MAT 1:1 Re jun libro re nitiquir-a vova', jun libro re anche' tz'iban-va can re quibe' re rate't-rumoma' re Jesucristo. Can k'alaj che reja' rey-rumam can re Rey David, y rey-rumam can chuka' re Abraham.
MAT 1:2 Ja re Abraham jare' re rutota' re Isaac; re Isaac jare' re rutota' re Jacob; re Jacob jare' re rutota' re Judá y chuka' re nic'aj chic ruch'alal re Judá.
MAT 1:3 Y re Judá jare' re quirta' re Fares y re Zara, y re quite' re je ca'e' ac'ola' re' ja re ixok xubini'aj Tamar; y re Fares jare' re rutota' re Esrom; y re Esrom jare' re rutota' re Aram.
MAT 1:4 Y re Aram jare' re rutota' re Aminadab; re Aminadab jare' re rutota' re Naasón; y re Naasón jare' re rutota' re Salmón.
MAT 1:5 Y re Salmón xoc ruchijil re ixok xubini'aj Rahab, y re Rahab y re Salmón xc'ue' jun cajc'ual xubini'aj Booz; y re Booz xoc ruchijil re ixok xubini'aj Rut, y reje' xc'ue' jun cajc'ual xubini'aj Obed; y re Obed jare' re rutota' re Isaí.
MAT 1:6 Y re Isaí jare' re rutota' re Rey David; y re Rey David jare' re rutota' re Salomón, y re rute' re Salomón ja re ixok xubini'aj Betsabé re ruxayil can re Urías.
MAT 1:7 Re Salomón jare' re rutota' re Roboam; re Roboam jare' re rutota' re Abías; y re Abías jare' re rutota' re Asa.
MAT 1:8 Y re Asa jare' re rutota' re Josafat; re Josafat jare' re rutota' re Joram; y re Joram jare' re rutota' re Uzías.
MAT 1:9 Y re Uzías jare' re rutota' re Jotam; re Jotam jare' re rutota' re Acaz; y re Acaz jare' re rutota' re Ezequías.
MAT 1:10 Y re Ezequías jare' re rutota' re Manasés; re Manasés jare' re rutota' re Amón; y re Amón jare' re rutota' re Josías.
MAT 1:11 Y re Josías jare' re rutota' re Jeconías y quirta' chuka' re nic'aj chic ruch'alal re Jeconías. Y ja chupan re tiempo re' tak re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can, xban chique che xe'bec'ue' chupan re nación Babilonia, roma xe'ch'acataj pa quik'a' re ejército chin re Babilonia.
MAT 1:12 Y tak jec'o chic pa Babilonia, re Jeconías xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Salatiel; y re Salatiel xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Zorobabel.
MAT 1:13 Y re Zorobabel xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Abiud; re Abiud xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Eliaquim; y re Eliaquim xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Azor.
MAT 1:14 Y re Azor xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Sadoc; re Sadoc xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Aquim; y re Aquim xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Eliud.
MAT 1:15 Y re Eliud xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Eleazar; y re Eleazar xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Matán; y re Matán xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj Jacob.
MAT 1:16 Y re Jacob xc'ue' jun rajc'ual xubini'aj José, y ja José re' re xoc ruchijil re María. Y ja María re' re xoc rute' re Jesús re nibex Cristo cha.
MAT 1:17 Y catorce generaciones re xe'c'ue', nitiquir-pa riq'uin re Abraham hasta c'a riq'uin re Rey David. Y riq'uin re Rey David nitiquir chic-pa catorce generaciones, hasta c'a chupan re tiempo tak re kavinak yoj re yoj israelitas xe'c'ue' ajuer can, xban chique che xe'bec'ue' pa Babilonia. Y riq'uin chic re' nitiquir chic-a catorce generaciones y c'aja re ruq'uisibal cha re catorce generaciones re' tak xbalax re Cristo.
MAT 1:18 Y ja quire' rubanic tak re Jesucristo xalax vova' chach re ruch'ulef: Re María re xoc rute' re Jesucristo, jun k'apoj ixok y c'utun chic roma re José chin ye'c'ule' riq'uin. Pero tak c'amaje-na tiquic'am-qui', re José xunabej che re María niyavaj chic. Pero re María quire' xuc'alvachij roma re ru-poder re Espíritu Santo xka pa rue'.
MAT 1:19 Jac'a re José re ndoc ruchijil re María, jun ache choj ruc'aslen y mare' man xrajo-ta xuya' ruq'uex re María chiquivach re vinak, mare' xunojij che xaxe tal choj quire' nuya' can y man nulisaj-ta rutzijol.
MAT 1:20 Ja quire' re xunojij reja' pa ránma, che xaxe tal choj quire' nuya' can. Pero pa ruvaran xutz'at jun ángel chin re Ajaf, y re ángel re' xubij cha: José, rat re yat rey-rumam can re Rey David, man taxibij-avi' chin nac'am re María chin yac'ule' riq'uin re ac'utun chic chin ndoc avxayil, roma ja re Espíritu Santo re xka pa rue', mare' vocame niyavaj chic.
MAT 1:21 Re ac'ual re xtic'ue' riq'uin re María, ch'et ala', y Jesús rube' re xtaya'. Y ja quire' re rube' xtaya' roma reja' xque'rucol re vinak chupan re quimac.
MAT 1:22 Ronojel re' can bin chic can roma jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Can ancha'l re xubij re Ajaf cha re profeta re', can quire-va xbanataj. Y re profeta re' ja quire' rubin can:
MAT 1:23 Xtitz'at-na-pa', che xtic'ue' jun xtan re xaxe tal choj xtipa alanic chij, y astapa' manak ache riq'uin. Y can xtic'ue-va jun ac'ual riq'uin, y re ch'et ala' re xtic'ue' riq'uin xtubini'aj Emanuel. Re be'aj re' ndel che tzij che re Dios c'o kaq'uin.
MAT 1:24 Tak xuna' rach re José, can xuban-va re xbex cha roma re ángel chin re Ajaf. Reja' can xuc'am re María chin xoc ruxayil.
MAT 1:25 Re ral re María man rajc'ual-ta ache, roma re María can niyavaj chic-va tak xquic'am-qui' riq'uin re José. Y tak re José xuya' rube' re ac'ual, Jesús rube' xuya'.
MAT 2:1 Re Jesús xalax chupan re aldea rubini'an Belén, re aldea re' chin re Judea. Tak xalax re Jesús, ja re Rey Herodes nuban gobernar chire', y jare' tak jun ca'e-oxe' achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil, xe'beka pa Jerusalén. Re achi'a' re', pan oriente je'pitinak-va,
MAT 2:2 y xquic'utula' rutzijol: ¿Anche' como c'o-va re ac'ual re xalax, re qui-Rey re israelitas? Roma yoj can c'a quila pan oriente katz'eton-va-pa re ch'umil chin re ac'ual, y yoj can yojpitinak chuyi'ic ruk'ij.
MAT 2:3 Tak re Rey Herodes xuc'axaj re xquibij re achi'a' re', xsatz ruc'o'x. Y can quire' chuka' xquiban re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén.
MAT 2:4 Y re Rey Herodes xe'rumol conojel re principal tak sacerdotes y re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, c'are' xuc'utuj chique che anche' c'a nalax-va re Cristo.
MAT 2:5 Xe'pa re principal tak sacerdotes y re achi'a' re je'atamayon re ley xquibij cha re Rey: Re Cristo nalax chupan re aldea rubini'an Belén vova' pa Judea. Roma jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha, rutz'iban can re andex xubij re Dios cha. Y ja quire' nubij re rutz'iban can:
MAT 2:6 Y rat Belén re yatc'o pa Judá, rat man can-ta yat co'ol chiquicojol re namalaj tak tenemit chire' pa Judá, roma ja chire' aviq'uin rat xtipo-va re ec'uay-bey, y can xque'ruchajij c'a re vinak aj-Israel re nutenemit, nicha' re Dios. Quire' xquibij-apo cha re Rey Herodes.
MAT 2:7 Y tak rion c'o re Rey Herodes che' xe'rayoj re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil, y otz ruc'utuxic xuban chique jampa' tak xquitz'at re ch'umil chin re Cristo.
MAT 2:8 Y c'are' c'a xe'rutak-a chupan re aldea rubini'an Belén y xubij-a chique: Quixbiyin chila' y ticanoj re ac'ual, y tak xtivel xtiya' rutzijol chua, chin yimba chuka' yen chuyi'ic ruk'ij.
MAT 2:9 Y tak re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil xquic'axaj re tzij re xe'rubij-a re Rey Herodes chique, xe'ba. Y re ch'umil re quitz'etom-pa pan oriente, can ruc'uan c'a-a quibey. Y re ch'umil re' xbepa'e' pa rue' re lugar re anche' c'o-va re ac'ual.
MAT 2:10 Y re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil, xquina' che re cánma camas niqui'cot tak xquitz'at chic re ch'umil chin re Cristo.
MAT 2:11 Jac'a tak re achi'a' re' xe'oc-apo pa jay, can xquitz'at-va re ac'ual y re María re rute' re ac'ual, y can jare' tak xe'xuque' y re nic'aj tak quivach c'a pan ulef xquikasaj-va-ka chin xquiya' ruk'ij re ac'ual. Y chuka' can xe'quijakala' quive' re anche' je'quic'uan-va-a re k'anapuak, pom y mirra, y jare' re xe'quisipila' can cha re ac'ual.
MAT 2:12 Pero re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil, pa cachic' xbex chique, che man chic que'tzolaj chupan re bey re anche' je'pitinak-va, chin che man tuc'axaj rutzijol re Rey Herodes. Y can quire-va xquiban re achi'a' re', roma can xe'tzolaj-va chupan re qui-nación re anche' je'pitinak-va, pero jun chic-va bey xquic'uaj-a.
MAT 2:13 Y re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil xe'tzolaj. Y jare' tak re José xutz'at pa ruvaran jun ángel chin re Ajaf Dios. Y re ángel re' xubij cha: Cayacataj. Tac'uaj-a re ac'ual y chibil re rute' y quixnumaj-a. Quixbiyin c'a pan Egipto y quixec'ue' chire', y c'a xtinya-na chic rutzijol chava tak otz che yixtzolaj chic-pa jun bey. Roma re Rey Herodes can xtucanoj re ac'ual chin che nuquimisaj.
MAT 2:14 Y re José can jare' tak xc'astaj, xuc'uaj-a re ac'ual y re te'ej. Can chupan re mismo ak'a' re' xquitz'am-a bey chin xe'ba c'a pan Egipto.
MAT 2:15 Can chila-va pan Egipto xe'c'ue-va y c'a xcom-na re Rey Herodes c'are' xe'tzolaj chic jun bey pan Israel. Chin quire' can nibanataj re rubin can re Ajaf Dios cha re rusamajel re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y ja quire' nubij re tz'iban can: Pan Egipto c'a c'o-va re nuc'ajol tak xinvayoj. Ja quire' rubin can re Dios.
MAT 2:16 Y can jare' tak re Rey Herodes xunabej che re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil man xquiban-ta ancha'l re rubin-a chique. Y reja' camas xyacataj ruyoval y xutak quiquimisasic conojel re ch'utak alabo re jec'o chupan re aldea rubini'an Belén y re jec'o pa tak lugar re jec'o-apo chunakaj re aldea re'. Re ch'utak alabo re xutak quiquimisasic ja re c'o ca'ca' quijuna' y re c'a jun ca'e' k'ij ca'lax-va. Roma reja' can rutaman can chiquij re achi'a' re camas quitaman chiquij re ch'umil.
MAT 2:17 Vova' can xbanataj ancha'l re rutz'iban can re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha, re xubini'aj Jeremías:
MAT 2:18 Che chire' pa Ramá xc'axataj ok'ej. Can c'o bis. Y c'o c'a jun re can nujek'aj ok'ej. Y re' ja re Raquel ye'rok'ej re ral. Can man nak'ax-ta c'a-a re bis chuc'o'x roma xe'com re ral. Quire' nubij re tz'iban can roma re Jeremías.
MAT 2:19 Y tak quiminak chic-a re Rey Herodes, c'ajare' tak re José pa ruvaran xutz'at chic jun bey re ángel chin re Ajaf Dios chire' pan Egipto.
MAT 2:20 Y re ángel chin re Ajaf xubij cha: Cayacataj. Tac'uaj-a re ac'ual chibil re rute' y quixtzolaj chic jun bey chupan re i-nación Israel. Roma re xe'jovan che xcom-ta re ac'ual chila' pan Israel, xa xe'com-yan.
MAT 2:21 Y re José can xuban-va re xubij re ángel cha pa ruvaran. Xuc'uaj-a re ac'ual y re te'ej. Xe'tzolaj chupan re qui-nación Israel.
MAT 2:22 Pero roma re José xuc'axaj che ja re Arquelao re ruc'ajol can re Rey Herodes, re nibano gobernar pa Judea, xuxibij-ri' che ye'c'ue-ka chire' pa Judea. Pero re José pa rachic' xbex cha re ruc'amon che nuban, y mare' reja' c'a pa Galilea xuc'uaj-va re ac'ual y re te'ej.
MAT 2:23 Y xe'bapon c'a chupan re aldea rubini'an Nazaret y chire' xe'c'ue-va-ka, chin quire' can nibanataj ancha'l re tz'iban can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Re je ru-profetas re Dios quitz'iban can che re Jesús can xtibex nazareno cha.
MAT 3:1 Y xapon re k'ij tak re Juan Bautista xutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak, y ja chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha re c'o pa Judea, chire' nutzijoj-va re ruch'abal re Dios,
MAT 3:2 y reja' nubij chique re vinak: Tijalataj re ic'aslen chach re Dios, roma xa can nakaj chic c'o-va-pa re k'ij chin che yojoc pa ruk'a' reja'.
MAT 3:3 Can ja-va chij re Juan Bautista ch'ovenak-va can re Isaías, re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y re rutz'iban can reja' ja quire' nubij: Xtic'ue' c'a jun ache chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, y ja reja' re xtitzijon re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re xque'bapon riq'uin. Y xtubila' chique: Tichojmersaj rubey re ic'aslen, roma re Ajaf xa can nipa-yan. Quire' nubij re tz'iban can.
MAT 3:4 Re tziak re nucusaj re Juan Bautista riq'uin rusumal camello banon-va, y jun tz'um re aconak ximibal-rupan. Y re ruay ja re sac' y re cab re niquiya' ch'utak chicop pa tak k'os.
MAT 3:5 Y camas je q'uiy vinak re ye'bapon riq'uin re Juan Bautista. Jec'o que'pa pa tenemit Jerusalén, y jec'o je'pitinak pa tak nic'aj chic tenemit chin re Judea. Y jec'o je'pitinak re jec'o chunakaj re rakan-ya' rubini'an Jordán. Can conojel re vinak re' ye'bapon riq'uin re Juan Bautista.
MAT 3:6 Y reja' can ye'ruban-a bautizar re vinak re' chire' pa rakan-ya' Jordán. Can ye'quicholola' c'a re quimac chach re Juan Bautista.
MAT 3:7 Y tak reja' xutz'at che je q'uiy chique re achi'a' fariseos y chuka' je q'uiy chique re achi'a' saduceos re ye'bapon riq'uin chin che ye'ruban-a bautizar, reja' xubij chique: Yex can yix ancha'l itzel tak cumatz re yixnumaj chach re ruyoval re Dios re nika pan ive', roma nijo' yixcolotaj chach re namalaj castigo re xtutak-pa re Dios re tiempo pitinak. ¿Anchique xbin chiva che quire' tibana'?
MAT 3:8 Yex tiene que nic'ut che katzij xjalataj re ic'aslen chach re Dios.
MAT 3:9 Man tinojij-ka che xaxe roma yex can yix rey-rumam, can re Abraham, mare' xquixcolotaj, man quire-ta. Roma xe-ta re Dios nrajo', hasta re aboj re ye'tz'etela' vova' nuban chique che can-ta ye'oc rey-rumam re Abraham.
MAT 3:10 Re castigo re nuya' re Dios nipa-yan. Reja' xtuban ancha'l nuban jun ache re ruc'uan chic ricaj chin che ye'rukasaj re che' re xa manak otz quivach niquiya'. Y ronojel re che' re xque'rukasaj xtunem quik'ak'al.
MAT 3:11 Y yen, ya' nincusaj chin yiximban bautizar tak nijalataj ic'aslen chach re Dios. Pero c'o c'a Jun re xtipa re tiempo pitinak, re man ancha'l-ta-oc yen. Roma reja' camas-va ruk'ij y ru-poder, mare' yen can man ruc'amon-ta che ninlisaj y ninya' re ruxajab charakan. Re Jun re xtipa, can xquixruban-va bautizar riq'uin re Espíritu Santo y riq'uin k'ak'.
MAT 3:12 Y can ancha'l nuban jun ache cha re ru-trigo tak nuban trillar. Y tak xuban-yan trillar nuxipuj rach chin quire' rion re runak' re trigo nic'ue' can y nuyac, y re rij nuparoj. Y ja quire' xtuban re Jun re xtipa, xcha' re Juan. Re Jun re xtipa c'o autoridad pa ruk'a', chin nuban juzgar pa quive' re vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Re vinak re ye'niman richin, xque'ruc'uaj chila' chicaj. Jac'a re vinak re man ye'niman-ta richin, xque'rutak chupan re k'ak' re man nichup-ta.
MAT 3:13 Y tak re Juan ntajin chubanic rusamaj re Dios chire' chuchi' re rakan-ya' Jordán, jare' tak re Jesús xapon riq'uin. Re Jesús c'a pa Galilea pitinak-va. Reja' pitinak chin che niban-a bautizar roma re Juan Bautista.
MAT 3:14 Pero re Juan man nrajo-ta nuban bautizar re Jesús, roma nubij cha: Ja yen re ruc'amon che yinaban bautizar y mana-ta yen re xquimbano bautizar avichin rat, xcha' re Juan cha re Jesús.
MAT 3:15 Pero re Jesús xubij cha re Juan Bautista: Yoj can ruc'amon che nakaban ronojel re nubij re Dios chaka. Mare' vocame nic'atzin che rat yinaban bautizar. C'ajare' tak re Juan Bautista xuban bautizar re Jesús.
MAT 3:16 Y tak re Jesús banon chic bautizar, xel-pa pa ya'. Y reja' xutz'at che re rocaj xjakataj y xutz'at chuka' che re Espíritu Santo chin re Dios nika-pa pa rue' ancha'l jun paloma. Can choj xka-pa pa rue' reja'.
MAT 3:17 Y xc'axataj re nibex-pa chila' chicaj: Jare' re Nuc'ajol, y yen camas ninjo' y yinqui'cot riq'uin.
MAT 4:1 Y jare' tak re Jesús xban cha roma re Espíritu Santo che xba chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, chin che nitojtobex roma re itzel.
MAT 4:2 Y reja' cuarenta k'ij y cuarenta ak'a' re man viynak-ta, y tak xe'k'ax-yan re k'ij re', c'are' xpa ch'umunic rupan.
MAT 4:3 Y re itzel xjelon-apo riq'uin re Jesús chin nutojtobej, y xubij cha: Rat nabij che yat Ruc'ajol re Dios y nich'umun apan, tabana' c'a chique re aboj re' che que'oc vay.
MAT 4:4 Pero re Jesús xubij cha: Tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, che re ache man xe-ta riq'uin re vay nuvel-va ruc'aslen, xa can nuvel chuka' ruc'aslen riq'uin re ruch'abal re Dios.
MAT 4:5 Y jare' tak re itzel xuc'uaj-a re Jesús c'a chupan re lok'olaj tenemit Jerusalén, y xuban cha che xjote-a c'a pa rue' re rachoch re Dios roma camas naj jotal chicaj.
MAT 4:6 C'are' re itzel xubij cha re Jesús: Tatorij-ka-avi' vova', rat re yabin che yat Ruc'ajol re Dios. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Dios can xque'rutak re ru-ángeles chin yatquichajij. Y xcatquili'ej pa quik'a', chin quire' man xtasoc-ta avakan chach aboj.
MAT 4:7 Pero re Jesús xubij cha re itzel: Yen can man nintojtobej-ta re Dios. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can nubij che man takatojtobej re Kajaf Dios.
MAT 4:8 Y re itzel xuc'uaj re Jesús c'a pa rue' jun loma re camas naj jotal chicaj y can xuc'ut ronojel naciones chin re ruch'ulef chach, y ronojel re quibiyomal y re quik'ij re naciones re'.
MAT 4:9 Y c'are' re itzel xubij cha re Jesús: Can ronojel re xinc'ut chavach xtoc avichin, vo xa rat xcaxuque' chinoch y naya' nuk'ij.
MAT 4:10 Pero re Jesús jare' tak xubij cha: Rat Satanás, man chic quinanak, mejor cabiyin. Yen mana-ta re najo' rat re nimban. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Xaxe re Kajaf Dios takaya' ruk'ij, y xaxe chuka' reja' re takasamajij, xcha' re Jesús cha.
MAT 4:11 Y jare' tak re itzel xba y xuya' can re Jesús. Y re ángeles xe'bapon riq'uin re Jesús chin xquivilij.
MAT 4:12 Y tak re Jesús xuc'axaj che re Juan Bautista c'o pa cárcel, jare' tak re Jesús xtzolaj chic pa Galilea.
MAT 4:13 Pero re Jesús man xc'ue-ta chic chupan re aldea rubini'an Nazaret, sino que reja' xa chupan re tenemit rubini'an Capernaum chire' xbec'ue-va, y re jun tenemit re' chuchi' jun lago c'o-va. Re tenemit Capernaum chiquicojol re ca'e' lugar quibini'an Zabulón y Neftalí c'o-va.
MAT 4:14 Re Jesús xapon chupan re jun tenemit re', chin quire' can nibanataj re tz'iban can roma re Isaías rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y ja quire' nubij re rutz'iban can:
MAT 4:15 Re vinak re jec'o chupan re lugar rubini'an Zabulón y re jec'o chupan re lugar rubini'an Neftalí; re c'o chuchi' re jun lago, re c'o-apo juc'an ruchi' re rakan-ya' Jordán. Chupan re Galilea re', xa can bama quion man je israelitas-ta jec'o.
MAT 4:16 Re quic'aslen re vinak re' can pa k'oko'm c'o-va, pero can xapon re Namalaj Sakil quiq'uin. Y chuka' re vinak re' can c'o chic re rumuch'uch'il re camic pa quive', pero can xapon chuka' quiq'uin re nisekresan quichin. Quire' nubij re tz'iban can.
MAT 4:17 Y tak re Jesús xapon pa tenemit Capernaum, can jare' tak xutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios y nubij chique re vinak: Tijalataj re ic'aslen chach re Dios, roma xa can nakaj chic c'o-va-pa re k'ij chin che yixoc pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús chique.
MAT 4:18 Y jun k'ij tak re Jesús binak chuchi' re lago rubini'an Galilea, xe'rutz'at je ca'e' achi'a' quichak'-qui'. Re jun ja re Simón re nibex chuka' Pedro cha, y re jun chic ja re Andrés. Y reje' je aj-tz'amoy-car, mare' tak niquiya-ka re quiya'l chapabal-car pa ya'.
MAT 4:19 Y jare' tak re Jesús xubij chique: Jo', jo' chuij, y xtinc'ut chivach andex niban chin ye'tz'am vinak chin che ye'tzake' chuij.
MAT 4:20 Re je ca'e' achi'a' re', can jare' xquiya' can re quiya'l chin chapabal-car y xe'ba chij re Jesús.
MAT 4:21 Y c'a ba' c'a que'biyin che', tak re Jesús xe'rutz'at chic je ca'e' achi'a' chuka' quichak'-qui'. Y re je ca'e' achi'a' re', ja re Jacobo y re Juan re je rajc'ual re jun ache rubini'an Zebedeo. Reje' can ja pa canoa ye'samaj-va riq'uin re quirta'. Ye'quic'ajoj re quiya'l chapabal-car. Y xpa re Jesús xe'rayoj chin che ye'ba chij.
MAT 4:22 Y can jare' tak re Jacobo y re Juan xquiya' can re quirta' y re canoa y xe'ba chij re Jesús.
MAT 4:23 Y re Jesús ronojel tenemit chin re Galilea xbiyaj-va, ye'rutijoj re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y chuka' nutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nich'o chij tak re vinak xque'oc pa ruk'a' re Dios, re nibex evangelio cha. Y can ronojel rach yabil y k'axomal quic'uan re vinak ye'ruc'achojsaj.
MAT 4:24 Re Jesús xapon rutzijol pa tak ronojel tenemit chin re Siria. Y re yava'i' xe'c'am-pa riq'uin re Jesús. Re yava'i' re' man junan-ta rach yabil ndoc chique. Roma jec'o re ye'yavaj re camas nik'axo re quiyabilal. Jec'o ye'yavaj roma ja re itzel tak espíritu je'aconak quiq'uin. Jec'o re c'o ruyabil quijalom y jec'o chuka' re siquirnak qui-cuerpo. Y conojel re yava'i' re' xe'ruc'achojsaj-a.
MAT 4:25 Y re Jesús camas-va je q'uiy vinak re aj-chire' pa tak tenemit chin re Galilea xe'tzake' chij, chuka' re ye'pa pa tak tenemit re jec'o pa Decápolis, re ye'pa pa Jerusalén y re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit chire' pa Judea, y chibil chuka' re vinak re ye'pa c'a juc'an chic-apo ruchi' re rakan-ya' Jordán, can conojel c'a re vinak re' can xe'tzake' chij re Jesús.
MAT 5:1 Y tak re Jesús xe'rutz'at che camas je q'uiy vinak re quimalon-qui', jare' tak reja' xjote-a pa rue' re loma, y xtz'uye' c'a-ka. Y c'are' xquimol-apo-qui' re ru-discípulos riq'uin.
MAT 5:2 Y jare' tak re Jesús can ye'rutijoj re vinak, y xubij:
MAT 5:3 Otz-ibanoj yex re meba' ivánma chach re Dios, roma can yixoc-va pa ruk'a' re Dios.
MAT 5:4 Otz-ibanoj yex re ndok' ivánma chach re Dios, roma xtuban chiva che man chic xquixok'-ta, xa xquixqui'cot.
MAT 5:5 Otz-ibanoj yex re camas nicoch'on re ivánma, roma can xtoc ivichin re ruch'ulef chin re Dios, re rusujun can reja' chiva.
MAT 5:6 Otz-ibanoj yex re nich'umun y nic'at ivánma roma nijo' nic'uaj jun c'aslen choj riq'uin re Dios, roma re Dios xtuban chiva che xtich'uch'o' re ivánma.
MAT 5:7 Otz-ibanoj yex re can nalax-pa pan ivánma che nijoyovaj quivach re nic'aj chic vinak, roma re Dios can xtujoyovaj chuka' ivach re quire' yixbano.
MAT 5:8 Otz-ibanoj yex re ch'ajch'oj ivánma chach re Dios, roma yex can xtitz'at-va rach re Dios.
MAT 5:9 Yex re camas ch'o'l re ivánma, y tak c'o ayoval can nitaj ik'ij che niq'uis-a re ayoval, otz-ibanoj roma can xtibex chiva che yix rajc'ual re Dios.
MAT 5:10 Yex re camas tijoj-pokonal nik'asaj pa quik'a' nic'aj chic vinak, roma can choj-va re ic'aslen chach re Dios, otz-ibanoj roma can yixc'o chic pa ruk'a' re Dios.
MAT 5:11 Otz chuka' quibanoj re ye'ch'olix y nitz'uculas tzij chiquij y niban ronojel rach etzelal chique nutzij yen.
MAT 5:12 Mare' yex can quixtze'en y quixqui'cot, roma nem re rajal-ruq'uixel xtic'ul chila' chicaj roma re tijoj-pokonal itz'amon ruk'asasic, roma quire' chuka' re tijoj-pokonal xquik'asaj re je rusamajela' re Dios xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, y reje' más nabey xe'c'ue' que chivach yex.
MAT 5:13 Ja yex re rutzayil re quic'aslen re vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Pero xe-ta re atz'am niq'uis-ta-a re rutzayil, ¿andex como rubanic nakaban chin quire' nitzolaj-ta chic-pa re rutzayil? Man jun. Xa camanak chic ndoc-va, xa nich'akex-a y can ye'k'ax re vinak chij.
MAT 5:14 Can jac'a chuka' yex re yixsekresan re quic'aslen re vinak chach re ruch'ulef y can jabal yixk'alajin, can ancha'l jun tenemit tak pa rue' jun loma c'o-va, can jabal nik'alajin y man nitiquir-ta nrevaj-ri'.
MAT 5:15 Yex tak nitzaj jun lámpara, man chuxe-ta jun cajón niya-va-apo, man quire-ta. Yex can nicanoj jun ruc'ojlebal anche' niya-apo, chin quire' can ye'rusekresaj conojel re jec'o pa jay.
MAT 5:16 Y can-ta quire' nuban re ic'aslen chiquivach re vinak, can-ta ancha'l re sakil chin jun lámpara. Chin quire' re vinak tak niquitz'at che re ibanabal camas otz, reje' can xtiquiya' ruk'ij re Dios re Irta' re c'o chicaj.
MAT 5:17 Man tinojij che yen ximpa chin che man jun ruk'ij nimban cha re ley chin re Moisés, y man tinojij che can quire' chuka' nimban cha re je'quitz'iban can re achi'a' re je rusamajela' re Dios re xe'cue' ajuer can, re xbex profetas chique. Man chin-ta re' tak ximpa, yen ximpa chin che can nimban re andex ndel-va che tzij re nubij re ley, y chuka' re je'quitz'ibalon can re profetas.
MAT 5:18 Roma can katzij nimbij chiva che ronojel re tz'iban chupan re ley, can xque'banataj-va. Re ruch'ulef y re rocaj xque'q'uis. Pero re je'tz'iban chupan re ley can xque'banataj-va, y man jun cosa re man-ta xtibanataj re xe-ta tal choj quire' xtic'ue' can.
MAT 5:19 Mare' xabanchique vinak re man nrajo-ta nuban re nubij chupan re ley, astapa' jun tzij re can ancha'l che camanak rajkalen, y vo xa can quire' chuka' xtuc'ut chiquivach re nic'aj chic vinak che tiquibana', re nibano quire', xa camanak ruk'ij xtic'ue' chiquicojol re jec'o pa ruk'a' re Dios. Jac'a re vinak re nibano ronojel re nubij chupan re ley y can quire' chuka' xtuc'ut chiquivach re nic'aj chic vinak che tiquibana', reja' can xtic'ue' ruk'ij chiquicojol re jec'o pa ruk'a' re Dios.
MAT 5:20 Yex re nijo' yixoc pa ruk'a' re Dios, can nic'atzin che re ic'aslen más choj que chach re quic'aslen re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y chach re quic'aslen re achi'a' fariseos. Roma reje' niquinojij che choj re quic'aslen, pero man quire-ta.
MAT 5:21 Yex jabal itaman, roma ic'axan re xbex chique re kavinak ajuer can, che man que'quimisan. Y xabanchique vinak re niquimisan, can c'o rumac y tiene que niban juzgar.
MAT 5:22 Pero yen nimbij, che xabanchique vinak astapa' xaxe nipa ruyoval cha jun chic vinak, can nimacun-va y can tiban juzgar. Chuka' re nibin cha jun chic vinak, che manak nic'atzin-va. Re nibin quire', can aj-mac chuka', mare' can ruc'amon che nic'uax chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar. Y jac'a re nibin nacanic cha jun chic vinak, re nibin quire' xa can yaben chic chupan re k'ak' re c'o chupan re infierno.
MAT 5:23 Mare' vo xa rat can yatc'o chic-apo chach re altar chin naya' jun ofrenda cha re Dios y jare' tak ne'ka cha'c'o'x che rat c'o jun cosa re man otz-ta abanon cha jun vinak,
MAT 5:24 taya' can re ofrenda chire' anche' c'o-va re altar y can jare' cabiyin riq'uin re jun vinak re', ta'bana' rubiyal re man otz-ta c'o chi'icojol. Y tak c'achojnak chic rubiyal y junan chic ivach riq'uin, c'ajare' catzolaj y taya' re a-ofrenda cha re Dios.
MAT 5:25 Y vo xa c'o jun chiva yex nisujus chiquivach re autoridades roma c'o ruc'as, tucanoj rubanic chin che nuban rubiyal riq'uin re xsujun richin tak je'binak pa cabildo. Pero vo xa man nic'achoj-ta rubiyal re anchok riq'uin c'o-va ruc'as, can ye'bo-va chach re juez, y re juez xtujach-a pa ruk'a' re policía, y re policía nuc'uaj-a, chin no'rtz'apij can pa cárcel.
MAT 5:26 Y can katzij nimbij, che xabanchique vinak ndoc pa cárcel roma c'as, cama-va xtel-ta-pa pa cárcel, vo xa man rutajon-ta can ronojel re ruc'as re anchok riq'uin c'o-va ruc'as.
MAT 5:27 Yex jabal itaman, roma can ic'axan re tzij re bin ajuer can, che re ache c'ulan, man timacun riq'uin jun chic ixok.
MAT 5:28 Pero yen nimbij che quire' chuka' re ache re nurayij rach jun ixok, re nibano quire', pa ránma xa can xmacun-yan riq'uin re jun ixok re'.
MAT 5:29 Xa mare' vo xa ja re anak'avach re c'o pan avajquik'a' re nibano chava che yamacun, más otz che nalisaj-a y natorij-a. Roma más otz che manak jun anak'avach, que chach c'o-ta che ca'e' anak'avach, y yaba pan infierno.
MAT 5:30 Chuka' vo xa ja re ak'a' re c'o pan avajquik'a' re nibano chava che yamacun, más otz che nachoy-a y natorij-a. Roma más otz che manak jun ak'a', que chach c'o-ta che ca'e' ak'a', y yaba pan infierno.
MAT 5:31 Chuka' ajuer can xbex: Re ache re nrajo' nujach-ri' riq'uin re ruxayil, tubana' jun vuj, y chupan re vuj nubij che xquijach-qui', y re vuj re' tuya' cha re ixok.
MAT 5:32 Pero yen nimbij chiva: Re ache re nujach-ri' riq'uin re ruxayil y man roma-ta che re ixok xmacun riq'uin jun chic ache, re ache re xujach-ri' can nuban cha re ruxayil che nimacun tak niba riq'uin jun chic ache. Y quire' chuka' re jun chic ache re nic'amo-apo richin re ixok yi'on can, can nimacun, roma re ixok re' can c'o-va re nabey ruchijil.
MAT 5:33 Y chuka' yex can jabal itaman, roma ic'axan re xbex chique re kavinak ajuer can, che tak c'o jun cosa niquiban jurar cha re Dios can tiquibana' cumplir, y tak c'o niquisuj cha re Ajaf can tiquibana' chuka' cumplir.
MAT 5:34 Pero yen nimbij chiva, che man jun bey tiban jurar, y chuka' can man otz-ta chin nicusaj rube' re rocaj chin niban jurar. Roma ja chire' c'o-va re Dios.
MAT 5:35 Y man ticusaj rube' re ruch'ulef, roma ja chire' nuya-va rakan re Dios. Y chuka' man ticusaj rube' re tenemit Jerusalén, roma re tenemit re' chin re Dios re Namalaj Rey.
MAT 5:36 Y man tiban jurar ancha'l niquiban jurar re nic'aj chic vinak, reje' niquibij che vo xa man katzij-ta re niquibij, pues titzaq'uis-a re quijalom. Yex man jun bey tibij quire', roma re ic'aslen mana-ta yex re yix rajaf. Re Rajaf re ic'aslen ja re Dios, y xaxe reja' re nitiquir nijalo re ru-color re rusumal-ive'. Xaxe reja' re nitiquir nibano k'ak cha re sak y nitiquir chuka' nuban sak cha re k'ak.
MAT 5:37 Mare' man jun bey tiban jurar. Ronojel re nibij, can choj tibij, vo xa katzij re nibij o xa man katzij-ta. Y vo xa niban jurar, can nik'alajin che ja re itzel c'o pan ivánma.
MAT 5:38 Y yex can jabal itaman, roma ic'axan re xbex chique re kavinak ajuer can, che re nilisan jun nak'arach jun vinak, can quire' chuka' ruq'uixel tiban cha re xbano. Re nik'ajo roray jun vinak, can quire' chuka' ruq'uixel tiban cha re xbano.
MAT 5:39 Pero yen nimbij chiva, che man titzolij ruq'uixel cha re anchique xbano re etzelal chiva. Vo xa c'o jun re xch'ayo avichin, man taya' ruq'uixel cha. Otz che naya' chic jun bey-avi' pa ruk'a' chin yatruch'ay.
MAT 5:40 Y vo xa c'o jun vinak re can nuc'uaj jun chiva yex pa cabildo roma nrajo' numoj-a jun rutziak, re anchok cha niban-va quire' man tupokonaj nuya' can cha, y en lugar che nupokonaj, xa tuya' can chuka' re ruk'u' cha.
MAT 5:41 O vo xa c'o jun chiva yex niban cha roma jun vinak che tuc'uaj-a jun ejka'n jun kilómetro, xa can tiqui'cot tuc'uaj-a re ejka'n re xya-a chij, y man xe-ta re jun kilómetro re xbex cha tuc'uaj-a re ejka'n, xa can tusuju-ri' che nuc'uaj-a re ejka'n ca'e' kilómetro.
MAT 5:42 Y vo xa c'o jun chiva yex c'o jun cosa nuc'utuj jun vinak cha, can tuya-a cha. Y vo xa c'o chuka' jun nrajo' nukaj-a jun cosa chava, man jun bey tanojij che man naya-ta-a cha.
MAT 5:43 Y yex jabal itaman, roma ic'axan re tzij bin ajuer can, che can ruc'amon-va najo' re camas otz yatrutz'at, jac'a re camas itzel yatrutz'at can tatzelaj.
MAT 5:44 Pero yen nimbij chiva: Can que'ijo' re itzel yixquitz'at, can tic'utuj cha re Dios che que'rubana' bendecir re vinak re niquirayij itzel tak cosas chivij, xaxe re otz tibana' quiq'uin re itzel quina'oj iviq'uin, y can tibana' orar pa quive' re vinak ye'yok'o ivichin y re vinak re ye'bano ronojel rach etzelal chiva nutzij yen.
MAT 5:45 Chin quire' nik'alajin che yex can yix rajc'ual re Dios re Irta' re c'o chila' chicaj. Roma reja' camas otz runa'oj quiq'uin conojel. Reja' can c'a chila' chicaj nubam-pa cha re k'ij che nuya-pa rusakil pa quive' re vinak otz quic'aslen y pa quive' re vinak re man otz-ta quic'aslen, can c'a chila' chuka' nubam-pa che c'o job nika pa quive' re vinak choj quic'aslen y re man choj-ta quic'aslen.
MAT 5:46 Roma vo xa yex xaxe re vinak re ye'jovan ivichin re ye'jo', manak rajal-ruq'uixel xtic'ul, roma hasta jun vinak re man choj-ta ruc'aslen nitiquir nuban quire', reja' can nitiquir ye'rajo' xaxe re ye'jovan richin.
MAT 5:47 Y vo xaxe chivach-ka yex mismo niyala-va ruxnokil-ivach, man jun rajkalen re quire' niban. Roma hasta re vinak re man quitaman-ta rach re Dios quire' niquiban.
MAT 5:48 Yex can quixoc tz'akat riq'uin re ibanabal ancha'l re Irta' re c'o chila' chicaj. Reja' can tz'akat riq'uin re rubanabal.
MAT 6:1 Can jabal tichajij-ivi', che man tibananej chiquivach re vinak che can yixtajin chubanic re nrajo' re Dios. Roma vo xa quire' xtiban, can man jun c'a rajal-ruq'uixel xtic'ul riq'uin re Irta' re c'o chila' chicaj.
MAT 6:2 Tak yex ye'to' re vinak camas je meba', man c'a tilisaj rutzijol, can ancha'l tak nik'ajan jun trompeta re can nic'axax coma conojel vinak. Man tiban quire'. Man tiban ancha'l niquiban re vinak re xa ca'e' quipalaj, can niquilisaj rutzijol pa tak calles y pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, chin che nitamax che otz re ye'tajin chubanic. Can katzij nimbij che re vinak re ye'bano quire', xaxe che niya' quik'ij coma re vinak, reje' can xquic'ul-yan c'a rajal-ruq'uixel re quibanabal.
MAT 6:3 Y tak yex ye'to' re camas je meba', man c'a titzijoj cha jun chic vinak. Can man jun ndoc-va che nutamaj jun chic vinak re yixtajin chubanic.
MAT 6:4 Chin quire' can man jun chic vinak titaman re andex niya'. Pero re Irta' re c'o chila' chicaj, reja' sí rutaman. Reja' can nutz'at re man nitz'et-ta coma re vinak y xtuya' rajal-ruq'uixel chiva. Y re rajal-ruq'uixel re xtuya' chiva, can xtitz'et coma re vinak.
MAT 6:5 Tak yex niban orar, man tiban ancha'l niquiban re vinak re xa ca'e' quipalaj. Roma re vinak re' camas niquijo' che ja re anche' jec'o vinak, chire' niquiban-va orar. Re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, re pa tak esquinas, xaxe chin que'tz'et. Reje' can ye'pa'e' tak niquiban orar. Y can katzij nimbij chiva, che re vinak re ye'bano quire', xaxe che niya' quik'ij coma re vinak, reje' xa can xquic'ul-yan rajal re quibanabal.
MAT 6:6 Y tak jun chiva yex nuban orar, otz toc pa jay y tutz'apij ru-puerta y c'are' tich'o riq'uin re Rutota' re c'o chila' chicaj. Y astapa' man nutz'at-ta re anchok riq'uin nich'o-va, can rutaman che c'o nic'axan richin. Y re nic'axam-pa richin can nutz'at re man nitz'et-ta coma re vinak y nuya' rajal-ruq'uixel cha. Y re rajal-ruq'uixel re xtuya' cha, can xtitz'et coma re vinak.
MAT 6:7 Yex tak niban orar, man tiban ancha'l niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Roma reje' camas ye'yaloj tak niquiban orar, y camas ye'quibanala' repetir re mismo ch'abal, reje' niquinojij che xa roma quire' niquiban mare' re Dios can ye'ruc'axaj-pa. Jac'a yex tak niban orar man tiban quire'.
MAT 6:8 Man c'a quixoc ancha'l reje'. Roma re Irta' re c'o chila' chicaj can c'amaje-na tic'utuj cha, reja' can rutaman chic re andex nic'atzin chiva.
MAT 6:9 Tak yex niban orar, tibana' jun oración ancha'l re': Karta' Dios yatc'o chila' chicaj, can-ta conojel re vinak niquiya' ruk'ij re abe'.
MAT 6:10 Y xte'ka-yan-ta re k'ij tak ja rat re xcabano gobernar. Y xe-ta re najo' rat re nakaban vova' chuch'ulef, ancha'l niquiban re jec'o aviq'uin chila' chicaj.
MAT 6:11 Y taya' chuka' re kavay re nic'atzin chaka k'ij-k'ij.
MAT 6:12 Y can ancha'l nakacuy quimac re vinak re c'o etzelal niquiban chaka, quire-ta xtaban kaq'uin yoj, xtacuy-ta ronojel re man otz-ta re yojtajin chubanic chavach.
MAT 6:13 Y man taya' k'ij che re itzel nuban-ta chaka che yojtzak pa mac, can kojacola' chach. Xaxe chava rat nakac'utuj-va re', roma ja rat re yatc'o pa kave', c'o a-poder y c'o ak'ij chin nojel tiempo. Amén.
MAT 6:14 Vo xa yex nicuy quimac re vinak re c'o etzelal niquiban chiva, re Irta' re c'o chila' chicaj can xquixrucuy chuka' yex.
MAT 6:15 Y vo xa man nicuy-ta quimac re vinak re c'o etzelal niquiban chiva, chuka' re Irta' re c'o chila' chicaj man xtucuy-ta re imac re yixtajin chubanic chach.
MAT 6:16 Tak yex niban ayuno, man tiban ancha'l niquiban re vinak re xa ca'e' quipalaj, roma reje' can niquiban cha re quipalaj che ye'bison. Can jalatajnak re quitzubal, chin che can niquitz'at re vinak che reje' quitz'amon rubanic ayuno. Y can katzij nimbij chiva, che re quire' ye'bano, xaxe che niya' quik'ij coma re vinak, reje' can xquic'ul-yan c'a re rajal re quibanabal.
MAT 6:17 Jac'a tak yex niban ayuno, man tiban che can nik'alajin che man yixviynak-ta, xa can jabal ruch'ajic re ipalaj tibana', tiya' ba' ak'om pan ive' y jabal rujiquic tibana' cha re ive'.
MAT 6:18 Chin quire', man nik'alajin-ta chiquivach re vinak che man yixviynak-ta roma itz'amon rubanic ayuno. Xa can xe-ta c'a re Irta' re c'o chila' chicaj atamayon, roma reja' can c'o-apo iviq'uin. Reja' can nutz'at re man nitz'et-ta coma re vinak y reja' xtuya' rajal-ruq'uixel chiva. Re rajal-ruq'uixel re xtuya' chiva, can xtitz'et coma re vinak.
MAT 6:19 Man tirayij re biyomal re c'o vova' chach re ruch'ulef, roma re biyomal re c'o vova' xa nichocoper y chuka' xa nipuser, y chuka' jec'o elek'oma' re ye'lek'an richin.
MAT 6:20 Mare' can tirayij re biyomal re anche' man nichocoper-ta y chuka' man nipuser-ta. Re anche' manak elek'oma' ye'lek'an. Can jac'a re biyomal re c'o chila' chicaj tirayij.
MAT 6:21 Roma re ivánma can nic'ue' anche' c'o-va re ibiyomal, roma can jare' re nirayij.
MAT 6:22 Re anak'avach can ye'oc chava, ancha'l ndoc jun lámpara. Y vo xa re anak'avach je otz, can nojel a-cuerpo c'o pa sakil.
MAT 6:23 Pero vo xa re anak'avach man je otz-ta, ronojel re a-cuerpo c'o pa k'oko'm. Y quire' chuka' riq'uin re Sakil re ruyi'on re Dios pan avánma, vo xa nijalataj re Sakil re', can xtik'alajin c'a-pa che pa k'oko'm yatc'o-va, y re k'oko'm re' can xak.
MAT 6:24 Y man jun vinak nibano che je ca'e-ta ru-patrón, roma man nitiquir-ta nisamaj quiq'uin che je ca'e' al mismo tiempo. Roma vo xa nrajo' jun chique re je ca'e' ru-patrón, tiene que nutzelaj re jun chic. Y vo xa nunimaj rutzij re jun, man nitiquir-ta nuban quire' riq'uin re jun chic. Mare' manak modo che jun vinak re can ruyi'on ránma riq'uin re biyomal re nitiquir-ta nuban re nrajo' re Dios.
MAT 6:25 Yen nimbij chiva, che man quixel ch'o'j chucanoxic re ndoc chiva k'ij-k'ij, che anche' xte'vila-va-pa re andex nitaj y re nikum, y anche' xte'c'ama-va-pa itziak. Roma mana-ta re vay re c'o más rajkalen que chach re ic'aslen, y chuka' mana-ta re tziak re c'o más rajkalen que chach re i-cuerpo. Roma re Dios can nuya-va-pa re ivay chin c'o ic'aslen y re itziak chin nicusaj.
MAT 6:26 Titz'eta-na-pa' ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', reje' man ye'ticon-ta y manak cosecha niquilisaj juna-juna', y manak chuka' cachoch chin niquiyacala' qui-cosecha. Pero reje' ye'va', roma ja re Irta' re c'o chila' chicaj re nitzuku quichin. C'alapa' c'a yex che re Dios man-ta xtuya' ivay, roma yex c'o más ivajkalen que chiquivach re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik'. Xa mare' man tinojij más re andex ndoc chiva k'ij-k'ij.
MAT 6:27 Man jun chiva yex re nitiquir-ta nuban che niq'uiy ba' más rakan, astapa' can elinak ch'o'j chubanic quire'.
MAT 6:28 ¿Y anchique roma tak can yixe'linak ch'o'j chin nivel itziak? Re Dios nuya' itziak. Xaxe titz'eta' re cotz'e'j quibini'an lirio, re jec'o pa tak k'os. Titz'eta' tak ye'q'uiy. Reje' man ye'samaj-ta, y man ye'quimon-ta chin niquiban quitziak.
MAT 6:29 Y c'o jun Rey xuban gobernar pan Israel jun bey can xubini'aj Salomón. Reja' camas rubiyomal y rion tziak re camas je caro re xe'rucusaj, pero man jun bey xucusaj-ta jun rutziak ancha'l jun cotz'e'j.
MAT 6:30 Roma re Dios ja re cotz'e'j jare' re quitziak nuya' chique re k'ayis re jec'o pak'os. Y astapa' re k'ayis man can-ta niyaloj, roma jun tiempo-oc re jabal nitzu'un, y tak nichakij-ka nich'akex pa k'ak', pero man riq'uin re' re Dios can nuvak-va jabal, y vo xa re Dios nuvak jabal re k'ayis, c'alapa' yex che man-ta xtuya' itziak, astapa' yex man can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, pero reja' can nuya-va itziak.
MAT 6:31 Mare' yex man quixel ch'o'j chucanoxic re ivay, re nikum y re itziak.
MAT 6:32 Re vinak re can je'elinak ch'o'j chucanoxic quivay, re niquikum y re quitziak, ja re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Jac'a yex c'o re Irta' chila' chicaj y can rutaman chic che jare' re nic'atzin chiva.
MAT 6:33 Mare' re ruc'amon che niban yex ja che tinimaj rutzij re Dios y can titija' ik'ij che nic'uaj jun c'aslen choj chach, can ancha'l re nrajo' reja'. Y vo xa xtiban quire', re Dios xtuya' jun ic'aslen jabal y xtuya' chuka' re nic'atzin chiva.
MAT 6:34 Yex man quixel ch'o'j chunojexic re andex che problemas re xque'ruc'am-pa re k'ij chua'k. Yex xaxe re nitz'at jare' tinojij, roma ronojel k'ij can c'o-va cosas re ye'quic'am-pa, y man nic'atzin-ta che ninojij-yan-apo re xque'ruc'am-pa re k'ij chua'k, roma vo xa quire' niban xa can xtak'ax rue' re problemas re numol-ri' chivij.
MAT 7:1 Man tiban che ye'tzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij, chin che re Dios man xtuban-ta quire' chiva yex.
MAT 7:2 Roma vo xa xtiban che ye'tzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij, can quire' chuka' xtuban re Dios chiva yex. Can ancha'l rubanic niban yex chique re vinak, can quire' chuka' rubanic xtiban chiva yex.
MAT 7:3 ¿Y rat anchique roma cha'nin natz'at re ch'et k'ayis c'o pa rach jun vinak y man nana-ta-ka-avi' che xa más nem re che' c'o pan avach rat? Re ejemplo re' ndel che tzij che man takabij che la jun vinak la' camas rumac, y jac'a re kamac yoj can nakaban che más ba-oc.
MAT 7:4 Y chuka' man tabij cha jun vinak: Taya' k'ij chua chin ninlisaj-a re ch'et k'ayis k'atarnak pan avach, y man nana-ta-ka-avi' rat che xa más nem re che' k'atarnak pan avach. Re ejemplo re' ndel che tzij che man tabij cha jun vinak che man chic camacun, tak rat xa c'a yamacun. Man naya-ta-ka pa cuenta re amac. Xa ca'e' apalaj. Nabey tachojmersaj re ac'aslen rat, c'are' otz nato' y nabij cha jun chic vinak che tuchojmersaj re ruc'aslen.
MAT 7:6 Re ruch'abal re Dios y ronojel re camas quijkalen, ancha'l re aboj nibex perlas chique, man tiya' chique re vinak re niquiban ancha'l niquiban re tz'e' y re ak. Roma re chicop re', astapa' camas rajkalen re nuya' jun vinak chique, reje' xa niquixak'ela' rue' y hasta c'o bey ye'yacataj chij re xyi'o-apo chique chin che niquijixc'aj che eyaj.
MAT 7:7 Can tic'utuj re nic'atzin y re Dios xtuya-pa chiva. Ticanoj re nijo' y xtivel. Ticocaj-apo re ruchi-jay y xte'jak chivach.
MAT 7:8 Mare' vo xa can riq'uin ronojel ivánma nic'utuj cha re Dios, reja' can xtuya-va-pa chiva re nic'utuj cha. Vo xa yex can nicanoj, can xtivel-va. Y vo xa yex xticocaj-apo re ruchi-jay, can xtijak-va-pa chivach.
MAT 7:9 Y man jun tata'aj nibano cha jun rajc'ual che tak re ac'ual nuc'utuj jun vay cha, reja' xa jun aboj nuya' pa ruk'a'.
MAT 7:10 Chuka' man jun bey nuya' jun cumatz pa ruk'a', tak re ac'ual xa jun car nuc'utuj cha.
MAT 7:11 Yex astapa' itzel ina'oj, pero chique re ivajc'ual man jun bey quire' niban. Roma yex ja re otz tak cosas re niya' chique. C'alapa' re Irta' Dios re c'o chila' chicaj, che man-ta nuya-pa re nic'utuj cha. Y ronojel re nuya-pa reja', can je otz-va.
MAT 7:12 Yex can otz ina'oj tibana' quiq'uin re vinak, roma yex man nika-ta chivach che re vinak itzel quina'oj niquiban iviq'uin. Quire' nubij re tz'iban chupan re ley chin re Moisés, y quire' chuka' nubij re quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
MAT 7:13 Chupan re puerta camas co'ol-oc rach, chire' quixoc-va. Roma re bey y re puerta re camas nem quivach, can ye'k'alajin che jare' re bey chin re itzel c'aslen, y jare' re nic'amo-pa re camic chin jumul, y camas je q'uiy vinak re ye'oc chire'.
MAT 7:14 Pero re bey y re puerta re camas co'ol-oc quivach, ja bey re' re nic'amo-pa c'aslen, y man je q'uiy-ta re ye'vilo richin.
MAT 7:15 Mare' nic'atzin che nichajij-ivi' chiquivach re ye'bin che reje' can niquisekresaj re nibex chique roma re Dios y xa man katzij-ta re niquibij. Roma tak c'aja-oc ye'bapon iviq'uin, can jabal re c'aslen re niquic'ut, can ancha'l re ch'utak ovejas, roma ch'utak chicop re' camas je manso, y can man jun cosa re man otz-ta nitz'et chiquij. Jac'a tak ne'el-pa re etzelal re c'o pa tak cánma, xa can je ancha'l chic re chicop nibex utif chique, roma re chicop re' can ye'c'uxun, y ja quire' niquiban chique re anchok quiq'uin ye'bapon-va-apo roma can ye'quiq'uis.
MAT 7:16 Can xtitamaj-va quivach, can ancha'l tak nitamaj rach jun che', roma tak natamaj rach jun che' xa riq'uin natz'at re rach nuya'. Y ja quire' chuka' tak nivachin jun k'ayis re camas ruq'uixal, re k'ayis re' man nuya-ta uva ni xe-ta higo.
MAT 7:17 Y chuka' itaman che jun utzulaj che' otz rach nuya', jac'a re man utzulaj che-ta, man otz-ta rach ye'ruya'.
MAT 7:18 Man jun utzulaj che' xtuya-ta rach man otz-ta, y chuka' man jun che' re man otz-ta, xtuya-ta rach otz.
MAT 7:19 Y nojel che' re manak otz quivach niquiya', ye'choy y c'are' ninim quik'ak'al.
MAT 7:20 Mare' can xtitamaj quivach re vinak ye'bapon iviq'uin, xaxe titz'eta' andex rubanic re quic'aslen.
MAT 7:21 Camas je q'uiy vinak re ye'bin ¡Ajaf! ¡Ajaf! chua, pero man conojel-ta chique reje' xque'oc pa ruk'a' re Dios. Roma re xque'oc pa ruk'a' re Dios xaxe re can riq'uin ronojel cánma niquiban re nurayij re Nata' Dios.
MAT 7:22 Y chupan re k'ij tak yen xtimban juzgar pa quive' re vinak, camas je q'uiy re xque'bin chua: ¡Ajaf! ¡Ajaf! xque'cha', yoj pan abe' rat xkatzijoj-va re ruch'abal re Dios, y jec'o je q'uiy vinak re c'o itzel tak espíritu quiq'uin pan abe' rat xe'kalisaj-va y pan abe' chuka' rat xe'kabanala' q'uiy milagros, xque'cha'.
MAT 7:23 Jare' tak yen xtimbij chique: Yen cama-va ntaman-ta ivach, mare' can man ruc'amon-ta che yixc'ue' viq'uin, roma yex xa yix banoy-etzelal, xquincha' chique.
MAT 7:24 Y xabanchique vinak re nuc'axaj re nuch'abal y nuban re nimbij cha, can junan riq'uin re jun ache re can jabal xunojij tak xupoba' jun rachoch, nabey xuban-ka re jul chin re cimiento, y anche' xbo'rvila-va-ka re aboj chire' xuya-va-ka re ru-cimiento re jay re'.
MAT 7:25 Y tak c'achojnak chic re jay, xpa job y re rakan tak ya' xe'beq'uiy-pa y xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chij re jun jay re', y re jay re' man xtzak-ta roma pa rue' aboj xuban-va-ka.
MAT 7:26 Pero re vinak re nuc'axaj re nuch'abal y man nuban-ta re nimbij cha, junan riq'uin re jun ache nacanic re xupoba' jun rachoch, y manak ru-cimiento xuban, xaxe tal choj xutz'uyuba-ka pa rue' ulef.
MAT 7:27 Y tak xpa job, xe'beq'uiy-pa re rakan tak ya' y xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chij re jun jay re', re jay xtzak y xq'uis.
MAT 7:28 Y tak re Jesús xtane' che tzij, re vinak xsatz quic'o'x y can anchique-la xquina' tak xquic'axaj re enseñanza re nuc'ut re Jesús.
MAT 7:29 Roma re Jesús tak nuc'ut re ruch'abal re Dios, can ancha'l jun re c'o autoridad pa ruk'a', y man ancha'l-ta-oc re niquic'ut re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas.
MAT 8:1 Y tak re Jesús xka-yam-pa pa rue' re loma, re vinak re je'binak chij camas je q'uiy.
MAT 8:2 Y c'o jun ache xapon riq'uin re Jesús, y re ache re' niyavaj y ja re yabil rubini'an lepra c'o chij, reja' xbexuque' chach y xubij cha: Ajaf, yen ntaman che rat yatiquir yinac'achojsaj cha re nuyabil, pero man ntaman-ta andex nanojij pa nue'.
MAT 8:3 Y re Jesús can jare' xutz'am-apo re ache niyavaj y xubij cha: Ninjo' che yac'achoj. Tiq'uis-a re yabil re' chavij. Y can xe xubij quire' re Jesús, can jare' xq'uis-a re lepra chij re ache.
MAT 8:4 C'are' re Jesús xubij cha re ache re', che man tatzijoj chique re vinak che xac'achoj, vocame choj cabiyin pa rachoch re Dios chin ta'c'utu-avi' chach re sacerdote, y can taya' re ofrenda re nubij re rutz'iban can re Moisés, y re rutz'iban can re Moisés nubij re nic'atzin re naya' cha re Dios. Chin quire' niquitamaj che yat ch'ajch'oj chic, xcho'x-a.
MAT 8:5 Y tak re Jesús c'o chic pa tenemit Capernaum, c'o jun ache xapon riq'uin. Y re ache re' jun capitán y xuc'utuj jun utzil cha.
MAT 8:6 Y re capitán ja quire' xubij: Ajaf, c'o jun nusamajel niyavaj, siquirnak ru-cuerpo, y camas banayon roma can rukasan chuch'at y can nuquimisaj ruk'axon re yabil ruc'alvachin. Reja' pa vachoch c'o-va.
MAT 8:7 C'are' re Jesús xubij cha re capitán: Jo' y xtinc'achojsaj re ache niyavaj.
MAT 8:8 Y xpa re capitán xubij cha re Jesús: Ajaf, yen xa yin jun ache aj-mac y mare' can man ruc'amon-ta che rat yatoc pa vachoch. Xaxe tabij che nic'achoj y xtic'achoj re nusamajel.
MAT 8:9 Yen can ntaman-va che quire' xtibanataj, roma ancha'l nbanon yen can c'o jun re nibano mandar pa nue'. Y chuka' jec'o soldados je'yi'on pa nuk'a' chin nimban mandar pa quive'. Tak nimban mandar pa rue' jun soldado re jec'o pa nuk'a' che tiba, can nibo-va, y tak nimban chic mandar pa rue' jun chique re soldados re jec'o pa nuk'a' che tipa, can nipo-va. Y tak nimban mandar pa rue' re nu-mozo che tubana' jun cosa, can nuban-va, ja nojel re' xubij re capitán cha re Jesús.
MAT 8:10 Y tak xuc'axaj quire' re Jesús, can anchique-la xuna' y xubij chique re je'tzakatal chij: Can katzij nimbij chiva che re jun ache re', can katzij rubanon confiar-ri' viq'uin. Y man jun chique re nuvinak israelita re nvilon re can rubanon-ta confiar-ri' viq'uin, ancha'l re jun ache re'.
MAT 8:11 Y yen nimbij chiva che camas je q'uiy vinak xque'pa pan oriente y quire' chuka' xtiquiban re xque'pa pan occidente, y re vinak re' can quibanon confiar-qui' viq'uin. Reje' xque'tz'uye' riq'uin re Abraham, re Isaac, re Jacob y re nic'aj chic re can jec'o chic pa ruk'a' re Dios.
MAT 8:12 Jac'a re vinak re can banon chique che xque'oc pa ruk'a' re Dios, xa man chic xque'oc-ta, xa xque'lisas can y xque'ch'akex chupan re lugar camas k'oko'm, roma can man xquiban-ta confiar-qui' viq'uin. Y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chiquivach y xtiquikach'ach'ej rocay roma xe'lisas can.
MAT 8:13 C'are' re Jesús xubij-a cha re capitán: Catzolaj cha'vachoch. Roma xanimaj che yen yintiquir ninc'achojsaj re asamajel, can xtibanataj re xarayij, xcha-a cha. Y can jare' xc'achoj re ru-mozo re capitán cha re ruyabil.
MAT 8:14 Y tak re Jesús xapon pa rachoch re ru-discípulo rubini'an Pedro, xutz'at che re rujete' kejnak chuch'at roma jun namalaj c'atan tz'amayon richin.
MAT 8:15 Xpa reja' xutz'am chuk'a' re ixok y can jare' xc'achoj-a. Re ixok re' xbeyacataj-pa y xutz'am ruyi'ic quivay re Jesús y re je'binak chij.
MAT 8:16 Y tak xk'ok'a-ka chupan re k'ij re', camas je q'uiy vinak re xe'c'uax-apo chach re Jesús re c'o itzel tak espíritu quiq'uin, chin che re Jesús ye'rulisaj-ta-a re itzel tak espíritu re c'o quiq'uin. Y reja' xubij chique re itzel tak espíritu che que'el-a, y can xe'ruc'achojsaj-a chuka' conojel re ye'yavaj.
MAT 8:17 Chin quire' can nibanataj re rubin can re Isaías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re Isaías ja quire' rubin can chij re Jesús: Konojel xe'rulisaj-a re kayabilal, y ja reja' re xc'uan ronojel kak'axomal. Quire' rubin can re Isaías.
MAT 8:18 Y tak re Jesús xutz'at che camas je q'uiy vinak niquimol-apo-qui' chiquij, jare' tak reja' xubij chique re ru-discípulos che tiquic'ama-pa jun canoa roma can nic'atzin che yojba c'a juc'an-apo ruchi-ya'.
MAT 8:19 Y c'o c'a jun ache re atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas re xapon-apo riq'uin re Jesús y xubij cha: Rat can yat jun Maestro, y yen ninjo' yatintzekelbej xabanche' xcabo-va.
MAT 8:20 Xpa re Jesús xubij cha re ache re': Re utif can c'o quijul anche' ye'c'ue-va, y quire' chuka' re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', can c'o chuka' quisoc. Jac'a yen re xinalax chi'icojol, manak anche' yinc'ue-va.
MAT 8:21 Can ja chuka' re' tak jun chic re can tzekelbey-va chin re Jesús, xubij-apo cha: Ajaf, yen ninjo' yimba chavij. Pero nabey taya' k'ij chua che c'a timuku-na-a re nata', c'are' xquimba chic chavij.
MAT 8:22 Pero re Jesús xubij cha re ache re': Rat catzake' chuij, re vinak ye'com que'muk coma re vinak re can je quiminak chupan re quimac.
MAT 8:23 Re Jesús xoc-a pa jun canoa, y can je'binak chuka' re ru-discípulos chij.
MAT 8:24 Y chak c'ata' xpa jun cak'ik' re camas ruchuk'a' y nuban cha re ya' che camas nisilon y can nubolk'otela-ri' y camas naj niba chicaj. Y can nuban che re canoa che niba chuxe' ya'. Y re Jesús nivar chupan re canoa.
MAT 8:25 Y c'are' re discípulos xquic'asoj re Jesús y xquibij cha: ¡Ajaf! ¡Ajaf! kojato'. Vocame yojcom, xe'cha' cha.
MAT 8:26 Xpa re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Can man ibanon-ta confiar-ivi' viq'uin, ¿anchique roma tak camas ixibin-ivi'? Y c'are' xbeyacataj-pa y xubij, che tiq'uis-a re cak'ik' y titane-ka re nubolk'otela-ri' re ya'. Y quire' xbanataj. Re cak'ik' xq'uis-a y chuka' re ya' xtane-ka.
MAT 8:27 Y re discípulos xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xuban re Jesús y niquibila' chiquivach: ¿Anchique como che ache re'? Roma re cak'ik' y re ya' can niquinimaj chuka' rutzij.
MAT 8:28 Y tak re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon-yan-apo c'a juc'an chic re ruchi-ya', re anche' c'o-va re jun lugar rubini'an Gadara, jec'o je ca'e' achi'a' xe'bapon riq'uin re Jesús. Re je ca'e' achi'a' re' c'o itzel tak espíritu quiq'uin y ja re camposanto chin re lugar re' re aconak cachoch. Man jun vinak nitiquir quiq'uin roma camas quichuk'a' y mare' man chic jun vinak nak'ax chupan re bey re'.
MAT 8:29 Re je ca'e' achi'a' re', re c'o itzel tak espíritu quiq'uin, can cof xe'ch'o-apo cha re Jesús, y xquibij: Rat Jesús re Ruc'ajol re Dios, ¿anchique roma tak yojanak? ¿Anchique roma can yojach'ujersaj-yan, tak xa c'amaje-na tapon re tiempo? xe'cha'.
MAT 8:30 Y nakaj-apo ba', camas je q'uiy ak ye'va'.
MAT 8:31 Y re itzel tak espíritu re jec'o quiq'uin re je ca'e' achi'a' re' xquic'utuj utzil cha re Jesús. Y xquibij cha: Vo xa yojalisaj-a vova' quiq'uin re achi'a' re', taya' k'ij chaka chin che yoje'oc chiquipan la ak jec'o chila', xe'cha'.
MAT 8:32 Y re Jesús xubij chique: Otz quixbiyin, xcha' chique. Y re itzel tak espíritu can jare' xe'el-a quiq'uin re je ca'e' achi'a' re' y xe'be'oc chiquipan re ak. Y conojel re ak re' xquitz'am anin chach peña y c'a pa ya' xe'beka-va. Y conojel re ak re' xe'jik' y xe'com pa ya'.
MAT 8:33 Y re ye'chajin quichin re ak xe xquitz'at can quire', xe'numaj y xe'ba pa tenemit, chin xbequiya' rutzijol re andex xquic'alvachij re ak y xbequibij chuka' re xbanataj quiq'uin re je ca'e' achi'a' re c'o itzel tak espíritu quiq'uin.
MAT 8:34 Y tak xquic'axaj re vinak re xbebex chique, xa can bama conojel re jec'o chupan re tenemit re' xe'pa chutz'etic re Jesús, y chuka' chin xquic'utuj utzil cha re Jesús che tel-a chire' chupan re qui-lugar, roma reje' man niquijo-ta che nic'ue-ka chire' quiq'uin.
MAT 9:1 C'are' re Jesús y re can je'tzakatal-va chij, xquiya' can re lugar re'. Xe'oc-a pa canoa y xe'ba c'a juc'an chic-apo re ruchi-ya'. Y re Jesús can xapon chupan re tenemit re anche' can tic'ue-va.
MAT 9:2 Y tak reja' c'o chic pa tenemit, xquic'uaj-apo jun ache siquirnak ru-cuerpo chach re Jesús, re ache re' quiliban-a chach jun camilla. Y tak re Jesús xe'rutz'at che can riq'uin ronojel cánma xe'bapon c'a riq'uin-apo, xpa re Jesús xubij cha re ache siquirnak ru-cuerpo: Vajc'ual, tiqui'cot re avánma roma re amac xe'cuyutaj.
MAT 9:3 Y jare' tak jec'o nic'aj chique re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas re jec'o-apo chire', xquibij-ka pa tak cánma chij re Jesús: Re' jun itzel ache. Can nuban che ja reja' re Dios, roma nubij che can nucuy mac.
MAT 9:4 Pero re Jesús can rutaman re niquinojij pa tak cánma re achi'a' re', mare' reja' xubij chique: ¿Anchique roma xa ja re itzel tak nojebal xinojij cha'nin?
MAT 9:5 Roma vo xa yen yintiquir nimban cha re jun ache re' re siquirnak ru-cuerpo, chin che nibiyin-a y niba, can yintiquir chuka' nimbij cha che nincuy rumac.
MAT 9:6 Y vocame, chin che yex nitamaj che yen re xinalax chi'icojol can c'o poder pa nuk'a' chin che nincuy mac, titz'eta' c'a, xcha' chique. Y jare' tak re Jesús xubij cha re ache siquirnak ru-cuerpo: Chava rat nimbij-va: Cayacataj, y tac'uaj-a la a-camilla y cabiyin cha'vachoch.
MAT 9:7 Y can jare' tak re ache siquirnak ru-cuerpo xyacataj-a y xba charachoch.
MAT 9:8 Re vinak re quimalon-apo-qui' chire', tak xquitz'at che re ache siquirnak xpa'e-a, xsatz quic'o'x, roma man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj. Y re vinak re' xquiya' ruk'ij re Dios, re ya'yom-pa re namalaj poder re' chiquicojol re vinak.
MAT 9:9 Y tak xk'ax re Jesús re anche' nimban-va cobrar re impuestos, re Jesús xinrutz'at yen re Mateo che yintz'uyul chach jun ch'acat, y ja chua yen re nitoj-va can re impuestos. Y re Jesús xubij chua: Jo' chuij. Y can xe xinc'axaj quire' can ja xineyacataj-pa y can xintzekelbej re Jesús.
MAT 9:10 Y tak re Jesús tz'uyul chic chach mesa chire' pa jay, je q'uiy chique re molay tak impuestos y chuka' re vinak re nibex aj-maqui' chique, xe'tz'uye-apo chach mesa riq'uin re Jesús y re ru-discípulos.
MAT 9:11 Y re achi'a' fariseos re xe'tz'eto re', xquibij chique re ru-discípulos re Jesús: ¿Anchique roma re Jesús re i-Maestro niva' quiq'uin re molay tak impuestos y quiq'uin chuka' la aj-maqui'? xe'cha'.
MAT 9:12 Tak re Jesús xuc'axaj-pa re tzij re niquibila' re achi'a' fariseos, reja' xubij chique: Jun doctor mana-ta re je otz ye'ruk'omaj. Reja' ja re ye'yavaj jare' re ye'ruk'omaj.
MAT 9:13 Yen man ximpa-ta chiquicanoxic vinak re choj quic'aslen. Yen ximpa chiquicanoxic re c'o quimac, re nic'atzin che nijalataj quic'aslen chach re Dios. Y yex man chak xaxe tal choj quire' titorola-pa re itzij nabey, xa quixbiyin chutz'etic y chutamaxic re andex ne'c'ulun-va che tzij re nubij re Dios: Re más nika chinoch yen ja-ta che yex nijoyovaj quivach re vinak, que chach ye'sujula' chicop je'quimisan chinoch.
MAT 9:14 Y re ye'tzekelben chin re Juan Bautista xe'beka riq'uin re Jesús, xquibij cha: Yoj can kacha'on k'ij chin nakaban ayuno. Y quire' chuka' niquiban re fariseos. ¿Y anchique roma tak re a-discípulos rat man quire-ta niquiban?
MAT 9:15 Xpa re Jesús xubij chique: Re je'banon invitar pa jun c'ulubic siempre ye'va', roma re ala' xc'ule' c'o quiq'uin, y quire' chuka' niquiban re nu-discípulos, reje' ye'qui'cot roma yinc'o quiq'uin, pero xtapon re k'ij tak re ala' re' xtilisas-a chiquicojol, y c'ajare' tak xtiquiban ayuno.
MAT 9:16 Y chuka' man jun vinak nicusan jun c'ojobal c'ac'a chin nuc'ajoj jun tziak re tzia'k chic. Roma jun c'ojobal c'ac'a man otz-ta nuban riq'uin re tziak re tzia'k chic, roma nuc'ol-ri', y mare' re tziak re tzia'k chic xa más niretzetaj-ka.
MAT 9:17 Y quire' chuka' man jun vinak niyi'o vino c'ac'a chupan jun tz'um tzia'k chic chin nuyac-apo. Roma re tz'um tzia'k chic man chic nuyuk-ta-ri', mare' vo xa niyac vino chupan re tz'um re' nurokch'ij-ri' y nitix-a re vino c'o chupan. Y re tz'um re' manak chic ndoc-va. Pero chupan jun c'ac'a tz'um, otz niyac c'ac'a vino chupan, roma re tz'um re' nuyuk-ri' y man nurokch'ij-ta-ri'. Ja quire' nubij re ejemplo re xubij re Jesús chique.
MAT 9:18 Y tak re Jesús c'a ntajin chutzijosic ronojel re' chiquivach re vinak, c'o jun ache camas ruk'ij xapon riq'uin y xbexuque' chach y c'are' xubij cha: Re numi'al can c'aja-oc nicom-ka, tabana' utzil natz'eta-ta ba' chin che na'ya' ak'a' pa rue' che nuna' chic rach, xcha' re ache cha re Jesús.
MAT 9:19 Xpa re Jesús xyacataj-a je ruchibil re ru-discípulos xe'ba chij re ache.
MAT 9:20 Y c'o c'a jun ixok niyavaj. Re ixok re' doce juna' tuc'alvachij-va jun yabil, y re yabil re rubanon re ixok re' ja re nibiyin ruq'uiq'uel. Xpa re ixok re' xjelon-apo chij can re Jesús, y xtiquir xbo'rtz'ama' can ba' ruchi-rutziak.
MAT 9:21 Roma re ixok re' can rubim-pa pa ránma che xa riq'uin xquintiquir xte'ntz'ama' can ba' ruchi-rutziak re Jesús, can yinc'achoj.
MAT 9:22 Pero re Jesús cha'nin xunabej mare' xtzu'un can chij. Y tak xutz'at anchique xtz'amo ruchi-rutziak, c'are' xubij cha re ixok re': Numi'al, xac'achoj, roma xaban confiar-avi' viq'uin. Vocame man chic cabison, xcha' cha re ixok. Y can jare' xc'achoj re ixok cha re ruyabil ruc'alvachin.
MAT 9:23 Y tak xoc-apo re Jesús pa rachoch re ache camas ruk'ij, re Jesús xutz'at che re vinak can je'elinak ch'o'j y chuka' jec'o chic re musiqueros chin ne'muk can re xtan.
MAT 9:24 Xpa reja' xubij chique re vinak: Tibana' utzil quixel-a ba' y kojc'ue-na can kayon, roma re xtan xa man quiminak-ta, reja' xa nivar, xcha' chique. Pero reje' xa xe'tze'en chij re Jesús, roma quitaman che quiminak chic re xtan.
MAT 9:25 Y tak je'elinak chic-a re vinak, re Jesús xoc-apo chupan re cuarto re anche' c'o-va re xtan quiminak. C'are' re Jesús xutz'am ruk'a' re xtan, y re xtan can xc'astaj chic-pa.
MAT 9:26 Y re xbanataj chire', can xba rutzijol pa tak tenemit re jec'o chupan re lugar re'.
MAT 9:27 Y tak re Jesús elinak chic-a chire', jec'o je ca'e' moyi' can je'tzakatal chij y cof ye'ch'o y niquibij cha: ¡Tajoyovaj kavach y kojato', rat re yat rey-rumam can re Rey David! ye'cha'.
MAT 9:28 Tak re Jesús xapon pa jay, re je ca'e' moyi' can xe'bapon chuka' riq'uin. Y re Jesús xuc'utuj chique: ¿Y yex can ninimaj che yen yintiquir nimban chiva che yixtiquir yixtzu'un? Y re moyi' xquibij: Ja', Ajaf. Nakanimaj che quire' nibanataj.
MAT 9:29 Xpa re Jesús xutz'am re quinak'avach che je ca'e' y xubij chique: Roma yex ninimaj che yen yintiquir yixinc'achojsaj, can tibanataj re nirayij.
MAT 9:30 Y jare' tak reje' xquina' che re quinak'avach can xjakataj, y xe'tzu'un. Pero re Jesús camas xuchalabej-a chique: Can tic'axaj-a jabal re xtimbij-a chiva, che re xbanataj iviq'uin, can man-ta jun vinak xtic'axan.
MAT 9:31 Pero tak reje' je'elinak chic-a chire' riq'uin re Jesús, xa xquitz'am rutzijosic chupan ronojel re lugar re', re xuban re Jesús quiq'uin.
MAT 9:32 Y tak xe'el-pa re je ca'e' achi'a' re je moyi' rubanon can, jare' tak jec'o chic nic'aj vinak xe'oc can riq'uin re Jesús, y re vinak re' quic'uan-apo jun ache re can mem rubanon pa ruk'a' jun itzel espíritu.
MAT 9:33 Y re Jesús can xulisaj-a re itzel espíritu riq'uin re ache. Re ache can jare' xch'o chic jun bey. Y re vinak re xe'tz'eto re xbanataj xsatz quic'o'x y xquibij: Man jun bey katz'eton che quire-ta banatajnak vova' pa nación Israel, ye'cha' c'a chiquivach.
MAT 9:34 Pero re achi'a' fariseos niquibij che re Jesús xa ja re quijoval re itzel tak espíritu re c'o riq'uin, mare' tak nitiquir ye'rulisaj-a re itzel tak espíritu, ye'cha'.
MAT 9:35 Re Jesús ronojel tenemit y aldea nibiyaj-va, ye'rutijoj re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios, pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y chuka' nutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, re nibex evangelio cha. Y can ronojel rach yabil y k'axomal quic'uan re vinak ye'ruc'achojsaj.
MAT 9:36 Y tak xe'rutz'at che je q'uiy vinak, reja' camas xujoyovaj quivach, roma can quion-oc jec'o y quiquiran-qui', can ancha'l niquiban re ovejas tak man jun nichajin quichin.
MAT 9:37 Jare' tak re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Can katzij-va che re samaj chin nitzijos re ruch'abal re Dios, camas nem, jac'a re samajela' man je q'uiy-ta.
MAT 9:38 Mare' tic'utuj cha re Rajaf re samaj, che que'rutaka-pa más samajela' chiquicojol re vinak re nic'atzin che niquic'axaj re ruch'abal.
MAT 10:1 Y re Jesús xojrayoj che yoj doce re yoj ru-discípulos, y xuya' poder chaka chin che yojtiquir ye'kalisaj re itzel tak espíritu, y chin chuka' che yojtiquir ye'kac'achojsaj xabanchique rach yabil y k'axomal re ndoc chique re vinak.
MAT 10:2 Y ja quire' re kabe' cada jun chaka yoj re yoj doce discípulos re yojtak chubanic re samaj, y re nabey be'aj ja chin re Simón re nibex chuka' Pedro cha, re Andrés re ruch'alal re Simón Pedro, y re Jacobo y re Juan re je ca'e' ruc'ajol jun ache rubini'an Zebedeo,
MAT 10:3 re Felipe, re Bartolomé, re Tomás, y yen Mateo re molay-impuestos, y re Jacobo ruc'ajol jun ache rubini'an Alfeo, re Lebeo re nibex chuka' Tadeo cha,
MAT 10:4 y re jun Simón re c'o quiq'uin re achi'a' re je richin re jun partido nibex cananista chique, y re Judas Iscariote re xjacho chin re Jesús.
MAT 10:5 Y ja yoj doce achi'a' re' re xojrutak-a re Jesús chutzijosic re ruch'abal re Dios, xojrupaxabaj-a, y ja quire' re xubila-a chaka: Man quixba quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta. Y chuka' man quixoc-apo pa tak tenemit re jec'o chire' pa Samaria.
MAT 10:6 Xa ja quiq'uin re kavinak israelitas re je'satzanak pa quimac quixoc-va-apo. Roma reje' can ancha'l niquiban re ovejas je'satzanak quire' quibanon.
MAT 10:7 Y mare' yex can te'itzijoj re ruch'abal re Dios y tibij chique, che nakaj chic c'o-va re k'ij chin che yixoc pa ruk'a' re Dios.
MAT 10:8 Que'ic'achojsaj re ye'yavaj. Re vinak re c'o yabil rubini'an lepra chiquij, can tibana' chique che can nich'ojch'ojer re qui-cuerpo. Que'ic'asoj re je quiminak chic. Can que'lisaj chuka' re itzel tak espíritu. Y tak yex niban ronojel re utzil re', man tibij chique che can tiquitojo' chiva roma re utzil xiban chique, roma can tiya' pa cuenta che ronojel re poder re', xa sipan chiva.
MAT 10:9 Man tinimila-a mero pa tak ximibal-ipan. Can man jun rach mero tic'uaj-a. Man tic'uaj-a mero re banon cha re jun ch'ich' re nibex cobre cha, man tic'uaj-a chuka' re banon cha sakapuak, y ni xe-ta re banon cha k'anapuak.
MAT 10:10 Y man tic'uaj-a chuka' iya'l. Man tic'uaj-a chuka' jun chic itziak, xa can xe re c'o chivij. Chuka' man tic'uaj-a jun chic c'ulaj ixajab, y chuka' man tic'uaj-a ich'ama'y. Can man jun re ximbij-yan-ka tic'uaj-a. Roma re samajel xabanchique lugar napon-va, can ruc'amon che nuc'ul re nic'atzin cha.
MAT 10:11 Y tak yixapon pa jun tenemit o pa jun aldea, re niban nabey ja che ticanoj jun vinak re c'o i-confianza riq'uin chin che yixapon pa rachoch. Y can chire' quixc'ue-va-ka, y c'aja tak yixel-a chupan re tenemit re', c'ajare' otz niya' can re jay re anche' xixc'ue-va.
MAT 10:12 Y tak yixoc-apo pa jay re anche' nic'utuj-va i-posada, can tiya' ruxnokil-quivach re je rajaf re jay.
MAT 10:13 Y tibij chique: Can ja-ta re paz re pitinak riq'uin re Dios re nic'ue' pa tak ivánma. Y vo xa can ruc'amon-va che yex yixc'ue' chire' pa cachoch, re cánma re vinak re' can xtuna' re paz re pitinak riq'uin re Dios, y vo xa man ruc'amon-ta che yex yixc'ue' quiq'uin pa tak cachoch, re cánma re vinak re' can man xtuna-ta re paz re pitinak riq'uin re Dios.
MAT 10:14 Y vo xa man otz-ta yixquic'ul, y can man niquijo-ta niquic'axaj chuka' re ruch'abal re Dios re nitzijoj yex chique, can quixel-pa quiq'uin chire' pa cachoch o sea pa quitenemit. Y titavaj can re pokolaj c'o pa tak ivakan chiquivach re vinak, chin tiquitamaj che man otz-ta re xquiban chiva.
MAT 10:15 Roma yen can katzij nimbij chiva, che chupan re k'ij tak xtibanataj re juicio, re castigo re xtika pa quive' re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma y Gomorra man can-ta xtak'ax rue', que chach re xtika pa quive' re vinak chin re tenemit re man otz-ta ic'ulic xtiquiban.
MAT 10:16 Vocame yixintak-a, y yex itaman che xa ancha'l ch'utak ovejas re yixe'ka chiquicojol re vinak re je ancha'l utif. Pero can tibana' ancha'l nuban re cumatz, roma reja' can cha'nin nuna' tak c'o jun pitinak. Y can tibana' chuka' ancha'l nuban jun paloma, roma reja' can man jun etzelal c'o riq'uin.
MAT 10:17 Can tichajij-i'vi', chin che man xe tal choj quire' ne'iliba-ivi' pa quik'a' re vinak re ye'tzelan ivichin. Roma reje' can xquixquijach pa quik'a' re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, y chuka' re vinak re' xtiquiban chiva che yixch'ay chire' pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha.
MAT 10:18 Y xquixquic'uaj chuka' chiquivach re achi'a' re ye'bano gobernar, y chuka' xquixc'uax chiquivach reyes y chiquivach chuka' re nic'aj chic ye'bano juzgar chach re ruch'ulef. Y xa nutzij yen tak quire' xtiban chiva, pero can xquixtiquir xquinitzijoj chiquivach reje' y chiquivach chuka' re vinak man je israelitas-ta.
MAT 10:19 Pero tak re vinak xquixquijach pa quik'a' re autoridades, man timay re andex che tzij re xtibij chique y re andex xtiban tak xquixch'o chiquivach. Roma chupan re hora re', re Dios xtuya' ch'abal chiva y can xtuc'ut chivach andex xtiban tak xquixch'o.
MAT 10:20 Roma ja re Espíritu Santo chin re Dios re xtibano chiva re andex che tzij nibij. Mana-ta c'a yex re xquixch'o, xa can ja re Espíritu chin re Irta' Dios.
MAT 10:21 Y can xtibanataj, vo xa jec'o je ca'e' achi'a' quich'alal-qui', re jun xtiyacataj chij re jun chic ruch'alal y xtujach chin che niquimisas. Y can jec'o-va chuka' tata'aj re xque'yacataj chiquij re cajc'ual. Y re cajc'ual xque'yacataj chuka' chiquij re quite-quirta' y xque'quijach chin che que'quimisas.
MAT 10:22 Can conojel-va xque'tzelan ivichin roma ibanon confiar-ivi' viq'uin. Pero re man xtutzolij-ta-ri' chij y xtucoch' xtuk'asaj ronojel re' c'a pa ruq'uisibal, can xticolotaj-va.
MAT 10:23 Y tak re vinak re jec'o chupan jun tenemit yixquiya' pa tijoj-pokonal, otz yixel-a chupan re tenemit re' y quixnumaj-a chiquivach y quixbiyin pa jun chic tenemit. Roma can katzij nimbij chiva che yex can c'amaje-na quixapon pa tak ronojel tenemit re jec'o vova' pan Israel, tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey.
MAT 10:24 Man jun vinak re c'aja nutijoj-ri', re c'o-ta más ruk'ij que chach re nitijon richin. Y chuka' man jun mozo re c'o-ta más ruk'ij que chach re ru-patrón.
MAT 10:25 Re jun vinak re nitijox roma jun maestro can niqui'cot tak napon ancha'l re ru-maestro. Y re mozo ancha'l re ru-patrón. Y mare' vo xa yen re ancha'l tata'aj chi'icojol xbex Beelzebú re cajaf re itzel tak espíritu chua, c'alapa' chiva yex che man-ta quire' xtibex chiva.
MAT 10:26 Man tixibij-ivi' chiquivach re vinak, roma can nic'atzin che nisekresas ivoma yex, re man can-ta jabal sekresam-pa. Can nic'atzin che nitamax re tz'apin rij.
MAT 10:27 Ronojel re tzij re ye'mbij chiva, man que'c'ue' can pa k'oko'm, xa can tilisaj-pa pa sakil. Re ximbij chiva pa tak ixquin, man tivovaj y man xaxe pan ivánma yex tic'ue-va-ka, xa quixjote' c'a pa rue' re ivachoch y c'a chire' tiya-va-pa rutzijol.
MAT 10:28 Man tixibij-ivi' chiquivach re vinak re ye'quimisan re i-cuerpo, roma después man jun chic andex ye'tiquir niquiban chiva, roma re ivánma man ye'tiquir-ta niquiquimisaj. Pero chach re jun re nitiquir nutak re ivánma y re i-cuerpo pan infierno, chach reja' sí can ruc'amon che nixibij-ivi'.
MAT 10:29 Yex can jabal itaman che tak ye'lok' je ca'e' ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', xaxe-oc jun centavo cajal. Pero man jun chique reje' re xtitzak-ta pan ulef vo xa man ru-voluntad-ta re Irta' Dios, man riq'uin re' che ch'utak chicop re' camas ba-oc cajal.
MAT 10:30 C'alapa' c'a yex. Roma hasta re rusumal-ive' ejelan.
MAT 10:31 Re Dios man jun bey yixrumistaj-ta can. Re Dios camas yixrajo', roma yex camas-va yixjovax que chiquivach re ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', y mare' man tixibij-ivi'.
MAT 10:32 Xabanchique vinak re man niq'uex-ta nubij che yinruniman chic, yen chuka' man xquinq'uex-ta xtimbij che re vinak re' vichin chic yen. Y re tzij re' can chach c'a re Nata' Dios re c'o chila' chicaj xtimbij-va.
MAT 10:33 Jac'a re vinak re niq'uex nubij che yinruniman chic, yen chuka' can xquinq'uex xtimbij-apo cha re Nata' Dios re c'o chila' chicaj, che re vinak re' vichin yen.
MAT 10:34 Man tinojij che yen ximpa chach re ruch'ulef chin che junan ivach nimban chiva. Man quire-ta. Xa nutzij yen xque'jalajo' re vinak y xtiquitz'amala-qui'.
MAT 10:35 Yen ximpa chach re ruch'ulef chin che nitz'ucutaj ayoval chiquicojol re vinak. Quire' xtibanataj pa tak jay. Re ache man xtika-ta chach re nubij re rutota' cha. Re ixok man xtika-ta chach re nubij re rute' cha. Y quire' chuka' re elibatz man xtika-ta chach re nubij re rulite' cha.
MAT 10:36 Re vinak re rubanon confiar-ri' viq'uin, can jac'a re jec'o pa rachoch re xque'tzelan richin.
MAT 10:37 Re vinak re xa ja re rute-rutota' re más xque'rajo' que chinoch yen, can man ruc'amon-ta che nitzake' chuij. Re te'ej-tata'aj re xa ja re cajc'ual re más ye'quijo' que chinoch yen, can man ruc'amon-ta che yinquitzekelbej.
MAT 10:38 Jun vinak re can nrajo' nitzake' chuij, nic'atzin che man tupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal nutzij yen, can ancha'l che binak chuxe' ru-cruz. Jac'a re vinak re camas nupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal nutzij yen y man nrajo-ta yinrutzekelbej, man ruc'amon-ta che ndoc vichin yen.
MAT 10:39 Roma xa ja re c'aslen chin vova' chuch'ulef re nrajo' y mare' man xtuvel-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re vinak re man nupokonaj-ta nuk'asaj tijoj-pokonal y astapa' niquimisas nutzij yen, can xtuvel ruc'aslen re man niq'uis-ta.
MAT 10:40 Re jun vinak re can otz yixruc'ul yex re yixintak-a pa samaj, can jac'a chuka' yen re yinruc'ul. Y re nic'ulu vichin yen, can nuc'ul chuka' re takayom-pa vichin.
MAT 10:41 Re vinak re otz nuc'axaj re ruch'abal re Dios, mare' otz ruc'ulic nuban jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, re vinak re nic'axan re ch'abal can junan rajal-ruq'uixel xtuc'ul riq'uin re profeta re nitzijon re ch'abal. Y quire' chuka' re vinak re otz nutz'at jun c'aslen choj y mare' can niqui'cot nuc'ul jun vinak re can choj-va ruc'aslen, re vinak quire' nibano, can junan rajal-ruq'uixel xtuc'ul riq'uin re vinak choj ruc'aslen. Re vinak re runiman chic re Jesucristo can man niq'uex-ta nubij che runiman chic.
MAT 10:42 Y xabanchique vinak ye'rajo' re vinak re yinquitzekelben yen re manak can-ta quik'ij, can c'o rajal-ruq'uixel xtuc'ul. Y can katzij nimbij chiva, che astapa' xa ba' rax-ya' re nuya' chique, can c'o rajal-ruq'uixel xtuc'ul.
MAT 11:1 Y tak re Jesús xuq'uis rubixic chaka yoj re yoj doce ru-discípulos re andex che samaj nakabana', reja' xba pa tak nic'aj chic tenemit re jec'o chire' pan Israel, chuc'utic y chutzijosic re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak.
MAT 11:2 Re samaj re nuban re Cristo xapon rutzijol riq'uin re Juan Bautista pa cárcel, mare' tak xpa re Juan xe'rutak-a je ca'e' chique re achi'a' can je tzekelbey-va richin, c'a riq'uin re Jesús.
MAT 11:3 Y xbequic'utuj cha: ¿La ja como rat re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios? ¿O jun chic-va, y can c'amaje-na te'ka? Ja quire' xbequibij re je ca'e' achi'a' cha re Jesús.
MAT 11:4 Y re Jesús xubij chique: Vocame quixtzolaj y titzijoj cha re xitz'at can y re xic'axaj-a vova'.
MAT 11:5 Te'itzijoj cha re andex rubanic tak re moyi' ye'tiquir ye'tzu'un, andex rubanic tak re vinak je cojos choj ye'biyin-a y andex rubanic tak ye'c'achoj-a re c'o yabil rubini'an lepra chiquij. Titzijoj chuka' cha re andex rubanic tak ye'c'achoj-a re je tocon, re je quiminak chic ye'c'astaj, y re vinak re meba' cánma chach re Dios, nimbij re utzulaj ch'abal chin re Dios chique, re nibex evangelio cha.
MAT 11:6 Y tibij chuka' cha, che otz-rubanoj re jun vinak ancha'l reja', re rubanon confiar-ri' viq'uin y man jun bey yinrumalij-ta can, xe'cho'x-a re je ca'e' achi'a' re'.
MAT 11:7 Y tak xe'tzolaj re je ca'e' achi'a' re je'rutakon-a re Juan Bautista, re Jesús xutz'am can tzij chij re Juan chiquivach re vinak re jec'o chire'. Y ja quire' re nubila': ¿Andex re' re xbe'itz'eta' chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex man xitz'at-ta jun ache chire', re ancha'l aj, re niba quila niba quila pa ruk'a' re cak'ik'.
MAT 11:8 ¿Andex re xbe'tz'eta' chire'? Yex chuka' man xitz'at-ta chire' jun ache re jabal ruvekon-ri'. Re achi'a' re jabal quivekon-qui', rion pa tak cachoch reyes ye'c'ue-va.
MAT 11:9 ¿Pero andex re xbe'itz'eta' chire' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex xbe'itz'eta' jun ache rusamajel re Dios re nibex profeta cha. Re ache re xitz'at chire' can ja-va re' re rusamaj. Pero can c'o-va más ruk'ij que chach xabanchique profeta.
MAT 11:10 Y chij c'a re Juan nich'o-va re Dios chupan re ruch'abal re tz'iban can, y nubij: Xtintak c'a jun ache nabey, chin che nuchojmersaj re bey anche' xtapon-va re Cristo. Quire' nubij re Dios chupan re ruch'abal.
MAT 11:11 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Jenipa' achi'a' re je rusamajela' re Dios re nibex profetas chique re je'alaxnak chach re ruch'ulef, man jun re c'o-ta más ruk'ij que chach re Juan Bautista. Roma reja' can c'o-va más ruk'ij. Jac'a vocame conojel re vinak re ye'oc pa ruk'a' re Dios, camas c'a nem quik'ij. Y re vinak re más ba-oc ruk'ij chiquicojol re ye'oc pa ruk'a' re Dios, jare' re más nem ruk'ij que chach re Juan.
MAT 11:12 Y desde que re Juan Bautista xutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios c'a chupan re k'ij re', re vinak camas niquiban chin che ye'oc pa ruk'a' re Dios. Can niquivach'-qui' chij y re más ye'bano quire', ja re can riq'uin ronojel cánma ye'oc pa ruk'a' re Dios.
MAT 11:13 Roma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, c'o cosas quibin can chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y quire' chuka' nubij chupan re ley chin re Moisés. Pero c'aja chupan re tiempo chin re Juan xe'banataj.
MAT 11:14 Vo xa yex ninimaj o man ninimaj-ta, pero re nimbij chiva yen che re nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can che nipa chic jun bey re Elías man quire-ta, roma re' xa chij re Juan nich'o-va.
MAT 11:15 ¡Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij!
MAT 11:16 Re vinak chin re tiempo re' can je junan quiq'uin re ac'ola' re ye'tz'an pa tak q'uiybal y jun pa quichi' niquibila' chiquivach:
MAT 11:17 Xkak'ojmaj xul chivach, pero man xixajo-ta. Xkabixaj bix re can nuyac abis, pero man xixok'-ta, quire' niquibila' re ac'ola' tak ye'tz'an. Y ja quire' quibanon re vinak chin re tiempo re', man jun re nika chiquivach.
MAT 11:18 Roma tak xpa re Juan Bautista, reja' man nutaj-ta xcana-vay y man nukum-ta chuka' ruyi'al-uva. Y je q'uiy ye'bin che reja' c'o itzel espíritu riq'uin.
MAT 11:19 Y tak xineka yen re xinalax chi'icojol, nintaj xcana-vay y ninkum chuka' ruyi'al-uva. Y je q'uiy ye'bin che xaxe va'in ninjo' nimban, y chuka' niquibij che yen xa yin jun k'abarel, y chuka' niquibij che xa yin quichibil re molay tak impuestos y re vinak re nibex aj-maqui' chique. Pero re runa'oj re Dios can nik'alajin pa quic'aslen re vinak re ye'niman richin, xcha' re Jesús.
MAT 11:20 Jec'o tenemit re camas q'uiy milagros xban chiquivach roma re Jesús. Pero man riq'uin re' re vinak re jec'o chupan re tenemit re' cama-va xjalataj-ta re quic'aslen chach re Dios. Y mare' re Jesús q'uiy cosas xubij chiquij.
MAT 11:21 Reja' xubij: Ninvok'ej quivach re jec'o pa tenemit Corazín, y chuka' ninvok'ej quivach re jec'o pa tenemit Betsaida, roma camas q'uiy milagros xe'ban chiquivach y man riq'uin re' xquinimaj-ta re ruch'abal re Dios. Roma xe-ta chupan re tenemit Tiro y Sidón xe'ban-va re milagros re', re vinak re' xjalataj-yan-ta re quic'aslen chach re Dios, y quicusalon-ta chic tziak ancha'l niquicusaj re vinak tak c'o jun nicom chiquivach, y xquiyala-yan-ta chaj chiquij, chin quire' nik'alajin che ye'bison roma camas mac re je'quibanalon.
MAT 11:22 Pero chupan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar, yen nimbij chiva che ja re vinak jec'o pa tenemit Corazín y re jec'o pa tenemit Betsaida re c'o más castigo xtika pa quive', que chiquivach re aj-Tiro y re aj-Sidón.
MAT 11:23 Y re vinak jec'o pa tenemit Capernaum niquinojij che xque'ba chila' chicaj riq'uin re Dios y can xtiya' quik'ij. Pero xa man quire-ta. Xa xtikasas quik'ij, roma c'a pan infierno xque'beka-va. Roma xe-ta ronojel re milagros re xban chiquivach re aj-Capernaum, ja-ta re' re xban chiquivach re aj-Sodoma, xquinimaj-ta re Dios y man-ta xe'q'uis. Xa c'a jec'o-ta re k'ij vocame.
MAT 11:24 Pero chupan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar, yen nimbij chiva che ja re jec'o pa tenemit Capernaum re c'o más castigo xtika pa quive', que chiquivach re xe'c'ue' pa Sodoma.
MAT 11:25 Y ja mismo hora re' tak re Jesús xubij: Nintioxij chava Nata' Dios, rat re yat Rajaf re rocaj y re ruch'ulef, roma man xasekresaj-ta re andex ndel-va che tzij re ach'abal chiquivach re vinak re can niquina' che camas quitaman. Xa ja chiquivach re vinak re manak más quitaman, xa ja chiquivach reje' xasekresaj-va re andex ndel-va che tzij re ach'abal.
MAT 11:26 Can ja-va c'a quire' Nata' Dios, roma ja quire' re xarayij rat che naban, xcha' re Jesús chupan re ru-oración.
MAT 11:27 Y c'are' reja' xubij: Re Nata' Dios can ronojel ruyi'om-pa pa nuk'a'. Y man jun chic atamayon yin anchique yen, xaxe re Nata' re atamayon. Y man jun chuka' atamayon anchique re' re Nata', xaxe yen re Ruc'ajol, y re vinak anchok cha xtinjo' xtinc'ut-va, xtutamaj rach anchique re' re Nata'.
MAT 11:28 Quixampa viq'uin chiyixnojel yex re camas itijon ik'ij chucanoxic re rubey re Dios, y camas yixcosnak chuc'uaxic re ejka'n camas ralal c'o chivij, roma yen can xtimban chiva che yixuxlan chach ronojel re'.
MAT 11:29 Y jac'a re nu-yugo yen re tiya-a chij ive' yex, roma ja re vichin yen re man c'ayef-ta ruc'uaxic y man al-ta. Quinitz'eta' yen, che yen can ch'o'l re vánma y can nbanon che manak nuk'ij. Y quire' chuka' tibana' yex. Can tic'uaj re nu-yugo yen, chin che re ivánma can-ta xtuna' che xte'xulan, xcha' re Jesús.
MAT 12:1 Y chupan re tiempo re' pa jun k'ij chin uxlanen, re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojak'ax chupan jun ulef ticon trigo chach. Y yoj re yoj discípulos xe'kach'upula' rue-trigo chin xkataj, roma camas nich'umun kapan.
MAT 12:2 Y re achi'a' fariseos xojquitz'at che quire' katz'amon rubanic, mare' xquibij cha re Jesús: Ca'tz'eta' re a-discípulos roma man otz-ta ye'tajin chubanic. Can man ruc'amon-ta che ye'samaj chupan jun k'ij chin uxlanen ancha'l re k'ij re'.
MAT 12:3 Pero re Jesús xubij chique: Yex can ibanon leer re tz'iban can chij re xquiban re David y re ruchibil ajuer can, tak camas xch'umun quipan.
MAT 12:4 Re David xba chucanoxic vay chire' pa rachoch re Dios, y can ja re lok'olaj tak xcana-vay re xe'beya-pa cha. Y re xcana-vay re' xaxe re sacerdotes re ye'tijo richin. Pero reja' xutaj y chuka' re je'binak riq'uin can xquitaj. Pero astapa' reje' quire' xquiban manak quimac xel chach re Dios.
MAT 12:5 Yen ninojij che yex can ibanon-va leer chuka' re nubij chupan re ley chin re Moisés. Y chuka' can itaman che re sacerdotes can ye'samaj-va pa rachoch re Dios chupan re k'ij chin uxlanen y reje' man xajan-ta tak quire' niquiban.
MAT 12:6 Y vocame, yex nitz'at che c'o Jun vova' re c'o más ruk'ij que chach re rachoch re Dios.
MAT 12:7 Xe-ta yex itaman-ta andex ndel-va che tzij re nubij chupan re ruch'abal re Dios, man-ta xibij che re nu-discípulos man otz-ta re ye'tajin chubanic. Roma chupan re ruch'abal re Dios nubij: Re más nika chinoch yen ja-ta che yex yixjoyovan, que chach ye'sujula' chicop je'quimisan chinoch. Quire' nubij re Dios.
MAT 12:8 Y jac'a yen re xinalax chi'icojol re Rajaf re k'ij chin uxlanen, pa nuk'a' yen c'o-va chin nimbij andex otz che nimban chupan re k'ij re'.
MAT 12:9 Y tak xtzolaj-yam-pa re Jesús y chibil chuka' yoj re yoj ru-discípulos, xojba chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha.
MAT 12:10 Y chire' chiquicojol re vinak re quimalon-qui', c'o jun ache chake'j jun ruk'a'. Xe'pa re vinak re' xquic'utuj cha re Jesús: ¿Ruc'amon como che nic'achojsas jun niyavaj pa jun k'ij chin uxlanen? Quire' re xquibij cha roma niquijo' ye'yacataj chij y c'are' niquisujuj.
MAT 12:11 Xpa re Jesús xubij chique: C'o-ta jun chiva yex achi'a' re c'o-ta jun ru-oveja y nitzak-ta pa jun pozo chupan jun k'ij chin uxlanen, ¿andex-ta como nuban riq'uin? ¿La xaxe-ta como tal quire' nuya' can chire'? ¿Peja' que man xtuban-ta quire'? Xa can nutaj ruk'ij chin nulisaj-a chupan re pozo.
MAT 12:12 C'alapa' jun vinak che man-ta otz niban jun utzil cha, roma camas-va ruk'ij que chach jun oveja. Xa mare' tak can ruc'amon-va che niban re otz tak banabal chupan jun k'ij chin uxlanen.
MAT 12:13 Y c'ajare' tak re Jesús xubij cha re ache chake'j ruk'a': Tayuku' la ak'a'. Y re ache can xe xuyuk re ruk'a', can jare' xc'achoj, y can ancha'l re jun chic ruk'a' quire' xuban.
MAT 12:14 Y re achi'a' fariseos can xe xquitz'at can che quire' xuban riq'uin re ache niyavaj, xe'ba y xbequimola-qui' chin niquinojij andex niquiban, roma niquijo' niquiquimisaj re Jesús.
MAT 12:15 Y tak re Jesús xunabej re niquinojij chij xel-a chire'. Y camas je q'uiy vinak xe'tzake-a chij. Y can ye'ruc'achojsaj conojel re ye'yavaj.
MAT 12:16 Pero reja' camas nuchalabej-a chique re ye'ruc'achojsaj-a che man tiquilisaj rutzijol che ja reja' re xc'achojsan-a quichin cha re quiyabil.
MAT 12:17 Chin quire' can nibanataj re rubin can re Dios cha re Isaías re rusamajel re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y re rutz'iban can reja' ja quire' nubij:
MAT 12:18 Jare' re Nusamajel re ncha'on. Yen camas ninjo' reja', can niqui'cot-va re vánma riq'uin. Can xtinya-pa chuka' re nu-Espíritu pa rue', y reja' xtutzijoj chiquivach re vinak re man yinquiniman-ta, y re xtutzijoj reja' ja re andex nic'atzin-va re c'aslen choj.
MAT 12:19 Man xtuban-ta ayoval, man xturak-ta ruchi' roma ruyoval, y mana-ta chij reja' mismo xtuya-va rutzijol chiquivach re vinak pa tak calles.
MAT 12:20 Y astapa' re ruc'aslen jun vinak ancha'l-ta jun aj cotoquic rij, reja' can man xtuk'aj-ta. Chuka' vo xa re ruc'aslen jun vinak ancha'l-ta jun rutza'n si' nibuku roma nichup-yan-ka, reja' can man xtuchup-ta. Y nojel tiempo quire' xtuban-apo, c'a jampa' xtapon re k'ij tak reja' xtuban che xtic'ue' re utzulaj ru-gobierno.
MAT 12:21 Y re vinak re c'amaje-na quinquinimaj, can xtic'ue' qui-esperanza che ja reja' re xticola quichin.
MAT 12:22 Y c'o c'a jun ache moy y mem ec'uan-apo chach re Jesús, y reja' quire' rubanon roma c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y re Jesús xulisaj-a re itzel espíritu riq'uin re ache. Can xuban cha che xch'o y xtzu'un.
MAT 12:23 Y mare' conojel re vinak can anchique-la xquina' tak xquitz'at y niquibila': ¿Mana-ta como re' re Cristo re rey-rumam can re David re bin che nitak-pa roma re Dios?
MAT 12:24 Pero tak re achi'a' fariseos xquic'axaj re niquibij re vinak chij re Jesús, reje' xquibij: Re Jesús ye'rulisaj itzel tak espíritu pero xa pa rube' re Beelzebú re quijoval re itzel tak espíritu.
MAT 12:25 Pero re Jesús can rutaman re andex niquinojela' re achi'a' fariseos pa tak cánma, mare' reja' xubij chique: Vo xa re vinak chin jun nación man niquinojij-ta y ca'e' quivach niquiban, nipa ayoval chiquicojol. Y re' man otz-ta, roma nuban cha re nación che nitzak. Y quire' chuka' vo xa jun tenemit o vo xa jun familia pa jay, vo xa c'o ayoval chiquicojol y man chic otz-ta niquitz'at-qui', xa can xque'q'uis.
MAT 12:26 Y quire' chuka' nibanataj riq'uin re Satanás, vo xa ye'rukotaj-a re itzel tak espíritu re jec'o riq'uin, can ndel che tzij che rion reja' nic'ue' can, roma can chij reja' mismo niyacataj-va-ka, y vo xa rion xtic'ue' can, can man nitiquir-ta nuban gobernar.
MAT 12:27 Yex nibij chuij, che yen pa rube' re Beelzebú tak yintiquir ye'nlisaj re itzel tak espíritu, yex quire' ninojij chuij ¿y andex como nibij chiquij re ye'tzekelben ivichin? Roma reje' ye'tiquir chuka' ye'quilisaj re itzel tak espíritu. ¿Anchique como ya'yon poder chique reje' chin ye'tiquir chuka' niquiban quire'? Mare' ja re ye'tzekelben ivichin jare' re ye'sekresan che man otz-ta re nibij yex.
MAT 12:28 Yen yintiquir ye'nlisaj itzel tak espíritu roma can ja re ru-Espíritu re Dios re c'o viq'uin. Xa can xbeka-yan re k'ij che conojel can ruc'amon che niquinimaj rutzij re Dios y ye'c'ue' pa ruk'a' reja'.
MAT 12:29 Y re vinak re nrajo' nelak'-a pa rachoch jun ache re camas ruchuk'a', nabey nuxim ruk'a-rakan re ache, y c'are' nitiquir nucanoj-a ronojel re nrajo' ye'ruc'uaj-a.
MAT 12:30 Mare' re vinak re man nrajo-ta nic'ue' viq'uin, xa ja riq'uin re Satanás nrajo' nic'ue-va. Y anchique vinak re man nuban-ta re nusamaj, xa nuyoj re nusamaj.
MAT 12:31 Y mare' nimbij chiva: Re mac y re itzel tak tzij re ye'quibila' re vinak chin niquiyok' rube' re Dios, xa can ye'cuyutaj-va re quimac. Jac'a vo xa niquiyok' re Espíritu Santo, can man xque'cuyutaj-ta re quimac.
MAT 12:32 Y xabanchique vinak re man otz-ta nich'o chuij yen re xinalax chi'icojol, can nicuyutaj re rumac. Jac'a re anchique man otz-ta nich'o chij re Espíritu Santo, can man xticuyutaj-ta rumac re tiempo yojc'o-va vocame, y ni xe-ta chupan re tiempo re chakavach-apo.
MAT 12:33 Y tak jun che' otz, can otz re rach nuya', y re che' man otz-ta, can man otz-ta chuka' rach nuya'. Mare' jun che' ja tak nuya' rach jare' tak nik'alajin che otz o man otz-ta.
MAT 12:34 Y yex xa yix ancha'l itzel tak cumatz, mare' man yixtiquir-ta ninojij y nibij cosas otz, roma xa ja re etzelal c'o iviq'uin. Roma jun vinak can ja re jec'o pa ránma jare' re nuban y nubij.
MAT 12:35 Jun utzulaj ache can ja re otz tak cosas jare' re nubij, roma can ja re otz nunojij pa ránma. Jac'a re mal ache ja re itzel tak cosas nubij, roma jare' re nisamaj pa ránma.
MAT 12:36 Y yen nimbij chiva che chupan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar, re vinak re xe'bin re tzij re manak rajkalen, ja reje' re xtika re castigo pa quive', quire' xtiban chique roma ronojel re tzij re manak rajkalen xe'quibila'. Jun che' ja tak nuya' rach jare' tak nik'alajin che otz o man otz-ta.
MAT 12:37 Re vinak re ye'bin otz tak tzij, jare' re nibano chique che manak quimac ndel chach re Dios. Jac'a re ye'bin re tzij man otz-ta, jare' re nibano chique che c'o quimac ndel chach re Dios, tak reja' xque'ruban juzgar.
MAT 12:38 Jec'o chique re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y jec'o chuka' chique re achi'a' fariseos xe'ch'o-apo cha re Jesús, y xquibij: Maestro, nakac'utuj chava che tabana' jun señal chakavach. Chin quire' can nac'ut chakavach che can ja re Dios re takayom-pa avichin.
MAT 12:39 Pero re Jesús xubij chique: Yex re yixc'o chupan re tiempo vocame camas yix mal tak vinak, y can man ninimaj-ta re Dios. Can nijo' nitz'at che yen nimban-ta jun señal chin quire' yininimaj. Pero mana-ta re nijo' yex re xtibanataj. Xa can xe re xbanataj riq'uin re jun ache re xubini'aj Jonás, re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can re xbex profeta cha, xaxe re señal re' re niya' chiva yex.
MAT 12:40 Roma re Jonás oxe' k'ij y oxe' ak'a' xc'ue' chupan jun moma' car. Y quire' chuka' re señal re ninya' yen chivach. Yen re xinalax chi'icojol, xquinc'ue' chuka' oxe' k'ij y oxe' ak'a' chuxe' ulef.
MAT 12:41 Y tak xtapon re k'ij tak re Dios xque'ruban juzgar re vinak re jec'o vocame, xque'c'astaj-pa re vinak re xe'c'ue' ajuer can pa tenemit Nínive y xtiquibij che man otz-ta xquiban re vinak re jec'o chupan re tiempo vocame, roma man xinquinimaj-ta. Roma re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Nínive can xe xquic'axaj re ruch'abal re Dios re xutzijoj re Jonás chique, can jare' tak xquinimaj y xjalataj quic'aslen chach re Dios. Y vocame yinc'o yen re c'o más nuk'ij que chach re Jonás, y re vinak xa man yinquinimaj-ta, xcha' re Jesús.
MAT 12:42 Y chuka' tak xtapon re k'ij chin xque'ban juzgar re vinak re jec'o vocame, xte'c'astaj-pa re jun reina re xc'ue' pa Sabá. Re reina re' xtubij che man otz-ta xquiban re vinak re jec'o chupan re tiempo vocame, roma man xinquinimaj-ta. Roma tak xc'ue' re jun ixok re', camas naj xbiyin chin quire' xbo'rtz'eta' y xbo'rc'axaj re namalaj na'oj re c'o riq'uin re Rey Salomón. Y vocame yinc'o yen re c'o más nuk'ij que chach re Rey Salomón re xc'ue' ajuer can, y xa man yinquinimaj-ta re vinak.
MAT 12:43 Tak c'o jun itzel espíritu ndel-a riq'uin jun vinak, re itzel espíritu re' niba pa tak lugares re anche' manak vinak y manak ya', y chire' c'a nucanoj-va jun lugar chin nixulan. Y tak re jun itzel espíritu re' manak lugar nuvil chin nixulan,
MAT 12:44 reja' nunojij y nubij: Más otz yintzolaj chic anche' xinel-va-pa, nicha'. Y tak re jun itzel espíritu re' nitzolaj chic-apo pa ránma re vinak anche' elinak-va-a, no'rvila' re ránma re vinak re' ancha'l jun jay re man jun c'o chupan, y jabal meson rupan y jabal ruvekic banon.
MAT 12:45 Y c'are' re itzel espíritu re' ye'bo'rc'ama-pa je vuku' chic ruchibil itzel tak espíritu re más je itzel, y conojel re' ye'oc pa ránma re vinak. Y re vinak re anchok riq'uin ye'c'ue-va chic jun bey re itzel tak espíritu re', más c'ayef nuban re ruc'aslen que chach re xuban nabey. Y can quire' xtiquic'alvachij re vinak man otz-ta quic'aslen, re jec'o chupan re tiempo vocame.
MAT 12:46 Y re Jesús can c'a nitzijon quiq'uin re vinak tak xapon re rute' y re je ruch'alal. Reje' niquijo' ye'ch'o riq'uin, pero man xe'oc-ta-apo riq'uin.
MAT 12:47 Y c'o jun xbin-apo cha re Jesús: Re ate' y re je avch'alal yatquiyaben chach-jay. Reje' niquijo' ye'ch'o aviq'uin, xcha-apo cha.
MAT 12:48 Pero re Jesús xubij cha re xbin-apo quire': ¿Anchique c'a re nte' y anchique c'a re je vach'alal nanojij rat?
MAT 12:49 C'are' re Jesús xojruc'ut yoj re yoj ru-discípulos y xubij: Ja reje' re je'aconak nte' y je'aconak vach'alal.
MAT 12:50 Roma can conojel re ye'bano re nurayij re Nata' Dios re c'o chila' chicaj, ja reje' re je nte', vana' y nchak', xcha' re Jesús.
MAT 13:1 Chupan re k'ij re' re Jesús xel-a pa jay y xbetz'uye' chuchi-ya' y chuka' yoj re yoj ru-discípulos.
MAT 13:2 Y camas je q'uiy vinak re xquimol-apo-qui' riq'uin. Mare' reja' xoc-apo pa jun canoa y xtz'uye-ka chupan re canoa y reja' nutzijoj-pa re ruch'abal re Dios chique re vinak. Y conojel re vinak re je'pa'al chuchi-ya' niquic'axaj-apo re andex nutzijoj-pa re Jesús.
MAT 13:3 Reja' q'uiy cosas xubij chique y rion riq'uin ejemplos nich'o-va-pa chiquivach. Y jun chique re ejemplos re xucusaj, ja quire' nubij: C'o c'a jun ache xbo'rjopij semilla pa jun juyu'.
MAT 13:4 Y tak re ache ntajin chic chubanic re samaj re', c'o nic'aj cha re semilla re' po bey xka-va. Y xe'pa re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' xquitaj-a re semilla re xka po bey.
MAT 13:5 Y c'o chic nic'aj cha re semilla xa cojol tak aboj xka-va y chire' man pim-ta re ulef, y cha'nin xe'tz'uc-pa.
MAT 13:6 Xa jac'a tak xpa rach k'ij, xe'bayoba-ka y xe'chakij-ka. Roma xa man naj-ta binak-ka quixe' pan ulef, mare' cha'nin xe'chakij-ka.
MAT 13:7 Y nic'aj chic xka cojol tak k'ayis c'o quiq'uixal. Y tak xe'tz'uc-pa, junan xe'q'uiy quiq'uin re q'uix. Pero re k'ayis c'o quiq'uixal camas xe'q'uiy, mare' re tico'n xe'jik' pa quik'a'.
MAT 13:8 Y re nic'aj chic semilla xka pa jun utzulaj ulef, y re tico'n camas xe'q'uiy y camas chuka' xe'vachin. Roma c'o semilla xquiyala' a treinta quivach, c'o xquiyala' a sesenta y c'o re xquiyala' ja'jun ciento.
MAT 13:9 Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' re Jesús.
MAT 13:10 Y jare' tak yoj re yoj discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús y xkac'utuj cha: ¿Anchique roma xa'cusaj ejemplos tak xach'o chiquivach re vinak? xojcha' cha.
MAT 13:11 Xpa re Jesús xubij chaka: Man jun bey can-ta jabal bin can chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, pero chiva yex yi'on k'ij che nitamaj. Jac'a re vinak re man ye'niman-ta vichin, riq'uin ejemplos yinch'o-va chiquivach, roma chiquivach reje' can man nisekresas-ta.
MAT 13:12 Roma re c'o cosas ruyacon pa ránma, can xtuc'ul c'a más chin quire' camas q'uiy cosas xtic'ue' riq'uin. Jac'a re man q'uiy-ta cosas ruyacon pa ránma, hasta re ba' c'o riq'uin can xtilisas chach.
MAT 13:13 Xa mare' tak yen ye'ncusaj ejemplos chin yinch'o chiquivach, roma xaxe tal choj quire' niquitzu' y man niquitz'at-ta jabal re niquitzu', y xaxe tal choj niquic'axaj y man nak'ax-ta pa quive' re niquic'axaj.
MAT 13:14 Can nibanataj-va re tz'iban can roma re Isaías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y ja quire' nubij re rutz'iban can reja': Yex xaxe c'a tal choj quire' xtic'axaj y man xtak'ax-ta pan ive' re xtic'axaj. Yex xaxe c'a tal choj quire' xtitzu' y man xtitz'at-ta jabal re nitzu'.
MAT 13:15 Roma re cánma re vinak re' xa can xquicoversaj. C'ayef c'a che ndoc-ta pa quixquin re niquic'axaj. C'o quinak'avach, pero man ye'tzu'un-ta roma man niquijo-ta ye'tzu'un. Reje' man jun cosa niquijo', man niquijo-ta niquic'axaj re nuch'abal, y man niquijo-ta che nika-ta-ka pa tak cánma, man niquijo-ta nitzolaj-pa quic'o'x, chin che yen ninchojmersaj re quic'aslen. Quire' xubij re Dios, re tz'iban can roma re Isaías.
MAT 13:16 Pero otz-ibanoj yex re yix nu-discípulos, roma re inak'avach can jabal-va ye'tzu'un. Re ixquin can jabal-va niquic'axaj.
MAT 13:17 Y vocame can jabal tic'axaj re nimbij chiva, che je q'uiy re rusamajela' re Dios re xbex profetas chique y je q'uiy chuka' vinak re camas choj quic'aslen chach re Dios re xe'c'ue' ajuer can, reje' camas xquijo' xquitz'at-ta re nitz'at yex vocame, pero cama-va xquitz'at-ta-a. Camas chuka' xquijo' che xquic'axaj-ta re nic'axaj yex vocame, pero cama-va xquic'axaj-ta-a.
MAT 13:18 Y re Jesús xubij chique: Tic'axaj re andex ndel-va che tzij re ejemplo chij re jun ache re xbo'rjopij semilla pa jun juyu'.
MAT 13:19 Re semilla re xe'ka po bey, jare' re ruch'abal re Dios re niquic'axaj re vinak. Y ja ch'abal re' re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Pero roma re vinak re' man niquiya-ta-ka pa tak cánma re ruch'abal re Dios re niquic'axaj, mare' tak re itzel cha'nin nitiquir no'rlisaj re ch'abal re ticon can pa tak cánma.
MAT 13:20 Re semilla re xe'ka chucojol tak aboj, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Re vinak re' camas c'a ye'qui'cot tak niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma.
MAT 13:21 Pero como man nuc'am-ta-ka ruxe' re ruch'abal re Dios pa tak cánma, mare' man q'uiy-ta tiempo re ye'qui'cot, xa jun ca'e-oxe-oc k'ij re otz ye'c'ue' riq'uin re Dios. Y tak nipa re tijoj-pokonal chiquij y ye'tzelas roma quiniman re ruch'abal re Dios, cha'nin ye'tzak.
MAT 13:22 Y re semilla re xe'ka chucojol tak k'ayis re c'o ruq'uixal, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Pero como re vinak re' xa ja re ndoc cha re quic'aslen vova' chach re ruch'ulef re niba cánma chij, mare' ne'jik' re ruch'abal re Dios re c'o pa tak cánma. Ne'jik' pa ruk'a' re biyomal re ancha'l che c'o otz nuc'am-pa chique y xa man quire-ta. Y re vinak re' man jun bey xtivachin re ruch'abal re Dios pa tak quic'aslen.
MAT 13:23 Jac'a re semilla re xe'ka pa jun utzulaj ulef, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak, y re vinak re' can nic'ue-va-ka pa tak cánma re ruch'abal re Dios y re quic'aslen can jabal nivachin. Can ye'vachin ancha'l niquiban re semilla. Roma jec'o semilla niquiya' a treinta quivach, jec'o niquiya' a sesenta y jec'o niquiya' ja'jun ciento. Can quire' nuban re quic'aslen re vinak re can nic'ue-ka re ruch'abal re Dios pa tak cánma, xcha' re Jesús.
MAT 13:24 Y re Jesús xutzijoj chic re jun ejemplo re' chiquivach, y xubij: Re ru-gobierno re Dios can junan riq'uin re xuban jun ache tak xutic utzulaj semilla pa rujuyu'.
MAT 13:25 Pero pa jun ak'a', tak conojel vinak ye'var, xpa re nic'uxc'ut rupan cha re rajaf re juyu', xbo'rtica' can re semilla chin re itzel k'ayis chucojol re trigo ticon chic can. Y xe xbo'rbana' can quire', xba.
MAT 13:26 Y tak xe'q'uiy-pa re trigo y tak xe'el-pa rue', c'ajare' tak xk'alajin re itzel k'ayis chucojol.
MAT 13:27 Y jare' tak re mozos xe'bapon riq'uin re qui-patrón y xquibij cha: Re semilla re xatic-ka pan avulef can utzulaj semilla-va. Pero vocame c'o itzel tak k'ayis chucojol. ¿Anche' como xpo-va re semilla chin re itzel k'ayis? xe'cha'.
MAT 13:28 Y re patrón xubij chique re ru-mozos: Re' jun nic'uxc'ut rupan chua xbano. Y re mozos xquibij cha: ¿Najo' che yojba chuc'ukic?
MAT 13:29 Pero re qui-patrón xubij chique: Mane', man quixba chuc'ukic, roma vo xa xque'ic'uk re itzel k'ayis, q'uiba' xque'c'ukutaj chuka' re trigo.
MAT 13:30 Tiya' k'ij che re itzel k'ayis tiq'uiy-na junan riq'uin re trigo, c'a jampa' xtapon re cosecha. Roma tak xtapon re k'ij chin re cosecha, yen xtimbij chique re nu-mozos che nabey tiquimola' ruchi' re itzel k'ayis, y pa manojos que'quibanala' cha chin ye'parox, y c'ajare' tiquik'ata' re trigo chin che niquiyac-apo, xcha' re qui-patrón. Ja ejemplo re' re xubij re Jesús.
MAT 13:31 Y re Jesús xubij chic re jun ejemplo re' chiquivach: Jun ch'et semilla chin mostaza re no'rtica' can jun ache pa rujuyu', can junan riq'uin re ru-gobierno re Dios.
MAT 13:32 Roma astapa' re semilla chin re mostaza ja semilla re' re más co'ol-oc que chiquivach conojel semillas, pero tak nitz'uc-pa jare' re más nem ndel chiquivach re nic'aj chic k'ayis. Re mostaza can ancha'l jun che' nuban tak niq'uiy. Mare' re chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', ye'bapon pa rue' y niquiban quisoc pa tak ruk'a', xcha' re Jesús.
MAT 13:33 Re Jesús xubij chic chuka' re jun ejemplo re' chiquivach: Re levadura re no'rc'ama-pa jun ixok y nuya' chupan oxe' pajbal harina muban, can nuban che nuquiraj-ri' chupan ronojel. Can ancha'l c'a nuban re levadura che nuquiraj-ri', quire' chuka' xtibiyin re ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús.
MAT 13:34 Y ronojel re xubij re Jesús chique re vinak re', rion riq'uin ejemplos. Can man jun tzij re xubij chique re man-ta xucusaj ejemplos tak xch'o chiquivach.
MAT 13:35 Chin quire' can nibanataj re rubin can jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re profeta re' ja quire' nubij re rutz'iban can chij re Jesús: Yen tak xquinch'o chiquivach re vinak can xque'ncusaj ejemplos. Desde que tak xtz'ucutaj-pa re ruch'ulef, q'uiy cosas re can je'evan, y yen can xque'nsekresaj chiquivach. Quire' nubij re tz'iban can.
MAT 13:36 Y tak re Jesús xe'ruban despedir re vinak, reja' xoc-apo pa jay y chuka' yoj re yoj ru-discípulos. Y jare' tak yoj xojelon-apo riq'uin y xkabij cha: Yoj nakajo' che rat nabij-ta chaka andex ndel-va che tzij re ejemplo chij re trigo y chij re itzel k'ayis re xbetic can pa jun juyu'. Roma can man xk'ax-ta pa kave'.
MAT 13:37 Y xpa re Jesús xusekresaj re ejemplo chiquivach y xubij: Re nitico re utzulaj semilla, ja yen re xinalax chi'icojol.
MAT 13:38 Re ulef re anche' xban-va re tico'n, can jac'a chach re ruch'ulef. Re utzulaj semilla ja re jec'o pa ruk'a' re Dios. Y re itzel k'ayis ja re can je richin-va re itzel.
MAT 13:39 Y re xbetico can re itzel k'ayis roma camas nic'uxc'ut rupan, re' ja re itzel. Y tak nubij che xtik'at, jare' re xtibanataj pa ruq'uisibal cha re tiempo re katz'amon, y re xque'k'ato, jac'a re ángeles.
MAT 13:40 Can ancha'l niban riq'uin re itzel k'ayis che ye'lisas-a y ye'parox pa k'ak', can quire' chuka' xtibanataj pa ruq'uisibal cha re tiempo re katz'amon.
MAT 13:41 Yen re xinalax chi'icojol xque'ntak re nu-ángeles chiquimolic conojel re ye'bano etzelal y niquiban chique nic'aj chic vinak che ye'tzak. Roma man ninjo-ta che ye'c'ue' re vinak re' chiquicojol re jec'o pa nuk'a' yen.
MAT 13:42 Y conojel re vinak re xque'mol-a, c'a pa k'ak' xque'bech'akex-va, y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chiquivach y can xtiquikach'ach'ej rocay.
MAT 13:43 Jac'a re vinak re choj quic'aslen can xque'yiq'uiloj ancha'l niyiq'uiloj re k'ij. Can xque'k'alajin che jec'o pa ruk'a' re Quirta' Dios. Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij.
MAT 13:44 Jun bey jun ache c'o jun biyomal mukun xuvel pa jun juyu', y re' can junan riq'uin tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Re ache re' xumuk chic can re biyomal re' y niqui'cot ránma xtzolaj y xutz'am ruc'ayixic ronojel re c'o riq'uin, y c'are' xulok' re juyu' re anche' c'o-va re jun biyomal mukun.
MAT 13:45 Re vinak re ye'oc pa ruk'a' re Dios, can je junan riq'uin jun ache re nilok'o o nic'ayin quichin ch'utak aboj re nibex perlas chique.
MAT 13:46 Tak re ache re' nuvel c'a jun perla camas rajkalen y nic'ayex, cha'nin nitzolaj y nuc'ayij ronojel re c'o riq'uin, c'are' c'a niba chulok'ic re perla re c'o más rajkalen.
MAT 13:47 Y tak niya-ka re ya'l chapabal-car pa ya', can ye'rujocoquej-pa ronojel quivach car, can junan c'a riq'uin tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios.
MAT 13:48 Y tak re ya'l nojnak chic che car, can niquilisaj-pa pa ya' y niquic'uaj-a c'a chuchi-ya'. Y c'are' ye'tz'uye' chucha'ic. Y re utzulaj tak car ye'quiya' pa tak chacach, y jac'a re car re man je otz-ta man ye'quiya-ta pa tak chacach, xa ye'quilisaj can.
MAT 13:49 Quire' xtibanataj pa ruq'uisibal cha re tiempo re katz'amon. Xque'pa c'a re ángeles chiquicha'ic re vinak. Jun-va xque'quiya-va re choj quic'aslen, y jac'a re man otz-ta quic'aslen xque'quijech'aj c'a can.
MAT 13:50 Y re vinak re man otz-ta quic'aslen, xque'ch'akex pa k'ak', y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chiquivach y can xtiquikach'ach'ej rocay.
MAT 13:51 Y re Jesús xuc'utuj chaka yoj re yoj ru-discípulos: ¿Xk'ax como pan ive' ronojel re'? Y yoj xkabij cha re Ajaf: Ja', xk'ax pa kave'.
MAT 13:52 Reja' xubij chic: Camas otz vo xa can xk'ax pan ive', roma can xixoc-yan pa ruk'a' re Dios y c'o chic itaman chij re', y chuka' itaman re je'tz'iban can ajuer. Y mare' can yix junan riq'uin jun tata'aj pa jun jay. Tak c'o nic'atzin-va, c'are' c'a ye'bo'rlisaj-pa re rubiyomal. Ye'rucusaj c'a re rubiyomal re c'o-yan chic tiempo tiyaque-va y chuka' ye'bo'rlisaj-pa re rubiyomal re c'a ba-oc tiempo que'ruyac-va, xcha' re Jesús.
MAT 13:53 Y tak re Jesús xtane' chubixic re ejemplos re', reja' xba y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xkaya' c'a can re lugar re'.
MAT 13:54 Jac'a tak xojapon pa tenemit Nazaret re anche' xq'uiy-va re Jesús, reja' xuc'ut c'a re ruch'abal re Dios chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y roma re ch'abal re ye'rubila' chiquivach re vinak re' can xsatz quic'o'x y xquibij: ¿Anchique roma tak re ache re' camas na'oj c'o riq'uin y nitiquir ye'ruban milagros?
MAT 13:55 Y xa jare' re ruc'ajol re jun ache carpintero, y ja re jun ixok rubini'an María jare' re rute' y re je ruch'alal ja re Jacobo, re José, re Simón y re Judas.
MAT 13:56 Y chuka' re je rana' chakacojol yoj jec'o-va. ¿Anche' c'a xutamaj-va re rutaman y anche' c'a pitinak-va re ru-poder chin nitiquir ye'rubanala' milagros? ye'cha' chiquivach.
MAT 13:57 Y mare' re vinak can man ba' xquinimaj re Jesús. Y re Jesús xubij chique re vinak re': Conojel re rusamajela' re Dios re nibex profetas chique, can man jun quik'ij, pero re' xaxe chiquivach re vinak re jec'o pa rutenemit y chiquivach re ru-familia, roma chiquivach re nic'aj chic vinak c'o quik'ij, xcha' chique.
MAT 13:58 Y re Jesús man q'uiy-ta milagros re xe'rubanala' chupan re rutenemit rubini'an Nazaret, roma re ruvinak man xquinimaj-ta.
MAT 14:1 Chupan re tiempo re' re Herodes re nibano gobernar xuc'axaj che re Jesús camas elinak rutzijol chiquicojol re vinak.
MAT 14:2 Y re Herodes xubij chique re ye'samaj riq'uin: Re Jesús xa ja re Juan Bautista re xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Mare' tak c'o poder pa ruk'a' chin q'uiy milagros nitiquir ye'rubanala'.
MAT 14:3 Roma ja re Herodes re xbin che tiquitz'ama-pa re Juan. C'are' xuxim che cadena y xuya' pa cárcel. Re Herodes quire' xuban roma re ixok rubini'an Herodías re c'o riq'uin, xa ruxayil re Felipe re ruch'alal re Herodes.
MAT 14:4 Re Juan xtz'am roma rubin cha re Herodes: Man otz-ta abanon roma aconak-ka avxayil re Herodías re ruxayil re avch'alal rubini'an Felipe.
MAT 14:5 Y xa roma re' re Herodes can rujovan-va che nuquimisaj-ta re Juan, pero can nuxibij-ri' chiquivach re vinak, roma re vinak can quitaman che re Juan Bautista can jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha.
MAT 14:6 Y chupan re k'ij tak re Herodes xtz'akater chic jun rujuna', xuban jun namak'ij, y chupan re namak'ij re' re xtan ral re Herodías xajo' chach re Herodes, y re Herodes camas xka chach re xajoj re xuban re xtan.
MAT 14:7 Y mare' re Herodes can xuban jurar chach re ral re Herodías che xabandex re nrajo' can xtuya-va cha.
MAT 14:8 Pero tak re xtan xya-yan-a runa'oj roma re rute' c'ajare' tak xubij cha re Herodes: Re ninjo' yen ja re rujalom re Juan Bautista, y naya-pa chinoch vova' chach jun plato.
MAT 14:9 Y re Rey Herodes xbison-ka tak xuc'axaj quire', pero como can rubanon chic jurar cha, che xabandex xterajo' can xtuya-va y roma chuka' can chiquivach re jec'o riq'uin chach mesa tak xubij-va cha, reja' xubij che tic'am-pa re rujalom re Juan Bautista cha re xtan.
MAT 14:10 Y mare' tak xutak-a rutzaq'uisic rujalom re Juan Bautista chire' pa cárcel.
MAT 14:11 Y c'are' xc'am-pa re rujalom cha re xtan chach jun plato, y re xtan xbo'rjacha' pa ruk'a' re rute'.
MAT 14:12 Y c'are' xe'bapon re ye'tzekelben chin re Juan, chin xquic'uaj-a re ru-cuerpo y xbequimuku' can. Y re je tzekelbey chin re Juan xbequitzijoj cha re Jesús re xbanataj.
MAT 14:13 Y re Jesús can xe xuc'axaj-a re xbanataj, xba, y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xojba. Xojoc-a pa jun canoa y xojak'ax c'a juc'an chic-apo ruchi-ya', y c'a pa jun lugar naj xojbo-va. Re jun lugar re' je manak vinak, pero tak re vinak xquic'axaj-a, chacakan c'a xe'el-a re pa tak tenemit chin che xe'bapon c'a chupan re lugar re anche' napon-va re Jesús.
MAT 14:14 Y tak re Jesús xka can chupan re canoa chire' chuchi-ya', xutz'at che camas chic je q'uiy vinak re je'yabeyon richin y reja' camas xujoyovaj quivach re vinak re'. Y can xe'ruc'achojsaj re ye'yavaj re jec'o chiquicojol.
MAT 14:15 Y tak xk'ak'ij-yan-ka chupan re jun k'ij re', yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin y xkabij cha: Vova' je manak vinak y xa xk'ak'ij-yan-ka. Ca'taka-a re vinak re' chin che ye'ba pa tak cocoj tenemit re jec'o nakaj chin te'quilok'o' quivay chire', xojcha' cha.
MAT 14:16 Pero re Jesús xubij chaka: Manak tuk'aj che ye'ba y c'aja-ta re' xtiquivel quivay, tiya' quivay yex.
MAT 14:17 Y yoj xkabij cha: Yoj xe vo'o' vay y ca'e' car c'o kaq'uin, y re' man xque'ruban-ta, xojcha' cha.
MAT 14:18 Pero re Jesús xubij chaka: Tic'ama-pa vova'.
MAT 14:19 Y jare' tak reja' xubij che que'tz'uye' conojel re vinak pa rue' re sabana. Y c'are' reja' xe'ruli'ej pa ruk'a' re vo'o' vay y re ca'e' car, xtzu'un chicaj y xutioxij cha re Dios. C'are' xe'rupar y xuya-a chaka yoj re yoj ru-discípulos y yoj xkajachala' chiquivach re vinak.
MAT 14:20 Can conojel jabal xe'va'. Can man jun re man-ta xva'. Y c'a c'o doce chacach nojnak re xuban sobra.
MAT 14:21 Y re xe'va' jec'o la'k vo'o' mil achi'a', jac'a re ixoki' y re ac'ola' man xe'vejelax-ta.
MAT 14:22 Y jare' tak re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos che kojoc-a chupan re canoa y kojba c'a juc'an-apo ruchi-ya', che yojnabayaj-a chach, roma reja' c'a ye'ruban-na can despedir re vinak.
MAT 14:23 Y tak xe'ruban-yan can despedir re vinak, rion c'a xjote-a pa rue' re loma chubanic orar. Y chire' c'a c'o-va tak xoc-ka re ak'a'.
MAT 14:24 Y re canoa re anche' yojbinak-va yoj re yoj ru-discípulos pa nic'aj chic cha re ya' c'o-va, pero re ya' camas nubolk'otela-ri' y man nuya-ta k'ij che nibiyin re canoa. Roma camas cak'ik', mare' man nuya-ta k'ij cha che choj nibiyin, xa nutzalaba'.
MAT 14:25 Y tak nisakar-yam-pa, re Jesús binak charakan pa rue-ya', chin niba-apo kaq'uin.
MAT 14:26 Pero tak yoj re yoj discípulos xkatz'at che c'o jun pitinak charakan pa rue-ya', xsatz kac'o'x y xkabij: ¡La' jun xibinel! xojcha'. Y cof xojsiq'uin roma camas kaxibin-ki'.
MAT 14:27 Pero re Jesús cha'nin xch'o-pa chaka, y xubij: Man tixibij-ivi'. Xa ja yen re Jesús, xcha' chaka.
MAT 14:28 Y tak re Jesús pitinak pa rue' re ya', can jare' tak re Pedro xubij-apo cha re Ajaf: Vo xa ja rat, can tabana' c'a chuka' chua yen che yimbiyin pa rue-ya' chin yimba-apo c'a anche' yatc'o-va, xcha-apo re Pedro cha re Jesús.
MAT 14:29 Y re Jesús xubij-pa cha re Pedro: Catampa c'a. Y re Pedro can jare' xka-ka pa canoa y nibiyin c'a pa rue' re ya' chin niba-apo c'a anche' c'o-va re Jesús.
MAT 14:30 Xa jac'a tak xutz'at che camas cak'ik', xuxibij-ri'. Y tak xuna' can niba-ka chuxe' re ya', c'are' cof xsiq'uin y xubij: ¡Ajaf, quinacola'!
MAT 14:31 Y re Jesús can jare' cha'nin xutz'am re Pedro y xubij cha: ¿Anchique roma man can-ta xaban confiar-avi' viq'uin? xcho'x re Pedro roma re Jesús.
MAT 14:32 Y tak reje' xe'jote-yan-apo chupan re canoa, re cak'ik' xtane-ka.
MAT 14:33 Y konojel re yojbinak chire' pa canoa can jare' tak xkaya' ruk'ij re Jesús y xkabij cha: C'aja vocame c'a xkatz'at che katzij che can ja-va rat re yat Ruc'ajol re Dios.
MAT 14:34 Y c'are' xojak'ax pa rue' re lago re' y xojapon chupan re lugar rubini'an Genesaret.
MAT 14:35 Y tak xtamax rach re Jesús chire' coma re achi'a', reje' xquilisaj rutzijol cha'nin re pa tak lugar re jec'o chunakaj re quitenemit, y re vinak xe'quic'amala-pa re quiyava'i'.
MAT 14:36 Y re yava'i' re' can niquic'utula' utzil cha re Jesús che tuya' k'ij chique che astapa' xaxe ruchi-rutziak niquitz'am chin ye'c'achoj. Y can quire-va xbanataj. Conojel re yava'i' re xe'tz'amo ruchi-rutziak re Jesús can xe'c'achoj cha re quiyabil.
MAT 15:1 Y jec'o ca'e-oxe' achi'a' fariseos y ja'jun chique re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas re xe'bapon riq'uin re Jesús, y re achi'a' re' aj pa tenemit Jerusalén. Re achi'a' re' quire' xquibij cha re Jesús:
MAT 15:2 ¿Anchique roma tak re a-discípulos man niquiban-ta ancha'l re bin can coma re kavinak xe'c'ue' ajuer can? Roma re a-discípulos man niquich'aj-ta jabal quik'a' tak ye'va'. Man niquiban-ta ancha'l nakaban yoj, xe'cha'.
MAT 15:3 Roma quire' xquic'utuj cha re Jesús, xpa reja' xubij chique: Y yex ¿anchique roma tak man niban-ta re nubij re ru-mandamiento re Dios? Xa ja re je'quibin can re kavinak xe'c'ue' ajuer, xa jare' re ye'banala'.
MAT 15:4 Re ru-mandamiento re Dios nubij: Taya' quik'ij re ate-arta', y re anchique ye'rutzelaj rute-rutota' camas rumac ndel re quire' nibano, y can ruc'amon che niquimisas.
MAT 15:5 Y yex man quire-ta niban. Xa man niban-ta ancha'l re rubin can re Dios. Yex xa ye'tijoj re vinak che man nic'atzin-ta che ye'quito' re quite-quirta'. Che xa riq'uin niquibij chique re quite-quirta', che yen man yintiquir-ta yixinto' riq'uin re ndoc chiva, roma can xinsuj-yan cha re Dios re xoc-ta ivichin yex.
MAT 15:6 Y xa riq'uin quire' niquibij, can man nic'atzin-ta che ye'quito' re quite-quirta', yixcha' chique. Y riq'uin re' can nik'alajin che xaxe re je'quibin can re kavinak xe'c'ue' ajuer re iyi'on ruk'ij y jac'a re ru-mandamiento re Dios can man jun ruk'ij ibanon cha.
MAT 15:7 Yex xa ca'e' ipalaj. Mare' can jabal rubixic rubanon can chivij re jun rusamajel re Dios re xbex profeta cha, re xc'ue' ajuer can re xubini'aj Isaías. Re xubij re Dios cha che tutz'ibaj can, y ja quire' nubij:
MAT 15:8 Re vinak re' xaxe riq'uin re quichi' niquiya' nuk'ij, pero re cánma xa mana-ta re' re nrajo', xa c'ac'anaj c'o-va re cánma chin che niquiya-ta nuk'ij.
MAT 15:9 Xa can man jun nic'atzin-va che niquiya' nuk'ij, roma xa enseñanzas quichin achi'a' niquic'ut y niquibij che can jare' re ruc'amon che niban. Quire' re rutz'iban can re profeta Isaías, xcha' re Jesús.
MAT 15:10 Y c'are' re Jesús xe'rayoj conojel re vinak re quimalon-qui' chire', y xubij chique: Tic'axaj re xtimbij chiva y can tak'ax-a pan ive'.
MAT 15:11 Mana-ta re nutaj-ka re vinak re nitz'ilbisan richin. Re nitz'ilbisan chin re vinak xa ja re itzel tak tzij y re itzel tak nojebal re ye'pa pa ránma, xcha' re Jesús.
MAT 15:12 Y c'are' yoj re yoj discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús, y xkabij cha: Re achi'a' fariseos xpa quiyoval tak xquic'axaj re tzij re xabij.
MAT 15:13 Xpa reja' xubij chaka: Ronojel re tico'n re quibanon re achi'a' re' man xtic'ue-ta can, xa can xtic'uk-a. Roma ronojel re tico'n re' mana-ta re Nata' c'o chila' chicaj banayon.
MAT 15:14 Xa tiya' k'ij chique, roma reje' can je moyi' riq'uin re quina'oj, y chuka' can ye'quic'uaj nic'aj chic re xa je moyi'. Y vo xa re je moyi' ye'quiyukej nic'aj chic moyi', xa can junan xque'betzak pa tak jul, xcha' re Jesús.
MAT 15:15 Y c'are' xpa re Pedro xubij cha re Jesús: Tasekresaj ba' más chakavach re ejemplo xabij chij re nitz'ilbisan chin jun vinak, roma can man nak'ax-ta pa kave'.
MAT 15:16 Y re Jesús xubij: Yex can junan ibanon quiq'uin re nic'aj chic vinak che man nak'ax-ta pan ive' re nimbij.
MAT 15:17 Man k'axnak-ta pan ive' re tzij re nubij che mana-ta re nutaj-ka re vinak re nitz'ilbisan richin. Roma re nutaj-ka xa choj chupan nibo-va y c'are' ndel-a.
MAT 15:18 Re nitz'ilbisan chin re vinak ja re itzel tak tzij y re itzel tak nojebal re ye'pa pa ránma.
MAT 15:19 Roma re itzel tak nojebal xa pa ránma c'a re vinak nipo-va. Pa tak cánma nipo-va tak ye'quimisan. Chire' chuka' nipo-va tak re vinak je'c'ulan y re man je'c'ulan-ta niquicanola-qui' chin ye'macun. Y pa tak cánma chuka' nipo-va tak ye'lak', niquitz'ucula' tzij chiquij re vinak, y chire' chuka' nipo-va tak ye'yok'on.
MAT 15:20 Y ja ronojel banabal qui tak re' re nitz'ilbisan chin re vinak. Pero re vinak re man nuch'aj-ta jabal ruk'a' tak niva', mana-ta re' re nibano che nitz'elab re ruc'aslen. Quire' xubij re Jesús chaka yoj re yoj ru-discípulos.
MAT 15:21 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojel-a chire', y xojba pa jun lugar re c'o-apo chiquinakaj re ca'e' tenemit quibini'an Tiro y Sidón.
MAT 15:22 Y chire' jec'o-va re je rey-rumam can re jun ache xubini'aj Canaán. Y jun ixok re quivinak reje', xpa riq'uin re Jesús. Reja' camas bis c'o pa ránma, mare' camas nuc'utuj utzil cha re Jesús y jun pa ruchi' nubila': Tajoyovaj noch rat Ajaf, rat re yat rey-rumam can re Rey David. Quinato', roma re val-xtan camas c'ayef rubanon pa ruk'a' jun itzel espíritu.
MAT 15:23 Pero re Jesús man jun tzij xubij cha re ixok. Y yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús y xkabij cha: Tabij cha re ixok re' che ticanaj can, roma camas nurakala' ruchi' tzakatal chakij y re ruch'abal camas naj nic'axax-va.
MAT 15:24 Xpa re Jesús xubij: Yen xintak-pa xaxe chiquicanoxic re kavinak israelitas re je'satzanak pa quimac.
MAT 15:25 Y can jare' xbexuque' re ixok chach re Jesús, y xubij cha: Ajaf, quinato'.
MAT 15:26 Pero re Jesús xubij cha re ixok: Man otz-ta che chak xabanchique ninya-va re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Ancha'l re quivay re ac'ola' man ruc'amon-ta che nilisas-a chiquivach y che ja-ta re tz'e' re ye'tijo richin, xcha' re Jesús.
MAT 15:27 Pero re ixok xubij: Ajaf, can katzij-va re nabij. Pero can yojtiquir chuka' nakac'ul-apo ba' cha re utzil re'. Can ancha'l niquiban re tz'e' cha re ruchi' tak vay re ye'quitzakala' re cajaf chuxe' tak mesa, can ye'quimolola-apo.
MAT 15:28 Y re Jesús can jare' xubij cha re ixok re': Can nik'alajin che camas abanon confiar-avi' viq'uin. Can tibanataj c'a re najo', xcha' re Jesús. Y can ja chupan re hora re' tak xel-a re itzel espíritu riq'uin re xtan, re ral re ixok.
MAT 15:29 Tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojak'ax-yan chupan re lugar re c'o chiquinakaj re ca'e' tenemit quibini'an Tiro y Sidón, xojapon chuchi' re lago rubini'an Galilea. Y xojote-a c'a pa rue' re loma re c'o chire' y c'are' xtz'uye-ka re Jesús.
MAT 15:30 Y camas je q'uiy vinak re xe'bapon riq'uin, y re vinak re' je'quic'ualon-apo quiyava'i'. Y re yava'i' re' man junan-ta rach yabil quic'uan conojel, roma jec'o je cojos, jec'o je moyi', jec'o je mema', jec'o re man otz-ta quik'a-cakan, y jec'o jun chic-va che rach yabil ndoc chique. Re vinak re' xe'quiya-apo re quiyava'i' chach re Jesucristo, y reja' can conojel xe'ruc'achojsaj-a.
MAT 15:31 Roma quire' xuban re Jesús quiq'uin re yava'i', re vinak can anchique-la xquina' tak xquitz'at. Re je mema' rubanon can, can ye'tiquir chic ye'ch'o. Re man otz-ta quik'a-cakan, xe'c'achoj. Re je cojos rubanon can, choj chic ye'biyin. Re moyi', ye'tzu'un chic. Re vinak can xquiya' ruk'ij re Dios, re Dios kachin yoj re yoj israelitas.
MAT 15:32 Y re Jesús xojrayoj yoj re yoj ru-discípulos y xubij chaka: Yen camas ninjoyovaj quivach re vinak re', roma oxe' k'ij que'c'ue-va viq'uin y vocame manak chic quivay chin niquitaj. Y vo xaxe tal choj quire' xque'ntak-a cho tak cachoch y man jun andex niquitaj-a, man otz-ta. Q'uiba' xque'betzak pa tak bey roma viyjal, xcha' re Jesús.
MAT 15:33 Y yoj can jare' tak xojch'o-apo cha re Jesús y xkabij: Re lugar anche' yojc'o-va je manak vinak. Y mare' manak anche' nakavila-va-pa vay chin che jabal ye'va' re vinak re'. Roma camas je q'uiy, xojcha'.
MAT 15:34 Pero re Jesús xuc'utuj chaka: ¿Jenipa' vay c'o iviq'uin? Y yoj xkabij: Xe vuku' vay c'o kaq'uin y ca'e-oxe' ch'utak car.
MAT 15:35 Y re Jesús xubij che que'tz'uye-ka re vinak pan ulef.
MAT 15:36 C'are' reja' xe'ruli'ej pa ruk'a' re vuku' xcana-vay y re car y xutioxij cha re Dios. Y c'are' xe'rupar y xuya' chaka yoj re yoj ru-discípulos, y yoj xkajachala' chiquivach re vinak.
MAT 15:37 Y conojel jabal xe'va'. Can man jun re man-ta xva'. Y c'a c'o vuku' chacach nojnak re xuban can sobra.
MAT 15:38 Je caje' mil achi'a' re xe'va'. Jac'a re ixoki' y re ac'ola' man xe'vejelax-ta.
MAT 15:39 Y tak re Jesús je'rubanon chic despedir re vinak, reja' y yoj re yoj ru-discípulos xojoc-a chupan re canoa y xojba c'a chupan re lugar rubini'an Magdala.
MAT 16:1 Y jec'o achi'a' fariseos y jec'o chuka' achi'a' saduceos re xe'bapon riq'uin re Jesús. Re achi'a' re' xe'bapon riq'uin xaxe chin che niquitojtobej, y xquibij cha che can tubana' jun señal chicaj chin quire' can nuc'ut che ja re Dios takayom-pa richin.
MAT 16:2 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Tak nik'ak'ij-ka yex nitz'at che quiak rubanon re nube chach re rocaj, y nibij che re k'ij chua'k can otz xtuban.
MAT 16:3 Y chuka' re pa tak namak'a', tak yex nitz'at che re rocaj mukul y quiak chuka' rubanon re nube chicaj, nibij che re k'ij vocame man otz-ta xtuban. Yex xa ca'e' ipalaj, roma jabal itaman nitz'at re rocaj, y jabal itaman andex no'rbana' re tiempo vo xa otz o man otz-ta. Jac'a re señales re can ye'tz'at y can nubij anchique tiempo yojc'o-va, jare' can man yixtiquir-ta nitz'at.
MAT 16:4 Yex re yixc'o chupan re tiempo vocame camas yix mal tak vinak y can man ninimaj-ta re Dios. Can nijo' nitz'at che yen nimban-ta jun señal chicaj chin quire' yininimaj. Pero mana-ta re nijo' yex re xtibanataj. Xa can xe re xbanataj riq'uin re jun ache xubini'aj Jonás, re jun rusamajel re Dios xc'ue' ajuer can re xbex profeta cha, xaxe re señal re' re niya' chiva yex, xcha' re Jesús y xba y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xojba chij, y reja' xe'ruya' can quion re achi'a' re'.
MAT 16:5 Y tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon c'a juc'an chic-apo ruchi-ya', c'ajare' tak xkanabej che xa manak vay kac'uan-a.
MAT 16:6 Y jare' tak re Jesús xubij chaka: Can tic'axaj re xtimbij chiva, che can tichajij-ivi' chach re levadura quichin re achi'a' fariseos y re achi'a' saduceos.
MAT 16:7 Y roma quire' xubij re Jesús, yoj xkabila' chakavach: Reja' quire' xubij roma manak kavay xkac'am-pa.
MAT 16:8 Pero re Jesús can xunabej re andex nakanojij, mare' xubij chaka: ¿Anchique roma yex ninojij che roma manak vay xic'am-pa, mare' tak quire' ximbij? Yex man can-ta ibanon confiar-ivi' viq'uin y mare' xaxe re vay ninojij.
MAT 16:9 Manak nic'atzin-va che xaxe re vay ninojij. Ancha'l xa c'amaje-na tak'ax pan ive'. Ancha'l xa man chic ne'ka-ta chi'c'o'x tak yen xinya' quivay re je vo'o' mil achi'a' riq'uin re vo'o' vay. Y ancha'l xa man chic ne'ka-ta chi'c'o'x re jenipa' chacach vay re xuban can sobra.
MAT 16:10 Chuka' ancha'l xa man chic ne'ka-ta chi'c'o'x tak yen xinya' quivay re je caje' mil achi'a' riq'uin re vuku' vay. Chuka' chire' can xitamaj jenipa' chacach re xuban can sobra.
MAT 16:11 ¿Andex-ta como jun chic rubixic nimban cha, chin quire' nak'ax-ta pan ive' che man roma-ta re vay re ximistaj can, tak yen quire' ximbij che yex tichajij-ivi' chach re levadura quichin re achi'a' fariseos y saduceos? xcha' re Jesús.
MAT 16:12 Y c'ajare' tak yoj re yoj ru-discípulos xk'ax pa kave' che man chach-ta re levadura re niquicusaj riq'uin re xcana-vay re achi'a' fariseos y saduceos re nakachajij-va-ki', xa ja chach re enseñanza re niquic'ut re achi'a' re', xa ja chach re' re takachajij-va-ki', roma re enseñanza re' xa man je otz-ta.
MAT 16:13 Y re Jesús y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xojapon chupan re jun lugar re nakaj nicanaj-va cha re tenemit rubini'an Cesarea chin re Filipo. Xpa re Jesús xuc'utuj chaka: ¿Yin anchique c'a yen re xinalax chi'icojol niquinojij re vinak? xcha' chaka.
MAT 16:14 Y yoj xkabij cha re Jesús: Jec'o ye'bin che ja rat re Juan Bautista. Nic'aj chic niquibij che ja rat re Elías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Jec'o chuka' ye'bin che ja rat re Jeremías re jun chuka' rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, reja' chuka' jun profeta. Y jec'o chuka' ye'bin che rat yat jun chique re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
MAT 16:15 Y reja' xuc'utuj chaka yoj: Y yex, ¿andex ninojij chuij? xcha' chaka.
MAT 16:16 Y re Simón Pedro can jare' xubij cha re Jesús: Ja rat re Cristo re Ruc'ajol re c'aslic Dios.
MAT 16:17 Y can xe xuc'axaj quire' re Jesús, can jare' tak xubij: Otz-abanoj rat Simón Pedro re yat ruc'ajol re jun ache rubini'an Jonás, roma re xabij che ja yen re Cristo re Ruc'ajol re Dios. Re xabij man vinak-ta c'a xbin chava, xa can jac'a re Nata' Dios re c'o chila' chicaj re xbin chava che quire' xabij.
MAT 16:18 Yen ninjo' nimbij chava rat: Yen nyi'on chic jun abe', mare' tak rat abini'an Pedro. Y nimbij chava che pa rue' re aboj re' xtimpoba-va re nu-iglesia. Y man xtich'acataj-ta roma re camic y re etzelal.
MAT 16:19 Can chava-va rat xtinya-va re poder chin che naban chique re vinak che ye'oc pa ruk'a' re Dios, y re vinak man nrajo-ta ndoc pa ruk'a' re Dios can xtaban cha che man ndoc-ta. Can otz c'a xtitz'et chila' chicaj, tak rat xtatz'apij o xtajak jun bey chiquivach re vinak.
MAT 16:20 Y re Jesús can jare' xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos che man jun anchok cha takabij-va che ja reja' re Cristo.
MAT 16:21 Y re Jesús xutz'am rubixic chakavach yoj re yoj ru-discípulos, che yen tiene que yimba pa tenemit Jerusalén y camas q'uiy tijoj-pokonal xtink'asaj pa quik'a' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, pa quik'a' re principal tak sacerdotes y pa quik'a' chuka' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Can xquinquiquimisaj-va, pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xcha' re Jesús chaka.
MAT 16:22 Y re Pedro can xe xuc'axaj quire', xba-apo riq'uin re Jesús y xujich'aj-a ba' y cof xch'o cha. Y xubij cha: Can man tujovaj re Dios che quire-ta nibanataj ancha'l re xabij rat Ajaf.
MAT 16:23 Pero tak re Jesús xuc'axaj che quire' xubij re Pedro, xuposcolij-ri'. Y c'are' xubij cha: Catel-a viq'uin rat Satanás, roma man otz-ta re nanojij. Rat xa nak'at re nubey. Roma re anojebal xa can junan quiq'uin re quinojebal re vinak y man nanojij-ta ba' andex re nrajo' re Dios.
MAT 16:24 Y c'are' re Jesús xch'o chaka konojel yoj re yoj ru-discípulos y xubij: Vo xa c'o jun nrajo' yinrutzekelbej, can tubana' ancha'l jun re binak chuxe' ru-cruz. Man tuban re nurayij reja'. Man tupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal. Vo xa c'o jun re ninojin quire', otz che nipa viq'uin chin yinrutzekelbej.
MAT 16:25 Roma vo xa camas nupokonaj re ruc'aslen vova' chach re ruch'ulef, xa man xtuvel-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re man nupokonaj-ta re ruc'aslen, astapa' xtiquimisas nutzij yen, jare' sí can xtuvel-va ruc'aslen re man niq'uis-ta.
MAT 16:26 Roma man jun cosa otz nuc'am-pa cha re vinak, xe-ta nic'ue' ronojel re biyomal chin re ruch'ulef riq'uin, y re vinak re' xa man nicolotaj-ta. Astapa' camas biyomal c'o riq'uin re vinak, pero man nitiquir-ta nulok' re c'aslen re man niq'uis-ta.
MAT 16:27 Roma yen re xinalax chi'icojol can xquimpa chic jun bey, y can junan chic nuk'ij riq'uin re Nata' y je vichibil-pa re nu-ángeles. Y c'ajare' tak xtinya' rajal-ruq'uixel chique conojel, roma re quibanabal re xe'quibanala'.
MAT 16:28 Y can katzij re nimbij chiva, che yen re xinalax chi'icojol can xquimpo-va riq'uin nuk'ij y c'o autoridad pa nuk'a'. Y jec'o chiva yex re can man xque'com-ta, xa c'aja tak yinquitz'eton chic can che yinka-pa chila' chicaj, xa c'ajare' tak xque'com, xcha' re Jesús.
MAT 17:1 Y tak k'axnak chic vaki' k'ij, re Jesús xuc'uaj-a re Pedro, y xe'ruc'uaj-a chuka' re Jacobo y re Juan y re je ca'e' re' quichak'-qui', xaxe re je oxe' re' re xe'ruc'uaj-a c'a pa rue' jun nema-loma.
MAT 17:2 Re Jesús can xjalataj rutzubal chiquivach re je oxe' ru-discípulos. Re rupalaj can niyiq'uiloj can ancha'l titzu'un re k'ij. Y re rutziak can ancha'l re sakil, roma camas sak xuban.
MAT 17:3 Y can c'aja xquitz'at re je oxe' discípulos, ye'tzijon-yan chic riq'uin re Jesús re je ca'e' achi'a' quibini'an Moisés y Elías. Re achi'a' re' je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can.
MAT 17:4 Y c'are' tak re Pedro xubij-apo cha re Jesús: Ajaf, vova' otz kabanon. Vo xa rat najo', nakaban oxe' ch'utak jay. Jun avichin rat, jun chin re Moisés y jun chin re Elías.
MAT 17:5 Tak re Pedro can c'a nich'o riq'uin re Jesús, can jare' tak re discípulos re' xquitz'at che c'o jun nube re camas sak y can nuchup pan avach re xpiso quichin. Y chupan re nube re' c'o Jun xch'o-pa y xubij: Jare' re Nuc'ajol y yen camas ninjo', yinqui'cot riq'uin y can tic'axaj c'a re rutzij.
MAT 17:6 Y tak re je oxe' discípulos xquic'axaj quire', xe'xuque' y re nic'aj tak quivach c'a pan ulef xka-va-ka. Y camas xquixibij-qui'.
MAT 17:7 Y re Jesús xjelon-apo quiq'uin re ru-discípulos, xe'rutz'am y xubij chique: Quixyacataj y man tixibij-ivi'.
MAT 17:8 Tak re discípulos xe'tzu'um-pa, man jun chic xquitz'at, xa rion chic re Jesús c'o.
MAT 17:9 Y tak reje' je'xulam-pa chach re loma, re Jesús xuchalabej chique re ru-discípulos che man jun anchok cha tiquitzijoj-va re xquitz'at. Yex otz xtitzijoj pero tak yen re xinalax chi'icojol xinc'astaj-yam-pa chiquicojol re anama'i', c'ajare' tak ruc'amon che yex xtitzijoj, xcha' chique.
MAT 17:10 Re je oxe' discípulos re' can jare' tak xquibij cha re Jesús: Yoj k'axnak pa kave' che can ja rat re Cristo re takom-pa roma re Dios. ¿Pero anchique roma tak re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas niquibij che nabey tiene que ne'ka re Elías, y c'ajare' tak xte'ka re Cristo?
MAT 17:11 Y re Jesús xubij chique: Can katzij-va che re Elías nipa nabey y can nuban rubiyal ronojel.
MAT 17:12 Pero yen nimbij chiva che re Elías re' xpa-yan y man xquinabej-ta anchique re'. Xa camas xquiban-a cha. Can andex xquijo' quire' xquiban-a cha. Y can quire' chuka' yen re xinalax chi'icojol, jec'o ye'bano chua che nink'asaj tijoj-pokonal, xcha' re Jesús.
MAT 17:13 Y c'ajare' tak re discípulos xk'ax pa quive' che re Jesús chij re Juan Bautista xch'o-va.
MAT 17:14 Tak re Jesús y re je oxe' ru-discípulos xe'bapon-ka anche' camas je q'uiy vinak quimalon-qui', c'o c'a jun ache re xbeka riq'uin re Jesús y xbexuque' chach. Re ache xubij cha re Jesús:
MAT 17:15 Ajaf, tajoyovaj rach re nuc'ajol, roma reja' camas nutaj pokan pa ruk'a' re jun yabil rubini'an ataque, y camas q'uiy bey tzekenak pa k'ak' y pa tak ya'.
MAT 17:16 Xinc'am-yam-pa y xinya' chiquivach re a-discípulos chin che niquic'achojsaj-ta, pero man xe'tiquir-ta xquic'achojsaj, xcha' re ache.
MAT 17:17 Y re Jesús jare' tak xubij: Man jun vinak chupan re tiempo re' re rubanon-ta confiar-ri' riq'uin re Dios. Xa conojel je'satzanak. Man tinojij che yen nojel tiempo xquinc'ue' iviq'uin. Y chuka' man tinojij che nojel tiempo xquixincoch'. Tic'ama-pa re ala' vova', xcha' re Jesús.
MAT 17:18 Re Jesús chin che xuc'achojsaj re ala', cof xch'o cha re itzel espíritu chin che tel-a riq'uin re ala'. Y can ja chupan re hora re' tak xc'achoj-a re ala' cha re ruyabil roma xel-a re itzel espíritu riq'uin.
MAT 17:19 Y tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos kayon chic yojc'o, xojpa yoj xkac'utuj cha re Jesús: ¿Anchique roma yoj man xojtiquir-ta xkalisaj-a re itzel espíritu?
MAT 17:20 Y re Jesús xubij chaka: Man xixtiquir-ta xilisaj roma man can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Y can katzij nimbij chiva: Xa riq'uin-ta niban confiar-ivi' riq'uin re Dios, astapa' ancha'l-ta jun ch'et semilla chin mostaza, xa riq'uin re', yex can yixtiquir nibij cha re jun loma re' che tel-a vova' y tak'ax jun chic lugar, can xtak'ax-va. Can man jun cosa re man-ta xquixtiquir xtiban, xa riq'uin-ta ba' niban confiar-ivi' riq'uin re Dios.
MAT 17:21 Jac'a re jun rach espíritu re' ndel, pero vo xa yex niban ayuno y oración, xcha' chaka.
MAT 17:22 Y tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon-yan pa Galilea, xpa re Jesús xubij chic jun bey chaka: Yen re xinalax chi'icojol, can xquinjach-va pa quik'a' re vinak.
MAT 17:23 Can xquinquimisas-va, pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Y tak yoj xkac'axaj quire', camas xojbison.
MAT 17:24 Y jac'a tak re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon pa Capernaum, re ye'mola ruchi' re mero re nic'atzin pa rachoch re Dios, re tiene que niquitoj conojel achi'a', can xe'bapon chuka' riq'uin re Pedro y xquic'utuj cha: ¿La nutoj como re i-Maestro re mero re nic'atzin pa rachoch re Dios?
MAT 17:25 Y re Pedro xubij: Ja', reja' can nutoj. Y tak re Pedro xapon pa jay, ja re Jesús jare' re xch'o-pa nabey y xubij cha: Simón Pedro ¿andex nanojij rat? ¿Re reyes vova' chach re ruch'ulef, anchok chique como niquic'utuj-va re impuesto? ¿La ja como chique re cajc'ual-ka reje' o la ja como chique re xa man je cajc'ual-ta? xcha' re Jesús.
MAT 17:26 Xpa re Pedro xubij cha re Jesús: Re reyes vova' chach re ruch'ulef xa ja chique re man je cajc'ual-ta niquic'utuj-va re impuestos, xcha'. Y re Jesús can jare' xubij: Yen man ruc'amon-ta che nintoj re impuesto, roma yen can yin Ruc'ajol re Dios.
MAT 17:27 Pero vo xa man nakatoj-ta, q'uiba' man nak'ax-ta pa quive' anchique roma tak man nakatoj-ta. Mare' mejor cabiyin-ka pa ya' chutz'amic car. Y re nabey car xtatz'am, tajaka' pa ruchi' y chire' xtavel re mero re ndoc chin che na'ya' can chique re molay-mero re ndoc pa rachoch re Dios. Re mero re' nuban chin che natoj can re avichin rat y re vichin yen chuka', xcha' re Jesús cha re Pedro.
MAT 18:1 Y jare' tak yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús, y xkac'utuj cha: Tak can ja chic re Dios nibano gobernar pa kave', ¿anchique chaka yoj re c'o más ruk'ij xtic'ue'?
MAT 18:2 Y can jare' tak re Jesús xrayoj jun ch'et ac'ual y xuya' pa kanic'ajal.
MAT 18:3 C'are' xubij chaka: Can katzij nimbij chiva, vo xa yex man xtikasaj-ta-ivi' chach re Dios, y vo xa man niban-ta ancha'l niquiban re ac'ola', can man xquixoc-ta pa ruk'a' re Dios.
MAT 18:4 Xaxe re can nuban che manak ruk'ij ancha'l re jun ch'et ac'ual re', jare' re c'o más ruk'ij xtic'ue' chiquicojol re jec'o pa ruk'a' re Dios.
MAT 18:5 Re yacayon vichin yen pa ránma y can niqui'cot nuc'ul jun ac'ual ancha'l re', man xe-ta re ac'ual xtuc'ul, xa can xquinruc'ul chuka' yen.
MAT 18:6 Xe-ta c'o jun vinak re c'a ba-oc quinrunimaj-va y nipa-ta chic jun vinak y nuban cha che nitzak pa mac, re vinak re' man otz-ta nuban. Y mare' antes che nuban re etzelal re', más-ta otz cha reja' che nixim-ta jun moma' aboj chukul y ne'torex can pa mar.
MAT 18:7 Camas c'ayef quibanon re vinak re jec'o chach re ruch'ulef roma can jec'o re ye'bano chique che ye'macun. Y can quire' nibanataj chach re ruch'ulef. Pero re camas ruc'amon che nivok'ex rach ja re vinak re nibano cha jun chic vinak che nimacun.
MAT 18:8 Xa mare' vo xa jun ak'a' o jun avakan re nibano chava che yamacun, más otz che nachoy-a y natorij-a. Roma más otz che manak jun ak'a' o jun avakan y yatoc chupan re c'aslen re man niq'uis-ta, que chach c'o-ta che ca'e' ak'a' o ca'e' avakan y xaxe che tz'akat ak'a-avakan ya'tetorex can pa k'ak' re man jun bey xtiq'uis.
MAT 18:9 Y chuka' vo xa jun chique re anak'avach nibano chava che yamacun, más otz che nalisaj-a y natorij-a. Roma más otz che manak jun anak'avach y yatoc chupan re c'aslen re man niq'uis-ta, que chach c'o-ta che ca'e' anak'avach y ya'tetorex can chupan re k'ak' re c'o chupan re infierno.
MAT 18:10 Man c'a que'tzelaj re vinak re camanak quik'ij, roma reje' can je'chajin coma re ángeles. Y yen nimbij chiva che re ye'chajin quichin reje' can nojel tiempo ye'tiquir ye'bapon chila' chicaj riq'uin re Nata'.
MAT 18:11 Y yen re xinalax chi'icojol, can ximpo-va c'a chiquicanoxic y chiquicolic re jec'o pa mac.
MAT 18:12 Can tinojij jabal re xtimbij chiva. C'o-ta jun ache re jec'o-ta jun ciento ru-ovejas y nisatz-ta can jun tak je'ruc'uan-a, reja' can ye'ruya' can ba' re je noventa y nueve y niba pa tak juyu' chucanoxic re jun re satzanak can.
MAT 18:13 Y vo xa re ache re' no'rvila-pa re jun ru-oveja satzanak, can katzij nimbij che re ache re' camas niqui'cot ránma riq'uin re jun ru-oveja satzanak, que chach re je noventa y nueve re man jun andex xquic'alvachij.
MAT 18:14 Can quire' chuka' nibanataj riq'uin re Tata'aj re c'o chila' chicaj, reja' can man nurayij-ta c'a che c'o-ta jun vinak re nisatz-ta can chupan re mac, astapa' jun vinak camanak ruk'ij vova' chach re ruch'ulef, pero reja' can man nrajo-ta che nisatz-ta can.
MAT 18:15 Vo xa c'o jun hermano c'o andex man otz-ta nuban chava, y ja tak c'o rion che' cabiyin riq'uin y tabij cha. Y vo xa re hermano re' can nuc'axaj re nabij cha, can nach'ac.
MAT 18:16 Jac'a vo xa man yatruc'axaj-ta, ca'c'uaj c'a jun o je ca'e' chic más, chin quire' can chiquivach reje' tak nabij cha re hermano che man otz-ta rubanon. Chin quire' can yix ca'e' o yix oxe' re yixoc testigos chij ronojel re'.
MAT 18:17 Y vo xa re hermano can man nrajo-ta nuc'axaj re xibij yex cha, c'are' rat re c'o andex man otz-ta rubanon chava, c'o modo nabij chique conojel re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios. Y tak bin chic cha coma re hermanos y man riq'uin re' cama-va nunimaj-ta tzij, y chin che reja' can nuna' che man otz-ta re xuban, can tibana' cha che man chic ivchibil-ta.
MAT 18:18 Y can katzij che yen ninya' poder pan ik'a'. Y mare' can otz xtitz'et chila' chicaj, tak yex xtitz'apij o xtijak jun bey chiquivach re vinak.
MAT 18:19 Chuka' nimbij chiva: Vo xa chach re ruch'ulef jec'o je ca'e' hermanos re can junan quivach chin che niquic'utuj xabanchique cosa cha re Dios, re Nata' Dios re c'o chila' chicaj can xtuya-pa re anchique cosa niquic'utuj re je ca'e' re'.
MAT 18:20 Roma xabanche' quimalon-qui' je ca'e' o je oxe', vo xa can pa nube' yen niquimol-va-qui', yen can yinc'o pa quinic'ajal, xcha' re Jesús.
MAT 18:21 Y can jare' tak xjelon-apo re Pedro riq'uin re Jesús y xubij cha: Ajaf, vo xa jun hermano can nojel tiempo c'o andex man otz-ta nuban chua, ¿jenipa' c'a bey otz che nincuy rumac? ¿La otz como che nincuy vuku' bey rumac? xcha' re Pedro cha re Jesús.
MAT 18:22 Pero re Jesús xubij cha re Pedro: Yen man nimbij-ta chava che can ruc'amon che nacuy vuku' bey rumac jun hermano re c'o andex man otz-ta nuban chava. Yen nimbij chava che jun hermano can ruc'amon che nacuy setenta veces siete.
MAT 18:23 Roma chupan re ru-gobierno re Dios, can nibanataj ancha'l xbanataj riq'uin jun Rey. Re Rey re' nrajo' nutamaj jenipa' quic'as cada jun chique re ye'samaj riq'uin.
MAT 18:24 Y tak re Rey re' xutz'am rubanic cuentas, c'o c'a jun chique re rusamajel re can pa millón ruc'as riq'uin.
MAT 18:25 Y re samajel re' man nitiquir-ta nutoj ronojel re ruc'as re rubanon riq'uin re Rey, mare' xpa re Rey xubij che mejor tic'ayex re samajel re' y chibil chuka' re ruxayil y re cajc'ual. Y can que'c'ayex chuka' ronojel re andex richin, y ronojel re mero xtimolotaj toc pa ruq'uixel re ruc'as.
MAT 18:26 Can jare' tak re samajel re' xuque' chach re Rey y re nic'aj-rach c'a pan ulef xka-va-ka, y camas nuc'utuj utzil cha. Y ja quire' nubila' re samajel cha re Rey: Tabana' utzil quinayabej chic ba'. Yen can xtintoj ronojel re nuc'as chava.
MAT 18:27 Y re Rey re' camas c'a xujoyovaj rach re rusamajel, y can xucuy re ruc'as y mare' man jun chic andex xuban cha.
MAT 18:28 Y jac'a tak elinak chic-a libre roma xcuy re ruc'as, xbo'rc'ulu-pa jun chic samajel re c'o ba' c'as rubanon riq'uin. Y re ruc'as re jun chic samajel re' xaxe cien denarios. Pero man riq'uin re', reja' can man xucuy-ta re ruc'as, y mare' xutz'am chukul y nutz'apij-yan-ka ruxla', y nubij c'a cha: Tatojo-pa re c'as abanon viq'uin.
MAT 18:29 Y xpa re samajel re' can jare' xuque-ka chach, y re nic'aj-rach c'a pan ulef xka-va-ka, y camas c'a nuc'utuj utzil cha re jun chic samajel re anchok riq'uin c'o-va ruc'as, y nubij cha: Quinayabej chic ba' y yen can xtintoj ronojel chava, xcha'.
MAT 18:30 Pero re samajel re anchok riq'uin banon-va re c'as, man xka-ta chach re xbex cha, mare' xusujuj chin xuya' pa cárcel, chin che kas nutz'at-na andex nuban chin che nutoj can re ruc'as, chin quire' ndel-pa libre.
MAT 18:31 Y re nic'aj chic quichibil-qui' pa samaj tak xquitz'at ronojel re xbanataj, xpa bis pa tak cánma. Y reje' xe'ba riq'uin re qui-patrón y xbequitzijoj ronojel re xuban re jun samajel riq'uin re jun chic samajel.
MAT 18:32 Y re Rey, re qui-patrón, can jare' xutak ruyoxic re samajel re man otz-ta xuban, y xubij cha: Rat, xa yat jun itzel samajel. Yen can xincuy ronojel re ac'as, roma can ja quire' xac'utuj chua.
MAT 18:33 Y quire-ta chuka' ruc'amon che xaban-ta rat riq'uin re avchibil pa samaj, ancha'l ximban yen aviq'uin che xinjoyovaj avach.
MAT 18:34 Y can jare' tak re Rey re qui-patrón re samajela', xyacataj ruyoval xujach-a re jun itzel samajel pa quik'a' re achi'a' re ye'beyi'o can re presos pa cárcel, y chire' pa cárcel can xtiban cha che nuk'asaj tijoj-pokonal c'aja tak nitojtaj-na can ronojel re ruc'as.
MAT 18:35 Can quire' xtuban re Nata' Dios re c'o chila' chicaj iviq'uin yex, vo xa man riq'uin-ta ronojel ivánma nicuy quimac re hermanos tak c'o jun andex re man otz-ta niquiban chiva, xcha' re Jesús.
MAT 19:1 Y tak re Jesús xtane' chubixic re tzij re', reja' xba y xuya' c'a can re lugar rubini'an Galilea y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xojba chij c'a quila pa Judea, y xojak'ax c'a juc'an chic-apo re rakan-ya' rubini'an Jordán.
MAT 19:2 Y chire' camas c'a je q'uiy vinak re xe'tzekelben chin re Jesús, y jec'o chuka' yava'i' xe'ruc'achojsaj.
MAT 19:3 Y jare' tak jec'o achi'a' fariseos xe'bapon riq'uin re Jesús chin niquitojtobej y chin che nitzak-ta pa quik'a'. Y mare' xquic'utuj cha: ¿La ruc'amon como che jun ache nujach-ri' riq'uin re ruxayil xa chak roma xabanchique cosa?
MAT 19:4 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yex can ibanon leer re nubij chupan re ruch'abal re Dios, re anche' nubij-va che tak xtz'ucutaj-pa, re Dios ache y ixok xuban y man rion-ta jun. Can man rion-ta re ache, y chuka' can man rion-ta re ixok.
MAT 19:5 Y chuka' yex ibanon leer re nubij chupan re ruch'abal re Dios che re ache man chic quiq'uin-ta rute-rutota' xtic'ue-va. Xa riq'uin re ruxayil xtic'ue-va, y che je ca'e' xa jun c'a xtiquiban. Quire' nubij re ruch'abal re Dios.
MAT 19:6 Y tak quic'uan chic-qui', man chic je ca'e-ta vinak, xa jun chic quibanon. Mare' re xa jun chic rubanon re Dios chique, man tuban re vinak che ye'rujach, xcha' re Jesús.
MAT 19:7 Y re achi'a' fariseos xquic'utuj chic cha re Jesús: Vo xa man ruc'amon-ta che quire' niban, ¿anchique c'a roma tak re Moisés xubij che jun ache, xaxe tubana' jun vuj re anche' nubij-va che xujach-ri' riq'uin re ruxayil y tuya' can?
MAT 19:8 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re': Can ancha'l c'a icoversan re ivánma yex chupan re etzelal, can quire' chuka' xbanataj ajuer can pa ru-tiempo re Moisés. Xa mare' tak reja' xubij che re ache c'o modo nujach-ri' riq'uin re ruxayil. Y astapa' tak xtz'ucutaj-pa man quire-ta xbanataj.
MAT 19:9 Yen nimbij chiva che xabanchique ache nujach-ri' riq'uin re ruxayil y man roma-ta che re ixok nucanoj chic jun ache, y vo xa re ache nic'ule' chic riq'uin jun chic ixok, re ache re' nimacun chach re Dios. Y vo xa c'o jun ache nic'ule-apo riq'uin re ixok yi'on can roma re ruchijil, chuka' re ache re' can nimacun chach re Dios, xcha' re Jesús.
MAT 19:10 Y yoj re yoj discípulos xkabij cha re Jesús: Vo xa jun ache can nojel tiempo ximon riq'uin re ruxayil, más-ta otz cha re ache che man-ta nic'ue' ruxayil.
MAT 19:11 Y re Jesús can jare' tak xubij chaka: Man conojel-ta otz ruc'ulic niquiban cha re tzij re xibij, roma man conojel-ta yi'on-va k'ij che quire-ta niquiban, y man-ta ye'c'ule'.
MAT 19:12 Y can jec'o-va achi'a' re can ja tak xa'lax quiq'uin re quite', jare' tak nik'alajin che can man xtiquicanoj-ta ixoki'. Jec'o chuka' achi'a' quire' quibanon, pero xa roma ja re doctores xe'bano chique. Y jec'o chuka' achi'a' quire' quibanon, pero re' xa quiq'uin reje' mismo xpo-va che man niquicanoj-ta ixoki', chin che más otz ye'samaj pa rusamaj re Dios y can ye'quito' re ye'oc pa ruk'a' re Dios. Re jun re can nuna' che nitiquir nuban che man nic'ule-ta, man c'a tic'ule', xcha' re Jesús.
MAT 19:13 Y jec'o ac'ola' xe'c'uax-apo chach re Jesús, chin che reja' nuya-a ruk'a' pa quive' y chuka' chin che nuban orar cha re Dios pa quive' re ac'ola' re'. Pero yoj re yoj ru-discípulos xkabij chique re vinak che man que'quic'amala-pa re ac'ola' riq'uin re Jesús.
MAT 19:14 Pero xpa re Jesús xubij chaka: Tiya' k'ij chique re ac'ola' che que'pa viq'uin, y man que'ik'at. Roma re xque'oc pa ruk'a' re Dios, xaxe re je ancha'l ac'ola'.
MAT 19:15 Y tak re Jesús xuban-yan orar cha re Dios y xuyala-yan can ruk'a' pa quive' re ac'ola', reja' xba y xuya' can re lugar re'.
MAT 19:16 Y c'o c'a jun c'ajol ache xapon riq'uin re Jesús y xubij cha: Rat utzulaj Maestro tabij c'a chua, ¿anchique cosa otz ruc'amon che nimban yen chin quire' nic'ue-ta nuc'aslen re man niq'uis-ta?
MAT 19:17 Y re Jesús xubij cha: ¿Anchique roma tak nabij chua che yen yin otz? Roma can man jun vinak re otz-ta, xa can xe c'a Jun re otz y re' ja re Dios. Vo xa rat najo' yatoc chupan re c'aslen re man niq'uis-ta, can ca'bana' re nubij re mandamientos.
MAT 19:18 Xpa re c'ajol ache re' xuc'utuj cha re Jesús: ¿Y andex c'a nubij re mandamientos re'? Y re Jesús xubij cha: Re nubij re mandamientos re' ja che man caquimisan, rat ache re yatc'ulan man camacun riq'uin jun chic ixok, man catelak', man tatz'uc tzij chij jun chic vinak.
MAT 19:19 Taya' quik'ij re ate-arta'. Y can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak. Ja quire' nubij re mandamientos, xcha' re Jesús.
MAT 19:20 Y re c'ajol ache xubij cha re Jesús: C'a yin co'ol che' tak nbanom-pa ronojel re'. ¿Y anchique c'a re man nbanon-ta? xcha' reja'.
MAT 19:21 Y re Jesús xubij cha: Vo xa rat can najo' che yatel choj chach re Dios, xaxe chic c'a jun re man abanon-ta. Y re' ja re man ajachon-ta re abiyomal chiquivach re vinak re camas je meba'. Ta'c'ayij ronojel re c'o aviq'uin y re rajal tajacha' chiquivach re vinak re camas je meba', chin quire' nic'ue' abiyomal chila' chicaj. Y catampa viq'uin y catzake' chuij, xcha' re Jesús.
MAT 19:22 Tak re c'ajol ache xuc'axaj re tzij re xubij re Jesús, nibison ránma xtzolaj-a, roma reja' camas biyom y man nrajo-ta che ndel re biyomal pa ruk'a'.
MAT 19:23 Can jare' tak re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Can katzij nimbij, che camas c'ayef cha jun biyom che ndoc-ta pa ruk'a' re Dios.
MAT 19:24 Mare' yen nimbij che man c'ayef-ta nak'ax jun camello pa ch'et rujulil jun bak chin t'iso'n, que chach jun biyom ndoc-ta pa ruk'a' re Dios.
MAT 19:25 Y tak yoj re yoj ru-discípulos re Jesús xkac'axaj re tzij re', can anchique-la xkana'. Y nakabila' chakavach: Vo xa can ancha'l re nubij, quire', man jun xticolotaj.
MAT 19:26 Re Jesús xojrutzu-pa y xubij chaka: Man tinojij quire'. Re vinak man ye'tiquir-ta niquicol-qui', pero re Dios can ronojel nitiquir nuban.
MAT 19:27 Y jare' tak re Pedro xubij cha re Jesús: Rat ataman che yoj kayi'on can ronojel re c'o kaq'uin, chin che yojtzakatal chavij. ¿Y andex c'a re rajal-ruq'uixel xtakac'ul yoj roma kayi'on can ronojel?
MAT 19:28 Re Jesús xubij: Can katzij nimbij chiva che tak xtapon re tiempo tak xtijalataj ronojel, yen re xinalax chi'icojol c'o chic nuk'ij y xquintz'uye' chach jun ch'acat chin nimban juzgar. Y ja chuka' quire' yex re xixtzake' chuij, y cada jun chiva che yix doce re xquixtz'uye' chach jun ch'acat chin niban juzgar pa quive' re je doce grupo israelitas.
MAT 19:29 Y xabanchique vinak re nutzij yen ruyi'on can rachoch, ruch'alal, rute-rutota', ruxayil, rajc'ual o rulef, can q'uiy c'a re xtuc'ul. Can pa ciento c'a bey más re xtuc'ul y can xtuvel chuka' ruc'aslen re man niq'uis-ta.
MAT 19:30 Y vocame camas je q'uiy re c'o quik'ij, y xtapon re k'ij tak manak chic quik'ij xtic'ue'. Y je q'uiy re manak quik'ij vocame, pero can xtapon re k'ij tak can xtic'ue' quik'ij.
MAT 20:1 Re ru-gobierno re Dios can junan riq'uin re xuban jun ache tata'aj pa jun jay, reja' namak'a-yan xba chiquicanoxic mozos chin ye'samaj pa rujuyu' re ruticon uva chach.
MAT 20:2 Tak re ache re' xe'ruvel re ru-mozos y xch'o-yan quiq'uin che can xtuya' ja'jun denario chin quik'ij, c'are' xe'rutak-a pa rujuyu' chin ye'besamaj riq'uin.
MAT 20:3 Y como a las nueve la'k re namak'a' re', reja' xba chic jun bey y chire' pa q'uiybal xe'rutz'at che jec'o re manak quisamaj quivilon.
MAT 20:4 Xpa reja' xch'o quiq'uin y xubij chique: ¿Y yex manak samaj nijo'? Roma vo xa c'o samaj nijo', quixbiyin viq'uin y quixe samaj pa nujuyu' re c'o uva nticon chach, y yen can xtintoj otz chiva, xcha' chique. Y re mozos re' can xe'bo-va chuka' pa samaj riq'uin re ache re xch'o quiq'uin.
MAT 20:5 Y re rajaf re juyu' xba chic jun bey re pa nic'aj k'ij y re pa tak a las tres re tak'ak'ij re', y can xe'ruvel chic nic'aj mozos re hora re'. Y reja' can xe'rutak-a chin che ne'quibana' re rusamaj y xubij chique che can otz xtutoj chique.
MAT 20:6 Y re pa tak a las cinco re tak'ak'ij, reja' xba chic jun bey y xe'ruvel chic-pa nic'aj chic mozos. Y reja' xubij chique re mozos re': ¿Anchique roma yex tak man ivilon-ta isamaj y can che jun k'ij yixc'o vova'? xcha' chique.
MAT 20:7 Y re mozos re' xquibij: Man jun xyi'o kasamaj. Y re rajaf juyu' xubij chique re mozos re': Anchique roma man yixe'samaj pa nujuyu' re nticon uva chach y can xtintoj otz chiva, xcha' chique. Y re mozos re' can xe'bo-va chuka' pa rujuyu' chin xe'besamaj riq'uin.
MAT 20:8 Jac'a tak xoc-ka re ak'a', xpa re rajaf re juyu' re c'o tico'n chach, xubij cha re ec'uay quichin re mozos: Ca'vayoj-pa conojel re mozos chin ya'toj-a. Pero nabey ca'vayoj-pa re mozos re xe'beka c'a pa ruq'uisibal, y ja re mozos re xe'beka nabey jare' re c'a después xca'vayoj-pa, xcha' re patrón.
MAT 20:9 Y re mozos re xe'oc pa samaj pa tak a las cinco re tak'ak'ij, xe'bapon chin ne'quic'ama-pa re qui-mero re quich'acon, y can ja re jenipa' niquich'ac jun k'ij jare' xya-pa chique, roma ja quire' xrajo' re rajaf re juyu', che nuya' chique.
MAT 20:10 Y tak xe'bapon re mozos re xe'oc pa samaj nabey, chin ne'quic'ama-pa re quich'acon, reje' xquinojij che c'o más xtiya-pa chique que chiquivach re nic'aj chic re xa man rubanon-ta jun k'ij re xe'samaj. Jac'a tak xe'toj-pa, c'ajare' tak xquitz'at che xa junan xquich'ac quiq'uin re nic'aj chic re man xe'samaj-ta che jun k'ij entero.
MAT 20:11 Tak xe'toj-yan re mozos re', c'are' xquitz'at che xa junan xquich'ac quiq'uin re nic'aj chic, mare' xquich'ojij anchique roma can junan xkach'ac konojel.
MAT 20:12 Re mozos re' ja quire' niquibij: Re mozos re xe'oc c'a pa ruq'uisibal pa samaj, re can xe-oc jun hora xe'samaj, can junan xatoj chique can ancha'l xatoj chaka yoj, y yoj can che jun k'ij entero xojsamaj y can xk'ax ronojel re rach k'ij chakij, ye'cha'.
MAT 20:13 Y re rajaf re samaj xubij cha jun chique re mozos re': Riq'uin che junan xe'ntoj re nic'aj chic mozos man jun cosa re man otz-ta ximban chava rat. Roma aviq'uin rat xa can yojcanajnak can che jun denario ninya' chin ak'ij. ¿Ne'ka cha'c'o'x?
MAT 20:14 Rat tac'uaj-a re jenipa' xinsuj chin ak'ij y otz yaba. Y jac'a chique re mozos re c'a pa ruq'uisibal xe'oc pa samaj, can pa vánma yen xpo-va chin che xintoj ancha'l xintoj chava rat.
MAT 20:15 Roma ronojel re c'o viq'uin, can pa nuk'a' yen c'o-va chin xabanchique ninjo' nimban riq'uin. Rat man otz-ta nana' chua yen tak xa ja re otz ntz'amon rubanic.
MAT 20:16 Re ejemplo re' nubij andex rubixic re tzij: Je q'uiy re camas quik'ij vocame, y xtapon re k'ij tak manak chic quik'ij xtic'ue'. Y je q'uiy re manak quik'ij vocame, xtapon re k'ij tak xtic'ue' quik'ij. Y astapa' je q'uiy re ye'vayox, pero man conojel-ta re xque'cha' chin nic'ue' quik'ij. Ja quire' xubij re Jesús.
MAT 20:17 Re Jesús y yoj re yoj doce ru-discípulos y re nic'aj chic vinak je'binak kaq'uin, katz'amon-a re bey re niba pa tenemit Jerusalén. Y jare' tak re Jesús xojrujech'aj-a ba' yoj re yoj ru-discípulos roma nrajo' nich'o kaq'uin.
MAT 20:18 Reja' xubij chaka: Yex itaman che pa tenemit Jerusalén katz'amon-va-a bey, y ja chire' xquinjach-va yen re xinalax chi'icojol. Xquinjach pa quik'a' re principal tak sacerdotes y pa quik'a' re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Y reje' xtiquibij che quinquimisas.
MAT 20:19 Y chuka' xquinquijach pa quik'a' vinak re man je israelitas-ta. Y re vinak re' xque'tze'en chuij, xquinquich'ay y c'are' xquinquibajij cho cruz chin xquinquiquimisaj. Pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
MAT 20:20 Y re je ca'e' discípulos re je ruc'ajol re jun ache rubini'an Zebedeo, xe'jelon-apo riq'uin re Jesús, y can chibil chuka' re quite'. Y re quite' xuque' chach re Jesús chin che nuc'utuj jun utzil cha.
MAT 20:21 Re Jesús xubij cha re te'ej re': ¿Andex re najo'? Y re ixok xubij cha re Jesús: Yen ninjo' che tak ja chic rat re yabano gobernar, can-ta xtaban chique re je ca'e' val re' che ye'tz'uye-ta-apo aviq'uin, jun-ta re nitz'uye-apo pan avajquik'a' y jun-ta re pan axocon. Can tabana' chique che nic'ue-ta quik'ij, xcha' cha re Jesús.
MAT 20:22 Y jare' tak re Jesús xubij: Yex man itaman-ta che can c'ayef nuban chiva re nic'utuj. Y mare' yen ninc'utuj chiva vocame: ¿Nicoch' como yex re xtiban chua yen? ¿Y nicoch' como chuka' yex jun tijoj-pokonal ancha'l re xtika pa nue' yen? Y re je ca'e' discípulos re' xquibij: Nakacoch', xe'cha' cha re Jesús.
MAT 20:23 Y re Jesús xubij chic chique: Can katzij che yex xticoch' re ancha'l xtiban chua yen. Chuka' can xticoch' jun tijoj-pokonal ancha'l re xtika pa nue' yen. Jac'a re nic'utuj chua che jun nitz'uye' vajquik'a' y jun pa noxocon, re' man pa nuk'a-ta yen c'o-va chin che ninya' chiva. Roma re nic'utuj yex, re' xa can quichin chic re xtubij re Nata' che otz che ye'tz'uye' chire', xcha' re Jesús.
MAT 20:24 Y tak re yoj lajuj chic discípulos xkac'axaj re niquijo' re je ca'e' discípulos quichak'-qui', yoj xpa kayoval chique.
MAT 20:25 Can jare' tak re Jesús xojrayoj y xubij chaka: Yen nimbij che yex jabal itaman che re ye'bano gobernar vova' chach re ruch'ulef, ja reje' re ye'bano mandar pa quive' re vinak, mare' can niquina' che ja reje' re je cajaf. Xa can xe re c'o quik'ij jare' re ye'bin re andex niban.
MAT 20:26 Pero re chi'icojol yex man quire-ta. Roma vo xa c'o jun chiva yex re nrajo' nic'ue' ruk'ij, can tuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj.
MAT 20:27 Vo xa jun chiva yex can nrajo' che ja reja' re nabey y c'o-ta ruk'ij, can tuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj,
MAT 20:28 y can tubana' ancha'l re nimban yen re xinalax chi'icojol. Yen man nimpokonaj-ta yinsamaj pa qui-cuenta re vinak, roma can chubanic-va re' tak ximpa, y man ximpa-ta chin che jec'o chic nic'aj ye'bano-pa re nimbij chique. Can jac'a yen re yimbano re samaj, y can xtinya' chuka' re nuc'aslen chin quire' je q'uiy re ye'colotaj chach re quimac, xcha' re Jesús.
MAT 20:29 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos tak xojel-a chupan re tenemit rubini'an Jericó, camas je q'uiy vinak re xe'tzake-a chij re Jesús.
MAT 20:30 Y jare' tak je ca'e' moyi' je'tz'uyul chuchi-bey y xquic'axaj che re Jesús can jare' nak'ax-a chire' anche' jec'o-va, xe'pa reje' cof xe'ch'o y xquibij: Rat Ajaf, re yat rey-rumam can re Rey David, tajoyovaj kavach roma quire' kabanon.
MAT 20:31 Y re vinak xquibila' chique: Ch'oj-ichi'. Pero reje' xa más cof xe'ch'o y xquibij: Rat Ajaf, re yat rey-rumam can re Rey David, tajoyovaj kavach roma quire' kabanon.
MAT 20:32 Y re Jesús xuc'axaj re quich'abal. Mare' xpa'e' y xe'rayoj. Y c'are' xubij chique: ¿Andex c'a re nijo'?
MAT 20:33 Reje' xquibij cha re Jesús: Ajaf, yoj nakajo' yojtzu'un.
MAT 20:34 Re Jesús roma camas xujoyovaj quivach re je ca'e' moyi' re', can jare' tak xutz'am re quinak'avach, y reje' xe'tzu'un. Y xe'tzake-a chij re Jesús.
MAT 21:1 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos, y re nic'aj chic vinak je'binak kaq'uin, nakaj chic c'a yojc'o-va-apo cha re tenemit Jerusalén. Chire' chic c'a pa Betfagé yojc'o-va, re aldea re' chach re loma rubini'an Olivos c'o-va-apo. Y xpa re Jesús xe'rutak-a je ca'e' chaka yoj re yoj ru-discípulos.
MAT 21:2 Reja' xubij-a chique: Quixbiyin-apo chupan la aldea la nitz'at-apo chila', y can xe xquixoc-apo, jare' xtivel jun alaj burro c'o riq'uin re rute'. Tisolo-pa re te'ej y que'c'ama-pa che je ca'e' chua.
MAT 21:3 Y vo xa c'o jun xtibim-pa chiva anchique roma ye'sol-a re chicop, tibij c'a can cha: Ndoc cha re Ajaf, pero cha'nin xque'bo'rya' chic can, xe'cho'x-a re je ca'e' discípulos roma re Jesús.
MAT 21:4 Y riq'uin re' can xbanataj ancha'l re tz'iban can roma re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re rutz'iban can reja', ja quire' nubij:
MAT 21:5 Tiya' c'a rutzijol chique re je richin chic re tenemit rubini'an Sion, che re qui-Rey ja re pitinak. Re qui-Rey can ch'o'l-va c'a ránma. Y reja' ch'ocol-pa chij jun alaj burro. Re alaj burro ral jun chicop chin ejka'n. Quire' nubij re tz'iban can.
MAT 21:6 Y re je ca'e' discípulos xe'ba, y can xquiban-va re bin-a chique roma re Jesús.
MAT 21:7 Xquic'am-pa re alaj burro y re te'ej cha re Jesús. C'are' yoj re yoj ru-discípulos xkaya-a re kak'u' chiquij re je ca'e' chicop re', chin che re Jesús xch'oque-a.
MAT 21:8 Y camas-va je q'uiy re vinak re je'binak chij re Jesús. Y can bama conojel chique reje' re xquiriq'uila' quik'u' pa rubey re Jesús chin che niquiya' ruk'ij. Y nic'aj chic chin che niquiya' chuka' ruk'ij re Jesús xe'bequic'amala-pa ruk'a' tak che' chin niquivak pa rubey. Y quire' c'a niquibanala' je nabey chach re Jesús.
MAT 21:9 Y re vinak re je nabey chach re Jesús y re je xambay can, jun pa quichi' niquibij: ¡Matiox che pitinak re rey-rumam can re Rey David! ¡Reja' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios! ¡Matiox cha re Dios re c'o chila' chicaj! ye'cha'.
MAT 21:10 Jac'a tak re Jesús xoc-apo pa tenemit Jerusalén, cha'nin xquimol-qui' re vinak chutz'etic. Y re vinak re' niquibila': ¿Anchique c'a che ache re'?
MAT 21:11 Pero jec'o xe'bin: Jare' re Jesús, re rusamajel re Dios re nibex profeta cha. Reja' aj pa tenemit Nazaret, re c'o chire' pa Galilea, ye'cha'.
MAT 21:12 Y tak re Jesús xoc-apo pa rachoch re Dios re c'o pa tenemit Jerusalén, xutz'at che can ancha'l q'uiybal quibanon re vinak cha, xe'rukotaj-pa conojel re vinak ye'c'ayin y re ye'lok'on. Y chique re vinak re ye'jalo rach mero xe'rutiquimila' can re qui-mesas. Y quire' chuka' xuban can chique re quich'acat re ye'c'ayin palomas.
MAT 21:13 Re Jesús xubij chique re vinak re': Chupan re ruch'abal re Dios tz'iban can, nubij che re vachoch, jay chin oración. Jac'a yex xa ancha'l cachoch elek'oma' ibanon cha.
MAT 21:14 Tak re Jesús c'o pa rachoch re Dios, jec'o moyi' y jec'o chuka' cojos xe'bapon riq'uin chin che ye'ruc'achojsaj-a. Y reja' can xe'ruc'achojsaj-va-a.
MAT 21:15 Pero re principal tak sacerdotes y re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas xpa quiyoval, roma xquitz'at che camas q'uiy milagros ye'rubanala' re Jesús, y roma chuka' re ac'ola' jun pa quichi' niquibila' chire' chach re rachoch re Dios: ¡Matiox che xbeka re rey-rumam can re Rey David! ye'cha'. Y jare' xbano chique re principal tak sacerdotes y re je'atamayon re ley che xpa quiyoval.
MAT 21:16 Mare' tak xquibij cha re Jesús: ¿Nac'axaj re ye'tajin chubixic re ac'ola'? Y re Jesús xubij chique: Ja', ninc'axaj. Y yex ibanon leer re nubij chupan re ruch'abal re Dios che re can katzij ye'yi'o ruk'ij re Dios ja re ac'ola' y re ch'utak ac'ola' re c'a ye'tz'uman, xcha' re Jesús chique re achi'a' re'.
MAT 21:17 Xpa re Jesús xe'ruya' can chire' re achi'a' re'. Reja' xel-a pa tenemit Jerusalén y xba c'a pan aldea rubini'an Betania. C'a chire' c'a xbo-va chin xbexulan re jun ak'a' re', y chuka' yoj re yoj ru-discípulos.
MAT 21:18 Y namak'a' cha re ruca'n k'ij, tak yojbinak chin che yojtzolaj pa tenemit Jerusalén, re Jesús xpa ch'umunic rupan.
MAT 21:19 Y tak yojbinak, reja' xutz'at jun che' rubini'an higuera tiquil chuchi-bey. Xba-apo chuxe' chin no'rcanoj-pa vo xa c'o rach, pero xa manak rach, xa rion ruxak. Jare' tak re Jesús xubij cha re che': Can man jun bey chic xcavachin. Y re higuera re' can cha'nin xchakij-ka.
MAT 21:20 Y tak yoj re yoj discípulos xkatz'at che chake'j chic re higuera, xkabila' chakavach: ¿Anchique roma che cha'nin xchakij-ka re higuera re'?
MAT 21:21 Xpa re Jesús xubij chaka: Can katzij nimbij chiva: Vo xa yex can niban confiar-ivi' riq'uin re Dios y man nibij-ta-ka pa tak ivánma che xa man la'k nibanataj-ta re', can xquixtiquir niban quire' cha jun higuera. Y can c'o cosas re más je nima'k que chach re jun re' re yixtiquir niban. Yex yixtiquir nibij cha re loma re' che tel-a vova' y tak'ax chupan re mar, y can xtibanataj.
MAT 21:22 Can ronojel-va c'a re nic'utuj cha re Dios riq'uin ronojel ivánma, can xtic'ul-va.
MAT 21:23 Y tak re Jesús c'o chic pa rachoch re Dios y nuc'ut re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak, re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xe'bapon-apo riq'uin re Jesús y xquic'utuj cha: ¿Anchique xyi'o autoridad pan ak'a' chin xa'kotaj-a re vinak xe'c'ayin pa rachoch re Dios? ¿Y anchique chuka' xyi'o autoridad chava chin che q'uiy cosas ya'banala' chiquicojol re vinak?
MAT 21:24 Xpa re Jesús xubij chique: Yen c'o chuka' jun cosa ninjo' ninc'utuj chiva, y vo xa yex xtibij chua, yen chuka' xtimbij chiva anchique ya'yon autoridad pa nuk'a' chin ye'mbanala' re cosas re'.
MAT 21:25 Y jare' tak re Jesús xuc'utuj: ¿Re Juan xtak-pa roma re Dios chin xe'ruban bautizar re vinak? ¿O xa vinak xe'bin cha che quire' tubana'? Y re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij xquibila' c'a chiquivach: ¿Y vocame andex c'a xtakabij cha re Jesús? Roma vo xa xtakabij che re Juan ja re Dios takayom-pa richin, re Jesús xtubij chaka che anchique roma tak man xinimaj-ta.
MAT 21:26 Y vo xa xtakabij che xa vinak xe'bin cha re Juan che quire' tubana', can c'ayef nuban chaka yoj, roma re vinak xque'yacataj chakij. Roma conojel vinak je'atamayon che re Juan can jun rusamajel re Dios re xbex profeta cha, xe'cha-ka chiquivach.
MAT 21:27 Y c'are' xquibij-apo cha re Jesús: Yoj man kataman-ta. Y re Jesús can jare' chuka' tak xubij chique re achi'a' re': Roma yex man xixtiquir-ta xibij chua, quire' chuka' yen man xtimbij-ta chiva anchique ya'yon autoridad chua chin ye'mbanala' qui tak re'.
MAT 21:28 C'are' re Jesús xubij chic chique re achi'a' re': ¿Andex ninojij chij re jun ejemplo re'? C'o c'a jun ache jec'o je ca'e' ruc'ajol. Y xpa re tata'aj xba riq'uin re jun ruc'ajol nemalaxel chin xbo'rbij cha: Vocame, cabiyin pa samaj anche' katicon-va uva.
MAT 21:29 Xpa re ruc'ajol re' xubij cha re rutota': Vocame man ninjo-ta yimba pa samaj. Pero después can xbo-va pa samaj roma xuna' che man otz-ta xuban.
MAT 21:30 Y re tata'aj xba chuka' riq'uin re jun chic ruc'ajol re chak'alaxel chin xbo'rbij cha, che tiba pa samaj. Y re ruc'ajol re' xubij cha: Ja papá, yimba. Pero re ruc'ajol re' xa man xba-ta pa samaj.
MAT 21:31 Y c'are' re Jesús xuc'utuj: ¿Anchique che je ca'e' re xbano re nrajo' re tata'aj? Y re achi'a' re' xquibij: Re xbano re nrajo' re tata'aj ja re nemalaxel. Y re Jesús xubij chique: Can katzij nimbij chiva che xa ja re molay tak impuestos y re ixoki' re man otz-ta quic'aslen, xa ja reje' re nabey ye'oc pa ruk'a' re Dios que chivach yex, roma reje' can nijalataj re quic'aslen.
MAT 21:32 Re Juan Bautista tak xpa, xuc'ut jun bey choj chivach, jac'a yex man xinimaj-ta. Xaxe re molay tak impuestos y re ixoki' re man otz-ta quic'aslen, xaxe reje' re xe'niman. Jac'a yex, man riq'uin re' cama-va xjalataj-ta re ic'aslen chach re Dios y chuka' cama-va xinimaj-ta.
MAT 21:33 Y tic'axaj-na-pa' re jun chic ejemplo re', xcha' re Jesús chique re vinak: Xc'ue' jun tata'aj, y xpa reja' xutic uva chach re rujuyu' y c'are' xuban co'c chij. Xuban chuka' ancha'l jun ch'et pila pan ulef anche' niyitz'-va re uva, y xuban chuka' jun torre y pa rue' re torre xc'ue-va rachoch re nichajin chin re juyu'. C'are' xuya' can pa kajic chique je ca'e-oxe' achi'a', y reja' c'ac'anaj xbo-va.
MAT 21:34 Y tak xapon re tiempo chin re cosecha, re rajaf re juyu' xutak jun ru-mozo, y c'are' xutak chic-a jun. Y can je q'uiy re mozos re xe'rutak-a chuc'amic re uva kajbal chin re juyu'.
MAT 21:35 Pero re achi'a' kajoy tak ulef, xa man otz-ta quic'ulic xquiban chique re mozos je'takon-a roma re rajaf re juyu'. C'o nic'aj xe'quich'ay, jec'o xe'quiq'uiak cha aboj y jec'o xe'quiquimisaj.
MAT 21:36 Y re rajaf re juyu' re jun chic bey re' más je q'uiy re mozos xe'rutakala-a. Pero re achi'a' kajoy tak ulef ja mismo re xquibanala-pa chique.
MAT 21:37 Y pa ruq'uisibal re rajaf re juyu' xunojij y xubij: Re achi'a' kajoy tak ulef, tak xtiquitz'at che can ja re nuc'ajol xtapon quiq'uin, can xtiquinimaj-va, xcha-ka pa ránma.
MAT 21:38 Pero re achi'a' re je'kajayon re ulef, can xe xquitz'at che ja re ruc'ajol re rajaf re juyu' xapon, xquibila' chiquivach: Jare' re xtoc can rajaf ronojel re juyu' kakajon. ¿Anchique roma man nakaquimisaj? Chin quire' pa kak'a' yoj nic'ue-va can re juyu'.
MAT 21:39 Y can quire-va xquiban cha. Xquitz'am y c'are' xquilisaj-a chire' chupan re rujuyu' y xquiquimisaj.
MAT 21:40 C'are' re Jesús xubij: Tak xtipa re rajaf re juyu' tiquil uva chach, ¿andex como xtuban chique re achi'a' kajoy tak ulef, ninojij yex? xcha' re Jesús.
MAT 21:41 Y re vinak xquibij: Re rajaf re juyu' man xtujoyovaj-ta quivach re itzel tak achi'a' kajoy tak ulef y can xque'ruquimisaj, y c'are' re rujuyu' xtuya' chic can pa kajic chique nic'aj chic achi'a' kajoy tak ulef, re can xtiquiya-va re uva kajbal chin re ulef tak napon re tiempo chin re cosecha, xe'cha'.
MAT 21:42 Xpa re Jesús xubij chique: Yex ibanon leer re jun ch'abal re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. Re ch'abal re' nubij quire': C'o c'a jun aboj re man xka-ta chiquivach re banoy tak jay. Pero re aboj re' can xoc-va, roma re aboj re' xa can c'o-va xcusan richin, y ja aboj re' re tz'amayon chin re jay chin che man nitzak-ta. Roma can ja-va re Ajaf xbano re', y re inak'avach can man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
MAT 21:43 Y roma re quire' je'banatajnak, yex man chic xquixc'ue-ta pa ruk'a' re Dios, xa ja re vinak re can xtivachin re quic'aslen xa ja reje' re xque'c'ue' pa ruk'a' re Dios.
MAT 21:44 Y re vinak re xtitzak chach re jun aboj re' can xtic'ajer. Y re vinak re xtika re aboj re' chij, can xtuqui'ej jumul, xcha' re Jesús.
MAT 21:45 Y tak re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos xquic'axaj re ejemplos re xe'rutzijoj re Jesús, can xk'ax pa quive' che chiquij reje' xch'o-va-ka.
MAT 21:46 Y can jare' tak reje' xquijo' xquitz'am-ta-a re Jesús. Pero man xquitz'am-ta roma niquixibij-qui' chiquivach re vinak, roma chiquivach re vinak re Jesús can jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha.
MAT 22:1 Y re Jesús xutz'am chic tzij jun bey quiq'uin re vinak, y xe'rucusaj nic'aj chic ejemplos y ja quire' re xubila':
MAT 22:2 Jun bey jun Rey xuban jun namak'ij roma xc'ule' re ruc'ajol, re' can junan riq'uin tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios.
MAT 22:3 Y re Rey re' can c'o-va je'rubanon invitar chin che ye'bapon pa namak'ij roma re c'ulubic re', y mare' xe'rutak-a re ru-mozos chiquiyoxic re vinak re'. Pero re vinak re xba quiyoxic man xquijo-ta xe'bapon.
MAT 22:4 Y c'are' re Rey xe'rutak chic-a nic'aj ru-mozos y xubij-a chique: Tibij chique conojel re je'mbanon invitar chin re jun namak'ij re', che ronojel c'o chic listo chin nakaban re va'in. Re achija' tak nuvacx y re nic'aj chic chicop jabal je tioji' chin ye'oc chupan re k'ij re', xe'quimisas-yan y je'banalon chic rubanic chin ye'tij. Can ronojel c'o chic listo, y can tiquibana' utzil che que'pa chupan re jun c'ulubic re', xcha-a chique.
MAT 22:5 Pero re je'banon invitar can man xcajo-ta xe'pa tak xbebex chic jun bey chique. Jec'o xa xe'ba pa tak quisamaj re c'o pak'os, y jec'o xa xe'ba pa tak quic'ayij.
MAT 22:6 Jac'a re nic'aj chic xa xe'quitz'am re achi'a' re je'rutakon-a re Rey, y xe'quiquimisaj, roma chiquivach reje' re ru-mozos re Rey xa can man jun quik'ij.
MAT 22:7 Jac'a tak xapon rutzijol riq'uin re Rey re andex xbanataj, jare' xbano cha reja' che xpa ruyoval. Can jare' tak reja' xe'rutak-a re ru-soldados chin che ye'quiq'uis can re xe'quimisan quichin re ru-mozos re Rey, y re Rey xubij-a chuka' chique che tiquinima' can ruk'ak'al re quitenemit.
MAT 22:8 C'are' re Rey xch'o chic chique re ru-mozos: Can katzij-va che ronojel c'o chic listo chin niban re c'ulubic, xa jac'a re xe'mban invitar man xe'pa-ta, y can otz xquiban che man xe'pa-ta, roma cama-va ruc'amon-ta che ye'c'ue' chupan re c'ulubic re'.
MAT 22:9 Vocame, quixbiyin pa tak calles chin re katenemit, que'ibana-pa invitar conojel chin che ye'pa vova' chupan re c'ulubic, xcha' chique.
MAT 22:10 Y re ru-mozos can xe'bo-va pa tak calles, xe'quiban c'a-pa invitar ronojel quivach vinak, can xe'quijocoquej-pa, re otz y man otz-ta quic'aslen chiquivach re vinak. Y re jay re anche' xban-va re c'ulubic, can xnoj.
MAT 22:11 Y c'are' re Rey xoc-apo pa jay chiquitz'etic conojel re xe'ruban invitar. Y reja' xutz'at c'a che c'o jun ache chire' pa jay re man rucusan-ta-a re rutziak re nic'atzin chupan re jun c'ulubic re'.
MAT 22:12 Y re ache re' can banon-va invitar chuka', y xpa re Rey xuc'utuj cha: Y rat ¿anchique roma can man xaxibij-ta-avi' chin xatoc-pa vova'? Roma xa mana-ta re atziak re nic'atzin chupan re jun c'ulubic re' re acusam-pa. Y re ache man jun tzij xtiquir xubij, xa can xmemur chach re Rey.
MAT 22:13 Y re Rey jare' tak xubij chique re ru-mozos: Tixima' ruk'a-rakan re jun ache re xa man xucusaj-ta-pa rutziak re nic'atzin che rucusan-ta-pa, mare' tilisaj-a y te'ich'akij chupan re lugar camas k'oko'm. Y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chach y can xtukach'ach'ej roray.
MAT 22:14 Y astapa' can je q'uiy-va re ye'vayox, pero man conojel-ta je'cha'on chin che ye'oc pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús.
MAT 22:15 Y re achi'a' fariseos xe'ba. Reje' xbequiya' chiquivach chin che c'o-ta andex niquiban chin che re Jesús nitzak-ta pa quik'a' riq'uin re tzij re nubij.
MAT 22:16 Y jare' tak re achi'a' fariseos xe'bequitakala-pa re ye'tzekelben quichin y chibil chuka' je ca'e-oxe' ruvinak re Rey Herodes. Y tak reje' xe'bapon riq'uin re Jesús xquibij cha: Rat re yat jun Maestro, yoj can kataman che ja re katzij re natzijoj. Rat can pa rubiyal-va nac'ut re ruch'abal re Dios, y mana-ta re ruk'ij jun vinak re natz'at.
MAT 22:17 Y vocame nakajo' nakac'axaj andex re xtabij chaka. Roma yoj nakanojij y nakabij: ¿Can ruc'amon como che nakatoj re impuestos re nubij re César che nakatoj o xa man ruc'amon-ta? xe'cha'.
MAT 22:18 Pero re Jesús can rutaman re andex niquinojij chij. Mare' xubij chique: Yex xa ca'e' ipalaj. ¿Anchique roma nitaj ik'ij chin yinitojtobej?
MAT 22:19 Tic'utu-pa re mero re nicusas chin nitoj re impuestos, xcha' chique. Y reje' can jare' xquic'ut-apo re mero chach, y re mero re xquic'ut-apo chach jac'a re niquibij denario cha.
MAT 22:20 Y re Jesús can jare' xuc'utuj chique: ¿Anchok rutzubal c'a la'? ¿Y anchok rube' chuka' la c'o chach la mero?
MAT 22:21 Y reje' xquibij cha re Jesús: Chin re César. Y re Jesús xubij chique: Titojo' c'a re impuestos cha re César riq'uin re mero re ruc'amon che niya' cha reja'. Y tiya' cha re Dios, ronojel re ruc'amon che niya' cha re Dios.
MAT 22:22 Y re achi'a' re' camas xsatz quic'o'x tak xquic'axaj re xubij re Jesús Y reje' xquiya' can re Jesús y xe'ba.
MAT 22:23 Y ja mismo k'ij re' tak jec'o nic'aj chique re achi'a' saduceos xe'bapon riq'uin re Jesús. Re achi'a' re' man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj chic-pa. Y xe'bapon riq'uin re Jesús roma c'o niquijo' niquic'utuj cha.
MAT 22:24 Reje' xquibij cha: Rat re yat jun Maestro, c'o jun cosa nakajo' nakac'utuj chava. Re Moisés can rutz'iban can chaka che tak c'o jun ache nuya' can re ruxayil roma xcom-a y man jun rajc'ual xuya' can riq'uin re ixok, jun chique re ruch'alal reja' re nic'ule' riq'uin re malca'n-ixok, chin che c'o-ta rajc'ual nic'ue' riq'uin re ixok malca'n. Y vo xa can jec'o rajc'ual ye'c'ue' riq'uin re malca'n-ixok, ja re nabey rajc'ual ala' jare' re ndoc rajc'ual re ache quiminak chic-a.
MAT 22:25 Y c'are' reje' xquibij: C'o jun bey xe'c'ue' je vuku' achi'a' quich'alal-qui'. Re nabey xc'ule'. Pero re ache re' xcom-a y man jun rajc'ual xuya' can riq'uin re ruxayil. Y re ruxayil re ache re xcom-a xoc ruxayil re ruch'alal.
MAT 22:26 Re ruca'n ache can quire' chuka' xuc'alvachij-a, reja' xcom-a y man jun rajc'ual xuya' can riq'uin re ruxayil. Re rox ache can ja chuka' quire' xuc'alvachij-a, can ancha'l xquic'alvachij-a re je ca'e' ruch'alal y re ixok c'a xc'ue-na can. Y can quire' xbanataj-a quiq'uin che je vuku' quich'alal-qui'.
MAT 22:27 Y tak can je quiminak chic-a re je vuku' achi'a' quich'alal-qui' chach re ixok re', chuka' re ixok xcom-a.
MAT 22:28 Y c'are' re achi'a' saduceos xquibij cha re Jesús: Rat nabij che xtapon jun k'ij tak re anama'i' xque'c'astaj-pa. Tak xtapon re k'ij re', ¿anchok ruxayil c'a xtoc-va re ixok re'? Roma che je vuku' achi'a' quich'alal-qui' xe'c'ue-a riq'uin, xe'cha'.
MAT 22:29 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yex xa yixsatzanak riq'uin re xibij, roma man itaman-ta re andex nubij chupan re ruch'abal re Dios. Y can man k'axnak-ta pan ive' re ru-poder re Dios.
MAT 22:30 Roma tak xtapon re k'ij che re anama'i' xque'c'astaj-a, man chic xque'c'ule-ta, y chuka' man chic xque'quiya-ta-a re quimi'al-cajc'ual chin ye'c'ule'. Reje' xa xque'oc ancha'l re ru-ángeles re Dios chila' chicaj.
MAT 22:31 Jac'a che re anama'i' xque'c'astaj, re' can katzij-va. Yex ibanon leer re nubij chupan re ruch'abal re Dios re yi'on can pan ik'a'. Chupan re' re Dios nubij chiva:
MAT 22:32 Ja yen re ru-Dios re Abraham, re ru-Dios re Isaac y re ru-Dios chuka' re Jacob. Can quire' xubij re Dios ajuer can. Y xe-ta reje' xe'com-ta jumul y man-ta ye'c'astaj chic-pa jun bey, re Dios man-ta qui-Dios reje', roma re Dios can qui-Dios-va re c'o quic'aslen y man quichin-ta re anama'i', xcha' re Jesús.
MAT 22:33 Y tak re vinak xquic'axaj re enseñanzas re xuc'ut re Jesús, can anchique-la xquina' roma man jun bey je'quic'axan tzij qui tak re'.
MAT 22:34 Y re achi'a' fariseos cha'nin xquimol-qui' chunojexic andex xtiquiban, tak xquic'axaj che re Jesús can xutz'apij xe'cay re achi'a' saduceos riq'uin re xubij chique.
MAT 22:35 Xpa c'a jun chique re achi'a' fariseos, re can rutaman-va re ley kachin yoj re yoj israelitas, xaxe chin che nutojtobej re Jesús, xuc'utuj cha:
MAT 22:36 Maestro tabij c'a chua, ¿anchique c'a chique re mandamientos re xuya' re Dios pa ruk'a' re Moisés re más c'o rajkalen?
MAT 22:37 Y re Jesús xubij cha: Re mandamiento re' ja re tajo' re Dios re Avajaf. Tajo' riq'uin ronojel avánma. Tajo' riq'uin ronojel re ac'aslen, y riq'uin ronojel re ana'oj.
MAT 22:38 Jare' re mandamiento re más nem re c'o chupan re ley.
MAT 22:39 Y c'o chic jun mandamiento re camas chuka' rajkalen y xa bama junan riq'uin re jun re c'a nimbij-ka, y nubij quire': Can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak.
MAT 22:40 Can ronojel c'a re nubij re ley chin re Moisés y ronojel re quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, can chupan c'a re ca'e' mandamientos re' pitinak-va ruxe'. Ca'e' c'a mandamientos re c'o más quijkalen, xcha' re Jesús.
MAT 22:41 Y tak c'a quimalon-qui' re achi'a' fariseos, xpa re Jesús xuban jun pregunta chique:
MAT 22:42 ¿Andex c'a ninojij yex chij re Cristo? ¿Anchok rajc'ual c'a reja'? Y re achi'a' fariseos xquibij: Chin re Rey David.
MAT 22:43 Y re Jesús xubij chique: ¿Pero anchique roma tak re Rey David xubij Vajaf cha re Cristo? Roma ja re Espíritu Santo xbin cha che tubij quire':
MAT 22:44 Re Ajaf Dios xubij cha re Vajaf re Cristo: Catz'uye-pa pa vajquik'a' y xque'nya' pan ak'a' re ye'tzelan avichin. Quire' xubij re Dios cha re Cristo.
MAT 22:45 Y vo xa re Rey David, Vajaf nicha' cha re Cristo, ¿anchique roma tak nibex che re Cristo xa choj jun rey-rumam can re Rey David? xcha' re Jesús.
MAT 22:46 Y man jun xbin-ta-apo jun tzij cha re Jesús, chin che nubij-ta-apo re xuc'utuj re Jesús chij re Cristo. Can jac'a k'ij re' tak xtiquir-a che man jun chic xbano covil chin che c'o-ta jun cosa nuc'utuj cha re Jesús.
MAT 23:1 Y c'are' re Jesús xch'o chiquivach re vinak y chuka' chaka yoj re yoj ru-discípulos. Reja' xubij:
MAT 23:2 Pa ru-lugar c'a re Moisés, je'tz'uyul-va re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y re achi'a' fariseos.
MAT 23:3 Mare' yex tinimaj quitzij. Can ronojel c'a re niquibij chiva, tibana' y tichajij. Pero man c'a tiban ancha'l re niquiban reje'. Roma reje' xa man ye'tiquir-ta niquiban re niquibij che tiban.
MAT 23:4 Reje' namalaj tak ejka'n niquiya' chiquij re vinak, ejka'n re camas c'ayef quic'uaxic. Re ejka'n re' xaxe c'a chiquij re vinak niquiya-va y reje' ni siquiera jun ch'et rue-quik'a' niquisiloj chin niquiban y niquic'uaj-ta re ejka'n re niquibij che can ruc'amon che niquic'uaj re vinak.
MAT 23:5 Y reje' niquibanala' re otz, pero man chin-ta che otz niquiban chach re Dios. Reje' xaxe chin che que'tz'et y que'nimax coma re vinak che reje' camas je utzulaj tak vinak. Y chuka' can ye'quiyala' re chavon tak c'ojlebal chij re quik'a' y re nic'aj tak quivach. C'ojlebal re anche' niquiyac-va nic'aj versículos cha re ruch'abal re Dios. Y chuka' camas chavon rakan niquibanala' cha re rutz'abal ruchi' re quitziak.
MAT 23:6 Y can ja chuka' re lugar más otz ye'quicha' re anche' niban-va va'in y can ja chuka' quire' ye'quibanala' re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xaxe che tibex chique che reje' camas quik'ij.
MAT 23:7 Camas nika chiquivach che niyalox can ruxnokil-quivach pa tak q'uiybal re anche' niquimol-va-qui' re vinak. Y chuka' camas nika chiquivach che nibex can chique coma re vinak: Maestro, maestro, ye'cha' c'a chique roma c'o quik'ij ye'quitz'at.
MAT 23:8 Jac'a yex man tijo' che nibex maestro chiva, roma xaxe Jun re ruc'amon che nibij Maestro cha, y re' ja re Cristo. Jac'a yex can ivch'alal-ivi' chiyixnojel.
MAT 23:9 Chuka' man tibij irta' cha jun vinak xaxe roma c'o ruk'ij. Roma re Irta' yex xaxe Jun y ja reja' re c'o pa kave' konojel, y re' ja re Tata'aj re c'o chila' chicaj.
MAT 23:10 Can man c'a tijo' che re vinak niquibij maestro chiva. Roma xaxe jun Maestro c'o y re' ja re Cristo.
MAT 23:11 Roma re más c'o ruk'ij chiva yex, can nic'atzin che nuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y can tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj.
MAT 23:12 Roma re nuban che c'o ruk'ij, xa xtikasas ruk'ij. Y jac'a re nuban che manak ruk'ij, can xtic'ue' ruk'ij.
MAT 23:13 ¡Can tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma can ik'aton quibey re vinak chin che man ye'oc-ta pa ruk'a' re Dios. Can man otz-ta re ibanon, roma ni xe-ta yex yixoc-apo y chuka' can man niya-ta k'ij chique re vinak chin che ye'oc-ta.
MAT 23:14 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma yex xa itz'amon rulesasic ronojel qui-cosas re malcani' tak ixoki'. Y xaxe chin che tinimax che camas otz re ic'aslen, camas yixyaloj tak niban oración cha re Dios. Y roma re' tak yex c'o más castigo xtika pan ive', roma chach re Dios camas q'uiy imac.
MAT 23:15 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma yex can nik'asala' mar y yixak'ax nic'aj chic naciones chucanoxic che c'o-ta jun re nitzekelben ivichin y nunimaj-ta re ninimaj yex. Y jac'a tak ivilon chic jun re nitzekelben ivichin, yex xa camas c'ayef niban cha, roma riq'uin re nic'ut chach, niban cha che c'ac'anaj nicanaj-va can chach re Dios. Y chuka' yex xa can c'ac'anaj c'a yixc'o-va chach re Dios, pero re nitzekelben ivichin ca'e' c'a bey más naj nicanaj-va can, y mare' tak can ruc'amon che niba pan infierno chuka' reja'.
MAT 23:16 ¡Y can tivok'ex chuka' ivach yex re yixbin che yix ec'uay-bey y xa yix moyi'! Yex re yixbin che vo xa c'o jun re nibano jurar pa rube' re rachoch re Dios chin che nuban jun cosa, y astapa' can man nuban-ta re rubin, man jun nuban. Jac'a re nibano jurar pa rube' re k'anapuak re c'o pa rachoch re Dios, chin nuban jun cosa, re' sí tiene que nuban, roma pa rube' re k'anapuak rubanon-va jurar.
MAT 23:17 Yex can nic'ut che can yix nacanak y chuka' can yix moyi', roma ja re rachoch re Dios re c'o más ruk'ij y mana-ta re k'anapuak, roma ja re rachoch re Dios re nibano lok'olaj cha re k'anapuak.
MAT 23:18 Yex chuka' nibij che re nibano jurar pa rube' re altar chin che nuban jun cosa, astapa' can man nuban-ta re rubin, can man jun nuban. Jac'a re nibano jurar pa rube' re ofrenda re nic'ue' pa rue' re altar chin nuban jun cosa, re' sí tiene que nuban roma pa rube' re ofrenda rubanon-va jurar.
MAT 23:19 Can yix nacanak y yex can yix moyi-va, ¿roma anchique re c'o más ruk'ij? ¿La ja como re ofrenda re nisuj pa rue' re altar cha re Dios o ja re altar? Ja re altar re c'o más ruk'ij, roma jare' re nibano lok'olaj cha re ofrenda.
MAT 23:20 Re nibano jurar pa rube' re altar chin nuban jun cosa, can nuban-va abarcar ronojel. Nuban abarcar re altar y nuban abarcar chuka' re ofrenda re nisuj pa rue' re altar.
MAT 23:21 Re nibano jurar pa rube' re rachoch re Dios chin che nuban jun cosa, man xe-ta c'a nuban abarcar re rachoch re Dios, xa can nuban abarcar chuka' re Dios mismo.
MAT 23:22 Y re nibano jurar pa rube' re rocaj chin che nuban jun cosa, can nuban abarcar re anche' tz'uyul-va re Dios y can nuban chuka' abarcar re Dios.
MAT 23:23 ¡Can tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! Yex camas yix cumplido riq'uin re i-diezmo, mare' hasta re jubulaj tak k'ayis, re nibex menta cha, re anís y re comino ye'nojij che ye'ilesala' can tak ba' cha chin che can chibil chuka' re' ndoc i-diezmo chin niya' cha re Dios. Y xa ja re más nic'atzin re nubij chupan re ley re man niban-ta, y re nubij re ley che yex niban ja che yex choj tibana' quiq'uin re vinak, can quixjoyovan y can-ta katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Ja-ta re' re ruc'amon che niban nabey, y c'aja-ta re' niban re can yixtajin-va chubanic.
MAT 23:24 Yex re yixbin che yix ec'uay-bey, man quire-ta roma xa yix moyi', yen nimbij chiva che yex xaxe-oc re mandamientos re más je cocoj re yixtajin chubanic y re mandamientos más je nima'k xa man ye'ban-ta, xa can iyi'on k'ij cha che xe tal choj quire' ye'k'ax.
MAT 23:25 ¡Can tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma xa yix ancha'l lak re jabal ch'ajch'oj rij y re rupan can xak che tz'il. Yex can nic'ut chiquivach re vinak che camas otz re ibanabal, pero re pa tak ivánma man quire-ta, roma xa nojnak riq'uin elak', y nojnak riq'uin itzel tak rayibal, roma yex camas nirayij che ronojel re c'o quiq'uin re vinak iviq'uin-ta yex c'o-va.
MAT 23:26 Yex fariseos xa yix moyi'. Can tibana' cha re ic'aslen ancha'l niban riq'uin re lak, nich'aj rupan y re rij. Yex nabey tich'ojersaj re ivánma, chin quire' can nik'alajin chiquivach re vinak che can ch'ajch'oj chuka' re ic'aslen.
MAT 23:27 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma xa yix junan riq'uin jun panteón re anche' ye'ya-va re anama'i', re rij jabal sak y ch'ajch'oj, pero re chupan man quire-ta. Roma xa rion man otz-ta c'o y rion rubakil ánma c'o chupan.
MAT 23:28 Y can jac'a quire' yex. Roma chiquivach re vinak can yixk'alajin che choj re ic'aslen, jac'a re pa tak ivánma man quire-ta. Re ivánma xa nojnak riq'uin etzelal. Y chuka' xa can ca'e' ipalaj.
MAT 23:29 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma jabal ye'banala' quibanic re qui-panteón re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Yex can jabal-va chuka' ye'vak re qui-panteón re utzulaj tak vinak re choj quic'aslen chach re Dios.
MAT 23:30 Y yex nibij: Xe-ta yoj xojc'ue' pa qui-tiempo re kavinak xe'c'ue' ajuer can, yoj man-ta xojoc quichibil reje' tak xe'quiquimisaj re rusamajela' re Dios re xbex profetas chique, yixcha'.
MAT 23:31 Pero xa can ja yex mismo yixbin-ka chivij che can yix quiy-quimam can re xe'quimisan quichin re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
MAT 23:32 Y yex can tiq'uisa' c'a chuka' pa rue' re c'a anche' xapon-va re quibanabal re ivinak xe'c'ue' ajuer can.
MAT 23:33 Yex, xa can yix ancha'l itzel tak cumatz. Mare' c'a pan infierno xquixbo-va chin ne'ic'ulu' rajal re ibanabal.
MAT 23:34 Y chin che yex nic'ut re etzelal re c'o iviq'uin, yen can xque'ntak-a achi'a' chi'icojol re ye'tzijon re nubij re Dios chique, achi'a' re camas quina'oj y achi'a' re nibex maestros chique. Pero jec'o chique re nusamajela' re xe tal choj quire' ye'iquimisaj, y jec'o re xque'ibajij cho cruz chin ye'com. Jec'o re xque'ich'ayala' pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y xabanchique tenemit xque'bo-va reje', yex chuka' can xquixapon chire' roma c'o etzelal nijo' niban chique.
MAT 23:35 Y ronojel re' can xtuban chiva che ja yex re xquixkalen re quicamic conojel re utzulaj tak vinak re je'quimisan-a. Nitiquir-pa riq'uin re rucamic re jun utzulaj ache xubini'aj Abel c'a riq'uin re rucamic re ache xubini'aj Zacarías, re ruc'ajol re ache xubini'aj Berequías. Y nimbij chiva, che re Zacarías can ja chuka' yex re xixquimisan richin, chire' chunakaj re altar re c'o chach re rachoch re Dios.
MAT 23:36 Re ximbij-ka chiva, can katzij-va che quire' xtibanataj. Can ronojel c'a re mac re' xtika pa quive' re vinak re jec'o chupan re tiempo re'.
MAT 23:37 C'are' re Jesús xch'o chiquij re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén. Reja' quire' xubij: Yex re yix aj-Jerusalén, yex re yix aj-Jerusalén, ¿anchique roma tak ye'quimisaj re rusamajela' re Dios re nibex profetas chique? ¿Anchique roma chuka' tak ye'quimisaj cha aboj re ye'rutak-pa re Dios chi'icojol? Y yen camas q'uiy bey xinjo' che xixinmol-ta viq'uin, ancha'l nuban re quite-ec' chique re ch'utak ral, ye'rumol chuxe' re ruxic'. Y yex man jun bey xijo' che quire-ta ximban iviq'uin.
MAT 23:38 Vocame re ivachoch yex xtic'ue' can ancha'l jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha.
MAT 23:39 Y quire' nimbij chiva roma jac'a ruq'uisibal bey re' re xquinitz'at-a. Y xquinitz'at chic jun bey c'aja chupan re k'ij tak xtibij chua: ¡Matiox che pitinak re Jun re'! ¡Reja' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios! C'a chupan re k'ij re' tak xquinitz'at chic jun bey, xcha' re Jesús.
MAT 24:1 Y tak re Jesús xel-pa chire' pa rachoch re Dios chin che niba, yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin y xkabij cha, che re rachoch re Dios camas jabal rubanic y chuka' can xkac'utula' chach riq'uin re rue' tak kak'a'.
MAT 24:2 Y reja' xubij chaka: Yex can ye'tz'at che re jay re' camas otz quibanic. Pero yen can katzij nimbij chiva, che xtapon jun k'ij che ronojel re ye'tz'at vova' can xque'vulax y can man jun re xtipa'e-ta can. Ronojel re aboj re je'cusan chin che je'banon-va re jay re', xa can xque'vulax. Can man jun aboj re xtic'ue-ta can ancha'l la rubanon vocame, xcha' chaka.
MAT 24:3 Y tak re Jesús tz'uyul chic pa rue' re loma rubini'an Olivos, jare' tak yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin y xkac'utuj cha: Tabij c'a chaka, ¿c'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Andex che señal tak xcapa chic jun bey? ¿Y andex chuka' che señal chin quire' ninabex che napon-yan re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef?
MAT 24:4 Y re Jesús xubij chaka: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj.
MAT 24:5 Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo, xque'cha'. Y camas je q'uiy re xque'k'olotaj pa quik'a'.
MAT 24:6 Y xtic'axala' che jec'o naciones re ye'tajin che guerra y chuka' xtic'axala' che c'o cha guerra xque'pa. Pero man tisatz ic'o'x, roma ronojel re' tiene que ye'banataj-na. Pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef.
MAT 24:7 Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' re nima'k tak naciones re xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones. Xque'pa yabilal, viyjal y chuka' sananel xabanchique lugar chach re ruch'ulef.
MAT 24:8 Y jare' re nabey tak k'axomal, y c'are' xque'pa chic c'a nic'aj quivach tijoj-pokonal.
MAT 24:9 Y yex, can xquixya' pa tak tijoj-pokonal, y jec'o chiva yex re can xque'quimisas. Y can xquixtzelas-va coma conojel quivach vinak re jec'o chach re ruch'ulef, roma yex can ibanon confiar-ivi' viq'uin.
MAT 24:10 Y chupan re tiempo re' je q'uiy re can xque'tzak, jec'o re can xque'quisujula' re mismo quichibil-qui' y jec'o xtiquitzelaj-qui'.
MAT 24:11 Y chuka' camas je q'uiy re xque'bec'ulum-pa re xque'bin che reje' can niquibij re nubij re Dios chique, y roma quire' niquibij, can je q'uiy-va c'a vinak re xque'k'olotaj pa quik'a'.
MAT 24:12 Chuka' chupan re tiempo re' roma camas chic etzelal re ye'banataj, mare' je q'uiy re man chic xtiquijo-ta-qui'.
MAT 24:13 Pero re man xtutzolij-ta-ri' chij y xtucoch' xtuk'asaj ronojel re' c'a pa ruq'uisibal, can xticolotaj-va.
MAT 24:14 Pero re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios xtitzijos chach ronojel re ruch'ulef, chin quire' can xtitamax. Y c'ajare' tak xtapon re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef.
MAT 24:15 Y chuka' can xtapon-va re k'ij tak xque'banataj re xajan tak banabal chupan re lugar santo. Y riq'uin re' xtivulataj c'a can re lugar re'. Jare' re tz'iban can roma re Daniel, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re nitz'eto re tz'iban can, tak'ax c'a pa rue' re nutz'at.
MAT 24:16 Chin quire' tak xtitz'at che can ja chic re' re ye'banataj, re vinak re jec'o pa Judea xa can que'numaj-a y te'quivovaj-qui' pa tak c'achelaj.
MAT 24:17 Re nixulan pa rue' re rachoch tak xtapon re k'ij chin nibanataj ronojel re', choj quire' tinumaj-a. Y man chic toc-apo pa rachoch chin che c'o jun cosa no'rc'ama-pa.
MAT 24:18 Re nisamaj pak'os, man chic tiba charachoch chuc'amic ruk'u'. Xaxe tal choj chuka' quire' tinumaj-a.
MAT 24:19 Jac'a re ixoki' re c'o chic yabil chiquij, y re ixoki' re xa c'a niquiya' quitz'um ch'utak cal, tivok'ex c'a quivach tak xtapon re k'ij re'.
MAT 24:20 Mare' tic'utuj cha re Dios che re tijoj-pokonal re' man-ta nibanataj chupan re tiempo chin tef, y chuka' tic'utuj che man-ta pa jun k'ij chin uxlanen tak xtibanataj ronojel re', chin che man c'ayef-ta nuban chiva che yixnumaj.
MAT 24:21 Y jare' tak can xtak'ax rue' re tijoj-pokonal re xtipa. Jun tijoj-pokonal re man jun bey banatajnak-ta chach re ruch'ulef desde que jampa' banon can roma re Dios. Y chuka' re tijoj-pokonal re' man jun bey chic xtibanataj.
MAT 24:22 Y xe-ta man-ta niban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal re', conojel-ta vinak ye'com. Pero re Dios xa quitzij re je'rucha'on chic, tak xtuban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal.
MAT 24:23 Chupan re k'ij re', vo xa jec'o ye'bin chiva: Titzu', jac'a Cristo re'. O vo xa niquibij chiva: Titzu', jac'a Cristo la c'o la'. Pero yex man quixk'olotaj pa quik'a', man tinimaj re niquibij chiva.
MAT 24:24 Roma jec'o re xque'bec'ulum-pa y xtiquibila': Ja yen re Cristo. Pero yex man que'inimaj, roma xa quion je tz'ucuy tak tzij. Y ja chuka' k'ij re' tak xque'bec'ulum-pa re xque'bin: Yen nintzijoj re nubij re Dios chua, xque'cha'. Pero yex man c'a que'inimaj, roma xa je tz'ucuy tak tzij chuka'. Y xque'quibanala' nima'k tak milagros, re man jun bey je'tz'eton-ta, xaxe chin che que'nimax, y can jec'o-va re xque'quik'ol. Y xe-ta reje' can ye'tiquir ye'quik'ol re je'cha'on chic roma re Dios, can ye'quik'ol-ta. Pero man ye'tiquir-ta.
MAT 24:25 Y ja re ximbij-yan chiva, jare' re xque'banataj.
MAT 24:26 Mare' vo xa nibex chiva, re Cristo xpa-yan y vocame c'o chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, yex man c'a quixba chutz'etic. Y vo xa nibex chiva che re Cristo c'o chic y vocame chupan re jun jay re' c'o-va, man que'inimaj.
MAT 24:27 Roma tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey, can jabal-va xquink'alajin. Xa can xtibanataj ancha'l nibanataj riq'uin re relámpago tak ne'yiq'uie-pa pan oriente y can jabal nik'alajin c'a quila pan occidente, y can conojel ye'tz'eto richin. Y can quire' chuka' xtimban yen.
MAT 24:28 Roma re castigo re xtuya' re Dios xte'ka anche' c'o-va re mac. Can xtibanataj ancha'l nibanataj quiq'uin re c'uch. Roma re chicop re' xaxe anche' c'o-va jun cuerpo quiminak, chire' ye'ka-va.
MAT 24:29 Y tak xtak'ax re tijoj-pokonal chin re tiempo re', jare' tak re k'ij y re ic' can xtik'ukumutaj quivach. Re ch'umil xque'betzakalam-pa re anche' jec'o-va. Can ronojel-va re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon.
MAT 24:30 Jare' tak xtitz'etetaj chicaj re nu-señal yen re xinalax chi'icojol. Y ronojel quivach vinak re jec'o chach re ruch'ulef, c'ajare' tak xque'ok' y xte'ka chiquic'o'x re je anchique reje', tak xquinquitz'at che ja yen re yinka-pa pa nube chila' chicaj, riq'uin chic namalaj poder y riq'uin chuka' namalaj nuk'ij.
MAT 24:31 Y jare' chuka' tak re trompeta can cof xtik'ajan, y yen xque'ntak re nu-ángeles chiquimolic re je'ncha'on chic. Can xque'quimol-pa re jec'o pan oriente y re jec'o pan occidente, re jec'o pa norte y re jec'o pa sur. Can xque'quimol c'a-pa conojel re anche' nitiquir-pa re jun rutza'n re rocaj, c'a la jun chic rutza'n.
MAT 24:32 Can titamaj re ejemplo chij re jun che' rubini'an higuera. Tak re ruk'a' jabal rax ye'quibam-pa y ye'el-pa ruxak c'ac'a, can itaman che re tiempo chin job ne'ka-yan.
MAT 24:33 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas re ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re ximbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij. Xa can nakaj chic c'a c'o-va-pa.
MAT 24:34 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef.
MAT 24:35 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
MAT 24:36 Jac'a re k'ij y re hora tak yen xquimpa, man k'alaj-ta. Re ángeles re jec'o chila' chicaj man quitaman-ta jampa' re'. Xa can xe re Nata' Dios re atamayon re'.
MAT 24:37 Xa can ancha'l xbanataj pa ru-tiempo re Noé, can quire' chuka' xtibanataj tak xquimpa chic yen re xinalax chi'icojol.
MAT 24:38 Roma pa ru-tiempo re Noé, tak c'amaje-na tibanataj re job re can man jun bey tz'eton-ta re nibex diluvio cha, re vinak binak cánma riq'uin re andex ye'quitaj y riq'uin re andex ye'quikumula'. Xa can binak cánma riq'uin re c'ulubic y chuka' can binak cánma chin che ye'quiya-a re quimi'al-cajc'ual chin che ye'c'ule'. Y can c'a quire' quitz'amon rubanic tak re Noé y re ru-familia xe'oc chupan re barco.
MAT 24:39 Y re xtzijos chiquivach cama-va xk'ax-ta pa quive', xa c'aja tak xapon re k'ij chin re diluvio, roma jare' re xc'uan-a quichin conojel. Y can quire' chuka' xtibanataj tak xtapon re k'ij tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey.
MAT 24:40 Jare' tak xtibanataj che je ca'e' achi'a' re junan ye'samaj pak'os, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can.
MAT 24:41 Y vo xa jec'o je ca'e' ixoki' re junan ye'qui'en, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can.
MAT 24:42 Mare' can nojel tiempo quixc'ase' chin quiniyabej-apo, roma man itaman-ta jampa' tak xquineka yen re Ivajaf.
MAT 24:43 Roma yex jabal itaman, che xe-ta re rajaf jun jay can rutaman jampa' napon re elek'om pa rachoch, re rajaf re jay re' can-ta nic'ase' chin nuchajij re rachoch, y man nuya-ta k'ij che re elek'om nuvop re rachoch chin ndoc chupan y nelak'-a.
MAT 24:44 Xa mare' tak yex can ruc'amon che can nojel tiempo quiniyabej-apo, roma ja tak can man jun inaben chire', jare' tak xquineka yen re xinalax chi'icojol.
MAT 24:45 Roma chupan re k'ij re' can xtibanataj ancha'l re nibanataj riq'uin jun patrón re nucha' can jun ru-mozo chin nipa'e' can pa quive' re ye'c'ue' can pa jay. Y nubij can cha che tuya' quivay tak napon re hora. Y vo xa reja' c'o runa'oj y can nuban ronojel re bin can cha che nuban,
MAT 24:46 reja' can niqui'cot roma ntajin chubanic re samaj ne'litaj-ka roma re ru-patrón.
MAT 24:47 Y can katzij nimbij chiva che re patrón re' xtuban cha re ru-mozo che xtuya' pa rue' ronojel re c'o riq'uin, chin che nuchajij.
MAT 24:48 Pero vo xa re mozo re' xa ja-ta re itzel tak nojebal ye'pa pa ránma y nubij-ta-ka: Re nu-patrón re' xa c'amaje-na ne'ka,
MAT 24:49 y nutz'am-ta quich'ayic re nic'aj chic mozos y chuka' can xe-ta va'in y tijoj-ya' nuban quiq'uin nic'aj chic k'abarla',
MAT 24:50 jac'a re k'ij y re hora tak man jun runaben che ne'ka re ru-patrón jare' tak ne'ka.
MAT 24:51 Re patrón can xtuya' jun namalaj castigo pa rue' re mozo re' y xtuya' quiq'uin re nic'aj chic vinak re xa ca'e' quipalaj. Y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chach y can xtukach'ach'ej roray.
MAT 25:1 Chupan re k'ij tak xquimpa chic jun bey, jec'o re can xque'oc pa ruk'a' re Dios, y jec'o re man xque'oc-ta. Xa can xtibanataj ancha'l re xbanataj quiq'uin je lajuj k'apoji' re quic'uan-a qui-lámparas chin xe'ba chuyabexic re ala' xtic'ule' chupan re ak'a' re'.
MAT 25:2 Je vo'o' c'a chique re k'apoji' re' re c'o quina'oj y re je vo'o' chic xa je nacanak.
MAT 25:3 Re je vo'o' k'apoji' re xa je nacanak, man xquic'uaj-ta-a nic'aj chic aceite chin re qui-lámparas, xa can xe-oc re c'o-a chupan.
MAT 25:4 Jac'a re je vo'o' chic k'apoji' re c'o quina'oj, xquic'uaj-a re qui-lámparas y je'quic'ualon chic-a nic'aj chic botellas re anche' quic'uan-va-a re nic'aj chic aceite. Y reje' xe'ba c'a chuyabexic re ala' xtic'ule'.
MAT 25:5 Y roma re ala' re nic'ule' camas xyaloj y can man xe-ta ne'ka, re je lajuj k'apoji' re je'yabeyon richin, can xuya' ruchuk'a' re quivaran. Nabey xe'xcurin-ka y c'are' c'a can xe'var-ka jumul.
MAT 25:6 Pero pa nic'aj-ak'a' xc'axataj ruch'abal jun re camas cof nich'o y nubij: Ja pitinak re ala' re xtic'ule'. Quixel-pa chin ne'ic'ulu'.
MAT 25:7 Y jare' tak re je lajuj k'apoji' re', re je'yabeyon richin re ala' re xtic'ule', cha'nin c'a xe'yacataj y xquibanala' rubanic re qui-lámparas.
MAT 25:8 Y re je vo'o' k'apoji' re je nacanak xquibij chique re je vo'o' chic k'apoji' re c'o quina'oj: Re ka-lámparas xa can xque'bechup roma xa can man q'uiy-ta chic aceite c'o chiquipan. Tiya' c'a ba' ka-aceite yex, xe'cha' re k'apoji' re je nacanak.
MAT 25:9 Pero re je vo'o' chic k'apoji' re c'o quina'oj, xquibij: Re otz che niban yex vocame ja che quixbiyin chulok'ic quiq'uin re ye'c'ayin aceite, roma vo xa xtakaya' aceite chiva, riq'uin ba' c'a c'o xto'rbana' falta chaka yoj, y quire' chuka' yex. Mare' re más otz che niban yex ja che quixbiyin chulok'ic aceite.
MAT 25:10 Y tak re je vo'o' k'apoji' re' je'binak chulok'ic aceite, jare' tak xbec'ulun re ala' re xtic'ule'. Re je vo'o' k'apoji' re can jec'o-apo chin quiyaben re ala' re', can xe'oc pa jay anche' niban-va re c'ulubic. Y can xe xe'oc xtz'apes-pa re ruchi-jay.
MAT 25:11 Y c'a después xe'bapon re je vo'o' chic k'apoji' re je'binak chulok'ic aceite chin re qui-lámparas, y reje' can xe'ch'o-apo cha re rajaf re c'ulubic re' y xquibij: Tajaka' re ruchi-jay chakavach chin che yojoc-apo chuka' yoj.
MAT 25:12 Y reja' xubij-pa chique re k'apoji' re': ¿Yix anchique c'a yex? Yen can katzij nimbij chiva che man jun bey xintamaj-ta ivach, xe'cho'x-pa.
MAT 25:13 Mare' yex can nojel tiempo quixc'ase' chin quiniyabej-apo, roma xa man itaman-ta anchique k'ij y anchique hora tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey.
MAT 25:14 Roma re ru-gobierno re Dios junan riq'uin re xuban jun ache tak xba naj. Reja' xe'rayoj re ru-mozos y xujach can re rubiyomal pa quik'a'.
MAT 25:15 Cha re jun ru-mozo xuya' can vo'o' mil quetzales, cha re jun chic xuya' can ca'e' mil y cha re jun chic xuya' can jun mil. Cha re nabey q'uiy más xuya' can roma xutz'at che can nitiquir nusamajij. Re ruca'n xaxe ca'e' mil xuya' can cha roma xaxe re' re nitiquir nusamajij. Y re rox xe jun mil xuya' can cha chin tusamajij. Y re ache can xe xuban can quire', xba.
MAT 25:16 Y re mozo re yi'on can vo'o' mil quetzales cha chin tusamajij y chin che nuch'ac más mero, can xuban-va re bin can cha. Reja' can xusamajij-va re vo'o' mil y can xuch'ac chic vo'o' mil más.
MAT 25:17 Y quire' chuka' xuban re ruca'n mozo re yi'on can ca'e' mil cha, reja' can xuch'ac ca'e' chic mil más.
MAT 25:18 Jac'a re rox mozo re xe-oc jun mil yi'on can cha, xa xbo'rc'oto' jun jul pan ulef y chire' xumuk-va can re mero re yi'on can pa ruk'a'.
MAT 25:19 Y tak xk'ax-yan q'uiy tiempo, c'ajare' xtzolaj-pa re qui-patrón re mozos re'. Y reja' xuc'utuj chique andex xquiban riq'uin re mero re xuya' can chique tak xba.
MAT 25:20 Tak xapon re mozo re yi'on can vo'o' mil quetzales cha, can man xe-ta re' re ruc'uan-apo, xa can ruc'uan chic-apo vo'o' mil más y xubij cha re ru-patrón: Rat vo'o' mil re xaya' can chua, jac'a re c'o re', y ja chic vo'o' mil más re c'o re', jare' re xinch'ac chij, xcha' re mozo re'.
MAT 25:21 Y re ru-patrón re mozo re' xubij cha: Camas otz re xaban. Rat, can yat jun utzulaj nu-mozo roma can naban re nibex chava. Y roma can xaban re ruc'amon riq'uin re ba' mero re xinya' can chava tak ximba, vocame can yatinya' pa rue' jun samaj más nem. Catampa y catoc, can caqui'cot riq'uin re a-patrón, xcho'x re mozo re'.
MAT 25:22 Y tak xapon chuka' re mozo re yi'on can ca'e' mil quetzales cha, reja' xubij cha re ru-patrón: Rat ca'e' mil re xaya' can chua, jac'a re c'o re', y ja chic ca'e' mil más re c'o re', jare' re xinch'ac chij, xcha' re mozo re'.
MAT 25:23 Re ru-patrón re mozo re' xubij cha: Camas otz re xaban. Rat, can yat jun utzulaj nu-mozo roma can naban re nibex chava. Y roma can xaban re ruc'amon riq'uin re ba' mero re xinya' can chava tak ximba, vocame can yatinya' pa rue' jun samaj más nem. Catampa y catoc, can caqui'cot riq'uin re a-patrón, xcho'x re mozo re'.
MAT 25:24 Jac'a tak xapon re mozo re yi'on can jun mil quetzales cha, reja' xubij cha re ru-patrón: Yen can ntaman-va avach, y mare' ntaman che camas yat c'a'l. Xa can najo' c'a yach'acon. Rat najo' nac'ul re ndel-pa chach re tico'n re xa mana-ta rat yatiquiyon-ka. Najo' nayac re trigo re xa mana-ta rat xach'ayo rue'.
MAT 25:25 Y mare' yen camas ximpokonaj xinsamajij re jun mil quetzales re xaya' can chua. Yen tak xinc'ul-a re mero, xinc'ot jun jul pan ulef y chire' ximuk-va can. Y jac'a a-mero re' re ne'njacha' can chava, xcha' re mozo re'.
MAT 25:26 Y re ru-patrón re mozo re' xubij: Can man otz-ta re xaban. Roma rat yat jun itzel mozo y man naban-ta re nibex chava. Roma vo xa ataman che yen can yin c'a'l-va, che yen ninjo' ninc'ul re ndel-pa chach re tico'n re xa mana-ta yen yintiquiyon-ka y ninjo' ninyac re trigo re xa mana-ta yen xinch'ayo rue',
MAT 25:27 xa mare' xaya-ta re nu-mero pa quik'a' re achi'a' re nibex banqueros chique, y vocame xineka, xinc'ul-ta re mero can vichin yen y xinc'ul-ta chuka' re ral re mero re'.
MAT 25:28 Vocame tic'ama' c'a can la mero chuk'a' y tiya' cha re mozo re anchok riq'uin c'o-va re lajuj mil quetzales.
MAT 25:29 Roma re c'o, c'o riq'uin, can xtuc'ul más y can xtuban sobra riq'uin. Jac'a re manak can-ta riq'uin, hasta re jenipa-oc ba' c'o riq'uin can xtilisas chach.
MAT 25:30 Y re mozo re man jun nic'atzin-va tilisas-a y te'ich'akij chupan re lugar camas k'oko'm, y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chach y can xtukach'ach'ej roray.
MAT 25:31 Y tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey, can c'o chic nuk'ij, y chuka' can conojel re nu-ángeles xque'pa viq'uin. Y jare' tak yen xquintz'uye' chach re nuch'acat re camas chuka' ruk'ij, y xtimban juzgar.
MAT 25:32 Can xque'mol-va-apo conojel vinak re jec'o pa tak ronojel naciones chinoch. Y xquimpa yen can xque'mban apartar, ancha'l nuban jun ache quiq'uin ch'utak ruchicop. Reja' jun-va ye'ruya-va re ch'utak ovejas y jun-va ye'ruya-va re ch'utak cabras.
MAT 25:33 Re vinak re ancha'l ch'utak ovejas, roma ch'ajch'oj chic re quic'aslen, xque'nya' pa vajquik'a'. Jac'a re vinak ancha'l ch'utak cabras, roma man otz-ta re quic'aslen, xque'nya' pa nuxocon.
MAT 25:34 Y jare' tak yen re Rey xtimbij chique re jec'o pa vajquik'a': Quixampa yex, re can yix bendecidos chic roma re Nata' Dios. Quixc'ue' c'a anche' re can ja re Dios re nibano gobernar, re can ivichin-va yex tak rubanon, y tak reja' xunojij che nuban quire' c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef che'.
MAT 25:35 Roma tak yen xch'umun nupan, yex can xiya' nuay. Tak yen xchake'j nuchi', yex can xiya' nuya' chin xinkum. Tak yen xinjo' nu-posada, yex can xiya' chua.
MAT 25:36 Tak yen manak nutziak, yex xiya' nutziak. Tak yen xinyavaj, yex xixapon chinutz'etic. Tak yen xintz'ape' pa cárcel, yex xixapon chinuchi'.
MAT 25:37 Jac'a re vinak re choj quic'aslen xtiquibij: Ajaf, ¿jampa' c'a re' tak yoj xkaya' avay chin xava' roma nich'umun apan? ¿Jampa' c'a re' tak yoj xkaya' aya' chin xatuq'uia' roma nichake'j achi'?
MAT 25:38 ¿Y jampa' c'a re' tak xkaya' a-posada roma xc'atzin chava? ¿Jampa' c'a re' tak yoj xkaya' atziak roma can xoc chava?
MAT 25:39 ¿Jampa' c'a re' tak yoj xojapon cha'tz'etic roma xayavaj? ¿Y jampa' c'a chuka' re' tak yoj xojapon cha'tz'etic tak yatc'o pa cárcel?
MAT 25:40 Y yen re Rey xtimbij: Can katzij nimbij chiva che roma quire' xiban riq'uin re jun re camanak ruk'ij, re can yinruniman chic, xa can chua c'a chuka' yen xiban-va re utzil re'.
MAT 25:41 Y can jac'a chuka' re' tak xtimbij chique re jec'o pa nuxocon: Yex xa can ja chic c'a re castigo iyaben che nika pan ive'. Quixel-a chinoch vova' y quixbiyin pa k'ak' re man jun bey xtichup, y re' xa richin re itzel y re ru-ángeles tak banon.
MAT 25:42 Roma yen can xch'umun nupan y yex man xiya-ta nuay. Camas xchake'j nuchi' y yex man xiya-ta nuya' chin xinuq'uia-ta.
MAT 25:43 Y tak yen xinjo' nu-posada, yex man xiya-ta chua. Tak yen manak nutziak, yex man xiya-ta nutziak. Tak yen xinyavaj, yex man xinitz'eta-ta. Tak xinc'ue' pa cárcel, man xixapon-ta chinuchi'.
MAT 25:44 Y jare' chuka' tak reje' xtiquibij: Ajaf, yoj man jun bey xatkatz'at-ta che nich'umun-ta apan o nichake'j-ta achi', chuka' man jun bey xatkatz'at-ta che nic'atzin-ta a-posada, o manak-ta atziak, o yayavaj-ta, o yatc'o-ta pa cárcel. Yoj man jun bey xatkatz'at-ta che quire-ta ac'alvachin, mare' can man jun utzil xkaban chava, xque'cha'.
MAT 25:45 Y jare' tak yen re Rey xtimbij chique: Can katzij nimbij chiva, roma man jun utzil xiban chique re hermanos re manak quik'ij, can man jun chuka' utzil xiban chua yen.
MAT 25:46 Y re vinak re' can xque'bo-va chupan re tijoj-pokonal chin nojel tiempo. Y re vinak re choj quic'aslen xtiquivel c'a jun c'aslen re man niq'uis-ta. Ja quire' re tzij re xe'rubij re Jesús.
MAT 26:1 Tak re Jesús xuq'uis rubixic ronojel re tzij re', xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos:
MAT 26:2 Yex itaman che xaxe chic ca'e' k'ij nrajo' che nitz'amataj-a re kanamak'ij rubini'an pascua. Chupan re namak'ij re' tak xquinjach yen re xinalax chi'icojol chin yimbajex cho cruz chin xquincom, xcha' chaka.
MAT 26:3 Y can jare' tak re principal tak sacerdotes, re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, can quimalon-va-qui' chach rachoch re namalaj sacerdote rubini'an Caifás.
MAT 26:4 Reje' xquiya' chiquivach andex niquiban chin che nika re Jesús pa quik'a', y c'are' niquiquimisaj.
MAT 26:5 Y can xquiya' chiquivach, che man niquitz'am-ta chupan re namak'ij, chin che man que'yacataj-pa re vinak chiquij.
MAT 26:6 Y re Jesús c'o pa tenemit rubini'an Betania, chire' pa rachoch re jun ache rubini'an Simón re xc'achojsas cha re yabil rubini'an lepra.
MAT 26:7 Y jare' tak xapon jun ixok riq'uin re Jesús, ruc'uan-apo jun frasco re banon riq'uin jun aboj rubini'an alabastro, y c'o-a ak'om jubul-oc ruxla' chupan, re ak'om re' camas caro rajal. Y jare' re xbo'rk'aja' pa rujalom re Jesús tak tz'uyul chach mesa, niva' chire' pa rachoch re Simón.
MAT 26:8 Y tak yoj re yoj ru-discípulos xkatz'at re xuban re ixok riq'uin re ak'om jubul-oc ruxla' che xuk'aj pa rujalom re Jesús, xpa kayoval y xkabila': ¿Anchique roma che xaxe tal choj quire' xtix-a la ak'om la'?
MAT 26:9 Roma la ak'om la' caro rajal, y mare' xc'ayex-ta y re rajal xjach-ta chiquivach re vinak re camas je meba'.
MAT 26:10 Pero re Jesús cha'nin xk'ax pa rue', mare' reja' xubij chaka: ¿Anchique roma tak yex man yixtane-ta-ka che tzij chij re ixok re'? Xa tiya' k'ij cha. Reja' jun cosa otz xuban viq'uin.
MAT 26:11 Re vinak re camas je meba' can nojel tiempo jec'o iviq'uin, chin che xabanchique k'ij nijo' niban utzil chique. Jac'a yen man nojel-ta tiempo xquinc'ue' iviq'uin.
MAT 26:12 Roma tak re ixok re' xuk'aj re ak'om re' chuij, can xuc'ut che c'o amor riq'uin. Reja' can xuban-yan-apo chua ancha'l niban chique re anama'i' tak ye'muk.
MAT 26:13 Y can katzij nimbij chiva, che xabanchique lugar xtitzijos-va re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, chire' chuka' xtitzijos-va re xuban viq'uin re jun ixok re'. Can che jun ruch'ulef xtitzijos-va, y man jun bey xtimistas, xcha' re Jesús.
MAT 26:14 Y jun chaka yoj re yoj doce ru-discípulos re Jesús, re rubini'an Judas Iscariote, xapon quiq'uin re principal tak sacerdotes.
MAT 26:15 Reja' xbo'rbij chique: ¿Andex niya' yex chua, xe-ta yen ninjach re Jesús pan ik'a'? Y re principal tak sacerdotes xquibij che niquiya' treinta fichas re banon cha sakapuak.
MAT 26:16 Y jare' tak re Judas Iscariote xutz'am runojexic andex xtuban chin quire' nujach re Jesús pa quik'a' re achi'a' re'.
MAT 26:17 Y chupan re nabey k'ij chin re namak'ij, kachin yoj re yoj israelitas, tak nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, jare' tak yoj re yoj discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús, y xkac'utuj cha: ¿Anche' c'a najo' naban-va re va'in chupan re jun pascua re' chin nakabana' can rubanic ronojel re ndoc?
MAT 26:18 Y jec'o chaka yoj re xe'tak-a roma re Jesús c'a pa tenemit Jerusalén, pa rachoch jun ache, y reja' xubij-a chique: Tak xquixapon, tibij cha re ache re': Re ka-Maestro rubim-pa: Re nu-tiempo xa nakaj chic c'o-va-pa. Ja pan avachoch rat ninjo' nimban-va re namalaj va'in quiq'uin re nu-discípulos, chupan re pascua re', xcha-a re Jesús chique re xe'rutak-a.
MAT 26:19 Y re discípulos re xe'tak-a can xquiban-va ancha'l re bin-a chique roma re Jesús. Reje' can xquiban-va rubanic ronojel re ndoc chin re va'in chin re pascua.
MAT 26:20 Jac'a tak xoc-ka re ak'a' chupan re k'ij re', re Jesús y re yoj doce discípulos xojtz'uye-apo chach mesa chin re namalaj va'in.
MAT 26:21 Y tak yojtajin che va'in, re Jesús xubij chaka: Can katzij nimbij chiva, che jun chiva yex re xquinjacho-a pa quik'a' re vinak re ye'tzelan vichin.
MAT 26:22 Y tak yoj xkac'axaj quire' camas bis xpa pa tak kánma. Y c'are' can cada jun xojch'o-apo cha y xkac'utula' cha: Ajaf, ¿la mana-ta como yen re quire' xquimbano?
MAT 26:23 Y re Jesús can jare' tak xubij chaka: Ja re anchique xtuquiak'-pa ruay viq'uin chupan re mismo lak, jare' re xtijacho vichin pa quik'a' re vinak.
MAT 26:24 Can tic'axaj re xtimbij chiva, che yen re xinalax chi'icojol can xquinquimisas-va. Can xtibanataj-va ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Pero tivok'ex c'a rach re xtijacho vichin yen re xinalax chi'icojol. Re ache re xtijacho vichin más-ta otz che man-ta xalax, xcha' re Jesús.
MAT 26:25 Y can jare' tak xch'o-apo re Judas re xtijacho chin re Jesús, y re Judas xubij: Maestro, ¿ja como yen re xquinjacho-a avichin? Y re Jesús xubij: Ja', ja rat.
MAT 26:26 Y tak c'a yojtajin che va'in, re Jesús xuc'am-apo jun xcana-vay y xutioxij cha re Dios. C'are' xupar re xcana-vay re' y xuya' chaka yoj re yoj ru-discípulos. Y reja' xubij chaka: Tic'ama' y titija' re xcana-vay re'. Roma jare' re nu-cuerpo re xtapon chach re camic.
MAT 26:27 Y re Jesús xuc'am-apo chuka' re vaso re c'o ruyi'al-uva chupan, y tak rutioxin chic cha re Dios, xuya' chaka. Y reja' tak xuya' chaka xubij: Chiyixnojel c'a tikumu' re ruyi'al-uva c'o chupan re copa re'.
MAT 26:28 Roma jare' re nuq'uiq'uel re xtibiyin tak xquincom. Can xtibiyin c'a re nuq'uiq'uel, chin che je q'uiy vinak nicuyutaj re quimac. Riq'uin re nuq'uiq'uel, can jare' xc'achoj re c'ac'a trato re rujovam-pa re Dios che nuban quiq'uin re vinak.
MAT 26:29 Can katzij nimbij chiva che jac'a ruq'uisibal bey re' re xinkum-a re ruyi'al-uva re'. Y tak xtinkum chic jun bey, tak ja chic re Nata' Dios nibano gobernar. Y can iviq'uin chuka' yex xtinkum-va re ruyi'al-uva re'. Y re xtakakum chire' jun c'ac'a ruyi'al-uva, xcha' re Jesús chaka.
MAT 26:30 Y tak kabixan chic-ka re bix chin nakaya' ruk'ij re Dios, re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojel-a chire' pa jay y xojba-apo chuxe' re loma rubini'an Olivos.
MAT 26:31 Y tak katz'amon bey, re Jesús xubij chaka: Chupan re ak'a' re' tak yex xtitz'at che yen xquinjach-a pa quik'a' re vinak, chiyixnojel yex xa xtitaluj-ivi' y nayon xquiniya' can. Roma re Dios can quire-va rubin chupan re ruch'abal re tz'iban can: Tak yen xtinya' k'ij che xtiquimisas re nichajin quichin re ovejas, re ovejas xa xtiquitaluj-a-qui'. Quire' nubij re tz'iban can.
MAT 26:32 Pero yen re yinchajin quichin re ovejas, man jumul-ta xquincom, xa xquinc'astaj chic-pa. Y ja yen re xquinyaben ivichin chila' pa Galilea, xcha' re Jesús.
MAT 26:33 Y re Pedro can jare' tak xch'o-apo cha re Jesús y xubij: Vo xa re nic'aj chic yatquiya' can ayon tak xtiquitz'at che c'o andex re man otz-ta niban chava, pero yen man jun bey xcatinya-ta can, xcha' re Pedro cha re Jesús.
MAT 26:34 Y re Jesús xubij cha re Pedro: Yen can katzij nimbij chava, che chupan re ak'a' re', tak c'amaje-na titzirim-pa re moma', rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch.
MAT 26:35 Y re Pedro xubij cha: Astapa' can xtinvel nucamic aviq'uin, pero man jun bey xtimbij che man ntaman-ta avach. Y can konojel yoj re yoj ru-discípulos quire' chuka' xkabij.
MAT 26:36 Y c'are' re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon chire' chupan re lugar rubini'an Getsemaní. Xpa re Jesús xubij chaka: Yex quixtz'uye-na can ba' vova', y jac'a yen xa yimba chic-apo ba' quila-apo chin ne'mbana' orar.
MAT 26:37 Reja' xaxe re Pedro y re je ca'e' ruc'ajol re ache rubini'an Zebedeo re xe'ruc'uaj-a. Jare' tak reja' can xuna-yan re xto'rc'alvachij. Mare' camas nem re bis xpa pa ránma.
MAT 26:38 Y jare' tak reja' xubij chique re je oxe' ru-discípulos: Re bis c'o pa vánma, camas nem. Y can yinruquimisaj nina' yen. Can quixc'ue-pa viq'uin, quixc'ase' y man quixvar-ka, xcha' chique.
MAT 26:39 Reja' xbiyin chic-apo ba' y chire' xuque-va-ka, y re nic'aj-rach can xukasaj-ka pan ulef, chin xuban orar. Y ja quire' re tzij re xe'rubila': Nata' yen, can-ta naban che xaxe tal choj quire' nak'ax y man-ta nink'asaj re jun tijoj-pokonal re', pero man taban re ninjo' yen, xaxe roma yen quire' nimbij chava. Roma yen xa can ninjo' chuka' nimban re najo' rat, nicha' re Jesús.
MAT 26:40 Y tak reja' xuq'uis re ru-oración, xpa quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, pero tak xbeka quiq'uin xa ye'var. Xpa reja' xubij cha re Pedro: Can man ba' xixtiquir xixc'ase' jun ch'et hora viq'uin.
MAT 26:41 Man quixvar-ka, xa tibana' orar y tic'utuj cha re Dios chin che tak yixtojtobex, man quixtzak pa mac. Can ntaman-va che re ivánma can nurayij nuban re nrajo' re Dios. Pero iyon man yixtiquir-ta, xcha' chique.
MAT 26:42 Y re Jesús xba chic-apo jun bey chin xbo'rbana' orar, y nubij: Nata' yen, vo xa c'o che nink'asaj re tijoj-pokonal re', tiene que nink'asaj, roma yen can ninjo' nimban re narayij rat. Quire' nubij chupan re ru-oración.
MAT 26:43 Y tak reja' xpa chic jun bey quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, xa ye'var chic jun bey xe'bo'rvila', roma re discípulos re' can al rij re quinak'avach roma camas quivaran.
MAT 26:44 Re Jesús xe'ruya' chic can jun bey y ja-yan rox bey re' niba chubanic orar. Reja' xucamaluj chic rubixic re tzij re xe'rubij chupan re ru-oración re c'a ba' tuban-va-ka.
MAT 26:45 Y c'are' re Jesús xpa quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, y xubij chique: Vocame quixvar. Titz'aktisaj re ivaran. Yen re xinalax chi'icojol can jac'a re nu-hora xbeka, can xquinjach-a pa quik'a' re itzel tak achi'a'.
MAT 26:46 Cha'nin, quixyacataj. Ja la pitinak re anchique xquinjacho-a pa quik'a' re itzel tak achi'a', xcha' re Jesús.
MAT 26:47 Y re Jesús can c'a ntajin che tzij kaq'uin yoj re yoj ru-discípulos tak can jare' xbeka re Judas re jun chaka yoj re yoj doce discípulos, y re Judas je q'uiy vinak je'ruc'uan-apo y re vinak re' je'quic'ualon che' y espada. Conojel re vinak re' je'takon-a coma re principal tak sacerdotes y coma chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas.
MAT 26:48 Re Judas re nijacho-a chin re Jesús can rubin chic chique re je'pitinak riq'uin, andex xtuban chin nuc'ut re Jesús chiquivach. Reja' ja quire' rubin chique: Ja re anchique xtintz'ubaj chin xtimban saludar, jare' re Jesús, y titz'ama'.
MAT 26:49 Y re Judas can jare' xjelon-apo riq'uin re Jesús y xubij: K'ok'a' c'a Maestro, xcha' cha. Y xutz'ubaj re Jesús.
MAT 26:50 Xpa re Jesús xubij cha re Judas: ¿Andex c'a re na'bana'? Y can jare' tak xe'jelon-apo re vinak re je'binak chutz'amic re Jesús y xquitz'am-a.
MAT 26:51 Y jun chaka yoj re yojc'o riq'uin re Jesús chire', can jare' tak xulisaj ru-espada y xusoc re jun ru-mozo re namalaj sacerdote. Can xutzaq'uij-a re ruxquin cha re espada re xuya' cha.
MAT 26:52 Y re Jesús jare' tak xubij cha re xbano quire': Tayaca' la a-espada. Roma re anchique xtiquimisan cha espada, can cha espada chuka' xtiquimisas reja'.
MAT 26:53 ¿Rat nanojij che yen man jun nita'o vichin? Xe-ta yen ninc'utuj cha re Nata' Dios che quinruto', reja' can ye'rutak-ta-pa más je setenta y dos mil ángeles chinuto'ic.
MAT 26:54 Pero xa can nibanataj-va re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, mare' tak man nic'atzin-ta che ye'pa re ángeles chinuto'ic, xcha' re Jesús.
MAT 26:55 Y chupan chuka' re hora re' re Jesús xubij chique re vinak: ¿Yex xinojij che yixpitinak chutz'amic jun elek'om y mare' ic'amom-pa che' y espada? Can k'ij-k'ij c'a xintz'uye' iviq'uin chire' pa rachoch re Dios, tak xinc'ut re ruch'abal chivach y man jun bey xinitz'am-ta.
MAT 26:56 Ronojel re nibanataj vocame, xa can chin c'a che no'rbana' cumplir re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Y can jare' tak yoj re yoj ru-discípulos xkaya' can rion re Jesús y xojnumaj.
MAT 26:57 Re xe'betz'amo-pa chin re Jesús chire' pa Getsemaní, c'a charachoch re Caifás re namalaj sacerdote xquic'uaj-va, re anche' quimalon-va can-qui' re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij.
MAT 26:58 Y re Pedro c'ac'anaj c'a c'o-va can, tzakatal-a chiquij y chuka' xoc-apo chire' chach rachoch re namalaj sacerdote. Tak reja' c'o chic chire', xtz'uye-apo quiq'uin re policías re jec'o-apo chire', chin che nutz'at andex kas xtiban cha re Jesús.
MAT 26:59 Y re principal tak sacerdotes, re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y conojel re achi'a' re pa camon niquiban juzgar, niquicanola' che c'o-ta itzel tak banabal re ye'litaj chij re Jesús, chin quire' niquimisas-ta.
MAT 26:60 Y astapa' can je q'uiy re xe'bapon chin xquitz'uc tzij chij, pero can man jun chique re tz'ucuj-tzij re' xoc che ja-ta re' re xcusas. Xa c'a pa ruq'uisibal xe'bapon je ca'e' re can junan niquibij.
MAT 26:61 Re je ca'e' re' xquibij: Re ache re' rubin: Yen yintiquir ninvulaj re rachoch re Dios y pan oxe' k'ij nimpoba' chic jun bey.
MAT 26:62 Y c'are' re Caifás re namalaj sacerdote, xbepa'e-pa y xubij cha re Jesús: ¿Katzij como re xquibij-ka chavij re je ca'e' re'? ¿Andex nabij vocame?
MAT 26:63 Pero re Jesús man jun tzij xubij. Y jare' tak re namalaj sacerdote xubij cha: Can chach re c'aslic Dios tabij chaka vo xa ja rat re Cristo re Ruc'ajol re Dios.
MAT 26:64 Y re Jesús xubij cha: Ja', ja yen re Cristo y chuka' nimbij chiva che can xquinitz'at yen re xinalax chi'icojol, yintz'uyul pa rajquik'a' re Dios re nitiquir nuban ronojel. Y xquinitz'at tak xquinka-pa pa nube chila' chicaj, xcha' re Jesús.
MAT 26:65 Y can jare' tak re Caifás re namalaj sacerdote xuratz re rutziak chij roma itzel xuc'axaj, y xubij: Manak tuk'aj che nipa-ta chic jun chin no'rbij chaka che re Jesús can aj-mac-va. Chiyixnojel yex xic'axaj re c'aja-oc xubij-ka che ja reja' re Cristo. Can man otz-ta xuban chach re Dios.
MAT 26:66 ¿Y andex nakaban cha vocame nibij yex? xcha' re Caifás. Y re nic'aj chic re quimalon-qui' chire' xquibij: Can ruc'amon che tiquimisas.
MAT 26:67 Y xquichubaj rupalaj re Jesús y xquich'ay riq'uin c'olon-k'a' y jec'o chuka' re xquipak'ala' rupalaj.
MAT 26:68 Chuka' xquibila' cha re Jesús tak quitz'apin rupalaj: Rat re Cristo, tabij chaka anchique re ye'ch'ayo avichin.
MAT 26:69 Re Pedro tz'uyul chach-jay. Y jare' tak c'o jun ixok raj-ic' re namalaj sacerdote re xapon-apo riq'uin y xubij cha: Rat chuka' yat ruchibil re Jesús re aj-Galilea.
MAT 26:70 Pero re Pedro can chiquivach conojel xutz'uc-va tzij roma xubij: Man nak'ax-ta pa nue' anchique roma tak quire' nabij chua, xcha' cha re aj-ic'.
MAT 26:71 Y tak reja' nrajo' ndel-a pa puerta can jare' tak c'o chic jun ixok aj-ic' re xtz'eto-pa richin y xubij chique re jec'o-apo chire': Chuka' re jun ache re' can ruchibil re Jesús re aj pa tenemit Nazaret, xcha' chique.
MAT 26:72 Pero re Pedro can xutz'uc chic tzij jun bey. Roma reja' xubij: Can chach re Dios nimbij che yen man ntaman-ta rach re jun ache re'.
MAT 26:73 Y xa c'a ba' chic che', ja chic re quimalon-qui' chire' xe'jelom-pa riq'uin re Pedro y xquibij cha: Can katzij-va che rat yat jun chique re ru-discípulos re Jesús. Xaxe riq'uin re a-forma yach'o nik'alajin che can yat ruchibil-va, roma re aj-Galilea can quire' niquiban ye'ch'o.
MAT 26:74 Pero re Pedro xubij: Yen man ntaman-ta rach re ache re'. Can chach re Dios nimbij chiva che man ntaman-ta rach. Y vo xa man katzij-ta re nimbij, tika c'a re castigo pa nue'. Y can jare' tak xbetzirim-pa re moma'.
MAT 26:75 Y jare' tak re Pedro xbeka chuc'o'x re tzij re je'rubin can re Jesús cha, che tak c'amaje-na titzirim-pa re moma' tak rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch. Y c'are' re Pedro xel-a chire' y can xujek'aj ok'ej.
MAT 27:1 Y tak xsakar-ka, conojel re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquimol-qui' chin niquinojij andex niquiban cha re Jesús chin che niquimisas.
MAT 27:2 Re Jesús yach'on tak xquic'uaj-a y xbequijacha' pa ruk'a' re gobernador rubini'an Poncio Pilato.
MAT 27:3 Y re Judas re xjacho chin re Jesús, tak xutz'at che re Jesús xc'uax-a chach re Pilato chin che nibex cha che niquimisas, jare' tak reja' xpa bis y k'axon riq'uin y xbo'rtzolij can re treinta fichas re banon cha sakapuak. Xbo'rtzolij can chique re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij.
MAT 27:4 Re Judas ja quire' xubij can chique re achi'a' re': Yen can ximacun tak xinjach re Jesús pan ik'a', roma reja' man jun rumac chin che niquimisas. Pero re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, xquibij-pa cha: Yoj man jun chic ka-cuenta cha, che re Jesús manak mac rubanon. Re' xaxe chavach rat.
MAT 27:5 Y re Judas ja chire' pa rachoch re Dios xutorij-va can re treinta fichas re banon cha sakapuak, y xba. Y c'are' xbo'rjetz'aj-ri'.
MAT 27:6 Y re principal tak sacerdotes xquimol-a re mero re xbo'rtzolij can re Judas y xquibij: Re mero re' man ruc'amon-ta che nakaxol-ka riq'uin re mero re niya' can vova' pa rachoch re Dios, roma re mero re' xa rajal jun ache re xtibiyin ruq'uiq'uel.
MAT 27:7 Jac'a tak quiyi'on chic chiquivach re andex niquiban riq'uin re mero re', reje' xquilok' re jun juyu' chin re jun banoy-bojo'y. Re juyu' re' can xtic'atzin che ja chire' ye'muk-va re vinak re man je israelitas-ta.
MAT 27:8 Y mare' re jun juyu' re' can c'a nibex Ulef chin Quic' cha, c'a chupan re tiempo re'.
MAT 27:9 Riq'uin re' can xbanataj-va re rubin can re Jeremías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Reja' ja quire' rubin can: Y re je rey-rumam can re ache xubini'aj Israel, xquilisaj-a treinta fichas re banon cha sakapuak, re mero re' xquiya' reje' roma xquibij che jare' re rajal re rusamajel re Dios.
MAT 27:10 Y re mero re' jare' re xquiya' chin xquilok' re rujuyu' re banoy-bojo'y. Can ancha'l-va rubin re Ajaf chua. Ja quire' rubin can re Jeremías.
MAT 27:11 Y re Jesús pa'al-apo chach re gobernador rubini'an Poncio Pilato. Y re gobernador re' xuc'utuj cha re Jesús: ¿Ja rat re qui-Rey re israelitas? Y re Jesús xubij: Ja', ja quire', can ancha'l re xabij.
MAT 27:12 Y re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, jun quichi' niquiban-apo chij re Jesús, pero reja' can man jun tzij nubij.
MAT 27:13 Re Pilato can jare' tak xubij cha re Jesús: Y can man naya-ta pa cuenta re niquibij re vinak chavij chin yatquisujuj. Y rat man jun tzij nabij.
MAT 27:14 Pero re Jesús cama-va jun tzij xubij cha re Pilato. Y mare' re gobernador re' can anchique-la xuna', roma man jun bey rutz'eton che jun vinak quire-ta nuban.
MAT 27:15 Y ronojel juna' tak napon re kanamak'ij yoj re yoj israelitas rubini'an pascua, can nilisas-a jun chique re presos re jec'o pa cárcel roma ja quire' re costumbre, y re gobernador ja re preso re niquic'utuj re vinak cha jare' re nulisaj-a libre.
MAT 27:16 Y chupan re tiempo re', c'o c'a jun ache rubini'an Barrabás re kejnak pa cárcel, y re jun ache re' can conojel je'atamayon rach che camas itzel ache.
MAT 27:17 Y tak xbequimola-qui' re vinak chire', re Pilato xubij-pa chique: ¿Y yex anchique chique reje' re nijo' che yen ninlisaj-a libre? ¿Nijo' che ninlisaj-a re Barrabás o ja re Jesús re nibex chuka' Cristo cha?
MAT 27:18 Re Pilato can quire-va xubij-pa, roma can rutaman-va che re vinak re' quiyi'on re Jesús pa ruk'a', roma camas itzel niquina' cha che camas je q'uiy vinak re ye'tzekelben richin.
MAT 27:19 Y re Pilato tz'uyul re anche' nuban-va juzgar, tak xapon rutzijol riq'uin re rubin-a re ruxayil cha. Y ja quire' re rutakon-a rubixic cha: Re Jesús jun ache re man jun mac rubanon, mare' rat, man catoc quichibil re ye'jovan niquiquimisaj. Roma yen rutzij re Jesús ximban jun itzel achic'.
MAT 27:20 Y re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, xquiya' quina'oj re vinak xaxe chin che tiquic'utuj-apo che ja re Barrabás re tilisas-a libre y re Jesús tiquimisas.
MAT 27:21 Y tak re gobernador xuc'utuj chic jun bey chique re vinak re' che anchique chique re je ca'e' re' re xtulisaj-a libre, re vinak re' can jare' tak xquibij: Ja re Barrabás nakajo' che talisaj-a libre.
MAT 27:22 C'are' re Pilato xuc'utuj chique re vinak: ¿Y andex nibij yex che yen nimban riq'uin re Jesús, re nibex chuka' Cristo cha? Y jare' tak conojel xe'ch'o-apo y xquibij: Re Jesús tiquimisas cho cruz.
MAT 27:23 Xpa re gobernador xubij chique re vinak: ¿Andex rumac rubanon chivach c'a? Pero re vinak man ye'tane-ta-ka. Xa más xquirak-apo quichi' y xquibij: Tiquimisas cho cruz.
MAT 27:24 Y tak re Pilato xutz'at che man jun chic cosa nitiquir nuban y re vinak camas niquiban, xpa reja' xbo'rc'ama-pa ba' ya' y xuch'aj ruk'a' chiquivach conojel re vinak re', y xubij chique: Camanak-va numac yen cha re rucamic re jun ache re' re man jun rumac. Re' xa jac'a yex yixc'o-va.
MAT 27:25 Xe'pa conojel re vinak xquibij: Pues pa kave' c'a yoj y pa quive' re kami'al-kajc'ual tika-va re rucamic re jun ache re', xe'cha'.
MAT 27:26 Y jare' tak re gobernador can chiquivach re vinak xulisaj-a libre re Barrabás, jac'a re Jesús antes che nujach-a pa quik'a' re ye'quimisan richin cho cruz, re Pilato xutak ruch'ayic re Jesús.
MAT 27:27 Y re soldados chin re gobernador re' xquic'uaj-apo re Jesús chupan re palacio. C'are' xe'cayoj conojel re nic'aj chic soldados, re quichibil-qui' quiq'uin. Can xe'quimol-apo chij re Jesús.
MAT 27:28 Xe'pa re soldados re' xquilisaj-a re rutziak re Jesús, y c'are' xquiya-ka jun tziak quiak chij can ancha'l-va re ye'quicusala' re reyes.
MAT 27:29 Reje' xquipach'uj chuka' jun k'ayis re camas ruq'uixal. Y xquiban ancha'l jun corona cha y c'are' xquiya' pa rujalom. Y chuka' xquiban cha re Jesús che xutz'am jun aj, y re ruk'a' re xtz'amo re aj, ja re rajquik'a', y can ye'xuque' chach. Y xquiban saludar can ancha'l niban saludar jun Rey, pero tak quire' niquiban xa chin burla, roma niquibij cha che rat yat qui-Rey re israelitas.
MAT 27:30 Niquichubaj chuka' rupalaj, y re aj re c'o pa ruk'a' niquilisaj-a chin niquich'ay pa rujalom.
MAT 27:31 Y tak xe'tane' che tza'n chij, xquilisaj-a re tziak re quiyi'on-ka chij. C'are' xquiya-a re can rutziak-va, y xquic'uaj-a chin che ne'quibajij cho cruz.
MAT 27:32 Y jac'a tak quitz'amon-a bey chin ne'quibajij re Jesús cho cruz xquic'ul jun ache, y re ache re' rubini'an Simón y reja' aj pa tenemit Cirene. Y re soldados can xquiban cha re ache re' che tuc'uaj-a re ru-cruz re Jesús.
MAT 27:33 Y xe'bapon c'a chupan re jun lugar rubini'an Gólgota. Re lugar re', Calavera chuka' ye'cha' cha.
MAT 27:34 Tak jec'o chic chire', xquiya' cha re Jesús jun ch'amalaj ruyi'al-uva xalon jun ak'om camas c'ay riq'uin. Pero tak reja' xutaj retal, man xrajo-ta xukum.
MAT 27:35 Y tak re soldados xquibajij-yan re Jesús cho cruz, xquitz'am rubanic sortear re rutziak chin xquitz'at andex che tziak re nuban-a tocar cada jun. Y riq'uin re' can nibanataj re bin can roma re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re jun rusamajel re Dios can chij c'a re Cristo ch'ovenak-va can tak xubij: Xe'quijachala' re nutziak chiquivach y chuka' xquiban sortear. Quire' nubij re rutz'iban can.
MAT 27:36 Re soldados je'tz'uyul c'a chire' quichajin-apo re Jesús.
MAT 27:37 Y pa rue' re cruz xquiya' jun tz'alam y chach re tz'alam re' tz'iban-va re andex rumac re Jesús, y mare' niquimisas. Chach re tz'alam re' nubij: Re Jesús jare' re qui-Rey re israelitas.
MAT 27:38 Y ja chuka' re' tak jec'o je ca'e' elek'oma' re xe'quimisas cho cruz. Jun xya' pa rajquik'a' re Jesús y re jun chic pa ruxocon.
MAT 27:39 Re vinak re ye'k'ax re anche' c'o-va re Jesús, niquisiloj-apo quijalom chach, roma can man niquinimaj-ta che ja reja' re Ruc'ajol re Dios. Y chuka' c'o tzij re ye'quibila' can cha.
MAT 27:40 Y ja quire' re niquibij: Rat re yabin che navulaj re rachoch re Dios y pan oxe' k'ij napoba' chic jun bey, tacola' c'a-avi' ayon. Y vo xa ja rat re yat Ruc'ajol re Dios, caka-pa chach la a-cruz.
MAT 27:41 Y ja chuka' quire' niquiban re principal tak sacerdotes, re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, re achi'a' fariseos y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, ye'tze'en chij re Jesús y niquibila' chiquivach:
MAT 27:42 Reja' can je q'uiy xe'rucol, pero vocame ni xe-ta reja' mismo man nitiquir-ta nucol-ri'. Y vo xa ja reja' re Rey kachin yoj re yoj israelitas, tika-pa chach la ru-cruz y yoj can xtakanimaj.
MAT 27:43 Reja' can xuban confiar-ri' riq'uin re Dios, y vo xa re Dios can nrajo' re Jesús, tucola' c'a. Roma re Jesús rubin: Ja yen re Ruc'ajol re Dios. Can quire-va rubin, xe'cha' re achi'a' re'.
MAT 27:44 Y re elek'oma' re junan je'bajin cho cruz riq'uin re Jesús, can ja chuka' quire' niquiban, ancha'l re nic'aj chic. Roma c'o chuka' tzij re niquibila-apo cha re Jesús.
MAT 27:45 Y ja tak xapon re nic'aj k'ij, jare' tak che jun ruch'ulef xk'ukumataj rach. Y re k'oko'm re' xq'uis-a c'a pa tak a las tres re tak'ak'ij.
MAT 27:46 Y como pa tak a las tres re tak'ak'ij chuka', jare' tak re Jesús cof xch'o y xubij: Elí, Elí, ¿lama sabactani? xcha'. Y re tzij re' ndel che tzij: Nu-Dios yen, nu-Dios yen, ¿anchique c'a roma tak xinamalij can?
MAT 27:47 Y jec'o re jec'o-apo chire' chunakaj re Jesús, tak xquic'axaj re xubij, xquibila': Reja' xa ja re Elías re nrayoj.
MAT 27:48 Y can jare' tak c'o jun re jonanin xba y xbo'rc'ama-pa jun ancha'l bo'j re nibex esponja cha, xumuba' chupan vinagre. C'are' xuya' re esponja chutza'n jun aj, chin xuya' cha re Jesús chin che otz ba' nuban-ka cha re nichake'j ruchi'.
MAT 27:49 Pero re nic'aj chic re jec'o-apo chire' riq'uin re Jesús, xquibij: Taya' k'ij cha, takatz'eta-na vo xa katzij che xtipa re Elías chucolic.
MAT 27:50 Pero re Jesús xa can jare' tak cof chic xch'o, y xujach re ránma pa ruk'a' re Dios, y xcom.
MAT 27:51 Y jare' tak re utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re rachoch re Dios xel ca'e'. Xutz'am-pa pa rue' c'a charakan-ka. Chuka' xuban jun namalaj sananel y re aboj can xquijakala-qui'.
MAT 27:52 Re jul re anche' je'mukun-va re anama'i' xe'jakataj. Y je q'uiy chique re je rajc'ual re Dios re je quiminak chic-a, xe'c'astaj-pa,
MAT 27:53 y xe'be'el-pa. Jac'a tak xc'astaj-yam-pa re Jesús, jare' tak xe'tz'etetaj chuka' reje'. Reje' chuka' xe'bapon chupan re lok'olaj tenemit Jerusalén. Can chiquivach je q'uiy xquic'utula-va-qui'.
MAT 27:54 Re ache capitán y conojel re ru-soldados quichajin-apo re Jesús, y tak xquitz'at-yan re xuban re sananel, y chuka' xquitz'at-yan re nic'aj chic andex re xe'banataj, reje' camas xquixibij-qui' y xquibila': Can katzij-va che re jun ache re' Ruc'ajol re Dios.
MAT 27:55 Y je q'uiy ixoki' re can je'tzakatal-va-pa chij re Jesús tak xel-pa chire' pa Galilea chin niquivilij, reje' ye'tzu'um-pa chij re Jesús tak c'o cho cruz, pero c'ac'anaj c'a jec'o-va-a.
MAT 27:56 Y chiquicojol c'a conojel re ixoki' re' c'o-va re María Magdalena, re María re quite' re Jacobo y re José, y chuka' re ruxayil re ache rubini'an Zebedeo, re quite' re Jacobo y re Juan.
MAT 27:57 Jac'a tak xk'ak'ij-yan-ka, c'o c'a jun re xtzekelben richin re Jesús xapon. Re jun ache re' biyom y aj pa tenemit Arimatea, rubini'an José.
MAT 27:58 Reja' xba riq'uin re Pilato re gobernador y xbo'rc'utuj re ru-cuerpo re Jesús cha chin numuk. Y re Pilato xubij che tiya-a re ru-cuerpo re Jesús cha.
MAT 27:59 Y re José chin che xuc'uaj-a re ru-cuerpo re Jesús, xbo'rc'ama-pa, y c'are' xupis-a pa jun sábana ch'ajch'oj.
MAT 27:60 Re José xbo'rya' c'a can re ru-cuerpo re Jesús pa jun jul c'ac'a, re jun jul re' ja reja' re c'otoyon chach jun peña. Y tak reja' rutz'apin chic can ruchi' re jul riq'uin jun moma' aboj, c'ajare' tak xtzolaj.
MAT 27:61 Pero re María Magdalena y re jun chic ixok rubini'an chuka' María, can c'a xe'tz'uye-na can chach re jul re anche' xmuk-va can re Jesús.
MAT 27:62 Re k'ij tak xmuk re Jesús, ja k'ij chuka' re' tak re vinak niquibanala' chic rubanic ronojel re xtoc chique chin re ruca'n k'ij, roma jare' tak nitiquir-a re k'ij chin uxlanen. Y chupan re k'ij chin uxlanen, jare' tak re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos xe'ba riq'uin re Pilato re gobernador.
MAT 27:63 Reje' xbequibij cha: Yoj xbeka chakac'o'x che tak re Jesús can c'a c'as che' xubij che pa rox k'ij xtic'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Can quire-va rubin can re jun aj-tz'ucuy-tzij re'.
MAT 27:64 Y chin che man que'pa chak'a' re ru-discípulos chin niquilek'aj-a re ru-cuerpo re Jesús y c'are' niquibij chique re vinak: Re Jesús can xc'astaj-va-a chiquicojol re anama'i', mare' vocame yoj yojpitinak chin nakac'utuj jun utzil chava che ca'taka-a soldados chin ne'quichajij re anche' xmuk-va can, y c'a titz'akater-na re oxe' k'ij. Y vo xa man xtakaban-ta quire' y xtisatz-a re ru-cuerpo, c'are' c'a más je q'uiy re xque'niman che can takon-va-pa roma re Dios.
MAT 27:65 Y re Pilato xubij chique re achi'a' re': Quixbiyin y que'c'uaj-a la soldados la' chin ne'quichajij. Yex xa can jabal chic itaman andex rubanic re niban can cha, xe'cho'x-a.
MAT 27:66 Re achi'a' re' can xe'ba anche' xmuk-va can re Jesús y otz rubanic xbequibana' can cha chin che otz tichajex. Xbequibana' can sellar re aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' re jul. Y xe'quiya' can chuka' re soldados chire' chin niquichajij.
MAT 28:1 Y tak xk'ax-yan re k'ij chin uxlanen, cumaj-yan cha re domingo re nabey k'ij chin re semana, re María Magdalena y re jun chic ixok rubini'an chuka' María, xe'ba c'a chuchi-jul re anche' xmuk-va can re Jesús.
MAT 28:2 Y xuban jun namalaj sananel tak c'amaje-na que'bapon re ixoki' chire' chuchi-jul, roma jun ángel chin re Ajaf pitinak chila' chicaj, xka-pa re anche' xmuk-va can re Jesús. Re ángel xulisaj-a re jun aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' re jul y xtz'uye-ka pa rue'.
MAT 28:3 Re rusakil re ángel re tz'uyul pa rue' re aboj, xa can junan riq'uin re sakil nuya' jun relámpago. Y re rusakil re rutziak can junan riq'uin re rusakil re hielo nika tak camas tef nuban.
MAT 28:4 Y re soldados re ye'chajin, roma camas xquixibij-qui' chach re ángel, mare' can ye'barbot. Can je quiminak roma quiximbire'.
MAT 28:5 Y jac'a tak xe'bapon re ixoki' re', re ángel xch'o quiq'uin y xubij chique: Man tixibij-ivi'. Roma yen can ntaman-va che yex ja re ru-cuerpo re Jesús re xquimisas cho cruz re nicanoj.
MAT 28:6 Re ru-cuerpo reja' xa manak chic vova', roma reja' xc'astaj-yan-a, ancha'l re rubin can chiva. Quixampa y titz'eta-na-pa' re anche' xc'ue-va re ru-cuerpo re Ajaf.
MAT 28:7 Can quixtzolaj cha'nin, chin che ne'ibij chique conojel re ru-discípulos re Jesús che reja' xc'astaj-yan-a chiquicojol re anama'i'. Reja' can xtinabayaj-a chivach, chin che nic'ul-ivi' chila' pa Galilea. Y chire' xtitz'at-va ancha'l re nimbij-a chiva.
MAT 28:8 Y re je ca'e' ixoki' re' can jare' xe'el-a chire' pa jul. Y astapa' can quixibin-qui', pero chuka' camas ye'qui'cot. Reje' can jonanin xe'ba chin che ne'quiya' rutzijol chique re ru-discípulos re Jesús.
MAT 28:9 Y jare' tak re Jesús xbec'ulum-pa chiquivach po bey y xubij chique: Can quixqui'cot. Quire' xubij chin che xuya' ruxnokil-quivach. Y re je ca'e' ixoki' re' xe'jelon-apo riq'uin y can jare' xe'xuque-ka charakan re Jesús, xquik'etej re rakan y chuka' can xquiya' ruk'ij.
MAT 28:10 Y re Jesús can jare' tak xubij chique re ixoki' re': Man chic tixibij-ivi'. Vocame quixbiyin y te'iya' rutzijol chique re hermanos. Chin che can ye'ba c'a pa Galilea y chila' c'a xquinquitz'at-va.
MAT 28:11 Re ixoki' re' can c'a quitz'amon bey. Y jare' tak jec'o nic'aj chique re soldados ye'chajin chire' chuchi-jul xe'ba c'a pa tenemit Jerusalén. Re soldados re' xbequiya' rutzijol chique re principal tak sacerdotes ronojel re xbanataj chire' anche' xmuk-va re Jesús.
MAT 28:12 Xe'pa re principal tak sacerdotes xquimol-qui' quiq'uin re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y xquiya' chiquivach che niquiya' q'uiy mero chique re soldados re xe'chajin.
MAT 28:13 Y xquibij chique: Yex xaxe tibij chique re vinak che ja tak yixvar jare' tak xe'bapon re ru-discípulos re Jesús pa k'oko'm y xquilek'aj-a re ru-cuerpo.
MAT 28:14 Y vo xa re gobernador nutamaj che xa xixvar-ka y man xichajij-ta re ancha'l bin chiva, yoj xkojch'o riq'uin y xkojrunimaj. Chin quire' can xquixkacol pa ruk'a'.
MAT 28:15 Re soldados re xe'chajin chuchi-jul xquic'ul re mero, y ancha'l re xbex-a chique can ja quire' xquiban. Y ja tz'ucuj-tzij re' re xel rutzijol chiquicojol re vinak israelitas c'a chupan re tiempo vocame.
MAT 28:16 Jac'a re yoj once ru-discípulos re Jesús, xojba c'a pa Galilea. Xojba pa rue' re loma re bin can chaka roma re Jesús.
MAT 28:17 Y tak xkatz'at rach re Jesús, can xkaya' ruk'ij. Y jec'o chaka yoj re man niquinimaj-ta che ja re Jesús jare' re c'o kaq'uin.
MAT 28:18 Re Jesús can xjelon-apo kaq'uin y xubij chaka: Ronojel jachon pa nuk'a' yen, re jec'o chila' chicaj y quire' chuka' re jec'o vova' chach re ruch'ulef. Can ronojel poder yi'on chua.
MAT 28:19 Mare' vocame can nimbij-va chiva: Quixbiyin chach ronojel ruch'ulef y che re vinak yinquinimaj-ta chin yinquitzekelbej. Que'ibana' bautizar pa rube' re Dios re Tata'aj, pa nube' yen re Ruc'ajol re Dios y pa rube' re Espíritu Santo.
MAT 28:20 Y tic'utu' chiquivach che tiquibana' obedecer ronojel re nbin can. Y yen can k'ij-k'ij c'a xquinc'ue' iviq'uin, y can xquinc'ue-va iviq'uin c'a pa ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef. Amén.
MAR 1:1 Y ja quire' tak xtiquir-a re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios.
MAR 1:2 Re Isaías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha, rutz'iban can re xbex cha roma re Dios chij re Jesucristo. Y ja quire' nubij re rutz'iban can reja': Xtintak c'a jun ache nabey, chin che nuchojmersaj re bey anche' xtapon-va re Cristo.
MAR 1:3 Jac'a ache re' re xtic'ue' chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha. Y ja reja' re xtitzijon re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re xque'bapon riq'uin. Y xtubila' chique: Tichojmersaj rubey re ic'aslen, roma re Ajaf xa can nipa-yan.
MAR 1:4 Re ache re xunataj re Isaías che xtipa nabey, ja re Juan Bautista. Y reja' c'o chic chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, y nubij chique re vinak re ye'bapon riq'uin che tijalataj quic'aslen chach re Dios y tiquibana' bautizar-qui', chin quire' re Dios nucuy quimac. Y reja' je q'uiy re ye'ruban-a bautizar.
MAR 1:5 Y camas je q'uiy vinak re ye'bapon riq'uin re Juan Bautista. Jec'o que'pa pa tenemit Jerusalén. Y jec'o je'pitinak pa tak nic'aj chic tenemit chin re Judea. Re vinak re' ye'quicholola-apo re quimac chach re Juan Bautista chire' pa rakan-ya' Jordán y ye'ban-a bautizar roma reja'.
MAR 1:6 Re tziak re nucusaj re Juan Bautista riq'uin rusumal camello banon-va, y jun tz'um re aconak ximibal-rupan. Y re ruay ja re sac' y re cab re niquiya' ch'utak chicop pa tak k'os.
MAR 1:7 Re Juan xutzijoj chique re vinak: Re tiempo pitinak xtipa Jun re man ancha'l-ta-oc yen. Re Jun re' can c'o ruk'ij y ru-poder, mare' yen, hasta xaxe chin che yinluque-ka chin ninsol re ximibal-rach re ruxajab, chua yen can man ruc'amon-ta roma c'o ruk'ij y ru-poder.
MAR 1:8 Y yen, ya' nincusaj chin yiximban bautizar. Pero re Jun re xtipa, riq'uin re Espíritu Santo xquixruban-va bautizar.
MAR 1:9 Ja k'ij re' tak re Jesús elinak-pa pa tenemit Nazaret chire' pa Galilea y xbeka riq'uin re Juan. Y reja' xban bautizar roma re Juan pa rakan-ya' Jordán.
MAR 1:10 Y tak re Jesús xel-pa pa ya', xutz'at re rocaj xjakataj, y re Espíritu Santo nika-pa pa rue' ancha'l jun paloma.
MAR 1:11 Y jare' tak c'o Jun re xch'o-pa chila' chicaj y xubij: Ja rat re Nuc'ajol, y yen camas yatinjo' y yinqui'cot aviq'uin, xcha' re ch'abal re'.
MAR 1:12 Can jare' tak xban cha re Jesús roma re Espíritu Santo chin xba chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha.
MAR 1:13 Y can nik'alajin che chupan jun lugar re anche' manak vinak c'o-va roma can jec'o-apo re itzel tak chicop chire'. Chire' xc'ue-va cuarenta k'ij. Y tak re Jesús c'o chire', re Satanás nutaj ruk'ij chij che nika-ta pa mac, pero man xtiquir-ta chij. Y re ángeles xquivilij re Jesús.
MAR 1:14 C'o chic re Juan pa cárcel, tak re Jesús xba pa Galilea. Re Jesús nutzijoj re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios.
MAR 1:15 Y nubij: Re k'ij re rubin can re Dios che re vinak ye'oc pa ruk'a' reja', xbeka-yan. Tinimaj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, y tijalataj re ic'aslen chach re Dios, nicha' reja' chique.
MAR 1:16 Y jun k'ij tak re Jesús binak chuchi' re lago rubini'an Galilea, xe'rutz'at je ca'e' achi'a' quichak'-qui', re jun rubini'an Simón y re jun chic ja re Andrés, y reje' je aj-tz'amoy-car. Mare' tak niquiya-ka re quiya'l chapabal-car pa ya'.
MAR 1:17 Y jare' tak re Jesús xubij chique: Jo', jo' chuij, y xtinc'ut chivach andex niban chin ye'tz'am vinak chin che ye'tzake' chuij.
MAR 1:18 Re je ca'e' achi'a' re', can jare' xquiya' can re quiya'l chin chapabal-car y xe'ba chij re Jesús.
MAR 1:19 Y c'a ba' que'biyin che', tak re Jesús xe'rutz'at re Jacobo y re Juan re je rajc'ual re jun ache rubini'an Zebedeo. Re je ca'e' achi'a' re' pa canoa jec'o-va, ye'samaj. Reje' ye'quic'ajoj re quiya'l chapabal-car.
MAR 1:20 Y xpa re Jesús xe'rayoj chin ye'ba chij. Y re Jacobo y re Juan can xe xquic'axaj quire', xe'ba chij. Y xaxe re quirta' y re samajela' re xe'c'ue' can chire' pa canoa.
MAR 1:21 Re Jesús y re je'binak chij, xe'bapon pa tenemit Capernaum. Y chupan re k'ij chin uxlanen, re Jesús xba chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Reja' nubij re ruch'abal re Dios chique re vinak.
MAR 1:22 Y re xe'c'axan richin, xsatz quic'o'x y can anchique-la xquina' roma re ch'abal re xquic'axaj. Roma re Jesús tak nuc'ut re ruch'abal re Dios can ancha'l jun re c'o autoridad pa ruk'a' y man ancha'l-ta-oc re niquic'ut re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas.
MAR 1:23 Y chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, re k'ij re' c'o-apo jun ache re c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y re itzel espíritu re c'o riq'uin re ache xsiq'uin,
MAR 1:24 y xubij cha re Jesús: ¿Andex najo' chaka rat Jesús re yat aj-Nazaret? ¿Xapa chin che yojaq'uis? Yen ntaman yat anchique rat y mare' ntaman che rat can yat lok'olaj Ruc'ajol re Dios, xcha'.
MAR 1:25 Pero re Jesús xubij cha re itzel espíritu: Ch'oj-achi'. Catel-a riq'uin.
MAR 1:26 Y re itzel espíritu nisiq'uin xel-a. Y xuyiquiquej can re ru-cuerpo re ache re anchok riq'uin xel-va-a.
MAR 1:27 Y re vinak re quimalon-qui' chire', xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xuban re Jesús, y niquibila' chiquivach: ¿Andex che enseñanza y andex che banabal re'? Roma re nuc'ut reja', man jun bey kac'axan-ta yoj. Tak nich'o, can ja re nubij reja' re tiene que niban. Re itzel tak espíritu can niquinimaj rutzij, ye'cha' re vinak chiquivach-ka reje'.
MAR 1:28 Y cha'nin c'a xel rutzijol re Jesús, y mare' re vinak re jec'o pa tak tenemit re jec'o chunakaj re Galilea, cha'nin xquinabej re nubanala' re Jesús.
MAR 1:29 Tak re Jesús, re Jacobo y re Juan xe'el-pa chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, reje' xe'ba charachoch re Simón y re Andrés.
MAR 1:30 Pero tak xe'bapon, xbex cha re Jesús che re rujete' re Simón kejnak chuch'at, roma jun namalaj c'atan tz'amayon richin.
MAR 1:31 Y re Jesús can jare' xbo'rtz'eta' re ixok. Reja' xutz'am chuk'a' y xuyac. Y can xe quire' xuban cha, can jare' xk'ax-a re c'atan chij. Y re ixok re' can jare' xutz'am quilixic re Jesús y re je'binak chij.
MAR 1:32 Y jac'a tak xka-yan-ka re k'ij y xk'ok'a-ka chupan re k'ij re', jare' tak can conojel re vinak re c'o yava'i' quiq'uin xe'quic'uala-apo chach re Jesús. Re yava'i' re', c'o re choj che yabil re ndoc chique y jec'o re je yava'i' pa quik'a' itzel tak espíritu.
MAR 1:33 Camas c'a je q'uiy re vinak re xquimol-apo-qui' chire', xa can bama conojel re vinak re jec'o chupan re jun tenemit re' re xe'bapon pa jay re anche' c'o-va re Jesús.
MAR 1:34 Y re Jesús can xe'ruc'achojsala-va-a re yava'i'. Re yava'i' re' q'uiy c'a rach yabil re tz'amayon quichin. Chuka' reja' xe'rulesala-a re itzel tak espíritu re jec'o quiq'uin re vinak re je'tz'amon coma itzel tak espíritu. Re Jesús can man xuya-ta k'ij chique re itzel tak espíritu che xe'ch'o-ta, roma reje' quitaman anchique reja'.
MAR 1:35 Namak'a-yan ruca'n k'ij, re Jesús xyacataj-a y xba chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, chin xbo'rbana' orar.
MAR 1:36 Y re Simón y re nic'aj chic ruchibil xe'ba canoy chin re Jesús.
MAR 1:37 Tak xquivel, xquibij cha: Yacanox coma conojel vinak, xe'cha' cha.
MAR 1:38 Y re Jesús xubij chique: Jo' pa tak nic'aj chic tenemit re jec'o nakaj, che nintzijoj chuka' re ruch'abal re Dios chire', roma chubanic re samaj re' tak ximpa vova' chach re ruch'ulef, xcha' re Jesús.
MAR 1:39 Y reja' xba chutzijosic re ruch'abal re Dios chupan ronojel re Galilea. Xabanchique tenemit napon-va, reja' nutzijoj re ruch'abal re Dios re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y chuka' can xe'rulesala' re itzel tak espíritu.
MAR 1:40 C'o jun ache xapon riq'uin re Jesús, y re ache re' niyavaj y ja re yabil rubini'an lepra re c'o chij, reja' xuque-ka chach y xubij cha: Yen ntaman che rat yatiquir yinac'achojsaj cha re nuyabil, pero man ntaman-ta andex nanojij pa nue'.
MAR 1:41 Re Jesús camas c'a xujoyovaj rach re ache, mare' reja' can jare' xutz'am-apo y xubij cha: Ninjo' che yac'achoj. Tiq'uis-a re yabil re' chavij, xcha' cha.
MAR 1:42 Y can xe xubij quire' re Jesús, re ru-lepra re ache xq'uis-a y xch'ojch'ojer can.
MAR 1:43 Y re Jesús can jare' xubij cha re ache che tiba, pero camas xuchalabej-a cha re andex nic'atzin che nuban.
MAR 1:44 Re Jesús xubij-a cha re ache re': Man tatzijoj chique re vinak che xac'achoj cha re ayabil, vocame choj cabiyin pa rachoch re Dios chin ta'c'utu-avi' chach re sacerdote. Y taya' re ofrenda re nubij chupan re libro re rutz'iban can re Moisés. Y chupan re libro re' nubij re nic'atzin che naya' rat. Chin quire' niquitamaj che yat ch'ajch'oj chic, xcho'x-a.
MAR 1:45 Pero re ache xa can xe xuya' can re Jesús, xa xutz'am rutzijosic chique re vinak che xc'achoj cha re ruyabil. Y mare' re Jesús cha'nin xel rutzijol, y man nitiquir-ta chic ndoc-apo re pa tak tenemit re anche' napon-va, roma xa camas je q'uiy vinak re ye'c'ulu-apo richin. Y roma chuka' re', re Jesús nic'ue' can re pa tak juyu'. Re lugar re anche' manak vinak. Y re vinak re ye'bapon riq'uin camas je q'uiy, y q'uiy lugar je'pitinak-va re vinak re'.
MAR 2:1 Y tak k'axnak chic ca'e-oxe' k'ij, re Jesús xtzolaj pa tenemit Capernaum, y jare' tak re vinak xquic'axaj che reja' c'o pa jun jay chire' pa tenemit.
MAR 2:2 Jare' tak jec'o vinak re cha'nin xquimol-apo-qui' riq'uin re Jesús. Man ye'ruban-ta chic re pa jay, mare' chibil chojay jec'o vinak. Re pa ruchi-jay can man jun chic nitiquir ndoc. Y re Jesús can nutzijoj re ruch'abal re Dios chique conojel re xquimol-apo-qui'.
MAR 2:3 Jare' tak jec'o nic'aj chic re xe'bapon. Reje' quic'uan-apo jun ache siquirnak ru-cuerpo. Je caje' re je'ac'ayon-apo richin, quili'en-a chach jun camilla.
MAR 2:4 Pero reje' xa man xe'tiquir-ta xe'oc-apo riq'uin re Jesús, roma re vinak re quimalon-apo-qui' camas je q'uiy. Man xe'tiquir-ta xe'k'ax chiquicojol re vinak re', mare' ja chic re rue' re jay re xquichobij. Y re jul re xquiban, can ja re anche' c'o-va re Jesús. Y chire' xquikasaj-va-ka re yava' y chibil re ru-camilla.
MAR 2:5 Y tak re Jesús xe'rutz'at che can quibanon confiar-qui' riq'uin, xubij cha re ache siquirnak ru-cuerpo: Vajc'ual, re amac xe'cuyutaj.
MAR 2:6 Y re jay re anche' quimalon-va-qui', jec'o-apo chuka' re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, y reje' je'tz'uyul-apo. Reje' niquinojij pa tak cánma:
MAR 2:7 ¿Anchique roma tak re Jesús nubij cha la ache che nucuy rumac? Can nuban che ja reja' re Dios. Roma ¿anchique-ta c'a vinak nucuy amac? Man jun. Xaxe re Dios re nucuy amac, ye'cha' pa tak cánma re achi'a' re'.
MAR 2:8 Pero re Jesús can rutaman re niquinojij pa tak cánma re achi'a' re'. Y mare' xubij chique: ¿Anchique roma tak yex quire' ninojij pa tak ivánma?
MAR 2:9 Roma vo xa yen yintiquir nimban cha re jun ache siquirnak ru-cuerpo chin che nibiyin-a, y nuc'uaj-a la ru-camilla, can yintiquir chuka' nimbij cha che nincuy rumac.
MAR 2:10 Y vocame, chin che yex nitamaj che yen re xinalax chi'icojol can c'o poder pa nuk'a' chin che nincuy mac, titz'eta', xcha' chique. Y jare' tak re Jesús xubij cha re ache siquirnak ru-cuerpo:
MAR 2:11 Chava rat nimbij-va: Cayacataj, tac'uaj-a la a-camilla y cabiyin cha'vachoch, xcho'x roma re Jesús.
MAR 2:12 Y re ache can jare' xpa'e-a, xuc'uaj-a re ru-camilla, y xel-a chiquicojol re quimalon-qui' chire'. Y re vinak re' xsatz quic'o'x, roma man jun bey quitz'eton-ta che quire' nibanataj. Y xquiya' chuka' ruk'ij re Dios y xquibila': Man jun bey katz'eton che quire' nibanataj, xe'cha'.
MAR 2:13 Y re Jesús xba chuchi' re lago jun bey chic, y camas je q'uiy vinak re xe'bapon riq'uin, y reja' ye'rutijoj riq'uin re ruch'abal re Dios.
MAR 2:14 Y tak xtzolaj-pa, jare' tak xutz'at re Leví, re ruc'ajol re jun ache rubini'an Alfeo. Re Leví tz'uyul chach jun ch'acat, y ja cha reja' nitoj-va can re impuestos. Xpa re Jesús xubij cha: Jo' chuij. Y jare' tak reja' xbeyacataj-pa re anche' tz'uyul-va y xtzake-a chij re Jesús.
MAR 2:15 Y jac'a tak reja' tz'uyul chach mesa chire' pa jay, je q'uiy chique re molay tak impuestos y chuka' re vinak re nibex aj-maqui' chique, xe'tz'uye-apo chach mesa riq'uin re Jesús y re ru-discípulos. Camas c'a je q'uiy re je'tzakatal chij re Jesús re jec'o-apo chire'.
MAR 2:16 Y tak re fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, xquitz'at re Jesús che xa niva' quiq'uin re molay tak impuestos y quiq'uin chuka' re vinak re nibex aj-maqui' chique, xquic'utuj chique re ru-discípulos: ¿Anchique roma reja' niva-nuq'uia' quiq'uin re molay tak impuestos y quiq'uin chuka' la aj-maqui'? xe'cha'.
MAR 2:17 Y tak re Jesús xuc'axaj-pa re tzij re niquibij re fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, reja' xubij chique: Jun doctor mana-ta re je otz re ye'ruk'omaj. Reja' ye'ruk'omaj re c'o quiyabil. Yen man ximpa-ta chiquicanoxic vinak re choj quic'aslen. Yen ximpa chiquicanoxic re c'o quimac, re nic'atzin che nijalataj quic'aslen chach re Dios, xcha' chique.
MAR 2:18 Re ye'tzekelben chin re Juan Bautista y re ye'tzekelben quichin re achi'a' fariseos, c'o k'ij quicha'on chin niquiban ayuno. Y mare' xquic'utuj cha re Jesús: Yoj re yojtzekelben chin re Juan y re ye'tzekelben quichin re fariseos can kacha'on k'ij chin nakaban ayuno. ¿Y anchique roma tak re a-discípulos rat man quire-ta niquiban? xe'cha' cha.
MAR 2:19 Y re Jesús xubij chique: Re je'banon invitar pa jun c'ulubic siempre ye'va', roma re ala' xc'ule' c'o quiq'uin, y quire' chuka' niquiban re nu-discípulos, reje' ye'qui'cot roma yinc'o quiq'uin.
MAR 2:20 Pero xtapon re k'ij tak re ala' re' xtilisas-a chiquicojol, y c'ajare' tak xtiquiban ayuno.
MAR 2:21 Y chuka' man jun vinak nicusan jun c'ojobal c'ac'a chin nuc'ajoj jun tziak re tzia'k chic. Roma jun c'ojobal c'ac'a man otz-ta nuban riq'uin re tziak re tzia'k chic, roma nuc'ol-ri' y mare' re tziak re tzia'k chic xa más niretzetaj-ka.
MAR 2:22 Y quire' chuka' man jun vinak niyi'o c'ac'a vino chupan jun tz'um tzia'k chic chin nuyac-apo. Roma re tz'um tzia'k chic man chic nuyuk-ta-ri', mare' vo xa niyac vino chupan re tz'um re' nurokch'ij-ri' y nitix-a re vino c'o chupan. Y re tz'um re' manak chic ndoc-va. Pero chupan jun c'ac'a tz'um, otz niya' c'ac'a vino chin niyac-apo, roma re tz'um re' nuyuk-ri' y man nurokch'ij-ta-ri'. Ja quire' nubij re ejemplo re xubij re Jesús chique.
MAR 2:23 Chupan jun k'ij chin uxlanen, re Jesús y re ru-discípulos xe'k'ax chupan jun ulef ticon trigo chach. Y re discípulos c'o c'a rue' trigo re ye'quich'upula-a chin niquitaj.
MAR 2:24 Pero re achi'a' fariseos xquibij cha re Jesús: Ca'tz'eta' la a-discípulos, roma man otz-ta ye'tajin chubanic. ¿Anchique roma ye'quich'upula' rue' trigo re k'ij re'? Re k'ij re' chin uxlanen y man ruc'amon-ta che ye'samaj, xe'cha'.
MAR 2:25 Pero re Jesús xubij chique: Yex ibanon leer re tz'iban can chij re xquiban re David y re ruchibil ajuer can tak camas xch'umun quipan.
MAR 2:26 Re David xba chucanoxic vay chire' pa rachoch re Dios. Y re namalaj sacerdote chupan re tiempo re' ja re Abiatar. Y can ja re lok'olaj tak xcana-vay re xe'beya-pa cha. Y re xcana-vay re' man xe-ta re David xtijo richin, xa can xuya' chuka' chique re je'binak riq'uin. Pero astapa' reje' quire' xquiban, manak quimac xel chach re Dios. Y re xcana-vay re' xaxe re sacerdotes re ye'tijo richin.
MAR 2:27 Y re Jesús xubij chuka' chique: Re k'ij chin uxlanen xban chin jun utzil chique re vinak, y mana-ta re vinak re nibano jun utzil cha re k'ij chin uxlanen.
MAR 2:28 Yex can ruc'amon che nitamaj che ja yen re xinalax chi'icojol, Rajaf re k'ij chin uxlanen. Pa nuk'a' yen c'o-va chin nimbij andex otz che niban chupan re k'ij re', xcha' re Jesús.
MAR 3:1 Y re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon chic pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y chiquicojol re vinak re quimalon-qui' chire', c'o c'a jun ache chake'j jun ruk'a'.
MAR 3:2 Pero jec'o re ye'tz'eto chin re Jesús, vo xa nuc'achojsaj-a re ache, chin quire' niquisujuj che re Jesús xsamaj chupan re jun k'ij chin uxlanen.
MAR 3:3 Man riq'uin re' re Jesús xubij cha re ache chake'j ruk'a': Catak'ax-pa vova' pa nic'aj, xcha' cha.
MAR 3:4 Xpa re Jesús xubij chique re vinak re jec'o chire', che chupan jun k'ij chin uxlanen ja re utzulaj tak banabal re más ruc'amon che niban y mana-ta re itzel tak banabal. Y chuka' re más ruc'amon ja che nacol jun vinak chach re camic y man naya-ta k'ij cha che nicom, xcha' chique. Pero conojel man jun tzij xquibij.
MAR 3:5 C'are' re Jesús xe'rutzu' conojel re quimalon-qui' chire', y xe'rutz'at che xa quicoversan re cánma y man niquijo-ta niquinimaj. Mare' reja' camas xbison y itzel chuka' xuna'. C'are' reja' xubij cha re ache chake'j ruk'a': Tayuku' la ak'a'. Y re ache can xe xuyuk re ruk'a', can jare' xc'achoj.
MAR 3:6 Y re achi'a' fariseos can xe xquitz'at re', can jare' xbequimola-qui' quiq'uin re ruvinak re Rey Herodes, chin niquinojij andex niquiban, roma niquijo' niquiquimisaj re Jesús.
MAR 3:7 Y re Jesús xba chuchi' re lago, y chibil re ru-discípulos. Re Jesús can xtzekelbes coma je q'uiy vinak re jec'o pa tak tenemit chin re Galilea, y coma chuka' re vinak re jec'o pa tak tenemit chin re Judea.
MAR 3:8 Reja' can xtzekelbes coma re vinak re xe'pa pa tenemit Jerusalén. Jec'o re xe'pa pan Idumea, jec'o chuka' xe'pa c'a juc'an chic-apo ruchi' re rakan-ya' Jordán. Xtzekelbes chuka' coma re vinak re xe'pa pa Tiro y Sidón y re xe'pa chuka' chiquinakaj re ca'e' tenemit re'. Can conojel re vinak re xe'beka riq'uin re Jesús, xe'pa roma quic'axam-pa re milagros re ye'rubanala' re Jesús.
MAR 3:9 Y roma can je q'uiy vinak re ye'beka riq'uin, re Jesús xubij chique re ru-discípulos che tiquibana' listo jun canoa nakaj-oc, che vo xa re vinak camas niquipitz', reja' ndoc chupan re canoa re'.
MAR 3:10 Re Jesús can je q'uiy re je'ruc'achojsan chic. Pero roma can conojel re je yava'i' niquijo' chuka' che ye'c'achojsas roma re Jesús, mare' can ye'vich'o-qui' chij re Jesús chin niquitz'am-apo re rutziak, chin quire' ye'c'achoj cha re quiyabil.
MAR 3:11 Y re itzel tak espíritu tak niquitz'at re Jesús, niquixucubala-qui' chach y jun pa quichi' niquibij: Ja rat re Ruc'ajol re Dios, ye'cha' cha.
MAR 3:12 Pero re Jesús nubila' chique: Man titzijoj che ja yen re Ruc'ajol re Dios.
MAR 3:13 Re Jesús xjote' c'a-a pa rue' re loma y xe'rayoj je q'uiy achi'a'. Y can ja reja' mismo re xvayon quichin, y re achi'a' re' can xe'ba riq'uin.
MAR 3:14 Je doce re xe'rucha' chin ye'oc ruchibil y chin che ye'rutak-a chuka' chutzijosic re ruch'abal re Dios.
MAR 3:15 Y can xuya-a chuka' poder chique chin ye'tiquir ye'quic'achojsala' yava'i', y che ye'quilesala' itzel tak espíritu.
MAR 3:16 Re je doce apóstoles re xe'rucha' re Jesús, ja re Simón re xubij chuka' Pedro cha.
MAR 3:17 Re Jacobo y re Juan, re je ruc'ajol re Zebedeo, re xubij chuka' Boanerges chique; be'aj re ndel che tzij che cha'nin nipa quiyoval.
MAR 3:18 Re Andrés, re Felipe, re Bartolomé, re Mateo, re Tomás, y chuka' re Jacobo re ruc'ajol re Alfeo, y chuka' re Tadeo, y re jun Simón re c'o quiq'uin re achi'a' re je richin re jun partido re nibex cananista chique.
MAR 3:19 Y re Judas Iscariote re xjacho chin re Jesús. Y c'are' re Jesús y re ru-discípulos xe'ba pa jun jay.
MAR 3:20 Pero roma camas je q'uiy vinak re xquimol chic-apo-qui' jun bey chiquij re Jesús y re ru-discípulos, can man ye'tiquir-ta ye'va'.
MAR 3:21 Y re ruch'alal re Jesús xquinabej-pa. Y xe'bapon chin ne'quic'ama-pa, roma reje' xquinojij che re Jesús xch'ujer.
MAR 3:22 Y re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas re je'pitinak pa tenemit Jerusalén, jec'o-apo re anche' c'o-va re Jesús. Y niquitzojola' chiquivach che re Jesús c'o re Beelzebú riq'uin, re quijoval re itzel tak espíritu. Y ja re Beelzebú re niyi'o poder cha, chin quire' nitiquir ye'rulisaj re itzel tak espíritu.
MAR 3:23 Y mare' re Jesús xe'rayoj che xtzijon quiq'uin, y riq'uin ejemplos xch'o-va chique. Reja' xubij: Re Satanás man jun bey nuban che ja reja' mismo re nilisan-a quichin re rusamajela'.
MAR 3:24 Roma vo xa re vinak chin jun nación man niquinojij-ta y ca'e' quivach niquiban, nipa ayoval chiquicojol. Y re' man otz-ta, roma nuban cha re nación che nitzak.
MAR 3:25 Y quire' chuka' pa jun jay, vo xa c'o ayoval chiquicojol y man junan-ta quivach, can xque'q'uis.
MAR 3:26 Y mare' re Satanás man jun bey nuban-ka ayoval quiq'uin re rusamajela'. Man otz-ta che chij reja' mismo niyacataj-va re ayoval. Roma vo xa quire' nuban, rion nic'ue' can y cha'nin niq'uis.
MAR 3:27 Quire' chuka' re nrajo' nelak'-a pa rachoch jun ache re camas ruchuk'a', nabey nuxim ruk'a-rakan re ache, y c'are' nitiquir nucanoj-a ronojel re nrajo' ye'ruc'uaj-a.
MAR 3:28 Y tic'axaj jabal re ch'abal re xtimbij chiva vocame, che ronojel re mac re ye'quibanala' re vinak re je'alaxnak chach re ruch'ulef, y ronojel re itzel tak tzij re ye'quibila' re vinak chin niquiyok' rube' re Dios, xa can ye'cuyutaj-va re quimac.
MAR 3:29 Pero re vinak re niyok'o chin re Espíritu Santo, can man xticuyutaj-ta rumac, xa can xtukalej re rumac chin nojel tiempo.
MAR 3:30 Re Jesús xubij quire' chique re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, roma reje' niquibij chij re Jesús che c'o itzel espíritu riq'uin.
MAR 3:31 Y re rute' y re je ruch'alal re Jesús xe'pa anche' c'o-va reja'. Pero man xe'oc-ta-apo riq'uin. Xaxe xquitak rubixic cha che niquijo' ye'ch'o riq'uin.
MAR 3:32 Y re vinak re je'tz'uyul-apo riq'uin re Jesús xquibij cha: Re ate' y re je avch'alal yatquiyaben chach-jay, y niquijo' ye'ch'o aviq'uin.
MAR 3:33 Pero re Jesús xubij chique re vinak re quimalon-qui' riq'uin: ¿Anchique c'a re nte' y re je vach'alal ninojij yex?
MAR 3:34 Y re Jesús xe'rutzu' conojel re je'tz'uyul-apo riq'uin y xubij chique: Ja reje' re je'aconak nte' y je'aconak vach'alal.
MAR 3:35 Roma can conojel re ye'bano re nrajo' re Dios, jare' re ye'oc nte', vana' y nchak', xcha' re Jesús.
MAR 4:1 Re Jesús y re ru-discípulos xe'ba chic chuchi' re lago y reja' ye'rutijoj re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios. Y camas je q'uiy vinak re xquimol-apo-qui' chin niquic'axaj. Mare' re Jesús xoc-apo pa jun canoa chire' pa rue-ya', y xtz'uye-ka chupan. Y chire' pan ulef chuchi-apo re ya', jec'o re vinak niquic'axaj-apo re Jesús.
MAR 4:2 Reja' q'uiy cosas xuc'ut chiquivach riq'uin ejemplos. Reja' xubij chique:
MAR 4:3 Tic'axaj jabal re xtimbij chiva: C'o c'a jun ache xbo'rjopij semilla pa jun juyu'.
MAR 4:4 Y tak re ache ntajin chic chubanic re samaj re', c'o nic'aj cha re semilla xka po bey. Y xe'pa re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' xquitaj-a re semilla xka po bey.
MAR 4:5 Y nic'aj chic cha re semilla xa cojol tak aboj xka-va y chire' man pim-ta re ulef, y cha'nin xe'tz'uc-pa.
MAR 4:6 Xa jac'a tak xpa rach k'ij, xe'bayoba-ka y xe'chakij-ka. Roma xa man naj-ta binak-ka quixe' pan ulef, mare' cha'nin xe'chakij-ka.
MAR 4:7 Y nic'aj chic xka cojol tak k'ayis c'o quiq'uixal. Y tak xe'tz'uc-pa, junan xe'q'uiy quiq'uin re q'uix. Pero re q'uix camas xe'q'uiy, mare' re tico'n xe'jik' pa quik'a' y man xe'vachin-ta.
MAR 4:8 Y re nic'aj chic semilla xka pa jun utzulaj ulef, xe'tz'uc-pa y jabal xe'q'uiy. Y c'o semilla xquiyala' a treinta quivach, c'o xquiyala' a sesenta y c'o xquiyala' ja'jun ciento.
MAR 4:9 C'are' re Jesús xubij: Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' chique.
MAR 4:10 Y tak xcanaj can rion re Jesús quiq'uin ca'e-oxe' vinak y re je doce ru-discípulos, re jec'o riq'uin xquic'utuj cha andex nrajo' nubij chique riq'uin re ejemplo re xutzijoj chique.
MAR 4:11 Y reja' xubij chique: Man jun bey can-ta bin can jabal chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, pero chiva yex yi'on c'a k'ij che nitamaj. Jac'a chique re vinak re man yinquiniman-ta, riq'uin ejemplos yinch'o-va chiquivach,
MAR 4:12 chin quire' choj niquitzu' y man niquitz'at-ta jabal re niquitzu', y chin che choj niquic'axaj y man nak'ax-ta pa quive' re niquic'axaj, chin quire' man nijalataj-ta quic'aslen chach re Dios y chuka' man nicuyutaj-ta quimac roma re Dios.
MAR 4:13 Y re Jesús xubij chic jun bey chique re ca'e-oxe' vinak y re ru-discípulos: ¿Man xk'ax-ta pan ive' re ejemplo re c'a ba-oc timbij-va-ka chiva? Roma vo xa man xk'ax-ta pan ive', c'alapa' re nic'aj chic ejemplos xtak'ax-ta pan ive'.
MAR 4:14 Riq'uin re jun ejemplo re' ninc'ut che re xbejopin re semilla, jac'a ancha'l re samajel re nitzijon re ruch'abal re Dios.
MAR 4:15 Re semilla re xe'ka po bey, ancha'l re vinak tak quic'axan chic re ruch'abal re Dios, y re Satanás jonanin napon quiq'uin y nulisaj-a re ch'abal re' pa tak cánma.
MAR 4:16 Re semilla re xe'ka cojol tak aboj, can nich'o-va chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Re vinak re' camas ye'qui'cot tak niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma.
MAR 4:17 Pero como man nuc'am-ta-ka ruxe' re ruch'abal re Dios pa tak cánma, mare' man q'uiy-ta tiempo re ye'qui'cot, xa jun ca'e-oxe-oc k'ij re otz ye'c'ue' riq'uin re Dios. Y tak nipa re tijoj-pokonal chiquij y ye'tzelas roma quiniman re ruch'abal re Dios, cha'nin ye'tzak.
MAR 4:18 Y re semilla re xe'ka cojol tak q'uix, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak.
MAR 4:19 Pero como re vinak re' xa ja re ndoc cha re quic'aslen vova' chuch'ulef re niba cánma chij, mare' ne'jik' re ruch'abal re Dios re c'o pa tak cánma. Ne'jik' pa ruk'a' re biyomal re ancha'l xa c'o otz nuc'am-pa y xa man quire-ta. Y q'uiy chuka' rach rayibal ye'pa quiq'uin, mare' re vinak re' man jun bey xtivachin jabal re ruch'abal re Dios pa tak quic'aslen.
MAR 4:20 Jac'a re semilla re xe'ka pa jun utzulaj ulef, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak, y re vinak re' can niquic'ul-va re ruch'abal re Dios pa tak cánma y re quic'aslen jabal nivachin. Can ye'vachin ancha'l niquiban re semilla. Roma jec'o semilla niquiya' a treinta quivach, jec'o niquiya' a sesenta y jec'o niquiya' ja'jun ciento. Can quire' nuban re quic'aslen re vinak re niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma.
MAR 4:21 Y re Jesús xubij chuka' chique: Tak nic'am-pa jun lámpara chin nusekresaj pa jay, man chuxe-ta jun cajón o jun ch'at niya-va-apo. Roma re lámpara can c'o ruc'ojlebal re anche' nitzekebas-va, xcha' chique.
MAR 4:22 Y quire' chuka' man jun cosa re vovan can, re man-ta xtik'alajim-pa. Y chuka' man jun cosa re tz'apin can rij, re man-ta xtel-pa pa sakil.
MAR 4:23 Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' re Jesús.
MAR 4:24 Y re Jesús xubij chuka' chique re vinak: Tak yex nic'axaj re ruch'abal re Dios, can tic'axaj jabal re nubij. Can tika c'a-ka pa tak ivánma, roma xa can ancha'l re nic'axaj xa can quire' chuka' re na'oj re nic'am can y riq'uin chic ba' rutz'akat.
MAR 4:25 Roma re c'o cosas ruyacon pa ránma, can xtuc'ul más. Jac'a re nic'axan re ruch'abal re Dios y xa man nuyac-ta-ka pa ránma, hasta re ba' re c'o riq'uin, xtilisas-a chach.
MAR 4:26 Y re Jesús xubij chuka': Tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, nibanataj ancha'l nibanataj riq'uin jun semilla re nitic can pan ulef roma jun ache.
MAR 4:27 Y tak re semilla c'o chic can pan ulef, re ache man jun chic nuban. Reja' nivar tak ndoc-pa re ak'a' y niyacataj-a tak nisakar-pa re ruca'n k'ij. Y tak napon re k'ij, re semilla nitz'uc-pa y niq'uiy-a, pero re xtico-ka chin re semilla man rutaman-ta, y chuka' man nitiquir-ta nubij andex nuban re semilla tak nitz'uc-pa y andex nuban tak niq'uiy.
MAR 4:28 Re nitico-ka re semilla man jun nuban chin che re tico'n niq'uiy-pa; roma re tico'n xa rion niq'uiy-pa. Y re ulef q'uiy c'a re nuya-pa. Pero nabey ja re ral re trigo niq'uiy-pa. Y tak nem chic, ye'el-pa re rue'. Y pa ruq'uisibal ne'noj-pa re rue' riq'uin re rupan.
MAR 4:29 Y tak k'an chic, re rajaf can jare' ye'rutak re ru-mozos chupan, chin niquik'at, roma ja tiempo chin re cosecha xbeka.
MAR 4:30 Y chuka' re Jesús xubij: ¿Andex como rubixic xtakabij chij ru-gobierno re Dios? ¿Anchok riq'uin como xtakajonomaj-va? Y chin che nakajonomaj nakacusaj re jun ejemplo re', y ja quire' nubij,
MAR 4:31 che re ru-gobierno re Dios junan riq'uin re semilla chin re mostaza re nitic-ka pan ulef, roma astapa' re semilla chin re mostaza xa jare' re semilla más co'ol-oc re c'o chach re ruch'ulef,
MAR 4:32 pero xa jare' re más nem ndel chiquivach re nic'aj chic k'ayis y ye'c'ue' ruk'a' chovomak. Mare' re chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' niquibanala' quisoc pa tak ruk'a', roma chire' jabal ye'mujan.
MAR 4:33 Re Jesús tak xutzijoj re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak, xe'rucusaj ejemplos roma rutaman che riq'uin re' c'o xtiquitamaj.
MAR 4:34 Reja' xaxe riq'uin ejemplos xch'o chiquivach re vinak. Pero tak ye'c'ue' can quion, re Jesús can nubij chique re ru-discípulos andex ye'el-va che tzij re ejemplos re'.
MAR 4:35 Y tak xoc-pa re ak'a' chupan re k'ij re', re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Jo' c'a juc'an-apo ruchi' re lago, xcha' chique.
MAR 4:36 Reja' can xe'rutakala' can re vinak. Pero roma reja' tz'uyul chire' chupan re canoa, can jare' xquitz'am-a bey pa rue-ya'. Y jec'o chuka' nic'aj chic canoas re junan xe'el-a quiq'uin.
MAR 4:37 Y tak quitz'amon bey, xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chire' pa rue-ya'. Y mare' re canoa re anche' je'binak-va ninoj-pa che ya'.
MAR 4:38 Pero re Jesús nivar chupan re canoa tak ntajin re cak'ik' pa rue-ya'. Reja' chij can re canoa rucanon-va-ka jun ch'acat-rue', y chire' nivar-va tak je'binak. Y xe'pa re ru-discípulos xquic'asoj y xquibij cha: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Yoj yojcom-yan y rat xa yavar, xe'cha' cha.
MAR 4:39 Y re Jesús xyacataj-pa, y xubij: Tak'ax-a re cak'ik' y titane-ka re nubolk'otela-ri' re ya'. Y ja quire' xbanataj. Re cak'ik' xq'uis-a, y chuka' re nubolk'otela-ri' re ya' xtane-ka.
MAR 4:40 C'are' re Jesús xubij chique re ru-discípulos: ¿Anchique roma tak xixibij-ivi'? ¿Can man ibanon-ta confiar-ivi' viq'uin?
MAR 4:41 Pero re discípulos camas quixibin-qui' y xquic'utula' chiquivach chij re Jesús: ¿Anchique como che ache re'? Roma re cak'ik' y re ya' can niquinimaj rutzij.
MAR 5:1 Y re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon juc'an-apo ruchi' re lago, chire' chupan jun lugar rubini'an Gadara.
MAR 5:2 Y tak re Jesús xka can chupan re canoa, can jare' tak xapon jun ache riq'uin, re ache re' elinak-pa anche' je'mukun-va re anama'i' roma c'o itzel espíritu riq'uin.
MAR 5:3 Re ache re' ja re anche' je'mukun-va re anama'i' re aconak rachoch, y reja' hasta riq'uin cadena man je'tiquirnak-ta quitz'amon, roma camas ruchuk'a'.
MAR 5:4 Can q'uiy c'a bey quiximon ruk'a-rakan che cadena, pero xa je'ruk'ajlon y je'rurokch'in can. Can man jun tiquirnak chij.
MAR 5:5 Reja' nojel tiempo nibiyaj pa tak k'ayis y chiquicojol re anche' je'mukun-va anama'i', nurakala' ruchi' y nusocola-ri' riq'uin aboj. Can che pak'ij che chak'a' nubanala' quire' re ache re'.
MAR 5:6 Y tak reja' xutz'at-pa re Jesús, c'ac'anaj c'a c'o-va, pero re ache re' jonanin xpa y xbexuque' chach.
MAR 5:7 Y jun pa ruchi' xch'o cha re Jesús y xubij: Rat Jesús re Ruc'ajol re namalaj Dios, ¿anchique roma tak yinanak? Pa rube' re Dios ninc'utuj chava, che man quinach'ujersaj, xcha' cha re Jesús.
MAR 5:8 Re ache xubij quire' roma re Jesús rubin chic cha re itzel espíritu re c'o riq'uin, che tel-a.
MAR 5:9 Y xpa re Jesús xuc'utuj cha: ¿Andex abe'? Y reja' xubij-pa: Legión, jare' re nube', roma man nayon-ta yen, xa can je q'uiy chuka' re vichibil jec'o.
MAR 5:10 Y camas c'a xuc'utuj utzil cha re Jesús che man que'rulisaj-a chupan re lugar re'.
MAR 5:11 Y chunakaj-apo re lugar rubini'an Gadara, c'o jun loma y chire' camas je q'uiy ak ye'va'.
MAR 5:12 Y xe'pa conojel re itzel tak espíritu re jec'o riq'uin re ache, xquic'utuj utzil cha re Jesús. Y xquibij cha: Taya' k'ij chaka che yoje'oc chiquipan la ak jec'o chila-apo.
MAR 5:13 Re Jesús can jare' xubij chique che otz. Y re itzel tak espíritu can jare' xe'el-a riq'uin re ache y xe'be'oc chiquipan re ak. Re ak camas je q'uiy. Jec'o la'k jun ca'e' mil. Y conojel re ak re' xquitz'am anin chach peña, y c'a chupan re lago xe'beka-va. Y conojel re ak re' xe'jik' y xe'com pa ya'.
MAR 5:14 Jac'a re ye'chajin quichin re ak re', xe xquitz'at can re xbanataj, xe'numaj y xbequiyala' can rutzijol re pa tenemit y chuka' pa tak juyu'. Y re vinak can xe'pa chin ne'quitz'eta' re xbebex can chique.
MAR 5:15 Y tak re vinak re' xe'beka riq'uin re Jesús, xquitz'at che re ache re xe'c'ue' itzel tak espíritu riq'uin, tz'uyul, rucusan rutziak y man nuban-ta chic re ancha'l rubanom-pa. Pero re vinak re' xa xquixibij-qui' tak xquitz'at re ache re'.
MAR 5:16 Re vinak re xe'tz'eto re xbanataj riq'uin re ache re xlisas itzel tak espíritu riq'uin y re xbanataj quiq'uin re ak, xquitzojola' chique re vinak re je'pitinak chutz'etic re xbanataj chire'.
MAR 5:17 Mare' re vinak xquibij cha re Jesús: Tabana' utzil catel-a chupan re ka-lugar.
MAR 5:18 Y jac'a tak ndoc-a re Jesús pa canoa, re ache re xe'c'ue' itzel tak espíritu riq'uin, xuc'utuj utzil cha re Jesús che tuya' k'ij cha chin niba riq'uin.
MAR 5:19 Pero re Jesús man xrajo-ta. Xa xubij cha: Catzolaj cha'vachoch, y tatzijoj chique re avch'alal che xe'lisas re itzel tak espíritu aviq'uin, roma xjoyovax avach roma re Ajaf Dios.
MAR 5:20 Y re ache xba y xutz'am rutzijosic re xuban re Jesús riq'uin reja'. Reja' xutzijoj chique re vinak re jec'o chupan re lugar rubini'an Decápolis. Y re vinak camas niquinojela' chij ruc'aslen re jun ache re'.
MAR 5:21 Y re Jesús y re ru-discípulos xe'oc chic-a pa canoa chin xe'k'ax c'a juc'an chic ruchi' re lago. Y tak xe'bapon la juc'an chic ruchi-lago, camas je q'uiy vinak re xquimol-apo-qui' riq'uin. Reja' chunakaj c'a re lago xc'ue-va.
MAR 5:22 Xapon chuka' jun ache rubini'an Jairo. Re ache re' c'o jun rusamaj chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Jac'a reja' re c'o más ruk'ij chire'. Y tak re Jairo xutz'at-apo re Jesús, can jare' xbexuque' chach.
MAR 5:23 Y c'are' reja' xubij cha re Jesús: Re numi'al niyavaj, y nicom-yan. Tabana' utzil ta'ya' re ak'a' pa rue' chin nicolotaj chach re camic y nic'ase' can, xcha' re ache. Y re ache re' camas xuc'utuj utzil cha re Jesús.
MAR 5:24 Y re Jesús xba chij. Y je q'uiy chuka' vinak xe'tzake-a chiquij. Y roma camas je q'uiy vinak, can man otz-ta ye'biyin.
MAR 5:25 Y chiquicojol re vinak re' binak chuka' jun ixok re c'o jun ruyabil. Re ixok re' doce juna' re nibiyin ruq'uiq'uel y man tanal-ta.
MAR 5:26 Reja' rutijon pokan roma binak chic quiq'uin q'uiy doctores y xuq'uis-yan chuka' ronojel ru-mero, chin che nic'achoj-ta, pero re ruyabil xa más niyori'.
MAR 5:27 Re ixok re' c'o c'a ruc'axam-pa chij re Jesús. Reja' binak chuka' chiquicojol re vinak re jec'o can chij re Jesús, y jare' tak xbo'rtz'ama' can ba' rutziak re Jesús.
MAR 5:28 Roma re ixok re' can rubim-pa pa ránma che xa riq'uin xquintiquir xte'ntz'ama' can ba' rutziak re Jesús, can yinc'achoj, cha'inak pa ránma re ixok re'.
MAR 5:29 Y can jare' xtane' re nibiyin ruq'uiq'uel. Reja' can xuna' che xc'achoj cha re ruyabil re ruc'alvachin.
MAR 5:30 Re Jesús cha'nin c'a xuna' che c'o jun xuc'achojsaj riq'uin re poder c'o riq'uin. Mare' xtzu'un can chij y xubij chique re vinak: ¿Anchique xtz'amo re nutziak? xcha'.
MAR 5:31 Pero re discípulos xquibij cha: Rat najo' natamaj anchique xtz'amo re atziak, pero re vova' c'ayef chin natamaj. Ya'tz'at che re vinak yatquipitz' y rat nac'utuj: ¿Anchique re xintz'amo? xe'cha' re discípulos cha re Jesús.
MAR 5:32 Pero re Jesús ye'rutzula' re vinak, nucanoj re anchique xtz'amo re rutziak.
MAR 5:33 Y re ixok ruxibin-ri' y nibarbot, roma xa ja reja' re xtz'amo re rutziak re Jesús pan eval, y can xc'achoj-va cha re ruyabil. C'are' reja' xuque' chach re Jesús y xubij nojel re andex xuban.
MAR 5:34 Y re Jesús xubij cha re ixok: Numi'al, xac'achoj, roma xaban confiar-avi' viq'uin. Vocame, catzolaj y ca'texulan, roma jumul xac'achoj cha re ayabil ac'alvachim-pa, xcha' cha.
MAR 5:35 Y c'a nitzijon re Jesús riq'uin re ixok, tak jec'o re xe'beka re je'pitinak charachoch re Jairo, re ache re c'o ruk'ij chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Re achi'a' re xe'beka xbequibij cha re Jairo: Re ami'al xa xcom-yan. Manak chic tuk'aj nac'uaj-a re Maestro Jesús, xe'cha' cha.
MAR 5:36 Jac'a tak re Jesús xuc'axaj-pa, cha'nin xubij cha re Jairo: Man tuxibij-ri' re avánma roma re xbebex chava. Tabana' confiar-avi' viq'uin, xcha' cha.
MAR 5:37 Y re Jesús xaxe re Pedro, re Jacobo y re Juan re ruch'alal re Jacobo, re xe'ruc'uaj-a.
MAR 5:38 Y re Jesús je ruchibil-a re je oxe' ru-discípulos xe'ba charachoch re Jairo. Y tak xe'bapon, re Jesús xe'rutz'at che re vinak can je'elinak ch'o'j pa jay, y xe'rutz'at chuka' che can nibiyin ruyi'al-quivach y can ye'siq'uin che ok'ej.
MAR 5:39 Tak re Jesús aconak chic-apo, xubij chique re vinak: ¿Anchique roma yixok' y can yixelinak ch'o'j? Re ac'ual xa man quiminak-ta, reja' xa nivar, xcha' chique.
MAR 5:40 Pero reje' xa xe'tze'en chij re Jesús, roma quitaman che re ac'ual xa quiminak chic. Pero re Jesús xubij chique re vinak che que'el-a. C'are' reja' xe'rucusaj-apo re rute-rutota' re xtan y re je oxe' chic re je'binak chij, chupan re jay re anche' c'o-va re ru-cuerpo re xtan.
MAR 5:41 Reja' xutz'am ruk'a' re quiminak y xch'o pa kach'abal yoj re yoj israelitas, y xubij: Talita, cumi. Re ch'abal re' ndel che tzij: Xta, chava rat nimbij-va che cayacataj.
MAR 5:42 Can xe xubij quire' re Jesús, can jare' xyacataj y xbiyin-a re xtan, roma can doce chic rujuna'. Y re jec'o riq'uin, xsatz quic'o'x tak xquitz'at che xyacataj-a y xbiyin-a.
MAR 5:43 Pero re Jesús camas xuchalabej chique che man tiquitzijoj chique re vinak, y chuka' xubij che tiquisuju' ruay.
MAR 6:1 Re Jesús y re ru-discípulos xe'el-a chire' y xe'ba pa Nazaret, re tenemit re anche' xq'uiy-va reja'.
MAR 6:2 Y tak xapon re k'ij chin uxlanen, reja' xuc'ut re ruch'abal re Dios chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y roma re ch'abal re ye'rubij chique, re vinak re quimalon-qui' chire', can anchique-la xquic'axaj, y xquibila': ¿Anchique roma tak re ache re' camas na'oj c'o riq'uin y nitiquir ye'ruban milagros? ¿Ancha'l tak nitiquir nuban ronojel re'?
MAR 6:3 Roma re ache re' xa carpintero, ral re María, quich'alal re Jacobo, re José, re Judas y re Simón. Y re je rana' xa chakacojol yoj jec'o-va, xe'cha'. Mare' re vinak can man ba' xquinimaj re Jesús, roma reja' aj-chire' pa quitenemit.
MAR 6:4 Y re Jesús xubij chique re vinak re': Conojel re rusamajela' re Dios re nibex profetas chique, man jun quik'ij, pero re' xaxe chiquivach re vinak re jec'o pa rutenemit, chiquivach re ruch'alal y chiquivach chuka' re ru-familia, roma chiquivach re nic'aj chic vinak c'o quik'ij, xcha' chique.
MAR 6:5 Y chupan re rutenemit, re Jesús man q'uiy-ta milagros xuban roma re ruvinak cama-va xquinimaj-ta. Xaxe-oc ca'e-oxe' yava'i' re xuya' ruk'a' pa quive' chin xe'ruc'achojsaj.
MAR 6:6 Y reja' can anchique-la xuna' roma xe'rutz'at che re vinak chire' pa rutenemit, xa can man xquiban-ta confiar-qui' riq'uin. Reja' xba c'a pa tak cocoj tenemit re jec'o chunakaj re rutenemit. Reja' can xuc'ut re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak.
MAR 6:7 C'are' re Jesús xe'rayoj re je doce ru-discípulos. Y che ca'ca' che ca'ca' xutz'am-a quitakic chubanic re samaj, y xuya-a poder chique chin ye'tiquir ye'quilisaj re itzel tak espíritu.
MAR 6:8 Y reja' xubij-a chuka' chique che xaxe re quich'ama'y tiquic'uaj-a y man tiquic'uaj-a jun chic cosa. Man tiquic'uaj-a quiya'l, man tiquic'uaj-a vay y chuka' man tiquic'uaj-a mero pa tak ximibal-quipan.
MAR 6:9 Man tiquicusaj-a ca'e' quitziak. Pero re quixajab otz che niquicusaj-a.
MAR 6:10 Re Jesús xubij-a chuka' chique: Xabanchique tenemit yixapon-va, tak yixoc pa jun jay, chire' quixc'ue-va-ka. Xa c'aja tak yixel-pa chire', otz niya' can re jay re anche' xixc'ue-va.
MAR 6:11 Y vo xa re anche' yixapon-va, re vinak man otz-ta ic'ulic niquiban y man niquijo-ta chuka' niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nitzijoj yex chique, quixel-pa chire'. Y titavaj can re pokolaj re c'o pa tak ivakan chiquivach re vinak re', chin tiquitamaj che man otz-ta re xquiban chiva. Roma yen can katzij nimbij chiva, che chupan re k'ij tak xtibanataj re juicio, re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma y Gomorra, man can-ta xtak'ax rue' re castigo xtika pa quive' que chach re xtika pa quive' re vinak chin re tenemit re man otz-ta ic'ulic xtiquiban, xcha-a chique.
MAR 6:12 Y re discípulos xe'ba. Reje' xquibij chique re vinak che tijalataj quic'aslen chach re Dios.
MAR 6:13 Y re discípulos q'uiy itzel tak espíritu re xe'quilesala'. Y chuka' xquiyala' aceite olivo pa quive' je q'uiy yava'i' y xe'quic'achojsala' can.
MAR 6:14 Y re Rey Herodes xuc'axaj che re Jesús camas elinak rutzijol chiquicojol re vinak. Pero re Herodes xubij-ka pa ránma che re Jesús xa ja re Juan Bautista re xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', y mare' tak c'o poder pa ruk'a' chin q'uiy milagros nitiquir ye'rubanala', xcha-ka reja'.
MAR 6:15 Pero jec'o nic'aj chic chique re vinak re xquibij che re Jesús xa ja re Elías. Y jec'o nic'aj chic xquibij che reja' jun profeta, re ancha'l re profetas re xe'c'ue' ajuer can.
MAR 6:16 Pero tak re Rey Herodes xuc'axaj re', xubij: Re Jesús xa ja re Juan Bautista re xintak rutzaq'uisic rujalom, y vocame xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xcha'.
MAR 6:17 Roma ja re Rey Herodes re xbin che tiquitz'ama-pa re Juan. C'are' xuya' pa cárcel y xuxim che cadena. Re Herodes quire' xuban roma re ixok rubini'an Herodías re c'o riq'uin, xa ruxayil re Felipe re ruch'alal re Herodes. Y re Herodes can quic'uan-va-qui' riq'uin re Herodías.
MAR 6:18 Re Juan xtz'am roma rubin cha re Herodes: Man otz-ta abanon roma aconak-ka avxayil re Herodías re ruxayil re avch'alal rubini'an Felipe.
MAR 6:19 Re Herodías can rujovan-va c'a ruquimisan re Juan roma itzel nuna' cha, pero man pa ruk'a-ta reja' c'o-va, mare' man tiquirnak-ta.
MAR 6:20 Re Rey Herodes can rutaman che re Juan jun lok'olaj ache y choj ruc'aslen chach re Dios, y nuxibij-ri' chach. Can man ruyi'on-ta k'ij chin che c'o-ta cosas ruc'alvachin. Reja' can jabal nuc'axaj tak re Juan nubij re ruch'abal re Dios cha. Pero reja' man ninojitaj-ta chach re andex ruc'amon che nuban.
MAR 6:21 Y xapon re k'ij re yaben roma re Herodías chin nika re Juan pa ruk'a'. Chupan re k'ij tak re Rey Herodes xtz'akater chic jun rujuna', xe'rayoj conojel re ye'bano gobernar re jec'o pa ruk'a', xe'rayoj re je ec'uay quichin re soldados y xe'rayoj chuka' re achi'a' re c'o más quik'ij chiquicojol re aj-Galilea, chin jun va'in.
MAR 6:22 Y re anche' quimalon-va-qui' reje', xoc-apo jun xtan ral re Herodías, y reja' xajo' chiquivach. Y re xajoj xuban re xtan camas xka chach re Rey Herodes y chiquivach conojel re ye'va' riq'uin. Y re Rey Herodes xubij cha re xtan: Tac'utuj re andex xtajo' y xtinya' chava.
MAR 6:23 Can nimban jurar chavach, che xabandex re xtac'utuj chua, xtinya' chava, astapa' pa nic'aj cha re lugar re anche' nimban-va gobernar re xtac'utuj, can xtinya' chava, xcha' re Rey Herodes cha re ral re Herodías.
MAR 6:24 Pero re xtan, xe xuc'axaj re xubij re Rey Herodes, xel-a y xbo'rbij cha re rute': ¿Andex como ninc'utuj cha re Rey Herodes? Roma reja' xubij chua che xabandex re xtajo', can xtuya' chua, xcha' re xtan cha re rute'. Xpa re te'ej xubij cha re ral: Tac'utuj che tiquimisas re Juan Bautista y tiya-pa re rujalom chava.
MAR 6:25 Y re xtan can jare' xtzolaj-apo riq'uin re Rey Herodes y xbo'rbij cha: Yen ninjo' che vocame-yan naya-pa chua chach jun plato, re rujalom re Juan Bautista, xcha' cha re Rey Herodes.
MAR 6:26 Y re Rey Herodes camas xbison-ka pa ránma roma re', pero roma can rubanon chic jurar cha che can xtuya-va re andex nrajo' y roma chuka' can chiquivach re jec'o riq'uin chach mesa xubij-va, tiene que nuban re nic'utux cha, chin man nuya-ta ruq'uex.
MAR 6:27 Y re Rey jare' tak xutak-a jun soldado chin tic'am-pa re rujalom re Juan Bautista.
MAR 6:28 Y re soldado xba. Reja' xbo'rtzaq'uij-pa rujalom re Juan Bautista chire' pa cárcel. Y c'are' re rujalom re Juan xuc'am-pa cha re xtan chach jun plato y re xtan xbo'rya' cha re rute'.
MAR 6:29 Tak re ye'tzekelben chin re Juan xquic'axaj che xquimisas, xe'ba chuc'amic re ru-cuerpo, y xbequimuku' can.
MAR 6:30 C'are' re ru-apóstoles re Jesús xe'tzolaj-pa banoy rusamaj re Dios y xquimol-apo-qui' riq'uin re Jesús. Reje' niquibila' cha ronojel re xquibanala' y re xquic'ut chiquivach re vinak.
MAR 6:31 Y re Jesús xubij chique: Jo' pa jun lugar re anche' je manak vinak chin che yoje'xulan ba'. Y quire' xubij chique roma re vinak ye'el-ye'oc quiq'uin y mare' hasta man ye'tiquir-ta chic ye'va'.
MAR 6:32 Y re Jesús y re ru-apóstoles xe'oc-a pa jun canoa chin che ye'k'ax juc'an chic-apo ruchi-ya', pa jun lugar re anche' manak vinak.
MAR 6:33 Pero tak reje' xe'el-a, je q'uiy vinak re xe'tz'eto-a quichin y xquitamaj-a quivach. Mare' re vinak jonanin xe'ba chacakan, xquimol-a-qui' po bey, re pa tak tenemit re anche' xe'k'ax-va. Y xa ja-yan chic reje' re xe'bapon nabey. Y tak re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon, re vinak xquimol-apo-qui' chiquij.
MAR 6:34 Y tak re Jesús xka can chupan re canoa, xutz'at che camas je q'uiy vinak re je'yabeyon richin chire'. Reja' xujoyovaj quivach, roma re quibanon, can ancha'l re ovejas tak man jun nichajin quichin. C'are' q'uiy cosas re xuc'ut chiquivach re nic'atzin che niquitamaj chij re ruch'abal re Dios.
MAR 6:35 Pero tak xk'ak'ij-yan-ka, re ru-discípulos re Jesús xe'jelon-apo riq'uin y xquibij cha: Re vova' xa je manak vinak y xk'ak'ij-yan-ka.
MAR 6:36 Ca'taka-a re vinak re' chin che ye'ba pa tak cocoj tenemit y pa tak nic'aj chic lugar re jec'o nakaj, chin te'quilok'o' quivay chire', roma manak quivay chin niquitaj, xe'cha' cha re Jesús.
MAR 6:37 Jac'a re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Tiya' quivay yex, xcha' chique. Y reje' xquibij cha: Rat nabij che takaya' quivay yoj, pero manak modo roma nrajo' che nakalok' ála ca'e' ciento denarios vay chin ye'va' conojel, xe'cha'.
MAR 6:38 Y reja' xuc'utuj chique: ¿Jenipa' vay c'o iviq'uin? Titz'eta-na c'a. Y tak reje' quitz'eton chic, xquibij: C'o vo'o' vay y ca'e' car.
MAR 6:39 C'are' reja' xubij chique re ru-discípulos che tiquibij chique re vinak che que'tz'uye' conojel pa rue' re sabana, y pa tak grupos tiquic'uala-qui'.
MAR 6:40 Y re vinak re' can xe'tz'uye' pa rue' re sabana, y xquic'uala-qui' pa tak ciento y nic'aj tak ciento.
MAR 6:41 Y re Jesús xe'ruli'ej pa ruk'a' re vo'o' vay y re ca'e' car, xtzu'un chicaj y xutioxij cha re Dios. Reja' xe'rupar re vay y xuya-a chique re ru-discípulos chin che niquijachala' chiquivach re vinak. Y quire' chuka' xuban riq'uin re car. Xujach chiquivach conojel.
MAR 6:42 Can conojel jabal xe'va'. Can man jun re man-ta xva'.
MAR 6:43 Y c'a c'o doce chacach re nojnak che vay y car re xuban sobra.
MAR 6:44 Camas je q'uiy vinak re xe'va', roma xaxe re achi'a' je vo'o' mil.
MAR 6:45 Y jare' tak re Jesús xubij chique re ru-discípulos che que'oc-a chupan re canoa, chin que'nabayaj-a chach, che que'ba pa Betsaida, re tenemit re c'o juc'an-apo ruchi-ya'. Y reja' c'a ye'ruban-na can despedir re vinak.
MAR 6:46 Y tak re Jesús xe'ruban-yan can despedir re vinak, reja' xba pa rue' re loma chubanic orar.
MAR 6:47 Re Jesús xc'ue-na can pan ulef, pero re discípulos je'binak pa canoa y naj xe'ba-yan-apo pa rue' re lago. Pa runic'ajal chic re lago jec'o-va-apo tak xoc-ka re ak'a'.
MAR 6:48 Y re Jesús xe'rutzu' che re ru-discípulos man choj-ta nibiyin re canoa chiquivach, roma re cak'ik' nupaxij-ri' chach re canoa y nutzolij chij. Y tak nisakar-yam-pa, re Jesús binak charakan pa rue-ya' chin niba-apo quiq'uin y nrajo' nak'ax chiquivach.
MAR 6:49 Pero tak re discípulos xquitz'at che c'o jun pitinak charakan pa rue-ya', xe'siq'uin. Roma reje' xquinojij che re pitinak pa rue-ya' xa jun xibinel.
MAR 6:50 Y roma can conojel xe'tz'eto richin, xsatz quic'o'x. Y mare' re Jesús cha'nin xch'o-apo chique y xubij: Man tixibij-ivi'. Ja yen re Jesús, xcha' chique.
MAR 6:51 Y reja' xoc-a quiq'uin pa canoa. Y jare' tak xtane-ka re cak'ik'. Y re discípulos camas c'a xsatz quic'o'x.
MAR 6:52 Y astapa' can xquitz'at tak re Jesús xuban che xq'uier re vay, reje' man xk'ax-ta pa quive' che reja' can nitiquir-va nuban xabanchique cosa, roma can c'o poder riq'uin. Reje' can c'a quicoversan re cánma.
MAR 6:53 Y reje' xe'k'ax pa rue' re lago re' y xe'bapon chupan re lugar rubini'an Genesaret. Reje' xe'bapon chuchi' re lago y chire' xquiya-va can re qui-canoa.
MAR 6:54 Y xe xe'ka can pa canoa, re vinak re jec'o chire' chuchi-ya', cha'nin xquitamaj rach che ja re Jesús re xka can pa canoa.
MAR 6:55 Mare' xquiyala' rutzijol ronojel lugar re jec'o nakaj, che re Jesús c'o chire'. Y re vinak ye'quic'amala-pa re quiyava'i' chach re qui-camilla, y xe'quic'uaj-apo chach re Jesús re anchique lugar niquic'axaj che c'o-va.
MAR 6:56 Y xabanchique lugar napon-va, re pa tak nima'k y cocoj tenemit, y chuka' pa tak juyu', re vinak xe'quiyala' re yava'i' pa tak bey re anche' nak'ax-va reja'. Camas c'a utzil niquic'utula' cha chin che tuya' k'ij chique chin niquitz'am astapa' xaxe re ruchi-rutziak. Y conojel re xe'tz'amo ruchi-rutziak re Jesús, xe'c'achoj cha re quiyabil.
MAR 7:1 Y chij re Jesús xquimol-apo-qui' re achi'a' fariseos, y chuka' jun ca'e-oxe' achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas re je'pitinak pa tenemit Jerusalén.
MAR 7:2 Y tak re achi'a' re' xe'quitz'at che jec'o chique re ru-discípulos re Jesús re man niquich'aj-ta jabal re quik'a' tak ye'va', man otz-ta xe'quitz'at. Roma chiquivach reje' can man ch'ajch'oj-ta re quik'a'. Y mare' camas xe'ch'o chiquij, roma man niquiban-ta ancha'l re niquiban reje'.
MAR 7:3 Roma re achi'a' fariseos y conojel re nic'aj chic vinak israelitas, xa ja re je'bilon can coma re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xa jare' re ye'quibanala'. Roma vo xa man niquich'aj-ta re quik'a' q'uiy bey, can man ye'va-ta.
MAR 7:4 Tak ye'tzolaj-pa pa tak q'uiybal, vo xa man niquijosk'ij-ta-qui', can man ye'va-ta. Y c'o nic'aj chic cosas re ye'quibanala' chuka', ancha'l re quijosk'esic re kumubal tak ya', re bojo'y, re ch'ich' tak lak y re andex chuka' rujosk'esic niquiban cha re quich'at. Quire' c'a re ye'quibanala' reje'.
MAR 7:5 Mare' xe'pa re achi'a' fariseos y re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas xquic'utuj cha re Jesús: ¿Anchique roma tak la a-discípulos man niquiban-ta ancha'l re bin can coma re kavinak xe'c'ue' ajuer can? Reje' ye'va' y man niquich'aj-ta jabal quik'a'. Man niquiban-ta ancha'l nakaban yoj, xe'cha' cha re Jesús.
MAR 7:6 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yex xa ca'e' ipalaj. Mare' can jabal rubixic rubanon can chivij re jun rusamajel re Dios re xbex profeta cha, re xc'ue' ajuer can re xubini'aj Isaías. Re xubij re Dios cha che tutz'ibaj can, y ja quire' nubij: Re vinak re' xaxe riq'uin re quichi' niquiya' nuk'ij, pero re cánma xa mana-ta re' re nrajo', xa c'ac'anaj c'o-va re cánma chin che niquiya-ta nuk'ij.
MAR 7:7 Xa can man jun nic'atzin-va che niquiya' nuk'ij, roma xa enseñanzas quichin achi'a' niquic'ut y niquibij che can jare' re ruc'amon che niban. Quire' re rutz'iban can re profeta Isaías.
MAR 7:8 Y yex jare' re yixtajin chubanic. Y re ru-mandamiento re Dios xa iyi'on can. Yex can man niban-ta re nrajo' re Dios, xa ja re niquibij re vinak, xa jare' re itz'amon rubanic. Ancha'l tak nibij re andex quijosk'esic re bojo'y y re andex quijosk'esic re kumubal tak ya'. Y jec'o chuka' nic'aj chic re je ancha'l re', re ye'banala'.
MAR 7:9 Y re Jesús xubij chuka' chique: Yex niban re andex je'quibilon can re kavinak xe'c'ue' ajuer can, can iyi'on can rubanic re nubij re ru-mandamiento re Dios re otz che niban.
MAR 7:10 Roma re ch'abal re je'rutz'iban can re Moisés, nubij: Taya' quik'ij re ate-arta'. Y re anchique ye'rutzelaj rute-rutota' camas rumac ndel re quire' nibano, y can ruc'amon che niquimisas. Quire' re tz'iban can.
MAR 7:11 Jac'a yex man quire-ta niban. Xa man niban-ta ancha'l re rubin can re Dios. Yex xa ye'tijoj re vinak che man nic'atzin-ta che ye'quito' re quite-quirta'. Che xa riq'uin niquibij chique re quite-quirta': Yen man yintiquir-ta yixinto' riq'uin re ndoc chiva, roma re c'o viq'uin xa Corbán. Re ch'abal re' ndel che tzij: Nsujun chic cha re Dios. Y xa riq'uin quire' niquibij, che quisujun chic cha re Dios re ndoc chique re quite-quirta', man nic'atzin-ta chic che ye'quito', yixcha' chique.
MAR 7:12 Y riq'uin re nibij, can nik'alajin-va che niban chique re vinak che man chic ye'quito-ta re quite-quirta'.
MAR 7:13 Riq'uin re', yex ibanon che man jun ruk'ij re ru-mandamiento re Dios. Y quire' ibanon xaxe chin niban re andex quibin can re ivinak re xe'c'ue' ajuer can. Y jec'o chuka' nic'aj chic ancha'l re' re ye'banala'. Quire' xubij re Jesús chique re achi'a' fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas.
MAR 7:14 Y re Jesús xch'o chic jun bey quiq'uin conojel vinak re quimalon-apo-qui' chire' y xubij chique: Tic'axaj c'a chiyixnojel re xtimbij chiva y tak'ax pan ive'.
MAR 7:15 Roma re cosa re nutaj-ka re vinak, mana-ta re' re nitz'ilbisan richin. Re nitz'ilbisan richin jun vinak xa ja re itzel tak nojebal re nipa pa ránma.
MAR 7:16 Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij. Quire' xubij re Jesús chique re vinak.
MAR 7:17 Y reja' xe'ruya' can re vinak, y xba pa jun jay. Y re discípulos xquic'utuj cha chij re nitz'ilbisan chin jun vinak.
MAR 7:18 Y re Jesús xubij chique: Yex can junan ibanon quiq'uin re nic'aj chic vinak che man nak'ax-ta pan ive' re nimbij. Can man k'axnak-ta pan ive' che ronojel re nutaj-ka re vinak, xa mana-ta re' re nitz'ilbisan richin.
MAR 7:19 Ronojel re andex nutaj-ka re vinak, xa man pa ránma-ta nibo-va. Xa chupan nika-va-ka y c'are' ndel-a. Y roma re quire' xubij re Jesús, nik'alajin che ronojel re riquil tak vay jec'o can, can je otz-va chin ye'tij.
MAR 7:20 Y re Jesús xubij chuka' che xa ja re itzel tak nojebal re nipa pa ránma re vinak, xa jare' re nitz'ilbisan richin.
MAR 7:21 Roma xa pa ránma re vinak ye'po-va re itzel tak nojebal. Chire' nipo-va tak re vinak re je'c'ulan y re man je'c'ulan-ta niquicanola-qui' chin ye'macun. Y chire' chuka' nipo-va tak ye'quimisan.
MAR 7:22 Pa tak cánma c'a re vinak nipo-va tak ye'lak', tak niquirayij che ronojel-ta cosa quiq'uin-ta reje' c'o-va, ye'quibanala' re itzel tak banabal, ye'tz'ucu tzij, niquibanala' mac re camas ye'yi'o q'uex, itzel niquina' cha jun vinak re otz c'o, je nacanak, ye'quibila' itzel tak tzij chiquij re vinak, niquina' che camas quik'ij.
MAR 7:23 Ronojel re etzelal qui tak re', pa ránma c'a re vinak nipo-va, y jare' re nitz'ilbisan richin. Quire' xubij re Jesús chique re ru-discípulos.
MAR 7:24 Y re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos xe'el-a chire', y xe'ba pa jun lugar re c'o-apo chiquinakaj re ca'e' tenemit quibini'an Tiro y Sidón. Y xe'c'ue' pa jun jay, roma re Jesús man nrajo-ta che nitamax che reja' c'o chire'. Pero man riq'uin re', cha'nin xnabex che c'o chire'.
MAR 7:25 Can cha'nin xnabex-pa roma jun ixok re c'o jun ral-xtan, y re xtan re' c'o jun itzel espíritu riq'uin. Re ixok re' can xe c'a xuc'axaj-pa che re Jesús c'o chire', reja' xpa riq'uin y xbexuque' chach.
MAR 7:26 Re jun ixok re' man israelita-ta. Reja' jun aj-sirofenicia. Pero xbexuque' chach re Jesús chin xbo'rc'utuj utzil cha che tulisaj re itzel espíritu re c'o riq'uin re ral.
MAR 7:27 Pero re Jesús xubij cha re ixok: Re utzil re pitinak riq'uin re Dios man otz-ta che chak xabanchique ninya-va. Xa ja re nuvinak israelitas re ye'nto' nabey. Roma man ruc'amon-ta che nilisas re quivay re ac'ola' chin che ja-ta re tz'e' ye'tijo, xcha' re Jesús.
MAR 7:28 Pero re ixok xubij cha re Jesús: Ajaf, can katzij re nabij. Pero can yojtiquir chuka' nakac'ul-apo ba' cha re utzil re'. Ancha'l niquiban re tz'e' chuxe' mesa, ye'quimolola' chuka' re ruchi' tak vay re ye'quitzakala-ka re ac'ola'.
MAR 7:29 Y re Jesús can jare' xubij cha re ixok: Re xabij can quire-va. Vocame catzolaj, roma re itzel espíritu xel-yan-a riq'uin re aval, xcha' re Jesús cha.
MAR 7:30 Y re ixok xtzolaj charachoch. Y xbo'rvila' re ral cotz'al chuch'at. Y cha'nin chuka' xutz'at che re itzel espíritu man chic c'o-ta riq'uin re ral.
MAR 7:31 Re Jesús y chibil re ru-discípulos xe'el-pa chupan re lugar re c'o-apo chunakaj re tenemit Tiro y xe'bak'ax-pa pa Sidón. Y xe'bak'ax-pa chuka' chupan re lugar rubini'an Decápolis, c'are' xe'beka chuchi' re lago rubini'an Galilea.
MAR 7:32 Chire' jec'o-va tak xc'am-pa jun ache chach re Jesús, jun ache re man nuc'axaj-ta y man can-ta nitiquir nich'o. Y re je'c'amayom-pa richin, xquic'utuj utzil cha re Jesús che tuya' ruk'a' pa rue'.
MAR 7:33 Re Jesús xuc'uaj-a re ache re'. Xuju' rue-ruk'a' pa tak ruxquin, xchuban, y c'are' xutz'am re rak'.
MAR 7:34 Y re Jesús xtzu'un chicaj, xjek'ejo'x-ka y xubij pa kach'abal yoj re yoj israelitas: Efata. Re tzij re' ndel che tzij: Tijakataj.
MAR 7:35 Y re ache can jare' xuc'axaj y xtiquir otz xch'o.
MAR 7:36 Y re Jesús xuc'am-pa re ache y xubij chique re vinak che man tiquitzijoj re xbanataj. Pero re vinak, man riq'uin che can chalaben-a chique roma re Jesús che man tiquitzijoj, xa jare' re xbequibana-pa nabey.
MAR 7:37 Y re vinak re' xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xbanataj, y niquibila': Jabal re xuban. Nuban chique re man niquic'axaj-ta, che niquic'axaj, y nuban chuka' chique re je mema', che ye'ch'o, ye'cha' re vinak.
MAR 8:1 Ja k'ij re' tak camas je q'uiy vinak re xquimol-apo-qui' riq'uin re Jesús. Pero re vinak re' xq'uis quivay, y mare' reja' xe'rayoj re ru-discípulos y xubij chique:
MAR 8:2 Yen camas ninjoyovaj quivach re vinak re', roma oxe' k'ij que'c'ue-va viq'uin y vocame manak chic quivay chin niquitaj.
MAR 8:3 Y ye'ntak-ta-a cho tak cachoch choj quire' y man jun cosa niquitaj-a, man otz-ta. Roma jec'o naj je'pitinak-va, y q'uiba' ye'tzak pa tak bey roma viyjal, xcha' reja'.
MAR 8:4 Y re ru-discípulos xquibij cha: Re lugar yojc'o-va xa je manak vinak. Mare' manak anche' nakavila-va-pa vay chin che ye'va' jabal conojel re vinak re', xe'cha' cha re Jesús.
MAR 8:5 Pero re Jesús xuc'utuj chique re ru-discípulos: ¿Jenipa' vay c'o iviq'uin? xcha' chique. Y reje' xquibij: C'o vuku', xe'cha' cha.
MAR 8:6 Y re Jesús xubij che que'tz'uye-ka re vinak pan ulef. C'are' reja' xe'ruli'ej pa ruk'a' re vuku' xcana-vay y xutioxij cha re Dios. Y c'are' xe'rupar y xuya-a chique re ru-discípulos, y reje' xquijachala' chiquivach re vinak.
MAR 8:7 Y c'o chuka' ca'e-oxe' ch'utak car quiq'uin. Y re Jesús xutioxij cha re Dios roma re car re', y c'are' xutak rujachic chiquivach re vinak.
MAR 8:8 Y conojel jabal xe'va'. Can man jun re man-ta xva'. Y c'a c'o vuku' chacach re xuban sobra.
MAR 8:9 Re xe'va' chupan re k'ij re', jec'o la'k jun caje' mil vinak. Y c'are' re Jesús xe'ruban despedir re vinak.
MAR 8:10 Y can jare' tak re Jesús xoc-a pa canoa quiq'uin re ru-discípulos, y xe'ba pa jun lugar rubini'an Dalmanuta.
MAR 8:11 Y jec'o chique re achi'a' fariseos re xe'beka riq'uin re Jesús, y xquitz'am-qui' che ch'abal. Y chin che niquitojtobej re Jesús xquibij cha che can tubana' jun señal chicaj, chin quire' can nuc'ut che ja re Dios takayom-pa richin, xe'cha' cha re Jesús.
MAR 8:12 Pero re Jesús xbison-ka pa ránma y xjek'ejo'x-ka. C'are' xubij: ¿Anchique roma yex re yixc'o chupan re tiempo re' can nijo' nitz'at che c'o-ta jun señal nibanataj chicaj? Pero yen can katzij nimbij chiva che mana-ta re nijo' yex re xtibanataj, xcha' re Jesús chique.
MAR 8:13 Y re Jesús xe'ruya' can re achi'a' fariseos, y xoc-a pa canoa quiq'uin re ru-discípulos, chin che ye'k'ax juc'an chic-apo ruchi-ya'.
MAR 8:14 Y re discípulos xquimistaj man xquic'uaj-ta quivay, y chire' pa canoa xaxe jun vay c'o can.
MAR 8:15 Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Can tic'axaj re xtimbij chiva, che can tichajij-ivi' chach re levadura quichin re achi'a' fariseos y chin re Rey Herodes. Tak re Jesús xubij quire', xa xch'o chij re enseñanza re niquic'ut re achi'a' re' chiquivach re vinak.
MAR 8:16 Pero re discípulos man xk'ax-ta pa quive' y xquibila' chiquivach: Reja' xubij quire' roma manak kavay xkac'am-pa, xe'cha'.
MAR 8:17 Pero re Jesús xunabej re niquibila' re ru-discípulos, mare' xubij chique: ¿Anchique roma yex ninojij che roma manak kavay, mare' tak ximbij quire'? Yex can man xk'ax-ta pan ive' re ximbij, roma xa can c'a icoversan re ivánma.
MAR 8:18 Yex c'o inak'avach, pero xa man yixtzu'un-ta. C'o ixquin, pero xa man nic'axaj-ta. Yex ancha'l xa man chic ne'ka-ta chi'c'o'x
MAR 8:19 tak yen xinya' quivay re je vo'o' mil vinak riq'uin re vo'o' vay re ximpar chiquivach. ¿Jenipa' chacach je'nojnak che vay re xuban sobra? xcha' chique. Y re discípulos xquibij cha re Jesús: Doce chacach.
MAR 8:20 Y chuka' can ancha'l xa man chic ne'ka-ta chi'c'o'x tak yen xinya' quivay re je caje' mil vinak riq'uin re vuku' vay re ximpar chiquivach. ¿Jenipa' chacach je'nojnak che vay re xuban sobra? xcha' chique. Y re discípulos xquibij cha re Jesús: Vuku' chacach.
MAR 8:21 Y re Jesús xubij chique: ¿Anchique roma tak can man k'axnak-ta pan ive'?
MAR 8:22 Re Jesús y chibil re ru-discípulos, xe'bapon pa Betsaida. Y xc'am-pa jun ache moy chach. Y re je'c'amayom-pa richin re moy re' xquic'utuj utzil cha che tuya' ruk'a' pa rue' che re ache moy nitiquir-ta nitzu'un.
MAR 8:23 Xpa re Jesús xuyukej-a chuk'a' re ache moy y xuc'uaj-a chuchi' re tenemit. C'are' re Jesús xuya-apo ruchub chuchi' tak nak'arach re moy. Y xuya' ruk'a' pa rue'. C'are' xuc'utuj cha vo xa c'o nutz'at.
MAR 8:24 Y tak re moy xujak re nak'arach, xubij: Ja'. Ye'ntz'at re achi'a'. Nintz'at che ancha'l che' je'pa'al. Pero xa man quire-ta, roma xa ye'biyin, xcha'.
MAR 8:25 Y re Jesús xuya' chic jun bey re ruk'a' chuchi' tak nak'arach re ache. Can xuban cha re ache che xtzu'un. Y re ache xtzu'un jabal. Can jabal ye'rutz'at ronojel, che naj che nakaj.
MAR 8:26 Y re Jesús xutak-a re ache chin tiba charachoch. Reja' xubij-a cha: Man catoc-apo pa tenemit chin man taya' rutzijol, xa choj cabiyin chavachoch, xcha-a re Jesús cha.
MAR 8:27 Re Jesús y re ru-discípulos xe'ba pa tak cocoj tenemit re jec'o chire' pa Cesarea chin re Filipo. Y po bey re Jesús xuc'utuj chique re ru-discípulos: ¿Yin anchique c'a yen niquinojij re vinak? xcha' chique.
MAR 8:28 Y reje' xquibij cha: Jec'o ye'bin che ja rat re Juan Bautista. Nic'aj chic niquibij che ja rat re Elías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y jec'o chuka' re ye'bin che rat yat jun chique re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, xe'cha' cha re Jesús.
MAR 8:29 Y reja' xuc'utuj chique re ru-discípulos: Y yex, ¿andex ninojij chuij? Y re Pedro can jare' xubij cha re Jesús: Ja rat re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios.
MAR 8:30 Y re Jesús xubij chique che man jun anchok cha tiquibij-va che ja reja' re Cristo.
MAR 8:31 Y re Jesús xutz'am rutzijosic y ruc'utic chiquivach re ru-discípulos: Yen re xinalax chi'icojol, tiene que nink'asaj q'uiy tijoj-pokonal. Xquintzelas coma re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, coma re principal tak sacerdotes, y chuka' coma re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Y xquinquimisas, pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xcha' re Jesús.
MAR 8:32 Y tak re Jesús xubij re ch'abal re' chique re ru-discípulos, can jabal k'alaj rubixic xuban cha. Pero re Pedro man xka-ta chach re xubij re Jesús, mare' xujich'aj-a quiq'uin re nic'aj chic discípulos, y cof xch'o cha re Jesús.
MAR 8:33 Pero tak re Jesús xuc'axaj quire', xuposcolij-ri' y xe'rutzu' re nic'aj chic ru-discípulos. Y xubij cha re Pedro: Catel-a viq'uin rat Satanás, roma man otz-ta re nanojij. Roma re anojebal rat xa can junan quiq'uin re quinojebal re vinak y man nanojij-ta ba' andex re nrajo' re Dios.
MAR 8:34 Y re Jesús xe'rayoj-apo re vinak y re nic'aj chic ru-discípulos. Y xubij chique: Vo xa c'o jun nrajo' yinrutzekelbej, can tubana' ancha'l jun re binak chuxe' ru-cruz. Man tuban re nurayij reja'. Man tupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal. Vo xa c'o jun re ninojin quire', otz che nipa viq'uin chin yinrutzekelbej.
MAR 8:35 Roma vo xa camas nupokonaj re ruc'aslen vova' chach re ruch'ulef, xa man xtuvel-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re man nupokonaj-ta re ruc'aslen, astapa' xtiquimisas nutzij yen y roma re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, jare' sí can xtuvel-va ruc'aslen re man niq'uis-ta.
MAR 8:36 Roma man jun cosa otz nuc'am-pa cha re vinak, xe-ta nic'ue' ronojel re biyomal chin re ruch'ulef riq'uin, y re vinak re' man nicolotaj-ta.
MAR 8:37 Astapa' camas biyomal c'o riq'uin re vinak, pero man nitiquir-ta nulok' re c'aslen re man niq'uis-ta.
MAR 8:38 Man jun vinak tiq'uex nutzijoj che yinruniman yen y re nuch'abal. Man tiq'uex nubij quire' chique re vinak re jec'o vocame, re xa man niquinimaj-ta re Dios y can je aj-maqui-va. Roma vo xa c'o jun re niq'uex nubij quire' chique, yen chuka' re xinalax chi'icojol xquinq'uex nimbij che re jun vinak re' che vichin yen. Quire' xtimban tak xquimpa chic jun bey, y junan chic nuk'ij riq'uin re Nata' y je vichibil-pa re lok'olaj tak ángeles.
MAR 9:1 Y chuka' re Jesús xubij chique re jec'o riq'uin: Can katzij nimbij chiva, che re Dios can xtic'ue' pa kave', chin xkojruban gobernar. Y can xtik'alajin re ru-poder. Y jec'o chiva yex re can man xque'com-ta, xa c'aja tak quitz'eton chic can ronojel re xtibanataj, xcha' re Jesús.
MAR 9:2 Y tak k'axnak chic vaki' k'ij, re Jesús xaxe re Pedro, re Jacobo y re Juan re xe'ruc'uaj-a pa rue' jun nema-loma. Y re Jesús xjalataj rutzubal chiquivach re je oxe' ru-discípulos re'.
MAR 9:3 Y chuka' re rutziak can xjalataj ru-color. Roma camas rusakil xuban, can ancha'l re sakboch nika pa rue-juyu' y hasta niyiq'uiloj. Y man jun ch'ajoy-tziak re nitiquir-ta nuban quire' rusakil cha re jun tziak re'.
MAR 9:4 Y xe'bec'ulum-pa re je ca'e' achi'a' quibini'an Elías y Moisés, y ye'tzijon riq'uin re Jesús. Re achi'a' re' je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can.
MAR 9:5 Y c'are' tak re Pedro xubij-apo cha re Jesús: Maestro, vova' otz kabanon. Takabana' oxe' ch'utak jay. Jun avichin rat, jun chin re Moisés y jun chin re Elías, xcha' cha re Jesús.
MAR 9:6 Re Pedro quire' xubij-apo y man rutaman-ta anchique roma tak xch'o-apo. Xa bin che man bin xe'rubila-apo. Can che je oxe' discípulos camas quixibin-qui'.
MAR 9:7 Y jare' tak c'o jun nube xpiso quichin. Y chupan re nube re' c'o Jun re xch'o-pa y xubij: Jare' re Nuc'ajol y yen camas ninjo'. Can tic'axaj c'a re rutzij.
MAR 9:8 Pero tak re discípulos xe'tzu'un chic-apo, xquitz'at che xa man jun chic c'o riq'uin re Jesús. Xa rion chic c'o can.
MAR 9:9 Y tak reje' je'xulam-pa chach re loma, re Jesús xuchalabej chique re ru-discípulos: Che man jun anchok cha titzijoj-va re xitz'at. Yex otz xtitzijoj pero tak yen re xinalax chi'icojol, xinc'astaj-yam-pa chiquicojol re anama'i', c'ajare' tak ruc'amon che yex xtitzijoj, xcha' chique.
MAR 9:10 Y reje' can man xquitzijoj-ta re andex xquitz'at, pero niquic'utula' chiquivach andex xrajo' xubij re Jesús tak xubij che xtic'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
MAR 9:11 Y c'are' re je oxe' discípulos xquibij cha re Jesús: Yoj k'axnak pa kave' che can ja rat re Cristo re takom-pa roma re Dios. ¿Pero anchique roma tak re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas niquibij che nabey tiene que ne'ka re Elías, c'ajare' tak xte'ka re Cristo?
MAR 9:12 Y re Jesús xubij chique: Can katzij-va che re Elías nipa nabey y nuban rubiyal ronojel. Mare' yex man tinojij che man xtibanataj-ta chuka' re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, che yen re xinalax chi'icojol tiene que nink'asaj q'uiy tijoj-pokonal y can man jun nuk'ij xtiban chua.
MAR 9:13 Pero yen nimbij chiva che re Elías re' xpa-yan. Y camas xquiban-a cha. Can andex xquijo' xquiban-a cha. Can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, xcha' re Jesús chique. Re Elías re xunataj re Jesús xa ja re Juan Bautista.
MAR 9:14 Y tak re Jesús y re je oxe' ru-discípulos xe'bapon quiq'uin re nic'aj chic discípulos, reja' xutz'at che camas je q'uiy vinak re quimalon-apo-qui' chiquij, y chuka' ca'e-oxe' achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas quitz'amon-qui' che ch'abal quiq'uin re discípulos.
MAR 9:15 Conojel re vinak, tak xquitz'at che pitinak re Jesús, xsatz quic'o'x, y jonanin xe'ba y xquic'utuj ruxnokil-rach.
MAR 9:16 Y re Jesús xuc'utuj chique re ru-discípulos: ¿Anchok chij itz'amon-va-ivi' quiq'uin reje'? xcha' chique.
MAR 9:17 Pero jun chique re vinak xutz'am-apo rubixic cha re Jesús: Maestro, xcha' cha. Yen nc'amom-pa re nuc'ajol chava, roma c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y re itzel espíritu re' can mem rubanon cha.
MAR 9:18 Y tak más nutz'am, xabanchique lugar c'o-va, nutorij pan ulef, y re ruchub can nicubub pa ruchi' y can nukach'ach'ej roray. Y camas chuka' rucojman chic roma quire' ruc'alvachin. Y mare' xinc'utuj utzil chique re a-discípulos chin tiquilisaj re jun itzel espíritu re' riq'uin re nuc'ajol. Pero man xe'tiquir-ta, xcha' re ache.
MAR 9:19 Y re Jesús jare' xubij chique: Man jun vinak chupan re tiempo re' re rubanon-ta confiar-ri' riq'uin re Dios. Man tinojij che yen nojel tiempo xquinc'ue' iviq'uin y chuka' man tinojij che nojel tiempo xquixincoch'. Tic'ama-pa re ala' vova', xcha' chique.
MAR 9:20 Y xc'am-pa re ala' chach re Jesús. Pero tak re itzel espíritu xutz'at re Jesús, riq'uin ruchuk'a' xuyiquiquej can re ala' y xutorij pan ulef. Y re ala' nubolk'otela-ri' y nicubub chuka' pa ruchi'.
MAR 9:21 Y re Jesús xuc'utuj cha rutota' re ala': ¿Jenipa' tiempo tuc'alvachij-va-pa quire' re ala'? xcha' re Jesús. Y re tata'aj xubij: Can c'a co'ol tak quire' ruc'alvachim-pa.
MAR 9:22 Can q'uiy bey rutorin pa k'ak' y pa tak ya', chin nicom-ta. Pero vo xa rat yatiquir nato', tajoyovaj rach reja', tajoyovaj noch yen chuka' y kojato'. Quire' xubij re tata'aj cha re Jesús.
MAR 9:23 Pero re Jesús xubij cha re tata'aj: Vo xa rat yatiquir naban confiar-avi' viq'uin che yintiquir ninto' re ac'ajol, can xtibanataj-va re narayij. Pero re' ja rat yatc'o-va, roma re can nuban confiar-ri' tak nuc'utuj, can nibanataj-va re andex nrajo', xcha' re Jesús.
MAR 9:24 Y re rutota' re ala' can jare' xubij: Nimban confiar-vi'. Y chuka' can quinato' chin che más-ta xtimban confiar-vi' aviq'uin. Y tak re tata'aj xubij re tzij re', can cof xubij, roma camas nem re bis c'o pa ránma.
MAR 9:25 Tak re Jesús xutz'at che camas je q'uiy vinak re niquimol-apo-qui', reja' cof xch'o cha re itzel espíritu, y xubij cha: Rat re abanon cha re ala' re' che mem y tocon, catel-a y man chic catzolaj-pa riq'uin, xcha' cha.
MAR 9:26 Y re itzel espíritu nurak ruchi' xel-a riq'uin re ala'. Pero camas xuyiquiquej can. Y re ala' xpune' can pan ulef, can ancha'l jun quiminak. Y mare' je q'uiy vinak xe'bin che re ala' xcom.
MAR 9:27 Pero re Jesús xutz'am ruk'a' y xuyac. Y re ala' can jare' xyacataj-pa.
MAR 9:28 Y tak re discípulos jec'o chic quion pa jay riq'uin re Jesús, xquic'utuj cha: ¿Anchique roma yoj man xojtiquir-ta xkalisaj-a re itzel espíritu? xe'cha' cha.
MAR 9:29 Y re Jesús xubij chique: Re jun rach espíritu re' ndel, pero vo xa yex niban ayuno y oración, xcha' chique.
MAR 9:30 Y tak reje' je'elinak chic-pa chire', xe'k'ax pa Galilea. Pero re Jesús man nrajo-ta che ninabex che reja' nak'ax chire'.
MAR 9:31 Roma reja' nrajo' che re ru-discípulos niquitamaj can, mare' xubij chic jun bey chique: Yen re xinalax chi'icojol, can xquinjach-va pa quik'a' re vinak y xquinquiquimisaj. Jac'a tak yin quiminak chic, pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
MAR 9:32 Pero re discípulos man xk'ax-ta pa quive' re xbex chique roma re Jesús. Y niquixibij-qui' niquic'utuj cha andex ndel-va che tzij.
MAR 9:33 Y re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos xe'bapon pa tenemit Capernaum. Y tak c'o chic pa jay, reja' xuc'utuj chique re ru-discípulos. Y yex ¿andex re nich'ojela' chivach tak katz'amom-pa bey? xcha' chique.
MAR 9:34 Pero re discípulos man xe'k'ajan-ta-apo cha re Jesús, roma tak je'pitinak po bey, xa xquich'ojela' chiquivach anchique chique reje' re c'o más ruk'ij.
MAR 9:35 Y re Jesús xtz'uye-ka. C'are' xe'rayoj-apo che je doce ru-discípulos y xubij chique: Vo xa c'o jun nrajo' che ja reja' re c'o ruk'ij, can tuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj quichin conojel.
MAR 9:36 Y re Jesús xbo'rc'ama-pa jun ch'et ac'ual y xuya' chire' pa quinic'ajal. C'are' xuch'ilej y xubij chique re ru-discípulos:
MAR 9:37 Re yacayon vichin pa ránma y can niqui'cot nuc'ul jun ac'ual ancha'l re', man xe-ta xtuc'ul re ac'ual, xa can xquinruc'ul chuka' yen. Y re nic'ulu vichin yen, man xe-ta chuka' yen re xquinruc'ul, xa can xtuc'ul chuka' re takayom-pa vichin.
MAR 9:38 Y re Juan xubij-apo cha re Jesús: Maestro, yoj xkatz'at jun ache re pan abe' rat ye'rulisaj-va itzel tak espíritu, re man kachibil-ta, mare' xkabij cha che man chic tuban re ntajin chubanic.
MAR 9:39 Y re Jesús xubij: Man chic tibij quire' cha, roma vo xa pa nube' yen ye'rubanala' milagros, can nitiquir-va, y man xtijalataj-ta re nunojij y can ja-ta re' xtich'o-ka itzel tak tzij chuij.
MAR 9:40 Roma re man ye'tzelan-ta kachin, can kachibil-va-ki' quiq'uin.
MAR 9:41 Y re vinak re otz yixquitz'at roma viq'uin yen re Cristo yixc'o-va, astapa' xa ba' rax-ya' re xtiquiya' chiva, can katzij nimbij che can c'o rajal-ruq'uixel xtiquic'ul roma quire' niquiban.
MAR 9:42 Vo xa c'o jun vinak re c'a ba-oc quinrunimaj-va y nipa-ta chic jun vinak y nuban cha che nitzak pa mac, re vinak re' man otz-ta re nuban. Y mare' antes che nuban re etzelal re', más-ta otz cha reja' che nixim-ta jun moma' aboj chukul y ne'torex can pa mar.
MAR 9:43 Mare' vo xa jun ak'a' nibano chava che yamacun, más otz che nachoy-a. Roma más otz che manak jun ak'a' y yatoc chupan re c'aslen re man niq'uis-ta, que chach c'o-ta che ca'e' ak'a' y yaba pan infierno, anche' c'o-va re k'ak' re man nichup-ta.
MAR 9:44 Re lugar re jec'o jut chin niquich'aculaj-ka re ach'acul re man ye'com-ta, y c'o chuka' k'ak' re man nichup-ta.
MAR 9:45 Y vo xa jun avakan nibano chava che yamacun, más otz che nachoy-a. Roma más otz che manak jun avakan y yatoc chupan re c'aslen re man niq'uis-ta, que chach che ca'e' avakan c'o y ya'tetorex can pan infierno, anche' c'o-va re k'ak' re man nichup-ta.
MAR 9:46 Re lugar re jec'o jut chin niquich'aculaj-ka re ach'acul re man ye'com-ta, y c'o chuka' k'ak' re man nichup-ta.
MAR 9:47 Y vo xa jun anak'avach re nibano chava che yamacun, más otz che nalisaj-a. Roma más otz che manak jun anak'avach y yatapon chila' riq'uin re Dios, re anche' ja reja' re nibano gobernar, que chach c'o-ta che ca'e' anak'avach y ya'tetorex can pan infierno,
MAR 9:48 re lugar re jec'o jut chin niquich'aculaj-ka re ach'acul re man ye'com-ta, y c'o chuka' k'ak' re man nichup-ta.
MAR 9:49 Can ronojel chicop re ye'quimisas re ye'suj cha re Dios, ye'tzayex. Quire' chuka' conojel vinak xque'tzayex, pero man riq'uin-ta chic atz'am, xa riq'uin k'ak'.
MAR 9:50 Re atz'am camas otz. Pero xe-ta re atz'am niq'uis-ta-a re rutzayil, ¿andex como rubanic niban yex chin quire' nitzolaj-ta chic-pa re rutzayil? Man jun. Mare' yex tichajij re ic'aslen, chin quire' man quixoc ancha'l re atz'am re man nitzayin-ta chic, y chuka' manak-ta ayoval chi'icojol, quire' xubij re Jesús.
MAR 10:1 Y c'are' re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos xel-a chire' y xba pa Judea. Y xk'ax chuka' juc'an chic-apo re rakan-ya' Jordán. Chire' camas chuka' q'uiy vinak xquimol-qui' riq'uin. Y reja' xutz'am ruc'utic re ruch'abal re Dios chiquivach, can ancha'l-va rubanom-pa.
MAR 10:2 Y jare' tak jec'o achi'a' fariseos xe'bapon riq'uin re Jesús chin niquitojtobej y chin che nitzak-ta pa quik'a'. Y mare' xquic'utuj cha vo xa ruc'amon che jun ache nujach-ri' riq'uin re ruxayil.
MAR 10:3 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re': ¿Andex rubin can re Moisés chiva che niban? xcha' chique.
MAR 10:4 Y reje' xquibij: Re Moisés can ruyi'on-va can k'ij cha re ache che nuban jun vuj anche' nubij-va che xujach-ri' riq'uin re ruxayil y tuya' can, xe'cha' reje'.
MAR 10:5 Y re Jesús can jare' xubij chique: Can ancha'l c'a icoversan re ivánma yex chupan re etzelal, can quire' chuka' xbanataj ajuer can pa ru-tiempo re Moisés. Xa mare' tak reja' xubij che can tiban quire'.
MAR 10:6 Jac'a re xtiquir-va-pa xa man quire-ta. Re xtiquir-va-pa, tak re Dios xuban re ruch'ulef, can ache y ixok xuban. Can man rion-ta re ache y man rion-ta chuka' re ixok.
MAR 10:7 Mare' re ache man chic xtic'ue-ta quiq'uin rute-rutota'. Xa xtic'ue' riq'uin re ruxayil,
MAR 10:8 y che je ca'e' xa jun c'a xtiquiban. Roma tak quic'uan chic-qui', man chic je ca'e-ta vinak, xa jun chic quibanon.
MAR 10:9 Mare' re xa jun chic rubanon re Dios chique, man tuban re vinak che ye'rujach, xcha' re Jesús.
MAR 10:10 Tak re Jesús y re ru-discípulos jec'o chic pa jay, xe'pa re discípulos xquic'utula' cha re Jesús che andex xrajo' xubij riq'uin re ch'abal re ye'rubij chique re achi'a' fariseos.
MAR 10:11 Y re Jesús xubij chique: Xabanchique ache re nujach-ri' riq'uin re ruxayil y c'are' nuc'am chic jun ixok, re ache re' nimacun chach re ruxayil.
MAR 10:12 Y quire' chuka' re ixok re nujach-ri' riq'uin re ruchijil y niba chic riq'uin jun ache, re ixok re' can nimacun chuka'. Quire' xubij chique re discípulos.
MAR 10:13 Y re vinak ye'quic'amala-pa re ac'ola' riq'uin re Jesús, chin che nuya-ta-a re ruk'a' pa quive'. Pero re discípulos xa xquibij chique re vinak che man tiquiban quire'.
MAR 10:14 Jac'a tak re Jesús xutz'at re niquiban re ru-discípulos, xpa ruyoval, roma man otz-ta xutz'at re ye'tajin chubanic, y xubij chique: Tiya' k'ij chique re ac'ola' che que'pa viq'uin, y man que'ik'at. Roma re xque'oc pa ruk'a' re Dios, xaxe re je ancha'l ac'ola'.
MAR 10:15 Y can katzij nimbij chiva, che re man niquiban-ta ancha'l re ac'ola' chin niquijach-qui' pa ruk'a' re Dios, can man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios, xcha' chique re ru-discípulos.
MAR 10:16 Y reja' xe'ruch'ilej y xuyala' ruk'a' pa quive' re ac'ola' chin xe'ruban bendecir.
MAR 10:17 Y tak re Jesús xutz'am chic-a rubey je ruchibil-a re ru-discípulos, c'o jun ache jonanin xbeka riq'uin, xuque' chach, y xubij cha: Rat utzulaj Maestro, ¿andex re ruc'amon che nimban yen chin che ninvel-ta re c'aslen re man niq'uis-ta? xcha'.
MAR 10:18 Y re Jesús xubij cha: ¿Anchique roma tak nabij chua che yen yin otz? Roma can man jun vinak re otz-ta, xa can xe c'a jun re otz y re' ja re Dios.
MAR 10:19 Y yen nimbij che rat ataman re lajuj mandamientos re xuya' re Dios pa ruk'a' re Moisés ajuer can, che rat ache re yatc'ulan man camacun riq'uin jun chic ixok, man caquimisan, man catelak', man tatz'uc tzij chij jun chic vinak, man tak'ol jun vinak chin che nalisaj chach re xa richin reja', taya' quik'ij re ate-arta', xcha' re Jesús cha.
MAR 10:20 Y re ache xubij cha re Jesús: Maestro, c'a yin co'ol che' tak nbanom-pa ronojel re'.
MAR 10:21 Y re Jesús xutzu' rach re ache tak xubij quire', y camas xrajo', y c'are' xubij cha: C'a c'o jun cosa re man abanon-ta. Man ajachon-ta re abiyomal chiquivach re vinak re camas je meba'. Ta'c'ayij ronojel re c'o aviq'uin y re rajal tajacha' chiquivach re vinak camas je meba', chin quire' nic'ue' abiyomal chila' chicaj. Y catampa viq'uin y catzake' chuij, y man tapokonaj nak'asaj tijoj-pokonal nutzij yen, ancha'l xa can yatbinak chuxe' jun cruz, xcha' cha.
MAR 10:22 Y tak re ache xuc'axaj re tzij re xubij re Jesús cha, can k'alaj che xbison-ka pa ránma, roma camas biyomal c'o riq'uin. Y can nibison tak xba roma man nrajo-ta che ndel re rubiyomal pa ruk'a'.
MAR 10:23 Y re Jesús xe'rutzu' re ru-discípulos, y xubij chique: Re c'o quibiyomal, camas c'ayef che ye'oc pa ruk'a' re Dios.
MAR 10:24 Y re ru-discípulos re Jesús can anchique-la xquina' tak xquic'axaj re tzij re xubij re Jesús. Pero reja' xubij chic jun bey chique: Vajc'ual, xcha' chique. Re can quiyi'on cánma riq'uin re quibiyomal, camas c'ayef che ye'oc pa ruk'a' re Dios.
MAR 10:25 Mare' yen nimbij che man c'ayef-ta che nak'ax jun camello pa ch'et rujulil jun bak chin t'iso'n, que chach jun biyom ndoc-ta pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús.
MAR 10:26 Pero tak re discípulos xquic'axaj chic jun bey re tzij re xubij re Jesús, xsatz quic'o'x y xquibila' chiquivach: Vo xa can ancha'l re nubij, quire', man jun xticolotaj, xe'cha'.
MAR 10:27 Y re Jesús xe'rutzu' chic re ru-discípulos jun bey y xubij chique: Re vinak man ye'tiquir-ta niquicol-qui', jac'a re Dios can nitiquir-va ye'rucol, roma reja' ronojel nitiquir nuban, xcha' chique.
MAR 10:28 Y jare' tak re Pedro xubij cha: Rat ataman che yoj kayi'on can ronojel re c'o kaq'uin, chin che yojtzakatal chavij.
MAR 10:29 Pero re Jesús can jare' xubij: Can katzij nimbij chiva, che xabanchique vinak can c'o q'uiy cosas xtuc'ul, vo xa nutzij yen y roma re utzulaj ch'abal chin re Dios ruyi'on can rachoch, ruch'alal alabo y xtani', rute-rutota', ruxayil, rajc'ual o rulef.
MAR 10:30 Can q'uiy c'a xtuc'ul re nibano quire'. Can pa ciento c'a más re xtuc'ul-yan chupan re tiempo re katz'amon. Xtuc'ul-yan rachoch, ruch'alal alabo y xtani', rute', rajc'ual o rulef. Y astapa' riq'uin tijoj-pokonal roma xe'tzake' chuij yen, pero chupan re jun chic tiempo chakavach-apo, can xtuc'ul re ruc'aslen re man niq'uis-ta.
MAR 10:31 Y je q'uiy re camas quik'ij vocame, pero xtapon re k'ij tak manak chic quik'ij xtic'ue'. Y je q'uiy re manak quik'ij vocame, pero xtapon re k'ij tak xtic'ue' quik'ij, xcha' re Jesús.
MAR 10:32 Re Jesús y re ru-discípulos y re nic'aj chic vinak, quitz'amon-a bey pa tenemit Jerusalén. Y jac'a re Jesús re nabey-a chiquivach, y mare' re ru-discípulos y re vinak can anchique-la niquitz'at y quixibin-qui' je'tzakatal-a chij. C'are' re Jesús xe'rujach-a ba' re je doce ru-discípulos y xubij chic chique re andex che tijoj-pokonal xtuk'asaj.
MAR 10:33 Reja' xubij chique: Yex itaman che pa tenemit Jerusalén katz'amon-va-a bey, y ja chire' re xquinjach-va yen re xinalax chi'icojol. Xquinjach pa quik'a' re principal tak sacerdotes y pa quik'a' re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Y reje' xtiquibij che quinquimisas. Y chuka' xquinquijach pa quik'a' vinak re man je israelitas-ta.
MAR 10:34 Y re vinak re' xque'tze'en chuij, xquinquichubaj, xquinquich'ay y c'are' xquinquiquimisaj. Pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
MAR 10:35 Y re Jacobo y re Juan, re je ruc'ajol re ache rubini'an Zebedeo, xe'jelon-apo riq'uin re Jesús, y xquibij cha: Maestro, xe'cha' cha. Yoj nakajo' nakac'utuj jun utzil chava. Pero tabana' utzil can naban re xtakac'utuj chava, xe'cha' cha re Jesús.
MAR 10:36 Y reja' xubij chique: ¿Andex che utzil re nijo' yex?
MAR 10:37 Y reje' xquibij: Yoj nakajo' che tak ja chic rat re yabano gobernar, naban-ta chaka yoj che nic'ue' kak'ij, naya-ta k'ij chaka chin che yojtz'uye-ta-apo aviq'uin, jun-ta re nic'ue' pan avajquik'a' y jun-ta re pan axocon.
MAR 10:38 Pero re Jesús xubij chique: Yex man itaman-ta che can c'ayef nuban chiva re nic'utuj. Y mare' yen ninc'utuj chiva vocame: ¿Nicoch' como yex re xtiban chua yen? ¿Y nicoch' como chuka' yex jun tijoj-pokonal re ancha'l xtika pa nue' yen? xcha' re Jesús chique.
MAR 10:39 Reje' xquibij: Nakacoch', xe'cha' cha re Jesús. Y re Jesús xubij chic chique: Can katzij che yex xticoch' re ancha'l xtiban chua yen. Chuka' can xticoch' jun tijoj-pokonal re ancha'l xtika pa nue' yen.
MAR 10:40 Jac'a re nic'utuj chua che jun nitz'uye' pa vajquik'a' y jun pa nuxocon, re' man pa nuk'a-ta yen c'o-va chin che ninya' chiva. Roma re nic'utuj yex, re' xa quichin chic re xtubij re Dios che otz che ye'tz'uye' chire', xcha' re Jesús.
MAR 10:41 Y re je lajuj chic discípulos, tak xquic'axaj re niquijo' re Jacobo y re Juan, xpa quiyoval chique.
MAR 10:42 Y jare' tak re Jesús xe'rayoj re ru-discípulos y xubij chique: Yen nimbij che yex jabal itaman che re banon chique che niquiban gobernar chach re ruch'ulef, ja reje' re ye'bano mandar pa quive' re vinak, mare' can niquina' che ja reje' re je cajaf. Xa can xe re c'o quik'ij jare' re ye'bin re andex niban.
MAR 10:43 Pero chi'icojol yex man quire-ta. Roma vo xa c'o jun chiva yex re nrajo' nic'ue' ruk'ij, can tuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj.
MAR 10:44 Vo xa jun chiva yex can nrajo' che ja reja' re nabey y c'o-ta ruk'ij, can tuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj quichin conojel.
MAR 10:45 Y quire' yen re xinalax chi'icojol. Yen man nimpokonaj-ta yinsamaj pa qui-cuenta re vinak, roma can chubanic-va re' tak ximpa, y man ximpa-ta chin che jec'o chic nic'aj ye'bano-pa re nimbij chique. Can jac'a yen re yimbano re samaj, y can xtinya' chuka' re nuc'aslen chin quire' je q'uiy re ye'colotaj chach re quimac, xcha' re Jesús.
MAR 10:46 C'are' re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon pa tenemit rubini'an Jericó. Y tak reje' niquiya' can re tenemit, camas je q'uiy vinak re je'tzakatal-a chiquij. Y chire' chuchi-bey c'o jun moy rubini'an Bartimeo, ruc'ajol jun ache rubini'an Timeo. Reja' tz'uyul chire', nuc'utula' c'a ru-limosna chique re vinak re ye'k'ax chire'.
MAR 10:47 Y tak reja' xuc'axaj che nak'ax-yan chire' re Jesús aj-Nazaret, reja' cof xch'o y xubij: Tajoyovaj noch rat Jesús, re yat rey-rumam can re Rey David, xcha'.
MAR 10:48 Y je q'uiy vinak xquibila' cha: Ch'oj-achi'. Pero reja' xa más cof nich'o y nubij: Rat re yat rey-rumam can re Rey David, tajoyovaj noch roma quire' nbanon, nicha'.
MAR 10:49 Y re Jesús xuc'axaj ruch'abal re ache moy. Mare' xpa'e-ka y xubij che tayox-pa. Y can jare' xbecayoj-pa y xquibij cha: Man taxibij-avi'. Jo'. Re Jesús yarayoj, xe'cha' cha.
MAR 10:50 Y re ache can xe xuc'axaj quire', can jare' xyacataj-pa. Xuya' can re ruk'u' chire' y xba-apo riq'uin re Jesús.
MAR 10:51 Y re Jesús xuc'utuj cha: ¿Andex najo'? Y re ache moy xubij cha: Maestro, yen ninjo' yintzu'un.
MAR 10:52 Y re Jesús can jare' xubij cha: Vocame otz yaba, roma yatzu'un chic. Y roma xaban confiar-avi' viq'uin, mare' xac'achoj. Y re moy can xtzu'un-va y xba chij re Jesús.
MAR 11:1 Y tak nakaj chic jec'o-va chique re aldea quibini'an Betfagé y Betania, xa ba' chic nrajo' che ye'bapon pa tenemit Jerusalén, roma can chuxe' chic-apo re loma rubini'an Olivos jec'o-va, jare' tak re Jesús xe'rutak-a je ca'e' chique re ru-discípulos.
MAR 11:2 Reja' xubij-a chique: Quixbiyin-apo chupan la aldea la nitz'at-apo chila'. Y can xe xquixoc-apo, jare' xtivel jun alaj burro ximil can chire'. Y re chicop re' can man jun ch'ocolbeyon richin. Tisolo-pa y tic'ama-pa chua.
MAR 11:3 Y vo xa c'o jun xtibim-pa chiva anchique roma nisol re chicop, tibij cha che ndoc cha re Ajaf, pero cha'nin xto'rya' can, quixcha' can cha, jare' xbex-a chique roma re Jesús.
MAR 11:4 Y re je ca'e' discípulos xe'ba. Tak xe'bapon, xquivel re alaj burro ximon can chire' po bey, re anche' c'o-va re entrada chin re jay. Y reje' xquisol-pa.
MAR 11:5 Pero tak reje' ye'tajin chusolic re alaj burro, xe'tz'et-pa coma jun ca'e-oxe' vinak re jec'o chire' y xquibij chique re je ca'e' discípulos: ¿Andex yixtajin chubanic chire'? ¿Anchique roma nisol re ch'et alaj burro? xe'cha-pa chique.
MAR 11:6 Y re discípulos xquibij re rubin-a re Jesús chique. Y re xe'tz'eto-pa quichin xquiya' k'ij chique chin che xquisol-a y xquic'uaj-a re alaj burro re'.
MAR 11:7 Y re discípulos re' xquic'am-pa re alaj burro cha re Jesús. C'are' xquiya' quik'u' chij re chicop re', chin che re Jesús xch'oque-a chij.
MAR 11:8 Y je q'uiy chique re vinak, xquiriq'uila' re quik'u' pa rubey re Jesús chin niquiya' ruk'ij. Y nic'aj chic xe'bequic'amala-pa ruk'a' tak che' re nibex palma cha chin xquivak pa rubey. Reje' quire' xquiban chin che xquiya' chuka' ruk'ij re Jesús. Y quire' niquibanala' tak je'binak.
MAR 11:9 Re vinak re je nabey chach re Jesús y re je xambay can, jun pa quichi' niquiban tak niquibij: ¡Matiox che pitinak re Jun re'! ¡Reja' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios!
MAR 11:10 ¡Matiox che nitzolaj-yan chic-pa ruk'ij re David re karta' re xc'ue' ajuer can! ¡Matiox cha re Dios re c'o chila' chicaj! xe'cha' re vinak.
MAR 11:11 Y re Jesús xoc-apo pa tenemit Jerusalén, y xbak'ax-pa pa rachoch re Dios y xe'rutz'at can re jec'o chire'. Y tak xoc-pa re ak'a', reja' je ruchibil-a re je doce ru-discípulos xe'ba pan aldea rubini'an Betania.
MAR 11:12 Pa ruca'n k'ij tak quitz'amon bey chin je'tzolojnak-pa pa Betania y ye'ba pa Jerusalén, re Jesús xpa ch'umunic rupan.
MAR 11:13 Y reja' c'ac'anaj xutz'at-va-apo che c'o jun che' rubini'an higuera tiquil, y camas jabal rubanon re ruxak. Xba-apo chuxe' chin no'rcanoj-pa vo xa c'o rach. Pero tak xapon-apo chuxe' xa manak rach, xa rion ruxak. Roma man ru-tiempo-ta che nivachin.
MAR 11:14 Jare' tak re Jesús xch'o cha re che' y xubij: Man jun bey chic xcavachin. Can man jun chic vinak xtitijo avach, xcha' cha re che'. Y re ru-discípulos xquic'axaj re xubij.
MAR 11:15 Y xe'bapon chic pa tenemit Jerusalén. Y re Jesús xba pa rachoch re Dios. Pero tak reja' c'o chic chire', xe'rukotaj-pa re vinak ye'c'ayin y re ye'lok'on. Y chique re vinak re ye'jalo rach mero xe'rutiquimila' can re qui-mesas. Y quire' chuka' xuban can chique re quich'acat re ye'c'ayin palomas.
MAR 11:16 Y reja' man xrajo-ta che re vinak quic'uan ejka'n, ye'k'ax chupan re rachoch re Dios.
MAR 11:17 C'are' reja' xuc'ut chiquivach re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios, che re rachoch re Dios xa can chin-va oración. Mare' reja' xubij chique re vinak, che chupan re ruch'abal re Dios tz'iban can che re vachoch jay chin niquiban orar conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Jac'a yex xa ancha'l cachoch elek'oma' ibanon cha.
MAR 11:18 Y re' xc'axax coma re principal tak sacerdotes y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Pero roma reje' ye'quitz'at re vinak che camas xsatz quic'o'x y can anchique-la xquina' roma re enseñanza re nuc'ut re Jesús chiquivach, mare' xa can niquicanola' c'a andex rubanic niquiban chin niquiquimisaj re Jesús. Re principal tak sacerdotes y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas niquixibij-qui' chach re Jesús, roma xa can bama conojel vinak jabal niquic'axaj re nuc'ut.
MAR 11:19 Y tak xk'okumar-pa, re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos xe'ba. Man xe'c'ue-ta-ka chire' pa tenemit Jerusalén.
MAR 11:20 Namak'a' cha re ruca'n k'ij, tak quitz'amon bey pa Jerusalén, xquitz'at che chake'j chic re che' rubini'an higuera re xubij can re Jesús che man jun bey chic xtivachin.
MAR 11:21 Y re Pedro cha'nin xbeka chuc'o'x, y xubij cha re Jesús: Maestro, tatz'eta' la higuera, xa can xchakij-va-ka ancha'l re xabij, xcha-apo cha re Jesús.
MAR 11:22 Pero re Jesús xubij chique conojel re ru-discípulos: Yex chuka' nic'atzin che niban confiar-ivi' riq'uin re Dios.
MAR 11:23 Y can katzij nimbij chiva che xabanchique nibin cha re loma re' che tel-a vova' y tak'ax pa mar, can quire' nibanataj. Vo xa can katzij nuban confiar-ri' y man nubij-ta-ka pa ránma che xa man la'k nibanataj-ta re'.
MAR 11:24 Mare' yen nimbij chiva che ronojel re nic'utuj tak yex niban orar y ninimaj che can xtic'ul-va, can quire' xtibanataj.
MAR 11:25 Y tak niban orar, can man-ta jun re nik'ato richin. Roma vo xa c'o jun vinak re c'o rumac rubanon chivach, ticuyu'. Chin quire' re Karta' re c'o chila' chicaj xquixrucuy chuka' yex riq'uin re imac re ye'banala' chach.
MAR 11:26 Roma vo xa yex man nicuy-ta rumac jun vinak re c'o etzelal rubanon chiva, chuka' re Karta' re c'o chila' chicaj man xtucuy-ta re imac re yixtajin chubanic chach.
MAR 11:27 Re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon chic jun bey pa tenemit Jerusalén. Y chire' pa rachoch re Dios c'o-va re Jesús tak xe'bapon re principal tak sacerdotes riq'uin, y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y chibil chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij.
MAR 11:28 Y xquic'utuj cha: ¿Anchique xyi'o autoridad pan ak'a' chin xa'kotaj-a re vinak xe'c'ayin pa rachoch re Dios? ¿Y anchique xyi'o autoridad chava chin che q'uiy cosas ya'banala' chiquicojol re vinak? xe'cha' cha.
MAR 11:29 Xpa re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yen chuka' c'o jun cosa ninjo' ninc'utuj chiva. Y vo xa yex xtibij chua, yen chuka' xtimbij chiva anchique ya'yon autoridad chua yen chin ye'mbanala' re cosas re'.
MAR 11:30 Tic'axaj jabal re xtinc'utuj chiva. ¿Re Juan xtak-pa roma re Dios chin xe'ruban bautizar re vinak? ¿O xa vinak xe'bin cha che quire' tubana'? Tibij chua andex ninojij, xcha' chique.
MAR 11:31 Y re principal tak sacerdotes, re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, xquibila' chiquivach: ¿Y vocame andex xtakabij cha re Jesús? Roma vo xa xtakabij che re Juan ja re Dios takayom-pa richin, re Jesús xtubij chaka: ¿Anchique roma tak man xinimaj-ta?
MAR 11:32 Y vo xa nakabij che xa vinak xe'bin cha re Juan che tubana' quire', c'ayef nuban chaka yoj. Reje' xquibij-ka quire', roma quixibin-qui' chiquivach re vinak. Roma conojel re vinak can quitaman che re Juan jun rusamajel re Dios re xbex profeta cha.
MAR 11:33 Y c'are' xquibij-apo cha re Jesús: Yoj man kataman-ta. Y re Jesús can jare' chuka' tak xubij chique re achi'a' re': Roma yex man xixtiquir-ta xibij chua, quire' chuka' yen man xtimbij-ta chiva anchique ya'yon autoridad chua chin ye'mbanala' re cosas re', xcha' re Jesús.
MAR 12:1 Y re Jesús, riq'uin ejemplo xch'o quiq'uin re achi'a' c'o quik'ij. Reja' quire' c'a xubij chique: Xc'ue' jun ache, xutic uva chach re rujuyu' y c'are' xuban co'c chij. Xuban chuka' ancha'l jun ch'et pila pan ulef anche' niyitz'-va re uva, y xuban chuka' jun torre y pa rue' re torre xc'ue-va rachoch re nichajin chin re juyu'. C'are' xuya' can pa kajic chique je ca'e-oxe' achi'a', y reja' c'ac'anaj xbo-va.
MAR 12:2 Y tak xapon re tiempo chin re cosecha, re rajaf re juyu' xutak jun ru-mozo quiq'uin re achi'a' re je'kajayon re ulef chuc'amic re uva kajbal chin re juyu'.
MAR 12:3 Pero tak xapon re mozo quiq'uin re achi'a' re je'kajayon re ulef, reje' xquitz'am re mozo y xquich'ay, y manak uva xquiya-a cha.
MAR 12:4 Y re rajaf re juyu' xutak chic-a jun ru-mozo chuc'amic re uva kajbal richin re ulef. Pero re achi'a' re je'kajayon re juyu' xa cha aboj xquic'ul-apo y xquisocola-a pa rujalom. Q'uiy cosas re xquibanala-a y xquibila-a cha, y quire' xquitak-a.
MAR 12:5 Pero re rajaf re juyu' xutak chic jun ru-mozo. Y re mozo re' xquimisas coma re je'kajayon re juyu'. Y c'o chic más ru-mozos xe'rutak, pero conojel c'o andex xban chique, roma jec'o xe'ch'ay y jec'o xe'quimisas.
MAR 12:6 Y pa ruq'uisibal re rajaf re juyu' xaxe chic re ruc'ajol re camas nrajo' xc'ue' can riq'uin. Pero re rajaf re juyu' xutak-a re ruc'ajol quiq'uin re achi'a' re je'kajayon re ulef, roma reja' xunojij: Re achi'a' kajoy tak ulef, tak xtiquitz'at che can ja re nuc'ajol xtapon quiq'uin, can xtiquinimaj-va, xcha-ka pa ránma.
MAR 12:7 Pero tak re achi'a' re je'kajayon chin re ulef xquitz'at che ja re ruc'ajol re rajaf re juyu' xapon, xquibila' chiquivach: Jare' re xtoc can rajaf ronojel re juyu' kakajon. ¿Anchique roma man nakaquimisaj? Chin quire' pa kak'a' yoj nic'ue-va can re juyu', xe'cha'.
MAR 12:8 Y can quire-va xquiban. Xquitz'am y xquiquimisaj. Xquilisaj-a chire' pa rujuyu'. Reje' xbequitorij can pa jun chic lado.
MAR 12:9 C'are' re Jesús xubij: ¿Andex como xtuban re rajaf re juyu' quiq'uin re achi'a' kajoy tak ulef? Re rajaf re juyu' xtipa y xque'ruquimisaj re je'kajayon chin re juyu' re' y re rujuyu' xtuya' chic can pa kajic chique nic'aj chic.
MAR 12:10 Y yex ibanon leer re jun ch'abal re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. Re ch'abal re' nubij quire': C'o c'a jun aboj re man xka-ta chiquivach re banoy tak jay. Pero re aboj re' can xoc-va, roma re aboj re' xa can c'o-va xcusan richin, y ja aboj re' re tz'amayon chin re jay chin che man nitzak-ta.
MAR 12:11 Roma can ja-va re Ajaf xbano re', y re inak'avach can man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, xcha' re Jesús chique.
MAR 12:12 Y re achi'a' anchok quiq'uin xch'o-va re Jesús can xquijo' che xquitz'am-ta-a, roma xquinabej che re achi'a' re je'kajayon re juyu' re xe'runataj chupan re ejemplo, xa chiquij reje' xch'o-va. Y man jun xe'tiquir xquiban chin xquitz'am-ta-a, roma niquixibij-qui' chiquivach re vinak re jec'o riq'uin. Reje' xquiya' can re Jesús y xe'ba.
MAR 12:13 Y re achi'a' re' xe'quitak-pa nic'aj chic quichibil. Xe'quitak-pa ca'e-oxe' achi'a' fariseos y chuka' je ca'e-oxe' ruvinak re Rey Herodes, chin niquiya' pa c'ayef re Jesús y nitzak-ta pa quik'a' riq'uin re ch'abal re nubij.
MAR 12:14 C'are' reje' xe'pa y xquibij cha re Jesús: Rat re yat jun Maestro, yoj can kataman che can xe-va re katzij re nika chavach y jare' re natzijoj. Y chuka' mana-ta re ruk'ij jun vinak re natz'at, xa can pa rubiyal nac'ut re ruch'abal re Dios. ¿Andex nabij chaka? ¿Ruc'amon como nakatoj re impuestos re nubij re César che nakatoj o xa man ruc'amon-ta? xe'cha' reje'.
MAR 12:15 Pero re Jesús can rutaman-va che riq'uin ca'e' quipalaj niquic'utuj quire' cha. Mare' reja' xubij chique: ¿Anchique roma yex can nitaj ik'ij chin yinitojtobej? Tic'ama-pa re mero re' y tintz'eta-na rach, xcha' chique.
MAR 12:16 Y reje' xbequic'ama-pa re mero chin niquic'ut chach. Y c'are' reja' xuc'utuj chique: ¿Anchok rutzubal c'a la'? ¿Y anchok rube' chuka' la c'o chach la mero? Y reje' xquibij cha re Jesús: Chin re César, xe'cha'.
MAR 12:17 Y jare' tak re Jesús xubij chique: Titojo' c'a re impuestos cha re César riq'uin re mero re ruc'amon che niya' cha reja'. Y tiya' cha re Dios, ronojel re ruc'amon che niya' cha re Dios, xcha' re Jesús chique. Y reje' camas xsatz quic'o'x tak xquic'axaj re xubij re Jesús chique, roma man xe'tiquir-ta chij che xka pa quik'a'.
MAR 12:18 Y jare' tak nic'aj chique re achi'a' saduceos xe'bapon riq'uin re Jesús. Re achi'a' re' man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj chic-pa. Y mare' reje' xquibij cha re Jesús:
MAR 12:19 Rat re yat jun Maestro, c'o jun cosa nakajo' nakac'utuj chava. Re Moisés can rutz'iban can chaka, che tak jun ache nuya' can re ruxayil roma xcom-a y man jun rajc'ual xuya' can riq'uin re ixok, jun chique re ruch'alal reja' re nic'ule' riq'uin re malca'n-ixok, chin quire' che c'o-ta rajc'ual nic'ue' riq'uin re ixok malca'n. Y vo xa jec'o rajc'ual ye'c'ue' riq'uin re ixok, ja re nabey rajc'ual ala' jare' re ndoc rajc'ual re ache quiminak chic.
MAR 12:20 Y reje' xquibij: Quire' xbanataj quiq'uin je vuku' achi'a' quich'alal-qui'. Re nabey xc'ule'. Pero xcom-a y man jun rajc'ual xc'ue'.
MAR 12:21 Xpa re ruca'n ache, re ruch'alal can re ache quiminak chic, xc'ule' riq'uin re malca'n-ixok. Pero chuka' re ache re' xcom-a y man jun rajc'ual xc'ue'. Re rox ache can quire' chuka' xuc'alvachij-a, ancha'l re je ca'e' nabey ruch'alal y re ixok c'a xc'ue-na can.
MAR 12:22 Che je vuku' achi'a' quich'alal-qui' quire' xquic'alvachila-a. Y man jun chique re je vuku' achi'a' re' xc'ue-ta rajc'ual. Y pa ruq'uisibal xcom chuka' re ixok.
MAR 12:23 Y re achi'a' saduceos xquibij cha re Jesús: Rat nabij che xtapon jun k'ij tak re anama'i' xque'c'astaj-pa. Tak xtapon re k'ij re', ¿anchok ruxayil c'a xtoc-va re ixok re'? Roma che je vuku' achi'a' quich'alal-qui' xe'c'ue-a riq'uin, xe'cha'.
MAR 12:24 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yex xa yixsatzanak riq'uin re xibij, roma man itaman-ta re andex nubij chupan re ruch'abal re Dios. Y can man k'axnak-ta pan ive' re ru-poder re Dios.
MAR 12:25 Roma tak xtapon re k'ij che re anama'i' xque'c'astaj-a, man chic xque'c'ule-ta, y chuka' man chic xque'quiya-ta-a quimi'al-cajc'ual chin ye'c'ule'. Reje' xa xque'oc ancha'l re ángeles re jec'o chila' chicaj.
MAR 12:26 Y re anama'i' can xque'c'astaj-va, y yen nimbij che yex jabal itaman andex re tz'iban can roma re Moisés, tak reja' xutz'at re zarza can nibac'o pa k'ak', y chire' xch'o-va-pa re Dios cha y xubij: Ja yen re ru-Dios re Abraham, re ru-Dios re Isaac y re ru-Dios chuka' re Jacob, xcha'.
MAR 12:27 Y vo xa re je oxe' anama'i' re' xe'com-ta jumul y xa man-ta ye'c'astaj chic-pa jun bey, re Dios man-ta qui-Dios reje', roma re Dios can qui-Dios-va re c'o quic'aslen y man quichin-ta re anama'i'. Mare' yen nimbij che xa yixsatzanak riq'uin re nibij, xcha' re Jesús chique.
MAR 12:28 Y jare' tak xjelon-apo riq'uin re Jesús jun ache re etamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Re ache re' xuc'axaj re xquibij re achi'a' saduceos cha re Jesús, y xuc'axaj chuka' re xubij re Jesús chique re achi'a' re'. Y chach reja' can k'alaj che otz xubij re Jesús y c'are' xuc'utuj: ¿Anchique c'a mandamiento xuya' re Dios pa ruk'a' re Moisés, re c'o más rajkalen? xcha' cha re Jesús.
MAR 12:29 Y re Jesús xubij cha: Re mandamiento re c'o más rajkalen ja re nubij quire': Tic'axaj yex aj-Israel, re Kajaf xaxe jun, y re' ja re Kajaf Dios.
MAR 12:30 Can tajo' re Kajaf Dios. Tajo' riq'uin ronojel avánma. Tajo' riq'uin ronojel re ac'aslen, riq'uin ronojel re ana'oj y riq'uin ronojel re avuchuk'a'. Jare' re mandamiento re más c'o rajkalen.
MAR 12:31 Y c'o chic jun mandamiento re camas rajkalen y bama junan riq'uin re jun re c'a nimbij-ka. Y re mandamiento re' nubij: Can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' que'ajo' re nic'aj chic vinak. Y ja ca'e' mandamiento re' re más c'o quijkalen, xcha' re Jesús.
MAR 12:32 Y re ache xubij cha re Jesús: Maestro, xcha' cha. Can ja-va c'a quire'. Can katzij re xabij che xaxe jun Dios c'o, y man jun chic.
MAR 12:33 Nic'atzin che nakajo' riq'uin ronojel kánma, riq'uin ronojel re kana'oj, riq'uin ronojel re kac'aslen y riq'uin ronojel kachuk'a'. Y ancha'l chuka' nakajo-ka-ki' yoj, quire' chuka' que'kajo' re nic'aj chic vinak. Vo xa ye'kaban re', c'o más rajkalen que chach re chicop je'quimisan re ye'suj cha re Dios, xcha' re ache re rutaman re ley kachin yoj re yoj israelitas.
MAR 12:34 Y tak re Jesús xuc'axaj che can jabal xk'ax pa rue' re jun ache re', re Jesús xubij cha: Rat xa man naj-ta chic yatc'o-va chin che yatoc pa ruk'a' re Dios, xcha' cha re ache. Y jare' tak man jun chic xbano covil che c'o-ta jun cosa xuc'utuj cha re Jesús.
MAR 12:35 Y re Jesús chin ye'rutijoj re vinak re quimalon-qui' riq'uin chire' pa rachoch re Dios, xubij chique: ¿Anchique roma tak re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas niquibij che re Cristo xa choj jun rey-rumam can re Rey David?
MAR 12:36 Tak xa can ja re Rey David xbin re xbex cha roma re Espíritu Santo. Re David ja quire' rubin can: Re Ajaf Dios xubij cha re Vajaf re Cristo: Catz'uye-pa pa vajquik'a', y xque'nya' pan ak'a' re ye'tzelan avichin. Quire' xubij re Dios cha re Cristo.
MAR 12:37 Y vo xa re Rey David, Vajaf nicha' cha re Cristo, ¿anchique roma tak nibex che re Cristo xa choj jun rey-rumam can re Rey David? xcha' re Jesús. Y camas je q'uiy chique re vinak re can riq'uin-va ronojel cánma xquic'axaj re xubij.
MAR 12:38 Y re Jesús tak ye'rutijoj re vinak xubij chique: Man tiban ancha'l niquiban re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Roma reje' camas nika chiquivach niquicusaj tukutak tak tziak, chin titz'et-na che camas quik'ij. Camas chuka' nika chiquivach che niya' ruxnokil-quivach pa tak q'uiybal, re anche' niquimol-va-qui' re vinak.
MAR 12:39 Y pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, can ja re nabey tak ch'acat ye'quicanola', chin che tibex chique che camas quik'ij. Y can ja chuka' quire' niquibanala' re anche' niban-va va'in.
MAR 12:40 Y chuka' re achi'a' re' ye'quimojola' cachoch re malcani' tak ixoki'. Y reje' tak niquiban oración cha re Dios, camas ye'yaloj xaxe chin ninimax che camas je otz tak vinak. Pero reje' can xtika-va más castigo pa quive', roma re quimac camas q'uiy, xcha' re Jesús.
MAR 12:41 Y re Jesús tz'uyul-apo chach re anche' ne'yalox-va can mero chire' pa rachoch re Dios. Jare' tak reja' ye'rutz'at re vinak tak niquiyala' can mero chire'. Xe'rutz'at je q'uiy biyoma' re camas q'uiy mero niquiyala' can.
MAR 12:42 Pero xapon chuka' jun ixok malca'n re camas meba'. Reja' xuya' can ca'e' ch'utak mero re camas ba-oc rajkalen.
MAR 12:43 Y tak re Jesús xutz'at re ixok re', xuc'ut chiquivach re ru-discípulos y xubij chique: Can katzij nimbij chiva che yen xintz'at che xa ja la ixok la' re xyi'o can más q'uiy, que chiquivach conojel re je'yayon can mero chin pa rachoch re Dios.
MAR 12:44 Roma reja' can xe-va re c'o riq'uin jare' re xuya' can, jac'a re nic'aj chic xa ja re nuban sobra quiq'uin, jare' re niquiyala' can, xcha' re Jesús.
MAR 13:1 Y tak re Jesús ndel-pa pa rachoch re Dios, jun chique re ru-discípulos xubij cha: Maestro, xcha' cha. Tatz'eta' la rubanic re rachoch re Dios, y tatz'eta' chuka' la aboj je'cusan camas je jabal-oc, xcha'.
MAR 13:2 Y re Jesús xubij cha re ru-discípulo: Rat can ya'tz'at che re jay re' camas otz quibanic y je nima'k, pero xtapon jun k'ij che ronojel re ya'tz'at vova' can xque'vulax y can man jun re xtipa'e-ta can. Ronojel re aboj re je'cusan chique re jay re', xa can xque'vulax-va. Can man jun aboj re xtic'ue-ta can ancha'l la rubanon vocame.
MAR 13:3 Y tak re Jesús tz'uyul chic pa rue' re loma rubini'an Olivos, re anche' jabal niquitz'at-pa re rachoch re Dios, jare' tak re Pedro, re Jacobo, re Juan y re Andrés xe'jelon-apo riq'uin re Jesús y re je caje' discípulos re' xquic'utuj cha:
MAR 13:4 Tabij chaka: ¿C'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Y andex che señal xtitz'et chin quire' ninabex che nibanataj-yan? xe'cha' reje'.
MAR 13:5 Y xpa re Jesús xubij chique: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj.
MAR 13:6 Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo, xque'cha'. Y camas je q'uiy re xque'k'olotaj pa quik'a'.
MAR 13:7 Y tak xtic'axala' che jec'o naciones re ye'tajin che guerra, y xtic'axala' chuka' che c'o cha guerra xque'pa, pero man tisatz ic'o'x, roma ronojel re' tiene que ye'banataj-na. Pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef.
MAR 13:8 Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' re nima'k tak naciones re xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones. Xque'pa sananel q'uiy lugar. Xque'pa chuka' viyjal, y q'uiy chuka' quivach ayoval xque'pa y re vinak xque'ch'ujlan pa tak naciones. Y re' xa ja re nabey tak k'axomal y xque'pa nic'aj chic quivach tijoj-pokonal.
MAR 13:9 Pero yex can jabal tichajij-ivi'. Roma xa can jec'o re xque'jacho ivichin pa quik'a' re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar. Y chuka' xquixch'ay pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xquixc'uax chiquivach re achi'a' re ye'bano gobernar, chiquivach reyes y nic'aj chic re ye'bano juzgar chach re ruch'ulef. Y xa nutzij yen xtic'alvachij quire', pero xa can xquixtiquir c'a xquinitzijoj chiquivach reje'.
MAR 13:10 Y nic'atzin che nitzijos re utzulaj ch'abal chin re Dios pa tak ronojel naciones, c'are' xte'ka re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef.
MAR 13:11 Jac'a tak xquixc'uax-a chin che yixe'jach pa quik'a' re autoridades, man timay re andex xtibij. Yex xaxe c'a tibij re andex che tzij re xtuya' re Dios chiva, roma xa can mana-ta chic yex re xquixch'o chupan re hora re', xa can ja chic re Espíritu Santo re xtich'o.
MAR 13:12 Y can xtibanataj, vo xa jec'o je ca'e' achi'a' quich'alal-qui', re jun xtiyacataj chij re jun chic ruch'alal y xtujach chin che niquimisas. Y can jec'o-va chuka' tata'aj re xque'yacataj chiquij re cajc'ual. Y re cajc'ual xque'yacataj chuka' chiquij re quite-quirta' y xque'quijach chin che que'quimisas.
MAR 13:13 Can conojel-va xque'tzelan ivichin roma ibanon confiar-ivi' viq'uin. Pero re man xtutzolij-ta-ri' chij y xtucoch' xtuk'asaj ronojel re' c'a pa ruq'uisibal, can xticolotaj-va.
MAR 13:14 Y chuka' can xtapon-va re k'ij tak xque'banataj re xajan tak banabal chupan re lugar re anche' man ruc'amon-ta che quire' nibanataj. Y riq'uin re' xtivulataj c'a can re lugar re'. Jare' re tz'iban can roma re Daniel, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re nitz'eto re tz'iban can, tak'ax c'a pa rue' re nutz'at. Chin quire' tak xtitz'at che can ja chic re' re ye'banataj, re vinak re jec'o pa Judea xa can que'numaj-a y te'quivovaj-qui' pa tak c'achelaj.
MAR 13:15 Y re nixulan pa rue' rachoch tak napon re k'ij re', man chic toc-apo pa rachoch chin c'o cosas ye'bo'rc'ama-pa, xa choj quire' tinumaj-a.
MAR 13:16 Re nisamaj pak'os, man chic titzolaj pa rachoch chuc'amic ruk'u'. Xa choj chuka' quire' tinumaj-a.
MAR 13:17 Jac'a re ixoki' re c'o chic yabil chiquij, y re ixoki' re xa c'a niquiya' quitz'um ch'utak cal, tivok'ex c'a quivach tak xtapon re k'ij re'.
MAR 13:18 Mare' tic'utuj cha re Dios che re tijoj-pokonal re' man-ta nibanataj chupan re tiempo chin tef, chin che man c'ayef-ta nuban chiva che yixnumaj.
MAR 13:19 Roma tak xtapon re k'ij re', can ja tiempo chin tijoj-pokonal re xtipa. Jun tijoj-pokonal re man jun bey banatajnak-ta chach re ruch'ulef desde que jampa' banon can roma re Dios. Y chuka' re tijoj-pokonal re' man jun bey chic xtibanataj.
MAR 13:20 Y vo xa re Ajaf Dios man-ta nuban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal re', conojel-ta vinak ye'com. Pero re Dios xa quitzij re je'rucha'on chic, tak xtuban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal.
MAR 13:21 Chupan re k'ij re', vo xa jec'o ye'bin chiva: Titzu', jac'a Cristo re'. O vo xa niquibij chiva: Titzu', jac'a Cristo la c'o la'. Pero yex man quixk'olotaj pa quik'a' y man tinimaj re niquibij chiva.
MAR 13:22 Roma can jec'o re xque'bec'ulum-pa y xtiquibila': Ja yen re Cristo. Pero yex man que'inimaj, roma xa quion je tz'ucuy tak tzij. Y ja chuka' k'ij re' tak xque'bec'ulum-pa re xque'bin: Yen nintzijoj re nubij re Dios chua, xque'cha'. Pero yex man c'a que'inimaj, roma xa je tz'ucuy tak tzij chuka'. Y xque'quibanala' milagros re man jun bey je'tz'eton, xaxe chin che que'nimax y can jec'o-va re xque'quik'ol. Y xe-ta reje' can ye'tiquir ye'quik'ol chuka' re je'cha'on chic roma re Dios, can ye'quik'ol-ta, pero man xque'tiquir-ta.
MAR 13:23 Jac'a yex can tichajij-ivi', chin che man-ta yixk'olotaj roma ximbij-yan can chiva ronojel re xque'banataj.
MAR 13:24 Chupan re k'ij tak k'axnak chic re tijoj-pokonal re', xtibanataj che re k'ij y re ic' can xtik'ukumutaj quivach.
MAR 13:25 Y re ch'umil xque'betzakalam-pa re anche' jec'o-va. Can ronojel-va re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon.
MAR 13:26 Y jare' tak xquinquitz'at yen re xinalax chi'icojol, che yinka-pa pa nube, riq'uin chic namalaj poder y chuka' riq'uin chic namalaj nuk'ij.
MAR 13:27 Y jare' tak yen xque'ntak re nu-ángeles chiquimolic re je'ncha'on chic. Can xque'quimol-pa re jec'o pan oriente y re jec'o pan occidente, re jec'o pa norte y re jec'o pa sur. Can xque'quimol-pa che jun ruch'ulef, nitiquir-pa pa jun rutza'n re rocaj, c'a la jun chic rutza'n.
MAR 13:28 Can titamaj re ejemplo chij re jun che' rubini'an higuera. Tak re ruk'a' jabal rax ye'quibam-pa y ye'el-pa re ruxak c'ac'a, can itaman che re tiempo chin job ne'ka-yan.
MAR 13:29 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re ximbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij. Xa can nakaj chic c'a c'o-va-pa.
MAR 13:30 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef.
MAR 13:31 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
MAR 13:32 Jac'a re k'ij y re hora tak yen xquimpa, man k'alaj-ta. Re ángeles re jec'o chila' chicaj man quitaman-ta jampa' re'. Quire' chuka' yen re yin Ruc'ajol re Dios man ntaman-ta. Xa can xe re Nata' Dios atamayon re'.
MAR 13:33 Yex xa can tichajij-apo jabal re ic'aslen. Can tiyabej y tibana' chuka' orar, roma xa man itaman-ta jampa' xtapon re k'ij tak yen xquimpa.
MAR 13:34 Ancha'l tak jun ache nuya' can re rachoch y niba naj. Reja' nuchalabej can re rusamaj chique re ru-mozos. Can cada jun nuyala' can quisamaj, y cha re nichajin can re rachoch nubij che can nojel tiempo tic'ase' chin tuyabej-apo.
MAR 13:35 Can quire' tibana' yex, can nojel tiempo c'a quixc'ase' chin quiniyabej-apo. Ancha'l re ache nichajin, roma man rutaman-ta jampa' xte'ka re rajaf jay, reja' can nuyabej-apo. Roma re rajaf-jay q'uiba' ne'ka tak ndoc-pa re ak'a', o ja pa tak nic'aj-ak'a', o ja tak nitzirim-pa re moma' namak'a-yan, o ja tak nisakar-yam-pa. Mare' yex can nojel tiempo c'a quiniyabej-apo.
MAR 13:36 Roma yen can nojel tiempo ninjo' che yixc'ase' chin yiniyabej-apo, roma man xtinya-ta rutzijol tak xquimpa.
MAR 13:37 Y can ancha'l re nimbij chiva yex che can nojel tiempo quixc'ase' che quiniyabej-apo, can quire' chuka' nimbij chique conojel, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
MAR 14:1 Xa ca'e' chic k'ij nrajo' che napon re ca'e' kanamak'ij yoj re yoj israelitas. Re jun kanamak'ij rubini'an pascua. Y re jun chic ja tak nakataj re xcana-vay re manak levadura riq'uin. Y jare' tak re principal tak sacerdotes y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas niquinojela' andex niquiban chin che nika re Jesús pa quik'a' y c'are' niquiquimisaj.
MAR 14:2 Y niquibila' chiquivach: Man takatz'am chupan re namak'ij re', che man que'yacataj-pa re vinak chakij.
MAR 14:3 Y re Jesús c'o pa tenemit rubini'an Betania, chire' pa rachoch re jun ache rubini'an Simón re xc'achojsas cha re yabil rubini'an lepra. Re Jesús tz'uyul niva' chach mesa, y jare' tak c'o jun ixok xoc-apo y ruc'uan-apo jun frasco re banon riq'uin jun aboj rubini'an alabastro y chupan re frasco re' c'o-a nardo, jun ak'om jubul-oc ruxla' y camas caro rajal. Y tak re ixok re' xulisaj-a re ch'et rukul re frasco, xuk'aj re ak'om pa rujalom re Jesús.
MAR 14:4 Y jec'o xpa quiyoval tak xquitz'at che quire' xuban re ixok cha re ak'om jubul-oc ruxla' y xquibila': ¿Anchique roma la ixok la' chak xaxe tal quire' xutix la ak'om pa rujalom re Jesús?
MAR 14:5 Roma xc'ayex-ta y xba-ta che más oxe' ciento denarios, y re mero re' xjach-ta chiquivach re vinak re camas je meba', xe'cha'. Y niquich'olij re ixok.
MAR 14:6 Pero re Jesús xubij chique: ¿Anchique roma tak man yixtane-ta-ka che tzij chij? Xa tiya' can. Reja' jun utzulaj banabal re xuban viq'uin.
MAR 14:7 Re vinak re camas je meba' xa can nojel tiempo jec'o iviq'uin, y xabanchique k'ij nijo' ye'to', can tibana' utzil chique. Jac'a yen man nojel-ta tiempo xquinc'ue' iviq'uin.
MAR 14:8 Reja' xuban re andex nitiquir nuban viq'uin. Can xuc'ut che camas yinrajo'. Astapa' c'amaje-na quincom, reja' can xuban-yan-apo re nrajo' nuban viq'uin tak xquinemuk can.
MAR 14:9 Y can katzij re xtimbij chiva, che xabanchique lugar xtitzijos-va re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, chire' chuka' xtitzijos-va re xuban viq'uin re jun ixok re'. Can che jun ruch'ulef xtitzijos-va, y man jun bey xtimistas, xcha' re Jesús.
MAR 14:10 Y jun chique re je doce ru-discípulos re Jesús re rubini'an Judas Iscariote, xapon quiq'uin re principal tak sacerdotes, chin xbo'rbij chique vo xa niquijo' che nujach re Jesús pa quik'a'.
MAR 14:11 Y tak reje' xquic'axaj quire', camas xe'qui'cot y xquisuj ru-mero. Mare' reja' xutz'am runojexic andex xtuban chin nujach re Jesús pa quik'a' re achi'a' re'.
MAR 14:12 Chupan re nabey k'ij chin re namak'ij kachin yoj re yoj israelitas tak nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, ja chuka' k'ij re' tak ye'quimisas ch'utak ovejas chin re pascua, jare' tak re discípulos xquic'utuj cha re Jesús: ¿Anche' najo' naban-va re va'in chupan re jun pascua re', chin nakabana' rubanic ronojel re ndoc?
MAR 14:13 Y re Jesús xe'rutak-a je ca'e' chique re ru-discípulos, y xubij-a chique: Quixbiyin pa tenemit Jerusalén, y chire' xtitz'at che c'o jun mozo re ruc'amom-pa ruya' pa jun cucu'. Ja reja' re xtic'uan-a ibey.
MAR 14:14 Re jay re anche' xtoc-va reja', chire' chuka' quixoc-va yex y quixch'o riq'uin re rajaf jay y tibij cha: Re ka-Maestro rubim-pa: ¿Anchique cuarto re vova' pan avachoch re otz chin nimban re namalaj va'in chin re pascua quiq'uin re nu-discípulos?
MAR 14:15 Y re rajaf jay xquixruc'uaj-a pa ruca'n piso chin re jay. Y chire' c'o jun cuarto nem re banon chic rubanic. Ja chire' tibana-va rubanic re xtakataj chin re pascua, xe'cho'x-a.
MAR 14:16 Y re je ca'e' discípulos xe'ba pa tenemit Jerusalén. Y tak xe'bapon, can xbanataj-va ancha'l rubin-a re Jesús chique. Y reje' can xquiban-va rubanic ronojel re ndoc chin re va'in chin re pascua.
MAR 14:17 Jac'a tak xoc-ka re ak'a' chupan re k'ij re', jare' tak re Jesús je ruchibil-a re je doce ru-discípulos xe'bapon chire' pa jay.
MAR 14:18 Y tak reje' je'tz'uyul chic chach mesa, y ye'tajin chic che va'in, jare' tak re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Can katzij nimbij chiva, che jun chiva yex re xtijacho vichin. Jun re can niva' viq'uin, jare' xquinjacho pa quik'a' re vinak re ye'tzelan vichin, xcha' re Jesús.
MAR 14:19 Reje' can jare' tak xpa bis pa tak cánma. Y niquic'utula-apo cha re Jesús: ¿Mana-ta como yen re xquimbano quire'? xe'cha'. Y can che ja'jun che ja'jun re quire' xquibij-apo cha re Jesús.
MAR 14:20 Y re Jesús xubij chique: Jun chiva yex re yix doce, y ja re anchique nuquiak' ruay viq'uin chupan re mismo lak jare' re xtijacho vichin.
MAR 14:21 Can tic'axaj re xtimbij chiva, che yen re xinalax chi'icojol can xquinquimisas-va. Can xtibanataj-va ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Pero tivok'ex c'a rach re xtijacho vichin yen re xinalax chi'icojol. Re ache re xtijacho vichin más-ta otz che man-ta xalax, xcha' re Jesús.
MAR 14:22 Y tak c'a ye'tajin che va'in, re Jesús xuc'am-apo jun xcana-vay y xutioxij cha re Dios. C'are' xupar re xcana-vay re' y xuya' chique re ru-discípulos. Reja' xubij chique: Tic'ama' can re xcana-vay re'. Roma jare' re nu-cuerpo re xtapon chach re camic.
MAR 14:23 Y re Jesús xuc'am-apo chuka' re vaso re c'o ruyi'al-uva chupan, y tak rutioxin chic cha re Dios, xuya' chique, y conojel xquikum re ruyi'al-uva.
MAR 14:24 Y reja' xubij chique re ru-discípulos: Jare' re nuq'uiq'uel re xtibiyin tak xquincom. Riq'uin re nuq'uiq'uel, can jare' xc'achoj re c'ac'a trato re rujovam-pa re Dios che nuban quiq'uin re vinak. Re nuq'uiq'uel xtibiyin, chin che je q'uiy vinak ye'colotaj.
MAR 14:25 Can katzij nimbij chiva, che jac'a ruq'uisibal bey re' re xinkum-a re ruyi'al-uva. Y tak xtinkum chic jun bey, tak ja chic re Dios nibano gobernar. Y re ruyi'al-uva re xtinkum chire', jun c'ac'a ruyi'al-uva, xcha' re Jesús chique.
MAR 14:26 Y tak quibixan chic-ka re bix chin niquiya' ruk'ij re Dios, re Jesús y re ru-discípulos xe'el-a chire' pa jay y xe'ba-apo chuxe' re loma rubini'an Olivos.
MAR 14:27 Y tak quitz'amon bey, re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Chupan re ak'a' re' tak yex xtitz'at che yen xquinjach-a pa quik'a' re vinak, chiyixnojel yex xa xtitaluj-a-ivi' y nayon xquiniya' can. Roma re Dios can quire-va rubin can chupan re ruch'abal re tz'iban can: Tak yen xtinya' k'ij che xtiquimisas re nichajin quichin re ovejas, re ovejas xa xtiquitaluj-a-qui'. Quire' nubij re tz'iban can.
MAR 14:28 Pero yen re yinchajin quichin re ovejas man jumul-ta xquincom, xa xquinc'astaj chic-pa. Y ja yen re xquinyaben ivichin chila' pa Galilea, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
MAR 14:29 Y re Pedro can jare' tak xch'o-apo cha re Jesús y xubij: Vo xa re nic'aj chic yatquiya' can ayon tak xtiquitz'at che c'o andex re man otz-ta niban chava, pero yen man xcatinya-ta can, xcha' re Pedro cha re Jesús.
MAR 14:30 Y re Jesús xubij cha re Pedro: Yen can katzij nimbij chava, che chupan re ak'a' re' tak c'amaje-na titzirim-pa re moma' ca'e' bey, tak rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch, xcha' re Jesús.
MAR 14:31 Pero astapa' re Jesús xubij quire', re Pedro xa xubij chic-apo jun bey cha re Jesús: Astapa' can xtinvel nucamic aviq'uin, pero man jun bey xtimbij che man ntaman-ta avach. Y chuka' re nic'aj chic discípulos can quire' niquibij.
MAR 14:32 Re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon chupan re lugar rubini'an Getsemaní. Xpa re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Quixtz'uye' can ba' vova', y yen te'mbana-na orar.
MAR 14:33 Y xaxe re Pedro, re Jacobo y re Juan xe'ruc'uaj-a re Jesús. Jare' tak reja' can xuna-yan re xto'rc'alvachij. Mare' camas nem re bis xpa pa ránma.
MAR 14:34 Y xubij chique re je oxe' ru-discípulos: Re bis c'o pa vánma, camas nem. Y can yinruquimisaj nina' yen. Quixc'ue' can ba' vova', quixc'ase' y man quixvar-ka, xcha' chique.
MAR 14:35 Reja' xbiyin chic-apo ba' y c'are' xuque-ka y xluque-ka pan ulef y xuban orar. Reja' xuc'utuj che can choj-ta quire' nak'ax re hora re', che man-ta nuk'asaj re tijoj-pokonal.
MAR 14:36 Y ja ch'abal re' re xe'rubij pa ru-oración: Nata', yen ntaman che rat yatiquir naban ronojel. Can-ta naban che xaxe tal choj quire' nak'ax y man-ta nink'asaj re jun tijoj-pokonal re', pero man taban re ninjo' yen, xaxe roma yen quire' nimbij chava. Roma yen xa can ninjo' chuka' nimban re najo' rat, xcha' re Jesús.
MAR 14:37 Y tak reja' xtane' cha re ru-oración, xpa quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, pero tak xbeka quiq'uin xa ye'var. Xpa reja' xubij cha re Pedro: Simón, ¿xa xavar la'k-ka? Can man ba' xatiquir xac'ase' jun ch'et hora viq'uin.
MAR 14:38 Man quixvar-ka, xa tibana' orar y tic'utuj cha re Dios chin che tak yixtojtobex, man quixtzak pa mac. Can ntaman-va che re ivánma can nurayij nuban re nrajo' re Dios. Pero iyon man yixtiquir-ta, xcha' chique.
MAR 14:39 Y re Jesús xba chic jun bey chin xbo'rbana' orar. Reja' xucamaluj rubixic re ch'abal re xe'rubij chupan re oración re c'a ba' tuban-va-ka.
MAR 14:40 Y tak xpa chic jun bey quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, xa ye'var chic jun bey xe'bo'rvila', roma reje' can al rij re quinak'avach roma camas quivaran. Y reje' man niquivel-ta andex niquibij, roma ye'var chic jun bey xe'belitaj.
MAR 14:41 Y re Jesús xba chic chubanic orar. Pero tak xpa pa rox bey, reja' xubij chique re je oxe' ru-discípulos: Vocame quixvar y can titz'aktisaj re ivaran. Pero man chic xquixtiquir-ta. Yen re xinalax chi'icojol jac'a re nu-hora xbeka, can xquinjach-a pa quik'a' re itzel tak achi'a'.
MAR 14:42 Cha'nin, quixyacataj. Ja la pitinak re anchique xquinjacho-a pa quik'a' re itzel tak achi'a', xcha' re Jesús chique.
MAR 14:43 Y re Jesús can c'a ntajin che tzij quiq'uin re ru-discípulos, tak can jare' xbeka re Judas re jun chique re doce ru-discípulos re Jesús, y q'uiy vinak je'ruc'uan-apo y re vinak re' je'quic'ualon che' y espada. Y conojel re vinak re' je'takon-a coma re principal tak sacerdotes, coma re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y coma chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij.
MAR 14:44 Re Judas re nijacho-a chin re Jesús can rubin chic chique re je'pitinak riq'uin, andex xtuban chin nuc'ut re Jesús chiquivach. Reja' ja quire' rubin chique: Ja re anchique xtintz'ubaj chin xtimban saludar, jare' re Jesús. Titz'ama', y man tinumaj chivach.
MAR 14:45 Y tak re Judas xapon, can choj xba-apo riq'uin re Jesús y xubij cha: Maestro, Maestro, xcha' cha y c'are' xutz'ubaj.
MAR 14:46 Y re vinak re je'binak chutz'amic re Jesús, xquitz'am-a.
MAR 14:47 Y jun chique re jec'o riq'uin re Jesús chire', xulisaj ru-espada y xuya' cha re jun ru-mozo re namalaj sacerdote, y xutzaq'uij-a ruxquin cha re jun bic espada re xuya' cha.
MAR 14:48 Y c'are' xpa re Jesús xubij chique re vinak re je'binak chutz'amic: ¿Yex xinojij che yixpitinak chutz'amic jun elek'om y mare' ic'amom-pa che' y espada?
MAR 14:49 Yen can k'ij-k'ij xinc'ue' iviq'uin chire' pa rachoch re Dios, tak xinc'ut re ruch'abal re Dios chivach y man jun bey xinitz'am-ta. Pero re' tiene que nibanataj, can ancha'l re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.
MAR 14:50 Y can jare' tak re ru-discípulos re Jesús, xquiya' can rion y xe'numaj.
MAR 14:51 Pero c'o jun ala' re can tzakatal-a chij re Jesús y reja' pa jun tziak nem rucuchun-va-a-ri'. Y re je'tz'amayon-a chin re Jesús xquitz'am re ala' re'.
MAR 14:52 Pero reja' xel-a chupan re tziak re', y ja quire' manak rutziak xnumaj-a chiquivach.
MAR 14:53 Y re vinak re je'tz'amayon-a chin re Jesús xquic'uaj-a pa rachoch re namalaj sacerdote. Y chire' chuka' xquimol-va-qui' re principal tak sacerdotes, re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y chuka' re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas.
MAR 14:54 Y re Pedro c'ac'anaj c'a c'o-va can, pero tzakatal-a chij re Jesús. Y tak re Jesús xcusas-apo pa rachoch re namalaj sacerdote, chuka' re Pedro xoc-apo chire' chach-jay. Y xtz'uye-ka chiquicojol re policías re jec'o-apo chire', quimek'on-qui' chuchi-k'ak'.
MAR 14:55 Y re principal tak sacerdotes y conojel re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, niquicanola' che c'o-ta itzel tak banabal ye'litaj chij re Jesús, chin quire' niquimisas, pero man jun xquivel chij.
MAR 14:56 Roma astapa' can je q'uiy re xe'bapon chin xquitz'uc tzij chij re Jesús, pero man ba' xquic'ul-qui' je ca'e' re can-ta junan niquibij chij re Jesús.
MAR 14:57 Y c'are' jec'o nic'aj chic re xe'bepa'e-pa y ja quire' xquibij chij re Jesús:
MAR 14:58 Yoj can kac'axan tak reja' rubin: Yen xtinvulaj re rachoch re Dios re banon coma achi'a', y pan oxe' k'ij xtimpoba' chic jun re man achi'a-ta xque'bano.
MAR 14:59 Pero man riq'uin re', cama-va junan-ta re xquibila'.
MAR 14:60 Y re Caifás re namalaj sacerdote, xbepa'e-pa pa quinic'ajal y xuc'utuj cha re Jesús: ¿Katzij como re xquibij re xe'ch'o-ka chavij? ¿Andex nabij vocame? xcha' cha.
MAR 14:61 Pero re Jesús man xch'o-ta, y man jun tzij xubij. Mare' xpa re namalaj sacerdote, xuban chic jun pregunta cha. Reja' xuc'utuj cha: ¿Ja rat re Cristo re Ruc'ajol re Dios re nakaya' ruk'ij? xcha' cha.
MAR 14:62 Y re Jesús xubij: Ja', ja yen. Y xquinitz'at chuka' che yen re xinalax chi'icojol che yintz'uyul pa rajquik'a' re Dios re nitiquir nuban ronojel. Y xquinitz'at tak xquinka-pa pa nube chila' chicaj.
MAR 14:63 Tak re namalaj sacerdote xuc'axaj re', xuratz re rutziak chij roma itzel xuc'axaj y xubij: Manak tuk'aj che nipa-ta chic jun chin no'rbij chaka che re Jesús can aj-mac-va.
MAR 14:64 Chiyixnojel yex xic'axaj che xubij che ja reja' re Cristo. Can man otz-ta xuban chach re Dios. ¿Andex nibij vocame? xcha' reja'. Y conojel xquibij che can ruc'amon che niquimisas.
MAR 14:65 Y jec'o xquichubaj rupalaj, chuka' xquitz'apij rach, xquich'ay y c'are' niquic'utula' cha: ¿Anchique re xe'ch'ayo avichin? Tabij chaka, ye'cha' cha. Y re policías re jec'o chire', xquiyala' k'a' chupalaj re Jesús.
MAR 14:66 Y tak re Pedro c'o chire' pa xulan-ka cha re jay, c'o jun ixok raj-ic' re namalaj sacerdote re xapon chire'.
MAR 14:67 Re Pedro numak'-ri' chuchi-k'ak'. Y jare' tak xpa re aj-ic' nutzu-nutzu-apo rach re Pedro, y c'are' xubij cha: Rat chuka' yat ruchibil re Jesús re aj-Nazaret, xcha' cha.
MAR 14:68 Pero re Pedro xa xutz'uc tzij chach roma xubij: Yen man ntaman-ta rach re Jesús. Man nak'ax-ta pa nue' anchique roma tak quire' nabij chua, xcha' cha re aj-ic'. Y re Pedro xel-a chire' chiquicojol y xba anche' c'o-va re puerta re anche' ye'el-va re vinak. Y jare' tak re moma' xtzirim-pa.
MAR 14:69 Y tak re aj-ic' xutzu' chic jun bey re Pedro, xutz'am chic rubixic chique re jec'o chire': La ache la' jun chique re ru-discípulos re Jesús, xcha'.
MAR 14:70 Pero re Pedro jun bey chic xutz'uc tzij. Y can c'a ba' tak'ax-va re', ja-yan chic re quimalon-qui' chire' xquibij chic jun bey cha: Can katzij-va che rat yat jun chique re ru-discípulos re Jesús. Roma rat pa Galilea yapo-va, y can junan yach'o quiq'uin, xe'cha' cha.
MAR 14:71 Pero re Pedro xubij: Yen man ntaman-ta rach re ache nibij yex. Can chach re Dios nimbij chiva che yen man ntaman-ta rach. Y vo xa man katzij-ta re nimbij, tika c'a re castigo pa nue', xcha' chique.
MAR 14:72 Y re moma' xbetzirim-pa pa ruca'n bey. Y re Pedro jare' tak xbeka chuc'o'x re tzij re je'rubin can re Jesús cha, che c'amaje-na titzirim-pa re moma' ca'e' bey, tak rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch. Y reja' can xujek'aj ok'ej tak xel-a chire', roma xbeka chuc'o'x re tzij re bin can cha.
MAR 15:1 Y tak xsakar-pa chupan re k'ij re', re principal tak sacerdotes xquimol-qui' je quichibil-a re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Y ja achi'a' re' re pa camon ye'bano juzgar, y can conojel reje' xquimol-qui' chin xquinojij andex niquiban cha re Jesús, y yach'on tak xquic'uaj-a y xbequijacha' pa ruk'a' re ache nibano gobernar rubini'an Pilato.
MAR 15:2 Y jare' tak re Pilato xuc'utuj cha re Jesús: ¿Ja rat re qui-Rey re israelitas? Y re Jesús xubij: Ja', ja quire', can ancha'l re xabij.
MAR 15:3 Y re principal tak sacerdotes, jun quichi' niquiban-apo cha re Pilato, chin niquisujuj re Jesús.
MAR 15:4 Xpa re Pilato xch'o chic-apo cha re Jesús y xubij cha: Reje' jun quichi' niquiban chin yatquisujuj, y rat ¿man jun tzij nabij? xcha' re Pilato cha.
MAR 15:5 Pero re Jesús cama-va jun tzij xubij. Y re Pilato can anchique-la xuna', roma man jun bey rutz'eton che jun vinak quire-ta nuban.
MAR 15:6 Y ronojel juna' tak napon re kanamak'ij yoj re yoj israelitas rubini'an pascua, re gobernador can nulisaj-a jun chique re presos re jec'o pa cárcel. Y ja re preso re niquic'utuj re vinak re nulisaj-a libre.
MAR 15:7 Y re k'ij re', c'o pa cárcel jun ache rubini'an Barrabás, y jec'o chic nic'aj ruchibil. Conojel reje' jec'o pa cárcel roma xe'yacataj chij re gobierno y chuka' xe'quimisan.
MAR 15:8 Y mare' re vinak re' can quitaman che re gobernador can nulisaj-va-a jun chique re presos re jec'o pa cárcel, mare' xe'pa reje' xquic'utuj cha re Pilato che tulisaj-a jun chique re jec'o pa cárcel.
MAR 15:9 Y re Pilato can jare' xubij-pa chique: ¿Nijo' yex che ninlisaj-a libre re Rey ivichin yex re yix israelitas? xcha' chique.
MAR 15:10 Re Pilato quire' xubij-pa, roma reja' can rutaman-va che re principal tak sacerdotes quiyi'on re Jesús pa ruk'a', roma itzel niquina' cha che camas je q'uiy vinak re ye'tzekelben richin.
MAR 15:11 Y re principal tak sacerdotes xquiban chique re vinak che tiquibij-apo cha re Pilato che xa ja re Barrabás re tulisaj-a libre. Y re vinak quire' xquiban.
MAR 15:12 Y re Pilato jare' xuc'utuj chic chique: ¿Andex nibij yex che nimban riq'uin re ache re nibij che i-Rey yex re yix israelitas? xcha' chique.
MAR 15:13 Y re vinak jun pa quichi' xquiban tak xquibij-apo: ¡Tataka' ruquimisasic cho cruz! xe'cha' cha.
MAR 15:14 Mare' re Pilato xubij chique: ¿Andex rumac rubanon chivach c'a? Pero reje' man ye'tane-ta-ka. Xa más xquirak-apo quichi' chin xquibij-apo: ¡Tataka' ruquimisasic cho cruz! xe'cha'.
MAR 15:15 Y re Pilato xulisaj-a libre re Barrabás, chin che ticukar quic'o'x re vinak. C'are' xutak ruch'ayic re Jesús y xujach-a chin che tiquimisas cho cruz.
MAR 15:16 Xe'pa re soldados xquicusaj-apo re Jesús chach re palacio. C'are' xe'cayoj conojel re nic'aj chic soldados, re je quichibil. Xe'quimol-apo chij re Jesús.
MAR 15:17 Y re soldados re' xquiya' c'a jun tziak morado chij re Jesús, can ancha'l re ye'quicusala' re reyes. Y chuka' xquipach'uj jun k'ayis re camas ruq'uixal. Xquiban jun corona cha, y c'are' xquiya' pa rujalom re Jesús.
MAR 15:18 Y chuka' chin niquiban-apo saludar niquibila-apo cha: Caqui'cot rat re qui-Rey re israelitas, ye'cha'. Y tak quire' niquibij xa chin niquiban burlar.
MAR 15:19 Reje' niquich'ay pa rujalom re Jesús riq'uin jun aj, y niquichubaj rupalaj chuka'. Can ye'xucuyaj chach. Can niquiban che niquiya' ruk'ij, pero xa ye'tze'en tak niquiban quire'.
MAR 15:20 Y tak reje' xe'tane' che tza'n chij, xquilisaj-a re tziak morado re quiyi'on-ka chij. C'are' xquiya-a re can rutziak-va, y xquic'uaj-a chin che ne'quibajij cho cruz.
MAR 15:21 Tak quitz'amon-a bey, xquic'ul jun ache aj-Cirene, jun ache pitinak pak'os. Re ache re', quirta' re achi'a' quibini'an Alejandro y Rufo. Y reja' rubini'an Simón. Y re soldados xquiban cha re ache re' che xuc'uaj-a re ru-cruz re Jesús.
MAR 15:22 Y re soldados xquic'uaj-a re Jesús pa jun lugar rubini'an Gólgota. Re be'aj re' ndel che tzij Calavera.
MAR 15:23 Y tak jec'o chic chire', xquisuj cha re Jesús vino re xalon riq'uin ruyi'al jun che' rubini'an mirra. Pero reja' man xrajo-ta xukum.
MAR 15:24 Y tak re soldados quibajin chic re Jesús cho cruz, xquiban sortear re rutziak re Jesús chin xquitz'at andex che tziak re niquic'uala-a cada jun.
MAR 15:25 Las nueve re namak'a' tak xquibajij re Jesús cho cruz.
MAR 15:26 Y pa rue' re ru-cruz tz'iban-va chach jun tz'alam re andex rumac re Jesús chin niquimisas. Chach re tz'alam re' nubij: Jare' re qui-Rey re israelitas.
MAR 15:27 Y re soldados jec'o chuka' je ca'e' chic achi'a' re xe'quibajij cho cruz. Re je ca'e' achi'a' re' je elek'oma'. Jun re xya' pa rajquik'a' re Jesús y jun pa ruxocon.
MAR 15:28 Y riq'uin re' can nibanataj ancha'l re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios tak nubij: Reja' can ancha'l chuka' jun aj-mac xban cha. Quire' re tz'iban can.
MAR 15:29 Re vinak re ye'k'ax re anche' c'o-va re Jesús, niquisiloj-apo quijalom chach, roma cama-va niquinimaj-ta che ja reja' re Ruc'ajol re Dios. Y chuka' c'o tzij ye'quibila' can cha, y ja quire' re niquibij: ¡Pobre-ála! Rat re yabin che navulaj re rachoch re Dios y pan oxe' k'ij napoba' chic jun bey.
MAR 15:30 Tacola' c'a-avi' ayon y caka-pa chach la a-cruz, ye'cha' can cha.
MAR 15:31 Y ja chuka' quire' niquiban re principal tak sacerdotes y re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas, ye'tze'en chij re Jesús y niquibila' chiquivach: Reja' can je q'uiy xe'rucol, pero vocame ni xe-ta reja' mismo man nitiquir-ta nucol-ri'.
MAR 15:32 Can rubin che ja reja' re Cristo, re Rey chin re tenemit Israel. Vo xa quire', can tika-pa chach la ru-cruz, chin nakatz'at y nakanimaj, ye'cha'. Y re elek'oma' re je'bajin cho cruz riq'uin re Jesús, c'o chuka' tzij qui tak re' re ye'quibila-apo cha.
MAR 15:33 Y tak xapon re nic'aj-k'ij, jare' tak che jun ruch'ulef xk'ukumataj rach. Y re k'oko'm re' xq'uis-a c'a pa tak a las tres re tak'ak'ij.
MAR 15:34 Y ja hora re' tak re Jesús cof xch'o y xubij pa kach'abal yoj re yoj israelitas: Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? xcha'. Y re xubij ndel che tzij: Nu-Dios yen, nu-Dios yen, ¿anchique roma tak xinamalij can?
MAR 15:35 Y jec'o re jec'o-apo chire' chunakaj re Jesús, tak xquic'axaj re xubij, xquibila' chiquivach: ¿Xic'axaj? Reja' ja re Elías re nrayoj, xe'cha'.
MAR 15:36 Y jare' tak c'o jun re jonanin xbo'rc'ama-pa jun ancha'l bo'j re nibex esponja cha. Xumuba' chupan vinagre, xuya' chutza'n jun aj y xuya' cha re Jesús chin che otz ba' nuna-ka cha re nichake'j ruchi', y xubij: Takayabej-na c'a, k'alaj re' vo xa xtipa re Elías chukasasic, xcha'.
MAR 15:37 Can jare' tak re Jesús cof xch'o y xcom.
MAR 15:38 Y re utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re rachoch re Dios, ca'e' xel-va. Xutz'am-pa pa rue' c'a charakan-ka.
MAR 15:39 Y chire' chach re Jesús c'o-apo re capitán quichin re soldados. Reja' xuc'axaj tak re Jesús cof xch'o, y jare' tak xcom, mare' re capitán xubij: Can katzij-va che re ache re' Ruc'ajol re Dios.
MAR 15:40 Y jec'o chuka' ixoki' re ye'tzu'un-apo, pero c'ac'anaj jec'o-va-a. Chiquicojol re ixoki' re' c'o-va re María Magdalena, re María quite' re José y re Jacobo re más co'ol y c'o chuka' re jun ixok rubini'an Salomé.
MAR 15:41 Re ixoki' re', can c'a c'o re Jesús pa Galilea tak je'tzakatal chij y quivilim-pa. Y chuka' can jec'o nic'aj chic ixoki' je'tzakatal-apo chij re Jesús pa Jerusalén.
MAR 15:42 Re k'ij tak xcom re Jesús, jare' tak re vinak niquibanala' chic rubanic ronojel re xtoc chique chupan re ruca'n k'ij, roma re ruca'n k'ij xa chin uxlanen. Y ja tak xk'ak'ij-yan-ka chupan re k'ij tak xcom re Jesús,
MAR 15:43 jare' tak xapon jun ache rubini'an José, y reja' aj pa tenemit Arimatea. Reja' jun ache quichibil re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, y reja' camas ruk'ij chiquicojol reje'. Reja' jun ache re can ruyaben c'a jampa' tak re Dios xtuban gobernar. Y reja' xapon riq'uin re Pilato chupan re hora re', chuc'utuxic re ru-cuerpo re Jesús chin numuk. Re José man xuxibij-ta-ri' tak xba chuc'utuxic re ru-cuerpo re Jesús.
MAR 15:44 Pero re Pilato man nunimaj-ta che can cha'nin-yan xcom re Jesús. Mare' reja' xrayoj re capitán, y xuc'utuj cha vo xa katzij che quiminak chic re Jesús.
MAR 15:45 Y tak re capitán xubij che katzij xcom-yan re Jesús, c'are' re Pilato xuya' k'ij cha re José che no'rmuku' can re ru-cuerpo re Jesús.
MAR 15:46 Y re José xulok' jun sábana. Y tak rukasan chic-pa re ru-cuerpo re Jesús cho cruz, xupis chupan re sábana re'. Y c'are' xba chumukic pa jun jul quichin anama'i' re c'oton chach jun peña. Y xutz'apij can ruchi' re jul cha jun aboj.
MAR 15:47 Y re María Magdalena y re María re quite' re José y re Jacobo, xquitz'at jabal anche' xmuk-va can re Jesús.
MAR 16:1 Y tak k'axnak chic re k'ij chin uxlanen, re María Magdalena, re María quite' re José y re Jacobo, y chuka' re ixok rubini'an Salomé xbequilok'ola-pa ak'om re jubul-oc ruxla'. Y re ak'om re' ndoc chique chin ne'quiya' can chij re ru-cuerpo re Jesús.
MAR 16:2 Y namak'a-yan chupan re nabey k'ij cha re semana, xe'ba chuchi' re jul re anche' xmuk-va re Jesús, y tak xe'bapon chire' nitzu'un chic re k'ij.
MAR 16:3 Y reje' xquibila' chiquivach: ¿Y anchique c'a xtilisan-a re aboj tz'apebal-ruchi' re jul chakavach? xe'cha'.
MAR 16:4 Pero tak xquitz'at re jul, xa jakal. Re moma' aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' re jul, xa elisan chic-a.
MAR 16:5 Y tak reje' je'aconak chic-apo chupan re jul, xquitz'at che c'o jun ancha'l c'ajol-ala', tz'uyul pa rajquik'a' re anche' xli'e-va re Jesús, rucusan jun tziak sak re napon c'a charakan-ka. Y re ixoki' tak xquitz'at re', xquixibij-qui'.
MAR 16:6 Pero reja' xubij chique: Man tixibij-ivi'. Roma yen can ntaman che yex nicanoj re ru-cuerpo re Jesús aj-Nazaret, re xquimisas cho cruz. Reja' xc'astaj-yan-a, xa manak chic vova'. Titz'eta' anche' xc'ue-va.
MAR 16:7 Vocame quixbiyin, y te'ibij cha re Pedro y chique re nic'aj chic ru-discípulos re Jesús. Te'ibij chique che re Jesús xtinabayaj-a chivach, chin nic'ul-ivi' chila' pa Galilea. Y chire' xtitz'at-va, can ancha'l re rubin can chiva.
MAR 16:8 Y re ixoki' xe'el-a chire' pa jul, pero can ye'barbot roma quiximbire'. Je'anomojnak-a. Can man jun anchok cha xquitzijoj-va, roma camas quixibin-qui'.
MAR 16:9 Tak re Jesús xc'astaj chupan re namak'a' chin re nabey k'ij chin re semana, nabey xuc'ut-ri' chach re María Magdalena, re ixok re anchok riq'uin xulisaj-va vuku' itzel tak espíritu.
MAR 16:10 Y re María Magdalena can jare' xba y xbo'rbij chique conojel re je ruchibil re Jesús. Reje' camas ye'bison y quitz'amon ok'ej.
MAR 16:11 Pero tak reje' xquic'axaj che re Jesús xc'astaj-yan y che re María Magdalena xutz'at-yan can rach, xa man xquinimaj-ta.
MAR 16:12 Y c'are' re Jesús xuc'ut-ri' chiquivach je ca'e' achi'a' tak quitz'amon-a bey chin ye'ba pa jun aldea. Pero roma re Jesús jun chic-va nitzu'un tak xuc'ut-ri' chiquivach, mare' man cha'nin-ta xquitamaj rach.
MAR 16:13 Re je ca'e' achi'a' re' xbequibij chuka' chique re nic'aj chic ruchibil re Jesús, pero chuka' man xe'nimax-ta.
MAR 16:14 Y tak xbanataj-yan ronojel re', jare' tak re Jesús xuc'ut-ri' chiquivach re je once ru-discípulos, y tak re Jesús xuc'ut-ri' chiquivach ja tak quitz'amon va'in y jare' tak xubij chique: ¿Anchique roma tak man xiban-ta confiar-ivi' y can xicoversaj re ivánma? xcha' chique. Quire' xubij chique re ru-discípulos roma man xe'quinimaj-ta re xe'tz'eto chin re Jesús che xc'astaj-yan chiquicojol re anama'i'.
MAR 16:15 Y xubij chuka' chique: Quixbiyin chach re ruch'ulef y titzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chique conojel re vinak.
MAR 16:16 Re vinak re niniman re utzulaj ch'abal chin re Dios y nuban chuka' bautizar-ri', xticolotaj. Jac'a re vinak re man xque'niman-ta, xtika re castigo pa quive'.
MAR 16:17 Re xque'niman vichin, q'uiy cosa xque'quibanala' chin nik'alajin che can yinc'o-va quiq'uin. Pa nube' yen xque'quilesala' itzel tak espíritu y xque'ch'o nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta.
MAR 16:18 Reje' chuka' astapa' xque'quitz'am itzel tak cumatz y xque'quitijla' itzel tak ak'om, man jun andex xtuban chique. Xtiquiyala' chuka' quik'a' pa quive' yava'i' y xque'c'achoj. Q'uiy c'a cosas re xque'quibanala' reje', xcha' re Jesús.
MAR 16:19 Tak re Ajaf Jesús xch'o-yan can chique re ru-discípulos, xba. Y chila' chicaj xc'ul roma re Dios, y xtz'uye-apo pa rajquik'a'.
MAR 16:20 Y re discípulos xe'el che naj che nakaj, xquitzijoj re ruch'abal re Dios. Y re Ajaf can c'o-va quiq'uin chin ye'ruto' y chuka' can xuban chique che q'uiy milagros xe'tiquir xquibanala', chin che xk'alajin che can ja-va re ruch'abal re Dios re niquitzijoj. Amén.
LUK 1:1 Je q'uiy quitijon quik'ij chin niquitz'ibaj che ja'jun che ja'jun re cosas re xe'banataj chakacojol pa ru-tiempo re Jesús.
LUK 1:2 Y tak xquitz'ibaj, can ancha'l-va re xtzijos chaka, coma re xe'tz'eto chin ronojel re xuban re Jesús. Y re xe'tz'eto re xbanataj, reje' can xquitzijoj chuka' re ruch'abal re Dios.
LUK 1:3 Y yen chuka' ninjo' nintz'ibaj re xbanataj. Can xintaj nuk'ij chin xintamaj ronojel re xe'banataj. Y jare' re ninjo' nintz'ibaj che ja'jun che ja'jun chava rat namalaj Teófilo,
LUK 1:4 chin quire' natamaj che can katzij-va re c'utun chavach chij re Jesucristo.
LUK 1:5 Chire' pa Judea xc'ue' jun sacerdote xubini'aj Zacarías, y xc'ue' c'a quiq'uin jun grupo sacerdotes re quibini'an Abías. Pa ru-tiempo re Zacarías, ja re Herodes re Rey chire' pa Judea. Re ruxayil re Zacarías rubini'an Elisabet. Re Elisabet jun rey-rumam can re namalaj sacerdote re xubini'aj Aarón.
LUK 1:6 Re Zacarías y re Elisabet choj re quic'aslen chach re Ajaf Dios, y niquinimaj rutzij. Can niquiban-va re nubij. Y man jun vinak itzel nich'o chiquij.
LUK 1:7 Re je ca'e' vinak re' man jun cajc'ual, roma re Elisabet man nic'ue-ta ral. Y che je ca'e' camas chic je re'j.
LUK 1:8 Y c'o jun k'ij tak re Zacarías y re je ruchibil xbeka re qui-turno chin niquiban re samaj chire' pa rachoch re Dios como sacerdote.
LUK 1:9 Cada jun chique re sacerdotes jun-va che samaj niquiban pa rachoch re Dios. Y re qui-costumbre re sacerdotes ja re niquiban sortear re anchique niparon re pom. Y re k'ij re' pa rue' re Zacarías xka-va re suerte che ja reja' re ndoc pa rachoch re Dios chin no'rparoj re pom pa rue' re altar.
LUK 1:10 Y tak re Zacarías ntajin chuparoxic re pom, conojel re vinak jec'o pa fuera ye'tajin cha oración.
LUK 1:11 Jac'a tak re Zacarías c'o chire' nuparoj re pom, jare' tak xuc'ut-ri' jun ángel chach, jun ángel chin re Ajaf Dios. Y re ángel re' xpa'e' pa rajquik'a' re altar re anche' niparox-va re pom.
LUK 1:12 Tak re Zacarías xutz'at re ángel re', xsatz ruc'o'x y xuxibij-ri'
LUK 1:13 Pero re ángel xubij cha re Zacarías: Man taxibij-avi'. Re Dios xuc'axaj re a-oración. Re Elisabet re avxayil xtic'ue' jun ral, y Juan rube' xtaya'.
LUK 1:14 Y roma re ac'ual re' camas xtiqui'cot re avánma y chuka' camas je q'uiy vinak xque'qui'cot.
LUK 1:15 Roma re avajc'ual camas ruk'ij xto'rbana' chach re Dios. Man xtukum-ta vino, y ni xe-ta nic'aj chic clase ya' re nuban cha jun vinak che nik'abar, roma tak xtalax can nojnak-va-pa re ránma riq'uin re Espíritu Santo.
LUK 1:16 Y xtuban chique je q'uiy avinak israelitas chin niquinimaj re Ajaf Dios y nijalataj re quic'aslen.
LUK 1:17 Re Juan re' xtinabayaj chach re Cristo chin ye'ruban preparar re vinak anche' xte'ka-va re Cristo. Reja' can xtic'ue' re Espíritu Santo y re poder riq'uin, ancha'l xc'ue' riq'uin re Elías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Reja' xtuban chique re te'ej-tata'aj chin ye'quijo' re cajc'ual, y chuka' xtuban chique re vinak re man ye'niman-ta tzij che tiquinimaj tzij y che niquic'uaj jun c'aslen choj ancha'l quic'uan re vinak choj quic'aslen. Quire' xtuban-apo chique re vinak chin ye'ruban-apo preparar, chin quire' re vinak re' xe chic niquiyabej-apo re Ajaf. Quire' xubij re ángel cha re Zacarías.
LUK 1:18 Y re Zacarías xuc'utuj cha re ángel: ¿Ancha'l tak xtintamaj yen che katzij o man katzij-ta re nabij chua? Roma yen y re vaxayil xa yoj rejeta'k tak vinak chic, y man ye'c'ue-ta chic kajc'ual, xcha'.
LUK 1:19 Y jare' tak re ángel xubij cha: Ja yen re ángel re nbini'an Gabriel, y can nimban re nubij re Dios chua. Mare' xinrutak-pa aviq'uin chin che ne'nya' jun noticia otz chava. Y re noticia re', ja che xtic'ue' re avajc'ual.
LUK 1:20 Y roma man xanimaj-ta re ximbij chava, vocame xcamemur, y xcach'o chic jun bey c'aja tak xtalax re avajc'ual. Y ronojel re' xtibanataj, c'aja tak xtapon re tiempo, xcha' re ángel.
LUK 1:21 Tak re ángel ntajin che tzij riq'uin re Zacarías, re vinak re je'yabeyon richin, niquibila': ¿Andex como xuban re Zacarías roma man ndel-ta-pa pa rachoch re Dios?
LUK 1:22 Y tak re Zacarías xel-pa, man nitiquir-ta nich'o chique re vinak, roma xmemur. Mare' re je'yabeyon richin, cha'nin xquinabej che c'o jun cosa re xsekresas-pa chach chire' pa rachoch re Dios. Re Zacarías xaxe riq'uin ruk'a' nuban-va señas chiquivach re vinak, roma xmemur.
LUK 1:23 Y tak reja' xuq'uis can re jenipa' k'ij chin re ru-turno chire' pa rachoch re Dios, xba charachoch.
LUK 1:24 Ca'e-oxe' k'ij tibanataj-va quire' pa rachoch re Dios, tak re Elisabet re ruxayil re Zacarías xunabej che c'o chic yabil chij, y mare' vo'o' ic' man jun anche' xel-va. Re Elisabet nubij:
LUK 1:25 Vocame re Vajaf Dios xtuya' c'a re ac'ual re' chua, chin che yen man chic yinq'uex-ta chiquivach re vinak re yinquiyok' roma man jun val.
LUK 1:26 Jac'a tak re Elisabet ne'copej vaki' ic' re ruyabil, jare' tak re Dios xutak re ángel Gabriel pa jun tenemit rubini'an Nazaret, re tenemit re' chin re Galilea.
LUK 1:27 Re ángel Gabriel xtak riq'uin jun ixok rubini'an María. Re ixok re' man jun bey runimon-ta-ri' riq'uin ache. Re ixok re' c'utun chic chin nic'ule' riq'uin jun ache rubini'an José. Y re José rey-rumam can re Rey David.
LUK 1:28 Re ángel xapon riq'uin re ixok re' y xubij cha: ¡Tiqui'cot c'a re avánma, roma camas yatrajo' re Ajaf Dios! Y re Ajaf Dios c'o aviq'uin. Y chiquicojol conojel re ixoki', ja rat re c'o más bendición xac'ul.
LUK 1:29 Y tak re María xutz'at re ángel y xuc'axaj re xubij cha, xsatz ruc'o'x y xunojij-ka pa ránma: ¿Anchique roma tak quire' nuban chin nuya' ruxnokil-noch?
LUK 1:30 Entonces re ángel xubij: Man taxibij-avi' María. Rat can xac'ul re utzil pitinak riq'uin re Dios.
LUK 1:31 Vocame nimbij can chava che xtic'ue' jun ac'ual aviq'uin, y tak xtalax re ac'ual re', ala' y Jesús rube' xtaya'.
LUK 1:32 Reja' camas ruk'ij xtic'ue', y xtubini'aj chuka' Ruc'ajol re namalaj Dios roma can katzij-va che Ruc'ajol re Dios. Re ac'ual re xtic'ue', jun rey-rumam can re Rey David, y re Ajaf Dios xtiyi'o can Rey, chin xtuban gobernar ancha'l xuban gobernar re Rey David ajuer can,
LUK 1:33 chin quire' re Jesús nuban gobernar pan ive' yex re yix rey-rumam can re Jacob. Y yixruban gobernar chin nojel tiempo, xcha' re ángel cha re María.
LUK 1:34 Y tak re María xuc'axaj ronojel re', xuc'utuj cha re ángel: ¿Y ancha'l c'a tak xtic'ue' val, roma yen manak ache viq'uin?
LUK 1:35 Y re ángel xubij cha re María: Ja re ru-poder re Espíritu Santo chin re namalaj Dios re xtika-pa pan ave' chin xtuya' re yabil re' chavij. Mare', re lok'olaj ac'ual re xtalax aviq'uin, can xtubini'aj-va Ruc'ajol re Dios roma can katzij-va che Ruc'ajol re Dios.
LUK 1:36 Y nimbij chuka' chava che re avch'alal Elisabet re camas chic re'j y niquibij cha che camanak-va ac'ual nic'ue' riq'uin, vocame xtic'ue' jun ac'ual riq'uin, roma vaki' ic' c'o-va cha re ruyabil,
LUK 1:37 roma re Dios man jun cosa c'ayef chach.
LUK 1:38 Can jare' tak re María xubij: Can njachon-vi' pa ruk'a' re Ajaf. Can tibanataj c'a ancha'l re xabij chua, xcha' re María cha re ángel. Y re ángel xel-a chire' riq'uin re María, y xba.
LUK 1:39 Y re María cha'nin xuban-a rubanic chin xba pa jun tenemit re c'o pa rue' jun loma chin re departamento rubini'an Judea.
LUK 1:40 Y tak xapon chire' pa tenemit, reja' xba charachoch re Zacarías chin xbo'rya' ruxnokil-rach re Elisabet.
LUK 1:41 Tak re Elisabet xuc'axaj re ruxnokil-rach re xuya' re María, reja' xuna' che can xsilon re ac'ual chupan. Y tak re Elisabet nojnak chic ránma riq'uin re Espíritu Santo,
LUK 1:42 can riq'uin ruchuk'a' xch'o, y xubij: Chakacojol yoj ixoki', ja rat re nac'ul jun namalaj bendición chin re Dios, y quire' chuka' nuc'ul re ac'ual re xtalax aviq'uin roma can katzij-va Ruc'ajol re Dios.
LUK 1:43 Y mare' yen can man nak'ax-ta pa nue', anchique roma tak naya' nuk'ij yen y nac'utuj ruxnokil-noch rat re yat rute' re Vajaf.
LUK 1:44 Y can xe xinc'axaj re ach'abal tak xaya' ruxnokil-noch, re ac'ual nyaben chin nalax viq'uin, can xsilon xina', roma xqui'cot-ka.
LUK 1:45 Otz-abanoj che xanimaj re xubij re Ajaf chava, roma re ac'ual re xubij chava che xtalax aviq'uin, can xtalax-va aviq'uin.
LUK 1:46 Y jare' tak re María xubij: Yen can riq'uin ronojel vánma ninya' ruk'ij re Ajaf.
LUK 1:47 Re vánma niqui'cot roma re Dios re nicola vichin.
LUK 1:48 Roma re Dios xinrucha' yen chin ninc'ul re utzil c'o riq'uin, astapa' yen xa camanak nuk'ij. Roma yen xa yin relic-oc jun samajel chin re Dios. Y re tiempo re xtiba-apo, re vinak xtiquibij che camas otz nbanon.
LUK 1:49 Roma re Dios q'uiy namalaj tak utzil rubanom-pa chua, roma can nitiquir-va nuban ronojel cosas. Y reja' can Lok'olaj.
LUK 1:50 Can nujoyovaj c'a quivach conojel re vinak re ya'lax chach re ruch'ulef re niquinimaj rutzij y can niquiya' ruk'ij.
LUK 1:51 Y riq'uin re ru-poder, can q'uiy c'a cosas rubanalon. Reja' rukasan quik'ij re niquinojij pa tak cánma che camas quik'ij.
LUK 1:52 Rukasan quik'ij re ye'bano gobernar chach re ruch'ulef y ruyi'on más quik'ij re manak quik'ij.
LUK 1:53 Jac'a re biyoma' re niquina' che can c'o ronojel quiq'uin, man jun cosa xuya-a chique, xaxe tal choj quire' xe'tak-a. Jac'a re nich'umun quipan, re Dios can ruyi'on c'a ronojel re nic'atzin chique.
LUK 1:54 Reja' yojruta'on yoj re yoj israelitas re yojrucha'on chin nakaban re rusamaj. Man jun bey yojrumistan-ta can y can rujoyovan-va kavach,
LUK 1:55 roma can quire' re rusujun can chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can, re rusujun can cha re Abraham y chaka yoj re yoj rey-rumam re Abraham. Re Dios can man jun bey xtumistaj-ta re rusujun can. Quire' xubij re María.
LUK 1:56 Y re María xc'ue' can riq'uin re Elisabet como oxe' ic', y c'are' xtzolaj charachoch.
LUK 1:57 Tak xapon re k'ij chin xalax re ac'ual riq'uin re Elisabet, jun ch'et ala' re xc'ue' riq'uin.
LUK 1:58 Y re ru-vecinos re Elisabet y re ruch'alal xquic'axaj che re Ajaf can xujoyovaj rach re Elisabet, mare' xc'ue' jun ral. Y re vinak xe'bapon riq'uin, camas ye'qui'cot chij re Elisabet, roma quire' xuban.
LUK 1:59 Y tak xtz'akater vakxaki' k'ij talax-va re ac'ual, re ru-vecinos y re ruch'alal xe'bapon chic jun bey chin ne'quibana' re circuncisión cha, ancha'l nubij chupan re ru-ley re Moisés. Y ja mismo k'ij re' niquijo' niquiya' rube' re ac'ual, y re rube' niquijo' niquiya' ja ancha'l rube' re rutota'.
LUK 1:60 Pero re te'ej xubij: Re ac'ual man xtubini'aj-ta ancha'l rube' re rutota', re ac'ual re' xtubini'aj Juan.
LUK 1:61 Y re vinak re jec'o quiq'uin re Elisabet xquibij cha: ¿Anchique roma najo' che re ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun chique re avch'alal rubini'an quire'.
LUK 1:62 Entonces re vinak re jec'o chire' xquiban señas chach re tata'aj, chin niquic'utuj-apo cha, che andex rube' nuya' re ac'ual.
LUK 1:63 Xpa re tata'aj xuc'utuj jun tz'alam re ye'quicusaj chin ye'tz'iban chach. Chach re tz'alam re' xutz'ibaj: Re ac'ual xtubini'aj Juan. Y conojel re vinak re quimalon-apo-qui' chire', xsatz quic'o'x, roma re be'aj xubij re te'ej, jare' chuka' xutz'ibaj re tata'aj chach re tz'alam.
LUK 1:64 Can jare' tak re Zacarías xtiquir xch'o chic jun bey. Y reja' can xe xch'o, can jare' xutz'am ruyi'ic ruk'ij re Dios.
LUK 1:65 Y re qui-vecinos re jec'o chire' xquixibij-qui', roma re xbanataj chire'. Y re xbanataj, xba rutzijol chupan ronojel re tenemit re jec'o chunakaj re tenemit anche' c'o-va re Zacarías chupan re departamento chin re Judea.
LUK 1:66 Y conojel re vinak re ye'c'axan re xbanataj quiq'uin re Zacarías y re Elisabet, can xc'ue-ka riq'uin cánma, y niquibij: ¿Andex che samaj xto'rbana' re ac'ual re'? ye'cha'. Roma can k'alaj che c'o re Ajaf Dios riq'uin.
LUK 1:67 Y jare' tak re Zacarías re rutota' re ac'ual, can nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo, xusekresaj chiquivach:
LUK 1:68 Camas-ta xtiya' ruk'ij re Ajaf Dios, re ka-Dios yoj re yoj israelitas, roma yojrunataj-pa yoj re yoj rutenemit, y yojrucol.
LUK 1:69 Re Dios ruyi'on c'a Jun re camas ru-poder y yojrucol. Y re nicola kachin re', jun rey-rumam can re David re rusamajel re Dios xc'ue' ajuer can.
LUK 1:70 Re Dios xbin chique re lok'olaj tak rusamajela' re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, chin che xtiquibij re xubij reja' chique y re profetas ja quire' xquibij che re Dios xtuya' Jun re nicola kachin. Y re' can ajuer tusuj-pa chaka.
LUK 1:71 Can rubin-va-pa che xkojrucol chiquivach re itzel yojquitz'at, y xkojrucol pa quik'a' re je ka-enemigos,
LUK 1:72 y chuka' xtujoyovaj quivach re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y can xtuban-va cumplir re namalaj trato re'.
LUK 1:73 Y re xsuj cha re Abraham can xban-va jurar cha roma re Dios,
LUK 1:74 che can xkojrucol-va pa quik'a' re ya'tzalan kachin, chin quire' man nakaxibij-ta-ki' chin nakaban re rusamaj re Dios,
LUK 1:75 y nakaban riq'uin jun kac'aslen ch'ajch'oj y choj chach reja' re jenipa' tiempo yojc'ase-a chach re ruch'ulef.
LUK 1:76 Y rat ch'et nuc'ajol, xtibex profeta chava roma xtatzijoj re xtibex chava roma re namalaj Dios, roma ja rat re xcabin chique re vinak che tiquichojmersaj rubey re quic'aslen, roma xa ba' chic che man tipa re Ajaf,
LUK 1:77 y ja rat xcabin che re Dios nucuy quimac re can je rutenemit, chin che ye'colotaj.
LUK 1:78 Y re', xaxe roma re ka-Dios yojrajo' y camas nujoyovaj kavach. Mare' nutak-pa re Jun re ne'sekresan-ka chakavach re can ancha'l nuban re k'ij tak nitzu'un chach re ruch'ulef, quire' xtuban tak xtika-pa chila' chicaj.
LUK 1:79 Re Jun re ne'sekresan-ka, xque'ruya' pa sakil re vinak re jec'o pa k'oko'm, re c'o chic re rumuch'uch'il re camic pa quive', roma manak qui-esperanza chin ye'colotaj-ta, y xkojruc'uaj chupan re bey re anche' otz nuna' re avánma. Quire' xubij re Zacarías.
LUK 1:80 Y re ac'ual re xalax quiq'uin re Zacarías y re Elisabet, niq'uiy y quire' chuka' niq'uiy re ruc'aslen espiritual. Y tak nem chic, xba chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha. Y chire' xc'ue-va, c'aja tak xapon re k'ij chin xutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios chiquivach re israelitas re ruvinak reja'.
LUK 2:1 Ja tiempo re' tak re ache rubini'an Augusto César xulisaj jun orden chin niban jun tz'iban be'aj re nibex censo cha.
LUK 2:2 Man jun bey banon quire'. Pero tak xban re nabey censo, ja re jun ache rubini'an Cirenio jare' re gobernador, chire' chupan re nación rubini'an Siria. Re Siria c'o pa ruk'a' re Augusto César.
LUK 2:3 Y re vinak re jec'o chupan re nación Israel tiene que ne'quitz'ibaj quibe' c'a pa tak quitenemit.
LUK 2:4 Y chire' pa Galilea c'o jun tenemit rubini'an Nazaret. Y chire' pa Nazaret c'o jun ache rubini'an José. Y re José tiene que no'rtz'ibaj rube' c'a pa tenemit Belén, roma re rate't-rumoma' je aj-chire'. Re Belén c'a pa Judea c'o-va. Chire' c'a pa Belén xalax-va re Rey David, y re José rey-rumam can re Rey David.
LUK 2:5 Y re José y chibil re María re ruxayil chic, xe'ba pa Belén chin ne'quitz'ibaj quibe'. Y re María xa niyavaj chic.
LUK 2:6 Y chire' pa Belén jec'o-va tak xtz'akater ru-tiempo re María chin nic'ue' ral.
LUK 2:7 Y re nabey ac'ual xc'ue' riq'uin, ch'et ala'. Re María jabal xubolk'otij re ac'ual pa tziak, y xuliba' anche' ye'va-va re chicop re nibex establo cha. Chire' xe'c'ue-va roma chupan re jay re anche' niya-va posada manak chic lugar anche' ye'c'ue-va.
LUK 2:8 Y chupan re ak'a' re' jec'o achi'a' re niquichajij qui-ovejas pa tak k'os chunakaj-apo re tenemit Belén.
LUK 2:9 Jare' tak xuc'ut-ri' jun ángel chiquivach, pitinak chila' chicaj riq'uin re Ajaf. Y reje' camas xquixibij-qui' roma re ángel, y roma chuka' re namalaj sakil chin re Ajaf re xtzu'un pa quive'.
LUK 2:10 Y re ángel xubij chique: Man tixibij-ivi'. Tic'axaj re xtinya' rutzijol chiva, can xtuban chiva che camas xquixqui'cot. Y man xe-ta yex quire' xtina', xa can quire' chuka' xtiquina' conojel vinak.
LUK 2:11 Chire' pa Belén, re rutenemit can re Rey David, vocame xalax re nicola quichin re vinak chach re quimac, y re' ja re Cristo re Ajaf.
LUK 2:12 Y chin che nitamaj che vo xa ja reja', k'alaj xtivel re ch'et ac'ual bolk'otin pa tziak y cotz'oban anche' ye'va-va re chicop re nibex establo cha, xcha' re ángel.
LUK 2:13 Can jare' tak más je q'uiy ángeles xe'bec'ulum-pa je'pitinak chila' chicaj. Y reje' niquiya' c'a ruk'ij re Dios, y niquibij:
LUK 2:14 ¡Vocame, camas ruk'ij nuc'ul re Dios chila' chicaj! ¡Y vova' chach re ruch'ulef re vinak otz xtuna' re cánma roma xka-pa re utzil re rutakom-pa re Dios!
LUK 2:15 Can xe xquibij can quire' re ángeles, can jare' xe'tzolaj-a chila' chicaj. Y can xe xe'ba re ángeles, re ye'chajin ovejas can jare' xquibila-ka chiquivach: Jo-apo pa Belén. Takatz'eta' re andex xbanataj. Roma re Ajaf can xutak-pa rutzijol chaka.
LUK 2:16 Y can cha'nin xe'ba c'a pa tenemit. Y tak xe'bapon, can xe'quivel-va re María y re José, y jac'a re ac'ual cotz'oban anche' ye'va-va re chicop.
LUK 2:17 Y tak reje' xquitz'at re ac'ual, xquitz'am rutzijosic re xbex chique roma re ángel, chij re ac'ual re'.
LUK 2:18 Y conojel re vinak re ye'c'axan re niquitzijoj re ye'chajin re ovejas man niquivel-ta andex niquinojij, roma re nitzijos chiquivach.
LUK 2:19 Y re María can xe'ruyac pa ránma ronojel re xtzijos chach, y nunojij andex ndel-va che tzij.
LUK 2:20 Re ye'chajin ovejas, tak xe'tzolaj camas c'a niquiya' ruk'ij re Dios y chuka' niquibixaj rube'. Roma ronojel re xbanataj y xquitz'at, can ancha'l re xuya' rutzijol re ángel chique.
LUK 2:21 C'amaje-na rutzijol nic'ue' re ac'ual riq'uin re María, tak jare' jun ángel xubij cha che re ac'ual re xtic'ue' riq'uin xtubini'aj Jesús. Y can ja-va quire' xubini'aj can re ac'ual tak c'aja vakxaki' k'ij talax-va. Y ja mismo k'ij re' tak xban re circuncisión cha, ancha'l nubij re ley chin re Dios che tiene que niban.
LUK 2:22 Y tak xtz'akater re k'ij ancha'l nubij re ley chin re Dios re yi'on cha re Moisés, che re ixoki' re xc'ue' ac'ual quiq'uin tiene que niquijosk'ij-qui', re María tiene que xuban quire'. Y tak re María xba chin no'rjosk'ij-ri' pa rachoch re Dios chire' pa Jerusalén, re María y re José xquic'uaj-a chuka' re Jesús chin niquiban presentar pa rachoch re Dios.
LUK 2:23 Quire' xquiban roma re ley chin re Ajaf Dios nubij: Vo xa ala' re nabey ac'ual nalax riq'uin jun ixok, can richin-va re Dios.
LUK 2:24 Y re María can xuya-va chuka' re ofrenda chin re najosk'ij-avi' ancha'l nubij chupan re ley chin re Ajaf Dios. Re ofrenda re xuya' reja' chach re Dios, je ca'e' palomas, roma re ley nubij: Re je meba' c'o modo niquiya' je ca'e' palomas je nima'k o je ca'e' cocoj.
LUK 2:25 Y chire' pa tenemit Jerusalén re tiempo re', c'o jun ache rubini'an Simeón. Re jun ache re', choj ruc'aslen y can nuya-va ruk'ij re Dios. Re Simeón, can c'o-va chuka' re Espíritu Santo riq'uin y chuka' reja' ruyaben re Cristo tak xtipa chin no'rcola-ka chupan re rumac y chiquicolic chuka' re nic'aj chic israelitas.
LUK 2:26 Y re Espíritu Santo rubin chic cha re Simeón, che c'aja tak rutz'eton chic can re Cristo, re xtutak-pa re Ajaf Dios, c'ajare' xticom.
LUK 2:27 Y chupan re k'ij tak re te'ej-tata'aj xquic'uaj re ac'ual pa rachoch re Dios chin niquiban ancha'l nubij re ley, ja chuka' k'ij re' tak xapon re Simeón pa rachoch re Dios, roma quire' xrajo' re Espíritu Santo.
LUK 2:28 Re Simeón xuli'ej re ac'ual, y chin xuya' ruk'ij re Dios, xubij:
LUK 2:29 Ajaf, vocame xa can otz chic che yincom, roma re vánma otz nuna', roma can ancha'l re abin chua, can quire' xbanataj.
LUK 2:30 Vocame can xintz'at-yan re Jun re pitinak aviq'uin rat re ne'cola-ka kachin chach re kamac,
LUK 2:31 re xaya-pa chin ye'rucol conojel re vinak chupan re quimac.
LUK 2:32 Ja reja' chuka' re sakil quichin re vinak re man je israelitas-ta, roma ja reja' re xte'sekresan re abey chiquivach. Y yoj re yoj atenemit Israel, can chakacojol xalax-va reja', mare' q'uiy utzil xtakac'ul y xtic'ue' kak'ij, xcha' re Simeón.
LUK 2:33 Y re José y re María, can anchique-la xquina' tak xquic'axaj re xubila' re Simeón chij re ac'ual.
LUK 2:34 Y jare' tak re Simeón xuya' ru-bendición pa quive' re José y re María. Tak re Simeón rubanon chic-ka quire', xubij cha re María: Tac'axaj re xtimbij chava, re ac'ual re', jun namalaj samaj yi'om-pa cha roma re Dios. Y roma reja', je q'uiy chique re kavinak israelitas xque'colotaj chach re quimac. Y je q'uiy chuka' re man xque'colotaj-ta, roma itzel xtiquitz'at.
LUK 2:35 Y riq'uin re quire' xtiquiban cha reja', xtik'alajin andex che cosas re c'o pa tak cánma. Y re Simeón xubij chuka' cha re María: Y tak xtatz'at ronojel re xtiban cha re Jesús, re avánma camas xtik'axo y can ancha'l jun espada re xtinim riq'uin re avánma xtana', xcho'x re María.
LUK 2:36 Chire' pa rachoch re Dios c'o c'a jun ixok rubini'an Ana, re nutzijoj re nibex cha roma re Dios. Reja' rumi'al re jun ache xc'ue' ajuer can re xubini'aj Fanuel, y rey-rumam can re jun ache xubini'aj Aser re xc'ue' ajuer can. Re Ana c'a ba-oc rujuna' tak xc'ule'. Y xaxe vuku' juna' xquic'uaj-qui' riq'uin re ruchijil, roma xcom-a y vocame re Ana jun ixok malca'n y re'j chic,
LUK 2:37 y man chic xc'ule-ta. Ochenta y cuatro chic rujuna', y nojel tiempo nic'ue' pa rachoch re Dios, che pak'ij che chak'a' nuya' ruk'ij re Dios chin nuban orar y chuka' nuban ayuno.
LUK 2:38 Tak re Ana xutz'at re ac'ual Jesús, reja' xba-apo riq'uin. Y camas xutioxij cha re Dios roma re ac'ual re'. Y c'are' xutz'am c'a rutzijosic chij re ac'ual re' chique re vinak re je'yabeyon chin re nicola kachin chupan re kamac chire' pa Jerusalén.
LUK 2:39 Re José y re María xquiban ronojel re nubij chupan re ru-ley re Ajaf Dios, re tiene que niquiban tak c'a ba' talax jun ac'ual. C'are' xe'tzolaj pa Nazaret anche' c'o-va cachoch. Re tenemit re' chin re Galilea.
LUK 2:40 Y re ac'ual niq'uiy y nic'ue' más ruchuk'a'. Reja' niq'uiy y nic'ue' más runa'oj, y re utzil re pitinak riq'uin re Dios c'o pa rue'.
LUK 2:41 Re María y re José re je rute-rutota' re Jesús, ronojel juna' ye'ba pa tenemit Jerusalén chin ne'quik'asaj re namak'ij rubini'an pascua.
LUK 2:42 Y tak xtz'akater-yan doce rujuna' re Jesús, jare' tak xe'ba-a pa Jerusalén chin ne'quik'asaj re namak'ij. Reje' xe'ba roma can quire-va qui-costumbre re quivinak israelitas.
LUK 2:43 Tak k'axnak chic re namak'ij, re María y re José xe'tzolaj chacachoch. Pero reje' man c'a xquiya-ta cuenta cha che re ac'ual Jesús xc'ue' can chire' pa tenemit Jerusalén.
LUK 2:44 Reje' xquinojij che re ac'ual binak chiquicojol re vinak, y quire' xe'biyin jun k'ij. Pero tak xquinabej che re ac'ual manak, c'ajare' tak xquic'utula' rutzijol chique re je quich'alal y chique re vinak re quitaman quivach.
LUK 2:45 Pero tak man xquivel-ta re ac'ual chiquicojol re vinak, xe'tzolaj chic jun bey pa Jerusalén chin ne'quicanoj.
LUK 2:46 Y oxe' k'ij c'a tisatz-va can re ac'ual, c'ajare' tak xquivel. Y re anche' xquivel-va re ac'ual, ja pa rachoch re Dios chire' pa Jerusalén, tz'uyul pa quinic'ajal re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas nuc'axaj-apo re niquibij y c'o preguntas chuka' re ye'rubanala' chique.
LUK 2:47 Y conojel re ye'c'axan-apo re nubij re ac'ual xsatz quic'o'x, roma ronojel re nic'utux-apo cha coma re achi'a' re je'atamayon re ley, re ac'ual can jabal nuban contestar chique. Re ac'ual can k'alaj che c'o na'oj riq'uin.
LUK 2:48 Y tak re María y re José xquivel re ac'ual chire', can anchique-la xquiban xquina' tak xquitz'at anche' c'o-va y camas xe'qui'cot roma xquivel. Y jare' tak re rute' xubij cha: Val, ¿anchique roma tak xac'ue' can y man jun tzij xabij chaka? Re arta' y yen yatkacanoj y nik'axo re kánma roma man yatkavel-ta.
LUK 2:49 Y jare' tak reja' xubij chique: ¿Anchique roma xitz'am pena chin yinicanoj? Pa nutzij yen che yex itaman che ja re nrajo' re Nata' Dios jare' re tiene que nimban.
LUK 2:50 Jac'a re xubij re ac'ual chique re José y re María, man xk'ax-ta pa quive'.
LUK 2:51 Y c'are' re ac'ual xba chiquij chin xe'tzolaj chacachoch, c'a pa tenemit Nazaret. Roma re ac'ual can nunimaj-va quitzij re rute-rutota'. Y ronojel re xbanataj pa Jerusalén riq'uin re ac'ual, re María can xe'ruyac-ka pa ránma.
LUK 2:52 Y re tiempo binak, re Jesús niq'uiy, y quire' chuka' re na'oj re c'o riq'uin niq'uiy. Y re Dios camas otz nutz'at y quire' chuka' re vinak.
LUK 3:1 Quince juna' tutz'am-va rubanic gobernar re ache rubini'an Tiberio César. Y pa ruk'a' c'a re Tiberio César xe'c'ue-va je caje' achi'a' re niquiban gobernar. Jun chique reje' rubini'an Poncio Pilato, y reja' chire' pa Judea nuban-va gobernar. Re jun chic, ja re Herodes re nuban gobernar chire' pa Galilea. Re jun chic, ja re Felipe re ruch'alal re Herodes, y reja' nuban gobernar pan Iturea y pa Traconite. Jac'a re jun chic nibano gobernar, ja re Lisanias, y reja' nuban gobernar pan Abilinia.
LUK 3:2 Y ja chuka' tiempo re' tak re Anás y re Caifás je namalaj tak sacerdotes pa rachoch re Dios, chire' pan Israel. Jare' tak xch'o re Dios cha re Juan re ruc'ajol re Zacarías chire' chupan re jun lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha.
LUK 3:3 Y tak reja' xuc'axaj quire', xba chupan re lugares re jec'o chunakaj re rakan-ya' rubini'an Jordán. Reja' nubij chique re vinak re ye'bapon riq'uin che tijalataj quic'aslen chach re Dios y tiquibana' bautizar-qui', chin quire' re Dios nucuy quimac.
LUK 3:4 Y re Dios can xuban-va re rubin can cha re Isaías, re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha, y re rutz'iban can reja' nubij quire': Xtic'ue' c'a jun ache chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, y ja reja' re xtitzijon re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re xque'bapon riq'uin. Y xtubila' chique: Tichojmersaj rubey re ic'aslen, roma re Ajaf xa can nipa-yan.
LUK 3:5 Y tak nichojmersas jun bey, nic'atzin che ye'muk re sivan, ye'kasas re lomas, re ruyalon vuelta nic'atzin che choj niban cha, y re tinitak li'on niban cha.
LUK 3:6 Y conojel vinak xtiquitamaj che c'o Jun re xtitiquir yojrucol chach re kamac, y re Jun re' riq'uin re Dios pitinak-va, quire' nubij chupan re libro re rutz'iban can re profeta Isaías re rusamajel re Dios.
LUK 3:7 Y quire' c'a nubij re Juan chique re vinak re ye'bapon riq'uin chin che ye'ban-a bautizar: Yex can yix ancha'l itzel tak cumatz re yixnumaj chach re ruyoval re Dios re nika pan ive', roma nijo' yixcolotaj chach re namalaj castigo re xtutak-pa re Dios re tiempo pitinak. ¿Anchique xbin chiva che quire' tibana'?
LUK 3:8 Yex tiene que nic'ut che katzij xjalataj re ic'aslen chach re Dios. Y man tinojij-ka che xaxe roma yex can yix rey-rumam can re Abraham mare' xquixcolotaj, man quire-ta. Roma xe-ta re Dios nrajo', hasta re aboj re ye'tz'etela' vova' nuban chique che can-ta ye'oc rey-rumam re Abraham.
LUK 3:9 Re castigo re nuya' re Dios nipa-yan. Reja' xtuban ancha'l nuban jun ache re ruc'uan chic ricaj chin che ye'rukasaj re che' re xa manak otz quivach niquiya'. Y ronojel re che' re xque'rukasaj xtunem quik'ak'al, xcha' re Juan.
LUK 3:10 Y re vinak re ye'c'axan-apo chin re Juan, xquic'utuj cha: ¿Andex como ruc'amon che nakaban? xe'cha'.
LUK 3:11 Y re Juan xubij chique: Anchique chiva yex re c'o ca'e' rutziak, tuya' jun cha re manak rutziak. Y xabanchique chiva yex re c'o vay riq'uin, tuya' chuka' cha re manak ruay, xcha' chique.
LUK 3:12 Y jec'o-apo chuka' re achi'a' re je molay tak impuestos. Re achi'a' re' xe'bapon chin ye'ban bautizar, y xquic'utuj cha re Juan: Maestro, y yoj ¿andex re ruc'amon che nakaban?
LUK 3:13 Re Juan xubij chique: Xaxe re impuestos re bin chiva coma re autoridad, xaxe re' tic'utuj, y man tic'utuj más chique.
LUK 3:14 Y chuka' je'aponak je ca'e-oxe' soldados, y xquic'utuj-apo cha re Juan: Y yoj ¿andex ruc'amon che nakaban? Re Juan xubij chique: Man tilisaj qui-cosas re vinak, ya porque c'o autoridad pan ik'a'. Chuka' man titz'ucula' tzij chiquij. Xa quixc'ue' conforme riq'uin re mero re nich'ac.
LUK 3:15 Y re vinak re jec'o-apo riq'uin re Juan, can quiyaben c'a che nubij-ta-pa anchique reja', roma niquinojij pa tak cánma che q'uiba' re Juan jare' re Cristo, pero xa mana-ta reja' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios.
LUK 3:16 Mare' re Juan xubij chique re vinak re jec'o-apo riq'uin: Yex nitz'at che yen yiximban bautizar riq'uin ya'. Pero c'o Jun re xtipa re tiempo pitinak xquixruban bautizar riq'uin re Espíritu Santo y riq'uin k'ak'. Re Jun re xtipa, c'o más ruk'ij y c'o más ru-poder que chinoch yen. Roma hasta xaxe chin che yen ninsol re ximibal-rach re ruxajab, can man ruc'amon-ta.
LUK 3:17 Y can ancha'l nuban jun ache cha re ru-trigo tak nuban trillar, y tak xuban-yan trillar nuxipuj rach chin quire' rion re runak' re trigo nic'ue' can y nuyac y re rij nuparoj. Y ja quire' xtuban re Jun re xtipa, xcha' re Juan. Re Jun re xtipa c'o autoridad pa ruk'a', chin nuban juzgar pa quive' re vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Re vinak re ye'niman richin, xque'ruc'uaj chila' chicaj. Jac'a re vinak re man ye'niman-ta richin, xque'rutak chupan re k'ak' re man nichup-ta.
LUK 3:18 Q'uiy tzij quire' xe'rucusaj re Juan chin xe'rupaxabaj tak xutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re vinak.
LUK 3:19 Re Juan xubij cha re gobernador rubini'an Herodes: Man otz-ta re atz'amon rubanic, roma aconak-ka avxayil re ixok rubini'an Herodías re ruxayil re avch'alal rubini'an Felipe. Re Juan xunataj re' cha re Herodes, y xe'runataj chuka' nic'aj chic rumac re je'rubanalon.
LUK 3:20 Y re Herodes c'o más rumac xuban, roma xutz'apij re Juan pa cárcel.
LUK 3:21 Y tak ntajin re bautismo quichin re vinak, xban chuka' bautizar re Jesús. Tak re Jesús ntajin che oración, jare' tak xjakataj re rocaj.
LUK 3:22 Y re Espíritu Santo xka-pa pa rue' re Jesús ancha'l pa rubanic jun paloma. Y xc'axataj chuka' che nibex-pa cha chila' chicaj: Ja rat re Nuc'ajol, y yen camas yatinjo', y yinqui'cot aviq'uin.
LUK 3:23 Chupan re tiempo re', re Jesús c'o la'k treinta rujuna', jare' tak xutz'am re rusamaj. Y chiquivach re vinak, re Jesús can ruc'ajol-va re José. Re José ruc'ajol can re Elí.
LUK 3:24 Y re Elí ruc'ajol can re Matat, y re Matat ruc'ajol can re Leví, y re Leví ruc'ajol can re Melqui, y re Melqui ruc'ajol can re Jana, y re Jana ruc'ajol can jun chic ache rubini'an José.
LUK 3:25 Y re José ruc'ajol can re Matatías, y re Matatías ruc'ajol can re Amós, y re Amós ruc'ajol can re Nahum, y re Nahum ruc'ajol can re Esli, y re Esli ruc'ajol can re Nagai.
LUK 3:26 Y re Nagai ruc'ajol can re Maat, y re Maat ruc'ajol can jun ache rubini'an Matatías, y re Matatías, ruc'ajol can re Semei, y re Semei ruc'ajol can jun ache rubini'an José, y re José, ruc'ajol can re Judá.
LUK 3:27 Y re Judá ruc'ajol can re Joana, y re Joana ruc'ajol can re Resa, y re Resa ruc'ajol can re Zorobabel, y re Zorobabel ruc'ajol can re Salatiel, y re Salatiel ruc'ajol can re Neri.
LUK 3:28 Y re Neri ruc'ajol can jun ache rubini'an Melqui, y re Melqui ruc'ajol can re Adi, y re Adi ruc'ajol can re Cosam, y re Cosam ruc'ajol can re Elmodam, y re Elmodam ruc'ajol can re Er.
LUK 3:29 Y re Er ruc'ajol can re Josué, y re Josué ruc'ajol can re Eliezer, y re Eliezer ruc'ajol can re Jorim, y re Jorim ruc'ajol can jun ache rubini'an Matat.
LUK 3:30 Y re Matat ruc'ajol can jun ache rubini'an Leví, y re Leví ruc'ajol can re Simeón, y re Simeón ruc'ajol can jun ache rubini'an Judá, y re Judá ruc'ajol can jun ache rubini'an José, y re José ruc'ajol can re Jonán, y re Jonán ruc'ajol can re Eliaquim.
LUK 3:31 Y re Eliaquim ruc'ajol can re Melea, y re Melea ruc'ajol can re Mainán, y re Mainán ruc'ajol can re Matata, y re Matata ruc'ajol can re Natán.
LUK 3:32 Y re Natán ruc'ajol can re David, y re David ruc'ajol can re Isaí, y re Isaí ruc'ajol can re Obed, y re Obed ruc'ajol can re Booz, y re Booz ruc'ajol can re Salmón, y re Salmón ruc'ajol can re Naasón.
LUK 3:33 Y re Naasón ruc'ajol can re Aminadab, y re Aminadab ruc'ajol can re Aram, y re Aram ruc'ajol can re Esrom, y re Esrom ruc'ajol can re Fares, y re Fares ruc'ajol can jun ache rubini'an Judá.
LUK 3:34 Y re Judá ruc'ajol can re Jacob, y re Jacob ruc'ajol can re Isaac, y re Isaac ruc'ajol can re Abraham, y re Abraham ruc'ajol can re Taré, y re Taré ruc'ajol can re Nacor.
LUK 3:35 Y re Nacor ruc'ajol can re Serug, y re Serug ruc'ajol can re Ragau, y re Ragau ruc'ajol can re Peleg, y re Peleg ruc'ajol can re Heber, y re Heber ruc'ajol can re Sala.
LUK 3:36 Y re Sala ruc'ajol can re Cainán, y re Cainán ruc'ajol can re Arfaxad, y re Arfaxad ruc'ajol can re Sem, y re Sem ruc'ajol can re Noé, y re Noé ruc'ajol can re Lamec.
LUK 3:37 Y re Lamec ruc'ajol can re Matusalén, y re Matusalén ruc'ajol can re Enoc, y re Enoc ruc'ajol can re Jared, y re Jared ruc'ajol can re Mahalaleel, y re Mahalaleel ruc'ajol can jun ache rubini'an Cainán.
LUK 3:38 Y re Cainán ruc'ajol can re Enós, y re Enós ruc'ajol can jun ache rubini'an Set, y re Set ruc'ajol can re Adán, y re Adán rajc'ual re Dios.
LUK 4:1 Re k'ij tak xban bautizar re Jesús, nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo xel-pa chupan re rakan-ya' Jordán. Y re Espíritu Santo xuban cha re Jesús che xba chupan re jun lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha.
LUK 4:2 Y chire' xc'ue-va cuarenta k'ij, y ronojel re tiempo re' re itzel nutaj ruk'ij chij chin che nika-ta pa mac. Y chupan re tiempo re xc'ue' chire', man jun cosa xutaj. Mare' re Jesús xch'umun rupan.
LUK 4:3 Y xpa re itzel xubij cha re Jesús: Rat nabij che yat Ruc'ajol re Dios. Tabana' cha re aboj re' che toc vay.
LUK 4:4 Pero re Jesús xubij cha: Tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios che re ache man xe-ta riq'uin re vay nuvel-va ruc'aslen, xa can nuvel-va chuka' ruc'aslen riq'uin re ruch'abal re Dios.
LUK 4:5 Y jare' tak re itzel xuc'uaj-a re Jesús pa rue' jun loma re camas naj jotal, y xa pa jun rato xuc'ut ronojel naciones chin re ruch'ulef chach re Jesús.
LUK 4:6 Y c'are' re itzel xubij cha re Jesús: Yen ninjach pan ak'a' re quik'ij ronojel re naciones re' chin naban gobernar pa quive' y xabanchok cha ninya-va can, roma pa nuk'a' yen jachon-va can.
LUK 4:7 Y vo xa rat yaxuque' chinoch y naya' nuk'ij, ronojel c'a re' xtoc avichin, xcha' re itzel cha.
LUK 4:8 Pero re Jesús xubij cha: Cabiyin, y man chic quinanak rat Satanás. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Xaxe c'a re Kajaf Dios takaya' ruk'ij y xaxe chuka' reja' takabana' rusamaj, xcha' re Jesús cha.
LUK 4:9 Y c'are' re itzel xuc'uaj chic-a re Jesús c'a pa tenemit Jerusalén, y xuban cha che xjote-a c'a pa rue' re namalaj rachoch re Dios roma camas naj jotal chicaj. Y tak jec'o chic chire', re itzel xubij cha re Jesús: Tatorij-ka-avi' vova', rat re yabin che yat Ruc'ajol re Dios.
LUK 4:10 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Dios xque'rutak re ru-ángeles chin yatquichajij.
LUK 4:11 Y xcatquili'ej pa quik'a', chin quire' man xtasoc-ta avakan chach aboj.
LUK 4:12 Pero re Jesús xubij cha re itzel: Yen can man nintojtobej-ta re Dios. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can nubij che man takatojtobej re Kajaf Dios.
LUK 4:13 Y tak re itzel man nuvel-ta chic andex nuban cha re Jesús chin nitzak pa ruk'a', xuya' can jun tiempo.
LUK 4:14 Y re Jesús xtzolaj pa Galilea, y nojnak ránma riq'uin re ru-poder re Espíritu Santo. Y chupan ronojel re tenemit jec'o chunakaj re Galilea, xapon rutzijol re Jesús.
LUK 4:15 Y reja' nuc'ut c'a re ruch'abal re Dios pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y re vinak re ye'c'axan re nubij, camas c'a niquiya' ruk'ij.
LUK 4:16 Re Jesús xba pa tenemit Nazaret, re anche' xq'uiy-va. Y chupan re k'ij chin uxlanen, reja' xba pa jun nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, roma reja' can quire-va tuban. Y tak c'o chic chire', reja' xpa'e' chin nuban leer re ruch'abal re Dios.
LUK 4:17 Y c'o c'a jun libro re xya-apo cha, chin nuban leer chiquivach re vinak re jec'o-apo chire'. Y re libro re xya-apo cha ja re rutz'iban can re Isaías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y tak re Jesús xujak re libro, xuvel c'a re jun parte re anche' nubij-va:
LUK 4:18 Re Espíritu Santo richin re Ajaf Dios, c'o viq'uin yen, roma can xinrucha-va-pa chin nimbij re utzulaj ch'abal re nibex evangelio cha chique re vinak re meba' cánma chach re Dios. Xinrutak-pa chuka' chin ye'nk'omaj re vinak re nik'axo cánma pa ruk'a' re mac. Xinrutak-pa chuka' chin ye'nlisaj-a libres re vinak re jec'o preso pa ruk'a' re mac. Xinrutak-pa chuka' chin nimban chique re vinak ancha'l je moyi', che ye'tzu'un. Y xinrutak-pa chuka' chin ye'ncol re vinak re camas niquitaj pokan.
LUK 4:19 Y xinrutak-pa chuka' chin nimbij chique re vinak che ja tiempo re' tak re Ajaf Dios nuban re utzil re man jun bey rubanon-ta.
LUK 4:20 Y re Jesús xutz'apij re libro re xuban leer chiquivach re vinak re jec'o chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. C'are' xuya' can cha jun ache re nisamaj chire', y c'are' xbetz'uye'. Y re vinak niquitzu-niquitzu-apo.
LUK 4:21 Y reja' xch'o y xubij: Ja chupan re i-tiempo yex nibanataj-va re rubin can re Dios chupan re libro re', xcha'.
LUK 4:22 Y conojel re vinak re quimalon-apo-qui' chire', otz niquitz'at re Jesús y chuka' nika chiquivach re utzulaj tak ch'abal re xe'rubij chique, can anchique-la xquic'axaj, roma man jun bey quic'axan quire' ancha'l re xe'rubij chique. Y chuka' re vinak re' niquibila' chiquivach: Xa jare' re ruc'ajol re José, ye'cha'.
LUK 4:23 Y re Jesús xubij chic chique: Yen can ntaman re andex ninojij chuij roma nibij: Vo xa re Jesús re' can nitiquir-va ye'rubanala' milagros, man xe-ta pa tenemit Capernaum que'rubanala-va. Can que'rubanala' chuka' vova' pa rutenemit.
LUK 4:24 Y chuka' xubij chique re quimalon-qui' chire': Re jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, man niquinimaj-ta tak napon pa rutenemit, roma aj-chire'.
LUK 4:25 Y yen nimbij che yex itaman re xbanataj pa ru-tiempo re Elías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, tak oxe' juna' y nic'aj manak job xuban. Can katzij-va che je q'uiy malca'n tak ixoki' jec'o chupan re tiempo re' tak camas viyjal xpa pa rue' re ka-nación Israel.
LUK 4:26 Pero re Dios man xutak-ta re Elías pan Israel re rutenemit re Dios, chin che xuto-ta jun chique re malca'n tak ixoki' re jec'o chire'. Reja' xutak-a re Elías riq'uin jun malca'n-ixok re c'o c'a pa jun tenemit rubini'an Sarepta. Y re tenemit re' c'a chunakaj re tenemit Sidón c'o-va-apo.
LUK 4:27 Y can quire' chuka' xbanataj quiq'uin re xe'yavaj pa ru-tiempo re Elías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Pa ru-tiempo re Eliseo, chire' pa nación Israel, je q'uiy re je'ac'ayon re jun yabil rubini'an lepra. Pero re Dios man xrajo-ta chuka' che c'o-ta jun re xc'achojsas cha re ruyabil ruc'alvachin, xaxe c'a re Naamán re xrajo' re Dios che xc'achojsas y reja' jun ache aj-Siria.
LUK 4:28 Y re vinak re quimalon-apo-qui' chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, tak xquic'axaj re xubij-ka re Jesús chique, xyacataj quiyoval.
LUK 4:29 Y xe'beyacataj-pa, y xquilisaj-a re Jesús chuchi' re tenemit. Re jun tenemit re' chach jun loma c'o-va. Mare' re vinak xquic'uaj-a c'a pa rue' re loma chin ne'quichocomij-pa.
LUK 4:30 Pero re Jesús choj xel-pa chiquicojol re vinak y xba.
LUK 4:31 C'are' re Jesús xbeka pa tenemit Capernaum. Re tenemit re' c'o chupan re Galilea. Y chupan re k'ij chin uxlanen reja' xba pa nema-jay rubini'an sinagoga chin nuc'ut re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re quimalon-qui' chire'.
LUK 4:32 Y conojel re vinak re quimalon-qui' chire', can anchique-la xquina' tak xquic'axaj re enseñanza re nuc'ut re Jesús chiquivach, roma can riq'uin autoridad tak ye'rubila' re ch'abal y can ja re nubij reja' re tiene que niban.
LUK 4:33 Y chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, chire' chiquicojol re vinak c'o-apo jun ache re c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y re itzel espíritu re c'o riq'uin re ache, jun pa ruchi' xuban tak xch'o,
LUK 4:34 y xubij cha re Jesús: ¿Andex najo' chaka yoj, rat Jesús re yat aj-Nazaret? ¿Xapa chin che yojaq'uis? Yen ntaman yat anchique rat y mare' ntaman che rat can yat lok'olaj Ruc'ajol re Dios, xcha'.
LUK 4:35 Pero re Jesús xubij cha re itzel espíritu: Ch'oj-achi'. Catel-a riq'uin. Y re itzel espíritu xutzak re ache pan ulef chiquicojol re vinak re quimalon-qui' chire'. Y re itzel espíritu choj xel-a riq'uin re ache.
LUK 4:36 Y re vinak re quimalon-qui' chire', xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xuban re Jesús, y niquibila' chiquivach: ¿Anchique como che autoridad c'o riq'uin re ache re'? Roma can riq'uin poder nich'o. Can natz'at che c'o autoridad pa ruk'a', roma ronojel re nubij, tiene que niban. Re itzel tak espíritu can niquinimaj rutzij y ye'el-a, ye'cha-ka re vinak chiquivach.
LUK 4:37 Y re vinak re jec'o chupan re lugares re jec'o chunakaj re tenemit Capernaum, xquic'axaj re ye'rubanala' re Jesús. Cha'nin c'a xba rutzijol re Jesús.
LUK 4:38 Y chupan re mismo k'ij re' re chin uxlanen, re Jesús xel-pa chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y choj xba c'a charachoch re jun ru-discípulo rubini'an Simón. Y chupan re k'ij re' re rujete' re Simón niyavaj roma jun namalaj c'atan tz'amayon richin. Y re jec'o chire' pa jay xquic'utuj utzil cha re Jesús pa rue' re yava', che nuc'achojsaj-ta.
LUK 4:39 Y reja' xluque-ka riq'uin re ixok y xubij che tiq'uis-a re c'atan chij. Y can xe xubij quire' re Jesús, can jare' xq'uis-a. Y re ixok re', can jare' xbeyacataj-pa y xuya' quivay re Jesús y re je'binak chij.
LUK 4:40 Tak xka-yan-ka re k'ij chupan re jun k'ij re' re chin uxlanen, conojel re vinak chin re tenemit, re jec'o yava'i' quiq'uin, xe'quic'uaj-apo chach re Jesús. Re yava'i' re xe'quic'uaj-apo re vinak re', q'uiy rach yabil ndoc chique. Cada jun chique re ye'yavaj, re Jesús xuya' ruk'a' pa quive' chin xe'ruc'achojsaj-a.
LUK 4:41 Je q'uiy chique re yava'i' re' xa itzel tak espíritu jec'o quiq'uin. Pero re Jesús xe'rulisaj-a chuka'. Y tak re itzel tak espíritu ye'el-a quiq'uin re yava'i', can jun c'a pa quichi' tak ye'ch'o y niquibij: Ja rat re Ruc'ajol re Dios. Y re Jesús xuban chique che man chic que'ch'o. Roma re itzel tak espíritu quitaman che re Jesús, jare' re Cristo.
LUK 4:42 Y namak'a-yan ruca'n k'ij, re Jesús xel-a pa tenemit. Reja' xba chupan jun lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha. Pero re vinak xe'ba chucanoxic re Jesús, y xbequivila-pa. Re vinak re' man niquijo-ta che niba re Jesús, reje' xquijo-ta xquik'at-ka.
LUK 4:43 Pero re Jesús xubij chique: Yen tiene que yimba pa tak nic'aj chic tenemit, chin ne'ntzijoj re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Roma re' tak xintak-pa, xcha' re Jesús.
LUK 4:44 Y ja quire' xubanala' re Jesús pa Galilea, can xutzijoj re ruch'abal re Dios pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha.
LUK 5:1 Y jun k'ij, tak re Jesús c'o chire' chuchi' re lago rubini'an Genesaret, camas je q'uiy vinak xe'bapon riq'uin, roma niquijo' niquic'axaj ruch'abal re Dios. Y camas je q'uiy re vinak, mare' camas niquipitz' re Jesús chin niquic'axaj andex nubij.
LUK 5:2 Pero reja' cha'nin xutz'at-apo ca'e' canoas jec'o can chuchi' re ya', y man jun c'o chupan re canoas. Roma re je rajaf re canoas re' je tz'amoy tak car, y chupan re rato re', xa ye'quich'aj re quiya'l chapabal-car.
LUK 5:3 Y jun chique re canoas re' chin re Simón. Y chupan ru-canoa re Simón xoc-va-a re Jesús. Y reja' xubij cha re Simón che que'biyin-apo ba' pa rue' re ya'. Y reja' xtz'uye-ka chire' pa canoa, y xutz'am ruc'utic ruch'abal re Dios chiquivach re vinak.
LUK 5:4 Tak re Jesús xtane-ka chuc'utic re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak, reja' xubij cha re Simón: Jo-apo anche' más nem rupan re ya', y tiya-ka pa ya' re iya'l chin chapabal-car.
LUK 5:5 Pero jare' tak re Simón xubij cha re Jesús: Maestro, yoj jun ak'a' xojc'ase' chin xe'kacanoj car, y man jun xkatz'am. Pero vocame rat yabin che takaya-ka re ya'l chapabal-car pa ya', entonces nakaya-ka.
LUK 5:6 Y tak xquiya-ka re quiya'l pa ya', camas c'a je q'uiy car xe'oc chupan re ya'l, y mare' re ya'l xe'rokch'itaj-pa rach, roma calal re car re jec'o chupan.
LUK 5:7 Mare' re achi'a' tz'amoy tak car xquiban-apo quik'a' chiquivach re nic'aj chic quichibil re jec'o pa jun chic canoa, chin que'pa chiquito'ic. Y can xe'po-va chiquito'ic. Y re ca'e' canoas xe'quinojsaj riq'uin re car re xe'quitz'am. Mare' re ca'e' canoas ba-ta chic ye'ba chuxe' ya'.
LUK 5:8 Y tak re Simón re nibex chuka' Pedro cha, xutz'at che jun milagro re xbanataj, reja' xbexuque' chach re Jesús, y xubij cha: Ajaf, yen xa yin jun ache aj-mac, man ruc'amon-ta che yac'ue-pa viq'uin, roma camas ak'ij.
LUK 5:9 Quire' xubij re Simón roma reja' man jun bey rutz'eton che quire-ta nibanataj. Y ja quire' chuka' xquina' re ruchibil re je'binak riq'uin. Reje' xsatz quic'o'x tak xquitz'at che camas je q'uiy car xe'quitz'am re k'ij re'.
LUK 5:10 Re Jacobo y re Juan re je ruc'ajol re jun ache rubini'an Zebedeo, y chibil chuka' re Simón c'o quiq'uin, reje' xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xbanataj. Mare' re Jesús xubij cha re Simón: Man tisatz ac'o'x roma re xatz'at. Re rubanom-pa yat jun ache tz'amoy-car, pero vocame mana-ta chic car re xca'tz'am, xa xtatamaj chuka' xca'tz'am vinak chin ye'tzake' chuij.
LUK 5:11 Y re achi'a' tz'amoy tak car xe'quic'am-pa re qui-canoas chuchi-ya', xquiya' can re quisamaj y xe'ba chij re Jesús.
LUK 5:12 Y tak re Jesús xapon pa jun chic tenemit, xapon jun ache riq'uin, re c'o jun yabil chij re rubini'an lepra. Re ache re', can xe xutz'at re Jesús, xbexuque' chach y xukasaj-ka re nic'aj-rach c'a pan ulef. Y xubij cha re Jesús: Ajaf, yen ntaman che yatiquir yinac'achojsaj cha re nuyabil, pero man ntaman-ta andex nanojij pa nue', xcha'.
LUK 5:13 Y re Jesús can jare' xutz'am-apo re ache c'o lepra chij y xubij cha: Ninjo' che yac'achoj. Tiq'uis-a re yabil re' chavij. Y can xe xubij quire' re Jesús, can jare' xq'uis-a re lepra chij re ache.
LUK 5:14 Re Jesús xubij-a cha re ache re' che man tutzijoj chique re vinak che xac'achoj. Y xubij-a chuka' cha: Vocame choj cabiyin pa rachoch re Dios, chin ta'c'utu-avi' chach re sacerdote. Y taya' re ofrenda re nubij chupan re libro re rutz'iban can re Moisés. Chupan re libro re' nubij re nic'atzin che naya' rat, chin quire' niquitamaj che yat ch'ajch'oj chic, xcho'x-a re ache.
LUK 5:15 Pero re Jesús can chak binak rutzijol, y camas vinak ne'quimalo-qui' riq'uin. Jec'o vinak re ye'bapon riq'uin, chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios. Y jec'o nic'aj chic ye'bapon riq'uin niquijo' che ye'c'achojsas-a cha re quiyabil.
LUK 5:16 Y reja' jac'a chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, chire' nibo-va, chin no'rbana' orar.
LUK 5:17 Y jun k'ij, jec'o achi'a' fariseos y chuka' re je'atamayon re ley quichin re israelitas xbequic'ulu-qui' anche' c'o-va re Jesús. Jec'o chique reje' re je'pitinak pa tak tenemit re jec'o chupan re Galilea. Jec'o je'pitinak pa tenemit Jerusalén y nic'aj chic tenemit re jec'o chupan re Judea. Re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re fariseos, je'tz'uyul-apo chiquicojol re vinak re niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nuc'ut re Jesús chiquivach. Y re Jesús can c'o ru-poder re Ajaf Dios riq'uin, chin ye'ruc'achojsaj re ye'yavaj.
LUK 5:18 Y c'o c'a jun ache siquirnak ru-cuerpo ec'uan-apo chach camilla coma jun ca'e-oxe' achi'a'. Y reje' xquijo-ta xe'oc-apo pa jay anche' c'o-va re Jesús, chin niquiya' re yava' chach.
LUK 5:19 Pero re achi'a' re' man xe'tiquir-ta xe'oc-apo chupan re jay, roma camas je q'uiy vinak quimalon-qui' chire'. Mare' reje' xe'jote' pa rue' re jay, y xquivop rue'. Y re anche' xquivop-va-ka, can ja re anche' c'o-va re Jesús. Y chire' xquikasaj-va-ka re yava' chach ru-camilla. Re yava' re' can c'a chach re Jesús xbeka-va-ka, chire' chiquicojol re vinak.
LUK 5:20 Y tak re Jesús xutz'at che reje' can quibanon confiar-qui' riq'uin reja', xubij cha re ache siquirnak ru-cuerpo: Re amac xe'cuyutaj.
LUK 5:21 Y re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas y re achi'a' fariseos, can xe xquic'axaj re xubij re Jesús, xquitz'am runojexic: ¿Anchique che ache re'? ¿Y anchique roma nuban che can ja reja' re Dios? ¿Anchique vinak nucuy amac? Man jun. Xaxe re Dios re nucuy amac, ye'cha' pa tak cánma.
LUK 5:22 Pero re Jesús can rutaman re niquinojij re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas, y rutaman chuka' re niquinojij re achi'a' fariseos. Mare' reja' xubij chique: ¿Anchique roma yex ninojij quire'?
LUK 5:23 Roma vo xa yen yintiquir nimban cha re jun ache re' re siquirnak ru-cuerpo, chin che nibiyin-a y niba, can yintiquir chuka' nimbij cha che nincuy rumac.
LUK 5:24 Y vocame, chin che yex nitamaj che yen re xinalax chi'icojol can c'o poder pa nuk'a' chin che nincuy mac, titz'eta' c'a, xcha' chique. Y jare' tak re Jesús xubij cha re ache siquirnak ru-cuerpo: Chava rat nimbij-va: Cayacataj y tac'uaj-a la a-camilla y cabiyin cha'vachoch.
LUK 5:25 Y chiquivach conojel vinak re quimalon-qui' chire' xpa'e-a re ache siquirnak ru-cuerpo. Y xuc'uaj-a re ru-camilla re anche' li'en-va-pa. Y re ache xtzolaj-a charachoch, nuya' ruk'ij re Dios.
LUK 5:26 Y conojel re vinak re quimalon-qui' chire', xsatz quic'o'x, roma man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj. Re vinak re' camas xquiya' ruk'ij re Dios, y xquibij: Chupan re jun k'ij re' xe'katz'at milagros re man jun bey je'katz'eton-ta. Pero tak reje' xquibij quire', quixibin-qui'.
LUK 5:27 Tak re Jesús xel-pa chire', xutz'at jun ache molay-impuestos. Re ache re' rubini'an Leví, y tz'uyul chach jun ch'acat, y ja cha reja' nitoj-va can re impuestos. Y re Jesús xubij cha: Jo' chuij.
LUK 5:28 Y xe xuc'axaj quire' xbeyacataj-pa anche' tz'uyul-va, y xuya' can ronojel cosas re c'o chire' y xtzake-a chij re Jesús.
LUK 5:29 Y c'a ba' tibanataj-va quire', re ache rubini'an Leví xuban jun namak'ij charachoch. Y re namak'ij re' can chin-va re Jesús, pero chuka' xe'rayoj re nic'aj chic molay tak impuestos y chuka' nic'aj chic vinak. Y conojel c'a re vinak re' junan xe'tz'uye-apo chach mesa riq'uin re Jesús y chuka' re ru-discípulos.
LUK 5:30 Y jec'o achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y jec'o chuka' achi'a' fariseos re jec'o-apo chire' chiquicojol. Y re achi'a' re' q'uiy tzij ye'quibila-apo chique re ru-discípulos re Jesús. Y xquic'utuj chique: ¿Anchique roma tak yex yixva-yixuq'uia' quiq'uin re achi'a' molay tak impuestos y quiq'uin chuka' la aj-maqui'? ye'cha'.
LUK 5:31 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' fariseos y re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas: Jun doctor mana-ta re je otz ye'ruk'omaj. Reja' ye'ruk'omaj re c'o quiyabil.
LUK 5:32 Y mare' yen man ximpa-ta chiquicanoxic vinak re choj quic'aslen. Yen ximpa chiquicanoxic re c'o quimac, re nic'atzin che nijalataj quic'aslen chach re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 5:33 Y re achi'a' fariseos y re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas, xquic'utuj cha re Jesús: ¿Anchique roma tak re ye'tzekelben chin re Juan can quicha'on k'ij chin niquiban ayuno y oración? Y can quire' chuka' niquiban re ye'tzekelben quichin re achi'a' fariseos, pero re a-discípulos rat man quire-ta niquiban, xa ye'va-ye'uq'uia', xe'cha' cha.
LUK 5:34 Y re Jesús xubij chique: Re je'banon invitar pa jun c'ulubic siempre ye'va', y yex man ruc'amon-ta niban chique che man ye'va-ta, roma re ala' xc'ule' c'o quiq'uin. Y quire' chuka' niquiban re nu-discípulos, reje' ye'qui'cot roma yinc'o quiq'uin.
LUK 5:35 Pero xtapon re k'ij tak re ala' re' xtilisas-a chiquicojol, y c'ajare' tak xtiquiban ayuno.
LUK 5:36 Chuka' re Jesús xucusaj re jun ejemplo re' chiquivach: Man jun vinak nicusan jun tziak c'ac'a, chin nuc'ajoj jun tziak re tzia'k chic. Roma vo xa c'o jun re nibano quire', c'ayef. Roma tiene que nuratz re tziak c'ac'a chin nulisaj jun c'ojobal, y re c'ojobal re' xa man nuc'am-ta re jun tziak re tzia'k chic.
LUK 5:37 Y quire' chuka' man jun vinak niyi'o c'ac'a vino chupan jun tz'um tzia'k chic chin nuyac-apo. Roma re tz'um tzia'k chic man chic nuyuk-ta-ri', mare' vo xa niyac c'ac'a vino chupan re tz'um re' nurokch'ij-ri' y nitix-a re vino c'o chupan. Y re tz'um re' manak chic ndoc-va.
LUK 5:38 Pero chupan jun c'ac'a tz'um, otz niyac c'ac'a vino chupan, roma re tz'um re' nuyuk-ri' y man nurokch'ij-ta-ri'.
LUK 5:39 Y man jun re nikumu vino re c'o-yan chic che tiempo tiyac-va-apo, xtirajo-ta xtukum re c'ac'a vino. Roma xtubij: Re vino re c'o-yan chic che tiempo tiyac jare' re más otz, xticha'.
LUK 6:1 Chupan jun k'ij chin uxlanen, re Jesús y re ru-discípulos xe'k'ax chupan jun ulef ticon trigo chach. Y re discípulos c'o rue-trigo xe'quich'upula-a y niquibil pa quik'a'. Y re runak' re trigo niquitaj.
LUK 6:2 Mare' jec'o chique re achi'a' fariseos xquibij chique re ru-discípulos re Jesús: ¿Anchique roma yex ye'ch'up rue' re trigo? Re k'ij re', k'ij chin uxlanen y xajan chin ye'banala' quire', xe'cha'.
LUK 6:3 Pero re Jesús xch'o-apo chique y xubij: Yex can ibanon leer re tz'iban can chij re xquiban re David y re ruchibil ajuer can, tak camas xch'umun quipan.
LUK 6:4 Re David xba chucanoxic vay chire' pa rachoch re Dios, y ja re lok'olaj tak xcana-vay re xe'beya-pa cha. Re xcana-vay re' xaxe re sacerdotes re ye'tijo richin. Pero reja' xutaj, y chuka' xuya' chique re je'binak riq'uin. Pero astapa' reje' quire' xquiban manak quimac xel chach re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 6:5 Y re Jesús xubij chique re achi'a' fariseos: Re Rajaf re k'ij chin uxlanen ja yen re xinalax chi'icojol. Roma pa nuk'a' yen c'o-va chin nimbij andex otz che niban chupan re k'ij re'.
LUK 6:6 Chupan jun chic k'ij chin uxlanen, re Jesús y re ru-discípulos xe'ba pa jun nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y xutz'am c'a ruc'utic re ruch'abal re Dios chiquivach re quimalon-qui' chire'. Y chiquicojol re vinak re' c'o jun ache chake'j jun ruk'a', y ja re rajquik'a' re chake'j.
LUK 6:7 Mare' jec'o chique re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas y jec'o chuka' achi'a' fariseos ye'tz'eto-apo chin re Jesús, a ver vo xa nuc'achojsaj re ache, chin quire' niquisujuj che re Jesús xsamaj chupan re k'ij chin uxlanen.
LUK 6:8 Pero re Jesús rutaman re niquinojij pa tak cánma re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re achi'a' fariseos. Y re Jesús xubij cha re ache chake'j ruk'a': Catak'ax-pa vova' pa nic'aj. Y re ache xbeyacataj-pa re anche' tz'uyul-va, y xbepa'e' anche' xbex-va cha roma re Jesús.
LUK 6:9 Xpa re Jesús xubij chique re vinak re jec'o chire', che chupan jun k'ij chin uxlanen ja re utzulaj tak banabal re más ruc'amon che niban y mana-ta re itzel tak banabal. Y chuka' re más ruc'amon ja che nacol jun vinak chach re camic y man naya-ta k'ij cha che nicom, xcha' chique.
LUK 6:10 Y re Jesús xe'rutzu' conojel re quimalon-qui' chire'. Y chiquivach reje' xch'o cha re ache chake'j ruk'a', y xubij: Tayuku' la ak'a'. Y re ache can xe xuyuk re ruk'a' ancha'l re xbex cha roma re Jesús, can jare' xc'achoj re ruk'a'.
LUK 6:11 Pero re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re achi'a' fariseos re jec'o-apo chire', xyacataj quiyoval. Y niquibila' chiquivach anchique niquinojij niquiban cha re Jesús.
LUK 6:12 Y jun k'ij re Jesús xba pa rue' jun loma chin xbo'rbana' orar. Y jun ak'a' xuban orar chin xch'o riq'uin re Dios.
LUK 6:13 Y tak xsakar-ka ruca'n k'ij, reja' xe'rayoj re achi'a' re can ye'tzekelben-va richin. Chiquicojol re achi'a' re', xe'rucha' je doce, y xubij chique che ye'oc apóstoles.
LUK 6:14 Re je doce re xe'rucha' re Jesús, ja re Simón re xubij chuka' Pedro cha, re Andrés re ruch'alal re Simón, re Jacobo, re Juan, re Felipe, re Bartolomé,
LUK 6:15 re Mateo, re Tomás, re Jacobo re ruc'ajol jun ache rubini'an Alfeo, y re jun Simón re c'o quiq'uin re achi'a' re je richin re jun partido nibex cananista chique,
LUK 6:16 re Judas re ruch'alal re Jacobo, y re Judas Iscariote re xjacho chin re Jesús.
LUK 6:17 Y jare' tak re Jesús y re ru-apóstoles xe'ka-pa pa rue' re loma y xe'bec'ue-ka quiq'uin re nic'aj chic discípulos chire' pa jun lugar li'on. Y chire' camas chuka' vinak quimalon-qui'. Jec'o vinak je'pitinak pa tenemit Jerusalén y nic'aj chic tenemit re jec'o chupan re Judea, y jec'o chuka' je'pitinak c'a chuchi-mar quila pa Tiro y Sidón. Jec'o chique re vinak re' je'pitinak chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nutzijoj re Jesús, y jec'o chuka' ye'yavaj je'pitinak chin ye'c'achojsas-a roma re Jesús.
LUK 6:18 Y jec'o chuka' vinak re niquitaj pokan pa quik'a' re itzel tak espíritu. Re Jesús xe'rulisaj-a chuka' re itzel tak espíritu re'.
LUK 6:19 Y conojel re vinak re ye'yavaj niquijo' niquitz'am-apo re rutziak re Jesús, roma re vinak niquitz'at che c'o poder riq'uin chin nuc'achojsaj ronojel rach yabil.
LUK 6:20 Y xpa re Jesús xe'rutzu' re ru-discípulos y xubij chique: Otz-ibanoj yex re meba' ivánma chach re Dios, roma can yixoc-va pa ruk'a' re Dios.
LUK 6:21 Otz-ibanoj yex re nich'umun ipan espiritualmente, roma re Dios xtuban chiva che xtich'uch'o' re ivánma. Otz-ibanoj yex re ndok' ivánma chach re Dios, roma xtuban chiva che man chic xquixok'-ta, xa xquixtze'en.
LUK 6:22 Otz-ibanoj yex re itzel yixtz'et coma re vinak, y chuka' re yixquilisaj-pa chiquicojol re anche' niquimol-va-qui' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, yex re yixyok', yex re itzel yixtz'et roma iniman re nuch'abal, y ronojel tijoj-pokonal re' nicoch' xa voma yen re xinalax chi'icojol.
LUK 6:23 Y camas quixqui'cot, can quixropin y quixtzoq'uin tak yixtajin chuk'asasic ronojel re', roma nem rajal-ruq'uixel xtic'ul chila' chicaj. Roma quire' chuka' re tijoj-pokonal re xquik'asaj re je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Reje' xquik'asala' tijoj-pokonal pa quik'a' re cate't-quimoma' re vinak re ye'tzelan ivichin yex vocame.
LUK 6:24 Y yex biyoma', can tivok'ex ivach, roma xik'asaj-yan jun c'aslen camas otz chach re ruch'ulef. Jac'a re k'ij re je'pitinak chivij man chic quire-ta.
LUK 6:25 Yex chuka' re camas otz yixva', tivok'ex ivach, roma xtapon re k'ij tak manak chic ivay xtivel. Yex re yixtze'en vocame, tivok'ex ivach, roma xtapon re bis iviq'uin y xtuban chiva che xquixok'.
LUK 6:26 Y yex re camas ik'ij niya' coma re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, xa tivok'ex ivach. Roma re vinak re' xa ja re man je rajc'ual-ta re Dios re niquiya' quik'ij, can ancha'l xquiban re quivinak xe'c'ue' ajuer can, xa xquiya' quik'ij re vinak re xe'bin che ja reje' re je rusamajela' re Dios re xquibini'aj profetas, y xa man je katzij-ta profetas.
LUK 6:27 Pero yex re yixc'o vova' viq'uin re yinic'axaj, tic'axaj re xtimbij chiva: Can que'ijo' re vinak re man otz-ta yixquitz'at, y re vinak re man otz-ta yixquitz'at xaxe re otz tak cosas tibana' chique.
LUK 6:28 Tibana' orar pa quive' re vinak re ye'rayin itzel tak cosas chivij, chin che nuya' ru-bendición re Dios pa quive', y chuka' can tibana' orar pa quive' re vinak re ye'quitz'uc tzij chivij.
LUK 6:29 Y vo xa c'o jun nich'ayo avichin, man taya' ruq'uixel cha, xa taya-avi' chin yach'ay chic jun bey. Y vo xa c'o jun vinak numoj-a jun atziak, man tapokonaj re atziak xmoj-a chavach, xa taya' chic-a re ak'u' cha.
LUK 6:30 Xabanchique vinak c'o jun cosa nuc'utuj chava, taya' cha re nrajo'. Y vo xa c'o jun vinak c'o jun cosa numoj-a chavach, man jun bey chic c'a talisaj chach.
LUK 6:31 Y ancha'l re nijo' che re vinak niquiban iviq'uin yex, quire' chuka' tibana' yex quiq'uin reje'.
LUK 6:32 Y vo xa yex xaxe re vinak re ye'jovan ivichin jare' re camas ye'jo', man otz-ta roma man jun rajkalen chach re Dios. Roma quire' chuka' niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios.
LUK 6:33 Vo xa yex, xaxe chique re vinak re ye'bano utzil chiva, xaxe chique reje' niban-va utzil, riq'uin re quire' niban man otz-ta roma man jun rajkalen chach re Dios. Roma quire' chuka' niquiban re man quitaman-ta rach re Dios.
LUK 6:34 Vo xa yex niya' jun cosa cha jun vinak pa kajic, roma nic'axaj che nitoj rukajbal chiva, man c'ayef-ta chin niban quire'. Roma re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, quire' chuka' niquiban.
LUK 6:35 Jac'a yex man tiban quire'. Xa que'ijo' re vinak re man otz-ta yixquitz'at. Tibana' ronojel rach utzil chique. Y tak yex niya' pa kajic jun cosa, man c'a tiyabej re kajbal richin. Chin quire' nem re rajal-ruq'uixel xtic'ul, y xtik'alajin che yex can yix rajc'ual chic re namalaj Dios re c'o chila' chicaj. Reja' ye'rajo' y otz runa'oj quiq'uin re vinak re camas itzel quina'oj, y otz runa'oj quiq'uin re man jun bey niquitioxij-ta re nuya' chique. Quire' chuka' tibana' yex.
LUK 6:36 Tijoyovaj quivach re vinak, can ancha'l nuban re Karta' Dios kaq'uin yoj nujoyovaj kavach.
LUK 6:37 Man tiban che ye'tzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij, chin che re Dios man xtuban-ta quire' chiva yex. Man tirayij chiquij re vinak che tiene que niquitoj re itzel tak banabal re ye'quibanala', y chuka' re Dios can man xtuban-ta quire' iviq'uin yex. Ticuyu' quimac re vinak y re Dios quire' chuka' xtuban chiva yex.
LUK 6:38 Vo xa yex riq'uin ronojel ivánma ye'to' re vinak riq'uin re ndoc chique chupan re quic'aslen, re Dios xtuya' rajal-ruq'uixel chiva. Re rajal-ruq'uixel re xtuya' re Dios chiva, camas q'uiy. Roma re anche' xtuya-va can re rajal-ruq'uixel, can xtipul rue'. Y can ancha'l re niban yex quiq'uin re vinak, can quire' chuka' xtuban re Dios iviq'uin yex.
LUK 6:39 Y re Jesús xubij chuka' jun ejemplo chique: Man jun moy nitiquir nuyukej jun chic moy, roma vo xa quire' nuban, can che je ca'e' ye'betzak pa tak jul.
LUK 6:40 Y quire' chuka' man jun vinak re tz'amon ruc'utic jun cosa chach roma re ru-maestro, c'o-ta más ruk'ij que chach re ru-maestro. Xa c'a nutamaj-na ronojel re nic'ut chach, c'are' ndoc ancha'l re maestro.
LUK 6:41 Rat can cha'nin natz'at re ch'et k'ayis c'o pa rach jun vinak y rat man nana-ta-ka-avi' che xa más nem re che' c'o pan avach rat. Re ejemplo re' ndel che tzij che man takabij che la jun vinak la' camas rumac, y jac'a re kamac yoj can nakaban che más ba-oc.
LUK 6:42 Y chuka' man tabij cha jun vinak: Taya' k'ij chua chin ninlisaj-a re ch'et k'ayis re k'atarnak pan avach y man nana-ta-ka-avi' rat che xa más nem re che' k'atarnak pan avach. Re ejemplo re' ndel che tzij, che man tabij cha jun chic vinak che man chic camacun, tak rat xa c'a yamacun. Man naya-ta-ka pa cuenta re amac. Xa ca'e' apalaj. Nabey tachojmersaj re ac'aslen rat, c'are' otz nato' y nabij cha jun chic vinak che tuchojmersaj re ruc'aslen.
LUK 6:43 Y man jun utzulaj che' xtuya-ta rach man otz-ta. Chuka' man jun che' man otz-ta, xtuya-ta rach otz.
LUK 6:44 Re che' cha'nin nitz'et vo xa otz o man otz-ta, roma re rach nuya'. Roma re k'ayis camas quiq'uixal man xtiquiya-ta higo, y ni xe-ta uva.
LUK 6:45 Y quire' chuka' re ache. Re ache otz ruc'aslen, ja re otz tak banabal jare' re nuban y nubij, roma ja re otz tak cosas nunojij pa ránma. Jac'a re mal ache, ja re itzel tak banabal nuban y nubij, roma can ja re itzel tak cosas re nisamaj pa ránma. Roma jun vinak ja re nunojij y re c'o pa ránma jare' re nubij y nuban.
LUK 6:46 ¿Y anchique roma tak yex nibij Ajaf, Ajaf chua, y xa man niban-ta re nimbij chiva?
LUK 6:47 Mare' re vinak re nipa viq'uin chin yinrunimaj y nuc'axaj re nuch'abal y nuban re nimbij cha,
LUK 6:48 junan riq'uin re jun ache re xuban jun rachoch. Nabey, xuban-ka re jul chin re cimiento y anche' xbo'rvila-va-ka aboj chire' xuya-va-ka re ru-cimiento re jay. Y tak xc'achoj-yan re jay, xbenimar-pa re rakan-ya'. Y re rakan-ya' re' xbo'rvila' re jay. Pero re jay man xsilon-ta, astapa' re rakan-ya' xnimar, y camas ruchuk'a' xuban roma pa rue' aboj xuban-va-ka.
LUK 6:49 Pero re vinak re nuc'axaj re nuch'abal, y man nuban-ta re nimbij cha, junan riq'uin re jun ache re xuban jun rachoch, y manak ru-cimiento xuban. Y tak re rakan-ya' xbenimar-pa, xbo'rvila' re jay. Re jay re' xtzak y xq'uis.
LUK 7:1 Tak re Jesús xtane' che tzij chiquivach re vinak, xba pa tenemit Capernaum.
LUK 7:2 Y chire' pa tenemit c'o jun ache capitán. Y re ache re' c'o jun ru-mozo y camas nrajo', pero niyavaj, y nicom-yan.
LUK 7:3 Y tak re capitán xuc'axaj re ye'bilox chij re Jesús, reja' xe'rutak jun ca'e-oxe' chique re rejeta'k tak achi'a' israelitas re c'o quik'ij, chin ne'quic'utuj utzil cha re Jesús che tipa chin nuc'achojsaj re ru-mozo.
LUK 7:4 Y tak xe'bapon re rejeta'k tak achi'a' riq'uin re Jesús, xquic'utuj jun namalaj utzil cha, y xquibij: Can ruc'amon-va che rat naban re jun utzil re' cha re capitán,
LUK 7:5 roma reja' camas yojrajo' yoj re yoj israelitas, y chuka' xuban jun nema-jay rubini'an sinagoga re anche' nakamol-va-ki' chin nakac'axaj re ruch'abal re Dios, xe'cha' cha.
LUK 7:6 Y re Jesús xba chiquij re rejeta'k tak achi'a' re je'takom-pa roma re capitán. Y tak re Jesús y re je'tzakatal chij ye'bapon-yan charachoch re capitán, re capitán xe'rutak-pa jun ca'e-oxe' ru-amigos, chuc'ulic re Jesús. Y re achi'a' re' xbequibij cha re Jesús: Ajaf, re ache re yojtakayom-pa cha'c'ulic rubim-pa re tzij re' chaka: Ajaf, man c'a taban molestar-avi' nutzij yen, yen xa yin jun aj-mac y mare' man ruc'amon-ta che rat yatoc-apo c'a chupan re vachoch.
LUK 7:7 Roma ja quire' nina' yen, mare' can man ruc'amon-ta che can ja yen mismo re xinapon-ta aviq'uin. Rat xaxe c'a tabij che nic'achoj re ache nisamaj viq'uin, y xtic'achoj.
LUK 7:8 Y can ntaman-va che quire' xtibanataj, roma ancha'l nbanon yen can c'o jun re nibano mandar pa nue'. Y chuka' jec'o soldados je'yi'on pa nuk'a' chin nimban mandar pa quive'. Tak nimban mandar pa rue' jun soldado re c'o pa nuk'a' che tiba, can nibo-va, y tak nimban chic mandar pa rue' jun chique re soldado re jec'o pa nuk'a' che tipa, can nipo-va. Y tak nimban mandar pa rue' re nu-mozo che tubana' jun cosa, can nuban-va. Ja nojel tzij re' re rubim-pa re capitán chaka, xe'cha' re achi'a' re' cha re Jesús.
LUK 7:9 Y re Jesús can anchique-la xuna' tak xuc'axaj re rutakon-a rubixic re capitán chiquij re achi'a'. Y re Jesús can jare' xe'rutzu' re vinak re je'binak chij, y xubij chique: Can katzij nimbij chiva, che re ache re takayom-pa rubixic re tzij re', can rubanon confiar-ri' viq'uin. Y man jun nuvinak israelita nvilon re can rubanon-ta confiar-ri' viq'uin, ancha'l re jun ache re'.
LUK 7:10 Y tak xe'tzolaj re achi'a' re je'takom-pa roma re capitán, xquitz'at che re ru-mozo niyavaj, otz chic.
LUK 7:11 Jun chic k'ij, re Jesús xba pa jun tenemit rubini'an Naín, y je'binak chuka' re ru-discípulos chij. Y camas chuka' vinak je'tzakatal-a chiquij.
LUK 7:12 Tak re Jesús y re je'binak chij ye'oc-yan-apo pa tenemit Naín, xquitz'at che c'amom-pa jun quiminak chin ne'muk can. Re quiminak re' jun c'ajol-ala', ral jun malca'n-ixok. Re malca'n-ixok re', xa can xe-oc jun ral-ala' c'o, y jare' re binak chumukic tak re Jesús xapon. Y camas vinak je'binak mukunel, y re vinak re' niquicukuba' ruc'o'x re te'ej.
LUK 7:13 Y tak re Ajaf Jesús xutz'at rach re ixok re', xujoyovaj rach, y xubij cha: Man chic catok'.
LUK 7:14 Y re Jesús xutz'am-apo re ru-cáxa re quiminak, y re je'c'ayon-a richin re quiminak xe'pa'e-ka chire'. Y re Jesús xubij cha re ala' quiminak: Chava rat nimbij-va, cayacataj.
LUK 7:15 Y tak re Jesús xubij quire', re quiminak xyacataj, y xutz'am tzij. Y re Jesús xujach-a re ala' cha re rute'.
LUK 7:16 Tak re vinak xquitz'at re xbanataj, camas xquixibij-qui'. Y xquiya' chuka' ruk'ij re Dios, y niquibila': Vocame xbec'ulum-pa jun namalaj ache chakacojol, rusamajel re Dios re nibex profeta cha. Vocame re Dios xutak-pa jun re nicola kachin yoj re yoj israelitas re rutenemit, xe'cha' re vinak.
LUK 7:17 Y re xuban re Jesús chupan re k'ij re', xnabex chire' pa Judea, y xnabex chuka' pa tak tenemit re jec'o chunakaj re Judea.
LUK 7:18 Y re Juan Bautista xuc'axaj c'a ronojel re ntajin chubanic re Jesús, roma ja re ru-discípulos re xe'betzijon cha. Mare' reja' xe'rayoj je ca'e' chique re ru-discípulos,
LUK 7:19 y xe'rutak-a riq'uin re Jesús chin xbequic'utuj cha: ¿La ja como rat re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios? ¿O jun chic-va, y c'amaje-na te'ka? Quire' xubij-a chique.
LUK 7:20 Y re achi'a' re je'rutakon-a re Juan, xe'bapon riq'uin re Jesús. Y reje' xquibij cha: Re Juan Bautista yojrutakom-pa aviq'uin, chin nakac'utuj chava: ¿La ja como rat re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios? ¿O jun chic-va y c'amaje-na te'ka? Quire' xquibij re achi'a', can ja re ancha'l bin-a chique.
LUK 7:21 Y tak re achi'a' jec'o chire' riq'uin re Jesús, chupan re mismo rato re' xe'ruc'achojsaj je q'uiy re relic yabil ndoc chique, y jec'o re c'o itzel tak yabil chiquij re c'ayef che ye'k'omax. Xe'rulisaj chuka' itzel tak espíritu, y xuban chuka' chique re moyi' che xe'tzu'un.
LUK 7:22 Y c'are' re Jesús xubij chique re je ca'e' achi'a' je'takon-a roma re Juan: Vocame quixtzolaj riq'uin re takayom-pa ivichin, y titzijoj cha re xitz'at y xic'axaj can vova'. Titzijoj cha andex rubanic tak re moyi' ye'tiquir ye'tzu'un-a, andex rubanic tak re vinak je cojos choj ye'biyin-a, y andex rubanic tak ye'c'achoj-a re c'o yabil rubini'an lepra chiquij. Titzijoj chuka' cha andex rubanic tak ye'c'achoj-a re je tocon, re je quiminak chic ye'c'astaj-a, y re vinak re meba' cánma chach re Dios, nimbij re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re nibex evangelio cha.
LUK 7:23 Y tibij chuka' cha, che otz-rubanoj re jun vinak ancha'l reja', re rubanon confiar-ri' viq'uin y man jun bey yinrumalij-ta can, xe'cho'x-a.
LUK 7:24 Y tak re je ca'e' achi'a' re je'rutakom-pa re Juan xe'tzolaj, re Jesús xutz'am can tzij chij re Juan chiquivach re vinak re jec'o chire'. Y ja quire' re nubila': ¿Andex re' re xbe'itz'eta' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex man xitz'at-ta jun ache chire', re ancha'l aj re niba quila niba quila pa ruk'a' re cak'ik'.
LUK 7:25 ¿Andex re xbe'itz'eta' chire'? Yex chuka' man xitz'at-ta chire' jun ache re jabal ruvekon-ri'. Re achi'a' re jabal quivekon-qui', rion pa tak cachoch re reyes ye'c'ue-va.
LUK 7:26 ¿Pero andex re xbe'itz'eta' chire' chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha? Yex xbe'itz'eta' jun ache rusamajel re Dios re nibex profeta cha. Re ache re xitz'at chire' can ja-va re' re rusamaj. Pero can c'o-va más ruk'ij que chach xabanchique profeta.
LUK 7:27 Y chij c'a re Juan nich'o-va re Dios chupan re ruch'abal re tz'iban can, y nubij: Xtintak c'a jun ache nabey, chin che nuchojmersaj re bey anche' xtapon-va re Cristo. Quire' nubij re Dios chupan re ruch'abal.
LUK 7:28 Y titamaj, che jenipa' rusamajela' re Dios re nibex profetas chique re je'alaxnak chach re ruch'ulef, man jun re c'o-ta más ruk'ij que chach re Juan Bautista. Can c'o-va más ruk'ij reja'. Jac'a vocame conojel re ye'oc pa ruk'a' re Dios, camas c'a nem quik'ij. Y re vinak re más ba-oc ruk'ij chiquicojol re ye'oc pa ruk'a' re Dios, jare' re más nem ruk'ij que chach re Juan.
LUK 7:29 Y chire' jec'o-apo je q'uiy vinak y chuka' jec'o-apo re molay tak impuestos re je'banon bautizar roma re Juan. Y tak reje' xquic'axaj re xubij re Jesús, xquiya' ruk'ij re Dios, y xquibij: Re xuban re Dios can choj-va.
LUK 7:30 Y jac'a re achi'a' fariseos y re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas man xquijo-ta xquic'ul re runojin re Dios che nuban quiq'uin. Reje' man xquijo-ta che xe'ban bautizar roma re Juan.
LUK 7:31 Y re Ajaf xubij: Che re vinak chin re tiempo re', can xque'njonomaj quiq'uin re ac'ola'.
LUK 7:32 Re vinak re' can je junan quiq'uin re ac'ola' re ye'tz'an pa tak q'uiybal. Y jun pa quichi' niquibila' chiquivach: Xkak'ojmaj xul chivach, pero man xixajo-ta. Xkabixaj bix re can nuyac abis, pero man xixok'-ta, quire' niquibila' re ac'ola' tak ye'tz'an. Y ja quire' quibanon re vinak chin re tiempo re', man jun re nika chiquivach.
LUK 7:33 Roma tak xpa re Juan Bautista, reja' man nutaj-ta xcana-vay y man nukum-ta chuka' ruyi'al-uva. Y yex nibij che reja' c'o itzel espíritu riq'uin.
LUK 7:34 Y tak xineka yen re xinalax chi'icojol, nintaj xcana-vay y ninkum chuka' ruyi'al-uva. Y yex nibij chua che xaxe va'in ninjo' nimban y chuka' nibij che yen xa yin jun k'abarel, y chuka' nibij che xa yin quichibil re molay tak impuestos y re vinak re nibex aj-maqui' chique.
LUK 7:35 Pero re runa'oj re Dios can nik'alajin pa quic'aslen re vinak re ye'niman richin, xcha' re Jesús.
LUK 7:36 Y c'o c'a jun ache fariseo xuban invitar re Jesús chin ne'va' charachoch. Y tak re Jesús xapon charachoch re ache, xtz'uye-apo chach mesa, chin ye'va'.
LUK 7:37 Y chupan re tenemit re', c'o jun ixok re ruc'uan jun itzel c'aslen. Y re ixok re' xunabej che re Jesús c'o charachoch re jun ache fariseo, mare' reja' xapon chire'. Y reja' ruc'uan-apo jun frasco re banon riq'uin jun aboj rubini'an alabastro. Chupan re frasco re' c'o-a jun jubulaj ak'om.
LUK 7:38 Y re ixok re' camas c'a ndok'. Y re ruyi'al tak rach re ixok re' ye'biyin-ka chij rakan re Jesús. Y re ixok re' ye'rusula-a cha re rusumal-rue', y chuka' ye'rutz'ubaj rij rakan re Jesús, y xuya' chuka' re jubulaj ak'om re' chij re rakan.
LUK 7:39 Y re ache fariseo re xbano invitar chin re Jesús, tak xutz'at re xuban re ixok, xunojij-ka: Xe-ta re Jesús can katzij-va che reja' jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, nunabej-ta anchique che vinak re nitz'amo la rakan. Roma la ixok la' jun itzel c'aslen ruc'uan, xcha-ka pa ránma.
LUK 7:40 Y re Jesús xubij cha re ache fariseo: Simón, c'o jun cosa re ninjo' nimbij chava. Re Simón xubij cha: Maestro, ¿andex najo' nabij chua?
LUK 7:41 Y re Jesús xubij cha: Jec'o c'a je ca'e' achi'a' c'o quic'as riq'uin jun ache re niyi'o mero pa kajic. Jun chique re achi'a' re', vo'o' ciento denarios ruc'as, y re jun chic, nic'aj ciento denarios ruc'as.
LUK 7:42 Pero como re achi'a' re' man ye'tiquir-ta niquitoj re quic'as, re ache re ya'yon mero pa kajic chique, xubij che man chic tiquitoj, xa tiq'uis quire', xcha' chique. Y re Jesús xubij chuka' cha re Simón re fariseo: Vocame tabij chua, ¿anchique chique re je ca'e' achi'a' re' re más nijovan chin re ache re niyi'o mero pa kajic?
LUK 7:43 Re Simón xubij: Yen nimbij che ja re más q'uiy ruc'as. Ja', ja quire', xcha' re Jesús cha re Simón.
LUK 7:44 Y re Jesús nutzu' rach re ixok tak xutz'am rubixic quire' cha re Simón re fariseo: Tatz'eta' re ixok re'. Tak yen xinoc-pa vova' pan avachoch, man xaya-ta nuya' ch'ajbal-vakan. Jac'a re ixok re' xe'ruch'aj vakan cha re ruyi'al-rach, y xe'ruchakejsaj riq'uin re rusumal tak rue'.
LUK 7:45 Chuka' tak xinoc-pa, man xinatz'ubaj-ta. Jac'a re ixok re', desde que xinoc-pa ntajin chutz'ubaxic re vakan.
LUK 7:46 Rat chuka' man xak'aj-ta aceite pa nue' tak xinoc-pa. Jac'a re ixok re', jun jubulaj ak'om xuya' chij re vakan.
LUK 7:47 Mare' nimbij chava rat Simón, che re ixok re' camas nrajo' re xcuyu re rumac. Roma re jenipa' mac re je'rubanalon xe'cuyutaj-yan. Jac'a re man q'uiy-ta rumac re xe'cuy, xa man can-ta nrajo' re xcuyu re rumac.
LUK 7:48 Y re Jesús xubij cha re ixok: Re amac xe'cuyutaj.
LUK 7:49 Y re vinak re je'banon invitar roma re Simón re jec'o-apo riq'uin re Jesús chach mesa, niquibila' c'a chiquivach: ¿Anchique como che ache re'? Roma hasta re mac ye'rucuy, ye'cha'.
LUK 7:50 Y re Jesús xubij cha re ixok: Xacolotaj, roma xaban confiar-avi' viq'uin. Vocame, catzolaj y ca'texulan.
LUK 8:1 Ca'e-oxe' k'ij tibanataj-va quire', re Jesús xba pa tak nima'k y cocoj tenemit, je ruchibil-a re je doce ru-apóstoles. Y nutzijoj re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios.
LUK 8:2 Y jec'o chuka' ca'e-oxe' ixoki' je'tzakatal-a chij. Re ixoki' re', jare' re je'ruc'achojsan re Jesús, rulisan itzel tak espíritu quiq'uin y nic'aj chic rach yabil. Chiquicojol re ixoki' re' binak re María re nibex chuka' Magdalena cha. Y ja ixok re' re xe'lisas je vuku' itzel tak espíritu riq'uin, roma re Jesús.
LUK 8:3 Chiquicojol re ixoki' re je'tzakatal chij re Jesús, binak re jun ixok rubini'an Juana, ruxayil re jun ache rubini'an Chuza. Y re ache re' nisamaj riq'uin re Herodes y c'o más ruk'ij que chiquivach re nic'aj chic ye'samaj riq'uin. Chuka' binak re jun ixok rubini'an Susana. Y jec'o chuka' nic'aj chic ixoki' re je'binak y xe'ta'on chin xe'quivilij re Jesús y re ru-discípulos.
LUK 8:4 Y je q'uiy vinak xquimol-apo-qui' chij re Jesús re je'pitinak nic'aj chic tenemit. Mare' chupan re k'ij re', tak camas chic je q'uiy vinak quimalon-qui' chij, reja' xubij jun ejemplo, chique:
LUK 8:5 C'o c'a jun ache xbo'rjopij semilla pa jun juyu'. Y tak re ache ntajin chubanic re samaj re', c'o nic'aj cha re semilla xka po bey, mare' re vinak niquixak' can rue'. Y chuka' xe'pa ch'utak chicop re ye'ba pa cak'ik', xquitaj-a re semilla xka po bey.
LUK 8:6 Y c'o nic'aj cha re semilla xka cojol tak aboj. Re semilla re' can xe'tz'uc-va-pa. Pero tak xpa rach k'ij, xe'chakij-ka, roma re ulef anche' xka-va re semilla xa chake'j.
LUK 8:7 Y nic'aj chic semilla xka chucojol k'ayis c'o quiq'uixal. Y tak xe'tz'uc-pa, junan xe'q'uiy quiq'uin re q'uix. Pero re k'ayis c'o quiq'uixal camas xe'q'uiy, mare' re tico'n xe'jik' pa quik'a'.
LUK 8:8 Y re nic'aj chic semilla xka pa jun utzulaj ulef, y jabal xe'q'uiy, y xquiyala' ja'jun ciento quivach. Y tak re Jesús rubin chic-ka re ejemplo re', cof xch'o y xubij: Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' chique.
LUK 8:9 Y re ru-discípulos re Jesús xquic'utuj cha, andex nrajo' nubij chique riq'uin re jun ejemplo re xutzijoj chique.
LUK 8:10 Y re Jesús xubij chique: Man jun bey can-ta bin can jabal chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, pero chiva yex yi'on c'a k'ij chin nitamaj. Jac'a chique re vinak re man ye'niman-ta vichin, riq'uin ejemplos yinch'o-va chin quire' choj niquitzu' y man niquitz'at-ta jabal re niquitzu' y chin che choj niquic'axaj y man nak'ax-ta pa quive' re niquic'axaj.
LUK 8:11 Y ja quire' re ndel che tzij re ejemplo chij re semilla: Re semilla jare' re ruch'abal re Dios.
LUK 8:12 Re semilla re xe'ka po bey, junan riq'uin re ruch'abal re Dios tak nic'axax coma re vinak, y nipa re itzel y nulisaj-a re ruch'abal re Dios pa tak cánma, chin quire' man tiquinimaj re Dios, y man que'colotaj chach re quimac.
LUK 8:13 Y re semilla re xe'ka chucojol tak aboj, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Re vinak re' camas c'a ye'qui'cot tak niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma. Pero man can-ta niquiban confiar-qui' riq'uin re Dios, roma tak ye'tojtobex, cha'nin niquiya' can re Dios. Mare' jun ca'e-oxe' k'ij re otz niquina' y niquiban confiar-qui' riq'uin re Dios y c'are' ye'tzak.
LUK 8:14 Re semilla re xe'ka cojol tak k'ayis re c'o quiq'uixal, can nich'o-va chij re ruch'abal re Dios re niquic'axaj re vinak. Pero re vinak re' xa ja re ndoc chique chin re quic'aslen vova' chach re ruch'ulef, xa jare' re niquiban, mare' ne'jik' re ruch'abal re Dios pa tak cánma. Ne'jik' pa ruk'a' re biyomal y q'uiy chuka' rach itzel tak rayibal c'o quiq'uin y mare' man nivachin-ta jabal re quic'aslen.
LUK 8:15 Y re semilla re xe'ka pa jun utzulaj ulef, can nich'o-va chij re ruch'abal re Dios re niquic'axaj re vinak. Reje' riq'uin ronojel cánma niquic'axaj y niquiban re nubij. Nojel tiempo quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios, y nivachin jabal re quic'aslen.
LUK 8:16 Y man jun vinak nutzaj jun lámpara y c'are' nuvovaj o nuya-ta-apo chuxe' ruch'at. Re lámpara re' can c'o-va anche' nitzekebas-va, chin quire' sakil nuban pa jay tak ye'oc-apo re vinak.
LUK 8:17 Y man jun cosa re vovan can re man-ta xtik'alajim-pa. Y chuka' man jun cosa re tz'apin can rij re man-ta ne'el-pa pa sakil.
LUK 8:18 Y quire' chuka' yex. Vo xa yex nic'axaj re ruch'abal re Dios, tiyaca-ka pa tak ivánma. Roma re c'o cosas ruyacon pa ránma, can xtuc'ul más. Jac'a re nic'axan re ruch'abal re Dios y xa man nuyac-ta-ka pa ránma, re jenipa' ba' nunojij che c'o riq'uin, hasta re' nilisas-a chach, xcha' re Jesús.
LUK 8:19 Re rute' y re je ruch'alal re Jesús xe'pa anche' c'o-va reja'. Pero man xe'tiquir-ta xe'oc anche' c'o-va, roma camas je q'uiy vinak quimalon-qui' anche' c'o-va re Jesús.
LUK 8:20 Y xbex-apo cha re Jesús: Re ate' y re avch'alal yatquiyaben chach-jay roma xe'pa cha'tz'etic.
LUK 8:21 Pero reja' xubij: Re vinak re ye'c'axan y niquiban re nubij re ruch'abal re Dios, jare' re nte' y re je vach'alal, xcha' re Jesús.
LUK 8:22 Y jun k'ij, re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos, xoc-a pa jun canoa. Y c'are' xubij chique: Jo' c'a juc'an-apo ruchi' re lago. Y xe'ba.
LUK 8:23 Y tak je'binak pa rue' re lago, re Jesús xvar-ka. Y chak c'ata' xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chire' pa rue' re lago. Mare' re canoa anche' je'binak-va, ninoj-pa che ya', y quire' re canoa man c'ayef-ta niba chuxe' ya'.
LUK 8:24 C'are' re discípulos xquic'asoj re Jesús, y xquibij cha: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Vocame yojcom, xe'cha' cha. Y re Jesús xyacataj-pa, y xubij: Tiq'uis-a re cak'ik' y titane-ka re nubolk'otela-ri' re ya'. Y ja quire' xbanataj. Re cak'ik' xq'uis-a, y re nubolk'otela-ri' re ya' xtane-ka.
LUK 8:25 C'are' re Jesús xubij chique re ru-discípulos: ¿Anchique roma tak man xiban-ta confiar-ivi' viq'uin? Pero re discípulos camas quixibin-qui'. Can anchique-la xquina' tak xquitz'at re xbanataj, y xquic'utula' chiquivach: ¿Anchique como che ache re'? Roma re cak'ik' y re ya' can niquinimaj rutzij, tak nich'o chique.
LUK 8:26 Y re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon c'a juc'an-apo ruchi-ya', chire' chupan jun lugar rubini'an Gadara, re c'o-apo chach re Galilea.
LUK 8:27 Y tak re Jesús xka can chupan re canoa, xapon jun ache aj pa tenemit Gadara riq'uin. Y re ache re' q'uiy-yan tiempo que'c'ue' itzel tak espíritu riq'uin. Manak rutziak nucusaj, ni xe-ta nic'ue' pa rachoch. Xa ja re anche' je'mukun-va re anama'i' chin re tenemit re', jare' re aconak rachoch.
LUK 8:28 Y re ache re', can xe xutz'at re Jesús, can jare' xbexuque' chach. Y jun pa ruchi' xch'o-apo cha re Jesús, y xubij: Rat Jesús re Ruc'ajol re namalaj Dios, ¿anchique roma tak yinanak? Tabana' jun utzil man quinach'ujersaj, xcha' cha re Jesús.
LUK 8:29 Re ache xubij quire' roma re Jesús xubij cha re itzel espíritu che tel-a riq'uin. Roma q'uiy tiempo tic'ue-va re itzel espíritu riq'uin. Y re vinak quitijlon quik'ij chin niquiyach', pero tak niquiyach' ruk'a-rakan, ye'rurokch'ij can y ye'ruk'ajla' can re cadenas roma camas ruchuk'a'. Mare' man ye'tiquir-ta chij, astapa' jenipa' xtiquiban cha. Y re itzel espíritu siempre nuc'uaj-a re ache chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha.
LUK 8:30 Y re Jesús xuc'utuj cha re ache: ¿Andex abe'? Y re ache xubij-pa: Legión, jare' re nube'. Quire' xubij re ache roma camas je q'uiy itzel tak espíritu jec'o riq'uin.
LUK 8:31 Y re itzel tak espíritu xquic'utuj utzil cha re Jesús che vo xa ye'rulisaj-a riq'uin re ache, man c'a que'rutak-a chupan re qui-lugar, xe'cha'.
LUK 8:32 Y chire' chunakaj-apo re lugar re', pa rue' jun loma, camas je q'uiy ak ye'va', mare' re itzel tak espíritu xquic'utuj utzil cha re Jesús che tuya' k'ij chique chin ye'be'oc chiquipan re ak re'. Y re Jesús xubij chique che otz.
LUK 8:33 Y re itzel tak espíritu can jare' xe'el-a riq'uin re ache, y xe'be'oc chiquipan re ak. Conojel c'a re ak xquitz'am anin chach peña, y c'a chupan re lago xe'beka-va. Y conojel re ak re' xe'jik' y xe'com.
LUK 8:34 Y re ye'chajin quichin re ak, xe xquitz'at can quire', xe'numaj y xbequiya' rutzijol pa tenemit y pa tak juyu'.
LUK 8:35 Y tak re vinak xquic'axaj re xbanataj, xe'pa chin ne'quitz'eta'. Tak re vinak re' xe'beka riq'uin re Jesús, xquitz'at che re ache xe'lisas itzel tak espíritu riq'uin, tz'uyul-apo riq'uin re Jesús, rucusan rutziak, y man nuban-ta chic re ancha'l rubanom-pa. Pero re vinak re' xa xquixibij-qui' tak xquitz'at re ache re'.
LUK 8:36 Y xtzijos chique re vinak ronojel re xbanataj, coma re vinak re xquitz'at tak xe'lisas re itzel tak espíritu riq'uin re ache, roma re Jesús.
LUK 8:37 Y roma ronojel re xbanataj, re vinak re aj-chire' pa Gadara xquibij cha re Jesús: Tabana' utzil catel-a vova' pa ka-lugar. Re vinak aj chire' xquibij quire' roma camas quixibin-qui'. Mare' re Jesús y re ru-discípulos xe'oc-a pa canoa, chin ye'ba.
LUK 8:38 Y re ache re xe'lisas itzel tak espíritu riq'uin, nuc'utuj utzil cha re Jesús che tuya' k'ij cha chin niba chij. Pero re Jesús xubij cha che tic'ue' can, y chuka' xubij cha:
LUK 8:39 Catzolaj cha'vachoch, y ta'tzijoj re xuban re Dios aviq'uin, xcho'x-a. Y re ache xtzolaj y xbo'rtzijoj ronojel chique re jec'o pa rachoch, y chuka' chique conojel re vinak re jec'o pa rutenemit, roma re Jesús xuban jun milagro riq'uin.
LUK 8:40 Y tak re Jesús y re ru-discípulos xe'tzolaj c'a juc'an chic-apo ruchi' re lago, re vinak jec'o chire' camas c'a ye'qui'cot xquic'ul-apo, roma re vinak re' can ja-va re Jesús quiyaben.
LUK 8:41 Xapon chuka' jun ache rubini'an Jairo. Re ache re' c'o jun rusamaj chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, jac'a reja' re c'o más ruk'ij chire'. Y tak re Jairo xutz'at-apo re Jesús, can jare' xbexuque' chach, y xuc'utuj utzil cha che titzake-a chij c'a charachoch,
LUK 8:42 roma nicom-yan re rumi'al y re ache re' can xe-va jun rumi'al y c'o la'k doce rujuna'. Y tak re Jesús y re je'binak chij xquitz'am-a bey chin ye'ba charachoch re Jairo, camas je q'uiy vinak xe'tzake-a chiquij. Y roma camas je q'uiy vinak je'binak, man otz-ta chic ye'biyin.
LUK 8:43 Chiquicojol re vinak, binak jun ixok niyavaj. Y re ruyabil re ixok re' ja re nibiyin ruq'uiq'uel y doce juna' tuc'alvachij-va quire'. Xuq'uis-yan ronojel ru-mero, roma binak chic quiq'uin q'uiy doctores, y man jun chique re doctores nitiquir-ta nuk'omaj re ruyabil re ixok.
LUK 8:44 Re ixok re' xjelon-apo chij can re Jesús, y ja re ruchi-rutziak xbo'rtz'ama' can ba'. Y can ja mismo rato re' xc'achoj-a re ruyabil.
LUK 8:45 Y jare' chuka' tak re Jesús xuc'utuj: ¿Anchique xtz'amo re nutziak? Y roma conojel vinak niquibij che manak rutziak quitz'amon-apo, xpa re Pedro y re nic'aj chic discípulos xquibij cha re Jesús: Ajaf, rat najo' natamaj anchique xtz'amo re atziak. Pero vova' c'ayef chin natamaj, roma camas je q'uiy vinak niquipitz'-qui' je'binak y niquichocomila-qui' chavij, y rat nac'utuj chaka: ¿Anchique xtz'amo re atziak?
LUK 8:46 Y jare' tak re Jesús xubij: C'o jun re xtz'amo re nutziak, roma can xina' che c'o jun re xinc'achojsaj cha re poder c'o viq'uin, xcha'.
LUK 8:47 Y re ixok tak xutz'at che xnabex, roma ruximbire' can nibarbot xbexuque' chach re Jesús. Y chiquivach conojel re vinak xubij-apo cha re Jesús anchique roma tak xutz'am-apo ruchi-rutziak. Y xubij-apo chuka' cha re Jesús che can xe xutz'am ruchi-rutziak, can jare' xuna' che xc'achoj cha re ruyabil.
LUK 8:48 Re Jesús xubij cha: Numi'al, xac'achoj, roma xaban confiar-avi' viq'uin. Vocame, catzolaj y ca'texulan, xcho'x-a.
LUK 8:49 Y c'a ntajin che tzij re Jesús riq'uin re ixok, tak c'o jun xbeka pitinak charachoch re Jairo, re ache re c'o ruk'ij chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Re jun re xbeka, xbo'rbij cha re Jairo: Man chic tac'uaj-a re Maestro, roma re ami'al xa xcom-yan.
LUK 8:50 Jac'a tak re Jesús xuc'axaj-pa re xbebex cha re Jairo, xubij cha: Man taxibij-avi' roma re xbebex chava. Tabana' confiar-avi' viq'uin, y re ami'al xtic'astaj, xcho'x.
LUK 8:51 Y tak xe'bapon charachoch re Jairo, re Jesús xaxe chique re Pedro, re Jacobo y re Juan re je ru-discípulos, y chique re rute-rutota' re ac'ual quiminak xuya' k'ij chin xe'oc riq'uin.
LUK 8:52 Conojel camas ye'ok' y ye'bison chij re xcom. Pero re Jesús xubij chique: Man chic c'a quixok' chij re ac'ual re nibij yex che xcom, roma reja' xa man quiminak-ta, reja' xa nivar, xcha'.
LUK 8:53 Pero re vinak xa xe'tze'en chij re Jesús, roma quitaman che re xtan xa quiminak chic.
LUK 8:54 Y re Jesús xutz'am ruk'a' re xtan quiminak, y xubij cha: Xta, chava rat nimbij-va che cayacataj.
LUK 8:55 Y re xtan xtzolaj chic-pa re ránma, y ja mismo rato re' xyacataj-pa. Y re Jesús xubij che tiquisuju' ruay.
LUK 8:56 Y re te'ej-tata'aj xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xbanataj riq'uin re cajc'ual. Y re Jesús xubij chique che man tiquitzijoj chique re vinak re xbanataj chire'.
LUK 9:1 Re Jesús xe'rayoj c'a re je doce ru-discípulos, y xuya-a poder chique chin ye'tiquir ye'quilisaj conojel itzel tak espíritu, y chin chuka' ye'quic'achojsaj re ye'yavaj.
LUK 9:2 Y xe'rutak c'a-a re ru-discípulos chin xe'ba chutzijosic che xbeka re k'ij chin andex rubanic tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, y chin chuka' che ye'quic'achojsaj re ye'yavaj.
LUK 9:3 Y re Jesús xubij chuka' chique: Tak xquixba, man jun cosa tic'uaj-a. Man tic'uaj ch'ama'y, man tic'uaj iya'l, man tic'uaj vay, man tic'uaj mero. Y man tic'uaj jun chic c'ulaj itziak, xa can xe-va re icusan-a.
LUK 9:4 Y re jay re anche' yixoc-va pa jun tenemit, chire' quixc'ue-va-ka. Xa c'aja tak yixel-pa chupan re tenemit re', otz niya' can re jay re anche' xixc'ue-va.
LUK 9:5 Y vo xa re tenemit anche' yixapon-va man otz-ta ic'ulic niquiban, xa tiya' can, y titavaj can re pokolaj re c'o pan ivakan chiquivach re vinak, chin quire' tiquitamaj che man otz-ta re xquiban, xcha' re Jesús.
LUK 9:6 Y re discípulos xe'ba. Xe'ba pa tak cocoj tenemit chin xbequitzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y xe'quic'achojsaj re ye'yavaj ronojel lugar anche' xe'k'ax-va.
LUK 9:7 Y re gobernador rubini'an Herodes chupan re tiempo re', xuc'axaj ronojel re ntajin chubanic re Jesús. Pero man nuvel-ta anchique nunimaj, roma jec'o ye'bin che re nibano quire' ja re Juan Bautista re xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Roma re Juan quiminak chic.
LUK 9:8 Jec'o nic'aj chic ye'bin che re Jesús ja re Elías re xbetzolaj chic-pa. Y nic'aj chic vinak niquibij che re Jesús jun chique re je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique re xc'astaj-pa.
LUK 9:9 Y re Herodes nubij: ¿Anchique como che ache re Jesús? Roma q'uiy cosas ye'nc'axaj chij re ye'ruban. Pero yen nimbij che mana-ta re Juan Bautista, roma re Juan ja yen mismo re ximbano mandar che xtzaq'uis rujalom, xcha'. Y re Herodes xucanola' formas chin quire' xutz'at-ta rach re Jesús.
LUK 9:10 Y re ru-apóstoles re Jesús tak xe'tzolaj-pa banoy re rusamaj re Dios, xquitzijoj cha re Jesús andex re xquibanala'. Y re Jesús xe'ruc'uaj c'a-a chupan jun lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha. Y re lugar re' chin re tenemit rubini'an Betsaida.
LUK 9:11 Y tak re vinak xquinabej anche' xbo-va re Jesús y re ru-discípulos, xe'ba chuka' reje'. Y tak xe'bapon riq'uin re Jesús, reja' xe'ruc'ul y xubij chuka' chique andex rubanic tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y chuka' xe'ruc'achojsaj re ye'yavaj.
LUK 9:12 Y tak xk'ak'ij-ka chupan re k'ij re', re je doce discípulos xe'jelon-apo riq'uin re Jesús y xquibij cha: Ca'taka-a re vinak re' pa tak cocoj tenemit y pa tak nic'aj chic lugar re jec'o nakaj, chin te'quicanoj quivay y chuka' anche' ye'bevar-va, roma re anche' yojc'o-va, xa je manak vinak, xe'cha' cha.
LUK 9:13 Jac'a re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Tiya' quivay yex. Y re discípulos xquibij: Kaq'uin yoj xaxe-oc vo'o' vay y ca'e' ch'utak car c'o. Re vinak re' yojtiquir ye'katzuk, pero vo xa yojba chulok'ic vay, xe'cha'.
LUK 9:14 Roma re vinak camas je q'uiy. Y xaxe achi'a' jec'o la'k vo'o' mil. Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Tibij chique re vinak re' che que'tz'uye' y pa tak nic'aj ciento tiquic'uala-qui', xcha' chique.
LUK 9:15 Y re discípulos can ancha'l re xbex chique, can quire' xquiban.
LUK 9:16 Y re Jesús xe'ruli'ej pa ruk'a' re vo'o' xcana-vay y re ca'e' car, xtzu'un chicaj y xutioxij cha re Dios. Y re Jesús xe'rupar re vay y re car, xuya-a chique re ru-discípulos chin che niquijachala' chiquivach re vinak.
LUK 9:17 Y conojel jabal xe'va'. Can man jun re man-ta xva'. Y c'a c'o doce chacach xuban sobra.
LUK 9:18 Y c'o jun k'ij re Jesús rujich'an-a-ri' chin nuban orar, y jec'o-apo re ru-discípulos riq'uin. Y jare' tak re Jesús xuc'utuj chique re ru-discípulos: ¿Yin anchique c'a yen niquinojij re vinak?
LUK 9:19 Y reje' xquibij cha: Jec'o ye'bin che ja rat re Juan Bautista. Jec'o nic'aj chic ye'bin che ja rat re Elías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y jec'o chuka' ye'bin che rat yat jun chique re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, y vocame xac'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xe'cha' cha re Jesús.
LUK 9:20 Y reja' xuc'utuj chique re ru-discípulos: Y yex, ¿andex ninojij chuij? Y re Pedro xubij cha re Jesús: Ja rat re Cristo re yatcha'on roma re Dios.
LUK 9:21 Pero re Jesús camas xuchalabej chique re ru-discípulos che man jun anchok cha tiquibij-va che ja reja' re Cristo.
LUK 9:22 Y xubij chuka' chique: Yen re xinalax chi'icojol, tiene que nink'asaj q'uiy tijoj-pokonal. Y xquintzelas coma re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, coma re principal tak sacerdotes y chuka' coma re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Y xquinquimisas, pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xcha' re Jesús.
LUK 9:23 Y c'are' xubij chique conojel: Vo xa c'o jun re nrajo' yinrutzekelbej, can tubana' ancha'l jun re binak chuxe' ru-cruz. Man tuban re nurayij reja'. Man tupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal. Vo xa c'o jun ninojin che nitiquir nuban quire' k'ij-k'ij, otz che nipa viq'uin chin yinrutzekelbej.
LUK 9:24 Roma vo xa camas nupokonaj re ruc'aslen vova' chach re ruch'ulef, xa man xtuvel-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re man nupokonaj-ta re ruc'aslen, astapa' xtiquimisas nutzij yen, jare' sí can xtuvel-va ruc'aslen re man niq'uis-ta.
LUK 9:25 Roma man jun cosa otz nuc'am-pa cha re vinak xe-ta nic'ue' ronojel re biyomal chin re ruch'ulef riq'uin, y re vinak re' xa man nicolotaj-ta. Xa rion reja' nunem-ri' chupan re camic chin jumul.
LUK 9:26 Y vo xa c'o chuka' jun chiva yex niq'uex nutzijoj che yinruniman yen y re nuch'abal, yen re xinalax chi'icojol, chuka' xquinq'uex nimbij che re jun vinak re' vichin yen. Quire' xtimban tak xquimpa chic jun bey, tak xtik'alajin che can yin Rey-va, y chuka' junan chic nuk'ij riq'uin re Nata' y je vichibil-pa re lok'olaj tak ángeles.
LUK 9:27 Y can katzij nimbij chiva, che re Dios can xtic'ue' pa kave' chin xkojruban gobernar. Y jec'o chiva yex, c'aja tak quitz'eton chic che re Dios nuban chic gobernar, c'ajare' tak xque'com, xcha' re Jesús.
LUK 9:28 Y jun semana la'k tubij-va ronojel re' chiquivach re vinak, jare' tak xe'rucha' re Pedro, re Juan y re Jacobo chin che ye'oc-a ruchibil chin niba pa rue' jun loma chubanic orar.
LUK 9:29 Y tak re Jesús ntajin cha oración, xjalataj re rutzubal, y can quire' chuka' re rutziak xjalataj. Y re ru-color re rutziak can bo'j xuban y niyiq'uiloj.
LUK 9:30 Y tak re je oxe' discípulos xquitz'at, je ca'e' achi'a' ye'tzijon riq'uin re Jesús. Re je ca'e' achi'a' re' quibini'an Moisés y Elías, y ja achi'a' re' re xe'c'ue' ajuer can.
LUK 9:31 Re je ca'e' achi'a' re' jec'o pa jun sakil y re sakil re' pitinak chila' chicaj, y ye'tzijon chij re andex rubanic tak re Jesús xtiquimisas pa tenemit Jerusalén. Roma ja samaj re' re yi'om-pa cha roma re Dios.
LUK 9:32 Y re Pedro y re je ca'e' chic ruchibil, camas quivaran pero xquicoch' re varan, y mare' xquitz'at re namalaj ruk'ij re Jesús, y xe'quitz'at chuka' re je ca'e' chic achi'a' re jec'o riq'uin re Jesús.
LUK 9:33 Y tak re je ca'e' achi'a' re' niquiya' can re Jesús chin ye'ba, jare' tak re Pedro xubij-apo cha re Jesús: Maestro, vova' otz kabanon. Takabana' oxe' ch'utak jay, jun avichin rat, jun chin re Moisés y jun chin re Elías. Re Pedro quire' xubij-apo y man rutaman-ta anchique roma tak xch'o-apo. Mare' bin che man bin xe'rubila-apo.
LUK 9:34 Y c'a ntajin che tzij, jare' tak c'o jun nube xbeka y xupis quij. Y re discípulos xquixibij-qui' tak xquina' che re nube xupis quij.
LUK 9:35 Y jare' tak c'o Jun xch'o-pa chupan re nube y xubij: Jare' re Nuc'ajol y yen camas ninjo'. Can xe c'a reja' tic'axaj.
LUK 9:36 Y jac'a tak re discípulos quic'axan chic-ka re ch'abal re', tak xquitz'at, rion chic re Jesús c'o chire'. Y re discípulos re', q'uiy tiempo man jun anchok cha xquitzijoj-va re xquitz'at che xbanataj chire' pa rue' re loma.
LUK 9:37 Y pa ruca'n k'ij tak re Jesús y re je oxe' ru-discípulos xe'ka-pa pa rue' re loma, camas c'a je q'uiy re vinak re xe'c'ulu-apo richin.
LUK 9:38 Y c'o c'a jun ache chiquicojol re vinak, xch'o-apo cha re Jesús y xubij: Maestro, yen xaxe jun vajc'ual c'o. Ninc'utuj c'a utzil chava che tatz'eta' ba',
LUK 9:39 roma c'o jun itzel espíritu nitz'amo richin, y tak nutz'am nuban cha che nurak ruchi', nisiquic re ru-cuerpo y nicubub xe'ray. Re itzel espíritu re' c'a nuc'usaj-na can ruc'o'x chij, c'ajare' nuya' can.
LUK 9:40 Mare' xinc'utuj-yan utzil chique re a-discípulos che tiquilisaj-a jumul re itzel espíritu riq'uin re nuc'ajol, pero man xe'tiquir-ta, xcha' re ache.
LUK 9:41 Y re Jesús xubij: Man jun vinak chupan re tiempo re' re rubanon-ta confiar-ri' riq'uin re Dios. Xa conojel je'satzanak. Man tinojij che yen nojel tiempo xquinc'ue' iviq'uin. Y chuka' man tinojij che nojel tiempo xquixincoch'. Tac'ama-pa re ac'ajol vova', xcha' re Jesús.
LUK 9:42 Y tak re ala' napon-yan-apo riq'uin re Jesús, re itzel espíritu riq'uin ruchuk'a' xuyiquiquej re ala' y xutorij pan ulef. Re Jesús cof xch'o cha re itzel espíritu, chin che tel-a riq'uin re ala'. Y re Jesús xucol re ala' re' chach re itzel espíritu, y xujach-a cha re rutota'.
LUK 9:43 Y conojel c'a re vinak xsatz quic'o'x tak xk'alajin re ru-poder re Dios re ruyi'on pa ruk'a' re Jesús. Y tak re vinak ye'tzijon chiquivach chij re ala' re xc'achojsas roma re Jesús, re Jesús xubij chique re ru-discípulos:
LUK 9:44 Tic'axaj jabal re xtimbij chiva, y man timistaj: Yen re xinalax chi'icojol, xquinjach pa quik'a' re vinak, xcha' chique.
LUK 9:45 Y reje' man xk'ax-ta pa quive', roma evan chiquivach. Y niquixibij-qui' niquic'utuj cha re Jesús andex ndel che tzij re xubij.
LUK 9:46 Y re ru-discípulos re Jesús xquich'ojela' chiquivach re anchique chique reje' re más c'o ruk'ij.
LUK 9:47 Pero re Jesús can jabal-va rutaman y nutz'at re andex niquinojij pa tak cánma. Mare' reja' xbo'rc'ama-pa jun ac'ual, y xbo'rpoba' riq'uin,
LUK 9:48 y xubij chique: Re yacayon vichin pa ránma y can niqui'cot nuc'ul jun ac'ual ancha'l re', man xe-ta re ac'ual xtuc'ul, xa can xquinruc'ul chuka' yen. Y re nic'ulu vichin yen, can nuc'ul chuka' re takayom-pa vichin. Y jac'a jun ivchibil re nitz'at yex che camanak ruk'ij, xa jare' re c'o más ruk'ij, xcha' re Jesús.
LUK 9:49 Y xpa re Juan xubij cha re Jesús: Maestro, yoj xkatz'at jun ache re pan abe' rat ye'rulisaj itzel tak espíritu. Pero xkatz'at che man kachibil-ta, xkabij cha che man chic tuban re ntajin chubanic.
LUK 9:50 Y re Jesús xubij cha re Juan: Man chic tibij quire' cha. Roma re man ye'tzelan-ta kachin, can kachibil-va-ki' quiq'uin.
LUK 9:51 Y tak napon-yan re k'ij che re Jesús nitzolaj chila' chicaj, reja' can xuban-a preparar-ri' chin xba pa tenemit Jerusalén,
LUK 9:52 y jec'o xe'rutak-a nabey. Y re xe'tak-a, xe'ba pa jun aldea re c'o pa Samaria, chin xbequicanoj jun jay re anche' xte'xulan-va re Jesús y re je'tzakatal-a chij.
LUK 9:53 Pero re vinak chin re aldea re' man xquijo-ta xquic'ul re Jesús, roma reja' xa pa Jerusalén binak-va.
LUK 9:54 Tak re je ca'e' discípulos quibini'an Jacobo y Juan xquiya' cuenta cha che man nic'ul-ta coma re vinak, xquibij cha re Jesús: Ajaf, ¿najo' che nakac'utuj che tika-pa k'ak' chicaj, chin ye'ruq'uis re vinak re'? Ancha'l xuban re Elías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, xe'cha'.
LUK 9:55 Y re Jesús xe'rutzu' y cof xch'o chique. Y xubij: Yex man itaman-ta che re Espíritu re ac'ayon ivichin camas nijovan.
LUK 9:56 Roma yen re xinalax chi'icojol, man ximpa-ta vova' chach re ruch'ulef chin ye'nquimisaj vinak, yen ximpa chiquicolic chach re quimac, xcha' chique. Y re Jesús y re ru-discípulos xe'ba chic pa jun aldea.
LUK 9:57 Y tak reje' quitz'amon bey, c'o c'a jun ache re xbec'ulum-pa, y xubij cha re Jesús: Ajaf, yen ninjo' yatintzekelbej xabanche' xcabo-va.
LUK 9:58 Xpa re Jesús xubij cha re ache re': Re utif can c'o quijul anche' ye'c'ue-va, y quire' chuka' re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', can c'o chuka' quisoc. Jac'a yen re xinalax chi'icojol, manak anche' yinc'ue-va, xcha' cha re ache re'.
LUK 9:59 Y re Jesús xubij cha jun chic ache: Jo' chuij. Pero re ache re' xubij: Ajaf, yen ninjo' yimba chavij. Pero nabey taya' k'ij chua che c'a timuku-na-a re nata', c'are' xquimba chavij.
LUK 9:60 Pero re Jesús xubij cha re ache re': Re vinak re ye'com, que'muk coma re vinak re je quiminak chupan re quimac. Jac'a rat cabiyin y ta'tzijoj che xbeka re k'ij chin re andex rubanic tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios.
LUK 9:61 Y c'o chic jun ache xbin cha re Jesús: Ajaf, yen ninjo' yimba chavij. Pero nabey taya' k'ij chua chin yine'ch'o-na can chique conojel re jec'o chupan re vachoch, xcha'.
LUK 9:62 Pero re Jesús xubij cha: Re ache re nisamaj riq'uin re arado chin nuposcolij re ulef, man otz-ta che nitzu'un can chij tak ntajin che samaj, roma man otz-ta ndel re rusamaj. Y quire' chuka' re vinak re niniman chin re Dios, man otz-ta che nitzu'un can chij chin ye'rutz'at can re andex ye'banataj. Roma vo xa quire' nuban, man ruc'amon-ta che nisamaj pa rusamaj re Dios y ye'ruto-ta re vinak chin ye'oc pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 10:1 Y tak xe'banataj-yan ronojel re', re Ajaf Jesús xe'rucha' nic'aj chic achi'a' chin ye'samaj riq'uin. Re je setenta achi'a' re', xe'rutak che ca'ca' che ca'ca' pa tak tenemit y nic'aj chic lugar re anche' xtapon-va reja'.
LUK 10:2 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re xe'rucha': Can katzij-va che re samaj chin nitzijos re ruch'abal re Dios, camas nem, jac'a re samajela' man je q'uiy-ta. Mare' tic'utuj cha re Rajaf re samaj, che que'rutaka-pa más samajela' chiquicojol re vinak re nic'atzin che niquic'axaj re ruch'abal.
LUK 10:3 Y vocame quixbiyin. Y titamaj che yex xa yix ancha'l ch'utak ovejas re yixintak-a chiquicojol re vinak je ancha'l utif.
LUK 10:4 Y man tic'uaj-a iya'l, man tic'uaj-a mero, man tic'uaj-a jun chic c'ulaj xajab. Y chuka' man quixpa'e' pa tak bey chin yixtzijon, xa choj quixbiyin anche' nijo' yixbo-va.
LUK 10:5 Y tak yixapon pa jun jay, re nabey cosa re niban, ja re niya' ruxnokil-quivach. Y quire' nibij chique: Re camas nakarayij yoj chiva yex re yixc'o chupan re jay re', ja-ta che re paz re pitinak riq'uin re Dios nic'ue' iviq'uin.
LUK 10:6 Y vo xa chire' chupan re jay re', re vinak otz ic'ulic niquiban y can niquic'ul re nibij chique, jac'a re Dios xtibano chique che re cánma nuna' re paz re pitinak riq'uin re Dios. Y vo xa re vinak man otz-ta ic'ulic niquiban, man xtiquina-ta re paz re pitinak riq'uin re Dios.
LUK 10:7 Y tak yixapon pa jun tenemit, can quixc'ue-ka chupan re jay re anche' otz ic'ulic niquiban y titija' y tikumu' re xtiquisipaj chiva re jenipa' tiempo re yixc'ue' chire'. Roma jun mozo can ruc'amon-va che nitoj roma re samaj nuban. Y man tijalala' re jay anche' yixc'ue-va. Xa can anche' yixapon-va nabey, chire' quixc'ue-va-ka.
LUK 10:8 Y ja quire' tibana' tak yixapon xabanchique tenemit y jabal ic'ulic niquiban. Titija' ronojel re nisipas chiva.
LUK 10:9 Que'ic'achojsaj chuka' re yava'i' re jec'o chire', y tibij chique: Xbeka re k'ij chin re andex rubanic tak yex yixoc pa ruk'a' re Dios.
LUK 10:10 Pero vo xa yixapon pa jun tenemit re anche' man otz-ta ic'ulic niquiban, quixel-a pa tak calles chin re tenemit y tibij chique re vinak:
LUK 10:11 Hasta re pokolaj chin re tenemit re' re c'o-a pa kakan, nakatavaj can chivach, chin quire' titamaj che man otz-ta kac'ulic xiban. Y titamaj chuka' che re k'ij chin che re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios xbeka-yan, y chiva yex can xsuj-va, xcha-a chique.
LUK 10:12 Y re Jesús xubij-a chuka' chique: Tak re Dios xtuban re juicio, re vinak re jec'o chupan re tenemit re man xtiquic'ul-ta jabal re ruch'abal re Dios re nitzijoj chique, c'o más rue' re castigo xtika pa quive' reje' que chach re xtuya' pa quive' re aj-Sodoma.
LUK 10:13 Mare' ninvok'ej quivach re vinak re jec'o pa tenemit Corazín, y ninvok'ej chuka' quivach re jec'o pa tenemit Betsaida, roma camas q'uiy milagros xe'ban chiquivach y man riq'uin re' xquinimaj-ta re ruch'abal re Dios. Roma xe-ta pa tenemit Tiro y Sidón xe'ban-va re milagros re', re vinak re' xjalataj-yan-ta re quic'aslen chach re Dios, y quicusalon-ta chic tziak ancha'l niquicusaj re vinak tak c'o jun nicom chiquivach, y xquiyala-yan-ta chaj chiquij, chin quire' nik'alajin che ye'bison roma camas quimac re je'quibanalon.
LUK 10:14 Pero chupan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar, ja re vinak jec'o pa tenemit Corazín y re jec'o pa tenemit Betsaida re c'o más castigo xte'ka pa quive', que chiquivach re aj-Tiro y re aj-Sidón.
LUK 10:15 Y re vinak jec'o pa tenemit Capernaum niquinojij che xque'ba chila' chicaj riq'uin re Dios y can xtiya' quik'ij. Pero xa man quire-ta. Xa xtikasas quik'ij, roma c'a pan infierno xque'beka-va.
LUK 10:16 Y anchique vinak re xquixruc'ul jabal chin nuc'axaj re ruch'abal re Dios, can ja yen re yinruc'ul. Y re anchique vinak itzel xquixrutz'at roma re ruch'abal re Dios, can ja yen re itzel xquinrutz'at. Y re itzel xquinrutz'at yen, can itzel chuka' xtutz'at re Dios re takayom-pa vichin, xcha-a re Jesús chique re je setenta achi'a' re xe'rucha'.
LUK 10:17 Y tak xe'tzolaj-pa re je setenta achi'a' re je'takon-a pa samaj, camas ye'qui'cot xe'beka riq'uin re Jesús, y xquibij cha: Ajaf, re itzel tak espíritu can xquinimaj tzij roma pan abe' rat xojch'o chique.
LUK 10:18 Y re Jesús xubij chique: Ja', can katzij re nibij. Roma yen can xintz'at che re Satanás xka ruk'ij y xuna' che xch'acataj, roma can ancha'l nuban re rayo re niyiq'uiyo' chicaj, quire' xuban reja' tak xtzak-pa anche' c'o-va.
LUK 10:19 Yen can nyi'on-va-a poder chiva chin che yixtiquir chij re ru-poder re Satanás, y chuka' chin che astapa' xque'ipilbej cumatz y alacrán re ye'ruya' pan ibey, can man jun cosa xtic'alvachij.
LUK 10:20 Pero yex man quixqui'cot xaxe roma re itzel tak espíritu xixtiquir chiquij. Más quixqui'cot pa tak ivánma roma re ibe' can xtz'ibas-yan chila' chicaj riq'uin re Dios.
LUK 10:21 Y ja misma hora re', re Espíritu Santo xuban cha re Jesús che camas niqui'cot. Y re Jesús xubij: Nintioxij chava Nata' Dios, rat re yat Rajaf re rocaj y re ruch'ulef, roma man xasekresaj-ta re andex ndel-va che tzij re ach'abal chiquivach re vinak re can niquina' che camas quitaman. Xa ja chiquivach re vinak re manak más quitaman, xa ja chiquivach reje' xasekresaj-va re andex ndel-va che tzij re ach'abal. Can ja-va c'a quire' Nata' Dios, roma ja quire' re xarayij rat che naban, xcha' re Jesús chupan re ru-oración.
LUK 10:22 Y c'are' reja' xubij: Re Nata' Dios can ronojel ruyi'om-pa pa nuk'a'. Y man jun chic atamayon yin anchique yen, xaxe re Nata' re atamayon. Y man jun chuka' atamayon anchique re' re Nata', xaxe yen re Ruc'ajol, y re vinak anchok cha xtinjo' xtinc'ut-va, xtutamaj rach anchique re' re Nata'.
LUK 10:23 Y c'are' re Jesús xe'rutzu' re ru-discípulos y xaxe chique reje' xubij-va: Otz-ibanoj yex roma ronojel re yixtajin chutz'etic riq'uin re inak'avach. Y otz-quibanoj re nic'aj chic vinak re niquitz'at ronojel re yixtajin chutz'etic yex.
LUK 10:24 Y nimbij chiva, che je q'uiy re je rusamajel re Dios re xbex profetas chique, y re reyes re xe'c'ue' ajuer can, xquirayij che xquitz'at-ta re yixtajin chutz'etic vocame, y cama-va xquitz'at-ta-a, xquirayij chuka' xquic'axaj re nic'axaj yex vocame, pero cama-va xquic'axaj-ta-a, xcha' re Jesús chique.
LUK 10:25 Y c'o c'a jun ache atamayon re ley quichin re israelitas xbeyacataj-pa y xch'o riq'uin re Jesús chin nutojtobej. Maestro, xcha' cha. ¿Andex ruc'amon che nimban yen chin quire' ninvel-ta re c'aslen re man niq'uis-ta?
LUK 10:26 Re Jesús xubij cha: ¿Andex nubij chupan re ley re xuya' re Dios cha re Moisés? ¿Andex nak'ax-va pan ave' rat?
LUK 10:27 Y re ache re' xubij cha re Jesús: Re ley nubij che tajo' re Dios re Avajaf riq'uin ronojel avánma. Tajo' riq'uin ronojel re ac'aslen, riq'uin ronojel avuchuk'a', y riq'uin ronojel re ana'oj. Y can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak.
LUK 10:28 Y jare' tak re Jesús xubij cha re ache re': Can katzij re xabij. Vocame, vo xa xtaban ronojel re', xtavel re c'aslen re man niq'uis-ta, xcha' re Jesús cha.
LUK 10:29 Pero re ache can nrajo' che man jun rumac ndel, mare' reja' xuban ancha'l che man xk'ax-ta pa rue' anchique re' re nic'aj chic vinak re ca'jo' ancha'l najo-ka-avi' rat. Mare' xuc'utuj-apo cha re Jesús: ¿Anchique c'a che vinak re' re ye'njo' ancha'l ninjo-ka-vi' yen?
LUK 10:30 Y re Jesús xubij jun ejemplo cha re ache: C'o jun ache re elinak-pa pa tenemit Jerusalén y xulan-ka pa tenemit Jericó. Pero re ache re' xe'be'el-pa elek'oma' chij po bey y ronojel re andex richin xquilek'aj-a chuk'a', y hasta re rutziak xquilisaj-a chij y xquic'uaj-a, c'are' xquich'ay y bama xquiquimisaj can, c'are' xe'ba.
LUK 10:31 Y c'o c'a jun sacerdote pitinak chupan re bey re'. Y tak re sacerdote re' xutz'at che punul re ache chire' po bey, jun-va xk'ax-va.
LUK 10:32 Y quire' chuka' jun ache levita, re ye'ta'o quichin re sacerdotes pa rachoch re Dios, pitinak chuka' chupan re bey re'. Y tak re levita re' xapon chupan re lugar re', xutz'at re ache, y can ancha'l xuban re sacerdote quire' chuka' xuban reja', jun-va xk'ax-va.
LUK 10:33 Pero c'o chic jun ache aj-Samaria pitinak chupan re bey re', y tiene que nak'ax anche' c'o-va re ache. Y tak re ache aj-Samaria xutz'at re ache punul po bey, camas xujoyovaj rach roma camas rubanon.
LUK 10:34 Mare' re ache aj-Samaria xjelon-apo riq'uin re ache, xutz'at andex rubanon y xuyala' vino y aceite olivo chach re anche' je'socotajnak-va, jabal ruk'omaxic xuban y c'are' xe'rupis can riq'uin tziak. C'are' re mismo ache aj-Samaria xuya-a re ache socotajnak chij re ruquiej, y xuc'am-pa pa jun pensión. Y xuchajij re jun ak'a' re'.
LUK 10:35 Pa ruca'n k'ij tak re ache aj-Samaria niba-yan, reja' xutoj can ca'e' denarios cha re rajaf re pensión, y xubij cha: Tavilij y tak'omaj re jun ache re'. Y tak xquintzolaj-pa, xtintoj chava re jenipa' chic xtasatz.
LUK 10:36 Y pa ruq'uisibal re Jesús xubij cha re ache re rutaman re ley quichin re israelitas: ¿Chavach rat anchique che je oxe' achi'a' re' can ancha'l nrajo-ka-ri' reja' can quire' chuka' xrajo' re ache re camas xquiban elek'oma' cha?
LUK 10:37 Y re ache rutaman re ley quichin re israelitas xubij: Ja re ache re xjoyovan rach. Y re Jesús xubij chic cha re ache re': Vocame cabiyin y tabana' ancha'l xuban re ache aj-Samaria.
LUK 10:38 Y re Jesús xutz'am chic rubey y xapon pa jun aldea. Y chupan re aldea re' c'o jun ixok rubini'an Marta, y ja reja' re xc'ulu-apo re Jesús pa rachoch.
LUK 10:39 Re ixok re' c'o jun ruch'alal rubini'an María. Y tak re María xutz'at quire', xtz'uye-ka anche' c'o-va re Jesús, chin quire' nuc'axaj re ruch'abal re Dios re nutzijoj re Jesús.
LUK 10:40 Jac'a re Marta xa man quire-ta xuban. Reja' binak ránma chubanic re rusamaj, mare' re Marta xapon riq'uin re Jesús y xubij cha: Ajaf, tabana' utzil tabij ba' cha re María che quinruto' ba' cha re samaj roma can nayon yen yinruyi'on can chach, y rat can ancha'l che otz natz'at roma can man jun tzij nabij cha.
LUK 10:41 Pero re Ajaf Jesús xubij cha: Marta, rat q'uiy re nanojij, y yatelinak ch'o'j roma q'uiy re asamaj tiene que naban.
LUK 10:42 Pero xaxe jun re más nic'atzin y más otz, y jare' re xucha' re María. Y re xucha' reja', man jun xtibin cha che man otz-ta y chuka' man jun xtilisan chach.
LUK 11:1 C'o jun bey re Jesús c'o pa jun lugar ntajin che oración. Y tak xtane' cha re oración, jun chique re ru-discípulos xubij cha: Ajaf, tac'utu' chakavach andex rubanic tak nakaban orar, ancha'l xuban re Juan Bautista xuc'ut chiquivach re ru-discípulos andex rubanic tak niquiban orar.
LUK 11:2 Y jare' tak re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Quire' tibij tak xtiban orar: Karta' Dios yatc'o chila' chicaj, can-ta conojel re vinak niquiya' ruk'ij re abe'. Y xte'ka-yan-ta re k'ij tak ja rat re xcabano gobernar. Y xe-ta re najo' rat re nakaban vova' chuch'ulef, ancha'l niquiban re jec'o aviq'uin chila' chicaj.
LUK 11:3 Y taya' chuka' re kavay re nic'atzin chaka k'ij-k'ij.
LUK 11:4 Y can ancha'l nakacuy re quimac conojel re vinak re yojquitzelaj, quire-ta xtaban kaq'uin yoj, xtacuy-ta re kamac re nakaban chavach. Y man taya' k'ij che re itzel nuban-ta chaka che yojtzak pa mac. Can kojacola' chach, xcha' re Jesús.
LUK 11:5 Y re Jesús xubij chuka' chique re ru-discípulos: Vo xa jun chiva yex napon pa nic'aj-ak'a' pa jun jay re anche' can taman-va rach jabal, y nubij cha re rajaf jay: Naban-ta jun utzil ninjal-ta ca'e-oxe' avay,
LUK 11:6 roma c'o jun nu-amigo man aj-vova-ta xbeka viq'uin, y yen man jun vay c'o viq'uin chin ninya' cha. Mare' tabana' utzil chua, xcacha-apo cha.
LUK 11:7 Y re vinak re anche' nac'utuj-va-apo re vay, can c'a chach ruch'at c'a xtich'o-va-pa chava y xtubij: Tabana' utzil man quinanak, roma xa xintz'apij-yan re ruchi-jay y re ac'ola' xa viq'uin yen ye'var-va. Mare' man yintiquir-ta yinyacataj-a chin ne'nya' can chava re utzil najo'.
LUK 11:8 Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Can katzij nimbij chiva, che re vinak re nic'utux-apo re vay cha, niyacataj-pa, pero man roma-ta che camas-ta je amigo riq'uin re nic'utun-apo re vay. Reja' niyacataj-pa y no'rya-pa ronojel re nic'atzin, pero xe chin che titane-ka re jun nic'utun-apo.
LUK 11:9 Y yen nimbij chiva yex, xcha' re Jesús. Tibana' ancha'l xuban re ache re xbec'utun vay. Tic'utuj re nic'atzin y re Dios xtuya-pa chiva. Ticanoj re nijo' y xtivel. Ticocaj-apo re ruchi-jay y xtijak chivach.
LUK 11:10 Mare' vo xa can riq'uin ronojel ivánma nic'utuj cha re Dios, reja' can xtuya-va-pa chiva re nic'utuj cha. Y vo xa nicanoj, can xtivel-va. Y vo xa yex can nicocaj-apo ruchi-jay, can xtijak-va chivach.
LUK 11:11 Man jun tata'aj nibano cha jun rajc'ual che tak re ac'ual nuc'utuj jun vay cha, reja' xa jun aboj nuya' pa ruk'a', y tak nuc'utuj jun car cha, reja' mana-ta jun cumatz nuya' pa ruk'a',
LUK 11:12 y tak nuc'utuj jun skamalo' cha, reja' mana-ta jun alacrán nuya' pa ruk'a'.
LUK 11:13 Yex astapa' itzel ina'oj, pero chique re ivajc'ual man jun bey quire' niban. Roma yex ja re otz tak cosas re niya' chique. C'alapa' re Irta' Dios re c'o chila' chicaj, che man-ta nuya-pa re Espíritu Santo chique re ye'c'utun cha, xcha' re Jesús.
LUK 11:14 Y jun k'ij re Jesús nuc'achojsaj jun ache re can mem rubanon pa ruk'a' jun itzel espíritu. Y tak re Jesús xubij cha re itzel espíritu che tel-a riq'uin re ache re', re itzel espíritu can xel-va-a, y re ache mem xtiquir xch'o chic jun bey. Y re vinak re xe'tz'eto, can anchique-la xquina' tak xquitz'at.
LUK 11:15 Pero jec'o chuka' chique re vinak xe'bin: Re Jesús c'o re Beelzebú riq'uin, re quijoval re itzel tak espíritu. Y ja re Beelzebú re niyi'o poder cha chin quire' nitiquir ye'rulisaj re itzel tak espíritu.
LUK 11:16 Y jec'o nic'aj chic vinak, xaxe chin che niquitojtobej re Jesús vo xa can katzij che ja re Dios takayom-pa richin, xquibij cha che tubana' jun señal chicaj.
LUK 11:17 Pero re Jesús rutaman re niquinojij re achi'a' re' pa tak cánma, mare' xubij chique: Vo xa re vinak chin jun nación man niquinojij-ta y ca'e' quivach niquiban, nipa ayoval chiquicojol. Y re' man otz-ta, roma nuban cha re nación che nitzak. Y quire' chuka' pa jun jay, vo xa c'o ayoval chiquicojol, niquijach-qui' y man otz-ta chic xtiquitz'at-qui'.
LUK 11:18 Y ja quire' chuka' re Satanás, reja' manak modo che nuban ayoval quiq'uin re rusamajela', roma vo xa quire' nuban, re ruchibil rion niquiya' can y cha'nin nitzak y man chic nitiquir-ta nuban gobernar. Y yen quire' nimbij chiva, roma yex nibij che yen c'o re Beelzebú viq'uin y mare' tak yintiquir ye'nlisaj-a re itzel tak espíritu.
LUK 11:19 Yex quire' ninojij chuij yen, che c'o re Beelzebú viq'uin, mare' yintiquir ye'nlisaj re itzel tak espíritu, pero re ye'tzekelben ivichin chuka' ye'tiquir ye'quilisaj itzel tak espíritu. ¿Anchique como ya'yon poder chique reje' chin ye'tiquir niquiban quire'? Mare' ja re ye'tzekelben ivichin jare' re ye'sekresan che man otz-ta re ninojij yex.
LUK 11:20 Y yen can ja-va re Dios re ya'yom-pa poder chua chin yintiquir ye'nlisaj-a re itzel tak espíritu. Xa xbeka-yan re k'ij che conojel ruc'amon che niquinimaj rutzij re Dios y ye'c'ue' pa ruk'a' reja'.
LUK 11:21 Y tak c'o jun ache re camas ruchuk'a', y c'o ronojel rach ch'ich' riq'uin chin nuban ayoval, re ache re' can jabal-va nuchajij re rachoch, y man jun xtilek'an re cosas c'o riq'uin.
LUK 11:22 Pero tak ne'c'ulun chic jun ache re c'o más ruchuk'a' que chach reja', nich'acataj, y nilisas-a ronojel rach ch'ich' chin ayoval re c'o riq'uin, re anchok riq'uin rubanon-va confiar-ri'. C'are' re ache re c'o más ruchuk'a', nutz'am rujachic chiquivach re ruchibil.
LUK 11:23 Y mare', re vinak re man nrajo-ta nic'ue' viq'uin, xa riq'uin re Satanás nrajo' nic'ue-va. Y anchique vinak man nuban-ta re nusamaj, xa nuyoj re nusamaj.
LUK 11:24 Tak c'o jun itzel espíritu ndel-a riq'uin jun vinak, re itzel espíritu re' niba pa tak lugares re anche' manak vinak y manak ya', y chire' c'a nucanoj-va jun lugar chin nixulan. Y tak re jun itzel espíritu re' nuna' che man ak lugar nuvil chin nixulan, nunojij: Más otz yintzolaj chic anche' xinel-va-pa.
LUK 11:25 Y tak re itzel espíritu re' nitzolaj chic-apo pa ránma re vinak anche' elinak-va-a, no'rvila' re ránma re vinak re' ancha'l jun jay re meson rupan y jabal ruvekic banon.
LUK 11:26 Y c'are' re itzel espíritu re' ye'bo'rc'ama-pa je vuku' chic ruchibil itzel tak espíritu re más je itzel, y conojel re' ye'oc pa ránma re vinak. Y re vinak re anchok riq'uin ye'c'ue-va chic jun bey re itzel tak espíritu re', más c'ayef nuban re ruc'aslen que chach re xuban nabey.
LUK 11:27 Y tak re Jesús ntajin chubixic re' chiquivach conojel re vinak re quimalon-qui' riq'uin, jare' tak jun ixok re c'o chire' chiquicojol cof xbech'o-pa, y xubij: Otz-rubanoj re ixok re xyi'o avichin chach re ruch'ulef y xatruq'uiytisaj riq'uin tz'umaj, xcha' re ixok cha re Jesús.
LUK 11:28 Y re Jesús xubij: Más otz-quibanoj re niquic'axaj re ruch'abal re Dios y niquiban re nubij.
LUK 11:29 Y tak re Jesús xutz'at che camas je q'uiy vinak niquimol-apo-qui' chij, xpa re Jesús xubij chique re vinak re': Re vinak chupan re tiempo re' camas je mal tak vinak y man yinquinimaj-ta. Mare' can niquijo' che yen nimban jun señal chiquivach chin quire' yinquinimaj. Pero mana-ta re niquijo' reje' jare' re xtibanataj. Xa can xe re xbanataj riq'uin re jun ache re xubini'aj Jonás, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can re xbex profeta cha, xaxe re señal re' re niya' chique reje'.
LUK 11:30 Re xuc'alvachij re Jonás xuc'ut chiquivach re vinak re xe'c'ue' ajuer can chupan re tenemit Nínive, che can ja re Dios takayom-pa richin. Y quire' chuka' yen re xinalax chi'icojol, re xtinc'alvachij xticusas chin jun señal chiquivach re vinak vocame.
LUK 11:31 Y tak xtapon re k'ij tak re vinak xque'bapon chach re Dios chin xque'ban juzgar, xte'c'astaj-pa re jun ixok re xuban gobernar pa Sabá y xtubij che man otz-ta xquiban re vinak re jec'o vocame. Roma re tiempo tak xc'ue' re jun ixok re', camas naj xbiyin chin quire' xbo'rc'axaj y xbo'rtz'eta' re namalaj na'oj re c'o riq'uin re Rey Salomón. Y vocame yinc'o yen re c'o más nuk'ij que chach re Rey Salomón re xc'ue' ajuer can, y xa man yinquinimaj-ta re vinak.
LUK 11:32 Y tak xtapon chuka' re k'ij tak re Dios xque'ruban juzgar re vinak re jec'o vocame, xque'c'astaj-pa re vinak re xe'c'ue' ajuer can pa tenemit Nínive. Re vinak re' xtiquibij che man otz-ta xquiban re vinak re jec'o chupan re tiempo re', roma man xinquinimaj-ta, roma re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Nínive, can xe xquic'axaj re ruch'abal re Dios re xutzijoj re Jonás chique, can jare' tak xquinimaj y xjalataj re quic'aslen chach re Dios. Y vocame yinc'o yen re c'o más nuk'ij que chach re Jonás, y xa man yinquinimaj-ta re vinak.
LUK 11:33 Y man jun vinak nibano che tak nutzaj jun lámpara nuya-ta-apo chuxe' jun cajón o nuvovaj-ta-apo. Re vinak re nutzaj jun lámpara, nutzekeba' chicaj, chin quire' sakil nuban pa jay tak ye'oc-apo re vinak.
LUK 11:34 Y re anak'avach can ye'oc chava ancha'l ndoc jun lámpara. Roma vo xa re anak'avach je otz, ronojel re a-cuerpo c'o pa sakil. Pero vo xa re anak'avach man je otz-ta, ronojel re a-cuerpo c'o pa k'oko'm.
LUK 11:35 Mare' tachajij re ac'aslen, chin quire' re sakil re ruyi'on re Dios pan avánma man tijalataj, y man chic tik'alajim-pa che c'a yatc'o pa k'oko'm.
LUK 11:36 Roma vo xa yatc'o pa sakil, can man yatc'o-ta pa k'oko'm, y quire' can yatzu'un-va jabal. Re' can junan-va riq'uin tak tzijon jun lámpara chin nusekresaj re anche' yatc'o-va y can pak'ij rubanon roma k'alaj ronojel.
LUK 11:37 Y tak re Jesús xtane-ka che tzij chiquivach re vinak, c'o jun chique re achi'a' fariseos xubij cha re Jesús che tubana' utzil niba-ta ba' charachoch, chin ne'va' riq'uin. Y re Jesús can xbo-va. Y tak xapon, xbetz'uye' chach mesa.
LUK 11:38 Y re ache fariseo, can anchique-la xutz'at re Jesús, roma xtz'uye-apo chach mesa y man xuch'aj-ta ruk'a' ancha'l re qui-costumbre re israelitas.
LUK 11:39 Y re Ajaf Jesús can rutaman re nunojij re ache fariseo, y mare' xubij cha: Yex fariseos xa yix ancha'l re lak re jabal ch'ajch'oj rij y re rupan can xak che tz'il. Yex can nic'ut chiquivach re vinak che camas otz re ibanabal, pero pa tak ivánma man quire-ta, roma xa nojnak riq'uin elak', y nojnak riq'uin ronojel rach etzelal.
LUK 11:40 Xa yix nacanak tak vinak, roma itaman che ja re Dios xbano re ka-cuerpo y chuka' reja' xbano re kánma.
LUK 11:41 Mare' yex xa ja re ivánma tich'ojersaj, chin quire' tak ch'ajch'oj chic re ivánma, xtalax c'a-pa iviq'uin che ye'to' re man jun cosa c'o quiq'uin, y xquixch'ojch'ojer.
LUK 11:42 ¡Tivok'ex ivach yex fariseos! roma yex xaxe re jubulaj tak k'ayis, ancha'l re hierbabuena y re ruda y ronojel quivach tico'n, jare' re ye'lisaj can tak ba' chin ndoc i-diezmo chin niya' cha re Dios, pero xa man nijo-ta re Dios, y man otz-ta ina'oj quiq'uin re vinak. Pero jare' re más otz-ta che niban nabey, y c'aja-ta re' niban re can yixtajin-va chubanic.
LUK 11:43 ¡Tivok'ex ivach yex fariseos! roma ja re nabey tak ch'acat ye'canola' re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, chin quire' nibex che camas ik'ij. Y chuka' camas nika chivach che niya' ruxnokil-ivach pa tak q'uiybal, re anche' niquimol-va-qui'.
LUK 11:44 ¡Tivok'ex chuka' ivach yex achi'a' re itaman re ley kachin yoj re yoj israelitas y chuka' yex fariseos re ca'e' ipalaj! roma yex xa yix ancha'l re anche' je'mukun-va re anama'i', re man chic banon-ta quibanic y man chic k'alaj-ta che c'o mukun chire', y re vinak xa choj ye'k'ax pa rue', can man c'a quitaman-ta che xa pa rue' jun quiminak ye'k'ax-va, xcha' re Jesús.
LUK 11:45 Pero jun chique re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas, xubij cha re Jesús: Maestro, tak rat nabij quire', man xe-ta chic chique re fariseos nabij-va, xa can chibil chuka' chaka yoj nabij-va.
LUK 11:46 Y re Jesús xubij cha re ache re': ¡Tivok'ex chuka' ivach yex re itaman re ley! roma tak ye'tijoj re vinak, niya' namalaj tak ejka'n chiquij, re camas c'ayef quic'uaxic. Re ejka'n re' xaxe chiquij re vinak niya-va, y yex can man jun ch'et rue-ik'a' nisiloj chin niban y nic'uaj-ta re ejka'n re nibij che tiene que niquic'uaj re vinak.
LUK 11:47 ¡Tivok'ex ivach yex re itaman re ley! roma yex yix ancha'l re ivinak re xe'c'ue' ajuer can, xe'quiquimisala' re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Y ja quire' yex vocame nik'alajin che yix quire', roma ye'ibanala' rubanic re qui-panteón.
LUK 11:48 Vocame nik'alajin che yex yix ancha'l reje', roma nika chivach re xquibanala' chique re rusamajela' re Dios re xbex profetas chique.
LUK 11:49 Y mare' re Dios re c'o ronojel rach na'oj riq'uin xubij: Xque'ntak achi'a' quiq'uin re israelitas re nutenemit, achi'a' re xque'tzijon re ch'abal re nimbij chique, y chuka' xque'ntak apóstoles quiq'uin. Pero jec'o chique reje' re xque'quimisas, y chuka' xque'ya' pa tak tijoj-pokonal.
LUK 11:50 Mare' xubij re Jesús: Conojel re profetas re je'quimisam-pa tak xtiquir-pa re ruch'ulef, ja re vinak re jec'o vocame, jare' re xque'kalen re quicamic.
LUK 11:51 Nitiquir-pa riq'uin re rucamic re ache xubini'aj Abel c'a riq'uin re rucamic re ache xubini'aj Zacarías. Y ja Zacarías re' re xquimisas chunakaj re altar re c'o chach rachoch re Dios. Mare' nimbij chiva, che re Dios pa quive' re vinak re jec'o vocame xtuya-va re quicamic re achi'a' re xe'samaj pa ru-cuenta re Dios.
LUK 11:52 ¡Tivok'ex ivach yex achi'a' re itaman re ley! roma yex jabal itaman andex rubanic tak jun vinak ndoc rajc'ual re Dios, pero yex man yix-aconak-ta rajc'ual reja' y chuka' man niya-ta k'ij chique re vinak chin ye'oc-ta rajc'ual re Dios, astapa' re vinak niquijo' ye'oc rajc'ual reja'.
LUK 11:53 Tak re Jesús xubij ronojel re', re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re achi'a' fariseos camas xpa quiyoval. Y mare' conojel reje' xquibanala' chic preguntas cha, xaxe chin niquinak.
LUK 11:54 Re achi'a' re' cama-va niquiya-ta can re Jesús, roma niquijo-ta reje' che reja' c'o-ta jun ch'abal re man pa rubiyal-ta re nubij chin che nika pa quik'a', chin che niquisujuj. Pero re Jesús can rion pa rubiyal re ye'rubij tak nich'o.
LUK 12:1 Y re vinak xquimol-qui'. Y roma can pa mil xquimol-qui' chire', mare' can niquichocomila-qui'. Y re Jesús quiq'uin re ru-discípulos xutz'am-va tzij nabey, y xubij chique: Can tichajij-ivi' chach re levadura quichin re achi'a' fariseos. Y re levadura re' ndel che tzij, ja che re achi'a' fariseos ca'e' quipalaj quibanon.
LUK 12:2 Y ronojel re man can-ta sekresam-pa, can xtisekresas, y ronojel re tz'apin rij, can xtel pa sakil, mare' can conojel c'a xque'taman, y conojel chuka' xque'tz'eto.
LUK 12:3 Mare' yex, ronojel re ibilon pan eval, can xte'k'alajim-pa. Y ronojel c'a re ibilon pa tak ixquin y pa tak jay can xtitamax coma re vinak, y reje' can xque'jote' c'a pa rue' re cachoch y c'a chire' xtiquiya-va-pa rutzijol.
LUK 12:4 Y mare' chuka' nimbij chiva yex re yix nu-amigos: Man tixibij-ivi' chiquivach re vinak re ye'quimisan re i-cuerpo, roma tak xixquiquimisaj-yan, man chic jun andex ye'tiquir niquiban chiva, roma re ivánma man ye'tiquir-ta niquiquimisaj.
LUK 12:5 Y nimbij chiva anchok chach ruc'amon che nixibij-ivi', y re' ja chach re jun re c'o autoridad pa ruk'a' che man xe-ta yixruquimisaj, reja' can nitiquir yixrutak pan infierno. Ja chach re' tixibij-va-ivi'.
LUK 12:6 Y yex chuka' jabal itaman che tak ye'lok' vo'o' ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', xaxe ca'e' ch'utak centavo cajal. Y man roma-ta che camas je barato, xtipa-ta re Dios ye'rumistaj-ta can.
LUK 12:7 Y c'alapa' c'a yex, roma hasta re rusumal-ive' ejelan. Re Dios man jun bey yixrumistaj-ta can, camas yixrajo'. Reja' más yixrajo' que chiquivach ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik'. Mare' man tixibij-ivi'.
LUK 12:8 Chuka' nimbij chiva, che xabanchique vinak re man niq'uex-ta nubij che yinruniman chic, yen chuka' re xinalax chi'icojol xtimbij che reja' vichin chic yen. Y re tzij re' can chiquivach re ru-ángeles re Dios xtimbij-va.
LUK 12:9 Jac'a re vinak re niq'uex nubij che yinruniman chic, yen chuka' xquinq'uex nimbij chiquivach re ru-ángeles re Dios che re vinak re' vichin yen.
LUK 12:10 Y xabanchique vinak nuyok' re nube' yen re xinalax chi'icojol, can nicuyutaj rumac. Jac'a re niyok'o richin re Espíritu Santo, man c'a xticuyutaj-ta rumac.
LUK 12:11 Y vo xa ja yen re yininimaj, y rutzij re' yixc'uax chiquivach re achi'a' c'o quik'ij pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y rutzij chuka' re' yixc'uax chiquivach re autoridades, man timay re andex xtibij chique y andex che tzij xticusaj chin yixch'o chiquivach.
LUK 12:12 Roma tak xquixch'o-apo, can ja re Espíritu Santo re xtibin chiva re andex xtibij-apo, xcha' re Jesús.
LUK 12:13 Y chire' chiquicojol conojel vinak re quimalon-apo-qui', c'o c'a jun ache xch'o-apo y xubij cha re Jesús: Maestro, xcha' cha. Tabana' utzil cach'o riq'uin re vach'alal y tabij cha che tuya-pa re nu-herencia re aconak-ka richin.
LUK 12:14 Pero re Jesús xubij cha re ache: ¿La yin juez como yen chin yen yimbano rubiyal o ninjach re herencia chivach?
LUK 12:15 Y re Jesús xch'o chic chique re vinak y xubij: Tichajij-ivi' che man tirayij re biyomal. Roma re biyomal man nitiquir-ta nulok' re c'aslen.
LUK 12:16 Y jare' tak re Jesús xutz'am rubixic jun ejemplo y xubij: C'o jun ache biyom, re camas q'uiy rulef. Y c'o jun juna', camas q'uiy xuban cosechar.
LUK 12:17 Mare' re ache biyom xutz'am runojexic pa ránma: ¿Andex como xtimban cha ronojel re nu-cosecha? Roma manak chic anche' ninya-va.
LUK 12:18 Y tak xunojij re andex nuban, xubij: Mejor ye'ntur re jay re je'aconak ruc'ojlebal re nu-cosecha roma camas je cocoj y nimban más chavon cha, y chupan c'a re' xtinyac-va ronojel re xtimban cosechar y ronojel re c'o viq'uin,
LUK 12:19 y xtimbij c'a cha re vánma: Vánma, vocame camas q'uiy cosas re ayacon, y q'uiy juna' man xtataj-ta viyjal. Caqui'cot, caxulan, cava' y catuq'uia', xcha' re biyom cha re ránma.
LUK 12:20 Pero re Dios xubij cha re biyom re': Camas yat nacanic, chupan re ak'a' re' xtinvayoj-a re avánma, y ronojel re abiyomal re ayacon, ¿anchok richin c'a xtoc-va can?
LUK 12:21 Quire' niquic'alvachij re vinak re niquimol biyomal chin re ruch'ulef, y xa mana-ta re biyomal c'o riq'uin re Dios re niquimol.
LUK 12:22 Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Yen nimbij chiva, che man quixel ch'o'j chucanoxic re ndoc chiva k'ij-k'ij, re anche' xte'vila-va-pa ivay y re anche' xte'c'ama-va-pa itziak,
LUK 12:23 roma mana-ta re vay re c'o más rajkalen que chach re c'aslen, y chuka' mana-ta re tziak re c'o más rajkalen que chach re i-cuerpo. Roma re Dios can nuya-va-pa re ivay chin c'o ic'aslen y re itziak chin nicusaj.
LUK 12:24 Titz'eta-na-pa' ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', reje' man ye'ticon-ta y manak cosecha niquilisaj juna-juna', y chuka' manak cachoch chin niquiyacala' qui-cosecha. Pero reje' ye'va', roma can ja re Dios re nitzuku quichin. C'alapa' c'a yex che re Dios man-ta xtuya' ivay, roma yex más ivajkalen que chiquivach reje'.
LUK 12:25 Man jun chiva yex re nitiquir-ta nuban che niq'uiy-ta ba' más rakan, astapa' can elinak ch'o'j chubanic quire'.
LUK 12:26 Y re jun samaj re' camas co'ol y man yixtiquir-ta niban, ¿anchique c'a roma tak can yixelenak ch'o'j chucanoxic ivay, itziak y re nic'aj chic re ye'c'atzin chiva?
LUK 12:27 Titz'eta' re cotz'e'j quibini'an lirio tak ye'q'uiy, reje' man ye'samaj-ta, y man ye'quimon-ta chin niquiban quitziak. Y c'o jun Rey xuban gobernar pan Israel jun bey can xubini'aj Salomón. Reja' camas rubiyomal y rion tziak re camas je caro re xe'ruc'uaj, pero man jun bey xucusaj-ta jun rutziak ancha'l jun cotz'e'j.
LUK 12:28 Roma re Dios ja re cotz'e'j jare' re quitziak nuya' chique re k'ayis re jec'o pak'os. Y astapa' re k'ayis man can-ta niyaloj, roma jun tiempo-oc re jabal nitzu'un y tak nichakij-ka, nich'akex pa k'ak', pero man riq'uin re' re Dios can nuvak-va jabal. Y vo xa re Dios nuvak jabal re k'ayis, c'alapa' yex man-ta xtuya' itziak, astapa' yex man can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, pero reja' can nuya-va itziak.
LUK 12:29 Mare' yex man quixel ch'o'j chucanoxic re andex xtitaj y re andex xtikum.
LUK 12:30 Quire' nimbij chiva, roma ja quire' niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Pero yex can itaman che c'o jun Tata'aj re can rutaman chic andex re nic'atzin chiva.
LUK 12:31 Mare' re ruc'amon che niban yex ja che tinimaj rutzij re Dios y reja' can xtuya' re nic'atzin chiva.
LUK 12:32 Mare' man tixibij-ivi' yex re yixtzekelben vichin, roma astapa' yix ba-oc, pero re Tata'aj re c'o chila' chicaj can nurayij-va che yixc'ue' pa ruk'a' reja'.
LUK 12:33 Tic'ayila' re andex jec'o iviq'uin y tijachala' re rajal chiquivach re vinak re je meba-oc. Vo xa quire' xtiban, re bolsa chin re ibiyomal re yacon chila' chicaj xtinoj y man jun bey xtik'ay-ta, y re ibiyomal re' man jun bey xtiq'uis. Chila' manak elek'oma' y chila' man jun andex xtichocoper.
LUK 12:34 Roma re ivánma can nic'ue' anche' c'o-va re ibiyomal, roma can jare' re nirayij.
LUK 12:35 Can tichajij c'a ic'aslan, che can-ta nojel tiempo tzejal.
LUK 12:36 Tibana' ancha'l niquiban re ye'chajin chupan jun jay. Re ye'chajin quiyaben che nitzolaj-pa re qui-patrón binak pa jun c'ulubic, chin quire' tak ne'ka y nucocaj-apo re ruchi-jay, can jare' ne'quijaka-pa chach.
LUK 12:37 Otz-quibanoj re ye'chajin jun jay vo xa je c'as tak ne'ka re qui-patrón. Y katzij nimbij chiva, che re qui-patrón mismo xto'rcusaj-pa re rutziak chin samaj y c'are' conojel re ru-mozos ye'rutz'uyuba-apo chach mesa, y ye'ruvilij-apo jabal roma reja' camas niqui'cot, roma je c'as y quiyaben-apo.
LUK 12:38 Otz-quibanoj re mozos re' vo xa je c'as ye'bo'rvila-ka re qui-patrón tak ne'ka pa nic'aj-ak'a' o ja tak nisakar-yam-pa, roma can quiyaben-apo.
LUK 12:39 Y yex itaman, che xe-ta jun rajaf jay rutaman jampa' napon jun elek'om pa rachoch, re rajaf jay re' nic'ase' chin nuchajij re rachoch, y man nuya-ta k'ij che re elek'om nuvop re rachoch chin ndoc chupan y nelak'-a.
LUK 12:40 Mare' yex nojel tiempo quiniyabej-apo, roma ja tak yex man jun ninojij, jare' tak xquineka yen re xinalax chi'icojol, xcha' re Jesús.
LUK 12:41 Jare' tak re Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, ¿rat xabij re ejemplo re' xaxe chaka yoj re a-discípulos o chique chuka' conojel vinak?
LUK 12:42 Y re Ajaf Jesús xubij: Yex tibana' c'a ancha'l nuban jun mozo re c'o runa'oj y can nuban ronojel re nibex cha. Nipa re patrón nucha' re mozo re' chin nipa'e' can pa quive' conojel re ye'c'ue' can pa jay, chin nuya' quivay tak napon re hora.
LUK 12:43 Y reja' can nuban-va ronojel samaj re bin can cha che nuban, y mare' niqui'cot ránma tak ne'vil-ka roma re ru-patrón ntajin che samaj.
LUK 12:44 Can katzij nimbij chiva che re patrón re' xtuban cha re ru-mozo che xtuya' pa rue' ronojel re c'o riq'uin, chin che nuchajij.
LUK 12:45 Pero vo xa re mozo re' nunojij-ka pa ránma: Re nu-patrón re' xa c'amaje-na ne'ka y nutz'am-ta quich'ayic re nic'aj chic mozos che achi'a' y che ixoki', y xaxe-ta va'in nuban, y nutz'am k'abaric y can man jun chic samaj nrajo' nuban,
LUK 12:46 jac'a re k'ij y re hora tak man jun runaben che ne'ka re ru-patrón jare' tak ne'ka. Re ru-patrón can xtuya' jun namalaj castigo pa rue' re mozo re' junan quiq'uin re nic'aj chic mozos re man ye'niman-ta tzij.
LUK 12:47 Re mozo re rutaman andex nrajo' re ru-patrón, y xa man xuban-ta preparar-ri' y chuka' man xuban-ta re samaj re xbex can cha roma re ru-patrón, re mozo re' can xtika jun namalaj castigo pa rue'.
LUK 12:48 Jac'a re mozo re man rutaman-ta andex re nrajo' re ru-patrón, y xa ja re andex re man je otz-ta re xubanala-apo, re mozo can niban-va castigar pero xa ba-oc. Roma re vinak re q'uiy yi'on cha, chuka' q'uiy xtic'utux cha, y re vinak re c'o q'uiy cosas jachon can pa ruk'a', más q'uiy xtic'utux cha, xcha' re Jesús.
LUK 12:49 Yen can chuyi'ic k'ak' tak ximpa chi'icojol chach re ruch'ulef. Y camas ninrayij che re k'ak' re' nic'at-ta chic.
LUK 12:50 Pero nabey tiene que nink'asaj jun tijoj-pokonal, y mare' nik'axo re vánma, y camas ninrayij che k'axnak-ta chic re tijoj-pokonal re'.
LUK 12:51 Man tinojij che yen ximpa chach re ruch'ulef chin che junan ivach nimban chiva. Man quire-ta. Xa nutzij yen jec'o re xtiquijachala-qui'
LUK 12:52 Mare' re tiempo re xtiba-apo, vo xa pa jun jay jec'o je vo'o' vinak, je oxe' xque'yacataj chiquij re je ca'e', y re je ca'e' chic xque'yacataj chiquij re je oxe'.
LUK 12:53 Re tata'aj man xtika-ta chach re nubij re ruc'ajol. Ni xe-ta re ruc'ajol man xtika-ta chach re nubij re tata'aj cha. Ni xe-ta re te'ej man xtika-ta chach re nubij re ral-xtan cha. Y quire' chuka' re xtan man xtika-ta chach re nubij re rute' cha. Y quire' chuka' re elite' man xtiquic'uaj-ta-qui' riq'uin re rali', roma man junan-ta niquinojij, y ni xe-ta re rali' xtiquic'uaj-ta-qui' riq'uin re rulite'.
LUK 12:54 Y re Jesús xubij chuka' chique re vinak: Yex itaman andex titzu'un re nube chin job. Y tak nitz'at re nube re', cha'nin nibij che nipa job. Y can nipo-va.
LUK 12:55 Y tak ne'ka re cak'ik', jac'a seña re' che ja xbeka re sak'ij y can ja quire' nibanataj.
LUK 12:56 Yex xa ca'e' ipalaj, ¿anchique roma jabal itaman re andex nipa tak nitzu' re nube chicaj? ¿Y anchique roma chuka' jabal itaman che nipa cak'ik' y nipa job y nic'aj chic cosas chach re ruch'ulef? Vo xa itaman re', ¿y anchique roma tak man itaman-ta anchique tiempo re yojc'o-va?
LUK 12:57 ¿Y anchique roma tak man ninojij-ta jabal re andex otz che niban?
LUK 12:58 Roma vo xa c'o jun chiva yex nisujus chiquivach re autoridades roma c'o ruc'as, tucanoj rubanic chin che nuban rubiyal riq'uin re xsujun richin tak je'binak pa cabildo. Pero vo xa man nic'achoj-ta rubiyal re anchok riq'uin c'o-va ruc'as, can ye'bo-va chach re juez, y re juez nujach-a pa ruk'a' re policía, y re policía nuc'uaj-a, chin no'rtz'apij can pa cárcel.
LUK 12:59 Y can katzij nimbij, che re vinak re ndoc pa cárcel roma c'o ruc'as, man xtel-ta-pa chire' vo xa man nutoj-ta can ronojel re ruc'as.
LUK 13:1 Y jac'are' tak jec'o je ca'e-oxe' vinak xe'bapon chire' riq'uin re Jesús, y reje' xquitzijoj cha re xquic'alvachij re nic'aj chic achi'a' aj-Galilea. Re achi'a' aj-Galilea re' je'quic'ualon-apo chicop pa rachoch re Dios chin ye'suj cha re Dios. Y tak ntajin rubanic ronojel re', reje' xe'bequimisas can. Y re xtako quiquimisasic re achi'a' re' ja re gobernador rubini'an Pilato. Re quiq'uiq'uel re chicop xuxol-ri' riq'uin re quiq'uiq'uel re achi'a' re xe'bequimisas can. Jare' re xquitzijoj re je ca'e-oxe' vinak aj-Galilea cha re Jesús.
LUK 13:2 Pero re Jesús xubij chique: Man tinojij che re achi'a' aj-Galilea quire' xban chique roma c'o más quimac chiquivach re nic'aj chic quivinak aj-Galilea.
LUK 13:3 Jac'a vo xa yex man xtijalataj-ta re ic'aslen chach re Dios, can c'ayef chuka' xtic'alvachij.
LUK 13:4 Y chuka' tak xe'com re je dieciocho re anche' c'o-va re ya' rubini'an Siloé, tak xtzak re torre chiquij, man tinojij che reje' c'o más quimac chiquivach conojel re nic'aj chic vinak re jec'o chupan re tenemit Jerusalén.
LUK 13:5 Jac'a vo xa yex man xtijalataj-ta re ic'aslen chach re Dios, can c'ayef chuka' xtic'alvachij.
LUK 13:6 Re Jesús xutz'am rubixic jun ejemplo chiquivach: C'o c'a jun ache ruticon juvi' higo pa rujuyu', y xba chutz'etic re che' vo xa c'o rach. Y re juvi' higo re' manak rach.
LUK 13:7 Mare' re rajaf re juyu' xubij cha re ache re nisamaj riq'uin: Oxe' juna' re' y can juna-juna' ne'ntz'eta' re che' re', y man jun bey ntz'eton che ruyi'on-ta rach. Mare' más otz tachoyo-a, roma manak rach nuya'. Man jun ndoc-va roma xaxe nuq'uis ruchuk'a' re ulef.
LUK 13:8 Pero re ache nisamajin chin re rujuyu' xubij cha: Taya-na chic can re juna' re'. Timbana-na c'a abonar re ulef re anche' tiquil-va.
LUK 13:9 Vo xa xtuya' rach, otz. Y vo xa man xtuya-ta rach, c'are' c'a xtachoy-a, xcha' re nisamajin chin re juyu'. Quire' re ejemplo re xutzijoj re Jesús.
LUK 13:10 Y chupan jun k'ij chin uxlanen, re Jesús ye'rutijoj re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios, pa jun nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha.
LUK 13:11 Y chiquicojol re vinak re quimalon-qui' chire', c'o jun ixok dieciocho juna' tiyavaj-va, re ruyabil re ixok re' ja re luculic rij rubanon, y cama-va nitiquir-ta nipa'e' ba' choj. Re ixok re' jun itzel espíritu banayon cha, mare' quire' rubanon.
LUK 13:12 Pero tak re Jesús xutz'at re ixok re', xrayoj y xubij cha: Vocame xacolotaj chach re ayabil.
LUK 13:13 Y xuya' ruk'a' pa rue' re ixok. Y re ixok can jare' tak xchojmer rij, xpa'e' jabal. Y re ixok can jare' tak xuya' ruk'ij re Dios.
LUK 13:14 Pero re ache re principal chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, camas itzel xuna' cha re Jesús roma xuc'achojsaj re ixok chupan re k'ij chin uxlanen. Mare' re ache re' xubij chique re vinak re quimalon-qui' chire': Ronojel semana c'o vaki' k'ij chin yojsamaj. Y chupan c'a re vaki' k'ij re' c'o modo yixpa riq'uin re Jesús chin yixc'achojsas, y mana-ta re k'ij chin uxlanen, xcha' chique.
LUK 13:15 Pero re Ajaf Jesús can jare' xubij cha: Yex xa ca'e' ipalaj. Roma yex ye'sol-a re ivacx, re iquiej chupan jun k'ij chin uxlanen, chin yixba chuyi'ic quiya', y más c'a re' xa je chicop manak can-ta quik'ij.
LUK 13:16 C'alapa' re jun ixok re', re can rey-rumam can re Abraham, ancha'l yex. Y re Satanás dieciocho juna' tuxim-va-pa. Mare' yen nimbij che can otz nic'achojsas chupan jun k'ij chin uxlanen.
LUK 13:17 Tak re Jesús rubin chic-ka re tzij re', conojel re ye'tzelan richin, xe'q'uex chach. Jac'a re nic'aj chic vinak camas niqui'cot cánma, roma re Jesús camas nem re rusamaj re Dios ntajin chubanic.
LUK 13:18 Y re Jesús xubij: ¿Andex como rubanic xtimbij chij re ru-gobierno re Dios? ¿Anchok riq'uin como xtinjonomaj-va?
LUK 13:19 Yen nimbij che junan riq'uin re semilla chin re mostaza re nutic jun ache pa rujuyu'. Tak niq'uiy, can ancha'l jun nema-che' nuban. Mare' re chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', ye'bapon pa rue' y niquibanala' quisoc pa tak ruk'a'.
LUK 13:20 Y re Jesús xubij chuka': ¿Andex como xtimbij chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios? ¿Anchok riq'uin como xtinjonomaj-va?
LUK 13:21 Xa can junan c'a riq'uin re levadura re no'rc'ama-pa jun ixok y nuya' chupan oxe' pajbal harina muban, y can nuban che nuxol-ri' chupan ronojel, xcha' reJesús.
LUK 13:22 Y re Jesús xutz'am chic-a rubey chin niba pa tenemit Jerusalén. Pero nabey xbak'ax-pa pa tak nima'k y cocoj tenemit, chin nutzijoj re ruch'abal re Dios.
LUK 13:23 Y c'o jun xc'utun cha re Jesús, y xubij cha: Ajaf, ¿je q'uiy como re xque'colotaj? Pero re Jesús xa chique conojel xch'o-va, y xubij:
LUK 13:24 Can titija' ik'ij tinimaj re ruch'abal re Dios. Ronojel re niban yex, can ja re nika chach re Dios jare' re tibana'. Roma re ruchi-jay re anche' yixak'ax-va, camas co'ol-oc rach. Y camas je q'uiy vinak xtiquijo' xque'oc chupan re ruchi-jay re', pero man xque'tiquir-ta xque'oc.
LUK 13:25 Y tak re rajaf jay xtiyacataj-pa y xto'rtz'apij can re ruchi-jay, y yex re c'amaje-na quixoc-apo riq'uin, astapa' yex xticocaj-apo y xtibij: Ajaf, Ajaf, tajaka' re ruchi-jay chakavach chin che yojoc-apo aviq'uin. Pero reja' xtubij-pa chiva: Man ntaman-ta anche' quixpo-va.
LUK 13:26 Y yex xtibila-apo cha: Ja yoj re xojva-xojuq'uia' aviq'uin. Y ja pa tak bey chin re katenemit, chire' xabij-va re ruch'abal re Dios chaka.
LUK 13:27 Y reja' xtubij-pa chiva: Ximbij-yan chiva che man ntaman-ta anche' quixpo-va. Can man otz-ta che yixc'ue' viq'uin, yex xa yix banoy-etzelal, xticha' re Ajaf chiva.
LUK 13:28 Y tak xque'itz'at re achi'a' re quibini'an Abraham, Isaac, Jacob y conojel re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can re xbex profetas chique, che jec'o pa ruk'a' re Dios, jare' tak xquixok' y xquixbison, y can xtikach'ach'ej irovay roma xixlisas can.
LUK 13:29 Y xque'pa vinak re jec'o pa norte y sur, quire' chuka' xtiquiban re vinak re jec'o pan oriente y pan occidente. Y re vinak re' can quibanon confiar-qui' viq'uin. Y chuka' re vinak re' xque'c'ue' pa ruk'a' re Dios. Reje' xque'tz'uye-apo chach mesa.
LUK 13:30 Y chire' jec'o xtic'ue' quik'ij re vocame manak quik'ij, y jec'o re camas quik'ij vocame, jare' xa manak chic quik'ij xtic'ue', xcha' re Jesús.
LUK 13:31 Y chupan re mismo k'ij re', jec'o achi'a' fariseos xe'bapon riq'uin re Jesús, y xquibij cha: Re gobernador rubini'an Herodes nrajo' yatruquimisaj, mare' catel-a vova', cabiyin cha'nin, xe'cha' cha.
LUK 13:32 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Quixbiyin y tibij cha re Herodes, che yen can xtimban-va seguir re samaj ntz'amon rubanic, y re samaj re' ja re ye'nlisaj itzel tak espíritu y ye'nc'achojsaj chuka' re ye'yavaj. Y c'a cabij xtinq'uis re nusamaj, quixcha' cha. Roma re Herodes camas listo chubanic re etzelal.
LUK 13:33 Pero yen tiene que xtimban seguir re nubey vocame, chua'k y cabij, pero man roma-ta che quire' nrajo' re Herodes. Roma tiene que yinapon pa tenemit Jerusalén, roma jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, man jun bey xtiquimisas-ta pa jun chic tenemit, sino que reja' chupan re mismo tenemit Jerusalén chire' niquimisas-va.
LUK 13:34 Y c'are' re Jesús xch'o chiquij re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén. Reja' quire' xubij: Yex re yix aj-Jerusalén, yex re yix aj-Jerusalén, ¿anchique roma tak ye'quimisaj re rusamajela' re Dios re nibex profetas chique? ¿Anchique roma chuka' tak ye'quimisaj cha aboj re ye'rutak-pa re Dios chi'icojol? Y yen camas q'uiy bey xinjo' che xixinmol-ta viq'uin, ancha'l nuban re quite-ec' chique re ch'utak ral, ye'rumol chuxe' re ruxic'. Y yex man jun bey xijo' che quire-ta ximban chiva.
LUK 13:35 Vocame re ivachoch yex xtic'ue' can ancha'l jun lugar re anche', manak vinak re nibex desierto cha. Y quire' nimbij chiva roma jac'a ruq'uisibal bey re' re xquinitz'at-a. Y xquinitz'at chic jun bey c'aja chupan re k'ij tak xtibij chua: ¡Matiox che pitinak re Jun re'! ¡Reja' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios! C'a chupan re k'ij re' tak xquinitz'at chic jun bey, xcha' re Jesús.
LUK 14:1 Y pa jun k'ij chin uxlanen, re Jesús xba pa rachoch jun chique re ec'uay quichin re achi'a' fariseos, roma re ache re' xuban invitar re Jesús chin jun va'in. Y re jec'o chire' niquitzu-niquitzu-apo re Jesús,
LUK 14:2 roma chire' c'o-apo jun ache niyavaj. Y re ache re' c'o chach re Jesús y sipojnak re ru-cuerpo.
LUK 14:3 Y re Jesús xubij chique re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas y chuka' chique re achi'a' fariseos re jec'o chire': ¿Andex nibij yex, la xajan como che nic'achojsas jun vinak niyavaj chupan jun k'ij chin uxlanen?
LUK 14:4 Pero re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas y re fariseos man jun tzij xquibij. Mare' re Jesús xutz'am-apo re ache niyavaj y xuc'achojsaj y xubij cha che tiba.
LUK 14:5 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re je'atamayon re ley y re achi'a' fariseos: Roma tak jun chiva yex nitzak jun ruquiej o jun ruvacx pa jun pozo, yex can jonanin yixba chulesasic, astapa' k'ij chin uxlanen.
LUK 14:6 Y re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re fariseos man xquivel-ta andex xquibij-apo cha re Jesús.
LUK 14:7 Y xpa re Jesús xutz'am rubixic jun ejemplo chique re je'banon invitar chin re va'in. Roma xe'rutz'at re vinak re je'banon invitar che ye'quichala' quich'acat chin ye'tz'uye' chire' chach mesa. Mare' xubij chique:
LUK 14:8 Tak c'o jun nibano invitar ivichin pa jun c'ulubic, man ticanoj re nabey tak ch'acat. Roma q'uiba' yat tz'uyul chic chire' tak napon jun vinak re c'o más ruk'ij que chavach rat,
LUK 14:9 y nipa re banayon invitar avichin, nubij chava: Tabana' utzil taya' can re ach'acat cha re jun re', roma reja' nbanon invitar chuka'. Y rat can quiak yatruban-ka roma yaq'uex-ka y yatetz'uye' c'a chach re ruq'uisibal ch'acat.
LUK 14:10 Mare' vo xa c'o jun nibano invitar ivichin pa jun c'ulubic, quixtz'uye' chach re ruq'uisibal tak ch'acat chin quire' tak yatrutz'at-pa re banayon invitar avichin, xte'ka aviq'uin y xtubij chava: Tabana' utzil catak'ax-pa vova'. Y tak quire' xtiban chava, conojel re ye'tz'uye' aviq'uin chach mesa chin re va'in xtiquitamaj che can c'o-va ak'ij.
LUK 14:11 Roma re nuban che c'o ruk'ij xa xtikasas ruk'ij. Y jac'a re nuban che manak ruk'ij, can xtic'ue' ruk'ij, xcha' re Jesús.
LUK 14:12 Y re Jesús xubij chuka' cha re xbano invitar richin: Tak rat najo' ya'ban invitar vinak chin jun va'in, man c'a ca'ban invitar xaxe re itaman ivach quiq'uin, re ate-arta', conojel re je avch'alal, y re a-vecinos re je biyoma', roma reje' can ye'tiquir chuka' yatquiban invitar chin jun va'in pa cachoch, y riq'uin re' nik'alajin che can cha'nin niquitzolij rajal-ruq'uixel chava.
LUK 14:13 Mare' nimbij chava, tak c'o jun namak'ij naban pan avachoch, ca'bana' invitar vinak re camas je meba', re vinak manak quik'a-cakan, o ya'ban invitar re cojos y chuka' re je moyi'.
LUK 14:14 Y vo xa quire' xtaban, camas c'a otz xtabana' roma reje' man ye'tiquir-ta niquitzolij rajal-ruq'uixel chava. Pero rat can xtac'ul rajal-ruq'uixel, tak junan xquixc'astaj-a quiq'uin re vinak re manak quimac ndel chach re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 14:15 Y c'o c'a jun re tz'uyul chire' chach mesa, tak ruc'axan chic-ka re tzij re xe'rubij re Jesús, xpa reja' xubij-apo cha re Jesús: Otz-quibanoj re xque'c'ue' pa ruk'a' re Dios y can xque'va' chire', xcha'.
LUK 14:16 Y jare' tak re Jesús xubij: Jun bey jun ache nrajo' nuban namak'ij pa rachoch y nrajo' nusipaj jun va'in. Mare' reja' xe'ruban invitar je q'uiy vinak chin ye'beva' charachoch.
LUK 14:17 Y tak xapon re k'ij chin re va'in, re ache xutak-a jun ru-mozo chiquiyoxic conojel re vinak re je'rubanon invitar. Y re mozo xbo'rbij chique: Quixampa, koje'va', roma vocame ronojel c'o chic listo.
LUK 14:18 Pero can conojel xquibila-pa, che man ye'tiquir-ta ye'pa. C'o jun xbim-pa: Tabana' utzil tabij cha re a-patrón, che tucuyu' ba' numac che man yintiquir-ta yinapon, roma xa xinlok' jun vulef, y nic'atzin che yimba chutz'etic.
LUK 14:19 C'o chic jun re can quire' chuka' xubij: Tabana' utzil tabij cha re a-patrón che man yintiquir-ta yinapon, roma jec'o vo'o' c'ulaj nuvacx chin samaj xe'nlok', y nic'atzin che ye'ntojtobej.
LUK 14:20 Y re jun chic xubij-pa che man nitiquir-ta nipa, roma xa c'a ba' tic'ule-va.
LUK 14:21 Y tak re mozo xtzolaj riq'uin re ru-patrón, ronojel re xbex-pa cha xbo'rtzijoj cha. Mare' re ru-patrón itzel xuna', y xubij cha re ru-mozo: Vocame cabiyin pa tak calles y pa tak callejones chin re katenemit y ca'c'amala-pa re manak quik'a-cakan, re cojos, re je moyi', y chuka' re camas je meba'.
LUK 14:22 Y tak xtzolaj re mozo, xubij cha re ru-patrón: Xe'nc'am-yam-pa re vinak re xabij-a chua, pero c'a c'o q'uiy ch'acat xuban sobra.
LUK 14:23 Y re ru-patrón xubij chic cha: Vocame cabiyin tza'n tak jay y pa tak bey re ye'ba nic'aj chic tenemit, y tabij chique re vinak re' che que'pa, chin quire' ninoj re vachoch.
LUK 14:24 Roma yen can katzij nimbij chiva che man jun chique re xe'mban invitar nabey, re xtiya-ta k'ij cha che niva' viq'uin, roma man xquijo-ta xe'pa tak xe'mban invitar pa nabey, xcha' cha re ru-mozo, quire' xutzijoj re Jesús.
LUK 14:25 Y camas vinak re je'tzakatal-a chij re Jesús. Y tak reja' xtzu'un can chij y xe'rutz'at re vinak re', xpa'e', y xutz'am rubixic chique:
LUK 14:26 Vo xa c'o jun nipa viq'uin chin ndoc nu-discípulo, ja-ta c'a yen re más yinrajo'. Man otz-ta che ja-ta re rute-rutota' re más ye'rajo' que chinoch yen. Y man otz-ta chuka' che ja-ta re ruxayil, re rajc'ual, re je ruch'alal o can reja' mismo re más nrajo-ka-ri'. Y can ja-ta c'a yen re más yinrajo'. Roma vo xa man xtuban-ta quire', man nitiquir-ta ndoc nu-discípulo.
LUK 14:27 Re vinak re can nrajo-va ndoc nu-discípulo, can tujacha' c'a re ruc'aslen y man tupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal nutzij yen, can ancha'l che binak chuxe' ru-cruz. Jac'a re vinak re camas nupokonaj nuk'asaj tijoj-pokonal nutzij yen y man nrajo-ta yinrutzekelbej, man nitiquir-ta ndoc nu-discípulo.
LUK 14:28 Roma tak c'o jun chiva yex nrajo' nuban jun jay nem, reja' can nitz'uye' chin nunojij jenipa' mero xtoc cha, vo xa c'o ronojel riq'uin o manak chin nitiquir nuq'uis rubanic.
LUK 14:29 Roma vo xa re mero xaxe chin re ru-cimiento re jay c'o riq'uin y xtutanaba' can re samaj chire', xque'pa re vinak xque'tze'en chij,
LUK 14:30 y xtiquibila': La jun ache la' xrajo' xupoba' jun jay, y man xtiquir-ta xuq'uis rubanic, xque'cha' cha.
LUK 14:31 Y tak jun Rey nuban ayoval riq'uin jun chic Rey, can nitz'uye' chin nunojij vo xa quiq'uin lajuj mil soldados nitiquir nuban ayoval quiq'uin re veinte mil soldados re je'ruc'amom-pa re jun chic Rey.
LUK 14:32 Y vo xa nunojij che man nitiquir-ta, reja' ye'rutak-a achi'a' chuc'ulic re jun chic Rey, tak c'amaje-na rutzijol che ne'ka. Y re achi'a' re ye'ba chuc'ulic ne'quic'utuj utzil cha che man niquijo-ta ayoval.
LUK 14:33 Mare', vo xa jun chiva yex nrajo' ndoc nu-discípulo, tiene que nunojij nabey che nuya' can ronojel re c'o riq'uin. Vo xa man nuban-ta quire', man nitiquir-ta ndoc nu-discípulo.
LUK 14:34 Re atz'am camas otz. Pero xe-ta re atz'am niq'uis-ta-a re rutzayil, ¿andex como rubanic nakaban chin quire' nitzolaj-ta chic pa re rutzayil? Man jun.
LUK 14:35 Re atz'am re man nitzayin-ta chic, man otz-ta nicusas, y chuka' man otz-ta nicusas chin nixol riq'uin ulef chin ndoc abono. Re otz che niban cha ja che nitorex-a, roma man jun chic ndoc-va. Yex re c'o ixquin chin nic'axaj, can tic'axaj c'a re ximbij-ka, xcha' re Jesús.
LUK 15:1 Y conojel re achi'a' molay tak impuestos y chuka' re vinak re nibex aj-maqui' chique, ye'jelon-apo riq'uin re Jesús chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nutzijoj.
LUK 15:2 Y ja vinak qui tak re' re ye'jelon-apo riq'uin re Jesús, mare' re achi'a' fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas camas ye'ch'o chij re Jesús, y niquibila': Re Jesús junan quivach quiq'uin re aj-maqui'. Roma camas otz quic'ulic nuban y man xe-ta re', xa can niba chuka' quiq'uin cho tak cachoch chin ne'va', ye'cha'.
LUK 15:3 Mare' re Jesús xutz'am rubixic jun ejemplo chiquivach, y xubij:
LUK 15:4 Tak jun chiva yex jec'o jun ciento ru-ovejas y nisatz-ta can jun tak je'ruc'uan-a, reja' can ye'ruya' can ba' re je noventa y nueve chire' pa juyu', y niba chucanoxic re jun satzanak can.
LUK 15:5 Y tak no'rvila-pa re oveja re', nuya' c'a-pa chutila'n. Can niqui'cot roma xuvel-pa.
LUK 15:6 Y tak napon charachoch, ye'rayoj re vinak rutaman quivach, y ye'rayoj chuka' re ru-vecinos, y nubij chique: Quixqui'cot viq'uin vocame, roma re nu-oveja satzanak, xinvel.
LUK 15:7 Y can katzij nimbij chiva, che re jec'o chila' chicaj ye'qui'cot tak jec'o noventa y nueve vinak re choj quic'aslen, re jalatajnak chic quic'aslen chach re Dios. Pero más ye'qui'cot chila' chicaj, tak c'o jun aj-mac re nijalataj ruc'aslen chach re Dios.
LUK 15:8 C'o-ta jun ixok re c'o lajuj fichas riq'uin, y cha re lajuj fichas re' nutzak jun chire' pa rachoch, reja' can nutzaj k'ak' y can otz chuka' rumesic nuban pa rachoch chin nucanoj re ru-ficha, hasta c'a nuvel-na.
LUK 15:9 Y tak ruvilon chic, ye'rayoj re vinak re rutaman quivach, y ye'rayoj chuka' re ru-vecinos, y nubij chique: Quixqui'cot viq'uin, roma re nu-ficha tzekenak, xinvel-yan.
LUK 15:10 Y can katzij nimbij chiva, che tak c'o jun aj-mac nijalataj ruc'aslen chach re Dios, can chibil chuka' re ángeles chin re Dios camas ye'qui'cot, xcha' re Jesús.
LUK 15:11 Y re Jesús xubij chuka' chique: C'o c'a jun ache jec'o je ca'e' ruc'ajol.
LUK 15:12 Y jun k'ij re chak'alaxel xubij cha re rutota': Papá, yen ninjo-yan re nu-herencia. Y re tata'aj can xujach-va re herencia chiquivach che je ca'e'.
LUK 15:13 Xa c'a jac'a jun ca'e-oxe' k'ij tijach-va re herencia, re chak'alaxel xutz'am ruc'ayixic ronojel re xya' can cha. Q'uiy mero xumol-a, y c'are' xba pa jun chic lugar re c'ac'anaj c'o-va. Y tak c'o chic chire', xuc'uaj jun itzel c'aslen, y mare' camas q'uiy mero nuq'uis.
LUK 15:14 Reja' xuq'uis c'a ronojel re ru-mero. Y jare' tak xpa jun namalaj viyjal chupan re lugar re anche' c'o-va. Y re c'ajol-ala' re' nich'umun rupan y manak chic ru-mero chin nucusaj.
LUK 15:15 Y mare' xbo'rsuju-ri' chin ne'samaj riq'uin jun ache re c'o chire' chupan re lugar re', y re ache re' xutak-a pa rujuyu' chin ye'bo'rchajij ak.
LUK 15:16 Y roma camas viyjal tz'amayon richin re c'ajol-ala' re', can nrajo' nutaj re niquitaj re ak. Roma man jun vinak niyi'o-ta jun cosa cha.
LUK 15:17 Y re c'ajol-ala' re', c'ajare' tak xbeka chuc'o'x y xubij-ka pa ránma: Re je ru-mozo re nata' man niquitaj-ta viyjal, roma c'o q'uiy quivay. Pero yen yincom-yan roma viyjal vova'.
LUK 15:18 Más otz quintzolaj-na riq'uin re nata', y xtimbij cha: Papá, ximacun chach re Dios, y can ximacun chuka' chavach rat.
LUK 15:19 Man chic c'a ruc'amon-ta nabij ac'ajol chua. Más otz tabana' chua che yinoc jun a-mozo, xquincha' cha.
LUK 15:20 Y can jare' tak xutz'am-a bey chin xba charachoch, anche' c'o-va re rutota'. Y c'ac'anaj c'a c'o-va re c'ajol-ala' cha re rachoch, tak re tata'aj xutz'at-yan-apo re ruc'ajol, y camas xujoyovaj rach. Mare' jonanin xba chuc'ulic, xuk'etej y xutz'ubaj.
LUK 15:21 Y re c'ajol-ala' can jare' xubij cha re rutota': Papá, ximacun chach re Dios, y can ximacun chuka' chavach rat. Man chic c'a ruc'amon-ta che nabij ac'ajol chua.
LUK 15:22 Pero re tata'aj xubij chique re ru-mozos: Tilisaj-pa re tziak más otz y tiveka' re nuc'ajol. Tiya' jun napank'a' chuk'a' y tiya' chuka' ruxajab.
LUK 15:23 Y te'ic'ama-pa chuka' re ch'et vacx re camas ti'oj, y tiquimisaj. Takabana' jun namak'ij, y kojva'.
LUK 15:24 Y quire' nimbij roma re jun nuc'ajol re' can quiminak chic chinoch yen, pero vocame can ancha'l che xc'astaj chic-pa. Roma satzanak-a, pero xbeka chic kaq'uin, xcha' re tata'aj. Y can jare' xtiquir re namak'ij.
LUK 15:25 Y tak ntajin re namak'ij, re nemalaxel nisamaj pa juyu'. Y tak xtzolaj-pa y napon-yan-apo charachoch, xuc'axaj che c'o namak'ij ntajin.
LUK 15:26 Mare' reja' xrayoj jun chique re qui-mozo y xuc'utuj cha: ¿Andex xbanataj? ¿Y anchique roma tak ntajin namak'ij?
LUK 15:27 Y re mozo xubij cha: Roma xtzolaj-pa re achak' y ruxnak rach. Mare' re arta' xutak ruquimisasic re ch'et vacx re camas ti'oj.
LUK 15:28 Tak xuc'axaj quire' re nemalaxel, xyacataj ruyoval, y man nrajo-ta c'a ndoc-apo pa jay. Mare' xbe'el-pa re rutota', y nubuchila', chin quire' ndoc-ta-apo.
LUK 15:29 Pero man xrajo-ta. Reja' xubij cha re rutota': Yen can nojel tiempo yinsamaj aviq'uin y man jun bey man-ta niniman atzij. Pero man jun bey ayi'on-ta jun cosa chua. Astapa' can ála-ta jun ch'et cabra, chin nakaban-ta jun namak'ij quiq'uin re nu-amigos, pero re' can man jun.
LUK 15:30 Y vocame rat xaquimisaj re ch'et vacx ti'oj, xaxe roma xtzolaj-pa re jun ac'ajol re', y reja' xa xbo'rq'uisa-yan can ronojel re abiyomal chiquivach ixoki' re man otz-ta quic'aslen, xcha'.
LUK 15:31 Y re tata'aj xubij: Nuc'ajol, xcha' cha. Rat can viq'uin yen yatc'o-va. Mare' ronojel re c'o viq'uin, can avichin-va rat.
LUK 15:32 Pero re achak' re' can quiminak chic chinoch yen, y vocame can ancha'l che xc'astaj chic-pa. Roma satzanak y vocame xbeka chic kaq'uin. Y mare' can nimban namak'ij y re kánma camas niqui'cot, xcha' re tata'aj cha re ruc'ajol nemalaxel. Ja ejemplo re' re xubij re Jesús.
LUK 16:1 Re Jesús xubij chuka' chique re ru-discípulos: C'o c'a jun ache biyom. Y re biyom re' c'o c'a jun ache pa'al chij ronojel re rubiyomal reja'. Y cha re ache biyom xtzijos-va che re ache pa'al chij ronojel re rubiyomal ntajin chuq'uisic.
LUK 16:2 Y re patrón xutak ruyoxic re ache pa'al chij ronojel re rubiyomal. Y tak xbeka xubij cha: ¿Andex nabij chua chij re nitzijos chavij? Vocame ninjo' nintz'at andex rubanon ronojel re biyomal nyi'on pan ak'a', roma vocame manak chic asamaj, xcha' re patrón cha.
LUK 16:3 Y re ache pa'al chij ronojel re biyomal xunojij-ka pa ránma: ¿Andex nimban vocame? Roma re nu-patrón nulisaj nusamaj. Y xtimban-ta chic jun samaj re nrajo' echuk'a' man yintiquir-ta chic. Y xquinoc-ta c'utuy-limosna yinq'uex.
LUK 16:4 Y tak xunojij-yan jabal, xubij: Vocame ntaman chic andex xtimban, chin quire' jec'o ye'c'ulu vichin pa tak cachoch, tak xtilisas nusamaj, xcha'.
LUK 16:5 Y c'are' xe'rayoj che ja'jun che ja'jun re c'o quic'as riq'uin re ru-patrón, y xuc'utuj cha re nabey: ¿Rat andex re ac'as, y jenipa'?
LUK 16:6 Y re ache re c'o ruc'as xubij cha: Yen c'o jun ciento barril aceite olivo nuc'as, xcha'. Y re ache pa'al chij ronojel re biyomal xubij cha re ache c'o ruc'as: Ja ruvujil re ac'as re'. Y vocame cha'nin catz'uye' y tabana' chic can jun ruvujil. Y chupan re jun chic vuj re xtaban, tabana-ka chupan che xaxe nic'aj ciento barril aceite re ac'as.
LUK 16:7 Y tak xapon chic jun re c'o ruc'as, re ache pa'al chij ronojel re biyomal xuc'utuj cha: Y rat ¿andex re ac'as y jenipa'? Re ache c'o ruc'as xubij: Yen ochocientos quintal trigo nuc'as, xcha' cha. Y reja' xubij cha: Ja ruvujil re ac'as re', y vocame catz'uye' y tabana' chic jun ruvujil. Y chupan re jun chic vuj re xtaban, tabana-ka chupan che xe seiscientos cincuenta re ac'as, xcha' cha.
LUK 16:8 Y tak re ru-patrón xuc'axaj re rutz'amon rubanic re itzel ache, xubij: C'o runa'oj, xcha'. Y ja quire' re vinak re man quiniman-ta re Dios. C'o quina'oj y camas je listo quiq'uin re vinak. Y camas-va chuka' je listo, que chiquivach re vinak re je richin chic re sakil.
LUK 16:9 Y yen nimbij chiva, xcha' re Jesús. Q'uiy bey re biyomal chin re ruch'ulef, man otz-ta rucusasic niban cha coma re vinak. Jac'a vo xa can pan ik'a' yex re yix rajc'ual chic re Dios c'o-va re biyomal re', can ticusaj chin che ye'to' re nic'atzin quito'ic. Chin quire' tak re ibiyomal xtiq'uis, xquixc'ul chila' chicaj, chupan re jay re man jun bey xque'q'uis.
LUK 16:10 Re jun re can otz nuban riq'uin jun samaj co'ol-oc, xa can otz chuka' xtuban riq'uin jun samaj nem. Jac'a re man otz-ta nuban riq'uin jun samaj co'ol-oc, xa can quire' chuka' xtuban riq'uin jun samaj nem.
LUK 16:11 Y quire' chuka' riq'uin re biyomal chin re ruch'ulef, roma vo xa yex man otz-ta niban cha, re Dios can man xtujach-ta re katzij biyomal pan ik'a'.
LUK 16:12 Roma vo xa man otz-ta niban riq'uin re biyomal chin re ruch'ulef re man ivichin-ta yex, c'alapa' riq'uin re katzij biyomal re can ivichin-va yex otz-ta xtiban cha, mare' re Dios man nuya-ta pan ik'a'.
LUK 16:13 Y man jun mozo nibano che je ca'e-ta ru-patrón, roma man nitiquir-ta nisamaj quiq'uin che je ca'e' al mismo tiempo. Roma vo xa nrajo' jun chique re je ca'e' ru-patrón, tiene que nutzelaj re jun chic. Y vo xa can nunimaj rutzij re jun, man nitiquir-ta nuban quire' riq'uin re jun chic. Mare' manak modo che jun vinak re can ruyi'on ránma riq'uin re biyomal re nitiquir-ta nuban re nrajo' re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 16:14 Y tak re achi'a' fariseos xquic'axaj re xubij re Jesús, xe'tze'en-apo chij, roma reje' can quiyi'on cánma riq'uin re biyomal.
LUK 16:15 Y re Jesús xubij chique: Yex can nibananej chiquivach re vinak che camas yix choj y camas yix otz. Pero re Dios rutaman andex re c'o pa tak ivánma, y man otz-ta yixrutz'at. Y re' astapa' jenipa' jabal otz yixtz'et coma re vinak y astapa' can xtiquiya' ik'ij.
LUK 16:16 Y tak re Juan Bautista c'amaje-na tutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios, xa can c'aja re ley chin re Moisés re nitzijos. Y xa can c'aja chuka' re ruch'abal re Dios re tz'iban can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, can c'aja chuka' re' re nitzijos. Pero tak xpa re Juan, jare' tak xtiquir-a rutzijosic re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, re nibex evangelio cha. Y je q'uiy vinak re can niquitaj quik'ij chin ye'oc chire'.
LUK 16:17 Y chuka' nimbij chiva, che man can-ta c'ayef che re ruch'ulef y re rocaj ye'q'uis, que chach re ley. Roma ronojel re nubij chupan re ley tiene que nibanataj, y man jun cosa re man-ta xtibanataj.
LUK 16:18 Y re Jesús xubij chuka': Vo xa c'o jun ache c'ulan nujach-ri' riq'uin re ruxayil y c'are' nuc'am chic-apo jun ixok, re ache re' nimacun chach re Dios. Y vo xa c'o jun ache nuc'am-apo jun ixok c'ulan y yi'on can roma re ruchijil, chuka' re ache re' nimacun chach re Dios.
LUK 16:19 Y re Jesús xubij chuka': Xc'ue' jun ache camas biyom. Re ache re' rion tziak camas caro cajal re ye'rucusala', y k'ij-k'ij nubanala' namak'ij charachoch.
LUK 16:20 Pero xc'ue' chuka' jun ache c'utuy-limosna y nojnak re ru-cuerpo che itzel tak ch'a'c. Reja' rubini'an Lázaro, y can jac'a chuchi-rachoch re biyom nic'ue-va-apo.
LUK 16:21 Re Lázaro camas nurayij che nutaj-ta re ruchi' tak vay re ye'tzak-ka chuxe' ru-mesa re biyom. Y re tz'e' can ye'ba-apo riq'uin churek'ic re itzel tak ch'a'c re jec'o chij.
LUK 16:22 Y jun k'ij re Lázaro xcom, y jac'a re lugar re camas jabal re nibex paraíso cha, chire' xapon-va riq'uin re Abraham. Ja lugar re' xc'uax-va-a, coma re ángeles. Y chuka' re ache biyom xcom, y xmuk.
LUK 16:23 Y tak reja' nutaj chic pokan chupan re lugar re nibex infierno cha, anche' ye'bapon-va re anama'i' re man xquinimaj-ta-a re Dios, jare' tak xtzu'um-pa y jare' tak xutz'at re Abraham, pero c'ac'anaj c'a c'o-va. Xutz'at chuka' re Lázaro rak'al-apo chuc'o'x re Abraham.
LUK 16:24 Y re ache biyom cof xch'o, y xubij cha re Abraham: Nata' Abraham, tajoyovaj noch. Tabana' utzil tabij cha re Lázaro, che astapa' xaxe re rutza'n rue-ruk'a' tuch'ekeba', y tataka-pa viq'uin vova', chin no'rya' can chutza'n re vak'. Roma re vánma nic'at chupan re k'ak' re', xcha'.
LUK 16:25 Pero re Abraham xubij cha: Te'ka cha'c'o'x rat nuc'ajol, tak xac'ase' chach re ruch'ulef, camas jabal xak'asaj re ac'aslen, y re Lázaro camas tijoj-pokonal xuk'asaj y vocame camas otz ruc'aslen xbo'rvila' vova', y rat xa jun c'aslen chin tijoj-pokonal xavel.
LUK 16:26 Y chuka' c'o jun namalaj sivan chakacojol. Mare' vo xa c'o jun re c'o vova' nrajo-ta napon iviq'uin, man nitiquir-ta. Y c'o-ta jun chiva yex nrajo' nipa vova' kaq'uin yoj, man nitiquir-ta chuka', xcha' re Abraham.
LUK 16:27 Y re ache biyom xubij: Vo xa quire', ninjo' ninc'utuj chic jun utzil chava rat nata' Abraham. Tataka-a ba' re Lázaro chach re ruch'ulef, pa rachoch re nata'.
LUK 16:28 Roma jec'o je vo'o' vach'alal, y ne'ch'o-ta quiq'uin, chin che man que'pa chupan re jun lugar re' chin tijoj-pokonal, xcha'.
LUK 16:29 Y re Abraham xubij cha: Reje' c'o re ruch'abal re Dios re rutz'iban can re Moisés quiq'uin. Y c'o chuka' re ruch'abal re Dios re tz'iban can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Jare' re tiquic'axaj y tiquinimaj, xcha' re Abraham cha.
LUK 16:30 Y re ache biyom xubij: Ja', can katzij, nata' Abraham. Pero vo xa c'o jun re quiminak chic-a re nic'astaj-a y napon quiq'uin re vach'alal, can xtiquinimaj-va re Dios y nijalataj quic'aslen chach.
LUK 16:31 Pero re Abraham xubij cha: Vo xa can man niquinimaj-ta re ruch'abal re Dios re rutz'iban can re Moisés, y man niquinimaj-ta chuka' re ruch'abal re Dios re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, astapa' chuka' c'o jun re nic'astaj-a chiquicojol re anama'i', cama-va xtiquinimaj-ta.
LUK 17:1 Re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Can nojel tiempo c'o xtibano chique re vinak chin ye'macun. Pero re vinak re xtibano cha jun chic vinak che nimacun, xa tivok'ex c'a rach re quire' nibano.
LUK 17:2 Mare' yen nimbij, antes che nuban re etzelal re', más-ta otz cha reja' che nixim-ta jun moma' aboj chukul y ne'torex can pa mar, que chach nuban quire' cha jun vinak re c'a ba-oc quinrunimaj-va che nitzak pa mac.
LUK 17:3 Mare' yex tichajij re ic'aslen. Y vo xa c'o jun hermano c'o jun cosa re man otz-ta nuban chava, tabij cha che man otz-ta re xuban chava. Y vo xa reja' no'rc'utuj cuyubal rumac chavach roma xuna' che man otz-ta xuban chava, tacuyu' c'a rumac.
LUK 17:4 Y vo xa chupan re mismo k'ij re' vuku' bey re man otz-ta xuban chava y che vuku' bey nipa aviq'uin y nubij chava: Tacuyu-tasatza' numac, can ruc'amon che nacuy rumac, xcha' re Jesús.
LUK 17:5 Y re apóstoles xquibij cha re Kajaf Jesús: Tabana' chaka che nakaban-ta más confiar-ki' riq'uin re Dios.
LUK 17:6 Pero re Ajaf Jesús xubij chique: Vo xa yex ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, astapa' ba-oc ancha'l jun ch'et semilla chin mostaza, y nibij-ta cha re che' rubini'an sicómoro che tel-a vova' y tak'ax chupan re mar chin ne'tique' chire', re che' re' can xtunimaj-va itzij.
LUK 17:7 Man jun chiva yex re nibano che tak nutak-a jun ru-mozo pa rujuyu' chin no'rbana' arar re ulef o ye'bo'rchajij-ta ovejas, che can xe-ta tak nitzolaj-pa nubij cha: Catoc pa jay, catz'uye' chach mesa y cava',
LUK 17:8 en lugar che quire-ta nubij cha, xa nutak chubanic preparar re xtutaj chin tak'ak'ij, y chuka' nubij cha che can tabana' abanic chin che naya-pa re xtintaj y re xtinkum, y c'aja tak xinva-xinuq'uia-yan, c'are' xcava-xcatuq'uia' rat, nicha' cha.
LUK 17:9 Y man jun bey nutioxij cha re ru-mozo roma xuban re xubij cha.
LUK 17:10 Y can ancha'l re mozo re', quire' chuka' yex. Tak ibanon chic re samaj re nubij re Dios chiva, tibij: Yoj re yoj mozos man jun yojc'atzin-va. Roma xaxe-oc re bin chaka, xaxe-oc re' re xkaban, quixcha', xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
LUK 17:11 Y tak re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos xutz'am chic-a bey pa Jerusalén, xk'ax c'a chiquicojol re lugar quibini'an Samaria y Galilea.
LUK 17:12 Y tak ye'bapon-yan-apo pa jun aldea, jec'o c'a je lajuj achi'a' c'o yabil rubini'an lepra chiquij. Re achi'a' re' xbequirama' chach re Jesús, pero c'ac'anaj c'a xe'pa'e-va.
LUK 17:13 Y jun pa quichi' xe'ch'o-apo cha re Jesús y xquibij: Ajaf, tajoyovaj kavach roma re kabanon, xe'cha'.
LUK 17:14 Y tak re Jesús xe'rutz'at, xubij chique: Quixbiyin y te'ic'utu-ivi' chiquivach re sacerdotes, xcha-a chique. Y tak quitz'amon-a bey chin ne'quic'utu-qui' chiquivach re sacerdotes, po bey xq'uis-va-a re yabil chiquij y can xe'ch'ojch'ojer-a.
LUK 17:15 Y jun chique re je lajuj achi'a' re', tak xutz'at che can xc'achojsas-va cha re ruyabil, reja' xtzolaj. Y camas nuya' ruk'ij re Dios, y can cof nich'o tak quire' nuban.
LUK 17:16 Y tak xapon riq'uin re Jesús, xuque' chach y c'a pan ulef xka-va-ka re nic'aj-rach, y camas nutioxij cha re Jesús. Y re ache re' aj-Samaria.
LUK 17:17 Y re Jesús xubij: Pero yex yix lajuj re xixch'ojch'ojer cha re iyabil. ¿Y anche' jec'o-va re je nueve chic?
LUK 17:18 Y re je nueve cama-va xe'tzolaj-ta-pa chin che niquiya' ruk'ij re Dios. Xaxe re jun re' re man israelita-ta re xtzolaj-pa chin che nuya' ruk'ij re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 17:19 Y re Jesús xubij cha re ache aj-Samaria: Cayacataj y cabiyin. Xac'achoj roma can xaban confiar-avi' viq'uin.
LUK 17:20 Y re achi'a' fariseos xquic'utuj cha re Jesús che jampa' c'a xte'ka re ru-gobierno re Dios. Y re Jesús xubij chique: Man xtinabex-ta jampa' xte'ka, roma re ru-gobierno re Dios man nitz'et-ta.
LUK 17:21 Y man jun xtibin-ta che ja re c'o vova', o ja la c'o chila', roma re ru-gobierno re Dios c'o chic iviq'uin, xcha' re Jesús chique re achi'a' fariseos.
LUK 17:22 Y reja' xch'o chique re ru-discípulos, y xubij: Xte'ka re k'ij tak yex xtijo' che xquinc'ue-ta chic jun k'ij iviq'uin, yen re xinalax chi'icojol. Pero man xquinitz'at-ta chic.
LUK 17:23 Y can jec'o xque'bin chiva: Ja re c'o vova'. Ja la c'o chila'. Pero yex man quixba quiq'uin, y chuka' man quixtzake' chiquij.
LUK 17:24 Roma tak xtapon re k'ij che yen re xinalax chi'icojol tak xquimpa chic jun bey, xquineka ancha'l tak niyiq'uiyo' jun relámpago, y can nik'alajin jabal roma nusekresaj re rocaj.
LUK 17:25 Pero nabey tiene que nink'asaj q'uiy tijoj-pokonal, y chuka' yintzelas coma re vinak chin re tiempo re', re yojc'o-va vocame.
LUK 17:26 Y re k'ij tak xquimpa yen re xinalax chi'icojol, can xtibanataj-va chuka' ancha'l re xbanataj chupan re tiempo tak xc'ue' re Noé.
LUK 17:27 Chupan re ru-tiempo re Noé, re vinak man jun chic re c'o-ta más rajkalen chiquivach. Re vinak xa can xe c'a re quivay-cuq'uia' y chuka' re c'ulubic jare' re niquinojij, ye'quiyala' c'a quimi'al-cajc'ual chin ye'c'ule'. Jare' re ye'quinojela' reje', tak xapon re k'ij chin che re Noé y re ru-familia xe'oc chupan re barco, y xutz'am c'a re job re can man jun bey tz'eton-ta re nibex diluvio cha. Y can conojel c'a re nic'aj chic vinak xe'com.
LUK 17:28 Y can quire' chuka' xbanataj pa ru-tiempo re Lot. Re vinak binak cánma chij re anchique ye'quitijla' y re anchique ye'quikumula', chij re quilak'oj, re quic'ayij, re quitico'n y ye'quibanala' cachoch.
LUK 17:29 Y re k'ij tak re Lot y re ru-familia xquiya' can re tenemit Sodoma, xka c'a can k'ak' y azufre pa rue' re tenemit re'. Can ancha'l job xuban tak xka-pa chicaj, y can conojel vinak re jec'o chire' xe'ruq'uis re k'ak'.
LUK 17:30 Y re k'ij tak yen re xinalax chi'icojol xquinec'ulun chic-ka vova' chach re ruch'ulef, sabalaj vinak re xa riq'uin ronojel andex re c'o quiq'uin binak-va cánma. Y mare' xtika re castigo pa quive'. Can xtibanataj-va ancha'l xbanataj quiq'uin re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma.
LUK 17:31 Re nixulan pa rue' rachoch tak napon re k'ij re', choj quire' tinumaj-a. Man chic toc-apo pa rachoch chin c'o cosas no'rc'ama-pa. Y vo xa c'o chuka' jun re nisamaj pak'os chupan re k'ij re', man chic titzolaj charachoch.
LUK 17:32 Roma xaxe te'ka chi'c'o'x re xuban re ruxayil re Lot, tak xparox re tenemit Sodoma roma re Dios.
LUK 17:33 Re camas nupokonaj re ruc'aslen vova' chach re ruch'ulef, re ruc'aslen can xtiq'uis-va. Jac'a re man nupokonaj-ta re ruc'aslen chin vova' chach re ruch'ulef, re ruc'aslen can man xtiq'uis-ta.
LUK 17:34 Y tak yen xquimpa chic jun bey, vo xa jec'o je ca'e' ye'var chach jun ch'at, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can.
LUK 17:35 Y vo xa jec'o je ca'e' ixoki' re junan ye'qui'en, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can.
LUK 17:36 Y vo xa jec'o je ca'e' achi'a' re junan chuka' ye'samaj pak'os, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can.
LUK 17:37 Y tak re discípulos quic'axan chic-ka re xubij re Jesús, xquic'utuj cha: Ajaf, ¿anche' c'a xtibanataj-va re c'a ba' tabij-va-ka? Y re Jesús xubij chique: Re castigo re xtuya' re Dios xte'ka anche' c'o-va re mac. Can xtibanataj ancha'l nibanataj quiq'uin re c'uch. Roma re chicop re' xaxe anche' c'o-va jun cuerpo quiminak, chire' ye'ka-va, xcha' chique.
LUK 18:1 Y re Jesús xutzijoj jun ejemplo chique re ru-discípulos, chin che nuc'ut chiquivach che can nic'atzin-va che can nojel tiempo tiquibana' orar y man jun bey tiquiya' can rubanic re oración.
LUK 18:2 Reja' xubij chique: C'o jun juez xc'ue' chupan jun tenemit re man nuxibij-ta-ri' chach re Dios, y camanak-va chuka' quijkalen re vinak chach.
LUK 18:3 Y chupan re tenemit re', c'o chuka' jun malca'n-ixok. Y re malca'n-ixok re' ndel-ndoc riq'uin re juez re', chin nuc'utuj utzil cha che tuto' chin che nich'acon chij re banayon ch'a'oj cha.
LUK 18:4 Y q'uiy k'ij xk'ax, y re juez re' man nrajo-ta nuto' re ixok malca'n. Pero jun k'ij re juez re' xunojij c'a-ka pa ránma: Astapa' yen man niniman-ta re Dios, y man jun chuka' quijkalen re vinak chinoch,
LUK 18:5 pero roma re ixok re' ndel-ndoc viq'uin, tinto-na. Roma vo xa man xtinto-ta, xtak'ax nuc'o'x pa ruk'a'. Ja ejemplo re' re xutzijoj re Jesús.
LUK 18:6 Y c'are' re Ajaf Jesús xubij: Yen ntaman che yex otz xic'axaj re tzij re xe'rubij re itzel juez.
LUK 18:7 C'alapa' re Dios che man-ta xque'ruto' re vinak re je'rucha'on chic reja' y che pak'ij che chak'a' niquiban orar. Re Dios can cha'nin xque'ruto-pa re vinak re je'rucha'on chic.
LUK 18:8 Y tak yen re xinalax chi'icojol tak xquimpa chic jun bey vova' chach re ruch'ulef, ¿la c'a jec'o como vinak re quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios? xcha' re Jesús.
LUK 18:9 Y re Jesús xubij chic jun ejemplo chiquivach re vinak, roma jec'o chique reje' re niquinojij che can xe reje' re camas je choj riq'uin re quic'aslen y niquibij chique re nic'aj chic vinak che man otz-ta quic'aslen. Mare' re Jesús xubij:
LUK 18:10 Jec'o je ca'e' achi'a' re xe'ba pa rachoch re Dios chin ne'quibana' orar. Re jun ache, jun chique re fariseos, y re jun chic jun chique re molay tak impuestos.
LUK 18:11 Re ache fariseo pa'al nuban orar, y nubij chupan re ru-oración: Dios, nintioxij chava roma yen man yin junan-ta quiq'uin re nic'aj chic vinak. Roma reje' je elek'oma', ye'quicanoj chic nic'aj ixoki', y man je choj-ta chupan re quic'aslen. Y man yin junan-ta chuka' riq'uin la jun ache la aj-molay-impuestos la nuban chuka' orar chila'.
LUK 18:12 Roma yen ca'e' k'ij nimban ayuno pa jun semana, chin nimban orar. Y ronojel re ninch'ac, lajuj partes nimban cha, y jun cha re lajuj partes re ninya' chava rat, xcha' re fariseo pa ru-oración.
LUK 18:13 Y jac'a re molay-impuestos c'ac'anaj pa'al-va can chin nuban orar, pero jun-oc lucul-va, roma chach reja' can man ruc'amon-ta che nuban cha re nak'arach che nitzu'un chicaj y reja' ja re ruk'a' nuyala' chuc'o'x, quire' nuban roma reja' can nuna' che camas rumac, y nubij cha re Dios: Tajoyovaj noch, roma yen yin jun aj-mac chavach.
LUK 18:14 Can katzij nimbij chiva, xcha' re Jesús, che re ache molay-impuestos xtzolaj-a, y man jun rumac xel chach re Dios. Jac'a re ache fariseo man quire-ta xel chach re Dios. Roma xabanchique re nuban che camas ruk'ij, xtiban cha che xtikasas ruk'ij. Jac'a re nuban che manak ruk'ij, can xtic'ue' ruk'ij, xcha' re Jesús.
LUK 18:15 Y re vinak ye'quic'amala-pa re ac'ola' riq'uin re Jesús, chin che nuya-ta-a ruk'a' pa quive'. Pero tak re discípulos xquitz'at quire' xquibij chique re vinak che man que'quic'amala-pa re ac'ola' riq'uin re Jesús.
LUK 18:16 Pero re Jesús xe'rayoj y xubij chique: Tiya' k'ij chique re ac'ola' che que'pa viq'uin, y man que'ik'at. Roma re xque'oc pa ruk'a' re Dios, xaxe re je ancha'l ac'ola'.
LUK 18:17 Y can katzij nimbij chiva, che re man niquiban-ta ancha'l re ac'ola' chin niquijach-qui' pa ruk'a' re Dios, can man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios, xcha' chique re ru-discípulos.
LUK 18:18 Y c'o c'a jun ache re camas ruk'ij, xuc'utuj cha re Jesús: Rat utzulaj Maestro, ¿andex re ruc'amon che nimban yen chin quire' ninvel-ta re c'aslen re man niq'uis-ta? xcha'.
LUK 18:19 Y re Jesús xubij cha: ¿Anchique roma tak nabij otz chua che yen yin otz? Roma can man jun vinak re otz-ta, xa can xe c'a re Jun re otz y re' ja re Dios.
LUK 18:20 Y yen nimbij che rat ataman re lajuj mandamientos re xuya' re Dios pa ruk'a' re Moisés ajuer can, che rat ache re yatc'ulan man camacun riq'uin jun chic ixok, man caquimisan, man catelak', man tatz'uc tzij chij jun chic vinak, taya' quik'ij re ate-arta', xcha' re Jesús cha.
LUK 18:21 Y re ache xubij cha re Jesús: C'a yin co'ol che' tak nbanom-pa ronojel re'.
LUK 18:22 Tak re Jesús xuc'axaj quire', xubij: C'a c'o jun cosa re man abanon-ta. Man ajachon-ta re abiyomal chiquivach re vinak re camas je meba'. Tac'ayij ronojel re c'o aviq'uin y re rajal tajacha' chiquivach re vinak camas je meba', chin quire' nic'ue' abiyomal chila' chicaj. Y catampa viq'uin y catzake' chuij, xcha' re Jesús cha re ache biyom.
LUK 18:23 Y tak re ache xuc'axaj re xubij re Jesús cha, camas xbison pa ránma roma camas biyomal c'o riq'uin.
LUK 18:24 Y tak re Jesús xutz'at che camas bis xpa pa ránma re ache, xubij: Re c'o quibiyomal, camas c'ayef chin che ye'oc pa ruk'a' re Dios.
LUK 18:25 Mare' yen nimbij che man c'ayef-ta che nak'ax jun camello pa ch'et rujulil jun bak chin t'iso'n, que chach jun biyom ndoc-ta pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús.
LUK 18:26 Re xe'c'axan re xubij re Jesús, xquibila': Vo xa can quire' ancha'l nubij re Jesús, camas c'ayef, roma man jun xticolotaj, xe'cha'.
LUK 18:27 Y re Jesús xubij chique: Chiquivach re vinak c'o cosas camas c'ayef chin che ye'ban. Pero chach re Dios man jun cosa c'ayef, xcha' chique.
LUK 18:28 Jare' tak xpa re Pedro xubij: Rat ataman che yoj kayi'on can ronojel re c'o kaq'uin, chin yojtzakatal chavij.
LUK 18:29 Y re Jesús xubij chique: Can katzij nimbij chiva, che xabanchique vinak can c'o q'uiy cosas xtuc'ul, pero vo xa can ruyi'on can rachoch, rute-rutota', ruch'alal, ruxayil o rajc'ual, chin nuban re rusamaj re Dios y can ye'ruto' re nic'aj chic che ye'oc pa ruk'a' re Dios.
LUK 18:30 Can q'uiy-yan cosas nuc'ul chupan re tiempo re katz'amon Y chuka' chupan re jun chic tiempo re pitinak, can xtuc'ul c'a re ruc'aslen re man niq'uis-ta.
LUK 18:31 Y re Jesús xaxe c'a quiq'uin re je doce ru-discípulos xch'o-va, y xubij: Yex itaman che pa tenemit Jerusalén katz'amon-va-a bey, y chire' q'uiy c'a andex xtiban chua yen re xinalax chi'icojol. Can ronojel-va re tz'iban can chuij chupan re ruch'abal re Dios can xtibanataj-va, can ancha'l re quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
LUK 18:32 Xquinjach pa quik'a' vinak re man je israelitas-ta. Y re vinak re' xque'tze'en chuij, xtiquibila' itzel tak tzij chua y xque'chuban chuij,
LUK 18:33 xquinquich'ay y c'are' xquinquiquimisaj. Pero pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xcha' re Jesús.
LUK 18:34 Pero re discípulos man xk'ax-ta pa quive' re xubij re Jesús chique, roma can c'ayef xuban chique che xk'ax-ta otz pa quive', mare' xaxe tal choj quire' xquic'axaj y man quitaman-ta andex ndel-va che tzij.
LUK 18:35 Tak re Jesús ndoc-yan-apo pa tenemit rubini'an Jericó, chire' chuchi-bey tz'uyul c'a jun ache. Y re ache re' moy, y nuc'utula' limosna chique re vinak re ye'k'ax chire'.
LUK 18:36 Y tak re moy re' xuc'axaj che sabalaj vinak ye'k'ax chire', xuc'utuj-apo chique andex xbanataj.
LUK 18:37 Y re vinak xquibij cha che ja re Jesús aj-Nazaret pitinak y nak'ax chire'.
LUK 18:38 Y re ache moy cof xch'o, y xubij: Tajoyovaj noch rat Jesús, re yat rey-rumam can re Rey David, xcha'.
LUK 18:39 Y re vinak re je nabey chach re Jesús, xquibila' cha re ache: Ch'oj-achi'. Pero reja' xa más cof xch'o, y xubij: Rat re yat rey-rumam can re Rey David, tajoyovaj noch roma quire' nbanon, xcha'.
LUK 18:40 Y re Jesús xuc'axaj re ruch'abal re ache. Mare' xpa'e' y xubij che tiquic'ama-pa. Y tak c'amon chic-pa re ache riq'uin, xuc'utuj cha:
LUK 18:41 ¿Andex najo'? Y re ache moy xubij: Ajaf, yen ninjo' yintzu'un, xcha'.
LUK 18:42 Y re Jesús xubij cha: Catzu'un. Roma xaban confiar-avi' viq'uin, mare' xac'achoj.
LUK 18:43 Y re ache moy can jare' tak xtzu'un y xtzake-a chij re Jesús. Y can nuya' chuka' ruk'ij re Dios. Y conojel re vinak re xe'tz'eto che re moy xtzu'un, can xquiya' ruk'ij re Dios.
LUK 19:1 Y jare' tak re Jesús je ruchibil-a re ru-discípulos xe'oc-apo pa tenemit rubini'an Jericó, y xa choj c'a nak'ax chupan re tenemit re'.
LUK 19:2 Y chire' chupan re tenemit re' c'o c'a jun ache biyom rubini'an Zaqueo. Re ache re', jare' re c'o más ruk'ij que chiquivach re nic'aj chic molay tak impuestos.
LUK 19:3 Y reja' can nutaj ruk'ij chin nutamaj-a rach re Jesús, pero roma camas vinak y reja' camas co'ol-oc rakan, mare' man nitiquir-ta nutamaj-a rach.
LUK 19:4 Mare' reja' jonanin xnabayaj-a chiquivach re vinak y xjote' chuk'a' jun che' re nibex sicómoro cha, chin quire' nitiquir nutamaj-a rach re Jesús, roma chire' nak'ax-va.
LUK 19:5 Y tak re Jesús xk'ax chire', xutz'at-a re Zaqueo chuk'a' che', y xubij cha: Zaqueo, cha'nin caka-pa chire', roma can ja vocame yinapon cha'vachoch, chin che yinxulan ba' chire', xcha' cha.
LUK 19:6 Y re Zaqueo can cha'nin xka-pa, y camas niqui'cot xuc'ul-apo re Jesús charachoch.
LUK 19:7 Tak xbanataj quire', re vinak niquibila' chij re Jesús che xa pa rachoch jun ache aj-mac xcanaj-va can.
LUK 19:8 Y re Zaqueo xpa'e', c'are' xubij cha re Ajaf Jesús: Ajaf, vocame pa nic'aj cha re nubiyomal ninjach chiquivach re vinak re camas je meba'. Y re vinak re c'o mero xinlek'aj chiquik'a' roma xe'nk'ol, caje' bey más re ruq'uixel re xtintzolij chique, man xe-ta chic re xinlek'aj chiquik'a', roma yen can xk'ax rue' re impuestos re xinc'utuj chique, can man xe-ta chic re impuestos re niquitoj cha re gobierno, xcha'.
LUK 19:9 Y re Jesús xubij cha: Vocame rat can xcacolotaj chach re amac y chibil chuka' re a-familia xque'colotaj, roma rat can xaban confiar-avi' viq'uin, y can yat jun chuka' rey-rumam can re Abraham.
LUK 19:10 Roma yen re xinalax chi'icojol, can yimpitinak-va chiquicanoxic y chiquicolic re jec'o pa mac, xcha' re Jesús.
LUK 19:11 Y tak re Jesús rubin chic-ka ronojel re' chique re vinak, xutz'am rubixic jun ejemplo chiquivach. Quire' xuban roma nakaj chic c'o-va cha re tenemit Jerusalén, y chuka' re vinak re ye'c'axan richin niquinojij che tak reja' xtoc-apo pa tenemit Jerusalén, can jare' tak xtitiquir-a re ru-gobierno re Dios.
LUK 19:12 Y reja' xubij: Xc'ue' c'a jun ache camas ruk'ij. Re ache re' xba pa jun chic nación re c'ac'anaj c'o-va, chin che nibex-pa cha che ja reja' re ndoc Rey. Y c'are' nitzolaj-pa.
LUK 19:13 Pero tak c'amaje-na tiba, xe'rayoj je lajuj ru-mozos y cada jun xuya' can q'uiy mero chique, y xubij: Tic'uaj re mero re xinya' can chiva chin che c'o más nich'ac chij, c'a jampa' xquintzolaj-pa yen, xcha' can chique, y xba.
LUK 19:14 Y tak c'o chic chupan re nación re anche' xapon-va chin nibex-pa cha che ja reja' re ndoc can Rey, re ruvinak re ache ndoc can Rey jec'o achi'a' re mismo je quivinak xe'quitak-a c'a chupan re lugar re c'a anche' xapon-va re ndoc can Rey. Y re achi'a' je'takon-a xbequibij: Yoj man nakajo-ta che re ache re' ndoc can Rey chin re ka-nación, xe'cha'. Re je'takayon-a quichin re achi'a' re', camas niquitzelaj re ache re ndoc can Rey.
LUK 19:15 Y astapa' quire' xquiban re ruvinak cha, pero re ache re' can xbex-va-pa cha che ja reja' re ndoc can Rey, y xtzolaj-pa. Y tak c'o chic pa ru-nación, xutak quiyoxic re ru-mozos re xuya' can mero chique tak reja' c'amaje-na tiba che', roma nrajo' nutamaj jenipa' mero xquich'ac cada jun chij re mero re ruyi'on can chique.
LUK 19:16 Tak xapon re nabey mozo, xubij: Patrón, re mero re xaya' can chua chin che c'o más ninch'ac chij, can xinch'ac-va lajuj tanto más chij, xcha'.
LUK 19:17 Y re ache re Rey chic chupan re tiempo re', xubij cha re ru-mozo: Camas otz xaban. Yat jun utzulaj mozo. Y roma camas otz xaban riq'uin re ba' mero xinya' can chava, vocame ninya' lajuj tenemit pan ak'a' chin che naban mandar pa quive', xcha' re Rey cha.
LUK 19:18 Y c'are' xapon jun chic mozo, y xubij: Patrón, re mero re xaya' can chua tak xaba, xinch'ac vo'o' tanto más chij, xcha'.
LUK 19:19 Y re Rey xubij chuka' cha re jun mozo re': Roma camas otz xaban riq'uin re ba' mero re xinya' can chava, vocame ninya' vo'o' tenemit pan ak'a' chin naban mandar pa quive', xcha' re Rey cha.
LUK 19:20 Jac'a re jun chic mozo xapon, xubij: Patrón, ja a-mero re' re xaya' can chua. Re mero re' ximpes pa jun su't chin xinyac,
LUK 19:21 roma yen ninxibij-vi' chavach roma rat yat jun ache camas yat c'a'l. Xa can najo' c'a yach'acon. Rat xa yat junan riq'uin jun ache re no'rc'utuj ru-mero pa banco y xa manak mero ruyi'on chire'. Y chuka' najo' nac'ul re ndel-pa chach re tico'n re xa mana-ta rat yatiquiyon-ka, xcha' re mozo cha re Rey.
LUK 19:22 Y re Rey xubij cha re mozo re': Rat xa yat jun itzel mozo. Re tzij re xabij jare' re xtoc chin xcatimban juzgar. Roma vo xa ataman che yen can yin c'a'l-va, y yen can ninch'ojij-va nu-mero re anche' manak mero nyacon, y chuka' can ninjo' ninc'ul re ndel-pa chach re tico'n re xa mana-ta yen yintiquiyon-ka,
LUK 19:23 vo xa quire' nabij rat, ¿anchique roma tak man xaya-ta re nu-mero pa kajic? Chin quire' ninc'ul-ta re mero re can vichin yen y c'o-ta chuka' ral ninc'ul vocame tak xintzolaj-pa, xcha'.
LUK 19:24 Y re Rey xubij chique re jec'o chire': Tic'ama' can la mero chuk'a', y tiya' cha re xch'aco lajuj tanto más.
LUK 19:25 Y re jec'o chire' xquibij: Patrón, re xch'aco re lajuj tanto más, xa riq'uin reja' c'o-va.
LUK 19:26 Pero reja' xubij chique: Yen nimbij chiva, che re c'o, c'o riq'uin, can xtuc'ul más. Jac'a re manak can-ta c'o riq'uin, hasta re jenipa-oc ba' c'o riq'uin can xtilisas chach.
LUK 19:27 Vocame, ninjo' yinch'o chiquij re ye'tzelan vichin, y re man xe'jovan-ta che xinoc can Rey: Que'ic'ama-pa, y can chinoch yen que'quimisaj-va, xcha' re Rey. Ja ejemplo re' xubij re Jesús.
LUK 19:28 Y tak re Jesús xtane-yan che tzij chiquivach re vinak, xba y xnabayaj-a chiquivach re ru-discípulos, chin xe'ba pa tenemit Jerusalén.
LUK 19:29 Y ja tak ye'bapon-yan-apo pa Betfagé y re pa Betania re ca'e' aldeas re jec'o chunakaj re loma rubini'an Olivos, re Jesús xe'rutak-a je ca'e' chique re ru-discípulos,
LUK 19:30 y xubij-a chique: Quixbiyin-apo chupan la jun aldea la', y can xe xquixoc-apo, jare' xtivel jun alaj burro ximil can chire'. Y re chicop re' can man jun ch'ocolbeyon richin. Tisolo-pa y tic'ama-pa chua.
LUK 19:31 Y vo xa c'o jun xtibim-pa chiva anchique roma tak yex nisol re alaj burro re', tibij c'a can cha che ndoc cha re Ajaf, xcha-a chique.
LUK 19:32 Re je ca'e' discípulos re xe'tak-a, xe'ba, y can xquivel-va re burro, can ancha'l re bin-a chique roma re Jesús.
LUK 19:33 Jac'a tak ye'tajin chusolic, re je rajaf re burro xquibij-pa chique: ¿Anchique roma nisol-a?
LUK 19:34 Y re ru-discípulos re Jesús xquibij can chique re je rajaf re burro: Xa ndoc cha re Ajaf.
LUK 19:35 Y xquic'am-pa cha re Jesús. Y reje' xquiya-a ja'jun quitziak chij re burro re', y xquich'ocoba-a re Jesús chij.
LUK 19:36 Y tak binak re Jesús, re vinak niquiriq'uila-ka re quik'u' pa rubey chin niquiya' ruk'ij. Y quire' niquibanala' je nabey chach re Jesús.
LUK 19:37 Jac'a tak niquitz'am-yan-ka re bajada chin re loma rubini'an Olivos, conojel re ye'tzekelben chin re Jesús je'binak, niquiya' ruk'ij re Dios roma niqui'cot re cánma. Niquiya' ruk'ij re Dios roma re milagros je'quitz'etelon riq'uin re Jesús. Y jun pa quichi' niquiban tak ye'ch'o.
LUK 19:38 Y niquibij: ¡Re Rey re' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios! ¡Ye'qui'cot c'a re jec'o chila' chicaj! ¡Y camas c'a ruk'ij nuc'ul re Dios chila' chicaj! ye'cha'.
LUK 19:39 Y chire' chiquicojol re vinak, je'binak c'a nic'aj chique re achi'a' fariseos. Y reje' xquibij cha re Jesús: Maestro, tabana' chique re je tzekelbey avichin, che que'tane-ka.
LUK 19:40 C'are' re Jesús xubij chique: Can katzij nimbij chiva, vo xa re je tzekelbey vichin xque'tane-ka, ja re aboj xque'ch'o-pa chin niquiya' nuk'ij, xcha' chique re achi'a' fariseos.
LUK 19:41 Y re Jesús xutzu' re tenemit Jerusalén, tak más nakaj chic jec'o-va-apo. Reja' xrok'ej rach re tenemit re',
LUK 19:42 y xubij: Yex re yixc'o pa Jerusalén, astapa' c'a ja-ta chupan re k'ij re' nak'ax-ta pan ive' re anchique nibano cha re ivánma che otz nuna'. Pero xa vovan chivach, y mare' man yixtiquir-ta nitz'at.
LUK 19:43 Roma xque'pa k'ij chin k'axomal, xque'pa k'ij tak re soldados xque'yacataj-pa chivij, y xtiquitz'apij rij re itenemit riq'uin jun chic tz'ak y xquixquiya' pa tijoj-pokonal, roma xtiquimol-qui' chivij y pa quinic'ajal xquixc'ue-va can.
LUK 19:44 Y can chiyixnojel re yixc'o chupan re tenemit xquixquimisas. Y cha re itenemit can man jun aboj re anchok riq'uin je'banalon-va re jay re xtipa'e-ta can. Ronojel xque'vulax. Roma can man xijo-ta re Dios tak xbeka iviq'uin, xcha' re Jesús.
LUK 19:45 Y tak xapon-yan re Jesús pa Jerusalén, xoc-apo pa rachoch re Dios. Jare' tak reja' xe'rukotaj-pa re vinak ye'c'ayin y re vinak ye'lok'on chire' pa rachoch re Dios.
LUK 19:46 Y xubij chique: Chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij che re vachoch jay chin oración. Jac'a yex xa ancha'l cachoch elek'oma' ibanon cha, xcha' chique.
LUK 19:47 Y can ja chire' chupan re rachoch re Dios re Jesús k'ij-k'ij xe'rutijoj re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios. Pero re principal tak sacerdotes y chibil re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas y re achi'a' re c'o quik'ij chiquicojol re vinak, niquicanola' andex niquiban chin quire' niquiquimisaj re Jesús.
LUK 19:48 Y man niquivel-ta andex niquiban, roma re vinak can jabal quiyi'on quixquin chin niquic'axaj re nubij re Jesús chique.
LUK 20:1 Y jun k'ij, tak re Jesús c'o chire' pa rachoch re Dios nuc'ut y nutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chiquivach re vinak, jare' tak xe'beka re principal tak sacerdotes riq'uin, y re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas y chibil chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij.
LUK 20:2 Y re achi'a' re' xquibij cha re Jesús: Tabij c'a chaka: ¿Anchique xyi'o autoridad pan ak'a' chin xa'kotaj-a re vinak xe'c'ayin pa rachoch re Dios? ¿Y anchique xyi'o autoridad chava chin che q'uiy cosas ya'banala' chiquicojol re vinak? xe'cha' cha.
LUK 20:3 Y re Jesús xubij chique: Yen chuka' c'o jun cosa ninjo' ninc'utuj chiva. Y tibij chua:
LUK 20:4 ¿Re Juan xtak-pa roma re Dios chin xe'ruban bautizar re vinak? ¿O xa vinak xe'bin cha che quire' tubana'? xcha' re Jesús chique.
LUK 20:5 Pero re principal tak sacerdotes y re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, xquibila' chiquivach: ¿Y vocame andex c'a xtakabij cha re Jesús? Roma vo xa xtakabij che re Juan ja re Dios takayom-pa richin, re Jesús xtubij chaka che anchique roma tak man xinimaj-ta.
LUK 20:6 Y vo xa xtakabij che xa vinak xe'bin cha re Juan che tubana' quire', xque'pa conojel vinak xkojquiquimisaj cha aboj. Roma re vinak can quitaman-va che re Juan jun rusamajel re Dios re xbex profeta cha, xe'cha-ka chiquivach reje'.
LUK 20:7 Y c'are' xquibij-apo cha re Jesús che man quitaman-ta anchique xbin cha re Juan tak xe'rubanala' bautizar re vinak.
LUK 20:8 Y c'are' re Jesús xubij chique re achi'a' re': Roma yex man xixtiquir-ta xibij chua, quire' chuka' yen man xtimbij-ta chiva anchique ya'yon autoridad chua chin ye'mbanala' qui tak re', xcha' re Jesús chique.
LUK 20:9 Y re Jesús xutz'am rubixic jun ejemplo chiquivach re vinak, y re ejemplo re xuya' chiquivach quire' nubij: Xc'ue' jun ache, y xutic uva chach re rujuyu'. Y c'are' xuya' pa kajic chique je ca'e-oxe' achi'a' chin niquisamajij rach re rujuyu', y reja' xba, y q'uiy tiempo xbo'rbana'.
LUK 20:10 Y tak xapon re tiempo chin re cosecha, re rajaf re juyu' xutak jun ru-mozo quiq'uin re achi'a' re je'kajayon re ulef, chuc'amic re uva kajbal chin re juyu'. Pero tak xapon re mozo quiq'uin re achi'a' re je'kajayon re ulef, reje' xquitz'am re mozo y xquich'ay, y manak uva xquiya-a cha.
LUK 20:11 Y xpa re rajaf re juyu' xutak chic-a jun ru-mozo chuc'amic re uva kajbal chin re ulef. Pero re achi'a' kajoy tak ulef xa xquitz'am chic re jun mozo re' y xquich'ay. Q'uiy andex xquibanala' y xquibila-a cha, y manak chuka' uva kajbal chin re ulef xquiya-a cha.
LUK 20:12 Pero re rajaf re juyu' xutak chic-a jun ru-mozo chuc'amic re uva kajbal chin re ulef, pero can ja chuka' quire' xquiban cha. Xquisoc, y c'are' xquikotaj-a.
LUK 20:13 Y pa ruq'uisibal, re rajaf re juyu' xubij: ¿Anchique xtintak-a vocame? xcha'. Y reja' c'o c'a jun ruc'ajol y camas nrajo', y jare' re xutak-a chuc'amic re kajbal chin re ulef. Roma re rajaf re ulef xunojij che re achi'a' re je'kajayon re rujuyu', q'uiba' tak xtiquitz'at, can xtiquinimaj-va che can ja re ruc'ajol napon.
LUK 20:14 Pero re achi'a' re je'kajayon re ulef, can xe xquitz'at che ja re ruc'ajol re rajaf re juyu' xapon, xquibila' chiquivach: Jare' re xtoc can rajaf ronojel re juyu' re kakajon. ¿Anchique roma man nakaquimisaj? Chin quire' pa kak'a' yoj nic'ue-va can re juyu', xe'cha'.
LUK 20:15 Y can katzij-va quire' xquiban cha re ruc'ajol re ache re rajaf re juyu', roma xquilisaj-pa chire' chupan re rujuyu' y xquiquimisaj. C'are' re Jesús xubij: ¿Andex como xtuban re rajaf re juyu' quiq'uin re achi'a' kajoy tak ulef?
LUK 20:16 Re rajaf re juyu' xtipa y xque'ruquimisaj re xe'kajo re ulef re', y re rujuyu' xtuya' chic can pa kajic chique nic'aj chic, xcha' re Jesús. Tak re vinak quic'axan chic-ka ronojel re', xquibij: Can man xtujovaj re Dios che nibanataj-ta quire', xe'cha'.
LUK 20:17 Y re Jesús xe'rutzu' re vinak, y xubij: ¿Y andex ndel-va che tzij re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can? Tak nubij: C'o c'a jun aboj re man xka-ta chiquivach re banoy tak jay. Pero re aboj re' can xoc-va, roma re aboj re' xa can c'o-va xcusan richin, y ja aboj re' re tz'amayon chin re jay chin che man nitzak-ta, xcha' re Jesús.
LUK 20:18 Y re vinak re xtitzak chach re jun aboj re', can xtic'ajer. Y re vinak re xtika re aboj re' chij, can xtuqui'ej jumul, xcha' re Jesús.
LUK 20:19 Y re principal tak sacerdotes y re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas, can ja-ta re' xquijo' che xquitz'am-ta-a re Jesús, roma xquinabej che re achi'a' re kajoy tak ulef re xe'runataj chupan re ejemplo re xubij, xa chiquij reje' xch'o-va. Pero man xquitz'am-ta-a, roma niquixibij-qui' chiquivach re vinak re jec'o riq'uin re Jesús. Y re xquiban, ja che xe'ba.
LUK 20:20 Pero re xbequibana-pa reje', ja che xe'bequitaka-pa nic'aj chic achi'a', y re achi'a' re' can xquiban che reje' can choj re quic'aslen, pero xa man katzij-ta che quire' re quic'aslen. Reje' niquijo' che niquiya-ta pa c'ayef re Jesús, y nitzak-ta pa quik'a' riq'uin re ch'abal nubij. Y vo xa nika re Jesús pa quik'a', reje' can xtiquiya' chuka' pa ruk'a' re gobernador.
LUK 20:21 Y chin che niquiya' pa c'ayef re Jesús, re achi'a' re' xquic'utuj cha: Rat re yat jun Maestro, yoj can kataman-va che can ja re katzij re natzijoj. Y mana-ta re ruk'ij jun vinak re natz'at. Rat can pa rubiyal-va nac'ut re ruch'abal re Dios.
LUK 20:22 Tabij c'a chaka: ¿Can ruc'amon como che nakatoj re impuestos re nubij re César che nakatoj, o xa man ruc'amon-ta? xe'cha' cha re Jesús.
LUK 20:23 Pero re Jesús can rutaman andex niquinojij chij. Mare' xubij chique: ¿Anchique roma yex nitaj ik'ij chin yinitojtobej?
LUK 20:24 Tic'ama-pa y tintz'eta-na rach re mero re', xcha'. Y re Jesús xuc'utuj: ¿Anchok rutzubal y anchok rube' chuka' la c'o chach la mero? Y reje' xquibij cha: Chin re César.
LUK 20:25 Y re Jesús xubij chique: Titojo' c'a re impuestos cha re César riq'uin re mero re ruc'amon che niya' cha reja'. Y tiya' cha re Dios, ronojel re ruc'amon che niya' cha re Dios.
LUK 20:26 Y re achi'a' re' man xe'tiquir-ta chij re Jesús, roma re Jesús ronojel tzij pa rubiyal ye'rubila' chiquivach re vinak. Y camas xsatz quic'o'x tak xquic'axaj re xubij re Jesús chique. Y mare' man chic xe'ch'o-ta-apo.
LUK 20:27 Y jare' tak nic'aj chique re achi'a' saduceos xe'bapon riq'uin re Jesús. Re achi'a' re' man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj. Y mare' reje' xquic'utuj cha re Jesús:
LUK 20:28 Rat re yat jun Maestro, c'o jun cosa nakajo' nakac'utuj chava. Re Moisés can rutz'iban can chaka che tak jun ache nuya' can re ruxayil roma xcom-a y man jun rajc'ual xuya' can riq'uin re ixok, jun chique re ruch'alal reja' re nic'ule' riq'uin re malca'n-ixok, chin quire' che c'o-ta rajc'ual nic'ue' riq'uin re ixok malca'n. Y vo xa jec'o rajc'ual ye'c'ue' riq'uin re ixok, ja re nabey rajc'ual ala' jare' re ndoc rajc'ual re ache quiminak chic.
LUK 20:29 Y reje' chuka' xquibij: C'o jun bey xe'c'ue' je vuku' achi'a' quich'alal-qui'. Re nabey xc'ule'. Pero xcom-a, y man jun rajc'ual xc'ue'.
LUK 20:30 Xpa re ruca'n ache, re ruch'alal can re ache quiminak chic, xc'ule' riq'uin re malca'n-ixok. Pero chuka' re ache re' xcom-a, y man jun rajc'ual xc'ue'.
LUK 20:31 Re rox xc'ule' c'a chuka' riq'uin re malca'n-ixok, pero can ancha'l xquiban re je ca'e' ruch'alal nabey, can quire' chuka' xuban-a reja'. Y che je vuku' achi'a' quich'alal-qui' quire' xquiban-a. Y man jun c'a chique re je vuku' achi'a' re' xc'ue-ta can rajc'ual.
LUK 20:32 Y pa ruq'uisibal xcom-a chuka' re ixok.
LUK 20:33 Y re achi'a' saduceos xquibij cha re Jesús: Rat nabij che xtapon jun k'ij tak re anama'i' xque'c'astaj-pa. Tak xtapon re k'ij re', ¿anchok ruxayil c'a xtoc-va re ixok re'? Roma che je vuku' achi'a' quich'alal-qui' xe'c'ue-a riq'uin.
LUK 20:34 Y re Jesús can jare' tak xubij chique: Chach re ruch'ulef, re vinak can c'a ye'c'ule' y can c'a ye'quiya' re quimi'al-cajc'ual chin che ye'c'ule'.
LUK 20:35 Jac'a re je quiminak chic-a, manak chic c'ulubic chiquivach. Mare' re xque'c'astaj-a y yi'on chic k'ij chique chin che ye'ba chila' chicaj, man chic xque'c'ule-ta, y man chic xque'quiya-ta-a chuka' re quimi'al-cajc'ual chin che ye'c'ule'.
LUK 20:36 Roma reje' man chic xque'com-ta, roma xque'oc ancha'l re ángeles y chuka' je rajc'ual chic re Dios roma je'c'astajnak chic-a.
LUK 20:37 Y re anama'i' can ye'c'astaj-va. Roma re Moisés rutz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, tak xutz'at re zarza can nibac'o pa k'ak', y xuc'axaj tak xubij re Dios: Ja yen re ru-Dios re Abraham, re ru-Dios re Isaac, y re ru-Dios chuka' re Jacob, xcha'.
LUK 20:38 Y xe-ta reje' xe'com-ta jumul y man-ta ye'c'astaj chic jun bey, re Dios man-ta qui-Dios reje', roma re Dios can qui-Dios-va re c'o quic'aslen y man quichin-ta re anama'i'. Roma chach re Dios reje' can je c'as-va, xcha' re Jesús.
LUK 20:39 Y jec'o ja'jun chique re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas xquibij cha re Jesús: Maestro, can ja-va c'a quire', can otz ronojel re xabij.
LUK 20:40 Y man chic xquiban-ta covil che c'o-ta chic más cosas re xquic'utuj-apo cha re Jesús.
LUK 20:41 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas: ¿Anchique roma tak nibex che re Cristo xa choj jun rey-rumam can re Rey David?
LUK 20:42 Tak xa can ja re Rey David biyon can chupan re jun libro rubini'an Salmos: Che re Ajaf Dios xubij cha re Vajaf re Cristo: Catz'uye-pa vajquik'a'.
LUK 20:43 y xque'nya' pan ak'a' re ye'tzelan avichin. Quire' xubij re Dios cha re Cristo.
LUK 20:44 Y vo xa re Rey David, Vajaf nicha' cha re Cristo, ¿anchique roma tak nibex che re Cristo xa choj jun rey-rumam can re Rey David? xcha' re Jesús.
LUK 20:45 Y conojel c'a re vinak re quimalon-qui' chire', xquic'axaj tak re Jesús xubij chique re ru-discípulos:
LUK 20:46 Man tiban ancha'l niquiban re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas. Roma reje' camas nika chiquivach niquicusaj tukutak tak tziak, chin quire' titz'et-na che camas quik'ij. Camas chuka' nika chiquivach che niya' ruxnokil-quivach pa tak q'uiybal re anche' niquimol-va-qui' re vinak. Y re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, can jac'a re nabey tak ch'acat ye'quicanola', chin quire' tibex chique che camas quik'ij. Y can ja chuka' quire' niquibanala' re anche' niban-va va'in.
LUK 20:47 Y chuka' re achi'a' re' ye'quimojola' cachoch re malcani' tak ixoki'. Y reje' tak niquiban oración cha re Dios, camas ye'yaloj xaxe chin ninimax che camas je otz tak vinak. Pero reje' can xtika-va más castigo pa quive', roma re quimac camas q'uiy, xcha' re Jesús.
LUK 21:1 Re Jesús xe'rutz'at re vinak biyoma' niquiyala' can mero chire' anche' c'o-va re ruc'ojlebal ofrenda chupan re rachoch re Dios.
LUK 21:2 Y re Jesús xutz'at che quire' chuka' nuban jun malca'n-ixok re can k'alaj che meba-oc, y xaxe ca'e' ch'utak mero re camas ba-oc rajkalen re xuya' can.
LUK 21:3 Y tak re Jesús xutz'at re jun malca'n-ixok re', xuc'ut chiquivach re ru-discípulos, y xubij chique: Can katzij nimbij chiva che yen xintz'at che xa ja la ixok la' re xyi'o can más q'uiy mero que chiquivach conojel.
LUK 21:4 Roma reja' can xe-va re c'o riq'uin, jare' xuya' can anche' c'o-va re c'ojlebal chin ru-ofrenda re Dios. Jac'a re biyoma', ja re nuban sobra quiq'uin, jare' niquiyala' can, xcha' re Jesús.
LUK 21:5 Y jec'o vinak re quitz'amon tzij chij re rachoch re Dios. Y niquibila' che camas jabal rubanic, che rion aboj re je jabal-oc je'cusan, y che ronojel can cotz'e'j rij quibanon cha, roma q'uiy cosas sipan coma re vinak chin xoc cha re rachoch re Dios, ye'cha'. Y re Jesús xubij chique:
LUK 21:6 Xtapon jun k'ij tak ronojel re nitz'at vova' xque'vulax y can man jun aboj xtic'ue-ta can ancha'l rubanon vocame. Ronojel re aboj re je'cusan cha re jay re', xa can xque'vulax. Can man jun c'a aboj re xtic'ue' can ancha'l la rubanon vocame, xcha'.
LUK 21:7 Y re discípulos xquic'utuj cha re Jesús: Maestro, ¿c'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Y andex che señal xtitz'et chin quire' ninabex che nibanataj-yan? xe'cha'.
LUK 21:8 Y re Jesús xubij chique: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj. Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo. Ja tiempo re' re xbeka, xque'cha'. Pero yex man que'inimaj, chuka' man que'itzekelbej.
LUK 21:9 Y tak xtic'axaj chuka' che jec'o naciones ye'tajin che guerra o re vinak pa tak tenemit niquibanala-ka ayoval chiquivach-ka reje' mismo, man c'a tixibij-ivi', roma nabey tiene que nibanataj quire', pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef.
LUK 21:10 Y re Jesús xubij chuka': Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' nima'k tak naciones xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones.
LUK 21:11 Xque'pa sananel re camas je q'uiy vinak xque'ruquimisaj, xque'pa viyjal y yabil xabanchique lugar chach re ruch'ulef. Y camas c'a xque'xibin re señales y re xque'tz'etetaj chach re rocaj, re can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta.
LUK 21:12 Y tak c'amaje-na tibanataj ronojel re', xquixtz'am y xtiban chiva che nitaj pokan, roma re ruch'abal re Dios. Xquixc'uax chiquivach re achi'a' c'o quik'ij pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xquixtz'apes pa cárcel. Xquixc'uax chiquivach reyes y chiquivach chuka' gobernadores chach re ruch'ulef. Ronojel c'a re' xtic'alvachij xa roma yininiman.
LUK 21:13 Y tak quire' xtiban chiva coma re vinak, jare' tak más xquixtiquir xquinisekresaj chiquivach.
LUK 21:14 Y te'ka chi'c'o'x che man jun ndoc-va che yex camas ninojij re andex xtibij chin nito-ivi',
LUK 21:15 roma can ja yen re xquimbin-apo chiva re andex xtibij. Y xtinya' chuka' na'oj chiva chin quire', riq'uin re na'oj re' xtitz'apij quichi' re vinak itzel yixquitz'at.
LUK 21:16 Y xquixya' pa quik'a' re vinak itzel yixquitz'at. Y q'uiba' hasta re ite-irta', re je ivch'alal o re je ivamigo re xque'jacho ivichin. Y jec'o chiva yex re can xque'quimisas.
LUK 21:17 Xa can itzel-va xquixtz'et coma conojel vinak, roma ibanon confiar-ivi' viq'uin.
LUK 21:18 Pero man tichajij pena, roma re Dios can yixruchajij-va nojel tiempo, y chach reja' man jun rusumal-ive' re xtitzak-ta-a vo xa man quire-ta nrajo' reja'.
LUK 21:19 Y vo xa nicoch' ronojel re', xtivel re utzulaj c'aslen re man niq'uis-ta.
LUK 21:20 Y tak xtitz'at che re tenemit Jerusalén sutin rij coma re ejército, titamaj che xa ba' chic tiempo nrajo' chin che re tenemit xtiq'uis.
LUK 21:21 Mare', vo xa yex yixc'o pa Judea, quixnumaj-a y te'ivovaj-ivi' pa tak c'achelaj. Y vo xa pa tenemit Jerusalén yixc'o-va, quixel-a y quixnumaj. Y vo xa pa k'ayis c'o-va ivachoch, man chic quixba-apo pa tenemit.
LUK 21:22 Roma tak xtapon re k'ij chin re tijoj-pokonal, c'ajare' tak re tenemit re' xtutoj ronojel re je'rubanalon, y can xtibanataj ronojel re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.
LUK 21:23 Y chupan re k'ij re' camas c'a re tijoj-pokonal xtipa pa rue' re ruch'ulef. Can xtika re ruyoval re Dios pa rue' re tenemit Jerusalén. Y roma re tijoj-pokonal re', c'ayef c'a xtuban chique re ixoki' re c'o chic yabil chiquij y chuka' c'ayef xtuban chique re ixoki' re c'a ye'tz'uman ch'utak cal. Can tivok'ex c'a quivach.
LUK 21:24 Camas c'a je q'uiy vinak xque'quimisas coma re soldados che espada. Y nic'aj chique re vinak xque'c'uax-a preso pa tak nic'aj chic naciones. Y re tenemit Jerusalén xtic'ue' pa quik'a' re juley chic naciones re man je israelitas-ta. Y tak xtel pa quik'a', ja tak xtapon re tiempo re yi'on chique.
LUK 21:25 Y q'uiy c'a señales re can man pak'ij che chak'a' je'banatajnak-ta y can man pak'ij che chak'a' je'tz'eton-ta riq'uin re k'ij, re ic' y re ch'umil. Y re vinak re jec'o chach re ruch'ulef can man xtiquivel-ta andex xtiquiban, xa xtisatz quic'o'x roma re mar camas-va xtik'ajan, roma camas xtubolk'otela-ri'.
LUK 21:26 Y re vinak roma can quiyaben re andex xtibanataj chach re ruch'ulef, xtitz'amataj quicamic roma quiximbire'. Roma hasta ronojel re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon.
LUK 21:27 Y jare' tak xquinquitz'at yen re xinalax chi'icojol, che yinka-pa pa jun nube, riq'uin chic namalaj poder y riq'uin chuka' namalaj nuk'ij.
LUK 21:28 Y tak xtitz'at che ronojel re' ntajin chic rubanic, quixqui'cot y tic'ue' más ivuchuk'a' roma can napon-yan re k'ij chin yixel libres chach ronojel re tijoj-pokonal re nik'asaj chach re ruch'ulef, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
LUK 21:29 Y jare' tak reja' xubij chuka' jun ejemplo chique: Titz'eta-na-pa' re che' rubini'an higuera o xabanchique clase che'.
LUK 21:30 Tak ye'el-pa re c'ac'a ruxak, itaman che re ru-tiempo re job ne'ka-yan.
LUK 21:31 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re xe'mbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij tak re Dios xto'rbana' gobernar pa quive' re vinak.
LUK 21:32 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj, tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef.
LUK 21:33 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
LUK 21:34 Y tichajij re ic'aslen. Man tiba ivánma chij re va'in, man quixk'abar, y chuka' man xaxe re ndoc chiva chach re ruch'ulef jare' re ninojij nojel tiempo, y c'aja tak xtina' xte'ka re k'ij tak yen xquineka.
LUK 21:35 Y re' ancha'l jun trampa re nutz'apij-ri'. Quire' rubanic tak xte'ka pa quive' conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
LUK 21:36 Mare' can tichajij jabal re ic'aslen. Y tibana' chuka' orar nojel tiempo, chin yix chach ronojel re tijoj-pokonal re xtipa chach re ruch'ulef, y chin che otz re ic'aslen tak xquixapon chinoch yen re xinalax chi'icojol, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
LUK 21:37 Y pak'ij, re Jesús pa rachoch re Dios ye'rutijoj re vinak cha re ruch'abal re Dios. Y chak'a' niba chuxe' re loma rubini'an Olivos, y chire' ne'c'ue-va.
LUK 21:38 Y camas c'a vinak ye'bapon cumaj-yan riq'uin re Jesús chire' pa rachoch re Dios chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nutzijoj chiquivach.
LUK 22:1 Y xa chua'k-cabij chic re quinamak'ij re israelitas, y ja namak'ij re' tak niquitaj xcana-vay re manak levadura riq'uin, y re namak'ij re' niquibij pascua cha.
LUK 22:2 Jare' tak re principal tak sacerdotes y re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas, niquinojela' andex xtiquiban chin niquiquimisaj re Jesús, roma quixibin-qui' chiquivach re vinak.
LUK 22:3 Y re Judas re jun chique re je doce apóstoles re xbex chuka' Iscariote cha, can nisamaj chic re Satanás pa ránma.
LUK 22:4 Mare' re Judas re' xba quiq'uin re principal tak sacerdotes y quiq'uin chuka' re ye'c'uan quichin re achi'a' re ye'chajin chire' pa rachoch re Dios, y xch'o quiq'uin chij re andex xtuban chin nujach re Jesús pa quik'a'.
LUK 22:5 Y re achi'a' camas c'a xe'qui'cot tak xquic'axaj quire', y xquisuj mero cha.
LUK 22:6 Re Judas xuban can re trato. Y xutz'am runojexic andex xtuban y jampa' tak xtujach pa quik'a', y tak xtujach pa quik'a', ja tak manak vinak quimalon-qui' riq'uin.
LUK 22:7 Xbeka re namak'ij, k'ij chin nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, y chuka' jare' tak ye'quimisas re ch'utak ovejas, roma jare' re ye'oc chupan re namak'ij rubini'an pascua.
LUK 22:8 Y re Jesús xe'rutak-a re Pedro y re Juan, y xubij-a chique: Quixbiyin y te'ibana' rubanic re xtakataj chupan re pascua re'.
LUK 22:9 Y re je ca'e' discípulos xquic'utuj cha: ¿Anche' c'a najo-va che nakabana' rubanic re va'in?
LUK 22:10 Y re Jesús xubij chique: Tak xquixapon pa tenemit Jerusalén, xtitz'at che c'o jun mozo re ruc'amom-pa ruya' pa jun cucu'. Titzekelbej-a re ache re' c'a anchique jay xtoc-va.
LUK 22:11 Y tibij cha re rajaf re jay re': Re ka-Maestro rubim-pa: ¿Anchique cuarto chin re avachoch otz chin nimban-va re namalaj va'in quiq'uin re nu-discípulos chupan re namak'ij pascua? quixcha' cha.
LUK 22:12 Y re rajaf jay xquixruc'uaj pa ruca'n piso chin re jay. Y chire' c'o jun cuarto nem banon chic rubanic. Ja chire' tibana-va rubanic re xtakataj chin re pascua, xe'cho'x-a.
LUK 22:13 Y re je ca'e' discípulos xe'ba. Y can ancha'l re rubin-a re Jesús chique, can quire' re xbanataj. Y reje' can xquiban-va rubanic ronojel re ndoc chin re va'in chin re pascua.
LUK 22:14 Y tak xapon re hora, re Jesús y re je doce apóstoles xe'tz'uye-apo chach mesa,
LUK 22:15 c'are' re Jesús xubij chique: Camas nrayim-pa che antes che yincom, junan nakaban can re jun namalaj va'in chupan re namak'ij pascua.
LUK 22:16 Y nimbij chiva, che tak ja re Dios re nibano chic gobernar chire' y xban-yan cumplir ronojel re ndel che tzij re namak'ij pascua, c'ajare' tak xtimban chic jun bey re va'in re' iviq'uin.
LUK 22:17 Y re Jesús xutz'am c'a jun copa re c'o ruyi'al-uva chupan, y tak rutioxin chic cha re Dios, xubij: Tikumu' c'a can chiyixnojel,
LUK 22:18 roma can nimbij chiva, che tak ja chic re Dios re nibano gobernar, c'ajare' tak xtinkum chic jun bey re ruyi'al-uva.
LUK 22:19 Y quire' chuka' xuban tak xuc'am-apo jun xcana-vay, y tak rutioxin chic cha re Dios, xupar re xcana-vay y xuya' chique re ru-apóstoles, y xubij: Jare' re nu-cuerpo re ninjach pa camic pan i-cuenta yex. Tibana' quire' chin che xtinataj re nucamic.
LUK 22:20 Y tak xe'va-yan, re Jesús xutz'am chuka' re copa re c'o ruyi'al-uva chupan, y xubij: Re ruyi'al-uva re', jare' re nuq'uiq'uel re xtibiyin tak xquincom. Riq'uin re nuq'uiq'uel, can jare' xtic'achoj re c'ac'a trato re rusujum-pa re Dios che nuban quiq'uin re vinak. Re nuq'uiq'uel re xtibiyin, xa rutzij re imac, chin che yixcolotaj.
LUK 22:21 Y re ache re xquinjacho pa quik'a' re vinak re ye'tzelan vichin, can c'o c'a chakacojol chach mesa.
LUK 22:22 Can tic'axaj c'a re nimbij chiva, che yen re xinalax chi'icojol, can xquinquimisas-va, roma can jare' re runojim-pa re Dios pa nue'. Pero re xtijacho vichin, can tivok'ex rach, xcha' re Jesús.
LUK 22:23 Y jare' tak re ru-discípulos re Jesús xquibila-ka chiquivach che anchique como re xtijacho-a chin re Jesús.
LUK 22:24 Y re discípulos re' xquich'ojela' chiquivach anchique re c'o más ruk'ij chiquicojol reje'.
LUK 22:25 Pero re Jesús xubij chique: Re ye'bano gobernar chach re ruch'ulef, can niquina' che ja reje' re je cajaf conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef, roma ja reje' re ye'bano mandar pa quive'. Y re achi'a' re ye'bano quire' camas nika chiquivach nibex chique che je banoy tak utzil.
LUK 22:26 Jac'a chi'icojol yex nu-discípulos man quire-ta. Roma re c'o más ruk'ij chi'icojol yex, tuna-ka-ri' che manak ruk'ij chiquivach re ruchibil. Y re jun chiva yex re nibano mandar pan ive', tuna-ka-ri' che manak ruk'ij. Xa quixruto' che nuban re samaj re niban yex.
LUK 22:27 Y tak c'o jun rutz'amon va'in chach mesa y c'o jun re nibano-apo servir richin, ¿anchique como che je ca'e' re c'o más ruk'ij ninojij yex? ¿Mana-ta como re c'o chach mesa re nivilix-apo re más c'o ruk'ij? Pero yen re yinc'o chi'icojol man quire-ta, roma yen can ancha'l nuban re nibano-apo servir chach mesa, quire' nimban.
LUK 22:28 Yex can yixc'o-pa viq'uin chupan re tijoj-pokonal re ye'nk'asaj.
LUK 22:29 Roma re', yen xtimban chiva che xtic'ue' autoridad pan ik'a', can ancha'l re rubanon re Nata' Dios viq'uin yen,
LUK 22:30 chin quire' xquixva' y xquixuq'uia' chach jun misma mesa viq'uin, tak c'o chic autoridad pa nuk'a' yen. Y yex xtiban gobernar pa quive' re je doce grupo israelitas re quibanon dividir-qui'.
LUK 22:31 Y re Ajaf Jesús xutz'am tzij riq'uin re Simón Pedro y xubij: Simón, Simón, nimbij chava che re Satanás xixruc'utuj-yan cha re Dios chin che yixtojtobex.
LUK 22:32 Pero yen can nbanon-va-pa orar chavij rat, chin quire' can naban confiar-avi' viq'uin. Can xcatapon-va pa ruk'a' re Satanás. Pero tak xtitzolaj-pa ac'o'x viq'uin, tabana' chique re nic'aj chic discípulos che más tiquibana' confiar-qui' viq'uin, xcha' re Jesús.
LUK 22:33 Y re Simón Pedro xubij: Vajaf, vo xa rat xcac'uax pa cárcel, yen chuka' yimba chavij pa cárcel. Y vo xa yaquimisas, yen chuka' yincom aviq'uin, xcha'.
LUK 22:34 Pero re Jesús xubij cha: Pedro, yen nimbij chava, che chupan re ak'a' re', antes che re moma' nitzirim-pa, rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch, xcho'x re Pedro.
LUK 22:35 Y re Jesús xuc'utuj c'a chique re ru-discípulos: Tak xixintak jun bey can, man xinjo-ta che xic'uaj iya'l, ni xe-ta mero, ni xe-ta jun chic c'ulaj xajab. ¿C'o como re xuban falta chiva? xcha'. Y reje' xquibij che man jun xuban falta chique.
LUK 22:36 Y re Jesús xubij chique: Jac'a vocame man chic quire-ta. Roma vocame re c'o ruya'l, tuc'uaj-a. Re c'o ru-mero, tuc'uaj-a. Y re manak ru-espada, tuc'ayij jun rutziak chin nulok' jun richin,
LUK 22:37 roma tiene que nibanataj ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chuij: Can ancha'l jun aj-mac xtiban cha, quire' nubij re tz'iban can. Y re' can xtiban-va chua yen. Roma ronojel re je'tz'iban can chuij chupan re ruch'abal re Dios, can xque'banataj-va, xcha' re Jesús.
LUK 22:38 Y re discípulos xquibij cha re Jesús: Ajaf, vova' c'o ca'e' espada. Pero re Jesús xubij chique: Man chic tinataj re'. Re Jesús xubij quire' roma xutz'at che man xk'ax-ta pa quive' re ru-discípulos.
LUK 22:39 Re Jesús tak elinak chic-a chire', xba chuxe' re jun loma rubini'an Olivos, re anche' siempre tibo-va. Y re ru-discípulos can je'tzakatal-va-a chij.
LUK 22:40 Y tak xe'bapon, xubij chique: Tibana' orar y tic'utuj cha re Dios che tak yixtojtobex, man quixtzak pa mac.
LUK 22:41 Y re Jesús xbiyin-apo jun ca'e' rakan-c'am, y chire' xuque-va-ka, y xutz'am rubanic orar.
LUK 22:42 Y nubij chupan re ru-oración: Nata', tabana' che man-ta nink'asaj re jun tijoj-pokonal re', vo xa quire' re najo' rat. Pero man taban re ninjo' yen. Roma yen can ninjo-va nimban re najo' rat, xcha'.
LUK 22:43 Y c'o c'a jun ángel re pitinak chila' chicaj xuc'ut-ri' chach, chin no'rya-ka ruchuk'a' re Jesús.
LUK 22:44 Y camas c'a nik'axo re ránma nuna' reja'. Mare' can riq'uin c'a ronojel ránma más nuban orar. Y roma camas nik'axo re ránma, mare' re ya' re ndel chij man chic relic-ta ya', xa can ancha'l chic nima'k tak tz'uj quic' ye'ka pan ulef.
LUK 22:45 Tak re Jesús xtane' chubanic orar, xbeyacataj-pa re anche' xucul-va, xtzolaj-pa quiq'uin re ru-discípulos, pero tak xbeka quiq'uin, xa quitz'amon varan, roma reje' ye'bison y je'cosnak.
LUK 22:46 Y re Jesús xubij chique: ¿Anchique roma yixvar? Quixyacataj, tibana' orar y tic'utuj cha re Dios che tak yixtojtobex man quixtzak pa mac, xcha' chique.
LUK 22:47 Y c'a ntajin che tzij re Jesús quiq'uin re ru-discípulos, tak xquina', xe'bapon je q'uiy vinak quiq'uin. Y jun chique re je doce ru-discípulos re rubini'an Judas, jare' re ac'ayon-apo quibey re vinak re'. Y re Judas can xe xapon, xjelon-apo riq'uin re Jesús chin xutz'ubaj.
LUK 22:48 Pero re Jesús xubij cha re Judas: ¿Y como man yaq'uex-ta yinatz'ubaj xaxe chin che yinajach-a pa quik'a' re ye'tzelan vichin yen re xinalax chi'icojol?
LUK 22:49 Y re discípulos tak xquitz'at re ntajin rubanic y re xque'banataj, xquibij: Ajaf, ¿yojyacataj chiquij che espada?
LUK 22:50 Y c'o jun chique re discípulos re xusoc jun ache re ru-mozo re namalaj sacerdote. Can xutzaq'uij-va-a ruxquin. Y re ruxquin re xutzaq'uij-a ja re c'o pa rajquik'a'.
LUK 22:51 Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Man chic tiban quire'. Y c'are' xutz'am re ruxquin re mozo y xuc'achojsaj.
LUK 22:52 Y re vinak re je'binak chutz'amic re Jesús ja re principal tak sacerdotes, re je'ac'ayon quichin re achi'a' re ye'chajin pa rachoch re Dios, y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij. Y reja' xubij chique: ¿Yex xinojij che yixpitinak chutz'amic jun elek'om y mare' ic'amom-pa che' y espada?
LUK 22:53 Can k'ij-k'ij c'a xinc'ue' chi'icojol pa rachoch re Dios, y man jun andex xiban chua. Pero ja hora re' re yi'on chiva yex, hora che re rujoval re k'oko'm nich'acon, xcha' re Jesús.
LUK 22:54 Xquitz'am-a re Jesús, y xquic'uaj pa rachoch re namalaj sacerdote. Y re Pedro je'rutzekelben-a, pero c'ac'anaj c'o-va can chiquij.
LUK 22:55 Y re chire' chach-jay, re rusamajela' re namalaj sacerdote xquibox k'ak', y xe'tz'uye-apo conojel chuchi-k'ak'. Y chuka' re Pedro xtz'uye-apo chiquicojol.
LUK 22:56 Y jun ixok raj-ic' re namalaj sacerdote, tak xutz'at che re Pedro tz'uyul chire' chiquicojol rumek'on-ri', xutzu-xutzu' rach y xubij: Re jun ache re' ruchibil chuka' re Jesús, xcha'.
LUK 22:57 Pero re Pedro xutz'uc tzij chach re ixok, y xubij: Yen man ntaman-ta rach re Jesús, xcha'.
LUK 22:58 Y c'a ba' che', c'o chic jun xtz'eto-pa richin re Pedro, y xubij cha: Rat yat jun chique re ru-discípulos re Jesús. Y re Pedro xubij: Mana-ta yen.
LUK 22:59 C'o la'k jun hora tak'ax-va re', tak c'o chic jun xbin che can katzij-va che chuka' re Pedro xc'ue' riq'uin re Jesús, roma reja' can aj-Galilea-va, xcha'.
LUK 22:60 Pero re Pedro xubij: Man nak'ax-ta pa nue' anchique roma nabij quire' chua. Y can c'a ntajin che tzij re Pedro, tak re moma' xtzirim-pa.
LUK 22:61 Y re Ajaf Jesús xuya' vuelta y xutz'at-pa re Pedro. Y re Pedro jare' tak xbeka chuc'o'x re rubin can re Ajaf cha, che c'amaje-na titzirim-pa re moma', tak rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch.
LUK 22:62 Y tak re Pedro xel-a pa fuera, can xujek'aj ok'ej.
LUK 22:63 Y re achi'a' re je'chajiyon chin re Jesús, ye'tze'en c'a chij y niquich'ay.
LUK 22:64 C'are' xquitz'apij rach y xquiyala' k'a' chupalaj y niquic'utula' c'a cha: ¿Anchique re xyi'o k'a' cha'palaj? Tabij chaka, ye'cha' cha.
LUK 22:65 Y q'uiy c'a itzel tak tzij xquibila' cha.
LUK 22:66 Tak xsakar-ka, xquimol c'a-qui' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, re principal tak sacerdotes, y re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas. Y xc'uax-apo re Jesús chiquivach re achi'a' re', roma ja reje' re pa camon ye'bano juzgar, y xquic'utuj cha re Jesús:
LUK 22:67 Tabij chaka: ¿La ja como rat re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios? Pero re Jesús xubij chique: Vo xa nimbij chiva che ja yen re Cristo, man yininimaj-ta.
LUK 22:68 Y chuka' xe-ta c'o preguntas ye'mban chiva, man nibij-ta chua re ninc'utuj chiva, y chuka' man xquinisk'opij-ta-a.
LUK 22:69 Y tak xtak'ax can re jun tijoj-pokonal re', yen re xinalax chi'icojol, xquinetz'uye' pa rajquik'a' re Dios re nitiquir nuban ronojel, xcha' re Jesús.
LUK 22:70 Can ja mismo rato re' conojel xe'c'utun-apo cha re Jesús: ¿Entonces rat yat Ruc'ajol re Dios? xe'cha'. Y re Jesús xubij: Ja', ja quire', can ancha'l re c'a nibij-ka.
LUK 22:71 Y reje' xquibij: Manak tuk'aj che nipa-ta chic jun chin no'rbij chaka che re Jesús can aj-mac-va, roma can yoj mismo re xojc'axan re c'a nubij-ka y ndel che tzij che can aj-mac-va.
LUK 23:1 Y c'are' conojel re jec'o chire' xe'yacataj-a, chin xquic'uaj-a re Jesús che ne'quijacha' pa ruk'a' re jun gobernador rubini'an Pilato.
LUK 23:2 Y chire' chach re gobernador, niquisujuj-apo y niquibij: Yoj kataman che re ache re' q'uiy rumac. Reja' nujal quina'oj re vinak. Nubila' chuka' chique re vinak che man tiquitoj re impuestos cha re César. Y chuka' nubila' che reja' jun Rey roma ja reja' re Cristo.
LUK 23:3 Y re Pilato xuc'utuj cha re Jesús: ¿Ja rat re qui-Rey re israelitas? Y re Jesús xubij: Ja', ja quire', can ancha'l re xabij.
LUK 23:4 Y c'are' re Pilato xubij chique re principal tak sacerdotes y chique re vinak: Yen man jun ch'a'oj ninvel chij re jun ache re'.
LUK 23:5 Pero reje' xa más xe'yori' chin niquibij-apo: Xa nujal quina'oj re vinak re jec'o pa tak tenemit chin re Judea. Y rutz'amom-pa rubanic quire' chila' pa Galilea, y quire' nubanala' pitinak, y vocame ja xbeka vova' pa tenemit Jerusalén.
LUK 23:6 Y tak re Pilato xuc'axaj Galilea re c'a niquibij-ka re vinak, xuc'utuj vo xa aj-Galilea re Jesús.
LUK 23:7 Tak xbex cha che aj-Galilea, reja' xutak-a re Jesús riq'uin re Herodes re gobernador chin re Galilea. Y como re Herodes c'o chire' pa tenemit Jerusalén re k'ij re', otz xuban.
LUK 23:8 Y tak re Herodes xutz'at re Jesús, camas xqui'cot ránma, roma c'o-yan chic che tiempo rurayin nutz'at rach. Y roma c'o q'uiy cosas ruc'axan chij, mare' nurayij che chach-ta reja' tak nuban jun milagro.
LUK 23:9 Y re Herodes q'uiy c'a preguntas xubanala' cha re Jesús, pero re Jesús man jun tzij xubij cha.
LUK 23:10 Y jec'o-apo re principal tak sacerdotes y re achi'a' je'atamayon re ley quichin re israelitas, chin niquisujuj re Jesús chach re Herodes. Reje' can niquitaj quik'ij chin ye'sujun-apo.
LUK 23:11 Y re Herodes chibil re ru-soldados can man jun ruk'ij xquiban cha re Jesús y xe'tze'en chij. Xquiya' c'a jun tziak chij, can ancha'l re ye'quicusala' re Reyes. Roma chiquivach reje' xa man jun ruk'ij re Jesús. Y c'are' re Herodes xutzolij chic-a re Jesús riq'uin re Pilato.
LUK 23:12 Re Herodes y re Pilato man que'ch'o-ta chiquivach, roma c'o ayoval chiquicojol. Jac'a re k'ij re' xa xquiban-ka amigos.
LUK 23:13 Y c'are' re Pilato xe'rayoj re principal tak sacerdotes y re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, y chuka' xe'rayoj re vinak re je'tzakatal-apo chiquij.
LUK 23:14 Y c'are' xubij chique: Yex xbe'ijacha' re Jesús pa nuk'a', y nibij che nujalala' quina'oj re vinak. Pero chivach yex xinc'utuj cha vo xa katzij o man katzij-ta, y yen nintz'at che man jun rumac, y ronojel re nibij yex che je'rubanon, yen nintz'at che man katzij-ta.
LUK 23:15 Y chuka' re Herodes man jun rumac xuvel re Jesús tak xixintak-a riq'uin, y mare' xutzolij chic-pa viq'uin. Xaxe riq'uin re' nakatamaj che man jun ch'a'oj rubanon chin quire' nika-ta re camic pa rue'.
LUK 23:16 Xtintak c'a ruch'ayic, y c'are' ninlisaj-a libre, xcha' re Pilato.
LUK 23:17 Y re Pilato tiene que nulisaj-a libre jun preso, roma ja quire' re costumbre re niban ronojel juna' chupan re namak'ij rubini'an pascua.
LUK 23:18 Y mare' conojel jun pa quichi' xe'ch'o-apo, y xquibij: ¡Ja re Barrabás talisaj-a libre, y re Jesús tiquimisas! xe'cha'.
LUK 23:19 Y re Barrabás c'o pa cárcel roma xyacataj chij re gobierno chire' pa tenemit y chuka' roma c'o camic rubanon.
LUK 23:20 Y re Pilato, roma nrajo' nulisaj-a libre re Jesús, xch'o chic jun bey chique re vinak.
LUK 23:21 Pero re vinak xa más jun pa quichi' ye'ch'o-apo y niquibij: ¡Tiquimisas cho cruz! ¡Tiquimisas cho cruz!
LUK 23:22 Y pa rox bey xch'o re Pilato chique y xubij: ¿Andex rumac rubanon chivach re jun ache re'? Yen man jun ch'a'oj ninvel chij, chin che niquimisas-ta. Ninya' pa castigo, y c'are' ninlisaj-a libre, xcha'.
LUK 23:23 Pero re vinak y re principal tak sacerdotes, xa más niquirak-apo quichi' chin niquic'utuj-apo che tiquimisas re Jesús cho cruz. Can xnimax-va c'a quitzij re vinak.
LUK 23:24 Y jare' tak re Pilato xubij che nuban re ancha'l re niquic'utuj-apo re vinak.
LUK 23:25 Y xulisaj-a libre re Barrabás re xquic'utuj-apo cha che tulisaj-a libre. Y re ache re' c'o pa cárcel roma xyacataj chij re gobierno y chuka' quimisanel. Y re Jesús xujach-a pa quik'a' chin che tiquimisas cho cruz, roma jare' re niquijo' re vinak che niquiban.
LUK 23:26 Tak re soldados quic'uan-a re Jesús chin ne'quibajij cho cruz, xquic'ul c'a jun ache pitinak pak'os, y re ache re' aj-Cirene y rubini'an Simón. Y re soldados xquitz'am y chij c'a reja' xquiya-va-a re ru-cruz re Jesús. Mare' ja reja' re xc'uan-a re cruz, y chij can re Jesús binak-va.
LUK 23:27 Y camas vinak je'binak chij. Y camas je q'uiy chuka' ixoki' re ye'ok' chij re Jesús y niquijoyovaj rach.
LUK 23:28 Y re Jesús xe'rutzu' re ye'ok', y xubij chique: Yex ixoki' aj-Jerusalén, man quixok' chuij. Xa quixok' chivij yex mismo, y quixok' chiquij re ac'ola' jec'o iviq'uin.
LUK 23:29 Roma re tiempo re xte'ka c'ayef xtibanataj, y mare' xtibex: Otz-quibanoj re ixoki' re man nic'ue-ta ac'ual quiq'uin, re man jun bey xquiyabej-ta jun ac'ual, y re man jun bey xquiya-ta rutz'um jun ac'ual.
LUK 23:30 Jare' tak xtibanataj che re vinak can xque'ch'o-va chique re nima'k tak lomas y xtiquibila': Quixtzak-pa chakij. Chuka' xque'ch'o chique re cocoj tak lomas y xtiquibila': Kojivovaj, xque'cha'.
LUK 23:31 Roma niquiban-na c'a chua yen re yin ancha'l jun che' rax, c'alapa' chique re vinak je ancha'l che' chake'j, xcha' re Jesús.
LUK 23:32 Y jec'o chuka' je ca'e' achi'a' je'c'uan-a riq'uin re Jesús chin ye'quimisas. Re achi'a' re' c'o quimac quibanon.
LUK 23:33 Y tak xe'bapon chupan re jun lugar rubini'an Calavera, xquibajij re Jesús cho cruz, y quire' chuka' xquiban chique re je ca'e' elek'oma'. Jun xbajex pa rajquik'a', y re jun chic xbajex pa ruxocon.
LUK 23:34 Y re Jesús tak c'o chic cho cruz xubij: Nata' Dios, tacuyu' quimac re vinak, roma man quitaman-ta andex re ye'tajin chubanic. Y c'are' re soldados xquiban sortear re rutziak re Jesús, chin xquitz'at andex che tziak re niquic'uala-a cada jun.
LUK 23:35 Y conojel c'a re vinak re jec'o-apo chire' y re achi'a' re ye'bano gobernar re aj-israelitas, niquitz'at-apo re Jesús. Y conojel c'a re vinak re' ye'tze'en-apo chij y niquibila': Reja' je q'uiy xe'rucol. Vocame tucola-ri' reja' mismo, k'alaj re' vo xa can katzij che ja reja' re Cristo re cha'on roma re Dios.
LUK 23:36 Y ja quire' chuka' niquiban-apo re soldados. Ye'tze'en-apo chij re Jesús. Ye'jelon-apo riq'uin y niquisuj-apo vinagre cha.
LUK 23:37 Y niquibila' chuka' cha: Vo xa can ja rat re qui-Rey re israelitas, tacola-avi' ayon rat, ye'cha' cha.
LUK 23:38 Y pa rue-a re cruz c'o c'a tzij je'tz'iban-a chach jun tz'alam. Re tzij re' je'tz'iban-a pan oxe' rach ch'abal. Tz'iban pa quich'abal re aj-Grecia, pa quich'abal re aj-Roma y pa quich'abal re israelitas. Y re tzij re' nubij: Jare' re qui-Rey re israelitas.
LUK 23:39 Y jun chique re je ca'e' achi'a' re c'o quimac quibanon jec'o chuka' cho cruz, itzel xch'o-apo cha re Jesús, roma xubij: Rat re nabij che ja rat re Cristo, tacola-avi' rat, y kojacola' chuka' yoj.
LUK 23:40 Jac'a re jun chic ruchibil re ache re' cof xch'o-apo cha re mismo ruchibil y xubij: Rat can man naxibij-ta-avi' chach re Dios y chupan re mismo castigo yojc'o-va riq'uin, y reja' manak rumac chin niya' re mismo castigo re' pa rue'.
LUK 23:41 Jac'a yoj can ruc'amon-va che kojquimisas chin quire' nakatoj re kamac. Pero reja' man ruc'amon-ta che quire' niban cha, roma man jun rumac rubanon.
LUK 23:42 Y re mismo ache re' xubij-apo cha re Jesús: Quine'ka c'a cha'c'o'x, tak xcapa chic jun bey y tak can yat Rey chic.
LUK 23:43 Y re Jesús xubij cha: Can katzij nimbij chava, che vocame mismo xcate'c'ue' viq'uin chupan re lugar anche' camas jabal y re lugar re' rubini'an Paraíso.
LUK 23:44 Y pa nic'aj-k'ij la'k che' tak xk'ukumar rach re ruch'ulef. Y re k'oko'm re' xq'uis-a c'a pa tak a las tres re tak'ak'ij.
LUK 23:45 Re k'ij man chic xtzu'un-ta, y ja mismo rato re' tak xel ca'e' re utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re rachoch re Dios.
LUK 23:46 Jare' tak re Jesús riq'uin ruchuk'a' xubij: Nata' Dios, pan ak'a' c'a ninjach-va re vánma. Y can xe xubij quire', jare' tak xcom.
LUK 23:47 Tak re capitán quichin re soldados xutz'at re xbanataj, xuya' ruk'ij re Dios, y xubij: Can katzij-va che re jun ache re' man jun rumac.
LUK 23:48 Y conojel re vinak re jec'o-apo chire' xquitz'at re xbanataj, can man niquivel-ta chic andex niquiban y ye'bison xe'tzolaj roma re xbanataj.
LUK 23:49 Y re vinak re quitaman rach re Jesús, y re ixoki' re can c'a pa Galilea je'tzakatal-va-pa chij, c'ac'anaj c'a jec'o-va niquitzu-pa re ye'banataj.
LUK 23:50 Y c'o c'a jun ache rubini'an José, y aj pa tenemit Arimatea. Re tenemit Arimatea pa Judea c'o-va. Re jun ache re' camas otz runa'oj y chuka' choj ruc'aslen chach re Dios y quichibil re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar re jec'o chiquicojol re israelitas.
LUK 23:51 Y re José jun ache re ruyaben chuka' tak re Dios xtuban gobernar, y mare' reja' man xka-ta chach re xquiban re ruchibil cha re Jesús.
LUK 23:52 Y reja' xba riq'uin re Pilato re gobernador chuc'utuxic re ru-cuerpo re Jesús chin numuk.
LUK 23:53 Y tak rukasan chic-pa re ru-cuerpo re Jesús cho cruz, xupis pa jun sábana. Y c'are' xbo'rmuku' can pa jun jul quichin anama'i', c'oton chach jun peña. Y man jun c'a cusayon-ta re jul re'.
LUK 23:54 Pero re k'ij re', re vinak niquibanala' chic utzil ronojel re xtoc chique chupan re k'ij chin uxlanen, roma re k'ij chin uxlanen xa nitiquir-yan. Y re k'ij chin uxlanen re nitiquir-a ja tak nika-ka re k'ij.
LUK 23:55 Y re ixoki' re can c'a pa Galilea je'tzakatal-va-pa chij re Jesús, xe'ba chij tak xbemuk can, y mare' can jabal xquitz'at tak xya' can re ru-cuerpo re Jesús chupan re jul, mare' can xna'e' can chiquivach.
LUK 23:56 Y tak re ixoki' re' xe'tzolaj cho tak cachoch, xquiban preparar jubulaj tak ak'om, chin jare' ne'quiya' can chij re Jesús. Y xe'xulan re jun k'ij chin uxlanen, roma can niquiban cumplir re nubij chupan re ley chin re Moisés.
LUK 24:1 Y cumaj-yan re nabey k'ij chin re semana, re ixoki' re' xe'ba anche' xmuk-va re Jesús, y quic'uan-a re jubulaj tak ak'om re xe'quiban preparar. Y jec'o nic'aj chic ixoki' je'binak chiquij.
LUK 24:2 Y tak xe'bapon chuchi' re jul re anche' xmuk-va re Jesús, xquitz'at che re aboj re anchok cha tz'apin-va ruchi' re jul, elisan chic-a.
LUK 24:3 Reje' xe'oc-apo chupan re jul, y xquitz'at che re ru-cuerpo re Ajaf Jesús manak chic.
LUK 24:4 Mare' xsatz quic'o'x y camas xquixibij-qui'. Y can jare' tak xe'quitz'at je ca'e' ancha'l achi'a' je'pa'al-apo quiq'uin, y can niyiq'uiloj re quitziak.
LUK 24:5 Y re ixoki', roma re quiximbire' xe'luque-ka. Y jare' tak re je ca'e' ancha'l achi'a' xquibij chique: Yex ixoki' man ticanoj re Jesús chiquicojol re anama'i' roma reja' xa c'as.
LUK 24:6 Roma re ru-cuerpo man chic c'o-ta vova'. Reja' xc'astaj-yan-a. Te'ka chi'c'o'x re xubij chiva tak reja' c'a c'o chire' pa Galilea.
LUK 24:7 Reja' xubij chiva: Yen re xinalax chi'icojol, tiene que xquinjach pa quik'a' re aj-maqui' tak vinak chin che xquinquimisas cho cruz, y pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Quire' re xubij chiva, xe'cha' re je ca'e' ancha'l achi'a' chique re ixoki'.
LUK 24:8 Y re ixoki' can xbeka-va chiquic'o'x re ch'abal re je'rubin can re Jesús.
LUK 24:9 Y tak je'tzolojnak-pa anche' xmuk-va re Jesús, xbequitzijoj ronojel chique re je once apóstoles y chique re vinak re quimalon-qui' quiq'uin re apóstoles.
LUK 24:10 Re ixoki' re xe'beyi'o rutzijol chique re apóstoles ja re María Magdalena, re Juana, re María re rute' re Jacobo, y nic'aj chic ixoki'.
LUK 24:11 Pero re apóstoles xa xquinojij che re ixoki' xa xe'ch'ujer, y mare' man xquinimaj-ta re xbex chique.
LUK 24:12 Pero re Pedro can jare' xel-a, y jonanin c'a xba chuchi-jul roma reja' nrajo' nutz'at vo xa katzij o man katzij-ta che quire' xbanataj. Y tak xtzu'un-apo chupan re jul, xutz'at che rion chic re tziak jec'o can chire'. Reja' xtzolaj y camas nunojij re xbanataj.
LUK 24:13 Y chupan chuka' re k'ij re', je ca'e' achi'a' re xe'tzekelben richin re Jesús, quitz'amon-a bey pa jun aldea rubini'an Emaús, re aldea re' jun la'k oxe' leguas rucojol riq'uin re tenemit Jerusalén.
LUK 24:14 Y tak je'binak, niquitzojola' re xe'banataj.
LUK 24:15 Y tak can niquiya' che tzij je'binak y niquic'utula' c'a chiquivach-ka reje' re xe'banataj, can jare' tak re Jesús xoc-a quichibil, y junan xe'ba.
LUK 24:16 Re je ca'e' achi'a' re' can niquitz'at-va re jun re binak quiq'uin, pero c'o re banayon chique chin quire' man niquitamaj-ta rach.
LUK 24:17 Y re Jesús xuc'utuj chique: ¿Andex c'a che tzij itz'amom-pa tak yixpitinak? ¿Y anchique roma chuka' yixbison? roma quire' nintz'at yen.
LUK 24:18 Y jun chique reje' re rubini'an Cleofas, xch'o-apo cha y xubij: ¿Man ataman-ta rat re c'a ba-oc tibanataj pa tenemit Jerusalén? Pero conojel re vinak re xe'c'ue' pa namak'ij jabal quitaman re xe'banataj. ¿Y rat chire' yatpitinak-va y man ataman-ta andex re xe'banataj chire'?
LUK 24:19 Y re Jesús xuc'utuj chique: ¿Andex xe'banataj chire' c'a? Y reje' xquibij: Re xquiban re vinak cha re Jesús aj-Nazaret, re rusamajel re Dios re xbex profeta cha. Y chuka' can xuc'ut che c'o ru-poder, roma re namalaj tak milagros re xe'rubanala' y chuka' re ru-forma tak nich'o. Quire' re xk'alajin chach re Dios y chiquivach re vinak.
LUK 24:20 Pero re principal tak sacerdotes y re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar chakacojol yoj re yoj israelitas, jare' re xe'bano chin xquiquimisaj cho cruz.
LUK 24:21 Y yoj can kanojin-va che ja reja' re pitinak chakacolic konojel yoj re yoj israelitas. Pero vocame man jun chic andex xtakaban, roma ja-yan oxe' k'ij ticom-va.
LUK 24:22 Pero jec'o chique re kachibil ixoki' re cumaj-yan xe'ba chuchi' re jul anche' xmuk-va re Jesús, y tak xe'tzolaj-pa xojquixibij,
LUK 24:23 roma xbequibij che re ru-cuerpo re Jesús xa man chic c'o-ta chupan re jul y xbequibij chuka' che c'o ángeles xquic'ut-qui' chiquivach, y che re ángeles re' xquibij chique che re Jesús xc'astaj-yan-a.
LUK 24:24 Y mare' jec'o chaka yoj re xe'ba chuchi' re jul chin xbequitz'eta' vo xa katzij o man katzij-ta re xbequibij re ixoki' chaka. Y can katzij-va che quire', roma can quire-va re xbequitz'eta' can re kachibil, pero re Jesús cama-va xquitz'at-ta can.
LUK 24:25 Y re Jesús nitzijon binak quiq'uin, xubij c'a chique: Yex can man ninojij-ta ba', xa man c'o-ta pan ivánma re quibin re je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
LUK 24:26 Reje' quibin can che re Cristo tiene que nuk'asaj tijoj-pokonal, y c'are' niba chila' chicaj chin niya' ruk'ij, xcha' chique.
LUK 24:27 Y re Jesús xutz'am c'a rubixic chique andex ndel-va che tzij ronojel re je'tz'iban can chij reja' chupan re ruch'abal re Dios. Xutz'am-a riq'uin re je'rutz'iban can re Moisés, c'a riq'uin re quitz'iban chuka' re nic'aj chic rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
LUK 24:28 Y tak xe'bapon chupan re aldea rubini'an Emaús, re Jesús xuban che can choj nak'ax-a.
LUK 24:29 Y chin che nicanaj-ka quiq'uin, xe'pa re je ca'e' achi'a' re' xquibij cha: Cacanaj-ka kaq'uin, roma re k'ij xa xka-yan-ka, y xa nik'ukumar-yan-ka. Y re Jesús xoc-apo pa jay, chin nic'ue-ka quiq'uin.
LUK 24:30 Y tak je'tz'uyul chic-apo chach mesa, re Jesús xuc'am-apo re vay, y tak rutioxin chic cha re Dios, xupar re vay y xujach chiquivach.
LUK 24:31 Y c'are' ancha'l xa xjak re quinak'avach, y xquitamaj rach che can ja-va re Jesús c'o quiq'uin. Y can c'aja xquitz'at manak chic quiq'uin.
LUK 24:32 Y re je ca'e' achi'a' re' niquibila' c'a chiquivach: Can katzij-va che can nuna-va chic re kánma tak yojtzijon yojpitinak riq'uin, tak reja' xubij chaka andex ndel-va che tzij re ruch'abal re Dios.
LUK 24:33 Re je ca'e' achi'a' re' can jare' xe'yacataj-a re anche' je'tz'uyul-va, y xquitz'am-a bey chin ye'tzolaj pa Jerusalén. Y xe'bequivila' re je once discípulos y re nic'aj chic vinak re can xe'tzekelben-va richin re Jesús, quimalon-qui'.
LUK 24:34 Y re je once discípulos re' y re nic'aj chic vinak niquibij: Re Ajaf Jesús can xc'astaj-yan-va, y xuc'ut-yan-ri' chach re Simón Pedro.
LUK 24:35 Y jare' tak re je ca'e' achi'a' xquitzijoj-apo re xquic'alvachij po bey tak je'binak pan Emaús, y chuka' xquitamaj rach re Jesús tak xupar re vay.
LUK 24:36 Y conojel re quimalon-qui', c'a ye'tzijon chij re Jesús, tak xquitz'at c'o chic chire' chiquicojol, y xubij chique: Re ivánma can-ta otz nuna' roma yininiman chic.
LUK 24:37 Pero reje' xquinojij che re niquitz'at xa jun espíritu chin ánma, mare' camas xquixibij-qui'.
LUK 24:38 Pero re Jesús xubij chique: ¿Anchique roma tak xsatz ic'o'x tak xinitz'at y xinojij-ka itzel tak cosas?
LUK 24:39 Titz'eta' re nuk'a' y re vakan. Quinitz'ama-na-pa', y xtitz'at che can ja-va yen. Roma xe-ta yin ancha'l re xinojij chuij yen, man-ta c'o nu-cuerpo.
LUK 24:40 Y tak re Jesús rubin chic quire' chique, xe'ruc'ut re ruk'a' y chuka' re rakan chiquivach.
LUK 24:41 Pero reje' man niquinimaj-ta. Xa xsatz quic'o'x roma re niquitz'at y roma chuka' re ye'qui'cot. Y chin che niquinimaj, xpa re Jesús xuc'utuj chique: ¿C'o como jun andex chin nitij c'o iviq'uin chin niya-ta ba' chua? xcha'.
LUK 24:42 Y reje' xbequiya-pa jun pedazo sa'on car cha y ba' cab re c'a c'o xca' riq'uin.
LUK 24:43 Y reja' xuc'ul y xutz'am rutijic chiquivach, chin tiquitz'eta' che can ja-va reja' re Jesús.
LUK 24:44 Y xubij c'a chique: Tak c'a yinc'o iviq'uin antes che yinquimisas, ximbij chiva che tiene que ninc'alvachij ancha'l nubij ronojel re je'tz'iban can chuij chupan re ruch'abal re Dios, ancha'l re je'tz'iban can roma re Moisés, re je'tz'iban can coma re nic'aj chic rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, y re je'tz'iban can chupan re libro rubini'an Salmos.
LUK 24:45 C'are' reja' xuban chique chin xk'ax pa quive' re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
LUK 24:46 Y xubij c'a chique, che chupan re ruch'abal re Dios tz'iban can ronojel re', che yen re Cristo tiene que nink'asaj tijoj-pokonal, y c'are' yinquimisas, y pa rox k'ij yinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
LUK 24:47 Y pa nube' yen re Cristo xtitzijos re ruch'abal re Dios chique re vinak chach re ruch'ulef, che tijalataj re quic'aslen chach re Dios y nicuyutaj re quimac. Y nitz'uc-pa pa Jerusalén.
LUK 24:48 Yex re can xitz'at ronojel re xe'banataj, can titzijoj c'a re xitz'at.
LUK 24:49 Y can tic'axaj c'a jabal re nimbij can chiva. Can xtintak-pa re rusujun re Nata' Dios. Re rusujun reja', ja re Espíritu Santo. Y jare' re xte'yi'o-ka poder chiva. Y can quixc'ue' c'a vova' pa tenemit Jerusalén c'aja re k'ij tak xtika-pa re Espíritu Santo, xcha' chique.
LUK 24:50 Y re Jesús xe'ruc'uaj-a re ru-discípulos c'a pa tenemit Betania. Y chire' reja' xe'ruyac ruk'a' chicaj y xuc'utuj re ru-bendición re Dios pa quive'.
LUK 24:51 Y re Jesús c'a ntajin-na chubanic quire' tak xyacataj-a chicaj pa cak'ik' roma xc'uax-a chicaj riq'uin re Dios.
LUK 24:52 Y re ru-discípulos can xquiya' c'a ruk'ij re Jesús re anche' jec'o-va. C'are' xe'tzolaj pa tenemit Jerusalén. Reje' camas c'a ye'qui'cot pa tak cánma.
LUK 24:53 Y k'ij-k'ij c'a ye'pa pa rachoch re Dios chin niquiya' ruk'ij re Dios y chuka' niquinimersaj rube'. Amén.
JOH 1:1 Re Cristo jare' re Ch'abal re nisekresan chin re Dios. Tak xtiquir-pa ronojel, can c'o-va reja'. Reja' can c'o-va riq'uin re Dios y reja' chuka' can Dios-va.
JOH 1:2 Reja' can c'o-va-pa riq'uin re Dios tak xban re ruch'ulef.
JOH 1:3 Y roma chuka' re Cristo tak c'o ronojel. Roma re Dios pa ruk'a' reja' xuya-va chin xuban ronojel cosas.
JOH 1:4 Riq'uin reja' c'o-va re c'aslen. Y re c'aslen re', jare' re sakil quichin re vinak.
JOH 1:5 Y re jun sakil re', nusekresaj re quic'aslen re vinak re jec'o pa k'oko'm. Y re k'oko'm chin re c'aslen re', can man nitiquir-ta nuchup re jun sakil re'.
JOH 1:6 Y xc'ue' jun ache re xtak-pa roma re Dios, y re' ja re Juan Bautista.
JOH 1:7 Re Juan Bautista xpa chin xutzijoj re Cristo re sakil, chin quire' conojel vinak tiquinimaj re nuya' rutzijol reja' chique.
JOH 1:8 Y mana-ta reja' re sakil. Reja' xaxe chin xuya' rutzijol re sakil re'.
JOH 1:9 Y jare' tak xbeka re sakil re' chach re ruch'ulef. Jare' re katzij sakil re nisekresan quichin re vinak.
JOH 1:10 Can xbeka-va chach re ruch'ulef re banon roma reja', pero re jec'o chach re ruch'ulef, xa man xquitamaj-ta rach tak xbeka.
JOH 1:11 Can chupan-va re ruch'ulef chin reja' xbeka-va, pero re vinak re je richin reja', xa man xquic'ul-ta.
JOH 1:12 Jac'a re xe'c'ulu y xe'niman richin, can xuban chique che xe'oc rajc'ual re Dios.
JOH 1:13 Re vinak re xe'oc rajc'ual re Dios can xa'lax-va chic, pero man ancha'l-ta tak xa'lax riq'uin re quite', tak xa ja re te'ej-tata'aj xe'jovan che xalax re ac'ual. Roma re c'ac'a alaxbal jare' re nurayij re Dios, y mana-ta re nurayij jun ache.
JOH 1:14 Y re Cristo re Ch'abal re nisekresan chin re Dios, xbeka chach re ruch'ulef y can xoc chuka' ancha'l yoj re yoj vinak. Y xkatz'at che can xe-va reja' re Ruc'ajol re Dios, roma c'o ruk'ij y camas otz runa'oj kaq'uin y can xe-va re katzij ch'abal c'o riq'uin.
JOH 1:15 Y re Juan Bautista can xuya-va rutzijol re Cristo. Can riq'uin ruchuk'a' tak xubij: Jare' re ntzijon chiva, tak ximbij che re xte'ka chuij can yen, jare' re más c'o ruk'ij que chinoch yen. Y can c'o-va tak yen c'amaje-na quinalax chach re ruch'ulef, xcha' re Juan.
JOH 1:16 Can konojel c'a yoj re kaniman chic re Cristo kac'ulun re utzil. Can man xe-ta c'a jun bey re ruyi'om-pa chaka, xa can ruc'amom-pa-ri' re utzil re ye'ruya-pa chaka.
JOH 1:17 Re Dios jac'a re Moisés re xucusaj chin xuya' re ley. Pero chin che xbeka re utzil y re katzij, ja re Jesucristo re xucusaj.
JOH 1:18 Can man jun vinak re tz'eteyon chin re Dios, xa can xe re Ruc'ajol re tz'eteyon richin. Re Dios xa can xe c'a jun Ruc'ajol c'o y camas nrajo'. Y jare' re xbesekresan-ka re Dios chakavach vova' chach re ruch'ulef.
JOH 1:19 Y re achi'a' c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas chire' pa tenemit Jerusalén, jec'o achi'a' re xe'quitak-a riq'uin re Juan Bautista. Xe'quitak-a sacerdotes y achi'a' re nibex levitas chique, chin che xbequic'utuj cha re Juan Bautista che tubij vo xa ja reja' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios.
JOH 1:20 Y re Juan Bautista choj xubij: Mana-ta yen re Cristo.
JOH 1:21 Y c'are' re achi'a' re je'takon-a, xquic'utuj chic cha: ¿Yat anchique c'a rat c'a? ¿O xa ja rat re Elías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha? xe'cha' cha. Pero re Juan Bautista xubij chique: Mana-ta yen. C'are' re achi'a' re' xquic'utuj chic jun bey cha re Juan Bautista: ¿Ja rat re profeta re bin che nipa? xe'cha' cha. Pero re Juan Bautista xubij: Mana-ta yen.
JOH 1:22 Y c'are' re achi'a' re' xquic'utuj cha: ¿Yat anchique c'a rat c'a? Roma yoj nakajo' nakatamaj-a yat anchique rat, y jare' re nakabij chique re je'takayom-pa kachin. Tasekresaj c'a-avi' chakavach, xe'cha'.
JOH 1:23 Y reja' xubij chique re achi'a' re': Ja yen re jun ache re yi'on can nutzijol roma re Isaías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y jare' re xutz'ibaj can reja': Xtic'ue' c'a jun ache chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, y ja reja' re xtitzijon re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re xque'bapon riq'uin. Y xtubila' chique: Tichojmersaj rubey re ic'aslen, roma re Ajaf xa can nipa-yan, xcha' re Juan.
JOH 1:24 Y re achi'a' re xe'bapon riq'uin re Juan, ja re achi'a' re je'takon-a coma re fariseos.
JOH 1:25 Y re achi'a' re' xquic'utuj chic cha re Juan: ¿Anchique roma rat ya'ban bautizar re vinak? Tak xa mana-ta rat re Cristo, y mana-ta chuka' rat re Elías y mana-ta rat re profeta re bin che nipa, xe'cha' re achi'a' re' cha re Juan.
JOH 1:26 Y re Juan xubij chique: Yen riq'uin ya' ye'mban bautizar re vinak, pero chi'icojol yex c'o Jun re xte'ka re man itaman-ta rach,
JOH 1:27 y reja' chuij can yen xte'ka-va, pero ja reja' re más c'o ruk'ij que chinoch yen, mare' yen can man ruc'amon-ta che ninsol re ximibal-rach re ruxajab.
JOH 1:28 Y ronojel re', ja chupan re jun lugar rubini'an Betábara xbanataj-va, re lugar re' c'o-apo juc'an ruchi' re rakan-ya' Jordán, re anche' ye'ruban-va bautizar re Juan.
JOH 1:29 Y pa ruca'n k'ij tak re Juan Bautista xutz'at che choj pitinak re Jesús riq'uin, xubij: Ja xbeka re ache re nibex ru-Cordero re Dios cha. Reja' takom-pa roma re Dios, chin nulisaj quimac re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
JOH 1:30 Y jare' re nbin chiva, tak ximbij che chuij yen xte'ka jun ache re c'o más ruk'ij que chinoch yen, y can c'o-va tak yen xinalax chach re ruch'ulef.
JOH 1:31 Y yen man ntaman-ta anchique che ache reja'. Pero chin che nisekresas chiquivach re nuvinak israelitas, mare' tak ximpa chubanic bautizar riq'uin ya'.
JOH 1:32 Y re Juan can xusekresaj chuka' y xubij: Yen can xintz'at re Espíritu Santo tak xka-pa chila' chicaj ancha'l jun paloma y xbec'ue-ka pa rue' reja'.
JOH 1:33 Y yen man ntaman-ta anchique re Jun re'. Pero re Dios re ya'yom-pa re jun samaj re' chua, can rusekresan-va chic chinoch che tak xtintz'at che nika-pa re Espíritu Santo y ne'c'ue-ka pa rue' jun ache, jare' re nibano bautizar riq'uin re Espíritu Santo y man riq'uin-ta ya'.
JOH 1:34 Vocame xintz'at-yan. Y mare' ninya' rutzijol che ja reja' re Ruc'ajol re Dios.
JOH 1:35 Y pa ruca'n k'ij, re Juan y je ca'e' chique re ye'tzekelben richin, jec'o chic jun bey chire'.
JOH 1:36 Y jare' tak reja' xutz'at che re Jesús nak'ax chire'. Reja' xubij: Titzu', ja ache la' re nibex ru-Cordero re Dios cha.
JOH 1:37 Y re je ca'e' re ye'tzekelben chin re Juan, tak xquic'axaj re xubij, reje' xe'ba chij re Jesús.
JOH 1:38 Y tak re Jesús xtzu'un can chij, xe'rutz'at re je ca'e' achi'a' re' che je'tzakatal chij, mare' reja' xuc'utuj chique: ¿Andex nicanoj? Y reje' xquibij cha re Jesús: Yoj nakajo' nakatamaj anche' c'o-va avachoch rat Rabí. Re ch'abal Rabí ndel che tzij Maestro.
JOH 1:39 Y re Jesús xubij chique: Jo', y te'itz'eta'. Y reje' can xe'bo-va y xbequitamaj can anche' c'o-va re rachoch. Y xe'c'ue-ka riq'uin re jun k'ij re', roma c'o la'k a las cuatro re tak'ak'ij che'.
JOH 1:40 Re jun chique re je ca'e' re xe'c'axan re andex xubij re Juan Bautista ja re Andrés ruch'alal re Simón Pedro.
JOH 1:41 Y c'are' re Andrés nabey xbo'rcanoj re Simón re ruch'alal y xbo'rbij cha: Kataman chic anchique re' re Mesías. Y re ch'abal Mesías ndel che tzij Cristo.
JOH 1:42 C'are' re Andrés xuc'uaj re Simón re ruch'alal riq'uin re Jesús. Y tak re Jesús xutz'at, xubij cha: Ja rat re Simón ruc'ajol re Jonás. Vocame xtabini'aj chuka' Cefas. Y re be'aj re' ndel che tzij Pedro.
JOH 1:43 Jac'a re pa ruca'n k'ij, re Jesús can runojin-va che niba pa Galilea. Y chupan re k'ij re' re Jesús xbo'rc'ulu-pa re jun ache rubini'an Felipe y xubij cha: Catzake' chuij.
JOH 1:44 Y re Felipe aj pa tenemit Betsaida, re tenemit re anche' c'o-va cachoch re Andrés y re Pedro.
JOH 1:45 Re Felipe xuvel re jun ache rubini'an Natanael y xubij cha: C'o chic re Jun re rubin can re Moisés chupan re ru-ley y re quibin can chuka' chupan re qui-libros re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. C'aja nakatz'at can rach. Reja', ja re Jesús re ruc'ajol re José aj-Nazaret.
JOH 1:46 Y re Natanael xubij: Yen can man ninimaj-ta che chire' pa tenemit Nazaret xtel-pa jun namalaj ache, xcha'. Pero re Felipe xubij cha: Vo xa man nanimaj-ta, jo' chutz'etic.
JOH 1:47 Y tak re Jesús xutz'at che re Natanael napon-yan-apo riq'uin, xubij: Titzu' la jun ache la'. Reja' can chin-va re rutenemit re Dios, reja' jun katzij israelita. Can man jun tz'ucuj-tzij riq'uin, roma quire' nuc'ut re ruc'aslen.
JOH 1:48 C'are' re Natanael xuc'utuj cha re Jesús: ¿Anche' xatamaj-va noch? Y re Jesús xubij cha: Yen xatintz'at tak c'a yatc'o chire' chuxe' re jun che' rubini'an higuera, tak c'amaje-na tapon re Felipe aviq'uin, xcha' re Jesús cha.
JOH 1:49 Re Natanael can jare' xubij: Maestro, can ja-va rat re Ruc'ajol re Dios. Y can ja rat re Rey chin re nación Israel, xcha'.
JOH 1:50 Y re Jesús xubij cha re Natanael: Rat can xanimaj che ja yen re Ruc'ajol re Dios, xaxe roma ximbij chava che chuxe' re juvi' higo yatc'o-va tak c'amaje-na tac'ul re Felipe. Can xtatz'at cosas más je nima'k chin quire' más nanimaj.
JOH 1:51 Y re Jesús xubij chuka': Can tinimaj re xtimbij chiva: Yex can xtitz'at che re rocaj xtijakataj, y re ángeles chin re Dios xque'xule-xque'jote' chinuto'ic yen re xinalax chi'icojol.
JOH 2:1 Y pa rox k'ij, pa tenemit rubini'an Caná chire' pa Galilea, c'o jun c'ulubic xban. Y re María rute' re Jesús, c'o chuka' chire' chupan re c'ulubic re'.
JOH 2:2 Y re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos, xojban invitar chuka' chupan re c'ulubic re'.
JOH 2:3 Jac'a re ruyi'al-uva xa cha'nin xq'uis chupan re c'ulubic. Y re rute' re Jesús xubij cha: Manak chic ruyi'al-uva quiq'uin. ¿Vocame andex nakaban?
JOH 2:4 Pero re Jesús xubij cha: ¿Andex najo'? Roma re nu-hora xa c'amaje-na tapon, xcha' reja'.
JOH 2:5 Y re rute' re Jesús xubij chique re aj-ic'a': Vo xa c'o jun cosa re xtubij re Jesús chiva, can tibana', xcha' chique.
JOH 2:6 Y chire' c'o vaki' cucu' chavon, je'banon riq'uin aboj. Yoj re yoj israelitas camas ye'kacusaj cucu' quire', roma chupan cucu' quire' nakaya-va re kaya' re ndoc chaka chin nakajosk'ij-ki', can ancha'l re nichalabex chaka roma re ka-ley. Y re cucu' re', cuatro cientos vasos ya' niba chupan jun.
JOH 2:7 Y re Jesús xubij chique re aj-ic'a': Que'inojsaj re cucu' re' che ya', xcha' chique. Y re aj-ic'a' can quire-va xquiban, can xe'quinojsaj re cucu'.
JOH 2:8 C'are' re Jesús xubij chique re aj-ic'a': Vocame tipaja-a ba' y tic'uaj cha re ache pa'al chij re namak'ij re', chin tutija' retal. Y re aj-ic'a' can xquiban-va re xubij re Jesús chique.
JOH 2:9 Y re ache pa'al chij re namak'ij re', tak xuna' che camas jabal re ruyi'al-uva, xrayoj re ala' xc'ule'. Roma re ache pa'al chij re namak'ij, man rutaman-ta anche' pitinak-va re ruyi'al-uva, xa can xe c'a re aj-ic'a' re xe'pajo, re je'atamayon.
JOH 2:10 Y tak xapon re ala' re xc'ule', re ache pa'al chij re namak'ij chin re c'ulubic xubij cha: Tak c'o jun namak'ij quire', conojel vinak ja re ruyi'al-uva re otz jare' re niquiya' nabey, y tak re jec'o pa namak'ij q'uiy chic quikumun, c'are' niquiya' re jun ruyi'al-uva re man can-ta otz. Pero rat xa man quire-ta xaban. Rat xa c'aja xbalisaj-pa re utzulaj ruyi'al-uva, xcha'.
JOH 2:11 Re Jesús xuban cha re ya' che xoc ruyi'al-uva chupan re c'ulubic pa tenemit Caná chire' pa Galilea, y jare' re nabey milagro re xuban. Y riq'uin re jun milagro re', xk'alajin che reja' c'o ruk'ij y ru-poder. Y yoj re yoj ru-discípulos más xkaban confiar-ki' riq'uin re Jesús.
JOH 2:12 Tak k'axnak chic re c'ulubic, re Jesús chibil re rute', re je ruch'alal y yoj re yoj ru-discípulos xojba pa tenemit Capernaum. Y xojc'ue-ka ca'e-oxe' k'ij chire'.
JOH 2:13 Y nakaj chic c'o-va re pascua re kanamak'ij yoj re yoj israelitas. Mare' re Jesús xba-a pa tenemit Jerusalén, chin re namak'ij re'.
JOH 2:14 Y chire' pa rachoch re Dios re c'o pa Jerusalén, re Jesús xe'bo'rvila' re ye'c'ayin vacx, ovejas y palomas. Y xe'bo'rvila' chuka' re ye'jalo rach mero re je'tz'uyul chire'.
JOH 2:15 Re Jesús, can xe xe'rutz'at, xuban jun ruch'ayibal cha colo' y xe'rukotaj-pa conojel, chibil re qui-ovejas y re quivacx chire' pa rachoch re Dios. Y chique re ye'jalo rach mero, xuch'akela' can re qui-mero chiquivach y xe'rutiquimila' can re qui-mesas.
JOH 2:16 Y xubij chique re ye'c'ayin palomas: Que'ilisaj-a re' vova'. Y man tiban cha re rachoch re Nata' Dios jun q'uiybal, xcha' re Jesús.
JOH 2:17 Mare' yoj re yoj ru-discípulos, cha'nin xbeka chakac'o'x re jun tzij re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. Re tzij re' nubij: Re vánma can nik'axo roma re itzel tak cosas re ye'tajin chubanic re vinak chupan re avachoch, nicha'.
JOH 2:18 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha re Jesús: ¿Andex che señal yatiquir nac'ut chakavach chin quire' nakatamaj che c'o autoridad pan ak'a' chin xa'kotaj-a re vinak vova'? xe'cha'.
JOH 2:19 Y re Jesús xubij chique: Tivulaj re rachoch re Dios re', y yen pan oxe' k'ij xtimban chic jun bey, xcha'.
JOH 2:20 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha re Jesús: Re jun jay re', cuarenta y seis juna' xquiban re kate-karta' chin xquipoba'. Y rat nabij che pan oxe' k'ij napoba' chic jun bey, xe'cha' cha.
JOH 2:21 Pero re jay re xubij re Jesús chique re vinak re', ja re mismo ru-cuerpo.
JOH 2:22 Y tak re Jesús xquimisas cho cruz, y pa rox k'ij xbec'astaj-pa chiquicojol re anama'i', c'ajare' tak yoj re yoj ru-discípulos xbeka chakac'o'x re jun tzij re xubij chique re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas. Y xkanimaj re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can ajuer, y re tzij re je'rubin can re Jesús chaka.
JOH 2:23 Y chupan re k'ij tak c'o re Jesús pa Jerusalén roma re namak'ij rubini'an pascua, je q'uiy vinak re xquinimaj. Re vinak re' xquinimaj tak xe'quitz'at re milagros xe'ruban chiquivach.
JOH 2:24 Pero re Jesús man xuban-ta confiar-ri' quiq'uin re vinak re', roma reja' can rutaman-va re niquinojij pa tak cánma conojel.
JOH 2:25 Y man nic'atzin-ta cha reja' che c'o-ta jun re nibim-pa cha re andex rubanic re quic'aslen che ja'jun re vinak, roma reja' can rutaman-va andex re c'o pa tak cánma.
JOH 3:1 Y c'o jun ache chiquicojol re fariseos rubini'an Nicodemo, y re ache re' can c'o-va ruk'ij chakavach yoj re yoj israelitas.
JOH 3:2 Y pa jun tok'ok'a', reja' xapon riq'uin re Jesús y xubij cha: Can k'alaj-va che yat jun Maestro re takom-pa roma re Dios, roma re milagros re ya'banala', xaxe re c'o Dios riq'uin re nitiquir nibano.
JOH 3:3 Y re Jesús xubij cha re Nicodemo: Yen can katzij nimbij chava: Re anchique re man xtalax-ta chic jun bey, man xtoc-ta pa ruk'a' re Dios, xcha' cha.
JOH 3:4 Pero re Nicodemo xubij cha re Jesús: Jun ache re'j chic, manak modo nalax chic jun bey. Roma re rute' manak modo nralaj chic jun bey, xcha'.
JOH 3:5 Re Jesús xubij: Yen can katzij-va nimbij chava: Re c'ac'a alaxbal re xinataj, jare' re niban roma ya' y re Espíritu Santo. Y re man xtiquiban-ta re jun c'ac'a alaxbal re', man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios.
JOH 3:6 Re vinak re ruc'uan xaxe re alaxbal chin re ruch'ulef, can chin-va re ruch'ulef. Jac'a re vinak re ruc'uan re alaxbal chin re Espíritu Santo, can chin-va re Espíritu Santo.
JOH 3:7 Y man tisatz ac'o'x riq'uin re nimbij chava, roma can quire-va: Conojel nic'atzin che niquic'uaj jun chic c'ac'a alaxbal.
JOH 3:8 Re ye'c'uan re alaxbal chin re Espíritu Santo, nijalataj re quic'aslen. Y ja re Espíritu Santo re nijalo re quic'aslen, y re' man c'a natz'at-ta. Xa can ancha'l re cak'ik' re xabanche' ne'c'ulun-va-pa. Roma xaxe nac'axaj, pero man ataman-ta anche' pitinak-va y man ataman-ta chuka' anche' nibo-va, xcha' re Jesús.
JOH 3:9 Y re Nicodemo xuc'utuj cha re Jesús: ¿Andex c'a rubanic re'?
JOH 3:10 Re Jesús xubij cha: ¿Man ataman-ta andex rubanic re' y can yat jun maestro chiquicojol re kavinak israelitas?
JOH 3:11 Can katzij nimbij chava: Yen ja re ntaman y ntz'eton jare' re nintzijoj, jac'a yex re yix vinak man nijo-ta ninimaj.
JOH 3:12 Yex man ninimaj-ta re cosas chin re ruch'ulef re nintzijoj chiva, c'alapa' xe-ta nintzijoj chiva re cosas chin chila' chicaj.
JOH 3:13 Re chila' chicaj man jun re aponak-ta, xa can xe re Jun re kejnak-pa chila'. Can xe reja' re aponak. Xaxe re Jun re xalax chi'icojol y chila' chicaj riq'uin re Dios pitinak-va.
JOH 3:14 Y ajuer can tak re Moisés xc'ue' chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, reja' xutic jun che' nem rakan y xuya' jun ru-imagen cumatz pa rue'. Y ancha'l xban cha re ru-imagen re cumatz pa rue' re che' re', quire' chuka' nic'atzin che niban cha re Jun re alaxnak chi'icojol.
JOH 3:15 Chin quire' anchique vinak re xtiniman richin, man c'a xtapon-ta chupan re camic chin jumul, xa xtic'ue' ruc'aslen re man niq'uis-ta.
JOH 3:16 Re Dios camas ye'rajo' re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, y mare' xutak-pa re Ruc'ajol vova' chach re ruch'ulef. Astapa' reja' xe jun Ruc'ajol c'o, pero xutak-pa chin che xabanchique vinak re xtiniman richin, man xtapon-ta chupan re camic chin jumul, xa xtic'ue' ruc'aslen re man niq'uis-ta.
JOH 3:17 Roma re Dios man xutak-ta-pa re Ruc'ajol vova' chach re ruch'ulef, chin che nuya' re castigo chin jumul pa quive' re vinak. Re Dios xutak-pa re Ruc'ajol, chin che ye'rucol re vinak chach re quimac.
JOH 3:18 Y anchique vinak xtiniman richin, man xtika-ta re castigo pa rue'. Jac'a re vinak re man xtiniman-ta richin, re castigo chin nojel tiempo xa c'o chic pa rue', roma xa man xunimaj-ta re único Ruc'ajol re Dios.
JOH 3:19 Conojel re man ye'niman-ta, c'o chic re castigo pa quive', roma re sakil can xbeka-va chach re ruch'ulef, pero reje' xa más xquijo' re k'oko'm que chach re sakil, roma reje' can xe-va re itzel tak banabal re ye'quibanala'.
JOH 3:20 Y conojel re ye'bano re itzel tak banabal, man nika-ta re sakil chiquivach, ni xe-ta chuka' ye'jelon-apo riq'uin, roma re sakil re' nuban che ye'bek'alajim-pa ronojel re itzel tak quibanabal re ye'tajin chubanic.
JOH 3:21 Jac'a re vinak re can ye'quibanala' re otz tak banabal ancha'l re nrajo' re Dios, can ye'bo-va-apo chupan re sakil, chin jabal ye'k'alajin che ye'tiquir niquiban quire'. Roma je rajc'ual chic re Dios.
JOH 3:22 Y tak k'axnak chic ronojel re', re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojba pa Judea, y chire' xojec'ue-va. Y xe'bapon vinak re aj-chire' chin xe'ban-a bautizar.
JOH 3:23 Chupan chuka' re tiempo re', re Juan Bautista c'o chire' pan Enón re c'o-apo chunakaj re tenemit rubini'an Salim. Reja' chire' ye'ruban-va bautizar re vinak, roma chupan re lugar re' q'uiy ya' c'o. Re vinak ye'bapon riq'uin chin ye'ban-a bautizar.
JOH 3:24 Chupan re tiempo re' re Juan c'amaje-na tiya' pa cárcel, mare' c'a nuban bautizar.
JOH 3:25 Y jec'o kavinak israelitas re xquibila' chiquivach quiq'uin re ye'tzekelben chin re Juan chij re andex che bautismo re más otz.
JOH 3:26 Xe'pa re ye'tzekelben re Juan xe'ba riq'uin y xbequibij cha: Maestro, xe'cha'. Re Jun re xapon aviq'uin re juc'an chic-apo ruchi-ya' Jordán, re xabij che ja reja' re natzijoj rube', xa conojel re vinak ye'bapon riq'uin chin che ye'ruban bautizar.
JOH 3:27 Re Juan xubij chique re ye'tzekelben richin: Ja re Dios xtibin anchique re xtic'ue' ruk'ij.
JOH 3:28 Y yex mismo yixtiquir yixbin andex re nbin yen, che xa mana-ta yen re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios. Yen xaxe nbin che xintak-pa chin che ne'nya' rutzijol re anche' xte'ka-va reja'.
JOH 3:29 Yen camas niqui'cot re vánma vocame, roma xinc'axaj che camas je q'uiy vinak ye'bapon riq'uin re Jesucristo, can ancha'l nibanataj riq'uin jun ala' re ru-amigo jun chic ala' re c'a ba' tic'ule-va, mare' re ru-amigo niqui'cot che ye'ruc'axaj re je ca'e' ye'tzijon y quic'uan chic-qui'. Can rutaman che re xtan c'o chic-apo riq'uin re ruchijil.
JOH 3:30 Can xe-va re Jesucristo re ruc'amon che c'o más ruk'ij, jac'a yen más otz che manak nuk'ij.
JOH 3:31 Re Jun re kejnak-pa chila' chicaj, jare' re más nem ruk'ij que chakavach konojel yoj re yoj vinak. Roma yoj re yoj vinak, re kana'oj can xe-oc re vova' chach re ruch'ulef niq'uis-va-ka. Can xe-oc re' re yojtiquir nakatzijoj. Jac'a re Jun re kejnak-pa chila' chicaj, man ancha'l-ta-oc yoj, roma reja' can c'o pa rue' ronojel.
JOH 3:32 Re Jun re kejnak-pa chila' chicaj can jac'a re ruc'axam-pa y re rutz'eton can, jare' re no'rsekresaj-ka chakavach. Pero re vinak man niquijo-ta niquic'ul re no'rsekresaj-ka chakavach.
JOH 3:33 Y re vinak re nunimaj re no'rsekresaj-ka re Jun re kejnak-pa chila' chicaj, can nunimaj che re rubin can re Dios can katzij-va.
JOH 3:34 Roma re Jun re xutak-pa re Dios chach re ruch'ulef, can ja-va re ruch'abal re Dios re nutzijoj. Y re Dios can ruyi'om-pa re Espíritu Santo cha. Y re Espíritu Santo re nuya-pa cha reja', man jun re nitiquir nibin jenipa'.
JOH 3:35 Y re Dios camas nrajo' re Ruc'ajol, y pa ruk'a' reja' xujach-va ronojel.
JOH 3:36 Y re vinak re xtiniman chin re Ruc'ajol re Dios, xtic'ue' ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re vinak re man nunimaj-ta re Ruc'ajol re Dios, man c'a xtic'ue-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Roma re vinak re man nunimaj-ta, can c'o chic re ruyoval re Dios pa rue'.
JOH 4:1 Re achi'a' fariseos quic'axan che re Jesús c'o más q'uiy vinak re ye'ruban bautizar y más je q'uiy ye'tzake' chij, que chiquivach re vinak re ye'ban bautizar y re ye'tzake' chij re Juan Bautista. Y re Ajaf Jesús xunabej ronojel re'.
JOH 4:2 Pero re Jesús man can-ta ja reja' re nibano bautizar quichin re vinak. Xa ja yoj re yoj ru-discípulos re yojbano bautizar.
JOH 4:3 Y re Jesús xel c'a-a chire' pa Judea, roma man nrajo-ta che re achi'a' fariseos ye'yacataj chij, mare' xtzolaj chic jun bey pa Galilea chibil chuka' yoj re yoj ru-discípulos.
JOH 4:4 Xa jac'a chin che yojapon pa Galilea, tiene que yojak'ax pa Samaria.
JOH 4:5 Re Jesús y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xojapon pa tenemit Sicar. Y re tenemit re' chin re Samaria. Re tenemit Sicar c'o-apo chunakaj re jun juyu' re xuya' re Jacob cha re José re ruc'ajol.
JOH 4:6 Y jac'a chire' c'o-va re jun pozo re rubini'an Pozo de Jacob. Chire' xtz'uye-va-ka re Jesús, roma reja' camas cosnak-pa roma re bey kabanom-pa, y roma chuka' nuban-yan pak'ij.
JOH 4:7 Y tak yojbinak yoj re yoj ru-discípulos pa tenemit chulok'ic cosas chin nakataj yoj y re Jesús, chire' chuchi' re pozo xapon jun ixok aj-chire' pa Samaria chulesasic ruya'. Y re Jesús xubij cha re ixok re': Taya' ba' nuya' chin ninkum, xcha'.
JOH 4:9 Pero re ixok aj-Samaria xubij cha re Jesús: Rat yat jun israelita, ¿y anchique roma tak nac'utuj aya' chua yen? Man ruc'amon-ta che jun aj-Samaria nuya' ruya' jun israelita, xcha' re ixok. Reja' xubij quire' roma yoj re yoj israelitas y re aj-Samaria can man otz-ta nakatz'at-ki'.
JOH 4:10 C'are' re Jesús xubij cha re ixok re': Xe-ta rat ataman andex re nusipaj re Dios, y ataman-ta chuka' anchique re' re nuc'utuj ba' ruya' chava, xa ja-ta rat re yac'utun aya' cha, y reja' nuya-ta aya' re nuya' c'aslen, xcha' re Jesús.
JOH 4:11 Y re ixok xubij cha re Jesús: Re pozo naj kejnak-ka, y rat man jun anchok cha nac'am-va-ka re ya'. ¿Anche' nac'am-va re ya' re niyi'o c'aslen re nasuj?
JOH 4:12 Roma chupan re jun pozo re' xuc'am-va ruya' re kamoma' Jacob, re rajc'ual y quichin chuka' nojel re chicop xe'c'ue' quiq'uin. ¿Anche' xtac'am-va re ya' re nasuj? Roma rat manak más ak'ij que chach re kamoma' Jacob, roma nabij che re ya' re nuya' c'aslen man vova-ta nalisaj-va, xcha' re ixok.
JOH 4:13 Y re Jesús xubij cha re ixok: Re ye'kumu re ya' re ndel chupan re pozo re', man nak'ax-ta-a re nichake'j quichi'. Xa nic'atzin che niquikum más ya' chin che nich'uch'o-ka ba' re nichake'j quichi'.
JOH 4:14 Jac'a re ye'kumu re ya' re niyi'o c'aslen re ninya' yen chique, xtuban chique che man chic xtichake'j-ta quichi'. Xa can xtuban chique che quiq'uin reje' nalax-va re ya' re', y can ancha'l nuban re ya' anche' ndel-va-pa, can quire' xtuban re quic'aslen re man xtiq'uis-ta.
JOH 4:15 Y re ixok can jare' xubij cha re Jesús: Taya' c'a re ya' re' chua yen, chin quire' man jun bey chic xtichake'j nuchi', y chin che man chic yimpa-ta vova' chuchi' re pozo chulesasic ya', xcha' re ixok.
JOH 4:16 Pero re Jesús xubij cha re ixok: Cabiyin y ta'vayoj-pa re avchijil.
JOH 4:17 Re ixok xubij: Yen manak vichijil. Y re Jesús xubij cha: Can katzij nabij che manak avchijil.
JOH 4:18 Roma je vo'o-yan avchijil que'c'ue'. Y re ache re c'o aviq'uin vocame, xa man avchijil-ta. Can katzij xabij che manak avchijil.
JOH 4:19 Y jare' tak re ixok xubij cha re Jesús: Yen ninojij che rat yat jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha.
JOH 4:20 ¿Anche' ruc'amon che nakaya-va ruk'ij re Dios? Roma re kavinak re xe'c'ue' ajuer can, pa rue' re jun loma re' xquiya-va ruk'ij re Dios. Jac'a yex israelitas nibij che conojel vinak tiene que pa Jerusalén niquiya-va ruk'ij re Dios, xcha' re ixok.
JOH 4:21 Jac'a re Jesús xubij cha re ixok re': Tanimaj re xtimbij chava. Can xte'ka-va jun k'ij tak conojel vinak mana-ta chic pa rue' re loma re', y ni xe-ta chuka' pa Jerusalén xtiquiya-va ruk'ij re Karta' Dios re c'o chila' chicaj.
JOH 4:22 Yex aj-Samaria man can-ta itaman chij re anchique niya' ruk'ij. Jac'a yoj re yoj israelitas can kataman-va re anchique nakaya' ruk'ij, roma can kaq'uin yoj pitinak-va re utzulaj ch'abal re nubij che nipa Jun chin ye'rucol re vinak chach re quimac.
JOH 4:23 Re jun k'ij re ximbij chava che can nipo-va, xbeka-yan, chin che conojel vinak man chic niquiya-ta ruk'ij re Karta' Dios xaxe pa rue' re loma re', y ni xe-ta chuka' xaxe pa Jerusalén. Re katzij xque'yi'o ruk'ij re Karta' Dios, ja re c'o re Espíritu Santo quiq'uin, y chuka' can riq'uin ronojel cánma xtiquiya' ruk'ij. Y re Dios nrajo' che re vinak quire' niquiban.
JOH 4:24 Re Dios can Espíritu-va. Mare' re vinak re ye'yi'o ruk'ij, can nic'atzin che c'o re Espíritu Santo quiq'uin y riq'uin ronojel cánma tiquiya' ruk'ij.
JOH 4:25 Y re ixok xubij cha re Jesús: Yen ntaman che c'o jun k'ij tak re Mesías xte'ka chach re ruch'ulef, re nibex chuka' Cristo cha, re bin che nitak-pa roma re Dios. Y re k'ij tak xte'ka reja', ronojel xtusekresaj chakavach, xcha' re ixok.
JOH 4:26 Re Jesús xubij cha: Re Mesías re nibij chuka' Cristo cha, ja yen. Ja yen re yintzijon aviq'uin, xcha'.
JOH 4:27 Y jare' tak xojapon yoj re yoj ru-discípulos, y yoj ju-va ba' xkatz'at roma nitzijon riq'uin jun ixok aj-chire' pa Samaria. Pero yoj man jun andex xkabij cha re Jesús: ¿Andex nac'utuj cha? o ¿Andex re natzijoj riq'uin? Cama-va jun cosa xkac'utuj cha.
JOH 4:28 Y re ixok re' xuya' can re rucucu' y xba pa tenemit. Y xbo'rbij chique re vinak:
JOH 4:29 C'o jun ache xch'o viq'uin y xubij chua ronojel re je'mbanalon. ¿Mana-ta como re' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios? Jo', y te'itz'eta', xcha' chique.
JOH 4:30 Y re vinak re xe'c'axan re', xquiya' can re tenemit y xe'ba anche' c'o-va re Jesús.
JOH 4:31 Y tak c'amaje-na que'bapon re vinak, yoj re yoj discípulos xkabij cha re Jesús: Maestro, cava', xojcha' cha.
JOH 4:32 Pero reja' xubij chaka: Yex man itaman-ta che yen c'o nuay chin nintaj, xcha'.
JOH 4:33 ¿C'o como xc'amo-pa ruay? xojcha-ka chakavach.
JOH 4:34 Y re Jesús xubij chaka: Re nuay yen ja re nimban re nurayij re takayom-pa vichin y ninq'uis can rubanic ronojel re rusamaj re ruchalabem-pa chua.
JOH 4:35 Yex nibij che c'a caje' ic' nrajo' che niban cosechar ronojel rach re tico'n. Jac'a yen nimbij chiva: Quixtzu'un chila' y que'itz'eta' la vinak. Reje' je ancha'l jun tico'n re k'an chic. Quiyaben chic che nitzijos re ruch'abal re Dios chique, chin niquinimaj.
JOH 4:36 Re xque'samaj riq'uin la cosecha la', can c'o rajal-ruq'uixel xtiquic'ul, y re rajal-ruq'uixel re xtiquic'ul, ja re vinak re xque'niman re Dios y re ruch'abal, xtiquic'ul c'a quic'aslen re man xtiq'uis-ta. Y riq'uin re', re je'tiquiyon can re ruch'abal re Dios, can xtiqui'cot cánma quiq'uin re ye'bano cosechar rach re jun tico'n re'.
JOH 4:37 Vova' can katzij-va ndel re tzij re nubij: Jun-va re nitico can y jun-va chic re nibano-a cosechar re tico'n.
JOH 4:38 Yen xixintak chin che yex xaxe chic niban cosechar re man yix-ta re xixcos chusamajesic. Roma re ruch'abal re Dios xa juley-va samajela' je'tiquiyon can pa tak cánma re vinak, y yex xaxe chic ba' samaj re ne'ibanala' chin niquinimaj re ruch'abal re Dios, xcha' re Jesús chaka yoj re yoj ru-discípulos.
JOH 4:39 Y chupan re k'ij re', camas je q'uiy vinak xe'niman richin re Jesús chire' pa tenemit Sicar, re c'o chire' pa Samaria. Y re' xbanataj roma re ixok xbo'rbij chique che re Jesús xubij cha ronojel re je'rubanalom-pa.
JOH 4:40 Y re samaritanos xbequic'utuj utzil cha re Jesús che tic'ue-ka quiq'uin. Y reja' xc'ue-ka ca'e' k'ij quiq'uin.
JOH 4:41 Y jec'o je q'uiy más re xe'niman, pero c'aja tak quic'axan chic re ch'abal re nubij re Jesús.
JOH 4:42 Re vinak re' niquibila' cha re ixok re xbeyi'o rutzijol chique: Vocame can kataman chic y nakanimaj chuka', man xe-ta roma re xabij rat chaka, xa can nakanimaj chuka' roma xkac'axaj yoj mismo. Xkatamaj che can katzij-va che ja reja' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios, re nicola quichin conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
JOH 4:43 Tak k'axnak chic ca'e' k'ij, re Jesús xuya' can re tenemit Sicar re c'o chire' pa Samaria y xutz'am chic-a rubey chin niba pa Galilea.
JOH 4:44 Chire' xbo-va re Jesús roma reja' mismo nibin che pa rutenemit jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, xa man jun ruk'ij chiquivach re ruvinak.
JOH 4:45 Pero tak re Jesús xapon pa Galilea, jabal ruc'ulic xban coma re vinak aj-chire', roma re vinak re' xe'c'ue' pa Jerusalén chin re namak'ij y xquitz'at re milagros re xe'rubanala' re Jesús chire'.
JOH 4:46 C'are' re Jesús xba chic jun bey pa tenemit Caná re c'o chire' pa Galilea, re anche' xuban cha re ya' che xoc ruyi'al-uva. Y chire' pa tenemit Capernaum c'o jun namalaj ache re niyavaj jun ruc'ajol, y re namalaj ache re' rusamajel re Rey.
JOH 4:47 Re ache rusamajel re Rey, tak xuc'axaj che re Jesús pitinak c'a quila pa Judea y xapon chire' pa Galilea, xba riq'uin. Reja' xbo'rc'utuj utzil cha chin che nuc'achojsaj-ta re ruc'ajol, roma nicom-yan.
JOH 4:48 C'are' re Jesús xubij cha re rusamajel re Rey: Man-ta nitz'at yex re milagros re nimban yen, man-ta yininimaj. Y chuka' vo xa man-ta nik'alajin re señales che can ja re Dios re takayom-pa vichin, man-ta chuka' yininimaj.
JOH 4:49 Pero re ache re rusamajel re Rey xubij cha re Jesús: Ajaf, tabana' utzil che yaxule-ta-ka pa tenemit Capernaum, roma re nuc'ajol nicom-yan.
JOH 4:50 Y re Jesús xubij cha: Catzolaj. Re ac'ajol c'o ruc'aslen, xcho'x-a. Y re ache re' can xunimaj-va re xubij re Jesús, y xba.
JOH 4:51 Tak re ache rusamajel re Rey tzolojnak-ka, jec'o c'a ru-mozos xe'pa chuc'ulic y xquibij cha: Re ac'ajol c'as. Man xcom-ta.
JOH 4:52 Y reja' xuc'utuj chique re xe'pa chuc'ulic: ¿Anchique hora tak re nuc'ajol xk'alajin che xc'achoj-a? Y reje' xquibij: Ja re tak'ak'ij ivir. La una chire' tak xq'uis-a re c'atan chij, xe'cha'.
JOH 4:53 Re rutota' re ala' re niyavaj, cha'nin xbeka chuc'o'x che ja hora re' tak re Jesús xubij cha che re ruc'ajol man xticom-ta. Y mare' reja' y re jec'o pa rachoch can xquinimaj re Jesús.
JOH 4:54 Y jare' re ruca'n milagro re xuban re Jesús chire' pa Galilea, re milagro re' ndoc chuka' señal che reja' can ja-va re Dios takayom-pa richin. Y jare' re milagro re xuban tak tzolojnak-pa quila pa Judea.
JOH 5:1 Y tak banatajnak chic ronojel re', jare' tak ne'ka-yan jun kanamak'ij yoj re yoj israelitas, y mare' tak re Jesús xba-a pa tenemit Jerusalén.
JOH 5:2 Chire' pa tenemit Jerusalén, chunakaj-apo re puerta re rubini'an Puerta de las Ovejas, c'o jun ya' chin ye'ratin chupan. Y chire' chuchi' re ya' c'o vo'o' corredor. Y yoj re yoj israelitas nakabij Betesda cha re lugar re'.
JOH 5:3 Y chire' chach re corredor camas je q'uiy yava'i' je'cotz'al. Jec'o je moyi', jec'o cojos y jec'o je siquirnak. Y jec'o re jun-va chic che yabil ndoc chique. Y conojel re yava'i' re', can quiyaben che nisilom-pa re ya'.
JOH 5:4 Roma re ya' re' can c'o-va k'ij tak nisilos can roma jun ángel re nika-pa chila' chicaj riq'uin re Dios. Y jac'a re yava' re nika-ka nabey chupan re ya' tak silon chic, ja yava' re' re nic'achoj. Y xabanchique yabil ndoc cha, nic'achoj-a.
JOH 5:5 Y chire' chuchi' re ya' c'o c'a jun ache treinta y ocho juna' tutz'am-va yabil.
JOH 5:6 Y jun k'ij tak re Jesús nak'ax chire', xutz'at re ache cotz'al chire'. Y reja' can rutaman-va che re ache re' q'uiy juna' re tuc'alvachij-va quire'. Y c'are' reja' xuc'utuj cha re ache re': ¿Najo' yac'achoj?
JOH 5:7 Y re yava' re' xubij cha re Jesús: Tak nisilom-pa la ya', man jun nibano utzil chua che yinruto-ta chin yinapon-apo c'a chupan. Mare', astapa' nintaj nuk'ij che yimba-ta-apo, c'amaje-na quinapon tak ja-yan jun chic napon nabey chinoch, xcha' cha re Jesús.
JOH 5:8 Y re Jesús xubij cha re ache: Cayacataj, tac'uaj-a la a-camilla y cabiyin.
JOH 5:9 Can xe xubij quire' re Jesús cha re yava', can jare' xc'achoj cha re ruyabil. Xuc'uaj-a re ru-camilla y can ja xbiyin-a. Pero re k'ij re', k'ij chin uxlanen.
JOH 5:10 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha re ache re xc'achojsas cha re ruyabil: Vocame k'ij chin uxlanen, xajan che rat ac'uan-a la a-camilla, quire' nubij re ka-ley.
JOH 5:11 Pero reja' xubij chique re achi'a': Re xc'achojsan vichin xubij chua: Tac'ola-a la a-camilla y cabiyin.
JOH 5:12 Y re achi'a' re' xquic'utuj cha re ache: ¿Anchique re xbin chava che tac'ola' re a-camilla y cabiyin? xe'cha' cha.
JOH 5:13 Pero re ache re xc'achojsas, man rutaman-ta anchique re xc'achojsan cha re ruyabil, roma re Jesús xa man xc'ue-ta-ka chire' chiquicojol re vinak. Reja' xa xba.
JOH 5:14 C'are' re Jesús xuvel chic re ache re' pa rachoch re Dios, y xubij cha: Vocame yat otz chic. Man chic camacun, chin quire' man tika jun cosa más c'ayef chavij, xcha' cha.
JOH 5:15 Y re ache xtzolaj, y xapon quiq'uin re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, y xubij chique: Re xc'achojsan vichin, ja re Jesús.
JOH 5:16 Mare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xe'yacataj chij re Jesús, y niquinojela' andex niquiban chin niquiquimisaj, roma re Jesús c'o milagros ye'rubanala' chupan re k'ij chin uxlanen.
JOH 5:17 Pero re Jesús xubij: Re Nata' Dios can nisamaj-va re k'ij re', y quire' chuka' yen, yinsamaj.
JOH 5:18 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, más xquinojij andex niquiban chin niquiquimisaj re Jesús, roma chiquivach reje', xajan re ye'rubanala' chupan re k'ij chin uxlanen. Y chuka' man xe-ta roma re', xa roma chuka' re Jesús nubij Rutota' cha re Dios, roma chiquivach reje', re Jesús can nuban che reja' junan riq'uin re Dios.
JOH 5:19 Y jare' tak re Jesús xubij: Can katzij re nimbij chiva, che yen re Ruc'ajol re Dios can man nimban-ta re samaj riq'uin nuna'oj yen, xa nic'atzin che ninyabej-na re nubij re Nata'. Roma ja re samaj re nrajo' reja', jare' re nimban yen.
JOH 5:20 Y roma re Nata' Dios camas yinrajo' yen re Ruc'ajol, mare' tak reja' nuc'ut chinoch ronojel re rusamaj reja'. Y chakavach-apo c'o samaj más je nima'k re xtuc'ut chinoch. Y tak xtimban re samaj re', yex can xtisatz ic'o'x tak xtitz'at.
JOH 5:21 Y can ancha'l nuban re Nata' Dios tak nuya' quic'aslen re je quiminak y ye'ruyac-pa, can quire' chuka' nimban yen. Yen can ninya' chuka' quic'aslen re ye'njo'.
JOH 5:22 Re Nata' Dios, pa nuk'a' chuka' yen re Ruc'ajol rujachon-va re poder chin xtimban juzgar y mana-ta reja' re xtibano.
JOH 5:23 Chin quire', coma conojel yen xtinc'ul chuka' nuk'ij ancha'l re nuc'ul re Nata' Dios. Roma anchique vinak re man xtiyi'o-ta nuk'ij yen re Ruc'ajol re Dios, man nuya-ta chuka' ruk'ij re Nata', re takayom-pa vichin.
JOH 5:24 Roma can katzij-va nimbij chiva, che re nic'axan re nuch'abal y nunimaj re takayom-pa vichin, nuvel ruc'aslen re man niq'uis-ta. Y man xtapon-ta chupan re lugar re anche' camas tijoj-pokonal, roma colotajnak chic chach re camic, chin xk'ax-apo chupan re c'aslen re'.
JOH 5:25 Y can katzij nimbij chiva, che c'o jun k'ij re yaben y ja re xbeka-yan, che re je quiminak xtiquic'axaj re nuch'abal yen re Ruc'ajol re Dios. Y jac'a re xquinquic'axaj y xquinquinimaj, xtiquivel quic'aslen.
JOH 5:26 Roma re Dios ruyi'on k'ij chua chin che ninya' c'aslen, ancha'l nuban reja'.
JOH 5:27 Y chuka' ruyi'on autoridad chua chin nimban juzgar, roma reja' rutaman che ja yen re xinalax chi'icojol.
JOH 5:28 Y chuka' man tinojij che re ximbij-yan-ka chiva, xe-oc re' re yintiquir nimban, man quire-ta. Roma can xtapon re k'ij che re je quiminak chic-a tiene que xtiquic'axaj re nuch'abal.
JOH 5:29 Y jac'a re xe'c'uan jun c'aslen otz chach re Dios, xque'beyacataj-pa chin xtiquivel quic'aslen re man niq'uis-ta. Y re xquic'uaj jun itzel c'aslen chach re Dios, xque'beyacataj-pa chin xque'beka pa tijoj-pokonal.
JOH 5:30 Yen can man nimban-ta re samaj riq'uin re nuna'oj, roma xa can ancha'l re bim-pa chua, can quire' chuka' nimban juzgar. Tak nimban juzgar, can pa rubiyal-va, roma mana-ta re ninrayij yen re nimban, xa can ja re nurayij re Nata' Dios re takayom-pa vichin, jare' re nimban.
JOH 5:31 Y xe-ta nayon yen otz yinch'o-ka chuij, can otz che nibex chua che man katzij-ta re nimbij-ka chuij yen.
JOH 5:32 Pero c'o chic Jun re otz nich'o chuij. Y re nubij reja' chuij yen, can katzij-va.
JOH 5:33 Y yex can xitak ruc'utuxic cha re Juan Bautista chij re Cristo, y reja' xubij-pa re katzij chiva.
JOH 5:34 Yen ninataj-apo re' chiva, chin che yex yininimaj y yixcolotaj. Roma c'o chic Jun re más nem ruk'ij re niyi'o testigo chuij, que chach re Juan Bautista o sea jun chic vinak.
JOH 5:35 Y re Juan Bautista can xuya' re sakil chiva. Can xuban-va ancha'l nuban jun antorcha tak nic'at, nusekresaj re anche' nic'ue-va. Y yex xirayij y xixqui'cot riq'uin re sakil re', jun ca'e-oxe' k'ij.
JOH 5:36 Y roma re xusekresaj re Juan chuij, can otz-va che yininimaj. Pero más nic'atzin che yininimaj, roma ronojel re milagros re ye'mban yen chivach, jare' re nisekresan che ja re Nata' Dios re takayom-pa vichin. Y ja reja' re biyom-pa chua che nimban ronojel re'.
JOH 5:37 Y chuka' re Nata' Dios re xintako-pa, otz nich'o chuij. Y yex man jun bey ic'axan-ta andex nuban nich'o, y man jun bey chuka' itz'eton-ta rach.
JOH 5:38 Y re ruch'abal reja' camanak-va pa tak ivánma, roma yex xa man yininimaj-ta yen re xintak-pa chi'icojol.
JOH 5:39 Can tinic'oj jabal re ruch'abal re Dios re tz'iban can, roma can itaman che chupan re' nivel-va re c'aslen re man niq'uis-ta. Y re ruch'abal re Dios jac'a chuij yen nich'o-va.
JOH 5:40 Jac'a yex man nijo-ta niban confiar-ivi' viq'uin, chin quire' nivel-ta re ic'aslen re man niq'uis-ta.
JOH 5:41 Y ronojel re ximbij-ka chiva, man roma-ta che yen ninjo' niya' nuk'ij coma re vinak.
JOH 5:42 Yen can ntaman ivach, mare' ntaman che xa man nijo-ta re Dios pa tak ivánma.
JOH 5:43 Roma yen can pa rube' re Nata' Dios yimpitinak-va y xa man xinic'ul-ta. Pero xe-ta c'o jun re nipa pa rube' reja' mismo, jare' sí can chiyixnojel yixba chuc'ulic y ninimaj.
JOH 5:44 Yex xa man nicanoj-ta ik'ij riq'uin re katzij Dios, xa ja quiq'uin re vinak nicanola-va ik'ij, mare' manak modo xquininimaj yen.
JOH 5:45 Y man tinojij pa tak ivánma che ja yen re xquinsujun chivij chach re Nata' Dios. Re xtisujun ivichin chach re Dios ja re Moisés roma mana-ta re yixtajin chubanic, y nibij che can c'o i-esperanza riq'uin re ru-ley.
JOH 5:46 Roma xe-ta can katzij che yex ninimaj re je'rutz'iban can re Moisés, can yininimaj-ta chuka' yen, roma re je'rutz'iban can reja' can chuij-va yen ye'ch'o-va.
JOH 5:47 Y vo xa man ninimaj-ta re je'tz'iban can roma re Moisés, c'alapa' c'a re ch'abal re nc'amom-pa yen chiva, re xtinimaj-ta, xcha' re Jesús.
JOH 6:1 Y tak xe'banataj-yan ronojel re', re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojba c'a juc'an chic-apo ruchi' re lago rubini'an Galilea, y chuka' nibex Tiberias cha.
JOH 6:2 Camas je q'uiy vinak re xe'tzake-a chij, roma re vinak re' quitz'eton chic re milagros re ye'rubanala' chique re yava'i', milagros re nisekresan che can ja-va re Dios takayom-pa richin.
JOH 6:3 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojote-a pa rue' jun loma, y chire' xtz'uye-va-ka reja' chakacojol.
JOH 6:4 Y nakaj chic c'o-va re pascua, re kanamak'ij yoj re yoj israelitas.
JOH 6:5 Y tak re Jesús xtzu'un-ka, xutz'at che camas je q'uiy vinak re je'tzakatal chij. Mare' reja' xubij cha re Felipe re jun ru-discípulo: ¿Anche' xtakalok'o-va-pa vay chin che ye'katzuk conojel re vinak re'?
JOH 6:6 Quire' xubij re Jesús cha re ru-discípulo, chin che nutamaj andex nunojij reja', vo xa ne'ka chuc'o'x che re Jesús ronojel nitiquir nuban. Pero re Jesús rutaman chic andex nuban chin ye'rutzuk re vinak re'.
JOH 6:7 Y re Felipe xubij cha re Jesús: Xe-ta nakalok' ca'e' ciento denarios vay, man xque'ruban-ta. Can man xtel-ta-apo chiquivach, astapa' ba-oc re nakaya' chique.
JOH 6:8 C'are' jun chaka yoj re yoj ru-discípulos, re rubini'an Andrés ruch'alal re Simón Pedro, xubij:
JOH 6:9 Vova' c'o jun ala' re c'o vo'o' vay riq'uin, banon che cebada y ca'e' car. ¿Pero xaxe-ta-oc re' re xtakaya-apo chiquivach conojel re vinak re'? xcha' re Andrés.
JOH 6:10 C'are' re Jesús xubij: Tibij chique la vinak che que'tz'uye'. Y re lugar re' otz chin ye'tz'uye', roma q'uiy sabana c'o. Conojel re vinak quimalon-qui' chire' xe'tz'uye'. Je vo'o' mil la'k xaxe re achi'a'.
JOH 6:11 Re Jesús xe'ruli'ej re vo'o' vay re' y xutioxij cha re Dios. C'are' xujachala-a chaka yoj re yoj ru-discípulos chin che nakajach chiquivach re vinak re je'tz'uyul. Y re Jesús can quire' chuka' xuban cha re ca'e' car. Re vinak can xquic'ul re jenipa' vay y car re xquijo'.
JOH 6:12 Y tak je'viynak chic jabal re vinak re', re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Timola-pa ronojel vay y car re man xquiq'uis-ta, roma man ninjo-ta che nitz'elas can.
JOH 6:13 Y xbakamola-pa re man xquiq'uis-ta re vinak y doce chacach che nojel re xkamol. Ja nojel re' xmolotaj can cha re car y re vo'o' vay banon che cebada.
JOH 6:14 Y re vinak re', tak quitz'eton chic re milagro re xuban re Jesús, re nisekresan che can ja re Dios re takayom-pa richin, reje' xquibij: Can katzij-va che ja ache re' re jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, y q'uiy-yan tiempo yaben che nipa chach re ruch'ulef, xe'cha'.
JOH 6:15 Y re Jesús xunabej che re vinak xque'pa chuc'amic chin che niquiban qui-Rey cha y astapa' man nrajo-ta reja', mare' rion xtzolaj pa rue' re loma.
JOH 6:16 Y tak xkatz'at che xk'ak'ij-ka, yoj re yoj ru-discípulos re Jesús xojtzolaj-ka chuchi' re lago.
JOH 6:17 Yoj xojoc-a pa jun canoa y xkatz'am-a bey chin che xojba pa tenemit Capernaum, re c'o c'a juc'an chic-apo ruchi' re lago. Camas chic k'oko'm y re Jesús man aponak-ta kaq'uin.
JOH 6:18 Y jare' tak xbetiquir-pa jun namalaj cak'ik' pa rue' re lago, jun cak'ik' re camas ruchuk'a'. Y mare' re ya' camas nisilon.
JOH 6:19 Y tak xojbiyin-yan jun vo'o' o vaki' kilómetros, xkatz'at re Jesús pitinak charakan pa rue' re lago y ne'copej-pa kaq'uin. Y yoj camas xkaxibij-ki'.
JOH 6:20 Pero re Jesús xubij chaka: Man tixibij-ivi'. Ja yen re Jesús, xcha' reja'.
JOH 6:21 Y tak re Jesús xubij quire', otz xkana-ka y yojqui'cot xkac'ul-apo re Jesús chupan re canoa. Y can jare' tak xojapon chupan re lugar re anche' tiene que yojapon-va.
JOH 6:22 Pa ruca'n k'ij, re vinak re c'a xe'c'ue-na can juc'an-apo ruchi' re lago, can quitaman che xaxe yoj re yoj ru-discípulos re Jesús re xojtzolaj chupan re jun canoa re c'o chire'. Pero re Jesús c'a xc'ue-na can.
JOH 6:23 Re k'ij re', jec'o canoas re je'pitinak pa tenemit Tiberias y xe'bapon chunakaj re lugar anche' tak re Ajaf Jesús xutioxij cha re Dios, roma re vay chin xe'rutzuk re vinak.
JOH 6:24 Y re vinak re', roma xquitz'at che re Jesús xa man c'o-ta chic chire' y yoj re yoj ru-discípulos xa xojtzolaj-yan, reje' chuka' xe'oc-a pa tak canoas y xe'ba pa Capernaum chucanoxic re Jesús.
JOH 6:25 Tak re vinak re' xbequivila' re Jesús juc'an chic-apo ruchi' re lago, xquibij cha: ¿Jampa' cateka-va vova' y anchok chupan xapo-va?
JOH 6:26 Pero re Jesús xubij chique re vinak re': Katzij nimbij chiva, che yex yinicanoj xaxe roma xivel ivay viq'uin y jabal xnoj ipan, y man roma-ta che xitz'at re milagros re nisekresan che yen can ja-va re Dios re takayom-pa vichin.
JOH 6:27 Can quixsamaj, pero man chin-ta che nich'ac re vay re xa niq'uis. Xa can quixsamaj chin nich'ac re vay re c'o nojel tiempo y nuya' ic'aslen re man niq'uis-ta. Ja vay re' re xtinya' chiva yen re xinalax chi'icojol, roma ja yen re xinrutak-pa re Nata' Dios, chin nimban re samaj re', y can xuban che xk'alajin che ja reja' re xtako-pa vichin, xcha'.
JOH 6:28 Y re vinak re' xquibij cha re Jesús: ¿Andex re nika chach re Dios che nakaban?
JOH 6:29 Y re Jesús xubij chique: Re nika chach re Dios che yex niban, ja re quininimaj yen re xintak-pa roma reja'.
JOH 6:30 Y re vinak xquibij cha re Jesús: ¿Andex che señal yatiquir naban? Tabana' jun milagro, chin quire' nakatz'at y yatkanimaj.
JOH 6:31 Roma re kavinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'k'ax chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, jac'a vay re xubini'aj maná re xuya' re Moisés chique chin xquitaj. Can ancha'l-va re nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Vay re pitinak chila' chicaj re xuya' chique chin xquitaj. Y rat ¿yatiquir como naban ancha'l xuban re Moisés?
JOH 6:32 Y re Jesús xubij chique: Tic'axaj jabal re xtimbij chiva: Re vay re xka-pa chila' chicaj, mana-ta re Moisés xyi'o. Xa ja re Nata' Dios re xyi'o y ja chuka' reja' re niyi'o chiva re katzij vay chin chila' chicaj.
JOH 6:33 Roma re vay chin re Dios, ja re Jun re pitinak chila' chicaj. Y jare' re c'amayom-pa c'aslen chique re vinak, xcha' chique.
JOH 6:34 Tak xquic'axaj quire' re vinak, xquibij cha re Jesús: Nojel tiempo taya' re vay re' chaka, rat Maestro, xe'cha'.
JOH 6:35 Y re Jesús xubij chique: Ja yen re vay re niyi'o c'aslen. Re xtiniman vichin, man chic xtich'umun-ta rupan, roma ja yen re yinoc ruay y ninlisaj-a re ruch'umunic rupan. Y chuka' re xtuban confiar-ri' viq'uin, man xtichake'j-ta chic ruchi', roma ja yen re yinoc ruya'.
JOH 6:36 Pero ancha'l nbin chiva, che yex man yininimaj-ta astapa' can xic'axaj y xitz'at re samaj re ximban.
JOH 6:37 Conojel re xque'pa chinucanoxic, ye'nc'ul, y man jun bey xque'ntzelaj-ta-a. Roma jare' re je'rucha'on chic re Nata'.
JOH 6:38 Roma yen re xinka-pa chila' chicaj man nusamaj-ta yen re nc'amom-pa. Yen xinka-pa chila' chicaj chubanic re samaj re nurayij re takayom-pa vichin.
JOH 6:39 Y re samaj rubim-pa re Nata' Dios re takayom-pa vichin, ja che conojel re je'rucha'on reja', re ye'canon vichin yen, man-ta c'a xque'satz can, y pa ruq'uisibal k'ij xque'nc'asoj-a chiquicojol re anama'i'.
JOH 6:40 Re samaj re bim-pa chuka' chua roma re Nata', re takayom-pa vichin, ja che conojel re ye'tz'eto re nusamaj y yinquinimaj, tic'ue' c'a quic'aslen re man niq'uis-ta, y ye'nc'asoj-a chiquicojol re anama'i' re pa ruq'uisibal k'ij, xcha' re Jesús.
JOH 6:41 Jac'a re kavinak israelitas xe'xibixot-ka chij re Jesús, roma reja' xubij: Ja yen re vay re kejnak-pa chila' chicaj.
JOH 6:42 Y xquibij: Pero jare' re Jesús re ruc'ajol re José, roma re rute-rutota' yoj kataman quivach. ¿Anchique roma nubij chaka che reja' kejnak-pa chila' chicaj riq'uin re Dios? ye'cha'.
JOH 6:43 Pero re Jesús xubij chique: Man quixibixot-pa chuij.
JOH 6:44 Roma re Nata' Dios re takayom-pa vichin, ja reja' re samajenak chic pa tak cánma re xque'niman vichin. Y yen can xtimban chique re ye'niman vichin che xque'c'astaj-a chiquicojol re anama'i' re pa ruq'uisibal k'ij.
JOH 6:45 Y can tz'iban-va can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, che conojel c'o xtic'ut chiquivach roma re Dios. Y re anchique nuc'axaj re ruch'abal re Nata' Dios y nutamaj, can xtipa chinucanoxic yen.
JOH 6:46 Pero man roma-ta che c'o jun vinak re tz'eteyon rach re Dios. Xaxe yen re yimpitinak chila' chicaj riq'uin reja' re yintz'eteyon rach.
JOH 6:47 Tic'axaj-na-pa' jabal re xtimbij chiva: Re niniman vichin, can c'o-va ruc'aslen chin jumul.
JOH 6:48 Re vay re niyi'o c'aslen, ja yen.
JOH 6:49 Roma re vay re xubini'aj maná, re xquitaj re ivinak xe'c'ue' ajuer can, re xe'k'ax chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, man xtiquir-ta xuban chique che xc'ue-ta quic'aslen chin jumul.
JOH 6:50 Jac'a re katzij vay re kejnak-pa chila' chicaj, nuban chique re ye'tijo richin che man xque'bapon-ta chupan re camic chin jumul.
JOH 6:51 Ja yen re vay re niyi'o c'aslen, re xka-pa chila' chicaj. Re xque'tijo re vay re', xque'c'ase' nojel tiempo. Re vay re xtinya' yen chique can ja re nu-cuerpo. Can xtapon-va pa camic chin nuc'am-pa c'aslen chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
JOH 6:52 Y re kavinak israelitas re', tak xquic'axaj re xubij re Jesús, xquic'utula' chiquivach-ka reje': ¿Andex como re' che reja' nuya' re ru-cuerpo chaka chin nakataj? ye'cha'. Pero re vinak re' xe'jalajo' roma jun-va nubij la jun y jun-va nubij la jun.
JOH 6:53 Y re Jesús xubij chique: Can katzij-va, vo xa man nitaj-ta re nu-cuerpo y man nikum-ta chuka' re nuq'uiq'uel yen re xinalax chi'icojol, re c'aslen chin nojel tiempo can man xtoc-ta ivichin.
JOH 6:54 Re can xtiquitaj re nu-cuerpo y xtiquikum chuka' re nuq'uiq'uel, can c'o-va re quic'aslen re man xtiq'uis-ta. Y yen can xtimban chique che xque'c'astaj-a chiquicojol re anama'i' re pa ruq'uisibal k'ij.
JOH 6:55 Roma re nu-cuerpo yen, jare' re katzij vay, y re nuq'uiq'uel, jare' re katzij ya' re nuc'am-pa c'aslen.
JOH 6:56 Re ye'tijo re nu-cuerpo y ye'kumu chuka' re nuq'uiq'uel, xa jun xtakaban quiq'uin. Reje' xque'c'ue' viq'uin yen y yen quiq'uin reje'.
JOH 6:57 Roma ja re Nata' re takayom-pa vichin y reja' can c'o-va re c'aslen riq'uin, yen chuka' c'o re c'aslen re' viq'uin. Y quire' chuka' re xquinquic'ul yen, can xque'c'ase-va voma yen.
JOH 6:58 Re Jun re katzij vay, ja re kejnak-pa chila' chicaj, y re vay re' can man junan-ta riq'uin re vay re xubini'aj maná re xquitaj re ivinak xe'c'ue' ajuer can, roma re vay re xquitaj reje' man xtiquir-ta xuban chique che xc'ue-ta quic'aslen chin jumul. Jac'a re niquitaj re katzij vay re kejnak-pa chila' chicaj, xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta.
JOH 6:59 Jare' xubij re Jesús chique re kavinak israelitas re quimalon-qui' chupan re nema-jay re nibex sinagoga cha, re c'o chire' pa tenemit Capernaum.
JOH 6:60 Y re je'tzakatal chij re Jesús, tak quic'axan chic-ka re xubij, je q'uiy chique reje' xquibij: Camas c'ayef che nac'ul re xubij. Man k'alaj-ta vo xa jec'o re xque'niman.
JOH 6:61 Y tak re Jesús xutz'at re niquinojij pa tak cánma re je'tzakatal chij, reja' xubij chique: ¿Anchique roma tak yex ninojij che c'ayef xtinimax re ximbij?
JOH 6:62 Xe-ta yinitz'at yen re xinalax chi'icojol che yintzolaj chila' riq'uin re Dios re anche' yimpitinak-va, ¿la yininimaj-ta coma?
JOH 6:63 Re espíritu jare' re niyi'o c'aslen. Re i-cuerpo xa can man jun rajkalen, roma man nitiquir-ta nuya' c'aslen. Y re Espíritu re niyi'o re katzij c'aslen, ja re ch'abal re je'mbin chic-ka chiva.
JOH 6:64 Pero je q'uiy chiva yex re man xquinquinimaj-ta, xcha' re Jesús. Roma reja' can rutaman-va-pa anchique che vinak re man xque'niman-ta, y re anchique xtijacho richin.
JOH 6:65 Y re Jesús xubij: Roma jec'o chiva yex re man xquinquinimaj-ta, mare' tak yen nbin chic chiva che ja re vinak re je'cha'on roma re Nata' Dios, jare' re xque'pa viq'uin chinucanoxic, xcha'.
JOH 6:66 Roma quire' xubij re Jesús, camas je q'uiy chique re can que'tzake-va chij, man chic xe'tzake-ta chij. Xa xe'tzolaj can.
JOH 6:67 Y re Jesús xuc'utuj chuka' chaka yoj re yoj doce ru-discípulos: ¿Yex chuka' nijo' yixba?
JOH 6:68 Y re Simón Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, man jun chic ancha'l rat chin yojtzake-ta chij, roma re ach'abal rat can nuya' c'aslen re man niq'uis-ta.
JOH 6:69 Yoj kaniman y kataman che ja rat re Cristo, re Ruc'ajol re c'aslic Dios.
JOH 6:70 Y re Jesús xubij: Man riq'uin re' che can ja yen re xincha'o ivichin yex re yix doce, can c'o jun re itzel xel chi'icojol, xcha'.
JOH 6:71 Tak re Jesús xubij-ka quire', xa chij re Judas Iscariote xch'o-va, re Judas re ruc'ajol re jun ache rubini'an Simón. Re Jesús xunataj re jun re', roma jare' re xtic'ayin richin. Y reja' jun c'a chaka yoj re yoj doce ru-discípulos.
JOH 7:1 Y tak xe'banataj-yan ronojel re', re Jesús xba pa tak tenemit re jec'o pa Galilea. Man c'a rujovan-ta binak tzijoy ruch'abal re Dios pa Judea, roma re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, niquicanola' andex xtiquiban chin niquiquimisaj.
JOH 7:2 Y roma ne'ka-yan jun chique re kanamak'ij yoj re yoj israelitas, namak'ij chin nakanataj re tiempo re xquik'asaj re kavinak ajuer can chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha,
JOH 7:3 mare' re ruch'alal re Jesús xquibij cha: Taya' can re Galilea y cabiyin pa Judea, chin quire' re vinak re can yatquiniman-va y ye'tzake' chavij re jec'o chire', tiquitz'eta' re asamaj. Tiquitz'eta' re milagros re ya'banala'.
JOH 7:4 Roma anchique re nrajo' nuc'ut-ri' chiquivach re vinak, man ruc'amon-ta che nuvovaj-ri'. Can nic'atzin che nuc'ut-ri' che can c'o-va re nitiquir nuban, xe'cha' re ruch'alal cha.
JOH 7:5 Reje' quire' xquibij roma can man niquinimaj-ta re Jesús, astapa' can quich'alal-va.
JOH 7:6 Y c'are' re Jesús xubij chique: Yex xabanchique k'ij otz yixapon chupan re namak'ij. Jac'a yen man quire-ta. Yen c'amaje-na otz chin che yinapon.
JOH 7:7 Yex xa man itzel-ta yixtz'et coma re vinak re man quiniman-ta re Dios. Jac'a yen can yinquitzelaj-va. Yinquitzelaj roma yen can ninlisaj pa sakil re itzel tak quibanabal re ye'quibanala'.
JOH 7:8 Quixbiyin iyon yex. Yen xa c'amaje-na yimba-a pa namak'ij. Re hora chin che ninc'ut-vi', c'amaje-na tapon, xcha' re Jesús chique.
JOH 7:9 Y tak re Jesús rubin chic ronojel re' chique re ruch'alal, reja' can xc'ue-va can chire' pa Galilea.
JOH 7:10 Y tak je'binak chic re ruch'alal pa namak'ij, c'are' xba reja'. Pero pan eval xba.
JOH 7:11 Jac'a re pa namak'ij, re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, ye'xule-ye'jote' chucanoxic re Jesús y niquibila': ¿Anche' como c'o-va re jun ache re'? ye'cha'.
JOH 7:12 Y chiquicojol re vinak chupan re namak'ij re', q'uiy re nibilox chij re Jesús. Jec'o niquibij che re Jesús, jun utzulaj ache. Jec'o re man quire-ta chiquivach, xa niquibila' che re Jesús xa ye'ruk'ol re vinak.
JOH 7:13 Pero man jun chique re vinak re ye'bin quire' nipa'e-ta-pa y nich'o-ta chij re Jesús, roma niquixibij-qui' chiquivach re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas.
JOH 7:14 Y jac'a tak binak pa nic'aj re namak'ij, jare' tak re Jesús xapon pa rachoch re Dios re c'o chire' pa tenemit Jerusalén, anche' ntajin-va re namak'ij. Y reja' nutzijoj re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re quimalon-qui' chire'.
JOH 7:15 Mare' re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, niquibij chij re Jesús: ¿Anchique roma re ache re' camas rutaman chij re ruch'abal re Dios y xa man jun bey xkatz'at-ta che ntajin-ta ruc'utic chach? ye'cha'.
JOH 7:16 Pero re Jesús xubij: Re enseñanza re ninc'ut yen man vichin-ta yen, xa chin re takayom-pa vichin.
JOH 7:17 Y re vinak re nurayij nuban re nrajo' re Dios, can xtuya' cuenta cha re enseñanza ninc'ut yen, vo xa riq'uin re Dios pitinak-va o xa nayon yen re yintz'ucuyun-ka.
JOH 7:18 Anchique vinak rion reja' nutz'uc-ka re enseñanza nuc'ut, can nrajo' che re vinak niquiya' ruk'ij. Jac'a yen ninjo' che yex niya' ruk'ij re Dios re takayom-pa vichin. Y mare' nik'alajin che yen ja re katzij nimban y man jun bey nimban re man otz-ta.
JOH 7:19 Yex nicanoj andex rubanic niban chin yiniquimisaj. Xa man niban-ta re andex nubij re ley chin re Moisés, y re ley re' xa pan ik'a' c'o-va, xcha' re Jesús.
JOH 7:20 Y re vinak xquibij: Xa xach'ujer. ¿Anchique re nijovan niquimisan avichin?
JOH 7:21 Pero re Jesús xubij chique: Yex can anchique-la xuna' re ivánma tak xitz'at che yen pa jun k'ij chin uxlanen xinc'achojsaj re jun ache.
JOH 7:22 Y re Moisés tak xuya' re ley xubij che tiban re circuncisión. Pero xa mana-ta reja' re xtz'ucu-pa, xa ja re kavinak xe'c'ue' ajuer can re xe'tz'ucu-pa. Y mare' yex, tak napon re vakxaki' k'ij talax-va jun ac'ual ala', astapa' pa jun k'ij chin uxlanen, can niban-va re circuncisión cha.
JOH 7:23 Yex nibij che can nijo' niban ronojel re nubij chupan re ley re ruyi'on can re Moisés, y mare' astapa' pa jun k'ij chin uxlanen yex can niban-va re circuncisión, y re' samaj chuka'. Y vo xa quire' niban, ¿anchique roma xpa iyoval chua yen roma xinc'achojsaj jun ache chupan jun k'ij chin uxlanen?
JOH 7:24 Man tibij che man otz-ta re nubanabal, roma quire' nik'alajin chivach yex. Xa can titamaj jabal vo xa quire' o man quire-ta, chin quire' man quixsatz, xcha' re Jesús chique.
JOH 7:25 Y jec'o chique re vinak aj-chire' pa tenemit Jerusalén re niquibila': Jare' re Jesús re nicanox chin niquimisas.
JOH 7:26 Reja' man ruvovan-ta-ri'. Titzu' la', reja' nich'o chiquivach la vinak y man jun nibin cha che man chic tuban quila. Q'uiba' re achi'a' re c'o quik'ij re jec'o chakacojol xa xquitz'at-yan che can ja-va reja' re Cristo.
JOH 7:27 Pero can nik'alajin che xa mana-ta reja' re Cristo, roma xa can kataman anche' tipo-va. Y tak xte'ka re can katzij-va Cristo, xa man xtik'alajin-ta anche' xtipo-va, ye'cha' re vinak aj-Jerusalén.
JOH 7:28 Y re Jesús nich'o chiquivach re vinak chire' pa rachoch re Dios. Y jun pa ruchi' xch'o y xubij: Yex can itaman-va noch y itaman chuka' anche' quimpo-va. Jac'a re takayom-pa vichin man itaman-ta rach, y reja' can katzij. Man c'a nayon-ta yen ximbano-ka che ximpa chach re ruch'ulef.
JOH 7:29 Yen can ntaman-va rach re man itaman-ta rach yex, roma riq'uin reja' yimpitinak-va, y ja chuka' reja' re takayom-pa vichin, xcha' reja'.
JOH 7:30 Y can jec'o re xe'jovan che xquitz'am-ta-a, pero man xquitz'am-ta-a, roma re hora chin re Jesús c'amaje-na tapon.
JOH 7:31 Y camas je q'uiy chique re vinak re xe'niman chin re Jesús chupan re k'ij re'. Re vinak re' niquibij che ja reja' re Cristo, roma re milagros man jun chic nitiquir nibano. Xa can xe-va re Cristo re nitiquir nibano quire', xe'cha' reje'.
JOH 7:32 Y re achi'a' fariseos xquic'axaj che quire' re ye'quibila' re vinak chij re Jesús. Mare' re achi'a' fariseos y re principal tak sacerdotes, xe'quitak-a policías chin ne'quitz'ama' re Jesús.
JOH 7:33 Jare' tak xubij re Jesús: C'a c'o chic ba' tiempo re yinc'ue-a iviq'uin. C'are' xquintzolaj riq'uin re anchique takayom-pa vichin.
JOH 7:34 Yex xquinicanoj, y man xquinivel-ta chic, roma re lugar re anche' xquinec'ue-va yen, man xquixtiquir-ta xquixapon chinucanoxic, xcha' re Jesús.
JOH 7:35 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas niquibila' chiquivach: ¿Anche' como xtibo-va re Jesús re'? Roma nubij che man xtakavel-ta chic. ¿Niba como quiq'uin re kavinak israelitas re jec'o nic'aj chic lugares, o q'uiba' quiq'uin re man je israelitas-ta, chin nutzijoj re ruch'abal chique? ye'cha'.
JOH 7:36 Man kataman-ta anche' xtibo-va, roma man kataman-ta andex ne'c'ulun-va che tzij re xubij: Xquinicanoj y man xquinivel-ta. Re lugar re anche' xquinec'ue-va, man xquixtiquir-ta xquixapon yex, ye'cha' chiquivach reje'.
JOH 7:37 Re ruq'uisibal k'ij chin re namak'ij ja k'ij re' re c'o más rajkalen. Jare' tak re Jesús xyacataj y jun pa ruchi' tak xubij: Vo xa c'o jun re nichake'j ruchi', tipa viq'uin yen, chin nich'uch'o-a ránma riq'uin re ya' re xtinya-a cha.
JOH 7:38 Re xtipa viq'uin chin yinrunimaj, can xtic'ue' re ya' chin c'aslen pa ránma, y re ya' re' can ancha'l nuban re ya' anche' nalax-va, quire' xtuban pa ruc'aslen. Quire' re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
JOH 7:39 Re ya' re xunataj re Jesús, ja re Espíritu Santo, roma jare' re xtiquic'ul re vinak re ye'niman chin re Jesús. Y re Espíritu Santo c'amaje-na tika-pa, roma c'amaje-na chuka' titzolaj-a re Jesús chila' chicaj.
JOH 7:40 Y jec'o chique re vinak, tak xquic'axaj-ka re tzij re xe'rubij re Jesús, xquibij: Can katzij-va che re Jesús jare' re jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, y q'uiy-yan tiempo yabem-pa.
JOH 7:41 Y jec'o chuka' nic'aj chic niquibij: Jare' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios. Pero jec'o nic'aj chic niquibij: Re Cristo man aj pa Galilea-ta.
JOH 7:42 Roma re ruch'abal re Dios re tz'iban can nubij che re Cristo rey-rumam re Rey David. Y chire' pa tenemit Belén re anche' xalax-va re David, chire' tiene que nipo-va re Cristo, ye'cha'.
JOH 7:43 Can man junan-ta re niquinojij chij re Cristo, roma jun-va nubij la jun y jun-va nubij la jun.
JOH 7:44 Y jec'o chique re vinak re xquijo' che xquitz'am-ta-a re Jesús, pero xa man xquiban-ta.
JOH 7:45 Jac'a tak xe'tzolaj-pa re policías re je'takon-a coma re principal tak sacerdotes y coma re achi'a' fariseos, xc'utux chique: ¿Anchique roma tak man xitz'am-ta-pa re Jesús?
JOH 7:46 Pero re policías xquibij: Yoj man xkatz'am-ta-pa, roma re tzij re ye'rubij re ache re', can man jun ache re quire-ta biyon, roma rion utzulaj tak tzij re ye'rubila', xe'cha' reje'.
JOH 7:47 C'are' re achi'a' fariseos xquibij chique re policías: ¿Yex chuka' xixk'olotaj-pa?
JOH 7:48 ¿Acaso jec'o chique re ka-jefes y fariseos re quiniman-ta reja' ye'tz'at yex?
JOH 7:49 Xa ja re vinak re man jun quitaman chij re ley re ruyi'on can re Moisés, xa jare' re ye'niman richin. Ja-ta c'a re castigo re xtika pa quive' re vinak re'.
JOH 7:50 Pero re Nicodemo re ache re chak'a' xapon riq'uin re Jesús, xubij chique re ruchibil:
JOH 7:51 Re ka-ley nubij che man yojtiquir-ta nakaban juzgar jun vinak, vo xa man kayi'on-ta k'ij cha che nubij vo xa katzij je'rubanalon mac o man katzij-ta.
JOH 7:52 Y reje' xquibij cha re Nicodemo: Rat man yat aj-Galilea-ta chin quire' nato' re Jesús. Tanic'oj-na-pa' jabal re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Chire' nik'alajin-va che re pa Galilea man nipa-ta jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, xe'cha'.
JOH 7:53 Y c'are' re achi'a' re quimalon-qui', cada jun xe'ba cho tak cachoch.
JOH 8:1 Re Jesús xba-apo chach re loma rubini'an Olivos.
JOH 8:2 Y namak'a-yan ruca'n k'ij, reja' xapon chic pa rachoch re Dios. Y re vinak xe'bapon riq'uin. Y reja' tz'uyul tak nubij re ruch'abal re Dios chique re quimalon-apo-qui' chire'.
JOH 8:3 Y re achi'a' fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas xe'bapon riq'uin re Jesús, quic'uan-apo jun ixok re nimacun riq'uin jun ache xbelitaj-pa. Xbequipoba' chach re Jesús, pa quinic'ajal.
JOH 8:4 Re fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley, xquibij cha re Jesús: Maestro, xe'cha'. Re jun ixok re kapoban chavach, nimacun riq'uin jun ache xbelitaj-pa.
JOH 8:5 Chupan re ley ruyi'on can re Moisés, nubij che re ye'bano quire', que'quimisas cha aboj. ¿Andex nabij rat? ¿Otz o man otz-ta nakaquimisaj cha aboj re jun ixok re'? xe'cha' cha.
JOH 8:6 Re achi'a' re' quire' xquibij xaxe chin niquitojtobej re Jesús, chin quire' ye'tiquir ye'sujun chij. Pero re Jesús xa xluque-ka pan ulef, y xtz'iban-ka riq'uin re rue-ruk'a'.
JOH 8:7 Y roma re achi'a' re' can ye'chaca-apo chin niquic'utuj cha re Jesús, vo xa niquimisas o man niquimisas-ta re ixok re', reja' xpa'e' y xubij: Re man jun bey kejnak pa jun mac quire', tutz'ama' ruq'uiekic re ixok cha aboj, xcha'.
JOH 8:8 Y re Jesús xluque' chic-ka jun bey pan ulef y xtz'iban chic-ka riq'uin re rue-ruk'a'.
JOH 8:9 Tak reje' xquic'axaj re xubij re Jesús, re cánma xubij chique che reje' chuka' je aj-maqui', y che ja'jun che ja'jun xe'el-a chire'. Xe'nabayaj-a re rejeta'k tak achi'a', y c'are' xe'ba re nic'aj chic. Xa can xe chic c'a re ixok xc'ue' can chach re Jesús.
JOH 8:10 Y tak re Jesús xpa'e' chic, xutz'at che xaxe chic re ixok c'o can chire'. Mare' xuc'utuj cha re ixok re': ¿Y re vinak re je'c'amayom-pa avichin? ¿Man jun xc'ue-ka chin yatruquimisaj? xcha' re Jesús.
JOH 8:11 Y re ixok re' xubij: Ajaf, man jun chic c'o, xcha'. Y re Jesús xubij cha: Yen chuka' man nimbij-ta che yaquimisas. Vocame catzolaj y man chic camacun.
JOH 8:12 Tak re Jesús xch'o chic jun bey chiquivach re vinak, xubij: Ja yen re sakil quichin conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Re nitzekelben vichin, can xtic'ue' re sakil riq'uin y xtuvel ruc'aslen viq'uin. Y reja' man chic xtibiyin-ta pa k'oko'm.
JOH 8:13 C'are' re achi'a' fariseos re jec'o chire', xquibij-apo cha re Jesús: Yoj man nakanimaj-ta che katzij re nabij, roma xa ja rat mismo re otz yach'o-ka chavij.
JOH 8:14 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' fariseos: Astapa' ja yen mismo re otz yinch'o-ka chuij, pero can katzij-va re nimbij-ka chuij. Roma yen can ntaman-va anche' yimpitinak-va, y chire' chuka' xquintzolaj-va. Jac'a yex man itaman-ta anche' quimpo-va, y man itaman-ta chuka' anche' xquimbo-va.
JOH 8:15 Yex xa jac'a re nitz'at chij jun vinak re niban juzgar. Jac'a yen man quire-ta nimban.
JOH 8:16 Y vo xa yen nimban juzgar, can pa rubiyal-va nimban, roma can man nayon-ta yen, xa can vichibil-va re Nata' re takayom-pa vichin.
JOH 8:17 Chupan re i-ley nubij che tak jec'o je ca'e' vinak re can junan niquibij, nik'alajin che katzij re niquibij.
JOH 8:18 Y chuij yen mismo ninya-va-ka testigo y re Nata' re xtako-pa vichin jare' re jun chic testigo, mare' k'alaj che katzij re nimbij, xcha' re Jesús.
JOH 8:19 Re achi'a' fariseos xquibij cha re Jesús: ¿Anche' c'o-va re Arta'? Y re Jesús xubij: Yex man itaman-ta rach re Nata', roma man itaman-ta noch yen. Xe-ta itaman noch yen, can itaman-ta chuka' rach re Nata'.
JOH 8:20 Y jac'a tzij re' xe'rubij re Jesús chique re vinak re quimalon-qui' re anche' ne'yalox-va can mero coma re vinak chire' pa rachoch re Dios. Y man riq'uin re' che xe'rubila' ronojel re tzij re', man jun re xpa-ta chutz'amic, roma re ru-hora c'amaje-na tapon.
JOH 8:21 Y re Jesús xubij chic jun bey chique: Yen can xquintzolaj-va, y jare' tak yex xquinicanoj, pero man xquinivel-ta. Xa can chupan re imac xquixcom-va. Y re anche' yimbo-va yen, yex man yixtiquir-ta yixapon, xcha' re Jesús.
JOH 8:22 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, niquibila' chiquivach: ¿Xtuquimisaj como-ri' re Jesús? Roma nubij: Re anche' xquimbo-va yen, yex man yixtiquir-ta yixapon.
JOH 8:23 Pero re Jesús xubij chique: Yex can yix aj-vova' chach re ruch'ulef y yen yin aj-chila' chicaj. Can yix richin-va re ruch'ulef y yen man quire-ta.
JOH 8:24 Y mare' ximbij chiva che chupan re imac yixcom-va. Y vo xa man ninimaj-ta yin anchique yen, can xquixcom-va chupan re imac, xcha'.
JOH 8:25 C'are' re achi'a' re' xquibij chic cha re Jesús: ¿Yat anchique c'a rat c'a? Y re Jesús xubij chique: Yen can ja tak ntz'amom-pa tzij iviq'uin, jare' tak nbim-pa chiva re yin anchique yen.
JOH 8:26 Q'uiy re nimbij chivij, roma re itzel ibanabal. Pero re nimbij chiva yex y chique conojel vinak, xaxe re nc'axam-pa riq'uin re takayom-pa vichin, y reja' ja re katzij nubij, xcha' re Jesús.
JOH 8:27 Pero reje' man xk'ax-ta pa quive' re xbex chique roma re Jesús, mare' man xquinabej-ta che chij re Dios re Rutota' reja' xch'o-va.
JOH 8:28 Re Jesús nubij chuka': Re k'ij tak xquinijotoba' cho cruz yen re xinalax chi'icojol, c'ajare' tak xtitamaj yin anchique yen. Y xtitamaj chuka' che ronojel re nimban yen, xa man nayon-ta yen yinojin-ka. Xa can ancha'l re rubim-pa re Nata' chua, can quire' chuka' nimbij chiva.
JOH 8:29 Re Nata' re takayom-pa vichin, can c'o viq'uin. Man yinruya-ta can nayon, roma yen can nimban-va re nika chach, xcha' re Jesús.
JOH 8:30 Y roma re tzij re xe'rubij-ka re Jesús chiquivach re vinak, je q'uiy re xe'niman richin.
JOH 8:31 C'are' re Jesús xubij chique re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas re xe'niman richin: Vo xa yex jabal ruc'uaxic niban cha re nuch'abal, can xquixoc katzij tak nu-discípulos.
JOH 8:32 Xtitamaj chuka' anchique re katzij y re katzij ja yen, y re katzij xtuban chiva che yixel libres.
JOH 8:33 Y re nic'aj chic re man quiniman-ta xquibij: ¿Anchique roma tak nabij che xkojel libres? Roma re kamoma' Abraham can libre-va, y yoj, yoj rey-rumam can reja', man yoj ancha'l-ta re esclavos, sino can yoj libre-va.
JOH 8:34 Pero re Jesús xubij chique: Tic'axaj-na-pa' jabal re xtimbij chiva vocame: Conojel vinak re ye'macun, can nik'alajin che chuxe' rutzij re mac jec'o-va y jare' re ac'ayon quichin.
JOH 8:35 Y re vinak xa chuxe' rutzij re mac c'o-va, man xtic'ue-ta riq'uin re Dios. Jac'a re jun re can rajc'ual-va re Dios, can xtic'ue-va riq'uin jumul.
JOH 8:36 Mare' vo xa yen re Ruc'ajol re Dios yincola ivichin, can katzij-va xquixel libres.
JOH 8:37 Y chinoch yen, re nibij yex che yix rey-rumam can re Abraham, can quire-va, xa jac'a re ibanabal man nuc'ut-ta che quire', roma yex xa nicanola' andex niban chin yiniquimisaj. Re' nuc'ut che yex man iyi'on-ta k'ij cha re nuch'abal che aconak-ta pa tak ivánma.
JOH 8:38 Ronojel re nintzijoj yen, ja re Nata' c'utuyum-pa chinoch. Y quire' chuka' yex, re nic'axaj riq'uin re jun aconak irta', jare' re yixtajin chubanic.
JOH 8:39 Y reje' xquibij cha re Jesús: Re Abraham jare' re karta' yoj, xe'cha'. Y re Jesús xubij chique: Xe-ta ja re Abraham re irta', nik'alajin-ta, roma ja-ta re otz tak banabal re xe'rubanala' reja', ja-ta chuka' re' re ye'banala' yex.
JOH 8:40 Pero yex man quire-ta niban. Yex xa nicanoj andex niban chin yiniquimisaj yen re nintzijoj re katzij chiva, katzij re nc'axam-pa riq'uin re Dios. Re Abraham man xuban-ta ancha'l re niban yex, y yex nibij irta' cha.
JOH 8:41 Yex can jac'a re nuban re jun aconak irta', xa jare' niban, xcha' re Jesús chique. Y reje' xquibij cha: Yoj can xe c'a jun Karta', y re' ja re Dios y kataman che can xe reja' y man jun chic, xe'cha'.
JOH 8:42 C'are' re Jesús xubij chique re vinak: Xe-ta ja re Dios re Irta', can k'alaj-ta, roma camas-ta yinijo' y yinic'ul-ta, roma yen can riq'uin re Dios yimpitinak-va. Roma can ja-va re Dios re takayom-pa vichin y man nayon-ta yen xinojim-pa che ximpa chach re ruch'ulef.
JOH 8:43 ¿Anchique roma tak yex man nijo-ta che nak'ax pan ive' re nimbij chiva? Xa roma man nika-ta chivach.
JOH 8:44 Re irta' yex xa ja re itzel y can yix richin reja', y ja re nika chach reja', jare' re yixtajin chubanic. Roma re itzel can antes je'rubanalom-pa camic. Man xc'ue-ta chic chupan re katzij, roma can nutzelaj re katzij. Xa can jun aj-tz'ucuy-tzij y ja reja' re quirta' conojel re ye'tz'ucu tzij.
JOH 8:45 Y yen man yininimaj-ta roma ja re katzij re nimbij chiva.
JOH 8:46 ¿C'o como jun re nibim-pa chua vocame andex che mac je'mbanalon? Y vo xa jabal nik'alajin che man jun mac pa nuc'aslen y can rion katzij re nimbij, ¿anchique roma tak man yininimaj-ta?
JOH 8:47 Roma re can richin chic re Dios, can ja re nubij re ruch'abal re Dios re nuban. Jac'a yex man quire-ta niban, roma man yix richin-ta re Dios, xcha' re Jesús.
JOH 8:48 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha re Jesús: Can katzij-va re kabin chavij che rat xa yat jun vinak re yatpitinak pa Samaria y c'o itzel espíritu aviq'uin, xe'cha' cha.
JOH 8:49 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yen man jun itzel espíritu c'o viq'uin. Yen can ja re Nata' re ninya' ruk'ij, y yex xa man quire-ta chivach. Yex xa niban chua che yen yin itzel.
JOH 8:50 Yen man nuk'ij-ta re nincanoj chi'icojol, pero c'o c'a Jun re nijovan che conojel vinak niquiya-ta nuk'ij. Y jac'a chuka' reja' re xtibano juzgar quichin re man xtiquiban-ta quire'.
JOH 8:51 Can tic'axaj-na-pa' jabal re xtimbij chiva: Anchique vinak re nunimaj re nuch'abal, man xtutz'at-ta re camic chin jumul, xcha' re Jesús.
JOH 8:52 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xquibij cha re Jesús: Vocame can kataman chic che can c'o-va itzel espíritu aviq'uin, roma nabij che anchique re ye'niman re ach'abal, man xque'com-ta. Tatz'eta-na-pa' re karta' Abraham y re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, xe'com.
JOH 8:53 ¿Más como c'o ak'ij rat que chach re karta' Abraham? Reja' xcom, y quire' chuka' re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, xe'com. ¿Yat anchique c'a rat c'a? Roma nabij che re ye'niman re ach'abal man xque'com-ta.
JOH 8:54 Y re Jesús xubij: Vo xa nayon yen ninya' nuk'ij, xa man jun nic'atzin-va. Pero re nuk'ij yen, can ja re Nata' niyi'o. Re Nata' jare' re nibij i-Dios cha.
JOH 8:55 Y astapa' yex quire' nibij cha, pero man itaman-ta rach. Jac'a yen can ntaman-va rach. Y yinoc jun aj-tz'ucuy-tzij ancha'l yex, xe-ta nimbij che man ntaman-ta rach re Dios. Pero yen can ntaman-va rach re Dios y can nimban-va re nubij re ruch'abal reja'.
JOH 8:56 Re Abraham camas xqui'cot ránma, roma nrajo' xtutz'at re k'ij tak xquimpa chach re ruch'ulef. Y reja' can xutz'at-va can, y camas xqui'cot ránma roma re', xcha' re Jesús.
JOH 8:57 Jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xquibij cha re Jesús: Rat nabij che atz'eton chic re karta' Abraham, pero rat xa c'a yat ac'ual. Xa c'amaje-na titz'akater nic'aj ciento ajuna'.
JOH 8:58 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Can katzij nimbij chiva che yen can yinc'o-va-pa, tak c'amaje-na rutzijol che nalax re Abraham, xcha'.
JOH 8:59 Y re achi'a' re' can jare' xbequisiq'uila-pa aboj chin niquiq'uiak re Jesús. Pero re Jesús xel-pa chire' pa rachoch re Dios. Xrevala-pa-ri' chiquicojol re vinak.
JOH 9:1 Re Jesús nak'ax anche' c'o-va jun ache re can moy-va tak xalax. Re Jesús xutz'at re ache re'.
JOH 9:2 Y yoj re yoj ru-discípulos xkac'utuj cha re Jesús: Maestro, ¿anchique como xmacun, mare' quire' xalax re ache re'? ¿Ja re rute-rutota' o ja reja'?
JOH 9:3 Pero re Jesús xubij: Man jun chique reje' c'o-ta rumac, chin quire' xuc'alvachij re ache re'. Ni xe-ta reja', ni xe-ta re rute-rutota'. Reja' can moy-va tak xalax, chin che nik'alajin re ru-poder re Dios riq'uin.
JOH 9:4 Pak'ij, can otz-va che niban samaj. Jac'a tak ndoc-pa re ak'a', conojel man otz-ta chic ye'samaj. Y quire' chuka' yen, vocame nic'atzin chin nimban re samaj re bim-pa chua roma re takayom-pa vichin, roma tak man xquinc'ue-ta chic, man chic xquintiquir-ta xtimban re samaj re'.
JOH 9:5 Y re k'ij re c'a yinc'o-na chach re ruch'ulef, jac'a yen re yinsekresan quic'aslen conojel vinak, xcha'.
JOH 9:6 Tak re Jesús je'rubin chic-ka re ch'abal re', reja' xchuban-ka pan ulef. Y riq'uin re ruchub re xka pan ulef, xuban ba' ch'abak. C'are' re ch'abak re' xuquil-a chuchi' tak nak'arach re ache moy.
JOH 9:7 Y xubij cha: Vocame cabiyin, y ta'ch'aja' re anak'avach pa jun ya' rubini'an Siloé. Re be'aj Siloé ndel che tzij, Takom-pa. Re ache re' can xbo-va, xe'ruch'aj re nak'arach, y tak xtzolaj-pa, nitzu'un chic.
JOH 9:8 C'are' re vinak re je ru-vecinos re ache re' y re nic'aj chic vinak re can je'tz'eteyon-va che moy, niquibila': Ja ache re' re nic'utun limosna re katz'etom-pa, ye'cha'.
JOH 9:9 Y jec'o vinak re ye'bin: Ja', ja reja'. Nic'aj chic niquibij: Junan titzu'un riq'uin re ache re', pero mana-ta reja'. Pero re ache nubij: Ja'. Ja yen re quintz'uye' chin ninc'utuj limosna chique re vinak, xcha'.
JOH 9:10 Y re vinak niquic'utuj cha re ache re': ¿Ancha'l c'a tak yatzu'un chic? ¿Andex xban chava chin che yatzu'un chic vocame? xe'cha' cha.
JOH 9:11 Re ache xubij chique: Re jun ache rubini'an Jesús xuban ba' ch'abak y jare' re xuquil chuchi' tak nuk'onach, y c'are' xubij chua: Cabiyin y ta'ch'aja' re anak'avach pa Siloé. Y yen can ximbo-va chuch'ajic re nuk'onach y can jare' tak xintzu'un.
JOH 9:12 Pero re vinak xquic'utuj cha: ¿Anche' c'a c'o-va re Jesús vocame? xe'cha'. Y reja' xubij chique: Man ntaman-ta.
JOH 9:13 Y re vinak xquic'uaj-a re ache moy rubanon can chiquivach re achi'a' fariseos.
JOH 9:14 Pero tak re Jesús xuban re ba' ch'abak y xuban cha re ache moy che nitzu'un, xa chupan jun k'ij chin uxlanen.
JOH 9:15 Tak re ache moy rubanon can c'o chic-apo chiquivach re achi'a' fariseos, re achi'a' re' xquic'utuj cha: ¿Ancha'l tak yatzu'un chic vocame? Y reja' xubij: Re xbano chua chin yintzu'un chic vocame, xuquil ba' ch'abak chuchi' tak nuk'onach, y xinch'aj, y ja xintzu'un, xcha' chique.
JOH 9:16 Y jec'o achi'a' fariseos re xquibij: Re ache re rubini'an Jesús man riq'uin-ta re Dios pitinak-va, roma can man nuchajij-ta re k'ij chin uxlanen, ye'cha'. Pero jec'o nic'aj chic fariseos re xquibij: Jun ache aj-mac man nitiquir-ta ye'ruban milagros, ancha'l xuban re Jesús riq'uin re ache moy. Re achi'a' fariseos man junan-ta re niquinojij chij re Jesús.
JOH 9:17 C'are' re achi'a' fariseos xquic'utuj cha re ache, re moy rubanon can: ¿Anchique che ache re Jesús nanojij rat re xbano chava che yatzu'un? Y re ache re' xubij: Yen ninojij che re Jesús jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, xcha' chique.
JOH 9:18 Jac'a re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, man niquinimaj-ta che re ache re' can moy-va tak xalax. Mare' man niquinimaj-ta che jun milagro re xban che nitzu'un vocame. C'a xe'cayoj-na re rute-rutota' re ache re nitzu'un chic vocame.
JOH 9:19 Y re achi'a' re' xquic'utuj chique re rute-rutota' re ache: ¿Ja ivajc'ual re', re nibij che can moy-va tak xalax? Vo xa can moy-va tak xalax, ¿anchique roma tak nitzu'un vocame? xe'cha'.
JOH 9:20 Y re rute-rutota' re ache xquibij chique re achi'a' re': Ja', ja kajc'ual re' re can moy-va tak xalax.
JOH 9:21 Jac'a re man kataman-ta yoj, ja re andex xuban che nitzu'un chic vocame. Y vo xa c'o jun re xbano cha chin nitzu'un chic vocame, re' man kataman-ta yoj. Tic'utuj cha reja', roma reja' xa nema-vinak chic, y nitiquir nubij chiva re andex xbanataj, xe'cha' reje'.
JOH 9:22 Quire' xquibij re rute-rutota' re ache chique re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, roma quixibin-qui' chiquivach. Re achi'a' re c'o quik'ij, can quilisan chic rutzijol che xabanchique vinak re xtibin che re Jesús jare' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios, can nikotax-pa chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha.
JOH 9:23 Xa roma re' tak re rute-rutota' re ache re nitzu'un chic, xaxe xquibij che tiquic'utuj cha reja' roma xa nema-vinak chic.
JOH 9:24 Y re achi'a' re' xcayoj chic jun bey re ache re man moy-ta chic, y xquibij cha: Cha re Dios tatioxij-va. Yoj kataman che re ache rubini'an Jesús, jun ache aj-mac, xe'cha'.
JOH 9:25 Y re ache xubij chique re achi'a' re': Yen man ntaman-ta vo xa re Jesús aj-mac o man aj-mac-ta. Re ntaman yen chij reja', ja che xinruc'achojsaj, roma tak rubanon can man yintzu'un-ta, y vocame yintzu'un chic, xcha'.
JOH 9:26 Y re achi'a' re' xquic'utuj chic cha re ache: ¿Andex re xe'ruban chava chin quire' xatiquir xatzu'un?
JOH 9:27 Reja' xubij chique re achi'a' re': Pero re' xintzijoj-yan chiva y xa man xinic'axaj-ta. ¿Anchique roma tak yex nijo' che yen nincamaluj chic rubixic chiva? ¿Nijo' nitzekelbej re Jesús? xcha' chique.
JOH 9:28 Pero re achi'a' re' xyacataj quiyoval y xquibij: Ja rat sí can atzekelben-va reja', jac'a yoj can yoj tzekelbey chin re Moisés.
JOH 9:29 Yoj can kataman-va che re Dios can xch'o-va riq'uin re Moisés, jac'a re Jesús re' man kataman-ta anche' tipo-va, xe'cha'.
JOH 9:30 Y re ache xch'o-apo y xubij chique: Yen camas ninojij re nibij yex, roma nibij che man itaman-ta anche' tipo-va y nibij che q'uiy itaman chij re ruch'abal re Dios, ¿y aroma reja' xtiquir xuban jun milagro viq'uin y yintzu'un chic?
JOH 9:31 Can nik'alajin c'a che re Jesús man aj-mac-ta, roma kataman che re Dios man nuban-ta re niquic'utuj re aj-maqui' cha. Pero re jun re can nuya-va ruk'ij re Dios y nuban chuka' re nrajo' reja', can nic'axax-va roma re Dios, y niya' cha re nuc'utuj.
JOH 9:32 Man jun bey tz'eton o c'axan-ta che c'o-ta jun re nibano cha jun vinak re can moy-va tak xalax che nitzu'un-ta.
JOH 9:33 Y xe-ta re ache rubini'an Jesús man-ta riq'uin re Dios pitinak-va, man-ta xtiquir xuban re milagro viq'uin yen, xcha' reja'.
JOH 9:34 Pero re achi'a' re' xquibij cha re ache re nitzu'un chic: Rat can yat aj-mac-va tak xatalax, ¿y najo' yojatijoj yoj? xe'cha'. Y xquilisaj-pa re ache re', chire'.
JOH 9:35 Re Jesús xuc'axaj che re ache re' xlisas-pa. Mare' xbo'rcanoj, y tak xuvel, xubij cha: ¿Nanimaj como rat re Ruc'ajol re Dios? xcha' re Jesús cha.
JOH 9:36 Y re ache re nitzu'un chic xubij cha re Jesús: Yen ninjo' ninimaj re Ruc'ajol re Dios, xa ja re man ntaman-ta anchique reja'. Tabij chua, xcha' re ache.
JOH 9:37 Y re Jesús xubij cha: Rat can atz'eton chic re Ruc'ajol re Dios. Jac'a yen re yinch'o aviq'uin, xcha'.
JOH 9:38 Re ache can jare' xubij: Ajaf, yen yatinimaj. Y re ache can xuya' ruk'ij re Jesús.
JOH 9:39 Y re Jesús xubij: Yen ximpa chach re ruch'ulef chiquitz'etic re vinak andex quibanon, vo xa otz o man otz-ta. Y re vinak re man ye'tzu'un-ta espiritualmente, xtimban chique che xque'tzu'un. Jac'a re niquina' che ye'tzu'un espiritualmente, xa man chic xque'tzu'un-ta.
JOH 9:40 Y jec'o achi'a' fariseos re jec'o-apo chire' anche' c'o-va re Jesús, tak xquic'axaj re', xquibij: ¿Acaso yoj moyi' chuka' yoj?
JOH 9:41 Y re Jesús xubij chique: Xe-ta yix moyi', jabal-ta, roma manak-ta imac. Xa roma yex nibij che man yix moyi-ta, mare' tak can c'o-va imac.
JOH 10:1 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva: Re qui-corral re ovejas can c'o jun ruchi'. Y re man nicusan-ta re ruchi' re corral chin ndoc-apo y xa niropin pa rue' re corral, re nibano quire' xa jun elek'om.
JOH 10:2 Jac'a re nicusan re ruchi' re corral chin ndoc-apo, can ja-va re' re chajinel quichin re ovejas.
JOH 10:3 Y re nichajin re ruchi' re corral nujak-pa chach re chajinel quichin re ovejas, y re ovejas can quitaman chic re ruch'abal re quichajinel. Reja' ye'rayoj che ja'jun riq'uin quibe' y ye'rulisaj-a.
JOH 10:4 Tak re chajinel je'rulisan chic-a conojel re ru-ovejas, ninabayaj-a chiquivach y re ovejas ye'tzake-a chij. Re ovejas can quire-va niquiban, roma can quitaman ruch'abal re nichajin quichin.
JOH 10:5 Jac'a re man quitaman-ta rach, man xtiquitzekelbej-ta. Xa ye'numaj chach, roma man quitaman-ta ruch'abal, ch'abal re man jun bey quic'axan.
JOH 10:6 Ja ejemplo re' re xubij re Jesús chique re achi'a' fariseos, xa jac'a reje' man xk'ax-ta pa quive' andex re xrajo' xubij chique.
JOH 10:7 C'are' re Jesús xch'o chic jun bey y xubij chique re achi'a' fariseos: Tic'axaj jabal re xtimbij chiva: Ja yen re ruchi' re corral re anche' ye'oc-va-apo re ovejas.
JOH 10:8 Y je q'uiy re xe'c'ue-yan nabey que chinoch yen y xquibij che je'takom-pa roma re Dios, pero xa man quire-ta, xa je junan quiq'uin re elek'oma'. Matiox che man xe'tzekelbes-ta coma re ovejas re je vichin yen.
JOH 10:9 Ja yen re ruchi' re corral. Re xtoc viq'uin yen, can xticolotaj y nuvel ronojel re ndoc cha.
JOH 10:10 Jun elek'om tak napon, can xe chin no'rbana-pa elak' y ne'quimisan can. Can ronojel re nuban can, man pa rubiyal-ta. Jac'a yen, nicha' re Jesús, ximpa chin ninya' re c'ac'a c'aslen, jun c'aslen camas otz.
JOH 10:11 Y jac'a yen re utzulaj Chajinel. Re utzulaj Chajinel can nuya-va ruc'aslen coma re ru-ovejas.
JOH 10:12 Jac'a re xa man katzij-ta chajinel, re nichajin roma tajon y chuka' man rajaf-ta re ovejas, re' tak nutz'at che nipa re utif, xa ja reja' re ninumaj-a nabey y ye'rumalij can re ovejas re ye'ruchajij. Y re utif ye'ruc'uaj-a re ovejas, y re nic'aj chic niquitaluj-a-qui'.
JOH 10:13 Re man katzij-ta chajinel, re xa tajon, ninumaj. Y quire' nuban roma xa mana-ta reja' cajaf re ovejas. Man jun pena cha reja' vo xa c'o niquic'alvachij re ovejas.
JOH 10:14 Jac'a yen re utzulaj Chajinel, y ntaman quivach re ovejas re can je vichin yen, y reje' can quitaman chuka' noch yen.
JOH 10:15 Can quire' chuka' nbanon yen riq'uin re Nata'. Reja' rutaman noch yen, y yen ntaman rach reja'. Yen ninya' nuc'aslen coma re nu-ovejas.
JOH 10:16 Y yen man xe-ta re' re nu-ovejas jec'o, xa can jec'o chuka' nic'aj chic re man jec'o-ta vova' chupan re jun corral re'. Y yen can xque'nc'am-pa y xtiquic'axaj chuka' re nuch'abal. Y ja yen xquinchajin quichin conojel y xa jun c'a xtiquiban.
JOH 10:17 Re Nata' Dios can yinrajo-va. Can nika chach che yen ninya' re nuc'aslen coma re nu-ovejas, y chuka' roma nic'ue' chic-a nuc'aslen jun bey,
JOH 10:18 roma re nuc'aslen yen, can man jun xtilisan, xa c'aja-na yen re yinyi'o. Can pa nuk'a' yen c'o-va chin che ninya' y pa nuk'a' chuka' yen c'o-va chin che nic'ue' chic-a nuc'aslen jun bey. Quire' rubim-pa re Nata' chua, xcha' re Jesús.
JOH 10:19 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, man junan-ta xquinojij chij re ch'abal re xe'rubij re Jesús, y jare' tak xquiban chic jun bey che man junan-ta quivach.
JOH 10:20 Je q'uiy chique reje' xquibij chij re Jesús: Xa xch'ujer. Xa itzel espíritu re c'o riq'uin, y yex can ninimaj-ka re nubij.
JOH 10:21 Jac'a re nic'aj chic xquibij: Jun re c'o itzel espíritu riq'uin, man nitiquir-ta nubij utzulaj tak ch'abal ancha'l re xe'rubij re Jesús, y chuka' man nitiquir-ta nuban cha jun moy che nitzu'un, ye'cha'.
JOH 10:22 Y pa ru-tiempo re tef, jare' tak yoj re yoj israelitas nakaban re namak'ij rubini'an Dedicación, namak'ij chin nakanataj re k'ij tak xjosk'es re rachoch re Dios re c'o chire' pa tenemit Jerusalén.
JOH 10:23 Y re Jesús c'o-apo pa jun corredor chin re rachoch re Dios. Y re corredor re' ja re Rey Salomón banayon can.
JOH 10:24 Re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xe'bapon riq'uin re Jesús, xquimol-qui' chij, y c'are' xquibij cha: ¿Anchique roma tak man jun bey najo' nasekresaj-avi' chakavach? Vo xa can ja rat re Cristo, tabij c'a chaka.
JOH 10:25 Y re Jesús xubij chique re achi'a' re': Nbin chic chiva y man iniman-ta. Y ronojel re milagros re nimban, can pa rube' c'a re Nata' Dios ye'mbanala-va. Y re milagros re' can niquisekresaj-va c'a yin anchique yen.
JOH 10:26 Xa jac'a yex can man yininimaj-ta, roma yex xa man yix nu-ovejas-ta, can ancha'l-va re ximbij-yan chiva.
JOH 10:27 Re nu-ovejas yen can quitaman y niquic'axaj re nuch'abal, y chuka' can yinquitzekelbej. Yen ntaman chuka' quivach reje'.
JOH 10:28 Man c'a xque'satz-ta can, xa can xtiquivel-va quic'aslen re man niq'uis-ta viq'uin yen. Y man jun chuka' xtitiquir xque'lisan-a pa nuk'a'.
JOH 10:29 Y chuka' can pa ruk'a' re Nata' Dios jec'o-va, roma ja reja' re xcha'o quichin. Y reja' jare' re más nem ruk'ij que chiquivach conojel. ¿La c'o como jun re nitiquir ye'lisan-a pa ruk'a' reja'? Man jun.
JOH 10:30 Yen y re Nata', can jun c'a kabanon riq'uin, xcha' re Jesús.
JOH 10:31 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xe'bequisiq'uila' chic-pa aboj, chin niquiquimisaj re Jesús cha aboj.
JOH 10:32 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Can q'uiy c'a utzulaj tak samaj re je'mbanalon chivach, roma re poder re ruyi'om-pa re Nata' chua. ¿Anchique c'a chique re utzulaj tak samaj re je'mbanon re man nika-ta chivach, y mare' nijo' yiniquimisaj cha aboj? xcha' re Jesús chique.
JOH 10:33 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xquibij cha re Jesús: Yoj man yatkaq'uiak-ta cha aboj roma jun utzulaj samaj. Yoj yatkaq'uiak cha aboj roma nabij che yat junan riq'uin re Dios. Roma jun ache nibin quire', xa nuyok' rube' re Dios, xe'cha'.
JOH 10:34 Pero re Jesús xubij chique: Chupan re i-ley, re Dios nubij: Yen nbin che yex can yix dios chuka'.
JOH 10:35 Can kataman c'a che man jun bey yojtiquir nakabij che re nubij re ruch'abal re Dios man katzij-ta. Reja' can xubij dios chique re anchok chique xuya-va re ruch'abal.
JOH 10:36 Vo xa quire' xubij re Dios, ¿anchique roma yex nibij che yen xinyok' rube' re Dios roma ximbij che ja yen re Ruc'ajol re Dios? Y yen can xinrucha' c'a re Dios chin xinrutak-pa chach re ruch'ulef.
JOH 10:37 Y vo xa man nimban-ta re milagros re nrajo' re Nata' Dios che nimban, man c'a quininimaj.
JOH 10:38 Jac'a vo xa can nimban re milagros re nrajo' re Dios, quininimaj, astapa' man ninimaj-ta ronojel re nbin chiva chuij yen. Can ála-ta re milagros re ye'mban nitz'at chin quire' ninimaj y nitamaj che re Nata' Dios can c'o-va viq'uin, y yen chuka' quire' nbanon riq'uin reja', xcha' re Jesús chique re achi'a' re c'o quik'ij.
JOH 10:39 Camas c'a xquijo' re achi'a' re' che xquitz'am-ta-a re Jesús, pero xa man xe'tiquir-ta chic jun bey, roma xa xba chiquivach.
JOH 10:40 Y re Jesús xba chic jun bey c'a juc'an chic-apo ruchi' re rakan-ya' Jordán y xc'ue-ka q'uiy k'ij chire', re anche' xubanala-va bautismos re Juan Bautista nabey.
JOH 10:41 Y camas je q'uiy vinak xe'bapon riq'uin re Jesús chire'. Y re vinak re' niquibila': Re Juan Bautista can katzij-va che man jun milagro xuban chin che xusekresaj-ta-ri' che takom-pa roma re Dios, pero ronojel re tzij re xe'rubij can chij re ache re', can katzij-va, ye'cha' re vinak re'.
JOH 10:42 Y je q'uiy vinak re xe'niman chin re Jesús chupan re jun lugar re'.
JOH 11:1 Chupan re aldea rubini'an Betania c'o c'a jun ache niyavaj rubini'an Lázaro y jec'o je ca'e' rana' quibini'an María y Marta, y re je oxe' re' je aj-chire' chupan re mismo aldea rubini'an Betania.
JOH 11:2 Re María re', jare' re xyi'o re jun ak'om jubul-oc ruxla' chij rakan re Ajaf Jesús y xe'ruchakejsaj riq'uin re rusumal-rue'. Y ja ruxibal reja' re Lázaro, re niyavaj.
JOH 11:3 Y re María y re Marta re je rana' re Lázaro, xquitak rubixic cha re Jesús: Ajaf, vocame nakaya' rutzijol chava che re kaxibal Lázaro, re camas najo' rat, niyavaj.
JOH 11:4 Y tak re Jesús xuc'axaj re tzij takon-a rubixic cha, reja' xubij: Re Lázaro niyavaj, roma nic'atzin che nik'alajin re ru-poder re Dios. Re yabil ndoc cha, man xtitiquir-ta xtuc'uaj-a pa camic. Xa can xtik'alajin-va re ru-poder re Dios, chin quire' yen re Ruc'ajol re Dios xtinc'ul nuk'ij, xcha' re Jesús.
JOH 11:5 Re Jesús camas ye'rajo' re Marta, re María y re Lázaro re quixibal.
JOH 11:6 Y tak reja' xuc'axaj che re Lázaro niyavaj, c'a pa rox k'ij xba chutz'etic, roma c'a xc'ue-na chic-a ca'e' k'ij chupan re lugar re anche' c'o-va.
JOH 11:7 Y jac'a tak k'axnak chic ca'e' k'ij, re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Vocame kojtzolaj c'a pa Judea.
JOH 11:8 Y yoj re yoj ru-discípulos xkabij cha: Maestro, xa c'a ba' tiempo can re' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas quic'ualon chic aboj chavij chin yatquiquimisaj. ¿Y vocame can najo' chic yaba chire'? xojcha' cha re Jesús.
JOH 11:9 Pero re Jesús xubij jun ejemplo chaka chin nuc'ut chakavach che reja' c'amaje-na tapon re ru-hora chin nicom, mare' xubij che re k'ij ruc'uan doce horas. Re nibiyaj pak'ij, man xtupak'ela-ta rue' tak rakan, roma can c'o re nisekresan chin re ruch'ulef. Can ronojel-va nutz'at roma re sakil re'.
JOH 11:10 Jac'a re nibiyaj pa k'oko'm, can nupak'ela-va rue' tak rakan, roma manak sakil pa rue'.
JOH 11:11 Y tak re Jesús rubin chic-ka ronojel re', xch'o chic jun bey chaka y xubij: Re ka-amigo Lázaro nivar. Mare' ja yimba chuc'asosic, xcha'.
JOH 11:12 Y jare' tak yoj xkabij cha: Ajaf, vo xa re Lázaro nivar, xa xtic'achoj, xojcha' cha.
JOH 11:13 Y re Jesús xa chij c'a rucamic re Lázaro xch'o-va tak xubij che nivar, pero chakavach yoj xk'ax che can katzij-va varan.
JOH 11:14 C'are' re Jesús can jabal k'alaj re xubij chaka, roma xubij: Re Lázaro xcom.
JOH 11:15 Y camas c'a yinqui'cot, xcha' re Jesús, roma man pa Betania-ta yinc'o-va tak xcom re Lázaro, chin che yex más niban confiar-ivi' viq'uin. Vocame jo' c'a pa Betania, anche' c'o-va re Lázaro, xcha' re Jesús chaka.
JOH 11:16 Jac'a re jun chaka yoj re rubini'an Tomás, y nibex chuka' Dídimo cha, reja' xubij chaka yoj re yoj ruchibil: Jo' chij re Jesús, vo xa reja' xtiquimisas, can jac'a chuka' quire' xtakac'alvachij yoj, xcha'.
JOH 11:17 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon c'a pa Betania. Y caje-yan k'ij timuk-va re Lázaro tak xojapon yoj.
JOH 11:18 Re aldea Betania man naj-ta nicanaj-va can cha re tenemit Jerusalén. Re quicojol xa ba' rue' che nic'aj legua.
JOH 11:19 Y je q'uiy re kavinak israelitas re xe'pa chire' y xe'bapon quiq'uin che xquicukuba' can quic'o'x re Marta y re María, roma xcom re quixibal.
JOH 11:20 Tak re Marta xapon rutzijol riq'uin che pitinak re Jesús, jonanin xel-a chin xba chuc'ulic. Y re María xa man c'a xunabej-ta, xa xc'ue' can chire' pa jay.
JOH 11:21 Y re Marta tak xapon riq'uin re Jesús, reja' xubij cha: Ajaf, re nuxibal xcom. Xe-ta vova' yatc'o-va, man-ta xcom.
JOH 11:22 Pero yen ntaman che re xtac'utuj cha re Dios vocame, re Dios can xtuya-va chava, xcha' re Marta cha re Jesús.
JOH 11:23 Jare' tak re Jesús xubij cha re Marta: Re axibal Lázaro xtic'astaj, xcha' re Jesús.
JOH 11:24 Y re Marta xubij cha re Jesús: Ja', yen can ntaman che xtic'astaj, roma tak xtapon re ruq'uisibal k'ij, can conojel c'a re anama'i' xque'c'astaj, xcha' reja'.
JOH 11:25 Re Jesús xubij cha re Marta: Yen can yintiquir-va ye'nc'asoj re je quiminak chic-a, y can yintiquir-va ninya' c'aslen. Mare' re niniman vichin, man jun rubanon vo xa quiminak chic, roma xtic'ue' ruc'aslen.
JOH 11:26 Y xabanchique vinak re c'a c'o ruc'aslen chach re ruch'ulef y yinrunimaj yen, man xtapon-ta chupan re camic chin jumul. ¿Nanimaj c'a rat re'? xcha' re Jesús cha re Marta.
JOH 11:27 Y re Marta xubij cha re Jesús: Ja', Ajaf. Can ninimaj ronojel re nabij, roma can ntaman-va che ja rat re Cristo re Ruc'ajol re Dios, re bin che nipa chach re ruch'ulef, xcha' re Marta.
JOH 11:28 Tak re Marta rubin chic can re tzij re' cha re Jesús, xba chuyoxic re María re ruch'alal. Y tak xapon, re Marta xubij pa ruxquin re María: Re Ajaf xbeka y vocame yarayoj, xcha' cha.
JOH 11:29 Re María, can xe c'a xuc'axaj-a quire', can jare' xyacataj-a re anche' tz'uyul-va y jonanin xba. Reja' xba c'a anche' c'o-va re Jesús.
JOH 11:30 Re Jesús can c'amaje-na toc-apo chupan re aldea rubini'an Betania, xa can c'a c'o re anche' xbec'ul-va roma re Marta.
JOH 11:31 Y re kavinak israelitas re jec'o chire' pa jay, re ye'cukuban ruc'o'x re María, tak xquitz'at che jonanin xyacataj-a, xel-a y xba, re vinak re' jonanin chuka' xe'ba chij, roma reje' xquinojij che re María niba chuchi-jul chin ne'rok'ej re ruxibal.
JOH 11:32 Jac'a tak re María xapon anche' c'o-va re Jesús y xutz'at, xuque-ka charakan y xubij cha: Ajaf, re nuxibal xcom. Xe-ta vova' yatc'o-va, man-ta quiminak vocame, xcha'.
JOH 11:33 Jac'a tak re Jesús xutz'at che re María ndok' y quire' chuka' ye'ok' conojel re kavinak israelitas re xe'bapon che niquicukuba' ruc'o'x re María, re ránma re Jesús can ju-va xuban xuna' reja' y xpa c'a bis riq'uin.
JOH 11:34 Y c'are' xuc'utuj: ¿Anche' ximuk-va re Lázaro? xcha'. Y reje' xquibij: Ajaf, jo' y nakac'utu' chavach anche' xkamuk-va, xe'cha' cha.
JOH 11:35 Y re Jesús xok'.
JOH 11:36 Jare' tak re kavinak israelitas re ye'cukuban quic'o'x re Marta y re María, xquibila': Titzu' la Jesús, nrok'ej re Lázaro. Nik'alajin che camas xrajo', xe'cha'.
JOH 11:37 C'are' jec'o c'a chique re vinak re' xquibila' chij re Jesús: Reja' can xtiquir xuban cha re moy che xtzu'un. ¿Y anchique roma man xtiquir-ta xuban cha re Lázaro che man-ta xcom? xe'cha'.
JOH 11:38 Tak re Jesús xapon chuchi' re jul, xtzolaj chic-pa re bis riq'uin. Re jul re mukun-va can re Lázaro, jun jul c'oton chach jun peña, y tz'apal can ruchi' riq'uin jun aboj.
JOH 11:39 Y jare' tak re Jesús xubij: Tilisaj-a la aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' la jul, xcha' reja'. Jac'a re Marta, re rana' can re Lázaro re xcom, xubij cha re Jesús: Ajaf, caje-yan k'ij ticom-va. Xa pitinak chic ruchuvil ninojij yen, xcha'.
JOH 11:40 Pero re Jesús xubij cha re Marta: Yen can nbin chic chava che vo xa xtanimaj, can xtatz'at c'a re nuban re ru-poder re Dios, xcha' cha.
JOH 11:41 Y jare' tak xquilisaj-a re aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' re jul anche' c'o-va re quiminak. C'are' re Jesús xtzu'un chicaj y xubij: Nata', nintioxij c'a chava, roma can xinac'axaj-pa.
JOH 11:42 Yen ntaman che can nojel tiempo yinac'axaj. Y ronojel re ximbij-yan-ka, can ximbij coma re vinak re quimalom-pa-qui' viq'uin vocame, chin che tiquinimaj che can ja rat re xatako-pa vichin chach re ruch'ulef.
JOH 11:43 Tak re Jesús rubin chic-ka re tzij re', cof xch'o y xubij: Lázaro, cayacataj y catel-pa, xcha'.
JOH 11:44 Y re Lázaro re quiminak chic-a, xbe'el-pa, y tak xel-pa, je'baron ruk'a-rakan che tziak y re rupalaj pison riq'uin jun tziak. C'are' re Jesús xubij: Que'isola' can la tziak chij, che otz nibiyin y nitiquir nitzolaj-a, xcha' re Jesús.
JOH 11:45 Y je q'uiy kavinak israelitas re ye'cukuban quic'o'x re María, xquinimaj re Jesús tak xquitz'at re xuban, che xuc'asoj re quiminak.
JOH 11:46 Pero jec'o nic'aj re xe'ba quiq'uin re achi'a' fariseos y xbequitzijoj chique re andex xuban re Jesús.
JOH 11:47 Y can jare' re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos xquimol-qui' y xe'cayoj chuka' re nic'aj chic achi'a' re junan ye'bano juzgar quiq'uin, y xquibij chique: ¿Andex c'a nakaban? Roma re ache rubini'an Jesús rutz'amon samaj y q'uiy milagros ye'rubanala' chiquivach re vinak chin tiquinimaj.
JOH 11:48 Y vo xa can xtakaya' k'ij cha, can conojel re vinak xque'niman richin, y can xtiquiban cha che xtoc qui-Rey. Y tak xtiquinabej-pa re vinak romanos, xtiquivulaj can re jay re anche' nakaya-va ruk'ij re Dios y xkojquiq'uis can chuka' yoj re yojc'o chupan re nación re', ye'cha' reje'.
JOH 11:49 C'are' c'o jun xch'o, y re xch'o ja re Caifás re namalaj sacerdote chupan re tiempo re'. Reja' c'o chire', roma reja' jun chique re c'o quik'ij. Y tak reja' xch'o, xubij: Xa man jun itaman yex.
JOH 11:50 Can man ninojij-ta ba' che xa más otz chaka yoj che xaxe jun nicom pa kaq'uixel konojel y man yojcom-ta konojel xaxe roma re jun re', xcha'.
JOH 11:51 Re Caifás tak xch'o y xubij quire', can mana-ta runa'oj reja' xucusaj. Re xe'rubij reja', can jac'a re Dios xyi'o cha. Roma can ja reja' re namalaj ru-sacerdote re Dios re tiempo re', mare' re Dios xuya' k'ij cha che xubij-yan che re Jesús tiene que nicom pa kaq'uixel yoj re yoj israelitas.
JOH 11:52 Y re Jesús can man xe-ta pa kaq'uixel yoj re yoj israelitas tak xticom, xa can xticom chuka' pa quiq'uixel conojel re vinak re can je rajc'ual-va re Dios re quiquiran-qui' chach re ruch'ulef, y mare' xa jun xtakaban quiq'uin.
JOH 11:53 Y can jac'a k'ij re' tak re achi'a' re c'o quik'ij xquiya-yan can chiquivach che xtiquiquimisaj re Jesús.
JOH 11:54 Mare' re Jesús man chic xtz'et-ta coma re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas. Reja' xa xba c'a pa jun chic tenemit. Xba pa jun tenemit re rubini'an Efraín, y re tenemit re' chunakaj-apo re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, c'o-va. Y xc'ue' c'a-ka chire' y chibil yoj re yoj ru-discípulos.
JOH 11:55 Y jare' tak napon-yan re k'ij chin re pascua, re jun chique re kanamak'ij yoj re yoj israelitas. Mare' camas je q'uiy vinak re xe'el-pa pa tak quitenemit, chin xe'ba pa tenemit Jerusalén. Can xe'ba roma reje' tiene que niquijosk'ij-qui' chin niquichajij re k'ij chin re pascua.
JOH 11:56 Y re vinak niquicanola' re Jesús. Reje' je'pa'al chupan re rachoch re Dios y niquic'utula' chiquivach: ¿Andex ninojij yex? ¿Xtipa como chupan re namak'ij? ye'cha' re vinak re'.
JOH 11:57 Jac'a re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos, can quilisan chic rutzijol che xabanchique vinak atamayon anche' c'o-va re Jesús, tubij chique reje' chin niquitz'am.
JOH 12:1 Vaki' k'ij antes che man tapon re namak'ij rubini'an pascua, re Jesús xba chupan re aldea Betania, re ru-aldea re Lázaro, re Lázaro re xc'asos chiquicojol re anama'i' roma re Jesús.
JOH 12:2 Y chire' xban jun namalaj va'in, chin xe'va' chin tak'ak'ij, roma xapon re Jesús. Y jac'a re Marta re nibano-apo servir re mesa, y re Lázaro jun chique re je'tz'uyul-apo chach mesa riq'uin re Jesús.
JOH 12:3 Xpa re María re ruch'alal re Marta re je rana' re Lázaro, xbo'rc'ama-pa jun libra ak'om jubul-oc ruxla' rubini'an nardo, re ak'om re' camas caro rajal. Y jare' xuya' chij rakan re Jesús y xe'rusula' riq'uin re rusumal-rue' reja'. Y re jay re' can xnoj riq'uin re ruxla' re ak'om re'.
JOH 12:4 Y c'o jun chaka yoj re yoj ru-discípulos re Jesús re man xka-ta chach che quire' xban cha re ak'om, y re' ja re Judas Iscariote ruc'ajol re jun ache rubini'an Simón, re discípulo re xtijacho chin re Jesús. Reja' xubij:
JOH 12:5 ¿Anchique roma tak man xc'ayex-ta re ak'om? Re ak'om re' xa xba-ta che oxe' ciento denarios, y re mero xjach-ta chiquivach re vinak re camas je meba', xcha'.
JOH 12:6 Tak reja' xubij quire', man roma-ta che camas ye'rajo' re vinak camas je meba', y nrajo-ta ye'ruto', man quire-ta. Xa roma ja reja' re niyaco re mero y c'o mero nulek'aj, xa mare' tak quire' xubij. Reja' can jun elek'om.
JOH 12:7 Y jare' tak re Jesús xubij cha re Judas: Taya' k'ij cha re xtan re' che tubana-na re nrajo' re ránma. Astapa' c'amaje-na quincom, reja' can xuban-yan-apo re nrajo' nuban viq'uin tak xquimuk, roma can vichin-va yen ruyacom-pa re ak'om re'.
JOH 12:8 Roma re vinak re camas je meba', can nojel tiempo jec'o iviq'uin y xabanchique k'ij nijo' niban utzil chique. Jac'a yen man nojel-ta tiempo xquinc'ue' iviq'uin, xcha' re Jesús.
JOH 12:9 Tak re Jesús xnabex-pa coma re kavinak israelitas che c'o pa Betania, can je q'uiy xe'pa. Re kavinak re' xe'pa man xe-ta roma re Jesús, xa can xe'pa chuka' roma can niquijo' niquitz'at re Lázaro re xc'asos roma re Jesús chiquicojol re anama'i'.
JOH 12:10 Mare' re principal tak sacerdotes xquiya' chiquivach che chuka' re Lázaro xtiquiquimisaj.
JOH 12:11 Roma chij re Lázaro xquiya-va che je q'uiy kavinak israelitas re ye'yi'o can quichin reje' y niquinimaj-a re Jesús.
JOH 12:12 Pa ruca'n k'ij, chire' pa tenemit Jerusalén, camas je q'uiy vinak jec'o. Conojel re vinak re' quic'ulun-qui' chire' roma re namak'ij. Y tak xquic'axaj che binak-apo re Jesús,
JOH 12:13 je'quic'uan ruk'a' tak che' re nibex palma cha, xe'ba chuc'ulic y niquibila': ¡Matiox che pitinak re Jun re'! ¡Jare' re ka-Rey yoj re yoj israelitas! ¡Reja' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios! ye'cha'.
JOH 12:14 Y re Jesús xuvel jun alaj burro chin xch'oque-a chij. Can ancha'l-va nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, tak nubij:
JOH 12:15 Man tuxibij-ri' re ivánma yex re yix richin chic re tenemit rubini'an Sion, roma re i-Rey ja re pitinak, ch'ocol-pa chij jun alaj burro. Quire' nubij re tz'iban can.
JOH 12:16 Y nabey, ronojel re' man xk'ax-ta pa kave' yoj re yoj ru-discípulos re Jesús. Y xk'ax pa kave' can c'aja tak re Jesús c'astajnak chic-a chiquicojol re anama'i' y c'o chic ruk'ij. C'are' tak xbeka chakac'o'x che ronojel re' can tz'iban-va chupan re ruch'abal re Dios che tiene que xtibanataj, y can quire-va, roma can ancha'l re tz'iban can, can quire' xbanataj.
JOH 12:17 Y re vinak re xe'tz'eto chin re Jesús tak xrayoj re Lázaro re quiminak chic-a chin xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', can niquitzojola' chique nic'aj chic vinak.
JOH 12:18 Y mare', tak re Jesús nakaj chic c'o-va cha re tenemit Jerusalén, can xe'pa chin ne'quic'ulu'. Re vinak re' can quic'axan chic re milagro xuban riq'uin re Lázaro.
JOH 12:19 Jac'a re achi'a' fariseos niquibila' chiquivach: Titzu', conojel re vinak je'binak chij. Man jun chic xkojtiquir xtakaban chique chin che man-ta ye'tzake' chij.
JOH 12:20 Y chiquicojol conojel re vinak re je'aponak pa tenemit Jerusalén chupan re k'ij re', chin niquiya' ruk'ij re Dios chupan re namak'ij re', jec'o chuka' je ca'e-oxe' vinak griegos.
JOH 12:21 Re ca'e-oxe' vinak re' xe'bapon-apo riq'uin re Felipe re aj-Betsaida, y re Betsaida re' chin re Galilea, chin niquic'utuj jun utzil cha, roma reja' jun ru-discípulo re Jesús. Re vinak re' xquibij cha: Yoj nakajo' yojch'o ba' riq'uin re Jesús, ye'cha'.
JOH 12:22 Re Felipe xba y xbo'rbij cha re Andrés re can discípulo chuka'. C'are' che je ca'e' xe'ba-apo c'a riq'uin re Jesús y xquibij cha: Jec'o ca'e-oxe' vinak griegos niquijo' ye'ch'o aviq'uin.
JOH 12:23 Y re Jesús can jare' xubij chique re je ca'e' discípulos re': Ja k'ij xbeka, che yen re xinalax chi'icojol xtic'ue' nuk'ij y xquintzolaj-a chila' chicaj.
JOH 12:24 Y tic'axaj re xtimbij chiva vocame, che can katzij-va: Vo xa nakapokonaj nakatic-ka jun ch'et rach-trigo pan ulef, re ch'et rach-trigo re' xa choj c'a quire' xtic'ue'. Jac'a vo xa man nakapokonaj-ta nakatic-ka, astapa' xtic'ue' can chuxe' ulef re ch'et rach-trigo re', xtel-pa y xtuya' rach.
JOH 12:25 Quire' chuka' re vinak re camas nupokonaj ruc'aslen vova' chach re ruch'ulef, man xtuvel-ta ruc'aslen re man niq'uis-ta. Jac'a re man nupokonaj-ta ruc'aslen nutzij yen, can chin nojel tiempo nuyac-apo. Can ne'c'ue-va ruc'aslen re man niq'uis-ta.
JOH 12:26 Vo xa can c'o jun nrajo' nuban re nusamaj, tipa viq'uin. Y re anche' yinc'o-va yen, can chire' chuka' xtic'ue-va reja'. Re can xtibano re nusamaj, xtinimersas ruk'ij roma re Nata' Dios re c'o chicaj.
JOH 12:27 Yen camas nik'axo re vánma vocame. Pero man nimbij-ta cha re Nata' che quinacola' chach re k'axomal re', xa roma re' tak xineka, y xa mare' tak yinc'o vocame.
JOH 12:28 C'are' reja' xubij: Nata', can tabana' che nik'alajin-ta re ak'ij, xcha' re Jesús. Y can jare' tak re Dios xch'o-pa chila' chicaj y xubij: Can nbanon chic quire'. Y xtimban chic jun bey, che can nik'alajin-va re nuk'ij.
JOH 12:29 Y camas chique re vinak re jec'o chire' xe'bin che xa jun tempestad re xquic'axaj tak xch'o-pa re Dios chila' chicaj. Jac'a re nic'aj chic niquibij: Jun ángel re xch'o-pa cha, ye'cha'.
JOH 12:30 Y re Jesús xubij chique: Re Jun xic'axaj che xch'o-pa chila' chicaj, man nutzij-ta yen tak xch'o-pa, xa itzij yex tak xch'o-pa chin che yex nitamaj yin anchique yen.
JOH 12:31 Vocame ne'ka-yan re k'ij tak re Dios xtuban juzgar re ruch'ulef, y ja chuka' k'ij re' tak re itzel re tz'amayon re ruch'ulef, can xtich'acataj-va.
JOH 12:32 Y tak yen xquinjotobax cho cruz, re vinak can xque'pa viq'uin yen, roma can xquinsamaj pa tak cánma, xcha' reja'.
JOH 12:33 Re Jesús xubij quire', chin xusekresaj andex che camic xtoc cha.
JOH 12:34 Y re vinak xquibij: Rat abin che ja rat re Jun re xalax chakacojol, pero xa nabij chuka' che xcajotobax cho cruz. Can man nak'ax-ta pa kave' anchique roma quire' nabij. Roma yoj kataman re nubij chupan re ruch'abal re Dios che re Cristo tak xtipa, xtic'ue' chin nojel tiempo. Can tabij c'a chaka vo xa re xalax chakacojol, can jare' re Cristo o mana-ta, xe'cha' reje'.
JOH 12:35 Jare' tak re Jesús xubij chique: Yen re sakil re c'a yinc'o chic ba' iviq'uin. Can chupan c'a re sakil re' quixbiyin-va, roma c'a c'o. Y vo xa man xtiban-ta quire', c'aja xtina' xte'k'ukumar chivach, y re pa k'oko'm nibiyin-va, man rutaman-ta anchique lugar binak-va.
JOH 12:36 Mare', re k'ij tak c'a c'o re sakil iviq'uin, can tinimaj, chin che yixoc rajc'ual re sakil re'. Quire' xubij re Jesús chique re vinak. C'are' xe'ruya' can, y reje' man xquitz'at-ta anche' xbo-va.
JOH 12:37 Re Jesús can q'uiy milagros xe'rubanala' chiquivach re vinak. Pero man riq'uin re' reje' cama-va xquinimaj-ta.
JOH 12:38 Y quire' xbanataj, roma tiene que nibanataj re rutz'iban can re Isaías re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y ja quire' nubij re rutz'iban can reja': Ajaf, tak xkatzijoj re ach'abal chique re vinak, man je q'uiy-ta re xe'niman. Y chuka' man je q'uiy-ta re xk'ax pa quive' y man riq'uin re' che can xquitz'at-yan re a-poder. Quire' nubij re rutz'iban can re Isaías.
JOH 12:39 Re vinak re' can man ye'tiquir-ta niquinimaj, can ancha'l nubij chupan re rutz'iban can re Isaías:
JOH 12:40 Can banon chique reje' che man ye'tzu'un-ta y covernak re cánma, mare' man niquitz'at-ta re niquitzu', man nika-ta-ka pa tak cánma, y man nitzolaj-ta-pa quic'o'x chin che yen ninchojmersaj re quic'aslen, nicha' re Ajaf. Quire' nubij re tz'iban can roma re Isaías.
JOH 12:41 Re profeta Isaías xubij quire' ja tak xutz'at ruk'ij re Cristo pa jun ancha'l achic', y chij c'a reja' ch'ovenak-va can.
JOH 12:42 Pero chiquicojol re vinak re xe'niman chin re Jesús, je q'uiy re can je quichibil-va re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar chakacojol yoj re yoj israelitas. Xa jac'a man xquilisaj-ta rutzijol che xquinimaj re Jesús, roma niquixibij-qui' chiquivach re achi'a' fariseos. Xa can niquixibij-qui' che ye'kotax-pa chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha.
JOH 12:43 Reje' xa más xquinojij andex xtiquibij re vinak, y man xbeka-ta chiquic'o'x che re Dios c'o más ruk'ij que chiquivach re vinak re'.
JOH 12:44 Y re Jesús cof xch'o y xubij: Re niniman vichin yen, man xe-ta yen re xquinrunimaj, xa can xtunimaj re Dios re takayom-pa vichin.
JOH 12:45 Re nitz'eto vichin, can nutz'at chuka' re Dios re takayom-pa vichin.
JOH 12:46 Roma yen re sakil, ximpa chach re ruch'ulef chin che xabanchique re xtiniman vichin, man xtic'ue-ta can chupan jun c'aslen k'oko'm.
JOH 12:47 Y jac'a re vinak re nuc'axaj re nuch'abal y xa man nika-ta chach nuban re nuc'axaj, mana-ta yen re xquimbano juzgar richin. Roma re nusamaj re nc'amom-pa tak ximpa chach re ruch'ulef, man chin-ta che ye'mban juzgar re vinak. Man tinojij quire'. Re nusamaj yen ja re ye'ncol re vinak chach re quimac.
JOH 12:48 Pero pa ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef, can xque'ban-va juzgar re ye'tzelan vichin y re man niquic'ul-ta re nuch'abal pa tak cánma. Y ja re ch'abal re xintzijoj re xtibano juzgar quichin.
JOH 12:49 Roma re ch'abal re xintzijoj chivach, can jac'a re Nata' biyom-pa chua, y man xe'ntz'ucula-ta-ka. Can jac'a reja' re takayom-pa vichin y rubim-pa chua andex che ch'abal re xtinc'ut y xtintzijoj chivach.
JOH 12:50 Y can ntaman che re rubim-pa re Nata' Dios chua, can nuya-va c'aslen re man niq'uis-ta. Mare' re ch'abal nimbij chiva, can ancha'l c'a rubixic rubanom-pa re Nata' chua yen, quire' rubixic xbembana-ka chivach yex.
JOH 13:1 Y tak ne'ka-yan re k'ij chin re namak'ij rubini'an pascua, re Jesús rutaman chic che ne'ka-yan re hora chin che reja' ndel-a vova' chach re ruch'ulef y nitzolaj chila' chicaj riq'uin re Dios re Rutota'. Re Jesús camas je'rujovam-pa conojel re can je richin chic reja' re jec'o vova' chach re ruch'ulef, y can c'a quire' nuban chupan re k'ij re', tak napon-yan chach re camic.
JOH 13:2 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos katz'amon va'in. Y jac'a re jun kachibil rubini'an Judas Iscariote, re ruc'ajol re jun ache rubini'an Simón, nisamaj chic re itzel pa ránma, y jare' re nibin cha che tujacha' re Jesús.
JOH 13:3 Y astapa' re Jesús can rutaman-va che ronojel jachon pa ruk'a' roma re Dios re Rutota', y chire' riq'uin re Dios pitinak-va y chire' chic nitzolaj-va-a,
JOH 13:4 pero man riq'uin re' reja' can xyacataj-pa y xutanaba' can ruva'in. Y xulisaj can re tziak c'o chij, xbo'rc'ama-pa jun toalla, y xuxim xe-rupan.
JOH 13:5 C'are' xuya' chuka' ya' chupan jun palangana y che ja'jun che ja'jun yoj re yoj ru-discípulos xutz'am ruch'ajic kakan, y nusula' re kakan riq'uin re toalla re ruximon xe-rupan.
JOH 13:6 Jac'a tak xapon riq'uin re Simón Pedro chin nuch'aj rakan, re Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, can man ruc'amon-ta che nach'aj chuka' vakan yen, xcha'.
JOH 13:7 Y re Jesús xubij cha re Pedro: Re ntz'amon rubanic vocame che ninch'aj re ivakan, c'amaje-na tak'ax pan ive'. Pero can xtak'ax pan ive' después.
JOH 13:8 Jac'a re Pedro xubij: Man ruc'amon-ta chua yen che can ja rat yach'ajo vakan. Man xtinya-ta k'ij che xtach'aj re vakan. Y re Jesús xubij cha: Vo xa man naya-ta k'ij, can man yac'ue-ta viq'uin, xcha' cha.
JOH 13:9 Mare' re Simón Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, vo xa quire', can man xe-ta c'a re vakan nach'aj, xa can tach'aja' chuka' re nuk'a' y re nujalom, xcha' re Pedro.
JOH 13:10 Pero re Jesús xubij cha: Re xa c'a ba' tiratin-va, xaxe c'a re rakan ruc'amon che nuch'aj roma re pokolaj, roma reja' can ch'ajch'oj chic. Yex can ch'ajch'oj chic re ivánma. Astapa' man yixnojel-ta, pero can yix ch'ajch'oj chic, xcha' re Jesús.
JOH 13:11 Reja' xubij quire', roma can rutaman anchique re xtijacho richin. Y mare' tak xubij: Man yixnojel-ta yix ch'ajch'oj.
JOH 13:12 Y tak re Jesús ruch'ajon chic kakan yoj re yoj ru-discípulos, xbo'rc'ama' chic-pa re tziak re rulisan can chij, xbetz'uye' chic chach mesa y xubij: ¿Xk'ax como pan ive' anchique roma tak yen xinch'aj ivakan?
JOH 13:13 Ka-Maestro y Kajaf, yixcha' c'a chua. Can otz-va roma can ja-va quire'.
JOH 13:14 Y roma yen re i-Maestro y re Ivajaf man xinq'uex-ta chin xinch'aj ivakan, can quire' c'a chuka' tibana' yex. Man quixq'uex che nich'ajla' cakan re nic'aj chic ivchibil. Can quire' tibana'.
JOH 13:15 Yen can xinc'ut can chivach. Y ancha'l c'a ximban yen iviq'uin, quire' chuka' tibana' yex quiq'uin re nic'aj chic.
JOH 13:16 Yen can c'o-va nuk'ij y ximban re samaj re'. Can quire' c'a chuka' tibana' yex. Man tipokonaj niban re samaj re'. Roma chach re ruch'ulef, mana-ta re mozo re c'o más ruk'ij que chach re patrón, y ni xe-ta chuka' jun re nitak re más c'o ruk'ij que chach re takayon-a richin.
JOH 13:17 Otz-ibanoj vo xa yex can xitamaj can ronojel re' y can niban re xitamaj.
JOH 13:18 Can nimbij c'a che man yixnojel-ta quire' xquixel, roma yen can ntaman ivach chiyixnojel re xixincha'. Y chuka' re tz'iban can, tiene que nibanataj. Y ja quire' nubij: Re jun can xva' viq'uin, xyacataj c'a chuij. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios.
JOH 13:19 Re jun banabal re', can ninya-yan-apo rutzijol chivach re c'amaje-na tibanataj, chin quire' tak xtapon re k'ij tak xtibanataj, xtinimaj che can ja-va yen re Cristo.
JOH 13:20 Can katzij-va nimbij chiva, che re xtic'ulu richin re nintak-a yen, can ja yen re yinruc'ul. Y re xtic'ulu vichin yen, xa can xtuc'ul chuka' re takayom-pa vichin.
JOH 13:21 Y tak re Jesús rubin chic ronojel re', re ránma can anchique-la xuban xuna' reja', roma re bis. Reja' can xutzijoj anchique roma tak camas bis pa ránma y xubij: Can katzij nimbij chiva, che jun chiva yex nu-discípulos re xquinjacho-a pa quik'a' re vinak re ye'tzelan vichin.
JOH 13:22 Can jare' tak yoj xkatzula' kavach, y man nakavel-ta andex nakanojij, roma man kataman-ta anchok chij xch'o-va re Jesús. Can man kataman-ta anchique xtijacho richin.
JOH 13:23 Jac'a yen re discípulo re camas yinrajo' re Jesús, yinrak'al-apo chuc'o'x.
JOH 13:24 Y jac'a chua yen xuban-va-pa seña re Simón Pedro. Reja' xubij-pa chua che tinc'utuj-apo cha re Jesús che anchique re jun xtijacho richin, re c'a ba' tubij-va-ka chaka.
JOH 13:25 Y yen tak yinrak'al-apo chuc'o'x re Jesús, xinc'utuj cha: Ajaf, ¿anchique c'a re jun re xtijacho avichin?
JOH 13:26 Re Jesús can jare' tak xubij chua: Re xtinya' re xcana-vay muban cha, jare' re xtijacho vichin. Y reja' xumuba' re xcana-vay y xuya' cha re Judas Iscariote re ruc'ajol re jun ache rubini'an Simón.
JOH 13:27 Y tak re Judas Iscariote ruq'uison chic-ka re jun pedazo xcana-vay re', can xoc-va re Satanás pa ránma. C'are' re Jesús xubij cha: Re anojin chic che naban, tabana' c'a cha'nin, xcha-a cha.
JOH 13:28 Jac'a yoj re yojc'o-apo chach mesa riq'uin, man xk'ax-ta pa kave' anchique roma tak xubij-a quire' cha re Judas.
JOH 13:29 Jec'o chaka yoj xquinojij che xtak-a roma re Jesús chulok'ic ronojel re ndoc chaka chupan re namak'ij re'. Y re nic'aj chic kachibil xquinojij che xtak-a chin c'o cosas no'ryala' can chique re vinak camas je meba', roma yoj can kataman-va che ja re Judas re niyaco re mero.
JOH 13:30 Re Judas can xe c'a xuq'uis-a re jun pedazo xcana-vay, can jare' tak xel-a. Y tak reja' xel-a, xa can chak'a' chic.
JOH 13:31 Y tak re Judas elinak chic-a, c'are' re Jesús xubij: Jac'a xbeka-yan re k'ij che yen re xinalax chi'icojol xtik'alajin che can c'o-va nuk'ij. Y can quire' chuka' re Dios, can xtik'alajin re ruk'ij voma yen.
JOH 13:32 Y roma re Dios can xtik'alajin re ruk'ij voma yen, reja' can xtuban che nik'alajin re nuk'ij yen. Y re' xa man c'a jampa-ta, xa can ja re k'ij re'.
JOH 13:33 Xa ba' chic-oc tiempo xquinc'ue' iviq'uin yex re can ancha'l ch'utak vajc'ual nbanon chiva. C'are' xquinicanoj. Pero vocame can nimbij can chiva, ancha'l re nbin chique nic'aj kavinak israelitas, che re anche' xquinec'ue-va yen, man xquixtiquir-ta xquixapon viq'uin chinucanoxic.
JOH 13:34 Mare' can tijo' c'a-ivi'. Yen can yixinjo-va. Can quire' chuka' tibana' yex. Can tijo-ivi'. Jare' nimbij can chiva vocame, y re' can jun c'ac'a mandamiento.
JOH 13:35 Y vo xa can xtijo-ivi', re vinak can xtiquitamaj che yex can yix nu-discípulos-va, xcha' re Jesús.
JOH 13:36 Jare' tak re Simón Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, ¿anche' c'a yabo-va? Y re Jesús xubij cha: Vocame c'amaje-na yatiquir yinatzekelbej re anche' xquimbo-va yen. Jac'a tak xtapon re k'ij, can xquinatzekelbej-va, xcha' cha re Pedro.
JOH 13:37 Y re Pedro xubij cha: Ajaf, ¿anchique roma tak man yintiquir-ta yatintzekelbej-a vocame? Roma vo xa nic'atzin, can ninya' re nuc'aslen avoma rat, xcha'.
JOH 13:38 Y re Jesús xubij cha: ¿Naya' como re ac'aslen voma yen? Yen can katzij nimbij chava, che chupan re ak'a' re' oxe' bey xtabij che man ataman-ta noch chique re xque'c'utun chava. Y c'are' xte'tzirim-pa re moma', xcha' re Jesús cha re Pedro.
JOH 14:1 Man tisatz ic'o'x, xcha' re Jesús chaka yoj re yoj ru-discípulos. Yen can ntaman che yex ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Can quire' chuka' tibana' viq'uin yen. Can tibana' chuka' confiar-ivi' viq'uin.
JOH 14:2 Re chila' chicaj anche' c'o-va re Nata', c'o lugar re anche' xque'c'ue-va re ye'bapon riq'uin. Vo xa man-ta katzij che quire', yen jun-ta chic-va rubixic ximban-ta-apo chiva. Yen yimba chin ne'mbana' rubanic re i-lugar chila' chicaj riq'uin re Nata'.
JOH 14:3 Chubanic re' tak yimba, y can xquimpa chic jun bey, y yixinc'uaj viq'uin, chin che anche' yinc'ue-va yen, chire' chuka' xquixc'ue-va yex.
JOH 14:4 Y can itaman-va re bey re nic'uan ivichin re anche' yimbo-va yen, xcha' re Jesús chaka.
JOH 14:5 Jac'a re jun kachibil rubini'an Tomás xubij cha re Jesús: Ajaf, yoj man kataman-ta anche' yabo-va rat. ¿Ancha'l tak xtakatamaj anchique bey nakac'uaj-a yoj?
JOH 14:6 Y re Jesús xubij: Ja yen re bey, yen re katzij, y ja yen chuka' re c'aslen. Xaxe c'a re xtiniman vichin, xtapon riq'uin re Nata'.
JOH 14:7 Vo xa can itaman noch yen, can itaman chuka' rach re Nata'. Re vocame can itz'eton chic, y chuka' itaman chic rach reja', xcha' chaka.
JOH 14:8 Y can ja chuka' re' tak jun chic chaka yoj, re rubini'an Felipe xubij cha re Jesús: Ajaf, tac'utu' c'a re Arta' chakavach, xaxe riq'uin re' can xkojqui'cot, xcha'.
JOH 14:9 Y re Jesús xubij cha: Felipe, ¿la man como ataman-ta noch? Yen can q'uiy-yan tiempo quinc'ue-va iviq'uin. Re tz'eteyon vichin yen, rutz'eton chuka' re Nata'. ¿Anchique roma tak rat nabij che ninc'ut re Nata' chivach?
JOH 14:10 ¿Man nanimaj-ta rat che re Nata' c'o viq'uin yen, y yen yinc'o riq'uin reja'? Re ch'abal re xintzijoj chivach, can riq'uin re Nata' pitinak-va, roma can viq'uin yen c'o-va. Can ja reja' re nibano re samaj re'.
JOH 14:11 Can quininimaj che yen yinc'o riq'uin re Nata' y reja' c'o viq'uin yen. Y vo xa man yininimaj-ta roma re nimbij chiva, titzu' c'a re nusamaj y quininimaj.
JOH 14:12 Tic'axaj jabal re xtimbij chiva: Re can xtuban confiar-ri' viq'uin, can xque'rubanala' chuka' re samaj xe'mban yen, y camas c'a nima'k tak samaj xque'rubanala'. Roma jare' tak yinc'o chic chila' chicaj riq'uin re Nata',
JOH 14:13 y ronojel re xtic'utuj pa nube' yen, can xtinya-va. Chin quire' nik'alajin ruk'ij re Nata', voma yen.
JOH 14:14 Vo xa c'o jun cosa xtic'utuj pa nube' yen, can xtinya-va-pa chiva.
JOH 14:15 Vo xa can yinijo', can tibana' re nubij re nu-mandamientos re ye'mbij chiva.
JOH 14:16 Y yen xtinc'utuj cha re Nata', y reja' can xtutak-pa jun chic re nita'o ivichin, Jun re can xtic'ue-va iviq'uin chin nojel tiempo.
JOH 14:17 Y re' can ja re Espíritu Santo, re nitijon ivichin cha re katzij. Y re vinak re man quiniman-ta re Dios, man ye'tiquir-ta niquic'ul re Espíritu Santo. Roma re Espíritu Santo xa man nitz'et-ta y man quitaman-ta chuka' rach. Jac'a yex re can iniman chic, man quire-ta. Yex can itaman chic rach, roma c'o chic chi'icojol. Y reja' can xtoc pa tak ivánma.
JOH 14:18 Yen man xquiximalij-ta can astapa' xquimba, man xquixc'ue-ta can ancha'l jun re manak rute-rutota', roma xa can yimpa chic iviq'uin.
JOH 14:19 Jac'a re vinak re man quiniman-ta re Dios, xa can ba' chic-oc re xquinquitz'at. Pero yex can xquinitz'at-va, roma can xtic'ue' chic jun bey nuc'aslen. Y yex can xtic'ue' chuka' ic'aslen quire'.
JOH 14:20 Y chupan re k'ij re' tak xtik'alajin jabal chivach che yen can yinc'o-va riq'uin re Nata', yex yixc'o viq'uin yen y yen iviq'uin yex.
JOH 14:21 Re c'o re nuch'abal pa ránma y can nuban re nubij ronojel re nu-mandamientos, can yinrajo-va. Y re nijovan vichin yen, can xtijovax roma re Nata', y yen chuka' can xtinjo' y xtinc'ut-vi' chach, xcha' re Jesús.
JOH 14:22 Jare' tak re Judas re jun kachibil, pero mana-ta re Judas Iscariote, xuc'utuj cha re Jesús: Ajaf, ¿anchique roma che xaxe chakavach yoj xtac'ut-va-avi'? ¿Y anchique roma tak man nac'ut-ta-avi' chiquivach re vinak re man quiniman-ta re Dios?
JOH 14:23 Y re Jesús xubij cha: Re can yinrajo-va, can nuban re nubij re nuch'abal cha. Re jun re xtibano quire', can xtijovax-va roma re Nata' chuka'. C'are' re Nata' y yen can xkojpa riq'uin y xtakaban kachoch pa ránma.
JOH 14:24 Jac'a re man nijovan-ta vichin, man nuban-ta re nubij re nuch'abal cha. Y re ch'abal re ic'axan viq'uin yen, man xe-ta c'a vichin yen. Can jac'a re Nata' re takayom-pa vichin, ja reja' re ya'yom-pa re ch'abal re' chua.
JOH 14:25 Y ronojel re ch'abal re', can xe'mbij c'a chiva.
JOH 14:26 Y tak yen man chic yinc'o-ta iviq'uin, re Nata' xtutak-pa re Espíritu Santo chin yixruto'. Y ja reja' re xtic'ue' iviq'uin pa nuq'uixel. Y can jac'a chuka' reja' xquixtijon y xtunataj ronojel re ch'abal re je'mbin can yen chiva.
JOH 14:27 Y can ancha'l nuna' re vánma yen che otz c'o, can quire' chuka' nimban can cha re ivánma yex. Y can katzij otz xtuna' re ivánma, roma yen man nimban-ta ancha'l niquiban re vinak re man quiniman-ta re Dios, tak niquibij che re ivánma otz nuna', y xa man katzij-ta. Man tisatz ic'o'x y chuka' man tixibij-ivi'.
JOH 14:28 Xa can ic'axan viq'uin che nbin: Yen can xquimbo-va, pero yimpa chic iviq'uin. Y vo xa yex camas-ta yinijo', niqui'cot-ta re ivánma, roma yen can riq'uin re Nata' yintzolaj-va-a. Reja' camas-va ruk'ij que chinoch yen.
JOH 14:29 Re' ninya-yan can rutzijol chiva, chin quire' tak xtapon re k'ij che xquixinya' can, man-ta jun cosa xtinojij, xa can xtinimaj-va re nbin can chiva.
JOH 14:30 Y re vocame xa man q'uiy-ta chic tzij re xtimbij can chiva, roma re tiempo xa man q'uiy-ta chic. Re itzel re tz'amayon re ruch'ulef xa nipa-yan. Pero astapa' can ja reja' re tz'amayon re ruch'ulef, man jun ruk'a' chua yen.
JOH 14:31 Re nimban yen, can jac'a re Nata' Dios re xintako-pa chubanic. Y quire' nimban chin che re vinak re man quiniman-ta reja', tiquitamaj che yen ninjo' re Nata' Dios. Kojyacataj y kojel-a vova', xcha'.
JOH 15:1 Y c'are' re Jesús xubij: Ja yen re katzij ancha'l juvi' uva, y re Nata' jare' re nisamajin re uva re'.
JOH 15:2 Roma juvi' uva jec'o ruk'a' re xa man ye'vachin-ta, ye'lisas-a. Jac'a re ruk'a' re can ye'vachin, ye'josk'es jabal, chin más otz ye'vachin. Can quire' chuka' yen. Re Nata' ye'rutz'at conojel re jec'o viq'uin y ye'rulisaj-a re man nivachin-ta quic'aslen. Jac'a re nivachin quic'aslen, ye'rojosk'ij más, che re quic'aslen más nivachin.
JOH 15:3 Yex re can nc'utun-va-pa re ch'abal chivach, can xixch'ojch'ojer-yan roma re ch'abal re'.
JOH 15:4 Can nojel tiempo c'a quixc'ue' viq'uin, chin quire' yen can yinc'ue' chuka' iviq'uin. Roma vo xa c'o jun ruk'a' uva re man chach-ta re rakan ndel-va-pa, man nivachin-ta. Xa can nic'atzin che jun ruk'a' uva chach re rakan ndel-va-pa, chin quire' nivachin. Can quire' chuka' yex, can nic'atzin che nojel tiempo quixc'ue' viq'uin.
JOH 15:5 Ja yen re juvi' uva, y yex re ruk'a'. Re can nojel tiempo c'o viq'uin y yen riq'uin reja', re ruc'aslen can xtivachin-va. Roma re man c'o-ta viq'uin, man jun xtitiquir xtuban.
JOH 15:6 Re anchique man nic'ue-ta viq'uin, xtuc'alvachij ancha'l niquic'alvachij re ruk'a' tak uva re xa man ye'vachin-ta. Ye'lisas-a roma man ye'vachin-ta, y tak je chake'j chic, ye'bemol-pa, ye'torix pa k'ak', y chire' ye'c'at-va.
JOH 15:7 Jac'a yex can quixc'ue' viq'uin, y tic'ue' re nuch'abal iviq'uin. Vo xa quire' xtiban, can tic'utuj cha re Dios andex nurayij re ivánma, y can quire' xtibanataj. Can xtuya-va-pa chiva re nic'utuj.
JOH 15:8 Vo xa can nivachin jabal re ic'aslen, can nik'alajin che yixtzakatal chuij. Y mare' re xquixtz'eto, can xtiquiya' ruk'ij re Nata'.
JOH 15:9 Can ancha'l como yen camas yinrajo' re Nata', can quire' chuka' nimban yen chiva yex. Y mare' nojel tiempo quixc'ue' viq'uin y siempre yixinjo'.
JOH 15:10 Y chin che yixc'ue' viq'uin y yixinjo', yex can niban re ye'mbij chiva. Ancha'l nbanon yen riq'uin re Nata', can ye'mban re nubij chua, y mare' yinc'o riq'uin reja' y yinrajo'.
JOH 15:11 Y ronojel re nbin chic chiva, can chin che yixqui'cot pa tak ivánma, can ancha'l yinqui'cot yen pa vánma. Y re ivánma camas-ta xtiqui'cot.
JOH 15:12 Y yen ninchalabej chiva che can tijo-ivi', can ancha'l yixinjo' yen.
JOH 15:13 Roma re jun re can nuya-va ruc'aslen pa quiq'uixel re ru-amigos, can k'alaj che camas ye'rajo' y man jun chic re xtijovan más que chach reja'.
JOH 15:14 Y yex can yix nu-amigos, vo xa niban ronojel re nimbij chiva che tibana'.
JOH 15:15 Roma yen can amigos chic nbanon chiva, roma can ronojel re rubim-pa re Nata' chua yen, can xintzijoj chuka' chiva yex. Man xe-ta chic yix nusamajela'. Roma jun samajel man rutaman-ta andex nunojij re ru-patrón. Yen man quire-ta chic nbanon chiva.
JOH 15:16 Re xcha'o ivichin yex, ja yen, y mana-ta yex re xixcha'o vichin yen. Y yen xixincha' chin che yixintak chubanic re nusamaj y chin chuka' che nivachin jabal re ic'aslen, y re' can chin nojel tiempo, chin quire' re andex xtic'utuj cha re Nata' pa nube' yen, can xtuya-va-pa chiva.
JOH 15:17 Can ninchalabej c'a chiva, che tijo-ivi'.
JOH 15:18 Y vo xa yixtzelas coma re vinak re man quiniman-ta re Dios, te'ka chi'c'o'x che ja yen re xinquitzelaj nabey que chivach yex.
JOH 15:19 Xe-ta yix quichibil-ta re vinak re man quiniman-ta re Dios, yixquijo-ta. Pero vocame yixquitzelaj, roma man yix quichibil-ta chic reje'. Can jac'a yen re xinlisam-pa ivichin chiquicojol.
JOH 15:20 Can te'ka chi'c'o'x che mana-ta re mozo c'o más ruk'ij que chach re patrón. Y vo xa yen re Ivajaf yintzelas coma re vinak, yex chuka' xa can quire' xtiban chiva, y vo xa re vinak man niquiban-ta re nubij re nuch'abal yen, man xtiquiban-ta chuka' re nibij yex chique.
JOH 15:21 Y quire' xtiquiban, roma man quitaman-ta rach re Dios re takayom-pa vichin, y mare' yixquitzelaj, roma viq'uin yen ibanon-va confiar-ivi'.
JOH 15:22 Y man-ta ximpa yen chach re ruch'ulef chutzijosic re nuch'abal, man-ta xinquitzelaj y man-ta xe'k'alajin che je aj-maqui'. Jac'a vocame, roma yen ximpa-yan chach re ruch'ulef, mare' reje' man xque'tiquir-ta xtiquibij che man jun quimac.
JOH 15:23 Re ye'tzelan vichin yen, can man xe-ta c'a yen re yinquitzelaj, xa can quire' chuka' niquiban cha re Nata'.
JOH 15:24 Yen je'mbanalon nima'k tak samaj re man jun banayon chiquivach. Y reje' xquitz'at re samaj re', pero man yinquiniman-ta. Xa yinquitzelaj y niquitzelaj chuka' re Nata'. Y mare' man jun xtibin che manak rumac.
JOH 15:25 Ronojel re', can ntajin chic rubanic, roma can quire' tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios re yi'on chique. Chupan re ruch'abal re Dios nubij: Yinquitzelaj y xa man k'alaj-ta anchique roma. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios.
JOH 15:26 Jac'a tak yen xquintzolaj chic chila' riq'uin re Nata', xtintak-pa re xtito'o ivichin, y reja' can xquinrutzijoj-va. Y re Jun re' ja re Espíritu Santo, re nitijon ivichin cha re katzij. Y reja' riq'uin re Nata' nipo-va.
JOH 15:27 Y yex can xquinitzijoj chuka', roma can ja tak xintz'uc-pa re nusamaj, jare' tak yixc'o viq'uin.
JOH 16:1 Y ronojel re', can ximbij chiva chin che yex nitamaj can y man-ta jun nibano chiva che yixtzak.
JOH 16:2 Xquixkotax chire' pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y can xtapon-va chuka' re k'ij tak re vinak xtiquinojij che rusamaj re Dios niquiban reje' tak yixquiquimisaj.
JOH 16:3 Quire' re xque'quibanala' re vinak, roma man quitaman-ta rach re Nata' y man quitaman-ta chuka' noch yen.
JOH 16:4 Y ronojel re' nimbij can chiva, chin che tak xtapon re k'ij tak xquixquikotaj-pa y xquixquimisas man c'a xtibij-ta che yen man xinya-ta can rutzijol chiva. En lugar che quire-ta xtinojij, xa can jare' tak xte'ka chi'c'o'x che can katzij re rutzijol nyi'on can chiva. Ronojel re' can man xinya-ta rutzijol chiva tak xintz'uc-pa re nusamaj, roma can yinc'o-va-pa iviq'uin.
JOH 16:5 Y vocame yintzolaj riq'uin re takayom-pa vichin. Anchique roma tak man jun chiva yex re yix nu-discípulos re nic'utun-ta-pa chua: ¿Anche' c'a xcabo-va?
JOH 16:6 Pero en lugar che quire-ta nic'utuj chua, re ivánma xa nojnak che bis, roma re ximbij-ka chiva.
JOH 16:7 Pero yen can ja re katzij nimbij chiva: Jabal nuban chiva vo xa yen xquimba-yan, roma vo xa man xquimba-ta, man nika-ta-pa re Espíritu Santo re nita'o ivichin. Jac'a vo xa xquimba-yan, can xtintak-va-pa.
JOH 16:8 Y tak xte'ka re Espíritu Santo, can xtutzijoj chiquivach re vinak re man quiniman-ta re Dios che can je aj-maqui-va, che c'o jun bey choj chin c'aslen, y re Dios can xtuban-va juzgar pa quive' re vinak.
JOH 16:9 Reja' xtutzijoj chiquivach re vinak che je aj-maqui', roma man yinquinimaj-ta.
JOH 16:10 Can xtutzijoj chuka' chiquivach re vinak re choj bey chin c'aslen, roma yen riq'uin re Nata' yinapon-va. Y jare' tak yex man xquinitz'at-ta chic.
JOH 16:11 Y chuka' reja' can xtutzijoj che re Dios can xtuban-va juzgar pa quive' re vinak, roma vocame can xban-yan juzgar pa rue' re itzel re tz'amayon chin re ruch'ulef.
JOH 16:12 Y can c'a q'uiy cosas re man nimbij-ta can chiva, roma vocame c'ayef chin che ye'k'ax pan ive' y can c'ayef chuka' nuban chiva che nic'uaj.
JOH 16:13 Jac'a tak xtipa re Espíritu Santo, can xquixrutijoj y xquixruc'uaj chupan re katzij. Reja' can man rion-ta xtisamaj, roma re ch'abal re xtuyala' chiva, can ja re je'bim-pa cha chila' chicaj. Y mare' tak reja' xque'rusekresaj-yan-apo chivach re xque'banataj re chakavach-apo.
JOH 16:14 Y reja' can xtuya' nuk'ij yen, roma ronojel re xtubij chivach, can chuij yen y re nusamaj.
JOH 16:15 Can ronojel re c'o riq'uin re Nata' Dios, can vichin chuka' yen, y mare' tak yen ximbij-yan che ronojel re xtubij re Espíritu Santo chivach, can chuij yen y re nusamaj.
JOH 16:16 Xa ba' chic c'a xquinitz'at. Y c'are' xquinel-a jun ca'e-oxe' k'ij chi'icojol, c'are' xquinitz'at chic ba', y c'are' yen yintzolaj chic chila' riq'uin re Nata' Dios, xcha' re Jesús.
JOH 16:17 Y nic'aj chaka yoj re yoj discípulos tak xkac'axaj re xubij re Jesús, xkac'utula' chakavach. Yoj xkabij: ¿Andex xrajo' xubij chaka riq'uin re ch'abal re'? Roma xubij: Xa ba' chic c'a xquinitz'at. Y c'are' xquinel-a jun ca'e-oxe' k'ij chi'icojol, c'are' xquinitz'at chic ba'. Y c'are' yen yintzolaj chic chila' riq'uin re Nata' Dios, xcha', quire' xkabila' chakavach.
JOH 16:18 Yoj nakabila' chakavach: ¿Andex nrajo' nubij re rutzij: Xa ba' chic c'a? Xa man ye'k'ax-ta pa kave' re rutzij, yojcha'.
JOH 16:19 Y re Jesús can cha'nin xunabej che yoj c'o jun cosa nakajo' nakac'utuj cha, mare' reja' xubij: Yex nijo' nitamaj andex re ximbij, che xa ba' chic c'a xquinitz'at, y c'are' xquinel-a jun ca'e-oxe' k'ij chi'icojol, c'are' xquinitz'at chic ba'.
JOH 16:20 Mare' can katzij nimbij chiva: Yex can xquixok' y xquixbison roma re xtinc'alvachij yen. Jac'a re vinak re man quiniman-ta re Dios, xque'qui'cot roma re xtibanataj. Y man riq'uin re' che yex can c'o-va re bis pa tak ivánma, re bis re' xtijalataj. Re bis xa xtuban chiva che xquixqui'cot.
JOH 16:21 Re bis re' junan riq'uin re k'axomal nuk'asaj jun ixok tak napon ruk'ij chin nralaj jun ac'ual. Tak re ac'ual xalax-yan, re te'ej re' man ne'ka-ta chic chuc'o'x andex che k'axomal xuk'asaj, roma camas niqui'cot ránma che xalax chic jun ac'ual chach re ruch'ulef.
JOH 16:22 Can quire' chuka' yex, vocame c'o bis pa tak ivánma, pero can yimpa chic jun bey chi'itz'etic. Y jare' tak re ivánma xtiqui'cot chic jun bey, y man jun chic xtibano cha re ivánma che man chic xtiqui'cot-ta.
JOH 16:23 Y chupan re k'ij re', man chic chua-ta yen xtic'utuj-va re nurayij re ivánma. Pero can katzij nimbij chiva, che ronojel re xtic'utuj cha re Nata' pa nube' yen, can xtuya-pa chiva.
JOH 16:24 Jac'a vocame can man jun ic'utun-ta cha re Nata' pa nube' yen. Can tic'utuj, y xtic'ul. Y chin quire' camas-ta xtiqui'cot re ivánma.
JOH 16:25 Can ronojel re nbin chic-ka chiva, can c'ayef-va chin che ye'k'ax pan ive', pero xte'ka re k'ij tak man chic quire-ta rubanic xquinch'o iviq'uin. Xa can k'alaj rubixic xtimban chiva chij re Nata' Dios.
JOH 16:26 Y chupan re k'ij re', can pa nube' yen xtic'utuj-va cha re Nata', y reja' can xtuya-pa chiva re nic'utuj cha. Y xtuya' chiva, man roma-ta che can ja yen re yinc'utun pan i-cuenta yex. Man quire-ta.
JOH 16:27 Re Nata' nuya' chuka' chiva re nic'utuj cha, roma yixrajo'. Y reja' yixrajo', roma yex yinijo' yen y ninimaj che yen riq'uin reja' yimpitinak-va.
JOH 16:28 Can riq'uin-va re Nata' Dios yimpitinak-va, chin xineka chach re ruch'ulef. Y vocame can riq'uin chuka' reja' yintzolaj-va-a, y ninya' can re ruch'ulef, xcha' re Jesús.
JOH 16:29 Y yoj re yoj ru-discípulos xkabij cha: Can katzij-va che vocame man chic c'ayef-ta chin ye'k'ax pa kave' re nabij, xa can k'alaj re ya'bij.
JOH 16:30 Vocame nak'ax pa kave' che rat can ronojel natz'at y ronojel chuka' ataman. Can man nic'atzin-ta che nakac'utuj chava chin natamaj re nakanojij. Y mare' yoj can nakanimaj che riq'uin re Dios yatpitinak-va, xojcha' cha.
JOH 16:31 Y re Jesús xubij chaka yoj: ¿Can yininimaj como vocame?
JOH 16:32 Roma can katzij nimbij chiva che re jun k'ij re' can nipo-va, y can hora chic, che xtibanataj che yex xa xtitaluj-a-ivi' y xa xquiniya' can nayon. Pero man nayon-ta chuka' xquinc'ue' can, roma re Nata' can c'o-va viq'uin.
JOH 16:33 Y ronojel re', can nintzijoj can chiva, chin che re ivánma can otz nuna', y can quire' xtuna' re ivánma roma ibanon confiar-ivi' viq'uin. Y nimbij can chuka' chiva, che can xtivel-va tijoj-pokonal vova' chach re ruch'ulef. Pero can xtic'ue-a ivuchuk'a' roma yen xinch'ac-yan re itzel re tz'amayon chin re ruch'ulef.
JOH 17:1 Y tak re Jesús rubin chic ronojel re', reja' xtzu'un chicaj chin nuban orar y nubij: Nata' Dios, re nu-hora can ja xbeka. Vocame can tabana' chua yen re Ac'ajol che nik'alajin re nuk'ij, chin quire' yen re Ac'ajol can ja chuka' xtimban aviq'uin rat, che can xtik'alajin re ak'ij.
JOH 17:2 Roma can ajachon-va-pa poder pa nuk'a' chin che can yinc'ue-va pa quive' conojel vinak. Y re poder re' nic'atzin che yen ninya' re c'aslen re man niq'uis-ta chique conojel re can je'ayi'on chic chua.
JOH 17:3 Y re c'aslen re man niq'uis-ta, ja re niquitamaj avach rat Nata' Dios y niquitamaj chuka' noch yen. Roma ja rat re katzij Dios y man jun chic Dios c'o, y yen re Jesucristo re xinatak-pa chach re ruch'ulef.
JOH 17:4 Riq'uin re samaj re ximban vova' chach re ruch'ulef, xk'alajin re ak'ij. Y xinq'uis-yan chuka' ronojel re samaj re achalabem-pa chua chin nimban.
JOH 17:5 Vocame, Nata' Dios, can taya' chic c'a re nuk'ij tak xinc'ue' aviq'uin rat. Can ancha'l re nuk'ij re xc'ue' tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef che'.
JOH 17:6 Roma re achi'a' re can je'acha'on chic-pa rat chiquicojol re man yatquiniman-ta, chua yen xa'ya-va vocame, y yen can xinsekresaj re abe' chiquivach. Re achi'a' re' can je avichin rat, y xa'ya' chua yen. Y reje' can quibanon y quichajin re ach'abal.
JOH 17:7 Chuka' re achi'a' re' can quitaman chic che ronojel re ayi'om-pa chua yen, can xk'ax-yan pa quive' che ja rat re yatya'yom-pa chua.
JOH 17:8 Roma can ja re ch'abal re ayi'om-pa chua yen chin nitzijos, can jare' re xintzijoj chiquivach re achi'a' re'. Y reje' can quic'ulun-va re ach'abal pa tak cánma, y can quitaman-va che katzij che aviq'uin rat Nata' Dios yimpitinak-va. Can quiniman che ja rat re yatakayom-pa vichin.
JOH 17:9 Can ninc'utuj chava rat che taya' re ak'a' pa quive' reje', y mana-ta pa quive' re vinak re man yatquiniman-ta. Can pa quive' re achi'a' re xa'ya' chua ninc'utuj che taya' re ak'a' pa quive', roma can je avichin chuka' rat.
JOH 17:10 Y conojel re je vichin yen, can je avichin chuka' rat, y re je avichin rat, je vichin chuka' yen. Y yen can xk'alajin-yan re nuk'ij, coma re achi'a' re xa'ya' chua.
JOH 17:11 Lok'olaj Nata' Dios, pan ak'a' c'a ye'njach-va can re achi'a' re xa'ya' chua, can ca'chajij riq'uin re a-poder, chin quire' can junan-ta quivach y xa jun-ta c'a niquiban. Can niquiban-ta ancha'l kabanon yoj. Yoj can jun kabanon. Can ca'chajij, roma reje' can c'a ye'c'ue-na can chach re ruch'ulef, y yen man quire-ta. Yen xa yintzolaj-yan-a aviq'uin.
JOH 17:12 Y yen can je'nchajin-va-pa re achi'a' re xa'ya' chua. Jenipa' tiempo re xinc'ue-pa quiq'uin chach re ruch'ulef, can xe'nchajij riq'uin re a-poder rat. Y can man jun chic re xsatz-ta can chique, xa can xe re jun re xe itzel tak banabal nubanala' y nucanoj rucamic. Can quire' c'a re tz'iban can, che c'o jun re nisatz can.
JOH 17:13 Yen can ja yintzolaj-yan aviq'uin, Nata' Dios, pero riq'uin re c'a yinc'ue-na ba' chic chach re ruch'ulef, ninc'utuj chava che taya' re ak'a' pa quive', roma ninjo' che camas-ta ye'qui'cot pa tak cánma. Can ancha'l yinqui'cot yen.
JOH 17:14 Re achi'a' re xa'ya' chua, can nyi'on-va re ach'abal chique. Mare' re vinak re man yatquiniman-ta xe'quitzelaj, roma re achi'a' re xa'ya' chua man je richin-ta chic re ruch'ulef. Can je ancha'l chic yen, roma yen man yin richin-ta chuka' re ruch'ulef.
JOH 17:15 Man ninc'utuj-ta chava Nata' Dios che ca'lisaj-yan-a chach re ruch'ulef chin ya'col. Re ninc'utuj chava, ja che ca'to'. Man taya' k'ij che re itzel nich'acon chiquij.
JOH 17:16 Re achi'a' re xa'ya' chua, man je richin-ta re ruch'ulef. Can je ancha'l yen. Yen man yin richin-ta chuka' re ruch'ulef.
JOH 17:17 Can tabana' chique che tiquijacha-qui' chupan re ach'abal. Re ach'abal ja re katzij.
JOH 17:18 Y can ancha'l rubanic re xabam-pa chua yen chin xinatak-pa chubanic re asamaj chach re ruch'ulef, can quire' chuka' nimban yen chique re achi'a' re xa'ya' chua. Can je'ntakon-va chubanic re asamaj chach re ruch'ulef.
JOH 17:19 Coma reje' yen can ninjach c'a chuka-vi' chin re samaj, che quire-ta chuka' niquiban reje'. Can tiquijacha-qui' y que'c'ue' chupan re katzij.
JOH 17:20 Nata' Dios, yen man xe-ta pa quive' re achi'a' re xa'ya' chua ninc'utuj che taya' ak'a' pa quive', xa can quire' chuka' ninc'utuj chava pa quive' conojel re xque'niman vichin, re can xquinquinimaj roma re ch'abal xtitzijos chiquivach,
JOH 17:21 chin che conojel can junan-ta quivach. Xa can jun-ta xtiquiban. Can-ta xtiquiban ancha'l re kabanon yoj, che xa jun kabanon. Roma rat Nata' Dios can yatc'o viq'uin yen, y yen can yinc'o chuka' aviq'uin rat. Quire' ninjo' che niquiban-ta reje' kaq'uin yoj. Can-ta nik'alajin chiquivach re vinak re man yatquiniman-ta, che yen, can ja rat re xatako-pa vichin, roma niquitz'at che can junan quivach quibanon re jec'o kaq'uin yoj.
JOH 17:22 Yen xinya-yan chique re ayi'om-pa rat chua yen. Reje' can c'o chic quik'ij chuka', ancha'l re abanom-pa chua yen. Chin quire' xa jun-ta xtiquiban, ancha'l kabanon yoj xa jun kabanon.
JOH 17:23 Can xquinc'ue-va quiq'uin reje' y rat viq'uin yen, chin quire' reje' can jun-ta xtiquiban. Y mare' xtitamax coma re vinak re man yatquiniman-ta, che ja rat Nata' Dios re xatako-pa vichin. Y mare' chuka' xtitamax coma re vinak che can ya'jo-va, ancha'l yinajo' yen.
JOH 17:24 Nata' Dios, yen ninjo' che conojel re je'ayi'on chua xque'bec'ue-ta viq'uin chila' chicaj, chin che niquitz'at-ta re nuk'ij re ayi'on, roma xinajo' tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef che'.
JOH 17:25 Nata' Dios, rat re yat choj riq'uin ronojel, re vinak re man yatquiniman-ta man c'a quitaman-ta avach. Pero yen can ntaman-va avach, y re achi'a' re xa'ya' chua, can xquitamaj chuka' che ja rat re xatako-pa vichin.
JOH 17:26 Y yen can ximban che xinsekresaj re abe' rat chiquivach, y can xtimban che xtinsekresaj más chiquivach, chin quire' can-ta xca'jo' ancha'l yinajo' yen. Y xquinc'ue-ta chuka' yen quiq'uin reje'.
JOH 18:1 Y tak re Jesús rubin chic ronojel re', reja' y chibil yoj re yoj ru-discípulos xojel-pa. C'are' xojba c'a juc'an chic-apo ruchi' re ch'et rakan-ya' rubini'an Cedrón, chupan jun ulef nibex huerto cha, y chire' c'a xoc-va-apo re Jesús y chibil yoj re yoj ru-discípulos.
JOH 18:2 Re Judas re nijacho chin re Jesús, can rutaman chuka' re lugar re anche' xojapon-va, roma re Jesús q'uiy chic bey yojruc'uan-a chire'.
JOH 18:3 Mare' re Judas can choj chupan re lugar re' xe'ruc'uaj-va-a re jun grupo soldados y re policías re xe'quiya-a re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos. Re soldados y re policías quic'ualon antorchas y lámparas y chuka' quic'ualon armas.
JOH 18:4 Y re Jesús can rutaman andex re pitinak chij y andex re xtuc'alvachij. Mare' tak xba chiquic'ulic re je'pitinak tz'amoy richin y xuc'utuj chique: ¿Anchique nicanoj?
JOH 18:5 Reje' xquibij: Yoj ja re Jesús aj-Nazaret nakacanoj. Y re Jesús jare' tak xubij chique: Ja yen re', xcha'. Y re Judas re nijacho chin re Jesús, can c'o-apo chuka' quiq'uin re vinak re'.
JOH 18:6 Y jac'a tak re Jesús xubij chique: Ja yen re', jare' tak re vinak re' xe'tzolaj chiquij, y can xquivarabej-qui' xe'tzak pan ulef.
JOH 18:7 Jare' tak re Jesús xuc'utuj chic jun bey chique: ¿Anchique nicanoj? Y re vinak re' xquibij chic jun bey: Yoj ja re Jesús aj-Nazaret nakacanoj.
JOH 18:8 Y re Jesús xubij chique: Can xic'axaj-yan che ximbij chiva che ja yen re'. Y vo xa ja yen re yinicanoj, man que'itz'am re jec'o viq'uin, xa tiya' k'ij chique che ye'ba.
JOH 18:9 Re Jesús quire' xubij, chin quire' can nibanataj ancha'l re rubin. Reja' can rubin-va: Nata' Dios, re achi'a' xa'ya' chua, can man jun c'a chique reje' re xsatz-ta chic can.
JOH 18:10 Pero re Simón Pedro ruc'uan jun espada, y jare' re xulisaj chin xuya' cha re jun ru-mozo re namalaj sacerdote. Re Simón Pedro can xutzaq'uij-va jun ruxquin re ache rubini'an Malco. Re ruxquin re xtzaq'uis-a ja re c'o pa rajquik'a'.
JOH 18:11 Pero re Jesús xubij cha re Simón Pedro: Tayaca-ka la espada, roma yen tiene que nink'asaj re tijoj-pokonal re rubim-pa re Nata' y cama-va xquincolotaj-ta chach, xcha' re Jesús cha re Simón Pedro. Roma re Pedro nrajo' nuto' re Jesús che espada.
JOH 18:12 Y jare' tak xe'pa re jun grupo soldados y re je ec'uay quichin, y re policías re je'quiyi'om-pa re achi'a' c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquitz'am-a re Jesús y xquixim-a.
JOH 18:13 Nabey xquic'uaj-a re Jesús chach re jun ache rubini'an Anás, roma re Anás re' rujenam re Caifás. Y re tiempo re' jac'a re Caifás re namalaj sacerdote.
JOH 18:14 Y can jac'a re Caifás biyon chique re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, che más otz che xaxe jun nicom pa quiq'uixel conojel vinak y no que conojel ye'com xaxe roma re jun re'.
JOH 18:15 Yen Juan y chuka' re Simón Pedro, can yojtzakatal-a chiquij re je'tz'amayon-a chin re Jesús, roma ja re Jesús re katzekelben-a yojbinak. Yen ataman noch roma re namalaj sacerdote, mare' can choj xinoc-apo chach rachoch.
JOH 18:16 Jac'a re Pedro xa man xoc-ta-apo. Reja' xc'ue' can chire' pa puerta. Y yen re ataman noch roma re namalaj sacerdote, xinel chic-pa y xinch'o riq'uin re ixok re nichajin chire' pa puerta, y xincusaj-apo re Pedro.
JOH 18:17 Y can jare' tak re ixok re nichajin chire' pa puerta xubij cha re Pedro: Rat chuka' yat ru-discípulo re ache tz'amom-pa, xcha'. Pero reja' xubij: Yen man yin discípulo-ta chin re ache re', xcha'.
JOH 18:18 Jac'a re mozos chupan re jay re' y re policías re xe'betz'amo-pa re Jesús, quibaxon jun k'ak' y je'pa'al-apo chach chin niquimak'-qui', roma camas tef nuban. Y re Pedro pa'al-apo chuka' quiq'uin, rumek'on-apo-ri' chuchi-k'ak'.
JOH 18:19 Y re Anás re jun namalaj sacerdote re rujachon chic can re rusamaj, tak xbepobax re Jesús chach, c'o preguntas xubanala' cha. Reja' xuc'utuj cha re Jesús chiquij re ye'tzekelben richin y chuka' xuc'utuj cha andex che enseñanza xuc'ut.
JOH 18:20 Xpa re Jesús xubij: Man ntaman-ta anchique roma tak man ac'axan-ta, roma yen can pa sakil yinch'ovenak-va chique conojel vinak. Yinch'ovenak chiquivach pa rachoch re Dios y pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, re anche' niquimol-va-qui' conojel re kavinak israelitas chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios. Can pa sakil yinch'ovenak-va chiquivach.
JOH 18:21 ¿Anchique roma tak rat xa chua yen nac'utuj-va? Tac'utuj chique re je'c'axayon vichin. Tac'utuj chique andex re je'mbin. Y tatz'eta-na-pa', reje' jabal quitaman andex re nbin yen chique.
JOH 18:22 Y jac'a tak re Jesús je'rubin chic-ka re tzij re', jun chique re policías re c'o-apo chire' chunakaj re Jesús xuya' jun bic k'a' cha y xubij: ¿Anchique roma tak quire' xach'o-apo cha la namalaj sacerdote?
JOH 18:23 Pero re Jesús xubij cha re policía re': Vo xa c'o ch'abal re mana-ta rubixic ximban-apo cha, tabij c'a-pa andex che ch'abal re man pa rubiyal-ta ximbij-apo. Y vo xa ronojel re ximbij-apo, otz, ¿anchique roma tak xaya' jun bic k'a' chua? xcha' re Jesús.
JOH 18:24 C'are' re Anás xutak-apo re Jesús chach re Caifás re namalaj sacerdote chupan re tiempo re'. Y re Jesús ximil tak xc'uax-a.
JOH 18:25 Jac'a re Pedro pa'al-apo chuchi-k'ak' rumek'on-ri'. Y jec'o xe'c'utun cha: Rat yat ru-discípulo re jun ache tz'amon, xe'cha' cha. Y re Pedro xa xutz'uc tzij roma reja' xubij: Yen man yin discípulo-ta chin re jun ache re', xcha'.
JOH 18:26 Y jun chique re ru-mozo re namalaj sacerdote, ruch'alal ba' re ache re xlisas ruxquin roma re Pedro, xuc'utuj cha re Pedro y xubij: Ja rat re xatintz'at che yatc'o riq'uin re Jesús chire' anche' xbakatz'ama-va-pa, xcha' cha.
JOH 18:27 Jac'a re Pedro xutz'uc chic tzij jun bey y xubij, che mana-ta yen. Y can jare' tak xbetzirim-pa re moma'.
JOH 18:28 Y chire' pa rachoch re Caifás c'o-va re Jesús chin niban juzgar. Reja' can poban-apo chach re Caifás. Y chire' c'a xel-va-a chin che ne'jach pa ruk'a' re gobernador rubini'an Pilato, re c'o chire' pa ru-palacio. Y namak'a' tak xbanataj re'. Y re je'ac'ayon-apo chin re Jesús man xe'oc-ta-apo pa palacio, roma chiquivach reje' xajan. Y chuka' chin quire' reje' ye'tiquir niquitaj re andex nitij chupan re kanamak'ij rubini'an pascua.
JOH 18:29 Y re Pilato re gobernador xbe'el-pa y xuc'utuj chique re je'ac'ayon-apo chin re Jesús: ¿Andex che mac rubanon re jun achel re', mare' ic'amom-pa chinoch chin nisujuj? xcha' chique.
JOH 18:30 Y re vinak re je'ac'ayon-apo chin re Jesús chach re gobernador, xquibij cha: Vo xa re ache re' man-ta banoy-ch'a'oj, man-ta kapoban chavach chin naban juzgar, xe'cha' cha.
JOH 18:31 Jare' tak re Pilato xubij chique: Tic'uaj chic-a yex re ache re' y tibana' juzgar yex can ancha'l nubij re i-ley, xcha' re Pilato chique. Pero re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha: Yoj man jun ley pa kak'a' chin nakabij che nakaquimisaj jun vinak cho cruz, xe'cha'.
JOH 18:32 Y can jare' nibanataj re rubin chic re Jesús, che andex che camic xtoc-a cha.
JOH 18:33 Y re Pilato, re gobernador xoc chic-apo pa ru-palacio. Y xrayoj re Jesús y c'are' xuc'utuj cha: ¿Ja rat re qui-Rey re israelitas?
JOH 18:34 Pero re Jesús xubij cha re Pilato: ¿Re xac'utuj chua, can aviq'uin como rat pitinak-va, o xa nic'aj chic vinak re je'biyom-pa chava? xcha'.
JOH 18:35 Jare' tak re Pilato xubij cha re Jesús: Yen can man jun otz nuc'am-pa chua, roma yen man yin israelita-ta. Re xe'jacho avichin pa nuk'a' ja re avinak y re principal tak sacerdotes. ¿Andex c'a che mac abanon?
JOH 18:36 Y re Jesús xubij cha re Pilato: Yen can yin Rey-va, pero man ancha'l-ta chin re ruch'ulef. Roma xe-ta yin ancha'l re Rey chin re ruch'ulef, conojel-ta re samajela' jec'o viq'uin ye'tajin-ta chic che ayoval, che man quinjach-a pa quik'a' re achi'a' re c'o quik'ij chiquicojol re nuvinak israelitas. Yen man yin Rey-ta ancha'l chin re ruch'ulef.
JOH 18:37 Pero re Pilato xubij cha re Jesús: ¿Entonces rat can yat Rey-va? xcha'. Y re Jesús jare' tak xubij cha: Ja', quire'. Yen can yin Rey-va ancha'l re xabij. Can chin-va re' tak xinalax chach re ruch'ulef y chin che nintzijoj re katzij ch'abal chiquivach re vinak. Y conojel c'a re ye'niman y je richin chic re katzij ch'abal, can niquiban-va re nimbij yen chique, xcha'.
JOH 18:38 Y re Pilato xuc'utuj cha re Jesús: ¿Andex re' re katzij? Y tak rubin chic can quire' cha re Jesús, re Pilato xa xel chic-a chire' pa ru-palacio chin xbech'o chiquivach re kavinak israelitas y xubij chique: Yen man jun ch'a'oj ninvel chij re jun ache re'.
JOH 18:39 Pero ronojel juna' chupan re k'ij chin re pascua, yex nic'utuj che yen ninlisaj-a jun chique re ivinak re jec'o pa cárcel. ¿Re vocame, yex nijo' che yen ninlisaj-a libre re Rey ivichin yex re yix israelitas? xcha' chique.
JOH 18:40 Jac'a re vinak re', jun pa quichi' xe'ch'o-apo cha re Pilato y xquibij: Ja re Barrabás talisaj-a libre y mana-ta re ache re', xe'cha'. Y re ache rubini'an Barrabás xa jun ache elek'om.
JOH 19:1 Y mare' re Pilato re gobernador xubij che tich'ay re Jesús.
JOH 19:2 Jac'a re soldados xquipach'uj jun k'ayis re camas ruq'uixal. Y xquiban jun corona cha y c'are' xquiya' pa rujalom re Jesús. C'are' xquiya' chuka' jun tziak morado chij re Jesús, can ancha'l-va re ye'quicusula' re reyes.
JOH 19:3 Y re soldados re' niquibila-apo chach re Jesús: ¡Camas c'a caqui'cot rat re qui-Rey re israelitas! ye'cha'. Y niquiyala' chuka' k'a' cha.
JOH 19:4 Jare' tak re Pilato xel chic-pa jun bey pa ru-palacio chin xch'o chiquivach re vinak, y reja' xubij chique: Titzu', jac'a ache re' ninlisaj-pa chivach, chin titamaj che reja' man jun ch'a'oj ninvel chij, xcha'.
JOH 19:5 Y tak re Jesús xbe'el-pa, can rucusan chic re corona re banon cha q'uix y chuka' rucusan chic re tziak morado. Y jare' tak re Pilato xubij: Jac'a ache re c'o re', xcha' chique.
JOH 19:6 Can xe xquitz'at re Jesús, re principal tak sacerdotes y re policías jun pa quichi' xe'ch'o y xquibij: ¡Tataka' ruquimisasic cho cruz! ¡Tataka' ruquimisasic cho cruz! xe'cha'. Y jare' tak re Pilato xubij chique: Yen man jun ch'a'oj ninvel chij, chin quire' nintak-ta ruquimisasic cho cruz. Y vo xa yex ninojij che c'o ley pan ik'a' chin nitak ruquimisasic cho cruz, te'ic'ama-a, xcha' reja' chique.
JOH 19:7 Pero re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij-apo cha re Pilato: Reja' nubij che Ruc'ajol re Dios, y mare' tiene que nika re camic pa rue', roma quire' nubij re ka-ley, xe'cha'.
JOH 19:8 Re Pilato can ruxibin-va-ri', y tak xuc'axaj re xquibij re vinak, che re Jesús nubij che Ruc'ajol re Dios, xpa c'a más ximbire' riq'uin.
JOH 19:9 C'are' reja' xoc chic-apo pa ru-palacio y xuc'utuj cha re Jesús: ¿Anche' c'a capo-va rat? xcha' cha. Y re Jesús man jun tzij xubij cha.
JOH 19:10 Jare' tak re Pilato xubij cha re Jesús: ¿Anchique roma tak man jun tzij nabij-pa chua yen? ¿Man ataman-ta c'a che yen c'o autoridad pa nuk'a' chin yatinquimisaj cho cruz y chin yatinlisaj-a chuka'? xcha' re Pilato cha re Jesús.
JOH 19:11 Y re Jesús xubij: Rat man jun a-autoridad c'o pa nue' yen, xe-ta man-ta ja re Dios re c'o chila' chicaj re ya'yon chava. Roma can ja reja' ya'yom-pa autoridad pan ak'a'. Y vo xa xtatak nuquimisasic, can c'o amac, pero re más c'o rumac ja re xinjacho pan ak'a', xcha' re Jesús.
JOH 19:12 Can jare' tak re Pilato xutaj ruk'ij chin nulisaj-ta-a. Pero re kavinak israelitas jun pa quichi' xe'ch'o, y xquibij: Vo xa xtalisaj-a, man junan-ta avach riq'uin re César. Roma xabanchique nibin che reja' jun Rey, can nutzelaj re César, roma yoj kataman che ja re César re c'o más ruk'ij.
JOH 19:13 Tak re Pilato xuc'axaj re tzij xquibij re vinak cha, xuxibij-ri'. Y c'are' reja' xubij che tilisas-pa re Jesús. Y re Pilato xbetz'uye-pa re anche' can tuban-va juzgar, re jay re nibex Enlosado cha y re pa kach'abal yoj re yoj israelitas nibex Gabata cha.
JOH 19:14 Re k'ij re', jare' tak nitiquir re jun kanamak'ij yoj re yoj israelitas, jun namak'ij rubini'an pascua, y mare' tak conojel vinak niquibanala' chic utzil ronojel re xtoc chique. Y pa nic'aj-k'ij la'k cha re k'ij re' tak re Pilato xubij chique re vinak re je'aponak chire': Jac'a i-Rey re', xcha' chique.
JOH 19:15 Pero re vinak re quimalon-apo-qui', jun pa quichi' xe'ch'o-apo y xquibij: ¡Tiquimisas! ¡Tiquimisas! ¡Tiquimisas cho cruz! xe'cha-apo. Y re Pilato xubij chique: ¿Ja re i-Rey re nijo' che nintak ruquimisasic cho cruz? Pero re principal tak sacerdotes xquibij-apo: Xaxe re César re c'o más ruk'ij chakavach yoj, xe'cha'.
JOH 19:16 Y jare' tak re Pilato xuban re niquic'utuj re vinak cha. Xujach-a re Jesús pa quik'a' re xque'quimisan richin cho cruz, y reje' xquic'uaj-a.
JOH 19:17 Y re Jesús ruc'uan-a re ru-cruz binak, chin ne'bajex cho cruz pa jun lugar rubini'an Calavera. Y re pa kach'abal yoj re yoj israelitas Gólgota yojcha' cha re lugar re'.
JOH 19:18 Tak xe'bapon-a chire', xquibajij re Jesús cho cruz. Y chupan re hora re', quire' chuka' xban chique je ca'e' chic achi'a'. Y pa quinic'ajal re je ca'e' achi'a' re je'bajin chach re qui-cruz, chire' xc'ue-va re cruz re anche' bajin-va re Jesús.
JOH 19:19 Y re Pilato re gobernador, c'o jun tzij xutz'ibaj-a chach jun tz'alam y jare' xc'ue' pa rue' ru-cruz re Jesús. Re tzij re c'o-a chach re tz'alam nubij: Jesús aj-Nazaret, qui-Rey re israelitas, nicha'.
JOH 19:20 Re tzij re', can conojel re vinak ye'tz'eto can, roma re lugar anche' xbajex-va re Jesús cho cruz, xa can nakaj c'o-va cha re tenemit Jerusalén. Y re tzij re', pan oxe' c'a ch'abal tz'iban-va-a. Can tz'iban pa kach'abal yoj re yoj israelitas, pa quich'abal re aj-Grecia y pa quich'abal chuka' re vinak aj-Roma.
JOH 19:21 Jac'a re principal tak sacerdotes chakacojol yoj re yoj israelitas xbequich'ojij cha re Pilato: Man-ta xatz'ibaj re tzij: Qui-Rey re israelitas, roma man quire-ta. Xa ja reja' xbin. Mare' tajala' c'a rubanic y tatz'ibaj: Xa ja yen yimbin che yin qui-Rey re israelitas, xe'cha'.
JOH 19:22 Pero re Pilato xubij chique re principal tak sacerdotes: Re xintz'ibaj-yan, can ntz'iban chic. Man nic'atzin-ta che ninjal chic rubixic, xcha' chique.
JOH 19:23 Jac'a re soldados xe'bajin chin re Jesús cho cruz. Y tak xquibajij-yan re Jesús cho cruz, re soldados re' xbequic'ama-pa re rutziak re Jesús re je'quilisan can chij. Re tziak re' xquijach chiquivach reje'. Caje' xquiban cha, roma je caje' reje'. Jac'a re jun tziak re nibex túnica cha man t'ison-ta, xa can pa rubanic-va quire'.
JOH 19:24 Mare' tak reje' xquibila' chiquivach: Man takaratz re jun tziak re'. Xa takabana' sortear, chin quire' xa jun nic'uan-a, xe'cha' reje'. Re xbanataj riq'uin rutziak re Jesús, can tz'iban-va can chupan re ruch'abal re Dios. Roma chupan re ruch'abal re Dios nubij: Xe'quijachala' re nutziak chiquivach y chuka' xquiban sortear. Y can quire-va xquiban re soldados. Can xbanataj-va ancha'l re tz'iban can.
JOH 19:25 Chire' chuxe' re cruz re anche' bajin-va re Jesús c'o-apo re María re rute' re Jesús y chuka' re ru-tía re Jesús. Re María re ruxayil re ache rubini'an Cleofas y re María Magdalena jec'o-apo chuka'.
JOH 19:26 Y tak re Jesús xutz'at-pa re rute' y yen re yin ru-discípulo re camas yinrajo', xubij cha re rute': Vocame ja re nu-discípulo re' re xtichajin avichin, y can ancha'l aval xtuban aviq'uin, xcha' cha.
JOH 19:27 C'are' xubij chuka' chua yen: Vocame ja rat re xcachajin chin re nte', y can ancha'l chuka' ate' tabana' riq'uin, xcha' chua. Y yen can xinimaj-va, roma can jare' tak xinc'am rach re María pa vachoch.
JOH 19:28 Y roma re Jesús can rutaman chic che ronojel re samaj yi'om-pa cha roma re Dios xc'achoj-yan, y tiene que nibanataj ronojel re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, xa mare' tak reja' xubij che nichake'j nuchi'.
JOH 19:29 Y chire' c'o-apo jun lak re nojnak che vinagre. Y re soldados chupan re' xquimuba-a jun ancha'l bo'j re nibex esponja cha, xquiya-a chutza'n jun ch'et che' rubini'an hisopo, y c'are' xquiya-apo chuchi'.
JOH 19:30 Y tak re Jesús rukumun chic can re vinagre, reja' xubij: Xc'achoj ronojel re nusamaj, xcha'. Y jare' tak xujach re ránma, roma jare' tak xulucuba-pa rujalom y man chic xsilon-ta.
JOH 19:31 Re k'ij re', conojel kavinak israelitas niquibanala' chic utzil ronojel, roma nitiquir-yan re jun namalaj k'ij. Y mare' tak re achi'a' re c'o quik'ij xe'ba riq'uin re Pilato y xbequic'utuj cha chin tik'ajlox cakan re jec'o cho cruz, chin quire' ye'lisas-a. Roma man ruc'amon-ta che re achi'a' re' ye'c'ue' can chach re qui-cruz chupan re namalaj k'ij, roma can pascua-va y chuka' k'ij chin uxlanen.
JOH 19:32 Y re soldados xe'bapon quiq'uin re jec'o chach re qui-cruz, reje' xquik'aj rakan re nabey y can ja chuka' quire' xquiban cha re jun chic. Can che je ca'e' xk'ajlox cakan.
JOH 19:33 Jac'a tak xe'bapon riq'uin re Jesús, xa man xquik'aj-ta chic rakan, roma xquitz'at che quiminak chic.
JOH 19:34 Astapa' xquitz'at che re Jesús quiminak chic, jun chique re soldados xuju' rutza'n re ru-lanza chuc'alc'a'x re Jesús, y jare' tak xbe'el-pa quic' y ya'.
JOH 19:35 Y yen re xintz'eto che quire' xbanataj, nimbij quire', y re nimbij yen can katzij-va. Can xintz'at y ntaman, y mare' can katzij-va re nintzijoj chupan re libro re', chin chiyixnojel-ta yex ninimaj chuka'.
JOH 19:36 Roma re xbanataj, can xbanataj chin quire' katzij ne'el-va re nubij chupan re ruch'abal re Dios. Roma re tz'iban can nubij: Man jun rubakil reja' re xtiquik'aj-ta.
JOH 19:37 Y chupan re ruch'abal re Dios, c'o chic jun tzij re tz'iban can chij re Jesús, re nubij: Can xtiquitz'at re Jun xsocotaj pa quik'a', re Jun re ac'ayon re socotajic re xban cha riq'uin jun lanza.
JOH 19:38 C'are' c'o jun ache rubini'an José re aj pa tenemit Arimatea, y astapa' man jun bey xubij che reja' jun tzekelbey chin re Jesús. Reja' man c'a rutzijon-ta che runiman re Jesús, roma nuxibij-ri' chiquivach re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas. Y jac'a reja' re xapon riq'uin re Pilato re gobernador, chin che xbo'rc'utuj utzil cha che tuya' re ru-cuerpo re Jesús cha chin numuk. Y re Pilato xuya' k'ij cha. Xpa re José, xbo'rkasaj-pa re ru-cuerpo re Jesús y xuc'uaj-a.
JOH 19:39 Y chuka' jun ache rubini'an Nicodemo, re xapon pa jun tok'ok'a' riq'uin re Jesús tak c'a c'as reja' che', y jac'a chuka' reja' xapon chupan re k'ij re' tak xcom-yan re Jesús, ruc'uan-apo mirra xalon riq'uin nic'aj chic ak'om jubul-oc ruxla'. Che nojel re ak'om ruc'uan la'k-apo jun quintal.
JOH 19:40 Xe'pa re José y re Nicodemo, xquipis re ru-cuerpo re Jesús pa tak tziak re c'o ak'om jubul-oc ruxla' chij. Reje' quire' xquiban riq'uin re ru-cuerpo re Jesús, roma re kavinak israelitas can quire-va niquiban quiq'uin re vinak ye'com.
JOH 19:41 Y chire' chupan re lugar re anche' xbajex-va re Jesús cho cruz, c'o jun ulef ticon rach re nibex huerto cha. Y chire' c'o jun jul c'oton quichin anama'i' y man cusan-ta. Can man jun c'a ánma re yi'on-ta chupan re jul re'.
JOH 19:42 Y chire' chupan re jul re' xquiya-va re ru-cuerpo re Jesús, roma xk'ak'ij-yan-ka chiquivach y re jul re' nakaj c'o-va. Y re kanamak'ij yoj re yoj israelitas re namalaj k'ij nitiquir-yan, mare' re kavinak niquibanala' chic utzil ronojel.
JOH 20:1 Y chupan re domingo re nabey k'ij chin re semana, re María Magdalena xba chuchi' re jul re anche' xmuk-va re Jesús. Y cumaj-yan tak c'a k'oko'm che' jare' tak xba. Y jare' tak xutz'at re aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' re jul, xa elisan chic-a.
JOH 20:2 Mare' jonanin xtzolaj y xapon anche' c'o-va re Simón Pedro y yen Juan re discípulo camas xinjovax roma re Jesús. Re María Magdalena xbo'rbij chaka, che jec'o xe'lisan-a re ru-cuerpo re Ajaf Jesús pa jul, roma manak chic. Y vocame man kataman-ta anche' xbequiya-va can, xcha' chaka.
JOH 20:3 Re Pedro y yen, can xe xkac'axaj re xubij re María Magdalena chaka, can jare' xojel-a y xojba chuchi' re jul.
JOH 20:4 Jonanin xojba che yoj ca'e'. Xa jac'a yen yimbiyin ba' más que chach re Pedro, mare' xinya' can, y ja yen re xinapon nabey chuchi' re jul.
JOH 20:5 Y tak xinapon, xinluque-ka chin yinachan-apo pa jul, y xe'ntz'at re tziak re jec'o can chire', pero man xinoc-ta-apo pa jul.
JOH 20:6 Y c'are' xapon-apo re Simón Pedro roma can tzakatal-apo chuij, y reja' choj xoc-apo pa jul, y xutz'at re tziak re jec'o can chire'.
JOH 20:7 Jac'a re tziak re pison-a rujalom re Jesús, c'a juc'an chic c'o-va can, banon can rubanic. Can man junan-ta c'o can quiq'uin re nic'aj chic tziak.
JOH 20:8 C'are' xinoc-apo chuka' yen, re xinapon nabey chuchi' re jul. Y tak yin-aconak chic-apo, xintz'at ronojel y xinimaj che re Jesús xc'astaj-yan-a.
JOH 20:9 Yoj xa can c'aja tak xkatz'at, c'are' xkanimaj, y man k'axnak-ta pa kave' re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chij re Jesús, che tiene que nic'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
JOH 20:10 Y re yoj ca'e' discípulos, can jare' tak xojtzolaj-a chakachoch.
JOH 20:11 Jac'a re María Magdalena ndok' xc'ue' can chire' chuchi-jul. Y tak reja' camas ndok', xluque-ka chin xnachan-apo chupan re jul.
JOH 20:12 Y jare' tak xe'rutz'at je ca'e' ángeles re je'quicusalon sak tak tziak. Re je ca'e' ángeles re' je'tz'uyul. Re jun tz'uyul re anche' xc'ue-va rujalom re Jesús y re jun chic anche' xc'ue-va re rakan.
JOH 20:13 Y re je ca'e' ángeles re' xquic'utuj-pa cha re María Magdalena: ¿Anchique roma tak yatok'? xe'cha' cha. Y reja' xubij chique: Yen yinok', roma jec'o xe'lisan-a re ru-cuerpo re Vajaf Jesús y man ntaman-ta anche' xbequiya-va can chinoch, xcha' chique.
JOH 20:14 Y tak reja' rubin chic-ka re tzij re', xtzu'un can chij. Reja' can xutz'at che c'o jun pa'al-apo chij can, pero man xutamaj-ta rach che ja re Jesús re c'o-apo chij can.
JOH 20:15 Jare' tak re Jesús xuc'utuj cha re María Magdalena: ¿Anchique nacanoj y anchique roma chuka' tak camas yatok'? xcha' cha. Y re María Magdalena xunojij che re nich'o riq'uin xa ja re nisamajin re ulef re', re ticon rach, mare' tak reja' xubij cha: Vo xa ja rat re xac'uan-a re ru-cuerpo re Vajaf Jesús, tabij c'a chua anche' xbaya-va can, y yen xtincanoj anche' xtinya-va, xcha' cha.
JOH 20:16 Pero re Jesús xch'o chic-apo cha y xubij: María, xcha'. Y re María Magdalena can jare' xutamaj ruch'abal re Jesús, xuposcolij-ri' y xubij cha: Raboni, xcha'. Roma yoj re yoj israelitas quire' nakabij cha jun maestro.
JOH 20:17 Re María Magdalena xrajo' xuk'etej re Jesús, pero re Jesús xubij cha: Man quinak'etej. Yen c'amaje-na quimba riq'uin re Nata' chila' chicaj. Xa cabiyin chubixic chique re hermanos, che yen can yimba riq'uin re Nata', re can Irta' chuka' yex. Can yimba c'a riq'uin re nu-Dios, re i-Dios chuka' yex, xcha' cha.
JOH 20:18 Y re María Magdalena can xapon-va kaq'uin yoj re yoj discípulos, chin xbo'rbij chaka che xutz'at re Ajaf Jesús, y chin chuka' xbo'rbij chaka re bin-a cha.
JOH 20:19 Y tak xk'ok'a-ka chupan re k'ij re', re domingo re nabey k'ij chin re semana, yoj re yoj discípulos kamalon-ki', pero can je'katz'epelom-pa re ruchi' tak jay re anche' yojc'o-va, roma yoj can nakaxibij-ki' chiquivach re kavinak israelitas. Y jac'a tak katz'apin kachi', jare' tak xkatz'at che c'o re Jesús pa kacojol y xubij chaka: Re ivánma can-ta otz nuna' roma yininiman chic, xcha' chaka.
JOH 20:20 Tak reja' xubij-yan-ka re ch'abal re' chaka, can xuc'utula' chakavach re rusocotajic. Can xuc'utula' re ruk'a' y re chuc'alc'a'x. Y yoj camas xojqui'cot, roma xkatz'at che can ja-va re Ajaf Jesús.
JOH 20:21 C'are' re Jesús can xubij chic jun bey chaka: Re ivánma can-ta otz nuna' roma yininiman chic. Vocame can yixintak-a, ancha'l tak xinrutak-pa re Nata' chubanic re rusamaj.
JOH 20:22 Y tak rubin chic-ka re tzij re', reja' xuxipuj pa kave' y xubij chaka: Can tic'ulu' c'a re Espíritu Santo.
JOH 20:23 Y roma re Espíritu Santo c'o iviq'uin, yex can yixtiquir nibij chique re vinak re yinquinimaj che xe'cuyutaj-yan re quimac. Y chuka' yixtiquir nibij chique re man yinquinimaj-ta che man cuyutajnak-ta re quimac, xcha' re Jesús chaka.
JOH 20:24 Jac'a re Tomás re jun chaka yoj re yoj doce ru-discípulos re Jesús, re nibex chuka' Dídimo cha, xa man c'o-ta-pa kaq'uin tak re Jesús xbec'ulun chakacojol.
JOH 20:25 Y mare' yoj re yoj ruchibil re Tomás xkabij cha: Yoj xkatz'at re Ajaf Jesús, xojcha' cha. Pero reja' man xunimaj-ta, xa xubij chaka: Yen can c'aja tak ntz'eton chic re socotajic re xe'ruc'uaj re ruk'a' coma re clavos, c'ajare' tak xtinimaj. Can c'aja tak nju'un chic-apo re rue' tak nuk'a' pa tak socotajic re pa ruk'a' re Jesús, y nju'un chic-apo re nuk'a' chuc'alc'a'x chupan re socotajic re xuban re lanza cha, c'ajare' xtimbij che ja reja', xcha' re Tomás chaka.
JOH 20:26 Vakxaki' k'ij tak'ax-va re' tak yoj re yoj discípulos xkatz'at re Jesús. Yoj can kamalon chic-ki' jun bey, katz'apin kachi' pa jay y c'o re Tomás kaq'uin. Y jare' tak xbec'ulun chic jun bey, y re ruchi' tak jay can je'tz'apal. Re Jesús xbec'ulun chakacojol y xubij chaka: Re ivánma can-ta otz nuna' roma yininiman chic, xcha' chaka.
JOH 20:27 Y can jare' xubij cha re Tomás: Taju-pa re rue' tak ak'a' vova' y ca'tzu' re nuk'a' je'socotajnak. Taya-pa la ak'a' chinuc'alc'a'x y taju-pa chupan re socotajic re xuban re lanza chua. Can tanimaj y man taban ancha'l niquiban re nic'aj chic vinak, re xa man yinquiniman-ta.
JOH 20:28 Y re Tomás xubij cha re Jesús: Can jac'a rat re nu-Dios yen y Vajaf yen, xcha'.
JOH 20:29 Pero re Jesús xubij cha re Tomás: C'aja vocame nanimaj roma xinatz'at. Otz-quibanoj re yinquinimaj, astapa' man yinquitz'eton-ta, xcha' re Jesús.
JOH 20:30 Re Jesús camas q'uiy milagros xe'rubanala', chin che tik'alajin che can ja-va re Dios takayom-pa richin, pero xa man ronojel-ta c'a je'ntz'iban can chupan re libro re'. Y ronojel re', can chakavach yoj re yoj ru-discípulos xubanala-va.
JOH 20:31 Jac'a re je'ntz'iban can chupan re libro re', can je'ntz'iban can chin che yex tinimaj che re Jesús can jare' re Cristo re Ruc'ajol re Dios. Y tak xtinimaj, xtic'ul re ic'aslen re man niq'uis-ta, roma can xiban confiar-ivi' riq'uin reja'.
JOH 21:1 Después de que xbanataj ronojel re', re Jesús xuc'ut chic-ri' jun bey chakavach yoj re yoj ru-discípulos. Reja' ja chuchi' re lago rubini'an Tiberias, chire' xuc'ut-va-ri' chakavach. Y ja quire' rubanic tak reja' xuc'ut-ri' chakavach chuchi' re lago.
JOH 21:2 Re Simón Pedro, re Tomás re nibex chuka' Dídimo cha, re Natanael re aj pa tenemit Caná re tenemit re' chin re Galilea, y re yoj ca'e' yoj re yoj ruc'ajol re Zebedeo yen Juan y re Jacobo, y je ca'e' chic discípulos, can kac'uan-ki'.
JOH 21:3 Y jare' tak re Simón Pedro xubij: Yen yimba chutz'amic car, xcha' chaka, y yoj xkabij cha: Yoj yojba chuka' chavij. Y can konojel-va xojba y xojoc-a pa jun canoa. Yoj can jun ak'a' xojc'ase', pero man jun car xkatz'am.
JOH 21:4 Jac'a tak xsakar-ka, re Jesús xapon y xbepa'e' c'a chire' chuchi' re lago. Pero yoj re yoj discípulos man c'a xkatamaj-ta-pa rach anchique pa'al chuchi-ya'.
JOH 21:5 Y reja' xch'o-apo chaka y xubij: ¿La manak como jun car iviq'uin chin che niya-ta chua? xcha-apo chaka. Y yoj xkabij-pa cha: Man jun car c'o kaq'uin chin che nakaya-ta chava, xojcha-pa cha.
JOH 21:6 Xpa re Jesús xubij-apo chaka: Tiya-ka la iya'l chin nitz'am car chire' pa rajquik'a' la canoa y can jec'o car xque'itz'am, xcha' chaka. Y jare' tak yoj xkaya-ka re ya'l chin nakatz'am car pa ya'. Y c'are' man chic yojtiquir-ta nakalisaj-a, roma camas q'uiy car xe'oc-pa chupan re ya'l.
JOH 21:7 Y yen re discípulo re camas xinjovax roma re Jesús, can jare' tak xinch'o-apo cha re Pedro y ximbij cha: La xch'o-pa chaka, ja re Ajaf Jesús, xincha' cha. Y re Simón Pedro, can xe xuc'axaj re ximbij cha, can jare' tak xucusaj-pa re jun chic rutziak re rulisan can chij y xutorij-pa-ri' pa ya' chin ndel-pa.
JOH 21:8 Jac'a yoj can c'aja-na pa canoa xojpo-va, y kakararem-pa re ya'l nojnak che car. Man can-ta naj re yoj-aconak-apo pa rue' re lago. Xa jun la'k oxe' rakan-c'am.
JOH 21:9 Y tak xojeka y xojel-pa pa canoa chin xojka can pan ulef, xkatz'at c'a che c'o jun k'ak' baxon y jabal chic rachak kejnak. Y pa rachak-k'ak' c'o jun car sa'on-ka, y vay chuka'.
JOH 21:10 Re Jesús xubij chaka: C'o car re c'a ba-oc que'itz'am-va-pa. Que'ic'ama-pa ca'e-oxe', xcha' chaka.
JOH 21:11 Re Simón Pedro xba y xjote' pa canoa. Can c'a pa ya' c'a c'o-va can re canoa re', y xbo'rkararej-pa re ya'l nojnak che car. Can je q'uiy c'a nima'k tak car jec'o chupan re ya'l. Jec'o ciento cincuenta y tres. Xa matiox che man xrokch'itaj-ta rach re ya'l, roma camas je q'uiy car jec'o-pa chupan.
JOH 21:12 Y re Jesús xubij: Quixampa y quixva', xcha' chaka. Y konojel can kataman c'a che ja reja' re Ajaf Jesús. Y mare' man jun chaka yoj xc'utun-apo cha: ¿Yat anchique c'a rat?
JOH 21:13 Jare' tak re Jesús xjelom-pa kaq'uin y xutz'am rujachic re vay chakavach, y can quire' chuka' xuban riq'uin re car. Xujachala' chakavach, che kojva'.
JOH 21:14 Y jare' re rox bey che re Jesús xuc'ut-ri' chakavach yoj re yoj ru-discípulos, tak c'astajnak chic-pa chiquicojol re anama'i'.
JOH 21:15 Y tak xojva-yan konojel, re Jesús xuc'utuj cha re Simón Pedro: Rat Simón re ruc'ajol re Jonás, ¿yinajo' como más que chiquivach conojel re'? xcha' cha. Y re Simón Pedro xubij: Ajaf, can quire-va. Rat ataman che yatinjo'. Y re Jesús xubij cha: Vo xa can yinajo', can ca'chajij c'a ch'utak nu-ovejas, xcha'.
JOH 21:16 C'are' re Jesús xuc'utuj chic jun bey cha: Rat Simón ruc'ajol re Jonás, ¿can yinajo'? xcha' cha. Y re Pedro xubij: Ajaf, can quire-va. Rat ataman che yatinjo', xcha'. Y re Jesús xubij: Vo xa can yinajo', ca'chajij c'a re nu-ovejas.
JOH 21:17 Y pa rox bey re Jesús xubij cha: Rat Simón ruc'ajol re Jonás, ¿can yinajo'? xcha' cha. Y re Pedro can k'alaj c'a che xpa bis pa ránma, roma ja-yan rox bey re' re xc'utux cha roma re Jesús vo xa can nrajo'. C'are' re Pedro xubij: Ajaf, rat can ronojel ataman. Can ataman che yatinjo'. Y re Jesús xubij chic cha: Can ca'chajij c'a re nu-ovejas.
JOH 21:18 Can katzij c'a nimbij chava: Tak can c'a yat c'ajol, can ayon c'a rat nabatz' apan y xabanche' c'a najo' yabo-va, yaba. Jac'a tak xcarajex, xcarec' re ak'a' chach jun chic chin che nubatz' apan y xcatruc'uaj re anche' man nika-ta chavach, xcha' cha.
JOH 21:19 Re xubij re Jesús, can chin c'a xusekresaj re andex che camic xtoc-a cha re Pedro, chin che nuya' ruk'ij re Dios. Y tak re Jesús rubin chic ronojel re', xubij chuka' cha re Pedro: Catzake' chuij, xcha' cha.
JOH 21:20 Y tak re Jesús y re Pedro je'binak, re Pedro xtzu'un can chij y xutz'at che yimbinak-apo yen chiquij. Y ja yen re discípulo re camas xinjovax roma re Jesús y ja chuka' yen re xinrak'e-apo chuc'o'x re Jesús tak xkaban re jun va'in, y ja yen re xinc'utun cha re Jesús: Ajaf, ¿anchique c'a re xtijacho avichin?
JOH 21:21 Tak re Pedro xinrutz'at, xuc'utuj cha re Jesús: Ajaf, y reja' ¿andex c'a xtuc'alvachij? xcha' cha re Jesús.
JOH 21:22 Y re Jesús xubij cha re Pedro: Vo xa ninjo' che reja' c'a c'as tak xquimpa chic jun bey, man jun ndoc-va che jare' re nanojij. Re ruc'amon che naban rat, ja re catzake' chuij, xcha' re Jesús cha.
JOH 21:23 Re jun tzij re xubij re Jesús, can xtamax c'a coma re hermanos. Y re hermanos xquinojij che yen cama-va xquincom-ta. Pero re xubij re Jesús xa man quire-ta ndel-va che tzij, roma reja' xa xubij: Vo xa ninjo' che reja' c'a c'as tak xquimpa chic jun bey, man jun ndoc-va che jare' re nanojij, xcho'x re Pedro.
JOH 21:24 Y ja yen re discípulo re xintz'iban ronojel re c'o chupan re jun libro re'. Yex itaman che katzij ronojel re nimbij chupan re libro re', roma yen can xintz'at ronojel.
JOH 21:25 Y c'a c'o q'uiy samaj re xe'rubanala' re Ajaf Jesús re man je'ntz'iban-ta can chupan re libro re'. Roma vo xa can-ta che ja'jun re samaj xe'rubanala' re Jesús ye'tz'ibas, ninojij yen che re ruch'ulef man nuban-ta chin ye'yac ronojel re libros re anche' xe'tz'ibas-va re samaj re', roma camas-ta q'uiy libros re xe'tz'ibas can. Amén.
ACT 1:1 Namalaj Teófilo, chupan re jun libro re ximban-a nabey chava, chire' ntz'iban-a re samaj re xuban y re xuc'ut can re Jesús chiquivach re vinak.
ACT 1:2 Y xutanaba' can chupan re k'ij tak reja' xba chila' chicaj. Pero tak reja' c'amaje-na tiba chila' chicaj, riq'uin re ru-poder re Espíritu Santo xubij chique re ru-apóstoles re je'rucha'on, re otz che niquiban can, tak reja' xtiba.
ACT 1:3 Y reja' xutaj pokan, y xquimisas. Pero tak xc'astaj-a chiquicojol re anama'i', xuc'utula-ri' chiquivach re ru-apóstoles. Y cuarenta k'ij quire' xuban. Y q'uiy cosas xuban chin tiquitamaj che reja' can c'as-va. Y chuka' xubila' chique re andex rubanic tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios.
ACT 1:4 Y jun bey tak re Jesús y re je ru-apóstoles quimalon-qui', re Jesús xubij chique: Quixc'ue' vova' pa tenemit Jerusalén, y tiyabej re nbin chiva, tiyabej re rusujun re Dios che can xtuya-va chiva.
ACT 1:5 Roma yex itaman che re Juan riq'uin ya' xe'ruban bautizar re vinak. Jac'a yex, pa ca'e-oxe' k'ij-apo, riq'uin re Espíritu Santo xquixban-va bautizar, xcha' re Jesús chique.
ACT 1:6 Y re quimalon-qui' xquic'utuj cha re Jesús: Ajaf, ¿mana-ta como k'ij re' tak yojacol yoj re yoj israelitas y ja-ta jun israelita re yojbano gobernar? xe'cha' cha.
ACT 1:7 Pero re Jesús xubij chique: C'aja-na re Dios nibin jampa' xtibanataj re', y man nic'atzin-ta che yex nitamaj.
ACT 1:8 Xaxe c'a titamaj, che tak re Espíritu Santo xtika-pa pan ive', can xtic'ul re ru-poder, y xquinitzijoj chique re vinak pa tenemit Jerusalén, y chique re vinak re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit vova' pa Judea y pa Samaria, y chique chuka' conojel vinak re jec'o pa tak nic'aj chic naciones che naj che nakaj, xcha' re Jesús chique re ru-apóstoles.
ACT 1:9 Y can xe chic c'a re tzij re' re xe'rubij can. Roma re jec'o riq'uin re Jesús chire', can xquitz'at tak xyacataj-a chiquivach y xoc-a pa jun nube, y man chic xquitz'at-ta.
ACT 1:10 Y re apóstoles can c'a ye'tzu'un chij re xba chicaj, tak xquina' xe'bec'ulun je ca'e' ancha'l achi'a' quiq'uin re quicusalon sak tak tziak.
ACT 1:11 Y re je ca'e' ancha'l achi'a' re' xquibij chique re je ru-apóstoles can re Jesús: Achi'a' re yixpa pa Galilea, ¿anchique roma tak yixtzu'un chicaj? Re Jesús re xitz'at che xba chicaj vocame, can xtipa chic jun bey. Y can ancha'l xuban-a tak xba, can quire' chuka' xtuban pa ruca'n bey tak xtika-pa chila' chicaj, xe'cha' chique re apóstoles.
ACT 1:12 Y re apóstoles xe'el-pa chire' pa rue' re loma rubini'an Olivos, y xe'tzolaj-pa pa tenemit Jerusalén. Re Olivos man naj-ta c'o-va cha re Jerusalén, xa pa jun la'k kilómetro c'o-va.
ACT 1:13 Y tak xe'bapon, xe'jote-a pa ruca'n piso cha re jay re anche' can jec'o-va-pa re Pedro, re Jacobo, re Juan, re Andrés, re Felipe, re Tomás, re Bartolomé, re Mateo, y re Jacobo re ruc'ajol re jun ache rubini'an Alfeo, re Simón re c'o quiq'uin re achi'a' re jec'o riq'uin re jun partido rubini'an celadores, y re Judas re ruch'alal re Jacobo.
ACT 1:14 Y conojel reje' can nojel tiempo niquiban orar, can junan quivach, je quichibil re ixoki', y chuka' re María re rute' re Jesús, y re je ruch'alal re Jesús.
ACT 1:15 Y jun k'ij tak quimalon-qui', jec'o la'k ciento veinte hermanos, y jare' re Pedro xbepa'e-pa chiquivach y xubij chique:
ACT 1:16 Hermanos, re jun ka-Rey re xc'ue' ajuer can y xubini'aj David, rutz'iban can re ch'abal re xe'ruya' re Espíritu Santo pa ránma. Chupan re libro re rutz'iban can reja', nich'o chij re Judas re xc'uan quibey re vinak re xe'ba chutz'amic re Jesús. Y re' tiene que xbanataj.
ACT 1:17 Y re Judas re' can xoc-va kachibil y c'o chuka' samaj xuban.
ACT 1:18 Y riq'uin re ru-mero reja' xlok' jun ulef. Ja mero re' re xtoj cha roma xujach re Jesús. Y re Judas xujetz'aj-ri' y xbetzak-pa, y tak xka pan ulef, can xcubucu' rupan, y c'a quila xe'beka.
ACT 1:19 Y tak xbanataj re', conojel re vinak aj-Jerusalén xe'taman, y mare' tak Acéldama xbex cha re ulef re'. Y jare' re be'aj re niquiya' reje' cha jun ulef chin quic'.
ACT 1:20 Mare' bin can chupan re libro rubini'an Salmos: Man jun c'a tic'ue' chupan re rachoch, xa timalex can. Y chuka' nubij: Toc chic jun ruq'uixel chin nuban can re rusamaj, nicha'.
ACT 1:21 Mare' can nic'atzin che nakacanoj chic jun ruq'uixel, pero ja chiquicojol re achi'a' re nojel tiempo jec'o kaq'uin, y can je'binak kaq'uin tak xc'ue' re Ajaf Jesús chakacojol.
ACT 1:22 Jun chique re c'o kaq'uin tak xban bautizar re Jesús roma re Juan, y c'aja tak xba chila' chicaj. Can nic'atzin che nutzijoj junan kaq'uin yoj, andex rubanic tak re Jesús xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xcha' re Pedro.
ACT 1:23 Y jare' tak xquiya-apo quibe' je ca'e' achi'a', xquiya-apo rube' re José re rubini'an Barsabás y niquibij chuka' Justo cha, y rube' re Matías.
ACT 1:24 Y xquiban c'a orar, y ja quire' niquibij: Ajaf, rat re natz'at re cánma conojel, tac'utu' c'a chakavach anchique chique re je ca'e' achi'a' re' re acha'on,
ACT 1:25 chin che ndoc apóstol pa ruq'uixel re Judas, y nuban re samaj. Roma re Judas xa xuya' can re samaj, roma re mac xuban. Y vocame reja' xapon-yan chupan re lugar re anche' ruc'amon napon-va, xe'cha' re apóstoles cha re Dios.
ACT 1:26 Y re ache xc'ue' can pa ruq'uixel re Judas chin ndoc quichibil re je once apóstoles, ja re rubini'an Matías, roma ja pa rue' reja' xka-va chin nuban re samaj re'.
ACT 2:1 Y tak xbeka re k'ij chin re quinamak'ij re israelitas rubini'an Pentecostés, re quiniman re Ajaf Jesús quimalon-qui' pa jun jay.
ACT 2:2 Y man jun quinaben, jare' tak c'o jun xk'ajan chicaj, can ancha'l nuban jun cak'ik' tak camas ruchuk'a' y nik'ajan pitinak. Y re' can xunojsaj re jay re anche' quimalon-va-qui', y je'tz'uyurnak.
ACT 2:3 Y re jec'o chire', xquitz'at che ancha'l rurep-k'ak' re xujachala-ri' y xc'ue' pa quive' cada jun.
ACT 2:4 Y xquitz'am rubixic nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta. Pero quire' xbanataj roma re Espíritu Santo xunojsaj re cánma, y jare' xbano chique che xe'ch'o nic'aj chic ch'abal.
ACT 2:5 Y chire' pa tenemit Jerusalén re k'ij re', je q'uiy israelitas re can niquiya' ruk'ij re Dios, re je'elinak-pa ronojel naciones re jec'o chach re ruch'ulef.
ACT 2:6 Pero tak xquic'axaj re xk'ajan, re vinak xquimol-apo-qui'. Y astapa' re vinak re' xa man junan-ta quich'abal, roma man junan-ta naciones je'pitinak-va, pero re xe'tzake' chij re Jesús xe'bech'o-pa, xk'ax pa quive', roma can man junan-ta rach ch'abal xe'ch'o-va. Re vinak xsatz quic'o'x tak xquic'axaj re'.
ACT 2:7 Can xsatz-va quic'o'x roma xquic'axaj, y niquibila' chiquivach: La ye'ch'o xa aj-Galilea.
ACT 2:8 ¿Y anchique roma yoj nakac'axaj re niquibij? Tak yoj xa man junan-ta kach'abal, roma man junan-ta naciones kojpo-va.
ACT 2:9 Roma jec'o chaka yoj je aj-vova' pa Judea, jec'o chaka yoj re je'pitinak pa Partia, pa Media, pan Elam, pa Mesopotamia, pa Capadocia, pa Ponto, pan Asia,
ACT 2:10 pa Frigia, pa Panfilia, pan Egipto, y jec'o chuka' chaka yoj re je'pitinak más c'a quila cha re tenemit Cirene re c'o pan Africa. Jec'o chaka yoj je'pitinak pa Roma. Y chakacojol yoj jec'o re je israelitas roma quiq'uin israelitas xa'lax-va-ka y jec'o xaxe roma niquinimaj re nubij re ley chin re Moisés.
ACT 2:11 Y jec'o chuka' chaka yoj re je'pitinak pa Creta y pan Arabia. Y konojel xkac'axaj re namalaj samaj chin re Dios, y can pa tak kach'abal-ka yoj xkac'axaj-va, xe'cha'.
ACT 2:12 Y conojel man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj. Mare' man niquivel-ta andex niquinojij, y niquibila' c'a chiquivach: ¿Andex ndel-va che tzij re'? ye'cha'.
ACT 2:13 Pero jec'o vinak xa ye'tze'en-apo chiquij re c'o re Espíritu Santo quiq'uin, y niquibila': La' xa je k'abarla', ye'cha'.
ACT 2:14 Y re Pedro y re je once chic apóstoles xe'bepa'e-pa chiquivach re vinak. Y re Pedro xch'o, y xubij: Nuvinak re yix aj-vova' pa Judea, y yex chuka' re yixc'o pa Jerusalén re k'ij re', tic'axaj re xtimbij chiva y titamaj,
ACT 2:15 che konojel yoj re kamalon-ki' vova' man yoj k'abarla-ta. Man ancha'l-ta re ninojij yex. Xa can c'a cumaj roma xa c'aja a las nueve re namak'a', chin che c'o-ta jun re k'abarel-ta chic.
ACT 2:16 Re xbanataj vocame tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, y jac'a re Joel re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha re tz'ibayon can.
ACT 2:17 Y chupan re rutz'iban can reja', re Dios nubij: Chupan re ruq'uisibal tak k'ij, xtinya-pa re Espíritu Santo pa quive' re vinak, y che xtani' che alabo xtiquitzijoj re nimbij chique. Y re c'a je c'ajola', pa jun ancha'l achic' xtiquitz'at re ninc'ut y nintzijoj chique. Y re rejeta'k tak achi'a', pa cachic' c'a xque'nc'ut y xque'ntzijoj chique.
ACT 2:18 Can xtintak chuka' re Espíritu Santo pa quive' re nusamajela', che achi'a' che ixoki', y reje' xtiquitzijoj re xtimbij chique.
ACT 2:19 Y chupan re rocaj xtimban che xque'banataj re man jun bey je'tz'eton-ta, y quire' chuka' chach re ruch'ulef. Xtimban c'a che xtitz'at quic', k'ak' y sib re can ancha'l nube.
ACT 2:20 Y re k'ij xa xtik'ukumutaj rach y man chic xtitzu'un-ta. Re ic' xtoc ancha'l quic'. Quire' re xtibanataj nabey tak c'amaje-na ne'ka re k'ij chin re Ajaf, chupan re namalaj k'ij tak xque'ban juzgar re vinak.
ACT 2:21 Y conojel c'a re xque'c'utun che ja re Ajaf re nita'o quichin, can xque'colotaj-va, nicha' re Ajaf Dios.
ACT 2:22 Y ja chuka' re' tak re Pedro xubij: Nuvinak israelitas, tic'axaj c'a jabal re xtimbij chiva: Re Jesús aj-Nazaret, can jac'a re Dios re banayom-pa cha che q'uiy cosas re xe'rubanala' chi'icojol, roma xuban milagros re man jun bey je'tz'eton y chuka' c'o señales xuban chin xk'alajin chivach che can ja-va re Dios re takayom-pa richin. Y re' can itaman-va yex.
ACT 2:23 Pero re Dios xuya' k'ij che xjach re Jesús pan ik'a', roma can quire' runojim-pa. Y yex xiya' pa quik'a' vinak re xa man niquiban-ta re nubij re ruch'abal re Dios, xaxe chin che xquiquimisaj cho cruz.
ACT 2:24 Pero riq'uin re ru-poder re Dios, re Jesús xc'astaj-pa, y xcolotaj-pa pa ruk'a' re camic, roma re camic man xtiquir-ta xuch'ac re Jesús.
ACT 2:25 Mare' re Rey David ch'ovenak can chij re Jesús y xubij quire': Can nojel tiempo c'a nintz'at che re Ajaf nabey chinoch. Man jun anchique xtibano chua chin che ninxibij-vi', roma can nojel tiempo c'o viq'uin y pa c'o-va.
ACT 2:26 Y mare' niqui'cot re vánma, y yinqui'cot chuka' yinch'o. Y astapa' xquincom, can ntaman che ninc'ul re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ACT 2:27 Rat nu-Dios, man c'a xquinaya-ta can chiquicojol re anama'i', y chuka' man xtaya-ta k'ij che nik'ay-ta-ka re nu-cuerpo, yen re Lok'olaj Ac'ajol.
ACT 2:28 Can nac'ut c'a re utzulaj bey chin c'aslen chinoch, y camas xtiqui'cot re vánma tak xquinc'ue' aviq'uin, nicha' re rutz'iban can re David.
ACT 2:29 Y ja chuka' re' tak re Pedro xubij: Nuvinak, yex itaman che re jun kamoma', re Rey David xcom y xmuk. Y re anche' mukun-va, c'a c'o chupan re tiempo re'.
ACT 2:30 Y re David can jun samajel chin re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Can rutaman che re Dios can xuban-va jurar che jun chique re rey-rumam reja' jare' re Cristo, y jare' re xtic'ue' can pa ruq'uixel reja', y xtoc Rey.
ACT 2:31 Y re David, can ancha'l xa xutz'at-yan re xque'banataj. Xch'o chij che xtic'astaj re Cristo, che re ránma man xtic'ue-ta can chire' chiquicojol re anama'i', y re ru-cuerpo man xtic'ue-ta can chuka' chire' che nik'ay-ka.
ACT 2:32 Y konojel yoj, yen y re jec'o viq'uin, kataman y nakatzijoj che ja re Dios re xbano cha re Jesús che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
ACT 2:33 Y xc'uax chuka' chila' chicaj roma re ru-poder re Dios. Y reja' xuc'ul re Espíritu Santo re sujun roma re Rutota' re c'o chila' chicaj. Y tak reja' xuc'ul-yan re Espíritu Santo, xutak-pa kaq'uin yoj, y ja rusamaj re Espíritu Santo re xitz'at y xic'axaj-a kaq'uin vocame, tak yoj xojch'o nic'aj chic ch'abal re man je'katamalon-ta.
ACT 2:34 Y tak re Rey David xch'o chij re jun re nic'astaj-pa chiquicojol re anama'i', man chij-ta-ka reja' xch'o-va, roma re xc'astaj-a y xba chila' chicaj, ja re Cristo. Y re David rutz'iban can chuka': Re Ajaf Dios xubij cha re Vajaf re Cristo: Catz'uye-pa pa vajquik'a',
ACT 2:35 y xque'nya' pan ak'a' re ye'tzelan avichin. Quire' re rutz'iban can re David.
ACT 2:36 Vocame yen yinch'o chiva chiyixnojel yex re yix rey-rumam can re Israel, yex re yixc'o-pa vocame y chuka' re man jec'o-ta-pa. Titamaj che can katzij-va che re Jesús re xitak ruquimisasic cho cruz, can ja-va reja' re banom-pa cha roma re Dios che ja reja' re Cristo y che ja reja' Rajaf ronojel.
ACT 2:37 Y tak re vinak xquic'axaj re xubij re Pedro, xk'axo cánma, y xquic'utuj cha re Pedro y chique chuka' re nic'aj chic apóstoles: Hermanos, ¿andex re ruc'amon che nakaban? xe'cha' re vinak chique.
ACT 2:38 Y re Pedro xubij chique: Tijalataj ic'aslen chach re Dios, y pa rube' re Ajaf Jesucristo tibana' bautizar-ivi', chin quire' nicuyutaj re imac. Y re Dios xtuya' re Espíritu Santo chiva.
ACT 2:39 Roma jare' re rusujun re Dios, man xe-ta chiva yex y man xe-ta chuka' chique re ivajc'ual, xa can chique conojel vinak re jec'o naj y re jec'o nakaj, can chique-va conojel re vinak re ye'rayoj re Kajaf Dios.
ACT 2:40 Y re Pedro c'o nic'aj chic ch'abal re xubij chique y xe'rupaxabaj. Reja' xubij chique re vinak che quixel-pa chiquicojol re vinak chin re tiempo re', re xa je'satzanak pa quimac, chin quire' yixcolotaj-pa, nicha' chique, y c'o chic nic'aj tzij xubij chique.
ACT 2:41 Y re vinak re xe'c'ulu re ruch'abal re Dios pa tak cánma chupan re k'ij re', xe'ban bautizar. Re quiniman can xe'q'uier c'a, roma chupan re k'ij re' xe'oc quiq'uin como jun la'k oxe' mil vinak.
ACT 2:42 Y can man jun bey niquimalij-ta quic'o'x, xa can nojel tiempo c'a niquimol-qui' chin niquic'axaj re enseñanzas re niquic'ut re apóstoles. Can junan chuka' quivach. Junan niquimol-qui' chin niquitaj re xcana-vay chin niquinataj re rucamic re Ajaf Jesús, y chuka' junan niquiban orar. Can nojel tiempo c'a quire' niquiban.
ACT 2:43 Y can conojel re vinak quixibin-qui'. Y q'uiy milagros re ye'banalox coma re apóstoles, y re milagros re ye'quibanala' reje', can nik'alajin c'a che je rusamajela' re Dios.
ACT 2:44 Y conojel re quiniman re Jesús, can niquiban che quich'alal-qui' quiq'uin, y niquijach c'a chiquivach ronojel re c'o quiq'uin.
ACT 2:45 Y chin ye'quitola' re hermanos re nic'atzin che ye'to', ye'quic'ayila' re andex-oc re jec'o quiq'uin.
ACT 2:46 Y re pa rachoch re Dios can k'ij-k'ij c'a jec'o-apo, y can junan quivach conojel. Y tak niquiban va'in pa jun jay, can riq'uin ronojel cánma ye'qui'cot.
ACT 2:47 Y niquiya' ruk'ij re Dios. Can k'ij-k'ij c'a jec'o más re ye'colotaj, roma can ja re Ajaf re nibano chique che ye'q'uier. Y reje' otz c'a ye'tz'et coma re vinak.
ACT 3:1 Re Pedro y re Juan quic'uan-a-qui' je'binak-a pa rachoch re Dios. Las tres re tak'ak'ij jare' tak je'binak-a roma ja hora re' chin oración.
ACT 3:2 Y chire' pa rachoch re Dios c'o jun ruchi-jay re nibex La Hermosa cha, y ronojel k'ij c'o ye'beyi'o can jun ache c'utuy-limosna chire'. Re jun ache re' cojo tak xalax. Mare' reja' nuc'utuj limosna chique re vinak re ye'oc-apo pa rachoch re Dios.
ACT 3:3 Y tak re Pedro y re Juan ye'oc-yan-apo pa rachoch re Dios, re ache c'utuy-limosna nuc'utuj chuka' chique reje'.
ACT 3:4 Pero re Pedro xutzu-xutzu' re ache, y quire' chuka' xuban re Juan, y c'are' re Pedro xubij: Kojatzu-pa, xcha' cha.
ACT 3:5 Y re ache can xe'rutzu', y ruyaben vo xa c'o jun cosa re xtiquisipaj can cha.
ACT 3:6 Jare' tak re Pedro xubij cha: Yen manak k'anapuak y ni xe-ta sakapuak viq'uin chin che ninya-ta chava. Xa can xe c'a re yi'on chua roma re Dios, jare' xtinya' chava. Y can jare' tak re Pedro xubij: Pa rube' re Jesucristo aj-Nazaret cayacataj y cabiyin, xcha' cha re ache.
ACT 3:7 Y re Pedro xutz'am re rajquik'a' re ache chin xupoba'. Y can jare' xchojmer. Re rakan xe'c'ue-a quichuk'a' y quire' chuka' re rukul tak rakan.
ACT 3:8 Y tak quire' xban cha re ache re', xa jutzoc' xuya' y xbiyin-a. Y junan chic xoc-apo quiq'uin re Pedro y re Juan chire' pa rachoch re Dios. Niropin c'a binak y nuya' chuka' ruk'ij re Dios.
ACT 3:9 Y camas vinak re xe'tz'eto richin, che nibiyin y nuya' ruk'ij re Dios.
ACT 3:10 Re vinak can quitaman che ja ache re' re c'utuy-limosna, re nic'ue' chire' pa ruchi-jay chin re rachoch re Dios re nibex La Hermosa cha. Mare' re vinak re' xsatz quic'o'x chij y quixibin-qui' roma re xbanataj chire' pa rachoch re Dios.
ACT 3:11 Y re ache xc'achojsas man c'a ye'rosk'opij-ta re Pedro y re Juan. Y camas vinak re xe'bapon chiquitz'etic chire' pa jun corredor, re banon can roma re Salomón. Cha'nin xquimol-apo-qui' re vinak re' roma man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj.
ACT 3:12 Y tak re Pedro xe'rutz'at re vinak, xubij chique: Nuvinak israelitas, ¿anchique roma tak nisatz ic'o'x roma re xbanataj? ¿Y anchique roma tak ja yoj re yojitzu'? Roma re ache re' xbiyin-a, pero mana-ta re ka-poder yoj re xbano, y chuka' mana-ta re otz re nakaban chach re Dios re xbano.
ACT 3:13 Tic'axaj re xtimbij chiva: Re Ajaf Dios re c'o chila' chicaj, re qui-Dios chuka' re kavinak xe'c'ue' ajuer can, ancha'l re Abraham, re Isaac, re Jacob. Re Dios can xuban c'a cha re Jesús re Ruc'ajol che c'o ruk'ij. Pero yex man xijo-ta xinimaj che ja reja' re Ruc'ajol re Dios. Xa xiya' pa ruk'a' re jun ache nibano gobernar rubini'an Pilato. Y tak re Pilato can rubin chic che nulisaj-a libre, yex can man xijo-ta che xlisas-a libre.
ACT 3:14 Xa ja re jun quimisanel xibij che tilisas-a, y re jun lok'olaj ache y chuka' choj ruc'aslen, jare' re xiya' can pa ruq'uixel.
ACT 3:15 Y can xiban cha che xquimisas re Jesús re niyi'o c'aslen. Pero re Dios xuban cha che xc'astaj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'. Nakabij c'a quire' chiva roma yoj can xkatz'at tak xc'astaj-pa.
ACT 3:16 Y re jun ache re nitz'at-pa yex re c'o vova' y itaman chuka' rach, xc'achoj roma pa rube' re Jesús xkac'utuj-va. Y re ache can xc'achoj-va roma can xuban chuka' confiar-ri' riq'uin re Jesús.
ACT 3:17 Yex nuvinak y re je principal re jec'o chi'icojol, tak yex xiban cha che xquimisas re Jesús, xinojij che reja' xa choj jun ache y man xitz'at-ta che can ja reja' re Cristo.
ACT 3:18 Can xbanataj-va ancha'l runojim-pa re Dios. Y quire' re tz'iban can coma conojel re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Reje' quitz'iban can che re Cristo tiene que nuk'asaj q'uiy tijoj-pokonal.
ACT 3:19 Mare' vocame titzolaj-pa ivánma riq'uin re Ajaf Dios y tijalataj re ic'aslen chach, chin quire' nicuyutaj re imac. Y xque'pa tiempo chin uxlanen tak re Ajaf Dios can c'o chic iviq'uin.
ACT 3:20 Y re Ajaf Dios can xtutak-pa re Jesucristo pa ruca'n bey, re Jesucristo re can yi'om-pa rutzijol chiva roma re Ajaf Dios.
ACT 3:21 Jac'a vocame, nic'ue-na chila' chicaj, can c'a xtapon-na re k'ij tak xtiban utzil ronojel cosas. Quire' nubij re Dios chupan re quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
ACT 3:22 Y re Moisés xubij chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can: Re Kajaf Dios xtuyac-pa jun rusamajel re nibex profeta cha, can ancha'l rubanon viq'uin yen. Reja' can kavinak-va y tic'axaj ronojel re xtubij chiva.
ACT 3:23 Y anchique re man xtiniman-ta, can xtiquimisas y xtilisas-a chiquicojol re rutenemit chic re Dios, nicha' re rutz'iban can re Moisés.
ACT 3:24 Y re Pedro xubij chuka' chique re vinak: Conojel re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, ancha'l re Samuel y re nic'aj chic, xe'ch'o can chij re tiempo re yojc'o-va.
ACT 3:25 Y can ivichin c'a yex re je'rusujun can re Dios chupan re je'tz'iban can coma re profetas. Y can ivichin chuka' yex re xusuj tak xuban re jun trato quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can, tak xubij cha re Abraham che re vinak re jec'o chach re ruch'ulef xtiquic'ul re bendición roma re rey-rumam reja', re xtalax.
ACT 3:26 Y tak re Dios xuban cha re Jesús re Ruc'ajol che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', chi'icojol c'a yex xutak-va nabey. Reja' xrajo' xuya' can re bendición chi'icojol yex, chin quire' che cada jun chiva yex xuya-ta can re rumac.
ACT 4:1 Re Pedro y re Juan c'a ye'tzijon chiquivach re vinak, tak xe'beka re sacerdotes je quichibil-pa re achi'a' saduceos, y chuka' re ache ec'uay quichin re policías re ye'chajin pa rachoch re Dios.
ACT 4:2 Y re achi'a' re' camas yacatajnak quiyoval chiquij re Pedro y re Juan, roma ye'quitijoj re vinak y niquibij chique re vinak andex rubanic tak re Jesús xc'astaj-a re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i', y mare' chuka' re anama'i' can xque'c'astaj, ye'cha'.
ACT 4:3 Mare' xe'quitz'am-a re je ca'e' apóstoles re', y xe'quiya' pa cárcel. Y man xban-ta quibiyal re k'ij re', roma xa xk'ak'ij-yan-ka. Xa c'aja re ruca'n k'ij.
ACT 4:4 Y je q'uiy c'a chique re vinak xe'niman re ruch'abal re Dios re xtzijos chique. Xaxe re achi'a' xa'pon la'k jun vo'o' mil.
ACT 4:5 Y chupan re ruca'n k'ij xquimol-qui' chire' pa Jerusalén re je principal re jec'o chiquicojol re israelitas, re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, y re je'atamayon re ley quichin re israelitas.
ACT 4:6 Y chuka' re Anás re namalaj sacerdote, re Caifás, re Juan, re Alejandro y conojel re je quiy-quimam can re namalaj tak sacerdotes, xquimol-apo-qui' chuka' quiq'uin.
ACT 4:7 Y c'are' xquitak quic'amic re Pedro y re Juan. Y tak jec'o chic-apo chiquivach, xquic'utuj chique: ¿Anchique ya'yon k'ij chiva chin che yex niban quire'? ¿Y anchok rube' xinataj chin xic'achojsaj re ache? xe'cha'.
ACT 4:8 Y re Pedro can nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo, xubij chique: Yex achi'a' re yix principal re yixc'o chupan re katenemit Israel, y yex chuka' rejeta'k tak achi'a' re c'o ik'ij:
ACT 4:9 Yex nic'utuj chaka chij re utzil xkaban cha re jun ache niyavaj, chin nitamaj andex rubanic tak xc'achoj.
ACT 4:10 Titamaj c'a yex re yixc'o-pa vova', y tiquitamaj chuka' conojel re kavinak israelitas, che re jun ache re c'o vova' chivach xc'achoj tak xkanataj rube' re Jesucristo aj-Nazaret, re Jesucristo re xitak ruquimisasic cho cruz, pero re Dios xuban che xc'astaj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'.
ACT 4:11 Re Jesús ibanon cha che man jun ndoc-va, can ancha'l niquiban re nic'aj banoy tak jay cha jun aboj, niquibij che xa man jun ndoc-va. Pero re Aboj re' xa jare' re Aboj más otz ndel chiquivach conojel aboj. Y re Jesús xban cha vocame che ja reja' re c'o más rajkalen.
ACT 4:12 Y xaxe roma reja' tak yojcolotaj chach re kamac. Roma chach re ruch'ulef xa can man jun chic re yi'on-ta-pa chaka yoj re yoj vinak chin che yojcolotaj-ta, xcha' re Pedro.
ACT 4:13 Y re principal tak achi'a' can anchique-la xe'quitz'at re Pedro y re Juan. Roma astapa' man q'uiy-ta na'oj c'o quiq'uin, xa can man niquixibij-ta-qui'. Camas c'a k'alaj che reje' xe'c'ue' riq'uin re Jesús.
ACT 4:14 Y man jun chic xquibij chique re je ca'e' apóstoles, roma c'o-apo re ache re xc'achojsas. Pa'al-apo chire' quiq'uin.
ACT 4:15 Y re Pedro y re Juan xe'lisas-a re anche' jec'o-va re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, chin quire' quion c'a re achi'a' re' ye'nojin can.
ACT 4:16 Y re achi'a' re' niquibila' c'a chiquivach: ¿Andex como nakaban chique? Roma man jun vinak vova' pa Jerusalén che man-ta rutaman che xbanataj re jun namalaj milagro re'. Y yoj man yojtiquir-ta nakavovaj chuka'.
ACT 4:17 Y xaxe c'a che man ndel-ta más rutzijol re xbanataj, que'kaxibij-a, chin quire' man niquitzijoj-ta chic rube' re Jesús chique re vinak.
ACT 4:18 Y tak xe'vayox chic-apo re Pedro y re Juan, xbex chique che man chic que'quitijoj re vinak, y chuka' man chic tiquitzijoj rube' re Jesús chique re vinak.
ACT 4:19 Pero re Pedro y re Juan xe'ch'o-apo, y xquibij chique: Tibij c'a chaka: ¿Andex como nubij re Dios, che la ja como re nibij yex re nakaban y man nakaban-ta re nubij re Dios?
ACT 4:20 Yoj can man xtakatanaba-ta rubixic chique re vinak re xkatz'at y xkac'axaj riq'uin re Jesús, xe'cha' re Pedro y re Juan.
ACT 4:21 Y jare' tak re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, c'o tzij c'ayef re xe'quibila-a chique re Pedro y re Juan xaxe chin che xe'quixibij. Y c'are' xquiya-a k'ij chique che xe'ba. Y man jun cosa xe'tiquir xquiban-ta chique, roma re vinak xa can niquiya' ruk'ij re Dios, y can ye'quijo' chuka' re je ca'e' apóstoles, roma re ache xc'achojsas.
ACT 4:22 Roma re ache re' más-yan cuarenta rujuna', pero xc'achoj roma re milagro re'.
ACT 4:23 Y tak re Pedro y re Juan xe'sk'opes-a, choj xe'tzolaj quiq'uin re je quichibil, y xbequitzijoj chique ronojel re bin-a chique coma re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij.
ACT 4:24 Y re je quichibil, tak xquic'axaj re xquitzijoj, junan c'a xquiban orar conojel y xquibij chupan re qui-oración: Namalaj Ajaf Dios, rat re xabano ronojel, rat re xabano re rocaj y re jec'o chach, rat re xabano re ruch'ulef y re jec'o chach, rat re xabano re mar y re jec'o chupan.
ACT 4:25 Rat xaban che xsamaj re Espíritu Santo pa ránma re asamajel xubini'aj David, chin xubij: ¿Anchique c'a roma re pa tak naciones xaxe itzel tak na'oj ye'quibanala', y re vinak re jec'o pa tak tenemit xaxe re man jun rajkalen re ye'quinojela'?
ACT 4:26 Y ye'beyacataj-pa re reyes quichin re naciones. Y re je principal re jec'o chiquicojol re nic'aj chic tenemit xquimol c'a-qui', chin xe'yacataj chavij rat Ajaf Dios, y chij chuka' re Cristo re acha'on. Quire' rutz'iban can re David.
ACT 4:27 Y can katzij-va, ancha'l re tz'iban can, quire' re xbanataj. Roma re Rey Herodes y re jun chic ache nibano gobernar rubini'an Poncio Pilato, re israelitas y re man je israelitas-ta, xquimol-qui' vova' pa tenemit Jerusalén chin xe'yacataj chij re Lok'olaj Ac'ajol Jesús re xatak-pa.
ACT 4:28 Pero can nic'atzin c'a che xbanataj re', roma pan ak'a' rat c'o-va re anojim-pa ajuer can, y can ja-va re' re xquiban reje'.
ACT 4:29 Ajaf, vocame tatz'eta' che re vinak re' ye'xibin, roma yacatajnak quiyoval chakij yoj re yoj asamajela'. Y mare' yoj nakac'utuj chava che tabana' chaka che man-ta nakaxibij-ki' chin nakatzijoj re ach'abal.
ACT 4:30 Y nakac'utuj chuka' chava, che riq'uin re a-poder rat xque'c'achoj-ta re ye'yavaj, y che ye'ban-ta milagros xaxe riq'uin ninatax re rube' re Lok'olaj Ac'ajol Jesús. Y ronojel re' xtoc-ta chin nik'alajin che can katzij re nakatzijoj chique re vinak.
ACT 4:31 Y tak xe'tane' che oración, re anche' quimalon-va-qui' camas xsilon. Y tak nojnak chic re cánma cha re Espíritu Santo, manak c'a ximbire' quiq'uin chin niquitzijoj re ruch'abal re Dios.
ACT 4:32 Y je q'uiy vinak re quiniman chic re Jesús, y conojel reje' junan quivach y xa jun cánma quibanon. Man jun nibin che can xe-ta richin-ka reja' re c'o riq'uin, roma xa jun quibanon.
ACT 4:33 Re apóstoles can riq'uin poder niquitzijoj re andex rubanic tak xc'astaj-pa re ru-cuerpo re Ajaf Jesús chiquicojol re anama'i', y re Dios camas je'rubanon bendecir conojel.
ACT 4:34 Y chiquicojol re quiniman chic re Dios, manak c'a mamba'el, roma re c'o culef y c'o cachoch, ye'quic'ayila' y re rajal niquic'uaj-apo chique re apóstoles,
ACT 4:35 y re mero re' niquijach-apo chique re apóstoles chin che nijach chiquivach re nic'atzin che ye'to'.
ACT 4:36 Y c'o c'a jun ache chiquicojol rubini'an José. Y re José rey-rumam can re Leví, y alaxnak pa Chipre. Pero re apóstoles xquiya' chic jun rube'. Mare' tak xubini'aj Bernabé. Y jare' re jun chic rube' re xquiya' re José, roma reja' can nucukuba-va quic'o'x conojel.
ACT 4:37 Y re Bernabé re' xuc'ayij jun rulef, y re rajal xbo'rjacha' pa quik'a' re apóstoles.
ACT 5:1 Pero jun ache rubini'an Ananías y chibil chuka' re ruxayil rubini'an Safira, xquic'ayij jun culef.
ACT 5:2 Y che je ca'e' xquiya' chiquivach che niquic'am can nic'aj cha re rajal re ulef, y re nic'aj chic xuc'uaj-a re Ananías chin xbo'rya' pa quik'a' re apóstoles.
ACT 5:3 Pero re Pedro xubij cha re Ananías: ¿Anchique roma tak xaya' k'ij cha re Satanás che xunojsaj re avánma, chin che xatz'uc tzij chach re Espíritu Santo, y xac'am can nic'aj cha re rajal re ulef re xac'ayij?
ACT 5:4 Roma xe-ta re ulef xc'ue-ta chire' y man-ta xac'ayij, man jun xbin-ta chava che man-ta avichin rat. Y tak xac'ayij, chuka' man jun xbin-ta chava che man avichin-ta rat re rajal. ¿Anchique roma tak xpa re jun itzel na'oj aviq'uin? Rat man chiquivach-ta vinak xatz'uc-va tzij, rat can chach re Dios xatz'uc-va tzij, xcha' re Pedro cha.
ACT 5:5 Y re Ananías, can xe xuc'axaj re tzij re xe'rubij re Pedro, xtzak-ka y xcom. Y conojel re xe'c'axan re xbanataj, camas xquixibij-qui'.
ACT 5:6 Y jec'o ca'e-oxe' re c'a je c'ajola' re cha'nin xe'yacataj-a chin xquipes re ru-cuerpo re quiminak, y c'are' xquic'uaj-a chin xe'ba chumukic.
ACT 5:7 Y c'o la'k jun oxe' hora ticom-va re Ananías, tak xapon re ruxayil. Reja' man runaben-ta re xbanataj chire'.
ACT 5:8 Y re Pedro xuc'utuj cha re ixok re': Re mero re ruc'amom-pa re Ananías, ¿jare' re rajal re ulef re xic'ayij? Y re ixok xubij: Ja', jare' ronojel re mero rajal re ulef.
ACT 5:9 Pero re Pedro xubij cha: ¿Anchique roma yex can xibij che man yixrutz'at-ta-pa re Espíritu Santo chin re Ajaf Dios? ¿Anchique roma yex can xiya' chivach che xiban quire'? Mare' re avchijil xbemuk-yan can. Y re xe'ba chumukic xa chire-oc je'pitinak-va, chin quire' yatequic'ama' chic rat, chin yatequimuku' can chuka', xcha' cha re ixok.
ACT 5:10 Y can jare' tak xtzak-ka re ixok chire' chach re Pedro, y xcom. Tak xe'beka re c'ajola' re xe'bemuku can re Ananías, y xquitz'at che quiminak chuka' re ixok, xquic'uaj-a y xbequimuku' can riq'uin re ruchijil.
ACT 5:11 Y re hermanos camas xquixibij-qui' roma re xbanataj. Y quire' chuka' xquic'alvachij re nic'aj chic re xe'c'axan re xbanataj. Camas c'a xquixibij-qui'.
ACT 5:12 Y re apóstoles camas q'uiy milagros re ye'quibanala' chiquivach re vinak, re man jun bey je quitz'eton-ta, chin quire' nik'alajin che re apóstoles can katzij-va re niquibij. Y re can quiniman chic re Dios, junan quivach y niquimol-qui' pa jun corredor chin re rachoch re Dios. Re corredor re' ja re Salomón re banayon can.
ACT 5:13 Can jec'o-va vinak re man ye'jelon-ta-apo quiq'uin roma niquixibij-qui' niquiban quire'. Jac'a re nic'aj chic vinak re jec'o chupan re tenemit, can niquiya-va quik'ij re apóstoles.
ACT 5:14 Pero camas je q'uiy vinak re ye'niman re Ajaf Jesucristo. Mare' can k'ij-k'ij más je q'uiy re ye'niman chin re Jesucristo, che achi'a' y che ixoki'.
ACT 5:15 Y mare' re ye'yavaj ye'lisas-pa pa tak bey y ye'yalox chach tak ch'at y chach camillas, chin quire' re Pedro nak'ax-ta re rumuch'uch'il pa quive' jun ca'e' chique re yava'i' re' y ye'c'achoj-ta.
ACT 5:16 Y je q'uiy chuka' vinak re xe'beka pa Jerusalén re je'pitinak pa tak tenemit re jec'o chunakaj re Jerusalén, y je'quic'amalom-pa re yava'i'. Jec'o re relic yabil ndoc chique, y jec'o re camas niquitaj pokan pa quik'a' itzel tak espíritu. Y conojel c'a ye'c'achojsas-a.
ACT 5:17 Pero re namalaj sacerdote je ruchibil re achi'a' quibini'an saduceos, itzel niquina' chique re apóstoles.
ACT 5:18 Mare' xe'bequitz'ama-pa y xe'bequiya' can pa cárcel.
ACT 5:19 Y chak'a', re Ajaf Dios xutak-pa jun ángel pa cárcel quiq'uin re apóstoles. Y re ángel re' xujak-a ruchi' re cárcel chiquivach, chin ye'rulisaj-a. Y xubij chique:
ACT 5:20 Quixbiyin. Y tak xquixapon chic pa rachoch re Dios, titzijoj chique re vinak ronojel re ch'abal chin re c'ac'a c'aslen re nuya' re Jesucristo, xcha' re ángel chique.
ACT 5:21 Can xe xquic'axaj re' re apóstoles, namak'a-yan ruca'n k'ij xe'ba pa rachoch re Dios, y ye'quitijoj re vinak. Y chupan re hora re', re namalaj sacerdote y re je ruchibil xe'quitak quiyoxic re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij. Y can conojel re achi'a' pa camon ye'bano juzgar xquimol-qui'. Y c'are' xquitak quic'amic re apóstoles re jec'o pa cárcel.
ACT 5:22 Pero tak re policías xe'bapon chuchi-cárcel y xe'oc-apo chin ye'bequic'ama-pa, xquitz'at che xa man jun chic c'o chire'. Can jare' xe'tzolaj y xbequiya' rutzijol.
ACT 5:23 Y xbequibij: Man jun chique reje' re c'o pa cárcel. Y c'aja-na yoj re xojejako. Re cárcel can jabal rutz'apesic banon can, y re ye'chajin jec'o chire' chuchi-cárcel, xe'cha'.
ACT 5:24 Re namalaj sacerdote, y re ache ec'uay quichin re policías re ye'chajin pa rachoch re Dios, y re principal tak sacerdotes, tak xquic'axaj re xbequibij re policías chique, man niquivel-ta andex niquinojij, y mare' niquibila' chiquivach: ¿Andex xtibanataj vocame? Roma re achi'a' je manak chic pa cárcel, vocame can xtiquiya' c'a más rutzijol re Jesús, ye'cha'.
ACT 5:25 Y jare' tak c'o jun xapon chire' quiq'uin re quimalon-qui', y xbo'rbij chique: Re achi'a' re xe'iya' pa cárcel, ye'tajin chiquitijoxic re vinak chire' pa rachoch re Dios, xcha' chique.
ACT 5:26 Y can jare' tak re ache re ec'uay quichin re policías, xe'ruc'uaj-a re policías chin xe'ba chiquic'amic re apóstoles. Pero man xe'quich'olij-ta tak xe'quic'am-pa, roma reje' niquixibij-qui' che ye'q'uiak cha aboj coma re vinak.
ACT 5:27 Y re achi'a' re xe'ba chiquic'amic re apóstoles, xe'beka y je'quic'amom-pa, can choj c'a xe'bequipoba' chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar. Y re namalaj sacerdote xubij chique re apóstoles:
ACT 5:28 Yoj kabin-a chiva che man chic titzijoj rube' re Jesús chique re vinak. Pero vocame re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén je'nojnak chic riq'uin re enseñanzas re ic'utun chiquivach, y kayi'on cuenta jabal che chakij yoj nijo' niya-va can re rucamic re jun ache xubini'aj Jesús, xcha'.
ACT 5:29 Pero re Pedro y re nic'aj chic apóstoles xquibij-apo chique: Nic'atzin che ja re nubij re Dios re nakanimaj, y mana-ta re niquijo' re vinak.
ACT 5:30 Roma re xbano cha re Jesús che xc'astaj-a, ja re Dios, re Dios kachin yoj y quichin chuka' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Pero yex xiquimisaj tak xibij che tibajex cho cruz.
ACT 5:31 Y re Dios camas c'a nem ruk'ij xuya' re Jesús, mare' xutz'uyuba-apo pa rajquik'a' y xuban cha che ja reja' re nic'uan kachin y yojrucol chuka' chach re kamac, chin quire' nuya' k'ij chaka yoj re yoj israelitas che nijalataj kac'aslen chach re Dios y nicuyutaj kamac.
ACT 5:32 Y ronojel re' katzij, y can ja yoj xojtz'eto, mare' nakatzijoj. Y re Espíritu Santo chuka' rutz'amon c'a rutzijosic chaka che can katzij-va. Konojel re yojniman rutzij re Dios, can ruyi'on re Espíritu Santo chaka, xe'cha' chique.
ACT 5:33 Y tak re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar xquic'axaj re xquibij re apóstoles, xyacataj quiyoval y xquinojij che ye'quiquimisaj.
ACT 5:34 Pero chiquicojol re achi'a' re' c'o jun ache quichibil re fariseos y re ache re' rubini'an Gamaliel. Reja' jun maestro chin re ley chin re Moisés, y camas chuka' ruk'ij chiquivach re vinak. Re ache re' xpa'e' y xubij che que'lisas-a ba' re apóstoles chire'.
ACT 5:35 Y c'are' xubij chique re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar: Nuvinak, tinojij jabal andex xtiban chique re achi'a' re'.
ACT 5:36 Roma te'ka chi'c'o'x tak xbec'ulum-pa re jun ache xubini'aj Teudas. Re Teudas re' xubij che reja' jun ache camas ruk'ij, y jec'o la'k jun caje' ciento achi'a' re xe'niman richin y xe'oc ruchibil. Y tak xquimisas, conojel re xe'niman rutzij xquiquiraj-qui' y xe'q'uis.
ACT 5:37 Y después re', tak xbanataj re tz'iban be'aj re nibex censo cha, xbec'ulum-pa chuka' jun chic ache re xubini'aj Judas. Re jun ache re' aj-Galilea, y reja' xtiquir xuban che camas je q'uiy vinak re xe'tzekelben richin. Y tak xquimisas chuka' re Judas re', conojel re xe'niman rutzij, xquiquiraj-qui'.
ACT 5:38 Y mare' nimbij chiva che que'iya' can re achi'a' re'. Roma vo xa quina'oj vinak re ye'tajin chubanic, reje' xque'q'uis.
ACT 5:39 Pero vo xa richin re Dios, man jun xquixtiquir xtiban chique, che xque'tane' chubanic re samaj re'. Tichajij-ivi', man tiban che yex yixtajin che ayoval riq'uin re Dios, xcha' chique.
ACT 5:40 Y conojel xka chiquivach re xubij re ache rubini'an Gamaliel. Y c'are' xquibij che que'c'uax chic-apo re apóstoles. Y tak re apóstoles jec'o chic chire', xe'ch'ay y xbex chic-a chique che man chic tiquitzijoj rube' re Jesús chique re vinak. Y c'are' xquiya-a k'ij chique che xe'ba.
ACT 5:41 Y tak re apóstoles xe'el-a chire' chiquivach re achi'a' pa camon ye'bano juzgar, niqui'cot c'a re cánma xe'ba, roma re Dios ruyi'on k'ij chique che niquik'asaj tijoj-pokonal roma re rube' re Jesús, y q'uiy cosas niban y nibex chique.
ACT 5:42 Y reje' can man niquiya-ta can rutzijosic re Jesucristo. Can ronojel k'ij niquic'ut y niquitzijoj re Jesucristo, pa rachoch re Dios y chi' tak jay.
ACT 6:1 Chupan re tiempo re', re hermanos xa camas ye'q'uier. Y jec'o hermanos ye'ch'o griego re ye'sujun chiquij re hermanos ye'ch'o hebreo. Re hermanos ye'ch'o griego niquibij che re malcani' tak ixoki' re jec'o chiquicojol niban chique che camas ba-oc quijkalen tak nijach re cosas chin k'ij-k'ij.
ACT 6:2 Mare' re doce apóstoles xe'quimol conojel hermanos, y xquibij chique: Man ruc'amon-ta che yoj nakaya' can rutzijosic y ruc'utic re ruch'abal re Dios, y che ja-ta yoj re yojacho re cosas chin k'ij-k'ij.
ACT 6:3 Mare' hermanos, vocame que'becha-pa je vuku' achi'a' chi'icojol, achi'a' re can itaman che choj quic'aslen, y c'o q'uiy quitaman y nojnak re cánma cha re Espíritu Santo, chin quire' jare' re xque'kaya' che niquijach re cosas.
ACT 6:4 Y yoj can xtakaban-va re samaj ancha'l re kabanom-pa. Can nojel tiempo xtakaban orar, y xtakatzijoj y xtakac'ut re ruch'abal re Dios, xe'cha' chique.
ACT 6:5 Y can conojel hermanos xka chiquivach re xbex chique coma re apóstoles, y xe'quicha' je vuku' achi'a'. Re jun re xquicha' rubini'an Esteban, y re Esteban re' jun ache re camas rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios y nojnak ránma cha re Espíritu Santo. Xe'quicha' chuka' re achi'a' quibini'an Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas y re Nicolás re aj pa tenemit Antioquía. Re Nicolás man israelita-ta, pero can nunimaj re nubij re ley chin re Moisés, y can quiq'uin re israelitas c'o-va tak c'amaje-na tunimaj re Jesucristo che'.
ACT 6:6 Y jac'a je vuku' achi'a' re' re xe'pobax chiquivach re apóstoles. Xe'pa re apóstoles xquiban orar, y xquiya' quik'a' pa quive' re achi'a' re'.
ACT 6:7 Y re ruch'abal re Dios riq'uin ruchuk'a' binak, y camas ye'q'uier re ye'niman chin re Jesús y chuka' je q'uiy chique re sacerdotes re ye'niman, y ronojel re' pa tenemit Jerusalén xbanataj-va.
ACT 6:8 Re Esteban jun ache re can c'o re ru-poder re Dios riq'uin, y chuka' can ruc'ulun re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Mare' tak c'o milagros re man jun bey je'tz'eton-ta, re ye'rubanala' chiquivach re vinak, chin quire' can k'alaj che reja' can katzij-va re nutzijoj y nuc'ut.
ACT 6:9 Pero jec'o vinak xe'beyacataj-pa y xquitz'am-qui' che ch'abal riq'uin re Esteban. Re vinak re' je richin re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y re jay re' quichin re esclavos. Re tzij esclavos, ndel che tzij lak'on tak samajela', pero re samajela' re' je'colotajnak chic-pa. Y re jay re' quichin chuka' re vinak aj-Cirene, aj-Alejandría, aj-Cilicia y re aj-Asia.
ACT 6:10 Y tak xch'o re Esteban, can xe'ruch'ac re je'yacatajnak chij, roma ja re Espíritu Santo re ya'yon runa'oj.
ACT 6:11 Y mare' tak xe'quitoj nic'aj chic vinak chin che tiquibij che xquic'axaj tak re Esteban itzel xch'o chij re ley chin re Moisés y chuka' chij re Dios.
ACT 6:12 Can xquiya' quina'oj re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, y chuka' re achi'a' re je'atamayon re ley quichin re israelitas y re nic'aj chic vinak, chin xe'beyacataj-pa chij re Esteban. Xbequitz'ama-pa, y xquic'uaj-a chiquivach re achi'a' pa camon ye'bano juzgar.
ACT 6:13 Y chuka' xe'quic'uaj-a achi'a' chin che ne'quitz'ucu' tzij chij re Esteban, y re achi'a' re' ja quire' re niquibij: Re jun ache re' can man nitane-ta chin nubij itzel tak tzij chij re lok'olaj rachoch re Dios y chij re ley chin re Moisés.
ACT 6:14 Roma kac'axan che nubila' che re Jesús aj-Nazaret xtuvulaj re rachoch re Dios, y che xtujal-a ronojel re rubin can re Moisés re nic'atzin che takabana'.
ACT 6:15 Y jare' tak re achi'a' pa camon ye'bano juzgar re je'tz'uyul chire', xquitzu-xquitzu' rach re Esteban. Y jare' tak xquitz'at che xjalataj re rutzubal, xoc ancha'l titzu'un jun ángel.
ACT 7:1 Y re namalaj sacerdote xuc'utuj cha re Esteban: ¿Katzij como re nibex-ka chavij?
ACT 7:2 Re Esteban xubij: Nuvinak israelitas y yex re yix principal re yixc'o chupan re katenemit, tic'axaj re xtimbij chiva vocame: Re Dios re c'o ruk'ij, xuc'ut-ri' chach re karta' Abraham tak c'a c'o chire' chupan re lugar rubini'an Mesopotamia, tak c'amaje-na rutzijol che ne'c'ue' pan Harán.
ACT 7:3 Jare' tak re Dios xubij cha re Abraham: Catel-pa chiquicojol re avch'alal, y taya' can re atenemit, y xcate'c'ue' pa jun chic lugar re xtinc'ut chavach.
ACT 7:4 Y re Abraham can xuya' can re Caldea re lugar re anche' c'o-va, y xk'ax pan Harán. Y rutota' re Abraham quiminak chic chire' pan Harán, tak re Dios xuc'am-pa re Abraham chupan re lugar Canaán re yojc'o-va vocame.
ACT 7:5 Y re Dios camanak-va herencia xuya' can cha re Abraham chupan re lugar re', can ni xe-ta jun ch'et pedazo re anche' nipa'e-va-ka. Pero re Dios can xusuj cha, che re lugar re' xtoc richin reja' y quichin re rey-rumam. Quire' xubij re Dios cha re Abraham, y astapa' chupan re tiempo re' man jun rajc'ual c'o.
ACT 7:6 Y xbex chuka' cha roma re Dios, che re rey-rumam reja' xque'bec'ue' pa jun chic lugar quiq'uin juley chic vinak re man quitaman-ta quivach. Y re vinak re' xque'quiya' pa samaj y xtiquiban chique che xtiquitaj pokan caje' ciento juna'.
ACT 7:7 Y re Dios xubij chuka' che re vinak re xque'bano quire' chique re rey-rumam re Abraham, can xtuya' re castigo pa quive'. Y c'are' xque'el-pa chiquicojol re vinak re', y xque'pa chupan re lugar re', chinusamajesic y chuyi'ic nuk'ij, xcha' re Dios cha re Abraham.
ACT 7:8 Y re Dios can xuban chuka' jun trato riq'uin re Abraham, y re trato re' c'o jun ru-seña. Re seña chin re trato re', ja re circuncisión re niban chique re achi'a'. Y tak re Abraham xalax re ruc'ajol xubini'aj Isaac, xuban re circuncisión cha y c'aja vakxaki' k'ij talax-va re Isaac tak xban re circuncisión cha. Quire' chuka' xuban re Isaac tak xalax re ruc'ajol re xubini'aj Jacob. Y ja chuka' quire' xuban re Jacob quiq'uin re je doce ruc'ajol re xe'oc tata'aj chin re tenemit Israel.
ACT 7:9 Y re nic'aj chic ruc'ajol re Jacob itzel xquina' cha re quichak' rubini'an José, roma ja reja' re más nijovax. Y mare' tak xquic'ayij-a, y xc'uax-a c'a pan Egipto. Pero re Dios can c'o-va riq'uin re José,
ACT 7:10 y xucol chach ronojel tijoj-pokonal. Xuban cha che re Faraón re Rey chin re nación Egipto otz xutz'at y chuka' xutz'at che c'o na'oj riq'uin. Y mare' re Rey xuban cha re José che xoc jun gobernador pa rue' re Egipto, y pa ruk'a' reja' xujach-va re cosas re jec'o chupan re rachoch chin nuchajij.
ACT 7:11 Y re tiempo re' re pan Egipto y pa Canaán, xpa jun viyjal, jun namalaj tijoj-pokonal. Y re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' pa Canaán man niquivel-ta chic andex niquitaj.
ACT 7:12 Y re Jacob re kavinak yoj re yoj israelitas xapon rutzijol riq'uin chila' pa Canaán che pan Egipto c'o trigo. Mare' xe'rutak-a re je ruc'ajol chulok'ic.
ACT 7:13 Y jac'a tak xe'ba chic pa ruca'n bey, jare' tak re José xutzijoj chique re je ruch'alal che ja reja' re José. Y re Faraón xutamaj juco'x re je ruch'alal re José, mare' xutamaj che re José can jun hebreo-va.
ACT 7:14 Y jare' tak re José xutak quic'amic re Jacob re rutota' y re ruch'alal. Je setenta y cinco chiquinojel.
ACT 7:15 Y xa mare' tak xule-ka re Jacob pan Egipto, y chire' xcom-va reja' y chuka' re je ruc'ajol.
ACT 7:16 Pero re qui-cuerpo chupan jun lugar rubini'an Siquem xe'muk-va. Xe'muk pa jun xoral, re anche' c'o-va quic'ojlebal chin ye'muk-va re anama'i'. Re jun xoral re', can jac'a re Abraham re lak'ayon can chiquik'a' re je rajc'ual re jun ache rubini'an Hamor.
ACT 7:17 Y re k'ij che nibanataj re rusujun re Dios cha re Abraham, re xuban jurar cha che can nuban-va, xa can nakaj chic c'o-va. Y re tenemit Israel camas c'a ninimar y niq'uier chire' pan Egipto.
ACT 7:18 Y jac'a tiempo re' tak chire' pan Egipto xoc can jun c'ac'a Rey re man xutamaj-ta rach re José.
ACT 7:19 Y re c'ac'a Rey re' camas listo chubanic re etzelal quiq'uin re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can. Y xuban chique che xquik'asaj q'uiy tijoj-pokonal, roma xuban chique che re cajc'ual re c'a ba-oc ca'lax-va xe'betorix can, roma man xrajo-ta che xe'q'uier.
ACT 7:20 Chupan c'a re tiempo re' tak xalax re Moisés chire' pan Egipto. Y re ac'ual re' camas xka chach re Dios. Y oxe' ic' xvilex coma re rute-rutota'.
ACT 7:21 Y c'are' xbequimalij can pa rue' re rakan-ya'. Pero re ac'ual re' ja re rumi'al re Rey Faraón re xc'uan-a richin. Re rumi'al re Rey Faraón can ancha'l c'a ral xuban cha re Moisés.
ACT 7:22 Y mare' re Moisés can xtijox riq'uin ronojel rach na'oj re c'o quiq'uin re vinak aj-Egipto. Y can jun namalaj ache. Y can k'alaj tak c'o nubij y tak c'o nuban.
ACT 7:23 Jac'a tak re Moisés rutz'aktisan chic cuarenta rujuna', xalax pa ránma chin xba chiquitz'etic re ruvinak israelitas.
ACT 7:24 Y xutz'at che jun aj-Egipto re camas nuban cha jun israelita, re ruvinak reja'. Y chin che nuto' re ruvinak re' y nuban ruq'uixel cha, xuquimisaj re ache re'.
ACT 7:25 Roma reja' nunojij che re ruvinak israelitas xtiquinabej che ja reja' re takon roma re Dios chin ye'rucol-a pa quik'a' re aj-Egipto, pero xa man quire-ta xbanataj. Re israelitas xa man xquinabej-ta che jare' rusamaj.
ACT 7:26 Y pa ruca'n k'ij, jec'o je ca'e' aj-israelitas niquiban ayoval, y re Moisés xapon-apo quiq'uin, y xrajo-ta xoc chiquicojol chin che man-ta niquiban ayoval. Mare' reja' xubij chique: ¿Anchique roma niban ayoval? Yex can ivch'alal-ivi'. Yex, yix israelitas che yix ca'e', xcha' chique.
ACT 7:27 Jac'a re jun chique re ye'bano ayoval, y camas nich'olin cha re jun ruchibil, xuchocomij re Moisés, y xubij cha: ¿Anchique xbin chava rat che c'o ak'ij y che yatiquir chuka' yojaban juzgar?
ACT 7:28 ¿O najo' chuka' yinaquimisaj yen, ancha'l xaban cha re jun ache aj-vova' pan Egipto ivir? xcha'.
ACT 7:29 Y tak re Moisés xuc'axaj quire', can jare' tak xnumaj-a y xuya' c'a can re Egipto y xba c'a pa jun chic nación re rubini'an Madián. Y chire' chiquicojol vinak re man je israelitas-ta xc'ue-va. Chire' chuka' xc'ule-va, y xe'c'ue' je ca'e' ruc'ajol.
ACT 7:30 Y tak k'axnak chic c'a cuarenta juna' tic'ue-va re Moisés chire' pa Madián, jare' tak xuc'ut-ri' jun ángel chach chupan jun zarza can nibac'o pa k'ak'. Re' xutz'at chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, re anche' c'o-va re loma rubini'an Sinaí.
ACT 7:31 Y tak re Moisés xutz'at re', xsatz ruc'o'x. Y chin che nutz'at jabal, xjelon-apo. Pero jare' tak xch'o-pa re Ajaf cha, y xubij:
ACT 7:32 Ja yen re Dios re xquinimaj re avinak xe'c'ue' ajuer can. Ja yen re ru-Dios re Abraham, re ru-Dios re Isaac y re ru-Dios chuka' re Jacob, xcha'. Y re Moisés man chic xtiquir-ta xtzu'un-apo, xa can nibarbot roma ruximbire'.
ACT 7:33 Y re Ajaf xubij chuka' cha re Moisés: Talisaj-a la axajab cha'vakan, roma la anche' yatpa'al-va, can jun lok'olaj lugar, roma can yinkejnak-pa aviq'uin vova'.
ACT 7:34 Y vocame yatintak-a pan Egipto, chucolic re nutenemit, roma nintz'at che camas tijoj-pokonal niquik'asaj, y nc'axan chuka' re ok'ej niquiban, y mare' xinka-pa chiquicolic, xcha' re Ajaf cha re Moisés.
ACT 7:35 Y can ja re Dios re xtako-a re Moisés chiquicolic re ruvinak, y che can ja chuka' reja' re nic'uan quichin. Y re xta'o chin re Moisés, ja re ángel re xuc'ut-ri' chach chupan re zarza. Y re Moisés re' xtzelas coma re ruvinak, y ja cha reja' re xbex-va: ¿Anchique biyon chava che c'o ak'ij y yatiquir chuka' yojaban juzgar? Ja Moisés re' re xtak-a roma re Dios.
ACT 7:36 Jac'a reja' re xcola-pa quichin re kavinak yoj re yoj israelitas chire' pan Egipto. Reja' c'o milagros re man jun bey je'tz'eton re xe'rubanala' chiquivach re vinak, chin quire' tik'alajin che can ja re Dios takayon-a richin. Y q'uiy milagros xuban pan Egipto, y chupan re Mar Rojo, y chuka' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha. Cuarenta juna' xe'c'ue' chire'.
ACT 7:37 Y re Moisés xubij chuka' chique re kavinak re tiempo re': Re Kajaf Dios xtuyac-pa jun rusamajel re nibex profeta cha, can ancha'l rubanon viq'uin yen. Reja' can kavinak-va y tic'axaj ronojel re xtubij chiva, xcha' re Moisés.
ACT 7:38 Y ja Moisés re' re xc'ue' chiquicojol re je'cha'on roma re Dios, chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha. Y ja chuka' reja' re xbin chique re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can, re tzij re xubij re ángel cha, re xc'ue' pa rue' re loma rubini'an Sinaí. Can cha-va c'a reja' xjach-va re ch'abal chin c'aslen y reja' xuya' chaka yoj.
ACT 7:39 Xa ja chic c'a re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can, man xe'niman-ta cha re Moisés. Y pa ruq'uixel che xe'niman-ta cha, xa xquijo' che xe'tzolaj-ta chic chila' pa nación Egipto re anche' je'elinak-va-pa.
ACT 7:40 Y tak re Moisés c'a c'o pa rue' re loma rubini'an Sinaí, xquibij cha re Aarón: Ca'bana' imágenes che ye'oc ka-dios, y jare' re ye'c'uan kachin. Roma re Moisés re xlisam-pa kachin pan Egipto, man kataman-ta anchique roma tak man tzolojnak-ta-pa.
ACT 7:41 Y can xquiban ru-imagen jun ch'et vacx. Y camas ye'qui'cot riq'uin re', y xa ja reje' re xe'bano-ka. Mare' xe'quiquimisala' chicop chach, chin niquiya' ruk'ij.
ACT 7:42 Y jare' tak re Dios xe'ruya' can re kavinak israelitas, roma reje' xa xquitz'am ruyi'ic quik'ij dioses re man je katzij-ta. Re Dios xuya' k'ij chique che tiquiya-na quik'ij re qui-imágenes re k'ij, re ic' y re ch'umil. Can quire' quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Y chupan re je'quitz'iban can re profetas, re Dios nubij quire': Yex re yix vinak aj-Israel, tak xixbiyin cuarenta juna' chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, yex man xe'quimisaj-ta chicop chin xe'isuj chua.
ACT 7:43 Pa ruq'uixel che quire-ta xiban, xa xe'itilila' re ru-imagen re rachoch re dios Moloc, re ru-imagen re ch'umil, re i-dios rubini'an Renfán. Y ja imágenes re' re xe'ibanala' yex, chin che xiya' quik'ij. Mare' yen xtimban chiva che yixe'c'ue' c'a más quila cha re Babilonia, xcha' re Dios. Quire' nubij chupan re je'tz'iban can coma re profetas.
ACT 7:44 Y tak re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xe'biyin chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, can nojel tiempo c'a quic'uan re rachoch re Dios re banon cha tziak, y chire' nuc'ut-va-ri' re Dios chiquivach. Re rachoch re Dios re', can ancha'l re xrajo' re Dios, quire' rubanic xban cha, roma re Dios can xuc'ut-va chach re Moisés re rubanic re xrajo' che xban cha re rachoch.
ACT 7:45 Y ja rachoch re Dios re' re quic'amom-pa re kavinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'oc-pa chupan re lugar rubini'an Canaán, tak je'c'amom-pa roma re Josué. Y xe'c'ue' c'a-ka vova' pa Canaán, tak quitz'amon chic quich'aquic re vinak re jec'o chupan re lugar Canaán. Y quire' xbanataj roma ja re Dios xta'o quichin. Y re rachoch re Dios re quic'amom-pa tak xe'beka vova', c'ajare' re c'o pa ru-tiempo re Rey David.
ACT 7:46 Y re Rey David can ruc'ulun re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Mare' tak reja' xuc'utuj utzil cha re Dios che tuya' k'ij cha chin che nuban jun rachoch, re Dios re can ru-Dios-va re Jacob.
ACT 7:47 Pero mana-ta re Rey David re xbano re jay. Xa c'aja re Salomón re ruc'ajol re Rey David, jare' re xbano re rachoch re Dios.
ACT 7:48 Pero chuka' man can-ta nic'atzin che c'o-ta jun jay anche' nic'ue-va re namalaj Dios. Ancha'l re rutz'iban can re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha.
ACT 7:49 Re Ajaf Dios nubij: Jac'a re rocaj re nutz'uyubal, y re ruch'ulef nupilbal. ¿Andex c'a rubanic re jay niban yex chin che ndoc vachoch? ¿Y anche' c'o-va re lugar re niban utzil chin che yinuxlan chupan?
ACT 7:50 Yen man nic'atzin-ta jun jay chua chin yinuxlan chupan. Xaxe te'ka chi'c'o'x che ja yen re ximbano ronojel. Quire' nubij re rutz'iban can re rusamajel re Dios.
ACT 7:51 Y re Esteban xubij chuka' chique: Yex can icoversan re ivánma chupan re etzelal, roma man nijo-ta nic'axaj re nubij re Dios chiva, y chuka' man niya-ta k'ij chin che ndoc pa tak ivánma, y man jun bey nijo' che ja-ta re Espíritu Santo nic'uan ivichin. Y can ancha'l xquibanala' re kavinak xe'c'ue' ajuer can, can quire' chuka' niban yex vocame.
ACT 7:52 Roma conojel re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, can xquitaj pokan pa quik'a' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Roma reje' can xe'quiquimisaj re xe'bin che re Jun choj ruc'aslen xtipa vova', y re' ja re Cristo. Y tak xbeka re Cristo, ja chic c'a yex re xixjacho richin y xic'utuj che tiquimisas.
ACT 7:53 Y re ley re xuya' re Dios cha re Moisés, can ja re ángeles xe'bin cha. Y ja ley re' re ic'ulun yex. Y astapa' can ángeles re xe'bin, pero yex man ninimaj-ta, xcha' re Esteban chique.
ACT 7:54 Y tak re achi'a' pa camon ye'bano juzgar xquic'axaj re xubij-ka re Esteban, xyacataj c'a quiyoval, y can niquikach'ach'ej rocay chij roma itzel xquina' cha.
ACT 7:55 Pero re Esteban can nojnak ránma cha re Espíritu Santo. Mare', tak re Esteban xtzu'un chicaj, xutz'at ruk'ij re Dios, y xutz'at chuka' re Jesús pa'al-apo pa rajquik'a' re Dios.
ACT 7:56 Y can jare' tak xubij: Yen nintz'at che la rocaj jakal y nintz'at re Jesús re xbalax-ka chakacojol c'o-apo pa rajquik'a' re Dios, xcha'.
ACT 7:57 Y re vinak re ye'tzelan chin re Esteban, xaxe chin che man niquic'axaj-ta, xquitz'apij quixquin. Re vinak re' jun c'a pa quichi' xquiban tak xe'ba chij re Esteban chin xbequic'ama-pa.
ACT 7:58 Y xquilisaj-a chuchi' re tenemit, y xquitz'am ruq'uiekic cha aboj chin niquiquimisaj. Y re xe'tz'ucu tzij chij re Esteban xquisovala' can re quitziak riq'uin re jun ala' rubini'an Saulo, chin quire' otz ye'q'uiekon.
ACT 7:59 Y re Esteban xuban orar tak tz'amon ruq'uiekic cha aboj, y nubij: Vajaf Jesús, tac'ulu' c'a re vánma.
ACT 7:60 Y jare' tak reja' xuque', y cof xch'o tak xubij: Vajaf, man taban chique che niquijkalej re niquiban chua, xcha'. Y can xe xubij quire', xcom.
ACT 8:1 Re Saulo can xka chach che re Esteban xquimisas. Y chire' pa Jerusalén, ja k'ij re' tak xtiquir-a chiquij re ye'niman re Jesucristo che camas ye'tzelas y niban chique che niquitaj pokan. Re apóstoles c'a xe'c'ue-na can chire' pa Jerusalén. Jac'a conojel re nic'aj chic hermanos xquiquiraj-qui', roma jec'o xe'ba pa tak nic'aj chic tenemit chin re Judea, y re nic'aj chic xe'ba c'a pa Samaria.
ACT 8:2 Y re Esteban xmuk y camas xvok'ex coma juley chic achi'a' re can niquiya' ruk'ij re Dios.
ACT 8:3 Y re Saulo camas c'a nuban chique re hermanos. Can je'ruyi'on pa tak tijoj-pokonal, roma can che ja'jun che ja'jun re jay ndoc-va chin ye'bo'rlisaj-pa, re ixoki' y re achi'a' ye'bo'rkararej-pa y c'are' ye'bo'rtz'apij can pa cárcel.
ACT 8:4 Y re hermanos re jec'o pa Jerusalén xquiquiraj-qui'. Reje' ronojel lugar xe'bapon-va, ye'biyaj chin niquitzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha.
ACT 8:5 Y re Felipe jun chique re hermanos re xbano quire'. Reja' xapon chupan jun tenemit re c'o chire' pa Samaria. Y tak c'o chic chire', xutz'am rutzijosic re Cristo chique re vinak aj-chire'.
ACT 8:6 Y camas vinak niquimol-qui' riq'uin re Felipe, chin niquic'axaj re nubij, y can niquitz'at re milagros nubanala'. Can k'alaj che ja re ruch'abal re Dios re nutzijoj.
ACT 8:7 Y je q'uiy vinak re nulisaj-a itzel tak espíritu quiq'uin. Y re itzel tak espíritu re', jun pa quichi' ye'ch'o tak ye'lisas-a. Y je q'uiy re siquirnak qui-cuerpo y re cojos re xe'c'achojsas-a roma re Felipe.
ACT 8:8 Mare' re vinak re jec'o chire' chupan re tenemit anche' xapon-va re Felipe, camas ye'qui'cot.
ACT 8:9 Pero chuka' chupan re tenemit re', tak c'amaje-na tapon re Felipe, c'o jun ache aj-itz y rubini'an Simón. Can jabal c'a je'ruk'alon re vinak re jec'o chire' pa Samaria riq'uin re ye'rubanala'. Re ache re' can nubila' chique che reja' jun vinak camas ruk'ij.
ACT 8:10 Y conojel re vinak che ch'ute'k che nima'k ye'niman chin re aj-itz re' y niquibila' c'a chij, che ja re namalaj poder chin re Dios c'o riq'uin re Simón, ye'cha'.
ACT 8:11 Y q'uiy-yan tiempo je'ruk'alon re vinak riq'uin re itz re ye'rubanala'. Mare' tak re vinak can niquinimaj rutzij.
ACT 8:12 Y jac'a tak re Felipe xapon chire', re vinak xquinimaj re nutzijoj re Felipe chij re rube' re Jesucristo y re utzulaj ruch'abal re Dios, re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y che achi'a' y che ixoki' xe'ban bautizar.
ACT 8:13 Y chuka' re Simón re aj-itz xunimaj re ruch'abal re Dios y xban bautizar. Re Simón re' can anche' c'a binak-va re Felipe can chire' chuka' binak-va reja'. Pero reja' can c'a nisatz ruc'o'x tak ye'rutz'at re nima'k tak milagros re ye'rubanala' re Felipe chiquivach re vinak, chin quire' tiquitamaj che can ja re ruch'abal re Dios nutzijoj.
ACT 8:14 Y quiq'uin re apóstoles chire' pa tenemit Jerusalén xapon c'a rutzijol che re vinak jec'o pa Samaria niquinimaj re ruch'abal re Dios. Mare' xe'quitak-a re apóstol Pedro y re apóstol Juan chiquitz'etic.
ACT 8:15 Y tak re apóstoles xe'bapon, xquiban orar pa quive' re hermanos re jec'o chire' pa Samaria, chin quire' nika-pa re Espíritu Santo pa quive'.
ACT 8:16 Y can man jun chique re hermanos re' re kejnak-ta-pa re Espíritu Santo pa rue', xa can xe je'banon bautizar pa rube' re Ajaf Jesús.
ACT 8:17 Y mare' tak re Pedro y re Juan xquiya' quik'a' pa quive' y xquic'ul re Espíritu Santo.
ACT 8:18 Y tak quire' xutz'at re ache rubini'an Simón che nika-pa re Espíritu Santo pa quive' re vinak, roma re apóstoles niquiya' quik'a' pa quive', re Simón xusuj qui-mero re apóstoles,
ACT 8:19 y xubij chique: Tibana' chua chin che nic'ue' la poder la' viq'uin yen, chin quire' tak ninya' nuk'a' pa rue' xabanchique vinak, can-ta xtuc'ul chuka' re Espíritu Santo, xcha' chique.
ACT 8:20 Y re Pedro xubij cha re Simón: C'a pa k'ak' xcate'q'uis-va riq'uin la a-mero, roma rat nanojij che riq'uin mero nalok' re nusipaj re Dios.
ACT 8:21 Y chuka' rat man jun a-derecho cha re samaj re', roma re avánma xa man choj-ta chach re Dios.
ACT 8:22 Y ca'ya' c'a can re banabal man je otz-ta re jec'o pan avánma, y tac'utuj cuyubal amac chach re Dios, roma chach reja' can man otz-ta re nanojij pan avánma.
ACT 8:23 Y nintz'at che re itzel c'a c'o pan ac'aslen, y c'a yatruximon, xcha' re Pedro cha.
ACT 8:24 Pero re Simón xubij chique re apóstoles: Tibana' c'a orar pa nue', y tic'utuj cha re Ajaf Dios chin che man-ta xtinc'alvachij re ancha'l xibij-ka chuij.
ACT 8:25 Y tak re apóstoles quitzijon y quic'utun chic can re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak, chupan re jun tenemit chire' pa Samaria, c'are' q'uiy tenemit re jec'o chuka' chire' xe'bo-va. Reje' xe'ba chin xbequitzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, chique re vinak. Y c'are' xe'tzolaj pa Jerusalén.
ACT 8:26 Y c'o jun ángel chin re Ajaf Dios xch'o riq'uin re Felipe, y xubij cha: Tabana' abanic y cabiyin chupan re jun bey re ndel-a pa Jerusalén y niba-ka pa xulan, c'a pa tenemit Gaza. Re bey re' jare' re nak'ax chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha.
ACT 8:27 Y re Felipe can xuban-va-a rubanic y xba. Y jac'a tak rutz'amon-a bey, xutz'at jun ache aj-Etiopía. Re ache re' jun ache eunuco, y ja reja' re nisamaj riq'uin re jun ixok re aconak reina. Ja ixok re' re nibano mandar pa rue' re lugar Etiopía y rubini'an Candace. Re ache eunuco ja reja' re pa'al chij ronojel re rubiyomal re Candace, y xpa pa Jerusalén chin xbo'rya' ruk'ij re Dios.
ACT 8:28 Y jac'a tak rutz'amon-a bey chin nitzolaj chupan re ru-lugar, tz'uyul-a chupan jun carruaje. Y reja' nuban c'a leer jun libro binak, re libro re tz'iban can roma re Isaías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha.
ACT 8:29 Y re Espíritu Santo xubij cha re Felipe che tuk'e' re carruaje re anche' binak-va re ache eunuco, y tiba junan riq'uin.
ACT 8:30 Y tak re Felipe ruk'e'on chic re carruaje re', xuc'axaj che re ache binak chire' ja re libro re rutz'iban can re Isaías, jare' re nuban leer binak. Mare' re Felipe xuc'utuj cha: ¿Nak'ax c'a pan ave' re yatajin chubanic leer? xcha' cha.
ACT 8:31 Pero re ache re' xubij: Xa man jun nibin chua. ¿Ancha'l-ta c'a tak xtak'ax pa nue'? Y c'are' re ache re' xubij cha re Felipe che tijote-apo, y titz'uye-a riq'uin.
ACT 8:32 Y re ruch'abal re Dios re ntajin chubanic leer re ache re', ja quire' nubij: Xc'uax chin che niquimisas, ancha'l nic'uax jun oveja. Can ancha'l nuban re ch'et oveja re man nik'ajan-ta tak nisocas rij, quire' chuka' xuban reja', man jun tzij xubij.
ACT 8:33 Xquiban cha che man jun ruk'ij, y astapa' man jun rumac, ja reja' re xka can chuxe' ronojel mac. Y xapon jun tiempo tak re vinak xq'uier re etzelal quiq'uin, y xquiquimisaj. Quire' nubij chupan re libro re rutz'iban can re Isaías.
ACT 8:34 Y re ache eunuco xuc'utuj c'a cha re Felipe: Tabana' utzil tabij chua: ¿Anchok chij c'a nich'o-va re rusamajel re Dios vova'? ¿Chij-ka reja' mismo nich'o-va, o chij jun chic? xcha'.
ACT 8:35 Re Felipe xutz'am-a rubixic riq'uin re versículo re tz'iban can roma re Isaías, chin che xch'o chij re utzulaj ruch'abal re Jesús.
ACT 8:36 Jac'a tak xe'bapon pa jun lugar re anche' c'o ya', re ache eunuco xubij cha re Felipe: Vova' c'o ya'. ¿La c'o como jun cosa re nibano chua che man otz-ta che yimban bautizar? xcha'.
ACT 8:37 Y re Felipe xubij cha re ache re': Vo xa can riq'uin ronojel avánma nanimaj re Jesucristo, otz che ya'ban bautizar, xcha' cha. Y re ache xubij: Ja', ninimaj che ja re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios.
ACT 8:38 Y mare' tak re ache xubij che tipa'e' ba' re carruaje. Y jare' tak xe'ka-ka che je ca'e', y re Felipe xuban c'a bautizar re ache chire' pa ya'.
ACT 8:39 Tak je'elinak chic-pa che je ca'e' chire' pa ya', re Felipe xc'uax-a roma re Espíritu Santo chin re Ajaf Dios. Y re ache eunuco man chic xutz'at-ta re Felipe, pero camas niqui'cot, c'are' xutz'am chic-a re rubey.
ACT 8:40 Y jac'a re Felipe xapon pa jun tenemit rubini'an Azoto. Y chire' xutz'am chic-a jun bey, y xk'ax-a pa tak tenemit nutzojola' re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha. Quire' xuban hasta c'a xapon-na pa tenemit rubini'an Cesarea.
ACT 9:1 Jac'a re ache rubini'an Saulo man c'a k'axnak-ta-a ruyoval re yacatajnak chiquij re hermanos, y can nrajo-va ye'ruquimisaj. Mare' reja' xba riq'uin re namalaj sacerdote,
ACT 9:2 chin xbo'rc'utuj-pa cartas cha, chin che tiya-a autoridad pa ruk'a', roma reja' nrajo' niba pa tenemit Damasco, chin ne'oc pa tak nema-jay rubini'an sinagoga re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios, chin che ye'bo'rcanola-pa re quiniman re utzulaj ruch'abal re Jesús. Y tak xque'ruvel-pa, ye'ruxim-pa y c'are' ye'ruc'am-pa pa Jerusalén, vo xa achi'a' o ixoki', nicha' re Saulo.
ACT 9:3 Pero tak reja' binak po bey, y c'o chic-apo chunakaj re tenemit Damasco re anche' tiene que napon-va, can xyiq'uiyo' c'a jun sakil pa rue', y re sakil re' chicaj pitinak-va.
ACT 9:4 Y re Saulo can jare' tak xtzak pan ulef, y xuc'axaj che c'o jun nich'o-pa cha, y nubij: Saulo, Saulo, ¿anchique roma tak atz'amon ch'a'oj chuij? xcha'.
ACT 9:5 Y re Saulo xuc'utuj: ¿Yat anchique c'a rat c'a? xcha'. Pero re nich'o riq'uin re Saulo xubij cha: Ja yen re Jesús, y ja chuij yen atz'amon-va ch'a'oj, xa ayon rat nasoc-ka-avi', xcha' cha.
ACT 9:6 Y re Saulo nibarbot roma ruximbire', xubij: Ajaf, ¿anchique c'a re ruc'amon che nimban? xcha'. Y re Ajaf Jesús xubij cha: Cayacataj, y cabiyin c'a pa tenemit, y chire' xtibex chava re andex ruc'amon che naban, xcho'x-a.
ACT 9:7 Y re achi'a' re je'binak chij re Saulo xe'nacano', roma niquic'axaj che c'o jun nich'o, pero man niquitz'at-ta anchique re'.
ACT 9:8 Y can jare' tak re Saulo xyacataj-a chire' pan ulef. Y tak xe'rujak re nak'arach, c'are' xunabej che man nitiquir-ta nitzu'un. Mare' tak quiyuken xquic'uaj-a pa Damasco.
ACT 9:9 Oxe' k'ij re xc'ue' chire'. Y che oxe' k'ij re' xmoyer, y man jun cosa chuka' xutaj ni xe-ta xukum.
ACT 9:10 Pero chire' pa Damasco c'o c'a jun ache re runiman re Jesucristo, rubini'an Ananías. Y re Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chach pa jun ancha'l achic', y xubij cha: ¡Ananías! xcha'. Y re Ananías xubij: Ja re yinc'o vova', Ajaf, xcha' reja'.
ACT 9:11 Y re Ajaf xubij cha: Cayacataj y cabiyin pa rachoch re Judas, re c'o chuchi-calle re nibex Derecha cha. Chire' c'a tacanoj-va jun ache aj-Tarso y rubini'an Saulo. Can cabiyin, roma vocame reja' ntajin chubanic orar.
ACT 9:12 Y chuka' pa jun ancha'l achic' ximban cha che xutz'at che c'o jun ache rubini'an Ananías re xapon riq'uin, y xuya' ruk'a' pa rue' chin che nitzu'un chic jun bey, xcha' cha re Ananías.
ACT 9:13 Y tak xuc'axaj quire' re Ananías, xubij: Ajaf, je q'uiy re je'biyon chua che re jun ache re' camas etzelal rubanon chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa Jerusalén.
ACT 9:14 Y vocame c'o vova' pa Damasco, can yi'on c'a-pa autoridad pa ruk'a' coma re principal tak sacerdotes chin che ye'ruxim-a conojel re can niquiya-va ak'ij, xcha' re Ananías.
ACT 9:15 Y re Ajaf Jesucristo xubij cha: Tacanoj c'a re Saulo, roma ja reja' re ncha'on chin che niba chutzijosic re nube' chiquivach re vinak re man je israelitas-ta, y chin che nubij chuka' chique re reyes y re vinak israelitas.
ACT 9:16 Y re jenipa' tijoj-pokonal xto'rtija' roma re nube' yen, c'aja-na yen re xquinc'utu chach.
ACT 9:17 Y re Ananías can xbo'rcanoj-va re Saulo chupan re jay re anche' bin-va-a cha. Jac'a tak c'o chic chire' pa jay riq'uin re Saulo, xuya' ruk'a' pa rue' y xubij cha: Hermano Saulo, re Ajaf Jesús re xuc'ut-ri' chavach tak atz'amom-pa bey pa Damasco, xinrutak-pa aviq'uin chin che yatzu'un chic jun bey, y chin che nika chuka' re Espíritu Santo pan ave' chin nunojsaj re avánma, xcha' re Ananías cha.
ACT 9:18 Y can jare' re pa tak nak'arach re Saulo xe'tzak-a ancha'l rij-car, y xtzu'un chic jun bey. Y can jare' chuka' tak xyacataj-a chin xban bautizar.
ACT 9:19 Jac'a tak viynak chic, xuna' che re ruchuk'a' xtzolaj-pa. Y re Saulo xc'ue' c'a-ka ca'e-oxe' k'ij quiq'uin re hermanos re jec'o chire' pa Damasco.
ACT 9:20 Y re Saulo can cha'nin c'a xutz'am rubixic chique re vinak re pa tak nema-jay rubini'an sinagoga re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios, che re Jesús jare' re Cristo re Ruc'ajol re Dios.
ACT 9:21 Y conojel re vinak re ye'c'axan chin re Saulo, xsatz quic'o'x y niquibila' c'a chij: ¿Mana-ta como ache re' re camas xuban chique re can niquiya-va ruk'ij re Jesús chire' pa tenemit Jerusalén y xuban chique che xquik'asaj tijoj-pokonal? Y vocame xbeka vova' pa Damasco chin che ye'ruxim-a y ye'ruc'uaj-a re niquiya' ruk'ij re Jesús, y ye'bo'rya' pa quik'a' re principal tak sacerdotes, ye'cha'.
ACT 9:22 Pero re Saulo xc'ue-a más ruchuk'a', y man nuya-ta can rutzijosic re ruch'abal re Dios. Y nuc'utula' y nutzojola' che re Jesús jare' re Cristo. Y mare' re israelitas re jec'o chire' pa Damasco man niquivel-ta andex niquinojij chij re Saulo.
ACT 9:23 Y q'uiy k'ij tic'ue-va re Saulo chire' pa Damasco, tak re israelitas xquinojij che niquiquimisaj.
ACT 9:24 Pero re quinojin chij xapon rutzijol riq'uin reja'. Y re vinak re ye'jovan ye'quimisan chin re Saulo, can che pak'ij che chak'a' quiyaben re pa tak puertas re anche' ye'oc-va-apo y ye'el-va-a re vinak pa tenemit, chin niquiquimisaj.
ACT 9:25 Pero re hermanos, pa jun tok'ok'a' xquiya-a re Saulo pa jun nema-chacach, y xquikasaj-ka chach re jun moma' tz'ak re rusutin rij re tenemit. Y xba.
ACT 9:26 Y jac'a tak re Saulo xapon pa tenemit Jerusalén, xrajo' c'a che xc'ue-ta quiq'uin re hermanos re jec'o chire'. Pero reje' man xquijo-ta, roma man can-ta jec'o seguro che re Saulo jalatajnak chic ruc'aslen y runiman chic re Jesús.
ACT 9:27 Jac'a re jun hermano rubini'an Bernabé, xuc'uaj-a re Saulo quiq'uin re apóstoles. Y re Bernabé xutzijoj c'a chique che re Saulo xch'o re Ajaf riq'uin, che xuc'ut-ri' chach tak rutz'amon-a bey pa Damasco, y che re Saulo chuka' man xuxibij-ta-ri' xutzijoj re Ajaf Jesús chique re vinak re jec'o chire' pa Damasco, xcha' re Bernabé chique re apóstoles.
ACT 9:28 C'are' xquic'am rach, y mare' re Saulo xc'ue-ka chire' pa Jerusalén, y xabanche' ye'bo-va re apóstoles, can binak chuka' re Saulo chiquij.
ACT 9:29 Y man jun c'a ximbire' riq'uin reja' chin nutzijoj rube' re Ajaf chique re vinak. Nutz'amala' c'a-ri' riq'uin ch'abal quiq'uin re israelitas re ye'ch'o pa quich'abal re aj-Grecia, chij re ruch'abal re Dios. Pero re israelitas can niquicanola' forma chin niquiquimisaj.
ACT 9:30 Mare', tak re hermanos xquinabej re niquinojij re vinak chij re Saulo, xquic'uaj-a c'a pa jun tenemit rubini'an Cesarea. Y tak jec'o chic chire' pa Cesarea, xquitak-a c'a pa jun chic tenemit rubini'an Tarso.
ACT 9:31 Y re tiempo re', re iglesias re jec'o pa tak tenemit chin re Judea, re Galilea y re Samaria, manak chic tijoj-pokonal niquik'asaj roma re ye'tzelan quichin manak chic andex niquiban chique. Xa camas ye'q'uier chupan re ruch'abal re Dios, y niquixibij c'a-qui' ye'macun chach re Ajaf, y camas xe'q'uier roma re ru-poder re Espíritu Santo.
ACT 9:32 Y jac'a tak re Pedro elinak chiquitz'etic re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit, xapon chuka' quiq'uin re jec'o chire' chupan re tenemit rubini'an Lida.
ACT 9:33 Y chupan re tenemit re' xbo'rvila' jun ache rubini'an Eneas, y re ache re' vakxaki' juna' tika-va chuch'at, roma siquirnak ru-cuerpo.
ACT 9:34 Mare' re Pedro xubij cha re ache rubini'an Eneas: Ja re Jesucristo re yac'achojsan. Cayacataj, y tabana' rubanic la ach'at, xcha' re Pedro cha. Y re Eneas can jare' xpa'e-a.
ACT 9:35 Y camas vinak re aj-Lida y aj-Sarón re xe'tz'eto che re Eneas xc'achoj. Y re vinak re' xquinimaj re Ajaf Jesús y xjalataj re quic'aslen.
ACT 9:36 Chupan re tenemit rubini'an Jope, re tiempo re' c'o jun hermana rubini'an Tabita, y Dorcas nibex cha pa ch'abal griego. Re hermana re' camas otz quiq'uin re vinak, reja' ye'rutola' re vinak camas je meba'.
ACT 9:37 Y chupan c'a re k'ij re' re Dorcas xutz'am yabil, y xcom. Y tak josk'in y vekon chic re ru-cuerpo, xc'uax-a c'a pa ruca'n piso chin re jay.
ACT 9:38 Y re tenemit Jope man naj-ta quicojol riq'uin re tenemit Lida, re lugar re anche' c'o-va re Pedro. Y re hermanos re jec'o pa tenemit Jope, roma xquic'axaj che re Pedro c'o pa tenemit Lida, xe'quitak-a je ca'e' achi'a' riq'uin, chin che xbequibij cha: Tabana' utzil catampa cha'nin pa Jope, roma yatoc chaka, xe'cha' cha.
ACT 9:39 Y re Pedro xba chiquij c'a pa Jope. Tak xe'bapon, re Pedro xcusas-apo pa jay re anche' li'an-va re quiminak. Y re malcani' tak ixoki' xe'bapon riq'uin re Pedro, ye'ok' y niquic'utula-apo chach, re tziak re xe'rubanala' re Dorcas tak c'a c'as che'.
ACT 9:40 Y re Pedro xubij chique conojel re jec'o riq'uin, che que'el-a ba'. Reja' xuque-ka, y c'are' xuban orar. Y xutzu-apo re quiminak, y xubij cha: Tabita, cayacataj. Y re hermana re' can jare' tak xtzu'um-pa, y tak xutz'at che c'o re Pedro riq'uin, xyacataj-pa.
ACT 9:41 Re Pedro xutz'am-apo ruk'a' re hermana chin che xpa'e'. Y c'are' re Pedro xe'rayoj c'a re malcani' tak ixoki' y re nic'aj chic hermanos, chin che xbo'rjacha-pa re Dorcas chique.
ACT 9:42 Y re jun milagro re' can xtamax coma conojel vinak re jec'o chire' pa tenemit Jope, y mare' camas vinak re aj-chire' pa Jope re xe'niman re Ajaf Jesús.
ACT 9:43 Y re Pedro q'uiy k'ij xc'ue-ka quiq'uin, chire' pa tenemit Jope. Xc'ue' pa rachoch jun ache rubini'an Simón, y re rusamaj reja' ja re quitz'umal quij re chicop, re ye'ruban quibanic.
ACT 10:1 Y pa tenemit rubini'an Cesarea c'o jun ache rubini'an Cornelio, y reja' jun capitán re nuban mandar pa quive' jun ciento soldados, y re jun ciento soldados re' je richin re jun grupo soldados re nibex aj-Italia chique.
ACT 10:2 Re Cornelio y conojel re jec'o pa rachoch can niquiya' ruk'ij re Dios, y niquixibij-qui' ye'macun chach re Dios. Reja' can nojel tiempo nuban orar, y je q'uiy vinak re camas je meba' ye'ruto'.
ACT 10:3 Y pa jun tak'ak'ij c'o chic la'k a las tres che', jare' tak reja' jabal xutz'at pa jun ancha'l achic' che c'o jun ángel chin re Dios xoc-apo riq'uin, y xubij cha: ¡Cornelio! xcha' re ángel re'.
ACT 10:4 Y re Cornelio xc'ue' chire' y nutzu-nutzu' re ángel, y camas ruxibin-ri'. Y xubij cha re ángel: ¿Andex najo'? xcha'. Y re ángel xubij cha: Re Dios can nika chach re oraciones ya'ban, y chuka' can nika chach che ya'to' re vinak camas je meba', y mare' re Dios can yatrunataj-pa vocame.
ACT 10:5 Mare' vocame ca'taka-a achi'a' c'a pa Jope chin que'ba chuyoxic re Simón re nibex chuka' Pedro cha.
ACT 10:6 Y reja' c'o pa rachoch re jun ache rubini'an chuka' Simón, y re rusamaj re Simón ja re quitz'umal quij re chicop re ye'ruban quibanic, y c'o rachoch chuchi-mar. Y jac'a tak xte'ka re Pedro aviq'uin, xtubij chava re andex nic'atzin che naban, xcha' re ángel cha re Cornelio.
ACT 10:7 Y tak xba-yan re ángel re xtzijon riq'uin re Cornelio, xpa re Cornelio xe'rayoj je ca'e' chique re rusamajela' y chuka' jun soldado re can nuya' chuka' ruk'ij re Dios. Re soldado re', jare' re can nojel tiempo c'o riq'uin re Cornelio, y can nuban re nibex cha.
ACT 10:8 Y re Cornelio xutzijoj ronojel chique y xe'rutak-a c'a pa tenemit Jope.
ACT 10:9 Y ca'e' k'ij tiquitz'am-va bey re achi'a', xa ba' chic c'a chiquij chin che ye'bapon-apo pa tenemit Jope, pa nic'aj-k'ij la'k che'. Jare' tak re Pedro xjote-a pa ruq'uisibal piso chin re jay, chin xbo'rbana' orar.
ACT 10:10 Reja' camas nich'umun rupan, y nrajo' niva-yan. Y tak reja' ruyaben che niban rubanic re riquil-ruay, re Dios can jare' xuban cha re Pedro che xuban ancha'l jun achic'.
ACT 10:11 Reja' xutz'at che re rocaj jakal, y chila' chicaj xutz'at-apo che ancha'l jun moma' manta re nika-pa y je'tz'amon che caje' rutza'n. Y can k'alaj che c'o andex chupan, roma ch'okoch'ic rubanon. Y re ancha'l manta re' akal c'a pitinak pa xulan chach re ruch'ulef.
ACT 10:12 Y tak xka-yan chach re ruch'ulef, re Pedro xutz'at che ronojel quivach chicop jec'o-pa chupan. Jec'o chicop cajcaj cakan, jec'o chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' y nic'aj chic chicop.
ACT 10:13 Y can jare' tak re Pedro xuc'axaj che c'o jun re nich'o cha, y nubij: Pedro, cayacataj. Ca'quimisaj re chicop re', y tatija', xcho'x.
ACT 10:14 Y re Pedro xubij: Ajaf, yen man xque'ntaj-ta re chicop re'. Yen man jun bey je'ntijon-ta chicop ancha'l re', re can je'c'utun chinoch che man je ch'ajch'oj-ta, re xajan chin ye'tij, xcha'.
ACT 10:15 Y re jun re nich'o riq'uin re Pedro, xubij pa ruca'n bey: Ronojel re ch'ojersan chic-pa roma re Dios, can ch'ajch'oj-va, y man tabij che xajan.
ACT 10:16 Oxe' bey quire' xbex cha, y c'are' re ancha'l moma' manta xtzolaj chic-a chicaj.
ACT 10:17 Re Pedro c'o c'a chire' y man nuvel-ta andex nunojij chij re ancha'l achic' xuban, tak xe'bapon re achi'a' re je'takon-a roma re Cornelio, niquicanoj rachoch re ache rubini'an Simón. Y tak re achi'a' je'takon-a xquivel re jay,
ACT 10:18 xquic'utuj-apo rutzijol vo xa chire' c'o-va re Simón re nibex chuka' Pedro cha.
ACT 10:19 Y roma re Pedro c'a ntajin chunojexic rij re ancha'l achic' xuban, can ja re Espíritu Santo re xbin cha: Jec'o je oxe' achi'a' yatquicanoj.
ACT 10:20 Cayacataj y caka-ka quiq'uin, y chuka' cabiyin chiquij y man taban dudar, roma ja yen xintako-pa quichin vova' aviq'uin.
ACT 10:21 Y re Pedro can xka-ka quiq'uin re je oxe' achi'a' re je'takon-a roma re Cornelio, y xubij chique: Ja yen re Pedro re yinicanoj. ¿Anchique roma tak yinicanoj? xcha' chique.
ACT 10:22 Y re je oxe' achi'a' xquibij cha re Pedro: Jun capitán rubini'an Cornelio yojrutakom-pa cha'avoyoxic. Y re ache re' jun ache choj ruc'aslen, y reja' camas nuxibij-ri' nimacun chach re Dios. Y conojel re vinak israelitas camas niquijo', y otz ye'ch'o chij. Y c'o jun lok'olaj ángel xch'o riq'uin re Cornelio, y re ángel re' xubij can cha che carayoj rat, y tuc'axaj re andex xtabij cha. Mare' xojpa cha'avoyoxic, xe'cha' re achi'a' je'takon-a.
ACT 10:23 Y re Pedro xe'rucusaj-apo pa jay re achi'a' re', chin che ye'c'ue-ka re jun ak'a' chire'. Y re ruca'n k'ij, re Pedro can xbo-va chiquij re achi'a' re je'pitinak c'a pa Cesarea. Y jec'o hermanos re aj-chire' pa Jope xe'tzake-a chij re Pedro.
ACT 10:24 Y ca'e' k'ij c'a que'el-va-pa pa Jope, y c'ajare' tak xe'bapon pa tenemit Cesarea. Y chupan re tenemit re', re Cornelio je'rayon c'a ruch'alal y chuka' je'rayon vinak re camas ye'rajo', y quiyaben-apo re Pedro.
ACT 10:25 Y tak re Pedro ndoc-apo pa rachoch re Cornelio, re Cornelio xbexuque' chach. Ja quire' ruc'ulic xuban-apo, y chin chuka' xuya-apo ruk'ij.
ACT 10:26 Pero re Pedro xuyac, y xubij cha: Capa'e'. Man caxuque' chinoch yen chin naya' nuk'ij, roma yen xa yin vinak ancha'l rat.
ACT 10:27 Y re Pedro y re Cornelio ye'tzijon c'a xe'oc-apo pa jay. Y jac'a tak xe'oc-apo pa jay, jare' tak re Pedro xutz'at che je q'uiy vinak quimalon-qui' chire'.
ACT 10:28 Y reja' xubij chique re vinak re': Yex can itaman che yoj re yoj israelitas man c'a yi'on-ta k'ij chaka che junan kavach iviq'uin y yojoc-ta pa tak ivachoch yex re man yix israelitas-ta. Pero re Dios xuc'ut chinoch che man ruc'amon-ta nimbij cha jun vinak, roma man israelita-ta, che man ch'ajch'oj-ta.
ACT 10:29 Mare', can xe xe'bapon re achi'a' re je'itakon-a chin yine'cayoj, can man jun tzij re ximbij-ta chique che man-ta yimpa, xa can cha'nin ximpa quiq'uin. Y vocame ninjo' nintamaj anchique roma tak xitak voyoxic, xcha' re Pedro.
ACT 10:30 Pero can jare' tak xch'o-apo re Cornelio, y xubij: C'o chic caje' k'ij re', y ja la'k misma hora ancha'l vocame, como a las tres re tak'ak'ij, tak yen man yinviynak-ta chin nimban orar, jare' tak jun ancha'l ache, niyiq'uiloj rutziak xuc'ut-ri' chinoch.
ACT 10:31 Y xubij chua: Cornelio, re Dios otz ruc'axan re a-oración, y chuka' can kejnak chach re Dios che ya'to' re vinak re camas je meba' y mare' yatrunataj-pa.
ACT 10:32 Y ca'taka-a achi'a' c'a pa tenemit Jope chin ye'ba chuyoxic re Simón re nibex chuka' Pedro cha, y reja' c'o pa rachoch jun ache rubini'an chuka' Simón. Y re jun Simón re' c'o rachoch chuchi-mar, re rusamaj reja' ja re quitz'umal quij re chicop re ye'ruban quibanic. Y tak re Pedro xte'ka aviq'uin, c'o cosas xtubij chava, xcha' re ángel re' chua.
ACT 10:33 Mare' can jare' tak xintak acanoxic, y matiox che can xapa. Y can chach c'a re Dios yojc'o-va konojel re kamalon-ki' vova', y nakajo' nakac'axaj re xtatzijoj chakavach, y can ja re Dios biyon chava re natzijoj rat, xcha' re Cornelio cha re Pedro.
ACT 10:34 Y re Pedro can jare' tak xutz'am rutzijosic: Can katzij che c'aja vocame nak'ax chinoch che re Dios can junan rubanon chaka konojel. Man xe-ta jun tenemit nrajo', y ye'rutzelaj-ta can re nic'aj chic. Man quire-ta nuban.
ACT 10:35 Xabanchique re katenemit, re Dios can otz yojrutz'at konojel, xaxe vo xa can nakaxibij-ki' che yojmacun chach y choj re kabanabal re ye'kabanala'.
ACT 10:36 Y re Dios can xutak-pa re Jesucristo vova' chach re ruch'ulef, re Jesucristo re Kajaf konojel yoj re yoj vinak, y xbo'rtzijoj-ka re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha y jare' re nibano cha re kánma che otz nuna'. Y chakacojol yoj re yoj israelitas xbo'rtzijoj-va-ka.
ACT 10:37 Yex ne'ka chi'c'o'x ronojel re xbanataj chupan re tiempo re' chupan ronojel Judea. Nabey, ja re Juan Bautista re xtzijon re ruch'abal re Dios y xe'ruban bautizar re vinak. Y c'are' ja re Jesús re xtz'amo-a rutzijosic re ruch'abal re Dios pa Galilea.
ACT 10:38 Y chuka' itaman che re Jesús re aj-Nazaret can c'o-va re Espíritu Santo riq'uin, re yi'om-pa cha roma re Dios, y mare' c'o poder pa ruk'a'. Y xe re otz re xe'rubanala' chique re vinak. Xe'ruc'achojsaj chuka' vinak re je'kejnak pa ruk'a' re ru-poder re itzel. Quire' xe'rubanala' re Jesús, roma c'o re Dios riq'uin.
ACT 10:39 Y ronojel re xe'rubanala' re Jesús pa Jerusalén y re pa tak nic'aj chic lugar chin re Judea, can xkatz'at yoj re yoj apóstoles richin reja'. Y jare' re yojtajin chutzijosic chiquivach re vinak. Re Jesús xbajex cho cruz chin xquimisas.
ACT 10:40 Y pa rox k'ij tiquimisas-va, re Dios xuc'asoj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'. Y jac'a tak xc'astaj-pa, xuban cha che xuc'utula-ri' chakavach.
ACT 10:41 Y man chiquivach-ta xabanchique vinak xuc'utula-va-ri', xa can xe chakavach yoj re can runojin-va-pa re Dios pa kave' ajuer can che nakatzijoj che xc'astaj re Jesús. Y junan xojva-xojuq'uia' riq'uin tak xc'astaj-yam-pa chiquicojol re anama'i'.
ACT 10:42 Y re Jesús camas xuchalabej can chaka che takatzijoj re rube' reja' y takac'utu' y takatzijoj che re Dios xuban cha che ja re Jesús re nibano juzgar pa quive' re vinak re je c'as y pa quive' chuka' re vinak re je quiminak chic-a.
ACT 10:43 Y can quire' c'a quibin can chij re Jesús re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, che conojel re xque'niman richin re Cristo, xticuyutaj quimac.
ACT 10:44 Y can c'a nich'o re Pedro chiquivach re vinak re quimalon-qui' pa rachoch re Cornelio, tak xka-pa re Espíritu Santo pa quive' re ye'c'axan richin.
ACT 10:45 Mare' re hermanos israelitas, re je'pitinak chij re Pedro, xsatz quic'o'x tak xquitz'at che re Espíritu Santo can nisipas chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta.
ACT 10:46 Re hermanos israelitas ye'quic'axaj re hermanos man je israelitas-ta, che ye'ch'o nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta y niquiya' ruk'ij re Dios.
ACT 10:47 Y re Pedro xubij: ¿Can c'o como jun xtibin che man que'ban bautizar re xquic'ul-yan re Espíritu Santo ancha'l re xkac'ul yoj? xcha'.
ACT 10:48 Y re Pedro xubij che que'ban bautizar re Cornelio y conojel re quimalon-qui' riq'uin. Y pa rube' re Ajaf Jesús que'ban bautizar. Y re hermanos re xe'ban bautizar, xquic'utuj utzil cha re Pedro che tic'ue-ka ca'e-oxe' k'ij quiq'uin.
ACT 11:1 Re apóstoles y re nic'aj chic hermanos re jec'o pa Judea xquic'axaj che jec'o vinak re man je israelitas-ta re xe'niman re ruch'abal re Dios.
ACT 11:2 Mare' tak re Pedro xtzolaj chic pa Jerusalén, re hermanos israelitas ye'bin che tiene que niban re circuncisión chique re nic'aj chic hermanos, astapa' man je israelitas-ta, xe'ch'ojin chach re Pedro,
ACT 11:3 y xquibij cha: ¿Anchique roma tak rat xatapon quiq'uin re vinak re xa man banon-ta re circuncisión chique? ¿Y anchique roma can xava-xatuq'uia' chuka' quiq'uin? xe'cha' cha.
ACT 11:4 Jare' tak re Pedro xutz'am rubixic chique chij re xbanataj:
ACT 11:5 Yen jac'a pa tenemit Jope yinc'o-va. Y jac'a tak yintajin che oración, xintz'at pa jun ancha'l achic' che c'o jun ancha'l moma' manta re je'tz'amon che caje' rutza'n. Y can k'alaj che c'o andex chupan roma can ch'okoch'ic rubanon, y akal c'a pitinak chila' chicaj y choj viq'uin nika-va-pa.
ACT 11:6 Y jac'a tak xintzu-xintzu', xintz'at che ronojel quivach chicop je'pitinak chupan re jun ancha'l moma' manta. Jec'o chicop cajcaj cakan, re ye'c'uxun y jec'o man ye'c'uxun-ta. Jec'o chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' y nic'aj chic chicop.
ACT 11:7 Y xinc'axaj che c'o jun nich'o-pa chua, y nubij: Pedro, cayacataj. Ca'quimisaj la chicop, y tatija', xcha'.
ACT 11:8 Y yen ximbij cha re xch'o-pa chua: Ajaf, yen man xque'ntaj-ta re chicop re'. Yen man jun bey je'ntijon-ta chicop ancha'l re', roma c'utun chinoch che man je ch'ajch'oj-ta, can xajan-va che ye'tij, xincha'.
ACT 11:9 Pero re jun re nich'o viq'uin, xch'o chic-pa jun bey chua chila' chicaj, y xubij: Ronojel re ch'ojersan chic-pa roma re Dios, can ch'ajch'oj-va y man tabij che xajan, xincho'x.
ACT 11:10 Y oxe' bey re xbex quire' chua, y c'are' re jun ancha'l moma' manta re' xtzolaj chic-a chicaj.
ACT 11:11 Y c'are' yen xintz'at che jec'o je oxe' achi'a' xe'bapon pa ruchi-jay re anche' yinc'o-va, yinquicanoj. Re achi'a' re' je'takon-a roma re Cornelio, re jun ache re c'o pa tenemit Cesarea.
ACT 11:12 Y re Espíritu Santo xubij chua che man timban dudar yimba chiquij. Y chuka' re je vaki' hermanos re aj-chire' pa Jope xe'tzake-a chuij. Y can xojapon-va pa rachoch re ache rubini'an Cornelio.
ACT 11:13 Y reja' xutz'am rutzijosic chaka che c'o jun ángel xuc'ut-ri' chach pa rachoch, y re ángel re' pa'al-apo riq'uin tak xubij cha: Ca'taka-a achi'a' c'a pa Jope chuyoxic re Simón re nibex chuka' Pedro cha.
ACT 11:14 Y ja re Pedro re xtibin chava andex xtaban chin quire' yacolotaj rat y conojel re jec'o pan avachoch, xcho'x can roma re ángel.
ACT 11:15 Y tak yen yintzijon chach re Cornelio y chiquivach re vinak re jec'o riq'uin, xka-pa re Espíritu Santo pa quive', can ancha'l tak xka-pa pa kave' yoj nabey.
ACT 11:16 Y mare' xbeka chinuc'o'x re tzij re je'rubin can re Ajaf Jesús, che re Juan riq'uin ya' xe'ruban bautizar re vinak. Jac'a yex riq'uin re Espíritu Santo xquixban bautizar, quire' rubin can re Jesús.
ACT 11:17 Y vo xa can ja re Dios re xyi'o re Espíritu Santo pa quive' re vinak re', ancha'l xuban chaka yoj re kaniman re Ajaf Jesucristo, ¿y yin anchique c'a yen chin che xtinch'ojij cha re Dios?
ACT 11:18 Y tak re hermanos jec'o pa Jerusalén quic'axan chic-ka re xubij re Pedro chique, man chic xe'ch'o-ta-apo. Re hermanos re' niquiya' ruk'ij re Dios y niquibij: Re Dios can xuya' chuka' k'ij chique re man je israelitas-ta che nijalataj quic'aslen chach reja' chin che niquivel quic'aslen re man niq'uis-ta, xe'cha'.
ACT 11:19 Y jac'a tak xquimisas re Esteban, jare' tak re nic'aj chic hermanos xquitaj pokan pa quik'a' re ye'tzelan quichin. Y mare' tak jec'o xe'ba c'a pa Fenicia, jec'o chuka' xe'ba c'a pa Chipre, y jec'o xe'ba c'a pan Antioquía, y niquitzijoj c'a re ruch'abal re Dios chique re vinak re can je israelitas-va.
ACT 11:20 Pero jec'o nic'aj chic achi'a' re aj pa Chipre y aj pa Cirene re xe'bapon pan Antioquía, y re achi'a' re' can man xe-ta chique re vinak israelitas xquitzijoj-va re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús, xa can xquitzojola' chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta.
ACT 11:21 Re ru-poder re Ajaf Dios can c'o-va quiq'uin re achi'a' re'. Mare' tak camas je q'uiy vinak re xe'niman re Ajaf y xjalataj quic'aslen chach.
ACT 11:22 Y ronojel re' xapon rutzijol quiq'uin re hermanos re jec'o pa tenemit Jerusalén. Y re hermanos re jec'o pa Jerusalén xquichalabej cha re Bernabé che tiba c'a pan Antioquía.
ACT 11:23 Y tak re Bernabé xapon, xutz'at c'a che re Dios can ruyi'on-va ruk'a' pa rue' re quisamaj re hermanos. Mare' camas xqui'cot ránma re Bernabé, y xubij chique conojel che can tiquibana' confiar-qui' riq'uin re Ajaf Jesucristo, y can riq'uin ronojel cánma que'c'ue' riq'uin re Ajaf.
ACT 11:24 Re Bernabé, jun ache re can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios, y re ránma can nojnak chuka' riq'uin re Espíritu Santo. Reja' jun utzulaj ache. Y re vinak re xe'niman re Ajaf Jesucristo, camas je q'uiy. Quire' c'a xbanataj chupan re k'ij re'.
ACT 11:25 Y re Bernabé xba c'a pa tenemit Tarso, chucanoxic re Saulo. Y tak re Bernabé xuvel-pa, xuc'am-pa pan Antioquía.
ACT 11:26 Y chire' xe'c'ue-va quiq'uin re hermanos. Jun juna' xe'c'ue' quiq'uin, roma reje' camas je q'uiy vinak xe'quitijoj riq'uin re ruch'abal re Dios. Y chire' pan Antioquía xbex-va nabey cristianos chique re xe'tzake' chij re Jesucristo.
ACT 11:27 Y chupan c'a re tiempo re', jec'o nic'aj chic hermanos re ye'tzijon re nibex chique roma re Dios. Re hermanos re' xe'el-a pa Jerusalén, y xe'ba c'a pan Antioquía.
ACT 11:28 Y jun c'a chique re hermanos re', ja re Agabo. Y roma re Espíritu Santo can ruyi'on-va ch'abal cha, mare' tak xbepa'e-pa chiquivach re hermanos y xubij che xtipa jun namalaj viyjal pa rue' re ruch'ulef, y re namalaj viyjal re' can xpo-va pa ru-tiempo re jun ache re xbano gobernar rubini'an Claudio César.
ACT 11:29 Y mare' re hermanos re jec'o pan Antioquía xquinojij c'a che ye'quito-a re hermanos jec'o pa Judea, can che ja'jun che ja'jun c'a niquiya-a re jenipa-oc ye'tiquir niquiya'.
ACT 11:30 Y can jac'a re Bernabé y re Saulo re xe'quitak-a che ja reje' re xe'c'uan-a re jenipa' xmolotaj-a chin ye'quito' re hermanos niquitaj viyjal. Y ronojel re quic'uan-a re Bernabé y re Saulo, xquijach c'a pa quik'a' re achi'a' ec'uay quichin re hermanos aj pa Judea.
ACT 12:1 Re Rey Herodes chupan re tiempo re', jec'o c'a je ca'e-oxe' chiquicojol re hermanos re xe'rutz'am-a, chin che ye'ruya' pa tijoj-pokonal.
ACT 12:2 Y che espada c'a xutak ruquimisasic re Jacobo re ruch'alal re Juan.
ACT 12:3 Y roma re Herodes xutz'at re xuban cha re Jacobo xa can xka chiquivach re israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, reja' xutak chuka' rutz'amic re Pedro. Re' xbanataj chupan re namak'ij rubini'an pascua, tak nitij chuka' re xcana-vay manak levadura riq'uin.
ACT 12:4 Tak tz'amon chic-pa re Pedro, re Herodes xutak-a pa cárcel. Y roma re Herodes runojin chic che c'a nak'ax-na re namak'ij rubini'an pascua, c'are' c'a xtulisaj-pa chin nuban juzgar re Pedro chiquivach re vinak, mare' can je caje' c'a grupo soldados xe'rucusaj chin niquichajij re Pedro. Y je cajcaj soldados jec'o pa ja'jun grupo.
ACT 12:5 Re Pedro c'o pa cárcel, y chajin jabal. Pero re hermanos re jec'o chire' pa tenemit, can quitz'amon rubanic orar roma re Pedro c'o pa cárcel.
ACT 12:6 Y can xe chic c'a re jun ak'a' re' nrajo' che c'amaje-na tapon re runojin re Rey Herodes, che nulisaj-pa re Pedro y nuban juzgar chiquivach re vinak. Y re Pedro ximon riq'uin ca'e' cadenas chiquicojol je ca'e' soldados c'o-va, y nivar. Y re anche' c'o-va ruchi' re cárcel jec'o chuka' soldados.
ACT 12:7 Y chire' pa cárcel xapon jun ángel chin re Ajaf, y camas sakil xuban chire'. Re ángel re' xuyicoj re Pedro y xuc'asoj, y xubij cha: Cha'nin cayacataj. Y re cadenas re anchok cha ximon-va ruk'a' re Pedro, xe'tzak can.
ACT 12:8 Y re ángel xubij chuka' cha re Pedro: Tabana' abanic, y tacusaj-a la axajab. Y tak c'achojnak chic re Pedro, re ángel xubij cha: Tabolk'otij-a-avi' chupan la ak'u', y jo', xcha' re ángel cha.
ACT 12:9 Re Pedro tzakatal c'a chij re ángel, pero man nuvel-ta andex nunojij, vo xa katzij che nilisas-a pa cárcel roma re ángel, o xa nachic'.
ACT 12:10 Re Pedro y re ángel choj c'a xe'k'ax-a chiquicojol je ca'e' grupo soldados. Y tak xe'bapon chach re puerta ch'ich', re puerta re' rion xjakataj chiquivach. Y reje' xe'el-a pa calle, y xe'ba. Tak je'binak chic ba', re Pedro xutz'at che xa rion chic c'o, roma re ángel manak chic riq'uin.
ACT 12:11 Y jare' tak re Pedro xunabej, y xubij: Vocame xintamaj che re ángel can katzij-va che takom-pa roma re Ajaf chin xino'rcola-ka pa ruk'a' re Herodes y chach ronojel re quinojin re nuvinak israelitas che niquiban chua, xcha-ka pa ránma re Pedro.
ACT 12:12 Reja' xunojij andex xtuban, y tak xnojetaj chach, xba charachoch re María re rute' re Juan re nibex chuka' Marcos cha. Y chupan re jay re' je q'uiy c'a hermanos quimalon-qui' chin niquiban orar.
ACT 12:13 Y tak re Pedro xapon charachoch re María y xvayon-apo chuchi-jay, xbe'el-pa jun xtan rubini'an Rode.
ACT 12:14 Re xtan re' roma xuc'axaj che ja re Pedro re nivayon-apo chuchi-jay, camas xqui'cot y xsatz ruc'o'x, mare' man xujak-ta can re ruchi-jay chach re Pedro, y jonanin xba pa jay chubixic che ja re Pedro re nivayon-apo chuchi-jay.
ACT 12:15 Pero re quimalon-qui' pa jay man xquinimaj-ta re xbo'rbij re Rode chique, xa xquibij cha re xtan: Xa xach'ujer la'k la'. Y re xtan nubij che can ja-va re Pedro re xuc'axaj reja'. Y xquibij cha re xtan: Re' mana-ta re Pedro, re' xa ja re ángel chajey richin, xe'cha'.
ACT 12:16 Pero re Pedro can c'a nivayon-apo chuchi-jay. Y tak xquijak re ruchi-jay, xquitz'at che can ja-va re Pedro. Mare' can anchique-la xuna' re cánma re hermanos re' y xe'volol chiquivach.
ACT 12:17 Pero reja' xuban c'a seña chiquivach che man que'volol. Y xutz'am rutzijosic chique re xuban re Ajaf Dios chin che xulisaj-pa pa cárcel, y xubij chuka' chique che tiquiya' rutzijol chique re Jacobo y re nic'aj chic hermanos. Y reja' xel-a chire' pa jay y xba pa jun chic lugar.
ACT 12:18 Y jac'a tak xsakar-ka ruca'n k'ij, re soldados man niquivel-ta andex niquiban, roma re Pedro can ni xe-ta retal c'o can.
ACT 12:19 Y re Rey Herodes xutak rucanoxic re Pedro, pero re achi'a' re xe'ba canoy richin, man xquivel-ta-pa. C'are' re Herodes xe'rayoj re soldados re je'yi'on can chajey chin re Pedro, y tak jec'o-apo chach, xuc'utula' chique andex xuban re Pedro. Y roma man jun atamayon, xubij che que'quimisas re soldados re'. Y re Herodes xel-a pa Judea, y xbec'ue' pa Cesarea.
ACT 12:20 Re Rey Herodes can ruyoval chique re aj-Tiro y re aj-Sidón. Pero re aj-Tiro y re aj-Sidón xquiya' chiquivach chin ye'ba riq'uin re Herodes. Y can xquich'ac re jun rusamajel re Herodes rubini'an Blasto, chin ye'ruc'uaj-apo chach re Rey y xtiquiya' chiquivach che tiq'uis chire' re ayoval, roma ja chire' pan Israel ndel-va-a re cosas re niquitaj re vinak re jec'o chupan re ca'e' tenemit quibini'an Tiro y Sidón.
ACT 12:21 Y xbex c'a jun k'ij tak xtiban rubiyal re'. Y tak xapon re k'ij, re Rey Herodes can xe'rucusaj-a re tziak re can ye'rucusaj jun Rey. Xbetz'uye-pa chach re ruch'acat, y xbech'o-pa chiquivach re vinak re quimalon-qui' chire'.
ACT 12:22 Y re vinak jun pa quichi' ye'ch'o-apo, y niquibij: La nich'o-pa chakavach can k'alaj che xa man relic-ta jun ache, reja' can jun dios, ye'cha-apo.
ACT 12:23 Y can ja chupan re misma hora re' jun ángel chin re Ajaf xuban cha re Herodes che xuc'alvachij jun yabil, roma reja' can xka chach che xya' ruk'ij coma re vinak, y chuka' reja' man xuya-ta ruk'ij re Dios. Re Herodes jut xe'tijo richin, y jare' xoc cha che xcom.
ACT 12:24 Y re ruch'abal re Dios xba c'a rubixic che naj che nakaj, y je q'uiy vinak re ye'niman.
ACT 12:25 Y re Bernabé y re Saulo ye'tzolaj pan Antioquía. Reje' xquiya' can pa Jerusalén ronojel re quitakom-pa re hermanos re jec'o pan Antioquía pa ru-tiempo re viyjal. Pa quik'a' re ec'uay quichin re hermanos xquiya-va can. Y tak xe'tzolaj, xquic'uaj-a re Juan re nibex chuka' Marcos cha.
ACT 13:1 Chiquicojol re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios pan Antioquía, jec'o hermanos re ye'tzijon re nubij re Dios chique, y jec'o chuka' maestros re ye'tijon quichin re hermanos chupan re ruch'abal re Dios, ancha'l re Bernabé, re Simón re nibex chuka' Niger cha, re Lucio re aj-Cirene, re Manaén re junan xq'uiytisas riq'uin re Herodes re xbano gobernar chire' pa Galilea, y re Saulo.
ACT 13:2 Y jun k'ij, tak quibanon ayuno chin niquiya' ruk'ij re Ajaf Dios, re Espíritu Santo xubij chique: Re Bernabé y re Saulo can c'o jun quisamaj. Mare' que'ijich'aj can chin re samaj re', xcha'.
ACT 13:3 Y re k'ij tak quibanon ayuno y oración, jare' tak xquiya' quik'a' pa quive' re Bernabé y re Saulo, chin ye'ba chubanic re samaj re rubin can re Espíritu Santo.
ACT 13:4 Y can jare' tak re Bernabé y re Saulo xe'tak-a roma re Espíritu Santo. Mare' reje' xe'ba pa Seleucia. Y chire' xe'oc-va-a chupan jun barco chin xe'k'ax-apo c'a pa Chipre.
ACT 13:5 Y tak jec'o chic pa tenemit Salamina chire' pa Chipre, xquitz'am c'a rutzijosic re ruch'abal re Dios pa tak nema-jay re anche' niquimol-va-qui' re israelitas chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Re Bernabé y re Saulo quic'uan-a jun nita'o quichin y re' ja re Juan re nibex chuka' Marcos cha.
ACT 13:6 Re Chipre jun isla roma pa mar c'o-va. Mare' tak re Bernabé, re Saulo y re Juan je'k'axnak chic-a chupan re lugar re', xe'bapon c'a juc'an chic-apo ruchi'. Xe'bapon pa tenemit rubini'an Pafos. Chupan re tenemit re' c'o jun ache israelita rubini'an Barjesús, re jun ache re' aj-itz, y chuka' camas nitz'ucu tzij, roma reja' nubij che can nutzijoj re nibex cha roma re Dios.
ACT 13:7 Y re jun ache rubini'an Sergio Paulo jare' re gobernador chire', jun ache re c'o na'oj riq'uin. Y jac'a riq'uin reja' re nisamaj-va re Barjesús re ache aj-itz. Re Sergio Paulo re gobernador xutak quiyoxic re Bernabé y re Saulo, roma nrajo' nuc'axaj re ruch'abal re Dios.
ACT 13:8 Pero re aj-itz re nisamaj riq'uin, re nibex chuka' Elimas cha, can man xrajo-ta. Xrajo-ta xuban cha re Sergio Paulo che man-ta nunimaj re Jesucristo.
ACT 13:9 Pero re Saulo, re rubini'an chuka' Pablo, can nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo. Reja' xutzu-xutzu' re ache aj-itz,
ACT 13:10 y xubij cha: Rat xa nojnak avánma riq'uin ronojel rach tz'ucuj-tzij y riq'uin ronojel rach etzelal. Xa yat jun rajc'ual re itzel, roma natzelaj ronojel re otz. Rat xa can naban cha re bey choj chin re Ajaf Dios che man choj-ta. Mare' yen nimbij chava che catane' chubanic quire'.
ACT 13:11 Vocame re Ajaf Dios xtuya' re castigo pan ave'. Y mare' can xcamoyer, y can xtak'ax jun tiempo re man xtatz'at-ta rach re k'ij. Y can xe quire' xubij re Pablo, can jare' xmoyer re ache aj-itz. Mare' reja' nucanoj jun re niyuken richin, roma xc'ue' can pa k'oko'm.
ACT 13:12 Tak re Sergio Paulo re gobernador xutz'at re xbanataj, man nuvel-ta andex nunojij chij re ruch'abal re Ajaf. Y reja' xunimaj chupan re k'ij re'.
ACT 13:13 Y re Pablo y re je ruchibil xquiya' can re tenemit Pafos. Xquik'asaj-apo re ya' chin xe'ba pa tenemit Perge, re tenemit re' chupan re lugar rubini'an Panfilia c'o-va. Jac'a re Juan re nibex chuka' Marcos cha, xe'ruya' can re ruchibil y xtzolaj-pa pa Jerusalén.
ACT 13:14 Y tak re Pablo y re Bernabé je'k'axnak chic pa Perge, xe'ba pa jun chic tenemit rubini'an chuka' Antioquía. Y re tenemit re' chupan re lugar rubini'an Pisidia c'o-va. Y chupan re k'ij chin uxlanen, reje' xe'ba chupan jun nema-jay rubini'an sinagoga re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios, y xe'betz'uye'.
ACT 13:15 Jac'a tak xquiban-ka leer re ley chin re Moisés re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, re je principal re jec'o chupan re jay re' c'o jun xquitak-apo riq'uin re Pablo y re Bernabé, chin xbo'rbij chique: Hermanos, vo xa c'o jun chiva yex re nrajo' nubij jun ca'e-oxe' tzij chique re quimalon-qui' vova', otz nubij, xcha' re xapon quiq'uin.
ACT 13:16 Y re Pablo can jare' xpa'e' y xuban seña chiquivach che man chic jun tich'o, y xutz'am rubixic chique: Tic'axaj yex nuvinak israelitas y tic'axaj chuka' yex re man yix israelitas-ta re can nixibij-ivi' yixmacun chach re Dios, tic'axaj c'a re xtimbij chiva:
ACT 13:17 Re ka-Dios yoj re yoj israelitas can xe'rucha' re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y xuban chique che camas xe'q'uier y xe'oc jun namalaj tenemit tak c'a jec'o chire' pan Egipto, re nación re' man quichin-ta reje'. Re Dios can riq'uin ru-poder xe'rulisaj-pa chire'.
ACT 13:18 Y bama cuarenta juna' re xquik'asaj chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, re Dios xucoch' re quibanabal.
ACT 13:19 Y re Dios xuban che xe'q'uis re vinak re jec'o chupan re vuku' naciones chin re lugar rubini'an Canaán, xaxe che xuya' can re ulef re' pa quik'a' re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
ACT 13:20 C'are' re Dios xuya' jun re xbano gobernar pa quive', re nibex juez cha. Y jac'a re Samuel re ruq'uisibal juez re xc'ue'. Y re Samuel can jun chuka' rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Cuatro cientos cincuenta juna' xquiban gobernar re jueces pa quive' re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
ACT 13:21 Y c'are' reje' xquic'utuj jun Rey chin che nuban gobernar pa quive'. Y re Dios xuya' jun qui-Rey re xubini'aj Saúl. Y re Rey Saúl cuarenta juna' xuban gobernar pa quive' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Re Saúl ruc'ajol re ache rubini'an Cis. Y re Saúl jun rey-rumam can re Benjamín.
ACT 13:22 Y tak re Dios xrajo' che xel re Saúl che Rey, xuya' re David chin che xoc Rey. Re Dios can xubij chij re Rey David: Can c'o-va jun re xtibano re ninrayij yen y can nika chinoch. Yen nintz'at che re xtibano quire' ja re David re ruc'ajol re Isaí. Quire' xubij re Dios.
ACT 13:23 Y jun c'a chique re rey-rumam re Rey David, ja re Jesús. Y ja re Jesús re yi'om-pa roma re Dios chin che yojrucol chach re kamac yoj re yoj israelitas, can ancha'l re rusujun chaka.
ACT 13:24 Y tak c'amaje-na te'ka re Jesús, ja re Juan Bautista re xbin chique re kavinak israelitas che tijalataj quic'aslen chach re Dios, y que'ban bautizar.
ACT 13:25 Jac'a tak re Juan niquimisas-yan, reja' xubij: ¿Yin anchique c'a yen ninojij yex? Roma mana-ta yen re Cristo. Roma re Cristo c'amaje-na tutz'am samaj chi'icojol, y reja' camas ruk'ij. Y mare' yen can man yin ruc'amon-ta chin che ninsol re ximibal-rach re ruxajab, xcha' re Juan Bautista.
ACT 13:26 Yex re yix nuvinak israelitas, re can yoj rey-rumam can re karta' Abraham, y yex re man yix israelitas-ta, re nixibij-ivi' yixmacun chach re Dios, nimbij chiva, che re ruch'abal re Dios, can ivichin c'a yex tak yi'om-pa y nubij re andex rubanic chin yixcolotaj chach re imac.
ACT 13:27 Xa jac'a re vinak re jec'o pa Jerusalén y chuka' re je principal re jec'o chiquicojol, xa ja reje' re man xe'naben-ta anchique re' re Jesús, y chuka' man k'axnak-ta pa quive' re ruch'abal re Dios re tz'iban can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Y can ronojel k'ij chin uxlanen niban leer re ruch'abal re Dios pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios, re nibex sinagoga cha. Mare' tak reje' xquibij che tiquimisas re Jesús, can ja reje' re xe'ta'on che katzij xbe'el re nubij re ruch'abal re Dios.
ACT 13:28 Pero re vinak y re je principales, astapa' man jun rumac re Jesús xquivel chin che niquimisas, reje' xquic'utuj cha re gobernador rubini'an Pilato che tiquimisas.
ACT 13:29 Y can tz'iban-va can chupan re ruch'abal re Dios, ronojel re xtiban cha re Jesús y can ja quire' xbanataj. Chuka' jec'o re xe'bekasam-pa cho cruz, y c'are' xbequimuku' can.
ACT 13:30 Y re Dios xuban cha re Jesús che xc'astaj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'.
ACT 13:31 Y q'uiy k'ij xuc'utula-ri' re Jesús chiquivach re je'binak riq'uin tak xel-a pa Galilea chin xba pa Jerusalén. Y jac'a re xe'tz'eto richin, jare' re ye'yi'o rutzijol re Jesús chique re vinak.
ACT 13:32 Y yoj, can ja re utzil re rusujun re Dios chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can, jare' re nakatzijoj chiva.
ACT 13:33 Roma xa can c'aja chakavach yoj re quiy-quimam can re xbanataj re rusujun can re Dios. Reja' xuban cha re Jesús che xc'astaj-pa, can ancha'l-va re nubij chupan re ruca'n salmo: Ja rat re yat Nuc'ajol. Mare' vocame ninya' ac'aslen, nicha'.
ACT 13:34 Y re ruch'abal re Dios nubij chuka': Re utzil re nsujun cha re Rey David, can katzij-va, y can ninya' chuka' chiva yex, nicha'. Quire' xubij re Dios chin che nuc'ut chakavach che re Jesús can xc'asos-va re ru-cuerpo roma re Dios chiquicojol re anama'i', y man chic xticom-ta.
ACT 13:35 Y re David nubij chuka' chupan re libro rubini'an Salmos: Man c'a xtaya-ta k'ij che re ru-cuerpo re Lok'olaj Ac'ajol nik'ay-ta-ka, nicha'.
ACT 13:36 Pero tak re David ruq'uison chic re samaj re ruyi'om-pa re Dios cha, xcom y xk'ay re ru-cuerpo.
ACT 13:37 Y jac'a re ru-cuerpo re Jesús man xk'ay-ta, roma re Dios can xuban-va cha che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
ACT 13:38 Mare' nuvinak israelitas, titamaj c'a che xaxe roma re Jesús tak nitzijos chiva che c'o modo nicuyutaj re mac. Y ja re ruch'abal reja' re kac'amom-pa chiva.
ACT 13:39 Roma re ley chin re Moisés man nitiquir-ta nuban chiva che man jun imac ndel chach re Dios. Man ancha'l-ta nuban re Jesús. Y conojel c'a re xque'niman richin, man jun quimac xtel chach re Dios.
ACT 13:40 Can tichajij-ivi, che man-ta pan ive' yex xtika-va re quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Chupan re je'quitz'iban can reje', re Dios nubij:
ACT 13:41 Yex re yixtzelan re nuch'abal, titzu' c'a re namalaj castigo re nika-pa pan ive', y quixq'uis c'a, roma re namalaj castigo re xtinya' pan ive', can chin c'a che nitaj pokan. Y yex can man xtinimaj-ta, y astapa' c'o jun re niyi'o rutzijol chiva. Quire' rubin can re Dios, xcha' re Pablo.
ACT 13:42 Y jac'a tak re Pablo y re Bernabé xe'el-pa chire' chupan re nema-jay re anche' niquimol-va-qui' re israelitas chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios, re nibex sinagoga cha, jare' tak re vinak re man je israelitas-ta xquibij chique: Yixkayabej chic vukubix-apo, chin quire' nakac'axaj chic jun bey re tzij re xtic'am-pa chaka.
ACT 13:43 Y re vinak re quimalon-qui' chire' xquitaluj-a-qui', je q'uiy c'a xe'ba chiquij re Pablo y re Bernabé. Jec'o israelitas, y jec'o re man je israelitas-ta re can niquiban chuka' re nubij re ley chin re Moisés, roma can niquiya-va ruk'ij re Dios. Y xbex chique coma re Pablo y re Bernabé, che can tiquibana' confiar-qui' riq'uin re Dios re camas otz runa'oj kaq'uin, xe'cha' chique re vinak.
ACT 13:44 Re jun chic semana chupan re k'ij chin uxlanen, xa bama conojel re vinak jec'o chire' pa tenemit re xquimol-qui' chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios.
ACT 13:45 Mare' re vinak israelitas re man niquinimaj-ta re Jesús, tak xquitz'at che camas vinak xe'bapon, camas itzel xquina' y niquibila': Re nubij re Pablo xa mana-ta re katzij, y niquiyok'.
ACT 13:46 Pero re Pablo y re Bernabé man xquixibij-ta-qui' chiquivach re vinak chin xquibij chique: Can nic'atzin che nabey chivach yex re yix kavinak nakatzijoj-va re ruch'abal re Dios, pero yex can man nika-ta chivach. Y riq'uin re' can k'alaj che cama-va ivichin-ta yex re c'aslen re man niq'uis-ta. Mare' quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta re yojbo-va.
ACT 13:47 Y can jac'a re Ajaf Dios biyon chaka. Y reja' ja quire' nubij: Rat yatinyi'on c'a chin sakil quichin re vinak re jec'o chach ronojel re ruch'ulef, y avoma rat xque'colotaj chach re quimac re vinak jec'o che naj che nakaj.
ACT 13:48 Y tak re vinak re man je israelitas-ta xquic'axaj re tzij xbex-ka, camas c'a xe'qui'cot pa tak cánma, y xquiya' ruk'ij re ruch'abal re Ajaf Dios. Y chuka' re can banon-va-pa chique roma re Dios che niquivel re c'aslen re man niq'uis-ta, xquinimaj re Jesús.
ACT 13:49 Y re ruch'abal re Ajaf Dios xbetzijos c'a che naj che nakaj chupan re lugar re'.
ACT 13:50 Jac'a re vinak israelitas re man niquinimaj-ta re Jesús, xe'ba quiq'uin re ixoki' re man je israelitas-ta, pero can niquiya-va ruk'ij re Dios. Re ixoki' re' can c'o-va quik'ij. Y xe'ba chuka' quiq'uin re achi'a' c'o quik'ij chiquicojol re vinak, chin xbequiyala' quina'oj, chin ye'quikotaj-a re Pablo y re Bernabé chire' chupan re qui-lugar. Y can quire-va xquiban-a chique.
ACT 13:51 Mare' reje' xquitavaj can re pokolaj c'o pa cakan chiquivach re vinak, chin quire' tiquitamaj che man otz-ta re ye'tajin chubanic. Y reje' xe'ba chupan jun chic tenemit rubini'an Iconio.
ACT 13:52 Y conojel re can je hermanos chic re jec'o chire' pan Antioquía re c'o chupan re lugar Pisidia, can nojnak c'a cánma riq'uin re Espíritu Santo, y camas ye'qui'cot.
ACT 14:1 Re Pablo y re Bernabé xe'bapon pa tenemit rubini'an Iconio. Reje' xe'ba-apo chupan re nema-jay re anche' niquimol-va-qui' re israelitas chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios, re nibex sinagoga cha. Y re ruch'abal re Dios re xquibij reje' chique re vinak, can xuban chique che camas je q'uiy re xquinimaj re Jesucristo. Jec'o israelitas y jec'o chuka' re man je israelitas-ta.
ACT 14:2 Jac'a re israelitas re man xquinimaj-ta, itzel ye'quitz'at re xe'niman re Ajaf Jesucristo. Mare' reje' xquiyala' quina'oj re man je israelitas-ta, chin quire' que'quitzelaj re xe'niman re Ajaf Jesucristo.
ACT 14:3 Mare' re Pablo y re Bernabé xe'c'ue' q'uiy k'ij quiq'uin re hermanos. Y roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Ajaf Jesucristo, mare' can man jun ximbire' quiq'uin chin niquitzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak, y niquibila' chique che re Dios camas otz runa'oj kaq'uin. Y re Dios can nusekresaj chiquivach re vinak, che re niquibij re Pablo y re Bernabé can katzij-va. Y mare' ye'quibanala' q'uiy milagros.
ACT 14:4 Mare' re tenemit ca'e' c'a rubanon, roma re nic'aj ye'quito' re israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, y re nic'aj chic ye'quito' re Pablo y re Bernabé re je apóstoles.
ACT 14:5 Y jac'a re israelitas re' y re man je israelitas-ta y chuka' re qui-autoridades xquiya' chiquivach che camas xtiquiban chique re Pablo y re Bernabé, y hasta xque'quiquimisaj cha aboj.
ACT 14:6 Pero re Pablo y re Bernabé xquinabej re quinojin re vinak re' chiquij. Mare' reje' xquivovala-a-qui' chin xe'ba pa Listra y chuka' c'a pa Derbe, re ca'e' tenemit re' chupan re lugar rubini'an Licaonia jec'o-va. Chuka' xe'ba pa tak nic'aj chic lugares re jec'o-pa chiquinakaj re ca'e' tenemit re'.
ACT 14:7 Y jac'a pa tak tenemit y re pa tak lugares re' xquitzijoj-va re utzulaj ch'abal chin re Dios.
ACT 14:8 Y chire' pa tenemit rubini'an Listra, c'o c'a jun ache re man nitiquir-ta nibiyin. Y re ache re' can jac'a tak xalax quire' rubanon, y can man jun bey biyinak-ta ba'. Y re ache re' tz'uyul chire'.
ACT 14:9 Reja' nuc'axaj c'a re ntajin chubixic re Pablo. Y re Pablo xutz'at che re ache re' can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios chin che nic'achoj.
ACT 14:10 Mare' re Pablo can cof xch'o-apo cha re ache, y xubij cha: Choj capa'e'. Y re ache can jare' xtzoq'uin, y xpa'e-a y can xbiyin-a.
ACT 14:11 Tak re vinak aj-Listra xquitz'at re xuban re Pablo, cof xe'ch'o re pa quich'abal-ka reje' re nibex Licaónica cha. Y ja quire' re niquibila': Re achi'a' re ye'katz'at, can ja re je ka-dios re je'kejnak-pa chakacojol vocame.
ACT 14:12 Niquibila' che re Bernabé jare' re qui-dios rubini'an Júpiter, y re Pablo jare' re qui-dios rubini'an Mercurio, roma ja re Pablo re más nich'o que chach re Bernabé.
ACT 14:13 Y re Júpiter re qui-dios re vinak re', can c'o jun rusamajel, y re dios re' c'o chuka' rachoch c'a chuchi-a re tenemit. Re rusamajel re Júpiter c'a pa tak puertas c'a xe'ruc'uaj-va-a re vacx re je'vekom-pa che cotz'e'j. Reja' y re vinak niquijo' niquiya' quik'ij re Pablo y re Bernabé, mare' tak je'quic'amalom-pa re vacx chin ye'quiquimisaj.
ACT 14:14 Pero tak re apóstoles Bernabé y re Pablo xquinabej re niquinojij re vinak, reje' xpa bis pa tak cánma y mare' reje' xquiretzela' re quitziak re quicusan. Y can jare' tak xe'oc chiquicojol re vinak y niquibila' chique:
ACT 14:15 ¿Anchique roma tak quire' niban yex? Yoj xa yoj vinak ancha'l yex, y yojpitinak iviq'uin chin nakabij chiva che tiya' can rubanic re cosas qui tak re' re xa man jun rajkalen, re tibana' yex ja che tinimaj re c'aslic Dios re banayon ronojel. Re banayon re rocaj y re jec'o chach, re banayon re ruch'ulef y re jec'o chach, re mar y re jec'o chupan.
ACT 14:16 Y astapa' ajuer can re Dios can xuya-va k'ij chique re vinak re man je israelitas-ta, che xe'quic'uaj re bey re xka chiquivach.
ACT 14:17 Pero can nuc'utula-va-ri' chiquivach roma nuya-pa job, nuya' quitico'n Y can nuya-pa ronojel chin niquitaj, chin quire' niqui'cot re cánma. Can ruyi'on-va-pa bendición pa kave' konojel, xe'cha'.
ACT 14:18 Y astapa' re Pablo y re Bernabé xquibij chique, c'a churunaj xe'tiquir xquiban chique re vinak che man xe'quiquimisaj-ta re vacx chin niquiya' quik'ij reje'.
ACT 14:19 Y chire' pa tenemit Listra jec'o israelitas re je'aponak. Re israelitas re' je'pitinak pa tenemit Antioquía y pa tenemit Iconio. Y re israelitas re' xquiya' quina'oj re vinak aj-chire' pa Listra, y can xe'ch'acon-va chiquij, mare' tak re vinak aj-chire' xquiq'uiak c'a cha aboj re Pablo, y c'are' xquikararej-a y xbequitorij can chuchi' re tenemit, roma reje' xquinojij che re Pablo quiminak chic.
ACT 14:20 Y jac'a tak re hermanos quimalon-apo-qui' chij re Pablo, reja' xbepa'e-pa, y xtzolaj chic pa tenemit. Y pa ruca'n k'ij reja' y re Bernabé xe'ba pa jun tenemit rubini'an Derbe.
ACT 14:21 Y chire' pa tenemit Derbe xquitzijoj c'a re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y camas je q'uiy vinak re xe'niman re Jesús. Y c'are' xe'tzolaj. Y xe'k'ax chic pa Listra, pan Iconio y pan Antioquía.
ACT 14:22 Y re tenemit re anche' xe'bak'ax-va-pa, xquicukubala' c'a can quic'o'x re hermanos, y xquibila' can chique che tiquibana' confiar-qui' riq'uin re Jesucristo. Roma nic'atzin che riq'uin q'uiy tijoj-pokonal yojoc pa ruk'a' re Dios.
ACT 14:23 Y xquibanala' can rubanic re samaj pa tak iglesias. Xe'quicanola' can achi'a' ec'uay quichin re hermanos. Quire' xquibanala' can pa tak tenemit re anche' xe'k'ax-va. Y xquiban ayuno y oración, y c'are' xe'quijach can pa ruk'a' re Ajaf re quiniman chic re Jesucristo.
ACT 14:24 Y c'are' xe'bak'ax-pa pa Pisidia, y xe'bapon chupan re lugar rubini'an Panfilia.
ACT 14:25 Y chire' xquitzijoj re ruch'abal re Dios pa tenemit Perge. Y c'are' xe'ba pa tenemit Atalia.
ACT 14:26 Y chire' pan Atalia xe'oc-a chupan jun barco chin ye'tzolaj c'a pan Antioquía, re tenemit anche' jec'o-va re hermanos re je'quijachon-a pa ruk'a' re Dios re Pablo y re Bernabé, che ja-ta re Dios ye'c'uan, chin ne'quibana' re samaj. Y vocame re samaj re' xc'achoj-yan can.
ACT 14:27 Y tak re Pablo y re Bernabé xe'bapon pan Antioquía, xe'quimol conojel re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, y c'are' xquitz'am rubixic che re Dios camas xe'ruto' riq'uin re samaj y xuban chuka' che re vinak re man je israelitas-ta, otz chuka' niquinimaj re Jesucristo chin che ye'colotaj chach re quimac.
ACT 14:28 Y re Pablo y re Bernabé q'uiy k'ij xe'c'ue-ka quiq'uin re hermanos re jec'o chire' pan Antioquía.
ACT 15:1 Jec'o achi'a' re je'pitinak pa Judea y xe'bapon chire' pan Antioquía, y niquibila' chique re hermanos: Chin che yex yixcolotaj chach re imac, tiene que niban re circuncisión chiva, re nubij chupan re ley chin re Moisés.
ACT 15:2 Y re Pablo y re Bernabé camas xquich'ojij chique re ye'bin quire'. Mare' re hermanos re jec'o chire' xe'quicha-a re Pablo y re Bernabé y chuka' nic'aj chic hermanos, chin ye'ba pa tenemit Jerusalén quiq'uin re apóstoles jec'o chire' y re ye'c'uan quichin re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, chin niban rubiyal, vo xa niban o man niban-ta re circuncisión chique re hermanos re man je israelitas-ta.
ACT 15:3 Y can xe'tak-va-a re achi'a' je'cha'on chin ye'ba pa Jerusalén. Xe'tak-a coma re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios chupan re tenemit re'. Y re hermanos re je'takon-a, xe'k'ax pa tak tenemit re jec'o pa Fenicia y re jec'o pa Samaria, y niquitzojola' can chique re hermanos che je q'uiy vinak re man je israelitas-ta re xquinimaj re Jesucristo y xjalataj quic'aslen. Y re hermanos re xe'c'axan can, camas xqui'cot re cánma.
ACT 15:4 Y tak xe'bapon pa Jerusalén re achi'a' je'takon-a, can xe'c'ul-va coma re hermanos re jec'o chire', coma re ye'c'uan quichin re hermanos y coma chuka' re apóstoles. Y re Pablo y re Bernabé xquitz'am rutzijosic chique, che re Dios camas je'ruta'on, y mare' je q'uiy vinak re man je israelitas-ta re xe'niman re Jesucristo, xe'cha'.
ACT 15:5 Y jec'o achi'a' fariseos re quiniman chic re Jesucristo, re xe'bepa'e-pa y xquibij: Re hermanos re man je israelitas-ta, tibex chique che tiene que niban re circuncisión chique, y che tiquibana' chuka' re nubij chupan re ley chin re Moisés, xe'cha'.
ACT 15:6 Y mare' re apóstoles y re ye'c'uan quichin re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, xquimol-qui' chin niquicanoj rubiyal, vo xa can niban o man niban-ta re circuncisión chique re hermanos man je israelitas-ta.
ACT 15:7 Y tak q'uiy chic je'ch'ovenak-ka chij re circuncisión, re Pedro xpa'e' y xubij: Hermanos, yex ne'ka chi'c'o'x che c'o-yan chic che tiempo tak re Dios xinrucha-a chi'icojol chin che xintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, chiquivach re vinak re man je israelitas-ta, chin quire' xquinimaj chuka' reje'.
ACT 15:8 Re Dios can xuc'ut chakavach che ye'ruc'ul re vinak re'. Mare' xuya-pa re Espíritu Santo pa quive', roma xutz'at re cánma. Junan xuban re Dios chaka yoj re yoj israelitas y chique re man je israelitas-ta.
ACT 15:9 Can man jun kacojol xuban. Reje' can xquinimaj re Jesucristo. Mare' tak re Dios xuch'ojersaj chuka' re cánma.
ACT 15:10 Y yex ¿anchique roma tak nijo' nitojtobej re Dios? ¿Anchique roma tak nijo' niya' jun ejka'n chiquij re hermanos re man je israelitas-ta? Roma re ruc'uaxic re ley chin re Moisés xa jun ejka'n re man xe'tiquir-ta xquic'uaj re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y ni xe-ta chuka' yoj man yojtiquir-ta nakac'uaj.
ACT 15:11 Mare' yoj can kataman-va che xa roma re utzil re xuban re Ajaf Jesús pa ka-cuenta, xa mare' tak xojcolotaj chach re kamac, can ancha'l xban chique re hermanos re man je israelitas-ta, y man rutzij-ta che c'o jun cosa otz xkaban, xcha' re Pedro.
ACT 15:12 Y mare' re jenipa' quimalon-qui' chire' man chic xe'ch'o-ta-apo, xaxe xquic'axaj re niquitzijoj re Bernabé y re Pablo. Reje' niquitzojola' re jenipa' milagros re man jun bey je'tz'eton-ta, re xe'quibanala' chiquivach re vinak man je israelitas-ta, roma reje' can ja re Dios re xyi'o qui-poder. Can xk'alajin-va che ja re Dios re takayon quichin.
ACT 15:13 Y tak re Bernabé y re Pablo xe'tane-ka che tzij, xpa re Jacobo xch'o y xubij: Hermanos, quinic'axaj:
ACT 15:14 Re Simón Pedro c'a nutzijoj-ka chaka che re Dios can xuban utzil chique re vinak re man je israelitas-ta. Can xe'rucha' chin che ye'oc rutenemit re can ye'yi'o-va ruk'ij.
ACT 15:15 Can katzij c'a ne'c'ulun-va re quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Re quitz'iban can reje' ja quire' nubij:
ACT 15:16 C'are' xquintzolaj chic-pa quiq'uin re israelitas re je rey-rumam can re Rey David, y xtimban chique che xque'yacataj chic jun bey, chin quire' niquiya' chic nuk'ij, ancha'l tak xc'ue' re Rey David.
ACT 15:17 Y yen re Ajaf xtimban quire' chique, chin quire' re nic'aj chic vinak xtiquicanoj-ta re nubey. Xa can conojel re man je israelitas-ta re je'ncha'on chic, can xquinquicanoj-ta.
ACT 15:18 Ja quire' rubin can re Ajaf Dios ajuer can, chupan re ruch'abal, xcha' re Jacobo.
ACT 15:19 Y chuka' re Jacobo xubij: Yen ninojij che man que'kanak re man je israelitas-ta re xjalataj quic'aslen chach re Dios, chin che niban re circuncisión chique.
ACT 15:20 Re otz che nakaban, ja che takataka-a rubixic chique chupan jun vuj, che man que'quitaj re man otz-ta chin nitij roma xa yi'on chic chiquivach imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun, y chuka' man tiquitaj ti'ij re c'a c'o quic' ruc'uan, ancha'l re quich'acul re chicop re ye'jik' tak ye'quimisas, y chuka' man tiquitaj quic', kojcha-a chupan re vuj.
ACT 15:21 Roma ja cosas re' re nitzijos ajuer can, re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, re jec'o pa tak ronojel tenemit. Y can jec'o-va re ye'tijon kachin chupan re ley chin re Moisés. Mare' kataman andex re man otz-ta che nakaban. Y ronojel k'ij chin uxlanen nakac'axaj re ley re niban leer chakavach, xcha' re Jacobo.
ACT 15:22 Y jare' tak re apóstoles, re achi'a' re ye'c'uan quichin re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios y ronojel re nic'aj chic hermanos xquinojij che jec'o hermanos xque'quicha-a chin ye'ba c'a pan Antioquía chin che ye'oc-a quichibil re Pablo y re Bernabé. Re xe'quicha-a reje' ja re Judas re nibex chuka' Barsabás cha y re Silas. Je ca'e' hermanos re c'o quik'ij chiquivach re nic'aj chic hermanos.
ACT 15:23 Y xban-a jun vuj y xjach-a chique chin niquic'uaj-a chique re hermanos. Y re vuj re' nubij: Yoj re yoj apóstoles, y yoj re yojc'uan quichin re hermanos y chuka' re nic'aj chic hermanos, nakatak-a ruxnokil-ivach yex hermanos re man yix israelitas-ta, re yixc'o pan Antioquía y nic'aj chic tenemit chin re lugar rubini'an Siria y re yixc'o pa Cilicia.
ACT 15:24 C'o rutzijol kaq'uin che jec'o je'aponak iviq'uin, y vova' je'elinak-va-a, pero mana-ta yoj re yojtakayon-a quichin. Reje' xa jun-va chic re xquibij chiva y mare' xquisatz ic'o'x, roma reje' niquibij che yex tiene que niban re circuncisión chiva, y re nic'aj chic cosas re nubij chupan re ley chin re Moisés.
ACT 15:25 Y mare' tak yoj xkanojij che otz ye'kacha-a je ca'e' hermanos chin ye'katak-a chi'itz'etic. Y re je ca'e' re' ye'oc-a quichibil re Bernabé y re Pablo re camas ye'kajo'.
ACT 15:26 Y can itaman-va che re hermano Bernabé y re hermano Pablo can je'aponak pa tak tijoj-pokonal chutzijosic re ruch'abal re Kajaf Jesucristo.
ACT 15:27 Jac'a re hermano Judas y re hermano Silas re ye'katak-a chin xque'bech'o iviq'uin, y pa rubiyal c'a xtiquic'ut re tzij re katz'iban-a chiva.
ACT 15:28 Y re nrajo' re Espíritu Santo, ja chuka' re' re nakajo' yoj chiva, che man tibanala' re jenipa' c'o chupan re ley, xa can xe re más nic'atzin, jare' re tibana',
ACT 15:29 che man titaj ti'ij chin jun chicop re xquimisas chin xsuj chach jun imagen re xa vinak banayon-ka, man titaj quic', y chuka' man titaj ti'ij re c'a c'o quic' ruc'uan, ancha'l re quich'acul re chicop re ye'jik' tak ye'quimisas, y chuka' re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun. Vo xa ronojel re' xtinimaj, otz c'a xquixbiyin. Can jac'a re Dios xtichajin ivichin.
ACT 15:30 Y tak xe'tak-a, reje' xe'bapon pa tenemit Antioquía y xe'quimol re hermanos y xquijach re vuj chique.
ACT 15:31 Y tak re hermanos xquiban leer rach re vuj, camas xe'qui'cot y xquicukubula-ka quic'o'x roma re tzij re je'tz'iban-a chupan.
ACT 15:32 Y re Judas y re Silas q'uiy c'a tzij xquibila' chique re hermanos chin che xquicukubala' can quic'o'x y chuka' xquibij can chique che tiquibana' confiar-qui' riq'uin re Dios. Re Judas y re Silas can niquitzijoj re nibex chique roma re Dios.
ACT 15:33 Y re je ca'e' hermanos re', re Judas y re Silas, xe'c'ue-a ba' tiempo quiq'uin chire' pan Antioquía. Jac'a tak xquinojij che ye'tzolaj pa Jerusalén quiq'uin re je'takayom-pa quichin, re hermanos re jec'o chire' pan Antioquía xe'quiban-a despedir, y xquibij-a chique che tiquichajij-qui' y ja-ta re Dios xtichajin quichin. Quire' xquibij-a chique.
ACT 15:34 Y tak jec'o chic listo chin ye'tzolaj, re Silas xa man xba-ta chic, xa xc'ue' can chire' quiq'uin re hermanos.
ACT 15:35 Y can quire' chuka' xquiban re Pablo y re Bernabé, xe'c'ue' can chire' pan Antioquía. Reje' y re nic'aj chic xe'quitijoj re hermanos y xquitzijoj chuka' re utzulaj ch'abal chin re Ajaf chique re vinak. Can je q'uiy-va xe'bano re samaj.
ACT 15:36 Y k'axnak chic ba' tiempo tak re Pablo xubij cha re Bernabé: Jo', jo' chiquitz'etic re hermanos re jec'o pa tak ronojel tenemit re katzijon-va can re ruch'abal re Ajaf, chin ye'kabetz'eta' andex quibanon.
ACT 15:37 Y re Bernabé nrajo' che niquic'uaj-ta chic jun bey re Juan re nibex chuka' Marcos cha.
ACT 15:38 Pero re Pablo man nrajo-ta che niba re Marcos chiquij, roma tak xquic'uaj-a nabey, xe'ruya' can chire' chupan re lugar rubini'an Panfilia, y man xba-ta chiquij chubanic re samaj.
ACT 15:39 Y mare' xoc ayoval chiquicojol, y xquijach-qui'. Re Bernabé xoc-a ruchibil re Marcos, y xe'oc-a pa jun barco chin xe'ba chupan re jun lugar rubini'an Chipre.
ACT 15:40 Y tak re Pablo niba, xucha-a re Silas chin xoc-a ruchibil. Y re hermanos aj chire' pan Antioquía xe'quijach-a pa ruk'a' re Dios re Pablo y re Silas.
ACT 15:41 Y tak je'binak chic, xe'k'ax chupan re lugar quibini'an Siria y Cilicia, niquicukubala' can quic'o'x re hermanos re jec'o pa tak iglesias.
ACT 16:1 Re Pablo y re Silas xe'bapon chupan re ca'e' tenemit quibini'an Derbe y Listra, y chire' pa tenemit Listra c'o jun hermano rubini'an Timoteo, ral jun ixok israelita re runiman re Jesucristo, jac'a re rutota' man israelita-ta.
ACT 16:2 Y re hermanos re jec'o pa Listra y re jec'o pan Iconio camas otz ye'ch'o chij re Timoteo.
ACT 16:3 Re Pablo nrajo' che re Timoteo ndoc-a ruchibil chin nuban re rusamaj re Dios. Pero tiene que xuban re circuncisión cha, chin otz nitz'et coma re israelitas re jec'o pa tenemit Listra y re jec'o nakaj cha re tenemit re', roma conojel je'atamayon che re rutota' re Timoteo man israelita-ta.
ACT 16:4 Y pa tak ronojel tenemit re anche' ye'k'ax-va re Pablo y re je ruchibil, niquibila' can chique re hermanos re man je israelitas-ta, che tiquibana' re quichalabem-pa re apóstoles y chibil re ye'c'uan quichin re hermanos re jec'o pan iglesia re c'o pa Jerusalén. Y man nic'atzin-ta che niquiban ronojel re nubij chupan re ley chin re Moisés.
ACT 16:5 Y riq'uin re' ronojel re tenemit re anche' ye'k'ax-va re Pablo y re je ruchibil, re iglesias can ye'q'uier roma can k'ij-k'ij jec'o ye'oc quiq'uin chin niquinimaj re ruch'abal re Dios, y reje' más xquiban confiar-qui'.
ACT 16:6 Y re Espíritu Santo man xuya-ta k'ij chique re Pablo y re je ruchibil, chin xe'ba chupan re lugar rubini'an Asia chin ne'quitzijoj re ruch'abal re Dios chire'. Mare' reje' xe'k'ax pa Galacia y pa Frigia.
ACT 16:7 Y c'are' xe'bapon re anche' nitiquir-va-a re lugar rubini'an Misia. Y xquinojij che ye'ba chupan re lugar rubini'an Bitinia, pero re Espíritu Santo man xuya-ta k'ij chique chin xe'ba.
ACT 16:8 Y xe'k'ax pa Misia, y xe'bapon pa tenemit rubini'an Troas.
ACT 16:9 Y re ak'a' re' re Pablo xutz'at pa jun ancha'l achic', che c'o jun ache aj-Macedonia re xpa'e-apo chach y re ache re' nubij cha: Tabana' utzil, catak'ax kaq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' cha.
ACT 16:10 Y jac'a tak re Pablo rutz'eton chic re jun ancha'l achic' re', jare' tak conojel y chibil yen Lucas xkaban-a kabanic chin xojba chupan re lugar rubini'an Macedonia, roma xk'ax pa kave' che re xbex cha re Pablo ndel che tzij che re Dios nrajo' c'a che yojba quiq'uin re vinak jec'o pa Macedonia chin nakatzijoj re utzulaj ruch'abal chique.
ACT 16:11 Y can jare' xojoc-a pa jun barco, y xkaya' can re tenemit Troas. Y choj xojba pa Samotracia. Y c'aja re ruca'n k'ij xojel chic-a chire', chin xojapon pa tenemit rubini'an Neápolis.
ACT 16:12 Y tak xkaya' can re tenemit Neápolis, xojba pa tenemit rubini'an Filipos. Y re Filipos jun namalaj tenemit re c'o chupan re lugar rubini'an Macedonia. Y re vinak re jec'o chupan re tenemit re' je romanos. Tak xojapon chupan re tenemit re', xojc'ue-ka ca'e-oxe' k'ij chire'.
ACT 16:13 Y chupan jun k'ij chin uxlanen, yoj xojel-a pa tenemit chin xojba chuchi' jun rakan-ya', jun lugar anche' niban-va oración. Y xojetz'uye' chire', y xkatz'am rutzijosic re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesucristo chique re ixoki' re xquimol-qui' re k'ij re'.
ACT 16:14 Jun chique re ixoki' re xquimol-qui' chire', rubini'an Lidia. Y re Lidia aj pa tenemit rubini'an Tiatira. Reja' jun aj-c'ayey tziak, y re tziak re nuc'ayij ja re nibex púrpura cha. Y re Lidia re' can ruyi'om-pa ruk'ij re Dios y nuc'axaj-apo re nubij re Pablo. Y re Ajaf Dios can xch'o-va pa ránma. Mare' tak reja' can xunimaj,
ACT 16:15 y xban bautizar y quire' chuka' re jec'o pa rachoch xe'ban bautizar. Y jac'a tak je'banon chic bautizar, re Lidia xubij chaka: Vo xa can ninojij che yen can riq'uin ronojel vánma xinimaj re Ajaf, quixampa viq'uin, y quixec'ue' pa vachoch, xcha' chaka. Re ixok re' can xuban-va chaka che xojec'ue' riq'uin chire' pa rachoch.
ACT 16:16 Y jun bey tak yojbinak chupan re lugar re anche' niban-va oración, xkac'ul jun xtan. Y re xtan re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jare' re nibano cha che nitiquir nubij re xtiquic'alvachij re vinak chua'k-cabij. Re xtan re' jun aj-ic' re lak'on. Mare' re jenipa' mero re niquiya' re vinak cha chin niquitoj, xa pa quik'a' re je'lak'ayon chin re xtan napon-va.
ACT 16:17 Y re xtan re' can tzakatal pa kakan yoj y re Pablo, y jun pa ruchi' nich'o y nubila' chakij can: Re achi'a' re' je rusamajela' re namalaj Dios re c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chivach re andex niban yex chin che yixcolotaj chach re imac, nicha' re xtan re'.
ACT 16:18 Y re xtan re' q'uiy k'ij quire' xuban. Y jun k'ij re Pablo man chic c'a xucoch'-ta y xtzu'un can chij, roma reja' ch'e'l xuna' y xubij cha re itzel espíritu re c'o riq'uin re xtan: Pa rube' re Jesucristo nimbij chava che catel-a riq'uin re xtan, xcha' re Pablo. Y re itzel espíritu can jare' xuya' can re xtan.
ACT 16:19 Y tak re je'lak'ayon chin re xtan xquitz'at che manak chic mero xtiquich'ac chij, roma manak chic re itzel espíritu riq'uin, xe'bequitz'ama-pa re Pablo y re Silas, y xe'quic'uaj-a pa cabildo y xe'bequiya' chiquivach re achi'a' ye'bano juzgar.
ACT 16:20 Y tak xe'bequipoba' chiquivach re ye'bano juzgar, xquibij: Re achi'a' re' je israelitas y quitz'amon rujalic quina'oj re vinak vova' pa tenemit.
ACT 16:21 Y jun chic-va che costumbre niquic'ut chakavach, re man otz-ta che nakac'ul y nakaban, roma yoj xa yoj romanos, xe'cha'.
ACT 16:22 Y camas vinak re xe'beyacataj-pa chiquij re Pablo y re Silas. Y re achi'a' ye'bano juzgar xe'quich'anaba' re Pablo y re Silas, y c'are' xquitak quich'ayic che che'.
ACT 16:23 Y tak camas chic je'ch'ayon xe'betz'apes can pa cárcel, y xbex cha re nichajin chin re cárcel che otz quichajexic tubana'.
ACT 16:24 Mare' reja', can xe xbex quire' cha, can jac'a re más chupan-apo re cárcel xe'bo'rya-va can re Pablo y re Silas. Y re cakan xe'runimila' can chucojol re che' nibex cepo cha, chin quire' man xque'tiquir-ta xque'el-a.
ACT 16:25 Y pa nic'aj-ak'a' la'k che' tak re Pablo y re Silas ye'bixan chin niquiya' ruk'ij re Dios, y chuka' niquiban orar. Y re nic'aj chic re jec'o pa cárcel ye'quic'axaj-apo.
ACT 16:26 Jare' tak xpa jun namalaj sananel, y xusiloj re cárcel y hasta xe'quijalala-qui' re ruxe'. Re ruchi' re cárcel xe'jakataj, y re cadenas re je'cusan chin je'ximilon re vinak re jec'o pa cárcel, xe'solotaj.
ACT 16:27 Re ache re nichajin chin re cárcel, xuna' rach roma re sananel. Y tak reja' xutz'at che re ruchi' re cárcel je'jakal, xulisaj re espada chin nuquimisaj-ka-ri', roma reja' xunojij che xe'ba-yan conojel re jec'o pa cárcel.
ACT 16:28 Pero re Pablo cof xch'o-apo cha, y xubij: Man taquimisaj-avi', roma yoj ronojel yojc'o vova', xcha' re Pablo cha.
ACT 16:29 Y re ache nichajin chin re cárcel xuc'utuj jun candil. Y tak ruc'uan chic re k'ak' re', jonanin xoc-apo pa cárcel, pero can nibarbot roma ruximbire', y xbexuque' chiquivach re Pablo y re Silas.
ACT 16:30 Y c'are' reja' xe'rulisaj-pa pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Andex re otz che nimban yen chin quire' yincolotaj-ta? xcha'.
ACT 16:31 Y re Pablo y re Silas xquibij cha: Tanimaj re Ajaf Jesucristo, rat y conojel re jec'o pan avachoch, y xquixcolotaj.
ACT 16:32 Re Pablo y re Silas xquitzijoj re ruch'abal re Ajaf cha y chique chuka' conojel re jec'o pa rachoch re ache re'.
ACT 16:33 Y man riq'uin re' che camas naj chic re ak'a', reja' xuch'ajla' re quisocotajic re Pablo y re Silas. Y xban can bautizar reja' y conojel re jec'o pa rachoch.
ACT 16:34 Y c'are' xe'ruc'uaj charachoch chin xuya-pa quivay. Y reja' y re jec'o pa rachoch camas c'a niqui'cot re cánma, roma xquinimaj re Dios.
ACT 16:35 Y namak'a-yan ruca'n k'ij, re achi'a' ye'bano juzgar xe'quitak policías chin xbequibij cha re ache re nichajin quichin re jec'o pa cárcel, che otz que'lisas-a re Pablo y re Silas.
ACT 16:36 Y re nichajin chire' pa cárcel can xbo'rbij-va cha re Pablo: Re ye'bano juzgar xquitak-pa rubixic chua che yixinlisaj-a. Vocame quixel-pa. Quixbiyin y tichajij-ivi' y ja-ta re Dios xtichajin ivichin, xcha' chique.
ACT 16:37 Pero re Pablo xubij chique re policías: Yoj, yoj achi'a' romanos. Pero re ivir, re ye'bano juzgar can jare' xquitak kach'ayic chiquivach re vinak y c'amaje-na tiquiban kabiyal che'. C'are' xojequitz'apij can vova' pa cárcel. Y vocame niquijo' che man jun nitz'eto kachin che yojel-a vova'. Re ka-ley man quire-ta nubij. Te'ibij chique re ye'bano juzgar, che ja reje' re que'pa chakalesasic, xcha' re Pablo chique.
ACT 16:38 Y re policías xbequibij chique re achi'a' ye'bano juzgar ronojel re xubij-a re Pablo chique. Mare' re ye'bano juzgar xquixibij-qui', roma xquitamaj che re Pablo y re Silas je romanos chuka'.
ACT 16:39 Y re ye'bano juzgar xe'bapon quiq'uin re Pablo y re Silas chire' pa cárcel, y xquic'utuj cuyubal quimac chiquivach. C'are' xe'quilisaj-pa pa cárcel y chuka' xquibij chique che man chic que'c'ue-ka chire' pa tenemit.
ACT 16:40 Tak re Pablo y re Silas xe'lisas-a pa cárcel, xe'ba charachoch re Lidia, y xquicukubala' can quic'o'x re hermanos. Y tak xe'ch'o-yan can chique conojel, reje' xe'ba.
ACT 17:1 Y tak je'binak re Pablo y re Silas, xe'k'ax pa tak tenemit Anfípolis y Apolonia, y c'are' xe'bapon pa tenemit rubini'an Tesalónica. Y re vinak israelitas re jec'o chire', c'o c'a jun nema-jay re anche' niquimol-va-qui' chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios, re nibex sinagoga cha.
ACT 17:2 Y re Pablo can ancha'l rubanalom-pa pa tak nic'aj chic tenemit, che nabey napon chupan re nema-jay rubini'an sinagoga, can ja chuka' quire' xuban chire' pa Tesalónica. Xapon chupan re nema-jay re nibex sinagoga cha, y oxe' c'a k'ij chin uxlanen o sea oxe' sábados quire' xuban, chin xquinojij rij re ruch'abal re Dios quiq'uin re israelitas re ruvinak.
ACT 17:3 Y can ja re ruch'abal re Dios xucusaj chin xusekresaj chiquivach re vinak che re Cristo tiene que nuk'asaj tijoj-pokonal, y xticom y c'are' xtic'astaj-a. Y can quire-va xbanataj. Y re Pablo xubij chuka' chique re vinak: Re Jesús re nintzijoj chiva, ja reja' re Cristo, xcha' chique.
ACT 17:4 Y can jec'o-va xe'niman re Ajaf Jesucristo. Jec'o israelitas re xe'niman, pero más je q'uiy re man je israelitas-ta re can quiyi'on-va-pa ruk'ij re Dios re xe'niman chin re Jesús. Y je q'uiy chuka' ixoki' re camas quik'ij re xe'niman. Y conojel reje' xe'tzake-a chij re Pablo y re Silas.
ACT 17:5 Jac'a re vinak israelitas re man niquinimaj-ta re Jesucristo, itzel xquina' chique re Pablo y re Silas. Y mare' tak reje' xe'quimol re achi'a' itzel quina'oj y je k'ori'. Camas c'a je q'uiy re xe'quimol, roma can xquiyac che jun tenemit. Y reje' xe'ba chin ye'be'oc pa rachoch re jun ache rubini'an Jasón, chiquicanoxic re Pablo y re Silas. Reje' niquijo' ye'bequilisaj-pa pa jay y ye'quiya' pa quik'a' re vinak.
ACT 17:6 Pero man xe'quivel-ta re Pablo y re Silas. Mare' tak xa ja re ache rubini'an Jasón y nic'aj chic hermanos re xe'quic'uaj-a chiquivach re autoridades chin re tenemit. Y jun pa quichi' ye'ch'o-apo, y niquibij: Re achi'a' quibini'an Pablo y Silas quitz'amon ruyojic quina'oj conojel vinak chin re ruch'ulef, y xe'beka vova' chupan re katenemit.
ACT 17:7 Y ja re ache rubini'an Jasón re xc'ulu-apo quichin pa rachoch. Conojel re ye'tzake' chiquij re Pablo y re Silas, mana-ta re nubij re ley chin re ka-nación re ye'tajin chubanic. Reje' man niquinimaj-ta re nubij re César, roma niquibij che c'o chic jun qui-Rey, y re qui-Rey re' rubini'an Jesús, xe'cha-apo.
ACT 17:8 Y tak re vinak y re autoridades chin re Tesalónica xquic'axaj re xquibij-apo re vinak re', xquixibij-qui' y mare' xe'volol-ka chiquivach.
ACT 17:9 Y roma quire' xbex chiquij re ache rubini'an Jasón y re nic'aj chic hermanos, re autoridades xquinojij che ye'quilisaj-a, pero tiene que xquiya' can mero chin che xe'el-a.
ACT 17:10 Y re hermanos can cha'nin xe'quitak-a re Pablo y re Silas pa tenemit Berea. Y chak'a' c'a tak xe'quitak-a. Y tak re Pablo y re Silas jec'o chic chire' pa Berea, xe'ba chupan re nema-jay re anche' niquimol-va-qui' re israelitas chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios, re nibex sinagoga cha.
ACT 17:11 Y re israelitas re jec'o chire' pa Berea más otz quina'oj que chiquivach re israelitas re jec'o pa Tesalónica, roma reje' choj xquic'ul re ruch'abal re Dios. Y re jenipa' niquic'axaj-a quiq'uin re Pablo y re Silas, niquicanola' chupan re ruch'abal re Dios re je'tz'iban can, chin niquitamaj vo xa katzij re niquibij o xa man katzij-ta. Re vinak re' can k'ij-k'ij quire' niquiban.
ACT 17:12 Y je q'uiy re xe'niman re Ajaf Jesucristo chiquicojol re israelitas. Y can quire' chuka' chiquicojol re vinak re man je israelitas-ta. Jec'o ixoki' re c'o quik'ij y achi'a' chuka'.
ACT 17:13 Jac'a re israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo re jec'o pa tenemit Tesalónica, tak xquic'axaj che re Pablo c'o pa Berea nutzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak, reje' can xe'ba pa Berea. Y tak jec'o chic chire' pa Berea, xe'quitakchi'ij re vinak chin xe'yacataj chij re Pablo.
ACT 17:14 Y re hermanos re jec'o chire' pa Berea, can jare' xquitak-a re Pablo c'a chuchi-mar. Y re Silas y re Timoteo c'a xe'c'ue-na can quiq'uin re hermanos chire' pa Berea.
ACT 17:15 Y re hermanos re xe'tzake-a chij re Pablo, tak jec'o chic chuchi-mar, xquic'uaj-a chupan jun tenemit rubini'an Atenas. Y tak re hermanos re' xe'tzolaj-pa, bim-pa chique roma re Pablo che re Silas y re Timoteo que'bapon cha'nin pan Atenas, roma chire' ye'ruyabej-va reja'.
ACT 17:16 Y tak re Pablo je'ruyaben re Silas y re Timoteo chire' pa tenemit Atenas, re ránma reja' camas c'a nik'axo nuna', roma re tenemit re' can nojnak che imágenes. Y re imágenes re', jare' re je'aconak qui-dioses re vinak.
ACT 17:17 Mare' re Pablo napon pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha re c'o chupan re tenemit re', y nutzijoj re ruch'abal re Dios chique re israelitas y chique nic'aj chic vinak re can quiyi'on-va-pa ruk'ij re Dios. Y can quire' chuka' nubanala' k'ij-k'ij pa q'uiybal, quiq'uin re vinak re ye'bapon chire'.
ACT 17:18 Y jec'o nic'aj chic achi'a' chire' pa tenemit Atenas re can nika chiquivach niquitamaj ronojel rach na'oj, achi'a' re nibex epicúreos chique y nic'aj chic re nibex estoicos chique, ye'betzijon riq'uin re Pablo. Pero jec'o nic'aj niquibila': ¿Anchique como nrajo' nubij chaka re jun ache re', xe nivolol? ye'cha'. Y nic'aj chic niquibila': Re ache re' ancha'l xa nuya' quitzijol nic'aj chic dioses quichin nic'aj chic vinak re xa man aj-vova-ta, ye'cha'. Y quire' niquibij re vinak re', roma re nutzijoj re Pablo chique, ja re utzulaj ch'abal chin re Jesús re nibex evangelio cha, y nubij chuka' chique chij tak re anama'i' xque'c'astaj.
ACT 17:19 Y re vinak re' xquic'uaj-a re Pablo pan Areópago, re anche' niquimol-va-qui' re camas quik'ij. Y tak xe'bapon, reje' xquic'utuj cha re Pablo: ¿La c'o como modo che natzijoj ba' más chaka chij re c'ac'a na'oj re ac'amom-pa?
ACT 17:20 Roma yoj man kac'axan-ta re natzijoj rat, y nakajo' che nabij chaka andex ndel-va che tzij, xe'cha' cha.
ACT 17:21 Y quire' xquibij roma conojel vinak re aj-chire' pa tenemit Atenas, y re je'pitinak pa tak nic'aj chic tenemit, re c'o chic cachoch chire' pan Atenas, can man jun chic cosa niquiban-ta, xa can xe c'a niquic'axaj y niquitzijoj re jun chic na'oj c'ac'a chiquivach-ka reje'.
ACT 17:22 Y tak re Pablo xbepa'e-pa chiquivach re vinak chire' pan Areópago, xubij chique: Yex re yixc'o vova' pa tenemit Atenas, yen nintz'at che yex can iyi'on quik'ij re i-dioses.
ACT 17:23 Tak xinak'ax anche' niya-va quik'ij conojel i-dioses, xintz'at jun altar re anche' nubij-va: Re Dios man etaman-ta rach. Y jac'a Dios re' re man itaman-ta rach, y yex can niya' ruk'ij, jare' re nintzijoj yen chivach vocame.
ACT 17:24 Jac'a Dios re' re banayon re ruch'ulef y ronojel re nakatz'at chach. Jac'a reja' re Rajaf re rocaj y re ruch'ulef. Y jac'a reja' re Dios, y man jun vinak nitiquir-ta nuban jun templo chin che nic'ue-ta reja' chupan.
ACT 17:25 Chuka' re vinak man ye'tiquir-ta niquito' re Dios, roma en lugar che niquito', xa ja re Dios re nita'o quichin, roma ja reja' re niyi'o kac'aslen, re cak'ik' y ronojel re nic'aj chic cosas.
ACT 17:26 Chuka' can rubanon chaka re yojc'o chach re ruch'ulef che xa riq'uin jun vinak yoj-elinak-va-pa konojel, y kaquiran-ki' chach re ruch'ulef, y rubin can jenipa' tiempo nic'ue' jun nación, y chuka' anchique lugar nic'ue-va,
ACT 17:27 chin che nakacanoj re Dios, y anche-na c'a xtakavila-va-pa. Pero reja' xa man naj-ta c'o-va, xa can nakaj c'o-va-pa chaka cada jun yoj.
ACT 17:28 Y roma reja' tak c'o kac'aslen, roma reja' tak yojsilon, y roma chuka' reja' tak yojc'o, can ancha'l quibin ja'jun chique re achi'a' poetas re jec'o chi'icojol, che yoj can yoj rajc'ual chuka' re Dios.
ACT 17:29 Y vo xa can yoj rajc'ual re Dios, man xkojtiquir-ta xtakabij Dios cha jun ru-imagen reja' re xa achi'a' je'banayon-ka. Y re' astapa' cha k'anapuak o sakapuak o cha aboj banon-va, roma xa vinak banayon-ka.
ACT 17:30 Re vinak xe'c'ue' ajuer can, xquibanala' qui-dioses chin xquiya' quik'ij, y re katzij Dios camas xe'rucoch', roma man quitaman-ta anchique re ruc'amon che niquiya' ruk'ij. Jac'a re k'ij re' reja' nubij che conojel vinak tijalataj quic'aslen chach re Dios.
ACT 17:31 Roma reja' can rucha'on jun k'ij chin tak xque'ban juzgar conojel vinak. Rucha'on chic Jun re can choj-va xtuban rubiyal. Y re Dios xusekresaj che katzij che re Jun re' xtibano juzgar, roma xuban cha che xbec'astaj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i', xcha' re Pablo.
ACT 17:32 Y tak re vinak xquic'axaj che c'o Jun re xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', xa xe'tze'en-apo chij re Pablo. Y jec'o xe'bin cha: C'a xcatkac'axaj-na chic jun bey, xe'cha'.
ACT 17:33 Y re Pablo xel-pa chiquicojol.
ACT 17:34 Y jec'o ca'e-oxe' vinak re xe'niman re Ajaf Jesucristo. Re vinak re' can xe'bo-va chij re Pablo. Chiquicojol re vinak re xe'niman, c'o jun ache rubini'an Dionisio, jun ache quichibil re achi'a' ye'bano juzgar pan Areópago. Y c'o chuka' jun ixok rubini'an Dámaris re xniman re Ajaf Jesucristo. Y chuka' jec'o nic'aj chic.
ACT 18:1 Y jare' tak re Pablo xuya' can re tenemit Atenas, y xba chupan re tenemit rubini'an Corinto.
ACT 18:2 Y chire' pa Corinto c'o jun ache israelita rubini'an Aquila, y reja' alaxnak chupan re lugar rubini'an Ponto. Reja' y chibil re ruxayil rubini'an Priscila, xa c'a ba-oc tiempo que'bapon-va pa tenemit Corinto, je'elinak-pa chupan re nación Italia. Reje' xe'el-pa chupan re jun lugar re', roma re jun ache rubini'an Claudio re nibano gobernar chire', xubij che re vinak israelitas que'el-a pa tenemit Roma. Y re Pablo xapon chiquitz'etic.
ACT 18:3 Y roma can junan quisamaj che je oxe', re Pablo xc'ue-ka quiq'uin. Che je oxe' reje' ye'quibanala' jay riq'uin tziak, y junan xe'samaj.
ACT 18:4 Jac'a re pa tak k'ij chin uxlanen, re Pablo niba chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y ja chire' nutzijoj-va re ruch'abal re Jesús chiquivach re vinak israelitas y re man je israelitas-ta. Can nutaj ruk'ij quiq'uin, chin nak'ax-ta pa quive'.
ACT 18:5 Y tak re Silas y re Timoteo je'tzolojnak chic-pa chupan re lugar rubini'an Macedonia y jec'o chic riq'uin re Pablo pa Corinto, jare' tak re Pablo más xujach-ri' chutzijosic re ruch'abal re Dios Y nubij chique re israelitas re jec'o chire', che re Jesús can ja-va re' re Cristo.
ACT 18:6 Pero re israelitas re' man nika-ta chiquivach re nubij re Pablo, y q'uiy itzel tak tzij ye'quibila'. Mare' re Pablo xutavaj re rutziak, chin quire' tiquinabej che man otz-ta re xquiban. Y xubij chuka' chique: Ja yex re c'o imac vo xa xquixba chupan re castigo re nuya' re Dios. Yen xinel-yan chach, roma xinya' rutzijol chiva. Y vocame yixinya' c'a can, chin yimba quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta, xcha' can chique.
ACT 18:7 Y can jare' tak xel-pa re Pablo chire' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y xba charachoch re jun ache rubini'an Justo. Re ache re' can ruyi'on-va-pa ruk'ij re Dios, y re rachoch can riq'uin-oc re jay rubini'an sinagoga c'o-va.
ACT 18:8 Y jun chic ache rubini'an Crispo, re jun ache re' ja reja' re principal chire' chupan re nema-jay rubini'an sinagoga, reja' xunimaj re Ajaf Jesucristo y conojel re jec'o pa rachoch. Y jec'o chuka' nic'aj chic vinak aj-chire' pa tenemit Corinto, xe'niman re Jesucristo tak xquic'axaj re ruch'abal re Dios. Y can xe'ban chuka' bautizar.
ACT 18:9 Y pa jun ak'a' re Ajaf xch'o riq'uin re Pablo, xuc'ut-ri' chach pa jun ancha'l achic', y xubij cha: Man c'a taxibij-avi' y man tatanaba' rubixic re nuch'abal chiquivach re vinak.
ACT 18:10 Y yen xquinchajin avichin vova', y can man jun cosa xtac'alvachij pa quik'a' re vinak. Roma vova' pa tenemit Corinto je q'uiy vinak re can je vichin chic yen, roma can xquinquinimaj, xcha' re Ajaf.
ACT 18:11 Mare' jun juna' y nic'aj xc'ue-ka re Pablo chire' pa Corinto, reja' nuc'ut c'a re ruch'abal re Dios.
ACT 18:12 Y chupan re tiempo re', ja re jun ache rubini'an Galión jare' re gobernador chire' chupan re lugar rubini'an Acaya, re anche' c'o-va re tenemit Corinto. Y ja tiempo re' tak re israelitas xquimol-qui' chin xe'yacataj chij re Pablo. Xbequitz'ama-pa, xquic'uaj chach re gobernador,
ACT 18:13 y xbequibij cha re gobernador che re jun ache re' can nuban chique re vinak che tiquiya' ruk'ij re Dios, pero man ancha'l-ta nubij re ley chin re Moisés.
ACT 18:14 Y tak re Pablo xrajo' xch'o-apo, xa ja re Galión re gobernador re xch'o-pa nabey, y xubij chique re israelitas: Man chic jun tzij tibij-pa chua. Roma xe-ta xa camic o jun-ta chic rach ch'a'oj rubanon can re ache re', otz-ta che nibij-pa chua. Pero xa man quire-ta.
ACT 18:15 Roma re rumac re ache re' xa chivach-ka yex. Xa chij re nuc'ut, y chij chuka' re i-ley y re be'aj Jesús. Yen man ninjo-ta nimban rubiyal re'. Xa tibana' rubiyal chivach-ka yex, xcha'.
ACT 18:16 Y re gobernador xe'rulisaj-pa chire',
ACT 18:17 y can jare' tak re vinak xquitz'am re jun ache c'o ruk'ij rubini'an Sóstenes chach re ache rubini'an Galión re gobernador, y xquich'ay. Re ache rubini'an Sóstenes jun principal chire' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Pero re Galión can xuban che ancha'l che man xutz'at-ta re xbanataj.
ACT 18:18 Y re Pablo q'uiy k'ij xc'ue-ka chire' quiq'uin re hermanos re jec'o pa tenemit Corinto, pero tak xba, tiene que xe'ruya' can. Y tak ch'ovenak chic can chique re hermanos re', reja' xba chin ne'oc chupan jun barco chin che niba chupan re lugar rubini'an Siria. Y je ruchibil-a re hermana Priscila y re hermano Aquila. Y re Pablo can c'o rusujun cha re Dios. Mare' tak xe'bapon pa jun puerto rubini'an Cencrea, re tenemit re anche' ye'oc-a chupan re barco, re Pablo xujuc'-a pa rujalom, chin jun seña che xuban-yan re rusujun cha re Dios.
ACT 18:19 Y tak xe'k'ax juc'an-ya', xe'bapon chupan re tenemit rubini'an Efeso. Re Pablo xe'ruya' can re Priscila y re Aquila, y reja' xba chupan jun nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y junan c'a niquinojij rij re ruch'abal re Jesucristo quiq'uin re ruvinak israelitas.
ACT 18:20 Y re israelitas re' xquibij cha che tic'ue-ka ba' quiq'uin chire' pan Efeso, pero reja' man xrajo-ta.
ACT 18:21 Xa xubij chique che reja' tiene que ne'c'ue' pa Jerusalén chin re namak'ij pitinak. Pero xquintzolaj chic-pa jun bey iviq'uin, vo xa quire' nrajo' re Dios, xcha' chique. Y tak ch'ovenak chic can chique conojel, xuya' can re tenemit Efeso y xoc chic-a chupan re barco.
ACT 18:22 Y tak xka can pa Cesarea, can choj c'a xba pa Jerusalén. Y tak xuya-yan can ruxnokil-quivach re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios re jec'o chire' pa Jerusalén, reja' xba c'a pan Antioquía.
ACT 18:23 Y xc'ue-na ba' chire' pan Antioquía. C'are' xtzolaj chic jun bey chin no'rcukuba' quic'o'x re hermanos jec'o pa tak tenemit re jec'o pa ru-cuenta re lugar rubini'an Galacia y re jec'o chuka' pa ru-cuenta re lugar rubini'an Frigia.
ACT 18:24 Y chire' pa tenemit Efeso re tiempo re' xapon jun ache israelita rubini'an Apolos, re jun ache re' aj pa tenemit Alejandría. Y jabal rutaman re ruch'abal re Dios re tz'iban can, y jabal chuka' rutaman nich'o chiquivach re vinak, y otz rubixic nuban cha.
ACT 18:25 Y can jabal-va rutijoxic banon chupan re ruch'abal re Ajaf Jesús. Y can riq'uin ronojel ránma nutzijoj re ruch'abal re Ajaf chique re vinak. Can jabal ye'rutijoj. Roma reja' astapa' xaxe re bautismo chin re Juan Bautista rutaman.
ACT 18:26 Y man nuxibij-ta-ri' nutzijoj chiquivach re vinak chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y re Priscila y re Aquila xquic'axaj. Y reje' pa ruyonil c'a xe'ch'o riq'uin, y xquic'ut más chach chij re ruch'abal re Dios.
ACT 18:27 Y reja' can nurayij c'a che niba chupan re lugar rubini'an Acaya. Mare' tak re hermanos re jec'o pan Efeso xquibij cha che otz re nunojij, y xquiban-a chuka' jun carta chach chin nuya' chique re quiniman chic re Jesús re jec'o pan Acaya. Re carta re' nubij che tiquic'ulu' re Apolos. Y tak re Apolos xapon, camas xucukuba' quic'o'x re hermanos re jec'o chire', y reje' can xquinimaj roma can xsamaj-yan re utzil pitinak riq'uin re Dios pa tak cánma.
ACT 18:28 Y re Apolos can chiquivach conojel tak xubij che re israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, mana-ta re ye'tajin chubanic. Y re israelitas re' man jun andex niquibij, roma re Apolos can nucusaj re ruch'abal re Dios re je'tz'iban can, chin nubij che re Jesús can ja-va re' re Cristo.
ACT 19:1 Y jac'a tak re Apolos c'o pa tenemit Corinto, jare' tak re Pablo rutz'amon bey, y xbak'ax-pa pa tak tenemit re jec'o-a chach loma re jec'o pa ru-cuenta re Galacia y re jec'o pa ru-cuenta re Frigia. Y c'are' xapon pa tenemit Efeso, y chire' xe'bo'rvila' nic'aj chic hermanos.
ACT 19:2 Mare' reja' xuc'utuj chique: Tak yex xinimaj, ¿xka como-pa re Espíritu Santo pan ive'? xcha' chique. Y re hermanos re' xquibij cha: Ni xe-ta kataman che c'o Espíritu Santo, xe'cha'.
ACT 19:3 Y jare' tak re Pablo xuc'utuj chic chique: ¿Andex che bautismo re xban chiva? Y re hermanos re' xquibij: Yoj ja re bautismo re ruc'utun can re Juan Bautista re xban chaka.
ACT 19:4 Y re Pablo xubij chique: Re bautismo re xuban re Juan, jun seña chin che re vinak xjalataj quic'aslen chach re Dios. Pero xubij chuka' che c'o Jun re xtipa, y jare' re tiquinimaj. Y re' ja re Jesús, roma can ja-va reja' re Cristo, xcha' re Pablo.
ACT 19:5 Y tak reje' xquic'axaj quire', xquijo' che xe'ban bautizar pa rube' re Ajaf Jesús.
ACT 19:6 Y can xka-pa re Espíritu Santo pa quive', tak re Pablo xuya' ruk'a' pa quive'. Y xe'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta, y xquitzojola' re xbex chique roma re Dios.
ACT 19:7 Y jec'o la'k jun je doce achi'a' che nojel.
ACT 19:8 Re Pablo oxe' ic' re can xpa-apo chire' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y man nuxibij-ta-ri' nutzijoj re ruch'abal re Jesucristo chique re vinak. Niquinojij rij re ch'abal re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Reja' can nutaj ruk'ij quiq'uin.
ACT 19:9 Pero jec'o nic'aj chic re xquicoversaj re cánma, y man xquinimaj-ta. Pa ruq'uixel che xquinimaj, xa xquitz'am rubixic itzel tak tzij chiquivach re vinak chij re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús. Mare' re Pablo xel-a quiq'uin, y xe'ruc'uaj-a chuka' re can quiniman chic. Y pa jun escuela chin re ache rubini'an Tiranno niquimol-va-qui', chin niquinojij rij re ruch'abal re Dios ronojel k'ij.
ACT 19:10 Y ca'e' juna' quire' xuban re Pablo. Mare' tak can conojel xe'c'axan re ruch'abal re Ajaf Jesús chire' chupan re lugar rubini'an Asia, che israelitas y man je israelitas-ta re xe'c'axan.
ACT 19:11 Y re Dios xucusaj re Pablo chin xe'rubanala' namalaj tak milagros.
ACT 19:12 Mare' hasta re rutziak chin samaj y chuka' re rusu't, jare' re xe'c'uax quiq'uin re yava'i', y riq'uin re' can xe'c'achoj. Y chuka' re vinak jec'o itzel tak espíritu quiq'uin, can xe'el-va-a, roma xc'uax re tziak re' quiq'uin.
ACT 19:13 Y jec'o achi'a' israelitas re ye'biyaj, re can ye'quilisaj itzel tak espíritu. Ja'jun chique reje' can niquijo' niquicusaj re rube' re Ajaf Jesús chin che niquiban quire'. Mare' reje' niquibij chique re itzel tak espíritu: Pa rube' re Ajaf Jesús re nutzijoj re Pablo nakabij chiva che quixel-a, ye'cha' chique.
ACT 19:14 Y chuka' quire' niquijo' niquiban re je vuku' ruc'ajol re ache rubini'an Esceva, y re ache Esceva pa'al pa quive' jun grupo sacerdotes.
ACT 19:15 Pero jun bey tak reje' xquicusaj re rube' re Jesús chin niquilisaj re itzel espíritu c'o riq'uin jun ache, re espíritu re' xch'o y xubij: Yen ntaman anchique re' re Jesús y chuka' ntaman anchique che ache re Pablo. Jac'a yex, ¿yixtiquir como nibij chua yix anchique yex? xcha' chique.
ACT 19:16 Y re ache re c'o itzel espíritu riq'uin, xuch'akij-ri' chiquij re achi'a' re', y can man xe'tiquir-ta pa ruk'a', roma can xuxil re quitziak chiquij y xe'rusoc, y quire' quibanon xe'numaj-a chupan re jay re'.
ACT 19:17 Y re xbanataj xnabex coma conojel re vinak israelitas y re man je israelitas-ta re jec'o chupan re tenemit Efeso. Reje' camas ximbire' xpa quiq'uin roma re xbanataj. Y xquiyala' ruk'ij re Ajaf Jesús.
ACT 19:18 Y je q'uiy chique re vinak re quiniman chic re Jesús ye'beka y can niquicholola' re itzel tak banabal re je'quibanalom-pa.
ACT 19:19 Y je q'uiy re xquiban itz rubanon can y quiniman chic re Ajaf Jesús, xe'quicanola-pa re qui-libros chin itz, y can chiquivach re vinak xe'quiparola'. Y re rajal re jenipa' libros chin itz re xe'parox, c'o la'k cincuenta mil fichas re banon cha sakapuak.
ACT 19:20 Y roma re xbanataj, xk'alajin re ru-poder re ruch'abal re Ajaf Dios, y camas vinak re ye'niman.
ACT 19:21 Y re Pablo xunojij pa ránma che niba pa Macedonia y pan Acaya chiquitz'etic re hermanos. Y chuka' xunojij pa ránma che niba pa Jerusalén, y c'are' reja' xunojij che tiene que niba pa Roma.
ACT 19:22 Mare' xe'rutak-a re Timoteo y re Erasto, re ye'ta'o richin pa Macedonia. Y reja' c'a xc'ue-na can ba' chic chupan re jun lugar rubini'an Asia.
ACT 19:23 Y pa tenemit Efeso re tiempo re', re vinak camas quiyoval y xe'yacataj chij re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús.
ACT 19:24 Y ja re jun ache nisamajin sakapuak re rubini'an Demetrio, re xtakchi'in quichin re vinak. Roma chire' pan Efeso c'o rachoch jun qui-dios, pero re qui-Dios re' xa ru-imagen jun ixok, y nibex Diana cha, y jac'a ch'utak ru-forma re jay re' re ye'rubanala' reja' cha sakapuak, y ye'ruc'ayij. Y re ache re' y re ye'samaj riq'uin, camas c'a ye'ch'acon chij re ch'utak ru-forma re jay ye'quiban.
ACT 19:25 Mare' re ache re' xe'rayoj re ye'samaj riq'uin, y xe'rumol chuka' re nic'aj chic re ye'bano ch'utak ru-forma re jay chin re dios Diana, y xubij chique: Yex itaman che re jun samaj katz'amon, jabal yojch'acon chij.
ACT 19:26 Pero yex itz'eton y chuka' ic'axan chic che re ache re nibex Pablo cha, nubij chique re vinak che re imágenes re je'banalon coma vinak man je dios-ta. Y can je q'uiy rujalon chic quina'oj y quiniman chic, man xe-ta vova' pan Efeso, xa can bama ronojel lugar chin re Asia.
ACT 19:27 Y man xe-ta cha re ka-negocio yoj c'ayef nuban, xa can c'ayef chuka' nuban cha re rachoch re ka-dios Diana, roma xa can man jun ruk'ij niban can cha. Y vo xa quire' niban cha, nitzelas can re namalaj ka-dios, y jun dios re can niya' ruk'ij coma re vinak re jec'o ronojel tenemit chin re Asia y conojel re jec'o chach re ruch'ulef, xcha'.
ACT 19:28 Tak xquic'axaj re xubij re Demetrio chique, re achi'a' re' xyacataj quiyoval. Y jun pa quichi' xquiban y xquibij: ¡Nem ruk'ij re Diana re ka-dios yoj re yoj aj-Efeso!
ACT 19:29 Y can conojel re vinak chin re tenemit Efeso xe'beyacataj-pa, astapa' man quitaman-ta anchique roma. Reje' ja re je ca'e' achi'a' re ye'pa pa Macedonia, re je ruchibil re Pablo re xe'quitz'am. Re je ca'e' achi'a' re' quibini'an Gayo y Aristarco. Y xe'quic'uaj-a re anche' niquimol-va-qui' re vinak re'.
ACT 19:30 Y re Pablo can-ta xrajo' xapon chupan re lugar re', y xoc-ta-apo chin nich'o chiquivach re vinak, pero re hermanos man xquiya-ta k'ij cha.
ACT 19:31 Chuka' jec'o principal tak achi'a' chin re lugar Asia re jec'o chire' pan Efeso, re xquitak rubixic cha re Pablo che man tapon re anche' quimalon-va-qui' re vinak. Xquiban quire' re achi'a' re', roma can quichibil-qui' riq'uin re Pablo.
ACT 19:32 Jac'a re anche' quimalon-va-qui', re vinak jun pa quichi' niquiban. Jec'o re jun-va niquibij, y re nic'aj jun-va chic re niquibila'. Y je q'uiy chique re vinak can man quitaman-ta anchique roma tak quimalon-apo-qui' quiq'uin. Can satzanak quic'o'x re vinak re quimalon-qui'.
ACT 19:33 Y chiquicojol re vinak re quimalon-qui' chire', jec'o vinak israelitas re can chire' pa tenemit jec'o-va, y reje' chin che niquito-qui' y man jun cosa nipa chiquij, mare' xquiya' runa'oj jun ache re can quivinak-va rubini'an Alejandro y xquiban cha che tich'o-pa chiquivach re vinak. Y tak re Alejandro c'o chic chiquivach re vinak, xuban señas che que'tane-ka.
ACT 19:34 Pero re vinak re' xa itzel niquina' chique re israelitas. Mare' tak xquitz'at re Alejandro y xquinabej che israelita, c'o la'k ca'e' hora re xquibij: ¡Nem re Diana re ka-dios yoj re yoj aj-Efeso! Conojel jun c'a pa quichi' niquiban.
ACT 19:35 Y tak re aj-tz'ib chin re tenemit re' xtiquir xe'rutanaba-ka re vinak, xubij chique: Yex re yix richin re tenemit Efeso, man jun vinak re man-ta rutaman che yex re yixc'o vova' pan Efeso can yix aj-chajey-va re rachoch re namalaj dios Diana y quire' chuka' chin re ru-imagen reja' re kejnak-pa chila' riq'uin re dios Júpiter.
ACT 19:36 Y man jun xtibano che man-ta quire'. Xa tich'uch'o' re ivánma, man tiban re man ruc'amon-ta.
ACT 19:37 Roma re achi'a' re je'ic'amom-pa, man jun cosa itzel quibanon o quibin-ta chij re ka-dios Diana.
ACT 19:38 Y vo xa re Demetrio y re ye'samaj riq'uin c'o jun cosa niquijo' niquich'ojij, mare' jec'o achi'a' re ye'bano juzgar, c'o cabildo re anche' ruc'amon che niban-va quibiyal.
ACT 19:39 Y vo xa jun chic cosa re nijo' yex che niban rubiyal, takacha' can jun k'ij tak xtakamol-ki' konojel y nakaban rubiyal ancha'l re nubij re ka-ley.
ACT 19:40 Roma xaxe tal choj quire' kamalom-pa-ki'. Y xe-ta nic'utux chaka che anchique roma tak kamalon-ki' y anchique roma tak je'yacatajnak-pa re vinak, can man jun cosa yojtiquir xtakabij. Y q'uiba' re autoridades niquinojij che yoj nakamol-ki' chin yojyacataj chiquij. Y re' c'ayef nuban chaka yoj.
ACT 19:41 Y re aj-tz'ib can xe xe'rubij re tzij re', xubij chuka' che tiquitaluj-a-qui' re vinak re quimalon-qui' chire'.
ACT 20:1 Y tak xtane' ronojel re xe'banataj y re vinak quitalun chic-a-qui', re Pablo xe'rumol conojel re hermanos re jec'o chire' pan Efeso, y xe'rupaxabaj can. Y tak ch'ovenak chic can chique y je'ruk'etelon chic can conojel, xutz'am-a bey chin niba pa Macedonia.
ACT 20:2 Xba chiquitz'etic re hermanos re jec'o chupan ronojel lugar chire' pa Macedonia, y camas xucukuba' can quic'o'x. Y c'are' xba chupan re lugar rubini'an Grecia.
ACT 20:3 Y xc'ue-a oxe' ic' chire'. Y tak reja' xrajo' xba chupan re barco chin nitzolaj chupan re lugar Siria, jare' tak xunabej che re ruvinak israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, c'o quinojin chij che niquiban cha tak xtoc-a chupan re barco. Y mare' reja' xujal re runojin, reja' xa xunojij che nitzolaj chic jun bey pa Macedonia.
ACT 20:4 Re ye'ba chij re Pablo pan Asia ja re Sópater re ache aj-Berea, re Aristarco y re Segundo re aj pa Tesalónica, re Gayo re aj-Derbe, re Timoteo, re Tíquico y re Trófimo re aj pan Asia.
ACT 20:5 Pero re hermanos re' xe'nabayaj-yan-a chakavach yoj, y xojquiyabej chire' pa tenemit Troas.
ACT 20:6 Y tak xk'ax-yan re namak'ij chin nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, jare' tak yoj xojoc-a pa jun barco, y xkaya' can re tenemit Filipos. Y vo'o' k'ij re xojbiyin chin che xojapon pa Troas, y chire' xkac'ul-va-ki' quiq'uin re hermanos re xe'nabayaj-pa chakavach. Y vuku' k'ij re xojc'ue-a chire'.
ACT 20:7 Y chupan re nabey k'ij chin re semana, xkamol-ki' quiq'uin re hermanos re jec'o chupan re tenemit re' chin nakataj re xcana-vay chin nakanataj rucamic re Ajaf Jesucristo. Y re Pablo xch'o chiquivach re hermanos, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja re ruca'n k'ij niba.
ACT 20:8 Y ja re pa rox piso-a, re kamalon-va-ki', can pak'ij rubanon roma q'uiy lámparas je'tzijon.
ACT 20:9 Pero c'o jun ala' rubini'an Eutico, re tz'uyul pa ventana chin re jay. Y roma re Pablo c'a nich'o naj chic ak'a', camas ruvaran xpa re ala' re'. Pero tak xvar-ka, re ala' xbetzak-pa, y c'a pan ulef xka-va. Can c'aja re pa rox piso xtzak-va-pa. Y tak xe'ba chuyaquic, xquitz'at che quiminak.
ACT 20:10 Y c'are' re Pablo xbeka-pa y xjupe' chij re ru-cuerpo re ala', y xuk'etej. Y xubij chique re hermanos: Man tixibij-ivi', re ala' c'as.
ACT 20:11 Re Pablo y re nic'aj chic xe'jote' chic-a pa rox piso. Reja' xupar re xcana-vay, y xquitaj. Y xutz'am chic tzij jun bey, y c'aja tak nisakar-yam-pa tak xtane'. Y can ja chuka' re' tak xba.
ACT 20:12 Y re hermanos camas xe'qui'cot roma re ala', can c'as-va tak xquic'uaj-a.
ACT 20:13 Y re Pablo charakan xba pa tenemit Asón. Pero yoj xojnabayaj-a pa barco, chin quire' nakac'ama-pa re Pablo chire' pan Asón, roma can quire' re kayi'on-a chakavach riq'uin reja'.
ACT 20:14 Tak xbakac'ulu-ki' chire' pa tenemit Asón, reja' xoc-a kaq'uin pa barco chin xojba pa tenemit rubini'an Mitilene.
ACT 20:15 C'are' xojel chic-a chire' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojak'ax chach re tenemit rubini'an Quío. Y c'a pa rox k'ij tak xojak'ax pa Samos, y c'a pa tenemit Trogilio xojexulan-va. Y re jun chic k'ij tak xojapon pa tenemit Mileto.
ACT 20:16 Y man xojba-ta pa tenemit Efeso, roma re Pablo man nrajo-ta che nic'ue-ka más tiempo chupan re lugar Asia. Y xa can nrajo-yan che napon pa Jerusalén chin re namak'ij rubini'an Pentecostés.
ACT 20:17 Y chire' pa tenemit Mileto yojc'o-va, tak re Pablo xutak quiyoxic re ec'uay quichin re hermanos jec'o pan Efeso.
ACT 20:18 Jac'a tak jec'o chic re hermanos, re Pablo xubij chique: Yex itaman andex rubanic re nuc'aslen re xinc'uaj chivach tak xinc'ue' chi'icojol vova' chupan re lugar Asia.
ACT 20:19 Can nbanon che manak nuk'ij chach re Ajaf Dios chubanic re rusamaj. Astapa' c'o ok'ej, nimban rusamaj. Y astapa' chuka' re nuvinak xinquiya' pa tijoj-pokonal roma c'o cosas itzel ye'quinojela' chin niquiban chua, ximban re rusamaj reja'.
ACT 20:20 Man jun bey c'a ximalij-ta-ka che man-ta chic xintzijoj re ruch'abal re Dios re otz nuban cha re ic'aslen. Y xabanche' xixintijoj-va cha re ruch'abal re Dios y chuka' can xintzijoj chiva pa tak ivachoch.
ACT 20:21 Y chuka' can nbin chique re israelitas y re man je israelitas-ta, che tijalataj quic'aslen chach re Dios y tiquinimaj re Kajaf Jesucristo.
ACT 20:22 Y vocame re Espíritu Santo nuban chua che yimba pa Jerusalén, y man ntaman-ta andex xtinc'alvachij chire'.
ACT 20:23 Re ntaman xaxe re rubin re Espíritu Santo chua, che yen xquintz'apes pa cárcel, y xtintaj pokan tak xquinapon pa Jerusalén. Roma can ja quire' rubim-pa re Espíritu Santo chua ronojel tenemit re anche' xinak'ax-yam-pa.
ACT 20:24 Pero mana-ta re' re más ninojij, y ni xe-ta chuka' re nuc'aslen re ninojij más. Re más ninojij, ja re samaj re ruyi'on re Ajaf Jesús chua, y yinqui'cot-ta xtinq'uis rutzijosic chique re vinak re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, re nic'utu chakavach re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ACT 20:25 Y yen ntaman chic che ja ruq'uisibal bey re' re xquinitz'at-a. Yex re xic'axaj tak xintzijoj chiva chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, yex man chic xquinitz'at-ta chach re ruch'ulef.
ACT 20:26 Mare' nimbij can chiva, che man numac-ta yen vo xa jec'o re xque'beka chupan re castigo re xtuya' re Dios.
ACT 20:27 Roma can man jun cosa re xinvovaj y man-ta ximbij chiva, xa can ronojel re runojin re Dios pa kave' yoj re yoj vinak ximbij chiva.
ACT 20:28 Yex can tichajij re ic'aslen, y quire' chuka' tibanala' quiq'uin conojel re hermanos, roma re samaj re ruyi'on re Espíritu Santo chiva, ja che otz que'ic'uaj re hermanos, roma reje' can je richin chic re Ajaf Jesús y je ru-iglesia chic chuka', roma can ja reja' re xcola quichin riq'uin re ruq'uiq'uel xbiyin cho cruz tak xquimisas.
ACT 20:29 Roma can ntaman, che tak man xquimpa-ta chic yen, can jare' xque'beka vinak re je ancha'l utif. Roma re utif, can xe tal ye'oc chiquicojol re ovejas, ye'quitaj y ye'quiq'uis. Can quire' chuka' re vinak re', xque'oc chiquicojol re hermanos, y xtiquiban chique che man chic xtiquiban-ta confiar-qui' riq'uin re Ajaf Jesús.
ACT 20:30 Y jec'o chuka' nic'aj chiva yex re xque'bek'alajim-pa. Y reje' mana-ta rubixic niquiban cha re ruch'abal re Dios, y xque'quik'ol re can quiniman chic re Jesús, chin che xque'tzake-a chiquij.
ACT 20:31 Mare' can nojel tiempo quixc'ase' chin niban nichajij-ivi'. Te'ka chi'c'o'x che yen oxe' juna' re xinc'ue' che pak'ij che chak'a' iviq'uin, y nojel tiempo xixinvok'ej y xiximpaxabaj.
ACT 20:32 Y vocame hermanos, yixinjach can pa ruk'a' re Dios y re ruch'abal. Y re ch'abal re' can nuc'ut chakavach re utzil pitinak riq'uin re Dios, y can nuban chaka che re kac'aslen niq'uiy y chuka' che junan nakac'ul re herencia quiq'uin re nic'aj chic re ch'ajch'oj chic quic'aslen y je richin chic re Dios.
ACT 20:33 Y yen mana-ta re i-mero xinrayij o ja-ta re itziak, che ja-ta re' xbano chua che xintzijoj re ruch'abal re Dios chiva, man quire-ta.
ACT 20:34 Roma yex jabal itaman che yen xinsamaj chin che c'o xincusaj y chin che c'o chuka' xquicusaj re vichibil.
ACT 20:35 Yen xinc'ut chivach che yex can nic'atzin che yixsamaj chin nich'ac i-mero chin quire' ye'to' re nic'atzin quito'ic. Y te'ka chi'c'o'x re rubin can re Ajaf Jesús. Reja' rubin can: Más niqui'cot ránma re vinak re nisipan que chach re nic'ulu.
ACT 20:36 Y tak reja' xtane' che tzij, xuque' y xuban orar quiq'uin conojel re jec'o chire'.
ACT 20:37 Y re quimalon-qui' chire' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj re Pablo.
ACT 20:38 Y camas ye'bison chij roma reja' xubij chique che man chic jun bey xtiquitz'at rach chach re ruch'ulef. Y xe'ba chij, chin xbequijacha' can chupan re barco.
ACT 21:1 Y tak xe'kaya' can re hermanos, yoj xojoc-a chupan re barco, y choj xojba chupan jun lugar rubini'an Cos y re lugar re' jun isla roma pa mar c'o-va. Y c'a pa ruca'n k'ij tak xojel-a chire', xojapon chupan jun chic lugar re pa mar chuka' c'o-va rubini'an Rodas. Y tak xojel-a pa Rodas, xojapon pa tenemit rubini'an Pátara.
ACT 21:2 Y chire' pa Pátara xbakela' jun barco re niba pa Fenicia. Xojoc-a chupan, y xojba.
ACT 21:3 Y jare' tak xkatz'at re lugar rubini'an Chipre, y re' pa mar chuka' c'o-va y ja pa ka-lado izquierdo xc'ue-va can, roma re barco re ac'ayon kachin, xa choj pa Siria nibo-va. Y ja re pa tenemit Tiro xojapon-va, roma re barco ruc'uan-a ejka'n chin nuya' can chire'.
ACT 21:4 Y xe'kacanoj re hermanos re jec'o chire', y vuku' k'ij xojc'ue' quiq'uin, y re hermanos re' xquibij cha re Pablo che man tiba pa tenemit Jerusalén, roma ja re Espíritu Santo re xsekresan chiquivach che c'o nuc'alvachij re Pablo pa Jerusalén.
ACT 21:5 Tak xk'ax re vuku' k'ij kojc'ue-va chire', xkaban kabanic chin yojba. Y conojel re hermanos je'quic'ualon re quixiylal y re cajc'ual, xojque'jacha' can chuchi-mar. Y chire' chuchi-mar xojxuque-ka y xkaban orar.
ACT 21:6 Y tak xkaban despedir-ki', can xkak'etela-ki'. Y yoj xojoc-a chupan re barco, y re hermanos xe'tzolaj cho tak cachoch.
ACT 21:7 Y tak xojel-pa pa Tiro chin xojba pa Tolemaida, jare' re ruq'uisibal k'ij re xkaban pa rue-mar. Y chire' pa tenemit Tolemaida xkaya' can ruxnokil-quivach re hermanos, y xojc'ue' jun k'ij quiq'uin.
ACT 21:8 Y pa ruca'n k'ij re Pablo y yoj re yoj ruchibil xojel-a chire' pa Tolemaida, y xkatz'am-a bey chin yojba pa tenemit Cesarea. Jac'a tak xojapon, xojba charachoch re Felipe re nitzijon re utzulaj ruch'abal re Dios. Reja' jun chique re vuku' diáconos re xe'vilin quichin re malcani' tak ixoki' pa Jerusalén. Y xojc'ue-ka charachoch re Felipe.
ACT 21:9 Y reja' jec'o je caje' rumi'al re man je'c'ulan-ta, y reje' niquitzijoj re nibex chique roma re Dios.
ACT 21:10 Y c'o-yan jun ca'e-oxe' k'ij kojc'ue-va chire' pa tenemit Cesarea, tak jun ache rubini'an Agabo xapon chuka' chire' pa Cesarea. Reja' pitinak pa Judea, y reja' can nutzijoj re nibex cha roma re Dios.
ACT 21:11 Y tak reja' xapon chakatz'etic, xbo'rc'ama-pa jun cinturón chin re Pablo, y riq'uin re' xuximila' ruk'a-rakan reja' mismo, y c'are' xubij: Re Espíritu Santo rubin chua che re rajaf re cinturón re', quire' xtiban cha coma re israelitas tak xtapon pa tenemit Jerusalén, y c'are' xtiquijach pa quik'a' vinak re man je israelitas-ta, xcha'.
ACT 21:12 Y tak xkac'axaj quire', yoj y re hermanos aj-Cesarea camas xkac'utuj utzil cha re Pablo che man tiba pa tenemit Jerusalén.
ACT 21:13 Pero re Pablo xubij chaka: ¿Anchique roma tak yex niya' pa bis re vánma riq'uin la yixok'? Yen man c'a nimpokonaj-ta vo xa yinquimisas pa Jerusalén rutzij re Ajaf Jesús, c'alapa' xe yinxim, xcha' re Pablo.
ACT 21:14 Y roma man xojtiquir-ta xkak'at-ka, xaxe xkabij cha: Ja-ta re nurayij re Ajaf nibanataj, xojcha'.
ACT 21:15 Y c'are' xkabanala-a kabanic chin xojba pa tenemit Jerusalén.
ACT 21:16 Y can jec'o hermanos aj-Cesarea re xe'oc-a kachibil. Y chiquicojol reje' binak jun hermano re aj-Chipre, y rubini'an Mnasón. Reja' c'o chic che tiempo runimam-pa re Ajaf Jesús, y c'o jun rachoch pa tenemit Jerusalén y ja chire' re xojec'ue-va.
ACT 21:17 Y tak xojapon pa tenemit Jerusalén, camas c'a ye'qui'cot re hermanos tak xojquic'ul.
ACT 21:18 Y pa ruca'n k'ij kachibil-a re Pablo xbakatz'eta' can re Jacobo. Tak xojapon riq'uin re Jacobo, conojel re achi'a' re je ec'uay quichin re hermanos quimalon-qui' chire'.
ACT 21:19 Re Pablo xuya' ruxnokil-quivach, y c'are' che ja'jun che ja'jun xutzijoj re xuban re Dios chiquicojol re vinak man je israelitas-ta, roma reja' banayom-pa re samaj re'.
ACT 21:20 Y tak xquic'axaj re xubij re Pablo chique, reje' xquiya' ruk'ij re Dios, y xquibij cha re Pablo: Hermano, camas c'a niqui'cot re kánma roma re xatzijoj-ka chaka, pero jec'o man quire-ta chiquivach. Rat can ataman chic che can pa mil israelitas re quiniman chic rube' re Jesucristo, y ja reje' re ye'bin che can nic'atzin che niban re nubij chupan re ru-ley re Moisés.
ACT 21:21 Y tzijon can chique che rat nabij chique re israelitas re jec'o pa tak nic'aj chic lugares, che man tiquiban ronojel re nubij re ru-ley re Moisés, che man tiquiban re circuncisión chique re cajc'ual, y chuka' man tiquiban re nic'aj chic re rubin can re Moisés che tiban.
ACT 21:22 ¿Andex xtakaban vocame? Roma tak xtiquinabej-pa che yatc'o vova', can xte'quimalo-qui'.
ACT 21:23 Más otz tabana' re xtakabij chava: Jec'o je caje' achi'a' chakacojol yoj re c'o quisujun cha re Dios che niquiban, y xa chua'k-cabij re nitz'akater re k'ij.
ACT 21:24 Ca'c'uaj-a, y tijosk'ij-ivi' quiq'uin y tiya' cha re Dios re nubij re ley chin re Moisés. Y ja rat calok'o ronojel re nic'atzin. Y c'are' reje' xtiquijuc'-a pa quijalom. Vo xa rat xtaban ronojel re xkabij chava, re vinak man xtiquinimaj-ta re nitzijos chavij che rat man naban-ta re ru-ley re Moisés, xa xtiquibij che can nanimaj-va re ley.
ACT 21:25 Y chique re man je israelitas-ta re quiniman chic re Jesús, xkatz'ibaj-yan-a chij re na'oj re c'a nakatzijoj-ka. Xaxe xkachalabej chique che man tiquitaj ti'ij chin jun chicop re xquimisas y sujun chic chach jun imagen re xa vinak banayon-ka, che man tiquitaj quic', man tiquitaj ti'ij re c'a c'o quic' ruc'uan, ancha'l re quich'acul re chicop ye'jik' tak ye'quimisas, chuka' re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun, xe'cha' cha re Pablo.
ACT 21:26 Y re Pablo xe'ruc'uaj-a re je caje' achi'a' re', y ruca'n k'ij tak xquijosk'ij-a-qui' y xe'ba pa rachoch re Dios re c'o chire' pa tenemit Jerusalén, chin xbequibij jampa' xtitz'akater re k'ij chin che ja'jun che ja'jun xtiquiya' cha re Dios re nic'atzin che niquiya'.
ACT 21:27 Y tak nitz'akater-yan re vuku' k'ij, re Pablo c'o chire' pa rachoch re Dios, y jare' tak xtz'et coma nic'aj israelitas re ye'pa quila pan Asia. Y re israelitas re' xquiya' chuka' quina'oj re nic'aj chic quivinak israelitas chin xquitz'am re Pablo.
ACT 21:28 Y tak xquitz'am, cof xe'ch'o y xquibij: ¡Kojito', kojito', yex kavinak israelitas! Ja ache re' re nibiyaj ronojel tenemit, y ye'rutijoj re vinak che man tiquiban re nubij chupan re ley chin re Moisés, y itzel chuka' nich'o chij re rachoch re Dios re c'o vova' pa tenemit Jerusalén. Q'uiy chuka' re nubij chakij yoj re yoj israelitas, y vocame je'rucusam-pa vinak re man je israelitas-ta, ancha'l xa man rachoch-ta re Dios nuban cha re lok'olaj jay re'.
ACT 21:29 Quire' niquibila' re vinak, roma quitz'eton pa tenemit Jerusalén che re Pablo junan binak riq'uin re Trófimo re aj-Efeso, y reje' xquinojij che ja re Pablo re ec'uayon-apo chin re Trófimo pa rachoch re Dios.
ACT 21:30 Y conojel re vinak chin re tenemit Jerusalén xe'yacataj, y jonanin je'pitinak. Y can quikararen re Pablo, xquilisaj-pa chire' chupan re rachoch re Dios. Y can jare' xe'tz'apes can re ruchi' tak jay chin re rachoch re Dios.
ACT 21:31 Y niquiquimisaj-yan re Pablo. Pero xapon rutzijol riq'uin re coronel re ec'uay quichin re soldados, che re vinak chin re tenemit Jerusalén je'yacatajnak.
ACT 21:32 Mare' re ache re' can cha'nin c'a xe'rumol-pa re achi'a' re jec'o pa ruk'a', re soldados y re capitanes, y jonanin xe'ba anche' quimalon-va-qui' re vinak. Y re vinak, can xe xe'quitz'at, xquitanaba' ruch'ayic re Pablo.
ACT 21:33 Y re coronel xtiquir xjelon-apo riq'uin re Pablo, xbo'rtz'ama-pa, y xutak ruximic cha ca'e' cadenas. Y c'are' xuc'utuj anchique ache re', y andex rumac xuban.
ACT 21:34 Y re coronel man can-ta xuc'axaj otz re tzij xquibila', roma camas je q'uiy vinak jec'o chire'. Jun-va niquibij re nic'aj, y jun-va niquibij re nic'aj chic, y can jun pa quichi' tak quire' niquibij. Mare' xubij che tic'uax-a re Pablo coma re soldados chupan re jay anche' jec'o-va reje'.
ACT 21:35 Jac'a tak je'binak chach re gradas re jec'o chach re anche' jec'o-va re soldados, re soldados re' xquitzekej re Pablo chicaj, roma re vinak camas yacatajnak quiyoval.
ACT 21:36 Y conojel re vinak re' can je'tzakatal-a chiquij, y jun pa quichi' niquiban y niquibila': ¡Tiquimisas re Pablo! ye'cha'.
ACT 21:37 Y jac'a tak nicusas-yan-apo chupan re jay anche' jec'o-va re soldados, re Pablo xubij cha re coronel: ¿La c'o como modo yinch'o ba' aviq'uin? xcha'. Y re coronel xubij cha re Pablo: ¿Y rat yach'o chuka' pa quich'abal re aj-Grecia?
ACT 21:38 Entonces ¿mana-ta rat re ache aj-Egipto re c'o chic che tiempo que'yacataj chij re gobierno je ruchibil je caje' mil quimisanel tak achi'a', re xquimol-qui' chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha? xcho'x.
ACT 21:39 Pero re Pablo xubij: Yen can yin jun israelita re xinalax pa Tarso, re jun namalaj tenemit re c'o pa Cilicia. Y ninc'utuj utzil chava che taya' k'ij chua chin che yinch'o ba' chiquivach re vinak.
ACT 21:40 Y re coronel xuya' k'ij cha chin tich'o. Y re Pablo xpa'e' chire' chach tak gradas, y xubam-pa señas chiquivach re vinak chin que'tane-ka. Y tak man jun chic nik'ajan, reja' xbech'o-pa chiquivach pan hebreo, re quich'abal re israelitas:
ACT 22:1 Nuvinak israelitas y yex re yix principal re yixc'o chupan re katenemit, tic'axaj c'a re ch'abal re xque'mbij chiva vocame, chin che nimban defender-vi' chivach, xcha'.
ACT 22:2 Y tak re vinak xquic'axaj che re Pablo xch'o-pa pan hebreo re quich'abal reje', can man xe'k'ajan y can man xe'silon, xa can xe'memur. Y re Pablo xutz'am tzij:
ACT 22:3 Yen, can yin jun israelita, re xinalax pa tenemit rubini'an Tarso re c'o pa Cilicia, pero ja vova' pa Jerusalén xinq'uiy-va. Y ja re namalaj ache re rubini'an Gamaliel re xtijon vichin. Y xinrutijoj riq'uin ronojel re nubij chupan re ley re yi'on can chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Roma can ntijom-pa nuk'ij chin nimban re rusamaj re Dios, ancha'l chuka' re nirayij niban chiyixnojel yex chupan re k'ij re'.
ACT 22:4 Roma tak rubanon can, yen camas ximbanala' chique re vinak re quiniman re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesucristo. Xe'ntz'amala-pa chin xe'nya' pa cárcel. Xe'nc'uaj chin che que'quimisas, che achi'a' y che ixoki' quire' ximban chique.
ACT 22:5 Y re namalaj sacerdote y conojel re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij jabal quitaman, roma can ja reje' re xe'yi'o-a autoridad chua, y xquiya-a cartas chua chin ninjach pa quik'a' re kavinak re jec'o pa tenemit Damasco. Y ximba chiquitz'amic re vinak re ye'tzake' chij re Jesucristo, chin che can je'ximon tak ye'nc'am-pa vova' pa Jerusalén, y c'are' ye'nya' pa castigo.
ACT 22:6 Pero pa jun nic'aj-k'ij tak katz'amon-a bey y xa ba' chic man kojapon pa tenemit Damasco, c'o jun namalaj sakil pitinak chila' chicaj xka pa nue'.
ACT 22:7 Y mare' yen xintzak pan ulef. Y jare' tak xinc'axaj che c'o Jun nich'o-pa chua, y ja quire' nubij: Saulo, Saulo, ¿anchique roma tak atz'amon ch'a'oj chuij? xcha'.
ACT 22:8 Y yen xinc'utuj cha: ¿Yat anchique c'a rat c'a? xincha' cha. Y reja' xubij chua: Ja yen re Jesús aj-Nazaret re anchok chij atz'amon-va rubanic ch'a'oj, xcha' chua.
ACT 22:9 Y re je'binak chuij xquixibij-qui', roma xquitz'at re sakil, pero man xquic'axaj-ta re xubij re Jun re xch'o viq'uin.
ACT 22:10 Y yen ximbij: Ajaf, ¿andex c'a re ruc'amon che nimban? xincha'. Y re Ajaf xubij chua: Cayacataj y cabiyin pa Damasco, y chire' xtibex chava re andex ruc'amon che naban, xincho'x.
ACT 22:11 Pero c'aja-na re vichibil re xe'yuken-a chinuk'a' chin xojba pa Damasco, roma re ruchuk'a' re sakil re xintz'at, can xuban chua che ximoyer can.
ACT 22:12 Y chire' pa Damasco c'o c'a jun ache rubini'an Ananías, jun ache re can nuban-va re nubij chupan re ley chin re Moisés. Y conojel kavinak israelitas re jec'o chire', jabal ye'ch'o chij re Ananías re'.
ACT 22:13 Y reja' xapon viq'uin y xbo'rbij chua: Hermano Saulo, catzu'un, xcha'. Y yen can jare' xintiquir xintzu'un y xintz'at rach re Ananías.
ACT 22:14 Y reja' xubij chuka' chua: Re Dios re quichin re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xatrucha' chin natamaj re nurayij reja' y chin chuka' xatz'at re Ajaf Jesucristo re can choj ruc'aslen, y xac'axaj re ruch'abal.
ACT 22:15 Y ja rat re xcatzijon chiquivach re vinak re xatz'at y re xac'axaj.
ACT 22:16 Cayacataj y man tayabej más, xa tabana' bautizar-avi', tanimaj rube' re Ajaf Jesús, chin nicuyutaj re amac, xcha' chua.
ACT 22:17 Y tak xintzolaj-pa y xineka vova' pa Jerusalén, ximba chupan re rachoch re Dios chubanic orar. Y ja tak yintajin chubanic orar, ximban jun ancha'l achic',
ACT 22:18 roma re Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chinoch, y xubij chua: Cha'nin catel-a vova' pa Jerusalén, roma re vinak re jec'o vova' man xtiquinimaj-ta re xtatzijoj chuij yen, xcha' chua.
ACT 22:19 Mare' yen ximbij cha: Ajaf, reje' quitaman che ja yen re xinapon pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, chiquitz'amic re yatquiniman, xe'nc'uaj pa cárcel y xe'nch'ay.
ACT 22:20 Y tak xquimisas re Esteban re xtzijon re abe', can xka chinoch re xban cha, can yinc'o-va-apo chuka' quiq'uin re aj-quimisanel, nchajin re quitziak re je'quilisalon can chiquij, xincha'.
ACT 22:21 Pero re Ajaf Jesucristo xubij chua: Cabiyin, roma can yatintak-a pa tak tenemit re jec'o naj, chin natzijoj re nuch'abal chique re vinak re xa man je israelitas-ta, xcha' chua, quire' xubij re Pablo chique re ruvinak israelitas.
ACT 22:22 Y re vinak re' man chic xquijo-ta xquic'axaj re Pablo. Xa jun pa quichi' xquiban y xquibij: ¡Tiquimisas la jun ache la', roma xa can man ruc'amon-ta chic che c'as! ye'cha' re vinak.
ACT 22:23 Y roma re vinak jun pa quichi' niquiban y niquich'akela' chuka' re quitziak re je'quilisan-a chiquij, y xbequimok'ej-pa ulef chin niquich'akela' chicaj roma quiyoval,
ACT 22:24 mare' re coronel xubij che tic'uax-apo re Pablo chupan re jay anche' jec'o-va re soldados, y tich'ay, chin quire' tubij anchique roma tak re vinak jun pa quichi' niquiban chij.
ACT 22:25 Y jac'a tak yach'on chic re Pablo chin niquich'ay, re Pablo xubij cha re capitán: Yen yin jun ache romano. ¿Ruc'amon como che yinich'ay, tak xa c'amaje-na tiban nubiyal? xcha'.
ACT 22:26 Re capitán tak xuc'axaj quire', xbo'rbij cha re coronel: ¿Andex nanojij che naban vocame? Roma re Pablo jun ache romano, xcha' cha.
ACT 22:27 Y tak re coronel xuc'axaj re', xba riq'uin re Pablo, y xbo'rc'utuj cha: ¿Katzij che rat yat jun ache romano? xcha' cha. Y re Pablo xubij: Ja', katzij.
ACT 22:28 Y re coronel xubij: Yen camas q'uiy mero xinya' chin quire' xinoc jun ache romano, xcha'. Y re Pablo xubij: Yen man quire-ta, yen can pa nulaxic-va che yin jun ache romano, xcha' re Pablo.
ACT 22:29 Y roma xquinabej che re Pablo jun ache romano, re achi'a' re jec'o chic-apo listo chin niquich'ay, xe'kebun-a chiquij. Y re coronel ruxibin chuka-ri', roma ruyach'on re Pablo.
ACT 22:30 Y pa ruca'n k'ij, roma re coronel nrajo' nutamaj andex rumac rubanon re Pablo chiquivach re israelitas, mare' reja' xutak quiyoxic re principal tak sacerdotes y re je quichibil re pa camon ye'bano juzgar. Y c'are' xbo'rlisaj-pa re Pablo, y xbo'rpoba' chiquivach.
ACT 23:1 Y re Pablo xe'rutzu' re achi'a' pa camon ye'bano juzgar, y xubij chique: Achi'a' re yix nuvinak, can man jun nuna' re vánma, roma c'a chupan re tiempo vocame re nuc'aslen can choj-va chach re Dios, xcha'.
ACT 23:2 Mare' re Ananías re namalaj sacerdote xubij chique re jec'o-apo chunakaj re Pablo, che tiquich'aya' xe'ray.
ACT 23:3 Pero re Pablo cha'nin xubij-apo cha re Ananías: ¡Re xtibano quire' chava rat ja re Dios! ¡Rat xa yat jun ache re ca'e' apalaj! Roma can yat tz'uyul-pa chire' chin yinaban juzgar, y chuka' nak'asaj pa nue' ronojel re ley chin re Moisés, ¿pero anchique roma tak rat naban che quinch'ay, y re ley chin re Moisés man quire-ta nubij? xcha' re Pablo.
ACT 23:4 Y re vinak quimalon-qui' chire' xquibij cha re Pablo: ¿Anchique roma tak can man ave' yach'o-apo cha la namalaj ru-sacerdote re Dios? xe'cha' cha.
ACT 23:5 Y re Pablo xubij: Nuvinak israelitas, yen man ntaman-ta vo xa ja reja' re namalaj sacerdote, roma xe-ta ntaman man-ta ximbij re c'a ba' timbij-ka, roma chupan re ruch'abal re Dios nubij: Man itzel cach'o chij jun autoridad chin re atenemit, nicha', xcha' re Pablo.
ACT 23:6 Y re Pablo xbeka chuc'o'x che jec'o achi'a' saduceos y jec'o chuka' fariseos chiquicojol re achi'a' pa camon ye'bano juzgar. Mare' reja' jun pa ruchi' xubij-apo: Nuvinak israelitas, yen yin fariseo, y can quire' chuka' re nata'. Y vocame yex yiniban juzgar, roma yen can ntaman che re anama'i' can xque'c'astaj-va, xcha' re Pablo.
ACT 23:7 Y tak re achi'a' fariseos y saduceos xquic'axaj re xubij-ka re Pablo, xquitz'am-qui' che ch'abal, y xquijach-qui' y ca'e' quivach xquiban.
ACT 23:8 Roma re saduceos man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj, man niquinimaj-ta chuka' che jec'o ángeles y espíritus, pero re achi'a' fariseos can niquinimaj-va re'.
ACT 23:9 Y jun pa quichi' niquiban. Y re je'atamayon re qui-ley re israelitas re jec'o quiq'uin re achi'a' fariseos xe'yacataj y xquibij: Re jun ache re' man jun itzel cosa rubanon. Y q'uiba' jun espíritu o jun ángel biyom-pa cha, re tzij ye'rubila'. Y vo xa quire', man ruc'amon-ta che yojyacataj chij re Dios, xe'cha'.
ACT 23:10 Y ca'e' quivach xquiban re quimalon-qui chire', mare' can xquitz'am-qui' che ch'abal. Y re coronel xe'rayoj re soldados chin xbequilisaj-pa re Pablo y niquic'uaj-a pa jay re anche' jec'o-va re soldados, roma xunojij che re vinak re' can xtiquivach' re Pablo.
ACT 23:11 Y re jun chic ak'a' re', re Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chach re Pablo, y xubij cha: Man taxibij-avi', xa tabana' confiar-avi', roma can ancha'l nutzijosic xaban vova' pa Jerusalén, can nic'atzin che quire' na'bana' pa Roma, xcha' cha.
ACT 23:12 Y pa ruca'n k'ij tich'o-va re Ajaf Jesucristo riq'uin re Pablo, jec'o chique re israelitas pan eval xquinojela' andex xtiquiban cha re Pablo. Y xquibij che man xque'va-ta y man xtiquikum-ta ya', xa c'aja tak xtiquiquimisaj-na. Y xquibij chuka' che can ja-ta c'a re Dios re xtiyi'o re castigo pa quive', vo xa man katzij-ta re xquibij.
ACT 23:13 Y re xe'bin che pan eval niquiban quire', jec'o la'k je cuarenta achi'a' israelitas.
ACT 23:14 Re achi'a' re' xe'bapon quiq'uin re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij, y xbequibij chique: Yoj kanojin chic che nakaquimisaj re Pablo, y can kabin chic che man xkojva-ta y man xtakakum-ta ya' c'a jampa' xkojtiquir chij, y vo xa man xtakaban-ta re xkabij, can ja-ta c'a re Dios xtiyi'o re castigo pa kave'.
ACT 23:15 Y vocame nakajo' che yex y re nic'aj chic re pa camon yixbano juzgar, nibij-ta cha re ache coronel, che yex nijo' che ja re chua'k nic'uax-apo re Pablo chivach, roma c'o más cosas nijo' nic'utuj cha. Y yoj xtakayabej po bey y xtakaquimisaj re Pablo, xe'cha'.
ACT 23:16 Pero ronojel re' xuc'axaj-a jun ala' ral re rana' re Pablo. Mare' re ala' re' xba y xoc-apo chupan re jay anche' jec'o-va re soldados, roma chire' c'o-va re Pablo, y xbo'rbij cha re Pablo ronojel re ruc'axan-a.
ACT 23:17 Y tak re Pablo xuc'axaj re', xrayoj jun capitán, y xubij cha: Tac'uaj-a ba' re ala' re' chach re coronel, roma nrajo' nubij jun-ca'e' cha, xcha' cha.
ACT 23:18 Re capitán xuc'uaj-a re ala' chach re coronel, y xbo'rbij cha: Re Pablo re c'o preso xinrayoj, y xuc'utuj utzil chua chin ninc'am-pa re ala' re' chavach, roma c'o nrajo' nubij chava, xcha'.
ACT 23:19 Y re coronel xutz'am-a chuk'a' y xquijech'aj-a-qui' riq'uin, y c'are' xuc'utuj cha: ¿Andex najo' nabij chua? xcha' cha.
ACT 23:20 Y re ala' xubij cha: Nic'aj chique re kavinak israelitas xquiya' chiquivach che xte'quic'utuj utzil chava, che chua'k nac'uaj-a re Pablo chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar, roma xtiquibij chava che c'o más re niquijo' niquic'utuj cha re Pablo.
ACT 23:21 Pero rat man tanimaj re', roma jec'o más je cuarenta achi'a' re xque'yaben chin re Pablo po bey, y re achi'a' re' can quibin che man xque'va-ta y man xtiquikum-ta ya', hasta c'a jampa' xque'tiquir xtiquiquimisaj, y che can ja-ta re Dios re xtiyi'o re castigo pa quive', vo xa man xque'tiquir-ta xtiquiban lo que xquibij. Y vocame xaxe chic quiyaben re andex xtabij-a rat, xcha' re ala'.
ACT 23:22 Y re coronel xubij cha re ala' che titzolaj, y man tutzijoj che xbo'rbij-yan can cha reja'.
ACT 23:23 Y jare' tak reja' xe'rayoj je ca'e' capitanes, y xubij chique che a las nueve chupan re ak'a' re', nrajo' che quibanon chic quibanic je setenta soldados re ye'ba chij quiej y caje' ciento re ye'ba chacakan. Nic'aj chique reje' re ye'c'uan-a lanzas. Chin ye'ba pa Cesarea.
ACT 23:24 Y chuka' tibana-a quibanic re quiej re ye'ruc'uaj-a re Pablo, roma yen ninjo' che yex nic'uaj-a re Pablo chach re gobernador rubini'an Félix. Y ninjo' che man jun cosa tuc'alvachij-a po bey.
ACT 23:25 Y xutz'ibaj-a jun carta chin niquijach pa ruk'a' re gobernador, y chupan re carta re' rubin-a:
ACT 23:26 Yen Claudio Lisias nintak-a ruxnokil-avach rat namalaj gobernador Félix.
ACT 23:27 Jac'a re jun ache re ec'uan-apo chavach, tz'amon coma re israelitas y bama xquiquimisaj. Yen y re soldados xojapon chucolic pa quik'a' re vinak, roma xinabej che reja' jun ache romano.
ACT 23:28 Cha'nin xinc'uaj chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar chiquicojol re israelitas, roma xinjo' xintamaj andex che mac re je'rubanalon.
ACT 23:29 Y xintz'at che niquisujuj roma man nuban-ta re nubij re qui-ley reje'. Mare' man ruc'amon-ta che nic'ue' preso o niquimisas.
ACT 23:30 Y vocame xintak-a re ache re' aviq'uin, roma xbebex chua che re vinak israelitas niquijo' niquiquimisaj re ache re'. Y ximbij chuka' chique re vinak re je'tz'amayon re Pablo, che que'ba aviq'uin rat chin niquibij andex re je'rubanalon. Re ninrayij yen che otz-ta avach. Quire' nubij re carta re xban-a.
ACT 23:31 Y re soldados can xquiban-va re xbex chique. Xquic'uaj-a re Pablo chupan re jun tenemit rubini'an Antípatris re ak'a' re'.
ACT 23:32 Pa ruca'n k'ij xquitz'am chic-a bey. Y xaxe re setenta soldados re je'binak chij quiej, xaxe chic re' re xe'ba chij re Pablo, y re caje' ciento soldados xe'tzolis can.
ACT 23:33 Y tak xe'bapon pa Cesarea re je'ac'ayon-a chin re Pablo, xbequijacha' re carta pa ruk'a' re Félix re gobernador, y xquijach-apo chuka' re Pablo cha.
ACT 23:34 Y tak rutz'eton chic re nubij re carta, re gobernador xuc'utuj cha re Pablo anchique lugar pitinak-va. Tak ruc'axan chic che pa Cilicia pitinak-va,
ACT 23:35 xubij cha: Tak xque'beka re je'sujuyun avichin, xtinc'axaj chuka' re tzij re xca'bila' chin naban defender-avi' chiquivach, xcha' re gobernador. Y chuka' xubij che tic'uax-a re Pablo pa palacio chin re Herodes, y tichajex coma re soldados.
ACT 24:1 Y vo'o' k'ij tic'ue-va re Pablo chire' pa Cesarea, tak xapon-ka re Ananías re namalaj sacerdote je ruchibil-a nic'aj chique re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y chuka' jun licenciado rubini'an Tértulo. Y xe'bapon chach re Félix, chin xbequisujuj re Pablo.
ACT 24:2 Y tak xvayox re Pablo chach re gobernador, jare' tak re Tértulo xutz'am-apo rusujusic re Pablo. Re Tértulo ja quire' xe'rubila-apo cha re Félix: Namalaj gobernador, yoj camas nakatioxij chava, roma re pa katenemit yojqui'cot y manak ayoval, roma c'o ana'oj, y riq'uin re' yoj-ac'uan-va.
ACT 24:3 Nakatioxij chava rat namalaj ache, re utzil abanon chaka nojel tiempo y xabanchique lugar.
ACT 24:4 Y man nakajo-ta nakalisaj tiempo chavach, pero xaxe roma kataman che rat camas otz ana'oj, mare' nakajo' che nac'axaj ba' re ca'e-oxe' tzij re nakajo' nakabij.
ACT 24:5 Roma re jun ache re', can kataman che jun itzel ache. Ja reja' re niyaco ayoval chiquicojol re israelitas ronojel lugar. Ja reja' re principal chiquicojol re nic'aj chic vinak re ye'natan rube' re Jesús aj-Nazaret.
ACT 24:6 Y ja chuka' reja' re xjovan che xuban cha re rachoch re Dios re c'o pa Jerusalén, che camanak-ta ruk'ij. Mare' yoj xkatz'am chin xkajo-ta xkaban juzgar ancha'l nubij re ka-ley.
ACT 24:7 Pero re coronel rubini'an Lisias xoc chakacojol, y xbo'rlisaj-pa pa kak'a'.
ACT 24:8 Y xubij: Re ye'bin che re Pablo c'o rumac, que'pa c'a chavach rat. Y jac'a tak xtac'utuj re rumac je'rubanalon, xtatamaj che can katzij-va re yojtajin chubixic chava chij re Pablo, xcha' re Tértulo.
ACT 24:9 Y re vinak re je ruchibil re Tértulo, niquibij che katzij re xubij.
ACT 24:10 Y re Félix re gobernador xubam-pa ruk'a' chach re Pablo chin tich'o. Y reja' xch'o-apo, y xubij: Ntaman che rat q'uiy juna' re abanon juzgar pa rue' re ka-nación. Mare' man xtimpokonaj-ta xtimbij-apo che man jun ch'a'oj nbanon.
ACT 24:11 Y rat yatiquir natamaj vo xa katzij re niquibij chuij o xa man katzij-ta. Roma yen xa c'aja doce k'ij re quine'ka-va chic jun bey pa Jerusalén, y ximpa chuyi'ic ruk'ij re Dios.
ACT 24:12 Y tak xinquivel man roma-ta che katz'amon-ki' che ch'abal riq'uin jun chic vinak. Chuka' man je'malon-ta vinak chin niquiban ayoval, chire' pa rachoch re Dios y ni xe-ta pa tak jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y chuka' mana-ta pa tak bey chin re tenemit xinquivel-va che c'o-ta jun cosa re yintajin chubanic.
ACT 24:13 Re vinak re ye'bin che ja numac re' re je'mbanalon, man xque'tiquir-ta xtiquibij che katzij, xe-ta xa nic'utux chique che can tiquisekresaj.
ACT 24:14 Pero re nimbij-apo chava, ja che yen katzij ntzekelben re Jesús, re niquibij reje' che man otz-ta. Roma riq'uin re ntzekelben re Jesús, yen can ninsamajij-va re Dios re quichin re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Can ninimaj-va ronojel re tz'iban can chupan re ley chin re Moisés, y chuka' chupan re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
ACT 24:15 Y yen c'o nu-esperanza riq'uin re Dios che re anama'i' c'o jun k'ij tak xque'c'astaj. Can xque'c'astaj-pa re je otz tak vinak y re je mal tak vinak. Y re nuvinak can quire' chuka' quiyaben che nibanataj.
ACT 24:16 Y mare' yen can nintaj nuk'ij chin che man ninjo-ta nimban re etzelal chach re Dios y chiquivach chuka' re vinak. Y quire' re vánma can otz-va c'a nuna'.
ACT 24:17 Y c'o chic juna' re man yink'axnak-ta vova'. Y vocame ximpa, nc'amom-pa limosna y ne'njacha' chiquivach re nuvinak re c'o ndoc-va chique, y chuka' nc'amom-pa re nu-ofrenda chin pa rachoch re Dios.
ACT 24:18 Jare' re yintajin chubanic chire' pa rachoch re Dios, tak re nuvinak israelitas re je'pitinak quila chupan re lugar rubini'an Asia xinquitz'at. Yen xinjosk'ij-yan-vi', ancha'l nubij re ley chin re Moisés, man yimbinak-ta chiquicojol vinak, y manak chuka' ayoval nimban. Xa ja re je ca'e-oxe' israelitas re' re xe'tz'ucu-a ronojel re'.
ACT 24:19 Mare' vo xa c'o mac nbanon chiquivach, can ruc'amon che jec'o-ta-pa vova' chavach vocame y tiquibij-apo chava vo xa c'o niquijo' niquibij chuij.
ACT 24:20 Y como xa man jec'o-ta-pa, pues jac'a re jec'o-pa vova' tiquibij-pa re andex numac xquivel tak yen xinc'uax chiquivach re achi'a' pa camon ye'bano juzgar.
ACT 24:21 O q'uiba' reje' niquinojij che mac re ximban tak cof xinch'o chire' chiquicojol y ximbij: Quimban juzgar vocame roma yen ninimaj che re anama'i' can xque'c'astaj-va. Quire' re xubij re Pablo.
ACT 24:22 Re Félix re gobernador can rutaman-va andex quibanic re ye'samaj pa rube' re Jesucristo, re katzij. Y mare' xuban che titane-ka che tzij roma ruc'axan chic-ka re xubij re Pablo, y xubij chique conojel: C'a xtipa-na re Lisias re coronel, c'aja k'ij re' xtintamaj más chij re jun ayoval itz'amon.
ACT 24:23 Y re Félix xubij cha re capitán che otz ruchajexic tubana' re Pablo, pero chuka' man xaxe jun lugar tic'ue-va, xa tuya' ba' k'ij cha che ndel-a ba'. Y man que'ruk'at re ye'bapon riq'uin chin c'o utzil ne'quibana' can cha o ne'quitz'eta' can.
ACT 24:24 Y tak k'axnak chic ca'e-oxe' k'ij, xpa re Félix y chibil chuka' re ruxayil rubini'an Drusila, y re Drusila jun israelita. Xutak ruyoxic re Pablo, roma reja' nrajo' nutamaj andex rubanic, chin naban confiar-avi' riq'uin re Jesucristo.
ACT 24:25 Y re Pablo xapon quiq'uin, y xutz'am rubixic chique chij re andex rubanic jun c'aslen choj, re andex naban chin nak'at-avi' chin man naban-ta re mac, y che pa ruq'uisibal re Dios xque'ruban juzgar re vinak. Y re Félix camas xuxibij-ri' riq'uin re xuc'axaj, y xubij cha re Pablo: Vocame cabiyin. Y tak xtijomojo' chic ba' chinoch, xcatinvayoj chic jun bey, xcha' re Félix.
ACT 24:26 Y re Félix q'uiy bey nrayoj re Pablo chin nich'o riq'uin, roma xuyabej che re Pablo xusuj-ta mero cha chin nulisaj-a. Pero re Pablo manak mero xusuj cha.
ACT 24:27 Y xk'ax ca'e' juna' y re Pablo c'a c'o preso. Y re Félix xjal-a y xpa re Porcio Festo pa ruq'uixel. Y re Félix xaxe chin otz nitz'et coma re vinak israelitas, c'a xuya-na can preso re Pablo.
ACT 25:1 Y re Festo xbeka pa Cesarea chin no'rbana' recibir re ru-puesto, roma ja reja' re ndoc can gobernador. Y oxe' k'ij toc-va gobernador, reja' xba-a pa tenemit Jerusalén.
ACT 25:2 Tak c'o chic chire' pa Jerusalén, re principal tak sacerdotes y re vinak israelitas re más c'o quik'ij, xe'bapon riq'uin y xbequisujuj re Pablo, y xquibij cha re Festo che tubana' jun utzil chique.
ACT 25:3 Y re utzil re xquic'utuj reje' ja che tutaka' ruc'amic re Pablo, roma can quinojin chic che tak xtic'am-pa pa Jerusalén, ne'quiquimisaj po bey.
ACT 25:4 Pero re Festo xubij chique: Re Pablo c'o preso chila' pa Cesarea, y yen xa yintzolaj-yan chic chila'.
ACT 25:5 Más-ta otz che ja re c'o más quik'ij chi'icojol, ye'oc-a vichibil chin yojba pa Cesarea, chin quire' c'a chila' niquibij-va chua re rumac rubanon re ache re', xcha' re Festo chique.
ACT 25:6 Y reja' xaxe la'k jun vakxaki' o lajuj k'ij re xc'ue-a pa Jerusalén, y xtzolaj chic pa Cesarea. Y pa ruca'n k'ij, reja' xbetz'uye-pa pa ru-despacho, y xutak ruc'amic re Pablo.
ACT 25:7 Y tak re Pablo xoc-apo, re vinak israelitas re je'pitinak pa Jerusalén xquimol-apo-qui' chij, y niquisujuj-apo roma chiquivach reje' camas q'uiy rumac. Pero man xe'tiquir-ta xe'quisekresaj vo xa katzij che je'rubanalon re mac re', tak xc'utux chique.
ACT 25:8 Mare' re Pablo, chin che nuban defender-ri', xch'o-apo, y xubij: Yen man jun numac nbanon chach re ley kachin yoj re yoj israelitas y chuka' man jun mac re nbanon-ta pa rachoch re Dios re c'o pa Jerusalén, y chuka' man jun nbanon chach re ley re yi'on roma re César, xcha' re Pablo.
ACT 25:9 Y roma re Festo nrajo' che otz nitz'et coma re vinak israelitas, xuc'utuj cha re Pablo: ¿Najo' che c'a pa Jerusalén yojbo-va, chin nakabana' rubiyal re ayoval ntajin chavij? xcha' re Festo.
ACT 25:10 Pero re Pablo xubij cha: Yen yin jun vinak romano, y mare' can ja re ru-ley re César re tiene que yimbano juzgar, ancha'l re ru-ley re ruyi'on chava rat. Y chuka' rat jabal ataman che yen man jun cosa itzel re nbanon-ta chique re nuvinak israelitas.
ACT 25:11 Y vo xa c'o mac re je'mbanalon re can ruc'amon che quinquimisas, pues quinquimisas, man nimbij-ta che man quinquimisas. Pero vo xa man jun cosa re niquibij chuij che katzij, man jun c'a c'o ruk'a' chua chin yinrujach-ta-a chique re ye'bin che c'o numac. Mare' ninjo' che can ja re César re quimbano juzgar, xcha' re Pablo cha re Festo re gobernador pa Cesarea.
ACT 25:12 Re Festo xtzijon quiq'uin re ye'ta'o-apo richin chin niquiban juzgar, y c'are' xubij cha re Pablo: Rat xac'utun che ja re César re yabano juzgar. Entonces yaba c'a pa Roma chach re César, xcho'x re Pablo.
ACT 25:13 Y tak k'axnak chic jun ca'e-oxe' k'ij, jare' tak re Rey rubini'an Agripa y re Berenice xe'bapon pa Cesarea chin ne'quiya' ruxnokil-rach re Festo.
ACT 25:14 Y roma re Rey Agripa y re Berenice q'uiy k'ij xe'c'ue-ka chire', re Festo xutzijoj cha re ruc'alvachin re Pablo. Y xubij: Vova' c'o jun ache re yi'on can preso roma re Félix.
ACT 25:15 Y tak ximba pa Jerusalén, re principal tak sacerdotes y re rejeta'k tak achi'a' israelitas re c'o quik'ij, xe'bapon viq'uin y xbequibij chua re mac re je'rubanalon re ache re', y xquic'utuj chua che can timbana' cha che nika re castigo pa rue'.
ACT 25:16 Pero yen ximbij chique che re ka-ley yoj re yoj romanos man nuya-ta k'ij che xaxe tal choj quire' nitak ruquimisasic jun vinak. Re ka-ley yoj nubij che re c'o ayoval tz'amon chij tiene que nuban defender-ri'. Tiene que nich'o quiq'uin re je'tz'amayon ayoval chij chin nuban defender-ri' chiquivach.
ACT 25:17 Y mare' can xe xe'beka re achi'a' re' pa Cesarea, can man xinya-ta k'ij che xba-ta más tiempo, xa can ja re ruca'n k'ij xinetz'uye' pa nu-despacho y xintak ruc'amic re ache.
ACT 25:18 Y re ye'sujun chij re ache, manak can-ta c'o xquibij chij re andex je'rubanalon, man ancha'l-ta re ninojin yen.
ACT 25:19 Roma re rumac re xquibij reje', che reja' nich'o chij re qui-religión y xquinataj chuka' jun Jesús. Pero re Jesús re' xa quiminak chic-a, y re Pablo nubij che xc'astaj-a.
ACT 25:20 Y como yen man ninvel-ta andex nimban riq'uin jun ayoval quire', mare' xinc'utuj cha re Pablo: ¿Najo' che c'a pa Jerusalén yojbo-va chubanic rubiyal re ayoval ntajin chavij? xincha' cha.
ACT 25:21 Y reja' xubij: Ja re César re ninjo' chin yimbano juzgar. Y mare' yen nyi'on preso, c'aja tak xquintiquir c'are' xtintak-a pa Roma chach re César, xcha' re Festo.
ACT 25:22 Y re Rey Agripa xubij cha re Festo: Yen ninrayij ninc'axaj andex nubij re jun ache re'. Y re Festo xubij cha re Rey Agripa: Chua'k xtac'axaj re ache re', xcha'.
ACT 25:23 Y pa ruca'n k'ij, tak re Rey Agripa y re Berenice xe'bapon, reje' je quichibil re achi'a' re jec'o pa quive' re soldados y re achi'a' re c'o más quik'ij chire' pa Cesarea, y quivekon-a-qui', tak xe'oc-apo chupan re jay re anche' kas niquimol-va-qui'. Y c'are' re Festo xutak ruc'amic re Pablo.
ACT 25:24 Y re Festo xubij: Rey Agripa y nojel yex re imalom-pa-ivi' kaq'uin vocame, jac'a ache re' re rubini'an Pablo. Re vinak israelitas re jec'o pa Jerusalén y re jec'o chuka' vova', camas quic'utun chua che man ruc'amon-ta chic che c'as.
ACT 25:25 Jac'a yen nintz'at che re jun ache re' man jun itzel cosa rubanon chin quire' niquimisas-ta. Y reja' xuc'utuj chua che ja re César re tibano juzgar pa rue', y yen nintak-a riq'uin re César chila' pa Roma.
ACT 25:26 Y roma man jun andex ninvel chin nimbij-a cha re vajaf César chij re ache re', mare' ja re npoban chivach, y chavach chuka' rat Rey Agripa, chin quire' tac'utuj cha re rumac je'rubanalon, chin quire' ja rumac re' re xtintz'ibaj-a cha re César.
ACT 25:27 Roma chinoch yen can man ruc'amon-ta che nintak-a jun re c'o preso y man nintak-ta-a rubixic andex rumac je'rubanalon, xcha' re Festo cha re Rey Agripa.
ACT 26:1 Y jare' tak re Rey Agripa xubij cha re Pablo: Ninya' k'ij chava che yach'o, y can jare' tak re Pablo xutzekej re ruk'a', y ja tzij re' re xe'rucusaj chin xe'rubij che man jun rumac. Y xutz'am rubixic:
ACT 26:2 Yen camas nintioxij y camas chuka' yinqui'cot, roma chavach rat Rey Agripa yinc'o-va chin nimban defender-vi'. Roma re kavinak israelitas niquibij che camas mac je'mbanalon.
ACT 26:3 Y yen más yinqui'cot roma rat can jabal-va ataman re ka-costumbre, re andex nakaban yoj re yoj israelitas chupan re kac'aslen. Chuka' can jabal ataman che jun-va nunojij re jun y jun-va nunojij la jun chic. Mare' ninjo' che yinac'axaj-ta ba' y man-ta c'a nak'ax ac'o'x roma re tzij re ninjo' nimbij.
ACT 26:4 Y re kavinak israelitas can quitaman andex rubanic re nuc'aslen tak c'a yin ac'ual che', re pa nutenemit y quire' chuka' pa Jerusalén.
ACT 26:5 Y reje' can quitaman chuka' che c'a yin c'ajol che' tak xinc'ue-pa quiq'uin re achi'a' fariseos. Y jac'a yoj re yoj achi'a' fariseos re más yojniman re nubij re ley chin re Moisés. Y xe-ta re kavinak re', niquijo' niquisekresaj, can nik'alajin che katzij re yintajin chubixic.
ACT 26:6 Pero vocame yinc'o vova' chin yimban juzgar, xaxe roma yen can ninimaj che re je quiminak c'o-na jun k'ij tak xque'bec'astaj-pa, ancha'l re rusujun can re Dios chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
ACT 26:7 Y man xe-ta yen re yinyabeyon re rusujun can re Dios, xa can quire' chuka' re kavinak israelitas. Yoj re yoj quiy-quimam can re je doce ruc'ajol re Israel nakanimaj che re je quiminak chic xque'c'astaj-pa y mare' can che pak'ij che chak'a' nakasamajij re Dios re biyon can quire'. Y jare' re numac re niquibij re nuvinak israelitas, xcha' re Pablo cha re Rey Agripa.
ACT 26:8 C'are' xubij chique conojel re jec'o chire': ¿Anchique roma yex nibij che re Dios man nitiquir-ta nuc'asoj jun quiminak?
ACT 26:9 Tak rubanon can, yen xinojij che re vinak re quiniman re Jesús aj-Nazaret, can man niquiban-ta re nrajo' re Dios, y mare' ximban chique che camas xquitaj pokan pa nuk'a'.
ACT 26:10 Y can quire-va ximban chique chire' pa Jerusalén. Y chuka' re principal tak sacerdotes xquiya' autoridad pa nuk'a', y je q'uiy re vinak re quiniman re Jesús aj-Nazaret re xe'nya' pa cárcel. Y tak c'o jun chique reje' re niquimisas, yen nimbij-apo chuka' che otz rubanic cha.
ACT 26:11 Y q'uiy bey xe'nya' pa castigo, chin che niquiyok'-ta can re ruch'abal re Jesús. Quire' ximbanala' chique pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y camas c'a voyoval yacatajnak chire'. Mare' hasta ximba pa tak tenemit quichin nic'aj chic naciones chiquicanoxic re quiniman re Jesús, chin che xe'nya' pa castigo.
ACT 26:12 Y chin che ye'nya' pa castigo re quiniman re Jesús tak xintak-a coma re principal tak sacerdotes pa tenemit Damasco, y reje' can quiyi'on-a autoridad pa nuk'a'.
ACT 26:13 ¡A nu-Rey! Pero pa nic'aj-k'ij tak ntz'amon-a bey pa Damasco, xintz'at jun sakil pitinak chila' chicaj re c'o más ruchuk'a' que chach re k'ij, re xka-pa pa nue' yen y pa quive' chuka' re je'binak chuij.
ACT 26:14 Y mare' can konojel xojtzak pan ulef. Y xinc'axaj chuka' che c'o Jun xch'o-pa pan hebreo, re kach'abal yoj re yoj israelitas, y xubij chua: Saulo, Saulo, ¿anchique roma tak atz'amon ch'a'oj chuij? Xa ayon rat nasoc-ka-avi', xcha' chua.
ACT 26:15 Y jare' tak ximbij cha: ¿Yat anchique c'a rat c'a? Y reja' xubij chua: Ja yen re Jesús. Y chuij yen atz'amon-va ch'a'oj.
ACT 26:16 Pero cayacataj y capa'e'. Yen xinc'ut-vi' chavach roma yatoc chua, y chin chuka' natzijoj chique re vinak re xatz'at y re xque'nc'ut chavach chupan re k'ij chin re chua'k-cabij.
ACT 26:17 Re anche' xcatapon-va, xcatinto' chiquivach re avinak, y chuka' chiquivach re vinak re man je israelitas-ta. Y quiq'uin re vinak re' yatintak-va-a vocame.
ACT 26:18 Yatintak-a quiq'uin, chin che reje' nijakataj re quinak'avach, y ye'el-pa chupan re k'oko'm y ye'c'ue' chupan re sakil, ye'el chuka' pa ruk'a' re Satanás y ye'oc chuxe' rutzij re Dios, y re Dios can xtucuy quimac, y xtuya' qui-herencia, ancha'l re xtuya' chique re ch'ajch'oj chic quic'aslen roma xquiban confiar-qui' viq'uin, xcha' re Jesús chua.
ACT 26:19 ¡A Rey Agripa! Yen can ximban re xc'ut chinoch, roma re xc'ut chinoch chupan re jun ancha'l achic' re', chicaj pitinak-va.
ACT 26:20 Mare' can xintz'am rutzijosic nabey chique re vinak re jec'o pa Damasco, c'are' chique re vinak re jec'o pa Jerusalén y chique chuka' re vinak re jec'o pa tak ronojel tenemit vova' pa Judea, y c'are' chique re vinak re man je israelitas-ta, che naj che nakaj. Chique conojel ximbij che titzolaj-pa cánma riq'uin re Dios, tijalataj re quic'aslen chach, y can tiquic'utu-qui' riq'uin re quibanabal che jalatajnak chic re quic'aslen.
ACT 26:21 Jare' re ximban. Y xaxe roma re' tak re kavinak israelitas xinquitz'am chire' chupan re rachoch re Dios re c'o pa Jerusalén, y xquijo-ta xinquiquimisaj.
ACT 26:22 Pero re Dios can c'o-va viq'uin c'a chupan re tiempo vocame. Mare' man jun cosa nc'alvachin pa quik'a' re vinak. Can ntzijom-pa re ruch'abal re Dios chique conojel vinak, chique re camas quik'ij y chique chuka' re manak quik'ij. Y xaxe re quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, y re rubin can re Moisés jare' re nintzijoj yen roma ja reje' re je'biyon can re andex nibanataj.
ACT 26:23 Ja reje' re je'biyon can che re Cristo xtuk'asaj tijoj-pokonal y xtiquimisas. Jac'a reja' re xtic'astaj-a nabey chiquicojol re je quiminak chic-a. Y mare' reja' can xtuya' sakil pa quic'aslen re vinak, chique vinak israelitas y chique chuka' re man je israelitas-ta.
ACT 26:24 Y ja tzij re' re ntajin chubixic re Pablo chin nusekresaj che reja' manak rumac. Pero re Festo can jare' tak jun pa ruchi' xch'o, y xubij: Pablo, roma camas na'oj c'o aviq'uin, mare' xa xach'ujer, xcha' cha.
ACT 26:25 Pero re Pablo xubij cha re Festo: Namalaj ache, yen manak ruch'ujil nue', roma ronojel re nimbij, can katzij, y ronojel can pa rubiyal chuka' nimbij.
ACT 26:26 Vova' c'o-va re Rey Agripa. Mare' man ninxibij-ta-vi' yinch'o-apo, roma yen ninojij che ronojel re xe'banataj riq'uin re Jesús je'rutaman, roma can pa sakil xe'ban-va ronojel.
ACT 26:27 ¡A Rey Agripa! ¿Nanimaj rat re quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique? Yen ntaman che can nanimaj, xcha' re Pablo.
ACT 26:28 Pero re Agripa xubij cha re Pablo: Rat nanojij che cha'nin naban chua che yen ninimaj re Cristo.
ACT 26:29 Y re Pablo xubij cha: Vo xa cha'nin o man cha'nin-ta, re Dios can-ta c'a xtuban chava ancha'l xuban viq'uin yen. Xuban chua che xinimaj re Ajaf Jesucristo. Y can quire' chuka' re ninrayij chiva yex re yixc'axam-pa vichin vocame, pero man ninrayij-ta c'a che yixc'ue' preso, ancha'l banon chua yen, y yinyach'on cha cadena, xcha' re Pablo.
ACT 26:30 Y xe xtane' che tzij re Pablo, re Rey Agripa y re Berenice, re Festo re gobernador y re nic'aj chic re je'tz'uyul chuka' quiq'uin, xe'yacataj y xe'el-a.
ACT 26:31 Y tak xbequimola' chic-qui' jun chic lado, niquibila' chiquivach: Re Pablo man ruc'amon-ta che niquimisas o nic'ue' preso, roma man jun cosa re man otz-ta rubanon chin che niya' re castigo re' pa rue'.
ACT 26:32 Mare' re Rey Agripa xubij cha re Festo: Man-ta rubin chic che ja re César re nibano juzgar richin, ndel-ta-a.
ACT 27:1 Y tak bin chic che re Pablo y re nic'aj chic re jec'o pa cárcel ye'tak-a pa Roma, re tenemit re c'o chupan re lugar rubini'an Italia, xe'jach-a pa ruk'a' re jun ache rubini'an Julio. Re Julio re' jun capitán quichin jun ciento soldados, y re soldados re' je richin re jun grupo soldados quibini'an Chin re Augusto.
ACT 27:2 Mare' yen Lucas, vichibil-a re hermano Aristarco, re aj pa tenemit Tesalónica re c'o pa Macedonia, xojba chij re Pablo. Xojoc-a pa jun barco re pitinak quila pa jun tenemit rubini'an Adramitio, y niba pa tak nic'aj chic tenemit re jec'o chuchi-mar chire' chupan re lugar rubini'an Asia.
ACT 27:3 Pa ruca'n k'ij xojapon pa tenemit rubini'an Sidón. Y chire' re Julio re ec'uay quichin re soldados, xuban jun namalaj utzil cha re Pablo, roma xuya' k'ij cha che xba chuyi'ic ruxnokil-quivach re hermanos y chin chuka' che re hermanos xquito-pa re Pablo.
ACT 27:4 Xojoc chic-a chupan re barco, y xkaya' can re tenemit Sidón. Jac'a tak yojbinak, xbakac'ulu' jun cak'ik' camas ruchuk'a', y mare' tiene que xojak'ax chach re Chipre, re lugar re' isla roma pa mar c'o-va, y chire' xojak'ax-va roma man can-ta pa rubey cak'ik' c'o-va. Y pa ka-lado izquierdo xc'ue-va can.
ACT 27:5 Y tak kak'asan chic can ronojel re mar re c'o-apo chiquivach re Cilicia y re Panfilia, xojapon pa tenemit rubini'an Mira, re tenemit re' chupan re lugar rubini'an Licia c'o-va.
ACT 27:6 Y chire' pa tenemit Mira, re Julio re capitán xbo'rvila' jun barco re pitinak quila pa jun tenemit rubini'an Alejandría, y niba pan Italia. Y chupan chic re barco re' xojrucusaj-va-a chin nakaban-a re bey re c'a c'o chakij.
ACT 27:7 Y q'uiy k'ij re camas akal xojbiyin. C'are' xojak'ax chach re tenemit rubini'an Gnido, roma re cak'ik' c'a ntajin-na, y can yojrutzolij chakij. Mare' xojak'ax chach re Salmón, y xbakaya-pa vuelta chij re Creta, re jun lugar re' isla roma pa mar chuka' c'o-va.
ACT 27:8 Y c'ayef chuka' kabanon yojbinak, kac'uan-a re ruchi' re mar, y pa kajquik'a' c'o-va can re Creta. Y tak xbakela' re lugar rubini'an Buenos Puertos, xojc'ue' chire'. Re lugar re' c'o-apo chunakaj re tenemit rubini'an Lasea.
ACT 27:9 Y camas q'uiy k'ij xk'ax-yan, y c'ayef chic che niban binen pa rue' re mar, roma ja tiempo re ne'ka-yan chin re cak'ik'-job. Y mare' re Pablo xuya' quina'oj re achi'a' re andex niquiban.
ACT 27:10 Reja' xubij chique: Yen ninojij, vo xa nakatz'am chic-a bey pa rue' re mar, c'ayef, man xe-ta cha re barco y re ejka'n re ruc'uan-a, xa can quire' chuka' chaka yoj, xcha'.
ACT 27:11 Pero re Julio re capitán man xunimaj-ta re xubij re Pablo cha. Xa ja re xubij re rajaf re barco y re xubij re ache re c'o más ruk'ij re ac'ayon chin re barco, xa jare' re xuban.
ACT 27:12 Y roma chire' man can-ta otz che ye'c'ue-ka che niquik'asaj-na-a re ru-tiempo re cak'ik'-job, mare' bama conojel re xe'nojin che más otz che niquiya' can re anche' jec'o-va, roma q'uiba' ye'tiquir ye'bapon re pa Fenice, re c'o chire' pa Creta. Roma re Fenice can man pa rubey-ta cak'ik' c'o-va, y re tenemit re' nitzu'un bama anche' ndel-va-pa re k'ij, y otz chin niquik'asaj re tiempo chin cak'ik'-job.
ACT 27:13 Y tak xpa re xocomil, reje' xquinojij che otz yojba pa Fenice. Tak xojel-a, xaxe re ruchi' re mar chin re Creta yojbinak-va.
ACT 27:14 Pero c'a ba' c'a kojel-va-a chire', tak xbec'ulum-pa jun namalaj cak'ik' re pitinak pa rue-a ba' re anche' nakatz'at che ndel-va-pa re k'ij, jun cak'ik' re camas ruchuk'a', y no'rpaxij-ri' chach re barco re anche' yojbinak-va.
ACT 27:15 Y roma camas ruchuk'a' re cak'ik', nrajo' yojrukararej-a. Y man yojtiquir-ta yojbiyin chakavach. Mare' tiene que xkaya' k'ij che xojrukararej-a.
ACT 27:16 Xojak'ax chunakaj jun lugar rubini'an Clauda, re lugar re' jun isla roma pa mar c'o-va. Y chire' man can-ta c'o ruchuk'a' re cak'ik'. Pero c'ayef xuban chakavach chin xkajotoba-a re lancha re kararen-a roma re barco re anche' yojbinak-va.
ACT 27:17 Y tak re lancha c'o chic pa barco, re achi'a' re je'ac'ayon re barco re', xquijitz' re barco cha chavon tak colo' y chavon quipan chin che man tijakataj rupan re barco. Y roma je'jotoban chicaj re moma' tak tziak chin re barco, re cak'ik' ye'runem chupan re ya' co'ol rupan re rubini'an Sirte, mare' xe'pa re je'ac'ayon chin re barco xe'quikasaj re tziak, chin che man xe'beka-ta chire'. Roma reje' camas niquixibij-qui' ye'beka chire'.
ACT 27:18 Y pa ruca'n k'ij, roma re cak'ik' can c'aja quire' rubanon, xquich'akij c'a can pa ya' nic'aj cha re ejka'n re ruc'uan re barco.
ACT 27:19 Y pa rox k'ij, roma re cak'ik' can c'a ntajin-na, mare' yoj can xojta'on chin che q'uiy cosas re ye'oc cha re barco re xe'kach'akela' can pa mar.
ACT 27:20 Y roma camas ruchuk'a' re cak'ik' re nimiyon kachin, y q'uiy-yan k'ij re man katz'eton-ta rach re k'ij y ni xe-ta quivach re ch'umil, mare' xaxe chic re kacamic kayaben y nakana' che man chic yojcolotaj-ta.
ACT 27:21 Y roma c'o-yan che k'ij re man can-ta yojviynak, re Pablo xbepa'e-pa chire' chiquicojol conojel y xubij chique: Xinimaj-ta re tzij ximbij chiva tak c'a yojc'o pa Creta, che man-ta xojel-pa, man-ta yojc'o pa c'ayef vocame, y chuka' man-ta xkaban perder re ejka'n y re cosas re ye'oc cha re barco.
ACT 27:22 Pero vocame nimbij chiva: Tibana' confiar-ivi', roma man jun xticom, xaxe re barco re xtiq'uis can.
ACT 27:23 Roma chak'a' xuc'ut-ri' chinoch jun ángel re rutakom-pa re Dios, re Dios re Vajaf y re ninsamajij chuka' rube'.
ACT 27:24 Y re ángel re' xubij chua: Pablo, man c'a taxibij-avi'. Rat tiene que yatapon pa Roma chach re César. Mare' man jun cosa xtac'alvachij. Y avoma rat, re Dios xque'rucol chuka' re je avchibil chupan re jun barco re'. Can man jun xticom can chiva, xincho'x roma re ángel.
ACT 27:25 Mare' tibana' confiar-ivi' che xquixcolotaj, roma yen can ntaman-va che re Dios can xkojrucol, ancha'l xubij can re ángel chua.
ACT 27:26 Y chupan jun lugar re pa mar c'o-va xkoje'ka-va, xcha' re Pablo chique conojel re achi'a' re je'binak chupan re jun barco re'.
ACT 27:27 Y ca'e' semanas c'a tutz'am-va-pa re cak'ik' re' y katz'amon bey pa rue' re mar. Y re mar re anche' yojbinak-va rubini'an Adria. Y c'o la'k pa tak nic'aj-ak'a' che' tak re achi'a' re je'ac'ayon chin re barco xquinabej che nakaj chic yojc'o-va-apo cha re ruch'ulef.
ACT 27:28 Y reje' xquivitaj jenipa' rupan re ya'. Y xquitz'at che treinta y seis metros rupan re ya' tak xquivitaj nabey. Jac'a tak xojbiyin chic ba', xquitz'at che xa más co'ol rupan nuban-ka re ya', roma xaxe chic veintisiete metros rupan.
ACT 27:29 Y roma niquixibij-qui' che re barco nupaxij-ri' chiquivach aboj, mare' xquich'akij-ka pa ya' caje' ch'ich' re nibex ancla chique, chin che re barco man chic tibiyin. Re caje' anclas re' chij can re barco xe'xim-va can. Reje' quiyaben jampa' nisakar-ka. Pero xa man nisakar-ta-pa, y cama-va nisakar-ta-ka.
ACT 27:30 Y re achi'a' re je'ac'ayon re barco niquijo' ye'numaj-a. Mare' xquikasaj-ka re lancha pa ya', y niquiban che ancha'l xa ja re nic'aj chic anclas re jec'o chach re barco re ye'tajin chukasasic.
ACT 27:31 Mare' re Pablo xbo'rya' rutzijol cha re capitán y chuka' chique re soldados. Reja' xubij chique che vo xa xtiquiya' k'ij che ye'numaj-a re je'ac'ayon chin re barco, man jun chiva yex re xticolotaj chach re camic.
ACT 27:32 Mare' xe'pa re soldados xe'quikupila' can re colo' re anchok riq'uin quiyukuban-va re lancha chach re barco, chin che re lancha tic'ue' can pa ya'.
ACT 27:33 Jac'a tak nisakar-pa, re Pablo xubij che que'va'. Y ja tzij re' re xubij reja' chique conojel re je'binak chupan re barco: Vocame nitz'akater ca'e' semanas re man yixvirnak-ta jabal, y man yixviynak-ta chuka'.
ACT 27:34 Mare' nimbij chiva vocame, che quixva' chin c'o ivuchuk'a'. Roma can xkojcolotaj konojel, ancha'l re xbex chua, che can man jun chaka yoj re c'o jun cosa xtuc'alvachij.
ACT 27:35 Y tak ch'ovenak chic-ka re Pablo, reja' xbo'rc'ama-pa jun xcana-vay, xutioxij cha re Dios chire' chiquivach conojel, xupar y xutz'am rutijic.
ACT 27:36 Y conojel camas xe'qui'cot y can jare' xquitz'am va'in.
ACT 27:37 Y re yojbinak chupan re barco, yoj doscientos setenta y seis che nojel.
ACT 27:38 Y tak xe'va-yan jabal, xquitz'am can ruch'akexic re trigo pa ya', chin che man al-ta nuban can re barco.
ACT 27:39 Tak xsakar-ka, re achi'a' re je'ac'ayon chin re barco man quitaman-ta anchique lugar xe'beka-va. Xaxe xquitz'at che c'o jun ruk'a-ya', y re chuchi' jabal li'on. Mare' xquinojij che q'uiba' ye'tiquir niquic'uaj-apo re barco chire'.
ACT 27:40 Mare' xquikupila' can re colo' re ac'ayon chin re anclas, y re anclas xe'ba can chuxe' ya'. Y xe'quisol re ndoc chin nic'uan re barco pa rue-ya'. C'are' xquijotoba' re jun moma' tziak re c'o-apo chach re barco, y re cak'ik' xutz'am runimic re barco chuchi-ya'.
ACT 27:41 Y c'amaje-na rutzijol che yojapon chuchi-ya', tak xbakela' jun tinitec rion sanayi' c'o chuxe' ya' y chire' xbo'rnima-va-ri' rutza'n re barco, ja chire' xk'ate-va can y man chic xsilon-ta. Y re jun parte chij can re barco can tijok'ok' xba roma re ya' can riq'uin ruchuk'a' no'rpaxij-ri' chij.
ACT 27:42 Mare' tak re soldados xquinojij, Ro che que'kaquimisaj conojel re presos, che man que'numaj-a chuxe' ya'.
ACT 27:43 Pero re capitán man xrajo-ta che xquiban quire', chin che nicolotaj re Pablo. Xa xubij che jenipa' re can ye'tiquir ye'muxan pa ya' chin ye'el-a c'a chuchi', tiquich'akij-a-qui' y que'ba nabey.
ACT 27:44 Jac'a re nic'aj chic re man ye'tiquir-ta, xubij chique che ye'quitz'amala-a tz'alam o xabanchique che' chin re barco re je'elinak-a, chin man ye'jik'-ta. Y quire' xkaban chin xojel-a chuchi' re ya', y man jun xcom chaka.
ACT 28:1 Y tak konojel xojcolotaj-yan pa ya', xkaya' cuenta che re lugar anche' yojc'o-va rubini'an Malta. Y re lugar re' jun isla roma pa mar c'o-va.
ACT 28:2 Y re vinak re aj-chire' pa Malta, camas otz quina'oj xquiban kaq'uin, roma xquibox k'ak'. C'are' xojcayoj konojel chin takamek'a-ki' chuchi-k'ak', roma camas tef nuban y ntajin job.
ACT 28:3 Y tak re Pablo xbo'rc'ama-pa juboraj si' y tak rutz'amon-ka ruyi'ic pa k'ak', xbetzoq'uim-pa jun cumatz chupan tak xuna' re k'ak'. Y re cumatz re' xbo'rch'ica-ri' chij ruk'a' re Pablo.
ACT 28:4 Y tak re vinak aj-chire' pa Malta xquitz'at che re cumatz tzekal chij ruk'a' re Pablo, niquibila' chiquivach: La ache la' can nik'alajin che jun quimisanel, roma astapa' xcolotaj chach re ya', vocame ja la cumatz xtiquimisan-a richin. Can xutoj-na-va re etzelal rubanon, ye'cha' re vinak re'.
ACT 28:5 Xpa re Pablo xutavaj can re cumatz pa k'ak', y man jun cosa xuc'alvachij.
ACT 28:6 Y conojel re vinak xe niquitzu' re Pablo, quiyaben jampa' xtisipoj-pa o xticom-ka. Y tak xk'ax-yan q'uiy tiempo y xquitz'at che man jun cosa xubam-pa, man chic xquibij-ta che re Pablo jun quimisanel, xa xquibij che reja' jun dios.
ACT 28:7 Y chupan re lugar re' c'o jun ache rubini'an Publio, y ja reja' re c'o ruk'ij chupan re lugar re' y c'o q'uiy rujuyu'. Y re rujuyu' reja' c'o chunakaj-apo re lugar re anche' yojc'o-va. Re Publio camas otz runa'oj, mare' xojruc'uaj charachoch y oxe' k'ij xuya' kavay.
ACT 28:8 Jac'a re rutota' re Publio kejnak chuch'at roma c'o c'atan chij y quic'-chupan. Y re Pablo xapon chutz'etic. Xuban orar y xuya' ruk'a' pa rue', y re ache re' xc'achoj.
ACT 28:9 Xa riq'uin re' xuban re Pablo, xba rutzijol. Y xe'beka riq'uin re Pablo re nic'aj chic yava'i' re jec'o chire' pa Malta. Y re Pablo xe'ruc'achojsala-a.
ACT 28:10 Y re vinak re aj-chire' pa Malta camas xquiya' kak'ij y camas otz quina'oj xquiban kaq'uin. Y tak xojba, reje' xquiyala' re ndoc chaka po bey.
ACT 28:11 Y oxe' ic' re xojc'ue' chire' pa Malta. Y c'o jun barco re c'a quila pa jun tenemit rubini'an Alejandría tipo-va. Re barco re' je'ruc'uan je ca'e' imágenes chutza'n. Re imágenes re' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o chire' pa Malta, roma chire' xc'ue-va chupan re tiempo chin re cak'ik'-job. Y chupan c'a re barco re' xojbo-va.
ACT 28:12 Y xojapon pa jun tenemit rubini'an Siracusa, y xojc'ue' oxe' k'ij chire'.
ACT 28:13 Y xe xojel-a chire', xkac'uaj-a re ruchi' re ya', y xojapon chic pa jun tenemit re rubini'an Regio. Y re jun chic k'ij xkatz'am chic-a bey tak xkac'ul re xocomil jotal-pa. Y pa rox k'ij xojapon re pa tenemit rubini'an Puteoli.
ACT 28:14 Y chire' chupan re tenemit re', jec'o hermanos xe'bekela', y reje' xquibij chaka che kojc'ue-ka jun semana quiq'uin. Tak xtz'akater re jun semana re', c'ajare' tak choj xojba pa Roma.
ACT 28:15 Re hermanos re jec'o chire' pa Roma quic'axan chic che yojapon. Mare' xojequic'ulu' po bey, pa jun tenemit rubini'an Foro de Apio, y chuka' chire' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tak re Pablo xe'rutz'at re hermanos re', xutioxij cha re Dios. Y riq'uin re' xquiya' ruchuk'a' xuna' reja'.
ACT 28:16 Y tak xojapon pa Roma, re Julio re capitán xe'rujach re presos pa ruk'a' re jun ache re ec'uay quichin re soldados. Jac'a cha re Pablo xbex che otz nic'ue' pa jun jay aparte, y nichajex roma jun soldado.
ACT 28:17 Y oxe' k'ij tapon-va re Pablo pa Roma, tak xutak quiyoxic re je principal re jec'o chiquicojol re israelitas re jec'o pa Roma. Y tak xe'bapon riq'uin, xubij chique: Nuvinak, yen man jun cosa nbanon chique re nic'aj chic kavinak israelitas, man jun chuka' cosa yinch'ovenak chij re quibin can re kavinak xe'c'ue' ajuer can che tiene que nakaban, pero ja chire' pa Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' re autoridades romanos.
ACT 28:18 Y tak reje' xquic'utuj chua andex re nbanon, xquinojij yinquilisaj, roma man jun numac re nbanon-ta chin quire' yinquimisas-ta.
ACT 28:19 Pero re kavinak israelitas man xquijo-ta che xinlisas can, y mare' yen xinc'utuj che ja re César re quimbano juzgar, y man roma-ta che ye'bensujuj re nuvinak. Man tinojij quire'.
ACT 28:20 Xa mare' xintak ivoyoxic chin che can yixintz'at y chin chuka' che yex can viq'uin yen nitamaj-a anchique roma quire' nc'alvachin. Roma konojel yoj re yoj israelitas can nakanimaj che re anama'i' c'o jun k'ij tak xque'c'astaj-pa, y roma jare' re niniman yen, mare' tak yinximon cha cadena vocame, xcha' re Pablo.
ACT 28:21 Y re israelitas re' xquibij cha re Pablo: Yoj man jun carta kac'ulun re pitinak pa Judea re nich'o-ta chavij. Y man jun chuka' chique re kavinak re je'pitinak chire' re ye'bin-ta che c'o amac re ja'banalon, man jun.
ACT 28:22 Pero yoj kataman che ronojel lugar, re vinak camas ye'ch'o chivij yex re yixnatan rube' re Jesús, mare' nakajo' nakatamaj andex nanojij rat chij re', xe'cha' cha.
ACT 28:23 Y xquicha' can jun k'ij chin niquimol-qui', y re Pablo xtubij re andex niquijo' niquitamaj. Y tak xapon re k'ij, camas vinak re xbequimola-qui' riq'uin re Pablo, y reja' xutz'am rutzijosic chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y ja tak xel-pa re k'ij xutz'am tzij c'aja tak xka-ka re k'ij, roma reja' xrajo' che xk'ax-ta pa quive' che re Jesús jare' re Cristo, re tz'iban can roma re Moisés y coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
ACT 28:24 Jec'o re xe'niman re xubij re Pablo, y jec'o re man xquinimaj-ta.
ACT 28:25 Y roma man junan-ta quivach xquiban-ka, xquijo' xe'ba. Pero c'a xquic'axaj-na-a re ruq'uisibal tak tzij re xubij re Pablo. Reja' xch'o chij re xubij re Isaías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y reja' xubij: Re ch'abal re xuya' re Espíritu Santo cha re Isaías chin che xubij chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y re' can otz chuka' nuban chiva yex, roma re Espíritu Santo xubij quire':
ACT 28:26 Cabiyin quiq'uin re avinak, y ta'bij chique: Xaxe choj xtic'axaj y man xtak'ax-ta pan ive' re xtic'axaj. Xaxe choj xtitzu' y man xtitz'at-ta jabal re nitzu'.
ACT 28:27 Roma re cánma re vinak re' xa can xquicoversaj. C'ayef c'a che ndoc-ta pa quixquin re niquic'axaj. C'o quinak'avach, pero man ye'tzu'un-ta roma man niquijo-ta ye'tzu'un. Reje' man jun cosa niquijo', man niquijo-ta niquic'axaj re nuch'abal, y man niquijo-ta che nika-ta-ka pa tak cánma, man niquijo-ta nitzolaj-pa quic'o'x, chin che yen ninchojmersaj re quic'aslen. Quire' xubij re Espíritu Santo.
ACT 28:28 Mare' yex can titamaj che re vinak man je israelitas-ta, xapon-yan re utzulaj ch'abal chin re Dios quiq'uin re nubij che c'o modo ye'colotaj chach re quimac. Reje' can niquic'axaj-va re ch'abal re takom-pa chique.
ACT 28:29 Y tak re Pablo xubij quire' chique re ruvinak israelitas, xe'ba y camas niquich'ojela' chiquivach.
ACT 28:30 Y re Pablo tz'akat ca'e' juna' re xc'ue' chupan re rachoch rukajon, y ye'ruc'ul conojel vinak re ye'bapon riq'uin.
ACT 28:31 Y reja' nutzojola' chique chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, y ye'rutijola' chuka' re vinak chij re samaj re xbo'rbana-ka re Ajaf Jesucristo chach re ruch'ulef. Re Pablo man xupokonaj-ta xubij chique conojel. Y can man jun chuka' xbin cha re Pablo che man chic tutzijoj re ruch'abal re Dios.
ROM 1:1 Yen Pablo jun rusamajel re Jesucristo, roma ja re Dios re xvayon vichin che xinoc apóstol. Reja' xinrucha' chin che nintzijoj re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha.
ROM 1:2 Re Dios xubij chique re je rusamajela' re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique che can xtiquitz'ibaj re xtubij reja' chique, y can quire-va xbanataj. Roma re profetas re' can xquitz'ibaj-va can re xubij re Dios chique chupan re vuj richin re Dios.
ROM 1:3 Y re xubij re Dios chique re achi'a' profetas re xe'c'ue' ajuer can, can chij-va re Ruc'ajol, y re' ja re Kajaf Jesucristo. Y tak re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj, y reja' jun rey-rumam can re Rey David.
ROM 1:4 Y tak re ru-cuerpo xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', can xk'alajin che reja' Ruc'ajol re Dios y can santo-va ancha'l re Dios. Y xk'alajin chuka' che c'o ru-poder.
ROM 1:5 Y re Jesucristo can xuban utzil chaka chin che xojoc apóstoles. Quire' xuban chaka roma xrajo' che pa rube' reja' nakatzijoj re ruch'abal chach ronojel re ruch'ulef. Reja' nrajo' che conojel-ta re vinak ye'niman richin y chuka' xtiquinimaj-ta rutzij.
ROM 1:6 Y yex chuka' xixrayoj re Jesucristo chin xixoc richin reja'.
ROM 1:7 Y nintak-a re carta re' chiva yex hermanos re yixc'o chupan re tenemit rubini'an Roma. Re Dios camas yixrajo' y mare' xixrayoj chin xixoc rajc'ual. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo, y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
ROM 1:8 Nabey ninjo' nintioxij cha re Dios ivoma yex. Yintioxin cha re Dios roma can che jun ruch'ulef nitzijos-va che yex can katzij-va ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Y xaxe roma re Jesucristo tak yintiquir yintioxin cha re Dios.
ROM 1:9 Re Dios re ninsamajij riq'uin ronojel vánma, chin nintzijoj re utzulaj ruch'abal re nich'o chij re Ruc'ajol, reja' can rutaman che yen nojel tiempo nimban orar pan ive'.
ROM 1:10 Y chuka' can ninc'utuj cha re Dios che xtuban-ta chua che xquintiquir-ta xquinapon iviq'uin, vo xa quire' nrajo' reja'. Roma q'uiy tiempo tinrayij-va-pa che yinapon iviq'uin.
ROM 1:11 Camas nrayin che yimba chi'itz'etic, roma ninjo' yixinto' chin che yex c'o-ta más nitamaj riq'uin re Espíritu Santo, chin che más niban confiar-ivi' riq'uin re Dios.
ROM 1:12 O re más otz rubixic ja che yoj nakato-ki' chin che más nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Yex yinito' yen chin che yen nimban más confiar-vi', y yen yixinto' yex chin che niban más confiar-ivi'. Quire' xtakaban roma can junan kaniman re Jesucristo iviq'uin.
ROM 1:13 Hermanos, ninjo' che yex nitamaj che yen q'uiy bey ninojin che yimbinak-ta chila' iviq'uin, pero man yintiquirnak-ta. Re ninrayij yen ja-ta che yex nitamaj más chij re ruch'abal re Dios, can ancha'l nbanon quiq'uin je q'uiy vinak re xa man je israelitas-ta. Y riq'uin re' chuka' yex can-ta xtivachin re utzulaj ch'abal pa tak ic'aslen.
ROM 1:14 Can nic'atzin-va che yen nintzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak griegos y chique re man je griegos-ta. Nic'atzin che nintzijoj chique re vinak camas quina'oj y chique chuka' re camanak quina'oj.
ROM 1:15 Mare' yen camas ninjo' nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chila' pa Roma re itenemit yex.
ROM 1:16 Yen man yinq'uex-ta nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, roma c'o ru-poder. Y ja ch'abal re' re nucusaj re Dios chin ye'rucol chach re quimac re ye'niman richin. Re ch'abal re' nabey xtzijos chique re israelitas, c'are' xtzijos chuka' chique re man je israelitas-ta.
ROM 1:17 Re ch'abal chin re Dios nusekresaj chakavach andex rubanon re Dios chaka chin che manak kamac ndel chach. Ja tak nakanimaj reja', y can nakaban confiar-ki' riq'uin. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak choj chic quic'aslen, can xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios.
ROM 1:18 Re Dios yacatajnak ruyoval chiquij re vinak re man otz-ta quic'aslen chach. Roma re vinak re' camas itzel quic'aslen y man niquijo-ta che nibiyin rutzijol re katzij ch'abal. Mare' re Dios can xtuya-va re castigo pa quive'.
ROM 1:19 Roma c'o cosas re xe'tiquir xquitamaj chij re Dios, roma re Dios can xusekresaj-va chiquivach.
ROM 1:20 Re Dios man nitz'et-ta. Jac'a re ruch'ulef y re nic'aj chic cosas re xe'ruban, can ye'tz'et y jare' re ye'sekresan re Dios chiquivach. Desde que tak re Dios xuban re ruch'ulef y re nic'aj chic cosas jare' re ye'sekresan re Dios chiquivach y chuka' che re ru-poder man niq'uis-ta. Can k'alaj-va che c'o Dios, mare' re vinak re' man xque'tiquir-ta xtiquibij: Yoj man jun kamac roma man jun xbin chaka che c'o Dios.
ROM 1:21 Roma re vinak re' can quitaman che c'o Dios, pero xa jac'a reje' cama-va niquijo-ta niquiya' ruk'ij re Dios, y can man ye'tioxin-ta cha, xa ja re man jun quijkalen xa jare' re ye'quinojij, xa je nacanak y re cánma xa pa k'oko'm c'o-va.
ROM 1:22 Niquibij che camas quina'oj y xa man quire-ta, xa camas je nacanak,
ROM 1:23 roma man niquijo-ta niquiya' ruk'ij re Dios re man nicom-ta. Xa ja re dioses re ye'com jare' re niquiyala' quik'ij. Roma can je'quibanon qui-imágenes vinak, qui-imágenes re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', qui-imágenes re cumatz y qui-imágenes re chicop cajcaj cakan. Y jare' re niquiyala' quik'ij.
ROM 1:24 Mare' re Dios xe'ruya' can, y can xuya' k'ij chique che tiquic'uaj-na re itzel c'aslen, roma can ja-va re' re nurayij re cánma, can xk'ax rue' re etzelal xquiban. Y re etzelal re xe'quibanala' quiq'uin re nic'aj chic quichibil camas niq'uixbisan,
ROM 1:25 roma man xquijo-ta xquitzekelbej re katzij Dios, man xquiya-ta ruk'ij y man xquisamajij-ta, xa ja re cosas re je'rubanon re Dios, xa jare' re xquiyala' quik'ij y xe'quisamajij. Y ja re katzij Dios re ruc'amon che ninimersas rube' nojel tiempo. Amén.
ROM 1:26 Y roma quire' niquiban, re Dios xe'ruya' can, che kas que'c'uax-na roma re itzel tak rayibal re c'o pa tak cánma, re camas niq'uixbisan. Roma jec'o ixoki' man chic xe'quijo-ta achi'a', xa ja chic mismo quivach-qui' ixoki' xquic'uala-ka-qui'.
ROM 1:27 Y quire' chuka' re achi'a', jec'o re man chic xe'quijo-ta ixoki', xa ja chic mismo quiq'uin achi'a' xquic'uaj-va-qui'. Camas itzel tak banabal re xe'quiban, y can man xe'q'uex-ta tak xe'quibanala' re banabal re', reje' can xquijach-qui' chupan re etzelal re xquirayij. Y can ja-yan re qui-cuerpo re xbano sufrir roma re itzel bey xquic'uaj.
ROM 1:28 Reje' xquinojij che camanak ndoc-va niquitamaj rach re Dios. Mare' re Dios xe'ruya' can, y xuya' k'ij chique che tiyojtaj-na re quina'oj y tiquibanala-na re man ruc'amon-ta.
ROM 1:29 Re cánma can nojnak riq'uin ronojel banabal re man je choj-ta. Mare' re achi'a' y re ixoki' can niquicanola-qui' chin ye'macun. Can itzel ye'quitz'at re nic'aj chic vinak. Can nojel tiempo niquirayij che quiq'uin-ta reje' c'o-va ronojel cosas. Y camas niquirayij che q'uiy etzelal niquiban chique re vinak. Camas itzel niquitz'at jun chic vinak roma otz c'o. Ye'quimisan. Niquibanala' ayoval. Ye'quik'ol vinak. Can man jun cosa tiquitz'at o niquic'axaj, cha'nin niquijal rubixic.
ROM 1:30 Xe vinak ye'quitzojola' y ye'quiyok'. Niquitzelaj re Dios. Can nak'ax rue' niquiban roma c'o ba' quik'ij. Camas niquinimersaj-qui'. Nojel tiempo niquinojij andex rubanic re etzelal niquijo' niquiban. Man niquinimaj-ta quitzij re quite-quirta'.
ROM 1:31 Je nacanak. Can man niquiban-ta cumplir re niquibij. Hasta re cajc'ual man ye'quijo-ta y ni xe-ta re quite-quirta'. Man niquijoyovaj-ta quivach re nic'aj chic vinak, y man niquicuy-ta rumac jun vinak tak c'o jun cosa nuban chique.
ROM 1:32 Reje' quitaman che re Dios nubij, re ye'bano etzelal qui tak re', can ruc'amon che ye'com. Pero astapa' quitaman, can man nuya-ta pena chique chin niquiban ronojel rach etzelal qui tak re', y chuka' camas ye'qui'cot tak c'o nic'aj chic vinak quire' ye'bano.
ROM 2:1 Pero yex nuvinak israelitas, vo xa nina' che camas ik'ij y nibij che man otz-ta quibanabal re vinak re ye'bano mac qui tak re', man otz-ta quire' niban. Roma yex xa ja chuka' quire' yixtajin chubanic, y man tibij che man jun imac.
ROM 2:2 Can kataman che re Dios can ye'ruban castigar conojel vinak roma re mac je'quibanalon. Can ancha'l rubanic re quimac, can quire' rubanic re castigo nuya' chique.
ROM 2:3 Y yex can nina' che camas ik'ij, mare' tak nibij che man otz-ta re quibanabal re vinak re ye'bano mac qui tak re'. Y yex xa can ja chuka' quire' yixtajin chubanic. Y yex ninojij che re Dios man xtuya-ta re i-castigo roma re mac yixtajin chubanic.
ROM 2:4 Yex ancha'l xa man k'axnak-ta pan ive' anchique roma re Dios camas otz iviq'uin y anchique roma reja' can nucuy re mac y nicoch'on. Chivach yex can otz che niban xabanchique mac re nijo' niban y reja' man jun castigo nuya' chiva. Pero xa man quire-ta. Reja' camas otz runa'oj iviq'uin roma nrajo' che niya' can rubanic re mac.
ROM 2:5 Xa jac'a yex camas covernak re ivánma. Man nijo-ta niya' can rubanic re mac. Y riq'uin re', camas castigo nimol chivij. Can xtika re ruyoval re Dios pan ive' chupan re k'ij tak reja' xtuban juzgar. Y reja' can choj-va nuban juzgar.
ROM 2:6 Roma can ancha'l re kabanabal can quire' re castigo re xtuya' re Dios chaka cada jun.
ROM 2:7 Vo xa nojel tiempo nakac'uaj jun c'aslen otz, re Dios xtuya' re c'aslen re man niq'uis-ta chaka. Jac'a re' re xtuya' re Dios chaka yoj re can nakarayij yoje'c'ue' chila' chicaj chin nojel tiempo, y chire' can xtiya' kak'ij.
ROM 2:8 Jac'a vo xaxe re nakajo' yoj nakaban, can xtika-va re ruyoval pa kave'. Y camas-va re castigo xtika pa kave'. Quire' xtiban chaka vo xa man nakanimaj-ta re nubij re katzij ch'abal chaka, vo xa ja re man otz-ta xtakaban.
ROM 2:9 Conojel vinak re ye'bano etzelal, camas c'ayef xtiquiban pasar, xtiquitaj tijoj-pokonal. Y pa quive' re israelitas xtika-va nabey re castigo y xtika chuka' pa quive' re man je israelitas-ta.
ROM 2:10 Y conojel vinak re ye'bano re otz, xque'bec'ue' chila' chicaj y can xtiya' quik'ij. Y can nojel tiempo re cánma otz xtuna'. Y ja re israelitas re nabey xtiban quire' chique y c'are' chique chuka' re man je israelitas-ta.
ROM 2:11 Roma re Dios can junan nuban chaka konojel.
ROM 2:12 Yoj re yoj israelitas can ja re Dios xyi'o re ley chaka, y vo xa yojmacun, re Dios can ja ley re' re nucusaj chin nuya' re castigo pa kave'. Jac'a re vinak re man c'o-ta re ley re' quiq'uin, vo xa ye'macun, can xtika-va chuka' re castigo pa quive', pero man nicusas-ta re ley re' chin che ye'ban juzgar.
ROM 2:13 Re vinak re xaxe niquic'axaj re nubij re ley re xuya' re Dios y man niquiban-ta re nubij, c'o quimac ndel chach re Dios. Jac'a re ye'bano re nubij re ley, man jun quimac ndel chach re Dios.
ROM 2:14 Re vinak re man je israelitas-ta c'o bey niquiban re nubij re ley, astapa' man quic'axan-ta re andex nubij. Y roma quire' niquiban, can nik'alajin che re pa tak cánma can c'o re nisekresan chiquivach andex re otz y andex re man otz-ta. Ancha'l che can c'o re ley pa tak cánma.
ROM 2:15 Ancha'l che ja re ley re tz'iban pa tak cánma, y jare' re nibin chique andex re otz y andex re man otz-ta. Y reje' otz nuna' re cánma tak ja re otz niquiban, y tak niquiban re man otz-ta re cánma can nuna' che nik'axo. Reje' can quitaman vo xa otz o man otz-ta re ye'tajin chubanic.
ROM 2:16 Y can quire' chuka' xtuna' re cánma chupan re k'ij tak xtiban juzgar pa quive'. Can xtapon re k'ij tak xtiban juzgar pa quive' conojel vinak y xtiquic'ul rajal re quimac, y c'o mac re xe'quibanala' pan eval y c'o re xe'quibanala' man pan eval-ta. Pero re Dios ja re Jesucristo re xtucusaj chin nuban juzgar ronojel re'. Quire' nubij re utzulaj ch'abal chin re Dios re nintzijoj re nibex evangelio cha.
ROM 2:17 Yex nuvinak, re camas yixqui'cot tak nibex israelitas chiva, ninojij che xixcolotaj-yan chach re imac roma re Dios chiva yex xuya-va re ley. Y chuka' can nina' che camas ik'ij roma nibij che yix rutenemit re Dios.
ROM 2:18 Yex nibij che yixtijox cha re ley, y mare' tak itaman andex nrajo' re Dios che nakaban, y chuka' itaman andex re otz y andex re man otz-ta.
ROM 2:19 Y yex ninojij che can yixtiquir nic'ut re utzulaj bey chiquivach re can ancha'l je moyi' roma man jun quitaman chij re Dios, y yixtiquir nisekresaj quibey re jec'o pa k'oko'm,
ROM 2:20 ye'tijoj re vinak re man quitaman-ta re ruch'abal re Dios, y ye'tijoj chuka' re ac'ola'. Roma chiva yex yi'on-va re ley re niyi'o na'oj y c'o ronojel katzij chupan.
ROM 2:21 Yex nibij che ye'tijoj nic'aj chic vinak. ¿La man como otz-ta che ja yex re nitijoj-ka-ivi' nabey? Roma nibij chique re vinak che man otz-ta re elak'. Y yex ¿can katzij como che man yixelak'-ta?
ROM 2:22 Yex nibij chique re achi'a' re c'o quixiylal che man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij chique re ixoki' re c'o quichijlal che man tiquiya' k'ij che ndoc chic jun ache quiq'uin. Y yex ¿anchique roma can niban re mac re'? Yex nibij che can que'tzelas re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. ¿Y anchique roma yex man niban-ta quire'? ¿Anchique roma nilek'aj re cosas re c'o chupan re jay re anche' ye'c'ue-va re imágenes?
ROM 2:23 Yex can nina' che camas ik'ij roma c'o re ru-ley re Dios iviq'uin. ¿Y anchique roma man niban-ta re nubij re ley re', chin niya' ruk'ij re Dios?
ROM 2:24 Roma can katzij nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak re man je israelitas-ta niquiyok' rube' re Dios tak niquitz'at re kabanabal yoj re yoj israelitas. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 2:25 Yoj re yoj israelitas can banon re circuncisión chaka. Re' camas otz, pero vo xa nakaban ronojel re nubij chupan re ley re xuya' re Dios chaka. Y vo xa man nakaban-ta, can man jun ndoc-va che banon re circuncisión chaka, xa yoj junan quiq'uin re man banon-ta re circuncisión chique.
ROM 2:26 C'o-ta jun ache man israelita-ta y man banon-ta re circuncisión cha, y reja' can nuban re nubij re ley, chach re Dios can ancha'l che banon re circuncisión cha.
ROM 2:27 Y re ache re' can nuban-va re nubij chupan re ley, astapa' man banon-ta re circuncisión cha. Y mare' yex nuvinak israelitas re man niban-ta re nubij re ley, can k'alaj che man otz-ta re itz'amon rubanic roma can pan ik'a' c'o-va re ley y banon re circuncisión chiva.
ROM 2:28 Yex can yix israelitas-va y banon re circuncisión chiva, pero man xe-ta re' nrajo' chin che nik'alajin che yix rutenemit re Dios.
ROM 2:29 Roma chach re Dios re can je katzij rutenemit, ja re vinak re c'o jun cánma ch'ajch'oj. Can ancha'l che banon re circuncisión pa tak cánma. Y re circuncisión re' jare' re niban roma re Espíritu Santo y mana-ta re circuncisión re tz'iban chupan re ley. Y jac'a re vinak re banon re circuncisión pa tak cánma, jare' re ye'ka chach re Dios y astapa' man ye'ka-ta chiquivach re vinak.
ROM 3:1 Y q'uiba' yex ninojij che yoj re yoj israelitas man jun ventaja kac'uan roma re ch'abal c'a nimbij-ka y che re circuncisión man jun otz nuc'am-pa chaka.
ROM 3:2 Pero man quire-ta, roma q'uiy cosas otz nuc'am-pa chaka. Y ninataj-apo re nabey, y re' ja che re Dios can xuya' re ruch'abal pa kak'a'.
ROM 3:3 Y manak modo nakabij che roma camas je q'uiy kavinak re man xquinimaj-ta, mare' re Dios man xtuban-ta re rubin.
ROM 3:4 Man quire-ta. Re Dios can katzij-va nich'o y man jun bey xtutz'uc-ta tzij, astapa' conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef ye'tz'ucu tzij, pero re Dios can man jun bey xtutz'uc-ta tzij. Ancha'l nubij re tz'iban can roma re Rey David. Y reja' quire' rubin can: Vo xa jec'o vinak niquibij che man katzij-ta re nabij, man quire-ta. Roma can xtik'alajin chiquivach che can katzij-va re nabij. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
ROM 3:5 Q'uiba' yex ninojij che man jun nuban vo xa yoj nakaban re etzelal. Roma tak yoj nakaban re etzelal jare' tak re vinak más ye'qui'cot riq'uin re Dios roma jare' tak nik'alajim-pa che re Dios camas otz roma manak etzelal nuban ancha'l yoj. Ndel che tzij che re mac nakaban c'o otz nuc'am-pa roma nuban chique re vinak che más otz niquitz'at re Dios. Pero man tinojij che man otz-ta tak re Dios yojruban castigar roma re etzelal nakaban. Y re na'oj re' xa quiq'uin vinak pitinak-va.
ROM 3:6 Roma man katzij-ta re niquinojij. Roma xe-ta xa katzij re niquinojij, re Dios man-ta nitiquir nuban juzgar pa kave' yoj re yoj vinak.
ROM 3:7 Chuka' man tinojij che re Dios man otz-ta nuban tak nubij aj-maqui' chiva y yixruban juzgar roma re tz'ucuj-tzij niban. Y astapa' yex nibij che re tz'ucuj-tzij niban can c'o otz nuc'am-pa cha re Dios. Ndel che tzij che re tz'ucuj-tzij niban yex can nuban chique re vinak che ye'qui'cot riq'uin re Dios, roma reja' man nuban-ta ancha'l niban yex, y mare' niquiya' ruk'ij reja'.
ROM 3:8 Man tinojij che re banoj-etzelal c'o otz nuc'am-pa cha re Dios. Roma re ye'nojin quire' y niquibij che can otz niban re etzelal, can ruc'amon che nika re castigo pa quive'. Y jec'o chuka' ye'bin chakij yoj che can quire' nakabij y nakanojij, y re' xa man katzij-ta.
ROM 3:9 Y vocame ninjo' nimbij chiva, che mana-ta yoj re yoj israelitas re más otz kac'aslen chach re Dios, y mana-ta chuka' yoj re más otz kac'aslen que chiquivach re man je israelitas-ta. Ancha'l ximbij-yan-ka chiva, che conojel vinak, israelitas y man je israelitas-ta, conojel je'kejnak chuxe' re mac.
ROM 3:10 Quire' chuka' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Man jun vinak re choj-ta ruc'aslen. Y can man jun.
ROM 3:11 Man jun re can k'axnak-ta pa rue' andex re' re otz y chuka' man jun re nicanon-ta chin re Dios.
ROM 3:12 Xa mana-ta re rubey re Dios xquicha' chin che xquitzekelbej-ta, xa can man otz-ta re quic'aslen. Y man jun vinak re nibano-ta re otz. Can man jun.
ROM 3:13 Y rion tz'ucuj tak tzij niquibij. Je ancha'l cumatz re can ye'quimisan riq'uin re quich'opobal. Can ye'quimisan riq'uin re quich'abal, roma re pa quichi' can ancha'l jul quichin anama'i'.
ROM 3:14 Can nojel tiempo itzel ye'ch'o chiquij re vinak, can q'uiy re tzij ye'quibila'. Y re tzij re ye'quibila' can nuban cha re avánma che nik'axo.
ROM 3:15 Can man niquipokonaj-ta ye'quimisan. Roma can man jun ch'et andex tiban-apo chique, can jonanin ye'ba chin ne'quibana' camic.
ROM 3:16 Y re anche' ye'c'ue-va niquiyala' can bis y k'axomal.
ROM 3:17 Man quitaman-ta andex rubanic re bey re anche' tak re avánma can otz nuna'.
ROM 3:18 Can man niquixibij-ta-qui' chach re Dios. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 3:19 Y yoj kataman che re nubij re ley re tz'iban ajuer can, chaka yoj re yojc'o chuxe' re ley nich'o-va. Mare' can man jun vinak nitiquir nibin che man jun rumac. Can conojel re jec'o chach re ruch'ulef tiene que ye'bapon chach re Dios.
ROM 3:20 Quire' nimbij roma can man jun vinak re can rubanon ronojel nubij re ley. Y mare' re ley man nitiquir-ta nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. Re ley xaxe nitiquir nuc'ut chakavach che yoj can yoj aj-maqui'.
ROM 3:21 Y vocame re Dios nuc'ut chakavach andex rubanic chin che man jun kamac ndel chach reja'. Y re' can c'o chuka' chupan re ley y quire' chuka' quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Pero vocame re Dios nuc'ut chakavach che man rutzij-ta re ley tak man jun kamac ndel chach.
ROM 3:22 Re Dios can nuc'ut chakavach che xabanchique vinak re niniman re Jesucristo, man jun rumac ndel chach re Dios. Yoj can junan kabanon konojel,
ROM 3:23 roma can konojel xojmacun y naj xojc'ue-va cha re Dios re c'o ruk'ij.
ROM 3:24 Pero roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios, mare' tak man jun kamac ndel chach. Y can man jun rajal nuc'utuj chaka, y re' xa roma re Cristo Jesús xcom pa kaq'uixel chin che xutoj re kamac.
ROM 3:25 Re Dios xutak-pa re Jesucristo chin xcom y xbiyin re ruq'uiq'uel, roma ja reja' re xkalen ronojel rumac re vinak. Re niniman richin re Jesucristo nicuyutaj rumac. Re Dios can runojin-va che nutak-pa re Jesucristo, y mare' nik'alajin che re Dios can ja re choj xuban che man xuya-yan-ta rajal re quimac cada jun re vinak re xe'c'ue' ajuer can.
ROM 3:26 Re Dios xutak-pa re Jesucristo, mare' nik'alajin che re Dios can ja chuka' re choj nuban kaq'uin yoj chupan re tiempo re', che man jun kamac ndel chach roma kaniman re Jesús.
ROM 3:27 Mare' manak modo che camas kak'ij nakana' y ni xe-ta xtakabij che camas otz re kac'aslen. Yoj man xojcolotaj-ta xaxe roma camas otz re kabanabal, xa xojcolotaj roma xkanimaj re Jesús.
ROM 3:28 Y quire', nik'alajin che xabanchique vinak re niniman richin re Jesús, man jun rumac ndel chach re Dios, astapa' man rubanon-ta-pa re nubij re ley re xuya' re Dios.
ROM 3:29 Yoj man yojtiquir-ta nakabij che re Dios xaxe kachin yoj re yoj israelitas, roma re Dios qui-Dios chuka' re man je israelitas-ta.
ROM 3:30 Xaxe jun Dios c'o, y ja reja' re nibano chique re ye'niman richin che man jun quimac ndel chach, vo xa ja re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka, o vo xa ja re man je israelitas-ta re man banon-ta re circuncisión chique.
ROM 3:31 Q'uiba' nak'ax pan ive' che re ye'niman re Jesús niquiban cha re ley re xuya' re Dios che manak rajkalen, pero xa man quire-ta. Re kaniman chic re Jesús, jare' re can katzij yojniman chin re ley.
ROM 4:1 Re Abraham re kamoma' yoj re yoj israelitas, ¿andex como xuban reja' chin xcolotaj?
ROM 4:2 Re Abraham man jun rumac xel chach re Dios, pero man roma-ta che reja' camas cosas otz xe'rubanala'. Xe-ta xa roma re', xtiquir-ta xubij che camas ruk'ij. Pero re Dios nubij che man roma-ta re' tak re Abraham man jun rumac xel chach reja'.
ROM 4:3 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Abraham can xunimaj re Dios, y mare' re Dios xuban cha che man jun rumac xel chach. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 4:4 Re vinak re can nisamaj, can nuch'ac rajal re rusamaj. Re nuch'ac man choj-ta quire' nisipas-a cha, xa can ruch'acon-va.
ROM 4:5 Jac'a re yacolotaj, re' sí xaxe tal choj quire' nisipas, y man jun vinak re can xtitiquir xtucol-ka-ri' rion, roma camas nisamaj. Astapa' jun vinak man choj-ta re ruc'aslen, pero vo xa nunimaj re Dios, re Dios can nuban cha che man jun rumac ndel chach reja'.
ROM 4:6 Y chuka' re David rubin can che otz-quibanoj re vinak re niban chique roma re Dios che man jun quimac ndel chach, roma xquinimaj y man roma-ta che camas xe'samaj.
ROM 4:7 Re David ja quire' xubij: Otz-quibanoj re vinak re can cuyutajnak chic re itzel tak quibanabal, y can man ninatax-ta chic re quimac.
ROM 4:8 Otz-quibanoj re xtibex chique roma re Ajaf Dios che man jun mac xtiquikalej. Ja quire' rubin can re David.
ROM 4:9 ¿Andex como nuc'ut re tzij re' chakavach? Re tzij re' nuc'ut chakavach che man xe-ta yoj re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka re camas kak'ij. Man quire-ta. Xa can quire' chuka' re man je israelitas-ta, re man banon-ta re circuncisión chique, reje' chuka' camas quik'ij, re nic'atzin ja che takanimaj re Dios. Ancha'l xuban re Abraham. Reja' xunimaj re Dios y mare' re Dios xuban cha che man jun rumac xel.
ROM 4:10 Y tak re Dios xuban cha re Abraham che man jun rumac xel chach, re Abraham c'amaje-na tiban re circuncisión cha.
ROM 4:11 Y re circuncisión re xban cha, xa jun seña chin nik'alajin che man jun rumac xel chach re Dios roma xunimaj. Roma reja' camanak-va rumac elinak chach re Dios tak c'amaje-na tiban re circuncisión cha, y mare' nibex che reja' quirta' conojel re ye'niman richin re Dios y niban chique che man jun quimac ndel chach, astapa' man banon-ta re circuncisión chique.
ROM 4:12 Y re Abraham karta' chuka' yoj re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka, pero vo xa kaniman re Dios can ancha'l re xunimaj-a reja' tak c'amaje-na tiban re circuncisión cha.
ROM 4:13 Re Dios xubij cha re Abraham che xtuya' re ruch'ulef pa ruk'a', y chibil chique re je rey-rumam can. Re Dios xubij quire' cha re Abraham roma can katzij runiman re Dios y man jun rumac xel chach reja', y man roma-ta che can rubanon re nubij re ley chin re Moisés.
ROM 4:14 Xe-ta xa ja re ye'bano re nubij re ley re ye'c'ulu re sujun can roma re Dios, entonces manak-ta ndoc-va che kaniman re Dios, roma can man jun cosa nuc'am-pa chaka re rusujun can re Dios.
ROM 4:15 Pero xa man quire-ta. Re ley xaxe nusekresaj che yoj can man nakaban-ta re nubij. Y mare' tak nika re ruyoval re Dios pa kave'. Y xe-ta man-ta c'o re ley, man-ta nibex chakij che yoj can man nakaban-ta re nubij re ley.
ROM 4:16 Re Dios xaxe chique re ye'niman richin nuya-va re rusujun. Nuya' chique roma reja' camas otz runa'oj. Y can nuya-va chique conojel re ye'niman richin, vo xa je israelitas re niquiban re nubij re ley o vo xa man je israelitas-ta re manak re ley re' quiq'uin. Re nic'atzin xaxe tiquinimaj ancha'l xunimaj re Abraham. Roma reja' jare' re karta' konojel re kaniman re Dios.
ROM 4:17 Ancha'l nubij re Dios chupan re tz'iban can. Reja' nubij cha re Abraham: Can nimban chava che yatoc quirta' q'uiy tenemit. Quire' xubij re Dios cha re Abraham, tak xuc'ut-ri' chach. Y re Abraham xunimaj re Dios, y ja Dios re' re nibano chique re anama'i' che ye'c'astaj, y ja chuka' Dios re' re can rutaman ronojel re xtibanataj y nubij che c'o cosas xque'banataj can ancha'l che xe'banataj-yan.
ROM 4:18 Re Abraham can xunimaj c'a che can xtibanataj-va re xbex cha roma re Dios, astapa' reja' xtiquir-ta xubij che c'ayef roma camas chic re'j. Pero reja' can xunimaj-va re xubij re Dios cha che ndoc quirta' q'uiy tenemit y xque'c'ue' je q'uiy rey-rumam.
ROM 4:19 Re Abraham c'o chic la'k jun ciento rujuna' che' tak xbex quire' cha. Y roma camas chic re'j, reja' rutaman che cama-va ye'c'ue-ta rajc'ual, y rutaman chuka' che re ruxayil rubini'an Sara cama-va nalan-ta. Pero man riq'uin re' che man-ta xunimaj re Dios, reja' can xunimaj-va re xbex cha. Y can xunimaj che quire' xtibanataj.
ROM 4:20 Y can riq'uin ronojel ránma ruyaben che re Dios can nuban re xubij cha y man jun bey xubij-ta-ka pa ránma che man la'k xtibanataj-ta re nyaben, xa can xuban más confiar-ri' che can xtibanataj-va y can xuya' ruk'ij re Dios.
ROM 4:21 Re Abraham can jabal-va rutaman che re Dios camas ru-poder, mare' can xtuban-va re rubin.
ROM 4:22 Y roma re Abraham xunimaj re', re Dios xuban cha che man jun rumac xel chach.
ROM 4:23 Y re' tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, pero tak xtz'ibas, can man xe-ta chin che nik'alajin andex rubanic tak re Abraham man jun rumac xel chach re Dios, man quire-ta.
ROM 4:24 Xa can chin chuka' nuc'ut chakavach yoj re andex rubanic tak man jun kamac ndel chach re Dios. Vo xa nakanimaj re Dios, reja' nuban chaka che man jun kamac ndel chach. Y re Dios jare' re xc'asom-pa richin re Kajaf Jesús chiquicojol re anama'i'.
ROM 4:25 Re Jesucristo can roma re kamac yoj tak xjach chin che xquimisas y c'are' xc'astaj-pa chin che man jun kamac ndel chach re Dios.
ROM 5:1 Camanak-va c'a kamac ndel chach re Dios roma kaniman re Kajaf Jesucristo. Y xa roma reja' tak junan chic kavach riq'uin re Dios.
ROM 5:2 Roma xkanimaj reja', mare' xkac'ul re utzil pitinak riq'uin re Dios. Riq'uin re Jesucristo kabanon-va confiar-ki' y ja reja' chuka' yojcusan-apo riq'uin re Dios. Can yojqui'cot roma kayaben re k'ij tak junan xkoje'c'ue' riq'uin re Dios. Y reja' can c'o ruk'ij.
ROM 5:3 Y man xe-ta c'a yojqui'cot roma kayaben re k'ij tak xkoje'c'ue' riq'uin re Dios, xa can yojqui'cot chuka' tak nakak'asaj tijoj-pokonal, roma kataman che re tijoj-pokonal nuban chaka che más nakatamaj yojcoch'on.
ROM 5:4 Y vo xa yojcoch'on, can nik'alajin che kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios. Y tak nik'alajin che can kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios, re' nuban chaka che más yojqui'cot nakayabej-apo re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ROM 5:5 Y can katzij-va xtakac'ul re kayaben, roma re Dios camas yojrajo'. Y yoj yojtiquir nakatamaj che camas yojrajo', roma ja re Espíritu Santo re ruyi'on pa tak kánma jare' re nibin chaka.
ROM 5:6 Yoj man yojtiquir-ta nakacol-ki' kayon, mare' tak xapon re k'ij che re Jesucristo xcom koma yoj. Reja' xcom koma konojel yoj re yoj vinak, re man otz-ta kac'aslen chach re Dios.
ROM 5:7 Xe-ta xa ja yoj, man-ta nakajo' yojcom pa ruq'uixel jun chic vinak, astapa' choj ruc'aslen. O q'uiba' c'o jun re man nupokonaj-ta nicom pa ruq'uixel jun chic re otz ruc'aslen.
ROM 5:8 Pero re Jesucristo xcom koma yoj, astapa' yoj can yoj aj-maqui'. Y riq'uin re', re Dios xuc'ut chakavach che camas yojrajo'.
ROM 5:9 Re Jesucristo xcom koma tak c'a yoj aj-maqui' che'. C'alapa' vocame che man-ta xkojrucol chach re castigo, tak xa ja reja' re xbano che man jun kamac xel chach re Dios, roma xcom y xbiyin ruq'uiq'uel koma yoj.
ROM 5:10 Tak rubanon can, can xkatzelaj-va re Dios. Pero xa roma re Ruc'ajol xcom koma yoj, mare' tak junan chic kavach xkaban riq'uin re Dios. Reja' xutak-pa re Ruc'ajol chin xcom koma, y c'a katzelan-na re Dios che'. Y vocame roma junan chic kavach kabanon riq'uin, can k'alaj che xkojcolotaj chin nojel tiempo, roma re Jesucristo nojel tiempo c'as.
ROM 5:11 Matiox cha re Kajaf Jesucristo, che xa roma re rusamaj reja' tak yojqui'cot riq'uin re Dios. Can rusamaj c'a chuka' reja' tak junan chic kavach kabanon riq'uin re Dios.
ROM 5:12 Re mac xoc chach re ruch'ulef xa roma jun ache. Y re ache re' ja re Adán. Y re xuc'am-pa re mac can jac'a re camic. Mare' conojel vinak tiene que ye'com, roma conojel je aj-maqui'.
ROM 5:13 Tak re Dios c'amaje-na tuya-pa re ley, re mac can c'o-va chic chach re ruch'ulef, xa jac'a man k'alajnak-ta. Roma xaxe anche' c'o-va ley, xaxe chire' re can jabal k'alaj tak jun vinak nuban jun mac.
ROM 5:14 Y tak c'amaje-na tic'ue' re ley, astapa' man k'alaj-ta che c'o mac, pero can xk'alajin-va roma conojel vinak xe'com, can pa ruk'a' c'a re camic xe'c'ue-va. Re Adán xcom, quire' chuka' re Moisés, y quire' chuka' re nic'aj chic vinak can xe'com, astapa' man junan-ta quimac riq'uin re rumac re Adán. Re xuban re Adán man otz-ta xuc'am-pa, y re xuban re Cristo rion otz xuc'am-pa, quire' nik'alajin tak nakatz'at re quibanabal.
ROM 5:15 Re xuban re Adán man junan-ta riq'uin re xuban re Jesucristo, roma re Jesucristo can xojrucol chach re kamac. Xa roma re mac re xuban re Adán, mare' konojel yoj re yoj vinak xojoc pa ruk'a' re camic. Pero re xuban re Jesucristo, rion otz nuc'am-pa chaka konojel re kaniman chic reja'. Xa roma re utzil xuban re Jesucristo, y xa roma chuka' re utzil xuban re Dios kaq'uin, mare' xojcolotaj. Can ancha'l tak nakac'ul jun cosa re nisipas chaka.
ROM 5:16 Re xuc'am-pa re Adán, can man junan-ta riq'uin re xuc'am-pa re Jesucristo. Re Adán xaxe riq'uin re nabey mac xuban chach re Dios, can conojel chuka' vinak xe'tz'ebelan riq'uin, y mare' tak niban juzgar pa quive', chin niquic'ul rajal re quibanabal. Pero re xuban re Jesucristo kaq'uin camas rajkalen, roma man xe-ta chic roma re jun nabey mac tak xpa, xa can xpa roma ronojel mac. Y yoj man xojsamaj-ta chin xojcolotaj, xaxe tal choj quire' xusipaj chaka, y re' nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios.
ROM 5:17 Xaxe roma re rumac re Adán, mare' tak conojel vinak xe'oc pa ruk'a' re camic. Y kataman che re samaj xuban re Jesucristo camas nem re ru-poder, y mare' can k'alaj che re ye'c'ulu re nusipaj, can xque'c'ase' chin nojel tiempo, y re' ja re yacolotaj chach re amac. Can nuban-va chique che man jun quimac ndel chach re Dios. Y xque'c'ase' xa roma re utzil re pitinak riq'uin reja' y junan xtiquiban gobernar riq'uin re Jesucristo.
ROM 5:18 Xa roma re mac re xuban re Adán, mare' tak re Dios nuya' re castigo pa quive' conojel vinak. Pero roma re Jesucristo can choj re rubanabal, mare' tak conojel vinak re ye'niman richin, man jun quimac ndel chach re Dios y niquivel re c'aslen re man niq'uis-ta.
ROM 5:19 Roma re Adán can man xunimaj-ta rutzij re Dios, mare' conojel vinak xe'oc aj-maqui'. Jac'a re Jesucristo can xunimaj-va rutzij re Dios, y mare' camas je q'uiy vinak man jun quimac ndel chach re Dios, roma niquinimaj re Jesucristo.
ROM 5:20 Tak re Dios xuya' re ley, can xe'bek'alajim-pa más re mac. Y roma can xe'bek'alajim-pa re mac, chuka' más xk'alajim-pa re utzil pitinak riq'uin re Dios.
ROM 5:21 Conojel re vinak can xe'oc pa ruk'a' re mac, mare' can xe'oc chuka' pa ruk'a' re camic. Pero xa roma re utzil re xpa riq'uin re Dios c'o ru-poder, mare' c'o kac'aslen re man niq'uis-ta, roma re utzil re' nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. Y ronojel re' xa roma re Kajaf Jesucristo.
ROM 6:1 ¿Andex como xtakabij vocame? ¿La otz como che c'a yojmacun chin che más nik'alajin re utzil pitinak riq'uin re Dios?
ROM 6:2 Man otz-ta. Yoj xa kayi'on chic can re mac. Xa can ancha'l che xojcom-yan, y mare' man otz-ta chic che c'a yojmacun.
ROM 6:3 Roma yoj kataman che re bautismo jare' re seña che yoj can xojcom junan riq'uin re Jesucristo, roma jun kabanon riq'uin.
ROM 6:4 Tak xojban bautizar, can ancha'l che xojcom riq'uin, y tak reja' xmuk, can ancha'l che xojmuk chuka' riq'uin. Y mare' yojtiquir nakabij che tak reja' xc'astaj-pa roma re ru-poder re Karta' Dios, yoj chuka' xojc'astaj riq'uin, y vocame kac'uan jun c'ac'a c'aslen.
ROM 6:5 Roma vo xa can jun chic kabanon riq'uin re Jesucristo roma xcom, can jun chic chuka' kabanon riq'uin roma xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'.
ROM 6:6 Tak rubanon can, xkac'uaj jun itzel c'aslen. Pero can ancha'l che xojbajex riq'uin re Jesucristo cho cruz, y mare' re itzel c'aslen re' xq'uis y xojcolotaj pa ruk'a' re mac.
ROM 6:7 Yoj re can ancha'l che xojcom riq'uin re Jesucristo, can man jun c'a kamac ndel chach re Dios.
ROM 6:8 Yoj ancha'l xa can xojcom riq'uin re Jesucristo, y mare' kataman che yojc'ase' riq'uin.
ROM 6:9 Y kataman chuka' che re camic manak chic ruk'a' cha re Jesucristo. Reja' xc'astaj, y man chic xticom-ta.
ROM 6:10 Tak reja' xcom, jare' tak xuch'ac re mac. Reja' xaxe jun bey xcom, y vocame c'as y nuya' ruk'ij re Dios.
ROM 6:11 Y yoj man c'a takamistaj che jun kabanon riq'uin re Jesucristo re Kajaf. Can ancha'l che xojcom junan riq'uin y mare' re mac xcanaj-yan can. Y chuka' can ancha'l che xojc'astaj-pa junan riq'uin y mare' nakaya' ruk'ij re Dios.
ROM 6:12 Mare' man c'a takaya' k'ij che ndoc re mac kaq'uin, chin che mana-ta re itzel tak rayibal re ye'c'uan kachin.
ROM 6:13 Tak rubanon can, yoj can yoj quiminak chupan re mac. Jac'a vocame man chic quire-ta, roma kac'uan chic jun c'ac'a c'aslen. Mare' takajacha-ki' pa ruk'a' re Dios chin che nakaban re nrajo' reja', chin che re kak'a-kakan ye'cusas roma re Dios chubanic re choj. Y man takaya' k'ij che ndoc re mac kaq'uin, chin che re kak'a-kakan man que'cusas chubanic re man otz-ta y re man choj-ta.
ROM 6:14 Re mac, can man jun chic ruk'a' chaka, roma xojcolotaj-yan. Man chic nakaban-ta confiar-ki' riq'uin re ley, xa ja chic riq'uin re utzil pitinak riq'uin re Dios.
ROM 6:15 Pero vocame yex itaman che xa roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios tak yojcolotaj y man roma-ta re ley. Y vo xa roma re' yex ninojij che c'a otz che yixmacun, man quire-ta.
ROM 6:16 Yex can itaman che xabanchique vinak nuban rusamaj jun chic vinak, can nic'ue' chuxe' rutzij re rajaf re samaj. Mare' yoj vo xa can xtakaya-ki' chuxe' rutzij re mac, can xkojoc-va pa ruk'a' re mac y xkojruc'uaj pa camic. Pero vo xa xtakaya-ki' chuxe' rutzij re Dios, can xkojoc-va pa ruk'a' reja' y xkojruc'uaj chupan jun c'aslen choj.
ROM 6:17 Pero matiox cha re Dios che yex riq'uin ronojel ivánma ninimaj rutzij re Dios. Can yixc'o chic chupan re ruch'abal re Dios. Tak rubanon can, xixc'ue' chuxe' rutzij re mac.
ROM 6:18 Jac'a vocame man chic yixc'o-ta pa ruk'a' re mac, xa can yix rusamajela' chic re Dios y can ic'uan chic jun c'aslen choj.
ROM 6:19 C'ayef chin che nak'ax pan ive' ronojel re', y mare' xincusaj re ejemplo chij re vinak re can nuban rusamaj jun chic vinak. Tak rubanon can, yex xiya' k'ij che xoc re mac iviq'uin, y re ik'a-ivakan can xe'cusas chubanic re etzelal. Jac'a vocame nic'atzin che re ik'a-ivakan ye'cusas roma re Dios chubanic re choj, chin che can-ta ch'ajch'oj re ic'aslen chach re Dios.
ROM 6:20 Tak xixc'ue' chuxe' rutzij re mac, yex can man ba' xinojij che nic'atzin nic'uaj jun c'aslen choj chach re Dios. Xa can yix libres xina'.
ROM 6:21 Y tak xic'uaj re itzel c'aslen re', ¿andex como xuc'am-pa chiva? Vocame tak ne'ka re itzel c'aslen re' chi'c'o'x, yixq'uex, roma pa ruq'uisibal re c'aslen re' xa camic nuc'am-pa.
ROM 6:22 Vocame re mac can man jun chic ruk'a' chiva, xa can yixc'o chic chuxe' rutzij re Dios, y mare' tak ic'ulun chic jun c'aslen ch'ajch'oj. Y pa ruq'uisibal nuc'am-pa re c'aslen re man niq'uis-ta.
ROM 6:23 Re rajal nuya' re mac chaka, ja re camic. Jac'a re Dios ja re c'aslen re man niq'uis-ta re nusipaj chaka. Y ja c'aslen re' re nisipas chaka roma jun kabanon riq'uin re Kajaf Jesucristo.
ROM 7:1 Hermanos, yex can itaman andex nubij re ley re xuya' re Dios, y chuka' itaman che jun vinak xaxe tak c'a c'as, jare' tak nic'ue' chuxe' rutzij re ley.
ROM 7:2 Ancha'l nubij chupan re ley, tak jun ixok c'ulan, can ximon riq'uin re ruchijil y man nitiquir-ta nujach-ri' riq'uin, tak c'a c'as che'. Pero vo xa nicom-a re ruchijil, c'ajare' tak xtujach-ri' riq'uin.
ROM 7:3 Vo xa xtic'ue' riq'uin jun chic ache tak c'a c'as re ruchijil, re ixok re' can nimacun. Pero vo xa quiminak chic re ruchijil, re ley man nubij-ta che xajan tak nic'ule' chic riq'uin jun ache.
ROM 7:4 Hermanos, yoj chuka' quire' kabanon. Roma tak re Jesucristo xcom, yoj chuka' can ancha'l che xojcom riq'uin. Y mare' man yojc'o-ta chic chuxe' re ley, xa can yoj richin chic re Jesucristo, re xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Y roma yoj richin chic re Jesucristo, nivachin re kac'aslen, can ancha'l nrajo' re Dios chaka.
ROM 7:5 Tak rubanon can, ja re itzel tak rayibal re xe'kabanala', y re ley nubij che man otz-ta re itzel tak rayibal re'. Pero roma quire' nubij re ley, xe'bec'astaj-pa más re mac re xe'karayij, y re mac xa camic nrayoj pa kave'. Re mac can xe'rucusaj-va c'a re kak'a-kakan.
ROM 7:6 Tak rubanon can, xojc'ue' chuxe' re ley, jac'a vocame xojcolotaj-yan y can xojcom-yan chach re ley. Tak rubanon can, xkasamajij re Dios riq'uin re ley re tz'iban can. Jac'a vocame nakasamajij re Dios riq'uin re c'ac'a c'aslen yi'on chaka roma re Espíritu Santo.
ROM 7:7 Q'uiba' nak'ax pan ive' y nibij che re ley can man otz-ta, pero xa man quire-ta. Re ley nic'atzin chin nusekresaj re mac. Xe-ta xa manak ley, yen man-ta ntaman andex re' re mac. Ancha'l tak nubij re ley: Man tarayij che aviq'uin-ta rat c'o-va re c'o riq'uin jun chic vinak. Y roma quire' nubij, yen ntaman che vo xa xtimban quire', yimacun chach re Dios. Xe-ta man-ta quire' nubij re ley, man-ta ntaman che mac re quire' naban.
ROM 7:8 Pero roma chupan re ley quire' nubij, mare' xc'astaj-pa re mac re c'o pa vánma. Xe'c'astaj-pa ronojel re itzel tak rayibal re jec'o viq'uin. Mare' xe-ta man-ta c'o re ley, re mac re c'o pa vánma can-ta quiminak.
ROM 7:9 Re ajuer can, tak c'amaje-na tak'ax pa nue' re ley, yen xinojij che c'o nuc'aslen. Jac'a re k'ij tak xk'ax pa nue' re nubij re ley, xc'astaj-pa re mac re c'o pa vánma, y c'are' xinabej che camanak-va nuc'aslen, xa can yin quiminak chach re Dios.
ROM 7:10 Re ley re xuya-pa re Dios can nuc'ut c'a andex rubanic chin navel re c'aslen. Pero yen man xinvel-ta re c'aslen. Pa ruq'uixel che xinvel-ta re c'aslen, xa ja re camic xinvel roma man xintiquir-ta ximban re nubij re ley.
ROM 7:11 Y quire' xinc'alvachij roma re mac re c'o pa vánma. Re mac can xinruk'ol-va, y re mac can xucusaj re ley chin che xinruquimisaj.
ROM 7:12 Re ley can lok'olaj-va, can otz-va y choj re nubij.
ROM 7:13 Pero man tinojij che ja re utzulaj ley jare' re xc'amo-pa re camic chua. Roma re xc'amo-pa re camic chua xa ja re mac, roma xuban chua che man xinimaj-ta re nubij re utzulaj ley. Y riq'uin re' re ley xuc'ut chinoch andex re' re mac, y riq'uin re' nik'alajin che re mac cama-va otz-ta.
ROM 7:14 Kataman che re ley riq'uin re Dios pitinak-va. Jac'a yen xa yin jun vinak re yinc'o pa ruk'a' re mac.
ROM 7:15 Can man c'a nimban-ta re otz, re ninjo' che nimban, xa ja re nintzelaj jare' re nimban y re' ja re mac. Can man nak'ax-ta pa nue' re nc'alvachin.
ROM 7:16 Re mac re nimban, can man ninjo-ta che nimban, y can man nika-ta chinoch, y riq'uin re' nik'alajin che re ley can otz-va.
ROM 7:17 Y mare' yintiquir nimbij che man can-ta nayon yen yimbano re mac, xa can ja chic c'a re mac re c'o pa vánma re nibano chua che yimacun.
ROM 7:18 Yen xa yin jun vinak re can man jun cosa otz c'o pa nuc'aslen. Ninjo' nimban re otz, pero xa man yintiquir-ta nimban.
ROM 7:19 Astapa' ja re otz re ninjo' nimban, pero man nimban-ta. Y re mac re man ninjo-ta nimban, xa jare' re ne'mbana-pa nabey.
ROM 7:20 Mare' ximbij-yan che man can-ta nayon yen re yimbano re mac, roma yen can man ninjo-ta nimban re mac. Xa ja re mac re c'o pa vánma jare' re nibano chua che yimacun.
ROM 7:21 Y yen nintz'at che nojel tiempo quire' nibanataj. Roma xa can ancha'l chic ley, roma tak ninjo' nimban re otz, cha'nin nik'alajim-pa re mac re c'o pa vánma.
ROM 7:22 Re vánma camas-va niqui'cot riq'uin re ru-ley re Dios.
ROM 7:23 Pero ntaman che c'o chic jun ley re ec'uayon vichin, y re ley re' ja re mac re can ye'rucusaj re nuk'a-vakan, y re ley re' nuban ayoval riq'uin re otz re nurayij re vánma. Can yinc'o-va c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij re ley chin re mac.
ROM 7:24 C'ayef re nc'alvachin, roma re itzel tak rayibal re jec'o viq'uin xa camic niquic'am-pa chua. ¿La camanak como jun re yincola-ta pa ruk'a' re mac re'?
ROM 7:25 Matiox cha re Dios che re Kajaf Jesucristo xinrucol. Roma man-ta re Jesucristo, yen c'a yin c'o-ta pa ruk'a' re ru-ley re mac, roma re itzel tak rayibal re jec'o viq'uin. Y astapa' can c'o-ta re rayibal viq'uin chin che yinc'ue' pa ruk'a' re ru-ley re Dios, pero man-ta re Jesucristo, astapa' camas-ta re rayibal c'o viq'uin, cama-va-ta yintiquir yinc'ue' pa ruk'a' re ru-ley re Dios.
ROM 8:1 Yoj re jun kabanon riq'uin re Jesucristo, re man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, y xa can ja chic re Espíritu Santo ec'uayon kachin, vocame can man xtika-ta re namalaj castigo pa kave'.
ROM 8:2 Xa can ja tak xojoc chuxe' ru-ley re Espíritu Santo re niyi'o c'aslen, can jare' tak xojcolotaj chach re ru-ley re mac y re camic, y re' xa roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo.
ROM 8:3 Re ley chin re Moisés man xtiquir-ta xojrucol, roma yoj man xkaban-ta re nubij re ley. Pero chin che yoj yojcolotaj, re Dios xutak-pa re Ruc'ajol chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj, xaxe reja' man aj-mac-ta. Xcom roma re kamac, y riq'uin re' re Dios xojrucol chach re ru-poder re mac.
ROM 8:4 Quire' xuban chin che yoj yojtiquir nakac'uaj jun c'aslen choj ancha'l nubij chupan re ley chin re Moisés. Y man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, xa ja chic re Espíritu Santo re ec'uayon kachin.
ROM 8:5 Jac'a re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, can binak cánma chij re itzel tak quirayibal. Pero re je'c'uan roma re Espíritu Santo, can binak cánma chij re nrajo' re Espíritu Santo.
ROM 8:6 Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, xa ja re camic niquivayoj pa quive'. Jac'a re je'c'uan roma re Espíritu Santo, can ja re c'aslen niquivel, y chuka' re cánma can otz nuna'.
ROM 8:7 Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, niquitzelaj re Dios. Can man niquinimaj-ta re nubij re ru-ley re Dios. Can man ye'tiquir-ta niquinimaj.
ROM 8:8 Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, can man ye'tiquir-ta niquiban re nika chach re Dios.
ROM 8:9 Jac'a yoj re c'o re Espíritu Santo chin re Dios pa tak kánma, man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, xa can ja chic re Espíritu Santo re ec'uayon kachin. Y re Espíritu Santo pitinak roma re Jesucristo. Re vinak re man c'o-ta re Espíritu Santo quiq'uin, man je richin-ta re Jesucristo.
ROM 8:10 Pero vo xa re Jesucristo c'o pa tak kánma, c'o kac'aslen re man niq'uis-ta, roma man jun kamac ndel chach re Dios. Y can katzij-va che roma re mac tak yojcom-a chach re ruch'ulef, pero riq'uin re Jesucristo c'o kac'aslen.
ROM 8:11 Re Dios xuban cha re Jesucristo che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', y quire' chuka' xtuban chaka yoj re c'o re ru-Espíritu Santo pa tak kánma. Xkojruc'asoj-a chuka' chiquicojol re anama'i', roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin.
ROM 8:12 Hermanos, yoj can c'o kac'as riq'uin re Espíritu Santo, jac'a quiq'uin re itzel tak rayibal camanak-va kac'as, chin che ja-ta re itzel tak rayibal ye'c'uan kachin.
ROM 8:13 Roma vo xa xkojquic'uaj re itzel tak rayibal, xa camic nakavayoj pa kave'. Can nic'atzin che ja re Espíritu Santo re nic'uan kachin y nuquimisaj re itzel tak rayibal, chin che nic'ue' kac'aslen re man niq'uis-ta.
ROM 8:14 Re can je'c'uan roma re Espíritu Santo chin re Dios, can je rajc'ual chic re Dios.
ROM 8:15 Can ja tak xkac'ul re Espíritu re', jare' tak xojoc rajc'ual re Dios. Roma tak rubanon can, camas xkaxibij-ki' chach re castigo re nuya' re Dios, ancha'l jun samajel camas nuxibij-ri' chach re ru-patrón. Jac'a vocame, roma c'o chic re Espíritu Santo kaq'uin, man chic nakaxibij-ta-ki'. Vocame Karta' nakabij cha re Dios.
ROM 8:16 Roma re Espíritu Santo nuban chaka che nakana' pa tak kánma che can katzij che yoj rajc'ual chic re Dios.
ROM 8:17 Y roma yoj rajc'ual chic re Dios, yoj can c'o chuka' ka-herencia. Junan ka-herencia riq'uin re Jesucristo. Pero nic'atzin che man takapokonaj nakataj pokan, can ancha'l re pokan re xutaj re Jesucristo, chin quire' jabal xtakabana' riq'uin re Jesucristo re c'o ruk'ij.
ROM 8:18 Re yojc'o vova' chach re ruch'ulef nakataj pokan. Pero tak xkoje'c'ue' riq'uin re Jesucristo re c'o ruk'ij, man chic xte'ka-ta chakac'o'x re tijoj-pokonal chin re ruch'ulef, roma chila' chicaj camas otz xtakabana'.
ROM 8:19 Re ruch'ulef y ronojel re cosas re je'rubanon re Dios, camas c'a ye'qui'cot quiyaben re k'ij tak yoj re yoj rajc'ual camas otz xtakabana' riq'uin re Jesucristo. Camas niquijo' niquitz'at re k'ij re'.
ROM 8:20 Roma re ruch'ulef y ronojel re cosas re xe'ruban re Dios can xe'yojtaj, y quire' xquic'alvachij pa ruk'a' re Dios, pero man roma-ta che reje' c'o quimac. Y man chin-ta nojel tiempo quire' xque'c'ue' can, xa can quiyaben c'a che ye'chojmersas.
ROM 8:21 Re mac can xuban cha ronojel re rubanon re Dios che ye'q'uis, pero can xtapon re k'ij tak man chic xque'q'uis-ta. Roma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, camas otz xtakabana' riq'uin reja' re can c'o-va ruk'ij. Xkojcolotaj chach re man otz-ta. Quire' chuka' ronojel re je'rubanon re Dios, can xque'colotaj chach re man otz-ta y can jabal xtiquiban.
ROM 8:22 Can ronojel-va re je'rubanon re Dios, xa roma re mac mare' camas ruk'axon niquina' y can ye'jelo, can ancha'l jun ixok tak can ja xbeka ruk'ij chin nralaj jun ch'et ac'ual. Can quire' quibanom-pa je'pitinak c'a chupan re tiempo vocame.
ROM 8:23 Y can quire' chuka' yoj. Roma re mac re kánma nik'axo, y can nijelo c'a chupan re tiempo vocame. Camas c'a nakajo' che napon-yan-ta re k'ij tak xtik'alajin che yoj can yoj rajc'ual re Dios, y xtijalataj re ka-cuerpo. Kataman che quire' xtiban chaka roma yi'on chic re Espíritu Santo pa tak kánma.
ROM 8:24 Can xojcolotaj-yam-pa chupan re kamac, pero c'a c'o chuka' nic'aj chic utzil re je'kayaben. Xe-ta can jec'o chic ronojel re utzil re' kaq'uin, man-ta je'kayaben. Roma man jun vinak nibano che nuyabej-ta jun cosa re xa c'o chic riq'uin.
ROM 8:25 Pero roma c'amaje-na tic'ue' ronojel re utzil re' kaq'uin, mare' c'a je'kayaben-na y c'a yojcoch'on-na chin nakayabej. Roma can kataman che xque'kac'ul.
ROM 8:26 Chuka' re Espíritu Santo can yojruto' roma can nuban cha re kánma che nitiquir nicoch'on chin nuyabej re utzil re', roma rutaman che manak kachuk'a' chin yojyaben. Yojruto' chuka' riq'uin re ka-oraciones, roma yoj man kataman-ta andex re nic'atzin che nakac'utuj cha re Dios. Pero re Espíritu Santo can nuya' pa tak kánma re andex nic'atzin che nakac'utuj cha re Dios. Y tak yoj camas nik'axo re kánma y man kataman-ta andex che ch'abal nakacusaj chin nakabij cha re Dios re andex nakana' pa tak kánma, jare' tak re Espíritu Santo can nuc'utuj cha re Dios pa ka-cuenta.
ROM 8:27 Y chach re Dios, can nik'alajin-va re c'o pa tak kánma y chuka' chach reja' can nik'alajin re nunojij re Espíritu Santo, roma reja' can rutaman-va re andex nurayij re Dios y jare' re nuc'utuj cha koma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.
ROM 8:28 Yoj re nakajo' re Dios y xojayox roma reja' chin che xojoc rajc'ual roma quire' runojim-pa pa kave', can kataman che ronojel k'axon o tijoj-pokonal nakak'asaj, c'o otz nuc'am-pa chaka.
ROM 8:29 Roma re Dios can rutaman chic kavach tak c'amaje-na kojalax che', y mare' tak xojrucha' chin che yojoc-ta ancha'l re Ruc'ajol. Re Dios nrajo' che can yoj q'uiy-ta re yojoc rajc'ual y ja re Ruc'ajol re nemalaxel chakacojol.
ROM 8:30 Y yoj re xojrucha' re Dios, can xkanimaj-va rutzij tak xojrayoj. Y tak yojrayon chic, xuban chaka che man jun chic kamac ndel chach. Y tak rubanon chic chaka che man jun kamac ndel chach, xa can xe chic kayaben re k'ij tak xtuban chaka che otz xtakabana' riq'uin y reja' can c'o-va ruk'ij.
ROM 8:31 Y ronojel re' nuc'ut chakavach che re Dios can kaq'uin-va yoj c'o-va y mare' man jun nitiquir chakij.
ROM 8:32 Re Dios can man xupokonaj-ta che can ja re Ruc'ajol xuya-pa, chin che xcom koma konojel. Y roma xuya-pa re Ruc'ajol, can k'alaj che man xtupokonaj-ta xtuya' ronojel cosas chaka.
ROM 8:33 Re Dios xojrucha' y man jun kamac ndel chach. Y roma re Dios quire' chic rubanon chaka, mare' man jun re yojsujun chach reja' che yoj man otz-ta re kac'aslen.
ROM 8:34 Chuka' re Jesucristo xcom koma yoj, y xc'astaj, y vocame c'o pa rajquik'a' re Dios y ja reja' re nich'o chakij cha re Dios. Y vo xa re Jesucristo quire' nuban koma yoj, man jun nitiquir nibin cha che re Dios che tika re castigo pa kave'.
ROM 8:35 Man jun nitiquir yojlisan-a pa ruk'a' re Jesucristo re camas yojrajo'. Re tijoj-pokonal man nitiquir-ta, ni xe-ta re bis nitiquir nuban chaka che yojrulisaj-a riq'uin re Jesucristo, chuka' mana-ta re yojtzelas roma kaniman re Jesucristo, ni xe-ta re viyjal, chuka' mana-ta roma manak katziak, mana-ta chuka' roma yojc'o pa peligro, y chuka' man rutzij-ta che yojquimisas.
ROM 8:36 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, chij re' nich'o-va tak nubij: Roma yoj re yoj avajc'ual, re vinak nojel tiempo niquijo' yojquiquimisaj. Chiquivach reje' xa yoj ancha'l ovejas re can chin-va che ye'quimisas. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 8:37 Pero xabanchique che tijoj-pokonal, can man nitiquir-ta yojrulisaj-a riq'uin re Jesucristo, re camas yojrajo', y yoj can yojch'acon-va roma can c'o reja' kaq'uin.
ROM 8:38 Y yen ntaman che man jun re xkojlisan-a riq'uin re Dios. Re camic man nitiquir-ta. Re cosas re nakac'alvachij tak c'a yoj c'as man nitiquir-ta. Re ángeles man ye'tiquir-ta, ni xe-ta re itzel tak espíritu. Y ni xe-ta chuka' re ye'bano gobernar man ye'tiquir-ta. Man jun re c'o vocame, y man xe-ta chuka' re chakavach-apo. Can man jun re nitiquir-ta yojlisan-a pa ruk'a' re Dios.
ROM 8:39 Can man jun c'a re rubanon re Dios re c'o chila' chicaj re nitiquir-ta yojlisan-a pa ruk'a', y ni xe-ta chuka' re c'o chach re ruch'ulef, y can man jun re nitiquir nibano chaka che yojel-a riq'uin re Dios, reja' camas yojrajo', roma yoj xa jun kabanon riq'uin re Ajaf Jesucristo.
ROM 9:1 Roma yen niniman re Jesucristo, mare' man nintz'uc-ta tzij. Re ninjo' nimbij chiva can katzij-va. Re vánma quire' nubij chua, che can katzij-va. Y quire' chuka' nubij re Espíritu Santo, che re nimbij chiva can katzij-va,
ROM 9:2 che yen camas yimbison. Can nojel tiempo nina' che re vánma camas nik'axo,
ROM 9:3 mare' can ninjo' che yinlisas-ta-a riq'uin re Jesucristo, y pa nue-ta yen nika-va re castigo re nuya' re Dios. Xe-ta can riq'uin re' re kavinak israelitas can-ta niquinimaj re Jesucristo y ye'colotaj-ta chach re castigo, yen can-ta ninya' k'ij che nika re castigo pa nue' re nuya' re Dios.
ROM 9:4 Roma yoj re yoj israelitas camas q'uiy cosas kac'ulun y bin chaka che yoj rajc'ual re Dios. Y can c'o re Dios kaq'uin, re c'o ruk'ij. Re Dios kaq'uin yoj xuban-va re trato. Re Dios chaka yoj xuya-va re ley, y can xuc'ut chakavach andex rubanic nakaban chin che nakaya' ruk'ij re Dios. Y chuka' q'uiy cosas re xusuj chaka.
ROM 9:5 Yoj can yoj rey-rumam can re Abraham, re Isaac y re Jacob. Y tak re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, chakacojol yoj xalax-va. Re Jesucristo jare' re Dios y c'o pa rue' ronojel. C'o ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
ROM 9:6 Man takanojij che re Dios man ruyi'on-ta re rusujun, xaxe roma man je q'uiy-ta kavinak quic'ulun re rusujun reja'. Roma re' xaxe kachin yoj re can yoj katzij-va israelitas y man quichin-ta re xaxe-oc tal choj quire' quibini'an israelitas.
ROM 9:7 Man conojel-ta re je rey-rumam can re Abraham je'cha'on roma re Dios. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, tak xbex cha re Abraham: Ja re je rey-rumam re Isaac re xque'c'ulu re nsujun, quire' xubij re Dios cha re Abraham.
ROM 9:8 Y can k'alaj che man conojel-ta re je rey-rumam can re Abraham je rajc'ual re Dios. Xaxe re je'cha'on roma re Dios chin niquic'ul re rusujun. Xaxe c'a reje' re nibex chique roma re Dios che je rajc'ual chic reja',
ROM 9:9 roma re Dios xubij cha re Abraham: Quiva' juna-apo xquimpa chic iviq'uin, roma re avxayil Sara xtic'ue' jun ch'et ral, y re ch'et ral re xtic'ue' ala'. Quire' xubij re Dios cha re Abraham.
ROM 9:10 Y can quire-va xbanataj. Roma can xalax-va re kamoma' Isaac. Y tak re Isaac c'ulan chic riq'uin re ruxayil rubini'an Rebeca, re Rebeca xe'ralaj je ca'e' ac'ola'.
ROM 9:11 Y roma re xquic'alvachij quiq'uin re je ca'e' ac'ola' re', can k'alaj che re Dios man roma-ta re kabanabal tak yojrucha'. Reja' can ja re anchique je'runojin che ye'rucha', jare' re ye'rucha'. Roma re je ca'e' ac'ola' re', can c'amaje-na ca'lax, y c'amaje-na tik'alajin re quibanabal vo xa otz o man otz-ta,
ROM 9:12 re Dios xubij-yan cha re te'ej: Re nemalaxel can xtic'ue' pa ruk'a' re chak'alaxel.
ROM 9:13 Y chuka' chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Jacob can ncha'on-va. Jac'a re Esaú man ncha'on-ta. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 9:14 Y man tinojij che re Dios man choj-ta xuban, roma ja re Jacob xucha' y mana-ta re Esaú.
ROM 9:15 Can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, tak xbex cha re Moisés: Ja re anchique ninjo' yen che ninjoyovaj rach, can ninjoyovaj-va rach. Y re anchique ninjo' yen che ninto', can ninto-va. Quire' xubij re Dios cha re Moisés.
ROM 9:16 Can k'alaj che re Dios nuya' re rusujun chaka roma nujoyovaj kavach, y man roma-ta che camas nakajo' o xa roma yojel-yojoc chucanoxic.
ROM 9:17 Chupan re ruch'abal re Dios nakavel jun ejemplo, y re ejemplo re' quire' nubij: Re Dios xubij cha re Rey Faraón: Xatinya' chupan re nación Egipto chin che naban gobernar pa rue'. Quire' nbanon chava chin che re vinak can xtik'alajin re nu-poder chiquivach roma re xtac'alvachij. Y quire' xtimban chava roma ninjo' che nitzijos re nube' chupan ronojel re nación re'. Quire' xubij re Dios cha re Faraón.
ROM 9:18 Y riq'uin re' can nik'alajin chakavach che riq'uin re Dios pitinak-va tak nujoyovaj rach jun vinak, pero vo xa ja quire' nrajo' reja'. Jac'a vo xa re vinak can nucoversaj re ránma chupan re itzel ruc'aslen, reja' can nuban chuka' cha re vinak re' che más nucoversaj re ránma chupan re itzel ruc'aslen.
ROM 9:19 Pero man roma-ta re' che yex otz ninojij-ka: Pero vo xa can riq'uin re Dios nipo-va tak nujoyovaj rach jun vinak, y chuka' reja' can nuban cha jun vinak che nucoversaj re ránma, ¿anchique roma tak re Dios aj-maqui' nicha' chaka? Y re' man kamac-ta yoj Roma yoj re yoj vinak man yojtiquir-ta nakabij cha re Dios che man nika-ta chakavach re nrajo' nuban kaq'uin. Pero yex man jun bey tinojij quire'.
ROM 9:20 Mare' yen nimbij: Yoj re yoj vinak, man yojtiquir-ta nakabij cha re Dios che man otz-ta re nuban kaq'uin. Roma jun bojo'y manak modo nubij cha re xbano richin: ¿Anchique roma ja quire' nubanic xaban? Can man otz-ta che quire' nubij cha.
ROM 9:21 Roma ja re aj-banoy-bojo'y ninojin andex rubanic nuban cha re barro. Roma cha re barro re' nitiquir nuban jun bojo'y re camas rajkalen y chuka' nitiquir nuban jun re man can-ta rajkalen.
ROM 9:22 Y quire' re Dios, pa ruk'a' reja' c'o-va chin xunojij y can nuc'ut re ru-poder y re ruyoval pa quive' re vinak ye'macun. Pero camas je'rucoch'on, can ruc'amon che xka-yan-ta re ruyoval pa quive', y jec'o-ta chic chupan re tijoj-pokonal chin nojel tiempo.
ROM 9:23 Y chuka' pa ruk'a' reja' c'o-va chin nuc'ut che camas otz runa'oj kaq'uin yoj re kac'ulun chic re utzil re pitinak riq'uin reja'. Ruchojmersan chic re kac'aslen chin che otz xtakabana' riq'uin re Dios re c'o ruk'ij y c'o ru-poder.
ROM 9:24 Quire' chic rubanon kaq'uin yoj re xojrayoj. Man xe-ta quiq'uin re je'rayon chakacojol yoj re yoj israelitas, xa can quire' chuka' re je'rayon chiquicojol re man je israelitas-ta.
ROM 9:25 Ancha'l nubij chupan re libro re rutz'iban can re Oseas re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, chupan re libro re' re Dios nubij: Re vinak re man je nutenemit-ta, xtimban chique che xque'oc nutenemit. Reje' man je'njovan-ta, pero can xque'njo'.
ROM 9:26 Chuka' chupan re libro re rutz'iban can re Oseas nubij: Re vinak re xbex chique roma re Dios: Yex man yix nutenemit-ta, pero xtapon re k'ij tak xtibex chique re c'a anche' jec'o-va: Yex can yix rajc'ual chic re c'aslic Dios. Quire' nubij chupan re libro re rutz'iban can re Oseas.
ROM 9:27 Re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, c'o cosas re xe'rubij ajuer can chakij yoj re yoj israelitas, che yoj re yoj rey-rumam can re Israel, camas yoj q'uiy. Can yoj ancha'l re sanayi' re nic'ue' chuchi-mar, roma man jun nitiquir nijelan. Pero man yoj q'uiy-ta re xkojcolotaj.
ROM 9:28 Re Ajaf Dios rubin che reja' can xtuya' re castigo pa rue' re ka-nación Israel, can cha'nin c'a xtibanataj, y can xtiquic'ul rajal ronojel re quimac quibanon.
ROM 9:29 Re Isaías rubin can chuka': Re Dios re Rajaf ronojel, xe-ta can yojruq'uis konojel, can nakac'alvachij ancha'l re xquic'alvachij re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma y Gomorra ajuer can. Quire' xubij re Isaías.
ROM 9:30 Ronojel re' nuc'ut chakavach che re man je israelitas-ta man can-ta quitijon quik'ij chin che manak quimac ndel chach re Dios. Pero xa ja reje' re can katzij che man jun quimac xel chach re Dios. Y can quire' niban chique conojel re niquinimaj re Jesucristo.
ROM 9:31 Jac'a re kavinak israelitas can niquitaj quik'ij chin che man-ta jun quimac ndel chach re Dios. Camas niquitaj quik'ij chin che can niquiban re nubij chupan re ru-ley re Dios, pero man ye'tiquir-ta niquiban.
ROM 9:32 ¿Y anchique roma? Roma man quiniman-ta re Jesucristo. Xa ja re ley re camas niquitaj quik'ij chin niquiban y man niquijo-ta niquinimaj re Jesucristo, mare' xquipak'ij cakan chach re aboj. Y re aboj re' ja re Jesucristo.
ROM 9:33 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Yen xtinya' c'a re aboj pa tenemit Sion, y jec'o vinak re xa xtiquipaxij-qui' chach re aboj re' y xque'tzak. Y re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re sujun chique, can xtiquic'ul-va. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
ROM 10:1 Hermanos, re nurayij re vánma y chuka' re ninc'utuj cha re Dios, ja-ta che re nuvinak israelitas ye'colotaj-ta chach re quimac.
ROM 10:2 Yen ntaman che reje' can niquitaj quik'ij chin che niquitzekelbej re Dios, pero man quitaman-ta re andex rubanic niquiban.
ROM 10:3 Man quitaman-ta re andex rubanic niquiban chin che man jun quimac ndel chach re Dios. Man quitaman-ta che ja re Dios re nibano chique re vinak che man jun quimac ndel. Y mare' reje' can niquitaj quik'ij chin che niquiban re nubij re ley chin re Moisés y man niquinimaj-ta re Jesucristo re takom-pa roma re Dios.
ROM 10:4 Tak xtane' re ley ja tak xbeka re Jesucristo. Quire' xbanataj chin che xabanchique vinak re xtiniman richin re Jesucristo man jun rumac ndel chach re Dios.
ROM 10:5 Re Moisés rutz'iban can re andex niquiban riq'uin re ley chin che man jun quimac ndel chach re Dios, y chin che re vinak man jun rumac ndel chach re Dios ja che nuban cumplir ronojel re nubij re ley, y vo xa quire' xtuban can xtuvel-va ruc'aslen re man niq'uis-ta. Quire' nubij re rutz'iban can re Moisés.
ROM 10:6 Pero re rubanic chin che yoj man jun kamac ndel chach re Dios, tiene que nakanimaj re Jesucristo. Y chij re' quire' c'a nibex: Man tabij pan avánma: ¿Anchique c'a xtiba chila' chicaj chin xto'rc'ama-a re Cristo? Man tabij quire' roma reja' xpa-yan chach re ruch'ulef.
ROM 10:7 Y man tabij chuka' quire': ¿Anchique-ta c'a xtapon quiq'uin re anama'i', re c'a anche' jec'o-va, chin xto'rc'ama-pa re Cristo? Man tabij quire' roma reja' xc'astaj-yan-a chiquicojol re anama'i'.
ROM 10:8 Chupan re ruch'abal re Dios nubij: Re ch'abal xa nakaj c'o-va, xa pan avánma c'o-va, y can pan achi' chuka' c'o-va. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios. Y yoj ja ch'abal re' re nakatzijoj y re ch'abal re' nubij chaka che nic'atzin nakanimaj re Jesucristo.
ROM 10:9 Nubij, can nic'atzin che nabij che ja re Jesús jare' re Kajaf, y nic'atzin chuka' che nanimaj riq'uin ronojel avánma che re Dios xuban cha re Jesús che xc'astaj-a chiquicojol re anama'i'. Vo xa quire' xtaban, can yacolotaj.
ROM 10:10 Y chin che yacolotaj y man jun amac ndel chach re Dios, can pan avánma rat nipo-va chin che nanimaj y chuka' nic'atzin che nabij che ja re Jesús jare' re Kajaf.
ROM 10:11 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Conojel re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re rusujun chique, can xtiquic'ul-va. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 10:12 Re Dios can junan nuban chaka konojel, vo xa yoj israelitas o vo xa man yoj israelitas-ta. Re Ajaf, can Kajaf-va konojel y xabanchique vinak nic'utun cha che nuto', can nuto-va, roma reja' camas otz runa'oj kaq'uin.
ROM 10:13 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Conojel c'a re xque'c'utun che ja re Ajaf re nita'o quichin, can xque'colotaj-va. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 10:14 Pero man jun vinak nitiquir nuc'utuj cha re Jesucristo che tucola' chach re rumac, vo xa man nunimaj-ta che ja reja' re nicola quichin conojel. Y chuka' man nitiquir-ta nunimaj, vo xa man ruc'axan-ta chij re anchique nicola quichin conojel. Y chuka' man nitiquir-ta nuc'axaj, tak xa man jun anchique nitzijon cha.
ROM 10:15 Y chuka' man jun nitiquir nitzijon, tak xa man jun anchique takayon-a richin. Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nakatz'at che can nik'alajin che jec'o re je'takon, roma nubij: Camas jabal tak ye'bapon re ye'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, y niquitzijoj andex rubanic tak re kánma otz nuna'. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 10:16 Pero man conojel-ta ye'niman re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Ancha'l nubij re rutz'iban can re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha: Ajaf, tak xkatzijoj re ach'abal chique re vinak, man je q'uiy-ta re xe'niman. Quire' nubij re rutz'iban can re Isaías.
ROM 10:17 Y chin che nakanimaj, c'o che nakac'axaj-na re ch'abal. Y re ch'abal re c'o che nakac'axaj, ja re ruch'abal re Dios.
ROM 10:18 Y yen Pablo nimbij, che re vinak re' can quic'axan re ruch'abal re Dios. Roma chupan re tz'iban can, nubij: Can che jun ruch'ulef entero je'aponak-va re ye'tzijon richin. Xabanchique lugar jec'o-va vinak, chire' c'a nitzijos-va. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 10:19 Y yen nimbij che re kavinak israelitas quitaman re nubij re ruch'abal re Dios. Nabey takatz'eta' re nubij re Dios chupan jun chique re libros re je'rutz'iban can re Moisés: Jec'o re man je nutenemit-ta y camanak na'oj quiq'uin chij re nuch'abal. Y ja chique reje' re xtimban-va che xque'oc nutenemit, mare' yix israelitas itzel xtina' chique. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 10:20 Pero más k'alaj nubij re rutz'iban can re Isaías, roma re Dios quire' nubij: Re vinak re man xinquicanoj-ta, can xinquivel-va. Y can xinc'ut-vi' chiquivach, astapa' can man xquic'utuj-ta nutzijol. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 10:21 Pero chiquij re kavinak israelitas re Dios nubij, che nojel tiempo ye'nvayoj chin che ye'pa-ta viq'uin, pero xa jac'a reje' re can man yinquijo-ta y man niquinimaj-ta nutzij. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 11:1 Y vocame nimbij: Re Dios man rutzelan-ta can re rutenemit Israel. Roma yen Pablo yin aj-israelita y nvilon re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Y yen yin rey-rumam can re Abraham y chuka' yin rey-rumam can re Benjamín.
ROM 11:2 Re Dios can man rutzelan-ta can re rutenemit, roma can c'amaje-na titz'ucutaj-pa re rutenemit Israel can jare' tak re Dios rutamam-pa rach. Yex can itaman re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chij re Elías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha. Re Elías xe'rusujuj re ruvinak israelitas chach re Dios tak xuban orar, y xubij:
ROM 11:3 Ajaf, re altares re avichin rat xe'quivulaj y xe'quiquimisaj re nic'aj chic asamajela' re xbex profetas chique. Y xa nayon chic-oc yen yinc'o can, pero chuka' yinquicanoj chin yinquiquimisaj. Quire' xubij re Elías cha re Dios.
ROM 11:4 ¿Y andex como xubij re Dios cha re Elías? Re Dios xubij: Man ayon-ta rat yatc'o viq'uin. C'a jec'o vuku' mil re man quiyi'on-ta ruk'ij re imagen rubini'an Baal. Quire' xubij re Dios cha re Elías.
ROM 11:5 Y quire' chuka' vocame jec'o kavinak israelitas re junan yojcha'on quiq'uin roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ROM 11:6 Re je'cha'on roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios, man je'cha'on-ta roma camas otz re quibanabal. Xe-ta je'cha'on roma camas otz re quibanabal, man-ta nibex che je'cha'on roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ROM 11:7 Y re' nusekresaj chakavach che re kavinak israelitas re je'cha'on roma re Dios, can xquivel-va re andex rubanic chin ye'colotaj chach re quimac. Jac'a re nic'aj chic kavinak israelitas re man je'cha'on-ta roma re Dios, man xquivel-ta re andex rubanic chin ye'colotaj chach re quimac, xa xcoversas re cánma roma re Dios.
ROM 11:8 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re Dios can xuban chique ancha'l che camas ye'var. Can ancha'l che man ye'tzu'un-ta, can ancha'l che man niquic'axaj-ta, y can c'a quire' quibanon chupan re tiempo vocame. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 11:9 Y re rusamajel re Dios re xubini'aj David rubin can chuka': Che ja-ta re utzulaj tak viybal xtoc qui-trampa y chapabal quichin. Y can ja-ta re' re xtitzako quichin y xtoc-ta rajal re quibanabal.
ROM 11:10 Xtik'ukumutaj-ta re quinak'avach, chin che man-ta xque'tzu'un. Y can-ta nojel tiempo luculic quij xtiquiban chuxe' re quimac. Quire' re rubin can re David.
ROM 11:11 Y vocame nimbij: Re vinak israelitas man jumul-ta xe'tzak tak xquipak'ij rue' cakan. Pero re Dios xaxe chin che nuya' jun rayibal quiq'uin che niquinimaj-ta rutzij, mare' xusuj chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta che can ye'rucol chach re quimac.
ROM 11:12 Re kavinak israelitas xquitzelaj re Dios, y mare' re Dios xusuj ronojel utzil chique re nic'aj chic vinak re man je israelitas-ta. Pero xque'pa más utzil tak re kavinak israelitas xtiquinimaj re Jesucristo.
ROM 11:13 Y yen c'o chuka' jun cosa ninjo' nimbij chique re man je israelitas-ta: Yen, yin jun apóstol, y ja re Dios re yintakayon quiq'uin re man je israelitas-ta. Y can ninya' ruk'ij re nusamaj.
ROM 11:14 Y riq'uin re' ninjo' ninya' jun rayibal quiq'uin re nuvinak chin che ye'colotaj-ta chach re quimac, roma can niquitz'at re samaj re nimban chiquicojol re man je israelitas-ta.
ROM 11:15 Re vinak re man je israelitas-ta xc'am quivach roma re Dios, reje' xc'am quivach roma re nuvinak israelitas man chic xquinimaj-ta rutzij, mare' re Dios can xe'ruya' can. Pero xque'pa más utzil tak re nuvinak xtic'am chic quivach roma re Dios. C'ajare' c'a xkojc'astaj, y xtutz'am-a jun c'aslen c'ac'a.
ROM 11:16 Re israelitas can je'cha'on-va. Roma vo xa re quixe' re israelitas can je'cha'on-va, can quire' chuka' re ruk'a'. Xa can je ancha'l chuka' re nabey tak xcana-vay re nilisas-pa riq'uin re qui'en banon cha harina re nisipas cha re Dios, re' can lok'olaj-va, y quire' chuka' ronojel re qui'en re c'amaje-na tiban xcana-vay cha can lok'olaj-va.
ROM 11:17 Re nuvinak israelitas can je ancha'l re che' rubini'an olivo, re ticon-ka y can jun utzulaj che'. Pero jec'o ruk'a' re xe'choy-a. Y yex re man yix israelitas-ta man yix ruk'a-ta re che' re', xa yix richin chic jun olivo re man ticon-ta, re xa rion xq'uiy-pa. Pero xixya-ka pa rue' re che' re je'chayon-a ruk'a' y re che' re' can ticon-va, mare' q'uiy utzil ic'ulun.
ROM 11:18 Pero yex man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina' y can nikasaj quik'ij re nuvinak re xe'lisas-a. Man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina', roma itaman che mana-ta re ruk'a' re che' re je'tz'amayon richin re ruxe', xa ja re ruxe' re tz'amayon quichin re ruk'a' re che'. Y yex xa yix ruk'a' re che' y xa man yix ruxe-ta.
ROM 11:19 Y q'uiba' yex ninojij: Yoj can ruc'amon-va che camas kak'ij, roma can jec'o ruk'a' re che' re xe'choy-a, chin che ja yoj re xojya' can pa quiq'uixel.
ROM 11:20 Pero yen nimbij: Reje' roma man xquinimaj-ta re Dios, mare' tak xe'lisas-a. Y yex xaxe roma iniman re Dios, mare' tak yixc'o can pa quiq'uixel. Mare' man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina'. Xa tixibij-ivi'.
ROM 11:21 Roma yex itaman che re Dios man xe'rucuy-ta re nuvinak israelitas. Xa xe'rulisaj-a, astapa' reje' can je ruk'a-va re che' ticon. Vo xa quire' xuban quiq'uin reje', chuka' quire' xtuban iviq'uin yex, can man xquixrucuy-ta.
ROM 11:22 Can titamaj c'a che re Dios camas nijovan, pero chuka' reja' can nuban juzgar re mac. Re je'tzekenak chupan re quimac, reja' can ye'ruban juzgar roma re quimac. Jac'a yex can ruyi'on re utzil chiva, pero can nic'atzin che niban confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Roma vo xa man niban-ta confiar-ivi' riq'uin, yex chuka' yixlisas-a.
ROM 11:23 Pero vo xa re nuvinak israelitas niquinimaj re Jesucristo, re Dios can xtuc'am chic quivach. Roma re Dios can nitiquir nuban quire' chique.
ROM 11:24 Yex re man yix israelitas-ta can yix ancha'l c'a ruk'a' re jun che' rubini'an olivo re man ticon-ta, re xa rion xq'uiy-pa, pero xixlisas-pa riq'uin re jun che' re xa rion xq'uiy-pa y xixya-ka pa rue' re che' re je'chayon-a ruk'a' y re che' re' can ticon-va, astapa' yex man yix ruk'a-ta re jun utzulaj che' re', pero can xixya-ka pa rue'. C'alapa' c'a re nuvinak israelitas che man-ta chic xque'ya' chic-ka jun bey pa rue' re che' re can ticon-va, roma reje' can je ruk'a-va re che' re'.
ROM 11:25 Hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj-ta re c'a ba-oc tusekresaj-va re Dios, man tina' che iyon yex camas ik'ij roma re ninojij-ka. Y mare' nimbij-a chiva re c'aja-oc xusekresaj re Dios, ja che re nuvinak israelitas can covernak re cánma y man niquijo-ta niquinimaj re Jesucristo, y can quire' xtiquiban, c'a jampa' xque'colotaj re man je israelitas-ta.
ROM 11:26 Y conojel re nuvinak israelitas xque'colotaj. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Che re nicola quichin re vinak, pa Sion ndel-va-pa, y xtulisaj-a re itzel tak banabal quiq'uin, re c'o chiquicojol re je rey-rumam can re Jacob.
ROM 11:27 Y yen xtincuy re quimac. Jare' re trato re ximban quiq'uin. Quire' nubij re Dios chupan re tz'iban can.
ROM 11:28 Jec'o nuvinak israelitas niquitzelaj re Dios, roma man quiniman-ta re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Mare' re Dios xuya' re ruch'abal chiva yex re man yix israelitas-ta. Pero re Dios c'a ye'rajo' re nuvinak israelitas, roma can je'rucha'on y roma chuka' re trato re xuban quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
ROM 11:29 Roma tak re Dios nuya' jun cosa, can man jun bey xtulisaj-ta chic. Y tak nrayoj re rutenemit, can katzij che nrayoj, can man jun bey che man-ta katzij nrayoj.
ROM 11:30 Rubanon can, yex re man yix israelitas-ta man xinimaj-ta re Dios. Jac'a tak re nuvinak israelitas xquiya' can re Dios, reja' xusuj re utzil chiva yex, y yex can xic'ul.
ROM 11:31 Re nuvinak man quiniman-ta re Dios vocame, pero xtapon re k'ij tak re Dios xtusuj chic jun bey re utzil chique, y can xtiquic'ul re utzil re', can ancha'l xiban yex.
ROM 11:32 Re Dios can nusekresaj che conojel vinak je aj-maqui', roma nrajo' nusuj re utzil chique conojel.
ROM 11:33 Re Dios camas otz, camas biyom y camas na'oj c'o riq'uin. Yoj can man nak'ax-ta pa kave' re runojebal reja', y man nak'ax-ta chuka' pa kave' re rubanabal.
ROM 11:34 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Man jun vinak re k'axnak pa rue' re andex nunojij re Ajaf Dios, y chuka' man jun nitiquir nibin cha re Dios re andex otz che nuban.
ROM 11:35 Y chuka' man jun vinak re xsipan jun cosa nabey cha re Dios, chin quire' re Dios nuya-pa ruq'uixel cha Man jun. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 11:36 Roma ja re Dios re xbano ronojel. Y riq'uin reja' pitinak-va ronojel. Y ronojel re xe'ruban, can chin che niquiya' ruk'ij. Can tiya' c'a ruk'ij re Dios chin nojel tiempo. Amén.
ROM 12:1 Hermanos, re Dios camas nujoyovaj kavach. Mare' ninc'utuj utzil chiva che can tijacha-ivi' pa ruk'a' re Dios. Can ancha'l xban chique re chicop re xe'suj cha re Dios, can quire' chuka' tibana' yex, y can tiya' re ic'aslen cha re Dios. Jun c'aslen ch'ajch'oj re can nika chach reja', y riq'uin re' can katzij che yex niya' ruk'ij re Dios.
ROM 12:2 Man titzekelbej re quic'aslen re vinak re man quiniman-ta re Dios. Xa can tiya' k'ij cha re Dios chin che nujal re inojebal, chin quire' can nijalataj chuka' rubanic re ic'aslen. Y can xtitamaj re andex nrajo' re Dios che nakaban. Re nrajo' reja', ja re otz, re jabal y re tz'akat.
ROM 12:3 Re Dios can xuya' re utzil chua y xinruya' chupan re rusamaj. Mare' nimbij chiva chiyixnojel: Man tina' che camas ik'ij, roma man ruc'amon-ta che quire' niban. Can nic'atzin che yex mismo nitz'at-ka-ivi', vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios y vo xa can yixtajin chubanic re samaj re yi'on chiva roma re Dios. Konojel c'o jun samaj yi'on chaka chin yojtiquir nakaban y man junan-ta rach samaj yi'on chaka konojel.
ROM 12:4 Can ancha'l rubanon re ka-cuerpo, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o nak'arach, pero man junan-ta quisamaj.
ROM 12:5 Y quire' chuka' yoj re kaniman re Jesucristo, yoj can yoj q'uiy y man junan-ta re kasamaj. Pero junan kavach y nakatola-ki' roma xa jun kabanon riq'uin re Jesucristo.
ROM 12:6 Can kac'ulun re utzil re pitinak riq'uin re Dios, roma can cada jun ruyi'on jun kasamaj chin che yojtiquir nakaban. Mare', vo xa c'o nubij re Dios chaka, can takatzijoj chique re hermanos. Y xaxe re xbex chaka jare' re takatzijoj chique.
ROM 12:7 Vo xa yojtiquir ye'kato' re hermanos, can que'kato'. Vo xa yojtiquir nakac'ut re enseñanza chin re Dios, can takac'utu' chiquivach.
ROM 12:8 Vo xa yojtiquir nakacukuba' quic'o'x re hermanos, can takabana'. Y vo xa ja yoj re yojc'uan quichin, can takatija' kak'ij che otz quic'uaxic nakaban, y vo xa yojtiquir ye'kato' riq'uin re ka-mero re c'o qui-necesidad, que'kato' riq'uin ronojel kánma. Vo xa can yojtiquir nakaban utzil can takabana', y tak quire' nakaban can-ta niqui'cot re kánma.
ROM 12:9 Can quixjovan riq'uin ronojel ivánma. Can titzelaj re man otz-ta y titzekelbej re otz.
ROM 12:10 Yex can ivch'alal-ivi' roma iniman re Jesucristo. Mare' can tijola-ivi' riq'uin ronojel ivánma y tibanala' respetar-ivi'.
ROM 12:11 Man quixk'oran, xa can riq'uin ronojel ivánma tibana' re rusamaj re Ajaf.
ROM 12:12 Tiqui'cot re ivánma roma can c'o i-esperanza riq'uin re Dios. Ticoch'o' re tijoj-pokonal re nik'asaj. Nojel tiempo tibana' orar.
ROM 12:13 Tak jec'o re je rajc'ual chic re Dios c'o qui-necesidad, que'ito'. Tisuju' qui-posada tak nic'atzin posada chique.
ROM 12:14 Re vinak re ye'tzelan ivichin y niquiban chiva che nitaj pokan, tic'utuj cha re Dios che que'rubana' bendecir re vinak re', y man jun bey tic'utuj cha re Dios che que'rubana' maldecir roma re itzel tak quibanabal.
ROM 12:15 Quixqui'cot quiq'uin re ye'qui'cot, y quixok' quiq'uin re ye'ok' roma bis.
ROM 12:16 Junan ivach tibana'. Man tiban che camas ik'ij. Xa tibana' che manak ik'ij y man tinojij che camas na'oj c'o iviq'uin.
ROM 12:17 Vo xa c'o jun vinak c'o itzel tak cosas nuban chiva, man tiban ruq'uixel cha. Can nojel tiempo tic'uaj jun c'aslen otz, chin che man jun cosa re man otz-ta nilitaj chivij.
ROM 12:18 Man tiban ayoval, xa can titija' ik'ij che otz nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel.
ROM 12:19 Hermanos re camas yixinjo', yen nimbij chiva: Vo xa jec'o re ye'bano itzel tak cosas chiva, man tiban ruq'uixel chique. Xa tiya' pa ruk'a' re Dios, roma ja reja' re xtitajo rajal re itzel tak quibanabal. Can ancha'l nubij re Dios chupan re tz'iban can: Pa nuk'a' yen c'o-va re qui-castigo y can nintoj rajal chique re ye'macun. Quire' nubij re Ajaf.
ROM 12:20 Y mare' re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Vo xa nich'umun rupan re nitzelan avichin, rat can taya' ruay. Y vo xa nichake'j ruchi', taya' ruya'. Vo xa quire' xtaban, reja' xa xtiq'uixbitaj roma re itzel tak banabal rubanon. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 12:21 Man tiya' k'ij che yixch'acataj pa ruk'a' re itzel tak cosas niban chiva. Yex ja re otz tibana' y jare' re xtich'acon chij re etzelal.
ROM 13:1 Can nic'atzin che konojel ye'kanimaj re ye'bano gobernar vova' chach re ruch'ulef. Roma conojel re ye'bano gobernar xa roma re Dios tak jec'o y ja re Dios ya'yon autoridad pa quik'a'.
ROM 13:2 Roma vo xa man ye'kanimaj-ta re ye'bano gobernar vova' chuch'ulef, can c'ayef roma reje' ja re Dios ya'yon quichin chin che niquiban gobernar. Y vo xa man ye'kanimaj-ta can xkojban castigar.
ROM 13:3 Jun re nibano gobernar mana-ta re ye'bano re otz re nuya' castigo pa quive'. Reja' xa ja pa quive' re ye'bano etzelal nuya-va re castigo. Mare' yoj can ja re otz takabana', chin che man jun cosa nakac'alvachij. Y vo xa quire' nakaban, otz xkojquitz'at re ye'bano gobernar.
ROM 13:4 Roma reje' ja re Dios ya'yon quichin, chin che man jun cosa nakac'alvachij. Pero vo xa nakaban re man otz-ta, can takaxibij-ki' chiquivach, roma ja reje' re ye'bano castigar kachin. Roma ja reje' re je'yi'on roma re Dios chin che ye'quiban juzgar re ye'bano etzelal.
ROM 13:5 Mare' can nic'atzin che que'kanimaj re ye'bano gobernar vova' chuch'ulef, roma can ja re kánma re nibin chaka che can ruc'amon che ye'kanimaj y man xe-ta che man jun castigo nika pa kave'.
ROM 13:6 Mare' tak ye'katoj re impuestos, roma ja re Dios re ya'yon quisamaj re ye'bano gobernar, y can nojel tiempo niquiban re samaj re'.
ROM 13:7 Takatojo' re impuestos re tiene que nakatoj. Re vinak c'o quik'ij, can takaya' quik'ij. Can que'kabana' respetar re namalaj tak achi'a'. Y can takabana' re ruc'amon che nakaban quiq'uin conojel.
ROM 13:8 Man otz-ta che nic'ue' kac'as riq'uin jun chic vinak, xa takatojo', y man otz-ta vo xa man nakajo-ta-ki'. Roma vo xa can ye'kajo' re nic'aj chic vinak, can nakaban ronojel re nubij chupan re ru-ley re Dios.
ROM 13:9 Re ley re' nubij: Yex achi'a' re yixc'ulan, man quixmacun riq'uin jun chic ixok. Man quixquimisan. Man quixelak'. Man titz'uc tzij chij jun chic vinak. Man tirayij che iviq'uin-ta yex c'o-va re c'o riq'uin jun chic vinak. Y chuka' c'o chic nic'aj re nubij chupan re ley. Pero c'o chic jun tzij re can nuban abarcar ronojel re'. Y re tzij re' nubij: Can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak.
ROM 13:10 Vo xa ye'kajo' re nic'aj chic vinak, can rion cosas otz nakaban chique. Y mare', vo xa yojovan, can nakaban ronojel re nubij chupan re ley.
ROM 13:11 Y ronojel re ximbij-ka chiva, can chin che nuna' kavach roma kataman che can napon-yan re k'ij tak jumul xkojcolotaj-a chach re mac. Y yoj can kaniman-va-pa re Jesucristo y mare' can yojtiquir nakabij che vocame más nakaj chic yojc'o-va cha re k'ij tak xkojcolotaj-a jumul chach re mac.
ROM 13:12 Re k'oko'm nak'ax-yan, y nik'alajin-yam-pa re sakil. Mare' vo xa c'a c'o banabal chin re k'oko'm ye'kaban, takaya' can rubanic. Y can takacusaj re sakil chin nakacol-ki' chach re itzel.
ROM 13:13 Yoj yojc'o chic chupan re sakil y mare' ruc'amon che nakac'uaj jun c'aslen otz, y can man ruc'amon-ta che yojk'abar, y man ruc'amon-ta che can nak'ax rue' re namak'ij ye'kabanala' chin ye'kaban invitar nic'aj chic vinak. Man ruc'amon-ta che re achi'a' y re ixoki' niquicanola-qui' chin ye'macun. Y can man otz-ta che reje' niquiban mac re camas ye'yi'o q'uex. Man ruc'amon-ta che c'o ayoval chakacojol o itzel-ta nakatz'at jun chic vinak roma otz c'o.
ROM 13:14 Nic'atzin che xa jun takabana' riq'uin re Ajaf Jesucristo, y man takanojij nakaya' k'ij chique re itzel tak rayibal.
ROM 14:1 Re hermanos re c'amaje-na kas tak'ax otz pa quive' re ruch'abal re Dios y niquijo' ye'oc kaq'uin, can nic'atzin che ye'kac'ul. Pero man que'kac'ul xaxe chin che nakaban ayoval quiq'uin roma re andex rubanic re quinojebal.
ROM 14:2 Ancha'l re ejemplo chij re ti'ij, yoj re can k'axnak chic otz re ruch'abal re Dios pa kave' can kataman che otz nakataj ronojel, pero re hermanos c'amaje-na kas tak'ax otz pa quive' re ruch'abal re Dios, chiquivach reje' xaxe ichaj re otz ye'quitaj.
ROM 14:3 Yoj re can nakataj ronojel, man que'katzelaj re hermanos re man niquitaj-ta ronojel. Y re hermanos re' man tiquibij che man otz-ta nakaban roma can nakataj ronojel. Re Dios can yojruc'ulun konojel.
ROM 14:4 Mare' man jun nitiquir nibin chij jun chic hermano che man otz-ta re rubanabal. Roma re hermano re' rusamajel chuka' re Ajaf. Y c'aja-na re Ajaf tibin vo xa otz re rubanabal o man otz-ta. Y re hermano re' can man xtitzak-ta, roma ja re Ajaf re nita'o richin.
ROM 14:5 Jec'o hermanos ye'bin che c'o k'ij can c'o-va modo chin ye'chajex y re nic'aj chic k'ij xa can man nic'atzin-ta che ye'chajex. Y jec'o chuka' hermanos ye'bin che ronojel k'ij xa je junan. Y mare' can ruc'amon che cada jun tunojij jabal andex nuban.
ROM 14:6 Roma re hermanos re can c'o-va k'ij ye'quichajij, quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios. Y quire' chuka' re hermanos re can man jun k'ij niquichajij, quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios. Re hermanos re can niquitaj ronojel, quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios, can nik'alajin che quire' roma can niquitioxij cha re Dios. Y quire' chuka' niquiban re hermanos re man niquitaj-ta ronojel. Quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios. Y chuka' reje' can ye'tioxin cha re Dios.
ROM 14:7 Tak c'a yoj c'as chach re ruch'ulef, can otz che yoj nakaban confiar-ki' riq'uin re Jesucristo y can nakaya' ruk'ij. Y quire' chuka' tak yojcom, can otz che yoj nakaban confiar-ki' riq'uin reja' y can nakaya' ruk'ij.
ROM 14:8 Tak c'a yoj c'as chach re ruch'ulef, takaya' ruk'ij re Jesucristo. Y quire' chuka' tak yojcom, takaya' ruk'ij reja'. Tak c'a yoj c'as, can yoj richin re Jesucristo. Y quire' chuka' tak yojcom, can yoj richin reja'.
ROM 14:9 Re Jesucristo xcom y xc'astaj chin xoc Kajaf. Jac'a reja' re Kajaf yoj re c'a yoj c'as y Cajaf chuka' re je quiminak chic-a.
ROM 14:10 Pero rat, ¿anchique roma nabij che re jun hermano re' man otz-ta rubanon? ¿Y anchique roma chuka' natzelaj jun hermano? Roma can konojel tiene que yojapon chach re Jesucristo chin che yojban juzgar.
ROM 14:11 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re Ajaf nubij: Ja yen re c'aslic Dios y can katzij-va re nimbij, che conojel vinak xque'xuque' chinoch yen, y xtiquibij: Can katzij-va che ja rat re Dios.
ROM 14:12 Y riq'uin re' ndel che tzij che can xtapon-va re k'ij tak cada jun chaka yoj xtakajach cuentas chach re Dios.
ROM 14:13 Mare' man chic takabij che re jun hermano re' man otz-ta rubanabal. Re nic'atzin che nakaban ja che takatija' kak'ij chin che man nakaban-ta cha jun hermano che nitzak o nimacun.
ROM 14:14 Y roma yen Pablo xa jun nbanon riq'uin re Ajaf Jesús, mare' ntaman che re cosas chin nitij vo xa can ye'kataj ronojel man xajan-ta chach re Dios. Pero vo xa chach jun hermano c'o cosas re xajan chin che ye'tij, chach reja' can xajan-va.
ROM 14:15 Y mare' yoj re can nakataj ronojel, man takaban cha re hermano re man nutaj-ta ronojel chin che numalij can ruc'o'x riq'uin re Dios roma can nakataj ronojel chach, y vo xa can rutzij re' xtitzak can nik'alajin che man yojovan-ta. Man takaban quire', roma re Jesucristo xcom chuka' roma re hermano re man nutaj-ta ronojel.
ROM 14:16 Chakavach yoj ronojel otz, pero vo xa jec'o nic'aj ye'bin chakij che man otz-ta, can man takaban.
ROM 14:17 Roma yoj re yojc'o pa ruk'a' re Dios, man jun nuban vo xa nakataj ronojel o man nakataj-ta. Re nic'atzin ja che nakac'uaj jun c'aslen choj y re kánma can-ta otz nuna', y re kánma can niqui'cot roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin.
ROM 14:18 Y vo xa can nakaban ronojel re' chin nakasamajij re Jesucristo, can yojka chach re Dios y chiquivach chuka' re vinak.
ROM 14:19 Mare' takacanoj rubanic andex nakaban chin che manak-ta ayoval chakacojol, y chuka' can takacanoj rubanic chin che nakacukubala' kac'o'x chakavach-ka yoj mismo.
ROM 14:20 Man takaban cha re rusamaj re Dios che man otz-ta, roma ronojel ye'katijla'. Can katzij-va che ronojel otz ye'tij, pero vo xa c'o jun hermano re nitzak roma re ye'katijla' chach, yoj man otz-ta re nakaban.
ROM 14:21 Man takataj ti'ij coma re hermanos re man niquitaj-ta. Man takakum vino, y man takaban xabanchique cosa re nuban cha jun hermano che nrajo' nuya' can re Dios, nimacun o nitzak.
ROM 14:22 Yoj kataman che chach re Dios otz nakataj ronojel, pero man takabij chique conojel che c'o che quire' chuka' niquiban. Vo xa can otz-va ronojel re nakaban y vo xa quire' chuka' nubij re kánma chaka, can yojqui'cot.
ROM 14:23 Pero vo xa ca'e' kánma tak ye'kataj ronojel cosas, yojmacun tak ye'kataj. Roma xabanchique cosa re nakaban riq'uin ca'e' kánma, can yojmacun chach re Dios.
ROM 15:1 Yoj re can k'axnak chic otz re ruch'abal re Dios pa kave', can nic'atzin che ye'kacoch' re hermanos re c'amaje-na kas tak'ax otz re ruch'abal re Dios pa quive'. Man takaban xaxe re nika chakavach yoj.
ROM 15:2 Re nic'atzin che nakaban ja re nika chiquivach re hermanos che c'o otz nuc'am-pa chique, chin quire' niquiban más confiar-qui' riq'uin re Dios.
ROM 15:3 Roma re Jesucristo can man xuban-ta xaxe re xka chach reja'. Y xa coma re vinak tak xuk'asaj tijoj-pokonal. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak xquijo' che chava-ta rat Nata' Dios xe'quibila-va re itzel tak tzij, pero xa chua yen re Ac'ajol xquibila-va re itzel tak tzij re'. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 15:4 Y re ruch'abal re Dios re tz'iban can ajuer, je'tz'iban can chin che yoj c'o cosas nakatamaj. Can nuban chaka che yojcoch'on y can nucukuba' kac'o'x, quire' nuban chaka chin yojqui'cot nakayabej re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ROM 15:5 Re Dios nuban chaka che yojcoch'on y nucukuba' kac'o'x. Y re ninrayij yen chiva yex ja-ta che re Dios nuban chiva che can junan ivach. Y can quire' chuka' xuc'ut can re Jesucristo.
ROM 15:6 Y can-ta nojel tiempo junan ivach chin niya' ruk'ij re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo.
ROM 15:7 Y chin che yex niya' chuka' ruk'ij re Dios, tibana' ancha'l xuban re Jesucristo, reja' xixruc'ul. Yex can tic'ulu-ivi' y tijola-ivi'.
ROM 15:8 Quire' nimbij chiva, roma re Jesucristo can xojruto' konojel tak xpa. Xpa chin xojruto' yoj re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka, chin xuc'ut chakavach che re Dios can nuban-va re nubij. Can jac'a re Jesucristo re xc'amo-pa re utzil re rubin can re Dios che nuya' chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
ROM 15:9 Y mare' re man je israelitas-ta niquiya' chuka' ruk'ij re Dios roma xujoyovaj quivach. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Can xtinya' ak'ij junan quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta, y xtimbixaj re abe'. Quire' nubij re tz'iban can.
ROM 15:10 Y chuka' re ruch'abal re Dios nubij: Yex re man yix israelitas-ta, quixqui'cot quiq'uin re israelitas, re rutenemit re Dios. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 15:11 Y chuka' nubij: Tiya' ruk'ij re Ajaf chiyixnojel yex re man yix israelitas-ta. Conojel vinak tiquiya' ruk'ij re Dios. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 15:12 Y re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, rutz'iban can: C'o jun rey-rumam re Isaí xtic'ue' y xto'rbana' gobernar pa quive' re man je israelitas-ta, y re vinak re' can xtiquiyabej che niquivel utzil riq'uin. Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can roma re Isaías.
ROM 15:13 Re Dios nuban chaka che nakayabej-apo re utzil re pitinak riq'uin reja'. Y re ninrayij yen chiva, ja che re Dios nuban chiva yex che camas yixqui'cot y chuka' re ivánma can-ta otz nuna'. Quire' xtuban chiva roma iniman reja'. Xquixruto' riq'uin re ru-poder re Espíritu Santo, chin quire' can riq'uin ronojel ivánma niyabej-apo re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
ROM 15:14 Hermanos, yen ntaman che can otz-va re ic'aslen. Ntaman chuka' che camas ina'oj y mare' tak can yixtiquir nicukuba' ic'o'x yex mismo y quire' chuka' niban chique re nic'aj chic ivchibil-ivi'.
ROM 15:15 Pero c'o nic'aj cosas re nic'atzin che xinataj chiva, y man ximpokonaj-ta xintz'ibaj-a chupan re carta re'. Xintz'ibaj-a chiva roma can nc'ulun re utzil pitinak riq'uin re Dios,
ROM 15:16 y xuban chua che xinoc rusamajel re Jesucristo chin che nintzijoj chique re vinak re man je israelitas-ta, re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha. Y chin quire' reje' niquijach re quic'aslen cha re Dios roma re nusamaj yen. Reje' can ye'ka-va chach re Dios, roma re Espíritu Santo nuch'ojersaj re quic'aslen.
ROM 15:17 Re Jesucristo c'o viq'uin, y mare' yen camas yinqui'cot riq'uin re samaj re yi'on chua roma re Dios.
ROM 15:18 Yen man yintiquir-ta yinch'o vo xa mana-ta re nusamaj nintzijoj chiva, y chin che nbanon re samaj re', can ja re Jesucristo re acusayon vichin. Y mare' je q'uiy chique re vinak re man je israelitas-ta re ye'niman chin re Jesucristo. Niquinimaj roma can niquic'axaj re utzulaj ch'abal re nintzijoj chique y chuka' roma can niquitz'at re nubanabal.
ROM 15:19 Y chuka' can xe'quitz'at re milagros re xe'mban. Re Espíritu Santo can nuya-va poder chua chin che ye'mban milagros chin che nik'alajin che can katzij-va che ja re ruch'abal re Dios re nintzijoj. Yen xintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios pa tenemit Jerusalén y quire' chuka' ximban pa tak nic'aj chic tenemit, y xinapon chuka' c'a chupan re nación rubini'an Ilírico. Can ronojel-va re lugar re' xintzijoj-va re utzulaj ruch'abal re Jesucristo re nibex evangelio cha.
ROM 15:20 Quire' nimban roma camas ninjo' ninya' rutzijol re utzulaj ch'abal pa tak lugar re man quitaman-ta che can nic'atzin che niquinimaj re Jesucristo, y mana-ta chupan re lugar re anche' tz'amon chic rutzijosic coma nic'aj chic samajela'.
ROM 15:21 Y tak quire' nimban, can nuban cumplir re nubij chupan re ruch'abal re Dios: Che re vinak re man jun quic'axan chij re Cristo, can xtiquic'axaj, y tak xtitzijos chique chij reja', can jabal xtak'ax pa quive'. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
ROM 15:22 Y roma camas ninjo' nintzijoj re ruch'abal re Dios chique re man quic'axan-ta, mare' man yintiquirnak-ta yin-aponak iviq'uin yex re yixc'o pa Roma.
ROM 15:23 Jac'a vocame xinq'uis-yan re nusamaj pa tak tenemit re xinataj-yan-ka chiva. Y q'uiba' xquinapon iviq'uin, roma can q'uiy-yan juna' nbim-pa che yinapon chi'itz'etic,
ROM 15:24 y yen ninojin che yinak'ax iviq'uin tak xquimba pan España. Ninjo' yinc'ue-a jun ca'e-oxe' k'ij iviq'uin, chin che yex niban cha re vánma che niqui'cot. Y ninjo' chuka' che niya-ta-a re nic'atzin chua chin re nubey.
ROM 15:25 Pero vocame yimba pa Jerusalén chin che ne'njacha' jun ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o chire'.
ROM 15:26 Roma re hermanos re man je israelitas-ta re jec'o vova' pa tak tenemit chin re Macedonia y Acaya, can xalax-pa pa cánma che niquiya' jun ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa Jerusalén, re camas je meba'.
ROM 15:27 Can niquijo' ye'quito'. Y camas otz che quire' niquiban, roma can yojtiquir nakabij che c'o quic'as quiq'uin re israelitas. Roma ja re israelitas re xe'tzijon re ruch'abal re Dios chiquivach, y mare' can ruc'amon chuka' che reje' ye'quito' ba' re israelitas.
ROM 15:28 Y c'aja tak xtinjach can re ofrenda re' xquinak'ax iviq'uin yex, roma yen c'a pan España ninjo' yinapon-va.
ROM 15:29 Y ntaman che tak xquinapon iviq'uin, camas utzil xtic'ul roma re utzulaj ruch'abal re Jesucristo re xtinc'uaj-a chiva.
ROM 15:30 Hermanos, ja re Jesucristo re Kajaf, y re Espíritu Santo banayon cha re kánma che nijovan. Mare' ninc'utuj utzil chiva che can-ta riq'uin ronojel ivánma xtiban orar pa nue'. Yen ninc'utuj utzil cha re Dios. Y can-ta quire' chuka' ninjo' che niban yex,
ROM 15:31 che man-ta xquinka pa quik'a' vinak re man quiniman-ta re Jesucristo re jec'o chire' pa Judea. Y chuka' xtic'utuj-ta cha re Dios che re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa tenemit Jerusalén, can-ta jabal ruc'ulic xtiquiban cha re ofrenda re xtinjach chique.
ROM 15:32 Chin quire', can niqui'cot-ta re vánma tak xquinapon iviq'uin vo xa ja quire' re nurayij re Dios, y xquinuxlan-ta-a ba' iviq'uin.
ROM 15:33 Ja re Dios re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic, y can-ta nic'ue' re Dios iviq'uin chiyixnojel. Amén.
ROM 16:1 Y ninchalabej-a re hermana Febe chiva, roma reja' jun ixok re nisamaj pa rusamaj re Dios chiquicojol re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios re pa tenemit Cencrea.
ROM 16:2 Mare' can jabal ruc'ulic tibana', roma yex hermanos can ruc'amon che quire' niban chique re hermanos re xa jun chuka' quibanon riq'uin re Ajaf. Re ninjo' yen ja-ta che yex xtito' re hermana Febe riq'uin re ndoc cha, roma reja' can je q'uiy je'ruta'on y quire' chuka' rubanon viq'uin yen.
ROM 16:3 Tiya' ruxnokil-quivach re hermana Priscila y re hermano Aquila, re junan xojsamaj quiq'uin pa rusamaj re Jesucristo.
ROM 16:4 Reje' bama xe'com chinucolic yen, y yen camas nintioxij chique. Y man xe-ta yen re yintioxin chique, xa can conojel re hermanos re man je israelitas-ta re niquimol-qui' pa rube' re Dios niquitioxij chuka' chique, roma re xquiban pa nu-cuenta.
ROM 16:5 Y tiya' chuka' ruxnokil-quivach re hermanos re niquimol-qui' pa cachoch re hermana Priscila y re hermano Aquila. Y tiya' chuka' ruxnokil-rach re hermano Epeneto, reja' camas ninjo', roma ja reja' re nabey xniman chin re Jesucristo pan Acaya.
ROM 16:6 Tiya' ruxnokil-rach re hermana María. Reja' camas nisamaj chi'icojol.
ROM 16:7 Tiya' chuka' ruxnokil-quivach re hermanos Andrónico y Junias, reje' je nu-familia yen Pablo, y junan xojc'ue' quiq'uin pa cárcel. Y q'uiy juna' tiquinimaj-va re Jesucristo. Reje' can quiniman chic-va tak yen c'amaje-na rutzijol che ninimaj. Y reje' can jabal-va chuka' je'tz'eton coma re nic'aj chic apóstoles.
ROM 16:8 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Amplias. Reja' camas ninjo' roma runiman re Ajaf.
ROM 16:9 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Urbano. Riq'uin reja' junan xojsamaj pa rusamaj re Jesucristo. Y tiya' chuka' ruxnokil-rach re hermano Eustaquio, re camas ninjo'.
ROM 16:10 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Apeles. Reja' can k'alaj che rubanon confiar-ri' riq'uin re Jesucristo. Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos re jec'o pa rachoch re Aristóbulo.
ROM 16:11 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Herodión, reja' nu-familia yen Pablo. Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos re jec'o pa rachoch re Narciso, re hermanos re jec'o pa rachoch re ache re' can jun quibanon riq'uin re Ajaf.
ROM 16:12 Tiya' ruxnokil-quivach re hermanas Trifena y Trifosa, reje' je rusamajela' re Ajaf. Tiya' ruxnokil-rach re hermana Pérsida, re camas ninjo', roma reja' camas samajenak pa rusamaj re Ajaf.
ROM 16:13 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Rufo. Reja' can cha'on chuka' roma re Ajaf. Y can chibil re rute' tiya' ruxnokil-rach, can ancha'l che nte' chuka' yen.
ROM 16:14 Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y re hermanos re jec'o quiq'uin.
ROM 16:15 Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos Filólogo, Julia, re Nereo y chibil chuka' re rana', re Olimpas y re hermanos re jec'o quiq'uin.
ROM 16:16 Y chuka' nimbij chiva che tik'etela-ivi' chiyixnojel chin quire' can nic'ut che nijo-ivi'. Y tic'ulu' re ruxnokil-ivach re niquitak-a conojel re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Jesucristo pa tak tenemit.
ROM 16:17 Hermanos, yen nimbij chiva che tichajij-ivi', roma jec'o vinak re xa ye'quiban dividir re hermanos, y niquiban chique che ye'tzak, roma xa jun-va chic che enseñanza niquic'ut y camas ye'ch'o chij re katzij enseñanza re c'utun chivach yex. Re vinak re ye'bano quire' man quixtzake' chiquij, xa tijech'aj-ivi' quiq'uin.
ROM 16:18 Roma reje' mana-ta rusamaj re Kajaf Jesucristo niquiban, xa ja re niquijo' reje' jare' re niquiban. Reje' rion re tzij camas otz re ye'quibila', y mare' jabal niquic'axaj re hermanos re man niquinojij-ta jabal, y cha'nin ye'k'olotaj-a pa quik'a'.
ROM 16:19 Jac'a yex, can conojel je'atamayon chic che can ninimaj-va rutzij re Dios, y yen camas niqui'cot re vánma roma re'. Pero ninjo' chuka' che nitamaj nic'ue' ina'oj chubanic re otz y mana-ta chubanic re etzelal.
ROM 16:20 Ja re Dios re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic. Y reja' can cha'nin xtuban chiva che yixch'acon chij re Satanás. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo.
ROM 16:21 Re hermano Timoteo nutak-a ruxnokil-ivach. Reja' kachibil-ki' riq'uin pa rusamaj re Dios. Chuka' niquitak-a ruxnokil-ivach re hermanos Lucio, re Jasón y re Sosípater, reje' je nu-familia yen Pablo.
ROM 16:22 Y ja re Tercio re xtz'iban-a re carta re' chiva, y reja' nutak-a ruxnokil-ivach. Reja' xa jun chuka' rubanon riq'uin re Ajaf.
ROM 16:23 Re hermano Gayo nutak-a ruxnokil-ivach. Yen Pablo vocame ja pa rachoch re hermano Gayo yinc'o-va roma ja reja' ya'yon nu-posada, y vova' chuka' ye'po-va conojel hermanos chin niquiya' ruk'ij re Dios. Re hermano Erasto nutak-a ruxnokil-ivach. Ja reja' re tesorero chin re tenemit re'. Y nutak-a chuka' ruxnokil-ivach re hermano Cuarto.
ROM 16:24 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
ROM 16:25 Tiya' ruk'ij re Dios. Roma xaxe reja' re nitiquir nibano chiva che más niban confiar-ivi' riq'uin. Quire' nubij re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo re nibex evangelio cha, ch'abal re nintzijoj yen. Re ch'abal re' man can-ta sekresam-pa roma re Dios, xa c'aja chupan re tiempo re' tak xusekresaj-pa jabal.
ROM 16:26 Vocame xsekresas-yan, y mare' tak nak'ax pa kave' re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Re Dios re c'o nojel tiempo, rubin can che titzijos chique conojel vinak, y jare' re ntajin rubanic vocame, chin che tiquibana' confiar-qui' riq'uin reja' y tiquinimaj rutzij.
ROM 16:27 Xaxe jun Dios c'o y riq'uin reja' c'o-va ronojel na'oj. Nojel tiempo c'a takaya' ruk'ij reja'. Xaxe roma re Jesucristo tak yojtiquir nakaya' ruk'ij re Dios. Amén.
1CO 1:1 Yen Pablo, yin ru-apóstol re Jesucristo, y ja re Dios xvayon vichin chin xinoc apóstol, roma ja quire' nrajo' reja'. Yen y chibil chuka' re hermano Sóstenes,
1CO 1:2 tak nimban-a re carta re' chiva yex hermanos re nimol-ivi' pa rube' re Dios, chire' pa tenemit Corinto, yex re can ch'ojersan chic re ic'aslen roma re Jesucristo. Yex hermanos xixvayox roma re Dios chin xixoc rajc'ual reja', ancha'l xuban quiq'uin re nic'aj chic hermanos re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit re can niquiya-va ruk'ij re Kajaf Jesucristo. Can jac'a reja' re Kajaf konojel yoj re kaniman chic reja'.
1CO 1:3 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna'.
1CO 1:4 Ivoma yex yen can nojel tiempo nintioxij cha re Dios, roma q'uiy utzil ic'ulun riq'uin reja'. Xaxe c'a roma re Jesucristo tak nic'ul re utzil re'.
1CO 1:5 Can ja reja' re xbano chiva che xixoc biyoma', roma camas q'uiy na'oj xic'ul riq'uin y xuban chuka' chiva che can jabal rubixic niban cha re itaman.
1CO 1:6 Y can ancha'l-va re xtzijos chiva che yex can xtic'ul-va re utzil re pitinak riq'uin re Jesucristo, y can quire' xbanataj, y vocame can k'alaj che xic'ul-yan re utzil re' roma jalatajnak chic re ic'aslen.
1CO 1:7 Y roma re utzil ic'ulun riq'uin re Jesucristo, can ronojel c'o chic iviq'uin, xa can xe chic iyaben re k'ij tak re Kajaf Jesucristo xtipa chic jun bey.
1CO 1:8 Y re Kajaf Jesucristo can xquixruto-va chupan re ic'aslen, chin che manak-ta mac nilitaj pa tak ic'aslen tak xtapon re k'ij che xtipa reja'.
1CO 1:9 Re Dios can nuban-va ronojel re je'rubin. Can xquixruto-va. Ja reja' re xvayon ivichin chin che xa jun niban riq'uin re Kajaf Jesucristo re Ruc'ajol re Dios.
1CO 1:10 Hermanos, pa rube' re Kajaf Jesucristo ninc'utuj utzil chiva, che junan ivach tibana'. Man que'pa itzel tak nojebal pan ijalom chin che nijachala-ivi'. Xa can junan-ta ninojij chiyixnojel, y can junan-ta re ina'oj.
1CO 1:11 Roma ja re ru-familia re Cloé, re xe'tzijon chua, che yex hermanos c'o ayoval chi'icojol chire' pa Corinto.
1CO 1:12 Reje' xquitzijoj chua che yex ijachalon-ivi', roma jec'o ye'bin che yoj ja re Pablo nakajo'. Jec'o nic'aj chic niquibij: Yoj ja re hermano Apolos nakajo'. Re nic'aj chic niquibij che yoj ja re hermano Pedro nakajo'. Y jac'a re nic'aj chic niquibij che can xe-va reje' re can katzij quitzekelben re Jesucristo.
1CO 1:13 Can chiyixnojel yex yix richin re Jesucristo, ¿anchique roma yex man junan-ta ivach ibanon? Yex xa yixtajin chuvich'ic re Jesucristo. Man otz-ta che quire' niban. Roma ja re Jesucristo re xquimisas cho cruz ivoma yex, y mana-ta yen Pablo. Y tak xixban bautizar, ja che yex nitzekelbej re Jesucristo y mana-ta yen Pablo re yinitzekelbej.
1CO 1:14 Y matiox cha re Dios che re chi'icojol yex xaxe re hermano Crispo y re hermano Gayo re xe'mban bautizar.
1CO 1:15 Roma riq'uin re' yex man yixtiquir-ta nibij che ja yen Pablo re yinitzekelbej, roma mana-ta yen re ximbano bautizar ivichin.
1CO 1:16 Chuka' ximban bautizar re hermano Estéfanas y re ru-familia. Y man ne'ka-ta chinuc'o'x vo xa c'a jec'o nic'aj chic re xe'mban bautizar. Xaxe re xe'mbij-yan re ye'beka chinuc'o'x vocame.
1CO 1:17 Re Jesucristo man chin-ta c'a che nimban bautizar tak xinruya' pa rusamaj, reja' xinruya' chin che nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y tak nintzijoj re ch'abal re', man nincusaj-ta re na'oj chin re ruch'ulef, y man ye'ncusaj-ta chuka' ch'abal re camas je otz rubixic. Roma ninjo' nik'alajin che ja re rucamic re Jesucristo cho cruz re c'o ru-poder y mana-ta re nuch'abal yen.
1CO 1:18 Y tak nitzijos re camic re xuc'uaj re Jesucristo cho cruz, can nik'alajin che c'o ru-poder. Quire' nik'alajin chakavach yoj re kaniman, y yojcolotajnak chic. Y ja re rucamic re Jesucristo re nucusaj re Dios chin ye'rucol conojel re ye'niman richin. Jac'a re vinak re can man niquinimaj-ta tak nitzijos re rucamic re Jesucristo cho cruz chiquivach, reje' can man jun ndoc-va chique, y can xtika-va re castigo pa quive'.
1CO 1:19 Y chiquij reje' ch'ovenak-va can re Dios, y ja quire' rubin can: Yen xtimban chique re vinak re camas quina'oj chach re ruch'ulef che can nisatz re quina'oj. Can xtimban chique che man jun ndoc-va re na'oj c'o quiq'uin. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
1CO 1:20 Camanak ye'oc-va re vinak camas quina'oj, che israelitas y re man je israelitas-ta. Camanak chuka' ye'oc-va re vinak re camas otz rubixic niquiban cha re quitaman vova' chach re ruch'ulef. Roma re Dios rubanon cha re na'oj chin vova' chach re ruch'ulef che camanak-va rajkalen.
1CO 1:21 Re Dios camas na'oj c'o riq'uin, y mare' man xucha-ta re na'oj chin re ruch'ulef che riq'uin-ta re na'oj re' ye'tiquir-ta re vinak niquitamaj rach reja'. Man quire-ta. Re Dios xunojij che ja re rucamic re Jesucristo re nucusaj chin ye'rucol re vinak re niquinimaj reja'. Quire' xunojij re Dios, astapa' chiquivach re vinak man jun ndoc-va. Y jare' re nakatzijoj yoj.
1CO 1:22 Re nuvinak israelitas man niquinimaj-ta roma reje' niquijo' che re Dios can-ta ye'rubanala' milagros chiquivach chin quire' niquinimaj. Y chuka' re man je israelitas-ta cama-va niquinimaj-ta roma reje' niquijo' che can-ta nak'ax ronojel pa quive', ancha'l niquiban riq'uin re na'oj vova' chach re ruch'ulef.
1CO 1:23 Y yoj jac'a re Jesucristo re xquimisas cho cruz re nakatzijoj. Y re' nuban chique re nuvinak israelitas che man otz-ta niquic'axaj, y chuka' chiquivach re man je israelitas-ta manak ndoc-va.
1CO 1:24 Jac'a yoj re xojvayox roma re Dios chin xojrucol, israelitas y man je israelitas-ta, can kataman che re poder y re na'oj richin re Dios, can ja re Jesucristo.
1CO 1:25 Y can katzij che re na'oj re c'o riq'uin re Dios camas nem, astapa' re vinak niquinojij che re Dios yan ba-oc na'oj c'o riq'uin. Pero man jun vinak nik'e'o re runa'oj re Dios. Y quire' chuka' re ye'nojin che re Dios yan ba-oc ru-poder, pero can nak'ax-va más chach re poder c'o riq'uin re vinak vova' chach re ruch'ulef.
1CO 1:26 Can nik'alajin che re Dios camas na'oj c'o riq'uin. Tiya-na-pa' cuenta cha, hermanos tak yex xixvayox roma re Dios chin xixcolotaj, man can-ta yix q'uiy re c'o ina'oj vova' chuch'ulef. Man can-ta yix q'uiy re c'o autoridad pan ik'a' chach re ruch'ulef. Y man can-ta yix q'uiy re c'o ik'ij.
1CO 1:27 Pero man roma-ta re', re Dios can xixrucha' astapa' re vinak re man quiniman-ta re Dios niquibij chiva che manak na'oj iviq'uin. Pero re Dios can xixrucha-va, chin nik'alajin che re na'oj richin re ruch'ulef manak ndoc-va. Y chuka' re vinak re man quiniman-ta re Dios niquibij chiva che yex manak ik'ij, pero ja re Dios re xcha'o ivichin. Quire' xuban chin nik'alajin che re vinak re camas quik'ij vova' chach re ruch'ulef, can man jun ye'oc-va chach re Dios.
1CO 1:28 Y yex re manak ik'ij y yixtzelas coma re vinak re man quiniman-ta re Dios, can ja re Dios re xixcha'o. Y quire' chuka' yex re nibex chiva che camanak yixoc-va, re Dios xixrucha'. Quire' xuban chin che nik'alajin che re camas quik'ij vova' chach re ruch'ulef, xa manak ndoc-va.
1CO 1:29 Y quire' xuban re Dios chin che man jun vinak nitiquir nubij che camas ruk'ij, y nubij-ta che re Dios man jun ndoc-va cha.
1CO 1:30 Pero re Dios xuban chaka yoj che xa jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Y roma re Jesucristo tak xk'alajin chakavach yoj re na'oj richin re Dios. Re Dios xuban chaka che xa roma re Jesucristo tak manak kamac ndel chach reja'. Y xa roma chuka' re Jesucristo tak xch'ojersas re kac'aslen y xojcolotaj chach re kamac.
1CO 1:31 Y mare', nik'alajin chakavach che can xe reja' re otz che nakaya' ruk'ij. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Tak yoj nakana' che c'o kak'ij, te'ka chakac'o'x che can xe-va cha re Ajaf c'o modo nakabij che c'o ruk'ij.
1CO 2:1 Hermanos, tak yen xinapon iviq'uin chin xintzijoj re ruch'abal re Dios chiva, man xincusaj-ta re na'oj chin re ruch'ulef y chuka' man xincusaj-ta ch'abal re camas otz rubixic.
1CO 2:2 Roma yen can nbin-va pa vánma che tak xquinapon iviq'uin, can xe re Jesucristo y re rucamic cho cruz re xtintzijoj chiva.
1CO 2:3 Y tak xinc'ue' iviq'uin, xina' che nayon yen man jun cosa yintiquir nimban. Xa camas xinxibij-vi' roma q'uiba' man yintiquir-ta nimban re rusamaj re Dios chi'icojol. Y mare' hasta ximbarbot.
1CO 2:4 Y tak xintzijoj re ruch'abal re Dios chiva, can man xincusaj-ta runa'oj jun vinak, y chuka' man xincusaj-ta tzij re camas otz rubixic, xa can ja re Espíritu Santo y re ru-poder re Dios re xsamaj pa vánma.
1CO 2:5 Chin quire' tak yex xinimaj re ruch'abal re Dios, can xk'alajin-va che ja re ru-poder re Dios re xbano quire' chiva y mana-ta re na'oj c'o riq'uin jun vinak.
1CO 2:6 Yoj can c'o-va na'oj nakac'ut chiquivach re hermanos re can je'q'uiynak chic chupan re ruch'abal re Dios. Y re na'oj re' man chin-ta re ruch'ulef, y man quichin-ta chuka' re vinak camas quik'ij chach re ruch'ulef, roma re na'oj quichin re vinak re camas quik'ij chach re ruch'ulef xtapon re k'ij tak xtiq'uis.
1CO 2:7 Re na'oj re nakac'ut yoj chiquivach re hermanos ja re na'oj chin re Dios. Na'oj re man jun bey can-ta jabal sekresan can. Can evan-va, pero can xsekresas chupan re ka-tiempo yoj. Xsekresas re runojin re Dios che nuban. Tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef, re Dios xunojij-yan che yoje'c'ue' chila' chicaj riq'uin reja' re c'o ruk'ij, y jabal xtakabana' riq'uin.
1CO 2:8 Y re na'oj re' cama-va nak'ax-ta pa quive' re vinak camas quik'ij chach re ruch'ulef. Roma xe-ta xk'ax pa quive', cha'nin-ta xquitamaj che re Ajaf Jesucristo camas ruk'ij, man-ta xquitak ruquimisasic cho cruz.
1CO 2:9 Can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios: Man jun tz'eteyon re rubanon preparar re Dios chin che nuya' chique re ye'jovan richin. Y chuka' man jun ac'axayon-ta y runojin-ta ba', che re Dios camas q'uiy cosas rubanon preparar chaka. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
1CO 2:10 Jac'a yoj riq'uin re Espíritu Santo re rutakom-pa re Dios xkatamaj-va. Y re Espíritu Santo can rutaman-va ronojel, hasta re namalaj tak cosas re jec'o pa ránma re nunojij re Dios rutaman.
1CO 2:11 Man jun vinak atamayon re andex nunojij jun chic vinak. Roma xaxe re ru-espíritu reja' mismo atamayon re andex nunojij. Y chuka' man jun atamayon re nunojij re Dios, xa can xe re ru-Espíritu re Dios atamayon andex nunojij re Dios.
1CO 2:12 Y yoj ja re Espíritu re' re kac'ulun, re pitinak riq'uin re Dios, y mana-ta re espíritu chin re ruch'ulef. Ja re Dios ya'yon re Espíritu re' chaka, chin che nakatamaj ronojel re andex nuya-pa re Dios chaka.
1CO 2:13 Y tak yoj nakabij ronojel re' chique re hermanos re je'c'uan roma re Espíritu Santo, man ye'kacusaj-ta tzij re je'pitinak riq'uin runa'oj jun vinak Xa can ye'kacusaj ch'abal re je'pitinak riq'uin re Espíritu Santo, chin che ye'kabij re ye'ruc'ut reja' chakavach.
1CO 2:14 Re vinak manak re Espíritu Santo chin re Dios quiq'uin, man niquic'ul-ta re enseñanzas re je'pitinak riq'uin re Espíritu Santo. Chiquivach reje' man jun nic'atzin-va roma man nak'ax-ta pa quive'. Roma xaxe re vinak re c'o re Espíritu Santo quiq'uin, xaxe pa quive' reje' nak'ax-va y quitaman che c'o rajkalen re enseñanzas re'.
1CO 2:15 Yoj re yoj-ec'uan roma re Espíritu Santo yojtiquir nakabij re andex c'o quijkalen y re andex manak quijkalen. Y man jun xtibin chaka che man otz-ta re nakaban.
1CO 2:16 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Man jun vinak atamayon re andex nunojij re Ajaf Dios. Y chuka' man jun vinak re nitiquir nibin cha re Dios re andex otz che nuban Quire' nubij re tz'iban can. Jac'a yoj re yoj-ec'uan roma re Espíritu Santo, c'o chic re runa'oj re Jesucristo kaq'uin.
1CO 3:1 Hermanos, tak xinc'ue' iviq'uin xintz'at re ic'aslen, che yex man can-ta yix-ec'uan roma re Espíritu Santo. Xa ja re nirayij yex re niban y man can-ta yixq'uiynak jabal chupan re ruch'abal re Jesucristo, xa c'a yix ancha'l ac'ola'. Y mare' c'a c'o nic'aj chic enseñanzas re man xinc'ut-ta chivach.
1CO 3:2 Xaxe re enseñanzas re man can-ta je c'ayef re xinc'ut chivach, roma can c'amaje-na kas tak'ax pan ive' re nic'aj chic enseñanzas. Yix ancha'l ac'ola' re c'a ye'tz'uman y c'amaje-na kas ye'tiquir niquitaj vay. Can c'a quire' ibanon yex.
1CO 3:3 Yex xa can c'a yix-ec'uan roma re irayibal. Can man otz-ta nitz'at jun chic vinak re otz c'o. Xa can c'a nic'uxc'ut ipan. C'o ayoval chi'icojol. Ijachalon-ivi' riq'uin re ina'oj. Y riq'uin re' nik'alajin che c'a yix-ec'uan roma re irayibal riq'uin re ye'banala'. Re ic'aslen xa can junan riq'uin re quic'aslen re vinak re manak re Espíritu Santo quiq'uin.
1CO 3:4 Yex xa can ijachalon-ivi' riq'uin re ina'oj. Roma jec'o ye'bin che yoj ja re Pablo nakajo', y jec'o ye'bin ja re hermano Apolos niquijo'. Y riq'uin re' nik'alajin che c'a yix-ec'uan roma re irayibal.
1CO 3:5 ¿Anchique como re hermano Apolos, y yin anchique como yen Pablo? Yoj man yoj Dios-ta, yoj xa yoj rusamajela' re Dios. Reja' cada jun ruyi'on jun kasamaj yoj re kaniman chic. Re Ajaf xucha' re Apolos y xinrucha' chuka' yen Pablo, chin xkatzijoj re ruch'abal chiva yex y mare' tak xinimaj.
1CO 3:6 Yen xintic re ruch'abal re Dios pa tak ivánma. Re hermano Apolos xusamajij re ch'abal re'. Pero ja re Dios re xbano che xq'uiy pa tak ic'aslen.
1CO 3:7 Mare' ja re Dios re camas rajkalen, roma ja reja' re xbano che xq'uiy re ruch'abal pa tak ivánma. Yen xaxe xintic re ruch'abal pa tak ivánma y man jun chic cosa ximban. Y quire' chuka' re hermano re xsamajin re ch'abal re', xa can xe chuka' re' xuban.
1CO 3:8 Yen re xintico re ruch'abal re Dios pa tak ivánma, y re hermano re xsamajin re ch'abal re', can yoj junan che yoj ca'e', pero cada jun chaka yoj can xtuc'ul re rajal-ruq'uixel según re rusamaj xuban.
1CO 3:9 Nimbij quire' chiva roma ja re Dios xcha'o kachin chin xojoc pa rusamaj reja', xuban chiva yex che xixoc ancha'l rulef reja', y ja reja' re nisamajin ivichin. Y chuka' xuban chiva che xixoc ancha'l jun jay re nuban reja'.
1CO 3:10 Re Dios xuban utzil chua che xinruya' chupan re rusamaj. Mare' xinoc ancha'l jun ache re camas rutaman nipoban jay. Y tak xintzijoj re ruch'abal re Dios chiva, jare' xoc re ru-cimiento re jay. Pero mana-ta c'a yen re yimbano-a re nic'aj chic partes cha re jay. Xa jec'o nic'aj chic re ye'bano re jay. Y conojel re xque'bano seguir rubanic re jay, can tiquitz'eta' che can jabal rubanic tiquibana' cha.
1CO 3:11 Roma re jay c'o chic ru-cimiento, y re cimiento re' ja re Jesucristo. Y can man jun chic xtitiquir xtiyi'o jun chic cimiento.
1CO 3:12 Pero jec'o xque'tiquir xtiquiya' k'anapuak pa rue' re cimiento re c'o chic, chin niquiban seguir re jay, jec'o xtiquicusaj sakapuak, y jec'o re xque'quicusaj jabojoj tak aboj. Y chuka' jec'o xque'cusan che', tz'alam, q'uiem o patz'an chin xtiquiban-va re jay.
1CO 3:13 Y xtapon re k'ij tak cada jun chaka yoj xtik'alajin andex che samaj xkaban, vo xa otz o man otz-ta, roma xtitojtobex pa k'ak'.
1CO 3:14 Y vo xa re jay re xkapoba' pa rue' re cimiento xtucoch' re k'ak' y man xtic'at-ta, yoj xtakac'ul rajal-ruq'uixel roma re samaj xkaban.
1CO 3:15 Pero vo xa xtic'at re jay re xkapoba', man jun rajal-ruq'uixel xtakac'ul. Pero yoj can xkojcolotaj, pero re samaj xkaban xa xtic'at.
1CO 3:16 Yex itaman che yix rachoch chic re Dios y che re Espíritu Santo chin re Dios c'o pa tak ivánma.
1CO 3:17 Vo xa c'o jun vinak nibano cha jun re can runiman re Dios che nitzak pa mac, re Dios can xtuban cha re nibano quire' che no'rtija' tijoj-pokonal roma can xuvulaj re rachoch re Dios, y re rachoch re Dios can ch'ajch'oj-va roma can richin-va reja', y re' ja yex.
1CO 3:18 Man tik'ol-ivi' iyon yex mismo. Vo xa c'o jun chi'icojol re nuna' che camas q'uiy na'oj chin re ruch'ulef rutaman, man tuban che camas ruk'ij. Tubana' che camanak rutaman chin che reja' nuvel re katzij na'oj re pitinak riq'uin re Dios.
1CO 3:19 Re na'oj chin re ruch'ulef xa camanak ndoc-va chach re Dios, ancha'l nubij chupan re ruch'abal re tz'iban can: Re vinak re can niquiban confiar-qui' riq'uin re na'oj re je'quitamalon, q'uiy bey jare' re ndoc chique chin che niquiban re etzelal, y rutzij re' tak ye'ka pa ruk'a' re Dios.
1CO 3:20 Y chuka' nubij: Re Ajaf rutaman re andex niquinojij re vinak re camas quitaman chij re na'oj chin re ruch'ulef, y chuka' rutaman che camanak ndoc-va re na'oj re'. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
1CO 3:21 Mare' yex man tiban che xaxe jun vinak re camas ruk'ij chivach. Man timistaj che ronojel re je'ruyi'om-pa re Dios, xa can je ivichin-va yex.
1CO 3:22 Ivichin yex re Pablo, re Apolos, re Pedro, re ruch'ulef, re c'aslen, re camic, re nitz'at vocame y re xtitz'at chupan re tiempo pitinak. Can ronojel-va ivichin yex.
1CO 3:23 Y yex yix richin re Jesucristo, y re Jesucristo richin re Dios.
1CO 4:1 Mare' yex can nic'atzin che nitamaj che yoj xa yoj rusamajela' re Jesucristo, y xbex chaka che nakatzijoj re c'a ba-oc tiempo tusekresaj-va re Dios.
1CO 4:2 Yoj re bin chaka che takasekresaj re runojin re Dios, can nic'atzin che nakaban re samaj re', re can ruc'amon che nakaban riq'uin.
1CO 4:3 Pero man jun vinak xtitiquir xtibin cha jun chic vinak vo xa otz o man otz-ta re rusamaj. Mare' yen nimbij chiva yex, vo xa otz o man otz-ta nitz'at re nusamaj, chua yen man jun nuban. Y vo xa c'o chuka' jun chique re achi'a' re ye'bano gobernar y nutz'at-ta re nusamaj, man jun chuka' nuban chua yen. Roma xa can man jun vinak nitiquir nibin, vo xa otz o man otz-ta re nusamaj. Hasta yen mismo man yintiquir-ta nimbij vo xa otz o man otz-ta nimban cha re samaj.
1CO 4:4 Yen nina' che can otz nbanon cha re samaj. Pero man roma-ta re' che yintiquir nimbij che ronojel re nbanon, camas otz. Y can jac'a re Ajaf re xtitz'eto re nusamaj y ja reja' re xtibin vo xa otz ximban cha o xa man otz-ta.
1CO 4:5 Mare' yex man cha'nin tiban juzgar jun hermano y nibij che la jun hermano la' camas otz re rusamaj, pero la jun chic la' xa man otz-ta re rusamaj. Man tibij quire'. Nic'atzin che tiyabej re k'ij tak xtipa chic jun bey re Ajaf Jesús. Reja' can xque'rulisaj-pa pa sakil re banabal re man ye'k'alajin-ta y xque'rusekresaj-pa re andex che cosas re jec'o pa tak kánma. Y re Dios jare' tak xtubij chaka cada jun che yoj otz re kabanabal re xkabanala'.
1CO 4:6 Hermanos, ronojel re ximbij-yan tak xinch'o chij re hermano Apolos y chuij yen xa jun ejemplo, ximbij roma ninjo' che nak'ax-ta otz pan ive' re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. Re man ninjo-ta yen, ja che yex niban cha jun ache che c'o más ruk'ij que chach jun chic ache.
1CO 4:7 Yex re camas ik'ij nina', ¿anchique como biyon chiva che camas ik'ij? Roma ronojel cosas re c'o iviq'uin yex ja re Dios ya'yon chiva. Y vo xa quire', man jun nic'atzin-va nibij che camas ik'ij. Xe-ta iyon yex, man-ta jun cosa c'o iviq'uin.
1CO 4:8 Hermanos, yex nina' che c'o chic ronojel cosas iviq'uin y can man jun chic cosa nuban falta chiva. Y yex can nina' che can yix biyoma' chic. Yex can nina' che can yix junan chic quiq'uin re achi'a' re ye'bano gobernar re nibex reyes chique, y yoj can man jun chic c'a yojoc-va chiva. Camas-ta otz xe-ta can yix junan-ta chic quiq'uin re achi'a' re ye'bano gobernar, chin quire' chuka' yoj yojoc-ta iviq'uin yex chin che nakaban gobernar chuka' yoj.
1CO 4:9 Yen ninojij che re Dios rubanon chaka yoj re yoj apóstoles che manak kak'ij chiquivach re vinak. Yoj xa can yoj ancha'l re achi'a' re bin chic che que'quimisas, re ángeles can xe yojquitz'at y quire' chuka' niquiban re vinak, can che jun ruch'ulef xe yojquitz'at.
1CO 4:10 Chivach yex, yoj can yoj nacanak-va chupan re rusamaj re Jesucristo, jac'a yex camas na'oj ic'ulun riq'uin re Jesucristo. Chivach yex, yoj xa manak kachuk'a', jac'a yex can c'o-va más ivuchuk'a'. Chivach yex, yoj can man jun kak'ij, jac'a yex camas ik'ij nina',
1CO 4:11 y re' can katzij-va. Roma yoj nakak'asaj viyjal, nichake'j kachi', manak katziak, yojch'ay y manak kachoch.
1CO 4:12 Yoj tak yojsamaj camas yojcos chin nakach'ac kavay. Y tak jec'o re ye'yok'o kachin, yoj xa nakac'utuj cha re Dios che tuya' re ru-bendición pa quive'. Y tak re vinak camas etzelal niquiban chaka roma nakatzijoj rube' re Jesucristo, yoj nakacoch'.
1CO 4:13 Tak itzel ye'ch'o chakij, yoj man jun tzij nakabij chique. Pa ruq'uixel che quire-ta nakaban, yoj xa pa rubiyal yojch'o chique. Can quibanon c'a chaka che manak kak'ij. Xa can ancha'l yoj k'ayis yoj pokolaj chiquivach.
1CO 4:14 Ronojel re ximbij man chin-ta che ninya' iq'uex, xaxe chin che yiximpaxabaj, roma yex can ancha'l che yix vajc'ual nina' yen, y camas yixinjo'.
1CO 4:15 Ja yen re xintzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva nabey. Yex xinimaj re Jesucristo roma re ch'abal xintzijoj chiva, y mare' yen xinoc ancha'l jun tata'aj chivach yex. Y astapa' jec'o-ta je lajuj mil re ye'tijon ivichin chij re Jesucristo, xaxe yen re ancha'l irta'.
1CO 4:16 Y mare' ninc'utuj utzil chiva che tic'uaj jun c'aslen otz, can ancha'l re nuc'aslen yen.
1CO 4:17 Roma quire' ninjo' chiva, mare' xintak-a re hermano Timoteo iviq'uin, chin nunataj chiva re andex rubanic nic'uaj jun c'aslen riq'uin re Jesucristo, re xitamaj can tak xinc'ue' chila' iviq'uin. Yen camas ninjo' re hermano Timoteo. Reja' can ancha'l vajc'ual nbanon cha, y reja' can rubanon confiar-ri' riq'uin re Ajaf. Y reja' xtubij chiva che yex can nic'atzin nic'uaj jun c'aslen otz, quire' chuka' nimbij yen chique conojel hermanos re xabanche' niquimol-va-qui' pa rube' re Jesucristo.
1CO 4:18 Pero jec'o hermanos chi'icojol re camas quik'ij niquina' y mare' niquinojij che yen man chic yinapon-ta iviq'uin, quire' niquibij chuij.
1CO 4:19 Pero re niquibij xa reje' ye'nojin, roma yen xa can xquinapon-yan iviq'uin, vo xa quire' nrajo' re Ajaf. Y tak xquinapon, xque'ntz'at re hermanos re niquina' che camas quik'ij, pero mana-ta re quich'abal re más xtinc'axaj. Re ninjo' nintamaj yen, vo xa can katzij che c'o re ru-poder re Dios quiq'uin.
1CO 4:20 Roma tak jun vinak can nik'alajin re ru-poder re Dios pa ruc'aslen, can katzij che c'o pa ruk'a' re Dios. Pero vo xaxe tal quire' nubij, man katzij-ta che can c'o pa ruk'a' re Dios.
1CO 4:21 Tak yen xquinapon iviq'uin, ¿andex nijo' che ne'mbana' iviq'uin? ¿Nijo' che yixe'nch'olij roma man otz-ta re ic'aslen ic'uan, o nijo' nichojmersaj re ic'aslen chin quire' can riq'uin jun vánma camas otz y che camas yixinjo' tak xquinapon iviq'uin? Pero re' iviq'uin yex c'o-va.
1CO 5:1 Camas elinak rutzijol re banatajnak chi'icojol. Roma c'o jun hermano can xoc-ka ruxayil re ruca'n rute'. Y hasta re vinak re man quitaman-ta rach re Dios man jun bey banatajnak-ta quire' chiquicojol.
1CO 5:2 Mare' otz che yixbison y yixok' roma re rubanabal re jun hermano re', y can-ta xilisaj-yan-a chi'icojol. Pero yex pa ruq'uixel che quire-ta ibanon cha, xa can nina' che camas ik'ij. Can ancha'l che man jun cosa banatajnak chi'icojol.
1CO 5:3 Yen man yinc'o-ta-apo iviq'uin, pero re vánma sí can c'o-va-apo iviq'uin. Y mare' xinojij-yan re andex rubanic nakaban cha re hermano re xbano quire'.
1CO 5:4 Y yen nimbij chiva che timola-ivi' pa rube' re Kajaf Jesucristo, y yen chuka' xquinc'ue-apo, roma re vánma can xtic'ue-va-apo iviq'uin. Y re Kajaf Jesucristo can xtuya-va autoridad pan ik'a' chin xtiban re otz che niban.
1CO 5:5 Tibana' cha che tel-a chi'icojol, y tak ijachon chic-a pa ruk'a' re Satanás, xtutaj pokan C'are' reja' xtuya' can re itzel tak rayibal. Xtitzolaj-ta-pa ruc'o'x. Man-ta xtiba pa k'ak', xa xticolotaj-ta chupan re k'ij tak re Ajaf Jesús xtipa chic jun bey.
1CO 5:6 ¿Anchique roma yex camas ik'ij nina' y can niban che ancha'l che man jun cosa banatajnak chi'icojol? Yex itaman che tak niya' k'ij cha re mac, cha'nin ninimar rach. Can ancha'l nuban re levadura astapa' xa ba-oc nika chupan re harina muban, can nuxol-ri' chupan ronojel. Y quire' chuka' nuban re mac, mare' yex xa riq'uin jun niya' k'ij cha che nuban mac, xa can quire' chuka' niquitz'am rubanic conojel.
1CO 5:7 Mare' yex tilisaj-a ronojel re mac re c'a c'o iviq'uin, chin che yixoc ancha'l c'ac'a harina muban re manak levadura riq'uin. Yex can ch'ojersan chic re ic'aslen roma re Jesucristo tak xcom cho cruz. Reja' xquimisas, can ancha'l xe'quimisas re ovejas pa tak kanamak'ij yoj re yoj israelitas re nibex pascua cha.
1CO 5:8 Mare' can takaya' can ronojel mac y takachajij-ki' jabal. Takabana' ancha'l xquiban re kavinak israelitas. Reje' chin re namak'ij rubini'an pascua, can jabal xquichajij-qui' chin man xquitaj-ta re xcana-vay re c'o levadura riq'uin. Quire' chuka' takabana' yoj, takachajij-ki' chach re mac. Takaya' can rubanic ronojel etzelal y man chic takanojij re banabal re man je otz-ta. Kojoc ancha'l re xcana-vay re manak levadura riq'uin. Can-ta katzij ronojel re nakaban y nakabij, y man-ta riq'uin ca'e' kapalaj.
1CO 5:9 Chupan re jun chic carta re xintak-a iviq'uin, nbin-a chiva che man que'oc ivchibil re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun.
1CO 5:10 Y tak yen ximbij quire' chiva, xa chiquij re hermanos re man otz-ta quibanabal xinch'o-va. Y man xinch'o-ta chiquij re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo. Vinak re c'a jec'o chupan re mac. Re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun. Vinak re camas niquirayij che quiq'uin-ta reje' c'o-va ronojel cosas, ye'lak', y chuka' niquiya' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Yen, can man chiquij-ta re vinak re' xinch'o-va, roma vova' chuch'ulef can nakavel-va-ki' quiq'uin re vinak quire' quic'aslen, roma vo xa man nakajo-ta yojc'ue' quiq'uin tiene que nakaya' can re ruch'ulef.
1CO 5:11 Re xinjo' yen ximbij chiva yex chupan re carta re' ja che man quixoc ruchibil jun hermano re rutz'amon rubanic mac qui tak re'. Man c'a quixoc ruchibil jun ache re nibin che reja' jun hermano chic y xa nic'ue' riq'uin jun ixok re man ruxayil-ta, y man quixoc chuka' ruchibil jun ixok re nibin che reja' jun hermana chic y xa nic'ue' riq'uin jun ache re man ruchijil-ta. Y quire' chuka' re vinak re niquijo' che can-ta quiq'uin reje' c'o-va ronojel cosas, re ye'yi'o quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka, re ye'yok'on, re ye'k'abar, y re ye'lak'. Y niquibij che je hermanos y xa quitz'amon rubanic mac qui tak re' man que'oc ivchibil, y chuka' nimbij chiva che can man ruc'amon-ta che yixva' quiq'uin.
1CO 5:12 Jac'a pa quive' re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, mana-ta yen yimbano juzgar quichin roma re quic'aslen quic'uan. Xa ja re hermanos re ye'macun re otz che ye'kaban juzgar, roma reje' chakacojol yoj jec'o-va.
1CO 5:13 Re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo y man chi'icojol-ta jec'o-va, ja re Dios re nibano juzgar quichin. Jac'a re hermano re c'o chi'icojol y ntajin chubanic re etzelal, tilisaj-a chi'icojol.
1CO 6:1 ¿Anchique roma yex tak c'o jun hermano c'o jun cosa rubanon chiva xa yixba quiq'uin re achi'a' re ye'bano juzgar re man quiniman-ta re Jesucristo, y man yixba-ta quiq'uin re je rajc'ual chic re Dios chin che ja-ta reje' re ye'bano rubiyal re ayoval c'o chi'icojol? ¿Anchique roma yex man yixq'uex-ta tak quire' niban cha jun hermano?
1CO 6:2 Yex can yixtiquir niban rubiyal re ye'banataj chi'icojol. Roma yex itaman che can xtapon-va re k'ij tak konojel yoj re yoj rajc'ual chic re Dios xtakaban juzgar pa rue' re ruch'ulef.
1CO 6:3 Y chuka' yex itaman che can xtapon-va re k'ij tak yoj xtakaban juzgar pa quive' re ángeles. C'alapa' re cosas vova' chuch'ulef che man-ta xkojtiquir xtakaban rubiyal.
1CO 6:4 Y vo xa c'o jun ayoval nibanataj chiquicojol je ca'e' hermanos, chivach c'a yex que'sujun-va, y yex mismo quixbano rubiyal. Roma hasta re manak can-ta quik'ij chiquicojol re hermanos ye'tiquir niquiban rubiyal re cosas qui tak re'.
1CO 6:5 Nimbij quire' chiva chin che quixq'uex ba'. ¿La manak como jun hermano chi'icojol re c'o na'oj riq'uin chin che nuban rubiyal jun ayoval chiquicojol je ca'e' hermanos?
1CO 6:6 Pero yex pa ruq'uixel che quire-ta niban, xa itz'amon quik'asasic re hermanos chiquivach re achi'a' re ye'bano juzgar. Y re achi'a' re' xa man quiniman-ta re Jesucristo.
1CO 6:7 Can man otz-ta nuban chiva che c'o ayoval chi'icojol. Yex más-ta otz che man jun etzelal niban tak c'o jun cosa nibex chivij y tak c'o jun cosa niban chiva. Más-ta otz che yex niya' k'ij tak c'o jun cosa re nilek'ax chi'k'a', que chach nic'uaj chach re nibano juzgar.
1CO 6:8 Pero yex xa man quire-ta niban. Roma xa ja yex re yixbano re etzelal y re elak'. Y ronojel re etzelal y re elak' re', can chique c'a re ivchibil chic-ivi' niban-va, re junan chic iniman re Jesucristo quiq'uin.
1CO 6:9 Yex itaman che re man choj-ta quic'aslen man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios. Mare' man tik'ol-ka-ivi' yex mismo. Re vinak re man je'c'ulan-ta y niquicanola-qui' chin ye'macun, cama-va xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios. Y quire' chuka' xtiquic'alvachij re ye'yi'o quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka, re achi'a' re c'o quixiylal y niquicanoj chic jun ixok, re ixoki' re c'o quichijlal y niquicanoj chic jun ache, y re achi'a' re man chic ye'quijo-ta ixoki' y xa quiq'uin chic achi'a' niquijo' ye'c'ue-va, conojel re ye'bano banabal qui tak re' can man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios.
1CO 6:10 Y quire' chuka' re ye'bano elak', re camas niquirayij che ronojel-ta cosas quiq'uin-ta reje' c'o-va, re ye'k'abar, re ye'yok'on, y re ye'quimisan chin niquiban elak', conojel re ye'bano re etzelal qui tak re' man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios.
1CO 6:11 Y tak rubanon can, yex camas c'ayef re c'aslen xic'uaj y jec'o chiva yex re xe'bano mac re ximbij-yan. Jac'a vocame ch'ajch'oj chic re ivánma, yex yix richin chic re Dios, y man jun chic imac ndel chach re Dios. Y re utzil re' xic'ul xa roma re Ajaf Jesús y re Espíritu Santo chin re ka-Dios.
1CO 6:12 Jec'o ye'bin che yoj, yoj libre chic y mare' otz nakaban xabanchique cosa re nakajo' nakaban. Pero yen nimbij che man ronojel-ta re nakaban c'o otz cosas nuc'am-pa chaka. Mare' yen man ninjo-ta niba vánma chij xabanchique cosa, roma vo xa can nakaya' kánma cha xabanchique cosa can yojruch'ac-va, jac'a re man nakaya-ta kánma cha man yojruch'ac-ta.
1CO 6:13 Y re niquibij reje' che re Dios xuban re vay chin re kapan y re kapan can chin-va che nuc'ul re vay, re' can katzij-va. Pero re kapan y re vay xa can xtapon-va re k'ij tak re Dios xtuban chique che xque'q'uis. Re Ajaf Dios can xojruban chin che yojoc richin reja' y reja' ndoc kachin yoj. Y man xojruban-ta chin che nakac'uaj jun itzel c'aslen. Man nrajo-ta che re achi'a' y re ixoki' niquicanola-qui' chin ye'macun.
1CO 6:14 Y can ancha'l xuban re Dios cha re Ajaf Jesucristo che xc'astaj-a re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i', quire' chuka' xtuban chaka yoj. Can xkojruc'asoj-a riq'uin re ru-poder.
1CO 6:15 Yex itaman che can yix ruk'a-rakan re Jesucristo. Y vo xa can jun ibanon riq'uin re Jesucristo, can man otz-ta che yex yixel-a riq'uin reja' y yixoc ruk'a-rakan jun ixok re xa man otz-ta ruc'aslen. Can man tujovaj re Dios che quire-ta nibanataj.
1CO 6:16 Roma vo xa jun ache nimacun riq'uin jun ixok re man otz-ta ruc'aslen, re achel re' xa jun nuban riq'uin re ixok re'. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re ache y re ixok xa jun xtiquiban che je ca'e', quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios.
1CO 6:17 Pero vo xa yixc'o riq'uin re Ajaf, xa jun ibanon riq'uin reja'.
1CO 6:18 Y re Dios can nrajo' che yex achi'a' y yex ixoki' man ticanola-ivi' chin yixmacun. Roma re jun mac re' can itzel mac. Camas q'uiy rach mac jec'o, pero man jun chic mac re can junan-ta riq'uin re jun mac re', re can nuyoj ruc'aslen re vinak, ancha'l nuban re mac re niquiban re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun.
1CO 6:19 Yex itaman che yix rachoch re Espíritu Santo. Reja' pitinak riq'uin re Dios, y pa tak ivánma c'o-va. Y mare' man otz-ta che yex niban xabanchique cosa nijo' niban.
1CO 6:20 Yex xa can pa ruk'a' chic c'a re Dios yixc'o-va. Xixrulok'-yan. Y mare' re i-cuerpo y re ivánma can je richin chic reja'. Can que'cusaj c'a re ca'e' re' chin niya' ruk'ij re Dios.
1CO 7:1 Vocame ninjo' nimban contestar re preguntas re je'ic'utum-pa chupan re carta re xitak-pa chua. Y yen nimbij che más-ta otz che re achi'a' y re ixoki' man-ta ye'c'ule': Re ixok man-ta nic'ue' ruchijil y re ache man-ta nic'ue' ruxayil.
1CO 7:2 Pero re itzel can nutaj ruk'ij chin che re achi'a' y re ixoki' niquicanola-qui' chin ye'macun. Y mare' más otz che conojel achi'a' tic'ue' quixiylal y conojel ixoki' tic'ue' quichijlal.
1CO 7:3 Y nic'atzin che re rurayibal re ache ndoc chin re ixok y re rurayibal re ixok ndoc chin re ache.
1CO 7:4 Re ixok man nitiquir-ta nubij che re ru-cuerpo chin reja', roma xa can richin-va re ruchijil. Y quire' chuka' re ache, man nitiquir-ta nubij che re ru-cuerpo chin reja', xa can richin-va re ruxayil.
1CO 7:5 Mare' re ixok man tuk'at re rurayibal re ruchijil, y quire' chuka' re ache man tuk'at re rurayibal re ruxayil. Pero vo xa reje' niquijo' niquitz'am jun tiempo chin oración, otz che niquiya' chiquivach chin niquik'at-qui' chach re quirayibal chin jun ca'e-oxe' k'ij. Pero man can-ta otz vo xa camas q'uiy k'ij niquiban quire', roma q'uiba' man chic niquicoch'-ta y re Satanás nuban cha re ache che niba riq'uin jun chic ixok, y nuban cha re ixok che niba chic riq'uin jun ache.
1CO 7:6 Pero man nimbij-ta chiva che can quixc'ule', pero vo xa nijo' yixc'ule' c'o modo yixc'ule' vo xa quire' nijo' yex, re c'ulubic man xajan-ta.
1CO 7:7 Yen nimbij che más-ta otz, che conojel je ancha'l-ta yen re manak ixok viq'uin. Pero re Dios can man junan-ta nuya' chaka cada jun, y mare' jun-va nuya' cha re jun y jun-va chic nuya' cha re jun.
1CO 7:8 Yen nimbij chique re man je'c'ulan-ta, más-ta otz che man-ta ye'c'ule' ancha'l yen, y quire' chuka' nimbij chique re malcani' tak ixoki', che más-ta otz che man-ta chic ye'c'ule'. Más otz che choj quire' ye'c'ue'.
1CO 7:9 Pero vo xa man niquicoch'-ta re quirayibal, más otz che ye'c'ule'. Roma más otz che ye'c'ule' que chach can nichova re cánma cha re quirayibal.
1CO 7:10 Vocame c'o jun cosa ninjo' ninchalabej chique re je'c'ulan chic. Y re nimbij yen chique man viq'uin-ta yen pitinak-va. Xa riq'uin re Ajaf pitinak-va: Che re ixoki' je'c'ulan man tiquijach-qui' quiq'uin re quichijlal.
1CO 7:11 Pero vo xa c'o jun ixok nujach-ri' riq'uin re ruchijil, man tucanoj chic jun ache. Vo xa man nrajo-ta nic'ue' rion, tiba chic jun bey riq'uin re ruchijil re ruyi'on can. Y quire' chuka' re ache man tujach-ri' riq'uin re ruxayil.
1CO 7:12 Y chuka' yen ninjo' nimbij jun ca'e' tzij, pero re jun ca'e' tzij re' can pa vánma yen elinak-va-pa, roma re Ajaf man jun cosa xubij can chij tak jun hermano c'ulan riq'uin jun ixok re man runiman-ta re Jesucristo. Pero re ninjo' nimbij yen chique, vo xa ja re ache xunimaj re Jesucristo tak je'c'ulan chic y re ixok man runiman-ta, pero re ixok nrajo' nic'ue' riq'uin, re hermano re' man tujach-ri' riq'uin re ruxayil.
1CO 7:13 Y vo xa ja re ixok re xunimaj re Jesucristo y re ache man runiman-ta re Jesucristo, pero nrajo' nic'ue' riq'uin re hermana re', man tujach-ri' riq'uin re ruchijil.
1CO 7:14 Roma vo xa jun ache re man runiman-ta re Jesucristo y re ruxayil runiman chic, y re ache nrajo' nic'ue' riq'uin re ruxayil, can yojtiquir nakabij che re ache re' richin chic re Dios. Y vo xa ja re ixok re man runiman-ta re Jesucristo y re ruchijil runiman chic, y re ixok nrajo' nic'ue' riq'uin re ruchijil, can yojtiquir chuka' nakabij che re ixok re' can richin chic re Dios. Y can katzij che quire', roma xe-ta man-ta katzij y man-ta quire' chach re Dios, re cajc'ual re je ca'e' vinak re' man-ta je richin re Dios. Pero man quire-ta, re cajc'ual reje' xa can je richin-va re Dios.
1CO 7:15 Pero vo xa re ache re man runiman-ta re Jesucristo nrajo' nujach-ri' riq'uin re ruxayil re runiman chic re Jesucristo, tujacha-ri' riq'uin, y re ruxayil man tubij che ja reja' re c'o rumac. Y quire' chuka' vo xa re ixok re man runiman-ta re Jesucristo nrajo' nujach-ri' riq'uin re ruchijil re can runiman chic re Jesucristo, tujacha-ri' riq'uin, y re ruchijil man tubij che ja reja' re c'o rumac. Roma re Dios xojrayoj chin xojoc rajc'ual y man nrajo-ta che nakaban ayoval. Reja' nrajo' che re kánma can-ta otz nuna'.
1CO 7:16 ¿Andex ataman rat ixok, q'uiba' xa avoma rat nicolotaj re avchijil? ¿Y andex chuka' ataman rat ache, q'uiba' xa avoma rat nicolotaj re avxayil?
1CO 7:17 Re c'ac'a c'aslen re nuya' re Dios man nubij-ta che re achi'a' tiquijachala-qui' quiq'uin re quixiylal y chuka' man nubij-ta che re ixoki' tiquijachala-qui' quiq'uin re quichijlal. Re nubij re c'ac'a c'aslen chaka ja che man chic que'kabanala' re banabal re man je otz-ta, y nubij chuka' chaka che kojc'ue' ancha'l tak xojvayox roma re Dios. Re anche' yojruyi'on-va re Ajaf Dios, chire' kojc'ue-va, man takajal, y can takabana' ancha'l nrajo' reja'. Y yen can ronojel lugar anche' niquimol-va-qui' re hermanos pa rube' re Dios, can quire' nbin chique che tiquibana'.
1CO 7:18 Y vo xa jec'o ja'jun chiva yex banon re circuncisión chique tak xe'vayox roma re Dios chin che xe'oc rajc'ual, vo xa banon re circuncisión chiva, pues quixc'ue' quire', roma re' man jun cosa nuban. Y vo xa jec'o chuka' ja'jun chiva yex re man banon-ta re circuncisión chique tak xe'vayox roma re Dios chin che xe'oc rajc'ual, vo xa man banon-ta re circuncisión chiva, pues quixc'ue' can chuka' quire'.
1CO 7:19 Roma man jun nuban vo xa banon re circuncisión chaka o vo xa man banon-ta. Re nic'atzin ja che nakanimaj re nubij re Dios chaka.
1CO 7:20 Re nubij re c'ac'a c'aslen re nuya' re Dios chaka, ja che man chic que'kabanala' re banabal re man je otz-ta. Y chuka' nubij che kojc'ue' ancha'l tak xojvayox roma re Dios.
1CO 7:21 Y vo xa jec'o ja'jun chiva yex re yixlak'on tak samajela', re nibex chuka' esclavos chiva, y vo xa can yix esclavos tak xixvayox roma re Dios, chin che xixoc rajc'ual, man quixbison. Pero vo xa yixtiquir yixoc libres, más otz chuka'.
1CO 7:22 Yex re yix esclavos tak xixvayox roma re Ajaf, vocame yojtiquir nakabij che man chic yix esclavos-ta, roma yex yix richin chic re Ajaf Jesucristo. Jac'a yex re man yix esclavos-ta tak xixvayox roma reja', vocame yojtiquir nakabij che man chic yix libres-ta, roma can yix esclavos chic chin re Jesucristo.
1CO 7:23 Yex can pa ruk'a' chic re Jesucristo yixc'o-va. Xixrulok'-yan. Mare' can quixc'ue' pa ruk'a' reja' y man chic tirayij quixc'ue' pa quik'a' vinak re jec'o vova' chach re ruch'ulef.
1CO 7:24 Hermanos, re c'ac'a c'aslen re nuya' re Dios chaka, man nubij-ta che can takajala' rubanic ronojel. Re nubij re c'ac'a c'aslen chaka, ja che man chic que'kabanala' re banabal re man je otz-ta. Y nubij chuka' che can kojc'ue' ancha'l tak xojvayox roma re Dios, y man takamistaj chuka' che xa jun chic kabanon riq'uin re Dios.
1CO 7:25 Y vocame ninjo' yinch'o ba' chij re jun chic pregunta re ic'utum-pa chua chupan re i-carta, andex otz che niban quiq'uin re k'apoji' y re c'ajola'. Re nimbij yen chique reje', can pa vánma c'a yen elinak-va-pa. Roma re Ajaf man jun cosa xubij can chiquij reje', re andex otz che niban quiq'uin. Y re xtimbij can yen chiva, c'o rajkalen y can otz che niban confiar-ivi' riq'uin, roma re Ajaf camas q'uiy utzil rubanon viq'uin y xinruya' pa rusamaj.
1CO 7:26 Yen nimbij y ninojij, roma camas je c'ayef re k'ij re yojc'o-va vocame, más-ta otz che kojc'ue' ancha'l kabanon.
1CO 7:27 Mare' re hermano re c'o chic ruxayil, tic'ue' riq'uin. Y re hermano manak ruxayil, tic'ue' c'a rion.
1CO 7:28 Roma vo xa ye'c'ule', can niquitaj pokan, y yen man ninjo-ta che yex nitaj pokan. Pero vo xa c'o jun hermano nrajo' nic'ule', tic'ule', re' man xajan-ta. Y quire' chuka' jun k'apoj xtan, vo xa nrajo' nic'ule', tic'ule'.
1CO 7:29 Pero re ninjo' nimbij chiva hermanos, ja che te'ka chi'c'o'x che xa man can-ta chic q'uiy tiempo xkojc'ue' vova' chach re ruch'ulef. Mare' re hermanos re c'o quixiylal, man tiquiban che ja re quixiylal re más niba cánma chij, xa ja-ta re nrajo' re Dios re más niba cánma chij.
1CO 7:30 Y re ye'bison, man tiquiya' k'ij cha re bis che nuban chique che man chic ye'tiquir-ta niquiban re andex nrajo' re Dios. Y quire' chuka' re ye'qui'cot, man tiquiya' k'ij che xaxe roma camas ye'qui'cot, mare' man chic ye'tiquir-ta niquiban andex nrajo' re Dios. Y re camas q'uiy cosas ye'quilok', man tiquiya' k'ij cha re cosas re ye'quilok' che ja-ta re' re nibano chique che man chic ye'tiquir-ta niquiban re nrajo' re Dios.
1CO 7:31 Y quire' chuka' re can niba cánma chij re cosas re jec'o vova' chach re ruch'ulef, man tiquiya' k'ij che ja-ta re' re nibano chique che man chic ye'tiquir-ta niquiban re andex nrajo' re Dios. Roma ronojel re nakatz'at chach re ruch'ulef, xa niq'uis.
1CO 7:32 Yen man ninjo-ta che re c'aslen camas-ta c'ayef nuban chivach, y mare' man yixtiquir-ta niban re andex nrajo' re Dios. Re ache man c'ulan-ta, más nitiquir nunojij re andex nrajo' re Ajaf, y can nutaj ruk'ij chin nuban re andex nika chach re Ajaf.
1CO 7:33 Pero re ache c'ulan chic, man can-ta más nitiquir nunojij re andex nrajo' re Ajaf, roma ja re rusamaj vova' chach re ruch'ulef jare' re nunojij, y can nutaj ruk'ij chin nuban re andex nic'atzin cha reja' y cha re ruxayil.
1CO 7:34 Y quire' chuka' re k'apoj xtan, can man junan-ta riq'uin jun ixok c'ulan chic. Re k'apoj xtan, más nitiquir nunojij re andex nrajo' re Ajaf, y can nujach re ránma y re ru-cuerpo pa rusamaj re Ajaf. Jac'a re ixok c'ulan chic, man can-ta más nitiquir nunojij re andex nrajo' re Ajaf, roma ja re rusamaj vova' chach re ruch'ulef jare' re nunojij, y can nutaj ruk'ij chin nuban re andex nic'atzin cha reja' y cha re ruchijil.
1CO 7:35 Ronojel re' ximbij chiva, xaxe chin che yixinto' y man chin-ta che yixink'at, o nimbij-ta chiva che man quixc'ule', man quire-ta. Re ninjo' yen ja che yex can riq'uin ronojel ivánma niban re nrajo' re Dios, y man-ta jun cosa nik'ato re nrajo' re Ajaf.
1CO 7:36 Pero vo xa c'o jun tata'aj man ruyi'on-ta re rumi'al chin nic'ule', y re rumi'al c'o chic rujuna', y re tata'aj nuna' che man otz-ta rubanon, roma man ruyi'on-ta k'ij cha re rumi'al che nic'ule', y can nutz'at che re rumi'al nrajo' nic'ule', tuya' c'a k'ij cha chin nic'ule', roma vo xa nuya-a re rumi'al chin nic'ule', re' man xajan-ta.
1CO 7:37 Pero vo xa re tata'aj nutz'at che re rumi'al man nic'atzin-ta che nic'ule', y chuka' re rumi'al man can-ta nrajo' nic'ule', re tata'aj otz nubij che man tic'ule' y camas otz re nuban.
1CO 7:38 Re tata'aj re nuya' re rumi'al chin nic'ule', otz nuban. Jac'a re tata'aj re man nuya-ta rumi'al chin nic'ule', más otz nuban que chach re jun re nuya-a re rumi'al chin nic'ule'.
1CO 7:39 Jun ixok c'ulan, can ximon riq'uin re ruchijil, roma can man nitiquir-ta nujach-ri' tak c'a c'as re ruchijil. Re ley re xuya' re Dios can quire-va nubij. Pero vo xa nicom-a re ruchijil, c'o modo nic'ule' chic riq'uin jun chic ache, vo xa quire' nrajo' reja'. Pero nic'atzin che nic'ule' riq'uin jun ache re runiman chic re Ajaf.
1CO 7:40 Pero yen nimbij che jun ixok malca'n, más-ta otz che man-ta chic nic'ule' jun bey, roma cha reja' más otz y más niqui'cot re ránma vo xa choj quire' nic'ue'. Y yen ninojij che quire' chuka' nrajo' re Espíritu Santo chin re Dios re c'o viq'uin.
1CO 8:1 Y vocame ninjo' yinch'o ba' chij re jun chic pregunta re ic'utum-pa chua, ja chij re ti'ij quichin re chicop re ye'quimisas chin ye'suj chiquivach re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Yex q'uiba' ninojij che can itaman re andex nic'atzin che niban, roma c'o na'oj iviq'uin, y can nina' che camas ik'ij. Jac'a yen nimbij che más-ta otz che yex can nic'ue' re amor iviq'uin, roma vo xa c'o amor kaq'uin can nuban chaka che yojq'uiy konojel.
1CO 8:2 Re anchique ninojin che camas q'uiy na'oj c'o riq'uin, xa man quire-ta, roma man jun vinak re nitiquir nibin che can ronojel na'oj c'o riq'uin. Roma xa can nojel tiempo nic'atzin che nutamaj más.
1CO 8:3 Chach re Dios ja re amor jare' re c'o más rajkalen y mana-ta re na'oj. Vo xa katzij nakajo' re Dios, nik'alajin che yoj richin chic reja', y reja' rutaman kavach.
1CO 8:4 Vocame ninjo' yinch'o chij re ti'ij quichin re chicop re ye'quimisas chin ye'suj chiquivach re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Yex nibij che man jun nuban vo xa nitaj re ti'ij re', roma itaman che xaxe jun Dios c'o, y re imágenes xa manak quijkalen.
1CO 8:5 Y itaman chuka' che jec'o vinak re ye'bin che jec'o nic'aj chic dioses. Jec'o dioses vova' chach re ruch'ulef, y jec'o dioses chila' chicaj, ye'cha'. Y re tzij re' ndel che tzij che can je q'uiy dioses jec'o, pero man je katzij-ta dios y man je katzij-ta che je ajaf.
1CO 8:6 Jac'a yoj kataman che xaxe jun Dios c'o, re Karta', y re' ja re Dios. Riq'uin c'a reja' pitinak-va ronojel, y nrajo' che yoj nakaya' ruk'ij reja'. Kataman chuka' che xaxe jun Ajaf c'o, y re' ja re Jesucristo. Xaxe roma reja' tak c'o ronojel. Xaxe roma reja' tak yoj c'o kac'aslen.
1CO 8:7 Pero man conojel-ta hermanos quitaman che re imágenes man jun andex ye'tiquir niquiban. Jec'o hermanos kaq'uin vocame re can xquiya' quik'ij imágenes tak c'amaje-na tiquinimaj re Dios che'. Pero re cánma can nuna' y can nubij chique che vo xa niquitaj re ti'ij re sujun chic chiquivach re imágenes, can xajan-va, roma reje' niquinojij che re imágenes can je c'as-va, y mare' niquinojij che vo xa niquitaj re ti'ij, niquiya' quik'ij re imágenes. Y mare' man niquijo-ta niquitaj re ti'ij, roma re cánma can quire' nubij chique roma c'amaje-na kas tak'ax jabal pa quive'.
1CO 8:8 Can katzij che mana-ta re nakataj re nibano chaka che camas yoj otz chach re Dios. Vo xa nakataj re ti'ij re sujun chic chiquivach re imágenes, man jun nuban, man nuban-ta chaka che más-ta yoj otz chach re Dios, y vo xa man nakataj-ta, man jun nuban, man nuban-ta chaka che man yoj otz-ta chach reja'.
1CO 8:9 Jac'a yoj yojc'o-va, pero vo xa nakataj, y yojrutz'at jun hermano re xa c'amaje-na kas tak'ax jabal pa rue', nakaban cha che nitzak.
1CO 8:10 Yoj kataman che man jun andex nuban chaka vo xa nakataj. Pero vo xa c'o jun hermano re c'amaje-na kas tak'ax jabal pa rue', y reja' yojrutz'at-ta che yojc'o pa jun jay anche' kas ye'c'ue-va re imágenes, y yojrutz'at-ta che can nakataj re ti'ij re sujun chic chiquivach re imágenes re', can nakaban cha re hermano re' che nutaj, xa roma xojrutz'at che yoj xkataj, astapa' re ránma reja' nubij cha che man otz-ta.
1CO 8:11 Y vo xa re hermano re' nitzak, can jac'a yoj re yojbano cha che nitzak. Yoj kataman che man jun andex nuban chaka vo xa nakataj re ti'ij re sujun chic chiquivach re imágenes, pero q'uiba' c'o jun cosa re man otz-ta nuban cha jun hermano re c'amaje-na kas tak'ax jabal pa rue'. Y vo quire', c'ayef, roma re Jesucristo xa can rutzij chuka' reja' tak xcom cho cruz.
1CO 8:12 Y vo xa can ye'katzak re hermanos re c'amaje-na kas tak'ax jabal re ruch'abal re Dios pa quive', roma nakaban chique che niquiban jun cosa re nubij re cánma che man otz-ta, xa can chij c'a re Jesucristo yojyacataj-va y yojmacun chach reja'.
1CO 8:13 Mare' yen man nintaj-ta ti'ij, vo xa nintz'at che rutzij re' nitzak jun hermano. Man ninjo-ta che voma yen nitzak.
1CO 9:1 Yen, yin jun apóstol chin re Jesucristo y can yin libre-va. Roma yen man yinc'o-ta chuxe' rutzij jun vinak. Yex itaman che yen yin jun apóstol. Yen chuka' xintz'at rach re Kajaf Jesús. Y tak yex xinimaj re Ajaf, roma xintzijoj re ruch'abal chiva, can xsamaj-va pa tak ic'aslen y xujal re ibanabal.
1CO 9:2 Y vo xa chiquivach nic'aj chic vinak yen man yin apóstol-ta, chivach yex can yin apóstol-va. Roma yex xinimaj re Ajaf Jesús tak yen xintzijoj chiva, mare' can xk'alajin-yan chivach che yen can yin ru-apóstol-va re Ajaf.
1CO 9:3 Y yen c'o q'uiy cosa ninjo' nimbij chique re ye'bin che man otz-ta re ntz'amon rubanic.
1CO 9:4 Yoj re yoj rusamajela' re Dios, can otz chuka' che yojva-yojuq'uia'.
1CO 9:5 Y chuka' yoj can otz nakaban ancha'l nuban re apóstol Pedro y re nic'aj chic apóstoles. Roma reje' c'o quixiylal re quiniman chic re Jesucristo, y re ixoki' re' can ye'ba chiquij re quichijlal tak ye'ba chubanic re rusamaj re Dios. Y quire' chuka' niquiban re je ruch'alal re Kajaf Jesús.
1CO 9:6 Yen y re Bernabé can otz che yojtzuk coma re hermanos. Y man ruc'amon-ta che xaxe yoj ca'e' yoj re can yojsamaj chin nakach'ac kavay, y re nic'aj chic rusamajela' re Dios can ye'tzuk coma re hermanos. Mare' chuka' yoj can ruc'amon-va che yojtzuk.
1CO 9:7 Tiya' pa cuenta che man jun soldado nibano che xa ja re ru-mero reja' nucusaj chin niva' tak nic'ue' pa cuartel. Y quire' chuka' re ache aj-ticoy uva, can chij re' niva-va. Quire' chuka' nibanataj riq'uin jun ache re nichajin quichin chicop re niquiya' leche, can niya' k'ij cha che nukum leche roma ja reja' re niyitz'o quichin.
1CO 9:8 Man tinojij che re ximbij chiva xaxe nuna'oj yen. Man quire-ta. Roma xa can quire' chuka' nubij chupan re ley chin re Moisés.
1CO 9:9 Re ley chin re Moisés re tz'iban can, nubij: Re buey tak nuxak' rue' re trigo can ruc'amon che niya' k'ij cha che niva'. Man tixim xe'ray. Quire' nubij re ley. Re Dios xubij quire' man roma-ta che xaxe re bueyes nujoyovaj quivach.
1CO 9:10 Re Dios xubij quire' roma nrajo' che yoj re yoj rusamajela' yojtzuk. Ancha'l nuban jun ache re nisamaj pa juyu', reja' nuyabej re rajal re rusamaj. Y quire' chuka' re nich'ayo rue' trigo, can nuyabej re rajal re rusamaj.
1CO 9:11 Y vo xa yoj xkatic re ruch'abal re Dios re man niq'uis-ta pa tak ivánma, y xa rutzij re' camas q'uiy utzil ic'ulun riq'uin re Dios, entonces can ruc'amon-va che yex c'o cosas nisipaj chaka. Y tiya' pa cuenta che re niya' yex chaka yoj xa ye'q'uis.
1CO 9:12 Roma jec'o nic'aj chic rusamajela' re Dios can c'o cosas niquic'ul chi'ik'a', c'alapa' yoj che man-ta ruc'amon nakac'ul chuka' jun cosa chi'ik'a' yex. Pero man roma-ta re', yoj man kabin-ta chiva che kojito', roma man nakajo-ta che re utzulaj ruch'abal re Jesucristo che man chic nibiyin-ta rutzijosic. Roma xe-ta quire' kabanon chiva, q'uiy-ta tzij re ye'bilox chakij. Y mare' yoj kacoch'on ronojel re'.
1CO 9:13 Pero xe-ta xkac'utuj-ta chiva, otz-ta chuka', roma quire' xquiban re xe'samaj pa rachoch re Dios re c'o pa tenemit Jerusalén. Re xe'samaj chire', xe'va' roma re andex xquic'uala-apo re vinak pa rachoch re Dios. Y quire' chuka' tak re vinak xquic'uaj-apo jun chicop o jun chic cosa chin che re sacerdotes xquisuj chach re Dios pa rue' re altar, re sacerdotes re' can c'o-va ba' xquic'am can chin niquitaj, y yex jabal itaman che quire' xquiban.
1CO 9:14 Y quire' chuka' ruchalaben can re Ajaf, che re ye'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, que'tzuk coma re hermanos y tiya' chique ronojel re nic'atzin.
1CO 9:15 Jac'a yen man jun andex re nc'utun-ta chiva, y chuka' man nimbij-ta ronojel re' chin quinivilij. Chua yen más otz che yincom que chach ninc'utuj-ta jun cosa chiva. Roma yen camas yinqui'cot che man jun cosa nc'utun-ta chiva, y man ninjo-ta che c'o-ta jun re nilisan re rayibal re' viq'uin.
1CO 9:16 Roma xe-ta yen nc'utun-ta rajal re samaj nbanon chi'icojol, man-ta yinqui'cot pa vánma. Xa can xe-ta re samaj re bin chua roma re Dios, xa can xe-ta-oc re' re nimban. Pero yen can c'o-va ba' más re nimban, y re' ja re man jun cosa nc'utun chiva chin yinito'. Can yintajin c'a chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y c'ayef nuban chua yen vo xa man nimban-ta re samaj re'.
1CO 9:17 Xe-ta ja yen re xincanon re nusamaj re', can c'o-ta vajal ninc'utuj chiva, roma re samaj nimban iviq'uin, pero re samaj re' can ja-va re Dios xyi'o chua.
1CO 9:18 Pero chuka' yen can c'o-va jun cosa ninch'ac roma nimban re samaj re'. Re ninch'ac yen ja che re vánma camas niqui'cot roma manak vajal ninc'utuj chin nintzijoj re utzulaj ruch'abal re Jesucristo, y yen can ruc'amon-va xe-ta xinc'utuj-ta vajal chiva.
1CO 9:19 Yen man yinc'o-ta chuxe' rutzij jun vinak chin che ja-ta reja' re nibin chua re andex nimban riq'uin re samaj. Pa vánma yen xalax-va-pa che can ruc'amon nimban re andex re nika chiquivach conojel vinak y can jec'o-ta más re ye'niman chin re Jesucristo.
1CO 9:20 Tak yinc'ue' chiquicojol re nuvinak israelitas, yen nina' che can yin israelita, roma re ninrayij yen ja che re israelitas niquinimaj-ta re Jesucristo. Roma reje' can chuxe' re ley chin re Moisés jec'o-va, y yen man yinc'o-ta chic chuxe' re ley re'. Pero tak yinc'ue' chiquicojol reje', nimban re niquijo' reje', roma ninjo' che niquinimaj-ta re Jesucristo.
1CO 9:21 Y tak yinc'ue' chiquicojol re vinak re man je israelitas-ta, re man jec'o-ta chuxe' re ley chin re Moisés, yen can nina' che man yin israelita-ta. Quire' nimban roma ninjo' chuka' che re man je israelitas-ta niquinimaj-ta re Jesucristo. Pero chuka' man nimbij-ta che yen can nimistaj can re ru-ley re Dios tak yinc'ue' chiquicojol re vinak qui tak re', man quire-ta, can nimban re nubij re ley re xuc'am-pa re Jesucristo.
1CO 9:22 Can quire-va nimban quiq'uin conojel, can nintaj nuk'ij che je q'uiy-ta re ye'colotaj voma yen. Y tak yinc'ue' chiquicojol re hermanos re can c'amaje-na kas tak'ax otz pa quive' re andex che banabal re can xajan che ye'ban, y andex che banabal re man xajan-ta che ye'ban, yen can man nimban-ta re banabal re can xajan chiquivach reje', roma vo xa xtimban, q'uiba' jare' xtibano chique che ye'tzak.
1CO 9:23 Yen nimban ronojel re' roma ninjo' che je q'uiy-ta ye'niman re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha. Man ninjo-ta che nayon yen yinc'ulu re utzil re ye'ruc'am-pa re utzulaj ch'abal re'. Yen ninjo' che konojel-ta yojc'ulu re utzil re'.
1CO 9:24 Yex jabal itaman che tak c'o jun carrera niban, can conojel c'a niquitaj quik'ij chin ye'ch'acon-ta, pero xaxe jun re nich'aco re premio. Y quire' chuka' ruc'amon che nibanataj chakacojol yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, takatija' kak'ij chin che nakach'ac re premio re xtuya' re Dios chaka.
1CO 9:25 Conojel re niquijo' ye'oc pa jun atz'anen can jabal niquichajij-qui', mare' man niquiban-ta re man otz-ta nuban cha re qui-cuerpo. Y can tiya' pa cuenta che re niquich'ac reje', xa niq'uis. Jac'a re nakach'ac yoj man niq'uis-ta. Mare' yoj camas-va ruc'amon che nakachajij-ki'. Que'kabanala' re otz nuban chaka, pero re man otz-ta nuban chaka, man que'kabanala'.
1CO 9:26 Mare' yen nintaj nuk'ij y choj yimbinak chupan re bey re c'a anche' ruc'amon che yinapon-va y man yinsatz-ta. Yen man nimban-ta ancha'l niquiban re vinak tak niquich'ay-qui', y tak re jun nuya' jun bic k'a' cha re jun chic, xa man nutz'am-ta. Y yen man nimban-ta quire'.
1CO 9:27 Yen man ninya-ta k'ij che ja-ta re nu-cuerpo nich'aco vichin, y can nimban che ja yen re yin rajaf y tunimaj nutzij. Roma camas-ta c'ayef nuban chua xe-ta yen man-ta ninch'ac re premio, roma ja yen re xintzijon re ruch'abal re Dios chique je q'uiy vinak.
1CO 10:1 Hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj re andex xquiban re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can. Reje' can c'o-va re Dios quiq'uin roma can xutak-pa jun nube re xc'uan quibey. Re Dios xuban chuka' che re Mar Rojo xujach-ri', chin quire' c'o modo xe'k'ax.
1CO 10:2 Tak re kavinak ec'uan quibey roma re nube y xe'k'ax chupan re Mar Rojo, chij re Moisés je'tzakatal-va roma re Dios ja re Moisés xucusaj chin xuban mandar pa quive' re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Roma quire' xe'banataj quiq'uin re kavinak ajuer, yoj yojtiquir nakabij che jare' tak reje' xe'ban bautizar. Y chuka' yojtiquir nakabij che pa rube' re Moisés xe'ban-va bautizar, roma re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can, riq'uin re Moisés quibanon-va confiar-qui', mare' je'tzakatal chij.
1CO 10:3 Reje' can xquitaj re vay re xka-pa chila' chicaj riq'uin re Dios.
1CO 10:4 Y chuka' xquikum re ya' re xuya-pa re Dios chique. Re ya' re' xel-pa chupan jun aboj. Y re aboj re' ja re Cristo, y re Cristo can binak-va quiq'uin.
1CO 10:5 Re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xquitz'at ronojel re xuban re Dios quiq'uin, pero man riq'uin re' cama-va xquinimaj-ta, roma xa bama conojel re man xe'niman-ta rutzij, y mare' xe'com chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, roma re Dios can man otz-ta xe'rutz'at re vinak re' roma man xquinimaj-ta rutzij. Reje' man xe'oc-ta chupan re lugar rubini'an Canaán.
1CO 10:6 Mare' man takaban ancha'l re xquiban reje'. Roma reje' camas xquirayij re andex re jec'o can chila' pan Egipto. Yoj man takaban quire'. Man takac'uaj re bey re xquic'uaj reje'.
1CO 10:7 Reje' can xquiya-va chuka' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nunataj che reje' xquiban namak'ij tak c'a ba' tiquiban-va jun imagen: Re vinak xe'tz'uye' chin xe'va-xe'uq'uia', y tak xe'c'achoj-yan che va'in, xe'yacataj-a chin xquitz'am atz'anen y xe'xajo'. Quire' nubij re tz'iban can. Yoj man takaban re andex xquiban reje'. Man takaya' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka.
1CO 10:8 Jec'o achi'a' re xe'macun quiq'uin ixoki', y mare' xa pa jun k'ij xe'com je veintitres mil vinak. Yoj man takaban ancha'l xquiban reje'.
1CO 10:9 Jec'o chuka' chique reje' xquiban re man otz-ta, roma can xquitojtobej re Ajaf vo xa can katzij che nuya-pa re castigo pa quive'. Y reje' ja re cumatz xe'quimisan quichin. Y yoj man takaban ancha'l re xquiban reje'.
1CO 10:10 Jec'o nic'aj chic re xe'xibixot chij re Dios, mare' tak xtak-pa jun ángel chin xe'ruquimisaj. Pero yoj man takaban quire'.
1CO 10:11 Ronojel re xquic'alvachij reje', can nuban chaka che yojnojin y c'o q'uiy cosa chuka' nubij chaka. Re' je'tz'iban can chin che yoj re yojc'o chupan re ruq'uisibal tak tiempo chin re ruch'ulef, man takac'alvachij chuka' quire'.
1CO 10:12 Mare' vo xa c'o jun hermano re nunojij che can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios y mare' man nitzak-ta, xa can nic'atzin che tuchajij-ri' jabal chin che man titzak.
1CO 10:13 Y tak yoj yojtojtobex pa kac'aslen, man takabij che xaxe yoj re yojc'alvachin quire', roma conojel quire' niquiban pasar. Yoj xaxe c'a takabana' confiar-ki' riq'uin re Dios che man yojruya-ta can, y can kataman che quire' xtuban kaq'uin. Roma tak reja' nutz'at che man chic yojtiquir-ta y camanak chic kachuk'a' chin nakacoch' re tijoj-pokonal, reja' can nulisaj ruchuk'a' re tijoj-pokonal re'. Y tak re Dios nuya' k'ij che quire' nakaban pasar, can nuban chuka' chaka che yojtiquir yojak'ax chupan ronojel.
1CO 10:14 Mare' yex hermanos re camas yixinjo', can tic'ue' chi'c'o'x re nuban re Dios. Xa can tijech'aj-ivi' quiq'uin re ye'bano banabal re man je otz-ta. Man quixoc quichibil re vinak re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka.
1CO 10:15 Tinojij-na-pa' jabal. Yex c'o na'oj iviq'uin chin che otz yixnojin, y c'are' c'a tibij chua che vo xa katzij o xa man katzij-ta re xtimbij chiva vocame, chin ninc'ut chivach che can man otz-ta che yex yixoc quichibil re vinak re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka.
1CO 10:16 Tak nakanataj re rucamic re Jesucristo riq'uin re ruyi'al-uva, nakatioxij cha re Dios, roma tak nakakum re ruyi'al-uva re' can c'o bendición nuc'am-pa chaka, re ruq'uiq'uel re Jesucristo can junan kavach nuban chaka. Y quire' chuka' tak nakapar y nakataj re xcana-vay, xa jun nakaban riq'uin re Jesucristo.
1CO 10:17 Y xaxe jun xcana-vay, pero numol kachi' konojel astapa' camas yoj q'uiy. Junan kavach nuban chaka.
1CO 10:18 Titz'eta-na-pa' re andex xquiban re kavinak yoj re yoj israelitas. Tak reje' xquic'uaj-apo jun chicop pa rachoch re Dios chin che re sacerdotes xquisuj cha re Dios pa rue' re altar, reje' can bin chique che otz niquic'am can ba' riq'uin chin niquitaj. Y tak xquitaj, can xk'alajin che reje' junan quivach xquiban riq'uin re Dios. Y vo xa quire' xquiban reje', can ndel che tzij che tak yex nitaj re ti'ij sujun chiquivach re imágenes, can junan ivach niban quiq'uin re imágenes.
1CO 10:19 Q'uiba' yex ninojij che re ximbij can ndel che tzij che jun imagen can c'o ruc'aslen, man quire-ta. Roma jun imagen xa vinak banayon-ka, mare' man jun cosa nitiquir nuban cha re ti'ij re nisuj chach.
1CO 10:20 Y yen man nimbij-ta che re ye'suju ti'ij chiquivach re imágenes che man jun cosa nuban chique. Can c'o-va re man otz-ta nuban chique. Re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, man chach-ta re Dios niquisuj-va re ti'ij re', xa chiquivach re itzel tak espíritu niquisuj-va tak niquisuj chiquivach re imágenes. Y yen man ninjo-ta che yex junan ivach niban quiq'uin re itzel tak espíritu.
1CO 10:21 Roma yex can nikum re ruyi'al-uva chin ninataj re rucamic re Ajaf. Y vo xa quire' niban, man otz-ta che yex nikum chuka' jun cosa re sujun chiquivach re itzel tak espíritu. Yex nitaj re xcana-vay chin ninataj re rucamic re Ajaf, y vo xa quire' niban, man otz-ta nitaj chuka' jun cosa chin niya' quik'ij re itzel tak espíritu.
1CO 10:22 Man otz-ta che yex yixoc quichibil re vinak re niquiya' quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka, chin che man tipa ruyoval re Ajaf. Yex man tina' che c'o más ik'ij que chach reja', xa tixibij-ivi' niban quire'.
1CO 10:23 Jec'o chiva yex re ye'bin che yoj can yoj libre y otz nakaban xabanchique cosa nakajo' nakaban. Pero yen nimbij che man ronojel-ta cosa re ye'kaban c'o otz nuc'am-pa chaka. Y man ronojel-ta re nakaban, nuban chique re hermanos che más-ta niq'uiy re quic'aslen riq'uin re Dios.
1CO 10:24 Man takaban xaxe re nika chakavach yoj, xa can takabana' re nika chiquivach re vinak y c'o otz nuc'am-pa chique reje'.
1CO 10:25 Re ti'ij re nic'ayex pa tak q'uiybal, yex otz nilok' y nitaj. Manak tuk'aj che yex nic'utuj ancha'l nubij re ivánma chiva, vo xa sujun o man sujun-ta chiquivach imágenes re xa vinak je'banayon-ka.
1CO 10:26 Roma ronojel cosa riq'uin re Ajaf Dios je'pitinak-va. Richin reja' re ruch'ulef y ronojel re ye'q'uiy chach.
1CO 10:27 Vo xa c'o jun vinak re man runiman-ta re Dios, y reja' yixruban invitar chin jun va'in, otz yixba, pero vo xa yex nijo'. Y titija' re ye'ruya' chivach, y manak tuk'aj nic'utuj vo xa sujun o man sujun-ta chiquivach imágenes ancha'l nubij re ivánma chiva.
1CO 10:28 Pero xe-ta c'o jun nibin chiva: Re ti'ij re' man otz-ta nitij roma xa sujun chiquivach imágenes, yex man titaj re ti'ij re', roma yex vo xa can nitaj chach re vinak nibin quire' chiva, can xtiban cha che ju-va nuna' ránma. Y q'uiba' nitzak roma quire' niban chach. Mare' man titaj re ti'ij re' chach, astapa' yex itaman che ronojel riq'uin re Ajaf Dios pitinak-va y richin chuka' reja' re ruch'ulef y ronojel re ye'q'uiy chach.
1CO 10:29 Y tak nimbij chiva che man titaj, man roma-ta che re ivánma yex ju-va nuna', o ja-ta yex re yixtzak, man quire-ta. Xa roma re ránma re jun chic, q'uiba' ju-va nuna' y hasta c'o modo reja' nitzak. Pero q'uiba' jec'o chiva yex re ye'nojin y niquibij-ka pa tak cánma: Yen nimbij che man ruc'amon-ta che jun chic vinak nibano mandar pa nue' roma nubij chua che man tintaj re ti'ij re', xaxe roma reja' rutaman che re ti'ij re' sujun chic chiquivach imágenes.
1CO 10:30 Y vo xa yen nintaj re ti'ij re' y can nintioxij cha re Dios, man otz-ta che c'o tzij ye'bex chuij.
1CO 10:31 Mare' yen nimbij chiva che can riq'uin ronojel ivánma tiya' ruk'ij re Dios. Tak yixva-yixuq'uia' o xabanchique chic jun cosa niban, can-ta itzij yex nuc'ul ruk'ij re Dios.
1CO 10:32 Y man tiban chique re vinak che niquimalij quic'o'x y ye'tzak, xa can tichajij-ivi' che man tiban quire'. Man jun anchok cha tiban-va quire', ni xe-ta chique re vinak israelitas, ni xe-ta chique re vinak re man je israelitas-ta, y ni xe-ta chique chuka' re je rajc'ual chic re Dios.
1CO 10:33 Xa can tibana' ancha'l nimban yen. Yen man nimban-ta xaxe re nika chinoch yen. Xa can nojel tiempo nintaj nuk'ij chin che nimban re otz chiquivach conojel. Camas je q'uiy vinak re ye'njo' ye'nto' y ye'colotaj-ta chach re quimac.
1CO 11:1 Can tibana' ancha'l nimban yen, roma yen can nimban-va ancha'l xuban re Jesucristo.
1CO 11:2 Hermanos, yen yinqui'cot che can otz-va yixbinak chupan ronojel re ic'aslen roma c'a ne'ka chi'c'o'x re nbin can chiva, can jabal xic'ul re enseñanzas re xinyala' chiva.
1CO 11:3 Y chuka' yen ninjo' che yex nitamaj che ja re Jesucristo re c'o pa quive' re achi'a', y re achi'a' jec'o pa quive' re quixiylal. Y re Dios jare' c'o pa rue' re Jesucristo.
1CO 11:4 Tak yoj re yoj achi'a' nakaban orar, y tak c'o jun cosa re nakatzijoj re rubin re Dios chaka, man otz-ta che nakaya' jun cosa chin nakacuch pa kajalom. Roma vo xa c'o andex xtakacuch pa kajalom, can ndel che tzij che manak ruk'ij re pa'al pa kave'.
1CO 11:5 Jac'a re ixoki' tak niquiban orar, o tak niquitzijoj re rubin re Dios chique, tiquicuchu' jun tziak pa quijalom. Roma vo xa manak tziak niquicuch pa quijalom, reje' can niquiban che manak ruk'ij re pa'al pa quive'. Y chuka' vo xa man niquicuch-ta tziak pa quijalom, can ancha'l che can quijuc'un-a ronojel re rusumal tak quive'.
1CO 11:6 Y vo xa jec'o ixoki' re man niquijo-ta niquicuch tziak pa quijalom, tiquisocaj-a re quive', o tiquijuc'u-a pa quijalom. Pero vo xa ye'q'uex niquisocaj-a o niquijuc'-a pa quijalom, pues tiquicuchu' c'a tziak pa quijalom.
1CO 11:7 Yoj re yoj achi'a' man otz-ta che nakacuch tziak pa kajalom, roma ja re Dios re banayon kachin y can yoj ancha'l reja', koma yoj tak nik'alajin ruk'ij re Dios, y xa roma re ixok tak nik'alajin ruk'ij re ruchijil.
1CO 11:8 Roma re nabey ache, can ja-va re Dios xbano richin, y man riq'uin-ta jun ixok xpo-va. Jac'a tak xban re nabey ixok, re Dios xucusaj jun rubakil re ache.
1CO 11:9 Re Dios xuban re ixok roma xutz'at che ndoc cha re ache, y mana-ta re ache xuban roma ndoc cha re ixok.
1CO 11:10 Mare' re ixoki' can tiquicuchu' tziak pa quijalom, chin che niquic'ut che can niquinimaj-va quitzij re quichijlal. Re ixoki' can otz che niquiban quire', roma re ángeles can otz niquitz'at che quire' niquiban.
1CO 11:11 Pero chach re Ajaf Dios man jun re c'o más ruk'ij, vo xa ache o vo xa ixok, xa can yoj junan chach reja'. Re ixok can ndoc-va cha re ache y quire' chuka' re ache ndoc cha re ixok.
1CO 11:12 Y can katzij-va che re ixok xban riq'uin jun rubakil re ache, pero chuka' re ache can riq'uin re ixok nalax-va, can man jun re c'o-ta más ruk'ij. Roma ja re Dios re banayon quichin conojel vinak.
1CO 11:13 Y can itaman che chivach yex man otz-ta tak jun ixok man nucuch-ta tziak pa rujalom tak nich'o riq'uin re Dios pan oración.
1CO 11:14 Yex can itaman che jun ache cama-va otz-ta che nuya' k'ij cha re rusumal tak rue' che ye'chovomar rakan, roma vo xa nuban quire' can jun q'uixbibal.
1CO 11:15 Pero jun ixok can otz-va che nuya' k'ij che ye'chovomar rakan re rusumal tak rue'. Roma re rusumal-rue' can yi'on-va-pa cha chin che nutz'apij re rujalom.
1CO 11:16 Y q'uiba' jec'o hermanos re jun-va niquinojij, pero yen nimbij chique reje' che re enseñanzas re c'aja-oc ximbij-a chiva, can katzij-va. Yen y re nic'aj chic vichibil quire' nakabij, y quire' chuka' niquibij conojel re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios xabanchique lugar.
1CO 11:17 Y re ninjo' nimbij chiva vocame, q'uiba' yixpokonataj tak xtic'axaj, roma man otz-ta re yixtajin chubanic. Yex tak nimol-ivi' pa rube' re Dios, can man jun otz nuc'am-pa chiva, xa rion re man otz-ta niban mare' can c'ayef nuban re ic'aslen.
1CO 11:18 Re nabey ninjo' nimbij chiva, ja re je'nc'axalon chivij tak yex nimol-ivi' pa rube' re Dios, che xa man junan-ta ivach ibanon. Xa ijachalon-ivi' riq'uin re ina'oj. Y yen nimbij che c'o nic'aj katzij y c'o nic'aj man katzij-ta.
1CO 11:19 Pero chivach yex q'uiba' can otz re yixtajin chubanic, can otz che ijachalon-ivi' chin ye'k'alajin re hermanos re can katzij quiniman re Jesucristo, y chuka' ye'k'alajin re chak niquibij che je hermanos.
1CO 11:20 Y tak yex nibij che nimol-ivi' chin che ninataj re rucamic re Ajaf Jesucristo, can niban-va re namalaj va'in, pero yex xa man quire-ta ndel-va chivach.
1CO 11:21 Roma tak nimol-ivi' chin niban re namalaj va'in re', jec'o hermanos re xa cha'nin niquitaj-ka re quic'uan-apo y can man niquiya-ta ba' chique re hermanos re camas je meba'. Y jec'o re man jun cosa niquitaj, y jec'o re can nak'ax rue' niquitaj. Y jec'o re man jutz'uj ruyi'al-uva niquikum, y jec'o nic'aj chic hasta ye'k'abar-a.
1CO 11:22 Ancha'l xa manak ivachoch anche' yixva-yixuq'uia-va roma niban chique re nic'aj chic hermanos chin re iglesia che camanak quik'ij, y can niya' quiq'uex re hermanos re camas je meba'. Roma riq'uin re ibanabal quire', yen can man xtinya-ta ik'ij. Roma yen ninojij y nimbij chiva che can man otz-ta re yixtajin chubanic.
1CO 11:23 Yen man quire-ta re enseñanzas re je'nc'utun chivach. Re enseñanzas re je'nc'utun yen chivach, can ja-va re Ajaf re xyi'o chua. Y re enseñanzas re' nubij quire': Tak re Ajaf Jesús nijach-yan pa quik'a' re vinak, chupan re ak'a' re' reja' xuli'ej pa ruk'a' jun xcana-vay.
1CO 11:24 Y tak reja' rutioxin chic cha re Dios, xupar re xcana-vay, y xubij chique re ru-discípulos: Tic'ama' c'a can y titija' re xcana-vay re', roma jare' re nu-cuerpo re xtapon pa camic chin yixcolotaj chach re imac. Can titija' chin che yininataj.
1CO 11:25 Y tak xe'va-yan, re Jesús xuc'am-apo chuka' re vaso re c'o ruyi'al-uva chupan, y xubij: Re ruyi'al-uva re', jare' re nuq'uiq'uel re xtibiyin tak xquincom. Riq'uin re nuq'uiq'uel re', can jare' xc'achoj re c'ac'a trato re rujovam-pa re Dios che nuban quiq'uin re vinak. Tikumu' re ruyi'al-uva, chin che yininataj, y ronojel bey tak quire' niban, can tibana' c'a chin che yex yininataj, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
1CO 11:26 Mare', tak yoj nakataj re xcana-vay y nakakum re ruyi'al-uva, can ja-va re rucamic re Ajaf nakasekresaj, y quire' xtakaban-apo, c'a jampa' xtapon re k'ij tak xtipa chic jun bey reja'.
1CO 11:27 Mare' vo xa man nakaya-ta ruk'ij re Ajaf tak nakataj re xcana-vay y re ruyi'al-uva chin nakanataj reja', yojmacun. Can chij c'a re ru-cuerpo y re ruq'uiq'uel reja' yojmacun-va.
1CO 11:28 Nabey, takatz'eta-ka-ki' vo xa otz re kac'aslen chach re Dios, y c'are' c'a takatija' re xcana-vay y takakumu' re ruyi'al-uva.
1CO 11:29 Roma vo xa man chin-ta che nakanataj re rucamic re Ajaf Jesucristo tak nakataj re xcana-vay y nakakum re ruyi'al-uva, can nika re castigo pa kave'.
1CO 11:30 Y mare' je q'uiy chiva yex re manak quichuk'a', je yava'i' y hasta jec'o xe'com-yan-a.
1CO 11:31 Xe-ta yoj nakatz'at re kabanabal y nakataj kak'ij chin che más otz re c'aslen nakac'uaj chach re Dios, manak-ta castigo nuya' pa kave'.
1CO 11:32 Pero q'uiy bey re Ajaf Dios tiene que yojruban castigar, roma reja' can nuban chaka che nakana' ruqui'il jun tijoj-pokonal, chin che man-ta nika re namalaj castigo pa kave', ancha'l re xtika pa quive' re vinak re man quiniman-ta re Dios.
1CO 11:33 Mare' hermanos, tak nimol-ivi' chin niban re namalaj va'in chin ninataj re rucamic re Ajaf Jesucristo, can tiyabej-ivi' chin tak yixva'.
1CO 11:34 Pero vo xa camas nich'umun ipan, más otz che can ja pa tak ivachoch yixva-va-pa. Yen nimbij-a ronojel re' chiva roma man ninjo-ta che yex niban cosas re man otz-ta tak nimol-ivi' y mare' tak nika re castigo pan ive'. Y c'o nic'aj chic enseñanzas re ancha'l re' re ninjo' ninc'ut chivach, pero c'aja tak xquinapon iviq'uin, c'ajare' tak xtinc'ut chivach.
1CO 12:1 Hermanos, vocame ninjo' yinch'o ba' chij re andex ruyi'on re Espíritu Santo chaka konojel yoj re kaniman chic re Jesucristo. Y yen ninjo' che yex nitamaj can jabal chij re'.
1CO 12:2 Yen nimbij che yex c'a ne'ka chi'c'o'x re andex che c'aslen xic'uaj, tak c'amaje-na tinimaj re Dios che'. Yex can otz xiban xina' tak xiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Y man jun chique re imágenes re' c'o-ta jun cosa xuban pan i-cuenta o c'o-ta jun tzij xubij-pa chiva. Xa can otz chiva che xabanche' xixc'uax-va y xa chin satzabal ivichin.
1CO 12:3 Mare' can nic'atzin che yen ninc'ut re utzulaj enseñanza re' chivach. Yen ninjo' che yex nitamaj che re vinak re ec'uan roma re ru-Espíritu re Dios, man nitiquir-ta nuyok' re Jesús. Y quire' chuka' re vinak re man ec'uan-ta roma re Espíritu Santo, man nitiquir-ta nubij che re Jesús jare' re Ajaf.
1CO 12:4 Y re ru-Espíritu re Dios nuban chaka che c'o jun samaj re yojtiquir nakaban. Can man junan-ta kasamaj nuya' cada jun, pero re niyi'o re samaj, xaxe jun, y re' ja re Espíritu Santo.
1CO 12:5 Cama-va junan-ta rach samaj yi'on chaka, pero xaxe jun Rajaf re samaj re', y re' ja re Ajaf.
1CO 12:6 Cama-va junan-ta rach samaj yi'on chaka, pero xaxe jun re niyi'o kachuk'a' chubanic re samaj, y re' ja re Dios.
1CO 12:7 Y riq'uin re samaj re yi'on chaka cada jun, nik'alajin che c'o re Espíritu Santo kaq'uin. Y re samaj re' yi'on chaka, chin che c'o otz nuc'am-pa chaka konojel yoj re yoj hermanos.
1CO 12:8 Re Espíritu Santo nuban chique nic'aj hermanos che ye'tiquir niquisekresaj re runa'oj re Dios. Y chique nic'aj chic niban chique chin che ye'tiquir niquiya' jun enseñanza re nic'ut chiquivach roma re Espíritu Santo.
1CO 12:9 Re Espíritu Santo nuban chuka' chique nic'aj chic hermanos che q'uiy cosa ye'tiquir niquiban roma can quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios, y chique nic'aj chic nuban che ye'tiquir ye'quic'achojsaj yava'i'.
1CO 12:10 Nic'aj chic hermanos banon chique roma re Espíritu Santo che ye'tiquir niquiban milagros. Jec'o chuka' hermanos re banon chique che ye'tiquir niquitzijoj re nibex chique roma re Dios. Y re Espíritu Santo nuban chuka' chique nic'aj chic hermanos che cha'nin niquitz'at re nubij o nuban jun chic vinak, vo xa riq'uin re Dios pitinak-va o vo xa riq'uin jun itzel espíritu pitinak-va. Y chique nic'aj chic re Espíritu Santo nuban che ye'tiquir ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta. Y chique nic'aj rubanon che ye'tiquir ye'quisekresaj re ye'quibij re hermanos pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta.
1CO 12:11 Y ronojel re' xaxe jun re nibano, y re nibano re samaj re' ja re Espíritu Santo. Reja' c'o jun samaj re nuya' chaka cada jun re can yojtiquir nakaban, y man xabanchique-ta samaj nuya' chaka, xa can ja re andex nrajo' reja' jare' re nuya' chaka.
1CO 12:12 Can ancha'l rubanon re ka-cuerpo, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o nak'arach, pero xaxe jun quibanon conojel. Y quire' chuka' riq'uin re Jesucristo.
1CO 12:13 Roma tak xojban bautizar, xojoc ru-cuerpo reja'. Y xaxe jun re nitiquir nibano quire', y re' ja re Espíritu Santo. Xa jun c'a xuban chaka. Y quire' xkaban konojel, re je israelitas y re man je israelitas-ta. Re hermanos re man je libres-ta re nibex esclavos chique roma jec'o chuxe' rutzij jun patrón, xe'ban chuka' bautizar y xe'oc ru-cuerpo re Jesucristo. Y quire' chuka' re hermanos re je libres, re man jec'o-ta chuxe' rutzij jun patrón. Can konojel xoc re Espíritu Santo pa tak kac'aslen.
1CO 12:14 Re ka-cuerpo can c'o q'uiy cosas ruc'uan roma c'o ruk'a', c'o rakan, c'o nak'arach. Y man xe-ta jun. Quire' chuka' yoj re kaniman chic re Dios can yoj q'uiy, pero cada jun c'o jun kasamaj y man junan-ta rach samaj re nakaban.
1CO 12:15 Nipa-ta re akanaj y nubij-ta: Re quisamaj re k'a'aj camas otz, jac'a re nusamaj yen man can-ta otz, y mare' nina' che can ancha'l che xa man yin parte-ta chin re cuerpo. Astapa' quire' nubij, pero re' man ndel-ta che tzij che man parte-ta chin re ka-cuerpo.
1CO 12:16 O nubij-ta jun chique re kaxquin: Re quisamaj re kanak'avach camas otz, jac'a re nusamaj yen man can-ta otz. Y mare' nina' che can ancha'l che xa man yin parte-ta chin re cuerpo. Astapa' quire' nubij, pero re' man ndel-ta che tzij che man parte-ta chin re ka-cuerpo.
1CO 12:17 Re ka-cuerpo can man otz-ta vo xaxe nak'arach c'o y manak ruxquin, roma xe-ta quire' kabanon, man-ta nakac'axaj. Y chuka' re ka-cuerpo man otz-ta che xaxe ruxquin c'o y manak rutza'n, roma xe-ta quire' kabanon, man-ta nakasak ruxla' jun cosa.
1CO 12:18 Pero re Dios xuya' ronojel re ndoc cha re ka-cuerpo, xuya' ruk'a-rakan, y xuya' nak'arach, can xuya' ronojel cha, reja' xutz'at che can ronojel re' ye'oc.
1CO 12:19 Xe-ta re Dios man-ta xuya' ronojel re', man-ta tz'akat re ka-cuerpo roma ronojel re' can ye'oc cha re ka-cuerpo.
1CO 12:20 Re Dios can otz xuban cha re ka-cuerpo roma can je'ruc'uan ronojel re ye'oc cha. Y xe jun ka-cuerpo c'o, y man ca'e-oxe-ta.
1CO 12:21 Mare' re kanak'avach man nitiquir-ta nubij cha re kak'a': Rat man jun yatoc-va chua. Y quire' chuka' re kajalom man nitiquir-ta nubij cha re kakan: Rat man jun yatoc-va chua.
1CO 12:22 Roma can conojel c'o ye'oc-va, che cocoj che nima'k. Y re camanak rajkalen chakavach yoj y mare' nakabij che otz nilisas-a, pero tak elisan chic-a c'are' nakana' che camas ndoc-va. Y c'are' c'a nakaya' cuenta cha che camas rajkalen.
1CO 12:23 Y re nakaban yoj cha re ka-cuerpo ja re manak más quijkalen xa jare' re más ye'kavak. Y chakavach yoj can c'o quik'ij, mare' jabal ye'kavak, y xa jare' re manak quik'ij.
1CO 12:24 Pero re más je jabojoj-oc cha re ka-cuerpo, man nic'atzin-ta che ye'kavak. Re Dios can otz xuban cha ronojel. Roma hasta re man can-ta c'o ye'oc-va cha re ka-cuerpo, reja' xuban chique che can c'o quik'ij.
1CO 12:25 Re Dios quire' xuban chique conojel, chin che can junan quivach nojel tiempo.
1CO 12:26 Mare' vo xa c'o jun re nik'axo, can conojel niquina' re ruk'axon, y vo xa c'o jun re niya' más ruk'ij, can ye'qui'cot conojel.
1CO 12:27 Re c'a ba-oc timbij-va-ka chiva man can-ta chij re ka-cuerpo nich'o-va, xa chakij yoj re kaniman chic re Jesucristo re yoj-aconak ru-cuerpo. Roma can ancha'l rubanon re ka-cuerpo, c'o ruk'a-rakan, c'o nak'arach, pero cada jun c'o quisamaj y man junan-ta samaj niquiban conojel. Quire' chuka' yoj re kaniman re Jesucristo, camas yoj q'uiy y man junan-ta kasamaj.
1CO 12:28 Quire' rubanon re Dios chaka konojel yoj re kaniman re Jesucristo, re nibex iglesia chaka. Cada jun ruyi'on kasamaj. Nabey ja re apóstoles. Re ruca'n ja re hermanos re ye'tzijon re nibex chique roma re Dios. Re rox ja re ye'quitijoj re hermanos. Y c'are' jec'o re hermanos re ye'tiquir niquiban milagros. Jec'o ye'tiquir ye'quic'achojsaj re ye'yavaj. Jec'o re ye'bano utzil chique re hermanos camas je meba', re hermanos ye'yavaj y niquiban nic'aj chic rach utzil. Jec'o re ye'tiquir ye'quiban dirigir re hermanos. Jec'o re ye'tiquir ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta. Re Dios can cada jun ruyalon kasamaj.
1CO 12:29 Can man junan-ta re samaj yi'on chaka, roma man konojel-ta yoj apóstoles. Man konojel-ta c'o nubij re Dios chaka chin che nakatzijoj. Man konojel-ta yojtiquir ye'katijoj re hermanos. Man konojel-ta yojtiquir nakaban milagros.
1CO 12:30 Man konojel-ta yojtiquir ye'kac'achojsaj re ye'yavaj. Man konojel-ta yojtiquir yojch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'katamalon-ta. Man konojel-ta re yojtiquir ye'kasekresaj re ye'quibij re hermanos tak ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta. Can man junan-ta re samaj yi'on chaka cada jun.
1CO 12:31 Pero chuka' can otz-va che yoj nakarayij jun samaj re más c'o rajkalen. Mare' nimbij chiva che can takatija' kak'ij che kaq'uin-ta yoj c'o-va jun samaj camas rajkalen. Y yen chuka' ninjo' ninc'ut jun chic chivach y re' c'o más rajkalen que chiquivach conojel samaj re nuya' re Espíritu Santo, y re' ja re amor.
1CO 13:1 Xe-ta yen yinch'o q'uiy rach ch'abal vova' chach re ruch'ulef, o vo xa yinch'o-ta ancha'l ye'ch'o re ángeles, y vo xa manak amor viq'uin, man jun yinoc-va. Xa yin junan riq'uin jun ch'ich' re camas tzinel o sea jun k'ajom re camas nik'ajan.
1CO 13:2 Y re amor jare' re c'o más rajkalen, roma vo xa yen manak amor viq'uin, man jun yinoc-va. Y astapa' nintzijoj-ta re nibex chua roma re Dios. O nak'ax-ta chinoch ronojel re nunojij re Dios pan eval. O nak'ax-ta chinoch ronojel na'oj chin re Dios. O roma can nimban confiar-vi' riq'uin re Dios mare' can yintiquir nimban chique re moma' tak lomas che que'el-a re anche' jec'o-va. Y astapa' can yintiquir nimban ronojel re', pero vo xa manak amor viq'uin, man jun yinoc-va.
1CO 13:3 Y xe-ta ninjach ronojel cosa re c'o viq'uin chin che ye'va' re vinak re camas je meba', o yen-ta mismo ninjach-vi' chin che yimparox pa k'ak', pero re vánma camanak-va amor riq'uin, can man jun ndoc-va astapa' can xtimban ronojel re ximbij-yan-ka.
1CO 13:4 Vo xa can c'o amor kaq'uin, can nuban chaka che yojcoch'on. Nuban chaka che otz kana'oj quiq'uin conojel. Re amor nuban chaka che man itzel-ta nakatz'at jun chic vinak roma otz c'o, y nuban chaka che man nakana-ta che c'o kak'ij.
1CO 13:5 Re amor nuban chaka che pokan nakana' jun vinak, y chuka' can nuban chaka che man xe-ta re c'o otz nuc'am-pa chaka yoj re nakanojij che nakaban, pa ruq'uixel che quire' nakaban xa nakanojij che c'o otz nuc'am-pa chique re nic'aj chic vinak. Y chuka' man nipa-ta kayoval, man yojniman-ta cha re nibex o niban chaka.
1CO 13:6 Re amor nuban chaka che yojqui'cot tak rion cosas otz ye'banataj, y tak rion cosas re man otz-ta ye'banataj, re kánma man niqui'cot-ta.
1CO 13:7 Re amor nuban chaka che nakatamaj nakacoch' ronojel, nuban chaka che man cha'nin-ta nakanimaj jun vinak tak c'o andex re man otz-ta rutz'amon rubanic. Chuka' nuban chaka che can nakaban confiar-ki' che re vinak re man can-ta otz quic'aslen, can otz xto'rbana' re quic'aslen. Vo xa can katzij che yoj c'o amor kaq'uin, can ronojel kataman nakak'asaj.
1CO 13:8 Re amor cama-va jun bey xtiq'uis, jac'a re samaj re niquiban re hermanos che niquitzijoj re nibex chique roma re Dios, can xtapon-va re k'ij tak man chic xtiquiban-ta. Y quire' chuka' re hermanos re ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta, xtapon re k'ij tak man chic xtiquiban-ta quire'. Y quire' chuka' xtapon re k'ij tak re na'oj re c'o kaq'uin vocame xa man chic xtic'atzin-ta.
1CO 13:9 Re na'oj re c'o kaq'uin vocame xa ba-oc kataman cha, y xa ba-oc re nubij re Dios chaka chin nakatzijoj chique re vinak, man ronojel-ta.
1CO 13:10 Pero tak can tz'akat chic re na'oj c'o kaq'uin, man chic xque'c'atzin-ta re je'katamalon vova' chach re ruch'ulef, ronojel re' xa xque'canaj can.
1CO 13:11 Ancha'l yen, tak xinq'uiy, ximban ancha'l niquiban conojel ac'ola'. Xinch'o ancha'l ye'ch'o re ac'ola', re nuna'oj can ancha'l-va re quina'oj re ac'ola'. Jac'a tak xinoc ache, man chic ximban-ta ancha'l niquiban re ac'ola'. Xe'canaj can re tzij re ye'quich'abej re ac'ola', re na'oj re man je tz'akat-ta.
1CO 13:12 Y quire' nakaban konojel yoj re kaniman chic re Jesucristo. Re vova' chach re ruch'ulef man je tz'akat-ta re na'oj re jec'o kaq'uin. Can junan riq'uin tak yojtzu'un pa jun espejo k'oko'm titzu'un, y man can-ta nik'alajin re andex nakatz'at. Pero xtapon re k'ij tak man chic xtakaban-ta quire', y can k'alaj-va re nakatz'at. Chupan re k'ij re' can xtak'ax-va pa kave' ronojel. Y xtakatamaj jabal rach re Dios, can ancha'l reja' can jabal rutaman kavach vocame.
1CO 13:13 Re más rajkalen chach ronojel, ja re amor. Y re amor man jun bey xtiq'uis. Y quire' chuka' re naban confiar-avi' riq'uin re Dios, man xtiq'uis-ta. Y quire' chuka' re nayabej-apo re utzil re xtuya' re Dios chaka. Pero che oxe' re', xaxe c'a jun re c'o más rajkalen, y re' ja re amor.
1CO 14:1 Can takatija' kak'ij che yojovan. Y takarayij chuka' riq'uin ronojel kánma re samaj re ye'ruya' re Espíritu Santo chaka chin yojtiquir nakaban. Y camas-ta otz che yoj nakarayij che re Espíritu Santo nuban-ta chaka che can yojtiquir nakatzijoj re nibex chaka roma re Dios.
1CO 14:2 Quire' nimbij chiva, roma re hermanos re ye'tiquir niquitzijoj re nibex chique roma re Dios, reje' can niquiban chique re vinak che jabal nak'ax pa quive' tak ye'tzijon quiq'uin. Y can niquiban chique re hermanos che ye'q'uiy riq'uin re quic'aslen, roma can jabal nak'ax pa quive' re niquibij chique, niquiya' chuka' quina'oj y can ye'quipaxabaj, y niquibij chique che man jun bey tiquimalij quic'o'x xa roma ye'bison o roma c'o k'axomal pa tak quic'aslen. Jac'a re hermanos re ye'tiquir ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re nuya' re Espíritu Santo chique, riq'uin re Dios ye'ch'o-va y man quiq'uin-ta re vinak. Roma man jun tzij re niquibij reje' re xtak'ax-ta pa quive' re ye'c'axan-apo quichin.
1CO 14:4 Re hermanos re ye'tiquir ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re nuya' re Espíritu Santo chique, xaxe reje' re ye'q'uiy riq'uin re quic'aslen. Jac'a re hermanos re ye'tiquir niquitzijoj re nibex chique roma re Dios, can niquiban chique re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios che ye'q'uiy riq'uin re quic'aslen.
1CO 14:5 Re ninrayij yen, ja-ta chiyixnojel yixtiquir yixch'o pa tak nic'aj chic ch'abal, pero re más ninjo' chiva ja-ta che re Espíritu Santo nuban chiva che yixtiquir nitzijoj chiquivach re vinak re nibex chiva roma re Dios. Re hermanos re ye'tiquir ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal c'o quijkalen. Jac'a re hermanos re ye'tiquir niquitzijoj re nibex chique roma re Dios, c'o más quijkalen. Pero vo xa re xubij re hermano pa jun chic ch'abal cha'nin nisekresas andex ndel-va che tzij, otz chuka' roma can nic'atzin che re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios can ye'q'uiy riq'uin re quic'aslen.
1CO 14:6 Roma xe-ta yen yinapon chila' iviq'uin yex hermanos y pa jun chic ch'abal yine'ch'o chivach, man jun andex otz nuc'am-pa chiva, roma man nak'ax-ta pan ive'. Pero vo xa can pan ich'abal yine'ch'o chivach y ne'ntzijoj-ta re nibex chua roma re Dios, can c'o-va jun cosa otz re nuc'am-pa chiva. Y chuka' vo xa can yixintijoj, yex c'o cosas nitamaj, o vo xa nintzijoj-ta chivach re xbex chua roma re Dios, o ninc'ut-ta jun enseñanza chivach, ronojel re' can c'o ndoc-va chiva.
1CO 14:7 Ancha'l re tzij re ye'bex pa tak nic'aj chic ch'abal re xa man ye'sekresas-ta re andex ndel-va che tzij, xa junan riq'uin jun xul o jun arpa tak nik'ojmax roma jun vinak re man rutaman-ta nik'ojman, can man k'alaj-ta andex che bix re nuk'ojmaj. Roma xaxe tal choj quire' nik'ajan y man k'alaj-ta andex che bix re nuban.
1CO 14:8 Y re nixipun trompeta chin ye'rayoj re soldados che ye'ba pa guerra y vo xa man rutaman-ta nuxipuj re trompeta, re soldados man xtiquimol-ta-qui'.
1CO 14:9 Y vo xa yex man yixch'o-ta pa quich'abal re vinak jec'o iviq'uin, can man xtak'ax-ta pa quive' re nibij chiquivach, roma xaxe tal choj quire' xquixch'o.
1CO 14:10 Y camas q'uiy rach ch'abal re ye'cusas vova' chach re ruch'ulef, y ronojel ch'abal can c'o-va ndel che tzij, pero xaxe chiquivach re vinak re ye'cusan richin.
1CO 14:11 Mare' vo xa yen man ntaman-ta re ruch'abal jun vinak, y reja' nrajo' nich'o viq'uin y yen xa man nak'ax-ta chinoch re nubij chua, chach reja' yen xa can yin juley-va che vinak, roma man nak'ax-ta chinoch re nubij chua. Y quire' chuka' reja' chinoch yen, che reja' can juley-va che vinak.
1CO 14:12 Y vo xa yex camas ye'rayij re ye'ruya' re Espíritu Santo, otz, xaxe lo que ninjo' nimbij chiva, che man xaxe chiva yex que'c'atzin-va-ka, xa can tirayij che re ye'ruya' re Espíritu Santo ye'c'atzin-ta chuka' chique re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios. Nuc'am-ta-pa jun q'uiyinen otz pa tak quic'aslen.
1CO 14:13 Mare' vo xa jun hermano nitiquir nich'o pa jun chic ch'abal re man rutaman-ta, tuc'utuj cha re Dios che can-ta nitiquir chuka' nusekresaj re andex ndel-va che tzij.
1CO 14:14 Roma vo xa yen nimban orar pa jun chic ch'abal re xa man ntaman-ta, re vánma can katzij che nuban orar, pero cha re nu-pensamiento man jun cosa otz nuc'am-pa.
1CO 14:15 Y vo xa quire', ¿anchique como nimban yen? Re ninojin che nimban yen tak nimban orar, ja che re vánma tuna' y quire' chuka' re nu-pensamiento. Y quire' chuka' ninojin che nimban tak yimbixan, che re vánma can tuna' y quire' chuka' re nu-pensamiento.
1CO 14:16 Roma vo xaxe re kánma nakaban cha che can nuna' tak yojtioxin pa jun chic ch'abal, man xtak'ax-ta pa quive' re ye'c'axan kachin. Y vo xa jec'o re xaxe-oc tal quire' jec'o-apo chire', can man xtak'ax-ta chuka' pa quive' re nakabij y man xkojtiquir-ta xkojtioxin junan quiq'uin. Roma man xk'ax-ta pa quive' re xe'kabila' pa tak nic'aj chic ch'abal chiquivach.
1CO 14:17 Tak yoj yojtioxin cha re Dios pa jun chic ch'abal, astapa' camas otz rubixic nakaban cha, pero re ye'c'axan kachin man jun cosa nak'ax pa quive' chin che ye'q'uiy-ta riq'uin re quic'aslen.
1CO 14:18 Yen camas nintioxij cha re Dios roma re Espíritu Santo ruyi'on k'ij chua che yen camas-va yinch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'ntaman-ta, más que chivach chiyixnojel yex.
1CO 14:19 Pero tak yen yinapon chiquicojol re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, yen nintz'at che más otz che yen yinch'o pa jun ch'abal re can jabal nak'ax pa quive' conojel. Roma xe quire' q'uiy cosa niquitamaj re hermanos. Y astapa' man yinyaloj-ta yinch'o chiquivach, pero reje' can c'o-va niquitamaj, astapa' xe ca'e-oxe' ch'abal nimbij chiquivach. Que chach nimbij-ta lajuj mil ch'abal chiquivach re hermanos y xa man nak'ax-ta pa quive' roma xa jun-va chic che ch'abal re yinch'o-va chiquivach. Tak quire' nakaban can man jun ndoc-va, roma xa man jun cosa niquitamaj re hermanos.
1CO 14:20 Hermanos, man quixnojin ancha'l ye'nojin re ac'ola', xa quixnojin ancha'l ye'nojin re je nima'k tak vinak. Otz che yixoc ancha'l ac'ola', pero ja riq'uin re ibanabal, roma re ac'ola' manak quimac.
1CO 14:21 Chupan re ley chin re Ajaf Dios re tz'iban can, nubij: Yen xque'ncusaj re juley tak vinak re xa pa jun chic ch'abal ye'ch'o-va, chin xquinch'o quiq'uin re vinak israelitas. Pero man riq'uin re', reje' cama-va xtiquic'axaj-ta re nimbij chique. Quire' nubij re Ajaf.
1CO 14:22 Y riq'uin re', nakatz'at che re Dios can nuban chaka che yojtiquir yojch'o pa tak nic'aj chic ch'abal, chin che ndoc como jun señal chiquivach re vinak re man quiniman-ta re Dios, pero chakavach yoj re kaniman chic re Dios man jun señal-ta. Pero tak yoj nakatzijoj re nibex chaka roma re Dios, re' can c'o otz nuc'am-pa chique re quiniman chic re Dios. Pero re man quiniman-ta re Dios man jun otz nuc'am-pa chique.
1CO 14:23 Xe-ta yex imalon-ivi' y yixch'o-ta pa tak nic'aj chic ch'abal re man itaman-ta y ye'bapon-ta re hermanos iviq'uin, re man q'uiy-ta quitaman chij re ruch'abal re Dios, o ye'bapon-ta re cama-va quiniman-ta re Dios, reje' xtiquibij chiva che c'o ruyabil ijalom, roma man jun ch'abal re nibij yex re nak'ax-ta pa quive'.
1CO 14:24 Roma xe-ta can pan ich'abal yex mismo yixch'o-va tak nimol-ivi', y napon-ta jun vinak re man runiman-ta re ruch'abal re Jesucristo o napon-ta jun hermano re xa man can-ta q'uiy rutaman chij re ruch'abal re Dios, reja' yixruc'axaj tak nitzijoj re xbex chiva roma re Dios, y mare' reja' nuna' che can aj-mac-va y nuna' chuka' che can chiyixnojel yixbin cha che reja' jun aj-mac.
1CO 14:25 Y re' can nuban cha re ránma che ronojel re ye'bex cha can katzij-va. C'are' c'a ye'el-pa pa sakil re jec'o pa ránma. Mare' reja' xa can jare' xtixuque' y nuya' ruk'ij re Dios, y xtubij che can katzij-va che re Dios c'o chi'icojol.
1CO 14:26 Hermanos, ¿andex como re más ruc'amon che niban? Re más ruc'amon che niban yex tak nimol-ivi', ja-ta che ronojel re niban nic'atzin-ta che re hermanos más-ta ye'q'uiy riq'uin re quic'aslen. Roma jec'o chiva yex re ye'bixan, jec'o re can ye'quitijoj re vinak cha re ruch'abal re Dios, jec'o re ye'tzijon re nibex chique roma re Dios, jec'o re ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta, jec'o re ye'sekresan re ye'quibij re hermanos tak ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta. Can-ta ronojel re' ndoc che ye'q'uiy más riq'uin re quic'aslen re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios.
1CO 14:27 Re hermanos re banon chique roma re Espíritu Santo che ye'tiquir ye'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta, can xe-ta je ca'e' hermanos ye'ch'o tak nimol-ivi'. Y otz chuka' che ye'ch'o je oxe'. Pero man otz-ta che ye'ch'o je q'uiy. Y chuka' nic'atzin che cada jun ye'ch'o, y c'o-ta jun hermano re nisekresan re andex xquibij pa tak nic'aj chic ch'abal, chin quire' re nic'aj chic hermanos c'o-ta cosas niquitamaj.
1CO 14:28 Pero vo xa man jun hermano c'o re nitiquir nisekresan re andex niquibij re hermanos pa tak nic'aj chic ch'abal, más otz che man que'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal chiquivach re hermanos re quimalon-qui' chire'. Xaxe chiquivach-ka reje' mismo que'ch'o-va-ka y chuka' can ye'ch'o riq'uin re Dios.
1CO 14:29 Re hermanos re ye'bin che can banon chique che ye'tiquir niquitzijoj re nibex chique roma re Dios, que'ch'o je ca'e' o je oxe'. Y re nic'aj chic xe tiquinojij vo xa riq'uin re Dios pitinak-va re niquitzijoj.
1CO 14:30 O c'o-ta jun hermano re ntajin chutzijosic chiquivach re hermanos re bin cha roma re Dios, y chupan re mismo rato re' tak nich'o reja', y can jare' tak re Dios c'o-ta jun cosa re nubij cha jun chic hermano re tz'uyul-apo chire' anche' quimalon-va-qui', entonces ja chic c'a reja' re nich'o chiquivach, y re jun chic re nich'o chiquivach nabey xa te'tz'uye', chin nuya' k'ij cha re jun chic re' chin nutzijoj chiquivach re hermanos re andex xbex cha roma re Dios,
1CO 14:31 chin quire' c'o modo ye'ch'o conojel re hermanos re ye'tiquir niquitzijoj re xbex chique roma re Dios. Pero nic'atzin che nabey nich'o jun, c'are' nich'o chic jun, can tiquiyabej-qui' chin ye'ch'o. Y re nic'aj chic hermanos can c'o cosas niquitamaj chij re ndoc chique chupan re quic'aslen.
1CO 14:32 Roma re hermanos re ye'tiquir niquitzijoj re xbex chique roma re Dios, can ye'tiquir niquiyabej-qui'. Roma re Espíritu Santo man nuban-ta chique che can tiquitzijoj-yan re xbex chique roma re Dios.
1CO 14:33 Roma re Dios man nika-ta chach che yoj nakaban jun cosa re man pa rubiyal-ta. Reja' nrajo' che yoj nakac'ut che re kánma otz nuna', roma kaniman chic re Jesucristo. Yex can nic'atzin che niban ancha'l niquiban re je rajc'ual chic re Dios, re niquimol-qui' pa tak nic'aj chic tenemit.
1CO 14:34 Tak nimol-ivi' pa rube' re Dios, re ixoki' can ruc'amon che niquiban re nubij re ley chin re Dios, can tiquinimaj tzij y man que'ch'o-apo. Roma can ja re achi'a' ye'ch'o.
1CO 14:35 Re ixoki' man ruc'amon-ta che ye'ch'o-apo tak quimalon-qui' re hermanos. Mare' vo xa c'o jun tzij re xa man nak'ax-ta pa quive', tiquic'utuj chique re quichijlal tak ye'bapon pa tak cachoch.
1CO 14:36 Yex re yix aj-Corinto, man otz-ta re ninojij. Roma yex niban che can ancha'l che iviq'uin yex pitinak-va re ruch'abal re Dios y mare' ja yex re yixbin re andex niban. Y tiya' pa cuenta che man xe-ta yex re ic'ulun re ruch'abal re Dios, sino que can je q'uiy re quic'ulun chic re ruch'abal re Dios, y reje' man niquiban-ta ancha'l re niban yex.
1CO 14:37 Re c'a ba-oc timbij-va-ka chiva can ruch'abal-va re Ajaf Dios. O c'o-ta jun hermano nibin che reja' can nitiquir nutzijoj re nibex cha roma re Dios, can cha'nin xtubij che man xe-ta re nubij reja' riq'uin re Dios pitinak-va, xa can quire' chuka' xtubij chij re ximbij yen chiva che can riq'uin re Dios pitinak-va. O sea c'o-ta chic chuka' jun hermano re nibin che reja' can ec'uan-va roma re Espíritu Santo, xa can quire' chuka' xtubij chij re ximbij yen chiva, reja' can xtubij c'a che re ch'abal re ximbij yen chiva, can riq'uin-va re Ajaf Dios pitinak-va.
1CO 14:38 Y vo xa jec'o hermanos re can man niquijo-ta niquinimaj che can katzij-va re nimbij, man c'a tiquinimaj.
1CO 14:39 Mare' hermanos, can riq'uin ronojel ivánma tirayij che re Espíritu Santo nuban-ta chiva che yixtiquir nitzijoj re nibex chiva roma re Dios. Pero chuka' re hermanos re can ye'tiquir ye'cho pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta, man tibij chique che man que'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta.
1CO 14:40 Y can pa rubiyal que'ibana' ronojel re'.
1CO 15:1 Hermanos, tak xinc'ue' chi'icojol, xintzijoj chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha. Y yex can xic'ul-va, y can ibanon confiar-ivi' riq'uin,
1CO 15:2 y mare' xixcolotaj chach re imac, pero yex can nic'atzin che man tiya' can, vo xa can katzij xinimaj riq'uin ronojel ivánma.
1CO 15:3 Re ch'abal re xinc'ul yen, can ja chuka' ch'abal re' re xintzijoj chiva yex. Y re xintzijoj nabey chivach, ja che re Jesucristo xcom roma re kamac, can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che can quire' xtibanataj,
1CO 15:4 re Jesucristo xmuk y pa rox k'ij xc'astaj-a re ru-cuerpo, ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che quire' nibanataj.
1CO 15:5 Y tak re Jesucristo xc'astaj-yan-a, xuc'ut-ri' chach re Pedro, y c'are' xuc'ut chic-ri' chiquivach che je doce apóstoles.
1CO 15:6 C'are' xuc'ut chic-ri' chiquivach más je vo'o' ciento hermanos, tak quimalon-qui'. Je q'uiy c'a chique reje' re c'a je c'as y can jec'o chakacojol vocame. Pero jec'o re xe'com-yan-a.
1CO 15:7 C'are' xuc'ut-ri' chach re Jacobo. Y c'aja tak ruc'utun chic-ri' chach re hermano re', c'are' c'a xuc'ut-ri' chiquivach conojel re ru-apóstoles.
1CO 15:8 Y c'a pa ruq'uisibal xuc'ut-ri' chinoch yen. Astapa' yen camas itzel tak cosas ximban, pero re Jesucristo can xujal re nuc'aslen.
1CO 15:9 Yen can nina-va c'a che xa man ruc'amon-ta che nibex apóstol chua. Can man yin junan-ta quiq'uin re nic'aj chic apóstoles, roma yen camas q'uiy etzelal ximban chique re can je rajc'ual-va re Dios.
1CO 15:10 Pero matiox cha re Dios che xuya' ruk'a-rakan pa nue', chin che xuban chua che xjalataj re nuc'aslen. Re utzil re' can xuban chua che camas xinsamaj. Yen c'o más samaj ximban que chiquivach re nic'aj chic apóstoles. Pero man nimbij-ta che ja yen re ximbano re samaj, man quire-ta, xa can jac'a re Dios re xbano re samaj re'.
1CO 15:11 Pero xabanchique re nitzijon re ruch'abal re Dios, vo xa ja re nic'aj chic apóstoles o vo xa ja yen, re' man jun nuban. Roma xa can junan re nakatzijoj quiq'uin, y otz che yex xinimaj re ch'abal re'.
1CO 15:12 Y vo xa re ruch'abal re Dios re nakatzijoj nubij che re ru-cuerpo re Jesucristo xc'astaj-a chiquicojol re qui-cuerpo re anama'i', ¿anchique roma jec'o hermanos chi'icojol re ye'bin che re qui-cuerpo re anama'i' man xque'c'astaj-ta-a?
1CO 15:13 Re niquibij re jec'o chi'icojol can c'ayef. Roma vo xa re ru-cuerpo jun ánma man nic'astaj-ta, entonces chuka' re Jesucristo xa man xc'astaj-ta re ru-cuerpo.
1CO 15:14 Y vo xa re Jesucristo man-ta xc'astaj, camas-ta c'ayef kabanon. Roma tak yoj nakatzijoj re ruch'abal re Dios nakabij che re Jesucristo xc'astaj, y yex can xinimaj chuka' re ch'abal re'. Y vo xa man-ta xc'astaj, can man jun ndoc-va re nakatzijoj y man jun chuka' nic'atzin-va che yex xinimaj.
1CO 15:15 Y riq'uin re' can jabal nik'alajin che yoj xa man katzij-ta re xkabij chij re Dios, tak xkabij chiva che reja' xuc'asoj re Jesucristo. Pero man quire-ta. Roma xe-ta re qui-cuerpo re anama'i' man-ta ye'c'astaj, re Jesucristo man-ta chuka' xc'astaj re ru-cuerpo.
1CO 15:16 Re ye'bin che re qui-cuerpo re anama'i' can man xque'c'astaj-ta, camas c'ayef re niquibij, entonces re ru-cuerpo re Jesucristo xa can man xc'astaj-ta.
1CO 15:17 Y vo xa re ru-cuerpo re Jesucristo xa man xc'astaj-ta, xa man jun ndoc-va che yex xinimaj. Xa c'a yixc'o-ta chupan re imac.
1CO 15:18 Y xe-ta can katzij che quire', re anama'i' re xquinimaj-a re Jesucristo, c'a pa k'ak'-ta xe'beka-va.
1CO 15:19 Xe-ta can katzij che quire', camas-ta c'ayef chuka', roma xaxe tak yojc'ase' chach re ruch'ulef kayaben che re Jesucristo c'o cosas re xtuya' chaka. Xe-ta can katzij che quire', camas-ta otz che ja yoj re nijoyovax kavach que chiquivach conojel vinak, roma yoj can kabanon-apo confiar-ki' riq'uin re Jesucristo y nakabij che can c'o cosas re xtakac'ul riq'uin y xa manak.
1CO 15:20 Pero ronojel re' xa man katzij-ta. Roma re Jesucristo can xc'astaj-va-a re ru-cuerpo chiquicojol re qui-cuerpo re anama'i'. Jac'a reja' re nabey re xc'astaj-a, y mare' can xtic'astaj-va re qui-cuerpo conojel re anama'i' re xquinimaj-a reja'.
1CO 15:21 Xa roma jun ache tak xoc re mac chach re ruch'ulef, y konojel xka re camic pa kave'. Y xa roma chic jun ache che re anama'i' xtic'astaj-a re qui-cuerpo.
1CO 15:22 Nimbij quire' roma ja riq'uin re Adán xkavel-va re camic konojel. Y riq'uin re Jesucristo xtakavel-va re c'aslen.
1CO 15:23 Y jac'a re Jesucristo re nabey xc'astaj-a re ru-cuerpo. Y tak xtipa chic jun bey, yoj re yoj richin chic reja' xtic'astaj-a chuka' re ka-cuerpo.
1CO 15:24 Y c'are' tak xtapon re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef. Re Jesucristo xtich'acon chiquij conojel itzel tak espíritu, re autoridades, y re c'o poder pa quik'a'. Y tak ch'aconak chic chiquij conojel, xtuya' re ru-gobierno cha re Dios re Rutota'.
1CO 15:25 Vocame ja re Jesucristo re nibano gobernar. Y nic'atzin che ja reja' re nic'ue' pa quive' conojel, y c'aja tak xtich'acon chiquij conojel re ye'tzelan richin, y can xtuban chique che xque'ka pa ruk'a'.
1CO 15:26 Y re ruq'uisibal re xtuch'ac ja re camic.
1CO 15:27 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, che ronojel xya' pa ruk'a' re Jesucristo. Y can kataman che ja re Dios xyi'o ronojel pa ruk'a', y can nik'alajin che re Dios man xoc-ta pa ruk'a' re Jesucristo roma xa ja reja' re xyi'o ronojel pa ruk'a'.
1CO 15:28 Can ronojel-va xque'oc pa ruk'a' re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios. Roma ja re Dios re xjacho ronojel pa ruk'a' re Jesucristo. Y c'are' re Jesucristo mismo xtujach-ri' pa ruk'a' re Dios. Y riq'uin re', can nik'alajin che ja re Dios re nic'ue' pa rue' ronojel.
1CO 15:29 Y re ye'bin che re qui-cuerpo re anama'i' man xque'c'astaj-ta, c'ayef re niquibij roma xe-ta can katzij che quire', je manak-ta hermanos re niquijo' che ye'ban bautizar pa quiq'uixel re hermanos re je quiminak chic-a, roma man chic xque'c'astaj-ta. Y chuka' manak nic'atzin-va che jec'o chic nic'aj niquiban bautizar-qui'.
1CO 15:30 Y vo xa re qui-cuerpo re anama'i' man ye'c'astaj-ta, man jun ndoc-va che yoj can nojel tiempo nakataj kak'ij chutzijosic re ruch'abal re Jesucristo, astapa' can xkojcom rutzij re'.
1CO 15:31 Can katzij-va che k'ij-k'ij xa bama ninvel nucamic. Vo xa yen nimbij-a chiva vocame che re vánma niqui'cot ivoma yex che xinimaj re Kajaf Jesucristo, yex itaman che can katzij-va y man nintz'uc-ta-a chivach. Y can quire' chuka' re nimbij chiva che k'ij-k'ij bama ninvel nucamic, re' can katzij-va.
1CO 15:32 Xe-ta man jun re nic'astaj-a chin nic'ue-a ruc'aslen, c'ayef-ta. Roma ronojel-ta re tijoj-pokonal re ye'nk'asaj yen, man-ta jun ndoc-va. Roma man jun cosa otz nuc'am-pa chua re ye'nk'asala' vova' pan Efeso. Re vinak can xe'yacataj chuij. Y can je ancha'l itzel tak chicop tak xe'yacataj chuij. Mare' yen nimbij che xa más-ta otz nakaban ancha'l niquibij re vinak: Xaxe kojva' y kojuq'uia', roma xa chua'k-cabij xkojcom-a.
1CO 15:33 Pero man quixsatz riq'uin re na'oj qui tak re'. Man quixoc quichibil re xa man jun otz niquinojij. Roma vo xa can xquixoc quichibil, yex chuka' can xtiyojtaj ina'oj y xque'ibanala' re man je'ruc'amon-ta che ye'ban.
1CO 15:34 Quixnojin jabal y man chic quixmacun. Quire' nimbij chiva roma chi'icojol yex jec'o re man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj-a, roma reje' cama-va nak'ax-ta re runa'oj re Dios pa quive'. Yen quire' ximbij chiva chin che yex yixq'uex, roma chi'icojol yex jec'o-va re quire' ye'nojin.
1CO 15:35 Pero q'uiba' can jec'o-va re ye'bin: Vo xa re anama'i' xque'c'astaj chic-a, ¿andex como xtiquiban? ¿Anchique como che clase re qui-cuerpo?
1CO 15:36 Re vinak re ye'nojin quire' xa je nacanak. Xa can man ba' niquinojij. Roma takaya-na-pa' pa cuenta tak jun semilla ticon chic can pan ulef, re rij re semilla xa nik'ay-ka, y c'are' tak nitz'uc-pa re ch'et tico'n. Y ja quire' yoj.
1CO 15:37 Y chuka' tak nakatic-ka re semilla, man semilla-ta re ndel-pa nabey, man quire-ta, re no'rya-pa re semilla re' jun tico'n re c'o rakan, c'o ruxak. Y can quire-va ronojel semilla re ye'tic-ka, vo xa trigo o sea jun chic clase semilla.
1CO 15:38 Ja re Dios re nibano che tak nakatic-ka jun semilla chin trigo pan ulef, trigo ndel-pa. Y tak nakaban avex, avan re ndel-pa. Y quire' chuka' re nic'aj chic semillas, tak ye'katic-ka pan ulef, kataman andex che clase tico'n re ye'be'el-pa, roma ja re Dios re banayon can che quire' nibanataj.
1CO 15:39 Y q'uiy chuka' clase cuerpos jec'o. Re ka-cuerpo yoj re yoj vinak man junan-ta riq'uin re qui-cuerpo re chicop, y re qui-cuerpo re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' man junan-ta riq'uin re qui-cuerpo re car y re nic'aj chic chicop.
1CO 15:40 Y quire' chuka' yoj re yojc'o vova' chach re ruch'ulef, man junan-ta ka-cuerpo quiq'uin re jec'o chila' chicaj. Roma re ruk'ij re ka-cuerpo yoj man junan-ta ruk'ij riq'uin re qui-cuerpo re jec'o chila' chicaj.
1CO 15:41 Y quire' chuka' re k'ij y re ic', man junan-ta re quisakil, y reje' man junan-ta chuka' re quisakil riq'uin re quisakil re ch'umil. Chuka' re ch'umil can man junan-ta quisakil cada jun, xa can man junan-ta rusakil jun ch'umil riq'uin jun chic ch'umil.
1CO 15:42 Y quire' re cuerpo re xtiquic'uaj re anama'i' tak xque'c'astaj-a, can man junan-ta chic riq'uin re xquic'uaj vova' chach re ruch'ulef. Roma re cuerpo re xtiquic'uaj chila' chicaj man niq'uis-ta, man ancha'l-ta chic re xquic'uaj vova'.
1CO 15:43 Roma re qui-cuerpo re xquic'uaj vova' chach re ruch'ulef manak ruk'ij, jac'a re qui-cuerpo re xtiquic'uaj tak xque'c'astaj-a, can c'o-va ruk'ij. Jac'a re qui-cuerpo re xquic'uaj vova', manak ru-poder, pero re qui-cuerpo re xtiquic'uaj tak xque'c'astaj-a, can xtic'ue' ru-poder.
1CO 15:44 Re cuerpo re kac'uan vocame xaxe chach re ruch'ulef ndoc-va chaka, pero chin che yojba chila' chicaj, can nic'atzin jun cuerpo chin chila' chicaj. Re cuerpo quiminak chic y ne'muk can, jun cuerpo re c'a chin re ruch'ulef, pero re nic'astaj-a, chin chic chila' chicaj.
1CO 15:45 Y ja quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che re nabey Adán tak xban roma re Dios, re Dios nabey xuban re ru-cuerpo, c'are' xuya' ruc'aslen. Re Adán re' xuc'ul ruc'aslen riq'uin re Dios. Quire' nubij re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. Jac'a re jun chic Adán, ja re Jesucristo mismo, y c'o más rajkalen roma ja reja' re Adán re chin chila' chicaj. Y man xe-ta c'o ruc'aslen, xa can nuya' chuka' c'aslen re man niq'uis-ta.
1CO 15:46 Pero nabey nic'ue' re ka-cuerpo chin re ruch'ulef, c'are' nic'ue' re ka-cuerpo chin chila' chicaj. Y mana-ta re ka-cuerpo chin chila' chicaj re nic'ue' nabey.
1CO 15:47 Re nabey ache, can chin-va re ruch'ulef, roma riq'uin ulef xban-va. Jac'a re jun chic ache, can chin-va chila' chicaj. Y re' ja re Jesucristo re Ajaf.
1CO 15:48 Yoj re c'a yojc'o vova' chach re ruch'ulef, yoj junan riq'uin re nabey ache re xban riq'uin ulef. Jac'a re jec'o chic chila' chicaj, can je ancha'l re Jun re can chin-va chila' chicaj.
1CO 15:49 Vocame, yoj xa junan ka-cuerpo riq'uin re nabey ache re xban riq'uin ulef, pero xtapon re k'ij tak xkojoc ancha'l re Jun re can chin-va chila' chicaj.
1CO 15:50 Y vocame hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj che re ka-cuerpo re kac'uan vocame chach re ruch'ulef man nitiquir-ta nic'ue' riq'uin re Dios chila' chicaj, re anche' ja reja' re nibano gobernar. Re ka-cuerpo cama-va nitiquir-ta nic'ue' chire', roma xa niq'uis, y ru-gobierno re Dios man niq'uis-ta.
1CO 15:51 Hermanos, vocame ninjo' nimbij jun tzij chiva, re c'a ba' tisekresas-va roma re Dios. Tak xtipa chic jun bey re Jesucristo, man konojel-ta yoj re yoj rajc'ual re Dios re yoj quiminak-ta chic, pero konojel xtijalataj-a re ka-cuerpo, vo xa yoj quiminak chic-a o vo xa c'a yoj c'as chach re ruch'ulef, can konojel xtijalataj re ka-cuerpo.
1CO 15:52 Chupan re ruq'uisibal k'ij tak xtik'ajam-pa re trompeta jare' tak xtijalataj re ka-cuerpo, pa jun ch'et rato tak xkojalataj-a, can ancha'l tak niyupe-ka re anak'avach, y jare' tak xtic'astaj-a re qui-cuerpo re anama'i' re xquinimaj-a re Dios, pero riq'uin chic re qui-cuerpo re man niq'uis-ta, tak xque'c'astaj-a. Y re je rajc'ual re Dios re c'a je c'as vova' chach re ruch'ulef, can xtijalataj-a chuka' re qui-cuerpo.
1CO 15:53 Re cuerpo re kac'uan vocame, xa nik'ay y nichuver, y mare' nic'atzin che nijalataj. Nic'atzin che nakac'uaj jun cuerpo re man nik'ay-ta y man nichuver-ta. Y quire' chuka' re cuerpo re kac'uan vocame xa nicom, y nic'atzin che nijalataj, chin che nakac'uaj jun cuerpo re man nicom-ta.
1CO 15:54 Y jac'a tak xtibanataj ronojel re', tak re ka-cuerpo xtijalataj, y tak man chic xtik'ay-ta y man chic xtichuver-ta, y chuka' man chic xticom-ta, c'ajare' tak xto'rbana' cumplir re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, tak nubij: Re camic xch'acataj y manak chic ru-poder.
1CO 15:55 Y mare' re camic man chic xtich'acon-ta, y chuka' manak chic ánma re xque'muk-ta. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
1CO 15:56 Xa roma re mac mare' yojcom. Y roma yoj can yojc'o-va pa ruk'a' re mac, mare' c'o castigo nuya' re ley chin re Dios pa kave'.
1CO 15:57 Pero matiox cha re Dios che reja' xutak-pa re Kajaf Jesucristo chakacolic, y mare' tak yojch'acon chij re mac y chij re camic.
1CO 15:58 Y mare' hermanos, roma can yojch'acon chij ronojel re', mare' yen nimbij chiva che can tibana' confiar-ivi' riq'uin re Dios, y man tiya' can. Can nojel tiempo tibana' re rusamaj re Ajaf, y otz tibana' cha. Y te'ka chi'c'o'x che ronojel re niban roma re Ajaf, can c'o-va rajal-ruq'uixel xtuya' chiva.
1CO 16:1 Y vocame ninjo' yinch'o ba' chij re mero re ntajin rumolic quichin re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa Jerusalén. Y can ancha'l re nbin chique re nic'aj chic iglesias re jec'o pa tak tenemit re jec'o pa ru-cuenta re Galacia, can quire' chuka' ninjo' che tibana' yex.
1CO 16:2 Re nabey k'ij chin jun semana ninjo' che yex nijech'aj-ta can re nijo' niya-a. Re hermanos re xquich'ac q'uiy, niquijech'aj-ta can ba' más, y re hermanos re man can-ta q'uiy xquich'ac, niquijech'aj-ta can re jenipa' ye'tiquir niquiya'. Can quire' tibana' ronojel semana, chin che c'o chic ronojel tak xquinapon yen, y man c'aja-ta tak xquinapon c'ajare' tak xtitz'am rumolic.
1CO 16:3 Y tak xquinapon, ja yex re xquixbin juco'x re xque'c'uan-a re ofrendas malon chique re hermanos re jec'o pa Jerusalén. Tiya-a ja'jun cartas chique re hermanos chin che nik'alajin che ja reje' re xe'icha-a roma can c'o i-confianza quiq'uin. Y jac'a hermanos re' re xque'ntak-a yen.
1CO 16:4 Y vo xa can q'uiy ba' re ofrenda xtimolotaj c'o modo yimba yen, y ja reje' re xque'oc-a vichibil.
1CO 16:5 Hermanos, re yixc'o pa Corinto, yen ninjo' yinapon iviq'uin. Pero nabey ninjo' yinak'ax pa Macedonia y c'ajare' tak xquinapon iviq'uin yex.
1CO 16:6 Yen ninojin che tak xquinapon iviq'uin, ninjo' che yinyaloj-a ba'. O q'uiba' xa can xtink'asaj chuka' re tiempo chin tef chire'. Y tak xquinel-a chire' iviq'uin, re vocame can c'amaje-na kas yintiquir-ta nimbij re anche' xquimbo-va. Yen c'amaje-na tinojij. Xaxe re ninjo' ja che yex yinito-ta-a riq'uin re ndoc chua chupan re nubey re c'a anche' xquimbo-va.
1CO 16:7 Re vocame, can c'amaje-na tik'alajin chinoch jenipa' xquinapon iviq'uin, roma man ninjo-ta che xaxe-ta-oc jun o ca'e' k'ij re yinc'ue' iviq'uin. Re ninjo' yen ja che yinyaloj-ta ba' iviq'uin, vo xa ja quire' nrajo' re Ajaf.
1CO 16:8 Y chuka' yen xa can c'a yinyaloj-na chic ba' vova' pan Efeso. Tak'ax-na can re kanamak'ij yoj re yoj israelitas rubini'an Pentecostés, c'ajare' tak xquimba.
1CO 16:9 Roma re samaj re ntz'amon vova', can c'amaje-na tinq'uis. Re ruch'abal re Dios re nintzijoj je q'uiy c'a re ye'tzelan richin, pero re Dios rujakon jun namalaj puerta chinoch vova', y can q'uiy cosas otz ruc'amom-pa.
1CO 16:10 Y vo xa re hermano Timoteo xtapon iviq'uin chila', can jabal c'a ruc'ulic tibana'. Reja' can nuban-va re rusamaj re Ajaf, ancha'l nimban yen. Mare' can otz ina'oj tibana' riq'uin, chin che otz-ta nuna' chi'icojol. Can tiya' ruchuk'a', chin che man-ta nupokonaj nuban re rusamaj re Ajaf chire' chi'icojol.
1CO 16:11 Man-ta xtiban cha che camanak ruk'ij. Y tak xtel-pa chila' iviq'uin, can-ta xtiya-pa re ndoc cha chin re rubey y can-ta niqui'cot tak xtitzolaj-pa, roma yen can xtinyabej-apo quiq'uin re hermanos re jec'o vova' pan Efeso.
1CO 16:12 Pero chij re hermano Apolos, vocame nintz'at yen che can ancha'l xa camas c'ayef nuban chach che niba iviq'uin. Re ninjo' yen ja-ta che reja' niba, roma can jec'o chuka' nic'aj chic hermanos re niquijo' ye'ba c'a chila' iviq'uin, y camas xinc'utuj utzil cha re hermano Apolos che niba-ta, pero reja' xubij che can man nitiquir-ta niba, xa c'a jun bey chic-na, xcha'.
1CO 16:13 Hermanos, tichajij re ic'aslen y chuka' can tibana' confiar-ivi' riq'uin re Dios. Yex man quixtzolaj chivij, xa can tibana' ancha'l niquiban re achi'a' pa tak ayoval, pero yex ticusaj re poder re ruyi'on re Dios chiva.
1CO 16:14 Y ronojel cosa re niban, can tibana' chin che c'o otz nuc'am-pa chique re hermanos roma nijo-ivi' quiq'uin.
1CO 16:15 Hermanos, yex itaman che ja re hermano Estéfanas y re ru-familia xe'niman nabey re Jesucristo chire' pan Acaya, y reje' can riq'uin ronojel cánma ye'quito' re je rajc'ual chic re Dios. Roma ja samaj re' re xquicha' che niquiban.
1CO 16:16 Y nimbij chiva che tinimaj quitzij reje', y chuka' che tinimaj quitzij conojel re hermanos re je ancha'l reje', re ye'ta'on y niquiban re rusamaj re Dios.
1CO 16:17 Yen camas yinqui'cot quiq'uin re je oxe' hermanos re xe'itak-pa viq'uin, re Estéfanas, re Fortunato y re Acaico. Nabey camas-va xiximbisoj, camas xinjo' che yixc'o-ta-pa viq'uin chiyixnojel, pero roma xe'pa reje', mare' vocame camas niqui'cot re vánma.
1CO 16:18 Roma can xquiban cha re vánma che otz nuna' y yex chuka' can quire' xina'. Reje' can jabal-va quicha'ic ibanom-pa, roma can ronojel re ibim-pa chique, can jare' xbequibana'. Can quixtioxin roma jec'o hermanos re can niquiban ronojel re nibex chique.
1CO 16:19 Re hermanos re jec'o pa tak tenemit re jec'o pa ru-cuenta re Asia, re niquimol-qui' pa rube' re Dios, niquitak-a ruxnokil-ivach. Y quire' chuka' re hermanos Aquila y Priscila y chibil chuka' re hermanos re niquimol-qui' pa cachoch reje', niquitak-a ruxnokil-ivach pa rube' re Ajaf, reje' quire' niquiban roma camas yixquijo'.
1CO 16:20 Conojel re hermanos niquitak-a ruxnokil-ivach. Y chuka' nimbij chiva che cada jun chivach-ka yex tiyala' ruxnokil-ivach chin quire' can nic'ut che nijo-ivi', y chuka' can tik'etela-ivi'.
1CO 16:21 Yen Pablo nintak-a ruxnokil-ivach. Y titz'eta' re ruq'uisibal parte cha re carta re', can ja yen mismo re xintz'iban-a.
1CO 16:22 Y vo xa c'o jun hermano re can man nuc'ut-ta riq'uin re ruc'aslen che nrajo' re Ajaf Jesucristo, can tika re castigo pa rue'. Re Ajaf xa nipa-yan.
1CO 16:23 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Ajaf Jesucristo.
1CO 16:24 Yen camas-va yixinjo' chiyixnojel yex, roma xa can konojel yoj richin chic re Jesucristo. Amén.
2CO 1:1 Yen Pablo, yin ru-apóstol re Jesucristo roma jare' re nurayij re Dios. Yen y chibil chuka' re hermano Timoteo, nimban-a re carta re' chiva yex hermanos re nimol-ivi' pa rube' re Dios chire' pa tenemit Corinto. Pero re carta re' man xaxe-ta ivichin yex, xa can quichin chuka' conojel re je rajc'ual chic re Dios, re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit chupan re mismo lugar rubini'an Acaya.
2CO 1:2 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
2CO 1:3 Takaya' ruk'ij re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo. Reja' jun Tata'aj re can nujoyovaj kavach y chuka' jun Dios re can nucukuba' kac'o'x.
2CO 1:4 Y ja reja' re nicukuban kac'o'x tak yoj yojc'ue' pa tijoj-pokonal, chin quire' tak yoj nakatz'at che jec'o hermanos jec'o pa tak tijoj-pokonal, can yojtiquir chuka' nakacukuba' quic'o'x, can ancha'l xuban re Dios kaq'uin yoj.
2CO 1:5 Y yoj camas tijoj-pokonal nakak'asaj, can ancha'l re tijoj-pokonal xuk'asaj re Jesucristo. Pero tak más tijoj-pokonal nakak'asaj rutzij re Jesucristo, re Jesucristo más nucukuba' kac'o'x chupan re tijoj-pokonal re nakak'asaj.
2CO 1:6 Y tak yoj nakak'asaj tijoj-pokonal Gusamaj re Jesucristo, chin che yex nicukubax ic'o'x y yixrucol chach re imac. Y tak re Dios nucukuba' kac'o'x yoj, chin che yex nicukuba' chuka' ic'o'x y yixcolotaj chach re imac. Y riq'uin re' can nuban chiva che yixtiquir nicoch' nik'asaj re tijoj-pokonal re ancha'l yojtajin chuk'asasic yoj.
2CO 1:7 Yoj can c'o ka-esperanza che man xtiya-ta can re Dios. Roma kataman che tak yoj nakak'asaj tijoj-pokonal pa rusamaj re Jesucristo, chuka' yex can nik'asaj re tijoj-pokonal re', y chuka' kataman che tak yoj nicukubax kac'o'x, yex chuka' nicukubax ic'o'x.
2CO 1:8 Hermanos, yex can nic'atzin che nitamaj re andex che tijoj-pokonal re xkak'asaj yoj tak xojc'ue' chila' pan Asia. Re kachuk'a' man chic nitiquir-ta riq'uin re tijoj-pokonal re xkak'asaj pa quik'a' re vinak. Can xkanojij che man chic yojc'ase-ta, xa can xe chic re kacamic kayaben.
2CO 1:9 Yoj xkanojij che can chin-va che yojcom pa quik'a' re vinak, pero re' xaxe chin che xkatamaj che man takaban confiar-ki' riq'uin re kachuk'a' yoj mismo, y can xe-va riq'uin re Dios takabana-va confiar-ki', roma reja' c'o ru-poder, y can ye'ruc'asoj re anama'i'.
2CO 1:10 Y jac'a reja' re xbano chaka che man xojcom-ta pa quik'a' re vinak y c'a quire' ntajin chubanic kaq'uin vocame, y can kataman che can quire' xtuban kaq'uin chupan re tiempo-apo, y chuka' quire' xtuban chin yojrucol chach re camic, ancha'l re anchok chach yojrucolon-va-pa nabey.
2CO 1:11 Quire' xtuban re Dios kaq'uin vo xa yex can xtiban orar chakij chin xkojito'. Y vo xa jec'o más je q'uiy hermanos chiva yex re ye'bano orar chakij, camas chuka' je q'uiy re ye'tioxin cha re Dios tak niquitz'at che re Dios nuya-pa re ru-bendición chaka.
2CO 1:12 Re kánma yoj vocame camas niqui'cot, roma kataman che re cosas re ye'kaban, can riq'uin ronojel kánma ye'kaban, y can quire' chuka' nik'alajin chach re Dios. Y ja reja' re nita'o kachin chin nuya' poder chaka che ch'ajch'oj re kac'aslen chach. Man kana'oj-ta yoj nakacusaj. Xa ja re utzil re kac'ulun riq'uin re Dios, jare' re nakacusaj. Y ja quire' re kac'aslen kac'utun chiquivach re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, pero yex hermanos itz'eton ba' más re rubanic re kac'aslen kac'uan.
2CO 1:13 Mare' man tinojij jun chic cosa chij re cartas re ye'ntak-a chiva, roma yen can k'alaj re andex nintz'ibaj-a chiva, y chuka' can ancha'l re xitz'at-yan y can itaman chic jabal. Re ninrayij yen chiva, ja che can nak'ax-ta pan ive' ronojel.
2CO 1:14 Roma jec'o chiva yex re xk'ax-yan ba' pa quive' re andex rubanic re kac'aslen, mare' ye'qui'cot koma yoj, ancha'l yojqui'cot yoj ivoma yex re vocame y xkojqui'cot chupan re k'ij tak re Ajaf Jesús xtipa chakac'amic.
2CO 1:15 Y yen ntaman che yex yixqui'cot viq'uin, y mare' yen xinjo' che nabey yinak'ax iviq'uin, chin che tak yintzolaj-pa yinak'ax chic jun bey iviq'uin, chin quire' ca'e-ta c'a bey nic'ul re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
2CO 1:16 Yen can ninojin-va che yinak'ax iviq'uin pa tenemit Corinto, chin che yimba pa Macedonia, y tak yintzolaj-pa pa Macedonia, iviq'uin chic yex yine'c'ue-va, y ja-ta yex re yixta'o-a vichin riq'uin re ndoc chua chupan re nubey chin yintzolaj pa Judea. Pero xa man quire-ta xbanataj, xa man xinapon-ta chila' iviq'uin.
2CO 1:17 Tak yen xinojij quire' can riq'uin ronojel vánma. Yen can man yin junan-ta quiq'uin re nic'aj chic vinak, che xaxe riq'uin re quichi' niquibij, y re cánma man quire-ta nubij.
2CO 1:18 Ja re Dios re testigo chakij yoj, che yoj man xkabij-ta chiva che ja', y al mismo tiempo xkabij-ta che manak.
2CO 1:19 Re hermano Silvano, re hermano Timoteo y yen, re xojtzijon re Jesucristo chiva, can man nakajal-ta re kach'abal. Yoj can yoj ancha'l-va re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios, reja' can man nujal-ta re ruch'abal tak nubij jun cosa, riq'uin reja' can xe-va re katzij c'o. Y tak nubij jun cosa can katzij-va, y tak nubij che manak, manak.
2CO 1:20 Roma can ronojel re rusujun re Dios, can riq'uin re Jesucristo nilitaj-va y nibanataj-va, roma re Dios can chin-va re' tak rucha'on y can katzij che riq'uin reja' nilitaj-va. Yoj pa rube' re Jesucristo nakabij-va che can quire-va. Y yoj ja quire' nakabij tak nakaya' ruk'ij re Dios.
2CO 1:21 Y ja re Dios re banayon chaka che cof yojpa'al riq'uin re Jesucristo, y ja chuka' reja' re xojcha'o chin che nakaban re rusamaj. Quire' re rubanon iviq'uin yex y quire' chuka' re rubanon kaq'uin yoj.
2CO 1:22 Chuka' re Dios can ruyi'on-va ka-seña, ruyi'on re Espíritu Santo pa tak kánma, y jare' re seña che can katzij-va che c'o más utzil xtakac'ul riq'uin re Dios chila' chicaj.
2CO 1:23 Y chach re Dios nimbij chiva re anchique roma tak man yin-aponak-ta iviq'uin. Xa roma camas ninjoyovaj ivach, mare' tak man yinaponak-ta, roma yen man ninjo-ta ne'mbana' rubiyal re cosas man otz-ta c'o chi'icojol.
2CO 1:24 Pero man tinojij che ja yoj re yojbano mandar pan ive' re andex otz che ninimaj. Roma yex can iniman chic re Jesucristo y cof chic yixpa'al riq'uin. Re katz'amon rubanic yoj xaxe chin che yixkato', chin che re ivánma más-ta niqui'cot.
2CO 2:1 Y jac'a re' xinojij-ka yen, mare' can ximbij-ka pa vánma che man chic xquimba-ta chila' iviq'uin vo xa yixbison tak yine'c'ue' iviq'uin. Más-ta otz che ja tak ibanon chic rubiyal re cosas man otz-ta c'o chi'icojol, c'are' xquinapon.
2CO 2:2 Roma vo xa yinapon iviq'uin, y riq'uin re ch'abal re ninc'uaj-a chiva ninya' bis pa tak ivánma, manak anchique xque'bano chua yen che yinqui'cot, roma xa can xe-va ivoma yex tak yinqui'cot. Pero roma xa pa bis yixinya-va, can man yixtiquir-ta niban chua che yinqui'cot.
2CO 2:3 Y can quire' chuka' re tzij re xintz'ibaj-yan-a chiva chupan re jun carta re xintak-a iviq'uin, chin che tak yen yinapon iviq'uin man-ta niya' bis pa vánma, roma can ruc'amon che yex niban cha re vánma che niqui'cot. Y can-ta ibanon chic rubiyal ronojel tak yen xquinapon iviq'uin. Yen can ntaman che quire' niban, roma yex niqui'cot re ivánma tak nitz'at che re vánma niqui'cot, roma junan kavach kabanon.
2CO 2:4 Xa roma camas tijoj-pokonal y k'axomal xink'asaj itzij yex, mare' xintak-a re carta re' chiva y can riq'uin ok'ej ximban-a, roma camas xinojij re andex ic'alvachin. Re xintak-a rubixic chiva man chin-ta che yixinya' pa bis, xa chin che yex titamaj y titz'eta' che yen camas yixinjo'.
2CO 2:5 Pero re jun re xiyi'o pa bis, man xe-ta chua yen xuban-va quire', xa can quire' chuka' ba' xuban chiva yex. Y nimbij che xa ba', roma man ninjo-ta che ninya-a más rue' re xbanataj.
2CO 2:6 Y re xbano quire' chaka, man chic jun tzij tibij cha, roma xa xuc'ul-yan re ruc'amon che nuc'ul. Can xuc'ul-yan ronojel re xquibij re hermanos che nika pa rue'.
2CO 2:7 Y mare' man tibij más tzij cha chin nipaxabaj, xa ticuyu' rumac y ticukuba' ruc'o'x. Yex itaman che vocame jare' re más ruc'amon che niban riq'uin, chin quire' re hermano re' man ticom roma bis.
2CO 2:8 Mare' can ninc'utuj utzil chiva yex hermanos, che can tic'utu' chach che yex can nijo-va.
2CO 2:9 Y ja mismo chij re' re xintz'ibaj-yan-a chiva chin nik'alajin vo xa can ninimaj nutzij, yen can xinjo' xintamaj vo xa yex can niban ronojel re nimbij chiva.
2CO 2:10 Re hermano re xticuy rumac yex, yen chuka' xtincuy rumac reja'. Roma chinoch yen xa can xcuyutaj-yan re rumac, chin quire' c'o otz nuc'am-pa chiva. Y re mac re xincuy yen man xe-ta chinoch-ka yen, xa can chach chuka' re Cristo.
2CO 2:11 Chin quire' man takaya' k'ij cha re Satanás che nich'acon chakij. Roma jabal kataman che reja' camas listo chin nuban chaka che yojtzak pa ruk'a' y yojruch'ac.
2CO 2:12 Y jac'a tak yen xinapon chila' pa tenemit Troas, can xinapon-va chin che ne'ntzijoj re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo re nibex evangelio cha. Y re chire', re Ajaf Jesucristo xujak jun puerta chinoch, roma can xuya-va k'ij chua chin che nintzijoj re utzulaj ch'abal chin reja'.
2CO 2:13 Pero cha'nin xinya' can re tenemit Troas y ximpa pa Macedonia. Roma ja pa Troas re tiene que nakac'ul-va-ki' riq'uin re hermano Tito, pero xa man quire-ta xbanataj. Y yen can ninjo-yan nintamaj andex ibanon yex chila' pa tenemit Corinto. Jare' re xbano cha re vánma che can cha'nin xe'nya' can re hermanos re jec'o pa tenemit Troas, roma xa man xapon-ta re hermano Tito chire'.
2CO 2:14 Yen camas yintioxin cha re Dios, che reja' can nuban chaka che can nojel tiempo yojch'acon roma xa jun kabanon riq'uin re Cristo Jesús. Y re Dios can yojrucusaj chuka' chin nakatzijoj re ruch'abal ronojel lugar, chin quire' je q'uiy-ta re ye'niman richin y niquitamaj rach. Y re ch'abal re' can napon-va rutzijol quiq'uin re vinak, can ancha'l tak napon re ruxla' jun jubulaj ak'om.
2CO 2:15 Y quire' chuka' yoj re yojtzijon chin re ruch'abal re Jesucristo, can yoj ancha'l ruxla' jun jubulaj ak'om, can quire' chuka' re kuxla' napon riq'uin re Dios roma c'o re Jesucristo kaq'uin. Re ruxla' re jubulaj ak'om re' can napon-va quiq'uin re vinak, quiq'uin re xque'colotaj y quiq'uin chuka' re man xque'colotaj-ta chach re infierno.
2CO 2:16 Re vinak re man niquijo-ta nakatzijoj re ruch'abal re Jesucristo chique man xque'colotaj-ta, y ja re ruch'abal re Jesucristo re nakatzijoj chique xtic'uan quichin pa camic. Jac'a chique re ye'colotaj, re ch'abal re nakatzijoj chique xa ja re c'aslen re man niq'uis-ta nuc'am-pa chique. Roma man chak xabanchique-ta vinak ruc'amon nuban re samaj chin nibiyin rutzijol re ruch'abal re Dios.
2CO 2:17 Yoj can riq'uin ronojel kánma nakatzijoj re ruch'abal re Dios, man nakaban-ta ancha'l niquiban re nic'aj chic, roma reje' xa ye'ch'acon chij re ruch'abal re Dios, roma niquijal rubixic. Yoj can yoj rusamajela-va re Dios re yojrutakon chubanic re rusamaj, roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo chubanic re samaj re', y chuka' can chach re Dios tak nakaban re samaj.
2CO 3:1 Re tzij re xe'mbij chiva, man yojtajin-ta chubixic chiva che ja yoj re tiene que yojic'ul. Yoj man nic'atzin-ta nakaban ancha'l niquiban re nic'aj chic re niquijal rubixic re ruch'abal re Dios. Roma reje' je'quic'ualon-apo cartas re anche' nubij-va che otz quic'ulic tibana'. Y chuka' niquic'utuj chic-a cartas chiva, che chupan re cartas re' nubij che que'c'ul coma re hermanos re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit. Jac'a yoj man nic'atzin-ta che quire' nakaban.
2CO 3:2 Roma re vinak niquitz'at che yex xjalataj re ic'aslen roma re samaj re xkaban chi'icojol. Niquitz'at che otz re ic'aslen y jare' re nibin che otz kac'ulic tiban. Y re' pa tak kánma yoj tz'iban-va y man chach-ta vuj.
2CO 3:3 Re ka-carta yoj, can ja-va re Jesucristo re banayom-pa, y re carta re' ja yex. Re ka-carta re nakajach-apo man xabanchique-ta che carta. Man riq'uin-ta tinta tz'iban-va. Re ka-carta yoj can riq'uin re ru-Espíritu re c'aslic Dios tz'iban-va. Man chach-ta tz'alam tak aboj tz'iban-va. Xa can chupan re ivánma tz'iban-va, chin che can nina' re nubij re Espíritu chin re Dios.
2CO 3:4 Y yoj can kataman che can quire-va, y chuka' re Dios can rutaman che quire'. Re Jesucristo can nuya-va kachuk'a' chin nakaban re samaj.
2CO 3:5 Pero kayon yoj man jun cosa yojtiquir nakaban, mare' manak modo nakabij che kayon yoj can yojtiquir nakaban re samaj. Roma can xe-va re Dios re niyi'o kachuk'a' chin yojtiquir nakaban re samaj.
2CO 3:6 Ja reja' re xbano chaka che xojtiquir xojoc rusamajela' chin nakasamajij re c'ac'a trato, y xuban chaka che yojtiquir nakaban re samaj re'. Man chin-ta nakasamajij re trato re tz'iban can chach tz'alam tak aboj, xa ja re c'ac'a trato re tz'iban cha re Espíritu Santo jare' re nakasamajij. Roma re trato re tz'iban chach tz'alam tak aboj, nuc'ut chakavach che nika re camic pa kave' roma yoj aj-maqui'. Pero re c'ac'a trato re tz'iban cha re Espíritu Santo, can nuya-va c'aslen re man niq'uis-ta.
2CO 3:7 Re trato re tz'iban chach tz'alam tak aboj, nuc'ut chakavach che nika re camic pa kave'. Pero man ndel-ta che tzij che re trato re' man jun ruk'ij, roma re trato re' can c'o-va ruk'ij. Can xk'alajin re ruk'ij y re rusakil re Dios tak xban re trato re', roma re sakil re xtz'et can nuchup pan avach. Y re sakil re' riq'uin re Moisés xk'alajin-va, mare' re vinak israelitas can man xe'tiquir-ta xquitzu' rupalaj re Moisés, roma re sakil can nuchup pan avach, astapa' re sakil re' can xq'uis-va.
2CO 3:8 Mare' vo xa re nabey trato re xa chach tz'alam tak aboj tz'iban-va, can c'o-va ruk'ij, c'alapa' re c'ac'a trato che man-ta c'o más ruk'ij che xa rutzij re' tak xya-pa re Espíritu Santo chaka.
2CO 3:9 Roma vo xa c'o ruk'ij re nabey trato re nubij che yoj can c'o-va kamac y mare' tak nika re castigo pa kave', c'alapa' re c'ac'a trato che man-ta c'o más ruk'ij que chach re nabey, roma re c'ac'a trato nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios.
2CO 3:10 Re nabey trato can c'o-va ruk'ij, pero re ruk'ij re c'ac'a trato camas-va nem que chach re nabey. Y mare', tak ye'kajonomaj bama c'o modo nakabij che re nabey trato manak ruk'ij.
2CO 3:11 Roma vo xa can xc'ue' ruk'ij re nabey trato re man xcusas-ta chin nojel tiempo, re c'ac'a trato can c'o-va c'a más ruk'ij roma jare' re xticusas chin nojel tiempo.
2CO 3:12 Mare' yoj can c'o ka-esperanza riq'uin re c'ac'a trato, y mare' can riq'uin ronojel kánma nakatzijoj chique re vinak.
2CO 3:13 Tak nakatzijoj chique re vinak, man nic'atzin-ta chic che nakaban ancha'l xuban re Moisés. Reja' can xutz'apij rupalaj cha jun tziak, chin che re israelitas man tiquitz'at ruk'ij y re rusakil, re xaxe chin jun tiempo yi'om-pa y c'are' xa niq'uis-a.
2CO 3:14 Pero chuka' re vinak xa xtz'apetaj quivach, mare' man ye'nojin-ta jabal, roma man can-ta nak'ax pa quive'. Y c'a quire' quibanon vocame. Tak niban leer re nabey trato chiquivach, man nak'ax-ta otz pa quive', roma can c'a tz'apal quivach. Y xe re Jesucristo re nijako quivach.
2CO 3:15 Y reje' can c'a quire' quibanon vocame. Tak niban leer re libros re je'rutz'iban can re Moisés chiquivach, man nika-ta pa tak cánma, xa can c'a tz'apal rij re cánma.
2CO 3:16 Pero tak xtitzolaj-pa quic'o'x riq'uin re Ajaf Jesucristo, jare' tak xtilisas-a re tz'apiyon rij re cánma.
2CO 3:17 Roma tak niquic'ul re Ajaf Jesucristo, ja re ru-Espíritu reja' re niquic'ul roma xa jun quibanon riq'uin. Y re anche' nic'ue-va re ru-Espíritu reja', can je libres chach ronojel re man otz-ta.
2CO 3:18 Y mare' tak konojel yoj re kaniman chic re Jesucristo, man tz'apal-ta chic kavach, xa can nakatz'at-va ruk'ij-rusakil re Ajaf. Can choj nakatz'at-apo ancha'l tak nakatz'at-ki' pa jun espejo. Y yoj can c'o-va ruk'ij-rusakil re Ajaf kaq'uin. Y re ruk'ij-rusakil re Ajaf, can binak-rach c'o kaq'uin, hasta c'a xtakak'e-na re andex rubanic reja'. Y ja re ru-Espíritu re Ajaf re nibano chaka che yoj yojtiquir nakak'e' re andex rubanic reja'.
2CO 4:1 Mare' yoj man jun bey nakabij-ta che man chic nakaban-ta re rusamaj re Dios, roma re samaj re' ja reja' re xyi'o chaka. Y xa roma reja' camas nujoyovaj kavach y camas yojrajo', mare' yojrucusan chupan re samaj re'.
2CO 4:2 Yoj can man nakaban-ta ancha'l niquiban re nic'aj chic re niquibij che niquitzijoj re ruch'abal re Dios, y xa man katzij-ta. Yoj xa kayi'on chic can rubanic re banabal re man pa sakil-ta ye'ban-va y xa camas niyi'o q'uex. Man chic ye'kak'ol-ta re vinak, man nakajal-ta chuka' rubixic re ruch'abal re Dios re nakabij chique re vinak. Yoj can ja-va re katzij ch'abal re nakatzijoj chiquivach re vinak, y re Dios can nutz'at che quire' nakaban. Y roma re quire' nakaban, can nuban chaka che xabanche' yojc'ul-va.
2CO 4:3 Pero jec'o re xa man nak'ax-ta pa quive' re utzulaj ch'abal chin re Dios re nakatzijoj chique, pero re' xaxe chiquivach re vinak re ye'beka chupan re camic chin nojel tiempo.
2CO 4:4 Re nibano quire' chique re vinak re' ja re Satanás, re aconak rujoval re ruch'ulef, can moy nuban chique chin che man nak'ax-ta pa quive'. Quire' nuban chique re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, chin che man niquitz'at-ta re sakil chin re utzulaj ruch'abal re Dios, re nisekresan ruk'ij re Jesucristo. Y re Jesucristo can xusekresaj-va re Dios chakavach, roma reja' can Dios-va.
2CO 4:5 Y yoj ja re Jesucristo re nakatzijoj y mana-ta jun chaka yoj re nakatzijoj chiva. Can nakatzijoj che re Jesucristo jare' re Ajaf. Jac'a yoj xa yoj samajela' ivichin yex, yoj quire' nakaban xaxe roma re Jesucristo.
2CO 4:6 Pa nabey re Dios xubij che tic'ue' re sakil, y re sakil re' can xc'ue-va, roma tak rubanon can rion k'oko'm c'o, y ja mismo Dios re' re niyi'o re rusakil pa tak kánma, chin che riq'uin re rusakil re ruyi'on pa tak kánma, re vinak niquitamaj che riq'uin re Jesucristo niquitz'at-va re ruk'ij re Dios.
2CO 4:7 Re sakil y re poder re ruyi'om-pa re Dios chaka, jun namalaj biyomal, pero re anche' kayacon-va-ka manak can-ta rajkalen. Xa can junan riq'uin jun lak re banon che barro, chin che tik'alajin che re poder re c'o kaq'uin, riq'uin re Dios pitinak-va y xa man kaq'uin-ta yoj, roma re poder re' can jun namalaj poder.
2CO 4:8 Roma yoj, nojel tiempo q'uiy cosas nakac'alvachij, pero can yojtiquirnak che yojch'aconak y yojk'axnak chach. Can man nakavel-ta andex nakaban roma re ye'kac'alvachij, pero man satzanak-ta kac'o'x.
2CO 4:9 Xabanche' yojapon-va, re vinak man otz-ta yojquitz'at, pero re' xa ja re vinak, roma re Dios can c'o-va kaq'uin. Y c'o bey can yojka-va chuka' pa quik'a', pero man je'tiquirnak-ta chakij chin che yojquiquimisan-ta.
2CO 4:10 Yoj can yojpa'al-va chach re camic rutzij re Jesucristo. Xabanche' yojbo-va, can nakac'alvachij-va ancha'l re xuc'alvachij re Jesucristo, chin quire' chuka' yoj can nakac'ul kac'aslen ancha'l re ruc'aslen reja'.
2CO 4:11 Roma yoj re c'a yoj c'as, can nojel tiempo yojpa'al chach re camic rutzij re Jesucristo. Chin quire' re ruc'aslen re Jesucristo nik'alajin-ta chuka' pa tak kac'aslen, astapa' yoj xa yoj vinak y re ka-cuerpo xa nicom.
2CO 4:12 Yoj can nakatz'etela' rach kacamic rutzij nakatzijoj re ruch'abal re Dios. Y mare' yex xivel-yan re ic'aslen.
2CO 4:13 Y roma kaniman re Dios, nakatzijoj re anchique kaniman. Nakaban ancha'l re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios tak nubij: Yen niniman re Dios, mare' ninya' rutzijol. Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Y quire' chuka' yoj can kaniman y mare' nakatzijoj re anchique re kaniman.
2CO 4:14 Quire' nakaban roma kataman anchique xc'ason-a re ru-cuerpo re Ajaf Jesús chiquicojol re anama'i', y chuka' kataman che ja reja' re xtic'ason-a re ka-cuerpo yoj. Roma yoj xa jun kabanon riq'uin re Ajaf Jesús. Y yoj nakac'uaj-a-ki' iviq'uin chin che xkojruc'uaj chila' chicaj.
2CO 4:15 Y roma nakajo' che yex nivel re utzil re', xa mare' tak yoj kacoch'on tijoj-pokonal, chin quire' can je q'uiy-ta re ye'c'ulu re utzil re nuya' re Dios y ye'colotaj-ta. Y riq'uin re' camas-ta je q'uiy re ye'tioxin cha re Dios y niquiya' ruk'ij.
2CO 4:16 Jare' re nibano chaka che man nakamalij-ta kac'o'x, chubanic re samaj astapa' c'o tijoj-pokonal. Re ka-cuerpo yoj camas nuna', roma nojel k'ij re ye'k'ax, xa más niq'uis-ka ruchuk'a'. Jac'a re espíritu kachin yoj, man quire-ta. Roma re espíritu re c'o kaq'uin yoj, man niq'uis-ta ruchuk'a', xa k'ij-k'ij nic'ue-a más ruchuk'a'.
2CO 4:17 Roma re ba' tijoj-pokonal re nakak'asaj vova' chach re ruch'ulef man neyaloj-ta, y can otz che quire' nakak'asaj roma nuban chaka che nic'ue' kak'ij. Y re kak'ij re xtic'ue', más nem y man jun bey xtiq'uis.
2CO 4:18 Yoj man binak-ta kánma chij re ye'katz'etela' chach re ruch'ulef, yoj binak kánma chij re cosas re man ye'tz'et-ta. Roma re cosas re ye'katz'at, ronojel re' xa ye'q'uis. Jac'a re cosas re man ye'tz'et-ta, re' can nojel tiempo jec'o y man ye'q'uis-ta.
2CO 5:1 Re ka-cuerpo jare' re rachoch re kánma vova' chuch'ulef, astapa' re ka-cuerpo re' xa niq'uis, pero kataman che re kánma can xtuc'ul chic jun rachoch riq'uin re Dios. Y re jay re' ja re Dios banayon, y man vinak-ta banayon, y chuka' man niq'uis-ta y chila' chicaj c'o-va.
2CO 5:2 Y como re ka-cuerpo jare' re rachoch re kánma, re kánma camas nik'axo roma re tijoj-pokonal nuk'asaj. Mare' camas nakarayij che re kánma ndoc-yan-ta chupan re jun chic rachoch re c'o chila' chicaj,
2CO 5:3 roma re kánma can xtic'ue' rutziak, y man xtich'ane-ta.
2CO 5:4 Yoj camas nik'axo re kánma roma re tijoj-pokonal nuk'asaj re ka-cuerpo re aconak rachoch re kánma. Nik'axo y nakak'asaj tijoj-pokonal roma re ka-cuerpo, pero man roma-ta re' nakajo' che re kánma can-ta ndel-yan-a chupan re ka-cuerpo. Re nakarayij, ja che nipa-yan-ta re jun chic c'ac'a rachoch re kánma y no'rcuchu-ta-ka rij re nabey rachoch, chin quire' re rachoch re kánma, re xa niq'uis, nic'ue-yan-ta chupan re jun chic rachoch re xa man niq'uis-ta, y yoj can xtic'ue' kac'aslen chin jumul.
2CO 5:5 Re Dios nrajo' che nic'ue' kac'aslen re man niq'uis-ta y rubanon chaka che riq'uin ronojel kánma kayaben-apo. Y chuka' ruyi'on re Espíritu Santo chaka chin jun seña che can katzij-va che ne'kela' re c'aslen re man niq'uis-ta.
2CO 5:6 Mare' yoj can nojel tiempo kayaben-apo jampa' xtakac'ul re jun c'ac'a rachoch re kánma. Roma kataman che tak c'a yojc'o chupan re ka-cuerpo vova' chach re ruch'ulef, y c'amaje-na kojc'ue' chupan re can katzij kachoch, can c'amaje-na kas kojc'ue' riq'uin re Ajaf Jesús.
2CO 5:7 Vocame man nakatz'at-ta rach, yoj xa roma kaniman reja' mare' katz'amon bey.
2CO 5:8 Yoj can niqui'cot re kánma y camas nakarayij che man-ta chic yojc'o chupan re ka-cuerpo re kac'uan vocame, y can-ta riq'uin chic re Ajaf yojc'o-va.
2CO 5:9 Mare' can nakataj kak'ij che nakaban re nika chach re Dios chin che otz yojrutz'at. Nakajo' che yojka chach re Dios, tak c'a kac'uan re ka-cuerpo y chuka' tak man chic kac'uan-ta.
2CO 5:10 Roma konojel yoj tiene que yojapon re anche' nuban-va juzgar re Cristo, chin quire', cada vinak nuc'ul según re andex xuban vova' chach re ruch'ulef tak c'a c'as, vo xa otz o man otz-ta re xe'rubanala'.
2CO 5:11 Yoj kataman che can xkojapon chach re Jesucristo, mare' nakaxibij-ki' nakaban mac, y yojsamaj chin che jec'o-ta más re ye'niman richin. Re Dios can rutaman-va yoj anchique yoj y rutaman che can riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj. Y ninyabej che quire-ta nik'alajin chuka' chivach yex, y quire-ta chuka' nina' yex pa tak ivánma, che yoj can riq'uin ronojel kánma yojsamaj.
2CO 5:12 Man tinojij che yojtajin chic jun bey chubixic quire' chiva xaxe chin che yojic'ul-ta, man quire-ta. Re nakajo' yoj ja che nakaya' k'ij chiva che camas yixqui'cot katzij yoj, roma can riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj. Chin quire' yex jare' re nibij chique re vinak tak niquibij chiva che je rusamajela' re Dios, pero xa man katzij-ta. Reje' can niquic'ut che je otz tak vinak, pero re pa tak cánma xa man quire-ta.
2CO 5:13 Roma re ye'nojin che yoj xa yoj locos, yen nimbij chique che vo xa katzij che quire', pero re' rutzij rusamaj re Dios re nakaban chin che nuc'ul-ta ruk'ij re Dios. Y vo xa jec'o ye'nojin che yoj man yoj locos-ta, can otz re niquinojij roma yoj xa can pa rubiyal nakaban re rusamaj re Dios chin che c'o otz xtuc'am-pa chiva yex.
2CO 5:14 Y roma camas yojrajo' re Jesucristo, jare' re nibano chaka yoj che quire' nakaban, roma re Jesucristo camas-va yojrajo' y reja' xcom koma konojel. Y mare' can cha'nin chuka' nakanojij-ka che yoj can xojcom-va riq'uin reja', roma pa kaq'uixel yoj xcom-va.
2CO 5:15 Y reja' koma konojel tak xcom, chin che yoj man chic takac'uaj jun c'aslen re ancha'l nakajo' yoj. Xaxe c'a takanojij re anchique xcom pa kaq'uixel y chuka' xc'astaj-pa koma yoj.
2CO 5:16 Mare' tak vocame y re tiempo re xtiba-apo, yoj man jun chic cosa xtakaban juzgar, ancha'l rubanon can tak c'amaje-na tijalataj re kac'aslen che', tak xaxe nakatzu' re andex titzu'un jun vinak. Xa can quire-va chuka' xkaban cha re Jesucristo, y xkanojij che reja' ancha'l xabanchique vinak. Pero vocame man chic quire-ta nakanojij chij. Vocame can kataman chic anchique reja'.
2CO 5:17 Mare' xabanchique vinak re runiman chic re Jesucristo, can xban cha che jun c'ac'a vinak. Ronojel re itzel tak banabal xe'rubanala' nabey tak c'amaje-na tunimaj, can xe'canaj-va can, y xutz'am-a jun c'ac'a c'aslen y c'ac'a tak banabal re can je otz-va.
2CO 5:18 Y ronojel re', riq'uin re Dios xalax-va-pa. Re nurayij re Dios ja che yoj junan-ta kavach riq'uin. Reja' xucusaj re Jesucristo chin che re vinak junan quivach niquiban riq'uin re Dios. Y re samaj re ruyi'on re Dios chaka yoj jare' re nakatzijoj chique re vinak re andex rubanic tak junan quivach niquiban riq'uin re Dios.
2CO 5:19 Re Dios xa jun quibanon riq'uin re Jesucristo, xa jun chuka' quibanon riq'uin cho cruz, mare' tak ye'tiquir re vinak che junan quivach niquiban riq'uin re Dios. Y chaka yoj xubij-va che can nakatzijoj chique re vinak re anchique forma che junan-ta quivach niquiban riq'uin re Dios. Re Dios nrajo' che re vinak manak-ta quimac ndel chach.
2CO 5:20 Yoj can yojcha'on-va roma re Jesucristo y yojrutak chin che pa rube' reja' yojch'o-va. Pa rube' re Jesucristo nakabij chiva che can tibana' che junan-ta ivach riq'uin re Dios. Y tak quire' nakabij chiva, can ja-va re Dios re nich'o iviq'uin.
2CO 5:21 Quire' nakabij, roma re Jesucristo can xban-va cha che ja reja' re xc'uan re kamac konojel yoj, y reja' man jun bey xmacun. Quire' xban cha chin che konojel yoj niban chaka roma reja', che manak kamac ndel chach re Dios.
2CO 6:1 Yoj re can junan yojsamaj riq'uin re Dios chubanic re samaj chi'icojol yex, can nakabij-va chuka' chiva che tibana' utzil man tiban che xa man jun rajkalen re utzil pitinak riq'uin re Dios re ruyi'on chic-pa chiva.
2CO 6:2 Y chij c'a re' nich'o-va re Dios tak nubij: Yen can xatinc'axaj-va tak xapon re k'ij chin nimban utzil. Yen chuka' xatinto-pa chupan re k'ij chin yacolotaj chach re amac. Quire' nubij re tz'iban can. Y ja xbeka re k'ij chin re utzil re', jac'a k'ij re' chin c'o modo yojcolotaj chach re kamac.
2CO 6:3 Y chin che man takaban cha jun vinak che nitzak o man nunimaj-ta re Dios, yoj can nakataj-va kak'ij che man jun cosa itzel titz'et chakij, man nakajo-ta che katzij yoj nitzak. Yoj man nakajo-ta che quire' nibanataj, chin man tiyok' re samaj re yojtajin chubanic.
2CO 6:4 Yoj can nakac'ut-va-ki' che yoj rusamajela' re Dios, y jare' re nibin che can otz-va yojc'ul re anche' yojapon-va. Can nik'alajin-va che yoj rusamajela' re Dios roma camas yojcoch'on, tak nakak'asaj tijoj-pokonal, kataman yojak'ax riq'uin re kac'aslen tak c'o cosas nuban falta chaka, y chuka' kataman yojak'ax tak yojbison.
2CO 6:5 Kac'ulun ch'ayec, yojyi'on pa tak cárceles, quimalon-qui' vinak chakij roma quiyoval chaka, camas yojcosnak roma can nakach'ac kavay y chin chuka' nakaban rusamaj re Dios, kacoch'on varan, kacoch'on ruch'umunic kapan.
2CO 6:6 Y chuka' kac'uan jun c'aslen ch'ajch'oj, kataman re ruch'abal re Dios, camas yojcoch'on, y camas otz kana'oj quiq'uin re vinak, y can katzij-va che ye'kajo' re vinak y chuka' c'o re Espíritu Santo kaq'uin.
2CO 6:7 Kaq'uin yoj c'o-va re katzij ch'abal chin re Dios, y c'o chuka' re ru-poder re Dios kaq'uin. Can ja-va c'a re kac'aslen choj nakacusaj chin nakato-ki' chiquivach re vinak re ye'yacataj-pa chakij, y ja chuka' re' re nakacusaj chin che re vinak c'o modo niquinimaj.
2CO 6:8 Jec'o vinak re ye'yi'o kak'ij, y chuka' jec'o re man jun kak'ij chiquivach. Jec'o re jabal ye'ch'o chakij, y jec'o chuka' re itzel ye'ch'o chakij. Y jec'o chuka' ye'bin chakij che yoj ye'kak'ol vinak, y jec'o ye'bin che yoj ja re katzij nakabij chique.
2CO 6:9 Jec'o re niquiban chaka ancha'l che xa man quitaman-ta kavach, y jec'o chuka' re jabal quitaman kavach. Can tzakatal re camic chakij, pero xa c'a yoj c'as-na. Q'uiy tijoj-pokonal nuya' re Dios chaka, pero man chin-ta che yojcom.
2CO 6:10 Y astapa' yojbison, pero chuka' can yojqui'cot. Yoj meba', pero can yojtiquir ye'kato' re nic'aj chic vinak, chin che ye'biyomar. Y astapa' man jun cosa c'o kaq'uin, pero yojtiquir nakabij che ronojel c'o kaq'uin. Y ronojel c'a re' can nuc'ut che yoj can yoj rusamajela-va re Dios.
2CO 6:11 Yoj can man jun tzij re nakavovaj chivach, xa can ronojel nakabij chiva yex hermanos re yixc'o chire' pa tenemit Corinto. Can ronojel re xkabij-yan-ka chiva, can katzij-va. Y can ronojel re kánma kayi'on chiva.
2CO 6:12 Yoj can kajakon re kánma chivach yex chin yixkac'ulun, jac'a yex xa camas ba-oc ijakon re ivánma chin che yoj-ic'ulun-ta.
2CO 6:13 Vocame yintzijon iviq'uin ancha'l nuban jun tata'aj quiq'uin re rajc'ual. Nimbij chiva che más kojijo' yoj roma yoj can yixkajo-va. Can tibana' c'a ancha'l re nakaban yoj iviq'uin.
2CO 6:14 Yex man c'a tic'uaj-ivi' quiq'uin re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, roma man chic junan-ta re ic'aslen quiq'uin. Roma jun c'aslen choj manak modo nuc'uaj-ri' riq'uin jun itzel c'aslen. Ancha'l re sakil manak modo nuc'uaj-ri' riq'uin re k'oko'm.
2CO 6:15 Ancha'l chuka' re Jesucristo man junan-ta quivach riq'uin re Satanás. Jun vinak re runiman re Jesucristo man junan-ta riq'uin jun vinak re man runiman-ta.
2CO 6:16 Y quire' chuka' re rachoch re Dios man junan-ta quivach quiq'uin re imágenes. Roma yex can yix rachoch-va re c'aslic Dios. Y ja re mismo Dios biyon can: Che re cánma reje' xtoc vachoch yen, y yen xquinoc qui-Dios, y reje' xque'oc nutenemit.
2CO 6:17 Y mare' re Ajaf Dios can nich'o-va chuka' chiva, y nubij: Quixel-pa chiquicojol re man yinquiniman-ta. Tijech'aj-a-ivi' quiq'uin, y man tinim-ivi' chupan re quimac reje', chin che yen yixinc'ul,
2CO 6:18 y xquinoc Tata'aj ivichin yex y yex xquixoc numi'al-vajc'ual. Ja quire' nubij re Ajaf Dios re c'o ronojel poder pa ruk'a'.
2CO 7:1 Re ch'abal re ximbij-yan-ka chiva, can ja re Dios biyon can. Mare' yex hermanos re camas yixinjo', nimbij chiva che takach'ojersaj re kac'aslen. Can takachajij re ka-cuerpo y re kánma chach ronojel re xa man ch'ajch'oj-ta. Takaxibij-ki' chach re Dios y man chic takac'uaj re itzel c'aslen. Xa ja re c'aslen otz jare' re takac'uaj, re can ch'ajch'oj.
2CO 7:2 Hermanos, ninc'utuj utzil chiva che tijaka' re ivánma chakavach chin más yojijo' yoj, chin che can chupan re ivánma yojc'ue-va. Yoj man jun itzel cosa kabanon chiva. Yoj man jun re kayajon-ta runa'oj, y chuka' man jun re kak'alon-ta.
2CO 7:3 Pero tak yen ximbij-ka re ch'abal re' chiva, man ximbij-ta che yex c'o imac. Roma yen ximbij-yan-ka che yex can yixc'o-va pa tak kánma, y man jun xtitiquir xtilisan-a re amor re' kaq'uin, re camic man nitiquir-ta y ni xe-ta re cosas re nakac'alvachij.
2CO 7:4 Y yen nimbij chiva ronojel re nina' pa vánma ivoma yex, y mare' vocame nimbij chiva che yen camas niqui'cot re vánma chivij yex hermanos. Y itzij yex re vánma can man nibison-ta chic, y jare' re nibano chua che camas yinqui'cot chupan ronojel tijoj-pokonal.
2CO 7:5 Yoj can c'o-va tijoj-pokonal nakak'asaj, y jare' chuka' re xe'kak'asaj tak xojeka vova' pa Macedonia. Xa can man yojxulan-ta ba' pa ruk'a' re tijoj-pokonal, can quire' nakac'alvachij riq'uin ronojel, y re kaq'uin-ka yoj, re kánma nik'axo y nutaj pokan roma man jun kataman andex ibanon yex, y c'o chuka' tijoj-pokonal nakak'asaj pa quik'a' re man quiniman-ta re Jesucristo.
2CO 7:6 Pero re Dios can nucukuba' quic'o'x re camanak quik'ij banon chique y mare' re Dios can xucukuba' kac'o'x, che xbeka re hermano Tito kaq'uin.
2CO 7:7 Re hermano Tito xbo'rcukuba' kac'o'x, man xe-ta roma xbeka kaq'uin y xkatz'at rach, man quire-ta, reja' xbo'rcukuba' kac'o'x vova' roma yex can xicukuba-va-pa ruc'o'x chila' iviq'uin. Xbo'rya' rutzijol chaka che yex can yojijo-va, che vocame yex xa yixbison roma man cha'nin-ta xiban rubiyal re xbanataj chi'icojol. Y chuka' xbo'rtzijoj chaka che yex camas nitaj ik'ij chin niban re ninjo' yen che niban. Ronojel re xya' rutzijol chua, can xuban chua che camas xqui'cot re vánma.
2CO 7:8 Vocame, yen can man nina-ta chic che c'ayef ximban roma re carta re xintak-a chiva, roma tak xintak-a re carta re' chiva, can xuban-va chua che c'ayef xina' y camas xinojij che man-ta quire' rubanic ximban-a cha, roma can xixinya' pa bis. Vocame, can man c'ayef-ta chic nina', roma xa ba-oc tiempo re xixruya' pa bis re carta re'.
2CO 7:9 Vocame can yinqui'cot, pero man roma-ta re carta re xintak iviq'uin y xixruya' pa bis, man quire-ta, yinqui'cot roma re bis xuban jun samaj iviq'uin, y re samaj re' can xuban chiva che xjalataj ic'aslen. Can ja-va c'a quire' xrajo' re Dios chin che xixc'ue' pa bis, roma man-ta xixc'ue' pa bis, c'ayef-ta xuban chiva, roma man-ta xjalataj re ic'aslen, y xe-ta yex man-ta xjalataj re ic'aslen, katzij-ta yoj, roma man jun tzij xkabij chiva.
2CO 7:10 Roma tak ja re Dios re nirayin che nipa bis kaq'uin, re bis re' can nuban cha xabanchique vinak che nijalataj ruc'aslen, y riq'uin re' nicolotaj chach re rumac. Y re xtibano quire' man jun bey c'a xtitzolaj chij, roma ronojel cosa rion otz nuc'am-pa cha chupan re ruc'aslen. Jac'a re bis re c'o quiq'uin re vinak re man niquijo-ta niquinimaj re Dios, xa man nuban-ta chique che nijalataj quic'aslen y xa chupan re camic chin jumul ye'ruc'uaj-va.
2CO 7:11 Xaxe titzu' andex che samaj xuban pa tak ic'aslen re bis re xuya' re Dios chiva yex. Roma cha'nin xiban rubiyal ronojel. Can cha'nin xibij-pa chua che xa mana-ta yex re c'o imac. Can man xka-ta chivach re rumac rubanon re jun re kejnak pa mac. Can xixibij-ivi' roma xk'ax pan ive' re andex banatajnak chi'icojol. Can yojijo-va. Can nitaj ik'ij chin nibanala' re nurayij re Dios, y can jare' chuka' xilisaj-a re xmacun chi'icojol. Ronojel pa sakil xiban-va rubiyal y xk'alajin che man jun imac.
2CO 7:12 Tak yen ximban-a re carta y xintak-a chiva, man xe-ta roma re jun re xbano re mac. Y chuka' man xe-ta roma re jun re anchok cha xban-va re mac. Man xe-ta coma reje'. Xa can chin che yex niya' pa cuenta y nitamaj che yoj camas nakajo' yixkato', chin che man-ta quire' nibanataj chi'icojol. Re Dios can nutz'at-va-pa che quire' re karayin.
2CO 7:13 Y roma xiban-yan rubiyal ronojel mare' yojqui'cot, roma jare' re karayin yoj. Pero más xojqui'cot tak xkatz'at re hermano Tito che camas niqui'cot ránma xbeka tak tzolojnak-pa chila' iviq'uin. Yex xa can xiya-pa ruchuk'a' re ránma.
2CO 7:14 Vocame can man yinq'uex-ta chic chach re Tito, roma tak c'amaje-na tiba iviq'uin, yen xintzijoj cha che yex camas yix otz. Yen nojel tiempo ja re katzij re nbin chiva, y vocame can katzij-va chuka' re ximbij-a cha re Tito chivij yex, y man chak ximbij-ta quire' chivij, sino que can katzij-va che yix quire'.
2CO 7:15 Mare' vocame re hermano Tito camas yixrajo', más que chach tak c'amaje-na tapon iviq'uin, roma reja' ne'ka chuc'o'x che yex can riq'uin ximbire' xic'ul. Can iyaben c'a re andex che ch'abal re je'ruc'uan-a reja' chiva. Y chuka' can ne'ka-va c'a chuc'o'x che yex camas yixniman tzij.
2CO 7:16 Yen camas yinqui'cot, roma ntaman che yex can ninimaj tzij.
2CO 8:1 Hermanos, nakajo' chuka' nakaya' rutzijol chiva chij re samaj re xuban re Dios pa tak cánma re jenipa' iglesias re jec'o vova' pa Macedonia. Can nem re utzil xuban re Dios pa tak cánma.
2CO 8:2 Roma reje' c'o jun namalaj ofrenda xquimol chin niquitak-a chique re hermanos re c'o qui-necesidad chila' pa Jerusalén. Xquimol re ofrenda re' astapa' quitz'amon ruk'asasic q'uiy tijoj-pokonal, y re tijoj-pokonal re' xaxe chin che ye'tojtobex. Pero re Dios xuban chique che camas ye'qui'cot pa tak cánma. Re hermanos re' camas je meba', pero niquijoyovaj quivach re hermanos re c'o qui-necesidad, mare' xquimol re ofrenda ancha'l xa camas je biyoma'.
2CO 8:3 Can katzij nimbij chiva, che reje' xquiya' re jenipa' ye'tiquir niquiya', hasta xquiya' más cha re jenipa' ye'tiquir niquiya'. Y can quiq'uin-va reje' xalax-va che xquiban quire'.
2CO 8:4 Roma mana-ta yoj re xojc'utun chique, xa can jac'a reje' re xe'c'utun utzil chaka, che can takaya' k'ij chique che chuka' reje' niquiya' re qui-ofrenda chin nakac'uaj-a chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa tenemit Jerusalén.
2CO 8:5 Yoj man jun bey c'a xkanojij che quire-ta niquiban, roma man xe-ta re qui-ofrenda xquiya' chin niquitak-a chique re hermanos re jec'o pa Jerusalén, xa can ja chuka' reje' mismo re xquijach-qui' pa ruk'a' re Ajaf chin niquiban re nrajo' reja', y jare' re más rajkalen. C'are' xquijach-qui' chin yojquito' chubanic re samaj re katz'amon rubanic yoj. Y can ja re Dios re xbano quire' chique.
2CO 8:6 Y mare' yoj nakachalabej cha re hermano Tito che titzolaj iviq'uin pa tenemit Corinto, y re mero re xutz'am can rumolic chi'icojol, can to'rq'uisa' rumolic, roma re jun samaj re' camas rajkalen, roma jun samaj chin utzil.
2CO 8:7 Yex camas ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ajaf Jesucristo, can c'o-va más na'oj iviq'uin, y can jabal rubixic niban tak nitzijoj re na'oj c'o iviq'uin, can riq'uin ronojel ivánma niban re utzulaj tak banabal, y camas yojijo' yoj. Mare' yen ninrayij che can-ta quire' chuka' niban riq'uin re utzil re niban yex, chin che niya' re jenipa' yixtiquir niya' chique re hermanos re jec'o pa Jerusalén.
2CO 8:8 Yen man nimbij-ta chiva che can quire' tibana'. Re ninjo' chiva ja-ta che yex niban ancha'l re niquiban re hermanos aj-Macedonia. Reje' can pa cánma xalax-va-pa chin xquimol re mero. Yex can tic'utu' chuka' che katzij yixjovan.
2CO 8:9 Can itaman chic c'a che re Ajaf Jesucristo camas yojrajo', mare' katzij yoj tak xpa vova' chach re ruch'ulef. Xuya' can re rubiyomal chila' chicaj. Xoc jun vinak re man jun cosa c'o riq'uin. Reja' xuban quire' chin che yoj nakavel-ta re katzij biyomal.
2CO 8:10 Y vocame ninjo' ninataj chiva y re' can otz xtuban chiva. Re ninjo' ninataj ja che can jonabir can tak xalax pan ivánma chin xitz'am rumolic re mero quichin re hermanos re jec'o pa Jerusalén.
2CO 8:11 Vocame tiq'uisa' c'a rumolic, ancha'l tak xitz'uc-pa nabey, y can-ta yixqui'cot tak xtiq'uis rumolic. Yen man nimbij-ta che tiene que q'uiy niya', man quire-ta, xa can xe c'a re jenipa' re can ruc'amon che niya', xaxe re' tiya'.
2CO 8:12 Roma vo xa pan ivánma xalax-va-pa che niban quire', re Dios can nuc'ul-va chivach re jenipa' ruc'amon che niya', roma reja' nrajo' che niya' re ruc'amon che niya', reja' man nrajo-ta che niya' re manak iviq'uin.
2CO 8:13 Y re nimbij chiva, man chin-ta che yex yixc'ue' can pa mamba'el y re ye'c'ulu re i-ofrenda can otz ye'c'ue', man quire-ta.
2CO 8:14 Yen quire' nimbij chiva xaxe chin che junan-ta ivach nuban quiq'uin re niquik'asaj tijoj-pokonal. Roma vocame yex c'o re c'o iviq'uin, y mare' ruc'amon chin ye'to' re hermanos re jec'o pa Jerusalén. Roma man jun atamayon andex nic'alvachij re chakavach-apo, y q'uiba' re chakavach-apo nic'atzin che ja yex re yixto', y xa ja chic c'a reje' re xque'ta'o ivichin.
2CO 8:15 Y chi'icojol yex xtibanataj re ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chij re maná re xka-pa chila' chicaj, chin xquitaj conojel vinak israelitas, y nubij quire': Re xumol can q'uiy, manak xuban sobra riq'uin. Re ba-oc xumol can, can man xuban-ta falta cha. Quire' nubij re tz'iban can.
2CO 8:16 Y yen camas c'a nintioxij cha re Dios, roma reja' can xuya-va pa ránma re hermano Tito chin che camas yixe'ka chuc'o'x, ancha'l nimban yen iviq'uin.
2CO 8:17 Can pa ránma c'a reja' xalax-va-pa che niba chila' iviq'uin. Quire' xunojij roma camas yixe'ka chuc'o'x y man xe-ta roma che xkabij cha che niba chila' iviq'uin chin no'rq'uisa' can rubanic re samaj re rutz'amon can chi'icojol.
2CO 8:18 Y chin che c'o jun ndoc-a ruchibil re hermano Tito, nakatak-a jun hermano chij. Re hermano re' can jabal taman rach coma conojel iglesias, roma camas samajenak chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios.
2CO 8:19 Y chuka' reja' can cha'on-a coma re iglesias, chin ndoc-a kachibil po bey tak xtakac'uaj re ofrenda re nitak-a chique re hermanos re jec'o pa tenemit Jerusalén. Re ofrenda re' jachon pa kak'a' yoj chin nakajacha' chiquivach re hermanos re niquik'asaj tijoj-pokonal, y riq'uin-ta re nakaban, re Ajaf Jesucristo nuc'ul-ta ruk'ij. Y re ofrenda re niya-a, can k'alaj-ta che riq'uin ronojel ivánma niya-a.
2CO 8:20 Yoj kachajin-ki' roma man nakajo-ta che ye'pa tzij chakij, mare' man kayon-ta yoj re yojmolo y yojacho chin re ofrenda, roma re ofrenda can q'uiy ba'.
2CO 8:21 Roma yoj man nakajo-ta che xaxe-ta chach re Ajaf Dios nik'alajin-va ronojel re nakaban, xa can nakajo' chuka' che quire' tik'alajin chiquivach re vinak, che can pa sakil-va nakaban ronojel.
2CO 8:22 Y chiquij re je ca'e' hermanos re ye'ba chila' iviq'uin, nakatak chic-a jun hermano re can kataman-va che can nutaj ruk'ij chubanic xabanchique samaj chin re Dios. Y vocame camas nurayij chin napon chila' iviq'uin roma re otz tak cosas ruc'axan chivij, y mare' reja' can niqui'cot no'rbana' re samaj iviq'uin.
2CO 8:23 Re hermanos re xque'bapon iviq'uin, can che je oxe' camas je otz. Roma re hermano Tito can vichibil-va, y yinruto' chubanic re samaj chi'icojol yex. Y re je ca'e' chic re xque'oc-a ruchibil re Tito xa ja re iglesias re je'takayom-pa quichin. Reje' can jun utzulaj c'aslen quic'uan, mare' re Jesucristo can nuc'ul-va ruk'ij.
2CO 8:24 Mare' nimbij chiva che tak xque'beka iviq'uin re hermanos re je'takon-a, can jabal quic'ulic tibana'. Y napon-ta rutzijol quiq'uin re nic'aj chic iglesias che camas yixjovan. Can ancha'l-ta re itzijol re kalisan yoj, che camas yix otz.
2CO 9:1 Manak tuk'aj che yen c'o más cosas nintz'ibaj-a chiva chin niya' re ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa tenemit Jerusalén.
2CO 9:2 Roma ntaman che can irayin-va che niya' re ofrenda re'. y jare' re nintzijoj yen chique re hermanos vova' pa Macedonia, che yex hermanos re yixc'o chila' pan Acaya can jonabir can iyaben che niya' re ofrenda re nic'atzin chique re hermanos re jec'o pa tenemit Jerusalén. Y roma yex can riq'uin ronojel ivánma xiban quire', mare' camas je q'uiy hermanos re jec'o pa Macedonia xquirayij chuka' che ye'ta'on.
2CO 9:3 Y ye'ntak c'a-a re je oxe' hermanos chila' iviq'uin, chin che ronojel re otz ntzijon chivij can-ta quire' xtibanataj, y can-ta imalon chic re ofrenda, roma yen can ntzijon chivij che yex can niya' re jun ofrenda re' chique re hermanos,
2CO 9:4 roma riq'uin ba' jec'o hermanos aj-vova' pa Macedonia re ye'ba chuij c'a chila' iviq'uin, y yex xa man ibanon-ta preparar re ofrenda tak yojapon, xa xtiya' iq'uex y xtiya' chuka' kaq'uex yoj roma kabin che can ibanon chic listo.
2CO 9:5 Mare' can xinojij-va y ximbij chique re je oxe' hermanos che nabey c'a que'ba reje' iviq'uin y te'quiq'uisa' rumolic re ofrenda re xalax pan ivánma che nijo' niya', chin quire' re ofrenda re niya' man tik'alajin che can ja yoj xojbin chiva che niya', roma man quire-ta, xa can nik'alajin-ta jabal che iviq'uin yex alaxnak-va-pa.
2CO 9:6 Y yen ninjo' nimbij jun ejemplo chiva: Tak yex niban jun tico'n, vo xa ba-oc nitic, ba-oc cosecha nilisaj, pero vo xa yex q'uiy nitic, q'uiy cosecha nilisaj.
2CO 9:7 Cada jun chiva yex tiya' re jenipa' yixtiquir niya', ancha'l nubij re ivánma chiva. Man c'a tiya' riq'uin bis, y man tiya' chuka' xaxe roma xc'utux chiva. Man tiban quire'. Xa can tiqui'cot re ivánma tak niya' re ofrenda, roma re Dios can ye'rajo' re ye'bano quire'.
2CO 9:8 Y camas q'uiy utzil xtic'ul re pitinak riq'uin re Dios, roma pa ruk'a' reja' c'o-va ronojel poder. Ronojel rach utzil xtuya-pa chiva, chin che nojel tiempo c'o re nicusaj y c'o chuka' chin ye'to' re nic'aj chic vinak y chuka' chin ye'banala' ronojel rach utzil.
2CO 9:9 Can ancha'l-va re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios y nubij quire': Xujach chiquivach re vinak camas je meba'. Re nibano re utzil re', can chin nojel tiempo quire' nuban. Quire' nubij re tz'iban can.
2CO 9:10 Re Dios can nuya-va re semilla cha re ache, chin quire' c'o ru-semilla chin nutic-ka, y tak re Dios nuban bendecir re tico'n roma nivachim-pa, jare' re ndoc ruay. Y quire' chuka' xtuban re Dios chiva yex, can xtuya' ru-bendición y xtuban cha che niq'uier iviq'uin, che riq'uin re' más q'uiy-ta utzulaj tak banabal re xtiban.
2CO 9:11 Roma riq'uin re xtuya' re Dios chiva, can c'o-va q'uiy nic'ue' iviq'uin, ancha'l jun biyom, y nojel tiempo yixtiquir niban utzil ancha'l re nrajo' re ivánma. Y tak yoj xtakajacha' re ofrenda pa quik'a' re hermanos re jec'o pa Jerusalén, camas c'a xque'tioxin cha re Dios.
2CO 9:12 Roma re samaj re xtuban tak yex xtiya' re ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios, man xaxe-ta xque'ruto' chupan re tijoj-pokonal re ye'tajin chuk'asasic, chuka' reje' camas xque'tioxin cha re Dios.
2CO 9:13 Y roma re ofrenda re xtiya' yex chique re hermanos, re hermanos camas xtiquiya' ruk'ij re Dios, roma can xtiquitz'at-va che katzij niban re nubij re utzulaj ruch'abal re Jesucristo re nibex evangelio cha. Chuka' reje' xtiquiya' ruk'ij re Dios roma xalax-pa pan ivánma che ye'to' riq'uin re qui-necesidad y roma chuka' can quire' niban yex quiq'uin conojel re hermanos.
2CO 9:14 Reje' camas xtiquiban orar pan ive' roma camas yixquijo', roma re namalaj utzil niban quiq'uin can ja re Dios xyi'o pan ivánma.
2CO 9:15 Matiox c'a cha re Dios roma re xusipaj chaka, y re xusipaj re Dios chaka man nakavel-ta andex rubixic nakaban, roma camas nem.
2CO 10:1 Yen Pablo can je q'uiy c'a re ye'tzijon chuij y niquibij: Tak re Pablo c'o kaq'uin, can nuban che manak ruk'ij y camas ch'a'l, jac'a tak naj c'o-va, xa man quire-ta chic nuban kaq'uin. Reja' xa can man rue' ye'rutz'ibaj-pa re tzij chaka, ye'cha'. Pero xa man quire-ta re nimban yen. Roma tak yen c'o jun cosa nimbij chiva che niban, can nimban che manak nuk'ij y riq'uin ch'o'l vánma ninc'utuj, can ancha'l xuban re Jesucristo.
2CO 10:2 Re ninjo' yen ja che ibanon-ta chic rubiyal ronojel, roma vo xa c'amaje-na tiban rubiyal tak yen xquinapon iviq'uin, ja yen re xquimbano rubiyal ronojel. Y yen man ninjo-ta nincusaj re autoridad c'o pa nuk'a'. Ancha'l re ninojin che nimban chique re ye'bin chuij che xa ja re ninrayij yen jare' re nimban, y mana-ta re nurayij re Ajaf.
2CO 10:3 Y can katzij-va che xa yoj vinak, pero yoj man nakaban-ta ancha'l nuban xabanchique vinak, che xa ja re runa'oj reja' nucusaj. Yoj man quire-ta nakaban tak nakaban ayoval riq'uin re etzelal.
2CO 10:4 Yoj ja re ru-poder re Dios re nakacusaj chin nakaban ayoval riq'uin re etzelal. Roma re ru-poder re Dios nitiquir nuch'ac re itzel, astapa' re itzel can nuna' che ja reja' re nich'acon, pero can nich'acataj-va.
2CO 10:5 Yoj can ye'kach'ac-va c'a re vinak re niquina' che c'o quina'oj y ye'kach'ac chuka' conojel re can c'o-va quik'ij niquina' y man niquijo-ta niquitamaj rach re Dios. Yoj can ye'katz'am-va c'a re vinak re c'o na'oj qui tak re' quiq'uin, y ye'kaya' pa ruk'a' re Jesucristo chin niquinimaj-ta rutzij y niquiban-ta re ruc'amon che niquiban.
2CO 10:6 Re vocame jec'o re man ye'niman-ta tzij chi'icojol, pero tak reje' can xtiquinimaj tzij y xtiquiban re andex nubij re ruch'abal re Dios chique, c'ajare' tak man xtakapokonaj-ta xtakaya' jun castigo pa quive' re nic'aj chic re cama-va niquijo-ta che nika quik'ij chin niquinimaj tzij.
2CO 10:7 Yex, xaxe re nitz'at chij jun vinak re nibij, pero man itaman-ta re anchique cosa c'o pa ránma. Y vo xa c'o jun ninojin che reja' can richin-va re Jesucristo, can quire' chuka' tunojij-ka chakij yoj, che yoj can yoj richin-va chuka' re Jesucristo.
2CO 10:8 Yoj can yoj rusamajela-va re Ajaf Jesucristo roma can ruyi'on-va autoridad pa kak'a'. Y chuka' nimbij chiva che c'a c'o más autoridad re yi'on pa kak'a', chin nakacusaj chivij chin che yixq'uiy riq'uin re ic'aslen y man chin-ta che yixkaq'uis. Yoj man yojq'uex-ta nakabij quire' chiva, roma can katzij-va che c'o más autoridad yi'on pa kak'a'.
2CO 10:9 Yen man ninjo-ta che nak'ax pan ive' che re cartas re ye'ntak-a iviq'uin xaxe chin che yixinxibij, man quire-ta.
2CO 10:10 Roma jec'o chiva yex re ye'tzijon che tak yen c'o cartas ye'ntak-a chiva, rion tzij camas cof y je pokan re ye'ntz'ibaj-a chiva. Y jac'a tak yinapon iviq'uin xa man jun ruchuk'a' re nuch'abal, y chuka' man jun rajkalen.
2CO 10:11 Pero re ye'tzijon quire' xaxe ninjo' nimbij chique che can ancha'l rubixic re tzij re nbin-a chupan re cartas re je'ntakon-a, can quire' chuka' xte'mbana' tak xquinapon chila'. Roma man xe-ta tak man yinc'o-ta-apo iviq'uin yintiquir nimban quire' chupan re cartas. Yen y re je vichibil can xtakaban-va re ruc'amon che nakaban iviq'uin.
2CO 10:12 Yoj man nakaban-ta ancha'l niquiban reje'. Roma reje' xa quion niquiya-ka quik'ij. Reje' can man otz-ta re niquiban, roma xa quina'oj reje' nibin quire' chique. Chiquivach-ka reje', ja reje' re más je otz, mare' manak modo che ye'oc kachibil roma man yoj junan-ta quiq'uin.
2CO 10:13 Yoj can man xtakaban-ta c'a ancha'l niquiban reje', roma reje' c'ac'anaj je'binak-va, xaxe chin che nibex chique che camas quik'ij. Re kasamaj yoj xaxe napon re anche' nrajo-va re Dios y man nakamoj-ta quisamaj re nic'aj chic samajela'. Re samaj re ruyi'on re Dios chua yen y re je vichibil chin che nakaban, chuka' napon c'a iviq'uin yex.
2CO 10:14 Yoj man c'a yojbinak-ta naj roma yoj can xya' k'ij chaka che yojsamaj chi'icojol yex. Jac'a yoj re xojapon nabey iviq'uin, y xojapon c'a chila' iviq'uin, roma kac'uan-apo re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo re nibex evangelio cha.
2CO 10:15 Y man jun c'a ndoc-va che yoj nakaya-ka kak'ij roma re samaj banon coma re nic'aj chic samajela'. Re kayaben yoj ja-ta che yixq'uiy riq'uin re ic'aslen y can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Chin quire' yoj c'o modo nakatzijoj re ruch'abal re Dios nic'aj chic lugares re anche' nrajo' re Dios che nakatzijoj-va.
2CO 10:16 Y mare' yoj can xtakatzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, más c'a quila cha re itenemit yex. Y riq'uin re' yoj man yojapon-ta anche' jec'o chic samajela' ye'samaj y c'o chic samaj quibanon. Yoj man ruc'amon-ta che nakaya-ka kak'ij roma re samaj banon coma re nic'aj chic samajela'.
2CO 10:17 Y vo xa c'o jun re nibin che camas nima'k tak samaj re je'rubanalon, más-ta otz che man ye'rubila-ta quire', xa más otz tubij che ja re Ajaf banayon ronojel.
2CO 10:18 Roma re vinak re nubij che c'o ruk'ij, man ndel-ta che tzij che can quire' chach re Dios. C'aja-na re Dios xtibin, vo xa can quire' o xa man quire-ta.
2CO 11:1 Yen ninc'utuj utzil chiva che can quinicoch'o' ba', roma re tzij re xque'mbila' chiva can ancha'l tich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue'. Pero jare' re nurayij re vánma che nimbij, mare' can xinc'utuj utzil chiva pa nabey che quinicoch'o' ba'.
2CO 11:2 Roma yen can nbanon cuenta re andex che c'aslen ic'uan. Y re yiximban cuenta riq'uin re ic'aslen, can man viq'uin-ta yen alaxnak-va-pa, xa riq'uin re Dios pitinak-va. Roma yex xinimaj re Jesucristo tak yen xintzijoj re ruch'abal chiva, vocame can yix ancha'l c'a jun xtan re man jun bey runimon-ta-ri' riq'uin ache y nic'ule-yan. Can man jun cosa rubanon-ta tak nijach-a pa c'ulubic. Quire' chuka' ninjo' yen riq'uin re ic'aslen tak xquixba chila' riq'uin re Jesucristo.
2CO 11:3 Pero yen camas ninojij y nxibin-vi', roma q'uiba' nibanataj ancha'l xbanataj riq'uin re Eva ajuer can. Reja' can xk'ol-va roma re cumatz, roma re cumatz camas listo chubanic re etzelal. Y quire' chuka' yex, xa riq'uin jun niyi'o ina'oj, nijalataj re ninojij y re' nuban chiva che yex niya' can re Jesucristo y man chic niban-ta confiar-ivi' riq'uin.
2CO 11:4 Roma yex ancha'l xa camas yixqui'cot riq'uin jun re napon iviq'uin y xa mana-ta re Jesús xkatzijoj yoj chiva re nutzijoj chiva. Y chuka' camas yixqui'cot tak nusuj jun chic espíritu chiva y xa mana-ta re' re xic'ul nabey. Y chuka' camas yixqui'cot tak nubij chiva che c'o chic jun ch'abal chin yacolotaj re man junan-ta riq'uin re katzijon yoj chiva.
2CO 11:5 Vo xa yixqui'cot riq'uin jun vinak re quire' nibano, xa más-ta otz che ja-ta viq'uin yen quire' niban-va. Roma yen can c'o-va más vajkalen y c'o más poder pa nuk'a' que chiquivach reje', astapa' reje' niquibij che je namalaj tak apóstoles, pero xa man je katzij-ta apóstoles.
2CO 11:6 Y astapa' can man jun rajkalen re nuch'abal, pero can ntaman re yintajin chubixic. Y re' can itaman-va chuka' yex che quire', roma xabanchique y xabanche' kabanon-va quire', can kabin-va re ruch'abal re Dios.
2CO 11:7 Y yen man xajan-ta ximban tak manak vajal xinc'utuj chiva tak xinapon iviq'uin, chin xintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva, re nibex evangelio cha. ¿Chivach yex xajan como che xinoc isamajel chin che yex c'o ik'ij vocame?
2CO 11:8 Tak yen ximban re rusamaj re Dios chila' iviq'uin, re vajal xa ja quiq'uin re nic'aj chic iglesias re jec'o nic'aj chic tenemit xel-va-pa.
2CO 11:9 Y tak yen xinc'ue' chila' iviq'uin, c'o bey can c'ayef xina', pero man jun chiva yex re xinya-ta pa c'ayef y xinc'utuj-ta cha andex re nic'atzin chua, xa ja re hermanos aj-Macedonia re xe'bapon viq'uin chila', ja reje' re xe'ta'o can vichin riq'uin re nic'atzin chua. Can riq'uin ronojel cosa xintaj nuk'ij che man jun chiva yex xinya' pa c'ayef. Y c'a quire' ninojij nimban.
2CO 11:10 Y re xtimbij chiva can katzij-va, roma c'o re Jesucristo viq'uin. Yex re yixc'o chupan re lugar rubini'an Acaya, can man jun re xtibano-ta chua che xtinc'ul-ta jun ayuda ivichin yex, roma chua yen camas yinqui'cot nimban re rusamaj re Dios y yintiquir nintzuk-vi' nayon.
2CO 11:11 Quire' nimban roma yixinjo', y re Dios rutaman che can katzij-va yixinjo'.
2CO 11:12 Y re nbanom-pa che nayon yen nintzuk-vi', can c'a quire' xtimban, roma ninjo' che riq'uin re man ninc'ul-ta jun ayuda ivichin yex, yintiquir nimban chique re ye'bin che je rusamajela' re Dios, pero xa man katzij-ta. Chin quire' man ye'tiquir-ta niquibij che can je junan kaq'uin yoj.
2CO 11:13 Roma reje' can je katzij apóstoles niquina', pero xa je tz'ucuy tak tzij, re quisamaj xa ja re ye'quik'ol vinak. Can niquic'ut che je apóstoles chin re Jesucristo, pero xa man katzij-ta che quire'.
2CO 11:14 Y re quire' ye'bano, man c'aja-ta reje' re nabey quire' xque'bano, roma quire' chuka' nuban re Satanás, reja' can nuban che jun utzulaj ángel chin sakil, pero man quire-ta.
2CO 11:15 Mare' yen ximbij chiva pa nabey che man c'aja-ta reje' re nabey quire' xque'bano, roma re itzel xa ca'e' rupalaj y quire' chuka' re ye'samaj riq'uin, roma niquiban che je ancha'l je rusamajela' re Dios re choj quic'aslen. Pero re pa ruq'uisibal k'ij, jare' tak xtiquic'ul re castigo can ancha'l rajkalen re quimac.
2CO 11:16 Y yen nimbij chic jun bey chiva che man jun chiva yex tunojij che yen c'o ruch'ujil nue' roma re tzij qui tak re' ye'mbila' chiva. Y vo xa quire' ninojij chuij, tiya' c'a k'ij chua chin quinch'o-na ancha'l nich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue', chin quire' yintiquir ninya' ba' nuk'ij yen mismo.
2CO 11:17 Re Ajaf can man jun bey xuban ancha'l re nimban yen, roma xa ja yen mismo re xquinyi'o-ka nuk'ij, roma re tzij re ye'mbij xa can ancha'l tich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue' re bin che man bin ye'rubila'.
2CO 11:18 Pero xa quitzij re vinak re niquiban che camas quik'ij, y chuka' niquiban che camas quitaman, mare' yen chuka' quire' nimban.
2CO 11:19 Y chuka' can yinch'o ancha'l nich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue', roma ntaman che yex camas ina'oj nina', mare' can ye'ka chivach y camas otz quic'ulic niban chique re vinak re ye'ch'o ancha'l c'o ruch'ujil quive'.
2CO 11:20 Yex can jabal c'a ina'on y jabal chuka' nitz'at che c'o jun vinak nibano mandar pan ive' y nuban chiva che ancha'l yixlak'on tak samajela' re nibex esclavos chique. Can otz chuka' nina' che c'o jun re ntajin chuq'uisic ivichin, che c'o jun re nilisan-a re cosas c'o iviq'uin, che c'o jun re nuban chiva che jumul manak ik'ij chach y hasta c'o re ye'quiyala' k'a' chi'ipalaj, y yex can jabal c'a nina' cha ronojel re'.
2CO 11:21 Yoj man xojtiquir-ta xkaban quire' chiva, astapa' yen yinq'uex nimbij quire' chiva, pero can ja-va quire', roma yoj can man xkaban-ta ancha'l niquiban re man je katzij-ta apóstoles chiva. Pero vo xa reje' can c'o quichuk'a' niquina', mare' man niquixibij-ta-qui' ye'quibila' tzij chin niquiya' quik'ij, yen chuka' yintiquir nimban re niquiban reje'. Re tzij re xque'mbij chiva, can ancha'l che c'o ruch'ujil nue' tak xque'mbij.
2CO 11:22 Re man je katzij-ta apóstoles niquibila' che je hebreos, pero man xe-ta reje', yen chuka' yin hebreo. Niquibij che je israelitas, yen chuka'. Niquibij che je rey-rumam can re Abraham, quire' chuka' yen.
2CO 11:23 Niquibij che je rusamajela' re Jesucristo, yen más que chiquivach reje'. Pero vocame yinch'o ancha'l nich'o jun re c'o ruch'ujil rue', re bin che man bin ye'rubila', roma vocame nimbij che yen, yin jun samajel más otz que chiquivach reje', c'o más samaj nbanon que chiquivach reje'. Yen yinch'ayon más que chiquivach reje'. Yen q'uiy bey yin-aconak pa tak cárcel que chiquivach reje'. Hasta q'uiy bey xinapon chach re camic.
2CO 11:24 Re nuvinak israelitas vo'o' bey yinquich'ayon che tz'um, c'o ch'ich' chutza'n, y cada bey tak yinquich'ayon, treinta y nueve rap niquiya' chua.
2CO 11:25 Oxe' bey yinch'ayon che che'. Jun bey xinquiq'uiak che aboj. Oxe' bey binak can re barco chuxe' ya' re anche' yimbinak-va. Jun bey xinc'ue' jun k'ij y jun ak'a' pa rue-mar, c'ac'anaj c'a yinc'o-va cha re ruch'ulef tak xinc'alvachij quire'.
2CO 11:26 Q'uiy cosas je'nc'alvachin pa tak bey rutzij re rusamaj re Dios. C'ayef xubanala' chua tak xe'nk'asaj re rakan tak ya'. Pa quik'a' elek'oma', pa quik'a' re nuvinak israelitas re ye'tzelan vichin y chuka' pa quik'a' re nic'aj chic vinak re man je nuvinak-ta, re cosas re je'nc'alvachin pa tak tenemit, re je'nc'alvachin pa tak lugares re anche' manak vinak re nibex desierto cha, re je'nc'alvachin pa rue-mar, y chuka' re je'nc'alvachin pa quik'a' re man je katzij-ta hermanos.
2CO 11:27 Yen camas yinsamajenak y chuka' je'nk'asalon namalaj tak cosic, ncoch'on varan, ntijon viyjal y chake'j-che', q'uiy bey nk'aton nupan chin man yinva-ta, ncoch'on tef y hasta manak can-ta nutziak.
2CO 11:28 Y man xe-ta ancha'l re cosas qui tak re' re numol-ri' chuij, roma can nina' chuka' ralal re samaj re nika chuij k'ij-k'ij, re nimban coma ronojel re iglesias re jec'o pa nuk'a' roma can ye'nataj.
2CO 11:29 Roma tak c'o jun hermano re manak ruchuk'a' y niyavaj nuna', yen can nina' re andex nuna' reja'. Y tak c'o chuka' jun hermano nitzak rutzij chic jun, yen can ninya' pa cuenta re rubanon, roma re vánma can anchique-la nuna' tak quire' nibanataj.
2CO 11:30 Ronojel re c'a ba' timbij-va-ka nuc'ut che nayon manak vuchuk'a', pero tak nic'atzin che ninya' nuk'ij jare' re nintzijoj chin che ninya' nuk'ij.
2CO 11:31 Re Dios, re Rutota' re Kajaf Jesucristo, re c'o ruk'ij chin nojel tiempo, rutaman che katzij re nimbij y man nintz'uc-ta tzij.
2CO 11:32 Re pa tenemit rubini'an Damasco c'o jun cosa re xinc'alvachij: Ja yen re yinquijo' yinquitz'am, mare' re gobernador chin re Rey Aretas xubij che quintz'am tak xquinquitz'at, mare' can jabal xchajex re tenemit, chin che yen manak modo yinumaj-a.
2CO 11:33 Y xincolotaj-a pa quik'a', roma xinkasas-ka chach re tz'ak re sutiyon rij re tenemit. Chupan c'a jun chacach xinquiya-va re xe'ta'o vichin, y c'are' xinquikasaj-ka pa jun ventana re c'o chach re tz'ak.
2CO 12:1 Y can katzij-va che man ruc'amon-ta che yen mismo ninya-ka nuk'ij. Pero vocame xaxe yinch'o ba' chij re nuc'ut re Ajaf chach re niniman richin, roma can c'o re nuc'ut chach pan ancha'l achic' y chuka' c'o ye'rusekresaj chach.
2CO 12:2 Pa catorce juna' can, c'o jun ache re ntaman rach re xba chila' chicaj y xtzolaj chic-pa. Re ache re' xc'uax-a c'a chila' chicaj y c'aja re pa rox caj re xc'uax-va-a, re anche' c'o-va re Dios. Yen ntaman rach re ache re', che runiman chic re Jesucristo, xa jac'a re man ntaman-ta yen ja re andex rubanic tak xc'uax-a, vo xa can riq'uin re ru-cuerpo o xaxe re ránma. Re' xaxe c'a re Dios atamayon andex rubanic tak xc'uax-a chila' chicaj.
2CO 12:3 Yen ntaman che re ache re' xc'uax-a chila' chicaj, pero xaxe c'a re Dios atamayon tak xc'uax-a, vo xa can riq'uin re ru-cuerpo, o man quire-ta.
2CO 12:4 Re ntaman yen ja che reja' xc'uax-a chupan re lugar anche' camas otz y re lugar re' rubini'an paraíso. Tak reja' c'o chic chila', xe'ruc'axaj ch'abal re man yojtiquir-ta nakabij chupan re kach'abal yoj re yojc'o vova' chuch'ulef y man jun vinak yi'on-ta k'ij cha che nubij.
2CO 12:5 Chinoch yen re ache re xc'uax chila' chicaj c'o ruk'ij, y mare' can otz-va che nimbij che c'o ruk'ij. Jac'a yen man jun bey xtinya-ta nuk'ij. Pero xe-ta ninjo' ninya' nuk'ij, nintzijoj-ta re cosas c'ayef je'nk'asan y ronojel re' nuc'ut che nayon manak vuchuk'a'.
2CO 12:6 Pero man riq'uin re', xe-ta yen ninjo' ninya' nuk'ij, man ndel-ta che tzij che yen yin ch'o'j y man ndel-ta che tzij che man jun cosa ntaman. Roma yen xa ja-ta re katzij re nimbij, roma re xc'uax chila' chicaj, ja yen. Pero yen man ninya-ta nuk'ij riq'uin re', chin quire' man jun vinak tibano chua che yen yin jun namalaj ache, roma re vinak xa man xe-ta chic re niquitz'at o niquic'axaj chavij re niquitzu', xa can niquiya' rue' chin niquiya' ak'ij.
2CO 12:7 Y yen camas je nima'k tak cosas re rusekresan re Ajaf chinoch. Y chin che man nina-ta-ka che camas nuk'ij, roma re cosas je'sekresan chinoch, xya' jun k'axomal chua re ancha'l tiju' jun q'uix. Re Ajaf can xuya-va k'ij cha re Satanás che xuya' re k'axomal re' chua chin che nintaj pokan. Can nojel tiempo c'o ruquiy. Y quire' xban chua chin che yen man nina-ta-ka che camas nuk'ij.
2CO 12:8 Mare' oxe' bey nc'utun utzil cha re Ajaf che nulisaj-ta-a re k'axomal re', roma camas nintaj pokan.
2CO 12:9 Pero re Ajaf xubij chua: Rat xaxe caqui'cot roma can yatinjo' y man jun chic andex re xtic'atzin-ta chava. Roma tak yatajin chuk'asasic jun tijoj-pokonal y nana' rat che manak chic avuchuk'a', yen can xquinc'ue' aviq'uin y ninya' re echuk'a' re ndoc chava, xcha' re Ajaf chua. Mare' camas yinqui'cot roma ronojel cosas c'ayef je'nk'asan nuc'ut che nayon manak vuchuk'a'. Y riq'uin re' nika-va-pa re ru-poder re Jesucristo pa nue' chin yinruto'.
2CO 12:10 Camas yinqui'cot tak yen nintaj pokan rutzij re Jesucristo y re' nuc'ut che nayon manak vuchuk'a'. Yinqui'cot tak c'o ye'ch'olin vichin y camanak nuk'ij niquiban chua. Yinqui'cot tak ye'nk'asaj necesidades, yinqui'cot tak itzel yintz'et coma re vinak y chuka' yinqui'cot roma re tijoj-pokonal nink'asaj. Roma tak yen nina' che manak chic vuchuk'a', jare' tak nipa vuchuk'a'.
2CO 12:11 Yen nina' che ximban ancha'l jun vinak re man jun rutaman, roma xinya-ka nuk'ij yen mismo. Pero xa itzij yex tak ximban quire', roma re más ruc'amon che ja-ta yex xixbin che c'o nuk'ij. Can katzij-va che yen nina' che xa man jun nuk'ij, pero chuka' c'o más nuk'ij que chiquivach re niquibij che je namalaj tak apóstoles, pero xa man je katzij-ta.
2CO 12:12 Yen can yin jun apóstol-va, roma tak ximban re samaj chi'icojol, xincoch' ronojel, xinc'ut c'a-vi' che can yin apóstol-va. Can c'o-va c'a cosas re xe'mban chin che xk'alajin chivach che can c'o-va re Dios viq'uin. Yex can xitamaj-va che yin rusamajel re Dios roma q'uiy milagros re xitz'at che xe'mbanala'.
2CO 12:13 Y can ancha'l re samaj ximban chiquicojol re nic'aj chic iglesias, can quire' chuka' ximban chi'icojol yex. ¿Anchique roma tak yex xina' che más ba-oc ik'ij que chiquivach re iglesias re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit? ¿Q'uiba' roma man jun molestia ximban chiva? ¿Q'uiba' roma man nc'utun-ta nuay chiva y ronojel re ye'oc chua? Vo xa rutzij re', ticuyu' ba' numac.
2CO 12:14 Y vocame yen can ninojin che yinapon chic jun bey iviq'uin, roma ja rox bey riq'uin re'. Pero riq'uin re yimba chic jun bey iviq'uin, man tinojij che yen c'o cosas ne'nc'utuj chiva. Man quire-ta. Yen mana-ta re cosas re jec'o iviq'uin, ja-ta re' re ninjo', xa ja yex re yixinjo'. Roma yex itaman re nibanataj vova' chuch'ulef: Xa ja re tata'aj re nimola re biyomal chin che nuya' can chique re rajc'ual, y mana-ta re rajc'ual re ye'mola re biyomal chin che niquiya' cha re quirta'.
2CO 12:15 Mare' camas yinqui'cot nincusaj re c'o viq'uin y hasta yen yinq'uis-ka itzij yex roma camas yixinjo'. Astapa' yex man can-ta yinijo' ancha'l yixinjo' yen.
2CO 12:16 Yex itaman che yen man jun andex xinc'utuj chiva chin xinito' riq'uin re ndoc chua, pero jec'o nic'aj chi'icojol niquibij che yen can yin listo chubanic quire', y mare' niquibij che jabal yixink'alon y can yixkejnak pa nuk'a', chin c'o mero ninlisaj chi'ik'a' y man niya-ta cuenta cha.
2CO 12:17 Pero yex jabal itaman che man quire-ta. Roma man jun chique re hermanos re xintak-a iviq'uin re xixruk'ol chin c'o mero xulisaj chi'ik'a'.
2CO 12:18 Roma chin che re hermano Tito xba iviq'uin, tiene que xinc'utuj utzil cha, y tak xba xintak chic-a jun hermano chij. Re hermano Tito man xixruk'ol-ta, yex can xitz'at che re hermano Tito ja re Espíritu Santo ac'ayon richin. Y can ancha'l c'a ec'uan reja' roma re Espíritu Santo, can quire' chuka' yine'c'uan yen roma re Espíritu Santo. Y mare' yen nimbij che junan kavach riq'uin.
2CO 12:19 Q'uiba' yex ninojij che riq'uin re xkabij-ka chiva nakajo' che man jun kamac ndel chivach. Man quire-ta. Re Dios testigo chakij che yoj yojch'o quire' iviq'uin, roma xa jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Xa can chin-va che yixkato' tak yojch'o quire' iviq'uin. Xaxe chin che yixkato' chiyixnojel yex re camas yixkajo', chin quire' can yixq'uiy-ta riq'uin re ic'aslen.
2CO 12:20 Roma yen nina' che tak xquinapon iviq'uin, ancha'l che man otz-ta binak re ic'aslen re ancha'l ninjo' yen che binak-ta. Y mare' yen xte'mbana' rubiyal, y mana-ta chic re nirayij yex re ne'mbana' iviq'uin. Yen nina' ancha'l che xa c'o ayoval chi'icojol, itzel nina' yex chique re nic'aj chic roma otz jec'o, chuka' jec'o re niquibanala' quiyoval, ijachalon-ivi' riq'uin re ina'oj, c'o itzel tak tzij ye'bila' chiquij re hermanos, yixch'o chiquij, man jun quik'ij niban chique, y jec'o chuka' banabal re man pa rubiyal-ta ye'ban, xa ja chic re' re xque'mbanala' rubiyal.
2CO 12:21 Re nimpokonaj yen chupan re jun chic bey tak yinapon iviq'uin, ja re andex ibanon tak yinapon, roma q'uiba' xte'nvila' che c'a je q'uiy hermanos re c'a jec'o pa mac y man quiyi'on-ta can rubanic re itzel tak banabal re'. Q'uiba' re achi'a' y re ixoki' c'a niquicanola-qui' chin ye'macun, can man niquimistaj-ta rubanic re itzel tak banabal re', y man ye'q'uex-ta chuka' chubanic. Roma vo xa jec'o chiva yex re c'a niquiban banabal qui tak re', can nuban chua che yinok'. Y re Dios can xtuban chua che manak nuk'ij.
2CO 13:1 Y jare' re rox bey re xquinapon iviq'uin. Y tak yinc'o chic chila' iviq'uin, vo xa can jec'o re je'kejnak pa mac, xa riq'uin je ca'e' o je oxe' re xe'tz'eto richin y niquibij che can katzij-va che c'o quimac quibanon, riq'uin re' xtakatz'at andex ruc'amon che nakaban quiq'uin cada jun.
2CO 13:2 Roma tak xinc'ue' chila' iviq'uin re ruca'n bey, can ximbij can chique che vo xa c'a que-na re' niquiban tak xquimpa chic jun bey, can man xtincuy-ta quimac, xa xque'ba chach re castigo re xtakaya' pa quive', y vocame jare' nimbij chic-a jun bey chique. Y can quire' chuka' nimbij chiva chiyixnojel yex hermanos aj-Corinto. Y re nimbij-a chiva vocame, ancha'l xa can yinc'o-apo iviq'uin.
2CO 13:3 Yex can nijo' nitamaj vo xa katzij c'o re Jesucristo viq'uin y vo xa kas ja reja' re nibin re ch'abal chua re ye'mbij chiva. Vocame jac'a re c'o re'. Re Jesucristo can xtik'alajin-va chivach yex nutzij yen. Can xtitz'at-va che reja' c'o ru-poder, riq'uin re castigo re xtika pa quive' re je'kejnak pa mac.
2CO 13:4 Roma astapa' re Jesucristo q'uisnak chic ruchuk'a' re ru-cuerpo tak xcom cho cruz, pero vocame c'o ru-poder y c'as roma re namalaj ru-poder re Dios. Y quire' chuka' yoj, xa camanak-va kachuk'a', can yoj ancha'l-va re Jesucristo tak xcom cho cruz. Pero chuka' vocame c'o kac'aslen ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo, xa jun c'a kabanon riq'uin reja' y c'o re ru-poder re Dios kaq'uin. Y roma quire' kabanon riq'uin re Jesucristo, can man jun chic cosa re xtoc-ta chaka tak xkojapon iviq'uin y xtakaban re andex ruc'amon che nakaban.
2CO 13:5 Vocame titzu-ka-ivi' yex mismo, vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Y yex can itaman che re Jesucristo c'o pa tak ivánma. Yen nimbij che vo xa man iniman-ta, man c'o-ta re Jesucristo pa tak ivánma, ndel che tzij che xa chak nibij che iniman.
2CO 13:6 Y yen ntaman che riq'uin re nitzu-ka-ivi' yex mismo, xtitamaj che yoj can yoj richin-va re Jesucristo, y reja' c'o kaq'uin.
2CO 13:7 Yoj can nakaban orar pan ive' chin che re Dios yixruto' che man jun etzelal niban, pero man tak'ax pan ive' che re nakaban orar pan ive' xaxe chin che nik'alajin chivach che yoj can yoj richin-va re Jesucristo y c'o autoridad pa kak'a'. Re nakajo' yoj chiva ja-ta che yex niban re otz tak banabal, astapa' man xtik'alajin-ta chivach che yoj can c'o autoridad ruyi'on re Dios pa kak'a'.
2CO 13:8 Re autoridad yi'on chua yen y re yi'on chique re vichibil chupan re samaj, man chin-ta che nakacusaj chin nakak'at re katzij ch'abal, man quire-ta, xa chin che nakato' re katzij ch'abal.
2CO 13:9 Y mare' yoj can nojel tiempo camas yojqui'cot tak yex otz yixbinak riq'uin re Jesucristo y xa can man nic'atzin-ta che nakacusaj re poder re yi'on pa kak'a'. Y yoj man xe-ta yojqui'cot roma otz re ic'aslen y c'o ivuchuk'a', yoj xa can nakac'utuj cha re Dios pa tak ka-oración chivij yex che nuban-ta chiva che can tz'akat-ta re ic'aslen chach re Jesucristo.
2CO 13:10 Y yen nintz'ibaj-a re carta re' chiva, tak c'amaje-na yinapon iviq'uin, chin che tak xquinapon iviq'uin man ne'mbana-ta re ruc'amon che ne'mbana' chiva. Can q'uiy c'a cosas nbin-a chupan. Roma re autoridad re ruyi'on re Ajaf Jesucristo chua, can chin-va che yixinto' che niq'uiy re ic'aslen, y man chin-ta che yixinq'uis.
2CO 13:11 Hermanos, pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva che can quixqui'cot nojel tiempo pa tak ivánma, titija' ik'ij che re ic'aslen tz'akat-ta chach re Jesucristo, titola-ivi', ticukubala' ic'o'x chivach-ka yex mismo, junan ivach tibana', y manak-ta ayoval chi'icojol. Chin quire' re Dios can xtic'ue' iviq'uin, y xaxe reja' re nibano che ye'jo' re vinak y riq'uin reja' nipo-va che manak ayoval chi'icojol.
2CO 13:12 Y chuka' nimbij chiva che cada jun chivach-ka yex tiyala' ruxnokil-ivach chin quire' can nic'ut che nijo-ivi', y chuka' can tik'etela-ivi'.
2CO 13:13 Conojel c'a re je rajc'ual chic re Dios re jec'o vova', niquitak-a ruxnokil-ivach.
2CO 13:14 Yex re yix rajc'ual chic re Dios, can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Ajaf Jesucristo, y chuka' can-ta itaman che re Dios camas yixrajo'. Y chuka' roma c'o re Espíritu Santo iviq'uin, mare' can-ta junan ivach. Amén.
GAL 1:1 Yen Pablo, ru-apóstol re Jesucristo. Man vinak-ta xe'cha'o vichin chin quire' xinoc apóstol. Y man vinak-ta chuka' re je'takayom-pa vichin. Re takayom-pa vichin ja re Ajaf Jesucristo y re Karta' Dios, re Dios re xbano cha re Jesucristo che xc'astaj-pa re ru-cuerpo chiquicojol re anama'i'.
GAL 1:2 Yex hermanos, re nimol-ivi' pa rube' re Dios chupan re lugar rubini'an Galacia, tic'ulu' c'a re ruxnokil-ivach re nintak-a yen, y re niquitak-a re hermanos re jec'o viq'uin.
GAL 1:3 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Kajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
GAL 1:4 Roma re Jesucristo xujach-ri' chin xquimisas roma re kamac, chin quire' xojrulisaj-pa chupan re etzelal re c'o vova' chach re ruch'ulef. Ronojel re' xuban re Jesucristo koma yoj, roma can ja-va re' re nrajo' re Karta' Dios che xbanataj.
GAL 1:5 Re Karta' Dios can c'o-va ruk'ij nojel tiempo. Amén.
GAL 1:6 Yen can anchique-la xina' tak xinc'axaj che yex nijo' niya-yan can re Dios y re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha. Yex xa jun-va chic che enseñanza nijo' nitzekelbej y naj yixc'ue-va can cha re Dios re xvayon ivichin chin xic'ul utzil riq'uin re Jesucristo.
GAL 1:7 Re jun chic enseñanza re man riq'uin-ta re Dios pitinak-va nujal ina'oj, roma re vinak re je'ac'ayon chin re enseñanza re' niquijo' niquijal rubixic re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha, re nich'o chij re Jesucristo.
GAL 1:8 Y re utzulaj ch'abal chin re Dios xa can xe jun rubanic. Y jare' re katzijon can chiva. Jac'a vo xa c'o jun nujal rubixic re utzulaj ch'abal chin re Dios, y re' astapa' can jun ángel re pitinak chila' chicaj o ja yoj mismo, can xtika-va re castigo pa rue'.
GAL 1:9 Can ancha'l re kabin can chiva, vocame nimbij chic jun bey chiva: Vo xa c'o jun nitzijon jun chic enseñanza chiva re xa man junan-ta riq'uin re utzulaj ch'abal chin re Dios re ic'ulun, re nitzijon re enseñanza re' chiva, can xtika-va re castigo pa rue'.
GAL 1:10 Ximbij quire' chiva, man roma-ta che otz yintz'et coma re vinak. Yen xa nimban che otz yintz'et roma re Dios, can man nimban-ta chin che otz yinquitz'at re vinak. Xe-ta c'a quire-ta nimban, man-ta xinoc rusamajel re Jesucristo.
GAL 1:11 Hermanos, titamaj che re utzulaj ch'abal chin re Dios re xintzijoj chiva, man runa'oj-ta jun ache.
GAL 1:12 Man riq'uin-ta jun vinak xinc'ul-va-pa, y man xtzijos-ta chuka' chua roma jun vinak. Can ja re Jesucristo re xsekresan chinoch.
GAL 1:13 Y yex ic'axan re andex xe'mbanala' rubanon can, tak c'a ntzekelben re niquinimaj re nuvinak israelitas. Riq'uin ronojel voyoval xintz'am quicanoxic re quiniman re Dios. Y xinjo' che xe'q'uis-ta.
GAL 1:14 Can xinc'usaj-va nuc'o'x chupan re niquinimaj re nuvinak, más que chiquivach re nic'aj chic vichibil re junan xojq'uiy-pa quiq'uin. Reje' man can-ta xquiban ancha'l xe'mban yen. Roma yen can xe'mban re quibin can re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
GAL 1:15 Pero re Dios xinrucha' ja tak c'amaje-na quinalax chach re ruch'ulef. Pero xa c'a ba-oc tiempo can tak xinrayoj roma reja' camas yinrajo'.
GAL 1:16 Y can ja-va re' rurayin re Dios chin nusekresaj chinoch re Jesucristo re Ruc'ajol, roma reja' can runojin-va che ne'ntzijoj re Jesucristo chique re man je nuvinak-ta. Y tak re Dios rusekresan chic re Jesucristo chinoch, man ximba-ta riq'uin jun chic vinak chin quire' xintamaj-ta más.
GAL 1:17 Y man ximba-ta chuka' quiq'uin re apóstoles re jec'o pa tenemit Jerusalén. Astapa' reje' q'uiy chic tiempo que'oc-va apóstoles. Pero yen tak xinya' can re tenemit Damasco, xa pa nación Arabia ximbo-va. Y tak xintzolaj-pa pan Arabia, pa tenemit Damasco xinc'ue-va.
GAL 1:18 Y tak k'axnak chic oxe' juna', c'are' tak ximba pa tenemit Jerusalén. Y xinc'ue-pa ca'e' semanas chire' riq'uin re apóstol Pedro.
GAL 1:19 Y chupan re ca'e' semanas re' xe chic jun apóstol re xintamaj rach, xaxe re Jacobo re ruch'alal re Ajaf Jesucristo.
GAL 1:20 Y chach re Dios nimbij chiva che can katzij-va re nintz'ibaj-a, y re' man tz'ucuj-tzij-ta.
GAL 1:21 Y c'are' xinec'ue' pa tak lugar chin re Siria y pa Cilicia.
GAL 1:22 Man jun bey can-ta xinc'ue' pa tak lugar chin re Judea, y mare' re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Jesucristo, cama-va quitaman-ta noch.
GAL 1:23 Xaxe quic'axan chuij, che yen Pablo man jun chic itzel cosa nimban chique re quiniman re Jesucristo, re ancha'l ximban chique rubanon can. Y vocame xa nimbij chique re vinak che tiquinimaj re Jesucristo. Vocame man chic nimban-ta che ye'q'uis re quiniman re Jesucristo ancha'l rubanon can. Jare' re quic'axan reje' chuij.
GAL 1:24 Y re hermanos re', xquiya' c'a ruk'ij re Dios roma xquic'axaj che xjalataj-yan re nuc'aslen.
GAL 2:1 Y tak k'axnak chic catorce juna', yen ximba chic jun bey pa tenemit Jerusalén, vichibil-a re hermano Bernabé. Y kac'uan-a chuka' re hermano Tito.
GAL 2:2 Y yen ximba, roma can ja re Dios re xsekresan chinoch. Y xaxe yen y re hermanos re c'o quik'ij xkamol-ki' chire'. Y ximbij chique re andex rubanic re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha re nintzijoj chique re vinak re man je israelitas-ta. Chin quire' tiquibij, vo xa c'o ndoc-va re nusamaj o xa man jun ndoc-va.
GAL 2:3 Pero re nusamaj can xka-va chiquivach. Mare' hasta re hermano Tito re binak chuij, man xban-ta re circuncisión cha. Man roma-ta che reja' man israelita-ta.
GAL 2:4 Re Tito can man xban-ta re circuncisión cha, astapa' jec'o re man je katzij-ta hermanos re xe'jovan che xban-ta cha. Reje' quinimon-apo-qui' chakacojol xaxe chin niquinachaj re andex rubanic re kac'aslen riq'uin re Cristo Jesús, vo xa c'a nakaban ronojel re nubij chupan re ley re rutz'iban can re Moisés, o man chic nakaban-ta. Reje' xquijo' che xojc'ue-ta chic chuxe' re ley chin re Moisés.
GAL 2:5 Jac'a yoj can ni xe-ta chic xubij kánma che xe'kanimaj-ta, roma yoj nakajo' che ja-ta re katzij ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, nic'ue' iviq'uin.
GAL 2:6 Y re hermanos re c'o quik'ij y c'o chuka' na'oj quiq'uin, man jun chique reje' c'o-ta chic jun cosa más re xquitz'aktisaj-ta-pa riq'uin re ruch'abal re Dios re ninc'ut yen. Y yen, mana-ta re c'o quik'ij o manak quik'ij xintz'at. Roma re Dios mana-ta re andex titzu'un jun vinak re nutz'at.
GAL 2:7 Pa ruq'uixel che re hermanos xinquitijoj-ta más chij re ruch'abal re Dios, xa jare' tak xquinabej che chua yen bin-va roma re Dios chin nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re vinak re man je israelitas-ta, re man banon-ta re circuncisión chique. Can ancha'l tak xbex cha re Pedro che tutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re kavinak israelitas re banon re circuncisión chique.
GAL 2:8 Y can ja re Dios nita'o chin re Pedro chupan re samaj re xya' cha como apóstol chiquicojol re kavinak israelitas re banon re circuncisión chique. Y quire' chuka' yen, ja mismo Dios re' re nita'o vichin chin yinsamaj chiquicojol re vinak re man je israelitas-ta re man banon-ta re circuncisión chique.
GAL 2:9 Mare' tak re Jacobo, re Pedro y re Juan, re je principal re jec'o chiquicojol re hermanos israelitas, xquitz'am chakak'a' riq'uin re Bernabé, roma xquinabej re andex che samaj re bim-pa chua yen, re Dios can ruyi'on-va-pa re utzil chua. Y xquitz'am chakak'a' chin quire' nik'alajin che kachibil-ki' chupan re samaj. Xaxe c'a yoj re yojsamaj chiquicojol re vinak re man je israelitas-ta, y reje' chin ye'besamaj chiquicojol re kavinak israelitas re banon re circuncisión chique.
GAL 2:10 Xaxe xquibij chaka che que'beka chakac'o'x re camas je meba'. Y jare' re nintaj nuk'ij nimban.
GAL 2:11 Y tak re Pedro xc'ue' pa tenemit Antioquía, ximbij cha che man otz-ta re ntajin chubanic.
GAL 2:12 Roma nabey, can niva-va quiq'uin re hermanos re man je israelitas-ta. Jac'a tak re achi'a' re je'rutakom-pa re Jacobo xe'bapon riq'uin, jare' tak re Pedro ju-va ba' xuna', roma rutaman che chiquivach reje' man otz-ta che reja' niva' quiq'uin re vinak re man banon-ta re circuncisión chique, roma ja reje' re ye'bin che tiban re circuncisión chique re hermanos, astapa' man je israelitas-ta. Mare' man chic xbeva-ta quiq'uin re hermanos re man je israelitas-ta.
GAL 2:13 Y re hermanos re can je israelitas-va re jec'o chire' pan Antioquía, xquitz'am rubanic ancha'l nuban re Pedro che man chic xe'bapon-ta quiq'uin re hermanos re man je israelitas-ta. Can xk'alajin che ca'e' quipalaj, roma nabey xa can je'binak-va quiq'uin. Y hasta re Bernabé xuban ancha'l re xquiban reje'.
GAL 2:14 Y roma re niquiban xa man ancha'l-ta nubij chupan re utzulaj ch'abal chin re Dios, chiquivach c'a conojel ximbij cha re Pedro: Re naban che man yava-ta chic quiq'uin re hermanos man je israelitas-ta, ndel che tzij che naban chique che tiene que niquiban re nubij chupan re ka-ley yoj re yoj israelitas. ¿Anchique roma xaban quire'? Man quire-ta xaban nabey, roma nabey xava' quiq'uin re hermanos man je israelitas-ta, astapa' rat yat israelita. Y xk'alajin che man chic naban-ta re nubij chupan re ka-ley.
GAL 2:15 Yoj re can yoj israelitas pa kalaxic, nakabij che man yoj aj-maqui-ta ancha'l re vinak re man je israelitas-ta.
GAL 2:16 Pero kataman che can man jun chaka yoj rubanon-ta cumplir ronojel re nubij re ley chin re Moisés, y mare' kataman che mana-ta re ley re nibano chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. Roma re nic'atzin ja che nakanimaj re Jesucristo chin che man jun kamac ndel. Mare' man xe-ta re man je israelitas-ta re quiniman re Jesucristo, xa can quire' chuka' yoj re yoj israelitas, kaniman chin che man jun kamac ndel chach re Dios. Man chic kabanon-ta confiar-ki' riq'uin re nubij chupan re ley, roma mana-ta re ley re nibano chaka che man jun kamac ndel chach re Dios.
GAL 2:17 Xkanimaj re Jesucristo roma xkajo' che man jun kamac ndel chach re Dios. Y roma xkanimaj, can xk'alajin che yoj can yoj aj-maqui-va. Y man yojtiquir-ta nakabij che c'aja re Jesucristo xbebano-ka aj-maqui' chaka.
GAL 2:18 Xe-ta ne'ntz'ama' chic-pa ruyi'ic ruk'ij re ley chin re Moisés re nyi'on chic can, can nik'alajin che c'o numac.
GAL 2:19 Y roma xk'ax chinoch che re ley man nitiquir-ta yinrucol chach re numac, mare' man chic ximban-ta confiar-vi' riq'uin, chin quire' xinvel re c'aslen re c'o riq'uin re Dios.
GAL 2:20 Y tak re Jesucristo xcom cho cruz, yen ancha'l xa xincom riq'uin reja'. Y mare' re nuc'aslen re c'o vocame, man vichin-ta yen, xa richin re Jesucristo, roma reja' c'o pa vánma. Y ronojel re nimban-a chach re ruch'ulef, xtimban roma can riq'uin re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios nbanon-va confiar-vi', roma reja' xinrajo' y xuya' chuka-ri' chin xquimisas voma yen.
GAL 2:21 Y riq'uin re ch'abal re ye'mbij, man chin-ta nintzelaj re utzil re nuya' re Dios. Pero xe-ta roma re ley man jun kamac ndel chach re Dios, manak-ta ndoc-va che xcom re Jesucristo.
GAL 3:1 Hermanos aj-Galacia, ¿anchique roma man ninojij-ta jabal? ¿Y anchique roma yixk'olotajnak y man ninimaj-ta re katzij ch'abal? Y xa kabin chic chiva che re Jesucristo xcom cho cruz koma yoj.
GAL 3:2 Y ninjo' nimbij chiva che mana-ta re nubij re ley chin re Moisés re xinimaj chin che yex xic'ul re Espíritu Santo, xa roma xinimaj re Jesucristo re xkatzijoj chiva, mare' xic'ul re Espíritu Santo.
GAL 3:3 ¿Anchique roma can man ninojij-ta jabal? Roma ja re Espíritu Santo xic'ul tak xinimaj re Jesucristo. Pero vocame, yex man nijo-ta chic che xaxe re Espíritu Santo nic'uan ivichin, xa nijo' niban re nubij re ley chin re Moisés, y vo xa quire' niban can man otz-ta,
GAL 3:4 ndel che tzij che can man jun xoc-va re tijoj-pokonal re xik'asaj tak xinimaj re Jesucristo. Y jare' re man ninjo-ta che nibanataj iviq'uin.
GAL 3:5 Re Dios ruyi'on re Espíritu Santo chiva y nubanala' milagros chi'icojol. ¿Anchique roma nuban quire'? Xa roma xinimaj re Jesucristo re xkatzijoj chiva y man roma-ta che xinimaj y xiban re nubij re ru-ley re Moisés.
GAL 3:6 Ancha'l xuban re Abraham ajuer can. Reja' can xunimaj-va re Dios, y mare' re Dios xuban cha che man jun rumac xel chach.
GAL 3:7 Titamaj chuka' che conojel re ye'niman chin re Dios, can je ancha'l re Abraham.
GAL 3:8 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban ajuer can, nik'alajin che re Dios can xtuban-va chique re vinak re man je israelitas-ta, che man jun quimac xtel chach reja', vo xa niquinimaj. Y re utzulaj ch'abal chin re Dios, cha re Abraham xtzijos-va. Y xbex cha: Avoma rat, re vinak chin re ruch'ulef can xtiquic'ul-va re bendición, xcha' re Dios cha re Abraham.
GAL 3:9 Y ancha'l re Abraham can xuc'ul re bendición roma xunimaj, quire' chuka' conojel re vinak ye'niman chin re Dios, can niquic'ul re bendición re'.
GAL 3:10 Pero vo xa niquijo' niquicol-qui' chach re mac roma re ley chin re Moisés, y xa man ye'tiquir-ta niquiban ronojel re nubij re ley re', xa can xtika-va re castigo chin re Dios pa quive'. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Xabanchique vinak man nuban-ta cumplir ronojel re nubij chupan re ley, nika re castigo pa rue'. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
GAL 3:11 Can k'alaj che re ley man nitiquir-ta nuban cha jun vinak che man jun rumac ndel chach re Dios. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can nubij: Re vinak re choj chic quic'aslen, can xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios. Quire' nubij re tz'iban can.
GAL 3:12 Re ruc'uaxic re ley chin re Moisés man junan-ta riq'uin tak nanimaj re Dios. Roma re ley chin re Moisés man xe-ta nanimaj, xa can tiene que naban cumplir ronojel re nubij. Roma re ley nubij: Re nibano ronojel re nubij re ley re', can xtuvel-va ruc'aslen re man niq'uis-ta. Ja quire' nubij re tz'iban can chij re ley.
GAL 3:13 Y re anchique re man nitiquir-ta nuban cumplir ronojel re nubij re ley, can katzij-va nika re castigo chin re Dios pa rue'. Pero re xuban re Cristo kaq'uin, ja che xojrucol chach re castigo re' tak xcom cho cruz, roma pa rue' reja' xka-va re castigo, re xa pa kave-ta yoj ruc'amon che xka-ta-va. Can k'alaj che xka re castigo pa rue', roma re ruch'abal re Dios re tz'iban can ajuer, nubij: Xabanchique vinak re nitzekebas chach jun che', nik'alajin che kejnak re castigo pa rue'. Quire' nubij re tz'iban can.
GAL 3:14 Pero re Cristo Jesús xcom koma konojel yoj re yoj vinak, chin quire' hasta re vinak re man je israelitas-ta niquic'ul chuka' re bendición re xubij re Dios ajuer can cha re Abraham. Y re Jesucristo xcom chuka' chin quire' konojel re yojniman richin, xtic'ue' re Espíritu Santo kaq'uin, roma can quire' chuka' rubin can re Dios.
GAL 3:15 Y tic'axaj-na-pa' hermanos. Xaxe-na c'a chakacojol-ka yoj, tak c'o jun trato niban, y tak c'achojnak chic can, man jun nitiquir niyojo re trato re'. Y chuka' man jun nitiquir nitz'aktisan chic ba' cha.
GAL 3:16 Tak re Dios xuban re trato riq'uin re Abraham ajuer can, xusuj re bendición cha reja' y cha re rey-rumam re xtic'ue'. Re Dios man xch'o-ta chiquij conojel re rey-rumam re Abraham re xque'c'ue'. Xaxe chij jun xch'o-va. Y re' ja re Cristo.
GAL 3:17 Y ninjo' ninchojmersaj chivach re rubanic ronojel re'. Nabey, re Dios rubanon jun trato riq'uin re Abraham. Y tak k'axnak chic cuatro cientos treinta juna' tic'achoj-va can re trato re', jare' tak re Dios xuya' re ley cha re Moisés. Pero re Dios can rubanon-va re trato re' riq'uin re Abraham nabey, y re ley re xuya' re Dios cha re Moisés man xuyoj-ta re trato re banon nabey. Ni xe-ta re ley man xtiquir-ta chuka' xuban cha re Dios che man-ta xuya' re bendición re rusujun can cha re Abraham. Y re bendición re' ja re Cristo.
GAL 3:18 Xe-ta roma re ley chin re Moisés nakac'ul-ta re bendición, manak-ta nic'atzin-va re xusuj re Dios cha re Abraham. Pero xa man quire-ta. Re Abraham can xunimaj-va re xusuj re Dios cha, pero man roma-ta re ley xuc'ul re bendición re sujun cha roma re Dios.
GAL 3:19 ¿Y andex como ndoc-va re ley chin re Moisés? Re Dios xuya' re ley re' chin che nicusas y ye'k'alajin re mac, roma c'amaje-na te'ka re rusujun re Dios, pero tak xte'ka re rey-rumam re Abraham re sujun cha roma re Dios, man chic nicusas-ta re ley. Y tak re Dios xuya' re ley, nabey xuya' chique re ángeles, y re ángeles re' xquiya' cha re Moisés. Y pa ruq'uisibal re Moisés xuya' chique re vinak.
GAL 3:20 Y tak c'o jun re nik'asan tzij, can k'alaj che can c'o-va re nibin re tzij cha, y can c'o chic jun re nic'ulu re tzij re'. Pero re Dios rion tak xusuj re bendición cha re Abraham.
GAL 3:21 Yoj man yojtiquir-ta nakabij che re Dios xuya' re ley chin che xuyoj-ta re rusujun can cha re Abraham. Pero xe-ta re ley xtiquir-ta xuya' c'aslen, ja-ta ley re' re nibano chaka che man jun kamac ndel chach re Dios.
GAL 3:22 Pero re ruch'abal re Dios re tz'iban can nubij chaka, che konojel re yoj vinak can yoj aj-maqui-va. Quire' nubij chin nakatamaj che tiene que nakanimaj re Jesucristo, y nakac'ul re rusujun can re Dios. Y nakac'ul xaxe roma nakaban confiar-ki' riq'uin re Jesucristo.
GAL 3:23 Y tak c'amaje-na tipa re Jesucristo, can ancha'l pa jun cárcel xojc'ue-va, roma xojc'ue' pa ruk'a' re ley chin re Moisés. Y tak xpa re Jesucristo, jare' tak xojrulisaj pa ruk'a' re ley. Roma xsekresas chakavach che tiene que nakaban confiar-ki' riq'uin.
GAL 3:24 Re ley can xojruchajij-va chin man kojmacun, y xojruc'uaj riq'uin re Jesucristo chin xkanimaj, chin quire' man jun kamac xel chach re Dios.
GAL 3:25 Jac'a vocame re ley re' man nic'atzin-ta chic chin yojruchajij. Roma vocame xpa-yan re Jesucristo, y ja reja' re nakanimaj y chuka' yojruchajij.
GAL 3:26 Y konojel yoj re kaniman chic re Jesucristo, yoj rajc'ual chic re Dios.
GAL 3:27 Yoj re xojban bautizar pa rube' re Jesucristo tak xkanimaj, xa jun xkaban riq'uin reja'. Can nik'alajin-va re Jesucristo pa tak kac'aslen, roma can ancha'l xa xujal re katziak.
GAL 3:28 Konojel re kaniman re Cristo Jesús, junan chic kavach. Junan kavach vo xa israelita, o man israelita-ta, vo xa yat jun lak'on samajel, o vo xa yat libre, vo xa ache o ixok. Junan c'a kavach konojel, roma xa jun kabanon chic riq'uin re Cristo Jesús.
GAL 3:29 Y roma yoj richin chic re Jesucristo, xojoc rey-rumam re Abraham. Y mare' nakac'ul re utzil re xusuj re Dios cha re Abraham ajuer can.
GAL 4:1 Y ninjo' chuka' nimbij ba' más chiva chij re rubanic ronojel re'. C'o-ta jun ac'ual re c'o ru-herencia niya' can cha roma re rutota'. Pero tak re ac'ual c'a co'ol-oc, can c'amaje-na nuc'ul re ru-herencia. Astapa' can ja reja' rajaf ronojel, xa je junan riq'uin jun ru-mozo re rutota', roma c'amaje-na tic'ue' re herencia pa ruk'a'.
GAL 4:2 Re ac'ual re' je'canon re ye'chajin y ye'yuk'un richin. Y re ac'ual can nunimaj y nuban re nibex cha coma re ye'chajin richin, c'aja tak napon re k'ij re bin roma re rutota' che nuc'ul re herencia.
GAL 4:3 Y quire' chuka' kabanon ajuer can, yoj ancha'l re ac'ual re c'amaje-na tiya' re ru-herencia. Xojc'ue' chuxe' re qui-leyes y re qui-costumbres re kavinak xe'c'ue' ajuer can, re xkanojij yoj che nitiquir yojrucol chach re mac.
GAL 4:4 Y tak xbeka re k'ij re cha'on roma re Dios, re Dios xutak-pa re Ruc'ajol. Y riq'uin jun ixok xbalax-va-ka. Y roma chakacojol yoj re yoj israelitas xalax-va re Ruc'ajol re Dios, tiene que xunimaj y xuban re nubij re ley chin re Moisés.
GAL 4:5 Y reja' xpa chin xojrucol yoj re yojc'o chuxe' re ley, y chin chuka' xuban che yojoc rajc'ual re Dios.
GAL 4:6 Y roma yoj rajc'ual chic re Dios, re Dios xutak-pa re Espíritu Santo chin re Ruc'ajol chin nic'ue' pa tak kánma. Y re Espíritu Santo re c'o pa tak kánma, Nata' nicha' cha re Dios.
GAL 4:7 Riq'uin re' nik'alajin che can yoj rajc'ual-va re Dios, roma xkanimaj re Jesucristo. Man chic yojc'o-ta chuxe' re ley. Y roma yoj rajc'ual chic re Dios, nakac'ul re utzil re rusujun chaka.
GAL 4:8 Rubanon can, tak c'amaje-na titamaj rach re Dios, yex xa ja re nic'aj chic dios re man je katzij-ta dios camas xiya' quik'ij y xiban re quisamaj.
GAL 4:9 Jac'a vocame, can itaman chic rach re katzij Dios. O re más otz rubixic, ja che re Dios rutaman chic ivach yex. ¿Anchique roma tak yex nijo' niya' can re Dios y nijo' nitzekelbej re qui-leyes y re qui-costumbres re kavinak xe'c'ue' ajuer can? Xa man nitiquir-ta yixrucol chach re imac.
GAL 4:10 Jec'o k'ij, ic', juna' y nic'aj chic namak'ij re ye'chajij.
GAL 4:11 Yen nina' che re samaj ximban iviq'uin, ancha'l xa man jun xoc-va.
GAL 4:12 Hermanos, yen ninc'utuj utzil chiva che tibana' ancha'l yen, astapa' yin israelita man chic nimban-ta ronojel re'. Vocame yin libre chic chach re ley chin re Moisés, ancha'l ibanom-pa yex. Tak xinc'ue' iviq'uin, yex camas otz xiban viq'uin y xinimaj ronojel re ximbij chiva.
GAL 4:13 Y yex itaman, tak xinc'ue' iviq'uin nabey, xa roma yinyavaj y jare' tak xintzijoj chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha.
GAL 4:14 Y camas tijoj-pokonal xink'asaj roma re nuyabil. Astapa' yen yinyavaj, yex can otz xinitz'at. Y camas otz nuc'ulic xiban. Ancha'l xa jun ángel chin re Dios, o ancha'l xa can ja yen re Cristo Jesús, re xiban chua tak xinic'ul.
GAL 4:15 Y voma yen yex camas xqui'cot re ivánma. Can xk'alajin che camas xinijo'. Y yen ntaman che xe-ta can c'o modo xincusaj re inak'avach, xilisaj-ta-a chin xiya-ta chua. Y vocame ¿anche' c'a xbo-va ronojel re' re xiban viq'uin tak xinc'ue' iviq'uin?
GAL 4:16 Y che yen man otz-ta yixintz'at roma ximbij re katzij ch'abal chiva.
GAL 4:17 Y jec'o achi'a' chi'icojol re q'uiy utzil niquiban chiva, pero quire' niquiban iviq'uin roma niquijo' che ye'tzekelbej y niya-ta can re Jesucristo, re katzijon can yoj chiva. Y can xe-ta reje' ye'tzekelbej niquijo'.
GAL 4:18 Y vo xa c'o jun re nibano utzil chiva roma nrajo' che otz yixc'ue', camas-ta otz, y nojel tiempo quire' tubana' y man-ta xaxe tak yinc'o iviq'uin quire' nuban.
GAL 4:19 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual nbanon chiva, camas k'axomal nina' pa vánma ivoma yex. Y re k'axomal re niya' pa vánma, camas nem, can ancha'l re k'axomal re nuk'asaj jun ixok tak nralaj jun ac'ual. Y re k'axomal re' xtiq'uis-a, c'aja tak kas jumul xtiban confiar-ivi' riq'uin re Cristo Jesús.
GAL 4:20 Y yen camas ninjo' che yinc'o-ta-apo iviq'uin vocame, chin quire' can yintzijon iviq'uin chin che otz nak'ax pan ive', que chach xe nintz'ibaj-a re carta re' chiva. Pero can man ninvel-ta andex nimban iviq'uin.
GAL 4:21 Y yex re nijo' ninimaj y niban re nubij re ley chin re Moisés, tibij c'a chua: ¿Anchique c'a roma tak man k'axnak-ta pan ive' ronojel re nubij re ley?
GAL 4:22 Roma re Moisés rutz'iban can che re Abraham xe'c'ue' je ca'e' ruc'ajol. Re jun ruc'ajol xalax riq'uin re raj-ic' re lak'on chin samaj. Y re jun chic ruc'ajol, xalax riq'uin re ruxayil, re ixok re' can libre-va.
GAL 4:23 Re ruc'ajol re Abraham re xalax riq'uin re lak'on aj-ic', xalax ancha'l ya'lax conojel ac'ola'. Jac'a re jun chic ruc'ajol re Abraham re xalax riq'uin re ixok libre, xalax roma can ja re Dios re xsuju cha re Abraham.
GAL 4:24 Re tzij re' jun ejemplo. Roma re je ca'e' ixoki', ancha'l ca'e' tratos re xe'banataj. Re xuban re ixok Agar, re raj-ic' re Abraham, ja ancha'l re trato re xban pa rue' re namalaj loma rubini'an Sinaí. Y conojel re xe'oc chupan re trato re', jare' re xquinimaj y xquiban re nubij re ley chin re Moisés. Pero man je libre-ta, xa ancha'l je lak'on tak samajela'.
GAL 4:25 Re xuban re ixok Agar, can ancha'l re trato re xban pa rue' re loma rubini'an Sinaí, re pa nación rubini'an Arabia. Re Agar can man libre-ta. Y re nuvinak israelitas re aj-Jerusalén, re can jec'o-va chuxe' re ley chin re Moisés, reje' chuka' man je libre-ta. Xa can je ancha'l re ixok Agar re aj-ic' lak'on.
GAL 4:26 Pero re vinak chin re jun chic tenemit Jerusalén re c'o chila' chicaj, can je libre-va. Y yoj re kaniman chic re Jesucristo yoj richin re jun tenemit re'.
GAL 4:27 Y chij re tenemit re' nich'o-va re ruch'abal re Dios re tz'iban can, tak nubij: Rat ixok re man yatalan-ta, man cabison roma man jun aval. Xa can casiq'uin roma camas ya qui'cot, astapa' man jun bey alaxnak jun aval. Y astapa' rat xaya' can roma re avchijil, yen xtimban chava che más je q'uiy aval xque'c'ue', que chach re xque'c'ue' riq'uin re ixok re can c'o-va re ruchijil riq'uin.
GAL 4:28 Hermanos, re Dios can riq'uin c'a ronojel re utzulaj runa'oj xusuj chaka che yojoc rajc'ual. Can ancha'l re xbanataj riq'uin re Isaac. Roma re Isaac jare' re rajc'ual re Abraham re sujum-pa cha roma re utzulaj runa'oj re Dios.
GAL 4:29 Re ral re Agar man sujun-ta-pa roma re Dios, xa xalax ancha'l ya'lax conojel ac'ola'. Y re ral re Agar itzel xutz'at re Isaac. Y can quire' chuka' nibanataj vocame. Yoj re can yoj rajc'ual chic re Dios roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin, yojtzelas coma re vinak re manak re Espíritu Santo quiq'uin.
GAL 4:30 Y re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij che tilisas-a re aj-ic' lak'on, y chibil re ral. Roma re ral re aj-ic' re', man jun ru-herencia cha re rubiyomal re tata'aj. Xa can xe-va re ral re ixok libre re c'o derecho cha re herencia. Quire' nubij re tz'iban can.
GAL 4:31 Hermanos, yoj re kaniman chic re Jesucristo, yoj ancha'l re ral re ixok libre roma can yoj libre chic. Man chic c'a yoj ancha'l-ta re ral re aj-ic' lak'on.
GAL 5:1 Can rurayibal-va re Jesucristo che yoj yojoc libre. Mare' tak xojrucol chach re ley chin re Moisés. Y mare' tibana' confiar-ivi' nojel tiempo riq'uin re Cristo. Y man tiya' can chin nitzekelbej nic'aj chic costumbres. Roma vo xa quire' niban, yixc'ue' chuxe' rutzij re ley chin re Moisés.
GAL 5:2 Y tic'axaj-na-pa'. Yen Pablo nimbij chiva: Vo xa xtiya' k'ij che niban re circuncisión chiva roma ninojij che riq'uin re' yixcolotaj chach re imac, ndel che tzij che re xuban re Jesucristo koma yoj, can man jun c'a rajkalen chivach.
GAL 5:3 Y nimbij chic jun bey chique re achi'a' re niquiya' k'ij che niban re circuncisión chique: Vo xa can niquiya' k'ij chin niban re circuncisión chique, tiene que niquiban ronojel re nubij chupan re ley chin re Moisés, chin quire' ye'colotaj chach re quimac.
GAL 5:4 Y yex re nijo' niban re nubij re ley y ninojij che xa rutzij re' man jun imac ndel chach re Dios, xa ijech'an-a-ivi' riq'uin re Jesucristo, y quire' chuka' ibanon riq'uin re utzil pitinak riq'uin re Karta' Dios.
GAL 5:5 Pero yoj kayaben che man jun kamac ndel chach re Dios, roma ja re Jesucristo re kaniman y roma chuka' c'o re Espíritu Santo pa tak kánma.
GAL 5:6 Yoj re can yoj richin chic re Cristo Jesús, man jun nuban vo xa niban o man niban-ta re circuncisión chaka. Re nic'atzin ja re kaniman y kabanon confiar-ki' riq'uin re Cristo Jesús, y jare' chuka' re nibano chaka che yojovan.
GAL 5:7 Nabey, can choj-va yixbinak. Jac'a vocame, ¿anchique xbano chiva che man nijo-ta chic ninimaj re nubij re katzij ch'abal?
GAL 5:8 Roma re Dios xixrayoj chin xinimaj. Pero re nibex chiva vocame, k'alaj che man riq'uin-ta re Dios pitinak-va.
GAL 5:9 Y can ancha'l c'a nuban re levadura chupan re harina, astapa' ba-oc nika chupan, can nisipoj ronojel. Can quire' chuka' nuban re niquic'ut re achi'a' re xa nujal ina'oj, xa riq'uin jun re nibano quire' chi'icojol, je q'uiy re ye'k'olotaj roma.
GAL 5:10 Y yen can nbanon confiar-vi' riq'uin re Ajaf Jesucristo, che yex can xe-va re katzij ch'abal re xtinimaj. Y re vinak re ye'yojo re ruch'abal re Dios chivach roma re niquic'ut, can xtika-va re castigo pa quive'. Y xabanchique che vinak re'.
GAL 5:11 Y yen, hermanos, xe-ta c'a nintzijoj che re circuncisión otz, re nuvinak israelitas man-ta itzel yinquitz'at, y man-ta itzel chuka' niquic'axaj tak nintzijoj che re Jesucristo xcom cho cruz.
GAL 5:12 Camas c'a ninrayij che ye'el-ta-a re vinak re' chi'icojol re niquiyoj re ruch'abal re Dios chivach.
GAL 5:13 Roma yex hermanos, can ja re Dios re xixvayon, chin xixrucol-pa chuxe' re ley. Mare' vocame can yix libres chic. Can yix libre-va chin nijo-ivi' y nitola-ivi'. Pero man tinojij che xa roma yix libres chic, mare' can nijo' niban xabanchique banabal re nirayij.
GAL 5:14 Roma chupan re ley chin re Moisés re tz'iban can nubij: Can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak. Y xa riq'uin naban re', can xaban ronojel re nubij chupan re ley re'.
GAL 5:15 Man tic'ux y man tibek'-ivi', roma vo xa quire' xtiban, xtitz'at-na-pa' che xquixq'uis-a chupan re ruch'abal re Dios, roma xtijachala-a-ivi'.
GAL 5:16 Nimbij chuka' chiva: Tiya' k'ij che ja re Espíritu Santo nic'uan ivichin, y man tiban re nirayij yex.
GAL 5:17 Roma vo xa ja re nirayij yex jare' re niban, re' man nika-ta chach re Espíritu Santo. Y re nuban re Espíritu Santo man nika-ta chiquivach re itzel tak rayibal. Can man jun bey xtiquic'uaj-ta-qui'. Mare' tak yex nijo' niban re nrajo' re Espíritu Santo, re itzel tak rayibal man niquijo-ta, y tak yex nijo' niban re itzel tak rayibal, re Espíritu Santo man nrajo-ta.
GAL 5:18 Pero vo xa can niya' k'ij cha re Espíritu Santo che ja reja' re nic'uan ivichin chupan re ic'aslen, can man yixc'o-ta chuxe' re ley chin re Moisés.
GAL 5:19 Y cha'nin c'a nik'alajin re vinak re nuban re nurayij reja', roma re rubanabal re ye'ruban ja ancha'l re': Re je'c'ulan y re man je'c'ulan-ta niquicanola-qui' chin ye'macun. Camas itzel tak banabal ye'quibanala' roma manak quiq'uex.
GAL 5:20 Re niquiyala' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Re niquiban itz. Re itzel niquitz'at-qui'. Re ye'bano ayoval. Re itzel niquina' chique re nic'aj chic roma otz jec'o. Re vinak re cha'nin nipa quiyoval. Re niquiban jun cosa o utzil chique re vinak roma c'o cosas niquitz'at-apo quiq'uin. Re niquijachala-qui' roma man junan-ta re niquinojela'. Re nika chiquivach re enseñanzas re xa man je katzij-ta.
GAL 5:21 Itzel ye'quitz'at re nic'aj chic roma c'o cosas quiq'uin. Re ye'quimisan. Re ye'k'abar. Re ye'bano namak'ij re man jun rajkalen. Y re ye'quibanala' chuka' nic'aj chic quivach etzelal ancha'l re'. Y ximbij-yan jun bey chiva, y nincamaluj chic rubixic chiva, re vinak re ye'bano ronojel re c'a ba' timbij-va-ka, man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios chupan re ruq'uisibal k'ij.
GAL 5:22 Y vo xa can niya' k'ij che ja re Espíritu Santo nic'uan ivichin chupan re ic'aslen, re ic'aslen xtivachin jabal. Xquixjovan, xquixqui'cot y chuka' re ivánma can otz xtuna', xquixcoch'on, otz ina'oj, xtibanala' utzil chique xabanchique vinak, xtiban más confiar-ivi',
GAL 5:23 xquixoc jun vinak ch'o'l ránma, man xtiya-ta k'ij cha re mac. Y vo xa nic'uaj jun c'aslen quire', re ley man jun xtitiquir xtuban chiva.
GAL 5:24 Y konojel re yoj richin chic re Jesucristo, ancha'l xojbajex riq'uin reja' cho cruz, chin quire' xe'kaya' can re itzel tak rayibal.
GAL 5:25 Can jac'a re Espíritu Santo re ya'yon re c'ac'a kac'aslen. Mare' takaya' k'ij che ja reja' re nic'uan richin re kac'aslen.
GAL 5:26 Man c'a takana' che c'o kak'ij, chin quire' man que'yacataj-pa xabanchique vinak chakij. Chuka' man itzel que'katz'at roma otz jec'o.
GAL 6:1 Hermanos, yex re ic'uan jun c'aslen ancha'l re nrajo' re Espíritu Santo, nimbij chiva: Vo xa c'o jun hermano re nika pa mac, can riq'uin jun ivánma ch'o'l te'iyaca-pa, chin quire' nitzolaj-pa ruc'o'x riq'uin re Dios. Y yex tichajij c'a-ivi' chin man quixka chuka' pa mac.
GAL 6:2 Y vo xa c'o andex nakac'alvachij pa kac'aslen, y nakana' che ancha'l jun ejka'n re nika chakij, can takatola' c'a-ki' chuc'uaxic. Y riq'uin re quire' nakaban, can nakaban-va re nubij re ley chin re Jesucristo.
GAL 6:3 Pero vo xa c'o jun re nunojij che c'o ruk'ij y xa manak ruk'ij, xa rion reja' nuk'ol-ka-ri'.
GAL 6:4 Cada jun takatz'eta-ka re kabanabal, k'alaj re' vo xa otz o man otz-ta. Y vo xa re kabanabal otz, ruc'amon che niqui'cot re kánma. Y man takatz'at re rubanabal jun chic hermano.
GAL 6:5 Roma cada jun tiene que nakac'uaj re kejka'n.
GAL 6:6 Y yex re yixtijox cha re ruch'abal re Dios, que'ito' re ye'tijon ivichin riq'uin ronojel re nic'atzin chique cha re quic'aslen.
GAL 6:7 Man tik'ol-ivi' yex mismo tak nibij che yixtiquir nik'ol re Dios, roma reja' man jun nitiquir nik'olo richin. Can ancha'l tak niban-ka jun tico'n, can quire' chuka' niban cosechar Ronojel re cosa niban c'o rajal-ruq'uixel nic'ul.
GAL 6:8 Mare', vo xa ja re nakarayij jare' re xque'kabanala', jare' re xque'q'uiso richin re kac'aslen. Pero vo xa nakac'uaj re c'aslen re nrajo' re Espíritu Santo, xtuc'am-pa chuka' re c'aslen re man jun bey xtiq'uis.
GAL 6:9 Y man c'a kojcos chubanic re otz, roma xtapon re k'ij tak xtakac'ul rajal-ruq'uixel, vo xa man xtakaya-ta can rubanic re otz.
GAL 6:10 Y mare', tak nakatz'at xabanchique vinak re c'o ru-necesidad, can takato'. Y más nic'atzin che ye'kato' re je rajc'ual chic re Dios re junan kaniman re Jesucristo quiq'uin.
GAL 6:11 Y titz'eta', can riq'uin re nuk'a' y nima'k tak letras yintz'iban-a chiva.
GAL 6:12 Y re ye'bano che tiban re circuncisión chiva, niquiban quire' xe chin que'tz'et y que'nimax che can niquiban-va cumplir re nubij re ley chin re Moisés. Y man niquijo-ta niquitzijoj che re yacolotaj chach re amac can xe roma re rucamic re Jesucristo re xuban cho cruz, roma reje' man niquijo-ta che ye'tzelas coma re vinak.
GAL 6:13 Y re ye'bin quire' chiva, astapa' can banon-va re circuncisión chique, cama-va niquiban-ta cumplir ronojel re nubij chupan re ley chin re Moisés. Reje' niquijo' che yex niban re circuncisión chiva, xaxe chin che yex can ninimaj-va quitzij y titz'et che c'o quik'ij.
GAL 6:14 Jac'a yen, cama-va nimban-ta ancha'l re niquiban reje', roma yen man nincanoj-ta nuk'ij. Yen xa can xe-va re Kajaf Jesucristo re xcom cho cruz, jare' re ninya' ruk'ij, y jac'a chuka' reja' re banayon chua che ronojel andex chin re ruch'ulef xe'com-yan. Y yen chuka', chach ronojel andex chin re ruch'ulef, xincom-yan roma man chic ye'nrayij-ta.
GAL 6:15 Y yoj re jun kabanon riq'uin re Cristo Jesús, man jun c'a nuban vo xa banon o man banon-ta re circuncisión chaka. Re nic'atzin y can c'o-va rajkalen, ja re c'ac'a kac'aslen.
GAL 6:16 Yex re ic'uan y niban re nubij re ch'abal re c'a nimbij-ka chiva, re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic. Y can xtijoyovax chuka' ivach roma re Dios, yex re yix katzij israelitas, roma can yix rutenemit-va re Dios.
GAL 6:17 Y re tiempo re yojc'o-va y re xtiba-apo, man jun chic vinak tich'o chuij roma re ninc'ut. Roma yen can jec'o señas je'nc'uan roma re tijoj-pokonal re xink'asaj, y ronojel re' roma can yin jun chique re je rusamajela' re Ajaf Jesús.
GAL 6:18 Hermanos, can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
EPH 1:1 Yen Pablo, ru-apóstol re Jesucristo roma ja quire' re nurayij re Dios. Y nintak-a re carta re' chiva yex re yix rajc'ual chic re Dios re yixc'o pa tenemit Efeso, yex re can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo.
EPH 1:2 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
EPH 1:3 Takaya' ruk'ij re Dios, re Rutota' re Kajaf Jesucristo. Y roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo, re Dios q'uiy utzil rubanon cha re kánma roma re Espíritu Santo, y re utzil re' chila' chicaj pitinak-va.
EPH 1:4 Jare' re nuya' chaka roma xojrucha', tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef jare' tak xunojij-yan che yojrucha'. Re Dios xojrucha' roma re Jesucristo xte'com pa ka-cuenta. Quire' xuban re Dios roma nrajo' che yoj yojch'ajch'oj-ta chach reja'. Y manak-ta etzelal pa tak kac'aslen.
EPH 1:5 Roma re Dios camas yojrajo' mare' tak xojrucha' chin xojoc rajc'ual. Can ja-va re' re nrajo', che re Jesucristo nuban chaka che yojoc rajc'ual reja'.
EPH 1:6 Re Dios camas nrajo' re Ruc'ajol, y roma yoj can jun kabanon riq'uin re Ruc'ajol, mare' tak kac'ulun re namalaj utzil riq'uin re Dios. Y xojrucha' roma nrajo' che nakaya' ruk'ij roma re utzil kac'ulun riq'uin.
EPH 1:7 Re Ruc'ajol xcom koma yoj y xbiyin ruq'uiq'uel chin xutoj y xucuy kamac. Can jabal k'alaj che re Dios camas yojrajo', roma xutak-pa re Ruc'ajol chakacolic.
EPH 1:8 Y chuka' re Dios can nuc'ut chakavach che camas yojrajo', y mare' nuya' q'uiy kana'oj y chuka' nuban chaka che nak'ax q'uiy cosas pa kave'.
EPH 1:9 Can jabal xusekresaj chakavach re man jun bey can-ta jabal sekresan can, y re' can pa ránma re Dios xpo-va. Y can ja-va re' re runojin re Dios che nuban.
EPH 1:10 Re Dios runojim-pa che chupan re ruq'uisibal tiempo chin re ruch'ulef xtuya' ronojel pa ruk'a' re Jesucristo re Ruc'ajol. Ronojel re c'o chila' chicaj y ronojel re c'o vova' chach re ruch'ulef xque'ruya' pa ruk'a'. Y xa jun xtiquiban pa ruk'a'.
EPH 1:11 Xa roma re Jesucristo tak c'o ka-herencia yoj re yojcha'on roma re Dios. Xojrucha' roma jare' re runojin che nuban kaq'uin. Can ronojel re runojin che nuban, can nuban-va, ancha'l re rurayim-pa ajuer.
EPH 1:12 Xojrucha' roma nrajo' che koma yoj reja' can xtuc'ul ruk'ij. Quire' nrajo' chaka yoj re yoj israelitas re can nabey kabanom-pa confiar-ki' riq'uin re Cristo.
EPH 1:13 Y yex chuka' xic'axaj re ruch'abal re Dios. Can katzij-va re ch'abal xic'axaj, y ja utzulaj ch'abal re' re xcola ivichin chach re imac. Yex xinimaj re Jesucristo, y re Dios xuya' re Espíritu Santo chiva, roma quire' rubim-pa. Y re Espíritu Santo c'o iviq'uin jun seña che yex yix richin chic re Dios.
EPH 1:14 Y roma re Espíritu Santo c'o kaq'uin, can kabanon confiar-ki' che c'o más ka-herencia chila' chicaj. Re Espíritu Santo can xtic'ue-va kaq'uin c'aja tak xkojcolotaj-a chach re mac, yoj re yoj richin chic re Dios. Y nic'ue' kaq'uin chin che koma yoj re Dios camas xtuc'ul ruk'ij roma camas ru-poder.
EPH 1:15 Yen nc'axan che yex can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ajaf Jesús. Y chuka' nc'axan che camas ye'jo' conojel re je rajc'ual chic re Dios.
EPH 1:16 Y mare' ivoma yex nojel tiempo yintioxin cha re Dios roma quire' niban, y chuka' roma camas q'uiy utzil ic'ulun riq'uin re Dios, y tak nimban orar can yixinataj pa tak nu-oración.
EPH 1:17 Ninc'utuj cha re Karta' Dios re camas ruk'ij che re Espíritu Santo can-ta xtuya' q'uiy na'oj chiva. Re Espíritu Santo q'uiy-ta xtusekresaj chivach roma itaman rach re Dios. Jare' re ninc'utuj cha re Dios, re ru-Dios re Kajaf Jesucristo.
EPH 1:18 Ninc'utuj cha re Dios che tusekresaj más re ina'oj. Quire' ninc'utuj roma ninjo' che nak'ax-ta pan ive' re utzil kayaben. Y can ja re Dios re xojvayon, chin che nakayabej re utzil re'. Ninc'utuj roma ninjo' che nak'ax pan ive' che re ka-herencia chila' chicaj camas otz y camas jabal. Y re herencia re' can kachin-va konojel yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.
EPH 1:19 Y nimbij chic jun bey chiva che yen ninc'utuj cha re Dios, ja che tusekresaj más re ina'oj, quire' nimban roma ninjo' che xtak'ax-ta pan ive' che camas nem re ru-poder re Dios c'o kaq'uin yoj re kaniman reja'. Re ru-poder re c'o kaq'uin yoj, junan riq'uin re poder re xucusaj
EPH 1:20 tak xuc'asoj re Jesucristo chiquicojol re anama'i' y xuban cha che xbetz'uye' pa rajquik'a' chila' chicaj.
EPH 1:21 Re Jesucristo xban cha che ja reja' re más nem que chiquivach re ángeles. Más nem que chiquivach re autoridades, y re nic'aj chic re c'o poder pa quik'a' y re camas quik'ij. Reja' más nem chiquivach conojel, man xe-ta chupan re tiempo re', xa can quire' chuka' chupan re tiempo pitinak.
EPH 1:22 Re Dios xuya' ronojel pa ruk'a' re Jesucristo, y chuka' can ja re Dios xbano cha che c'o pa kave' konojel yoj re kaniman reja', re nibex iglesia chaka.
EPH 1:23 Can ja-va yoj re yoj-aconak ru-cuerpo reja'. Can jun chic kabanon riq'uin, xaxe re quire' tz'akat kabanon. Reja' can ronojel lugar c'o-va, y runojsan ronojel andex c'o chila' chicaj y vova' chach re ruch'ulef.
EPH 2:1 Re Dios xuya' ic'aslen. Y tak rubanon can, xa yix quiminak chupan re imac y chupan re itzel tak ibanabal.
EPH 2:2 Can man otz-ta re c'aslen xic'uaj. Re ic'aslen junan rubanic riq'uin re quic'aslen re nic'aj chic vinak, roma xitzekelbej re banabal chin re ruch'ulef. Xitzekelbej re itzel, re cajaf re itzel tak espíritu re jec'o pa cak'ik'. Ja espíritu re' re nisamaj pa tak cánma re vinak re can man niquinimaj-ta rutzij re Dios.
EPH 2:3 Tak rubanon can, konojel yoj quire' chuka' xkaban. Xojc'uax roma re itzel tak karayibal. Xa can xe re etzelal re xe'kanojela' y xe'karayila', jare' re xe'kaban. Can xkavayoj-va re castigo pa kave', roma yoj can pa kalaxic che man jun cosa otz xkaban, can ancha'l re nic'aj chic vinak.
EPH 2:4 Jac'a re Dios camas xojrajo' y camas xujoyovaj kavach.
EPH 2:5 Xojrajo' tak c'a yoj quiminak chupan re kamac, y roma ruyi'on ruc'aslen re Jesucristo, quire' chuka' xuban kaq'uin yoj, xuya' kac'aslen. Xojcolotaj-pa chupan re kamac roma camas yojrajo'.
EPH 2:6 Y roma re Dios xuc'asoj re Jesucristo chiquicojol re anama'i', quire' chuka' xuban kaq'uin yoj, xojruc'asoj. Y xuban chaka che xojtz'uye' chila' chicaj riq'uin re Jesucristo.
EPH 2:7 Quire' xuban chaka roma nrajo' nuc'ut che camas yojrajo'. Y camas otz nuban kaq'uin yoj re kaniman re Jesucristo. Re Dios nrajo' nuc'ut chiquivach conojel chupan re tiempo pitinak che camas otz runa'oj y camas nijovan.
EPH 2:8 Tak xkanimaj re Dios xojrucol roma camas yojrajo'. Roma yoj man yojtiquir-ta nakacol-ki' kayon, xa can xe c'a re Dios re nitiquir nicola kachin, y re xuban re Dios kaq'uin man xkalok'-ta.
EPH 2:9 Man xojsamaj-ta che xojcolotaj. Chin quire' man jun xtitiquir xtibin che yen xintiquir xincol-ka-vi' nayon. Can man jun xtitiquir xtibin quire'.
EPH 2:10 Roma xaxe re Dios re niyi'o jun c'ac'a kac'aslen roma xkanimaj re Jesucristo. Y jare' nuya' chin che nakac'uaj jun c'aslen otz, jare' re runojim-pa pa kave' che nakaban.
EPH 2:11 Y mare' yex re man yix israelitas-ta, man timistaj tak rubanon can, ja re itzel tak rayibal xc'uan ivichin, roma xbex chiva coma re nuvinak israelitas, che xa man yix ancha'l-ta reje' re can banon re circuncisión chique. Y re circuncisión re' xa ja cha re qui-cuerpo niban-va y xa vinak re nibano chique.
EPH 2:12 Man timistaj che chupan re tiempo can re' tak c'amaje-na tinimaj re Jesucristo, yex man itaman-ta anchique re' re Cristo, xa c'ac'anaj c'a yixc'o-va chin che yixoc-ta rutenemit re Dios. C'amaje-na toc ivichin yex re utzil re rusujun re Dios chupan re trato re xuban quiq'uin re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can. Man jun utzil iyaben re yixc'o chach re ruch'ulef, y manak chuka' Dios iviq'uin.
EPH 2:13 Tak rubanon can, c'ac'anaj c'a yixc'o-va cha re Dios. Jac'a vocame iniman chic re Jesucristo, y mare' xixjelon-yan-apo riq'uin re Dios. Xixtiquir xixjelon-apo riq'uin, roma re Jesucristo koma konojel tak xcom y xbiyin ruq'uiq'uel cho cruz.
EPH 2:14 Y yoj re kaniman re Jesucristo, junan chic kavach riq'uin re Dios. Reja' xuban chaka che xa jun xkaban iviq'uin yex re man yix israelitas-ta, roma xulisaj re etzelal re c'o chakacojol.
EPH 2:15 Quire' xuban tak xcom cho cruz. Y xa roma re' xuban cha re ka-ley yoj re yoj israelitas che manak chic rajkalen. Quire' xuban cha ronojel re nubij re ka-ley. Y quire' xuban chin che yoj re yoj israelitas man jun chic kacojol iviq'uin yex re man yix israelitas-ta, xa junan chic kavach. Xojalataj-yan, roma kac'uan chic jun c'aslen c'ac'a y ronojel re' roma jun chic kabanon riq'uin re Jesucristo.
EPH 2:16 Reja' xuban chaka che junan kavach xkaban yoj re yoj israelitas iviq'uin yex re man yix israelitas-ta. Roma tak xcom cho cruz xuban chaka che konojel junan kavach xkaban riq'uin re Dios. Roma re Jesucristo xcom mare' vocame manak chic etzelal chakacojol.
EPH 2:17 Tak xpa re Jesucristo vova' chach re ruch'ulef xubij chique re vinak re andex niquiban chin junan quivach riq'uin re Dios. Xubij chiva yex re man yix israelitas-ta re c'ac'anaj yixc'o-va cha re Dios, y xubij chuka' chaka yoj re yoj israelitas re can nakaj yojc'o-va cha re Dios.
EPH 2:18 Re Jesucristo xcom cho cruz koma yoj, mare' konojel yojtiquir yojelon-apo riq'uin re Karta' Dios, vo xa yoj israelitas o man yoj israelitas-ta. Y ja re Espíritu Santo re nita'o kachin che junan kavach yojelon-apo riq'uin re Dios.
EPH 2:19 Mare' yex man yix ancha'l-ta chic re vinak naj que'po-va o yix ancha'l-ta re juley chic vinak, man chic quire-ta. Xa can yix junan chic quiq'uin re je rutenemit chic re Dios y je rajc'ual chic chuka' reja'.
EPH 2:20 Can yix junan riq'uin jun jay, y re jay re' c'o ru-cimiento chupan re ruch'abal re Dios re nitzijos coma re apóstoles, y coma chuka' re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Y jac'a re Jesucristo re tz'amayon re jay re', can ancha'l nuban re aboj re nicusas cha jun jay chin che man nitzak-ta.
EPH 2:21 Re Jesucristo nuban chaka che junan kavach konojel chin che yojcusas cha re jay re'. Y nuban cha re jay re' che ndoc jun utzulaj rachoch re Ajaf.
EPH 2:22 Re Jesucristo can quire' chuka' nuban iviq'uin yex, roma iniman chic. Yixrucusaj chuka' cha re rachoch re Dios, roma c'o chic re Espíritu Santo pa tak ivánma.
EPH 3:1 Yen Pablo, jun rusamajel re Jesucristo. Vocame yinc'o pa cárcel roma xintzijoj re ruch'abal chiva yex re man yix israelitas-ta.
EPH 3:2 Y yen nimbij che yex ic'axan che ja re Dios ya'yon re samaj re' chua, chin che nintzijoj chiva re utzil re pitinak riq'uin reja'.
EPH 3:3 Roma pa qui-tiempo re kavinak xe'c'ue' ajuer can, man can-ta otz je'sekresan can re runojin re Dios pan ive'. Jac'a vocame re Dios rusekresan chic y xusekresaj chuka' chinoch yen, y jare' re ximbij-yan-a ba' chiva chupan re carta re'.
EPH 3:4 Y tak yex xtiban leer re carta re', xtitamaj re rusekresan re Dios chinoch yen chij re Jesucristo.
EPH 3:5 Y re' man can-ta jabal sekresan can chiquivach re vinak. Xa can c'aja vocame xsekresas chiquivach re apóstoles chin re Jesucristo y chiquivach re profetas re ye'tzijon re nibex chique roma re Dios. Y re Dios can ja re Espíritu Santo xucusaj chin xusekresaj re man can-ta jabal je'sekresam-pa.
EPH 3:6 Xa can c'aja vocame xusekresaj che yex re man yix israelitas-ta junan re i-herencia kaq'uin yoj re yoj israelitas. Y junan chic kavach iviq'uin, roma chaka konojel xya-va re rusujum-pa re Dios ajuer can. Y ronojel re' roma re Jesucristo y roma chuka' kaniman re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha.
EPH 3:7 Y xa roma re Dios camas yinrajo', mare' tak xinruya' chupan re rusamaj chin nintzijoj re utzulaj ch'abal chin reja'. Re Dios can riq'uin ru-poder tak xuya' re samaj re' chua.
EPH 3:8 Xa jac'a yen re más yin aj-mac y manak nuk'ij que chiquivach conojel re je rajc'ual chic re Dios. Pero man riq'uin re' re Dios can xuban chua che q'uiy utzil xinc'ul riq'uin reja', y xinruya' chupan re rusamaj chin nintzijoj chiva yex re man yix israelitas-ta, che re Jesucristo camas q'uiy utzil rubanon pa ka-cuenta. Y man yojtiquir-ta nak'ax pa kave' jabal ronojel re utzil re rubanon pa ka-cuenta roma camas q'uiy y camas nem.
EPH 3:9 Can xinruya' chupan re rusamaj chin nintzijoj chiquivach re vinak, re andex runojim-pa re Dios che nuban. Tak re Dios c'amaje-na tuban re ruch'ulef y ronojel re ye'katz'at re jec'o vocame, can jare' tak xunojij re andex nuban. Re Dios camas c'a q'uiy tiempo tunojij-va-pa re andex nuban, pero xa c'a ba' c'a tiempo tusekresaj-va.
EPH 3:10 Re Dios nrajo' che re ángeles re jec'o chila' chicaj niquitz'at re utzil re nuban kaq'uin yoj re kaniman chic re Jesucristo, re nibex iglesia chaka. Y chin quire' tiquitamaj re ángeles che re Dios camas runa'oj y can man jun ancha'l-ta reja'.
EPH 3:11 Re Dios can runojin-va-pa che quire' nibanataj, y che titamax re utzil re nuc'am-pa re Kajaf Jesucristo.
EPH 3:12 Y yoj roma kaniman chic re Jesucristo, man nakaxibij-ta-ki' yojelon-apo riq'uin re Dios. Can c'o ka-confianza yojelon-apo riq'uin.
EPH 3:13 Mare' yen ninchalabej chiva che man timalij ic'o'x y man tipa bis pa tak ivánma, roma c'o q'uiy cosas ninojij tak yinitz'at che ivoma yex yen nink'asaj tijoj-pokonal. Xa quixqui'cot roma can nik'alajin che yex can c'o-va ik'ij.
EPH 3:14 Mare' tak yen yinxuque' chach re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo.
EPH 3:15 Y conojel re xquinimaj-a re Dios, re jec'o chic chila' chicaj y chuka' re kaniman chic re Dios re c'a yojc'o vova' chach re ruch'ulef, can kac'uan re rube' reja' roma yoj can yoj rajc'ual chic.
EPH 3:16 Re Dios can ronojel rach utzil c'o riq'uin, y xe-va reja' re c'o más ruk'ij. Y mare' ninc'utuj utzil cha pan ive' yex, che re Espíritu Santo tuya' más poder pa tak ivánma.
EPH 3:17 Ninc'utuj chuka' cha che xtuban-ta chiva che can niban confiar-ivi' riq'uin, chin che can ronojel tiempo nic'ue' re Jesucristo pa tak ivánma. Y can-ta nojel tiempo yixjovan, y roma camas nijo-ivi' can yix ancha'l jun che' re can jabal binak ruxe' pan ulef y man jun xtisilon ivichin roma camas yixjovan.
EPH 3:18 Y mare' can-ta xtak'ax pan ive' quiq'uin conojel re je rajc'ual chic re Dios, re anchique forma yojrujovan-va re Jesucristo, jenipa' rach, jenipa' rakan, jenipa' rujotolen y jenipa' rupan.
EPH 3:19 Ninc'utuj cha re Dios pan ive', che can-ta xtitamaj más chij re anchique forma yojrujovan-va re Jesucristo, y man can-ta xtak'ax otz pa kave' re anchique forma yojrujovan-va, roma camas yojrajo', camas-va chach re nakanojij yoj. Quire' ninc'utuj cha re Dios roma ninjo' che can-ta nojnak ivánma riq'uin reja'.
EPH 3:20 Takaya' ruk'ij re Dios, roma reja' can c'o ronojel poder riq'uin y nisamaj pa tak kánma. Yoj can q'uiy utzil nakac'utuj cha, pero reja' man xe-ta re' nitiquir nuban, xa can c'o más re nitiquir nuban. Can man yojtiquir-ta nakanojij ronojel re nitiquir nuban reja'.
EPH 3:21 Y koma yoj re kaniman re Jesucristo re nibex iglesia chaka, reja' nuc'ul-ta ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
EPH 4:1 Yen yinc'o pa cárcel roma nintzijoj rube' re Ajaf. Y nimbij chiva che ja re Dios re xvayon kachin chin xojoc rajc'ual, mare' nic'atzin nakac'uaj jun c'aslen choj y otz chach re Dios.
EPH 4:2 Takabana' che manak kak'ij. Y takabana' che ch'o'l kánma. Kojcoch'on. Y takajo-ki'. Y vo xa can katzij yojovan, can yojcoch'on-va.
EPH 4:3 Can takatija' kak'ij che can-ta nojel tiempo junan kavach y manak-ta ayoval chakacojol. Y ja re Espíritu Santo re nibano che junan kavach.
EPH 4:4 Xa jun kabanon y xa jun re Espíritu Santo re c'o pa tak kánma. Y konojel kayaben che junan xtakabana' chila' chicaj riq'uin re Dios, roma ja reja' re xvayon kachin.
EPH 4:5 Xa jun re kaniman konojel. Xa jun re Kajaf, y xa jun chuka' bautismo banon chaka konojel.
EPH 4:6 Xaxe jun Dios c'o. Y ja reja' re Karta' konojel yoj y can c'o pa tak kánma. Y chuka' c'o pa kave' konojel, y yojrucusaj chin nakaban re rusamaj.
EPH 4:7 Re Jesucristo c'o jun samaj ruyi'on chaka cada jun che yojtiquir nakaban, y re samaj re' can ja reja' re nibin andex che samaj re'.
EPH 4:8 Mare', chupan re ruch'abal re Dios nubij chij re Jesucristo: Tak xtzolaj-a chila' chicaj, xch'acon-yan can chij re itzel y xe'rulisaj-a re jec'o pa ruk'a'. Y xuban chique re vinak re quiniman re Dios che ye'tiquir niquiban q'uiy rach samaj. Quire' nubij re ruch'abal re Dios.
EPH 4:9 Y roma nubij che xba chila' chicaj, nik'alajin che xpa chach re ruch'ulef.
EPH 4:10 Xpa chach re ruch'ulef y xtzolaj chic-a chila' chicaj, chin che reja' nic'ue' ronojel lugar y nic'ue' pa quive' conojel re jec'o chila' chicaj, y pa quive' conojel re jec'o vova' chach re ruch'ulef.
EPH 4:11 Yoj re kaniman chic reja' can q'uiy rach samaj xuya' chaka che yojtiquir nakaban. Y c'o ja'jun chaka yoj xuban chique che xe'oc apóstoles, jec'o re xe'bin re xbex chique roma re Dios, jec'o re xe'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re vinak man quiniman-ta, jec'o xe'oc pastores quichin re hermanos y chuka' xe'quitijoj.
EPH 4:12 Xuya' kasamaj konojel roma nrajo' che can tz'akat-ta re kac'aslen yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, chin che nakaban re rusamaj re Dios y chin chuka' nakacukubala' kac'o'x. Y re' xtuban-ta chaka konojel re can yoj ru-cuerpo chic re Jesucristo, che re kac'aslen niq'uiy-ta.
EPH 4:13 Y can-ta quire' xtakaban-apo, che konojel junan-ta kavach xtakaban roma kaniman y kataman chic rach re Ruc'ajol re Dios, y can-ta quire' xtakaban c'a jampa' xtakavila' jun c'aslen re can tz'akat-va, ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo.
EPH 4:14 Y tak tz'akat chic re kac'aslen, man chic xtakaban-ta ancha'l niquiban re ac'ola' che ye'ba quila, ye'ba quila, y man c'ayef-ta chin che ye'k'olotaj. Yoj man chic xtakaban-ta quire', chin nakaya' k'ij che yojc'uax coma re enseñanzas re man katzij-ta, y yojtzak-ta pa quik'a' re camas je listo chubanic chin yojquik'ol.
EPH 4:15 Xa nic'atzin che ja re katzij ch'abal nakatzekelbej y yojovan, y chin quire' yojq'uiy-ta y nakavel-ta jun c'aslen re can tz'akat-va, ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo. Y ja reja' re c'o pa kave' konojel re kaniman chic reja'.
EPH 4:16 Roma re Jesucristo c'o kaq'uin, mare' tak c'o ka-poder. Xa can ancha'l nuban re ru-cuerpo re vinak, tak ronojel otz y jabal c'o, can c'o ruchuk'a'. Can quire' chuka' yoj re jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Tak junan kavach konojel y nakaban re samaj re yi'on chaka cada jun, can yojq'uiy-va riq'uin re kac'aslen. Quire' nibanataj tak yoj yojovan.
EPH 4:17 Tak rubanon can, yex xic'uaj jun c'aslen ancha'l re quic'aslen re nic'aj chic vinak re man je israelitas-ta, reje' xa rion cosas re man jun ndoc-va re niquinojij, y jare' ye'quibanala'. Y pa rube' re Ajaf nimbij y ninchalabej chiva che man chic tirayij tiban quire'.
EPH 4:18 Reje' pa k'oko'm c'o-va re quic'aslen roma man jun cosa otz quitaman, y covernak re cánma pa mac. Mare' man ye'tiquir-ta niquic'ul re c'aslen nipa riq'uin re Dios.
EPH 4:19 Y man chic niquina-ta che je aj-maqui', y mare' tak can riq'uin ronojel cánma niquiban re etzelal re camas ye'yi'o q'uex. Can nic'uxun re cánma chubanic ronojel rach etzelal.
EPH 4:20 Y yex itaman che re Jesucristo nubij che man tic'uaj jun c'aslen quire',
EPH 4:21 roma yixtijon riq'uin re enseñanza chin reja'. Can ic'ulun-va re ru-enseñanza, re can katzij-va.
EPH 4:22 Mare' tiya' can re itzel c'aslen re xic'uaj, tak c'amaje-na tijalataj re ic'aslen che', tak xa c'a yixk'olotajnak pa ruk'a' ronojel re nurayij re ivánma. Tiya' can re c'aslen re'.
EPH 4:23 Y nijalataj-ta re ivánma y re ina'oj.
EPH 4:24 Tic'uaj re c'ac'a c'aslen re ruyi'on re Dios chiva, jun c'aslen re ancha'l chin re Dios, re can katzij-va che choj y ch'ajch'oj.
EPH 4:25 Mare' tiya' can re tz'ucuj tak tzij, y xaxe re katzij ticusaj tak yixch'o. Yoj can junan chic kavach roma re Jesucristo.
EPH 4:26 Tak c'o nibano chiva che nipa iyoval, man quixmacun. Y man tiya' k'ij cha re ayoval re' che can jun k'ij nic'ue' iviq'uin. Xa nic'atzin che cha'nin niban rubiyal.
EPH 4:27 Man tiya' k'ij che yixtzak pa ruk'a' re itzel.
EPH 4:28 Vo xa c'o jun hermano chic re c'a nilek'an, tuya' can re banabal re'. Vocame nic'atzin che nucusaj ruk'a' chin nisamaj, roma vo xa quire' nuban camas otz, y riq'uin re' nitiquir chuka' ye'ruto' re camas je meba'.
EPH 4:29 Man tibila' itzel tak tzij. Xa can xe c'a re otz tak tzij tibila', chin quire' ronojel re ye'bila', can nic'atzin che nuban chique re ye'c'axan che niq'uiy re quic'aslen y c'o otz nuc'am-pa chique.
EPH 4:30 Man tiya' pa bis re Espíritu Santo chin re Dios roma reja' c'o pa tak kánma. Ja reja' re seña che can xkojcolotaj-va jumul chach re mac chupan re k'ij tak xtipa re Jesucristo chakac'amic.
EPH 4:31 Takaya' can rubanic ronojel etzelal. Man itzel takana' cha jun chic vinak. Man tic'ue' ayoval pa tak kánma, y man que'kabanala' re man otz-ta roma c'o kayoval. Man chak jun pa kachi' kojch'o roma kayoval. Man takabij itzel tak tzij chique re vinak.
EPH 4:32 Xa can nojel tiempo takabanala' re otz quiq'uin conojel, xa tujoyovala-ri' kavach. Takacuyula' quimac conojel, can ancha'l xuban re Dios chaka yoj che xucuy kamac roma re Jesucristo.
EPH 5:1 Y yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, re Dios camas yojrajo', mare' takabana' ancha'l nuban reja'.
EPH 5:2 Can kojovan, ancha'l chuka' xojrajo' re Jesucristo, reja' man xupokonaj-ta xuya-ri' chin xquimisas koma yoj, chin che xusuj-ri' cha re Dios, ancha'l xban chique re chicop y re nic'aj chic cosas re xe'suj cha re Dios. Y re Dios camas xka chach che re Jesucristo xusuj-ri'.
EPH 5:3 Yex can tibana' ancha'l xuban re Jesucristo, quixjovan y man tiban re nirayij yex. Che achi'a' y che ixoki' man ticanola-ivi' chin yixmacun. Y man tiban nic'aj chic etzelal quire'. Man tirayij che ronojel-ta cosas iviq'uin-ta yex c'o-va, roma can yix rajc'ual chic re Dios. Y can ni xe-ta ruc'amon che ye'tzijoj re tzij qui tak re'.
EPH 5:4 Man tibila' tzij xaxe roma nirayij yixtzijon y xa man je otz-ta che ye'tzijoj. Tak nibij jun tzij can tinojij jabal vo xa otz o xa man otz-ta. Man tibila' tzij re man jun ye'oc-va. Man tiban quire' roma man otz-ta. Re otz che niban ja che quixtioxin cha re Dios.
EPH 5:5 Y yex itaman chic che re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun, man xquebapon-ta chila' chicaj re anche' can ja-va re Dios y re Jesucristo re ye'bano gobernar. Quire' chuka' re ye'bano nic'aj chic etzelal y re vinak re ye'rayin che quiq'uin-ta reje' c'o-va ronojel cosas, man xquebapon-ta chila' chicaj. Can je junan quiq'uin re vinak re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka.
EPH 5:6 Y jec'o ye'bin che re banabal qui tak re' man xajan-ta che ye'ban. Pero yex man quixk'olotaj pa quik'a' re ye'bin quire'. Roma re ye'bano re itzel tak banabal y man niquinimaj-ta rutzij re Dios, can katzij-va che xtika re ruyoval re Dios pa quive'.
EPH 5:7 Mare' yex man quixoc quichibil re ye'bano quire'.
EPH 5:8 Tak rubanon can, re ic'aslen c'o pa k'oko'm. Jac'a vocame sekresan chic re ic'aslen roma re Ajaf. Otz tic'uaj re ic'aslen, roma c'o chic re sakil iviq'uin.
EPH 5:9 Re rusakil re Espíritu Santo can nuban-va chiva che niban re otz, re choj y chin che can xe re katzij ch'abal titzekelbej.
EPH 5:10 Can tic'uaj jun c'aslen quire' y xtitamaj che ja c'aslen re' re nika chach re Ajaf.
EPH 5:11 Man quixoc quichibil re ye'bano banabal chin re k'oko'm, roma re banabal qui tak re' xa man jun otz niquic'am-pa. Pa ruq'uixel che yex yixoc quichibil re quire' quibanabal, xa tibij chique che re quibanabal reje', man otz-ta.
EPH 5:12 Roma re banabal re ye'quibanala' pa tak eval, hasta xaxe chin nanataj niq'uixbisan.
EPH 5:13 Y jac'a tak nik'alajim-pa re itzel tak banabal roma re sakil, re je banoy richin re etzelal, nak'ax pa quive' che can man otz-ta quibanon y chuka' ne'k'alajim-pa che re quic'aslen man otz-ta.
EPH 5:14 Mare' c'o jun tzij nubij quire': Rat re yavar, tuna' avach, man cac'ue' can ancha'l jun quiminak. Man cac'ue' can pa k'oko'm, xa taya' k'ij cha re Cristo chin yatrusekresaj. Quire' nubij re tzij re'.
EPH 5:15 Tichajij re ic'aslen. Man tiban ancha'l niquiban re vinak re xa je nacanak riq'uin re niquinojij. Jac'a yex can tinojij jabal re andex niban.
EPH 5:16 Man tiya' k'ij che choj quire' nak'ax re tiempo, xa can titija' ik'ij nic'uaj jun c'aslen otz chach re Dios chin niban re rusamaj reja', roma re k'ij yojc'o-va xa man je otz-ta.
EPH 5:17 Mare' man tiban ancha'l niquiban re je nacanak tak vinak. Xa can nic'atzin che nak'ax-ta pan ive' re nurayij re Ajaf.
EPH 5:18 Man quixk'abar, roma jare' re nibano chiva che niban más re etzelal. Pa ruq'uixel che quire' niban, xa tiya' k'ij cha re Espíritu Santo che nunojsaj re ivánma.
EPH 5:19 Can tic'utu' che yixqui'cot tak nimol-ivi', que'ibixaj salmos, himnos y nic'aj chic bix re ya'lax-pa pan ivánma roma can c'o re Espíritu Santo iviq'uin. Can que'c'ue' ronojel re bix pa tak ivánma y tiya' ruk'ij re Ajaf.
EPH 5:20 Can nojel tiempo quixtioxin cha re Karta' Dios. Titioxij ronojel pa rube' re Kajaf Jesucristo.
EPH 5:21 Roma yex can niban respetar re Dios, mare' quire' chuka' tibana' chivach-ka yex, roma re Dios can yixrutzu-pa.
EPH 5:22 Yex ixoki', can otz-va che ye'nimaj re ivchijlal, roma itaman che re Ajaf jare' re nrajo' che niban.
EPH 5:23 Roma ja re ivchijlal re jec'o pan ive', can ancha'l re Jesucristo re c'o pa kave' konojel re kaniman reja' re nibex iglesia chaka. Jac'a reja' re nicola kachin yoj re yoj ru-cuerpo reja'.
EPH 5:24 Yoj re nibex iglesia chaka, jac'a re Jesucristo re nakanimaj rutzij. Y quire' otz che niban yex ixoki', che tinimaj tzij. Y chuka' tinimaj quitzij re ivchijlal, roma iniman chic re Jesucristo.
EPH 5:25 Y yex achi'a', can otz-va che ye'jo' re ivxiylal, ancha'l re Jesucristo camas xojrajo' yoj re nibex iglesia chaka y man xupokonaj-ta xuya-ri' chin xquimisas koma yoj.
EPH 5:26 Quire' xuban re Jesucristo chin che xulisaj re etzelal pa tak kánma. Reja' can xojruch'ojersaj-va. Y chin che xuch'ojersaj re kac'aslen, yoj xkanimaj re ruch'abal re Dios y xojban bautizar.
EPH 5:27 Quire' xuban roma can nurayij-va che yoj re nibex iglesia chaka can-ta jabal k'alaj che can yojrepek'oj tak xkojruc'ul chila' chicaj. Roma reja' man nrajo-ta che c'o-ta tz'il pa tak kac'aslen. Xa nrajo' che can yoj ch'ajch'oj yojapon riq'uin. Ancha'l jun tziak ch'ajch'oj re jabal rubanic banon, y man yochoyic-ta.
EPH 5:28 Y can ancha'l nuban re Jesucristo che camas nijovan, quire' chuka' nic'atzin che niban yex achi'a' quiq'uin re ivxiylal. Can que'ijo'. Roma xa jun ibanon. Ja re ivxiylal jare' re cuerpo y ja yex re jolomaj. Mare' re camas nrajo' ruxayil, can ndel che tzij che camas nrajo-ka-ri' reja' mismo.
EPH 5:29 Roma man jun nibano che nutzelaj-ta-ka-ri' reja' mismo. Man jun quire' nibano. Konojel jabal nakatzuk y nakavilij re ka-cuerpo. Y quire' c'a tibana' quiq'uin re ivxiylal. Ancha'l nuban re Jesucristo kaq'uin yoj re nibex iglesia chaka.
EPH 5:30 Yoj xa jun c'a kabanon riq'uin reja', roma ja yoj re yoj ru-cuerpo. Y can yoj ruch'acul y rubakil reja'.
EPH 5:31 Y quire' chuka' re ache riq'uin re ruxayil. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Mare' re ache man chic quiq'uin-ta rute-rutota' xtic'ue-va, xa riq'uin re ruxayil xtic'ue-va. Y che je ca'e', xa jun c'a xtiquiban. Quire' nubij re tz'iban can.
EPH 5:32 Mare' re xusekresaj re Dios chakavach, camas nem rajkalen. Y riq'uin re xusekresaj re Dios, yen ninjo' ninc'ut chivach che yoj re kaniman chic re Jesucristo y nibex iglesia chaka, can jun c'a kabanon riq'uin reja'.
EPH 5:33 Y nimbij chic jun bey chiva che cada jun tirajo' re ruxayil, can ancha'l nrajo-ka-ri' reja' mismo. Y re ixok tubana' cha re ruchijil che can c'o ruk'ij.
EPH 6:1 Y yex ac'ola', tinimaj quitzij re ite-irta', roma quire' otz che niban. Y vo xa quire' niban, can ninimaj chuka' rutzij re Ajaf.
EPH 6:2 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, che taya' quik'ij re ate-arta'. Y vo xa quire' naban, can c'o q'uiy cosas otz xtac'ul. Roma re naya' quik'ij re ate-arta', re' jun mandamiento camas rajkalen.
EPH 6:3 Y re nubij re jun mandamiento re' ja che taya' quik'ij re ate-arta' chin che otz yac'ue' y q'uiy juna' xcac'ase-a chach re ruch'ulef. Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
EPH 6:4 Y yex te'ej-tata'aj, man tak'ax rue' re niban chique re ivajc'ual. Man otz-ta vo xa can nak'ax rue' niban chique, y mare' re ivajc'ual nipa quiyoval chiva. Xa can que'iq'uiytisaj riq'uin re nubij re ruch'abal re Ajaf, y tak nic'atzin che ye'ban corregir, que'ibana' corregir.
EPH 6:5 Y yex re yix mozos, tinimaj quitzij re i-patrón. Riq'uin ronojel ivánma tibana' re niquijo' che niban y tixibij-ivi' chuka' chiquivach, xa can ancha'l che ja re rusamaj re Jesucristo re niban.
EPH 6:6 Man tiban che camas yixsamaj xaxe tak jec'o-apo re i-patrón iviq'uin, xaxe chin quixnimax che yix otz tak mozos. Yex yix rusamajela' re Jesucristo, y mare' nic'atzin che riq'uin ronojel ivánma tibana' rusamaj re i-patrón, roma jare' re nurayij re Dios.
EPH 6:7 Can riq'uin c'a ronojel ivánma tibana' rusamaj re i-patrón. Ancha'l xa can ja re rusamaj re Ajaf Jesucristo re yixtajin chubanic, can tibana' che can ancha'l che man richin-ta re i-patrón.
EPH 6:8 Yex can itaman c'a che re Ajaf can che ja'jun che ja'jun c'a xtuya' rajal-ruq'uixel chiva roma ja re otz niban. Y man jun rubanon, vo xa yix esclavos o yix libres, xa can xe c'a re otz tibana' y can xtic'ul rajal-ruq'uixel.
EPH 6:9 Y quire' chuka' yex re yix patrón, otz ina'oj tibana' quiq'uin re i-mozos y man que'ich'olij y man que'ich'ay y man tibila' itzel tak tzij chique chin niquixibij-qui'. Man timistaj che c'o jun i-Patrón chila' chicaj, y reja' can qui-Patrón chuka' reje'. Y reja' junan nuban chique conojel, vo xa patrón, o vo xa mozo.
EPH 6:10 Y pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva hermanos, che can takacusaj re ru-poder re Ajaf, roma riq'uin reja' camas poder c'o.
EPH 6:11 Can takabana' ancha'l nuban jun soldado. Reja' chin nucol-ri' chach re enemigo, c'o armas ye'rucusaj. Y yoj chin che nakacol-ki' chach re itzel, takacusaj ronojel re ruyi'on re Dios chaka chin nakacol-ki'. Y takabana' quire' chin che man yojtzak-ta pa ruk'a' re itzel, roma reja' camas listo chubanic re etzelal.
EPH 6:12 Yoj man quiq'uin-ta vinak nakaban-va ayoval, xa quiq'uin re itzel tak espíritu, quiq'uin espíritu re c'o poder pa quik'a', quiq'uin re espíritu re je'ac'ayon quichin re vinak re man quiniman-ta re Dios y c'o pa k'oko'm re quic'aslen, quiq'uin re itzel tak espíritu re jec'o pa cak'ik'. Can quiq'uin c'a reje' nakaban-va ayoval.
EPH 6:13 Mare' ximbij che takacusaj ronojel re ruyi'on re Dios chaka chin nakacol-ki', chin quire' can yojtiquir nakacoch' tak nipa re itzel chakij. Y astapa' q'uiy tijoj-pokonal nakak'asaj, man yojtzak-ta pa ruk'a', xa choj kojpa'e' can.
EPH 6:14 Y chin che man kojtzak pa ruk'a' re itzel, takabana' ancha'l nuban jun soldado. Reja' nuxim jun cinturón xe-rupan chin niba pan ayoval. Y yoj chin nakaban ayoval riq'uin re itzel, ja re katzij ch'abal takacusaj. Jun soldado nuya' chuka' jun ch'ich' chuc'o'x chin nucol-ri' chach re enemigo. Y yoj chin nakacol-ki' chach re itzel, ja re c'aslen choj takacusaj.
EPH 6:15 Jun soldado can nucusaj-a chuka' ruxajab chin nuto' rakan tak niba pan ayoval. Y yoj jac'a re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, takacusaj chin nakacol-ki'. Y jac'a ch'abal re' re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic re Jesucristo.
EPH 6:16 Y chuka' jun soldado can nic'atzin re ch'ich' cha re anchok chij nucol-va-ri' chach re ch'ab c'o k'ak' quic'uan. Y yoj chin nakak'at re itzel ronojel bey tak camas nuban chakij chin che yoj yojmacun-ta, nic'atzin che can nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Y riq'uin re' man jun cosa xtitiquir xtuban chaka.
EPH 6:17 Re soldado nuya' chuka' jun casco pa rujalom chin nucol re rujalom chach re enemigo. Y yoj chin che nakaban defender-ki' chach re itzel, can takacusaj re ka-salvación. Re soldado nuc'uaj ru-espada chin nuquimisaj re enemigo. Y yoj chin che quire' nakaban cha re itzel, takacusaj re nuya' pa kak'a' re Espíritu Santo. Y re nuya' pa kak'a' re Espíritu Santo ja re ruch'abal re Dios.
EPH 6:18 Y can takabana' orar nojel tiempo. Y tak yoj nakaban orar, takaya' k'ij cha re Espíritu Santo che nuya' pa tak kánma andex re nakatioxij y nakac'utuj cha re Dios. Takac'utuj cha re Dios ronojel re ndoc chaka, y can ronojel rach oración takabana'. Man takamalij re oración, xa can takatija' kak'ij chin nakaban orar nojel tiempo. Y can riq'uin ronojel kánma takac'utuj cha re Dios pa quive' conojel re je rajc'ual chic re Dios.
EPH 6:19 Y nimbij chuka' chiva yex che tibana' orar pa nue' yen, chin che re Dios yinruto-ta chin nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, y man-ta ninxibij-vi' tak nintzijoj. Vocame re Dios can xusekresaj-yan jabal re ruch'abal chakavach.
EPH 6:20 Re Dios xinrucha' chin nintzijoj re ruch'abal. Can jac'a re' re nusamaj, astapa' vocame yen yinquiximon che cadena. Tic'utuj cha re Dios che yen man-ta ninxibij-vi' nintzijoj re ch'abal re', roma can nic'atzin che man ninxibij-ta-vi' nintzijoj.
EPH 6:21 Y chin che yex nitamaj chuka' re andex nbanon, nintak-a re hermano Tíquico iviq'uin. Reja' jun hermano re camas ninjo' y can nojel tiempo nuban re rusamaj re Ajaf. Reja' xto'rbij c'a ronojel chiva.
EPH 6:22 Mare' nintak-a, chin che titamaj andex kabanon yoj vova', y chin chuka' che xtucukuba' más ic'o'x.
EPH 6:23 Y can-ta chiyixnojel yex hermanos, re ivánma otz nuna' roma iniman chic re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Xtiban-ta chiva roma re Dios y re Jesucristo che xtiban más confiar-ivi' riq'uin, y che más xquixjovan.
EPH 6:24 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios, y roma can riq'uin ronojel ivánma ijovan re Kajaf Jesucristo. Amén.
PHI 1:1 Yen Pablo y chibil re hermano Timoteo, yoj re yoj rusamajela' re Jesucristo, nakatak-a re carta re' chiva yex re yix rajc'ual chic re Dios re yixc'o pa tenemit Filipos, yex re jun ibanon riq'uin re Cristo Jesús, y chibil chuka' chiva yex re yix-ac'ayon quichin re hermanos, y chiva yex re yix diáconos, re carta re' nakatak-a chiva chiyixnojel yex re yixc'o chupan re tenemit Filipos.
PHI 1:2 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo, y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
PHI 1:3 Ronojel bey tak yixe'ka chinuc'o'x, can nintioxij cha re Dios.
PHI 1:4 Nojel tiempo tak nimban orar, yixinataj, y yinqui'cot ivoma yex.
PHI 1:5 Roma ne'ka chinuc'o'x che yex camas yixta'on chin nitzijos re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y can ja re nabey k'ij tak xinimaj re Jesucristo, ja k'ij re' tak itz'amom-pa che yixta'on y can c'a quire' yixtajin chubanic vocame.
PHI 1:6 Re Dios rutz'amon jun utzulaj samaj pa tak ivánma. Y yen ntaman che can xtuq'uis-va pa rue' y man xtuya-ta can rubanic re samaj re'. Can quire-va xtuban-apo c'aja tak xtapon re k'ij chin re Jesucristo.
PHI 1:7 Re Dios can nisamaj pa tak ivánma, roma can ibanon utzil chua vova' pa cárcel, yinita'on chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha y chuka' yinita'on chubixic che re ch'abal re' can katzij-va. Y can q'uiy utzil kac'ulun riq'uin re Dios, y mare' can yixinc'uan pa vánma.
PHI 1:8 Re Dios can rutaman che camas yixinjo' chiyixnojel. Can ancha'l nijovan re Jesucristo, quire' nimban yen iviq'uin.
PHI 1:9 Can ninc'utuj cha re Dios che can-ta xtuban cha re ivánma che más nijovan, y chuka' xtic'ue-ta más na'oj iviq'uin.
PHI 1:10 Jare' re ninc'utuj cha re Dios, roma ninjo' che nak'ax pan ive' andex re c'o quijkalen. Chin quire' yex can-ta nojel tiempo nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj y manak-ta itzel tak andex nilitaj pan ic'aslen tak xte'ka re k'ij chin re Jesucristo.
PHI 1:11 Y re Jesucristo can xquixruto' chin che re ic'aslen can choj xtic'uaj y nivachin jabal. Y quire' re Dios can xtuc'ul ruk'ij y xtinimersas rube'.
PHI 1:12 Hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj che riq'uin re nc'alvachin, man tanal-ta rutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios. Pa ruq'uixel che quire', xa jec'o más vinak re ye'c'axan.
PHI 1:13 Conojel re soldados re jec'o pa palacio y chuka' conojel re vinak re jec'o chupan re tenemit, quic'axan y quitaman chic che yinc'o preso roma nintzijoj rube' re Jesucristo.
PHI 1:14 Y bama conojel re hermanos xquiya' más quichuk'a' che niquitzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak. Roma re hermanos re' xquitz'at che re Dios c'o viq'uin y can man ninxibij-ta-vi' chin nintzijoj re ruch'abal vova' re anche' yinc'o-va preso. Mare' reje' man chic niquixibij-ta-qui' y más xquiban confiar-qui' riq'uin re Ajaf.
PHI 1:15 Chiquicojol reje' jec'o re itzel niquina' chua roma re nusamaj ruyi'on re Dios, y niquitzijoj rube' re Jesucristo xaxe chin niquijo' niquic'ut che reje' chuka' ye'tiquir niquiban re samaj. Pero can jec'o-va chuka' riq'uin ronojel cánma niquiban re samaj.
PHI 1:16 Re itzel niquina' chua, niquitzijoj chuka' rube' re Jesucristo, pero xaxe chin niquijo' niquic'ut che reje' chuka' ye'tiquir niquiban re samaj, xa can man riq'uin-ta ronojel cánma niquiban. Xa niquijo' che yen más-ta nik'axo re vánma vova' anche' yinc'o-va preso.
PHI 1:17 Jac'a re nic'aj chic re riq'uin ronojel cánma niquiban re samaj, can yinquito-va, roma quitaman che re Dios yinruyi'on vova' chin ninsekresaj che re utzulaj ch'abal chin re Dios can katzij-va.
PHI 1:18 Re más nic'atzin chua yen, ja che nitzijos rube' re Cristo Jesús, y man nic'atzin-ta che nintamaj vo xa riq'uin ronojel cánma niquitzijoj o man quire-ta. Pero tak ja re rube' re Jesucristo re nitzijos, camas yinqui'cot pa vánma. Y re yinqui'cot pa vánma, man jun nitiquir nilisan-a.
PHI 1:19 Y yen nimbij che ronojel re' c'o otz xtuc'am-pa chua. Y chuka' can xquinel-a re anche' yinc'o-va preso. Ntaman che yex niban orar chuij, y chuka' yinruto' re Espíritu Santo re yi'on chaka tak xkanimaj re Jesucristo.
PHI 1:20 Can ninrayij-va che ninya' ruk'ij re Jesucristo, ancha'l re nbanom-pa. Man-ta yinq'uex, y man-ta ninxibij-vi'. Can ninya-ta ruk'ij re Cristo Jesús riq'uin re nuc'aslen o riq'uin re nucamic. Jare' re ninrayij yen.
PHI 1:21 Roma chua yen, vo xa c'a yinc'ase' chach re ruch'ulef, can ja re Cristo Jesús re nuc'aslen. Y xe-ta yincom-a, jare' re nu-ganancia.
PHI 1:22 Vo xa xquinc'ase' más chach re ruch'ulef, re samaj re xtimban, can nuban che niq'uiy más re samaj chin re Dios. Y mare', yen man yintiquir-ta nimbij vo xa ninjo' yinc'ase' más chach re ruch'ulef o vo xa ninjo' yincom, roma che ca'e' re' otz nuban chua yen.
PHI 1:23 Can man ninvel-ta andex nimban, roma can che ca'e' otz nuban chua. Can ninrayij che yincom roma yine'c'ue' riq'uin re Cristo Jesús, y chire' más otz xte'mbana'.
PHI 1:24 Pero chuka' ntaman che más nic'atzin chiva yex che c'a yinc'ue' chach re ruch'ulef.
PHI 1:25 Y mare' ntaman che c'amaje-na xquinel-a chach re ruch'ulef, xa c'a yinc'ue' iviq'uin, chin xquixq'uiy y xquixqui'cot riq'uin re ic'aslen chiyixnojel yex re ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios.
PHI 1:26 Y quire', tak xquinitz'at che xquinapon chic jun bey iviq'uin, can xtiya-va ruk'ij re Cristo Jesús.
PHI 1:27 Y xabandex re xtinc'alvachij, re ruc'amon che niban yex ja re tic'uaj jun c'aslen otz roma iniman chic re utzulaj ruch'abal re Jesucristo. Vo xa xquinapon iviq'uin, o vo xa man xquinapon-ta, xtinc'axaj-ta chivij, che can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo, che xa jun-ta ivach ibanon, y che man-ta iyi'on k'ij cha re enseñanza re man katzij-ta. Can-ta ita'on-ivi' chin itzekelben re utzulaj ch'abal chin re Dios re iniman.
PHI 1:28 Y man tixibij-ivi' chiquivach re ye'tzelan ivichin. Y vo xa quire' xtiban, xtik'alajin che re ye'tzelan ivichin pa k'ak' xque'beka-va. Y xtik'alajin che yex xixcolotaj-yan. Y ronojel re', ja re Dios re xtibano.
PHI 1:29 Yex man xe-ta yi'on k'ij chiva chin ninimaj re Jesucristo, xa can yi'on chuka' k'ij chiva chin che nik'asaj tijoj-pokonal rutzij reja'.
PHI 1:30 Can junan c'a ibanon viq'uin yen. Yex xitz'at tak xinc'ue' iviq'uin, q'uiy tijoj-pokonal xink'asaj rutzij re Jesucristo. Y vocame titamaj che c'a c'o tijoj-pokonal nink'asaj.
PHI 2:1 Y yen can ntaman che re Jesucristo can rucukuban ic'o'x, yixqui'cot roma reja' yixrajo', y re ru-Espíritu c'o iviq'uin, nijo-ivi', nijoyovaj ivach yex mismo,
PHI 2:2 mare' nimbij chiva che junan ivach tibana', y nojel tiempo quixjovan. Y ronojel re niban junan tibana' y riq'uin ronojel ivánma tibana'. Vo xa quire' xtiban, más xquinqui'cot ivoma yex.
PHI 2:3 Ronojel re niban, man chin-ta che c'o ik'ij nina' o chin-ta che c'o jun andex nijo'. Xa tibana' che manak ik'ij, xa tiya' quik'ij re nic'aj chic.
PHI 2:4 Man xe-ta re ndoc chiva yex re tinojij, xa tinojij re ndoc chique re nic'aj chic.
PHI 2:5 Tibana' ancha'l xuban re Cristo Jesús.
PHI 2:6 Reja' can Dios-va, pero man roma-ta re' xc'ue-ta can chila' chicaj riq'uin re Dios. Reja' xuya' can ronojel re'.
PHI 2:7 Man xupokonaj-ta xuya' can re ruk'ij, y xbalax-ka chach re ruch'ulef, xoc ancha'l yoj re yoj vinak, y xsamaj ancha'l jun samajel.
PHI 2:8 Reja' xoc vinak ancha'l yoj y man xuban-ta che c'o ruk'ij. Can xunimaj y xuban ronojel re xubij re Dios cha, y reja' quire' xuban c'a jampa' xapon chach re camic, re camic xuk'asabej cho cruz.
PHI 2:9 Y mare' re Dios rubanon cha che c'o ruk'ij y ru-poder chila' chicaj. Y man jun chic re c'o-ta más ruk'ij y ru-poder que chach reja'.
PHI 2:10 Re Dios can nrajo' che conojel que'xuque' tak niquic'axaj re rube' re Jesús. Re jec'o chila' chicaj, re jec'o chach re ruch'ulef, y chuka' re je quiminak chic-a.
PHI 2:11 Y conojel tiquibij che re Jesucristo jare' re Ajaf. Y riq'uin re quire' xtiquibij, xtiquiya' ruk'ij re Karta' Dios.
PHI 2:12 Mare', yex re camas yixinjo', nimbij chiva che nojel tiempo tinimaj rutzij re Dios ancha'l ibanom-pa. Tak xinc'ue' iviq'uin, quire' xiban. Y quire' chuka' tibana' vocame, astapa' man yinc'o-ta iviq'uin. Can nojel tiempo titija' ik'ij niban quire', chin che katzij yixcolotaj jumul chach re imac. Can tixibij-ivi' yixmacun chach re Dios.
PHI 2:13 Re Dios nisamaj pa tak ivánma, y nuban chiva che nirayij niban re nika chach reja'. Y chuka' nuya' ivuchuk'a' chin yixtiquir niban.
PHI 2:14 Y ronojel re niban, can riq'uin ronojel ivánma tibana', y chuka' man tisujuj-ivi', y man tiban ayoval.
PHI 2:15 Can tik'alajin che re ic'aslen can otz-va y man-ta jun itzel andex nilitaj chivij. Tik'alajin che yix rajc'ual re Dios y che man jun itzel cosa c'o pan ic'aslen, astapa' yixc'o chach re ruch'ulef chiquicojol vinak re man choj-ta quic'aslen re je'satzanak riq'uin re niquinojij. Ja yex re yixyi'o sakil pa quic'aslen re vinak re'.
PHI 2:16 Y nitzijoj re ch'abal chin c'aslen chique. Y yen ninjo' che ivoma yex, re vánma xtiqui'cot-ta chupan re k'ij tak xtipa chic re Jesucristo, roma xtik'alajin che c'o xc'atzin-va re samaj ximban iviq'uin.
PHI 2:17 Can nink'asaj tijoj-pokonal roma re ruch'abal re Dios re nintzijoj, y yex can xijach re ic'aslen cha re Dios roma re samaj re' y mare' yen camas yinqui'cot. Y astapa' yinquimisas roma re samaj nimban, can jabal yinqui'cot iviq'uin roma yex can xinimaj re xintzijoj chiva.
PHI 2:18 Y quire' chuka' yex, tiqui'cot re ivánma viq'uin.
PHI 2:19 Vo xa jare' nrajo' re Ajaf Jesús, re hermano Timoteo xtapon-yan iviq'uin. Xtintak-a chin yixe'rutz'eta' andex ibanon y c'are' nubij chua chin quire' can xquinqui'cot.
PHI 2:20 Y man jun chic re c'o viq'uin vova' re can junan-ta nakanojij riq'uin ancha'l re Timoteo, y katzij-ta nuban preocupar-ri' chivij.
PHI 2:21 Re nic'aj chic re jec'o viq'uin, xaxe re nika chiquivach reje' xaxe chij re' niquiban-va preocupar-qui', y man niquinojij-ta andex re nic'atzin chin niquiban pa rusamaj re Cristo Jesús.
PHI 2:22 Jac'a re hermano Timoteo nuc'ut che camas otz. Y yex chuka' itaman che quire'. Itaman che reja' aconak ancha'l vajc'ual, y samajenak viq'uin chin katzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha.
PHI 2:23 Y yen xaxe chic nyaben jampa' xtiban rubiyal pa palacio, vo xa xquinel-a libre o vo xa c'o jun andex quinojin niquiban chua. Y tak xk'alajin-yan ronojel re', nintak-a re Timoteo iviq'uin, quire' re ninojin yen.
PHI 2:24 Y can nbanon confiar-vi' riq'uin re Ajaf, che xtuban chua yen che cha'nin xquintiquir xquinapon iviq'uin.
PHI 2:25 Man riq'uin re', yen xinojij che re hermano Epafrodito nitzolaj-yan iviq'uin. Reja' xitak-pa viq'uin chin xubanala' utzil chua. Can kachibil-va-ki' riq'uin chin katijon kak'ij pa rusamaj re Dios.
PHI 2:26 Re Epafrodito camas nrajo' yixrutz'at-yan, roma rutaman che yex xic'axaj che xyavaj.
PHI 2:27 Y katzij che reja' camas xyavaj y bama xcom. Jac'a re Dios xujoyovaj rach y xujoyovaj chuka' noch yen. Roma xe-ta xcom re Epafrodito, c'o-ta chic jun bis más xpa viq'uin, roma camas q'uiy k'axomal jec'o chic pa vánma.
PHI 2:28 Mare' can xinojij che nitzolaj-yan iviq'uin, chin niqui'cot re ivánma tak xtitz'at. Y tak c'o chic iviq'uin, ya manak chic nu-pena.
PHI 2:29 Can tic'ulu' riq'uin ronojel ivánma, roma quire' re ruc'amon che niban cha, roma can runiman chuka' re Ajaf. Can tiya' quik'ij re hermanos re je ancha'l chuka' reja'.
PHI 2:30 Re hermano Epafrodito bama xcom roma re rusamaj re Cristo. Yex xitak-pa chin xubanala' utzil chua, y reja' bama xcom chubanic re samaj.
PHI 3:1 Hermanos, nimbij-a chuka' chiva che tiqui'cot re ivánma riq'uin re Ajaf. Y chua yen man samaj-ta chin nincamaluj-a rubixic re ximbij-yan jun bey chiva, roma can nic'atzin chiva.
PHI 3:2 Can tibana' tichajij-ivi' chiquivach re vinak re niquiban ancha'l je tz'e', vinak re niquibij che je rusamajela' re Dios y xa ja re itzel tak banabal re niquiban, reje' niquibij chin che nicolotaj jun vinak chach re mac, nic'atzin che niban re circuncisión cha.
PHI 3:3 Pero yoj kataman che manak tuk'aj niban re circuncisión chaka chin yojcolotaj chach re kamac. Yoj man rutzij-ta re circuncisión y nic'aj chic cosas qui tak re' yojcolotaj chach re kamac. Yoj xa yojqui'cot roma xkanimaj-yan re Cristo Jesús. Y chuka' c'o chic re Espíritu Santo pa tak kánma, re yojruto' chuyi'ic ruk'ij re Dios. Y mare' chach re Dios ja yoj re banon re katzij circuncisión chaka.
PHI 3:4 Pero man roma-ta che c'o cosas otz kabanalon pa kac'aslen, mare' yojcolotaj chach re kamac, xe-ta xa ja quire' yen yincolotaj-ta chuka'. Roma re nuc'aslen yen más otz que chach re quic'aslen re nic'aj chic re ye'bin che ye'colotaj roma otz re quic'aslen.
PHI 3:5 Roma yen jun semana quinalax-va tak xban re circuncisión chua. Yen chuka' yin israelita rey-rumam can re Benjamín. Yen y re nte-nata' yoj hebreos roma yoj rey-rumam can re Abraham. Xinoc jun fariseo, y re ndoc fariseo jare' re más nutaj ruk'ij nuban re nubij re ley chin re Moisés.
PHI 3:6 Can riq'uin ronojel vánma xintzekelbej re niquinimaj re nuvinak israelitas, roma can riq'uin ronojel itzel nuna'oj ximban chique re quiniman re Jesucristo che xquitaj pokan, roma xinojij che quire' nrajo' re Dios che nimban. Xinojij che choj re nuc'aslen, roma can xintaj nuk'ij xe'mban re nubij re ley chin re Moisés.
PHI 3:7 Roma chinoch yen camas rajkalen re quire' nimban. Pero xapon re k'ij tak xk'ax pa nue' che riq'uin re quire' nimban, man yintiquir-ta yincolotaj chach re numac y mare' xinya' can, chin xinimaj re Cristo Jesús.
PHI 3:8 Ronojel re xe'mban y re xe'nimaj xe'nya' can, roma man ximban-ta chic confiar-vi' quiq'uin. Xa can man jun chic c'a quijkalen chinoch yen, roma xintamaj rach re Vajaf Cristo Jesús. Roma re Cristo Jesús xinya' can ronojel. Xe'ntorij can ancha'l niban cha re k'ayis. Quire' ximban roma ninjo' che re Jesucristo can ndoc-va vichin.
PHI 3:9 Quire' ximban roma can ninjo' che jun nimban riq'uin reja'. Ninjo' che manak-ta numac ndel chach re Dios. Man nimban-ta chic confiar-vi' riq'uin re ley chin re Moisés. Ntaman che man yintiquir-ta nimban cumplir ronojel re nubij chupan re ley re'. Vocame xinimaj re Jesucristo, y mare' re Dios xuban chua che man jun numac ndel chach reja'. Y quire' nuban chique conojel re ye'niman re Cristo Jesús.
PHI 3:10 Can ninjo-va nintamaj jabal rach re Jesucristo y nisamaj-ta re ru-poder re Dios pa nuc'aslen yen, can ancha'l re poder tak xuc'asoj re Jesucristo chiquicojol re anama'i'. Ninjo' nintaj pokan rutzij re Dios, can ancha'l re tijoj-pokonal xuk'asaj re Jesucristo. Ninjo' ninc'ut che yen can ancha'l xa xincom riq'uin re Jesucristo cho cruz. Y jare' ninjo' nimban.
PHI 3:11 Can nintaj nuk'ij, roma tak xquincom ninjo' yinc'astaj-a chiquicojol re anama'i' y yine'c'ue' chila' chicaj riq'uin re Dios.
PHI 3:12 Yen man nimbij-ta che can vilon chic ronojel re c'o riq'uin re Jesucristo. Man nimbij-ta chuka' che can-ta tz'akat chic re nuc'aslen. Xa c'aja nintaj nuk'ij chin ye'oc vichin ronojel re jec'o riq'uin re Cristo Jesús, jare' re xrajo' chua tak yen xinoc richin reja'.
PHI 3:13 Hermanos, man nimbij-ta che je vichin chic ronojel re jec'o riq'uin re Jesucristo, pero nintaj nuk'ij chij ronojel re'. Xaxe chic re' ninojij y man nic'atzin-ta chic ninataj re xe'k'ax-yan.
PHI 3:14 Can nintaj-apo nuk'ij chij re jec'o-apo chinoch, roma ninjo' che can ndoc vichin re utzulaj premio. Re Dios xinrayoj chin yimba chila' chicaj, y ninc'ul re utzulaj premio, roma xa jun nbanon riq'uin re Cristo Jesús.
PHI 3:15 Ronojel re ximbij chiva, quire-ta re nakanojij konojel re kabanon chic confiar-ki' riq'uin re Dios. Pero tak c'o andex re man pa rubiyal-ta nakanojij, re Dios xtusekresaj chakavach.
PHI 3:16 Pero ja-ta ronojel re kataman chic che nika chach re Dios, jare' re takabana'. Y can junan-ta re bey re nakac'uaj konojel.
PHI 3:17 Hermanos, tibana' re ancha'l nitz'at viq'uin yen, y tibana' re nitz'at quiq'uin re nic'aj chic, re can niquiban chuka' re ancha'l nimban yen y re je vichibil.
PHI 3:18 Roma je q'uiy re ye'tzelan chin re Jesucristo y man niquinimaj-ta che xaxe roma reja' xcom cho cruz c'o modo yojcolotaj chach re kamac. Jare' re je'mbin-a chiva q'uiy bey, y vocame can riq'uin ok'ej ye'nataj chic-a chiva.
PHI 3:19 Y pa ruq'uisibal, reje' pa k'ak' c'a xque'beka-va, roma chuka' xaxe re andex niquitaj, xaxe re' re camas niquinojij. Camas itzel re quic'aslen quic'uan y man ye'q'uex-ta. Chiquivach reje' camas otz re niquiban. Can binak cánma chij re andex chin re ruch'ulef.
PHI 3:20 Jac'a yoj can yoj richin chic chila' chicaj. Y chila' c'o-va re Ajaf Jesucristo re xticola kachin jumul chach re mac, y xaxe chic kayaben re k'ij tak xtipa chakac'amic.
PHI 3:21 Re ka-cuerpo re kac'uan vocame c'ayef rubanon, pero reja' xtujal-a y xtuya' chic jun ka-cuerpo c'ac'a y xkojoc ancha'l reja' re camas ruk'ij. Quire' xtuban kaq'uin roma camas nem re poder c'o riq'uin, y ja poder re' re nucusaj che pa ruk'a' reja' nic'ue-va ronojel.
PHI 4:1 Mare' hermanos, can cof quixc'ue' riq'uin re Ajaf Jesucristo. Yen camas yixinjo' y ninrayij chuka' che nakatz'at-ta chic-ki' jun bey. Ivoma yex camas yinqui'cot, roma riq'uin re ic'aslen nik'alajin che c'o xuban re samaj re ximban chi'icojol, can jac'a yex re rajal-ruq'uixel re nusamaj.
PHI 4:2 Ninc'utuj utzil chique re hermanas Evodia y re Síntique che junan quivach tiquibana', roma quiniman chic re Ajaf.
PHI 4:3 Y rat samajel junan viq'uin yen, re yatc'o chupan re samaj chin re Dios, ninc'utuj utzil chava chin ca'to' re je ca'e' hermanas re', chin junan quivach niquiban, roma quitijon quik'ij chuka' chupan re rusamaj re Dios, can xe'oc-va vichibil chin chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios. Junan xe'samaj viq'uin y chibil re hermano Clemente y nic'aj chic hermanos. C'o chic re quibe' chila' chicaj, tz'iban chic chupan re libro chin c'aslen.
PHI 4:4 Nojel tiempo tiqui'cot re ivánma riq'uin re Kajaf, can nojel tiempo tiqui'cot re ivánma,
PHI 4:5 y otz ina'oj tibana' quiq'uin conojel vinak. Can titz'et che quire' niban, roma quire' nrajo' re Ajaf chaka. Y reja' xa can nakaj chic c'o-va che nipa.
PHI 4:6 Man tiba' ivánma chij xabanchique cosa, xa tiya' pa ruk'a' re Dios y tic'utuj cha re ndoc chiva y chuka' man timistaj yixtioxin.
PHI 4:7 Vo xa quire' xtiban, re Dios xtuban cha re ivánma che otz xtuna'. Vo xa quire' xtuna' re ivánma, can xquixruto' chin che man xquixmacun-ta y chin che man niya-ta pa cuenta re andex re man pa rubiyal-ta ye'nojij. Quire' xtuban chiva roma jun ibanon riq'uin re Cristo Jesús. Y tak re ivánma camas otz c'o, can man xtak'ax-ta pan ive' re andex che samaj nuban roma camas nem.
PHI 4:8 Hermanos, pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva, re ruc'amon che ninojij y niban, ja re katzij, re otz chin che ye'ban respetar y c'o ruk'ij, re choj, re ch'ajch'oj, re jabal ch'o'l, y re otz nitz'et. Ronojel re can je otz-va, y ronojel re can otz che niya' ruk'ij, jare' tinojij y tibana'.
PHI 4:9 Y re xitamaj, re xic'ul, re xic'axaj y re xitz'at viq'uin, jare' re tibana'. Y re Dios re nibano chiva che re ivánma otz nuna', can xtic'ue-va iviq'uin.
PHI 4:10 Camas niqui'cot vánma y nintioxij cha re Ajaf ivoma yex. C'o-yan chic ba' tiempo, man jun andex itakom-pa chua chin yinito', xa c'aja xininataj chic-pa. Y re' man roma-ta che xinimistaj-yan, xa roma man yixtiquirnak-ta.
PHI 4:11 Y re' man nimbij-ta roma c'o nu-necesidad. Roma yen xa xuc'uluj-yan chua vo xa c'o nincusaj o vo xa manak nincusaj.
PHI 4:12 Vo xa manak nincusaj, ntaman yinak'ax y ntaman yinak'ax vo xa c'o q'uiy viq'uin chin nincusaj. Xuc'uluj-yan voma y yinqui'cot riq'uin re andex ninvel, vo xa ninvel q'uiy nuay o vo xa manak, vo xa c'o q'uiy viq'uin o xa c'a c'o ninjo'.
PHI 4:13 Can ja re Jesucristo niyi'o vuchuk'a' chin yintiquir nimban ronojel.
PHI 4:14 Man riq'uin re' re ximbij, yex can otz-va re xiban che xijoyovaj-pa noch roma c'ayef nbanon.
PHI 4:15 Yen ninojij che yex re yixc'o pa tenemit Filipos c'a ne'ka chi'c'o'x tak yen xintz'uc-pa rutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva. Y tak xinel-a chire' iviq'uin pa Macedonia, yex xitak-a ofrenda chua. Y re nic'aj chic hermanos re jec'o pa nic'aj chic tenemit man xinquinataj-ta.
PHI 4:16 Can c'a yinc'o pa tenemit Tesalónica tak jare' xintz'am ruc'ulic ofrenda ivichin yex. Man xe-ta jun bey xinc'ul tak xinc'ue' chire'.
PHI 4:17 Y roma xininataj-pa, can niqui'cot-va re vánma, pero man roma-ta re xitak-pa chua. Re vánma niqui'cot roma ntaman che re ofrenda re' c'o rajal-ruq'uixel nuc'am-pa chiva yex.
PHI 4:18 Vocame ronojel chic c'o viq'uin, riq'uin re xitak-pa chij re hermano Epafrodito chin che xuya' chua. Can man jun chic xtinjo', roma q'uiy xinc'ul. Re ofrenda re' can nika-va chach re Dios, y yojtiquir nakabij che can cha re Dios xiya-va, y reja' xuc'ul.
PHI 4:19 Re ka-Dios re c'o ruk'ij y camas rubiyomal, xtuya' c'a ronojel re xtoc chiva roma jun ibanon riq'uin re Cristo Jesús.
PHI 4:20 Re Karta' Dios can c'o ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
PHI 4:21 Y tiya' ruxnokil-quivach conojel re je rajc'ual chic re Dios re jun quibanon chuka' riq'uin re Jesucristo. Y chuka' re hermanos re jec'o viq'uin niquitak-a ruxnokil-ivach.
PHI 4:22 Quire' chuka' re je rajc'ual chic re Dios re je rusamajela' re César niquitak-a ruxnokil-ivach. Y chuka' conojel re je rajc'ual chic re Dios re jec'o vova' pa Roma.
PHI 4:23 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
COL 1:1 Yen Pablo, ru-apóstol re Jesucristo roma jare' re nurayij re Dios. Yen y re hermano Timoteo,
COL 1:2 nakatak-a re carta re' chiva yex re yix rajc'ual chic re Dios re yixc'o pa tenemit Colosas, re can ibanon confiar-ivi' y xa jun ibanon riq'uin re Jesucristo. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
COL 1:3 Nojel tiempo nakaban orar pan ive' yex, y nakatioxij cha re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo.
COL 1:4 Nakatioxij roma kac'axan che can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo y ye'jo' conojel re je rajc'ual chic re Dios.
COL 1:5 Quire' niban yex, roma iyaben re herencia re c'o chila' chicaj. Y yex xitamaj che c'o i-herencia ja tak xic'axaj re utzulaj ch'abal chin re Dios. Y can katzij-va re ch'abal xinimaj.
COL 1:6 Y tak xic'axaj re ch'abal re' y katzij xk'ax pan ive' che re Dios camas utzil nuban chaka, can yix q'uiy re xixniman. Y re ch'abal re' can aponak rutzijol pa tak ronojel tenemit. Can je q'uiy vinak re ye'niman y nivachin re quic'aslen, ancha'l yex.
COL 1:7 Y riq'uin re hermano Epafras xic'axaj-va re ruch'abal re Dios. Reja' jun samajel kachibil yoj, y camas nakajo'. Reja' can jabal-va nisamaj pa rusamaj re Jesucristo chire' chi'icojol yex.
COL 1:8 Y tak reja' xpa kaq'uin, xutzijoj chaka che yex camas yixjovan, roma c'o re Espíritu Santo pa tak ivánma.
COL 1:9 Y roma re xbo'rtzijoj re hermano Epafras chaka chupan re k'ij tak xbeka kaq'uin, can jare' tak nojel tiempo kabanom-pa orar pan ive'. Nakac'utuj cha re Dios che xtuban-ta chiva che can-ta jabal xtitamaj re nurayij re Dios, y re Espíritu Santo xtuya-ta chuka' ronojel na'oj chiva.
COL 1:10 Quire' nakac'utuj cha re Dios, roma nakajo' che yex can nojel tiempo tic'uaj jun c'aslen otz, re otz che nic'uaj roma iniman chic re Ajaf Jesucristo. Che yex can-ta nojel tiempo nic'uaj jun c'aslen re nika chach reja'. Y can-ta nivachin re ic'aslen. Niban-ta ronojel re utzulaj tak banabal, y nitamaj-ta más chij re Dios.
COL 1:11 Nakajo' che re Dios nuya-ta más poder chiva, roma reja' camas ruk'ij y nem re ru-poder. Re poder re' xtic'atzin chiva chin che yixqui'cot y yixcoch'on nojel tiempo.
COL 1:12 Nakajo' che can quixtioxin cha re Karta' Dios, roma reja' can xuban chaka che c'o ka-herencia chila' chicaj. Konojel xtic'ue' ka-herencia yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, re yojc'o chic pa sakil.
COL 1:13 Re Karta' Dios can xojrucol-yan chuka' pa ruk'a' re rujoval re k'oko'm y xojruya' pa ruk'a' re Ruc'ajol. Re Karta' Dios camas nrajo' re Ruc'ajol.
COL 1:14 Re Ruc'ajol re Dios xcom koma yoj y xbiyin ruq'uiq'uel, y mare' yoj yojcolotajnak chic y xcuyutaj-yan re kamac.
COL 1:15 Re Dios man nitz'et-ta, pero xa roma re Ruc'ajol tak yoj yojtiquir nakatz'at, roma re Ruc'ajol can Dios-va. Y re Dios can xuban cha re Ruc'ajol che ja reja' xbano ronojel cosas. Y mare' can jac'a re Ruc'ajol re nabey y más nem que chiquivach ronojel re xe'ruban, ronojel re c'o chila' chicaj y re jec'o vova' chach re ruch'ulef. Ronojel re' can roma re Ruc'ajol tak jec'o. Re ye'tz'et y re man ye'tz'et-ta, astapa' je ángeles, y re je autoridades, re camas quik'ij y re c'o poder pa quik'a', ronojel can ja re Ruc'ajol xbano quichin y chin che niquiya' ruk'ij.
COL 1:17 Re Ruc'ajol re Dios can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re rocaj y re ruch'ulef, y ja reja' re ac'ayon chin ronojel.
COL 1:18 Y ja reja' re c'o pa kave' yoj re kaniman, re nibex iglesia chaka y yoj-aconak ru-cuerpo. Ja reja' re nabey xc'astaj-a chiquicojol re anama'i', y mare' nuya' c'aslen. Y mare' ja reja' re nabey que chiquivach ronojel.
COL 1:19 Can ja-va re' re nurayij re Dios, che re Ruc'ajol junan riq'uin reja'. Re Ruc'ajol, can Dios-va.
COL 1:20 Y tak re Ruc'ajol xcom cho cruz y xbiyin re ruq'uiq'uel, reja' xujak re bey chiquivach conojel, chiquivach re jec'o chach re ruch'ulef y chiquivach chuka' re jec'o chicaj. Can ja-va re' re nurayij re Dios, che conojel junan-ta quivach riq'uin re Dios, y ndel-ta re etzelal re c'o chiquicojol roma re samaj xuban re Ruc'ajol tak xcom.
COL 1:21 Tak rubanon can yex man junan-ta ivach riq'uin re Dios. Roma can rion itzel tak na'oj y itzel tak banabal re xe'c'ue' iviq'uin, xk'alajin che can nitzelaj-va re Dios. Jac'a vocame yex junan chic ivach riq'uin re Dios, roma can xicanoj-va re bey re xujak chivach.
COL 1:22 Jare' re samaj xuban re Ruc'ajol re Dios tak xpa chach re ruch'ulef. Can xoc-va vinak ancha'l yoj y xcom cho cruz. Chin che yex ch'ajch'oj ic'aslen, manak imac y man jun cosa re man otz-ta nitz'etetaj chivij tak yixruya' chach re Dios.
COL 1:23 Pero nic'atzin che can niban confiar-ivi' riq'uin re Dios y man jun bey tinojij che niya' can. Can man jun c'a tisilon ivichin. Nic'atzin che can riq'uin ronojel ivánma niyabej-apo re herencia re nubij chupan re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Yex can jabal itaman re ch'abal re', y ja chuka' re' re aponak chic quiq'uin re nic'aj chic vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Y chin che nitzijos re utzulaj ch'abal re', re Dios xuban chua yen Pablo che xinoc rusamajel.
COL 1:24 Itzij yex yen nintaj pokan, pero man yimbison-ta, xa yinqui'cot. Roma yen can c'a c'o q'uiy tijoj-pokonal nrajo' che yintiquir nintz'aktisaj ancha'l re xuk'asaj re Jesucristo. Y yen roma re ru-iglesia re Jesucristo mare' can nink'asaj tijoj-pokonal. Y re iglesia ja yoj re kaniman chic re Jesucristo y yoj ru-cuerpo chuka' reja'.
COL 1:25 Y yen xinoc samajel chin re iglesia re', y re samaj xuya' re Dios chua chin nimban, ja chiquicojol re man je israelitas-ta ancha'l yex. Y reja' nrajo' che can-ta tz'akat re ruch'abal re nintzijoj chivach.
COL 1:26 Re ruch'abal re Dios man can-ta sekresam-pa jabal chique re vinak, chupan re tiempo re xe'k'ax-yan. Xa c'aja vocame xsekresas jabal chakavach yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.
COL 1:27 Re Dios can nrajo-va nuc'ut chakavach yoj re yoj israelitas, che reja' camas otz chuka' runojin pan ive' yex re man yix israelitas-ta. Xa c'a ba' tusekresaj-va che re Jesucristo can nic'ue' chuka' pa tak ivánma yex. Y roma c'o chic re Jesucristo pa tak ivánma, can iyaben re k'ij tak xquixec'ue' riq'uin reja' re camas ruk'ij, y jabal xte'bana' riq'uin.
COL 1:28 Yoj ja re Jesucristo re nakasekresaj, y nakabij chique conojel che tiquiya' can rubanic re mac, y ja re na'oj re pitinak riq'uin re Dios jare' re nakacusaj chin ye'katijoj conojel. Quire' nakaban roma nakajo' che can-ta tz'akat re quic'aslen conojel re niquinimaj re Jesucristo.
COL 1:29 Yen can nintaj nuk'ij che can-ta tz'akat re quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel poder re ruyi'on re Jesucristo chua. Re poder re ruyi'on re Jesucristo chua jare' re niyi'o vuchuk'a' chubanic re samaj. Y re poder re' camas nem.
COL 2:1 Ronojel re' nimbij chiva roma ninjo' che yex nitamaj che can yixc'o-va pa vánma y camas nimban orar pan ive'. Y quire' chuka' nimban pa quive' re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea y pa quive' conojel re hermanos re man jun bey quitz'eton-ta noch.
COL 2:2 Ninjo' che can-ta ibanon confiar-ivi' chiyixnojel y che junan-ta ivach roma nijo-ivi'. Ninjo' che can-ta tz'akat re na'oj nic'ue' iviq'uin, chin titamaj re c'a ba' tusekresaj-va re Karta' Dios chij re Jesucristo.
COL 2:3 Riq'uin re Jesucristo nilitaj-va ronojel re utzulaj tak na'oj.
COL 2:4 Y ronojel re' ximbij chiva roma yen ninjo' che man quixk'olotaj pa quik'a' re ye'bin utzulaj tak tzij xaxe chin yixtzak pa quik'a'.
COL 2:5 Y astapa' man yinc'o-ta-apo iviq'uin, pero can tina' che yimpa'al-apo pan inic'ajal, re vánma yen can c'o-va-apo iviq'uin. Camas yinqui'cot roma ntaman che camas otz yixbinak y can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo.
COL 2:6 Roma iniman chic re Ajaf Jesucristo, mare' nic'atzin che nic'uaj jun c'aslen otz, re can ruc'amon che nic'uaj roma jun ibanon riq'uin reja'.
COL 2:7 Can-ta yix tiquil riq'uin re Jesucristo, ancha'l niban cha jun jay tak nipobax pa rue' re ru-cimiento. Y re enseñanzas re xc'ut chivach y can xinimaj, can tibana' confiar-ivi' riq'uin. Y can-ta nojel tiempo chuka' nitioxin re ivánma.
COL 2:8 Can tichajij-ivi' chin che man quixk'olotaj pa quik'a' vinak re xa jun-va chic che enseñanzas quic'uan, enseñanzas re can jabal ye'k'alajin, pero xa quiq'uin vinak je'pitinak-va y xa man jun ndoc-va chaka, enseñanzas re xa je richin re ruch'ulef y man je tz'akat-ta, enseñanzas re xa man riq'uin-ta re Jesucristo je'pitinak-va. Re enseñanzas qui tak re' man je katzij-ta, mare' can takachajij-ki' chin che man kojk'olotaj.
COL 2:9 Roma re Jesucristo can Dios-va. Y can xk'alajin tak xoc vinak y xc'ue' vova' chach re ruch'ulef.
COL 2:10 Yex can c'o chic re Jesucristo pa tak ivánma. Y mare' can ivilon chic ronojel re ndoc cha re ic'aslen. Y pa ruk'a' reja' jec'o-va re ángeles y re c'o poder pa quik'a'. Ja re Jesucristo re otz che nakaya' ruk'ij.
COL 2:11 Yex re c'o re Jesucristo pa tak ivánma, can banon chic re circuncisión chiva, pero re circuncisión re' man junan-ta riq'uin re niquiban-ka re vinak. Re circuncisión re xuban re Jesucristo chiva ja che xulisaj re itzel tak rayibal re jec'o pa tak ivánma, re nibano chiva che yixmacun.
COL 2:12 Tak xixban bautizar, jare' tak can ancha'l che xixmuk junan riq'uin re Jesucristo, y chuka' can ancha'l che xixc'astaj junan riq'uin reja'. Can xiban confiar-ivi' riq'uin re Dios, roma itaman che ja reja' re xc'ason chin re Jesucristo chiquicojol re anama'i'. Mare' can xivel-va re ic'aslen riq'uin.
COL 2:13 Y tak rubanon can, xa can yix quiminak chupan re imac, y xiban ronojel re xirayij. Roma can man banon-ta re circuncisión chiva roma re Jesucristo. Jac'a vocame xcuyutaj-yan re imac y riq'uin re' re Dios xuban chiva che junan xixc'astaj riq'uin re Jesucristo.
COL 2:14 Tak rubanon can, konojel yoj can yojpa'al chach re castigo, roma man xojtiquir-ta xkaban ronojel re nubij chupan re ley chin re Dios. Can quire-va nubij re ley chakij. Jac'a re Dios xojcola chach re castigo re'. Quire' xuban roma re Jesucristo xbajex cho cruz koma yoj.
COL 2:15 Y riq'uin re' xk'alajin che re Jesucristo c'o más ru-poder que chiquivach re ángeles y re nic'aj chic re can c'o chuka' poder pa quik'a'. Y xk'alajin che xukasaj quik'ij. Reje' can xe'c'ue' pa ruk'a' y xe'oc chuxe' rutzij re Jesucristo.
COL 2:16 Yex xixcolotaj roma re Jesucristo, mare' man jun tich'o itzel chivij yex, roma re nitaj o roma re nikum. Man jun tich'o itzel chivij roma man nichajij-ta re k'ij tak nalax re ic', y re k'ij chin uxlanen y nic'aj chic namak'ij.
COL 2:17 Y ronojel re' can xe'oc-va, roma riq'uin re' xkatamaj andex rubanic re Cristo. Y ronojel re cosas re' can je rumuch'uch'il-va re Cristo re xe'c'ue' kaq'uin. Jac'a vocame, can ja chic re Jesucristo re c'o kaq'uin y man chic ndoc-ta re rumuch'uch'il.
COL 2:18 Yex can c'o chic re i-premio chila' chicaj, pero man quixk'olotaj pa quik'a' vinak re ye'bin che conojel vinak can tiquibana' che manak quik'ij y tiquiya' quik'ij re ángeles. Re vinak ye'bin quire', niquibij che q'uiy cosas quitaman chiquij re man je'quitz'etelon-ta, pero xa man quire-ta. Reje' astapa' man can-ta q'uiy andex je'quitamalon, pero can niquina' che camas q'uiy quitaman. Quire' niquina' reje' roma re itzel tak rayibal c'o quiq'uin.
COL 2:19 Y quire' niquiban roma man quic'uan-ta-qui' riq'uin re Jesucristo y chuka' man jec'o-ta-apo riq'uin. Roma ja re Jesucristo re c'o pa kave' konojel re kaniman chic reja'. Ja reja' nibano chaka che yojq'uiy yoj re yoj-aconak ru-cuerpo. Nuban chaka konojel che junan kavach. Nuban chaka che yojq'uiy, can ancha'l nrajo' re Dios che nakaban. Xa can ancha'l-va re ru-cuerpo jun vinak, jabal quic'uan-qui' y quitz'amalon-qui' roma re ebach'.
COL 2:20 Yex can ancha'l che xixcom-yan riq'uin re Jesucristo roma reja' xcom, y mare' yex xixcom-yan chach re enseñanzas re je richin re ruch'ulef re man je tz'akat-ta. Vo xa quire' ibanon, ¿anchique roma tak ninimaj re enseñanzas re'? ¿Anchique roma tak yex niban re niquibij re vinak re xa mana-ta re katzij enseñanzas quic'uan?
COL 2:21 Ancha'l niquibij chiva che man tic'am la', man titaj re', y man titz'am la jun chic la', ye'cha' chiva.
COL 2:22 Ronojel re tzij quire' xa enseñanzas quichin re vinak. Roma chij re cosas re ye'tij kataman che can ja-va re Dios ya'yon can chin ye'tij. Can chin che ye'q'uis tak jec'o. Man xajan-ta natz'am, nac'am o nataj.
COL 2:23 Re je'ac'ayon re enseñanzas re' nik'alajin che c'o na'oj quiq'uin y xa man quire-ta, xa man jun quitaman. Niquibij che nic'atzin nakaya' quik'ij re ángeles y nic'aj chic. Niquibij che can takabana' che manak kak'ij y takabana' cha re ka-cuerpo che nuban sufrir. Pero ronojel re' man jun otz nuc'am-pa chaka, roma man nuya-ta kachuk'a' chin che nakaya-ta can rubanic re itzel tak karayibal.
COL 3:1 Mare', vo xa yex can xixc'astaj junan riq'uin re Jesucristo, can nojel tiempo tinojij re cosas re jec'o chila' chicaj, re anche' c'o-va re Jesucristo, tz'uyul pa rajquik'o' re Dios.
COL 3:2 Can ja re jec'o chila' chicaj re tinojij y mana-ta re jec'o vova' chach re ruch'ulef.
COL 3:3 Quire' nimbij chiva roma can ancha'l che xixcom-yan chach re c'aslen xic'uaj ajuer, y c'o chic ic'aslen riq'uin re Jesucristo. Can k'alaj che quire', roma jun ibanon riq'uin re Jesucristo, y chuka' jun ibanon riq'uin re Dios roma re Jesucristo.
COL 3:4 Xa roma re Jesucristo tak c'o kac'aslen. Y re' xte'k'alajin tak xtipa chic jun bey, tak junan xkoje'c'ue' riq'uin chila' chicaj. Reja' can c'o-va ruk'ij y xtic'ue' kak'ij chuka' yoj.
COL 3:5 Mare' yex man chic tirayij niban re itzel tak rayibal re xa je richin re ruch'ulef, xa can tiquimisaj re itzel tak rayibal re'. Re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun. Can man titz'ilbisaj-ivi' pa mac. Man tiya' k'ij cha re itzel tak rayibal. Xa tiya' can re rayibal re'. Man chic tirayij che can-ta iviq'uin yex c'o-va ronojel cosas. Roma re ye'bano quire' can je junan quiq'uin re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka.
COL 3:6 Y ja etzelal qui tak re' re ye'quibanala' re vinak re man niquinimaj-ta rutzij re Dios, y mare' re Dios nuya' re castigo pa quive'.
COL 3:7 Tak rubanon can, yex can quire-va re banabal xe'ibanala' tak ic'uan re itzel c'aslen.
COL 3:8 Jac'a vocame xcanaj-yan can ronojel re'. Chuka' man chic tic'ue' ayoval pa tak ivánma, y man que'ibanala' re man ruc'amon-ta roma iyoval. Man chic tirayij niban cosas re man otz-ta chique re vinak, y man chic tibij itzel tak tzij chiquij. Man chic tibij tzij re man je otz-ta.
COL 3:9 Man chic titz'ucula' tzij. Xa xiya-yan can re itzel c'aslen xic'uaj ajuer.
COL 3:10 Vocame jun c'ac'a c'aslen ic'uan. Can ja re Dios xyi'o re c'ac'a c'aslen re' chiva. Y reja' nuban cha re c'ac'a ic'aslen che niq'uiy y yixoc ancha'l reja'. Quire' nuban chiva roma nrajo' che can jabal nitamaj rach reja'.
COL 3:11 Y roma c'o re c'ac'a kac'aslen, man jun nuban chaka vo xa yoj israelitas o man yoj israelitas-ta. Man jun nuban vo xa banon re circuncisión chaka o xa man banon-ta. Man jun nuban chaka vo xa c'o ba' kak'ij o xa manak kak'ij. Man jun nuban chaka vo xa yojximon pa samaj o xa yoj libre. Re nic'atzin ja che c'o re Jesucristo pa tak kánma.
COL 3:12 Re Dios camas yojrajo', xojrucha' y xuch'ojersaj re kac'aslen. Mare' nic'atzin che can nojel tiempo re kánma nijoyovan. Nic'atzin che otz kana'oj quiq'uin conojel, y man takaban che c'o kak'ij, ch'o'l-ta re kánma y yojcoch'on-ta.
COL 3:13 Tak c'o jun vinak c'o cosas re man otz-ta nuban chaka, takacoch'o' y takacuyu' rumac. Can ancha'l xuban re Jesucristo xucuy re kamac yoj, quire' chuka' nic'atzin che nakaban quiq'uin re nic'aj chic. Takacoch'ola-ki' y takacuyula-ki'.
COL 3:14 Y re más nic'atzin ja che nakajo-ki'. Roma vo xa yojovan, can nuban chaka che junan kavach quiq'uin conojel.
COL 3:15 Y can nic'atzin che re kánma can-ta otz nuna' roma kaniman chic re Dios, y ja-ta re' re nic'uan kachin. Can roma-va re' tak xojrayoj re Dios, che man-ta jun ayoval chakacojol, can-ta junan kavach quiq'uin conojel re quiniman chic re Dios. Nic'atzin chuka' che re kánma nitioxin cha re Dios roma re rubanon kaq'uin.
COL 3:16 Can nic'atzin chuka' che re kánma nojnak riq'uin re ruch'abal re Jesucristo. Y ja re na'oj re pitinak riq'uin re Dios jare' re takacusaj chin ye'katijoj re kachibil, y reje' ja chuka' na'oj re' tiquicusaj chin yojquitijoj yoj, y cada jun chaka yoj takacukubula' kac'o'x chakavach-ka yoj. Y takabixaj rube' re Ajaf roma re kánma nrajo' nitioxin. Que'kabixaj salmos, himnos y nic'aj chic bix re ya'lax pa tak kánma roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin.
COL 3:17 Ronojel re nakaban, takabana' pa rube' re Ajaf Jesús. Y ronojel re nakabij, takabij pa rube' reja'. Y nojel tiempo kojtioxin cha re Karta' Dios. Xaxe roma re Jesús tak yojtiquir yojtioxin cha re Dios.
COL 3:18 Yex ixoki', tinimaj quitzij re ivchijlal, roma ja quire' otz che niban roma iniman chic re Ajaf.
COL 3:19 Y yex achi'a', que'ijo' re ivxiylal, y man tibanala' ayoval quiq'uin, xa can otz ina'oj tibana' quiq'uin.
COL 3:20 Yex ac'ola', nojel tiempo tinimaj quitzij re ite-irta', roma jare' re nika chach re Ajaf che niban.
COL 3:21 Y yex te'ej-tata'aj, man tiyac quiyoval re ivajc'ual. Y vo xa can nak'ax rue' niban chique man otz-ta, mare' nisatz quic'o'x y man niquivel-ta andex niquiban.
COL 3:22 Yex re yix mozos, can nojel tiempo tinimaj quitzij re i-patrón. Man tiban che xaxe tak jec'o-apo re i-patrón iviq'uin jare' tak camas yixsamaj, xaxe chin che quixnimax y nibex chiva che yix utzulaj tak mozos. Nic'atzin che riq'uin ronojel ivánma tibana' re quisamaj, roma re Dios can yixrutz'at-pa chila' chicaj.
COL 3:23 Xabanchique cosa re yixtajin chubanic, can riq'uin ronojel ivánma tibana'. Can ancha'l che ja re rusamaj re Ajaf Jesucristo re yixtajin chubanic, can tibana' che can ancha'l che xa man richin-ta jun vinak re samaj niban.
COL 3:24 Y re Ajaf Jesucristo xtuya' re herencia chiva roma ja reja' re nisamajij. Y ja reja' re katzij i-Patrón, mare' can xtic'ul rajal-ruq'uixel riq'uin reja' chila' chicaj, y re' ja re herencia re rusujun chiva.
COL 3:25 Jac'a re ye'bano etzelal, can xtiquic'ul rajal roma re etzelal niquiban. Roma re Dios mana-ta re vinak re c'o o manak ruk'ij re nutz'at, re nutz'at reja' ja re kabanabal.
COL 4:1 Yex re yix patrón, can xe re otz y re choj tibana' quiq'uin re i-mozos, roma te'ka chi'c'o'x che yex chuka' c'o jun i-Patrón chila' chicaj.
COL 4:2 Can nojel tiempo tibana' orar, y c'as-ta re ina'oj tak niban orar. Can nojel tiempo quixtioxin.
COL 4:3 Y tibana' chuka' orar pa kave' yoj che re Dios nujak-ta jun puerta más chakavach chin che nakatzijoj re c'a ba' tusekresaj-va, che xa roma re Jesucristo tak yojcolotaj chach re kamac. Y xa roma re' nintzijoj tak yinc'o preso.
COL 4:4 Tic'utuj cha re Dios che can-ta otz rubixic nimban tak xtintzijoj re rusekresan re Dios, can ancha'l-ta re nrajo' reja' jare' re nimbij.
COL 4:5 Y yex titamaj andex niban tak yixc'ue' chiquicojol re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo. Can-ta ja re otz niban y nibij chique re vinak. Man tiya' k'ij che choj quire' nak'ax re tiempo.
COL 4:6 Can-ta ronojel re tzij nibij c'o nrajkalej. Can-ta ancha'l che c'o atz'am riq'uin re ich'abal chin che can nika chiquivach re man quiniman-ta re Dios. Tibana' quire', chin che can xe-ta re tzij re ruc'amon nibij chique conojel re c'o preguntas niquiban chiva.
COL 4:7 Re hermano Tíquico xto'rtzijoj chiva re andex nbanon. Reja' jun hermano re camas ninjo' y can nojel tiempo nuban re rusamaj re Ajaf. Can jun vichibil chupan re samaj.
COL 4:8 Y ja reja' re nintak-a chila' iviq'uin chin nutamaj andex ibanon y chin no'rcukuba' ic'o'x.
COL 4:9 Y nintak-a chuka' re hermano Onésimo chij, re elinak-pa chila' iviq'uin yex. Re Onésimo can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios, y camas ninjo'. Re je ca'e' hermanos re' xte'quitzijoj chiva ronojel re banatajnak vova'.
COL 4:10 Re hermano Aristarco, re c'o viq'uin vova' anche' yinc'o-va preso, nutak-a ruxnokil-ivach. Y quire' chuka' re hermano Marcos, re ru-sobrino re hermano Bernabé. Y ximbij-yan chiva, vo xa xtapon chila' iviq'uin can otz ruc'ulic tibana'.
COL 4:11 Chuka' nutak-a ruxnokil-ivach re hermano Jesús, re nibex chuka' Justo cha. Re je oxe' hermanos re' je nuvinak israelitas y banon re circuncisión chique. Junan yojsamaj quiq'uin chin che je q'uiy-ta re ye'niman chin re Ajaf Jesús y ye'oc-ta pa ruk'a' re Dios. Man jun chic chique re nuvinak re nisamaj-ta viq'uin, xaxe reje', y camas niquicukuba' nuc'o'x.
COL 4:12 Re hermano Epafras nutak-a ruxnokil-ivach. Y yex jabal itaman rach reja' roma chila' iviq'uin yex pitinak-va, y jun utzulaj rusamajel re Jesucristo. Reja' can riq'uin ronojel ránma nuban orar pan ive'. Can nojel tiempo nuc'utuj cha re Dios che yex can-ta xtiban confiar-ivi' riq'uin re Dios, che can-ta tz'akat re ic'aslen y can-ta xtiban ronojel re nrajo' re Dios che niban.
COL 4:13 Yen nintz'at che re hermano Epafras camas yixrunataj, roma can nojel tiempo nuban orar pan ive', y pa quive' chuka' re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea y re jec'o pa tenemit Hierápolis.
COL 4:14 Y chuka' re hermano Lucas nutak-a ruxnokil-ivach. Reja' jun doctor y yen camas ninjo'. Re hermano Demas nutak-a chuka' ruxnokil-ivach.
COL 4:15 Y yex re yixc'o pa tenemit Colosas, tibana' utzil tiya' ruxnokil-quivach re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea. Y tiya' ruxnokil-rach re hermano Ninfas y conojel re hermanos re niquimol-qui' pa rachoch reja' chin niquiya' ruk'ij re Dios.
COL 4:16 Y tak xban-yan leer re carta re' chivach yex re yixc'o pa tenemit Colosas, tibana' utzil titaka-a chique re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea, chin chuka' niban leer chiquivach reje'. Y quire' chuka' re jun carta re xintak-a chique re jec'o pa tenemit Laodicea, ninjo' che chuka' reje' niquitak-pa chiva yex hermanos re yixc'o pa tenemit Colosas chin che niban leer chuka' chivach yex.
COL 4:17 Y tibana' utzil tibij cha re hermano Arquipo che yen camas yinqui'cot riq'uin, roma reja' nuban re samaj re yi'on cha roma re Ajaf, y man tutanaba' rubanic re samaj re'.
COL 4:18 Yen Pablo nintak-a ruxnokil-ivach. Y titz'eta' re ruq'uisibal parte cha re carta re', can riq'uin nuk'a' yen ximban-va-a. Y man timistaj che yinc'o preso. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Amén.
1TH 1:1 Yen Pablo je vichibil re hermano Silvano y re hermano Timoteo, nakatak-a re carta re' chiva yex hermanos re yixc'o pa tenemit Tesalónica, re nimol-ivi' pa rube' re Dios. Yex re jun ibanon riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
1TH 1:2 Yoj nojel tiempo yixkanataj pa ka-oración. Can nojel tiempo nakatioxij cha re Karta' Dios ivoma yex.
1TH 1:3 Roma nojel tiempo ne'ka chakac'o'x re samaj niban yex, roma ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Ne'ka chakac'o'x che camas yixsamaj roma nijo' re Jesucristo. Y can iyaben-apo re k'ij tak xtipa chic re Kajaf Jesucristo.
1TH 1:4 Hermanos, yoj kataman che re Dios yixrajo', y kataman chuka' che re Dios xixrucha' chin xixoc richin reja'.
1TH 1:5 Roma tak xkatzijoj chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, man kayon-ta yoj re xojtzijon. Xa can ja re Espíritu Santo re xojta'o chutzijosic. Y ja re Espíritu Santo chuka' xsilon ivánma. Y xk'alajin che re xkatzijoj chiva, can ruch'abal-va re Dios. Y chuka' xitz'at re c'aslen xkac'uaj. Roma xkajo' che xinimaj re utzulaj ch'abal chin re Dios. Y mare' can xkachajij-ki', chin otz re c'aslen xkac'uaj chivach.
1TH 1:6 Y yex jare' re xitzekelbej, y chuka' can xitzekelbej re Ajaf. Roma tak xinimaj re ruch'abal re Dios, camas xixtzelas coma re vinak re man quiniman-ta re ruch'abal re Dios. Y astapa' can q'uiy tijoj-pokonal xik'asaj, pero man xixbison-ta. Roma ja re Espíritu Santo re xbano chiva che xixqui'cot pa tak ivánma.
1TH 1:7 Y can cha'nin xtamax che riq'uin ronojel ivánma iniman re Jesucristo. Y re quiniman chuka' re Jesucristo re jec'o nic'aj chic tenemit chire' pa Macedonia, y chuka' re jec'o pa tak tenemit chin re Acaya, quic'axan che yex can riq'uin ronojel ivánma iniman re Jesucristo. Y roma quire' xquic'axaj che yex can riq'uin ronojel ivánma iniman, jare' re nibano chique che quire' chuka' nic'atzin che niquiban reje'.
1TH 1:8 Y man xe-ta chire' pa Macedonia y re Acaya c'axan che riq'uin ronojel ivánma iniman re Dios. Xa can che jun ruch'ulef nitzijos-va. Y roma quire' nitzijos chivij, xba rutzijol re ruch'abal re Ajaf Dios. Y mana-ta yoj re yojtzijon chivij.
1TH 1:9 Xa ja re nic'aj chic vinak re ye'tzijon che tak xojapon iviq'uin, xojic'ul jabal. Niquitzojola' chuka' che xinimaj re c'aslic Dios, y man xiya-ta chic quik'ij re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Yex xa can xitz'am rubanic re nrajo' re katzij Dios.
1TH 1:10 Y chuka' niquitzojola' che iyaben re k'ij tak re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios, xtipa chic jun bey. Yex itaman che reja' xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i' roma re ru-poder re Dios. Y vocame c'o chila' chicaj. Y chuka' itaman che ja reja' re xkojcola chach re castigo re xtipa.
1TH 2:1 Hermanos, yex itaman che camas xrajkalej che xojapon iviq'uin, y xkabij re ruch'abal re Dios chiva.
1TH 2:2 Y chuka' itaman che tak c'amaje-na kojapon chila' iviq'uin yex, yoj xa can xkataj-yan pokan y q'uiy-yan cosas xban chaka chire' pa Filipos, pero re xkac'alvachij chire' man xuban-ta chaka che xkaxibij-ki' che xojapon chila' iviq'uin yex, chin che xkabij chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y astapa' camas chuka' xojtzelas pan itenemit yex. Re Dios can xuban chaka che man xkaxibij-ta-ki'.
1TH 2:3 Y re ruch'abal re Dios, can pa rubiyal-va xkabila' chiva. Y man xixkak'ol-ta. Y man xkabila-ta chuka' re ruch'abal re Dios chiva, roma c'o-ta jun cosa re nakajo-apo chiva.
1TH 2:4 Xkabila' re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva, roma ja re Dios re xyi'o re samaj re' chaka. Quire' xuban roma reja' rutaman che nakajo' nakaban re nika chach reja'. Y roma ja reja' re xyi'o re samaj re' chaka, yoj riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj re'. Roma nakajo' nakaban re nika chach reja', astapa' man nika-ta chiquivach re vinak. Roma ja re Dios atamayon andex rubanon re kánma, vo xa otz o xa man otz-ta.
1TH 2:5 Y re Dios rutaman tak xkabij re ruch'abal chiva, man chin-ta xkach'ac mero. Y yex chuka' itaman che man xkacanoj-ta tzij re camas-ta xka chivach chin quire' xixkak'ol-ta.
1TH 2:6 Y astapa' yex xiya-ta kak'ij can-ta otz-va, roma can yoj apóstoles-va richin re Jesucristo. Pero man xkabij-ta chiva yex y re nic'aj chic vinak che quire-ta xiban chaka.
1TH 2:7 Yoj xa camas xixkajo', ancha'l nuban jun te'ej quiq'uin re ch'utak ral, can nic'ue' quiq'uin, ye'rajo' y jabal chuka' ye'ruvilij.
1TH 2:8 Y quire' chuka' xkaban chiva yex. Camas xixkajo'. Mare' xkabila' chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios. Y man xe-ta re'. Roma vo xe-ta xc'atzin che xkaya' re kac'aslen pan i-cuenta, xkaya-ta chin che yixkato'. Roma camas xixkajo'.
1TH 2:9 Hermanos, jabal itaman che man jun bey xkac'utuj kavay chiva. Yoj xojsamaj che pak'ij che chak'a' chin xkach'ac kavay. Roma man xkajo-ta xixkaya' pa c'ayef, tak xojc'ue' iviq'uin chubixic re utzulaj ch'abal chin re Dios.
1TH 2:10 Re Dios can rutaman-va y yex chuka' can yixtiquir nibij che tak yoj xojc'ue' iviq'uin, re kac'aslen can otz-va chach re Dios. Can choj-va re c'aslen xkac'uaj chivach yex re iniman chuka' re Jesucristo. Can man jun re man-ta otz xe'litaj pa kac'aslen.
1TH 2:11 Yex itaman che xkaban chiva ancha'l nuban jun tata'aj chique re rajc'ual. Xkacukuba' ic'o'x chiyixnojel. Y xkabij chuka' chiva che man tiya' can re Dios.
1TH 2:12 Xkabij chuka' chiva che choj tic'uaj re ic'aslen, roma ja quire' ruc'amon nakaban yoj, re yoj richin chic re Dios. Roma re Dios xojrayoj chin che yojoc pa ruk'a', y yoje'c'ue' riq'uin chila' chicaj y xtuya' kak'ij.
1TH 2:13 Ivoma yex hermanos yoj can nojel tiempo nakatioxij cha re Dios. Roma tak xkatzijoj re ruch'abal re Dios chiva, can xic'ul-va. Y man xibij-ta-ka che xa ruch'abal vinak. Xa xibij che can ruch'abal-va re Dios. Y can katzij-va che quire', y nuban chiva yex re iniman re Jesucristo che nujal re ic'aslen.
1TH 2:14 Hermanos, tak yex xixya' pa tijoj-pokonal coma re ivinak, roma iniman re Cristo Jesús, junan xban chiva ancha'l xban chique re nuvinak israelitas re quiniman re Cristo Jesús, re niquimol-qui' pa rube' re Dios pa tak tenemit chin re Judea. Roma reje' chuka' xe'ya' pa tijoj-pokonal coma re quivinak, roma quiniman chic re Cristo Jesús.
1TH 2:15 Y re quivinak reje' jare' re xe'bin che tiquimisas re Ajaf Jesucristo. Y ja chuka' reje' re xe'kotam-pa kachin yoj. Y chuka' re israelitas re xe'c'ue' ajuer can, je q'uiy re rusamajela' re Dios re xbex profetas chique xe'quiquimisala'. Re israelitas re xe'c'ue' ajuer can, y re jec'o chupan re tiempo re', can je junan. Man niquiban-ta re nika chach re Dios, y ye'quitzelaj re vinak.
1TH 2:16 Roma tak yoj xkatzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak re man je israelitas-ta, reje' camas itzel xquina'. Yoj xkatzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak man je israelitas-ta, roma xkajo' che reje' chuka' ye'colotaj-ta-pa chupan re quimac. Pero re israelitas re man quiniman-ta re Jesucristo, man xquijo-ta che xojba quiq'uin re man je israelitas-ta. Q'uiy quimac re israelitas. Y mare' re Dios ruyi'on chic re castigo pa quive'.
1TH 2:17 Hermanos, yoj camas yixkabisoj, roma c'o-yan chic ba' tiempo kojel-va-pa iviq'uin. Pero astapa' man yojc'o-ta-apo iviq'uin, nojel tiempo yixkanataj, y camas karayin che yoj, yoj-aponak-ta iviq'uin.
1TH 2:18 Y yoj can xkataj kak'ij che xojba-ta. Y yen hasta ca'e-oxe' bey ximbij che xojba-ta, pero re Satanás xojruk'at.
1TH 2:19 Yoj can nakajo-va yojapon iviq'uin, roma niqui'cot kánma che yex iniman re Jesucristo riq'uin ronojel ivánma. Y mare' yojqui'cot kayaben re k'ij tak xtipa re Kajaf Jesucristo. Roma chupan re k'ij re' xtiqui'cot ránma re Jesucristo kaq'uin yoj ivoma yex, che c'o xrajkalej roma xkatzijoj re ruch'abal re Dios chiva.
1TH 2:20 Y chuka' can ivoma yex tak yoj c'o kak'ij y yojqui'cot pa tak kánma.
1TH 3:1 Hermanos, roma camas xixkajo', xapon re k'ij tak man chic xkacoch'-ta che man kataman-ta re andex ibanon. Y mare' xkabij che otz yojcanaj can kayon pa tenemit Atenas.
1TH 3:2 Y xkatak-a re hermano Timoteo chin xixbo'rtz'eta'. Roma reja' jun rusamajel chuka' re Dios. Reja' nutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo. Y xkatak-a reja' chin no'rya' más ivuchuk'a' y nuban chuka' chiva che más niban confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo.
1TH 3:3 Y man-ta nisatz ic'o'x chupan re tijoj-pokonal, y man-ta niya' can re Jesucristo. Roma yex itaman che yoj re kaniman chic re Jesucristo, can c'o tijoj-pokonal pa tak kac'aslen.
1TH 3:4 Te'ka chi'c'o'x che tak xojc'ue' iviq'uin, xkabij chiva che nipa tijoj-pokonal pa kac'aslen. Y jabal itaman che ancha'l re xkabij can chiva, can quire-va ntajin rubanic.
1TH 3:5 Y roma man xincoch'-ta chic che man ntaman-ta re andex ibanon, mare' xintak-a re Timoteo iviq'uin, chin xbo'rtamaj-pa re andex ibanon, vo xa c'a ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Roma ximbij che riq'uin ba' re itzel xuban chiva che xiya' can re Jesucristo, y xa man jun xrajkalej re samaj re xkaban chi'icojol.
1TH 3:6 Pero vocame niqui'cot re kánma roma xkac'axaj-yan re andex ibanon. Roma xtzolaj-yam-pa re Timoteo. Reja' xubij chaka che can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo, y che camas yixjovan. Chuka' xbo'rbij chaka che c'a yoje'ka chi'c'o'x. Y xbo'rbij chuka' che man xe-ta yoj re nakajo' yixkatz'at. Xa can ja chuka' quire' nirayij yex.
1TH 3:7 Y mare' hermanos, camas yojqui'cot pa tak kánma roma xkac'axaj che man iyi'on-ta can re Jesucristo. Jare' re xbano chaka yoj che camas xojqui'cot. Astapa' yojtajin chuk'asasic k'axomal, y astapa' camas tijoj-pokonal nakataj, pero re kánma niqui'cot roma quire' xkac'axaj.
1TH 3:8 Roma yex can katzij ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ajaf Jesucristo, can ancha'l che xojalax xkana' yoj tak xkac'axaj quire'.
1TH 3:9 Y roma yex niban cha re kánma che camas niqui'cot, yoj man nakavel-ta andex nakaban chin nakatioxij cha re Dios ivoma yex. Camas-va yojqui'cot pa tak kánma y re ka-Dios can jabal-va nutz'at re nakana'.
1TH 3:10 Y chuka' che pak'ij che chak'a' nakac'utuj cha re Dios, che xkojtiquir-ta xkojapon iviq'uin. Chin quire' xtakac'ut-ta más re ruch'abal re Dios chivach chin niban más confiar-ivi' riq'uin re Dios.
1TH 3:11 Mare' nakajo' che xtiban-ta chaka roma re Karta' Dios y re Kajaf Jesucristo che xkojtiquir-ta xkojapon iviq'uin.
1TH 3:12 Hermanos, yoj camas yixkajo'. Y ja chuka' quire' nakajo' che tibana' chi'icojol-ka yex, y che que'ijo' chuka' conojel re nic'aj chic vinak re man quiniman-ta re Jesucristo. Y nakajo' che re Ajaf xtuban-ta chiva che más-ta yixjovan,
1TH 3:13 chin quire' can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo, che ch'ajch'oj-ta re ic'aslen chach re Karta' Dios nojel tiempo, chin quire' man jun mac yixtajin chubanic tak xtipa chic jun bey re Kajaf Jesucristo, je ruchibil-pa conojel re xe'niman-a richin.
1TH 4:1 Hermanos, tak xojc'ue' iviq'uin, xkabij chiva re andex re nika chach re Dios che niban. Y vocame nakac'utuj utzil chiva che man quixtane' chubanic. Y chuka' nakabij chiva che ja re nika chach re Dios jare' re tibana' más, roma quire' nrajo' re Ajaf Jesús.
1TH 4:2 Yex jabal itaman andex re xkabij chiva, che tiene que niban. Y yoj xkabij quire' chiva, roma can quire' bin can roma re Ajaf Jesucristo.
1TH 4:3 Hermanos, re Dios nrajo' che yex nijech'aj-a-ivi' chach ronojel re man otz-ta, yex achi'a' man que'icanola' ixoki' chin yixmacun, y yex ixoki' man que'icanola' achi'a' chin yixmacun, che can-ta ch'ajch'oj re ic'aslen.
1TH 4:4 Yex achi'a', can che ja'jun titamaj che man ruc'amon-ta yixc'ue' quiq'uin ixoki' re man je ivxiylal-ta, roma mac re jun banabal quire'. Re Dios nrajo' che xaxe quiq'uin re ivxiylal quixc'ue-va. Chin quire' re vinak niquitz'at che ic'uan jun c'aslen ch'ajch'oj.
1TH 4:5 Pero man tiban ancha'l niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Roma reje' xaxe re niquirayij, jare' re niquiban. Mare' man otz-ta re quic'aslen. Pero yoj man takaban ancha'l niquiban reje'.
1TH 4:6 Man takak'ol jun chique re hermanos xaxe chin che yojc'ue' riq'uin re ruxayil. Roma vo xa nakaban jun mac quire', re Ajaf xtuya' re castigo pa kave'. Quire' xkabij chiva tak xojc'ue' iviq'uin: Che vo xa yojmacun, can xtipo-va re castigo pa kave'.
1TH 4:7 Re Dios man xojrayoj-ta chin che nakac'uaj jun c'aslen man ch'ajch'oj-ta. Reja' xojrayoj chin che nakac'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj.
1TH 4:8 Y vo xa c'o jun chi'icojol re xa man nrajo-ta nuc'axaj ronojel re xkabij-yan-ka chiva, y xa c'a nika chach nuc'uaj jun itzel c'aslen, mana-ta yoj o jun-ta chic vinak re nutzelaj re ruch'abal. Xa ja re ruch'abal re Dios re man nrajo-ta nuc'axaj. Y ja Dios re' re ya'yom-pa re Espíritu Santo chaka.
1TH 4:9 Y re Dios ruc'utun chic chivach che nijo-ivi'. Y mare' man nic'atzin-ta che ninataj chic jun bey chiva, che tijo-ivi'.
1TH 4:10 Roma can nik'alajin-va jabal che yex camas ye'jo' conojel re hermanos re jec'o ronojel lugar chire' pa Macedonia. Pero chuka' nakabij chiva che nojel tiempo más quixjovan.
1TH 4:11 Y chuka' man quixch'ujlan. Xa tibana' preocupar-ivi' chij re ndoc chiva yex. Nojel tiempo quixsamaj chin nich'ac ivay, ancha'l xkabij chiva tak xojc'ue' iviq'uin.
1TH 4:12 Chin che re ic'aslen can-ta choj nic'uaj chiquivach re vinak re c'amaje-na tiquinimaj re Jesucristo, y chin chuka' che nivilij-ka-ivi' yex y man-ta nitz'at-apo jun chic vinak, vo xa c'o andex nuya-pa chiva.
1TH 4:13 Hermanos, yoj nakajo' che yex nitamaj re andex xtiban chique re vinak re xe'com-yan y xquinimaj-a re Dios. Y re' nakabij chiva chin man quixbison tak nicom jun hermano chivach, ancha'l niquiban re vinak re man quiniman-ta re Dios, roma reje' manak qui-esperanza che riq'uin re Dios c'o-va re xcom-a chiquivach.
1TH 4:14 Roma yoj can nakanimaj-va che re Jesucristo xcom y xc'astaj-a. Y mare' chuka' yoj can nakanimaj-va che re Dios quire' xtuban quiq'uin re je quiminak chic-a, re xquinimaj-a re Jesucristo tak xe'c'ase' chach re ruch'ulef. Re Dios can xque'ruc'asoj-va-a.
1TH 4:15 Y re' nakabij chiva roma quire' rubin can re Ajaf, che konojel re kaniman reja', vo xa c'a yoj c'as o yoj quiminak chic-a, junan xtiban chaka, tak reja' xtipa chic jun bey. Vo xa c'a yoj c'as man xkojnabayaj-ta-a chiquivach re je quiminak chic-a.
1TH 4:16 Roma re Ajaf xtika-pa chila' chicaj y xtich'o-pa, ancha'l nich'o jun Rey re can ninimax-va y can niban re nubij, y xtich'o-pa ancha'l nich'o jun namalaj ángel. Y xtik'ajam-pa chuka' ru-trompeta re Dios. Y jare' tak xque'c'astaj-a re anama'i' re xquinimaj-a re Jesucristo.
1TH 4:17 Y chuka' re c'a yoj c'as-na can, jare' tak xkojc'uax-a junan quiq'uin reje' pa tak nubes chicaj, chin xtakac'ulu' re Ajaf. Y xkoje'c'ue' riq'uin reja' jumul.
1TH 4:18 Riq'uin re ch'abal re' ticukuba' ic'o'x chivach-ka yex.
1TH 5:1 Hermanos, man nic'atzin-ta nimbij chiva re anchique tiempo y anchique k'ij xtipa re Jesucristo.
1TH 5:2 Roma yex jabal itaman chic che re k'ij tak xtipa re Ajaf, man jun atamayon. Roma reja' tak xtipa, xtuban ancha'l nuban jun elek'om tak ndoc pa jun jay chak'a'.
1TH 5:3 Y jac'a tak re nic'aj chic vinak xtiquibij che vocame camas jabal kabanon roma manak ayoval, can otz yojc'o, xa jare' tak xte'ka re castigo pa quive'. Xa xtiquic'alvachij ancha'l re nuc'alvachij jun ixok tak ba' chic man talan. Tak ne'c'ulun re k'axomal re', man jun xtitiquir xtiyi'o rutzijol cha. Y quire' xtiquic'alvachij re vinak re', man xque'tiquir-ta xtiquicol-qui'.
1TH 5:4 Pero yex hermanos, man xtic'alvachij-ta quire'. Roma yex can iyaben re k'ij tak xtipa chic re Jesucristo. Y mare' tak xte'ka reja' iviq'uin, man xte'ka-ta ancha'l nuban jun elek'om, roma can iyaben-apo, y man yixc'o-ta chic pa k'oko'm.
1TH 5:5 Roma konojel re kaniman re Jesucristo man yoj richin-ta chic re k'oko'm, xa yoj richin chic re sakil.
1TH 5:6 Mare' man takaban ancha'l niquiban re nic'aj chic vinak re man jec'o-ta pa sakil. Roma reje' can man niquina-ta re andex ye'quibanala'. Xa ancha'l ye'var. Pero yoj can kojc'ase' y can takana' re andex ye'kabanala'. Man c'a takaban ancha'l niquiban re jec'o pa k'oko'm.
1TH 5:7 Roma re k'oko'm xa chin varan, y chin chuka' re k'abaric.
1TH 5:8 Pero yoj re c'o chic re sakil kaq'uin, roma kaniman re Jesucristo, can takana' re andex ye'kabanala'. Can takabana' confiar-ki' riq'uin re Jesucristo, y man itzel takatz'at-ki', xa takajo-ki', chin man nakaya-ta k'ij cha re itzel chin yojruch'ac. Ancha'l nuban jun soldado, nuya' jun ch'ich' chuc'o'x chin nucol-ri' chach re enemigo. Y can nojel tiempo takayabej re k'ij chin tak xkojcolotaj-a jumul chach re mac, chin man nakaya-ta k'ij cha re itzel chin che yojruch'ac. Yoj xa takabana' ancha'l nuban re soldado cha re rujalom chin man niquiu-ta roma re enemigo.
1TH 5:9 Takachajij-ki', man takaya' k'ij cha re itzel chin yojruch'ac, roma re Dios man nrajo-ta che nipa re castigo pa kave'. Reja' can nrajo' che nakanimaj re Kajaf Jesucristo chin yojcolotaj jumul chach re mac,
1TH 5:10 roma itaman che re Jesucristo xcom koma yoj. Reja' xcom chin xuya' kac'aslen. Chin quire' vo xa c'a yoj c'as vova' chach re ruch'ulef, nakac'ul re c'ac'a kac'aslen riq'uin reja'. Y vo xa yoj quiminak chic-a, xtuya' chuka' re c'ac'a kac'aslen riq'uin reja'.
1TH 5:11 Mare' ticukuba' ic'o'x chivach-ka yex. Y chuka' titola-ivi' chin che yixq'uiy riq'uin re ic'aslen, can ancha'l re ibanom-pa.
1TH 5:12 Hermanos, nakac'utuj utzil chiva che tiyala' quik'ij re achi'a' re ye'samaj chi'icojol pa rusamaj re Dios. Tiyala' quik'ij roma ja reje' re je'ac'ayon ivichin. Jare' re samaj yi'on chique roma re Ajaf Dios. Y chuka' chin yixquipaxabaj.
1TH 5:13 Mare' tiyala' quik'ij y camas que'ijo', roma re samaj re niquiban. Y chuka' otz tic'uaj-ivi' y manak-ta ayoval chi'icojol.
1TH 5:14 Hermanos, chuka' nakabij chiva che que'ipaxabaj re hermanos re man niquijo-ta ye'samaj. Tibij chique che que'samaj. Y re hermanos re xa ca'e' cánma rubanon, can que'ito' chin che niquiban confiar-qui'. Y re c'amaje-na kas tic'ue' quichuk'a' chupan re quic'aslen riq'uin re Jesucristo, man que'iya' can. Xa que'itola'. Y chuka' que'icoch'ola' conojel.
1TH 5:15 Y vo xa c'o re xque'bano itzel tak cosas chiva, man tiban ruq'uixel chique, xa titija' ik'ij niban re otz chique. Titija' ik'ij niban re otz chique conojel re vinak re quiniman chic re Jesucristo, y chuka' chique re vinak re man quiniman-ta.
1TH 5:16 Nojel tiempo tiqui'cot re ivánma.
1TH 5:17 Nojel tiempo tibana' orar.
1TH 5:18 Nojel tiempo titioxij cha re Dios. Titioxij tak otz yixc'o, y titioxij chuka' tak yixc'o pa tijoj-pokonal. Roma quire' nrajo' re Dios che niban yex re iniman chic re Cristo Jesús.
1TH 5:19 Man tik'at re rusamaj re Espíritu Santo.
1TH 5:20 Y tak c'o jun hermano nubij che c'o cosas re nusekresaj re Dios chach, man itzel titz'at.
1TH 5:21 Xa tic'axaj re nubij, chin quire' yex ninabej vo xa katzij o man katzij-ta. Y vo xa katzij, titzekelbej.
1TH 5:22 Ronojel re man katzij-ta, man titzekelbej.
1TH 5:23 Yex itaman che ja re Dios re nibano cha re ivánma che otz nuna'. Y ninjo' che reja' xtuban-ta chiva che can-ta nojel tiempo nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj chach reja'. Chuka' ninjo' che xtuchajij-ta re i-espíritu, re ivánma y re i-cuerpo, chin quire' man jun itzel cosa nilitaj chivij tak xtipa chic jun bey re Kajaf Jesucristo.
1TH 5:24 Y re Dios can xtuban-va chiva ancha'l re ninrayij yen. Roma reja' man jun bey xquixruya-ta can. Y chuka' roma ja reja' re xvayon ivichin chin xixrucol chupan re imac.
1TH 5:25 Hermanos, tibana' orar chakij.
1TH 5:26 Y tiya' ruxnokil-quivach conojel re hermanos, y que'ik'etela', che nik'alajin che camas ye'jo'.
1TH 5:27 Y pa rube' re Ajaf nimbij chiva, che tibana' leer re carta re' chiquivach conojel re hermanos.
1TH 5:28 Can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
2TH 1:1 Yen Pablo je vichibil re hermano Silvano y re hermano Timoteo, nakatak-a re carta re' chiva yex hermanos re yixc'o pa tenemit Tesalónica, re nimol-ivi' pa rube' re Karta' Dios. Yex re jun ibanon riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo.
2TH 1:2 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
2TH 1:3 Hermanos, nojel tiempo nakatioxij cha re Dios ivoma yex. Y ruc'amon che nakatioxij, roma k'ij-k'ij más ibanom-pa confiar-ivi' riq'uin re Dios, y roma k'ij-k'ij más nijo-ivi'.
2TH 1:4 Y tak yoj yojapon quiq'uin re nic'aj chic hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, nakatzijoj chique che camas yojqui'cot iviq'uin yex, roma camas q'uiy tijoj-pokonal ik'asan y ronojel icoch'on y c'a ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios.
2TH 1:5 Roma re Dios can choj-va nuban juzgar. Y mare' ruyi'on ivuchuk'a' chin che yex icoch'on re tijoj-pokonal, chin quire' ruc'amon che yixoc pa ruk'a' re Dios. Xa roma re' tak yex nik'asaj tijoj-pokonal vocame.
2TH 1:6 Y re Dios otz rubiyal nuban. Roma can xtuya' chuka' tijoj-pokonal pa quive' re vinak re ye'bano chiva che nitaj pokan. Can xtuban chuka' chique reje' che niquitaj pokan.
2TH 1:7 Y xtuban cha re ivánma che xtixulan roma nitaj pokan. Y chuka' xtuban quire' chaka yoj, chupan re k'ij tak xte'c'ulum-pa chila' chicaj re Ajaf Jesús. Tak xte'c'ulum-pa je ruchibil-pa re ángeles yi'on chic-pa poder chique,
2TH 1:8 y pa jun rurep-k'ak' xtuya' re castigo pa quive' re man xquinimaj-ta-a re Dios y man xquinimaj-ta-a re utzulaj ch'abal chin re Kajaf Jesucristo.
2TH 1:9 Re castigo re xtiya' pa quive' camas rupokonal y chin nojel tiempo. Y man c'a xque'c'ue-ta-apo riq'uin re Ajaf re c'o ruk'ij y ru-poder. Xa xque'lisas-a chire'.
2TH 1:10 Ronojel re' xtibanataj chupan re k'ij tak xtipa re Ajaf. Reja' xtipa roma nrajo' che konojel yoj re yoj richin chic reja' xtakaya' ruk'ij, y roma chuka' nrajo' che yoj re kaniman, camas xkojqui'cot tak xtakatz'at ronojel re titzu'un y chuka' ivoma yex re xinimaj re ruch'abal re Dios re xkabij chiva.
2TH 1:11 Mare' nojel tiempo nakaban orar chivij yex, che re ka-Dios xtuban-ta chiva che yixtiquir-ta nic'uaj jun utzulaj c'aslen. Roma jare' re ruc'amon che nakac'uaj konojel re xojvayox roma re Dios chin xojoc richin reja'. Chuka' nakac'utuj cha re Dios che riq'uin re ru-poder xtuban chiva che yixtiquir-ta xtiban ronojel re otz nirayij, y che xquixtiquir-ta xtiq'uis ronojel re samaj re itz'amon roma ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo.
2TH 1:12 Quire' nakac'utuj cha re Dios, roma nakajo' che riq'uin-ta re utzulaj c'aslen re nic'uaj yex, xtuc'ul-ta ruk'ij re Kajaf Jesucristo, y reja' xtuya' chuka' ik'ij yex, xa roma re utzil re pitinak riq'uin re ka-Dios y re Ajaf Jesucristo.
2TH 2:1 Hermanos, vocame c'o jun cosa nakajo' nakabij chiva chij re k'ij tak xtipa chic jun bey re Kajaf Jesucristo chin no'rmola-ka kachi'.
2TH 2:2 Kac'axan che xtzijos chiva che re k'ij chin nipa re Ajaf ja xbeka-yan. Pero xa tz'ucuj-tzij. Y man kataman-ta chuka' anchique re xtz'ucu quire' chivach. Riq'uin ba' xa jun ache re xk'olo ivichin che ja re Espíritu Santo xbin quire' cha. O xa choj quire' xic'axaj. O vo xa c'o jun carta re ic'ulun pa kabe' yoj c'o-va-a. Man tinimaj y man tisatz ic'o'x.
2TH 2:3 Man c'a quixk'olotaj pa quik'a' xabanchique vinak re ye'bin che re Jesucristo xbeka-yan. Roma tak nipa-yan re Jesucristo, camas je q'uiy re xque'yi'o can richin re Dios. Y xte'ka chuka' jun ache re ec'uan roma re etzelal, roma can xe-va re' re nika chach nuban. Pero reja' can xtapon-va ruk'ij tak xte'ka re namalaj castigo pa rue'.
2TH 2:4 Pero tak c'amaje-na tika re namalaj castigo pa rue' re itzel ache re', reja' xte'tz'uye' pa rachoch re Dios, y xtubij: Ja yen re Dios, y man jun chic dios c'o. Xe yen, xticha' re itzel ache re'. Y man xtuya-ta k'ij chique re vinak che xtiquiya-ta ruk'ij re katzij Dios y ni xe-ta re man je katzij-ta dios.
2TH 2:5 Yex can ne'ka chi'c'o'x che tak xinc'ue' iviq'uin, can ximbij ronojel re' chiva.
2TH 2:6 Y mare' itaman re anchique banayon cha che c'amaje-na tibanataj ronojel re'. Pero tak xtapon re k'ij, can xte'c'ulun-va-pa re itzel ache re'.
2TH 2:7 Can katzij-va che q'uiy chic etzelal ntajin vocame. Y re etzelal re' man can-ta nik'alajin roma c'o jun re k'atayon richin. Pero tak re jun re k'atayon richin elisan chic-a,
2TH 2:8 jare' tak xte'c'ulum-pa re ache re can ec'uan-va roma re etzelal. Pero tak xtipa chic jun bey re Ajaf Jesús, can riq'uin re ruchi' xtuquimisaj-va re itzel ache re' tak xtuxipuj-a. Y chuka' riq'uin re rusakil xtuq'uis.
2TH 2:9 Pero tak xte'c'ulum-pa re itzel ache re', can c'o-va ru-poder re Satanás riq'uin, mare' camas q'uiy cosas xque'rubanala', y chuka' xque'rubanala' milagros chin che xtinimax. Y re xque'rubanala' xaxe chin che xque'ruk'ol re vinak.
2TH 2:10 Y mare' je q'uiy vinak can xque'k'olotaj-va pa ruk'a'. Re xque'k'olotaj ja re vinak re man xtiquijo-ta re katzij ch'abal chin xque'colotaj chupan re quimac, y mare' xa pa k'ak' xque'bo-va.
2TH 2:11 Mare' re Dios xtuya' k'ij che xque'k'olotaj y che xtiquinimaj re man katzij-ta ch'abal.
2TH 2:12 Chin quire' xtika re castigo pa quive', roma man xquinimaj-ta re katzij ch'abal, xa camas xka chiquivach xquiban re etzelal.
2TH 2:13 Jac'a yex hermanos, re Ajaf yixrajo'. Mare' can nojel tiempo nakatioxij cha re Dios ivoma yex, roma can c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef, jare' tak xixrucha-yan re Dios chin yixcolotaj chach re imac. Y xixcolotaj roma xiban confiar-ivi' riq'uin re katzij ch'abal, y chuka' roma re Espíritu Santo xuch'ojersaj re ic'aslen.
2TH 2:14 Re Dios xixrayoj chin xixcolotaj. Y ja tak yoj xkatzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva re nibex evangelio cha, jare' tak xixcolotaj. Re Dios can nrajo' che yixe'c'ue' riq'uin re Kajaf Jesucristo re c'o ruk'ij y chuka' yex xtic'ue' ik'ij.
2TH 2:15 Mare' hermanos, man timistaj re xkac'ut chivach tak xojc'ue' iviq'uin. Y man timistaj chuka' re xkabij chupan re carta re xkatak iviq'uin. Xa can titzekelbej re Ajaf.
2TH 2:16 Camas yojrajo' re Karta' Dios y re Kajaf Jesucristo, y nojel tiempo nucukuba' kac'o'x tak nakac'alvachij xabanchique cosa. Roma camas q'uiy utzil rubanon kaq'uin, mare' tak kayaben re k'ij tak xkojba chila' chicaj.
2TH 2:17 Reja' xtucukuba-ta ic'o'x yex y xtuya-ta ivuchuk'a' chin quire' can rion-ta re otz xtiban y xtibij.
2TH 3:1 Hermanos, tibana' orar pa kave' y tic'utuj cha re Dios che cha'nin-ta xtibiyin rutzijosic re ruch'abal re Ajaf, y can-ta ninimax ancha'l xinimaj yex.
2TH 3:2 Tic'utuj chuka' cha re Dios che man kojka pa quik'a' itzel tak achi'a', re man quiniman-ta re Jesucristo.
2TH 3:3 Re Ajaf man jun bey xquixruya-ta can, xa can xtuya' ivuchuk'a' y xquixruchajij chach re etzelal.
2TH 3:4 Y yoj can c'o ka-confianza riq'uin re Ajaf che yex yixtajin chic chubanic re xkabij chiva chin niban orar pa kave'. Y chuka' can c'o ka-confianza che yex can man xtiya-ta can re jun utzulaj samaj re'.
2TH 3:5 Re Ajaf xtuban-ta chiva che yex can-ta nina' pa tak ivánma che yixrajo' re Dios, y che yixcoch'on-ta ancha'l xcoch'on re Jesucristo.
2TH 3:6 Hermanos, nakabij chiva pa rube' re Kajaf Jesucristo che vo xa c'o jun chi'icojol re man nrajo-ta nisamaj chin nuch'ac ruay y can man nuban-ta re xkabij chiva, tijech'aj-a-ivi' riq'uin.
2TH 3:7 Roma yex itaman che tak xojc'ue' iviq'uin, can man xojk'oran-ta. Y ancha'l xkaban yoj, can quire' chuka' tibana' yex.
2TH 3:8 Man xkac'utuj-ta kavay chiva chin xisipaj-ta chaka. Ronojel re xkac'utuj chiva can xkatoj. Y can che pak'ij che chak'a' xojsamaj, roma man xkajo-ta xkalisaj re ivay yex. Y riq'uin re' man xixkaya-ta pa c'ayef.
2TH 3:9 Roma xe-ta xkac'utuj kavay chiva, ruc'amon-ta chuka', roma can xkaban-va re rusamaj re Dios chi'icojol. Pero man xkac'utuj-ta. Xa xojsamaj chin xkach'ac kavay, chin quire' xkac'ut chivach che can quire' chuka' tibana' yex.
2TH 3:10 Y tak xojc'ue' iviq'uin, xkabij chiva che vo xa c'o jun re man nrajo-ta nisamaj, chuka' man tiva', xojcha' chiva.
2TH 3:11 Y vocame kac'axan che re chi'icojol jec'o re ye'k'oran y man niquijo-ta ye'samaj, y niquinimila-qui' re anche' man ruc'amon-ta.
2TH 3:12 Chique reje' nakabij, y re Kajaf Jesucristo chuka' nubij chique che man que'ch'ujlan, xa que'samaj chin niquich'ac quivay.
2TH 3:13 Hermanos, man quixcos chubanic re otz.
2TH 3:14 Vo xa c'o jun re man nrajo-ta nuban re xkabij-yan-ka chupan re carta re', titamaj rach anchique re', y chuka' tijech'aj-a-ivi' riq'uin reja', chin quire' rion reja' nuya' ruq'uex.
2TH 3:15 Pero man titzelaj. Xa tipaxabaj, ancha'l niban cha jun ivch'alal.
2TH 3:16 Hermanos, ja re Ajaf re nibano cha re kánma che otz nuna'. Reja' can-ta xtuban cha re ivánma yex che otz nuna' roma iniman chic, y can-ta xtic'ue' re' iviq'uin nojel tiempo, vo xa otz yixc'o o vo xa yixc'o pa tijoj-pokonal. Y ja-ta c'a re Ajaf xtic'ue' iviq'uin chiyixnojel.
2TH 3:17 Y re ruq'uisibal parte cha re carta re' y re ruxnokil-ivach nintak-a, can riq'uin nuk'a' yen Pablo ntz'iban-va-a. Y titamaj che can katzij ja yen re yintako-a re carta re' chiva, roma can quire-va yintz'iban, y chuka' can quire-va ye'mban firmar re cartas re ye'ntakala' yen.
2TH 3:18 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
1TI 1:1 Yen Pablo, jun ru-apóstol re Jesucristo. Quire' xubij re Dios re yojcola chach re kamac y quire' chuka' xubij re Kajaf Jesucristo che xinoc apóstol. Y xa roma re Kajaf Jesucristo, tak kayaben re k'ij tak xkojba chila' chicaj riq'uin reja'.
1TI 1:2 Yen nintak-a re carta re' chava rat Timoteo. Can yat ancha'l nuc'ajol roma can animan-va re Jesucristo. Y can-ta q'uiy utzil xtac'ul y can nijoyovax-ta avach roma re Karta' Dios y re Kajaf Jesucristo, y chuka' re avánma can-ta otz nuna' roma animan chic.
1TI 1:3 Y ancha'l re ximbij can chava tak yen ximpa vova' pa Macedonia, quire' chuka' nimbij chava vocame, che cac'ue' pa tenemit Efeso, roma chire' jec'o re man junan-ta niquic'ut chij re ruch'abal re Dios. Y nic'atzin che nabij chique che man tiquic'ut re enseñanzas re man je katzij-ta.
1TI 1:4 Chuka' nic'atzin che nabij chique che man tiquiya' pa cuenta re tzij nibex chiquij re quibe' re vinak re xe'c'ue' ajuer can y re nic'aj chic tzij re xa choj quire' je'tz'uculun-ka. Tzij qui tak re' can nojel tiempo jec'o y man jun bey xque'q'uis-ta che ye'tzijos, pero chaka yoj man jun otz nuc'am-pa. Y man yojquito-ta chubanic re rubin can re Dios. Roma reja' rubin can che takabana' confiar-ki' riq'uin reja'.
1TI 1:5 Chuka' re Dios nrajo' che yoj yojovan y chuka' che re kánma ch'ach'oj-ta. Reja' nrajo' che nakana' che re kánma niqui'cot roma re c'aslen otz kac'uan chach reja'. Y chuka' nrajo' che katzij takabana' confiar-ki' riq'uin reja'. Y riq'uin ronojel re' nakatamaj yojovan.
1TI 1:6 Roma jec'o nic'aj vinak man niquiban-ta chic ronojel re'. Xaxe chic tzij re man jun quijkalen re ye'quibila'.
1TI 1:7 Reje' niquijo' ye'quitijoj re vinak cha re ru-ley re Dios re rutz'iban can re Moisés. Y niquibij che camas niquic'ut chij re ley. Pero xa man nak'ax-ta pa quive' re nubij re ley re'. Y chuka' man quitaman-ta re andex ye'quibila' chij re ley.
1TI 1:8 Yoj kataman che re ley re' can otz-va. Pero nic'atzin che nicusas pa rubiyal.
1TI 1:9 Y kataman chuka' che re ley man c'o-ta pa quive' re vinak choj quic'aslen. Re ley c'o pa quive' re vinak re man niquiban-ta re nubij re ley, y chuka' pa quive' re man ye'niman-ta tzij, re man otz-ta quic'aslen chach re Dios, re aj-maqui', re c'o etzelal pa tak cánma, xa niquitz'abej rube' re Dios, re ye'quiquimisala' quite-quirta', re ye'quiquimisala' xabanchique vinak.
1TI 1:10 Chuka' re ley c'o pa quive' re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun, y pa quive' re achi'a' re man chic ye'quijo-ta ixoki', y xa quiq'uin chic achi'a' niquijo' ye'c'ue-va. C'o chuka' pa quive' re ye'lek'an vinak, pa quive' re ye'bin ch'abal re man katzij-ta, pa quive' re ye'cusan rube' re Dios xaxe che tibex chiquij che can katzij re niquibij y xa man katzij-ta. Y chuka' re ley c'o pa quive' re vinak re ye'tzelan chin re utzulaj enseñanza.
1TI 1:11 Quire' nubij re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Re Dios re nakaya' ruk'ij. Y re ruch'abal reja' camas otz. Y jac'a ch'abal re' re chalaben chua yen roma re Dios che nintzijoj.
1TI 1:12 Ja re Kajaf Jesucristo re ya'yon vuchuk'a' che nimban re samaj re'. Y yen nintioxij cha reja' roma xutz'at che can nbanon confiar-vi' riq'uin y mare' xinrucha' chin xinoc rusamajel.
1TI 1:13 Xuya' nusamaj, astapa' xinch'o itzel chij, y astapa' chuka' xe'nya' pa tijoj-pokonal re vinak re quiniman reja', y camas re etzelal re xe'mbanala' chique. Pero re Ajaf xujoyovaj noch, roma yen re tiempo re' man ntaman-ta re ntz'amon rubanic roma c'amaje-na tinimaj re Jesucristo.
1TI 1:14 Pero re Kajaf Dios camas q'uiy utzil xuban viq'uin. Roma xuban chua che ximban confiar-vi' riq'uin re Jesucristo y xuban cha re vánma che xjovan.
1TI 1:15 Y re nimbij chava vocame, can katzij-va, y ruc'amon che ninimax coma conojel: Che re Jesucristo xpa chach re ruch'ulef chin xojrucol yoj re yoj aj-maqui', y ja yen re nabey y más c'o numac que chach re quimac conojel re nic'aj chic aj-maqui'.
1TI 1:16 Pero astapa' camas q'uiy re numac yen, re Jesucristo xujoyovaj noch y xucuy numac. Chin xuc'ut chiquivach re vinak che camas nicoch'on. Xucuy numac yen chin nuc'ut chiquivach re vinak re xque'niman richin, che xabanchique re quimac, can xque'rucuy chin niquivel re c'aslen re man niq'uis-ta.
1TI 1:17 Mare' nakaya' ruk'ij re Dios chin nojel tiempo. Ja reja' re Rey re pa'al pa kave' chin nojel tiempo. Reja' man jun bey xticom. Reja' man nitz'et-ta. Xaxe reja' re Dios y rutaman ronojel. Y ja-ta c'a re Dios xtiya' ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
1TI 1:18 Y rat Timoteo yat ancha'l nuc'ajol, nimbij chava che man tamistaj re bin can coma re hermanos che xatoc jun rusamajel re Dios. Y re' ja re Dios re xbin chique reje'. Man c'a tamistaj, xa can tatija' ak'ij naban re samaj re bin can chava che naban, can ancha'l nuban jun utzulaj soldado.
1TI 1:19 Can tabana' confiar-avi' riq'uin re Dios, y tana' pan avánma re andex ruc'amon che naban. Roma jec'o hermanos man quire-ta xquiban, y mare' xsatz-a quic'o'x.
1TI 1:20 Quire' chuka' xquiban re Himeneo y re Alejandro. Y mare' xe'njach-a pa ruk'a' re Satanás, chin quire' tiquitamaj che man que'ch'o itzel chij re Dios.
1TI 2:1 Vocame nimbij chava che can nojel tiempo takac'utuj cha re Dios re ndoc chaka, can nojel tiempo kojch'o riq'uin re Dios por medio re ka-oración, nojel tiempo kojch'o riq'uin re Dios pa quive' re nic'aj chic y quire' chuka' nojel tiempo kojtioxin cha. Quire' c'a takabana' pa quive' conojel re vinak.
1TI 2:2 Takac'utuj cha re Dios pa ka-oración che que'ruto' re reyes. Takac'utuj cha che que'ruto' chuka' re nic'aj chic ye'bano gobernar, chin quire' otz yojc'ue' konojel, y man-ta c'o k'axomal xtakak'asaj. Y chuka' xtakac'uaj-ta jun c'aslen otz chach re Dios y chiquivach re vinak.
1TI 2:3 Can otz-va che nakaban orar pa quive' conojel, roma quire' nrajo' re Dios re nicola kachin chach re kamac.
1TI 2:4 Roma reja' nrajo' che can-ta conojel vinak niquitamaj-ta re katzij ch'abal y ye'colotaj-ta-pa chupan re quimac.
1TI 2:5 Roma xaxe reja' re Dios. Y chuka' xaxe Jun c'o, re nitiquir nibano cha re vinak che napon riq'uin re Dios. Re nibano re samaj re' ja re Jesucristo re xoc vinak ancha'l yoj.
1TI 2:6 Y reja' man xupokonaj-ta xuya-ri' che xquimisas chin xutoj re kamac konojel yoj re yoj vinak. Y re' xtz'am rutzijosic tak xapon re tiempo re nojim-pa roma re Dios.
1TI 2:7 Y yen xinrucha' re Dios chin xinoc jun apóstol y chin xintz'am rutzijosic re katzij ruch'abal reja' chique re vinak re man je israelitas-ta. Y can katzij-va. Roma re Jesucristo can nutz'at-pa re vánma che man nintz'uc-ta. Y ximba chutzijosic chique re vinak re man je israelitas-ta che niquinimaj re Jesucristo.
1TI 2:8 Y ninjo' che re achi'a' tiquibana' orar xabanchique lugar niquimol-va-qui' pa rube' re Dios. Y tak niquiban orar y niquitzekej quik'a' chicaj, can-ta ch'ajch'oj re quic'aslen, y man-ta jun ayoval re nik'ato re qui-oración.
1TI 2:9 Y quire' chuka' re ixoki', que'quicusaj re quitziak re otz che niquicusaj. Niquinojij-ta jabal re andex ye'quiban y ja-ta re más otz jare' re niquiban. Man-ta niquibanala' rubiyal quive' xaxe chin che camas jabal-oc que'tz'et coma re vinak. Tak niquivak-qui', man que'quicusala' cosas re je'banon cha k'anapuak, o ye'quicusala-ta chuka' re ch'utak aboj re nibex perlas chique, y chuka' man que'quicusala' utzulaj tak tziak re camas caro rajal xaxe che camas jabal-oc que'tz'et coma re vinak.
1TI 2:10 Re más otz che niquiban re ixoki' re quiniman chic re Dios, ja re tiquiveka' jabal re cánma riq'uin jun utzulaj c'aslen.
1TI 2:11 Y chuka' nimbij chique che tak niquimol-qui' chin niquic'axaj re ruch'abal re Dios, man que'ch'o-apo. Xaxe tiquic'axaj re nibex, y chuka' tiquinimaj.
1TI 2:12 Y man ninya-ta k'ij che re ixoki' c'o más quik'ij niquiban chiquivach re achi'a', y ni xe-ta chin ye'quitijoj, y can ni xe-ta chuka' ye'ch'o-apo tak re hermanos niquimol-qui' pa rube' re Dios.
1TI 2:13 Roma tak re Dios xuban re vinak, nabey xuban re ache re xubini'aj Adán, y c'are' xuban re ixok re xubini'aj Eva. Mare' man otz-ta che re ixok nak'ax rutzij pa rue' re ache.
1TI 2:14 Y chuka' man otz-ta che ja re ixok re nak'ax rutzij pa rue' re ache roma mana-ta re Adán re xk'olotaj, xa ja re Eva re xk'olotaj pa ruk'a' re mac.
1TI 2:15 Y re Dios can ye'ruto' re ixoki' chach re quik'axomal tak ya'lan, pero can nic'atzin che re ixoki' niquiban confiar-qui' riq'uin reja', y re cánma camas-ta nijovan, y niquic'uaj-ta jun c'aslen ch'ajch'oj, y can xe-ta re otz niquiban.
1TI 3:1 Hermano, can katzij nimbij chava vocame: Vo xa c'o jun hermano re nurayij che ndoc ec'uay quichin re hermanos, can otz-va re samaj nurayij.
1TI 3:2 Pero jun ec'uay quichin re hermanos can-ta ruc'uan jun c'aslen otz, y riq'uin re' man jun vinak xtich'o itzel chij. Y re jun ache re' xaxe jun ruxayil, nuna' jabal re ye'rubanala', can jabal nuchajij-ri' che man nimacun-ta, y jun ache re can otz che nakaya' ruk'ij, jun ache re can otz ye'ruc'ul-apo re hermanos re ye'bapon charachoch re jun chic-va tenemit ye'po-va, jun ache re jabal nitiquir nuc'ut re ruch'abal re Dios,
1TI 3:3 jun ache re man nik'abar-ta y chuka' man nuban-ta ayoval, jun ache re man nrajo-ta mero re man otz-ta ruch'aquic, y nic'atzin che otz runa'oj quiq'uin conojel vinak, y man niba-ta ránma chij re mero.
1TI 3:4 Y chuka' jabal-ta quic'uaxic rubanon chique re jec'o pa rachoch. Vo xa jec'o rajc'ual, jabal-ta ruc'utun chiquivach che niquinimaj rutzij y chuka' niquiya-ta ruk'ij.
1TI 3:5 Roma vo xa jun ache man rutaman-ta ye'ruc'uaj otz re rajc'ual pa rachoch, can man xtitiquir-ta chuka' xque'ruc'uaj otz re hermanos pa rachoch re Dios.
1TI 3:6 Y vo xa jun hermano xa c'a ba-oc tunimaj-va re Dios, man otz-ta che reja' ndoc ec'uay quichin re hermanos. Roma vo xa ndoc ec'uay quichin, q'uiba' reja' nuna' che camas ruk'ij, y riq'uin re' xtuc'alvachij ancha'l xuc'alvachij re itzel, y xtika re namalaj castigo pa rue'.
1TI 3:7 Y chuka' jun ec'uay quichin re hermanos nic'atzin che otz nitz'et re ruc'aslen coma re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, che nojel otz nilitaj chij, chin quire' man nitzak-ta pa ruk'a' re itzel.
1TI 3:8 Y quire' chuka' re diáconos nic'atzin che niquic'uaj jun c'aslen otz chiquivach re vinak. Y chuka' nic'atzin che choj ye'ch'o, mana-ta re ye'k'abar, y mana-ta chuka' re man otz-ta ruch'aquic niquiban cha re qui-mero.
1TI 3:9 Y nic'atzin che can tic'ue' chiquic'o'x re c'a ba' tuc'ut-va re Dios chakavach, y re xuc'ut re Dios chakavach can kabanon confiar-ki' riq'uin, y chuka' re diáconos can-ta ch'ajch'oj re cánma.
1TI 3:10 Y chuka' man otz-ta che xe tal choj ye'oc can diáconos. Nabey nitz'et-na vo xa otz re quic'aslen. Y vo xa manak cosas re man otz-ta nilitaj chiquij, que'oc c'a chupan re samaj re'.
1TI 3:11 Y quire' chuka' re ixoki' nic'atzin che niquic'uaj jun c'aslen otz chiquivach re vinak. Y chuka' man-ta niquicamaluj tzij. Ixoki' choj quic'aslen, re can niquinojij jabal re niquiban, y can niquiban-ta re samaj re nibex chique che tiquibana'.
1TI 3:12 Y jun diácono can nic'atzin che xaxe jun ruxayil. Y chuka' nic'atzin che jabal-ta quic'uaxic rubanon chique re rajc'ual y re jec'o pa rachoch.
1TI 3:13 Roma re diácono, vo xa otz nuban cha re rusamaj, xtiba pa jotal, xtinimar ruk'ij, y chuka' can riq'uin más confianza nutzijoj chique re nic'aj chic vinak che tiquinimaj re Cristo Jesús chin ye'colotaj chupan re quimac.
1TI 3:14 Y vocame nintak-a rubixic chava rat Timoteo che ninjo' yinapon cha'nin aviq'uin. Pero nintak-a re carta re' chava,
1TI 3:15 roma man ntaman-ta vo xa xquintiquir xquinapon cha'nin. Y ninjo' che natamaj andex che c'aslen re tiene que niquic'uaj re je rajc'ual chic re Dios, re nibex iglesia chin re c'aslic Dios chique, re rakan y re temebal richin re katzij ch'abal.
1TI 3:16 Y can katzij-va che camas nem rajkalen re ruc'utun chic can re Dios chakavach vocame, y tak rubanon can xa man ruc'utun-ta. Vocame can xuc'ut-yan chakavach andex rubanic re c'aslen re nika chach reja'. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Che re Dios xc'ue' vova' chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj. Y ja re Espíritu Santo re xc'utu chakavach che can choj-va ruc'aslen. Chuka' xtz'et coma re ángeles. Xtzijos chach ronojel ruch'ulef, y je q'uiy xe'niman richin. Y tak xel-a chach re ruch'ulef, xc'ul chila' chicaj y xc'ue' chic ruk'ij.
1TI 4:1 Y can jabal k'alaj nubij re Espíritu Santo, che chupan re ruq'uisibal tak tiempos jec'o vinak re xtiquiya' can re ruch'abal re Dios y man xtiquinimaj-ta chic. Xa ja chic re enseñanzas re niquic'ut re itzel tak espíritu re xtiquitzekelbej. Y riq'uin re' xque'k'olotaj.
1TI 4:2 Xtiquic'axaj re enseñanzas re niquic'ut re vinak re xa ca'e' quipalaj y man katzij-ta re niquibij. Vinak re man jun k'axomal niquina' pa cánma tak niquiban re etzelal.
1TI 4:3 Y niquibij che re ache man otz-ta nic'ue' ruxayil y re ixok man otz-ta chuka' nic'ue' ruchijil. Y niquibij chuka' che jec'o cosas re man otz-ta ye'tij. Pero re Dios jare' re banayon can re cosas chin ye'tij, y can nakatioxij cha reja'. Roma jare' nrajo' chaka yoj re kataman re katzij ruch'abal y kaniman.
1TI 4:4 Roma ronojel re rubanon re Dios can otz-va. Y mare' man takabij che man otz-ta nakataj. Pero nic'atzin che nakatioxij cha re Dios.
1TI 4:5 Roma re ruch'abal re Dios y re oración nuban che otz ye'kataj.
1TI 4:6 Y rat Timoteo, vo xa xca'tijoj re hermanos cha re ximbij-yan-ka chava chupan re carta re', yat jun utzulaj samajel chin re Jesucristo. Y roma can abanon confiar-avi' riq'uin re Jesucristo y naban re nubij re utzulaj enseñanza, xtiq'uiy más re ac'aslen.
1TI 4:7 Y man ca'ya' pa cuenta tzij re xa man riq'uin-ta re Dios je'pitinak-va, re xa vinak je'tz'ucuyum-pa, re tzij xa quichin re man jun quina'oj. Rat xa tatija' ak'ij che nac'uaj jun c'aslen otz chach re Dios.
1TI 4:8 Y vo xa yatiquir naban jun atz'anen, otz chuka' chin nic'ue' más avuchuk'a'. Pero más nic'atzin che nac'uaj jun c'aslen otz chach re Dios. Roma c'o otz nuc'am-pa chava chupan re ac'aslen vova' chach re ruch'ulef y chuka' tak xcac'ue' chila' chicaj riq'uin re Dios.
1TI 4:9 Re' can katzij-va, y otz che ninimax coma conojel.
1TI 4:10 Mare' nakaban re rusamaj re Dios y nakataj tijoj-pokonal. Can kayi'on-apo ka-esperanza riq'uin re c'aslic Dios. Y reja' can nrajo' che ye'colotaj-ta conojel chach re quimac. Pero re ye'niman richin can ye'rucol-va.
1TI 4:11 Y rat Timoteo, ca'tijoj re hermanos cha ronojel re' y tabij chique che jare' re tiquibana'.
1TI 4:12 Man-ta jun re niyacataj-pa chavij y nuban-ta che xa man jun avajkalen roma c'a yat c'ajol. Rat xa can nojel tiempo tac'utu' jun c'aslen otz chiquivach re hermanos. Tac'utu' riq'uin re abanabal, riq'uin re ach'abal, riq'uin re yajovan, y re ac'aslen can ec'uan roma re Espíritu Santo, che can ayi'on avánma cha re Dios, y chuka' jun c'aslen ch'ajch'oj. Chin quire' ja chuka' re' re niquitzekelbej re hermanos.
1TI 4:13 Y yen ninjo' che rat tabana' leer re ruch'abal re Dios chiquivach re hermanos tak niquimol-qui'. Ninjo' chuka' che ca'paxabaj, tacukuba' quic'o'x, y ca'tijoj. Quire' tabana', mientras que yinapon yen.
1TI 4:14 Roma re samaj re' ja re Dios re xbano chava che yatiquir naban. Y xac'ul ja tak re ec'uay quichin re hermanos xquiya' quik'a' pan ave' y xquibij che xatoc jun rusamajel re Dios. Y re' can bin chique reje' roma re Dios. Man c'a tamistaj re ruyi'on re Dios chava.
1TI 4:15 Xa can riq'uin ronojel avánma tabana' re samaj re'. Y riq'uin re' yatz'et coma conojel che yatoc jun utzulaj samajel chin re Dios.
1TI 4:16 Tachajij jabal re ac'aslen y quire' chuka' tabana' riq'uin re enseñanza re nac'ut chiquivach re hermanos. Y man taya' can, chin quire' xtacol-avi' rat y xca'col chuka' re ya'tijoj.
1TI 5:1 Vo xa c'o jun hermano re'j chic re nimacun, man cach'olin cha. Xa riq'uin utzulaj tak tzij cach'o cha. Ancha'l xa can arta' naban cha. Y chuka' quire' tabana' quiq'uin re c'ajola', tabana' chique ancha'l che je achak'.
1TI 5:2 Y chuka' re je rejeta'k tak ixoki', tabana' chique je ancha'l ate'. Y re k'apoji', tabana' chique ancha'l che je avana', y man camacun quiq'uin.
1TI 5:3 Y vo xa jec'o malca'n tak ixoki' re can quion-oc y can man jun nivilin quichin, ca'to'.
1TI 5:4 Pero vo xa c'o malca'n tak ixoki' jec'o cal o jec'o quiy, ja re cal o re quiy re que'vilin quichin. Roma re cal y re quiy nic'atzin che niquitamaj, che nabey pa cachoch tiquic'utu' jun c'aslen re nika chach re Dios. Tiquiya' rajal-ruq'uixel chique re quite-quirta', roma re quire' naban nika chach re Dios.
1TI 5:5 Re malca'n tak ixoki' re quion-oc y man jun nivilin quichin, reje' can quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios y che pak'ij che chak'a' niquiban orar.
1TI 5:6 Pero re malca'n tak ixoki' re xaxe re itzel tak rayibal chin re ruch'ulef niquinojij, xa je quiminak chach re Dios.
1TI 5:7 Tabij chique re hermanos che tiquinimaj ronojel re', y tak xtiquic'uaj jun utzulaj c'aslen, man jun c'a mac re xtilitaj chiquij.
1TI 5:8 Y nic'atzin che conojel ye'quito' re quich'alal, pero más nic'atzin che ye'quivilij re jec'o pa cachoch. Y vo xa c'o jun re xa man ye'ruvilij-ta, nuban ancha'l xa man runiman-ta re Dios y xa más itzel ruc'aslen que chiquivach re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo.
1TI 5:9 Jec'o malca'n tak ixoki' re nic'atzin che ye'vilix coma re hermanos, y re' ja re ixoki' re c'o más sesenta quijuna' y can xe-ta ja'jun quichijlal xc'ue'.
1TI 5:10 Y vo xa itaman che can je otz tak ixoki', vo xa je'quivilin otz re cal, vo xa otz quic'ulic quibanon re niquijo' qui-posada, vo xa quich'ajlon cakan re je rajc'ual chic re Dios, vo xa je'quita'on re niquitaj pokan, vo xa ronojel rach utzil je'quibanalon.
1TI 5:11 Pero re malca'n tak ixoki' re c'a ba' quijuna', otz che ye'c'ule' chic jun bey y man que'vilix coma re hermanos. Roma reje' ye'tiquir niquibij che man xque'c'ule-ta chic y niquijach-qui' chubanic re rusamaj re Jesucristo. Pero c'a ba' tiquibij quire', niquirayij ye'c'ule' chic jun bey.
1TI 5:12 Y roma man niquiban-ta cumplir re niquibij, ndel quimac.
1TI 5:13 Y chuka' vo xa man ye'c'ule-ta, ye'rutz'am k'oral, ye'ba chi' tak jay. Y chuka' man xe-ta chic ye'k'oran, xa niquitz'am camalun tak tzij, niquinimila-qui' re anche' man ruc'amon-ta, y chuka' niquibila' tzij re man je'ruc'amon-ta che niquibij.
1TI 5:14 Mare' nimbij chique re malca'n tak ixoki' re c'a ba' quijuna' che que'c'ule' chic jun bey, che que'c'ue' cal. Can-ta k'alaj che ja reje' re je te'ej pa tak cachoch. Chin che re vinak re ye'tzelan kachin man ye'tiquir-ta ye'ch'o itzel tak tzij chakij.
1TI 5:15 Roma jec'o malca'n tak ixoki' re quiyi'on chic can re utzulaj c'aslen y xa ja re Satanás quitzekelben.
1TI 5:16 Pero vo xa c'o jun hermano ache o ixok re jec'o malca'n tak ixoki' ruch'alal, ja reje' re tiene que ye'vilin quichin, y mana-ta re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios. Y riq'uin re' re hermanos re' ye'tiquir ye'quito' re malca'n tak ixoki' re can quion y man jun nivilin quichin.
1TI 5:17 Y re ec'uay quichin re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, y jabal je'qui chajin re hermanos, ruc'amon che ca'e-ta bey más nem re utzil re niban chique coma re hermanos. Y chiquicojol re je ec'uay quichin re hermanos, jec'o re ye'tzijon y ye'c'utu re ruch'abal re Dios, ja reje' re más tiban utzil chique.
1TI 5:18 Roma quire' ndel che tzij re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che re buey tak nuxak' rue' re trigo, ruc'amon che niya' k'ij cha che niva'. Man tixim xe'ray. Y chuka' nubij: Re samajel tiene que nitoj roma re samaj nuban. Quire' nubij re tz'iban can.
1TI 5:19 Y chuka' nimbij chava: Vo xa c'o jun ec'uay quichin re hermanos nisujus chavach che c'o rumac xuban, y xa jun-oc nisujun chij, man tanimaj. Nic'atzin che jec'o je ca'e' o je oxe' re ye'sujun chij chin nanimaj.
1TI 5:20 Pero vo xa c'o jun ec'uay quichin re hermanos nimacun y man nuya-ta can rubanic re mac, tabij cha che man otz-ta re ntajin chubanic. Y can chiquivach re hermanos nabij-va cha. Chin quire' re hermanos niquixibij-qui' ye'macun.
1TI 5:21 Y chach re Dios y chach re Ajaf Jesucristo y chiquivach re ángeles re je'cha'on roma re Dios, nimbij chava rat Timoteo, che tabana' quire' quiq'uin conojel re ye'macun y man jun otz y man jun itzel tatz'at.
1TI 5:22 Man taya' k'ij cha jun hermano che ndoc chupan re rusamaj re Dios, vo xa man ataman-ta andex che c'aslen ruc'uan. Roma vo xa ne'k'alajim-pa che man otz-ta ruc'aslen ruc'uan, rat yakalen re rumac reja'. Y rat chuka' tachajij-avi' chin quire' man tatz'ilbisaj re ac'aslen.
1TI 5:23 Y rat nojel tiempo yayavaj. Mare' man can-ta otz rion rax-ya' re nakum. Xa takumu' chuka' ba' ruyi'al-uva chin re k'axon-apan.
1TI 5:24 Jec'o vinak re can nitz'et re quimac tak c'amaje-na que'ban juzgar, y jec'o re man can-ta cha'nin nitz'et re quimac.
1TI 5:25 Y quire' chuka' re vinak re otz quic'aslen quic'uan. Jec'o re can cha'nin nitz'et che re quic'aslen otz, y jec'o nic'aj chic astapa' otz re quic'aslen, pero c'a churunaj nitz'et. Pero can nik'alajin-va.
1TI 6:1 Conojel re hermanos re c'o qui-patrón, tiquinimaj quitzij, chin quire' man que'ch'o itzel chij rube' re Dios y re ruch'abal.
1TI 6:2 Y vo xa re qui-patrón runiman chic re Dios, man tiquibij che man niquiya-ta ruk'ij, xaxe roma je hermanos chic. Xa can tiquiya' ruk'ij y más otz tiquisamajij, roma reja' runiman chic re Dios y je hermanos chic. Y rat Timoteo, nimbij chava che ca'tijoj y tabij chique re hermanos che tiquibana' ronojel re'.
1TI 6:3 Y vo xa c'o jun re jun-va chic che enseñanzas nuc'ut chiquivach re hermanos, y re enseñanzas re nuc'ut man junan-ta riq'uin re utzulaj enseñanza chin re Kajaf Jesucristo, y man junan-ta riq'uin re enseñanza re nuc'am-pa re c'aslen otz chach re Dios,
1TI 6:4 re ache re' can k'alaj che camas ruk'ij nuna'. Re ache quire' nibano man jun rutaman. Xa camas nika chach re tzij re man jun otz niquic'am-pa cha. Y tzij qui tak re' xa nuban cha che nic'uxc'ut rupan cha jun chic vinak, roma otz c'o. Y nuc'am-pa ayoval cha riq'uin re na'oj man junan-ta. Y nuban che nubila' itzel tak tzij chique nic'aj chic hermanos. Y chuka' nuban cha che nubila' chique re hermanos che man otz-ta jec'o riq'uin re Dios.
1TI 6:5 Y nuban cha che nojel tiempo c'o ayoval chiquicojol. Y reja' xa satzanak runa'oj roma re etzelal, y man rutaman-ta re katzij ruch'abal re Dios. Xa nunojij nunimaj, xaxe che ndoc biyom. Tajich'aj-a-avi' quiq'uin re ye'bano quire'.
1TI 6:6 Y katzij, vo xa ac'uan jun c'aslen otz chach re Dios, can jun biyomal, xaxe vo xa yaqui'cot pan avánma roma re abiyomal o roma man jun cosa c'o aviq'uin.
1TI 6:7 Roma tak xojalax, man jun cosa kac'amom-pa. Y riq'uin re' can k'alaj che tak xkojcom, man jun cosa chuka' xtakac'uaj-a.
1TI 6:8 Kojqui'cot riq'uin re kavay y re katziak. Man-ta chic jun cosa re nakarayij.
1TI 6:9 Pero re vinak re niquirayij ye'oc biyoma', man c'ayef-ta che ye'tzak pa mac. Roma camas niquirayij re biyomal, ye'tzak pa trampa, ancha'l nuban jun chicop. Re ye'bano quire' xa je nacanak riq'uin re niquirayij, y re niquirayij xa nuc'am-pa tijoj-pokonal chique. Y vo xa man xtiquiya-ta can re quirayibal, can xque'ruq'uis-va re quirayibal, y ye'ruc'uaj pa camic chin jumul.
1TI 6:10 Roma ja re niba avánma chij re mero, chire' nipo-va ronojel rach etzelal. Hasta jec'o hermanos xquiya' can re Dios roma can xba cánma chij re mero, y re mero re' c'o q'uiy tijoj-pokonal xuc'am-pa chique.
1TI 6:11 Pero rat Timoteo yat rusamajel re Dios, man taban quire'. Xa can tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen choj. Nojel tiempo tabana' re nika chach re Dios. Can tabana' confiar-avi' riq'uin re Dios. Cajovan. Cacoch'on. Y tabana' che yat ch'a'l quiq'uin conojel.
1TI 6:12 Can riq'uin ronojel avánma tatija' ak'ij che nac'uaj jun c'aslen ancha'l nrajo' re Dios. Quire' nic'atzin che naban roma animan reja'. Man taya' can re utzulaj c'aslen, re c'aslen re man jun bey xtiq'uis. Y ja c'aslen re' re xac'ul riq'uin re Dios tak xatayox roma reja'. Jare' xac'ul tak xabij che xanimaj. Y chiquivach je q'uiy xabij-va.
1TI 6:13 Y c'o chic jun cosa ninjo' nimbij. Y can chach re Dios nimbij chava, re Dios re niyi'o quic'aslen ronojel re ye'katz'at. Y chuka' chach re Jesucristo nimbij, re Jesucristo xuc'ut chach re gobernador xubini'aj Poncio Pilato che can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios. Y nimbij chava,
1TI 6:14 che tabana' ronojel re nubij re Dios y man tajal rubixic. Tac'uaj jun c'aslen otz chin quire' man-ta jun cosa re man otz-ta nilitaj chavij. Y quire' tabana-apo c'a jampa' xtipa re Kajaf Jesucristo.
1TI 6:15 Y ja re Dios re xtitako-pa re Jesucristo tak xtapon re k'ij. Y ja Dios re' re nakaya' ruk'ij. Can xe reja' re Dios. Y ja re nubij reja' re niban, roma ja reja' re namalaj Rey re c'o pa quive' conojel reyes. Y reja' chuka' can nuban mandar pa quive' conojel re niquiban gobernar.
1TI 6:16 Y can xe reja' re man nicom-ta. Reja' can pa sakil c'o-va, y man jun nitiquir ndoc riq'uin. Y man jun vinak tz'eteyon-ta richin, y man jun chuka' nitiquir nitz'eto. Reja' c'o pa kave' konojel chin nojel tiempo y chuka' can chin nojel tiempo xtuc'ul ruk'ij. Amén.
1TI 6:17 Y rat Timoteo, ninjo' che nabij chique re hermanos re je biyoma', man tiquina' che camas quik'ij. Y tabij chuka' chique che man tiquinojij che re biyomal ronojel otz nuc'am-pa chique, roma re biyomal xa niq'uis. Xa can tiquibana' confiar-qui' riq'uin re c'aslic Dios re niyi'o chaka ronojel re otz. Y reja' nrajo' che niqui'cot re kánma roma camas q'uiy cosas re ruyi'on chaka.
1TI 6:18 Tabij chique re biyoma' che que'quibanala' q'uiy utzil, y je biyoma-ta chubanic re otz chique re nic'aj chic. Che man tiquiq'uiq'uej niquiya' chique re nic'aj chic re man jun cosa c'o quiq'uin. Xa can que'quito'.
1TI 6:19 Riq'uin re' niquimol-yan-apo ruchi' re xtoc chique chin re tiempo-apo, chin quire' reje' can xtiquic'ul re c'aslen man niq'uis-ta.
1TI 6:20 Y rat Timoteo, tachajij re samaj yi'on chava. Man taya' pa cuenta re tzij re xa man riq'uin-ta re Dios je'pitinak-va, re xa je richin re ruch'ulef, y xa man jun otz niquic'am-pa chava. Chuka' quire' tabana' quiq'uin re vinak re ye'ch'o chij re ruch'abal re Dios. Reje' niquibij che q'uiy cosas quitaman, y xa man jun quitaman.
1TI 6:21 Y jec'o re xe'niman re tzij qui tak re'. Y mare' xquijech'aj-a-qui' riq'uin re katzij ruch'abal re Dios re quiniman. Y can-ta q'uiy utzil xtac'ul rat Timoteo riq'uin re Dios. Amén.
2TI 1:1 Yen Pablo, ru-apóstol re Jesucristo roma jare' re nurayij re Dios. Reja' xinrucha' chin nintzijoj re nusuj chique re vinak. Y re' ja re c'aslen re nuya' chique re vinak re xa jun quibanon riq'uin re Cristo Jesús.
2TI 1:2 Y nintak-a re carta re' chava rat Timoteo, re yat ancha'l nuc'ajol y camas yatinjo'. Y can-ta q'uiy utzil xtac'ul y nijoyovax-ta avach roma re Karta' Dios y re Kajaf Jesucristo, y chuka' re avánma can-ta otz nuna' roma animan chic.
2TI 1:3 Yen nojel tiempo nimban orar pan ave', che pak'ij che chak'a'. Y chuka' nintioxij cha re Dios avoma rat. Yen nintioxij cha re Dios, re Dios re nimban rusamaj riq'uin jun vánma otz, ancha'l xquiban re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can.
2TI 1:4 Y nimbij chuka' chava rat Timoteo che camas yate'ka chinuc'o'x che xatok' chuij tak xinel-pa aviq'uin. Y ninjo' yinapon chic jun bey aviq'uin chin quire' niqui'cot chic jun bey re vánma.
2TI 1:5 Y chuka' yate'ka chinuc'o'x che can abanon-va confiar-avi' riq'uin re Dios, ancha'l re xquiban re avate't Loida y re ate' Eunice. Reje' can quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios. Y yen ntaman che rat chuka' can abanon confiar-avi' riq'uin re Dios. Pero ja re avate't y re ate' xquiban confiar-qui' nabey.
2TI 1:6 Y mare' nimbij chava che taya' avánma chubanic re samaj re yi'on chava roma re Dios. Roma ja re Dios re xbano chava che yatiquir naban re samaj re', y jare' re xac'ul tak xinya' re nuk'a' pan ave'.
2TI 1:7 Y re Espíritu re ruyi'on re Dios chaka yoj re kaniman chic reja', man nuban-ta chaka che nakaxibij-ki'. Xa can nuya' kachuk'a', y nuban chaka che yojovan y man nakaya-ta k'ij cha re mac.
2TI 1:8 Man caq'uex natzijoj re ruch'abal re Kajaf. Y man caq'uex chuka' nabij che ataman noch yen, roma yinc'o pa cárcel roma nintzijoj rube' reja'. Y man tapokonaj nak'asaj tijoj-pokonal roma natzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Xa can tacoch'o' ronojel, riq'uin re poder re yi'on chava roma re Dios.
2TI 1:9 Re Dios xojrucol chupan re kamac, y xojrayoj chin nakac'uaj jun utzulaj c'aslen. Y ronojel re xuban man roma-ta che yoj c'o cosas otz je'kabanalon. Xa roma camas xojrajo', y roma chuka' quire' runojin chakij. Ajuer tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef, re Dios xunojij-yan che nutak-pa re Jesucristo chin nuya' re utzil chaka.
2TI 1:10 Y vocame xbeka-yan re Jesucristo re nicola kachin chach re kamac. Reja' xulisaj re ru-poder re camic. Reja' xusekresaj chakavach re utzulaj ch'abal chin re Dios, y riq'uin re' xusekresaj chakavach re c'aslen re man niq'uis-ta, y xojrulisaj chuka' pa ruk'a' re camic chin jumul.
2TI 1:11 Re Dios xinrucha' yen chin xinoc apóstol y chin ninya' rutzijol re utzulaj ch'abal re' chique re vinak re man je israelitas-ta, y chuka' chin ye'ntijoj.
2TI 1:12 Y mare' nink'asaj re tijoj-pokonal re'. Pero man yinq'uex-ta. Roma can ntaman-va re anchique niniman y can nbanon confiar-vi' riq'uin, che nuchajij re vánma re njachon pa ruk'a'. Y ntaman che can quire' xtuban viq'uin, c'aja tak xtapon re k'ij tak xtipa chic jun bey reja'.
2TI 1:13 Y rat Timoteo, nimbij chava che can ancha'l re otz tak enseñanzas re nc'utun chavach, can quire' chuka' tac'utu' chiquivach re nic'aj chic. Y chuka' nimbij chava che can tabana' confiar-avi' riq'uin re Jesucristo y cajovan, y xcatiquir xtaban quire' roma xa jun abanon riq'uin reja'.
2TI 1:14 Xa tachajij re samaj yi'on chava roma re Dios. Y ja re Espíritu Santo re c'o pa tak kánma re xtita'o avichin.
2TI 1:15 Rat ataman che bama conojel re hermanos re jec'o pa tak tenemit chin re Asia, yinquiyi'on chic can. Ancha'l re Figelo y re Hermógenes.
2TI 1:16 Pero re hermano Onesíforo man quire-ta xuban. Ja-ta c'a re Ajaf xtijoyovan quivach re jec'o pa rachoch, roma reja' man xq'uex-ta chin xino'rtz'eta' vova' re anche' yinc'o-va preso, y q'uiy bey xubanala' utzil chua.
2TI 1:17 Y tak re hermano Onesíforo xbeka vova' pa tenemit Roma, xinrucanoj y c'a churunaj xinruvel.
2TI 1:18 Y rat jabal ataman chuka' che reja' camas xojruto' tak xojc'ue' aviq'uin pa tenemit Efeso. Y re Ajaf can-ta xtujoyovaj rach chupan re k'ij tak xtipa chic jun bey re Jesucristo.
2TI 2:1 Nimbij chava rat Timoteo re yat ancha'l nuc'ajol: Can tic'ue' c'a avuchuk'a' riq'uin re utzil re nac'ul, roma jun abanon riq'uin re Cristo Jesús.
2TI 2:2 Re enseñanza re xinc'ut chavach chiquivach je q'uiy hermanos, can ja chuka' re' tac'utu' chiquivach re nic'aj chic achi'a' re can ye'tiquir niquic'ut jabal, y chuka' can c'o a-confianza quiq'uin che can xtiquiban-va re rusamaj re Dios.
2TI 2:3 Y man tapokonaj nataj pokan roma naban re samaj re nrajo' re Jesucristo. Xa tacoch'o' ronojel, ancha'l nuban jun utzulaj soldado.
2TI 2:4 Y man camas tanojij re cosas chin re ruch'ulef. Xa tabana' ancha'l nuban jun soldado tak c'o pa cuartel, man jun cosa chin re charachoch nunojij, roma tiene que nic'ue' chire' chin nuban re andex bin cha roma re ac'ayon richin.
2TI 2:5 Y rat pa rubiyal tabana' re rusamaj re Dios. Can ancha'l nuban jun re natz'an, vo xa man choj-ta natz'an, man nich'acon-ta.
2TI 2:6 Can riq'uin ronojel avánma tabana' re rusamaj re Dios. Ancha'l nuban jun re nisamaj pa k'ayis, reja' ye'rubanala' tico'n, roma rutaman che chire' nipo-va re ruay.
2TI 2:7 Tanojij c'a jabal ronojel re', y re Ajaf xtuban chava che xtak'ax pan ave' jabal.
2TI 2:8 Nojel tiempo te'ka cha'c'o'x che re Jesucristo xcom y xc'astaj-pa. Reja' rey-rumam can re Rey David re xc'ue' ajuer can. Y jare' nimbij tak nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha.
2TI 2:9 Y roma nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios, nintaj pokan. Yen yinximon pa cárcel y xban chua ancha'l jun itzel ache. Pero re ruch'abal re Dios man ximil-ta.
2TI 2:10 Y coma re vinak re je'cha'on roma re Dios che ye'colotaj, mare' tak yen nincoch' ronojel tijoj-pokonal. Chin quire' ye'colotaj chach re quimac roma re Jesucristo. Reje' xque'ba chila' chicaj y xtic'ue' quik'ij chin jumul.
2TI 2:11 Can katzij-va re nimbij chava: Che yoj re kaniman re Jesucristo yoj quiminak chic riq'uin reja', y mare' tak xkavel-yan kac'aslen, roma reja' c'o ruc'aslen.
2TI 2:12 Vo xa xtakacoch' re tijoj-pokonal roma kaniman reja', xtapon re k'ij tak junan xtakaban gobernar riq'uin reja'. Y vo xa xtakapokonaj xtakabij che yoj richin reja', chuka' reja' xtubij che man yoj richin-ta.
2TI 2:13 Y yoj astapa' nakajalala' re tzij ye'kabila', pero reja' man quire-ta nuban. Reja' can nuban-va re nubij. Roma reja' can man nujal-ta re rutzij.
2TI 2:14 Mare' tanataj ronojel re' chique re hermanos. Y tabij chique chuka' pa rube' re Ajaf Dios che man tiquitz'am-qui' che tzij chij re enseñanzas re xa man jun quijkalen, roma xa man jun cosa otz nuc'am-pa chique. Y re ye'c'axan xa nuyoj quina'oj.
2TI 2:15 Can tatija' ak'ij chin che yatoc jun utzulaj samajel chach re Dios, y man jun anchique roma yaq'uex, roma pa rubiyal natzijoj re katzij ruch'abal re Dios.
2TI 2:16 Y man ca'ya' pa cuenta tzij re man riq'uin-ta re Dios je'pitinak-va, re xa je richin re ruch'ulef y man jun otz niquic'am-pa chava. Roma re vinak re nika chiquivach re tzij qui tak re', xa más niquinim-qui' chupan re itzel tak banabal.
2TI 2:17 Y riq'uin re ye'quic'ut, nuc'ux re cánma re vinak, can ancha'l nuban re itzel yabil rubini'an cáncer. Quire' xquic'alvachij re Himeneo y re Fileto.
2TI 2:18 Reje' xquijech'aj-yan can-qui' riq'uin re katzij ch'abal, roma niquibij che xe'c'astaj-yan-a re anama'i', y xa man quire-ta. Y quitzij reje' jec'o re man chic niquiban-ta confiar-qui' riq'uin re Dios.
2TI 2:19 Jac'a yoj re kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios, reja' rubanon chaka ancha'l jun jay re otz ru-cimiento. Y pa rue' re cimiento re' tz'iban can che re Ajaf rutaman quivach re je richin chic reja'. Y chuka' tz'iban chire', che conojel re quiniman re Ajaf, tiquiya' can ronojel re etzelal chin re ruch'ulef.
2TI 2:20 Chupan jun nema-jay q'uiy cosas jec'o. Jec'o cosas re je'banalon cha k'anapuak, jec'o cosas re je'banalon cha sakapuak, jec'o re je'banalon cha che' y jec'o re je'banalon cha ulef. Jec'o re más otz y c'aja tak ye'oc c'ajare' ye'belisas-pa chin ye'cusas, y c'o re nojel tiempo ye'cusas.
2TI 2:21 Y vo xa yoj xtakaya' can ronojel re etzelal, ch'ajch'oj re kac'aslen y yojoc ancha'l re cosas re c'aja tak ndoc, c'ajare' ne'lisas-pa, y yojoc cha chin nakaban ronojel rach utzulaj samaj.
2TI 2:22 Y roma re c'a je c'ajola' y re c'a je k'apoji' q'uiy itzel tak rayibal c'o quiq'uin, tajich'aj-a-avi' chach re quibanabal qui tak re'. Xa tac'uaj re c'aslen choj. Can tabana' confiar-avi' riq'uin re Dios. Cajovan. Y tabana' che junan avach quiq'uin re nic'aj chic re ch'ajch'oj cánma ye'ch'o riq'uin re Ajaf.
2TI 2:23 Man c'a taya' pa cuenta re tzij re man jun rajkalen, y man jun otz nuc'am-pa chava, roma ja tzij quire' re ye'c'amo-pa ayoval.
2TI 2:24 Roma jun rusamajel re Ajaf Dios ancha'l rat, man ruc'amon-ta che naban ayoval. Nic'atzin che otz naban quiq'uin conojel. Y nic'atzin chuka' che ya'tijoj otz re hermanos, y chuka' che yacoch'on.
2TI 2:25 Y riq'uin jun avánma ch'o'l tabij chique re vinak re man junan-ta niquinojij chij re ruch'abal re Dios, che tiquijala' re niquinojij. Riq'uin ba' re Dios xtuban chique re vinak re', che can xtiquitamaj-va re katzij ruch'abal y xtijalataj quic'aslen chach.
2TI 2:26 Y riq'uin re' xque'colotaj pa ruk'a' re itzel. Roma vocame can jec'o-va pa ruk'a', y reja' xabanchique nrajo' nuban chique.
2TI 3:1 Chuka' nimbij chava che man tamistaj che chupan re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef xto'rbana' más c'ayef chique re vinak.
2TI 3:2 Roma chupan re tiempo re' je q'uiy chique re vinak xa quion reje' xtiquijo-ka-qui' y man xque'beka-ta chiquic'o'x re nic'aj chic vinak. Can xtiba cánma chij re mero. Xa camas quik'ij xtiquina'. Y can quion reje' xtiquiya-ka quik'ij. Y camas xque'quiyok' re nic'aj chic vinak. Man xtiquinimaj-ta quitzij re quite-quirta'. Man xque'tioxin-ta. Q'uiy etzelal xtic'ue' pa tak quic'aslen.
2TI 3:3 Reje' man xtiquijoyovaj-ta quivach re nic'aj chic vinak, y chuka' man xtiquicuy-ta quimac. Xa itzel chuka' xque'ch'o chiquij. Roma camas re etzelal c'o pa tak cánma, y can xtak'ax rue' re etzelal re xtiquiban chique re vinak. Can xtiquitzelaj-va re otz.
2TI 3:4 Y re mismo quichibil-qui' xtiquisujula-ka-qui'. Y can man ba' xtiquinojij che man jun cosa otz nuc'am-pa chique re niquiban. Xa camas quik'ij xtiquina'. Más xtiquijo' niquiban re cosas chin re ruch'ulef re nibano chique che ye'qui'cot, que chach re cosas chin re Dios.
2TI 3:5 Reje' xtiquibij che quiniman chic re Dios, pero xa man xtiquiya-ta k'ij cha re Dios che nujal re quic'aslen. Man c'a que'oc avchibil re vinak quire' ye'bano.
2TI 3:6 Roma chiquicojol reje' ye'po-va re ye'ba chi' tak jay y mana-ta rubixic niquiban cha re ruch'abal re Dios. Y ja re ixoki' re je nacanak re ye'ka pa quik'a'. Ixoki' re niquina' che camas quimac y can niquiban ronojel re niquirayij.
2TI 3:7 Reje' can nojel tiempo niquitijoj-qui' riq'uin c'ac'a tak na'oj, y man jun bey xtiquitamaj-ta re katzij ch'abal.
2TI 3:8 Y can ancha'l xquiban re je ca'e' aj-itz re xquibini'aj Janes y Jambres re xe'c'ue' ajuer can, y xquitzelaj re xubij re Moisés, can quire-va chuka' niquiban re achi'a' re ye'ba pa tak cachoch re ixoki', niquitzelaj re katzij ch'abal. Xa can jalatajnak quina'oj roma re etzelal. Niquibij che quiniman chic re Dios, y xa man katzij-ta.
2TI 3:9 Pero chuka' man can-ta xque'nimax, roma cha'nin xtiquinabej conojel vinak che reje' xa je nacanak roma man jun andex otz niquinojij, can ancha'l xbanataj quiq'uin re je ca'e' aj-itz re xquibini'aj Janes y re Jambres re xe'c'ue' ajuer can, che reje' can jabal xk'alajin che xa je nacanak.
2TI 3:10 Jac'a rat Timoteo, atzekelben re enseñanza re nc'utun chavach. Ataman che otz re nuc'aslen. Ataman che nimban ronojel re chalaben chua roma re Dios. Ataman che can nbanon confiar-vi' riq'uin re Dios, che yincoch'on, y che yinjovan.
2TI 3:11 Xintzelas, y c'a yintajin chuk'asasic tijoj-pokonal. Ronojel re' ncoch'om-pa. Y chuka' ataman ronojel re xban chua chupan re oxe' tenemit, re Antioquía, re Iconio y re Listra. Chire' camas tijoj-pokonal xintaj. Pero chupan ronojel re' re Ajaf can xinrucol-va.
2TI 3:12 Y can katzij-va, conojel re jun quibanon riq'uin re Cristo Jesús y niquijo' niquic'uaj jun c'aslen otz chach re Dios, can xtiquitaj pokan pa quik'a' re nic'aj chic.
2TI 3:13 Jac'a re vinak re camas itzel quic'aslen quic'uan y re vinak camas ye'k'olon, can k'ij-k'ij más xtiquinim-qui' chupan re etzelal. Xque'quik'ol re vinak, y xque'k'olotaj chuka' reje'.
2TI 3:14 Jac'a rat Timoteo, man taya' can re utzulaj tak enseñanzas re ataman y abanon confiar-avi' riq'uin. Rat jabal ataman re anchok riq'uin xatamaj-va re enseñanzas re'.
2TI 3:15 Y c'a yat co'ol che', tak xatamaj re tz'iban can chupan re lok'olaj ruch'abal re Dios. Y re ch'abal re' xuc'ut chavach che xanimaj re Cristo Jesús chin xacolotaj chach re amac.
2TI 3:16 Ronojel re tz'iban can, ja re Dios biyom-pa. Y mare' otz che nakacusaj chin nakac'ut jun enseñanza chiquivach re quiniman chic re Dios y re man quiniman-ta. Otz nakacusaj chin che nik'alajin andex che enseñanzas re xa quiq'uin achi'a' je'pitinak-va. Otz nakacusaj chin nakatzijoj cha jun chic che tujala' re ruc'aslen. Y otz chuka' nakacusaj chin nakabij andex rubanic jun c'aslen choj.
2TI 3:17 Roma yoj re yoj rusamajela' re Dios ja re ruch'abal re nibano chaka che yoj tz'akat, y can yojtiquir nakaban ronojel re utzulaj samaj.
2TI 4:1 Y chach re Dios y re Ajaf Jesucristo nimbij chava rat Timoteo che tatzijoj re ruch'abal re Dios nojel tiempo, chique re niquijo' niquic'axaj y chuka' chique re man niquijo-ta. Tabij chique re vinak re quitzekelben jun enseñanza re man katzij-ta, che tiquiya' can. Tabij chique re quic'uan jun itzel c'aslen, che tiquijala' quic'aslen. Y chique conojel tabij che nojel tiempo tiquibana' re otz. Y riq'uin ronojel avánma ca'tijoj conojel, y re avánma camas ticoch'on. Y ronojel re' nimbij chava roma re Jesucristo xtipa chic jun bey, y can xtik'alajin che reja' can Rey-va, y xto'rbana' juzgar pa quive' re c'a je c'as y pa quive' chuka' re je quiminak chic-a.
2TI 4:3 Roma xte'ka re k'ij tak re vinak man chic xtiquijo-ta xtiquic'axaj re otz tak enseñanzas. Xa can xtiba cánma chij re enseñanzas re man je katzij-ta, y xque'quicanola' re anchique ye'tijon quichin cha re enseñanzas re ye'quirayij reje'.
2TI 4:4 Xa man chic xtiquic'axaj-ta re ruch'abal re Dios, xe chic re enseñanzas re xa man jun quijkalen xque'quic'axala'.
2TI 4:5 Jac'a rat tanojij jabal ronojel re naban. Tacoch'o' re tijoj-pokonal re nipa chavij. Man catane' chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Tabana' ronojel re samaj re yi'on chava roma re Dios.
2TI 4:6 Roma yen xa can xe chic nyaben re k'ij che yinquimisas, re k'ij chin yimba y ninya' can re ruch'ulef. Xa can napon-yan re k'ij chin yinquimisas.
2TI 4:7 Camas ntijon nuk'ij chubanic re nurayij re Dios, y nbanon ronojel re samaj re yi'on chua roma re Dios. Man nyi'on-ta can re otz ch'abal re kaniman.
2TI 4:8 Y c'o jun premio re xtiquic'ul conojel re quic'uan jun c'aslen choj. Y ntaman che yen chuka' xtinc'ul re jun premio re'. Ja re Ajaf re utzulaj ka-Juez re xtiyi'o re premio re' chupan re k'ij tak xtipa chic jun bey. Y man xe-ta chua yen xtuya-va re premio re'. Xa can xtuya' chuka' chique conojel re binak cánma chuyabexic re k'ij tak xtipa chic jun bey reja'.
2TI 4:9 Rat Timoteo, can tatija' ak'ij yapa viq'uin cha'nin, chin yinatz'eta'.
2TI 4:10 Roma re Demas xa xba pa tenemit Tesalónica. Xa xinrumalij can, roma reja' xa xba ránma chij re nusuj re ruch'ulef. Re hermano Crescente binak pa tak tenemit re jec'o pa Galacia. Y re hermano Tito chuka' binak pa tak tenemit re jec'o pa Dalmacia.
2TI 4:11 Vocame xa can xe re hermano Lucas re c'o can viq'uin. Tac'ama-pa re hermano Marcos tak xcapa, roma reja' ndoc chua chin yinruto'.
2TI 4:12 Re hermano Tíquico xintak-a pa tenemit Efeso.
2TI 4:13 Tak xcapa, tac'ama-pa re nuk'u' re xinya' can riq'uin re hermano Carpo pa tenemit Troas. Y ca'c'ama-pa re nu-libros. Pero re más ninjo' che nac'am-pa ja re je'banon riq'uin tz'um.
2TI 4:14 Re Alejandro re herrero, q'uiy c'a etzelal je'rubanalon chua. Y jac'a re Ajaf xtiyi'o rajal cha, can ancha'l re rubanabal.
2TI 4:15 Mare' rat, can tachajij-avi' chach, roma reja' camas nutzelaj re ruch'abal re Dios re nakatzijoj yoj.
2TI 4:16 Tak xinc'uax chiquivach re autoridades nabey, man jun xta'o vichin. Pero man ninjo-ta che re Dios xtuya-ta ruq'uixel chique re man xinquito-ta y xinquiya' can nayon.
2TI 4:17 Pero re Ajaf xa can xinruto-va. Xuya' vuchuk'a' y xinrucol-pa chach re camic. Y mare' xintiquir xinq'uis ronojel re samaj re yi'on chua roma re Dios. Samaj chin nitzijos re ruch'abal re Dios chique conojel vinak re man je israelitas-ta.
2TI 4:18 Y yen ntaman che re Ajaf xticola vichin chupan ronojel etzelal. Ntaman che xquinruchajij chin xquinruc'uaj chila' chicaj anche' nuban-va gobernar. Reja' can-ta xtuc'ul ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
2TI 4:19 Taya' ruxnokil-quivach re hermanos Prisca y Aquila, y chuka' conojel re jec'o pa rachoch re hermano Onesíforo.
2TI 4:20 Re hermano Erasto xc'ue' can pa tenemit Corinto, y re hermano Trófimo xinya' can pa tenemit Mileto roma niyavaj.
2TI 4:21 Y rat Timoteo, can tatija' ak'ij che yapa viq'uin tak c'amaje-na tapon re tiempo chin tef. Re hermano Eubulo nutak-a ruxnokil-avach. Y chuka' re hermanos Pudente, re Lino, re Claudia, y conojel re hermanos jec'o vova' niquitak-a ruxnokil-avach.
2TI 4:22 Y can ja-ta re Ajaf Jesucristo re xtic'ue' pan avánma rat. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Amén.
TIT 1:1 Yen Pablo, jun rusamajel re Dios y jun ru-apóstol re Jesucristo. Reja' xinrutak quiq'uin re je'cha'on chic roma re Dios, chin che más tiquibana' confiar-qui' riq'uin. Y xinrutak quiq'uin chuka' chin niquitamaj jabal re katzij ch'abal chin reja', re yaruc'uaj chupan re utzulaj c'aslen re nrajo' re Dios.
TIT 1:2 Y riq'uin re' can quiyaben re utzulaj c'aslen re man jun bey xtiq'uis. Y ja c'aslen re' re sujun roma re Dios, tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Y can nuya-va, roma re Dios can nuban-va re rubin.
TIT 1:3 Y xapon re k'ij tak re Dios re yojcola chach re kamac, xusekresaj re ruch'abal y xuya' k'ij chua chin nintzijoj. Y camas xuchalabej chua che nimban re samaj re'.
TIT 1:4 Mare' nintak-a re carta re' chava rat Tito re yat ancha'l nuc'ajol, roma animan chuka' re Jesucristo. Y can-ta q'uiy utzil xtac'ul y nijoyovax-ta avach roma re Karta' Dios y re Kajaf Jesucristo re nicola kachin chach re kamac, y chuka' re avánma can-ta otz nuna' roma animan chic.
TIT 1:5 Y xatinya' c'a can chupan re nación rubini'an Creta re chucojol ya' c'o-va, roma xinjo' che nachojmersaj re nic'atzin che nichojmersas. Y chuka' ximbij chava: Ronojel tenemit re anche' jec'o-va hermanos, ca'cha' ja'jun achi'a' chiquicojol, chin ja reje' re ye'c'uan quichin.
TIT 1:6 Y jun re nic'uan quichin re hermanos nic'atzin che ruc'uan-ta jun c'aslen otz, chin quire' man jun cosa re man otz-ta nilitaj chij. Y chuka' nic'atzin che jun re nic'uan quichin re hermanos xaxe jun ruxayil y re rajc'ual quiniman-ta chic re Jesucristo. Pero vo xa re rajc'ual quic'uan jun itzel c'aslen y man ye'niman-ta tzij, man ruc'amon-ta che re tata'aj re' ndoc can ec'uay quichin re hermanos.
TIT 1:7 Roma re nic'uan quichin re hermanos can ndoc rusamajel re Dios, y mare' can nic'atzin che niquic'uaj jun c'aslen choj chin quire' man jun cosa re man otz-ta nilitaj chij. Chuka' man tuna' che c'o ruk'ij, man cha'nin tipa ruyoval, chuka' man tik'abar, man tuban ayoval, man tuban re man otz-ta chin nuch'ac ru-mero.
TIT 1:8 Y nic'atzin chuka' che can jabal ye'ruc'ul-apo re hermanos pa rachoch, re nic'atzin che ye'c'ul. Nic'atzin che binak ránma chubanic re otz. Y nic'atzin che nunojij jabal re nuban. Nic'atzin che ruc'uan jun c'aslen choj, jun c'aslen otz chach re Dios, y man tuya' k'ij cha re mac.
TIT 1:9 Y nic'atzin che re nic'uan quichin re hermanos can rubanon confiar-ri' riq'uin re ruch'abal re Dios re xtzijos cha, roma re ruch'abal re Dios can katzij-va. Y riq'uin re' re nic'uan quichin re hermanos nitiquir nuc'ut chiquivach re hermanos re utzulaj enseñanza re c'utun chach reja', chin quire' re hermanos más niquiban confiar-qui' riq'uin re Dios. Re nic'uan quichin re hermanos nitiquir chuka' nubij chique re vinak re quitzekelben re je'c'utulun chiquivach y xa man je katzij-ta, che tiquiya' can rubanic.
TIT 1:10 Roma je q'uiy re man ye'niman-ta tzij. Y chiquicojol reje' jec'o-va re ye'bin che tiene que niban re circuncisión chique chin ye'colotaj chach re quimac. Ja tzij qui tak re', re xa man jun quijkalen. Y ye'quik'ol re vinak.
TIT 1:11 Y jare' re ruc'amon che nakatz'apij xe'cay roma je q'uiy ye'k'olotaj pa quik'a'. Y hasta c'o bey can conojel re jec'o pa jun jay ye'k'olotaj pa quik'a' roma re niquic'ut chiquivach. Y man xe-ta re' re niquiban. Xa can niquic'utuj chuka' rajal re qui-enseñanzas re niquic'ut.
TIT 1:12 Xc'ue' c'a jun quivinak re aj-chire' ajuer can, re c'o na'oj riq'uin, y reja' xubij can re andex rubanic re quic'aslen re ruvinak. Re ache re' quire' xubij can: Re nuvinak aj-Creta man jun bey niquibij-ta re katzij, xaxe niquitz'uc tzij, je ancha'l itzel tak chicop re ye'c'uxun. Camas ye'va' y man niquijo-ta ye'samaj. Quire' xubij re jun ache re'.
TIT 1:13 Y can katzij-va re xubij can. Mare' nimbij chava rat Tito, che tabij chique re vinak re', che tiquiya' can rubanic re man otz-ta y tiquinimaj re katzij ch'abal chin re Dios.
TIT 1:14 Chuka' tabij chique che man chic tiquic'axaj re ye'c'ut chiquivach re xa man jun rajkalen, ancha'l re niquibij re nuvinak israelitas che tiene que niban re circuncisión chique chin ye'colotaj chach re quimac. Y chuka' man tiquinimaj quitzij re nic'aj chic vinak re xa niquitzelaj re katzij ch'abal chin re Dios.
TIT 1:15 Re vinak re ch'ajch'oj re quic'aslen, ch'ajch'oj niquitz'at ronojel re otz. Jac'a re vinak re man ch'ajch'oj-ta re quic'aslen y man quiniman-ta re Dios, ronojel re otz, itzel niquitz'at, roma xa jalatajnak quina'oj y man niquina-ta-ka-qui' che man otz-ta re quic'aslen chach re Dios.
TIT 1:16 Niquibij che quitaman rach re Dios, pero nik'alajin che man katzij-ta, roma rion re man otz-ta niquiban, mare' man otz-ta ye'tz'et, man niquinimaj-ta tzij, y man jun otz ye'tiquir niquiban.
TIT 2:1 Jac'a rat Tito can otz ruc'utic tabana' cha re utzulaj enseñanza chiquivach re hermanos.
TIT 2:2 Re rejeta'k tak achi'a' can-ta niquina' jabal re ye'quiban, conojel-ta ye'yi'o quik'ij, man-ta niquiya' k'ij cha re mac, tiquibana' confiar-qui' riq'uin re otz tak enseñanzas, que'jovan, y que'coch'on chuka'.
TIT 2:3 Quire' chuka' re rejeta'k tak ixoki', ye'k'alajin-ta jabal chiquivach re vinak che can c'o-va quik'ij, man-ta ye'camalun tzij chiquij vinak, man-ta ye'k'abar, y niquic'ut-ta jun utzulaj c'aslen chiquivach re nic'aj chic.
TIT 2:4 Y chuka' tiquic'utu' chiquivach re k'apoji' tak ixoki', che que'quijo' re quichijlal y re cal,
TIT 2:5 che man tiquiya' k'ij cha re mac, tiquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, can-ta je samajel pa tak cachoch, otz tiquibana' quiq'uin conojel re vinak, que'quinimaj re quichijlal, chin che man tiyok' re ruch'abal re Dios.
TIT 2:6 Tabij chuka' chique re achi'a' re c'a je c'ajola', che man tiquiya' k'ij cha re mac.
TIT 2:7 Y chuka' rat nic'atzin che nojel tiempo tac'uaj jun c'aslen otz chin quire' nac'ut chiquivach andex che c'aslen re niquic'uaj reje'. Y tak ya'tijoj cha re ruch'abal re Dios, can ja ancha'l rubanon, can ja quire' re tac'utu'. Y chuka' taya' ruk'ij re ruch'abal re Dios.
TIT 2:8 Can tachajij-avi' jabal riq'uin re nabij tak yatijon, ronojel can ja rubixic tabana' cha, chin che man jun cosa nibex chij. Y re ye'tzelan chin re ruch'abal re Dios can xque'q'uixbitaj, roma man niquivel-ta andex niquibij chivij yex re yix hermanos.
TIT 2:9 Y re hermanos re c'o qui-patrón, tabij chique che tiquinimaj quitzij, y man que'ch'olin cha re qui-patrón. Xa jabal tiquibana' cha ronojel samaj re nibex chique.
TIT 2:10 Y man que'lak' quiq'uin re qui-patrón. Y can otz tiquibana' cha ronojel, chin otz ye'tz'et coma conojel re vinak, y re vinak re' xtiquiya' ruk'ij re ruch'abal re Dios re nicola kachin chach re kamac.
TIT 2:11 Roma re Dios xutak-pa re Jesucristo vova' chach re ruch'ulef. Y jare' re xbano chaka che konojel xojcolotaj chach re kamac yoj re yoj vinak, roma re Dios camas utzil c'o riq'uin.
TIT 2:12 Y chuka' nuc'ut chakavach che takaya' can ronojel re man nika-ta chach re Dios y ronojel re itzel tak rayibal chin re ruch'ulef. Re c'a yojc'o vova' chach re ruch'ulef, man takaya' k'ij cha re mac, xa takac'uaj jun c'aslen choj, jun c'aslen re nika chach re Dios.
TIT 2:13 Roma kayaben re k'ij tak xtipa chic jun bey re Jesucristo. Y can yojqui'cot kayaben re k'ij re'. Y jare' tak xtik'alajin ruk'ij re namalaj ka-Dios y re Jesucristo re xcola kachin chach re kamac.
TIT 2:14 Reja' man xupokonaj-ta chin xquimisas pa kaq'uixel, chin che xojrucol chach ronojel rach mac y chin chuka' xuch'ojersaj re kac'aslen. Quire' xuban chin che re xojniman richin xojoc chin reja'. Y reja' nrajo' che niba kánma chubanic re otz.
TIT 2:15 Ca'tijoj re nic'aj chic cha ronojel re'. Tabij chique re otz quic'aslen quic'uan, che man tiquiya' can. Y re itzel quic'aslen, tabij chique che tiquiya' can re itzel c'aslen re'. Man taxibij-avi' naban quire', roma ja re Dios ya'yon re samaj re' chava. Y reje' can yatquinimaj.
TIT 3:1 Rat can tabij chique re hermanos che tiquinimaj quitzij re autoridades. Can tiquibana' re nibex chique, y riq'uin ronojel cánma tiquibana' ronojel otz rach samaj.
TIT 3:2 Y tabij chuka' chique che man que'ch'o itzel chij jun chic vinak, y che man tiquiban ayoval. Xa otz tiquibana' quiq'uin conojel, y man tiquina' che camas quik'ij.
TIT 3:3 Roma tak rubanon can, yoj chuka' yoj nacanak riq'uin re kana'oj. Man xkanimaj-ta re xbex chaka. Can yojsatzanak che'. Man xojtiquir-ta xkak'el-ki' chach re mac. Xa can xkaban ronojel re itzel tak banabal re xkarayij, y xba kánma riq'uin re cosas re ye'ban chach re ruch'ulef. Can man otz-ta re kac'aslen xkac'uaj. Itzel xe'katz'at re nic'aj chic roma otz jec'o. Y re kachibil-ki' quiq'uin xa xkatzelaj-ki', y roma man otz-ta re kac'aslen, chuka' re vinak can xojquitzelaj.
TIT 3:4 Pero re Dios chin che xojrucol chach re kamac, reja' xutak-pa re Jesucristo y riq'uin re' xuc'ut chakavach che camas q'uiy utzil c'o riq'uin, y xkatamaj che reja' conojel vinak ye'rajo'.
TIT 3:5 Reja' xojrucol-pa chupan re kamac, pero man roma-ta che camas choj re kac'aslen kac'uan. Man quire-ta. Xa roma xujoyovaj kavach, y roma xuch'ojersaj re kac'aslen. Jun c'ac'a c'aslen xuya' chaka. Re Espíritu Santo xoc pa tak kánma. Y riq'uin re' xjalataj re kac'aslen.
TIT 3:6 Re Dios xuya' re Espíritu Santo chaka, roma re Jesucristo re xcola kachin chach re kamac. Y re Espíritu Santo q'uiy utzil nuban chaka.
TIT 3:7 Y riq'uin re' man jun kamac ndel chach re Dios, y re' xa roma camas utzil c'o riq'uin re Dios. Y chuka' xtakac'ul re utzulaj c'aslen re man xtiq'uis-ta. Y yoj kayaben re c'aslen re'.
TIT 3:8 Ronojel re' can katzij-va, can otz-va, y can ndoc-va cha re quic'aslen conojel vinak. Mare' ninjo' che man tatanaba' quitijoxic re quiniman chic re Dios cha ronojel re', chin quire' can tiquitija' quik'ij niquiban re otz.
TIT 3:9 Pero re tzij manak quijkalen, ancha'l re tzij nibex y ye'ban chiquij quibe' re vinak re xe'c'ue' ajuer can, man ca'c'axaj. Y chuka' re ayoval ye'quiban re vinak re xa man junan-ta niquinojij chij re nubij re ley chin re Moisés, chuka' man ca'c'axaj, roma ronojel re tzij qui tak re' xa man jun otz nuc'am-pa chava.
TIT 3:10 Y vo xa c'o jun nuya' jun enseñanza man katzij-ta, y xa roma re' re hermanos niquijech'aj-a-qui', tapaxabaj re nibano quire' y tabij cha che man tuban quire'. Y vo xa abin chic jun bey cha y man yatrunimaj-ta, tabij chic jun bey cha. Y vo xa can man niniman-ta, man chic tac'am rach.
TIT 3:11 Roma re nibano quire', can k'alaj che xa satzanak riq'uin re nunojij, can man otz-ta ruc'aslen ruc'uan, y rion reja' nrayoj castigo pa rue'.
TIT 3:12 Y yen xtintak-a re hermano Artemas aviq'uin o re hermano Tíquico. Y tak xtapon aviq'uin jun chique reje', can tatija' ak'ij yaba pa tenemit Nicópolis. Roma yen ninojin che yinc'ue' chire' pa Nicópolis chupan re tiempo chin tef.
TIT 3:13 Y re hermano Zenas re licenciado y re hermano Apolos, taya' ronojel re ndoc chique chin quire' niquiban seguir re quibey y man-ta jun cosa re xtuban falta chique.
TIT 3:14 Y re hermanos tiquitamaj niquiban re otz. Que'quito' conojel re nic'atzin che ye'to', chin che nivachin-ta jabal re quic'aslen.
TIT 3:15 Conojel re hermanos re jec'o viq'uin niquitak-a ruxnokil-avach. Y taya' chuka' ruxnokil-quivach re junan kavach quiq'uin roma kaniman re Jesucristo. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Amén.
PHM 1:1 Yen Pablo, yinc'o preso roma nintzijoj re ruch'abal re Jesucristo. Y vichibil re hermano Timoteo tak nakatak-a re carta re' chava rat Filemón. Y camas yatkajo' roma kachibil-ki' chupan re samaj.
PHM 1:2 Nakatak-a ruxnokil-rach re hermana Apia. Y chuka' nakatak-a ruxnokil-rach re hermano Arquipo kachibil chupan re samaj, y chuka' chique re quiniman chic re Jesucristo re niquimol-qui' pan avachoch.
PHM 1:3 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
PHM 1:4 Yen Pablo can nojel tiempo nimban orar pan ave' rat. Y chuka' nojel tiempo nintioxij cha re nu-Dios avoma rat Filemón,
PHM 1:5 roma yen can nc'axan-va che rat can yajovan y can abanon confiar-avi' riq'uin re Ajaf Jesús y quire' chuka' naban quiq'uin re je rajc'ual chic re Dios.
PHM 1:6 Yen ninc'utuj cha re Dios, roma rat abanon confiar-avi' riq'uin reja', xa roma quire' abanon xtitz'et-ta coma re hermanos che camas q'uiy utzil kac'ulun konojel re kaniman chic re Cristo Jesús pa tak kánma. Can-ta nibanataj jun utzulaj samaj roma abanon confiar-avi' riq'uin re Dios.
PHM 1:7 Hermano Filemón, nc'axan che camas ya'jo' re je rajc'ual chic re Dios. Xa roma camas ya'jo', jare' re nibano chique reje' che camas ye'qui'cot pa tak cánma. Y mare' yen chuka' camas yinqui'cot pa vánma. Can acukuban-va nuc'o'x.
PHM 1:8 Mare' yen, astapa' can c'o autoridad yi'on pa nuk'a' roma re Jesucristo, pero man nincusaj-ta chin che nimbij chava re andex ruc'amon che naban viq'uin.
PHM 1:9 Yen ntaman che rat camas yajovan, mare' ninc'utuj jun utzil chava. Rat ataman che yen xa yin re'j chic, y can ataman chuka' che vocame yinc'o preso roma nintzijoj re ruch'abal re Jesucristo.
PHM 1:10 Yen ninc'utuj jun utzil chava roma re Onésimo. Roma astapa' yen yinc'o preso, reja' xunimaj re Jesucristo, y mare' xoc ancha'l vajc'ual.
PHM 1:11 Y tak rubanon can, reja' man jun xoc-va chava rat, roma xatruya' can. Jac'a vocame camas ndoc chua yen, y xtoc chuka' chava rat.
PHM 1:12 Y nintak-a aviq'uin. Y ninc'utuj jun utzil chava che jabal ruc'ulic tabana', y chuka' tabana' cha, che can ancha'l che ja yen re yinapon aviq'uin.
PHM 1:13 Yen ninjo' che re Onésimo nic'ue-ta viq'uin chin yinruvilij vova' re anche' yinc'o-va preso, pan aq'uixel rat, roma rat man yatiquir-ta yac'ue' viq'uin. Rat can ataman c'a che yinc'o preso roma nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha.
PHM 1:14 Pero man ninjo-ta nimbij cha che can tic'ue' vova' viq'uin, roma reja' asamajel rat. Y c'aja-na rat xcabin vo xa nic'ue' can vova' viq'uin o manak. Roma c'aja-na pan avánma rat xtalax-va-pa, y man roma-ta che ja yen yinc'utun chava.
PHM 1:15 Y q'uiba' re Onésimo tak xel-pa aviq'uin jun ca'e-oxe' k'ij, man rion-ta cosas re man otz-ta xuc'am-pa chava, roma vocame xtitzolaj chic jun bey aviq'uin, chin nojel tiempo.
PHM 1:16 Tak xel-pa aviq'uin, c'amaje-na toc hermano che', xa c'a choj jun a-mozo. Jac'a vocame can hermano chic. Yen camas ninjo' reja', jac'a rat can xtajo' c'a más, man xe-ta roma reja' a-mozo, man chic quire-ta, rat can xtajo' chuka' roma can runiman chic re Ajaf.
PHM 1:17 Vo xa junan kavach aviq'uin, tac'ulu' c'a jabal re Onésimo, can ancha'l che ja yen re yinac'ul.
PHM 1:18 Y vo xa c'o jun cosa re man otz-ta rubanon can chava, o vo xa c'o ruc'as aviq'uin, tabij chua, y yen xtintoj chava.
PHM 1:19 Roma yen Pablo can nintz'ibaj-a chava che can xtintoj-va re ruc'as, astapa' ntaman che rat c'o jun namalaj ac'as viq'uin, roma xintzijoj re ruch'abal re Dios chava.
PHM 1:20 Y rat animan chic re Ajaf. Mare' ninjo' che naban-ta re jun utzil re xinc'utuj-yan chava, che otz tac'ulu' re Onésimo. Y riq'uin re' xquinqui'cot pa vánma, roma vo xa xtaban quire', can nik'alajin che jabal atzekelben re Jesucristo.
PHM 1:21 Yen xintz'ibaj re carta re' chava roma can nbanon confiar-vi' aviq'uin che can xtaban re xinc'utuj chava. Y man xe-ta re utzil re' xtaban, xa can ntaman che xtaban más.
PHM 1:22 Y chuka' c'o jun chic cosa ninjo' ninc'utuj chava, che tacanoj-apo jun vachoch, chin che tak xquinel-a libre yinapon chila' aviq'uin. Roma yen can nyaben chic che re Dios can xtuban quire', ancha'l re ic'utun cha pan i-oración.
PHM 1:23 Re hermano Epafras re c'o viq'uin vova' anche' yinc'o-va preso roma nutzijoj ruch'abal re Jesucristo, nutak-a ruxnokil-avach.
PHM 1:24 Y quire' chuka' re hermano Marcos, re Aristarco, re Demas y re Lucas re je vichibil pa samaj niquitak-a chuka' ruxnokil-avach.
PHM 1:25 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
HEB 1:1 Ajuer can tiempo, q'uiy bey xch'o re Dios quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Y tak xch'o quiq'uin, xe'rucusaj re rusamajela' re xbex profetas chique. Y chin xusekresaj re ruch'abal chique re rusamajela' re', q'uiy formas xucusaj.
HEB 1:2 Jac'a chupan re ka-tiempo yoj, re Dios can ja re Ruc'ajol Jesucristo xucusaj chin xusekresaj re ruch'abal chakavach. Re Dios pa ruk'a' re Ruc'ajol xujach-va ronojel chin che ja reja' re xoc Rajaf. Y chuka' pa ruk'a' reja' xuya-va chin xuban ronojel cosas.
HEB 1:3 Riq'uin re Jesucristo nik'alajin re ruk'ij y ru-poder re Dios. Roma re Jesucristo je junan riq'uin re Dios. Y ja re Jesucristo re ac'ayon chin ronojel, y ja riq'uin ru-poder re ruch'abal re tz'amayon ronojel re c'o. Reja' xcom chin che xuch'aj re kamac, y xc'astaj, c'are' xbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' re namalaj Dios.
HEB 1:4 Ja re Jesucristo re c'o más ruk'ij que chiquivach re ángeles. Y roma re samaj xuban, re Dios xuya' más ruk'ij. Y chuka' re rube' camas-va rajkalen que chach re be'aj ángel,
HEB 1:5 roma re Dios man jun bey rubin cha jun ángel: Ja rat re yat Nuc'ajol, y mare' ninya' ac'aslen. Y chuka' man jun bey rubin chij jun ángel: Ja reja' re Nuc'ajol y ja yen re Rutota'.
HEB 1:6 Y tak re Dios xutak-pa re Ruc'ajol chach re ruch'ulef, can xk'alajin-va che c'o ruk'ij, roma xubij chique conojel re ru-ángeles: Tiya' ruk'ij re Nuc'ajol.
HEB 1:7 Y chiquij re ángeles xaxe nubij: Re nu-ángeles camas ye'biyin chubanic re nusamaj, roma nimban chique che je ancha'l cak'ik' y je ancha'l relámpago.
HEB 1:8 Jac'a cha re Ruc'ajol nubij: Rat yat Dios, can xtaban gobernar chin nojel tiempo, y choj naban gobernar.
HEB 1:9 Can ajovan re choj y can atzelan re etzelal. Y mare' yen re a-Dios nbanon chava che yaqui'cot pan avánma. Yen nbanon chava che más yaqui'cot que chiquivach re nic'aj chic, re nbanon chuka' chique che ye'qui'cot.
HEB 1:10 Y chuka' re Dios xubij cha re Ruc'ajol: Ajaf, rat xabano re ruch'ulef, y chuka' re rocaj riq'uin re ak'a' xaban-va.
HEB 1:11 Re ruch'ulef y re rocaj xque'q'uis. Pero rat man jun bey xcaq'uis. Re ruch'ulef y re rocaj xa can xque'tziakor, ancha'l nitziakor jun tziak,
HEB 1:12 can xtabotz c'a-a ruchi' y xca'jal-a, ancha'l tijal jun tziak re man otz-ta chic. Jac'a rat man jun bey xcajalataj. Man jun bey xtiq'uis re ac'aslen.
HEB 1:13 Y chuka' re Dios man jun bey xubij cha jun ángel: Catz'uye' pa vajquik'a', y xque'nya' pan ak'a' re ye'tzelan avichin.
HEB 1:14 Re ángeles xa je espíritu y je rusamajela' re Dios. Y ja reje' re ye'tak roma re Dios chin ye'quito' re xque'colotaj chach re quimac.
HEB 2:1 Re Ruc'ajol re Dios c'o más ruk'ij que chiquivach re ángeles. Mare' can takatija' kak'ij chin nakatzekelbej re ruch'abal re kac'axan, chin che man takaya' can.
HEB 2:2 Y astapa' ja re ángeles re xe'rucusaj re Dios chin xuya' re ley, re vinak re man xquiban-ta re nubij re ley, can cada jun xka re castigo pa rue'. Y jare' re xoc rajal re quimac.
HEB 2:3 Y mare', vo xa yoj man xtakachajij-ta re namalaj ka-salvación, man jun chic anchique xkojcola chach re castigo. Roma re forma chin che nakacol-ki', ja re Kajaf Jesús xtzijon nabey. Y re anchok chique xtzijos-va, ja reje' re xe'tzijon chaka yoj.
HEB 2:4 Re Dios can xuc'ut chakavach che katzij re xquitzijoj reje' chaka, roma xuban chique che xe'tiquir xquibanala' milagros y riq'uin re' can xk'alajin re ru-poder re Dios. Y xe'tiquir xquibanala' nic'aj chic rach samaj riq'uin re ru-poder re Espíritu Santo. Y quire' chuka' nuban chaka yoj, chin che yojtiquir nakaban re samaj re nrajo' reja' che nakaban.
HEB 2:5 Re Dios man rubin-ta che re tiempo chakavach-apo pa quik'a' re ángeles nuya-va re ruch'ulef chin che niquiban gobernar. Roma re xtibano gobernar ja re Ruc'ajol, roma pa ruk'a' reja' xuya-va ronojel re' y jare' re nakatzijoj yoj vocame.
HEB 2:6 Chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, c'o c'a jun re biyon can: Ajaf Dios, jun vinak camanak-va rajkalen, pero rat can ne'ka cha'c'o'x, jun vinak camanak-va ruk'ij, pero rat can nanataj-pa.
HEB 2:7 Y ba-oc tiempo naban cha che manak más ruk'ij que chiquivach re ángeles. Pero can c'o-va ruk'ij y ru-poder, roma can abanon cha che c'o pa rue' ronojel re abanon.
HEB 2:8 Ronojel re abanon ayi'on pa ruk'a', y chuka' xaban cha che xpa'e' pa rue' ronojel. Quire' nubij chupan re tz'iban can. Y re' ndel che tzij che can ronojel c'o pa ruk'a', pero re' c'amaje-na takatz'at.
HEB 2:9 Y kataman chuka' che re Jesús can xkasas ruk'ij chiquivach re ángeles. Pero xa ba-oc tiempo re quire' xban cha, y vocame yi'on chic ruk'ij y ru-poder, roma can xuk'asaj tijoj-pokonal y xcom. Re Dios xrajo' xuya' re utzil pa kave', mare' can xrajo' che re Jesús xcom koma konojel.
HEB 2:10 Jac'a re Dios re xbano ronojel cosas. Y ronojel re xuban ye'oc chin che niquiya' ruk'ij. Y re Dios nrajo' che conojel re je rajc'ual ye'ba-ta chila' chicaj riq'uin reja' y nic'ue-ta quik'ij. Y mare' re Dios xuya' k'ij che re Jun re nicola kachin chach re kamac, can xuk'asaj-va tijoj-pokonal. Y roma quire' xuban re Jesucristo, mare' can katzij nitiquir yojrucol chach re kamac.
HEB 2:11 Y re Jesús re nich'ojersan re kac'aslen, Ruc'ajol re Dios. Y yoj chuka' re ch'ajch'oj chic re kac'aslen yoj rajc'ual re Dios. Mare' re Jesús man niq'uex-ta nubij vach'alal chaka,
HEB 2:12 ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, re nich'o chij re Jesucristo: Kajaf Dios, yen xtintzijoj re abe' chique re vach'alal. Xtimbixaj re abe' quiq'uin re niquimol-qui' chin niquiya' ak'ij.
HEB 2:13 Chupan chuka' re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij chij re Jesucristo: Yen can nbanon confiar-vi' riq'uin re Dios. Y chuka' nubij: Vova' yinc'o-va, je vichibil re je rajc'ual re Dios re je'ruyi'on chua. Quire' nubij re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.
HEB 2:14 Yoj re yoj rajc'ual chic re Dios xa yoj vinak, y mare' re Jesús xoc chuka' ancha'l yoj re yoj vinak. Reja' xcom chin xch'acon chij re rujoval re camic. Y re rujoval re camic ja re itzel.
HEB 2:15 Re Jesucristo xcom chin ye'rucol conojel re vinak re niquixibij-qui' chach re camic. Y roma niquixibij-qui' chach re camic, can jec'o-va pa ruk'a' re ximbire' re jenipa' tiempo ye'c'ase-a chach re ruch'ulef.
HEB 2:16 Y can katzij-va che re Jesucristo man xpa-ta chiquicolic re ángeles. Reja' xpa chakacolic yoj re yoj rey-rumam can re Abraham.
HEB 2:17 Mare' xoc vinak ancha'l yoj, y can ruc'amon-va che xoc Namalaj Sacerdote re nujoyovaj kavach, y nojel tiempo nuban re samaj re' riq'uin re Dios y mare' nicuyutaj re kamac yoj re yoj vinak.
HEB 2:18 Y reja' q'uiy tijoj-pokonal xuk'asaj y chuka' xtojtobex chin che xmacun-ta, pero man xch'acataj-ta. Mare' reja' can nitiquir yojruto' tak yoj yojtojtobex che yoj yojmacun-ta.
HEB 3:1 Mare' hermanos, yex re ch'ajch'oj ic'aslen y yixvayon junan kaq'uin yoj roma re Dios chin nic'ue' kac'aslen chila' chicaj, can ja re Jesucristo titzu' roma ja reja' re kaniman, y nakabij che ja re Dios xtako-pa richin, y ja chuka' reja' re Kanamalaj Sacerdote.
HEB 3:2 Re Jesucristo can xuban-va re samaj re xuya-pa re Dios cha, ancha'l xuban re Moisés, roma re Moisés can man xe'rumalij-ta can re rajc'ual re Dios,
HEB 3:3 pero ja re Jesús re c'o más ruk'ij que chach re Moisés, roma re Jesús can ancha'l jun ache banoy-jay. Y can kataman-va che ja re banoy-jay re c'o más ruk'ij que chach re jay re nuban.
HEB 3:4 Ronojel jay can c'o ye'bano richin, jac'a ronojel cosas re jec'o ja re Dios banayon quichin.
HEB 3:5 Re Moisés xoc jun utzulaj rusamajel re Dios, y man xe'rumalij-ta can re je rajc'ual re Dios. Re Moisés xe'rusekresaj-yan re c'amaje-na que'banataj chupan re tiempo re'.
HEB 3:6 Re Jesucristo man xe'rumalij-ta can chuka' re je rajc'ual re Dios. Pero reja' man choj-ta-oc rusamajel re Dios, ancha'l re Moisés. Re Jesucristo can Ruc'ajol-va re Dios, y yoj chuka' yoj rajc'ual chic re Dios. Pero vo xa can nakaban confiar-ki' riq'uin, y can yojqui'cot nakayabej-apo re k'ij tak xtuya' ronojel re rusujun chaka.
HEB 3:7 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, re Espíritu Santo nubij: Vo xa xtic'axaj re ruch'abal re Dios vocame,
HEB 3:8 man ticoversaj re ivánma ancha'l xquiban re ivinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'yacataj chij re Dios chire' chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha. Xquijo' xquitz'at vo xa can katzij che nika re castigo pa quive'.
HEB 3:9 Y mare' tak re Dios xubij: Cuarenta juna' xquitz'at re milagros re xe'mbanala' quiq'uin. Pero man riq'uin re' reje' can xinquitojtobej-va, vo xa can katzij nimban re ximbij, che xtinya' re castigo pa quive'.
HEB 3:10 Mare' xpa voyoval chique re xe'bano quire'. Y yen ximbij: Reje' can nojel tiempo niquinojij re cosas man otz-ta. Y can niquiban che man quitaman-ta re utzulaj tak bey re nc'utun chiquivach.
HEB 3:11 Y roma xpa voyoval chique, mare' ximban jurar y ximbij: Can katzij nimbij che man jun bey xque'oc-ta chupan re uxlanen re ninya'. Quire' xubij re Dios.
HEB 3:12 Hermanos, cada jun tuchajij re ruc'aslen, chin che nojel tiempo niban confiar-ivi' riq'uin re Dios y man-ta c'o itzel tak cosas pa tak ivánma, chin quire' man-ta xtiya' can re c'aslic Dios.
HEB 3:13 Nic'atzin che nojel tiempo niban corregir-ivi' yex y re nic'aj chic hermanos, tak c'a c'o ic'aslen. Tibana' quire', chin che man jun chiva yex tik'olotaj pa ruk'a' re mac, y nucoversaj re ránma, chin man nunimaj-ta rutzij re Dios.
HEB 3:14 Yoj junan kavach riq'uin re Jesucristo, pero tiene que nakaban confiar-ki' riq'uin nojel tiempo y man takaya' can.
HEB 3:15 Roma chupan re ruch'abal re Dios nubij: Vo xa xtic'axaj re ruch'abal re Dios vocame, man ticoversaj re ivánma ancha'l xquiban re ivinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'yacataj chij re Dios.
HEB 3:16 Roma ja reje' re xe'c'axan y xquinimaj tak re Dios xch'o chique, c'are' xe'yacataj chij re Dios. Y re vinak quire' xe'bano, ja re xe'rulisaj-pa re Moisés pan Egipto chin xe'rucol-pa.
HEB 3:17 Y ja chique re vinak re' xpo-va ruyoval re Dios cuarenta juna', roma reje' can xe'macun chach re Dios chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, y ja chire' xe'com-va.
HEB 3:18 Mare' re Dios can xuban jurar chique che cama-va xque'oc-ta chupan re uxlanen re nuya' reja'. Roma re vinak re' cama-va xquinimaj-ta rutzij.
HEB 3:19 Y riq'uin re', yoj yojtiquir nakatamaj che reje' man xe'tiquir-ta xe'oc chupan re uxlanen re' roma man xquinimaj-ta re Dios.
HEB 4:1 Mare' can takaxibij-ki' chin man takaban ancha'l xquiban re vinak re', roma xa man xkojoc-ta chupan re uxlanen re rubin can re Dios che nuya', y reja' xa can c'a rutz'amon rusujic chaka chin che yoj yojoc-ta chupan re uxlanen re'.
HEB 4:2 Roma re utzulaj ch'abal chin re Dios tzijon chaka yoj, can ancha'l xtzijos chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Pero chique reje' man jun xoc-va re utzulaj ch'abal chin re Dios, roma reje' man xquinimaj-ta.
HEB 4:3 Y re Dios xubij chiquij re man xe'niman-ta richin: Yen ximban jurar roma re voyoval y ximbij: Can katzij nimbij che man jun bey xque'oc-ta chupan re uxlanen re ninya'. Quire' xubij re Dios. Riq'uin re' can nik'alajin che yoj re kaniman re Dios yojoc chupan re uxlanen re nuya' reja', y re uxlanen re' xtiquir-pa ja tak re Dios xuq'uis rubanic re ruch'ulef.
HEB 4:4 Y re' kataman roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Dios xuxlan chupan re ruvuk k'ij, tak xuq'uis rubanic ronojel re ruch'ulef y re rocaj.
HEB 4:5 Y chuka' re Dios nubij chupan re ruch'abal re tz'iban can, tak xubij chiquij re kavinak xe'c'ue' ajuer can re man xe'niman-ta richin: Cama-va xque'oc-ta chupan re uxlanen re ninya' yen.
HEB 4:6 Roma re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xquic'axaj re utzulaj ch'abal chin re Dios, pero reje' man xquiban-ta re xquic'axaj, y mare' man xe'oc-ta chupan re uxlanen re nuya' re Dios. Jac'a yoj can yi'on k'ij chaka che yojtiquir yojoc chupan re uxlanen re'.
HEB 4:7 Y tak k'axnak chic q'uiy tiempo, re Dios xusuj chic jun bey re uxlanen re' chique re vinak. Y ja re Rey David re xucusaj y xuya' pa ránma re ch'abal re nbin chic-ka, y ja quire' nubij: Vo xa xtic'axaj re ruch'abal re Dios vocame, man ticoversaj re ivánma. Quire' re ch'abal re xuya' re Dios pa ránma re David.
HEB 4:8 Y re uxlanen re kabim-pa mana-ta re' re lugar re anche' xe'bapon-va re kavinak xe'c'ue' ajuer can, tak je'c'amom-pa roma re Josué. Roma xa ja chic re je quiy-quimam can reje' re jec'o chupan re lugar re', tak re Dios xusuj chic jun bey re uxlanen chique.
HEB 4:9 Y mare' kataman che c'a c'o chic jun uxlanen quichin re je rutenemit re Dios.
HEB 4:10 Y tak xojoc-yan chupan re uxlanen re nuya' re Dios, c'ajare' xtiq'uis can re kasamaj y yoje'xulan ancha'l xuban re Dios, tak xuq'uis rubanic re ruch'ulef y re rocaj, reja' can xuxlan.
HEB 4:11 Can takatija' kak'ij chin yojoc chupan re uxlanen re' y man takaban ancha'l xquiban re kavinak xe'c'ue' ajuer can, reje' man xquinimaj-ta re xubij re Dios chique, y mare' man xe'oc-ta chupan re uxlanen re'.
HEB 4:12 Roma re ruch'abal re Dios can c'o-va ruc'aslen, y c'o ru-poder y más es rutza'n que chach xabanchique clase espada re banon ray che ca'e' lado. Roma man c'ayef-ta chach chin ndoc chupan re avánma, chupan re a-pensamiento, chupan re abakil y chupan re ebach' re tz'amayon richin ronojel re abakil, y chuka' rutaman andex re nakanojij.
HEB 4:13 Man jun vinak re nitiquir nuvovaj-ri' chach re Dios. Y man jun cosa re man-ta k'alaj chach reja', reja' can ronojel-va nutz'at. Y yoj tiene que xtakajach cuenta chach reja'.
HEB 4:14 Hermanos, yoj c'o jun Kanamalaj Sacerdote re aponak chila' chicaj anche' c'o-va re Dios, y re' ja re Jesús re Ruc'ajol re Dios. Mare' man takaya' can rubixic che kaniman chic reja'.
HEB 4:15 Re Kanamalaj Sacerdote nujoyovaj kavach roma rutaman che manak kachuk'a'. Y reja' jabal rutaman, roma tak xc'ue' vova' chach re ruch'ulef, can xtojtobex chin che xmacun-ta. Xa can ronojel re niban chaka yoj, quire' xban cha reja', xaxe reja' man xmacun-ta.
HEB 4:16 Man takaxibij-ki' yojelon-apo riq'uin re Dios, roma c'o re Kanamalaj Sacerdote re nijoyovan kavach. Y vo xa yojelon-apo riq'uin re Dios, reja' chuka' xtujoyovaj kavach y xtuya-pa re utzil pa kave'. Y tak c'o jun cosa xtakac'alvachij, can jare' c'o-pa reja' kaq'uin chin yojruto'.
HEB 5:1 Y conojel re ye'oc namalaj tak sacerdotes, chiquicojol re achi'a' ye'cha-va. Re quisamaj reje' ja re ye'ch'o riq'uin re Dios pa qui-cuenta re vinak. Ye'quisuj chicop je'quimisan cha re Dios re niquiya' re vinak roma re quimac. Y chuka' niquiya' re ofrenda cha re Dios re niquiya' re vinak.
HEB 5:2 Re namalaj tak sacerdotes re' xa je vinak, y mare' quitaman niquijoyovaj quivach re vinak re man quitaman-ta andex nika chach re Dios chin niquiban y je'satzanak riq'uin re quina'oj,
HEB 5:3 y re namalaj tak sacerdotes xa je vinak, mare' re chicop re ye'quisuj cha re Dios, man xe-ta roma re quimac re vinak, xa can roma chuka' re quimac reje'.
HEB 5:4 Man jun vinak rion-ta xtibano-ka che ndoc namalaj sacerdote y nic'ue-ta-ka ruk'ij, roma jun vinak re ndoc namalaj sacerdote can ja re Dios re nicha'o richin, ancha'l xban cha re Aarón, reja' ja re Dios xcha'o richin.
HEB 5:5 Quire' chuka' re Jesucristo, man runa'oj-ta reja' xucusaj chin che xoc Namalaj Sacerdote y xc'ue-ta-ka ruk'ij, xa c'aja-na re Dios xcha'o richin. Roma re Dios xubij cha: Ja rat re Sacerdote chin nojel tiempo, can ancha'l re ache rubini'an Melquisedec re xc'ue' ajuer can. Y re Dios xubij chuka' cha re Jesucristo: Ja rat re yat Nuc'ajol. Mare' ninya' ac'aslen.
HEB 5:7 Y jun k'ij, tak re Jesucristo c'a c'o vova' chach re ruch'ulef y tak xapon chach re tijoj-pokonal, xuban orar y xuc'utuj cha re Dios che tuto'. Roma can rutaman che re Dios nitiquir nuto' chin nuk'asaj re camic. Y can cof xch'o tak xuban orar, y chuka' xok'. Y re Dios can xuc'axaj-va re xubij re Jesucristo cha, roma re Jesucristo can ruyi'on-va ruk'ij re Dios re Rutota'.
HEB 5:8 Y astapa' re Jesucristo can Ruc'ajol-va re Dios, man xupokonaj-ta xuk'asaj tijoj-pokonal, y riq'uin re' xk'alajin che can nunimaj-va rutzij re Dios.
HEB 5:9 Y roma can nunimaj-va rutzij re Dios, reja' can nitiquir-va yojrucol chach re mac y can xkojrucol chin nojel tiempo vo xa yoj nakanimaj rutzij.
HEB 5:10 Re Dios can xuban-va cha che xoc Namalaj Sacerdote, can ancha'l re Melquisedec re xc'ue' ajuer can.
HEB 5:11 Nakajo' nakabij más chiva chij re rusamaj re Jesucristo re Namalaj Sacerdote ancha'l re Melquisedec, pero can c'ayef nuban chakavach, roma yex xa man yixq'uiynak-ta chupan re ruch'abal re Dios y man nak'ax-ta pan ive'.
HEB 5:12 Y can-ta ruc'amon che ja-ta chic yex re yixtijon quichin re nic'aj chic vinak riq'uin re ruch'abal re Dios, roma q'uiy-yan tiempo titzijos-va chiva. Pero yex xa c'a itijoxic nijo' chupan re ruch'abal re Dios. Xa c'a nic'atzin che yixtijox chic jun bey, cha re enseñanza re xitamaj jun bey can chij re ruch'abal re Dios tak xinimaj. C'a yix ancha'l jun ac'ual re c'aja nalax re xaxe tz'umaj nutaj, roma c'amaje-na nitiquir nutaj vay.
HEB 5:13 Jun ac'ual re c'a nitz'uman, c'amaje-na nak'ax pa rue' re nubij re ruch'abal re Dios. Man rutaman-ta andex re choj y andex re man choj-ta. Mare' nimbij chiva che yex yix ancha'l jun ac'ual.
HEB 5:14 Jac'a re nak'ax chic otz pa quive' re ruch'abal re Dios, can je ancha'l re vinak re can ye'tiquir chic niquitaj vay. Reje' xquitijoj-yan-qui' chin xquitamaj re otz y re man otz-ta.
HEB 6:1 Nic'atzin che tz'akat-ta nojel re kataman chij re enseñanza chin re Jesucristo. Roma re xe'c'ut chakavach pa nabey kataman chic. Y re xkatamaj, xoc chin xjalataj re kac'aslen chach re Dios y chin che xkaya' can re mac re nic'amo-pa re camic chin jumul, roma xkanimaj reja'.
HEB 6:2 Xkatamaj-yan andex ndel-va che tzij re bautismo, y chuka' xkatamaj-yan andex nic'atzin-va tak re ye'c'uan quichin re hermanos niquiya' quik'a' pa kave' y xkatamaj-yan re k'ij tak conojel re anama'i' xque'c'astaj-pa y xkatamaj-yan chuka' chij re castigo chin nojel tiempo re xtuya' re Dios pa quive' re vinak re man quiniman-ta. Pero nic'atzin chuka' che nakatamaj más chij re Cristo, chin che tz'akat re na'oj nic'ue' kaq'uin.
HEB 6:3 Y can xtakatamaj-va ronojel re' chij re Cristo, roma re Dios can yojruto'.
HEB 6:4 Yoj sekresan chic re kac'aslen, kac'ulun chic re utzil re pitinak chila' chicaj y c'o chic re Espíritu Santo kaq'uin,
HEB 6:5 y kataman chic che camas otz re ruch'abal re Dios, y chuka' kana'on chic ba' re poder vocame y re xque'ruban chupan re jun c'ac'a tiempo pitinak.
HEB 6:6 Y vo xa nakaya' can re Jesucristo y man nakajo-ta chic, c'ayef chin che c'o-ta jun re nibano chaka che nitzolaj-pa kac'o'x riq'uin re Dios. Roma xa nakatz'am chic jun bey ruquimisasic re Ruc'ajol re Dios cho cruz, y nakaya' ruq'uex chiquivach re vinak.
HEB 6:7 Yoj re yoj vinak can yoj ancha'l jun ulef tak q'uiy job rutijon, roma re ulef tak q'uiy job rutijon ndel-pa re tico'n chach, y re xe'tico richin camas niqui'cot cánma y man niquimalij-ta can, roma re ulef re' nuya-pa re nic'atzin chique, ndel che tzij che re ulef re' can nuc'ul re ru-bendición re Dios.
HEB 6:8 Pero vo xa man xtivachin-ta re kac'aslen, c'ayef xtuban chaka, can ancha'l re ulef re can xe itzel tak k'ayis y q'uix ye'ruya'. Jun ulef quire' man jun ndoc-va, man otz-ta nitz'et, xa xtiparox rach y xtimalex can.
HEB 6:9 Y yex hermanos, re camas yixkajo', astapa' c'o tzij re xkabij-yan-ka chiva, ancha'l tak xojch'o chij re itzel ulef, pero yoj nakanojij che yex man xtiban-ta quire', xa can kataman che re ic'aslen nivachin chach re Dios y riq'uin re' nik'alajin che yixcolotajnak chic chach re imac.
HEB 6:10 Re Dios can choj-va, y mare' man xtumistaj-ta re samaj re ibanom-pa. Re Dios rutaman che yex nijo' reja'. Y yex can nic'ut che can yixjovan, roma je'ita'om-pa re je rajc'ual chic re Dios, y c'a quire' yixtajin chubanic.
HEB 6:11 Y can nakarayij che can ancha'l-ta yixjovan vocame, quire-ta xtiban nojel tiempo, c'a chupan re ruq'uisibal k'ij chin re ic'aslen, chin quire' can xtic'ul-va ronojel re rusujun re Dios chiva, re can riq'uin ronojel ivánma iyaben-apo.
HEB 6:12 Nic'atzin che yex niban quire' chin man tipa ik'oral. Xa can tibana' ancha'l niquiban re nic'aj chic re quiniman re Dios y ye'coch'on, mare' can c'o re qui-herencia re je'rubin re Dios che ye'ruya'.
HEB 6:13 Re ye'rusuj re Dios can ye'ruya-va. Roma ajuer can tak re Dios xubij cha re Abraham che xtuya' re ru-bendición cha, can pa rube' reja' mismo xuban-va jurar che katzij xtuya' re xusuj cha. Y pa rube' reja' xuban-va jurar, roma man jun re más nem ruk'ij y ru-poder que chach reja'.
HEB 6:14 Y re Dios xubij cha re Abraham: Can katzij nimbij chava che xtinya' re nu-bendición pan ave' y camas c'a avey-amam xque'c'ue', xcha' re Dios cha re Abraham.
HEB 6:15 Y re Abraham can xucoch' q'uiy tiempo chin xuyabej re rusujun re Dios cha y can xuc'ul-va.
HEB 6:16 Re vinak jac'a re rube' re Dios niquicusaj chin niquiban jurar, roma reja' c'o más ruk'ij y riq'uin re' can ye'nimax chin che man jun chic cosa tibex chique.
HEB 6:17 Mare' re Dios xuban jurar cha re Abraham che nuya' re ru-bendición cha, y riq'uin re' nuc'ut chiquivach conojel vinak re xque'c'ulu re bendición re', che reja' can man nujal-ta re andex runojin che nuban. Y can nuban-va re nubij.
HEB 6:18 Re Dios can katzij-va re nubij y man jun bey man-ta nuban re nubij, y chuka' tak nuban jurar can nuban y man nutz'uc-ta tzij. Y chin che más nik'alajin chakavach yoj re xojcolotaj-yan chach re kamac, che can katzij-va re nubij, reja' xuban jurar, chin quire' can riq'uin ronojel kánma nakayabej-apo re k'ij tak xkojba chila' chicaj riq'uin. Y can kataman che xtakac'ul ronojel re rubin che nuya' chaka,
HEB 6:19 roma can yojyukul riq'uin re Dios, can ancha'l banon cha jun barco, yukuban riq'uin jun colo' chach jun ch'ich' re camas al. Y re colo' re anchok cha yojyukul-va yoj, napon c'a chila' chicaj. Jun colo' re camas nem rupan, y man nirokch'itaj-ta. Mare' can kataman che xkojba chila' chicaj.
HEB 6:20 Roma re Jesucristo c'o chic chila' chicaj riq'uin re Dios, y ja reja' re nich'o pa kave' cha re Dios, roma ja reja' re Namalaj Sacerdote chin nojel tiempo, ancha'l re Melquisedec. Re Jesucristo xnabayaj-yan-a chin che yoj yojtiquir chuka' yojapon riq'uin re Dios.
HEB 7:1 Re jun ache re rubini'an Melquisedec, jare' re Rey chin re tenemit Salem, y chuka' ru-sacerdote re namalaj Dios. Re Melquisedec xba chuc'ulic re kamoma' Abraham tak tzolojnak-pa pan ayoval, y re' ja tak je'ruch'acon chic can re reyes che' re anchok quiq'uin xuban-va ayoval, y mare' re Melquisedec can xuban-va bendecir re Abraham.
HEB 7:2 Y re Abraham xuban lajuj partes cha ronojel cosa re xulisaj-pa chiquik'a' re reyes re xe'ruch'ac, y cha re lajuj partes re', jun parte xuya' cha re Melquisedec. Y re be'aj Melquisedec ndel che tzij che jun Rey re can choj-va re ruc'aslen. Y roma re Melquisedec Rey chin re tenemit Salem, ndel che tzij che Rey de paz, roma re be'aj Salem ndel che tzij paz.
HEB 7:3 Re Melquisedec man k'alaj-ta vo xa xe'c'ue' rute-rutota', man k'alaj-ta chuka' vo xa xe'c'ue' rate't-rumoma'. Chuka' man k'alaj-ta vo xa xalax y chuka' man k'alaj-ta vo xa xcom. Mare' tak nik'alajin che reja' can nojel tiempo sacerdote, ancha'l re Ruc'ajol re Dios.
HEB 7:4 Ronojel cosas re xulisaj-pa re kamoma' Abraham chiquik'a' re reyes, xuban lajuj partes cha, y jun parte xuya' cha re Melquisedec. Jare' re diezmo re xuya' re Abraham cha re Melquisedec. Y roma quire' xuban re Abraham riq'uin re Melquisedec, nik'alajin che re Melquisedec camas nem ruk'ij, astapa' re kamoma' Abraham can c'o-va ruk'ij, reja' can xuya-va re diezmo cha,
HEB 7:5 roma re ley chin re Moisés nubij che re je rey-rumam can re Leví re ye'oc sacerdotes, tiene que niya' re diezmo chique coma re quivinak, y re vinak re ye'yi'o re diezmo ja re rey-rumam can re Abraham,
HEB 7:6 pero re ache rubini'an Melquisedec, astapa' man rey-rumam-ta can re Leví, can xuc'ul re diezmo chuk'a' re Abraham. Xuban bendecir chuka' re Abraham. Y re Abraham c'o ruk'ij, roma c'o cosas rusujun re Dios cha.
HEB 7:7 Re Melquisedec camas-va ruk'ij. Roma kataman che re niyi'o re bendición, más nem ruk'ij que chach re nic'ulu re bendición.
HEB 7:8 Re je rey-rumam can re Leví re anchok chique niya-va re diezmo, xa je vinak y xa ye'com-a chach ruch'ulef. Jac'a re Melquisedec re xya' re diezmo cha roma re Abraham, nibex che reja' can c'o-va ruc'aslen chin nojel tiempo.
HEB 7:9 Y mare' can yojtiquir nakabij che tak re Abraham xuya' re ru-diezmo cha re Melquisedec, xuya-yan can pa qui-cuenta re sacerdotes re je rey-rumam re Leví. Astapa' reje' niya' re diezmo chique ancha'l nubij re ley.
HEB 7:10 Y yojtiquir chuka' nakabij che re sacerdotes re', astapa' can c'amaje-na ca'lax tak re Melquisedec xba chuc'ulic re Abraham, can jare' tak xquitoj-yan re qui-diezmo cha re Melquisedec riq'uin re quimoma' Abraham.
HEB 7:11 Re ley chin re Moisés xjach pa quik'a' re kavinak xe'c'ue' ajuer can, chupan re qui-tiempo re sacerdotes re je rey-rumam can re Leví. Pero re sacerdotes re' man xe'tiquir-ta xquiban chique re kavinak re' che man jun quimac xel chach re Dios, y mare' xc'atzin che xpa jun chic Sacerdote ancha'l re Melquisedec, y man ancha'l-ta re Aarón y ni xe-ta ancha'l re nic'aj chic sacerdotes re je rey-rumam can re Leví.
HEB 7:12 Can xjalataj re nubij chupan re ley, roma tak xpa re jun chic Sacerdote, man junan-ta quiq'uin re nic'aj chic sacerdotes.
HEB 7:13 Roma re jun Sacerdote re' man rey-rumam-ta can re Leví. Reja' rey-rumam can jun chic ache. Y re je rey-rumam can re ache re' man chin-ta che ye'oc sacerdotes.
HEB 7:14 Re jun chic Sacerdote ja re Kajaf Jesucristo, y kataman che reja' rey-rumam can re ache rubini'an Judá. Y re ley chin re Moisés man nubij-ta che ye'oc sacerdotes re je rey-rumam can re Judá.
HEB 7:15 Re c'ac'a Sacerdote re xbeka, xa ancha'l re sacerdote rubini'an Melquisedec. Mare' can xk'alajin che re jun Sacerdote re', man junan-ta quiq'uin re sacerdotes re je rey-rumam can re Leví.
HEB 7:16 Re ley nubij che can xe re je rey-rumam can re Leví jare' re ye'oc sacerdotes, y re Jesucristo xa man rey-rumam-ta can re Leví. Pero reja' can xtiquir xoc Sacerdote, roma re ruc'aslen man jun bey xtiq'uis. Can k'alaj che c'o ru-poder.
HEB 7:17 Ancha'l xubij re Dios cha re Jesucristo: Ja rat re Sacerdote chin nojel tiempo, can ancha'l re Melquisedec re xc'ue' ajuer can.
HEB 7:18 Y xya' can rubanic re nubij chupan re ley, roma manak ru-poder y man xtiquir-ta xe'rucol re vinak chupan re quimac.
HEB 7:19 Roma re ley xa man xtiquir-ta xuban chique re vinak che man jun quimac xel chach re Dios, pero vocame c'o chic Jun más otz pa ru-lugar re ley re'. Riq'uin re Jun re' kabanon-va confiar-ki'. Y xaxe roma re Jun re', yoj yojtiquir yojelon-apo riq'uin re Dios.
HEB 7:20 Re Dios xuban jurar chin xk'alajin che katzij che re Jesús xoc Sacerdote.
HEB 7:21 Jac'a re je rey-rumam can re Leví, tak xe'oc sacerdotes, re Dios man jun juramento xuban. Pero tak re Jesús xoc Sacerdote, jare' tak re Dios xuban jurar. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re tz'iban can: Re Ajaf Dios xuban jurar y man xtujal-ta re nunojij. Chuka' xubij: Ja rat re Sacerdote chin nojel tiempo, can ancha'l re Melquisedec re xc'ue' ajuer can. Quire' xubij re Dios cha re Jesús.
HEB 7:22 Mare' ja re Jesús xpa'e' can chach re trato re xuban re Dios kaq'uin. Y re trato re' más otz que chach re xban nabey quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
HEB 7:23 Re sacerdotes re je rey-rumam can re Leví je q'uiy, roma re sacerdotes re' xa ye'com. Y tak nicom-a jun chique re sacerdotes, can ndoc chic can jun pa ruq'uixel.
HEB 7:24 Y ja re Jesús re Sacerdote chin nojel tiempo. Reja' man jun bey xticom.
HEB 7:25 Y mare' reja' can nitiquir ye'rucol chin nojel tiempo re ye'niman richin, chin che c'o modo ye'jelon-apo riq'uin re Dios. Roma reja' can nojel tiempo Sacerdote, mare' binak-rach nich'o pa qui-cuenta re vinak cha re Dios.
HEB 7:26 Y ja re Jesús re ruc'amon che xoc Kanamalaj Sacerdote, roma re ruc'aslen can lok'olaj-va. Man jun bey xmacun-ta, man jun itzel cosa xlitaj pa ruc'aslen, man junan-ta quiq'uin re vinak re ye'macun, y yi'on ruk'ij chila' chicaj.
HEB 7:27 Reja' man ancha'l-ta re namalaj tak sacerdotes re je rey-rumam can re Leví. Reje' ronojel k'ij ye'quiquimisaj chicop y ye'quisuj cha re Dios. Quire' niquiban chin che nicuyutaj quimac reje' y chuka' quimac re quivinak. Jac'a re Jesús man nic'atzin-ta che q'uiy bey xuban quire' cha re Dios. Reja' xa jun bey quire' xuban, y tak reja' xuban quire', ja re ru-cuerpo re xcom cho cruz.
HEB 7:28 Re Jesús man ancha'l-ta-oc re namalaj tak sacerdotes re je rey-rumam can re Leví. Roma reje' xa je vinak y manak qui-poder. Astapa' can je quire', re ley chin re Moisés can xuban-va chique che xe'oc namalaj tak sacerdotes. Jac'a re Jesús can Ruc'ajol-va re Dios. Y astapa' c'o chic re ley chire', re Dios can xuban jurar che re Jesús ndoc Namalaj Sacerdote. Y re Jesús aconak ka-Sacerdote chin nojel tiempo, y reja' can choj riq'uin ronojel.
HEB 8:1 Re forma re nakabij y re más rajkalen, ja che vocame c'o jun Kanamalaj Sacerdote re camas ruk'ij, y chuka' re ka-Sacerdote re' tz'uyul chila' chicaj pa rajquik'a' re namalaj Dios,
HEB 8:2 y aconak Sacerdote chila' chicaj anche' c'o-va re Dios, chire' chupan re katzij rachoch re Dios, re banon roma re Dios re man ancha'l-ta niban coma re vinak.
HEB 8:3 Vova' chach re ruch'ulef re namalaj tak sacerdotes ye'quisuj re chicop je'quimisan y ye'quisuj chuka' re ofrendas cha re Dios. Ja samaj re' re yi'on chique chin niquiban. Y mare' re Jesús can xc'atzin chuka' che c'o xusuj cha re Dios roma reja' jun Namalaj Sacerdote.
HEB 8:4 Y xe-ta re Jesús c'o-ta chach re ruch'ulef, man-ta nitiquir nuban re samaj re nuban jun sacerdote vova' chach re ruch'ulef, roma re ley chin re Moisés nubij che can xe-va re je rey-rumam can re ache xubini'aj Leví jare' re ye'oc sacerdotes y ja reje' re ye'suju re chicop je'quimisan y chuka' re ofrendas cha re Dios.
HEB 8:5 Re jay re anche' ye'samaj-va re sacerdotes re' y ronojel re cosas c'o chupan, xa je rumuch'uch'il re rachoch re Dios re c'o chila' chicaj. Y mare', tak nitz'am-yan rubanic re rachoch re Dios, re Dios xubij cha re Moisés: Tac'axaj jabal y nic'atzin che tiban ronojel, ancha'l re xinc'ut chavach pa rue' re loma rubini'an Sinaí.
HEB 8:6 Y riq'uin ronojel re' can nakatz'at-va che re rusamaj re Jesús más nem ruk'ij que chach re samaj re niquiban re sacerdotes chupan re rachoch re Dios vova' chach re ruch'ulef. Roma re c'ac'a trato re xuban re Dios quiq'uin re vinak, jare' re nusamajij re Jesús, y camas-va otz ye'rusuj.
HEB 8:7 Y xe-ta re nabey trato otz-ta xel, man-ta xban jun chic.
HEB 8:8 Pero xa roma re kavinak xe'c'ue' ajuer can man xquiban-ta ronojel re xubij chupan re nabey trato, mare' tak re Ajaf man xka-ta chach, y xubij: Xtapon re k'ij tak xtimban jun c'ac'a trato quiq'uin re aj-Israel y re aj-Judá.
HEB 8:9 Y re c'ac'a trato re xtimban quiq'uin, man junan-ta riq'uin re trato re ximban quiq'uin re quivinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'nc'uaj y xe'ncol-pa chupan re nación Egipto, roma reje' xa man xquiban-ta chic re trato re', mare' yen xe'nmalij, xcha' re Ajaf.
HEB 8:10 Xa roma re quire' xquiban, mare' vocame jun chic-va rubanic re trato re xtimban. Re xtimban vocame, ja che can xtintz'ibaj re nu-ley pa tak cánma, y chuka' can xtinya' pa quijalom. Xquinoc qui-Dios, y reje' xque'oc nutenemit. Jare' re jun chic trato re xtimban quiq'uin.
HEB 8:11 Y re k'ij re' man chic xtic'atzin-ta che xque'tijox re quivinak, ni xe-ta re quich'alal chin che niquibij-ta chique: Titamaj c'a rach re Ajaf. Roma chupan re tiempo re' can conojel chic je'atamayon noch. Can che cocoj y che nima'k quitaman chic noch.
HEB 8:12 Quire' xtimban, roma xtinjoyovaj quivach y xtincuy re quibanabal re man je otz-ta. Man xte'ka-ta chic chinuc'o'x re quimac y re itzel tak quibanabal. Quire' xubij re Dios.
HEB 8:13 Y tak re Dios xunataj re c'ac'a trato, ndel che tzij che re nabey trato xa manak chic rajkalen. Y jun cosa re manak chic rajkalen, y man nic'atzin-ta chic, xa napon-yan c'a re k'ij che niq'uis.
HEB 9:1 Re nabey trato re xuban re Dios quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xubij re andex rubanic niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios, y anche' niquiban-va quire' ja chupan re rachoch re Dios re xc'ue' quiq'uin, y re jun jay re' xa vova' chach re ruch'ulef xban-va.
HEB 9:2 Y re jay re' ja quire' rubanic: Chupan re nabey parte c'o jun candelero y jun mesa. Y chach re mesa re' jec'o-va re lok'olaj tak xcana-vay, y re nabey parte re' nibex Santo cha.
HEB 9:3 Y chij can re ruca'n utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re jay re', chire' c'o-va re ruca'n parte re nibex Santísimo cha. Quire' nibex cha roma más santo que chach re nabey parte.
HEB 9:4 Y chupan re ruca'n parte re' c'o jun altar re banon cha k'anapuak y chire' niparox-va re pom. C'o chuka' re cofre chin re ru-trato re Dios. Y ronojel rij re cofre re' de oro, y can quire' chuka' re rupan. Chupan re cofre c'o jun lak re banon cha k'anapuak, y chupan re lak re' c'o ba' maná, re vay re xka-pa chila' chicaj re xquitaj re kavinak xe'c'ue' ajuer can tak xe'c'ue' pa desierto. Chupan re cofre c'o chuka' re ru-vara re Aarón, re xjotayim-pa. Y chuka' c'o re tz'alam tak aboj re anche' xtz'ibas-va can re mandamientos.
HEB 9:5 Xe'ban re je ca'e' querubín quiric'on quixic' pa rue' re cofre, y re' xe'oc chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can chin che ne'ka chiquic'o'x che re Dios can xc'ue-va chire' roma c'o ruk'ij y ru-poder. Y re tz'apebal-rue' re cofre xuc'ut chiquivach re kavinak xe'c'ue' ajuer can che can c'o-va cuyubal-mac. Pero vocame man xtakabij-ta más chij ronojel re'.
HEB 9:6 Y jac'a quire' xban cha re rachoch re Dios, che re sacerdotes nojel tiempo ye'oc chupan re nabey parte chin niquiban re rusamaj re Dios y chin niquiya' ruk'ij.
HEB 9:7 Jac'a chupan re ruca'n parte, can xe-va re namalaj sacerdote re c'o modo ndoc-apo, y can xe-va jun k'ij ndoc chupan jun juna'. Y tak ndoc-apo, nuc'uaj quiq'uiq'uel re chicop re ye'quimisas y nusuj cha re Dios roma re rumac reja' mismo y roma chuka' re quimac re vinak.
HEB 9:8 Tak c'a nicusas-na re jun rachoch re Dios re', man xabanchique-ta vinak nitiquir ndoc-apo chupan re lugar Santísimo. Y riq'uin re' re Espíritu Santo nuc'ut chakavach che chupan re tiempo tak xbanataj quire', c'amaje-na tik'alajin re andex rubanic niban chin nivil re bey chin ye'bapon re vinak c'a riq'uin re Dios.
HEB 9:9 Y ronojel re' c'o q'uiy cosas nubij chaka chupan re tiempo vocame. Re chicop y re ofrendas re xe'quisuj re sacerdotes cha re Dios re tiempo re', man xe'tiquir-ta xquiban chique re vinak re xe'yi'o ronojel re', che choj-ta xuban re cánma chach re Dios.
HEB 9:10 Roma chupan re nabey trato, xaxe xch'o chij re andex niquitaj, re andex niquikum, y re andex rubanic chin niquijosk'ij-qui'. Y ronojel re' xbex chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can che tiquibana'. Y re' xtiq'uis rubanic c'aja tak re Cristo xte'ka vova' chach re ruch'ulef roma niban chic jun c'ac'a trato. Roma re nabey trato xa más chij re cuerpo xch'o-va.
HEB 9:11 Re Cristo can xpa-yan y xoc jun Namalaj Sacerdote chin re c'ac'a trato re xban kaq'uin re ruc'amom-pa utzil chaka. Re rachoch re Dios re anche' xoc-va re Jesucristo más nem y más jabal. Roma re jay re' man vinak-ta je'banayon richin, mare' k'alaj che man vova-ta chach re ruch'ulef c'o-va.
HEB 9:12 Re Jesucristo can xe-va re jun bey xoc chupan re lugar rubini'an Santísimo re c'o chila' chicaj. Tak reja' xoc chupan re lugar re', man xusuj-ta quiq'uiq'uel achija' tak cabras, y ni xe-ta quiq'uiq'uel alaji' tak vacx, xa can ja reja' mismo re xusuj re ruq'uiq'uel cha re Dios chin che xcuyutaj re kamac, y riq'uin re' xuban chaka che jumul xojcolotaj chach re mac.
HEB 9:13 Chupan can re nabey trato, tak c'o jun vinak re man ch'ajch'oj-ta rubanon re ru-cuerpo chach re Dios, re vinak re' chin che nich'ojch'ojer chach re Dios, tiene que niquimisas jun toro o jun achij cabra o niparox jun novilla, y re ruchajil re novilla y re ruq'uiq'uel re toro, y re ruq'uiq'uel re cabra nichicax chij re vinak re man ch'ajch'oj-ta ru-cuerpo chach re Dios.
HEB 9:14 Vo xa re quiq'uiq'uel y re quichajil re chicop xtiquir xujosk'ij re qui-cuerpo re vinak re', c'alapa' ruq'uiq'uel re Jesucristo man-ta xtitiquir. Reja' can nitiquir nuch'ojersaj re kánma chach re mac re yojc'uan-a pa camic, y nuban chaka che yojtiquir nakaban re rusamaj re c'aslic Dios. Re ruc'aslen reja' ch'ajch'oj y man jun mac xuban, y re ru-poder re Espíritu Santo chin nojel tiempo jare' re xbano cha re Jesucristo che xusuj-ri' cha re Dios chin xquimisas pa ru-cuenta re kamac.
HEB 9:15 Y mare' can ja-va re Jesucristo re nisamajin re c'ac'a trato re xuban re Dios kaq'uin yoj. Y mare' re je'vayon roma re Dios chin ye'oc riq'uin reja', c'o qui-herencia chila' chicaj, roma ja quire' rubin, y re herencia re' chin nojel tiempo. Yoj re yojc'o chupan re tiempo re', c'o ka-herencia chila' chicaj, y quire' chuka' re kavinak re xe'c'ue' chupan re tiempo chin re nabey trato. Re Jesucristo xcom chuka' pa qui-cuenta reje', chin che xe'colotaj chach re quimac.
HEB 9:16 Can xc'atzin che xcom re Jesucristo. Ancha'l nibanataj vova' chuch'ulef, tak jun tata'aj nuban jun vuj y chupan re vuj nubij che tak reja' xticom, re herencia ndoc quichin re rajc'ual. Pero kataman che re herencia man nijach-ta chique tak c'a c'as re tata'aj, tiene que niquiyabej-na che nicom.
HEB 9:17 Y c'aja tak quiminak chic re tata'aj, c'ajare' c'o modo nijach re herencia re ruyi'on can. Pero tak c'a c'as re tata'aj, re vuj banon man jun rajkalen.
HEB 9:18 Y quire' chuka' xban quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Roma nabey xe'quiquimisaj re chicop y xbiyin quiq'uiq'uel. Y ja chire' tak xtiquir-pa re nabey trato.
HEB 9:19 Roma tak re Moisés rubin chic chique re vinak ronojel re nubij chupan re ley re tiene que niquiban, xbo'rc'ama-pa re quiq'uiq'uel re alaji' tak vacx y achija' tak cabras, ba' ya', ba' rusumal oveja re banon pintar che quiak y ba' k'ayis rubini'an hisopo, y c'are' xuchicaj ba' quic' xalon riq'uin ya' chij re vuj chin re ley y chuka' xuchicaj pa quive' conojel re vinak,
HEB 9:20 y re Moisés nubij chique re vinak: Riq'uin re quic' re', ndel che tzij che ja xtz'ucutaj-a re trato re xubij re Dios che nakaban, xcha' re Moisés chique re vinak.
HEB 9:21 Y re Moisés xuchicaj chuka' re quic' chij re rachoch re Dios y chij ronojel re cosas re xque'oc pa rusamaj re Dios.
HEB 9:22 Y chupan re ru-tiempo re ley bama ronojel xe'ch'ojersas che quic', y vo xa manak quic' nibiyin, man nicuyutaj-ta re mac.
HEB 9:23 Ancha'l xkabij-yan-ka, re rachoch re Dios re xquiban re kavinak xe'c'ue' ajuer can, can ancha'l-va re rachoch re Dios re c'o chila' chicaj. Y re rachoch re Dios re xquiban vova' chach re ruch'ulef y ronojel re cosas re jec'o chupan, c'a xe'ch'ojersas-na riq'uin re quiq'uiq'uel re chicop, c'ajare' xe'cusas cha re rusamaj re Dios. Pero como re rachoch re Dios re c'o chila' chicaj más nem ruk'ij, nic'atzin ruq'uiq'uel Jun re más rajkalen que chach re quiq'uiq'uel re chicop.
HEB 9:24 Mare' re Jesucristo man xoc-ta chupan re rachoch re Dios re banon coma re vinak vova' chuch'ulef chin xusuj-ta ruq'uiq'uel pa kaq'uixel yoj, roma re rubanic re jay re banon coma re vinak, xa ancha'l re rachoch re Dios re c'o chila' chicaj. Mare' reja' c'a chila' chicaj xbe'oc-va chin nich'o riq'uin re Dios pa kave' yoj.
HEB 9:25 Re Jesucristo man nuban-ta ancha'l xuban re namalaj sacerdote vova' chach re ruch'ulef. Roma re sacerdote ronojel juna' ndoc chupan re lugar rubini'an Santísimo chin nusuj quic', pero mana-ta re ruq'uiq'uel reja' re nusuj. Jac'a re Jesucristo xa jun bey xuban quire' y re quic' re xucusaj can ja re ruq'uiq'uel reja'.
HEB 9:26 Roma xe-ta q'uiy bey xusuj-ri', q'uiy-ta bey xutaj pokan y q'uiy-ta bey xcom, y can-ta quire' rubanom-pa tak xban re ruch'ulef, y chuka' c'a quire-ta nuban chupan re tiempo re'. Pero man quire-ta xuban. Reja' xa jun bey xusuj-ri' chin xcom chin che ndel-a re kamac. Y tak reja' xuban quire', xa c'aja chupan re ruq'uisibal tiempo.
HEB 9:27 Yoj re yoj vinak banon chaka che xaxe jun bey yojcom, y c'are' nipa re juicio.
HEB 9:28 Y quire' chuka' re Jesucristo, reja' xaxe jun bey xcom chin che ja reja' re xkalen re kamac. Y can xtapon-va re k'ij tak reja' xtipa chic jun bey. Pero man chin-ta che ne'com chic-ka jun bey roma re kamac, xa chin che jumul yoje'rucola-ka yoj re kayaben-apo.
HEB 10:1 Re ley re ruyi'on can re Dios cha re Moisés, mana-ta re' re utzil re camas otz re sujun roma re Dios. Roma re ley chin re Moisés xa rumuch'uch'il re utzil re rusujun re Dios. Y mare' re chicop re xe'suj cha re Dios ronojel juna', man xe'tiquir-ta xquiban chique re vinak che jumul xel re quimac tak reje' xe'jelon-apo riq'uin re Dios.
HEB 10:2 Xe-ta can xch'ojch'ojer re cánma coma re chicop re xe'quisuj, man-ta ye'quisuj chic jun bey, roma can-ta niquina' che man jun chic quimac chach re Dios.
HEB 10:3 Pero xa ronojel juna' ye'quisuj, y riq'uin re' ne'ka chiquic'o'x che re mac man elinak-ta-a quiq'uin.
HEB 10:4 Roma re quiq'uiq'uel re toros y re achija' tak cabras man ye'tiquir-ta niquilisaj re quimac.
HEB 10:5 Mare' tak re Cristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xubij cha re Dios: Rat man chic najo-ta che ye'suj re chicop y re ofrendas chavach, mare' tak xinatak-pa yen, chin che ja yen re ninsuj-vi'. Y rat xaya' nu-cuerpo ancha'l chin re vinak.
HEB 10:6 Re chicop re ye'parox chavach can man chic yaqui'cot-ta riq'uin, quire' chuka' re chicop re ye'suj chava roma re quimac re vinak.
HEB 10:7 Mare' ximbij: Ajaf Dios, yen ximpa chin nimban re najo' rat, can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chuij chupan re vuj baton ruchi'. Quire' xubij re Jesucristo.
HEB 10:8 Ancha'l xkabij-yan-ka, che re Cristo xubij cha re Dios: Rat can man chic najo-ta che ye'suj re chicop y re ofrendas chavach, can man chic yaqui'cot-ta riq'uin re chicop re ye'parox chavach. Y quire' chuka' re chicop re ye'suj chava roma re quimac re vinak. Quire' xubij re Jesucristo. Y re chicop re ye'suj cha re Dios can ja quire' nubij chupan re ley re yi'on cha re Moisés.
HEB 10:9 Y xubij chuka' re Jesucristo: Ajaf Dios, yen ximpa chin nimban re najo' rat. Y roma xpa re Jesucristo, mare' xq'uis re nabey trato. Y pa ruq'uixel re nabey trato, xc'ue' can re jun c'ac'a trato.
HEB 10:10 Re nrajo' re Dios ja che xcom re Jesucristo cho cruz, xujach re ruc'aslen koma yoj chin che nich'ojch'ojer re kánma. Y xa jun bey xuban quire'.
HEB 10:11 Re sacerdotes k'ij-k'ij ye'quisuj chicop cha re Dios, roma re quimac re vinak. Pero re niquiban man nitiquir-ta nulisaj-a re quimac re vinak.
HEB 10:12 Jac'a re Jesucristo xa jun bey xusuj-ri' chin xcom, y jare' tak jumul xcuyutaj re kamac. Y c'are' xbetz'uye' pa rajquik'a' re Dios chila' chicaj.
HEB 10:13 Y chila' c'o-va, ruyaben re k'ij chin ye'jach pa ruk'a' conojel re ye'tzelan richin.
HEB 10:14 Y man chic xticom-ta, reja' xaxe jun bey xcom, y riq'uin re' xuban chaka che jumul manak kamac ndel chach re Dios. Quire' xuban chaka yoj re xkanimaj chin nich'ojch'ojer re kánma.
HEB 10:15 Quire' nimbij yen y ja chuka' quire' nubij re Espíritu Santo chaka, roma xubij:
HEB 10:16 Che can xtapon-va re k'ij tak xtimban jun c'ac'a trato quiq'uin re vinak. Can xtinya' re nu-ley pa tak cánma, y chuka' can xtintz'ibaj pa quijalom, nicha' re Ajaf.
HEB 10:17 Y xubij chuka': Xtincuy re quimac y man xte'ka-ta chic chinuc'o'x re itzel tak quibanabal. Quire' rubin re Dios y jare' nubij re Espíritu Santo.
HEB 10:18 Y mare' can nik'alajin che man jun chic ndoc-va che ye'kasuj chicop cha re Dios chin nicuyutaj re kamac. Re kamac xa xcuyutaj-yan.
HEB 10:19 Hermanos, re Jesús xcom y xbiyin ruq'uiq'uel katzij yoj, y mare' man nakaxibij-ta-ki' yojelon-apo riq'uin re Dios.
HEB 10:20 Tak re Jesús xcom cho cruz, xujak jun c'ac'a bey chakavach, y re bey re' ja re bey chin c'aslen. Y tak reja' xcom, re utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re rachoch re Dios xel ca'e' y riq'uin re' xjakataj ruchi' re lugar nibex Santísimo cha. Y re' xusekresaj chakavach che vocame c'o modo yojoc-apo riq'uin re Dios y man jun nik'ato kachin.
HEB 10:21 Y re Jesús jare' re Namalaj Sacerdote re c'o pa kave' yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.
HEB 10:22 Mare' yoj re kaniman chic man-ta riq'uin ca'e' kánma yojelon-apo riq'uin re Dios, yoj can-ta riq'uin ronojel kánma yojelon-apo riq'uin. Yojelon-ta-apo riq'uin re Dios, riq'uin jun kánma ch'ajch'oj re manak chic etzelal ruc'uan, y can-ta ch'ajon chic re kac'aslen riq'uin re ch'ajch'oj ya'.
HEB 10:23 Y yoj re yojbin chique re vinak che kayaben re namalaj utzil re xtuya' re Dios pa kave', man c'a takaya' can re anchique kayaben. Y man c'a takayabej riq'uin ca'e' kánma. Roma ja re Dios re xbin che xtuya' re namalaj utzil pa kave', y reja' can xtuban-va cumplir.
HEB 10:24 Y takacanoj andex rubanic nakaban cada jun chin nakatola-ki', chin nakatamaj yojovan más, y chuka' chin che más-ta nakarayij nakaban re otz tak cosas.
HEB 10:25 Roma jec'o re man niquijo-ta chic ye'bapon iviq'uin tak nimol-ivi' pa rube' re Dios. Jac'a yex man tiban quire'. Xa can nic'atzin che nimol-ivi', chin nicukubala' ic'o'x chivach-ka yex mismo. Y jare' re más nic'atzin roma itaman che napon-yan re k'ij tak xtipa chic jun bey re Ajaf.
HEB 10:26 Roma re vinak re je'atamayon chic re andex re' re katzij ch'abal y quic'ulun chic pa tak cánma, y man riq'uin re' reje' c'a ye'macun y can man niquiya-ta can rubanic re mac, can man jun chic c'a re xticom-ta pa qui-cuenta chin ye'rucol chupan re quimac.
HEB 10:27 Xaxe chic c'a niquiyabej tak re Dios xtuya' re namalaj castigo pa quive', y re castigo re', ja chupan re k'ak' re anche' xque'beka-va re ye'tzelan richin re Dios.
HEB 10:28 Ancha'l niban cha jun vinak tak c'o je ca'e' o je oxe' xe'tz'eto richin che xmacun y niquibij che re jun vinak re' man nunimaj-ta re ley chin re Moisés, can man nijoyovax-ta rach, xa can niquimisas-va.
HEB 10:29 Y vo xa ja quire' niban chique re vinak re man niquiban-ta re nubij re ley chin re Moisés, c'alapa' chique re vinak re ye'k'ayisan re Ruc'ajol re Dios y niquiban che manak rajkalen re ruq'uiq'uel, che man-ta xtika jun namalaj castigo pa quive', roma xa ja quic' re' re xch'ojersan re quic'aslen. Y ja chuka' re quic' re' re xbano che xc'achoj re c'ac'a trato re xuban re Dios kaq'uin yoj re yoj vinak. Y re vinak re' can niquik'ayisaj chuka' re Espíritu Santo re niyi'o utzil pa kave'.
HEB 10:30 Y yoj kataman che re Ajaf rubin che pa ruk'a' reja' c'o-va re castigo, y nuya' rajal chique re vinak re ye'macun. Y chuka' chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Ajaf xtuban juzgar pa quive' re je richin reja'. Quire' nubij re tz'iban can.
HEB 10:31 Takaxibij-ki' chach re Dios. Roma vo xa yojka pa ruk'a' re c'aslic Dios, camas c'ayef re xtuban chaka.
HEB 10:32 Te'ka c'a chi'c'o'x tak c'a ba' tisekresas-va re ic'aslen che'. Camas tijoj-pokonal xik'asaj re tiempo re'. Pero can xicoch'-va.
HEB 10:33 Jec'o chiva yex re xquicoch' ronojel re etzelal re xban y re xbex chique, y tak quire' xban chiva, can chiquivach re vinak. Jec'o chiva yex re xquitaj chuka' pokan rutzij re tijoj-pokonal re niquik'asaj re nic'aj chic.
HEB 10:34 Xijoyovaj quivach re vinak re jec'o pa cárcel, reje' jec'o pa cárcel rutzij rube' re Dios. Y tak xmoj ronojel cosas re c'o iviq'uin, xa xixqui'cot. Roma itaman che chila' chicaj c'o-va re ibiyomal, y re biyomal re' más otz que chach re biyomal c'o vova' chach re ruch'ulef y chuka' man jun xtilisan chivach.
HEB 10:35 Mare' can otz che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Man c'a tiya' can. Roma can c'o-va jun namalaj rajal-ruq'uixel nuya' chiva.
HEB 10:36 Y can nic'atzin c'a che yixcoch'on, y roma yixcoch'on, xa riq'uin re' can niban re nurayij re Dios y xtic'ul chuka' re utzil re rusujun chiva.
HEB 10:37 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Jun re bin che nipa, can xte'ka-va, roma nakaj chic c'o-va che nipa.
HEB 10:38 Re vinak re choj chic quic'aslen, can xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios. Pero vo xa xque'tzolaj chic jun bey re anche' je'elinak-va-pa, re Dios man xtiqui'cot-ta ránma quiq'uin. Quire' nubij re Dios.
HEB 10:39 Jac'a yoj man yoj ancha'l-ta re ye'tzolaj chic jun bey re anche' je'elinak-va-pa, roma re quire' ye'bano, pa castigo ye'beka-va. Jac'a yoj, yoj junan quiq'uin re quiyi'on cánma cha re Dios chin ye'colotaj.
HEB 11:1 Vo xa can kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios, can kataman che xtakac'ul re kayaben y can nuban chaka che nakanimaj q'uiy cosas re man nakatz'at-ta.
HEB 11:2 Quire' xquiban je q'uiy chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Reje' can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios, y re Dios camas xka chach roma quire' xquiban.
HEB 11:3 Y yoj chuka' kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios, mare' nak'ax pa kave' che ja re Dios re xbano re ruch'ulef y ronojel re ye'katz'at. Y tak xuban ronojel re', man xuban-ta riq'uin jun cosa re natz'at. Reja' xaxe xubij che que'c'ue' y can jare' tak xe'c'ue'.
HEB 11:4 Re Abel can xuban confiar-ri' riq'uin re Dios, y re xusuj cha re Dios, más rajkalen que chach re xusuj re runimal rubini'an Caín. Y tz'iban can che re Abel man jun rumac xel chach re Dios, roma can xuban confiar-ri' riq'uin. Kataman chuka' che man jun rumac xel chach re Dios, roma re Dios xuc'ul ronojel re xusuj re Abel cha. Y astapa' re Abel xcom-yan, c'a nuc'ut chakavach che can xuban confiar-ri' riq'uin re Dios.
HEB 11:5 Re Enoc chuka' xuban confiar-ri' riq'uin re Dios. Y mare' tz'iban can che xqui'cot ránma re Dios riq'uin, y man xcom-ta, roma c'as tak xc'uax-a chila' chicaj roma re Dios.
HEB 11:6 Can nic'atzin-va che nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Roma vo xa man xtakaban-ta confiar-ki' riq'uin re Dios, reja' man niqui'cot-ta ránma kaq'uin. Y chin che yojelon-apo riq'uin re Dios, can nakanimaj che reja' can katzij-va Dios, y can nakanimaj chuka' che c'o rajal-ruq'uixel nuya' chique re ye'canon richin.
HEB 11:7 Re Noé xuban confiar-ri' riq'uin re Dios. Re Dios xubij cha che xtuban jun namalaj job pa rue' re ruch'ulef re nibex diluvio cha. Y tak re Dios xubij quire' cha, reja' can xunimaj-va astapa' c'amaje-na tutz'at. Re Noé can xuban-va re xubij re Dios cha. Y xuban jun namalaj barco chin xe'rucol re jec'o pa rachoch. Y riq'uin re quire' xuban re Noé, xbek'alajim-pa che re nic'aj chic vinak man otz-ta xquiban, roma man xquinimaj-ta re Dios. Y riq'uin ronojel re xuban re Noé, re Dios xuban cha che man jun rumac xel, roma can xuban-va confiar-ri' riq'uin re Dios.
HEB 11:8 Re Abraham xuban chuka' confiar-ri' riq'uin re Dios, mare' tak xvayox roma re Dios chin che niba c'a pa jun chic lugar re xtusipaj cha, reja' xunimaj tzij y xba, astapa' man rutaman-ta anchique che lugar xtapon-va.
HEB 11:9 Reja' can rubanon-va confiar-ri' riq'uin re Dios, y mare' xc'ue' chupan re lugar re sujun cha roma re Dios, astapa' re lugar re' xa pa quik'a' nic'aj chic vinak c'o-va. Y mare' re jay re anche' xc'ue-va re Abraham xa riq'uin tziak banon-va. Quire' chuka' xquiban re Isaac y re Jacob, roma chique reje' chuka' sujun-va re lugar re'.
HEB 11:10 Re Abraham xuban quire', roma ruyaben re jun chic tenemit re más otz, re tenemit re man jun bey xtiq'uis y can ja re Dios banayon.
HEB 11:11 Re Sara re ruxayil re Abraham, can xuban chuka' confiar-ri' riq'uin re Dios. Re Dios xubij che xtic'ue' jun ral, y reja' can xunimaj che quire'. Y astapa' reja' re'j chic y cama-va nalan-ta, pero can xc'ue-va ac'ual riq'uin.
HEB 11:12 Y mare' je q'uiy rey-rumam re Abraham re xe'c'ue'. Can ancha'l re ch'umil jec'o chicaj, y can ancha'l chuka' re sanayi' re c'o chuchi-mar, roma man jun nitiquir nijelan quichin. Y camas-va je q'uiy rey-rumam can re Abraham, astapa' reja' re'j chic tak xc'ue' re rajc'ual.
HEB 11:13 Conojel re vinak re' can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios. Tak reje' xe'com, c'amaje-na tiquic'ul re rusujun re Dios chique. Y roma can quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios, can ancha'l che xquitz'at-apo re sujun chique y xquinimaj-a che can katzij-va. Xaxe c'a xe'tiquir xquiban can quik'a' chach re rusujun re Dios chique. Reje' can xquic'ut c'a che man je richin-ta re ruch'ulef y xa ye'k'ax chach.
HEB 11:14 Y riq'uin re xquibij, can k'alaj che quiyaben re katzij tenemit anche' ye'bec'ue-va.
HEB 11:15 Xe-ta ja re tenemit re anche' je'elinak-va-pa ja-ta re' re quiyaben, xe'tiquir-ta xe'tzolaj chic jun bey chire', pero man quire-ta.
HEB 11:16 Roma reje' quiyaben jun lugar más otz, y re lugar re' ja chila' chicaj. Y mare' re Dios man niq'uex-ta nubij che ja reja' re qui-Dios, roma rubanon chic-apo rubanic jun quitenemit.
HEB 11:17 Re Abraham xuban confiar-ri' riq'uin re Dios. Mare' can xunimaj rutzij re Dios tak xbex cha che taquimisaj re ac'ajol Isaac chin nasuj chua. Re Dios quire' xubij cha xaxe chin xutojtobej re Abraham vo xa can katzij rubanon confiar-ri' riq'uin. Y re Abraham can xusuj-va re Isaac cha re Dios, astapa' xe jun ruc'ajol c'o. Y re Dios rubin chij re Isaac che xa roma reja' xque'c'ue' q'uiy rey-rumam re Abraham.
HEB 11:18 Re Dios xubij cha re Abraham: Re je avey-amam re xque'pa roma re Isaac, ja reje' re xque'c'ulu re utzil re xtinya'.
HEB 11:19 Re Abraham rutaman che vo xa nicom re Isaac, re Dios c'o ru-poder chin nuc'asoj. Y yojtiquir nakabij che re Isaac can ancha'l che xcom y xc'astaj-pa.
HEB 11:20 Re Isaac can xuban chuka' confiar-ri' riq'uin re Dios, y roma quire' xuban, mare' xtiquir xubij can chique re je ca'e' ruc'ajol re quibini'an Jacob y Esaú re anchique che utzil je'pitinak chiquivach-apo.
HEB 11:21 Y re Jacob xuban chuka' confiar-ri' riq'uin re Dios, y mare' ja tak nicom-yan, xe'ruban can bendecir re rumam, re je ruc'ajol re José. Y can xuchiquilbej re ruch'ama'y chin xuya' ruk'ij re Dios.
HEB 11:22 Re José chuka' xuban confiar-ri' riq'uin re Dios. Y mare', ja tak nicom-yan, xunataj chique re je ruvinak israelitas che can xtapon-va re k'ij tak re quiy-quimam xque'el-a chupan re nación Egipto. Y reja' can xuchalabej can chique re anche' xte'muk-va.
HEB 11:23 Re rute-rutota' re Moisés can xquiban chuka' confiar-qui' riq'uin re Dios. Y mare' man xquixibij-ta-qui' chach re Rey Faraón re xlisan jun orden chin que'quimisas ch'utak alabo re ya'lax. Y tak xalax re Moisés, man xquiya-ta k'ij che xquimisas, y oxe' ic' xquivovaj, roma re Moisés jun ch'et ac'ual camas jabal-oc.
HEB 11:24 Y re rumi'al re Rey Faraón ancha'l ral xuban cha re Moisés. Y re Moisés can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios, y mare' tak xoc-a ache xuya' can re rachoch re Rey.
HEB 11:25 Roma reja' runojin: Más otz che junan nakataj pokan quiq'uin re nuvinak israelitas, re can yoj richin-va re Dios, que chach yinc'ue' vova' pa rachoch re Rey, astapa' camas yinqui'cot, pero re' xa nak'ax. Can yimacun-va xe-ta vova' yinc'ue-va can, roma quiq'uin re nuvinak israelitas re más ruc'amon che yinc'ue-va, xcha' reja'.
HEB 11:26 Y re Moisés can man xk'ax-ta ruc'o'x chutijic tijoj-pokonal, ancha'l re tijoj-pokonal re xutaj re Jesucristo. Quire' xuban re Moisés, roma reja' rutaman che pa ruq'uisibal c'o jun rajal-ruq'uixel xtuc'ul, y jare' re ruyaben reja'. Re Moisés rutaman che re tijoj-pokonal xuk'asaj camas-va rajkalen que chach re biyomal re xya-ta cha chire' pan Egipto.
HEB 11:27 Y reja' can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios tak xel-pa pan Egipto. Y xba, man roma-ta ruximbire', y astapa' re Rey yacatajnak ruyoval chij. Re Moisés nojel tiempo xuban confiar-ri' riq'uin re Dios, can ancha'l che can nutz'at re Dios, astapa' re Dios man nitz'et-ta.
HEB 11:28 Re Moisés roma xuban confiar-ri' riq'uin re Dios, mare' xuban re xbex cha roma re Dios. Y ja quire' xbex cha re Moisés, che tubij chique re vinak israelitas che que'quiquimisaj ovejas, y re quiq'uiq'uel re ndel tiquiya' chuchi' re ruchi' tak jay chin re cachoch, chin quire' man ye'quimisas-ta re nabey tak ac'ola' re je alabo roma re ángel re xtipa chiquiquimisasic. Y quire' xban chupan re nabey namak'ij rubini'an pascua.
HEB 11:29 Y re israelitas roma xquiban confiar-qui' riq'uin re Dios, man xe'ruk'at-ta re Mar Rojo. Re vinak choj xe'k'ax pa rucojol re ya', ancha'l xa chupan relic ulef ye'biyin-va. Jac'a re vinak aj-Egipto xquijo' chuka' xquiban ancha'l re israelitas, pero reje' xa xe'jik'.
HEB 11:30 Tak re vinak israelitas xe'bapon chuchi' re tenemit Jericó, re moma' tz'ak re rusutin rij re tenemit xtzak. Re israelitas vuku' k'ij xquiya' vuelta chij, y chupan re ruvuk k'ij tak xtzak re tz'ak. Quire' xbanataj roma re israelitas can xquiban confiar-qui' riq'uin re Dios y can xquiban re ancha'l xubij re Dios chique.
HEB 11:31 Chupan re tenemit Jericó xc'ue' jun ixok rubini'an Rahab, jun ixok re ruc'uan jun itzel c'aslen. Pero reja' man xcom-ta tak xch'acataj re rutenemit pa quik'a' re israelitas, roma can otz xe'ruc'ul re je ca'e' achi'a' re je'takon-a che ne'quitz'eta' andex rubanic re tenemit Jericó. Re ixok re' can xuban confiar-ri' riq'uin re Dios. Jac'a re nic'aj chic vinak chin re tenemit re' xe'com conojel, roma man xquiban-ta ancha'l xuban re ixok rubini'an Rahab. Re vinak re' man xquinimaj-ta rutzij re Dios.
HEB 11:32 Y yen manak tiempo chinoch chin che ye'ntzijoj-apo chiva re xquiban conojel re vinak re xe'c'ue' ajuer can, re can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios, ancha'l xuban re Gedeón, re Barac, re Sansón, re Jefté, re David, re Samuel y re nic'aj chic rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex chuka' profetas chique.
HEB 11:33 Reje' can xquiban confiar-qui' riq'uin re Dios, mare' can xe'quich'ac nic'aj chic naciones. Can pa rubiyal xquiban gobernar. Xquic'ul re xusuj re Dios chique. Xe'tiquir chiquij re chicop quibini'an leones.
HEB 11:34 Can xquiban-va confiar-qui' riq'uin re Dios, mare' man xe'c'at-ta tak xe'ch'akex pa k'ak'. Xe'colotaj pa quik'a' re xe'jovan xe'quimisan quichin cha espada. Re Dios can xuya' quichuk'a' tak reje' xquina' che manak quichuk'a'. Xe'quich'ac nic'aj chic ejércitos re xe'bano ayoval quiq'uin y xe'quikotaj-a.
HEB 11:35 Jec'o chuka' ixoki' re xquiban confiar-qui' riq'uin re Dios, mare' re Dios can xe'ruc'asoj re qui-familia chiquicojol re anama'i'. Jec'o nic'aj chic vinak, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios, mare' can c'ayef re castigos xban chique. Pero man xquipokonaj-ta re quic'aslen chin xe'bapon chach re camic, roma quitaman che xte'quivila' jun c'aslen más otz, tak xque'c'astaj-a.
HEB 11:36 Jec'o nic'aj chic, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios, q'uiy cosa xquic'alvachij, roma jec'o xe'ch'ay y camas chuka' tza'n xban chiquij, jec'o xe'xim cha cadena, y jec'o xe'tz'apes pa tak cárcel.
HEB 11:37 Jec'o nic'aj re xe'quimisas cha aboj, y nic'aj chic xe'kupix che sierra. Jec'o xban chique che can-ta xquitzelaj can re Dios, pero man xquitzelaj-ta can. Jec'o xe'quimisas cha espada. Jec'o xe'kotax-a pa tak cachoch y xe'ba chic jun lado, y re quitziak xa ja re quitz'umal ovejas y re quitz'umal cabras. Camas je meba-oc. Xk'ax-yan quic'o'x pa ruk'a' re tijoj-pokonal. Y camas etzelal xban chique.
HEB 11:38 Re vinak re man quiniman-ta re Dios, camas je mal tak vinak, y mare' man xk'ax-ta pa quive' che re vinak quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios c'o más quijkalen. Mare' re quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios can xe'ba quila xe'ba quila, xe'ba pa tak lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, xe'ba pa tak c'achelaj, xe'ba pa tak jul, roma camas itzel ye'tz'et.
HEB 11:39 Conojel reje' can xquiban-va confiar-qui' riq'uin re Dios, y mare' can xqui'cot re Dios quiq'uin. Pero tak xe'com, can c'amaje-na tiquic'ul re rusujun re Dios chique.
HEB 11:40 Roma re Dios runojin che nuya' re utzil más otz chupan re ka-tiempo yoj. Mare' junan c'a xtakac'ul re utzil re' quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can, re can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios. Y ja utzil re' re nibano chaka che man jun kamac ndel chach re Dios.
HEB 12:1 Camas je q'uiy vinak re xquiban confiar-qui' riq'uin re Dios. Y mare' xquic'ut chakavach che quire' takabana' chuka' yoj. Mare' takaya' can xabanchique cosa re nakana' che man otz-ta nuban cha re kac'aslen y chuka' re mac re nuban chaka che yojtzak pa ruk'a'. Takacoch'o' ronojel, y riq'uin ronojel kánma takatija' kak'ij nakac'uaj re c'aslen re ancha'l nrajo' re Dios re jenipa' tiempo yojc'ase-a chach re ruch'ulef.
HEB 12:2 Can xe-va re Jesús takatzu' nojel tiempo. Roma ja reja' re xbano chaka che xkanimaj re Dios. Y rubanon chaka che kabanon confiar-ki' riq'uin. Reja' man xupokonaj-ta xcom cho cruz, astapa' re camic cho cruz camas niq'uixbisan. Reja' can xucoch' ronojel re' roma rutaman che xte'tz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' re Dios re c'o ronojel autoridad pa ruk'a', re anche' camas yaqui'cot.
HEB 12:3 Tinojij-na-pa' jabal andex xuban re Jesús tak camas xquiban re vinak aj-maqui' cha, reja' xucoch' ronojel re xquiban cha. Y riq'uin re' nuc'ut chakavach che quire' takabana' yoj. Takacoch'o' ronojel re niban chaka rutzij re Jesucristo. Man kojcos y man takamalij kac'o'x.
HEB 12:4 Katijon kak'ij chij re mac y mare' can nakataj pokan, pero re tijoj-pokonal re' man can-ta yojruc'uan pa camic.
HEB 12:5 Can man takamistaj re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Re ruch'abal re Dios can yojrupaxabaj, ancha'l tak jun tata'aj nupaxabaj re rajc'ual. Roma nubij: Man itzel tana' cha re tijoj-pokonal re nuya' re Ajaf Dios chava. Man tamalij ac'o'x tak re Ajaf nuc'ut chavach che mana-ta re yatajin chubanic.
HEB 12:6 Roma re Ajaf ja re vinak re ye'rajo' jare' re ye'ruban corregir. Re Ajaf can ja quire' nuban quiq'uin conojel re je rajc'ual chic. Quire' nubij re tz'iban can.
HEB 12:7 Takacoch'o' ronojel tijoj-pokonal re nuya' re Dios pa kac'aslen, roma reja' nuban ancha'l nuban jun tata'aj. Roma jun tata'aj vova' chuch'ulef can ye'ruban corregir re rajc'ual.
HEB 12:8 Y mare', vo xa re Dios man yojruban-ta corregir, c'ayef, roma nik'alajin che yoj ancha'l ac'ola' re manak quirta' ye'bano corregir quichin. Roma re Dios ye'ruban corregir conojel re je rajc'ual chic.
HEB 12:9 Tak yoj c'a yoj ac'ola' che', re kate-karta' xojquiban corregir, y man xe'katzelaj-ta roma quire' xquiban chaka. Xa can xkaya-va quik'ij. Y mare' camas-va ruc'amon che nakanimaj rutzij re Karta' Dios, re anchok riq'uin pitinak-va re c'aslen chin jumul.
HEB 12:10 Re kate-karta' yojquiban corregir re ba' tiempo yojc'ue' chach re ruch'ulef, y can ja re ancha'l xquijo' reje' jare' re xquiban chaka. Jac'a re Karta' Dios yojruban corregir chin che otz nuban re kac'aslen, chin che nakac'uaj-ta jun ch'ajch'oj c'aslen ancha'l reja', re can ch'ajch'oj-va.
HEB 12:11 Can katzij-va che tak yojc'ue' pa castigo, man yojqui'cot-ta, xa yojbison. Pero tak k'axnak chic re castigo re', can c'o-va jun cosa nuban pa kac'aslen, roma nuban más choj cha re kac'aslen y re kánma otz nuna' tak yoj xkacoch' re castigo re'.
HEB 12:12 Mare' man tinojij che re Dios man yixrajo-ta tak yixruban corregir, xa tibana' más confiar-ivi' riq'uin reja', chin tic'ue' chic-a ivuchuk'a',
HEB 12:13 che man tiya' k'ij che ye'satz can re hermanos re man can-ta quibanon confiar-qui' riq'uin re Jesucristo y man can-ta quitaman ye'biyin jabal. Xa c'a je ancha'l je cojos. Mare' nic'atzin che yex choj nic'uaj re bey chin re ic'aslen chiquivach, chin reje' yixquitz'at y niquiban más confiar-qui' riq'uin re Dios.
HEB 12:14 Titija' ik'ij che man tic'ue' ayoval chi'icojol, y che ch'ajch'oj-ta re ic'aslen. Roma vo xa man ch'ajch'oj-ta re ic'aslen, man xquixtiquir-ta xtitz'at rach re Ajaf.
HEB 12:15 Titola-ivi' chin quire' chiyixnojel nivel re utzil re nipa riq'uin re Dios. Man tiya' k'ij che re mac ndoc iviq'uin, roma vo xa quire' xtiban, can c'ayef, roma xtiban chique re nic'aj chic che xque'tzak chuka' pa mac.
HEB 12:16 Re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun. Y man jun bey tiban cha re cosas re ye'pa riq'uin re Dios che manak quijkalen, ancha'l xuban re jun ache rubini'an Esaú re xc'ue' ajuer can. Reja' can-ta c'o-va re bendición xuc'ul roma ja reja' re nemalaxel, pero re bendición re' xa xlisas chach roma reja' jare' re xuya' pa ruq'uixel re jun plato ruquil-vay re xya' cha, mare' re Esaú man xuc'ul-ta re bendición, roma reja' camanak-va rajkalen xuban cha.
HEB 12:17 Y can itaman che tak reja' xrajo-ta chic xuc'ul re ru-bendición re rutota', xa xbex cha che manak chic richin reja', y can xbeka-va chuc'o'x che man otz-ta re xuban. Y astapa' can xok' tak xuc'utuj chic re bendición re', pero cama-va chic xuc'ul-ta.
HEB 12:18 Yoj re kaniman chic re Jesucristo, man chuxe-ta re loma rubini'an Sinaí xojapon-va-apo tak xojoc rajc'ual re Dios. Man ancha'l-ta xquiban re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Reje' xe'c'ue' chuxe' re loma re' y c'o c'a jun k'ij tak xquitz'at che re rue' re loma can nibac'o pa k'ak'. Y xquitz'at chuka' che pa rue' re loma camas k'oko'm y cak'ik' re camas ruchuk'a' y camas tempestad chupan.
HEB 12:19 Y xquic'axaj che xk'ajan trompeta, y chuka' xquic'axaj tak xch'o-pa re Dios chique. Pero reje' xquic'utuj utzil che man chic tich'o-pa chique.
HEB 12:20 Y camas c'a xquixibij-qui', roma bin chique che re anchique xtijelon-apo c'a riq'uin re loma re' xtiquimisas, vinak o chicop. Niquimisas cha aboj o cha lanza. Quire' re bin chique.
HEB 12:21 Y re xtz'etetaj pa rue' re loma, can nuban che naxibij-avi'. Mare' hasta re Moisés re ac'ayon quichin re kavinak xe'c'ue' ajuer can, xubij: Can yimbarbot roma nuximbire', xcha'.
HEB 12:22 Jac'a yoj re kaniman chic re Jesucristo, chuxe' re loma re rubini'an Sion yoj-aponak-va-apo, yojc'o chic nakaj cha re tenemit chin re c'aslic Dios, re nibex Jerusalén cha y chila' chicaj c'o-va. Y yojc'o chic-apo quiq'uin pa mil ángeles.
HEB 12:23 Yoj yojc'o chic-apo chuka' quiq'uin re je rajc'ual re Dios, re tz'iban quibe' chila' chicaj y nibex iglesia chique. Yojc'o chic-apo riq'uin re Dios re xtoc Juez quichin conojel. Y yojc'o chic-apo chuka' quiq'uin re man jun quimac xel chach re Dios re xe'com-yan-a, roma can choj-va chic re quic'aslen.
HEB 12:24 Yoj yojc'o chic-apo riq'uin re Jesús re nisamajin re c'ac'a trato re xuban re Dios kaq'uin yoj re yoj vinak. Reja' xcom y re ruq'uiq'uel re xbiyin xuch'ojersaj re kánma, roma re ruq'uiq'uel reja' más rajkalen que chach re quic' re xusuj re Abel cha re Dios ajuer can.
HEB 12:25 Takachajij-ki' che man takatzelaj re nubij re Dios chaka. Man takaban ancha'l xquiban re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Reje' can xquitzelaj re xbex chique chach re ruch'ulef chire' pa rue' re loma rubini'an Sinaí, mare' xka re castigo pa quive'. Y vo xa yoj nakatzelaj re nibex-pa chila' chicaj chaka, más nem re castigo re xtika pa kave'.
HEB 12:26 Tak re Dios xch'o pa rue' re loma rubini'an Sinaí, re lugar xsilon. Y vocame reja' nubij: Xtapon jun k'ij tak man xe-ta chic re ruch'ulef xtinsiloj, xa can xtinsiloj chuka' re rocaj, xcha' reja'.
HEB 12:27 Y tak nubij che xa ye'silon, re' ndel che tzij che can xque'jalataj roma xa je'banon, xaxe chin che ye'k'alajin can ronojel re man jun bey xque'jalataj.
HEB 12:28 Y mare' takatioxij che kachin chic yoj re ru-gobierno re Dios re man jun bey xtijalataj. Y roma man jun bey xtijalataj re ru-gobierno, mare' can takasamajij re rube' re Dios, can ancha'l re nika chach reja'. Y takaya' chuka' ruk'ij, roma te'ka chakac'o'x che ja reja' re más nem.
HEB 12:29 Roma re ka-Dios can xque'ruq'uis ronojel re man je otz-ta, roma reja' can ancha'l k'ak'.
HEB 13:1 Hermanos, camas otz ibanom-pa che can nijo-ivi', y can quire' tibana' nojel tiempo.
HEB 13:2 Y chuka' nimbij chiva che tak jec'o hermanos ye'bapon cho tak ivachoch, man tipokonaj ye'c'ul, xa can otz quic'ulic tibana'. Roma itaman che c'o bey hasta jec'o ángeles re je'aponak pa tak jay, y re xe'c'ulu quichin re ángeles re' man xquinabej-ta che je ángeles.
HEB 13:3 Y te'ka chi'c'o'x re jec'o pa tak cárcel. Can tibana' che ancha'l che ja yex re yixtz'apal. Y chuka' te'ka chi'c'o'x re je'yi'on pa tijoj-pokonal. Roma yex itaman re ruk'axon jun tijoj-pokonal.
HEB 13:4 Tiya' ruk'ij re c'ulubic re niban. Roma re ache re nic'ue' riq'uin re ruxayil, man nimacun-ta. Quire' chuka' re ixok re nic'ue' riq'uin re ruchijil, man nimacun-ta. Jac'a re ache re nic'ue' riq'uin jun ixok re man ruxayil-ta, nimacun. Y ja quire' chuka' re ixok re nic'ue' riq'uin jun ache y xa man ruchijil-ta, nimacun. Y re Dios can xtuya' re castigo pa quive' re quire' ye'bano.
HEB 13:5 Man tiba ivánma chij re mero, xa can tiqui'cot re ivánma riq'uin re c'o iviq'uin. Roma re Dios rubin: Can nojel tiempo yinc'o iviq'uin y man jun bey xquixinya-ta can.
HEB 13:6 Y mare' can riq'uin ronojel ivánma yixtiquir nibij: Yen ja re Ajaf re nita'o vichin. Mare' man ninxibij-ta-vi' chiquivach re vinak re niquijo' niquiban xabanchique cosas re man otz-ta chua.
HEB 13:7 Can que'beka chi'c'o'x re hermanos ye'c'uan ivichin, re can xquitzijoj chuka' re ruch'abal re Dios chiva. Tinojij re quic'aslen roma reje' can xquiban confiar-qui' riq'uin re Dios. Y tibana' re andex xquiban reje'.
HEB 13:8 Re Jesucristo can man nujal-ta-ri'. Can ancha'l re ivir, can quire' chuka' vocame, y can quire' chuka' re tiempo chakavach-apo.
HEB 13:9 Man tiya' k'ij che re enseñanzas re man je katzij-ta ye'c'uan ivichin. Más otz che yex nic'ue' ivuchuk'a' riq'uin re enseñanza re nich'o chij re utzil nipa riq'uin re Dios, y mana-ta riq'uin re enseñanzas re nich'o chij re cosas chin ye'tij. Roma jec'o vinak re je'c'uan roma re enseñanzas re nich'o chij re cosas chin ye'tij y xa man jun otz nuc'am-pa cha re quic'aslen.
HEB 13:10 Man ancha'l-ta yoj re can kabanon confiar-ki' riq'uin re Jesús. Reja' xcom koma yoj chin xucuy re kamac. Jac'a re c'a quibanon confiar-qui' quiq'uin re chicop re ye'quisuj pa rue' re altar chin re rachoch re Dios, can man xticuy-ta quimac roma re Jesús. Roma reje' xa c'a quibanon confiar-qui' riq'uin re chicop re ye'quisuj pa rue' re altar.
HEB 13:11 Re ley chin re Moisés nubij, che re namalaj sacerdote nuc'uaj re quiq'uiq'uel re chicop y ndoc-apo chupan re lugar Santísimo re c'o chupan re rachoch re Dios, y re quic' re' nuc'uaj-apo rutzij re quimac conojel. Y re quich'acul re chicop ye'lisas-a c'a chuchi' re tenemit y chire' ye'parox-va.
HEB 13:12 Y mare' re Jesús can quire' xban cha. Reja' can xc'uax-va-a chuchi' re tenemit, y ja chire' xutaj-va pokan y xcom. Can xbiyin-va re ruq'uiq'uel koma yoj re yoj vinak, chin quire' xch'ojch'ojer re kánma.
HEB 13:13 Mare' man takapokonaj nakak'asaj tijoj-pokonal, ancha'l re tijoj-pokonal re xuk'asaj re Jesús. Y man takapokonaj nakac'ut che ja reja' re katzekelben y vocame xe chic riq'uin re Jesucristo kabanon-va confiar-ki'.
HEB 13:14 Roma re tijoj-pokonal re' can xkojcolotaj-a chach. Roma re katenemit vova' chach re ruch'ulef, man xya-ta chaka chin nojel tiempo. Xa c'aja chila' chicaj xtiya-va re katenemit chin nojel tiempo, y man jun chic tijoj-pokonal xtakak'asaj.
HEB 13:15 Y roma ja re Jesús xcom katzij yoj, mare' manak chic tuk'aj ye'kasuj chicop chach re Dios. Re nakaban vocame ja che nakaya' ruk'ij. Nojel tiempo takaya' ruk'ij y takabij che ja reja' re kaniman.
HEB 13:16 Y man jun bey takaya' can rubanic re otz y chuka' can que'kato' re nic'atzin che ye'to'. Roma jare' re nika chach re Dios che nakaban, que chach ye'kasuj-ta chicop chach.
HEB 13:17 Can takanimaj c'a quitzij re hermanos re ye'c'uan kachin, roma ja reje' re ye'chajin chin re kánma, y quitaman che tiene que ne'quijacha' cuentas chach re Dios. Takanimaj quitzij re hermanos re' chin che reje' ye'qui'cot pa tak cánma. Roma vo xa nakaban chique che ye'bison, c'ayef nuban chaka yoj.
HEB 13:18 Hermanos, tibana' c'a orar pa kave'. Re kánma otz nuna' xa roma can nakarayij nakaban re otz tak cosas nojel tiempo.
HEB 13:19 Y re más ninc'utuj utzil chiva, ja re i-oración chuij, chin quire' man-ta c'o jun cosa re nik'ato vichin, chin che yinapon-yan-ta iviq'uin.
HEB 13:20 Ja re Dios re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic, y ja mismo Dios re' re xc'asom-pa chin re Kajaf Jesucristo re Namalaj Chajinel quichin conojel re quiniman reja'. Roma riq'uin re ruq'uiq'uel xbiyin tak xcom xc'achoj re c'ac'a trato chin nojel tiempo re xuban re Dios kaq'uin.
HEB 13:21 Ja-ta Dios re' re xtiyi'o ronojel utzil chiva, chin che xquixtiquir-ta xtiban re nurayij reja'. Y riq'uin re samaj re xuban re Jesucristo, re Dios xtuban-ta chuka' chiva che yex can nijo' niban re nurayij reja'. Y xtuc'ul-ta ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
HEB 13:22 Hermanos, yen ninc'utuj utzil chiva che can tiqui'cot re ivánma nic'ul re ch'abal re je'mbin-a chiva chupan re carta re' roma xaxe chin yiximpaxabaj. Roma man can-ta nem rubanic re carta re nintak-a chiva.
HEB 13:23 Yen ninya' rutzijol chiva che re hermano Timoteo xel-yan pa cárcel, y vo xa cha'nin xtipa, ninc'uaj-a tak xquimba chi'itz'etic.
HEB 13:24 Tiya' ruxnokil-quivach conojel re hermanos re ye'c'uan ivichin y re nic'aj chic hermanos. Re hermanos aj-Italia niquitak-a ruxnokil-ivach.
HEB 13:25 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Amén.
JAM 1:1 Yen Santiago, jun rusamajel re Dios y re Ajaf Jesucristo, nimban-a re carta re' chiva yex re quiy-quimam can re je doce ruc'ajol re Israel re xe'c'ue' ajuer can, re man yixc'o-ta chic chupan re ka-nación Israel, y xa pa tak nic'aj chic naciones yixc'o-va. Tic'ulu' c'a re ruxnokil-ivach re nintak-a yen.
JAM 1:2 Hermanos, camas tiqui'cot re ivánma tak yixtojtobex riq'uin ronojel rach tijoj-pokonal.
JAM 1:3 Roma can itaman che tak yixc'ue' pa tijoj-pokonal, chin che yixtz'et vo xa can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, re tijoj-pokonal re' nuban che nitamaj nic'ue' i-paciencia riq'uin ronojel re ye'banataj chupan re ic'aslen.
JAM 1:4 Y man jun bey tiq'uis re paciencia re c'o iviq'uin, roma vo xa yex c'o i-paciencia, niq'uiy re ic'aslen, tz'akat y man jun cosa xtirajo'.
JAM 1:5 Y vo xa jec'o hermanos chi'icojol re niquijo' che nic'ue' quina'oj, tiquic'utuj cha re Dios. Y reja' can man xtupokonaj-ta xtuya-pa q'uiy na'oj chique. Quire' nuban quiq'uin conojel re ye'c'utun na'oj cha re Dios, y reja' can man xtuc'osobej-ta re xtuya' chique.
JAM 1:6 Pero tak yex nic'utuj ina'oj cha re Dios, tiene que niban confiar-ivi' riq'uin reja'. Y man riq'uin ca'e' ivánma tic'utuj cha. Roma vo xa riq'uin ca'e' ivánma nic'utuj, yex niban ancha'l nuban re ya' c'o pa mar, niba quila, niba quila pa ruk'a' re cak'ik'.
JAM 1:7 Y vo xa yex quire' niban, man tinojij che re Ajaf Dios xtuya-pa chiva re nic'utuj cha.
JAM 1:8 Roma vo xa ca'e' ivánma tak nic'utuj jun cosa cha re Dios, nik'alajin che xa ca'e' chuka' ivánma iviq'uin-ka yex mismo chupan ronojel re ic'aslen.
JAM 1:9 Y re hermanos re manak quik'ij chach re ruch'ulef, xa tiqui'cot cánma, roma chach re Dios can c'o-va quik'ij, roma quiniman chic reja'.
JAM 1:10 Y quire' chuka' re hermanos je biyoma' re c'o quik'ij y vocame banon chique chach re ruch'ulef che manak quik'ij, can tiqui'cot re cánma, roma reje' chuka' can quiniman chic re Jesucristo. Y chuka' xa man ye'yaloj-ta-a chach re ruch'ulef, xa je ancha'l jun ruse'j k'ayis re cha'nin nitzak-a.
JAM 1:11 Roma ja tak nipa rach re k'ij, jare' tak re k'ayis nichakij-ka y niq'uis-ka. Xa nitzak-a re ruse'j y niq'uis, astapa' camas jabal nitzu'un nabey. Can quire' chuka' jun biyom. Reja' xa cha'nin nicom-a y nuya' can ronojel re rubiyomal re rutz'amon rumolic.
JAM 1:12 Pero yoj re can kayi'on kánma cha re Dios, vo xa xtakacoch' re tijoj-pokonal re nipa chakij, jabal yojqui'cot. Roma tak kacoch'on chic ronojel, re Dios xtuya' re corona re rusujun chaka, jare' re utzulaj c'aslen re man xtiq'uis-ta. Ja corona re' re rubin can re Dios che xtuya' chaka yoj re yojovan richin.
JAM 1:13 Pero vo xa c'o jun re nibano chava che yamacun, man tabij che ja re Dios re nibano chava quire'. Roma re Dios can man nuban-ta cha jun vinak che nimacun, y chuka' man jun nitiquir nibano cha re Dios che nimacun.
JAM 1:14 Roma re yamacun xa aviq'uin rat nipo-va. Xa ja re itzel tak rayibal re jec'o aviq'uin re ye'bano quire' chava.
JAM 1:15 Y vo xa naya' k'ij cha re itzel tak rayibal, chire' nipo-va re mac. Y pa ruq'uisibal nuc'am-pa re camic.
JAM 1:16 Hermanos re camas yixinjo', man c'a quixk'olotaj riq'uin ronojel re'.
JAM 1:17 Roma chila' chicaj riq'uin re Dios, ronojel otz nika-pa. Riq'uin reja' pitinak-va ronojel re sakil. Ancha'l re k'ij, re ic' y re ch'umil, re niquijalala-qui' ronojel tiempo. Y xa can xe c'a re Dios re man nujal-ta-ri'.
JAM 1:18 Y riq'uin re nurayij reja' xuya' jun c'ac'a kac'aslen tak xkanimaj re katzij ruch'abal, y xojoc ancha'l re nabey tak cosecha re ye'c'uax-apo cha re Dios.
JAM 1:19 Mare', hermanos re camas yixinjo', yen nimbij chiva che can riq'uin ronojel ivánma tic'axaj re ruch'abal re Dios. Can jabal tinojij re nubij. Y c'are' nitzijoj. Y chuka' nimbij chiva che man tipa iyoval cha'nin.
JAM 1:20 Roma re ayoval xa man nuc'am-ta-pa jun c'aslen choj ancha'l nrajo' re Dios.
JAM 1:21 Mare' tiya' can ronojel re man ch'ajch'oj-ta y ronojel re etzelal. Y man tiban che c'o ik'ij chach re Dios, y otz ruc'uaxic tibana' cha re ruch'abal re c'o pa tak ivánma. Roma ja ch'abal re' re nicola ivichin.
JAM 1:22 Y man xe c'a tic'axaj re ruch'abal re Dios, xa can tibana' chuka' re nubij. Roma vo xaxe nic'axaj re ruch'abal re Dios y man niban-ta re nubij, iyon yex nik'ol-ivi'.
JAM 1:23 Roma vo xa c'o jun re nuc'axaj re ruch'abal re Dios y man nuban-ta re nubij, xa junan riq'uin jun vinak re nutzu-ri' pan espejo, can nik'alajin-va andex titzu'un.
JAM 1:24 Pero tak xa c'a ba' tutzu' can ri' pan espejo, man chic ne'ka-ta chuc'o'x re andex titzu'un.
JAM 1:25 Jac'a re nic'axan re ruch'abal re Dios, y nunimaj y nuban re nubij, can jabal c'a niqui'cot. Roma re ruch'abal re Dios can otz-va. Y nuban chaka che yoj libres chic roma yojtiquir nakaban re nrajo' re Dios.
JAM 1:26 Vo xa c'o jun nibin che nuya' ruk'ij re Dios y xa man nuchajij-ta-ri' riq'uin re rak', xa rion reja' nuk'ol-ri'. Y xa man jun otz nuc'am-pa cha reja', y nubij che can nuya' ruk'ij re Dios.
JAM 1:27 Roma re can katzij nuya' ruk'ij re Dios, ye'rutola' re malcani' tak ixoki' re quiyonin chic can y re ac'ola' re xa manak chic quite-quirta', y chuka' man nutz'ilbisaj-ta chic-ri' chupan re itzel tak banabal chin re ruch'ulef. Chach re Dios re ye'bano quire', jare' re can katzij niquiya' ruk'ij re Dios.
JAM 2:1 Hermanos re iniman chic re Kajaf Jesucristo re camas ruk'ij, yen nimbij chiva che man titzu' re andex titzu'un jun vinak. Xa takana-ka-ki' che yoj junan konojel.
JAM 2:2 ¿Andex como niban yex xe-ta c'o jun ache biyom napon iviq'uin tak imalon-ivi' pa rube' re Dios, y re ache biyom re' rucusan-a napank'a' re banon cha k'anapuak, y chuka' je'rucusalon-ta-a tziak camas caro cajal? ¿Y chuka' ndoc-ta-apo jun ache re can nik'alajin che camas meba' y re rutziak camas chic je tzia'k?
JAM 2:3 Yex xa ja re ache biyom nitzu' nabey y otz ruc'ulic niban, y otz ruch'acat niya'. Pero cha re ache camas meba' man niban-ta quire'. Y pa ruq'uixel che quire-ta niban cha, xa nibij cha: Capa'e' chire', o nibij chuka' cha, che catz'uye-ka pan ulef.
JAM 2:4 Vo xa quire' xtiban, can xtik'alajin che yex xa nitzu' andex titzu'un jun vinak, y man nina-ta-ka-ivi' che xa yix junan chiyixnojel. Xa can niban che jun vinak más rajkalen que chach jun chic, y re' can man otz-ta.
JAM 2:5 Hermanos re camas yixinjo', tinojij c'a rij jabal re xtintz'ibaj-a chiva, che ja re vinak re camas je meba' chach re ruch'ulef re ye'rucha' re Dios y ja chuka' reje' re ye'rucha' chin che niquinimaj y niquivel re utzulaj biyomal, y jare' xtoc qui-herencia roma jec'o pa ruk'a' re Dios. Can ja-va c'a re' re nusuj chique re ye'niman y ye'jovan richin.
JAM 2:6 Pero yex xa man jun quik'ij ibanon chique re vinak camas je meba', y xa ja re biyoma' re iyi'on quik'ij. Y te'ka chi'c'o'x che can ja chuka' reje' re ye'yi'o ivichin pa c'ayef. Te'ka chi'c'o'x che xa ja reje' re yixkararen-apo chiquivach re autoridades y xa tz'ucuj tak tzij niquiban chivij.
JAM 2:7 Y chuka' can te'ka chi'c'o'x che xa ja reje' re ye'yok'o rube' re Jesucristo, re xnatax pan ive' tak xixoc rajc'ual re Dios.
JAM 2:8 Chupan c'a re ley re xuya' re Dios re ka-Rey, re tz'iban can ajuer, c'o re jun tzij re camas rajkalen, y nubij: Can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak. Quire' nubij chupan re ley. Y vo xa can niban re', camas otz.
JAM 2:9 Pero vo xa xtitzu' andex titzu'un jun vinak yixmacun, roma man niban-ta re nubij chupan re ley chin re Dios.
JAM 2:10 Roma vo xa yex nibij che niban ronojel re nubij re ley, y c'o jun tzij re man niban-ta cha re ley, nik'alajin che cama-va ninimaj-ta re ley. Xa can yix aj-mac-va.
JAM 2:11 Roma tak re Dios xuya' re ley, xubij: Yex achi'a' re yixc'ulan, man quixmacun riq'uin jun chic ixok. Y re mismo Dios xubij: Man quixquimisan. Y vo xa rat man nacanoj-ta jun chic ixok, pero xa naquimisaj jun vinak, nik'alajin che cama-va nanimaj-ta re ley re ruyi'on can re Dios.
JAM 2:12 Mare' can tibana' y tibij ancha'l re nubij chupan re ley re xuya' re Jesucristo. Roma re ley re' xuban chiva che yix libres chic chin yixtiquir niban re nrajo' re Dios, y ja chuka' ley re' re xtibano juzgar ivichin.
JAM 2:13 Roma vo xa man xtijoyovaj-ta quivach re nic'aj chic vinak, re Dios man xtujoyovaj-ta chuka' ivach yex chupan re k'ij tak xtuban juzgar. Pero vo xa xtijoyovaj quivach re nic'aj chic vinak, xquixch'acon, roma re Dios can xtujoyovaj chuka' ivach yex chupan re k'ij tak xtuban juzgar.
JAM 2:14 Hermanos, vo xa c'o jun nibin che runiman chic re Dios y xa man nuban-ta re otz, xa man jun c'a ndoc-va nubij che runiman chic re Dios. Roma xa man xticolotaj-ta chach re rumac, xaxe riq'uin re nubij che runiman chic re Dios.
JAM 2:15 Ancha'l-ta jun hermano re manak rutziak y manak ruay.
JAM 2:16 Y rat xa nabij cha: Cabiyin. Man tanojij más re atziak y re avay. Xa tacusaj atziak y cava' jabal, yacha-a cha. Pero man naya-ta-a re ndoc cha, xa man jun ndoc-va re xabij-a cha.
JAM 2:17 Y quire' chuka' vo xa nabij che animan chic re Dios, pero xa man naban-ta re otz, man jun ndoc-va re nabij che animan chic re Dios. Xa yat ancha'l jun quiminak. Man jun yatiquir naban.
JAM 2:18 Riq'uin ba' c'o jun re xtibin chua: Rat Santiago, nabij che man xe-ta nic'atzin che nanimaj re Dios, xa can nic'atzin che naban chuka' re otz. Pero yen, xticha' re jun chua, riq'uin re niniman chic re Dios, man jun chic nic'atzin che nimban. Pero yen Santiago nimbij cha re jun re nibin quire': Yen, riq'uin re nimban re otz, yintiquir ninc'ut chavach che katzij niniman re Dios. Pero rat ¿andex naban che nac'ut chinoch che animan chic re Dios, vo xa man naban-ta re otz?
JAM 2:19 Rat nabij che nanimaj che can xe jun Dios c'o. Re' camas otz. Pero man xe-ta re' re nic'atzin. Roma re itzel tak espíritu chuka' can niquinimaj che can xe jun Dios c'o. Pero man ye'colotaj-ta riq'uin re quire' niquibij. Xa can ye'barbot chach re Dios, roma quiximbire'.
JAM 2:20 Camas yat nacanic riq'uin re ana'oj. Xtinc'ut-na-pa' chavach vocame, nabij che animan chic re Dios y xa man naban-ta re otz, can man jun nic'atzin-va tak xabij che xanimaj. Xa yat ancha'l jun quiminak. Man jun yatiquir naban.
JAM 2:21 Re kamoma' Abraham re xc'ue' ajuer can, can xuban-va re xubij re Dios cha. Y man xupokonaj-ta xuya' re Isaac re ruc'ajol pa rue' re altar chin nuya' cha re Dios. Y riq'uin re' re Abraham man jun rumac xel chach re Dios, roma can xuban re xubij re Dios cha.
JAM 2:22 Re Abraham man xe-ta xunimaj re Dios, xa can xuban re xubij re Dios cha. Y riq'uin re' can xk'alajin che katzij xunimaj.
JAM 2:23 Y mare' xbanataj re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che re Abraham xunimaj re Dios y man jun rumac xel chach. Quire' nubij chupan re tz'iban can. Y re Abraham xbex cha che junan quivach riq'uin re Dios.
JAM 2:24 Y re' nuc'ut chakavach che vo xa nakajo' che man jun kamac ndel chach re Dios, tiene que nakaban re nrajo' reja', y man xe-ta nakabij che kaniman.
JAM 2:25 Y chuka' re Rahab re ixok re xc'ue' ajuer can, astapa' reja' ruc'uan jun itzel c'aslen, pero man jun rumac xel chach re Dios roma re xuban. Reja' xe'ruvovaj re je ca'e' achi'a' israelitas re je'takon-a roma re Josué, y re ixok re' xe'rutak-a re je ca'e' achi'a' pa jun chic bey chin man jun cosa tiquic'alvachij.
JAM 2:26 Mare' yoj re kaniman chic re Dios, vo xa man nakaban-ta re otz, xa yoj quiminak y man jun ndoc-va nakabij che kaniman. Yoj ancha'l jun cuerpo re man c'o-ta chic re ránma chupan.
JAM 3:1 Hermanos, man camas tirayij yixoc maestros quichin re nic'aj chic hermanos. Roma yoj re yoj maestros, vo xa man yojtiquir-ta nakaban re jec'o chupan re ye'kac'ut, más c'ayef nuban chaka re k'ij tak xkojban juzgar.
JAM 3:2 Konojel q'uiy bey mana-ta re ye'kabanala'. Y vo xa c'o-ta jun re man jun bey nimacun riq'uin re nubila', re jun re' can choj re ruc'aslen. Roma vo xa nitiquir nuban che man nimacun-ta riq'uin re nubila', can nitiquir chuka' nuban quire' riq'uin ronojel re ru-cuerpo.
JAM 3:3 Roma riq'uin re', can nibanataj ancha'l nibanataj riq'uin re ch'ich' re nakaya' pa quichi' re quiej chin ye'kapoba'. Roma xaxe riq'uin re ch'ich' re', re quiej yojquinimaj y yojquic'uaj xabanchique lugar nakajo' yojbo-va.
JAM 3:4 Ancha'l chuka' re barcos re ye'biyin pa rue-ya'. Camas je nima'k y je'c'uan roma re cak'ik' camas ruchuk'a'. Pero xaxe riq'uin re qui-timón re ye'c'uan quichin re barcos ye'tiquir ye'quic'uaj xabanchique lugar niquijo' ye'bo-va.
JAM 3:5 Ancha'l chuka' jun ch'et k'ak', astapa' camas co'ol-oc nitiquir nuq'uis jun moma' c'achelaj. Y quire' chuka' re avak'. Co'ol-oc, pero riq'uin re tzij re nubij can nitiquir ye'rubanala' nima'k tak cosas.
JAM 3:6 Re kak' yoj, ancha'l jun k'ak', y jare' chuka' nibin ronojel rach itzel tak tzij. Re kak' yi'om-pa chaka, xa jac'a re' re nitz'ilbisan ronojel re ka-cuerpo. C'ayef nuban cha re kac'aslen. Roma re kak' xa nicusas roma re itzel.
JAM 3:7 Y yoj can yojtiquir ye'kaban amansar conojel quivach chicop, re chicop cajcaj cakan, re chicop c'o quixic', re cumatz y re chicop jec'o pa mar. Y jec'o vinak can ye'quitz'am ronojel quivach chicop.
JAM 3:8 Pero re kak' man yojtiquir-ta chij. Xa can itzel-va, ancha'l jun cumatz re c'o veneno pa ruchi' chin niquimisan.
JAM 3:9 C'o bey nakaya' ruk'ij re Ajaf Dios riq'uin re kak'. Y c'o bey nakacusaj chin nakabij itzel tak tzij chique re vinak. Y vo xa quire' nakaban, c'ayef, roma tak re Dios xe'ruban re vinak, can ancha'l rubanic reja' quire' xuban chique, mare' man otz-ta che nakayok'-ki'.
JAM 3:10 Riq'uin re kak' nakabij re otz tak tzij, y re itzel tak tzij. Hermanos, man ruc'amon-ta che quire' nakaban.
JAM 3:11 Roma yex itaman che chupan jun alaxbal-ya', man xtel-ta-pa utzulaj ya' y chuka' man xtel-ta-pa c'ayelaj ya'.
JAM 3:12 Y man xtel-ta-pa chuka' utzulaj ya' y ni xe-ta chuka' ya' tzay. Y quire' chuka' re higuera, man xtuya-ta aceituna. Y ni xe-ta re uva xtuya-ta higo.
JAM 3:13 Hermanos, camas-ta otz xe-ta chi'icojol jec'o re c'o na'oj quiq'uin, pero can ruc'amon che niquic'ut chupan re quic'aslen y riq'uin jun quibanabal otz. Man tiquina' che c'o quik'ij, xa tiquibana' che manak quik'ij y can xtik'alajin che c'o quina'oj.
JAM 3:14 Pero vo xa yex xa itzel nina' cha jun chic vinak roma reja' otz c'o, y chuka' nijo' che can xe-ta yex re nic'ue' ik'ij, vo xa quire' niban, man tibij che c'o q'uiy na'oj iviq'uin. Roma riq'uin jun ibanabal quire' can nik'alajin che xa man jun itaman, xa nitz'uc tzij.
JAM 3:15 Y vo xa yex nibij che c'o na'oj iviq'uin, titamaj che jun na'oj quire', mana-ta chila' chicaj riq'uin re Dios pitinak-va. Xa chin re ruch'ulef, xa quichin vinak, xa chin re itzel.
JAM 3:16 Roma vo xa yex itzel nina' cha jun chic vinak roma reja' otz c'o, y chuka' nijo' che can xe-ta yex re nic'ue' ik'ij, nik'alajin che man xe-ta re' re niban. Xa can yix tz'ucuy-ayoval, y yix banoy ronojel rach etzelal.
JAM 3:17 Pero vo xa ja re otz na'oj re pitinak chila' chicaj riq'uin re Dios re c'o iviq'uin, nuban chiva che nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, man niban-ta ayoval, niban re otz quiq'uin conojel, nic'axaj jabal re andex niquijo' re vinak chiva, y can nijoyovaj quivach conojel. Can niban ronojel re otz, tak niban jun cosa can riq'uin ronojel ivánma niban y man riq'uin-ta ca'e' ipalaj.
JAM 3:18 Y vo xa quire' niban, c'o otz nuc'am-pa chiva, roma je q'uiy re xtiquitz'am jun c'aslen choj. Can xquixquitz'at che yex nirayij che manak-ta ayoval y can nitaj ik'ij che man jun ayoval nibanataj.
JAM 4:1 ¿Anchique nibano chiva yex tak nipa ayoval chi'icojol y can itzel nitz'at-ivi'? Re nibano chiva tak nipa ayoval chi'icojol, ja re itzel tak rayibal. Jare' re ye'samaj pan ic'aslen.
JAM 4:2 Yex xa camas nirayij cosas re manak iviq'uin, y roma camas nirayij re cosas re' mare' yixquimisan, pero man nivel-ta. Ye'banala' ayoval, itzel ye'tz'at re vinak. Pero man nivel-ta re andex nirayij, roma man nic'utuj-ta cha re Dios.
JAM 4:3 O astapa' nic'utuj cha re Dios. Pero man nuya-ta chiva, roma yex man otz-ta ruc'utuxic niban, roma re nic'utuj cha re Dios xa ndoc chin itzel tak irayibal.
JAM 4:4 Yex re can nijo' niya' can re Dios, can itaman che tak niba ivánma chij re banabal chin re ruch'ulef, nik'alajin che nitzelaj re Dios. Mare', yex re can niban ronojel re c'o chach re ruch'ulef, can nik'alajin che yex yix ru-enemigos re Dios, roma xa nitzelaj can.
JAM 4:5 Y man tinojij che man katzij-ta re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, tak nubij che re Dios rutakom-pa re Espíritu Santo chin nic'ue' pa tak kánma. Y re Espíritu Santo re' camas yojrajo', y can nrajo' che xe-ta re Dios re nakajo'. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
JAM 4:6 Y re Dios can nuya-va más utzil chaka yoj re kaniman chic reja'. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re tz'iban can: Re Dios ye'rutzelaj y man nuc'am-ta quivach re niquina' che c'o quik'ij. Jac'a re niquina' che manak quik'ij, reja' nuya' re utzil pa quive'. Quire' nubij re tz'iban can.
JAM 4:7 Y yex can tijacha-ivi' pa ruk'a' re Dios, y man tiya' k'ij cha re itzel che yixrunak. Y re itzel xtinumaj-a chivach.
JAM 4:8 Tijacha' re ic'aslen pa ruk'a' re Dios, y reja' chuka' xtic'ue' pan ic'aslen. Y yex re yixmacun chach re Dios, tich'ojersaj re ic'aslen. Yex re ca'e' ivánma riq'uin re Dios, tich'ojersaj re ivánma.
JAM 4:9 Tina' k'axomal pa tak ivánma, quixbison y quixok' roma re imac. Yex re yixtze'en roma yixqui'cot chach re ruch'ulef, man chic quixtze'en. Xa quixok', xa quixbison pa tak ivánma.
JAM 4:10 Tibana' che manak ik'ij chach re Ajaf, y reja' xtuya' ik'ij.
JAM 4:11 Hermanos, man quixch'o itzel chij jun chic hermano. Roma vo xa itzel xquixch'o chij jun chic hermano, can chij re ley chin re Dios itzel yixch'o-va. Vo xa xtibij che jun hermano man otz-ta re ruc'aslen chach re Dios, niban cha re ley chin re Dios che man otz-ta. Y riq'uin re' man niban-ta re nubij re ley. Xa itzel yixch'o chij.
JAM 4:12 Y re ley re' ja re Dios re ya'yom-pa. Y xaxe reja' nitiquir yojrucol, y xaxe chuka' reja' re nitiquir yojrutak-a pa k'ak'. Y c'aja-na reja' re nibin vo xa otz o xa man otz-ta re kabanabal. Y rat manak modo nabij cha jun hermano che man otz-ta rubanon re ruc'aslen chach re Dios.
JAM 4:13 Y vocame c'o jun tzij ninjo' nimbij chiva yex re yixbin: Vocame o chua'k yojba pa jun tenemit chin yoje'c'ue' chire' jun juna', chin yojlak'on y yojc'ayin, chuka' chin nakach'ac ka-mero.
JAM 4:14 Chivach yex camas jabal re ninojij, pero man itaman-ta andex xtic'alvachij re chua'k-cabij. Roma re kac'aslen xa ancha'l re nube re nika-pa. Nic'ue-a ba', y cha'nin niq'uis-a. Y re kac'aslen yoj xa ancha'l re nube. Cha'nin yojq'uis-a chach re ruch'ulef.
JAM 4:15 Mare', tak yex ninojij niban jun cosa, tibij quire': Vo xa re Ajaf xtuya' k'ij y xtuya' kac'aslen, ye'kabanala' re cosas re'.
JAM 4:16 Pero yex xa man quire-ta nibij. Xa nibij che yoj nakaban jun cosa. Xa niban che c'o ik'ij chach re Dios. Y re' man otz-ta chach reja'.
JAM 4:17 Roma vo xa ataman andex re otz, y xa man naban-ta, yamacun chach re Dios.
JAM 5:1 Vocame c'o chuka' jun tzij ninjo' nimbij chique re biyoma'. Nimbij chique che ruc'amon che que'ok', que'siq'uin che ok'ej, roma camas re tijoj-pokonal re xtipa pa quive' reje'.
JAM 5:2 Re quibiyomal k'aynak chic, y re quitziak chicop chic.
JAM 5:3 Re qui-mero pus chic. Y riq'uin re' can nik'alajin che man xe'quito-ta re vinak. Xa choj xquimol ruchi'. Y re pus chin re qui-mero can c'o itzel tak cosas nuban chique pa quic'aslen. Q'uiy mero quimalon, pero xa yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij.
JAM 5:4 Y q'uiy mero quimalon roma man je'quitajon-ta otz re qui-mozos je'samajenak pa quijuyu'. Y re Ajaf xe'ruc'axaj riq'uin re xquitz'uc che je'quitajon otz re qui-mozos. Re namalaj Ajaf, re Rajaf ronojel, can xe'ruc'axaj re mozos che ye'ok' roma man otz-ta je'tajon.
JAM 5:5 Re biyoma' jabal quic'aslen y binak cánma riq'uin re banabal chach re ruch'ulef. Jabal je tioji', ancha'l nurayij re cánma, y xa nipa-yan re castigo pa quive' reje'.
JAM 5:6 Re biyoma' niquiyac ch'a'oj chiquij re vinak choj quic'aslen, y riq'uin re' ye'com pa quik'a'. Y re choj quic'aslen man jun niquiban chin niquito-qui', xa choj niquiya-qui' pa quik'a'.
JAM 5:7 Hermanos, nimbij chiva che quixcoch'on, y can quire' tibana-apo c'a jampa' xtapon re k'ij tak xtipa chic jun bey re Ajaf. Ancha'l nuban jun re nisamaj pa rujuyu', nicoch'on chin nuyabej re nabey y ruq'uisibal tak job, c'are' nuban cosechar re tico'n camas rajkalen.
JAM 5:8 Y quire' chuka' tibana' yex. Quixcoch'on. Can tiya' ivánma cha re Dios, roma cha'nin xtapon re k'ij tak xtipa chic jun bey re Ajaf.
JAM 5:9 Hermanos, man tisujuj jun chic hermano roma nik'asaj tijoj-pokonal pan ic'aslen, chin quire' man c'ayef-ta xtuban chiva tak xtapon re k'ij tak re Dios xtuban juzgar. Roma cha'nin xtipa re k'ij re'.
JAM 5:10 Can quixcoch'on ancha'l xquiban re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, re xe'rutak-pa re Ajaf chin xquitzijoj re ruch'abal, reje' can xquicoch'ola' re tijoj-pokonal. Y quire' chuka' tibana' yex hermanos.
JAM 5:11 Roma kataman che re ye'coch'on, can xque'qui'cot pa quic'aslen. Ancha'l re ache xubini'aj Job, re xc'ue' ajuer can, reja' camas tijoj-pokonal xuk'asaj. Y can itaman re xuban re Ajaf cha pa ruq'uisibal Re Ajaf camas otz y nujoyovaj chuka' kavach.
JAM 5:12 Hermanos, nimbij chiva vocame che tak yex c'o jun cosa nijo' nibij, choj tibij, vo xa katzij o man katzij-ta. Pero man jun bey tiban jurar. Man ticusaj re rocaj, re ruch'ulef y nic'aj chic chin che niban jurar. Chin quire' re Dios man jun castigo xtuya' pan ive'.
JAM 5:13 Y vo xa c'o jun chi'icojol re c'o pa tijoj-pokonal, tubana' orar. Vo xa c'o jun niqui'cot ránma, tubixaj rube' re Dios.
JAM 5:14 Vo xa c'o jun niyavaj, que'rayoj re ec'uay quichin re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios, chin niquiban orar pa rue' re niyavaj. Pa rube' re Ajaf tiquiya' aceite olivo pa rue' re niyavaj.
JAM 5:15 Y vo xa riq'uin ronojel cánma niquiban orar, re niyavaj nic'achoj. Re Ajaf can xtuc'achojsaj-va. Y vo xa c'o rumac je'rubanon re niyavaj, man xe-ta nic'achoj, xa can nicuyutaj chuka' re rumac.
JAM 5:16 Yex man tivovaj vo xa c'o imac ibanalon. Xa tisekresaj chivach, y titola-ivi' riq'uin oración, chin yixchojmer. Y vo xa choj re ic'aslen chach re Dios, y can riq'uin ronojel ivánma xtiban orar, can q'uiy cosa xtic'ul riq'uin re Dios.
JAM 5:17 Ancha'l xuban re Elías, re ache re xc'ue' ajuer can. Reja' jun vinak can ancha'l yoj. Pero riq'uin ronojel ránma xuban orar. Xuc'utuj cha re Dios che man tuban job, y can quire-va xbanataj. Oxe' juna' y nic'aj re man xuban-ta job.
JAM 5:18 Y c'are' tak re Elías xuban chic orar jun bey y xuc'utuj cha re Dios che tubana' chic job. Y can quire-va xbanataj. Y re tico'n xe'vachin chic jun bey.
JAM 5:19 Hermanos, vo xa c'o jun chiva re xtzak y xa xuya' can re rubey re Dios y yex ne'iyaca-pa, camas otz.
JAM 5:20 Y titamaj che vo xa nitzolaj chic-pa ránma jun aj-mac, y reja' nutz'am jun c'aslen otz roma yex xbe'iyaca-pa, riq'uin re xiban yex can xtiban cha che nicuyutaj re jenipa' mac re je'rubanalon, y nicolotaj chach re camic re nuc'am-pa re mac.
1PE 1:1 Yen Pedro, ru-apóstol re Jesucristo, nintz'ibaj-a re carta re' chiva yex re man yixc'o-ta pan itenemit, xa ja re pa tak tenemit re jec'o pa ru-cuenta re Ponto, re jec'o pa ru-cuenta re Galacia, re jec'o pa ru-cuenta re Capadocia, re jec'o pa ru-cuenta re Asia y re jec'o pa ru-cuenta re Bitinia.
1PE 1:2 Re Karta' Dios xixrucha' yex, roma can quire-va runojim-pa chivij. Y can ja re Espíritu Santo re nibano chiva che nic'uaj jun utzulaj c'aslen, y chin quire' ninimaj rutzij re Jesucristo, y riq'uin re' chuka' nich'ojch'ojer re ic'aslen. Roma ja re ruq'uiq'uel re Jesucristo re xbiyin cho cruz tak xcom, jare' re nich'ajo-a re imac. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic reja'.
1PE 1:3 Takaya' ruk'ij re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo. Reja' camas xujoyovaj kavach, mare' tak xutak-pa re Jesucristo chin che xcom y xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', chin che xuya' jun c'ac'a kac'aslen. Y re c'ac'a kac'aslen re' nuban chaka che can c'o ka-esperanza,
1PE 1:4 che c'o ka-herencia chila' chicaj. Y re' ja re Dios re xtiyi'o chaka. Y re xtuya' re Dios chaka chila' chicaj man xtik'ay-ta, y man xtuban-ta ancha'l nuban re cotz'e'j, roma re cotz'ej xa nichakij-ka. Y re herencia re' kachin yoj y yacon chila' chicaj.
1PE 1:5 Y roma kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios, mare' tak reja' can yojruchajij riq'uin re ru-poder. Chin quire' yojcolotaj jumul chach re mac chupan re k'ij tak xtipa chic re Jesucristo.
1PE 1:6 Y jare' re nibano cha re ivánma che niqui'cot, astapa' c'o tiempo nik'asaj q'uiy rach tijoj-pokonal, roma yixtojtobex.
1PE 1:7 Y re' can nic'atzin-va, chin quire' nik'alajin vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Nic'atzin che yixtojtobex, ancha'l niban cha k'anapuak, nik'asas pa k'ak' chin quire' nitz'et vo xa otz o man otz-ta. Y yex yixtojtobex chupan re tijoj-pokonal, chin che nik'alajin vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Re naban confiar-avi' riq'uin re Dios más rajkalen que chach re k'anapuak, re xa niq'uis. Y tak yex xixtojtobex-yan y xicoch' ronojel, xtibex chiva che jabal re xiban. Y re Jesucristo xtuya' c'a ik'ij, tak reja' xte'c'ulum-pa chicaj.
1PE 1:8 Y astapa' man jun bey itz'eton re Jesucristo, pero can nijo-va, y chuka' ibanon confiar-ivi' riq'uin. Y mare' camas yixqui'cot y man nivel-ta andex rubixic niban.
1PE 1:9 Y yex chuka' camas yixqui'cot y man nivel-ta andex rubixic niban, roma itaman che xquixcolotaj jumul chach re mac, roma ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo.
1PE 1:10 Re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, camas xquijo' che xquitamaj-ta más chij re andex nuban re Dios che re vinak ye'colotaj chach re quimac. Y can xquitaj quik'ij chin niquitamaj. Y ja reje' re xe'bin can chij re utzil re nuban re Dios kaq'uin y xtuya' chaka yoj re yojc'o chupan re tiempo re'.
1PE 1:11 Camas xquijo' xquitamaj-ta más chij re xubij-yan re Espíritu Santo chique. Roma re Espíritu Santo re c'o pa tak cánma xubij chique che re Cristo can xtuk'asaj tijoj-pokonal, y tak ruk'asan chic re tijoj-pokonal, xtic'ue' ruk'ij. Pero man xk'alajin-ta anchique tiempo y anchique vinak re', y reje' jare' re camas xquijo' che xquitamaj-ta.
1PE 1:12 Pero xsekresas chiquivach re achi'a' re' che ronojel re niquibij che xtibanataj riq'uin re Cristo, mana-ta chupan re qui-tiempo reje'. Xa c'aja chupan re ka-tiempo yoj. Y re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, tzijon chiva yex coma re hermanos re je'ta'on roma re Espíritu Santo re takom-pa chila' chicaj. Y hasta re ángeles camas niquijo' niquitamaj más chij re tzijon chiva yex.
1PE 1:13 Mare' yex tina' y tinojij otz re andex niban. Y can riq'uin chuka' ronojel ivánma tiyabej re utzil re xtijach chiva tak xte'c'ulum-pa re Jesucristo.
1PE 1:14 Can tic'utu' che yix rajc'ual chic re Dios y tinimaj rutzij. Man tiban re nirayij yex, can ancha'l xiban tak man jun itaman chij re Jesucristo.
1PE 1:15 Pa ruq'uixel che quire' niban, xa tic'uaj jun lok'olaj c'aslen, roma re Dios re xvayon ivichin can jun lok'olaj Dios.
1PE 1:16 Can tibana' ancha'l nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Tic'uaj jun lok'olaj c'aslen roma re nuc'aslen yen can lok'olaj-va, nicha' re Dios. Quire' nubij re tz'iban can.
1PE 1:17 Y re Dios man nutz'at-ta nabey andex titzu'un jun vinak chin quire' nuban juzgar. Roma vo xa otz rubanabal, reja' manak castigo xtuya' cha. Y vo xa jun re xa man otz-ta rubanabal, reja' can xtuya' re castigo cha. Mare', re c'a yixc'o chach re ruch'ulef, tixibila-ivi', chin quire' man quixmacun. Roma re Dios re nibij Karta' cha, reja' can rutaman re ninojij pa tak ivánma.
1PE 1:18 Y yex chuka' jabal itaman che re xquibanala' re ivinak xe'c'ue' ajuer can, man jun rajkalen. Y ja chach re itzel tak quibanabal reje' xixcolotaj-va-pa yex. Y tak xixcol-pa chach re itzel tak banabal re', man xixcol-ta-pa riq'uin jun cosa re xa niq'uis ancha'l re k'anapuak o sakapuak.
1PE 1:19 Xa ja riq'uin re lok'olaj ruq'uiq'uel re Jesucristo xixcol-va-pa. Y reja' can ancha'l re ovejas re ye'suj cha re Dios. Ovejas re man jun yabil ndoc chique y jabal je ch'ajch'oj, y can quire' re Jesucristo.
1PE 1:20 Y ajuer can tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef, re Dios can runojin-va-pa che nutak-pa re Jesucristo. Pero re' xa c'a ba-oc tiempo tibanataj-va. Re Jesucristo xpa chach re ruch'ulef chin che xuc'am-pa re utzil chaka.
1PE 1:21 Mare', vo xa iniman re Jesucristo, can iniman chuka' re Dios. Roma ja re Dios re xbano cha re Jesucristo che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', y ja chuka' reja' re xbano che c'o ruk'ij re Jesucristo. Quire' xuban roma xrajo' che can niban confiar-ivi' riq'uin y niyabej re utzil re xtuya' pan ive'.
1PE 1:22 Y tak xinimaj re nubij re katzij ch'abal, can ja re Espíritu Santo xsamaj pa tak ivánma. Y riq'uin re', re ivánma xch'ojch'ojer. Y re' nuban chiva che ye'ijo' conojel re hermanos, y que'ijo', pero man riq'uin-ta ca'e' ipalaj. Xa can tijo-ivi' riq'uin jun ivánma ch'ajch'oj.
1PE 1:23 Roma yex c'o jun ic'aslen c'ac'a. Y re c'aslen re' mana-ta re c'aslen re xic'ul tak xixalax, roma re c'aslen re' xa niq'uis. Re c'ac'a ic'aslen re' jare' re xic'ul tak xinimaj re ruch'abal re Dios. Ch'abal re can chin nojel tiempo nic'ue', y nuya' c'aslen.
1PE 1:24 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re c'aslen re xkac'ul tak xojalax chach re ruch'ulef, xa ancha'l re k'ayis. Roma re k'ayis nichakij-ka y niq'uis-ka. Y re ruk'ij jun vinak, xa ancha'l ruse'j jun k'ayis. Roma re ruse'j jun k'ayis xa nitzak-a.
1PE 1:25 Pero re ruch'abal re Ajaf Dios man jun bey xtiq'uis, xa chin nojel tiempo. Y jare' re utzulaj ch'abal re xtzijos chiva yex, re nibex evangelio cha.
1PE 2:1 Roma ic'uan re c'ac'a c'aslen, mare' tiya' can ronojel rach etzelal. Man chic que'ik'ol vinak. Y vo xa ca'e' ipalaj rubanon can, tiya' can. Man itzel tina' cha jun vinak. Y man itzel quixch'o chij.
1PE 2:2 Yex can tibana' ancha'l niquiban re ac'ola' re c'a ba-oc ca'lax-va, can niquirayij ye'tz'uman, y ja riq'uin re' ye'q'uiy-va. Y quire' chuka' yex, can tirayij nic'axaj y niban leer re ruch'abal re Dios, roma can ja-va re' re katzij ch'abal. Chin quire' yixq'uiy y yixcolotaj.
1PE 2:3 Can itaman chic che re Ajaf Jesucristo camas otz runa'oj.
1PE 2:4 Y can quixjelon-apo riq'uin re Jesucristo, roma reja' ancha'l jun aboj re c'o ruc'aslen. Reja' man xcusas-ta coma re achi'a', roma xa itzel xquitz'at. Xa xquiban ancha'l re niquiban re achi'a' banoy tak jay, tak man otz-ta niquitz'at jun aboj, niquiya' can. Y quire' xquiban riq'uin reja'. Jac'a chach re Dios, re Jesucristo can cha'on-va, y camas rajkalen.
1PE 2:5 Y roma yixc'o riq'uin re Jesucristo, yex chuka' yix ancha'l aboj re c'o quic'aslen re yixcusas chin rachoch re Espíritu Santo. Y chuka' can yix lok'olaj tak sacerdotes, roma can ja yex mismo re tisuju-ivi' cha re Dios, y reja' xquixruc'ul, roma can yix richin chic re Jesucristo.
1PE 2:6 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Yen xtinya' re aboj pa tenemit Sion. Y re aboj re' can cha'on-va. Y camas rajkalen, y ja aboj re' re xtibano chin che man xtitzak-ta re jay. Y re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re sujun chique, can xtiquic'ul-va.
1PE 2:7 Mare' yex re ninimaj reja', camas ik'ij. Jac'a re vinak re man niquinimaj-ta, niquiban ancha'l re banoy tak jay re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, y ja quire' nubij: C'o c'a jun aboj re man xka-ta chiquivach re banoy tak jay. Pero re aboj re' can xoc-va, roma re aboj re' xa can c'o-va xcusan richin y ja aboj re' re tz'amayon chin re jay che man nitzak-ta.
1PE 2:8 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij chuka' chij re aboj re': Jec'o vinak re xa xtiquipaxij-qui' chach re aboj y xque'tzak. Re vinak re xtiquipaxij-qui' chach re aboj, xque'tzak riq'uin re quic'aslen, roma can man niquinimaj-ta re ruch'abal re Dios. Y can quire' chuka' rubin re Dios che xtiquic'alvachij.
1PE 2:9 Jac'a yoj re kaniman re Dios, yoj jun tenemit re can cha'on-va roma reja'. Y yoj can yoj sacerdotes chin re namalaj Dios, chuka' yoj can yoj jun tenemit re kajachon-ki' pa ruk'a', y yoj richin chuka' reja'. Y can quire' rubanon kaq'uin chin quire' yojtiquir nakatzijoj che re Dios camas otz kaq'uin, y xojrulisaj-pa chupan re k'oko'm y xojruya' chupan re lok'olaj sakil riq'uin reja'.
1PE 2:10 Y tak rubanon can, man yoj rutenemit-ta re Dios. Jac'a vocame can yoj rutenemit chic reja'. Y chuka' tak rubanon can, man kataman-ta che re Dios nujoyovaj kavach, roma c'a yojc'o chupan re kamac. Jac'a vocame itaman chic che reja' can nujoyovaj-va kavach, roma xojrucol-yan chupan re kamac.
1PE 2:11 Yex hermanos re camas yixinjo', ninc'utuj jun utzil chiva. Roma yex can yix richin chila' chicaj y xa yixak'ax chach re ruch'ulef. Y mare' man tiya' k'ij che ye'banataj re itzel tak rayibal pan ic'aslen. Roma ja re itzel tak rayibal, jare' re ye'bano ayoval riq'uin re ivánma.
1PE 2:12 Mare' tic'uaj jun c'aslen otz, y choj quixbiyin, chin quire' vo xa re vinak re man quitaman-ta rach re Dios itzel ye'ch'o chivij, y niquibij che man otz-ta re ic'aslen, pero re ibanabal xa can otz-va, re vinak re' xtiquiya' ruk'ij re Dios roma re ic'aslen yex, tak xtapon re k'ij che re Dios xtich'o pa tak cánma.
1PE 2:13 Y chiyixnojel tinimaj quitzij conojel re autoridades re jec'o vova' chach re ruch'ulef, roma re Ajaf quire' nrajo' che niban. Tinimaj rutzij re nibano gobernar pa rue' re nación, roma ja reja' re c'o más autoridad pa ruk'a'.
1PE 2:14 Y tinimaj chuka' quitzij re nic'aj chic autoridades re ye'tak-pa roma reja'. Roma ja reje' re je'yi'on chin niquiya' re castigo pa quive' re mal tak vinak. Y je'yi'on chuka' chin niquiya' quik'ij re vinak re ye'bano re otz.
1PE 2:15 Re Dios nrajo' che yex ja-ta re otz re niban nojel tiempo, chin quire' re vinak re je nacanak y man jun quitaman, man jun tzij ye'tiquir niquibij chivij.
1PE 2:16 Yex yix libres chic roma iniman chic re Dios, pero man roma-ta che yix libres chic, mare' c'a nibanala' re itzel tak banabal. Xa can quixc'ue' chuxe' rutzij re Dios.
1PE 2:17 Tijo-ivi' re iniman chic re Jesucristo y que'ibana' respetar conojel vinak. Tixibila-ivi' chach re Dios chin man quixmacun. Y chuka' tibana' respetar re nibano gobernar pa rue' re nación.
1PE 2:18 Y yex re yix mozos, man tiban che camas ik'ij y tinimaj quitzij re i-patrón. Vo xa camas otz o itzel quina'oj iviq'uin, tinimaj quitzij.
1PE 2:19 Roma vo xa yixya' pa jun castigo y xa man jun imac ibanon, re Dios nika chach vo xa yex nicoch' ronojel re', roma can c'o-va reja' pan ivánma.
1PE 2:20 Pero vo xa yixya' pa castigo roma c'o imac xiban, man jun cosa otz nuc'am-pa chiva, astapa' camas xquixcoch'on. Pero vo xa yex niya' jun castigo chiva roma jun banabal otz re xiban, y nicoch' re castigo re', re Dios can nika-va chach re niban.
1PE 2:21 Quire' nrajo' re Dios che niban chiyixnojel yex re xixvayox roma reja'. Nrajo' che niban ancha'l xuban re Jesucristo. Reja' can xuk'asaj-va tijoj-pokonal koma yoj. Y riq'uin re' xuc'ut can chakavach che man takapokonaj yojapon pa tijoj-pokonal.
1PE 2:22 Y reja' man jun mac xuban. Y man jun bey xuk'ol-ta jun vinak.
1PE 2:23 Y tak xe'bex itzel tak tzij cha coma re vinak, man xutzolij-ta rubixic chique. Y tak c'o itzel cosas xban cha, man xubij-ta chuka' che nuban ruq'uixel chique. Xa pa ruk'a' re Dios xuya-va ronojel re xquiban re vinak cha. Roma re Dios can pa rubiyal nuban juzgar.
1PE 2:24 Y ja re Jesucristo re xc'uan re kamac cho cruz chin nakaya' can re itzel c'aslen y nakatz'am-a jun c'aslen choj. Ja reja' re xsocotaj y xcom cho cruz chin nichojmer re kac'aslen.
1PE 2:25 Roma yex tak rubanon can, yix ancha'l ovejas re je'satzanak can. Jac'a vocame xjalataj-yan ic'aslen chach re Jesucristo. Y ja reja' re nichajin kachin y nuchajij re kánma.
1PE 3:1 Y quire' chuka' yex ixoki' re iniman re Dios, can tinimaj quitzij re ivchijlal. Chin quire' vo xa re ivchijlal man quiniman-ta re ruch'abal re Dios, ja-ta re ic'aslen ic'uan yex re nibano chique che niquinimaj-ta. Y man c'aja-ta tak xtitzijos chique c'are' xtiquinimaj.
1PE 3:2 Xaxe riq'uin niquitz'at che yex ic'uan jun ch'ajch'oj c'aslen y yixniman tzij, reje' xtiquinimaj re Jesucristo.
1PE 3:3 Y yex ixoki' can otz-va che nivak-ivi', pero man cha-ta re cosas re je'banon cha k'anapuak, ni xe-ta cha utzulaj tak tziak y ni xe-ta re nijec ive'.
1PE 3:4 Xa titija' ik'ij chin che ja-ta re ivánma jare' re jabal ruvekon-ri' chach re Dios. Tiveka-ivi' riq'uin jun c'aslen ch'o'l y riq'uin jun c'aslen re nuc'ut che otz ina'oj quiq'uin re nic'aj chic vinak. Roma riq'uin re nivak-ivi' quire' man niq'uis-ta, y jare' re más rajkalen chach re Dios.
1PE 3:5 Roma ajuer can, quire' chuka' xquiban re ixoki' re ch'ajch'oj quic'aslen re can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios. Xquivak jabal re cánma y xquinimaj chuka' quitzij re quichijlal.
1PE 3:6 Ancha'l xuban re Sara, reja' can xunimaj-va rutzij re Abraham re ruchijil, y vajaf chuka' xcha' cha. Y yex ixoki' otz nibex chiva che yix ancha'l ral re Sara, pero vo xa can nic'uaj jun utzulaj c'aslen y man nixibij-ta-ivi' che yixapon pa jun tijoj-pokonal.
1PE 3:7 Y quire' chuka' yex achi'a' re iniman re Dios, otz ina'oj tibana' quiq'uin re ivxiylal, roma man junan-ta ivuchuk'a' quiq'uin y tiya' quik'ij. Y can junan chuka' re i-herencia y ja re utzulaj c'aslen chin jumul re nusipaj re Dios chiva. Tibana' quire' quiq'uin, chin quire' re i-oraciones choj ye'bapon chach re Dios.
1PE 3:8 Y pa ruq'uisibal nimbij chiva chiyixnojel: Junan ivach tibana'. Vo xa c'o jun chiva c'o jun cosa nuc'alvachij, can tina' chuka' yex re k'axomal re nuna' reja' pa ránma. Tijo-ivi' ancha'l xa ivch'alal-ivi'. Tujoyovala-ri' ivach. Otz tibana' quiq'uin conojel.
1PE 3:9 Y tak niban jun cosa man otz-ta chiva, man tiban ruq'uixel. Y tak nibex itzel tak tzij chiva, man titzolij rubixic, xa tic'utuj cha re Dios che tubana' bendecir re vinak re'. Roma re Dios yixrayon chin nic'ul re ru-bendición.
1PE 3:10 Y ancha'l chuka' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Vo xa najo' re ac'aslen, y najo' che yaqui'cot ya'k'asaj re k'ij, man tacusaj re achi' chin natz'uc tzij y chuka' man tabij itzel tak tzij.
1PE 3:11 Man taban re itzel tak banabal, xa ja re otz tak banabal jare' re ruc'amon che naban. Tacanoj re utzulaj c'aslen anche' re avánma otz nuna', y jare' tatzekelbej.
1PE 3:12 Roma re Ajaf can ye'ruchajij re vinak re choj quic'aslen. Y nuc'axaj re qui-oración. Jac'a re ye'bano itzel tak banabal, man otz-ta ye'rutz'at. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
1PE 3:13 Man jun vinak xtibano itzel tak cosas chiva, vo xa yex ja re otz tak banabal yixtajin chubanic.
1PE 3:14 Pero vo xa yex ic'uan jun c'aslen choj y rutzij re' nik'asaj tijoj-pokonal, jabal yixqui'cot pan ic'aslen. Y mare' man tixibij-ivi' chiquivach re ye'bano quire' chiva, y chuka' man tisatz ic'o'x,
1PE 3:15 xa tiya' ruk'ij re Jesucristo pan ivánma roma ja reja' re Ivajaf, y te'ka chi'c'o'x che ja reja' re Rajaf re ivánma. Y man jun bey tipokonaj nitzijoj vo xa c'o jun re nic'utun chiva re anchique roma iyaben-apo re rusujun re Dios chiva. Y xabanchique nic'utun chiva, can riq'uin ronojel ivánma tibij cha.
1PE 3:16 Man jun bey tiban jun itzel banabal, chin man nik'axo-ta ivánma roma re'. Y xe-ta c'o jun vinak itzel nich'o chivij, che man otz-ta re ic'aslen roma iniman re Jesucristo, re vinak re' xtiq'uex, roma re ic'aslen can otz-va.
1PE 3:17 Más-ta otz che nik'asaj tijoj-pokonal roma re otz ibanabal, vo xa ja quire' nrajo' re Dios chin nik'asaj. Que chach nik'asaj tijoj-pokonal roma c'o itzel tak ibanabal niban.
1PE 3:18 Te'ka chi'c'o'x che re Jesucristo chuka' xuk'asaj tijoj-pokonal astapa' re ruc'aslen reja' can choj-va. Reja' xcom koma yoj re man choj-ta kac'aslen. Reja' xaxe jun bey xcom roma re kamac, chin quire' yojoc richin re Dios. Reja' xcom, pero re ránma can c'as-va.
1PE 3:19 Y re ránma reja' xapon quiq'uin re cánma re nic'aj chic re je'tz'apin y xbo'rtzijoj re ruch'abal re Dios chique.
1PE 3:20 Y re je'tz'apin, ja re man xquinimaj-ta rutzij re Dios ajuer can. Reje' xe'c'ue' pa ru-tiempo re Noé, tak xban re namalaj barco. Re Dios xe'ruyabej q'uiy tiempo, pero man jun re xtzolaj-ta-pa ránma. Y re xe'oc chupan re barco ja re vinak re xe'niman y man je q'uiy-ta, xaxe je vakxaki' xe'colotaj chach re ya', roma re barco xc'ue' pa rue' re ya'.
1PE 3:21 Y yoj tak yojban bautizar, re ya' ndoc jun seña chin xojcolotaj chach re kamac. Re ya' man nic'atzin-ta chin che nuch'aj-a re tz'il chin re ka-cuerpo. Re ya' nuc'ut che yoj nakajo' nakaban re otz y nakajo' che ch'ajch'oj re kánma chach re Dios. Y re kamac ye'el-a roma re Jesucristo xcom koma yoj y c'are' xc'astaj chic-pa.
1PE 3:22 Reja' xba chila' chicaj, y vocame c'o-apo pa rajquik'a' re Dios. Can pa ruk'a' c'a reja' jec'o-va re ángeles, y pa ruk'a' chuka' reja' jec'o-va re autoridades y conojel re c'o qui-poder.
1PE 4:1 Tak re Jesucristo xc'ue' chach re ruch'ulef, xuk'asaj tijoj-pokonal. Y quire' chuka' yex man tipokonaj nik'asaj tijoj-pokonal. Roma vo xa nitaj pokan roma iniman re Jesucristo, can nik'alajin che iyi'on chic can re itzel tak banabal,
1PE 4:2 chin quire' jenipa' chic tiempo re xquixc'ase-a, ja-ta re nurayij re Dios re niban-a y mana-ta re nirayij yex.
1PE 4:3 Man chic tiban banabal re ye'ka chiquivach re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Roma re tiempo tak yex xe'ibanala' banabal qui tak re', can man xixq'uex-ta chubanic. Y can ronojel re xirayij xiban, can xiban-va. Xixk'abar, xe'banala' namak'ij re man jun rajkalen, ximolola-ivi' chin xixk'abar, xiyala' quik'ij imágenes re xa achi'a' je'banayon-ka, y re' man otz-ta chach re Dios.
1PE 4:4 Y mare' re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, can nisatz quic'o'x chivij tak yixquitz'at, roma yex man niban-ta chic re itzel tak banabal re c'a niquiban reje'. Y mare' chuka' re vinak camas ye'ch'o chivij.
1PE 4:5 Jac'a re vinak re' tiene que xtiquijach cuenta chach re Dios, roma can je'ruyaben chin ye'ruban juzgar tak xtapon re ruq'uisibal k'ij. Re Dios can xtuban-va juzgar pa quive' re vinak re je c'as, y pa quive' chuka' re je quiminak chic-a.
1PE 4:6 Mare' re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, can xtzijos-va chique re xe'com-yan. Astapa' xe'ban-a juzgar chach re ruch'ulef ancha'l xtiquic'alvachij conojel vinak. Pero xtzijos re utzulaj ch'abal chin re Dios chique, re nibex evangelio cha, chin quire' xquivel-ta re c'aslen riq'uin re Dios.
1PE 4:7 Y can cha'nin chuka' xtapon re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef. Mare' yex can tina' jabal re andex nibanala' y riq'uin ronojel ivánma tibana' orar nojel tiempo.
1PE 4:8 Y re otz chuka' che niban yex, ja che camas tijo-ivi'. Roma tak can najo-va jun vinak, cha'nin nacuy rumac.
1PE 4:9 Y tak napon jun iviq'uin nuc'utuj ru-posada, riq'uin ronojel ivánma tiya' ru-posada, y man titzijon re ivánma chij re niban.
1PE 4:10 Cada jun c'o jun samaj re nitiquir nuban, y re' xa roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Mare' takacusaj re ruyi'om-pa re Dios chaka, chin ye'kato' re hermanos. Kojoc utzulaj tak samajela' chin nakachajij re samaj re je'ruyi'om-pa chaka.
1PE 4:11 Y vo xa banom-pa chava roma re Dios chin che natzijoj re ruch'abal, man tamistaj che can ruch'abal-va reja' re natzijoj. Vo xa jun chic-va che samaj ruyi'om-pa re Dios chava, man tamistaj che ja reja' ya'yom-pa avuchuk'a' chin yatiquir yasamaj. Y riq'uin re' xtuc'ul-ta ruk'ij re Dios. Y ronojel re' yojtiquir nakaban roma re Jesucristo. Y can ruc'amon che reja' xtuc'ul ruk'ij, roma can c'o-va ruk'ij y ru-poder re man jun bey xtiq'uis. Amén.
1PE 4:12 Hermanos re camas yixinjo', man tisatz ic'o'x tak yixapon pa jun tijoj-pokonal y nina' re ruk'axomal tak yixtojtobex. Roma re tijoj-pokonal re' riq'uin ba' riq'uin re Dios pitinak-va chin nik'alajin vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin. Y man xe-ta c'a yex re yixc'alvachin quire'.
1PE 4:13 Y tak yex yixapon pa jun tijoj-pokonal ancha'l xuk'asaj re Jesucristo, man quixbison, xa quixqui'cot. Y tak xtapon re k'ij tak xtik'alajin che re Jesucristo can c'o-va ruk'ij, camas xtiqui'cot re ivánma.
1PE 4:14 Y xe-ta nibex itzel tak tzij chiva roma iniman re Jesucristo, c'o otz xtuc'am-pa chiva, roma iviq'uin yex c'o-va re Espíritu Santo chin re Dios. Y re Espíritu Santo c'o ruk'ij, y yex can niya' ruk'ij reja'. Y re ye'bin itzel tak tzij chiva yex, can chij chuka' re Espíritu Santo niquibij-va.
1PE 4:15 Y cada jun chiva yex tuchajij-ri' chin man tiquimisan, man telak', y chuka' man tunimila-ri' anche' man ruc'amon-ta. Y man tuban ronojel rach etzelal. Roma vo xa nuk'asaj tijoj-pokonal roma nuban jun mac quire', man otz-ta.
1PE 4:16 Pero vo xa nutaj pokan roma runiman re Jesucristo, man tiq'uex. Xa tuya' ruk'ij re Dios roma can richin chic re Jesucristo.
1PE 4:17 Roma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, vocame xapon re tiempo che reja' nuban kabiyal. Y vo xa yoj re yoj rajc'ual re Dios can c'o tijoj-pokonal nakak'asaj pa kac'aslen chach re ruch'ulef, c'alapa' re man niquinimaj-ta re nubij re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha che man-ta xtika re tijoj-pokonal pa quive'.
1PE 4:18 Y yoj re kaniman chic re Jesucristo, astapa' can nakataj kak'ij chin nakac'uaj jun c'aslen choj, y nojel tiempo camas tijoj-pokonal nakavel. Pero can yojcolotaj. Jac'a re aj-maqui', re man quic'uan-ta jun utzulaj c'aslen chach re Dios, cama-va xque'colotaj-ta. Xa can xtika-va re namalaj castigo pa quive'.
1PE 4:19 Y tak yoj nakataj pokan roma quire' nrajo' re Dios, man takamistaj nakaban re otz. Y takajacha-ki' pa ruk'a' re Dios. Roma ja reja' re banayon kachin. Y reja' man jun bey xkojruya-ta can.
1PE 5:1 Vocame ninjo' nimbij ca'e-oxe' tzij chique re achi'a' re ye'c'uan ivichin. Y yen, jun chuka' chique reje'. Xaxe yen can xintz'at re Jesucristo tak xuk'asaj tijoj-pokonal. Pero tak xtapon re k'ij tak xtik'alajin re ruk'ij re Jesucristo, konojel yoj xkojc'ue' riq'uin.
1PE 5:2 Yex achi'a' re yixc'uan quichin re hermanos, can que'ichajij. Roma reje' je richin chic re Dios, y ja re Dios re ya'yon re samaj re' chiva. Que'ichajij c'a', can ancha'l nuban jun ache re nichajin ovejas. Can riq'uin ronojel ivánma tibana' re samaj. Y man tiban roma xaxe yixtakon-a. Y chuka' man tiban xaxe roma yixtajon. Xa que'ichajij re hermanos riq'uin ronojel ivánma.
1PE 5:3 Pero man roma-ta che ja yex re yixchajin quichin, mare' niban xabanchique nijo' niban chique. Xa can tic'uaj jun choj c'aslen chiquivach, chin quire' reje' niquitamaj niquic'uaj chuka' jun choj c'aslen.
1PE 5:4 Y vo xa ja re otz re xtiban yex chiquivach y jabal ye'chajij xtic'ul jun premio ancha'l jun corona re man jun bey xtiq'uis. Y mare' yex xtic'ul ik'ij y re' xtic'ul ja tak xte'c'ulum-pa re Jesucristo, re namalaj Chajinel.
1PE 5:5 Y chuka' yex re yix c'ajola' y yex re yix k'apoji', tinimaj quitzij re rejeta'k tak vinak y re hermanos re je'ac'ayon ivichin. Y chiyixnojel tibana' respetar-ivi'. Man tiban che c'o ik'ij. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Dios ye'rutzelaj y man nuc'am-ta quivach re niquina' che c'o quik'ij. Jac'a re niquina' che manak quik'ij, reja' nuya' re utzil pa quive'.
1PE 5:6 Mare' can tina' che manak ik'ij chach re Dios, roma reja' c'o ru-poder, chin quire' tak xtapon re k'ij, reja' camas xtuya' ik'ij.
1PE 5:7 Y ronojel re pena c'o iviq'uin tiya' pa ruk'a' re Dios, roma reja' can yixruchajij-va.
1PE 5:8 Can tina' jabal re andex niban. Y can tichajij chuka' re ic'aslen. Roma re itzel re ka-enemigo, can nuyala' vuelta chakij, can ancha'l nuban jun león tak nich'umun rupan roma can nisiq'uin. Can ja quire' nuban re itzel chaka.
1PE 5:9 Mare' man tiya' k'ij che nich'acon chivij. Man quixtzak pa ruk'a', y man tiya' can re Jesucristo. Roma itaman che man xe-ta yex re yixk'asan re tijoj-pokonal, xa can quire' chuka' re nic'aj chic hermanos re quiquiran-qui' chach re ruch'ulef.
1PE 5:10 Y vova' chach re ruch'ulef man q'uiy-ta tijoj-pokonal re xtik'asaj-a. Y tak ik'asan chic re tijoj-pokonal re', re Dios xtuchojmersaj re ic'aslen. Xtuban chiva che man jun bey niya' can reja'. Xtuya' ivuchuk'a', y chuka' xtuban chiva che más niban confiar-ivi' riq'uin. Re Dios nuya' ronojel utzil pa kave'. Y reja' can c'o-va ruk'ij. Reja' xojrayoj chin yojc'ue' riq'uin nojel tiempo y jabal xtakabana' riq'uin, roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo.
1PE 5:11 Reja' c'o ruk'ij y c'o ru-autoridad pa rue' ronojel, y re autoridad re' man jun bey xtiq'uis. Amén.
1PE 5:12 Y yen can ntaman che re hermano Silvano camas nisamaj y riq'uin ronojel ránma nuban rusamaj re Dios. Mare' yen xinc'utuj utzil cha reja', roma re carta re nintz'ibaj-a chiva, chin nimbij-a che can katzij-va re utzil c'o riq'uin re Dios re anchok riq'uin ibanon-va confiar-ivi'. Y mare' man jun bey tiya' can.
1PE 5:13 Y vocame re yixc'o chire' tic'ulu' re ruxnokil-ivach re niquitak-a re hermanos re jec'o vova' chupan re tenemit nibex Babilonia cha, hermanos re can je'cha'on-va roma re Dios, can ancha'l xixrucha' yex re yixc'o chire'. Chuka' tic'ulu' re ruxnokil-ivach re nutak-a re jun ancha'l nuc'ajol rubini'an Marcos.
1PE 5:14 Tiyala' ruxnokil-ivach chivach-ka yex y tik'etela-ivi', chin quire' nik'alajin che camas nijo-ivi'. Y chiyixnojel re yixc'o chire', re ivánma can-ta otz nuna' roma can yix richin chic re Jesucristo. Amén.
2PE 1:1 Yen Simón Pedro, jun rusamajel re Jesucristo, y chuka' yin jun ru-apóstol reja'. Tic'ulu' c'a re carta re' re can ivichin-va yex ntz'iban-a, roma can junan kaniman y kayi'on kánma cha re Jesucristo. Quire' kabanon roma re Dios xuban cha re Jesucristo re manak rumac, y xcom koma yoj re yoj aj-maqui' chin yojrucol chach re kamac.
2PE 1:2 Can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios y re Kajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma itaman rach re Dios y re Kajaf Jesús.
2PE 1:3 Y ja re poder re c'o riq'uin re Dios jare' re ya'yom-pa chaka ronojel re nic'atzin chin nijalataj re kac'aslen. Y chin chuka' nakac'uaj jun c'aslen otz chach reja', ruyi'om-pa re nic'atzin chaka, roma kataman chic rach re xvayon kachin. Y reja' xojrayoj riq'uin re namalaj ruk'ij y riq'uin re ru-poder.
2PE 1:4 Reja' xusuj ronojel re' chaka, y re' camas nem y camas rajkalen. Roma yojcolotaj-pa chach re itzel tak rayibal re jec'o vova' chach re ruch'ulef, roma chire' nipo-va re etzelal. Reja' can nujal re kac'aslen chin yojoc ancha'l reja'.
2PE 1:5 Mare' tak yex re iniman chic re Jesucristo, otz che nik'alajin re ru-poder re Dios pan ic'aslen. Y tak xk'alajin-yan re ru-poder re Dios pan ic'aslen, otz che nitamaj más chij re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.
2PE 1:6 Y tak itaman chic re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, nic'atzin chuka' che man tiya' k'ij cha re mac. Y tak xixtiquir-yan che man niya-ta k'ij cha re mac, can ruc'amon che yixcoch'on. Y tak xixcoch'on-yan, can ruc'amon che nic'uaj jun c'aslen ancha'l nrajo' re Dios.
2PE 1:7 Y tak ic'uan chic re c'aslen ancha'l nrajo' re Dios, ruc'amon chuka' che ye'jo' re hermanos. Y tak ye'jo' chic re hermanos, otz chuka' che ye'jo' conojel vinak.
2PE 1:8 Y vo xa yex c'o ronojel re' iviq'uin, can nitamaj más rach re Kajaf Jesucristo. Y re ic'aslen xtivachin y c'o rajkalen.
2PE 1:9 Pero vo xa c'o jun manak ronojel re otz tak banabal re' riq'uin, rumistan chic che reja' je'ch'ajon chic-a re rumac. Xa ndoc jun vinak ancha'l moy, o ndoc jun vinak re man can-ta naj nitzu'un.
2PE 1:10 Y mare', hermanos re xixvayox y xixcha' roma re Dios, can titija' ik'ij che quixc'ue' riq'uin reja'. Y can nojel tiempo tibana' ronojel re', chin quire' man yixtzak-ta.
2PE 1:11 Vo xa quire' niban, can xquixc'ul chila' chicaj riq'uin re Kajaf Jesucristo re nicola kachin chach re kamac, y ja reja' re nibano gobernar chin ronojel tiempo.
2PE 1:12 Mare' yen man jun bey xquintane-ta chubixic chiva, astapa' yex can itaman y chuka' can ibanon-va confiar-ivi' riq'uin re katzij ch'abal c'o iviq'uin.
2PE 1:13 Chinoch yen, camas ruc'amon che yiximpaxabaj can, roma c'a c'o ca'e-oxe' k'ij nuc'aslen.
2PE 1:14 Y yen can ntaman chic che xaxe chic ca'e-oxe' k'ij nuc'aslen c'o, roma quire' sekresan chinoch roma re Kajaf Jesucristo.
2PE 1:15 Pero yen can nintaj nuk'ij chin nimban can re jun carta re', chin quire' astapa' yin quiminak chic, yex can xte'ka chi'c'o'x ronojel re je'mbin can chiva chupan re jun carta re'.
2PE 1:16 Tak yoj xkatzijoj chiva che re Kajaf Jesucristo c'o ru-poder, man xkatz'uc-ta-ka. Y chuka' xkabij chiva che re Jesucristo xtipa chic jun bey, re' man je'katz'ucun-ta-ka. Roma yen y re nic'aj chic vichibil, can xkatz'at che re Jesucristo camas nem y camas ru-poder.
2PE 1:17 Y xkatz'at tak xya' ruk'ij roma re Dios, re Rutota'. Y xkac'axaj chuka' re xbex cha roma re namalaj Dios re c'o ruk'ij, re Dios xubij: Jare' re Nuc'ajol, y yen camas ninjo' y yinqui'cot riq'uin, xcha'.
2PE 1:18 Yoj can man je'katz'ucun-ta-ka re xkabila' chiva. Xa can xkatz'at-va ronojel. Can xkac'axaj tak re Dios xch'o-pa chila' chicaj, xkac'axaj tak xojc'ue' riq'uin re Jesucristo chire' pa rue' re lok'olaj loma.
2PE 1:19 Y re' más nuban chaka che can katzij-va re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, y nubij che can q'uiy cosas re xque'banataj. Y camas ruc'amon che nakaya' pa cuenta re ruch'abal re Dios, roma chach re ruch'ulef c'o jun k'oko'm. Pero re ruch'abal re Dios can ancha'l jun k'ak' re nisekresan. Y can takaya' pa cuenta re ruch'abal re Dios. Roma xte'ka re k'ij che re jun ancha'l nema-ch'umil ndoc pa tak kánma, y can nusekresaj chuka' re kánma.
2PE 1:20 Y yex tiene que nitamaj nabey che man jun vinak nitiquir nibin andex nubij re ruch'abal re Dios, vo xa mana-ta re Espíritu Santo nita'o richin. Roma chupan re ch'abal re' je'tz'iban-va can re xque'banataj.
2PE 1:21 Y can jac'a re Espíritu Santo re xbin chique re rusamajela' re Dios re xe'cue' ajuer can, tak xquibij re xque'banataj. Reje' can je'cha'on roma re Dios y man quion-ta reje' xe'tz'ucu-ka re xquibij.
2PE 2:1 Re ajuer can, jec'o achi'a' xe'c'ue' chiquicojol re nuvinak israelitas re nibex profetas chique, xquibij che je'takom-pa roma re Dios chin niquitzijoj re ruch'abal re Dios, pero man quire-ta. Y quire' chuka' chi'icojol yex vocame. Jec'o vinak xque'bec'ulum-pa, y xtiquibij che ja re ruch'abal re Dios niquic'ut, y xa man katzij-ta. Roma xa quina'oj reje' re ye'quibila' y man jun nenaben tak ye'quibila-apo chi'icojol. Y re vinak re' hasta man xtiquinimaj-ta che re Ajaf xcom chin xutoj quimac. Xa ja reje' mismo re ye'yi'o tijoj-pokonal pa quive'. Man xtiquinabej-ta tak xtipa pa quive'. C'aja tak xtiquina' xa pa k'ak' chic jec'o-va. Y chuka' re ye'tzekelben quichin c'a chire' xque'beka-va.
2PE 2:2 Y je q'uiy re xque'tzekelben quichin roma re c'aslen quic'uan, astapa' re jun c'aslen re' xa man utzulaj c'aslen-ta. Y mare' quitzij reje' tak xtiyok' re katzij bey y re utzulaj ch'abal richin re Dios, roma jec'o-apo iviq'uin.
2PE 2:3 Y re vinak re' roma camas niquirayij re mero, xtiquibij che can chin-va re Dios re enseñanza niquiya', y man quire-ta. Xaxe chin niquilisaj mero chi'ik'a'. Y re vinak ye'bano quire' can xque'q'uis, roma can ajuer rubin can re Dios che xtuya' castigo pa quive'. Y re castigo re' can xtipo-va chiquij.
2PE 2:4 Roma re Dios, pero ni xe-ta re ángeles man xe'rucuy-ta tak xe'macun. Xa xe'ruch'akij chupan re lugar chin tijoj-pokonal. Xe'ruch'akij chupan re lugar chin k'oko'm. Chire' je'yi'on-va, quiyaben re k'ij tak xtiban juzgar pa quive'.
2PE 2:5 Y chuka' re Dios man xe'rucuy-ta chic re vinak re xe'macun ajuer can. Xa xuban che xpa jun job pa quive' re can manak tz'etal-va, re nibex diluvio cha. Roma re quic'aslen re vinak re' man choj-ta chach re Dios. Pero xe'rucol re Noé y je vuku' chic vinak más. Y ja re Noé re xsekresan chique re vinak re andex rubanic nic'uax jun c'aslen choj chach re Dios.
2PE 2:6 Y re Dios can man xucuy-ta chic chuka' quimac re jec'o pa tenemit Sodoma y Gomorra. Xa xubij che que'q'uis, y can quire-va xbanataj. Reja' xe'ruq'uis re tenemit re' riq'uin k'ak', y can xe chic quichajil xc'ue' can. Chin quire' tiquitamaj re vinak re ye'c'ue' can, che vo xa man choj-ta quic'aslen xtiquic'uaj chach re Dios, xtika chuka' jun namalaj castigo pa quive' reje'.
2PE 2:7 Re Dios can xe'ruq'uis-va re ca'e' tenemit xquibini'aj Sodoma y Gomorra. Pero xucol-pa chach re castigo re' re jun ache choj ruc'aslen re xubini'aj Lot. Re Lot can ju-va xuna' ránma roma xe'rutz'at re nic'aj chic vinak che xquic'uaj jun itzel c'aslen.
2PE 2:8 Y re jun ache choj ruc'aslen re' xc'ue' chiquicojol re vinak re'. Y roma k'ij-k'ij xuc'axaj y xutz'at re etzelal xe'quibanala' re vinak, reja' camas xk'axo re ránma roma re'.
2PE 2:9 Re Ajaf can rutaman ye'rucol re je'ac'ayon jun c'aslen ancha'l nrajo' reja'. Tak can jec'o pa jun tijoj-pokonal chin ye'tojtobex, reja' ye'rucol. Jac'a re vinak re man quic'uan-ta jun c'aslen choj, re Ajaf xa c'aja tak xtapon re k'ij jare' tak xtuban juzgar pa quive'.
2PE 2:10 Y re' can nuc'ut-va che re vinak ye'bano itzel tak rayibal re nika chiquivach reje', xa can c'aja tak xtapon re k'ij jare' tak xtiban juzgar pa quive' roma re Dios, roma xabanchique autoridades ye'quitzelaj. Man ye'q'uex-ta y chuka' man niquixibij-ta-qui' chin niquiban xabanchique cosa. Reje' can man jun quik'ij chuka' niquiban chique conojel vinak. Man niquixibij-ta-qui' chin niquibij itzel tak tzij chiquij re camas quik'ij.
2PE 2:11 Jac'a re ángeles astapa' camas qui-poder y q'uiy cosas ye'tiquir niquiban, pero man jun bey niquic'utuj-ta jun castigo cha re Dios chiquij re c'o itzel tak banabal ye'quiban Reje' ne'quibij cha re Ajaf re andex ye'quibanala', pero man niquicusaj-ta itzel tak tzij tak ne'quibij cha re Ajaf.
2PE 2:12 Pero re vinak re man niquixibij-ta-qui' ye'ch'o chiquij re camas quik'ij, can ancha'l je chicop roma man niquinojij-ta ba'. Y astapa' jun cosa re man jun bey k'axnak pa quive', itzel ye'ch'o chij. Y riq'uin re itzel tak banabal quire', niquivayoj castigo pa quive' y c'a chupan re castigo re' xque'beka-va. Ancha'l niquic'alvachij re chicop tak ye'betz'am-pa chin ye'quimisas. Y yoj nakabij che otz rubanic chique.
2PE 2:13 Y re vinak re' xtiquic'ul rajal re quibanabal. Jac'a vinak re' re ye'bano che can che pak'ij che chak'a' jec'o chupan re etzelal, y can jabal niquina' tak niquiban quire'. Re vinak re' can je ancha'l tz'il re c'o chij jun tziak, y can je yi'oy q'uex. Y can iviq'uin chuka' xtiquimol-va-qui' y xque'va' iviq'uin, xaxe chin yixquik'ol. Y jabal niquina' tak quire' niquiban.
2PE 2:14 Y xabanchique ixok niquitz'at, can jare' niquijo' ye'c'ue' riq'uin. Man ye'tiquir-ta niquiya' can rubanic re mac. Niquiban chuka' chique re can c'amaje-na kas tiquiban confiar-qui' riq'uin re Dios che ye'macun. Jabal quitaman ronojel rach k'aloj, chin niquimol q'uiy mero. Reje' can xtika-va re castigo pa quive'.
2PE 2:15 Y can quiyi'on chic can re c'aslen choj. Can je'satzanak-va. Y can quic'uan re c'aslen re xuc'uaj re jun ache profeta re xc'ue' ajuer can xubini'aj Balaam, ruc'ajol re ache xubini'aj Beor. Re Balaam can nurayij re mero, astapa' can riq'uin itzel tak banabal nuch'ac-va.
2PE 2:16 Y roma re etzelal nrajo' nuban re Balaam, xbex cha che man otz-ta re nunojij. Y can ja re ruquiej re xch'o-pa cha. Y astapa' jun quiej man nitiquir-ta nich'o, re ruquiej re Balaam xch'o-pa cha ancha'l nich'o jun vinak, chin che man chic xuya-ta k'ij cha che no'rbana' re itzel tak banabal re runojin che nuban.
2PE 2:17 Y re vinak re je'satzanak, can je ancha'l alaxbal-ya' re je chake'j chic. Chuka' can je ancha'l nube re je'ruc'amom-pa cak'ik'. Re vinak re' can je'yaben-va roma re lugar can xak y camas k'oko'm chin tijoj-pokonal. Y chin nojel tiempo xque'ba chire'.
2PE 2:18 Y can niquibananej che c'o q'uiy na'oj quiq'uin, pero rion tzij re man jun quijkalen ye'quibila'. Y chin ye'quik'ol re xa c'a ba' que'colotaj-pa chiquicojol re je'ac'ayon itzel tak c'aslen, niquibila' chique che otz ye'quibanala' re itzel tak rayibal.
2PE 2:19 Niquisujla' chique che vo xa ye'quitzekelbej, can ye'oc-va libre, pero ni xe-ta reje' mismo man je libre-ta. Roma astapa' niquisuj chique re nic'aj chic che ye'oc libre, reje' xa man je libre-ta, roma xa je'kejnak pa ruk'a' re etzelal. Y kataman jabal che re je'ch'acatajnak xa can je'kejnak pa quik'a' re ch'acayon quichin.
2PE 2:20 Y xabanchique vinak rutaman chic rach re Kajaf Jesucristo re nicola kachin chach re kamac, reja' can colotajnak chic chach re etzelal chin re ruch'ulef. Y vo xa nunem chic-ri' jun bey chupan re c'aslen re anche' elinak-va-pa, nika chic jun bey pa ruk'a' re etzelal. Y mare' re ruc'aslen re vinak re', más c'ayef xtuban que chach re xuban tak c'amaje-na tunimaj re Jesucristo che'.
2PE 2:21 Roma más-ta otz che man-ta jun bey xutamaj re andex rubanic jun c'aslen choj chach re Dios. Roma xa ye'ruya' chic can re lok'olaj tak mandamientos re xe'ruya' re Dios cha.
2PE 2:22 Y vova' can katzij-va che nibanataj ancha'l nubij jun tzij: Re tz'e' no'rtija' chic-pa re xuxa-yan can. Y vova' can nibanataj chuka' ancha'l nubij jun chic tzij: Re ak astapa' jabal atinisan chic-a, no'rquicha' chic-pa-ri' jun bey pa ch'abak.
2PE 3:1 Jare' re ruca'n carta re nintak-a chiva yex hermanos re camas yixinjo', yex re can nirayij-va niban re nrajo' re Dios. Y chupan re nabey carta can ximban chiva che quixnojin jabal, y quire' chuka' nimban chiva chupan re ruca'n carta re'.
2PE 3:2 Can te'ka chi'c'o'x jabal re quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Man timistaj re quibin can reje' chij re xtibanataj. Y chuka' man que'mistaj re mandamientos re xkac'ut yoj chivach, y re' je'yi'on can pa kak'a' yoj re yoj apóstoles roma re Kajaf re nicola kachin chach re kamac.
2PE 3:3 Y re nabey ninjo' ninataj chiva vocame ja re nich'o chiquij re vinak re xque'pa chupan re ruq'uisibal tak k'ij, re xa can xe re niquirayij reje' re niquiban. Vinak re xa can xtiquitz'abej re nubij re ruch'abal re Dios.
2PE 3:4 Re vinak re' xtiquibila': Vo xa can rubin can re Jesucristo che nipa, ¿anche' c'a c'o-va jun señal che can nipo-va? Roma desde que tak je quiminak-a re kate-karta' can man jun cosa re jalatajnak-ta chach re ruch'ulef. Can ancha'l tak xban re ruch'ulef, can c'a quire' rubanon vocame, xque'cha'.
2PE 3:5 Re vinak re' can niquiban ancha'l xa man quitaman-ta re xuban re Dios ajuer can. Nabey re Dios can xubij-va che tic'ue' re rocaj, y xubij chuka' che tik'alajim-pa re ruch'ulef pa ya'. Y re' can nuc'ut-va chakavach che re ruch'ulef pa ya' c'o-va.
2PE 3:6 Pero jun k'ij re ya' re' xq'uiy roma re jun namalaj job xuban re nibex diluvio cha, y re vinak re jec'o chach re ruch'ulef re man xquinimaj-ta re Dios, xe'q'uis roma re ya'.
2PE 3:7 Y re Dios can rubin che re ruch'ulef y re rocaj re ye'katz'at vocame, can xque'q'uis chupan re k'ij tak re Dios xtubij che tika re k'ak' pa quive'. Y re' jec'o can chin re k'ij tak reja' xtuban juzgar pa quive' re vinak re man otz-ta quic'aslen chach reja'.
2PE 3:8 Pero yex hermanos re camas yixinjo', nimbij chiva che man timistaj che riq'uin re Dios, jun k'ij ancha'l jun mil juna' y jun mil juna' ancha'l jun k'ij.
2PE 3:9 Re Ajaf xa nipa-yan. Y man rumistan-ta, ancha'l niquinojij re nic'aj chic vinak, che camas q'uiy tiempo tibo-va y manak rutzijol che nipa, man quire-ta. Reja' camas nicoch'on ránma kaq'uin, y man nrajo-ta che c'o-ta jun nicom chupan re rumac. Y mare' can c'a ruyi'on k'ij chaka chin nitzolaj-pa kánma riq'uin re Dios.
2PE 3:10 Y re Ajaf can xtipo-va chupan re k'ij re rubin can. Y ancha'l nuban jun elek'om tak ndoc pa jun jay, man jun atamayon jampa' ne'ka. Can quire' chuka' tak xtipa re k'ij chin re Ajaf. Y re rocaj can xtijulu y can xtipok'olaj tak xtiq'uis. Re je'cusan chin je'banalon ronojel cosas can xque'jeno pa k'ak' y xque'q'uis. Re ruch'ulef re' y ronojel re jec'o chach, xque'c'at chuka'.
2PE 3:11 Can xtiparox ronojel re', y mare' yex camas nic'atzin che nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, jun c'aslen re nika chach re Dios.
2PE 3:12 Can-ta niyabej-apo re k'ij chin re Dios, y can-ta nirayij che napon-yan-ta re k'ij re'. Tak re rocaj xtijulu pa k'ak' y xtiq'uis. Y re je'cusan chin je'banalon ronojel cosas, can xque'yi'ar pa rurep re k'ak'.
2PE 3:13 Jac'a yoj re kaniman re Jesucristo, ja re c'ac'a rocaj y re c'ac'a ruch'ulef re kayaben, roma jare' re rusujun can re Dios. Y chire' man jun etzelal c'o y ronojel otz.
2PE 3:14 Mare' hermanos re iyaben ronojel re', can titija' ik'ij che manak-ta tz'il c'o pa tak ivánma, y chuka' manak-ta imac yixe'ruvila-ka re Ajaf. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic reja'.
2PE 3:15 Y te'ka chi'c'o'x che re Kajaf c'amaje-na tipa, roma reja' camas nicoch'on ránma kaq'uin y mare' ruyi'on k'ij chique conojel che ye'colotaj-ta chach re quimac. Y can quire' chuka' rutz'iban-a re hermano Pablo chiva, can ancha'l re na'oj xuya' re Dios cha reja' y yoj camas nakajo' re Pablo.
2PE 3:16 Y chupan ronojel re ru-cartas reja' c'o tzij quire' ye'rubij y c'ayef chin che ye'k'ax pa kave'. Y mare' jec'o vinak re mana-ta rubixic niquiban, roma ja quire' niquijo' niquiban. Reje' manak can-ta na'oj quiq'uin y chuka' man can-ta quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios. Y mare' re Dios can xtuya' re castigo pa quive', roma can quire' chuka' niquiban riq'uin re nic'aj chic tzij re jec'o chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
2PE 3:17 Mare' nimbij chiva yex hermanos re camas yixinjo': Can tichajij re ic'aslen roma itaman chic che xque'pa vinak re xque'k'olo ivichin. Can tichajij re ic'aslen chin man quixk'olotaj pa quik'a' re vinak re quic'uan jun itzel c'aslen. Chin quire' yex re can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios man xque'tiquir-ta chivij.
2PE 3:18 Pa ruq'uixel che xque'tiquir-ta chivij, xa can titamaj más chij re Kajaf Jesucristo re nicola kachin chach re kamac. Y can-ta xtiq'uiy más pa tak kánma re utzil re kac'ulun riq'uin reja'. Y reja' xtuc'ul-ta ruk'ij vocame y nojel tiempo. Amén.
1JO 1:1 Nintz'ibaj-a chiva chij re Jun re can c'o-va. Re Jun re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Pero yoj can xkac'axaj re ruch'abal. Y can xkatz'at chuka', roma xkatzu' riq'uin re kanak'avach, y can xkatz'am riq'uin kak'a'. Y re' ja re Jesucristo re nibex Ch'abal cha re niyi'o c'aslen.
1JO 1:2 Re niyi'o c'aslen xc'ue' vova' chuch'ulef, y yoj xkatz'at. Y mare' nakatzijoj chiva re xkatz'at. Nakatzijoj chiva re Jun re can c'o-va riq'uin re Karta' Dios, y xpa vova' chuch'ulef y xc'ue' chakacojol.
1JO 1:3 Yoj can nakatzijoj chiva re xkatz'at y re xkac'axaj, chin che quixoc ancha'l yoj, roma yoj junan kavach riq'uin re Karta' Dios y riq'uin re Jesucristo re Ruc'ajol.
1JO 1:4 Y nakatz'ibaj-a ronojel re' chiva roma can nakajo-va che can-ta jabal yixqui'cot pa tak ivánma.
1JO 1:5 Y vocame nakatzijoj chiva re xubij can re Jesucristo chaka yoj, che re Dios jare' re sakil, y man jun k'oko'm c'o riq'uin.
1JO 1:6 Y vo xa nakabij che junan chic kavach riq'uin re Dios, y xa kac'uan jun c'aslen chin re k'oko'm, man katzij-ta nakabij che junan kavach riq'uin re Dios, roma xa mana-ta re' re yojtajin chubanic.
1JO 1:7 Re Dios can c'o-va pa sakil, y vo xa yoj chupan re kac'aslen yojbiyin pa sakil, can junan kavach quiq'uin re quiniman chic re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios. Y chuka' re ruq'uiq'uel re Jesucristo nulisaj ronojel re kamac.
1JO 1:8 Y vo xa nakabij che man jun kamac, kayon yoj nakak'ol-ki'. Roma re nakabij man katzij-ta.
1JO 1:9 Y vo xa nakasekresaj re kamac chin che yojcuy, re Dios can nucuy-va re kamac y nuch'ojersaj re kánma y nulisaj ronojel re kabanabal re man otz-ta je'kabanalon. Roma reja' camas otz y can choj-va y man nujal-ta re ruch'abal.
1JO 1:10 Y jac'a vo xa nakabij che man jun mac nakaban, can nakaban che man katzij-ta nubij re Dios, y re ruch'abal man c'o-ta pa tak kánma.
1JO 2:1 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, nintz'ibaj-yan-a ronojel re' chiva chin quire' man quixmacun. Pero vo xa c'o jun chiva yex re xtimacun, titamaj che c'o Jun re nich'o chakij cha re Karta' Dios chin ticuy rumac. Y re' ja re Jesucristo re camas otz y can choj-va.
1JO 2:2 Ja reja' re xcom koma yoj chin che nicuyutaj kamac, y man xe-ta roma re kamac yoj. Reja' xcom chuka' coma conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
1JO 2:3 Y vo xa yoj nakaban re nubij re ru-mandamiento re Dios, can k'alaj che kataman chic rach reja'.
1JO 2:4 Pero vo xa c'o jun xtibin: Yen ntaman rach re Dios, y xa man nuban-ta re nubij re ru-mandamiento re Dios, man katzij-ta nubij che rutaman rach re Dios. Re katzij ch'abal man c'o-ta pa ránma re vinak re'.
1JO 2:5 Pero vo xa nakaban re nubij re Dios, katzij che can nakajo-va reja'. Y mare' kataman che xa jun kabanon riq'uin reja'.
1JO 2:6 Y vo xa nakabij che xa jun kabanon riq'uin re Dios, takac'uaj c'a jun c'aslen ancha'l re c'aslen xuc'uaj re Jesucristo.
1JO 2:7 Hermanos, yex re camas yixinjo', re mandamiento re nintz'ibaj-a chiva man c'ac'a-ta, xa can c'o-va. Y tak xic'ul ja tak xinimaj re Jesucristo. Y re mandamiento re nintz'ibaj-a chiva jare' re xic'axaj tak yex xinimaj re Jesucristo.
1JO 2:8 Pero man riq'uin re', can yintiquir chuka' nimbij che re mandamiento re' c'ac'a. Roma man can-ta q'uiy tiempo tisekresas-va can roma re Jesucristo. Y c'a ba-oc tiempo tinimaj-va yex. Y man can-ta q'uiy tiempo chuka' tutz'am-va che tak'ax-va-a re ancha'l k'oko'm y xbec'ulum-pa re katzij sakil.
1JO 2:9 Pero vo xa c'o jun re nibin che c'o pa sakil, y xa nutzelaj jun vinak, can k'alaj che c'a c'o pa k'oko'm.
1JO 2:10 Y jac'a re can ye'rajo' conojel vinak, can c'o-va pa sakil, y man jun xtibano cha che nitzak pa mac.
1JO 2:11 Jac'a re nitzelan chin jun vinak, can pa k'oko'm c'o-va, y can chupan re' nibiyin-va. Y man rutaman-ta anchique lugar binak-va, roma ja re k'oko'm banayon cha che man nitzu'un-ta.
1JO 2:12 Yex ac'ola', nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma vocame cuyutajnak chic re imac roma xcom re Jesucristo pa kaq'uixel.
1JO 2:13 Yex re yix tata'aj, nintz'ibaj-a ronojel re' chiva roma itaman chic rach re Jun re can c'o-va. Re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Y yex c'ajola', nintz'ibaj-a chiva roma yex yixch'aconak chic chij re itzel. Y yex ac'ola', nintz'ibaj chuka' chiva roma itaman chic rach re Karta' Dios.
1JO 2:14 Yex re yix tata'aj, nintz'ibaj-a chiva roma can itaman-va chic rach re Jun re can c'o-va. Re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Yex c'ajola', nintz'ibaj-a chiva roma c'o ivuchuk'a', y re ruch'abal re Dios c'o pa tak ivánma, y can yixch'aconak-va chij re itzel.
1JO 2:15 Y chiyixnojel yex hermanos nimbij-a chiva: Man tiba ivánma chij re ruch'ulef, y ni xe-ta chij ronojel re jec'o chach re ruch'ulef. Roma vo xa xtiba ivánma chij re ruch'ulef, can nik'alajin che man nijo-ta re Dios re Karta'.
1JO 2:16 Roma camas etzelal re jec'o chach re ruch'ulef. Ancha'l re itzel tak rayibal, re itzel tak cosas re ye'katz'at y ye'karayij, re nakana' che camas kak'ij roma ronojel re c'o kaq'uin. Y ronojel re cosas re' man je richin-ta re Karta' Dios, xa je richin re ruch'ulef.
1JO 2:17 Y re ruch'ulef xa xtiq'uis, y xque'q'uis chuka' ronojel re itzel tak rayibal re jec'o chach re ruch'ulef. Jac'a re vinak re nibano otz chach re Dios can xtic'ue' ruc'aslen re man niq'uis-ta.
1JO 2:18 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij. Y yex ic'axan chic che xtipa jun aj tz'ucuy-tzij re nibex anticristo cha. Y vocame kataman chic che je q'uiy chic anticristo jec'o roma niquitzelaj re Cristo. Y mare' kataman che yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij.
1JO 2:19 Xe'c'ue' kaq'uin, pero man je kachibil-ta. Xe-ta je kachibil, jec'o-ta kaq'uin. Y xe'el-a kaq'uin, xaxe chin che xk'alajin che cama-va je kachibil-ta.
1JO 2:20 Jac'a yex yi'on chic re Espíritu Santo chiva roma re Cristo Jesús. Y mare' c'o chic na'oj iviq'uin chiyixnojel.
1JO 2:21 Y mare' nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma itaman re katzij ch'abal, y chuka' itaman che re tz'ucuj tak tzij cama-va riq'uin-ta re katzij je'pitinak-va.
1JO 2:22 ¿Y anchique re' re aj tz'ucuy-tzij? Ja conojel re ye'bin che re Jesús mana-ta re' re Cristo. Re ye'bin quire', xa anticristo nibex chique, roma niquibij che re Rutota' re Cristo man katzij-ta. Y quire' chuka' niquibij chij re Cristo re Ruc'ajol re Dios.
1JO 2:23 Mare' xabanchique vinak nibin che re Jesús man katzij-ta Ruc'ajol re Dios, re Dios man c'o-ta riq'uin re vinak re'. Jac'a re vinak re nibin che re Jesús can katzij-va Ruc'ajol re Dios y chuka' can nuc'ul pa ránma, riq'uin re vinak re' can c'o re Dios.
1JO 2:24 Mare' yex can tic'ue' pa tak ivánma re utzulaj ch'abal re ic'axam-pa tak xinimaj re Dios. Y vo xa re ch'abal re' can xtic'ue' pa tak ivánma, xa jun c'a niban riq'uin re Ruc'ajol re Dios y riq'uin chuka' re Dios.
1JO 2:25 Y re Jesucristo c'o jun cosa rusujun can chaka. Re rusujun can reja', ja re c'aslen re man niq'uis-ta.
1JO 2:26 Yen nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma re vinak niquijo' yixquik'ol.
1JO 2:27 Pero yex can ja re Espíritu Santo c'o pa tak ivánma, re yi'on chiva roma re Jesucristo. Y man nic'atzin-ta che c'o chic jun nitijon ivichin, roma ja re Espíritu Santo nitijon ivichin cha ronojel. Y re nuc'ut reja' chivach can katzij-va. Can man jun re nuc'ut reja' re man-ta katzij. Tinimaj re nuc'ut reja' chivach, y riq'uin re' xa jun xtiban riq'uin re Jesucristo.
1JO 2:28 Y vocame yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, xa jun c'a tibana' riq'uin re Jesucristo chin che man xtakaxibij-ta-ki' chach tak xtipa chic jun bey reja'. Y chin chuka' che man xkojq'uex-ta chach tak xtapon re k'ij re'.
1JO 2:29 Y kataman che re Jesucristo can choj-va. Mare' kataman chuka' che konojel re kac'uan chic jun c'aslen choj, can yoj rajc'ual chic re Dios.
1JO 3:1 Can tinojij jabal che re Karta' Dios camas yojrajo'. Roma can xuban chaka che ruc'amon nibex rajc'ual re Dios chaka, y can quire-va, can yoj rajc'ual-va reja'. Y re vinak re man quiniman-ta re Dios man quitaman-ta kavach, roma reje' man quitaman-ta rach re Dios.
1JO 3:2 Hermanos, yex re camas yixinjo', vocame yoj rajc'ual chic re Dios. Pero can c'amaje-na tik'alajin anchique forma xtakabana' tak xte'c'ulum-pa re Jesucristo. Xaxe kataman che xkojoc ancha'l reja', tak xtakatz'at andex rubanic reja'.
1JO 3:3 Y yoj re kayaben re k'ij re', katz'amon rujosk'esic re kac'aslen. Roma re Jesucristo can ch'ajch'oj-va.
1JO 3:4 Conojel re ye'macun, man niquinimaj-ta re ru-ley re Dios. Roma re mac jare' re nibano che man nanimaj-ta re ru-ley re Dios.
1JO 3:5 Y yoj kataman che re Jesucristo xpa chach re ruch'ulef chin xucuy re kamac. Reja' cama-va jun mac xuban.
1JO 3:6 Y vo xa yoj jun kabanon riq'uin reja', kayi'on chic c'a can rubanic re mac. Pero vo xa c'a yojmacun, can k'alaj che man kataman-ta rach reja'.
1JO 3:7 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, man quixk'olotaj. Roma vo xa xtakac'uaj jun c'aslen choj, yoj choj chuka' ancha'l re Jesucristo. Roma reja' can choj-va.
1JO 3:8 Pero vo xa man xtakaya-ta can re mac, xa can yoj richin re itzel. Roma reja' can je'rubanalom-pa re mac. Y mare' tak xpa re Ruc'ajol re Dios, chin nuq'uis re samaj re nuban re itzel.
1JO 3:9 Yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, kayi'on chic can rubanic re mac, roma re Dios xuya' re ruc'aslen chaka y xujal re kana'oj. Y roma re c'aslen re c'o kaq'uin yoj can riq'uin re Dios pitinak-va, nuban chaka che man chic yojmacun-ta.
1JO 3:10 Y can k'alaj re anchique re je rajc'ual re Dios. Y can k'alaj chuka' anchique re je rajc'ual re itzel. Jac'a re man quic'uan-ta jun c'aslen choj y man ye'quijo-ta re hermanos, jare' re man je richin-ta re Dios.
1JO 3:11 Re tzij re' can ic'axam-pa. Re tzij re can ic'axam-pa tak xinimaj re Jesucristo, ja re nubij che takajo-ki'.
1JO 3:12 Y man takaban ancha'l xuban re jun ache xc'ue' ajuer can re xubini'aj Caín. Reja' can richin-va re itzel, y xuquimisaj re ruchak'. ¿Y anchique roma xuquimisaj? Roma re rubanabal re ruchak' can je choj-va, y jac'a re rubanabal reja' man je otz-ta.
1JO 3:13 Hermanos, vo xa yixtzelas coma re vinak re man quiniman-ta re Dios, man tisatz ic'o'x roma yixtzelas.
1JO 3:14 Yoj can yoj-elinak chic-pa chupan re camic, chin che xojak'ax chupan re c'aslen. Y kataman che quire' roma can ye'kajo' re hermanos. Jac'a re man niquijo-ta-qui', can je quiminak chach re Dios.
1JO 3:15 Roma re ye'tzelan chin jun hermano, je ancha'l re ye'quimisan. Y yex itaman che re ye'quimisan man c'o-ta re c'aslen re man niq'uis-ta pa tak cánma.
1JO 3:16 Re Jesucristo man xupokonaj-ta xquimisas katzij yoj. Y riq'uin re' xuc'ut chakavach che can nic'atzin che nakac'ut riq'uin re kabanabal che ye'kajo' re hermanos, y man takapokonaj nakaya' re kac'aslen coma reje', vo xa can nic'atzin che nakaya'.
1JO 3:17 Vo xa c'o ronojel kaq'uin re nic'atzin chaka, y nakatz'at jun hermano che manak ruay, o manak rutziak, y can man nipa-ta pa kánma che nakato', can k'alaj che man nakajo-ta re Dios.
1JO 3:18 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, man kojovan xaxe riq'uin re kach'abal. Xa can que'kato' re nic'aj chic. Y riq'uin re' can xtik'alajin che can katzij-va yojovan.
1JO 3:19 Y roma yojovan, nakatamaj che yoj richin re katzij ch'abal, y mare' can nakana' che kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios.
1JO 3:20 Y vo xa nakana' pa tak kánma che c'o jun cosa man otz-ta kabanon y xa man quire-ta, re Dios rutaman. Roma reja' can rutaman-va ronojel.
1JO 3:21 Y yex hermanos re camas yixinjo', vo xa nakana' pa tak kánma che manak kamac chach re Dios, can man jun ximbire' kaq'uin, y can riq'uin ronojel kánma yojch'o riq'uin re Dios.
1JO 3:22 Y tak nakaban orar, reja' nuya' chaka ronojel re nakac'utuj cha. Roma ye'kaban re ye'rubij, y chuka' ye'kaban re ye'ka chach.
1JO 3:23 Y re nubij reja' ja che takanimaj re Jesucristo re Ruc'ajol, y takajo-ki'. Quire' nubij reja' che takabana'.
1JO 3:24 Y vo xa ye'kaban re ye'rubij, can jun kabanon riq'uin reja', y chuka' reja' can c'o pa tak kánma. Y kataman che can c'o pa tak kánma, roma c'o re Espíritu Santo re ruyi'on chaka.
1JO 4:1 Hermanos, yex re camas yixinjo', man tinimaj re nubij jun vinak xaxe roma nubij che c'o re Espíritu Santo riq'uin. Can nic'atzin che yex ninojij jabal chin nitamaj vo xa katzij re nubij che ja re Espíritu Santo ya'yon ruch'abal. Roma je q'uiy vinak chach re ruch'ulef ye'bin che ja re ruch'abal re Dios niquitzijoj, y man katzij-ta.
1JO 4:2 Y yex yixtiquir nitamaj vo xa can katzij che c'o re Espíritu Santo chin re Dios quiq'uin, o xa man katzij-ta. Roma vo xa niquibij che re Jesucristo xoc ancha'l yoj re yoj vinak, can k'alaj che ja re Espíritu Santo chin re Dios ya'yon quich'abal.
1JO 4:3 Jac'a vo xa niquibij che re Jesucristo tak xpa vova' chach re ruch'ulef man xoc-ta ancha'l yoj re yoj vinak, nik'alajin che mana-ta re Espíritu Santo chin re Dios ya'yon quich'abal, xa ja re espíritu chin re anticristo re ya'yon quich'abal. Jac'a espíritu re' re ic'axan che nipa, y vocame c'o chic chach re ruch'ulef.
1JO 4:4 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, nimbij chiva che can yix richin chic re Dios, y xixch'acon-yan chiquij re ye'tz'ucu tzij. Roma c'o re Espíritu Santo pa tak ivánma. Y re Espíritu re' c'o más ruchuk'a' que chach re c'o pa tak cánma re vinak re man quiniman-ta re Dios.
1JO 4:5 Re ye'tz'ucu tzij can je richin-va re ruch'ulef. Y mare' re tzij re niquibij, xa rion tzij chin re ruch'ulef. Y conojel re vinak re man quiniman-ta re Dios can nika chiquivach niquic'axaj re niquibij.
1JO 4:6 Jac'a yoj re can yoj richin chic re Dios. Y conojel re quitaman chic rach re Dios can nika chiquivach re nakabij chique. Jac'a re man je richin-ta re Dios man nika-ta chiquivach re nakabij chique. Y riq'uin re' nik'alajin anchique vinak re c'o re Espíritu Santo riq'uin. Y chuka' nik'alajin re vinak re c'o re espíritu re man katzij-ta riq'uin.
1JO 4:7 Hermanos, yex re camas yixinjo', nimbij chiva che takajo-ki'. Roma re yajovan can riq'uin re Dios pitinak-va. Vo xa yoj yojovan, can k'alaj che yoj rajc'ual chic re Dios, y chuka' kataman rach.
1JO 4:8 Jac'a vo xa man yojovan-ta, nik'alajin che man kataman-ta rach re Dios. Roma re Dios can nijovan-va.
1JO 4:9 Y re Dios xuc'ut chakavach che can nijovan, roma xutak-pa re Ruc'ajol chach re ruch'ulef. Y reja' can xe jun Ruc'ajol c'o. Pero re Dios xutak-pa chin xuya' re c'ac'a c'aslen chaka.
1JO 4:10 Y can xk'alajin che can xe reja' re katzij nijovan. Y can ja re Dios re xojovam-pa nabey, mana-ta yoj re xojovan richin nabey. Y roma reja' camas xojrajo', mare' xutak-pa re Ruc'ajol chin xcom koma yoj, chin che nicuyutaj re kamac.
1JO 4:11 Hermanos, yex re camas yixinjo', roma re Dios can quire' rubanon kaq'uin che camas yojrajo', chuka' yoj can takajo-ki'.
1JO 4:12 Roma vo xa nakajo-ki', can k'alaj che re Dios c'o pa tak kánma, astapa' reja' man nitz'et-ta. Y chuka' reja' roma camas nijovan nuban chuka' chaka yoj che camas yojovan.
1JO 4:13 Y chuka' kataman che jun kabanon riq'uin re Dios y reja' c'o pa tak kánma, roma ruyi'on re ru-Espíritu Santo chaka.
1JO 4:14 Y yoj can katz'eton re Ruc'ajol re Dios, y mare' nakatzijoj chique conojel vinak che can katzij-va che re Karta' Dios xutak-pa re Ruc'ajol chin ye'rucol chach re quimac.
1JO 4:15 Y xabanchique vinak nubij che ja re Jesús jare' re Ruc'ajol re Dios, can k'alaj che re vinak re' c'o re Dios pa ránma, y chuka' reja' xa jun rubanon riq'uin re Dios.
1JO 4:16 Y re Dios can yojrajo-va. Y yoj chuka' can kaniman reja', y kataman che yojrajo', roma reja' can nijovan-va. Y vo xa yoj yojovan, xa jun kabanon riq'uin re Dios, y reja' c'o pa tak kánma.
1JO 4:17 Y ja reja' re nibano chaka che camas yojovan. Y riq'uin re' man xtakaxibij-ta-ki' tak xtapon re k'ij tak re Dios xtuban juzgar. Man xtakaxibij-ta-ki' re c'a yojc'o chach re ruch'ulef roma kac'uan jun c'aslen ancha'l rubanic re ruc'aslen re Jesucristo.
1JO 4:18 Y vo xa can nakajo' re Dios, man jun anchique roma xtakaxibij-ki' chach. Roma vo xa can yojovan, jare' re nibano chaka che man nakaxibij-ta-ki' chach re Dios. Jac'a re nuxibij-ri' chach re Dios, can k'alaj che re ránma man can-ta nijovan, y re' can c'ayef nuban cha.
1JO 4:19 Yoj nakajo' re Dios roma ja reja' re xjovan kachin nabey.
1JO 4:20 Y vo xa nakabij che nakajo' re Dios y xa nakatzelaj jun hermano, man katzij-ta re nakabij. Roma vo xa man ye'kajo-ta re hermanos re can ye'katz'at, c'alapa' re Dios xtakajo' re man nakatz'at-ta rach.
1JO 4:21 Mare' re Dios ruyi'on can re mandamiento che que'kajo' re hermanos. Y vo xa nakajo' re Dios, can que'kajo' chuka' re hermanos.
1JO 5:1 Conojel re ye'niman che re Jesús jare' re Cristo re takom-pa roma re Dios, can je rajc'ual chic re Dios. Y tak c'o jun tata'aj re camas nakajo', can ye'kajo' chuka' re je rajc'ual reja'.
1JO 5:2 Y quire' chuka' riq'uin re Dios. Vo xa can nakajo' reja' y ye'kaban re nubij, can nakajo-ki' yoj, re yoj rajc'ual chic reja'.
1JO 5:3 Y vo xa can nakajo' re Dios, ye'kaban re nubij. Y re nubij chaka, man nakana-ta che c'ayef rubanic.
1JO 5:4 Yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, yojch'acon chij ronojel re etzelal chin re ruch'ulef. Y yojch'acon roma kaniman chic re Jesucristo.
1JO 5:5 Xa can xe c'a re ye'niman chin re Cristo Jesús re Ruc'ajol re Dios, re nich'acon chij re etzelal chin re ruch'ulef.
1JO 5:6 Re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xban bautizar cha ya', xcom cho cruz y xbiyin ruq'uiq'uel. Man xe-ta xban bautizar, xa can xbiyin chuka' ruq'uiq'uel. Y re' ja re Espíritu Santo re nisekresan chakavach. Y re Espíritu Santo can xe-va re katzij nubij.
1JO 5:7 Y chila' chicaj jec'o je oxe' ye'sekresan chin re Jesucristo, re Jun chique re je oxe' re' ja re Rutota', y re Jun chic ja re Jesucristo mismo re nibex Ch'abal cha, y re Jun chic ja re Espíritu Santo. Y re je oxe' re' xaxe jun.
1JO 5:8 Y chuka' vova' chach re ruch'ulef jec'o je oxe' re ye'sekresan chin re Jesucristo. Y re Jun chique re je oxe' re' ja re Espíritu Santo, re Jun chic ja re ruq'uiq'uel re Jesucristo y chuka' re ya' re xcusas chin xban bautizar. Re je oxe' re' junan niquisekresaj chakavach, che re Jesucristo can katzij-va Ruc'ajol re Dios.
1JO 5:9 Yoj can nakanimaj re nutzijoj jun vinak chaka. Y c'alapa' re Dios che man-ta xtakanimaj re nubij chaka. Y re Dios nubij chaka che re Jesucristo jare' re katzij Ruc'ajol.
1JO 5:10 Yoj re kaniman chic re Ruc'ajol re Dios, ja re kánma re nibin chaka che katzij re nubij re Dios chij re Ruc'ajol. Jac'a re vinak re man quiniman-ta, xa niquiban che man katzij-ta re nubij re Dios, roma man niquinimaj-ta re nubij chij re Ruc'ajol.
1JO 5:11 Y re nubij re Dios ja che nuya' chaka re c'aslen re man niq'uis-ta, y riq'uin re Ruc'ajol nakac'ul-va re c'aslen re'.
1JO 5:12 Y yoj re kac'ulun chic re Ruc'ajol re Dios, c'o chic kac'aslen riq'uin. Jac'a re vinak re man quic'ulun-ta re Ruc'ajol re Dios, manak quic'aslen riq'uin.
1JO 5:13 Nintz'ibaj ronojel re' chiva yex re junan kaniman re Ruc'ajol re Dios iviq'uin, chin nitamaj che c'o chic ic'aslen re man niq'uis-ta, y can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ruc'ajol re Dios.
1JO 5:14 Y mare' yoj can man jun ximbire' kaq'uin chin yojch'o riq'uin re Dios, roma kataman che tak c'o jun cosa nakajo' nakac'utuj cha, y vo xa ja re nurayij chuka' reja' re nakac'utuj, reja' can yojruc'axaj-va.
1JO 5:15 Y roma kataman che re Dios nuc'axaj re nakac'utuj cha, kataman chuka' che nuya-pa re nakac'utuj cha.
1JO 5:16 Vo xa c'o jun hermano nimacun xatz'at, tac'utuj cha re Dios che nucol chach re camic chin nojel tiempo Xaxe vo xa re rumac man nuc'uaj-ta pa camic. Roma c'o mac re can nic'uan pa camic. Y chuka' man nimbij-ta chiva che niban orar chij jun vinak re nibano mac re nic'uan pa camic.
1JO 5:17 Roma ronojel re man choj-ta ye'kaban, can mac-va. Pero c'o mac re man nic'uan-ta pa camic.
1JO 5:18 Y kataman che yoj, re yoj rajc'ual chic re Dios kayi'on chic can rubanic re mac. Roma re Ruc'ajol re Dios yojruchajij. Y riq'uin re' man yojrunak-ta re itzel.
1JO 5:19 Kataman chuka' che yoj richin chic re Dios. Pero conojel re vinak re man quiniman-ta reja', c'a jec'o pa ruk'a' re itzel.
1JO 5:20 Y kataman chuka' che xpa-yan re Ruc'ajol re Dios chach re ruch'ulef. Reja' xuya' na'oj chaka, chin xkatamaj rach re katzij Dios. Y jun kabanon riq'uin re Dios y re Jesucristo re Ruc'ajol. Reja' can katzij-va Dios, y riq'uin reja' pitinak-va re c'aslen re man niq'uis-ta.
1JO 5:21 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, man c'a que'inimaj re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Amén.
2JO 1:1 Yen Juan, re ec'uay quichin re hermanos, nintz'ibaj-a re carta re' chava rat hermana re yatcha'on roma re Dios. Nintak-a ruxnokil-quivach re aval. Can katzij yixinjo'. Y man xe-ta yen re yinjovan ivichin, xa can yixquijo' chuka' conojel re nic'aj chic re quitaman chic re katzij ch'abal.
2JO 1:2 Y roma c'o re katzij ch'abal pa tak kánma, mare' nakajo-ki'. Y re katzij ch'abal xtic'ue' kaq'uin chin nojel tiempo.
2JO 1:3 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios, y riq'uin chuka' re Ajaf Jesucristo re Ruc'ajol re Karta' Dios, y can-ta xtijoyovax ivach. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic. Can xtic'ul-va ronojel re', roma ibanon confiar-ivi' riq'uin re katzij ch'abal y roma chuka' yixjovan.
2JO 1:4 Yen camas xinqui'cot pa vánma tak xe'nvel jun ca'e' chique re aval che can quitzekelben re katzij ch'abal, can ancha'l nubij re Karta' Dios chaka chupan re ruch'abal.
2JO 1:5 Y vocame hermana, ninchalabej chava che tabana' re nubij re mandamiento chin re Dios, che can takajo-ki'. Y re mandamiento re' man c'ac'a-ta. Xa can jare' re chalabem-pa chaka tak xkanimaj re Dios.
2JO 1:6 Y vo xa can ja re ye'rubij re Dios re ye'kaban, can nakajo-ki'. Roma reja' nubij che can takajo-ki'. Y yex itaman che quire' nubij, roma xic'axaj-yan tak xinimaj re Dios.
2JO 1:7 Y can je q'uiy c'a re ye'k'olo quichin re vinak re ye'biyaj chach re ruch'ulef, re ye'bin che re Jesucristo tak xpa vova' chach re ruch'ulef, man xoc-ta ancha'l yoj re yoj vinak. Y re nibin quire' chij re Jesucristo, jare' re nibex anticristo cha re nik'olo quichin re vinak.
2JO 1:8 Jac'a yex re jabal yixsamajenak-pa riq'uin re Dios, tichajij re ic'aslen, chin quire' can-ta tz'akat re rajal-ruq'uixel xtic'ul roma re isamaj.
2JO 1:9 Jec'o vinak niquibij che c'o más na'oj quiq'uin chij re enseñanza chin re Jesucristo, y xa man quire-ta. Roma reje' pa ruq'uixel che ye'jelon-apo riq'uin re Jesucristo, xa ye'el-a riq'uin. Re ye'bin quire', manak re Dios quiq'uin. Jac'a yoj re man nakaya-ta can re enseñanza chin re Jesucristo, c'o re Karta' Dios y re Ruc'ajol kaq'uin.
2JO 1:10 Vo xa c'o jun xtapon chuchi-ivachoch y mana-ta re enseñanza chin re Jesucristo ruc'uan-apo chiva, man tic'ul y man tic'utuj chuka' ruxnokil-rach.
2JO 1:11 Roma vo xa xtic'ul y xtic'utuj ruxnokil-rach, can xtikalej chuka' yex re itzel tak banabal re ye'ruban re jun re'.
2JO 1:12 Y c'o q'uiy cosas ninjo' nimbij chiva. Pero man ninjo-ta nintz'ibaj más chupan re carta re'. Roma yen can ninrayij che yinapon iviq'uin, y c'ajare' tak xtimbij chiva, chin quire' re kánma can-ta nuna' che yojqui'cot.
2JO 1:13 Re je ral re avch'alal niquitak-a ruxnokil-avach. Re avch'alal re' can cha'on-va roma re Dios. Amén.
3JO 1:1 Yen Juan, re ec'uay quichin re hermanos, nintz'ibaj-a re carta re' chava rat hermano Gayo. Roma ataman che katzij che yen can yatinjo-va.
3JO 1:2 Hermano camas yatinjo', re nu-oración yen cha re Dios ja-ta che rat otz-ta yatbinak riq'uin ronojel, y manak-ta yabil chupan re ac'aslen. C'o-ta jun ac'aslen otz. Can-ta ancha'l yatbinak riq'uin re ac'aslen ac'uan chach re Dios.
3JO 1:3 Y jare' re nibano chua che camas yinqui'cot pa vánma, roma jec'o hermanos re xe'tzijon can chua che can katzij animan re ruch'abal re Dios, y can otz re c'aslen ac'uan.
3JO 1:4 Y ronojel bey tak ninc'axaj che re hermanos re can je ancha'l vajc'ual, can katzij quiniman re ruch'abal re Dios, camas yinqui'cot pa vánma. Roma can man jun chic re nibano-ta cha re vánma che más-ta niqui'cot.
3JO 1:5 Hermano Gayo, riq'uin re utzil re yatajin chubanic, can nac'ut che can abanon confiar-avi' riq'uin re Dios. Rat can atz'amon quito'ic re hermanos re jec'o pan atenemit, y quire' chuka' naban quiq'uin re hermanos re ye'pa naj.
3JO 1:6 Y reje' can xquitzijoj chique re hermanos tak quimalon-qui'. Xquitzijoj che re avánma camas nijovan. Mare' yen ninc'utuj utzil chava che ronojel bey tak ye'k'ax aviq'uin, taya-a re nic'atzin chique. Roma can niquiban re rusamaj re Dios.
3JO 1:7 Reje' ye'biyaj chin niquitzijoj re ruch'abal re Jesucristo chique re vinak re c'amaje-na tiquinimaj, y reje' man chique-ta re vinak re' niquic'utuj-va che que'quito' riq'uin vay o riq'uin mero.
3JO 1:8 Mare' nic'atzin che ja yoj re yojta'o quichin riq'uin mero o riq'uin vay, riq'uin re' yoj chuka' nakaban re rusamaj re Dios, roma ye'kato-a tak je'binak chutzijosic re katzij ch'abal.
3JO 1:9 Yen xintak-yan-a jun carta chique re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios chire' pan atenemit. Pero re Diótrefes man xunimaj-ta re ximbij, roma reja' can nuna' che camas ruk'ij y nika chach che rion reja' nic'uan quichin re hermanos.
3JO 1:10 Mare' vo xa xquinapon iviq'uin, xtimbij chiquivach re hermanos re nuban reja', q'uiy cosas ye'rubila' chakij y xa man je katzij-ta. Y man xe-ta re' re ye'ruban. Chuka' man ye'ruc'ul-ta re hermanos re ye'k'ax riq'uin. Y man nuya-ta chuka' k'ij chique re nic'aj chic hermanos che ye'quic'ul-ta re ye'bapon quiq'uin. Y vo xa man niquinimaj-ta rutzij, ye'rulisaj-a chiquicojol re hermanos.
3JO 1:11 Hermano re camas yatinjo', nimbij chava: Man tatzekelbej re man otz-ta. Xa ja re otz jare' re tatzekelbej. Roma re nibano re otz, can c'o chic-apo riq'uin re Dios. Jac'a re nibano re man otz-ta, man rutaman-ta rach re Dios.
3JO 1:12 Conojel ye'bin che re ruc'aslen re hermano Demetrio, camas otz. Y ja chuka' nakabij yoj. Y yex itaman che yoj man nakatz'uc-ta tzij. Reja' can katzij rutzekelben re ruch'abal re Dios.
3JO 1:13 C'o q'uiy cosas ninjo' nimbij chava. Pero man ninjo-ta nintz'ibaj más chupan re carta re'.
3JO 1:14 Roma yen ninjo' yinapon-yan aviq'uin y c'ajare' tak xkojch'o chij re'.
3JO 1:15 Y re avánma can-ta otz nuna' roma animan chic re Jesucristo. Re hermanos jec'o vova' niquitak-a ruxnokil-avach. Y rat tabana' utzil taya' ruxnokil-quivach che ja'jun che ja'jun re hermanos re jec'o chire'.
JUD 1:1 Yen Judas, jun rusamajel re Jesucristo y yin ruch'alal re Jacobo. Nintz'ibaj-a re carta re' chiva yex re xixayox-yan roma re Karta' Dios, y xixruch'ojersaj-yan chuka'. Reja' yixruchajin, roma junan ivach riq'uin re Jesucristo.
JUD 1:2 Y re Dios camas-ta xtujoyovaj ivach, y chuka' re ivánma camas-ta otz nuna' roma iniman chic y camas-ta yixjovan.
JUD 1:3 Hermanos, yex re camas yixinjo', camas c'a njovan che ntakon-ta-a re carta re' chiva, roma c'o cosas ninjo' nimbij chiva chij re andex rubanic yojcolotaj chach re kamac. Pero vocame nintz'ibaj-a re carta re' chiva, man chic c'a chij-ta re', roma nic'atzin che yen nimbij chiva che tichajij re c'utun chivach y man quixk'olotaj pa ruk'a' re enseñanzas re man je katzij-ta. Xa can riq'uin ronojel ivánma titzekelbej re otz tak enseñanzas re xe'kac'ul tak xkanimaj re Jesucristo, y re enseñanza re' man nijalataj-ta y xjach chaka yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.
JUD 1:4 Y yen nintz'ibaj-a re carta re' chiva, roma re jec'o iviq'uin y re enseñanzas re ye'quic'ut xa jun chic-va rubanic. Pero tak xquitz'am ruc'utic re', can man jun xnaben che man otz-ta, roma re niquic'ut xa chin che yixquik'ol. Y chupan re ruch'abal re Dios c'o chic q'uiy tiempo tibex-va che c'o jun k'ij tak xtipa re namalaj castigo pa quive', roma re quic'aslen man otz-ta chach re Dios. Y re Dios nuya' re utzil pa kave' y nucuy kamac, pero reje' can ja chic re' re ndoc-a quichuk'a' chin ye'quibanala' ronojel rach etzelal. Y re banabal quire' man otz-ta. Y chuka' re achi'a' re' can man niquinimaj-ta che can xe re Dios y re Jesucristo re Kajaf re jec'o pa kave'.
JUD 1:5 Y vocame ninjo' ninataj chiva re xuban re Dios ajuer can. Yex itaman che re Ajaf Dios xe'rulisaj-pa re vinak israelitas chupan re nación Egipto. Y tak je'colotajnak chic-pa, jec'o re man xe'niman-ta chic rutzij, mare' xe'ruquimisaj.
JUD 1:6 Y quire' chuka' xuban re Dios quiq'uin re ángeles re man chic xka-ta chiquivach re anche' je'ruyi'on-va, y xa xquiya' can re samaj re ruyi'on pa quik'a' y xe'el-pa anche' jec'o-va chila' chicaj. Reja' xe'ruya' presos chupan re jun lugar chin tijoj-pokonal, re anche' rion k'oko'm c'o. Chire' je'yacon-va chin nojel tiempo, y quiyaben re k'ij chin re juicio.
JUD 1:7 Y quire' chuka' xuban chique re ajuer tak vinak re xe'c'ue' pa tak tenemit Sodoma y Gomorra, y chuka' chique re tenemit re xe'c'ue' chiquinakaj-apo. Re vinak re' can xquicanola-qui' chin xe'macun che achi'a' che ixoki'. Can xk'ax rue' re etzelal xe'quibanala'. Roma re achi'a' man chic xe'quijo-ta ixoki', xa quiq'uin chic achi'a' xe'c'ue-va. Y re Dios xe'ruq'uis cha k'ak'. Y riq'uin re' nakatamaj che xabanchique vinak re nuc'uaj jun itzel c'aslen xtiba chupan re k'ak'. Y re k'ak' re' man jun bey xtichup.
JUD 1:8 Y re achi'a' re ye'c'utu re enseñanzas re man je katzij-ta, astapa' quitaman re xuban re Dios chique re man xquinimaj-ta rutzij, reje' cama-va niquiya-ta pa cuenta. Xa quic'uan jun itzel c'aslen, can ancha'l re xquiban re ajuer tak vinak, camas itzel tak banabal xe'quiban. Can je nacanak riq'uin re quina'oj. Man ye'niman-ta tzij. Xa itzel ye'ch'o chiquij re c'o namalaj tak poder pa quik'a'.
JUD 1:9 Re achi'a' re' man niquiban-ta ancha'l xuban re arcángel Miguel, astapa' reja' c'o ru-poder y c'o chuka' ruk'ij chiquivach re nic'aj chic ángeles, man xubij-ta itzel tak tzij cha re itzel tak xquiban ayoval chij re ru-cuerpo re Moisés. Reja' man ancha'l-ta re achi'a' re quitzekelben itzel tak enseñanzas. Re arcángel Miguel xaxe xubij: Jac'a re Ajaf atamayon andex xtuban chava, xcha' cha re itzel.
JUD 1:10 Pero re achi'a' re', hasta re cosas re man k'axnak-ta pa quive', itzel ye'ch'o chij. Can je ancha'l chicop, roma man niquinojij-ta jabal re niquiban. Y mare', c'a pa castigo xque'beka-va.
JUD 1:11 Y c'ayef xtiquic'alvachij re achi'a' re', roma xa can ancha'l re itzel c'aslen re xuc'uaj re Caín ajuer can, ja chuka' re' re quic'uan reje'. Y chuka' niquiban ancha'l xuban re Balaam ajuer can. Man niquijo-ta niquinimaj rutzij re Dios roma niquijo' niquich'ac mero. Y re achi'a' re' niquiban chuka' ancha'l xuban re Coré, xyacataj chiquij re c'o autoridad pa quik'a'. Y roma re quibanabal quire', reje' c'a pa castigo xque'beka-va.
JUD 1:12 Re achi'a' re' can k'alaj-va che itzel quibanabal, roma tak yex nimol-ivi' y chuka' junan niban jun va'in roma camas nijo-ivi', re achi'a' re' niquiya' iq'uex roma re quibanabal. Pero reje' man ye'q'uex-ta ye'c'ue-apo iviq'uin. Xaxe reje' re niquichajij-qui'. Xa je ancha'l re nubes chin job, pero xa man quire-ta, y chuka' je'c'uan roma cak'ik'. Xa je ancha'l chake'j tak che' re man niquiya-ta quivach. Xa je ancha'l che' re je'c'ukutajnak chic-a. Man niquiya-ta chic quivach roma xa je quiminak chic.
JUD 1:13 Y can ye'k'alajin-va re banabal re ye'quibanala' re achi'a' re', banabal re camas ye'yi'o q'uex. Xa je ancha'l jun ya' re camas nisilon. Can nubolk'otela-ri' y c'o espuma pa rue'. Je ancha'l chuka' re ch'umil re xe'quisatz can quibey. Reje' je'yaben chic roma re lugar re camas k'oko'm y can xak, re anche' xque'bec'ue-va pa castigo re man jun bey xtiq'uis.
JUD 1:14 Y chiquij chuka' re achi'a' qui tak re', c'o c'a nic'aj chic cosas re je'bin can. Re jun re biyon can andex xtiquic'alvachij re achi'a' qui tak re', ja re Enoc. Y re Enoc jun rey-rumam can re Adán, re xalax pa vuku' generación chij can re Adán. Re Enoc re' rubin can: Tic'axaj, che re Ajaf can xtipa je ruchibil-pa je q'uiy lok'olaj tak ru-ángeles
JUD 1:15 chin xque'ruban juzgar conojel vinak, y chin xtuya' castigo pa quive' re man quic'uan-ta re c'aslen re nika chach re Dios. Xa ja re quic'uan jun itzel c'aslen. Y ye'quibila' itzel tak tzij chij re Dios. Can je aj-mac-va. Quire' xubij re Enoc.
JUD 1:16 Reje' xe ye'xibixot chij ronojel, man jun bey niqui'cot-ta cánma, astapa' c'o cosas quiq'uin. Ye'quibanala' xaxe re nika chiquivach. Reje' ye'quibila' chuka' tzij chin c'o quik'ij nitz'et y can niquiya' quik'ij re vinak, xaxe roma c'o cosas re quitz'eton-apo quiq'uin.
JUD 1:17 Jac'a yex hermanos re camas yixinjo', man timistaj re bin chiva coma re ru-apóstoles re Kajaf Jesucristo re andex xque'banataj.
JUD 1:18 Reje' xquibij che chupan re ruq'uisibal tak k'ij xque'pa vinak re ye'tze'en chij re nubij re ruch'abal re Dios, y can xe re itzel tak banabal re nika chiquivach.
JUD 1:19 Y jac'a vinak re' re ye'bano chique re hermanos chin jun iglesia che niquijach-qui'. Can je richin-va re ruch'ulef. Manak re Espíritu Santo quiq'uin.
JUD 1:20 Jac'a yex hermanos re camas yixinjo', tibana' confiar-ivi' riq'uin re lok'olaj ruch'abal re Dios re iniman. Tibana' orar. Y tak niban orar, tiya' k'ij cha re Espíritu Santo che nuya' re ru-poder y ruchuk'a' pa tak ivánma.
JUD 1:21 Nojel tiempo tijo-ivi' ancha'l nuban re Dios kaq'uin. Y tiyabej-apo re k'ij tak re Kajaf Jesucristo xtujoyovaj ivach y xtuya' re ic'aslen re man jun bey xtiq'uis.
JUD 1:22 Y yex tic'utu' re katzij ch'abal chiquivach re vinak re ca'e' cánma quibanon chin niquinimaj-ta.
JUD 1:23 Nic'atzin che ye'col re vinak chach re k'ak'. Y chuka' nic'atzin che yex nijoyovaj quivach re nic'aj chic. Pero chuka' nic'atzin che yex tichajij-ivi', chin man quixtzak. Can itzel titz'eta' re quimac, can ancha'l nitz'et jun tziak re camas tz'il rij.
JUD 1:24 Y re ka-Dios camas ruk'ij, y nitiquir yojruchajij chin man yojtzak-ta pa mac. Can nitiquir-va yojruchajij chin che manak kamac tak xkojapon riq'uin, y can xtiqui'cot-va re kánma tak xkojapon riq'uin.
JUD 1:25 Can xe c'a reja' re Dios re camas na'oj riq'uin, y ja chuka' reja' re nicola kachin chach re kamac. Y can xe-va reja' re niya' ruk'ij, y xe chuka' reja' re c'o autoridad pa ruk'a' y poder, vocame y nojel tiempo. Amén.
REV 1:1 Jac'a re cosas re xque'banataj-yan, jare' re xusekresaj re Dios cha re Jesucristo, chin che re Jesucristo nusekresaj chakavach yoj re yoj rusamajela'. Mare' re Jesucristo xutak jun ru-ángel viq'uin yen Juan re yin rusamajel, chin che re ángel re' nusekresaj chinoch ronojel re xque'banataj-yan.
REV 1:2 Y yen ximbij che katzij re ruch'abal re Dios, y katzij re xubij re Jesucristo, y can katzij chuka' ronojel re xintz'at.
REV 1:3 Otz-rubanoj re nibano leer re ch'abal re tz'iban can vova', y otz-quibanoj chuka' re niquic'axaj y can niquiya' pa cuenta re nubij. Roma napon-yan re tiempo tak xque'banataj ronojel re je'tz'iban vova'.
REV 1:4 Yen Juan nintz'ibaj-a re libro re' chiva yex re yix vuku' iglesia re yixc'o chupan re lugar rubini'an Asia, y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic reja'. Ja reja' re c'o tak xtz'ucutaj-pa ronojel, y ja reja' re c'o vocame y ja chuka' reja' re xtic'ue' re tiempo-apo. Y can-ta q'uiy chuka' utzil xtic'ul quiq'uin re je vuku' utzulaj tak espíritu re jec'o-apo chach re Dios re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, y re ivánma can-ta xtuna' che otz c'o.
REV 1:5 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul riq'uin re Jesucristo y chuka' re ivánma can-ta nuna' che otz c'o roma iniman chic reja'. Ja reja' re nibin re katzij, y ja reja' re nabey xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i' y ja chuka' reja' re pa'al pa quive' conojel re ye'bano gobernar re jec'o chach re ruch'ulef. Reja' yojrajo', y mare' xcom y xbiyin ruq'uiq'uel, chin xuch'aj-a re kamac.
REV 1:6 Y konojel yoj re kaniman re Jesucristo, xuban chaka che xojoc reyes y sacerdotes, chin che nakaban rusamaj re Dios re Rutota' re Jesucristo. Y ja re Jesucristo re c'o ruk'ij y c'o ru-poder nojel tiempo y man jun bey xtiq'uis. Amén.
REV 1:7 Y titamaj che re Jesucristo can xtipo-va chupan re nube. Y conojel xque'tz'eto richin. Hasta re vinak re xe'bin che tiquimisas, chuka' can xtiquitz'at. Conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef xque'ok' tak xtiquitz'at re Jesucristo. Y can ja quire' xtibanataj.
REV 1:8 Re Kajaf, ronojel poder c'o pa ruk'a', reja' can c'o-va tak xtz'ucutaj-pa ronojel, ja chuka' reja' re c'o vocame, y ja chuka' reja' re xtic'ue' re tiempo-apo. Y reja' nubij: Ja yen re nabey y re ruq'uisibal, can ancha'l re nabey y re ruq'uisibal letra.
REV 1:9 Y yen Juan yin jun hermano ivichin yex, can kachibil-ki' chupan re tijoj-pokonal, can kachibil-ki' chin yojc'o pa ruk'a' re Dios, y re Jesucristo can nuya-va ka-paciencia junan iviq'uin yex, chin che yojtiquir nakacoch' re tijoj-pokonal nipa chakij. Yen xinc'ue' preso chupan re lugar rubini'an Patmos, re jun lugar re' pa mar c'o-va, yen xinc'ue' preso chire' rutzij re ruch'abal re Dios y rutzij chuka' xintzijoj rube' re Jesucristo.
REV 1:10 Pero pa jun k'ij chin uxlanen yen ximban jun ancha'l achic' roma re ru-poder re Espíritu Santo, y xinc'axaj che c'o jun nich'o-pa chuij can. Y re ru-forma nich'o, can jabal nik'alajin. Can ancha'l nik'ajan jun trompeta.
REV 1:11 Y xubij chua: Ja yen re nabey y ja yen chuka' re ruq'uisibal, can ancha'l re nabey y re ruq'uisibal letra. Tatz'ibaj c'a chupan jun libro ronojel re natz'at, y tataka-a pan Asia chique re vuku' iglesia re jec'o chire', cha re iglesia re c'o pa tenemit Efeso, re c'o pa tenemit Esmirna, re c'o pa tenemit Pérgamo, re c'o pa tenemit Tiatira, re c'o pa tenemit Sardis, re c'o pa tenemit Filadelfia y cha re c'o pa tenemit Laodicea, xincho'x.
REV 1:12 Y tak xintzu'un can chuij chin nintz'at anchique re' re nitzijon viq'uin, xintz'at vuku' ruc'ojlebal candelas re banon cha k'anapuak.
REV 1:13 Y pa quinic'ajal re vuku' ruc'ojlebal candelas re' pa'al Jun re can ancha'l re Jun re xbalax-ka chakacojol, rucusan jun rutziak re napon-ka c'a charakan. Y rucusan chuka' jun cinturón re banon cha k'anapuak, y re cinturón re' chuc'o'x nak'ax-va.
REV 1:14 Re rusumal tak rue' can bo'j, can ancha'l re lana camas sak y chuka' can ancha'l re hielo nika tak camas tef nuban. Y re nak'arach can ancha'l rurep-k'ak'.
REV 1:15 Jac'a re rakan can nitz'eneloj can ancha'l re ch'ich' bronce tak jabal josk'in rach. Roma can nrepek'oj, can ancha'l che pa k'ak' c'o-va. Y re ruch'abal can nivuruloj, can ancha'l ye'vuruloj re rakan tak ya'.
REV 1:16 Y re pa rajquik'a' ruc'uan vuku' ancha'l ch'umil. Jac'a re pa ruchi' ndel-pa jun espada can es rutza'n y che ca'e' lado c'o-va ray. Y re rupalaj ancha'l re k'ij tak camas ruchuk'a' nuban.
REV 1:17 Y tak yen xintz'at re', xintzak-ka charakan can ancha'l jun quiminak. Pero reja' xuya' re rajquik'a' pa nue' y xubij chua: Man taxibij-avi', roma ja yen re nabey y ja yen re ruq'uisibal.
REV 1:18 Y ja yen re Jesucristo re yin c'as. Yen xincom, pero vocame c'o nuc'aslen chin nojel tiempo. Amén. Y c'o chuka' autoridad pa nuk'a' chin yinc'o pa rue' re camic y pa rue' re lugar re nibex Infierno cha.
REV 1:19 Tatz'ibaj c'a re xatz'at, re ntajin chic rubanic, y chuka' re xque'banataj re chakavach-apo.
REV 1:20 Re vuku' ancha'l ch'umil re xatz'at che nc'uan pa vajquik'a' y re vuku' ruc'ojlebal candelas re banon cha k'anapuak, can c'o-va ndel che tzij. Re vuku' ancha'l ch'umil re je'nc'uan pa vajquik'a', re' ja re je vuku' re je'pa'al pa quive' re je vuku' iglesia. Jac'a re vuku' ruc'ojlebal candelas re banon cha k'anapuak, re' ja re vuku' iglesia.
REV 2:1 Tatz'ibaj-a cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Efeso, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen re yin-ac'ayon re vuku' ancha'l ch'umil pa vajquik'a' y yen re yimbiyaj chiquicojol re vuku' ruc'ojlebal re banon cha k'anapuak, nimbij chique:
REV 2:2 Yen re Jesucristo ntaman ronojel re quitz'amon rubanic. Ntaman re jenipa' cosas quik'asalon y can quicoch'on roma re samaj, y ntaman chuka' che man quic'amon-ta-ka quivach re itzel tak vinak. Y can je'quitojtoben re ye'bin che je apóstoles y can xe'ka pa quik'a', che xa man je katzij-ta. Xa quion je tz'ucuy tak tzij.
REV 2:3 Re hermanos can quicoch'on quik'asalon tijoj-pokonal, y camas je'samajenak nutzij yen y can man je'cosnak-ta chubanic.
REV 2:4 Pero c'o jun cosa re mana-ta ye'tajin chubanic, y jare' re man nika-ta chinoch yen. Roma nabey camas xinquijo' y vocame xa man can-ta chic yinquijo' ancha'l xinquijo' nabey.
REV 2:5 Y te'ka chiquic'o'x re anche' je'tzekenak-va-pa. Chire' c'a chuka' titzolaj-va-pa quic'o'x. Can que'jovan ancha'l xe'jovan nabey. Roma vo xa man xtiquiban-ta quire', cha'nin xquinapon quiq'uin y xtinlisaj-a re quic'ojlebal candelas re anche' c'o-va. Y quire' xtimban chique vo xa man xtitzolaj-ta-pa quic'o'x.
REV 2:6 Pero chuka' c'a nik'alajin che c'a c'o ba' re otz pa quic'aslen, roma man quic'amon-ta quivach re vinak re nibex nicolaítas chique. Can otz-va che quire' quibanon, roma chuka' yen can nintzelaj re quibanabal re vinak re'.
REV 2:7 Mare', re anchique c'o ruxquin chin nuc'axaj, tuc'axaj re nubij re Espíritu Santo chique re vuku' iglesia. Roma re anchique xtich'acon, xtinya' k'ij cha chin nutaj rach re che' chin c'aslen, re c'o pa runic'ajal re lugar nibex paraíso cha, re lugar re anche' c'o-va re Dios.
REV 2:8 Tatz'ibaj-a cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Esmirna, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen re yinc'o nabey y re yinc'o chuka' pa ruq'uisibal, xinquimisas y can xinc'astaj, nimbij ronojel re':
REV 2:9 Che yen ntaman ronojel re quitz'amon rubanic, re tijoj-pokonal niquik'asala', re mamba'el, pero chinoch yen xa can je biyoma-va. Ntaman che re vinak re ye'bin che je israelitas, y can niquibij che quic'uan jun c'aslen otz chach re Dios y xa man katzij-ta, camas itzel tak cosas niquibij chivij. Pero re' xa jun grupo vinak chin re Satanás.
REV 2:10 Pero re hermanos man tiquixibij-qui' chach re xtiquic'alvachij re chakavach-apo. Roma re itzel xtuban chique nic'aj re jec'o chiquicojol che xque'ruya' pa cárcel, roma re itzel can nrajo' nutz'at vo xa can katzij quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios. Lajuj k'ij re xque'c'ue' pa tijoj-pokonal. Pero can-ta xtiquiban confiar-qui' riq'uin re Dios, astapa' can xque'bapon chach re camic. Y yen can xtinya' re qui-premio, y re premio re' ja re xtiquic'ul re quic'aslen re man niq'uis-ta.
REV 2:11 Mare', re anchique c'o ruxquin chin nuc'axaj, tuc'axaj re andex nubij re Espíritu Santo chique re vuku' iglesia. Roma anchique xtich'acon, man xtapon-ta chupan re tijoj-pokonal chin re ruca'n camic.
REV 2:12 Tatz'ibaj-a chuka' cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Pérgamo, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen re yin-ac'ayon re espada re can es rutza'n y che ca'e' lado c'o-va ray, nimbij:
REV 2:13 Yen ntaman ronojel re quitz'amon rubanic. Y ntaman chuka' che chire' pa quitenemit tz'uyul-va re Satanás. Pero man riq'uin re' reje' can man xinquiya-ta can roma re nube' can c'a c'as pa tak cánma, y c'a quibanon confiar-qui' viq'uin. Y can man xinquimistaj-ta can chupan re k'ij tak re Antipas xquimisas. Reja' xutzijoj re nuch'abal, y roma man xuya-ta can rutzijosic re nuch'abal, mare' xquimisas chire' pa tenemit re anche' tz'uyul-va re Satanás.
REV 2:14 Pero re hermanos re jec'o chire' pa Pérgamo c'a c'o banabal re man ye'ka-ta chinoch re ye'tajin chubanic. Re chire' chiquicojol jec'o re man niquijo-ta niquiya' can re itzel enseñanza chin re Balaam re xe'rubij cha re Balac, che tubana' chique re israelitas che ye'tzak pa mac, che que'quitijla' re cosas re sujun chic chiquivach imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y che re achi'a' y re ixoki' tiquicanola-qui' chin ye'macun.
REV 2:15 Y jec'o chuka' hermanos re man niquijo-ta niquiya' can re qui-enseñanza re vinak re nibex nicolaítas chique. Y re itzel tak enseñanzas re', xa can man ye'ka-ta chinoch yen.
REV 2:16 Mare' tiquiya' can rubanic re itzel c'aslen y titzolaj-pa cánma. Roma vo xa man xtitzolaj-ta-pa cánma, can ja xquinapon-yan quiq'uin, y ja riq'uin re espada re ndel-pa pa nuchi' xtimban-va ayoval quiq'uin.
REV 2:17 Mare', re anchique c'o ruxquin chin nuc'axaj, tuc'axaj re nubij re Espíritu Santo chique re vuku' iglesia. Roma re anchique xtich'acon, can xtinya' re vay rubini'an maná cha, vay re yacon can. Y chuka' xtinya' jun ch'et aboj sak cha, re anche' tz'iban-va-a jun be'aj c'ac'a. Y re c'ac'a be'aj re', xaxe c'a re anchok cha niya-va re ch'et aboj xaxe re' re nitaman anchique che be'aj re'.
REV 2:18 Y chuka' tatz'ibaj-a cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Tiatira, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen, re yin Ruc'ajol re Dios, re can ancha'l rurep-k'ak' re nuk'onach y chuka' re vakan re can nitz'eneloj re can ancha'l bronce, nimbij:
REV 2:19 Yen ntaman ronojel re quitz'amon rubanic. Ntaman che camas ye'jovan, y can quibanon confiar-qui' viq'uin, y can ye'quito' re nic'atzin che ye'to', can quitaman ye'coch'on, y can c'o-va más re ye'tajin chubanic vocame que chach nabey.
REV 2:20 Pero c'o jun cosa re man nika-ta chinoch re ye'tajin chubanic, y re' ja re man jun tzij quibin cha re ixok Jezabel che man tuban re ntajin chubanic. Roma re Jezabel nubij che can ja re Dios nibin cha che nutzijoj re ruch'abal re Dios, pero xa man katzij-ta. Roma can nuban chique re nusamajela' che ye'ka pa mac. Nubij chique che tiquitija' re cosas re sujun chic chiquivach imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y che re achi'a' y re ixoki' tiquicanola-qui' chin ye'macun.
REV 2:21 Y yen can nyi'on k'ij cha chin che nuya-ta can rubanic re mac, ancha'l re mac re nubanala' quiq'uin achi'a', y che nitzolaj-ta-pa ruc'o'x viq'uin. Pero reja' xa can binak ránma riq'uin re mac y man nitzolaj-ta-pa ruc'o'x.
REV 2:22 Y roma man nrajo-ta nuya' can rubanic re rumac, can xtimban cha che nika chuch'at, y chuka' conojel re je'banayon mac riq'uin, camas tijoj-pokonal xtiquik'asaj. Y quire' xtimban chique vo xa man xtiquiya-ta can rubanic re mac y vo xa man xtitzolaj-ta-pa quic'o'x viq'uin.
REV 2:23 Y conojel re ral re ixok re' xque'nquimisaj chin quire' can tiquitamaj conojel iglesia, che yen ntaman re andex niquinojij y ntaman chuka' re c'o pa tak cánma conojel vinak. Y cada jun can ancha'l rubanic re rubanabal, can quire' chuka' rubanic re ruq'uixel xtuc'ul.
REV 2:24 Jac'a re nic'aj chic re jec'o pa Tiatira re man quitzekelben-ta re ru-enseñanza re Jezabel, y chuka' man xquitamaj-ta rach re Satanás y re runojebal, ancha'l niquibij re quitzekelben re ixok Jezabel che can otz natamaj re namalaj runojebal re Satanás. Pero re nic'aj chic re jec'o pa Tiatira, can otz xquiban che can man xquitamaj-ta rach re Satanás, y man jun chic cosa ninchalabej chique.
REV 2:25 Xaxe re ninjo' yen ja che man tiquiya' can rubanic re otz. Y can ja-ta re' re ye'tajin chubanic tak yen xquimpa chic jun bey.
REV 2:26 Y conojel re xque'ch'acon y can xtiquiban-va re xtimbij chique, c'aja tak xtapon re ruq'uisibal k'ij chin re quic'aslen chach re ruch'ulef, can xtinya' autoridad pa quik'a', chin che reje' re xque'bano gobernar pa quive' re vinak re jec'o pa tak naciones.
REV 2:27 Can ancha'l rubanom-pa re Nata' chua yen. Can ruyi'om-pa autoridad pa nuk'a' chin yinc'ue' pa quive' conojel naciones. Y re anchok chique xtinya-va poder, can xtiquiban gobernar pa quive' re naciones riq'uin ronojel poder. Can ancha'l che jun ch'ich' c'o pa quik'a', chin che man c'ayef-ta ye'quipaxla', can ancha'l que'paxex bojo'y.
REV 2:28 Y chuka' can xtinjach re nema-ch'umil pa quik'a', re nema-ch'umil re nik'alajin cumaj-yan.
REV 2:29 Mare', re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj re nubij re Espíritu Santo chique re iglesias.
REV 3:1 Tatz'ibaj-a cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Sardis, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen re c'o vuku' espíritu chin re Dios viq'uin y c'o chuka' vuku' ancha'l ch'umil, nimbij, che yen ntaman ronojel re quitz'amon rubanic. Ntaman che nibex chique che c'o quic'aslen, pero xa man quire-ta. Roma chinoch yen xa can je quiminak.
REV 3:2 Mare' nimbij chique che tuna' quivach y man tiquiya' k'ij che can ye'q'uis re cosas re c'a otz chic ba' re c'o pa quic'aslen. Pa ruq'uixel che quire' xa can tiquibana' chique che ye'q'uiy, roma re ca'e-oxe' cosas otz re', xa ye'com-yan-ka chuka' pa tak quic'aslen. Yen nintz'at che re banabal re ye'tajin chubanic re jec'o pa tenemit Sardis, man otz-ta, y can man otz-ta chach re Dios.
REV 3:3 Can te'ka chiquic'o'x re ruch'abal re Dios re xquic'ul y xquic'axaj nabey. Can titzolaj chic-pa cánma riq'uin y tiquitzekelbej chic jun bey re ruch'abal re Dios. Roma vo xa man xtiquiban-ta quire', can xquinapon quiq'uin ancha'l tak napon jun elek'om y man xtiquinabej-ta anchique hora xquineka.
REV 3:4 Pero chiquicojol re hermanos re jec'o chire' pa Sardis, jec'o jun ca'e-oxe' re can je ch'ajch'oj. Can man quitz'ilbisan-ta-qui' riq'uin re banabal re man je otz-ta. Y jare' re xque'biyaj junan viq'uin yen, quicusalon sak tak tziak, roma can ruc'amon-va che niquicusaj.
REV 3:5 Mare' re anchique re xtich'acon, can xtinya' chuka' re rutziak sak. Y can man xtinlisaj-ta-a re rube' chupan re libro chin c'aslen. Y chuka' can xtimbij cha re Nata' y chique re ángeles, che re jun re' can vichin yen.
REV 3:6 Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj re nubij re Espíritu Santo chique re iglesias.
REV 3:7 Tatz'ibaj-a chuka' cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Filadelfia, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen re can yin Lok'olaj-va, re Katzij y re ac'ayon chuka' re llave chin re David, y tak nijak cha re llave re' man jun nitiquir nitz'apin y tak nitz'apes man jun nitiquir nijako, mare' nimbij chique,
REV 3:8 che yen ntaman ronojel re quitz'amon rubanic. Y can njakon-va jun puerta chiquivach re man jun nitiquir nitz'apin, roma can man jun bey quivovan che quiniman re nube'. Y astapa' can manak quik'ij banon, pero reje' can niquinimaj-va re nubij re nuch'abal.
REV 3:9 Y mare', yen xtimban che can xque'xuque' chivach re jun grupo vinak chin re Satanás re ye'bin che je israelitas y xa man je katzij-ta israelitas. Y quire' xtimban chique chin tiquitamaj che yen can yixinjo-va.
REV 3:10 Yex can niban-va re nubij re nuch'abal, roma can icoch'on ronojel. Y roma re jun ibanabal re' can otz, can xquixinchajij chach re tijoj-pokonal tak xte'ka pa rue' re ruch'ulef, y re tijoj-pokonal re' chin xque'rutojtobej conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 3:11 Y can cha'nin xquimpa chic jun bey. Y mare' can tichajij jabal re iyacon pa tak ivánma, chin che man jun xtilisan re i-corona chivach.
REV 3:12 Y re jenipa' xque'ch'acon, xtimban chique che can xque'oc pilares chin re rachoch re nu-Dios. Y can chire' riq'uin re Dios xque'c'ue-va nojel tiempo. Y chiquij reje' xtintz'ibaj-va re rube' re nu-Dios y re rube' re rutenemit reja'. Y re tenemit re' ja re c'ac'a Jerusalén, re nika-pa chila' chicaj riq'uin re nu-Dios. Y chire' chiquij re pilares re' xtintz'ibaj-va chuka' re c'ac'a nube' yen.
REV 3:13 Re anchique c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj re nubij re Espíritu Santo chique re iglesias.
REV 3:14 Y tatz'ibaj-a cha re pa'al pa rue' re iglesia re c'o chire' pa tenemit Laodicea, y tabij-a chique re hermanos chin re iglesia re', che yen re Katzij y yen re yintzijon re ntz'eton, y yen chuka' re yinc'o riq'uin re Dios tak c'amaje-na tiban re ruch'ulef, nimbij,
REV 3:15 che yen ntaman ronojel re quitz'amon rubanic. Ntaman che man can-ta quibanon confiar-qui' viq'uin, pero chuka' man yinquiya-ta can. Más-ta otz xe-ta xa je mek'an o xe-ta xa je tef.
REV 3:16 Pero como xa man je mek'an-ta, y ni xe-ta je tef, mare' xque'nxa-a.
REV 3:17 Roma reje' niquibij che can c'o chic qui-mero, camas chic je biyoma' y can man jun chic cosa re nic'atzin-ta chique. Y man quitaman-ta che xa camas c'ayef quibanon chinoch yen. Xa camas je meba', xa can man jun cosa c'o quiq'uin, xa can je ch'anal, y chuka' can je moyi'.
REV 3:18 Mare' ninya' rutzijol chique, che tak reje' niquilok' oro, tiquilok'o' re c'o viq'uin yen, chin quire' can xque'oc-va biyoma'. Roma re oro c'o viq'uin yen, can otz-va, roma k'asan chic pa k'ak' y manak tz'il riq'uin. Y chuka' tak reje' niquilok' tziak, can tiquilok'o' re tziak sak re c'o viq'uin yen, chin che nucuch rij re quiq'uex. Y chuka' viq'uin yen tiquilok'o-va re ak'om chin niquiya' pa quinak'avach chin che ye'tzu'un jabal.
REV 3:19 Y yen can nimbij re andex quibanon y can ye'mban corregir conojel re ye'njo'. Mare' re hermanos re jec'o pa Laodicea can riq'uin ronojel cánma titzolaj chic-pa quic'o'x viq'uin.
REV 3:20 Roma yen can pa ruchi-jay yinc'o-va y yinvayon-apo. Anchique re xtic'axam-pa vichin y nujak re ruchi-jay chinoch, xquinoc-apo riq'uin y xquinva' riq'uin. Y re jun re' can xtiva' chuka' viq'uin yen.
REV 3:21 Y re anchique xtich'acon, can xtitz'uye' junan viq'uin chach re lok'olaj ch'acat. Can ancha'l re xban chua yen tak xinch'acon, can xintz'uye-va riq'uin re Nata' Dios.
REV 3:22 Y re anchique c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj re nubij re Espíritu Santo chique re iglesias.
REV 4:1 Y c'are' yen Juan xintz'at che chicaj c'o jun puerta jakal y xinc'axaj jun ch'abal. Y ja quire' re nabey ch'abal re xinc'axaj, y ja ancha'l nik'ajan jun trompeta. Y xubij-pa chua: Cajote-pa, y xtinc'ut chavach re xque'banataj re chakavach-apo.
REV 4:2 Y can jare' tak yen xina' che can ja chic re ru-poder re Espíritu Santo xbano chua che xintz'at che c'o Jun tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat.
REV 4:3 Y re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat re c'o chicaj, ja re Dios. Reja' can ancha'l re aboj re nibex jaspe y cornalina chique, quire' re titzu'un y camas nirepek'oj. Re lok'olaj ch'acat re' sutin rij roma jun arco iris. Y re ru-color re arco iris re' rax, ancha'l re aboj re nibex esmeralda cha.
REV 4:4 Re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat sutin rij riq'uin veinticuatro ch'acat más. Y chach re veinticuatro ch'acat re' je'tz'uyul-va re je veinticuatro rejeta'k tak achi'a' re je'quicusalon sak tak tziak y chuka' c'o qui-coronas re banon cha k'anapuak.
REV 4:5 Jac'a re pa nic'aj anche' c'o-va re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, ye'el-pa relámpagos, tempestades y ruidos. Y re chach-apo tzejal vuku' antorchas. Y re antorchas re', jare' re vuku' espíritu chin re Dios.
REV 4:6 Y chuka' chire' chach-apo re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, c'o jun ancha'l mar y re mar can ancha'l vidrio titzu'un. Pa nic'aj c'o-va re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, y reja' sutin-apo rij coma je caje'. Re je caje' re' camas q'uiy quinak'avach c'o, c'o quinak'avach chiquivach y c'o quinak'avach chiquij.
REV 4:7 Re nabey chique re je caje' re' can ancha'l rubanic jun león. Re ruca'n ancha'l jun alaj vacx. Re rox ancha'l titzu'un jun vinak. Y jac'a re rucaj, can ancha'l jun águila re ruric'on ruxic' binak chicaj.
REV 4:8 Y cada jun chique reje' c'o vaki' quixic', y re chiquij can y re chuxe' tak quixic' can nojnak riq'uin re quinak'avach. Y can nojel tiempo niquiya' ruk'ij re Dios. Che pak'ij che chak'a' niquibij: Lok'olaj Ajaf, Lok'olaj Ajaf, Lok'olaj Ajaf. Ja rat re Dios re c'o ronojel poder aviq'uin. Rat re can yatc'o-va nabey, re yatc'o vocame, y chuka' xcac'ue' re chakavach-apo, ye'cha'.
REV 4:9 Y quire' niquiban re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, chin niquiya' ruk'ij re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat. Y can ye'tioxin cha re Dios re c'o nojel tiempo y niquibij che reja' camas nem.
REV 4:10 Y tak quire' niquiban, re je veinticuatro rejeta'k tak achi'a' ye'xuque' chach re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat. Can niquiya' ruk'ij re nojel tiempo c'o. Y re rejeta'k tak achi'a' niquilesala' c'a-a re qui-coronas y ye'quiya-apo chach re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, y chuka' niquibij:
REV 4:11 Ajaf Dios, can ruc'amon che niya' ak'ij y nibex che camas yat nem y chuka' c'o a-poder, roma xaxe rat re c'o ak'ij y c'o a-poder y camas yat nem. Ja rat re xabano ronojel re c'o, roma can ja quire' xajo' rat.
REV 5:1 Y xintz'at che re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, c'o jun vuj baton ruchi' ruc'uan pa rajquik'a'. Re vuj re', nojnak rach y rij che letra, y banon sellar riq'uin vuku' sello.
REV 5:2 Y can jare' tak xintz'at jun ángel re c'o poder pa ruk'a' y jun pa ruchi' nich'o, y nubij: Can man jun re ruc'amon chin nulisaj re vuku' sello chin che nurec' ruchi' re vuj.
REV 5:3 Xa can man jun re ruc'amon-ta chin nurec' ruchi' re vuj. Man jun c'o chupan re rocaj, y ni xe-ta chach re ruch'ulef y ni xe-ta chuxe-ka re ruch'ulef. Astapa' xaxe chin che nutz'at-ta ba'.
REV 5:4 Y yen Juan camas yinok', roma man jun re ruc'amon-ta chin che nurec' ruchi' re vuj y nuban-ta leer. Can man jun c'o, astapa' xaxe chin che nutz'at-ta ba'.
REV 5:5 Y jun chique re rejeta'k tak achi'a' xubij chua: Man catok', roma re vuj can c'o c'a Jun re ruc'amon chin nulisaj re vuku' sello y nurec' ruchi', roma ja reja' re ch'aconak y can junan riq'uin jun león. Reja' can rey-rumam can re Judá y rey-rumam can chuka' re Rey David, xcha' chua.
REV 5:6 Y c'are' xintz'at che re Jun re', jare' re ancha'l oveja re xk'ax-yan chach re camic. Reja' pa'al chire' pa quinic'ajal re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, y re rejeta'k tak achi'a'. Y re ancha'l oveja re' c'o vuku' ruc'ua' y vuku' nak'arach. Y re vuku' nak'arach re', ja re vuku' espíritu chin re Dios re je'takon chach re ruch'ulef chin ye'samaj.
REV 5:7 Xpa re ancha'l oveja re k'axnak chic chach re camic, xbo'rc'ama-pa re vuj baton ruchi' re c'o pa rajquik'a' re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat.
REV 5:8 Y jac'a tak xbo'rc'ama-pa re vuj baton ruchi', re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o y re je veinticuatro rejeta'k tak achi'a', xe'xuque-ka chach re ancha'l oveja re k'axnak chic chach re camic. Y reje' je'quic'ualon arpas y chuka' je'quic'ualon re je'banon cha k'anapuak re c'o pom chupan. Y jare' re qui-oraciones conojel re je rajc'ual re Dios.
REV 5:9 Y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o y re rejeta'k tak achi'a', c'o c'a jun c'ac'a bix niquibixaj, y re bix re' nubij: Rat re can yat ancha'l jun oveja can ruc'amon-va chin xbac'ama-pa re vuj, y can ruc'amon-va chuka' chin ya'lisaj re ru-sellos, roma rat can xaquimisas, y riq'uin re aq'uiq'uel xojacol konojel chin xojoc chin re Dios, xabanchique-ta c'a re ka-raza y re kach'abal, y chuka' xabanchique-ta c'a re katenemit y re ka-nación.
REV 5:10 Y xaban chaka che xojoc reyes y sacerdotes chin re Karta' Dios, y junan xtakaban gobernar pa rue' re ruch'ulef.
REV 5:11 Y tak xintzu'un chic-apo, xintz'at che camas je q'uiy ángeles re quisutin rij re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat, y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o y re rejeta'k tak achi'a'. Y re ángeles re jec'o chire', can pa millones, y xinc'axaj
REV 5:12 che jun pa quichi' niquibij: Re Jesucristo re ancha'l oveja re xquimisas, can ruc'amon-va che c'o ru-poder, c'o rubiyomal y c'o na'oj riq'uin. Reja' ronojel nitiquir nuban. Y chuka' ruc'amon che niya' ruk'ij, y can ruc'amon che nibixax rube', y reja' can ruc'amon-va chuka' che nibex cha che camas nem, ye'cha'.
REV 5:13 Y xinc'axaj chuka' che ronojel re je'rubanon re Dios re jec'o chupan re rocaj, re jec'o chach re ruch'ulef, re jec'o chuxe-ka re ruch'ulef, y re jec'o chupan re mar, niquibij: Re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat y quire' chuka' re ancha'l oveja re xk'ax-yan chach re camic, jare' re otz che nibixax rube' y reja' can otz-va chuka' che nibex cha che camas nem, c'o ruk'ij y c'o ru-poder chin nojel tiempo, xe'cha'.
REV 5:14 Y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, xquibij: Amén. Y re je veinticuatro rejeta'k tak achi'a' can jare' xe'xuque-ka chin xquiya' ruk'ij re can nojel tiempo c'o ruc'aslen.
REV 6:1 Y jare' tak xintz'at che re Jesucristo re ancha'l oveja, xulisaj re nabey sello chin re vuj baton ruchi'. Y jare' chuka' tak xinc'axaj che xch'o re jun chique re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o. Y re ruch'abal, can ancha'l nik'ajan re tempestad, y xubij: ¡Catampa! ¡Tatz'eta'!
REV 6:2 Y yen xintz'at jun quiej sak rij, ch'ocolben roma jun re ruc'uan jun ch'ab pa ruk'a'. Xya' jun ru-corona. Y reja' xba chin ne'ch'acon, y can xte'ch'acon-va.
REV 6:3 Tak re Jesucristo re ancha'l oveja xulisaj re ruca'n sello chin re vuj baton ruchi', xinc'axaj che xch'o re ruca'n chique re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, y xubij: ¡Catampa! ¡Tatz'eta'!
REV 6:4 Y xbec'ulum-pa jun quiej quiak rij. Y re ch'ocolbeyon richin, xya-a poder pa ruk'a' chin che tuya' ayoval chiquicojol re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, chin quire' re vinak re' tiquiquimisala-qui'. Y xya-a chuka' jun espada nem pa ruk'a'.
REV 6:5 Tak re Jesucristo re ancha'l oveja xulisaj re rox sello chin re vuj baton ruchi', xinc'axaj che xch'o re rox chique re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, y xubij: ¡Catampa! ¡Tatz'eta'! Tak xintzu'un-apo, xintz'at jun quiej k'ak rij ch'ocolben roma jun re ruc'uan jun balanza pa ruk'a'.
REV 6:6 Y xinc'axaj chuka' che c'o jun nich'o-pa anche' jec'o-va re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, y nubij: Jun ache can xe-oc re rajal ca'e' libra trigo re nuch'ac pa jun k'ij o re rajal vaki' libra cebada. Jac'a re aceite olivo y re ruyi'al-uva can q'uiy c'o.
REV 6:7 Tak re Jesucristo re ancha'l oveja xulisaj re rucaj sello chin re vuj baton ruchi', xinc'axaj che xch'o re ruq'uisibal chique re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, y xubij: ¡Catampa! ¡Tatz'eta'!
REV 6:8 Tak xintzu'un, xintz'at jun quiej k'an rij y ch'ocolben roma jun re rubini'an Camic. Y chij c'a re Camic re' tzakatal-va-a re jun re nibex Infierno cha. Y pa quik'a' c'a re Camic y re nibex Infierno cha, xya-va-a poder chin che que'quiquimisaj la cuarta parte chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, che guerra, che viyjal, che yabil y chuka' re chicop re ye'c'uxun re jec'o chach re ruch'ulef xque'quimisan quichin.
REV 6:9 Tak re Jesucristo re ancha'l oveja xulisaj re ro' sello chin re vuj baton ruchi', xintz'at che chuxe' re altar chire' jec'o-va re cánma re vinak re je'quimisan-a roma xquitzijoj re ruch'abal re Dios, y roma chuka' man xquixibij-ta-qui' xquibij che quiniman re Dios.
REV 6:10 Y re cánma re vinak re jec'o chuxe' re altar re', can riq'uin echuk'a' niquibij: Lok'olaj Dios y can katzij yat Ajaf, ¿c'a jampa' c'a xtaban juzgar pa quive' re vinak re jec'o chach re ruch'ulef? ¿C'a jampa' c'a xtaya' ruq'uixel chique roma xojquiquimisaj? ye'cha'.
REV 6:11 Y jare' tak cada jun xya' quitziak sak, y chuka' xbex chique che tiquiyabej chic ba', roma c'a jec'o re quichibil-qui' pa rusamaj re Jesucristo, y chuka' re quich'alal-qui' quiq'uin, c'amaje-na que'quimisas coma re vinak, can ancha'l re xquic'alvachij-a reje'.
REV 6:12 Tak re Jesucristo re ancha'l oveja xulisaj re ruvakak sello chin re vuj baton ruchi', xintz'at che xuban jun namalaj sananel. Y re k'ij man nitzu'un-ta chic, xa can xak xuban-ka ancha'l jun tziak pim re banon riq'uin rusumal jun chicop can xak rij, ancha'l re tziak re nicusas chin bis. Y re ic' can quic' xuban-ka.
REV 6:13 Y re ch'umil xe'betzakalam-pa chicaj y xe'ka pa rue' re ruch'ulef, can ancha'l niquiban tak ye'betzak-pa rach re higuera tak camas cak'ik' nuban.
REV 6:14 Y re rocaj xc'ol-a ancha'l tibot-a ruchi' jun vuj. Y ronojel re lomas y re lugar re jec'o pa tak mar re nibex islas chique xe'el-a re anche' jec'o-va.
REV 6:15 Re reyes re jec'o chach re ruch'ulef, re nic'aj chic re ye'bano gobernar, re biyoma', re je'c'uay quichin re soldados, re vinak re c'o poder pa quik'a', re samajel je'lak'on re nibex esclavos chique y re vinak re can je libres-va, xquivovala-qui' pa tak nima'k tak jul y chucojol tak peñas.
REV 6:16 Y conojel re vinak re' niquibij chique re lomas y re peñas: Quixtzak-pa chakij y kojivovaj chach la tz'uyul chach la lok'olaj ch'acat. Y kojivovaj chach re castigo re xtuya' re Jesucristo re ancha'l oveja.
REV 6:17 Roma ja xbeka re k'ij che nika re ruyoval pa kave' y man jun xtitiquir xtipa'e-ta can chach.
REV 7:1 Y c'are' tak xe'ntz'at je caje' ángeles. Y cada jun ángel pa'al pa ru-esquina re ruch'ulef, y can che caje' esquina chin re ruch'ulef jec'o ja'jun ángel, quik'aton re caje' rach cak'ik', chin che man que'bapon pa rue' re ruch'ulef, pa rue' re mar y chuka' pa quive' re che'.
REV 7:2 Y chuka' xintz'at che c'o jun ángel re pitinak quire' pan oriente, ruc'amom-pa re sello chin re c'aslic Dios. Y re ángel re' jun pa ruchi' xch'o-apo chique re je caje' ángeles, re can yi'om-pa poder chique chin che ne'quibana' ch'a'oj pa rue' re ruch'ulef y chuka' pa rue' re mar.
REV 7:3 Y xubij re jun ángel re' chique re je caje' chic ángeles: Ma-na tiban ch'a'oj pa rue' re ruch'ulef, pa rue' re mar y chique chuka' re che', roma c'amaje-na que'kaban sellar nic'aj-quivach re rusamajela' re Dios.
REV 7:4 C'are' yen Juan xinc'axaj che je ciento cuarenta y cuatro mil israelitas re xe'ban sellar. Jare' re vinak re je'pitinak chiquicojol re je doce grupo israelitas.
REV 7:5 Je doce mil chique re je rey-rumam can re Judá. Je doce mil chique re je rey-rumam can re Rubén. Je doce mil chique re je rey-rumam can re Gad.
REV 7:6 Je doce mil chique re je rey-rumam can re Aser. Je doce mil chique re je rey-rumam can re Neftalí. Je doce mil chique re je rey-rumam can re Manasés.
REV 7:7 Je doce mil chique re je rey-rumam can re Simeón. Je doce mil chique re je rey-rumam can re Leví. Je doce mil chique re je rey-rumam can re Isacar.
REV 7:8 Je doce mil chique re je rey-rumam can re Zabulón. Je doce mil chique re je rey-rumam can re José y je doce mil chique re je rey-rumam can re Benjamín. Y ja conojel re' re xe'ban sellar nic'aj-quivach.
REV 7:9 Y c'are' yen xintz'at che camas je q'uiy vinak re man junan-ta naciones que'po-va, chuka' man junan-ta qui-raza, man junan-ta quitenemit y man junan-ta quich'abal. Conojel re vinak re' jec'o-apo chach re Jun tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat y chuka' chach re Jesucristo re ancha'l oveja. Y re vinak re' can man jun nitiquir nijelan quichin, roma camas je q'uiy. Y je'quicusalon sak tak tziak, y chuka' je'quic'ualon ruxak tak palma pa quik'a'.
REV 7:10 Y conojel jun pa quichi' niquibij: Yoj re xojcolotaj chach re kamac, ja re Dios re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat re xbano chaka, y chuka' re Jesucristo re ancha'l oveja, ye'cha'.
REV 7:11 Y conojel re ángeles je'pa'al quisutin rij re lugar re anche' tz'uyul-va re Dios, y chuka' quisutin quij re rejeta'k tak achi'a' y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o. Y chin che niquiya' ruk'ij re Dios, re nic'aj-quivach xquikasaj-ka c'a pan ulef.
REV 7:12 Y tak quibin chic amén, c'are' xquibij: Can otz che nibixax rube' re Dios. Y can ruc'amon che nibex cha che camas nem. Reja' c'o runa'oj y ja chuka' cha reja' re otz che nitioxix. Reja' c'o ruk'ij, c'o ru-poder chin nojel tiempo, ronojel nitiquir nuban. Amén, ye'cha'.
REV 7:13 Y c'are' jun chique re rejeta'k tak achi'a' xuc'utuj chua yen Juan: ¿Ataman rat anchique che vinak la je'quicusalon sak tak tziak? ¿Y anche' que'po-va? xcha' chua.
REV 7:14 Y yen ximbij cha: Ja rat re yat-atamayon anchique che vinak la', xincha' cha. Y reja' xubij chua: Jare' re je'elinak chic-pa chupan re namalaj tijoj-pokonal, y quich'ojersan y quisekresan-qui' chupan re ruq'uiq'uel re Jesucristo re ancha'l oveja.
REV 7:15 Y mare' can jec'o-apo riq'uin re Dios, y can ja pa rachoch re Dios jec'o-va, y che pak'ij che chak'a' niquiban rusamaj. Y re Dios tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat je'ruchajin, roma quiq'uin c'o-va.
REV 7:16 Re vinak re' man chic xtich'umun-ta quipan, y man chic xtichake'j-ta quichi'. Man chic xque'c'at-ta chach re rach k'ij y chuka' ni xe-ta chic xtiquina' c'atan.
REV 7:17 Roma can ja re Jesucristo re ancha'l oveja, re c'o-apo chunakaj re anche' tz'uyul-va re Dios, ja reja' re nichajin quichin. Y can ye'ruchajij ancha'l ye'chajex re ovejas, y chuka' can ye'ruc'uaj chin nuya' quiya' re pa tak alaxbal tak ya' chin c'aslen. Y re Dios can xtuban chuka' chique che manak chic ok'ej y bis xtiquik'asaj.
REV 8:1 Y jac'a tak re Jesucristo re ancha'l oveja xulisaj re ruvuk sello chin re vuj baton ruchi', re chila' chicaj c'o la'k nic'aj hora re man jun xk'ajan.
REV 8:2 Y c'are' xe'ntz'at re je vuku' ángeles re je'pa'al-apo chach re Dios. Y chique re je vuku' ángeles re' xya' ja'jun trompeta.
REV 8:3 Y jare' tak xintz'at che pitinak chic jun ángel y ruc'amom-pa jun c'ojlebal re banon cha k'anapuak chin niya' pom chupan, y choj xbepa'e' chach-apo re altar. Y q'uiy pom xya-pa cha, chin che nuparoj pa rue' re altar re banon cha k'anapuak, re c'o-apo chach re anche' tz'uyul-va re Dios. Re pom jubul-oc ruxla' y re qui-oraciones re je rajc'ual chic re Dios, can junan c'a ya'pon-a c'a chach re Dios.
REV 8:4 Y re rusibil re pom y re qui-oraciones re je rajc'ual chic re Dios, can nik'alajin che pa ruk'a' re ángel ye'el-va-a y yapon-a c'a chach re Dios.
REV 8:5 Y jare' tak re ángel xbo'rc'ama' chic-pa re c'ojlebal chin re pom y xbo'rya-pa rachak-k'ak' chupan, y ja re rachak-k'ak' re c'o pa rue' re altar re xuch'akij-pa pa rue' re ruch'ulef. Y jare' tak xe'pa tempestades, ruidos, relámpagos y chuka' xuban jun sananel.
REV 8:6 Y re je vuku' ángeles re je'ac'ayon trompetas, can jare' xquiban quibanic chin ye'quixipuj re qui-trompetas.
REV 8:7 Y tak re nabey ángel xuxipuj re ru-trompeta, can jare' tak xka sakboch y k'ak' xalon riq'uin quic' pa rue' re ruch'ulef. Y xuq'uis jun tercera parte chique re che' re jec'o chach re ruch'ulef, y quire' chuka' xuban riq'uin re k'ayis, can xe'q'uis roma re k'ak'.
REV 8:8 Jac'a tak re ruca'n ángel xuxipuj re ru-trompeta, can xintz'at jun k'ak' ancha'l tak ntajin ruc'atic jun moma' c'achelaj, y xch'akex pa mar. Y mare' jun tercera parte cha re mar xoc quic'.
REV 8:9 Y roma jun tercera parte cha re mar xoc quic', mare' xe'com jun tercera parte chique re chicop re c'o quic'aslen re jec'o chire' chupan re mar, y chuka' can xe'q'uis jun tercera parte chique re barcos re je'binak chupan re mar.
REV 8:10 Y tak re rox ángel xuxipuj re ru-trompeta, xintz'at che jun moma' ch'umil can nibero pa k'ak' xbetzak-pa chila' chicaj. Y re ch'umil re' can xka pa quive' jun tercera parte chique re rakan tak ya' y re alaxbal tak ya' re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 8:11 Re ch'umil re' rubini'an Ajenjo, y re lugar re anche' xka-va camas c'ay xuban chique re ya'. Y mare' je q'uiy vinak xe'com.
REV 8:12 Y re rucaj ángel xuxipuj re ru-trompeta, can jare' tak jun tercera parte cha re k'ij, jun tercera parte cha re ic' y jun tercera parte chuka' chique re ch'umil, xk'ukumataj quivach. Man chic xe'sekresan-ta jabal. Y mare' jun tercera parte cha re k'ij y jun tercera parte cha re ak'a' re man xe'tzu'un-ta re k'ij, re ic' y re ch'umil, roma can xk'ukumataj quivach, can ancha'l tak nuban jun eclipse.
REV 8:13 Y jare' chuka' tak xintz'at che jun ángel binak pa runic'ajal re rocaj, y jun pa ruchi' nubij: Camas c'ayef xtiquic'alvachij re vinak re jec'o chach re ruch'ulef tak xque'k'ajam-pa re oxe' chic trompetas re xtiquixipuj re je oxe' chic ángeles.
REV 9:1 Y jare' tak re ro' ángel xuxipuj re ru-trompeta, y xintz'at che c'o jun ancha'l ch'umil re xbetzak-pa chila' chicaj y xka chach re ruch'ulef. Y pa ruk'a' reja' xya-va re llave chin re moma' sivan re rion k'oko'm rupan.
REV 9:2 Re jun ancha'l ch'umil re', xbo'rjaka-pa ruchi' re moma' sivan rion k'oko'm rupan. Y chupan re moma' sivan re' camas sib xbe'el-pa, can ancha'l re sib ndel chupan jun moma' horno. Re sib re xbe'el-pa chupan re moma' sivan re camas k'oko'm rupan, xutz'apij rach re k'ij y chuka' xunojsaj rach re rocaj.
REV 9:3 Y chupan re sib re' xe'be'el-pa sac', y xe'ba pa rue' re ruch'ulef. Y xban chique re sac' re' che xe'oc ancha'l alacranes, roma can niquiban ch'a'oj ancha'l niquiban re alacranes.
REV 9:4 Y xbex chique che man tiban ch'a'oj chique re che', re tico'n y re k'ayis. Xa can xe chique re vinak re manak qui-seña nic'aj-quivach tibana-va ch'a'oj, roma xa can man je richin-ta re Dios.
REV 9:5 Pero man chin-ta che ye'quiquimisaj re vinak, xaxe chin che ye'quiya' pa k'axomal vo'o' ic'. Y re k'axomal re', can ancha'l re k'axomal re niquiya' re alacranes tak niquich'op can jun vinak.
REV 9:6 Y jac'a k'ij re' tak re vinak xtiquicanola' quicamic roma re k'axomal niquik'asaj, pero xa can man jun andex xtiquic'alvachij. Camas-va xtiquirayila' re quicamic, pero re camic xa xtinumaj chiquivach.
REV 9:7 Y re sac' re', ancha'l qui-forma re quiej re banon chic quibanic chin ye'ba pa guerra. Re pa quijalom c'o jun ancha'l corona re banon cha k'anapuak, y re quipalaj can ancha'l quipalaj vinak.
REV 9:8 C'o chuka' rusumal quive' can ancha'l re rusumal quive' re ixoki'. Re rocay ancha'l rocay re león.
REV 9:9 Re quic'o'x can ancha'l ch'ich'. Re quixic' camas ye'k'ajan, can ancha'l che camas je q'uiy carruajes je'kararen coma quiej, y jonanin je'binak chin ye'ba pa guerra.
REV 9:10 Re quijay ancha'l quijay re alacranes, y chutza'n c'o-va re quich'ut. Y riq'uin re quich'ut re' ye'tiquir ye'quiya' pa k'axomal re vinak, vo'o' ic'.
REV 9:11 Y re qui-Rey re sac' re', ja re ángel re rujoval re moma' sivan k'oko'm rupan. Re qui-Rey re sac' re' Abadón nibex cha re pa kach'abal yoj re yoj israelitas, y Apolión nibex cha re pa quich'abal re vinak aj-Grecia.
REV 9:12 Xk'ax re jun tijoj-pokonal re', pero c'a nuban falta ca'e' chic.
REV 9:13 Y tak re ruvakak ángel xuxipuj re ru-trompeta, xinc'axaj jun ch'abal re xel-pa chiquicojol re caje' ec'ua' re jec'o chach re altar re banon cha k'anapuak, re altar re' ja re c'o-apo chach re Dios.
REV 9:14 Y re ch'abal re' xubij cha re ruvakak ángel re xipun re trompeta: Ca'sola' c'a-a re je caje' ángeles re je'ximon can chuchi' re namalaj rakan-ya' rubini'an Eufrates, xcho'x.
REV 9:15 Y can xe'besol-va can re je caje' ángeles, chin che ye'quiquimisaj re vinak. Roma re je caje' ángeles re' can je preparados-va chin re hora, re k'ij, re ic' y re juna' re'. Y can xque'quiquimisaj jun tercera parte re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 9:16 Y re soldados camas je q'uiy y quire' chuka' re quiej. Y c'are' yen Juan xinc'axaj che re soldados jec'o je doscientos millones. Y quire' chuka' re quiej.
REV 9:17 Y tak yintajin chubanic re ancha'l achic' re', ja chire' tak xe'ntz'at re quiej. Y re je'ch'ocolbeyon quichin re quiej re', je'quiyalon ch'ich' chutak quic'o'x chin niquiban defender-qui', y re qui-color re ch'ich' re' quiak, k'an y azul. Y re quiquiej re je'quich'ocolben man choj-ta rujalom quiej, xa ancha'l quijalom re leones, y re pa quichi' ndel-pa k'ak', sib y azufre.
REV 9:18 Y ja re k'ak', re sib y re azufre re ye'el-pa pa tak quichi' re quiej, jare' re xbano che xe'com jun tercera parte chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 9:19 Re quiej re', ja riq'uin re quichi' y riq'uin re quijay niquiban-va ch'a'oj, roma pa quichi' ndel-va-pa k'ak', sib y azufre. Y re quijay ancha'l cumatz, mare' can ja chuka' riq'uin re quijay ye'ch'apon-va.
REV 9:20 Jac'a re vinak re c'a xe'c'ase-na can re man xka-ta re tijoj-pokonal re' pa quive', cama-va xtzolaj-ta-pa quic'o'x riq'uin re Dios. Xa can c'a xe'quibanala' re itzel tak banabal. C'a xe'quiyala' quik'ij re itzel tak espíritu, xe'quiyala' quik'ij re imágenes re je'quibanon cha k'anapuak, cha sakapuak, cha aboj, cha che' y cha re jun ch'ich' nibex bronce cha. Jare' re xe'quiyala' quik'ij re vinak re', y re ye'quiyala' quik'ij reje', xa man ye'tzu'un-ta, man niquic'axaj-ta y chuka' man ye'biyin-ta.
REV 9:21 Y re vinak re' cama-va xtzolaj-ta-pa quic'o'x riq'uin re Dios, chin che man-ta chic ye'quimisan, chin che man-ta chic xe'quiban re itz y re elak', y chin chuka' che re achi'a' y re ixoki' man-ta chic xquicanola-qui' chin ye'macun, pero xa man quire-ta xquiban, can man jun bey xquiya-ta can rubanic re itzel tak banabal.
REV 10:1 Y yen xintz'at chic jun ángel, re c'o poder pa ruk'a' y nika-pa chila' chicaj, y can pison rij roma jun nube, y c'o jun arco iris pa rue'. Xintz'at chuka' che re ángel re' can ancha'l nitzu'un re k'ij. Y re rakan ancha'l rurep-k'ak'.
REV 10:2 Y ruc'uan jun ch'et libro co'ol-oc, y re ch'et libro re' jakal. C'are' xuya' jun rakan pa rue' re mar, y re jun chic xuya' pa rue' re ruch'ulef. Jac'a re rakan re c'o pa rajquik'a' re xuya' pa rue' re mar y re rakan re c'o pa ruxocon xuya' pa rue' re ruch'ulef.
REV 10:3 Re ángel re', jun pa ruchi' xch'o, can ancha'l tak nisiq'uin jun león. Y tak xch'o-yan-ka, jec'o vuku' ancha'l tempestades re xquibam-pa contestar.
REV 10:4 Y tak re vuku' ancha'l tempestades re' quibanon chic-pa contestar, y yen can ja-yan ninjo' nintz'ibaj-ka re xquibij. Pero chila' chicaj c'o jun ch'abal re xinc'axaj, y xubij-pa chua: Xaxe aviq'uin rat tic'ue-va-ka re xquibij re vuku' ancha'l tempestades, y man c'a tatz'ibaj.
REV 10:5 Y re ángel re ruyi'on jun rakan pa rue' re mar y jun rakan pa rue' re ruch'ulef, xintz'at che xutzekej re rajquik'a' chicaj,
REV 10:6 y xubij: Yen nimban jurar chach re Dios re c'o nojel tiempo, re xbano re rocaj y re jec'o chupan, re xbano re ruch'ulef y re jec'o chach, re xbano re mar y re jec'o chupan, can chach reja' nimban-va jurar che man chic xtak'ax-ta más tiempo.
REV 10:7 Roma xa can ja tak xtuxipuj re ru-trompeta re ruvuk ángel, can jare' tak jabal xtik'alajin re c'o pan eval riq'uin re Dios, re xubij chique re rusamajela' re xe'bin re andex xque'banataj.
REV 10:8 Y re ch'abal re xinc'axaj-yan chila' chicaj, xch'o chic-pa jun bey chua y xubij-pa: Cabiyin y ta'c'ama-pa re ch'et libro jakal pa ruk'a' la jun ángel la ruyi'on jun rakan pa rue' re mar, y la jun chic ruyi'on pa rue' la ruch'ulef, xcha' chua.
REV 10:9 Y can ximba-apo riq'uin re ángel, y xinc'utuj re ch'et libro cha. Y re ángel re' xubij chua: Ja libro re'. Tatija'. Y re pan achi' can xtana' che ancha'l ruqui'il cab. Pero tak xtika-ka cha'pan camas c'ay xtuban, xcha' chua.
REV 10:10 Y yen can xinc'am-va-apo re ch'et libro pa ruk'a' re ángel, y xintaj-ka. Y re pa nuchi' can xina-va che can ancha'l ruqui'il re cab, pero re chinupan can c'ay xuban.
REV 10:11 Y re ángel re' xubij chua, che can tabij chic jun bey re nubij re Dios chiquij re tenemit, chiquij re naciones, chiquij re reyes y chiquij re vinak re man junan-ta quich'abal, xincho'x.
REV 11:1 Y xbeya-pa jun aj chua, re ancha'l jun vara chin nivitax. Y chuka' xbex chua: Cabiyin y tavitaj re rachoch re Dios, tavitaj re altar, y ca'vejelaj-pa re jenipa' re ye'yi'o ruk'ij re Dios chire'.
REV 11:2 Jac'a re rojay chin re rachoch re Dios, man tavitaj roma can jachon chic pa quik'a' re vinak re man je israelitas-ta. Cuarenta y dos ic' c'a xtiquixak' y xtiquipilbej re lok'olaj tenemit.
REV 11:3 Y yen xtinya-a poder chique re je ca'e' rusamajela' re Dios chin che xtiquitzijoj re xtubij re Dios chique. Y re je ca'e' re' can xtiquitzijoj-va re xtubij re Dios chique mil doscientos sesenta k'ij, y xtiquicusaj chuka' tziak chin bis.
REV 11:4 Y re je ca'e' rusamajela' re Dios re' ancha'l re je ca'e' che' olivos y ancha'l chuka' re je ca'e' candeleros re jec'o-apo chach re Dios, re Rajaf re ruch'ulef.
REV 11:5 Y vo xa c'o jun vinak re nrajo' nuban jun etzelal chique re je ca'e' rusamajela' re Dios, man xtitiquir-ta. Roma re je ca'e' re', can ndel k'ak' pa quichi' chin niquiq'uis. Y re jun re c'o etzelal nrajo' nuban chique, can xtiq'uis riq'uin re k'ak' re ndel pa quichi' re je ca'e' re'.
REV 11:6 Can yi'on chuka' poder pa quik'a' re je ca'e' re', chin che manak job nuban re jenipa' tiempo xtiquitzijoj re xtubij re Dios chique. Can ye'tiquir chuka' niquiban cha re ya' che nuban quic'. Ye'tiquir chuka' niquiya' xabandex re nuc'am-pa tijoj-pokonal pa quive' re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, re je ca'e' re' ye'tiquir quire' xtiquiban re jenipa' bey niquijo' che quire' nibanataj.
REV 11:7 Y tak re je ca'e' re' quiq'uison chic rutzijosic re xubij re Dios chique, re moma' itzel chicop re nipa chupan re moma' sivan rion k'oko'm rupan, xtuban ayoval quiq'uin re je ca'e' re', y can xque'ruch'ac y pa ruq'uisibal xque'ruquimisaj.
REV 11:8 Y re qui-cuerpo xtic'ue' can pa calle chin re namalaj tenemit Jerusalén. Re anche' chuka' xquimisas-va re Kajaf Jesucristo cho cruz, y re tenemit re' nibex chuka' Sodoma y Egipto cha, roma re vinak re jec'o chire' camas itzel re quibanabal. Can je ancha'l re vinak re xe'c'ue' pa Sodoma y re pan Egipto.
REV 11:9 Y oxe' k'ij y nic'aj xtic'ue' re qui-cuerpo chiquivach re vinak re man junan-ta quitenemit, man junan-ta qui-raza, man junan-ta quich'abal y man junan-ta naciones que'po-va. Y can man xtiquiya-ta k'ij che re cuerpos re' ye'bemuk can.
REV 11:10 Y re vinak re' camas xque'qui'cot roma re je ca'e' xe'com-yan. Y roma camas ye'qui'cot, can xque'quiyala' regalos chiquivach-ka reje', roma can c'ayef xquina' pa quik'a' re je ca'e' re xe'tzijon re xubij re Dios chique.
REV 11:11 Jac'a tak k'axnak chic re oxe' k'ij y nic'aj, re Dios xuban chique re je ca'e' re' che xc'ue' chic-a quic'aslen. Mare' reje' can xe'pa'e' chic-a jun bey. Y re vinak re xe'tz'eto quichin, camas xquixibij-qui'.
REV 11:12 Y re je ca'e' re xe'tzijon re ruch'abal re Dios re xc'ue' chic-a quic'aslen jun bey, xquic'axaj che c'o jun nich'o-pa chique riq'uin poder c'a chila' chicaj, y nubij-pa chique: Quixampa vova' chicaj. Y re je ca'e' re' can xe'bo-va chicaj chupan jun nube. Y re vinak re xe'tzelan quichin, can xe'quitz'at-a tak xe'ba chila' chicaj.
REV 11:13 Y can jare' tak xpa jun namalaj sananel pa rue' re ruch'ulef, y jun chique re lajuj partes chin re tenemit Jerusalén xuban destruir-ri'. Y je vuku' mil vinak xe'com roma re sananel xuban. Jac'a re nic'aj chic vinak re jec'o chupan re tenemit re' man xe'com-ta, y camas xquixibij-qui'. Y xquiya' ruk'ij re Dios re c'o chila' chicaj.
REV 11:14 Y ja quire' xuban can re ruca'n tijoj-pokonal re xka pa rue' re ruch'ulef. Y can cha'nin chic pitinak re rox tijoj-pokonal.
REV 11:15 Y tak re ruvuk ángel xuxipuj re ru-trompeta, jec'o re jun pa quichi' xe'ch'o-pa chila' chicaj, y niquibila': Re naciones re jec'o chach re ruch'ulef, vocame je richin chic re Kajaf Dios y je richin chic chuka' re Cristo re rucha'on. Y reja' can xtuban gobernar chin nojel tiempo, xe'cha'.
REV 11:16 Y che je veinticuatro rejeta'k tak achi'a' re je'tz'uyul-apo chach re Dios, can jare' xe'xuque-ka chach, y re nic'aj-quivach xquikasaj-ka c'a pan ulef chin niquiya' ruk'ij.
REV 11:17 Y tak ye'tajin chuyi'ic ruk'ij re Dios, niquibij: Kajaf Dios, nakatioxij chava. Rat re c'o ronojel poder pan ak'a', y rat re can yatc'o tak xtz'ucutaj-pa ronojel, re yatc'o vocame, y xcac'ue' chuka' re tiempo-apo. Nakatioxij chava roma vocame xk'alajin re namalaj poder re c'o pan ak'a', y ja rat re yabano gobernar.
REV 11:18 Re naciones re jec'o chach re ruch'ulef yacatajnak quiyoval chavij, pero can jac'a k'ij re' re xbeka chin che rat naya' re castigo pa quive'. Y can ja chuka' k'ij re' re xbeka chin che rat naban juzgar pa quive' re anama'i'. Pero chique re asamajela' re ye'tzijon re ach'abal, y chique re je avajc'ual chic, y chuka' chique re ye'yi'o ak'ij, can xtaya' rajal-ruq'uixel chique, che cocoj che nima'k. Y can xbeka chuka' re k'ij che rat ya'q'uis re vinak re ye'bano cha re ruch'ulef che niquiq'uis, xe'cha' re je veinticuatro rejeta'k tak achi'a'.
REV 11:19 Y jare' tak re rachoch re Dios re c'o chila' chicaj, xjakataj ruchi'. Y can nik'alajim-pa re cofre chin re ru-trato re Dios. Y xe'pa relámpagos, tempestades, ruidos, jun sananel y xpa jun sakboch can chin camic.
REV 12:1 Y c'are' chicaj xk'alajim-pa jun ixok. Y re ru-forma re ixok re', can man jun bey tz'eton, roma can ancha'l nitzu'un re k'ij quire' titzu'un re rutziak y ja re ic' re aconak rupilibal. C'o c'a jun corona rucusan, y re corona re' ruc'uan doce ch'umil.
REV 12:2 Y re ixok re' can k'alaj che nic'ue-yan ac'ual riq'uin. Mare' camas nijelo y camas k'axon nuk'asaj.
REV 12:3 Y c'are' xk'alajim-pa chicaj jun itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha. Jun moma' chicop re man jun bey tz'eton, roma c'o vuku' rujalom, c'o lajuj ruc'ua' y cada jun chique re vuku' rujalom ruc'uan ja'jun corona.
REV 12:4 Y re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha, xaxe riq'uin re rujay xujocoquej-pa jun tercera parte chique re ch'umil re jec'o chicaj, y xe'ruch'akij-pa pa rue' re ruch'ulef. C'are' xc'ue-apo chach re ixok re nic'ue-yan ral. Ruchajin-apo jampa' xtic'ue' re ac'ual, chin quire' nutaj-a re ac'ual.
REV 12:5 Re ixok re' can xalax-va re ral, y re ral xc'ue' ala'. Y re ac'ual xmoj-a chach, chin che xc'uax-a cha re Dios re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat. Y ja ac'ual re' re c'aja-oc nalax re xtibano gobernar pa quive' re naciones re jec'o chach re ruch'ulef, riq'uin ronojel ru-poder.
REV 12:6 Y re ixok re xc'ue' ral, xnumaj, y xba c'a chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, roma ja lugar re' re canon roma re Dios chin che man jun cosa nuc'alvachij. Y chire' nivilix-va mil doscientos sesenta k'ij.
REV 12:7 Y chila' chicaj xbanataj jun guerra. Re arcángel Miguel je ruchibil re ru-ángeles, xquiban guerra riq'uin re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha, y chuka' re ru-ángeles re itzel chicop.
REV 12:8 Pero re itzel chicop quiak rij y re ru-ángeles man xe'ch'acon-ta, y xe'lisas-pa chila' chicaj.
REV 12:9 Y re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha chibil re ru-ángeles xe'ch'akex-pa pa rue' re ruch'ulef. Y ja cha re itzel chicop re' nibex-va diablo y Satanás. Ja reja' re xoc re jun cumatz ajuer can, y ja reja' re niyojo ronojel re otz chiquivach re vinak re jec'o chach ronojel re ruch'ulef.
REV 12:10 Y jare' tak yen Juan xinc'axaj che chicaj c'o jun re cof nich'o-pa, y nubij: Re ka-Dios can xojrucol-yan pa ruk'a' re itzel. Y re ru-poder y re ru-gobierno re Dios ye'k'alajin chic. Y quire' chuka' xbeka-yan re k'ij che conojel tiene que niquiban re nubij re Cristo re cha'om-pa roma re Dios. Roma re nisujun quichin re hermanos chach re Dios che pak'ij che chak'a', xch'akex-yam-pa.
REV 12:11 Y re hermanos xe'ch'acon chij re itzel, roma xe'colotaj roma re Jesucristo re ancha'l oveja re xcom y xbiyin re ruq'uiq'uel. Y chuka' man xe'q'uex-ta xquibij che quiniman re Jesucristo. Y man xquixibij-ta-qui' che ye'quimisas. Roma vo xa ye'quimisas, can ye'quimisas-va c'a re', pero rutzij rube' re Kajaf.
REV 12:12 Yex re yixc'o chila' chicaj, tiqui'cot re ivánma. Jac'a yex re yixc'o chach re ruch'ulef y re yixbinak pa rue-mar, tivok'ex ivach. Roma re itzel xch'akex-ka iviq'uin, y camas yacatajnak ruyoval roma rutaman che man q'uiy-ta chic tiempo yi'on cha.
REV 12:13 Re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha, xch'akex-pa, y tak xuna' chach chic re ruch'ulef c'o-va. Y jare' tak xutz'am rukotaxic re ixok re xc'ue' ral-ala'.
REV 12:14 Y roma re ixok re' kotan, re Dios xuya' ca'e' ruxic' chavon, ancha'l re quixic' re águila, chin che nitiquir napon chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, re lugar re rucha'on chic re Dios chin che nivilix oxe' juna' y nic'aj, y chupan re lugar re' man nitiquir-ta napon re dragón.
REV 12:15 Y re dragón re' xutoxij-pa ancha'l jun rakan-ya' pa ruchi', chin che riq'uin re' nitiquir nukararej-a re ixok.
REV 12:16 Pero re ruch'ulef xuto' re ixok chach re ancha'l rakan-ya' re xutoxij-pa pa ruchi' re dragón, roma re ruch'ulef can xjakataj chin xutz'ubaj-ka re ya' re'.
REV 12:17 Y roma re dragón man xtiquir-ta chij re ixok, mare' camas ruyoval xyacataj. Mare' xba, y xbo'rbana' ayoval quiq'uin re je ral y re je rey can re ixok. Roma re je ral y re je rey can re ixok, ja reje' re can niquinimaj-va re ye'rubij re Dios, y chuka' can c'o chiquic'o'x re je'rubin can re Jesucristo.
REV 13:1 Y yen Juan nina' che ximpa'e' pa sanayi' chire' chuchi-mar, y xintz'at che chupan re mar xbe'el-pa jun moma' itzel chicop. Y re chicop re' c'o vuku' rujalom y lajuj ruc'ua'. Y pa quive' re lajuj ruc'ua' re chicop re', c'o ja'jun corona. Y cada jun jolomaj c'o jun be'aj tz'iban pa quive'. Y riq'uin re be'aj re' nuyok' rube' re Dios.
REV 13:2 Re chicop xintz'at, ancha'l nitzu'un jun bálma. Pero re rakan je ancha'l rakan re chicop re nibex oso cha. Y pa ruchi', ancha'l pa ruchi' león. Xpa re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha, xuya' re ru-poder y re ru-autoridad y xuya' chuka' k'ij cha re chicop re', che ja re nubij reja' re tiene que niquiban re vinak.
REV 13:3 Y jun chique re vuku' rujalom re itzel chicop re' xsocotaj, y re socotajic re' can chin che nicom. Pero xa man xcom-ta, xa xc'achoj. Y mare' re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, can xquitzekelbej.
REV 13:4 Y chin che niquiya' ruk'ij niquibila': ¡Man jun re can junan riq'uin re chicop re'! ¡Y chuka' man jun xtitiquir chij! ye'cha'. Y re vinak can xquiya' chuka' ruk'ij re dragón roma ja reja' re xyi'o autoridad pa ruk'a' re itzel chicop.
REV 13:5 Y re itzel chicop re' xuc'ul chuka' poder chin nuna' che c'o ruk'ij riq'uin re ruch'abal, chin che nuyok' re Dios, y cuarenta y dos ic' xtic'ue' re ru-autoridad pa quive' re vinak.
REV 13:6 Y can quire' xuban re chicop re'. Itzel xch'o chij re Dios. Xuyok' rube' re Dios. Itzel chuka' xch'o chij re rachoch re Dios y chiquij re jec'o chila' chicaj.
REV 13:7 Chuka' re chicop re' yi'on k'ij cha chupan re tiempo re' chin che xyacataj y xe'rutz'am che ayoval re je rajc'ual chic re Dios, y can xe'ruch'ac roma c'o nic'aj xe'ruquimisaj y c'o nic'aj xuban chique che xquitaj pokan. Yi'on chuka' k'ij cha chin che can xe re nubij reja' re tiene que niquiban re vinak, vinak re xa man junan-ta qui-raza, man junan-ta quitenemit, man junan-ta quich'abal y man junan-ta qui-naciones.
REV 13:8 Can conojel-va re jec'o chach re ruch'ulef xquiya' ruk'ij re chicop re'. Pero re vinak re xe'bano quire', ja re man tz'iban-ta quibe' chupan re libro chin c'aslen, re ru-libro re Jesucristo re ancha'l oveja, re xquimisas roma ja quire' re runojim-pa re Dios pa rue', tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef che'.
REV 13:9 Re c'o quixquin chin niquic'axaj, tiquic'axaj c'a:
REV 13:10 Re vinak re ye'bano chique re nic'aj chic che ye'oc preso, reje' chuka' xque'ba presos. Y re ye'quimisan che espada, can che espada chuka' xque'quimisas reje'. Mare' re je rajc'ual chic re Dios, xaxe que'coch'on, y más tiquibana' confiar-qui' riq'uin re Dios.
REV 13:11 Y yen Juan xintz'at che c'o chic jun moma' itzel chicop re xbe'el-pa pan ulef. Y re jun chic chicop re' c'o ca'e' ruc'ua' ancha'l chin jun oveja. Jac'a re ruch'abal can ancha'l re ruch'abal re itzel chicop re nibex dragón cha.
REV 13:12 Y riq'uin re ru-poder re nabey itzel chicop tak ye'rubanala' re rusamaj. Xa can man rion-ta tak ye'rubanala', xa can chach c'a re nabey itzel chicop nubanala-va. Can nuban chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef che niquiya' ruk'ij re nabey itzel chicop, re xc'achoj cha re socotajic xuc'uaj re can chin chic che nicom.
REV 13:13 Re ruca'n itzel chicop q'uiy milagros re can man jun bey je'tz'eton re ye'rubanala'. Can nuban che nika-pa k'ak' chicaj chin nika chach re ruch'ulef. Y can chiquivach re vinak nubanala-va quire'.
REV 13:14 Y roma can yi'on k'ij che re ruca'n itzel chicop can chach c'a re nabey itzel chicop ye'rubanala' milagros, re vinak re jec'o chach re ruch'ulef can xe'k'olotaj pa ruk'a'. Y xubij chique re vinak che tiquibana' jun ru-imagen re nabey itzel chicop re xc'achoj cha re rusocotajic re xuban re espada cha.
REV 13:15 Y re ruca'n itzel chicop xya' poder pa ruk'a' chin nuya' ruc'aslen re ru-imagen re nabey itzel chicop, chin quire' re imagen re' tich'o y tutaka' quiquimisasic re man ye'yi'o-ta ruk'ij.
REV 13:16 Xuban chuka' che tiyalox qui-seña re vinak chij re cajquik'a' o nic'aj-quivach. Che cocoj che nima'k, che biyoma', che mamba'i', che esclavos y che man esclavos-ta.
REV 13:17 Y man jun chique re vinak re nitiquir-ta nulok' o nuc'ayij-ta jun cosa, vo xa manak re seña chij ruk'a' o re nic'aj-rach. Y re qui-seña re' can ja rube' re nabey itzel chicop, vo xa ja re rube' tz'iban riq'uin letras o ja re banon riq'uin números xabanchique che ca'e'.
REV 13:18 Y re ru-número re nabey itzel chicop ja re seiscientos sesenta y seis, y re' jun número chin vinak. Can q'uiy na'oj nrajo' chin nitamax andex ndel-va che tzij. Mare' re vinak re c'o na'oj riq'uin, can tucusaj re runa'oj chin nunojij rij re ru-número re nabey itzel chicop, chin nutamaj andex ndel-va che tzij.
REV 14:1 Y c'are' xintz'at re Jesucristo re ancha'l oveja, pa'al pa rue' re loma rubini'an Sion, y jec'o ciento cuarenta y cuatro mil vinak riq'uin. Y conojel re', c'o rube' re Jesucristo y c'o chuka' rube' re Rutota' re Jesucristo nic'aj-quivach.
REV 14:2 Y jare' tak xinc'axaj che c'o jun bix re nibixax chicaj, y re rubanic can ancha'l che camas q'uiy rakan tak ya', roma can nivajin, y ancha'l tak nivuruloj jun tempestad, y can ancha'l tak nic'axax q'uiy arpas ye'k'ojmax.
REV 14:3 Chach-apo re anche' tz'uyul-va re Dios y re anche' jec'o-va re rejeta'k tak achi'a' y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, chire' ye'bixan-va. Y re niquibixaj, jun bix c'ac'a. Y can man jun nitiquir nitaman re bix re', xa can xe re je ciento cuarenta y cuatro mil re je'colotajnak chic-a chach re ruch'ulef.
REV 14:4 Y jare' re man xe'macun-ta quiq'uin ixoki' y chuka' can man xe'ka-ta pa ruk'a' nic'aj chic mac. Can je ch'ajch'oj-va, y can nojel tiempo quitzekelben re Jesucristo re ancha'l oveja. Y ja reje' re nabey re xe'col-pa chiquicojol re vinak, chin che ye'oc ancha'l nabey tak ofrendas cha re Dios y cha re Jesucristo re ancha'l oveja.
REV 14:5 Y man jun tz'ucuj-tzij xlitaj chiquij re elinak-ta pa quichi', xa can je ch'ajch'oj-va chach re Dios re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat.
REV 14:6 Y yen Juan xintz'at chic jun ángel re binak pa runic'ajal re rocaj, y ja reja' re ac'ayon re utzulaj ch'abal chin re Dios re man niq'uis-ta re nibex evangelio cha. Y can chin che nuya' rutzijol chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, chique re vinak re jec'o ronojel naciones, re man junan-ta qui-raza, re man junan-ta quich'abal, y re man junan-ta quitenemit.
REV 14:7 Y jun pa ruchi' nubij: Tixibij-ivi' chach re Dios y tinimaj rutzij, y tiya' chuka' ruk'ij, roma re k'ij chin che reja' nuban juzgar xa xbeka-yan. Tiya' ruk'ij re Dios re banayon re rocaj y re ruch'ulef, re mar y re alaxbal tak ya'.
REV 14:8 Y can jare' tak xbec'ulum-pa re ruca'n ángel, y xubij: Xtzak-yan re namalaj tenemit Babilonia. Xtzak-yan. Jac'a namalaj tenemit re' re xbano chique ronojel naciones chin che xquiyac ruyoval re Dios, roma xuban chique che xe'ruk'abersaj pa ruk'a' re mac quiq'uin re achi'a' y re ixoki' chin xquicanola-qui' chin xe'macun.
REV 14:9 Y can jare' pitinak re rox ángel, y chuka' jun pa ruchi' xubij: Vo xa can jec'o ye'yi'o ruk'ij re nabey itzel chicop y niquiya' ruk'ij re ru-imagen, y can nika chiquivach che niya' qui-seña nic'aj-quivach o chij quik'a',
REV 14:10 re xque'bano quire', can xtika-va re castigo pa quive'. Roma re Dios can man xtujoyovaj-ta quivach, xa can xtujamak'ij-pa ronojel ruyoval pa quive'. Re Dios can xtuban chique che tiquikumu' re ruyoval. Y can chiquivach re ru-ángeles re Dios y chuka' chach re Jesucristo re ancha'l oveja, xtiquitaj pokan chupan re k'ak' y azufre.
REV 14:11 Y re k'ak' re' nuban chique che niquik'asaj tijoj-pokonal, can man jun bey xtichup, roma re sib can nojel tiempo nijote' chicaj. Y chire' man jun bey xque'xulan-ta ba', ni xe-ta chak'a' y ni xe-ta pak'ij. Y ja chupan re lugar re' xque'bapon-va re ye'yi'o ruk'ij re nabey itzel chicop y re ru-imagen, y re c'o qui-seña o re quic'uan rube' re chicop re' nic'aj-quivach o chij quik'a'.
REV 14:12 Mare', re je rajc'ual chic re Dios y niquic'axaj y niquiban re ru-mandamientos, y can nojel tiempo quibanon confiar-qui' riq'uin re Jesús, xaxe c'a que'coch'on.
REV 14:13 Y yen Juan xinc'axaj che c'o jun nich'o-pa chua c'a chila' chicaj, y nubij: Tatz'ibaj c'a re xtimbij chava: Otz-quibanoj conojel re xque'com-a re tiempo katz'amon-a vocame y can jun quibanon riq'uin re Kajaf, xcha'. Y xinc'axaj chuka' che re Espíritu Santo xubij: Ja'. Roma can xque'xulan cha re quisamaj, y xtiquic'ul re rajal-ruq'uixel re utzulaj tak banabal re xe'quiban.
REV 14:14 Y tak xintzu'un-yan chic-apo, xintz'at jun nube sak. Y pa rue' re nube re' tz'uyul Jun re can ancha'l re Jun re xbalax-ka chakacojol. Reja' rucusan jun corona re banon cha k'anapuak, y pa ruk'a' ruc'uan jun ch'ich' re anchok cha nikupex-va re trigo y can ya' ray.
REV 14:15 Y chuka' can jare' xbe'el-pa jun ángel chire' pa rachoch re Dios, y jun pa ruchi' nich'o-apo cha re tz'uyul pa rue' re nube. Y nubij-apo cha: Tacusaj c'a la ch'ich' re anchok cha nak'at-va la tico'n y tak'ata' la tico'n, roma xa xbeka-yan re hora y k'an chic re tico'n chin re ruch'ulef.
REV 14:16 Y re tz'uyul pa rue' re nube can quire-va xuban, xuk'asaj re ruch'ich' re anchok cha nukupij-va chach re ruch'ulef, y can xuk'at-va-a ronojel re tico'n re c'o chach re ruch'ulef.
REV 14:17 Y c'are' xbec'ulun chic-pa jun ángel pa rachoch re Dios re c'o chila' chicaj, ruc'amom-pa chuka' jun ch'ich' chin nikupex trigo re can ya' ray.
REV 14:18 Y riq'uin re altar xbe'el-pa jun ángel re can c'o ru-autoridad pa rue' re k'ak'. Y jun pa ruchi' xch'o-apo cha re ángel re ac'ayon re jun ch'ich' re anchok cha nikupex-va y xubij: Tacusaj la ch'ich' can ya' ray, chin ya'kupij-pa re racimos chin uva. Roma re uva re jec'o chach re ruch'ulef k'an chic.
REV 14:19 Y re ángel re ac'ayon re ch'ich' can ya' ray, can quire-va xuban. Xuk'asaj re ruch'ich' chin nukupij chach re ruch'ulef, y xe'rukupij-a re racimos chin uva. C'are' xe'ruya' pa jun moma' ancha'l pila y cha'kan niyitz' can re quiyi'al. Y re' nusekresaj chakavach re rubanic re namalaj castigo re xtuya' re Dios.
REV 14:20 Re uva re xe'rukupij re ángel, can c'a chuchi-a re tenemit xbeyitz'-va. Y re pila re anche' xyitz'-va re uva, tak xbe'el-pa re ruyi'al, xa quic' xel-pa chupan. Y camas q'uiy, roma can xuban abarcar oxe' ciento kilómetros, y re rupan napon c'a anche' nic'ue-va re ch'ich' re niya' pa quichi' re quiej.
REV 15:1 Y c'are' xintz'at che jec'o je vuku' ángeles re xe'k'alajin chicaj y can man jun bey chuka' je'tz'eton-ta. Re vuku' ángeles re' yi'on ja'jun tijoj-pokonal pa quik'a' chin che ye'bequik'aja-pa tak xtapon re k'ij. Y ja ruq'uisibal tak tijoj-pokonal re' re nuya' re Dios pa rue' re ruch'ulef. Roma jare' re ruyoval re Dios re xtujamak'ij pa quive' re man xe'niman-ta richin.
REV 15:2 Y chuka' yen xintz'at che c'o jun ancha'l mar re ancha'l vidrio titzu'un, xalon riq'uin k'ak'. Y jec'o je'pa'al pa rue'. Conojel re je'pa'al pa rue' re ancha'l mar, ja re man xe'ka-ta pa ruk'a' re nabey itzel chicop y re ru-imagen, y chuka' man xquijo-ta che xya' qui-seña o re ru-número re rube' re itzel chicop nic'aj-quivach o chij quik'a'. Y conojel re' je'pa'al pa rue' re ancha'l mar, je'quic'ualon arpas, y re arpas re' chin re Dios.
REV 15:3 Y niquibixaj re rubix re Moisés re rusamajel re Dios y re rubix re Jesucristo re ancha'l oveja. Y ja quire' niquibij: Kajaf Dios, rat can jac'a re nima'k tak cosas re man jun bey je'tz'eton re ya'ban, y c'o ronojel poder pan ak'a'. Can katzij y choj re abey, y ja rat re yat qui-Rey conojel re can je avajc'ual chic.
REV 15:4 Can conojel niquixibij-qui' chavach, y conojel chuka' niquiya' ak'ij rat re yat Kajaf. Y xaxe c'a rat re ac'uan jun ch'ajch'oj c'aslen. Y mare' can che jun ruch'ulef xtipa chuyi'ic ak'ij, roma xquitz'at y xk'alajin-yan chiquivach che can pa rubiyal naban juzgar. Quire' niquibij.
REV 15:5 Y tak ntz'eton chic-ka ronojel re', xintz'at che chicaj xjakataj re jay re anche' nuc'ut-va-ri' re Dios.
REV 15:6 Y chire' xe'be'el-va-pa re je vuku' ángeles re yi'on ja'jun tijoj-pokonal pa quik'a'. Y re quitziak re je'quicusalon, ja re tziak re nibex lino cha, jun tziak camas sak y chuka' can niyiq'uiloj. Y chiquic'o'x k'axnak jun cinturón re banon cha k'anapuak.
REV 15:7 Y jare' tak jun chique re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, can cada jun chique re vuku' ángeles xuyala-a ja'jun copa re banon cha k'anapuak chique, y re copas re' can je'nojnak-a riq'uin re andex rubanic re tijoj-pokonal re nuya' re Dios. Ja Dios re' re nojel tiempo c'o.
REV 15:8 Re rachoch re Dios chila' chicaj can xnoj riq'uin jun ancha'l sib, ja seña re' chin nik'alajin re ruk'ij y re ru-poder re Dios. Y can man jun nitiquir ndoc-apo chire' pa rachoch. Xa can c'aja tak c'achojnak chic can ruyi'ic re vuku' tijoj-pokonal coma re ángeles.
REV 16:1 Y c'are' xinc'axaj che c'o jun ch'abal re camas cof nich'o-pa chire' chupan re rachoch re Dios, y xubij chique re je vuku' ángeles: Quixbiyin chuk'ajic pa rue' re ruch'ulef, ronojel re tijoj-pokonal re ruyi'on-a re Dios chupan re vuku' copas re banon cha k'anapuak.
REV 16:2 Y can jare' tak xba re nabey ángel y xbo'rk'aja' can pa rue' re ruch'ulef re c'o-a chupan re copa re yi'on cha. Re nabey tijoj-pokonal xuban che xe'el-pa itzel tak ch'a'c chiquij re vinak re quic'uan re ru-seña re nabey itzel chicop re nic'aj-quivach o chij quik'a'. Ja vinak re' re can xe'yi'o ruk'ij re ru-imagen re nabey itzel chicop.
REV 16:3 Quire' chuka' re ruca'n ángel ruc'uan re copa xbo'rk'aja' can re c'o-a chupan, pa rue' re mar. Y re mar xchuver ancha'l nichuver re ruq'uiq'uel jun quiminak, y mare' ronojel re c'o quic'aslen re jec'o chire' pa mar, xe'com.
REV 16:4 Y re rox ángel xbo'rk'aja' can pa quive' re rakan tak ya' y pa quive' re alaxbal tak ya' re c'o-a chupan re copa c'o pa ruk'a'. Y re ya' re' xe'oc quic'.
REV 16:5 Y yen xinc'axaj che re ángel re yi'on poder pa ruk'a' pa quive' re ya', xch'o y xubij: Ajaf Dios, ja rat re yatc'o tak xtz'ucutaj-pa ronojel y ja rat re yatc'o vocame, rat re can yat choj y can yat jun Lok'olaj Dios, can pa rubiyal c'a naban juzgar.
REV 16:6 Roma can naya' ruq'uixel chique re xe'quimisan quichin re avajc'ual y re je asamajela' re xe'tzijon re xabij chique. Y can ruc'amon re naban chique che tiquikumu' quic', roma jare' re nika chiquivach.
REV 16:7 Y jare' tak yen Juan xinc'axaj che c'o jun re nich'o-pa riq'uin re altar, y nubij: Can quire' Ajaf Dios re c'o ronojel poder aviq'uin, can nik'alajin che can ja re katzij y re choj nacusaj chin naban juzgar.
REV 16:8 Jare' tak xpa re rucaj ángel xujamak'ij pa rue' re k'ij re c'o-a chupan re copa re c'o pa ruk'a'. Y re k'ij can xya-va poder pa ruk'a' che que'ruparoj re vinak riq'uin re ruk'ak'al.
REV 16:9 Y can quire' xbanataj, roma conojel vinak can xe'c'at roma re k'ij camas ruk'ak'al xuban, pero man riq'uin re' re vinak cama-va xubij-ta cánma che xjalataj quic'aslen chach re Dios o xquiya-ta ruk'ij. Pa ruq'uixel che quire-ta xquiban, xa can xquiyok' rube' re Dios re takayom-pa re tijoj-pokonal.
REV 16:10 Re ro' ángel xbo'rk'aja' can re c'o-a chupan re copa re c'o pa ruk'a', pa rue' re ruch'acat re nabey moma' itzel chicop y pa rue' re ruch'ulef re anche' nuban-va gobernar, y xpa jun namalaj k'oko'm pa rue'. Y roma re castigo re ye'tajin chuk'asasic re vinak re' can niquikach'ach'ala' cak'.
REV 16:11 Pero man riq'uin re' re vinak cama-va xjalataj-ta quic'aslen chach re Dios chin che xquiya-ta can rubanic re etzelal. Pa ruq'uixel che quire-ta xquiban xa xquiyok' re Dios re c'o chila' chicaj, roma re k'axomal y re itzel tak ch'a'c re c'o chiquij.
REV 16:12 Re ruvakak ángel xbo'rk'aja' can pa rue' re moma' rakan-ya' Eufrates re c'o-a chupan re copa c'o pa ruk'a'. Y re ya' re' xchakij-ka chin c'o modo ye'kax re reyes re je'pitinak c'a quila pan oriente.
REV 16:13 Y yen xintz'at che pa ruchi' re itzel chicop re nibex dragón cha, y pa ruchi' re nabey itzel chicop, y pa ruchi' re ache re nibin che nutzijoj re nubij re Dios cha, pero xa man katzij-ta, ja'jun rana re ye'el-pa pa quichi'. Y re je oxe' ranas re', xa je oxe' itzel tak espíritu.
REV 16:14 Re oxe' itzel tak espíritu, riq'uin c'a re itzel je'pitinak-va, y can ye'quibanala' milagros chin ye'k'olotaj re vinak pa quik'a'. Je'elinak-pa chin che ye'quimol conojel reyes re jec'o chach re ruch'ulef y chibil re qui-soldados. Ye'quimol-apo chin re k'ij tak xtiquiban ayoval riq'uin re Dios re c'o ronojel poder pa ruk'a'.
REV 16:15 Y re je oxe' itzel tak espíritu re ancha'l que'tzu'un ranas, can xe'quimol conojel re reyes re jec'o chach re ruch'ulef y chibil re qui-soldados. Xe'quimol pa jun lugar re nibex Armagedón cha, quire' nibex cha re lugar re' pa ch'abal hebreo. Y re Jesucristo xch'o, y xubij: Tic'axaj-na-pa'. Yen tak xquineka, xquimpa ancha'l nuban jun elek'om, y man xtinya-ta-na rutzijol. Otz-quibanoj re can quichajin quic'aslen y je ch'ajch'oj, roma manak mac re ye'ch'anaban-ta quichin chiquivach re vinak.
REV 16:17 Y re ruvuk ángel xutoxij-pa chupan re cak'ik' re c'o-a chupan re copa c'o pa ruk'a', y xinc'axaj che c'o Jun nich'o-pa anche' c'o-va re lok'olaj ch'acat chin re Dios chire' pa rachoch, chila' chicaj. Y jun pa ruchi' nubij-pa: Can jac'a xc'achoj.
REV 16:18 Y can xe quire' xubij re ch'abal re', xe'pa tempestades, relámpagos y ruidos. Y xuban jun namalaj sananel re man jun bey banatajnak jenipa' que'c'ue-va-pa vinak chach re ruch'ulef.
REV 16:19 Y re namalaj tenemit oxe' partes xuban cha. Y re nic'aj chic chavon tak tenemit re jec'o chach re ruch'ulef, can xe'tzak. Re Dios can jare' xunataj re namalaj tenemit Babilonia, y tiene que nuban ruq'uixel chique re vinak aj-chire'. Mare' re Dios xuban chique che tiquikumu' re ruyoval reja'.
REV 16:20 Y roma re namalaj sananel xuban, re lugar re jec'o pa tak mar re nibex islas chique xe'ba chuxe' ya'. Y re lomas man xe'tz'etetaj-ta chic.
REV 16:21 Chuka' chupan re tiempo re' xka-pa sakboch chila' chicaj. Y cada sakboch c'o la'k ja'jun quintal calal. Y roma re sakboch re' can chin camic, re vinak camas niquiyok' re Dios. Re castigo re xuya' re Dios pa quive' re vinak re', camas c'ayef.
REV 17:1 Y jun chique re vuku' ángeles re je'ac'ayon ja'jun copa re banon cha k'anapuak, xpa viq'uin y xbo'rbij chua: Catampa viq'uin y xtinc'ut chavach re andex che castigo xtika pa rue' re ixok re man otz-ta ruc'aslen re tz'uyul pa quive' q'uiy ya'.
REV 17:2 Y re reyes re jec'o chach re ruch'ulef can jac'a riq'uin re ixok re' quibanon-va mac. Y re vinak re jec'o chach re ruch'ulef can je k'abarla' pa ruk'a' re mac y xa rutzij re ixok re'.
REV 17:3 Y chupan re jun ancha'l achic' re ximban roma re ru-poder re Espíritu Santo, xina' che re ángel xinruc'uaj chupan jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha. Y chire' xintz'at chic re ixok, ch'ocol chij jun chicop re c'o vuku' rujalom y c'o lajuj ruc'ua' y re chicop re' quiak rij. Re chicop quiak rij, rion be'aj c'o chij chin nuyok' rube' re Dios.
REV 17:4 Y re ixok re' rucusan tziak morado y quiak. Je'rucusan chuka' nic'aj chic cosas re je'banon cha k'anapuak, cha jabojoj tak aboj y chuka' re ch'utak aboj re nibex perlas chique, ronojel re' je'rucusan chin ruvekon-ri' jabal. Y ruc'uan jun copa re banon cha k'anapuak pa ruk'a'. Y re copa re' can nojnak-a riq'uin re itzel tak rubanabal re je'rubanalon chach re Dios y riq'uin chuka' re itzel tak banabal ancha'l re mac quiq'uin achi'a'.
REV 17:5 Y re ixok re' nic'aj-rach tz'iban-va re rube'. Y re rube' reja' man can-ta k'alaj andex ndel-va che tzij, pero ja quire' nubij: Re namalaj tenemit Babilonia, quite' re k'apoji' re man otz-ta quic'aslen y quite' chuka' re vinak re ye'bano etzelal chach re Dios.
REV 17:6 Tak yen xintz'at re ixok re', can xsatz nuc'o'x. Roma can k'abarel rubanon roma re quiq'uiq'uel re je rajc'ual re Dios re je'ruquimisan. Can xe'ruquimisaj-va re xe'niman chin re Jesús.
REV 17:7 Y re ángel xubij chua: Yen xtinc'ut chavach re andex ndel-va che tzij re ixok re ch'ocol chij re itzel chicop. Y can xtimbij chuka' chava re andex ndel-va che tzij re moma' chicop vuku' rujalom y lajuj ruc'ua'. Mare' manak tuk'aj che nisatz ac'o'x.
REV 17:8 Roma re chicop xatz'at, xa jun chicop re xc'ue' ajuer can y vocame manak chic. Pero man riq'uin re' che manak chic, xa can xtic'ulun chic-pa jun bey. Xtel-pa chupan re moma' sivan re rion k'oko'm rupan. Y c'are' xtiba pa k'ak'. Y camas je q'uiy vinak re jec'o chach re ruch'ulef, re man c'o-ta quibe' chupan re libro chin c'aslen. Y re' can jac'a tak xtz'ucutaj-pa re ruch'ulef tak rutaman chic-pa re Dios che re quibe' reje' man xtic'ue-ta chupan re libro chin c'aslen. Re vinak re' camas xtisatz quic'o'x roma can xtiquitz'at re chicop re xa manak chic quitz'eton re xc'ue' ajuer can, can xtic'ulun chic-pa jun bey.
REV 17:9 Y chin che re hermanos nak'ax pa quive' ronojel re' can nrajo' q'uiy na'oj, roma re vuku' rujalom re chicop, xa vuku' lomas re anche' tz'uyul-va re ixok re'.
REV 17:10 Chuka' re vuku' rujalom re chicop, xa je vuku' reyes. Je vo'o' chique re vuku' reyes re' xe'k'ax-yan. Re ruvakak Rey nuban gobernar vocame. Jac'a re ruvuk Rey c'amaje-na te'c'ulun chin no'rbana' gobernar. Pero tak xte'c'ulun re Rey re', xa man xtiyaloj-ta re ru-gobierno.
REV 17:11 C'are', can jac'a re chicop re xc'ue' y vocame manak chic tz'eton, jare' re xtoc can Rey. Re ruq'uisibal Rey re', can junan runa'oj quiq'uin re vuku' itzel tak reyes re xe'k'ax-yan. Chuka' reja' xtuban gobernar, y c'are' xtiba pa k'ak'.
REV 17:12 Y jac'a re lajuj ec'ua' re xatz'at che ruc'uan re chicop, xa je lajuj reyes re c'amaje-na tiquiban gobernar. Y re lajuj reyes re' quichibil chuka' re chicop, can xtiya-va poder pa quik'a' chin niquiban gobernar. Pero re poder re xtiya' chique, xa man c'a xtiyaloj-ta. Xa ba-oc tiempo xtuban.
REV 17:13 Re lajuj reyes re c'amaje-na tiquiban gobernar can junan quivach. Y che je lajuj reyes xtiquiya' chiquivach chin niquiya' re qui-autoridad y re qui-poder pa ruk'a' re chicop re'.
REV 17:14 Y re reyes re' xtiquiban ayoval riq'uin re Jesucristo re can ancha'l oveja. Reja' c'o pa quive' conojel reyes y ja chuka' reja' re nibano mandar pa quive' conojel re ye'bano gobernar. Y mare' ja re Jesucristo y re jec'o riq'uin re xque'ch'acon chiquij re xque'yacataj chij. Re jec'o riq'uin re Ajaf Jesucristo can je'ayon y je'cha'on roma re Dios, y chuka' can quibanon confiar-qui' riq'uin.
REV 17:15 Y re ángel xubij chuka' chua yen Juan: Re ya' xatz'at re anche' tz'uyul-va re ixok re man otz-ta ruc'aslen, re' xa vinak y camas je q'uiy roma man junan-ta tenemit que'po-va, re man junan-ta quich'abal y chuka' man junan-ta naciones que'po-va.
REV 17:16 Y re lajuj ec'ua' re xatz'at che ruc'uan re chicop, xa xtiquitzelaj re ixok re man otz-ta ruc'aslen, y xtiquiya' can rion. Can xtiquich'anaba' can. Y re ru-cuerpo re ixok re' xtiquitaj, y c'o partes xa xtiquiparoj pa k'ak'.
REV 17:17 Re Dios xuya' pa cánma re lajuj reyes che junan quivach xquiban chin che xe'yacataj chij re ixok re man otz-ta ruc'aslen, y chuka' che junan quivach chin che xquiya' re qui-autoridad pa ruk'a' re chicop. Pero man chin-ta nojel tiempo quire' xtiquiban, roma tak xque'banataj re je'rubin can re Dios che ye'banataj, can xtiq'uis re ru-autoridad re chicop re'.
REV 17:18 Y re ixok re xatz'at, jac'a re' re jun namalaj tenemit re c'o pa quive' re naciones re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 18:1 C'are' xintz'at chuka' jun chic ángel, jun ángel re camas autoridad c'o pa ruk'a', y nika-pa chila' chicaj. Y can sakil xuban chach re ruch'ulef roma re ángel re' camas niyiq'uiloj.
REV 18:2 Y jun pa ruchi' nich'o, y nubij: Vocame xtzak-yan, vocame xtzak-yan re namalaj tenemit Babilonia. Vocame xa aconak chic jay chin che niquimol-qui' re itzel tak espíritu. Y chire' chuka' c'o-va quisoc re itzel tak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik'.
REV 18:3 Roma ja re Babilonia re xbano chique conojel re naciones re jec'o chach re ruch'ulef che xquiyac ruyoval re Dios pa quive', roma xuban chique che xe'k'abar pa ruk'a' re mac chin che re achi'a' y re ixoki' xquicanola-qui' chin xe'macun. Ja chuka' Babilonia re' xbano chique re reyes quichin re naciones chin xe'ka pa mac, ancha'l re mac quiq'uin ixoki'. Y can ja chuka' re tenemit Babilonia re xbano chique q'uiy comerciantes che xe'biyomar can, roma re aj-Babilonia xquic'uaj jun itzel c'aslen y mare' camas q'uiy mero xquisatzala', xcha' re ángel.
REV 18:4 C'are' xinc'axaj che c'o jun re nich'o-pa chila' chicaj y nubij: Yex re can yix vichin chic yen, quixel-pa chupan re tenemit Babilonia, chin che man quixka chuka' yex pa mac y yixtz'ebelan riq'uin re castigo re xtika pa quive' re vinak aj-Babilonia.
REV 18:5 Y re quimac re vinak re jec'o chupan re tenemit re', can malon-va ruchi' ronojel. Y ronojel re mac re' jun moma' montón chic rubanon. Mare' re montón re' xa can xapon-yan chila' chicaj. Y re Dios can xtuya-va re castigo pa quive' re vinak, roma re quimac can xk'ax rue'.
REV 18:6 Y re ch'abal pitinak chila' chicaj xubij: Yex re yixbano ruq'uixel cha re Babilonia, can tibana' c'a ruq'uixel cha, ancha'l xuban reja' chique nic'aj chic. Can ancha'l re rubanon reja', can ja chuka' quire' tibana' cha reja'. Ca'e' bey más c'ayef tibana' cha, que chach re xuban reja' chique re nic'aj chic vinak, chin che kas tutija-na pokan.
REV 18:7 Tiya' pa k'axomal y tic'ajsaj chuka' rupalaj. Roma reja' can xuna' che camas ruk'ij, y tak ruyi'on-ri' chupan re itzel c'aslen, xusatzala' re ru-mero. Y xubila' pa ránma: Ja yen re can ancha'l reina yintz'uyul vova'. Y man yin malca'n-ta, ni xe-ta xtink'asaj chuka' bis y ok'ej.
REV 18:8 Y roma quire' xubij, can pa jun k'ij xque'pa ronojel rach k'axomal pa rue'. Xtipa camic, ok'ej y viyjal. Y can xtic'at chuka' pa k'ak'. Y can quire-va xtibanataj, roma re xbin che quire' xtibanataj, can ja re Kajaf Dios re c'o ru-poder.
REV 18:9 Y re reyes re jec'o chach re ruch'ulef camas xtiquivok'ej rach re tenemit Babilonia. Y xa rutzij reja' tak re reyes re' xe'ka pa mac, ancha'l re mac quiq'uin ixoki', y xe'ka chuka' chupan re itzel tak c'aslen re anche' xquisatzala-va qui-mero. Xtiquivok'ej y xtiquibisoj re tenemit Babilonia tak xtiquitz'at re sib jotal chicaj, roma can ntajin ruc'atic.
REV 18:10 Y roma niquixibij-qui' chach re castigo re kejnak pa rue', mare' can c'ac'anaj xque'c'ue-va y xtiquibij: Tivok'ex rach re namalaj tenemit Babilonia, jun tenemit re c'o poder riq'uin chin xc'ue' pa quive' conojel. Tivok'ex rach roma xa pa jun hora xq'uis pa ruk'a' re castigo re xka pa rue'.
REV 18:11 Y re comerciantes re jec'o chach re ruch'ulef, camas chuka' xtiquivok'ej y xtiquibisoj re tenemit re', roma manak chic anchique xque'lok'o re cosas re je'quic'ualon-apo chin ne'quic'ayij can chire'.
REV 18:12 Y re cosas re je'quic'ualon re comerciantes re', ja re k'anapuak, sakapuak, re ch'ich' re nibex cobre cha, re ch'ichi, re aboj re camas je jabojoj, re mármol, y re aboj nibex chuka' perla cha, re tziak camas je jabal, ancha'l re lino, re seda, re tziak morado y quiak, re cosas re je'banon quiq'uin utzulaj tak che', c'o chuka' che' jubul-oc ruxla', y je'quic'ualon chuka' cosas je'banon cha bak.
REV 18:13 Quic'ualon chuka' canela, ch'utak ak'om, pom, mirra y nic'aj chic ak'om re jubul-oc cuxla', re ruyi'al-uva, aceite, harina y trigo. Je'quic'ualon-apo chuka' ovejas chin ye'bequic'ayij can, quiej y nic'aj chic chicop, carruajes y hasta vinak.
REV 18:14 Vocame re vinak re xe'c'ue' pa namalaj tenemit, man chic xque'quitaj-ta quivach-che' re jabal je quie' y camas xe'ka chiquivach. Xq'uis c'a ronojel re otz tak cosas re jec'o quiq'uin, y can xq'uis chuka' re quibiyomal.
REV 18:15 Y re comerciantes re ye'bapon pa Babilonia chin ye'bequic'ayila' cosas, camas xe'biyomar can. Re comerciantes re' niquixibij-qui' chach re castigo re kejnak pa rue', mare' c'ac'anaj jec'o-va-a. Camas niquivok'ej y niquibisoj.
REV 18:16 Y niquibij: Tivok'ex rach re namalaj tenemit Babilonia, roma xa can ancha'l jun ixok re camas otz ruvekon-ri'. Ruvekon-ri' riq'uin re tziak rubini'an lino, y quiq'uin re tziak morado y quiak. Y xe'rucusaj chuka' k'anapuak, perlas y nic'aj chic quivach aboj re camas je jabojoj.
REV 18:17 Y xa pa jun hora xq'uis re jenipa' biyomal c'o riq'uin. Y re achi'a' re c'o quik'ij re nibex capitanes chique re jec'o pa tak barcos y re nic'aj chic re ye'samaj pa tak barcos, re vinak re je'pitinak pa tak barcos, y can conojel re ye'samaj pa mar, man can-ta xe'jelon-apo chunakaj re tenemit Babilonia. Xa can c'ac'anaj xe'pa'e-va.
REV 18:18 Roma xquitz'at re sib jotal chicaj, sib re can nibuku binak chicaj, roma ntajin ruc'atic re tenemit. Y jun pa quichi' xe'ch'o, y niquibij: ¡Man jun chic tenemit re can junan riq'uin re namalaj tenemit re'! xe'cha'.
REV 18:19 Y re vinak re jec'o pa tak barcos y re ye'samaj pa tak mar, xquiyala' ulef pa tak quijalom, camas ye'ok' y ye'bison y jun pa quichi' tak niquibij: Tivok'ex rach re namalaj tenemit Babilonia. Riq'uin re rubiyomal reja' xe'biyomar can conojel rajaf tak barcos. Y xa pa jun hora xq'uis ronojel, xe'cha'.
REV 18:20 Y jare' tak xc'axataj jun ch'abal y xubij: Yex re yixc'o chicaj, yex apóstoles, yex re yixtzijon re nibex chiva roma re Dios y yex chuka' re utzulaj tak rajc'ual re Dios, quixqui'cot roma re Dios can xutz'at re xik'asaj pa ruk'a' re Babilonia. Mare' can xuya' re rajal cha.
REV 18:21 Y jun ángel re camas ru-poder, xbo'rli'ej-pa jun moma' aboj, re ancha'l ye'cusas chin molino. C'are' re ángel xusunc'utij re aboj re' pa mar, y xubij: Ja quira' xtiban cha re namalaj tenemit Babilonia chin che tiq'uis chire'. Re tenemit re' man jun bey chic xtitz'etetaj.
REV 18:22 Y chuka' man jun bey chic xtic'axax-ta re pa tak calles che ye'k'ajan-ta re arpas, re trompetas y re xul. Man jun chic re xtik'ojman. Y chuka' man chic xque'c'ue-ta xabanchique quivach samajela' chire' ancha'l rubanon can. Y chuka' ni xe-ta chic xque'k'alajin re ruido quichin re molinos.
REV 18:23 Man jun chic k'ak' xtitz'etetaj-ta chupan chin che nuya' sakil. Y chuka' man jun bey chic xtic'axataj-ta che c'o-ta jun c'ulubic niban. Roma ja chire' xe'c'ue-va re comerciantes más je nima'k. Y chuka' roma re itz re xe'ban chire', can xe'k'olotaj conojel naciones re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 18:24 Y chupan chuka' re tenemit Babilonia xbiyin-va quiq'uiq'uel re xe'tzijon re xbex chique roma re Dios, y re quiq'uiq'uel re nic'aj chic rajc'ual re Dios. Pa rue' c'a re tenemit re' xka-va re quicamic conojel re xe'niman chin re Dios re je'quimisan-a chach re ruch'ulef.
REV 19:1 Y tak xe'banataj-yan ronojel re', jare' tak yen Juan xinc'axaj quich'abal je q'uiy vinak chicaj y can nivajin, y re vinak re' jun pa quichi' niquibij: Titioxij cha re Kajaf Dios, roma ja reja' re xbano chaka che xojcolotaj chach re kamac, chin reja' re poder, c'o ruk'ij, y chuka' can ruc'amon-va che nibex cha che camas nem.
REV 19:2 Titioxij cha re ka-Dios roma reja' can ja re katzij y re choj nucusaj tak nuban juzgar, y can xuya' re castigo pa rue' re ixok itzel ruc'aslen, roma ja reja' re xbano chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef chin xe'ka pa mac, ancha'l re mac quichin ixoki' y achi'a', re xquicanola-qui' chin xe'macun. Chuka' reja' can xe'ruquimisaj re rusamajela' re Dios, mare' re ka-Dios can xuya' ruq'uixel cha.
REV 19:3 C'are' re vinak re can nivajin quich'abal chicaj, chuka' xquibij chic: Titioxij cha re Dios, roma re Babilonia tz'amon ruc'atic, y re rusibil can chin nojel tiempo nijote'.
REV 19:4 Y che je veinticuatro rejeta'k tak achi'a' re jec'o chicaj y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, jare' tak xe'xuque-ka y re nic'aj-quivach c'a pan ulef xka-va-ka chin xquiya' ruk'ij re Dios re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat. Y re rejeta'k tak achi'a' y re je caje' re camas q'uiy quinak'avach c'o, xquibij: Amén. Can titioxij cha re Dios.
REV 19:5 Y jare' tak c'o jun re xbech'o-pa anche' c'o-va re lok'olaj ch'acat chin re Dios, y ja quire' nubij: Chiyixnojel yex re yix rusamajela' re Dios, can tiya' ruk'ij re ka-Dios. Yex re can ninimaj rutzij re Dios, tiya' ruk'ij. Che cocoj y che nima'k tibana' quire'.
REV 19:6 Y yen Juan xinc'axaj chuka' che can ancha'l che camas je q'uiy vinak re can nivajin quich'abal chicaj. Re quich'abal can nivajin can ancha'l ye'vajin re rakan tak ya' y can ancha'l chuka' ye'k'ajan re tempestades y niquibij: Titioxij cha re Kajaf Dios, re c'o ronojel poder riq'uin, roma ja reja' re nibano gobernar.
REV 19:7 Camas c'a tiqui'cot re kánma y can kojtze'en y takaya' ruk'ij re Dios, roma xbeka-yan re k'ij chin che re je rajc'ual re Dios re je ancha'l jun k'apoj xtan re nic'ule' riq'uin re Jesucristo re Jun ancha'l oveja. Y re k'apoj xtan can rubanon chic rubanic chin re ruc'ulubic.
REV 19:8 Can xya' c'a k'ij cha re k'apoj ixok chin che xuvak-yan-ri' riq'uin re tziak camas ch'ajch'oj y niyiq'uiloj, tziak re nibex lino cha, re camas jabal. Y re tziak re', xa ja re c'aslen choj quic'uan re je rajc'ual chic re Dios.
REV 19:9 Y re ángel xubij chua: Tatz'ibaj che otz-quibanoj re je'vayon chupan re namak'ij chin re ruc'ulubic re Jesucristo re can ancha'l oveja, xcha'. Y re ángel re' can xubij chuka' chua: Re tzij re ximbij chava, can ja re Dios biyon y can katzij-va.
REV 19:10 Y yen can jare' tak xinxuque' chach re ángel re' y re nic'aj-noch c'a pan ulef xka-va-ka chin ninya' ruk'ij, pero reja' xubij chua: Man caxuque' chinoch. Man taya' nuk'ij yen. Ja re Dios re taya' ruk'ij. Roma yen xa yin jun rusamajel re Dios ancha'l rat, y ancha'l chuka' re nic'aj chic re can xquic'ul re ruch'abal re Jesús y niquitzijoj. Xa yoj junan, roma jun re nitzijon re nibex cha roma re Dios y jun re nitzijon re ruch'abal re Jesús, xa jun mismo Espíritu re niyi'o quich'abal che je ca'e'. Re Espíritu re' chin re Jesús.
REV 19:11 Y tak xintzu'un chic-apo, xintz'at re rocaj jakal. Y xintz'at jun quiej sak rij, ch'ocolben roma re Jun re rubini'an Katzij y can nuban re nubij. Re Jun re ch'ocolbeyon re quiej sak rij, can pa rubiyal nuban juzgar y nuban guerra quiq'uin re ye'tzelan richin.
REV 19:12 Re nak'arach can je ancha'l rurep-k'ak. C'o q'uiy coronas rucusan, y chire' tz'iban-a re rube'. Y re be'aj re', can man jun anchok chach nak'ax-va, xa can xe chach reja' nak'ax-va.
REV 19:13 Re rutziak rucusan, nojnak rij che quic'. Y c'o chic jun rube', y re' ja re Ruch'abal re Dios.
REV 19:14 Y re ejércitos chin chila' chicaj can je'binak riq'uin, quicusalon tziak re nibex lino cha, y re' jun utzulaj tziak y camas ch'ajch'oj y can bo'j. Y can conojel re ejército re', je'ch'ocol-a chiquij quiej sak quij.
REV 19:15 Y re pa ruchi' reja' ndel-va-pa jun espada re camas ray. Y can riq'uin re' xtukasaj quik'ij re vinak re jec'o pa tak naciones. Y can ja reja' re xtibano gobernar riq'uin ronojel poder pa quive' re vinak. Y can xque'ruyitz' roma xque'ruban juzgar. Can ancha'l tak niyitz' cha'kan re uva chupan re ancha'l pila, can quire' xtuban reja' chique. Can nuc'ut chakavach re rubanic re namalaj castigo re xtuya' re Dios re c'o ronojel poder riq'uin.
REV 19:16 Y re Jun re rubini'an Ruch'abal re Dios, rucusan jun rutziak nem rakan, y chij re' tz'iban chic jun rube', y ja quire' nubij: Rey quichin conojel reyes y jun namalaj Ajaf. Y re ca'e' be'aj re' tz'iban pa xulan-ka ba' cha re rutziak.
REV 19:17 Y can jare' xintz'at jun ángel pa'al pa rue' re k'ij. Re ángel re' jun pa ruchi' xubij chique re chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' re ye'biyaj chicaj: Quixampa. Timola-pa-ivi', roma re Dios nuya' jun namalaj va'in chiva.
REV 19:18 Re vay re xtuya' re Dios ja re qui-cuerpo re reyes, qui-cuerpo re capitanes, qui-cuerpo re achi'a' re camas quichuk'a', qui-cuerpo chuka' re quiej y re je'ch'ocolbeyon quichin, re qui-cuerpo conojel re vinak, vinak re je'lak'on re nibex esclavos chique y re vinak can je libre-va, che cocoj y che nima'k, xcha' re ángel.
REV 19:19 Y yen Juan xintz'at chic re nabey itzel chicop y xe'ntz'at re reyes re jec'o chach re ruch'ulef, y chuka' camas je q'uiy re ejércitos re can quichibil-qui' quibanon. Y conojel re' can quimalon-qui' chin niquiban guerra riq'uin re Jun re ch'ocol chij re quiej sak rij y quiq'uin chuka' re je'tzakatal chij.
REV 19:20 Y re nabey itzel chicop xtz'am-a, chibil re jun ache re nibin che nutzijoj re nubij re Dios cha y xa man katzij-ta. Re jun aj-tz'ucuy-tzij re', re can chach re nabey itzel chicop xe'rubanala-va milagros re man jun bey je'tz'eton-ta. Y riq'uin re', xe'ruk'ol re vinak chin che xquic'ul re qui-seña re nic'aj-quivach o chij quik'a'. Y re vinak re' can xquiya' chuka' ruk'ij re ru-imagen re itzel chicop. Y mare' re chicop y re jun re xk'olo quichin re vinak, can xe tal choj quire' je c'as xe'sunc'utis pa k'ak' re ruxalon-ri' riq'uin azufre.
REV 19:21 Y jac'a re nic'aj chic vinak re je'binak quiq'uin re je ca'e' re', xe'quimisas conojel. Xe'quimisas riq'uin re espada re ndel-pa pa ruchi' re Jun re ch'ocol chij re quiej sak rij. Y conojel re qui-cuerpo re xe'quimisas, can jac'a re chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' re xe'tijo. Can xquinojsaj quipan riq'uin re ti'ij re'.
REV 20:1 Y yen xintz'at jun ángel re nika-pa chila' chicaj y ruc'amom-pa re llave chin re moma' sivan re rion k'oko'm rupan. Y ruc'amom-pa chuka' jun moma' cadena pa ruk'a'.
REV 20:2 Re ángel re' xbo'rtz'ama-pa re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha, y ja reja' re diablo o sea Satanás y ja chuka' reja' re xoc jun cumatz ajuer can. Xyach' can roma re ángel, chin jun mil juna'.
REV 20:3 C'are' xbo'rch'akij can chupan re moma' sivan re rion k'oko'm rupan, xutz'apij can y xuban can sellar re puerta chin che man jun nijako. Quire' xban can cha, chin che man chic que'ruk'ol más re naciones re jec'o chach ronojel re ruch'ulef. Jun mil juna' re man chic xtik'alajin-ta re rusamaj reja'. Jac'a tak k'axnak chic re jun mil juna' re', xte'jak-pa y xtitzolaj chic-pa chubanic re rusamaj, pero xa ba' chic-oc tiempo quire' xtuban-va.
REV 20:4 Y xintz'at chuka' che jec'o ch'acat quichin re ye'bano juzgar, y chire' je'tz'uyul-va re yi'on chic autoridad pa quik'a' chin niquiban juzgar. Xe'ntz'at chuka' re cánma re je'quimisan chic-a, re xtzaq'uis quijalom vova' chach re ruch'ulef. Reje' xe'quimisas-a roma xquitzijoj re ruch'abal re Jesús y xquitzijoj re ruch'abal re Dios. Conojel re', re man xe'yi'o-ta ruk'ij re nabey itzel chicop y re ru-imagen. Y chuka' man xquijo-ta che xya' re ru-seña re itzel chicop nic'aj-quivach o chij quik'a'. Reje' xe'c'astaj y junan niquiban gobernar riq'uin re Cristo chupan re jun mil juna'.
REV 20:5 Y ja reje' re nabey xe'c'astaj. Jac'a re nic'aj chic anama'i' man xque'c'astaj-ta. Xa c'aja tak k'axnak chic re jun mil juna', c'are' tak xque'c'astaj-pa.
REV 20:6 Otz-quibanoj re jenipa' xque'c'astaj nabey, roma re quic'aslen can ch'ajch'oj chach re Dios, y man chic xtitiquir-ta re ruca'n camic chiquij. Reje' can xque'oc sacerdotes chin re Dios y chin re Cristo. Y junan xtiquiban gobernar riq'uin re Cristo chupan re jun mil juna'.
REV 20:7 Y jac'a tak k'axnak chic re jun mil juna', re Satanás xtilisas-pa chupan re lugar re anche' tz'apin-va can.
REV 20:8 Y xtipa chic jun bey chiquik'olic ronojel re naciones re jec'o chach re ruch'ulef. Y re vinak aj-Gog y re aj-Magog, can xque'ruk'ol-va. Can ye'rumol-a chin ye'ba pa guerra. Y can ye'buchu. Xa can je ancha'l re sanayi' re c'o chuchi-mar.
REV 20:9 Can xe'jote-a re pa tenemit re camas nrajo' re Dios y re anche' jec'o-va re je rajc'ual reja'. Re vinak re je'rujocoquen-a re Satanás, quinojsan-a rach re ruch'ulef y choj xbequisutij quij re anche' jec'o-va re je rajc'ual re Dios y re tenemit. Pero re Dios xuban che xka-pa k'ak' pa quive', y can xe'ruq'uis re k'ak'.
REV 20:10 Y re itzel re xk'olo quichin conojel re vinak re', xch'akex chupan re k'ak' ruxalon-ri' riq'uin azufre, re anche' chuka' xch'akex-va re chicop y chibil re jun ache re xbin che reja' can nutzijoj re nubij re Dios cha y xa man katzij-ta. Y chire' chupan re k'ak' xtiquitaj pokan che pak'ij che chak'a' y can chin nojel tiempo xque'c'ue' chire'.
REV 20:11 C'are' yen xintz'at jun namalaj ch'acat sak, y xintz'at chuka' re tz'uyul chach. Y ja re rocaj y re ruch'ulef re jec'o-apo chach re tz'uyul chach re namalaj ch'acat re', can ancha'l che xe'satz-a. Y reje' can man chic xe'litaj-ta pa qui-lugar. Y man chic xe'tz'etetaj-ta.
REV 20:12 Y xe'ntz'at re anama'i', che cocoj che nima'k je'pa'al-apo chach re Dios. Xe'jak c'a re libros, y xjak chuka' re jun libro re chin c'aslen. Conojel re anama'i' re' can xban juzgar pa quive', riq'uin re quibanabal re xe'quibanala', can ancha'l re je'tz'iban chupan re libros re'.
REV 20:13 Can conojel re anama'i' je'pa'al-apo chach re Dios, can conojel re' re je'yacon chin niban juzgar pa quive'. Jec'o-apo re je quiminak-a pa tak mar, y jec'o-apo chuka' re je quiminak-a jun chic-va lado. Y conojel re anama'i' re' can xe'ban juzgar, riq'uin re quibanabal re xe'quibanala'.
REV 20:14 Y can jare' tak manak chic camic nibanataj, y chuka' man chic xtic'ue-ta re lugar re nibex Infierno cha, roma xa can xque'q'uis che je ca'e', re camic y re lugar. Xque'beq'uis pa k'ak'. Y jac'a re k'ak' re ruca'n camic.
REV 20:15 Y can chupan chuka' re k'ak' re' xque'ch'akex-va conojel re vinak re manak quibe' tz'iban chupan re libro chin c'aslen.
REV 21:1 Y yen Juan xintz'at re rocaj y re ruch'ulef, che xe'jalataj-yan. Can je c'ac'a chic. Re rocaj y re ruch'ulef re xe'c'ue' nabey, xa je manak chic. Xa xe'jal-yan-a. Y chuka' re mar camanak chic-va.
REV 21:2 Y xintz'at chuka' re lok'olaj tenemit, re c'ac'a Jerusalén. Xintz'at che re tenemit re' nika-pa chila' chicaj riq'uin re Dios. Y can jabal rubanic banom-pa y vekom-pa, can ancha'l nuban jun k'apoj ixok tak jabal nuvak-ri' chin che más jabal nika chach re ala' re anchok riq'uin nic'ule-va.
REV 21:3 Y jare' tak xinc'axaj che c'o jun re cof nich'o-pa chila' chicaj y nubij: Tatzu-na-pa', vocame re Dios can chiquicojol la vinak c'o-va. Ja reje' re je rutenemit, y ja reja' re qui-Dios. Can junan xque'c'ue' chin nojel tiempo.
REV 21:4 Y re Dios can xtusu-a re ruyi'al-quivach, roma can xtuban che xtiq'uis-a re k'axomal y bis. Can xtiq'uis-a chuka' re camic y re ok'ej. Can xque'q'uis ronojel. Roma ronojel re xe'c'ue' nabey, can ni xe-ta chic qui-seña xque'c'ue' can, xcha'.
REV 21:5 Y c'are' re Jun re tz'uyul chach re lok'olaj ch'acat xch'o y xubij: Yen can c'ac'a re cosas ye'mban. Can ronojel-va c'ac'a, xcha'. Y chuka' xubij: Ca'tz'ibaj re ch'abal re xque'mbij chava, roma can katzij y otz che naban confiar-avi' riq'uin re ch'abal re'.
REV 21:6 Y xubij chuka' chua: Ronojel xc'achoj-yan. Ja yen re xintz'ucu-pa y ja chuka' yen re xinq'uiso pa rue'. Ja yen re ancha'l nabey y re ruq'uisibal letra. Y re anchique nichake'j ruchi', yen xtinya' ruya' re ndel-pa chupan re alaxbal-ya' chin c'aslen, y re ya' re' man lak'on-ta xa sipan.
REV 21:7 Y ja ronojel re' re xque'nya' chique re xque'ch'acon. Ja yen re qui-Dios, y reje' xque'oc vajc'ual chin nojel tiempo.
REV 21:8 Jac'a re man yinquinimaj-ta y re niquixibij-qui' ye'bapon pa tak tijoj-pokonal voma yen, xque'ntak pa k'ak'. Y can quire' chuka' xtimban quiq'uin re man ye'ka-ta chinoch, re aj-banoy tak camic, re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun, re brujos, re ye'yi'o quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y re je tz'ucuy tak tzij. Can xque'ntak-va pa k'ak' re ruxalon-ri' riq'uin azufre. Y jare' re ruca'n camic.
REV 21:9 Y c'are' xpa jun ángel viq'uin y xubij chua: Catampa, y ninc'ut chavach re k'apoj xtan re c'ulan riq'uin re Jesucristo re ancha'l oveja. Y re jun ángel re' jun chique re je vuku' ángeles re xe'yi'o re vuku' ruq'uisibal tak tijoj-pokonal pa rue' re ruch'ulef re c'o-a chiquipan re copas.
REV 21:10 Y chupan re jun ancha'l achic' re ximban roma re ru-poder re Espíritu Santo, xina' che re ángel xinruc'uaj c'a pa rue' jun moma' loma, y chire' c'a yojc'o-va tak xuc'ut chinoch re lok'olaj tenemit Jerusalén nika-pa chila' chicaj riq'uin re Dios.
REV 21:11 Y re tenemit re' can niyiq'uiloj roma re rusakil re Dios, can ancha'l tak niyiq'uiloj re jun aboj re camas rajkalen re nibex jaspe cha. Re can ancha'l vidrio nitzu'un.
REV 21:12 Y re tenemit re' sutin rij roma jun moma' tz'ak, y re tz'ak re' naj jotal chicaj y ruc'uan doce puertas. Y ronojel re puertas re' jec'o ja'jun ángel. Y chach re puertas re' je'tz'iban-va quibe' re je doce grupo israelitas.
REV 21:13 Y che caje' lados cha re tenemit c'o oxax puertas, oxe' c'o re lado oriente, oxe' pan occidente, oxe' pan norte y oxe' pa sur.
REV 21:14 Y re aconak re ru-cimiento re tz'ak re', doce aboj re c'o quibe' re je doce ru-apóstoles re Jesucristo chij, re ancha'l oveja.
REV 21:15 Y re ángel re nich'o viq'uin, ruc'uan c'a jun vara, y re vara re' cha k'anapuak banon-va. Y re ángel re' ruc'uan re vara chin che nuvitaj re tenemit Jerusalén, re doce ru-puertas y re tz'ak.
REV 21:16 Re rubanic re tenemit Jerusalén cuadrado. Can junan rakan che caje' lados. Y xpa re ángel xuvitaj re tenemit, y re tenemit re' ruc'uan dos mil doscientos kilómetros. Quire' rach, quire' rakan y quire' chuka' rujotolen.
REV 21:17 Y re ángel xuvitaj re jenipa' jotal re tz'ak re rusutin rij re tenemit. Y re tz'ak re' jotal sesenta y cuatro metros chicaj. Y re metros re xuvitaj re ángel can ancha'l re metros niquicusaj re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
REV 21:18 Y re tz'ak re rusutin rij re tenemit, banon cha jun aboj re camas rajkalen re nibex jaspe cha. Y re tenemit re' can ja re k'anapuak aconak, y can ancha'l vidrio re jabal su'un rach roma ch'ajch'oj titzu'un.
REV 21:19 Y re doce aboj re aconak ru-cimiento re tz'ak, cada jun jun-va che clase aboj re je'vekon-va. Y ja quire' quibe': Jaspe, zafiro, ágata, esmeralda,
REV 21:20 ónice, cornalina, crisólito, berilo, topacio, crisoprasa, jacinto y amatista.
REV 21:21 Y re doce puertas, je'banon cha aboj re nibex perla cha. Re doce puertas re', can doce perlas. Jac'a re calle principal chin re tenemit, cha k'anapuak banon-va, can ancha'l vidrio titzu'un.
REV 21:22 Y yen Juan man jun rachoch re Dios re xintz'at-ta chupan re tenemit re', roma re Ajaf Dios re c'o ronojel poder riq'uin, can che jun tenemit re aconak rachoch. Y can quire' chuka' rubanon re Jesucristo re ancha'l oveja, che jun tenemit re aconak rachoch.
REV 21:23 Re tenemit re' manak ndoc-va re rusakil re k'ij y re rusakil re ic' cha, roma re nisekresan richin ja re rusakil re Dios y re rusakil re Jesucristo re ancha'l oveja.
REV 21:24 Y re naciones re je'colotajnak chic, can ja riq'uin re rusakil re tenemit xque'tzu'un-va chin ye'biyin. Y re reyes chin re ruch'ulef xque'quic'uala-apo re qui-poder y re quik'ij chupan re lok'olaj tenemit Jerusalén.
REV 21:25 Y chire' can man jun bey xque'tz'ape-ta re puertas chin re tz'ak re rusutin rij re tenemit, roma man jun bey xtik'ok'a-ta-ka.
REV 21:26 Re qui-poder y re quik'ij re naciones can xque'cuax-apo chupan re tenemit, chin ye'suj cha re Dios.
REV 21:27 Pero chupan re tenemit re' can man jun bey xtoc-ta-apo cosa tz'il chupan. Y man jun chuka' vinak re man otz-ta ruc'aslen chach re Dios re xtoc-ta-apo chire'. Y ni xe-ta chuka' re je tz'ucuy tak tzij. Re xque'oc-apo chire', xaxe re c'o quibe' tz'iban chupan re libro chin c'aslen, re ru-libro re Jesucristo re ancha'l oveja.
REV 22:1 Y c'are' re ángel xuc'ut jun rakan-ya' chinoch re camas ch'ajch'oj, re rakan-ya' re niyi'o c'aslen. Re rakan-ya' re', can ancha'l vidrio titzu'un y nalax-pa anche' c'o-va re lok'olaj ch'acat chin re Dios y re Jesucristo re ancha'l oveja.
REV 22:2 Y re rakan-ya' re niyi'o c'aslen, mero pa nic'aj cha re calle principal chin re tenemit nak'ax-va. Y can che ca'e' ruchi' re rakan-ya' ye'q'uiy c'a re che' re ye'yi'o chuka' c'aslen, y doce bey niquiya' quivach jun juna'. Re che' re ye'q'uiy chuchi' re rakan-ya', can ic'-ic' niquiya' quivach. Y re quixak re che' re', can ndoc cak'om re je'pitinak chupan ronojel naciones.
REV 22:3 Y chire' can man jun chic re xtika-ta xabanchique castigo chin re Dios pa rue', roma manak chic mac. Roma chire' c'o-va re lok'olaj ch'acat chin re Dios y re Jesucristo re ancha'l oveja. Y re rusamajela' re jec'o chire', jare' re xque'samajin richin.
REV 22:4 Y chire' can xtiquitz'at quivach riq'uin. Y chuka' re nic'aj-quivach can xtiquic'uaj re rube'.
REV 22:5 Chire' chupan re tenemit re', man jun bey xtik'ukumar-ta che nik'ok'a-ta-ka. Y conojel re jec'o chupan re tenemit re', camanak xtoc-va chique re rusakil jun lámpara o re rusakil re k'ij. Roma can ja re Dios re Ajaf re xtisekresan quichin. Y re jec'o chire', jare' re xque'bano gobernar chin nojel tiempo.
REV 22:6 Y re ángel xubij chua: Re ch'abal re' can katzij y can otz che naban confiar-avi' riq'uin. Roma can ja re Kajaf Dios re xyi'o ch'abal pa tak cánma re rusamajela' reja' re xbex profetas chique, can ja chuka' reja' re takayon vichin yen re yin ru-ángel chin che ninya' rutzijol chiva yex re yix rusamajela', chij re xque'banataj-yan.
REV 22:7 Y re Jesucristo xubij: Yinapon-yan-ka iviq'uin. Otz-quibanoj conojel vinak re ye'niman re nubij re Dios chupan re jun libro re'.
REV 22:8 Y ja yen Juan, re xinc'axan y xintz'eto ronojel re'. Y jac'a tak je'nc'axan y je'ntz'eton chic-ka, jare' tak xinxuque' chach re ángel re xc'utu ronojel re' chinoch. Xinxuque' chach chin ninya' ruk'ij.
REV 22:9 Pero re ángel re' xubij chua: Man taya' nuk'ij yen. Yen chuka' xa yin jun rusamajel re Dios, junan aviq'uin rat y quiq'uin re nic'aj chic rusamajela' re Dios re nibex profetas chique, y yin junan chuka' quiq'uin re ye'niman re ch'abal re je'tz'iban chupan re libro re'. Can ja re Dios taya' ruk'ij, xcha' chua.
REV 22:10 Y re ángel re' xubij chuka' chua: Re ruch'abal re Dios re tz'iban chupan re jun libro re', man tavovaj. Can tatzijoj. Roma re k'ij chin che ye'banataj re nubij, xa can nakaj chic c'o-va.
REV 22:11 Mare' re vinak re man choj-ta ruc'aslen, tubana-na c'a re nrajo'. Y re ac'ayon jun c'aslen tz'il, tubana-na c'a re nurayij. Jac'a re choj quic'aslen, man tiquijal rubanic. Y re ch'ajch'oj quic'aslen, can quire' c'a tiquibana-apo. Can tiquijacha' re cánma cha re Dios nojel tiempo.
REV 22:12 Y re Jesucristo xubij: Can katzij-va che yinapon-yan-ka iviq'uin, y cada jun can c'o ruq'uixel xtinc'uaj-ka cha. Y can andex rubanic re quibanabal, can quire' chuka' re ruq'uixel xtiquic'ul.
REV 22:13 Y can jac'a yen re nabey y can ja chuka' yen re ruq'uisibal. Can jac'a yen re xintz'ucu-pa ronojel y can jac'a chuka' yen re xquinq'uiso pa rue' ronojel. Yen can yin ancha'l-va c'a re nabey y re ruq'uisibal letra.
REV 22:14 Otz-quibanoj re nich'ojersas quic'aslen, roma re can je ch'ajch'oj, can c'o qui-derecho cha rach re che' re niyi'o c'aslen, y ye'tiquir chuka' ye'k'ax pa tak puertas chin che ye'oc chupan re c'ac'a tenemit.
REV 22:15 Jac'a re vinak itzel quic'aslen, man xque'tiquir-ta xque'oc-apo chupan re tenemit. Y quire' chuka' xtiban chique re brujos, re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun, re aj-banoy tak camic, re ye'yi'o quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka, y re can nika chiquivach niquitz'uc tzij. Cama-va xque'oc-ta chupan re c'ac'a tenemit.
REV 22:16 Y yen re Jesús ntakon re nu-ángel chin che ninsekresaj ronojel re' chiquivach ronojel iglesias. Y ja yen re yin rey-rumam can re Rey David. Y can ja chuka' yen re Jun re ancha'l nema-ch'umil re ndel-pa cumaj-yan, re más nich'abin.
REV 22:17 Y re Espíritu Santo y re k'apoj ixok re xc'ule' riq'uin re Jesucristo, niquibij: Quixampa. Y re ye'c'axan, can tiquibij chuka': Quixampa. Y re nichake'j ruchi' y can nrajo' nipa, tipa, y tukumu' re ya' chin c'aslen. Y re ya' re' xa man lak'on-ta xa nisipas.
REV 22:18 Y nimbij chique conojel re ye'c'axan re nubij re Dios chupan re jun libro re', che vo xa c'o c'a jun re nuya' rue' re c'o chupan re libro re', can quire' chuka' xtiban cha re castigo re xtuya' re Dios pa rue' re nibano quire', y can jac'a re tijoj-pokonal re je'tz'iban chupan re jun libro re' re xtika pa rue'.
REV 22:19 Y vo xa c'o jun re ye'rulisaj-a ch'abal chupan y xa nujal rubanic re nubij re Dios chupan re jun libro re', re Dios can xtuban che man nuc'ul-ta re utzil re niquic'ul re vinak re tz'iban chic quibe' chupan re libro chin c'aslen, y chuka' man xtuya-ta k'ij cha che ndoc-apo chupan re lok'olaj tenemit. Can man c'a xque'oc-ta richin ronojel re cosas otz re nubij chupan re libro re'.
REV 22:20 Y re nisekresan ronojel re', nubij: Ja', can katzij-va che yinapon-yan, nicha'. Y yen Juan nimbij: Amén. Catampa, Kajaf Jesús.
REV 22:21 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén.
