj kavech, xu'on chike chi xojalex chic jun bey, richin chi nic'ase' riq'uin kánima ri nimalaj favor ri koyo'en-apu. Y ri' roma xc'astaj-pe ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i',
1PE 1:4 richin quiri' nikacochij riq'uin rija' jun sipanic ri man jun bey xtik'ey, man jun bey xtich'abakir, ni man jun bey xtiq'uis-ka ruk'ij. Y ri xticochij, chila' chicaj yacon-vi chive rix
1PE 1:5 ri rix chajin-apu roma ruchuk'a' ri Dios roma cukul ic'u'x riq'uin rija'. Rix chajin-apu c'a tuka na ri tiempo ri ruchojmirisan ri Dios richin yixcolotaj-e, ri xtik'alajin chupan ri ruq'uisbel k'ij.
1PE 1:6 Y jari' ri nibano chi jani na niquicot ri ivánima, masque vacami c'o ca'i-oxi' k'ij nic'atzin yixk'ax chupan jalajoj ruvech k'axomal,
1PE 1:7 richin yixtz'etetaj si kitzij cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. Roma ri cukul ic'u'x riq'uin, más c'o rakale'n que chuvech ri oro ri masque xa richin niq'uis, pero nich'ajch'ojrises pa k'ak'. Y riq'uin chi yixilitaj chi cukul ic'u'x riq'uin, can ta xtinimirises ibi', xtiyo'ox ik'ij, y xtiquicot ri Dios iviq'uin tok ri Jesucristo xtuc'ut chic ri' jun bey chikavech.
1PE 1:8 Rix can nijo' ri Jesucristo masque man jun bey itz'eton ruvech. Iyo'on-apu ivánima riq'uin, y masque man nitz'et ta ruvech vacami, pero can qui' ivánima yixquicot roma xa jun ibanon riq'uin. Hasta man nivil ta achique rubixic ni'en riq'uin ri yixquicot achel yequicot ri ec'o chicaj.
1PE 1:9 Roma riq'uin ri cukul-apu ic'u'x rix riq'uin ri Jesucristo, nicolotaj ri ivánima.
1PE 1:10 Ri ru-profetas ri Dios ri ech'ovinak can pa ruvi' ri favor ri ic'ulun rix vacami, can xquitij quik'ij richin xcajo' xquetemaj más ruchojmil ri yixcolotaj.
1PE 1:11 Xcajo' xquetemaj (achique, acu'x) ri' y achique tiempo xtibanataj ri ni'ix-pe pa cánima roma ri Espíritu richin ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, tok xu'ij chique ri achique chi k'axomal xteruk'asaj, y ri jalajoj ruk'ij xtic'uje' tok k'axnak chic chupan ri k'axomal.
1PE 1:12 Pero chique ri profetas xk'alajrises chi man pa qui-tiempo ta rije' xtiyo'ox-vi ri favor ri bin chique chi tiquitzijoj, xa chike konojel ri kaniman ri Jesucristo xtiyo'ox-vi ri favor ri ja jun chive rix nitzijos-vi vacami coma ri yetzijon ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. Y ri yetzijon richin, yeto'ox roma ri Lok'olaj Espíritu ri takon-pe chicaj. Ja jun ri ángeles nicajo' chi can ta k'alaj-k'alaj chiquivech achique rubanic ri favor ri'.
1PE 1:13 Roma c'a ri', rix quixc'ase' utz-utz pa ruvi' ri achique ninojij, tik'ila-ivi' chuvech ri man utz ta, y riq'uin ronojel ivánima tivoyo'ej-apu ri favor ri xtuya' ri Dios chive chupan ri k'ij tok xtik'alajin chic jun bey ri Jesucristo.
1PE 1:14 Y achel ac'ola' yeniman tzij, man chic quixka pa ruk'a' ri man utz ta ri xirayij xi'en tok man jun iveteman chirij ri Dios chiri'.
1PE 1:15 Quixoc c'a achel ri xoyon ivichin. Rija' can ch'ajch'oj vi ránima; quiri' mismo rix, ch'ajch'oj tibana' che ronojel ri ni'en pan ic'aslen.
1PE 1:16 Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, quire' nu'ij: Ch'ajch'oj tibana' che ri ivánima rix, roma yin can ch'ajch'oj vi ri vánima, nicha' ri Dios.
1PE 1:17 Y si rix Katata' yixcha' che ri Jun ri chi nimalaj conojel xtunic'oj quic'aslen, y rija' ja ri achel kabanalo'n chikajununal ri rajil-ruq'uexel xtuya' chike, romari' riq'uin (ximbiri'il, ximbiri'y) tic'uaj-vi ri ic'aslen ri ajani k'ij yixc'uje-e choch'ulef.
1PE 1:18 Tuka chi'ic'u'x chi ja chupan ri itzel c'aslen ri quic'utun can chivech ri ivati't-imama' xixeleses-vi-pe. Y man xixcol ta pe riq'uin cosas ri xa niq'uis, achel ri oro o ri plata.
1PE 1:19 Rix xixcol-pe riq'uin ri nimalaj rakale'n ruquiq'uel ri Jesucristo, ri xcamises pa kaq'uexel achel nicamises jun alaj oveja man jun ruyabil y tz'akat ruk'a-rakan.
1PE 1:20 Roma na'ey chi x-an ri roch'ulef, chojmirisan chic pe chi ri Jesucristo can xturuk'asaj na vi k'axomal. Pero c'a ja chupan ri ruq'uisbel tak tiempo xk'alajrises richin ito'ic.
1PE 1:21 Y roma rija' tok cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, ri xbano che chi xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i' y chi can c'o ruk'ij, richin quiri' mana-ta juc'an cukul-vi ic'u'x, y nis-ta riq'uin chic jun ivoyo'en-vi-apu favor, xa can ta riq'uin ri Dios ivoyo'en-vi.
1PE 1:22 Rix riq'uin ruto'ic ri Lok'olaj Espíritu ich'ajch'ojin ri ic'aslen riq'uin ri iniman ri kitzij, richin chi man xe ta riq'uin ichi' ni'ij chi nijo-ivi' chivech. Ronojel c'a ivánima tijo-ivi' riq'uin jun ch'ajch'oj ivánima.
1PE 1:23 Roma rix, rix alaxnak chic jun bey chupan jun c'ac'ac' c'aslen ri man niq'uis ta, y man chupan ta jun c'aslen ri xa niq'uis achel ri c'aslen choch'ulef. Ri c'ac'ac' c'aslen ri xic'ul, petenak roma ruch'abel ri Dios, ri ch'abel ri c'o richin jumul.
1PE 1:24 Achel ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, ri quire' nu'ij: Ri c'aslen choch'ulef, xa achel ri (k'ayis, k'os). Y ronojel ri achok roma niyo'ox ruk'ij ri vinak, xa achel rucotz'ijal ri (k'ayis, k'os). Roma ri (k'ayis, k'os) xa nichakij-ka, y ri rucotz'i'j xa nitzak-e.
1PE 1:25 Jac'a ri ruch'abel ri Ajaf, richin jumul nic'uje'. Y ja ch'abel ri' ri xtzijos chive rix tok xivac'axaj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj.
1PE 2:1 Roma c'a ri', rix tiya' can ronojel ri itzel c'o pan ivánima chiquij ch'aka' chic, ronojel satzoj tak no'oj, y ronojel ri nibano chive chi ca'i' rupalaj ri ni'en. Tiya' can chi itzel nitz'et jun ri utz c'o, y ronojel ruvech tzij ri nikasan quik'ij ch'aka' chic.
1PE 2:2 Y achel jun ac'ual ri c'a juba' talex nurayij nitz'uman, quiri' mismo rix, tirayij titzuku' ri ivánima chirij ri kitzij ruch'abel ri Dios ri man jun satzoj tzij chucojol, richin chi riq'uin ri ch'abel ri' yixq'uiy richin yixcolotaj.
1PE 2:3 Quiri' nin-ij chive, roma rix ina'on chi ri Ajaf can jabel utz iviq'uin.
1PE 2:4 Vacami c'a rix, quixjel-apu riq'uin ri Jesucristo, ri achel c'aslic rutz'akat ri racho ri Dios, ri x-an che coma ri vinak achel jun abaj ri man nic'atzin ta che ri jay ri', pero chuvech ri Dios, cha'on, y jani na rakale'n.
1PE 2:5 Quiri' c'a mismo rix, rix achel c'aslic rutz'akat ri lok'olaj jay richin ri Dios, y yixcuses chi lok'olaj tak sacerdotes chupan, richin nisuj-apu sipanic ri can elok'olaj vi chuvech ri Dios, y ri Dios can yeruc'ul ri nisuj-apu chuvech, roma ri Jesucristo.
1PE 2:6 Romari' chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, c'o jun tzij ri quire' nu'ij: Titz'eta' na pe'. Yin xtinya' jun abaj pa tinamit Sion ri xticuses richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay, y ri abaj re' can cha'on-vi y can c'o rakale'n. Ri xtuya' ránima riq'uin, man xtiyo'ox ta chi q'uix. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
1PE 2:7 Romari', chive rix ri iyo'on ivánima riq'uin, ri Jesucristo can c'o rakale'n. Jac'a chique ri man quiyo'on ta cánima riq'uin, man jun rakale'n, achel xqui'en ri achi'a' banoy tak jay ri nikil chupan ruch'abel ri Dios ri quire' nu'ij: Ri abaj ri man juba' xcajo' xquicusaj ri banoy tak jay, Xa jari' xc'atzin richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay.
1PE 2:8 Y (chuka', ka) nu'ij: Ri abaj re', xtoc richin (xtiquipak'ij, xtiquicopij) cakan chuvech, y richin yetzak pa ruvi'. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. Quiri' xtibanataj quiq'uin, roma man niquinimaj ta ruch'abel ri Dios, y roma quiri' ruchojmirisan can ri Dios pa quivi'.
1PE 2:9 Jac'a rix ri iniman, rix jun tinamit cha'on, rix sacerdotes chupan rusamaj ri nimalaj Rey, rix jun lok'olaj rutinamit, y rix ruyo'on-ka pa rubi'. Quiri' rubanon iviq'uin richin chi rix nitzijoj ri jani na utz runo'oj ri Jun ri xoyon-apu ivichin tok c'a rixc'o na chupan ri k'eku'n, richin yixc'uje' yan chic chupan ri lok'olaj sakil richin rija'.
1PE 2:10 Rubanon can, man rix rutinamit ta ri Dios, jac'a ri vacami, rix rutinamit chic. Rubanon can, man jani tivil rupokonaxic ivech. Jac'a ri vacami, ivilon chic.
1PE 2:11 Rix ri can yixinjo', riq'uin ri xaxe juba' nkuk'ax-e choch'ulef, y man vave' ta ri kitzij katinamit, ninc'utuj quemelal chive chi tik'ila-ivi' chuvech ri itzel tak mac ri nurayij ri cuerpo, ri xa niqui'en oyoval che ri ivánima.
1PE 2:12 Tic'uaj jun chojmilaj c'aslen chiquivech ri man quiniman ta ri Jesucristo, richin quiri' ri tzij ri niquimol-pe chivij chi xa itzel ri ye'ibanala', rije' riq'uin niquitz'et chi rix banoy ri utz chique ch'aka' chic, xa xtiquiya' ruk'ij ri Dios chupan ri k'ij tok rija' nuruc'utu' ri nimalaj ruchuk'a' pa quivi' ri vinak.
1PE 2:13 Tinimaj quitzij conojel autoridades choch'ulef, roma ri Ajaf quiri' nurayij. Tinimaj rutzij ri rey, roma ja rija' ri más c'o autoridad pa ruk'a' chiquivech conojel.
1PE 2:14 Tinimaj quitzij ri más chic autoridades ri yetak roma ri rey richin niquiya' castigo pa quivi' ri itzel yetajin riq'uin, y richin niquiya' quik'ij ri ebanoy ri utz.
1PE 2:15 Roma ri nurayij ri Dios, ja chi rix riq'uin ni'en ri utz, ni'en chique ri vinak ri man pa ruchojmil ta yenojin y xe yevolol chivij, chi man niqui'en ta chic más tzij chivij.
1PE 2:16 Kitzij na vi chi rix, rix sok'opinak chic pe chuxe' ri ximiyon ivichin, pero man ti'en chi romari' ye'ibanala' ri man utz ta, xa tibana' ri achel nic'atzin nu'on jun rusamajinel ri Dios.
1PE 2:17 Tibana' chi conojel c'o quik'ij chivech, tijo-ivi' chivech rix ri iniman ri Jesucristo, tixi'ij-ivi' chuvech ri Dios y tiya' ruk'ij ri rey.
1PE 2:18 Rix samajela', tikasaj-ivi' richin ninimaj quitzij ri ivajaf, pero man xe ta chiquivech ri utz quino'oj y (ch'uch'uj, me'l oc) cánima, xa quiri' mismo tibana' chiquivech ri man utz ta quino'oj iviq'uin.
1PE 2:19 Roma ri Dios can xtuya-vi favor pan ivi', si roma nijo' ni'en ri nurayij rija', rix nik'asaj k'axomal, y xa manak roma nik'asaj quiri'.
1PE 2:20 Pero si roma ni'en jun mac, rix nicoch' chi yixpak' che k'a', ri' man jun ik'ij nuq'uen-pe, pero si rix roma ni'en ri utz, yixyo'ox pa k'axomal, y can nucoch' ivech chupan, ri Dios can xtuya-vi favor pan ivi'.
1PE 2:21 Roma ri Dios tok xixroyoj, can richin vi chi rix nucoch' ivech chupan ri k'axomal, achel ri Jesucristo xucoch' ri k'axomal ri xuk'asaj ivoma. Quiri' xu'on rija' richin jun ejemplo chivech richin titzekle'ej rij ri nuc'ut riq'uin ri ruc'aslen.
1PE 2:22 Rija' man jun bey xu'on jun mac. Nis-ta man jun satzoj no'oj xel pa ruchi'.
1PE 2:23 Rija' tok xbix itzel tak tzij che coma ri vinak, man xutzolij ta ruq'uexel riq'uin itzel tak tzij. Tok xyo'ox pa k'axomal, man xu'ij ta chi nu'on ruq'uexel. Xa pa ruk'a' ri Jun ri nic'ojon pa ruchojmil xujach-vi ronojel.
1PE 2:24 Ja ri Jesucristo xekan riq'uin ri ru-cuerpo ri kamac tok xbajix chuvech che', richin chi riq'uin ri (nkucom, nkuquen) chuvech ri mac, nkujoc-e chupan ri chojmilaj c'aslen ri nrojo' ri Dios. Roma riq'uin ri socotajic ri xuc'uaj rija', xc'ul kavech roma ri Dios.
1PE 2:25 Roma rubanon can, rix, rix achel ovejas esatznak can, jac'a ri vacami xixtzolij chic pe riq'uin ri Chajinel y Yuk'unel richin ri ivánima.
1PE 3:1 Quiri' mismo rix ixoki', chi'ijununal tinimaj quitzij ri ivachijil, richin quiri' si ec'o chique rije' man niquinimaj ta ruch'abel ri Dios; can ta niquijal quino'oj y niquinimaj, xaxe riq'uin niquitz'et ri ic'aslen rix ri rix quixayil, masque man jun ch'abel ni'ij chique,
1PE 3:2 roma niquitz'et chi yixniman tzij y ch'ajch'oj ri ic'aslen.
1PE 3:3 Ri vikoj ri ni'en, man ta ja ri nitz'etetaj coma vinak, achel ri jicoj (jolomaj, vi'aj), ri ye'icusala' oro, y utzulaj tak tziek.
1PE 3:4 Xa can ta ja ri pan ivánima ni'en-vi jun vikoj ri man nitz'etetaj ta y man jun nelesan chive, y ri vikoj ri' ja chi ri ivánima (ch'uch'uj, me'l oc) y man jun oyoval nucanoj. Ri quiri' ni'en, nimalaj rakale'n chuvech ri Dios.
1PE 3:5 Roma quiri' mismo ruvikic cánima xqui'en ri ixoki' ojer can ri xcuke-apu quic'u'x riq'uin ri Dios. Rije' ch'ajch'oj cánima xequinimaj ri cachijil.
1PE 3:6 Achel xu'on ri Sara, xunimaj rutzij ri Abraham, romari' vajaf xcha' che. Y c'o che'el ni'ix chi rix, rix ral can ri Sara, si ni'en ri utz y man nixi'ij ta ivi' chuvech xa achique na ri nipe pan ic'aslen.
1PE 3:7 Quiri' mismo rix achijlonel, riq'uin utzulaj no'oj tic'uaj-vi ri c'aslen quiq'uin ri ivixayil; man timestaj chi rije' nic'atzin ekal quic'uaxic, achel jun vaso ri man c'ayef ta nipax, y chi junan quiq'uin rije' icochin ri c'aslen ri ruyo'on ri Dios chive roma ri ru-favor. Quiri' ino'oj tibana' quiq'uin, richin quiri' man jun nik'ato ri oraciones ri ni'en chuvech ri Dios.
1PE 3:8 Pa ruq'uisbel che re', nin-ij chive chi xa jun ivánima tibana' chi'ivonojel, quixjoyovan, tijo-ivi' chivech quiq'uin ri junan iniman ri Jesucristo quiq'uin, quixpokonan y utz ino'oj tibana'.
1PE 3:9 Tok c'o man utz ta ni'an chive, man ti'en ruq'uexel, ni man titzolij ruq'uexel ri pokon tak tzij ri ni'ix chive. Pa ruq'uexel chi quiri', xa titzolij ruvech ri quitzij riq'uin utzulaj tak tzij, roma rix iveteman chi rix oyon richin nicochij ronojel ruvech utz ri ru'in can ri Dios pan ivi'.
1PE 3:10 Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Ri nrojo' nuk'asaj-e jun c'aslen utz choch'ulef, Y nrojo' chi niquicot ronojel k'ij pa ruc'aslen, Tujec'a-ri' chi yerubila' itzel tak tzij, Y man tucusaj ruchi' richin nusetz quino'oj vinak.
1PE 3:11 Tuya' can ri xa nuq'uen-pe itzel pa ruc'aslen, y tubana' ri utz. Tucanoj ri c'aslen ri nibano chi utz nuc'uaj-ri' quiq'uin conojel, y jari' tutzekle'ej.
1PE 3:12 Roma runak'-ruvech ri Ajaf c'o pa quivi' ri quic'uan jun choj c'aslen, Y ruyo'on ruxiquin richin nrac'axaj ri qui-oración. Pero ruch'icon ruvech chiquij ri yebano ri man utz ta. Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can.
1PE 3:13 Y, ¿achique ta cami jun xtibano pokon chive rix tok ri ivánima xa benak chirij ri utz? Man jun.
1PE 3:14 Pero si roma (ic'uan, ivuc'a'n) jun choj c'aslen nik'asaj pokon, utzulaj tzij nu'on ri Dios chive. Roma c'a ri', man tixi'ij-ivi' chiquivech ri nicajo' niqui'en pokon chive, ni man tisatz ic'u'x.
1PE 3:15 Rix Ivajaf tibana' che ri Jesucristo pan ivánima, y can ta jumul q'ues ivech, (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima y can ta ikasan-ivi' richin utz rutzolic quitzij ni'en ri yec'utun chive ri achique roma cukul ic'u'x chi c'o favor ivoyo'en.
1PE 3:16 Can ta nuna' ri ivánima chi kitzij utz yixbin chuvech ri Dios, richin quiri' ri tzij ri ni'an chivij chi xa itzel ri yixtajin riq'uin, ri yeyaco-pe ri tzij can ta quiyon niquiya-ka-qui' chi q'uix, roma ri utzulaj c'aslen (ic'uan, ivuc'a'n) rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo.
1PE 3:17 Roma más utz chi rix nik'asaj k'axomal roma ni'en ri utz, si jari' nrojo' ri Dios chi nik'asaj, y mani nik'asaj k'axomal roma ni'en ri man utz ta.
1PE 3:18 Tuka pan ivi' chi ja jun ri Jesucristo xc'atzin chi xe jun bey xk'ax chupan k'axomal richin xutoj ronojel ruvech mac. Ri choj ruc'aslen xuk'asaj k'axomal koma roj ri man choj ta kac'aslen, richin nkurucusaj-apu riq'uin ri Dios. Can kitzij vi chi ri ru-cuerpo ri Jesucristo xcamises, pero ri ru-espíritu xyo'ox ruc'aslen.
1PE 3:19 Y ri ru-espíritu xbe quiq'uin ri espíritus etz'apel richin c'o xutzijoj chique.
1PE 3:20 Re' ja conojel ri man xeniman ta tzij ojer can pa ru-tiempo ri Noé, masque ri Dios can xroyo'ej chi can ta xquijal quino'oj y can ta xeniman chuvech. Quiri' ránima ri Dios pa quivi' chupan tak ri k'ij tok najin rubanic ri nimalaj barco ri achok chupan xaxe oc vakxaki' enimey tzij xquicol-e-qui' chupan ri ya'.
1PE 3:21 Y achel ri vinak ojer xquicol-e-qui' pa ya', roj vacami riq'uin ri nika'an bautizar ki', nikac'ut-ki' chi xojcolotaj yan. Ri nku'an bautizar man richin ta chi nuch'aj-e ri ch'abak chikij, man quiri' ta, xa richin nikac'ut-ki' chi man nikajo' ta nikevaj jun mac chuvech ri Dios, roma koyo'en chi nkuc'astaj-e chiquicojol ri anima'i', achel xc'astaj-pe ri Jesucristo.
1PE 3:22 Rija' riq'uin ri xbe chicaj, c'o pa ru-derecha ri Dios, y pa ruk'a' rija' eyo'on-vi ángeles, espíritus ri yebano gobernar, y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'.
1PE 4:1 Y achel ri Jesucristo xuk'asaj k'axomal pa quik'a' vinak chupan ri aj-roch'ulef ru-cuerpo koma roj, quiri' mismo rix, tiya' pan ivánima chi can c'o na vi k'axomal xtik'asaj pa quik'a' vinak. Quiri' tibana', roma xa achique na ri k'axnak chic chupan k'axomal, caminak chic chuvech ruchuk'a' ri mac,
1PE 4:2 richin quiri' ri ajani chic chi tiempo nic'ase-e choch'ulef, man ta chic uc'uan roma ri man utz ta ri nurayij ri cuerpo, xa ja ri nurayij ri Dios ri nu'on pa ruc'aslen.
1PE 4:3 Chive rix, xek'ax yan can ri k'ij chi xe'ibanala' ri nika chiquivech ri vinak man quiniman ta ri Dios. Chupan tak ri k'ij ri', rix man xik'at ta ivi' xe'ibanala' mac ri nuya' q'uix, xa rix uc'uan roma ri man utz ta ri nurayij ri cuerpo. Xe'ibanala' k'abaric, xe'ibanala' itzel tak nimak'ij, ximolola-ivi' richin xitij ya'. Xe'iyala' quik'ij tiox ri xa nimulu ránima ri Dios nu'on.
1PE 4:4 Romari', ri vinak jun vi yixquitz'et, roma rix man yixbin ta chic junan quiq'uin chupan ri itzel tak mac ri achok chupan cosk'opin-vi-qui' rije', y xa yech'o yok'onic tak tzij chivij.
1PE 4:5 Jac'a ri vinak re' c'o na jun k'ij xtequijacha' cuenta chuvech ri Jun ri rubanon chic rubanic richin nunic'oj cánima ri eq'ues, y ri ecaminak chic.
1PE 4:6 Ja roma re' tok ja jun chique ri ecaminak chic e xtzijos-e ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, richin quiri' can pa choj vi chi ninic'ox rij ri c'aslen ri xquic'uaj choch'ulef achel ninic'ox quic'aslen conojel vinak, y chi can pa choj vi chi nic'uje' ruc'aslen ri qui-espíritu achel ri Dios c'o ruc'aslen ri ru-espíritu.
1PE 4:7 Ri ruq'uisbel tak k'ij richin ronojel xa nakaj chic c'o-vi. Roma c'a ri', rix tina' utz ri achique yixtajin riq'uin, y can ta rix q'ues utz-utz pa ruvi' ri oración.
1PE 4:8 Pero pa ruvi' ronojel re', can tijo-ivi' chivech. Roma riq'uin ri yixojo'on pan ivánima, ni'an perdonar q'uiy mac.
1PE 4:9 Ri quiniman ri Jesucristo ri yepe juc'an chic tinamit, utz tic'ulu' quivech pan ivacho, y man quixjasjot chiquij. Quiri' c'a mismo ic'ulic tiquibana' rije' chi tak cacho.
1PE 4:10 Chi'ijununal c'o rusipan ri Dios chive chi yixtiquer ni'en pa rusamaj. Ticusaj c'a richin nito-ivi' chivech; quixoc utzulaj tak samajiy richin ri jalajoj ruvech favor ri rusipan chive.
1PE 4:11 Ri sipan che chi nitzijon pa rubi' ri Dios, tutzijoj ch'abel ri petenak riq'uin ri Dios, ri yeruto' ch'aka' chic, queruto' c'a riq'uin ri uchuk'a' ri nuya' ri Dios. Chupan ronojel ri ni'en, can ta ja ri Dios xtiyo'ox ruk'ij roma ri Jesucristo. Rija' can jumul-jumul c'o ruk'ij y c'o ruchuk'a' pa ruvi' ronojel. Amén.
1PE 4:12 Rix ri can yixinjo', man jun vi tina' roma ri k'axomal ri rixc'o-vi ri can achel pa jun k'ak' yixk'ax-vi, richin yixtz'etetaj si kitzij cukul ic'u'x riq'uin ri Dios. Man quire' tinojij pan ivánima: ¿Achique roma quire' nikak'asaj?
1PE 4:13 Pa ruq'uexel chi quiri' ninojij, xa quixquicot chi ja jun rix rixc'o pa k'axomal ri achel xuk'asaj ri Jesucristo, richin quiri' tok rija' xtik'alajrises ri nimalaj ruk'ij, ja jun rix can qui' ivánima xquixquicot.
1PE 4:14 Y si rix roma iniman ri Jesucristo ni'ix pokon tak tzij chive, utzulaj tzij nu'on ri Dios chive, roma iviq'uin rix c'o ri Lok'olaj ru-Espíritu ri Dios. Kitzij na vi chi ri yeyok'on ivichin rix, yech'o itzel chirij ri Lok'olaj Espíritu, jac'a rix xa niya' ruk'ij.
1PE 4:15 Man xa tibanataj chi jun chive rix nuk'asaj k'axomal roma jun camic, o jun elak', o roma xa itzel najin riq'uin, o roma nuju-apu-ri' chupan xa achique na ri xa manak ru-cuenta che.
1PE 4:16 Pero si c'o jun chive nuk'asaj k'axomal roma runiman ri Jesucristo, man tiq'uix, xa tuya' ruk'ij ri Dios roma ri nuk'asaj.
1PE 4:17 Roma ruk'ijul chic chi ri Dios nunic'oj kánima richin nkuruchojmirisaj roj ri roj ralc'ua'l. Y si quiri' nu'on chike roj na'ey, tinojij na pe' ajani chi c'ayef eroyo'en ri man niquinimaj ta ri utzulaj ruch'abel ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
1PE 4:18 Y: Si ri ruc'uan jun chojmilaj c'aslen c'ayef nicolotaj, Tinojij na pe' achique xtibanataj quiq'uin ri manak Dios pa quivech, y ri man jun bey xcajo' xquiya' can ri mac.
1PE 4:19 Roma c'a ri', ri quiniman ri Jesucristo y niquik'asaj k'axomal roma quiri' nurayij ri Dios pa quivi', tiquibana' ri utz y tiquijacha' ri cánima pa ruk'a' ri Jun ri banayon ronojel ri c'o, y can nu'on-vi ri nu'ij. Man jun bey tiquiya' can chi niqui'en ri utz.
1PE 5:1 Vacami c'a, ninjo' yenpaxa'aj ri uc'uay ivichin ri ec'o chi'icojol, ri yin mismo jun chique rije', y yin jun tzijoy richin ri k'axomal ri xintz'et chi xuk'asaj ri Jesucristo, y voyo'en chi yin jun ri xquic'uje' chupan ri nimalaj ruk'ij ri xtik'alajrises.
1PE 5:2 Que'iyuk'uj rutinamit ri Dios ri yo'on pan ik'a', man tina' chi xa jun eka'n chivij, xa pan ivánima talex-vi chi ye'iyuk'uj achel nrojo' ri Dios chive. Man ti'en roma ch'acoj méra, xa tiq'uenc'ot ivánima tibana' ri samaj.
1PE 5:3 (Chuka', ka) man ti'en chi achel can ta rix ajaf pa quivi' ri eyo'on pan ik'a', xa quixoc ejemplo chiquivech ri rutinamit ri Dios.
1PE 5:4 Y tok xtipe chic jun bey ri Jesucristo, ri más Nimalaj Yuk'unel pa ruvi' rutinamit ri Dios, rix xtic'ul jun sipanic ri can c'o ruk'ij y man jun bey xtiq'uis.
1PE 5:5 Y rix ri más c'a rix ac'ola' na, tinimaj quitzij ri e'uc'uayon rutinamit ri Dios, chi'ivonojel tikasaj-ivi' richin ninimaj itzij chivech. Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Ri Dios nuk'at chiquivech ri niquina-qui' chi c'o quik'ij. Jac'a ri niquina' chi manak oc quik'ij, yeruto' riq'uin ri ru-favor.
1PE 5:6 Roma c'a ri', nin-ij chive chi tikasaj-ivi' chuxe' ruchuk'a' ri nimalaj Dios, richin quiri' rija' xtu'on chi nic'uje' ik'ij tok xterila' ruk'ijul.
1PE 5:7 Ronojel ri al nina' pan ivánima, tiya' can pa ruk'a' ri Dios, roma rija' can c'o pa ránima ri ic'aslen.
1PE 5:8 Tina' utz ri achique yixtajin riq'uin, can ta rix q'ues pa ruvi' ri ic'aslen. Roma ri itzel ri royoval chike, nibiyaj achel jun león ri nisiq'uin nucanoj achique ta na jun nuxil che eyaj.
1PE 5:9 Pero riq'uin cof cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, rix tik'ata' chuvech. Roma iveteman chi ri quiniman ri Jesucristo pa jalajoj tak lugares chuvech ri roch'ulef, junan chi k'axomal niquik'asaj iviq'uin.
1PE 5:10 Pero man richin ta q'uiy k'ij xtik'asaj k'axomal. Y tok ik'asan chic ri k'axomal, ri Dios ri niyo'on ronojel ruvech favor, ri xoyon ivichin richin chi ja jun rix xtic'uje' ik'ij chupan ri nimalaj ruk'ij ri man jun bey xtiq'uis, roma xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, rija' xtutz'akatisaj ri ic'aslen, xtu'on chive chi cof xquixc'uje' chirakan, xtuya' ruchuk'a' ri ivánima, y xtu'on chi cof rix pa'el riq'uin.
1PE 5:11 Y ja ta c'a rija' ri xtiyo'ox nimalaj ruk'ij, y richin ta c'a rija' ri nimalaj uchuk'a' richin nu'on gobernar jumul-jumul. Amén.
1PE 5:12 Riq'uin ruto'ic ri Silvano ri can cukul nuc'u'x riq'uin, nutz'iban-e ri ca'i-oxi' ch'abel re' chive, richin yixinpaxa'aj y nin-ij-e chive chi re nutz'iban-e chupan ri vuj re', jare' ri kitzij ru-favor ri Dios, roma c'a ri', ticovij-ivi' chupan.
1PE 5:13 Ri quiniman ri Jesucristo ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa Babilonia, ri junan echa'on iviq'uin, niquitak-e i-saludo. Quiri' mismo nu'on-e ri Marcos ri can achel nuc'ajol pa rubi' ri Ajaf.
1PE 5:14 Tibanala' saludar ivi' chivech, y tik'alajin iviq'uin chi kitzij nijo-ivi' chivech. Can ta nic'uje' uxlanen pan ivánima chi'ivonojel rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo. Amén.
2PE 1:1 Yin Simón Pedro, rusamajinel y ru-apóstol ri Jesucristo, nintak-e ri vuj re' chive rix ri ivilon ri nimalaj beyomal chi cukul ic'u'x riq'uin, achel mismo kilon roj, y ri' roma ri Kajaf Jesucristo ri ka-Dios, choj nu'on pa kavi' chi nimalaj konojel.
2PE 1:2 Xtiq'uiyer ta c'a favor y uxlanen pan ivánima riq'uin ri jabel iveteman ri utzulaj cánima ri Dios y ri Kajaf Jesucristo.
2PE 1:3 Ri Dios riq'uin ri nimalaj uchuk'a' ri can richin vi rija', ruyo'on ronojel ri nic'atzin richin ri c'aslen ri richin jumul y richin nikac'uaj jun c'aslen ri nuya' ruk'ij. Y ri' roma jabel xketemaj ránima ri Jun ri xoyon kichin riq'uin nimalaj ruk'ij y ch'ajch'ojlaj runo'oj.
2PE 1:4 Y ja mismo riq'uin ri ruk'ij y ri ch'ajch'ojlaj runo'oj, ruyo'on nimalaj y utzulaj tak favores chike, richin chi roma ri favores ri' nkuje'oc achel rija'. Y ri' roma xojenimaj yan pe chupan ri itzel c'aslen ri najin choch'ulef roma ri man utz ta ri nurayij kánima roj vinak.
2PE 1:5 Y roma can q'uiy ic'ulun riq'uin ri Dios, titija' ik'ij chi pa ruvi' ri cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, cof yixpa'e' chupan ri c'o rakale'n, y pa ruvi' ri cof rix pa'el chupan ri c'o rakale'n, ticusaj utzulaj no'oj chupan ronojel ri ye'ibanala'.
2PE 1:6 Y pa ruvi' rucusasic ri utzulaj no'oj, tik'ata-ivi' chuvech ri mac, y pa ruvi' ri nik'at-ivi' chuvech ri mac, tucoch'o' ivech chupan ri nik'asaj, y pa ruvi' ri nucoch' ivech, tic'uaj jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios,
2PE 1:7 y pa ruvi' ri ic'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios, que'ijo' ri junan iniman ri Jesucristo quiq'uin, y pa ruvi' ri ye'ijo' ri quiniman, que'ijo' conojel pan ivánima.
2PE 1:8 Roma si ronojel re nutz'iban chive nik'alajin pan ivánima y niq'uiyer pan ic'aslen, nu'on chive chi man yixk'oran ta, y chi rix achel jun che' q'uiy ruvech nuya' riq'uin ri iveteman ri utzulaj runo'oj ri Kajaf Jesucristo.
2PE 1:9 Pero xa achique na ri manak pa ruc'aslen re nutz'iban chive, xa achel man nitzu'un ta y man nutz'et ta ri utz ri nuq'uen-pe che ri ruc'aslen, roma rumestan chi banon chic ch'ajch'oj che ri ránima chuvech ri mac ri xerubanala' rubanon can.
2PE 1:10 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, más titija' ik'ij chi nik'alajin iviq'uin chi kitzij rix oyon y rix cha'on roma ri Dios. Roma si jumul ni'en re nutz'iban-e chive, man jun bey xtixutuj can ri Dios.
2PE 1:11 Y jabel ic'ulic xti'an chupan ri gobierno ri man jun bey xtiq'uis, ri richin ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo.
2PE 1:12 Romari', yin man jun bey xtinya' can chi ninc'uxlaj ronojel re' chive, masque rix iveteman chic, y cukul chic ic'u'x chupan ri kitzij ri rix tijon-vi.
2PE 1:13 Yin ninna' chi pa ruchojmil nin-en, chi ri ajani chic k'ij yic'ase' pa ruvi' ri roch'ulef, yixinpaxa'aj richin ninc'uxlaj can re' chive.
2PE 1:14 Roma veteman chi xa juba' chic yinc'o chupan ri nu-cuerpo, achel xk'alajrises chinuvech roma ri Kajaf Jesucristo.
2PE 1:15 Y can xtintij nuk'ij chi c'o xtin-en can, richin quiri' rix xa achique na k'ij c'o che'el xtic'uxlaj ri nu'in can chive tok yin caminak chic chiri'.
2PE 1:16 Roj man nojin ta tzij ri petenak quiq'uin vinak ri xka'ij tok xkatzijoj chive ri nimalaj ruchuk'a' ri Kajaf Jesucristo, y chi rija' nipe chic jun bey. Roma roj riq'uin mismo kavech xkatz'et ri nimalaj ruk'ij.
2PE 1:17 Roma tok rija' xuc'ul ruk'ij y xnimirises rubi' roma ri Dios ri Nimalaj Tata'aj, c'a ja ri chicaj ri c'o-vi ri nimalaj ruk'ij ri Dios xpe-vi jun ch'abel ri quire' xu'ij-pe: Jare' ri Nuc'ajol. Yin can ninjo' y niquicot vánima riq'uin, xcha'.
2PE 1:18 Can riq'uin mismo kaxiquin xkac'axaj-vi ri ch'abel re' ri petenak chicaj, tok rojc'o riq'uin ri Jesucristo pa ruvi' ri juyu' ri xk'alajin-vi ri nimalaj ruk'ij.
2PE 1:19 Y man xe ta ri', c'o chic jun ri achok roma más cukul kac'u'x, y ri' ja ri nu'ij ri ruch'abel ri Dios ri quik'alajrisan can ri profetas ri can utz vi chi rix niya' ixiquin riq'uin. Roma ri ch'abel re' nuyic'aj kac'aslen achel niyic'an jun antorcha pa k'eku'n, c'a ja tok xtuka ri k'ij tok xtisakarises jabel ronojel, y ri Jun ri achel mama ch'umil ri ntel-pe cumaj nisakar xtu'on sakil pan ivánima.
2PE 1:20 Y rix na'ey nic'atzin nivetemaj chi nis-ta jun che ri quitz'iban can ri profetas chupan ruch'abel ri Dios, ri petenak ruxe'el riq'uin quino'oj vinak.
2PE 1:21 Roma ronojel ri xquik'alajrisaj ri lok'olaj ru-profetas ri Dios ojer, man roma ta chi jun vinak quiri' xrojo' chi xk'alajrises, ja ri Lok'olaj Espíritu xuc'uan quichin, richin xquiya' rubixic ri xu'ij-pe ri Dios pa cánima.
2PE 2:1 Chiquicojol ri nuvinak israelitas ojer can, c'o xquik'ebaj-qui' chi eru-profetas ri Dios. Quiri' mismo chi'icojol rix, c'o ri xtiquik'ebaj-qui' chi etijonel pa ruvi' ri ruch'abel. Che'elek'el xtiquiju-apu (tijonic, enseñanza) ri nelesan chupan ri kitzij y xa camic nuq'uen-pe. Rije' hasta xtiquiya' can quij chuvech ri Ajaf ri xlok'o quichin, y riq'uin ri' quiyon nicoyoj chiquij chi niq'uis quik'ij, y nis-ta quina'en xtuka pa quivi'.
2PE 2:2 Eq'uiy xquetzekle'en rij ri itzel c'aslen ri xtiquic'ut rije', y roma ri quic'aslen, xa xtiyok'otaj ri kitzij bey.
2PE 2:3 Y roma xti'e cánima pa ruvi' méra, xtiquisetz ino'oj chuvi' nojin tak ch'abel richin niquelesaj méra chive. Pero rije' xa man xtiquicol ta qui' chuvech ri ojer-ojer ri' ruk'aton can ri Dios pa quivi' richin nequila', y manak che'el xtiquitzel can, roma manak chic che'el yecolotaj.
2PE 2:4 Roma ri Dios nis-ta ri ángeles ri xebano mac xeru'on perdonar, xa xeruc'ak-ka richin yetz'ape' pa tak jul chupan ri ximbirilaj lugar ruyon k'eku'n, eyaquel-apu richin xtiyo'ox castigo pa quivi'.
2PE 2:5 Quiri' mismo ri Dios man xeru'on ta perdonar ri vinak ojer can, xa xutak-pe jun camic job pa quivi' ri manak Dios pa quivech, pero xucol ri Noé ri xk'alajrisan ri chojmilaj bey richin c'aslen y vuku' chic más.
2PE 2:6 Quiri' mismo ri Dios xu'ij chi tiq'uis quik'ij ri ca'i' tinamit Sodoma y Gomorra. Xa jun mok'aj chaj xu'on chique y xerucusaj chi ejemplo, chi nipe nimalaj castigo pa quivi' ri xtiquic'uaj jun c'aslen ri nic'utu chi manak Dios pa quivech.
2PE 2:7 Pero xucol ri achi choj ruc'aslen rubinan Lot ri jani na nik'axo ránima roma ri itzel c'aslen quic'uan ri vinak chiri'.
2PE 2:8 Roma ri chojmilaj achi re', ri c'o racho chiquicojol ri aj-Sodoma y ri aj-Gomorra, k'ij-k'ij nibison ri chojmilaj ránima riq'uin nrac'axaj y yerutz'et chi ri aj chiri' man niquik'il ta qui' riq'uin ri itzel yequibanala'.
2PE 2:9 Ronojel re' nuc'ut chikavech chi ri quic'uan jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Ajaf, rija' reteman yerucol chuvech ri c'ayef ri niquil pa quic'aslen. Pero ri quic'uan jun itzel c'aslen, yeruyec-apu richin ri k'ij tok xtika castigo pa quivi'.
2PE 2:10 Y más na quiri' xtibanataj quiq'uin ri benak cánima pa ruvi' ri man utz ta ri nurayij ri qui-cuerpo, y niquisak'-qui' pa mac ebenak. Ri vinak re' man jun autoridad pa quivech. Man niquixi'ij ta qui' niquibanala' ri man utz ta, y man juba' nik'axo chique chi niqui'en xa achique na ri nurayij ri cánima. Man niquixi'ij ta qui' yequiyok' ri nima'k tak quik'ij.
2PE 2:11 Jac'a ri ángeles ri más c'o uchuk'a' pa quik'a' y más c'o quik'ij, man jun bey niquicusaj pokon tak tzij chuvech ri Ajaf chiquij ri nima'k tak quik'ij.
2PE 2:12 Pero ri vinak ri yentzijoj chive, e'achel chicop ri man niquina' ta ri achique yequibanala', y xe'alex richin (yetz'am, yechap) richin yecamises. Xa choj yeyok'on pa ruvi' ri nis-ta queteman ruchojmil, y ja mismo ri c'aslen quic'uan ri xque'eyo'on chiquicojol ri manak chic che'el yecolotaj.
2PE 2:13 Quiri' ruq'uexel xtiquic'ul roma ri man choj ta c'aslen quic'uan. Pa quivech rije', yequicot niquic'ut-qui' pak'ij chupan ri itzel c'aslen. Rije' xa chirij ri itzel c'aslen benak-vi ri cánima tok yeva' junan iviq'uin, romari' xa e'achel ri sal chirij rutz'umal jun vinak y achel ch'abak chirij jun tziek sak, tok ec'o chi'icojol.
2PE 2:14 Xa achique na ixok niquitz'et, ja nicajo' yec'uje' riq'uin. Man nik'ax ta quic'u'x niqui'en mac. Ri man cof ta ec'o chirakan ri Dios, yequibochi'ij chupan ri itzel c'aslen. Jabel quitijon ri cánima richin nurayij méra, roma c'a ri', k'aton chic chiquij roma ri Dios chi nika castigo pa quivi'.
2PE 2:15 Rije' quiyo'on chic can rubey ri chojmilaj c'aslen, xa esatznak, quitzekle'en rubey ruc'aslen ri Balaam ri xc'uje' ojer can, ruc'ajol ri Beor. Ri Balaam re' xbe ránima pa ruvi' méra, masque chuvi' itzel ch'acoj petenak-vi.
2PE 2:16 Pero jun avaj richin eka'n ri manak ruch'abel, xch'o richin xuk'at ri Balaam chuvech ri itzel runojin chi nu'on. Ri avaj xch'o achel jun vinak, richin man xuya' ta lugar chi xberubana' ri ch'ujlaj no'oj runojin.
2PE 2:17 Ri tijonel re', e'achel alaxbel tak ya' ri xechakij, e'achel sutz' enimon roma cak'ik' ri man jun job ruc'amon-pe, y ja ri lugar más roch' che ri k'eku'n ri k'etbeyan chique richin chi jumul xquec'uje' chiri'.
2PE 2:18 Riq'uin nima'k tak ch'abel ri man jun rakale'n, yequibochi'ij ri c'a ja yecolotaj-pe chiquicojol ri vinak satznak rubey ri Dios chiquivech. Niqui'ij chique chi man tiquik'at-qui' chuvech ri nika chiquivech, y chi quequibanala' xa achique na ri nurayij ri qui-cuerpo.
2PE 2:19 Niqui'ij chique chi manak chic xtiximo quichin, pero xa ja rije' mismo eximil pa ruk'a' ri itzel c'aslen ri quic'uan. Roma xa achique na ri ch'acon roma jun chic, pa ruk'a' ri ch'acayon richin c'o-vi.
2PE 2:20 Roma ri xe'enimaj yan pe chupan ri itzel c'aslen richin ri roch'ulef roma xquetemaj ruvech ri Ajaf y Colonel Jesucristo, si nequisek'a' chic pe qui' jun bey y yeka chic pa ruk'a' ri itzel c'aslen ri', ri quic'aslen más c'ayef nerubana' que chuvech ri rubanon-pe na'ey.
2PE 2:21 Xa más utz man ta xquetemaj ri chojmilaj bey, que chuvech chi xquetemaj y xa niquiya' can quij chuvech ri lok'olaj mandamiento ri xyo'ox chique.
2PE 2:22 Can nibanataj quiq'uin rije' achel nu'ij ri jun tzij: Ri tz'i' nerutija' chic pe ri ruxa'on can, y ri ak atinisan, nerubacha' chic pe ri' pa ch'abak.
2PE 3:1 Rix ri can yixinjo', jare' ri ruca'n vuj ri nintz'ibaj-e yin chive. Y chupan ri ca'i' vuj re', rix nupaxa'an-e chi man quixmestaj pa ruvi' ri utzulaj tak no'oj c'o iviq'uin.
2PE 3:2 Richin quiri' rix nic'uxlaj ri ch'abel ri quik'alajrisan can ri lok'olaj tak ru-profetas ri Dios ojer, y nic'uxlaj ri katzijon can roj chive ri roj apóstoles pan ivi', y ri' ja ri ru-mandamiento ri Ajaf Colonel.
2PE 3:3 Nic'atzin nivetemaj na'ey chi chupan ri ruq'uisbel tak tiempo, xquepe vinak ri xquetze'en chirij ruch'abel ri Dios, y xaxe ri man utz ta ri niquirayij ri yequibanala'.
2PE 3:4 Ri vinak re' xtiquibila': ¿Can kitzij cami chi nipe chic jun bey ri Jesucristo achel ri bin can? Roma ja jun ri kate-katata' xquic'axaj-e re', pero ja ruchi-ruvech ronojel xe tok x-an ri roch'ulef, xquecha'.
2PE 3:5 Ri vinak re' quiyon niqui'en-ka chi man niquic'uxlaj ta chi ja ri ch'abel ri xel pa ruchi' ri Dios, jari' xbano ri caj, y xu'on chi xel-pe ri roch'ulef pa ya', y mismo ya' uc'uayon richin.
2PE 3:6 Y ja ri ch'abel ri xeru'ij ri Dios ri xbano chi xmukutaj pa ya' ri roch'ulef richin ri tiempo ri' y xq'uis ruk'ij.
2PE 3:7 Y vacami, ja mismo ch'abel ri' eyacayon-apu ri roch'ulef y ri caj richin yec'at pa k'ak', chupan ri k'ij richin castigo, tok xti'an chi manak chic che'el yecolotaj ri vinak manak Dios pa quivech.
2PE 3:8 Pero rix ri can yixinjo', man timestaj chi chuvech ri Dios, jun k'ij achel mil juna', y mil juna' achel jun k'ij.
2PE 3:9 Quiri' nin-ij chive, roma ec'o vinak niqui'ij chi man jun bey nibanataj ri ru'in can ri Ajaf, pero man quiri' ta. Rija' layoj roj royo'en, roma man nrojo' ta chi c'o jun ri man ta nicolotaj, can nurayij chi conojel niquijal quino'oj y niquiya' can ri mac.
2PE 3:10 Pero achel jun elek'on man jun rutzijol ntoc pa jun jay chak'a', quiri' man jun rutzijol xtuka ri k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can. Ri k'ij ri', ri caj xquejinin xqueq'uis, y ronojel ri achique cusan richin ebanon, xtiq'uis quik'ij pa k'ak'. Xtic'at ri roch'ulef y ronojel ri ec'o chuvech.
2PE 3:11 Y roma ronojel re' xa yeq'uis riq'uin k'ak', romari' rix nic'atzin chi nic'uaj jun c'aslen lok'olaj ri niyo'on ruk'ij ri Dios,
2PE 3:12 chupan ivoyo'en-apu ri k'ij ri ru'in can ri Dios, y nitij ik'ij yixto'on chi cha'anin nuka ri k'ij ri', tok xquetzijtzo' ri caj, y xtiq'uis quik'ij, y ronojel ri achique cusan richin ebanon, xqueya'ar-ka pa ruk'a' ruk'ak'al ri k'ak'.
2PE 3:13 Pero roj koyo'en jun c'ac'ac' caj y jun c'ac'ac' roch'ulef achel rusujun can ri Dios. Chiri' ja ri choj chuvech rija' ri xtibanataj.
2PE 3:14 Roma c'a ri', rix ri can yixinjo', riq'uin ri ivoyo'en ronojel re', titija' ik'ij chi tok yixurila-ka ri Ajaf, can ta ch'ajch'oj ri ivánima, can ta (ic'uan, ivuc'a'n) ivi' chuvi' uxlanen, y man ta manak roma ni'an tzij chivij.
2PE 3:15 Tivetemaj c'a chi ri Ajaf c'a man jani titzolij-pe, xa roma nrojo' chi conojel yecolotaj. Y ri Pablo ri can nikajo' y junan roj rusamajinel ri Jesucristo riq'uin, quiri' mismo rutz'iban chive riq'uin ri no'oj ri yo'on che roma ri Dios.
2PE 3:16 Chupan ronojel ri vuj ri erutz'iban rija', nich'o pa ruvi' re nutz'iban-e yin chive. Ri rutz'iban rija' c'o ch'abel c'ayef chi (nik'ax, nino') chavech, y ri man etijon ta utz pa ruvi' ruch'abel ri Dios y ri man can ta cof ec'o, niquisuk' rubixic, achel niqui'en riq'uin ri más chic ruch'abel ri Dios. Y riq'uin ri quiri' niqui'en, xa quiyon niquinim-ka-qui' chupan quibey ri manak chic che'el yecolotaj.
2PE 3:17 Roma c'a ri', rix ri can yixinjo', riq'uin ri iveteman chic ronojel re', tibana' cuenta ivi'. Man xa quixch'acataj roma ri satzoj no'oj niqui'en ri quic'uan jun itzel c'aslen, y romari' xa yixyamayo-ka chi cof rixc'o chirakan ri Dios.
2PE 3:18 Pa ruq'uexel chi quiri' ni'en, más quixq'uiy chupan ru-favor ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo y más tivetemaj ri utzulaj runo'oj. Ja ta c'a rija' xtiyo'ox ruk'ij vacami, y richin jumul. Amén.
1JO 1:1 Ri vuj re nintz'ibaj-e chive, nich'o pa ruvi' ri Jun ri can c'o-vi-pe. Roj riq'uin kaxiquin kac'axan rija', riq'uin kavech katz'eton, katz'eton rakale'n ri ruc'aslen, y xkak'etej riq'uin kak'a'. Ja rija' ri Jun ri niyo'on c'aslen ri achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios.
1JO 1:2 Ri niyo'on c'aslen xuk'alajin chikacojol, roj xkatz'et riq'uin kavech, y nikatzijoj chi can kitzij vi ri xkatz'et, y nikatzijoj chive ri c'aslen ri richin jumul ri xk'alajrises chikavech y can c'o-vi-pe riq'uin ri Katata' Dios.
1JO 1:3 Roj ja ri katz'eton y kac'axan, jari' ri nikatzijoj chive, richin quiri' rix junan ivánima ni'en kiq'uin roj ri xa jun kánima kabanon riq'uin ri Katata' Dios y riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol.
1JO 1:4 Nikatz'ibaj c'a ronojel re' chive, richin chi tz'akat niquicot ri kánima ivoma.
1JO 1:5 Ri kac'axan can riq'uin ri Jesucristo, jari' ri nikatzijoj chive, chi ri Dios can sakil vi, y man jun k'eku'n nilitaj riq'uin.
1JO 1:6 Si nika'ij chi xa jun kánima kabanon riq'uin ri Dios, y xa c'o k'eku'n nilitaj pa kac'aslen, xa roj tz'ucuy tzij, y man kac'uan ta kac'aslen chupan ri kitzij.
1JO 1:7 Pero si kac'uan kac'aslen chupan ri sakil, achel ri Dios pa sakil c'o-vi, ri' nu'on chike chi junan kánima nika'an chikavech, y ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri Ruc'ajol nkuruch'aj chuvech ronojel kamac.
1JO 1:8 Si nika'ij chi manak kamac, kayon nikasetz-ka kano'oj, chiri' nik'alajin-vi chi man roj uc'uan ta roma ri kitzij.
1JO 1:9 Si nikak'alajrisaj ri kamac, ri Dios can nu'on-vi ri nu'ij, y pa ruchojmil nu'on chi nu'on perdonar ri kamac y nkuruch'ajch'ojij chuvech ronojel ruvech itzel tak no'oj kabanalo'n.
1JO 1:10 Si nika'ij chi manak mac kabanon, nika'an che ri Dios chi xa jun tz'ucuy tzij, y man roj uc'uan ta roma ri ruch'abel.
1JO 2:1 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, nintz'ibaj-e re' chive, richin chi man ti'en mac, pero si c'o jun nika pa jun mac, c'o Jun ri nich'o chikato'ic chuvech ri Dios, y ri' ja ri Jesucristo ri choj pa ruvi' ronojel.
1JO 2:2 Ja rija' ri xyo'ox chuvech ri Dios chi sipanic richin xcamises pa kaq'uexel richin x-an perdonar ri kamac, y man xe ta ri kamac roj, ja jun quimac conojel vinak choch'ulef.
1JO 2:3 Y si nika'an ri nu'ij ri ru-mandamientos ri Jesucristo, chiri' nik'alajin-vi chi keteman ri runo'oj.
1JO 2:4 Si c'o jun nu'ij: Yin veteman runo'oj, nicha', y xa man nu'on ta ri nu'ij ri ru-mandamientos, xa jun tz'ucuy tzij, y man uc'uan ta roma ri kitzij.
1JO 2:5 Jac'a ri (rajovabel, ru-amor) ri Dios tz'akat nik'alajin pa ránima ri nibano ri nu'ij ri ruch'abel. Y tok quiri' nika'an, chiri' nik'alajin-vi chi xa jun kabanon riq'uin ri Dios.
1JO 2:6 Ri ni'in chi man nuya' ta can chi xa jun ránima rubanon riq'uin rija', nic'atzin nik'alajin chi ri ruc'aslen achel rubanic ruc'aslen ri Jesucristo.
1JO 2:7 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri nintz'ibaj-e yin chive, man c'ac'ac' ta chi mandamiento. Re' xa can yo'on-vi-pe pan ivi' xe pa na'ey, roma ri mandamiento re' ja mismo ri ch'abel ri ivac'axan-pe xe pa na'ey.
1JO 2:8 Pero c'o che'el nika'ij chi ri mandamiento re' c'ac'ac', roma xk'alajin c'ac'ac' ruchuk'a' riq'uin ri Jesucristo y quiri' mismo iviq'uin rix. Quiri' nin-ij chive, roma ri k'eku'n ja nuc'ol-e-ri' y ri kitzij sakil nik'alajin chic.
1JO 2:9 Xa achique na ri ni'in chi uc'uan roma ri sakil, y c'a itzel na nutz'et jun chic ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, jari' retal chi c'a uc'uan na roma ri k'eku'n.
1JO 2:10 Ri yerojo' ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, kitzij chi uc'uan roma ri sakil, y man nu'on ta ri nibano chique ch'aka' chic chi niquil jun roma chi niquixutuj can ri Jesucristo.
1JO 2:11 Jac'a ri itzel nitz'eto jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, xa uc'uan roma ri k'eku'n, y pa k'eku'n nibin-vi, y nis-ta reteman achique lugar benak-vi, roma ja ri k'eku'n tz'apiyon ri ruvech.
1JO 2:12 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, nintz'ibaj-e ri vuj re' chive, Roma xe'an yan perdonar ri imac roma ri Jesucristo.
1JO 2:13 Nintz'ibaj ronojel re' chive rix ri rix tata'aj, Roma iveteman runo'oj ri Jun ri can c'o-vi-pe xe pa na'ey. Nintz'ibaj chive rix alabo, Roma xixtiquer chirij ruchuk'a' ri itzel. Nintz'ibaj chive rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, Roma iveteman chic runo'oj ri Katata' Dios.
1JO 2:14 Nintz'ibaj chive rix tata'aj, Roma iveteman runo'oj ri Jun ri can c'o-vi-pe xe pa na'ey. Nintz'ibaj chive rix alabo, Roma c'o ivuchuk'a' ruyo'on ri Dios, Y ri ruch'abel jumul c'o pa tak ivánima, Y can xixtiquer chirij ruchuk'a' ri itzel.
1JO 2:15 Man ti'e ivánima pa ruvi' ri roch'ulef, nis-ta pa ruvi' ri achique c'o chuvech, roma si c'o jun ni'e ránima pa ruvi' ri roch'ulef, jari' retal chi man nrojo' ta ri Katata' Dios pa ránima.
1JO 2:16 Roma ronojel ri achique c'o choch'ulef, ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo, ri man utz ta ri nurayij ri kavech, y ri nikana-ki' chi can c'o kak'ij, ronojel re' man riq'uin ta ri Katata' Dios petenak-vi, xa richin ri roch'ulef.
1JO 2:17 Y ri roch'ulef xa niq'uis y ronojel ri man utz ta ri yerayix chuvech. Jac'a ri nibano ri nrojo' ri Dios, xtic'uje' ruc'aslen richin jumul.
1JO 2:18 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, jare' ri ruq'uisbel tiempo xukila', y rix ivac'axan chi xtipe jun ri xticataj chirij ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios. Y vacami eq'uiy ri quiri' ecatajnak-pe, y romari' keteman chi rojc'o chic chupan ri ruq'uisbel tiempo.
1JO 2:19 Rije' chikacojol roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo xe'el-vi-e, pero rije' man jun bey xquiya' cánima riq'uin. Xa ta xquiya' cánima riq'uin, man ta xe'el-e chikacojol. Pero xe'el-e richin xk'alajin-pe chi man conojel ta ri yec'uje' chikacojol niquiya' cánima riq'uin.
1JO 2:20 Jac'a rix c'o (ruk'ejon, ruk'ijon) pan ivánima ri Jun ri can lok'olaj vi, y romari' iveteman chic ronojel ri nic'atzin chi nivetemaj.
1JO 2:21 Man roma ta chi man ta iveteman ri kitzij tok nintz'ibaj re' chive, man quiri' ta, xa roma iveteman chic, y roma iveteman chi nis-ta jun tz'ucun tzij petenak riq'uin ri kitzij.
1JO 2:22 Y, ¿(achique, achucu'x) ri' ri tz'ucuy tzij? Ri' ja ri ni'in chi mana-ta ri Jesús ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios. Ri ni'in quiri', nicataj chirij ri Jesucristo y nuya' can rij chuvech ri Katata' Dios, y chuvech ri Ruc'ajol.
1JO 2:23 Xa achique na jun ri nuya' can rij chuvech ri Ruc'ajol ri Dios, nis-ta ri Katata' Dios c'o pa ránima. Jac'a ri nuk'alajrisaj-ri' chi ruyo'on ránima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, ja jun ri Katata' Dios c'o pa ránima.
1JO 2:24 Romari' rix, tic'uje' jumul pa tak ivánima ri ch'abel ri xivac'axaj xe tok xinimaj ri Jesucristo. Roma si nic'uje' jumul pa tak ivánima ri ch'abel ri xivac'axaj xe tok xinimaj, man xtiya' ta can chi xa jun ivánima ibanon riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios y riq'uin ri Rutata'.
1JO 2:25 Y rija' c'o rusujun can chike, y ri' ja ri c'aslen ri richin jumul.
1JO 2:26 Ronojel re' nintz'ibaj-e chive, coma ri vinak ri niquicanoj achique ta niqui'en richin niquisetz ino'oj.
1JO 2:27 Jac'a rix, man jun bey xtel-e iviq'uin ri (k'ejon, k'ijon) pan ivánima roma ri Jesucristo, y romari' man nic'atzin ta chi c'a c'o na jun nitijon ivichin. Ri (k'ejon, k'ijon) pan ivánima, jari' ri nic'utu ronojel chivech y can kitzij vi ri nuc'ut y man tz'ucun ta tzij. Romari' tibana' achel ruc'utun chivech, jumul xa jun ivánima tibana' riq'uin ri Jesucristo.
1JO 2:28 Y vacami c'a, rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, man jun bey tiya' can chi xa jun ivánima ibanon riq'uin ri Jesucristo, richin quiri' tok xtuk'alajin, cukul kac'u'x riq'uin, y man xa chuvi' q'uix nkujel-e chuvech, tok xtuka.
1JO 2:29 Y si iveteman chi rija' choj pa ruvi' ronojel, quiri' mismo tivetemaj chi conojel ri quic'uan jun chojmilaj c'aslen, eralc'ua'l chic ri Dios.
1JO 3:1 Vacami c'a, tinojij na pe ajani nkurojo' ri Katata' Dios, roma nu'ij ralc'ua'l chike. Romari', ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef man queteman ta chi roj, roj ralc'ua'l ri Dios, roma rije' man queteman ta ri utzulaj runo'oj rija'.
1JO 3:2 Rix ri can yixinjo', vacami roj, roj ralc'ua'l chic ri Dios, y man jani k'alajrisan achique kabanic xtekabana' ri más chikavech apu, pero keteman chi tok xtik'alajrises, xkujoc achel rija', roma riq'uin kavech xtikatz'et tzak achique rubanic rija'.
1JO 3:3 Y conojel ri coyo'en pa cánima chi xque'oc achel rija', niquich'ajch'ojij-apu-qui', achel rija' ch'ajch'oj.
1JO 3:4 Conojel ri jumul yec'uje' pa mac, niquik'aj ri ley ri xuya' ri Dios. Roma ri na'an mac, junan riq'uin nak'aj ru-ley ri Dios.
1JO 3:5 Rix iveteman chi ri Jesucristo xuk'alajin richin xrelesaj ri kamac. Y rija' man jun rumac.
1JO 3:6 Conojel ri jumul jun cánima quibanon riq'uin rija', man niqui'en ta mac. Conojel ri jumul yec'uje' pa mac, man (k'axnak, novinak) ta chiquivech achique ri' rija', nis-ta queteman ri utzulaj runo'oj.
1JO 3:7 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, man jun tisatzo ino'oj. Ri nibano ri choj pa ruc'aslen, can choj vi, achel ri Jesucristo choj.
1JO 3:8 Ri jumul nic'uje' pa mac, can richin vi ri itzel. Roma ri itzel can rubanon-vi-pe mac xe pa na'ey. Y ri Ruc'ajol ri Dios xuk'alajin richin xuyoj rusamaj ri itzel.
1JO 3:9 Conojel ri eralc'ua'l chic ri Dios, can man quichin ta vi chi yec'uje' jumul pa mac, roma ruc'aslen ri Dios tiquil chiri' pa cánima jumul, y manak che'el chi jumul yec'uje' pa mac, roma eralc'ua'l chic ri Dios.
1JO 3:10 Vacami c'a, nin-ij chive achique quicojol ri eralc'ua'l ri Dios quiq'uin ri eralc'ua'l ri itzel. Xa achique na jun ri man ruc'uan ta jun chojmilaj c'aslen y man yerojo' ta ri quiniman ri Jesucristo, man richin ta ri Dios.
1JO 3:11 Roma ri ch'abel ri ivac'axan-pe xe tok xinimaj ri Jesucristo quire' nu'ij: can tikajo-ki' chikavech.
1JO 3:12 Man xa tika'an achel xu'on ri Caín ojer. Rija' can richin vi ri itzel y xucamisaj ri ruchak'. ¿Y achique roma xucamisaj? Roma ri xerubanala' ri Caín, xa itzel, jac'a ri ruchak' xeru'on ri can choj vi.
1JO 3:13 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man jun vi tina' si ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef xa itzel yixquitz'et.
1JO 3:14 Roma riq'uin ri yekajo' ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin, keteman chi roj elenak chic pe chupan ri c'aslen ri nuc'uan pa camic, richin xojk'ax-apu chupan ri c'aslen ri nuya' ri Dios. Jac'a ri man nrojo' ta jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, c'a man jani tel-pe chupan ri c'aslen ri nuc'uan pa camic.
1JO 3:15 Xa achique na jun ri xa itzel nutz'et jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, junan nu'ij chi rija' jun camisanel. Y rix iveteman, chi jun camisanel manak ri c'aslen ri richin jumul pa ránima.
1JO 3:16 Ri Jesucristo man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic koma roj, y riq'uin ri' niketemaj achique ri' ri yatojo'on pan avánima. Quiri' mismo roj, jun c'as chikij chi nikaya-ki' pa camic coma ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin.
1JO 3:17 Jac'a ri ruchajin ronojel ri nic'atzin che choch'ulef, y xa nucovij ránima richin nuto' jun ri runiman ri Jesucristo ri manak nuq'uen-vi ri nic'atzin che, ri nicovin ránima, nik'alajin chi xa manak (rajovabel, ru-amor) ri Dios pa ránima.
1JO 3:18 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, man xaxe riq'uin kachi' y kach'abel tika'ij chi can nkujo'on pa kánima. Xa riq'uin ri yekabanala' tik'alajin chi can kitzij nikajo-ki' chikavech.
1JO 3:19 Y riq'uin ri nikajo-ki', keteman chi ja ri kitzij uc'uayon kichin, y nikana' chi nuxlan kánima chuvech ri Dios roma
1JO 3:20 masque ri kánima nuna' chi c'o man utz ta kabanon, pero rija' más reteman que chuvech ri kánima, roma rija' reteman ronojel.
1JO 3:21 Rix ri can yixinjo', si ri kánima nuna' chi man jun ri man utz ta kabanon chuvech ri Dios, cukul kac'u'x riq'uin rija',
1JO 3:22 y xa achique na ri nikac'utuj che rija', can xtikac'ul na vi riq'uin. Roma nika'an ri ruchila'en can, y ri nika chuvech.
1JO 3:23 Y ri ruchila'en can ri Dios, jare': Tikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol, y tikajo-ki' chikavech, achel ri ru'in can chi tikabana'.
1JO 3:24 Ri nibano ri ruchila'en can ri Dios, man nuya' ta can chi xa jun ránima rubanon riq'uin, y pa ránima jumul c'o ri Dios. Keteman chi ri Dios jumul c'o pa kánima roma ri Lok'olaj Espíritu ri ruyo'on chike.
1JO 4:1 Rix ri can yixinjo', man que'inimaj ta conojel ri ye'in chi c'o ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin, xa tinojij utz-utz si kitzij riq'uin ri Dios petenak-vi ri niqui'ij. Roma eq'uiy vinak quic'utun-pe-qui' choch'ulef ri choj quik'eban-qui' chi ri niqui'ij, ja ri Dios ni'in-pe pa cánima.
1JO 4:2 Quire' c'a retal nivetemaj si kitzij chi c'o ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios quiq'uin, o xa manak. Conojel ri niquinimaj chi ri Jesucristo xoc vinak achel roj, nik'alajin chi riq'uin ri Dios epetenak-vi.
1JO 4:3 Y conojel ri man niquinimaj ta chi ri Jesucristo xoc vinak achel roj tok xpe choch'ulef, nik'alajin chi man riq'uin ta ri Dios epetenak-vi. Xa ja ri espíritu richin ri jun ri catajnak chirij ri Jesucristo ri uc'uayon quichin, y ja espíritu re' ri ivac'axan chi nipe, y vacami c'o chic choch'ulef.
1JO 4:4 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, rix richin chic ri Dios, y masque ri quik'eban-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima quitijon quik'ij chivij, pero c'a quiri' na icovin-ivi' chirakan ri Dios. Roma ri uc'uayon ivichin más c'o ruchuk'a' que chuvech ri uc'uayon quichin ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef.
1JO 4:5 Ri quik'eban-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, xa aj-roch'ulef no'oj uc'uayon quichin; roma c'a ri', xa richin ri roch'ulef ri achique yequibila'. Y ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef niquiya' quixiquin quiq'uin.
1JO 4:6 Pero roj, roj richin chic ri Dios, y ri queteman runo'oj ri Dios niquic'ul pa cánima ri nika'ij. Jac'a ri man erichin ta ri Dios man niquic'ul ta pa cánima ri nika'ij. Chiri' nik'alajin-vi ri uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu richin ri kitzij, y ri uc'uan roma ri espíritu richin ri man kitzij ta.
1JO 4:7 Rix ri can yixinjo', nin-ij c'a chive chi tikajo-ki' chikavech. Roma ri nikajo-ki' chikavech, riq'uin ri Dios petenak-vi. Xa achique na jun ri can nojo'on pa ránima, ralc'ua'l chic ri Dios, y reteman chic runo'oj ri Dios.
1JO 4:8 Ri man nojo'on ta pa ránima, man reteman ta runo'oj ri Dios, roma ri Dios can nojo'on-vi.
1JO 4:9 Ri Dios xuc'ut chikavech chi can nkurojo-vi, roma xutak-pe ri juney Ruc'ajol vave' choch'ulef, richin chi roma rija' nikil ri c'aslen ri richin jumul.
1JO 4:10 Y nin-ij na c'a chive achique ri' ri kitzij (ajovabel, amor). Mana-ta chi roj xkajo' na'ey ri Dios, man quiri' ta, xa ja chi rija' xojrojo' na'ey, y xutak-pe ri Ruc'ajol chi sipanic richin xcamises pa kaq'uexel richin x-an perdonar ri kamac.
1JO 4:11 Rix ri can yixinjo', riq'uin ri quiri' xojrojo' ri Dios, nic'atzin chi ja jun roj nikajo-ki' chikavech.
1JO 4:12 Roma man jun bey c'o ta jun tz'eteyon ruvech ri Dios, pero si nikajo-ki' chikavech, nik'alajin kiq'uin chi jumul jun kánima kabanon riq'uin rija', y chi tz'akat rubanon ri (rajovabel, ru-amor) pa tak kánima.
1JO 4:13 Keteman chi jumul jun kánima kabanon riq'uin ri Dios y chi rija' jumul c'o pa tak kánima, roma ruyo'on ri Rulok'olaj Espíritu chike.
1JO 4:14 Y roj riq'uin kavech katz'eton ri Ruc'ajol ri Dios, y romari' nikatzijoj chi can kitzij vi chi ri Katata' Dios xutak-pe chi Colonel quichin conojel chupan ri quimac.
1JO 4:15 Xa achique na jun ri ni'in chi ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, rija' jumul jun cánima quibanon riq'uin ri Dios, y ri Dios jumul c'o pa ránima.
1JO 4:16 Y roj xkaya' pa cuenta y xkanimaj chi ri Dios can nkurojo-vi. Ri Dios can richin vi chi nojo'on, y xa achique na ri jumul nojo'on pa ránima, xa jumul jun cánima quibanon riq'uin ri Dios, y ri Dios jumul c'o pa ránima.
1JO 4:17 Y tok roj tz'akat nikajo-ki', jari' nibano chi manak roma xtikaxi'ij-ki' chupan ri k'ij tok xtinic'ox ri kánima, roma ri c'aslen ri xkac'uaj vave' choch'ulef can achel ruc'aslen ri Jesucristo.
1JO 4:18 Tok roj nkujo'on pa tak kánima, man nikaxi'ij ta ki', roma xa ja ri yatojo'on pan avánima ri nokotan-e ri (ximbiri'il, ximbiri'y), roma ri naxi'ij-avi', ruc'amon-pe castigo, y ri nuxi'ij-ri', nik'alajin chi man jani tz'akat nojo'on pa ránima.
1JO 4:19 Y roj nikajo' rija' roma rija' xojrojo' na'ey.
1JO 4:20 Si c'o jun nu'ij chi nrojo' ri Dios y xa itzel nutz'et jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, ri quiri' ni'in, xa nutz'uc rak'. Roma si man nrojo' ta jun ri runiman ri Jesucristo ri xa nutz'et ruvech, ¿achel xtrojo' ri Dios ri man jun bey rutz'eton ruvech?
1JO 4:21 Y ri Dios ruyo'on can ri mandamiento ri quire' nu'ij: Si nikajo' ri Dios, can quekajo' ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin.
1JO 5:1 Conojel ri niquinimaj chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, eralc'ua'l chic ri Dios. Y conojel ri nicajo' ri tata'aj, ja jun ri ralc'ua'l nicajo'.
1JO 5:2 Y quire' rubanic niketemaj si kitzij yekajo' ri eralc'ua'l ri Dios: Si can nikajo' rija' y nika'an ri nu'ij ri ru-mandamientos.
1JO 5:3 Roma ri nikajo' ri Dios, quire' rubanic: Nika'an ri nu'ij ri ru-mandamientos. Y ri ru-mandamientos, man c'ayef ta chi yeka'an.
1JO 5:4 Roma conojel ri eralc'ua'l chic ri Dios, yetiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef. Y quire' rubanic ri nkutiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef: ja chi cukul kac'u'x riq'uin ri Jesucristo.
1JO 5:5 Y, ¿(achique, achucu'x) c'a ri nitiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef? Ja ri niniman chi ri Jesús can Ruc'ajol vi ri Dios.
1JO 5:6 Ri Jesucristo xpe vave' choch'ulef; riq'uin ya' x-an-vi bautizar; y xbin ruquiq'uel tok xbajix chuvech cruz. Man xe ta x-an bautizar, ja jun ri ruquiq'uel xbin. Y ja ri Lok'olaj Espíritu ni'in chi can kitzij vi chi quiri' xbanataj, roma can richin vi ri Lok'olaj Espíritu chi nu'ij ri kitzij.
1JO 5:7 Oxi' yek'alajrisan richin ri Jesucristo chicaj. Ri oxi' ri', ja ri Katata' Dios, ri Jun ri achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios, y ri Lok'olaj Espíritu. Y ri oxi' re', xaxe jun.
1JO 5:8 Quiri' mismo ri vave' choch'ulef, oxi' yek'alajrisan richin ri Jesucristo. Ri oxi' ri' ja ri Lok'olaj Espíritu, ri ya' ri xcuses richin x-an bautizar ri Jesucristo, y ri ruquiq'uel ri xbin. Ri oxi' re' xa jun quitzij riq'uin ri niquik'alajrisaj.
1JO 5:9 Si roj nikanimaj ri niqui'ij ri vinak vave' choch'ulef, más c'o rakale'n ri nu'ij ri Dios pa ruvi' ri Ruc'ajol.
1JO 5:10 Ri cukul chic ruc'u'x riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, pa ránima nuna-vi chi can kitzij ri ru'in ri Dios pa ruvi' ri Ruc'ajol. Jac'a ri man cukul ta ruc'u'x riq'uin ri nu'ij ri Dios, xa nu'on che ri Dios chi tz'ucuy tzij, roma man nunimaj ta ri ru'in pa ruvi' ri Ruc'ajol.
1JO 5:11 Y ri ru'in ri Dios pa ruvi' ri Ruc'ajol, jare': chi ri Dios ruyo'on chike ri c'aslen ri richin jumul, y ri c'aslen re' niquic'ul ri xa jun cánima niqui'en riq'uin ri Ruc'ajol.
1JO 5:12 Y ri ruc'ulun chic ri Ruc'ajol ri Dios pa ránima, c'o chic ri c'aslen ri richin jumul riq'uin. Jac'a ri man ruc'ulun ta ri Ruc'ajol ri Dios pa ránima, manak ri c'aslen ri richin jumul riq'uin.
1JO 5:13 Rix ri cukul chic ic'u'x riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, nintz'ibaj ronojel re' chive richin nivetemaj chi ri c'aslen ri richin jumul c'o chic pan ivánima.
1JO 5:14 Nin-ij c'a chive ri achique roma cukul kac'u'x nkujel-apu riq'uin ri Dios. Roma keteman chi can nkurac'axaj-vi, tok ri nikac'utuj ruc'uan-ri' riq'uin ri nurayij rija'.
1JO 5:15 Y roma keteman chi ri Dios nkurac'axaj riq'uin xa achique na ri nikac'utuj che, keteman chi can nuya-vi-pe ri achique kac'utun.
1JO 5:16 Si c'o jun nutz'et jun chic ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, chi najin riq'uin jun mac ri man nuc'uan ta pa camic, tuc'utuj pa ru-cuenta, y ri Dios xtuya' ruc'aslen. Re' xaxe yerumaj ri yetajin riq'uin mac ri man nuc'uan ta pa camic. Roma c'o mac ri nuc'uan pa camic, y yin man nin-ij ta chi ti'an orar chi ni'an perdonar ri mac ri'.
1JO 5:17 Ronojel ri man choj ta ri yeka'an, can mac vi. Pero c'o mac ri man nuc'uan ta pa camic.
1JO 5:18 Y keteman chi conojel ri eralc'ua'l chic ri Dios can man quichin ta vi chi yec'uje' jumul pa mac, xa echajin roma ri Ruc'ajol ri Dios, y ri itzel manak ruk'a' chique.
1JO 5:19 Keteman c'a chi roj richin chic ri Dios. Pero conojel ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, c'a ec'o na pa ruk'a' ri itzel.
1JO 5:20 Y keteman chi xuka yan ri Ruc'ajol ri Dios choch'ulef y ruyo'on no'oj chike richin xketemaj tzak achique ri' ri kitzij Dios. Y xa jun kabanon riq'uin ri Dios, y ri' roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol, ri can kitzij vi Dios, y rajaf ri c'aslen ri richin jumul.
1JO 5:21 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, tichajij c'a ivi', man xa tiya' quik'ij tiox. Amén.
2JO 1:1 Yin Juan, jun uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo, nintak c'a e ri vuj re' chave rat ri rat cha'on roma ri Dios, y chique ri aval. Yin kitzij yixinjo', y man nuyon ta yin, xa quiri' mismo yixcajo' conojel ri queteman chic ri kitzij.
2JO 1:2 Y ri' roma jumul c'o ri kitzij pa tak kánima, y jumul xtic'uje' kiq'uin.
2JO 1:3 Ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo ri Ruc'ajol ri Katata' Dios xtiquipokonaj ivech, xtiquiya' uxlanen pan ivánima y xtiquiya' qui-favor chive. Ronojel re' xtic'ul, roma ni'en ri nu'ij ri kitzij y roma nijo-ivi'.
2JO 1:4 Yin jani na xiquicot pa vánima tok xenvil ch'aka' chique ri aval chi quitzekle'en ri kitzij, achel nu'ij ri mandamiento ri kac'ulun riq'uin ri Katata' Dios.
2JO 1:5 Y vacami ninjo' ninc'utuj quemelal chave rat ixok ri junan kaniman ri Jesucristo aviq'uin. Mana-ta jun c'ac'ac' mandamiento ri nintz'ibaj-e chave, xa pa ruvi' ri c'uxlan can pa kavi' xe tok xkanimaj ri quire' nu'ij: Chi nimalaj konojel, tikajo-ki' chikavech.
2JO 1:6 Ri (ajovabel, amor) quire' rubanic: Nikanimaj ri mandamientos ri xeruya' ri Dios. Y quire' nu'ij ri ru-mandamiento: Tikajo-ki', achel ivac'axan-pe xe pa na'ey chi tibana'.
2JO 1:7 Roma eq'uiy satzoy quino'oj vinak yebiyaj chuvech ri roch'ulef, ri niqui'ij chi ri Jesucristo man xoc ta vinak tok xpe choch'ulef. Y xa achique na ri ni'in quiri' chirij ri Jesucristo, xa jun satzoy quino'oj vinak y catajnak chirij ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.
2JO 1:8 Jac'a rix tibana' cuenta ri ic'aslen, man xa tibanataj chi man niyo'ox ta chic chive ri rajil-ruq'uexel ri samaj ibanon-pe pa rubi' ri Dios, xa can ta tz'akat ri lok'olaj sipanic ri xtic'ul.
2JO 1:9 Xa achique na jun ntel-e chupan ri ruc'utun can ri Jesucristo, man ruc'ulun ta ri Dios pa ránima. Jac'a ri jumul nic'uje' chupan ri ruc'utun can ri Jesucristo, ruc'ulun kitzij ri Katata' Dios y ri Jesucristo ri Ruc'ajol pa ránima.
2JO 1:10 Si c'o jun nipe iviq'uin ri ruc'uan-apu jun (tijonic, enseñanza) ri mana-ta ri xuc'ut can ri Jesucristo, man tic'ul ruvech chi'ivacho, ni man ti'ij che: ¡Matiox chi rat petenak kiq'uin!
2JO 1:11 Roma xa achique na ri xti'in: ¡Matiox chi rat petenak kiq'uin! xticha' che, ja jun ri xti'in quiri' xtakalen-apu riq'uin ri man utz ta ri najin riq'uin.
2JO 1:12 Can c'a q'uiy na ninjo' nintz'ibaj chive, pero man ninjo' ta nubanon-e chuvech vuj che tinta. Roma ninrayij chi riq'uin vakan yi'e chi'itz'etic, y nkutzijon chikavech, richin quiri' tz'akat niquicot ri kánima.
2JO 1:13 Ri eral ri ixok ri junan animan ri Jesucristo riq'uin, y can cha'on-vi roma ri Dios, niquitak-e a-saludo. Amén.
3JO 1:1 Yin Juan, jun uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo, chave rat Gayo ri can yatinjo', nintak-vi-e ri vuj re' yin ri kitzij yatinjo'.
3JO 1:2 Rat ri can yatinjo', yin ninrayij chi achel utz benak ri ac'aslen chuvech ri Dios, can ta quiri' mismo benak ronojel chavech y man ta manak ayabil.
3JO 1:3 Yin jani na xquicot ri vánima tok c'o chique ri quiniman ri Jesucristo xe'uka vave', quic'amon-pe utz atzijol chi rat atzekle'en rij ri kitzij y chi (ac'uan, avuc'a'n) ri ac'aslen chupan ri kitzij.
3JO 1:4 Y man jun chic nibano che ri vánima chi más niquicot que chuvech ninvac'axaj chi ri achel valc'ua'l chuvech ri Ajaf, quitzekle'en rij ri kitzij.
3JO 1:5 Rat Gayo ri can yatinjo', can nac'ut chi na'an ri nrojo' ri Ajaf chave riq'uin ye'ato' ri quiniman ri Jesucristo ri yek'ax aviq'uin chiri', y más quiri' na'an quiq'uin ri man aveteman ta quivech chiquicojol.
3JO 1:6 Rije' xquitzijoj vave' chiquivech ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf chi can ye'ajo' riq'uin ronojel avánima. Y can utz ri xta'an chi ye'ato' chic e riq'uin ri nic'atzin richin ri quibey, achel can ta ja ri Dios mismo niyo'on-e chique.
3JO 1:7 Roma rije', roma can c'o pa cánima ri Jesucristo, xebe richin niquitzijoj ri rubi' chique ri man jani tiquinimaj, y man jun quito'ic quic'ulun chiquik'a' ri ye'ac'axan quichin.
3JO 1:8 Roma c'a ri', nic'atzin chi ja roj ri nkuto'on quichin ri ebenak, richin ja jun roj nkuto'on richin ni'e rutzijol ri kitzij.
3JO 1:9 Xintak yan e jun vuj chique ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf chiri' pan atinamit. Pero ri Diótrefes man xunimaj ta ri xin-ij-e, roma can nika chuvech chi ruyon rija' c'o ruk'ij chiquicojol ri quiniman ri Jesucristo.
3JO 1:10 Roma c'a ri', tok xquixentz'eta', chiquivech ri junan kaniman ri Jesucristo xtin-ij-vi ri katzijosic ri nu'on ri Diótrefes, riq'uin mololen tak tzij chikij ri xa man kitzij ta. Y man xe ta ri' ri nu'on, hasta man nuc'ul ta quivech ri ebenak richin niquitzijoj rubi' ri Jesucristo ri yek'ax chiracho. Y quire' nu'ij chique ri nicajo' yequic'ul chi tak cacho: Si nic'ul quivech, yixinvelesaj-e chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf, nicha' chique.
3JO 1:11 Roma c'a ri', rat ri can yatinjo', nin-ij chave chi man tatzekle'ej rij ri man utz ta, xa ja ri utz ri tatzekle'ej. Roma jun ri nibano ri utz, richin ri Dios. Jac'a ri nibano ri man utz ta, man (k'axnak, novinak) ta chuvech achique ri' ri Dios.
3JO 1:12 Conojel utz rutzijol niqui'en ri Demetrio, y ri ruc'aslen ruc'uan-ri' riq'uin ri kitzij. Quiri' mismo roj, utz rutzijol nika'an, y rix iveteman chi ri nikatzijoj roj, can kitzij vi.
3JO 1:13 Yin can c'a q'uiy na ri ninjo' nintz'ibaj-e chave, pero man ninjo' ta nubanon-e chuvech vuj che tinta.
3JO 1:14 Roma yin ninrayij chi yatentz'eta' yan y c'ajari' xkutzijon chikavech.
3JO 1:15 Can ta xtic'uje' uxlanen pan avánima. Ri queteman avech vave' niquitak-e a-saludo. Y rat tabana' favor, taya' qui-saludo chiquijununal ri keteman kavech quiq'uin chiri'.
JUD 1:1 Yin Judas, jun rusamajinel ri Jesucristo y kachak'-kanimal ki' riq'uin ri Jacobo, nintak-e ri vuj re' chive rix, ri rix oyon, ri ch'ajch'oj banon chive roma xa jun ibanon riq'uin ri Dios, y rix chajin roma xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo.
JUD 1:2 Can ta niq'uiyer iviq'uin ri rupokonaxic ivech, ri uxlanen ri niyo'ox pan ivánima y ri (yixojovex, yixjo'ox) roma ri Dios.
JUD 1:3 Rix ri jani na yixinjo', yin can c'o chic pa vánima chi nintij nuk'ij chi c'o nintz'ibaj-e chive pa ruvi' ri achique ruchojmil nkucolotaj, pero xk'alajin-pe chi c'o nic'atzin nintz'ibaj-e chive richin yixinpaxa'aj chi rix titzaka' ivuchuk'a' richin man tijalataj ri kitzij (tijonic, enseñanza) ri kaniman, ri xjach jumul chique ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
JUD 1:4 Roma rix nis-ta ina'en chi c'o jujun e'ocunak chi'icojol, ri q'uiy chic chi tiempo ti'ix roma ri Dios chi xtika nimalaj castigo pa quivi'. Rije' manak Dios pa quivech, xa niquijal ruchojmil ri ru-favor ri Dios ri rusipan pa kavi', richin yequibanala' xa achique na ri nika chiquivech. Riq'uin ri quic'aslen niquic'ut chi man niquinimaj ta ri Kajaf Jesucristo, nis-ta ri Dios ri Juney pa ruvi' ronojel.
JUD 1:5 Vacami ninjo' ninc'uxlaj chive ri xu'on ri Dios ojer can, roma rix jabel iveteman chi ri Ajaf Dios xerelesaj-pe ri rutinamit pa roch'ulef Egipto, pero tok xerucol yan pe chiri', xa xeruq'uis ri man xeniman ta chuvech.
JUD 1:6 Quiri' mismo ri ángeles ri xquiya' can ri samaj ri yo'on pa quik'a' y xe'el-pe pa cacho chicaj, rix iveteman chi vacami ri Dios eruximon jumul pa k'eku'n, eruyacon-apu richin ri nimalaj k'ij richin castigo.
JUD 1:7 Quiri' mismo ri tinamit Sodoma y Gomorra y ri ch'aka' chic tinamit ri ec'o chiquinakaj, ri vinak chiri' junan xqui'en quiq'uin ri ángeles ri xa achok quiq'uin na xec'uje-vi-ka richin xqui'en mac, hasta xequirayij y xequicanola' cuerpos ri can man richin ta vi chi yec'uje' quiq'uin, romari' ri Dios xeruya' chi ejemplo, richin tiketemaj chi can ec'o-vi yek'asan k'axomal chupan ri k'ak' ri man jun bey xtichup.
JUD 1:8 Y ri e'ocunak chi'icojol rix, masque queteman ri xu'on ri Dios chique ri man xquinimaj ta rutzij ojer can, rije' xa quiri' mismo niqui'en, xa achel ye'achic', man niquina' ta ri achique yetajin riq'uin, xa quijachon-qui' pa ruk'a' ri mac ri nurayij ri qui-cuerpo. Man jun quik'ij niqui'en xa achique na autoridad, y yequiyok' ri nima'k tak quik'ij.
JUD 1:9 Jac'a ri arcángel Miguel man quiri' ta xu'on. Rija' masque c'o ruk'ij, nis-ta xu'ij ránima chi xu'ij covilaj tzij richin xurayij chi tika castigo pa ruvi' ri itzel tok xqui'en oyoval pa ruvi' ru-cuerpo ri Moisés. Ri arcángel Miguel xaxe xu'ij: Can ta ja ri Ajaf xtik'ato chavech, xcha' che ri itzel.
JUD 1:10 Pero ri e'ocunak chi'icojol rix, xa yeyok'on chirij ri nis-ta queteman ruchojmil. Pero jabel queteman ri ajani nuc'utuj ri qui-cuerpo, y xa chupan ri' niquiq'uis-vi quik'ij ebenak. E'achel chicop ri man niquina' ta ri yequibanala'.
JUD 1:11 ¡Tok'ex quivech rije'! Roma quitzekle'en rubeyal ri itzel ruc'aslen ri Caín, y roma ch'acoj méra, quisek'on-apu-qui' jumul chupan ri satzoj no'oj achel xu'on ri Balaam ojer can. Rije' niqui'en achel xu'on ri Coré ojer can, ri xupaba-ri' chuvech ri Moisés, y romari' pa camic xque'eka-vi.
JUD 1:12 Tok rix nimol-ivi' richin ni'en jun va'in roma can nijo-ivi', ri vinak ri' e'achel tziek ch'abak yec'uje-apu chi'icojol, man jun quiq'uix chi quiyon niquitzuk-ka-qui' chiquijununal. Xa e'achel sutz' enimimen coma cak'ik', y man jun job quic'amon-pe, e'achel che' ri man jun chic quixak; man jun chic quivech niquiya', xa ecaminak chic, y ec'ukun chic e.
JUD 1:13 Rije' xa e'achel ri mar nibolko't runimimen ch'abak, y nivokon ruvi'; xa nuya' q'uix ri yequibanala'. E'achel ch'umila' ri xe'el-e chupan ri quibey, y ja ri lugar más roch' che ri k'eku'n k'etbeyan chique richin jumul yec'uje' chiri'.
JUD 1:14 Chiquij rije' c'o ruk'alajrisan can ri Enoc. Ri Enoc re', ja chupan ri séptimo solaj vinak chirij pe ri Adán xc'uje-vi, y quire' ru'in can: Tiya' ixiquin riq'uin ri xtin-ij chive: Ri Ajaf can xtipe na vi y chi miles lok'olaj tak ru-ángeles xquepe chirij,
JUD 1:15 richin nuya' castigo pa quivi' conojel, y richin nu'on chique ri manak Dios pa quivech chi (niquiya', niquiq'uen) ka chiquij chi ri quibanalo'n-pe, jari' nic'utu quichin chi manak Dios pa quivech. Y xtipe richin nu'on chique ri aj-mac ri manak Dios pa quivech chi (niquiya', niquiq'uen) ka chiquij ri itzel tak ch'abel quibilo'n chirij rija'. Quiri' xu'ij ri Enoc.
JUD 1:16 Vinak achel re' yejasloj chirij ronojel, man jun bey niquicot ri cánima riq'uin ri c'o quiq'uin. Xa ja ri niquirayij ri uc'uayon quichin. Xa achique na ch'abel yequibila' xaxe chi quetz'et chi can c'o quik'ij, y niquiya' quik'ij ri vinak, xaxe roma c'o quitz'eton-apu quiq'uin.
JUD 1:17 Jac'a rix ri can yixinjo', tic'uxlaj ri qui'in can ri ru-apóstoles ri Kajaf Jesucristo.
JUD 1:18 Rije' qui'in can chi chupan ri ruq'uisbel tak tiempo xquec'uje' vinak ri xa xtiquitze'ej ri nu'ij ruch'abel ri Dios, y xaxe ri man utz ta ri niquirayij ri xtuc'uan quichin.
JUD 1:19 Ja vinak re' ri yebano chique ri quiniman ri Jesucristo chi man junan ta chic cánima. Xaxe ri c'o choch'ulef ri benak quic'u'x chirij, y manak ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin.
JUD 1:20 Jac'a rix ri can yixinjo', quixq'uiy chupan ri lok'olaj (tijonic, enseñanza) ri cukul ic'u'x riq'uin. Tibana' orar, y tok ni'en orar, tiya' lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu nuc'uan ivichin.
JUD 1:21 Quixc'uje' jumul chupan (rajovabel, ru-amor) ri Dios. Y tivoyo'ej-apu rupokonaxic ivech roma ri Kajaf Jesucristo ri xtic'amo-pe ri c'aslen ri richin jumul chive.
JUD 1:22 Ri caca' quic'u'x quibanon, que'ito' chi xa jun cánima tiquibana'.
JUD 1:23 Ch'aka' que'icolo', que'ivelesaj-pe chupan ri k'ak'. Y ch'aka' chic tipokonaj quivech, pero tixi'ij-ivi' richin chi man ja jun rix quixka chupan ri mac ec'o-vi rije'. Itzel titz'eta' ri yetajin riq'uin, achel nitz'et jun rupan tziek ch'abakin.
JUD 1:24 Ri ka-Dios can c'o ruchuk'a' richin yixruchajij richin man yixtzak pa mac, y c'o ruchuk'a' richin man jun imac ivakalen yixerupaba' chuvech ri nimalaj ruk'ij, ri achique lugar jani na xquixquicot.
JUD 1:25 Ja rija' etemayon ronojel, y ja rija' ri Juney Dios Kacolonel. Can xe ta c'a rija' xtiyo'ox ruk'ij, y can pa ruk'a' ta rija' c'o-vi ronojel autoridad y ronojel uchuk'a', y can ta xe rija' nibano gobernar pa ruvi' ronojel vacami y richin jumul. Amén.
REV 1:1 Jare' ri xuk'alajrisaj ri Dios chuvech ri Jesucristo, richin chi rija' tuk'alajrisaj chiquivech ri rusamajela' ri achique nuc'un chic chi quitzeklelo'n-qui' xquebanataj. Romari' ri Jesucristo xutak jun ru-ángel richin xuk'alajrisaj chuvech ri Juan ri rusamajinel.
REV 1:2 Y ri Juan nuk'alajrisaj chupan ri vuj re' chi can kitzij ri nu'ij ri Dios, chi can kitzij ri xu'ij ri Jesucristo, y chi can kitzij ronojel ri xutz'et.
REV 1:3 Utzulaj tzij ri' ri nibano leer, y ri ye'ac'axan ri ch'abel ri ruk'alajrisan ri Dios chupan ri vuj re' richin yerunimaj ri etz'iban chupan, roma nakaj chic c'o-vi ri k'ij chi xquebanataj.
REV 1:4 Yin Juan nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri rix vuku' iglesias ri iniman ri Jesucristo y nimol-ivi' richin niya' ruk'ij chupan tak tinamit richin ri roch'ulef Asia. Can ta xticochij favor y uxlanen che ri Dios ri can c'o-vi-pe, c'o vacami y xtic'uje' ri más chikavech apu, xticochij chique ri vuku' espíritu ri ec'o-apu chuvech ri nimalaj rutz'uyubal,
REV 1:5 y xticochij che ri Jesucristo, ri man jun bey nujal rutzij riq'uin ri ruk'alajrisan. Ja rija' ri na'ey xc'asos-e chiquicojol ri anima'i' richin xc'uje' ruc'aslen richin jumul, y c'o pa quivi' ri reyes richin ri roch'ulef. Rija' can nkurojo', xojruch'ajch'ojij chuvech ri kamac riq'uin ri xbin ri ruquiq'uel,
REV 1:6 y xu'on chike chi junan nika'an gobernar riq'uin, y chi roj sacerdotes richin nika'an ri rusamaj ri Dios ri Rutata'. Ja rija' tiyo'ox ruk'ij, y jumul-jumul tic'uje' pa ruvi' ronojel. Amén.
REV 1:7 Titz'eta' na pe', ri Jesucristo xtipe pa tak sutz'. Conojel xquetz'eto ruvech, ja jun ri xesoco richin. Conojel quivech vinak choch'ulef xque'ok' tok xtiquitz'et. Ja', can quiri' vi xtibanataj.
REV 1:8 Ri Ajaf Dios, ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a' y can c'o-vi-pe, c'o vacami y xtic'uje' ri más chikavech apu, quire' nu'ij: Yin, yin achel ri A y ri Z, roma ja yin ri na'ey y ri ruq'uisbel che ronojel.
REV 1:9 Yin, yin Juan, ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri nuk'asan k'axomal achel ik'asan rix, ri junan rojc'o pa ru-gobierno ri Dios, y junan nikacoch' ri nikak'asaj roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesús. Yin xic'uje' pa jun ch'uti roch'ulef rubinan Patmos ri c'o pa mar. Chiri' xiyo'ox-vi roma ruch'abel ri Dios y roma nink'alajrisaj ri Jesucristo.
REV 1:10 Y chupan ri k'ij richin ri Ajaf, yin xic'uje' pa ruk'a' ri Lok'olaj Espíritu y achel pa jun achic' xinvac'axaj chi chuvij c'o jun kulaj cof nich'o-pe ri achel navac'axaj jun trompeta,
REV 1:11 ri quire' xu'ij-pe chuve: Yin, yin achel ri A y ri Z, roma ja yin ri na'ey y ri ruq'uisbel che ronojel. Tatz'ibaj c'a chuvech vuj ronojel ri natz'et, y chique vuku' iglesias pa roch'ulef Asia tataka-vi-e: chique ri aj-Efeso, ri aj-Esmirna, ri aj-Pérgamo, ri aj-Tiatira, ri aj-Sardis, ri aj-Filadelfia y ri aj-Laodicea. Quiri' ri xu'ij chuve.
REV 1:12 Jac'ari' xitzu'un can chuvij richin nintz'et achok kulaj ri nich'o-pe chuve. Y tok yitzu'un chic apu riq'uin, xintz'et vuku' candeleros banon riq'uin oro.
REV 1:13 Pa quinic'ajal ri vuku' candeleros pa'el jun achel ri Jun ri xtak-pe richin xalex chikacojol, rucusan jun tziek ri neka c'a chirakan ka, y ruximon roruc'u'x che jun ximibel banon riq'uin oro.
REV 1:14 Ri (rujolon, ruvi') y ri rusumal tak ruvi' me'x-me'x achel jun sakilaj rusumal oveja, y achel rusakil ri tef ri nika, y ri runak'-ruvech, achel ruxak-k'ak'.
REV 1:15 Ri rakan yetz'intz'ot achel ri ch'ich' bronce tok jabel jukun ruvech, (nic'a'on, nic'o') achel rachak-k'ak'. Y ri ruch'abel nivujuj, achel nivujuj jun nimalaj rakan-ya'.
REV 1:16 Pa ruk'a' derecha ruc'uan vuku' ch'umil. Jac'a ri pa ruchi' ntel-pe jun espada ri can sima'j rutza'n, y ca'i' c'o-vi rey. Y ri nitzu'un, can achel ri k'ij tok nich'ich'an riq'uin ruchuk'a'.
REV 1:17 Y tok yin xintz'et, achel jun caminak xitzak-ka chirakan. Jac'ari' tok rija' xuya' ri ruk'a' derecha pa nuvi' y xu'ij chuve: Man taxi'ij-avi'; ja yin ri na'ey y ri ruq'uisbel che ronojel.
REV 1:18 Ja yin ri c'o nuc'aslen, y xik'ax chupan ri camic, pero vacami c'o nuc'aslen jumul-jumul. Amén. Yin c'o nuk'a' che ri camic y c'o nuk'a' che ri lugar ri c'o-vi ri cánima ri anima'i'.
REV 1:19 Tatz'ibaj ri xatz'et, tatz'ibaj ri achique najin vacami, y tatz'ibaj ri xquebanataj chirij ronojel re'.
REV 1:20 Ri vuku' ch'umil ri xe'atz'et pa nuk'a' derecha, y ri vuku' candeleros ri banon riq'uin oro, jare' ri ruchojmil: Ri vuku' ch'umil, ja ri vuku' nusamajela' ri ec'o pa quivi' chiquijununal ri vuku' iglesias, y ri vuku' candeleros, ja ri vuku' iglesias ri'.
REV 2:1 Vacami c'a, quire' tatz'ibaj-e che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Efeso: Ri uc'uayon ri vuku' ch'umil pa ruk'a' derecha y nibin chiquicojol ri vuku' candeleros banon riq'uin oro, quire' nu'ij:
REV 2:2 Yin veteman ronojel ri ye'ibanala', chi icosisan-ivi' pa nusamaj y chi rucoch'on ivech chupan, y chi man nic'ul ta quivech ri quic'uan jun itzel c'aslen. Rix na'ey xinic'oj rij quic'aslen ri quiyon ye'in chi e-apóstoles, y xa man kitzij ta, y xe'ina'ej chi xa etz'ucuy tak tzij.
REV 2:3 Rix c'o c'ayef ik'asan y rucoch'on ivech chupan; jani na itijon ik'ij pa samaj voma yin, y man jun bey ixutun can.
REV 2:4 Pero c'o ri yixtajin riq'uin ri man nika ta chinuvech, y ri' ja chi xiya' can chi yixojo'on pan ivánima achel xi'en pa na'ey.
REV 2:5 Roma c'a ri', tuka pan ivi' achique lugar rix tzaknak-vi, tijala' c'a ino'oj, tiya' can ri mac re' y tibana' achel xi'en pa na'ey. Si man quiri' ta xti'en, xquinuka cha'anin iviq'uin y xtinvelesaj-e ri i-candelero pa (ruc'ojle'el, ru-lugar). Quiri' xtin-en chive, si man xtijal ta ino'oj richin niya' can ri imac.
REV 2:6 Pero ri utz yixtajin, ja chi rix itzel nitz'et ri yetajin riq'uin ri vinak ri ni'ix nicolaítas chique, y ri', ja jun yin itzel nintz'et.
REV 2:7 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias. Ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, yin xtinya' lugar che chi nutij ruvech ri che' richin c'aslen ri c'o pa runic'ajal ri lugar jabel (nic'ases, ch'u'l) richin ri Dios.
REV 2:8 Jac'a che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Esmirna, quire' tatz'ibaj-e: Ri can c'o-vi pa na'ey, y c'o pa ruq'uisbel, ri xcamises y vacami c'o ruc'aslen, quire' nu'ij:
REV 2:9 Yin veteman ronojel ri ye'ibanala', ri k'axomal ri nik'asaj, y veteman chi man jun achique ichajin, pero rix, rix beyoma', y veteman chi yixyok' coma ri ye'in chi e-israelitas y xa man kitzij ta, roma rije' xa jun botzaj vinak richin ri Satanás.
REV 2:10 Pero rix man tixi'ij-ivi' chuvech ri pokon ri xtipe pan ic'aslen. Roma ec'o jujun chive rix ri xqueruya' pa cárcel ri itzel richin yixtz'etetaj si can kitzij iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Lajuj k'ij xtik'asaj k'axomal, jac'a rix jumul ticuke' ic'u'x viq'uin, masque hasta xquixcamises, y yin xtinya' ri lok'olaj sipanic chive, y ri' ja ri c'aslen ri richin jumul.
REV 2:11 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias. Ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, man jun xtitiquer xtu'on ri ruca'n camic che.
REV 2:12 Jac'a che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Pérgamo, quire' tatz'ibaj-e: Ri uc'uayon ri espada sima'j rutza'n y ca'i' c'o-vi rey, quire' nu'ij:
REV 2:13 Yin veteman ronojel ri ye'ibanala', y veteman chi ri tinamit ri rixc'o-vi, chiri' c'o-vi rutz'uyubal ri Satanás. Pero rix man yin iyo'on ta can, y man nixi'ij ta ivi' ni'ij chi iyo'on ivánima viq'uin, nis-ta man xiniya' ta can chupan tak ri k'ij tok xcamises ri Antipas ri man jun bey xtane' chi xiruk'alajrisaj chiri' chi'icojol ri c'o-vi ri Satanás.
REV 2:14 Pero c'o jujun chique ri yixtajin ri man nika ta chinuvech. Roma chi'icojol ec'o ri c'a quiri' na yetajin riq'uin ri achel ruc'utun can ri Balaam. Rija' xuc'ut chuvech ri Balac achique rubeyal richin nu'on chique ri israelitas chi niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios, chi yequitij ri xa sujun chic chiquivech tiox, y chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na.
REV 2:15 Quiri' mismo ec'o ri c'a quiri' na yetajin riq'uin ri achel niquic'ut ri vinak nicolaítas, ri xa itzel nintz'et yin.
REV 2:16 Roma c'a ri', rix tijala' ino'oj, y tiya' can ri mac. Roma si man quiri' ta xti'en, yin cha'anin xquipe chivij, y xtin-en oyoval quiq'uin ri quiri' yebano chi'icojol riq'uin ri ch'abel ri ntel pa nuchi', ri can achel jun espada.
REV 2:17 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias. Ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, yin xtinya' ri maná ri yacon can che richin nutij. Y xtinjach jun ch'uti sak abaj che, ri achok chuvech tz'iban-vi jun c'ac'ac' (bi'aj, binaj) ri man jun chic jun etemayon achique nu'ij tzij, xaxe ri xtic'ulu richin.
REV 2:18 Jac'a che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Tiatira, quire' tatz'ibaj-e: Ri Ruc'ajol ri Dios, ri can achel ruxak-k'ak' pa tak ruvech y ri rakan yetz'intz'ot achel ri ch'ich' bronce tok jabel jukun ruvech, quire' nu'ij:
REV 2:19 Yin veteman ronojel ri ye'ibanala'. Veteman chi yixojo'on pan ivánima, chi cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, chi yixto'on, y chi rucoch'on ivech. Veteman chi vacami más q'uiy samaj yixtajin riq'uin, que pa na'ey.
REV 2:20 Pero c'o jujun chique ri yixtajin ri man nika ta chinuvech. Roma ri ixok Jezabel ri nubananej chi ja ri Dios ni'in-pe pa ránima ri nu'ij chive, rix c'a iyo'on na lugar che chi nusetz ino'oj riq'uin ri yerutijoj ri nusamajela' chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, y chi niquitij ri xa sujun chic chiquivech tiox.
REV 2:21 Jac'a yin nuyo'on tiempo che chi tujala' runo'oj y tuya' can ri rumac, pero rija' man nrojo' ta nuya' can chi nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na.
REV 2:22 Tivac'axaj na pe', yin xtin-en chi xtika choch'at riq'uin yabil, y xtin-en chi xtiquik'asaj nimalaj k'axomal conojel ri yecanon rija' richin yec'uje' riq'uin, si man niquijal ta quino'oj richin niquiya' can ronojel ruvech mac ri achel najin riq'uin rija'.
REV 2:23 Y xquencamisaj ri ral chuvi' nimalaj k'axomal, richin quiri' conojel iglesias tiquetemaj chi ja yin yinic'on ronojel ri c'o pa tak cánima y ri niquinojij, y ja achel ibanalo'n pan ic'aslen chi'ijununal, quiri' mismo rajil-ruq'uexel xtinya' chive.
REV 2:24 Jac'a chive rix y chique ri ch'aka' ri ec'o pa tinamit Tiatira ri man iniman ta ri nuc'ut ri Jezabel, ni man iveteman ta ruchojmil ri ni'ix nimalaj runo'oj ri Satanás che coma ri yetzekle'en richin, yin man jun chic más eka'n xtinya' chivij;
REV 2:25 xaxe c'a tichajij ri utz c'o pan ivánima, c'a tuka na ri k'ij chi xquipe chic jun bey.
REV 2:26 Romari', ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, y c'a pa ruq'uisbel k'ij che ri ruc'aslen choch'ulef xtu'on ri nusamaj, yin xtinjach autoridad pa ruk'a' pa quivi' conojel quivech vinak.
REV 2:27 Riq'uin uchuk'a' xtitakchi'in pa quivi', achel can ta jun ch'ich' ruc'uan richin niquinimaj rutzij, xquerupaxij achel yepaxix bojo'y. Quiri' ri autoridad xtic'uje' pa ruk'a', achel ri autoridad rujachon-pe ri Nata' pa nuk'a' yin.
REV 2:28 Y pa ruk'a' xtinjach ri ch'umil ri nik'alajin cumaj yan.
REV 2:29 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias.
REV 3:1 Jac'a che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Sardis, quire' tatz'ibaj-e: Ri Jun ri c'o ri vuku' espíritu richin ri Dios riq'uin, y ri c'o ri vuku' ch'umil riq'uin, quire' nu'ij: Yin veteman ronojel ri ye'ibanala', y veteman chi ni'ix chivij chi c'o ic'aslen, pero xa rix caminak.
REV 3:2 Tic'astaj ivech, y tiya' ivuchuk'a' richin ni'en ri utz ri c'a c'o na iviq'uin, ri xa juba' ma yechup-ka. Roma nunic'on ri ye'ibanala', y xa man tz'akat ta chinuvech.
REV 3:3 Tuka pan ivi' ri ic'ulun y ri ivac'axan; tiyaca' pan ivánima, y tijala' ino'oj richin niya' can ri imac. Roma si man rix q'ues ta utz-utz pa ruvi' ri ic'aslen, xa xquinuka chivij achel jun elek'on, y nis-ta xtina'ej achique hora xquinuka chivij.
REV 3:4 Pero c'a ec'o na jujun chive chiri' pa tinamit Sardis ri man quich'abakirisan ta ri quic'aslen. Ja rije' ri xquebin junan viq'uin, quicusalo'n sakilaj tak quitziak; roma rije' can nuc'ul-vi chi quiri' niqui'en.
REV 3:5 Ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, xtiyo'ox sakilaj tak rutziak, y man xtinvelesaj ta rubi' chupan ri vuj richin c'aslen. Chuvech c'a ri Nata' y chiquivech ri ru-ángeles xtin-ij-vi-apu chi ri jun ri' vichin yin.
REV 3:6 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias.
REV 3:7 Jac'a che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Filadelfia, quire' tatz'ibaj-e: Ri Jun ri can lok'olaj vi, ri can kitzij vi, ri c'o ri llave richin ri David pa ruk'a', y tok c'o nujak, man jun nitiquer nitz'apin, y tok c'o nutz'apij, man jun nitiquer nijako, quire' nu'ij:
REV 3:8 Yin veteman ronojel ri ye'ibanala'. Vacami, yin nujakon jun puerta chivech ri man jun nitiquer nitz'apin, roma masque juba' oc ivuchuk'a', pero ninimaj ri nutzij, y man ivevan ta chi iniman ri nubi'.
REV 3:9 Vacami c'a, xtin-en chi chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Satanás, xquepe ri quik'eban-qui' chi e-israelitas pero xa tz'ucun tzij ri niqui'en, y xquexuque' chivech, y xtiquetemaj chi yin yixinjo'.
REV 3:10 Jac'a rix, roma iniman ri nutzij ri c'utuyun chivech chi nic'atzin nucoch' ivech chupan ronojel, yin xquixinchajij tok xtipe ri nimalaj k'axomal pa ruvi' ronojel ri roch'ulef, ri xtic'atzin richin netemex achique ri c'o pa tak cánima ri vinak choch'ulef.
REV 3:11 Yin xquipe cha'anin; man quixmestaj pa ruvi' ri utz c'o pan ivánima, richin quiri' man jun xtimajo-e chive ri lok'olaj sipanic.
REV 3:12 Ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, yin xtincusaj rija' chi jun rakan ri racho ri nu-Dios, y man jun bey chic xtijal-e. Chirij rija' xtintz'ibaj-vi rubi' ri nu-Dios y rubi' ri rutinamit ri nu-Dios, y ri' ja ri c'ac'ac' Jerusalem, ri nika-pe chicaj riq'uin ri nu-Dios. Y xtintz'ibaj ri c'ac'ac' nubi' yin chirij.
REV 3:13 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias.
REV 3:14 Jac'a che ri nusamajinel ri c'o pa ruvi' ri iglesia pa tinamit Laodicea, quire' tatz'ibaj-e: Ri Jun ri can ja vi ri nu'ij, y man jun bey nujal rutzij riq'uin ri ruk'alajrisan, kitzij riq'uin ronojel, ri can c'o-vi riq'uin ri Dios tok xu'on ronojel ri c'o, quire' nu'ij:
REV 3:15 Yin veteman ronojel ri ye'ibanala'. Veteman chi nis-ta tef y nis-ta mak'an ri ivánima chinuvech. ¡Más utz xa ta rix tef, o xa ta rix mak'an!
REV 3:16 Pero roma xaxe rix sakliloj y nis-ta rix tef y nis-ta rix mak'an, xa xquixinxa'a-e pa nuchi'.
REV 3:17 Roma rix ni'ij chi rix beyoma', chi q'uiy beyomal iyacon, y chi man jun achique nic'atzin chive. Pero man iveteman ta chi xa juye' ivech ibanon, can ta utz chi nipokonex ivech, xa man jun oc ichajin, xa man yixtzu'un ta y xa rix ch'anel.
REV 3:18 Roma c'a ri', nin-ij chive, chi viq'uin yin tilok'o-vi ri oro ri banon chic ch'ajch'oj che pa k'ak', richin quiri' yixoc kitzij beyoma'. Viq'uin yin tilok'o-vi sakilaj tak tziek richin nicusaj, man xa titz'etetaj ri iq'uix chi rix ch'anel. Viq'uin yin tilok'o-vi ak'on richin niya' pa tak runak'-ivech, richin yixtzu'un utz.
REV 3:19 Yin yenpaxa'aj y yenya' pa k'axomal conojel ri yenjo'. Roma c'a ri', tiq'uenc'ot ri ivánima; tijala' ri ino'oj richin niya' can ri imac.
REV 3:20 Yin ja yin pa'el chuchi' ri i-puerta y yich'o-apu. Si c'o jun xtac'axan-pe vichin y nujak ri puerta chinuvech, yin xquinoc pa ránima, xquiva' riq'uin, y rija' xtiva' viq'uin yin.
REV 3:21 Ri xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, yin xtinya' lugar che chi junan xkutz'uye' riq'uin richin nika'an gobernar pa nimalaj nutz'uyubal. Achel xin-en yin tok xitiquer jumul chirij ruchuk'a' ri itzel, junan xojtz'uye' riq'uin ri Nata' Dios pa nimalaj rutz'uyubal richin nika'an gobernar.
REV 3:22 Ri (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij ri nu'ij ri Lok'olaj Espíritu chique ri iglesias.
REV 4:1 Tok nutz'eton chic ronojel re', jari' xitzu'un-apu y xintz'et jun puerta jakal ri chila' chicaj, y ri na'ey kulaj ri xinvac'axaj ri achel rukul jun trompeta, quire' chic xu'ij-pe chuve: Quire' cajote-pe, y yin xtinc'ut chavech ri can xquebanataj na vi chirij re c'a ja xatz'et.
REV 4:2 Jac'ari' xic'uje' pa ruk'a' ri Lok'olaj Espíritu, y achel pa jun achic' xintz'et jun nimalaj tz'uyubel banon rubanic chicaj, y c'o Jun tz'uyul chupan.
REV 4:3 Ri tz'uyul chupan, can achel nitzu'un ri abaj jaspe y ri abaj cornalina, y ri nimalaj tz'uyubel siriren rij roma jun arco iris rex-rex nitzu'un achel ri abaj esmeralda ni'ix che.
REV 4:4 Ri nimalaj tz'uyubel ri' pa quinic'ajal veinticuatro chic utzulaj tz'uyubel c'o-vi, y xentz'et veinticuatro nima'k quijuna' achi'a' quicusalo'n sakilaj tak tziek y coronas ebanon riq'uin oro, chi rije' chi jujun etz'uyul chupan ri utzulaj tak tz'uyubel.
REV 4:5 Chupan ri lugar c'o-vi ri nimalaj tz'uyubel, yek'alajin-pe coyopa', yec'axataj rayos y kulaj, y ri chuvech apu, yec'at vuku' antorchas, y ri' ja ri vuku' espíritu richin ri Dios.
REV 4:6 Chuvech ri nimalaj tz'uyubel c'o jun achel mar chay-chay nitzu'un y nitz'intz'ot. Y xe tak ruxiquin ri nimalaj tz'uyubel, ec'o (caji', yaquiji') ri c'o quic'aslen ri nojnak quij-quivech riq'uin runak' tak quivech.
REV 4:7 Ri na'ey, achel jun león, ri ruca'n achel jun alaj váquix, ri rox achel (ruvech, rupalaj) jun vinak, y ri rucaj, achel jun xic tok benak chicaj.
REV 4:8 Chiquijununal, ri c'o quic'aslen re', c'o vakitak quixic', y nojnak rij-ruxe' ri quixic' riq'uin runak' tak quivech, y chi chak'a' chi pak'ij quire' niqui'ij: Lok'olaj, lok'olaj, lok'olaj ri Ajaf Dios, Ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a', Ri can c'o-vi-pe, c'o vacami y xtic'uje' richin jumul, yecha'.
REV 4:9 Y jun bey jun bey, tok ri c'o quic'aslen quiri' niquibila' richin niquinimirisaj rubi', y niquiya' ruk'ij y niquimatioxij che ri Jun ri c'o ruc'aslen jumul-jumul, y tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel,
REV 4:10 jari' tok ri veinticuatro nima'k quijuna' achi'a', yexuque-ka chuvech ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel, y niquiya' ruk'ij ri can jumul-jumul c'o ruc'aslen. Niquiyala-apu ri qui-coronas chuvech ri nimalaj tz'uyubel, y quire' niqui'ij:
REV 4:11 Kajaf Dios, rat can nuc'ul-vi Chi nac'ul nimalaj ak'ij, chi can c'o-vi avakale'n y chi can c'o-vi uchuk'a' pan ak'a'. Roma ja rat xabano ronojel, Y roma xanojij chi quec'uje', romari' xebanalo'x.
REV 5:1 Jac'ari' yin xintz'et chi pa ruk'a' derecha ri Jun ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel, c'o jun boton vuj ri tz'iban rij-ruvech, y tz'apin riq'uin vuku' tz'apibel.
REV 5:2 Y xintz'et jun ángel ri c'o uchuk'a' pa ruk'a' ri cof nich'o chubixic: ¿Achique ta jun nuc'ul chi nujak ri vuj re' y nuch'ol-e ri achok che tz'apin-vi? xcha'.
REV 5:3 Pero nis-ta chicaj, nis-ta choch'ulef, o chuxe' ka ri roch'ulef c'o ta jun ri c'o ruk'a' richin nujak ri vuj, masque xaxe richin nutz'et ruvech.
REV 5:4 Y yin jani na yinok', roma man jun xilitaj ri nuc'ul chi nujak-ka ri vuj richin nu'on leer, o richin nutz'et ruvech.
REV 5:5 Jac'ari' jun chique ri nima'k quijuna' achi'a' quire' xu'ij-pe chuve: Man chic catok', tatz'eta' na pe', c'o jun ruxiquin can ri Judá y riy-rumam ri David ri can achel jun León ri xtiquer yan chirij ruchuk'a' ri itzel, y romari' nuc'ul chi nujak ruvech ri vuj y nuch'ol-e ri vuku' tz'apibel richin.
REV 5:6 Jac'ari' xitzu'un-apu y xintz'et chi pa quinic'ajal ri (caji', quiji') c'o quic'aslen, ri nimalaj tz'uyubel, y pa quinic'ajal ri nima'k quijuna' achi'a', c'o jun Alaj Oveja pa'el, ri can k'alaj chi xk'ax yan pa camic, roma c'a k'alaj na quetal ri socotajic chirij. Xintz'et chi c'o vuku' ruc'a', y vuku' runak' tak ruvech; y ri' ja ri vuku' espíritu richin ri Dios ri etakon pa ruvi' ronojel ri roch'ulef.
REV 5:7 Xjel c'a apu ri Alaj Oveja, xuq'uen-apu ri boton vuj pa ruk'a' derecha ri Jun ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel.
REV 5:8 Y tok ri Alaj Oveja ruc'uan chic ri boton vuj pa ruk'a', ri (caji', quiji') c'o quic'aslen y ri veinticuatro nima'k quijuna' achi'a', xexuque-ka chuvech. Chiquijununal rije' quic'ualo'n jujun arpa y jujun lak ri ebanon riq'uin oro ri c'o pon chupan. Y ri pon ri' ja ri qui-oraciones ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
REV 5:9 Ri xentz'et, niquibixaj jun c'ac'ac' bix ri quire' nu'ij: Rat can nuc'ul-vi chi (ac'uan, avuc'a'n) ri vuj pan ak'a', Y chi ye'ach'ol-e ri achok che tz'apin-vi. Roma xacamises, Y richin xojoc richin ri Dios, xojalok' riq'uin ri aquiq'uel Chiquicojol conojel quivech tak vinak ri man junan ta cati't-quimama', quich'abel, y quitinamit.
REV 5:10 Abanon chike chi junan nika'an gobernar aviq'uin y chi roj ocunak sacerdotes richin ri ka-Dios, Y xtika'an gobernar pa ruvi' ri roch'ulef. Quiri' nu'ij ri bix ri niquibixaj.
REV 5:11 Tok xitzu'un chic apu jun bey, xinvac'axaj quikul q'uiy ángeles, y pa quinic'ajal ri ángeles ri' c'o-vi ri nimalaj tz'uyubel, ec'o ri (caji', quiji') c'o quic'aslen y ec'o ri nima'k quijuna' achi'a'. Chi millones ri ángeles
REV 5:12 ri riq'uin cuchuk'a' niqui'ij: Ri Alaj Oveja ri xcamises, Can nuc'ul-vi chi ja rija' ri nitakchi'in pa ruvi' ronojel, Chi c'o nimalaj rubeyomal, chi c'o nimalaj runo'oj, Chi c'o nimalaj ruchuk'a', chi can nimalaj vi rija', Chi c'o ruk'ij y chi can nuc'ul-vi chi ninimirises rubi', xecha'.
REV 5:13 Ronojel c'a ri rubanon ri Dios chicaj, re choch'ulef, chuxe' ka re roch'ulef, y chupan ri mar; xinvac'axaj c'a chi quire' niqui'ij: Ri Jun ri tz'uyul chupan ri nimalaj tz'uyubel y ri Alaj Oveja, Utz chi jumul-jumul nibixex quibi', Chi niyo'ox quik'ij, chi ninimirises quibi' Y chi c'o uchuk'a' pa quik'a', pa ruvi' ronojel, xecha'.
REV 5:14 Y ri (ecaji', yaquiji') c'o quic'aslen, Amén, yecha-apu. Y ri veinticuatro nima'k quijuna' achi'a' jac'ari' xexuque-ka, xquiya-ka nic'aj quivech pan ulef y xquiya' ruk'ij ri can c'o ruc'aslen jumul-jumul.
REV 6:1 Jac'ari' xintz'et tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri na'ey tz'apibel che ri boton vuj, y jun chique ri (caji', quiji') c'o quic'aslen xinvac'axaj rukul ri nik'ajan achel jun rayo ri quire' nu'ij: ¡Quire' catampe! ¡Tatz'eta'!
REV 6:2 Y tok xitzu'un-apu, xintz'et jun quiej sak rij, y ri (ch'ocol, tz'uyul) chirij ruc'uan jun (ch'ab, ch'a') pa ruk'a'. Xjach jun ru-corona, y nitiquer chiquij conojel benak, y c'a quiri' na más xtu'on.
REV 6:3 Tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri ruca'n tz'apibel che ri boton vuj, xinvac'axaj ri ruca'n chique ri c'o quic'aslen, ri quire' nu'ij: ¡Quire' catampe! ¡Tatz'eta'!
REV 6:4 Jac'ari' xel chic pe jun quiej quiek rij, y ri (ch'ocol, tz'uyul) chirij xyo'ox uchuk'a' pa ruk'a' richin nrelesaj ri uxlanen chiquicojol ri vinak choch'ulef, richin chi tiquicamisala-qui' chiquivech. Y xyo'ox-e jun mama espada pa ruk'a'.
REV 6:5 Tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri rox tz'apibel che ri boton vuj, xinvac'axaj ri rox chique ri c'o quic'aslen, ri quire' nu'ij: ¡Quire' catampe! ¡Tatz'eta'! Tok xitzu'un-apu, xintz'et jun quiej xak rij, y ri (ch'ocol, tz'uyul) chirij ruc'uan jun balanza pa ruk'a'.
REV 6:6 Jac'ari' xinvac'axaj jun kulaj ri ntel-pe pa quinic'ajal ri (ecaji', yaquiji') c'o quic'aslen, y nu'ij c'a: Vacami, xe ca'i' libra trigo nilok' che rajil jun k'ij samaj, o xe vaki' libra cebada. Jac'a ri tico'n ri achok che ni'an-vi ri aceite olivo y ri vino, man jun achique ta'an chique.
REV 6:7 Tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri rucaj tz'apibel che ri boton vuj, xinvac'axaj rukul ri rucaj chique ri c'o quic'aslen, ri quire' nu'ij: ¡Quire' catampe! ¡Tatz'eta'!
REV 6:8 Tok xitzu'un-apu, xintz'et jun quiej k'an rij, y ri (ch'ocol, tz'uyul) chirij rubinan camic, y tzekle'en roma ri lugar ri c'o-vi cánima ri anima'i'. Xyo'ox uchuk'a' pa ruk'a' pa quivi' ri rucaj parte chique ri vinak choch'ulef, richin yerucamisaj riq'uin espada, riq'uin vayijal, riq'uin yabil y quiq'uin c'uxunel tak chicop choch'ulef.
REV 6:9 Tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri quinto tz'apibel che ri boton vuj, chuxe' ri altar xintz'et cánima ri ecamisan-e roma xquitzijoj ruch'abel ri Dios y roma man xquiya' ta can rubixic ri rutzij.
REV 6:10 Ri ec'o chuxe' ri altar, riq'uin cuchuk'a' quire' niqui'ij: Kajaf, rat ri rat lok'olaj y kitzij, ¿c'a ajan cami na'an ruq'uexel chique ri vinak choch'ulef roma xojquicamisaj-pe? yecha'.
REV 6:11 Jac'ari' xjach sakilaj tak quitziak, y xbix chique chi c'a que'uxlan chic na juba', c'a quetz'akat na chicakan ri ajani chic más samajela' pa rusamaj ri Dios, y mismo quiniman ri Jesucristo ri c'a xquecamises na, achel x-an-e chique rije'.
REV 6:12 Tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri sexto tz'apibel che ri boton vuj, xintz'et chi xbanataj jun nimalaj cobrakan. Xak-xak xu'on ruvech ri k'ij achel ri tziek ri nicuses richin bis. Y ri ic', quiek nitzu'un ronojel achel quic'.
REV 6:13 Ri ch'umila' chicaj xetzak-pe choch'ulef, achel ruvech higo man jani chak' ri yebirir-pe roma jun mama cak'ik'.
REV 6:14 Ri rocaj xsatz, xbanataj riq'uin achel ni'an che jun vuj ri nibot-e ruchi', y ronojel tak juyu' xjalataj (quic'ojle'el, qui-lugar), y quiri' mismo ri roch'ulef ri ec'o pa tak mar.
REV 6:15 Ri reyes pa ruvi' ri roch'ulef, ri vinak c'o quik'ij, ri beyoma', ri e'uc'uay quichin soldados, ri vinak c'o uchuk'a' pa quik'a', conojel ri ec'o chuxe' quitzij ch'aka' chic, y conojel ri man ec'o ta chuxe' quitzij ch'aka' chic, xquevela-qui' pa tak jul y chucojol tak abaj pa tak juyu'.
REV 6:16 Conojel ri vinak re' yech'o chique ri juyu' y chique ri abaj, y quire' niqui'ij chique: Quixtzak-pe chikij y kojivevaj chuvech ri Jun ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel, y chuvech ri royoval ri Alaj Oveja.
REV 6:17 Roma ja xuka ri nimalaj ruk'ijul ri royoval pa kavi', y, ¿achique ta jun xtucoch' chi c'a quiri' na nipa'e-apu chuvech? yecha'.
REV 7:1 Tok nutz'eton chic ronojel re', jari' xentz'et (caji', yaquiji') ángeles y jujun chique rije' epa'el pa tak ruchi' ri roch'ulef quik'aton ri (caji', quiji') ruvech cak'ik', richin man jun cak'ik' tik'ax pa ruvi' ri roch'ulef, pa ruvi' ri mar, nis-ta pa quivi' ri che'.
REV 7:2 Jac'ari' xintz'et chi jotol-pe jun chic ángel ri achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, ri ruc'amon-pe ri sello richin ri c'aslic Dios. Ri ángel ri' riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu chique ri (ecaji', yaquiji') ángeles ri jachon uchuk'a' pa quik'a' richin niquiya' k'axomal pa ruvi' ri roch'ulef y pa ruvi' ri mar,
REV 7:3 y quire' c'a xu'ij-apu chique: Man tiya' yan k'axomal pa ruvi' ri roch'ulef, nis-ta pa ruvi' ri mar nis-ta pa quivi' ri che', c'a tikaya' na quetal nic'aj-quivech ri erusamajela' ri ka-Dios.
REV 7:4 Jac'ari' xinvac'axaj ri ajani chikakan ri xyo'ox quetal. Ciento cuarenta y cuatro mil ri xyo'ox quetal, y conojel re' equiy-quimam can ri eruc'ajol ri Israel.
REV 7:5 Chique riy-rumam can ri Judá, doce mil. Chique riy-rumam can ri Rubén, doce mil. Chique riy-rumam can ri Gad, doce mil.
REV 7:6 Chique riy-rumam can ri Aser, doce mil. Chique riy-rumam can ri Neftalí, doce mil. Chique riy-rumam can ri Manasés, doce mil.
REV 7:7 Chique riy-rumam can ri Simeón, doce mil. Chique riy-rumam can ri Leví, doce mil. Chique riy-rumam can ri Isacar, doce mil.
REV 7:8 Chique riy-rumam can ri Zabulón, doce mil. Chique riy-rumam can ri José, doce mil, y chique riy-rumam can ri Benjamín, doce mil. Ja conojel re' ri xyo'ox quetal nic'aj-quivech.
REV 7:9 Tok nutz'eton chic ronojel re', yin Juan xintz'et chi man juba' ta oc chi vinak quimolon-qui' ri man jun nitiquer najlan quichin, ri jalajoj tak quivech, jalajoj cati't-quimama', jalajoj quitinamit, y jalajoj quich'abel; quicusalo'n sakilaj tak tziek, y quic'ualo'n ruk'a' tak palmas pa quik'a', ec'o-apu chuvech ri nimalaj tz'uyubel y chuvech ri Alaj Oveja.
REV 7:10 Riq'uin c'a cuchuk'a' quire' niqui'ij-apu: Ri xebano chi xojcolotaj, ja ri ka-Dios Ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel, Y ri Alaj Oveja, yecha'.
REV 7:11 Y conojel ri ángeles quisiriren-qui' epa'el-apu chiquij ri nimalaj tz'uyubel, ri nima'k quijuna' achi'a', y ri (caji', quiji') c'o quic'aslen, y re' xexuque-ka, xquiya-ka nic'aj quivech pan ulef chuvech ri nimalaj tz'uyubel y quire' niqui'ij richin niquiya' ruk'ij ri Dios:
REV 7:12 ¡Amén! Jumul-jumul ja ri rubi' ri ka-Dios tinimirises, y tiyo'ox ruk'ij; Pa ruk'a' rija' c'o-vi utzulaj no'oj, y che rija' timatioxix-vi ronojel. Ja rija' ri ti'an xuculen chuvech; Ja rija' c'o pa ruvi' ronojel, Y pa ruk'a' rija' c'o-vi ronojel uchuk'a'. ¡Amén! yecha'.
REV 7:13 Jac'ari' jun chique ri nima'k quijuna' achi'a' xuc'utuj chuve: Re quicusalo'n sakilaj tak tziek, ¿rat aveteman quivech? y, ¿aveteman achique lugar quepe-vi? xcha' chuve.
REV 7:14 Yin Juan xin-ij-apu che: Vajaf, rat etemayon, xicha'. Y rija' xu'ij-pe chuve: Jare' ri ek'axnak chic pe chupan ri nimalaj k'axomal, rije' quich'ajon ri quitziak y ch'ajch'oj quibanon che chupan ruquiq'uel ri Alaj Oveja.
REV 7:15 Romari', ec'o-apu chuvech ri nimalaj rutz'uyubal ri Dios, y chi chak'a' chi pak'ij niqui'en ri rusamaj chupan ri racho. Y ri tz'uyul pa nimalaj rutz'uyubal, can xquerumujaj riq'uin ri ruxic'.
REV 7:16 Rije' man chic xtiquicoch' ta vayijal, nis-ta chakij-chi', man chic xquec'at ta chuvech ri k'ij, nis-ta manak chic c'atan xtiquina'.
REV 7:17 Roma ri Alaj Oveja, ri c'o-apu pa nic'aj chuvech ri nimalaj tz'uyubel, xqueruyuk'uj y xqueruc'uaj chuchi' alaxbel tak ya' richin c'aslen, y ri Dios xtusu' ronojel ruya'al tak quivech.
REV 8:1 Tok ri Alaj Oveja xuch'ol-e ri ruq'uisbel tz'apibel che ri boton vuj, jun cami nic'aj hora man jun achique xc'axataj ri chicaj.
REV 8:2 Y xentz'et ri vuku' ángeles ri epa'el-apu chuvech ri Dios, y xjach vuku' trompeta chique.
REV 8:3 Jac'ari' xpe chic jun ángel y xpa'e' chuvech ri altar, ruc'amon-pe jun poro'el pon ri banon riq'uin oro. Xyo'ox c'a pe q'uiy pon che, richin chi xa jun nu'on che riq'uin qui-oraciones conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios richin nusuj pa ruvi' ri altar ri banon riq'uin oro ri c'o-apu chuvech ri nimalaj tz'uyubel.
REV 8:4 Y chiruk'a' ri ángel xjote-vi-e rusibel ri pon chuvech ri Dios junan riq'uin ri qui-oraciones ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
REV 8:5 Jac'ari' tok ri ángel xunojsaj chic ri poro'el pon riq'uin ri rachak-k'ak' chiri' pa ruvi' ri altar, y xuc'ak pa ruvi' ri roch'ulef; jac'ari' xek'ajan-pe rayos, kulaj, y xek'alajin-pe coyopa', y xu'on jun cobrakan.
REV 8:6 Jac'ari' tok ri vuku' ángeles ri c'o ri vuku' trompetas pa quik'a' xquinuc'-qui' richin yequik'ojomaj.
REV 8:7 Tok ri na'ey ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', xc'ak sakbech y k'ak' ri yo'on quic' riq'uin pa ruvi' ri roch'ulef, y jun rox parte chique ri che' xuq'uis k'ak'; y xc'at ronojel ruvech (k'ayis, k'os) rex.
REV 8:8 Tok ri ruca'n ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', yin xintz'et chi c'o jun achel nimalaj juyu' nijino pa k'ak' ri xc'ak chupan ri mar. Y jun rox parte che ri mar xoc quic'.
REV 8:9 Y (xecom, xequen) jun rox parte chique ri c'o quic'aslen chupan ri mar, y jun rox parte chique ri barcos xeq'uis.
REV 8:10 Tok ri rox ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', c'o jun nimalaj ch'umil nijino pa k'ak' achel jun antorcha xtzak-pe chicaj. Pa quivi' jun rox parte chique ri rakan tak ya' y pa quivi' ri alaxbel tak ya' xka-vi.
REV 8:11 Ri ch'umil re', Xakixak rubi', y jun rox parte chique ri ya' ri xka-vi, xc'ayir, y q'uiy vinak (xecom, xequen), roma ri ya' q'uey-q'uey xu'on.
REV 8:12 Tok ri rucaj ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', xsocotaj jun rox parte che ri k'ij, jun rox parte che ri ic' y jun rox parte chique ri ch'umila', y roma ri socotajic, xk'uk'umer jun rox parte che ri quivech. Romari' jun rox parte che ri k'ij, y che ri ak'a', manak sakil.
REV 8:13 Jac'ari' tok xintz'et y xinvac'axaj chi jun ángel niropop benak pa runic'ajal ri caj, y riq'uin ruchuk'a' nu'ij: ¡Juye' quivech, juye' quivech, juye' quivech ri vinak choch'ulef, roma quik'ojomaxic ri ch'aka' chic trompeta ri xa juba' chic nrojo' chi yek'ojomex coma ri oxi' ángeles! Quiri' ri xu'ij ri ángel.
REV 9:1 Tok ri quinto ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', yin Juan xintz'et jun ch'umil richin chicaj ri tzaknak-pe choch'ulef. Che ri ch'umil ri', xjach ri llave richin ri nimalaj jul ri ruyon k'eku'n benak-ka rupan.
REV 9:2 Ri ch'umil ri', xberujaka-pe ruchi' ri jul, y xel c'a pe sib, achel rusibel jun nimalaj horno. Ri sib ri xel-pe chupan ri jul xutz'apij ruvech ri k'ij, y k'eku'n xu'on ronojel ruvech ri rocaj.
REV 9:3 Chupan c'a ri sib xe'el-pe sac' ri xebe pa ruvi' ri roch'ulef, y xyo'ox uchuk'a' chique chi niquiya' k'axomal achel niquiya' ri (sina'j, alacrán) ri ec'o pa ruvi' ri roch'ulef.
REV 9:4 Y xbix chique chi can man jun ch'o'oj tiquibana' chique ri che', ri tico'n y ri (k'ayis, k'os) choch'ulef, xaxe chique ri vinak ri manak retal ru-sello ri Dios nic'aj-quivech.
REV 9:5 Can xyo'ox lugar chique chi yequiya' pa k'axomal ri vinak vo'o' ic', pero man richin ta yequicamisaj jumul, xaxe richin yequiya' pa k'axomal, achel niqui'en ri (sina'j, alacrán) tok (niquicak', niquik'ip) jun vinak.
REV 9:6 Chupan tak ri k'ij ri' ri vinak xtiquicanola' quicamic, pero xa man xtiquil ta. Jani na xtiquirayij quicamic, jac'a ri camic xa xtrevaj-ri' chiquivech.
REV 9:7 Ri sac' ri', tok ye'atz'et, e'achel ri quiej ri banon chic quibanic richin yebe pa guerra, y pa (quijolon, quivi') c'o jujun achel corona ri achel oro nitzu'un, jac'a ri (quipalaj, quivech) achel quichin vinak.
REV 9:8 Ri rusumal tak quivi' achel rusumal quivi' ixoki'. Ri (roquey, quey), achel quichin león.
REV 9:9 C'o jujun achel ch'ich' choquic'u'x richin niquito-qui'. Rukul ri quixic' achel yecuruluj q'uiy carruajes tok ejiriren coma quiej ri cha'anin ebenak pa guerra.
REV 9:10 Ri sac' ri', junan quijey quiq'uin ri (sina'j, alacrán) y c'o jun quich'ut, y yo'on uchuk'a' chiquijey richin yequiya' pa k'axomal ri vinak vo'o' ic'.
REV 9:11 Y ri ocunak qui-rey, ja ri ángel ri rajaf ri nimalaj jul ri ruyon k'eku'n benak-ka rupan. Ri ángel ri' ni'ix Abadón che pa ch'abel hebreo, y Apolión che pa ch'abel griego.
REV 9:12 Jari' ri na'ey k'axomal ri xk'ax, pero c'a c'o na ca'i' ri epetenak.
REV 9:13 Jac'ari' tok ri sexto ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', y xinvac'axaj jun kulaj ri xel-pe chiquicojol ri (caji', quiji') uc'a' richin ri altar ri banon riq'uin oro, ri c'o-apu chuvech ri Dios.
REV 9:14 Ri ch'abel ri xinvac'axaj, quire' xu'ij che ri sexto ángel ri uc'uayon ri trompeta pa ruk'a': Que'asolo' ri (caji', quiji') ángeles ri eximil can chuchi' ri nimalaj rakan-ya' Eufrates, xcha' ri ch'abel.
REV 9:15 Jac'ari' xesol-pe ri ángeles ri', ri eyacon richin ri hora, ri k'ij, ri ic', y ri juna' richin yequicamisaj jun rox parte chique ri vinak choch'ulef.
REV 9:16 Yin Juan xinvac'axaj chi ri ec'o richin yebe chiquij quiej pa guerra, ca'i' ciento millones.
REV 9:17 Ri quiej ri xentz'et chupan ri achel achic' ri xin-en, y ri (ech'ocol, etz'uyul) chiquij, quire' yetzu'un: Chiquijununal c'o jun achel ch'ich' choquic'u'x, quiek nitzu'un achel ri k'ak', azul achel ri abaj zafiro, y k'an achel ri azufre; y ri (quijolon, quivi') ri quiej, achel quichin león y pa quichi' ntel-pe k'ak', sib y azufre.
REV 9:18 Y ja ri k'ak', ri sib y ri azufre ri ntel-pe pa quichi' ri quiej ri xecamisan jun rox parte chique ri vinak choch'ulef.
REV 9:19 Ri quiej re', c'o uchuk'a' pa quichi' y chi quijey, roma ri quijey achel tak cumatz ri c'o (quijolon, quivi'), y riq'uin ri' niqui'en-vi ch'o'oj.
REV 9:20 Jac'a ri vinak ri man (xecom, xequen) ta pa ruk'a' ri oxi' ruvech k'axomal re', xa man xquijal ta quino'oj richin man ta chic xquiya' quik'ij ri xa ja rije' ebanayon-ka, ni man xquiya' ta can chi yequiyala' quik'ij itzel tak espíritu, y chi yequiyala' quik'ij tiox ri xa man yetzu'un ta, man ye'ac'axan ta, nis-ta man yebin ta, ri ebanon riq'uin oro, plata, bronce, abaj, y che'.
REV 9:21 Y man xquijal ta quino'oj richin ta xquiya' can ri banoj elak', ri yecamisan, ri ye'itzin y ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na.
REV 10:1 Jac'ari' xintz'et chic jun ángel ri c'o uchuk'a' pa ruk'a' ri nika-pe chicaj chupan jun sutz', y c'o arco iris pa (rujolon, ruvi'). Y tok xintz'et-apu ruvech, achel nitzu'un ri k'ij, y ri rakan achel ruxak tak k'ak'.
REV 10:2 Pa ruk'a' ruc'uan jun ch'uti boton vuj riq'uil, y ri rakan derecha xuya-ka pa ruvi' ri mar, y ri rakan izquierda xuya-ka pa ruvi' ri roch'ulef.
REV 10:3 Ri ángel re', riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o, achel nik'ajan jun león. Y tok xtane' chi nich'o riq'uin ruchuk'a', xek'ajan-pe quikul vuku' rayos.
REV 10:4 Tok xek'ajan yan pe ri vuku' rayos, yin jari' xinjo' xintz'ibaj-ka cha'anin ri xqui'ij. Pero jari' xinvac'axaj jun kulaj petenak chicaj ri quire' nu'ij: Xaxe pan avánima tic'uje-vi-ka ri xqui'ij ri vuku' rayos, y man tatz'ibaj, xcha-pe chuve.
REV 10:5 Y ri ángel ri ruyo'on jun rakan pa ruvi' ri mar y ri jun chic pa ruvi' ri roch'ulef, xintz'et chi xuyec ri ruk'a' chicaj,
REV 10:6 y pa rubi' ri xbano ri caj y ri ec'o chiri', ri xbano ri roch'ulef y ri ec'o chuvech, y ri xbano ri mar y ri ec'o chupan, ri Jun ri can c'o-vi jumul-jumul, xu'ij-vi chi xa man xtik'ax ta chic más tiempo,
REV 10:7 roma tok xtril ruk'ijul chi ri séptimo ángel xtuya-pe retal riq'uin ri ru-trompeta, jari' tok xquebanataj ri revan-pe-ri' na'ey riq'uin ri Dios, achel ri ruk'alajrisan chiquivech ri ru-profetas, xcha'.
REV 10:8 Ri kulaj ri petenak chicaj ri xinvac'axaj, xch'o chic pe jun bey chuve y xu'ij: Cabin, ta'ac'ama' la ch'uti boton vuj riq'uil pa ruk'a' ri ángel ri pa'el pa ruvi' ri mar y ri roch'ulef, xcha'.
REV 10:9 Y xi'e c'a apu riq'uin ri ángel richin xin-ij che chi tuya-pe ri ch'uti boton vuj chuve. Y rija' xu'ij chuve: Jare' y tatija'. Tok xtatij, q'uey-q'uey xtu'on che ri apan, pero pan achi' qui-qui' xtana' che achel ri cab.
REV 10:10 Jac'ari' xinq'uen-apu ri ch'uti boton vuj pa ruk'a' ri ángel, y xintij, y can qui' na vi xuna' ri pa nuchi', achel ruqui'l ri cab, jac'a tok nutijon chic ka, q'uey-q'uey xu'on che ri nupan.
REV 10:11 Y ri ángel ri' xu'ij c'a chuve: Nic'atzin chi naya' chic rubixic jun bey ri nu'ij-pe ri Dios pan avánima pa quivi' q'uiy quivech tak tinamit, vinak, ch'abel, y reyes, xcha'.
REV 11:1 Jac'ari' xjach-pe jun aj pa nuk'a' ri achel che' richin yinetan, y quire' xbix-pe chuve: Cacataj, tavetaj rupan racho ri Dios, tavetaj ri altar, y que'avajlaj ri ajani yeyo'on ruk'ij ri Dios chiri'.
REV 11:2 Jac'a ri rojay richin ri racho ri Dios taya' can juc'an, man tavetaj, roma xa jachon pa quik'a' man israelitas ta. Ri vinak ri' xtiquixak' che akan ri lok'olaj tinamit cuarenta y dos ic'.
REV 11:3 Y chique ri eca'i' ri xqueyo'on nutzijol, yin xtinya' uchuk'a' 1,260 k'ij, richin niquiya' rubixic ri nin-ij-pe yin pa cánima, y quicusalo'n tziek richin bis, tok xtiquiya' rubixic. Quiri' ri xbix chuve.
REV 11:4 Ri eca'i' ri xqueyo'on rutzijol, ja ri ca'i' che' olivo y ri ca'i' candelero ri ec'o-apu chuvech ri Dios, ri Rajaf ri roch'ulef.
REV 11:5 Si c'o jun nrojo' niq'uiso quik'ij, rije' ntel-pe k'ak' pa quichi' richin yequiq'uis ri itzel yetz'eto quichin. Y xa achique na jun ri nrojo' nu'on pokon chique, niq'uis riq'uin ri mismo k'ak' ri'.
REV 11:6 Ri ca'i' re', yo'on uchuk'a' pa quik'a' richin niquitz'apij ri rocaj richin man nika job chupan tak ri k'ij tok rije' niquiya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima. Y yo'on uchuk'a' chique richin niqui'en chi ri ya' ntoc quic', y richin niquiya' xa achique na k'axomal pa ruvi' ri roch'ulef, ajani na (mul, paj) nicajo'.
REV 11:7 Y tok quiq'uison chic rutzijol ri bin chique chi niquiya', ri itzel chicop ri ntel-pe chupan ri nimalaj jul ri ruyon k'eku'n benak-ka rupan, xtu'on guerra quiq'uin, xqueruch'ec y xquerucamisaj.
REV 11:8 Ri qui-cuerpo xtipoq'ue' ri pa nimabey richin ri nimalaj tinamit ri xcamises-vi ri Kajaf Jesucristo chuvech cruz, ri tinamit ri nijunumex riq'uin ri tinamit Sodoma y ri roch'ulef Egipto roma ri xbe-vi ri cánima ri aj chupan ri oxi' lugar ri'.
REV 11:9 Ri vinak ri jalajoj tinamit quepe-vi, jalajoj cati't-quimama', jalajoj quich'abel y jalajoj quivech, oxi' k'ij riq'uin nic'aj xtiquitz'et ri ca'i' cuerpo poc'ol, y man xtiquiya' ta lugar chi yemuk.
REV 11:10 Y roma xecamises ri eca'i' re', ri vinak choch'ulef xquequicot, xtiqui'en nimak'ij, y xquequitakala' sipanic chiquivech, roma ri ca'i' re yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, xqui'en chique ri vinak choch'ulef chi xquik'asaj k'axomal.
REV 11:11 Jac'a tok k'axnak chic ri oxi' k'ij riq'uin nic'aj, ri espíritu richin c'aslen ri petenak riq'uin ri Dios xoc chic quiq'uin, y c'ate retal xepa'e', y ri xetz'eto quichin, jani na xquixi'ij-qui'.
REV 11:12 Ri eca'i' re' jac'ari' xquic'axaj jun nimalaj kulaj ri chicaj, ri quire' nu'ij-pe chique: Quire' quixjote-pe, nicha'. Can xejote' na vi e chupan jun sutz', y ri itzel niquina' chique, can xequitz'et tok xebe chicaj.
REV 11:13 Jac'ari' xbanataj jun nimalaj cobrakan, y jun cami lajuj parte richin ri tinamit xvuluvu-ka pan ulef. (Xecom, xequen) vuku' mil vinak, y ri ch'aka' chic, jani na xquixi'ij-qui', y xquiya' ruk'ij ri Dios ri c'o chicaj.
REV 11:14 Jari' ri ruca'n k'axomal xk'ax pa ruvi' ri roch'ulef, y ja petenak ri rox chirij.
REV 11:15 Jac'a tok ri séptimo ángel xuk'ojomaj ri trompeta ri c'o pa ruk'a', chicaj ec'o kulaj ri quire' niqui'ij-pe riq'uin cuchuk'a': Ri tinamit ri ec'o choch'ulef, Vacami erichin chic ri Kajaf Y erichin chic ri Jun ri takon-pe roma rija' chucolic ri rutinamit. Ja rija' ri jumul-jumul xtibano gobernar, xecha'.
REV 11:16 Y ri veinticuatro nima'k quijuna' achi'a' ri etz'uyul-apu chuvech ri Dios pa tak utzulaj quitz'uyubal, xexuque-ka, xquiya-ka nic'aj quivech pan ulef y quire' niqui'ij richin niquiya' ruk'ij ri Dios:
REV 11:17 Nikaya' matiox chave rat, Ajaf Dios, ri c'o ronojel uchuk'a' pan ak'a', Ri ratc'o tok xtz'ucutaj-pe ronojel, Ri ratc'o vacami, Y ri xcac'uje' ri más chikavech apu, Roma vacami ja nacusaj ri nimalaj avuchuk'a', Y ja na'an gobernar.
REV 11:18 Ri tinamit choch'ulef catajnak coyoval chavij, Pero vacami xcataj avoyoval pa quivi', Y ja xril k'ij chi nanic'oj cánima ri ecaminak chic e. Y chi naya' utzulaj rajil-ruq'uexel chique ri asamajela' ri profetas, Chique ri erichin ri lok'olaj atinamit, Quiri' mismo chique ri eyo'ol ak'ij, chi ch'uti'k chi nima'k. Y ja xril k'ij chi rat ye'aq'uis ri vinak ri yeq'uiso ruk'ij ri roch'ulef. Quiri' xqui'ij ri veinticuatro nima'k quijuna' achi'a'.
REV 11:19 Y ri chila' chicaj xjakataj c'a ri racho ri Dios, y chiri' xk'alajin-vi-pe ri cofre ri achok chupan yaquel-vi ri ruvujil c'aslen ri xuya' rija'. Y xek'alajin c'a pe coyopa', xec'axataj kulaj y rayos, y xu'on jun cobrakan, y jun camic sakbech.
REV 12:1 Jac'ari' c'o jun nimalaj retal xk'alajin chuvech ri rocaj: jun ixok ri ja ri k'ij ocunak rutziak y ri ic' c'o chuxe' rakan, rucusan jun corona ri c'o doce ch'umil chirij.
REV 12:2 Ri ixok re' riq'uin ri quiri' chic rubanon, jani na nisiq'uin riq'uin nimalaj k'axomal, ri k'axomal richin alanic.
REV 12:3 Jac'ari' tok c'o chic jun retal ri xk'alajin chuvech ri rocaj. Xtz'etetaj jun nimalaj itzel chicop quiek rij ri ni'ix dragón che. Ri chicop ri' vuku' (rujolon, ruvi'), lajuj ruc'a' y chiquijununal ri (rujolon, ruvi') c'o qui-corona.
REV 12:4 Ri itzel dragón re', xaxe riq'uin ri rujey xerumes-pe jun rox parte chique ri ch'umila' ri ec'o chicaj, y xeruc'ak pa ruvi' ri roch'ulef. Jac'ari' xpa'e' chuvech ri ixok ri nalex yan ch'uti ral, richin quiri' nuc'ux-e ri ch'uti ral tok xtalex.
REV 12:5 Ri ixok ri' can xalex na vi jun ch'uti ral ala', y ri ala' ri' riq'uin uchuk'a' xtitakchi'in pa quivi' ri jalajoj quivech vinak choch'ulef. Achel can ta jun ch'ich' xtuc'uaj pa ruk'a' richin niquinimaj rutzij. Quiri' ri autoridad xtic'uje' pa ruk'a'. Pero xe xalex, ja xuc'uax-e richin xyo'ox chuvech ri Dios y chuvech ri nimalaj rutz'uyubal.
REV 12:6 Jac'ari' tok ri ixok xenimaj c'a pa chakijlaj tz'iran ulef, ri achique lugar canon jun lugar che roma ri Dios richin nichajix y nilix oxi' juna' riq'uin nic'aj.
REV 12:7 Tok xbanataj yan re', jari' tok c'o jun nimalaj oyoval xbanataj chicaj. Ri ángel rubinan Miguel y ri ru-ángeles, xqui'en guerra riq'uin ri itzel dragón y ri itzel tak ru-ángeles.
REV 12:8 Pero xech'acataj ri itzel dragón y ri itzel tak ru-ángeles, y nis-ta xilitaj chic lugar quichin rije' ri chicaj.
REV 12:9 Xc'ak c'a pe ri nimalaj itzel dragón, ri ojer cumatz ri ni'ix itzel y Satanás che. Rija' jun satzoy quino'oj conojel quivech vinak choch'ulef. Xc'ak c'a pe chuvech ri roch'ulef junan quiq'uin ri itzel tak ru-ángeles.
REV 12:10 Jac'ari' yin Juan xinvac'axaj jun kulaj chicaj ri riq'uin ruchuk'a' nu'ij: Ja vacami ruk'ijul chi yecolotaj ri vinak, chi nik'alajin ri ruchuk'a' ri ka-Dios y ri ru-gobierno, y chi conojel tiquinimaj ri nu'ij ri Jun ri rutakon-pe chucolic ri rutinamit. Roma xc'ak yan e ri nisujun chiquij ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin, y ri' ja ri jun ri yesujun-apu quichin chi chak'a' chi pak'ij chuvech ri ka-Dios.
REV 12:11 Pero rije', riq'uin ruquiq'uel ri Jesucristo ri Alaj Oveja ri xch'ajo-e quimac, y riq'uin ri man xeq'uix ta xquik'alajrisaj chi quiniman rija', romari' xetiquer chirij ruchuk'a' ri itzel. Y nis-ta xquipokonaj xquijach ri quic'aslen pa camic.
REV 12:12 Roma c'a ri', rix ri rixc'o chicaj, tiquicot ri ivánima. Jac'a rix ri rixc'o choch'ulef y ri rixc'o pa ruvi' tak ya', ¡tok'ex ivech! Roma ri itzel nikukut riq'uin royoval xxule' yan ka iviq'uin, roma reteman chi xa man q'uiy ta chic k'ij yo'on che chi nic'uje' choch'ulef.
REV 12:13 Jac'a tok ri itzel dragón xuna' chi xa xc'ak-pe choch'ulef, xrokotaj c'a ri ixok ri xalex ch'uti ral ala'.
REV 12:14 Pero ri ixok xyo'ox ca'i' ruxic', achel quixic' chovon tak xic, richin nitiquer niropop nenimaj chuvech ri itzel dragón c'a pa chakijlaj tz'iran ulef, ri lugar ri rucanon chic ri Dios richin nilix ri ixok oxi' juna' riq'uin nic'aj.
REV 12:15 Y ri dragón xupubaj-pe pa ruchi' jun achel rakan-ya' chirij ri ixok, richin chi ri ya' nrekaj-e ri ixok.
REV 12:16 Pero ri roch'ulef xuto' ri ixok, roma xjakataj richin xubik'-ka ri achel rakan-ya' ri xupubaj-pe ri dragón.
REV 12:17 Jac'ari' tok ri dragón nikukut riq'uin royoval chirij ri ixok, y romari' xberubana' guerra quiq'uin ri más chic ral y riy ri ixok. Roma rije' niquinimaj ri ru-mandamientos ri Dios y man niquiya' ta can chi niquiya' rutzijol ri Jesucristo.
REV 13:1 Yin Juan ninna' chi xipa'e' ri pa (sanayi, sanayil) chuchi' ri nimalaj mar, y xintz'et chi chupan ri ya' xel-pe jun itzel chicop vuku' (rujolon, ruvi') y lajuj ruc'a'. Ri lajuj tak ruc'a' c'o qui-corona, y pa ruvi' chiquijununal ri (rujolon, ruvi'), etz'iban (bi'aj, binaj) ri xa (yok'obel, yok'o'el) richin ri Dios.
REV 13:2 Ri chicop ri xintz'et, achel nitzu'un jun tigre, ri rakan achel rakan oso, y ri pa ruchi', achel pa ruchi' león. Xpe c'a ri itzel dragón xuya' ri ruchuk'a' y ri ru-gobierno pa ruk'a', y xu'on che chi c'o ruk'a' chi nitakchi'in ri chicop ri' chi naj chi nakaj.
REV 13:3 Jun chique ri (rujolon, ruvi') ri chicop ri' ruc'uan jun socotajic ri can richin camic nik'alajin, pero xa xc'achoj, y xel cánima conojel ri vinak choch'ulef richin xquitzekle'ej ri chicop.
REV 13:4 Xquiya' c'a ruk'ij ri itzel dragón, ri xyo'on uchuk'a' pa ruk'a' ri chicop, y ja jun ri chicop xquiya' ruk'ij, y quire' niquibila': ¿C'o cami jun ri junan riq'uin ri chicop re'? ¿Y c'o cami jun xtitiquer chirij? Man jun, yecha'.
REV 13:5 Ri chicop ri' xyo'ox lugar che richin yerubila' nimalaj tak ch'abel richin nunimirisaj-ri', y richin nuyok' rubi' ri Dios, y x-an che chi c'o ruk'a' chi nitakchi'in cuarenta y dos ic'.
REV 13:6 Xerubila' c'a ch'abel ri chicop ri' richin xuyok' rubi' ri Dios y ri racho, y xeruyok' ri c'o cacho chicaj.
REV 13:7 Ja jun xyo'ox lugar che chi nu'on guerra quiq'uin conojel ri erutinamit chic ri Dios, y chi nitiquer chirij cuchuk'a'. Y x-an che chi c'o ruk'a' chi nitakchi'in pa quivi' conojel vinak jalajoj cati't-quimama', jalajoj quitinamit, jalajoj quich'abel y jalajoj tak quivech.
REV 13:8 Ri chicop ri' conojel vinak choch'ulef xquiya' ruk'ij, pero ja ri man tz'iban ta quibi' chupan ri vuj richin c'aslen, ri ruvuj ri Jesucristo ri Alaj Oveja, ri xcamises achel runojin-pe ri Dios xe tok man jani c'o ri roch'ulef.
REV 13:9 Si c'o jun (nik'ax, nino') chuvech ri nrac'axaj, trelesaj no'oj chirij.
REV 13:10 Si c'o jun xtiyo'ox pa cárcel, can pa cárcel c'a xtic'uje-vi. Ri nicamises chi espada, can chi espada (nicom, niquen) vi. Vave' nikatz'et-vi chi ri erutinamit ri Dios nic'atzin chi niquicoch' ri c'ayef ri nipe chiquij, y nic'atzin chi niquiya' más cánima riq'uin ri Ajaf.
REV 13:11 Jac'a tok nutz'eton chic ronojel re', xintz'et chi pan ulef xel-pe jun chic itzel chicop ri c'o ca'i' ruc'a' achel ruc'a' jun alaj oveja, jac'a tok nich'o, achel rukul dragón.
REV 13:12 Ri ruca'n itzel chicop re' nucusaj ronojel ri uchuk'a' c'o pa ruk'a' ri na'ey itzel chicop richin nitakchi'in, y can chuvech ri na'ey chicop nitakchi'in-vi. Nu'on chique conojel vinak choch'ulef chi niquiya' ruk'ij ri na'ey chicop ri xc'achoj ri rusocotajic ri can richin camic nik'alajin.
REV 13:13 Ri ruca'n chicop q'uiy milagros ri man jun bey etz'eton ri yerubanala'. Roma hasta nu'on chi nika-pe k'ak' chicaj richin nika pa ruvi' ri roch'ulef chiquivech ri vinak.
REV 13:14 Y riq'uin ri yo'on lugar che chi yeru'on milagros chuvech ri na'ey chicop, nusetz quino'oj ri vinak choch'ulef y yerutakchi'ij chi tiquibana' jun vachibel richin niyo'ox ruk'ij ri na'ey itzel chicop ri xsocotaj riq'uin espada y xa xc'achoj.
REV 13:15 Xyo'ox c'a lugar che chi nuya' ruc'aslen ri ruvachibel ri na'ey chicop, richin chi tich'o ri vachibel y tu'ij chi quecamises ri man yeyo'on ta ruk'ij.
REV 13:16 Xu'on chi tiyalo'x quetal chirij quik'a' derecha o nic'aj-quivech conojel vinak chi ch'uti'k chi nima'k, chi beyoma', chi man jun oc quichajin; chi ri ec'o y ri man ec'o ta chuxe' rutzij jun vinak,
REV 13:17 y xu'on chi nis-ta jun c'o che'el nilok'o o nic'ayin si manak ri retal o ri rubi' ri na'ey chicop tz'iban riq'uin letras, o ri ru-número ri rubi' chirij ruk'a' o nic'aj-ruvech.
REV 13:18 Y ri ru-número ri na'ey chicop, ja ri seiscientos sesenta y seis; y re' jun número richin jun vinak. Re' nrojo' no'oj richin quiri' navil achique ruchojmil. Romari' ri vinak q'ues (rujolon, ruvi'), (tik'ax, tino') chuvech ri achique nu'ij tzij ri ru-número ri na'ey chicop.
REV 14:1 Tok nutz'eton chic ronojel re', yin Juan xintz'et ri Alaj Oveja pa'el pa ruvi' ri juyu' Sion, y riq'uin rija' ec'o ciento cuarenta y cuatro mil ri tz'iban rubi' rija' y ri rubi' ri Rutata' nic'aj-quivech.
REV 14:2 Jari' tok c'o jun kulaj xinvac'axaj ri petenak chicaj, ri achel nivujuj jun nimalaj rakan-ya', y achel rukul jun nimalaj rayo. Ri kulaj ri xinvac'axaj can achel tok yek'ojoman ri niquik'ojomaj arpas.
REV 14:3 Conojel rije' niquibixaj jun c'ac'ac' bix chuvech apu ri nimalaj tz'uyubel y chiquivech ri nima'k quijuna' achi'a', y chiquivech ri (caji', quiji') c'o quic'aslen ri nojnak quij-quivech riq'uin runak' tak quivech. Ri bix ri niquibixaj, man jun chic nitiquer neteman, xaxe ri ciento cuarenta y cuatro mil ri xelok'otaj chic chiquicojol ri vinak choch'ulef.
REV 14:4 Ri ciento cuarenta y cuatro mil re', jare' ri man xeka ta pa mac quiq'uin ixoki'; xa can ch'ajch'oj ri quic'aslen. Ja rije' ri etzekleyon ri Alaj Oveja xa achique na lugar ni'e-vi. Ja rije' ri xelok' chic chiquicojol ri vinak, richin ye'oc na'ey tak ruvech tico'n chuvech ri Dios y chuvech ri Alaj Oveja.
REV 14:5 Rije' xe'ilitaj chi man jun tz'ucun tzij elenak pa quichi', can ech'ajch'oj ec'o-apu chuvech ri nimalaj rutz'uyubal ri Dios.
REV 14:6 Jac'ari' xintz'et chic jun ángel ri niropop petenak pa runic'ajal ri caj, y ruc'amon-pe ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri ch'abel ri richin jumul c'o. Y jari' ri nuya' rutzijol ri ángel chique ri vinak choch'ulef, ri jalajoj quivech, jalajoj cati't-quimama', jalajoj quich'abel, y jalajoj quitinamit.
REV 14:7 Ri ángel riq'uin ruchuk'a' nu'ij: Tixi'ij-ivi' chuvech ri Dios, y tiya' ruk'ij, roma ri k'ij richin nunic'oj ronojel ch'utik-nima'k xuka yan. Tiya' c'a ruk'ij ri banayon ri caj y ri roch'ulef, ri mar y ri alaxbel tak ya', nicha'.
REV 14:8 Jac'ari' tzekle'en-pe roma jun ruca'n ángel ri quire' nu'ij: Xq'uis yan ruk'ij, xq'uis yan ruk'ij ri siq'uisel tinamit Babilonia, roma rubanon chique conojel quivech vinak choch'ulef chi ja jun rije' quitijon-ka royoval ri Dios ri catajnak pa quivi' junan quiq'uin ri aj-Babilonia ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, nicha'.
REV 14:9 Jac'ari' etzekle'en-pe roma jun rox ángel ri riq'uin ruchuk'a' nu'ij: Si c'o jun xtiyo'on ruk'ij ri na'ey chicop y ri ruvachibel, y si niyo'ox retal nic'aj-ruvech o chirij ruk'a',
REV 14:10 ri xtibano quiri', ja jun rija' xtika royoval ri Dios pa ruvi'; c'aslic ri royoval ri Dios xtika pa ruvi'. Xtuk'asaj k'axomal chupan ri k'ak' y azufre chiquivech ri lok'olaj ángeles y chuvech ri Alaj Oveja.
REV 14:11 Y ri rusibel ri k'ak' ri achok chupan ec'o-vi ri niquik'asaj k'axomal, jumul-jumul nibukuk chicaj. Romari' ri yeyo'on ruk'ij ri na'ey chicop y ri ruvachibel, y xa achique na ri niyo'on lugar chi niyo'ox retal riq'uin rubi' ri chicop, manak uxlanen richin, xa chi chak'a' chi pak'ij c'o pa k'axomal, nicha'.
REV 14:12 Vave' nikatz'et-vi chi nic'atzin yecoch'on ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, conojel ri yeniman ri ru-mandamiento, y quiyo'on-apu cánima riq'uin ri Jesús.
REV 14:13 Jac'ari' yin Juan xinvac'axaj jun kulaj petenak chicaj ri quire' nu'ij-pe chuve: Tatz'ibaj ri xtin-ij: Vacami nitiquer-e chi utzulaj tzij nu'on ri Dios chique conojel ri xa jun quibanon riq'uin ri Ajaf tok (yecom, yequen), xcha'. Y ri Lok'olaj Espíritu xu'ij: Ja', can kitzij chi quiri', xcha'. Roma xque'uxlan chuvech ri quisamaj y xtiyo'ox rajil-ruq'uexel chique ronojel ri xquibanala'.
REV 14:14 Tok yin xitzu'un chic apu, xintz'et jun sutz' sak ri achok pa ruvi' tz'uyul-vi jun ri achel ri Jun ri xtak-pe richin xalex chikacojol, rucusan jun corona banon riq'uin oro, y pa ruk'a' ruc'uan jun vósa ri can c'o rey.
REV 14:15 Xel chic c'a pe jun ángel pa racho ri Dios ri riq'uin ruchuk'a' quire' nu'ij-apu che ri tz'uyul pa ruvi' ri sutz': Tak'ok'oj ri vósa chuxe' ri tico'n, roma ja xuka ri hora richin ri k'atoj roma ri tico'n richin ri roch'ulef xa k'an chic, nicha'.
REV 14:16 Jac'ari' tok ri tz'uyul pa ruvi' ri sutz' can quiri' vi xu'on, xucusaj ri ruvósa chuvech ri roch'ulef, richin xuk'at-e ri tico'n.
REV 14:17 Jac'ari' xel chic pe jun ángel pa racho ri Dios chicaj. Ri ángel re' ruc'amon-pe jun chic vósa ri can c'o rey.
REV 14:18 Quiri' mismo riq'uin ri altar xel chic pe jun ángel ri c'o ruk'a' che ri k'ak'. Ri ángel re' riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu che ri ángel ri uc'uayon ri vósa ri can c'o rey, y xu'ij: Tacusaj ri avósa c'o rey, richin ye'amol ri tzekaj tak uva chuvech ri roch'ulef, roma ri uva echak' chic, xcha'.
REV 14:19 Y ri ángel ri uc'uayon ri vósa, can quiri' vi xu'on. Xucusaj ri vósa chuvech ri roch'ulef, xerumol ri vinak achel yemol ri tzekaj tak uva, y xeruya' chupan ri nimalaj yitz'el richin ri royoval ri Dios.
REV 14:20 C'a tzanjay e che ri tinamit x-an-vi ri yitz'oj, y ri najin-vi ri yitz'oj, xel c'a pe quic' ri jani na xcheme' y xjote' c'a achique lugar c'o-vi ri ch'ich' pa quichi' ri quiej, y xbin más oxi' ciento kilómetros rakan.
REV 15:1 Jac'ari' yin Juan xintz'et chic jun nimalaj retal ri chicaj ri jani na xsatz nuc'u'x xu'on. Xintz'et vuku' ángeles ri jachon ri vuku' ruq'uisbel tak k'axomal pa quik'a', ri achok riq'uin nik'ax-vi royoval ri Dios.
REV 15:2 (Chuka', ka) xintz'et achel jun mar chay-chay nitzu'un ri banon mezclar k'ak' riq'uin y xentz'et ri xetiquer chirij ri na'ey chicop riq'uin ri man xeka ta pa ruk'a', ni man xexuque' ta chuvech ri ruvachibel, ni man xquiya' ta lugar chi xyo'ox retal ri chicop nis-ta ri ru-número ri rubi' chiquij. Rije' epa'el pa ruvi' ri mar ri', quic'ualo'n arpas ri yecuses richin niyo'ox ruk'ij ri Dios.
REV 15:3 Niquibixaj rubix ri Moisés ri rusamajinel ri Dios y rubix ri Alaj Oveja. Ri bix quire' nu'ij: Ajaf Dios, rat ri c'o ronojel uchuk'a' pan ak'a', Roj nisatz kac'u'x nikatz'et ri nimalaj tak samaj abanon. Can kitzij y choj ri na'an, Rat ri rat Rey pa quivi' conojel tak tinamit.
REV 15:4 Man jun ri man ta xtuxi'ij-ri' chavech, Y man ta xtuya' ak'ij rat, Ajaf, Roma xaxe rat ri rat lok'olaj. Romari' conojel vinak choch'ulef xquepe richin nuquiya' ak'ij, Roma xk'alajin chi can choj vi runic'oxic ri c'aslen xa'an. Quiri' nu'ij ri bix ri niquibixaj.
REV 15:5 Chirij ronojel re', xintz'et chi ri chicaj xjakataj ri Lugar Más Lok'olaj che ri racho ri Dios, ri jay ri yaquel-vi ri tz'ajtz'ak tak abaj ri tz'iban-vi ru-ley ri Dios.
REV 15:6 Chupan c'a ri racho ri Dios xe'el-vi-pe ri vuku' ángeles ri quic'amon-pe jujun k'axomal pa quik'a' chiquijununal. Ri ángeles ri' quicusalo'n ch'ajch'oj tak tziek ri banon riq'uin lino, y nitz'intz'ot nitzu'un. Y quiximon roquic'u'x che jujun ximibel ri banon riq'uin oro.
REV 15:7 Jun c'a chique ri (caji', quiji') c'o quic'aslen, xuya-e jujun lak ri banon riq'uin oro pa quik'a' chiquijununal ri vuku' ángeles, y ri lak ri' nojnak-e riq'uin royoval ri Dios, ri Dios ri can c'o-vi jumul-jumul.
REV 15:8 Ri racho ri Dios xnoj riq'uin sib roma ri nimalaj ruk'ij y ri ruchuk'a' rija'. Y man jun nitiquer ntoc-apu chiri', c'a tibanataj na ri vuku' ruvech k'axomal ri niquiya' ri vuku' ángeles.
REV 16:1 Jac'ari' xinvac'axaj jun kulaj ri riq'uin ruchuk'a' nich'o-pe pa racho ri Dios y quire' nu'ij-pe chique ri vuku' ángeles: Vacami quixbin y tic'uaj-e ri vuku' lak ri nojnak-e ri royoval ri Dios chupan, y (te'ik'eja', te'ik'ija') pa ruvi' ri roch'ulef.
REV 16:2 Xbe ri na'ey ángel y (xuk'ej, xuk'ij) pa ruvi' ri roch'ulef ri ruc'uan chupan ri lak, y conojel c'a ri quic'uan ri retal ri na'ey itzel chicop, y ri quibanon xuculen chuvech ri ruvachibel, xel-pe chiquij jun itzel ch'a'c ri yeruya' pa k'axomal.
REV 16:3 Ri ruca'n ángel pa ruvi' ri mar (xberuk'eja', xberuk'ija') vi ri ruc'uan chupan ri lak, y ri ya' xchuvir achel ruquiq'uel jun ámna, y conojel ri c'o quic'aslen chupan ri mar (xecom, xequen).
REV 16:4 Ri rox ángel (xberuk'eja', xberuk'ija') ri ruc'uan chupan ri lak pa quivi' ri rakan tak ya' y pa quivi' ri alaxbel tak ya', y ronojel ri ya' ri' xoc quic'.
REV 16:5 Jac'ari' xinvac'axaj chi ri ángel ri yo'on pa ruk'a' chi nitakchi'in pa quivi' ri ya', quire' xu'ij: Ajaf, rat ri jumul ratc'o, y can ratc'o-vi-pe, y rat lok'olaj, can choj vi ri xa'an, riq'uin ri quire' rajil-ruq'uexel ri xaya'.
REV 16:6 Quiri' nin-ij chave, roma ri xecamisan quichin ri erichin ri lok'olaj atinamit y quichin ri xeyo'on rubixic ri xa'ij-pe pa cánima, rat na'an chique chi niquikum quic'. ¡Can jari' ri nuc'ul chi xaya' chique! xcha' ri ángel.
REV 16:7 Jac'ari' xinvac'axaj chi riq'uin ri altar c'o chic jun ri nich'o-pe, y quire' nu'ij: Ajaf Dios, rat ri c'o ronojel uchuk'a' pan ak'a', can pa ruchojmil vi y can ja achel ri xasuj chi na'an tok xaya' ri rajil-ruq'uexel re'.
REV 16:8 Jac'ari' tok ri rucaj ángel (xberuk'eja', xberuk'ija') ri ruc'uan chupan ri lak chirij ri k'ij, y ri k'ij xjach uchuk'a' pa ruk'a' richin queruporoj ri vinak riq'uin ri ruk'ak'al.
REV 16:9 Jari' xbano chi xec'at ri vinak riq'uin ri nimalaj ruk'ak'al ri k'ij, y xa xquiyok' rubi' ri Dios ri c'o ruk'a' che ronojel ri k'axomal re'. Pero xa man xquijal ta quino'oj chi xquiya' can ri quimac richin can ta xquiya' ruk'ij.
REV 16:10 Ri quinto ángel (xberuk'eja', xberuk'ija') ri ruc'uan chupan ri lak pa ruvi' rutz'uyubal ri na'ey chicop, y xka jun nimalaj k'eku'n pa ruvi' ronojel ri nu'on-vi gobernar ri chicop ri'. Y ri vinak, roma k'axomal niquicach'uj-ka cak',
REV 16:11 y niquiyok' rubi' ri Dios ri c'o chicaj roma ri quik'axomal, y roma ri ch'a'c ri xel-pe chiquij. Pero rije' man xquijal ta quino'oj richin ta xquiya' can ri itzel ri yetajin riq'uin.
REV 16:12 Ri sexto ángel (xberuk'eja', xberuk'ija') ri ruc'uan chupan ri lak pa ruvi' ri nimalaj rakan-ya' Eufrates, y xchakij c'a ka ri rakan-ya', richin quiri' mesmoj ri bey nuquila' ri reyes ri xquepe achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij.
REV 16:13 Jac'ari' xintz'et oxi' itzel tak espíritu ri e'achel ranas, jun ntel-pe pa ruchi' ri itzel dragón quiek rij, jun ntel-pe pa ruchi' ri na'ey chicop y jun ntel-pe pa ruchi' ri jun ri ruk'eban-ri' chi ri nu'ij, ja ri Dios ni'in-pe pa ránima.
REV 16:14 Ri oxi' itzel tak espíritu re' niqui'en nimalaj tak milagros, y yebe quiq'uin ri reyes pa ruvi' ronojel ri roch'ulef, yequimol-apu richin ri guerra ri xtibanataj chupan ri nimalaj k'ij richin ri Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'.
REV 16:15 Jac'a ri Jesucristo quire' nu'ij: Yin man jun nutzijol tok xquipe, achel nu'on jun elek'on. Utzulaj tzij rubanon ri Dios che ri q'ues ruvech pa ruvi' ri ruc'aslen, y rucusan rutziak. Richin quiri' man ch'anel ta nibin, y nis-ta xtitz'etetaj ri ruq'uix. Quiri' nu'ij ri Jesucristo.
REV 16:16 Y ri oxi' itzel tak espíritu, xequimol conojel ri reyes pa jun lugar ri ni'ix Armagedón che pa ch'abel hebreo.
REV 16:17 Jac'ari' tok ri séptimo ángel (xuk'ej, xuk'ij) pe pa cak'ik' ri ruc'uan chupan ri lak, y riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o-pe jun kulaj pa racho ri Dios chicaj, ri achique lugar c'o-vi ri nimalaj rutz'uyubal, y quire' nu'ij-pe: Xbanataj yan ronojel, xcha'.
REV 16:18 Jari' tok xek'alajin-pe coyopa', xec'axataj kulaj y rayos, y xu'on jun nimalaj cobrakan ri man jun bey quiri' rubanon chupan ri ajani tiempo ec'o vinak choch'ulef.
REV 16:19 Ri nimalaj tinamit xel pan oxi', y ri jalajoj tak tinamit ri ec'o pa ruvi' ri roch'ulef, xetzak pan ulef. Jari' tok ri Dios xuc'uxlaj-pe ri siq'uisel tinamit Babilonia richin nuya' chique ri aj chiri' chi tiquikumu-ka ri royoval ri catajnak ruchuk'a' pa quivi'.
REV 16:20 Riq'uin ri cobrakan ri xbanataj, ri roch'ulef ri ec'o pa mar xebe chuxe' ya', y ri chovon tak juyu' man chic xetz'etetaj ta.
REV 16:21 Chicaj xka-pe jun nimalaj sakbech ri juba' ma jujun quintal calal pa quivi' ri vinak. Y roma ri camic sakbech, ri vinak xquiyok' ri Dios, roma man juba' ta oc ri k'axomal ri ec'o-vi.
REV 17:1 Xpe c'a jun chique ri vuku' ángeles ri quic'uan jujun lak pa quik'a', xch'o c'a chuve, y xu'ij: Quire' catampe, yin xtinc'ut chavech ri castigo ri xtika pa ruvi' ri siq'uisel rubi' ixok man utz ta ruc'aslen, ri tz'uyul pa quivi' nimalaj tak ya',
REV 17:2 ri achok riq'uin quibanon mac ri reyes choch'ulef. Ja jun ri vinak choch'ulef achel k'abarela' quibanon pa ruk'a' ri itzel ruc'aslen ri ixok re'.
REV 17:3 Y quiri' yinc'o pa ruk'a' ri Lok'olaj Espíritu, tok pa jun achel achic' xiruc'uaj ri ángel pa jun chakijlaj tz'iran ulef. Chiri' xintz'et jun ixok (ch'ocol, tz'uyul) chirij jun chicop quiek rij ri c'o vuku' (rujolon, ruvi'), lajuj ruc'a', y nojnak rij riq'uin (bi'aj, binaj) ri niquiyok' rubi' ri Dios.
REV 17:4 Ri ixok ri' rucusan quiek y morado tak tziek, y ruvikon-ri' riq'uin oro, riq'uin perlas, y abaj nima'k tak cajil. Pa ruk'a' ruc'uan jun kumbel-ya' banon riq'uin oro ri nojnak che ronojel mac ri nimulu ránima ri Dios nu'on, y che ri mac ri nibano chi xa man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios y ri' ja ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na.
REV 17:5 Nic'aj ruvech ri ixok ri' tz'iban jun (bi'aj, binaj) ri evan can ruchojmil, ri quire' nu'ij: RI SIQ'UISEL RUBI' TINAMIT BABILONIA, ACHEL JUN TE'EJ PA QUIVI' RI IXOKI' MAN UTZ TA QUIC'ASLEN, Y PA RUVI' RONOJEL RI NIMULU RÁNIMA RI DIOS RI NAJIN CHOCH'ULEF.
REV 17:6 Tok xintz'et ri ixok ri', jani na xsatz nuc'u'x, roma rija' k'abarnek riq'uin quiquiq'uel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, y riq'uin quiquiq'uel ri xecamises roma xquik'alajrisaj ri xu'on ri Jesús.
REV 17:7 Y ri ángel xu'ij chuve: ¿Achique roma nisatz ac'u'x? Yin xtin-ij chave ri achique navetemaj chirij ri ixok, y achique navetemaj chirij ri chicop ri vuku' (rujolon, ruvi') y lajuj ruc'a' ri c'amayon-pe richin ri ixok.
REV 17:8 Ri chicop ri xatz'et, xa jun chicop ri xc'ase' ojer can y vacami manak chic tz'eton. Pero xtitz'etetaj chic jun bey. Y juba' chic nrojo' chi ntel-pe chupan ri nimalaj jul ri ruyon k'eku'n benak-ka rupan, y xti'e chupan ri lugar quichin ri manak che'el yecolotaj. Y ri vinak ri man tz'iban ta quibi' chupan ri vuj ri richin c'aslen xe tok x-an ri roch'ulef, xtisatz quic'u'x roma niquitz'et ri chicop ri xc'uje' ojer can y xa manak chic tz'eton, pero xa xtic'uje' chic jun bey.
REV 17:9 Re' nic'atzin no'oj pa ruvi' richin netemex achique ruchojmil, roma ri vuku' (rujolon, ruvi') ri chicop, xa vuku' juyu' ri achok pa quivi' tz'uyul-vi ri ixok ri'.
REV 17:10 Ri vuku' (rujolon, ruvi') ri chicop, vuku' reyes, vo'o' chique rije' xek'ax yan. Jun, ja nu'on gobernar vacami. Jac'a ri jun chic man jani turubana' gobernar. Pero tok xturubana' gobernar, can man xtilayoj ta vi.
REV 17:11 Ri chicop ri xc'uje' ojer can, y vacami manak chic tz'eton, riq'uin rija' xtu'on vakxaki' reyes chiconojel, y junan runo'oj quiq'uin ri vuku' reyes ri xek'ax yan e y xti'e chupan ri lugar quichin ri manak che'el yecolotaj.
REV 17:12 Jac'a ri lajuj uc'a' ri xatz'et, re' nu'ij tzij lajuj reyes ri man jani tiyo'ox lugar chique chi niqui'en gobernar, pero xaxe oc richin juba' tiempo xtiyo'ox uchuk'a' pa quik'a' richin niqui'en gobernar junan riq'uin ri chicop.
REV 17:13 Rije' junan quitzij xtiqui'en richin xtiquijach pa ruk'a' ri chicop ri uchuk'a' c'o pa quik'a', y ri qui-gobierno.
REV 17:14 Xquecataj c'a chirij ri Alaj Oveja, pero rija' xa xtitiquer chiquij, roma rija' Rey pa quivi' conojel reyes y Ajaf pa quivi' conojel ajaf. Y ri ec'o riq'uin rija', e'oyon, echa'on, y jumul junan cánima riq'uin.
REV 17:15 Jac'ari' tok ri ángel quire' chic xu'ij chuve: Ri nimalaj tak ya' ri xatz'et ri achique lugar tz'uyul-vi ri ixok man utz ta ruc'aslen, nich'o pa quivi' tinamit, pa quivi' man juba' ta oc chi vinak, pa quivi' jalajoj tak quivech vinak, y jalajoj tak ch'abel choch'ulef.
REV 17:16 Jac'a ri lajuj uc'a' ri xatz'et y ri chicop, rije' xa itzel xtiquitz'et ri ixok man utz ta ruc'aslen. Xtiquimaj-e che ronojel ri achok che ruvikon-vi-ri', y ch'anel niquiya' can. Xtiquic'ux ri ruch'acul, y ri rubakil xtiquiporoj pa k'ak'.
REV 17:17 Roma ri Dios xuya' pa cánima ri lajuj reyes chi niqui'en ri nurayij chique. Romari' junan quitzij xqui'en richin xecataj chirij ri ixok man utz ta ruc'aslen, y xquijach ri qui-gobierno pa ruk'a' ri chicop, c'a nibanataj na ri ru'in can ri Dios chi yebanataj.
REV 17:18 Y ri ixok ri xatz'et, ja ri siq'uisel rubi' tinamit ri nu'on gobernar pa quivi' conojel ri reyes choch'ulef, xcha'.
REV 18:1 Tok nutz'eton chic ronojel re', jari' xintz'et chic jun ángel chi nika-pe chicaj ri jani na uchuk'a' pa ruk'a', y riq'uin ri ruk'ij xsakarises ri roch'ulef.
REV 18:2 Rija' riq'uin ruchuk'a' quire' nu'ij: Xq'uis ruk'ij, xq'uis ruk'ij ri siq'uisel rubi' Babilonia, vacami xa ocunak cacho itzel tak espíritu, ocunak quijul ch'aka' chic espíritu richin ri itzel, y chiri' niqui'en-vi quisoc ronojel quivech itzel tak chicop c'o quixic' ri nis-ta najo' ye'atz'et.
REV 18:3 Roma conojel quivech vinak choch'ulef quitijon ri royoval ri Dios ri catajnak chiquij roma quiju'un-apu-qui' chupan ri quimac ri aj-Babilonia ri xa juc'an chic xcuke-vi quic'u'x. Ja jun ri reyes pa ruvi' ri roch'ulef, quiju'un-apu-qui' chupan ri rumac, y ri c'ayinela' quibanon méra chiquij ri aj-Babilonia, roma jani na méra niquiq'uis chuvech ronojel ri achique niquirayij, xcha' ri ángel.
REV 18:4 Jac'ari' xinvac'axaj chic jun kulaj petenak chicaj ri quire' nu'ij: Rix ri rix nutinamit, quixel-pe ri pa tinamit Babilonia, richin man ja jun rix quixka chupan ri mac ri najin chiri', man xa tika pan ivi' rix ri castigo ri xtika pa quivi' ri aj chiri'.
REV 18:5 Quiri' nin-ij chive, roma ri quimac ri vinak ri', jani na rumolon-ri', y hasta jotol-e chicaj, y ri Dios xuc'uxlaj-pe ri itzel tak no'oj quibanalo'n.
REV 18:6 Rix ri rix yo'ol ruq'uexel che ri Babilonia, (camul, capaj) ruq'uexel tiya' che riq'uin ri achel rubanalo'n rija'. Ri kumbel ri achok chupan xu'on rubanic ri xsatzo quichin ch'aka' chic, chupan ri' tibana' rubanic ri xtisatzo richin rija', y (camul, capaj) ruchuk'a' tibana' che richin tukumu-ka.
REV 18:7 Y achel rubanon rija' chi runimirisan-ri' y chi rujachon-ri' chuq'uisic méra chuvech xa achique na ri nurayij, quiri' mismo rajil-ruq'uexel tiya' rix che, tich'ujirisaj y tibana' chi xtujik' ok'ej. Roma rija' quire' yerubila' pa ránima: Yin vave' yin tz'uyul-vi achel jun reina; man yin ta malca'n, ni man jun k'axomal xtink'asaj, nicha'.
REV 18:8 Roma c'a ri', xa pa jun k'ij xtipe ronojel ruvech k'axomal pa ruvi'. Xtipe camic, ok'ej y vayijal, y xtic'at pa k'ak'. Quiri' xtibanataj roma ri Ajaf Dios ri niyo'on richin pa k'axomal, can c'o uchuk'a' pa ruk'a'.
REV 18:9 Y ri reyes ri yebano gobernar choch'ulef ri quiju'un-apu-qui' chupan rumac ri Babilonia, y junan riq'uin rija' quiq'uison méra chuvech xa achique na ri niquirayij, rije' tok xtiquitz'et chi jotol rusibel ri tinamit Babilonia chicaj, xticok'ej y xtiquibisoj.
REV 18:10 Pero roma rije' quixi'in-qui' chuvech ri k'axomal ri kajnak pa ruvi' ri tinamit, c'a chi naj xquepa'e-vi, y xtiqui'ij: ¡Tok'ex ruvech, tok'ex ruvech ri siq'uisel rubi' tinamit Babilonia ri can xc'uje' ruchuk'a', roma xa pa jun bey xq'uis ruk'ij pa ruk'a' ri k'axomal ri xyo'ox can pa ruvi'! xquecha'.
REV 18:11 Ja jun ri c'ayinela' choch'ulef, xticok'ej y xtiquibisoj ri tinamit ri', roma man jun chic xtilok'o ri quic'ay.
REV 18:12 Chupan ri nima'k tak eka'n ri quic'amalo'n-apu, c'o oro, plata, abaj nima'k tak cajil, perlas, utzulaj tak tziek lino, seda, morado tak tziek, y quiek, jubulaj tak che', cosas ebanon riq'uin marfil y riq'uin utzulaj tak che', y riq'uin cobre, ch'ich' y mármol.
REV 18:13 (Chuka', ka) quic'amalo'n-apu canela, jubulaj tak ak'on, pon, mirra, jubulaj tak aceite; vino, aceite olivo, utzulaj harina y trigo, jalajoj quivech avaj, ovejas, quiej, carruajes, y hasta vinak richin yequic'ayij.
REV 18:14 Ronojel ri nujac'aq'uij cánima ri aj-Babilonia, xa xq'uis chiquivech. Ronojel ri (yecom, yequen) chirij richin yetij y ronojel ri xa richin jun c'aslen buyul, masque yequibisoj, man xtiquil ta chic.
REV 18:15 Ri c'ayinela' richin ronojel re' y can xebeyomer chiquij ri aj-Babilonia, c'a chi naj xquepa'e-vi roma quixi'in-qui' niquitz'et ri k'axomal ri kajnak pa ruvi'. Nicok'ej, niquibisoj,
REV 18:16 y quire' niqui'ij: ¡Tok'ex ruvech, tok'ex ruvech ri siq'uisel rubi' tinamit ri ruvikiken-ri' pa na'ey riq'uin utzulaj tak tziek lino, riq'uin tziek morado y quiek yetzu'un, y can ruvikiken-ri' riq'uin oro, riq'uin abaj nima'k tak cajil y riq'uin perlas!
REV 18:17 Roma xa pa jun bey xq'uis ri jani na chi beyomal c'o riq'uin, yecha'. Y conojel uc'uay tak barcos, conojel ri ebenak pa tak barcos, ri samajela' pa tak barcos, y conojel samajela' pa ruvi' ri mar, c'a naj xepa'e-vi che ri tinamit Babilonia.
REV 18:18 Rije' riq'uin ri niquitz'et-apu rusibel ri tinamit nibukuk jotol chicaj, riq'uin cuchuk'a' quire' niqui'ij: ¿C'o chic cami jun tinamit ri siq'uisel rubi' junan riq'uin ri tinamit re'? yecha'.
REV 18:19 Rije' niquiyala' ulef pa tak (quijolon, quivi'), riq'uin cuchuk'a' ye'ok', y yebison quire' niqui'ij: ¡Tok'ex ruvech, tok'ex ruvech ri siq'uisel rubi' tinamit, roma chirij ri rubeyomal ri Babilonia xebeyomer-vi conojel ri c'o qui-barcos pa mar, y vacami xa pa jun bey xq'uis ronojel! xecha'.
REV 18:20 Roma c'a ri', rix ri rixc'o chicaj, rix ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, rix ri rix apóstoles, y rix ri yixyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pan ivánima, quixquicot pa ruvi' ruvuluxic ri tinamit Babilonia. Roma ri Dios vacami ja xuya' che ri can nuc'ul-vi chi nika pa ruvi' riq'uin ri achique rubanon chive.
REV 18:21 Jac'ari' tok jun ángel ri can c'o ruchuk'a' (xutz'om, xuchop) jun abaj, ri achel jun mama ca'. Ri ángel ri' xuc'ak ri abaj pa mar, y quire' xu'ij: Quire' mismo ri uchuk'a' xticuses chuvuluxic ri siq'uisel rubi' tinamit Babilonia, y man jun bey chic xtitz'etetaj ruvech.
REV 18:22 Ronojel ruvech música, quikul tak arpas, xul, y trompetas, man chic juba' xquec'axataj chiri'. Ni man jun chic samajinel ri can reteman nucusaj runo'oj pa ruvi' ri rusamaj ri xtic'uje' can, nis-ta xtic'axataj rukul ca' chi c'o nujoc'.
REV 18:23 Man jun chic lámpara xtitzije' chiri', nis-ta jun chic c'ulubic xtic'axataj chi najin. Roma ri c'ayinela' chupan ri tinamit, siq'uisel quibi' niquina-ka-qui', y ronojel quivech vinak choch'ulef xsatz quino'oj pa ruk'a' ri samaj niqui'en ri aj-itza' ri ec'o chiri'.
REV 18:24 Chiri' pa tinamit Babilonia xbin-vi quiquiq'uel ri xeyo'on rubixic ri xu'ij-pe ri Dios pa cánima, quiquiq'uel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, y quiquiq'uel conojel ri ecamisan-e choch'ulef.
REV 19:1 Tok nutz'eton chic ronojel re', yin Juan chicaj xinvac'axaj chi petenak jun nimalaj kulaj quichin eq'uiy ri riq'uin ruchuk'a' quire' nu'ij: ¡Tinimirises rubi' ri Kajaf Dios! Rija' can Colonel vi, utz chi ni'an xuculen chuvech y niyo'ox ruk'ij, y can richin vi rija' ri uchuk'a'.
REV 19:2 Roma ja ri kitzij nucusaj richin nunic'oj ronojel pa ruchojmil. Can k'alaj chi quiri', roma xuya' castigo pa ruvi' ri siq'uisel rubi' ixok man utz ta ruc'aslen, ri rusatzon quino'oj ri ec'o choch'ulef roma xu'on che ri cánima chi juc'an chic xcuke-vi, y mana-ta riq'uin ri Dios. Y man xe ta ri', ri Dios rubanon ruq'uexel ri quicamic ri rusamajela' ri xerucamisaj ri ixok, yecha'.
REV 19:3 Jac'ari' tok xech'o chic jun bey, y xqui'ij: ¡Tinimirises rubi' ri Dios! Roma rusibel ri Babilonia nibukuk jumul-jumul jotol chicaj, xecha' chic.
REV 19:4 Y ri veinticuatro nima'k quijuna' achi'a' y ri (caji', quiji') c'o quic'aslen xexuque-ka pan ulef y xquiya' ruk'ij ri Dios ri tz'uyul pa nimalaj rutz'uyubal, y quire' niqui'ij: ¡Can ja vi achel xqui'ij! ¡Tinimirises rubi' ri Dios! xecha' rije'.
REV 19:5 Jac'ari' xc'axataj chi ntel-pe jun kulaj ri achique lugar c'o-vi ri nimalaj tz'uyubel ri quire' nu'ij: Rix ri rix rusamajela' ri Dios, chi'ivonojel tiya' ruk'ij ri ka-Dios. Quiri' mismo rix ri ninimaj rutzij, chi ch'uti'k chi nima'k, tiya' ruk'ij, xcha'.
REV 19:6 Yin Juan xinvac'axaj jun kulaj achel quikul eq'uiy vinak, ri achel nivujuj jun nimalaj rakan-ya', y achel quikul rayos yek'ajan ri quire' nu'ij: ¡Tinimirises rubi' ri Ajaf ka-Dios, ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a', roma ja rija' ri nibano gobernar!
REV 19:7 Kutze'en c'a y kuquicot, y tikaya' ruk'ij ri Dios; roma xuka yan ri k'ij richin ruc'ulubic ri Alaj Oveja, y ri xten ri xtoc rixayil, ruvikiken chic apu ri' richin nic'ule'.
REV 19:8 Ri xten yo'on lugar che chi ruvikiken-ri' riq'uin jun utzulaj tziek lino ri jani na ch'ajch'oj y nitz'intz'ot, y ri tziek ri', jari' nuc'uxlaj chike ri chojmilaj c'aslen xquic'uaj ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.
REV 19:9 Jac'ari' ri ángel ri benak viq'uin quire' xu'ij chuve: Tatz'ibaj re': Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri e'oyon chupan ri va'in richin ruc'ulubic ri Alaj Oveja, xcha'. Y quire' chic xu'ij chuve: Re' can kitzij vi, roma can ruch'abel vi ri Dios, xcha'.
REV 19:10 Yin xixuque-ka chuvech ri ángel richin ninya' ruk'ij, pero rija' xu'ij chuve: Man taya' nuk'ij, roma yin xa yin samajinel junan aviq'uin rat, y quiq'uin ri junan quiniman aviq'uin ri man quiyo'on ta can chi niquiya' rutzijol ri Jesús. Ja ri Dios taya' ruk'ij, roma ja mismo Espíritu niyo'on ch'abel che ri niyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, y che ri niyo'on rutzijol ri Jesús. Quiri' ri xu'ij.
REV 19:11 Jac'ari' xintz'et chi ri caj jakal, y jun quiej sak rij ri c'o Jun (ch'ocol, tz'uyul) e chirij ri rubinan MAN JUN BEY NUJAL RUTZIJ y KITZIJ. Rija' pa ruchojmil nu'on gobernar y nu'on guerra.
REV 19:12 Ri runak'-ruvech achel ruxak-k'ak'; pa (rujolon, ruvi') rucusan q'uiy coronas, y c'o jun rubi' tz'iban ri man jun chic jun etemayon, xaxe rija'.
REV 19:13 Ri rutziak rucusan, muban pa quic', y rija' quire' rubi': RI ACHOK RIQ'UIN NIKETEMAJ-VI RI C'O PA RÁNIMA RI DIOS.
REV 19:14 Ri soldados richin chicaj, chiquij quiej sak quij ebenak-vi quitzekle'en-e, quicusan utzulaj tziek lino sak-sak y ch'ajch'oj yetzu'un.
REV 19:15 Pa ruchi' ri tzekle'en-e nik'alajin-pe jun espada sima'j rutza'n ri achok riq'uin xqueruya-vi pa k'axomal conojel quivech vinak choch'ulef. Riq'uin uchuk'a' xtitakchi'in pa quivi', achel can ta jun ch'ich' xtuc'uaj richin niquinimaj rutzij. Quiri' ri autoridad xtic'uje' pa ruk'a'. Y can achel niyitz' ri uva che akan, quiri' xtu'on pa quivi' ri vinak richin nuc'ut ri royoval ri Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'.
REV 19:16 Chirij ri rutziak rucusan y pa jotol-e juba' che ri ruch'ec chirij ri rutziak, c'o jun (bi'aj, binaj) tz'iban ri quire' nu'ij: REY PA QUIVI' REYES, Y AJAF PA QUIVI' CONOJEL AJAF.
REV 19:17 Jac'ari' xintz'et chi pa ruvi' ri k'ij pa'el jun ángel ri riq'uin ruchuk'a' quire' nu'ij chique ri chicop c'o quixic' ri yebe más chicaj: Quixampe. Timolo-pe-ivi' chupan ri nimalaj va'in ri xtusipaj ri Dios chive,
REV 19:18 richin xtitij qui-cuerpo reyes, capitanes, achi'a' c'o cuchuk'a', quich'acul quiej y qui-cuerpo ri (ech'ocol, etz'uyul) e chiquij, qui-cuerpo ronojel quivech vinak chi ch'uti'k chi nima'k, chi ec'o y man ec'o ta chuxe' rutzij jun vinak, xcha' ri ángel.
REV 19:19 Jac'ari' tok xintz'et ri na'ey itzel chicop, ri reyes pa ruvi' ri roch'ulef, y ri qui-soldados. Conojel re' quimolon-qui' richin niqui'en guerra riq'uin ri Jun ri (ch'ocol, tz'uyul) chirij ri quiej sak rij, y quiq'uin ri ru-soldados.
REV 19:20 Pero (xtz'am, xchap) ri na'ey chicop, quiri' mismo ri jun ri ruk'eban-ri' chi ri nu'ij, ja ri Dios ni'in-pe pa ránima, ri xbano milagros chuvech mismo ri chicop richin rusatzon quino'oj ri vinak ri quic'ulun chic retal ri chicop y quiyo'on ruk'ij ri ruvachibel. Y ri eca'i' re' quiri' eq'ues xec'ak chupan ri nimalaj k'ak' ri nic'at riq'uin azufre.
REV 19:21 Jac'a ri más chic (cachbil, cach'il), xecamises riq'uin ri espada ri ntel-pe pa ruchi' ri (ch'ocol, tz'uyul) chirij ri quiej sak rij. Y conojel ri chicop c'o quixic' xnoj quipan riq'uin quich'acul ri xecamises.
REV 20:1 Jac'ari' yin Juan xintz'et jun ángel ri nika-pe chicaj ruc'amon-pe jun mama cadena pa ruk'a', y ri llave richin ri nimalaj jul ruyon k'eku'n benak-ka rupan.
REV 20:2 Ri ángel re' (xutz'om, xuchop) ri dragón, ri ojer cumatz ri ni'ix itzel y Satanás che, y xuxim richin mil juna'.
REV 20:3 Chupan c'a ri nimalaj jul ruyon k'eku'n benak-ka rupan xuc'ak-vi-ka, xutz'apij can ruvi' ri jul y xu'on can sellar, richin quiri' ri dragón man chic tusetz quino'oj conojel quivech vinak choch'ulef, c'a titz'akat na ri mil juna'. C'a chirij ri' nic'atzin chi nisok'opis chic pe richin juba' tiempo.
REV 20:4 Jac'ari' xentz'et utzulaj tak tz'uyubel, y chiri' xetz'uye-vi ri yo'on chic uchuk'a' pa quik'a' chi ja rije' ye'in ri achique nic'atzin chi ni'an, y xintz'et cánima ri xcumix-e (quijolon, quivi') roma xquiya' rutzijol ri Jesús y ri ruch'abel ri Dios. Jare' ri man xquiya' ta ruk'ij ri na'ey chicop y ri ruvachibel, ni man xquiya' ta lugar chi xyo'ox retal ri chicop nic'aj-quivech o chirij tak quik'a'. Xec'astaj c'a pe rije' chiquicojol ri anima'i', y junan xqui'en gobernar riq'uin ri Cristo mil juna'.
REV 20:5 Jare' ri na'ey tak anima'i' xec'astaj, jac'a ri ch'aka' chic man yec'astaj yan ta, c'a tik'ax na ri mil juna'.
REV 20:6 Utzulaj tzij rubanon ri Dios, y lok'olaj quic'aslen conojel ri c'o quik'a' chi yec'astaj-pe chiquicojol ri na'ey tak anima'i' ri xquec'astaj; roma ri ruca'n camic manak ruk'a' chique. Rije' xque'oc sacerdotes richin ri Dios y ri Cristo, y junan xtiqui'en gobernar riq'uin ri Cristo mil juna'.
REV 20:7 Tok xtitz'akat ri mil juna', ri Satanás xtesok'opis-pe ri achique lugar tz'apel-vi.
REV 20:8 Xtel c'a pe richin xturusatza' quino'oj conojel quivech vinak ri ec'o chi naj chi nakaj chi (caji', quiji') ruchi' ri roch'ulef. Ja jun ri vinak richin ri Gog ri ni'ix aj-Magog chique, xtusetz quino'oj richin xquerumol richin ri guerra, y man ejuba' ta oc, can achel ri (sanayi, sanayil) chuchi' ri mar.
REV 20:9 Quisatzon ruvech ronojel ri roch'ulef ebenak y xequimolo-qui' chirij ri tinamit ri jani na nrojo' ri Dios y chiquij ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios ri quinuc'un-qui' richin niquichajij ri tinamit. Pero chicaj xka-pe k'ak' richin xeruq'uis ri ebenak chirij ri tinamit.
REV 20:10 Jac'a ri itzel ri xsatzo quino'oj ri vinak re', xc'ak chupan ri nimalaj k'ak' ri c'o azufre riq'uin, ri achique lugar xc'ak-vi ri itzel chicop y ri jun ri ruk'eban-ri' chi ri nu'ij ja ri Dios ni'in-pe che. Chiri' xtiquik'asaj-vi k'axomal jumul-jumul chi chak'a' chi pak'ij.
REV 20:11 Jac'ari' yin xintz'et jun nimalaj tz'uyubel sak, y xintz'et ri tz'uyul chupan, ri achok chuvech xe'enimaj-vi ri caj y ri roch'ulef. Y nis-ta chic ri (quic'ojle'el, qui-lugar) xcanaj can, ni man xetz'etetaj ta chic.
REV 20:12 Ja jun ri anima'i' xentz'et chi ch'uti'k chi nima'k epa'el-apu chuvech ri Dios. Y c'o c'a vuj xejakalo'x, y c'o chic jun vuj xjak ri richin c'aslen. Ri tz'iban chupan tak ri vuj ri', nu'ij ri achique xequibanala' ri anima'i' pa quic'aslen, y riq'uin ri' xe'an juzgar.
REV 20:13 Ri mar xerujach ri anima'i' ri ec'o chupan, y quiri' mismo ri camic y ri lugar ri eyaquel-vi ri anima'i' xequijach-pe ri anima'i' ri ec'o chiri'. Conojel c'a ri anima'i' re' xe'an juzgar chiquijununal riq'uin ri achique xequibanala'.
REV 20:14 Jac'ari' tok ri camic y ri lugar ri eyaquel-vi ri anima'i', junan xec'ak chupan ri nimalaj k'ak', y ri k'ak' ri', jari' ri ruca'n camic.
REV 20:15 Y ri man xilitaj ta chi tz'iban rubi' chupan ri vuj ri richin c'aslen, xc'ak chupan ri nimalaj k'ak'.
REV 21:1 Jac'ari' xintz'et jun c'ac'ac' caj y jun c'ac'ac' roch'ulef, roma ri na'ey caj y ri na'ey roch'ulef xa xejalataj-e, y ri mar man xtz'etetaj ta chic.
REV 21:2 Y yin Juan xintz'et ri lok'olaj tinamit chi nika-pe chicaj riq'uin ri Dios, y ri' ja ri c'ac'ac' Jerusalem ri jabel rubanon-pe rubanic, achel jun xten ruvikon-pe-ri' richin nic'ule' riq'uin ri ala' ri xtoc rachijil.
REV 21:3 Jac'ari' xinvac'axaj jun kulaj petenak chicaj ri riq'uin ruchuk'a' nu'ij: Taya' na pe pa cuenta, vacami ri Dios rubanon racho chiquicojol ri vinak, chiquicojol xtic'uje-vi, rije' xque'oc rutinamit, y ri Dios mismo qui-Dios rije' xtic'uje' chiquicojol.
REV 21:4 Ja rija' xtisu'n ruya'al ri runak' tak quivech, y manak chic c'a camic, ok'ej, jiloj, nis-ta k'axomal. Roma ronojel ri xa richin ri na'ey c'aslen xa xeq'uis yan can, xcha' ri kulaj.
REV 21:5 Y ri tz'uyul pa nimalaj tz'uyubel, quire' xu'ij: Ja', yin c'ac'ac' nin-en che ronojel, xcha'. Y xu'ij-pe chuve: Que'atz'ibaj ri ch'abel ri xquen-ij chave, roma ekitzij y utz chi nicuke' ac'u'x quiq'uin.
REV 21:6 Y xu'ij c'a chuve: Ronojel xc'achoj yan. Yin, yin achel ri A y ri Z, roma ja yin ri na'ey y ri ruq'uisbel che ronojel. Xa achique na ri c'o ruchakij-chi', yin ja ri ya' ri ntel-pe chupan ri alaxbel-ya' ri richin c'aslen ri xtinsipaj che.
REV 21:7 Xa achique na jun xtitiquer chirij ruchuk'a' ri itzel, xtoc rajaf ronojel ri xin-ij yan ka chive. Yin xquinoc ru-Dios, y rija' xtoc valc'ua'l.
REV 21:8 Jac'a ri xa niquixi'ij-qui' niquik'asaj k'axomal voma yin, ri man yinquinimaj ta, ri yebano ri xa nimulu ránima ri Dios nu'on, ri yecamisan, ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, ri aj-itza', ri yeyo'on quik'ij tiox, y conojel ri etz'ucuy tak tzij, xa chupan ri nimalaj k'ak' ri nic'at riq'uin azufre xquec'uje-vi, y jari' ri ruca'n camic, xcha'.
REV 21:9 Jac'ari' tok xch'o viq'uin jun chique ri vuku' ángeles ri quic'ualo'n ri vuku' lak ri nojnak riq'uin ri vuku' ruq'uisbel tak castigo ri xtika pa ruvi' ri roch'ulef, y quire' xu'ij chuve: Catampe quire', y xtinc'ut chavech ri xten ri ruyo'on chic rutzij richin xtic'ule', richin ntoc rixayil ri Alaj Oveja.
REV 21:10 Yinc'o pa ruk'a' ri Lok'olaj Espíritu chiri' tok ri ángel achel pa jun achic' xiruc'uaj pa ruvi' jun nimalaj juyu' ri naj jotol chicaj. Chiri' rija' xuc'ut chinuvech ri nimalaj y lok'olaj tinamit Jerusalem ri nika-pe chicaj riq'uin ri Dios.
REV 21:11 Ri tinamit ri', roma rusakil ri Dios nitz'intz'ot achel jun abaj ri jani na jotol rajil, achel ri abaj jaspe ri c'o che'el yatzu'un juc'an chupan achel jun vidrio.
REV 21:12 Ri tinamit tz'apin rij riq'uin jun nimalaj muro ri naj jotol chicaj, c'o doce ru-puertas y jun ángel chiquichi' jujun ri puertas. Y chuvech ri doce puertas, tz'iban quibi' ri doce ruc'ajol ri Israel ri ocunak doce tinamit.
REV 21:13 Oxi' chique ri puertas yetzu'un ri achique lugar ntel-vi-pe ri k'ij, oxi' yetzu'un ri achique lugar nika-vi-ka ri k'ij, oxi' yetzu'un pa norte y oxi' yetzu'un pa sur.
REV 21:14 Ri ruxe' ri muro ri', doce abaj ocunak, ri achok chuvech c'o-vi quibi' ri doce ru-apóstoles ri Alaj Oveja.
REV 21:15 Jac'a ri ángel ri nich'o viq'uin, ruc'uan jun aj banon riq'uin oro richin nretaj ri tinamit, ri ru-puertas y ri muro.
REV 21:16 Ri tinamit Jerusalem xa junan ruvech, junan rupalen, y ri rakan. Xpe c'a ri ángel, xretaj ri tinamit riq'uin ri aj, y ca'i' mil kilómetros riq'uin ca'i' chic ciento rubanon ri ruvech, quiri' mismo ri rakan y ri rupalen.
REV 21:17 Ri ángel xretaj rupalen ri muro ri c'o chirij ri tinamit, y jotol sesenta y cuatro metros chicaj. Ri (etebel, ete'el) ri xucusaj ri ángel, can junan quiq'uin ri yecuses choch'ulef.
REV 21:18 Ri muro chirij ri tinamit, ruyon abaj jaspe cusan, pero ri tinamit oro cusan ronojel, achel nitzu'un vidrio ch'ajon ruvech.
REV 21:19 Ruxe' ri muro ri tz'apiyon rij ri tinamit, ronojel ruvech abaj nima'k tak cajil cusan richin (vekon, vikon). Doce ruxe' banon, y xaxe jujun ruvech abaj cusan richin jujun ruxe'. Ri abaj ri' ja ri jaspe, ri zafiro, ri ágata, ri esmeralda,
REV 21:20 ri ónice, ri cornalina, ri crisólito, ri berilo, ri topacio, ri crisoprasa, ri jacinto, y ri amatista.
REV 21:21 Ri doce puertas, doce perlas, chi jujun ri puertas perlas cusan. Jac'a ri nimabey richin ri tinamit, riq'uin oro banon-vi, y c'o che'el yatzu'un juc'an chupan achel jun vidrio.
REV 21:22 Chiri' pa tinamit man jun jay richin racho ri Dios xintz'et, roma ri Ajaf Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a', ja rija' ri racho ri Dios richin ri tinamit junan riq'uin ri Alaj Oveja.
REV 21:23 Chupan ri tinamit ri' man nic'atzin ta chi ri k'ij y ri ic' niquiya' sakil, roma ja ri nimalaj rusakil ri Dios y ri Alaj Oveja ri yebano sakil chupan ri tinamit.
REV 21:24 Conojel quivech vinak ri xecolotaj yan pe, xquebin chuvech rusakil ri tinamit. Y ri reyes richin ri roch'ulef xtiquic'uaj-apu chupan ri tinamit ronojel ri banayon chique chi c'o quik'ij y ri nic'utu chi c'o cakale'n.
REV 21:25 Ri ru-puertas ri tinamit man jun hora oyo'en richin yetz'apis pak'ij, roma chiri' man jun bey nik'ok'a-ka.
REV 21:26 Ri banayon chique ri nima'k tak roch'ulef chi c'o quik'ij y ri nic'utu chi c'o cakale'n, xque'uc'uax-apu chupan ri tinamit.
REV 21:27 Pero ronojel ri man ch'ajch'oj ta, man xtoc ta apu chiri'. Quiri' mismo, ri nibano ri xa nimulu ránima ri Dios nu'on, y ri etz'ucuy tak tzij, nis-ta jun chique rije' ri xque'oc-apu chiri'. Xaxe ri c'o quibi' tz'iban chupan ri vuj ri richin c'aslen, ri ruvuj ri Alaj Oveja.
REV 22:1 Tok nutz'eton chic ronojel re', ri ángel ri uc'uayon vichin xuc'ut chinuvech jun ch'ajch'oj rakan-ya' richin c'aslen, lo'x achel vidrio y nalex-pe ri achique lugar c'o-vi ri nimalaj rutz'uyubal ri Dios y ri Alaj Oveja.
REV 22:2 Pa nic'aj che ri nimabey richin ri tinamit, chiri' nik'ax-vi ri rakan-ya', y chi ca'i' ruchi' c'o-vi ri che' richin c'aslen. Doce (mul, paj) nuya' ruvech pa jun juna', roma ic'-ic' nuya' ruvech. Y ri ruxak ri che' ri', nic'atzin richin nok'omex quic'aslen conojel quivech vinak choch'ulef.
REV 22:3 Chupan ri tinamit ri', man jun ri c'a xtika na castigo pa ruvi'. Chiri' c'o-vi ri nimalaj tz'uyubel richin ri Dios y richin ri Alaj Oveja, y ri rusamajela' ri Dios xtiquiya' ruk'ij.
REV 22:4 Rije' xtiquitz'et ruvech, y can xtic'uje' ri rubi' nic'aj-quivech.
REV 22:5 Chiri' man jun bey xtik'ok'a-pe, y man xtic'atzin ta rusakil jun lámpara, nis-ta rusakil ri k'ij. Roma ja ri Ajaf Dios ri xtibano sakil quiq'uin, y rije' jumul-jumul xtiqui'en gobernar.
REV 22:6 Jac'ari' tok ri ángel ri uc'uayon vichin, xu'ij chuve: Ri ch'abel re' kitzij ronojel y utz chi nicuke' ac'u'x quiq'uin. Y ri Ajaf Dios ri xyo'on ch'abel pa tak cánima ri profetas, ja rija' takayon ri ru-ángel richin nuya' rutzijol chique ri rusamajela' ri achique nuc'un chic chi quitzeklelo'n-qui' xquebanataj.
REV 22:7 Jac'ari' tok ri Jesucristo xu'ij: Yin cha'anin xquineka iviq'uin. Utzulaj tzij ri' ri xtiniman ronojel ri ruk'alajrisan ri Dios chupan ri jun vuj re', xcha'.
REV 22:8 Ja yin Juan xinac'axan y xitz'eto ronojel re'. Jac'a tok vac'axan chic y nutz'eton chic, xixuque-ka chuvech ri ángel ri xc'utu ronojel re' chinuvech richin ninya' ruk'ij.
REV 22:9 Pero ri ángel xu'ij chuve: Man taya' nuk'ij, roma yin xa yin samajinel junan aviq'uin rat, y quiq'uin ri profetas ri e'achel animal, y quiq'uin ri yeniman ri ch'abel ri etz'iban chupan ri vuj re'. Ja ri Dios taya' ruk'ij, xcha'.
REV 22:10 Xch'o chic pe ri ángel chuve y quire' xu'ij: Ri ruk'alajrisan ri Dios chupan ri vuj re', man tavevaj, roma ri k'ij richin nibanataj ri nu'ij, xa nakaj chic c'o-vi.
REV 22:11 Romari' ri man choj ta ruc'aslen, tubana' na c'a ri man choj ta, y ri itzel ruc'aslen, tubana' na c'a ri itzel ri nurayij. Jac'a ri ruc'uan jun choj c'aslen, man tuya' can rubanic ri chojmilaj c'aslen. Y ri can lok'olaj vi ruc'aslen, tubana' más lok'olaj che.
REV 22:12 Jac'ari' tok ri Jesucristo xu'ij: Tivac'axaj na pe', yin xquipe cha'anin, y c'o jun ajil nuc'amon-pe richin ninya' rajil-ruq'uexel chique conojel riq'uin ri achique quibanalo'n chiquijununal.
REV 22:13 Yin, yin achel ri A y ri Z, roma yin can yinc'o-vi na'ey chuvech ronojel, y c'a xquic'uje' na can chirij ronojel. Ja yin ri na'ey y ri ruq'uisbel che ronojel.
REV 22:14 Utzulaj tzij ri' ri ch'ajch'oj quibanon che ri quitziak quicusan; roma rije' c'o quik'a' che ruvech ri che' richin c'aslen, y c'o quik'a' richin ye'oc-apu chi tak puertas richin ri tinamit.
REV 22:15 Jac'a ri e'achel tz'i' roma quic'uan jun itzel c'aslen, manak che'el xque'oc-apu chupan ri tinamit, quiri' mismo ri vinak ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, ri aj-itza', ri yecamisan, ri yeyo'on quik'ij tiox, y conojel ri nika chiquivech ri tz'ucun tak tzij y man niquiya' ta can rubanic.
REV 22:16 Yin Jesús nutakon ri nu-ángel richin neruk'alajrisaj ronojel re' chivech rix ri jalajoj tak lugar nimolola-vi-ivi' pa nubi' yin. Ja yin ri riy-rumam y ri rujotay can ri rey David. Y ja yin ri ch'umil ri jani na niyic'an cumaj nisakar. Quiri' ri nu'ij ri Jesús.
REV 22:17 Ri Lok'olaj Espíritu y ri xtoc rixayil ri Alaj Oveja, quire' niqui'ij: Catampe, yecha'. Y ri nac'axan, quire' c'a tu'ij: Catampe, ticha'. Ri c'o ruchakij-chi' tipe, y ri nrojo', tukumu' ri Ya' richin c'aslen ri choj nisipes.
REV 22:18 Pero yin quire' rutzijol ninya' chique conojel ri ye'ac'axan ri nuk'alajrisaj ri Dios chupan ri vuj re': Si c'o jun nuya' más ruvi' che ri tz'iban chupan, ri Dios xtuya' ri castigo ri tz'iban chupan ri vuj re' pa ruvi'.
REV 22:19 Y si c'o jun c'o xtrelesaj-e che ri ruk'alajrisan ri Dios chupan ri vuj re', ri Dios xtrelesaj rubi' ri jun ri' chupan ri vuj ri richin c'aslen, man xtuya' ta lugar che chi ntoc-apu chupan ri lok'olaj tinamit, ni man xtoc ta richin ri tz'iban chupan ri vuj re'.
REV 22:20 Ri nik'alajrisan ronojel re', quire' nu'ij: Ja', can kitzij chi xquineka yan, nicha'. Y yin Juan nin-ij: Can quiri' vi. Catampe c'a, Ajaf Jesús.
REV 22:21 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
