MAT 1:1 Ri jun vuj ri nutz'om-e chere', jun vuj ri tz'iban-vi can ri quibi' ri ruxquin-rumama' can ri Jesucristo. Nk'alajin-vi c'a que ja rija' ri ruxquin-rumam can ri rey David, ri xc'uje' pari' ri tinamit Israel ojer can, y ja rija' ri ruxquin-rumam can chuka' ri Abraham.
MAT 1:2 Ri Abraham jari' ri rutata' ri Isaac, ri Isaac rutata' ri Jacob, ri Jacob rutata' ri Judá y ch'aka chic ru-hermanos.
MAT 1:3 Ja ri Judá y ri Tamar ri rixjayil quite-quitata' ri Fares y ri Zara. Ja ri Fares ri rutata' ri Esrom, y ri Esrom rutata' ri Aram.
MAT 1:4 Y ri Aram ri' rutata' ri Aminadab, ri Aminadab rutata' ri Naasón, y ri Naasón rutata' ri Salomón.
MAT 1:5 Y ri Salomón y ri Rahab ri rixjayil rute-rutata' Booz, ri Booz y ri Rut ri rixjayil rute-rutata' ri Obed, y ri Obed rutata' ri Isaí.
MAT 1:6 Y ri Isaí ri' rutata' ri rey David, y ri rey David rutata' ri Salomón riq'uin ri Betsabé ri rixjayil. Ri rute' ri Salomón, ja ri rixjayil can ri Urías.
MAT 1:7 Ja ri Salomón rutata' ri Roboam, ri Roboam rutata' ri Abías, y ri Abías rutata' ri Asa.
MAT 1:8 Y ri Asa ri' rutata' ri Josafat, ri Josafat rutata' ri Joram, y ri Joram rutata' ri Uzías.
MAT 1:9 Y ri Uzías ri' rutata' ri Jotam, ri Jotam rutata' ri Acaz, y ri Acaz rutata' ri Ezequías.
MAT 1:10 Y ri Ezequías ri' rutata' ri Manasés, ri Manasés rutata' ri Amón, y ri Amón rutata' ri Josías.
MAT 1:11 Y ri Josías ri' rutata' ri Jeconías y ch'aka chic ru-hermanos. Y jari' tok ri kavinak israelitas xban cheque coma ri qui-enemigos que xequic'uaj pa ruch'ulef rubini'an Babilonia.
MAT 1:12 Y tok yec'o chic chiri' pa Babilonia, ri Jeconías rutata' ri Salatiel y ri Salatiel rutata' ri Zorobabel.
MAT 1:13 Y ri Zorobabel ri' rutata' ri Abiud, ri Abiud rutata' ri Eliaquim, y ri Eliaquim rutata' ri Azor.
MAT 1:14 Y ri Azor ri' rutata' ri Sadoc, ri Sadoc rutata' ri Aquim, y ri Aquim rutata' ri Eliud.
MAT 1:15 Y ri Eliud ri' rutata' ri Eleazar, ri Eleazar rutata' ri Matán, ri Matán rutata' c'a jun ri rubini'an chuka' Jacob.
MAT 1:16 Y ri Jacob ri' rutata' c'a ri José ri xoc rachijil ri María. Y ri María ri' jari' ri rute' ri Jesús ri Cristo.
MAT 1:17 Catorce c'a familia can xec'uje-pe, ri ntz'ucutüj-pe riq'uin ri Abraham c'a riq'uin ri rey David. Catorce chuka' familia can xec'uje-pe, ri ntz'ucutüj-pe riq'uin ri rey David hasta c'a chupan ri tiempo tok ri kavinak israelitas xebec'uje' pa ruch'ulef Babilonia. Y quiri' c'a chuka' ri familia can xec'uje', ri ntz'ucutüj-pe riq'uin ri tiempo tok ri kavinak israelitas xebec'uje' pa ruch'ulef Babilonia, y hasta xapon riq'uin ri Cristo, catorce c'a familia can chuka'.
MAT 1:18 Y tok xalüx ri Jesucristo quere' c'a ri rubanic: Ri María ja ri rute' ri Jesucristo, jun xtün ri c'utun chic c'a roma ri José. Pero xbanatüj c'a que tok c'a man jani quic'uan ta qui' que xnabex que ri María nye'avüj chic rubanun-pe. Pero ri María quere' xuc'ulachij roma xka-ka c'a ri Lok'olüj Espíritu pari'.
MAT 1:19 Ja ri José ri nbe'oc rachijil ri María, jun chojmilüj vinük vi, y man c'a xrajo' tüj xuya' pa q'uixaj ri María chiquivüch ri vinük, romari' xbün que xa chilak'ül nuya' can ri María y man xrajo' tüj xrelesaj rutzijol chiquivüch ri vinük.
MAT 1:20 Y jari' c'a ri xunuc-ka rija' pa ránima, que xa chilak'üj nuya' can. Y pa ruvaran c'a rija' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios ri xutz'et rija', y ri ángel ri' xbij chin ri': José, rat ri ruxquin-riy can ri rey David, man taxbij-avi' ncac'ule' riq'uin ri María ri ac'utun chic richin ntoc avixjayil, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri xka-ka pari' richin nralaj jun ac'ual.
MAT 1:21 Ri ac'ual c'a ri nralaj ri María, vit ala', y Jesús c'a ri rubi' ri naya'. Y quiri' ri rubi' naya', roma rija' nyerucol ri vinük chupan ri quimac.
MAT 1:22 Ronojel c'a re' ri rubin chic ri jun achi ri rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can. Cachi'el c'a ri xuk'alajrisaj ri Ajaf Dios chuvüch ri samajel ri', quiri' vi xbanatüj. Y quere' c'a ri rubin can:
MAT 1:23 Titz'eta' na pe', que nc'uje' c'a jun xtün ri npu'u yabil chirij, stape' (aunque) man c'o tüj pe achi riq'uin. Y nralaj na vi jun ac'ual, vit ala', ri rubini'an Emanuel. Ri bi'aj ri' nbij c'a chi tzij que ri Dios c'o kiq'uin.
MAT 1:24 Tok xc'astüj c'a ri José, xbün na vi c'a ri xbix chin roma ri ángel richin ri Ajaf Dios. Rija' xuc'ün na vi ri María richin xoc rixjayil.
MAT 1:25 Ri ral c'a ri María man ralc'ual tüj achi, roma ri José man xuyoj tüj ri' riq'uin ri María hasta que xalüx ri ac'ual. Ri ral ri María utz vi ri xuspaj ri Lok'olüj Espíritu. Y tok ri José xuya' rubi' ri ac'ual, Jesús ri rubi' xuya'.
MAT 2:1 Ri Jesús xalüx c'a pa tinamit rubini'an Belén, ri tinamit ri c'o pa ruch'ulef Judea. Tok xalüx ri Jesús, ja ri Herodes ri rey, y jari' c'a tok jun ca'i' etamanela' chiquij ri ch'umila', xeka-pe pa Jerusalén. Ri achi'a' etamanela' ri', pan oriente ye petenük-vi,
MAT 2:2 y xquic'utula' c'a: ¿Ape' c'o-vi ri ac'ual alaxnük, ri qui-rey ri israelitas? Roma roj ja ri cala' pan oriente katz'eton-pe ri ruch'umil, y xojpu'u chin nkaya' ruk'ij.
MAT 2:3 Tok ri rey Herodes rac'axan chic ri xquibij ri achi'a' etamanela', xsatz ruc'u'x. Y quiri' c'a chuka' xquic'ulachij ri vinük ri aj pa tinamit Jerusalén.
MAT 2:4 Y ri rey Herodes xerumol c'a conojel ri más-nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' chiquicojol ri israelitas, c'ateri' c'a xuc'utuj cheque que ape' c'a nalüx-vi ri Cristo.
MAT 2:5 Xepu'u ri más-nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' xquibij chin ri rey: Ri Cristo nalüx pa tinamit Belén chere' pa Judea. Roma ri jun cheque ri rusamajela' ri Dios ri xc'uje' ojer can, quere' c'a ri rutz'iban can:
MAT 2:6 Y rat tinamit Belén ri ratc'o pa ruch'ulef Judá, rat man rat co'ol tüj chiquicojol ri nimalüj tak tinamit chiri' pa Judá, roma ja chiri' aviq'uin rat ri npu'u-vi ri jun c'amol-bey, y nyeruyuk'uj-vi c'a ri vinük aj-Israel ri nutinamit, nbij ri Dios, xquibij-apu chin ri rey Herodes.
MAT 2:7 Y c'ateri' ri rey Herodes pan evatül c'a xeroyoj ri achi'a' etamanela' chiquij ch'umila', y xuc'utula' c'a juis cheque jampe' tok xquitz'et ri ruch'umil ri Cristo.
MAT 2:8 Y c'ateri' xerutük-e pa tinamit Belén y xbij-e cheque: Quixbiyin c'a chila' y ticanoj ri ac'ual, y tok ivilon chic can, tiya' rutzijol chuve, richin que yin nquibe chuka' chin ninya' ruk'ij.
MAT 2:9 Y tok ri achi'a' ye etamanela' chiquij ch'umila' cac'axan chic c'a ri tzij ri xerubij-e ri rey Herodes cheque, xebe. Y ri ch'umil ri quitz'eton-pe rije' c'a ape' quepu'u-vi, pan oriente, ruc'uan c'a e quibey. Y tok xe'apon, ri ch'umil re' xpa'e' pari' ri ape' c'o-vi ri ac'ual.
MAT 2:10 Y ri achi'a' ye etamanela' chiquij ri ch'umila', xnoj-vi ri cánima riq'uin quicot tok xquitz'et chic c'a ri ruch'umil ri Cristo.
MAT 2:11 Ja tok ri achi'a' ri' xe'oc-apu pa jay, xquitz'et na vi c'a ri ac'ual y ri María ri rute', y ja c'ateri' xexuque-ka-qui' c'a pan ulef richin xquiya' ruk'ij ri ac'ual. Y chuka' xequijakala' c'a ri quiyacol y xquispala' c'a can, oro, pon y jun jubulüj ak'on rubini'an mirra chin.
MAT 2:12 Pero cheque c'a ri achi'a' etamanela' chiquij ri ch'umila', xk'alajrisüs c'a chiquivüch pa cachic', que man chic quetzolij pa quibey richin nyequiya' rutzijol chin ri rey Herodes. Y quiri' vi xquibün ri achi'a' ri', roma xetzolij-e pa quiruch'ulef y jun yan chic c'a quibey xquic'uaj-e.
MAT 2:13 Y ri achi'a' ri etamanela' chiquij ri ch'umila' xetzolij. Y jari' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios xuc'ut-ri' chuvüch ri José, pa rachic'. Y ri ángel ri' xbij chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixanmüj-e chere'. Quixbiyin c'a pan Egipto y quixc'uje' chila', y yin ninya' rutzijol chave tok utz chic nyixtzolij-pe. Roma ri vocomi, ri rey Herodes nberucanoj-pe ri ac'ual richin que nucamsaj, xbij ri ángel chin ri José, pa rachic'.
MAT 2:14 Y ri José jari' tok xc'astüj, xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej. Chupan c'a ri ak'a' ri' xquitz'om-e bey richin nyebe c'a pan Egipto.
MAT 2:15 Chila' vi c'a pa ruch'ulef Egipto xec'uje-vi y xetzolij pa ruch'ulef Israel hasta c'a jampe' xcom ri rey Herodes. Richin quiri' nbanatüj na vi c'a ri ruk'alajrisan can ri Ajaf Dios chuvüch ri rusamajel ri xc'uje' ojer can. Ri tz'iban c'a can nbij: Pan Egipto c'a c'o-vi ri nuc'ajol tok xinvoyoj, bin can roma ri Dios.
MAT 2:16 Y jari' tok ri rey Herodes xunabej que ri achi'a' ye etamanela' chiquij ri ch'umila' xa man xquibün tüj cachi'el ri rubin-e rija' cheque. Y rija' xcatüj juis royoval y xutük quicamsasic conojel ri vit alabo' ri yec'o chiri' pa tinamit Belén y ri yec'o pa tak lugar ri yec'o-pe chunakaj ri tinamit. Roma ri tiempo ri xquibij ri etamanela' chiquij ri ch'umila' pari' tok xquitz'et ri ruch'umil ri ac'ual, romari' rija' xutük quicamsasic ri tak ac'uala' ca'i' qui juna' pa xulan.
MAT 2:17 Chere' xbanatüj-vi c'a cachi'el ri tz'iban can roma ri jun rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can, ri rubini'an Jeremías:
MAT 2:18 Que chiri' pa Ramá xac'axüx c'a ok'ej. C'o-vi bis. C'o c'a jun ri nujik' ok'ej. Ri' ja ri Raquel nyerok'ej ri ral. Man nc'o tüj c'a ri bis chin roma ri ral xecom. Quiri' ri tz'iban can roma ri Jeremías.
MAT 2:19 Y tok camnük chic e ri rey Herodes, c'ateri' c'a tok ri ángel richin ri Ajaf Dios xuc'ut chic ri' chuvüch ri José, pa rachic', chiri' pa ruch'ulef Egipto.
MAT 2:20 Y ri ángel richin ri Ajaf Dios xbij c'a chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixtzolij c'a pa ruch'ulef Israel. Roma ri xcajo' xquicamsaj ri ac'ual chila', xa ye manak chic.
MAT 2:21 Y ri José xbün-vi c'a ri xbix chin pa rachic' roma ri ángel. Xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej. Xetzolij c'a pa ruch'ulef Israel.
MAT 2:22 Pero rija' roma ri xrac'axaj que ja ri Arquelao ri ruc'ajol can ri rey Herodes, ri nbün mandar pa ruch'ulef Judea, xuxbij-ri' que nyec'uje-ka chiri' pa Judea. Pero xk'alajrisüs c'a chuvüch ri José pa jun rachic' ri c'uluman que nbün, y romari' rija' c'a pa ruch'ulef Galilea xuc'uaj-vi ri ac'ual y ri te'ej.
MAT 2:23 Y xe'apon c'a pa tinamit rubini'an Nazaret y chiri' xec'uje-vi-ka, richin quiri' nbanatüj na vi c'a cachi'el ri tz'iban can coma ri rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can. Ri rusamajela' ri Dios quitz'iban can que ri Jesús nc'atzinej que nbix nazareno chin.
MAT 3:1 Chupan c'a ri k'ij tok ri Juan Bautista xutz'om ruk'alajrisasic ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük, chiri' pa tz'iran ruch'ulef ri c'o pa ruch'ulef Judea,
MAT 3:2 rija' nbij c'a cheque: Titzolij c'a pe ic'u'x riq'uin ri Dios, roma xa nakaj chic c'o-vi-pe ri k'ij richin que nkujoc pa ruk'a' rija', nbij c'a ri Juan cheque ri vinük.
MAT 3:3 Ja vi c'a ri Juan Bautista ri achique chok bin-vi can pari' rija' roma ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' ojer, ri rubini'an Isaías. Y rija' rutz'iban-vi can y quere' ri nbij: C'o c'a jun achi ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nbila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja npu'u ri Ajaf Dios. Quiri' c'a ri tz'iban can.
MAT 3:4 Ri rutziek c'a ri Juan Bautista banun riq'uin rusmal camello, y jun tz'un ri ximbül-rupan. Man jabel tüj oc nyetzu'un. Y ri ruvay rija' ja ri sac' y ri cab ri nquiya' ri chico pa tak juyu'.
MAT 3:5 Y ri vinük c'a ri nye'apon-vi riq'uin ri Juan Bautista, ye juis vi ye q'uiy. Yec'o c'a ri aj pa tinamit Jerusalén, ri tinamit c'o chiri' pa ruch'ulef Judea. Y yec'o chuka' ri aj pa ch'aka chic tinamit richin ri Judea. Y chuka' yec'o c'a ri nyepu'u c'a cala' chunakaj ri rakün-ya' rubini'an Jordán. Conojel c'a ri vinük ri' ri nye'apon riq'uin.
MAT 3:6 Ri vinük ri' nyeban c'a e bautizar roma rija' chiri' pa rakün-ya' Jordán. Nyequik'alajrisaj-vi c'a ri quimac chuvüch ri Juan Bautista.
MAT 3:7 Y tok rija' xutz'et que ye q'uiy c'a cheque ri achi'a' fariseos y ye q'uiy chuka' cheque ri achi'a' saduceos ri nye'apon riq'uin richin que nyerbün-e bautizar, xbij c'a cheque: Rix cachi'el itzel tak cumütz, ri nyixanmüj chuvüch ri castigo, roma nijo' nyixcolotüj chuvüch ri castigo ri nutük-pe ri Dios, ri chikavüch apu. ¿Achique c'a xyo'on rutzijol chive que quere' tibana'?
MAT 3:8 Pero rix nc'atzin c'a que nic'ut que ketzij na vi que nitzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios.
MAT 3:9 Man tinuc-ka c'a rix que xe roma ri rix ruxquin-rumam can ri Abraham, romari' nyixcolotüj ta, man quiri' tüj. Roma ri Dios nrajo' ta, rija' nyerubün ta ruxquin-rumam can ri Abraham cheque ri abüj ri nye'itz'et chere'.
MAT 3:10 Ri castigo ri nuya' ri Dios npu'u yan. Rija' nbün c'a cachi'el nbün jun achi ri c'o chic ri icüj pa ruk'a' richin que nyerukasaj ri che' ri xa man nquiya' tüj utz quivüch. Y ronojel c'a ri che' ri nyerukasaj, nyeruporoj pa k'ak'.
MAT 3:11 Yin, ya' c'a ri nincusaj richin nyixinbün bautizar tok nitzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios. Pero c'o c'a Jun ri npu'u ri chikavüch apu, ri man cachi'el tüj oc yin. Roma yin man c'uluman tüj richin ninvelesaj y ninya' ri ruxajab chirakün, ri Jun ri nim ruk'ij y nim ruchuk'a'. Ri Jun c'a ri npu'u, nyixrubün-vi bautizar riq'uin ri Lok'olüj Espíritu y riq'uin k'ak'.
MAT 3:12 Y cachi'el c'a jun achi tok nujosk'ij ri ru-trigo. Rija' nc'atzin jun che' c'o ca'i' o oxi' rutza'n chin, richin quiri' ntorix pa cakik' ri trigo ri ch'ayon chic. Ri runak' ri trigo nc'uje' can, pero ri rij xa nuc'uaj-e ri cakik'. Y ja ri runak' ri ru-trigo, jari' ri nuyüc, y ri rij nuporoj. Quiri' c'a nbün ri Jun ri npu'u, xbij ri Juan. Ri Jun ri npu'u c'o chic autoridad pa ruk'a', richin nbün juzgar pa quivi' ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri vinük c'a ri nyetaken richin, nyeruc'uaj chila' chicaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj richin, nyerutük chupan ri k'ak' ri man jun bey nchup.
MAT 3:13 Y c'ateri' tok ri Jesús xapon riq'uin ri Juan chiri' chuchi' ri rakün-ya' Jordán. Ri Jesús, c'a pa Galilea petenük-vi. Rija' petenük c'a richin que nban-e bautizar roma ri Juan Bautista.
MAT 3:14 Jac'a ri Juan man nrajo' tüj nbün bautizar ri Jesús, roma nbij c'a chin: Ja ta yin ri c'uluman que nquiban bautizar avoma rat y mani xa ja rat ri xatka-pe viq'uin yin, richin ncatinbün-e bautizar, xbij ri Juan.
MAT 3:15 Pero ri Jesús xbij chin ri Juan Bautista: Roj c'uluman c'a que nkabün ronojel ri nbij ri Dios cheke. Romari' ri vocomi nc'atzin c'a que rat nquinabün bautizar yin. C'ateri' tok ri Juan Bautista xbün bautizar ri Jesús.
MAT 3:16 Y tok ri Jesús banun chic c'a bautizar, xbe'el-pe pa ya'. Y rija' xutz'et c'a que ri caj xjakatüj y xutz'et chuka' que ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ntajin nka-ka-pe pari' rija' cachi'el jun paloma. Choj vi c'a petenük pari' rija'.
MAT 3:17 Y c'o c'a jun ch'abül petenük chila' chicaj ri xbij: Jare' ri Nuc'ajol juis ninjo' y nucukuban vánima riq'uin, xbij ri ch'abül ri'.
MAT 4:1 Y jari' tok ri Jesús xban chin roma ri Lok'olüj Espíritu que xbe pa tz'iran ruch'ulef, richin que ntijox c'a roma ri itzel-vinük.
MAT 4:2 Ri Jesús cuarenta k'ij y cuarenta ak'a' ri man va'inük tüj. Y tok ye c'unük chic ri k'ij ri', c'ateri' xpu'u ruvayjül.
MAT 4:3 Y jari' xjel-apu ri itzel-vinük riq'uin chin nutijoj ri Jesús, y xbij c'a chin: Roma rat nabij que rat Ruc'ajol ri Dios y nnum apan, tabana' c'a cheque ri abüj re' que que'oc vüy.
MAT 4:4 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel-vinük: Tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que ri achi nril chuka' ruc'aslen riq'uin ri rutzij ri Dios y man xe tüj c'a riq'uin ri vüy.
MAT 4:5 Y jari' tok ri itzel-vinük xuc'uaj c'a ri Jesús pa lok'olüj tinamit Jerusalén, y ja c'a ri más nüj jotol-vi chicaj chin ri racho ri Dios, chiri' xberuya-vi.
MAT 4:6 C'ateri' ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Tatorij-ka-avi' pa xulan, rat ri ncabin que rat Ruc'ajol ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, nbij: Ri Dios nyerutük ri ángeles aviq'uin richin ncatquichajij. Ncatquili'ej pa quik'a', richin quiri' man natopij tüj avakün chuvüch abüj.
MAT 4:7 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel-vinük: Yin man ninbün tüj ri narayij rat, y nintijoj ta ri Dios. Roma tz'iban chuka' chupan ri rutzij ri Dios que man tikatijoj ri Kajaf Dios, xbij ri Jesús.
MAT 4:8 Y ri itzel-vinük xuc'uaj c'a jun bey chic ri Jesús, y xuc'uaj c'a pari' jun juyu' ri juis nüj jotol chicaj y xuc'ut ronojel tinamit richin ri ruch'ulef chuvüch. Nimak' tak tinamit y juis quik'ij.
MAT 4:9 Y c'ateri' ri itzel-vinük xbij c'a chin ri Jesús: Ronojel c'a ri xinc'ut chavüch ntoc avichin, si ncaxuque' chinuvüch y naya' nuk'ij, xbij ri itzel-vinük.
MAT 4:10 Pero ri Jesús jari' tok xbij chin: Cabiyin cala' rat, Satanás. Yin xa man ninbün tüj ri narayij rat. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Xaxe c'a ri Kajaf Dios tikaya' ruk'ij, y xaxe rija' chuka' ri tikasamajij, xbij ri Jesús chin.
MAT 4:11 Y jari' tok ri itzel-vinük xuya' can ri Jesús. Y xeka-pe ángeles riq'uin ri Jesús, y xquitz'om rilixic.
MAT 4:12 Y tok ri Jesús xrac'axaj que ri Juan Bautista tz'amos y c'o chic pa cárcel, jari' tok ri Jesús xtzolij chic pa Galilea.
MAT 4:13 Ri Jesús xbec'uje' c'a pa tinamit Nazaret, y tok xuya' can ri tinamit ri', xbe c'a richin que nyec'uje' pa jun tinamit rubini'an Capernaum, jun tinamit ri c'o chuchi' ri jun lago rubini'an Galilea. Ri Capernaum ri' c'o chucojol ri culef ri ye quixquin-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí.
MAT 4:14 Ri Jesús xapon c'a chupan ri jun tinamit ri', richin que nbanatüj ri tz'iban can roma ri rusamajel ri Dios, ri xubini'aj Isaías. Y rija' rutz'iban c'a can:
MAT 4:15 Ri vinük ri yec'o pa culef ri ye ruxquin-rumam can ri Zabulón y ri yec'o pa culef ri ye ruxquin-rumam can ri Neftalí, ri chuchi' ri mar, ri c'o-apu lojc'an ruchi' ri rakün-ya' Jordán. Ri Galilea, ri quiyon chic vinük ri man ye israelitas tüj yec'o.
MAT 4:16 Ye tinamit c'a pa k'eku'n vi ri quic'aslen, pero xapon c'a ri Nimalüj Sük quiq'uin. Y chuka' ye tinamit c'a pa rumujal ri camic yec'o-vi, pero xapon c'a quiq'uin ri nsakrisan pa quivi'. Quiri' ri tz'iban can.
MAT 4:17 Y tok ri Jesús xapon pa tinamit Capernaum, jari' tok xtz'om rutzijosic ri rutzij ri Dios y nbij c'a cheque ri vinük: Titzolij c'a pe ic'u'x riq'uin ri Dios, roma xa nakaj chic c'o-vi-pe ri k'ij richin que nyixoc pa ruk'a' rija', xbij ri Jesús cheque.
MAT 4:18 Y jun k'ij ri Jesús tok benük chuchi' ri lago rubini'an Galilea, xerutz'et-apu ye ca'i' achi'a' quichak'-qui'. Ri ca'i' achi'a' ri', ja ri Simón ri Pedro nbix chin chuka' y ri Andrés, y ye tz'amoy cür, romari' tok nquiyala-ka ri quiya'l tz'ambül-cür chupan ri ya'.
MAT 4:19 Y tok ri Jesús xch'o-pe cheque ri tz'amoy tak cür ri', xbij cheque: Rix ca'i' tz'amoy tak cür, quinitzeklebej c'a, y ninc'ut chivüch achique rubanic nye'itz'om vinük richin yinquitzeklebej.
MAT 4:20 Ri ca'i' achi'a' ri', jari' xquiya' can ri tz'amoj-cür y xquitzeklebej ri Jesús.
MAT 4:21 C'ate ba' quebiyin, tok ri Jesús xerutz'et c'a ye ca'i' chic achi'a' ri quichak'-qui' chuka'. Y ri ca'i' achi'a' ri', ja ri Jacobo y ri Juan ri ye ruc'ajol ri jun achi rubini'an Zebedeo. Rije' ja pa canoa nyesamüj-vi riq'uin ri Zebedeo ri quitata'. Nyequic'ojoj c'a ri quiya'l tz'ambül-cür. Y xpu'u c'a ri Jesús xeroyoj richin nquitzeklebej.
MAT 4:22 Y ri Jacobo y ri Juan, ri ye ca'i' achi'a' ri', jari' xquiya' can ri qui-canoa y ri quitata' y xquitzeklebej ri Jesús.
MAT 4:23 Ri Jesús ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Galilea xapon-vi, nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' nquimol-qui' richin ntzijos ri rutzij ri Dios cheque. Y chuka' ntzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyeruc'achojrisala' c'a vinük ri jalajoj chi yabil y k'oxon ntoc cheque.
MAT 4:24 Ri rutzijol ri Jesús xapon c'a pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Siria. Y ri ye yava'i' xec'amür-pe riq'uin ri Jesús. Yava'i' ri man junan tüj ruvüch yabil ntoc cheque. Yec'o xa ja ri k'oxon richin ri ch'acul ri ntoc cheque. Yec'o ri xa itzel tak espíritu ri ye c'unük quiq'uin. Yec'o c'a ri ye nuya' ataque chin y yec'o c'a chuka' ri ye man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul. Y conojel c'a ri yava'i' ri' xeruc'achojrisaj-e.
MAT 4:25 Y ri Jesús xtzeklebüs c'a coma juis vinük ri aj chiri' pa tak tinamit richin ri ruch'ulef Galilea, coma chuka' ri nyepu'u pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Decápolis, ri nyepu'u pa tinamit Jerusalén y ri aj pa ch'aka chic tinamit ri chiri' pa ruch'ulef Judea. Y quiri' c'a chuka', xtzekelebüs coma juis vinük ri nyepu'u c'a lojc'an chic ruchi' ri rakün-ya' Jordán.
MAT 5:1 Y tok ri Jesús xerutz'et que ye juis vinük ri quimolon-qui' chiri', rija' xjote-e pari' ri juyu', y xtz'uye-ka. Y c'ateri' xquimol-apu-qui' ri rachibila' riq'uin.
MAT 5:2 Y jari' tok ri Jesús xch'o c'a richin nyerutijoj, y xbij c'a:
MAT 5:3 Jabel quiquicot ri meba' cánima chuvüch ri Dios, roma nye'oc-vi pa ruk'a'.
MAT 5:4 Jabel quiquicot ri ntok' cánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nujül-e ri cok'ej y nbün cheque que nyequicot.
MAT 5:5 Jabel quiquicot ri ch'utinirsaj cánima, roma nye'ichinan c'a chupan ri ruch'ulef richin ri Dios.
MAT 5:6 Jabel quiquicot ri nnum y nc'at cánima chirij ri chojmilüj rubanic c'aslen riq'uin ri Dios, roma ri Dios nbün c'a cheque que nyetiquer nquibün ri ncajo'.
MAT 5:7 Jabel quiquicot ri c'o joyovanic pa tak cánima, roma rije' njoyovüx chuka' quivüch.
MAT 5:8 Jabel quiquicot ri ch'ajch'oj cánima chuvüch ri Dios, roma rije' nquitz'et ruvüch rija'.
MAT 5:9 Jabel quiquicot ri c'o cánima ri nkasan ruvi' oyoval, roma rije' nbix cheque que ye ralc'ual ri Dios.
MAT 5:10 Jabel quiquicot ri nquic'usaj pokonül pa quik'a' ch'aka chic, roma choj vi ri quic'aslen chuvüch ri Dios. Jabel vi quiquicot, roma rije' yec'o pa ruk'a' ri Dios.
MAT 5:11 Y ri vinük ri nyeyok'otüj, ri man nc'ulix tüj quivüch y ri ntz'uculux tzij chiquij voma yin, jabel c'a chuka' quiquicot.
MAT 5:12 Romari' rix titze'en c'a ivüch y quixquicot c'a juis, roma nim rajil-ruq'uexel ri nic'ul chila' chicaj. Roma ri pokonül ri nic'usaj rix, quiri' c'a chuka' xquic'usaj ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can, achi'a' ri xec'uje-e nabey que chivüch rix.
MAT 5:13 Ja rix c'a cachi'el atz'an, y si utz ic'aslen, ja ri ic'aslen rix cachi'el rutzayil ri quic'aslen ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Y si ta ri cachi'el ri rutzayil re' nq'uis ta e, ¿achique ta c'a rubanic richin quiri' ntzolij ta jun bey chic pe ri rutzayil? Cachi'el atz'an ri xq'uis rutzayil, xa man jun chic c'a nc'atzin-vi. Xa ntorix c'a e, richin que nyec'o vinük pari'. Quiri' chuka' si man utz tüj ic'aslen, man utz tüj chic ri rutzayil ri ic'aslen chiquivüch ri vinük. Man jun chic c'a nc'atzin-vi, y ri vinük cachi'el ta nyec'o pan ivi'.
MAT 5:14 Rix rix rusakil c'a ri quic'aslen ri vinük chuvüch ri ruch'ulef y nyixk'alajin jabel, cachi'el nk'alajin-pe jun tinamit pari' jun juyu' banun-vi y man ntiquer tüj richin nrevaj-ri'.
MAT 5:15 Rix c'a ri nitzij jun k'ak', man jun bey c'a niya' ta oc chuxe' jun cajón, man quiri' tüj. Ri k'ak' richin nsakrisan, nicanoj jun c'ojlibül ri ntz'uyuba-vi, richin quiri' nyerusakrisaj c'a conojel ri yec'o pa jay.
MAT 5:16 Quiri' ta c'a nbün ri ic'aslen chiquivüch ri vinük, jun ta c'a sük. Richin quiri' tok nquitz'et c'a ri utz ri nyixbanun, ri vinük nquiya' c'a ruk'ij ri aj-chicaj Itata'.
MAT 5:17 Man tinuc c'a que yin xinpu'u richin que man jun ruk'ij ninbün chin ri ley richin ri Moisés, y chuka' man tinuc que yin xinpu'u richin quiri' mismo ninbün cheque ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, chupan ri ojer can tiempo. Man roma tüj c'a ri' yin xinpu'u richin que ninbün-vi ri nquibij.
MAT 5:18 Roma ketzij ninbij chive que ronojel ri tz'iban chupan ri ley, nyebanatüj-vi. Ri ruch'ulef y ri caj xa nyeq'uis. Pero ri ye tz'iban chupan ri ley nyebanatüj-vi, y man jun ri quiri' ta nc'uje' can.
MAT 5:19 Achique na vinük ri man nrajo' tüj nbün ri nbij chupan ri ley, stape' (aunque) ta jun tzij ri cachi'el xa man jun rakalen nk'alajin y quiri' chuka' ri nuchilabej cheque ch'aka chic vinük que tiquibana' ri nbanun c'a quiri', xa man jun c'a oc ruk'ij ri nc'uje' chiquicojol ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. Jac'a ri vinük ri nbanun ronojel ri nbij chupan ri ley y quiri' chuka' nuchilabej cheque ri ch'aka chic vinük que tiquibana', rija' nc'uje' c'a ruk'ij chiquicojol ri yec'o pa ruk'a' ri Dios.
MAT 5:20 Rix ri nijo' nyixoc pa ruk'a' ri Dios, nc'atzin que ri ic'aslen más choj chuvüch ri quic'aslen ri achi'a' ri ye etamanela' chin ri ley y chuvüch ri quic'aslen ri achi'a' fariseos. Roma rije' nquinuc que choj ri quic'aslen, pero xa man quiri' tüj.
MAT 5:21 Y rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix cheque ri kavinak ojer can, que man quecamsan. Y achique na c'a vinük ri ncamsan, aj-mac vi y nc'atzinej que nban juzgar pari'.
MAT 5:22 Jac'a yin ninbij que stape' (aunque) xaxe royoval ri npu'u chin jun vinük, nmacun-vi y tiban juzgar pari'. Chuka' ri nbin chin jun chic vinük: Manak ana'oj. Ri nbin quiri', aj-mac chuka', romari' c'uluman que nuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nquibün juzgar richin que nban juzgar pari'. Y ja ri nbin nacanic chin jun chic vinük, ri' xa oyoben chic roma ri k'ak'.
MAT 5:23 Romari' si rat ratc'o chic apu riq'uin ri altar richin que naya' jun sipanic chin ri Dios y jari' tok nka-pe chi'ac'u'x que rat c'o jun ri abanun chuvüch jun vinük.
MAT 5:24 Taya' c'a can ri sipanic chiri' ape' c'o-vi ri altar y jari' cabiyin riq'uin ri jun vinük ri', que'achojmirsaj can ri oyoval ri c'o chi'icojol. Y tok achojmirsan chic can y junan chic ivüch, c'ateri' c'a catzolij y taya' ri sipanic chin ri Dios.
MAT 5:25 Tachojmirsaj c'a avi' chanin riq'uin ri vinük ri ncatuc'uan chuvüch ri juez, utz ri' xa c'ateri' itz'amon-e bey pa juzgado. Roma si xa man quiri' tüj nabün, ri sujunel chavij ncarujüch pa ruk'a' ri juez, y ri juez ri' ncarujüch-e pa ruk'a' ri chajiy ri cárcel, y rija' ncaberutz'apij can pa cárcel.
MAT 5:26 Y ketzij vi ninbij chin ri quiri' nc'ulachin, que man ntel tüj c'a pe chiri' pa cárcel, hasta tok rutojon chic na can ri ruq'uisbül centavo richin ri ruc'as chin ri vinük ri banayun ri kajo'n chin.
MAT 5:27 Rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri tzij bin can ojer. Ri tzij ri' nbij: Jun achi c'ulan, man tucanoj chic jun ixok. Y jun ixok c'ulan, man tucanoj chic jun achi.
MAT 5:28 Jac'a yin ninbij que chuka' ri achi ri nuya' runak' ruvüch chirij jun ixok xaxe riq'uin nurayij ruvüch, ri nbanun quiri', pa ránima xa xmacun yan c'a riq'uin ri jun ixok ri'.
MAT 5:29 Xa roma c'a ri' si jun runak' avüch nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el navelesaj-e y natorij-e ri runak' avüch. Stape' (Aunque) ta ja ri runak' avüch más utz. Roma más utz que xaxe jun cheque ri runak'-avüch ntel-e y mani ja rat ncabe can pa k'ak'.
MAT 5:30 Chuka' si xa jun cheque ri ak'a' nbanun chave que ncamacun, xa man ta tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nachoy y natorij-e ri ak'a'. Stape' (Aunque) ta ja ri ak'a' ri más utz. Roma más utz que xaxe jun cheque ri ak'a' ntel-e y mani que ja rat ncabe can pa k'ak'.
MAT 5:31 Y chuka' ketaman que ri ojer can xbix: Ri achi ri man nrajo' tüj chic ri rixjayil y nujüch-ri' riq'uin, tubana' ri vuj ri richin jachojri'il y tuya' chin ri ixok.
MAT 5:32 Jac'a yin ninbij chive: Ri achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y xa man roma tüj que ri ixok xucanoj ta chic jun achi ri achijlonel ri' nbün-vi c'a chin ri rixjayil que nmacun tok nbe chic riq'uin jun achi. Ri achi ri' nmacun-vi, y quiri' chuka' ri jun chic achi ri nuc'uan chin ri ixok, nmacun c'a chuka', roma ri ixok ri' xa c'a c'o-vi ri nabey rachijil.
MAT 5:33 Y chuka' rix xa jabel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix cheque ri kavinak ojer can, que man tiquik'üj quitzij. Y quiri' chuka' tok nquibün jurar, man tiquik'üj quitzij. Y tok c'o ri nquisuj chin ri Ajaf que nquibün, tiquibana' c'a.
MAT 5:34 Jac'a yin ninbij chive: Man jun bey tibün jurar, y chuka' man tibün cachi'el nquibün ri ch'aka vinük, que nquicusaj ri rubi' ri caj tok nquibün jurar. Rix man jun bey tibün quiri', roma ja ri chila' chicaj c'o-vi ri Dios.
MAT 5:35 Y man ticusaj ri rubi' ri ruch'ulef, roma ja chiri' nuya-vi ri rakün ri Dios. Ni man chuka' ticusaj ri rubi' ri tinamit Jerusalén, roma ri tinamit re' richin ri Nimalüj Rey.
MAT 5:36 Y chuka' man tibün cachi'el nquibün ri ch'aka vinük tok nquibün jurar, nquibij que titzaq'uix ri quijolon si xa man ketzij tüj ri nquibij. Rix man jun bey tibün quiri', roma man ja tüj rix ri ivajaf ri ic'aslen. Ri Rajaf ri ic'aslen ja ri Dios, y xaxe chuka' rija' ri ntiquer nujül ri ntzu'un ri rusmal tak ivi'. Xaxe rija' ntiquer nbanun xak chin ri sük y ntiquer chuka' nbün sük chin ri xak.
MAT 5:37 Man jun bey c'a tibün jurar. Ronojel ri nibij, choj c'a tibij, si ketzij ri nibij o xa man ketzij tüj. Y si xa nibün jurar, nk'alajin c'a que c'o itzel pan ivánima.
MAT 5:38 Y rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix cheque ri kavinak ojer can, que ri nrelesan jun runak' ruvüch jun vinük, quiri' c'a chuka' tiban chin ri xbanun. Ri nk'ajon-e rey jun vinük, quiri' c'a chuka' tiban chin ri xbanun.
MAT 5:39 Jac'a yin ninbij chive: Man tipaba-ivi' chuvüch ri nbanun itzel chive. Si xa c'o c'a jun ri nyixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chin. Utz c'a niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey.
MAT 5:40 Y si c'o c'a jun vinük ri nuc'uaj jun chive rix pa juzgado roma nrajo' nrelesaj jun rutziek, man c'a tupokonaj nuya' can chin. Y pari' ri', tuya' c'a can chuka' ri rutziek ri cachi'el coton.
MAT 5:41 O si c'o c'a jun chive rix ri nban chin roma jun vinük ri nüj nbe-vi que tuc'uaj jun aka'n c'a pa jun kilómetro, xa riq'uin c'a quicot tuc'uaj ri aka'n ri xuya-e ri jun vinük chirij, y chuka' man tupokonaj nusuj-ri' que nuc'uaj jun kilómetro más richin nuto' riq'uin ri raka'n.
MAT 5:42 Y si c'o c'a jun chive rix c'o nc'utux chin roma jun vinük, tuya' c'a e chin. Y si c'o chuka' nrajo' que nuküj-e, man jun bey c'a tunuc que man nuya' tüj e.
MAT 5:43 Rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri tzij bin ojer. Ri tzij ri' nbij: C'uluman-vi que que'ajo' ri ch'aka. Jac'a ri nye'etzelan avichin, que'avetzelaj.
MAT 5:44 Jac'a yin ninbij chive: Que'ijo' c'a ri nye'etzelan ivichin, tiya' quik'ij riq'uin ri itzij ri nyejo'on que nka-ka ta itzel pan ivi', quixoc utz quiq'uin ri xa man utz tüj quina'oj iviq'uin rix, y tic'utuj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quivi' ri nyetzekleben-pe y nyeyok'on ivichin.
MAT 5:45 Richin quiri' nk'alajin-vi que rix rix ralc'ual ri aj-chicaj Itata'. Roma rija' utz vi c'a pa quivi' conojel. Rija' c'a chila' c'a chicaj nbün-pe que c'o ri rusakil ri k'ij pa quivi' ri vinük ye utz y pa quivi' ri vinük ye itzel. Chila' c'a chuka' nbün-pe que c'o job, pa quivi' ri vinük ye choj y ri man ye choj tüj.
MAT 5:46 Roma si rix xaxe ri vinük ri nyejo'on ivichin ri nye'ijo', ¿c'o rajil-ruq'uexel nic'ul romari'? Roma ri quiri', hasta jun vinük ri itzel ruc'aslen ntiquer nbün, ntiquer nyerujo' xaxe ri nyejo'on richin.
MAT 5:47 Y si xaxe ri i-hermanos ri nibün saludar, ¿achique ta chic c'a ri más utz nyixtajin chubanic? Man jun. Roma hasta ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios nyetiquer nquibün quiri'.
MAT 5:48 Rix quixoc c'a tz'aküt riq'uin ri nyixbanun cachi'el ri aj-chicaj Itata'. Rija' tz'akatinük riq'uin ri nbanun.
MAT 6:1 Tichajij c'a ivi' jabel, que man tibananej chiquivüch ri vinük que nyixtajin chubanic ri nrajo' ri Dios, roma xa man utz tüj. Roma si xa quiri' nibün, man jun c'a rajil-ruq'uexel nic'ul riq'uin ri aj-chicaj Itata'.
MAT 6:2 Tok rix niya' limosna, man c'a tivelesaj rutzijol, cachi'el tok nk'ajan jun trompeta ri nac'axüx coma conojel ri vinük. Man tibün quiri'. Man tibün cachi'el ri nquibün ri vinük ca'i' quipalüj, nquelesaj rutzijol pa tak bey y pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin que tetamüx que utz ri nyetajin chubanic. Ketzij vi ninbij que ri vinük ri nyebanun quiri', riq'uin ri xquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xa xquil yan c'a rajil-ruq'uexel ri nyebanun.
MAT 6:3 Y tok rix niya' limosna, man c'a titzijoj chin jun chic. Man jun c'a nc'atzin-vi que nretamaj ta na jun chic vinük ri nyixtajin chubanic.
MAT 6:4 Richin quiri' ri limosna ri niya', man jun chic c'a vinük tetaman. Pero ri aj-chicaj Itata', rija' retaman. Rija' nutz'et ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chive. Y ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chive, nk'alajin c'a chiquivüch ri vinük.
MAT 6:5 Rix tok nibün c'a orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ca'i' quipalüj. Roma ri vinük ri' juis c'a ncajo' que ja ri ape' yec'o vinük, chiri' nquibün-vi orar: Pa tak jay ape' ntzijos-vi rutzij ri Dios, pa tak esquina, xaxe richin quetz'et. Rije' ye pa'ül tok nquibün orar. Y ketzij vi ninbij chive, que ri vinük ri nyebanun quiri', riq'uin ri nquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xa xquic'ul yan c'a rajil-ruq'uexel ri nyebanun.
MAT 6:6 Y tok jun c'a chive rix nbün orar, utz toc pa jay y tutz'apij ruchi' ri jay y c'ateri' tich'o c'a riq'uin ri Rutata' ri c'o chila' chicaj. Y stape' (aunque) man nutz'et tüj ri achique chok chin nch'o-vi, retaman que c'o ri nac'axan richin. Y ri nac'axan-pe richin nutz'et-vi c'a ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chin. Y ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chin, nk'alajin c'a chiquivüch ri vinük.
MAT 6:7 Tok rix nibün c'a orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma chiquivüch rije', xaxe roma nyequibün nimak' tak oraciones y juis tzij ri nquicusaj chupan, romari' tok nye'ac'axüx-pe roma ri Dios, quiri' nquinuc rije'.
MAT 6:8 Tok rix nibün orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma ri aj-chicaj Itata' retaman chic c'a ri achique nc'atzin chive, tok c'a man jani nic'utuj tüj chin.
MAT 6:9 Tok rix nibün orar, tibana' jun oración cachi'el re': Katata' Dios ratc'o chila' chicaj, xtibanatüj ta c'a que conojel ta ri vinük nquiya' ta ruk'ij ri lok'olüj abi'.
MAT 6:10 Y xtika-pe yan ta c'a ri k'ij tok ja rat ri ncatoc ri Jun ri nabün mandar pa kavi'. Y xe ta c'a ri najo' rat que nban chere' chuvüch ri ruch'ulef, xe ta ri' ri nkabün, cachi'el nquibün ri yec'o aviq'uin chila' chicaj.
MAT 6:11 Y taya' c'a chuka' ri kavay ri nc'atzin cheke ronojel k'ij.
MAT 6:12 Y cachi'el nyekacuy ri vinük ri c'o nquibün cheke, quiri' ta tabana' kiq'uin roj, tacuy ta c'a ronojel ri man utz tüj ri nyekabün chavüch.
MAT 6:13 Y man c'a taya' k'ij que ri itzel nbün ta cheke que nkutzak pa mac. Kojacolo' c'a chuvüch. Quiri' ri nkac'utuj, roma xaxe c'a rat ri ratc'o pa kavi', c'o avuchuk'a', y c'o ak'ij richin jumul. Quiri' vi.
MAT 6:14 Si rix nye'icuy ri vinük ri nquibün itzel na'oj chive, ri aj-chicaj Itata' nyixrucuy c'a chuka' rix.
MAT 6:15 Y si xa man nye'icuy tüj ri vinük ri nquibün itzel chive, ri aj-chicaj Itata' chuka' man nyixrucuy tüj c'a riq'uin ri imac ri nye'ibanala' chuvüch.
MAT 6:16 Tok rix man nyixva' tüj roma nibün orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri ca'i' quipalüj, roma xa nyebison ri nyetzu'un. Ye k'alüj ri nyetzu'un que tik'alajin chiquivüch ri vinük que man ye va'inük tüj. Y ketzij ninbij chive, que ri nyebanun quiri', riq'uin ri nquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xquic'ul yan c'a ri rajil-ruq'uexel.
MAT 6:17 Jac'a tok rix man nyixva' tüj roma nibün orar, man tibün que nk'alajin que man ibanun tüj va'in, xa jabel tich'aja' ipalüj, tiya' ba' aceite pan ivi' y jabel tijica' rusmal ivi'.
MAT 6:18 Richin quiri', man tic'ut chiquivüch ri vinük que man ibanun tüj va'in roma nibün orar. Xaxe ta c'a ri aj-chicaj Itata' ri nretaman, y rija' man c'a tz'etetül tüj. Rija' nutz'et c'a ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chive. Ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chive, nk'alajin chiquivüch ri vinük.
MAT 6:19 Mani c'a nimol ibeyomal chuvüch ri ruch'ulef, roma xa yec'o chico ri nyebanun chin que nyechicopir-ka y c'o chuka' ri pus ri nq'uison richin, y roma chuka' xa yec'o elek'oma' ri nye'elek'an y nye'elesan-e.
MAT 6:20 Timolo' ibeyomal ri ape' man jun nchicopirsan richin y man jun chuka' pus ri nq'uison richin. Ri ape' chuka' man jun elek'on ri nelek'an-e y nrelesan-e. Timolo' c'a ibeyomal chila' chicaj.
MAT 6:21 Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e.
MAT 6:22 Ri runak'-avüch nyec'atzin c'a chave, cachi'el nc'atzin jun k'ak' richin sük nbün. Y si ri runak'-avüch ye utz, rat ratc'o pa jun sük.
MAT 6:23 Pero si ri runak'-avüch man ye utz tüj, rat ratc'o pa jun k'eku'n. Romari' si xa njalatüj ri sük ri ruyo'on ri Dios pan avánima, nk'alajin c'a pe que pa k'eku'n ratc'o-vi. Y ri k'eku'n ri' juis nim vi.
MAT 6:24 Man jun c'a samajel ri yec'o ta ca'i' rajaf y ntiquer ta nsamüj quiq'uin chi ca'i' pa jun bey. Roma si nrajo' jun cheque ri rajaf, nretzelaj chic can ri jun. Y si juis nutakej rutzij ri jun, man ntiquer tüj nbün quiri' riq'uin ri jun chic. Y quiri' c'a, manak modo que c'o ta jun ri benük ránima chirij ri beyomül, y nrajo' ta chuka' nbün ri nrajo' ri Dios.
MAT 6:25 Y romari' tok yin ninbij chive: Man tichajij pena riq'uin ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay, ni man tinuc ri ape' nic'ün-vi itziek. Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, ¿ninuc rix que rija' man ntiquer tüj chuka' nuya-pe ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'?
MAT 6:26 Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, rije' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', ni manak chuka' quicabal richin nquiyüc ta quijal. Man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri aj-chicaj Itata' ri nyo'on quivay. Ya voro c'a rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'.
MAT 6:27 ¿C'o ta c'a jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma chunuquic ri pena? Man jun.
MAT 6:28 ¿Y achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil itziek? Ri Dios nuya' itziek. Xaxe na pe' que'itz'eta' ri cotz'i'j quibini'an lirio, ri yec'o pa tak k'ayis. Que'itz'eta' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nyequibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey.
MAT 6:29 Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xchajij ta jun rutziek cachi'el ntzu'un jun cotz'i'j.
MAT 6:30 Ri Dios nyeruvek jabel ri k'ayis. Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis ri yec'o pa k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man katz nyelayuj tüj más, roma jun k'ij jabel quibanun, jun chic k'ij nyechaki'j-ka y c'ateri' nyetorix pa k'ak', man riq'uin tüj ri' ri Dios nyeruvek jabel. ¿Y achique c'a roma rix man iyo'on tüj iv'anima riq'uin ri Dios que nuya' ta itziek?
MAT 6:31 Roma c'a ri' rix man titz'om pena chucanoxic ivay y ri itziek.
MAT 6:32 Ri vinük ri nquitz'om pena chucanoxic quivay y ri quitziek, ja ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Jac'a rix c'o ri Itata' chila' chicaj y retaman chic que jare' ri nc'atzin chive.
MAT 6:33 Romari' ri c'uluman que nibün rix ja ri tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios y titija' ik'ij que nic'uaj jun chojmilüj c'aslen chuvüch, cachi'el ri nrajo' rija'. Y si nibün quiri', ri Dios nuya' jun ic'aslen jabel y nuya' chuka' ri nc'atzin chive.
MAT 6:34 Rix man nc'atzin tüj que nitz'om pena roma ninuc yan ri achique nuc'ün-pe ri k'ij chuak'. Ri chuak' c'o-vi ri nuc'ün-pe. Pero xaxe c'a ri c'o chivüch ri tinucu', roma ronojel k'ij c'o-vi rupokonül y man tic'ün yan c'a pe ri richin chuak', roma quiri' xa q'uiy c'a ri nimol chivij.
MAT 7:1 Man jun bey tibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij, richin quiri' man nban tüj quiri' chive rix.
MAT 7:2 Roma si nibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij, quiri' c'a chuka' ri nban chive rix. Cachi'el vi c'a rubanic ri nibün rix cheque ri vinük, quiri' chuka' nban chive rix.
MAT 7:3 Y rat ¿achique roma tok ja ri vit k'ayis c'o pa runak'-ruvüch ri a-hermano ri natz'et chanin y man nana' tüj ri che' k'atül pa runak'-avüch rat? Ri ejemplo re' nbij c'a que man tikanimirsaj ri rumac jun hermano y nkach'utinirsaj-ka ri nimalüj tak kamac roj.
MAT 7:4 Man tabij c'a chuka' chin ri a-hermano: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj ri vit k'ayis k'atül pa runak'-avüch, y rat xa jun che' ri k'e'el pa runak'-avüch. Ri ejemplo re' nbij c'a que man tabij chin jun a-hermano que man camacun chic, tok rat chuka' xa nabün amac. Man naya' tüj ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalüj. Nabey tachojmirsaj-ka ri ac'aslen rat, c'ateri' utz nato' ri a-hermano.
MAT 7:6 Ri rutzij ri Dios y ronojel ri juis cakalen, ri cachi'el cakalen ri vekbül-abüj nbix perla cheque, man que'iya' chiquivüch ri vinük ri xa nquibün cachi'el nquibün ri tz'i' y ri ak. Roma ri chico ri', stape' (aunque) juis rakalen ri nuya' jun vinük cheque, rije' xa nquiyak' pan akün y c'o mul nyecatüj chirij ri xyo'on cheque y nquiba' chi eyaj.
MAT 7:7 Tic'utuj c'a ri nc'atzin chive y ri Dios nuya-pe chive. Ticanoj y nivil ri nijo'. Tibana' tocar ri ruchi-jay y nyixjakatüj-pe.
MAT 7:8 Roma c'a ri', si riq'uin ronojel ivánima nic'utuj chin ri Dios, rija' nuya-vi-pe chive. Si rix nicanoj, nivil-vi. Y si rix nibün tocar ri ruchi-jay, njakatüj-vi-pe chivüch.
MAT 7:9 ¿Achique ta c'a achi ri ntiquer nuya' jun abüj pa ruk'a' ri ralc'ual, tok ri ac'ual xa jun vüy ri nuc'utuj chin?
MAT 7:10 ¿O ntiquer ta nuya' jun itzel cumütz pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun cür nrajo'?
MAT 7:11 Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin ta que rix man ta utz ina'oj, pero man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro comi ri aj-chicaj Itata', que man nuya tüj pe ri nic'utuj chin. Y ronojel ri nuya-pe rija', ye utz vi.
MAT 7:12 Rix ruyon chuka' utz tibana' quiq'uin ri vinük, roma rix man c'a nka' tüj chivüch que ri vinük itzel quina'oj iviq'uin. Quiri' ri tz'iban chupan ri ley ri richin ri Moisés, y quiri' chuka' quibin can ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
MAT 7:13 Chupan c'a ri ruchi-jay juis latz', chiri' c'a quixoc-vi. Roma nk'alajin que nim ruvüch ri ruchi-jay y ri rubey ri itzel c'aslen, ri nc'amon-pe ri camic ri richin chi jumul, y ye juis c'a vinük ri nye'oc chiri'.
MAT 7:14 Pero juis latz' ri ruchi-jay y co'ol oc ruvüch ri bey ri nc'amon-pe c'aslen, y man ye q'uiy tüj ri nye'ilon richin.
MAT 7:15 Romari' nc'atzin nichajij-ivi' chiquivüch ri nyebin que nquik'alajrisaj c'a ri bin cheque roma ri Dios y xa man ketzij tüj ri nquibij. Roma tok c'ateri' nye'apon iviq'uin, ri c'aslen ri nquic'ut, juis jabel, cachi'el quibanic ri ovejas, man jun itzel ntz'etetüj chiquij. Jac'a tok nyek'alajin ri itzel ri c'o pa tak cánima, xa cachi'el chic quibanic ri utiva', nyequiq'uis c'a ri achique chok q'uin nye'apon-vi.
MAT 7:16 Nivetamaj-vi quivüch, cachi'el nivetamaj ruvüch achique chi che' ri', xaxe riq'uin nitz'et rubanic ri ruvüch ri nuya-ka. Tok nvachin jun k'ayis ri juis ruq'uixal, ¿nuya' uva o higo? Man jun bey nbün quiri'.
MAT 7:17 Quiri' c'a chuka' ivetaman que jun utzilüj che' nuya' utzilüj tak ruvüch, jac'a ri man utzilüj che' tüj, ri ruvüch ri nuya-ka xa itzel chuka'.
MAT 7:18 Man jun utzilüj che' nuya' ta itzel tak ruvüch, nixta jun chuka' che' ri man utz tüj, nuya' ta utzilüj tak ruvüch.
MAT 7:19 Y ronojel c'a che' ri man nquiya' tüj utzilüj tak quivüch, nyekasüs y c'ateri' nyetorix pa k'ak'.
MAT 7:20 Roma c'a ri' nivetamaj quivüch ri vinük ri nye'apon iviq'uin, xaxe riq'uin nitz'et ri rubanic ri quic'aslen.
MAT 7:21 Ye q'uiy vi c'a vinük ri nyebin ¡Ajaf! ¡Ajaf! chuve yin, pero man conojel tüj cheque rije' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Roma ri nye'oc richin ri Dios xaxe c'a ri riq'uin ronojel cánima nquibün ri rurayibül ri Nata' Dios.
MAT 7:22 Y chupan c'a ri k'ij tok yin ninbün juzgar pa quivi' ri vinük, ye q'uiy c'a ri nyebin chuve: ¡Ajaf! ¡Ajaf! nquibij, roj pan abi' rat xkatzijoj-vi ri rutzij ri Dios, pan abi' rat xekacol q'uiy vinük ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin y pan abi' rat chuka' xekabanala' juis q'uiy milagros, nquibij.
MAT 7:23 Jac'a yin, jari' tok ninbij cheque ri nyebin quiri': Yin man jun bey xixintz'et tok xibün quiri'. Man vetaman tüj c'a ivüch. Man c'uluman tüj c'a que nyixc'uje' viq'uin, roma rix xa rix banuy richin ri itzel, ninbij cheque.
MAT 7:24 Y achique na c'a vinük ri nac'axan y nbün ri tzij ri c'ateri' ninbij-ka, junan c'a riq'uin ri jun achi listo ri xupaba' jun racho pari' abüj.
MAT 7:25 Xka-ka c'a job, xepu'u rakün tak ya' y cakik' chirij ri jun jay ri' y ri jay man xtzak tüj. Roma ri ruxe' ri jun jay ri' pari' ri abüj tiquil-vi.
MAT 7:26 Y achique na c'a vinük ri nac'axan ri tzij ri quiri' ninbij-ka, y xa man nbün tüj ri ninbij chin, junan c'a riq'uin ri jun achi tonto ri xupaba' jun racho pa sanayi'.
MAT 7:27 Xka-ka c'a job, xepu'u rakün tak ya' y cakik' chirij ri jun jay ri'. Y ri jay xtzak y xq'uis c'a chiri'. Quiri' c'a ri tzij ri xerubij ri Jesús.
MAT 7:28 Y tok ri Jesús xtane' chubixic ri tzij ri', ri vinük ri xe'ac'axan richin, xsatz quic'u'x y xe' xquica'yej roma ri tzij ri xcac'axaj.
MAT 7:29 Roma ri rubanic ri rutijonic, jun tijonic richin jun ri c'o ruchuk'a' pa ruk'a' y man cachi'el tüj oc ri quitijonic ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley.
MAT 8:1 Y tok ri Jesús kajnük chic c'a pe pari' ri juyu', ri vinük ri ye benük chirij ye juis ye q'uiy.
MAT 8:2 Y c'o c'a jun achi yava' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra, xapon chuvüch ri Jesús, xxuque-ka chuvüch y xbij c'a chin: Ajaf, yin vetaman que ncatiquer nquinac'achojrisaj riq'uin ri nuyabil, pero man vetaman tüj achique nanojij pa nuvi', xbij chin.
MAT 8:3 Y ri Jesús jari' xtz'om-apu ri achi yava' riq'uin ri lepra y xbij chin: Ninjo' que ncac'achoj. Tiq'uis c'a e ri yabil re' chavij, xbij chin. Y xe xbij quiri' ri Jesús, ri achi xch'ajch'ojir-e riq'uin ri ruyabil.
MAT 8:4 C'ateri' ri Jesús xbij chin ri achi ri': Ninchilabej c'a chave que man tatzijoj cheque ri vinük ri xbanatüj aviq'uin, xa choj cabiyin pa racho ri Dios richin que'ac'utu-avi' chuvüch ri sacerdote, y taya' c'a ri chico, ri sipanic ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Moisés ri nc'atzin que naya' chin ri Dios. Richin quiri' nak'alajrisaj c'a chiquivüch que rat ch'ajch'oj chic, xbij-e chin.
MAT 8:5 Y tok ri Jesús c'o chic c'a pa tinamit Capernaum, c'o c'a jun achi ri xapon riq'uin. Y ri achi ri' jun Capitán y xuc'utuj c'a jun favor chin ri Jesús.
MAT 8:6 Quere' c'a ri xbij ri Capitán: Ajaf, ri achi nusamajel, man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. Y ri yabil re' rukasan chuvüch ri ruvarabül. Y juis pokonül ri ntajin chuc'usasic. Rija' chila' c'a pa vacho c'o-vi.
MAT 8:7 Xpu'u ri Jesús xbij chin ri Capitán: Jo' c'a y ninc'achojrisaj ri achi yava', xbij.
MAT 8:8 Y quere' c'a ri tzij ri xbij chic ri Capitán chin ri Jesús: Ajaf, yin xa yin jun achi aj-mac y romari' man c'uluman tüj chave que ncatoc pa vacho. Xaxe c'a tabij que nc'achoj y nc'achoj ri achi nusamajel.
MAT 8:9 Yin vetaman-vi que quiri' nbanatüj, roma yin c'o jun ri nbin chuve ri nc'atzinej que ninbün. Y chuka' yec'o achi'a' ye yo'on pa nuk'a'. Tok ninbij c'a chin jun achi ri c'o pa nuk'a' que tibiyin, nbe-vi. Y si ninbij chuka' chin jun chic cheque ri achi'a' ri yec'o pa nuk'a' que tipu'u, npu'u-vi chuka'. Y tok ninbij c'a chin ri nusamajel que tabana' re', nbün-vi chuka', xbij ri Capitán.
MAT 8:10 Y ri Jesús xsatz ruc'u'x tok rac'axan chic c'a ka ri tzij ri' y xbij cheque ri ye tzekleben richin: Ketzij ninbij chive que ri xbin ri tzij re', ruyo'on-vi ránima viq'uin. Y man jun c'a nuvinak israelita ri vilon ri ruyo'on ta ránima viq'uin, cachi'el ri jun achi re'.
MAT 8:11 Ninbij-vi c'a chive que juis ye q'uiy vinük ri nyepu'u chila' pan este y chila' chuka' pan oeste, vinük ri quiyo'on c'anima viq'uin. Rije' nyetz'uye' c'a riq'uin ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob y ri ch'aka chic ri yec'o-vi chic pa ruk'a' ri Dios.
MAT 8:12 Jac'a ri vinük ri ye richin que nye'oc ta pa ruk'a' ri Dios, xa man chic nye'oc tüj, xa nye'elesüs can y nyetorix chupan ri k'eku'n, roma xa man xquiya' tüj cánima viq'uin yin. Y chiri' npu'u c'a ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey.
MAT 8:13 C'ateri' c'a ri Jesús xbij-e chin ri Capitán: Catzolij pan avacho. Roma xanimaj que yin nquitiquer nquic'achojrisan, tibanatüj c'a ri arayibül, xbij-e chin. Y ri achi ri rusamajel ri Capitán ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
MAT 8:14 Y tok ri Jesús xapon pa racho ri rachibil rubini'an Pedro, xutz'et c'a que ri rujite' ri Pedro cotz'ol pa ch'at y c'o jun nimalüj c'atün chirij.
MAT 8:15 Xpu'u rija' xutz'om ruk'a' ri yava' y jari' tok xq'uis-e ri nimalüj c'atün chirij. Ri rujite' ri Pedro xcatüj c'a pe pa ruch'at y xutz'om quilixic ri Jesús y ri ye benük riq'uin.
MAT 8:16 Tok ncok'a-pe c'a ri k'ij ri', ye q'uiy c'a ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin xe'uc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús, richin que ri Jesús nyerelesaj ta e ri itzel tak espíritu quiq'uin. Y rija' xbij c'a cheque ri itzel tak espíritu que que'el-e, y xeruc'achojrisaj chuka' e conojel ri ye yava'i'.
MAT 8:17 Richin quiri' nbanatüj c'a ri rubin can ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri Isaías quere' c'a ri rubin can pari' ri Jesús: Xerelesaj c'a e kayabil konojel, y xuc'uaj c'a ronojel kak'oxomül. Quiri' ri rubin can.
MAT 8:18 Y riq'uin ri Jesús ye juis c'a vinük ri nquimol-apu-qui'. Y tok rija' xerutz'et ri vinük ri', jari' tok xbij cheque ri rachibila' que tiquic'ama' yan c'a pe jun canoa roma nc'atzinej que nyebe lojc'an ruchi-ya'.
MAT 8:19 Y c'o c'a jun achi etamanel chin ri ley ri xapon-apu riq'uin ri Jesús y xbij chin: Rat rat Maestro vi, y yin ninjo' c'a ncatintzeklebej ape' na ri ncatapon-vi, xbij chin.
MAT 8:20 Xpu'u ri Jesús xbij chin ri etamanel ri': Ri utiva' c'o-vi quijul ape' nyec'uje-vi. Y quiri' chuka' ri ch'ipa', c'o chuka' quisoc. Jac'a yin ri xinalüx chi'icojol, man jun ape' nquinuxlan-vi, xbij chin.
MAT 8:21 Jari' chuka' tok jun chic ri xutzeklebej-e richin ri Jesús, xbij c'a apu chin: Ajaf, yin juis ninjo' que nquibe chavij. Pero taya' c'a k'ij chuve que ninmuk na e ri nata', c'ateri' nquibe chic chavij, xbij c'a rija'.
MAT 8:22 Xpu'u ri Jesús xbij chin: Rat quinatzeklebej. Xa taya' c'a can que ri camnük nyemuk coma ri ye caminaki' roma ri quimac, xbij rija'.
MAT 8:23 Y ri Jesús xoc c'a e pa jun canoa. Y ri quetzekleben-vi richin xebe chuka' chirij.
MAT 8:24 Y jari' tok juis xberubana-pe ri ya', juis c'a nyesilon. Ri boloj ri nbün ri ya' nquevaj c'a ri canoa tok chiquicojol nc'uje-vi can. Y ri Jesús nvür c'a benük.
MAT 8:25 Y xepu'u ri achibila' xquic'asoj c'a ri Jesús y xquibij chin: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Kojato'. Vocomi nkucom, xquibij chin.
MAT 8:26 Xpu'u ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man iyo'on tüj c'a ivánima viq'uin, romari' tok ixbin-ivi', xbij. Y rija' xbecatüj c'a pe y xbij, que tiq'uis-e ri cakik' y titane-ka ri nbolko't ri ya'. Y quiri' xbanatüj. Ri cakik' xq'uis-e, y chuka' ri nbolko't ri ya' xtane-ka.
MAT 8:27 Y ri achibila' xsatz c'a quic'u'x tok xquitz'et ri xbün ri Jesús y nquibila' c'a: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma ri cakik' y ri ya' nquitakej chuka' rutzij.
MAT 8:28 Y tok ri Jesús y ri rachibila' yec'o chic c'a lojc'an ruchi-ya', chiri' pa jun lugar rubini'an Gadara, yec'o c'a ca'i' vinük xe'apon riq'uin ri Jesús. Vinük ri xa c'o itzel tak espíritu quiq'uin y ja ri camposanto ri c'o chupan ri lugar ri' ri c'unük cacho. Man jun vinük c'a ri ntiquer ntoc tüj quiq'uin y romari' chuka' man jun chic vinük nbiyin chupan ri bey ri nc'o chiri'.
MAT 8:29 Ri ca'i' achi'a' ri', ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin, riq'uin c'a cuchuk'a' xech'o-apu chin ri Jesús, y xquibij: Rat Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, ¿achique c'a roma tok nkojanük? ¿Achique c'a roma ja naya' yan pokon chikac'u'x, tok xa man jani napon ruk'ijul? xquibij chin.
MAT 8:30 Y xa ba' apu cala' chunakaj ri ape' yec'o-vi, juis ye q'uiy ak nyetajin nyeva' chiri'.
MAT 8:31 Xepu'u ri itzel tak espíritu ri yec'o quiq'uin ri ca'i' achi'a', xquic'utuj favor chin ri Jesús. Y xquibij c'a chin: Si nkojavelesaj-e chere' quiq'uin ri achi'a', taya' c'a k'ij cheke richin nkujoc quiq'uin la ak yec'o chila', xquibij.
MAT 8:32 Ri Jesús xbij c'a cheque: Quixbiyin c'a. Y ri itzel tak espíritu jari' xe'el-e y xebe'oc quiq'uin ri ak. Y conojel ri ak ri' xquitz'om anin pa xulan, chuvüch jun juyu' pa'ül-pa'ül, y jic' xebeka' pa ya'. Xecom c'a conojel ri ak ri' chiri' pa ya'.
MAT 8:33 Jac'a ri nyeyuk'un quichin ri ak ri', xe c'a xquitz'et can ri xbanatüj, xe'anmüj. Xebe pa tinamit, xbequiyala' can rutzijol achique ri xquic'ulachij ri ak y xbequibij chuka' ri xbanatüj quiq'uin ri ye ca'i' achi'a' ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin.
MAT 8:34 Y jari' tok jubama conojel vinük richin ri tinamit xepu'u c'a riq'uin ri Jesús, chutz'etic y chuka' richin xquic'utuj favor chin que tel-e chiri' chupan ri qui-lugar, roma rije' man ncajo' tüj que nc'uje-ka.
MAT 9:1 C'ateri' ri Jesús y ri quitzekleben-vi richin, xquiya' can ri lugar ri'. Xe'oc-e pa canoa y xebe c'a lojc'an ruchi-ya'. Y chupan ri tinamit ape' tic'uje-vi ri Jesús, chiri' xe'apon-vi.
MAT 9:2 Y jari' tok c'o jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, li'an-e chuvüch-ruvarabül, ri xc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús. Y tok ri Jesús xerutz'et que riq'uin ronojel cánima xe'apon apu riq'uin rija', xpu'u rija' xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul: Valc'ual, xbij chin. Tiquicot c'a avánima. Ri amac xecuyutüj.
MAT 9:3 Y jari' tok yec'o cheque ri etamanela' chin ri ley ri yec'o-apu chiri', xquibij-ka pa tak cánima chirij ri Jesús: Itzel achi re'. Nbün que ja rija' ri Dios, roma nbij que nucuy mac.
MAT 9:4 Pero ri Jesús retaman c'a ri nquinuc pa tak cánima ri etamanela'. Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma ja ri itzel ri xinuc chanin?
MAT 9:5 Roma si yin nquitiquer ninbün chin ri jun achi re' ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, richin nbiyin-e y nbe, ¿nquitiquer ta chuka' ninbij chin que nincuy rumac? ¿Achique nibij rix?
MAT 9:6 Vocomi c'a, richin que rix nivetamaj que yin ri xinalüx chi'icojol c'o nuchuk'a' pa nuk'a' richin nincuy mac, titz'eta' c'a, xbij rija'. Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ri ruch'acul: Ninbij c'a chave: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin chi'avacho, xbix chin roma ri Jesús.
MAT 9:7 Y jari' tok ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul xcatüj-e y xbe chiracho.
MAT 9:8 Ri vinük c'a ri quimolon-apu-qui' chiiri', tok xquitz'et que ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul xpa'e-e, xsatz quic'u'x, roma man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quiri'. Y ri vinük ri' xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios, ri yo'on-pe ri jun nimalüj ruchuk'a' ri' chiquicojol ri vinük.
MAT 9:9 Y tok ri Jesús benük chic c'a, xutz'et jun achi rubini'an Mateo. Ri achi ri' tz'uyul pa jun ch'acüt chiri', nuc'ul can ri alcaval ri nyetoj can. Ri Jesús xbij c'a chin: Quinatzeklebej. Y jari' tok rija' xbecatüj-pe ri ape' tz'uyul-vi y xutzeklebej-e ri Jesús.
MAT 9:10 Y ja tok rija' tz'uyul chuvüch mesa chiri' pa jay, ye q'uiy c'a cheque ri moloy tak alcaval y ch'aka chic vinük ri aj-maqui' nbix cheque, xetz'uye-apu chuvüch mesa, junan riq'uin ri Jesús y ri rachibila'.
MAT 9:11 Y ri achi'a' fariseos ri xetz'eton ri', xquibij c'a cheque ri rachibila' ri Jesús: ¿Achique roma tok ri Jesús ri I-maestro nva' quiq'uin moloy tak alcaval y quiq'uin ri ch'aka chic ri xa ye aj-maqui? xquibij.
MAT 9:12 Tok ri Jesús xrac'axaj-pe ri tzij ri nquibij ri achi'a' fariseos, rija' xbij cheque: Jun ak'omanel man ja tüj ri ye utz ri nyerak'omaj. Rija' nyerak'omaj ri c'o quiyabil.
MAT 9:13 Yin man xinpu'u tüj chiquicanoxic vinük ri choj quic'aslen. Yin xinpu'u chiquicanoxic ri aj-maqui', ri nc'atzin que ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y rix man choj quiri' tibij-pe ri tzij nabey, xa quixbiyin c'a chutz'etic y chiretamaxic ri achique nic'ulun-vi ri nbij ri Dios: Yin más nka' chinuvüch que ja ta ri joyovanic ri c'o iviq'uin, que chuvüch ri chico ri nye'isuj chuve.
MAT 9:14 Y ja tok ri rachibila' ri Juan Bautista xeka-pe riq'uin ri Jesús, xquibij chin: Roj kacha'on c'a k'ij richin man nkava' tüj, richin quiri' nkabün orar. Y quiri' chuka' nquibün ri cachibila' ri achi'a' fariseos. ¿Y achique c'a roma tok ri avachibila' rat man quiri' tüj nquibün? xquibij.
MAT 9:15 Xpu'u ri Jesús xbij cheque: ¿Achique nibij rix? ¿C'uluman comi que riq'uin bis nyec'uje' ri ye oyon pa jun c'ulubic y man nyeva' tüj, tok xa c'a c'o ri ala' c'ulubel quiq'uin? Man c'uluman tüj. Pero napon ri k'ij tok ri ala' re' nrelesüs-e chiquicojol, y jari' tok nquibün que man nyeva' tüj, richin nquibün orar.
MAT 9:16 Y man jun chuka' vinük nbanun que nrelesaj ta jun c'ojobül chin jun tziük c'ac'a', y c'ateri' nucusaj ta richin nc'ojoj jun tziük ri xa ri'j chic. Roma jun c'ojobül c'ac'a' nc'ol-ri' y njec' ri tziük c'ojol, y ri tziük ri' xa más nk'ach'itüj-ka.
MAT 9:17 Y quiri' chuka' man jun nyo'on c'ac'a' vino chupan jun tz'un c'ojlibül ri xa ucusan chic. Roma si quiri' nban, y ri tz'un xa man niyukuk tüj chic, ri tz'un nbojbo' y nq'uis-e ri vino chupan. Y chuka' ri tz'un man jun chic nc'atzin-vi. Pero chupan jun c'ac'a' c'ojlibül, utz niyaque' c'ac'a' vino, roma c'a niyukuk jabel y man nbojbo' tüj. Ri vino niyaque' c'a jabel chupan. Quiri' xbij ri Jesús pari' ri rutijonic.
MAT 9:18 Y tok ri Jesús ntajin c'a chutzijosic ronojel ri', c'o c'a jun achi juis ruk'ij xapon y xbexuque' chuvüch y c'ateri' xbij: Ri numi'al xa c'ate ba' xcom-ka, tabana' favor que'aya' ri ak'a' pari' richin quiri' nc'ase', xbij ri achi.
MAT 9:19 Xpu'u ri Jesús xcatüj c'a e y ye rachibilan ri rachibila' xquitzeklebej-e ri achi.
MAT 9:20 Y c'o c'a jun ixok yava'. Yava' riq'uin ntel ruquiq'uel ya ruc'uan doce juna'. Rija' xjel c'a apu riq'uin ri Jesús pero ja ri chirij, y xberutz'ama' c'a can ba' ri ruchi-rutziek ri Jesús.
MAT 9:21 Roma ri ixok ri' rubilon c'a pe pa ránima: Xa riq'uin ta ba' nintz'om-e ruchi-rutziek, nquic'achoj, bin pa ránima.
MAT 9:22 Pero ri Jesús chanin c'a xuna' y xtzu'un chirij. Y tok rutz'eton chic achique ri xtz'amon ruchi-rutziek, xbij c'a chin ri ixok ri': Numi'al, xac'achoj, roma xaya' avánima viq'uin. Man cabison chic, xbij chin. Y ri ixok ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil.
MAT 9:23 Y tok ri Jesús ntoc c'a apu pa racho ri achi juis ruk'ij, ri Jesús xutz'et que nyech'ujlan y yec'o chic c'a ri nyexuban xul.
MAT 9:24 Xpu'u rija' xbij: Quixel-e ba' chere', roma ri vit xtün re' xa man camnük tüj, xa nvür, xbij cheque ri vinük. Pero rije' xa xetze'en chirij ri Jesús, roma quetaman que camnük chic ri vit xtün ri'.
MAT 9:25 Y ja tok ri vinük ye elenük chic pe chiri', ri Jesús xoc-apu chupan ri jay ape' c'o-vi ri vit xtün camnük chic. Xpu'u rija' xutz'om ruk'a' ri vit xtün, y ri vit xtün xc'astüj-pe.
MAT 9:26 Ri xbanatüj c'a chiri', xbe rutzijol pa tak tinamit chupan ri ruch'ulef ri'.
MAT 9:27 Y tok ri Jesús elenük chic c'a pe chiri', yec'o c'a ca'i' moyi' ri ye tzeketül chirij y riq'uin cuchuk'a' nquibij c'a chin: ¡Tajoyovaj kavüch y kojato' c'a, rat ri ruxquin-rumam can ri rey David! nquibij.
MAT 9:28 Tok ri Jesús xapon pa jay, ri ca'i' moyi' xe'apon c'a chuka' riq'uin. Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Ninimaj c'a rix que yin nquitiquer ninbün chive que nyixtzu'un? xbij cheque. Y ri ca'i' moyi' ri' xquibij: Ja', Ajaf Jesús. Nkanimaj, xquibij chin.
MAT 9:29 Xpu'u ri Jesús xutz'om ri runak' tak quivüch ri ye ca'i' y xbij cheque: Roma rix ninimaj que yin nquitiquer nyixinc'achojrisaj, tibanatüj c'a ri irayibül, xbij cheque.
MAT 9:30 Y jari' tok ri runak' tak quivüch rije' xejakatüj. Y xetzu'un c'a. Pero ri Jesús juis xuchilabej-e cheque y xbij: Tivac'axaj c'a e jabel, que ri xbanatüj iviq'uin, man ta nac'axüx coma ri ch'aka chic vinük, xbij-e cheque.
MAT 9:31 Jac'a rije' xa man quiri' tüj xquibün tok ye elenük chic pe chiri' riq'uin ri Jesús. Rije' xa xquitz'om c'a rutzijosic pa ronojel ri ruch'ulef ri', ri xbün ri Jesús.
MAT 9:32 Y tok xe'el c'a pe ri ye ca'i' achi'a' nyetzu'un chic, jari' tok yec'o xe'oc can riq'uin ri Jesús, quic'uan-apu jun achi ri mem banun pa ruk'a' jun itzel espíritu.
MAT 9:33 Y tok elesan chic c'a ri itzel espíritu riq'uin ri achi, roma ri Jesús, ri achi xch'o chic jun bey. Y ri vinük ri xetz'eton xsatz quic'u'x y xquibij: Man jun bey c'a tz'eton ta que quere' ta banatajnük chere' pa ruch'ulef Israel, nquibij c'a.
MAT 9:34 Jac'a ri achi'a' fariseos xa nquibij c'a chirij ri Jesús: Ja ri cajaf ri itzel tak espíritu ri nyo'on ruchuk'a' chin, romari' tok ntiquer nyerelesaj itzel tak espíritu, nquibij.
MAT 9:35 Y ri Jesús ronojel vi c'a nimak' y cocoj tak tinamit napon-vi, y nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y ja pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, chiri' napon-vi richin nyerutijoj. Y chuka' nutzijoj c'a ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyeruc'achojrisaj chuka' yava'i', y nyerucol c'a ri vinük chuvüch ronojel ruvüch k'oxomül.
MAT 9:36 Y tok juis ye q'uiy vinük xerutz'et, xujoyovaj quivüch, roma quiyon yec'o y quitalun-qui', cachi'el nquibün ri ovejas tok xa man jun ri nyuk'un quichin.
MAT 9:37 Jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Ketzij vi que ri samaj richin ntzijos ri rutzij ri Dios, juis nim, jac'a ri samajela' man ye q'uiy tüj. Xa ye ca'i-oxi' oc.
MAT 9:38 Romari' tic'utuj c'a chin ri Rajaf ri samaj, que querutaka-pe más samajela' chiquicojol ri vinük ri nc'atzin richin ncac'axaj ri rutzij.
MAT 10:1 Y ri Jesús xeroyoj c'a ri doce rachibila' y xuya' cuchuk'a' cheque richin que nyetiquer nyequelesaj ri itzel tak espíritus y richin chuka' nyequic'achojrisala' ri vinük chin ri jalajoj quik'oxomül y quiyabil.
MAT 10:2 Y jare' ri quibi' chiquijujunal ri doce achi'a' ri nyetak chubanic ri samaj. Ri nabey bi'aj ja ri richin ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin. Ri Andrés. Ri ca'i' re' ye quichak'-qui'. Ri Jacobo y ri Juan ri ye ruc'ajol jun achi rubini'an Zebedeo.
MAT 10:3 Ri Felipe, ri Bartolomé, ri Tomás, ri Mateo ri moloy-alcaval, ri Jacobo ruc'ajol jun achi rubini'an Alfeo, ri Lebeo ri nbix chuka' Tadeo chin.
MAT 10:4 Ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ri nbix cananista cheque, y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús.
MAT 10:5 Y ja ri doce achi'a' ri' ri xerutük-e ri Jesús. Xerupixabala' c'a e. Xubila' cheque: Nitz'om c'a bey, pero man quixapon quiq'uin ri vinük ri xa man ye israelitas tüj. Chuka' man quixapon pa tak tinamit chiri' pa ruch'ulef Samaria.
MAT 10:6 Xa quiq'uin c'a ri kavinak israelitas ri man yec'o tüj apu riq'uin ri Dios quixbiyin-vi. Roma rije' quibanun cachi'el nquibün ri ovejas tok nquisütz can qui'.
MAT 10:7 Y ja tok rix benük chic, titzijoj-vi ri rutzij ri Dios y tibij c'a: Nakaj chic c'o-vi-pe ri k'ij richin que nkujoc pa ruk'a' ri Dios, xbij-e cheque.
MAT 10:8 Que'ic'achojrisaj c'a yava'i'. Ri c'o c'a ri yabil lepra chiquij, tibana' c'a cheque que nch'ajch'ojin jabel ri quich'acul. Ri ye camnük chic, que'ic'asoj. Que'ivelesaj c'a chuka' ri itzel tak espíritu. Y roma c'a ronojel ri ivuchuk'a' re' xa span chive rix, quiri' c'a chuka' tibana' can rix cheque ri utz. Que'ispala' can.
MAT 10:9 Man timol c'a itumin y nic'uala' pa tak ruximbül-ipan. Man jun c'a ruvüch tumin tic'uaj. Man tic'uaj tumin ri banun riq'uin ri ch'ich' nbix cobre chin, man tic'uaj chuka' ri banun riq'uin sakpük, ni ri riq'uin oro banun-vi.
MAT 10:10 Ri nitz'om-e bey man c'a tic'uaj chinchor (morral). Chuka' man tic'uaj jun chic itziek, xaxe ri icusan. Man tic'uaj jun chic c'ulaj ixajab, ni man tic'uaj chuka' ich'ami'y. Man jun c'a ri tic'uaj. Roma ri samajel achique na lugar napon-vi, c'uluman que nuc'ul ri nc'atzin chin.
MAT 10:11 Pero tok nyixapon c'a pa jun nimalüj tinamit o pa jun vit tinamit, nabey tivetamaj achique vinük ri c'uluman que nyixapon pa racho. Y chiri' c'a quixc'uje-vi-ka, y c'a ja tok nyixel na pe chupan ri tinamit ri', utz niya' can ri jay ri ape' xixc'uje-vi.
MAT 10:12 Y tok c'ateri' c'a nyixoc-apu chupan ri jay ape' nyixbec'uje-vi, tiyala' saludos cheque.
MAT 10:13 Tibij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen richin ri Dios tic'uje' iviq'uin. Y si c'uluman-vi que nyixc'uje' chupan ri jay ri', ri ruxlanen ri Dios ri nirayij pa quivi', nka-ka-vi c'a pa quivi'. Xa jac'a si man c'uluman tüj que nyixc'uje-ka chupan ri jay ri', ri ruxlanen ri Dios ri nirayij rix pa quivi' rije', man nka-ka tüj pe pa quivi'.
MAT 10:14 Si man nyixquic'ul tüj c'a jabel, y man ncajo' tüj chuka' ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nitzijoj rix cheque, quixel c'a pe chiri' quiq'uin pa cacho o ja pa quitinamit. Y titotala' can ri pokolaj ri c'o chi ivakün chiquivüch ri vinük, richin tiquinabej que man utz tüj ri xquibün.
MAT 10:15 Roma ninbij-vi c'a chive, que chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ri castigo c'a ri nka-ka pa quivi' ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Sodoma y Gomorra man ta xtic'o ruvi', que chuvüch ri nka-ka pa quivi' ri vinük richin ri tinamit ri ape' man nyixc'ulutüj tüj jabel.
MAT 10:16 Vocomi nyixintük c'a e, y rix ivetaman que xa cachi'el tak ovejas ri nyixbeka' chiquicojol ri vinük ye cachi'el utiva'. Pero tibana' c'a que nyixoc cachi'el nbün ri cumütz, roma rija' nuna' tok c'o ri petenük. Tibana' c'a chuka' que nyixoc cachi'el nbün jun paloma, roma rija' man jun itzel c'o ta riq'uin.
MAT 10:17 Tichajij c'a ivi', richin que man choj niya-ivi' pa quik'a' ri vinük ri nye'etzelan ivichin. Roma rije' nyixquijüch pa quik'a' ri achi'a' pa comon nquibün juzgar, y chuka' ri vinük ri' nquibün c'a chive que nyixch'ay chiri' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios.
MAT 10:18 Chuka' ri vinük nyixquic'uaj c'a chiquivüch gobernadores, chiquivüch reyes y ch'aka chic achi'a' ri c'o autoridad quiq'uin. Y xa voma c'a yin nic'ulachij quiri', pero xa nyixtiquer c'a nquinik'alajrisaj chiquivüch rije' y chiquivüch chuka' ri vinük ri man ye israelitas tüj.
MAT 10:19 Pero tok ri vinük nyixquijüch pa quik'a' ri autoridades, man tinuc juis achique ri nibij cheque y achique rubanic tzij nicusaj richin nyixch'o chiquivüch. Roma chupan ri hora ri', ri Dios nuya' c'a pe chive ri c'uluman que nibij.
MAT 10:20 Roma ja ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ri nbanun chive ri achique chi tzij ri nc'atzinej que nibij. Man ja tüj c'a rix ri nyixch'o, xa ja ri Espíritu richin ri aj-chicaj Itata'.
MAT 10:21 Y nbanatüj c'a, que si yec'o ye ca'i' achi'a' quichak'-qui', jun cheque rije' ncatüj y nujüch ri runimal o ri ruchak' pa camic. Chuka' yec'o-vi tata'aj ri nyecatüj-pe chiquij ri calc'ual. Ri ac'uala' nyecatüj-pe chuka' chiquij ri quite-quitata' y nyequiya' pa camic.
MAT 10:22 Conojel vi c'a nye'etzelan ivichin roma iyo'on ivánima viq'uin. Pero ri nucoch' ronojel hasta pa ruq'uisbül, ncolotüj-vi c'a ri'.
MAT 10:23 Y tok ri vinük chupan jun tinamit nquitz'om nyixquiya' pa pokonül, utz niya' can y nyixanmüj c'a e chuvüch ronojel re', y nyixbe pa jun chic tinamit. Y ninbij c'a chive que man jani c'a quixapon pa ronojel ri tinamit ri yec'o chere' pan Israel, tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u yan.
MAT 10:24 Y rix nic'usaj-vi c'a pokonül pa quik'a' ri nye'etzelan ivichin. Roma ninc'usaj na pokonül yin ri Maestro ivichin, ya voro rix. Man jun c'a que xa ja ri ntijoj-ri' ri más ta nim ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Chuka' man jun samajel ri más ta ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj.
MAT 10:25 Jac'a yin ri Tata'aj ri chi'icojol y ja rix ri rix ic'unük valc'ual. Si chuve yin quibin Beelzebú, jun chic rubi' ri itzel-vinük, rix tivoyobej c'a que más itzel ri nyequibij chive. Pero si xa man xtic'o tüj c'a ruvi' ri nquibün chive, y xa cachi'el ri xquibün chuve yin, quiri' nquibün chive rix, c'uluman c'a que nyixquicot rix ri vachibila' y nusamajela'.
MAT 10:26 Pero man c'a tixbij-ivi' chiquivüch ri nyebanun quiri' chive, roma xa nc'atzin que nk'alajrisüs ivoma rix, ri man jun bey tüj k'alajrisan-pe jabel. Nc'atzin c'a que netamatüj ri tz'apül can rij.
MAT 10:27 Ronojel c'a ri tzij ri ninbij chive, man tic'uje' can pa k'eku'n, xa tivelesaj c'a pe, richin que rix niya' chuvüch sük. Ri xinbij c'a chive pa tak ixiquin, man tivevaj-ka, xa quixjote' c'a pari' ri ivacho y chiri' tiya-vi rutzijol.
MAT 10:28 Man tixbij c'a ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ich'acul ri nyetiquer nquicamsaj y chin ri ivánima man jun nyetiquer nquibün. Ri c'uluman que nyixbij-ivi' chuvüch, ja ri chuvüch ri jun ri ntiquer nuya' ri ivánima y ri ich'acul chupan ri k'ak' richin chi jumul.
MAT 10:29 Jabel c'a ivetaman que tok nye'ilok' ca'i' tak ch'ipa', xaxe jun centavo cajil. Y man riq'uin tüj ri' que ri ch'ipa' ri' man jun oc ri cajil, man jun c'a ri ntzak ta pan ulef si xa man rurayibül tüj ri aj-chicaj Itata'.
MAT 10:30 Ya voro comi rix. Roma rix hasta ri rusmal tak ivi' ajlan ronojel.
MAT 10:31 Ri Dios man jun bey nyixrumestaj ta can. Ri Dios juis nyixrujo'. Rix más c'a nyixjo'ox que chiquivüch ri ch'ipa', y romari' man tixbij-ivi'.
MAT 10:32 Y achique na c'a vinük ri nuk'alajrisaj-ri' que vichin yin, yin c'a chuka' nink'alajrisaj que rija' vichin chic yin. Y ri tzij re' chin c'a ri Nata' Dios ninbij-vi, ri c'o chila' chicaj.
MAT 10:33 Jac'a ri vinük ri xa man nuk'alajrisaj tüj ri' que vichin yin, yin c'a chuka' man nink'alajrisaj tüj apu rubi' chin ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj, roma man vichin tüj yin ri vinük ri'.
MAT 10:34 Man tinuc c'a que roma xinpu'u yin chuvüch ri ruch'ulef roma ta ri' c'o ta uxlanen quiq'uin conojel. Man quiri' tüj. Xa voma yin nyejalajo' ri vinük y nquitz'amala-qui'.
MAT 10:35 Yin xinpu'u c'a chuvüch ri ruch'ulef richin ntz'ucutüj oyoval chiquicojol ri vinük. Quiri' nbanatüj pa tak jay. Ri ala' ncatüj chirij ri rutata' roma man nka' tüj chuvüch ri nbij. Ri xtün ncatüj c'a chirij ri rute'. Y quiri' chuka' ri ali' ncatüj chirij ri ralite'.
MAT 10:36 Ri nye'etzelan c'a richin jun vinük ri nuya' ránima viq'uin yin, xa ja ri ye aj pa racho.
MAT 10:37 Ri vinük ri más c'a nyerujo' rute-rutata' y xa man nbün tüj ri ninbij chin, man c'uluman tüj que ntoc vichin yin. Ri te'ej y tata'aj ri más nyequijo' ri calc'ual que chinuvüch yin, man c'uluman tüj que nye'oc vichin yin.
MAT 10:38 Jun vinük ri nrajo-vi ntoc vichin yin, nc'atzin que man tupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin, cachi'el xa ta benük chuxe' ru-cruz. Jac'a ri vinük ri xa nupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin y man nrajo' tüj nquirutzeklebej, man c'uluman tüj que ntoc vichin yin.
MAT 10:39 Roma xa ja ri c'aslen richin ri ruch'ulef ri nrajo' y romari' man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri vinük ri man nupokonaj tüj ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin, nril-vi ruc'aslen richin chi jumul.
MAT 10:40 Ri jun c'a ri nyixruc'ul rix, ja chuka' yin ri nquiruc'ul. Y ri nc'ulun c'a vichin yin, nuc'ul c'a chuka' ri takayon-pe vichin.
MAT 10:41 Ri vinük c'a ri nka' chuvüch ri rutzij ri Dios, y romari' nuc'ul ri jun ri ntzijon tzij ri k'alajrisan chin roma ri Dios, ri vinük ri nac'axan ri tzij junan c'a rajil-ruq'uexel nuc'ul riq'uin ri ntzijon ri tzij. Y quiri' chuka' ri vinük ri utz nutz'et jun c'aslen choj y romari' quicot nuc'ul jun vinük ri choj vi ruc'aslen. Ri nc'ulun, junan c'a rajil-ruq'uexel nuc'ul riq'uin ri choj ruc'aslen.
MAT 10:42 Y ri vinük c'a ri nyeka' chuvüch ri cocoj quik'ij, roma ja yin ri yinquitzeklebej, y romari' c'o ri nuya' cheque, ri nbanun c'a quiri' c'o-vi rajil-ruq'uexel ri nuc'ul. Y ketzij c'a ri ninbij chive, que stape' (aunque) xa ba' raxya' ri nuya' cheque, c'o rajil-ruq'uexel nuc'ul romari'. Quiri' c'a ri tzij ri xerubij ri Jesús.
MAT 11:1 Y tok xtzakon c'a chubixic cheque ri doce rachibila' ri achique chi samaj ri nyequibana', ri Jesús man xc'uje' tüj c'a can chiri'. Rija' xbe c'a chuka' ruyon pa ch'aka tinamit ri yec'o chiri' pan Israel, chuc'utic y chutzijosic ri rutzij ri Dios.
MAT 11:2 Ri samaj c'a ri nbün ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xac'axüx roma ri Juan Bautista tok c'o chiri' pa cárcel, y xpu'u rija' xerutük c'a e ca'i' rachibila' c'a riq'uin ri Jesús.
MAT 11:3 Y rija' xutük c'a e ruc'utuxic chin: ¿Ja rat ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios ri oyoben? ¿O nkoyobej chic na jun? Quiri' c'a xbequibij ri ca'i' rachibila' richin ri Juan Bautista.
MAT 11:4 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri ca'i' rachibila' ri Juan: Vocomi quixtzolij y titzijoj chin ri xitz'et can y ri xivac'axaj-e chere'.
MAT 11:5 Que'itzijoj chin achique rubanic tok ri moyi' nyetiquer nyetzu'un-e, achique rubanic tok ri vinük ri man ta nyetiquer nyebiyin roma ri ye jetz', nyebiyin-e jabel, y achique rubanic tok ri ye yava'i' riq'uin ri yabil lepra, nyec'achoj. Titzijoj chuka' chin ri achique rubanic tok ri man nye'ac'axan tüj, nyec'achoj, ri caminaki' nyec'astüj, y ri vinük ri meba' cánima chuvüch ri Dios, ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque.
MAT 11:6 Tibij c'a chuka' chin que jun vinük cachi'el rija', ri ruyo'on ránima viq'uin y man jun bey nquirumalij ta can, jabel ruquicot. Quiri' c'a xbix-e cheque ri ca'i' rachibila' ri Juan Bautista.
MAT 11:7 Y tok ri ye ca'i' rachibila' ri Juan Bautista xebe c'a, ri Jesús xerubila' c'a utzilüj tak tzij pari' ri Juan chiquivüch ri vinük yec'o chiri'. Y quere' c'a ri nbij ri Jesús cheque: ¿Achique ri xbe'itz'eta' rix chiri' chupan ri tz'iran ruch'ulef? ¿Xitz'et rix jun achi chiri', ri cachi'el aj, ri nbe cala' nbe cala' pa ruk'a' ri cakik'?
MAT 11:8 ¿Achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri'? ¿Xitz'et rix jun achi ri jabel tak tziük ye rucusan? Man quiri' tüj. Ri achi'a' ri ye quicusalon jabel tak tziük quiri', pa tak cacho reyes nyec'uje-vi.
MAT 11:9 ¿Pero achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri' pa tz'iran ruch'ulef? ¿Xitz'et jun achi ri nk'alajrisan ri bin chin roma ri Dios? Ja'. Ri achi ri xitz'et chiri' ja vi ri' ri rusamaj. Pero c'o c'a chuka' jun chic samaj ri yo'on pa ruk'a'.
MAT 11:10 Roma pari' c'a ri Juan nch'o-vi ri Dios chupan ri rutzij ri tz'iban can, tok nbij: Yin nintük c'a jun achi nabey, richin que nuchojmirsaj ri bey richin napon-vi ri Cristo. Quiri' nbij ri Dios.
MAT 11:11 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Jaru' achi'a' ri ye k'alajrisüy rutzij ri Dios ri ye alaxnük chuvüch ri ruch'ulef, man jun c'a ri más ta ruk'ij que chuvüch ri Juan Bautista. Nim vi c'a ruk'ij rija'. Jac'a ri vocomi, conojel c'a ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, más c'a nimak' quik'ij. Y ri más co'ol cheque rije', más nim que chuvüch ri Juan.
MAT 11:12 Y chupan c'a ri k'ij tok c'a nsamüj na ri Juan Bautista, c'a ri k'ij re', ri vinük juis c'a nquibün que nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyemajon c'a qui' chirij y más nquibün ri riq'uin c'a ronojel cánima nye'apon.
MAT 11:13 Roma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri bin cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo, c'o xquibij can pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y quiri' c'a chuka' ruk'alajrisan can ri ley richin ri Moisés. Pero c'a ja tok c'o ri Juan xebanatüj.
MAT 11:14 Si rix ninimaj o man ninimaj tüj, pero ri ninbij chive yin que tok ri tz'iban can nbij que npu'u ri Elías xa pari' c'a ri Juan nch'o-vi.
MAT 11:15 ¡Ri c'o ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij!
MAT 11:16 ¿Achique comi chok q'uin ye junan vi ri vinük richin ri tiempo re'? Ri vinük re' ye junan c'a quiq'uin ri ac'uala' ri nyec'uje' pa tak bey y riq'uin cuchuk'a' ri nyech'o chicachibil qui' tok nye'etz'an.
MAT 11:17 Y ri ac'uala' ri' nquibij c'a: Xojk'ojoman riq'uin xul chivüch y man xixxajo' tüj roma quicot. Xkabixaj bix richin bis chivüch y man xixok' tüj. Quiri' nquibila' ri ac'uala' pa quitz'anil. Y ye quiri' ri vinük richin ri tiempo re', man jun ri nka' chiquivüch.
MAT 11:18 Roma tok xk'alajin-pe ri Juan Bautista, rija' man nc'ux tüj caxlan-vüy y man nukum tüj chuka' ruya'al-uva. Y ye q'uiy nyebin que rija' c'o itzel espíritu riq'uin.
MAT 11:19 Y tok xinka-pe yin, ri xinalüx chi'icojol, ninc'ux caxlan-vüy y nintij chuka' ruya'al-uva. Y ye q'uiy nyebin que xe va'in ninjo', y nquibij chuka' que yin jun k'abarel, que yin cachibil ri moloy tak alcaval y yin cachibil chuka' ri vinük ri ye aj-maqui' nbix cheque. Pero ri etamabül richin ri Dios nk'alajin pa quic'aslen ri vinük ri nyetaken richin, xbij ri Jesús.
MAT 11:20 Yec'o c'a tinamit ri xeban-vi juis q'uiy milagros roma ri Jesús. Pero nixta riq'uin ri' ri vinük ri yec'o chupan ri tinamit ri' man xquitzolij tüj pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y romari' ri Jesús q'uiy ri xbij chiquij.
MAT 11:21 Rija' xbij c'a: Juya' c'a quivüch ri yec'o pa tinamit Corazín, y juya' chuka' quivüch ri yec'o pa tinamit Betsaida, roma juis q'uiy milagros xeban chiquivüch y man xquinimaj tüj ri rutzij ri Dios. Roma xa ta ja pa tak tinamit Tiro y Sidón xeban-vi ri milagros re', ri vinük aj chiri' xquitzolij yan ta pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y quicusalon ta chic quitziek richin bis, y quiyolon ta chaj chiquij, richin quiri' nk'alajin que nyebison roma juis ri quimac ri ye quibanalun.
MAT 11:22 Pero tok napon ri k'ij que nbanatüj ri juicio, yin ninbij c'a chive que ja ri yec'o pa tinamit Corazín y ri yec'o pa tinamit Betsaida ri más ru-castigo ri Dios nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Tiro y aj-Sidón.
MAT 11:23 Y ri yec'o pa tinamit Capernaum nquinuc que nyebe chila' chicaj riq'uin ri Dios y juis ninimirsüs quik'ij. Pero xa man quiri' tüj. Xa nkasüs quik'ij, roma xa c'a chupan ri lugar ri richin pokonül nyebeka-vi. Roma xa ta ronojel ri milagros ri xban chiquivüch rije' ja ta ri' ri xban chiquivüch ri aj-Sodoma, xquitakej ta y man ta xeq'uis rachibilan ri quitinamit. Xa c'a yec'o ta na ri k'ij re'.
MAT 11:24 Pero tok napon ri k'ij que nbanatüj ri juicio, yin ninbij c'a chive que ja ri yec'o pa tinamit Capernaum ri más ru-castigo ri Dios nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Sodoma.
MAT 11:25 Y ja tiempo chuka' ri' tok ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis etamabül c'o quiq'uin. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'.
MAT 11:26 Quiri' vi c'a Nata' Dios, roma jari' ri arayibül rat, xbij ri Jesús pa ru-oración.
MAT 11:27 Y c'ateri' rija' xbij c'a: Ri Nata' Dios, ronojel c'a ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic c'a etamayon chin, yin achique yin, xaxe ri Nata' etamayon. Y man jun chuka' etamayon achique ri' ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri vinük achique chok chin que ninjo' nink'alajrisaj-vi yin, nretamaj achique ri' c'a ri Nata'.
MAT 11:28 Quixampe c'a viq'uin chi'ivonojel rix ri juis itijon ik'ij pan iyon y juis ralal ri aka'n kajnük chivij, roma yin ninbün c'a chive que nyixuxlan chin ronojel ri'.
MAT 11:29 Y ja ri nu-yugo yin tiya-e chirij ivi' rix, roma ja ri vichin yin ri más man c'ayuf tüj ruc'uaxic y man al tüj. Quinitz'eta' yin, nuc'uan jun c'aslen ri nuch'utinirsan-vi'. Y quiri' tibana' rix. Tic'uaj c'a ri nu-yugo yin, richin que ri ivánima nril ta uxlanen, xbij ri Jesús.
MAT 12:1 Y ja tiempo ri' chuka', pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' ye benük c'a pa jun ulef ri ticon ruvüch riq'uin trigo. Y ri rachibila' nquic'ux c'a ri ruvüch ri trigo ri nyequich'upula', roma nnum quipan.
MAT 12:2 Y ri' xtz'etetüj c'a pe coma ri achi'a' fariseos, y xquibij c'a chin ri Jesús: Que'atz'eta' la avachibila' roma man ja tüj nyetajin chubanic. Man c'uluman tüj que nyesamüj chupan jun k'ij richin uxlanen cachi'el ri k'ij vocomi, xquibij.
MAT 12:3 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Man itz'eton tüj c'a rix ri tz'iban can pari' ri xquibün ri David y ri ye rachibil, chupan ri ojer can tiempo, tok juis nnum quipan?
MAT 12:4 Ri David xbe c'a chucanoxic vüy chiri' pa racho ri Dios, y ja ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri xbejach-pe chin. Rija' y ri ye rachibil xquic'ux c'a ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri'. Man nixta riq'uin vi ri', man mac tüj ri xquibün. Y ri' xaxe ri sacerdotes c'o quik'a' chin.
MAT 12:5 Yin ninnuc que isiq'uin-vi chuka' ruvüch ri vuj ri' ri c'o chupan ri ley richin ri Moisés. ¿Y achique c'a roma tok ri sacerdotes nyesamüj-vi pa racho ri Dios chupan ri k'ij richin uxlanen y rije' man mac tüj nquibün?
MAT 12:6 Ri' roma c'a ri racho ri Dios c'o-vi ruk'ij. Pero ri vocomi, rix nitz'et c'a Jun ri más ruk'ij que chuvüch ri racho ri Dios.
MAT 12:7 Y rix man ta xixtiquer xibij que man utz tüj ri nyetajin chubanic ri vachibila', xa ta ivetaman achique ntel-vi chi tzij ri rutzij ri Dios ri nbij: Yin más nka' chinuvüch que ja ta ri joyovanic ri c'o iviq'uin, que chuvüch ri chico ri nye'isuj chuve. Quiri' ri nbij ri Dios.
MAT 12:8 Ja yin ri xinalüx chi'icojol ri Rajaf ri k'ij richin uxlanen, xbij ri Jesús.
MAT 12:9 Y tok ri Jesús y ri rachibila' xetzolij yan c'a pe, rije' xebe pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios.
MAT 12:10 Y chiri' chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui', c'o c'a jun achi chaki'j jun ruk'a'. Xepu'u c'a ri vinük ri' xquic'utuj chin ri Jesús: ¿C'uluman que nc'achojrisüs jun yava' pa jun k'ij richin uxlanen? Quiri' c'a ri xquic'utuj chin roma ncajo' nyecatüj chirij y nquisujuj.
MAT 12:11 Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque: C'o ta jun chive rix achi'a' ri c'o ta jun ru-oveja y ntzak ta pa jun jul chupan jun k'ij richin uxlanen, ¿achique ta nbün riq'uin? ¿Nuya' ta c'a chiri'? Man nbün tüj quiri'. Xa nuc'ün-vi c'a ka richin nrelesaj-pe.
MAT 12:12 Ya voro comi, c'a jun achi que man ta ncol, tok xa más c'o-vi ruk'ij que chuvüch jun oveja. Xa roma c'a ri' tok c'uluman-vi que nban ri utz pa jun k'ij richin uxlanen.
MAT 12:13 Y c'ateri' c'a tok ri Jesús xbij chin ri achi ri chaki'j ri ruk'a': Tayuku' la ak'a'. Y ri achi xe xuyuk ri ruk'a', jari' xchojmir y xoc cachi'el ri jun chic ruk'a'.
MAT 12:14 Y ri achi'a' fariseos xe xquitz'et can ri', xebe y xbequimolo-qui' richin nquinuc achique nquibün, roma ncajo' nquicamsaj ri Jesús.
MAT 12:15 Ri Jesús xel c'a e chiri' tok xretamaj ri nquinuc chirij. Rija' ye juis c'a ri vinük xetzekleben-e richin. Y nyeruc'achojrisala' c'a conojel ri ye yava'i'.
MAT 12:16 Pero juis c'a nuchilabej-e cheque conojel rije' que man tiquiya' rutzijol que rija' xeruc'achojrisaj riqúin ri quiyabil.
MAT 12:17 Richin quiri' nbanatüj na c'a ri ruk'alajrisan can ri Dios chuvüch ri rusamajel ri xc'uje' ojer can ri rubini'an Isaías. Ri tz'iban c'a can nbij:
MAT 12:18 Jare' c'o ri Nusamajel ri nucha'on. Yin juis ninjo' rija', nquicot-vi vánima riq'uin. Ninya' c'a pe chuka' ri nu-espíritu pari', y rija' nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri man quetaman tüj nuvüch yin, ri achique nc'atzin-vi ri c'aslen choj.
MAT 12:19 Man nbün tüj oyoval, man nuyüc tüj ri rutzij roma royoval, ni man nuya' tüj rutzijol rija' mismo chiquivüch ri vinük pa tak bey.
MAT 12:20 Y stape' (aunque) ri ruc'aslen jun vinük cachi'el ta chic jun aj ri k'och'on-ri', rija' man nbün tüj c'a chin que nik'aj. Chuka' si ri ruc'aslen jun vinük cachi'el ta ruxak jun k'ak' ri nbukun roma nchup yan ka, rija' man nchup tüj. Y chi jumul quiri' nbün-apu, c'a tok napon ri k'ij que rija' nbün que nch'acon ri chojmilüj gobierno.
MAT 12:21 Y ri vinük c'a ri man jani quetaman tüj nuvüch, riq'uin c'a rija' ncoyobej-vi ri quicolonic.
MAT 12:22 Y c'o c'a jun moy y mem uc'uan-apu chin ri Jesús, y quiri' ruc'ulachin roma tz'amon c'a roma jun itzel espíritu. Y ri Jesús xrelesaj c'a ri itzel espíritu ri'. Xbün c'a chin que xtzu'un y xch'o.
MAT 12:23 Y romari' tok conojel vinük xe' xquica'yej tok xquitz'et y nquibila' c'a: ¿Man ja tüj re' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri koyoben, ri ruxquin-rumam can ri David?
MAT 12:24 Pero tok ri achi'a' fariseos xcac'axaj ri nquibij ri vinük pari' ri Jesús, rije' xquibij c'a: Ri Jesús nyerelesaj itzel tak espíritu pero xa pa rubi' ri Beelzebú ri cajaf ri itzel tak espíritu, nquibij c'a.
MAT 12:25 Y roma ri Jesús retaman c'a ri nquinojila' ri achi'a' fariseos, rija' xbij cheque: Si ri vinük richin jun ruch'ulef man nyenucun tüj y ca'i' quivüch nquibün, npu'u oyoval chiquicojol. Y re' man utz tüj, roma nbün chin ri quiruch'ulef que ntzak. Y quiri' chuka' ronojel tinamit y ronojel jay, si xa nyejalajo' chiquivüch y nyech'aratüj, man nyepa'e' tüj can.
MAT 12:26 Y si ri itzel-vinük nyerelesaj c'a e ri ye rusamajela' vi, ntel c'a chi tzij ri' que ruyon rija' nrokotaj-e-ri'. Xa chirij rija' mismo catajnük-vi. Y si quiri' nbün, ruyon nc'uje' can y chanin ntzak.
MAT 12:27 Rix ninuc-vi c'a chuvij yin que pa rubi' ri Beelzebú, ri jun chic rubi' ri itzel-vinük, nyenvelesaj ri itzel tak espíritu, pero rix ¿achique c'a ninuc pa quivi' ri nyetzekleben ivichin? ¿Achique chok chin yo'on cuchuk'a' cheque rije' richin nyetiquer nyequelesaj itzel tak espíritu chuka'? Ja vi c'a ri nyetzekleben ivichin ri nyek'alajrisan que xa man utz tüj ri nibij rix.
MAT 12:28 Yin nquitiquer c'a nyenvelesaj itzel tak espíritu roma ja ri ru-espíritu ri Dios ri c'o viq'uin. Xa xka-pe yan c'a ri k'ij que conojel c'uluman que nquitakej rutzij ri Dios y nyec'uje' pa ruk'a' rija'.
MAT 12:29 Y ri nrajo' c'a nelek'-e pa racho ri itzel-vinük ri juis ruchuk'a', ri nabey nc'atzinej que nbün riq'uin rija', ja ri tuxima' y c'ateri' c'a tucanoj-e ronojel ri nrajo' nyeruc'uaj. Y jari' ninbün yin, riq'uin nyenvelesaj-e ri itzel tak espíritus ri yec'o quiq'uin ye ch'aka vinük.
MAT 12:30 Jun c'a ri man viq'uin tüj yin nsamüj-vi, xa chuvij c'a yin nsamüj-vi. Y achique ri man nto'on tüj vichin, xa jari' ri niyojon ronojel ri nyenbün yin.
MAT 12:31 Y roma ri xbitüj, yin ninbij c'a chive: Ri mac y ri itzel tak tzij ri nyequibila' ri vinük, richin nquiyok'bej rubi' ri Dios, c'a nyecuyutüj-vi. Jac'a ri tzij yok'onic richin ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj.
MAT 12:32 Y achique na c'a vinük ri nbin tzij chuvij yin ri xinalüx chi'icojol, c'a ncuyutüj na rumac. Jac'a ri nbin tzij chirij ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj rumac ri vocomi, ni ri chikavüch apu.
MAT 12:33 Roma xaxe na pe' jun che', nyetamüx ruvüch si utz o man utz tüj, xaxe riq'uin ntz'et ri ruvüch ri nuya'. Man tibij que jun che' xa man utz tüj, tok ri ruvüch ri nyeruya' ye utz vi. Chuka' man tibij que jun che' utz, tok ri ruvüch ri nyeruya' xa man ye utz tüj.
MAT 12:34 Roma c'a ri' rix ri rix cachi'el itzel tak cumütz, ¿nyixtiquer c'a nibij ri utz, tok xa ja ri itzel c'o iviq'uin? Roma jun vinük ja ri c'o pa ránima ri nbij.
MAT 12:35 Jun utzilüj vinük chucojol c'a ri utzilüj beyomül c'o pa ránima nyerelesaj-pe ri nyerubij. Jac'a ri vinük ri man utz tüj, chucojol c'a ri itzel beyomül c'o pa ránima nyerelesaj-pe ri nyerubij.
MAT 12:36 Y yin ninbij c'a chive que chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ri vinük ri xebin tzij ri xa man jun xec'atzin-vi, nban juzgar pa quivi', roma ronojel ri tzij ri xequibila'.
MAT 12:37 Ri utz tak tzij ri nibij rix, nuc'ut c'a que man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios. Jac'a ri itzel tak tzij ri nibij, nuc'ut c'a que nka-ka ru-castigo ri Dios pan ivi'.
MAT 12:38 Y yec'o c'a cheque ri etamanela' chin ri ley y yec'o chuka' cheque ri achi'a' fariseos xech'o-apu chin ri Jesús, y xquibij c'a: Rat ri rat jun Maestro vi, nkac'utuj c'a chave que tabana' jun milagro chikavüch. Tac'utu-avi' chikavüch que ja vi ri Dios ri takayon-pe avichin, xquibij.
MAT 12:39 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Ri vinük richin vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' c'a que yin ninbün na jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'.
MAT 12:40 Roma ri Jonás xc'uje' c'a pa rupan jun nimalüj cür, oxi' k'ij y oxi' ak'a'. Y quiri' c'a chuka' ri retal ninya' yin chivüch. Yin c'a ri xinalüx chi'icojol, nquic'uje' c'a pa ruc'u'x ri ulef, oxi' k'ij y oxi' ak'a' chuka'.
MAT 12:41 Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a chuka' juicio pa quivi' ri vinük yec'o vocomi. Y nyec'astüj c'a pe ri vinük aj-Nínive y nquibij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Nínive xe xcac'axaj ri rutzij ri Dios ri xutzijoj ri Jonás cheque, jari' xquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri Jonás, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
MAT 12:42 Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin ninbün juzgar pa quivi' ri vinük yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá. Ri reina ri' nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
MAT 12:43 Tok c'o jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinük, nucanoj uxlanen pa tak lugar tz'iran-tz'iran. Pero ri itzel espíritu ri' man nril tüj c'a ri uxlanen ri nucanoj.
MAT 12:44 Romari' tok rija' nunuc c'a: Más utz nquitzolij chic pa ránima ri vinük ri xinel-vi-pe, nbij c'a. Y tok ri jun itzel espíritu re' ntzolij chic apu pa ránima ri vinük, nril c'a ri ránima ri vinük ri' cachi'el jun jay ri man jun ri c'o ta chupan, y meson y chojmirsan can jabel.
MAT 12:45 Y c'ateri' ri itzel espíritu re' nyeruc'ün c'a pe ye siete chic itzel tak espíritu ri más ye itzel, y conojel c'a re' nye'oc pa ránima ri vinük. Y ri vinük achique chok q'uin nyec'uje-vi ri itzel tak espíritu re', más c'ayuf nbün ri ruc'aslen que chuvüch ri xbün nabey. Y quiri' c'a nquic'ulachij ri vinük man utz tüj quic'aslen, ri yec'o vocomi.
MAT 12:46 Y ri Jesús c'a ntajin ntzijon quiq'uin ri vinük tok xapon ri rute' y ri ye ruchak'. Rije' ncajo' c'a nyech'o chin ri Jesús, pero man xe'apon tüj apu c'a riq'uin.
MAT 12:47 Y c'o c'a jun ri xbin-apu chin ri Jesús: Ri ate' y ri ye achak' rat coyoben chuvüch ri jay. Rije' ncajo' nyech'o aviq'uin, xbij chin.
MAT 12:48 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri xbin-apu quiri': Ri cachi'el anucun rat, ¿achique c'a ri nte' y ye achique c'a ri nunimal o nuchak'?
MAT 12:49 Y ri Jesús riq'uin c'a ri ruk'a' xeruc'ut ri rachibila' y xbij c'a: Jare' ri ye c'unük nte' y ye c'unük nchak'.
MAT 12:50 Roma conojel c'a ri nyebanun ri rurayibül ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj, jari' ri ye nte', vana' y nchak', xbij ri Jesús.
MAT 13:1 Chupan c'a ri k'ij ri' ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xel-e pa jay y xbetz'uye' chuchi-ya'.
MAT 13:2 Y ye juis c'a q'uiy vinük ri xquimol-apu-qui' riq'uin. Romari' rija' xoc-apu pa jun canoa y xtz'uye-ka chiri' xutzijoj c'a pe ri rutzij ri Dios cheque ri vinük. Y conojel c'a ri vinük ye pa'ül chuchi-ya' ncac'axaj-apu ri Jesús.
MAT 13:3 Rija' q'uiy c'a ri xbij cheque y ruyon riq'uin ejemplos. Y jun c'a cheque ri ejemplos ri xucusaj, jare': C'o c'a jun achi ri xbe pa jopin ija'.
MAT 13:4 Y tok ri achi c'o chic pa samaj, njopin ija', juba' c'a chin ri ija' pa bey xtzak-vi. Y xepu'u c'a ri ch'ipa' xquic'ux-e ri ija' ri'.
MAT 13:5 Juba' chic c'a chin ri ija' chucojol abüj xtzak-vi y chiri' xa man q'uiy tüj ri ulef c'o. Y chanin c'a xe'el-pe roma man pin tüj ri ulef.
MAT 13:6 Xa ja tok xpu'u ruvüch ri k'ij, xemayamo-ka y xechaki'j-ka. Roma c'a ri xa man nüj tüj benük-ka quixe', romari' xechaki'j-ka chanin.
MAT 13:7 Y juba' chic ija' xtzak-ka chucojol k'ayis c'o quiq'uixal. Y tok xe'el-pe, junan xeq'uiy quiq'uin ri q'uix. Pero roma ri q'uix juis xeq'uiy, ri q'uix xuk'ayisaj ri tico'n.
MAT 13:8 Jac'a ri ch'aka chic ija' xetzak pa jun utzilüj ulef, y ri tico'n jabel xeq'uiy y xevachin chuka' jabel. Roma c'o ija' xquiyala' a treinta quivüch, c'o xquiyala' a sesenta y c'o ri xquiyala' a cien quivüch.
MAT 13:9 Ri c'o c'a ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij, xbij ri Jesús.
MAT 13:10 Y jari' tok ri achibila' xebe-apu riq'uin ri Jesús y xquic'utuj chin: ¿Achique katz tok xach'o chiquivüch ri vinük xe'acusaj ejemplos? xquibij chin.
MAT 13:11 Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque: Man jun bey katz bin ta can jabel pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, pero chive rix yo'on c'a k'ij que nivetamaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj vichin, riq'uin ejemplos nquich'o-vi quiq'uin, roma chiquivüch rije' man nk'alajrisüs tüj vi.
MAT 13:12 Roma ri c'o c'a ruyacon pa ránima, nuc'ul c'a más y quiri' q'uiy nc'uje' riq'uin. Jac'a ri xa man q'uiy tüj ruyacon, ntelesüs c'a ri ba' ri' chin.
MAT 13:13 Xa roma c'a ri' tok yin nyencusaj ejemplos richin nquich'o quiq'uin. Roma xa man ncajo' tüj nk'ax cheque, stape' (aunque) nquitz'eta' y ncac'axaj.
MAT 13:14 Ja vi c'a re' nbanatüj ri tz'iban can roma ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Y quere' c'a ri rutz'iban rija': Rix xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj. Rix xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'.
MAT 13:15 Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj. C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj. Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un. Rije' man jun ncajo', man ncajo' tüj ncac'axaj, man ncajo' tüj nka' pa tak quijolon, man ncajo' tüj nquitzolij-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen. Quiri' ri xbij ri Dios, ri tz'iban can roma ri Isaías.
MAT 13:16 Jac'a rix vachibila', jabel vi iquicot, roma ri runak' tak ivüch nyetzu'un-vi jabel. Ri ixiquin nye'ac'axan-vi.
MAT 13:17 Roma tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive vocomi, que ye q'uiy chojmilüj tak vinük y ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can, juis xcajo' xquitz'et ta ri nitz'et rix vocomi, pero man xquitz'et tüj e. Juis chuka' xcajo' xcac'axaj ta ri nivac'axaj rix vocomi, pero man xcac'axaj tüj e chuka'.
MAT 13:18 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Tivac'axaj c'a achique nbij ri ejemplo ri nch'o pari' ri achi ri xbe pa jopin ija'.
MAT 13:19 Ri ija' ri xtzak can pa bey, jari' ri tzij ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Pero chiquicojol c'a ri vinük ri ncac'axaj ri tzij yec'o ri man ncajo' tüj nquic'ün-ka pa tak cánima. Y romari' tok ri itzel nrelesaj-e ri tzij ri ticon-ka.
MAT 13:20 Ri ija' ri xtzak can chucojol tak abüj, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx roma jun vinük. Ri vinük ri' juis c'a nquicot tok nuc'ul ri rutzij ri Dios pa ránima.
MAT 13:21 Pero roma c'a ri man nuc'ün tüj ka ruxe' jabel ri rutzij ri Dios pa ránima, man nlayuj tüj c'a ri quicot riq'uin, xa jun ca'i-oxi' oc k'ij ri utz c'o riq'uin ri Dios. Y tok nyepu'u c'a pokonül y nyetzelüs roma ri runiman ri rutzij ri Dios, ntzak can chanin.
MAT 13:22 Y ri ija' ri xtzak can chucojol tak k'ayis ri c'o ruq'uixal, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx roma jun vinük. Pero ri vinük ri' roma xa ja ri nrajo' ri tiempo ri nrajo' nbün, njik' c'a ri rutzij ri Dios ri c'o riq'uin. Njik' pa ruk'a' ri beyomül ri cachi'el xa c'o utz nuc'ün-pe nk'alajin y xa man quiri' tüj. Y ri vinük ri' man jun bey c'a nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' man q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios.
MAT 13:23 Jac'a ri ija' ri xtzak-ka pa jun utzilüj ulef, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx roma jun vinük, y ri vinük ri' nuc'ün-vi-ka ri rutzij ri Dios y nuc'uan jun utzilüj c'aslen y nq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Nuc'ulachij-vi c'a cachi'el nquibün ri ija'. Roma c'o ija' nquiya' c'a treinta quivüch, yec'o nquiya' a sesenta quivüch y yec'o a cien c'a quivüch nquiya'. Quiri' c'a nbün ruc'aslen ri vinük ri nuc'ün-ka ri rutzij ri Dios pa ránima, xbij ri Jesús.
MAT 13:24 Y ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch, y xbij c'a: Ri utzilüj ija' ri xberutica' c'a can jun achi pa rulef, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAT 13:25 Pero jun ak'a', tok conojel c'a vinük nyevür, xpu'u c'a ri nretzelan richin ri rajaf ri ulef, xberutica' can ri itzel ija' que cachi'el trigo pari' ri trigo ticon chic can. Y xe xberubana' can ri', xbe.
MAT 13:26 Jac'a tok xebeq'uiy-pe ri tico'n y xebe'el-pe ruvi', c'a jari' xk'alajin ri itzel k'ayis que cachi'el trigo.
MAT 13:27 Y jari' tok ri ye samajela' richin ri rajaf ri ulef xe'apon c'a riq'uin y xquibij chin: Ri ija' ri xatic-ka pan avulef utz vi. Pero vocomi c'o itzel k'ayis que cachi'el trigo chucojol. ¿Ape' c'a xpu'u-vi ri ija' richin ri itzel k'ayis que cachi'el trigo? xquibij.
MAT 13:28 Y ri achi xbij c'a cheque ri rusamajela': Re' rusamaj jun ri nretzelan vichin, ninnuc yin. Y ri ye rusamajela' xquibij c'a chin: ¿Najo' c'a que nkube chuc'ukic? xquibij chin.
MAT 13:29 Pero ri achi xbij c'a cheque ri rusamajela': Ni, man nyixbe tüj chuc'ukic, man xa chuc'ukic ri itzel k'ayis que cachi'el trigo quec'ukutüj chuka' ri trigo.
MAT 13:30 Xa tiya' na c'a k'ij que ri itzel k'ayis que cachi'el trigo junan nq'uiy riq'uin ri trigo, c'a tapon na ri k'atoj. Roma tok napon ri k'ij richin ri k'atoj, yin ninbij c'a cheque ri k'atonela' que nabey tiquimolo' ri itzel k'ayis que cachi'el trigo y quequibana' pa tak manojo richin que nyeporox, y c'ateri' c'a tiquik'ata' ri trigo richin que nyequiyaca' can, xbij ri achi. Quiri' xbij ri Jesús.
MAT 13:31 Y ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch, y xbij c'a: Jun vit ija' richin mostaza ri nyerutica' jun achi pa rulef, junan nbün riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAT 13:32 Roma stape' (aunque) ja ri ija' richin ri mostaza ri más tak cocoj, tok ntel-pe, juis nq'uiy y ja rija' ri más nim ntel chiquivüch ri ch'aka chic ichaj. Ri mostaza xa che' c'a nbün tok nq'uiy. Romari' ri ch'ipa' ri nyebe pa cakik', nye'apon chiri' y nquibün quisoc pa tak ruk'a', xbij ri Jesús.
MAT 13:33 Ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch, y xbij c'a cheque: Ri levadura ri nyeruc'ama-pe jun ixok y nuya' can chupan oxi' pajbül-c'üj, ntoc chupan c'a ronojel ri qui'en. Quiri' c'a chuka' nbiyin rutzijol ri rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús.
MAT 13:34 Y ronojel c'a ri xbij ri Jesús cheque ri vinük ri', ronojel riq'uin ejemplos. Man jun c'a ri xbij cheque ri man ta xucusaj ejemplos richin xuya' chiquivüch.
MAT 13:35 Richin quiri' nbanatüj na c'a ri rubin can jun ri xtzijon ri rutzij ri Dios ojer can. Ri rusamajel ri Dios quere' c'a ri rutz'iban can pari' ri Jesús: Yin tok nquich'o nyencusaj c'a ejemplos. Q'uiy c'a ri ye evatül pa rutz'uquic-pe ri ruch'ulef, nyenk'alajrisaj c'a. Quiri' nbij ri tz'iban can.
MAT 13:36 Y tok ri Jesús xerutük c'a can ri vinük chi tak cacho, rija' xtzolij c'a pa jay ye rachibilan ri rachibila'. Y jari' c'a tok ri rachibila' xejel-apu riq'uin y xquibij c'a: Roj nkajo' c'a que rat nabij ta cheke achique ntel-vi chi tzij ri ejemplo pari' ri trigo y ri itzel k'ayis que cachi'el trigo ri xetic can pa jun ulef. Roma man xk'ax ta cheke.
MAT 13:37 Y ri Jesús xuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri ejemplo, y xbij c'a: Ri ticoy richin ri utzilüj ija', ja yin ri xinalüx chi'icojol.
MAT 13:38 Ri ulef ri xban-vi ri ticoj, ja ri ruch'ulef. Ri utzilüj ija' ja ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. Y ri itzel k'ayis que cachi'el trigo ja ri ye richin vi ri itzel.
MAT 13:39 Y ri xbeticon can ri itzel k'ayis que cachi'el trigo roma juis nyetzelan, ja ri itzel-vinük. Ri k'atoj, ja ri nbanatüj pa ruq'uisbül chin ri tiempo katz'amon, y ri k'atonela', ja ri ángeles.
MAT 13:40 Cachi'el c'a nban ri itzel k'ayis que cachi'el trigo que nye'elesüs-e y nyeporox pa k'ak', quiri' c'a chuka' nbanatüj pa ruq'uisbül chin ri tiempo katz'amon.
MAT 13:41 Yin ri xinalüx chi'icojol nyentük c'a ri nu-ángeles chiquimolic conojel ri nyebanun itzel y nquibün cheque ch'aka chic que nyetzak. Roma man ninjo' tüj c'a que yec'o ta ri vinük ri' chiquicojol ri yec'o pa nuk'a' yin.
MAT 13:42 Y conojel c'a ri nyemol-e, nyebetorix can chupan ri nimalüj k'ak', y ja chiri' c'a npu'u ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey.
MAT 13:43 Jac'a ri vinük ri choj chic quic'aslen nyeyic'lun-vi na vi c'a cachi'el ri k'ij. Nyek'alajin c'a que yec'o pa ruk'a' ri aj-chicaj Quitata'. Ri c'o c'a ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij.
MAT 13:44 Ri beyomül mukun can pa jun ulef y xilitüj roma jun achi, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Ri achi ri' xumuk chic c'a can ri beyomül ri' y nquicot ránima xtzolij y xutz'om c'a ruc'ayixic ronojel ri c'o riq'uin, y c'ateri' xulok' ri ulef ri ape' mukutunük-vi ri beyomül.
MAT 13:45 Ri vinük ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, ye junan c'a riq'uin jun lok'onel y c'ayinel quichin vekbül-abüj ri nbix perlas cheque.
MAT 13:46 Tok ri achi ri' nril c'a can jun perla juis jabel y nc'ayix, junanin ntzolij y nuc'ayij ronojel ri c'o riq'uin, c'ateri' c'a nbe chulok'ic ri perla ri'.
MAT 13:47 Y ri ya'l tz'ambül-cür tok yo'on-ka pa ya' y nyeberuc'ama-pe ronojel quivüch cür, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAT 13:48 Y tok nojnük chic c'a ri ya'l riq'uin cür, nquic'uaj c'a e c'a chuchi-ya'. Y c'ateri' nyetz'uye' c'a chucha'ic. Ri utzilüj tak cür nyequiya' c'a can pa tak chacüch, jac'a ri cür ri xa man ye utz tüj man nyequiya' tüj pa tak chacüch, xa nyequelesaj c'a can.
MAT 13:49 Quiri' c'a ri nc'ulachitüj pa ruq'uisbül chin ri tiempo katz'amon. Ri ángeles nyepu'u c'a chiquicha'ic ri vinük. Lojc'an nyequiya-vi ri choj chic quic'aslen, y nyequelesaj c'a can ri man ye utz tüj.
MAT 13:50 Y ri vinük ri man ye utz tüj, nyebequitorij c'a can chupan ri nimalüj k'ak', y chiri' c'a npu'u ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey.
MAT 13:51 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': ¿Xk'ax chive? xbij cheque. Y ri achibila' xquibij c'a: Ja', Ajaf, xk'ax cheke, xquibij rije'.
MAT 13:52 Rija' xbij chic c'a: Jabel utz vi xk'ax chive, roma xixoc yan pa ruk'a' ri Dios y c'o chic ivetaman pari' ri', y chuka' ivetaman ri ye tz'iban can ojer yan chic ri'. Y romari' rix junan c'a riq'uin jun tata'aj pa jun jay. Tok c'o nc'atzin-vi, c'ateri' c'a nyeberelesala-pe ri rubeyomal. Nyerucusaj c'a ri rubeyomal ri c'o yan chic tiempo ye yacül y nyeberelesala-pe chuka' ri rubeyomal ri xa c'ate ba' ri' nyeruchajin, xbij ri Jesús.
MAT 13:53 Y tok ri Jesús xtane' c'a chubixic ri ejemplos ri', rija' xuya' c'a can ri lugar ri' y xbe ye rachibilan-e ri rachibila'.
MAT 13:54 Jac'a tok xapon pa tinamit ri ape' xq'uiy-vi, rija' xuc'ut c'a ri rutzij ri Dios chiri' pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y roma c'a ri tzij ri nyerubij cheque, ri vinük ri' xsatz quic'u'x y xquibij c'a: ¿Achique c'a roma tok ri achi re' juis etamabül c'o riq'uin y ntiquer nyerubün milagros?
MAT 13:55 Xa jare' ri ruc'ajol ri jun achi samajiy-che' (carpintero). Xa jare' ri María rubini'an ri rute' y ri ye ruchak' ja ri Jacobo, ri José, ri Simón y ri Judas.
MAT 13:56 Xa chikacojol c'a roj yec'o-vi ri ye rana'. ¿Ape' ta c'a xretamaj-vi ri retaman y ape' ta c'a petenük-vi ri ruchuk'a' richin nyerubanala' milagros? nquibij chiquivüch.
MAT 13:57 Y romari' ri vinük man ba' tüj xquitakej ri Jesús. Y ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Conojel c'a ri nyek'alajrisan ri tzij ri bin cheque roma ri Dios, man jun quik'ij, pero ri' xaxe chiquivüch ri vinük aj pa rutinamit y chiquivüch ri aj pa racho, xbij cheque.
MAT 13:58 Chupan ri rutinamit, ri Jesús man q'uiy tüj milagros ri xerubanala', roma ri ruvinak man xquitakej tüj.
MAT 14:1 Chupan c'a ri tiempo ri', ri Herodes ri rey richin ri ruch'ulef Galilea, xrac'axaj c'a que ri Jesús juis rutzijol chiquicojol ri vinük.
MAT 14:2 Y ri Herodes xbij c'a cheque ri rajic'a': Ri Jesús xa ja ri Juan Bautista c'astajnük-pe chiquicojol ri caminaki'. Romari' tok c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin q'uiy ri ntiquer nyerubanala', xbij ri Herodes cheque ri rajic'a'.
MAT 14:3 Roma xa ja ri rey Herodes ri xbin que tiz'amatüj-pe ri Juan. Xuxim-vi c'a pa cadena y xuya' pa cárcel. Ri Herodes quiri' xbün roma ri ixok ri c'o riq'uin. Ri ixok rubini'an Herodías, xa rixjayil c'a ri Felipe ri ruca'n ruchak' ri Herodes.
MAT 14:4 Ri Juan xtz'am c'a roma jari' ri rubin chin ri Herodes. Rija' rubin c'a chin: Man utz tüj abanun que ac'amon-ka ri Herodías.
MAT 14:5 Y roma c'a ri' ri Herodes rujo'on c'a rucamsan ta ri Juan, pero nuxbij c'a ri' chiquivüch ri vinük, roma rije' quetaman que ri Juan Bautista jun k'alajrisüy richin ri tzij ri nbix chin roma ri Dios.
MAT 14:6 Xa ja chupan ri k'ij tok ri Herodes xutz'akatisaj jun chic rujuna', rija' xbün c'a jun nimak'ij, y chupan c'a ri nimak'ij ri' ri xtün ral ri Herodías xxajo' c'a chuvüch ri Herodes, y ri Herodes juis xka' chuvüch ri xajoj ri xbün ri xtün.
MAT 14:7 Y romari' ri Herodes xbün c'a jurar chin ri ral ri Herodías que achique na c'a ri nrajo' xa nuya-vi chin.
MAT 14:8 Pero tok ri xtün rutaken chic c'a runa'oj riq'uin ri rute', c'ateri' c'a xbij chin ri Herodes: Yin ninjo' que naya' chinuvüch chere' pa jun lük, ri rujolon ri Juan Bautista, xbij rija'.
MAT 14:9 Y ri rey Herodes xpu'u bis pa ránima romari', pero roma c'a rubanun chic jurar chin que nuya-vi ri nrajo' y roma chuka' chiquivüch ri ye rachibilan chuvüch mesa xbij-vi, rija' xbij c'a que tic'amür-pe ri rujolon ri Juan Bautista chin ri xtün ral ri Herodías.
MAT 14:10 Xutük c'a rukupixic rukul ri Juan Bautista chiri' pa cárcel.
MAT 14:11 Y ri rujolon xc'amür-pe pa jun lük chin ri xtün, y ri xtün xberujacha' pa ruk'a' ri rute'.
MAT 14:12 Y ri ye rachibila' ri Juan Bautista xe'apon c'a chucanoxic ri ruch'acul y xbequimuku' can. Y rije' xbequibij c'a chuka' chin ri Jesús ronojel ri xbanatüj.
MAT 14:13 Y ri Jesús xe c'a xrac'axaj-e ronojel ri banatajnük, xbe, ye rachibilan-e ri rachibila'. Xe'oc-e pa jun canoa y xec'o c'a lojc'an ruchi-ya', xebe c'a pa jun lugar nüj. Lugar ri ye manak vinük. Xa jac'a tok ri vinük xcac'axaj-e, chicakün c'a xe'el-e pa tak tinamit richin xe'apon c'a ri lugar ri ape' nc'atzinej que napon-vi ri Jesús.
MAT 14:14 Y tok ri Jesús ntel-e c'a chupan ri canoa chiri' lojc'an ruchi-ya', xutz'et c'a que ye juis chic ye q'uiy vinük ri coyoben richin y rija' juis c'a xujoyovaj quivüch ri vinük ri'. Y rija' xeruc'achojrisaj-vi c'a ri yava'i' yec'o chiquicojol.
MAT 14:15 Y tok xa xkak'ij-ka chupan ri jun k'ij ri', ri rachibila' xejel c'a apu riq'uin y xquibij chin: Ri chere' xa ye manak vinük y juis xkak'ij yan. Que'ataka' c'a e ri vinük re' richin que nyebe pa tak cocoj tinamit ri yec'o-pe nakaj y tiquilok'o' quivay chiri', xquibij.
MAT 14:16 Pero ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man nc'atzin tüj c'a richin nyebe y c'ateri' nquil ta quivay, xa tiya' rix quivay, xbij cheque.
MAT 14:17 Y ri rachibila' xquibij c'a: Roj xaxe vo'o' vüy y ca'i' cür kachajin, y re' man nyerubün tüj, xquibij.
MAT 14:18 Pero ri Jesús xbij cheque: Tic'ama-pe chere'.
MAT 14:19 Y jari' chuka' tok rija' xbij que quetz'uye' c'a conojel ri vinük pari' ri sabana. Y c'ateri' rija' xeruli'ej pa ruk'a' ri vo'o' vüy y ri ca'i' cür, xtzu'un chicaj y xumatioxij chin ri Dios. Rija' xeruper c'a e ri cür y ri vüy, y xuya-e cheque ri rachibila' y ri rachibila' xbequijacha' can chiquivüch ri vinük.
MAT 14:20 Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o na c'a doce chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y ri cür ri xmolotüj can, ri xa man xq'uis tüj.
MAT 14:21 Conojel c'a ri vinük ri xquic'ux quivay yec'o la'ük vo'o' mil xaxe achi'a', y yec'o chuka' ixoki' y ac'uala'.
MAT 14:22 Y jari' tok ri Jesús xerucusaj-e ri rachibila' chupan ri canoa y xbij cheque que quebiyin c'a ri lojc'an chic ruchi-ya', que quenabeyüj c'a e chuvüch, roma rija' c'a xcanaj can chin nyerutakala' ri vinük chi tak cacho.
MAT 14:23 Jac'a tok ye rutakon chic c'a ri vinük chi tak cacho, ruyon c'a xjote-e pari' ri juyu' chubanic orar. Y chiri' c'a c'o-vi tok xoc-pe ri ak'a'.
MAT 14:24 Y ri canoa ri ye benük-vi ri achibila' pa runic'ajal chic c'a ya' c'o-vi, pero ri nbolko't ri ya' man nuya' tüj k'ij que nbiyin. Juis c'a cakik' y man nuya' tüj k'ij chin ri canoa que choj nbe chuvüch.
MAT 14:25 Y tok cumaj yan ri saker, ri Jesús petenük c'a chirakün pari' ri ya', richin napon quiq'uin.
MAT 14:26 Pero tok ri rachibila' xquitz'et que c'o jun petenük chirakün pari' ri ya', rije' xsatz quic'u'x y xquibij: ¡La' jun xibinel! xquibij. Y riq'uin cuchuk'a' xquibila' quiri' roma quixbiri'.
MAT 14:27 Pero ri Jesús chanin xch'o-pe cheque, y xbij c'a: Man tixbij-ivi'. Xa tiya' ivánima. Ja yin ri Jesús, xbij cheque.
MAT 14:28 Y ri Pedro jari' xch'o-apu chin ri Jesús ri c'a petenük pari' ri ya'. Ri Pedro xbij c'a chin ri Ajaf Jesús: Si ja rat, tabana' c'a chuve que nquibiyin pari' ri ya' richin nquibe-apu aviq'uin, xbij ri Pedro.
MAT 14:29 Y ri Ajaf Jesús xbij-pe chin ri Pedro: Catampe c'a. Y ri Pedro jari' xka-ka-e pa canoa y xutz'om c'a nbiyin-apu pari' ri ya' richin nbe-apu c'a riq'uin ri Jesús.
MAT 14:30 Xa ja tok xutz'et ri nbün ri nimalüj cakik', xpu'u xbiri' chin. Y tok xuna' que nbe-ka chuxe' ri ya', riq'uin c'a ruchuk'a' xbij: ¡Ajaf, quinacolo'!
MAT 14:31 Y ri Jesús jari' xutz'om chanin ri Pedro y xbij chin: ¿Achique c'a roma ba' oc ayo'on avánima viq'uin? xbix chin ri Pedro roma ri Jesús.
MAT 14:32 Tok rije' ye jotol chic c'a e pa canoa, ri cakik' xtane-e.
MAT 14:33 Y jari' tok conojel ri ye benük chiri' pa canoa xquiya' c'a ruk'ij ri Jesús y xquibij chin: Vocomi c'a xkatz'et ketzij que ja vi rat ri Ruc'ajol ri Dios. Quiri' c'a xquibij chin.
MAT 14:34 Y rije' xec'o c'a pari' ri lago ri' y xe'apon pa tinamit Genesaret.
MAT 14:35 Chiri', tok xetamüx c'a ruvüch ri Jesús coma ri achi'a', rije' xquelesaj c'a rutzijol chanin c'a pa tak lugar yec'o-pe chunakaj ri quitinamit, y ri vinük xequic'amala' c'a pe ri quiyava'i'.
MAT 14:36 Y ri yava'i' re' nquic'utula' c'a favor chin ri Jesús que tuya' k'ij cheque que stape' (aunque) xaxe ruchi-rutziek nquitz'om richin nyec'achoj. Y quiri' vi c'a xbanatüj. Conojel ri xetz'amon ruchi-rutziek ri Jesús xec'achoj q'uin ri quiyabil.
MAT 15:1 Y yec'o c'a ca'i-oxi' achi'a' ri xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' ye aj-Jerusalén y jari' ri nbix cheque fariseos y etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Xe'apon c'a riq'uin ri Jesús y xquibij chin:
MAT 15:2 ¿Achique c'a roma tok ri avachibila' nquik'üj ri bin can coma ri kaxquin-kamama' can? Roma ri avachibila' tok nquic'ux quivay man nquich'üj tüj jabel ri quik'a'. Man nquibün tüj cachi'el rubanic ruch'ajic quik'a' ri chilaben cheke konojel, xquibij.
MAT 15:3 Ri Jesús roma ri xquic'utuj quiri' chin, rija' xbij c'a cheque: Y rix ¿achique c'a roma tok ja riq'uin ri quibin ri kaxquin-kamama' can, riq'uin ri' nik'üj-vi ri ru-ley ri Dios?
MAT 15:4 Ri ru-ley ri Dios nbij c'a: Taya' quik'ij rate-atata'. Y ri nbanun c'a itzel cheque rute-rutata', man jun chic c'a ri nrajo', ja vi c'a ri camic ri tika-ka pari'. Quiri' c'a ri rubin can ri Dios.
MAT 15:5 Jac'a rix xa man quiri' tüj ri nibün y nic'ut. Xa man nibün tüj cachi'el ri rubin can ri Dios. Rix xa nye'itijoj ri ac'uala' que man nc'atzin tüj que nyequito' ri quite-quitata'. Xa nye'el chuvüch ri' riq'uin nquibij cheque ri quite-quitata': Yin man nquitiquer tüj nyixinto' riq'uin ri nc'atzin chive, roma xa nsujun chic chin ri Dios ri nc'atzin ta chive rix. Y riq'uin nquibij quiri' nye'el chuvüch ronojel, nibila' cheque.
MAT 15:6 Y riq'uin ri nibij, nk'alajin-vi que rix nibij cheque que man tiquiya' quik'ij quite-quitata'. Y riq'uin ri', xaxe riq'uin ri quibin can ri kaxquin-kamama' can ibanun que man jun ruk'ij ri ru-mandamientos ri Dios.
MAT 15:7 Rix xa ca'i' c'a ipalüj. Xa jabel c'a rubixic rubanun can ri Isaías chivij. Ri xbij ri Dios chin que tutz'ibaj can, nbij c'a:
MAT 15:8 Ri vinük re' xaxe riq'uin ri quitzij nquiya' nuk'ij, jac'a ri nrajo' ri cánima xa man ja tüj ri', xa nüj c'a chin ri nquiya' ta nuk'ij.
MAT 15:9 Xa man jun c'a nc'atzin-vi ri nquiya' nuk'ij, roma xa ye maestros quichin quetamabül achi'a' y nquibij que jari' ri nc'atzinej que nban. Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías, xbij ri Jesús.
MAT 15:10 Y c'ateri' c'a ri Jesús xch'o quiq'uin ri juis chi vinük quimolon-qui' chiri', y xbij c'a cheque: Tivac'axaj c'a ri ninbij chive y tik'ax-e chive.
MAT 15:11 Ri nbanun tz'il chin ri vinük man ja tüj c'a ri ntoc pa ruchi', nbanun, man quiri' tüj. Ri nbanun tz'il chin ri vinük xa ja ri ntel-e pa ruchi', xbij ri Jesús.
MAT 15:12 Y tok ri achibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús, xquibij chin: Ri achi'a' fariseos xpu'u coyoval tok xcac'axaj ri tzij ri xabij, xquibij ri achibila'.
MAT 15:13 Pero rija' xbij cheque ri rachibila': Ri tico'n ri quibanun rije' man nc'uje' tüj c'a can, xa nic'uk-e. Roma ronojel ri tico'n ri' man ja tüj c'a ri Nata' c'o chila' chicaj banayun.
MAT 15:14 Xa que'iya' can. Xa ye moyirnük c'a riq'uin ri etamabül ri quichajin, y nyequic'uaj ch'aka chic ri xa ye moyi' chuka'. Y si ri ye moyi' nyequiyukej ri ch'aka chic moyi', junan c'a nyetzak pa tak jul, xbij ri Jesús.
MAT 15:15 Y ri Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Tabij ba' cheke pari' ri nbanun tz'il chin jun vinük, roma man nk'ax ta cheke, xbij ri Pedro.
MAT 15:16 Y ri Jesús xbij: ¿Rix chuka' c'a man jani nk'ax ta chive ri ninbij?
MAT 15:17 ¿Man nk'ax ta chive ri tzij ri nbij que ri nuc'ux-ka ri vinük xa man ja tüj ri' ri nbanun tz'il chin? Roma ri nuc'ux-ka xa choj pa rupan nbe-vi y c'ateri' ntel-e.
MAT 15:18 Ri nbanun tz'il chin jun vinük ja ri tzij, ri nojibül ri nyepu'u riq'uin. Ri nye'el-pe pa ránima.
MAT 15:19 Roma xa pa cánima c'a ri vinük nyepu'u-vi ri itzel tak nojibül. Chiri' npu'u-vi ri nojibül tok nyecamsan. Chiri' chuka' npu'u-vi ri nojibül tok ri vinük ri ye c'ulan y ri man ye c'ulan tüj nquicanola-qui' richin nyemacun. Y pa cánima chuka' npu'u-vi tok nye'elek', nquiyacala-pe tzij chiquij ch'aka chic, y chuka' tok nyeyok'on.
MAT 15:20 Y ronojel c'a ri nojibül quiri' jari' ri nbanun chin jun vinük que nutz'ilübisaj-ri'. Pero ri nbün ri vinük que man jabel tüj ruch'ajon ruk'a' y c'ateri' nuc'ux-ka ruvay, ri' man jun nbün chin ri ruc'aslen. Man nutz'ilübisaj tüj. Quiri' c'a xbij ri Jesús.
MAT 15:21 Y ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xel c'a e chiri', y xbe c'a cala' pa jun lugar ri nakaj ncanaj cheque ri tinamit quibini'an Tiro y Sidón.
MAT 15:22 Y chiri' yec'o-vi c'a ri ye ruxquin-rumam can ri achi rubini'an Canaán. Y jun c'a ixok ri chiquicojol rije', xpu'u c'a riq'uin ri Jesús. Rija' roma bis, nuc'utula' c'a favor chin ri Jesús y nubila' c'a riq'uin ruchuk'a': Tajoyovaj nuvüch rat Ajaf, rat ri ruxquin-rumam can ri rey David. Quinato' c'a, roma ri val-xtün c'o jun itzel espíritu riq'uin, y c'ayuf rubanun pa ruk'a'.
MAT 15:23 Pero ri Jesús man jun tzij xbij chin ri ixok. Y ri rachibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquibij chin: Tabana' que tic'uje' can ri ixok re', roma tzeketül-pe chikij y ri rutzij c'anüj nac'axüx-vi, xquibij.
MAT 15:24 Xpu'u ri Jesús xbij: Yin xintak-pe xaxe chiquicanoxic ri kavinak israelitas ri man yec'o tüj apu riq'uin ri Dios, xbij cheque.
MAT 15:25 Jari' tok xpu'u ri ixok xxuque-pe chuvüch ri Jesús, y xbij chin: Ajaf, quinato' c'a, xbij rija'.
MAT 15:26 Pero ri Jesús xbij chin ri ixok: Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios man utz tüj que chin achique na ninya-vi. Cachi'el ri quivay ri ac'uala' man c'uluman tüj que ntelesüs cheque richin ja ri vit tak tz'i' cho jay nyec'uxun, xbij ri Jesús.
MAT 15:27 Pero ri ixok xbij: Ajaf, ketzij ri nabij. Pero nkutiquer c'a chuka' nkac'ul-apu ba' chin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Cachi'el nquibün ri vit tak tz'i' cho jay nyequimolola' ri ruchi' tak vüy ri nyequitzük-ka ri cajaf nyeva' chuvüch mesa.
MAT 15:28 Y ri Jesús jari' xbij c'a chin ri ixok: Juis nk'alajin que ayo'on avánima. Tibanatüj-vi c'a ri juis najo' rat, xbij ri Jesús. Y ri xtün, ral ri ixok, chupan c'a ri hora ri' xel-e ri itzel espíritu riq'uin.
MAT 15:29 Tok ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' ye c'unük chic c'a pe chupan ri lugar ri nakaj ncanaj-vi cheque ri tinamit Tiro y Sidón, xapon c'a chunakaj ri lago rubini'an Galilea. Y rija' xjote' c'a pari' ri juyu' c'o chiri' y c'ateri' xbetz'uye'.
MAT 15:30 Y yec'o c'a juis ye q'uiy vinük ri xe'apon riq'uin, y ye quic'uan-apu quiyava'i'. Cheque ri yava'i' ri ye quic'uan-apu yec'o ri xa man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz', yec'o moyi', yec'o mema', yec'o ri man utz tüj ri quik'a' ri cakün, y yec'o ch'aka chic ri jun vi chic chi ruvüch yabil ntoc cheque. Ri vinük ri' xequiya' c'a apu ri quiyava'i' chuvüch ri Jesucristo, y rija' xeruc'achojrisaj.
MAT 15:31 Roma c'a ri xbün ri Jesús quiq'uin ri yava'i', ri vinük xe' xquica'yej tok xquitz'et. Roma ye mema' ri banun can, y vocomi nyech'o yan chic. Ri man utz tüj ri quik'a' ri cakün, xec'achoj. Ri ye jetz', choj chic nyebiyin. Ri moyi', nyetzu'un yan chic. Ri vinük xquiya-vi c'a ruk'ij ri Dios ri richin ri Israel.
MAT 15:32 Y tok ri Jesús xeroyoj ri rachibila', xbij c'a cheque: Juis ninjoyovaj quivüch ri vinük re', roma c'o yan oxi' k'ij yec'o-pe viq'uin y vocomi man jun chic quivay richin nquic'ux. Y nyentük ta c'a e chi tak cacho choj quiri' y man jun nquic'ux-e, man utz tüj man xa quebetzak pa tak bey roma vayjül, xbij rija'.
MAT 15:33 Jari' xech'o-apu ri rachibila' chin ri Jesús y xquibij c'a: Ri lugar ape' rojc'o-vi xa ye manak vinük. ¿C'o ta nyekila-vi-pe vüy richin nyekatzuk jabel ri vinük re'? Xa juis ye q'uiy, xquibij.
MAT 15:34 Pero ri Jesús xuc'utuj cheque: ¿Jaru' c'a vüy ichajin? xbij. Y rije' xquibij: Roj xaxe siete vüy kachajin y chuka' ca'i-oxi' vit cür, xquibij chin.
MAT 15:35 Y ri Jesús xbij c'a que ri vinük quetz'uye-ka pan ulef.
MAT 15:36 C'ateri' rija' xeruli'ej ri siete vüy y ri cür pa ruk'a' y xumatioxij chin ri Dios. Y c'ateri' c'a xeruvech'ela-e y xuyala-e cheque ri rachibila', y ri achibila' nyequiya' cheque ri vinük ri', ri juis vi ye q'uiy.
MAT 15:37 Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o vüy y cür ri xcolotüj can. Siete chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y cür ri xcolotüj.
MAT 15:38 Ye caji' mil achi'a' c'a ri xquic'ux quivay. Jac'a ri ixoki' y ri ac'uala' ri xquic'ux quivay, man xe'ajlüx tüj.
MAT 15:39 Y ja tok ri Jesús ye rutakalon chic e ri vinük chi tak cacho, rija' ye rachibilan ri rachibila' xoc-e pa canoa y xbe c'a pa tinamit Magdala.
MAT 16:1 Y jari' tok yec'o achi'a' fariseos y yec'o chuka' achi'a' saduceos ri xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' xe'apon riq'uin xaxe richin que nquitij ri Jesús, y xquibij c'a chin que tuc'utu' jun retal chupan ri caj, richin tuc'utu' que rija' ja vi ri Dios takayon-pe richin, xquibij c'a.
MAT 16:2 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Rix tok nitz'et que cük quibanun ri sutz' chicaj, tok ntajin nka-ka ri k'ij, nibij que utz k'ij nberubana'.
MAT 16:3 Y chuka' pa tak saker, tok rix nitz'et que ri caj k'ekumuj banun y cük chuka' quibanun ri sutz', nibij que man utz tüj k'ij nberubana'. Rix xa ca'i' c'a ipalüj, roma jabel ivetaman nitz'eta' ri caj, ivetaman si utz o man utz tüj k'ij nberubana'. Jac'a ri retal ri ntz'etetüj-vi y nbij achique tiempo rojc'o-vi, rix xa man nitz'eta' tüj.
MAT 16:4 Ri vinük re' ri yec'o vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' que yin ninbün ta que c'o ri nc'ulachitüj chupan ri caj richin yinquinimaj. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nc'ulachitüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xc'ulachitüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije', xbij ri Jesús y xbe ye rachibilan ri rachibila'. Xeruya' can quiyon ri achi'a' ri'.
MAT 16:5 Y ja tok ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a ri lojc'an ruchi-ya', ri rachibila' c'ateri' c'a xquinabej que xa manak caxlan vüy quic'uan-e.
MAT 16:6 Ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Tivac'axaj c'a ri ninbij chive, que tichajij c'a ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos y ri achi'a' saduceos, roma xa nnimur, xbij ri Jesús.
MAT 16:7 Y roma quiri' xbij ri Jesús, ri rachibila' xquinuc c'a pa tak cánima: Rija' xbij quiri' roma roj man xkac'ün tüj pe caxlan-vüy. (Ri levadura xa cachi'el jun ak'on que nbün chin ri qui'en ri ntoc caxlan-vüy que nnimür).
MAT 16:8 Pero ri Jesús xretamaj c'a ri nquinuc ri rachibila' pa tak cánima, y xbij c'a cheque: ¿Achique roma rix ninuc que roma manak caxlan-vüy, romari' tok xinbij quiri'? ¿Man iyo'on tüj ivánima viq'uin y romari' xaxe chic ri vüy ri ninuc?
MAT 16:9 Manak c'a nc'atzin-vi que xaxe chic ri vüy ri ninuc. Cachi'el xa c'a man jani nk'ax ta chive. ¿Y man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x tok xentzuk ri vo'o' mil vinük riq'uin ri vo'o' vüy? ¿Man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x jaru' chi chacüch vüy ri ximol can?
MAT 16:10 ¿Chuka' man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x tok xentzuk ri caji' mil vinük riq'uin ri siete vüy? ¿Chuka' jaru' c'a chacüch ri xe'imol can?
MAT 16:11 ¿Achique ta c'a jun chic rubixic ninbün yin, richin nk'ax ta chive que man roma tüj ri caxlan-vüy ri ximestaj can, tok xinbij que rix tichajij-ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos y saduceos? xbij ri Jesús.
MAT 16:12 Y ri rachibila', c'ateri' c'a xk'ax chive que man chuvüch tüj c'a ri levadura ri nquicusaj ri achi'a' fariseos y saduceos ri tiquichajij-vi-qui'. Xa chuvüch c'a ri quitijonic ri achi'a' ri', ri tiquichajij-vi-qui', roma ri tijonic ri' chanin nuyoj ape' ri ntoc-vi.
MAT 16:13 Y ri Jesús rachibilan ri rachibila' xapon c'a pa jun lugar ri nakaj ncanaj chin ri tinamit rubini'an Cesarea richin ri Filipo. Xpu'u ri Jesús xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': ¿Achique c'a nquinuc ri vinük pa nuvi' yin ri xinalüx chi'icojol, que yin achique c'a yin? xbij cheque.
MAT 16:14 Y ri rachibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Yec'o ri nyebin que rat ja ri Juan Bautista. Yec'o ch'aka chic nquibij que ja rat ri Elías, ri jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Yec'o chuka' ri nyebin que rat ja ri Jeremías ri jun chuka' achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Y yec'o chuka' ri nyebin que rat jun c'a cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer, xquibij ri rachibila'.
MAT 16:15 Y rija' xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Y rix ¿achique ninuc pa nuvi'? xbij cheque.
MAT 16:16 Y ri Simón Pedro jari' xbij chin ri Jesús: Ja rat ri Cristo, ri jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri Ruc'ajol ri c'aslic Dios, xbij chin.
MAT 16:17 Y xe c'a xrac'axaj ri Jesús quiri', jari' xbij: Rat Simón Pedro ruc'ajol ri Jonás, jabel c'a aquicot, roma ri xabij que ja yin ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios. Ri xabij man jun tüj c'a vinük ri xk'alajrisan chavüch, xa ja ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj ri xk'alajrisan chavüch.
MAT 16:18 Yin ninjo' c'a ninbij chave rat: Yin nuyo'on chic c'a jun abi'. Romari' tok rat abini'an Pedro. Y ninbij chuka' chave que pari' c'a ri abüj re' ninpaba-vi ri nu-iglesia. Y man c'a nch'acatüj tüj roma ri camic y roma ri itzel.
MAT 16:19 Chave vi c'a rat ninya-vi ri llave chin najük o natz'apij ri puerta richin ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Utz vi c'a ntz'etos ri chila' chicaj, tok rat natz'apij o najük jun puerta chiquivüch ri vinük.
MAT 16:20 Y ri Jesús jari' xbij cheque ri rachibila' que man jun tiquibij-vi que ja rija' ri Cristo.
MAT 16:21 Jari' chuka' tok ri Jesús xutz'om ruk'alajrisasic chiquivüch ri rachibila', que nc'atzin c'a que rija' nbe pa tinamit Jerusalén richin nuc'usaj q'uiy pokonül pa quik'a' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, pa quik'a' ri más-nimalüj tak sacerdotes y pa quik'a' chuka' ri etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin ri Moisés. Nquinapon na c'a pa camic, pero pa rox k'ij nquic'astüj c'a pe, xbij ri Jesús.
MAT 16:22 Y ri Pedro xe c'a xrac'axaj que quiri' xbij ri Jesús, xberuc'ama-pe y c'a cala' ri xbechapon-pe chin. Xbij c'a chin: Man ta ja nrajo' ri Dios, que nbanatüj cachi'el ri xabij rat Ajaf, xbij ri Pedro.
MAT 16:23 Pero tok ri Jesús xrac'axaj quiri', xupiscolij-ri'. Y xbij c'a chin ri Pedro: Man cac'uje-pe viq'uin rat Satanás, roma man utz tüj ri nanuc. Rat xa ncatoc k'atbül ruvüch nubey. Roma ri anojibül rat xa junan riq'uin ri nquinuc ri vinük y man nanuc tüj ba' achique c'a ri nrajo' ri Dios.
MAT 16:24 Y ri Jesús xch'o c'a chuka' cheque ri ch'aka chic rachibila' y xbij: Si c'o jun nrajo' ntzekleben vichin, tubana' c'a cachi'el nbün jun ri benük chuxe' ru-cruz. Man nbün tüj ri nurayij rija'. Man nupokonaj tüj nuc'usaj pokonül. Si c'o c'a jun ri nnucun quere', utz npu'u viq'uin richin nquirutzeklebej.
MAT 16:25 Roma si juis nupokonaj ri ruc'aslen ri chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man nril tüj c'a ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin, nril-vi ruc'aslen richin chi jumul.
MAT 16:26 ¿Roma achique ta c'a nuc'ün-pe chin ri vinük, si nc'uje' ri beyomül richin ronojel ri ruch'ulef riq'uin y ri vinük re' xa man ncolotüj tüj? Stape' (Aunque) ta juis ri beyomül c'o riq'uin ri vinük, man ntiquer tüj c'a nulok' ri c'aslen richin chi jumul.
MAT 16:27 Yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u c'a jun bey chic, y junan chic c'a nuk'ij riq'uin ri Nata' y ye vachibilan-pe ri nu-ángeles. Y jari' tok ninya' ruq'uexel cheque conojel, ruq'uexel ri quibanun.
MAT 16:28 Y tivac'axaj c'a ri ninbij chive, y juis rakalen: Yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u-vi c'a, riq'uin chic nuk'ij y c'o chic autoridad pa nuk'a'. Y yec'o c'a chive rix man nyecom tüj, c'a tok quitz'eton chic na can ri', xbij ri Jesús.
MAT 17:1 Y tok c'unük chic c'a vaki' (seis) k'ij, ri Jesús xucha' ri Pedro, xerucha' chuka' ri Jacobo y ri Juan ri quichak'-qui', richin que xaxe quiyon ri ye oxi' xeruc'uaj c'a pari' jun juyu' nim.
MAT 17:2 Ri Jesús xjalatüj c'a ruvüch chiquivüch ri ye oxi' rachibila'. Xoc c'a cachi'el ntzu'un ri k'ij tok jabel nyiq'uiyot. Y ri rutziek xoc cachi'el ri sük. Juis c'a sük xtzu'un.
MAT 17:3 Y tok ri ye oxi' achibila' xquitz'et c'a, nyetzijon yan chic riq'uin ri Jesús ri ca'i' achi'a' quibini'an Moisés y Elías. Ri achi'a' ri' ye rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can tiempo.
MAT 17:4 Y c'ateri' c'a tok ri Pedro xbij-apu chin ri Jesús: Ajaf, chere' utz kabanun. Si rat najo', nkabün c'a oxi' tak jay. Jun chave rat, jun chin ri Moisés, y jun chuka' chin ri Elías.
MAT 17:5 Tok ri Pedro c'a ntajin nch'o apu chin ri Jesús, xa jari' tok ri achibila' ri' xquitz'et que c'o jun sutz' nsakin xka-pe pa quivi'. Y chupan c'a ri sutz' ri' c'o Jun ri xch'o-pe y xbij: Jare' ri Nuc'ajol y juis ninjo'. Nuyo'on c'a vánima riq'uin. Tivac'axaj c'a ri rutzij.
MAT 17:6 Y tok ri ye oxi' achibila' xcac'axaj ri', xquikasaj-ka-qui' c'a pan ulef. Y juis c'a xquixbij-qui'.
MAT 17:7 Y ri Jesús xjel c'a apu quiq'uin ri rachibila', xerutz'om-ka y xbij c'a cheque: Quixcatüj c'a y man tixbij-ivi', xbij ri Jesús.
MAT 17:8 Tok ri achibila' xebetzu'un-pe, man jun chic c'a ri achique ri xquitz'et, xa ruyon chic c'a ri Jesús.
MAT 17:9 Y tok rije' ye xulan c'a pe chuvüch ri juyu', ri Jesús xuchilabej cheque ri rachibila': Man jun titzijoj ri xitz'et. Rix utz nitzijoj pero tok yin ri xinalüx chi'icojol xinc'astüj yan pe chiquicojol ri caminaki', c'a jari' tok c'uluman nitzijoj, xbij cheque.
MAT 17:10 Ri achibila' ri' jari' xquibij chin ri Jesús: Roj k'axnük cheke que ja rat ri Cristo, ri cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. ¿Pero achique c'a roma tok ri etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin ri Moisés nquibij que nabey que nka-pe ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, nc'atzinej que nka-pe ri Elías? xquibij.
MAT 17:11 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij vi que ri Elías npu'u nabey y nbün c'a ruchojmil ronojel ri c'o.
MAT 17:12 Pero yin ninbij c'a chive que ri Elías ri' xpu'u yan y man xquinabej tüj achique ri'. Xa juis xquibün-e chin. Achique ri xquirayij xquibün-e chin, quiri' vi xquibün. Y quiri' c'a chuka' yin ri xinalüx chi'icojol, yec'o ri nyebanun chuve que ninc'usaj pokonül, xbij ri Jesús.
MAT 17:13 Y c'ateri' c'a tok ri achibila' xk'ax cheque que ri Jesús pari' c'a ri Juan Bautista xch'o-vi.
MAT 17:14 Tok ri Jesús y ri ye oxi' rachibila' xe'apon-ka ape' quimolon-qui' juis ye q'uiy vinük, c'o c'a jun achi xka-pe riq'uin ri Jesús y xxuque' chuvüch. Ri achi xbij c'a chin ri Jesús:
MAT 17:15 Ajaf, tajoyovaj ruvüch ri nuc'ajol, roma rija' juis nutij pokon pa ruk'a' ri yabil rubini'an epilepsia, y juis mul c'a tzaknük pa k'ak' y pa tak ya'.
MAT 17:16 Xinc'ün-pe c'a richin xinya' chiquivüch ri avachibila' richin nquic'achojrisaj ta rije', pero man nyetiquer tüj nquic'achojrisaj, xbij ri achi.
MAT 17:17 Y ri Jesús jari' xbij: Man jun vinük chupan ri tiempo re' ri ruyo'on ta ránima riq'uin ri Dios. Xa conojel ye satzinaki'. ¿Rix ninuc que yin chi jumul nquic'uje' iviq'uin? ¿Chi jumul nc'atzinej que nyixincoch'? Tic'ama' c'a pe ri ala' chere', xbij ri Jesús.
MAT 17:18 Ri Jesús richin xuc'achojrisaj ri ala', xchapon chirij ri itzel espíritu richin que xrelesaj-e chiri' riq'uin ri ala'. Y ri ala' jari' xc'achoj. Xq'uis c'a e ri ruyabil chupan ri hora ri' roma xel-e ri itzel espíritu.
MAT 17:19 Y tok ri Jesús y ri rachibila' quiyon chic c'a yec'o, xepu'u ri achibila' xquic'utuj chin ri Jesús: ¿Achique c'a roma roj man xojtiquer tüj xkelesaj-e ri itzel espíritu? xquibij chin.
MAT 17:20 Y ri Jesús xbij cheque: Man xixtiquer tüj xivelesaj roma man iyo'on tüj ivánima jabel riq'uin ri Dios. Y ketzij vi c'a ri ninbij chive: Xa riq'uin ta ba' niya' ivánima riq'uin ri Dios, stape' (aunque) ta cachi'el jun vit ija' richin mostaza, xa riq'uin ri', si rix nibij chin ri jun juyu' re' que tel-e chere' y tic'o cala', nc'o-vi. Man jun c'a ri man ta nyixtiquer nibün, riq'uin niya' ba' ivánima riq'uin ri Dios.
MAT 17:21 Jac'a ri jun ruvüch espíritu re' ntel, pero si rix nibün que man nyixva' tüj richin nibün orar, xbij cheque.
MAT 17:22 Y tok ri Jesús y ri rachibila' yec'o chic c'a pa Galilea, xpu'u ri Jesús xbij c'a chic cheque ri rachibila': Yin ri xinalüx chi'icojol, nquijach-vi pa quik'a' ri vinük.
MAT 17:23 Nquicamsüs-vi c'a, pero pa rox k'ij nquic'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y tok ri rachibila' xcac'axaj ri xbij ri Jesús, juis c'a xebison.
MAT 17:24 Y ja tok ri Jesús y ri rachibila' xe'apon pa tinamit Capernaum, ri nyemolon ruchi' ri tumin richin pa racho ri Dios, ri nc'atzinej que nquitoj conojel ri achi'a', xe'apon c'a chuka' riq'uin ri Pedro y xquic'utuj chin: ¿Ri i-Maestro rix man nuya' tüj ri tumin richin pa racho ri Dios? xquibij.
MAT 17:25 Y ri Pedro xbij: Ja', nuya'. Y tok ri Pedro xapon pa jay, nabey ri Jesús xbech'o-pe y xbij chin: Simón Pedro ¿achique na c'a ri nanuc rat? ¿Ri nimak' tak autoridades chuvüch ri ruch'ulef, achique c'a chok chin nquic'utuj-vi ri alcaval y ri impuestos? ¿Cheque ri quivinak rije' o xa cheque ri ch'aka chic ri xa man ye quivinak tüj? xbij ri Jesús.
MAT 17:26 Y ri Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Ri nimak' tak autoridades xa cheque ri man ye quivinak tüj nquic'utuj-vi alcaval y ri impuestos, xbij. Y ri Jesús jari' xbij: Yin c'a ri' man nintoj tüj ri alcaval y ri impuestos, roma ja yin ri Alc'ual.
MAT 17:27 Pero si xa man nkatoj tüj, riq'uin ba' man nk'ax ta cheque achique roma tok man nkatoj tüj. Xa cabiyin c'a ka pa ya' chutz'amic cür. Y ri nabey ri natz'om, tajaka' c'a pa ruchi' y chiri' navil ri tumin ri nc'atzin richin naya' can cheque ri moloy-tumin richin pa racho ri Dios. Ri tumin c'a ri' nbün c'a richin naya' can ri avichin rat y ri vichin yin, xbij ri Jesús chin ri Pedro.
MAT 18:1 Y jari' tok ri achibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj c'a chin: Tok ja chic ri Dios ri Jun ri nbün mandar pa kavi', ¿achique c'a ri más nim ruk'ij nc'uje' cheke roj? xquibij.
MAT 18:2 Y ri Jesús jari' tok xroyoj jun vit ac'ual y xuya' chiri' pa quinic'ajal.
MAT 18:3 C'ateri' rija' xbij cheque ri rachibila': Ketzij c'a ninbij chive, si rix man nijül tüj ri inojibül, si man nyixoc tüj cachi'el jun vit ac'ual, man nyixoc tüj pa ruk'a' ri Dios.
MAT 18:4 Xaxe c'a ri nuch'utinirsaj-ri' cachi'el ri jun vit ac'ual re', jari' ri más nim ruk'ij nc'uje' chiquicojol ri yec'o pa ruk'a' ri Dios.
MAT 18:5 Ri yacayon vichin yin pa ránima y riq'uin quicot nuc'ul jun ac'ual, jun ri cachi'el re', man xe tüj nuc'ul ri ac'ual, xa nquiruc'ul yin chuka'.
MAT 18:6 Si c'o ta jun co'ol ri nquitaken y npu'u ta jun vinük y nbün chin ri jun co'ol ri' que ntzak pa mac, man utz tüj ri nbün. Romari' ri vinük ri nunucun que nbün ri itzel ri', más ta utz chin rija' que ximox ta jun nimalüj abüj chin que'en chukul y nyetorix can pa jun nimalüj ya' ri juis nim rupan.
MAT 18:7 C'ayuf quibanun ri vinük yec'o chuvüch ri ruch'ulef roma yec'o ri nyebanun cheque que nyemacun. C'o-vi c'a que quiri' nc'ulachitüj chuvüch ri ruch'ulef. Pero ri c'uluman que juis juya' ruvüch ja ri vinük ri nbanun chin jun chic que nmacun.
MAT 18:8 Xa roma c'a ri' si jun ak'a' o jun avakün ri nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nachoy y natorij-e. Roma más utz que xaxe jun ak'a' o jun avakün c'o y ncatoc chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj, que chuvüch ta ca'i' ak'a' y ca'i' avakün c'o y xa que tz'aküt ncabetorix can chupan ri k'ak' ri man jun bey nchup.
MAT 18:9 Y chuka' si xa jun cheque ri runak'-avüch nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el navelesaj y natorij-e. Roma más utz que xaxe jun runak'-avüch c'o y ncatoc chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj, que chuvüch ta ca'i' runak'-avüch c'o y xa que tz'aküt ncabetorix can chupan ri k'ak'.
MAT 18:10 Man c'a que'ivetzelaj ri vinük ri man jun oc quik'ij, roma rije' ye chajin coma ángeles. Y yin ninbij c'a chive que ri chajinela' quichin rije' chi jumul c'a nyetiquer nye'apon chila' chicaj riq'uin ri Nata'.
MAT 18:11 Y yin ri xinalüx chi'icojol, xinpu'u-vi c'a chiquicanoxic y chiquicolic ri yec'o pa mac.
MAT 18:12 Quixnucun c'a jabel roma ri ninbij chive. Si jun achi yec'o ta jun ciento ru-ovejas y nsatz ta can jun tok nyeberuyuk'uj, ¿man nyeruya' tüj can ba' ri ch'aka chic ru-ovejas, y nbe pa tak juyu' chucanoxic ri jun ri satznük can?
MAT 18:13 Y stape' (aunque) ri achi ri' c'a yec'o na ri ch'aka chic ru-ovejas ri man xesatz tüj, yin ninbij que rija' más c'a nquicot ránima riq'uin ri jun ru-oveja ri satznük can, si nyerila-pe.
MAT 18:14 Quiri' c'a chuka' nbanatüj riq'uin ri aj-chicaj Itata', man rurayibül tüj c'a rija' que nsatz ta can jun vinük chupan ri mac, stape' (aunque) ta ri vinük ri' man jun oc ruk'ij.
MAT 18:15 Si c'o c'a jun a-hermano c'o itzel ri nbün chave, cabiyin riq'uin y pa ruyon tabij c'a chin. Y si ri a-hermano ri' nrac'axaj ri nabij chin, xach'acon-vi c'a ri'.
MAT 18:16 Jac'a si xa man ncarac'axaj tüj, que'ac'uaj c'a jun o ye ca'i' chic, richin que chiquivüch rije' tok nabij chin ri a-hermano que man utz tüj rubanun. Richin quiri' rix ca'i' o rix oxi' c'a ri rixc'o tok nbanatüj ronojel ri'.
MAT 18:17 Y si ri a-hermano man nrac'axaj tüj riq'uin ri xibij rix chin, c'ateri' rat ri rubanun ri itzel chave tabij cheque conojel ri hermanos nquimol-qui'. Y tok bin chic chin coma ri hermanos y man riq'uin tüj ri' man nutakej tüj tzij, richin tuna' que man utz tüj ri xbün, tibana' c'a chin que man ivachibil tüj chic.
MAT 18:18 Y ketzij vi c'a que yin ninya' can vuchuk'a' pan ik'a'. Y romari' utz vi c'a ntz'et chila' chicaj, tok rix nitz'apij o nijük jun bey chiquivüch ri vinük.
MAT 18:19 Chuka' ninbij chive: Si chuvüch ri ruch'ulef yec'o ye ca'i' hermanos ri junan quivüch chin que nquic'utuj achique na chin ri Dios, ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj nbün c'a ri nc'utux chin coma ri ye ca'i' ri'.
MAT 18:20 Roma ape' na c'a ri quimolon-qui' ca'i' o ye oxi', si pa nubi' yin quimolon-vi-qui', yinc'o c'a pa quinic'ajal, xbij ri Jesús.
MAT 18:21 Y jari' tok xjel-apu ri Pedro riq'uin ri Jesús y xbij chin: Ajaf, si jun nu-hermano chi jumul nbün itzel chuve, ¿Jaru' c'a mul c'uluman que nincuy rumac? ¿Jun siete mul c'uluman que nincuy rumac? xbij ri Pedro chin ri Jesús.
MAT 18:22 Jac'a ri Jesús xbij chin ri Pedro: Yin man ninbij tüj c'a chave que siete mul ri c'uluman que nacuy rumac jun a-hermano ri c'o itzel nbün chave. Yin ninbij c'a chave que ri rumac ri a-hermano c'uluman que nacuy setenta mul siete.
MAT 18:23 Roma chupan ri aj-chicaj gobierno, nbanatüj c'a cachi'el ri xbanatüj roma jun rey. Ri rey re' xrajo' c'a nuchojmirsaj jaru' quic'as chiquijujunal ri rusamajela'.
MAT 18:24 Y tok ri rey ri' xutz'om c'a ruchojmirsasic, c'o c'a jun rusamajel xbepabüx chuvüch y ri samajel re' colope' c'o jun lajuj millón quetzales ruc'as.
MAT 18:25 Roma c'a ri samajel ri' man ntiquer tüj nutoj ri ruc'as ri rubanun, ri rey xbij c'a que tic'ayix ri rusamajel rachibilan ri rixjayil y ri ye calc'ual. Y chuka' quec'ayix ri ru-cosas richin ri cajil ntajox chuvüch ri c'as.
MAT 18:26 Jari' tok ri samajel xxuque-ka c'a pan ulef chuvüch ri rey, y juis c'a nuc'utuj favor chin. Ri samajel nubila' c'a chin ri rey: Tabana' favor quinavoyobej chic ba' más. Yin nintoj c'a chave ronojel ri nuc'as, xbij rija'.
MAT 18:27 Y ri rey ri rajaf ri samajel ri', juis vi c'a xujoyovaj ruvüch ri rusamajel juis q'uiy ruc'as, romari' xucuy ri ruc'as y man jun xbün chin.
MAT 18:28 Jac'a tok colotajnük chic e ri samajel ri', xberuc'ulu' c'a pe jun chic samajel ri banayun jun kajo'n riq'uin. Ri kajo'n c'a ri rubanun ri jun rachibil ri', man cachi'el tüj c'a ri ruc'as rija', xa colope' jun cien quetzales. Man riq'uin tüj ri', rija' xutz'om chukul y nutz'apij yan c'a ruxla', y nbij c'a chin: Tatojo-pe ri c'as abanun viq'uin, nbij c'a chin.
MAT 18:29 Y ri rachibil pa samaj jari' xxuque-ka chuvüch, y juis c'a nuc'utuj favor chin. Nbij c'a: Quinavoyobej chic c'a ba' y yin nintoj ronojel chave, xbij.
MAT 18:30 Jac'a ri achi samajel achique chok q'uin banun-vi ri c'as, man xka' tüj chin ri xbix chin y romari' xbe pa juzgado y xberuya' can pa cárcel, richin que tutz'eta' c'a achique rubanic nbün richin nutoj can ri ruc'as, richin ncolotüj-pe.
MAT 18:31 Y ri ch'aka chic cachibil pa samaj tok xquitz'et ronojel ri xbanatüj, xpu'u-vi c'a bis pa cánima. Y rije' xebe c'a riq'uin ri rey ri cajaf y xbequitzijoj c'a ronojel ri xbün ri jun samajel riq'uin ri jun chic.
MAT 18:32 Y ri rey, ri cajaf, jari' xutük royoxic ri samajel ri man utz tüj xbün, y xbij c'a chin: Rat, xa rat jun itzel nusamajel. Yin xincuy ronojel ri nimalüj ac'as, roma quiri' ri c'utunic xabün chuve.
MAT 18:33 ¿Man ja tüj comi ri' ri c'uluman que xabün ta rat chuka' riq'uin ri avachibil pa samaj, cachi'el ri xinbün yin aviq'uin que xinjoyovaj avüch?
MAT 18:34 Y jari' ri rey ri cajaf ri samajela', roma xcatüj royoval xujüch c'a e ri itzel rusamajel pa quik'a' ri achi'a' ri nyebetz'apin can pa cárcel, y chiri' nban chin que nuc'usaj pokonül tok c'a ntojtüj can ronojel ri ruc'as.
MAT 18:35 Quiri' c'a nbün ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj iviq'uin rix, si man riq'uin tüj ronojel ivánima nicuy quimac ri i-hermanos tok c'o itzel nquibün chive, xbij ri Jesús.
MAT 19:1 Y tok ri Jesús xtane' chubixic ri tzij ri', xbe c'a ye rachibilan ri rachibila', xuya' can c'a ri lugar ri', ri rubini'an Galilea. Rija' xbe c'a cala' pa ruch'ulef Judea, y xc'o c'a lojc'an chin ri rakün-ya' rubini'an Jordán.
MAT 19:2 Rija' juis c'a ye q'uiy vinük ri xetzekleben richin chiri', y yec'o c'a chuka' ri xeruc'achojrisaj.
MAT 19:3 Y jari' tok yec'o achi'a' fariseos ri xe'apon riq'uin, richin que nquiya' ta pa c'ayuf ri Jesús y ntzak ta pa quik'a'. Y romari' xquic'utuj c'a chin: ¿Jun achi c'uluman nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil roma achique na ri nquic'ulachij? Quiri' ri xquic'utuj rije'.
MAT 19:4 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': ¿Man itz'eton tüj c'a rix chupan ri rutzij ri Dios ri nbij-vi que ri Dios ja pa rutz'uquic pe tok pa c'ulaj xerubün y man ruyon tüj jun? Man ruyon tüj c'a ri achi, y chuka' man ruyon tüj ri ixok.
MAT 19:5 ¿Chuka' man itz'eton tüj ri tzij ri nbin que romari' ri achi man quiq'uin tüj chic rute-rutata' nc'uje-vi? Xa riq'uin c'a ri rixjayil nc'uje-vi, y chi ca'i' xa jun c'a nquibün. Quiri' nbij ri rutzij ri Dios.
MAT 19:6 Y romari' tok quic'uan chic qui', man chic ye ca'i' ta c'a vinük, man quiri' tüj, xa jun chic c'a ri quibanun. Roma c'a ri' ri ye tunun chic roma ri Dios, man tubün ri vinük que nyeruch'ür, xbij ri Jesús.
MAT 19:7 Y ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Si man c'uluman tüj que quiri' nban, ¿achique c'a roma tok ri Moisés xbij que jun achi, xaxe tubana' jun vuj richin jachojri'il chin ri rixjayil y tuya' can?
MAT 19:8 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Cachi'el c'a covirnük ri ivánima rix chupan ri man utz tüj, quiri' c'a chuka' xc'ulachitüj ojer can, pa ru-tiempo ri Moisés. Xa romari' tok rija' xuya' k'ij que utz nban ri jachojri'il riq'uin ri rixjaylonel. Y stape' (aunque) pa rutz'uquic pe, man quiri' tüj xbanatüj.
MAT 19:9 Yin ninbij-vi c'a chive que achique na achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y xa man roma tüj ri ixok nucanoj jun chic achi, si ri achi ri' nuc'ün-pe jun chic ixok, ri achi ri' nmacun chuvüch ri Dios. Y si c'o c'a jun achi ri nuc'uan chin ri ixok ri jachon can roma ri rachijil, chuka' ri achi ri' nmacun chuvüch ri Dios, xbij ri Jesús.
MAT 19:10 Y ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Si jun achi chijumul ximil riq'uin ri rixjayil, más ta utz chin ri achi que man ta c'o rixjayil, xquibij rije'.
MAT 19:11 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque ri rachibila': Man conojel tüj c'a ri jabel ta ruc'ulic nquibün chin ri tzij ri xinbij, roma man cheque tüj conojel yo'on-vi k'ij que quiri' ta nquibün can y man ta nyec'ule'.
MAT 19:12 Y yec'o na vi achi'a' pa calaxic pe riq'uin ri quite' tok xk'alajin yan que man nquicanoj tüj ixok. Yec'o chuka' achi'a' ri ye quiri', pero xa roma ri banun cheque coma ri ak'omanela'. Y yec'o chuka' achi'a' ri ye quiri', pero xa quiq'uin rije' xpu'u-vi que man nquicanoj tüj ixok, richin que nyesamüj jabel pa rusamaj ri Dios y nyequito' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Ri jun c'a ri nuna' que ntiquer nbün que man nc'ule' tüj, man c'a tic'ule', xbij ri Jesús.
MAT 19:13 Y yec'o c'a ac'uala' ri xe'uc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús, richin que rija' tuya' ruk'a' pa quivi' y tuc'utuj chuka' ri ru-favor ri Dios pa quivi' ri ac'uala' ri'. Pero ri rachibila' xa xquibij cheque ri vinük que man tiquibün quiri'.
MAT 19:14 Pero ri Jesús xa xbij c'a cheque ri rachibila': Tiya' k'ij richin que ri ac'uala' nyepu'u c'a viq'uin yin, y man que'ik'üt. Roma ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xaxe ri ye cachi'el ri ac'uala'.
MAT 19:15 Y tok ri Jesús ruc'utun chic c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y xuyala' can ruk'a' pa quivi' ri ac'uala', rija' xbe, xuya' c'a can ri lugar ri'.
MAT 19:16 Y c'o c'a jun ri xapon riq'uin ri Jesús y xbij: Rat ri utzilüj Maestro tabij c'a chuve: ¿Achique c'a chi utz ri c'uluman ta que ninbün yin richin quiri' nc'uje' ta nuc'aslen ri man nq'uis tüj? xbij rija'.
MAT 19:17 Y ri Jesús xbij chin: ¿Achique c'a roma tok nabij utz chuve yin? Roma man jun vinük ri utz ta, xaxe c'a Jun ri utz y ri' ja ri Dios. Si rat najo' c'a ncatapon chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj, que'atakej c'a ri mandamientos, xbij chin.
MAT 19:18 Y xpu'u ri ala' ri apon chic riq'uin ri Jesús xuc'utuj c'a: ¿Achique chi mandamientos ri'? xbij. Y ri Jesús xbij chin: Ri mandamiento ri' ja ri man cacamsan. Rat achi ri c'o avixjayil man tacanoj jun chic ixok, man catelek', man tatz'uc tzij chirij jun chic vinük.
MAT 19:19 Chuka' taya' quik'ij ri ate-atata'. Y cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Ja mandamiento ri', xbij ri Jesús.
MAT 19:20 Y ri ala' xbij c'a chin ri Jesús: Yin c'a co'ol tok nubanun-pe ronojel ri'. ¿Achique ta c'a ri ch'aka chic ri man nubanun tüj? xbij rija'.
MAT 19:21 Y ri Jesús xbij c'a chin: Richin natz'akatisaj c'a rubanic ronojel, xaxe chic c'a jun ri man abanun tüj. Man atalun tüj ri abeyomal chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Que'ac'ayij c'a can ri achajin y ri rajil tataluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin, richin quiri' nc'uje' abeyomal chila' chicaj. Y catampe c'a viq'uin y quinatzeklebej, xbij ri Jesús.
MAT 19:22 Tok ri ala' xrac'axaj c'a ri tzij ri xbij ri Jesús, nbison ránima xtzolij-e, roma juis ri beyomül ri ruchajin y man nrajo' tüj ntel-e pa ruk'a'.
MAT 19:23 Jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Vocomi ninbij-vi c'a chive que ketzij vi que juis c'ayuf que jun ri juis beyomül c'o riq'uin ntoc ta pa ruk'a' ri Dios.
MAT 19:24 Xa más man c'ayuf tüj que nc'o ri jun chico rubini'an camello chupan ri vit jul c'o chirachük jun bak, que chuvüch jun beyon ntoc ta pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús.
MAT 19:25 Y tok ri rachibila' ri Jesús xcac'axaj ri tzij ri', xe' xquica'yej. Y nquibila' c'a chiquivüch: Si cachi'el ri nbij, quiri', man jun ncolotüj, nquibij c'a.
MAT 19:26 Ri Jesús xerutz'et-apu ri rachibila' y xbij cheque: Man tinuc quiri'. Ri vinük man nyetiquer tüj nquicol-qui', jac'a ri Dios ronojel ntiquer nbün, xbij cheque.
MAT 19:27 Y jari' tok ri Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Rat avetaman que roj kayo'on can ronojel ri kachajin, richin quiri' rat katzekleben. ¿Y achique c'a ri nkac'ul roj romari'?
MAT 19:28 Ri Jesús xbij c'a: Ketzij c'a ninbij chive que tok napon ri tiempo tok ronojel c'ac'a' chic rubanic, yin ri xinalüx chi'icojol c'o chic c'a nuk'ij y nquitz'uye' pa jun ch'acüt richin ninbün juzgar. Y jari' chuka' tok rix ri xixtzekleben vichin, nyixtz'uye' pa doce ch'acüt richin nibün juzgar pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel.
MAT 19:29 Y achique na vinük ri voma c'a yin ruyo'on can racho, runimal o ruchak' ye alabo' y xtani', rute-rutata', rixjayil, ralc'ual o rulef, q'uiy c'a ri nuc'ul, pa ciento mul c'a más q'uiy ri nuc'ul. Y nrichinaj chuka' ruc'aslen ri man nq'uis tüj.
MAT 19:30 Y ye q'uiy c'a ri juis quik'ij vocomi, napon ri k'ij tok manak chic quik'ij nc'uje'. Y ye q'uiy ri xa manak quik'ij ri vocomi, napon ri k'ij tok nc'uje' vi quik'ij.
MAT 20:1 Ri nbün jun achi ri tata'aj pa jun jay que xel-e ri cumaj yan chiquicanoxic samajela', richin nyerutük pa rulef ri ruticon uva chuvüch, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAT 20:2 Tok ri achi ri' xeril c'a ri rusamajela' y ch'ovinük chic quiq'uin que nuya-vi jun tumin cheque, ri rajil jun k'ij rusamaj jun samajel, c'ateri' c'a xerutük chusamajisic ri rulef ri ruticon ruvüch riq'uin uva.
MAT 20:3 Colope' pa las nueve ri saker yan ri', rija' xel chic e jun bey y xerutz'et c'a chiri' pa c'ayibül que yec'o samajela' ri man quilon tüj quisamaj.
MAT 20:4 Rija' xapon quiq'uin y xch'o cheque. Rija' xbij c'a cheque: ¿Nijo' isamaj? Roma si nijo', quixbiyin c'a chuka' rix quixbesamüj pa vulef nuticon uva chuvüch, y yin ninya' c'a chive ri c'uluman que nich'üc, xbij cheque. Y ri samajela' ri' xebe na vi pa samaj.
MAT 20:5 Ri tata'aj c'a ri rajaf ri ulef, quiri' c'a chuka' ri xbanala' quiq'uin ri ch'aka chic samajela' ri xeril tok xel-e pa nic'aj-k'ij y pa las tres ri xkak'ij. Rija' xerutük c'a ri samajela' pa rusamaj y xbij cheque que nuya-vi c'a cheque ri c'uluman que nquich'üc.
MAT 20:6 Y pa las cinco ri xkak'ij rija' xel-e jun bey chic y xeberila' c'a pe ch'aka chic samajela'. Y rija' xbij c'a cheque ri samajela' ri': ¿Achique c'a roma tok man ivilon tüj e isamaj y que jun k'ij ri rixc'o chere'? xbij cheque.
MAT 20:7 Y ri samajela' ri' xquibij c'a: Man jun xyo'on kasamaj, xquibij. Y ri tata'aj rajaf ri ulef xbij c'a cheque ri samajela' ri': Quixbesamüj c'a chuka' rix pa vulef ri nuticon uva chuvüch y ninya' c'a chive ri jaru' c'uluman que nich'üc, xbij cheque. Y ri samajela' ri' xebe na vi pa samaj.
MAT 20:8 Ja tok xka-ka ri k'ij, xpu'u ri rajaf ri ulef tiquil uva chuvüch, xbij c'a chin ri uc'uey quichin ri rusamajela': Que'avoyoj-pe conojel ri samajela' y que'atojo-e. Nabey c'a nye'avoyoj-pe ri samajela' xeka-pe pa ruq'uisbül, y ja ri samajela' ri xeka-pe pa nabey jari' ri nyeruq'uisibej can, xbij rija'.
MAT 20:9 Tok ri samajela' ri xe'oc pa samaj pa las cinco ri xkak'ij, xe'apon richin nyequic'ulu-pe ri cajil, jun tumin rajil jun k'ij rusamaj jun samajel c'a ri xquic'ulula-pe, roma quiri' ri rurayibül ri rajaf ri ulef, que nuya' cheque.
MAT 20:10 Y tok xe'apon c'a ri samajela' ri xe'oc pa samaj nabey, richin nyequic'ulu-pe ri cajil, xquinuc que rije' más q'uiy cajil nquic'ul chiquivüch ri ch'aka chic ri xa man jun k'ij tüj ri xesamüj. Jac'a tok xquic'ul ri cajil, c'ateri' c'a xquitz'et que rije' chuka' xa ri mismo jun tumin ri cajil xquic'ul.
MAT 20:11 Tok ri samajela' ri' xquic'ul ri cajil y xquitz'et que junan ri xquic'ul quiq'uin ri ch'aka, xquich'ojij c'a ri cajil.
MAT 20:12 Ri samajela' ri' nquibij c'a: Ri ruq'uisbül tak samajela' ri xe'oc pa samaj, ri xa jun hora oc xesamüj, junan xabün cheque kiq'uin roj, tok roj jun k'ij ri xojsamüj y xojc'uje' chuka' chuxe' ri ruk'ak'al ri k'ij, nquibij c'a.
MAT 20:13 Y ri tata'aj rajaf ri samaj xbij c'a chin jun cheque ri samajela' ri': Riq'uin ri junan xentoj ri ch'aka chic samajela' man jun itzel xinbün chave rat. Roma aviq'uin rat xa roj canajnük c'a can que jun tumin chin rajil jun rusamaj jun samajel ri ninya' chave. ¿Nka-pe chi'ac'u'x?
MAT 20:14 Vocomi rat xaxe c'a tac'uaj la avajil y utz ncabe. Y ja cheque ri samajela' ri c'a pa ruq'uisbül xe'oc pa samaj, pa vánima c'a yin xpu'u-vi tok xinya-e ri cajil cachi'el ri avajil rat.
MAT 20:15 Roma ronojel ri c'o viq'uin yin, pa nuk'a' c'a yin c'o-vi richin ninbün achique ri ninjo' ninbün riq'uin. ¿O rat xa itzel nana' chuve tok yin xa ja ri utz ninbün? xbij rija'.
MAT 20:16 Ri ejemplo re' nuk'alajrisaj c'a achique rubanic ri tzij: Ye q'uiy c'a ri juis quik'ij vocomi, napon c'a jun k'ij tok manak chic quik'ij nc'uje'. Y ye q'uiy ri xa manak quik'ij ri vocomi, napon jun k'ij tok nc'uje' quik'ij. Y stape' (aunque) ye q'uiy ri nye'oyox, man conojel tüj c'a ri nyecha'tüj richin nc'uje' quik'ij. Quiri' xbij ri Jesús.
MAT 20:17 Ri Jesús y ri doce rachibila' y ri ch'aka chic vinük ye benük quiq'uin, quitz'amon-e ri bey nbe pa tinamit Jerusalén. Y jari' tok ri Jesús xeruch'ür-e ba' ri rachibila' roma c'o c'a ri nrajo' nbij cheque.
MAT 20:18 Rija' xbij c'a: Rix ivetaman que pa tinamit Jerusalén katz'amon-vi-e bey, y ja chiri' ape' nquijach-vi-e yin ri xinalüx chi'icojol. Nquijach-e pa quik'a' ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y rije' nquibij c'a que tika-ka ri camic pa nuvi'.
MAT 20:19 Y chuka' yinquijüch-e pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj. Y ri vinük man ye israelitas tüj yinquitze'ej, yinquich'ey y c'ateri' yinquibajij chuvüch ri cruz richin nquicom. Pero pa rox k'ij nquic'astüj-pe.
MAT 20:20 Y ri ye ca'i' rachibila' ri Jesús ri ye ruc'ajol ri achi rubini'an Zebedeo, xejel-apu riq'uin ri Jesús, cachibilan ri quite'. Y ri quite' xxuque' c'a ka chuvüch ri Jesús richin que nuc'utuj jun favor chin.
MAT 20:21 Ri Jesús xbij c'a chin ri te'ej ri': ¿Achique c'a ri najo'? xbij chin. Y ri ixok xbij c'a chin ri Jesús: Yin ninjo' c'a que tok rat nabün mandar, tabana' c'a que ri ca'i' val re' nyetz'uye' ta apu aviq'uin, jun ta c'a pan avajquik'a' (pan a-derecha) y jun ta pan axocon (pan a-izquierda). Tabana' cheque que nc'uje' ta quik'ij, xbij rija'.
MAT 20:22 Y jari' tok ri Jesús xbij: Rix man ivetaman tüj c'a que c'ayuf chive ri nic'utuj. Y romari' yin ninc'utuj c'a chive vocomi: ¿Nicoch' rix cachi'el ri nban chuve yin? ¿Y nicoch' chuka' rix jun pokonül cachi'el ri nka-ka-pe pa nuvi' yin?, xbij ri Jesús. Y ri ca'i' achibila' ri ye ral ri ixok xquibij c'a: Nkacoch', xquibij chin ri Jesús.
MAT 20:23 Y ri Jesús xbij chic c'a cheque: Ketzij vi c'a que rix nicoch' na vi cachi'el ri nban chuve yin. Chuka' nicoch' jun pokonül cachi'el ri nka-ka-pe pa nuvi' yin. Xa jac'a ri nibij, que rix nijo' que jun ntz'uye' pa vajquik'a' (pa nu-derecha) y jun pa nuxocon (pa nu-izquierda), ri' man pa nuk'a' tüj c'a yin c'o-vi richin que ninya' chive. Roma ri nic'utuj rix, ri' xa quichin chic c'a ri nbij ri Nata' que utz que nyetz'uye' chiri', xbij ri Jesús.
MAT 20:24 Y ja tok ri lajuj (diez) chic rachibila' xcac'axaj ri xbitüj, xpu'u c'a coyoval cheque ri ye ca'i' achibila' ri quich'ak-qui'.
MAT 20:25 Jari' tok ri Jesús xeroyoj ri rachibila' y xbij c'a cheque: Yin ninbij que rix jabel ivetaman que chere' chuvüch ri ruch'ulef ri tak achi'a' ri nquibün mandar, roma yec'o c'a ri vinük pa quik'a', romari' nquina' que ja rije' ri ye cajaf. Xaxe c'a ri c'o quik'ij ri nyebin ri nc'atzinej que nban.
MAT 20:26 Jac'a chi'icojol rix man quiri' tüj. Roma ri nrajo' c'a nc'uje' ruk'ij chive rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y tuch'utinirsaj-ri' richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj.
MAT 20:27 Si jun c'a chive rix nrajo' que ja rija' ri nabey y c'o ta ruk'ij, tuna' c'a ri' que xa manak ruk'ij y tuch'utinirsaj-ri' richin que nusuj-ri' chubanic achique na samaj.
MAT 20:28 Nc'atzinej c'a que nbün cachi'el ri ninbün yin, ri xinalüx chi'icojol. Yin man ninpokonaj tüj nquisamüj coma ri ch'aka, roma richin ri' tok xinpu'u, y man nquipu'u tüj c'a richin que yec'o ch'aka chic nyebanun-pe ri ninbij cheque. Ja yin ri nquibanun ri samaj, y ja yin ri nquiyo'on ri nuc'aslen richin quiri' ye q'uiy ri nyecolotüj, xbij ri Jesús.
MAT 20:29 Ri Jesús y ri rachibila' jari' tok nquiya' can ri tinamit rubini'an Jericó, y ye juis c'a ye q'uiy vinük ri ye tzekleben-e.
MAT 20:30 Jari' tok ye ca'i' moyi' ye tz'uyul chuchi' ri bey xcac'axaj c'a que ri Jesús jari' ri nc'o-e quiri', y rije' riq'uin cuchuk'a' xech'o y xquibij c'a: Rat Ajaf, ri rat ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj c'a kavüch roma ri kabanun, xquibij c'a.
MAT 20:31 Y ri vinük xquich'olij c'a cheque que man quech'o chic. Pero rije' xa riq'uin más cuchuk'a' xech'o y xquibij: Rat Ajaf, ri rat ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj c'a kavüch roma ri kabanun, xquibij.
MAT 20:32 Y ri Jesús xrac'axaj c'a ri quitzij. Romari' xpa'e-ka y xeroyoj. Y c'ateri' xbij c'a: ¿Achique c'a nijo'? xbij ri Jesús cheque.
MAT 20:33 Rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Ajaf, roj nkajo' c'a nkutzu'un, xquibij.
MAT 20:34 Ri Jesús roma c'a juis xujoyovaj quivüch ri ca'i' achi'a' moyi' ri', jari' tok xutz'om ri runak' tak quivüch, y rije' xetzu'un c'a. Y rije' xetzeke-e chuka' chirij ri Jesús.
MAT 21:1 Y ri Jesús, ri rachibila' y ri ch'aka chic vinük ye benük chirij, nakaj chic c'a yec'o-vi-apu chin ri tinamit Jerusalén. Chiri' chic c'a pa tinamit Betfagé yec'o-vi, ri c'o-apu chuvüch ri juyu' rubini'an Olivos. Y xpu'u c'a ri Jesús xerutük c'a e ye ca'i' rachibila'.
MAT 21:2 Rija' xbij c'a e cheque: Quixbiyin-apu chupan la vit tinamit la nitz'et-apu chila', y ja yan ri nyixoc-apu, jari' nivil jun alaj burro c'o chiri' riq'uin ri rute'. Tisolo-pe ri te'ej y que'ic'ama-pe chi ca'i' chuve.
MAT 21:3 Y si c'o c'a ri nbin-pe chive achique nc'atzin-vi que nye'ic'ün-pe, tibij c'a chin: Nc'atzin chin ri Ajaf, pero chanin nyeberujacha' chic can, tibij can, xbix-e cheque roma ri Jesús.
MAT 21:4 Nbanatüj na vi c'a cachi'el ri tz'iban can roma ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri rutz'iban c'a can rija', nbij:
MAT 21:5 Tiya' c'a rutzijol cheque ri ye richin chic ri tinamit rubini'an Sión, que ri qui-rey jare' petenük. Ri qui-rey nuch'utinirsaj vi c'a ránima. Y rija' tz'uyul-pe chirij jun burro. Chirij vi c'a jun alaj burro tz'uyul-vi-pe rija'. Ri alaj burro ral c'a jun samajel chico. Quiri' c'a ri tz'iban can.
MAT 21:6 Y ri ca'i' achibila' xebe c'a, y xquibün-vi ri bin-e cheque roma ri Jesús.
MAT 21:7 Xquic'ün c'a pe ri alaj burro rachibilan ri rute', chin ri Jesús. C'ateri' ri achibila' xquirip-e ri quitziek ri cachi'el coton chiquij ri ca'i' chico ri', richin que ri Jesús ntz'uye' c'a e.
MAT 21:8 Y ri ye benük chirij ri Jesús juis vi ye q'uiy. Y jubama conojel cheque rije' ri xquiriq'uila' ri quitziek ri cachi'el coton pa rubey ri Jesús richin que nquiya' ruk'ij. Y ch'aka chic vinük richin que nquiya' chuka' ruk'ij ri Jesús xebequic'amala-pe ruk'a' tak che' richin nquivek, richin que nquiric' pa rubey. Y quiri' c'a nquibanala' ye benük.
MAT 21:9 Y ri vinük ri ye nabey chuvüch ri Jesús y ri yec'o can chirij, riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nquibij: ¡Matiox que petenük ri ruxquin-rumam can ri rey David! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija! ¡Petenük c'a pa rubi' ri Ajaf Dios! ¡Matiox chin ri Dios ri c'o chila' chicaj! nquibij c'a.
MAT 21:10 Jac'a tok ri Jesús ntoc-apu pa tinamit Jerusalén, xepu'u c'a ri vinük y xquimol-qui' chanin chutz'etic ri Jesús. Y ri vinük ri' nquibila' c'a: ¿Achique c'a achi re'? nquibij.
MAT 21:11 Pero yec'o c'a ri xebin: Re' jare' ri Jesús, ri nk'alajrisan ri nbix chin roma ri Dios. Rija' aj pa tinamit Nazaret, tinamit ri c'o chiri' pa ruch'ulef Galilea, nquibij c'a.
MAT 21:12 Y ri Jesús xapon c'a pa racho ri Dios ri c'o pa tinamit Jerusalén. Y roma xutz'et que cachi'el c'ayibül quibanun ri vinük chin, xerokotaj c'a pe conojel, chi c'ayinel chi lok'onel. Y cheque ri jaloy-ruvüch tumin, xerutec'mayila' ri qui-mesas. Y quiri' chuka' xbün can cheque ri quich'acat ri c'ayinel palomas.
MAT 21:13 Ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa cachi'el quijul elek'oma' ibanun chin, xbij ri Jesús cheque.
MAT 21:14 Y tok ri Jesús c'o c'a pa racho ri Dios, yec'o c'a vinük ye moyi' y yec'o chuka' ri man nyetiquer tüj nyebiyin roma ri ye jetz', ri xe'apon riq'uin rija', richin ta nyeruc'achojrisaj-e. Y rija' quiri' c'a ri xbün. Xeruc'achojrisaj-e.
MAT 21:15 Jac'a ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xpu'u coyoval, roma ri Jesús q'uiy milagros ri nyerubanala', y roma chuka' ri ac'uala' riq'uin c'a cuchuk'a' nquibila' chiri' chi racho ri Dios: ¡Matiox que xka-pe ri ruxquin-rumam can ri David! nquibij. Y jari' xyacon coyoval.
MAT 21:16 Xepu'u ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Navac'axaj c'a ri nyetajin chubixic ri ac'uala'? xquibij. Y xpu'u ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Ja', ninvac'axaj. Y rix ¿man itz'eton tüj chupan ri rutzij ri Dios ri nbij-vi, que ri ketzij nyeyo'on ruk'ij ri Dios ja ri ac'uala' y ri c'a nyetz'uman vi? xbij ri Jesús cheque ri achi'a' ri'.
MAT 21:17 Y ri Jesús xeruya' c'a can chiri' ri achi'a' ri'. Rija' xel-e pa tinamit Jerusalén y xbe c'a pa tinamit Betania. Chiri' c'a xbe-vi richin xbe'uxlan can ri jun ak'a' ri', rachibilan ri rachibila'.
MAT 21:18 Y cumaj ruca'n k'ij, tok quitz'amon bey richin nyetzolij pa tinamit Jerusalén, ri Jesús nnum rupan.
MAT 21:19 Y tok ye benük, rija' xutz'et c'a jun che' higuera xquil chunakaj ri bey. Xbe-apu chuxe' chucanoxic ruvüch, pero xa man jun vit ruvüch c'o, xa ruyon ruxak. Jari' tok ri Jesús xch'o chin ri che' y xbij c'a: Man jun bey chic c'a navachin. Y ri che' higuera ri' xchaki'j-vi-ka.
MAT 21:20 Tok ri rachibila' ri Jesús xquitz'et que chaki'j chic ri che' higuera, xquibila' chiquivüch: ¡Chanin comi xchaki'j-ka ri higuera re'! nquibij c'a.
MAT 21:21 Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij ninbij chive: Si rix niyo'on ivánima y chuka' man npu'u tüj pan ivánima colope' xa man nbanatüj tüj re', nyixtiquer c'a nibün quere' chin jun che' higuera. Y c'o ta nojibül más nimak' ri nyixtiquer nibün, que chuvüch ri jun re'. Nyixtiquer ta nibij chin ri juyu' re' que tel-e chere' y tic'o chupan ri mar, y quiri' ta ri nbanatüj.
MAT 21:22 Ronojel vi c'a ri nic'utuj chin ri Dios riq'uin ronojel ivánima, nic'ul-vi.
MAT 21:23 Y tok ri Jesús c'o chic pa racho ri Dios y nuc'ut chic ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij chiquicojol ri vinük, xe'apon-apu riq'uin y xquic'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Achique xyo'on autoridad pan ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinük c'ayinela' pa racho ri Dios? ¿Y achique chuka' yoyon k'ij chave richin que q'uiy ri nye'abanala' chiquicojol ri vinük? xquibij chin.
MAT 21:24 Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin c'o c'a chuka' jun ri ninjo' ninc'utuj chive, y riq'uin c'a nibij chuve re', yin chuka' ninbij chive achique yoyon autoridad pa nuk'a' richin nyenbanala' quere'.
MAT 21:25 Y jari' tok ri Jesús xuc'utuj c'a: ¿Ri Juan xtak-pe roma ri Dios richin xerubün bautizar ri vinük? ¿O xa vinük xebin chin que tubana' quiri'? xbij ri Jesús. Y ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij xquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nkabij chin ri Jesús vocomi? xquibij-ka. Roma si nkabij que ri Juan ja ri Dios ri takayon-pe richin, ri Jesús nbij c'a cheke que achique c'a roma tok man xitakej tüj.
MAT 21:26 Y si nkabij que xa vinük xebin chin ri Juan que tubana' quiri', c'ayuf cheke roj, roma ri vinük nyecatüj chikij. Roma conojel vinük quiniman-vi que ri Juan xuk'alajrisaj-vi ri xbix chin roma ri Dios, xquibij c'a ka chiquivüch.
MAT 21:27 Y xquibij-apu c'a chin ri Jesús: Roj man ketaman tüj, xquibij-apu. Y ri Jesús jari' chuka' xbij cheque ri achi'a' ri': Roma c'a rix man xixtiquer tüj xibij chuve, quiri' c'a chuka' yin man ninbij tüj chive achique yoyon k'ij chuve richin nyenbanala' quere', xbij ri Jesús.
MAT 21:28 C'ateri' ri Jesús xbij chic c'a cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij: quixnucun-vi c'a jabel roma ri ninbij chive. C'o c'a jun achi yec'o ca'i' ruc'ajol. Y ri tata'aj re' xapon c'a riq'uin ri jun ruc'ajol nabey, y xbij chin: Vocomi, cabiyin pa samaj, ri ape' katicon-vi-ka uva, xbij chin.
MAT 21:29 Xpu'u ri c'ajol ri' xbij c'a chin ri rutata': Vocomi man ninjo' tüj nquibe pa samaj, xbij. Y c'ateri' xtzolij ruc'u'x y xbe c'a pa samaj.
MAT 21:30 Y ri tata'aj xapon c'a chuka' riq'uin ri jun chic ruc'ajol, y xbij chin que tibiyin pa samaj. Y ri c'ajol ri' xbij chin ri rutata': Nata', jare' nquibe, xbij. Pero ri c'ajol ri' xa man xbe tüj pa samaj.
MAT 21:31 Y c'ateri' ri Jesús xuc'utuj cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij: ¿Achique cheque ri ca'i' ri xbanun ri rurayibül ri rutata'? xbij. Y ri achi'a' ri' xquibij c'a: Ri xbanun ri rurayibül ri rutata' ja ri nabey, xquibij. Y ri Jesús xbij c'a cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij: Ketzij c'a ninbij chive que xa ja ri moloy tak alcaval y ri ixoki' ri man utz tüj c'aslen quic'uan, jari' ri nyec'o-e chivüch, roma nquitzolij-pe quic'u'x. Xa ja yan chic c'a rije' ri nabey nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAT 21:32 Ri Juan Bautista tok xpu'u, jun chojmilüj bey c'a ri xuc'ut chivüch rix, jac'a rix man xitakej tüj. Xaxe c'a ri moloy tak alcaval y ri ixoki' ri man utz tüj quic'aslen, xaxe rije' ri xetaken. Jac'a rix, man riq'uin tüj ri' man xitzolij tüj pe ic'u'x riq'uin ri Dios y man xitakej tüj chuka'.
MAT 21:33 Y tivac'axaj na pe' jun chic ejemplo, xbij ri Jesús cheque ri vinük: Xc'uje' c'a jun achi ri rajaf jun ulef, xpu'u rija' xutic c'a ruvüch ri rulef riq'uin uva y xuc'ojoj rij ri rulef. Xbün chuka' cachi'el jun vit pila ri chupan ulef ri richin niyitz' ri uva, y jun chuka' tz'ak ri nüj jotol, y pari' ri' xc'uje-vi racho ri chajinel. C'ateri' xuya' can pa kajic cheque ca'i-oxi' samajela', y rija' xbe nüj.
MAT 21:34 Y ja tok xapon yan ri tiempo richin nban ri vuxuj-uva, ri rajaf ri ulef xutük nabey jun raj-ic' achi, c'ate ba' ri' jun chic. Y quiri' ye q'uiy ri rajic'a' ri xerutük richin ta que xbequic'ama-pe ri ruvüch ri uva ri xuya-ka ri ulef.
MAT 21:35 Pero ri achi'a' kajoy tak ulef, xa man xequic'ul tüj jabel ri achi'a' ajic'a', ri ye takon-e roma ri rajaf ri ulef. Xa yec'o xequich'ey, yec'o xequic'ük chi abüj y yec'o xequicamsaj.
MAT 21:36 Xpu'u ri rajaf ri ulef xerutakala-e c'a ch'aka chic achi'a' ri ye rajic'a'. Más c'a ye q'uiy vi ri xerutakala-e ri jun chic bey re'. Pero ri achi'a' kajoy tak ulef ja mismo ri xquibanala-pe cheque.
MAT 21:37 Y pa ruq'uisbül, ri rajaf ri ulef xunuc y xbij c'a: Ri achi'a' kajoy-ulef nyetaken-vi c'a tok nquitz'et que ja ri nuc'ajol ri napon, xbij-ka rija'.
MAT 21:38 Pero ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, xe xquitz'et que ja ri ruc'ajol ri rajaf ri ulef ri xapon, xquibila-ka c'a chiquivüch: Jare' ri nchinan ronojel ri ulef ri kakajon vocomi. ¿Achique roma man nkacamsaj tüj? Richin quiri' pa kak'a' roj nc'uje-vi ri ulef, xquibij c'a.
MAT 21:39 Y quiri' vi c'a xquibün. Xquitz'om y c'ateri' xquelesaj-pe ri c'ajol chiri' chupan ri rulef y xquicamsaj.
MAT 21:40 C'ateri' ri Jesús xbij: Tok npu'u ri rajaf ri ulef ri xquil uva chuvüch, ¿achique nbün cheque ri achi'a' kajoy tak ulef, ninuc rix? xbij ri Jesús.
MAT 21:41 Y ri vinük xquibij c'a: Ri rajaf ri ulef man nujoyovaj tüj c'a quivüch ri itzel tak achi'a' kajoy-ulef y nyeruq'uis. Y c'ateri' ri rulef nuya' chic can pa kajic cheque ch'aka chic achi'a' kajoy tak ulef, ri nquiya-vi ri uva nuya' ri ulef tok napon ri tiempo, xquibij.
MAT 21:42 Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Man jun bey c'a itz'eton ri jun tzij tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios? Ri tzij ri' nbij c'a: C'o c'a jun abüj ri man xka' tüj chiquivüch ri ch'aka banuy tak jay. Pero ri abüj re' xch'acon-vi, roma ri abüj re' xa c'o-vi ri xucusan chin ri jay richin que ri jay ri' man ntzak tüj. Ja vi ri Ajaf Dios xbanun re', y ri runak' tak kavüch man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quere'. Quiri' nbij ri rutzij ri Dios.
MAT 21:43 Y roma c'a ri ye banatajnük, rix man nyixc'uje' tüj chic pa ruk'a' ri Dios, ri nyec'uje' pa ruk'a' ri Dios xa ja ri ch'aka chic vinük ri nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios.
MAT 21:44 Ri vinük c'a ri ntzak chuvüch ri abüj ri xucusüs chin ri jay, nucraj-ri' chuvüch. Y ri vinük ri ntzak ri abüj ri' chirij, nuque'ej c'a, xbij ri Jesús.
MAT 21:45 Y tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos cac'axan chic ka ri ejemplos ri xerutzijoj ri Jesús, xk'ax-vi cheque que chiquij rije' xch'o-vi-ka.
MAT 21:46 Y jari' tok rije' xcajo' c'a xquitz'om yan e ri Jesús. Pero man xquibün tüj roma xa nquixbij-qui' chiquivüch ri vinük, roma chiquivüch ri vinük, ri Jesús k'alajrisüy vi rutzij ri Dios y nbij chuka' cheque ri nyebanatüj ri más chiquivüch apu.
MAT 22:1 Y ri Jesús xutz'om chic c'a nch'o cheque ri vinük, y xerucusaj ch'aka chic ejemplos. Rija' xutz'om c'a rubixic:
MAT 22:2 Jun nimak'ij ri xbün jun rey chin ri ruc'ajol tok xc'ule', junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAT 22:3 Y ri rey ri' yec'o chic vi ri rubin cheque que nye'apon chupan ri jun c'ulubic ri', y romari' xerutük c'a ri rusamajela' chicoyoxic ri vinük ri'. Jac'a ri xe'oyox man xcajo' tüj chic xebe.
MAT 22:4 Y ri rey xerutük-e ch'aka chic rusamajela' y xbij-e cheque: Tibij cheque conojel ri nuyo'on rutzijol cheque pari' ri jun nimak'ij re', que ronojel c'o chic richin nkabün ri va'in. Ri achij tak nuvacx y ri ch'aka chic chico ri xentiojrisaj richin nyec'atzin chupan ri k'ij re', xechojmirsüs yan y c'o chic richin nyec'ux. Ronojel c'a c'o chic, quixbij cheque. Que quepu'u c'a chupan ri jun c'ulubic re', xbij-e cheque.
MAT 22:5 Pero ri xe'oyox, man xetaken tüj pe riq'uin ri xbebix jun bey chic cheque. Yec'o ri xa xebe pa tak quisamaj pa k'ayis, y yec'o xa xebe pa tak c'ayij.
MAT 22:6 Jac'a ri ch'aka chic xequitz'om ri samajela' ye rutakon-e ri rey, y xequicamsaj, roma chiquivüch rije' ri samajela' ri' xa man jun quik'ij.
MAT 22:7 Ja tok xapon rutzijol riq'uin ri rey ri achique xbanatüj, jari' xbanun que rija' xcatüj royoval. Jari' tok rija' xerutük achi'a' ye banuy-oyoval chiquij richin que xeruq'uis c'a ri ye camsanela' quiq'uin ri rusamajel rija', y chuka' xbij que tiporox c'a ri quitinamit.
MAT 22:8 C'ateri' c'a ri rey xch'o chic quiq'uin ri rusamajela' jun bey chic y xbij c'a cheque: Ketzij vi que ronojel chic c'o richin nbanatüj ri c'ulubic, xa ja ri xenvoyoj man xeka-pe tüj, y xa más c'a utz xbün que man xepu'u tüj, roma xa man c'uluman tüj vi que xeka-pe.
MAT 22:9 Vocomi c'a, quixbiyin pa tak bey ri nyebe lojc'an chic y que'ivoyoj-pe conojel richin que nyepu'u chupan ri c'ulubic chere', xbij cheque.
MAT 22:10 Y tok ri samajela' xebe na vi pa tak bey ri nyebe lojc'an chic, xecoyoj y xequimol-vi c'a pe ronojel quivüch vinük, chi utz y man utz tüj quic'aslen chiquivüch ri vinük. Y ri jay ape' xban-vi ri c'ulubic, xnoj.
MAT 22:11 Y ri rey xoc c'a apu chiquitz'etic conojel ri xeroyoj. Y rija' xutz'et c'a que c'o c'a jun achi chiri' ri man rucusan tüj e ri rutziek ri nc'atzin chupan ri jun c'ulubic ri'.
MAT 22:12 Ri rey xch'o c'a chin ri achi ri', ri royon-vi chuka' chupan ri jun c'ulubic ri', y xuc'utuj c'a chin: Y rat ¿achique c'a xabün richin xatiquer xatoc-pe chere'? Tok xa man ja tüj ri tziük ri nc'atzin chupan ri jun c'ulubic re' ri acusan pe, xbij ri rey chin. Y ri achi man jun tzij xtiquer xbij, xa mem xbün c'a chuvüch ri rey.
MAT 22:13 Y ri rey jari' tok xbij cheque ri rusamajela': Tixima-e ruk'a-rakün ri jun achi ri xa man rucusan tüj pe rutziek ri nc'atzin que rucusan ta pe, y que'itorij can c'a cala' pa k'eku'n. Chiri' xaxe c'a ok'ej y jach'ach'en eyaj c'o.
MAT 22:14 Y stape' (aunque) ye q'uiy vi c'a ri nye'oyox, man conojel tüj c'a ri nyecha'tüj can richin que nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús.
MAT 22:15 Y jari' tok ri achi'a' fariseos xebe. Rije' xbequiya' c'a chiquivüch richin achique ta jun nquibün richin que ri Jesús ntzak ta pa quik'a' riq'uin ri nbij.
MAT 22:16 Jari' tok rije' xequitük ri cachibila' ye cachibilan-e ye ca'i-oxi' ruvinak ri rey Herodes. Xequitük-e c'a riq'uin ri Jesús. Y rije' xbequibij c'a chin ri Jesús tok xe'apon riq'uin: Rat ri rat jun Maestro, roj ketaman c'a que xaxe vi c'a ri ketzij ri nka' chavüch y jari' ri ncatzijoj. Nac'ut-vi ri rutzij ri Dios pa rubeyal. Y rat man naxbij tüj chuka' avi' chuvüch jun vinük, stape' (aunque) juis ta ruk'ij.
MAT 22:17 Y vocomi nkajo' c'a nkac'axaj achique ri nabij cheke. Roma nkanuc ka roj nkabij: ¿C'uluman que nkatoj ri alcaval ri nbij ri rey César ri nc'atzinej que nkatoj o xa man c'uluman tüj? xquibij c'a.
MAT 22:18 Pero ri Jesús retaman-vi c'a ri nquinojij chirij. Romari' rija' xbij c'a cheque: Rix xa ca'i' ipalüj. ¿Achique c'a roma rix nitij ik'ij richin nquinitij?
MAT 22:19 Tic'utu' c'a pe ri tumin ri nucusüs richin nitoj ri alcaval, xbij cheque. Y rije' jari' xquic'ut-apu ri tumin chuvüch. Ri tumin ri xquic'ut-apu ja ri nquibij denario chin.
MAT 22:20 Y ri Jesús jari' xuc'utuj cheque: ¿Achique chok vachbül c'a la'? ¿Y achique chok bi' chuka' la c'o chuvüch la tumin? xbij rija'.
MAT 22:21 Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Richin ri rey César, xquibij. Y ri Jesús xbij c'a cheque: Titojo' c'a ri alcaval chin ri César riq'uin ri tumin ri c'uluman que niya' chin rija'. Y tiya' chin ri Dios, ronojel ri c'uluman que niya' chin rija', xbij ri Jesús.
MAT 22:22 Y tok ri achi'a' ri' cac'axan chic ka ri xbij ri Jesús, xe' xquica'yej tok xcac'axaj. Y rije' xquiya' can c'a ri Jesús. Rije' xebe c'a.
MAT 22:23 Y ja k'ij ri' tok ch'aka cheque ri achi'a' saduceos xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' re' man nquinimaj tüj que ri caminaki' nyecastüj chic pe. Rije' xe'apon c'a, roma c'o ri ncajo' chin.
MAT 22:24 Rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Rat rat jun Maestro chuka'. C'o c'a jun ri nkajo' nkac'utuj chave. Ri Moisés rutz'iban-vi c'a can cheke: Si c'o c'a jun achi nuya' can ri rixjayil roma rija' ncom-e y man jun ralc'ual nuya' can, jun c'a ruchak' o runimal rija' ri nc'atzinej que nc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, richin quiri' nyec'uje' ta ralc'ual riq'uin ri ixok malca'n. Y si yec'o ralc'ual nyec'uje' riq'uin ri ixok, ri nabey ala' ntoc ralc'ual ri camnük chic e.
MAT 22:25 Y rije' xquibij c'a: Y quiri' c'a xec'uje' ye siete achi'a' quichak'-qui'. Ri nabey xc'ule' c'a. Pero ri achi ri' xcom-e y man jun ralc'ual xuya' ta can. Ri rixjayil ri achi ri' xc'uje' c'a can riq'uin ri ruchak'.
MAT 22:26 Ri ruca'n achi quiri' c'a chuka' xuc'ulachij-e, rija' xcom-e y man jun ralc'ual xuya' can. Ri rox achi ja chuka' ri' xuc'ulachij-e, cachi'el ri ca'i' nabey tak runimal y ri ixok c'a xc'uje' na can. Y quiri' c'a xquic'ulachila-e, c'a riq'uin ri ruq'uisbül achi cheque ri ye siete quichak'-qui'.
MAT 22:27 Y tok ye camnük chic c'a e ri siete achi'a' quichak'-qui' chuvüch ri ixok ri', chuka' rija' xcom c'a e.
MAT 22:28 Y ri achi'a' saduceos xquibij c'a chin ri Jesús: Rat nabij que napon jun k'ij tok ri caminaki' nyec'astüj-pe. Tok napon c'a ri k'ij ri', ¿achique chok rixjayil c'a ntoc ri ixok re'? Roma chi siete achi'a' quichak'-qui' xec'uje' riq'uin, xquibij.
MAT 22:29 Jari' tok ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Rix xa rix satznük riq'uin ri xibij. Ri rutzij ri Dios jun vi chic ri nbij. Y man ivetaman tüj c'a chuka' que ri ruchuk'a' ri Dios juis nim.
MAT 22:30 Roma tok napon ri k'ij que ri caminaki' nyec'astüj-e, man nyec'ule' tüj chic, nixta chuka' man nyeyatüj tüj e quimi'al y quic'ajol richin nyec'ule'. Rije' xa nye'oc c'a cachi'el ri ru-ángeles ri Dios chila' chicaj.
MAT 22:31 Jac'a ri c'astajbül quichin ri caminaki' c'o-vi. ¿Man itz'eton tüj c'a ri rutzij ri Dios ri yo'on can pan ik'a'? Chupan ri' ri Dios nbij-vi c'a chive:
MAT 22:32 Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac y ri ru-Dios chuka' ri Jacob. Quiri' c'a ri xbij ri Dios ojer can. Y xa ta ri kaxquin-kamama' can ri' ye caminaki' ta e richin chi jumul, ri Dios man ta qui-Dios rije', roma xa man nyec'astüj tüj chic pe. Ri Dios qui-Dios vi ri c'o quic'aslen y xa man quichin tüj ri caminaki', xbij ri Jesús.
MAT 22:33 Y tok ri vinük cac'axan chic ri tijonic ri xuya' ri Jesús, xe xquica'yej tok xcac'axaj, roma man jun bey cac'axan tüj tzij quiri'.
MAT 22:34 Y ri achi'a' fariseos chanin c'a xquimol-qui' chunuquic achique ri nquibün, tok xcac'axaj que ri Jesús xutz'apij-vi c'a quichi' ri achi'a' saduceos riq'uin ri xbij.
MAT 22:35 Xpu'u c'a jun cheque ri achi'a' fariseos, jun etamanel vi richin ri ley ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés, xaxe c'a richin nutij ri Jesús, xuc'utuj c'a chin:
MAT 22:36 Rat ri rat Maestro vi, tabij c'a chuve, ¿achique c'a cheque ri mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés, ri c'o más rakalen?
MAT 22:37 Y ri Jesús xbij chin: Ri mandamiento ri' ja ri tajo' c'a ri Dios ri Avajaf. Tajo' riq'uin ronojel avánima. Tajo' c'a chupan ronojel ri ac'aslen, y riq'uin ri anojibül.
MAT 22:38 Jari' ri nabey y nimalüj mandamiento ri c'o chupan ri ley.
MAT 22:39 Y c'o chuka' jun ruca'n mandamiento juis c'o rakalen y jubama junan riq'uin ri nabey. Y ri mandamiento ri' nbij c'a: Cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij ri mandamiento ri'.
MAT 22:40 Ronojel vi c'a ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés y ronojel c'a ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can, chupan c'a ri ca'i' mandamientos ri' petenük ruxe'. Ca'i' c'a mandamientos ri juis yec'o cakalen, xbij ri Jesús.
MAT 22:41 Y tok c'a quimolon-qui' y quic'uan-qui' ri achi'a' fariseos, xpu'u ri Jesús c'o c'a ri xuc'utuj cheque.
MAT 22:42 Rija' xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique c'a ninuc rix pari' ri Cristo? Tok rija' npu'u, ¿achique chok alc'ual rija'? Y ri achi'a' fariseos xquibij c'a: Richin ri rey David, xquibij.
MAT 22:43 Y ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Pero achique c'a roma tok ri rey David xbij Vajaf chin ri Cristo? Roma xa xk'alajrisüs chin roma ri Lok'olüj Espíritu, y romari' xbij c'a:
MAT 22:44 Ri Ajaf Dios xbij c'a chin ri Vajaf ri Cristo: Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha) y nyenya' pan ak'a' ri nye'etzelan avichin. Quiri' xbij.
MAT 22:45 Y si ri rey David, Vajaf nbij chin ri Cristo, ¿achique c'a roma tok nbix que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David? xbij ri Jesús.
MAT 22:46 Y man jun c'a ri xbin ta apu jun tzij chin ri Jesús, richin nbij ta apu ri xuc'utuj ri Jesús pari' ri Cristo. Ja k'ij ri' tok xutz'om-e que man jun chic xbanun covil richin c'o ta ri nuc'utuj chin ri Jesús.
MAT 23:1 Y ri Jesús jari' tok xch'o chiquivüch ri vinük y chuka' xch'o quiq'uin ri rachibila'. Rija' xbij c'a:
MAT 23:2 Pa ruq'uexel c'a ri Moisés, ye tz'uyul ri achi'a' ri ye etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin rija' y ri achi'a' fariseos.
MAT 23:3 Roma c'a ri' rix titakej quitzij. Ronojel c'a ri nquibij chive, tibana' y tichajij. Pero man tibün c'a cachi'el ri nquibün rije'. Roma rije' xa man nyetiquer tüj nquibün ri nquibij que tiban.
MAT 23:4 Rije' nimalüj tak aka'n nquiya' chiquij ri vinük, aka'n ri c'o calal y c'ayuf quic'uaxic. Ri aka'n ri' xaxe c'a chiquij ri vinük nquiya-vi y rije' man nquisiloj tüj jun vit ruvi-quik'a' richin ta nquibün y nquic'uaj ta ri aka'n ri nquibij que nc'atzinej que nquic'uaj ri vinük.
MAT 23:5 Y rije' nquibanala' c'a ri utz, pero man richin tüj que utz nquibün chuvüch ri Dios. Xa man roma tüj c'a ri' tok nyequibanala'. Rije' xaxe richin que quetz'et y quenimüx coma ri vinük que ja ri utz ri nyetajin chubanic. Y xe chuka' richin ri' tok juis nimak' nquibanala' chin ri c'ojlibül ri nquic'uaj chirij ri quik'a' y ri nic'aj-quivüch. C'ojlibül ri nquiyüc-vi ri ch'aka mucaj chin ri rutzij ri Dios. Y chuka' más nimak' rakün nquibanala' chin ri retz'aba'l ruchi' tak quitziek.
MAT 23:6 Ja chuka' ri nabey tak ch'acüt nyequijo' pa nimak' tak va'in y ja chuka' ri' ri nyequicha' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin quiri' tibix que rije' juis quik'ij.
MAT 23:7 Juis nka' chiquivüch ri nyeban saludar can pa bey ri ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük. Y chuka' juis nka' chiquivüch que nbix can cheque coma ri vinük: Maestro, Maestro, nquibij cheque roma c'o quik'ij nyequitz'et.
MAT 23:8 Jac'a rix man tijo' nbix maestro chive, roma xaxe c'a Jun ri c'o ri c'uluman que nibij Maestro chin, y ri' ja ri Cristo. Jac'a rix chi'ivonojel, i-hermanos ivi'.
MAT 23:9 Chuka' man roma tüj que ri vinük c'o ruk'ij, roma ta ri' rix nibij ta katata' chin. Man tibün quiri'. Roma ri Tata'aj xa Jun c'a ri c'o pa kavi' konojel, y ri' ja ri aj-chicaj Itata'.
MAT 23:10 Man tijo' c'a que ri vinük nquibij maestro chive. Roma xaxe Jun ri Maestro c'o y ri' ja ri Cristo.
MAT 23:11 Roma ri más nim ruk'ij chive rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y tuch'utinirsaj-ri' richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj.
MAT 23:12 Roma ri nquinimirsaj-qui', xa nkasüs ri quik'ij. Y ja ri man nquinimirsaj tüj qui', ninimirsüs quik'ij.
MAT 23:13 ¡Jac'a rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj, juya' ivüch! roma xa ik'aton c'a quibey ri vinük richin man nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Man utz tüj c'a ri ibanun, roma man nyixoc tüj apu rix y chuka' man niya' tüj k'ij cheque ri vinük.
MAT 23:14 ¡Juya' ivüch rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma rix xa nivelesala' ronojel qui-cosas ri malcani'a' tak ixoki'. Y xaxe richin que tinimüx que jabel ic'aslen, nyixlayuj c'a tok nibanala' oración chin ri Dios. Y roma c'a ri' tok rix más nim castigo nka-ka pan ivi', roma ri imac juis q'uiy.
MAT 23:15 ¡Juya' ivüch rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma rix nic'usala' ya' y nic'usala' ruch'ulef chucanoxic si c'o ta jun ri ntoc tzeklebey ivichin y nutakej ta ri nitakej rix. Xa ja tok ivilon chic ri achique ntzekleben ivichin, rix xa c'ayuf nibün chin, roma riq'uin ri nic'ut chuvüch, nibün chin que nüj nbe-vi chin ri Dios. Rix nüj c'a nyixc'o-vi, pero rija' ca'i' mul más nüj nbe-vi, y xa romari' tok c'uluman que nbe pa k'ak' chuka' rija'.
MAT 23:16 ¡Y chuka' juya' ivüch rix ri nyixbin que rix uc'uey-bey y xa rix moyi'! Rix ri nyixibin que si c'o jun ri nucusaj ri racho ri Dios richin que nbün jurar, stape' (aunque) man nbün tüj ri rubin, man jun rubanun. Jac'a ri nucusaj ri oro ri c'o pa racho ri Dios, richin que nbün jurar, ri' ruc'as chic c'a ri'.
MAT 23:17 Rix nic'ut-vi c'a que rix tontos y chuka' rix moyi', ¿roma achique c'a ri más ruk'ij? ¿Ja ri oro ri c'o pa racho ri Dios o xa ja ri racho ri Dios ri nbanun lok'olüj chin ri oro c'o chiri'?
MAT 23:18 Rix chuka' nibij: Ri nucusaj ri altar richin que nbün jurar, stape' (aunque) man nbün tüj c'a ri rubin, man jun rubanun. Jac'a ri nucusaj ri sipanic ri nc'uje' pari' ri altar, richin que nbün jurar, ruc'as chic c'a ri'.
MAT 23:19 Rix tontos y rix moyirnük vi c'a, ¿roma achique c'a ri más ruk'ij? ¿Ja c'a ri sipanic ri nisuj pari' ri altar chin ri Dios o xa ja ri altar? Ja ri altar ri más ruk'ij, roma jari' ri nbanun lok'olüj chin ri sipanic.
MAT 23:20 Ri nucusaj c'a ri altar richin nbün jurar, numej-vi c'a ronojel. Numej ri altar y numej chuka' ri sipanic ri nisuj pari' ri altar.
MAT 23:21 Ri nucusaj c'a ri racho ri Dios richin que nbün jurar, numej c'a ronojel. Numej ri racho ri Dios y numej ri c'o chiri'.
MAT 23:22 Y ri nucusaj c'a ri caj richin que nbün jurar, chuvüch c'a ronojel ri c'o chila' nbij-vi ri'. Numej-vi c'a ronojel. Numej c'a ri tz'uyul-vi ri Dios y numej c'a chuka' ri Dios ri tz'uyul chiri'.
MAT 23:23 ¡Xa juya' ivüch vi rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma rix xaxe ri jubulüj tak k'ayis, ri rubini'an menta, ri anís y ri comino ri nye'inuc. Roma nye'ivelesala' pa lajuj (diez), y xa jujun c'a cheque ri lajuj (diez) ri' ri niya' chin ri Dios. Y xa iyo'on c'a can rubanic ri más nc'atzin ri nbij chupan ri ley, que choj tibana' quiq'uin ri vinük, que tic'uje' joyovanic iviq'uin y ketzij yo'on ta ivánima riq'uin ri Dios. Jare' ri nabey c'uluman ta ibanun, y c'ateri' ri nyixtajin-vi chubanic.
MAT 23:24 Rix c'a ri nyixbin que rix uc'uey-bey, pero xa rix moyi', ninbij c'a chive, que rix xaxe oc ri más tak cocoj ley ri nyixtajin chubanic y ri más ye nimak' man ye ibanun tüj, xa iyo'on k'ij que choj nyec'o.
MAT 23:25 ¡Juya' ivüch c'a rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix cachi'el lük ri jabel ch'ajch'oj rij y ri rupan xa tz'il-tz'il. Rix nic'ut c'a chiquivüch ri vinük que utz ri inojibül, pero pa tak ivánima man quiri' tüj, roma xa nojnük riq'uin elek', y nojnük riq'uin itzel rayinic, roma rix nirayij que ronojel ri c'o quiq'uin ri vinük iviq'uin ta rix c'o-vi.
MAT 23:26 Rix fariseos xa rix moyi'. Tibana' c'a chin ri ic'aslen cachi'el nibün riq'uin ri lük, nich'ajch'ojrisaj rupan y ri rij. Rix tich'ajch'ojrisaj c'a ri ivánima nabey, richin quiri' ri ic'aslen chiquivüch ri vinük ch'ajch'oj chuka' nk'alajin.
MAT 23:27 ¡Juya' ivüch c'a rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix junan riq'uin jun tz'ak ri ape' yo'on-vi jun camnük, ri rij sük y ch'ajch'oj, jac'a ri rupan man quiri' tüj. Ri rupan xa ruyon man utz tüj c'o y ruyon rubakil camnük.
MAT 23:28 Rix quiri' vi c'a rix. Rix nyixk'alajin c'a que choj ri ic'aslen chiquivüch ri vinük, jac'a pan ivánima xa man quiri' tüj. Ri ivánima xa nojnük riq'uin itzel. Y chuka' ca'i' c'a ipalüj.
MAT 23:29 ¡Juya' ivüch c'a rix etamanela' richin ri ley y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma jabel nye'ichojmirsala' ri tz'ak ape' ye muknük-vi ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can. Rix jabel vi nivek ape' ye muknük-vi ri chojmilüj tak ralc'ual ri Dios.
MAT 23:30 Y rix nibij c'a: Xa ta roj xojc'uje' pa qui-tiempo ri kaxquin-kamama' can, roj man ta xojoc cachibil rije' tok xequicamsaj ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, nyixbij c'a.
MAT 23:31 Pero xa ja rix ri nyixk'alajrisan-ka chivij que rix quixquin-quimam can ri xecamsan quichin ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can.
MAT 23:32 Tiya' c'a can ri xquibanala' ri ixquin-imama' can.
MAT 23:33 Rix, xa cachi'el itzel tak cumütz. ¿C'o ta c'a jun rubanic richin man ta nquixbe pa k'ak' chuc'ulic ri rutojic ri nyixbanun? Man jun. Rix chiri' c'a nyixapon-vi.
MAT 23:34 Y richin c'a que rix nic'ut ri ivetzelal, yin jare' yinc'o chic richin nyentük-e chi'icojol, achi'a' ri nyek'alajrisan ri nbij ri Dios cheque, achi'a' ri juis quina'oj y achi'a' ri c'o etamabül quiq'uin. Pero rix yec'o c'a cheque ri nusamajela' ri nye'ibajij chuvüch tak cruz richin nyecom, y yec'o ri choj quiri' nivelesaj quic'aslen. Yec'o c'a la' nye'ich'ey chiri' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y achique na c'a tinamit nyebe-vi rije', rix chuka' nyixapon chiri' roma c'o itzel ri nijo' nibün cheque.
MAT 23:35 Y ronojel re' nbün c'a chive que ja rix nyixakalen ri quicamic conojel ri chojmilüj tak vinük ri elesan quic'aslen. Ri rutz'uquic-pe riq'uin ri rucamic ri chojmilüj achi rubini'an Abel c'a riq'uin ri rucamic ri achi rubini'an Zacarías, ri ruc'ajol ri achi rubini'an Berequías. Y ninbij c'a chive, que ri Zacarías ja chuka' rix ri xixcamsan richin, chiri' chunakaj ri altar ri c'o chiri' chuvüch racho ri Dios.
MAT 23:36 Ri xinbij c'a ka chive, ketzij vi que quiri' nbanatüj. Ronojel vi c'a ri' nka-ka pa quivi' ri vinük ri yec'o chupan ri tiempo re'.
MAT 23:37 C'ateri' ri Jesús xch'o c'a pa quivi' ri vinük ri yec'o pa Jerusalén. Rija' xbij c'a: Aj-Jerusalén, aj-Jerusalén, ¿achique c'a roma tok nye'icamsala' ri achi'a' ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios? ¿Achique c'a roma chuka' tok nye'icamsala' chi abüj ri nyerutük-pe ri Dios chi'icojol? Y yin, juis c'a mul ri xinjo' que xixinmol ta viq'uin, cachi'el nbün ri quite-üc' cheque ri xtak ral, nyerumol chuxe' ri ruxic'. Man jun bey c'a xijo' ta rix.
MAT 23:38 Vocomi c'a, ri ivacho chi'ijujunal rix nc'uje' can cachi'el jun tz'iran ruch'ulef.
MAT 23:39 Y quiri' c'a ri ninbij chive roma rix jare' ruq'uisbül mul ri nquinitz'et-e. Y nquinitz'et c'a jun bey chic ja tok ninbij chive: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija'! ¡Y petenük pa rubi' ri Ajaf Dios! Chupan c'a ri k'ij ri' tok nquinitz'et jun bey chic, xbij ri Jesús.
MAT 24:1 Y tok ri Jesús xel c'a pe chiri' pa racho ri Dios, richin que nbe, ri rachibila' xejel c'a apu y c'o c'a ri xquibij pari' ri racho ri Dios y xquic'utula' c'a chuvüch chuka' riq'uin ri ruvi' tak quik'a'.
MAT 24:2 Jac'a tok rija' xch'o-apu cheque ri rachibila', xbij c'a: Rix nye'itz'eta' c'a que ri jay re' juis ye jabel. Pero yin ketzij ninbij chive, que napon c'a jun k'ij tok xa nyevulüx y man nyepa'e' tüj chic can. Ronojel ri nimalüj tak abüj ri ye ucusan cheque ri jay re', xa nyetorix-ka pe. Man jun c'a abüj ri nc'uje' ta can cachi'el la rubanun vocomi, xbij cheque.
MAT 24:3 Y tok ri Jesús tz'uyul chic c'a pari' ri juyu' rubini'an Olivos, jari' tok ri rachibila' xejel-apu riq'uin y xquic'utuj chin: Tabij c'a cheke, ¿jampe' c'a nc'ulachitüj ri xabij yan ka pari' ri racho ri Dios? ¿Achique c'a retal richin quiri' ninabex ri ruca'n mul ri ncapu'u rat? ¿Y achique chuka' retal richin quiri' ninabex que napon yan ri ruq'uisbül k'ij richin ri tiempo re'? xquibij c'a rije'.
MAT 24:4 Y ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Jabel c'a tichajij-ivi' richin man nyixch'acatüj.
MAT 24:5 Roma ye q'uiy ri nyepu'u, nquibij: Ja yin ri Cristo, nquibij c'a. Y ye juis ye q'uiy ri nyech'acatüj pa quik'a'.
MAT 24:6 Y nivac'axala' c'a que yec'o ruch'ulef c'o oyoval ntajin chiquicojol. Y nivac'axala' chuka' que quiri' cha nyebanatüj, que c'o cha oyoval ri nyepu'u. Pero man tisatz c'a ic'u'x, roma ronojel ri' xa nc'atzinej c'a que nyebanatüj vi. Pero man ja tüj c'a ri' ri ruq'uisbül tak k'ij richin ri ruch'ulef.
MAT 24:7 Jun tinamit ncatüj c'a e richin nberubana' oyoval riq'uin jun chic tinamit. Yec'o c'a chuka' nimak' tak ruch'ulef nyecatüj-e richin que nyequibana' oyoval quiq'uin ch'aka chic nimak' tak ruch'ulef. Nyepu'u c'a yabil, vayjül y chuka' cab-rakün achique na lugar chin ri ruch'ulef.
MAT 24:8 Y jari' ri nabey tak k'oxomül, y c'ateri' nyepu'u chic c'a ch'aka quivüch pokonül.
MAT 24:9 Nyixyalox c'a pa tak pokonül, y yec'o c'a chive rix ri nyecamsüs. Xa nyixetzelüs-vi c'a coma conojel quivüch vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, roma rix iyo'on ivánima viq'uin yin.
MAT 24:10 Ye q'uiy c'a ri nyetzak chic can, yec'o chuka' nquisujula-qui' y yec'o ri nquetzelaj-qui'.
MAT 24:11 Y nyebec'ulun c'a chuka' pe juis ye q'uiy, ri nyebin que rije' ye k'alajrisüy richin ri nbij ri Dios cheque, y roma c'a quiri' ri nquibij, ye q'uiy vi c'a vinük ri nyech'acatüj pa quik'a'.
MAT 24:12 Chuka' chupan ri tiempo ri' roma juis chic biyinük rubanic ri itzel, ye q'uiy c'a ri xa nquimalij ri ncajo' ri ch'aka chic.
MAT 24:13 Pero ri man c'a nutzolij tüj ruc'u'x chirij y nucoch' c'a pa ruq'uisbül chin ronojel, ncolotüj-vi c'a ri'.
MAT 24:14 Pero nc'atzinej que ntzijos ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nc'atzinej que ntzijos ri tzij ri' pa ronojel ruch'ulef, richin quiri' tetamüx c'a. Y c'a jari' tok napon ri ruq'uisbül k'ij richin ri tiempo ri katz'amon.
MAT 24:15 Y chuka' napon-vi ri k'ij tok nyebananun ri xajan chupan ri lok'olüj lugar chupan ri racho ri Dios. Jari' ri tz'iban can roma ri Daniel, ri jun cheque ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can. Ri ntz'eton c'a ri tz'iban can, tic'o c'a chin ri nutz'et.
MAT 24:16 Richin quiri' tok nitz'et que ja chic ri' ri nbanatüj, ri vinük ri yec'o pa ruch'ulef Judea xa que'anmüj c'a e y quequevaj-qui' pa tak juyu'.
MAT 24:17 Ri xa nuxlan c'a pari' ri racho tok napon ronojel ri vululen ri', choj quiri' tanmüj-e. Man toc chic apu pa racho richin que c'o na ri nyeruc'ama-pe. Man tubün quiri'.
MAT 24:18 Ri nsamüj c'a pa k'ayis, man c'a tibe chic pa racho chuc'amic rutziek ri cachi'el coton. Xa choj chuka' quiri' tanmüj-e.
MAT 24:19 Jac'a ri ixoki' ri coyoben chic alanen, y ri ixoki' ri xa c'a nquiya' quitz'un tak cal, juya' quivüch c'a tok napon ri k'ij ri'.
MAT 24:20 Roma c'a ri' xa tic'utuj chin ri Dios que ri vululen ri' man ta nbanatüj chupan ri tiempo richin tef, y chuka' tic'utuj c'a que man pa jun k'ij richin uxlanen nbanatüj ronojel ri', richin que man c'ayuf tüj nbün chive richin que nyixanmüj.
MAT 24:21 Y c'ateri' tok nc'o ruvi' ri pokonül ri npu'u. Jun pokonül ri man jun bey c'ulachitajnük tüj pari' ri ruch'ulef jampe' ri banun can roma ri Dios, c'a ri vocomi chupan ri ka-tiempo roj. Chuka' ri pokonül ri' man jun bey chic c'a nc'ulachitüj.
MAT 24:22 Y si man ta c'a nch'utinirsüs ri k'ij richin ri pokonül ri', conojel ta nyecom. Pero roma ri Dios nyerujo' ri ye rucha'on chic, nuch'utinirsaj ri k'ij ri'.
MAT 24:23 Chupan ri k'ij ri', si yec'o c'a ri nyebin chive: Titz'eta', ja Cristo re'. O si nquibij chive: Titz'eta', ja Cristo la'. Pero rix man quixch'acatüj c'a pa quik'a', man tinimaj ri nquibij chive.
MAT 24:24 Roma yec'o c'a ri nyebec'ulun-pe y nquibila' c'a: Ja yin ri Cristo. Pero rix man que'inimaj c'a, roma xa quiyon ch'aconela'. Y ja chuka' tiempo ri' tok nyebec'ulun-pe ri nyebin: Yin nink'alajrisaj ri nbij ri Dios chuve, nquibij. Pero rix man que'inimaj c'a, roma xa ye ch'aconela' chuka'. Y nyequibanala' c'a nimak' tak milagros, ri man jun bey ye tz'eton tüj, xaxe richin quenimüx, y yec'o ri nyequich'üc. Y si ta xa nyetiquer, rije' nyequich'üc ta chuka' ri ye cha'on chic roma ri Dios.
MAT 24:25 Ja yan c'a re' xinbij can chive ri nyebanatüj.
MAT 24:26 Romari' si xa nbix c'a chive: Ri Cristo xpu'u yan y vocomi jari' c'o pa tz'iran ruch'ulef, rix man quixbe chutz'etic c'a. Y si nbix chive que ri Cristo c'o chic y vocomi chupan ri jun jay ri' c'o-vi, man que'inimaj.
MAT 24:27 Roma tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u jun bey chic, nquik'alajin-vi c'a jabel. Xa nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj riq'uin ri coyopa' ri nbün cala' ape' ntel-vi-pe ri k'ij y nbek'alajin c'a cala' ape' nka-vi ri k'ij, conojel vi c'a nyetz'eton. Y quiri' c'a yin.
MAT 24:28 Roma ri ru-juicio ri Dios ntak-pe ape' c'o-vi ri mac. Nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj quiq'uin ri c'uch. Roma ri ch'ipa' ri' ape' na c'o-vi ruch'acul jun camnük, chiri' c'a nyeka-ka-vi.
MAT 24:29 Y tok ye c'unük chic c'a ronojel ri pokonül richin ri tiempo ri', nbanatüj-vi c'a que ri k'ij nk'ekumür-ka y ri ic' chuka' man ntzu'un tüj chic. Ri ch'umila' nyetzak c'a ka ri ape' yec'o-vi. Ronojel vi c'a ri nimalüj tak uchuk'a' ri yec'o chila' chicaj nyesilon roma ri ruchuk'a' ri Dios. Que jun vi c'a ri caj nsilon.
MAT 24:30 Jari' tok ri chicaj ntz'etetüj ri vetal yin ri xinalüx chi'icojol. Ronojel c'a quivüch vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, c'ateri' c'a nye'ok' y c'ateri' nka-pe chiquic'u'x ri achique rije', tok yinquitz'et que ja yin ri nquika-pe pa sutz' ri chila' chicaj, riq'uin chic nimalüj vuchuk'a' y riq'uin chuka' chic jun nimalüj nuk'ij.
MAT 24:31 Y jari' chuka' tok ri trompeta nk'ajan riq'uin juis ruchuk'a', y yin nyentük c'a ri nu-ángeles chiquimolic ri ye nucha'on chic. Nyequimol-vi c'a pe ri cala' pan oriente y ri cala' pan occidente, ri cala' c'a pa norte y ri cala' chuka' pa sur. Nyequimol-vi c'a pe' ronojel ri ape' ntiquer-pe ri jun rutza'n ri caj, c'a la jun chic rutza'n.
MAT 24:32 Tic'ama' c'a ina'oj riq'uin ri che' higuera. Tok nyeraxür c'a pe ri ruk'a' y nquitz'om-pe quelic ri ruxak, etaman c'a ri' que ri ru-tiempo ri job nka-pe yan.
MAT 24:33 Y quiri' c'a tok nitz'et que yec'o chic ri nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y ronojel ri xinbij yan ka nbanatüj chic, tivetamaj c'a ri' que nka-pe yan ri k'ij. Xa nakaj chic c'a c'o-vi-pe.
MAT 24:34 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Ronojel re' nc'ulachitüj tok ri vinük richin ri tiempo re' c'a man jani queq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef.
MAT 24:35 Y ri ruch'ulef y ri caj ye richin vi nyeq'uis. Jac'a ri nutzij yin man nq'uis tüj quiri', xa nbanatüj-vi ri nbij.
MAT 24:36 Jac'a ri k'ij y ri hora tok yin nquipu'u, man jani k'alüj tüj. Ri ángeles ri yec'o chila' chicaj man quetaman tüj jampe'. Xaxe c'a ri Nata' Dios ri etamayon chin ri'.
MAT 24:37 Xa cachi'el c'a ri xbanatüj pa ru-tiempo ri Noé, xa quiri' c'a chuka' nc'ulachitüj tok nquipu'u chic yin ri xinalüx chi'icojol.
MAT 24:38 Roma pa ru-tiempo ri Noé, tok c'a man jani tibanatüj ri camic job, ri vinük xa benük c'a cánima chirij ri quiva'in y chirij ri achique nyequikumula'. Xa benük c'a cánima chirij ri quic'ulubic y chirij ri nyequijüch-e quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'. Y quiri' c'a nyetajin chubanic chupan ri k'ij tok ri Noé y ri ye aj pa racho xe'oc chupan ri nimalüj barco.
MAT 24:39 Y man jun bey c'a xk'ax ta cheque ri xk'alajrisüs chiquivüch, xa c'a ja tok xapon na ri camic job ri xuc'uan quichin conojel. Y quiri' vi c'a chuka' nbanatüj tok napon ri k'ij chin nquipu'u jun bey chic yin ri xinalüx chi'icojol.
MAT 24:40 Jari' tok nbanatüj que ye ca'i' achi'a' ri junan nyesamüj pa k'ayis, jun rutaken y jun man rutaken tüj, xaxe c'a jun ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can.
MAT 24:41 Y si yec'o ye ca'i' ixoki' ri junan nyeque'en riq'uin jun abüj joc'oj-trigo y xaxe jun ri rutaken, xaxe c'a jun ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can.
MAT 24:42 Roma c'a ri' man quixmestan, xa quinivoyobej-apu, roma xa man nivetamaj tüj jampe' tok nquinka-pe yin ri Ivajaf.
MAT 24:43 Roma rix ivetaman-vi c'a, que si ta ri rajaf jun jay nretamaj jampe' napon ri elek'on pa racho, ri rajaf ri jay ri' nc'ase' ta chuchajixic ri racho, y man ta nuya' k'ij que ri elek'on nujük-apu ri racho richin nelek'-e.
MAT 24:44 Xa romari' tok rix c'uluman que chi jumul quinivoyobej-apu, roma tok xa man ja tüj ri' nyixtajin chunuquic, jari' tok nquinka-pe yin ri xinalüx chi'icojol.
MAT 24:45 Chupan ri k'ij ri' nbanatüj c'a cachi'el ri nbanatüj riq'uin jun rajaf-jay ri ruyo'on can jun rusamajel pa quivi' ri ye aj pa racho. Rubin can chin que querutzuku-apu tok napon ri hora. Y si ri samajel ri' nbün ta ri bin can chin y utz nbün chin ronojel ri samaj, ¿achique ta nbün?
MAT 24:46 Rija' nbün-vi ri samaj ri bin can chin, y romari' nquicot ránima tok nilitüj-ka-pe roma ri rajaf y ntajin chubanic ri samaj.
MAT 24:47 Ketzij vi c'a ninbij chive que ri rajaf ri samajel ri' nuya' c'a pari' ronojel ri ruchajin, richin que nuchajij.
MAT 24:48 Jac'a si ri samajel ri' xa itzel ta nbün, y nunuc ta ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa man jani nka-pe, nbij ta ka.
MAT 24:49 Y nutz'om ta c'a quich'ayic ri ch'aka chic samajela' y chuka' xe ta va'in y ya' nbün quiq'uin ri k'abarela',
MAT 24:50 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nunuc que nka-pe ta ri rajaf, jari' tok nka-pe.
MAT 24:51 Ri rajaf, nuya-vi castigo pari' ri samajel ri' y nuya' quiq'uin ri ch'aka chic ri xa ca'i' quipalüj. Y chiri' xaxe c'a ok'ej y jach'ach'en eyaj ri c'o.
MAT 25:1 Chupan c'a ri k'ij tok nquipu'u jun bey chic, yec'o c'a ri nye'oc-vi pa ruk'a' ri Dios, y yec'o ri xa man nye'oc tüj. Xa nc'ulachitüj c'a cachi'el ri xc'ulachitüj quiq'uin ye lajuj (diez) xtani' quic'uan-e quik'ak' richin sük richin xebe chiroyobexic ri ala' ri nc'ule' chupan ri ak'a' ri'.
MAT 25:2 Ye vo'o' c'a cheque ri xtani' ri' c'o-vi quina'oj. Jac'a ri ye vo'o' chic xa ye manak quina'oj.
MAT 25:3 Ri vo'o' xtani' ri xa ye manak quina'oj, xebe c'a chiroyobexic ri ala' ri nc'ule', pero xa man xquic'uaj tüj c'a ch'aka chic aceite richin ri quik'ak', xaxe ri quiyo'on-e chupan.
MAT 25:4 Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri c'o quina'oj, xquic'uaj c'a ri quik'ak' y quic'ualon-e chuka' ri jujun c'ojlibül nojnük-e riq'uin aceite. Y rije' xebe c'a chiroyobexic ri ala' ri nc'ule'.
MAT 25:5 Y roma c'a ri ala' ri nc'ule' juis xlayuj yan y man nka-pe tüj chanin, ri lajuj (diez) xtani' ri ye oyobeyon richin, xa xpu'u c'a ruchuk'a' ri varan cheque. Nabey xexca'r-ka y c'ate ba' ri' xa xevür-vi-ka.
MAT 25:6 Jac'a pa nic'aj-ak'a' xac'axatüj c'a rutzij jun ri riq'uin juis ruchuk'a' nch'o y nbij c'a: Jari' petenük ri ala' ri nc'ule'. Quixel c'a pe chuc'ulic. Quiri' c'a ri nbij ri riq'uin ruchuk'a' nch'o.
MAT 25:7 Y jari' tok ri lajuj (diez) xtani' ri', ri ye oyobeyon richin ri ala' ri nc'ule', junanin c'a xecatüj y xquibanala' c'ojlen ri quik'ak' richin sük.
MAT 25:8 Jac'a ri vo'o' xtani' ri ye manak quina'oj xquibij c'a cheque ri vo'o' chic xtani' ri c'o-vi quina'oj: Ri kak'ak' xa nyebechup c'a roma xa man q'uiy tüj chic aceite quic'uan. Tiya' c'a ba' ka-aceite rix, xquibij ri xtani' ri ye manak quina'oj.
MAT 25:9 Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri c'o-vi quina'oj, xquibij c'a: Ri c'uluman que nibün rix vocomi ja ri que'ilok'o' aceite quiq'uin ri c'ayinela', roma si roj nkaya' ri aceite chive, riq'uin ba' chic ri' xa nc'atzin cheke roj, y quiri' chuka' rix. Romari' ri más utz nibün xa quixbiyin chulok'ic aceite, xquibij.
MAT 25:10 Y tok ri vo'o' xtani' ri' xa c'ateri' ye benük chulok'ic aceite, jari' tok xapon ri ala' ri nc'ule'. Ri vo'o' xtani' ri yec'o-vi-apu coyoben ri ala' ri nc'ule', xe'oc c'a pa jay ape' nban ri c'ulubic. Y tok ye c'unük chic c'a apu conojel ri ye benük, xtz'apis c'a can ri puerta.
MAT 25:11 Y jari' c'a tok xe'apon ri vo'o' chic xtani' ri xebe chulok'ic aceite richin ri quik'ak', y rije' xech'o c'a apu chin ri rajaf ri jun c'ulubic ri' y xquibila' c'a: Tajaka' ri puerta chikavüch richin que nkujoc-apu, xquibij.
MAT 25:12 Y rija' xbij c'a pe cheque ri xtani' ri': ¿Rix achique c'a rix? Yin ketzij ri ninbij chive que man jun bey xinvetamaj tüj ivüch, xbij cheque.
MAT 25:13 Roma c'a ri' rix man quixmestan, quinivoyobej-apu, roma xa man ivetaman tüj achique k'ij, achique hora tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u jun bey chic.
MAT 25:14 Roma c'a ri' ri aj-chicaj gobierno junan riq'uin ri xbün jun achi tok xbe nüj. Rija' xeroyola' c'a ri rusamajela' y xuya' c'a can ri rubeyomal pa quik'a'.
MAT 25:15 Pa ruk'a' c'a jun rusamajel xuya' can vo'o' mil quetzales, pa ruk'a' jun chic xuya' c'a can ca'i' mil quetzales y pa ruk'a' ri jun chic xuya' c'a can jun mil quetzales. Pa ruk'a' c'a ri nabey más q'uiy tumin xuya' can roma xutz'et que ntiquer nusamajij. Ri jun xa ca'i' oc mil quetzales xuya' can pa ruk'a' roma xaxe ri' ri ntiquer nusamajij. Y ri rox xa jun mil quetzales oc ri xuya' can pa ruk'a' richin tusamajij. Y ri achi xe c'a xbün can ri', xbe c'a.
MAT 25:16 Y ri samajel c'a ri yo'on can vo'o' mil quetzales pa ruk'a' richin tusamajij y nuch'üc más tumin riq'uin, xbün na vi ri bin can chin. Rija' xusamajij-vi c'a ri vo'o' mil quetzales y xuch'üc chic c'a jun vo'o mil riq'uin.
MAT 25:17 Y quiri' chuka' xbün c'a ri jun chic samajel ri yo'on can ca'i' mil quetzales pa ruk'a', rija' xuch'üc c'a ca'i' chic mil quetzales riq'uin.
MAT 25:18 Jac'a ri rox samajel ri xa jun mil quetzales oc xyo'ox can chin roma ri rajaf, xa xberuc'oto' c'a jun jul pan ulef y chiri' c'a xumuk-vi can ri tumin ri yo'on can pa ruk'a'.
MAT 25:19 Y tok xa c'unük chic q'uiy k'ij, c'ateri' c'a xtzolij-pe ri achi, ri cajaf ri samajela' ri'. Y rija' xuc'utuj c'a cheque achique xquibün riq'uin ri tumin ri xuya' can cheque tok xbe.
MAT 25:20 Tok xapon c'a ri samajel ri yo'on can vo'o' mil quetzales pa ruk'a', man xe tüj c'a ri' ri ruc'uan-apu, xa ruc'uan c'a apu vo'o' mil quetzales más y xbij c'a chin ri achi rajaf rija': Rat vo'o' mil quetzales c'a ri xaya' can pa nuk'a'. Jac'a ri c'o re', y ja chuka' re' c'o vo'o' mil quetzales más ri xinch'üc riq'uin, xbij ri samajel ri'.
MAT 25:21 Y ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a chin: Utz ri xabün. Rat, jun c'a utzilüj nusamajel ri nabün ri nbix chave. Y roma c'a utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a' tok xinbe, vocomi c'a ncatinya' pari' jun samaj más nim. Catampe c'a y catoc chupan ri quicot ri c'o riq'uin ri Avajaf, xbix chin ri samajel.
MAT 25:22 Tok xapon chuka' ri samajel ri yo'on can ca'i' mil quetzales pa ruk'a', rija' xbij c'a chin ri achi, rajaf: Rat ca'i' c'a mil quetzales ri xaya' can pa nuk'a'. Ja ri c'o re', y ja ca'i' mil quetzales c'o re' chuka', ri más ri xinch'üc riq'uin, xbij ri samajel ri'.
MAT 25:23 Ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a chin: Utz ri xabün. Rat, jun c'a utzilüj nusamajel ri nabün ri nbix chave. Y roma c'a utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a' tok xinbe, vocomi c'a ncatinya' pari' jun samaj más nim. Catampe c'a y catoc chupan ri quicot ri c'o riq'uin ri Avajaf, xbix chin ri samajel.
MAT 25:24 Jac'a tok xapon chuka' ri samajel ri yo'on can jun mil quetzales pa ruk'a', rija' xbij c'a chin ri rajaf: Yin vetaman-vi c'a avüch, y romari' vetaman que juis rat ch'ojinel. Xa najo-vi c'a ncach'acon. Rat najo' nac'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man rat tüj xaticon-ka. Najo' nayüc ri trigo ri xa man rat tüj xach'ayon.
MAT 25:25 Y romari' yin xinxbij-vi' xinsamajij ri jun mil quetzales ri xaya' can pa nuk'a'. Yin tok xinc'ul c'a e ri tumin, xinc'ot jun jul pan ulef y chiri' xinmuk-vi can. Y ja atumin re' ninjacha' can chave, xbij ri samajel ri'.
MAT 25:26 Y ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a: Man utz tüj ri xabün. Roma rat, jun itzel samajel y man nabün tüj ri nbix chave. Roma si avetaman que yin yin ch'ojinel vi, que yin ninjo' ninc'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man yin tüj xinticon-ka y ninjo' ninyüc ri trigo ri xa man yin tüj xinch'ayon,
MAT 25:27 xa roma ta ri', xaya' ta ri nutumin pa quik'a' ri achi'a' quibini'an banqueros, y ri tok xinka-pe vocomi xinc'ul ta c'a ri tumin vichin yin y xinc'ul ta chuka' ri ral ri tumin re'.
MAT 25:28 Vocomi tic'ama' c'a can ri tumin chuk'a' y tijacha' pa ruk'a' ri nusamajel ri tz'amayon lajuj (diez) mil quetzales.
MAT 25:29 Roma ri c'o-vi ruchajin, nuc'ul c'a más y q'uiy c'a nbün-ka riq'uin. Jac'a ri man jun oc ruchajin, jaru' oc ri c'o ruchajin ntelesüs c'a can chuk'a'.
MAT 25:30 Y ri samajel c'a ri xa man jun nc'atzin-vi titorij-e c'a chupan ri k'eku'n, ri ape' ruyon ok'ej c'o y ruyon chuka' jach'ach'en eyaj c'o.
MAT 25:31 Y tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic c'a, riq'uin chic c'a nuk'ij y chuka' conojel ri lok'olüj tak ángeles nyepu'u chuvij. Y jari' tok yin nquitz'uye' pa nuch'acat ri juis chuka' ruk'ij, y ninbün c'a juzgar.
MAT 25:32 Nyemol-vi c'a apu chinuvüch ri vinük richin conojel ruch'ulef. Y nquipu'u c'a yin nyench'ür-vi c'a conojel, cachi'el nbün jun yuk'uy quiq'uin ri ruchico. Rija' lojc'an c'a nyeruya-vi ri ovejas, y lojc'an chic nyeruya-vi ri cabras.
MAT 25:33 Ri vinük c'a ri cachi'el ovejas, roma ch'ajch'oj chic quic'aslen, nyenya' c'a pa vajquik'a' (nu-derecha). Jac'a ri vinük cachi'el cabras, roma man utz tüj ri quic'aslen, nyenya' pa nuxocon (nu-izquierda).
MAT 25:34 Y jari' tok ri Rey nbij cheque ri yec'o pa rajquik'a' (ru-derecha): Quixampe c'a rix, ri ic'ulun chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Nata' Dios. Quixc'uje' c'a ri ape' ja ri Dios ri nbün juzgar, ri ivichin vi rix tok rija' rubanun, y ri' xbün c'a tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef.
MAT 25:35 Roma tok yin xinvayjan, rix c'o c'a xiya' chuve richin xinc'ux. Tok yin xchaki'j c'a nuchi', rix c'o c'a xiya' chuve richin xintij. Xc'atzin nu-posada y rix xiya'.
MAT 25:36 Tok xa manak chic nutziek, rix xiya' nutziek richin xintz'apij chic jun bey vij yin. Tok yin xintzak pa ruk'a' yabil, xixapon c'a chinutz'etic. Tok xintz'ape' pa cárcel, xixapon c'a richin xinepochi'ij, nbij ri Rey.
MAT 25:37 Jac'a ri chojmilüj tak vinük nquibij c'a: Ajaf, ¿jampe' c'a ri' tok roj c'o xkaya' chave richin ncava' roma ncavayjan? ¿Jampe' c'a ri' tok roj c'o xkaya' chave richin xatij roma nchaki'j achi'?
MAT 25:38 ¿Y jampe' c'a ri' tok xkaya' a-posada roma xc'atzin chave? ¿Jampe' c'a ri' tok roj xkaya' ri atziek richin xkatz'apij avij roma manak atziek?
MAT 25:39 ¿Jampe' c'a ri' tok xojapon chi'atz'etic roma xayavüj? ¿Y jampe' chuka' ri' tok xojapon richin xatkapochi'ij roma ratc'o pa cárcel? nquibij rije'.
MAT 25:40 Y ri Rey nbij c'a: Ketzij vi c'a ri ninbij chive que roma quiri' xibün riq'uin ri nu-hermanos ri más co'ol, xa chuve chuka' yin ri xibün-vi ri favor ri xibün chin rija', nbij ri Rey.
MAT 25:41 Y jari' chuka' tok ri Rey nbij cheque ri yec'o pa ruxocon (ru-izquierda): Rix xa castigo chic ri ivoyoben que nka-ka-pe pan ivi'. Quixel c'a e chinuvüch y quixbe c'a pa k'ak' ri man jun bey nichup, y xa banatajnük c'a richin ri itzel-vinük y ri ru-ángeles.
MAT 25:42 Roma yin xinvayjan c'a y rix man jun ri xiya' ta chuve richin xinc'ux. Juis c'a xchaki'j nuchi' y rix man jun xiya' chuve richin xintij.
MAT 25:43 Roma yin xc'atzin nu-posada y rix xa man xiya' tüj. Y tok manak chic nutziek, rix man xinivek tüj. Tok xintzak pa ruk'a' yabil, rix man c'a xinibetz'eta' tüj. Tok xinc'uje' pa cárcel, man xixapon tüj richin xinepochi'ij, nbij ri Rey cheque.
MAT 25:44 Y jari' tok rije' chuka' nquibij: Ajaf, roj man jun bey xatkatz'et que ncatij ta vayjül, nchaki'j ta achi', chuka' man xkatz'et tüj que nc'atzin ta a-posada, o manak ta atziek, rat yava' ta abanun, ratc'o ta pa cárcel. Roj man jun bey xatkatz'et que quiri' ta ac'ulachin, romari' man jun vi c'a favor xkabün chave, nquibij.
MAT 25:45 Y jari' tok ri Rey nbij cheque: Ketzij vi c'a ri ninbij chive que roma man jun favor xibün cheque ri cocoj yec'o-pe viq'uin, xa man jun c'a chuka' favor xibün chuve yin.
MAT 25:46 Y ri vinük ri' nyebe-vi c'a pa pokonül richin chi jumul. Y ri chojmilüj tak vinük nquil c'a jun c'aslen ri man nq'uis tüj. Quiri' c'a ri tzij ri xbij ri Jesús.
MAT 26:1 Tok ri Jesús rubin chic c'a ka ronojel ri', rija' xch'o c'a quiq'uin ri rachibila' y xbij c'a:
MAT 26:2 Rix ivetaman-vi que pa ca'i' apu k'ij c'o ri kanimak'ij ri rubini'an pascua. Chupan c'a ri nimak'ij ri' tok yin ri xinalüx chi'icojol nquijach-vi-e richin que nquibajix chuvüch cruz richin que nquicom, xbij cheque.
MAT 26:3 Y ja vi c'a ri' tok ri más nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chuka' ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij chiquicojol ri vinük, quimolon-vi c'a qui' chi-racho ri nimalüj sacerdote ri rubini'an Caifás.
MAT 26:4 Rije' xquiya' c'a chiquivüch achique chi ch'acoj nyequicusaj richin que ntzak ri Jesús pa quik'a', y c'ateri' nquicamsaj.
MAT 26:5 Pero chuka' xquibij c'a: Man tikatz'om chupan ri nimak'ij re', richin que man quecatüj-pe ri vinük chikij.
MAT 26:6 Y ri Jesús c'o c'a pa tinamit rubini'an Betania, chiri' pa racho ri Simón ri xc'achojrisüs riq'uin ri yabil rubini'an lepra.
MAT 26:7 Y jari' tok xapon jun ixok riq'uin ri Jesús, ruc'uan-apu jun bambül ri banun riq'uin jun abüj rubini'an alabastro, y c'o-e jun jubulüj ak'on chupan. Y ri ak'on ri' juis q'uiy rajil. Y jari' ri xberuk'ija' pa rujolon ri Jesús, tok tz'uyul c'a chiri' pa mesa, nva' chiri' pa racho ri Simón.
MAT 26:8 Tok ri rachibila' xquitz'et ri xbün ri ixok riq'uin ri jubulüj ak'on que xuya' pa rujolon ri Jesús, xpu'u coyoval y xquibila' c'a: ¿Achique nc'atzin-vi que choj quiri' xutix la jubulüj ak'on la'?
MAT 26:9 Roma la jubulüj ak'on la' nim rajil, y romari' más ta utz xc'ayix, y ri rajil xa xjachox ta chiquivüch ri vinük ri manak quichajin, xquibij c'a.
MAT 26:10 Ri Jesús chanin xuna' ri nquibila' ri rachibila', romari' rija' xbij c'a cheque: ¿Achique c'a roma tok rix man nyixtane' tüj ka chi tzij chirij ri ixok re'? Xa tiya' can. Rija' jun utzilüj nojibül c'a ri xbanun chuve.
MAT 26:11 Ri vinük ri manak quichajin, chi jumul c'a yec'o iviq'uin, richin que achique na k'ij c'o modo nitola' rije'. Jac'a yin man chi jumul tüj nquic'uje' iviq'uin.
MAT 26:12 Roma tok ri ixok re' xuk'ij ri jun jubulüj ak'on re' chuvij, rija' xbün yan c'a chuve cachi'el nban cheque ri caminaki' tok nyemuk-e.
MAT 26:13 Y tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive, que achique na lugar c'a ape' ntzijos-vi ri utzilüj tzij richin colonic, chiri' chuka' ntzijos-vi ri xbün ri jun ixok re'. Pa ronojel c'a ruch'ulef ntzijos-vi, y man jun bey c'a nimestüs, xbij ri Jesús.
MAT 26:14 Y jun c'a cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil rubini'an Judas Iscariote, xapon c'a quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes.
MAT 26:15 Rija' xberubij c'a cheque: ¿Achique niya' rix chuve, si yin ninjüch ri Jesús pan ik'a'? xbij cheque. Y ri más nimalüj tak sacerdotes xquibij que nquiya' treinta tumin banun riq'uin sakpük chin.
MAT 26:16 Y jari' tok ri Judas Iscariote xutz'om runuquic achique modo nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a' ri achi'a' ri'.
MAT 26:17 Y chupan c'a ri nabey k'ij richin ri nimak'ij ri', tok nc'ux chuka' caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, jari' tok ri rachibila' xe'apon-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj c'a chin: ¿Ape' c'a najo' nabün-vi ri va'in chupan ri jun pascua re' richin nkabana' c'ojlen ronojel ri nc'atzin? xquibij.
MAT 26:18 Y yec'o c'a cheque ri rachibila' ri xetak-e roma ri Jesús pa tinamit Jerusalén, pa racho jun achi, y xbix-e cheque que tok nye'apon, tiquibij c'a chin: Ri Ka-maestro rubin c'a pe cheke: Ri nu-tiempo xa nakaj chic c'a c'o-vi-pe. Ja pan avacho rat ninjo' ninbün-vi va'in richin ri pascua re', ye vachibilan ri vachibila', tibij, xbij ri Jesús cheque ri rachibila' ri'.
MAT 26:19 Y ri rachibila' xquibün-vi c'a cachi'el ri bin-e cheque roma ri Jesús. Rije' xquibün-vi c'a c'ojlen ronojel ri nc'atzin richin ri va'in richin ri pascua ri'.
MAT 26:20 Jac'a tok xk'ekumür-ka chupan ri k'ij ri', ri Jesús y ri ye doce rachibila' xebetz'uye' c'a chuvüch mesa richin ri va'in.
MAT 26:21 Y tok nyetajin c'a chi va'in, ri Jesús xbij c'a: Ketzij c'a ninbij chive, que jun chive rix ri yinjachon-e pa quik'a' ri vinük, xbij ri Jesús.
MAT 26:22 Jac'a ri rachibila' juis xebison pa cánima tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque. Y c'ateri' c'a chiquijujunal xech'o-apu chin y xquic'utula' c'a: Ajaf, ¿man ja tüj yin ri nquibanun quiri'? xquibij.
MAT 26:23 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque ri rachibila': Ri jun c'a ri nuyuk-pe ri ruk'a' richin numuba-pe ruvay viq'uin pa lük, jari' ri nquijachon-e vichin pa quik'a' ri vinük.
MAT 26:24 Tivac'axaj c'a chuka' ri ninbij chive, que yin ri xinalüx chi'icojol nquibe-vi c'a ri' tok nquijach-e. Nbanatüj cachi'el ri tz'iban can. Pero juya' ruvüch c'a ri achique njachon-e vichin yin ri xinalüx chi'icojol. Ri achi ri njachon-e vichin más ta utz que man ta xalüx, xbij ri Jesús.
MAT 26:25 Y jari' tok xch'o-apu ri Judas, ri njachon richin ri Jesús. Y ri Judas xbij c'a: Rat ri Nu-maestro, ¿ja yin ri nquijachon-e avichin? xbij. Y ri Jesús xbij: Ja rat ncabin ri', xbij ri Jesús.
MAT 26:26 Y tok c'a nyetajin na c'a chi va'in, ri Jesús xuc'ün-apu jun caxlan-vüy y xumatioxij chin ri Dios. C'ateri' xuper ri caxlan-vüy ri' y xuya' cheque ri rachibila'. Rija' xbij c'a cheque ri rachibila' ri': Tic'ama' y tic'uxu' ri caxlan-vüy re'. Roma jare' ri nuch'acul ri napon pa camic.
MAT 26:27 Y ri Jesús xuc'ün-apu chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan. Y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuya' c'a cheque ri rachibila'. Y rija' xbij c'a tok xuya' cheque: Titija' c'a can chi'ivonojel ri ruya'al-uva c'o chupan ri vaso re'.
MAT 26:28 Roma jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Nbiyin-vi c'a ri nuquiq'uel, richin que ye q'uiy c'a ri ncuyutüj ri quimac. Riq'uin ri nuquiq'uel, jare' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük.
MAT 26:29 Ninbij-vi c'a chive que ja ruq'uisbül mul re' xintij-e ri ruya'al-uva re'. Y tok nintij jun bey chic, ja chic c'a chupan ri utzilüj ru-gobierno ri Nata' Dios. Iviq'uin c'a rix chuka' tok nintij ri ruya'al-uva ri'. Y ri nkatij c'a chiri', jun c'ac'a' ruya'al-uva, xbij ri Jesús cheque.
MAT 26:30 Y tok quibixan chic c'a ri bix richin nquiya' ruk'ij ri Dios, ri Jesús y ri rachibila' xe'el-e chiri' pa jay y xebe pa juyu' Olivos.
MAT 26:31 Y tok ye benük c'a, ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Chi'ivonojel rix nitaluj-e-ivi' y nquiniya' c'a can nuyon chupan ri ak'a' re', tok xa nitz'et que yin nquijach-e pa quik'a' ri vinük. Roma ri Dios nbij-vi c'a chupan ri tz'iban can: Tok yin ninya' k'ij que ncamsüs ri k'uyunel, y ri ru-ovejas xa nquitaluj-e-qui'. Quiri' ri tz'iban can.
MAT 26:32 Pero yin ri K'uyunel man c'a nquicom tüj e richin chi jumul, xa nquic'astüj chic pe. Y ja yin ri ninoyoben ivichin chila' pa Galilea, xbij ri Jesús.
MAT 26:33 Y ri Pedro jari' xch'o-apu chin ri Jesús y xbij: Si ri ch'aka chic ncatquiya' can ayon tok nquitz'et que xa c'o ri nac'ulachij, tiquibana' na c'a. Jac'a yin xa man jun bey ncatinya' can, xbij rija'.
MAT 26:34 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri Pedro: Yin ketzij c'a ninbij chave, que chupan ri ak'a' re', xa c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' mul yan tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch, xbij ri Jesús.
MAT 26:35 Y ri Pedro xbij c'a chin: Stape' (Aunque) ta nc'atzinej que nquicom aviq'uin rat, man nquitiquer tüj ninbij que man vetaman tüj avüch, xbij ri Pedro. Y conojel c'a ri achibila' quiri' chuka' xquibij.
MAT 26:36 Y jari' tok ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xe'apon c'a chiri' chupan ri lugar rubini'an Getsemaní. Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Rix quixtz'uye' na can ba' chere', roma yin xa nquibe chic c'a apu ba' chiri' richin que nquibana' orar, xbij cheque.
MAT 26:37 Rija' xaxe c'a ri Pedro y ri ye ca'i' ruc'ajol ri achi rubini'an Zebedeo ri xeruc'uaj chirij. Jari' tok rija' juis xuna' yan ri nyeruc'ulachij. Jun c'a bis juis nim ri xpu'u pa ránima.
MAT 26:38 Y jari' tok rija' xbij cheque ri ye oxi' rachibila': Ri bis c'o pa vánima, juis nim. Y nquirucamsaj ninna' yin. Quixc'uje' c'a pe viq'uin, quixc'ase' y man quixvür-ka, xbij cheque.
MAT 26:39 Rija' xbiyin chic c'a apu ba' y chiri' xxuque-vi-ka. Xukasaj-vi c'a ka ri' c'a pan ulef, xbün orar. Y ri tzij ri xerubila' quere' c'a: Nata' yin, si ntiquer, tabana' c'a que man ta ninc'usaj ri jun pokonül re', pero man tabün c'a chuka' ri ninrayij yin, xaxe voma ta yin. Roma yin xa ninjo' c'a chuka' ninbün ri arayibül rat, nbij c'a.
MAT 26:40 Y tok rija' xtzakon riq'uin ri oración, xpu'u c'a quiq'uin ri ye oxi' rachibila', pero tok xka-pe quiq'uin xa nyevür. Xpu'u rija' xbij c'a chin ri Pedro: ¿Man ba' c'a xixtiquer xixc'ase' jun vit hora viq'uin?
MAT 26:41 Man quixvür-ka c'a, xa tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox, man quixtzak pa mac. Vetaman-vi que ri rurayibül ri ivánima ja ri nibün ri nrajo' ri Dios. Pero iyon xa man nyixtiquer tüj c'a, xbij cheque.
MAT 26:42 Y ri Jesús xbe chic c'a apu richin xberubana' orar pa ruca'n mul, y nbij c'a: Nata' yin, si nc'atzinej que ninc'usaj na ri pokonül, richin quiri' nquinic'o chuvüch, yin ninjo' c'a ninbün ri arayibül rat. Quiri' c'a ri nbij pa ru-oración.
MAT 26:43 Y tok rija' xpu'u c'a jun bey chic quiq'uin ri ye oxi' rachibila', nyevür c'a jun bey chic ri xeril, roma ri rachibila' ri' al-al c'a runak' tak quivüch roma ri quivaran.
MAT 26:44 Ri Jesús xeruya' c'a can jun bey chic y xbe chic chubanic orar. Oxi' yan mul ri' nbe chubanic orar. Rija' xucamulij chic c'a rubixic ri tzij ri xberubij chupan ri oración c'a ba' tubün-ka.
MAT 26:45 Y c'ateri' ri Jesús xpu'u c'a quiq'uin ri ye oxi' rachibila', y xbij c'a cheque: ¿Nyixvür rix c'a? ¿Nijo' nitz'akatisaj ri ivaran? Yin ri xinalüx chi'icojol ja vi c'a re' xobos nu-hora, nquijach-e c'a pa quik'a' ri itzel tak achi'a'.
MAT 26:46 Chanin, quixcatüj. Jala' petenük ri nquijachon-e pa quik'a' ri itzel tak achi'a', xbij ri Jesús.
MAT 26:47 Y ri Jesús c'a ntajin ntzijon quiq'uin ri rachibila', tok ja yan ri' xka-pe ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila', y ye ruc'uan c'a apu ye q'uiy vinük ri ye quic'ualon che' y machet. Conojel re' ye takon c'a e coma ri más nimalüj tak sacerdotes y coma chuka' ri rajatük tak achi'a' ri c'o juis quik'ij chiquicojol ri vinük.
MAT 26:48 Ri Judas ri njachon-e richin ri Jesús rubin chic c'a pe cheque ri ye petenük chirij, achique modo nbün richin nuc'ut ri Jesús chiquivüch. Rija' rubin c'a pe cheque: Ja ri nquijel-apu riq'uin richin nintz'ubaj, jari' ri Jesús, y titz'ama' c'a.
MAT 26:49 Y ri Judas jari' tok xjel-apu riq'uin ri Jesús y xbij: Xcok'a' Maestro, caquicot c'a, xbij chin richin xbün saludar. Y xutz'ubaj c'a ri Jesús.
MAT 26:50 Xpu'u ri Jesús xbij c'a chin ri Judas: ¿Achique c'a ri najo' tok xatobos? xbij chin. Y jari' tok xejel-apu ri vinük ri ye tz'amoy richin ri Jesús y xquitz'om c'a.
MAT 26:51 Y jun c'a cheque ri ye rachibil ri Jesús, ri yec'o chiri', chanin c'a xrelesaj ri rumachet y xuchoy-e ri ruxiquin ri jun rusamajel ri nimalüj sacerdote.
MAT 26:52 Y ri Jesús jari' tok xbij chin ri xbanun quiri': Tayaca' la amachet pa ruc'ojbül. Roma achique c'a ri nyecatüj riq'uin machet, chi machet c'a chuka' nyecamsüs-vi.
MAT 26:53 ¿Man avetaman tüj rat c'a? Xa ta yin ninc'utuj chin ri Nata' Dios que quiruto', rija' nyerutük ta pe más setenta y dos mil ángeles chinuto'ic.
MAT 26:54 Pero xa jare' nbanatüj ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, romari' tok man nc'atzin tüj c'a que nyepu'u ta ri ángeles chinuto'ic, xbij rija'.
MAT 26:55 Y chupan c'a chuka' ri hora ri' ri Jesús xbij cheque ri vinük: ¿Achique c'a xinuc rix? ¿Xinuc que nyixpu'u chutz'amic jun elek'on y romari' ic'amon-pe che' y machet? K'ij-k'ij c'a xintz'uye' iviq'uin chiri' pa racho ri Dios, tok xinc'ut ri rutzij chivüch y man jun bey xinitz'om tüj.
MAT 26:56 Ronojel c'a ri nbanatüj vocomi, xa richin c'a que nbanatüj-vi ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ojer can. Y ja vi c'a ri' tok ri ye rachibila' ri Jesús, xquiya' can ruyon y xe'anmüj.
MAT 26:57 Ri xebetz'amon-pe richin ri Jesús chiri' pa Getsemaní, xquic'uaj c'a riq'uin ri Caifás ri nimalüj sacerdote, ri jay ape' quimolon-vi can qui' ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi quik'ij.
MAT 26:58 Y ri Pedro c'anüj c'a c'o-vi can, ye rutzekleben-e, y xoc apu chuka' chiri' chuvüch racho ri nimalüj sacerdote. Tok rija' c'o chic c'a chiri', xtz'uye-apu chiquicojol ri samajela' ri yec'o-apu chiri', richin c'a que nutz'et achique ri nuc'ulachij ri Jesús.
MAT 26:59 Y ri más nimalüj tak sacerdotes, ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi quik'ij, y conojel c'a ri achi'a' pa comon nquibün juzgar, nquicanola' c'a que yec'o ta ri itzel tak nojibül ri nye'ilitüj chirij ri Jesús, richin quiri' nquitük-vi pa camic.
MAT 26:60 Y stape' (aunque) ye q'uiy vi c'a ri xe'apon ri xquitz'uc tzij chirij, xa man jun c'a ri c'o ta ruchuk'a' richin xucusüs. Xa c'a ja pa ruq'uisbül xe'apon ye ca'i' ri junan vi ri nquibij.
MAT 26:61 Ri ye ca'i' ri' xquibij c'a: Ri achi re' rubin: Yin nquitiquer ninvulaj ri racho ri Dios y pan oxi' k'ij ninpaba' jun bey chic. Quiri' ri rubin, xquibij ri ye ca'i' ri'.
MAT 26:62 Y ri Caifás, ri nimalüj sacerdote, xbepa'e' c'a pe y xbij chin ri Jesús: ¿Ketzij ri xquibij-ka chavij ri ye ca'i' re'? ¿Achique nabij vocomi? xbij.
MAT 26:63 Pero ri Jesús man jun c'a tzij xbij. Y jari' tok ri nimalüj sacerdote xbij chin: Chuvüch c'a ri c'aslic Dios tabij cheke si ja rat ri Cristo ri Ruc'ajol.
MAT 26:64 Y ri Jesús xbij c'a chin: Ja', ja yin ri Cristo. Y chuka' ninbij-vi c'a chive que ri chikavüch apu nquinitz'et-vi que yin ri xinalüx chi'icojol, yin tz'uyul pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri ntiquer nbün ronojel. Y nquinitz'et tok nquika-pe pa sutz' chila' chicaj, xbij ri Jesús.
MAT 26:65 Xpu'u ri Caifás ri nimalüj sacerdote jari' xuk'ach'ij-ka ri rutziek chirij roma itzel xrac'axaj, y xbij c'a: Man nc'atzin tüj c'a que nka-pe chic jun richin nbij cheke que ri Jesús aj-mac vi. Rix, jari' c'a nivac'axaj-ka chi'ivonojel ri xbij que ja rija' ri Cristo. Itzel c'a xbün chuvüch ri Dios.
MAT 26:66 ¿Y achique c'a nibij rix vocomi que nkabün chin? xbij rija'. Y ri ch'aka chic ri quimolon-qui' chiri' xquibij c'a: C'uluman que ticamsüs, xquibij.
MAT 26:67 Y xquichubala' c'a rupalüj ri Jesús, y xquich'ey riq'uin c'olon-k'a' y yec'o chuka' ri quiric'on quik'a' xquipak'ila' rupalüj.
MAT 26:68 Chuka' xquibila' chin ri Jesús tok quitz'apin ruvüch: Rat ri Cristo, tabij c'a cheke achique ri nyech'ayon avichin, nquibij.
MAT 26:69 Ri Pedro tz'uyul c'a chuvüch ri jay. Y jari' tok c'o jun ixok raj-ic' ri nimalüj sacerdote ri xapon-apu riq'uin y xbij c'a chin: Rat chuka' rat rachibil ri Jesús ri aj-Galilea, xbij chin.
MAT 26:70 Pero rija' xa chiquivüch c'a conojel xrevaj-vi, roma xbij: Man nk'ax ta chuve achique roma tok quiri' nabij chuve, xbij chin ri aj-ic'.
MAT 26:71 Y tok rija' nrajo' que ntel-e pa puerta, c'o chic c'a jun ixok aj-ic' ri xtz'eton richin y xbij c'a cheque ri yec'o-apu chiri': Ri jun achi re' chuka' rachibil ri Jesús ri npu'u pa tinamit Nazaret, xbij cheque.
MAT 26:72 Pero ri Pedro xa xrevaj chic c'a jun bey. Rija' xbij: Chuvüch Dios ninbij que yin man vetaman tüj ruvüch ri jun achi ri', xbij rija'.
MAT 26:73 C'ate ba' chic ri', ri quimolon-qui' chiri' xejel-apu riq'uin ri Pedro y xquibij c'a chin: Ketzij na vi que rat rat jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús. Xaxe riq'uin ri rubanic ri ncach'o nuk'alajrisaj que quiri' vi, roma ri aj-Galilea quiri' nyech'o, xquibij chin.
MAT 26:74 Pero ri Pedro xbij c'a: Yin man vetaman tüj ruvüch ri achi ri'. Chuvüch Dios ninbij-vi chive que man vetaman tüj ruvüch. Y si man ketzij tüj ri ninbij, tika-ka c'a castigo pa nuvi', xbij. Y jari' tok xbesiq'uin-pe ri gallo.
MAT 26:75 Y jari' tok ri Pedro xeka-pe c'a chin ri tzij ri ye rubin can ri Jesús chin, que c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch. Y rija' xel c'a e y xujik' ok'ej.
MAT 27:1 Y tok xsaker-pe, conojel c'a ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi quik'ij chiri' chiquicojol ri vinük, xquimol-qui' richin que nquinuc achique nquibün richin nquitük ri Jesús pa camic.
MAT 27:2 Ri Jesús ximon-vi-e tok xquic'uaj y xbequijacha' pa ruk'a' ri gobernador rubini'an Poncio Pilato.
MAT 27:3 Jac'a tok ri Judas ri xjachon richin ri Jesús, xutz'et que ri Jesús xa ntak pa camic, jari' tok rija' xpu'u k'oxon riq'uin y xberutzolij can ri treinta tumin banun riq'uin sakpük. Xberutzolij can cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij.
MAT 27:4 Ri Judas xbij c'a can cheque ri achi'a' ri': Yin xinmacun c'a tok xinjüch ri Jesús pan ik'a', roma rija' man jun rumac rubanun richin ncamsüs, xbij cheque. Jac'a ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xa xquibij c'a pe chin ri Judas: ¿Achique nkajo' roj chin ri', si rija' manak rumac? Ri' chavüch rat achique na cabanala' rat q'uin, xquibij chin ri Judas.
MAT 27:5 Xpu'u c'a rija' xutorij can ri tumin ye banun riq'uin sakpük. Rija', ja chiri' pa racho ri Dios xutorij c'a can, y xbe c'a rija', xberujitz'aj c'a ri'.
MAT 27:6 Y ri más nimalüj tak sacerdotes xquisic'-e c'a ri tumin ri banun riq'uin sakpük y xquibij c'a: Ri tumin re' man c'uluman tüj c'a que nkayoj-ka riq'uin ri tumin ri nsipüs can chere' pa racho ri Dios, roma ri tumin re' xa rajil jun achi ri nbiyin ri ruquiq'uel.
MAT 27:7 Ja tok quiyo'on chic c'a chiquivüch ri nquibün riq'uin ri tumin ri', rije' xquilok' c'a ri rulef jun banuy-bojo'y. Ri ulef ri' nc'atzin c'a richin que ja chiri' nyemuk-vi ri vinük ri man ye israelitas tüj.
MAT 27:8 Y romari' tok ri jun ulef ri' rubini'an Ulef richin Quic' xbix chin. Man jalatajnük tüj c'a ri rubi'.
MAT 27:9 Riq'uin c'a ri' xbanatüj-vi ri rubin can ri Jeremías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Rija' rubin-vi c'a can: Y ri ye ruxquin-rumam can ri achi ri rubini'an Israel, xquic'ün c'a e ri treinta tumin ri banun riq'uin sakpük, tumin ri xquiya' rije', roma xquibij que jari' ri rajil ri rusamajel ri Dios.
MAT 27:10 Y ri tumin ri' jari' ri xquiya' chuvüch ri ulef ri richin ri banuy-bojo'y. Cachi'el vi rubin ri Ajaf chuve. Quiri' c'a ri rubin can ri Jeremías.
MAT 27:11 Y ri Jesús pa'ül-vi c'a apu chuvüch ri gobernador rubini'an Poncio Pilato. Y ri gobernador ri' xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Ja rat ri qui-rey ri israelitas? xbij chin. Y ri Jesús xbij: Ja', quiri'. Cachi'el ri xabij, xbij rija'.
MAT 27:12 Y tok ri Jesús juis vi c'a ri nbix-apu chirij coma ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, rija' man jun c'a ri nbij.
MAT 27:13 Ri Pilato jari' tok xbij chin ri Jesús: ¿Man navac'axaj tüj c'a ri nquibij ri vinük chavij richin nquisujuj-pe chavij? Y rat man jun nabij.
MAT 27:14 Pero ri Jesús man jun c'a tzij ri xbij ta chin ri Pilato. Y romari' tok ri gobernador ri' xe' xuca'yej, roma man jun bey rutz'eton ta que jun vinük quiri' ta nbün.
MAT 27:15 Y ronojel c'a juna' pa ru-tiempo ri nimak'ij israelita rubini'an pascua, ri gobernador nucol-vi c'a e jun cheque ri yec'o pa cárcel. Rija' nucol c'a e ri preso ri ncajo' ri vinük que ntel-e.
MAT 27:16 Y chupan c'a ri tiempo ri', c'o c'a preso jun achi rubini'an Barrabás, jun achi ri etaman-vi ruvüch que juis itzel.
MAT 27:17 Y cheque c'a ri vinük ri xbequimolo-qui' chiri', ri Pilato xbij-pe: ¿Achique c'a ri nijo' rix que yin nincol ta e cheque rije'? ¿Nijo' que nincol-e ri Barrabás o ja ri Jesús ri nbix chuka' Cristo chin? xbij rija'.
MAT 27:18 Ri Pilato quiri' vi c'a ri xbij-pe, roma rija' retaman-vi que ri vinük ri' quiyo'on ri Jesús pa ruk'a', roma xa nyetajin nquetzelaj, roma juis ye q'uiy ri nyetzekleben richin.
MAT 27:19 Y ri Pilato tz'uyul c'a ape' nbün juzgar, tok xapon c'a rutzijol riq'uin ri rubin-e ri rixjayil. Ri rixjayil rutakon c'a e rubixic chin: Ri Jesús jun achi choj, romari' rat, man catoc cachibil ri ncajo' rucamic. Roma yin xinbün jun itzel achic' roma ri Jesús. Quiri' c'a ri rutakon-e rubixic ri rixjayil ri Pilato.
MAT 27:20 Y ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xequich'üc c'a ri vinük richin que tiquic'utuj c'a que ja ri Barrabás ri ticolotüj-e y ri Jesús ticamsüs.
MAT 27:21 Y ja tok ri gobernador xuc'utuj jun bey chic cheque ri vinük ri' chi achique c'a cheque ri ca'i' ri nucol-e, ri vinük ri' jari' xquibij: Ja ri Barrabás tacolo-e, xquibij.
MAT 27:22 C'ateri' ri Pilato xuc'utuj c'a cheque ri vinük: ¿Y achique ta ninbün yin chin ri Jesús, ri nbix chuka' Cristo chin? Tibij rix, xbij rija'. Jari' tok conojel xech'o-apu y xquibij: Ri Jesús xa ticamsüs chuvüch cruz, xquibij.
MAT 27:23 Xpu'u c'a ri gobernador xbij cheque ri vinük: ¿Achique c'a rumac rubanun chivüch? Pero ri vinük man nyetane' tüj ka. Xa riq'uin más cuchuk'a' xech'o-apu y xquibij: Xa ticamsüs chuvüch cruz, xquibij.
MAT 27:24 Y tok ri Pilato xutz'et que xa man jun chic c'a ri ntiquer nbün y ri vinük xa xquitz'om juis nquibün, xpu'u rija' xberuc'ama-pe ba' ruya' y xuch'üj ruk'a' chiquivüch conojel ri vinük ri', y xbij: Yin man jun numac chin ri rucamic ri jun chojmilüj achi re'. Ri' xa chivüch na vi rix achique nibanala' chin, xbij cheque.
MAT 27:25 Xepu'u conojel ri vinük xquibij c'a: Xa pa kavi' c'a roj y pa quivi' ri ye kami'al-kac'ajol can, tika-vi ri rucamic ri jun achi re', xquibij.
MAT 27:26 Jari' tok ri gobernador chiquivüch vi c'a ri vinük xucol-e ri Barrabás, jac'a ri Jesús xa xutük c'a chin nch'ay, c'ateri' xujüch-e richin que ticamsüs chuvüch cruz.
MAT 27:27 Y ri soldados richin ri gobernador ri' xquic'uaj c'a apu ri Jesús chupan ri palacio. C'ateri' xecoyoj c'a conojel ri ch'aka chic soldados, ri ye cachibil. Xequimol c'a apu chirij ri Jesús.
MAT 27:28 Xepu'u ri soldados ri' xquelesaj c'a e ch'aka rutziek ri Jesús, c'ateri' xquiya' c'a jun tziük cük chirij cachi'el vi ri nyequicusala' ri reyes.
MAT 27:29 Rije' xquipach'uj chuka' jun k'ayis ri juis ruq'uixal. Cachi'el jun corona xquibün chin, y c'ateri' xquiya' pa rujolon ri Jesús. Y xquibün chuka' chin ri Jesús que xutz'om jun aj pa rajquik'a' (pa ru-mano derecha). Y riq'uin tze'en c'a tok nyexuque' chuvüch ri Jesús y nquibila' c'a: Caquicot c'a juis, rat ri qui-rey ri israelitas, nquibij c'a chin.
MAT 27:30 Nquichubala' c'a chuka' ri Jesús y nquelesala' ri aj c'o pa rajquik'a' (ru-mano derecha) richin nquit'oy pa rujolon.
MAT 27:31 Y tok rije' xetane' c'a que tze'en chirij, xquelesaj-e ri tziük ri quiyo'on-ka chirij. C'ateri' xquiya-e ri rutziek vi rija', y xquic'uaj c'a e richin que nyequibajij chuvüch cruz.
MAT 27:32 Y ja tok nyetajin nye'el-e chupan ri tinamit, xquic'ul jun achi rubini'an Simón y rija' aj-Cirene. Xepu'u c'a ri soldados xquibün-vi c'a chin ri achi ri' que tuc'uaj-e ri ru-cruz ri Jesús.
MAT 27:33 Y xe'apon c'a chupan ri jun juyu' rubini'an Gólgota. Ri juyu' ri', Calavera chuka' nquibij chin.
MAT 27:34 Tok yec'o chic c'a chiri', chin ri Jesús xquiya' c'a jun ch'amilüj ruya'al-uva yojon riq'uin jun c'ayilüj ak'on. Pero tok rija' xuna' ri xquiya' chin, man xrajo' tüj xutij.
MAT 27:35 Y tok ri soldados quibajin chic ri Jesús chuvüch ri cruz, xquiya' c'a pan atz'anin chin xquitz'et achique ri nquich'acon ri rutziek ri Jesús chiquijujunal. Y riq'uin ri' nbanatüj c'a ri bin can roma ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri rusamajel c'a ri Dios rutz'iban-vi can pari' ri Cristo: Xequijüch ri nutziek y chuka' xequiya' pan atz'anin. Quiri' ri rutz'iban can.
MAT 27:36 Ri soldados ye tz'uyul c'a chiri' quichajin-apu ri Jesús.
MAT 27:37 Y chutza'n-e ri cruz, rije' xquiya' c'a jun tz'alün ri tz'iban-e chuvüch ri achique rumac ri Jesús, y romari' ncamsüs. Chuvüch ri tz'alün ri' nbij c'a: Ri Jesús jari' ri qui-rey ri israelitas. Quiri' c'a ri nbij.
MAT 27:38 Y jari' chuka' tok yec'o ye ca'i' elek'oma' ri nyecamsüs chuvüch cruz. Jun c'a xc'uje' pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Jesús y ri jun chic pa ruxocon (ru-izquierda).
MAT 27:39 Ri vinük c'a ri nyec'o-e y nye'apon riq'uin ri Jesús, nquisilola-apu quijolon chuvüch, roma man nquinimaj tüj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios. Y c'o chuka' tzij ri nyequibila' can chin.
MAT 27:40 Ri vinük ri' nquibila' c'a can chin ri Jesús: Rat ri ncabin que navulaj ri racho ri Dios y pan oxi' k'ij nabün chic jun bey, tacolo' c'a avi' ayon. Y si ja rat ri Ruc'ajol ri Dios, caka-ka-pe chuvüch la a-cruz, nquibij c'a can chin.
MAT 27:41 Y ja chuka' tzij ri' ri nquibila' ri más nimalüj tak sacerdotes. Rije' y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri achi'a' fariseos y ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi juis quik'ij, nquitze'ej c'a ri Jesús y nquibila' c'a chiquivüch:
MAT 27:42 Rija' ye q'uiy vi c'a xerucol, pero rija' man ntiquer tüj nucol-ri'. Y si ja rija' ri Rey richin ri tinamit Israel, tika-ka c'a pe chuvüch la ru-cruz richin quiri' roj nkaya-vi kánima riq'uin.
MAT 27:43 Rija' xuya-vi ránima riq'uin ri Dios, y si ri Dios nrajo-vi ri Jesús, tucolo' c'a. Roma ri Jesús xa rubin-vi: Ja yin c'a ri Ruc'ajol ri Dios. Quiri' vi c'a rubin, xquibij ri achi'a' ri'.
MAT 27:44 Y ri elek'oma' ri ye bajin chuvüch qui-cruz cachibilan ri Jesús, quiri' chuka' nquibün, cachi'el ri nquibanala' ri ch'aka chic. C'o chuka' nquibila-apu chin ri Jesús.
MAT 27:45 Y tok chi nic'aj k'ij c'a ri jun k'ij ri', jari' tok xk'ekumür-ka ronojel ri ruch'ulef. Y ri k'eku'n ri' xq'uis c'a e pa las tres ri xkak'ij.
MAT 27:46 Ja pa las tres ri', jari' tok ri Jesús xch'o-pe riq'uin ronojel ruchuk'a' y xbij c'a: Elí, Elí, ¿lama sabactani? xbij. Y ri tzij ri' nbij: Nu-Dios yin, nu-Dios yin, ¿achique c'a roma tok xinamalij can?
MAT 27:47 Y yec'o ri yec'o-apu chiri' chunakaj ri Jesús, tok xcac'axaj ri xbij, xquibila' c'a: Rija' ja ri Elías ri nroyoj, xquibij c'a.
MAT 27:48 Y ja vi c'a ri' tok c'o c'a jun ri junanin xberuc'ama-pe jun bo'j cachi'el esponja, xumuba' pa jun ch'amilüj ruya'al-uva. C'ateri' xuya' ri esponja chutza'n jun aj, richin xuya' chin ri Jesús richin que nc'o ba' ri ruchakajal ruchi'.
MAT 27:49 Pero ri ch'aka ri yec'o-apu chiri' riq'uin ri Jesús, xquibij: Taya' can, xa tikoyobej na k'alüj ri' si npu'u ri Elías chucolic, xquibij.
MAT 27:50 Pero ri Jesús xa jari' tok xch'o chic riq'uin ronojel ruchuk'a', y xujüch c'a ri ránima pa ruk'a' ri Dios, xcom.
MAT 27:51 Y jari' tok ri c'ul ri achique chok q'uin ch'aron-vi ri rupan ri racho ri Dios xk'ach'itüj, y ca'i' xel. Xutz'om-pe pa jotol y hasta c'a pa xulan ka. Chuka' ri ruch'ulef xsilon-vi c'a y ri abüj xerekero' y xepax.
MAT 27:52 Ri jul ape' ye mukun-vi ri caminaki' xejakatüj. Y ye q'uiy c'a cheque ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios ri ye uxlanük chic e, xec'astüj,
MAT 27:53 y xebe'el-pe. Ja tok c'astajnük chic pe ri Jesús, jari' tok xetz'etetüj chuka' rije'. Rije' xe'apon c'a pa lok'olüj tinamit Jerusalén. Xquic'utula-vi c'a qui' chiquivüch ye q'uiy vinük.
MAT 27:54 Ri achi Capitán y conojel ri yec'o chiri' quichajin-apu ri Jesús, tok quitz'eton chic ka ri xbün ri cab-rakün, y quitz'eton chic chuka' ri ch'aka chic ri xebanatüj, rije' juis c'a xquixbij-qui' y xquibila' c'a: Ketzij na vi que ri jun achi re' Ruc'ajol ri Dios, xquibij.
MAT 27:55 Y ye q'uiy c'a ixoki' ri quitzekleben-vi-pe ri Jesús tok xel-pe chiri' pa Galilea richin que nquilij, rije' nyetzu'un c'a apu, pero c'anüj c'a yec'o-vi-e.
MAT 27:56 Y chiquicojol c'a conojel ri ixoki' ri', c'o c'a ri María Magdalena, ri María ri quite' ri Jacobo y ri José, y chuka' ri rixjayil ri achi rubini'an Zebedeo, ri quite' ri Jacobo y ri Juan.
MAT 27:57 Ja tok xkak'ij yan, c'o c'a jun tzeklebey richin ri Jesús ri xapon. Jun beyon aj pa tinamit Arimatea, rubini'an José.
MAT 27:58 Rija' xbe c'a riq'uin ri Pilato ri gobernador y xberuc'utuj ri ruch'acul ri Jesús richin numuk. Y ri Pilato xbij c'a que tijach-pe ri ruch'acul ri Jesús chin ri José.
MAT 27:59 Y ri José richin xuc'uaj-e ri ruch'acul ri Jesús, xberuc'ama' c'a pe, y c'ateri' xumutz-e pa jun ch'ajch'ojilüj c'ul.
MAT 27:60 Ri José aj-Arimatea, xberuya' c'a ri ruch'acul ri Jesús pa jun c'ac'a' jul, jun jul ri ruc'oton rija' chuvüch jun juyu' ri xa abüj vi. Y tok rija' rutz'apin chic c'a can ri jul riq'uin jun nimalüj setesic abüj, xtzolij c'a.
MAT 27:61 Ri María Magdalena y ri jun chic ixok rubini'an chuka' María, xetz'uye-vi c'a chuvüch ri jul tok xmuk can.
MAT 27:62 Ri k'ij tok xmuk ri Jesús, ja k'ij chuka' ri' tok ri vinük nquibanala' chic ruc'ojlen ronojel ri nc'atzin cheque ri ruca'n k'ij, roma jari' napon ri k'ij richin uxlanen. Y pa ruca'n k'ij, tok yec'o chic chupan ri k'ij richin uxlanen, jari' tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos xquibün c'a que xbequic'ulu-qui' chuvüch ri Pilato ri gobernador.
MAT 27:63 Rije' xbequibij c'a chin: Roj xka-pe chikac'u'x que tok ri Jesús c'a c'üs, xbij c'a que nc'astüj-pe pa rox k'ij. Quiri' vi c'a rubin can ri ch'aconel ri', xquibij.
MAT 27:64 Y richin c'a que man quepu'u ri rachibila' y tiquelek'aj-e ri ruch'acul ri Jesús ri chak'a', y c'ateri' nquibij cheque ri vinük: Ri Jesús xc'astüj-vi-e chiquicojol ri caminaki', romari' roj petenük vocomi richin nkac'utuj favor chave que tataka' ruchajisic ri ape' mukun-vi can, c'a tok ntz'aküt na ri oxi' k'ij. Y si man nkabün tüj quiri' y nsatz-e ri ruch'acul, c'ateri' c'a más ye q'uiy ri nyeniman que takon-vi-pe roma ri Dios, xquibij.
MAT 27:65 Y ri Pilato xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Quixbiyin c'a y que'ic'uaj-e la achi'a' chajinela' la'. Rix xa ivetaman chic c'a jabel achique rubanic ri nc'atzinej que nibün can chin, xbix cheque.
MAT 27:66 Ri achi'a' ri' jari' xebe ape' mukun-vi can ri Jesús y nyequichojmirsaj can que tichajix jabel. Xquiya' c'a can retal ri abüj ri tz'apbül ruchi' ri jul, ri nc'utun si c'o ri njakon. Y xequiya' can chuka' chajinela' chiri'.
MAT 28:1 Y tok c'unük chic ri k'ij richin uxlanen, cumaj saker yan chin ri domingo ri nabey k'ij richin ri semana, ri María Magdalena y ri jun chic ixok rubini'an chuka' María xebe c'a, richin nyebe chuchi-jul ri ape' mukun-vi can ri Jesús.
MAT 28:2 Pero tok c'a man jani c'a nye'apon tüj ri ixoki' chiri' chuchi' ri jul, xsilon c'a ri ruch'ulef. Roma jun ángel richin ri Ajaf ri petenük chila' chicaj, xka-pe chupan ri lugar ri', ri ape' mukun-vi can ri Jesús. Ri ángel xrelesaj c'a ri setesic abüj ri tz'apibül-ruchi' ri jul y xtz'uye-ka pari'.
MAT 28:3 Ri rusakil c'a ri ángel ri tz'uyul pari' ri abüj, nyiq'uiyot c'a cachi'el nyiq'uiyot jun coyopa'. Y ri rutziek sük-sük cachi'el rusakil ri sutz' tok nsakrisan y chuka' cachi'el ri hielo.
MAT 28:4 Y ri achi'a' chajinela' roma c'a juis xquixbij-qui' chuvüch ri ángel, xebarbot-vi c'a. Cachi'el xecom c'a roma quixbiri'.
MAT 28:5 Jac'a ri ángel tok xch'o cheque ri ca'i' ixoki', xbij c'a cheque: Rix man c'a tixbij-ivi'. Roma yin vetaman-vi que rix ja ri ruch'acul ri Jesús ri xcamsüs chuvüch ri cruz ri nicanoj.
MAT 28:6 Ri ruch'acul rija' xa manak chic chere', roma rija' xc'astüj yan e, cachi'el ri rubin can chive. Quixampe y titz'eta' na pe' ri ape' xc'uje-vi ri ruch'acul ri Ajaf.
MAT 28:7 Quixtzolij c'a chanin, richin que nibij c'a cheque conojel ri rachibila' ri Jesús que rija' xc'astüj yan e chiquicojol ri caminaki'. Rija' ninabeyüj c'a e chivüch rix, richin que nic'ulu-ivi' chila' pa ruch'ulef Galilea. Y chiri' nitz'et-vi, cachi'el ri ninbij-e chive.
MAT 28:8 Y ri ca'i' ixoki' ri' jari' xe'el-e chiri' chuchi' ri jul. Y stape' (aunque) quixbin-qui', xa juis c'a nyequicot chuka'. Rije' junanin c'a xebe richin que nyequiya' rutzijol cheque ri rachibila' ri Jesús. Rije' c'a quitz'amon-vi-e bey.
MAT 28:9 Y jari' tok ri Jesús xbec'ulun-pe chiquivüch pa bey y xbij c'a cheque: Quixquicot c'a, xbij cheque richin xerubün saludar. Y ri ca'i' ixoki' ri' jari' xexuque-ka chirakün ri Jesús, xquik'etej ri rakün y xquiya' c'a ruk'ij chuka'.
MAT 28:10 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque ri ixoki' ri': Man tixbij chic ivi' c'a. Vocomi quixbiyin c'a y que'iya' rutzijol cheque ri nu-hermanos. Richin que quebiyin-vi c'a pa Galilea y chila' c'a yinquitz'et-vi, xbij cheque.
MAT 28:11 Ri ixoki' ri' c'a quitz'amon na c'a bey. Y jari' tok yec'o cheque ri chajinela' chiri' chuchi' ri jul xebe c'a pa tinamit Jerusalén. Ri chajinela' ri' xbequiya' c'a rutzijol cheque ri más nimalüj tak sacerdotes, ri ronojel c'a ri xbanatüj chiri' ape' xmukutüj-vi ri Jesús.
MAT 28:12 Xepu'u ri más nimalüj tak sacerdotes xquimol c'a qui' quiq'uin ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij y xquiya-vi c'a chiquivüch que nquiya' juis quitumin ri soldados ri xquichajij ri jul.
MAT 28:13 Y xquibij c'a cheque ri chajinela': Rix xaxe c'a tibij que ja tok nyixvür jari' tok xe'apon ri rachibila' ri Jesús pa k'eku'n y xquelek'aj-e ri ruch'acul.
MAT 28:14 Y si ri gobernador nretamaj c'a que xa xixvür-ka y man xixchajin tüj cachi'el ri bin chive, roj nkubech'o c'a riq'uin y nkurunimaj. Y quiri' nyixkacol pa ruk'a', xquibij.
MAT 28:15 Ri soldados ri xechajin chuchi-jul xquic'ün-vi c'a ri tumin chiquik'a', y cachi'el ri xbix-e cheque ja vi c'a ri' xquibün. Ronojel c'a re' xa xbiyin yan rutzijol, y jare' ri etaman coma ri vinük israelitas chupan c'a ri k'ij re'.
MAT 28:16 Jac'a ri once rachibila' ri Jesús, xebe c'a pa ruch'ulef Galilea. Xebe c'a pari' ri juyu' ri bin can cheque roma ri Jesús.
MAT 28:17 Y tok xquitz'et c'a ruvüch ri Jesús, rije' xquiya' c'a ruk'ij. Y xa c'a yec'o c'a chuka' ri man jani quiniman tüj que ri Jesús jari' ri c'o quiq'uin.
MAT 28:18 Ri Jesús xjel c'a pe quiq'uin richin ntzijon, y xbij c'a cheque: Ronojel pa nuk'a' c'a yin jachon-vi, quiri' chila' chicaj y quiri' chuka' chere' chuvüch ri ruch'ulef. Ronojel c'a ri uchuk'a' yo'on chuve.
MAT 28:19 Roma c'a ri' vocomi ninbij-vi chive: Quixbiyin c'a ronojel ruch'ulef y ri vinük nye'oc ta c'a tzeklebey vichin. Ri yinquitzeklebej c'a, que'ibana' bautizar pa rubi' ri Nata' Dios, pa nubi' yin ri Ruc'ajol y pa rubi' ri Lok'olüj Espíritu.
MAT 28:20 Y tic'utu' chiquivüch que tiquitakej ronojel ri nubin can. Y yin k'ij-k'ij c'a nquic'uje' iviq'uin. Nquic'uje-vi iviq'uin c'a tok ri ruch'ulef napon chupan ri ruq'uisbül k'ij. Quiri' c'a.
MAR 1:1 Quere' c'a ntz'ucutüj-e ri utzilüj rutzijol pari' ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios.
MAR 1:2 Ri Isaías, ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, rutz'iban can ri xbix chin roma ri Dios pari' ri Jesucristo. Y jare' ri xutz'ibaj can rija': Nquitük c'a jun achi nabey, chin nuc'ut y nutzijoj que ya ja nobos ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma Rija', richin que ri vinük nquichojmirsaj-qui' cachi'el jun achi nuchojmirsaj jun bey.
MAR 1:3 Ja achi re' nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef. Rija' nutzijoj c'a ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja chic nobos ri Ajaf.
MAR 1:4 Ri achi ri xk'alajrisaj c'a ri Isaías que npu'u nabey, ja ri Juan Bautista. Y rija' c'o c'a pa tz'iran ruch'ulef y nbij cheque ri vinük ri nye'apon riq'uin, que tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquibana' bautizar-qui', richin quiri' ri Dios nucuy quimac. Y ye q'uiy ri nyerubün-e bautizar rija'.
MAR 1:5 Y ri vinük c'a ri nye'apon riq'uin ri Juan Bautista, ye juis ye q'uiy. Yec'o ri aj pa tinamit Jerusalén, ri tinamit ri c'o chiri' pa ruch'ulef Judea. Y yec'o ri aj pa ch'aka chic tinamit richin ri Judea chuka'. Ri vinük re' nyeban c'a e bautizar roma rija' chiri' pa rakün-ya' Jordán. Rije' nyequik'alajrisaj c'a ri quimac pa sük chuvüch ri Juan Bautista.
MAR 1:6 Ri rutziek c'a ri Juan banun riq'uin rusumal camello, y jun tz'un ri ximbül-rupan. Y ri ruvay, ja ri sac' y cab ri nquiya' ri chico pa k'ayis.
MAR 1:7 Ri Juan nutzijoj c'a cheque ri vinük: C'o Jun ri npu'u chikavüch apu ri man cachi'el ta oc yin. Ri Jun ri' nim vi ruk'ij y nim chuka' ri ruchuk'a': romari', nixta yin man c'uluman tüj chuve nquichaque-ka chin ninquir ri ruxajab, roma nim ruchuk'a' ruk'ij.
MAR 1:8 Y yin, ya' nincusaj richin nyixinbün bautizar. Pero ri Jun ri npu'u, riq'uin ri Lok'olüj Espíritu nyixrubün-vi bautizar.
MAR 1:9 Chupan ri k'ij can ri' tok ri Jesús elenük-pe pa tinamit Nazaret chin ri ruch'ulef Galilea y xapon riq'uin ri Juan. Y rija' chuka' xban bautizar roma ri Juan pa rakün-ya' Jordán.
MAR 1:10 Tok ri Jesús xel-pe pa ya', xutz'et que ri caj xjakatüj, y ri Lok'olüj Espíritu nka-ka c'a pe pari' cachi'el jun paloma.
MAR 1:11 Y c'o jun ch'abül xbij-pe chila' chicaj: Ja rat ri Nuc'ajol, juis ncatinjo' y nuyo'on vánima aviq'uin, xbij ri ch'abül ri'.
MAR 1:12 Jari' tok ri Jesús xban chin roma ri Lok'olüj Espíritu que xbe pa tz'iran ruch'ulef.
MAR 1:13 Y nk'alajin que pa tz'iran ruch'ulef yec'o-vi ri itzel tak chico chiri'. Chiri' c'a xc'uje'-vi cuarenta k'ij. Y tok ri Jesús c'o c'a chiri', ri itzel-vinük nutij c'a ruk'ij chirij richin ntzak ta pa ruk'a', pero man xtiquer tüj chirij. Y ri ángeles xquilij ri Jesús.
MAR 1:14 C'o chic c'a ri Juan pa cárcel, tok ri Jesús xbe pa ruch'ulef Galilea. Ri Jesús nutzijoj c'a ri utzilüj rutzij ri Dios que ri Dios nka-pe chuch'ulef chin nbün mandar,
MAR 1:15 y nbij c'a: Ya ja nobos ri tiempo tok nka-pe ri Dios chere' chuch'ulef chin nbün mandar. Titzolij c'a pe ic'u'x y tinimaj ri utzilüj tzij richin colonic, nbij c'a rija' cheque.
MAR 1:16 Y jun k'ij ri Jesús tok benük c'a chuchi' ri mar rubini'an Galilea, xerutz'et c'a ca'i' achi'a' quichak'-qui', Simón rubi' ri jun y Andrés rubi' ri jun chic. Ri ca'i' achi'a' ri' ye tz'amoy tak cür, romari' tok nquijük c'a ri quiya'l tz'ambül-cür y nquitorij ka pa ya'.
MAR 1:17 Y tok ri Jesús xch'o cheque ri tz'amoy tak cür ri', xbij cheque: Rix ca'i' tz'amoy tak cür quinitzeklebej c'a, y comi banun chive rix tz'amoy tak achi'a' chin yinquitzeklebej.
MAR 1:18 Ri ca'i' achi'a' ri', jari' xquiya' can ri tz'amoj-cür y xebe chirij ri Jesús.
MAR 1:19 Y c'ate ba' xebiyin, tok ri Jesús xpa'e' yan. Rija' xerutz'et c'a ri Jacobo y ri Juan, ri ye ruc'ajol ri jun achi rubini'an Zebedeo. Ri ye ca'i' achi'a' ri' pa canoa c'a yec'o-vi, nyesamüj. Rije' nyequic'ojoj ri quiya'l tz'ambül-cür.
MAR 1:20 Y xpu'u c'a ri Jesús xeroyoj chin nquitzeklebej. Y ri Jacobo y ri Juan xcac'axaj quiri', xebe chirij. Y xaxe c'a ri quitata' y ri samajela' ri xec'uje' can chiri' pa canoa.
MAR 1:21 Ri Jesús y ri ye benük chirij, xe'apon c'a pa tinamit Capernaum. Y chupan ri k'ij richin uxlanen, ri Jesús xbe c'a pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Rija' nbij c'a ri rutzij ri Dios cheque ri vinük.
MAR 1:22 Y ri xe'ac'axan richin, xsatz quic'u'x roma ri tzij ri xcac'axaj. Roma rija' nuc'ut riq'uin autoridad y man cachi'el tüj oc ri nquic'ut ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
MAR 1:23 Y chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, ri k'ij ri' c'o c'a apu jun achi ri c'o jun itzel espíritu ruchajin. Y ri itzel espíritu ri ruchajin ri achi, riq'uin ruchuk'a' xch'o.
MAR 1:24 Y xbij c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri najo' cheke, rat Jesús aj-Nazaret? ¿Xapu'u c'a richin que nkojaq'uis? Yin vetaman rat achique rat y romari' vetaman que rat rat lok'olüj-vi y rat petenük riq'uin ri Dios, xbij chin.
MAR 1:25 Pero ri Jesús xuch'olij ri itzel espíritu y xbij chin: Man cach'o chic. Catel-e.
MAR 1:26 Y ri itzel espíritu xuyiquiya' can ruch'acul ri achi, y nsiq'uin xel-e.
MAR 1:27 Y ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xsatz quic'u'x tok xquitz'et ri xbün ri Jesús, y nquibila' c'a chiquivüch: Ronojel ri ntzijoj rija' re' c'ac'a' c'a. Ni jun bey kac'axan. Y ja ri nbij rija', jari' nquibün ri itzel tak espíritu. Jari' nquitzijoj ri vinük chiquivüch.
MAR 1:28 Y chanin c'a xbiyin rutzijol ri Jesús, y romari' ri vinük ri yec'o pa tak tinamit ri yec'o-pe pa ruch'ulef Galilea, chanin c'a xcac'axaj ri rutzijol ri nbanala' ri Jesús.
MAR 1:29 Tok ri Jesús, ri Jacobo y ri Juan xe'el c'a pe chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, rije' xebe c'a chicacho ri Simón y Andrés.
MAR 1:30 Pero tok xe'apon c'a, xbix chin ri Jesús que ri rujite' ri Simón nye'avüj y cotz'ol pa ruvarabül, roma jun nimalüj c'atün.
MAR 1:31 Y ri Jesús xberutz'et ri yava'. Rija' xutz'om c'a ruk'a' ri yava' y xbün chin que xcatüj. Y xe quiri' xbün chin, c'ateri' xq'uis-e ri c'atün chirij. Y ri ixok ri' c'ateri' xuya' quivay ri Jesús y ri ye benük chirij.
MAR 1:32 Ja mismo k'ij re' tok xcok'a-ka, jari' tok conojel ri vinük ri c'o yava'i' quiq'uin xequic'uala-apu chuvüch ri Jesús. Ri yava'i' c'a ri', c'o ri choj chi yabil ri ntoc cheque y yec'o c'a ri yava'i' pa quik'a' itzel tak espíritu.
MAR 1:33 Ye q'uiy vi ri vinük ri xquimol-apu-qui' chiri', xa bama conojel ri vinük ri yec'o chupan ri jun tinamit ri' ri xe'apon riq'uin ri jay ape' c'o-vi ri Jesús.
MAR 1:34 Y ri Jesús xeruc'achojrisaj-e ri yava'i'. Ri yava'i' ri' jalajoj c'a ruvüch yabil ri tz'amayon quichin. Y chuka' rija' xerelesala-e ri itzel tak espíritu quichajin ri vinük. Ri Jesús man xuya' tüj k'ij cheque ri itzel tak espíritu richin xech'o, roma rije' quetaman achique rija'.
MAR 1:35 Cumaj yan c'a ruca'n k'ij, ri Jesús xcatüj-e y xbe pa tz'iran ruch'ulef richin xberubana' orar.
MAR 1:36 Y ri Simón y ri ye rachibila' xebequicanoj ri Jesús.
MAR 1:37 Tok xquil c'a, xquibij chin: Ncatquicanoj q'uiy vinük, xquibij chin.
MAR 1:38 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Jo' pa ch'aka chic tinamit ri yec'o-pe nakaj, richin nyentzijoj chuka' ri rutzij ri Dios chiri', roma chubanic ri samaj ri' xinpu'u chere' chuch'ulef, xbij ri Jesús.
MAR 1:39 Y rija' xberutzijoj ri rutzij ri Dios pa ronojel ri ruch'ulef Galilea. Xa achique na tinamit ape' napon-vi, rija' nutzijoj ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y chuka' xerelesala' c'a ri itzel tak espíritu.
MAR 1:40 C'o jun achi ri c'o ri jun itzel yabil chirij, ri rubini'an lepra. Ri achi ri' xapon riq'uin ri Jesús, xxuque-ka chuvüch y xbij c'a riq'uin ronojel ránima: Yin vetaman que rat ncatiquer nquinac'achojrisaj ri nuyabil, pero man vetaman tüj si najo' nabün, xbij rija'.
MAR 1:41 Ri Jesús juis xupokonaj ruvüch ri achi ri ruc'ulachin ri yabil ri'. Romari' rija' c'ateri' xutz'om-apu y xbij chin: Ninjo' que nac'achoj. Tiq'uis c'a e ri yabil re' chavij, xbij chin.
MAR 1:42 Y xe xbij quiri' ri Jesús, ri ru-lepra ri achi xq'uis-e y xch'ajch'ojir c'a can.
MAR 1:43 Y ri Jesús, c'ateri' xbij chin ri achi que tibiyin, pero juis xuchilabej can chin ri achique rubanic nbün.
MAR 1:44 Ri Jesús xbij c'a e chin ri achi ri': Man tatzijoj ri achique ri xbanatüj aviq'uin, xa choj cabiyin pa racho ri Dios richin te'ac'utu-avi' chuvüch ri sacerdote. Y taya' c'a ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Moisés. Chupan ri vuj ri' nbij ri achique nc'atzin que naya' rat. Richin quiri' nac'ut chiquivüch ri vinük que rat ch'ajch'oj chic, xbij-e.
MAR 1:45 Pero ri achi xaxe c'a xuya' can ri Jesús, xa xutz'om c'a rutzijosic cheque ri vinük ri achique xbanatüj riq'uin rija'. Y romari' ri Jesús chanin c'a xel rutzijol, y man ntiquer tüj chic c'a ntoc-apu pa tak tinamit ape' napon-vi, roma ye q'uiy ri vinük ri nyec'ulun-apu richin. Y roma chuka' ri', ri Jesús nc'uje' c'a can pa k'ayis. Ri lugar ye manak vinük. Y ri vinük ri nye'apon riq'uin ye juis ye q'uiy, y chuka' q'uiy lugar nyepu'u-vi ri vinük ri'.
MAR 2:1 Y tok c'unük chic c'a ca'i-oxi' k'ij, ri Jesús xtzolij pa tinamit Capernaum, y jari' tok ri vinük xcac'axaj que rija' c'o pa jun jay chiri' pa tinamit.
MAR 2:2 Jari' tok yec'o vinük ri chanin c'a xquimol-apu-qui' riq'uin ri jay ape' c'o-vi ri Jesús. Man yec'o tüj chic c'a pa jay, romari' cho jay xec'uje' can vinük. Pa ruchi-jay man jun chic c'a ntiquer ntoc. Y ri Jesús nbij c'a ri rutzij ri Dios cheque conojel ri xquimol-apu-qui'.
MAR 2:3 Jari' tok yec'o ch'aka chic ri xe'apon. Rije' quic'uan c'a apu jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. Ye caji' c'a ri ye uc'uayon-apu richin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul y rije' quili'en-e chuvüch ri ruvarabül.
MAR 2:4 Pero rije' xa man xetiquer tüj xe'oc-apu c'a riq'uin ri Jesús, coma ri vinük ri quimolon-apu-qui' juis ye q'uiy. Man xetiquer tüj c'a xec'o chiquicojol ri vinük ri', romari' ja pari' ri jay xquivop. Y ri jul ri xquibün can ja ri ape' c'o-vi ri Jesús chiri' xquibün-vi-ka. Y chiri' c'a xquikasaj-vi-ka ri yava', rachibilan ri ruvarabül.
MAR 2:5 Y tok ri Jesús xerutz'et que quiyo'on c'anima riq'uin rija', xbij c'a chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul: Valc'ual, xbij chin. Ri amac xecuyutüj.
MAR 2:6 Y ri jay ape' quimolon-vi-qui', yec'o chuka' apu etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y rije' ye tz'uyul c'a. Rije' nquinuc c'a pa tak cánima:
MAR 2:7 ¿Achique roma tok ri Jesús nbij chin la achi que nucuy rumac? Nbün que ja rija' ri Dios. ¿Roma achique vinük ncuyun mac? Man jun. Xaxe ri Dios ri ncuyun mac, xquibij c'a pa tak cánima ri etamanela' ri'.
MAR 2:8 Pero ri Jesús retaman-vi ri nquinuc pa tak cánima ri achi'a' ri'. Y romari' xbij cheque: ¿Achique c'a roma tok rix quere' ninuc pa tak ivánima?
MAR 2:9 Roma si yin nquitiquer ninbün chin ri jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul que nbiyin-e, y nuc'uaj-e la ruvarabül, ¿Y si yin nquitiquer ta comi chuka' ninbij chin que nincuy rumac? ¿Achique nibij rix?
MAR 2:10 Vocomi c'a, richin que rix nivetamaj que yin ri xinalüx chi'icojol c'o vuchuk'a' richin nincuy mac, titz'eta' c'a. Y ri Jesús xbij c'a chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul:
MAR 2:11 Ninbij c'a chave: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin chi'avacho, xbij ri Jesús.
MAR 2:12 Y ri achi jari' xpa'e-e, xuc'ol-e ri ruvarabül, y xel-e chiquicojol ri quimolon-qui' chiri'. Y ri vinük ri' xsatz c'a quic'u'x, roma man jun bey quitz'eton que quiri' ta nbanatüj. Y xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios y xquibila' c'a: Man jun bey katz'eton que quere' ta nbanatüj, xquibij c'a.
MAR 2:13 Y ri Jesús xbe chic c'a chuchi' ri mar jun bey: y ye juis ye q'uiy vinük ri xe'apon riq'uin, y rija' nyerutzijoj cheque ri rutzij ri Dios.
MAR 2:14 Y ja tok rija' rutz'amon bey richin ntzolij, jari' tok xutz'et ri Leví, ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Alfeo. Ri Leví tz'uyul c'a pari' jun ch'acüt chin nquitoj can ri alcaval. Xpu'u ri Jesús xbij c'a chin: Quinatzeklebej. Y jari' tok rija' xbecatüj-pe ape' tz'uyul-vi y xutzeklebej-e ri Jesús.
MAR 2:15 Y ja tok rija' tz'uyul chuvüch mesa chiri' pa racho ri Leví, ye q'uiy c'a cheque ri moloy tak alcaval y ch'aka chic vinük ri aj-mac nbix cheque, xetz'uye-apu chuvüch mesa, junan riq'uin ri Jesús y ri rachibila'. Ye juis ye q'uiy ri nyetzekleben richin ri Jesús ri yec'o c'a chiri'.
MAR 2:16 Y tok ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos xquitz'et ri Jesús que xa nva' quiq'uin ri moloy tak alcaval y quiq'uin ri vinük ri nbix aj-mac cheque, xquic'utuj c'a cheque ri rachibila': ¿Achique roma la' que rija' nva' quiq'uin moloy tak alcaval y quiq'uin la aj-mac? xquibij c'a.
MAR 2:17 Y tok ri Jesús xrac'axaj-pe ri tzij ri nquibij ri etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos, rija' xbij cheque: Jun ak'omanel man nuna' tüj ri manak quiyabil nyerok'omaj sino que ja ri c'o quiyabil, jari' nyerok'omaj. Yin man xinpu'u tüj chiquicanoxic vinük ri choj quic'aslen. Yin xinpu'u chiquicanoxic ri c'o quimac richin nquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, xbij cheque.
MAR 2:18 Ri rachibila' ri Juan Bautista y ri cachibila' ri achi'a' fariseos, c'o c'a k'ij quicha'on richin man nyeva' tüj, chin nquibün orar. Y romari' xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Roj ri katzekleben ri Juan y ri katzekleben ri fariseos kacha'on k'ij richin man nkuva' tüj, richin nkabün orar. ¿Y achique roma ri ncatquitzekleben rat man quiri' tüj nquibün? Jari' xquibij chin.
MAR 2:19 Y ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Achique nibij rix? ¿Utz comi que man nyeva' tüj ri ye oyon pa jun c'ulubic y c'o-apu quiq'uin ri ala' ri xc'ule'? Man utz tüj nquibün si man nyeva' tüj, roma ri ala' c'a c'o quiq'uin.
MAR 2:20 Pero napon ri k'ij tok ri ala' re' ntelesüs-e chiquicojol, y jari' tok nquibün que man nyeva' tüj richin nquibün orar.
MAR 2:21 Y rija' xbij chic cheque: Y man nijun nka-pe pa rujolon nuc'ojoj rutziek riq'uin jun c'ojobül c'ac'a' roma xa c'anc'ol ri'. Y si quiri' xtibün chin xa más nim nuk'ach'ij can ri k'axtanük.
MAR 2:22 Y xbij chuka': Man nijun nyo'on c'ac'a' vino chupan jun tz'un yacbül vino ri'j chic. Ri' c'ateri' nuya-pe punto y juis nchoboloj y nuk'ach'ij ri tz'un ri'j chic. Y nq'uis ri vino y ri tz'un chuka'. Romari' c'ac'a' vino chupan c'ac'a' tz'un nyo'ox-vi. Quiri' xbij ri Jesús cheque.
MAR 2:23 Pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' xec'o-e chupan jun ulef ri tico'n ruvüch riq'uin trigo. Y ri rachibila' nquich'up-e pa rutza'n ri trigo.
MAR 2:24 Pero ri achi'a' fariseos xquibij chin ri Jesús: Tatz'eta' la avachibila' rat, roma man ja tüj nyetajin nquibün. ¿Achique roma nyequich'up trigo ri k'ij re'? Ri k'ij re', k'ij richin uxlanen y man c'uluman tüj que nyesamüj, xquibij.
MAR 2:25 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Man itz'eton tüj c'a rix ri tz'iban can pari' ri xquibün ri David y ri ye rachibila', chupan ri ojer can tiempo, tok juis xenum quipan y manak quivay?
MAR 2:26 Ri David xbe c'a chucanoxic vüy chiri' pa racho ri Dios. Y ri nimalüj sacerdote chupan ri tiempo ri' ja ri jun sacerdote rubi' Abiatar. Y ja ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri xbejach-pe chin. Y ri caxlan-vüy ri' man xe tüj c'a ri David ri xc'ux, man quiri' tüj, y xuya' chuka' cheque ri rachibila'. Y riq'uin ri' man mac tüj ri xquibün. Y ri' xaxe ri sacerdotes c'o quik'a' chin.
MAR 2:27 Y ri Jesús xbij chuka' cheque: Ri k'ij richin uxlanen xban chin nye'uxlan ri vinük y man ja tüj ri vinük xeban chin ri k'ij richin uxlanen.
MAR 2:28 Rix c'uluman c'a que nivetamaj que ja yin ri xinalüx ch'icojol, ri Rajaf ri k'ij richin uxlanen. Pa nuk'a' yin c'o-vi richin ninbij achique utz nban chupan ri k'ij ri', xbij ri Jesús.
MAR 3:1 Y ri Jesús y rachibila' xe'apon chic c'a pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui' chiri', c'o c'a jun achi chaki'j jun ruk'a'.
MAR 3:2 Pero yec'o c'a ri ye quinachajij-apu richin ri Jesús, k'alüj ri', si nuc'achojrisaj ri achi, richin quiri' nyesujun chirij ri Jesús que xsamüj chupan ri k'ij richin uxlanen ri'.
MAR 3:3 Y ri Jesús xbij chin ri achi chaki'j ri ruk'a': Cac'o pa nic'aj, xbij chin.
MAR 3:4 Y ri Jesús xbij cheque ri vinük ri yec'o chiri': Yin ninjo' c'a ninc'utuj chive: ¿Más comi utz que nban ri utz pa jun k'ij richin uxlanen o ri itzel? ¿Ri ncol jun vinük chuvüch ri camic o ri ncamsüs? ¿Achique nibij rix? xbij cheque. Pero conojel nijun xech'o.
MAR 3:5 C'ateri' ri Jesús xutz'et-apu quivüch conojel ri quimolon-qui' chiri', y xerutz'et man ncajo' tüj nquitakej. Romari' rija' juis xbison, y xcatüj royoval. C'ateri' rija' xbij c'a chin ri achi chaki'j ri ruk'a': Tayuku' la ak'a'. Y ri achi xe xuyuk ri ruk'a', jari' xchojmir.
MAR 3:6 Y ri achi'a' fariseos xe xquitz'et ri', jari' xbequimolo-qui' quiq'uin ri ye ruvinak ri rey Herodes, richin nquinuc achique nquibün roma ncajo' nquicamsaj ri Jesús.
MAR 3:7 Y ri Jesús xbe c'a chuchi' ri lago Galilea, ye rachibilan-e ri rachibila'. Ri Jesús xtzekelebüs c'a coma juis vinük ri aj chiri' pa ruch'ulef Galilea, y coma ri vinük ri xepu'u pa ruch'ulef Judea.
MAR 3:8 Rija' xtzekelebüs c'a coma ri vinük ri xepu'u pa Jerusalén, ri jun tinamit ri c'o chuka' chila' pa Judea. Ri vinük ri xetzekleben richin rija' yec'o c'a ri xepu'u pa ruch'ulef Idumea, yec'o chuka' xepu'u c'a lojc'an chic ri rakün-ya' Jordán. Xtzekelebüs chuka' coma ri vinük ri xepu'u pa tinamit Tiro y Sidón y ri xepu'u chuka' chiquinakaj ri ca'i' tinamit ri'. Conojel c'a ri vinük ri xe'apon riq'uin ri Jesús, xepu'u roma cac'axan c'a pe ri milagros nyerubanala' ri Jesús.
MAR 3:9 Y roma c'a ye q'uiy ri vinük nye'apon riq'uin, ri Jesús xbij cheque rachibila' que tiquiya-pe jun canoa chiri' nakaj, richin que si ri vinük juis nquipitz', rija' ntoc c'a chupan ri canoa ri'.
MAR 3:10 Ri Jesús ye q'uiy-vi c'a ri ye ruc'achojrisan chic. Pero roma conojel c'a ri ye yava'i' ncajo' chuka' que nyec'achojrisüs roma ri Jesús, romari' nquimajla' c'a qui' pari', richin nquitz'om-apu ri rutziek y nyec'achoj ta chin ri quiyabil.
MAR 3:11 Y ri itzel tak espíritu tok nquitz'et c'a ri Jesús, nquixucubala' c'a qui' chuvüch y riq'uin c'a cuchuk'a' nyech'o y nquibij: Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios, nquibij c'a.
MAR 3:12 Pero ri Jesús nubila' c'a cheque que man tiquik'alajrisaj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios.
MAR 3:13 Ri Jesús xjote' c'a e pari' ri juyu' y chiri' xerucha' y xeroyoj-apu ye q'uiy achi'a'. Y ri achi'a' ri' xebe c'a riq'uin.
MAR 3:14 Ye doce c'a ri xerucha' chin nyetzeklebej y richin chuka' nyerutük-e nyetzijoj ri rutzij ri Dios.
MAR 3:15 Y quiri' chuka' xuya-e cuchuk'a' cheque richin nyequic'achojrisaj yava'i', y chin quelesaj-e itzel tak espíritu.
MAR 3:16 Ri ye doce ri xerucha' ri Jesús, ja ri Simón ri xbij chuka' Pedro chin.
MAR 3:17 Ri Jacobo y ri Juan, ri ye ruc'ajol ri Zebedeo, ri xquibij chuka' Boanerges cheque. Ri bi'aj ri' ntel chi tzij que juis nyek'ajan.
MAR 3:18 Ri Andrés, ri Felipe, ri Bartolomé, ri Mateo, ri Tomás, ri Jacobo ri ruc'ajol ri Alfeo, ri Tadeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ri nbix cananista cheque,
MAR 3:19 y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús. Ri Jesús y rachibila' xebe pa jun jay.
MAR 3:20 Pero roma c'a juis ye q'uiy vinük ri xquimol chic apu qui' jun bey, rije' man xetiquer tüj xquiva'.
MAR 3:21 Y ri ye roxpochel ri Jesús xquinabej-pe. Y xe'apon chin nyequic'ama-pe, roma rije' xquinuc que ri Jesús ntel loco.
MAR 3:22 Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ye petenük pa tinamit Jerusalén, yec'o-apu ape' c'o-vi ri Jesús. Y nquitzijola' chiquivüch que ri Jesús c'o ri Beelzebú riq'uin, ri cajaf ri itzel tak espíritu. Y ja ri Beelzebú ri ruyo'on ruchuk'a' ruk'ij chin nyerelesaj ri itzel tak espíritu.
MAR 3:23 Y romari' ri Jesús xeroyoj c'a, y xbij cheque riq'uin ejemplos. Rija' xbij c'a cheque: ¿Achique rubanic que ri itzel-vinük ja rija' nye'elesan-e ri rusamajela'?
MAR 3:24 Roma si ri vinük richin jun ruch'ulef ca'i' quivüch nquibün, npu'u oyoval chiquicojol. Y re' man utz tüj roma nbün chin ri quiruch'ulef que ntzak.
MAR 3:25 Y quiri' chuka' chupan jun jay, si ca'i' quivüch ri vinük, man utz tüj, manak modo nquic'uaj ta chic qui' junan.
MAR 3:26 Y romari' ri itzel-vinük man utz tüj nbün oyoval quiq'uin ri rusamajela'. Man utz tüj nbün oyoval chirij rija' mismo. Roma si quiri' nbün, ruyon nc'uje' can y chanin ntzak.
MAR 3:27 Quiri' chuka' si jun nrajo' nelek'-e pa racho jun achi juis ruchuk'a', ri nabey nc'atzinej nbün chin ri achi ri', ja ri tuxima' y c'ateri' c'a tucanoj-e ronojel ri nrajo' nyeruc'uaj.
MAR 3:28 Y tivac'axaj c'a utz ri tzij ri ninbij chive vocomi. Ri nyok'on chin ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj rumac, xa nrakalej rumac richin chi jumul. Y ri ch'aka chic mac ri nyequibanala' ri vinük ri ye alaxnük chuvüch ri ruch'ulef ri' nyecuyutüj-vi. Y quiri' chuka' ronojel ri itzel tak tzij ri nyequibila' richin nquiyok' rubi' ri Dios, ri' nyecuyutüj-vi chuka' tzij ri nyequibila' richin nquiyok' rubi' ri Dios, ri' nyecuyutüj-vi chuka'.
MAR 3:30 Ri Jesús xbij c'a quiri' cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma rije' xa nquibij c'a chirij rija' que c'o itzel espíritu riq'uin.
MAR 3:31 Y ri rute' y ri ye ruchak' ri Jesús xepu'u c'a ape' c'o-vi rija'. Pero man xe'oc tüj apu riq'uin. Xaxe xquitük rubixic chin que ncajo' nyech'o chin.
MAR 3:32 Y ri vinük ri ye tz'uyul-apu riq'uin ri Jesús xquibij c'a chin: Ri ate' y ri ye achak' rat coyoben chuvüch ri jay, y ncajo' nyech'o aviq'uin.
MAR 3:33 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük quimolon-qui' riq'uin: ¿Achique ninuc rix, achique c'a ri nte' y ri ye nchak'?
MAR 3:34 Y ri Jesús xerutz'et-apu c'a conojel ri ye tz'uyul-apu riq'uin y xbij cheque: Ja rije' ri ye c'unük nte' y nchak'.
MAR 3:35 Roma conojel ri nquibün ri rurayibül ri Dios, jari' ri nye'oc nte', vana' y nchak', xbij ri Jesús.
MAR 4:1 Y ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xbe chic c'a chuchi' ri lago rubini'an Galilea y rija' nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y juis ye q'uiy vinük ri xquimol-apu-qui' chin ncac'axaj. Romari' ri Jesús xoc-apu pa jun canoa chiri' pa ruvi-ya', y xtz'uye' c'a chupan. Y chiri' pan ulef chuchi' apu ri ya', yec'o c'a ri vinük ncac'axaj-apu ri Jesús.
MAR 4:2 Ri Jesús q'uiy cosas xuc'ut riq'uin ejemplos. Rija' xbij c'a cheque:
MAR 4:3 Tivac'axaj c'a utz ri ninbij chive: C'o jun achi ri xbe pa jopin ija'.
MAR 4:4 Y tok ri achi c'o chic pa samaj, njopin ija', c'o ba' chin ri ija' pa bey xtzak-vi. Y xetobos q'uiy chico xquic'ux-e ri ija' ri'.
MAR 4:5 Y c'o ba' chin ri ija' cojol abüj xtzak-vi y chiri' xa man q'uiy tüj ri ulef c'o. Y chanin c'a xe'el-pe roma xa man pin tüj ri ulef.
MAR 4:6 Xa ja tok xporon-pe ri k'ij, xemayamo' ka quivüch y xecom. Roma c'a ri xa man nüj tüj benük-ka ri quixe', romari' xechaki'j-ka chanin.
MAR 4:7 Y c'o ba' ija' xtzak cojol q'uix. Y tok xe'el-pe, junan xeq'uiy quiq'uin ri q'uix. Pero roma ri q'uix juis xeq'uiy, xuk'ayisaj ri tico'n y man xquiya' tüj quivüch.
MAR 4:8 Y ri ch'aka chic c'a ija' xtzak pa jun utzilüj ulef, xe'el-pe y xeq'uiy utz. Y c'o mata xquiyala' a treinta quivüch, c'o xquiyala' a sesenta, y c'o ri xquiyala' a cien quivüch.
MAR 4:9 C'ateri' ri Jesús xbij c'a: Achique ri nrac'axan, trac'axaj c'a ri xinbij, xbij cheque.
MAR 4:10 Y tok xcanaj can ruyon ri Jesús quiq'uin ca'i'-oxi' vinük y ri ye doce quitzekleben rija', ri yec'o riq'uin xquic'utuj c'a chin achique c'a ri nrajo' nbij cheque riq'uin ri ejemplo ri xutzijoj cheque.
MAR 4:11 Y rija' xbij cheque: Ni jun bey bin can jabel achique rubeyal cheque ri vinük riq'uin ronojel cánima nye'oc pa ruk'a' ri Dios, pero chive rix yo'on c'a k'ij que nivetamaj. Pero chiquivüch ri vinük ri man yec'o tüj viq'uin, riq'uin ejemplos ninbij cheque,
MAR 4:12 chin nquitz'et utz y ncac'axaj utz pero man nk'ax ta cheque, chin quiri' man nquitzolij tüj pe quic'u'x, y man ncuyutüj tüj chuka' quimac roma ri Dios.
MAR 4:13 Y ri Jesús xbij chic c'a jun bey cheque ri ca'i'-oxi' vinük y ri rachibila': ¿Man xk'ax ta comi chive ri ejemplo ri c'ate ba' xinbij chive? Roma si man xk'ax ta chive, ¿achique modo nk'ax chive ri ch'aka chic ejemplos?
MAR 4:14 Riq'uin ri jun ejemplo re' ninc'ut c'a que ri xbejopin ija', jari' ri samajel ri ntzijon ri rutzij ri Dios.
MAR 4:15 Ri ba' ija' ri xtzak pa bey, cachi'el ri vinük tok cac'axan chic ri rutzij ri Dios, y ri itzel-vinük junanin napon qui'quin y nrelesaj-e ri tzij ri' pa tak cánima.
MAR 4:16 Ri ija' ri xtzak can cojol tak abüj, jari' cachi'el ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Ri vinük ri' juis c'a nyequicot tok nquic'ul ri rutzij ri Dios pa tak cánima.
MAR 4:17 Pero roma c'a ri man nc'uje' tüj ka ruxe' jabel ri rutzij ri Dios pa tak cánima, man nlayuj tüj ri quiquicot, xa jun ca'i-oxi' oc k'ij ri utz yec'o riq'uin ri Dios. Y tok npu'u pokonül y nye'etzelüs roma quiniman ri rutzij ri Dios, nyetzak can chanin.
MAR 4:18 Y ri ija' ri xetzak can cojol tak q'uix jari' cachi'el ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük.
MAR 4:19 Pero ri vinük ri' roma xa ja ri rayibül c'o chuvüch ri ruch'ulef nquinuc, nujik' c'a ri rutzij ri Dios ri c'o quiq'uin. Nujik' pa ruk'a' ri beyomül ri cachi'el xa c'o utz nc'uje' nk'alajin y xa man quiri' tüj. Y q'uiy chuka' ruvüch rayinic nyepu'u quiq'uin, romari' ri vinük ri' man jun bey c'a nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios.
MAR 4:20 Y ri ija' ri xetzak pa jun utzilüj ulef, jari' cachi'el ri rutzij ri Dios ri nac'axüx ri vinük, y ri vinük ri' nquic'ün ri rutzij ri Dios y nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios c'a cachi'el nquibün ri ija'. Roma yec'o mata nquiya' c'a treinta quivüch, yec'o nquiya' a sesenta quivüch y yec'o a cien quivüch nquiya'. Quiri' c'a nbün quic'aslen ri vinük ri nquic'ün ri rutzij ri Dios pa tak cánima.
MAR 4:21 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque: Tok nic'ün-pe jun k'ak' chin sük nbün pa jay, ¿chuxe' comi cajón o chuxe' comi ch'at nc'uje-vi? Man quiri' tüj. Ri k'ak' chin sük c'o ruc'ojbül chin ntzu'un-vi, xbij cheque.
MAR 4:22 Quiri' chuka' man nijun achique evan can, o tz'apin rij ri man ta nbek'alajin-pe. Y chuka' man nijun ri tz'apin can rij, ri xa man ta nbek'alajrisüs-pe y ntelesüs pa sük.
MAR 4:23 Ri achique ri nrac'axan, trac'axaj c'a ri xinbij, xbij ri Jesús.
MAR 4:24 Y ri Jesús xbij chuka' cheque ri vinük: Tok rix nivac'axaj ri rutzij ri Dios, tivac'axaj c'a utz ri nbij. Tapon-ka pa tak ivánima, roma xa cachi'el nivac'axaj xa quiri' chuka' nivetamaj y riq'uin ba' chic nutz'aküt-ka.
MAR 4:25 Roma ri c'o ruyacon pa ránima, nuc'ul más. Jac'a ri nrac'axan ri rutzij ri Dios y xa man nuyüc tüj ka pa ránima, ri jaru' oc c'o riq'uin nabey, ri' ntelesüs-e chin.
MAR 4:26 Y ri Jesús xbij chuka': Tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj riq'uin jun ija' ri nutic can roma jun achi pan ulef.
MAR 4:27 Y tok ri ija' c'o chic c'a can pan ulef, ri ticoy man jun chic ri nbün. Rija' nvür c'a tok ntoc-ka ri ak'a' y ncatüj-e tok nsaker-pe ri ruca'n k'ij. Y tok napon ri k'ij, ri ija' nbos-pe y nq'uiy-e, pero ri xticon-ka chin ri ija' man retaman tüj achique rubeyal, y chuka' man ntiquer tüj nbij achique rubeyal tok ri ija' nbos-pe y achique rubeyal tok nq'uiy.
MAR 4:28 Ri ticoy man nijun nbün chin que ri tico'n nq'uiy-pe roma ri tico'n xa ruyon nq'uiy-pe roma ri ulef jabel ruchuk'a'. Pero nabey ja ral ri trigo nq'uiy-pe. Y tok nim chic, ja nc'uje-ka ruvüch. Y pa ruq'uisbül nunoj c'a pe ri ruvüch riq'uin ri rupan.
MAR 4:29 Y tok k'ün chic, ri rajaf jari' nyerutük ri rusamajela' chupan, chin nquik'üt, roma ja tiempo ri' chin ri k'atoj.
MAR 4:30 Y ri Jesús xbij c'a chuka': ¿Achique nkabij pari' ri rubanic tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios? ¿O achique ta choj riq'uin nkajunimaj ri'? ¿Y achique ta comi ejemplo ri nk'alajrisan chin?
MAR 4:31 Xa junan nbün riq'uin semilla richin ri mostaza ri nitic-ka pan ulef. Y xa jari' ri semilla ri más cocoj ri c'o chuvüch ri ruch'ulef.
MAR 4:32 Pero jari' ri más nim ntel chiquivüch achique na ichaj, y nyec'uje ruk'a' ye nimak'. Romari' ri chico aj pa k'ayis nquibanala' quisoc pa tak ruk'a', roma chiri' jabel nyemujan.
MAR 4:33 Ri Jesús tok xutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük, xerucusaj ejemplos hasta ape' na nk'ax cheque.
MAR 4:34 Rija' xaxe c'a riq'uin ejemplos xch'o cheque ri vinük. Pero tok quiyon can, rija' nbij c'a cheque rachibila' achique rubeyal.
MAR 4:35 Y tok xoc c'a pe ri ak'a' chupan ri k'ij ri', ri Jesús xbij cheque rachibila': Jo' lojc'an chic ri lago rubini'an Galilea, xbij cheque.
MAR 4:36 Comi ja xq'uis, ya c'o modo nyixbe, xbij cheque ri ch'aka chic vinük. Y rija' c'o chic pa canoa y rija' y ri rachibila' xquitz'om-e bey pari' ri ya'. Y yec'o chuka' ch'aka chic canoas junan xebe.
MAR 4:37 Y tok quitz'amon c'a bey, xpu'u jun nimalüj cakik' chiri' pari' ri ya'. Y romari' bama xnoj ri canoa riq'uin ya'. Ba' ta chic nyebe chuxe' ya'.
MAR 4:38 Pero ri Jesús nvür c'a chupan ri canoa tok ntajin ri cakik' pari' ri ya'. Rija' chirij ri canoa rucanon-ka jun ruch'acat rujolon, y chiri' nvür benük. Y xepu'u c'a rachibila', xquic'asoj y xquibij c'a chin: ¡Maestro! ¡Maestro! Roj ya mero nkucom y rat xa ncavür, xquibij chin.
MAR 4:39 Y ri Jesús xcatüj c'a pe, y xbij: Tiq'uis-e ri cakik' y titane' ri ya' nbolko't. Y quiri' xbün. Ri cakik' xq'uis-e, y chuka' ri nbolko't ri ya' xtane-ka.
MAR 4:40 C'ateri' ri Jesús xbij cheque: ¿Achique roma tok xixbij-ivi'? Nc'atzinej que nquiya' más ri ivánima viq'uin yin.
MAR 4:41 Pero ri rachibila' juis quixbin-qui' y xquic'utula' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma ri cakik' y ri ya' nquitakej chuka' rutzij.
MAR 5:1 Y ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a ri lojc'an ruchi' ri lago Galilea, chiri' pa jun lugar rubini'an Gadara.
MAR 5:2 Y tok ri Jesús xka-ka chupan ri mama' canoa, jari' tok xapon jun achi riq'uin. Jun achi ri ape' ye mukux ri caminaki' elenük-vi-pe, roma ri achi ri' xa c'o c'a itzel espíritu riq'uin.
MAR 5:3 Ri achi ri' ja ri ape' ye mukux ri caminaki' ri c'unük racho, y rija' nixta ri cadena man ntiquer tüj chin nuximox, roma juis ruchuk'a'.
MAR 5:4 Q'uiy mul ye quiximilon ri ruk'a'-rakün riq'uin ch'ich' y riq'uin chuka' cadena, pero xa ye ruk'ajon y ye ruk'ach'in can. Man jun c'a ri tiquernük riq'uin.
MAR 5:5 Rija' xa ronojel tiempo nbiyin pa tak k'ayis o juyu' chiquicojol ri ape' ye mukun caminaki', nsiq'uin y nusocola-ri' riq'uin abüj. Chi pak'ij chi chak'a' c'a ri nbanala' quiri' ri achi ri'.
MAR 5:6 Y tok rija' xutz'et-pe ri Jesús chi nüj, junanin xpu'u y xxuque' chuvüch y xuya' ruk'ij.
MAR 5:7 Y riq'uin ruchuk'a' xch'o chin ri Jesús y xbij c'a: Rat Jesús ri Ruc'ajol ri nimalüj Dios, ¿achique roma tok nquinanük? Pa rubi' ri Dios ninc'utuj chave, que man quinaya' pa k'oxomül, xbij chin ri Jesús.
MAR 5:8 Ri achi xbij quiri' roma ri Jesús rubin chic c'a chin ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri achi ri' que tel-e.
MAR 5:9 Y xpu'u ri Jesús xuc'utuj c'a chin: ¿Achique abi'? Y rija' xbij chin: Roj Legión ri nubi', roma roj q'uiy chikakün rojc'o chupan ri achi. (Jun Legión ri rubi' seis mil soldados romanos.)
MAR 5:10 Y juis c'a xuc'utuj chin ri Jesús que tubana' favor man querelesaj-e chupan ri ruch'ulef ri'.
MAR 5:11 Y chunakaj apu ri lugar ri', chunakaj pa rujolon jun juyu', ye q'uiy ak nyeva'.
MAR 5:12 Y xepu'u c'a conojel ri itzel tak espíritu ri yec'o riq'uin ri achi, xquic'utuj favor chin ri Jesús. Y xquibij c'a chin: Taya' k'ij cheke richin nkujoc quiq'uin ri ak yec'o chila'.
MAR 5:13 Y ri Jesús jari' xbij cheque que utz. Y ri itzel tak espíritu jari' xe'el-e y xebe'oc quiq'uin ri ak. Ri ak ri' ye q'uiy chicakün. Yec'o la'ük ca'i' mil. Y conojel ri ak ri' xepu'u junanin pa xulan, chuvüch jun juyu' pa'ül ruvüch, y jic' xebe-ka pa ya'. Conojel ri ak ri' xejik' c'a pa ya'.
MAR 5:14 Y jari' tok ri nyeyek'un quichin ri ak ri', xe c'a xquitz'et can ri xbanatüj, xe'anmüj-pe y xquiya' rutzijol pa tinamit y pa k'ayis chuka'. Y ri vinük xepu'u c'a richin nquitz'eta' ri xbebix can cheque.
MAR 5:15 Y tok ri vinük ri' xe'apon riq'uin ri Jesús, xquitz'et c'a que ri achi ri xec'uje' itzel tak espíritu riq'uin, tz'uyul, rucusan rutziek y man nbün tüj chic c'a ri cachi'el ri rubanun-pe. Xa xuc'achojnük chic. Pero ri vinük ri' xa xquixbij-qui' tok xquitz'et ri achi ri'.
MAR 5:16 Ri vinük c'a ri quitz'eton can ri banatajnük richin ri achi ri xelesüs itzel tak espíritu riq'uin y ri xbanatüj quiq'uin ri ak, xquitzijola' c'a cheque ri vinük ri ye petenük chutz'etic ri xbanatüj chiri'.
MAR 5:17 Roma c'a ri' ri vinük xquic'utuj favor chin ri Jesús que tel-e chupan ri quiruch'ulef.
MAR 5:18 Y tok ri Jesús ya njote' pa canoa, y ri achi ri xec'uje' itzel tak espíritu riq'uin, xuc'utuj c'a favor chin ri Jesús chin tuya' k'ij chin richin nbe riq'uin rija'.
MAR 5:19 Pero ri Jesús man xrajo' tüj. Xa xbij c'a chin: Catzolij chi'avacho, y tatzijoj cheque ri ye avoxpochel que xe'elesüs ri itzel tak espíritu aviq'uin, roma xjoyovüx avüch roma ri Ajaf.
MAR 5:20 Y ri achi xbe c'a y xutz'om rutzijosic ri xbün ri Jesús chin rija'. Y rija' xutzijoj c'a cheque ri vinük ri yec'o pa ri lugar rubini'an Decápolis. Y ri vinük xsatz quic'u'x y xenucun pari' ri ruc'aslen ri jun achi ri'.
MAR 5:21 Y ri Jesús y rachibila' xe'oc chic e pa canoa richin que xec'o c'a la lojc'an chic ruchi' ri lago Galilea. Y tok xe'apon yan la lojc'an chic ruchi' ri ya, juis ye q'uiy vinük ri xquimol-qui' riq'uin. Rija' chunakaj ri mar xc'uje-vi.
MAR 5:22 Xapon c'a chuka' jun achi rubini'an Jairo. Ri achi ri' c'o jun rusamaj chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Ja rija' jun nabey chiquivüch ri samajel chiri'. Y tok ri Jairo xutz'et-apu ri Jesús, jari' xbexuque' chuvüch ri Jesús.
MAR 5:23 Y c'ateri' rija' xbij c'a chin ri Jesús: Ri alaj numi'al yava', y ya ja ncom. Tabana' favor taya' ri ak'a' pari' richin ncolotüj chuvüch ri camic y nc'ase' can, xbij ri achi. Y juis xuc'utuj favor chin ri Jesús.
MAR 5:24 Y ri Jesús xbe c'a. Y ye q'uiy chuka' vinük xebe-e chiquij. Y roma juis q'uiy vinük, man nyebiyin tüj utz roma quipitz'-qui'.
MAR 5:25 Y c'o jun ixok benük chiquicojol ri vinük yava' riq'uin chi ntel ruquiq'uel ya ruc'uan doce juna'.
MAR 5:26 Y rija' ya mani chic riq'uin ri k'oxomül roma benük quiq'uin q'uiy ak'omanela' roma xuq'uis rutumin. Y xa man jun nuc'ach'ojrisaj. Xa más jumul nbün c'a.
MAR 5:27 Ri ixok re' xrac'axaj rutzijol ri Jesús ri nyerubün cheque ri yeva'i', y xbobos chirij ri Jesús y xc'o chiquicojol ri vinük ri yec'o can chirij ri Jesús, y rija' xbetz'ama' ba' ri rutziek ri Jesús.
MAR 5:28 Roma ri ixok ri' rubin pa ránima: Xa riq'uin ta ba' nintz'om rutziek ri Jesús yin nquic'achoj-e, rubin pa ránima ri ixok ri'.
MAR 5:29 Y jari' c'a chanin xc'achoj ri ruyabil. Rija' xuna' c'a que xc'achoj can ri ruyabil ri ruchajin.
MAR 5:30 Ri Jesús chanin c'a xuna' que c'o jun xuc'achojrisaj riq'uin ri ruchuk'a' ruk'ij ri ruchajin. Romari' xtzu'un chirij y xerutz'et conojel, y xbij cheque ri vinük: ¿Achique xutz'amon-pe ri nutziek?, xbij.
MAR 5:31 Pero ri achi'a' ri rachibila' xquibij c'a chin: Rat najo' navetamaj achique ri xtz'amon ri atziek, pero ri' man nabün tüj porque ri vinük ncatquipitz' rat, y rat nac'utuj: ¿Achique ri xintz'amon? ri xquibij chin ri Jesús ri xquitzeklebej.
MAR 5:32 Pero ri Jesús xerut'zet ri vinük, y nucanoj chiquicojol achique ri xtz'amon ri rutziek.
MAR 5:33 Y ri ixok ruxbin-ri' y nbarbot c'a, roma xa ja rija' ri xtz'amon ri rutziek ri Jesús, y xc'achoj riq'uin ri ruyabil. C'ateri' rija' xxuque-pe chuvüch ri Jesús y xbij c'a ronojel ri achique xbün.
MAR 5:34 Y ri Jesús xbij chin ri ixok: Numi'al, xac'achojnük, roma xaya' ri avánima viq'uin. Vocomi tikuquex ac'u'x y tuxulan ri avánima y catzolij. Ri ayabil ri ac'ulachin-pe man chic ntzolij tüj pe, xbij chin.
MAR 5:35 Y ntajin nch'o ri Jesús riq'uin ri ixok, tok yec'o vinük xe'apon riq'uin ri Jesús ri ye petenük-pe chiracho ri Jairo, ri achi ri cachi'el jun nabey chiquivüch ri samajela' yec'o pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Ri achi'a' xe'apon riq'uin ri Jairo, xquibij chin: Ri alaj ami'al xa xcom yan. Man nc'atzin tüj chic nac'ün chic pe ri Maestro, xquibij chin.
MAR 5:36 Jac'a tok ri Jesús xrac'axaj-pe, chanin xbij chin ri Jairo, ri jun achi ri jun nabey chiquivüch ri samajela' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios: Man tuxbij-ri' ri avánima roma ri xquibij ri vinük chave. Taya' avánima viq'uin, xbij chin.
MAR 5:37 Y ri Jesús xaxe ri Pedro, y ri Jacobo y ri Juan ri ye quichak'-qui', ri xeruc'uaj-e.
MAR 5:38 Y ri Jesús ye rachibilan ri ye oxi' rachibila' xebe c'a chiracho ri achi ri jun nabey chiquivüch ri samajela' chiri' pa ri jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios. Y tok xe'apon, ri Jesús xerutz'et que ri vinük nyech'ujlan pa jay, y xerutz'et chuka' ri nbiyin ruya'al-quivüch y riq'uin juis cuchuk'a' nye'ok'.
MAR 5:39 Tok ri Jesús c'unük chic apu pa jay, xbij cheque ri vinük: ¿Achique roma nyixok' y nyixch'ujlan? Ri ac'ual man camnük tüj, xa nvür, xbij cheque.
MAR 5:40 Pero rije' xa xetze'en chirij ri Jesús, roma quetaman que ri ac'ual xa camnük chic. Pero ri Jesús xbün cheque ri vinük que xe'el-pe. C'ateri' rija' xerucusaj-apu ri rute-rutata' ri alaj xtün y ri oxi' rachibilan, chupan ri jay ape' c'o-vi ri ruch'acul ri alaj xtün.
MAR 5:41 Rija' xutz'om ri ruk'a' ri alaj xtün ri camnük chic y xch'o pa jun chic ch'abül, y xbij: Talita, cumi, xbij. Ri tzij re' nbij c'a: Alaj xtün, chave rat ninbij-vi que cacatüj.
MAR 5:42 Xaxe xbij quiri' ri Jesús, jari' xcatüj y xbiyin-e ri alaj xtün, roma xa doce chic rujuna'. Y ri yec'o riq'uin, xsatz quic'u'x tok xquitz'et que xuc'ase' chic chiquicojol ri caminaki'.
MAR 5:43 Pero ri Jesús juis xuchilabej cheque: Man tiquelesaj rutzijol. Xaxe tisuju' y tiya' ruvay ri xtün, xbij.
MAR 6:1 Y ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xe'el-e chiri' y xebe pa Nazaret ri tinamit ape' xq'uiy-vi rija'.
MAR 6:2 Y tok xapon ri k'ij richin uxlanen, rija' xutijoj ri rutzij ri Dios pa ri jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios. Y roma ri tzij ri nyerubij cheque, ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xe' xquica'yej c'a tok xcac'axaj, y xquibij: ¿Jari' c'a retaman ronojel la'? ¡Y ntiquer nbün milagros! ¿Jaru' c'a ntiquer nbün ronojel re'?
MAR 6:3 Roma ri achi re', xa jare' ri samajiy-che' (carpintero), ral ri María, quinimal ri Jacobo, ri José, ri Judas y ri Simón. Y ri rana' xa chikacojol roj yec'o-vi, xquibij. Romari' ri vinük nixta ba' xquitakej tüj ri Jesús, roma rija' aj-chiri' pa quitinamit.
MAR 6:4 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Conojel c'a ri nyek'alajrisan ri tzij ri bin cheque roma ri Dios, man ni jun c'a quik'ij pa quitinamit pero ri' xaxe chiquivüch ri vinük aj pa rutinamit, chiquivüch ri roxpochel y chiquivüch chuka' ri aj pa racho, xbij cheque.
MAR 6:5 Y chupan ri rutinamit, ri Jesús man q'uiy tüj milagros xtiquer xbün. Xaxe oc ca'i-oxi' yava'i' ri xuya' ruk'a' pa quivi' richin xeruc'achojrisaj.
MAR 6:6 Y rija' xsatz ruc'u'x roma xerutz'et que ri vinük ri aj chiri' pa rutinamit, que xa man xquiya' tüj cánima riq'uin. Rija' xbe c'a pa tak cocoj tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri rutinamit. Rija' xuc'ut c'a ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük.
MAR 6:7 C'ateri' ri Jesús xeroyoj c'a ri doce rachibila'. Y xuya' quisamaj y xerutük-e chin ri samaj, y xuya' cuchuk'a' quik'ij cheque chin nyetiquer nyequelesaj ri itzel tak espíritu.
MAR 6:8 Y rija' xbij c'a chuka' cheque que xaxe ri quich'ami'y tiquic'uaj-e y man jun chic tiquic'uaj. Man tiquic'uaj vit ya'l achique nquiya-e chupan, man tiquic'uaj vüy, nixta tumin tiquic'uaj.
MAR 6:9 Man tiquicusaj-e ca'i' quitziek. Pero utz que nquicusaj-e quixajab.
MAR 6:10 Ri Jesús xbij chuka' cheque ri rachibila': Achique na tinamit nyixapon-vi tok nyixoc pa jun jay, chiri' quixc'uje-vi hasta que nyixel-e chupan ri tinamit ri'.
MAR 6:11 Y tok nyixapon-vi quiq'uin ri vinük y man ncajo' tüj nyixoc pa cacho chin nyixc'uje' quiq'uin chin nitzijoj ri rutzij ri Dios cheque, y man xcajo' tüj ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nitzijoj rix cheque, quixel-e chiri' y titotala' can ri pokolaj ri c'o pa tak ivakün chiquivüch ri vinük richin tiquitz'et man utz tüj xquibün. Ninbij chive, que chupan ri k'ij chin ri juicio pari' ri ruch'ulef, ri castigo nobos más nim pari' ri vinük ri man nyixquic'ul tüj utz, que chuvüch ri xc'ulachij ri tinamit Sodoma y Gomorra, xbij cheque.
MAR 6:12 Y ri rachibila' ri Jesús xebe c'a. Rije' xquibij c'a cheque ri vinük que tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios.
MAR 6:13 Y ri rachibila' q'uiy itzel tak espíritu xequelesala'. Y chuka' xquiyala' aceite olivo pa quijolon ye q'uiy yava'i', y xequic'achojrisaj can.
MAR 6:14 Ri rey rubini'an Herodes xrac'axaj c'a que ri Jesús jaru' la rutzijol petenük chiquicojol ri vinük. Pero ri Herodes xbij-ka pa ránima: Ri Jesús re' xa ri Juan Bautista xc'astüj chic pe chiquicojol ri caminaki', y roma c'a ri' c'o ruchuk'a' ruk'ij y ntiquer nyerubanala' milagros, xbij-ka ri Herodes.
MAR 6:15 Pero ch'aka vinük xquibij que ri Jesús xa ja ri' ri Elías. Y yec'o ch'aka chic xquibij que rija' jun achi ri nk'alajrisan ri nbix chin roma ri Dios y chuka' xquibij que rija' jun cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios chupan ri ojer can tiempo.
MAR 6:16 Pero tok ri rey Herodes xrac'axaj c'a ri', xbij: Ri Jesús xa ja ri Juan Bautista ri xintük chuk'upixic rukul, y vocomi xc'astüj chic pe chiquicojol ri caminaki', xbij c'a.
MAR 6:17 Roma xa ja ri rey Herodes ri xbin que titz'om-pe ri Juan. Y c'ateri' xuya' pa cárcel y xxime' pa cadena. Ri Herodes quiri' xbün roma ri ixok ri c'o riq'uin, ri ixok rubini'an Herodías, xa rixjayil c'a ri Felipe ri ruchak' ri Herodes. Y ri Herodes ruc'amon c'a ka ri ixok ri'.
MAR 6:18 Ri Juan xtz'amatüj-pe roma ri xbin chin ri Herodes: Man utz tüj abanun que ac'amon-ka ri avixnan, ri ixok Herodías, xa rixjayil ri achak' Felipe.
MAR 6:19 Ri ixok Herodías xrajo' xcamsaj ri Juan roma itzel nuna' chin, pero xa roma man pa ruk'a' tüj rija' c'o-vi, romari' man tiquernük tüj riq'uin.
MAR 6:20 Ri rey Herodes retaman-vi que ri Juan jun achi utz, choj ruc'aslen y lok'olüj chin ri Dios. Y nuxbij-ri' chuvüch. Más que nbün cuenta nuchajij chin man nijun nuc'ulachij. Rija' xa jabel utz ri nrac'axaj ri rutzij ri Dios ri nbij ri Juan chin. Pero rija' man xunucun tüj achique ri c'uluman que nbün.
MAR 6:21 Y ri ixok Herodías royoben chic ri k'ij chin ntzak ri Juan pa ruk'a'. Y xapon ri k'ij tok ri rey Herodes xtz'aküt chic jun juna' y xbün jun nimak'ij y xuya' jun va'in. Y xeroyoj ri achi'a' ri c'o quik'ij ri nyesamüj riq'uin rija' y ri achi'a' ri nquibün mandar pa quivi' ri nyebanun oyoval y ri achi'a' ri c'o q'uiy quik'ij chiquicojol ri vinük aj-Galilea.
MAR 6:22 Y ri ape' quimolon-qui' conojel chupan ri nimak'ij, xoc-apu jun xtün ral ri Herodías. Y xxajo' chiquivüch ri vinük nyeva' chiri'. Y ri rey Herodes xka' chin y conojel ri yec'o chiri'. Y ri rey Herodes xbij chin ri xtün: Tac'utuj chuve achique najo' y ninya' chave.
MAR 6:23 Ninbün jurar chavüch, que achique na ri nac'utuj chuve, ninya' chave, stape' (aunque) nic'aj ri ruch'ulef ri c'o pa nuk'a', xbij ri rey Herodes chin ri ral ri Herodías.
MAR 6:24 Pero ri xtün, xe xrac'axaj ri xbij ri rey Herodes chin, xel-e y xberubij chin ri rute': ¿Achique ta ninc'utuj yin chin ri rey Herodes? Roma rija' xbij chuve que achique na ri ninjo' nuya' chuve, xbij ri xtün chin ri rute'. Y xpu'u ri te'ej xbij chin ri ral: Tac'utuj que ticamsüs ri Juan Bautista y ja ri rujolon titzaq'uis-e y tic'amox-pe chave.
MAR 6:25 Y ri xtün chanin xtzolij-apu riq'uin ri rey Herodes y xberubij chin: Yin ninjo' que vocomi yan nacamsaj ri Juan Bautista y ri rujolon pa jun lük naya-pe chuve, xbij chin ri rey Herodes.
MAR 6:26 Y ri rey Herodes xpu'u juis bis pa ránima romari', pero roma rubanun jurar chin que nuya-vi ri nrajo' y roma chuka' rubin chic chiquivüch ri achi'a' ri xerumol richin ri va'in pa racho man nrajo' tüj nbij chin que man nbün tüj ri nc'utux chin.
MAR 6:27 Y ri rey jari' c'a xutük-e jun soldado chin tuc'ama-pe ri rujolon ri Juan ri Bautista.
MAR 6:28 Y ri soldado xbe c'a. Rija' xberutzaq'uij-pe chuxe' rujolon ri Juan Bautista chiri' pa cárcel. Y xuc'ün-pe ri rujolon ri Juan. Xuya-pe pa jun nim lük y xuya' chin ri xtün. Y xbe ri xtün, xuya' chin rute'.
MAR 6:29 Tok ri rachibila' ri Juan xcac'axaj que xcamsüs, xebe xquic'ama' ri ruch'acul, y xebe xquimuku'.
MAR 6:30 Ri achi'a' ri nyerutakon ri Jesús pa rusamaj ri Dios xetzolij-pe y xquimol-qui' chic riq'uin ri Jesús. Y xquitzijoj ronojel ri xquibanala' y ri tzij ri xquic'ut chiquivüch ri vinük.
MAR 6:31 Y ri Jesús xbij cheque: Jo' pa jun lugar ape' manak vinük chin nkujuxlan ba'. Y quiri' xbij cheque roma xa ye q'uiy vinük nye'el y nye'oc quiq'uin y romari' manak chic modo nyeva'.
MAR 6:32 Y ri Jesús y ri rachibila' xe'oc-e pa jun canoa chin nyec'o-apu lojc'an ri lago Galilea pa jun lugar ape' manak vinük.
MAR 6:33 Pero tok rije' xe'el-e, ye q'uiy vinük ri xequitz'et y xquetamaj quivüch. Romari' ri vinük junanin xebe chicakün, xquimolon-qui' pa bey pa tak tinamit xec'o-vi-e. Y xa ja rije' ri xe'apon nabey. Y tok ri Jesús y ri quitzekleben xe'apon, entonces ri vinük xquimol-apu-qui' chiquij.
MAR 6:34 Y tok ri Jesús xeka-ka chupan ri canoa, xutz'et juis q'uiy vinük ye coyoben-apu chiri'. Xujoyovaj quivüch, roma ri quibanun, cachi'el oveja tok man nijun nuyuk'un quichin. C'ateri' xuc'ut chiquivüch, q'uiy ri nc'atzin que nquetamaj pari' ri rutzij ri Dios.
MAR 6:35 Pero tok ya xxule', ya xka-ka ri k'ij, ri rachibila' ri Jesús xquimol-qui' y xejel-apu riq'uin. Y xquibij chin ri Jesús: Chere' manak cacho vinük y ri k'ij xxule' y xka-ka yan.
MAR 6:36 Que'ataka' ri vinük richin nyebe pa tak cocoj tinamit y pa ch'aka chic lugar yec'o nakaj, chin nquibelok'o' quivay, roma chere' manak vüy, xquibij chin ri Jesús.
MAR 6:37 Jac'a ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tiya' quivay rix, xbij cheque. Y rije' xquibij chin ri Jesús: ¿Rat nabij cheke roj que nkubelok' ca'i' ciento denario? (Jun denario rakalen jun ruk'ij jun achi, y ronojel ca'i' ciento k'ij samaj rakalen.)
MAR 6:38 Y rija' xuc'utuj c'a cheque: ¿Jaru' vüy ichajin? Titz'eta' na c'a. Y tok rije' xquitz'eta-pe, xebe y xquibij chin: C'o vo'o vüy y ca'i' cür, xquibij chin.
MAR 6:39 C'ateri' rija' xbij cheque ri rachibila' que tiquibij cheque ri vinük que quetz'uye' conojel pan ulef ape' c'o sabana rüx-rüx rubanun, y tiquimoquej-qui' quetz'uye'.
MAR 6:40 Y ri vinük ri' xetz'uye' c'a pa tak ulef ape' c'o sabana rüx, y xquimolola-qui' pa jujun ciento y pa jujun cincuenta.
MAR 6:41 Y ri Jesús xeruli'ej-pe pa ruk'a' ri vo'o' vüy y ri ca'i' cür, xtzu'un-e chicaj y xumatioxij chin ri Dios. Y xuvech'ela' ri vüy y ri cür, y xuya' pa quik'a' ri rachibila' chin nquijachala' cheque conojel ri vinük.
MAR 6:42 Y conojel ri vinük jabel xeva', y nixta jun ri man ta jabel xva'.
MAR 6:43 Y tok xetzakon conojel riq'uin ri va'in, c'o doce chacüch vüy rachibilan cür ri xquimol ri man xq'uis tüj.
MAR 6:44 Juis ye q'uiy vinük ri xeva' chiri', roma xaxe ri achi'a' ye vo'o' mil.
MAR 6:45 Y ri Jesús jari' tok xerucusaj-e ri rachibila' chupan ri canoa richin quenabeyüj chuvüch rija', richin quebe pa jun tinamit rubini'an Betsaida, ri c'o lojc'an ri lago. Y ri Jesús xerubün can despedir ri vinük.
MAR 6:46 Y tok ri Jesús nyerubün can despedir ri vinük, rija' xbe chucojol tak juyu' chin nbün orar.
MAR 6:47 Ri Jesús xcanaj can pan ulef, pero ri rachibila' xebe pa canoa. Ya nüj chic ye benük pari' ri ya'. Pa runic'ajal ri ya' yec'o-apu tok xoc-pe ri ak'a'.
MAR 6:48 Y ri Jesús xerutz'et-apu que ri rachibila' man choj tüj nbiyin ri canoa, roma ri cakik' nupaxij-ri' chuvüch ri canoa y nutzolij c'a. Y xc'o ri ak'a' pa quivi' y ya ja nsakrisan-pe chiquivüch pari' ri ya' tok ri Jesús nbiyin riq'uin ri rakün pari' ri ya', y nbün cachi'el nc'o chiquivüch.
MAR 6:49 Pero tok ri rachibila' xquitz'et-apu que c'o jun petenük chirakün pari' ri ya', xquic'utula' chiquivüch riq'uin quichuk'a' que achique la'. Roma rije' xquibij que ri petenük pari' ri ya' xa jun xibinel.
MAR 6:50 Y roma conojel xquitz'et-apu ri', juis xquixbij-qui'. Pero ri' xa ri Jesús y rija' xch'o chanin cheque y xbij: Man tixbij-ivi'. Ja yin ri Jesús yinpetenük iviq'uin. Tic'uje ruchuk'a' ri ivánima, xbij cheque.
MAR 6:51 Y rija' xoc-e quiq'uin pa canoa. Y ri cakik' xtane' chanin. Y ri rachibila' ri Jesús xsatz q'uiy quic'u'x.
MAR 6:52 Pero ri achi'a' ri rachibila' ri Jesús xa c'ate ba' quitz'eton can ri nabey milagro xbün riq'uin ri vo'o' vüy, pero rije' man xk'ax ta cheque que rija' ntiquer nbün achique na, roma c'o ruchuk'a' ruk'ij. Rije' covirnük c'a ri cánima.
MAR 6:53 Y rije' xebe chic pari' ri ya' y xe'apon lojc'an chic ri lago pa jun lugar rubini'an Genesaret.
MAR 6:54 Y xe xe'el-e pa canoa y xeka-ka pari' ulef, ri vinük que quimolon-qui' chiri' chuchi' ri ya', xquetamaj-e chanin ruvüch que ja ri Jesús xka-ka pa canoa.
MAR 6:55 Romari' xquiyala' rutzijol cho tak jay ronojel lugar ri yec'o chiri' nakaj. Y ri vinük xequic'ün-pe ri quiyava'i', y xa ronojel lugar xec'amox-pe. Y ye q'uiy xetobos nyec'amon-pe chuvüch ri quivarabül, y xequic'uaj chin ri Jesús achique na lugar ape' ncac'axaj que c'o-vi.
MAR 6:56 Y achique na lugar xapon-vi, pa tak nimak' tinamit y pa tak cocoj tinamit y pa k'ayis, ri vinük xequiyala' ri yava'i' pa tak bey ape' ri nc'o ri Jesús. Juis xquic'utuj qui-favor chin ri Jesús chin tuya' k'ij cheque chin nquitz'om ba' stape' (aunque) ruchi-rutziek. Y conojel ri xquitz'om ri rutziek ri Jesús, xec'achoj can, y xel-e quiyabil.
MAR 7:1 Y chirij c'a ri Jesús xquimol c'a apu qui' ri achi'a' fariseos, y chuka' ca'i'-oxi' etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri ye petenük pa tinamit Jerusalén.
MAR 7:2 Y tok ri achi'a' ri' xquitz'et que yec'o cheque ri rachibila' ri Jesús ri man nquich'üj tüj jabel ri quik'a' cachi'el nquibün rije' tok nquic'ux quivay, man utz tüj xequitz'et. Roma chiquivüch rije' man ch'ajch'oj tüj ri quik'a'. Y romari' juis xech'o chiquij roma man nquibün tüj cachi'el nquibün rije'.
MAR 7:3 Roma ri achi'a' fariseos y conojel ri ch'aka chic vinük israelitas, c'utun can chiquivüch roma ri quixquin-quimama' can. Y quibin can cheque achique rubanic tiquich'ajla' ri quik'a'. Y si man nquibün tüj, man nquic'ux tüj quivay.
MAR 7:4 Tok nyetzolij-pe pa tak c'ayibül si man nquijosk'in tüj qui', man nyeva' tüj. Y c'o chic ch'aka ri nyequibanala' chuka' cachi'el ri achique quijosk'ixic ri kumbül tak ya', ri xára, ri ch'ich' tak lük, y ri achique chuka' rujosk'ixic nquibün chin ri quivarabül. Quiri' c'a ri nyequibanala' rije'.
MAR 7:5 Romari' xepu'u ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xquic'utuj chin ri Jesús: ¿Achique c'a roma la achi'a' la avachibila' rat man nquibün tüj cachi'el ri quibin can ri kaxquin-kamama' can? Ri avachibila' man nquich'üj tüj quik'a' pa rubanic ri quibin can ri kaxquin-kamama' can, xa man ch'ajch'oj tüj ri quik'a' tok nyeva', y man nquibün tüj cachi'el nkabün roj, xquibij chin ri Jesús.
MAR 7:6 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Rix xa ca'i' ipalüj. Romari' xbij can ri Isaías chivij. Ri xbij ri Dios chin que tutz'ibaj can, nbij c'a: Ri vinük re' xaxe riq'uin ri quitzij nquiya' nuk'ij, ja ri nrajo' ri cánima xa man ja tüj ri', y nüj yec'o-vi chi nuvüch.
MAR 7:7 Xa man jun nc'atzin-vi ri nquiya' nuk'ij, roma xa man ketzij tüj chi vinük roma ri quetemabal ri nquic'ut ri vinük man richin tüj ri Dios, xa quetamabal achi'a'. Jari' ri rutz'iban can ri Isaías.
MAR 7:8 Y rix jari' ri nyixtajin nibanala'. Xa iyo'on can ri rubin can ri Dios ri nibün. Pero rix man nibün tüj ri nrajo' ri Dios sino xa ja ri nquibij ri vinük chive. Jari' ri nibün rix y nyixtajin chubanic cachi'el ri nijosk'ila' ri xára y ri kumbül ri ya', y ch'aka chic cachi'el ri' nye'ibanala'.
MAR 7:9 Y ri Jesús chuka' xbij cheque: Rix richin nibün ri achique ye quibilon can ri kaxquin-kamama' can, iyo'on can nibün ri achique rubin can ri Dios que nibün.
MAR 7:10 Roma ri tzij ri ye rutz'iban can ri Moisés, nbij: Taya' quik'ij ri ate' y ri atata'. Y ri c'ateri' nbanun itzel cheque ri rute' y rutata', ja ri camic ri tika-ka pari'.
MAR 7:11 Ja rix xa man quiri' tüj nibün y nic'ut. Xa man nibün tüj cachi'el ri rubin can ri Dios. Rix xa nye'itijoj ri ac'uala' que man nc'atzin tüj que nyequito' ri quite' y quitata'. Xa nye'el chuvüch ri' riq'uin nquibij cheque ri quite' o ri quitata': Yin man nquitiquer tüj nyixinto' riq'uin ri nc'atzin chive, roma ri nc'atzin tüj chive rix xa Corbán. Ri tzij re' nbij: Nusujun chic chin ri Dios. Y riq'uin nquibij quiri', que quisujun chic chin ri Dios ri nc'atzin tüj cheque ri quite' y quitata', man nc'atzin tüj chic chin nyequito', nibij cheque.
MAR 7:12 Y riq'uin ri nibij, nk'alajin que rix nibün cheque ri ac'uala' que man nijun tiquiya' chic cheque ri quite' y ri quitata' chin nyequito' y nyequitzuk.
MAR 7:13 Riq'uin ri', rix ibanun que man jun ruk'ij ri rubin can ri Dios. Y quiri' ibanun xaxe chin nibün achique quibin can ri ixquin-imama' can. Y yec'o chuka' ch'aka chic cachi'el ri' nye'ibanala'. Quiri' xbij ri Jesús cheque ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
MAR 7:14 Y ri Jesús xch'o chic jun bey quiq'uin ri q'uiy vinük ri quimolon-qui' chiri' y xbij cheque: Tivac'axaj c'a rix ivonojel ri ninbij chive y tik'ax chive.
MAR 7:15 Roma ri nuc'ux ri vinük, man jari' tüj ri nbanun tz'il richin ri vinük sino xa ja itzel na'oj ntel pa ránima, jari' ri nbanun tz'il richin.
MAR 7:16 Conojel ri ncac'axan, ticac'axaj-e ri xinbij chive, xbij ri Jesús cheque ri vinük.
MAR 7:17 Y rija' xeruya' can ri vinük, y xbe pa jun jay quiq'uin ri rachibila', y rije' xquic'utuj chin pari' ri nbanun tz'il richin ri vinük.
MAR 7:18 Y ri Jesús xbij cheque: ¿Junan ibanun rix quiq'uin ri ch'aka chic vinük que man nk'ax ta chive ri ninbij? ¿Man nk'ax ta chive que ronojel ri nuc'ux ri vinük, xa man ja tüj ri' ri ntiquer nbanun tz'il richin?
MAR 7:19 Ronojel ri achique nuc'ux, man pa ránima nbe-vi sino xa pa rupan ntoc-ka y c'ateri' ntel-e. Y roma quiri' xbij ri Jesús, nk'alajin que ronojel ri achique ri nuc'ux xa utz vi.
MAR 7:20 Y ri Jesús xbij chuka' que xa ja ri itzel ri npu'u pa ránima ri vinük, xa jari' ri nbanun tz'il richin.
MAR 7:21 Roma xa pa ránima ri vinük nyepu'u ri itzel tak na'oj. Chiri' npu'u ri na'oj tok ri vinük ye c'ulan y ri man ye c'ulan tüj nquic'uala-qui'. Y chiri' chuka' npu'u ri na'oj tok nyecamsan.
MAR 7:22 Pa tak cánima ri vinük npu'u-vi ri jalajoj tak nojibül, tok nye'elek', tok nquirayij que ronojel ta cosa quiq'uin ta rije' c'o-vi, nyequibanala' itzel, nyek'olan, ri achi'a' y ri ixoki' nquibanala' mac juis nyeq'uixbisan, itzel nquina' chin jun vinük utz, nquitz'uc tzij chiquij ch'aka chic, nquina' que juis quik'ij, ri manak runojibül xa nc'o rutzij.
MAR 7:23 Ronojel ri itzel quiri', pa ránima ri vinük npu'u, y jari' ri nbanun tz'il richin. Quiri' xbij ri Jesús cheque ri rachibila'.
MAR 7:24 Y ri Jesús y ri rachibila' xel chiri', y xbe pa jun lugar nakaj ncanaj can cheque ri tinamit quibini'an Tiro y Sidón. Y xc'uje' pa jun jay, roma man nrajo' tüj nac'axüx y ncatamüx que rija' c'o chiri'. Pero xa manak modo ape' xrevaj-ri'. Chanin nquinabej que c'o chiri'.
MAR 7:25 Chanin c'a xnabex-pe roma jun ixok ri c'o jun ral-xtün ri c'o jun itzel espíritu tz'amayon chin. Ri ixok ri' xe xrac'axaj-pe que ri Jesús c'o chiri', xpu'u rija' riq'uin y xxuque-ka chuvüch.
MAR 7:26 Ri jun ixok ri' man israelita tüj. Rija' jun aj-Sirofenicia. Pero xxuque' chuvüch ri Jesús richin xuc'utuj favor chin que trelesaj ri itzel espíritu ri tz'amayon ri ral-xtün.
MAR 7:27 Pero ri Jesús xbij chin ri ixok: Ri Dios man nbün tüj favor cheque ri achique na vinük. Yec'o nuvinak israelitas nyento' nabey. Roma man utz tüj que ntelesüs ri quivay ri ac'uala' chin ja ri vit tak tz'i' nquiva', xbij ri Jesús.
MAR 7:28 Pero ri ixok xbij chin ri Jesús: Tai, ketzij na vi nabij. Pero nkutiquer chuka' nkac'ul ba' chin ri favor ri'. Cachi'el nquibün ri vit tak tz'i' chuxe' mesa, nyequimolola' chuka' ri ruc'aj vüy ri nyequitzakala' ri ac'uala'.
MAR 7:29 Y ri Jesús xbij chin ri ixok: Ri xabij quiri' na vi. Vocomi catzolij c'a, roma ri itzel espíritu xusok'opij can ri aval, xbij ri Jesús.
MAR 7:30 Y ri ixok xtzolij-apu chiracho. Y xberila' ri ral cotz'ol pa ruch'at. Y chanin xutz'et que ri itzel espíritu xusok'opij can ri ral.
MAR 7:31 Ri Jesús y ri rachibila' xel c'a chupan jun lugar nakaj ncanaj-vi can chin ri tinamit Tiro y xec'o pa tinamit Sidón. Y xec'o chuka' chupan ri lugar rubini'an Decápolis, c'ateri' xapon chuchi' ri lago rubini'an Galilea.
MAR 7:32 Chiri' c'a c'o-vi tok ri vinük xquitz'et-pe y xquic'ün-pe jun achi man nrac'axaj tüj y man nch'o tüj utz. Y ri vinük ri ye c'amayon-pe richin, xquic'utuj c'a favor chin ri Jesús que tuya' ruk'a' pari'.
MAR 7:33 Ri Jesús xrelesaj-e ri achi ruyon chiquicojol ri vinük. Xuju' ruvi-ruk'a' pa tak ruxiquin, xch'uban, c'ateri' xutz'om nic' ri rak'.
MAR 7:34 Y ri Jesús xtzu'un chicaj, nüj xpu'u ruxla', y xbij: Efata. Ri tzij re' nbij quere' pa kach'abül: Tijakatüj.
MAR 7:35 Y ri achi jari' tok xrac'axaj y chuka' xch'o utz.
MAR 7:36 Y ri Jesús xuc'ün-pe ri achi y xbij cheque ri vinük que man tiquitzijoj ri xbanatüj. Pero ri vinük man xetaken tüj sino xa nabey xquelesaj rutzijol ri xbanatüj.
MAR 7:37 Y ri vinük ri' xsatz quic'u'x tok xquitz'et ri xbanatüj, y nquibila' c'a: Jabel ri xbün. Nbün c'a cheque ri vinük ri man nye'ac'axan tüj, que nye'ac'axan. Y nbün chuka' cheque ri man nyech'o tüj, que nyech'o, xquibij c'a.
MAR 8:1 Chupan ri k'ij ri xquimol-qui' apu ye q'uiy vinük riq'uin. Pero ri vinük re' xq'uis quivay, y romari' ri Jesús xeroyoj ri rachibila' y xbij cheque:
MAR 8:2 Yin juis ninjoyovaj quivüch ri vinük re', roma ya c'o chic oxi' k'ij yec'o-pe viq'uin y vocomi man jun chic quivay chin nquic'ux.
MAR 8:3 Y nyentük ta e chi tak cacho choj quiri' y man jun nquic'ux-e, man utz tüj. Roma yec'o jujun ye petenük nüj, y riq'uin ba' nyetzak pa tak bey roma vayjül, xbij rija'.
MAR 8:4 Y ri rachibila' xquibij c'a chin: Ri lugar ape' nkuc'o-vi xa jun lugar tz'iran ape' ye manak vinük. ¿Comi achique modo nkila-pe vüy richin nyeva' jabel conojel ri vinük re'? xquibij chin ri Jesús.
MAR 8:5 Pero ri Jesús xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': ¿Jaru' vüy ichajin? xbij cheque. Y rije' xquibij: C'o vuku' (siete) vüy, xquibij chin.
MAR 8:6 Y ri Jesús xbij que ri vinük quetz'uye-ka pan ulef. C'ateri' rija' xeruli'ej ri vuku' (siete) vüy y xumatioxij chin ri Dios. Y c'ateri' xeruvech'ela-e y xuya-e cheque ri rachibila' chin nquijachala' cheque ri vinük. Y quiri' xquibün.
MAR 8:7 Y chuka' c'o ca'i-oxi' tak cür quiq'uin. Y ri Jesús xumatioxij chin ri Dios roma ri cür re', y c'ateri' xutük rujachic cheque ri vinük.
MAR 8:8 Ri vinük jabel xevayila'. Man jun tüj man ta jabel xva', y c'o vüy y cür ri xmol can. Vuku' (siete) chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y cür ri xmol.
MAR 8:9 Ri xquibün va'in chupan ri k'ij ri', la'ük caji' mil vinük. Y c'ateri' ri Jesús xerubün despedir ri vinük y xebe chi tak cacho.
MAR 8:10 C'ateri' ri Jesús xoc-e pa canoa quiq'uin ri rachibila', y xebe pa jun lugar rubini'an Dalmanuta.
MAR 8:11 Y yec'o cheque ri achi'a' fariseos ri xe'apon riq'uin ri Jesús, y xquitz'om-qui' riq'uin tzij chin nquinaka' ri Jesús y ncajo' nquitzük pa trampa chin nquitija'. Y xquic'utuj chin que tuc'utu' jun retal ri petenük chicaj richin tuc'utu' que rija' ketzij na vi ri Dios takayon-pe richin. Jari' xquibij chin ri Jesús.
MAR 8:12 Pero ri Jesús nüj xpu'u ruxla'. Rija' xpu'u bis pa ránima, y xbij: ¿Achique roma ri vinük richin vocomi ncajo' nquitz'et que c'o jun retal chupan ri caj? Pero yin ketzij ninbij chive que man ninya' tüj nijun retal ri ncajo' rije' ri nbanatüj, xbij ri Jesús.
MAR 8:13 Y ri Jesús xeruya' can ri achi'a' fariseos, y xoc-e pa canoa quiq'uin ri rachibila', richin que nyec'o c'a lojc'an chic ruchi-ya'.
MAR 8:14 Y ri rachibila' ri Jesús xquimestaj c'a xquic'uaj quivay, y chiri' pa canoa xaxe c'a jun vüy c'o can.
MAR 8:15 Y ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tivac'axaj ri ninbij chive, que tichajij-ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos y ri Herodes, roma xa nnimür, xbij ri Jesús.
MAR 8:16 Pero ri rachibila' xquibij chiquivüch: Rija' xbij quiri' roma roj man xkac'ün tüj pe caxlan vüy, xquibij. (Ri levadura xa cachi'el jun ak'on que nbün chin ri qui'en ri ntoc caxlan vüy que nnimür.)
MAR 8:17 Pero ri Jesús retaman c'a ri nquibila' ri rachibila', romari' xbij cheque: ¿Achique roma rix ninuc que roma manak caxlan vüy, romari' xinbij quiri'? ¿Man xk'ax ta c'a chive ri xinbij? ¿Xa covirnük ri ivánima, romari' man nk'ax ta chive?
MAR 8:18 Rix c'o runak'-ivüch, pero xa man nyixtzu'un tüj. C'o ixiquin, pero xa man nivac'axaj tüj. ¿Xa man jun c'a ri nka-pe chive?
MAR 8:19 ¿Man nka-pe tüj chive tok yin xentzuk ri vo'o' mil vinük riq'uin ri vo'o' vüy ri xinvech'ela' chiquivüch? ¿Rix ri' nka-pe chive jaru' chacüch ri xe'inojsaj riq'uin ri vüy ri ximol can? xbij cheque. Y ri rachibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Doce chacüch, xquibij chin.
MAR 8:20 ¿Man nka' tüj pe chuka' chive tok xentzuk ri caji' mil vinük riq'uin ri vuku' (siete) vüy ri xinvech'ela' chiquivüch? ¿Rix ri' nka-pe chive chuka' jaru' chacüch ri xe'inojsaj riq'uin ri vüy ri ximol can? xbij cheque. Y ri rachibila' xquibij chin ri Jesús: Vuku' (siete) chacüch, xquibij.
MAR 8:21 Y ri Jesús xbij cheque: ¿Y achique c'a roma man jani nk'ax ta chive?
MAR 8:22 Y ri Jesús y rachibila' xe'apon c'a pa Betsaida. Y xquic'ün-pe jun achi moy chin ri Jesús. Y ri ye c'amayon-pe chin ri moy ri' xquic'utuj favor chin chin tuya' ruk'a' pari' richin ri achi moy ntiquer tüj ntzu'un.
MAR 8:23 Xpu'u ri Jesús xutz'om chuk'a' ri achi moy y xuc'uaj-e c'a chuchi' ri vit tinamit. Y ri Jesús xuya-apu ruchub chi tak runak'-ruvüch ri moy. Y chuka' xuya' ruk'a' pari'. Y xuc'utuj chin si nutzu'un.
MAR 8:24 Y tok ri moy xujük runak'-ruvüch, xbij: Ja'. Nyentz'et ri achi'a'. Nyentz'et que cachi'el ye che'. Pero xa man quiri' tüj roma xa nyebiyin, nbij.
MAR 8:25 Y ri Jesús xuya' chic ri ruk'a' chi tak runak'-ruvüch ri achi. Xbün c'a chin ri achi que xtzu'un utz. Y ri achi xtzu'un c'a jabel. Utz c'a xerutz'et-apu ronojel, chi nüj chi nakaj.
MAR 8:26 Y ri Jesús xutük-e ri achi richin tibe chiracho. Rija' xbij c'a chin: Man te'atzijoj pa tinamit. Man catoc-apu, xa choj cabiyin chi'avacho, xbij ri Jesús chin.
MAR 8:27 Y ri Jesús y ri rachibila' xebe pa tak k'os (aldea) ri yec'o chiri' pan ri lugar Cesarea richin ri Filipo. Y pa bey, ri Jesús xuc'utuj cheque ri rachibila': ¿Achique c'a yin, nquinuc ri vinük? xbij cheque.
MAR 8:28 Y rije' xquibij chin: Yec'o ch'aka nyebin que rat ja ri Juan Bautista. Y yec'o ch'aka chic nquibij que ja rat ri Elías, ri jun ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Y yec'o c'a chuka' ri nyebin que rat jun cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo, xquibij chin ri Jesús.
MAR 8:29 Y rija' xuc'utuj cheque ri rachibila': ¿Y rix achique ninuc pan nuvi'? xbij cheque. Y ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ja rat ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbij chin.
MAR 8:30 Y ri Jesús xbij cheque que man tiquitzijoj.
MAR 8:31 Y ri Jesús xutz'om ruc'utic chiquivüch ri rachibila': Yin ri xinalüx chi'icojol, nc'atzin que nincusaj q'uiy pokonül. Y itzel yinquitz'et ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. Itzel yinquitz'et ri nimalüj tak sacerdotes. Chuka' itzel yinquitz'et ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y nquicamsüs. Pero pa rox k'ij nquic'astüj chic, xbij ri Jesús.
MAR 8:32 Y tok ri Jesús xbij ri tzij ri' cheque ri rachibila', jabel k'alüj ri rubixic xbün chin. Man xrevaj tüj. Pero ri Pedro man xka' tüj chin ri xbij ri Jesús, romari' xrelesaj-e ba' chiri', y xberuchapa-pe chin.
MAR 8:33 Pero ri Jesús tok xrac'axaj quiri', xupiscolij-ri' y xerutz'et-apu ri ch'aka chic rachibila'. Y xbij chin ri Pedro: Man cac'uje-pe viq'uin rat itzel-vinük, roma man utz tüj ri nanuc. Roma xa cachi'el ri quinojibül ri vinük achajin junan riq'uin nquinuc ri vinük y man nanuc tüj cachi'el nrajo' ri Dios.
MAR 8:34 Y ri Jesús xeroyoj-pe ri vinük y ri ch'aka chic rachibila'. Y rija' xbij cheque: Achique c'a ri nrajo' nquirutzeklebej vichin, tubana' cachi'el nbün jun vinük benük chuxe' ru-cruz. Man nbün tüj ri nurayij rija'. Man nupokonaj tüj nuc'usaj pokonül. Si c'o jun ri nunuc quere' utz npu'u viq'uin chin nquirutzeklebej.
MAR 8:35 Roma si juis nupokonaj ri ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin y roma ri utzilüj tzij richin ri colonic, nril ruc'aslen richin chi jumul.
MAR 8:36 ¿Roma achique c'a nrelesaj chin ri vinük si nc'uje' ri beyomül richin ronojel ri ruch'ulef riq'uin y ri vinük ri' xa man ncolotüj tüj?
MAR 8:37 Y stape' (aunque) juis q'uiy ri beyomül ruchajin ri vinük, man ntiquer tüj nulok' ri c'aslen richin jumul.
MAR 8:38 Man jun vinük c'a tiq'uix nuk'alajrisaj que yin rutaken yin y que rutaken ri nutzij. Man tiq'uix nbij quiri' cheque ri vinük richin vocomi, ri xa man nquitakej tüj ri Dios y ye aj-maqui' vi. Roma si c'o jun ri nq'uix nbij quiri' cheque, yin chuka' ri xinalüx chi'icojol ninq'uix ninbij que ri jun vinük ri' vichin yin. Quiri' ninbün tok nquipu'u chic jun bey, y junan chic nuk'ij riq'uin ri Nata' y ye vachibilan-pe ri lok'olüj tak ángeles.
MAR 9:1 Y chuka' ri Jesús xbij cheque ri yec'o riq'uin: Tivac'axaj c'a ri ninbij chive, y juis rakalen: Ri Dios nc'uje' pari' ri ruch'ulef y ri ruvinak y ntz'uye' cachi'el jun juez nbün juzgar pa quivi' ri vinük y nuk'alajrisaj ri ruchuk'a' ruk'ij: Y yec'o chive rix ri man nyecom tüj hasta que nquitz'et can ri', ri Jesús.
MAR 9:2 Y tok c'unük chic vaki' (seis) k'ij, ri Jesús xerucha-e ri Pedro, ri Jacobo y ri Juan, richin que xaxe rije' xeruc'uaj pari' jun juyu' nim-e rupalen. Y ri Jesús xjalatüj c'a ruvüch chiquivüch ri ye oxi' rachibila'.
MAR 9:3 Y chuka' ri rutziek xjalatüj ruvüch: Xbün sük-sük, cachi'el ri sutz' tok nsakrisan y chuka' cachi'el ri hielo, y juis nyiq'uiyot. Y man nijun ch'ajoy-tziük ntiquer ta nbün quere' rusakil chin jun tziük.
MAR 9:4 Y xek'alajin-pe ri ca'i' achi'a' quibini'an Elías y Moisés, y nyetzijon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' ye rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can.
MAR 9:5 Y ri Pedro xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Utz rojc'o chere'. Kabana' oxi' vit tak jay. Jun chave rat, jun richin ri Moisés, y jun chuka' richin ri Elías, xbij chin ri Jesús.
MAR 9:6 Ri Pedro quiri' xbij-apu pero rija' man xunuc tüj nabey ri xerubila-apu. Ri ye oxi' rije' rachibila' ri Jesús ri yec'o chiri' juis quixbin-qui'.
MAR 9:7 Y jari' tok c'o jun sutz' ri xmujan quichin. Y chupan ri sutz' ri' c'o Jun ri xch'o-pe y xbij: Jare' ri Nuc'ajol y juis ninjo'. Tivac'axaj ri rutzij, xbij ri ch'abül.
MAR 9:8 Pero tok ri rachibila' xetzu'un chic apu, xquitz'et que xa man nijun chic c'o riq'uin ri Jesús. Xa ruyon chic c'o can.
MAR 9:9 Y tok rije' nyexule-ka-pe chuvüch ri juyu', ri Jesús juis xuchilabej cheque ri oxi' rachibila': Man titzijoj ri xitz'et. Rix utz nitzijoj pero tok yin ri xinalüx chi'icojol nquic'astüj chic pe chiquicojol ri caminaki'. C'ateri' tok nitz'om rutzijosic xbij cheque.
MAR 9:10 Y rije' man xquitzijoj tüj ri xquitz'et, pero nquic'utula' chiquivüch achique nrajo' nbij ri ch'abül ri xbij cheque que nc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'.
MAR 9:11 Y c'ateri' ri ye oxi' rachibila' xquibij chin ri Jesús: Roj xk'ax cheke que ja vi rat ri Cristo ri cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. ¿Pero achique c'a roma tok ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquibij que nabey que nobos ri Cristo nc'atzin que nobos ri Elías? xquibij.
MAR 9:12 Y ri Jesús xbij cheque: Ketzij na vi que ri Elías npu'u nabey y nbün nuchojmirsaj ronojel ri c'o. Cachi'el vi ri bin can pari'. ¿Y achique nibij rix? ¿Man comi nbanatüj tüj chuka' ri tz'iban can pa nuvi' yin ri xinalüx chi'icojol que nc'atzin que ninc'usaj q'uiy pokonül y man jun nuk'ij nban chuve?
MAR 9:13 Pero yin ninbij chive que ri Elías ri' xpu'u yan. Y juis pokonül xuc'usaj-e achique na la xcajo' xquibün chin. Y quiri-vi xquibün ri tz'iban can, xbij ri Jesús cheque.
MAR 9:14 Y tok ri Jesús y ri ye oxi' rachibila' xapon quiq'uin ri ch'aka chic rachibila', rija' xutz'et que juis ye q'uiy vinük ri quimolon-qui' chiquij, y chuka' ca'i-oxi' etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri quitz'amon-qui' riq'uin tzij quiq'uin ri rachibila'.
MAR 9:15 Y tok conojel ri vinük ri ye c'o chiri' xquitz'et que petenük ri Jesús, xsatz quic'u'x. Rije' xequicot, y junanin xebequiculu' y xquibana' saludar.
MAR 9:16 Y ri Jesús xuc'utuj cheque ri rachibila': ¿Pari' achique nyixtz'amon-ivi' quiq'uin rije'? xbij cheque.
MAR 9:17 Pero c'o jun cheque ri vinük xutz'om-apu rubixic chin ri Jesús y xbij: Maestro, nuc'amon-pe ri nuc'ajol aviq'uin, roma c'o jun itzel espíritu rutz'amon. Y ri itzel espíritu re' man nuya' tüj k'ij chin nch'o.
MAR 9:18 Y tok más nutz'om, achique na lugar c'o-vi, nutorij pan ulef, nvokon ruc'axaj ruchi', y nujach'ach'ej rey. Juis chuka' rucajman chic roma ri ruc'ulachin. Y romari' xinc'utuj favor cheque ri avachibil chin tiquelesaj ri jun itzel espíritu re' riq'uin ri nuc'ajol. Pero man nyetiquer tüj, xbij ri achi.
MAR 9:19 Y ri Jesús jari' xbij cheque: Man jun vinük chupan ri tiempo re' ri nuya' ta ronojel ri ránima riq'uin ri Dios. ¿Rix ninuc que yin chi jumul nquic'uje' iviq'uin? ¿Chi jumul nc'atzin que nyixincoch'? Tic'ama' c'a pe ri ala' viq'uin, xbij cheque.
MAR 9:20 Y xquicün-pe ri ala' chuvüch ri Jesús. Pero tok ri itzel espíritu chin xutz'et ri Jesús, riq'uin ruchuk'a' xbün chin nbarbot ri ala' y xutorij pan ulef. Y ri ala' nubolkotila-ri' y nvokon-pe ruc'axaj ruchi'.
MAR 9:21 Y ri Jesús xuc'utuj c'a chin ri rutata' ri ala': ¿Jaru' tiempo ruc'uan ri ruc'ulachin-pe quere' ri ala'? xbij ri Jesús. Y ri rutata' xbij: Re' c'a co'ol tok quere' ruc'ulachin-pe.
MAR 9:22 Y q'uiy chic mul rutorin pa tak k'ak', pa tak ya', richin ta ncom. Pero si rat ncatiquer ncato', tajoyovaj c'a ruvüch rija', tajoyovaj nuvüch yin, y kojato'. Quiri' xbij ri rutata' ri ala' chin ri Jesús.
MAR 9:23 Pero ri Jesús xbij chin ri tata'aj: Si rat ncatiquer ronojel avánima naya' viq'uin que nquitiquer ninto' ri ac'ajol, nbanatüj-vi ri nac'utuj. Pero ri' ja rat c'o-vi, roma ri nuya' ronojel ránima tok nuc'utuj, nbanatüj-vi ri achique ri nrajo', xbij ri Jesús.
MAR 9:24 Y ri rutata' ri ala' jari' xbij: Ninya' vánima. Y chuka' quinato' chin que más ta ninya' vánima. Y tok ri tata'aj xbij ri tzij ri', riq'uin ruchuk'a' xbij, roma juis nim ri bis ri c'o riq'uin.
MAR 9:25 Pero tok ri Jesús xutz'et que xa ye juis ye q'uiy vinük ri nquimol-apu-qui', xuchop ri itzel espíritu. Rija' xbij c'a chin: Rat ri abanun chin ri ala' re' que man nrac'axaj tüj y man nch'o tüj chuka', catel-e, y man catzolij chic pe riq'uin, xbij chin.
MAR 9:26 Y ri itzel espíritu nsiq'uin, xel-e riq'uin ri ala'. Pero juis xbün chin nbarbot. Y ri ala' xc'uje' can pan ulef, cachi'el jun camnük. Y romari' ye q'uiy vinük xenucun que ri ala' xcom.
MAR 9:27 Pero ri Jesús xutz'om ruk'a' ri ala' y xupaba'. Y ri ala' jari' xbecatüj-pe.
MAR 9:28 Y tok yec'o chic pa jay quiyon riq'uin ri Jesús, ri rachibila' xquic'utuj chin: ¿C'o roma roj man xojtiquer tüj xkelesaj-e ri itzel espíritu? xquibij chin.
MAR 9:29 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri mucaj espíritu re' ntel, pero si rix nibün que man nyixva' tüj richin nibün orar, xbij cheque.
MAR 9:30 Y tok rije' ye elenük chic pe chiri', xec'o pa ri lugar rubini'an Galilea. Pero ri Jesús man xrajo' tüj que rija' xc'o-apu chiri'.
MAR 9:31 Roma rija' nrajo' nyeruc'ut can y que nquetamaj can ri rachibila', romari' nucamulij can rubixic cheque. Rija' nbij c'a cheque: Yin ri xinalüx ch'icojol, nquijachox pa quik'a' ri vinük y yinquicamsaj. Jac'a tok xa yin camnük chic, pa rox k'ij nquic'astüj-pe.
MAR 9:32 Pero ri rachibila' xa man xk'ax ta cheque ri xbix cheque roma ri Jesús. Y nquixbij-qui' nquic'utuj chin ri achique c'a ri rubeyal ri tzij ri xbij cheque.
MAR 9:33 Y ri Jesús y rachibila' xapon pa tinamit Capernaum. Y tok c'o chic pa jay, rija' xuc'utuj cheque ri rachibila': Y rix ¿achique c'a ri nibila' chivüch tok nyixbiyin-pa bey? xbij cheque.
MAR 9:34 Pero ri rachibila' man xech'o tüj chuvüch ri Jesús chin nquitzolij ri tzij, roma tok ye petenük pa bey, xa xquich'ojila' chiquivüch achique ri más nim ruk'ij chiquivüch rije'.
MAR 9:35 Y ri Jesús xtz'uye-ka y xeroyoj ri doce rachibila' y xbij c'a cheque: Si c'o jun nrajo' que ja rija' ri nabey y c'o ta ruk'ij, nc'atzin que xa vit oc tubana', que tuna' que xa manak ruk'ij y tubana' achique na samaj quichin conojel ri ch'aka chic.
MAR 9:36 Y ri Jesús xberuc'ama-pe jun vit ac'ual y xuya' chiri' pa quinic'ajal. Y xuch'elej chiquivüch xbij cheque ri rachibila':
MAR 9:37 Ri ruyacon riq'uin quicot nuc'ul jun ac'ual, jun cachi'el re', man xe tüj nuc'ul ri ac'ual, quiri' c'a ri nquiruc'ul chuka' yin. Y ri nc'ulun vichin yin, man xe tüj chuka' yin ri nquiruc'ul, xa nuc'ul chuka' ri takayon-pe vichin.
MAR 9:38 Y ri Juan xbij c'a pe chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. C'o jun achi man kachibil tüj roj katz'eton. Pero ri achi ri', pan abi' rat nyeresala' itzel tak espíritu. Pero roma xa man kachibil tüj roj, xkabij chin que man tubün chic quiri', xbij rija'.
MAR 9:39 Y ri Jesús xbij: Man tibij quiri' chin. Roma si pa nubi' yin nyerubanala' milagros, man chanin tüj nbij itzel tzij chuvij.
MAR 9:40 Roma ri achique c'a ri man nkuretzelaj tüj, jari' c'o kiq'uin.
MAR 9:41 Y ri vinük ri utz nyixrutz'et roma viq'uin yin ri Cristo rixc'o-vi, stape' (aunque) xa ba' iya' ri nuya', ketzij ri ninbij chive que c'o rajil-ruq'uexel nril romari'.
MAR 9:42 Si c'o ta jun co'ol ri nquirutaken y npu'u ta jun vinük y nbün chin ri jun co'ol ri' que ntzak pa mac, man utz tüj ri nbün. Y romari' ri vinük ri ninucun que nbün ri itzel ri', xa más ta utz chin rija' que ximon ta jun nimalüj abüj richin que'en chukul y nbetorix pa jun mar.
MAR 9:43 Xa roma c'a ri' si c'o jun ak'a' nbün chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nakupij-e. Roma más utz que xaxe jun ak'a' c'o y ncatoc chupan ri c'aslen chi jumul, que ca'i' ak'a' y xa ncabe chupan ri lugar ri pokonül, chupan ri k'ak' ri man nchup tüj.
MAR 9:44 Ri lugar ri' chiri' yec'o-vi ri jut ri quijutil ri quich'acul ri vinük, y ri' man nyecom tüj, y c'o chuka' ri k'ak' ri xa man nchup tüj.
MAR 9:45 Y si c'o jun avakün que nbün chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nakupij-e. Roma más utz que xaxe jun avakün c'o y ncatoc chupan ri c'aslen chi jumul, que ca'i' avakün ncabetorix can chupan ri lugar ape' c'o pokonül, chupan ri k'ak' ri man nchup tüj.
MAR 9:46 Ri lugar ri' yec'o-vi ri jut ri quijutil ri quich'acul ri vinük, y ri' man nyecom tüj, y c'o chuka' ri k'ak' ri xa man nchup tüj.
MAR 9:47 Y si c'o jun runak'-avüch ri nbün chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el navelesaj-e, Roma más utz que xaxe jun runak'-avüch c'o y ncatapon chila' riq'uin ri Dios, ri ape' ja rija' ri nbün mandar, que ca'i' runak'-avüch ncabetorix can chupan ri lugar ape' c'o pokonül.
MAR 9:48 Ri lugar ri' yec'o-vi ri jut ri quijutil ri quich'acul ri vinük, y man nyecom tüj, y c'o chuka' ri k'ak' ri xa man nchup tüj.
MAR 9:49 Ronojel chico ri ye sujun-pe chin ri Dios, nyetz'amis. Quiri' chuka' conojel ri vinük nyetz'amis pero ri xa man riq'uin tüj atz'an jac'a xa riq'uin k'ak'.
MAR 9:50 Jabel utz ri atz'an. Pero si ri atz'an re' nq'uis ta e rutzayil, ¿achique c'a rubeyal nibün rix richin quiri' ntzolij chic pe rutzayil? Romari' rix tichajij ic'aslen, richin quiri' man quixoc cachi'el ri atz'an ri man ncatz'amin tüj chic, y chuka' man jun tüj oyoval chi'icojol. Quiri' xbij ri Jesús.
MAR 10:1 Y c'ateri' ri Jesús y ri rachibila' xel-e chiri' y xbe pa ruch'ulef Judea. Y xc'o chuka' lojc'an ri rakün-ya' Jordán. Chiri', juis q'uiy vinük xquimol-qui' riq'uin. Y rija' xutz'om c'a ruc'utic ri rutzij ri Dios chiquivüch, cachi'el rubanun-vi-pe.
MAR 10:2 Y jari' tok yec'o achi'a' fariseos ri xe'apon riq'uin, chin nquinaka' ri Jesús chin ntzak tüj pa quik'a' riq'uin tzij. Rije' xquic'utuj c'a chin si utz que jun achi nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil.
MAR 10:3 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': ¿Achique c'a ri rubin can ri Moisés chive richin jari' nibün? xbij cheque.
MAR 10:4 Y rije' xquibij: Ri Moisés ruyo'on can k'ij chin ri achi nutz'ibaj jun vuj chin nurocotaj-e y nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil, xquibij rije'.
MAR 10:5 Y ri Jesús xbij cheque: Rix, xa roma xcovir ri ivánima rix chupan ri man utz tüj, quiri' chuka' xc'ulachitüj ojer can, pa ru-tiempo ri Moisés. Xa romari' tok rija' xbij que tiban c'a quiri'.
MAR 10:6 Pero pa rutz'uquic ojer can tiempo xa man quiri' tüj. Tok ri Dios xbün ri ruch'ulef, pa c'ulaj c'a xerubün ri vinük. Man ruyon tüj ri achi y man ruyon tüj chuka' ri ixok.
MAR 10:7 Romari' ri achi man quiq'uin tüj chic rute-rutata' nc'uje-vi. Xa riq'uin c'a ri rixjayil nc'uje-vi,
MAR 10:8 y tok c'a ye quiyon, ca'i' quibanun. Pero tok quic'uan-qui', xa jun ri quibanun.
MAR 10:9 Roma c'a ri' ri ye tunun chic roma ri Dios, man tubün ri vinük que nyeruch'ür, xbij ri Jesús.
MAR 10:10 Tok ri Jesús y ri rachibila' yec'o chic pa jay, xepu'u ri rachibila' xquic'utuj chin ri Jesús que achique c'a rubeyal ri tzij ri nyerubij can cheque ri achi'a' fariseos.
MAR 10:11 Y ri Jesús xbij cheque: Achique na achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y c'ateri' nuc'ün chic pe jun ixok, ri achi ri' nmacun chuvüch ri rixjayil.
MAR 10:12 Y quiri' chuka' ri ixok ri nujüch-ri' riq'uin ri rachijil y nbe riq'uin jun chic achi, ri ixok ri' nmacun chuka'. Quiri' xbij cheque.
MAR 10:13 Y ri vinük nyequic'amalon-pe ri ac'uala' riq'uin ri Jesús, richin nuya' ta e ri ruk'a' pa quivi'. Pero ri rachibila' ri Jesús xa xquibij cheque ri vinük que man tiquibün quiri'.
MAR 10:14 Pero tok ri Jesús xutz'et ri nquibün ri rachibila', xpu'u royoval, roma man utz tüj xutz'et ri nyetajin nquibün, y xbij cheque: Tiya' k'ij cheque ri ac'uala' nyepu'u viq'uin, y man tik'üt. Roma ri nye'oc pa ruk'a ri Dios, xaxe ri ye cachi'el ri ac'uala'.
MAR 10:15 Y ketzij ninbij chive, que ri man nquibün tüj c'achi'el ri ac'uala', ncajo' nquijüch-qui' pa ruk'a' ri Dios, ri' man nye'oc tüj pa ruk'a' ri Dios, xbij cheque.
MAR 10:16 Y rija' xerutz'om ri ac'uala' y xeruch'elej y xuya' ruk'a' pa quivi' chin xerubün can bendecir.
MAR 10:17 Y tok ri Jesús y ri rachibila' xutz'om chic rubey, c'o jun achi junanin xobos riq'uin, xxuque' chuvüch, y xbij c'a chin: Rat utzilüj Maestro, tabij chuve: ¿Achique c'a utz que ninbün yin chin ninvichinaj ri c'aslen chi jumul? xbij.
MAR 10:18 Y ri Jesús xbij chin: ¿Achique roma nabij utz chuve yin? Roma man jun vinük utz ta c'o, xaxe ri Dios ri utz.
MAR 10:19 Y yin ninbij que rat jabel avetaman ri diez mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés ojer can, que rat achi ri c'o avixjayil man tacanoj jun chic ixok: man cacamsan: man catelek'. Man tamol tzij chirij jun chic vinük. Man tabij tzij man ketzij tüj cheque vinük chin navelesaj ri ruchajin. Taya' quik'ij ri ate' y atata', xbij chin.
MAR 10:20 Y ri achi xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Ri' c'a yin co'ol tok ronojel ri' nubanun-pe, xbij rija'.
MAR 10:21 Y ri Jesús xutz'et-apu ri achi, juis xrajo' tok xbij quiri', y c'ateri' xbij chin: C'o jun chic man abanun tüj. Te'ac'ayij ronojel ri achajin y ri rajil taspaj cheque ri vinük ri manak quichajin, richin quiri' nc'uje' abeyomal chila' chicaj. Y catampe viq'uin, quinatzeklebej, y man tapokonaj nac'usaj pokonül xa voma yin, cachi'el xa ta ncatelej jun cruz, xbij chin.
MAR 10:22 Pero tok ri achi xrac'axaj ri tzij xbij ri Jesús chin, juis itzel xuna' y xbison-pe ri ránima, roma juis rubeyomal. Y nbison ránima xtzolij-e, roma man nrajo' tüj que nuya' can ri rubeyomal.
MAR 10:23 Y ri Jesús xtzu'un ronojel lado, y xbij cheque ri rachibila': Ri vinük c'o quibeyomal, juis c'ayuf chin nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij cheque.
MAR 10:24 Y ri rachibila' ri Jesús tok xcac'axaj ri tzij ri xbij ri Jesús, xsatz quic'u'x. Pero rija' xbij chic jun bey cheque: Valc'ual, xbij cheque. Ri vinük ri xaxe riq'uin quibeyomal c'o ri cánima, juis c'ayuf nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
MAR 10:25 Xa más man c'ayuf tüj que nc'o ri jun chico rubini'an camello chi rachük jun bak richin t'ison, que chuvüch jun beyon ntoc tüj riq'uin ri Dios o pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús.
MAR 10:26 Pero tok ri rachibila' xcac'axaj chic jun bey ri tzij ri xbij ri Jesús, juis xsatz quic'u'x y xquibila' c'a chiquivüch: Cachi'el ri nbij, quiri', man jun vinük xticolotüj, xquibij.
MAR 10:27 Pero ri Jesús xerutz'et-apu ri rachibila' y xbij cheque: Ri vinük man nyetiquer tüj nquicol-qui', pero ri Dios ntiquer-vi nyerucol, roma rija' ronojel ntiquer nbün, xbij rija'.
MAR 10:28 Y jari' tok ri Pedro xutz'om-apu rubixic chin y xbij: Rat avetaman que roj ya xkaya' can ronojel ri kachajin, chin quiri' rat katzekleben, xbij ri Pedro.
MAR 10:29 Pero ri Jesús xbij chin: Ketzij ninbij chive, que achique na vinük c'o ri nuc'ul, si voma yin y roma ri utzilüj tzij richin colonic ruyo'on ta can racho, roxpochel ye alabo' y xtani', rute' o rutata', rixjayil, ralc'ual o rulef.
MAR 10:30 Q'uiy nuc'ul ri nbanun quiri'. Pa ciento mul más q'uiy ri nuc'ul yan chupan ri tiempo ri katz'amon-apu. Nuc'ul yan racho, roxpochel ye alabo' y xtani', rute', ralc'ual o rulef. Y nuc'usaj pokonül roma tzeklebey vichin yin, pero chupan ri jun chic tiempo ri petenük, nril ri ruc'aslen chi jumul.
MAR 10:31 Pero ye q'uiy ri juis quik'ij vocomi, napon ri k'ij tok manak chic quik'ij ntic'uje'. Y ye q'uiy ri manak quik'ij vocomi, napon ri k'ij tok nc'uje' quik'ij, xbij ri Jesús.
MAR 10:32 Ri Jesús, ri rachibila' y ri ch'aka chic vinük, quitz'amon bey pa tinamit Jerusalén. Y ri Jesús c'unük chiquivüch, y ri rachibila' xsatz quic'u'x y ri vinük quixbin-qui' ye benük chirij. C'ateri' ri Jesús xeruch'ür ba' ri doce rachibila' y xbij chic cheque ri achique pokonül ri nuc'usaj.
MAR 10:33 Rija' xbij c'a cheque: Rix ivetaman que pa tinamit Jerusalén katz'amon-e bey, y ja chiri' nquijachatüj-vi yin ri xinalüx chi'icojol. Nquijachatüj-e pa quik'a' ri nimalüj tak sacerdotes y pa quik'a' ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y rije' nquibij que tika-ka ri camic pa nuvi'. Y chuka' yinquijüch-e pa quik'a' vinük man ye israelitas tüj.
MAR 10:34 Y ri vinük ri' yinquitze'ej, yinquichubaj, yinquich'ey, y c'ateri' yinquicamsaj. Pero pa rox k'ij nquic'astüj chic pe chiquicojol ri caminaki'.
MAR 10:35 Y ri Jacobo y ri Juan, ri ye ruc'ajol ri achi rubini'an Zebedeo, xejel-apu riq'uin ri Jesús, y xquibij chin: Maestro, xquibij chin. Roj nkajo' nkac'utuj jun favor chave. Pero nkajo' que nabün cheke ri nkac'utuj chave, xquibij.
MAR 10:36 Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a ri favor ri nijo'? xbij.
MAR 10:37 Y rije' xquibij: Roj nkajo' que tok c'o chic ak'ij rat, nabün ta chuka' cheke roj que nc'uje kak'ij, naya' ta k'ij cheke richin que nkatz'uye' ta apu aviq'uin, jun ntz'uye' pan avajquik'a' (a-derecha) y jun chic pan axocon (a-izquierda).
MAR 10:38 Pero ri Jesús xbij cheque: Rix man ivetaman tüj c'a que c'ayuf chive ri nic'utuj. Y romari' yin ninc'utuj c'a chive: ¿Nicoch' comi rix ri nban chuve yin? ¿Y nicoch' comi chuka' rix jun pokonül cachi'el ri nka-ka pa nuvi' yin? xbij ri Jesús.
MAR 10:39 Y rije' xquibij: Nkacoch', xquibij. Y ri Jesús xbij chic cheque: Ketzij na vi que nicoch' rix ri' cachi'el ri nban chuve yin. Chuka' nicoch' jun pokonül cachi'el ri nka-ka pa nuvi' yin.
MAR 10:40 Pero ri nic'utuj chuve que jun ntz'uye' ta pa vajquik'a' (nu-derecha) y jun ntz'uye' ta pa nuxocon (nu-izquierda), ri' man pa nuk'a' tüj yin c'o-vi chin ninya' chive. Roma ri nic'utuj rix, ri' xa quichin ri Dios ri nbin que utz que nyetz'uye' chiri', xbij ri Jesús.
MAR 10:41 Y ri diez chic rachibila', tok xcac'axaj ri tzij ri xbix cheque y ri xquic'utuj chin, xpu'u coyoval chiquij ri Jacobo y ri Juan.
MAR 10:42 Y jari' tok ri Jesús xeroyoj ri rachibila' y xbij cheque: Yin ninbij que rix jabel ivetaman que chere' chuch'ulef que yec'o achi'a' que c'o quik'ij, jari' ri yec'o pa quivi' ri vinük, y roma yec'o ri vinük pa quik'a', romari' nquina' que ja rije' ri ye cajaf. Xaxe ri c'o quik'ij ri nyebin ri nc'atzin nban.
MAR 10:43 Pero chi'icojol rix man quiri' tüj. Roma ri nrajo' nc'uje' ruk'ij chive rix, nc'atzin que tuna' que xa manak ruk'ij y tubana' cachi'el jun samajel y ri ch'aka chic nyeruto'.
MAR 10:44 Si c'o jun c'a chive rix nrajo' que ja rija' ri nabey y c'o ta ruk'ij, tuna-ri' que xa manak ruk'ij y tubana' cachi'el jun samajel o esclavo quichin ri ch'aka chic.
MAR 10:45 Y quiri' c'a yin ri xinalüx chi'icojol. Yin man ninpokonaj tüj nquisamüj coma ri ch'aka, roma richin ri' tok xinpu'u, y man xinpu'u tüj c'a richin que yec'o chic ch'aka nyebanun-pe ri ninbij cheque. Pero yin nquibanun ri samaj, y ja yin ri nquiyo'on ri nuc'aslen richin quiri' ye q'uiy ri nyecolotüj, xbij ri Jesús.
MAR 10:46 C'ateri' ri Jesús y ri rachibila' xe'apon pa tinamit Jericó. Y tok rije' ya nquiya' can ri tinamit, ye juis ye q'uiy vinük ri ye tzeklebeyon-e quichin. Y chiri' chuchi-bey c'o jun moy rubini'an Bartimeo, ruc'ajol jun achi rubini'an Timeo. Rija' tz'uyurnük chiri', nuc'utuj limosna cheque ri vinük ri yec'o chiri'.
MAR 10:47 Y tok rija' xrac'axaj que chiri' nc'o ri Jesús aj-Nazaret, rija' riq'uin ruchuk'a' xch'o y xbij: Tajoyovaj nuvüch rat Jesús, ri ruxquin-rumam can ri rey David, xbij.
MAR 10:48 Y ye q'uiy vinük xquibij chin que man chic tich'o. Pero rija' xa más riq'uin ruchuk'a' nch'o y nbij c'a: Rat ri ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj nuvüch roma ri nubanun, nbij.
MAR 10:49 Y ri Jesús xrac'axaj ri rutzij. Romari' xpa'e' ba' y xbij que toyox-pe ri achi. Y jari' xbecoyoj-pe ri achi moy y xquibij chin: Man taxbij-avi'. Jo' kiq'uin. Ri Jesús ncaroyoj, xquibij chin.
MAR 10:50 Y ri achi, tok xrac'axaj quiri', xcatüj-pe chanin. Xuya' can ri rutziek ri cachi'el coton chiri' y xbe-apu riq'uin ri Jesús.
MAR 10:51 Y ri Jesús xuc'utuj chin: ¿Achique c'a najo'? Y ri achi moy xbij chin: Maestro, yin ninjo' nquitzu'un, xbij.
MAR 10:52 Y ri Jesús xbij chin: Vocomi xa utz chic ncabe, roma ya ncatzu'un chic. Ya xac'achoj roma xaya' avánima viq'uin. Y ri moy xtzu'un-vi y xutzeklebej ri Jesús.
MAR 11:1 Y tok xebe y nakaj chic yec'o-apu pa tinamit quibini'an Betfagé y Betania, xa ba' chic nrajo' que nye'apon pa tinamit Jerusalén, roma chuxe' chic apu ri juyu' rubini'an Olivos yec'o-vi. Y jari' tok ri Jesús xerutük-e ye ca'i' cheque ri rachibila'.
MAR 11:2 Rija' xbij c'a cheque: Quixbiyin-apu chupan la vit tinamit la nitz'et-apu. Y ya ri nyixoc-apu chiri', nivil jun alaj burro yukuban can chiri'. Y ri alaj burro ri' c'a man jun nabey tz'uybeyon tüj. Tisol-pe y tic'ama-pe chuve yin.
MAR 11:3 Y si c'o jun vinük xtubij-pe chive que si c'o roma nisol-pe ri chico, tibij chin que nc'atzinej chin ri Ajaf, pero chanin nutzolij can, quixbij can chin, xbix-e roma ri Jesús.
MAR 11:4 Y ri ca'i' rachibila' ri Jesús xebe chucanoxic ri alaj burro. Y xquila-pe ximon can chiri' pa bey ri ape' nye'oc-apu ri vinük pa jun jay. Y rije' xquisol c'a pe.
MAR 11:5 Pero tok rije' nyetajin chusolic ri alaj burro, yec'o ch'aka achi'a' xequitz'et-pe y xquibij cheque ri ye ca'i' rachibila' ri Jesús: ¿Achique nyixtajin chubanic rix chiri'? ¿Achique roma nyixtajin chusolic ri vit alaj burro? xquibij-pe cheque.
MAR 11:6 Y ri rachibila' ri Jesús xquibij ri rubin-e ri Jesús cheque. Y ri xetz'eton-pe quichin xquiya' k'ij cheque richin xquic'uaj-e ri alaj burro ri'.
MAR 11:7 Y ri rachibila' ri Jesús ri' xquic'ün-pe ri alaj burro chin ri Jesús. Y xquiya-e quitziek ri cachi'el coton chirij ri chico ri', chin ri Jesús xutz'uye-e chirij.
MAR 11:8 Y ye q'uiy cheque ri vinük nquiya' ruk'ij ri Jesús, y nquiriq'uila' ri quitziek ri cachi'el coton pa rubey. Y ch'aka chic vinük nquikupila' tak ruk'a' che', nquiriq'uila' pa rubey, richin vekbül. Y quiri' nquibanala' ye benük.
MAR 11:9 Ri vinük ye c'unük chuvüch y ri ye petenük chirij xquitz'om-pe nquibij riq'uin ronojel quichuk'a' y nquibij: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija'! ¡Rija' petenük pa rubi' ri Ajaf Dios!
MAR 11:10 ¡Matiox que ntzolij yan chic pe ri gobierno ri katata' David ri rey ri xc'uje' ojer can! ¡Matiox chin ri Dios ri c'o chila' chicaj! xquibij.
MAR 11:11 Y ri Jesús xoc-apu pa tinamit Jerusalén y xoc-apu pa racho ri Dios y xutz'et ronojel apu achique ri yec'o chiri'. Y tok xtzak-ka ri k'ij, rija' y ri ye doce rachibila' xebe pa tinamit Betania.
MAR 11:12 Pa ruca'n k'ij tok quitz'amon bey chin nyetzolij-pe pa tinamit Betania y nyebe pa tinamit Jerusalén, ri Jesús xpu'u vayjül chin.
MAR 11:13 Y rija' chi nüj xutz'et-apu jun che' munil rubini'an higuera, y jabel ruxak c'o. Xbe-apu riq'uin, chin nucanoj-pe jun ruvüch. Pero tok xapon-apu riq'uin, xa nijun ruvüch c'o, xa ruyon ruxak. Roma man ruk'ijul tüj richin nc'uje' ruvüch.
MAR 11:14 Jari' tok ri Jesús xch'o chin ri che' y xbij: Man ncavachin tüj chic. Man jun chic c'a vinük ntijon ri avüch, xbij. Y ri rachibila' xcac'axaj ri xbij.
MAR 11:15 Y xe'apon chic pa tinamit Jerusalén. Y ri Jesús xbe pa racho ri Dios. Pero tok rija' xoc-apu chiri', xerelesaj-e ri vinük ri ye c'ayin y ri ye lok'on. Y xerutecmayila' can ri qui-mesas ri vinük ri jaloy-ruvüch tumin. Y quiri' chuka' xbün cheque ri quich'acat ri vinük ri nquic'ayila' palomas.
MAR 11:16 Y rija' man xrajo' tüj que ri vinük quic'uan aka'n, nyec'o ta chupan ri xulan chuvüch ri racho ri Dios.
MAR 11:17 C'ateri' rija', xuc'ut chuka' chiquivüch ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios, que ri racho ri Dios xa richin oración. Romari' rija' xbij cheque ri vinük: ¿Man tz'iban tüj comi chupan ri rutzij ri Dios que ri vacho jay richin nquibün orar conojel vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef? Pero rix xa man quiri' tüj ri' icusan-vi, xa ibanun quijul elek'oma' chin, xbij rija'.
MAR 11:18 Y ri' tok xcac'axaj-pe ri nimalüj cheque ri sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xquixbij-qui' chuvüch ri Jesús roma ri vinük xsatz quic'u'x riq'uin ri tzij ri nbij ri Jesús cheque, romari' xquitz'om c'a nquicanoj achique na rubanic nquibün richin nquicamsaj ri Jesús.
MAR 11:19 Y tok xka-ka-pe ri k'ij, ri Jesús y ri rachibila' xbe c'a. Man xc'uje' tüj chiri' pa tinamit Jerusalén.
MAR 11:20 Cumaj yan chuca'n k'ij, tok quitz'amon bey pa Jerusalén, xquitz'et que chaki'j chic ri che' higuera ri xch'o can ri Jesús riq'uin, que man jun bey chic xtuya' ruvüch.
MAR 11:21 Y ri Pedro chanin xuc'uxaj, y xbij chin ri Jesús: Maestro, tatz'eta' na la che' la higuera. Ya xchaki'j chic cachi'el ri xabij, xbij ri Pedro.
MAR 11:22 Pero ri Jesús xbij cheque conojel ri rachibila': Rix chuka' nc'atzin que tiya' ronojel ivánima riq'uin ri Dios.
MAR 11:23 Roma riq'uin quiri', ketzij ninbij chive que achique na ri nbin chin ri juyu' re' que tel-e chere' y tic'o chupan ri mar, quiri-vi nbanatüj. Si ketzij nuya' ránima y man npu'u tüj pa ránima que xa man nbanatüj tüj quiri'.
MAR 11:24 Roma ri', yin ninbij chive que ronojel ri nic'utuj tok rix nibün orar y ninimaj na vi que chive, nivil na vi ri nijo'.
MAR 11:25 Y tok nibün orar, chin man jun nk'aton richin. Roma si xa c'o ta jun ri c'o rubanun chive, ticuyu'. Richin quiri' ri Itata' chicaj nyixrucuy chuka' rix riq'uin ri imac ri nye'ibanala' chuvüch rija'.
MAR 11:26 Roma si rix xa man ncuy tüj rumac jun ri c'o rubanun chive, chuka' ri Itata' chicaj man ncuy tüj ri imac ri nye'ibanala' chuvüch rija'.
MAR 11:27 Ri Jesús y ri rachibila' xe'apon chic c'a pa tinamit Jerusalén. Y chiri' pa racho ri Dios c'o-vi rija' tok xe'apon ri nimalüj tak sacerdotes riq'uin, y chuka' ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij.
MAR 11:28 Y xquic'utuj c'a chin: ¿Achique xuyo'on ruchuk'a' rutzij pan ak'a' chin xe'avokotaj-e ri vinük ye c'ayin chere' pa racho ri Dios? ¿Y achique xbin chave que que'abanala' quere'? xquibij chin.
MAR 11:29 Y ri Jesús xutzolij ri tzij cheque chuka' y xbij cheque ri achi'a' ri': Yin chuka' c'o jun ninjo' ninc'utuj chive. Y si rix nibij chuve, yin chuka' ninbij chive achique yo'on can ruchuk'a' chuve richin quere' ninbün.
MAR 11:30 Tivac'axaj c'a utz ri ninc'utuj chive. ¿Ri Juan xtak-pe roma ri Dios chin xerubün bautizar ri vinük? ¿O xa vinük xebin chin que tubana' quiri'? Tibij c'a chuve ri achique ninuc, xbij cheque.
MAR 11:31 Y ri nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chuka' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xquibila' chiquivüch: ¿Achique xtikabij chin ri Jesús vocomi? xquibij. Roma si nkabij que ri Juan ja ri Dios takayon-pe chin, ri Jesús xtubij cheke que si c'o roma man xinitakej tüj.
MAR 11:32 Y si nkabij que xa vinük xebin chin ri Juan que tubana' quiri', c'ayuf cheke roj. Rije' xquinuc quiri', roma quixbin-qui' chiquivüch ri vinük. Roma conojel ri vinük quiniman-vi que ri Juan xuk'alajrisaj-vi ri xbix chin roma ri Dios. Xa jun rusamajel ri Dios.
MAR 11:33 Y c'ateri' rije' xquibij-apu chin ri Jesús: Roj man ketaman tüj, xquibij. Y ri Jesús xutzolij ri tzij cheque, y xbij cheque: Roma rix xa man xixtiquer tüj xibij chuve, quiri' chuka' yin man ninbij tüj chive achique ruyo'on can ruchuk'a' rutzij chuve chin nyenbanala' quere', xbij ri Jesús.
MAR 12:1 Y ri Jesús, riq'uin ejemplos xch'o-vi quiq'uin. Rija' quere' xbij cheque: Xc'uje' c'a jun achi ri xutic ruvüch ri rulef riq'uin uva. Xutz'apij rij ri rulef y xbün chuka' cachi'el jun vit pila pan ulef richin niyitz' ri uva. Xbün chuka' jun jay ri nüj rupalen, y pari' ri jay ri' xc'uje-vi racho ri jun achi nchajin chin ri ulef. C'ateri' xuya' can pa kajic cheque ca'i-oxi' samajela', y rija' xbe nüj.
MAR 12:2 Y ri rajaf ri ulef xutük c'a jun rusamajel quiq'uin ri achi'a' ri ye kajoy ri ulef tok tiempo chic richin nberuc'ulu-pe ri uva kajbül chin ri ulef.
MAR 12:3 Pero tok xapon ri samajel quiq'uin ri achi'a' ri ye kajoy ri ulef, ri kajoy tak ulef ri' xquitz'om c'a ri samajel y xquich'ey, y man nijun uva xquiya-e pa ruk'a'.
MAR 12:4 Y ri rajaf ri ulef xutük jun chic samajel quiq'uin ri kajoy tak ulef, chuc'amic ri uva kajbül richin ri ulef. Pero ri achi'a' kajoy tak ulef xa chi abüj xquic'ul-apu y xquisoc-e pa rujolon. Q'uiy ri xquibanala' y xquibila-e chin, y quiri' xquitük-e.
MAR 12:5 Pero ri rajaf ri ulef xutük jun chic rusamajel. Y ri samajel ri' xcamsüs coma ri achi'a' ri ye kajoy ri ulef. Y ye juis ch'aka chic rusamajela' xerutük, pero conojel c'o xquic'ulachin. Yec'o xech'ay, y yec'o xecamsüs.
MAR 12:6 Y pa ruq'uisbül, ri rajaf ri ulef xaxe chic ri ruc'ajol xc'uje can riq'uin y rija' juis nrajo' ri ruc'ajol. Pero ri rajaf ri ulef xutük c'a ri ruc'ajol c'a quiq'uin ri achi'a' ri ye kajoy ri rulef, roma rija' xunuc: Ri achi'a' kajoy-ulef yinquitakej tok nquitz'et que ja ri nuc'ajol ri napon, xbij pa ránima.
MAR 12:7 Pero tok ri achi'a' ri ye kajoy chin ri ulef xquitz'et que ja ri ruc'ajol ri rajaf ri ulef ri xapon, xquibila' c'a chiquivüch: Jare' ri nrichinan ronojel ri ulef ri kakajon vocomi. Kacamsaj, richin quiri' pa kak'a' roj nc'uje-vi can ri ulef, xquibij.
MAR 12:8 Y quiri' xquibün. Xquitz'om ri ruc'ajol ri rajaf ri ulef, xquicamsaj. Xquelesaj-e chiri' pa rulef. Rije' xbequitorij lojc'an chic ulef.
MAR 12:9 Y ri Jesús xbij: ¿Achique comi nbün ri rajaf ri ulef quiq'uin ri achi'a' kajoy tak ulef? Ri rajaf ri ulef npu'u y nyerucamsaj ri kajoy tak ulef ri' y ri rulef nuya' can pa kajic cheque ch'aka chic.
MAR 12:10 ¿Y man jun bey comi chuka' itz'eton ri jun tzij tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios? que nbij quere': C'o jun abüj man xka' tüj cheque ri ch'aka banuy tak jay. Pero ri abüj re' nc'atzinej, roma ri abüj re' xa ri xucusan chin ri jay chin ri jay ri' man ntzak tüj.
MAR 12:11 Ja ri Ajaf xbanun re', y ri runak' tak kavüch man jun bey quitz'eton que nbanatüj tüj quere'. Quiri' nbij ri rutzij ri Dios.
MAR 12:12 Y ri achi'a' ri xech'o riq'uin ri Jesús xcajo' ta xquitz'om tüj rija', roma xquinabej que ri achi'a' kajoy tak ulef ri xeruk'alajrisaj chupan ri ejemplo, xa chiquij rije' xch'o. Y xa man nijun xquibün richin xquitz'om tüj roma nquixbij-qui' chiquivüch ri vinük ri yec'o riq'uin. Romari' rije' xquiya' can ri Jesús y xebe.
MAR 12:13 Y ri achi'a' ri' yec'o c'a ch'aka chic cachibil ri xequitük-pe. Xequitük-pe ca'i-oxi' achi'a' fariseos y chuka' ye ca'i-oxi' ruvinak ri rey Herodes, richin nquinaka' ri Jesús y ntzak ta pa quik'a' riq'uin rutzij ri nbij.
MAR 12:14 C'ateri' rije' xepu'u y xquibij chin ri Jesús: Maestro, roj ketaman que xaxe ri ketzij ri nka' chave y jari' ri ncatzijoj. Y rat man naxbij tüj chuka' avi' chuvüch nijun vinük, stape' (aunque) juis ta ruk'ij. Y nac'ut ri rutzij ri Dios pa ruchojmil. ¿Achique c'a nabij cheke? ¿Utz comi que nkatoj ri alcaval ri nbij ri rey César ri nc'atzinej nkatoj o xa man utz tüj que nkatoj chin? xquibij.
MAR 12:15 Pero ri Jesús retaman yan que riq'uin ca'i' quipalüj nquic'utuj quiri'. Romari' rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma rix nitij ik'ij chuvij chin nquininük y nquitzak ta pan ik'a' nijo'? Tic'ama-pe ri tumin ri' chin nintz'et achique ruvüch, xbij cheque.
MAR 12:16 Y rije' xbequic'ama' c'a pe ri tumin chin nquic'ut chuvüch. Y rija' xuc'utuj cheque: ¿Achique ruvachbül c'a la'? ¿Y achique rubi' chuka' la c'o chuvüch la tumin? xbij rija'. Y rije' xquibij: Richin ri rey César, xquibij.
MAR 12:17 Y jari' tok ri Jesús xbij cheque: Titojo' ri alcaval chin ri César ri c'uluman que niya' chin rija'. Y tiya' chin ri Dios ronojel ri c'uluman que niya' chin rija', xbij ri Jesús cheque. Y rije' xsatz quic'u'x tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque, roma man xetiquer tüj xquinaka'.
MAR 12:18 Y jari' tok ch'aka cheque ri achi'a' saduceos xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' re' man nquinimaj tüj que ri caminaki' nyec'astüj chic pe. Y roma ri' rije' xquibij chin ri Jesús:
MAR 12:19 C'o jun nkajo' nkac'utuj chave. Ri Moisés rutz'iban can cheke, que tok jun achi nuya' can ri rixjayil roma ncom-e y man jun ralc'ual ncanaj can nc'atz'inej si c'o jun ruchak' o runimal rija' que nc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, richin quiri' nyecanaj ta ralc'ual riq'uin ri ixok malca'n. Y si yec'o ralc'ual nyecanaj riq'uin ri ixok, ri nabey ala' ntoc ralc'ual ri camnük chic.
MAR 12:20 Y rije' xquibij c'a: Quiri' c'a xec'uje' ye vuku' (siete) achi'a' quichak'-qui'. Ri nabey xc'ule'. Pero xcom-e, y man jun ralc'ual xcanaj.
MAR 12:21 Xpu'u ri ruca'n achi, ri ruchak' ri achi ri camnük chic e, xc'ule' riq'uin ri malca'n ixok. Pero chuka' ri achi ri' xcom-e y man jun ralc'ual xcanaj. Ri rox achi can jari' chuka' xuc'ulachij-e, cachi'el ri ca'i' nabey tak runimal y ri ixok xcanaj chic can ruyon.
MAR 12:22 Y quiri' ri ye vuku' (siete) achi'a' quiri' xquic'ulachila-e. Y man nijun cheque ri vuku' achi'a' ri' xcanaj ta can ralc'ual. Y pa ruq'uisbül xcom-e ri ixok chuka'.
MAR 12:23 Y ri achi'a' saduceos xquibij chin ri Jesús: Rat nabij que napon jun k'ij tok ri caminaki' nyec'astüj-pe. Tok napon ri k'ij ri', ¿achique rixjayil ntoc ri ixok ri'? Roma xc'ule' chiquivüch ri ye vuku' achi'a' quichak'-qui' xc'uje' quiq'uin, xquibij.
MAR 12:24 Y ri Jesús xutzolij ri tzij cheque ri achi'a' ri y xbij: ¿Man rix satznük tüj riq'uin ri xibij, roma man k'axnük ta chive ri nbij chupan ri rutzij ri Dios? ¿Man ivetaman tüj que ri ruchuk'a' ri Dios juis nim?
MAR 12:25 Roma tok ri caminaki' nyec'astüj chic e, man nyec'ule' ta chic, nixta nquiya' quic'ajol o quimi'al richin nyec'ule'. Xa nye'oc cachi'el ri ángeles ri yec'o chila' chicaj.
MAR 12:26 Y ri caminaki' can nyec'astüj-vi, y yin ninnuc que rix utz ivetaman achique ri tz'iban can roma ri Moisés, tok rija' xutz'et ri jun k'ayis c'o ruq'uixal, nc'at, y chiri' xbech'o-pe ri Dios chin y xbij: Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac y ri ru-Dios chuka' ri Jacob, xbij chin.
MAR 12:27 Y si ta rije' ye caminaki' chi jumul y xa man ta nyec'astüj chic pe jun bey, ri Dios man ta qui-Dios rije', roma ri Dios qui-Dios vi ri c'o quic'aslen y man quichin tüj ri caminaki'. Romari' yin ninbij que xa rix satznük riq'uin ri nibij, xbij ri Jesús cheque.
MAR 12:28 Y jari' tok xjel-apu riq'uin ri Jesús jun etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Ri etamanel ri' xrac'axaj ri xquibij ri achi'a' saduceos chin ri Jesús, y xrac'axaj chuka' ri xbij ri Jesús cheque ri achi'a' ri'. Y chuvüch rija' k'alüj vi que utz ri xbij ri Jesús y c'ateri' xuc'utuj: ¿Achique cheque ri mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés, ri c'o pa nabey? xbij chin ri Jesús.
MAR 12:29 Y ri Jesús xbij chin: Ri nabey mandamiento ja ri nbij: Tivac'axaj c'a rix aj-Israel, ri Kajaf xaxe jun, y ri' ja ri Kajaf Dios.
MAR 12:30 Tijo' c'a ri Dios ri Ivajaf. Tijo' riq'uin ronojel ivánima. Tijo' chupan ronojel ri ic'aslen, riq'uin ri inojibül y riq'uin chuka' ronojel ri ivuchuk'a'. Jare' ri mandamiento ri más nim rakalen.
MAR 12:31 Y c'o chuka' jun ruca'n mandamiento juis rakalen y jubama junan riq'uin ri nabey. Y ri mandamiento ri' nbij: Cachi'el najo-avi' rat, quiri' chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Y ja ca'i' mandamientos re' ri más ye nimak' yec'o, xbij ri Jesús.
MAR 12:32 Y ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij c'a chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Quiri' na vi. Ketzij ri xabij que xaxe jun Dios c'o, y man jun chic.
MAR 12:33 Nc'atzin que nkajo' riq'uin ronojel kánima. Nc'atzin que nkajo' riq'uin ri kanojibül, riq'uin ri ronojel ri kac'aslen y riq'uin chuka' ronojel ri kuchuk'a'. Y cachi'el chuka' nkajo-ki' roj, quiri' chuka' quekajo' ri ch'aka chic. Si nyekabün re', más cakalen que chuvüch ri chico ri nyesuj chin ri Dios, tok ronojel o man ronojel tüj ri ti'ij nporox, xbij ri etamanel.
MAR 12:34 Y tok ri Jesús xrac'axaj que utz na vi xk'ax chin ri jun etamanel ri', ri Jesús xbij chin: Rat xa man nüj tüj chic ratc'o-vi chin ncatoc pa ruk'a' ri Dios, xbij chin. Y jari' tok nijun chic xuya' ruchuk'a' richin c'o ta achique xuc'utuj chin ri Jesús.
MAR 12:35 Y ri Jesús richin nyerutijoj ri vinük ri quimolon-qui' riq'uin, chiri' pa racho ri Dios, xbij cheque: ¿Achique c'a roma ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquibij que ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David?
MAR 12:36 Tok xa ja ri rey David xbin ri xk'alajrisüs chin roma ri Lok'olüj Espíritu. Ri David xbij: Ri Ajaf Dios xbij chin ri Vajaf ri Cristo: Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha), y nyenya' pan ak'a' ri vinük ye itzel chavij. Quiri' xbij.
MAR 12:37 Y si ri rey David tok xc'ase' chuvüch ri ruch'ulef xbij Vajaf chin ri Cristo, ¿achique c'a roma tok ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquibij que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David? xbij ri Jesús. Y juis ye q'uiy cheque ri vinük chiri' riq'uin ronojel cánima xcac'axaj ri xbij.
MAR 12:38 Y ri Jesús xbij chuka' cheque ri vinük tok nyerutijoj: Man tibün cachi'el nquibün ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Roma rije' juis nka' chiquivüch nquicusaj tukutük tak tziük, richin quiri' titz'et que juis quik'ij. Juis chuka' nka' cheque que nyeban saludar pa bey ape' nyequimol-qui' ri vinük.
MAR 12:39 Y pa tak jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios, ja ri nabey tak ch'acüt nquicanoj, richin quiri' tibix que juis quik'ij. Y quiri' chuka' nyequibanala' pa nimak' tak va'in.
MAR 12:40 Y ri achi'a' ri' nyequelesala' ronojel ri quichajin ri malca'n tak ixoki'. Y xe richin quenimüx que rije' ye utz tak vinük, nyelayuj tok nquibanala' oración chin ri Dios. Pero rije' nquil más castigo, roma ri quimac juis q'uiy, xbij ri Jesús.
MAR 12:41 Y ri Jesús tz'uyurnük chiri' chuvüch apu ape' c'o-vi ri yacbül chin tumin ri c'o chiri' pa racho ri Dios. Jari' tok rija' nyerutz'et ri vinük tok nquiyala' can tumin chiri'. Xerutz'et ye q'uiy beyoma' ri juis q'uiy tumin nquiyala' can.
MAR 12:42 Pero xapon chuka' jun malca'n-ixok ri nk'alajin que man beyon tüj. Rija' xuya' can ca'i' tak tumin ri man rubanun tüj ni jun centavo.
MAR 12:43 Y tok ri Jesús xutz'et ri ixok ri', xuc'ut chiquivüch ri rachibila' y xbij cheque: Ketzij ninbij chive que yin nintz'et que xa ja la ixok la' ri xyo'on can más q'uiy, que chiquivüch conojel ri ye yo'on can tumin pa racho ri Dios.
MAR 12:44 Roma rija', stape' (aunque) man q'uiy tüj oc rajil xuya' can, rija' xuya' ronojel ri ruchajin. Pero la ch'aka chic, stape' (aunque) juis q'uiy tumin xquiyala' can, xa ba' oc chin ronojel ri quibeyomal, xbij ri Jesús.
MAR 13:1 Y tok ri Jesús xel-pe pa racho ri Dios, jun cheque ri rachibila' xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij. Tatz'eta' ri rubanun can chin ri racho ri Dios, y ri abüj ri ye ucusan chin, xbij.
MAR 13:2 Y ri Jesús xbij chin ri rachibil: Rat natz'et que ri jay re' ye jabel banun y ye nimak', pero napon jun k'ij chin ronojel re' nq'uis. Nyevolotüj-pe ri jay y ronojel abüj nyetzak-pe y man nyepa'e' tüj chic. Ronojel ri nimalüj tak abüj ri ye ucusan cheque ri jay re', man cachi'el tüj rubanun vocomi.
MAR 13:3 Y tok ri Jesús tz'uyurnük chic cho tz'alan ri juyu' rubini'an Olivos, ape' jabel nquitz'et-pe ri racho ri Dios, jari' tok ye caji' cheque ri rachibila': Ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan y ri Andrés xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquic'utuj chin:
MAR 13:4 Tabij cheke: ¿Jampe' c'a nbanatüj ri xabij yan ka riq'uin ri racho ri Dios? ¿Y achique retal chin quiri' ninabex que nbanatüj yan? xquibij rije'.
MAR 13:5 Y ri Jesús xutzolij ri tzij cheque y xutz'om xbij cheque: Titz'et y tina-ivi' chin man nyixch'acatüj.
MAR 13:6 Roma ye q'uiy vi nyebec'ulun-pe y nquibila': Ja yin ri Cristo, nquibij. Y ye juis ye q'uiy ri nyech'acatüj pa quik'a'.
MAR 13:7 Y tok nivac'axaj que yec'o ruch'ulef ri ntajin oyoval chiquicojol, y nivac'axaj chuka' que quiri' cha nyebanatüj, que c'o cha oyoval ri nyepu'u, man tisatz ic'u'x, roma ronojel ri' xa ncatz'inej na vi nyebanatüj ri'. Pero ri' xa man ja tüj ri ruq'uisbül k'ij chin ri ruch'ulef.
MAR 13:8 Jun tinamit ncatüj c'a e richin nberubana' oyoval riq'uin jun chic tinamit. Yec'o chuka' ye nimak' tak ruch'ulef nyecatüj-e chin nquibanala' oyoval quiq'uin ch'aka chic nimak' tak ruch'ulef. Nyepu'u cab-rakün q'uiy lugar. Nyepu'u chuka' vayjül, y q'uiy quivüch oyoval nyepu'u chiquicojol ri vinük pa tak ruch'ulef. Y re' xa c'ateri' ri nabey tak k'oxomül y nyepu'u ch'aka chic quivüch pokonül.
MAR 13:9 Pero rix tichajij-ivi' jabel. Roma yec'o achi'a' nyixquijüch pa quik'a' ri achi'a' ape' nquibün juzgar. Y chuka' nyixch'ay pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios nyixuc'u'üx c'a chiquivüch gobernadores, chiquivüch reyes y ch'aka chic autoridades. Y xa voma yin nic'ulachij quiri', pero xa nyixtiquer nquinikalajrisaj chiquivüch rije'.
MAR 13:10 Ri utzilüj tzij chin colonic nc'atzinej que ntzijos pa ronojel ruch'ulef nabey, c'ateri' nka-ka ri ruq'uisbül k'ij chin ri ruch'ulef.
MAR 13:11 Y tok nyixcamox-pe chiquivüch chin nyixjachox pa quik'a', man tinuc q'uiy chin achique tzij ri nye'ibij. Rix xaxe tibij achique tzij ri nuya' ri Dios chive, roma xa man ja tüj chic rix ri nyixch'o chupan ri hora ri', xa ja ri Lok'olüj Espíritu ri nch'o.
MAR 13:12 Roma nbanatüj chuka' que si yec'o ye ca'i' achi'a' quichak'-qui', jun cheque rije' ncatüj y nujüch ri ruchak' o runimal pa camic. Chuka' yec'o-vi tata'aj ri nyecatüj chiquij ri calc'ual. Ri ac'uala' nyecatüj chuka' chiquij ri quite' y quitata' y nyequiya' pa camic.
MAR 13:13 Y conojel ri vinük juis itzel nyixquitz'et, roma iyo'on ivánima viq'uin yin. Pero ri man nutzolij tüj ri' chirij y nucoch' pa ruq'uisbül chin ronojel, jari' nucol-ri'.
MAR 13:14 Y chuka' napon-vi ri k'ij tok nyebanatüj ri xajan tak nojibül chupan ri lugar ape' xa man utz tüj nyebanatüj. Y riq'uin ri' nvulaj can ri lugar ri'. Jari' ri tz'iban can roma ri Daniel, ri jun cheque ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can. Ri ntz'eton c'a ri tz'iban can, tik'ax chin ri nutz'et. Richin quiri' tok nitz'et que ja chic ri' ri nbanatüj, ri vinük ri yec'o pa ruch'ulef Judea xa que'anmüj-e y tibequevaj-qui' cho tak juyu'.
MAR 13:15 Ri xa nuxlan cho jay tok nvulutüj ronojel ri', choj quiri' tanmüj-e. Man toc chic apu pa racho richin c'o ri nberuc'ama-pe. Man tubün quiri'.
MAR 13:16 Ri nsamüj pa k'ayis, man titzolij chic pa racho chin nuc'ama' rutziek ri cachi'el coton. Más utz choj tanmüj-e.
MAR 13:17 Ja ri ixoki' ri coyoben chic ac'uala', y ri ixoki' ri nquiya' quitz'un tak cal, juya' quivüch tok napon ri k'ij ri'.
MAR 13:18 Roma ri' xa tic'utuj chin ri Dios que tok nvulutüj ri' man ta nbanatüj chupan ri tiempo richin tef, chin man c'ayuf tüj nbün chive chin nyixanmüj.
MAR 13:19 Roma tok napon c'a ri k'ij ri', nc'o ruvi' pokonül ri npu'u. Jun pokonül ri man jun bey xuc'ulun tüj pari' ri ruch'ulef jampe' ri banun can roma ri Dios. Y chuka' ri pokonül ri' man jun bey chic nc'ulun.
MAR 13:20 Y si ta ri Ajaf Dios man ta nuch'utinirsaj ri k'ij chin ri pokonül ri', conojel ta nyecom. Pero roma juis ránima quiq'uin ri nyerucha'on chic, romari' nuch'utinirsaj ri k'ij ri'.
MAR 13:21 Chupan ri k'ij ri', si yec'o vinük nyebin chive: Titz'eta' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, jari' c'o re'. O si nquibij chive: Titz'eta', jari' c'o la'. Pero rix man quixch'acatüj pa quik'a'. Man tinimaj ri nquibij chive.
MAR 13:22 Roma yec'o ri nyebec'ulun-pe y nquibij: Ja yin ri Cristo. Pero rix man que'inimaj, roma xaxe ch'aconela' quichin vinük. Y ja chuka' tiempo ri' tok nyebec'ulun-pe ri nyebin: Yin nink'alajrisaj ri nbij ri Dios chuve, nquibij. Pero rix man c'a nye'inimaj, roma xaxe ye ch'aconela' quichin vinük chuka'. Y nyequibanala' milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, xaxe richin nyenimüx ta y yec'o ri nyequich'üc. Y si ta xa nyetiquer, rije' nyequich'üc ta chuka' ri ye cha'on chic roma ri Dios.
MAR 13:23 Pero rix tichajij-ivi', chin man nyixch'acatüj, roma re' ya xinbij can chive ronojel ri nyebanatüj.
MAR 13:24 Chupan ri k'ij tok ya c'unük chic ri pokonül ri', nbanatüj c'a que ri k'ij nk'ekumür y ri ic' chuka' man nsaker tüj chic.
MAR 13:25 Ri ch'umila' nyetzak-e ape' yec'o-vi. Ronojel ri nimalüj tak uchuk'a' ri yec'o chicaj nyesilon roma ri ruchuk'a' ri Dios.
MAR 13:26 Jari' tok yinquitz'et yin ri xinalüx chi'icojol, que nquika-pe pa sutz', riq'uin nimalüj uchuk'a' y c'o chuka' chic nuk'ij.
MAR 13:27 Y jari' tok yin nyentük ri nu-ángeles chin nyemolotüj ye nucha'on chic, nyemolotüj-pe chuvüch caji' ruvüch ruch'ulef hasta pan oriente, pan occidente, chiri' pa norte y chiri' chuka' pa sur. Nyequimol-vi-pe chi jun ruch'ulef. Ntzucutüj-pe pa jun rutza'n ri caj, c'a la jun chic rutza'n.
MAR 13:28 Vocomi c'a tic'ama' ina'oj pari' ri che' higuera. Tok nyeraxür-pe ri ruk'a' y ri ruxak nyevulvu', ivetaman c'a ri' que ri ru-tiempo ri job nobos yan.
MAR 13:29 Y quiri' c'a tok nitz'et que yec'o chic nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y ronojel ri xinbij yan nbanatüj chic, tivetamaj c'a ri' que nobos yan ri k'ij. Xa nakaj chic c'o ri k'ij nquinobos yan.
MAR 13:30 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Ronojel re' nuc'ulun, tok ri vinük richin ri tiempo re' man jani nyeq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef.
MAR 13:31 Y ri ruch'ulef y ri caj nyeq'uis. Pero ri nutzij yin man nq'uis tüj quiri', xa nbanatüj-vi can ri nbij.
MAR 13:32 Pero ri k'ij y ri hora tok yin nquipu'u, man jani k'alüj tüj. Ri ángeles ri yec'o chila' chicaj man quetaman tüj jampe'. Quiri' chuka' yin ri C'ajol man vetaman tüj. Xaxe c'a ri Nata' Dios ri etamayon ri'.
MAR 13:33 Rix xa tichajij-apu jabel ri ic'aslen. Tivoyobej c'a, y tibana' chuka' orar, roma man ivetaman tüj jampe' napon ri ruk'ijul tok nquipu'u.
MAR 13:34 Cachi'el jun achi nuya' can racho y nbe nüj pa jun chic tinamit. Rija' nuchilabej c'a ri rusamaj cheque ri rusamajela'. Nuyala' can quisamaj chiquijujunal. Y chin ri chajinel nbij can que chi jumul troyobej-apu.
MAR 13:35 Quiri' c'a tibana' rix, jumul quinivoyobej-apu. Cachi'el ri achi chajinel, roma man retaman tüj jampe' nobos ri rajaf ri jay, rija' nc'atzinej nroyoben-apu. Roma ri rajaf ri jay riq'uin ba' nobos tok ntoc-pe ri ak'a', o ja pa runic'ajal-ak'a', tok nyesiq'uin-pe ri üc' cumaj yan, o ja tok nsaker-pe yan. Romari' rix chi jumul c'a quinivoyobej-apu.
MAR 13:36 Roma yin ninjo' que nquinivoyobej ta apu, roma man ninya' tüj na rutzijol tok nquipu'u.
MAR 13:37 Y cachi'el ri ninbij chive rix que quinivoyobej-apu, quiri' chuka' ninbij cheque conojel, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'.
MAR 14:1 Xa ca'i' chic k'ij nrajo' chin napon ri ca'i' quinimak'ij ri israelitas. Ri jun quinimak'ij ri israelitas rubini'an pascua. Y ri jun chic ja tok nquic'ux ri caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin. Y jari' tok ri nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquinucula' achique tzij man ketzij tüj nyequicusaj chin ntzak ri Jesús pa quik'a' y c'ateri' nquicamsaj.
MAR 14:2 Y nquibij chiquivüch: Man tikatz'om chupan ri nimak'ij re', chin man nyecatüj-pe ri vinük chikij, xquibij rije'.
MAR 14:3 Y ri Jesús c'o chic pa tinamit rubini'an Betania, chiri' pa racho ri Simón ri xc'achojrisüs chin ri yabil rubini'an lepra. Ri Jesús tz'uyul chuchi' ri' mesa nva'. Jari' tok c'o jun ixok xoc-apu y ruc'uan-apu jun bambül banun riq'uin jun abüj rubini'an alabastro y c'o nardo chupan, jun jubulüj ak'on ri juis jotol rajil. Y tok ri ixok ri' xrelesaj-e ri vit rukul ri bambül, xuk'üj ri jubulüj ak'on pa rujolon ri Jesús.
MAR 14:4 Y yec'o ch'aka chiquicojol ri yec'o chiri' ri xpu'u coyoval tok xquitz'et que quiri' xbün ri ixok riq'uin ri jubulüj ak'on y xquibij c'a: ¿Achique roma ri' la ixok la' xbün que choj quiri' xutix-e la jubulic ak'on la'?
MAR 14:5 Roma xa xbe ta chi más oxi' ciento quetzales, y ri tumin ri' xtalux ta cheque ri vinük ri manak quichajin, xquibij. Y juis xech'o chin ri ixok.
MAR 14:6 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Achique roma man nyixtane' ta ka chi tzij chirij? Xa tiya' can. Rija' jun utzilüj nojibül xbün viq'uin.
MAR 14:7 Ri vinük ri manak quichajin xa chi jumul yec'o iviq'uin, y achique na k'ij nijo' nye'ito', tibana' c'a favor cheque. Pero yin man chi jumul tüj nquic'uje' iviq'uin.
MAR 14:8 Rija' xbün ri achique ntiquer nbün viq'uin. Rija' xa xbün yan favor chin tok yinquibemuk can.
MAR 14:9 Y tivac'axaj na pe' utz ri ninbij chive, que achique na lugar ape' ntzijos ri utzilüj tzij richin colonic, chiri' chuka' ntzijos ri xbün ri jun ixok re'. Ronojel ruch'ulef ntzijos, y man jun bey numestüs, xbij ri Jesús.
MAR 14:10 Y jun c'a cheque ri ye doce rachibila' ri Jesús, ri rubini'an Judas Iscariote, xapon quiq'uin ri nimalüj tak sacerdotes, chin xusuj-ri' si ncajo' que nujüch ri Jesús pa quik'a'.
MAR 14:11 Y tok rije' xcac'axaj quiri', juis xequicot. Y xquisuj rutumin romari'. Y rija' xutz'om xucanoj achique na rubanic nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a' ri achi'a' ri'.
MAR 14:12 Xapon c'a ri nabey k'ij richin ri nimak'ij tok nc'uxtüj ri caxlan-vüy manak levadura riq'uin. Ja chuka' k'ij ri' tok nyecamsüs y nyesujüs chin ri Dios ri alaj tak ovejas richin ri pascua. Jari' tok ri rachibila' xquic'utuj chin ri Jesús: ¿Ape' najo' que nabün ri va'in chupan ri jun pascua re', chin nkube chin kabana' ruc'ojlen ronojel ri nc'atzin? xquibij chin.
MAR 14:13 Y ri Jesús xerutük-e ye ca'i' cheque ri rachibila', y xbij cheque: Quixbiyin pa tinamit Jerusalén, y chiri' nitz'et jun achi samajel ruc'uan ruya' pa jun cura'. Titzeklebej.
MAR 14:14 Ri jay ape' ntoc-apu rija', chiri' chuka' quixoc-apu rix y quixch'o riq'uin ri rajaf ri jay y tibij chin: Ri Maestro rubin-pe: ¿Achique cuarto chere' pan avacho ri utz tüj richin ninbün ri va'in richin ri pascua ye vachibilan ri vachibil? tibij chin.
MAR 14:15 Y ri rajaf ri jay nuc'ut chivüch jun chic rutaslen ri racho nim rubanun chin. Pa jotol-e c'o vi. Y chojmirsan chic rupan. Ja chiri' tibana' favor nbanatüj ri va'in chin ri pascua, xbij cheque.
MAR 14:16 Y ri ca'i' rachibila' xebe c'a pa tinamit Jerusalén. Y tok xe'apon, xbanatüj na vi cachi'el ri rubin-e ri Jesús cheque. Y rije' xquibün-vi ronojel ri nc'atzin richin ri va'in richin ri pascua ri'.
MAR 14:17 Tok xcok'a-ka, jari' tok ri Jesús y ri doce rachibila' xe'apon chiri' pa jay.
MAR 14:18 Y tok rije' ye tz'uyul chic chuvüch ri mesa, y nyetajin chic nyeva', jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Ketzij ninbij chive, que jun chive rix ri nquiruc'ayij-e. Jun ri nva' viq'uin, jari' nquirujüch-e pa quik'a' ri vinük, xbij ri Jesús.
MAR 14:19 Rije' c'a jari' xebison-pe. Y nquic'utula' chin ri Jesús: ¿Man ja tüj comi yin ri ninbün quiri'? xquibij chiquijujunal.
MAR 14:20 Y ri Jesús xutzolij ri tzij cheque y xbij: Ri' ja ri jun chive rix doce, ri numuban ruvay viq'uin chupan ri bambül.
MAR 14:21 Tivac'axaj ri ninbij chive, que yin ri xinalüx chi'icojol can nquibe-vi c'a ri' tok nquijach-e. Nbanatüj cachi'el ri tz'iban can. Pero juya' ruvüch ri njachon-e vichin yin ri xinalüx chi'icojol. Ri achi ri njachon-e vichin xe utz tüj que man ta xalüx, xbij ri Jesús.
MAR 14:22 Y tok ya nyetajin chic nyeva', ri Jesús xuc'ün-apu jun caxlan-vüy y xumatioxij chin ri Dios. C'ateri' xuper ri caxlan-vüy ri' y xuya' cheque ri rachibila'. Rija' xbij cheque ri rachibila' ri': Tic'ama' can ri caxlan-vüy re'. Roma jare' ri nuch'acul ri napon pa camic.
MAR 14:23 Y ri Jesús xuc'ün chuka' apu ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan: y tok xumatioxij chic chin ri Dios, xuya' cheque, y conojel c'a xquitij ri ruya'al-uva.
MAR 14:24 Y rija' xbij cheque ri rachibila': Jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin nuquiq'uel, jari' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri xrajo' ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Ri nuquiq'uel ri nbiyin, richin ye q'uiy vinük nyecolotüj.
MAR 14:25 Tivac'axaj ri ninbij chive: Ja ruq'uisbül bey re' xintij-e ruya'al-uva. Y tok nintij jun bey chic, ja chupan ri utzilüj k'ij tok nbün mandar ri Dios. Y ri ruya'al-uva ri nintij chiri', jun c'ac'a' ruya'al-uva, xbij ri Jesús cheque.
MAR 14:26 Y tok quibixan chic c'a ri bix chin nquiya' ruk'ij ri Dios, ri Jesús y ri rachibila' xe'el-e chiri' pa jay y xebe pa juyu' Olivos.
MAR 14:27 Y tok ye benük c'a, ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Chi'ivonojel rix nitaluj-e-ivi' y nquiniya' can nuyon chupan ri ak'a' re', tok xa nitz'et que yin nquijach-e pa quik'a' ri vinük. Roma ri Dios nbij-vi c'a chupan ri tz'iban can: Tok yin ninya' k'ij que ncamsüs ri k'uyunel, ri ovejas xa nquitaluj-e-qui'. Quiri' ri tz'iban can.
MAR 14:28 Pero yin ri K'uyunel man nquicom tüj e chi jumul, xa nquic'astüj-pe. Y ja yin ri nquinoyoben ivichin chila' pa Galilea, xbij ri Jesús.
MAR 14:29 Y ri Pedro xbij c'a: Si ri ch'aka chic ncatquiya' can ayon, yin man ncatinbün tüj quiri', xbij rija'.
MAR 14:30 Jac'a ri Jesús xbij chin ri Pedro: Yin ketzij c'a ninbij chave que vocomi chupan ri jun ak'a' re', xa man jani tisiq'uin-pe ri mama' ca'i' mul, tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch, xbij ri Jesús.
MAR 14:31 Pero man riq'uin tüj ri xbij ri Jesús quiri', ri Pedro xa xbij chic apu chin ri Jesús: Si yin nc'atzinej nquicom junan aviq'uin rat, pero man jun bey ninbij que man vetaman tüj avüch. Y chuka' ri ch'aka chic rachibila' quiri' nquibij.
MAR 14:32 Ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a chupan ri lugar rubini'an Getsemaní. Xpu'u ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Quixtz'uye' na can ba' chere' y yin nquibana' orar.
MAR 14:33 Y xaxe c'a ri Pedro, ri Jacobo y ri Juan xeruc'uaj chirij. Jari' c'a xuna' yan ri nuc'ulachij. Jun bis juis nim xpu'u pa ránima.
MAR 14:34 Y xbij cheque ri ye oxi' rachibila': Ri bis c'o pa vánima, juis nim. Y nquirucamsaj ninna' yin. Quixc'uje' can chere', quixc'ase' y man quixvür, xbij cheque.
MAR 14:35 Rija' xbiyin chic juba' apu y c'ateri' xxuque-ka y xukasaj-ka-ri' pan ulef y xbün orar. Rija' xuc'utuj que si ntiquer ta, choj ta nc'o-e ri hora ri', que man ta nuc'usaj ri pokonül.
MAR 14:36 Y quere' c'a ri tzij ri xerubij pa ru-oración: Nata', Nata', yin vetaman que rat ncatiquer nabün ronojel. Tabana' que man ta ninc'usaj yin ri jun pokonül re'. Pero man tabün chuka' ri ninrayij yin, xaxe voma yin. Roma yin xa ninjo' chuka' ninbün ri arayibül rat, xbij.
MAR 14:37 Y tok rija' xtzakon-pe riq'uin ri oración, xpu'u quiq'uin ri ye oxi' rachibila', pero tok xapon quiq'uin xa nyevür. Xpu'u rija' xbij c'a chin ri Pedro: Simón, ¿xa xavür-ka? ¿Man juba' xatiquer xac'ase' jun vit hora viq'uin?
MAR 14:38 Man quixvür-ka, xa tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios chin man quixtzak pa mac. Vetaman que ri rurayibül ri ivánima ja ri nbün ri nrajo' ri Dios. Pero iyon xa man nyixtiquer tüj, xbij cheque.
MAR 14:39 Y ri Jesús xbe chic apu jun bey richin xberubana' orar. Y xbij ri cachi'el ri xbij-vi nabey.
MAR 14:40 Y tok xtzolij chic pa ruca'n mul quiq'uin ri ye oxi' rachibila' xa nyevür chic jun bey ri xeril, roma rije' xa al-al c'a runak' tak quivüch roma ri quivaran. Y rije' man nquil tüj achique nquibij, roma xe'ilitüj chic jun mul que quitz'amon varan.
MAR 14:41 Y ri Jesús xbe chic chin nbana' chic orar. Pero tok xtzolij chic pa rox mul, rija' xbij c'a cheque ri ye oxi' rachibila': ¿Nyixvür chic? ¿Nijo' nitz'akrisaj ri ivaran? Pero man nyixtiquer tüj chic. Ya xobos ri hora chin yin ri xinalüx chi'icojol nquijachatüj pa quik'a' ri itzel tak achi'a'.
MAR 14:42 Chanin, quixcatüj. Jala' petenük ri nquijachon-e pa quik'a' ri itzel tak achi'a', xbij ri Jesús cheque.
MAR 14:43 Y jari' tok ri Jesús c'a ntajin ntz'ijon quiq'uin ri rachibila', tok xobos ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila', y ye ruc'uan c'a apu ye q'uiy vinük ri ye quic'amon che' y machet. Conojel re' ye takon-e coma ri nimalüj tak sacerdotes, coma ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y coma chuka' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij.
MAR 14:44 Ri Judas ri njachon richin ri Jesús rubin cheque ri ye petenük chirij, achique rubeyal nbün richin nuc'ut ri Jesús chiquivüch. Rija' rubin-pe cheque: Ja ri nquijel-apu riq'uin richin nintz'ubaj richin ninbün saludar, jari' ri Jesús. Titz'ama', y man tanmüj chivüch.
MAR 14:45 Y tok ri Judas xobos, jari' choj xbe-apu riq'uin ri Jesús y xbij chin: Maestro, Maestro, xbij chin y c'ateri' xutz'ubaj richin nbün saludar.
MAR 14:46 Y ri vinük ri ye benük tz'amoy richin ri Jesús jari' xquitz'om.
MAR 14:47 Y jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús chiri', xrelesaj ri rumachet, xuya' chin ri jun rusamajel ri nimalüj sacerdote, y ja ri ruxiquin xukupij-e riq'uin ri jun machet ri xuya' chin.
MAR 14:48 Y c'ateri' xpu'u ri Jesús xbij cheque ri vinük ri ye benük tz'amoy richin: ¿Achique c'a xinuc rix? ¿Xinuc que nyixpu'u chin nitz'om jun elek'on y romari' ic'amon-pe che' y machet?
MAR 14:49 Yin k'ij-k'ij xinc'uje' iviq'uin chiri' pa racho ri Dios, tok xinc'ut ri rutzij chive y man jun bey xinitz'om tüj. Pero re' quere' na vi ri nbanatüj, roma jare' ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios.
MAR 14:50 Jari' tok conojel ri ye rachibila' ri Jesús, xquiya' can ruyon y xe'anmüj.
MAR 14:51 Pero c'o c'a jun ala' ri rutzekleben ri Jesús y rutz'apin rij riq'uin jun c'ul. Y ri xetz'amon richin ri Jesús, xquitz'om ri ala' ri'.
MAR 14:52 Pero rija' xa xel-e chupan ri c'ul ri', y choj quiri' xanmuj-e chiquivüch. Manak rutziek xbe.
MAR 14:53 Y ri vinük ri ye tz'amayon chin ri Jesús xquic'uaj chi racho ri nimalüj sacerdote. Y chiri' chuka' xquimol-qui' ri nimalüj tak sacerdotes, cachibilan ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
MAR 14:54 Y ri Pedro xutzeklebej-apu chi nüj ri Jesús. Y tok xucusüs-apu ri Jesús pa racho ri nimalüj quitata' ri ye sacerdotes, chuka' ri Pedro xoc-apu chiri' cho jay. Y xtz'uye-ka chiquicojol ri samajela' ri yec'o-apu chiri', ye nquimek'-qui' chuchi' ri k'ak'.
MAR 14:55 Y ri nimalüj tak sacerdotes, y conojel ri achi'a' pa comon nquibün ri ley nquicanola' achique tak chok riq'uin ntzak pa quik'a' y nquitz'ucula' tzij chirij ri Jesús achique ta jun rumac nilitüj chirij chin jari' nquiya' rakal y quiri' nquicamsaj. Pero xa man jun ri xquil chirij.
MAR 14:56 Roma stape' (aunque) ye q'uiy ri xe'apon ri xquitz'uc tzij chirij, man xbequic'ulu' tüj qui' ca'i' junan ri nquibij chirij ri Jesús, y richin quiri' c'o ta ruchuk'a' ri nquibij richin nucusüs chirij ri Jesús.
MAR 14:57 Y c'ateri' yec'o ch'aka chic ri xebepa'e' y quere' c'a xquitz'uc tzij chirij ri Jesús y xquibij:
MAR 14:58 Roj kac'axan tok rija' rubin: Yin ninvulaj ri racho ri Dios banun coma achi'a', y pan oxi' k'ij ninbün chic jun ri man achi'a' tüj nyebanun.
MAR 14:59 Nixta riq'uin ri', man junan tüj chuka' ri xquibila'.
MAR 14:60 Y ri nimalüj quitata' ri sacerdotes, xbepa'e' pa quinic'ajal y xuc'utuj chin ri Jesús: ¿C'o roma rat man jun nic' ncach'o? ¿Ketzij na vi ri nquibila' ri achi'a' chavij? ¿Achique nabij vocomi? xbij chin.
MAR 14:61 Pero ri Jesús nixta juba' xch'o. Nijun achique tüj xbij. Romari' xpu'u ri nimalüj quitata' ri sacerdotes, xuc'utuj chic chin y xbij chin: ¿Ja rat ri' ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios ri nkaya' ruk'ij? xbij chin.
MAR 14:62 Y ri Jesús xbij c'a: Ja', ja yin. Y nquinitz'et chuka' que yin ri xinalüx chi'icojol que yin tz'uyul pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri ntiquer nbün ronojel. Y nquinitz'et tok nquika-pe pa sutz' chila' chicaj.
MAR 14:63 Tok ri nimalüj quitata' ri sacerdotes xrac'axaj ri', xuk'achij-ka ri rutziek chirij, roma itzel xrac'axaj y xbij c'a: Man nc'atzin tüj que nobos chic jun richin nbij cheke que ri Jesús xa aj-mac vi.
MAR 14:64 Chi'ivonojel rix xivac'axaj que xbij que ja rija' ri Cristo. Itzel xbün chuvüch ri Dios. ¿Achique nibij vocomi? xbij rija'. Y conojel ri vinük jun xquibün y xquibij: Que vocomi ticamsüs.
MAR 14:65 Y yec'o ch'aka ri xquitz'om nquibün q'uiy itzel chin ri Jesús. Xquitz'om nquichubala'. Xquitz'apij ruvüch. Xquich'ey y c'ateri' nquic'utula' chin: ¿Achique ri xach'ayon? Tabij na cheke, xquibij chin. Y ri samajela' ri yec'o chiri', xquiyala' k'a' chin ri Jesús.
MAR 14:66 Y tok ri Pedro c'o c'a pa xulan chuvüch ri jay, c'o jun ixok raj-ic' ri nimalüj quitata' ri sacerdotes ri xapon chiri'.
MAR 14:67 Ri Pedro numek-ri' chuchi-k'ak'. Y jari' tok xpu'u ri aj-ic' nutz'et-nutz'et apu ri Pedro, y c'ateri' xbij chin: Rat chuka' rat rachibila' ri Jesús ri aj-Nazaret, xbij chin.
MAR 14:68 Pero ri Pedro xa xrevaj c'a, roma xbij: Yin man vetaman tüj ruvüch ri Jesús. Man nk'ax ta chuka' chuve achique roma ri quiri' nabij chuve, xbij chin ri aj-ic'. Y ri Pedro xel-e chiri' chiquicojol y xbe chuchi-bey. Y jari' tok ri mama' xsiq'uin-pe.
MAR 14:69 Y tok ri ixok aj-ic' xutz'et chic jun bey ri Pedro, xutz'om chic rubixic cheque ri yec'o chiri': La achi la' jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús, xbij.
MAR 14:70 Pero ri Pedro xa xrevaj chic jun bey. Y xa c'ate ba' c'unük ri' ri quimolon-qui' chiri' xquibij jun bey chic chin: Ketzij na vi que rat rat rachibila' vi ri Jesús. Roma rat xa pa Galilea ncapu'u-vi, y junan ri ach'abül quiq'uin, xquibij chin.
MAR 14:71 Pero ri Pedro xbij c'a: Yin man vetaman tüj ruvüch ri achi ri nibij rix. Chuvüch Dios ninbij chive que yin man vetaman tüj ruvüch. Y si man ketzij tüj ri ninbij, tika-ka pokonül pa nuvi', xbij cheque.
MAR 14:72 Y ri mama' xbesiq'uin-pe pa ruca'n mul. Y ri Pedro jari' xeka-pe pa ránima ri tzij ri ye rubin can ri Jesús chin, que man jani tisiq'uin-pe ri mama' pa ruca'n mul tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch. Y rija' xtz'om ok'ej roma nunuc pa quivi' ri tzij ri'.
MAR 15:1 Y tok xsaker-pe cumaj yan chupan ri k'ij ri', ri nimalüj tak sacerdotes xquimol-qui' ye cachibilan ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Conojel ri xquimol-qui' pa comon. Rije' xquinuc achique nquibün riq'uin ri Jesús, y ximon-vi-e tok xquic'uaj y xbequijacha' pa ruk'a' ri jun achi rubini'an Pilato. Jari' nbün juzgar pari' achique xtibanatüj chin.
MAR 15:2 Y jari' tok ri Pilato xuc'utuj chin ri Jesús: ¿Ja rat ri qui-Rey ri israelitas? xbij chin. Y ri Jesús xbij c'a: Ja', quiri'. Cachi'el ri xabij, xbij rija'.
MAR 15:3 Y ri nimalüj tak sacerdotes, q'uiy ri nquibila-apu chin ri Pilato, richin nquisujuj ri Jesús.
MAR 15:4 Xpu'u ri Pilato xch'o chic apu riq'uin ri Jesús y xbij chin: Rije' juis q'uiy ri nquibila-pe chavij richin ncatquisujuj, y rat ¿man jun tzij nabij? xbij ri Pilato chin.
MAR 15:5 Pero man riq'uin tüj ri' ri Jesús man jun tzij ri xbij. Y ri Pilato juis xsatz ruc'u'x, roma man jun bey rutz'eton tüj que jun vinük quiri' ta nbün.
MAR 15:6 Y ronojel juna' tok napon ri quinimak'ij ri israelitas, ri nimak'ij ri rubini'an pascua, ri Pilato nusok'opij-e jun preso, ri preso ri nquibij ri vinük que utz ntel-e.
MAR 15:7 Y ri k'ij ri', c'o pa cárcel jun achi rubini'an Barrabás ye rachibilan ch'aka chic rachibila'. Rije' ye kajnük pa cárcel roma xecatüj chirij ri nbanun mandar y chuka' xquibün camic.
MAR 15:8 Y roma ri vinük ri' quetaman que ri Pilato nusok'opij-e jun cheque ri yec'o pa cárcel, romari' xepu'u rije' xquic'utuj chin ri Pilato que trelesaj-e jun cheque ri yec'o pa cárcel.
MAR 15:9 Y ri Pilato jari' xbij-pe cheque: ¿Ri irayibül rix que yin ninsok'opij-e ri achi Rey ivichin rix israelitas? xbij cheque.
MAR 15:10 Ri Pilato quiri' xbij-pe, roma rija' retaman que ri nimalüj tak sacerdotes quiyo'on ri Jesús pa ruk'a', roma itzel nquina' chin que juis ye q'uiy vinük ri nquitzekleben richin.
MAR 15:11 Y ri nimalüj tak sacerdotes xquiya' quina'oj ri vinük, que tiquibij-apu chin ri Pilato que xa ja ri Barrabás ri tisok'opis-e. Y ri vinük quiri' xquibün.
MAR 15:12 Y ri Pilato jari' xbech'o jun bey chic y xuc'utuj cheque: ¿Achique ri nibij rix que yin ninbün ta riq'uin ri achi ri nibij que i-Rey rix israelitas? xbij rija' cheque.
MAR 15:13 Y ri vinük xech'o chic apu y riq'uin cuchuk'a' xquibij: Tataka' rucamsasic chuvüch cruz, xquibij chin.
MAR 15:14 Romari' ri Pilato xbij cheque: ¿Achique rumac rubanun chive? Pero rije' man nyetane' tüj ka. Xa riq'uin más cuchuk'a' xquibij-apu: ¡Tataka' rucamsasic chuvüch cruz! xquibij.
MAR 15:15 Y ri Pilato xusok'opij-e ri Barrabás, chin ticuker cánima ri vinük. C'ateri' xutük ruch'ayic ri Jesús y xujüch-e chin ticamsüs chuvüch cruz.
MAR 15:16 Xepu'u ri soldados xquicusaj-apu ri Jesús cho jay richin ri palacio. C'ateri' xecoyoj conojel ri ch'aka chic soldados, ri ye cachibil. Xequimol c'a apu chirij ri Jesús.
MAR 15:17 Y ri soldados ri' xquiya' jun tziük morado chirij ri Jesús, cachi'el vi ri nyequicusala' ri reyes. Y xquipach'uj chuka' jun k'ayis ri q'uiy ruq'uixal. Cachi'el jun corona xquibün chin, y c'ateri' xquiya' pa rujolon ri Jesús.
MAR 15:18 Xepu'u chuka' ri soldados nquibün que nquibün saludar ri Jesús, y nquibila' c'a chin: Caquicot c'a juis, rat ri qui-Rey ri israelitas, xquibij chin.
MAR 15:19 Rije' nquibujij pa rujolon ri Jesús riq'uin jun aj, y nquichubala' chuka'. Nyexuque' chuvüch. Nquibün c'a que nquiya' ruk'ij, pero xa nyetze'en chubanic.
MAR 15:20 Y tok rije' xetane' que tze'en chirij, xquelesaj-e ri tziük morado ri quiyo'on chirij. C'ateri' xquiya-e ri rutziek-vi rija', y xquic'uaj-e richin que nquibebajij chuvüch cruz.
MAR 15:21 Tok quitz'amon-e bey, xquic'ul jun achi aj-Cirene, jun achi petenük pa k'ayis, Ri achi re', quitata' ri achi'a' quibini'an Alejandro y Rufo. Y rija' rubini'an Simón. Y ri soldados xquibün chin ri achi ri' que xuc'uaj-e ri ru-cruz ri Jesús.
MAR 15:22 Y ri soldados pari' ri jun juyu' rubini'an Gólgota xquic'uaj ri Jesús. Ri juyu' ri nbix chuka' Calavera chin.
MAR 15:23 Y tok yec'o chic chiri', xquisuj chin ri Jesús vino yoyon riq'uin ruya'al jun che' rubini'an mirra. Pero rija' man xrajo' tüj.
MAR 15:24 Y tok ri soldados quibajin chic ri Jesús chuvüch ri cruz, xquic'ün-e ri rutziek y xquiya' pan atz'anin riq'uin nquitij achique nch'acon-e chin nquic'uaj chiquijujunal.
MAR 15:25 Tok ri hora las nueve xsaker-pe xquibajij ri Jesús chuvüch cruz.
MAR 15:26 Y pa rutza'n ri ru-cruz, chiri' tz'iban-vi chuvüch jun tz'alün ri achique rumac ri Jesús richin ncamsüs. Chuvüch ri tz'alün ri' nbij c'a: Jare' ri qui-Rey ri israelitas.
MAR 15:27 Y ri soldados yec'o chuka' ye ca'i' chic ri xequibajij. Ri ca'i' achi'a' ri' ye elek'oma'. Jun c'a ri xpabüx pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Jesús y jun chic pa ruxocon (ru-izquierda).
MAR 15:28 Y riq'uin ri' nbanatüj cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij: Rija' cachi'el chuka' jun aj-mac xban chin. Quiri' ri tz'iban can.
MAR 15:29 Ri vinük c'a ri yec'o-e y nye'apon riq'uin ri Jesús, nquisiloj can quijolon chuvüch, roma man nquinimaj tüj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios. Y c'o chuka' tzij ri nyequibila' can chin. Ri vinük ri' nquibila' can chin ri Jesús: Ja rat ri xabin que navulaj ri racho ri Dios y pan oxi' k'ij nabün chic jun bey.
MAR 15:30 Tacolo-e-avi' ayon y caka-pe chuvüch ri cruz, xquibij chin.
MAR 15:31 Y ja chuka' tzij ri' ri nquibila' ri nimalüj tak sacerdotes. Rije' y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquitze'ej ri Jesús y nquibila' chiquivüch: Rija' ye q'uiy xerucol, pero rija' man ntiquer tüj nucol-ri'.
MAR 15:32 Rubin que ja rija' ri Cristo, ri Rey richin ri tinamit Israel. Si quiri', tika-pe chuvüch ri ru-cruz, chin nkatz'et y nkanimaj, xquibij. Y ri elek'oma' ri ye bajin chuvüch qui-cruz cachibilan ri Jesús, c'o c'a chuka' tzij quiri' ri nyequibij-apu chin.
MAR 15:33 Y tok xnic'ajür k'ij, jari' tok xk'ekumür ri ruch'ulef. Y ri k'eku'n ri' xq'uis-e pa las tres ri xkak'ij-ka.
MAR 15:34 Y ja ri hora ri', tok ri Jesús riq'uin ruchuk'a' xch'o y xbij: Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? xbij. Y ri tzij ri xerubij rija', quiri' ri nbij: Nu-Dios yin, nu-Dios yin, ¿achique c'a roma tok xinamalij can?
MAR 15:35 Y yec'o-apu ch'aka chunakaj ri Jesús, tok xcac'axaj ri xbij, xquibila' c'a: ¿Xivac'axaj? Rija' ja ri Elías ri nroyoj, xquibij.
MAR 15:36 Y c'o jun ri junanin xberumuba-pe jun cachi'el bo'j ri nbix esponja chin. Xumuba' chupan jun ch'amilüj ruya'al-uva, xuya' pa rutza'n jun aj y xuya' chin ri Jesús richin nch'uptüj juba' ri nchaki'j ruchi', y xbij: Vocomi tikoyobej ba' chin nkatz'et si ja ri Elías nobos, nberukasaj-pe chuvüch ri cruz, xbij.
MAR 15:37 Jari' tok ri Jesús riq'uin ruchuk'a' xch'o y xcom.
MAR 15:38 Y ri c'ul ri tason rupan ri racho ri Dios xk'achitüj pa nic'aj. Ca'i' xbün. Xutz'om-pe pa jotol pa xulan ka.
MAR 15:39 Chuvüch apu ape' c'o-vi ri Jesús c'o ri Capitán quichin ri soldados. Rija' xrac'axaj tok ri Jesús riq'uin ruchuk'a' xch'o, y jari' tok xcom. Romari' tok ri Capitán xbij c'a: Ketzij na vi que ri achi re' Ruc'ajol ri Dios, xbij c'a.
MAR 15:40 Y yec'o chuka' ixoki' ri nyetzu'un-apu, pero chi nüj yec'o-vi. Chiquicojol ri ixoki' ri', c'o ri María Magdalena, c'o ri María ri quite' ri José y ri Jacobo ri más chaklatz', y c'o chuka' ri jun ixok rubini'an Salomé.
MAR 15:41 Ri ixoki' ri', tok c'o ri Jesús pa Galilea, quitzekleben y xquilij-pe. Y chuka' yec'o ch'aka chic ixoki' ri quitzekleben-apu ri Jesús pa Jerusalén.
MAR 15:42 Tok ya xtzak-ka ri k'ij y xoc-pe ri ak'a' chin ri k'ij richin uxlanen. Ja k'ij ri' nquibanala' c'a achique ri nc'atzin cheque roma xa k'ij richin uxlanen quichin conojel ri vinük.
MAR 15:43 Y jari' tok xapon jun achi rubini'an José: y rija' aj tinamit Arimatea. Rija' jun achi cachibil ri achi'a' ri nquibün juzgar chiquicojol ri quivinak: y rija' c'o juis ruk'ij chiquicojol rije'. Rija' jun achi ri royoben chuka' tok ri Dios ntoc ri nbün mandar. Y rija' xapon riq'uin ri Pilato chupan ri hora ri', chin nuc'utuj ri ruch'acul ri Jesús richin numuk. Ri José man xuxbij tüj ri' chin xuc'utuj ri ruch'acul ri Jesús.
MAR 15:44 Pero ri Pilato man nunimaj tüj que ta chanin yan xcom ri Jesús. Romari' rija' xroyoj ri Capitán, y xuc'utuj chin si ketzij que camnük chic ri Jesús.
MAR 15:45 Y tok ri Capitán xbij chin ri Pilato que ya camnük chic ri Jesús, c'ateri' xuya' k'ij chin ri José que nberumuku' can ri Jesús.
MAR 15:46 Y ri José xulok' c'a jun c'ul nim. Y tok rukasan chic pe ri ruch'acul ri Jesús chuvüch ri cruz, xupis-e chupan ri c'ul ri'. Y c'ateri' xberumuku' can pa jun jul richin camnük, c'oton chuvüch jun juyu' ri xa abüj vi. Y tok xumuk apu xusirirej jun abüj y xuya' can chuchi' ri ape' xumukutüj-vi. Y xutz'apij ri ruchi' ri jul.
MAR 15:47 Y ri María Magdalena y ri María ri quite' ri José y ri Jacobo, xquitz'et c'a jabel ape' xmuk-vi can ri Jesús.
MAR 16:1 Y tok xc'o chic ri k'ij richin uxlanen, ri María Magdalena, ri María ri quite' ri José y ri Jacobo, y chuka' ri ixok rubini'an Salomé xbequilok'o-pe jubulüj tak ak'on. Y ri ak'on re' nc'atzin cheque richin nyequiya' can pari' ri Jesús.
MAR 16:2 Y cumaj yan chupan ri nabey k'ij chin ri semana, xebe c'a chuchi-jul. Y tok nsaker-pe, jari' tok nye'apon yan.
MAR 16:3 Y rije' xquibila' c'a chiquivüch: ¿Y achique njakon ri jul chikavüch? xquibij.
MAR 16:4 Pero tok xquitz'et ri jul, xquitz'et que xa jakül. Ri nimalüj abüj ri tz'apin can riq'uin, xa elesan chic e.
MAR 16:5 Y tok rije' ye c'unük chic apu chupan ri jul, rije' xquitz'et que c'o jun cachi'el ala', tz'uyul pa cajquik'a' (qui-derecha), rucusan jun tziük sük ri napon chirakün-ka. Y ri ixoki' tok xquitz'et ri', juis xquixbij-qui' riq'uin.
MAR 16:6 Pero rija' xbij cheque: Man tixbij-ivi'. Roma yin vetaman que rix nicanoj ri ruch'acul ri Jesús aj-Nazaret, ri xcamsüs chuvüch ri cruz. Rija' xc'astüj yan e, xa manak chic chere'. Titz'eta' ape' xc'uje-vi.
MAR 16:7 Vocomi c'a quixbiyin, y tibij chin ri Pedro y cheque ri ch'aka chic rachibila' ri Jesús. Tibij cheque que ri Jesús nbe nabey chivüch, richin nic'ul-ivi' chila' pa ruch'ulef Galilea. Y chiri' nitz'et-vi, cachi'el ri rubin can chive.
MAR 16:8 Y ri ixoki' xe'el-e chiri' pa jul, pero nyebarbot. Ri xbiri' ri tz'amayon quichin juis nim. Rije' ye anmajnük c'a e. Man jun achique chok chin ta xquitzijoj-vi, roma ye camnük roma xquixbij-qui'.
MAR 16:9 Tok ri Jesús xc'astüj cumaj yan chupan ri xsaker ri k'ij domingo, ri nabey k'ij richin ri semana, xuc'ut-ri' nabey chuvüch ri María Magdalena, ri ixok ruchajin vuku' (siete) itzel espíritu y xerelesaj-e ri Jesús.
MAR 16:10 Y ri María Magdalena jari' xbe y xberubij cheque conojel ri rachibila' ri Jesús. Rije' juis nyebison y quitz'amon ok'ej.
MAR 16:11 Pero tok rije' xcac'axaj que ri Jesús xa xc'astüj chic pe y ri María Magdalena xutz'et yan can ruvüch, xa man xquinimaj tüj.
MAR 16:12 Quiri' chuka' ri Jesús xuc'ut-ri' chiquivüch ye ca'i' achi'a' ri quitz'amon bey chin nyebe lojc'an chic. Rije' pa k'ayis ye benük-vi. Pero roma ri Jesús jun vi chic xbün tok xuc'ut-ri' chiquivüch, man chanin tüj xquetamaj ruvüch.
MAR 16:13 Ri ca'i' achi'a' ri' xbequibij chuka' cheque ri ch'aka chic ri xquitzekleben ri Jesús, pero chuka' man xenimüx tüj.
MAR 16:14 C'ateri' ri Jesús xuc'ut-ri' chiquivüch ri once rachibila', tok nyetajin nyeva'. Rija' xbij c'a cheque: ¿C'o roma rix xa man xinimaj tüj y xicovirsaj ri ivánima? xbij cheque. Quiri' xbij cheque roma ri rachibila' xa man xequinimaj tüj ri xetz'eton richin ri Jesús que xa xc'astüj chic pe chiquicojol ri caminaki'.
MAR 16:15 Y xbij chuka' cheque: Quixbiyin chuvüch ri ruch'ulef y titzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque conojel ri vinük.
MAR 16:16 Ri vinük c'a ri nutaken ri utzilüj tzij richin colonic y nbün chuka' bautizar-ri', ncolotüj c'a. pero ri vinük ri xa man nuniman tüj, ri' nutij k'oxomül.
MAR 16:17 Ri nyetaken c'a vichin, q'uiy c'a nyequibanala' richin nk'alajin que yinc'o-vi quiq'uin. Pa nubi' yin nyequelesala' itzel tak espíritu y nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj.
MAR 16:18 Rije' chuka' stape' (aunque) nyequitz'om itzel tak cumütz y ak'on chin camic, man nijun nquibün. Nquiyala' chuka' quik'a' pa quivi' yava'i' y nyec'achoj. Q'uiy ri nyequibanala' rije', xbij ri Jesús.
MAR 16:19 Tok ri Ajaf Jesús ch'ovinük chic can cheque ri rachibila', xbe y chila' chicaj xc'ul roma ri Dios, y xtz'uye-apu pa rajquik'a' (ru-derecha).
MAR 16:20 Y tok ri rachibila' xe'el c'a chi nüj chi nakaj, xquitzijoj ri rutzij ri Dios. Y ri Ajaf c'o-vi quiq'uin richin nyeruto' y chuka' xbün cheque que q'uiy milagros ri xetiquer xquibanala' richin tik'alajin que ja ri ketzij ri'. Quiri' c'a.
LUK 1:1 Ye q'uiy yan c'a vinük ri quitijon chic quik'ij richin nquitz'ibaj pa rucholajen ri xa c'a ja ri tiempo re' xebanatüj.
LUK 1:2 Y ri rutz'ibaxic ri xquibün chin cachi'el vi ri xtzijos cheke coma ri xetz'eton c'a pa rutz'uquic pe. Y ri xetz'eton ri xbanatüj xe'oc chuka' tzijoy rutzij ri Dios.
LUK 1:3 Y yin chuka' ninjo' nintz'ibaj ri xbanatüj. Xintij c'a nuk'ij richin xinvetamaj pari' ri rutz'uquic. Y jari' ri ninjo' nintzijoj chave. Ninjo' que pa rucholajen nintzijoj chave rat nimalüj Teófilo,
LUK 1:4 richin quiri' ja vi ri rubanic ri navetamaj pari' ri ketzij ri rat tijon-vi-pe.
LUK 1:5 Chiri' pa ruch'ulef Judea xc'uje' c'a jun sacerdote quichin ri israelitas ri rubini'an Zacarías, y rija' xc'uje' c'a quiq'uin juk'at sacerdotes quichin ri israelitas ri quibini'an que ye richin ri Abías, ri jun sacerdote quichin ri israelitas más ojer can. Pa ru-tiempo ri Zacarías ja ri achi Herodes ri rey chiri' pa Judea. Ri rixjayil ri Zacarías rubini'an Elisabet. Ri Elisabet ri' jun ruxquin-rumam can ri nimalüj sacerdote quichin ri israelitas ri rubini'an Aarón.
LUK 1:6 Ri juc'ulaj vinük ri' ye choj chuvüch ri Ajaf Dios, y nquitakej c'a ri rutzij. Nquibün-vi ri nbij. Y man jun vinük ntiquer nbin c'a achique ta tzij chiquij, roma ye choj vi.
LUK 1:7 Ri juc'ulaj vinük ri' man jun c'a calc'ual, roma ri Elisabet man nalan tüj. Y chi ca'i' c'o chic ba' q'uiy qui juna' chuka'.
LUK 1:8 Ri k'ij c'a tok ja ri Zacarías y ri ye rachibil ri yec'o que nyebanun ri jalajoj ruvüch samaj chiri' pa racho ri Dios, quere' c'a xbanatüj.
LUK 1:9 Chiquijujunal ri sacerdotes ri' jalajoj c'a ruvüch samaj ri nc'atzinej que nquibün. Romari' quiyo'on pa atz'anin achique ri nka-ka pari' que ntoc-apu pa racho ri Dios richin que nuporoj ri pon. Y ri k'ij ri' pari' ri Zacarías xka-ka-vi richin que ja rija' ri nc'atzinej que nsujun ri pon.
LUK 1:10 Y tok ntajin c'a chuporoxic ri pon, conojel c'a ri vinük ri nquimol-apu-qui' chuvüch-jay, nquibün orar.
LUK 1:11 Ja tok c'o ri Zacarías chiri' richin nuporoj ri pon, jari' tok xuc'ut-ri' jun ángel chuvüch, jun ángel richin ri Ajaf Dios. Y ri ángel ri' xpa'e' chunakaj ri altar ape' nporox-vi ri pon. Pa rajquik'a' (ru-derecha) ri altar xpa'e-vi.
LUK 1:12 Tok ri Zacarías xutz'et ri ángel ri', xsatz ruc'u'x y xpu'u xbiri' chin.
LUK 1:13 Pero ri ángel xbij chin ri Zacarías: Man taxbij-avi'. Ri Dios xrac'axaj ri a-oración. Ri Elisabet ri avixjayil nc'uje' c'a jun ral, y ri ac'ual re', Juan ri rubi' ri naya'.
LUK 1:14 Ri ac'ual re' nuc'ün-pe juis quicot chave rat, y nuc'ün-pe chuka' quicot cheque juis ye q'uiy vinük.
LUK 1:15 Roma ri avalc'ual re' ntoc nimalüj samajel chuvüch ri Dios. Man nukum tüj vino, nixta ch'aka chic quivüch ya' ri nyek'abarsan, roma pa ralaxic pe ri nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu.
LUK 1:16 Y nbün c'a cheque ye q'uiy avinak israelitas richin nquitakej ri Ajaf Dios y njalatüj ri quic'aslen.
LUK 1:17 Ja ri Juan ri avalc'ual ri nchojmirsan ape' nka-pe-vi ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Rija' nc'uje' c'a ri Lok'olüj Espíritu y ri ruchuk'a' riq'uin, cachi'el ruchuk'a' xc'uje' riq'uin ri Elías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Chuka' ri Juan nbün c'a cheque ri te'ej-tata'aj richin nyequijo' ri calc'ual, y nbün chuka' cheque ri vinük ri man nyetaken tüj tzij, que nquic'uaj jun choj c'aslen cachi'el ri quic'uan ri vinük choj quic'aslen. Quiri' ruchojmirsasic nbün-apu cheque ri vinük, richin quiri' ri vinük re' xaxe chic coyoben ri Ajaf Cristo, xbij ri ángel chin ri Zacarías.
LUK 1:18 Y ri Zacarías xuc'utuj chin ri ángel: ¿Achique c'a modo tok ninvetamaj yin que ketzij ri nabij? Roma yin y ri vixjayil xa roj rajatük chic, y man nyec'uje' ta chic kalc'ual, xbij.
LUK 1:19 Y jari' tok ri ángel xbij chin: Ja yin ri nubini'an Gabriel, y ri Dios nquirutük richin ninbün ri nrajo'. Roma c'a ri' xinrutük-pe vocomi richin ninbij can chave ri nuc'ün-pe quicot, que nc'uje' ri avalc'ual.
LUK 1:20 Y roma c'a ri man xanimaj tüj ri xinbij chave, ncatoc can mem, man ncach'o tüj c'a, entonces tok nalüx na ri avalc'ual, c'ateri' ncach'o jun bey chic. Ronojel c'a re' nbanatüj na vi, pero tok napon ri k'ij, xbij.
LUK 1:21 Tok ri Zacarías ntzijon c'a ri ángel riq'uin, ri vinük ri ye oyobeyon richin chuvüch-e ri jay, nquibila' c'a: ¿Achique roma tok xa man jun bey ntel-pe chupan ri lok'olüj racho ri Dios?
LUK 1:22 Y tok ri Zacarías xbe'el-pe, man ntiquer tüj nch'o cheque, roma xoc mem. Roma c'a ri', ri ye oyobeyon richin, nquinabej que c'o ri xk'alajrisüs-pe chuvüch chiri' chupan ri lok'olüj jay. Ri Zacarías xaxe riq'uin ruk'a' nch'o-vi cheque, roma xa xoc mem.
LUK 1:23 Y tok rija' ye rutz'akatisan chic can ri k'ij richin samaj chiri' pa racho ri Dios, xbe chiracho.
LUK 1:24 Xa c'ate ba' ri xc'ulachitüj chiri' pa racho ri Dios, tok ri Elisabet ri rixjayil ri Zacarías, xunabej que yava' chic, y romari' man xel tüj pa bey vo'o' ic'. Ri Elisabet nbij c'a:
LUK 1:25 Vocomi ri Vajaf Dios nuya' c'a ri ac'ual re' chuve, richin que yin man quiq'uix chic chiquivüch ri vinük ri nquikasaj nuk'ij roma man jun val.
LUK 1:26 Ja tok ri Elisabet rutz'amon chic vaki' (seis) ic' yava' pe, jari' tok ri Dios xutük ri ángel Gabriel pa jun tinamit rubini'an Nazaret, jun tinamit ri c'o pa ruch'ulef Galilea.
LUK 1:27 Ri ángel Gabriel xtak riq'uin jun xtün rubini'an María. Ri xtün c'a ri', c'utun chic richin c'ulubic roma jun ala' rubini'an José. Y ri José ri' ruxquin-rumam can ri rey David.
LUK 1:28 Ri ángel xapon na vi riq'uin ri xtün, y xbij chin: ¡Tiquicot c'a ri avánima, roma jabel xaka' chuvüch ri Dios! Ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, c'o aviq'uin. Y cheque conojel ri ixoki' ja rat ri más nim ri bendición xac'ul.
LUK 1:29 Y tok ri María xutz'et ri ángel y xrac'axaj ri xbij chin, cachi'el xsatz ruc'u'x y xunuc c'a ka pa ránima que achique roma tok quere' saludo nuya' chin.
LUK 1:30 Jari' tok ri ángel chanin xbij chin ri María: Man taxbij-avi'. Rat avilon ru-favor ri Dios.
LUK 1:31 Vocomi c'a, ninbij can chave que npu'u alanic chavij, y tok nalüx c'a ri ac'ual re', vit ala' y Jesús ri rubi' ri naya'.
LUK 1:32 Rija' juis c'a ruk'ij nc'uje', y rubini'an chuka' Ruc'ajol ri nimalüj Dios. Ri Jesús jun ruxquin-rumam can ri rey David, y ri Ajaf Dios ja rija' ri nutz'uyuba' can pa rutz'uyubal ri rey David ri xc'uje' ojer can,
LUK 1:33 richin quiri' ri Jesús nbün mandar pan ivi' rix ruxquin-rumam can ri Jacob. Y ri ru-gobierno chi jumul, man jun bey chic ntane', xbij ri ángel chin ri María.
LUK 1:34 Y tok ri María rac'axan chic ka ronojel re', xuc'utuj chin ri ángel: ¿Achique c'a rubeyal tok nc'uje' val? Roma yin xa man jani yinc'o ta riq'uin ri ntoc vachijil.
LUK 1:35 Y ri ángel xbij chin ri María: Ja ri Lok'olüj Espíritu riq'uin ri ruchuk'a' ri nimalüj Dios, jari' ri nka-pe pan avi'. Roma c'a ri', ri lok'olüj ac'ual ri nalüx aviq'uin, rubini'an na vi Ruc'ajol ri Dios.
LUK 1:36 Y tavetamaj c'a chuka' can, que ri Elisabet ri avoxpochel nyeralaj jun ac'ual, stape' (aunque) man alanel tüj y chuka' ri'j chic. Y jare' ri vaki' (sexto) ic'.
LUK 1:37 Roma ri Dios man nijun ri c'ayuf ta nbün chuvüch.
LUK 1:38 Jari' tok ri María xbij: Jare' yinc'o pa ruk'a' ri Ajaf Dios. Tibanatüj c'a cachi'el ri xabij chuve, xbij ri María chin ri ángel. Y ri ángel xel-e chiri' riq'uin ri María, y xbe.
LUK 1:39 Ja k'ij c'a ri' tok ri María chanin xbe pa jun tinamit ri c'o pari' jun juyu' richin ruch'ulef Judea.
LUK 1:40 Y tok xapon chiri' pa tinamit, rija' xbe pa cacho ri Zacarías y ri Elisabet. Rija' xuya' saludo c'a chin ri Elisabet.
LUK 1:41 Tok ri Elisabet xrac'axaj ri saludo ri xuya' ri María, xropin juis ri ac'ual ri royoben, xuna' rija'. Y tok ri Elisabet nojnük chic ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu,
LUK 1:42 riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o, y xbij: Chikacojol roj ixoki', ja rat ri más nim ri bendición ac'ulun, y quiri' chuka' ri bendición c'o pari' ri ac'ual ri nalüx aviq'uin.
LUK 1:43 Man nk'ax ta c'a chuve, ¿roma yin achique c'a yin, richin nquinabetz'eta' can rat ri rute' ri Vajaf Dios?
LUK 1:44 Y xe xinvac'axaj ri ach'abül tok xinaya' saludo, ri ac'ual ri voyoben, xropin roma quicot, xinna' yin.
LUK 1:45 Jabel quicot chave rat c'a que xatakej ri xbij ri Ajaf Dios chave, roma ri ac'ual ri xbij chave que nalüx aviq'uin, nalüx na vi.
LUK 1:46 Y jari' tok ri María xbij: Yin riq'uin ronojel vánima ninya' ruk'ij ri Ajaf Dios.
LUK 1:47 Ri vánima nquicot roma ri Dios ri Nucolonel.
LUK 1:48 Roma ri Dios xinrucha', yin ri xa yin achique na oc chi samajel. Y chi jumul ri nbe-apu, ri vinük nquibij que jabel quicot chuve.
LUK 1:49 Roma q'uiy nimak' tak utz ri rubanun-pe chuve rija', ri ntiquer-vi nbün ronojel. Y ri rubi' rija' lok'olüj vi.
LUK 1:50 Y chuka' nujoyovaj c'a quivüch conojel ri vinük, ri chi familia can chi familia can nyec'o-e chuvüch ri ruch'ulef y nquiya' ruk'ij rija'.
LUK 1:51 Y riq'uin c'a ri ruchuk'a', q'uiy c'a rubanalun. Rija' rukasan quik'ij ri nyenucun pa tak cánima que juis quik'ij.
LUK 1:52 Ye rukasan nimak' tak autoridades, y ye runimirsan ri xa juba' oc quik'ij.
LUK 1:53 Ri nyevayjan, ruyo'on c'a ronojel ri nc'atzin cheque, jac'a ri beyoma' xe tal quiri' xetak-e. Man jun xuya-e cheque.
LUK 1:54 Rija' roj ruto'on c'a roj israelitas ri roj rucha'on-vi richin que nkabün ri rusamaj. Man roj rumestan tüj vi can y rujoyovan kavüch.
LUK 1:55 Rujoyovan-vi kavüch, cachi'el ri rusujun can cheque ri kaxquin-kamama' ojer, ri rusujun can chin ri Abraham y cheke roj ri ruxquin-rumam can rija'. Ri Dios man jun bey c'a numestaj ri rusujun can. Quiri' c'a ri xbij ri María.
LUK 1:56 Y ri María xc'uje' la'ük can jun oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ateri' xtzolij chiracho.
LUK 1:57 Tok xapon ri k'ij richin nalüx ri vit ac'ual chuk'a' ri Elisabet, xralaj jun ac'ual vit ala'.
LUK 1:58 Y ri vinük c'a ri ye ru-vecinos ri Elisabet y ri ye roxpochel xcac'axaj c'a que jun utzilüj nimalüj rusipanic ri Ajaf Dios, roma xralaj jun ac'ual. Y ri vinük c'a ri' xe'apon riq'uin, chutz'etic, y juis c'a chuka' xequicot riq'uin.
LUK 1:59 Y rije' xe'apon chic c'a riq'uin ri Elisabet, tok xapon ri ocho ruk'ij ri ac'ual, tok ja chuka' ri' nban ri circuncisión chin ri ac'ual, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios cachi'el nbij chupan ri ru-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja chuka' k'ij ri' tok nquicanoj can rubi' ri ac'ual. Y ri yec'o quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual xcajo' c'a xquiya' ri rubi' ri rutata' chin ri ac'ual, y quiri' ri ac'ual rubini'an ta Zacarías.
LUK 1:60 Jac'a ri rute' ri ac'ual chanin xbij: Ri ac'ual man nuc'uaj tüj ri rubi' ri rutata', roma ri ac'ual re' nubini'aj Juan.
LUK 1:61 Y ri yec'o quiq'uin ri Elisabet xquibij chin: ¿Achique roma tok najo' que ri ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun cheque ri ye avoxpochel rubini'an ta quiri'.
LUK 1:62 Jari' tok pa mem xech'o-apu chin ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, richin nquic'utuj chin achique bi'aj nrajo' nuya' chin ri ac'ual.
LUK 1:63 Ri rutata' ri ac'ual xuc'utuj jun tz'alün ri nyequicusaj richin nyetz'iban. Chuvüch c'a ri tz'alün ri' xutz'ibaj: Ri ac'ual nubini'aj Juan. Y conojel c'a ri quimolon-apu-qui' quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual, xsatz quic'u'x, roma ja ri bi'aj ri xbij ri te'ej, ja chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuvüch ri tz'alün.
LUK 1:64 Jari' tok ri Zacarías xch'o jun bey chic. Y rija' xe xch'o, jari' xuya' ruk'ij ri Dios.
LUK 1:65 Y ri ye qui-vecinos xsatz c'a quic'u'x cheque, roma ri xbanatüj chiri'. Y ri xbanatüj, ntzijos c'a ri lugar ri', chiri' pa tak k'ayis ri ye richin ri ruch'ulef Judea.
LUK 1:66 Y conojel c'a vinük ri nye'ac'axan ri xbanatüj quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, nquiyüc c'a ka pa tak cánima ri ntzijos cheque, y nquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amon-pe ri ac'ual re'? nquibij. Roma nk'alajin que c'o-vi ri Ajaf Dios riq'uin.
LUK 1:67 Roma c'a ri' ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, tok nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, rija' xuk'alajrisaj c'a y xbij:
LUK 1:68 Juis ninimirsüs ta rubi' ri Ajaf Dios kichin roj ri aj-Israel, roma nkuruc'uxla'aj-pe roj ri rutinamit, y nkurucol.
LUK 1:69 Ri Dios nuya' jun kanimalüj Colonel. Y ri Kacolonel re', ruxquin-rumam can ri David ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can.
LUK 1:70 Ri Dios xbin cheque ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij rija' ojer can, que xquibij que nuya' jun Kacolonel. Rusujun-vi-pe jun Kacolonel ojer ri'.
LUK 1:71 Rubin-vi-pe que nkurucol chiquivüch ri nye'etzelan kichin, y nkurucol pa quik'a' ri man nyejo'on tüj kichin,
LUK 1:72 y richin nujoyovaj chuka' quivüch ri kaxquin-kamama' xec'uje' ojer can, nbün-vi ri xbij, tok xbün ri lok'olüj trato.
LUK 1:73 Xbün-vi jurar chin ri kaxquin-kamama' can Abraham
LUK 1:74 que nkurucol na vi pa quik'a' ri nye'etzelan kichin, richin quiri' man jun xbiri' pa tak kánima nkasamajij rija',
LUK 1:75 y riq'uin jun chojmilüj y ch'ajch'ojilüj c'aslen chuvüch rija', nkasamajij-e jampe' tiempo nkuc'ase-e chuvüch ri ruch'ulef.
LUK 1:76 Y rat vit nuc'ajol, xbij ri Zacarías, rat k'alajrisüy ri rutzij ri nimalüj Dios nbix chave, roma ja rat ri ncabin cheque ri vinük que tiquichojmirsala' ri rubey ri quic'aslen, roma nakaj chic c'o-vi ri rupetenük ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios,
LUK 1:77 y ja rat ri ncabin que ri Dios nucuy quimac ri ye rutinamit, richin nyecolotüj.
LUK 1:78 Y ri', xaxe roma ri ka-Dios juis nujoyovaj kavüch, riq'uin ronojel ránima nkurujo'. Romari' nutük-pe ri Jun ri nsakrisan-pe kichin, ri cachi'el k'ij tok nka-pe chila' chicaj.
LUK 1:79 Ri Jun c'a ri nsakrisan-pe, nyeruya' pa sük ri yec'o pa k'eku'n y ri yec'o pa rumujal ri camic, y nkuruyukej c'a chupan ri bey richin uxlanen.
LUK 1:80 Y quiri' c'a, ri ac'ual ri xalüx quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, rutz'amon c'a ruq'uiyilen y chuka' quiri' pa ruc'aslen. Y ja pa tz'iran ruch'ulef xc'uje-vi, c'a tok xapon ri k'ij richin xutzijoj ri rutzij ri Dios chiquivüch ri aj-Israel ri ruvinak.
LUK 2:1 Y chupan c'a ri k'ij ri', pa ru-tiempo ri César Augusto ri jun nimalüj rey, jari' tok xtak rubixic cheque conojel vinük que nyeban jun tz'ibaxic bi'aj.
LUK 2:2 Man jun bey banatajnük ta quiri'. Pero tok xban ri nabey tz'ibaxic bi'aj ri', jari' tok c'a gobernador ri achi rubini'an Cirenio, chiri' pa ruch'ulef Siria.
LUK 2:3 Y ri vinük pa ruch'ulef Israel nc'atzinej c'a que nyequitz'ibaj quibi' pa tak quitinamit ri quixquin-quimama' can.
LUK 2:4 Y chiri' pa ruch'ulef Galilea c'o jun tinamit rubini'an Nazaret. Y chiri' pa Nazaret c'o c'a jun achi rubini'an José. Y ri José c'a ri', nc'atzinej c'a que nbe chutz'ibaxic ri rubi' c'a pa Belén, ri jun tinamit c'a pa Judea ncanaj-vi can, roma ye aj chiri' ri ye ruxquin-rumama' can. Chiri' c'a pa tinamit Belén xalüx-vi ri rey David, y ri José ruxquin-rumam can c'a ri rey David.
LUK 2:5 Y ri José rachibilan ri María ri rixjayil chic, roma pa nabey xaxe c'a ruc'utun richin que nc'ule' riq'uin. Chi ye ca'i' rije' xebe c'a pa Belén chutz'ibaxic quibi'. Y ri María xa nakaj chic c'a ri alanic chirij.
LUK 2:6 Y chiri' c'a pa tinamit Belén yec'o-vi tok ri María xtz'aküt ri ruk'ij.
LUK 2:7 Rija' xc'uje' c'a ral vit ala'. Ri María jabel xubolkotij ri ac'ual pa c'ul, y xuliba' pa jun quivaybül avüj. Pa jun ruc'ojbül quivay avüj xalüx-vi ri nabey vit ral ri María, roma nojnük chic ri posada.
LUK 2:8 Y yec'o c'a yuk'uy nyequivaraj qui-ovejas pa k'ayis nakaj ncanaj-vi can chin ri tinamit Belén.
LUK 2:9 Jari' tok xuc'ut-ri' jun ángel chiquivüch ri yuk'uy quichin ovejas ri', jun ángel ri petenük chila' chicaj riq'uin ri Ajaf Dios. Y rije' juis nquixbij-qui' roma ri ángel, y roma chuka' ri rusakil ri Ajaf Dios ri xsakrisan quichin.
LUK 2:10 Pero ri ángel xbij cheque: Man tixbij-ivi'. Tivac'axaj na pe' ri ninjo' ninbij chive, richin juis quicot. Y man xe tüj chuka' ivichin rix ri quicot re', xa quichin conojel vinük chuka'.
LUK 2:11 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive: Chiri' pa Belén, ri rutinamit can ri rey David, vocomi xalüx ri Colonel, ri Cristo ri Ajaf.
LUK 2:12 Ri retal richin vi ja vit ac'ual ri' ri xivil, nitz'et c'a que bolkotin jabel pa c'ul y cotz'oban pa jun quivaybül avüj, xbij ri ángel.
LUK 2:13 Jari' chuka' xek'alajin-pe ch'aka chic ángeles ri ye petenük chila' chicaj. Ye juis. Y rije' nquiya' c'a ruk'ij ri Dios, y nquibij:
LUK 2:14 ¡Vocomi, chila' chicaj juis ruk'ij nuc'ul ri Dios! ¡Y chere' chuvüch ri ruch'ulef xka-pe yan ri uxlanen. Xka-pe yan chiquicojol ri vinük, roma ri utzilüj rusipanic ri Dios!
LUK 2:15 Xe xquibij can quiri' ri ángeles, jari' xebe chila' chicaj. Y xe c'a xebe ri ángeles ri', ri yuk'uy quichin ovejas jari' xquibila-ka chiquivüch: Jo' junanin pa tinamit Belén. Jo' chin nkatz'et ri ac'ual ri xalüx chila'. Roma ri Ajaf Dios xutük-pe ri rutzijol cheke.
LUK 2:16 Y richin c'a que nyequitz'eta', ri yuk'uy ri' junanin c'a xebe pa tinamit. C'o na vi ri María, ri José, y ri ac'ual cotz'oban c'a pa jun quivaybül avüj.
LUK 2:17 Ri yuk'uy quichin ovejas ri', xe xquitz'et ri ac'ual, xquitz'om c'a rutzijosic ri xbix cheque roma ri ángel pari' ri jun vit ac'ual re'.
LUK 2:18 Y conojel c'a ri vinük ri nye'ac'axan quichin, xsatz quic'u'x tok xcac'axaj ri utzilüj tak tzij ri nquitzijoj ri yuk'uy.
LUK 2:19 Y ri María xeruyüc c'a pa ránima ronojel ri tzij ri', y nunuc chuka' pari' ri tzij ri'.
LUK 2:20 Ri yuk'uy xetzolij c'a. Pero rije' nquiyala' c'a ruk'ij ri Dios y nquinimirsala' ri rubi'. Rije' quiri' c'a nquibün roma ronojel ri quitz'eton y cac'axan chic. Xbanatüj-vi c'a cachi'el ri rubin can ri ángel.
LUK 2:21 C'a man jani rutzijol que nc'uje' ta c'a ral ri María chiri', tok jun ángel xbij que ri ac'ual ri nralaj nubini'aj Jesús. Y quere' c'a xubini'aj can ri ac'ual tok c'a ocho k'ij xalüx. Y ja k'ij ri' chuka' tok xban ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, cachi'el ri nbij ri rutzij ri Dios que nc'atzinej que nban.
LUK 2:22 Y tok xtz'aküt c'a ri k'ij cachi'el nbij ri ley richin ri Moisés, que ri ixoki' ri xe'alan nc'atzinej que nquich'ajch'ojrisaj-qui', ri María quiri' vi xbün. Y tok xebe c'a chubanic ri ch'ajch'ojrisanic ri' c'a chila' pa racho ri Dios pa Jerusalén, ri María y ri José xquic'uaj c'a chuka' ri Jesús richin que jari' nbequic'utu' can ri ac'ual pa racho ri Dios.
LUK 2:23 Quiri' xquibün roma ri ley richin ri Ajaf Dios nbij que ronojel nabey ac'ual ala' pa tak familia, richin vi ri Dios.
LUK 2:24 Ri José y ri María xquibün-vi c'a ri nbij chupan ri ley richin ri Ajaf Dios, ri nch'o pari' ri ch'ajch'ojrisanic. Rije' xquiya' c'a chuvüch ri Dios ca'i' palomas, roma ri ley nbij-vi c'a: Ca'i' palomas ye nimak' o ca'i' tak cocoj.
LUK 2:25 Y chiri' pa tinamit Jerusalén ri tiempo ri', c'o c'a jun achi rubini'an Simeón. Ri jun achi c'a ri', choj ri ruc'aslen y yo'ol ruk'ij ri Dios. Ri Simeón, c'o-vi c'a ri Lok'olüj Espíritu riq'uin y royoben chuka' tok npu'u ri Cristo chucolic ka rija' y chiquicolic ri ch'aka chic israelitas.
LUK 2:26 Y ri Lok'olüj Espíritu ruk'alajrisan chic c'a chin ri Simeón que man ncom tüj yan nabey si nabey man rutz'eton tüj can ruvüch ri Cristo, ri nutük-pe ri Ajaf Dios.
LUK 2:27 Y chupan c'a ri k'ij tok ri te'ej-tata'aj xquic'uaj ri ac'ual pa racho ri Dios richin nquibün cachi'el ri nbij ri ley, ja k'ij ri' chuka' tok xapon ri Simeón pa racho ri Dios, roma quiri' xrajo' ri Lok'olüj Espíritu.
LUK 2:28 Ri Simeón xuch'elej c'a ri ac'ual, y richin que xuya' ruk'ij ri Dios, xbij c'a:
LUK 2:29 Ajaf Dios, vocomi c'a xa utz chic que nquinavelesaj-e, xa c'o chic e uxlanen pa vánima nquibe, roma cachi'el ri abin chuve, quiri' xbanatüj.
LUK 2:30 Ri runak'-nuvüch xquitz'et yan can c'a ri Colonel ri petenük aviq'uin rat,
LUK 2:31 ri xaya-pe rat quichin conojel ri vinük.
LUK 2:32 Ja rija' chuka' ri Sük quichin ri vinük man ye israelitas tüj, roma ja rija' ri nk'alajrisan ri abey rat chiquivüch. Y roj ri atinamit Israel, roma chikacojol xalüx-vi ri Colonel, q'uiy utz nkil y nc'uje' kak'ij, xbij ri Simeón.
LUK 2:33 Y ri José y ri María ri te'ej xsatz quic'u'x tok xcac'axaj ri xubila' ri Simeón pari' ri ac'ual.
LUK 2:34 Y jari' tok ri Simeón xbün jun oración coma ri José y ri María, richin ja ta ri Dios ri nuya' ru-bendición pa quivi'. Tok rubanun chic ka orar ri Simeón, xbij c'a chin ri María, ri rute' ri ac'ual: Tavac'axaj na pe', ri ac'ual re' nim ri samaj yo'on-pe chin roma ri Dios. Y roma rija', ye q'uiy cheque ri kavinak israelitas nyecolotüj. Y ye q'uiy chuka' ri nyetzak, roma juis nquetzelaj.
LUK 2:35 Roma c'a rija' tok nyek'alajin-pe ri itzel c'o pa tak cánima ri vinük. Y ri Simeón xbij chuka' chin ri María: Roma ri itzel ri nban chin ri Jesús, npu'u k'oxon aviq'uin rat. Nana' c'a que cachi'el jun ch'ich' ri nusoc ri avánima, xbij ri Simeón.
LUK 2:36 Chiri' c'a pa racho ri Dios c'o c'a jun ixok rubini'an Ana. Rija' jun ri nk'alajrisan c'a richin ri nbix chin roma ri Dios. Rija' rumi'al can jun achi rubini'an Fanuel, y ruxquin-rumam can ri Aser, ri jun achi xc'uje' ojer can. Ri Ana ri' ya ri'j chic oc. Rija' c'a man q'uiy tüj c'o rujuna' tok xc'ule'. Y xaxe siete juna' xquic'uaj-qui' riq'uin ri rachijil, roma xa chanin xcom-e ri achi chuvüch.
LUK 2:37 Man riq'uin tüj ri' man xc'ule' tüj jun bey chic. C'o chic c'a ochenta y cuatro rujuna', y nc'uje' c'a pa racho ri Dios k'ij-k'ij. Q'uiy mul c'a nbün que man nva' tüj, richin nbün orar. Nuya' c'a ruk'ij ri Dios chi pak'ij chi chak'a'.
LUK 2:38 Tok ri Ana xutz'et ri vit ac'ual Jesús, rija' xbe-apu riq'uin. Y juis c'a xmatioxin chin ri Dios roma ri ac'ual ri', roma xunabej que jari' ri Colonel. Y xutz'om c'a rutzijosic cheque ri vinük ri ye oyobeyon richin ri Colonel re', chiri' pa tinamit Jerusalén.
LUK 2:39 Ri José y ri María xquibün c'a ronojel ri nuchilabej ri Ajaf Dios chupan ri ru-ley, ri nc'atzinej que nquibün tok c'ate ba' xalüx jun ac'ual. C'ateri' xetzolij chi cacho chiri' pa tinamit Nazaret. Ri tinamit ri' c'a pa ruch'ulef Galilea ncanaj-vi can.
LUK 2:40 Y ri ac'ual xutz'om c'a ruq'uiyilen, y xa ntajin nc'uje-e más ruchuk'a'. Rija' ntajin nq'uiyür más runa'oj, y c'o ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pari'.
LUK 2:41 Ri María y ri José ri ye rute-rutata' ri Jesús, ronojel c'a juna' nyebe pa tinamit Jerusalén. Rije' nyebe chiri' pa Jerusalén tok napon ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas ri rubini'an pascua.
LUK 2:42 Y xapon chic c'a jun bey ri k'ij richin ri quinimak'ij ri'. Ri Jesús rutz'aksan chic c'a doce rujuna' tok xebe c'a pa Jerusalén. Xebe c'a pa tinamit, cachi'el vi nquibün ri quivinak israelitas.
LUK 2:43 Tok c'unük chic can c'a ri quinimak'ij ri israelitas ri rubini'an pascua, ri María y ri José xetzolij chicacho. Pero rije' man quetaman tüj c'a que ri ac'ual Jesús xa xcanaj can chiri' pa tinamit Jerusalén.
LUK 2:44 Ri José y María quiyo'on-ka cánima que ri ac'ual benük, y quiri' xebiyin jun k'ij. Pero tok xquinabej que man benük tüj, c'ateri' tok xquic'utula' na cheque ri coxpochel y cheque ri quetaman quivüch.
LUK 2:45 Y roma ri man xquil tüj, ri José y ri María xetzolij chic jun bey chucanoxic ri ac'ual c'a pa tinamit Jerusalén.
LUK 2:46 C'a pa rox k'ij tok quisatzon ri ac'ual, c'ateri' tok ri José y ri María xbequila'. Rije' xquil c'a ri ac'ual chiri' pa racho ri Dios chiri' pa Jerusalén. Ri ac'ual tz'uyul-apu quiq'uin ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, nrac'axaj ri nquibij y c'o chuka' ri nyeruc'utula-apu rija' cheque.
LUK 2:47 Y conojel c'a ri xcac'axaj ri nbij ri ac'ual xsatz quic'u'x, roma ri nc'utux-pe chin coma ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri ac'ual jabel vi ntiquer nbij-apu cheque. Rija' nk'alajin-vi que ronojel jabel nk'ax chin y c'o etamabül riq'uin.
LUK 2:48 Chiri' c'a pa racho ri Dios c'o-vi ri Jesús tok ri María y ri José xbequila'. Rije' xesatz quic'u'x. Y jari' tok ri rute' xbij chin ri ral: ¿Achique c'a roma tok quere' xabün cheke? ¿Achique roma tok xacanaj can y man jun xabij cheke? Tatz'eta' la'. La atata' y yin juis chic rat kacanon. Y nk'oxon chic kánima roma man jun bey ncatkilon.
LUK 2:49 Y jari' tok rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma tok juis nquinicanoj? Chinuvüch yin, rix jabel vi ivetaman que ja ri nrajo' ri Nata' Dios jari' ri nc'atzinej que ninbün.
LUK 2:50 Jac'a ri tzij ri xbij ri ac'ual cheque ri José y María man xk'ax ta cheque.
LUK 2:51 Y c'ateri' ri ac'ual junan c'a xtzolij quiq'uin rije' chicacho, ri c'o-vi pa tinamit Nazaret. Ri ac'ual juis nutakej quitzij. Y ronojel c'a ri xbanatüj pa Jerusalén riq'uin ri ac'ual, ri María xeruyüc c'a pa ránima.
LUK 2:52 Y riq'uin ri benük ri tiempo, ri Jesús chuka' ntajin ruq'uiyilen, y quiri' chuka' ri etamabül ri c'o riq'uin benük pa jotol. Juis c'a jabel chuvüch ri Dios, y juis c'a chuka' jabel chiquivüch ri vinük.
LUK 3:1 C'o yan chic c'a quince juna' nbün mandar ri achi rubini'an Tiberio César. Y pa ruk'a' c'a ri Tiberio César ri' xec'uje-vi ri caji' gobernadores ri'. Jun cheque ri caji' gobernadores ri' ja ri Poncio Pilato, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Judea. Ri jun chic, ja ri Herodes y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Galilea. Ri rox, ja ri Felipe ri ruchak' ri Herodes, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Iturea y Traconite. Ri rucaj gobernador ja ri Lisanias, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Abilinia.
LUK 3:2 Y ja chuka' tiempo ri' tok ri Anás y ri Caifás ye nimalüj tak sacerdotes chiri' pa racho ri Dios, chiri' pan Israel. Ronojel c'a re' nye'oc retal richin tok xch'o ri Dios chin ri Juan ri ruc'ajol ri Zacarías. Ja chiri' pa tz'iran ruch'ulef xch'o-vi ri Dios chin ri Juan.
LUK 3:3 Y rija' xaxe c'a ri ruchi' ri rakün-ya' Jordán ruc'uan-e, y xbe. Rija' nbij c'a cheque ri vinük ri nye'apon riq'uin que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquibana' bautizar qui', richin quiri' ri Dios nucuy quimac.
LUK 3:4 Y ja riq'uin ri Juan xbanatüj-vi ri rubin can ri Dios chin ri jun rusamajel ri xc'uje' ojer can. Ri rusamajel c'a re' rubini'an Isaías. Y ri rutz'iban can ri Isaías tok xch'o pari' que nc'atzinej que ri vinük nquichojmirsaj ri quic'aslen, quere' c'a ri nbij: C'o c'a jun achi ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja nobos-vi ri Ajaf.
LUK 3:5 Y richin c'a nchojmirsüs jun bey, nc'atzin c'a que nyenojsüs ri sivan. Nc'atzin chuka' nvulüx-ka ri juyu'. Ri xotoxük tak bey, choj tiban cheque. Y ri cojcük tak bey, tak'aj c'a chuka' tiban cheque.
LUK 3:6 Y conojel c'a vinük nquitz'et ri colonic ri nuya' ri Dios, nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías.
LUK 3:7 Y quiri' c'a, tok nye'apon ri vinük riq'uin ri Juan richin nyeban-e bautizar, rija' nbij c'a cheque: Rix rix cachi'el itzel tak cumütz, ri nyixanmüj chuvüch ri castigo, roma nijo' nyixcolotüj chuvüch ri castigo ri nutük-pe ri Dios, ri chikavüch apu. ¿Achique c'a xyo'on rutzijol chive que quere' tibana'?
LUK 3:8 Rix nc'atzin c'a que nc'ut que ketzij nitzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios. Y man tinuc-ka que xe roma ri rix ruxquin-rumam can ri Abraham, romari' nyixcolotüj ta rix, man quiri' tüj. Roma ri Dios nrajo' ta, rija' nyerubün ta ye ruxquin-rumam can ri Abraham cheque ri abüj ri nye'itz'et chere'.
LUK 3:9 Ri pokonül ri nuya' ri Dios npu'u yan. Rija' nbün c'a cachi'el nbün jun achi ri c'o chic ri icüj pa ruk'a' richin que nyerukasaj ri che' ri xa man nquiya' tüj utzilüj quivüch. Y ronojel c'a ri che' ri nyerukasaj, nyerutorij pa k'ak', xbij ri Juan.
LUK 3:10 Y jari' tok ri vinük ri nye'ac'axan-apu richin ri Juan, xquic'utuj chin: ¿Achique c'a ri c'uluman que nkabün? xquibij.
LUK 3:11 Y ri Juan xbij c'a cheque ri xec'utun-apu: Achique c'a chive rix ri c'o ca'i' rutziek, tuya' jun chin ri jun manak rutziek. Y achique na c'a chuka' chive rix c'o ta vüy ruchajin, tuya' c'a chuka' chin ri man jun nuc'ux-ka, xbij cheque.
LUK 3:12 Y chiri' riq'uin ri Juan, yec'o c'a chuka' apu ca'i-oxi' achi'a' ri ye moloy tak alcaval. Ri achi'a' c'a re' xe'apon richin nyeban bautizar. Y ri achi'a' re' chuka' xquic'utuj chin ri Juan: Maestro, xquibij chin. Y roj ¿achique ri c'uluman que nkabün? xquibij.
LUK 3:13 Ri Juan xbij cheque: Xaxe c'a ri alcaval ri bin chive roma ri ley, xe ri' tic'utuj cheque ri vinük. Man c'a tic'usaj ruvi'.
LUK 3:14 Jari' chuka' tok ye ca'i-oxi' soldados ri ye apon riq'uin ri Juan, xquic'utuj-apu chin: Y roj ¿achique c'uluman que nkabün? xquibij Ri Juan xbij cheque: Man que'ivelesala' c'a qui-cosas ri vinük, roma ri c'o autoridad pan ik'a'. Nixta man que'ik'abala' achique chiquij vinük. Y ticukür c'a ka ivánima riq'uin ri jani' tumin nich'üc, xbij ri Juan.
LUK 3:15 Y ri vinük ri yec'o c'a apu riq'uin ri Juan, coyoben c'a que ri Juan c'o ta ri nbij, roma nquibila' c'a pa tak cánima que riq'uin ba' ja ri Juan jari' ri Cristo, pero xa man ja tüj rija'.
LUK 3:16 Roma c'a ri' ri Juan xbij cheque ri vinük ri nye'apon riq'uin: Rix nitz'et que yin nyixinbün bautizar riq'uin ya'. Pero c'o c'a Jun ri npu'u ri chikavüch apu, ri nyixrubün bautizar riq'uin ri Lok'olüj Espíritu y riq'uin k'ak'. Ri Jun c'a ri npu'u, juis nim ruk'ij y nim ruchuk'a'. Xa man cachi'el tüj oc yin. Roma yin man c'uluman tüj richin ninsol ri ruximbal ri ruxajab, roma rija' nim ruk'ij y nim ruchuk'a'.
LUK 3:17 Y cachi'el c'a jun achi tok nujosk'ij ri ru-trigo. Rija' nc'atzin jun che' c'o ca'i' o oxi' rutza'n chin, richin quiri' nutorij chuvüch-cakik' ri trigo ri ch'ayon chic. Ri runak' ri trigo ncanaj can, pero ri rij nuc'uaj-e cakik'. Y ja ri runak' ri trigo, jari' ri nuyüc, y ri rij nuporoj. Quiri' c'a nbün ri Jun ri npu'u, xbij ri Juan. Ri Jun ri npu'u c'o chic autoridad pa ruk'a', richin nbün mandar pa quivi' ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri vinük c'a ri nyetaken richin, nyeruc'uaj chila' chicaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj richin, nyerutük chupan ri k'ak' ri man jun bey nchup.
LUK 3:18 Q'uiy c'a tzij cachi'el re' xerucusaj ri Juan richin xutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük.
LUK 3:19 Ri Juan xbij c'a chin ri gobernador rubini'an Herodes, que man utz tüj ri rubanun, roma rija' ruc'amon-ka ri rixjayil ri ruchak', rubini'an Felipe. Ri ixok re' rubini'an Herodías. Ri Juan xuc'uxla'aj c'a ri' chin ri Herodes, y xeruc'ut chuka' ch'aka chic rumac ri ye rubanalun.
LUK 3:20 Y ri Herodes xnimür c'a ruvi' ri rumac, roma xutz'apij ri Juan pa cárcel.
LUK 3:21 Y c'o c'a ri xbanatüj tok ntajin ri bautismo cheque ri vinük y xban chuka' bautizar ri Jesús. Tok ri Jesús ntajin c'a chubanic ri oración, jari' tok xjakatüj ri caj.
LUK 3:22 Y ri Lok'olüj Espíritu tz'etetül-vi ri xka-pe pari' ri Jesús. Cachi'el jun paloma ri xka-pe pari' rija'. Y xac'axatüj chuka' que xbix-pe chin chila' chicaj: Ja rat ri Nuc'ajol, juis ncatinjo', y aviq'uin rat nucukuban-vi nuc'u'x.
LUK 3:23 Chupan ri tiempo ri', ri Jesús c'o la'ük treinta rujuna'. Jari' tok xutz'om ri rusamaj. Y chiquivüch ri vinük, ri Jesús ruc'ajol ri José. Ri José ruc'ajol can ri Elí.
LUK 3:24 Y ri Elí re', ruc'ajol can ri Matat, y ri Matat ruc'ajol can ri Leví, y ri Leví ruc'ajol can ri Melqui, y ri Melqui ruc'ajol can ri Jana, y ri Jana ruc'ajol can jun chic achi rubini'an José.
LUK 3:25 Y ri José re', ruc'ajol can ri Matatías, y ri Matatías ruc'ajol can ri Amós, y ri Amós ruc'ajol can ri Nahum, y ri Nahum ruc'ajol can ri Esli, y ri Esli ruc'ajol can ri Nagai.
LUK 3:26 Y ri Nagai re', ruc'ajol can ri Maat, y ri Maat ruc'ajol can jun achi rubini'an Matatías, y ri Matatías re', ruc'ajol can ri Semei, y ri Semei ruc'ajol can jun achi rubini'an José, y ri José re', ruc'ajol can ri Judá.
LUK 3:27 Y ri Judá re', ruc'ajol can ri Joana, y ri Joana ruc'ajol can ri Resa, y ri Resa ruc'ajol can ri Zorobabel, y ri Zorobabel ruc'ajol can ri Salatiel, y ri Salatiel ruc'ajol can ri Neri.
LUK 3:28 Y ri Neri re', ruc'ajol can jun achi rubini'an Melqui, y ri Melqui ruc'ajol can ri Adi, y ri Adi ruc'ajol can ri Cosam, y ri Cosam ruc'ajol can ri Elmodam, y ri Elmodam ruc'ajol can ri Er.
LUK 3:29 Y ri Er re', ruc'ajol can ri Josué, y ri Josué ruc'ajol can ri Eliezer, y ri Eliezer ruc'ajol can ri Jorim, y ri Jorim ruc'ajol can jun achi rubini'an Matat.
LUK 3:30 Y ri Matat re', ruc'ajol can jun achi rubini'an Leví, y ri Leví ruc'ajol can ri Simeón, y ri Simeón ruc'ajol can jun achi rubini'an Judá, y ri Judá ruc'ajol can jun achi rubini'an José, y ri José ruc'ajol can ri Jonán, y ri Jonán ruc'ajol can ri Eliaquim.
LUK 3:31 Y ri Eliaquim re', ruc'ajol can ri Melea, y ri Melea ruc'ajol can ri Mainán, y ri Mainán ruc'ajol can ri Matata, y ri Matata ruc'ajol can ri Natán.
LUK 3:32 Y ri Natán re', ruc'ajol can ri David, y ri David ruc'ajol can ri Isaí, y ri Isaí ruc'ajol can ri Obed, y ri Obed ruc'ajol can ri Booz, y ri Booz ruc'ajol can ri Salmón, y ri Salmón ruc'ajol can ri Naasón.
LUK 3:33 Y ri Naasón re', ruc'ajol can ri Aminadab, y ri Aminadab ruc'ajol can ri Aram, y ri Aram ruc'ajol can ri Esrom, y ri Esrom ruc'ajol can ri Fares, y ri Fares ruc'ajol can jun achi rubini'an Judá.
LUK 3:34 Y ri Judá re', ruc'ajol can ri Jacob, y ri Jacob ruc'ajol can ri Isaac, y ri Isaac ruc'ajol can ri Abraham, y ri Abraham ruc'ajol can ri Taré, y ri Taré ruc'ajol can ri Nacor.
LUK 3:35 Y ri Nacor re', ruc'ajol can ri Serug, y ri Serug ruc'ajol can ri Ragau, y ri Ragau ruc'ajol can ri Peleg, y ri Peleg ruc'ajol can ri Heber, y ri Heber ruc'ajol can ri Sala.
LUK 3:36 Y ri Sala re', ruc'ajol can ri Cainán, y ri Cainán ruc'ajol can ri Arfaxad, y ri Arfaxad ruc'ajol can ri Sem, y ri Sem ruc'ajol can ri Noé, y ri Noé ruc'ajol can ri Lamec.
LUK 3:37 Y ri Lamec re', ruc'ajol can ri Matusalén, y ri Matusalén ruc'ajol can ri Enoc, y ri Enoc ruc'ajol can ri Jared, y ri Jared ruc'ajol can ri Mahalaleel, y ri Mahalaleel ruc'ajol can jun achi rubini'an Cainán.
LUK 3:38 Y ri Cainán re', ruc'ajol can ri Enós, y ri Enós ruc'ajol can jun achi rubini'an Set, y ri Set ruc'ajol can ri Adán, y ri Adán ralc'ual ri Dios.
LUK 4:1 Ri k'ij tok xban c'a bautizar ri Jesús, rija' nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu xtzolij-pe pa rakün-ya' Jordán. Y ri Lok'olüj Espíritu re' xbün c'a chin ri Jesús que xbe c'a pa tz'iran ruch'ulef.
LUK 4:2 Y chiri' xc'uje-vi. Ri cuarenta k'ij c'a xc'uje' chiri', ri itzel-vinük nutij ruk'ij chirij richin ntzak ta pa ruk'a'. Y chupan ri jaru' k'ij xc'uje' ri Jesús chupan ri lugar ri', man jun vüy xuc'ux. Romari' nnum rupan nuna' rija'.
LUK 4:3 Y jari' c'o-apu ri itzel-vinük, y xbij chin ri Jesús: Rat nabij que rat Ruc'ajol ri Dios, y nnum apan. Tabana' c'a cheque ri abüj re' que que'oc vüy.
LUK 4:4 Pero ri Jesús xbij chin: Tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que ri achi nril chuka' ruc'aslen riq'uin ri rutzij ri Dios y man xe tüj c'a riq'uin ri vüy.
LUK 4:5 Y jari' tok ri itzel-vinük xuc'uaj ri Jesús pari' jun nimalüj juyu', y xuc'ut ronojel tinamit richin ri ruch'ulef chuvüch ri Jesús, pa jun vit rato.
LUK 4:6 Y jari' ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Yin ninjüch pan ak'a' ri quik'ij ri nimalüj tak tinamit re', y nye'oc pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', roma pa nuk'a' yin ye jachon-vi can, y yin nquitiquer ninya' ronojel re' chin achique na ri ninjo' yin.
LUK 4:7 Y si rat ncaxuque' chinuvüch y naya' nuk'ij, ronojel c'a re' ntoc avichin, xbij ri itzel-vinük.
LUK 4:8 Pero ri Jesús jari' tok xbij chin: Catel-e viq'uin rat Satanás, y man quinanük chic. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Xaxe c'a ri Kajaf Dios tikaya' ruk'ij, y xaxe chuka' rija' ri tikasamajij, xbij ri Jesús chin ri itzel vinük.
LUK 4:9 Y jari' chuka' tok ri itzel-vinük xuc'uaj ri Jesús, c'a pa tinamit Jerusalén, y jari' más nüj benük-vi chicaj chin ri racho ri Dios, chiri' xberuya-vi. Y tok yec'o chic chiri', ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Tatorij-ka-avi' chere', rat ri ncabin que rat Ruc'ajol ri Dios.
LUK 4:10 Roma chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, nbij: Ri Dios nyerutük ri ru-ángeles, richin ncatquichajij.
LUK 4:11 Y ncatquili'ej pa quik'a', richin quiri' man natopij tüj avakün chuvüch abüj.
LUK 4:12 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel-vinük: Yin man ninbün tüj ri narayij rat, y nintij ta ri Dios. Roma ri rutzij ri Dios nbij que man tikatij ri Kajaf Dios.
LUK 4:13 Y tok ri itzel-vinük man jun chic xril richin nbün chin ri Jesús, richin nmacun ta, xuya' can ca'i-oxi' k'ij.
LUK 4:14 Y ri Jesús xtzolij pa ruch'ulef Galilea, y nojnük ránima riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu. Y pa conojel c'a tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri Galilea, xapon rutzijol ri Jesús.
LUK 4:15 Y rija' nuc'ut c'a ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, ri achique tinamit napon-vi. Y ri vinük c'a ri nye'ac'axan ri nbij, juis c'a nquiyala' ruk'ij.
LUK 4:16 Ri Jesús xbe pa Nazaret, ri tinamit ape' xq'uiy-vi. Y chupan ri k'ij richin uxlanen, rija' xbe c'a chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, cachi'el vi tubün. Y tok c'o chic chiri', rija' xpa'e' c'a, richin nusiq'uij ri rutzij ri Dios.
LUK 4:17 Y c'o c'a jun vuj ri rutz'iban can ri Isaías, jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ja vuj re' xjach pa ruk'a' ri Jesús, richin nusiq'uij chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' chiri'. Y tok ri Jesús xuric'-ka ri vuj ri', xril c'a ri nbij-vi:
LUK 4:18 Ri Lok'olüj Espíritu richin ri Ajaf Dios, c'o viq'uin yin, roma xinrucha-vi-pe richin ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri meba' cánima chuvüch ri Dios. Xinrutük-pe chuka' richin nyenvak'omaj vinük ri nk'oxon cánima pa ruk'a' ri mac. Xinrutük-pe ri Dios richin ninbij cheque ri vinük ri yec'o preso pa ruk'a' ri mac, que nyetiquer nyecolotüj pa ruk'a'. Xintak-pe chuka' richin ninbün cheque ri vinük ye cachi'el moyi', que nyetzu'un. Y ri Dios xinrutük-pe chuka' richin nyencol ri vinük ri juis nquitij pokonül.
LUK 4:19 Y xinrutük-pe chuka' richin ninbij cheque ri vinük que ja tiempo re' tok ri Ajaf Dios nbün ri utz.
LUK 4:20 Y ri Jesús xubot can c'a ri vuj ri xusiq'uij chiquivüch ri vinük ri yec'o chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. C'ateri' xuya' can chin jun ri nsamüj chiri', y xbetz'uye' c'a richin que ntzijon. Y ri vinük xe' quica'yen-quica'yen c'a.
LUK 4:21 Y rija' xch'o c'a y xbij: Jare' chivüch rix vocomi nbanatüj-vi ri rubin can ri Dios chupan ri vuj ri tz'iban can cheke, xbij.
LUK 4:22 Y conojel c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', juis xka' chiquivüch ri Jesús. Y ri utzilüj tak tzij ri xerubij ri Jesús cheque, xe' c'a xquica'yej tok xcac'axaj, roma man jun bey ye cac'axalon ta tzij cachi'el ri xerubij rija' cheque. Y ri vinük ri' nquibila' chuka' chiquivüch: ¿Man ja tüj comi re' ri ruc'ajol ri José? nquibij.
LUK 4:23 Y ri Jesús xbij cheque: Yin nuyo'on vánima que rix ninuc-ka pa nuvi': Si ri Jesús re' ntiquer-vi nyerubanala' milagros, man ta xe c'a pa Capernaum nyerubanala-vi. Querubanala' c'a chuka' chere' pa rutinamit.
LUK 4:24 Y xbij chuka' cheque ri quimolon-qui' chiri': Ri nk'alajrisan ri tzij ri bin chin roma ri Dios, man nquitakej tüj c'a tok napon pa rutinamit.
LUK 4:25 Y yin ninbij que rix ivetaman ri xbanatüj tok man xbün tüj job oxi' juna' riq'uin nic'aj, pa ru-tiempo ri jun achi kavinak ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri xubini'aj Elías. Ketzij vi que juis ye q'uiy ri ixoki' ye malcani'a' chere' pan Israel, ri tiempo ri', tok juis vayjül xpu'u chuvüch ri karuch'ulef.
LUK 4:26 Pero ri Dios man xutük tüj ri Elías chuto'ic jun malca'n-ixok chere' pan Israel, pa ruruch'ulef ri Elías c'o-vi. Rija' xutük-e ri Elías riq'uin jun malca'n-ixok c'a pa jun tinamit rubini'an Sarepta. Y ri tinamit Sarepta re', c'a chunakaj ri tinamit Sidón c'o-vi-apu.
LUK 4:27 Y quiri' chuka' xc'ulachitüj quiq'uin ri yava'i' pa ru-tiempo ri Eliseo, ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Pa ru-tiempo c'a ri Eliseo, chiri' pan Israel ye q'uiy c'a ri ye yava'i' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra. Pero ri Dios man xrajo' tüj chuka' que c'o ta jun ri xc'achojrisüs cheque ri c'o ri yabil ri' quichajin, xaxe c'a ri Naamán ri xrajo' que xc'achojrisüs y rija' jun achi aj pa ruch'ulef Siria.
LUK 4:28 Y ri vinük ri quimolon-qui' chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque, xcatüj coyoval tok xcac'axaj que ri vinük ri man ye israelitas tüj nyetiquer nquic'ul ri utz ri riq'uin ri Dios tok ri israelitas man xetiquer tüj.
LUK 4:29 Y xebecatüj-pe, c'ateri' xquelesaj-e chuchi' ri tinamit. Ri jun tinamit c'a re' chuvüch jun juyu' c'o-vi. Romari' ri vinük xquic'uaj c'a ri Jesús c'a pari' ri juyu' richin nquitorij-ka.
LUK 4:30 Pero ri Jesús cachi'el ye man jun ri vinük chuvüch. Choj xel-pe chiquicojol ri vinük y xbexule-pe.
LUK 4:31 C'ateri' ri Jesús xbe-ka pa tinamit Capernaum, jun chic tinamit ri c'o pa ruch'ulef Galilea. Y chiri' c'a c'o-vi tok xapon ri k'ij richin uxlanen. Y romari' rija' nutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük ri quimolon-qui' chiri' pa nima-jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios.
LUK 4:32 Y conojel c'a ri vinük ri quimolon-qui', xe' xquica'yej tok xcac'axaj ri tijonic ri xuya' ri Jesús cheque, roma ri rutzij rija' nuc'ut que ri nbij rija' jari' ri nc'atzinej que nban.
LUK 4:33 Y chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, chiri' chiquicojol ri vinük c'o c'a apu jun achi ri c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri achi, riq'uin ronojel ruchuk'a' xch'o.
LUK 4:34 Ri espíritu ri' xbij c'a chin ri Jesús: ¿Achique najo' cheke roj, Jesús aj-Nazaret? ¿Xapu'u c'a richin que nkujaq'uis? Yin vetaman rat achique rat y romari' vetaman que rat rat lok'olüj vi y rat petenük riq'uin ri Dios, xbij.
LUK 4:35 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel espíritu: Man cach'o chic. Catel-e. Y ri itzel espíritu ri' xbün c'a chin ri achi achique chok q'uin c'o-vi, que xtzak pan ulef chiri' chiquicojol ri vinük quimolon-qui'. Y ri itzel espíritu re', choj xel-e riq'uin ri achi, y man jun chic xbün can chin.
LUK 4:36 Y ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xsatz quic'u'x tok xquitz'et ri xbün ri Jesús, y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a ruchuk'a' ri rutzij ri achi re'? Roma c'o rakalen ri tzij ri nch'o. Nuc'ut que ja ri nbij rija' ri nc'atzinej que nban. Ri itzel tak espíritu nquitakej rutzij y nye'el, nquibij ri vinük chiquivüch.
LUK 4:37 Y ri vinük ri yec'o pa tak lugar ri yec'o-pe chunakaj ri Capernaum, xcac'axaj chuka' ri nyerubanala' ri Jesús. Chanin c'a xbiyin rutzijol ri Jesús.
LUK 4:38 Y chupan c'a ri k'ij richin uxlanen ri', ri Jesús xel c'a pe chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios y choj xbe c'a pa racho ri jun rachibil rubini'an Simón. Y chupan c'a ri k'ij ri' ri rujite' ri Simón, yava' rubanun riq'uin jun nimalüj c'atün. Y ri yec'o chiri' pa jay xquic'utuj favor chin ri Jesús pari' ri yava'.
LUK 4:39 Y rija' xluque-ka riq'uin ri yava' y xbij que tiq'uis-e ri c'atün chirij. Y xe c'a xbij quiri' ri Jesús, jari' xq'uis-e ri c'atün chirij ri yava'. Y ri ixok ri', jari' xbecatüj-pe y xuya' quivay ri Jesús y ri ye benük chirij.
LUK 4:40 Tok xka-ka yan c'a ka ri k'ij chupan ri jun k'ij ri', conojel c'a ri vinük richin ri tinamit, ri yec'o yava'i' quiq'uin, xequic'uala-apu chuvüch ri Jesús. Ri yava'i' ri xequic'uala-apu ri vinük ri', jalajoj c'a ruvüch yabil ri ntoc cheque. Y ri Jesús xuya' c'a ruk'a' pa quivi' chiquijujunal ri yava'i'. Rija' xeruc'achojrisaj c'a e.
LUK 4:41 Ye q'uiy c'a cheque ri yava'i' re' xa man choj tüj yabil ntoc cheque. Xa itzel tak espíritu yec'o quiq'uin. Pero ri Jesús xerelesaj-e chuka'. Y tok ri itzel tak espíritu nye'el c'a e quiq'uin ri yava'i' re', riq'uin c'a ruchuk'a' nquibij y nquibij: Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios. Y ri Jesús xeruk'üt riq'uin ri rutzij y man xuya' tüj k'ij cheque richin xech'o más. Roma ri itzel tak espíritu re' quetaman que ja ri Jesús, jari' ri Cristo.
LUK 4:42 Y tok xsaker-pe ruca'n k'ij, ri Jesús xel-e ba' pa tinamit. Rija' xbe pa tz'iran ruch'ulef. Pero ri vinük xebe chucanoxic ri Jesús, y xbequila-pe. Ri vinük c'a re' man ncajo' tüj que nbe ri Jesús, rije' xcajo' ta xquik'üt-ka.
LUK 4:43 Pero ri Jesús xbij cheque: Yin nc'atzinej que nquibe pa ch'aka chic tinamit, richin nintzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, roma xa romari' tok xintak-pe, xbij ri Jesús.
LUK 4:44 Y quiri' xbün. Chiri' pa ruch'ulef Galilea, rija' nutzijoj c'a ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios.
LUK 5:1 Y jun k'ij, tok ri Jesús c'o chiri' chuchi' ri lago rubini'an Genesaret, juis c'a vinük xe'apon riq'uin, roma ncajo' ncac'axaj ri rutzij ri Dios. Y ri vinük re' juis vi ye q'uiy, romari' nquipitz' ri Jesús.
LUK 5:2 Pero rija' chanin xutz'et-apu ca'i' canoas yec'o can chuchi' ri ya', y man jun c'o chiquipan. Roma ri cajaf ri canoas re' ye tz'amoy tak cür, y ri hora ri' xa quitz'amon ruch'ajic ri quiya'l tz'ambül-cür.
LUK 5:3 Y jun c'a cheque ri canoas re' richin ri Simón. Y chupan ri ru-canoa ri Simón, xoc-vi-e ri Jesús. Y rija' xbij c'a chin ri Simón que que'oc-apu ba' pari' ri ya'. Y rija' xtz'uye-ka chiri' pa canoa, y xutz'om-pe xutijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük.
LUK 5:4 Tok ri Jesús xtane' richin nch'o quiq'uin ri vinük re', rija' xbij chin ri Simón: Jo-apu ape' nim rupan ri ya', y que'iya-ka ri iya'l tz'ambül-cür.
LUK 5:5 Pero jari' tok ri Simón xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Roj junak'a' xojc'ase' richin xekacanoj cür, y xa man jun xkatz'om. Pero roma c'a ja rat ncabin que tikaya-ka ri ya'l tz'ambül-cür pa ya', nkaya-ka.
LUK 5:6 Y tok xquiya-ka ri quiya'l tz'ambül-cür, yec'o na vi. Juis c'a cür xe'oc chupan ri ya'l, y romari' ri ya'l xutz'om ruk'ach'ixic roma ri calal ri cür.
LUK 5:7 Romari' ri achi'a' tz'amoy tak cür re' xquibün-apu retal cheque ri ch'aka chic cachibil ri yec'o pa jun chic canoa, richin quepu'u chiquito'ic. Y ri cachibil xepu'u na vi chiquito'ic. Y ri ca'i' canoas xequinojsaj chi cür. Romari' ri ca'i' canoas re' jubama nyebe-ka chuxe' ri ya'.
LUK 5:8 Y tok ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin, xutz'et que jun milagro ri xbanatüj quiq'uin ri cür, rija' xbexuque' chuvüch ri Jesús, y xbij chin: Ajaf, yin xa yin jun achi aj-mac, man c'uluman tüj c'a que ncac'uje-apu viq'uin, rat ri juis ak'ij.
LUK 5:9 Quere' xbij ri Simón roma rija' man jun bey rutz'eton que quere' ta nbanatüj. Y quiri' chuka' conojel ri ye benük chirij. Rije' xe' xquica'yej c'a tok xquitz'et que juis cür xequitz'om ri k'ij ri'.
LUK 5:10 Y chuka' ri Jacobo y ri Juan, ri ye rachibil ri Simón, ri ye ruc'ajol ri jun achi rubini'an Zebedeo, xe' xquica'yej tok xquitz'et ri xbanatüj. Romari' ri Jesús xbij chin ri Simón: Man tisatz ac'u'x c'a roma ri xatz'et. Ri rubanun-pe rat jun achi tz'amoy-cür, pero ri nbe-apu chikavüch, navetamaj chuka' ncatoc tz'amoy tak vinük, richin quiri' yinquitzeklebej.
LUK 5:11 Y ri achi'a' tz'amoy tak cür re' xequic'ün-pe ri qui-canoas c'a chuchi' ri ya'. Ri achi'a' re' xquiya' can ri quisamaj y xquitzeklebej-e ri Jesús.
LUK 5:12 Y tok ri Jesús xapon c'a pa jun tinamit, xapon c'a jun achi riq'uin, jun achi yava' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra. Ri achi re', xe xutz'et ri Jesús, xbexuque' chuvüch y xulucuba-ka ri rujolon chuvüch. Y xbij chin ri Jesús: Ajaf, yin vetaman que ncatiquer nquinac'achojrisaj riq'uin ri nuyabil, pero man vetaman tüj achique nanuc pa nuvi', xbij.
LUK 5:13 Y ri Jesús jari' xutz'om-apu ri achi yava' riq'uin ri lepra y xbij chin: Ninjo' que ncac'achoj. Tiq'uis c'a e ri yabil re' chavij, xbij chin. Y xe xbij quiri' ri Jesús, jari' xq'uis-e ri lepra chirij ri achi.
LUK 5:14 Ri Jesús xuchilabej c'a e chin ri achi ri' que man tutzijoj cheque ri vinük ri xbanatüj riq'uin. Y xbij-e chin chuka': Vocomi xa choj cabiyin pa racho ri Dios, richin quiri' te'ac'utu-avi' chuvüch ri sacerdote. Y taya' c'a ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Moisés. Chupan ri vuj ri' nbij ri nc'atzin que naya' rat, richin nak'alajrisaj chiquivüch ri vinük que rat ch'ajch'oj chic, xbij-e chin.
LUK 5:15 Pero ri Jesús más c'a xbiyin rutzijol, y juis c'a vinük nquimol-qui' riq'uin. Yec'o c'a vinük ri nyepu'u riq'uin, ncajo' ncac'axaj ri rutzij ri Dios. Y yec'o c'a ch'aka chic ncajo' que nyec'achojrisüs-e roma rija'.
LUK 5:16 Y rija' ja pa tz'iran ruch'ulef nbe-vi, richin que nbün orar.
LUK 5:17 Y jun k'ij c'a, yec'o c'a achi'a' fariseos y yec'o chuka' etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xbequic'ulu-qui' ri ape' c'o-vi ri Jesús. Yec'o c'a cheque rije' ri ye petenük c'a cala' pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galilea. Yec'o ye petenük pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Judea. Ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos ri' ye tz'uyul-apu chiquicojol ri vinük ri nye'ac'axan ri rutzij ri Dios ri nuc'ut ri Jesús chiquivüch. Y ri Jesús c'o ruchuk'a' ri Ajaf Dios riq'uin, richin nyeruc'achojrisaj ri yava'i'.
LUK 5:18 Y c'o c'a jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul ruc'uan-apu chuvüch ruvarabül coma achi'a'. Y rije' xcajo' c'a xe'oc-apu pa jay c'a riq'uin ri Jesús, richin nquiya-apu ri quiyava' chuvüch.
LUK 5:19 Pero ri achi'a' ri' man xetiquer tüj xe'oc-apu chupan ri jay, roma juis ye q'uiy vinük quimolon-qui' chiri'. Romari' rije' xquinuc que xejote' pari' ri jay, y xquisol ri ruvi'. Y c'ateri' xquikasaj-ka ri varabül ri ape' li'an-vi-e ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. Ri yava' ri' c'a chuvüch ri Jesús xbec'uje-vi-ka, chiri' chiquicojol ri vinük.
LUK 5:20 Y tok ri Jesús xutz'et que ri achi'a' ri ye uc'uayon-apu ri achi yava', quiyo'on cánima riq'uin rija', xbij chin ri achi yava': Ri amac xecuyutüj.
LUK 5:21 Xe xcac'axaj ri tzij ri' ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos, ri achi'a' ri' jari' xquitz'om nquinuc-ka: ¿Achique c'a achi re'? ¿Y achique roma tok nbün que ja rija' ri Dios? ¿Roma achique ta c'a vinük ncuyun mac? Man jun. Xaxe ri Dios ri ncuyun mac, nquibij c'a pa tak cánima.
LUK 5:22 Pero ri Jesús jabel retaman ri nquinuc ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y retaman chuka' ri nquinuc ri achi'a' fariseos. Romari' rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma tok rix ninuc quere'?
LUK 5:23 Roma si yin nquitiquer ninbün chin ri jun achi re' ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, richin nbiyin-e y nbe, ¿nquitiquer ta comi ninbij chuka' chin que nincuy rumac? ¿Achique nibij rix?
LUK 5:24 Vocomi c'a, richin que rix nivetamaj que yin ri xinalüx chi'icojol c'o vuchuk'a' pa nuk'a' richin nincuy mac, titz'eta' c'a, xbij rija'. Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul: Ninbij c'a chave: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin chi'avacho, xbij ri Jesús.
LUK 5:25 Y ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, jari' xpa'e-e. Chiquivüch conojel vinük ri quimolon-qui' chiri' xpa'e-e rija'. Y xuc'ol-e ri ruvarabül ri ape' cotz'oban-vi-pe, y xbe. Y rija' juis c'a nuya' ruk'ij ri Dios ri xtzolij-e chiracho.
LUK 5:26 Y conojel ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xsatz quic'u'x, roma man jun bey quitz'eton tüj que quiri' nbanatüj. Ri vinük re' c'a juis xquiya' ruk'ij ri Dios, y quixbin-qui' nquibij: Chupan ri jun k'ij re' xekatz'et milagros ri man jun bey ye tz'eton.
LUK 5:27 Ri Jesús xel c'a pe chiri', y xutz'et c'a jun achi moloy-alcaval. Ri achi re' rubini'an Leví, y tz'uyul pa jun ch'acüt, nuc'ul can ri alcaval ri ntojox can. Y ri Jesús xbij chin: Quinatzekelebej.
LUK 5:28 Y jari' tok rija' xbecatüj-pe ri ape' tz'uyul-vi, xuya' can ronojel ri c'o chiri', y xutzeklebej ri Jesús.
LUK 5:29 Y c'ate ba' ri', ri achi rubini'an Leví xbün c'a jun nima-va'in pa racho, jun nima-va'in ri richin vi ri Jesús, pero chuka' xeroyoj ri moloy tak alcaval y chuka' ch'aka chic vinük. Y conojel c'a ri' junan ye tz'uyul chuvüch mesa riq'uin ri Jesús y ri rachibila'.
LUK 5:30 Y yec'o c'a etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y yec'o chuka' achi'a' fariseos ri yec'o-apu chiri'. Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos ri', q'uiy c'a tzij nyequibila-apu chiquij ri rachibila' ri Jesús. Nyequibila' c'a apu cheque: ¿Achique roma tok rix nyixva' y nitij ya' quiq'uin ri moloy tak alcaval y ri ch'aka chic vinük ri xa ye aj-maqui'? nquibij.
LUK 5:31 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Jun ak'omanel man ja tüj ri ye utz ri nyerak'omaj. Rija' nyerak'omaj ri c'o quiyabil.
LUK 5:32 Y romari' yin man xinpu'u tüj chin nyencanoj vinük ri choj quic'aslen. Yin xinpu'u chin nyencanoj ri aj-maqui', ri nc'atzin que ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, xbij ri Jesús.
LUK 5:33 Y ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xquic'utuj chin ri Jesús: ¿Achique roma tok ri rachibila' ri Juan quicha'on k'ij richin man nyeva' tüj, richin nyequibanala' oraciones chin ri Dios? Y quiri' chuka' nquibün ri cachibila' ri achi'a' fariseos, pero ri avachibila' rat man quiri' tüj nquibün, xa nyeva', xquibij chin.
LUK 5:34 Y ri Jesús xbij cheque: ¿Achique nibij rix? ¿C'uluman comi que rix nibün que man nyeva' tüj ri ye oyon pa jun c'ulubic, tok xa c'a c'o na ri ala' c'ulubel quiq'uin? Man c'uluman tüj.
LUK 5:35 Pero napon ri k'ij tok ri ala' re' ntelesüs-e chiquicojol, y jari' tok nquibün que man nyeva' tüj richin nquibün orar.
LUK 5:36 Chuka' ri Jesús xucusaj ri jun ejemplo re' chiquivüch: Man jun vinük nrelesan jun c'ojobül chin jun tziük c'ac'a', y c'ateri' nucusaj ta richin nuc'ojoj jun tziük ri xa tziek' chic. Roma si c'o jun ri nbanun quiri', c'ayuf. Roma nukupij-ka ri tziük c'ac'a' richin nrelesaj jun c'ojobül, y ri c'ojobül re' xa man nuc'ün tüj ri jun rutziek ri xa tziek' chic.
LUK 5:37 Y quiri' chuka' man jun nyo'on c'ac'a' vino chupan jun tz'un c'ojlibül ri xa tziek' chic. Roma si quiri' nban, y ri tz'un xa man nyukuk tüj chic, ri tz'un nbojbo' y ntix-e ri vino chupan. Y ri tz'un chuka' man jun chic nc'atzin-vi.
LUK 5:38 Pero chupan jun c'ac'a' c'ojlibül, utz nyaque' c'ac'a' vino, roma c'a nyukuk na jabel y man nbojbo' tüj. Ri vino nyaque' c'a jabel chupan.
LUK 5:39 Y man jun ri rukumun vino ri c'o yan chic juna' yacül, y c'ateri' nrajo' ri c'ac'a' vino. Man quiri' tüj. Roma xa nbij: Ri vino ri c'o yan chic tiempo yacül jari' ri más utz, nbij.
LUK 6:1 Pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' nyec'o apu c'a pa jun ulef ticon ruvüch riq'uin trigo. Y ri rachibila' c'o c'a ruvi-trigo nyequich'up-e, y ri ruvi' ri trigo ri' nyequibiyila' pa quik'a'. Y ja ri ruvüch ri trigo, nquic'ux.
LUK 6:2 Romari' tok yec'o achi'a' fariseos xquibij cheque ri rachibila' ri Jesús: ¿Achique c'a roma rix nibiyila' ri trigo pan ik'a' ri k'ij re'? Ri k'ij re', k'ij richin uxlanen y man utz tüj richin nban samaj, xquibij.
LUK 6:3 Pero ri Jesús xch'o-apu cheque, y xbij: ¿Man jun bey comi itz'eton ri jun tzij ri tz'iban can pari' ri xquibün ri rey David y ri ye rachibil, chupan ri ojer can tiempo, tok juis xenum quipan?
LUK 6:4 Ri David xbe chucanoxic vüy chiri' pa racho ri Dios, y xa ja ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri xbejach-pe chin. Rija' xuc'ux ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri', y xuya' chuka' cheque ri ye benük chirij. Y man riq'uin tüj ri', man mac tüj ri xquibün. Y ri' xaxe ri sacerdotes c'o quik'a' chin, xbij ri Jesús.
LUK 6:5 Y ri Jesús xbij chuka' cheque ri achi'a' fariseos: Ri Rajaf ri k'ij richin uxlanen ja yin, ri xinalüx chi'icojol, xbij.
LUK 6:6 Pa jun chic c'a k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' xebe pa jun jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y xutz'om c'a quitijoxic ri quimolon-qui' chiri'. Y chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui' chiri', c'o c'a jun achi ri chaki'j ri rajquik'a' (ru-mano derecha).
LUK 6:7 Roma c'a ri' yec'o cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y yec'o chuka' achi'a' fariseos ri nquinachaj-apu ri Jesús, k'alüj ri' si nuc'achojrisaj ri achi, richin quiri' nquisujuj que ri Jesús xsamüj chupan ri jun k'ij richin uxlanen ri'.
LUK 6:8 Pero ri Jesús jabel retaman ri nyetajin nquinuc ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos ri'. Y ri Jesús xbij chin ri achi chaki'j ri ruk'a': Cac'o-pe chiri' pa nic'aj. Y ri achi jari' xcatüj-pe ape' tz'uyul-vi, y xbepa'e' ape' ri xbix-vi chin roma ri Jesús.
LUK 6:9 Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque ri vinük ri yec'o chiri': Vocomi ninjo' c'a ninc'utuj chive: ¿Más comi c'uluman nban ri utz pa jun k'ij richin uxlanen o ri itzel? ¿Ri ncol jun vinük chuvüch ri camic o ri ncamsüs? ¿Achique ninuc rix? xbij.
LUK 6:10 Y ri Jesús xerutz'eta' c'a conojel ri quimolon-qui' chiri'. Xch'o chin ri achi ri yava' ruk'a', y xbij: Tayuku' la ak'a'. Y ri achi xaxe xuyuk ri ruk'a' cachi'el ri xbix chin roma ri Jesús, xa jari' xchojmir can ri ruk'a'.
LUK 6:11 Pero ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos ri yec'o-apu chiri', xcatüj coyoval. Y ri achi'a' re' nquitz'etela-qui', y nquic'utula' chuka' chiquivüch achique nquinuc nquibün chin ri Jesús.
LUK 6:12 Y jun k'ij, ri Jesús xbe c'a pari' ri juyu' richin xberubana' orar. Y junak'a' c'a xc'ase' richin xtzijon riq'uin ri Dios pan oración.
LUK 6:13 Y chupan c'a ri cumaj yan ruca'n k'ij, rija' xeroyoj ri achi'a' ri nyetzekleben-vi richin. Chiquicojol c'a ri achi'a' ri', xerucha' ye doce, y xbij apóstoles cheque.
LUK 6:14 Ri ye doce ri xerucha' ri Jesús, ja ri Simón ri xbij chuka' Pedro chin, y ri Andrés ri ye quichak'-qui', ri Jacobo, ri Juan, ri Felipe, ri Bartolomé,
LUK 6:15 ri Mateo, ri Tomás, ri Jacobo ri ruc'ajol jun achi rubini'an Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' quibini'an cananistas,
LUK 6:16 ri Judas ri ruchak' ri Jacobo, y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús.
LUK 6:17 Y jari' tok ri Jesús y ri ye ru-apóstoles xeka-pe pari' ri juyu', y xebec'uje-ka quiq'uin ri ch'aka chic achibila' chiri' pa jun tak'aj. Y chiri' juis vinük chuka' quimolon-qui'. Yec'o vinük ye petenük pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Judea, y yec'o chuka' ye petenük c'a cala' chuchi-mar, ri c'a cala' pa tinamit Tiro y Sidón. Yec'o c'a cheque ri vinük re' ye petenük richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj ri Jesús, y yec'o c'a ye petenük richin nyec'achojrisüs-e roma ri Jesús.
LUK 6:18 Y yec'o c'a chuka' vinük ri yec'o pa pokonül pa quik'a' ri itzel tak espíritu ri yec'o quiq'uin. Xe'elesüs chuka' e ri itzel tak espíritu ri' roma ri Jesús.
LUK 6:19 Y conojel ri vinük ye yava'i' ncajo' c'a nquitz'om-apu ri rutziek ri Jesús, roma rija' c'o ruchuk'a' riq'uin richin nuc'achojrisaj ronojel ruvüch yabil.
LUK 6:20 Y jari' tok ri Jesús xerutz'et-apu ri rachibila' y xbij cheque: Jabel iquicot rix ri meba' ivánima chuvüch ri Dios, roma nyixoc-vi pa ruk'a' rija'.
LUK 6:21 Jabel iquicot rix ri ninum ri ivánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nbün c'a chive que nquicot ri ivánima. Jabel iquicot rix ri ntok' ri ivánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nujül ri ivok'ej riq'uin tze'en.
LUK 6:22 Jabel iquicot chuka' rix ri nyixetzelüs coma ri vinük, rix ri nyixquikotaj-pe chiquicojol, rix ri nyixyok', rix ri itzel nyixtz'et roma ja ri nubi' yin ri itaken, y ronojel ruvüch pokonül re' nicoch' voma yin ri xinalüx chi'icojol.
LUK 6:23 Y tok nc'ulachij ronojel re', quixquicot c'a juis, y quixropin chuka' roma quicot, roma nim rajil-ruq'uexel nic'ul chila' chicaj. Roma quiri' chuka' ri pokonül ri xquic'usala' ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can. Rije' xquic'usala' pokonül pa quik'a' ri quixquin-quimama' can ri vinük ri nye'etzelan ivichin rix vocomi.
LUK 6:24 Y rix beyoma', juya' ivüch c'a, roma xic'usaj yan jun c'aslen juis jabel chuvüch ri ruch'ulef. Jac'a ri k'ij ri ye petenük chivij man ye quiri' tüj chic.
LUK 6:25 Rix chuka' ri nyixva' jabel, juya' ivüch, roma napon c'a ri k'ij tok nitij vayjül. Rix ri jabel nyixtze'en vocomi, juya' ivüch, roma napon ri k'ij tok ntoc ri ok'ej iviq'uin, roma ri bis.
LUK 6:26 Y rix xa juya' ivüch tok ninimirsüs ik'ij coma ri vinük ri xa man ye richin tüj ri Dios. Roma ri quixquin-quimama' can rije' xa xquiya' quik'ij ri xebin que ye k'alajrisüy rutzij ri Dios y xa man quiri' tüj.
LUK 6:27 Pero rix ri rixc'o chere' viq'uin vocomi, ri nquinivac'axaj-vi, tivac'axaj c'a ri ninbij chive: que'ijo' c'a ri nye'etzelan ivichin, y xaxe ri utz tibana' cheque ri vinük ri nyec'ulula'an ivichin.
LUK 6:28 Tic'utuj c'a chin ri Dios que nyerubün bendecir ri vinük ri nyerayin itzel pan ivi', y chuka' man que'imestaj pan i-oración ri nyebanun chive que nic'usaj pokonül.
LUK 6:29 Y si c'o c'a jun nyixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chin. Utz c'a que niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. Y si c'o c'a chuka' jun vinük numüj-e jun atziek ri cachi'el coton, man c'a tabisoj naya' chuka' e jun chic atziek chin.
LUK 6:30 Achique na c'a vinük ri c'o nuc'utuj chave, taya' chin ri nrajo'. Y si c'o jun vinük ri c'o numüj-e chave, man jun bey chic c'a tach'ojij chin.
LUK 6:31 Y rix utz tibana' quiq'uin ri vinük, roma rix man nka' ta chivüch c'a que ri vinük itzel quina'oj iviq'uin.
LUK 6:32 Y si rix xaxe ri vinük ri nyejo'on ivichin ri nye'ijo', man c'ayuf tüj. Roma achique na vinük ntiquer nbanun quiri'. Quiri' chuka' ri vinük juis ye itzel, nyequijo' ri nyejo'on quichin rije'.
LUK 6:33 Si rix, xaxe ri vinük ri nyebanun utz chive, xaxe cheque rije' nibün-vi utz chuka', man c'ayuf tüj. Quiri' chuka' ri vinük juis ye itzel, nquibün utz cheque ri vinük ri nyebanun utz cheque rije'.
LUK 6:34 Si rix niya' jun cosa chin jun vinük pa kajic, roma nivoyobej ri kajbül richin, man c'ayuf tüj. Roma ri vinük juis ye itzel nyequiya-ka pa kajic ri qui-cosas chiquivüch rije', richin quiri' c'o nquich'üc can chirij.
LUK 6:35 Pero rix man tibün quiri'. Xa que'ijo' ri vinük ri nye'etzelan ivichin. Que'itola'. Y tok rix niya' pa kajic jun i-cosa, man c'a tivoyobej ri kajbül richin. Richin quiri' nim ri rajil-ruq'uexel ri nic'ul, y nk'alajin c'a que rix ralc'ual chic ri nimalüj lok'olüj Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' jabel runa'oj quiq'uin ri vinük juis ye itzel, y jabel runa'oj quiq'uin ri man jun bey nyematioxin tüj. Quiri' c'a chuka' tibana' rix.
LUK 6:36 Tijoyovaj quivüch ri vinük, xa cachi'el ri nujoyovaj kavüch roj ri Katata' Dios.
LUK 6:37 Man jun bey tibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin chi itzel nyixch'o chiquij, y ri Dios man nbün tüj chuka' quiri' iviq'uin rix. Man tirayij que ri vinük nc'atzinej que nquitoj ri itzel ri nyequibanala', y ri Dios man nbün tüj chuka' quiri' iviq'uin rix. Ticuyu' quimac ri vinük y ri Dios quiri' chuka' nbün iviq'uin rix.
LUK 6:38 Si rix riq'uin ronojel ivánima nye'ito' ri vinük riq'uin ri nc'atzin, ri Dios nuya' chuka' ri rajil-ruq'uexel chive. Ri rajil-ruq'uexel nuya' chive ri Dios, juis q'uiy. Nupulisaj ri iyaconabal. Y cachi'el ri nibün rix quiq'uin ri vinük, quiri' chuka' nbün ri Dios iviq'uin rix.
LUK 6:39 Y ri Jesús xbij c'a chuka' jun ejemplo cheque. Rija' xbij c'a: ¿C'o comi jun moy ri ntiquer ta nuyukej jun chic moy, y man ta nyetzak pa tak jul?
LUK 6:40 Y quiri' chuka' man jun c'a estudiante ri más ta ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Man juba' tüj. Nretamaj na ronojel ri nc'atzin, c'ateri' junan nbün-e riq'uin ri ru-maestro.
LUK 6:41 ¿Y achique roma tok rat ja ri vit k'ayis c'o pa runak'-ruvüch ri a-hermano ri natz'et chanin y man nana' tüj ri che' k'atül pa runak'-avüch rat? Ri ejemplo re' nbij c'a que man tikanimirsaj ri rumac jun hermano y nkach'utinirsaj-ka ri nimalüj tak kamac roj.
LUK 6:42 Y man tabij c'a chuka' chin ri a-hermano: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj ri vit k'ayis k'atül pa runak'-avüch, y man naya' tüj ka cuenta chin ri che' k'atül pa runak'-avüch rat. Ri ejemplo re' nbij c'a que man tabij chin jun a-hermano que man camacun chic, tok xa ja chuka' ri nabün rat. Man naya' tüj ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalüj. Nabey tachojmirsaj na ka ri ac'aslen rat, c'ateri' utz nato' ri a-hermano.
LUK 6:43 Y man jun utzilüj che' nuya' ta itzel tak ruvüch. Man jun chuka' che' ri man utz tüj, nuya' ta utzilüj tak ruvüch.
LUK 6:44 Ri che' netamüx ruvüch si utz o man utz tüj, roma ri ruvüch ri nuya', si utz o man utz tüj. Roma ri k'ayis juis quiq'uixal man nquiya' tüj higo, nixta uva.
LUK 6:45 Y quiri' c'a ri achi. Ri achi utz, ja ri utz ri nbün y nbij, roma ja ri utz ri c'o pa ránima. Jac'a ri achi itzel, ja ri itzel ri nbün y ri nbij, roma ja ri itzel ri c'o pa ránima. Roma jun vinük jac'a ri c'o pa ránima ri nbij.
LUK 6:46 ¿Y achique c'a chuka' roma tok rix nibij: Ajaf, Ajaf, nibila' chuve, y xa man nibün tüj ri ninbij yin chive?
LUK 6:47 Romari' ri vinük ri npu'u viq'uin, ri nrac'axaj ri nutzij y nbün ri ninbij chin,
LUK 6:48 junan riq'uin ri jun achi ri xupaba' jun racho. Nabey, xbün-ka ri jul richin ri ru-cimiento ri jay, y pan abüj xuc'ot-vi-ka ri jul ri'. C'ateri' xuya' ri ru-cimiento ri jay, y xutz'om c'a samaj. Y tok c'achojnük chic c'a ri jay, xq'uiy-pe ri rakün-ya'. Y ri rakün-ya' ri' xberila' ri jay. Pero ri jay man xsilon tüj, man riq'uin tüj que ri rakün-ya' juis nimarnük, y juis ruchuk'a'.
LUK 6:49 Pero ri vinük ri npu'u viq'uin richin nrac'axaj ri nutzij, y man nbün tüj ri ninbij chin, junan riq'uin ri jun achi ri xupaba' jun racho, y xa man xuya' tüj ru-cimiento. Y tok ri rakün-ya' xbeq'uiy-pe, xberila' ri jay. Ri jay ri' xtzak y xq'uis chiri'.
LUK 7:1 Tok ri Jesús xtane' chi tzij chiquivüch ri vinük, rija' xbe pa tinamit Capernaum.
LUK 7:2 Y chiri' pa tinamit c'o jun achi Capitán. Y ri achi ri' c'o jun rusamajel achi ri juis nrajo', pero yava', y xa jubama ncom yan ka.
LUK 7:3 Y tok ri Capitán xrac'axaj c'a pari' ri Jesús, rija' xerutük ch'aka rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, achi'a' israelitas, richin quiri' nquic'utuj favor chin ri Jesús que tipu'u ba' richin nc'achojrisaj can ri rusamajel ri Capitán.
LUK 7:4 Y tok ri rajatük tak achi'a' xe'apon riq'uin ri Jesús, juis c'a xquic'utuj favor chin. Y xquibij chuka' chin: C'uluman-vi c'a que nabün ri jun favor ri' chin ri Capitán.
LUK 7:5 Roma rija' juis nkurujo' roj israelitas, y chuka' xbün jun jay ape' nkamol-vi-ki', ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, xquibij.
LUK 7:6 Y ri Jesús xbe c'a chiquij ri rajatük tak achi'a' ri ye takon-pe roma ri Capitán. Y tok ri Jesús y ri ye benük chirij nakaj chic c'a nye'apon yan chiracho ri Capitán, rija' xerutük c'a pe ch'aka chic vinük ri quetaman ruvüch, chuc'ulic ri Jesús. Y ri achi'a' ri' xquibij-pe c'a chin ri Jesús: Ajaf, ri achi ri roj takayon-pe chi'ac'ulic rubin c'a pe: Ajaf, man taya' c'a más asamaj voma yin, yin xa jun aj-mac y romari' man c'uluman tüj chave que ncatoc pa vacho.
LUK 7:7 Y jari' ri xbanun chuve que xinna-vi. Que man c'uluman tüj que ja yin ri xinapon aviq'uin. Rat xaxe c'a tabij que nc'achoj ri nusamajel, y nc'achoj.
LUK 7:8 Y vetaman-vi que quiri' nbanatüj, roma yin, c'o jun ri nbin chuve ri nc'atzinej que ninbün. Y chuka' yec'o achi'a' ye yo'on pa nuk'a' yin. Tok ninbij c'a chin jun achi ri c'o pa nuk'a' que tibiyin, xa nbe-vi. Y si ninbij chuka' chin jun chic cheque ri achi'a' ri yec'o pa nuk'a' que tipu'u, xa npu'u-vi chuka'. Y tok ninbij c'a chin ri nusamajel que tabana' re', xa nbün-vi chuka', nbij-pe, xquibij ri achi'a' chin ri Jesús.
LUK 7:9 Y ri Jesús xe' xuca'yej tok xrac'axaj ri xquibij ri achi'a' chin. Xe' xuca'yej tok xrac'axaj ri rutakon-e rubixic ri Capitán. Y ri Jesús jari' xerutz'eta' ri vinük ri ye benük chirij, y xbij c'a cheque: Ketzij ninbij chive, que ri achi ri takayon-pe rubixic ri tzij re', ruyo'on-vi ránima viq'uin. Y man jun c'a nuvinak israelita ri vilon ri ruyo'on ta ránima viq'uin, cachi'el ri jun achi re'.
LUK 7:10 Y tok xetzolij ri vinük ri ye takon-pe roma ri Capitán, xquitz'et c'a que ri achi samajel, y yava' c'o can, man jun chic yabil c'o chirij.
LUK 7:11 Jun chic c'a k'ij, ri Jesús xbe pa jun tinamit rubini'an Naín, y ye benük chuka' ri rachibila' chirij. Y juis c'a chuka' vinük ri ye tzekel-e chiquij.
LUK 7:12 Tok ri Jesús y ri ye benük chirij nakaj chic chin nye'apon-apu pa tinamit Naín, xquitz'et c'a que c'amon-pe jun camnük richin nyemukux can. Ri camnük ri' jun ala', ral jun malca'n-ixok. Ri malca'n-ixok ri', xaxe c'a ri jun ral-ala' ri c'o, y jari' ri benük chumukic vocomi. Y juis c'a vinük ri nyepochi'ij richin ye benük chirij chumukic ri camnük.
LUK 7:13 Y tok ri Ajaf Jesús xutz'et ruvüch ri ixok ri xcom-e ri ral, xujoyovaj ruvüch, y xbij c'a chin: Man catok' chic c'a.
LUK 7:14 Y ri Jesús xutz'om-apu ri ru-cajón ri camnük, y ri ye uc'uayon-e richin ri camnük xepa'e-ka chiri'. Y rija' xbij chin ri camnük ala': Chave rat nquich'o-vi. Cacatüj.
LUK 7:15 Y tok ri Jesús xbij quiri', ri camnük ala' xcatüj, y xbetzijon-pe. Y ri Jesús xujüch-e c'a ri ala' chin ri rute'.
LUK 7:16 Tok ri vinük xquitz'et ri xbanatüj, conojel juis xquixbij-qui'. Y xquiya' ruk'ij ri Dios chuka', y nquibila' c'a: Vocomi xbek'alajin-pe jun nimalüj achi chikacojol, ri nk'alajrisan ri rutzij ri Dios. Vocomi ri Dios xutük-pe jun ri nyo'on ri utzilüj rusipanic chikacojol roj ri rutinamit, xquibij ri vinük.
LUK 7:17 Y ri xbün ri Jesús chupan ri k'ij ri', xetamüx chiri' pa Judea, y xetamüx chuka' pa tak tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri Judea.
LUK 7:18 Y ri Juan Bautista xrac'axaj c'a ronojel, roma ja ri rachibila' rija' ri xebetzijon chin. Romari' rija' xeroyoj ye ca'i' cheque ri rachibila',
LUK 7:19 y xerutük-e riq'uin ri Jesús. Xerutük-e richin xbequic'utuj chin: ¿Ja rat ri Cristo ri oyoben? ¿O xa c'a nkoyobej jun chic? Quiri' xbij-e cheque.
LUK 7:20 Y ri ye rutakon-e ri Juan, xe'apon c'a riq'uin ri Jesús. Y rije' xquibij c'a chin: Ri Juan Bautista roj rutakon-pe aviq'uin, richin nkac'utuj chave: ¿Ja rat ri Cristo ri oyoben? ¿O xa c'a c'o chic na jun ri nkoyobej? xquibij.
LUK 7:21 Y tok yec'o-ka chiri' c'a ri ye ca'i' rachibila' ri Juan, ri Jesús ye q'uiy c'a vinük xeruc'achojrisaj riq'uin ri quiyabil. Xeruc'achojrisala' chuka' vinük riq'uin nimalüj tak yabil. Xerelesala' chuka' itzel tak espíritu ri yec'o quiq'uin ch'aka vinük, y xbün chuka' cheque ri moyi' que xetzu'un.
LUK 7:22 Y jari' tok ri Jesús xbij cheque ri ye ca'i' rachibila' ri Juan: Vocomi quixtzolij, y titzijoj chin ri xitz'et can y xivac'axaj-e chere'. Titzijoj chin ri Juan achique rubanic tok ri moyi' nyetiquer nyetzu'un-e, achique rubanic tok ri vinük ri man nyetiquer tüj nyebiyin roma ri ye jetz', nyebiyin-e jabel, y achique rubanic tok ri ye yava'i' riq'uin ri yabil lepra nyec'achoj. Titzijoj chuka' chin ri achique rubanic tok ri man ncac'axaj tüj, nyec'achoj, ri caminaki' nyec'astüj, y ri vinük ri meba' cánima chuvüch ri Dios, ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque.
LUK 7:23 Y tibij chuka' chin que jun vinük cachi'el rija', ri ruyo'on ránima viq'uin y man jun bey nquirumalij tüj can, jabel ruquicot, xbij-e cheque, y xebe.
LUK 7:24 Y tok ri ye ca'i' achi'a' ri ye rutakon-pe ri Juan xetzolij, ri Jesús xerubila' c'a utzilüj tak tzij pari' ri Juan chiquivüch ri vinük yec'o chiri'. Y quere' c'a ri nbij ri Jesús cheque ri vinük: ¿Achique ri xbe'itz'eta' rix chiri' chupan ri tz'iran ruch'ulef? ¿Xitz'et comi rix jun achi chiri' ri cachi'el aj ri nbe cala' nbe cala' pa ruk'a' ri cakik'?
LUK 7:25 ¿Achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri'? ¿Xitz'et comi rix jun achi ri jabel tak tziük ye rucusan? Man quiri' tüj. Ri achi'a' ye cucusalon tziük quiri', jabel ri yec'o-vi. Rije' nyec'uje' pa tak cacho ri reyes.
LUK 7:26 ¿Pero achique ri xbe'itz'eta' rix chiri' pa tz'iran ruch'ulef? ¿Jun achi ri nk'alajrisan ri bin chin roma ri Dios ri xitz'et chiri'? Ja'. Ri achi ri xitz'et chiri' ja vi ri' ri rusamaj. Pero c'o c'a chuka' jun chic samaj ri yo'on pa ruk'a'.
LUK 7:27 Y pari' c'a ri Juan nch'o-vi ri Dios chupan ri rutzij ri tz'iban can, tok nbij: Nintük c'a jun achi nabey, richin que nuchojmirsaj ri bey ape' napon-vi ri Cristo. Quiri' nbij ri Dios.
LUK 7:28 Y tivetamaj c'a, que ye jani' achi'a' ri ye k'alajrisüy rutzij ri Dios ri ye alaxnük chuvüch ri ruch'ulef, man jun c'a ri más c'o ta ruk'ij que chuvüch ri Juan Bautista. Rija' nim vi ruk'ij. Jac'a vocomi, conojel c'a ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, más c'a nimak' quik'ij. Y ri más co'ol cheque rije', más nim que chuvüch ri Juan.
LUK 7:29 Y chiri' yec'o c'a q'uiy vinük y moloy tak alcaval ri ye banun bautizar roma ri Juan. Y tok rije' xcac'axaj ri xbij ri Jesús, xquibij que ri Dios jabel choj.
LUK 7:30 Y ja ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man xcajo' tüj xquic'ul ri runucun ri Dios que quichin rije' chuka'. Rije' man xcajo' tüj que xeban bautizar roma ri Juan.
LUK 7:31 Y ri Ajaf Jesús xbij: ¿Achique comi ninbij pari' ri vinük richin ri tiempo re'? ¿Y achique chok q'uin ye junan vi?
LUK 7:32 Ri vinük re' xa ye junan riq'uin ri jun catz'anin ri nquibün ri ac'uala' pa tak bey. Ri ac'uala' re' riq'uin cuchuk'a' nquibij chiquivüch, y nquibij c'a chupan ri catz'anin: Xojk'ojoman riq'uin xul chivüch y man xixxajo' tüj roma quicot. Xkabixaj bix richin bis chivüch y man xixok' tüj, nquibij ri ac'uala' pa catz'anin. Y ye quiri' ri vinük ri', man jun ri nka' chiquivüch.
LUK 7:33 Roma tok xc'ulun-pe ri Juan Bautista, rija' man xuc'ux tüj caxlan-vüy, man xutij tüj chuka' ri ruya'al-uva. Jac'a rix xibij chin que rija' c'o itzel espíritu riq'uin.
LUK 7:34 Y tok xinka-pe yin, ri xinalüx chi'icojol, ninc'ux caxlan-vüy, y nintij chuka' ruya'al-uva. Y rix xibij chuve que xe va'in ninjo', y xibij chuka' que yin jun k'abarel, que yin cachibil ri moloy tak alcaval, y yin cachibil chuka' ri vinük ri aj-maqui' nibij rix cheque.
LUK 7:35 Pero ri etamabül richin ri Dios nk'alajin pa quic'aslen ri vinük ri nyeniman richin, xbij ri Jesús.
LUK 7:36 Y c'o c'a jun achi fariseo ri xoyon richin ri Jesús. Xroyoj richin jun va'in pa racho. Y tok ri Jesús xapon c'a pa racho ri achi, xtz'uye' c'a apu chuvüch mesa, richin ri va'in.
LUK 7:37 Y chupan ri tinamit ri', c'o c'a jun ixok ri itzel ruc'aslen. Y ri ixok ri' xrac'axaj c'a que ri Jesús c'o pa racho ri jun achi fariseo, romari' rija' xapon chiri'. Y rija' ruc'uan-apu chuka' jun bambül, ri banun riq'uin jun abüj rubini'an alabastro. Ri bambül ri' c'o-e jun jubulüj ak'on chupan.
LUK 7:38 Y ri ixok ri' xapon c'a riq'uin ri Jesús, rija' juis c'a ntok'. Y ri ruya'al tak runak'-ruvüch ri ixok ri' nyeka-ka chirij rakün ri Jesús. Rija' nyerusula' c'a rakün ri Jesús, riq'uin ri rusmal tak ruvi'. Ri ixok ri' nyerutz'ubala' chuka' ri rakün ri Jesús, y xuya' chuka' ri jubulüj ak'on chirij ri rakün.
LUK 7:39 Y ri achi fariseo ri xoyon richin ri Jesús, tok xutz'et ri xbün ri ixok, xunuc-ka: Si ta ri Jesús ketzij vi que k'alajrisüy richin ri rutzij ri Dios, nunabej ta achique ntz'amon la rakün, y achique chi vinük la ixok la'. Roma la jun ixok la' itzel ri ruc'aslen, xbij-ka pa ránima.
LUK 7:40 Y ri Jesús xbij chin ri achi fariseo ri xoyon richin: Simón, c'o jun ri ninjo' ninbij chave. Ri Simón xbij chin: Ajaf, ¿achique c'a ri najo' nabij chuve?
LUK 7:41 Y ri Jesús xbij chin: Yec'o c'a ye ca'i' achi'a' c'o quic'as riq'uin jun achi ri nyo'on tumin pa kajic. Jun cheque ri achi'a' ri', vo'o' ciento quetzales ruc'as, y ri jun chic, cincuenta quetzales ruc'as.
LUK 7:42 Pero roma c'a ri achi'a' ri' man nyetiquer tüj nquitoj ri quic'as, ri achi ri yo'on tumin pa kajic cheque, xbij que man tiquitoj chic, xa tiq'uis quiri', xbij cheque. Y ri Jesús xbij chuka' chin ri Simón ri fariseo: Vocomi c'a tabij chuve, ¿Achique c'a cheque ri ye ca'i' achi'a' ri' ri más najo'on richin ri achi ri nyo'on tumin pa kajic?
LUK 7:43 Ri Simón xbij: Yin ninbij que ja ri más q'uiy ruc'as xbün riq'uin. Ja', quiri', xbij ri Jesús chin ri Simón.
LUK 7:44 Y ri Jesús nutz'et ri ixok tok xbij chin ri Simón ri fariseo: ¿Natz'et ri ixok re'? Yin tok xinoc-pe chere' pan avacho, man xaya' tüj nuya' ch'ajbül-vakün. Jac'a ri ixok re' xeruch'üj ri vakün riq'uin ri ruya'al tak runak'-ruvüch, y xerusu' riq'uin ri rusmal tak ruvi'.
LUK 7:45 Chuka' tok xinoc-pe man xinatz'ubaj tüj richin xinabün saludar. Jac'a ri ixok re', ja ri vakün ri ye rutz'uban hasta que jampe' xinoc-pe.
LUK 7:46 Rat chuka' man xak'ij tüj aceite pa nuvi' tok xinoc-pe. Jac'a ri ixok re', jubulüj ak'on ri xuyala' chirij ri vakün.
LUK 7:47 Romari' ninbij chave rat Simón, que ri ixok re' juis nrajo' ri Jun ri xcuyun ri rumac. Roma ri janipe' mac ri ye rubanalun xecuyutüj yan. Jac'a ri xa man q'uiy tüj ri rumac ri xecuy, xa man quiri' tüj nrajo' ri Jun ri xcuyun ri rumac.
LUK 7:48 Y ri Jesús xbij chin ri ixok: Ri amac xecuyutüj yan.
LUK 7:49 Y ri vinük ri ye oyon roma ri Simón ri fariseo y junan yec'o riq'uin ri Jesús chiri' chuvüch mesa, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma nyerucuy mac chuka', nquibij.
LUK 7:50 Y ri Jesús xbij chin ri xtün: Xacolotüj, roma ri xaya' avánima viq'uin. Vocomi c'a, catzolij. Ri avánima xril yan uxlanen.
LUK 8:1 Ca'i-oxi' k'ij c'unük ronojel ri', ri Jesús xutz'om c'a nbe pa tak nimak' y cocoj tinamit, y ye doce rachibila' ye benük chirij. Y rija' nutzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
LUK 8:2 Y yec'o chuka' ca'i-oxi' ixoki' ri ye tzekel-e chirij. Ri ixoki' ri', jari' ri ye ruc'achojrisan ri Jesús y relesalon itzel tak espíritu chiquij. Chiquicojol c'a ri ixoki' ri' benük ri María, ri nbix Magdalena chin chuka'. Y ja riq'uin ri ixok ri' xe'elesüs-e ye siete itzel tak espíritu, roma ri Jesús.
LUK 8:3 Chiquicojol ri ixoki' ri ye tzekel chirij ri Jesús, benük ri jun ixok ri rubini'an Juana, rixjayil ri jun achi rubini'an Chuza. Y ri achi ri' jun rusamajel ri Herodes. Chuka' benük ri jun ixok rubini'an Susana. Y yec'o chuka' ch'aka chic ixoki' ri ye benük ri nyeto'on chuka' richin ri Jesús. Ri ixoki' ri' xequilij ri Jesús y ri rachibila'.
LUK 8:4 Y riq'uin ri Jesús juis q'uiy vinük xquimol-qui', vinük ri nyepu'u pa ch'aka chic tinamit. Romari' ri jun k'ij ri', tok juis chic ye q'uiy vinük quimolon-qui' riq'uin, rija' xbij jun ejemplo cheque:
LUK 8:5 C'o c'a jun achi ri xbejopin ija'. Y tok ri achi njopin chic ija', juba' c'a chin ri ija' xtzak pa bey, romari' ri vinük yec'o pari'. Y riq'uin chic xepu'u ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, xquic'ux-e ri ija' ri'.
LUK 8:6 Y ch'aka chic ija' xtzak chucojol tak abüj. Ri ija' ri' richin xel-pe, xel-pe. Jac'a tok xpu'u ruvüch ri k'ij, xechaki'j-ka, roma man rüx tüj ri ulef ape' xtzak-ka-vi ri ija'.
LUK 8:7 Y ba' chic ija' xtzak chucojol k'ayis c'o quiq'uixal. Y tok xe'el-pe, junan xeq'uiy quiq'uin ri q'uix. Pero roma ri q'uix juis xeq'uiy, ri tico'n xek'ayisüs pa quik'a'.
LUK 8:8 Y ri ch'aka chic c'a ija' xka-ka pa jun utzilüj ulef, y jabel xeq'uiy. Y xquiyala' jujun ciento quivüch jujun ija', xbij. Y tok rubin chic ka ri' ri Jesús, riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o, y xbij: Ri c'o c'a ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij, xbij cheque.
LUK 8:9 Y ri rachibila' ri Jesús xquic'utuj c'a chin que achique c'a ri nrajo' nuk'alajrisaj chiquivüch riq'uin ri jun ejemplo ri'.
LUK 8:10 Y ri Jesús xbij cheque: Man jun bey bin ta can jabel pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, pero chive rix yo'on c'a k'ij que nivetamaj. Jac'a cheque ri vinük ri man nyetaken tüj vichin, riq'uin ejemplos nquich'o-vi quiq'uin, richin quiri' choj nquitz'eta' y man nquitz'et tüj jabel ri nquitz'et, y richin que choj ncac'axaj y man nk'ax ta cheque ri ncac'axaj.
LUK 8:11 Y quere' c'a ri nbij ri ejemplo ri': Ri ija' junan nbün riq'uin ri rutzij ri Dios.
LUK 8:12 Ri ba' ija' ri xtzak-ka pa bey, junan riq'uin ri rutzij ri Dios tok nac'axüx coma ri vinük. Ri itzel-vinük junanin npu'u, y nrelesaj-e ri rutzij ri Dios pa tak cánima ri vinük ri', richin quiri' ri vinük ri' man tiquitakej ri Dios, y man quecolotüj chuka'.
LUK 8:13 Y ri ija' ri xtzak can chucojol tak abüj, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Ri vinük ri' juis c'a nyequicot tok nquic'ul ri rutzij ri Dios pa tak cánima. Pero roma c'a ri man nuc'ün tüj ka ruxe' jabel ri rutzij ri Dios pa tak cánima, man nlayuj tüj c'a ri quicot quiq'uin, xa jun ca'i-oxi' oc k'ij nquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y tok nyetijox c'a, man c'ayuf tüj richin nquiya' can ri Dios.
LUK 8:14 Ri ija' ri xtzak chucojol tak k'ayis ri c'o quiq'uixal nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Pero ri vinük ri' xa nyejik' roma ja ri nc'atzin chin ri quic'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef ri nquinuc, nyejik' chupan ri quibeyomal y chuka' chupan ri nyequirayila'. Y man nquic'uan tüj jun utzilüj c'aslen, y man nyeq'uiy tüj chupan ri rutzij ri Dios. Y romari' man q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios
LUK 8:15 Y ri ija' ri xtzak pa jun utzilüj ulef, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Rije' riq'uin ronojel cánima ncac'axaj y nquibün ri nbij. Chi jumul quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, y nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios. Y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios.
LUK 8:16 Y man jun vinük chuka' ri nutzij jun k'ak' y c'ateri' nrajo' nutz'apij o nuya' ta apu chuxe' ri ruch'at. Man quiri' tüj nbün. Ri k'ak' ri' nc'atzin richin ncanox jun c'ojlibül ape' ntz'uyubüs-vi, richin quiri' ri nye'oc-apu pa jay nyetzu'un jabel.
LUK 8:17 Y man jun ri evan can, ri man ta nbek'alajin-pe. Y chuka' man jun ri tz'apin can rij, ri xa man ta nbek'alajin-pe y ntel-pe chuvüch-sük.
LUK 8:18 Y quiri', si rix nivac'axaj ri rutzij ri Dios, tiyaca' c'a ka pa tak ivánima. Roma ri c'o c'a ruyacon pa ránima, nuc'ul c'a más. Jac'a ri nrac'axan ri rutzij ri Dios y xa man nuyüc tüj ka pa ránima, ri jaru' ri nunuc que ruchajin, hasta ri' ntelesüs pa ruk'a', xbij ri Jesús.
LUK 8:19 Y ri rute' y ri ye ruchak' ri Jesús xepu'u c'a ape' c'o-vi rija'. Pero man xetiquer tüj c'a xe'apon-apu riq'uin rija', roma juis ye q'uiy vinük quimolon-qui' riq'uin ri Jesús.
LUK 8:20 Y xbix c'a apu chin ri Jesús: Ri ate' y ri ye achak' rat coyoben chuvüch-jay, ye petenük chin ncatquitz'eta'.
LUK 8:21 Pero rija' xbij: Ja ri vinük ri nye'ac'axan y nquibün ri nbij ri rutzij ri Dios, jari' ri nte' y ri ye nchak', xbij ri Jesús.
LUK 8:22 Y jun k'ij, ri Jesús rachibilan ri rachibila', xoc-e pa jun canoa. Y c'ateri' xbij cheque: Jo' la lojc'an chic ruchi-ya'. Y xebe.
LUK 8:23 Y ri Jesús xvür-e, tok quitz'amon-e bey pari' ri ya'. Quitz'amon c'a bey tok xpu'u jun cakik' juis nim chiri' pari' ri ya'. Romari' ri canoa ape' ye benük-vi, xutz'om nnoj-pe ya' chupan, y riq'uin ri' man c'ayuf tüj nbe chuxe' ya' ri canoa. Pa c'ayuf c'a yec'o-vi.
LUK 8:24 Xepu'u c'a ri rachibila' xquic'asoj ri Jesús, y xquibij chin: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Vocomi nkucom, xquibij chin. Y ri Jesús xcatüj c'a pe, y xbij: Tiq'uis-e ri cakik' y titane-ka ri nbolko't ri ya'. Y quiri' xbanatüj. Ri cakik' xq'uis-e, y ri nbolko't ri ya' xtane-ka.
LUK 8:25 C'ateri' ri Jesús xbij cheque ri rachibila': ¿Achique roma tok man xiya' tüj ivánima viq'uin? Pero ri achibila' quixbin-qui'. Xe' xquica'yej tok xquitz'et ri xbanatüj y xquic'utula' chiquivüch: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma nch'o cheque ri cakik' y ri ya', y nquitakej rutzij.
LUK 8:26 Y ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a ri lojc'an-apu ruchi-ya', chiri' pa jun lugar rubini'an Gadara, ri c'o-apu chuvüch ri ruch'ulef Galilea.
LUK 8:27 Y tok ri Jesús xka-ka can chupan ri canoa, xapon jun achi aj pa tinamit riq'uin. Y ri achi ri' c'o chic c'a q'uiy tiempo ri yec'o-pe itzel tak espíritu riq'uin. Manak rutziek nucusaj, nixta man nc'uje' tüj pa racho. Xa ja ri camposanto richin ri tinamit ri', ri c'unük racho.
LUK 8:28 Y ri achi ri', xe xutz'et ri Jesús, jari' xbexuque' chuvüch. Y riq'uin c'a ruchuk'a' nch'o-apu chin ri Jesús, y nbij c'a: Rat Jesús ri Ruc'ajol ri nimalüj Dios, ¿achique roma tok nquinanük? Tabana' jun favor man quinaya' pa k'oxomül.
LUK 8:29 Ri achi xbij quere' roma ri Jesús xbij chin ri itzel espíritu c'o riq'uin, que tel-e chiri'. Roma q'uiy tiempo c'o-pe ri itzel espíritu ri' riq'uin. Y roma chuka' ri' ri vinük quitz'amon ye quiximilon ruk'a-rakün ri achi ri' riq'uin ch'ich' y cadenas, pero man ye tiquernük tüj chirij. Roma ri achi ri' nyeruk'üj ri cadenas ri ye ximiyon richin, y ri itzel espíritu c'o riq'uin nbün c'a chin que nbe pa tz'iran ruch'ulef.
LUK 8:30 Y ri Jesús xuc'utuj c'a chin ri achi: ¿Achique abi'? Y ri achi xbij: Legión nubi', xbij. Quiri' xbij ri achi roma ye juis ri itzel tak espíritu ri yec'o riq'uin, y ri tzij Legión ntel chi tzij que ye q'uiy.
LUK 8:31 Y ri itzel tak espíritu ri' juis xquic'utuj favor chin ri Jesús, que si nyerelesaj-e riq'uin ri achi, man querutük-e c'a chupan ri qui-lugar conojel ri itzel tak espíritu, xquibij.
LUK 8:32 Y roma chunakaj apu ri lugar ri', pari' jun juyu', juis ye q'uiy ak nyeva', romari' ri itzel tak espíritu xquic'utuj favor chin ri Jesús que tuya' k'ij cheque richin nye'oc quiq'uin ri ak ri'. Y ri Jesús xbij cheque que utz.
LUK 8:33 Y ri itzel tak espíritu jari' xe'el-e riq'uin ri achi, y xebe'oc quiq'uin ri ak. Conojel c'a ri ak ri' xquitz'om canin chuvüch jun juyu' pa'ül-pa'ül, y jic' xebetzak-ka pa ya'. Y chiri' xejik'-vi conojel ri ak ri'.
LUK 8:34 Y ri nyeyuk'un quichin ri ak ri', tok xquitz'et ri xc'ulachitüj, xe'anmüj. Y rije' xbequiyala' rutzijol pa tinamit y pa k'ayis chuka'.
LUK 8:35 Y ri vinük ri xe'ac'axan-pe ri xc'ulachitüj, xepu'u richin xquitz'eta'. Tok ri vinük ri' xeka-pe riq'uin ri Jesús, xquitz'et c'a que ri achi ri xe'elesüs ri itzel tak espíritu chirij, tz'uyul c'a apu riq'uin ri Jesús. Rucusan rutziek, y man nbün tüj chic c'a ri cachi'el ri rubanun-pe. Pero ri vinük ri' xa nquixbij-qui' tok xquitz'et ri achi ri'.
LUK 8:36 Y xtzijos chuka' cheque ri ketzij ri xc'ulachitüj. Ronojel ri' xtzijos cheque coma ri vinük ri xetz'eton tok xe'elesüs ri itzel tak espíritu chirij ri achi, roma ri Jesús.
LUK 8:37 Riq'uin c'a ri xc'ulachitüj ronojel ri', ri vinük ri aj chiri' pa Gadara xquic'utuj c'a favor chin ri Jesús que man tic'uje-ka chiri'. Ri vinük ri aj chiri' xquibij quiri' roma ri juis quixbin-qui'. Roma c'a ri' ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xoc-e pa canoa, richin nbe.
LUK 8:38 Y ri achi ri xe'elesüs ri itzel tak espíritu chirij, nuc'utuj c'a favor chin ri Jesús que tuya' k'ij chin richin nbe chirij. Pero richin que ntzolij ri achi, ri Jesús xbij c'a chin:
LUK 8:39 Catzolij chi'avacho, y te'atzijoj ri xbün ri Dios chave rat, xbij. Y ri achi xberutzijoj na vi chiracho, y cheque conojel ri vinük pa rutinamit xutzijoj ri xbün ri Jesús chin rija'.
LUK 8:40 Y tok ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xtzolij c'a lojc'an chic ruchi' ri ya', ri vinük yec'o chiri', riq'uin juis quicot xquic'ul-apu, roma ri vinük ri' ja rija' ri coyoben.
LUK 8:41 Xapon c'a chuka' jun achi rubini'an Jairo. Ri achi c'a ri' c'o jun rusamaj chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios y ja rija' ri cachi'el tata'aj chiri'. Ri achi rubini'an Jairo xbexuque' chuvüch ri Jesús, y xuc'utuj favor chin que tibe c'a chirij pa racho,
LUK 8:42 roma xaxe ri jun vit rumi'al c'o, ri c'o la'ük doce rujuna' y ncom yan ka. Y tok ri Jesús y ri ye benük chirij xquitz'om-e bey richin nyebe pa racho ri Jairo, juis ye q'uiy vinük xetzeke-e chirij. Y roma juis ye q'uiy ri vinük ri ye benük, man utz tüj nyebiyin
LUK 8:43 Chiquicojol c'a ri vinük, benük jun ixok yava'. Ri ixok re' c'o yan doce juna' yava' riq'uin ntel ruquiq'uel. Xuq'uis yan c'a ronojel rutumin, roma benük chic quiq'uin q'uiy ak'omanela', y man jun cheque ri ak'omanela' rubanun ta rak'oman ri ruyabil.
LUK 8:44 Ri ixok ri' xjel-apu c'a riq'uin ri Jesús, pero ja ri chirij, y xberutz'ama' c'a can ba' ri ruchi-rutziek ri Jesús. Y jari' xc'achoj can ri ruyabil ri ruchajin.
LUK 8:45 Y jari' tok ri Jesús xuc'utuj: ¿Achique ri xintz'amon? Y roma ri conojel rije' nquibij que man jun quitz'amon, ri Pedro y ri ch'aka chic achibila' xquibij chin ri Jesús: Ajaf, rat najo' navetamaj achique xatz'amon. Pero chere' c'ayuf richin navetamaj, roma juis ye q'uiy vinük nquipitz'-qui' y nquinimila-qui' chavij, y rat nac'utuj: ¿Achique xintz'amon?
LUK 8:46 Y jari' tok ri Jesús xbij: C'o jun ri xintz'amon, roma xinna' que c'o jun ri xinc'achojrisaj riq'uin ri vuchuk'a' c'o viq'uin, xbij.
LUK 8:47 Y ri ixok tok xutz'et que xa xnabex, nbarbot xxuque-pe chuvüch ri Jesús. Y chiquivüch conojel ri vinük xbij-apu chin ri Jesús ri achique roma tok xutz'om ruchi-rutziek. Y xbij chuka' tok xe xutz'om ruchi-rutziek ri Jesús, jari' xc'achoj xuna' rija'.
LUK 8:48 Ri Jesús xbij chin: Numi'al, xacolotüj, roma xaya' avánima viq'uin. Vocomi c'a, catzolij. Ri avánima xril yan uxlanen, xbij.
LUK 8:49 Y tok ntajin c'a ntzijon ri Jesús riq'uin ri ixok, tok c'o jun xka-pe petenük chiracho ri Jairo, ri achi ri cachi'el tata'aj chiri' pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Ri jun ri xpu'u, xbij-pe c'a chin ri Jairo: Man tac'uaj chic e ri Maestro Jesús, roma ri vit ami'al xa xcom yan.
LUK 8:50 Jac'a tok ri Jesús xrac'axaj-pe, xbij chin ri Jairo: Man tuxbij-ri' ri avánima roma ri xbix-pe chave. Taya' c'a avánima viq'uin, y ri vit ami'al nc'astüj, xbij.
LUK 8:51 Y tok xe'apon c'a chiracho ri Jairo, ri Jesús xaxe c'a cheque ri Pedro, ri Jacobo y ri Juan ri ye rachibila', y cheque ri rute-rutata' ri ac'ual xuya' k'ij richin xe'oc riq'uin ri vit camnük.
LUK 8:52 Conojel juis nquibisoj y ncok'ej ri vit xtün ri'. Pero ri Jesús xbij cheque: Man tivok'ej chic c'a ri vit xtün, roma rija' xa man camnük tüj, rija' xa nuxlan, xbij.
LUK 8:53 Pero rije' xa xetze'en chirij ri Jesús, roma quetaman que xa camnük chic ri vit xtün ri'.
LUK 8:54 Y ri Jesús xutz'om ruk'a' ri vit xtün camnük, y xbij c'a: Vit xtün, cacatüj.
LUK 8:55 Y ri vit xtün xtzolij na vi pe ri ránima riq'uin, y jari' xcatüj-pe. Y ri Jesús xbij que tisuj ruvay.
LUK 8:56 Y ri te'ej-tata'aj xe' xquica'yej tok xquitz'et ri xbanatüj riq'uin ri calc'ual. Y ri Jesús xbij cheque que man tiquitzijoj ri xbanatüj chiri'.
LUK 9:1 Ri Jesús xeroyoj c'a ri doce rachibila', y xuya' cuchuk'a' cheque richin nyequelesala' conojel quivüch itzel tak espíritu, y richin chuka' nyequic'achojrisala' yava'i'. Y man xe tüj chuka' xuya' cuchuk'a' cheque, xa xuya' chuka' k'ij cheque richin nquicusaj ri cuchuk'a' ri'.
LUK 9:2 Y xerutük c'a e ri rachibila' richin xebe chutzijosic pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, y richin chuka' nyequic'achojrisaj yava'i'.
LUK 9:3 Y ri Jesús xbij cheque chuka': Ri ntz'om-e bey, man jun c'a tic'uaj. Man tic'uaj ch'ami'y, man tic'uaj morral, nixta vüy, nixta tumin. Y man tic'uaj chic jun itziek, xaxe ri icusan-e tic'uaj.
LUK 9:4 Y ri jay c'a ape' nyixapon-vi, pa jun tinamit, chiri' quixc'uje-vi-ka. Xa c'a ja tok nyixel na pe chupan ri tinamit ri', utz niya' can ri jay ape' xixc'uje-vi.
LUK 9:5 Y si ri tinamit ape' nyixapon-vi xa man nyixc'ul tüj jabel, xa tiya' can c'a, y titotala' can ri pokolaj ri c'o pa tak ivakün chiquivüch ri vinük, richin quiri' tiquinabej que man utz tüj ri xquibün, xbij ri Jesús.
LUK 9:6 Y ri achibila' xebe na vi. Xebe pa tak cocoj tinamit richin xbequitzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Y xequic'achojrisala' chuka' yava'i' ronojel lugar ape' xec'o-vi.
LUK 9:7 Y ri Herodes ri gobernador chupan ri tiempo ri', nyerac'axala' c'a ronojel ri nyerubanala' ri Jesús. Pero man nril tüj c'a achique ri nunimaj, roma yec'o ri nyebin que ri nbanun ri nojibül ri' ja ri Juan Bautista c'astajnük chic pe. Ri Juan camnük chic c'a ri tiempo ri'.
LUK 9:8 Yec'o c'a chuka' nyebin que ri Jesús ja ri Elías ri xtzolij-pe. Y ch'aka chic vinük nquibij c'a que ri Jesús jun cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri xbec'astüj-pe.
LUK 9:9 Y ri Herodes nbij: ¿Achique comi achi ri Jesús re'? Roma q'uiy nyenvac'axaj pari'. Pero man ja tüj ri Juan Bautista, roma ri Juan ja yin xintakon rukupuxic rukul, xbij. Y ri Herodes xucanola' c'a rubanic richin que xutz'et ta ri Jesús.
LUK 9:10 Y tok ri ye ru-apóstoles ri Jesús xetzolij-pe riq'uin ri xquibanala' ri rusamaj ri Dios, xquitzijola' c'a chin ri Jesús ri xquibanala'. Y ri Jesús xeruc'uaj c'a e ri rachibila' ri', y xebe pa jun tz'iran ruch'ulef. Y ri lugar ri' richin c'a ri tinamit rubini'an Betsaida.
LUK 9:11 Y tok ri vinük xequinabej-e ri Jesús y ri rachibila', xebe chuka'. Y tok ri vinük ri' xe'apon riq'uin ri Jesús, rija' jabel xeruc'ul y xbij chuka' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y chuka' xeruc'achojrisala' yava'i'.
LUK 9:12 Y tok xa xkak'ij-ka ri k'ij ri', ri doce achibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquibij chin: Que'ataka' c'a e ri vinük re' richin nyebe chucanoxic ape' nyebevür-vi, y nyebe chuka' chucanoxic quivay pa tak cocoj tinamit y pa ch'aka chic lugar ri yec'o-pe nakaj. Roma ri ape' rojc'o-vi, xa ye manak vinük, xquibij chin.
LUK 9:13 Jac'a ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tiya' quivay rix. Y ri rachibila' xquibij chin ri Jesús: Chere' man q'uiy tüj vüy c'o richin nkaya' cheque, xaxe vo'o' vüy y ca'i' cür. Ri vinük re' nyeva', pero si nkube chulok'ic vüy, xquibij.
LUK 9:14 Roma ri vinük juis ye q'uiy. Y xaxe achi'a' yec'o la'ük vo'o' mil. Y ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tibana' c'a cheque ri vinük re' que quetz'uye' pa tak nic'aj ciento, xbij cheque.
LUK 9:15 Y quiri' na vi xquibün ri achibila', xequitz'uyuba' conojel vinük.
LUK 9:16 Y ri Jesús xeruli'ej c'a pa ruk'a' ri vo'o' vüy y ca'i' cür, xtzu'un chicaj y xumatioxij ri vüy y ri cür ri' chin ri Dios. Y ri Jesús xeruper c'a e ri vüy y ri cür, xuya-e cheque ri rachibila' richin nquiya' cheque ri vinük.
LUK 9:17 Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o na doce chacüch vüy y cür xcolotüj can.
LUK 9:18 Y jun k'ij ri Jesús rujachon-e ri', roma nbün orar, y ri rachibila' yec'o chuka' riq'uin. Y jari' tok ri Jesús xuc'utuj cheque ri rachibila': ¿Yin achique c'a yin nquinuc ri vinük?
LUK 9:19 Y rije' xquibij chin: Yec'o ri nquibij que rat ja ri Juan Bautista. Yec'o ch'aka chic nquibij que ja rat ri Elías, ri jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Y yec'o c'a chuka' ri nquibij que rat jun cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ri ojer can, y vocomi xac'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xquibij chin ri Jesús.
LUK 9:20 Y rija' xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Y rix ¿achique ninuc pa nuvi'? xbij cheque. Y ri Pedro jari' xbij chin ri Jesús: Ja rat ri Cristo, ri takon-pe y cha'on-pe roma ri Dios.
LUK 9:21 Pero ri Jesús juis xuchilabej cheque ri rachibila' que man tiquitzijoj que ja rija' ri Cristo.
LUK 9:22 Y xbij c'a chuka' cheque: Yin ri xinalüx chi'icojol, nc'atzinej que ninc'usaj q'uiy pokonül. Y nquinetzelüs coma ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. Nquinetzelüs coma ri más nimalüj tak sacerdotes y coma ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y nquicamsüs. Pero pa rox k'ij nquic'astüj-pe, xbij ri Jesús.
LUK 9:23 Y jari', cheque c'a conojel xbij-vi: Si c'o jun nrajo' ntzekleben vichin, tubana' c'a cachi'el nbün jun ri benük chuxe' ru-cruz. Man nbün tüj ri nurayij rija'. Man nupokonaj tüj nuc'usaj pokonül. Si c'o c'a jun ri nunucun que ntiquer nbün quiri' k'ij-k'ij, utz npu'u viq'uin richin nquirutzeklebej.
LUK 9:24 Roma si juis nujoyovaj ruvüch ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man nril tüj c'a ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nujoyovaj tüj ruvüch ruc'aslen ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin, xa nril ruc'aslen richin chi jumul.
LUK 9:25 ¿Roma achique ta c'a nuc'ün-pe chin ri vinük si nc'uje' ri beyomül richin ronojel ri ruch'ulef riq'uin y ri vinük ri' xa man ncolotüj tüj? Xa ruyon c'a nuya-ri' chupan ri camic ri richin chi jumul.
LUK 9:26 Y si c'o chuka' jun chive rix nq'uixaj nuk'alajrisaj que yin rutaken yin y ri nutzij, yin chuka' ri xinalüx chi'icojol, nquiq'uixaj ninbij que ri jun vinük ri' vichin yin. Quiri' ninbün tok nquipu'u jun bey chic, tok nk'alajin que yin Rey vi, y chuka' junan chic nuk'ij riq'uin ri Nata' y ye vachibilan-pe ri lok'olüj tak ángeles.
LUK 9:27 Y ketzij c'a ri ninbij chive, que ri Dios nc'uje' c'a pe pa kavi' y ntoc jun utzilüj ri nbün mandar. Y yec'o c'a chive rix ri man nyecom tüj, tok c'a quitz'eton chic na can ri', xbij ri Jesús.
LUK 9:28 Y colope' c'o yan jun semana xc'o can tok ri Jesús xch'o chiquivüch ri vinük, c'ateri' rija' xerucha' c'a ri Pedro, ri Juan y ri Jacobo richin que nyerachibilaj-e ri nbe pari' jun juyu' chin nquibün orar.
LUK 9:29 Y tok ri Jesús ntajin q'uin ri oración, xjalatüj ri ruvüch, y quiri' chuka' ri rutziek, xjalatüj. Ri rutziek juis rusük xbün y nyiq'uiyot.
LUK 9:30 Y tok ri ye oxi' achibila' xquitz'et c'a, nyetzijon yan chic riq'uin ri Jesús ca'i' achi'a'. Ri ca'i' achi'a' ri' quibini'an Moisés y Elías, y ye rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can tiempo.
LUK 9:31 Ri ye ca'i' ri' c'a yec'o c'a pa jun lok'olüj sük, y nyetzijon pari' ri camic ri nuc'uaj ri Jesús pa Jerusalén. Roma ja samaj ri' ri yo'on-pe chin roma ri Dios.
LUK 9:32 Y ri Pedro y ri rachibil, stape' (aunque) juis quivaran, xquicoch', y xquitz'et c'a ri lok'olüj rusakil ri Jesús, y xequitz'et chuka' ri ye ca'i' chic achi'a' ri yec'o riq'uin ri Jesús.
LUK 9:33 Y tok ri ca'i' achi'a' ri' ntajin nquiya' can ri Jesús richin nyebe, jari' tok ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, chere' utz kabanun. Tikabana' oxi' tak jay, jun avichin rat, jun richin ri Moisés y jun richin ri Elías. Ri Pedro quiri' c'a xbij-apu y man retaman tüj achique roma tok xch'o-apu. Xa nucun man nucun tüj ri xerubila-apu.
LUK 9:34 Y tok c'a nch'o na rija' tok c'o jun sutz' ri xbec'ulun-pe y xerutz'apij. Y ri achibila' xquixbij-qui' tok xquina' que yec'o chic chupan ri sutz' ri'.
LUK 9:35 Y jari' tok c'o jun ch'abül xcac'axaj chupan ri sutz' ri', y xbij: Jare' ri Nuc'ajol, y juis ninjo'. Tivac'axaj c'a ri rutzij.
LUK 9:36 Y ja tok cac'axan chic ri jun ch'abül ri', tok xquitz'et yan chic, ri Jesús xa ruyon chic c'o. Y ri achibila' ri', q'uiy c'a tiempo ri man jun xquitzijoj-vi ri xquitz'et chiri' pari' ri juyu'.
LUK 9:37 Y pa ruca'n k'ij, tok ri Jesús ye rachibilan ri ye oxi' rachibila' xka-pe pari' ri juyu', ye juis c'a ye q'uiy ri vinük ri xec'ulun-apu.
LUK 9:38 Y jun achi ri c'o chiquicojol ri vinük, xch'o-apu chin ri Jesús. Maestro, xbij c'a apu chin. Yin xaxe jun valc'ual c'o. Ninc'utuj c'a favor chave que tatz'eta' ba',
LUK 9:39 roma c'o jun itzel espíritu ri ntz'amon. Y tok nutz'om, nbün c'a chin que riq'uin ruchuk'a' nch'o, nbün chin que nuyiquiya' ri ruch'acul, y nbün chuka' chin que nvokon ruc'axaj pa ruchi'. Ri itzel espíritu ri' juis c'a nbün chin ri nuc'ajol, y c'arunaj nuya' can tok nutz'om.
LUK 9:40 Romari' xinc'utuj yan favor cheque ri avachibila' que tiquelesaj ri itzel espíritu ri' riq'uin ri nuc'ajol, pero xa man nyetiquer tüj, xbij ri achi.
LUK 9:41 Y ri Jesús jari' xbij: Man jun vinük chupan ri tiempo re' ri ruyo'on ta ránima riq'uin ri Dios. Xa conojel xa ye satznük. ¿Ninuc rix que yin chi jumul nquic'uje' iviq'uin, y chi jumul nc'atzinej que nyixincoch'? Tac'ama-pe ri ac'ajol chere', xbij ri Jesús.
LUK 9:42 Y tok ri ala' xapon-apu riq'uin ri Jesús, ri itzel espíritu riq'uin ruchuk'a' xuyiquiya' ri ala' y xutorij pan ulef. Ri Jesús xuch'olij c'a ri itzel espíritu, richin que tel-e riq'uin ri ala'. Y ri Jesús xucol ri ala' ri' chuvüch ri itzel espíritu, y xujüch-e chin ri rutata'.
LUK 9:43 Y conojel c'a ri vinük xsatz quic'u'x tok xk'alajin que ri Dios juis vi nim. Y tok ri vinük nyetzijon c'a chiquivüch pari' ri ala' ri xuc'achojrisaj ri Jesús, ri Jesús xbij cheque ri rachibila':
LUK 9:44 Tivac'axaj c'a jabel ri tzij re', y man timestaj c'a: Yin ri xinalüx chi'icojol, nquijach pa quik'a' ri vinük, xbij.
LUK 9:45 Y ja ri tzij re' man xk'ax ta cheque ri achibila', roma evan chiquivüch. Y nquixbij c'a qui' nquic'utuj chin ri Jesús achique ri xbij.
LUK 9:46 Y ri rachibila' ri Jesús xquich'ojila' chiquivüch ri achique cheque rije' ri más nim ruk'ij.
LUK 9:47 Pero ri Jesús retaman c'a achique nyetajin chunuquic pa tak cánima ri rachibila'. Romari' rija' xberuc'ama-pe jun vit ac'ual, y xupaba' riq'uin.
LUK 9:48 Y xbij cheque ri rachibila': Ri yacayon vichin pa ránima y riq'uin quicot nuc'ul jun ac'ual, jun ri cachi'el re', man xe tüj nuc'ul ri ac'ual, xa nquiruc'ul yin chuka'. Y ri nc'ulun c'a vichin yin, nuc'ul c'a chuka' ri takayon-pe vichin. Ja ri ivachibil ri más man jun ruk'ij nitz'et rix, xa jari' ri más nim ruk'ij, xbij ri Jesús.
LUK 9:49 Y xpu'u c'a ri Juan xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Roj katz'eton jun achi pan abi' rat nyerelesala' itzel tak espíritu. Pero roma xa man kachibil tüj, xkabij chin que man tubün chic quiri'.
LUK 9:50 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Juan: Man tibij chic c'a quiri' chin. Roma ri man nye'etzelan tüj kichin, kachibil vi ki' quiq'uin.
LUK 9:51 Y tok xa nka-pe yan c'a ri k'ij que ri Jesús ntzolij chila' chicaj, rija' xbün-e ruvüch richin xbe pa tinamit Jerusalén.
LUK 9:52 Y yec'o chuka' ri xerutük-e nabey. Y ri xetak-e ri', xebe pa jun vit tinamit ri c'o pa ruch'ulef Samaria, richin xbequicanoj jun jay ape' nye'uxlan-vi ri Jesús y ri ye rachibilan-e.
LUK 9:53 Pero ri vinük aj chiri' man xcajo' tüj xquic'ul ri Jesús, roma ri vinük ri' nquinabej que xa pa Jerusalén rutz'amon-vi-e bey.
LUK 9:54 Tok ri achibila' quibini'an Jacobo y Juan nquinabej que man nc'ulux tüj coma ri vinük, xquibij chin ri Jesús: Ajaf, ¿najo' que nkac'utuj que tika-pe k'ak' chila' chicaj, richin nyeruq'uis ri vinük re'? Cachi'el xbün ri Elías, ri jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xquibij.
LUK 9:55 Y ri Jesús xerutz'et y xeruch'olij. Y xbij c'a cheque: Rix ni man ivetaman tüj que rix richin ri Lok'olüj Espíritu ri nyerujo' conojel vinük.
LUK 9:56 Roma yin ri xinalüx chi'icojol, man xinpu'u tüj chere' chuvüch ri ruch'ulef chiquicamsasic vinük, yin xa xinpu'u chiquicolic, xbij. Y ri Jesús y ri rachibila' xebe chic c'a pa jun vit tinamit.
LUK 9:57 Y tok rije' quitz'amon chic c'a bey, c'o c'a jun achi ri xbec'ulun-pe, y rija' xbij chin ri Jesús: Ajaf, yin ninjo' c'a ncatintzeklebej ape' na ri ncatapon-vi.
LUK 9:58 Pero ri Jesús xbij chin ri achi: Ri utiva', c'o-vi quijul ape' nyec'uje-vi. Y quiri' chuka' ri ch'ipa' ri nyebe pa chicaj, c'o chuka' quisoc. Jac'a yin ri xinalüx chi'icojol, man jun c'a ape' nquinuxlan-vi, xbij chin ri achi ri'.
LUK 9:59 Y ri Jesús xbij c'a chin jun chic achi: Quinatzeklebej. Pero ri achi ri' xbij: Ajaf, yin juis ninjo' nquibe chavij. Pero taya' c'a k'ij chuve que ninmuk na e ri nata', c'ateri' nquibe chavij.
LUK 9:60 Pero ri Jesús xbij chin ri achi ri': Taya' can ri nanuc re' cheque ri vinük ri ye cachi'el ye camnük roma man nquitakej tüj ri Dios. Jac'a rat, te'atzijoj pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
LUK 9:61 Y c'o chic c'a jun ri xbin chin ri Jesús: Ajaf, yin ninjo' ncatintzeklebej. Pero nabey, taya' c'a k'ij chuve richin nquibech'o na can cheque ri nte-nata' y cheque ri ye voxpochel, xbij.
LUK 9:62 Pero ri Jesús xbij chin: Ri achi ri nuc'uan richin ri arado, richin nusamajij jun ulef, man utz tüj c'a que ntzu'un can chirij, roma man utz tüj ntel ri rusamaj. Y quiri' c'a chuka' ri vinük ri ntaken richin ri Dios, man utz tüj que nutz'eta' ri nyebanatüj can chirij. Roma si quiri' nbün, man c'uluman tüj que nsamüj pa rusamaj ri Dios y nyeruto' ta ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús.
LUK 10:1 Y tok ye banatajnük chic c'a ronojel ri', ri Ajaf Jesús xerucha' c'a ch'aka chic achi'a' richin nyesamüj riq'uin. Rija' xerucha' ye setenta achi'a', richin xerutük-e chi caca'. Xerutük pa tak tinamit y pa ch'aka chic lugar ape' napon-vi rija'.
LUK 10:2 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri xerucha': Ketzij vi que ri samaj richin ntzijos ri rutzij ri Dios, juis nim. Jac'a ri samajela' man ye q'uiy tüj. Xa ye ca'i-oxi' oc. Romari' tic'utuj c'a chin ri Rajaf ri samaj, que querutaka-pe más samajela' chiquicojol ri vinük ri nc'atzin richin ncac'axaj ri rutzij.
LUK 10:3 Y vocomi quixbiyin c'a. Ivetaman c'a ri' que rix xa cachi'el tak ovejas ri nyixintük-e chiquicojol ri vinük ye cachi'el utiva'.
LUK 10:4 Y man tic'uaj c'a morral, nixta man tic'uaj tumin, y man tic'uaj chuka' jun chic c'ulaj xajab. Nixta chuka' man quixpatüj pa tak bey richin niya' rutzij quivüch vinük. Xa choj quixbiyin c'a ape' nc'atzinej que nyixapon-vi.
LUK 10:5 Y tok nyixapon c'a pa jun jay, ri nabey nc'atzinej que nibün, ja ri niya' rutzij quivüch. Y nibij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen richin ri Dios ri nc'uje' iviq'uin chupan ri jay re'.
LUK 10:6 Y si chiri' chupan ri jay ri', ri vinük riq'uin quicot nyixquic'ul-vi richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios, ri uxlanen richin ri Dios nc'uje-vi quiq'uin. Jac'a si ri vinük xa man jabel tüj nyixquic'ul richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios, ri uxlanen man c'a nc'uje' tüj can quiq'uin.
LUK 10:7 Rix quixc'uje' c'a ka chupan ri jay ape' nyixapon-vi y jabel ic'ulic nquibün, tic'uxu' y titija' ri nquispaj chive. Roma ri samajel c'uluman-vi que ntojox roma ri samaj ri nbün. Y man tijalala' c'a ri jay ri ape' nyixc'uje-vi. Xa ape' nyixapon-vi pa nabey, chiri' nyixc'uje-vi-ka.
LUK 10:8 Y quiri' chuka' tibana' tok nyixapon achique na tinamit y jabel ic'ulic nban. Tic'uxu' c'a ronojel ri nsipüs chive.
LUK 10:9 Que'ic'achojrisala' c'a chuka' ri yava'i' ri yec'o chiri', y tibij c'a cheque: Ri k'ij richin que rix nyixoc pa ruk'a' ri Dios, xa nakaj chic c'o-vi-pe chive.
LUK 10:10 Pero ja si nyixapon pa jun tinamit ri xa man utz tüj ic'ulic nban, quixel c'a e pa tak bey richin ri tinamit y tibij c'a cheque ri vinük:
LUK 10:11 Ri pokolaj richin ri tinamit re' ri c'o-e pa kakün, nkatotaj can chivüch, richin quiri' tivetamaj que man utz tüj ri xibün que man xojic'ul tüj jabel. Y tivetamaj can chuka' que ri k'ij richin que ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios nakaj chic c'o-vi-pe, y rix xsuj c'a chive, xbij.
LUK 10:12 Y ri Jesús xbij-e chuka' cheque: Tok ri Dios nuya-pe ri ru-castigo, ri vinük quichin ri tinamit ri man nquic'ul tüj jabel ri rutzij ri Dios ri nibij rix cheque, más q'uiy c'a ri castigo ri nuya' pa quivi' rije' que chuvüch ri castigo ri nuya' pa quivi' ri aj-Sodoma ojer can tiempo.
LUK 10:13 Romari' juya' quivüch ri yec'o pa tinamit Corazín, y chuka' juya' quivüch ri yec'o pa tinamit Betsaida, roma juis q'uiy milagros xeban chiquivüch y man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios. Roma xa ta ja pa tinamit Tiro y Sidón xeban-vi ri milagros re', ri vinük aj chiri' xtzolij ta yan pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y quicusalon ta chic quitziek richin bis, y quiyolon ta chaj chiquij, richin quiri' nk'alajin que nyebison roma juis ri quimac ri ye quibanalun.
LUK 10:14 Pero chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ja ri yec'o pa tinamit Corazín y ri yec'o pa tinamit Betsaida ri más castigo nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Tiro y aj-Sidón.
LUK 10:15 Y ri yec'o pa tinamit Capernaum nquinuc que nyebe chila' chicaj riq'uin ri Dios y juis nimirsüs quik'ij. Pero xa man quiri' tüj. Xa nkasüs quik'ij, roma xa c'a chupan ri lugar ri richin ri pokonül nyebetzak-vi.
LUK 10:16 Y achique c'a vinük ri nyixruc'ul jabel richin nrac'axaj ri rutzij ri Dios, ja yin chuka' ri nquiruc'ul. Y ri achique c'a chuka' ri nyixetzelan roma ri rutzij ri Dios, ja chuka' yin ri nquiretzelaj. Y ri nyetzelan vichin yin, ja ri Dios chuka' ri takayon-pe vichin ri nretzelaj, xbij-e c'a ri Jesús cheque ri setenta achi'a' ri xerucha'.
LUK 10:17 Y tok xetzolij c'a pe ri setenta achi'a' ri' chin ri samaj ri bin-e cheque y xeka-pe riq'uin ri Jesús, juis nyequicot, y xquibij c'a chin: Ajaf, ri itzel tak espíritu xetaken chuka' cheke tok pan abi' rat xojch'o-vi cheque.
LUK 10:18 Y ri Jesús xbij cheque: Ja', ketzij ri nibij. Roma yin xintz'et que ri Satanás xuna' yan que xch'acatüj, roma cachi'el nbün ri coyopa' ri chicaj, quiri' xbün rija' tok xtzak-pe.
LUK 10:19 Yin nuyo'on na vi nuchuk'a' chive richin que nyixch'acon chirij ri ruchuk'a' ri itzel-vinük, y chuka' richin que stape' (aunque) nye'ipalibela' ta cumütz y sna'j ri nyeruya' pan ibey, man jun nic'ulachij pa ruk'a'.
LUK 10:20 Pero rix man quixquicot xaxe roma ri itzel tak espíritu nyixquitakej. Más quixquicot pa tak ivánima roma tz'iban ri ibi' chila' chicaj riq'uin ri Dios.
LUK 10:21 Y chupan c'a ri misma hora ri', ri Lok'olüj Espíritu juis quicot xuya' pa ránima ri Jesús. Y ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis q'uiy quetaman. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'. Quiri' vi c'a Nata' Dios, roma jari' ri arayibül rat, xbij ri Jesús pa ru-oración.
LUK 10:22 Y c'ateri' rija' xbij c'a: Ri Nata' Dios ronojel c'a ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic c'a etamayon yin achique yin, xaxe ri Nata' ri etamayon. Y man jun chuka' etamayon achique ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri vinük achique chok chin nrajo' nink'alajrisaj-vi yin, nretamaj achique c'a ri Nata'.
LUK 10:23 Y c'ateri' ri Jesús xerutz'et ri rachibila' y xaxe cheque rije' xbij-vi: Jabel iquicot rix, roma ri nyixtajin nitz'et riq'uin ri runak' tak ivüch. Y chuka' jabel quiquicot ri ch'aka chic vinük ri nyetz'eton ronojel re'.
LUK 10:24 Y ninbij c'a chive, que ye q'uiy ri achi'a' xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios y ri reyes ri xec'uje' ojer can, juis xcajo' que xquitz'et ta ri nitz'et rix vocomi, y man xquitz'et tüj. Xcajo' ta chuka' xcac'axaj ri nivac'axaj rix vocomi, y man xcac'axaj tüj chuka', xbij.
LUK 10:25 Y c'o c'a jun etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbecatüj-pe y xbech'o chin ri Jesús, roma nrajo' nutij ri Jesús. Maestro, xbij c'a chin. ¿Achique nc'atzin richin ninbün yin richin quiri' ninvichinaj ri c'aslen ri man nq'uis tüj? xbij.
LUK 10:26 Ri Jesús xbij chin: ¿Achique c'a ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios chin ri Moisés? ¿Y achique nk'ax chave rat?
LUK 10:27 Y ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij chin ri Jesús: Ri ley nbij que tajo' ri Dios ri Avajaf. Tajo' riq'uin ronojel avánima. Tajo' chupan ri ronojel ri ac'aslen, riq'uin ronojel avuchuk'a', y riq'uin chuka' ri anojibül. Y cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic.
LUK 10:28 Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Ketzij ri xabij. Vocomi c'a, si nabün ronojel ri', navichinaj c'a ri c'aslen ri man nq'uis tüj, xbij ri Jesús chin.
LUK 10:29 Pero ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xrajo' que tik'alajin que c'o-vi ri nrajo' nretamaj. Romari' rija' xbün que cachi'el man k'axnük tüj chin ri achique c'a ri' ri ch'aka chic, ri c'uluman que nyerujo' cachi'el nrajo-ka-ri' rija'. Romari' xuc'utuj-apu chin ri Jesús.
LUK 10:30 Y ri Jesús jari' xutzijoj jun ejemplo chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: C'o c'a jun achi ri elenük-pe pa tinamit Jerusalén y xulan-ka richin nbe-ka c'a pa tinamit Jericó. Pero ri achi ri' xebe'el-pe elek'oma' chirij pa bey, y ri elek'oma' ri' ronojel xquelek'aj-e chin. Hasta ri rutziek ri rucusan ri achi xquelesaj can chirij. Ri elek'oma' xebe na vi, pero nabey juis xquich'ey can. Ri achi xpune' c'a can chiri' pa bey cachi'el jun camnük.
LUK 10:31 Y c'o c'a jun sacerdote israelita ri petenük chuka' chupan ri bey ri'. Y tok ri sacerdote ri' xutz'et que punul ri achi chiri' pa bey, xa ja lojca'n ri jun ruchi-bey yan chic xc'o-apu.
LUK 10:32 Y quiri' chuka' jun achi levita, ri nyeto'on quichin ri sacerdotes pa racho ri Dios, petenük chuka' chupan ri bey ri'. Y tok ri levita ri' xapon chupan ri lugar ri', xutz'et chuka' ri achi, y cachi'el xbün ri sacerdote ojer can tiempo, quiri' chuka' xbün rija'. Xe' xutz'et ri achi punul pa bey, xa ja chuka' ri jun yan chic ruchi' ri bey xc'o-apu.
LUK 10:33 Pero c'o c'a jun achi aj-Samaria ri petenük chuka' chupan ri bey ri', y nc'atzinej c'a que nc'o riq'uin ri achi punul can pa bey, ri achi ch'ayon can coma elek'oma'. Y tok ri aj-Samaria xutz'et ri achi punul pa bey, juis xujoyovaj ruvüch roma ri rubanun.
LUK 10:34 Romari' ri aj-Samaria ri' xjel-apu riq'uin ri achi punul pa bey, xutz'et achique rubanun. Y xerak'omala' ri rusocotajic ri achi riq'uin aceite olivo y vino. Rija' xerupisla' c'a chuka' ri socotajic riq'uin c'ul. C'ateri' ri achi aj-Samaria, chirij ruquiej rija' mismo xuya-vi-pe ri achi socotajnük y xuc'ün-pe c'a pa jun posada. Y xuchajij c'a ri junak'a' ri'.
LUK 10:35 Pa ruca'n k'ij tok ri aj-Samaria nutz'om chic e ri rubey, rija' xrelesaj ba' tumin y xuya' can chin ri rajaf ri posada, y xbij chin: Tavilij y tavak'omaj ri jun achi re'. Y tok nquitzolij-pe, nintoj c'a chave ri ch'aka chic tumin ri nacusaj.
LUK 10:36 Roma c'a ri', ¿chavüch rat achique c'a cheque ri ye oxi' achi'a' ri cachi'el nrajo-ka-ri' rija', quiri' chuka' xrajo' ri achi ri xtzak pa quik'a' elek'oma'? xbij ri Jesús chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
LUK 10:37 Y ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij: Ja ri achi ri xjoyovan ruvüch, xbij. Y ri Jesús xbij c'a chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Vocomi cabiyin c'a y tabana' cachi'el xbün ri achi aj-Samaria.
LUK 10:38 Y ri Jesús xutz'om chic c'a rubey y xapon pa jun vit tinamit. Y chiri' chupan ri vit tinamit ri' c'o c'a ri ixok rubini'an Marta, y ja rija' ri xc'ulun-apu richin ri Jesús pa racho.
LUK 10:39 Ri ixok c'a ri' c'o c'a jun runimal rubini'an María. Y ri María ri' xtz'uye' c'a chirakün ka ri Jesús, richin quiri' nrac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj ri Jesús.
LUK 10:40 Jac'a ri Marta xa man quiri' tüj xbün. Rija' c'o q'uiy ropis nbün pa racho. Roma c'a ri' ri Marta xapon riq'uin ri Jesús y xbij chin: Ajaf, ¿man natz'et tüj c'a que ri María nuyon yin ruyo'on can chuvüch ri opis? Tabij c'a chin que quiruto' ba'.
LUK 10:41 Pero ri Ajaf Jesús xbij chin: Marta, rat q'uiy ri nanuc, y satznük ac'u'x roma q'uiy ri nc'atzinej que nabün.
LUK 10:42 Pero xaxe c'a jun ri más nc'atzin y más utz, y jari' ri xucha' ri María. Y ri xucha' rija', man jun nrelesan chin.
LUK 11:1 Y jun bey c'a, ri Jesús c'o pa jun lugar, y nbün c'a orar. Y tok tanül chic ka, jun c'a cheque ri rachibila' xbij chin: Ajaf, nkujatijoj richin nkabün orar, cachi'el ri Juan Bautista xerutijoj ri rachibila' rija' richin nquibün orar.
LUK 11:2 Y jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tok nibün c'a orar, tibana' c'a jun oración cachi'el re': Katata' Dios ratc'o chila' chicaj, nbanatüj ta c'a que conojel ta ri vinük nquiya' ta ak'ij, y man ta nquixolk'otij ri lok'olüj abi'. Y nka-pe ta yan c'a ri k'ij tok ja rat ri ncatoc ri Jun ri nbün mandar. Y xe ta c'a ri najo' rat que nkabün, xe ta c'a ri' ri nkabün, cachi'el nquibün ri yec'o aviq'uin chila' chicaj.
LUK 11:3 Y taya' c'a chuka' ri kavay ri nc'atzin cheke ronojel k'ij.
LUK 11:4 Y cachi'el c'a nyekacuy conojel ri vinük ri nquibün itzel cheke, quiri' ta c'a nabün kiq'uin roj, nacuy ta c'a ri kamac ri nkabün chavüch. Y man taya' k'ij c'a que ri itzel nbün ta cheke que nkutzak pa mac. Nkujacolo' c'a chuvüch, xbij ri Jesús.
LUK 11:5 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri rachibila': Si jun chive rix napon pa nic'aj-ak'a' pa jun jay ri etaman-vi ruvüch jabel, y nbij ta chin ri rajaf ri jay: Tabana' favor chuve ninjül ta oxi' avay.
LUK 11:6 Roma c'o jun nu-amigo ri lojc'an chic petenük-vi y xka-pe viq'uin yin, y yin man jun vüy ninchajij richin ninya-apu chin. Roma c'a ri' tabana' favor chuve, nabij-apu chin.
LUK 11:7 Y ri vinük ri ape' nac'utuj-apu ri vüy, pa ruvarabül c'a nch'o-pe chave y nbij c'a: Tabana' favor man quinaya' pa c'ayuf, roma ri ruchi-jay xa xintz'apij yan can y ri ac'uala' xa viq'uin yin nyevür-vi. Romari' man nquitiquer tüj nquicatüj-e richin que nquijacha' can chave ri najo'.
LUK 11:8 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Ketzij vi ninbij chive, que ri vinük ri nc'utux-apu ri vüy chin, ncatüj-pe, pero man roma tüj ri juis ta ye amigos riq'uin ri nc'utun-apu ri vüy. Man quiri' tüj. Rija' ncatüj-pe y nyeruya-pe ronojel ri nc'atzin chin, richin que titane-apu chuc'utuxic.
LUK 11:9 Y yin ninbij c'a chive rix, xbij ri Jesús. Tibana' c'a cachi'el ri xbün ri achi ri xbec'utun vüy. Tic'utuj ri nc'atzin chive y ri Dios nuya-pe chive. Ticanoj y nivil ri nijo'. Tic'oj c'a apu ri ruchi-jay y njakox-pe chivüch.
LUK 11:10 Roma c'a ri', si riq'uin ronojel ivánima nic'utuj chin ri Dios, rija' nuya-vi-pe chive. Si rix nicanoj, nivil-vi. Y si rix nic'oj c'a apu ri ruchi' ri jay, njakox-vi-pe.
LUK 11:11 Y rix ri rix tata'aj chic, ¿nyixtiquer comi niya' jun abüj pa ruk'a' jun ivalc'ual, tok ri ac'ual xa jun vüy nuc'utuj chive? ¿O niya' ta jun itzel cumütz pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun cür nrajo'?
LUK 11:12 ¿O niya' ta chuka' jun sna'j pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun sakmolo' ri nuc'utuj chive?
LUK 11:13 Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin tüj rix que man ta utz ina'oj, pero chuka' man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro chi comi ri aj-chicaj Itata'. Rija' nuya-vi c'a ri Lok'olüj Espíritu cheque ri nquic'utuj, xbij ri Jesús.
LUK 11:14 Y jun k'ij ri Jesús, c'o c'a jun achi riq'uin, mem rubanun pa ruk'a' jun itzel espíritu. Y tok ri Jesús xbij chin ri itzel espíritu que tel-e riq'uin ri achi ri', ri itzel espíritu xel na vi e, y ri achi ri c'unük mem xch'o jun bey chic. Y ri vinük ri xetz'eton, xe' xquica'yej tok xquitz'et.
LUK 11:15 Pero yec'o c'a chuka' cheque ri vinük xebin: Ri Jesús c'o ri Beelzebú riq'uin, ri cajaf ri itzel tak espíritu. Y ja ri Beelzebú ri nyo'on ruchuk'a' chin richin quiri' ntiquer nyerelesaj ri itzel tak espíritu.
LUK 11:16 Y yec'o c'a ch'aka chic vinük, ri xaxe richin nquitij ri Jesús xquibij c'a chin que tubana' c'a que c'o ri nbanatüj chupan ri caj, richin tuc'utu' que rija' ja vi ri Dios ri takayon-pe richin, xquibij c'a.
LUK 11:17 Pero ri Jesús retaman c'a ri nquinucula-ka ri achi'a' ri', romari' xbij cheque: Si ri vinük richin jun ruch'ulef man nyenucun tüj y ca'i' quivüch nquibün, npu'u oyoval chiquicojol. Y re' man utz tüj, roma nbün chin ri quiruch'ulef que ntzak. Y quiri' chuka' pa jun jay, si xa nyejalajo' chiquivüch y nyech'aratüj, man nquic'uaj tüj c'a chic qui' junan.
LUK 11:18 Y quiri' c'a chuka' ri itzel-vinük, man utz tüj que nbün-ka oyoval quiq'uin ri rusamajela'. Roma si quiri' nbün, ri rachibil ruyon nquiya' can y chanin ntzak rija'. Y yin quere' ninbij chive, roma rix nibij que yin c'o ri Beelzebú viq'uin y romari' tok nquitiquer nyenvelesaj ri itzel tak espíritu.
LUK 11:19 Rix quiri' ninuc chuvij yin, que c'o ri Beelzebú viq'uin romari' nquitiquer nyenvelesaj ri itzel tak espíritu, ¿pero achique c'a ninuc rix pa quivi' ri nyetzekleben ivichin? ¿Achique yo'on cuchuk'a' cheque rije' richin nyetiquer nyequelesaj itzel tak espíritu chuka'? Ja ri nyetzekleben ivichin ri nyek'alajrisan que xa man utz tüj ri nibij rix.
LUK 11:20 Y yin ja vi ri Dios ri yo'on-pe vuchuk'a' chuve richin nquitiquer nyenvelesaj ri itzel tak espíritu. Xa xka-pe yan c'a ri k'ij que conojel c'uluman que nquitakej rutzij ri Dios y nyec'uje' pa ruk'a' rija'.
LUK 11:21 Y tok c'o jun achi ri juis ruchuk'a', y c'o ronojel tobül ri nc'atzin chin, ri achi re' jabel vi nuchajij ri racho, y man jun ri nrelesan ta chin ri ruchajin.
LUK 11:22 Pero si tok nobos chic jun achi ri c'o más ruchuk'a' que chuvüch rija', nch'acatüj, y nelesüs ronojel ri tobül ri nucusaj ri ruyo'on ránima riq'uin. C'ateri' ri achi ri más c'o ruchuk'a' nutalula' c'a ronojel ri xrelesaj-e chin ri achi ri xuch'üc.
LUK 11:23 Y roma c'a ri', ri man viq'uin tüj yin nsamüj-vi, xa chuvij yin nsamüj-vi. Y ri achique ri man nto'on tüj vichin, xa jari' ri nyojon ronojel ri nyenbün yin.
LUK 11:24 Y tok c'o jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinük, ri itzel espíritu ri' nucanoj uxlanen pa tak lugar tz'iran-tz'iran. Y tok ri jun itzel espíritu ri' nuna' que man jun uxlanen nril, nunuc-ka: Más utz nquitzolij chic pa ránima ri vinük ri ape' xinel-vi-pe.
LUK 11:25 Y tok ri jun itzel espíritu ri' ntzolij chic apu pa ránima ri vinük, nril c'a ri ránima ri vinük ri' cachi'el jun jay ri meson y chojmirsan can jabel.
LUK 11:26 Y c'ateri' ri itzel espíritu ri' nyeruc'ün c'a pe ye siete chic itzel tak espíritu ri más ye itzel, y conojel c'a ri' nye'oc pa ránima ri vinük. Y ri vinük achique chok q'uin nyec'uje-vi ri itzel tak espíritu ri', más c'ayuf nbün ri ruc'aslen que chuvüch ri xbün nabey.
LUK 11:27 Y tok ri Jesús ntajin c'a chubixic ri tzij ri' chiquivüch ri juis vinük ri quimolon-qui' riq'uin, jari' tok c'o c'a jun ixok chiri' chiquicojol, ri riq'uin ruchuk'a' xbech'o-pe, y xbij c'a: Ri te'ej ri xalan avichin chuvüch ri ruch'ulef y xaruq'uiytisaj riq'uin tz'umaj, jabel ruquicot, xbij ri ixok chin ri Jesús.
LUK 11:28 Y ri Jesús xbij: Más jabel quiquicot ri nye'ac'axan ri rutzij ri Dios y nquibün ronojel ri nbij ri rutzij rija', xbij ri Jesús.
LUK 11:29 Y tok ye juis c'a ri vinük ri nyetajin nquimol-apu-qui' chirij ri Jesús, xpu'u rija' xbij c'a cheque ri vinük ri': Ri vinük vocomi juis ye itzel y man yinquitakej tüj. Romari' tok ncajo' que yin ninbün jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri xubini'aj Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'.
LUK 11:30 Ri xbanatüj riq'uin ri Jonás xuc'ut chiquivüch ri vinük ri xec'uje' ojer can chupan ri tinamit Nínive, que ja ri Dios takayon-pe richin. Y quiri' c'a chuka' yin ri xinalüx chi'icojol, ri ninc'ulachij yin nucusüs richin jun retal chiquivüch ri vinük vocomi.
LUK 11:31 Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a juzgar chuka' pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi. Y nc'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá y nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man nquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
LUK 11:32 Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin juicio pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri vinük aj-Nínive. Ri vinük ri' nquibij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, roma man xinquitakej tüj. Y ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Nínive ri ojer can, xe xcac'axaj ri rutzij ri Dios ri xutzijoj ri Jonás cheque, jari' xquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri Jonás, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
LUK 11:33 Y man jun vinük ri nutzij ta jun k'ak' y c'ateri' nuya' ape' ri man nk'alajin tüj pe ri k'ak', o nuya' ta chuxe' jun cajón. Man jun nbanun quiri'. Ri vinük ri nutzij jun k'ak', nutzekeba', richin quiri' sük nbün cheque ri nye'oc pa jay.
LUK 11:34 Y ri runak'-avüch chuka' nyec'atzin chave cachi'el ri k'ak'. Roma si ri runak'-avüch ye utz, rat ratc'o pa jun sük. Pero si ri runak'-avüch man ye utz tüj, rat ratc'o pa jun k'eku'n.
LUK 11:35 Roma c'a ri' tachajij ri ac'aslen, richin quiri' ri sük ri ruyo'on ri Dios pan avánima man tijalatüj, y nyek'alajin ta pe que xa pa k'eku'n chic ratc'o-vi. Man tabün quiri'.
LUK 11:36 Roma si ratc'o pa jun sük, man jun c'a vit retal tüj ri k'eku'n aviq'uin, y quiri' ncatzu'un-vi jabel. Re' junan vi c'a riq'uin tok tzijon jun k'ak' richin sük y jabel sük nk'alajin richin nbün sük chave.
LUK 11:37 Y tok ri Jesús xtane' c'a ka riq'uin ntzijon chiquivüch ri vinük, c'o c'a jun cheque ri achi'a' fariseos xbij chin ri Jesús que tubana' favor nbe ta ba' pa racho, richin nuc'ux jun ruvay. Y ri Jesús xbe na vi. Rija' xapon, y xbetz'uye' chuvüch mesa.
LUK 11:38 Y ri achi fariseo, xe' xuca'yej ri Jesús, roma xtz'uye-apu chuvüch mesa y man xuch'üj tüj ruk'a' cachi'el rubanic ruch'ajic quik'a' ri chilaben cheque conojel.
LUK 11:39 Y ri Ajaf Jesús xutz'et ri nunuc ri fariseo ri xoyon richin, y romari' xbij chin: Rix fariseos xa rix cachi'el ri lük ri jabel ch'ajch'oj rij y ri rupan xa tz'il-tz'il. Rix nic'ut c'a chiquivüch ri vinük que utz ri inojibül, pero pa tak ivánima man quiri' tüj, roma xa nojnük riq'uin elek', y nojnük riq'uin itzel.
LUK 11:40 Man jun bey rix tontos. ¿Man ivetaman tüj c'a que ri xbanun ri kach'acul, xbün chuka' pe jun kánima?
LUK 11:41 Roma c'a ri' rix xa ja ri ivánima tich'ajch'ojrisaj, richin quiri' tok ch'ajch'ojirnük chic ri ivánima, nalüx c'a pe iviq'uin que nye'ito' chuka' ri manak ruchajin, y nyixch'ajch'ojir c'a.
LUK 11:42 ¡Juya' ivüch rix fariseos! roma rix xaxe ri jubulüj tak k'ayis, ri ruda y ronojel quivüch ichaj ri ninuc. Roma nye'ivelesala' pa lajuj, y jun c'a chin ri' ri niya' chin ri Dios. Xaxe oc ri' ri nye'inuc. Y xa man nijo' tüj ri Dios, ni man rix choj tüj chuka' quiq'uin ri vinük. Y xa ja ta ri' ri más c'uluman ibanun, ja ta c'a ri nyixtajin chubanic.
LUK 11:43 ¡Juya' ivüch rix fariseos! roma ja oc ri nabey tak ch'acüt nye'icanola' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin quiri' nbix que juis ik'ij. Y juis chuka' nka' chivüch ri quiyo'on rutzij ivüch pa bey ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük.
LUK 11:44 ¡Juya' ivüch chuka' rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix cachi'el ri ulef ri c'o pari' jun camnük, man nk'alajin tüj, y ri vinük choj chic nyec'o-e pari'. Man quenaben tüj, y romari' man ye ch'ajch'oj tüj chic. Y rix quiri' ibanun, nibün cheque ri vinük que man ch'ajch'oj tüj chic chuvüch ri Dios roma ri itijonic y ic'aslen rix, y man nquinabej tüj, xbij ri Jesús.
LUK 11:45 Pero jun c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij rija'. Tok rat nabij quiri', man xe tüj chic ri fariseos nye'ilon, xa nkujilon chuka' roj.
LUK 11:46 Y ri Jesús xbij c'a chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri': ¡Juya' ivüch chuka' rix ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma tok nye'itijoj ri vinük, niya' nimalüj tak aka'n chiquij, ri juis c'ayuf quic'uaxic. Ri aka'n ri' xaxe c'a chiquij ri vinük niya-vi y rix man nisiloj tüj jun vit ruvi-ik'a' richin nitz'om ta apu ri aka'n ri nibij que nc'atzinej que nquic'uaj ri vinük.
LUK 11:47 ¡Juya' ivüch rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma ja rix ri nyixchojmirsan ri tz'ak ape' ye mukul-vi ri achi'a' ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ojer can, y rije' xa ja ri ixquin-imama' can ri xecamsan quichin.
LUK 11:48 Vocomi nk'alajin c'a que rix nka' chivüch ri itzel ri xequibanala' ri ixquin-imama' ri ojer can, roma ja rije' ri xecamsan ri achi'a' ri ye richin ri Dios, y rix nye'ichojmirsala' ri tz'ak ape' ye mukul-vi can.
LUK 11:49 Y roma chuka' ri' ri Dios, roma ri retaman, xbij: Nyentük c'a achi'a' quiq'uin ri nuvinak, achi'a' ri nyek'alajrisan ri tzij ri ninbij cheque, y nyentük chuka' apóstoles chiquicojol. Pero ri vinük yec'o c'a ri nyequicamsaj, y yec'o ri nquibün cheque richin nquic'usaj pokonül, xbij.
LUK 11:50 Romari', xbij ri Jesús, Ri Dios pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi nuya-vi ri quicamic ri achi'a' ri'. Y ntz'ucutuj-pe c'a pa rutz'uquic pe ri ruch'ulef.
LUK 11:51 Ntz'ucutuj-pe riq'uin ri rucamic ri achi xubini'aj Abel c'a riq'uin ri rucamic ri achi xubini'aj Zacarías. Y jari' ri xcamsüs chunakaj ri altar ri c'o chuvüch-racho ri Dios. Roma c'a ri' ninbij chive, que ri Dios pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi nuya-vi ri quicamic ri achi'a' ye rusamajela' rija'.
LUK 11:52 ¡Juya' ivüch rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma rix ivetaman achique rubanic richin que jun vinük ntoc richin ri Dios, pero rix man rix c'unük tüj richin ri Dios y chuka' nye'ik'üt ri vinük ri ncajo' nye'oc richin ri Dios.
LUK 11:53 Tok ri Jesús xbij ronojel ri', ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos chuka', juis xcatüj coyoval chirij rija'. Y roma c'a ri' rije' ronojel c'a nquic'utula-apu chin ri Jesús xaxe richin nquinük.
LUK 11:54 Ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos, man nquiya' tüj c'a can ba' ri Jesús, c'o ta ncajo' que ncac'axaj que rija' c'o ta jun tzij ri man c'uluman tüj ri nbij y ntzak ta pa quik'a', richin que nquisujuj. Pero ri Jesús ruyon c'a pa rubeyal ri nyerubij.
LUK 12:1 Y ri vinük xemolotüj c'a apu. Pa mil vinük ri xquimol-apu-qui' chiri'. Romari' nquitopila' chic qui'. Y ri Jesús xutz'om c'a tzij quiq'uin ri rachibila' nabey, y xbij c'a cheque: Tichajij-ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos. Ri levadura ri quichin ri achi'a' fariseos ja ri ca'i' quipalüj.
LUK 12:2 Y ronojel ri man k'alajrisan tüj nk'alajin-pe. Y ronojel ri tz'apül can rij, ntel c'a pe pa sük, y conojel c'a nye'etaman, y conojel chuka' nyetz'eton.
LUK 12:3 Roma c'a ri' rix, ronojel ri ibilon pa tak evatül, ronojel nbek'alajin-pe. Y ronojel c'a ri ibilon pa tak ixiquin pa jay, nbetamüx na coma ri vinük y nbesiq'uin chubixic pa tak ruvi' cheque ri jay.
LUK 12:4 Y roma chuka' ri' ninbij chive rix ri rix nu-amigos: Man tixbij-ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ch'acul ri nyetiquer nquicamsaj, y tok quicamsan chic ri ch'acul man jun chic achique nyetiquer ta nquibün.
LUK 12:5 Y ninbij c'a chive achique chok chuvüch c'uluman que nixbij-ivi': Tixbij-ivi' chuvüch ri jun ri ntiquer nyixrutük pa k'ak', y man xe tüj ri ch'acul nucamsaj. Tixbij c'a ivi' chuvüch ri nbanun quiri'.
LUK 12:6 Y rix chuka' jabel ivetaman que tok nye'ilok' vo'o' vit tak ch'ipa', xaxe ca'i' tak centavos cajil. Y man riq'uin tüj que ri vit tak ch'ipa' ri' man jun oc ri cajil, ri Dios man jun bey nyerumestaj ta can.
LUK 12:7 Y ya voro chi comi rix. Rix ajlan-vi ri rusmal tak ivi'. Ri Dios man jun bey nyixrumestaj ta can. Ri Dios juis nyixrujo'. Más nyixrujo' que chiquivüch ri vit tak ch'ipa'. Roma c'a ri' man tixbij-ivi'.
LUK 12:8 Chuka' ninbij c'a chive, que achique na vinük ri nuk'alajrisaj-ri' que vichin yin, yin chuka' ri xinalüx chi'icojol, nink'alajrisaj que rija' vichin chic yin. Y ri tzij re' chiquivüch ri ru-ángeles ri Dios ninbij-vi.
LUK 12:9 Jac'a ri vinük ri man nuk'alajrisaj tüj ri' que vichin yin, yin c'a chuka' man nink'alajrisaj tüj ri rubi' chiquivüch ri ru-ángeles ri Dios, roma man vichin tüj yin ri vinük ri'.
LUK 12:10 Y achique na c'a vinük ri nyok'on vichin yin ri xinalüx chi'icojol, ncuyutüj c'a rumac. Jac'a ri nyok'on richin ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj c'a rumac.
LUK 12:11 Y si ja yin ri nquinitakej, romari' nyixuc'u'üx chiquivüch ri más nimalüj achi'a' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y romari' chuka' nyixuc'u'üx chiquivüch autoridades pa tak juzgado, man tinuc juis achique ri nibij cheque y achique rubanic tzij nicusaj richin nyixch'o chiquivüch.
LUK 12:12 Roma tok nc'atzinej que nyixch'o-apu, ja ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on tzij chive richin nibij-apu, xbij ri Jesús.
LUK 12:13 Y chiri' chiquicojol ri juis vinük ri quimolon-apu-qui', c'o c'a jun ri xch'o-apu y xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij c'a chin. Tabana' favor cach'o riq'uin ri nunimal y tabij chin que tuya-pe ri herencia ri rubanun-ka rija' chin que richin.
LUK 12:14 Pero ri Jesús xbij chin ri achi: ¿Banun comi chuve yin que yin jun juez pan ivi' rix y chuka' yin jun jachoy-herencia chi'icojol?
LUK 12:15 Y ri Jesús xch'o chic c'a cheque ri vinük y xbij: Titz'eta' c'a ka ivi' jabel richin nichajij ri ic'aslen, richin que man tipu'u rayinic pan ivánima chirij ronojel ruvüch cosas. Roma stape' (aunque) juis q'uiy rubeyomal jun vinük, man ja tüj ri' ri nyo'on ruc'aslen.
LUK 12:16 Y jari' tok ri Jesús xutz'om rubixic jun ejemplo, y xbij: C'o c'a jun achi beyon, ri juis ulef ruchajin. Y jun bey c'a, juis cosecha ri xumol.
LUK 12:17 Roma c'a ri' ri beyon ri' xunuc-ka pa ránima: ¿Achique ta jun ninbün richin quiri' ninyüc ronojel ri nu-cosecha? Roma man jun chic ape' ninya-vi ri ch'aka chic.
LUK 12:18 Y tok xnucutüj chin, xbij: Más utz nyentaluj na e ri cocoj tak cabül, y nyenbün chic ch'aka más nimak'. Y chupan ri cabül re' nyenyacala-vi ri nyenchajin y ronojel ri nu-cosecha chuka'.
LUK 12:19 Y ninbij c'a chin ri vánima: Vánima, vocomi juis q'uiy a-cosas ri ayacon, y q'uiy juna' man natij tüj vayjül. Caquicot c'a, catuxlan, cava' y tatij ya', xbij ri beyon chin ri ránima.
LUK 12:20 Pero ri Dios xbij chin ri beyon ri': Tonto chi achi, chupan ri ak'a' re' ninvoyoj-e ri avánima, ¿y ronojel ri abeyomal ri xayüc, achique c'a ri nchinan can?
LUK 12:21 Quiri' c'a ri vinük ri nmolon beyomül richin ri ruch'ulef, y xa manak rubeyomal ri Dios riq'uin ránima.
LUK 12:22 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Ninbij c'a chive, que man titz'om pena roma ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay y ri ape' nic'ün-vi itziek.
LUK 12:23 Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, nuya-pe chuka' ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'.
LUK 12:24 Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' quibini'an c'uch. Ri ch'ipa' ri' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', nixta manak chuka' quicabal richin quiyacon ta quijal. Pero man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri Dios ri nyo'on quivay. Ya voro chi comi rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más c'o ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'.
LUK 12:25 ¿C'o ta comi jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma nutz'om pena chubanic? Man jun.
LUK 12:26 Y si xa jun samaj ri juis co'ol cachi'el re' man nyixtiquer tüj nibün, ¿achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil ivay, itziek y ri ch'aka chic ri nyec'atzin chive?
LUK 12:27 Que'itz'eta' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itz'eta' na pe' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nquibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xc'uje' ta jun rutziek cachi'el titzu'un jun cotz'i'j.
LUK 12:28 Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man ta nlayuj, roma jun k'ij jabel rubanun, jun chic k'ij nchaki'j-ka y c'ateri' ntorix pa k'ak'. Man riq'uin tüj ri' ri Dios nuvek jabel. Y si ri Dios nuvek jabel ri k'ayis, ¿achique c'a roma rix man iyo'on tüj ivánima riq'uin que nuya' itziek?
LUK 12:29 Romari' rix man titz'om pena nicanola' ri ivay y iya'.
LUK 12:30 Roma conojel vinük quere' nquibün. Pero rix c'o jun Itata' ri retaman chic que jare' ri nc'atzin chive.
LUK 12:31 Romari' ri c'uluman que nibün rix ja ri tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios. Y si nibün c'a quiri', ri Dios nuya' jun ic'aslen jabel, y nuya' chuka' ri nc'atzin chive.
LUK 12:32 Roma c'a ri' man tixbij-ivi' rix ri nyixtzekleben vichin, roma stape' (aunque) xa rix ba' oc, rurayibül vi c'a ri aj-chicaj Itata' que nyixc'uje' pa ruk'a' rija'.
LUK 12:33 Tic'ayila' c'a ri ichajin y tiyala' cheque ri vinük ri man jun quichajin. Si quiri' c'a nibün, nc'uje' jun iyacbal chila' chicaj ri man jun bey nk'ey, y nc'uje' chuka' ibeyomal ri man jun bey nq'uis. Chila' chicaj man jun elek'on, nixta jun chuka' jut ri nchicopirsan.
LUK 12:34 Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e.
LUK 12:35 Tichajij c'a ri ic'aslen, y chi jumul tic'at ri i-candil.
LUK 12:36 Tibana' c'a cachi'el nquibün ri samajela' pa jun jay. Ri samajela' coyoben que ntzolij-pe ri cajaf benük pa jun c'ulubic, richin quiri' tok nka-pe y noyon-apu, jari' nquijük ri ruchi-jay chuvüch.
LUK 12:37 Y jabel c'a quiquicot ri samajela' ri ye c'üs tok xka-pe ri cajaf. Y ketzij ninbij chive, que ri cajaf mismo nbanun ruc'ojlen ronojel richin nyerutz'uyuba' ri rusamajela' chuvüch mesa y nuya-apu ronojel cosas richin nc'ux chiquivüch. Nyerilij-apu jabel roma juis nquicot que c'a coyoben-apu ri hora ri'.
LUK 12:38 Y si ri cajaf ri samajela' ri' nka-pe pa nic'aj-ak'a' o ja tok nsaker yan cumaj, ri samajela' ri' jabel quiquicot roma c'a ye c'üs chiroyobexic ri cajaf ri hora ri'.
LUK 12:39 Y rix ivetaman, que si ta jun rajaf-jay retaman jampe' napon jun elek'on pa racho, ri rajaf-jay ri' nc'ase' richin nuchajij ri racho, y man nuya' tüj k'ij que ri elek'on nujük-apu ri racho richin nelek'-e.
LUK 12:40 Romari' rix chi jumul c'a quinivoyobej-apu, roma ja tok man ja tüj, man ja tüj ri' ninuc, jari' tok nquinka-pe yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús.
LUK 12:41 Jari' tok ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿rat xatzijoj ri ejemplo re' xaxe cheke roj avachibila', o xatzijoj cheque conojel vinük?
LUK 12:42 Y ri Ajaf Jesús xbij: Yin nquich'o cheque conojel ri ye cachi'el ri samajel pa jun jay, ri nban chin roma ri rajaf que nc'uje' pa quivi' ri ye aj pa racho, richin que nuya' quivay y richin que nuya' ronojel ri nc'atzin cheque tok napon ri hora. Y si ri samajel ri' nbün ta ri bin can chin y utz nbün chin ronojel ri samaj, ¿achique ta comi nbün?
LUK 12:43 Rija' nbün-vi ri samaj ri bin can chin, y romari' nquicot ránima tok nbelitüj-ka roma ri rajaf y ntajin chubanic ri samaj.
LUK 12:44 Ketzij c'a ninbij chive que ri rajaf ri samajel ri' nuya' pari' ronojel ri ruchajin, richin que nuchajij.
LUK 12:45 Jac'a si ri samajel ri' nunuc-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa c'a man jani nka-pe, nbij ta ka. Y nutz'om ta c'a nyeruch'ey ri ch'aka chic samajela' achi'a' y ixoki', y xaxe ta va'in nbün, y nutz'om rutijic ya' richin nk'abür, y man jun tüj chic samaj nbün,
LUK 12:46 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nunuc que nka-pe ta ri rajaf, jari' tok nka-pe. Ri rajaf nuya-vi ru-castigo pari' ri samajel ri' y nuya' quiq'uin ri ch'aka chic samajela' ri man nyetaken tüj tzij.
LUK 12:47 Ri samajel c'a ri etamayon achique nrajo' ri rajaf, pero xa man nuchojmirsaj tüj ri' richin nbün ri samaj, ni man nbün tüj ri nrajo' ri rajaf, ri samajel c'a re' nka-ka juis ru-castigo pari'.
LUK 12:48 Jac'a ri samajel ri xa man retaman tüj achique ri nrajo' ri rajaf, y c'o ri man utz tüj nyerubanala-apu, stape' (aunque) ta ri samajel ri' c'uluman ta que juis ru-castigo nka-ka pari', man quiri' tüj nban chin, ri ru-castigo ri nka-ka pari' rija' man ta nc'o ruvi'. Roma ri q'uiy c'a yo'on chin, chuka' q'uiy c'a ri nc'utux chin, si rubanun o xa man rubanun tüj. Chuka' ri q'uiy ri jachon can pa ruk'a', q'uiy c'a chuka' ri nc'utux chin, que achique c'a ri rubanun riq'uin, xbij ri Jesús.
LUK 12:49 Yin xinka-pe chuvüch ri ruch'ulef chuya'ic c'a ri k'ak' chi'icojol. Y juis ninrayij que ri k'ak' re' nc'at ta chic.
LUK 12:50 Pero nabey nc'atzin c'a que ninc'usaj c'a na pokonül, romari' nk'oxon vánima ri voyoben-apu, y juis ninrayij que c'unük ta chic can ri jun pokonül re'.
LUK 12:51 ¿Rix ninuc que yin xinpu'u richin nuc'amon-pe quicot chuvüch ri ruch'ulef? Man quiri' tüj. Voma yin yec'o ri nquijachala-qui'.
LUK 12:52 Romari' richin chikavüch-apu, si pa jun jay yec'o ye vo'o' vinük, ye oxi' xa nyecatüj c'a chiquij ri ye ca'i', o ja ri ye ca'i' ri nyecatüj chiquij ri ye oxi'. Pero man nquic'uaj tüj qui'.
LUK 12:53 Ri tata'aj man nka' tüj c'a chuvüch ri nbij ri ruc'ajol. Nixta ri c'ajol man nka' tüj chuvüch ri nbij ri rutata'. Nixta ri te'ej man nka' tüj chuvüch ri nbij ri ral-xtün chin. Y quiri' c'a chuka' ri xtün man nka' tüj chuvüch ri nbij ri rute' chin. Y quiri' c'a ri alite' man nquic'uaj tüj qui' riq'uin ri rali', roma man junan tüj nyenucun, y nixta ri ali' nuc'uaj-ri' riq'uin ri ralite'.
LUK 12:54 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri vinük: Rix ivetaman achique titzu'un ri sutz' ri nc'amon-pe job. Y tok nitz'et c'a ri sutz' re', chanin nibij que npu'u job. Y npu'u-vi.
LUK 12:55 Y tok nutz'om ri cakik', ja retal ri' iyo'on que ntel yan sak'ij. Y ntel-vi sak'ij.
LUK 12:56 Rix xa ca'i' ipalüj, roma jabel ivetaman achique ri npu'u tok nitz'et que c'o sutz' chicaj y jabel chuka' ivetaman achique ri npu'u xaxe riq'uin nitz'et ri ruch'ulef. Si ivetaman ri', ¿achique c'a roma tok man ivetaman tüj chuka' achique tiempo ri rojc'o-vi?
LUK 12:57 ¿Y achique c'a roma tok man pan iyon tüj nitz'et ri choj ri c'uluman que nibün rix?
LUK 12:58 Roma si c'o jun chive ri nsujüs pa juzgado roma c'o ruc'as riq'uin jun vinük, nutij ruk'ij richin nuchojmirsaj-ri' riq'uin ri vinük ri xsujun chirij, tok xa c'ateri' quitz'amon-e bey pa juzgado. Roma si man nuchojmirsaj tüj ri' riq'uin ri vinük achique chok q'uin c'o-vi ruc'as, nuc'u'üx c'a chuvüch ri juez ri', y ri juez ri' nujüch-e pa ruk'a' ri achi ri nchajin ri cárcel, y ri chajiy-cárcel nuc'uaj-e, richin nutz'apij.
LUK 12:59 Y ketzij ninbij, que ri vinük ri ntoc pa cárcel roma ruc'as, man ntel tüj pe chiri' si man nutoj tüj can ronojel ri ruc'as.
LUK 13:1 Y ja k'ij ri' tok yec'o ca'i-oxi' vinük ri xe'apon riq'uin ri Jesús, y rije' xquitzijoj c'a chin pari' ri xquic'ulachij ch'aka achi'a' aj pa ruch'ulef Galilea. Ri achi'a' ri' cha yec'o c'a pa racho ri Dios, y ye quic'ualon-apu chico richin que nyequisuj chin ri Dios. Y ja tok nyetajin chusujic ri chico chin ri Dios, rije' xebecamsüs c'a can. Etaman c'a que ri xbanun que xebecamsüs can ri achi'a' ri' ja ri gobernador Pilato. Ri quiquiq'uel c'a ri chico y ri quiquiq'uel ri achi'a', xuyol-ri'.
LUK 13:2 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Rix ninuc que ri achi'a' aj-Galilea ri', quiri' xquic'ulachij roma más ye aj-maqui' que chiquivüch ri ch'aka chic ye quivinak aj-Galilea?
LUK 13:3 Man quiri' tüj. Jac'a rix, si man nitzolij tüj pe ic'u'x riq'uin ri Dios, xa nyixapon chuka' chupan ri pokonül ri ape' xe'apon-vi rije'.
LUK 13:4 ¿O rix ninuc chuka' que ri ye dieciocho ri xecom chiri' ape' c'o-vi ri ya' rubini'an Siloé, tok xtzak ri torre chiquij, que más ye aj-maqui' que chiquivüch conojel ri ch'aka chic vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Jerusalén?
LUK 13:5 Man quiri' tüj. Jac'a rix si man nitzolij tüj pe ic'u'x riq'uin ri Dios, xa nyixapon chuka' chupan ri pokonül ri ape' xe'apon-vi rije'.
LUK 13:6 Y ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo chiquivüch, y xbij: C'o c'a jun achi ruticon jun che' higuera pa rulef, y xapon chuxe' ri che' chutz'etic si c'o ruvüch. Y ri che' higuera ri' xa man jun vit ruvüch c'o.
LUK 13:7 Romari' ri rajaf ri ulef xbij chin ri achi ri samajel rulef: Oxi' yan c'a juna' re' ri juna-juna' nintz'eta' ri che' re', y man jun bey nutz'eton que ruyo'on ta jun vit ruvüch. Roma c'a ri' más utz tachoyo-e, roma xa man jun vit ruvüch nuya'. ¿Achique nc'atzin-vi que xaxe nuq'uis ruchuk'a' ri ulef?
LUK 13:8 Pero ri samajel richin ri ulef xbij chin ri rajaf: Taya' na chic c'a can ri juna' re'. Tinbana' na c'a ruc'ojlen ri ulef ri ape' tiquil-vi y tinya' na k'ayis chuxe'.
LUK 13:9 Si nuya' c'a ruvüch, utz. Y si xa man nuya' tüj c'a ruvüch, c'ateri' c'a tachoyo-e, xbij ri samajel richin ri ulef. Quiri' ri ejemplo ri xutzijoj ri Jesús.
LUK 13:10 Y pa jun c'a k'ij richin uxlanen, ri Jesús nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios, pa jun jay ape' ntzijos-vi rutzij ri Dios.
LUK 13:11 Y chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui' chiri', c'o c'a jun ixok ri c'o yan dieciocho juna' rutz'amon-pe yabil. Ri ixok c'a ri' luculic, y man ntiquer tüj npa'e' ba' choj. Ri ixok ri' quiri' c'a ruc'ulachin roma jun itzel espíritu.
LUK 13:12 Pero tok ri Jesús xutz'et ri ixok ri', xroyoj y xbij chin: Vocomi jare' xacolotüj chuvüch ri ayabil.
LUK 13:13 Y xuya' c'a ruk'a' pari' ri ixok. Y ri ixok jari' xchojmir, xpa'e' jabel. Y ri ixok jari' xuya' ruk'ij ri Dios.
LUK 13:14 Pero ri achi ri cachi'el jun tata'aj chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, juis itzel xutz'et ri Jesús roma xuc'achojrisaj ri ixok chupan ri k'ij ri richin uxlanen. Romari' ri cachi'el tata'aj xbij cheque ri vinük ri quimolon-qui' chiri': Ronojel semana c'o vaki' (seis) k'ij richin nkusamüj. Y chupan c'a ri k'ij ri' quixpu'u riq'uin ri Jesús richin nyixc'achojrisüs, y man ja tüj ri k'ij re', k'ij richin uxlanen.
LUK 13:15 Pero ri Ajaf Jesús jari' xbij chin: Rix xa ca'i' ipalüj. ¿Man chi'ivonojel tüj rix c'a nye'isol-e ri ivacx, ri iquiej pa jun k'ij richin uxlanen, richin nyixbe chuya'ic ri quiya'? Ja', quiri' ri nibün rix, y ri chico man ta juis ruk'ij.
LUK 13:16 Ya voro chi comi c'a ri jun ixok re', ri ralc'ual can roma ri Abraham, cachi'el rix. Y ri itzel-vinük c'o yan dieciocho juna' ri ruximon-pe. ¿Man c'uluman tüj comi c'a que nc'achojrisüs chupan jun k'ij richin uxlanen?
LUK 13:17 Tok ri Jesús rubin chic ka ri tzij ri', conojel ri nye'etzelan richin, xeq'uix-ka chuvüch. Jac'a ri ch'aka chic vinük juis nquicot cánima, roma ri Jesús juis nim ri rusamaj ri Dios ntajin chubanic.
LUK 13:18 Y ri Jesús xbij c'a: ¿Achique c'a xtinbij pari' ri rubanic tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios? ¿Achique chok q'uin junan vi?
LUK 13:19 Yin ninbij c'a que junan riq'uin ri ija' ri richin ri mostaza ri nutic can jun achi pa rulef. Tok nq'uiy, cachi'el jun vit che' ntzu'un, juis nim. Romari' tok ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, nye'apon chupan richin nquibün quisoc pa tak ruk'a'.
LUK 13:20 Y ri Jesús xbij c'a chuka': ¿Achique comi xtinbij pari' ri rubanic tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios? ¿Achique chok q'uin junan vi?
LUK 13:21 Xa junan c'a riq'uin ri levadura ri nyeruc'ama-pe jun ixok y nuya' can chupan oxi' pajbül-q'uej, y ntoc ronojel, xbij ri Jesús.
LUK 13:22 Y ri Jesús xutz'om chic c'a e ri rubey pa tinamit Jerusalén. Pero nabey xbec'o-pe pa tak nimak' y cocoj tinamit, richin nutzijoj ri rutzij ri Dios.
LUK 13:23 Y c'o c'a jun ri xc'utun chin ri Jesús, y xbij chin: Ajaf Jesús, ¿ye q'uiy comi ri nyecolotüj? Pero ri Jesús xa cheque c'a conojel xch'o-vi, y xbij:
LUK 13:24 Titija' c'a ik'ij titakej ri rutzij ri Dios. Ronojel ri nibün rix, pa ruchojmilüj tibana' chuvüch ri Dios. Roma ri ruchi-jay ri ape' nyixoc-vi, juis co'ol oc ruvüch. Y juis c'a ye q'uiy ri vinük ncajo' nye'oc chupan ri ruchi-jay ri', pero man nyetiquer tüj nye'oc.
LUK 13:25 Roma tok ri Ajaf ncatüj-pe y ntz'apij-pe ri ruchi-jay, rix ri man jani rix c'unük tüj apu riq'uin, nyixoyon c'a apu y nibij: Ajaf, Ajaf, tajaka' ri ruchi-jay chikavüch richin que nkujoc-apu. Pero rija' nbij-pe chive: Man vetaman tüj ape' quixpu'u-vi.
LUK 13:26 Y rix nibila' c'a apu chin: Ja roj ri xojva' aviq'uin. Y ja pa tak bey richin ri katinamit, chiri' xabij-vi ri rutzij ri Dios.
LUK 13:27 Jac'a rija' nbij-pe chive: Xinbij yan chive que man vetaman tüj ape' quixpu'u-vi. Man utz tüj que nyixc'uje' viq'uin, rix banuy-itzel, nbij ri Ajaf.
LUK 13:28 Y tok nye'itz'et ri achi'a' ri quibini'an Abraham, Isaac, Jacob y conojel ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, que yec'o pa ruk'a' ri Dios, jari' tok ntoc ri ok'ej iviq'uin roma ri bis, nijach'ach'ej ivey roma xixyo'ox can.
LUK 13:29 Y nyepu'u c'a vinük chiri' pa norte, chiri' pa sur, chiri' pan oriente y chiri' pan occidente. Vinük ri quiyo'on cánima viq'uin. Y ri vinük ri' nyec'uje' c'a pa ruk'a' ri Dios. Rije' nyetz'uye' c'a apu chuvüch mesa.
LUK 13:30 Y chiri' yec'o c'a nc'uje' quik'ij y ri vocomi manak oc quik'ij, y yec'o c'a ri juis quik'ij vocomi, manak oc quik'ij nc'uje', xbij c'a ri Jesús.
LUK 13:31 Y chupan c'a chuka' ri k'ij ri', yec'o achi'a' fariseos ri xe'apon riq'uin ri Jesús, y xquibij chin: Ri Herodes, ri rey, nrajo' ncarucamsaj. Catel c'a e chere' chanin, xquibij chin.
LUK 13:32 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Quixbiyin y tibij chin ri jun rey ri', ri ch'acoy vinük, que yin c'a nyenvelesala' na itzel tak espíritu y c'a nyenc'achojrisala' na chuka' ri c'o quiyabil. Quiri' ri vocomi, ri chuak', y c'ateri' ri cabij c'a ninq'uis can rubanic ri samaj re'.
LUK 13:33 Yin xa nc'atzinej-vi que nintz'om-e nubey. Quiri' ri vocomi, ri chuak' y ri cabij. Nc'atzinej que nquinapon pa tinamit Jerusalén, roma ri ye k'alajrisüy ri rutzij ri Dios man jun bey ri nyecamsüs tüj pa jun chic tinamit.
LUK 13:34 Y c'ateri' ri Jesús xch'o c'a chiquij ri vinük ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Rija' xbij c'a: Aj-Jerusalén, aj-Jerusalén, ¿achique c'a roma tok nye'icamsala' ri achi'a' ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios? ¿Achique c'a roma chuka' tok nye'icamsala' chi abüj ri nyerutük-pe ri Dios chi'icojol? Y yin, juis mul c'a ri xinjo' que xixinmol ta viq'uin, cachi'el nbün ri quite-üc' cheque ri tak ral, nyerumol chuxe' ri ruxic'. Man jun bey c'a xijo' tüj rix.
LUK 13:35 Vocomi c'a, ri ivacho chi'ijujunal rix nc'uje' can cachi'el jun tz'iran ruch'ulef. Y ketzij chuka' ninbij chive que man chic c'a nquinitz'et ta chic, c'a ja tok napon na ri k'ij tok nbij chuve: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija' ri petenük pa rubi' rija'! Chupan c'a ri k'ij ri' tok nquinitz'et chic jun bey.
LUK 14:1 Y pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús xbe pa racho jun quitata' ri achi'a' fariseos. Ri Jesús oyon c'a roma ri achi ri' richin jun va'in. Y ri yec'o chiri' nquinachaj c'a apu ri Jesús,
LUK 14:2 roma chiri' c'o-apu jun achi yava'. Ri yabil ri ntoc chin ri jun achi ri', ja ri ya' c'o pa ruch'acul.
LUK 14:3 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chuka' cheque ri achi'a' fariseos ri yec'o chiri': ¿Xajan comi que nc'achojrisüs jun yava' pa jun k'ij richin uxlanen? ¿Achique nibij rix?
LUK 14:4 Pero ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos man jun xquibij. Romari' ri Jesús xutz'om-apu ri yava' y xuc'achojrisaj y xbij chin que tibiyin.
LUK 14:5 Y cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos, ri Jesús xbij: Si c'o jun chive rix ntzak jun ruquiej o jun ruvacx pa jun jul, ¿man comi junanin ta nyixbe chirelesasic, stape' (aunque) jun k'ij richin uxlanen?
LUK 14:6 Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos man xquil tüj c'a achique xquibij-apu chin ri Jesús.
LUK 14:7 Y xpu'u ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo cheque ri ye oyon pa va'in. Roma xerutz'et ri vinük ri ye oyon que nquichala' quich'acat richin nyetz'uye' chiri' chuvüch mesa. Romari' xbij c'a cheque:
LUK 14:8 Tok c'o c'a jun ri noyon ivichin pa jun c'ulubic, man ticanoj c'a ri nabey tak ch'acüt. Roma riq'uin ba' rat tz'uyul chic chiri' tok napon jun vinük ri más c'o ruk'ij que chavüch rat,
LUK 14:9 y npu'u ri xoyon avichin pa c'ulubic, nbij chave: Tabana' favor taya' can ri ach'acat chin ri jun ri voyon chuka'. Y rat ncaq'uix y rat ncabetz'uye' pa ruq'uisbül tak ch'acüt.
LUK 14:10 Roma c'a ri' tok c'o jun ri noyon ivichin pa jun c'ulubic, quixtz'uye' pa ruq'uisbül tak ch'acüt richin quiri' tok ncarutz'et-pe ri xoyon avichin, napon c'a aviq'uin rat y nbij chave: Tabana' favor cajote-pe chere'. Y tok quiri' nban chave, conojel c'a ri nyetz'uye' aviq'uin chuvüch mesa richin va'in nquetamaj que c'o ak'ij.
LUK 14:11 Roma c'a ri', ri nquinimirsaj-qui', xa nkasüs quik'ij. Y jac'a ri man nunimirsaj tüj ri', nnimirsüs ruk'ij, xbij ri Jesús.
LUK 14:12 Y ri Jesús xbij c'a chuka' chin ri xoyon richin: Tok najo' c'a que c'o nyepu'u aviq'uin richin jun va'in, man c'a que'avoyoj xaxe ri avachibil, ri ate-atata', conojel ri ye animal-achak' y ri a-vecinos ri ye beyoma', roma rije' nyetiquer chuka' ncatcoyoj richin jun va'in pa cacho, y riq'uin ri' nac'ul yan e ri rajil-ruq'uexel.
LUK 14:13 Jac'a rat, tok c'o jun nimak'ij chi avacho, si nye'avoyoj vinük ri manak quichajin, ri vinük ri man utz tüj ri quik'a' o ri cakün, o nye'avoyoj ri xa man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz' y ri moyi',
LUK 14:14 jabel c'a aquicot, roma ri vinük ri xe'avoyoj ri', man nyetiquer tüj nquiya' yan e rajil-ruq'uexel chave. Pero rat nac'ul ri rajil-ruq'uexel, tok junan ncac'astüj-e quiq'uin ri chojmilüj tak vinük, xbij ri Jesús.
LUK 14:15 Y c'o c'a jun ri tz'uyul chiri' chuvüch mesa, tok rac'axan chic ka ri tzij ri xbij ri Jesús, xbij c'a apu chin: Jabel quiquicot ri nyec'uje' pa ruk'a' ri Dios y nquic'ux quivay chiri', xbij.
LUK 14:16 Y jari' tok ri Jesús xbij: Jun achi jun bey, nrajo' c'a nbün nimak'ij chi racho y nuya' jun va'in. Romari' rija' cheque ye q'uiy vinük ri xbij que nyeroyobej chiracho ri k'ij richin va'in.
LUK 14:17 Romari', tok xapon ri k'ij richin ri va'in, ri achi xutük c'a e jun rusamajel chicoyoxic conojel ri vinük ri'. Y ri samajel xberubij c'a cheque: Ronojel c'o chic, vocomi jo' c'a chi va'in.
LUK 14:18 Pero conojel junan ri xquibila-pe, que man nyetiquer tüj nyebe. C'o c'a jun ri xbij-pe: Tabana' favor tabij chin ri avajaf, que quirucuyu' ba' que man nquitiquer tüj nquibe, roma xa c'a xinlok' can jun vulef, y nc'atzin richin nquibe chutz'etic.
LUK 14:19 C'o jun chic ri quiri' chuka' xbij: Tabana' favor tabij chin ri avajaf que man nquitiquer tüj nquibe, roma yec'o vo'o' c'ulaj nuvacx richin samaj xenlok', y nc'atzin richin nyentij.
LUK 14:20 Y c'o c'a jun chic ri xbij-pe, que man ntiquer tüj nbe roma xa c'a xc'ule'.
LUK 14:21 Y tok ri samajel ri takon-e xtzolij-apu riq'uin ri rajaf, ronojel c'a ri xbix-pe chin xutzijoj chin. Romari' ri rajaf itzel xuna', y xbij chin ri rusamajel: Vocomi c'a cabiyin pa tak bey chucojol tak jay y quebe'amolo' c'a pe ri xa man utz tüj ri quik'a' o ri cakün, ri man choj tüj nyebiyin roma ye jetz', ri ye moyi', y chuka' ri xa manak quichajin.
LUK 14:22 Y tok ri samajel xtzolij, xbij c'a chin ri rajaf: Xenc'ün yan pe ri vinük ri xabij-e chuve, pero ri ch'acüt c'a q'uiy c'o.
LUK 14:23 Y ri rajaf xbij chin: Vocomi c'a cabiyin ri rutza'n tak jay e y pa tak bey ri nyebe lojc'an chic tinamit, y tabana' c'a cheque ri vinük ri nyec'uje' chiri' que quepu'u pa vacho, richin quiri' nnoj ri vacho.
LUK 14:24 Roma yin ketzij vi ninbij chive que man jun chic cheque ri xenvoyoj pa nabey, ri nbanun ta pe ri va'in re' viq'uin, xbij, xbij ri Jesús.
LUK 14:25 Y juis c'a vinük ri ye tzeklebeyon-e richin ri Jesús. Y tok rija' xtzu'un c'a can chirij y xerutz'et ri vinük ri', xpa'e', y xutz'om c'a rubixic cheque:
LUK 14:26 Si c'o c'a jun ri npu'u viq'uin richin ntoc vachibil, nc'atzinej c'a que ja yin ri más ta nquirujo'. Man c'uluman tüj c'a que ja ta ri rute-rutata' ri más nyerujo' que chinuvüch yin. Nixta c'uluman c'a chuka' que ja ta ri rixjayil, ri ye ralc'ual, ri ye runimal-ruchak' o rija' mismo ri más nrajo-ka-ri'. Nc'atzinej c'a que ja yin ri más nquirujo'. Roma si man quiri' tüj ri nbün, man ntiquer tüj c'a ntoc vachibil.
LUK 14:27 Ri vinük ri nrajo-vi ntoc vachibil, nc'atzin que man tupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin, cachi'el xa ta benük chuxe' ru-cruz. Jac'a ri vinük ri xa nupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin y man nrajo' tüj nquirutzeklebej, man ntiquer tüj ntoc vachibil.
LUK 14:28 Roma tok c'o jun chive rix ri nrajo' nbün jun jay nim, ¿man ntz'uye' tüj comi ba' richin que nunuc jani' tumin nc'atzin chin, y si c'o ronojel ruchajin richin nuq'uis rubanic o xa man ntiquer tüj?
LUK 14:29 Roma si xaxe ri ru-cimiento ri jay ntiquer nuya-ka y nupaba' can ri samaj chiri', nyepu'u c'a ri vinük nquitze'ej,
LUK 14:30 y nquibila' c'a: La jun achi la' xrajo' xupaba' jun jay, y xa man xtiquer tüj chic, nquibij.
LUK 14:31 O si jun rey, nc'atzinej que nbün oyoval riq'uin jun chic rey, ¿man ntz'uye' tüj comi ba' richin quiri' nunuc si diez mil ru-soldados nyetiquer nquibün oyoval quiq'uin ri veinte mil soldados ri ye ruc'amon-pe ri jun chic rey?
LUK 14:32 Y si nunuc que man ntiquer tüj, rija' nyerutük achi'a' chuc'ulic ri rey, tok xa c'a man jani rutzijol nka-pe. Y ri achi'a' ri nyebe chuc'ulic nyequic'utuj favor chin que man ncajo' tüj oyoval.
LUK 14:33 Romari', si jun chive rix nrajo' ntoc vachibil, nc'atzinej c'a que nunuc nabey que nc'atzinej que nuya' can ronojel ri ruchajin. Si man nbün tüj quiri', man ntiquer tüj ntoc vachibil.
LUK 14:34 Ri atz'an jabel utz. Y si ta ri atz'an re' nq'uis ta e ri rutz'ayil, ¿achique ta c'a rubanic richin quiri' ntzolij ta chic pe ri rutz'ayil?
LUK 14:35 Jun atz'an ri man ntz'ayin tüj chic, man utz tüj nucusüs cachi'el nucusüs ri ulef, nixta utz chuka' nucusüs richin nbün abonar jun ulef. Xa ntorix-e, roma man jun chic nc'atzin-vi. Rix ri c'o ixiquin, tivac'axaj c'a ri xinbij-ka, xbij ri Jesús.
LUK 15:1 Y conojel c'a ri achi'a' moloy tak alcaval y ri ch'aka chic vinük ri nbix aj-maqui' cheque, nye'apon apu c'a riq'uin ri Jesús. Ri vinük ri' nye'apon riq'uin ri Jesús richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj.
LUK 15:2 Y roma ja quivüch vinük ri' ri nye'apon riq'uin ri Jesús, ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés juis c'a nquibij chirij ri Jesús. Y nquibila' c'a: Ri Jesús junan ruvüch quiq'uin ri aj-maqui'. Roma man xe tüj ri jabel quic'ulic nbün, xa nbe chuka' chiquij chi tak cacho richin nyeva', nquibij.
LUK 15:3 Roma c'a ri' ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo chiquivüch, y xbij:
LUK 15:4 Si ta jun chive rix ri yec'o ta jun ciento ovejas y nsatz ta can jun tok ye ruc'uan richin nyeruyuk'uj, ¿man nyeruya' tüj comi can ba' ri ch'aka chic ru-ovejas chiri' pa k'ayis, chucanoxic ri jun? Ja', quiri' nbün.
LUK 15:5 Y tok nril-pe ri oveja ri', nuya' c'a pe pari' rutele'n. Nquicot-vi c'a roma ri xril-pe.
LUK 15:6 Y tok napon chiracho, nyeroyoj ri vinük retaman quivüch, y nyeroyoj chuka' Ri ru-vecinos, y nbij c'a cheque: Quixquicot c'a viq'uin vocomi, roma ri nu-oveja ri satznük can, xinvil-pe.
LUK 15:7 Y ketzij c'a ninbij chive, que chila' chicaj c'o quicot tok yec'o noventa y nueve vinük ri choj quic'aslen, ri xa tzolijnük chic pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Pero c'o más quicot chila' chicaj, tok c'o jun aj-mac ri ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios.
LUK 15:8 O si c'o ta jun ixok ri c'o tumin riq'uin, y chin ri diez tumin ri' nutzük ta jun chiri' pa racho, ¿man nutzij tüj comi jun k'ak' ri ixok ri', richin nucanoj ri rutumin? ¿Y man numes tüj comi rupan ri racho chucanoxic ri rutumin? Ja', quiri' nbün.
LUK 15:9 Y tok nril, nyeroyoj ri vinük ri retaman quivüch, y nyeroyoj chuka' ri ru-vecinos, y nbij c'a cheque: Quixquicot c'a viq'uin, roma ri nutumin ri satznük, xinvil yan.
LUK 15:10 Y ketzij c'a ninbij chive, que tok c'o jun aj-mac ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios, chiquivüch chuka' ri ángeles richin ri Dios juis quicot, xbij ri Jesús.
LUK 15:11 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque: C'o c'a jun achi ri yec'o ye ca'i' ruc'ajol.
LUK 15:12 Y jun k'ij ri chak'laxel-ala' xbij c'a chin ri rutata': Nata', yin ninjo' yan ri nu-herencia, y taya' c'a chuve ri jani' ntel-apu chikavüch riq'uin ri nunimal, xbij. Y ri tata'aj xujüch na vi ri herencia chiquivüch chi ca'i'.
LUK 15:13 C'ate ba' ri', ri chak'laxel-ala' xuc'ayila' can ronojel ri xrichinaj. Q'uiy c'a ri tumin ri xumol-e, y c'ateri' xbe pa jun chic ruch'ulef ri nüj c'o-vi: Y tok c'o chic chiri', xuc'uaj c'a jun itzel c'aslen, y romari' juis q'uiy tumin ri nuq'uis.
LUK 15:14 Rija' xuq'uis c'a ronojel ri rutumin. Y jari' tok xpu'u jun nimalüj vayjül chupan ri ruch'ulef ape' c'o-vi. Y ri ala' ri' q'uiy c'a ri xbec'atzin-pe chin.
LUK 15:15 Y romari' xberusuju-ri' pa samaj riq'uin jun achi aj chiri' chupan ri ruch'ulef ri', y ri achi xutük-e c'a pa rulef y roma nc'atzinej yuk'un ak xberubana'.
LUK 15:16 Y roma ri juis vayjül c'o chin ri ala' ri', nurayij c'a nuc'ux ri nquic'ux ri ak. Pero man jun vinük ri nyo'on ta chin.
LUK 15:17 Y ri ala' ri', c'ateri' xtzolij-pe ruc'u'x, y xunuc-ka: Ri ye rusamajela' ri nata' man nquitij tüj vayjül, roma c'o q'uiy quivay. Pero yin xa nquicom yan ka roma vayjül chere'.
LUK 15:18 Más utz nquitzolij na riq'uin ri nata', y ninbij c'a chin: Nata', xinmacun chuvüch ri Dios, y xinmacun chuka' chavüch rat.
LUK 15:19 Man c'uluman tüj chic c'a nabij ac'ajol chuve. Más utz tabana' chuve que nquinoc jun asamajel, xbij pa ránima.
LUK 15:20 Y xutz'om na vi e bey chiracho, riq'uin c'a ri rutata'. Y c'a nüj na c'a c'o-vi ri ala' chi ri racho, tok ri rutata' xutz'et yan ri ruc'ajol, y juis c'a xujoyovaj ruvüch. Romari' junanin xbe chuc'ulic, xuk'etej y xutz'ubaj.
LUK 15:21 Y ri ala' jari' xbij chin ri rutata': Nata', xinmacun chuvüch ri Dios, y xinmacun chuka' chavüch rat. Man c'uluman tüj chic c'a que nabij ac'ajol chuve.
LUK 15:22 Pero ri rutata' xbij c'a cheque ri rusamajela': Tivelesaj-pe ri tziük más jabel y tiveka' ri nuc'ajol. Tiya' jun anillo chuvi-ruk'a' y tiya' chuka' ruxajab chirakün.
LUK 15:23 Y te'ic'ama' c'a pe chuka' ri vit vacx ri tiojrisan, y ticamsaj-ka. Tikabana' c'a jun nimak'ij, y nkuva'.
LUK 15:24 Roma tok yin ninbij quiri', ninbij que ri jun nuc'ajol re' camnük chic, pero vocomi cachi'el c'astajnük chic pe. Rusatzon c'a e ri', pero xka-pe chic kiq'uin, xbij ri tata'aj. Y jari' xtz'ucutuj ri nimak'ij.
LUK 15:25 Y tok ntajin c'a ri nimak'ij, ri nimalaxel-ala' nsamüj pa k'ayis. Y tok xtzolij c'a pe y xapon chunakaj apu ri jay, xrac'axaj c'a que c'o nimak'ij ntajin.
LUK 15:26 Romari' rija' xroyoj jun cheque ri quisamajela' y xuc'utuj chin: ¿Achique xbanatüj? ¿Y achique roma tok c'o nimak'ij?
LUK 15:27 Y ri samajel xbij chin: Roma xtzolij-pe ri achak', y utz ruvüch xtzolij-pe. Romari' ri atata' xutük rucamsasic ri vit vacx ri tiojrisan.
LUK 15:28 Tok quiri' xrac'axaj ri nimalaxel-ala', xcatüj royoval, y man nrajo' tüj c'a ntoc-apu pa jay. Xbe'el c'a pe ri rutata', y nubochila' c'a, richin quiri' ntoc ta apu.
LUK 15:29 Pero man xrajo' tüj. Rija' xa xbij c'a chin ri rutata': Yin chi jumul nquisamüj aviq'uin y man jun bey ri man ta nutaken atzij. Y man riq'uin tüj ri', manak ri ayo'on ta chuve. Stape' (Aunque) ta jun vit cabra, richin nkabün ta jun nimak'ij quiq'uin ri vachibil, pero ri' man jun.
LUK 15:30 Y vocomi rat xacamsaj-ka ri vit vacx ti'oj, xaxe roma xtzolij-pe ri jun ac'ajol re', ri xa xberuq'uisa' can ronojel ri abeyomal, quiq'uin ixoki' ri man choj tüj quic'aslen, xbij.
LUK 15:31 Y ri tata'aj xbij: Nuc'ajol, xbij c'a chin. Rat, viq'uin ratc'o-vi. Romari' ronojel ri c'o, avichin vi rat.
LUK 15:32 Pero ri achak' re' camnük vi chic chinuvüch yin, y vocomi cachi'el c'astajnük chic pe, chinuvüch yin. Rusatzon c'a e ri', y vocomi xka-pe chic kiq'uin. Y romari' nc'atzinej c'a que c'o nimak'ij y quicot pa tak kánima, xbij ri tata'aj ri', xbij ri Jesús.
LUK 16:1 Ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri rachibila': C'o c'a jun achi beyon. Y ri beyon ri' c'o c'a jun rusamajel ri c'o pari' ronojel ri rubeyomal rija'. Y chin ri achi beyon xtzijos c'a que ri rusamajel ri c'o pari' ronojel ri ruchajin, ntajin c'a chuq'uisic ronojel ri rubeyomal.
LUK 16:2 Y ri patrón xutük c'a royoxic ri samajel ri'. Y tok xobos c'a ri samajel, ri patrón xbij chin: ¿Achique nabij chuve pari' ri ntzijos chavij? Vocomi c'a ninjo' nintz'et achique rubanun ronojel ri beyomül pan ak'a', roma ri asamaj jare' xq'uis can chere', xbij ri patrón chin.
LUK 16:3 Y ri samajel xunuc c'a ka pa ránima: ¿Achique ninbün? Roma ri nu-patrón nrelesaj nusamaj. Y ninbün ta c'a jun chic ruvüch nusamaj ri nrajo' uchuk'a', pero man nquitiquer tüj chic. Nquinoc ta c'utuy-limosna pa tak bey, pero nquiq'uix.
LUK 16:4 Tok xnucutüj chin, xbij: Vocomi vetaman chic achique ri ninbün, richin quiri' yec'o nyec'ulun vichin pa tak cacho, tok ntelesüs ri nusamaj.
LUK 16:5 Ri samajel ri' xeroyoj chiquijujunal ri c'o quic'as riq'uin ri ru-patrón, y xuc'utuj c'a chin ri nabey: ¿Achique c'a ri ac'as, y jani'?
LUK 16:6 Y ri achi aj-c'as xbij c'a: Yin c'o jun ciento barril aceite olivo nuc'as, xbij. Y ri rusamajel ri beyon achi xbij c'a chin ri aj-c'as: Ja ruvuj ri ac'as re'. Y vocomi chanin catz'uye-ka y tabana' chic can jun. Y chupan ri jun chic vuj ri nabün, tabana' c'a ka chupan que xa nic'aj ciento barril aceite ri ac'as.
LUK 16:7 Y tok xapon chic c'a jun aj-c'as, ri samajel xuc'utuj c'a chin: Y rat ¿achique ri ac'as y jani'? Ri aj-c'as xbij: Yin cien quintal trigo nuc'as, xbij. Y ri samajel xbij chin: Ja ruvuj ri ac'as re', y vocomi catz'uye-ka y tabana' chic jun. Y chupan ri jun chic vuj ri nabün, tabana-ka chupan que xa ochenta ri ac'as, xbij.
LUK 16:8 Y tok ri ru-patrón xrac'axaj ri nbün ri jun itzel samajel ri', xbij: C'o runa'oj, xbij. Y cachi'el c'a ri achi ri', ye quiri' ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef. Juis vi yec'o quina'oj quiq'uin ri vinük ri man quitaken tüj ri Dios. Y más yec'o quina'oj ri vinük re', que chiquivüch ri quitaken ri Dios y ye richin chic ri sük.
LUK 16:9 Y yin ninbij c'a chive, xbij ri Jesús. Q'uiy mul ri beyomül richin ri ruch'ulef, man utz tüj rucusasic nban coma ri vinük. Jac'a si pan ik'a' rix ri ralc'ual chic ri Dios c'o-vi ri beyomül re', ticusaj c'a richin que nye'ito' ri nc'atzin quito'ic. Richin quiri' tok ri ibeyomal nq'uis, nyixc'ulutüj c'a chila' chicaj, chupan ri jay ri man jun bey nyeq'uis.
LUK 16:10 Jun ri utz nbün riq'uin jun cosa ri xa manak más rakalen, utz c'a chuka' nbün riq'uin ri juis rakalen. Jac'a ri xa man utz tüj nbün riq'uin jun cosa ri xa manak más rakalen, xa quiri' chuka' nbün riq'uin ri c'o-vi rakalen.
LUK 16:11 Y si riq'uin ri beyomül richin ri ruch'ulef, rix man utz tüj nibün, ¿nujüch comi ri Dios ri ketzij beyomül pan ik'a'?
LUK 16:12 Roma si xa man utz tüj nibün riq'uin ri beyomül richin ri ruch'ulef ri uxkanen can pan ik'a', ya voro chi comi c'a que utz ta nibün riq'uin ri ketzij beyomül, si ta njach chive roma ri Dios, beyomül ri ivichin vi rix.
LUK 16:13 Y man jun c'a samajel ri ye ca'i' ta rajaf y ntiquer ta nsamüj quiq'uin chi ca'i' pa jun mul. Roma si nrajo' jun cheque ri rajaf, nretzelaj chic can ri jun. Y si nutakej rutzij ri jun, man ntiquer tüj nbün quiri' riq'uin ri jun chic. Y quiri' c'a, manak modo que c'o ta jun ri benük ránima chirij ri beyomül, y nrajo' ta chuka' nbün ri nrajo' ri Dios, xbij ri Jesús.
LUK 16:14 Y ri achi'a' fariseos xcac'axaj c'a ri xbij ri Jesús, romari' xquibanala-apu quipalüj chuvüch, roma rije' benük cánima chirij ri beyomül.
LUK 16:15 Y ri Jesús xbij cheque: Rix nibanala' chiquivüch ri vinük que juis rix choj. Pero ri Dios retaman achique ri c'o pan ivánima, y man utz tüj nyixrutz'et. Y ri' stape' (aunque) chi jumul jabel nyixtz'et y stape' (aunque) chuka' chi jumul rix nimirsan coma ri vinük.
LUK 16:16 Y tok c'a man jani c'a tutz'om samaj ri Juan Bautista, c'a ja na c'a ri ley richin ri Moisés ri ntzijos. Y c'a ja na chuka' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri bin cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo, c'a ja na ri' chuka' ntzijos. Jac'a tok xutz'om samaj ri Juan, jari' tok xtz'am can rutzijosic ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' rija'. Y ye q'uiy c'a vinük ri juis nquitij quik'ij richin nye'oc chiri'.
LUK 16:17 Y chuka' ninbij chive, que más man c'ayuf tüj que ri ruch'ulef y ri caj nyeq'uis, que chuvüch ri ley. Roma ri nbij chiri', nc'atzinej-vi c'a que nbanatüj na, y man jun ri quiri' ta nc'uje' can, xbij ri Jesús.
LUK 16:18 Y ri Jesús xbij chuka': Si c'o c'a jun achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y c'ateri' nuc'ün chic pe jun ixok, ri achi re' nbün mac chuvüch ri Dios. Y si c'o c'a jun achi ri nuc'uan-e ri ixok ri jachon can roma ri rachijil, chuka' ri achi ri' nmacun chuvüch ri Dios.
LUK 16:19 Y ri Jesús xbij c'a chuka': Xc'uje' c'a jun achi ri juis beyon. Ri achi ri' ruyon c'a jabel tak tziük ri jotol cajil ri nyerucusala', y k'ij-k'ij nbanala' nima tak va'in.
LUK 16:20 Pero quiri' chuka' xc'uje' c'a jun achi ri c'utuy-limosna y nojnük ruch'acul riq'uin ch'a'c. Rija' rubini'an Lázaro, y ja pa ruchi-racho ri beyon nc'uje-vi.
LUK 16:21 Ri Lázaro juis c'a nurayij que nuc'ux ta ri ruchi' tak vüy ri nyetzak-ka chuxe' ri mesa. Y ri tz'i' nye'apon c'a riq'uin churek'ic ri ch'a'c c'o chirij.
LUK 16:22 Y jun k'ij ri c'utuy-limosna xcom-e, y c'a ja ri lugar richin quicot ri ape' xapon-vi, chiri' riq'uin ri Abraham. C'a ja ri lugar ri' xuc'u'üx-vi coma ri ángeles. Y chuka' ri achi beyon xcom y xmukutüj.
LUK 16:23 Y tok rija' nutij chic c'a pokonül chupan ri lugar ape' nye'apon-vi ri caminaki' ri man nquitakej tüj e, rija' xtzu'un-pe, y jari' tok xutz'et ri Abraham, pero c'anüj c'a c'o-vi. Xutz'et c'a chuka' ri Lázaro c'o chuchi' ri Abraham.
LUK 16:24 Y ri achi beyon riq'uin ruchuk'a' xch'o, y xbij c'a chin ri Abraham: Nata' Abraham, tajoyovaj nuvüch. Tabana' c'a favor tabij chin la Lázaro, que stape' (aunque) xe jun ruvi-ruk'a' tuch'ekeba', y tataka-pe viq'uin chere', richin nuya-pe ba' chutza'n vak'. Roma nc'at vánima chupan ri k'ak' re', xbij.
LUK 16:25 Pero ri Abraham xbij chin: Tika-pe c'a chi'ac'u'x rat nuc'ajol, que tok xac'ase' chuvüch ri ruch'ulef, ri ac'aslen ri xac'usaj juis jabel, y ri Lázaro juis pokonül xc'usaj. Pero rija' juis jabel ri ruc'aslen ri xrila-pe chere', y rat xa jun c'aslen richin pokonül xavil.
LUK 16:26 Y chuka' xa c'o jun nimalüj sivan chikacojol. Romari', si c'o jun ri c'o chere' nrajo' ta napon iviq'uin, man ntiquer tüj. Y si ta jun chive rix nrajo' npu'u chere' kiq'uin roj, man ntiquer tüj chuka', xbij ri Abraham.
LUK 16:27 Y ri achi beyon xbij c'a: Si quiri', ninjo' c'a ninc'utuj chic jun favor chave rat nata' Abraham. Tataka' c'a e ba' ri Lázaro chuvüch ri ruch'ulef, pa racho ri nata'.
LUK 16:28 Roma yec'o vo'o' nuchak', y nbech'o ta quiq'uin, richin man quepu'u chupan ri jun lugar richin pokonül, xbij.
LUK 16:29 Y ri Abraham xbij chin: Rije' c'o ri rutzij ri Dios quiq'uin, ri rutz'iban can ri Moisés. Y c'o chuka' rutzij ri Dios ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Jari' ri ticac'axaj, y tiquitakej, xbij ri Abraham.
LUK 16:30 Y ri achi beyon xbij: Ja', ketzij, nata' Abraham. Pero si c'o jun camnük ri nc'astüj-e y napon quiq'uin ri nuchak', nquitzolij-vi quic'u'x riq'uin ri Dios, xbij ri beyon.
LUK 16:31 Pero ri Abraham xbij chin: Si man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios ri rutz'iban can ri Moisés, nixta nquitakej tüj chuka' ri rutzij ri Dios ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri' ojer can, xa man nquitakej tüj chuka' jun ri nc'astüj-e chiquicojol ri caminaki'.
LUK 17:1 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Chi jumul c'o ri nbanun cheque ri vinük richin nyemacun. Pero ri nbanun chin jun chic vinük que nmacun, xa juya' ruvüch c'a.
LUK 17:2 Y más ta utz chin ri jun vinük ri nunucun que nbün ri itzel ri', que ximon ta jun nimalüj abüj richin que'en chukul y ntorix chupan jun mar, que chuvüch nbün chin jun co'ol que ntzak chupan mac.
LUK 17:3 Romari' rix tichajij c'a ri ic'aslen. Y si c'o jun a-hermano c'o itzel ri nbün chave, tabij c'a chin. Y si ri nbanun itzel chave nuc'utuj-pe cuyubül rumac chavüch roma xtzolij-pe ruc'u'x, tacuyu' c'a rumac.
LUK 17:4 Y si pa jun k'ij siete mul c'o ta itzel nbün chave y chi siete mul ntzolij ta pe ruc'u'x y npu'u aviq'uin y nbij chave: Tacuyu' y tamestaj numac, c'uluman que nacuy rumac, xbij ri Jesús.
LUK 17:5 Y ri apóstoles xquibij c'a chin ri Ajaf Jesús: Tabana' c'a cheke que nkaya' ta más kánima riq'uin ri Dios.
LUK 17:6 Pero ri Ajaf Jesús xbij cheque: Si rix iyo'on ivánima riq'uin ri Dios, stape' (aunque) ta ba' oc cachi'el jun vit ija' richin ri mostaza, y nibij ta chin ri che' rubini'an sicómoro que tel-e chere' y tic'o chupan ri mar richin nyerutica-ri' chiri', ri che' re' nutakej vi itzij.
LUK 17:7 Y si c'o ta c'a jun chive rix ri c'o ta jun ri samajel vi riq'uin, y rutakon ta e pa k'ayis pan arado o yuk'uy quichin ovejas, ¿xe comi tok ntzolij-pe, ja comi ri' nbij chin: Catoc pa jay, catz'uye' chuvüch mesa y cava'? Man jun bey ri'.
LUK 17:8 ¿Man nabij comi ta chin: Tabana' ruc'ojlen ri achique ninc'ux vocomi chi nkak'ij, y tachojmirsaj avi' rat chuka' richin quiri' nquinavilij-pe ri nquiva', y c'a tok nquicolaj na yin, c'ateri' cava' rat?
LUK 17:9 ¿Y naya' comi juis ruk'ij ri samajel roma xbün ri xabij chin? Man jun.
LUK 17:10 Y cachi'el ri samajel ri', quiri' chuka' rix. Tok ibanun chic ri samaj ri nbij ri Dios chive, tibij: Roj roj samajela' ri man jun nkuc'atzin-vi. Roma xaxe ri bin cheke, xaxe ri' ri xkabün, quixbij, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'.
LUK 17:11 Y tok ri Jesús rachibilan ri rachibila' xutz'om chic e bey pa Jerusalén, xc'o c'a chiquicojol ri ruch'ulef Samaria y ri ruch'ulef Galilea.
LUK 17:12 Y tok xapon pa jun vit tinamit, yec'o c'a ye diez achi'a' ri c'o ri yabil ri rubini'an lepra chiquij. Ri achi'a' ri' xebe'el-pe, pero c'a nüj xepa'e-vi chin ri Jesús.
LUK 17:13 Y tok xech'o c'a, riq'uin cuchuk'a' xech'o-apu chin ri Jesús y xquibij: Ajaf, tajoyovaj kavüch roma ri kabanun, xquibij.
LUK 17:14 Y ri Jesús xerutz'et-vi c'a y xbij cheque: Quixbiyin c'a y te'ic'utu-ivi' chiquivüch ri sacerdotes, xbij-e ri Jesús cheque. Y tok quitz'amon c'a e binen richin nyequic'utu-qui' chiquivüch ri sacerdotes, ri quiyabil xq'uis-e y xech'ajch'ojir c'a.
LUK 17:15 Y jun c'a cheque ri ye diez achi'a', tok xutz'et que xc'achojrisüs-vi riq'uin ri ruyabil, rija' xtzolij. Y juis c'a nuya' ruk'ij ri Dios, y riq'uin c'a ruchuk'a' nch'o tok nuya' ruk'ij ri Dios.
LUK 17:16 Y tok xapon riq'uin ri Jesús, xxuque' chuvüch y xulucuba-ka-ri', y juis c'a numatioxij chin ri Jesús. Ri achi re' aj-Samaria.
LUK 17:17 Y ri Jesús xbij: ¿Man ye diez tüj c'a ri xq'uis-e ri quiyabil y xech'ajch'ojir? ¿Y ri nueve chic?
LUK 17:18 ¿Man jun chic c'a ri xtzolij ta pe richin que nuya' ruk'ij ri Dios? ¿Xaxe comi ri man israelita tüj ri xtzolij-pe richin que nuya' ruk'ij ri Dios? xbij ri Jesús.
LUK 17:19 Y ri Jesús xbij chuka' chin ri achi aj-Samaria: Cacatüj y cabiyin c'a. Xac'achoj roma xaya' avánima viq'uin, xbij chin.
LUK 17:20 Y ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri Jesús que jampe' c'a nka-pe ri utzilüj gobierno richin ri Dios richin pa ruk'a' rija' nkuc'uje-vi. Y ri Jesús xbij c'a cheque: Man ninabex tüj jampe' nka-pe, roma ri ru-gobierno ri Dios man tz'etetül tüj.
LUK 17:21 Y man c'a jun nbin ta que jare' c'o chere', o jala' c'o chila', roma ri ru-gobierno ri Dios c'o chic iviq'uin, xbij ri Jesús.
LUK 17:22 Y rija' xch'o c'a cheque ri rachibila', y xbij: Nyeka-pe c'a ri k'ij tok rix nijo' que stape' (aunque) xaxe jun k'ij nquic'uje' ta chic iviq'uin, yin ri xinalüx chi'icojol. Pero man jani nquinitz'et tüj.
LUK 17:23 Y yec'o c'a ri nyebin chive: Jare' c'o chere'. Jala' c'o chila'. Pero rix man quixbe c'a quiq'uin, nixta que'itzeklebej c'a chuka'.
LUK 17:24 Roma tok napon ri k'ij que yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic jun bey, nquinka-pe cachi'el jun coyopa', ri nk'alajin jabel roma nusakrisaj ri caj.
LUK 17:25 Pero nabey nc'atzinej c'a que ninc'usaj na q'uiy pokonül, y nc'atzinej c'a chuka' que nquinetzelüs coma ri vinük richin ri tiempo re', ri rojc'o vocomi.
LUK 17:26 Y ri k'ij c'a tok nquipu'u, yin ri xinalüx chi'icojol, nbanatüj c'a chuka' cachi'el ri xc'ulachitüj chupan ri k'ij tok xc'ase' ri Noé.
LUK 17:27 Chupan c'a ri ru-tiempo ri Noé, ri vinük man jun chic c'a ri juis ta rakalen chiquivüch. Rije' xa ja ri quivay y quiya' ri nquinuc, chuka' ri c'ulubic, ri nyequiyala' chuka' quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'. Jari' ri nyequinucula' rije', tok xapon c'a ri k'ij richin que ri Noé y ri ye aj pa racho xe'oc chupan ri nimalüj barco, y xutz'om ri camic job. Y ri ch'aka chic vinük, conojel xecom.
LUK 17:28 Y quiri' c'a chuka' xc'ulachitüj pa ru-tiempo ri Lot. Ri vinük xa benük c'a cánima chirij ri quiva'in, riq'uin ri achique nyequikumula', riq'uin ri quilok'oj, ri quic'ayij, ri quiticoj y ri paban tak jay.
LUK 17:29 Y ri k'ij tok ri Lot y ri ye aj pa racho xquiya' can ri tinamit Sodoma, xka-ka c'a ri k'ak' y azufre pari' ri tinamit. Cachi'el c'a job xbün tok xka-pe chicaj, y conojel vinük ri yec'o chiri' xeruq'uis k'ak'.
LUK 17:30 Y ri k'ij c'a tok yin ri xinalüx chi'icojol yinc'ulun chic pe chere' chuvüch ri ruch'ulef, juis c'a ye q'uiy vinük ri xa riq'uin ronojel ri achique quichajilon benük-vi cánima. Y romari' nka-ka castigo pa quivi'. Nquic'ulachij c'a cachi'el ri xec'uje' pa tinamit Sodoma.
LUK 17:31 Ri xa nuxlan pari' ri racho tok napon ri k'ij ri', choj quiri' tanmüj-e. Man toc chic apu pa racho richin que c'o ri nyeruc'ama-pe. Y si c'o c'a chuka' jun ri nsamüj pa k'ayis chupan ri k'ij ri', man titzolij chic chi racho.
LUK 17:32 Roma xaxe c'a tika-pe chi'ic'u'x ri xuc'ulachij ri rixjayil ri Lot, tok xporox ri tinamit Sodoma roma ri Dios.
LUK 17:33 Ri juis c'a nupokonaj ri ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri ruc'aslen richin ri chere', ri ruc'aslen man nq'uis tüj.
LUK 17:34 Y tok yin nquipu'u chic jun bey, si yec'o ye ca'i' nyevür chuvüch jun ch'at, jun rutaken y jun man rutaken tüj, xaxe c'a jun cheque rije' ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can.
LUK 17:35 Y si yec'o c'a ye ca'i' ixoki' ri junan nyeque'en, y xaxe jun ri rutaken, xa jun c'a ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can.
LUK 17:36 Y si yec'o ye ca'i' achi'a' ri junan chuka' yec'o pa samaj pa k'ayis, y xaxe jun ri rutaken, xaxe c'a jun chuka' ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can.
LUK 17:37 Y tok ri rachibila' cac'axan chic ka ri xbij ri Jesús, xquic'utuj chin: Ajaf, ¿ape' c'a nc'ulachitüj-vi ri quiri' ri'? Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri ru-gobierno ri Dios nka-ka ape' c'o-vi ri mac. Nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj quiq'uin ri c'uch. Roma ri ch'ipa' ri' nyeka-ka ape' c'o-vi jun camnük nch'ovir chic, xbij ri Jesús chin nuc'ut que ri ru-castigo ri Dios nka-ka ape' c'o-vi ri mac.
LUK 18:1 Y ri Jesús xutzijoj c'a jun ejemplo cheque ri rachibila', richin que nuc'ut chiquivüch que nc'atzin-vi que chi jumul tiquibana' orar y man tiquimalij rubanic.
LUK 18:2 Rija' xbij c'a cheque: Pa jun tinamit xc'uje' jun juez ri man nuxbij tüj ri' chuvüch ri Dios, y man jun chuka' cakalen ri vinük chuvüch.
LUK 18:3 Y chupan c'a chuka' ri tinamit ri', c'o c'a jun malca'n-ixok. Y ri malca'n-ixok ri' ntel-ntoc c'a riq'uin ri jun juez ri', richin nuc'utuj favor chin que tuto' richin que nch'acon chirij ri banayun ch'a'oj chin.
LUK 18:4 Y q'uiy c'a k'ij ri xc'o, y ri juez man nrajo' tüj nuto' ri ixok malca'n. Pero jun k'ij ri juez re' xunuc c'a ka pa ránima: Stape' (Aunque) man yin ninimaj tüj richin ri Dios, nixta jun chuka' cakalen ri vinük chinuvüch,
LUK 18:5 pero roma c'a ri ixok re' ntel-ntoc viq'uin, tinto' na c'a. Roma si man ninto' tüj, nc'o nuc'u'x pa ruk'a'. Quiri' nbij ri ejemplo ri xutzijoj ri Jesús.
LUK 18:6 Y c'ateri' ri Ajaf Jesús xbij: Yin vetaman que rix xivac'axaj ri jabel tak tzij ri xerubij ri juez, y rija' xa man choj tüj.
LUK 18:7 Ya voro chi comi ri Dios que man ta nyeruto' ri vinük ri ye rucha'on chic rija' y chi pak'ij chi chak'a' nquibün orar. ¿Ri Dios man chanin tüj comi nyeruto-pe ri vinük ri ye rucha'on chic?
LUK 18:8 Yin ninbij c'a chive que chanin nyeruto-pe. Y tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic jun bey chere' chuvüch ri ruch'ulef, ¿c'a yec'o comi vinük ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios? xbij ri Jesús.
LUK 18:9 Y ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch ri vinük, roma yec'o cheque rije' ri nquinuc que juis ye choj, y nyequetzelaj ri ch'aka chic vinük. Romari' ri Jesús xbij:
LUK 18:10 Yec'o c'a ye ca'i' achi'a' ri xebe pa racho ri Dios chi oración. Ri jun achi, jun cheque ri fariseos, y ri jun chic jun moloy-alcaval.
LUK 18:11 Ri achi fariseo pa'ül, ruyon nbün orar, y nbij c'a chupan ri ru-oración: Dios, matiox ninya' chave roma yin man yin junan tüj quiq'uin ri ch'aka chic. Roma ri ch'aka chic vinük ye elek'oma', ye canoy quichin ch'aka chic ixoki', y man ye choj tüj chupan ri quic'aslen. Nixta man yin junan tüj c'a chuka' riq'uin la jun achi moloy-alcaval la'.
LUK 18:12 Roma yin ca'i' k'ij pa jun semana ri man nquiva' tüj, richin ninbün orar. Y ronojel ri ninch'üc, diez ninbün chin, y jun chin ri' ninya' chave rat, xbij ri fariseo pa ru-oración.
LUK 18:13 Y ja ri moloy-alcaval c'a nüj xc'uje-vi can richin nbün orar. Pa'ül c'a nbün orar, pero jun lucul-vi chiri', roma chuvüch rija' man c'uluman tüj nuyüc ri runak'-ruvüch chicaj y rija' nt'inita' c'a ruc'u'x riq'uin ri ruk'a', y nbij c'a chin ri Dios: Tajoyovaj nuvüch, roma yin yin jun aj-mac chavüch.
LUK 18:14 Ketzij ninbij chive, xbij ri Jesús, que ri achi moloy-alcaval xtzolij-e, y man jun rumac xutz'et ri Dios. Jac'a ri achi fariseo man quiri' tüj xutz'et ri Dios. Roma achique na c'a ri nunimirsaj-ri', nban c'a chin que nkasüs ruk'ij. Jac'a ri ruch'utinirsan-ri', nimirsüs ruk'ij, xbij ri Jesús.
LUK 18:15 Y ri vinük nyequic'amala-pe c'a ri ac'uala' riq'uin ri Jesús, richin nuya' ta ri ruk'a' pa quivi'. Y ri rachibila' ri Jesús xquitz'et, y xquibij cheque ri vinük que man tiquibün quiri'.
LUK 18:16 Pero ri Jesús xeroyoj ri rachibila', y xbij cheque: Tiya' k'ij richin que ri ac'uala' nyepu'u viq'uin yin, y man que'ik'üt. Roma ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xaxe ri ye cachi'el ri ac'uala'.
LUK 18:17 Y ketzij c'a ninbij chive, que ri xa man nquibün tüj cachi'el ri ac'uala' richin que nquijüch-qui' pa ruk'a' ri Dios, man nye'oc tüj c'a pa ruk'a' ri Dios, xbij.
LUK 18:18 Y c'o c'a jun achi ri nim ruk'ij, xuc'utuj chin ri Jesús: Rat utzilüj Maestro, ¿achique c'a c'uluman que ninbün yin richin que ninvichinaj ri c'aslen ri man nq'uis tüj? xbij.
LUK 18:19 Y ri Jesús xbij chin: ¿Achique roma tok nabij utz chuve yin? Roma man jun vinük ri utz, xaxe ri Dios ri utz.
LUK 18:20 Y yin ninbij que rat jabel avetaman ri diez mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés ri ojer can, que rat achi ri c'o avixjayil man tacanoj chic jun ixok. Man cacamsan. Man catelek'. Man tatz'uc tzij chirij jun chic vinük. Taya' quik'ij ri ate-atata', xbij.
LUK 18:21 Y ri achi xbij chin ri Jesús: Yin c'a co'ol tok nubanun-pe ronojel ri'.
LUK 18:22 Tok ri Jesús xrac'axaj quiri', xbij: C'a c'o jun ri man abanun tüj. Man atalun tüj ri abeyomal chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Tac'ayij c'a ronojel ri achajin y ri rajil tataluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin, richin quiri' nc'uje' abeyomal chila' chicaj. Y catampe c'a viq'uin y quinatzeklebej, xbij ri Jesús.
LUK 18:23 Y tok ri achi xrac'axaj ri xbij ri Jesús, juis xbison pa ránima, roma juis ri beyomül ruchajin y man nrajo' tüj ntel pa ruk'a'.
LUK 18:24 Y tok ri Jesús xutz'et que xa xpu'u juis bis pa ránima ri achi, xbij: Ri c'o quibeyomal, juis c'ayuf richin que nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
LUK 18:25 Xa más man c'ayuf tüj que nc'o ri jun chico rubini'an camello chupan ri jul c'o chirachük ri jun bak, que jun beyon ntoc ta pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús.
LUK 18:26 Ri xe'ac'axan ri xbij ri Jesús, xquibila' c'a: Si cachi'el ri nbij, quiri', man jun ncolotüj, xquibij.
LUK 18:27 Y ri Jesús xbij cheque: Ri vinük man nyetiquer tüj nquicol-qui'. Jac'a ri Dios ronojel ntiquer nbün, xbij cheque.
LUK 18:28 Jari' tok xpu'u ri Pedro xbij: Rat avetaman que roj kayo'on can ri kachajin, richin rat katzekleben.
LUK 18:29 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij ninbij chive, que achique na vinük nc'atzinej ri nuc'ul, si ruyo'on can racho, rute-rutata', runimal o ruchak', rixjayil o ralc'ual, richin nbün rusamaj ri Dios y nyeruto' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
LUK 18:30 Q'uiy c'a ri nuc'ul chupan ri tiempo ri katz'amon-apu. Y chupan apu ri jun chic tiempo chikavüch apu, nuc'ul c'a ri ruc'aslen ri xa man nq'uis tüj.
LUK 18:31 Y ri Jesús xaxe c'a quiq'uin ri ye doce rachibil xeroyoj richin xch'o cheque, y xbij: Rix ivetaman que pa tinamit Jerusalén katz'amon-e bey. Y chiri', q'uiy ri nban chuve yin ri xinalüx chi'icojol. Ronojel vi c'a ri tz'iban can pa nuvi' nbanatüj, cachi'el ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
LUK 18:32 Nquijach c'a pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj. Y ri vinük ri' nyetze'en chuvij, nquibila' pokon tak tzij chuve y yinquichubaj.
LUK 18:33 Yinquich'ey, y c'ateri' yinquicamsaj. Pero pa rox k'ij nquic'astüj c'a pe, xbij ri Jesús.
LUK 18:34 Pero ri achibila' man xk'ax ta cheque ri xbij ri Jesús. Ri tzij ri' xa evan c'a chiquivüch, roma c'a ri' xaxe choj xcac'axaj y man quetaman tüj achique ntel chi tzij.
LUK 18:35 Tok ri Jesús nakaj chic ntoc apu pa tinamit rubini'an Jericó, chiri' chuchi-bey tz'uyul c'a jun achi. Y ri achi ri' xa moy, y nuc'utula' limosna cheque ri vinük ri nyetobos chiri'.
LUK 18:36 Y tok ri moy ri' xrac'axaj que sibilüj vinük ri nyec'o-e, xuc'utuj c'a que achique xc'ulachitüj.
LUK 18:37 Y xquibij chin que ja ri Jesús aj-Nazaret ri nc'o-e chiri'.
LUK 18:38 Y ri achi moy riq'uin ruchuk'a' xch'o, y xbij c'a: Tajoyovaj nuvüch rat Jesús, ri rat ruxquin-rumam can ri rey David, xbij.
LUK 18:39 Y ri vinük c'a ri ye nabey e chuvüch ri Jesús, xquibila' chin ri achi que man tich'o chic. Pero rija' xa riq'uin más ruchuk'a' xch'o, y xbij: Rat ri ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj nuvüch roma ri nubanun, xbij.
LUK 18:40 Y ri Jesús xrac'axaj c'a ri rutzij. Romari' xpa'e-ka y xbij que tiquic'ama-pe. Y tok c'amon chic pe c'a ri achi riq'uin, xuc'utuj c'a chin:
LUK 18:41 ¿Achique c'a ri najo'? Y ri achi moy xbij: Ajaf, yin ninjo' nquitzu'un, xbij.
LUK 18:42 Y ri Jesús xbij chin: Catzu'un c'a. Roma ri xaya' avánima viq'uin, xac'achoj.
LUK 18:43 Y ri achi moy jari' tok xtzu'un y xtzeke-e chirij ri Jesús. Ri achi re' chuka' nuya' ruk'ij ri Dios. Y conojel ri vinük ri xetz'eton que ri moy xtzu'un, xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios.
LUK 19:1 Y jari' tok ri Jesús rachibilan ri rachibila' xoc-apu pa tinamit rubini'an Jericó, y nc'o-e.
LUK 19:2 Y chiri' chupan ri tinamit ri' c'o c'a jun achi beyon rubini'an Zaqueo. Ri achi ri', jare' ri c'o más ruk'ij que chiquivüch ri ch'aka chic moloy tak alcaval.
LUK 19:3 Y rija' nutij c'a ruk'ij richin nutz'et-e ri Jesús, pero roma c'a ri ye juis vinük y xa vit co'ol chuka' ri rakün, xa man ntiquer tüj nutz'et-e.
LUK 19:4 Romari' rija' junanin xnabeyüj-e y xbejote' pa rutza'n jun che' ri nbix sicómoro chin, richin quiri' nutz'et-e ri Jesús, roma chiri' nc'atzinej que nc'o-vi-e.
LUK 19:5 Y tok ri Jesús xc'o c'a e chiri', xtzu'un chicaj pa ruk'a' ri che', y xbij c'a chin ri jotol chiri': Zaqueo, chanin caka-ka-pe chiri', roma ja ri vocomi nc'atzinej que nquinapon chi'avacho, richin que nquinuxlan ba', xbij chin.
LUK 19:6 Y ri Zaqueo jari' xka-ka-pe junanin, y riq'uin quicot xuc'ulu' ri Jesús.
LUK 19:7 Tok xbanatüj c'a quiri', ri vinük nquibila' c'a que ri Jesús xa pa racho jun achi aj-mac xbecanaj-vi can roma ri Zaqueo jun moloy alcaval.
LUK 19:8 Y ri Zaqueo pa'ül c'a tok xch'o chin ri Ajaf Jesús y xbij c'a: Ajaf, vocomi nic'aj chin ri nubeyomal nintaluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Y ri vinük ri c'o velesan cheque, caji' chic c'a ri nintzolij cheque, man xe tüj chic ri xinvelesaj cheque, roma yin xinc'o ruvi' ri tumin ri xinc'utuj cheque, man xaxe tüj chic ri tumin ri nc'atzinej que nquitoj chin ri gobierno, xbij.
LUK 19:9 Y ri Jesús xbij chin: Ri colonic xka-pe chere' pan avacho vocomi, roma rat xaya' avánima cachi'el xuya' ránima ri jun kaxquin-kamama' ojer can, ri rubini'an Abraham.
LUK 19:10 Roma yin ri xinalüx chi'icojol, yin petenük-vi chiquicanoxic y chiquicolic ri yec'o pa mac, xbij ri Jesús.
LUK 19:11 Y tok ri Jesús rubin chic ka ronojel ri' cheque ri vinük, xutz'om rubixic jun ejemplo cheque. Quiri' xbün roma nakaj chic yec'o-vi chin ri tinamit Jerusalén y roma chuka' ri vinük ri nye'ac'axan richin, nquinuc que tok rija' ntoc-apu pa tinamit, nyetz'uye' can pan autoridad richin quiri' ntz'amatüj yan nk'alajin ri utzilüj ru-gobierno ri Dios.
LUK 19:12 Y rija' xbij c'a: Xc'uje' c'a jun achi ri juis nim ruk'ij. Ri achi ri' xbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri c'anüj c'o-vi, richin nban-pe rey chin. Y c'ateri' ntzolij-pe.
LUK 19:13 Pero tok c'a man jani c'a tibe, xeroyoj ye diez rusamajela' y xuya' can jun moneda k'anapük pa tak quik'a' chiquijujunal, y xbij cheque: Tic'uaj c'a ri tumin ri xinya' can chive richin c'o nich'üc chirij, hasta jampe' nquitzolij-pe yin, xbij can cheque, y xbe.
LUK 19:14 Y tok c'o chic c'a chupan ri ruch'ulef ape' nc'atzinej que napon-vi richin nban-pe rey chin, yec'o c'a achi'a' ri ye benük pa quibi' conojel ri ruvinak ri xe'apon c'a ape' c'o-vi rija'. Y ri achi'a' ri' xbequibij: Roj man nkajo' tüj que ri achi re' ntoc rey pa karuch'ulef, xquibij. Ri ye takayon c'a e ri achi'a' ri', juis c'a nquetzelaj ri achi ri nban-pe rey chin.
LUK 19:15 Y man riq'uin tüj ri' ri jun achi ri' xban-pe rey chin, y xtzolij c'a. Y tok c'o chic pa ruruch'ulef, xutük c'a coyoxic ri rusamajela' ri xuya' can tumin pa quik'a' tok rija' c'a man jani xbe, roma nrajo' nrac'axaj jampe' tumin quich'acon chiquijujunal.
LUK 19:16 Tok xapon c'a ri nabey samajel, xbij: Ajaf, ri tumin xajüch can pa nuk'a' richin c'o ninch'üc chirij, xinch'üc na vi ca'i' diez mul chic tumin chirij, xbij.
LUK 19:17 Y ri achi, rey chic ri tiempo ri', xbij c'a chin ri rusamajel: Jabel utz ri xabün. Rat jun utzilüj samajel. Y roma c'a ri utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a', vocomi c'a ninya' diez tinamit pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', xbij ri rey.
LUK 19:18 Y jari' tok xapon jun chic samajel, y xbij: Ajaf, ri tumin ri xaya' can pa nuk'a' tok xabe, xinch'üc vo'o' mul chic tumin riq'uin, xbij.
LUK 19:19 Y ri rey xbij c'a chuka' chin ri jun samajel re': Roma utz ri xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a', vocomi c'a ninya' vo'o' tinamit pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', xbij chuka' ri rey chin.
LUK 19:20 Jac'a ri jun chic samajel ri xapon, xbij: Ajaf, ja tumin re' ninya' can chave. Ri tumin re' xinpis pa jun su't richin xinyüc.
LUK 19:21 Roma yin ninxbij-vi' chavüch. Roma rat jun achi juis rat ch'ojinel. Xa najo-vi c'a ncach'acon. Rat xa rat junan vi riq'uin jun achi ri nyeruc'utuj rutumin pa banco y xa man jun tumin ruyo'on can chiri'. Y chuka' najo' nac'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man rat tüj xaticon-ka, xbij ri samajel chin ri rey.
LUK 19:22 Y ri rey xbij c'a chin ri samajel ri': Rat man rat jun utzilüj samajel tüj. Ri tzij ri xabij jari' ri nincusaj richin ninbün juzgar pan avi'. Roma si avetaman que yin yin ch'ojinel vi, que yin ninch'ojij-vi nutumin ape' xa man jun nuyacon tüj, y chuka' ninjo' ninc'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man ja tüj yin xinticon-ka,
LUK 19:23 si quiri' nabij rat, ¿achique c'a roma tok man xaya' tüj ri nutumin pa kajic? Richin quiri' ninc'ul ta c'a ri tumin ri vichin yin y c'o ta chuka' ral ninc'ul vocomi tok xintzolij-pe, xbij.
LUK 19:24 Y ri rey xbij c'a cheque ri yec'o chiri': Tic'ama' c'a can la tumin pa ruk'a', y tiya' chin ri nusamajel ri xch'acon diez mul chic tumin.
LUK 19:25 Y ri yec'o chiri' xquibij: Ajaf, ri tumin ri xuch'üc, pa ruk'a' rija' c'o-vi, xquibij.
LUK 19:26 Pero rija' xbij cheque: Yin ninbij c'a chive, que ri c'o, ruchajin, nuc'ul más. Jac'a ri man jun oc ruchajin, jani' oc ri ruchajin ntelesüs chin.
LUK 19:27 Vocomi c'a, ninjo' nquich'o chiquij ri nye'etzelan vichin, y ri xejo'on que man ta xinoc can rey: Ja que'ic'amala-pe, y c'a chinuvüch yin que'icamsala-vi, xbij ri rey. Quiri' xbij ri Jesús.
LUK 19:28 Y tok ri Jesús xtane' yan ka chubixic chiquivüch ri vinük, xutz'om c'a bey chiquivüch ri rachibila'. Benük c'a chiquivüch, quitz'amon-e bey pa tinamit Jerusalén.
LUK 19:29 Y ja tok ya nakaj chic nye'apon apu pa tinamit Betfagé y ri tinamit Betania ri yec'o chuvüch ri juyu' rubini'an Olivos, ri Jesús xerutük c'a e ye ca'i' cheque ri rachibila',
LUK 19:30 y xbij-e cheque: Quixbiyin-apu la pa vit tinamit la', y ja tok ya nyixoc-apu, jari' nivil jun alaj burro ximil can chiri'. Y c'a man jani jun tz'uybeyon chin. Tisolo' c'a pe y tic'ama-pe chuve.
LUK 19:31 Y si c'o jun nch'o-pe chive que achique roma tok rix nisol-e ri alaj burro ri', tibij c'a chin que nc'atzin chin ri Ajaf, xbij-e cheque.
LUK 19:32 Ri ca'i' achibila' ri xetak-e, xebe c'a, y xquil na vi ri burro, cachi'el ri bin-e cheque roma ri Jesús.
LUK 19:33 Ja tok nyetajin chusolic, ri ye rajaf xquibij-pe cheque: ¿Achique roma tok nisol-e? xquibij-pe.
LUK 19:34 Y ri rachibila' ri Jesús xquibij c'a cheque ri ye rajaf ri burro: Xa nc'atzin chin ri Ajaf, xquibij.
LUK 19:35 Y xquic'ün-pe chin ri Jesús. Y rije' xquiya' c'a chuka' quitziek ri cachi'el coton chirij ri burro ri', y xquitz'uyuba-e ri Jesús chirij.
LUK 19:36 Y tok benük c'a ri Jesús, ri vinük nquiriq'uila' c'a ka ri quitziek ri cachi'el coton pa rubey richin nquiya' ruk'ij. Y quiri' c'a nquibanala' ye benük.
LUK 19:37 Ja tok xa ja nquitz'om yan ka ri xulan richin ri juyu' Olivos, conojel ri ye tzeklebey richin ri Jesús ye benük, roma nquicot ri cánima, nquiya' c'a ruk'ij ri Dios. Nquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma ri milagros ye quitz'eton riq'uin ri Jesús. Y riq'uin c'a cuchuk'a' nquibila'.
LUK 19:38 Rije' nquibij c'a: ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir ri Rey ri pa rubi' vi ri Ajaf Dios petenük-vi! ¡Quicot c'a ri chila' chicaj! ¡Juis c'a ruk'ij nuc'ul ri Dios ri chila' chicaj! nquibij.
LUK 19:39 Y chiri' chiquicojol ri vinük, ye benük c'a ch'aka achi'a' fariseos. Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij chin. Tabij cheque ri ye tzeklebey avichin que man tibij quiri', xquibij.
LUK 19:40 Jac'a ri Jesús xbij cheque: Ketzij ninbij chive, que si nyetane-ka rije', ja ri abüj nyebech'o-pe richin nquiya' nuk'ij, xbij cheque ri achi'a' fariseos.
LUK 19:41 Y ri Jesús xutz'et c'a ri tinamit Jerusalén, tok más nakaj chic yec'o-vi-apu. Rija' xrok'ej c'a ri tinamit ri',
LUK 19:42 y xbij c'a: Rix ri rixc'o pa Jerusalén, stape' (aunque) c'a ja ta ri k'ij re' nk'ax ta chive ri achique nyo'on uxlanen pa tak ivánima. Pero xa evan can chivüch, y romari' man nyixtiquer tüj nitz'et.
LUK 19:43 Roma nibevila' c'a k'ij richin k'oxon, k'ij tok achi'a' banuy-oyoval nyebecatüj-pe chivij, y nquisutij rij ri itinamit riq'uin jun chic tz'ak, y nyixquiya' pa pokonül, roma pa quinic'ajal nyixc'uje-vi can.
LUK 19:44 Nquikasaj c'a pan ulef ri itinamit ivachibilan rix. Y chin ri itinamit man jun c'a jay ri npa'e' can. Ronojel-ronojel nyevulüx. Roma man nitz'et tüj que ri Dios xka-pe yan iviq'uin, xbij.
LUK 19:45 Y tok ri Jesús xapon chic c'a chiri', rija' xoc-apu pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa Jerusalén. Jari' tok rija' xerokotala-pe ri c'ayinela' y ri nyelok'on chiri' pa racho ri Dios.
LUK 19:46 Y xbij c'a chuka' cheque: Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa cachi'el quijul elek'oma' ibanun chin, xbij cheque.
LUK 19:47 Y jari' tok ri Jesús k'ij-k'ij xerutijoj ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios, chiri' chupan ri racho ri Dios. Pero ri más nimalüj tak sacerdotes cachibilan ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij chupan ri tinamit, nquicanola' c'a achique ta nquibün richin quiri' nquicamsaj ri Jesús.
LUK 19:48 Y man nquil tüj c'a achique nquibün, roma ri vinük coyoben-vi ri nbij ri Jesús cheque. Nka-vi chiquivüch ncac'axaj ri achique nuk'alajrisaj ri Jesús cheque.
LUK 20:1 Y chupan jun cheque ri k'ij ri', tok ri Jesús c'o pa racho ri Dios nuc'ut y nutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük, jari' tok xeka-pe riq'uin, ri más nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés cachibilan ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij.
LUK 20:2 Y ri achi'a' ri' xquibij c'a chin ri Jesús: Tabij c'a cheke: ¿Achique xyo'on autoridad pan ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinük c'ayinela' pa racho ri Dios? ¿Y achique xyo'on k'ij chave richin que q'uiy ri nye'abanala' chiquicojol ri vinük? xquibij chin.
LUK 20:3 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Yin c'o c'a jun chuka' ri ninjo' ninc'utuj chive. Tibij c'a chuve:
LUK 20:4 ¿Ri Juan xtak-pe roma ri Dios richin xerubün bautizar ri vinük? ¿O xa vinük xebin chin que tubana' quiri'? xbij ri Jesús.
LUK 20:5 Pero ri más nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nkabij chin ri Jesús vocomi? xquibij-ka. Roma si nkabij que ri Juan ja ri Dios takayon-pe chin, ri Jesús nbij c'a cheke que achique c'a roma tok man xitakej tüj.
LUK 20:6 Y si nkabij que xa vinük xebin chin ri Juan que tubana' quiri', nyepu'u conojel vinük chikij y nkujquicamsaj chi abüj. Roma ri vinük quetaman-vi que ri Juan xuk'alajrisaj-vi ri xbix chin roma ri Dios, xquibij-ka chiquivüch.
LUK 20:7 Y c'ateri' xquibij-apu chin ri Jesús que man quetaman tüj achique xbin chin ri Juan que querubana' bautizar ri vinük, xquibij.
LUK 20:8 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Roma c'a rix man xixtiquer tüj xibij chuve, quiri' c'a yin chuka' man ninbij tüj chive achique yo'on k'ij chuve richin nyenbanala' quere', xbij ri Jesús.
LUK 20:9 Y ri Jesús xutz'om c'a nch'o chiquivüch ri vinük. Xutz'om rubixic jun ejemplo cheque, y xbij c'a: C'o c'a jun achi ri xutic ruvüch ri rulef riq'uin uva. Y c'ateri' xuya' can pa kajic cheque ca'i-oxi' samajela'. Y rija' xbe richin q'uiy tiempo.
LUK 20:10 Y ri rajaf ri ulef ri' xutük c'a jun raj-ic' achi quiq'uin ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, tok tiempo chic richin que nquiya' ri uva kajbül richin ri ulef. Jac'a tok xapon ri aj-ic' quiq'uin ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, ri kajoy tak ulef ri' xquitz'om c'a ri aj-ic' y xquich'ey, y man jun c'a uva xquiya-e chin.
LUK 20:11 Y ri rajaf ri ulef xutük chic jun raj-ic' achi chuc'amic ruvüch ri uva kajbül richin ri ulef. Pero ri achi'a' kajoy tak ulef xa xquitz'om y xquich'ey. Q'uiy c'a ri xquibanala' y xquibila-e chin, y chuka' man jun ruvüch ri uva kajbül richin ri ulef xquiya' ta e chin.
LUK 20:12 Pero ri rajaf ri ulef xutük chic c'a e jun raj-ic' achi chuc'amic ri uva kajbül richin ri ulef, pero ja quiri' chuka' xuc'ulachij. Xquisocola', y c'ateri' xcokotaj-e.
LUK 20:13 Y pa ruq'uisbül c'a, ri rajaf ri ulef xbij: ¿Achique c'a nintük-e? xbij. Y rija' c'o c'a jun ruc'ajol ri juis nrajo', y jari' ri xutük-e chuc'amic ri uva, kajbül richin ri ulef. Roma ri rajaf ri ulef ri' xunuc-ka que ri achi'a' ri ye kajayon ri rulef, riq'uin ba' nquitakej-vi tok nquitz'et que ja ri c'ajol ri napon.
LUK 20:14 Pero ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, xe xquitz'et ri ruc'ajol ri rajaf ri ulef, xquibij c'a chiquivüch: Jare' ri nchinan can ronojel ri ulef ri kakajon vocomi. ¿Achique roma man nkacamsaj? Richin quiri' pa kak'a' roj nc'uje-vi can ri ulef, xquibij.
LUK 20:15 Y quiri' vi c'a xquibün. Xquelesaj-pe ri c'ajol chiri' chupan ri rulef y xquicamsaj. C'ateri' ri Jesús xbij: ¿Achique comi nbün ri rajaf-ulef quiq'uin ri achi'a' kajoy tak ulef?
LUK 20:16 Ri rajaf ri ulef npu'u c'a y nyerucamsaj ri kajoy tak ulef ri' y ri rulef nuya' chic can pa kajic cheque ch'aka chic, xbij ri Jesús. Tok ri vinük cac'axan chic ka ronojel ri', xquibij: Man jun bey nbanatüj ta quiri', xquibij.
LUK 20:17 Y ri Jesús xerutz'eta' c'a ri vinük, y xbij: ¿Achique comi ntel chi tzij que nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can? Tok nbij: C'o c'a jun abüj ri man xka' tüj chiquivüch ri ch'aka banuy tak jay. Pero ri abüj ri' xch'acon-vi, roma ri abüj ri' xa c'o-vi ri xucusan chin, richin xbün ri jay y richin que ri jay ri' man ntzak tüj, nbij, xbij ri Jesús.
LUK 20:18 Y ri vinük c'a ri ntzak chuvüch ri jun abüj ri', nupaxij-ri' chuvüch. Y ri vinük ri xtitzak ri abüj ri' chirij, nuque'ej c'a, xbij ri Jesús.
LUK 20:19 Y ri más nimalüj tak sacerdotes, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ja yan c'a ri' tok xcajo' ta rije' nquitz'om-e ri Jesús, roma nquinabej que ri achi'a' kajoy tak ulef ri xerucusaj chupan ri ejemplo, xa chiquij rije' xch'o-vi. Pero man xquitz'om tüj e, roma xa nquixbij-qui' chiquivüch ri vinük ri yec'o riq'uin ri Jesús, xa xebe.
LUK 20:20 Y ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xequitük c'a pe ch'aka chic achi'a' ri choj ri quic'aslen nk'alajin, pero xa man ye quiri' tüj. Rije' xa ncajo' c'a nquiya' ta pa c'ayuf ri Jesús, y ntzak ta pa quik'a' riq'uin ri tzij ri nbij. Y si ntzak c'a ri Jesús pa quik'a', nquiya' pa ruk'a' ri gobernador.
LUK 20:21 Y richin c'a que nquiya' pa c'ayuf ri Jesús, ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin: Rat ri rat jun Maestro, roj ketaman-vi que ketzij ri natzijoj. Man naxbij tüj avi' chuvüch jun vinük, stape' (aunque) juis ruk'ij. Y nac'ut-vi ri rutzij ri Dios pa rubeyal.
LUK 20:22 Tabij c'a cheke: ¿C'uluman comi nkatoj ri alcaval ri nbij ri rey César ri nc'atzinej que nkatoj, o xa man c'uluman tüj que nkatoj chin? xquibij chin ri Jesús.
LUK 20:23 Pero ri Jesús retaman-vi c'a ri nquinuc chirij rija'. Romari' rija' xbij c'a cheque: ¿Achique c'a roma rix nitij ik'ij richin nquinitij yin?
LUK 20:24 Tic'utu' c'a pe ri tumin, xbij. Y ri Jesús xuc'utuj c'a: ¿Achique chok vachbül la'? ¿Y achique chok bi' chuka' la c'o chuvüch la tumin? Y rije' xquibij chin: Richin ri rey César, xquibij.
LUK 20:25 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Titojo' ri alcaval chin ri César riq'uin ri tumin ri c'uluman que niya' chin rija'. Y tiya' chin ri Dios, ronojel ri c'uluman que niya' chin rija', xbij ri Jesús cheque.
LUK 20:26 Y ri achi'a' ri xec'utun chin ri Jesús, man jun chic c'a xech'acon tüj chirij, roma ri Jesús ronojel tzij pa rubeyal nyerubila' cheque chiquivüch ri vinük. Y xe' xquica'yej tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque. Y romari' man xech'o tüj chic apu.
LUK 20:27 Y jari' tok ch'aka cheque ri achi'a' saduceos xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' man nquitakej tüj c'a que ri caminaki' nyec'astüj chic pe. Y roma c'a ri' rije' xquibij chin ri Jesús:
LUK 20:28 Rat ri rat jun Maestro chuka', c'o c'a jun ri nkajo' nkac'utuj chave. Ri Moisés rutz'iban-vi can c'a cheke que tok jun achi nuya' can ri rixjayil roma ri ncom-e y man jun ralc'ual nuya' can, jun c'a runimal-ruchak' rija' nc'atzinej que nc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, richin quiri' nyec'uje' ta ralc'ual riq'uin ri ixok malca'n. Y si yec'o ralc'ual ncanaj riq'uin ri ixok, ri nabey ala' ntoc ralc'ual ri camnük chic e.
LUK 20:29 Y rije' xquibij c'a: Quiri' c'a xec'uje' ye siete achi'a' quichak'-qui'. Ri nabey xc'ule'. Pero xcom-e, y man jun ralc'ual xuya' can.
LUK 20:30 Xpu'u ri ruca'n achi, ri ruchak' can ri achi ri camnük chic e, xc'ule' c'a riq'uin ri malca'n-ixok. Pero chuka' ri achi ri' xcom-e, y man jun ralc'ual xuya' can.
LUK 20:31 Ri rox achi xc'ule' c'a chuka' riq'uin ri malca'n-ixok, pero cachi'el ri xquic'ulachij-e ri ye ca'i' nabey runimal, quiri' chuka' xuc'ulachij-e rija'. Y chi siete achi'a' quichak'-qui' quiri' xquic'ulachila-e. Y man jun c'a cheque ri siete achi'a' ri' xuya' ta can ralc'ual.
LUK 20:32 Y pa ruq'uisbül xcom e ri ixok chuka'.
LUK 20:33 Y ri achi'a' saduceos xquibij c'a chin ri Jesús: Rat nabij que napon jun k'ij tok ri caminaki' nyec'astüj-pe. Tok napon c'a ri k'ij ri', ¿achique c'a chok rixjayil c'a ntoc ri ixok ri'? Roma chi siete achi'a' quichak'-qui' xec'uje' riq'uin, xquibij.
LUK 20:34 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque: Chuvüch ri ruch'ulef, ri vinük c'a nyec'ule' na c'a y c'a nyeyo'on na quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'.
LUK 20:35 Jac'a ri ye caminaki' chic e, manak chic c'ulubic chiquivüch. Romari' ri nyec'astüj-e y yo'on k'ij cheque richin nyebe chila' chicaj, man nyec'ule' tüj chic, nixta man nquiya' tüj e chuka' quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'.
LUK 20:36 Roma rije' man napon tüj chic ri camic quiq'uin, roma nye'oc cachi'el ri ángeles y chuka' ye ralc'ual ri Dios roma ye c'astajnük chic e.
LUK 20:37 Y ri caminaki' nyec'astüj-vi. Roma ri Moisés rutz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok rija' xutz'et ri ruxulu-quiej, ri jun k'ayis c'o ruq'uixal, nc'at, y xrac'axaj tok xbij ri Dios: Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac, y ri ru-Dios chuka' ri Jacob, xbij.
LUK 20:38 Y si ta rije' ye camnük chi jumul, y xa man ta nyec'astüj pe jun bey chic, ri Dios man ta qui-Dios rije', roma ri Dios qui-Dios vi ri c'o quic'aslen y man quichin tüj ri caminaki'. Roma chuvüch ri Dios rije' ye c'üs vi, xbij ri Jesús.
LUK 20:39 Y yec'o c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xquibij chin ri Jesús: Maestro, xquibij chin. Ketzij vi ri xabij, xquibij.
LUK 20:40 Y man xquibün tüj chic c'a xquicovij-qui' richin c'o ta xquic'utuj-apu chin ri Jesús.
LUK 20:41 Y c'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Achique roma tok nbix que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David?
LUK 20:42 Tok xa ja ri rey David biyon can chupan ri vuj ri rubini'an Salmos: Que ri Ajaf Dios xbij chin ri Vajaf ri Cristo: Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha),
LUK 20:43 y nyenya' pan ak'a' ri nye'etzelan avichin, nbij.
LUK 20:44 Y k'alüj vi c'a que ri rey David tok xc'ase' chere' chuvüch ri ruch'ulef, xbij Vajaf chin ri Cristo. ¿Y achique c'a roma tok nbix que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David? xbij ri Jesús.
LUK 20:45 Y conojel c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xcac'axaj tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila':
LUK 20:46 Man tibün c'a cachi'el nquibün ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Roma rije' jabel nka' chiquivüch nquicusaj tukutük tak tziük, richin quiri' titz'etüj que juis quik'ij. Juis chuka' nka' chiquivüch que yo'ox rutzij quivüch pa bey ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük. Y pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, ja ri nabey tak ch'acüt nyequicanola', richin quiri' tibix que juis quik'ij. Y quiri' c'a chuka' nyequibanala' pa nimak' tak va'in.
LUK 20:47 Y ri achi'a' c'a re' chuka' nyequelesala' ronojel qui-cosas ri malcani'a' tak ixoki'. Y xe richin quenimüx que rije' ye utz tak vinük, nyelayuj tok nyequibanala' oración chin ri Dios. Pero rije' nka-ka-vi más ru-castigo pa quivi', roma ri quimac juis q'uiy, xbij ri Jesús.
LUK 21:1 Chiri' c'a pa racho ri Dios, ri Jesús xerutz'et c'a que ri vinük beyoma' nquiyala' can tumin chiri' ape' nyalox-vi can ri tumin pa racho ri Dios.
LUK 21:2 Y quiri' c'a chuka' xutz'et jun malca'n-ixok ri nk'alajin que man beyon tüj, que xuya' can ca'i' tak tumin ri manak oc rakalen ni ta jun centavo.
LUK 21:3 Y tok ri Jesús xutz'et ri jun malca'n-ixok ri', xuc'ut c'a chiquivüch ri rachibila', y xbij cheque: Ketzij c'a ninbij chive que yin nintz'et que xa ja la ixok la' ri xyo'on can más q'uiy que chiquivüch ri ye yo'on can tumin.
LUK 21:4 Roma rija' stape' (aunque) manak oc ri ruchajin, xuya' c'a can ronojel ri ruchajin, y xuya' can chupan la ape' yec'o-vi ri sipanic ri ye banun chin ri Dios. Jac'a la beyoma', stape' (aunque) juis q'uiy tumin nquiyala' can, xa ba' oc chin ronojel ri beyomül ri quichajin, xbij ri Jesús.
LUK 21:5 Y yec'o c'a ri quitz'amon tzij pari' ri racho ri Dios. Y nquibila' c'a que juis jabel rubanic, que ruyon jabel tak abüj ri ye ucusan richin banun, y que ronojel ri vekbül ruyon sipanic quichin ri vinük, xquibij. Y ri Jesús xbij c'a cheque:
LUK 21:6 Napon c'a jun k'ij tok ronojel ri nitz'et chere' nyevulüx-ka y man nyepa'e' tüj chic can. Ronojel ri nimalüj tak abüj ri ye ucusan chin ri jay re', xa nyetorix c'a pe. Man jun c'a abüj ri nc'uje' ta can cachi'el la rubanun vocomi, xbij.
LUK 21:7 Y ri rachibila' xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij. ¿Jampe' c'a nc'ulachitüj ri xabij yan ka pari' ri racho ri Dios? ¿Y achique retal richin quiri' ninabex que nbanatüj yan? xquibij.
LUK 21:8 Y ri Jesús xbij cheque: Jabel c'a tichajij-ivi' richin man nyixch'acatüj. Roma ye q'uiy ri nyepu'u, nquibij: Ja yin ri Cristo. Ja tiempo ri' xka-pe, nquibij. Pero rix man que'itakej, nixta que'itzeklebej chuka'.
LUK 21:9 Y tok nivac'axaj c'a chuka' que yec'o ruch'ulef c'o oyoval ntajin chiquicojol o ri vinük pa ch'aka tinamit nquibanala-ka oyoval chiquivüch, man tixbij-ivi' c'a, roma nabey nc'atzinej na que nbanatüj quiri', pero man jani tüj ri' chuka' ri ruq'uisbül tak k'ij richin ri ruch'ulef.
LUK 21:10 Y ri Jesús xbij c'a chuka': Jun tinamit ncatüj-e richin nberubana' oyoval riq'uin jun chic tinamit. Yec'o c'a chuka' ye nimak' tak ruch'ulef nyecatüj-e richin que nyequibana' oyoval quiq'uin ch'aka chic nimak' tak ruch'ulef.
LUK 21:11 Nyepu'u nimalüj tak cab-rakün, vayjül y yabil achique na lugar chin ri ruch'ulef. Nuya' c'a jun nimalüj xbiri' ri nyebanatüj y nyetz'etetüj chupan ri caj, ri man jun bey ye tz'eton tüj.
LUK 21:12 Y tok man jani tibanatüj ronojel ri', rix nyixtz'am y nban c'a chive que nitij pokonül, roma ri rutzij ri Dios. Nyixuc'u'üx c'a chiquivüch ri más nimalüj pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Nyixtz'apis pa cárcel. Nyixuc'u'üx chiquivüch gobernadores, chiquivüch reyes y ch'aka chic autoridades. Ronojel c'a ri' nc'ulachij roma ic'uan ri nubi' yin.
LUK 21:13 Y tok quere' c'a nban chive coma ri vinük, jari' tok nyixtiquer nquinik'alajrisaj chiquivüch.
LUK 21:14 Y tika-pe c'a chi'ic'u'x que man jun nc'atzin-vi que rix juis ninuc ri achique nc'atzinej que nye'ibij richin nito-ivi',
LUK 21:15 roma ja yin ri nquiyo'on tzij chive. Y ninya' chuka' etamabül chive richin quiri', riq'uin ri etamabül ri' ntz'apij quichi' ri nye'etzelan ivichin.
LUK 21:16 Y nyixjachalox c'a pa quik'a' ri nye'etzelan ivichin. Y xa ja ri ite-itata', ri inimal-ichak' o ri ye ivachibil ri nyejachon ivichin. Y yec'o c'a chive rix ri nyecamsüs.
LUK 21:17 Xa nyixetzelüs-vi c'a coma conojel, roma iyo'on ivánima viq'uin yin.
LUK 21:18 Pero man c'a tixbij-ivi', roma ri Dios nyixruchajij-nyixruvaraj, y chuvüch rija' man jun vit rusmal ivi' ri ntzak can choj quiri'.
LUK 21:19 Y si nicoch' ronojel, nivil c'a ri utzilüj c'aslen ri man nq'uis tüj.
LUK 21:20 Y tok nitz'et c'a que ri tinamit Jerusalén sutin rij coma achi'a' ye richin oyoval, tivetamaj c'a ri' que xa ba' chic tiempo nrajo' richin que ri tinamit nvulüx.
LUK 21:21 Romari', si rix rixc'o pa ruch'ulef Judea, quixanmüj c'a e y tibevevaj-ivi' pa k'ayis. Y si pa tinamit Jerusalén rixc'o-vi, quixanmüj c'a pe chupan. Y si pa k'ayis rixc'o-vi, man quixtzolij chic apu pa tinamit.
LUK 21:22 Roma tok napon c'a ri k'ij richin ri pokonül, jari' tok ri tinamit ri' nuc'ul ruq'uexel ronojel ri ye rubanalun, y nbanatüj c'a ronojel ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios.
LUK 21:23 Y chupan ri k'ij ri' nc'o c'a ruvi' pokonül npu'u pari' ri ruch'ulef. Nka-ka c'a ri ru-castigo ri Dios pari' ri tinamit re'. Y roma ri pokonül ri', c'ayuf c'a nbün cheque ri ixoki' ri coyoben chic que nyec'achoj riq'uin jun ac'ual y chuka' c'ayuf nbün cheque ri ixoki' ri c'a nquiya' na quitz'un ri cal. Juya' quivüch c'a ri ye te'ej chupan ri tiempo ri'.
LUK 21:24 Ye juis c'a q'uiy vinük nyecom pa quik'a' ri achi'a' ye richin oyoval. Y ri ch'aka chic cheque ri vinük nye'uc'u'üx-e coma ri achi'a' ye richin oyoval. Nye'uc'u'üx c'a pa ch'aka chic ruch'ulef. Y ri tinamit Jerusalén nquiyek' vinük ri xa man ye israelitas tüj. Pero man richin tüj c'a chi jumul quiri' nquibün, roma ri k'ij ri yo'on cheque xa nc'o.
LUK 21:25 Y q'uiy c'a ri man jun bey ye banatajnük tüj y man jun bey ye tz'eton tüj nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila'. Y ri vinük c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef man nquil tüj achique nquibün, xa nsatz quic'u'x roma ri mar, nc'o c'a ruvi' nk'ajan, roma juis nbolko't.
LUK 21:26 Y ri vinük roma coyoben c'a ri achique nc'ulachitüj chuvüch ri ruch'ulef, npu'u quicamic roma ri xbiri' ri'. Roma hasta ronojel ri nimalüj tak uchuk'a' ri ye richin ri chicaj nyesilon roma ri ruchuk'a' ri Dios. Chi jun vi c'a ri caj nsilon.
LUK 21:27 Y jari' tok yinquitz'et yin ri xinalüx chi'icojol, que nquika-pe pa jun sutz', riq'uin chic nimalüj vuchuk'a' y riq'uin chic chuka' jun nimalüj nuk'ij, xbij ri Jesús.
LUK 21:28 Y ja rix, xbij ri Jesús cheque ri rachibila', tok nitz'et que ronojel ri' nyec'ulachitüj chic, quixquicot y tic'uje-e más ivuchuk'a', roma napon yan ri k'ij richin nyixcolotüj-e chuvüch ronojel pokonül richin ri ruch'ulef, xbij ri Jesús.
LUK 21:29 Y jari' tok rija' xbij chuka' jun ejemplo cheque: Titz'eta' na pe' ri che', xbij ri Jesús. Titz'eta' ri che' higuera o achique na chic chi che'.
LUK 21:30 Tok xa nquitz'om yan pe quiq'uiylen ri quixak, ivetaman c'a ri' que ri ru-tiempo ri job ntzak yan.
LUK 21:31 Y quiri' c'a tok nitz'et que yec'o chic nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y ronojel ri xinbij yan ka nbanatüj chic, tivetamaj c'a ri' que nka-pe yan ri k'ij tok nbün mandar ri Dios. Rija' nc'uje' c'a chikacojol.
LUK 21:32 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Ronojel re' nc'ulachitüj, tok ri vinük richin ri tiempo ri' c'a man jani queq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef.
LUK 21:33 Y ri ruch'ulef y ri caj ye richin vi nyeq'uis. Jac'a ri nutzij man nq'uis tüj quiri', xa nbanatüj-vi ri nbij.
LUK 21:34 Y tichajij c'a ri ic'aslen. Man tibe ivánima chirij ri va'in. Man quixk'abür. Y chuka' man xaxe ri nc'atzin chive chuvüch ri ruch'ulef ri ninuc, y c'a tok nina' xa jari' xka-pe ri k'ij, richin que yin nquinka-pe.
LUK 21:35 Xa nka-pe cachi'el jun trampa ri chanin nutz'om. Quiri' rubanic tok nka-pe pa quivi' conojel ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
LUK 21:36 Roma c'a ri' tichajij-apu jabel ri ic'aslen. Y tibana' chuka' orar chi jumul, richin nyixcolotüj chuvüch ronojel ri pokonül ri npu'u pari' ri ruch'ulef, y richin chuka' utz nyixapon c'a chinuvüch yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'.
LUK 21:37 Y pak'ij, ri Jesús c'o c'a chiri' pa racho ri Dios, nyerutijoj ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y chak'a' nbe chiri' pa juyu' rubini'an Olivos, y chiri' nc'uje-vi.
LUK 21:38 Y roma c'a ri Jesús nutzijoj ri rutzij ri Dios chiri' pa racho ri Dios, ye juis c'a vinük ri nye'apon cumaj yan richin ncac'axaj.
LUK 22:1 Y xa chuak'-cabij c'a ri quinimak'ij ri israelitas chiri', jun nimak'ij tok nquic'ux caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, y nquibij pascua chin.
LUK 22:2 Y jari' c'a tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquinucula' c'a achique ta modo nquibün richin quiri' nquicamsaj ri Jesús. Pero xa quixbin-qui' chiquivüch ri vinük.
LUK 22:3 Y ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil ri xbix chuka' Iscariote chin, nsamüj chic vi ri Satanás pa ránima.
LUK 22:4 Romari' ri Judas ri' xbe c'a quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes y quiq'uin chuka' ri nye'uc'uan quichin ri ye chajinela' chiri' pa racho ri Dios, y xch'o quiq'uin pari' ri achique modo nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a'.
LUK 22:5 Y rije' juis c'a xequicot tok xcac'axaj ri', y xquisuj rutumin romari'.
LUK 22:6 Ri Judas xberusuju' c'a can ri Jesús cheque. Y xutz'om c'a runuquic jampe' tok nujüch pa quik'a', y ja tok man quimolon tüj qui' vinük riq'uin.
LUK 22:7 Tok xka-pe ri nimak'ij, k'ij richin nc'uxtüj ri caxlan-vüy manak levadura riq'uin, y tok nyecamsüs chuka' ri xtak ovejas ri richin ri pascua,
LUK 22:8 ri Jesús xerutük c'a e ri Pedro y ri Juan, y xbij c'a e cheque: Quixbiyin y tibana' c'ojlen ri nkac'ux chupan ri pascua re'.
LUK 22:9 Y ri ca'i' achibila' xquic'utuj c'a chin: ¿Ape' c'a najo-vi que nkabün ruc'ojlen?
LUK 22:10 Y ri Jesús xbij cheque: Tok nyixapon pa tinamit Jerusalén, nitz'et c'a que c'o jun achi aj-ic' ri ruc'amon-pe ruya' pa jun cura'. Titzeklebej c'a e ri achi ri' c'a achique jay ntoc-vi.
LUK 22:11 Y tibij c'a chin ri tata'aj chupan ri jun jay ri': Ri ka-Maestro rubin c'a pe: ¿Achique jay chere' pan avacho ri utz ta richin ninbün ri va'in richin ri pascua ye vachibilan ri vachibila'? quixbij chin.
LUK 22:12 Y ri rajaf-jay nyixruc'uaj c'a pa jun ruca'n piso chin ri jay. Y chiri' c'o jun nima-jay ri chojmirsan chic rupan. Ja chiri' tibana-vi c'ojlen ri nkac'ux richin ri pascua, xbij-e.
LUK 22:13 Y ri ca'i' achibila' xebe c'a. Y cachi'el ri rubin-e ri Jesús cheque, quiri' ri xquibana'. Y rije' xquibün-vi c'a c'ojlen ronojel ri nc'atzin richin ri va'in richin ri pascua ri'.
LUK 22:14 Y tok xapon c'a ri hora, ri Jesús y ri doce apóstoles xetz'uye-apu chuvüch ri mesa.
LUK 22:15 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Juis nurayin-pe que nabey que nquinapon chuvüch ri camic, junan nkabün can ri jun va'in richin ri jun pascua re'.
LUK 22:16 Roma ninbij-vi c'a chive, que ja tok c'o chic na ri k'ij tok nbün-vi mandar ri Dios, y tok banatajnük chic ronojel ri ntel-vi chi tzij ri pascua, c'a jari' tok ninbün chic ri jun va'in re'.
LUK 22:17 Y ri Jesús xutz'om c'a jun vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xbij: Titija' c'a can chi'ivonojel.
LUK 22:18 Roma ninbij-vi c'a chive, que ja tok c'o chic ri k'ij tok nbün-vi mandar ri Dios, c'ateri' tok nintij jun bey chic ruya'al-uva.
LUK 22:19 Y quiri' c'a chuka' xuc'ün-apu jun caxlan-vüy, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy y xuya' cheque ri rachibila' y xbij: Re' chin nquinic'uxla'aj yin. Titija' c'a. Roma ri nuch'acul njach c'a richin que napon pa camic, richin nyixcolotüj.
LUK 22:20 Y tok ye vai'nük chic, ri Jesús xutz'om c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xbij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin c'a ri nuquiq'uel re', jare' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Ri nuquiq'uel ri nbiyin, richin que nyixcolotüj.
LUK 22:21 Y vocomi c'a, ri achi ri xquijachon-e pa quik'a' ri vinük, c'o c'a pe viq'uin chuvüch mesa.
LUK 22:22 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive, que yin ri xinalüx chi'icojol, nquibe-vi pa camic, roma jari' ri runucun ri Dios pa nuvi'. Pero juya' ruvüch c'a ri njachon-e vichin yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús.
LUK 22:23 Y jari' tok ri rachibila' ri Jesús nquibila-ka chiquivüch que achique comi ri njachon-e richin ri Jesús.
LUK 22:24 Y ri rachibila' ri' xquich'ojila' c'a chuka' chiquivüch achique ri más nim ruk'ij chiquicojol rije'.
LUK 22:25 Pero ri Jesús xa xbij cheque: Ri reyes richin ri ruch'ulef, roma yec'o ri vinük pa quik'a', romari' nquina' que ja rije' ri ye cajaf. Y ri achi'a' c'o quik'a' cheque ri vinük, achi'a' ye banuy-utz nbix cheque.
LUK 22:26 Jac'a chi'icojol rix vachibila' man quiri' tüj. Roma ri más nim ruk'ij chi'icojol rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa más co'ol que chiquivüch ri rachibil. Y ri jun chive rix ri nc'uje' pan ivi', nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y xa vit oc tuna' ka richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj.
LUK 22:27 Roma c'a ri', ¿ja comi ri c'o chuvüch mesa ri nilix-apu ri c'o más ruk'ij, o ja ri achique ri njachon? ¿Man ja tüj comi ri c'o chuvüch mesa ri nilix-apu ri más ruk'ij? Pero chinuvüch yin man quiri' tüj, roma yin xa cachi'el ri jun ri njachon yinc'o chi'icojol.
LUK 22:28 Rix rixc'o c'a pe viq'uin chupan ri pokonül ri nyetijon vichin.
LUK 22:29 Roma c'a ri', yin ninya' jun autoridad pan ik'a' rix, cachi'el ri rubanun ri Nata' Dios chuve yin,
LUK 22:30 richin quiri' nyixva' y nquitij ya' chuvüch jun misma mesa viq'uin, tok xa c'o chic c'a autoridad pa nuk'a' yin. Y rix nyixoc c'a jueces pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel.
LUK 22:31 Y ri Ajaf Jesús xbij c'a chuka' chin ri jun rachibil nbix Pedro chin: Simón, Simón, ninbij c'a chave que ri itzel-vinük xixruc'utuj yan chin ri Dios richin que nyixrutij. Nrajo' c'a nyixrusiloj cachi'el nsilos ri trigo chupan ri chaybül.
LUK 22:32 Pero yin nubanun-vi orar avoma rat, richin quiri' taya' avánima viq'uin. Richin quiri' man ncatapon tüj pa ruk'a' ri Satanás. Richin tok ntzolij-pe ac'u'x viq'uin, tabana' cheque ri ch'aka chic vachibila' que rije' tiquiya-vi cánima viq'uin, xbij ri Jesús.
LUK 22:33 Y ri Simón xbij: Ajaf, si rat ncatuc'u'üx pa jun cárcel, nquibe chavij. Hasta nquibe chavij, si rat ncatapon chuvüch ri camic, xbij.
LUK 22:34 Pero ri Jesús xbij chin: Pedro, yin ninbij c'a chave, que chupan ri ak'a' vocomi, man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch, xbij ri Jesús chin ri Pedro.
LUK 22:35 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Tok ri jun bey can xixintük y man xinjo' tüj richin xic'uaj morral, nixta tumin, ni jun chic c'ulaj xajab, ¿c'o comi ri xijo' y man xivil tüj? xbij. Y rije' xquibij que man jun.
LUK 22:36 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ja vocomi jun vi chic ri rubanic nrajo'. Roma vocomi ri achique c'o morral ruchajin, tuc'uaj. Ri c'o rutumin, tuc'uaj chuka'. Y ri manak rumachet, tuc'ayij ri rutziek ri cachi'el coton y c'ateri' tulok'o' jun riq'uin.
LUK 22:37 Y vocomi quiri' ninbij chive, roma nc'atzinej que nbanatüj cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Chiri' nbij c'a: Cachi'el chuka' jun aj-mac xban chin. Quiri' ri tz'iban can. Y re' nbanatüj na vi viq'uin yin. Ronojel c'a ri ye tz'iban can pa nuvi' yin chupan ri rutzij ri Dios, nyebanatüj na vi, xbij ri Jesús.
LUK 22:38 Y ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Ajaf, chere' c'o ca'i' machet. Pero ri Jesús xbij cheque: Ya xbün riq'uin ri', xbij.
LUK 22:39 Ri Jesús tok elenük chic c'a e chiri', xbe c'a ape' tibe-vi. Rija' xbe c'a pari' ri juyu' Olivos. Y ri rachibila' ye tzekel-vi e chirij.
LUK 22:40 Y tok xe'apon c'a, xbij cheque: Tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox man quixtzak pa mac.
LUK 22:41 Y ri Jesús xbiyin chic c'a apu jun ca'i' rakün-c'an, xxuque-ka chiri', y xutz'om c'a nbün orar.
LUK 22:42 Y nbij c'a pa ru-oración: Nata' Dios, tabana' c'a que man ninc'usaj tüj ri jun pokonül re', si quiri' ri najo' rat chuka'. Pero man tabün chuka' ri ninrayij yin, xaxe voma yin. Roma yin ninjo-vi c'a ninbün ri arayibül rat, xbij.
LUK 22:43 Y c'o c'a jun ángel ri petenük chila' chicaj xuc'ut-ri' chuvüch, richin nuya-ka-pe ruchuk'a' ri Jesús.
LUK 22:44 Y juis c'a k'oxon ri c'o pa ránima rija'. Romari' riq'uin c'a ronojel ránima nbün orar. Y roma chuka' ri k'oxon ri', ri ya' ri ntel chirij man choj tüj ya'. Xa cachi'el chic nimak' tak tz'uj quic' ri nyeka-ka pan ulef.
LUK 22:45 Tok ri Jesús xbecatüj-pe ape' xucul-vi nbün orar, xpu'u c'a quiq'uin ri rachibila', pero tok xka-pe quiq'uin, xa quitz'amon varan, roma bis y cosic ntoc cheque.
LUK 22:46 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila' ri': ¿Achique roma xa nyixvür? Quixcatüj, tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox, man quixtzak pa mac, xbij cheque.
LUK 22:47 Y c'a ntajin nch'o c'a ri Jesús quiq'uin ri rachibila', tok c'a nquina' xe'apon ye q'uiy vinük quiq'uin. Y ja ri jun cheque ri doce rachibila' ri rubini'an Judas, jari' ri uc'uayon-apu bey chiquivüch ri vinük ri'. Y ri Judas xjel-apu riq'uin ri Jesús richin xutz'ubaj.
LUK 22:48 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri Judas: ¿Xinatz'ubaj yin ri xinalüx chi'icojol, xaxe richin nquinac'ayij-e pa quik'a' ri nye'etzelan vichin? xbij ri Jesús.
LUK 22:49 Y ri rachibila' tok xquitz'et ri ntajin rubanic, nquinabej ri achique ri nyec'ulachitüj. Romari' xquibij c'a chin: Ajaf, ¿nkatz'om comi ki' chi machet quiq'uin? xquibij.
LUK 22:50 Y c'o na vi jun cheque ri rachibila' ri Jesús ri xusoc jun samajel richin ri nimalüj sacerdote. Xuchoy na vi ri ruxiquin. Y ri ruxiquin ri xuchoy ja ri c'o pa rajquik'a' (ru-derecha).
LUK 22:51 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Man jun chic c'a tibün. Y xpu'u rija' xutz'om ri ruxiquin y xuc'achojrisaj can.
LUK 22:52 Y ja ri más nimalüj tak sacerdotes, ri nye'uc'uan quichin ri achi'a' ye chajinela' pa racho ri Dios, y ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, jari' ri ye benük tz'amoy richin ri Jesús. Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a xinuc rix? ¿Xinuc que nyixpu'u chutz'amic jun elek'on y romari' ic'amon-pe che' y machet?
LUK 22:53 K'ij-k'ij c'a xinc'uje' iviq'uin pa racho ri Dios, y man jun achique tüj xibün chuve. Pero c'a ja hora re' ri yo'on chive rix, hora tok nch'acon ri k'eku'n, xbij ri Jesús.
LUK 22:54 Xquitz'om c'a e ri Jesús, y xquic'uaj pa racho ri nimalüj sacerdote. Y ri Pedro ye rutzekleben-e, pero c'anüj c'o-vi can chiquij.
LUK 22:55 Y chiri' pa nic'aj patio, ri rusamajela' ri nimalüj sacerdote xquibox k'ak', y xetz'uye-apu conojel chuchi' ri k'ak'. Y chuka' ri Pedro xtz'uye-apu chiquicojol.
LUK 22:56 Y jun c'a ixok raj-ic' ri nimalüj sacerdote, tok xutz'et ri Pedro que tz'uyul chiri' rumek'en-ri', xutz'et-xutz'et y xbij: Ri jun achi re' rachibil chuka' ri Jesús, xbij.
LUK 22:57 Pero ri Pedro xa xrevaj c'a chuvüch ri ixok, y xbij: Yin man vetaman tüj ruvüch ri Jesús, xbij.
LUK 22:58 Y c'a ba' chic ri' c'o chic c'a jun ri xtz'eton-pe richin ri Pedro, y xbij chin: Rat, jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús, xbij. Ri' man yin tüj, xbij ri Pedro chin.
LUK 22:59 Colope' jun hora c'unük-ka ri', tok c'o chic c'a jun ri xbin pari' ri Pedro: Ri achi re', ketzij vi que xc'uje' riq'uin ri Jesús, roma aj-Galilea chuka', xbij.
LUK 22:60 Pero ri Pedro xbij chin ri achi: Man nk'ax ta chuve achique roma nabij quiri', xbij ri Pedro. Y c'a nch'o na c'a ri Pedro, tok ri gallo xsiq'uin-pe.
LUK 22:61 Y ri Ajaf Jesús xtzu'un-pe chirij y xutz'et-pe ri Pedro. Y ri Pedro jari' xka-pe chuc'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús chin, que c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch.
LUK 22:62 Y ri Pedro xel c'a e y xujik' ok'ej.
LUK 22:63 Y ri achi'a' ri ye chajiyon c'a richin ri Jesús, nyetze'en c'a chirij y nquich'ey c'a.
LUK 22:64 C'ateri' xquitz'apij runak'-ruvüch y xquipak'ala' rupalüj y nquic'utula' c'a chin: ¿Achique ri xach'ayon? Tabij na c'a cheke, nquibij chin.
LUK 22:65 Y c'o c'a q'uiy ri man utzilüj tüj tak tzij ri xquibila' chin.
LUK 22:66 Tok xsaker c'a pe, xquimol c'a qui' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, ri más nimalüj tak sacerdotes, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés chuka'. Y ri Jesús xuc'u'üx c'a apu chiquivüch ri achi'a' ri', pa comon nyebanun juzgar. Y xquic'utuj c'a chin ri Jesús:
LUK 22:67 Tabij c'a cheke: ¿Ja rat ri Cristo? xquibij. Pero ri Jesús xbij cheque: Si ninbij chive que ja yin ri Cristo, man nquininimaj tüj.
LUK 22:68 Y chuka' si ta c'o ri nyenc'utuj-apu chive, man jun nbij-pe chuve, chuka' nixta nquinisok'opij ta e.
LUK 22:69 Y tok nc'o c'a can ri jun pokonül re', yin ri xinalüx chi'icojol, nquibetz'uye' c'a pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri ntiquer nbün ronojel, xbij ri Jesús.
LUK 22:70 Jari' tok conojel xec'utun-apu chin ri Jesús: ¿Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios? xquibij. Ja', quiri', cachi'el ri c'ari' nibij-ka rix, xbij ri Jesús cheque.
LUK 22:71 Y rije' xquibij: Man jun chic tzij nc'atzin cheke richin nketamaj que ri Jesús aj-mac vi. Roma konojel xkac'axaj ri c'ari' nbij-ka, xquibij.
LUK 23:1 Y c'ateri' c'a, conojel ri yec'o chiri' xecatüj c'a e, y xquic'uaj-e ri Jesús richin nyequijacha' pa ruk'a' ri gobernador Pilato.
LUK 23:2 Y chiri' chuvüch ri gobernador, nquisujula' c'a apu y nquibij: Roj ketaman que ri Jesús q'uiy rumac. Rija' nuya' quina'oj ri vinük. Rija' nubila' chuka' cheque ri vinük que man tiquitoj ri alcaval chin ri rey César. Y chuka' nubila' que ja rija' ri Cristo, y re' nuk'alajrisaj c'a que ja rija' ri Rey, xquibij.
LUK 23:3 Y ri Pilato xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Ja rat ri qui-Rey ri israelitas? xbij chin. Y ri Jesús xbij chin: Ja', quiri'. Cachi'el ri xabij, xbij rija'.
LUK 23:4 Y c'ateri' ri Pilato xbij cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y cheque ri ch'aka chic vinük chuka': Yin man jun ch'a'oj ninvil chirij ri jun achi re', xbij.
LUK 23:5 Pero rije' man nyetane' ta ka. Xa nquitij c'a quik'ij que nquibila-apu: Xa nuya' quina'oj ri vinük pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Judea. Chila' c'a pa ruch'ulef Galilea rutz'amon-pe rubanic. Y quiri' nbanala' ri petenük, y tok xkana' ja xka-pe chuka' chere' pa tinamit Jerusalén, xquibij-apu.
LUK 23:6 Y tok ri Pilato xrac'axaj ri quiri' xquibij-ka, xuc'utuj c'a que si aj-Galilea ri Jesús.
LUK 23:7 Tok xbix c'a chin que ketzij, rija' xutük c'a e ri Jesús chin ri Herodes, ri jun rey ri xbün mandar richin ri ruch'ulef Galilea. Y man c'ayuf tüj xbün roma ri Herodes c'o c'a chiri' pa tinamit Jerusalén ri k'ij ri'.
LUK 23:8 Y tok ri Herodes xutz'et ri Jesús, juis xquicot ránima, roma c'o yan chic k'ij rurayin que rutz'eton ta ruvüch. Y q'uiy c'a ri rac'axan pari'. Romari' royoben c'a que xtutz'et jun bey tok nbün jun milagro.
LUK 23:9 Y ri Herodes q'uiy c'a ri xeruc'utula' chin ri Jesús, pero ri Jesús man jun tzij xbij chin.
LUK 23:10 Y yec'o c'a apu chuka' ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, richin nquisujula' apu tzij chirij ri Jesús. Rije' nquitij c'a quik'ij richin nyesujun-apu.
LUK 23:11 Y ri Herodes y ri ye ru-soldados man jun ruk'ij xquibün chin ri Jesús y xquitze'ej. Xquiya' c'a jun tziük chirij, cachi'el ri nyequicusala' ri reyes. Roma chiquivüch rije' xa man jun ruk'ij ri Jesús. Y c'ateri' c'a ri Herodes xutzolij chic e chin ri Pilato.
LUK 23:12 Ri Herodes y ri Pilato c'o oyoval chiquicojol. Jac'a ri k'ij ri' xa junan quivüch xbün ka.
LUK 23:13 Y c'ateri' ri Pilato xeroyoj ri ye más nimalüj tak sacerdotes y ri ye cachibil, pa comon nquibün mandar. Y chuka' xeroyoj ri vinük.
LUK 23:14 Y c'ateri' xbij cheque: Rix xiya-pe ri Jesús pa nuk'a', y nyixsujun-pe que nuyala' quina'oj ri vinük. Pero chivüch c'a rix xinc'utuj-vi chin, y yin nintz'et que man ye rubanalun tüj ri ch'a'oj ri nibij rix richin nyixsujun-pe.
LUK 23:15 Y chuka' ri Herodes man jun xril chirij, tok xixintük-e riq'uin, y romari' xutzolij chic pe pa nuk'a' yin. Xaxe riq'uin ri' nketamaj que man jun ch'a'oj rubanun richin quiri' nka-ka ta ri camic pari'.
LUK 23:16 Nintük c'a chin nch'ay, y c'ateri' nincol-e, xbij ri Pilato.
LUK 23:17 Y ri Pilato nc'atzinej c'a que nucol-e jun preso, roma quiri' nban ronojel juna' pa ru-tiempo ri pascua, ri jun quinimak'ij ri israelitas.
LUK 23:18 Romari' conojel junan xech'o-apu riq'uin cuchuk'a', y xquibij: ¡Ja ri Barrabás tacolo-e, y ri Jesús ticamsüs! xquibij.
LUK 23:19 Y ri Barrabás c'o c'a pa cárcel roma xcatüj chirij ri gobierno chiri' pa tinamit, y rubanun chuka' camic.
LUK 23:20 Y ri Pilato, roma c'a nrajo-vi nucol-e ri Jesús, xch'o c'a jun bey chic cheque ri vinük.
LUK 23:21 Pero ri vinük xech'o-apu riq'uin cuchuk'a', y xquibij: ¡Ticamsüs chuvüch cruz! ¡Ticamsüs chuvüch cruz!
LUK 23:22 Y pa rox mul ri Pilato xbij c'a cheque: ¿Achique c'a mac rubanun chivüch ri jun achi re'? Yin man jun ch'a'oj ninvil chirij, richin que nka-ka ta ri camic pari'. Nintük c'a richin nch'ay, y c'ateri' nincol-e, xbij.
LUK 23:23 Pero ri vinük y ri más nimalüj tak sacerdotes, riq'uin c'a cuchuk'a' nquic'utuj-apu que ticamsüs ri Jesús chuvüch cruz. Nk'alajin c'a que ja ri tzij ri xquibila-apu rije' jari' ri nch'acon.
LUK 23:24 Y jari' tok ri Pilato xbij que tiban c'a cachi'el ri nquic'utuj-apu rije'.
LUK 23:25 Y xucol c'a e ri achi ri xquic'utuj-apu chin que tucolo-e. Y ri achi ri' xa c'o c'a pa cárcel roma xcatüj chirij ri gobierno y xbün chuka' camic. Ja ri Jesús xa xujüch-e richin que ticamsüs chuvüch cruz, roma jari' ri xcajo' ri vinük chirij.
LUK 23:26 Y tok ri soldados quic'uan c'a e ri Jesús richin nyequibajij chuvüch ri cruz, xquic'ul c'a jun achi petenük pa k'ayis, jun achi aj-Cirene y rubini'an Simón. Y ri soldados chirij c'a rija' xquiya-vi-e ri ru-cruz ri Jesús. Ja rija' xuc'uan-e ri cruz, y chirij ri Jesús benük-vi.
LUK 23:27 Y juis c'a vinük ri ye benük chirij. Y juis c'a chuka' ixoki' ri nye'ok'en ruvüch ri Jesús, y juis nquibisoj.
LUK 23:28 Y ri Jesús xerutz'et c'a, y xbij cheque: Ixoki' aj-Jerusalén, man quinivok'ej yin. Xa tivok'ej-ivi' rix, y tivok'ej chuka' quivüch ri ac'uala' yec'o iviq'uin.
LUK 23:29 Roma yec'o c'a k'ij nyeka-pe tok c'ayuf ri nbanatüj. Y romari' nbitüj que juis quicot ri ixok ri man nalan tüj, ni man jun bey xuya' ta jun ac'ual, y man xuya' tüj chuka' rutz'un.
LUK 23:30 Roma jari' tok nbanatüj que ri vinük nyech'o cheque ri nimak' tak juyu' y nquibila': Quixtzak-pe chikij. Chuka' nyech'o cheque ri cocoj tak juyu' y nquibila' c'a: Kojivevaj, nquibij.
LUK 23:31 Roma si chuve yin ri cachi'el jun che' rüx nban que nc'atzinej que ninc'usaj pokonül, ¿achique ta comi ri man nban cheque ri xa ye cachi'el chaki'j tak che'? xbij ri Jesús.
LUK 23:32 Y yec'o c'a chuka' ye ca'i' elek'oma' ri ye uc'uan-e richin nyecamsüs junan riq'uin ri Jesús.
LUK 23:33 Y tok xe'apon c'a chupan ri jun lugar rubini'an Calavera, xquibajij c'a ri Jesús chuvüch ri ru-cruz, y quiri' chuka' ri ye ca'i' elek'oma'. Jun xpabüx pa rajquik'a' (ru-derecha), y ri jun chic pa ruxocon (ru-izquierda).
LUK 23:34 Y ri Jesús xbij c'a: Nata' Dios, tacuyu' quimac, roma man quetaman tüj achique ri nyetajin chubanic, xbij ri Jesús. Y ri soldados xquiya' pan atz'anin ri rutziek ri Jesús, richin xquitz'et achique chi tziük ri nquic'uala-e chiquijujunal.
LUK 23:35 Y juis c'a vinük nquitz'eta-apu ri Jesús y quiri' chuka' ri ch'aka ri nquibün mandar chiquicojol ri israelitas. Y conojel c'a ri vinük re' nquitze'ej-apu, y nquibila': Rija' ye q'uiy xerucol. Vocomi tucolo' c'a ri' rija', si ketzij que ja rija' ri Cristo ri cha'on roma ri Dios, nquibij.
LUK 23:36 Y quiri' chuka' nquibün ri soldados. Nyetze'en-apu chirij ri Jesús. Nyejel-apu riq'uin y nquisujla' jun ch'amilüj ruya'al-uva chin.
LUK 23:37 Y nquibila' c'a chin chuka': Si ja rat ri qui-Rey ri israelitas, tacolo' c'a avi' ayon, nquibij chin.
LUK 23:38 Y pari' e ri cruz c'o c'a tzij tz'iban chuvüch jun tz'alün. Ri tzij c'a ri' tz'iban-e pan oxi' ch'abül. Tz'iban pa quich'abül ri aj-Grecia, pa quich'abül ri aj-Roma y pa quich'abül ri israelitas. Y ri tzij ri' nbij c'a: Jare' ri qui-Rey ri israelitas.
LUK 23:39 Y jun c'a cheque ri ye ca'i' elek'oma' ri yec'o chuka' chuvüch qui-cruz, itzel xch'o-apu chin ri Jesús, roma xbij: Rat ri nabij que ja rat ri Cristo, tacolo' c'a avi' rat, y kojacolo' roj chuka', xbij.
LUK 23:40 Jac'a ri jun chic elek'on xuch'olij, y xbij-apu chin ri jun: ¿Man naxbij tüj avi' rat chuvüch ri Dios chupan ri k'oxomül ri nkuc'o-vi riq'uin?
LUK 23:41 Roj utz vi rubanic cheke, roma nkutajin chutojic ri itzel ye kabanalun. Jac'a rija' man jun achique tüj mac rubanun.
LUK 23:42 Y ri elek'on ri' xbij c'a apu chin ri Jesús: Quinac'uxla'aj c'a pan avánima, tok ncapu'u y ja rat chic ri Jun ri nabün mandar, xbij.
LUK 23:43 Y ri Jesús xbij c'a chin: Ketzij c'a ninbij chave, que ja ri vocomi ncabec'uje' viq'uin pa lugar richin quicot, xbij ri Jesús chin.
LUK 23:44 Y pa nic'aj-k'ij la'ük ri' tok ri ruch'ulef xk'ekumür. Y ri k'eku'n ri' xq'uis-e ri las tres ri xkak'ij.
LUK 23:45 Ri k'ij xa xk'ekumür-ka, y jari' tok ri c'ul ri tason rupan ri racho ri Dios xk'ach'itüj pa nic'aj y xel ca'i'.
LUK 23:46 Jari' tok ri Jesús riq'uin c'a ruchuk'a' xbij: Nata' Dios, pan ak'a' c'a ninjüch-vi ri vánima, xbij. Y xe c'a xbij quere', jari' tok xcom-ka.
LUK 23:47 Tok ri Capitán quichin ri soldados xutz'et ri xbanatüj, xuya' c'a ruk'ij ri Dios, y xbij c'a: Ketzij na vi que ri jun achi re' man jun na vi rumac, xbij.
LUK 23:48 Y ye juis ri vinük ri yec'o-apu y xquitz'et ri xbanatüj, nquit'init'a' c'a quic'u'x xetzolij roma ri k'oxon c'o pa cánima.
LUK 23:49 Y ri ye etamayon ruvüch ri Jesús, y ri ixoki' ri c'a pa Galilea ye tzekel-pe chirij, c'a nüj c'a yec'o-vi-e nquitz'et-apu ri xbanatüj.
LUK 23:50 Y c'o c'a jun achi rubini'an José, y aj pa tinamit Arimatea pa ruch'ulef Judea ncanaj-vi can. Ri jun utzilüj y chojmilüj achi c'a re' cachibil ri achi'a' ri nquibün mandar chiquicojol ri israelitas.
LUK 23:51 Y ri José chuka' royoben tok ri Dios ntoc ri Jun ri nbün mandar y romari' tok rija' man xka' tüj chuvüch ri xquibij ri rachibil que nbanatüj chin ri Jesús.
LUK 23:52 Y rija' xbe c'a riq'uin ri gobernador Pilato chuc'utuxic ruch'acul ri Jesús, richin numuk.
LUK 23:53 Y tok rukasan chic c'a pe ri ruch'acul ri Jesús chuvüch ri cruz, rija' xupis pa jun c'ul. Y c'ateri' xberumuku' can pa jun jul richin camnük, c'oton chuvüch jun juyu' ri xa abüj vi. Y man jun c'a ucusayon ri jul ri'.
LUK 23:54 Pero ri k'ij ri', ri vinük nquichojmirsala' chic c'a qui', roma ri k'ij ri richin uxlanen ntz'ucutüj yan. Y ja tok nc'o-ka ri k'ij, jari' tok ntz'ucutüj.
LUK 23:55 Y ri ixoki' ri c'a pa Galilea ye tzekel-pe chirij ri Jesús, xebe c'a tok xbemuk can. Y romari' tok jabel quetaman ri lugar ape' xmuktüj can, y chuka' xquitz'et jabel achique rubanic xban can chin ri ruch'acul.
LUK 23:56 Y tok xetzolij pa tak cacho ri ixoki' ri', xquibanala' quic'ojlen jubulüj tak ak'on richin jari' nyequiya' can chirij ri Jesús. Y xe'uxlan c'a chupan ri jun k'ij richin uxlanen ri', cachi'el nbij chupan ri ley richin ri Moisés.
LUK 24:1 Y cumaj yan domingo ri nabey k'ij richin ri semana, ri ixoki' xebe c'a chuchi' ri jul, y ye quic'ualon-e ri jubulüj tak ak'on ri ye quibanun-e. Y yec'o c'a chuka' ch'aka chic ixoki' ri ye benük chiquij.
LUK 24:2 Y tok xe'apon c'a chuchi' ri jul, xquitz'et c'a que ri abüj tz'apibül ruchi' ri jul, elesan chic e.
LUK 24:3 Rije' xe'oc c'a apu chupan ri jul, y xquitz'et c'a que ri ruch'acul ri Ajaf Jesús xa manak chic.
LUK 24:4 Romari' juis c'a xquixbij-qui', y xsatz quic'u'x. Y jari' tok xequitz'et ye ca'i' cachi'el achi'a' ye pa'ül-apu quiq'uin, y nyiq'uiyot ri quitziek.
LUK 24:5 Y ri ixoki', roma ri quixbiri' xquilukuba-ka-qui'. Y jari' c'a tok ri cachi'el achi'a' xquibij-pe c'a cheque: ¿Achique c'a roma rix chiquicojol caminaki' nicanoj-vi ri jun xa c'üs?
LUK 24:6 Ri ruch'acul manak chic chere'. Rija' xc'astüj yan e. Tika-pe c'a chi'ic'u'x ri xbij chive tok rija' c'a c'o c'a chiri' pa Galilea.
LUK 24:7 Rija' xbij c'a chive: Yin ri xinalüx chi'icojol, nc'atzinej c'a que nquijach pa quik'a' ri aj-maqui'. Nquicamsüs chuvüch cruz. Y pa rox k'ij nquic'astüj chic pe jun bey, xquibij ri ye ca'i' cachi'el achi'a'.
LUK 24:8 Y ri ixoki' xka-pe vi c'a chiquic'u'x ri tzij ri rubilon can ri Jesús.
LUK 24:9 Y tok ye tzolijnük chic c'a pe chiri' pa jul, xquitzijoj cheque ri julajuj apóstoles y ri quimolon-qui' quiq'uin, ronojel ri xquitz'et can.
LUK 24:10 Ri ixoki' ri xebeyo'on rutzijol cheque ri apóstoles ja ri María Magdalena, ri Juana, ri María ri rute' ri Jacobo, y ch'aka chic ixoki'.
LUK 24:11 Pero ri apóstoles xa xquinuc que ri quitzij ri ixoki' ri' xa cachi'el loco, y romari' man xquinimaj tüj ri xbix cheque coma ri ixoki'.
LUK 24:12 Y ri Pedro jari' xel-e, y junanin xbe c'a chuchi' ri jul. Y tok xtzu'un c'a apu chupan ri jul, xutz'et que ri tziük yec'o can chiri'. Rija' xtzolij c'a e, pero juis c'a nunuc pari' ri xbanatüj.
LUK 24:13 Y chupan ri k'ij ri', chuka' yec'o c'a ye ca'i' cheque ri xetzekleben richin ri Jesús quitz'amon-e bey richin nyebe pan Emaús, ri jun vit tinamit ncanaj can pa colope' oxi' leguas chin ri tinamit Jerusalén.
LUK 24:14 Y nyetzijon c'a ri ye benük. Nquitzijola' ri xebanatüj ri cabijir-oxijir can.
LUK 24:15 Y tok benük c'a cánima chirij ri quitzij ri ye benük, y riq'uin ri nquic'utula' c'a chiquivüch ka rije', ri Jesús c'astajnük chic e, xbün c'a que xjel-apu quiq'uin y xeberila', y junan xebe.
LUK 24:16 Ri ca'i' c'a achi'a' ri' nquitz'et-vi c'a ri benük chiquij, pero c'o c'a banayun cheque richin quiri' man nquetamaj tüj ruvüch.
LUK 24:17 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique c'a chi tzij ri itz'amon-pe ri rix petenük? ¿Y achique roma tok nyixbison chuka' nyixintz'et yin? xbij.
LUK 24:18 Y jun c'a cheque rije', ri rubini'an Cleofas, xch'o-apu chin y xbij: Man jun la'ük vinük ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén ri man ta etamayon ri xc'ulachitüj chupan ri ca'i-oxi' k'ij can. Y rat chiri' rat petenük-vi y man avetaman tüj achique ri ye xbanatüj chiri', xbij.
LUK 24:19 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique ri xc'ulachitüj? Y rije' xquibij: Ri xuc'ulachij ri Jesús aj-Nazaret, jun achi ri k'alajrisüy richin ri xbix chin roma ri Dios. Y chuka' xuc'ut que c'o ruchuk'a', riq'uin ri nimak' tak milagros ri xerubanala' y chuka' riq'uin ri rutzij. Quiri' c'a xk'alajin chiquivüch ri vinük y chuka' chuvüch ri Dios.
LUK 24:20 Pero ri más nimalüj tak sacerdotes y ri ye cachibil, pa comon nyebanun juzgar chikacojol, jari' ri xebanun chin que xcamsüs chuvüch cruz.
LUK 24:21 Y roj xa kayo'on c'a kánima riq'uin que ja vi rija' ri petenük chikacolic konojel roj israelitas. Pero vocomi man jun chic c'a achique nkabün, roma ja yan re' ri rox k'ij xcom-e.
LUK 24:22 Pero yec'o kachibil ixoki' cumaj yan xsaker xebe chuchi' ri jul, y xojquixbij-pe.
LUK 24:23 Roma nquibij que ri ruch'acul ri Jesús xa manak chic chiri' pa jul. Y nquibij c'a chuka' que c'o ángeles xquic'ut-qui' chiquivüch, y que ri ángeles re' xquibij cheque que ri Jesús xc'astüj yan e.
LUK 24:24 Y romari' yec'o c'a cheke roj achi'a' ri xebe chuchi' ri jul richin xbequitz'eta'. Y cachi'el ri xbequibij ri ixoki' cheke, quiri' ri xbequitz'eta' can ri achi'a', pero ri Jesús man xquitz'et tüj can.
LUK 24:25 Y ri Jesús ri ntzijon benük chiquij, xbij c'a cheque: Nacanük. Rix xa man c'unük tüj c'a pan ivánima ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
LUK 24:26 ¿Man quibin tüj comi rije' que ri Cristo nc'atzinej-vi que nuc'usaj pokonül, y c'ateri' nbe chila' chicaj richin nbec'uje' ruk'ij? xbij cheque.
LUK 24:27 Y ri Jesús xutz'om c'a rubixic pari' ri chiquivüch ri ye ca'i' achi'a' ri', ronojel ri ye tz'iban can pari' rija' chupan ri rutzij ri Dios. Xutz'om c'a e riq'uin ri ye rutz'iban can ri Moisés, y riq'uin chuka' ri quitz'iban can ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
LUK 24:28 Y tok xe'apon c'a pa vit tinamit Emaús, ri Jesús xbün que choj xc'o-e.
LUK 24:29 Y richin c'a que ncanaj can quiq'uin, ri ca'i' achi'a' ri' xquibij chin: Cac'uje' ka kiq'uin, roma ri k'ij xa xtzak yan ka, y xa nmoymot chic, xquibij. Y ri Jesús xoc c'a apu, richin nc'uje-ka quiq'uin.
LUK 24:30 Y tok ye tz'uyul chic c'a apu chuvüch mesa, ri Jesús xuc'ün-apu ri vüy, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri vüy y xuya' c'a cheque.
LUK 24:31 Y jari' cachi'el xjakatüj ri runak'-quivüch, y c'ateri' xquetamaj ruvüch que ja c'a ri Jesús ri c'o quiq'uin. Ri Jesús xq'uis chiquivüch.
LUK 24:32 Y ri ca'i' achi'a' ri' nquibila' c'a chiquivüch: Ketzij vi que nuna-vi chic ri kánima tok nkutzijon ri roj petenük, tok rija' xuk'alajrisaj pari' ri rutzij ri Dios chikavüch, xquibij.
LUK 24:33 Ri ca'i' achi'a' ri' jari' xecatüj-e chuvüch mesa, y xquitz'om bey richin nyetzolij pa Jerusalén. Y xebequila' c'a ri julajuj rachibil ri Jesús y ri ch'aka chic ri ye tzeklebey vi richin ri Jesús, quimolon-qui'.
LUK 24:34 Y ri rachibil ri Jesús y ri ch'aka chic nquibij c'a: Ri Ajaf Jesús xc'astüj yan na vi e, y xuc'ut yan ri' chuvüch ri Simón.
LUK 24:35 Y jari' tok ri ca'i' achi'a' xquitzijoj-apu ri xquic'ulachij tok quitz'amon-e bey pa tinamit Emaús, y xquetamaj ruvüch que ja ri Jesús tok xuper ri vüy.
LUK 24:36 Y conojel ri quimolon-qui', c'a nyetzijon c'a pari' ri Jesús, tok xquitz'et c'o chic chiri' chiquicojol, y xbij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen ri xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xbij.
LUK 24:37 Pero rije' xquinuc que ri nquitz'et ja ri ánima richin ri Jesús, romari' juis xquixbij-qui'.
LUK 24:38 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Achique roma tok xixbij-ivi' tok xinitz'et y xpu'u pa tak ivánima ca'i' nojibül?
LUK 24:39 Que'itz'et ri nuk'a-vakün. Quinitz'ama' na pe', y nitz'et que ja vi yin. Roma xa ta yin jun ánima cachi'el ri ninuc rix, man ta c'o nuch'acul. Y rix nitz'et que yin c'o ronojel, xbij ri Jesús cheque.
LUK 24:40 Y tok ri Jesús rubin chic quiri' cheque, xeruc'ut c'a ri ruk'a-rakün chiquivüch.
LUK 24:41 Pero rije' man nquinimaj tüj. Xa xsatz quic'u'x roma ri nquitz'et y roma ri quicot. Y richin que nquinimaj, xpu'u ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Man jun achique ta ba' chin nc'uxtüj ichajin chin nispaj ta ba' chuve? xbij.
LUK 24:42 Y rije' xbequiya-pe chin ba' sa'on cür y ba' cab c'a c'o pa cera.
LUK 24:43 Y rija' xuc'ul y xutz'om ruc'uxic, richin tiquitz'eta' que ja vi rija' ri Jesús.
LUK 24:44 Y xbij c'a cheque: Tok c'a yinc'o c'a iviq'uin, xinbij c'a chive ri ninc'ulachij, y que nc'atzin na vi que nbanatüj ronojel ri ye tz'iban can chuvij yin chupan ri rutzij ri Dios, cachi'el ri ye tz'iban can roma ri Moisés, ri ye tz'iban can coma ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ri ojer can, y ri ye tz'iban can chupan ri vuj rubini'an Salmos.
LUK 24:45 C'ateri' rija' xbün cheque richin tik'ax cheque ri rutzij ri Dios ri tz'iban can.
LUK 24:46 Y xbij c'a cheque: Tz'iban-vi c'a can ri', que yin ri Cristo nc'atzinej que ninc'usaj pokonül, y que nquicom na vi, y pa rox k'ij nquic'astüj-pe,
LUK 24:47 y que yec'o ri nyebe pa nubi' yin richin nyequitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük chuvüch ri ruch'ulef, que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios richin ncuyutüj ri quimac. Y ntz'amatüj-e pa Jerusalén.
LUK 24:48 Y rix ri xitz'et, tik'alajrisaj c'a ri xitz'et.
LUK 24:49 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij can chive, xbij ri Jesús. Nintük c'a pe chive ri rusujun ri Nata' Dios que nuya-pe chive. Ri rusujun c'a rija' chive rix, ja ri Lok'olüj Espíritu. Y jari' ri nbeyo'on-ka ivuchuk'a'. Y quixc'uje' c'a chere' pa tinamit Jerusalén hasta jampe' napon ri k'ij tok nka-pe ri Lok'olüj Espíritu, xbij cheque.
LUK 24:50 Y ri Jesús xeruc'uaj c'a e ri rachibil pa tinamit Betania. Y chiri', rija' xerutzekej ri ruk'a' chicaj, y xuc'utuj ri utzilüj rusipanic ri Dios pa quivi' rije'.
LUK 24:51 Y ri Jesús jari' c'a ri ntajin chubanic tok ja yan ri' xujüch-e-ri'. Jari' tok xcatüj-e pa cakik' y xuc'u'üx c'a e chicaj riq'uin ri Dios.
LUK 24:52 Y ri ye rachibil xquiya' c'a ruk'ij ri Jesús chiri'. C'ateri' xetzolij pa tinamit Jerusalén. Rije' juis c'a nyequicot pa cánima.
LUK 24:53 Y k'ij-k'ij c'a yec'o pa racho ri Dios richin nquiya' ruk'ij ri Dios y nquinimirsaj rubi'. Quiri' c'a.
JOH 1:1 Ri Cristo jari' ri Rutzij ri Dios ri nk'alajrisan ri runa'oj ri Dios. Tok xtz'ucutüj c'a pe ronojel, c'o-vi rija'. Rija' c'o c'a riq'uin ri Dios, y rija' chuka' Dios vi.
JOH 1:2 Rija' c'o-vi-pe riq'uin ri Dios tok xban ri ruch'ulef.
JOH 1:3 Y roma rija' tok c'o ronojel. Roma ri Dios pa ruk'a' ri Cristo xuya-vi richin xbün ronojel.
JOH 1:4 Riq'uin c'a rija' c'o-vi ri c'aslen. Y ri c'aslen re', jare' ri nsakrisan quichin ri vinük.
JOH 1:5 Y ri jun Sük re', nsakrisan-vi pa k'eku'n quic'aslen ri vinük. Y man jun bey c'a ri k'eku'n nuchup ri Sük ri'.
JOH 1:6 Y xc'uje' c'a jun achi ri cha'on-pe roma ri Dios, jun achi ri rubini'an Juan.
JOH 1:7 Ri Juan c'a re' xpu'u richin xberuk'alajrisaj ri Sük, richin quiri' conojel c'a vinük tiquitakej. Tiquinimaj c'a ri nuya' rutzijol rija' cheque.
JOH 1:8 Y man ja tüj c'a rija' ri Sük. Rija' xaxe c'a richin xberuk'alajrisaj ri Sük ri'.
JOH 1:9 Y jari' tok xka-pe ri Sük ri' chuvüch ri ruch'ulef. Jari' ri ketzij Sük, ri nsakrisan quichin ri vinük.
JOH 1:10 Xka-pe c'a chuvüch ri ruch'ulef ri banun roma rija', pero ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef re' xa man xquetamaj tüj ruvüch tok xka-pe.
JOH 1:11 Chupan c'a ri ruch'ulef richin rija' xka-pe, pero ri vinük ri ye richin rija' xa man xquic'ul tüj.
JOH 1:12 Jac'a ri xec'ulun richin tok xka-pe chuvüch ri ruch'ulef, ri xetaken-vi richin, xbün c'a cheque que xe'oc ralc'ual ri Dios.
JOH 1:13 Ri vinük c'a ri xe'oc ralc'ual ri Dios, xe'alüx-vi chic, pero man junan tüj chic chi alaxic ri xquic'uaj cachi'el tok xe'alüx riq'uin ri quite', tok xa ja ri te'ej-tata'aj xquirayij que xalüx jun ac'ual. Roma ri c'ac'a' alaxic rurayibül ri Dios, y man rurayibül tüj ri achi.
JOH 1:14 Y ri Cristo ri Rutzij ri Dios xka-pe c'a chuvüch ri ruch'ulef y xoc c'a chuka' cachi'el roj vinük. Y xkatz'et c'a que xaxe vi rija' ri Ruc'ajol ri Dios, roma c'o ruk'ij. Y nojnük c'a riq'uin ri ketzij y juis chuka' riq'uin ri utz ri nuspaj ri Dios.
JOH 1:15 Y ri Juan ri xbix chuka' Bautista chin, c'o c'a ri xuk'alajrisaj pari' ri Cristo. Riq'uin vi ruchuk'a' tok xbij: Jare' ri nutzijon chive, tok xinbij chive que ri nka-pe chuvij yin, jari' ri nimalaxel chinuvüch. Y c'o-vi-pe pa nabey, tok yin c'a man jani nquibec'ulun tüj pe chuvüch ri ruch'ulef, xbij c'a ri Juan Bautista.
JOH 1:16 Konojel c'a roj kac'ulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Cristo. Man xe tüj c'a jun bey ri ruyo'on-pe pa kavi', xa quitzeklebelon-pe-qui' ri utz ri nuspaj ri Dios pa kavi'.
JOH 1:17 Ri Dios ja ri Moisés ri xucusaj richin xuya-pe ri ley ri nuc'ut achique rurayibül rija'. Jac'a richin que xka-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri ketzij, ja ri Jesucristo ri xucusaj.
JOH 1:18 Man jun c'a vinük ri tz'eteyon tüj richin ri Dios, xaxe ri Ruc'ajol ri tz'eteyon richin. Ri Dios xaxe c'a ri jun Ruc'ajol c'o y juis nrajo'. Y jari' ri xbek'alajrisan-ka-pe ri Dios chikavüch chere' chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 1:19 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas chiri' pa tinamit Jerusalén, yec'o c'a achi'a' ri xequitük-e c'a riq'uin ri Juan Bautista. Xequitük c'a achi'a' ye sacerdotes y achi'a' ri ye levitas nbix cheque, richin que xbequic'utuj chin ri Juan que tubij si ja rija' ri Cristo. Y rija' xuk'alajrisaj-vi chiquivüch.
JOH 1:20 Ri Juan ja vi c'a ri ketzij ri xuk'alajrisaj, roma xbij c'a cheque: Man ja tüj yin ri Cristo.
JOH 1:21 Y c'ateri' ri achi'a' ri ye takon-e, xquic'utuj chic c'a chin: ¿Rat achique c'a rat c'a? ¿O xa ja rat ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can y xubini'aj Elías? xquibij chin. Pero ri Juan xbij c'a cheque: Man ja tüj yin, xbij cheque.
JOH 1:22 Y c'ateri' ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin: ¿Rat achique c'a rat c'a? Roma roj nc'atzin c'a cheke que nketamaj-e rat achique rat, y jari' ri nkabebij cheque ri ye takayon-pe kichin. Tak'alajrisaj c'a avi' chikavüch, xquibij.
JOH 1:23 Y rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Ja yin ri jun ri achique chok pari' c'o rutz'iban ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' ojer can y rubini'an Isaías. Y jare' ri xutz'ibaj can rija': C'o jun achi c'a ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja nobos ri Ajaf, xbij ri Juan cheque.
JOH 1:24 Ri achi'a' c'a ri xe'apon riq'uin ri Juan, ja ri achi'a' ri ye takon-e coma ri fariseos.
JOH 1:25 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj chic c'a chin ri Juan: ¿Achique c'a roma rat nye'abün bautizar ri vinük? Tok xa man ja tüj rat ri Cristo, ni man ja tüj chuka' rat ri Elías, ni man ja tüj rat ri k'alajrisüy ri rutzij ri Dios ri nc'atzinej npu'u, xquibij ri achi'a' ri' chin ri Juan.
JOH 1:26 Y ri Juan xbij c'a cheque: Yin riq'uin ya' nyenbün bautizar ri vinük, pero chi'icojol rix c'o c'a Jun ri man ivetaman tüj ruvüch,
JOH 1:27 y rija' c'a chuvij c'a yin nka-pe, pero ja rija' ri c'o-pe nabey que chinuvüch yin. Y yin man c'uluman tüj c'a ni richin ninsol ri ruximbül ri ruxajab.
JOH 1:28 Y ronojel c'a re', ja chiri' pa Betábara xbanatüj-vi, ri lugar ri c'o-apu lojc'an ruchi' ri rakün-ya' Jordán, ri nbün-vi bautizar ri Juan.
JOH 1:29 Pa ruca'n k'ij tok ri Juan Bautista xutz'et que choj petenük ri Jesús c'a riq'uin, xbij: Jare' xka-pe ri cachi'el Alaj Oveja ri takon-pe roma ri Dios, richin que nrelesaj ri quimac ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 1:30 Y jare' ri nutzijon chive, tok xinbij que chuvij yin nka-pe c'a jun achi ri xa nimalaxel vi chinuvüch yin, y c'o-vi-pe nabey yan, tok yin man jani nquic'ulun ta pe chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 1:31 Y yin man vetaman tüj achique achi rija'. Pero richin que nk'alajrisüs chuvüch ri tinamit Israel, romari' tok xinpu'u chubanic bautizar riq'uin ya'.
JOH 1:32 Y ri Juan xuk'alajrisaj c'a chuka' y xbij: Yin xintz'et c'a ri Lok'olüj Espíritu tok xka-pe chila' chicaj cachi'el jun paloma y xc'uje-ka pari' rija'.
JOH 1:33 Y yin chiri' c'a man jani c'a vetaman tüj achique c'a ri Jun ri'. Pero ri Dios ri yo'on-pe ri jun samaj re' chuve, ruk'alajrisan-vi chic c'a chinuvüch que tok nintz'et que nka-pe ri Lok'olüj Espíritu y nc'uje-ka pari' jun achi, jari' ri nbanun bautizar riq'uin ri Lok'olüj Espíritu y man riq'uin tüj ya'.
JOH 1:34 Vocomi xintz'et yan c'a. Y romari' nink'alajrisaj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios.
JOH 1:35 Y pa ruca'n k'ij, ri Juan ye rachibilan ye ca'i' cheque ri rachibila', c'o chic c'a chiri' jun bey.
JOH 1:36 Y jari' tok rija' xutz'et que ri Jesús nc'o-e chiri'. Rija' xbij c'a: Titz'eta', ja Jesucristo la', ri cachi'el Alaj Oveja ri takon-pe roma ri Dios.
JOH 1:37 Y ri ye ca'i' rachibila' ri Juan tok xcac'axaj c'a ri xbij, rije' xquitzeklebej-e ri Jesús.
JOH 1:38 Y tok ri Jesús xtzu'un can chirij y xerutz'et ri ye ca'i' rachibila' ri Juan que ye tzekel-e chirij, rija' xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique nicanoj? xbij cheque. Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Roj nkajo' nketamaj ape' c'o-vi ri avacho rat Rabí. Rije' Rabí xquibij c'a chin roma ri israelitas quiri' nquibij chin jun maestro.
JOH 1:39 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Jo', y tibevetamaj can. Y rije' xebe na vi y xbequetamaj can ri racho. Ya xec'uje' c'a ka riq'uin ri jun k'ij ri', roma xa las cuatro chic ri xkak'ij. Xa xkak'ij yan c'a.
JOH 1:40 Ri jun c'a cheque ri ye ca'i' achibila' ri xe'ac'axan-e achique ri xbij ri Juan y xquitzeklebej-e ri Jesús, ja ri Andrés. Ri Andrés y ri Simón Pedro ye quichak'-qui'.
JOH 1:41 Ri Andrés nabey c'a xberucanoj ri Simón y xberubij c'a chin: Ketaman chic c'a achique ri Mesías. Y quiri' c'a nquibij ri israelitas chin ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
JOH 1:42 C'ateri' ri Andrés xuc'uaj ri Simón c'a riq'uin ri Jesús. Y tok ri Jesús xutz'et, xbij c'a chin: Ja rat ri Simón ri ruc'ajol ri Jonás. Vocomi nabini'aj c'a chuka' Cefas. Y quiri' c'a nquibij ri israelitas chin jun vinük rubini'an Pedro.
JOH 1:43 Ja pa ruca'n k'ij, ri Jesús runucun-vi que nbe c'a pa ruch'ulef Galilea. Y chupan c'a ri k'ij ri' ri Jesús xberuc'ulu-pe ri jun achi rubini'an Felipe y xbij c'a chin: Quinatzeklebej.
JOH 1:44 Y ri jun achi re', ri rubini'an Felipe, aj pa tinamit Betsaida, ri tinamit ape' c'o-vi cacho ri Andrés y ri Pedro.
JOH 1:45 Ri achi c'a ri rubini'an Felipe, xberuc'ulu-pe ri jun achi rubini'an Natanael, y xbij c'a chin: C'o chic ri Jun ri rubin can ri Moisés chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin rija', y ri quibin can chuka' ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri chupan ri quivuj ye quitz'ibalun can. C'ateri' nketamaj can ruvüch. Rija', ja ri Jesús ri ruc'ajol ri José aj-Nazaret.
JOH 1:46 Y ri Natanael xbij: ¿Xtic'ulun ta c'a pe jun utzilüj achi ri chiri' pa tinamit Nazaret? xbij rija'. Pero ri Felipe xbij chin: Si man nanimaj tüj, jo' chutz'etic.
JOH 1:47 Y tok ri Jesús xutz'et ri Natanael que xa napon yan apu riq'uin, xbij c'a: Titz'eta' la jun achi la'. Rija' richin vi ri rutinamit ri Dios. Rija' jun ketzij israelita, roma quiri' nuc'ut ri ruc'aslen. Man jun ch'aconic riq'uin.
JOH 1:48 C'ateri' ri Natanael xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Ape' xavetamaj-vi nuvüch? Y ri Jesús xbij c'a chin: Yin xatintz'et tok c'a ratc'o na chiri' chuxe' ri jun che' rubini'an higuera, tok c'a man jani tac'ul ri Felipe, xbij ri Jesús chin.
JOH 1:49 Ri Natanael jari' tok xbij: Maestro, xbij chin. Ja vi rat ri Ruc'ajol ri Dios. Y ja rat ri Rey richin ri tinamit Israel, xbij.
JOH 1:50 Y ri Jesús xbij chin ri Natanael: Rat xanimaj que ja yin ri Ruc'ajol ri Dios xaxe riq'uin xinbij chave que chuxe' ri jun che' rubini'an higuera ratc'o-vi tok c'a man jani tac'ul ri Felipe. C'o q'uiy c'a na rubanic natz'et richin quiri' nanimaj más.
JOH 1:51 Y ri Jesús xbij c'a chuka': Tinimaj c'a ri ninbij chive: Rix nitz'et c'a que ri caj njakatüj, y que ri ángeles richin ri Dios nyexule-nyejote' chinuto'ic yin ri xinalüx chi'icojol.
JOH 2:1 Y pa rox k'ij, chiri' pa tinamit rubini'an Caná chiri' pa ruch'ulef Galilea, c'o c'a jun c'ulubic xbanatüj. Y ri María ri rute' ri Jesús, c'o c'a chuka' chiri' chupan ri c'ulubic ri'.
JOH 2:2 Y ri Jesús ye rachibilan ri rachibila', xe'oyox c'a chuka' chupan ri c'ulubic ri'.
JOH 2:3 Jac'a ri ruya'al-uva xa xq'uis yan chanin chupan ri c'ulubic ri'. Y ri María ri rute' ri Jesús, xapon c'a apu riq'uin ri Jesús y xberubij chin: Man jun chic tz'uj ruya'al-uva quiq'uin.
JOH 2:4 Pero ri Jesús xbij c'a chin: ¿Achique c'a ri najo'? Roma ri nu-hora xa man jani tapon, xbij rija'.
JOH 2:5 Y ri rute' ri Jesús xbij c'a cheque ri ajic'a': Si c'o ri nbij ri Jesús chive, tibana' c'a, xbij cheque.
JOH 2:6 Y chiri' yec'o c'a vaki' (seis) nimak' tak tanax, ye banun riq'uin abüj. Ri israelitas jabel nyecucusaj tanax quiri', roma chupan tanax quiri' nquiya-vi ya' ri nc'atzin cheque richin nquich'ajch'ojrisaj-qui', cachi'el c'a ri nchilabex cheque roma ri qui-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ri tanax ri', ochenta o cien litros ya' quipan.
JOH 2:7 Y ri Jesús xbij cheque ri ajic'a': Que'inojsaj chi ya' ri tanax re', xbij cheque. Y ri ajic'a' quiri' vi xquibün. Xequipulisaj c'a can ri nimak' tak tanax ri'
JOH 2:8 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri ajic'a': Vocomi tipaja-e ba' y tic'uaj chin ri pa'ül chuvüch ri nimak'ij re', richin tutija' na. Y ri ajic'a' xquibün-vi ri xbij ri Jesús cheque.
JOH 2:9 Y ri pa'ül chuvüch ri nimak'ij ri', tok rutijon chic ka que galán jabel ri ruya'al-uva ri', xroyoj c'a ri achi culbel chupan ri c'ulubic ri'. Ri pa'ül c'a chuvüch ri nimak'ij ri', man retaman c'a tüj ape' petenük-vi ri ruya'al-uva ri'. Xaxe c'a ri ajic'a' ri xepajon ri ye etamayon.
JOH 2:10 Y tok ri achi culbel xapon c'a, ri pa'ül chuvüch ri nimak'ij richin ri c'ulubic ri' xbij c'a chin: Tok c'o jun nimak'ij quere', conojel c'a vinük ja ri ruya'al-uva ri utz nquiya' nabey, y tok xa yojtajnük chic pa quichi' ri yec'o pa nimak'ij, roma q'uiy chic ri Quitijon, nquiya' c'a jun choj ruya'al-uva. Pero rat xa man quiri' tüj xabün. Rat xa c'a ri' xabevelesaj-pe ri ruya'al-uva ri utz, xbij.
JOH 2:11 Ri xbün c'a ri Jesús que xbün ruya'al-uva chin ri ya' pa c'ulubic pa tinamit Caná chiri' pa ruch'ulef Galilea, jari' ri nabey milagro ri xbün. Y ri jun milagro re', xuc'ut c'a que rija' c'o-vi nim ruk'ij. Y ri ye rachibila' xquiya' c'a cánima riq'uin.
JOH 2:12 Tok ya tzurnük chic c'a can ri c'ulubic, ri Jesús rachibilan ri rute', ri ye ruchak' y ri rachibila' xebe pa tinamit Capernaum. Y xec'uje' c'a ca'i-oxi' k'ij chiri'.
JOH 2:13 Y nakaj chic c'a ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas, ri rubini'an pascua, k'ij tok nyecamsüs ri alaj ovejas. Romari' ri Jesús xbe c'a pa tinamit Jerusalén, richin ri nimak'ij ri'.
JOH 2:14 Y chiri' chuvüch racho ri Dios ri c'o pa Jerusalén, ri Jesús xeberila' c'a nyec'ayin vacx, nyec'ayin ovejas, y nyec'ayin palomas. Y xeberila' chuka' q'uexoy-ruvüch tumin ye tz'uyul chiri'.
JOH 2:15 Ri Jesús, xe c'a xerutz'et, xbün c'a jun ruch'aybül riq'uin colo' y xerokotaj-pe conojel. Xerokotaj c'a pe cachibilan ri qui-ovejas y ri quivacx chiri' chuvüch racho ri Dios. Y cheque ri q'uexoy-ruvüch tumin, xuc'akala' c'a can ri qui-tumin chiquivüch y xerutecamayila' can ri qui-mesas.
JOH 2:16 Y cheque ri nyec'ayin palomas xbij c'a: Que'ivelesaj-e re' chere'. Y man tibün chin ri racho ri Nata' Dios, jun c'ayibül, xbij ri Jesús.
JOH 2:17 Romari' ri rachibila', chanin c'a xka-pe chiquic'u'x ri jun tzij tz'iban chupan ri rutzij ri Dios. Ri tzij c'a ri' nbij: Nupaxij vánima ri itzel nyetajin chubanic ri vinük chupan ri avacho, nbij.
JOH 2:18 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri Jesús: ¿Achique c'a ncatiquer nac'ut chikavüch richin que nketamaj que c'o avuchuk'a' pan ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinük chere'? xquibij.
JOH 2:19 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Tikasaj c'a pan ulef ri jun jay re', ri richin ri Dios, y yin pan oxi' k'ij ninyüc jun bey chic, xbij.
JOH 2:20 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri Jesús: Ri jun jay re', cuarenta y seis juna' xquibün ri kate-katata' chirij richin xquipaba'. ¿Ncatiquer comi c'a rat napaba' pan oxi' k'ij? xquibij chin.
JOH 2:21 Pero ri jay ri xbij ri Jesús cheque ri vinük ri', ja ri mismo ruch'acul.
JOH 2:22 Y romari', tok ri Jesús xcamsüs chuvüch ri cruz y pa rox k'ij xbec'astüj-pe, ri rachibila' xquic'uxla'aj-pe ri jun tzij re' ri xbij cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Y xquiya' c'a cánima riq'uin ri rutzij ri Dios ri tz'iban can y riq'uin ri tzij ri ye rubin can ri Jesús.
JOH 2:23 Y chupan c'a ri k'ij tok c'o-ka ri Jesús pa Jerusalén roma ri nimak'ij pascua, ye q'uiy vi c'a vinük ri xetaken. Ri vinük re' xquitakej tok xequitz'et ri milagros ri xerubün chiquivüch.
JOH 2:24 Pero ri Jesús man c'a xuya' tüj ránima quiq'uin ri vinük ri', roma rija' retaman-vi ri c'o pa tak cánima conojel vinük.
JOH 2:25 Y man nc'atzin tüj c'a chin que c'o ta jun ri nbin chin achique rubanic ri quic'aslen chiquijujunal ri vinük, roma rija' retaman-vi achique c'a ri c'o pa tak cánima.
JOH 3:1 Y c'o c'a jun achi chiquicojol ri fariseos ri rubini'an Nicodemo, y ri achi re' c'o-vi c'a ruk'ij chiquivüch ri ruvinak israelitas.
JOH 3:2 Y pa jun ak'a', rija' xapon riq'uin ri Jesús y xbij chin: Nk'alajin-vi c'a que rat jun Maestro ri takon-pe roma ri Dios, roma ri milagros ri nye'abanala', xaxe c'a ri c'o Dios riq'uin ri ntiquer nbanun.
JOH 3:3 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Nicodemo: Yin ketzij c'a ri ninbij chave: Ri achique c'a ri man nalüx tüj chic, man ntoc tüj pa ruk'a' ri Dios, xbij chin.
JOH 3:4 Pero ri Nicodemo xbij chin ri Jesús: ¿Ntiquer comi nalüx jun bey chic jun achi cachi'el yin, yin ri'j chic? ¿Y ntiquer comi que ri nte' nquiralaj jun bey chic? xbij.
JOH 3:5 Ri Jesús xbij c'a: Yin ketzij vi c'a ri ninbij chave: Ri c'ac'a' alaxic ri xinbij, jari' ri nban roma ri Lok'olüj Espíritu y ya'. Y ri man c'a nquic'uaj tüj ri jun c'ac'a' alaxic ri', man nye'oc tüj pa ruk'a' ri Dios.
JOH 3:6 Ri vinük c'a ri ruc'uan xaxe ri alaxic richin ri ruch'ulef, aj-ruch'ulef vi. Jac'a ri vinük ri ruc'uan chuka' ri alaxic richin ri Lok'olüj Espíritu, richin vi ri Lok'olüj Espíritu.
JOH 3:7 Y man tisatz c'a ac'u'x riq'uin ri ninbij chave, roma quiri' vi: Conojel c'a nc'atzin que nquic'uaj jun chic c'ac'a' alaxic.
JOH 3:8 Ri nye'uc'uan ri alaxic richin ri Lok'olüj Espíritu, njalatüj ri quic'aslen. Y ri Lok'olüj Espíritu ri njalon ri quic'aslen, man c'a tz'etetüj tüj. Xa cachi'el c'a ri cakik' ri ape' na nc'ulun-vi-pe. Roma xaxe navac'axaj, pero man c'a avetaman tüj ape' petenük-vi y man avetaman tüj chuka' ape' nbe-vi, xbij ri Jesús.
JOH 3:9 Y ri Nicodemo xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a rubanic ri'?
JOH 3:10 Ri Jesús xbij c'a chin: ¿Man avetaman tüj c'a achique rubanic re', y rat jun maestro chiquicojol ri kavinak israelitas?
JOH 3:11 Yin ja ri vetaman y nutz'eton ri nintzijoj, jac'a rix vinük man nijo' tüj ninimaj.
JOH 3:12 Rix man ninimaj tüj ri ninbij chive, y xa pari' cosas richin ri ruch'ulef. Y ja ta cala' nintzijoj ta chive ri achique ri ye richin chila' chicaj.
JOH 3:13 Ri chila' chicaj man jun chic c'a ri xapon tüj, xaxe c'a ri Jun kajnük-pe chila'. Xe rija' ri xapon. Xaxe ri Jun ri xalüx chi'icojol y chila' chicaj riq'uin ri Dios c'o-vi racho.
JOH 3:14 Y ojer-ojer can ri', tok ri Moisés xc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, rija' xutic c'a jun che' nim rakün y xuya' jun ruvachbül cumütz pari'. Y cachi'el c'a xban chin ri ruvachbül ri cumütz chutza'n ri che' re', quiri' chuka' nc'atzin que nban chin ri Jun ri alaxnük chi'icojol.
JOH 3:15 Richin quiri' achique c'a vinük ri nitaken richin, man c'a napon tüj chupan ri camic ri richin chi jumul, xa nc'uje' ruc'aslen ri man nq'uis tüj.
JOH 3:16 Ri Dios juis vi c'a njo'on. Xerujo' ri vinük ri yec'o chuvüch ronojel ruch'ulef, y romari' xutük c'a pe ri Ruc'ajol chere' chuvüch ri ruch'ulef. Rija' xaxe c'a jun Ruc'ajol c'o, pero xutük-pe richin que achique na c'a vinük ri nitaken richin, man c'a napon tüj chupan ri camic ri richin chi jumul, xa nc'uje' ruc'aslen ri man nq'uis tüj.
JOH 3:17 Roma ri Dios man xutük tüj pe ri Ruc'ajol chere' chuvüch ri ruch'ulef, richin que nbün-pe juzgar pa quivi' ri vinük y nuya-pe tüj ru-castigo richin chi jumul pa quivi'. Man quiri' tüj. Ri Dios xutük-pe ri Ruc'ajol, richin que nkurucolo-pe-ka chupan ri kamac.
JOH 3:18 Y achique vinük ri ntaken richin, man nka' tüj ru-castigo pari'. Jac'a ri vinük ri man ntaken tüj richin, ri ru-castigo richin chi jumul xa c'o chic c'a pari', roma xa man xutakej tüj rubi' ri junayin Ruc'ajol ri Dios.
JOH 3:19 Conojel vi c'a ri man nyetaken tüj, c'o chic ri ru-castigo pa quivi', roma ri Sük xka-pe chuvüch ri ruch'ulef, pero rije' xa más xcajo' ri k'eku'n que chuvüch ri Sük, roma rije' xe vi c'a ri itzel tak nojibül ri nyequibanala'.
JOH 3:20 Y conojel c'a ri nyebanun ri itzel tak nojibül, man nka-pe tüj c'a ri Sük chiquivüch, ni man chuka' nyejel tüj apu riq'uin, roma ri Sük re' nbün c'a que nyebek'alajin-pe ronojel ri itzel tak quinojibül ri nyetajin chubanic.
JOH 3:21 Jac'a ri vinük ri nyequibanala' nojibül richin ri ketzij, nyebe-vi-apu chupan ri Sük, richin nyek'alajin que nyetiquer nquibün quiri' roma jun quibanun riq'uin ri Dios.
JOH 3:22 Y tok banatajnük chic c'a ronojel re', ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xbe pa ruch'ulef Judea, y chiri' xebec'uje-vi. Y xetapon c'a vinük chiri' richin xeban-e bautizar.
JOH 3:23 Chupan c'a chuka' ri tiempo ri', ri Juan Bautista c'o c'a chiri' pan Enón, ri c'o-apu chunakaj ri tinamit rubini'an Salim. Rija' chiri' c'a nyerubün-vi bautizar ri vinük, roma chupan ri lugar ri' jabel ya' c'o. Ri vinük nye'apon c'a riq'uin richin nyeban-e bautizar.
JOH 3:24 Chupan ri tiempo ri' ri Juan man jani tüj c'a xtz'apis pa cárcel.
JOH 3:25 Y yec'o ruvinak israelitas ri xquibila' chiquivüch quiq'uin ri rachibila' ri Juan pari' ri achique bautismo ri más utz.
JOH 3:26 Xepu'u c'a ri achibila' ri' xebe c'a riq'uin ri Juan y xbequibij chin: Maestro, xquibij c'a, ri Jun ri xapon aviq'uin lojc'an chic ruchi-ya' Jordán, ri xabij que ja rija' ri nak'alajrisaj, xa conojel chic ri vinük nye'apon riq'uin richin que querubana' bautizar.
JOH 3:27 Ri Juan xbij c'a cheque ri rachibila': Ja ri Dios nbin achique ri nc'uje' ruk'ij.
JOH 3:28 Y rix mismo nyixtiquer nyixbin achique ri nubin yin, que xa man ja tüj yin ri Cristo. Yin xaxe nubin que xintak-pe richin que ninchojmirsaj ri ape' nka-pe rija'.
JOH 3:29 Yin xtz'aküt c'a ri quicot pa vánima vocomi, riq'uin ri xinvac'axaj que juis ye q'uiy vinük nye'apon riq'uin ri Jesús. Ninc'ulachij c'a ri nuc'ulachij jun ala' rachibil ri ala' c'a ruc'ulubic, roma ri jun ri' nquicot que nyerac'axaj ri juc'ulaj nyetzijon y quic'uan chic qui'. Retaman c'a que ri xtün c'o chic apu riq'uin ri rachijil.
JOH 3:30 Xe c'a ri Jesús ri c'uluman que nnimür ruk'ij, jac'a yin más utz que nquich'utinür-ka.
JOH 3:31 Ri Jun ri petenük chicaj, jari' ri más nim que chikavüch konojel roj vinük. Roma roj vinük, ri vit kana'oj xe oc chere' chuvüch ri ruch'ulef nq'uis-vi-ka. Xe oc ri' ri nkutiquer nkatzijoj. Jac'a ri Jun ri kajnük-pe chila' chicaj, man cachi'el tüj oc roj, roma rija' c'o c'a pari' ronojel.
JOH 3:32 Ri Jun c'a ri petenük chila' chicaj, ja ri rac'axan-pe y rutz'eton can, jari' ri nberuk'alajrisaj-ka cheke. Pero ri vinük man ncajo' tüj nquic'ul ri nuk'alajrisaj rija'.
JOH 3:33 Y ri vinük c'a ri nuniman ri nuk'alajrisaj ri Jun ri petenük chila' chicaj, nuk'alajrisaj c'a que ri Dios ketzij vi.
JOH 3:34 Roma ri Jun ri xutük-pe ri Dios chuvüch ri ruch'ulef, ja vi ri rutzij ri Dios ri nutzijoj. Y ri Dios ruyo'on c'a pe ri Lok'olüj Espíritu chin. Y ri Lok'olüj Espíritu ri nuya-pe chin rija' man jun ri ntiquer tüj netan.
JOH 3:35 Y ri Tata'aj juis vi c'a nrajo' ri Ruc'ajol, y pa ruk'a' rija' xujüch-vi ronojel.
JOH 3:36 Achique c'a vinük ri nyetaken richin ri Ruc'ajol, nc'uje' quic'aslen ri man nq'uis tüj. Jac'a ri vinük ri man ncajo' tüj nquitakej ri Ruc'ajol ri Dios, man c'a nc'uje' tüj quic'aslen. Roma ri vinük ri man nquiya' tüj cánima riq'uin, yec'o chic c'a richin nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quivi'.
JOH 4:1 Ri achi'a' fariseos cac'axan c'a que ri Jesús más vinük ri nyerubün bautizar y más ye q'uiy ri nyetzekleben richin, que chiquivüch ri vinük ri nyeban bautizar y ri nyetzekleben richin ri Juan Bautista. Y ri Ajaf Jesús xretamaj c'a ronojel re'.
JOH 4:2 Pero ri Jesús man ja tüj rija' ri nyebanun bautizar ri vinük. Xa ja ri ye rachibila' ri nyebanun bautizar.
JOH 4:3 Y ri Jesús xel c'a e chiri' pa ruch'ulef Judea y xtzolij jun bey chic pa ruch'ulef Galilea ye rachibilan ri rachibila'.
JOH 4:4 Xa ja richin que nye'apon c'a pa ruch'ulef Galilea, nc'atzinej que nyec'o pa ruch'ulef Samaria.
JOH 4:5 Ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xe'apon c'a pa Sicar. Ri Sicar jun tinamit richin ri Samaria. Ri Sicar c'o c'a apu chunakaj ri ulef ri xuya' ri Jacob chin ri José ri ruc'ajol.
JOH 4:6 Y ja chiri' c'o-vi ri pozo ri nbix Richin Jacob chin. Chiri' c'a xtz'uye-vi-ka ri Jesús, roma rija' juis c'a cosnük-pe roma ri bey quibanun-pe. Ri' colope' pa nic'aj-k'ij ri'.
JOH 4:7 Y tok ye benük c'a ri rachibila' pa tinamit chulok'ic vüy, chiri' chi pozo xapon c'a jun ixok aj chiri' pa Samaria, chirelesasic ruya'. Y ri Jesús xbij c'a chin ri ixok ri': Taspaj ba' nuya' richin nintij, xbij.
JOH 4:9 Pero ri ixok aj-Samaria xbij c'a chin ri Jesús: Rat rat jun israelita, ¿y achique roma tok nac'utuj aya' chuve yin? ¿C'uluman comi c'a que jun aj-Samaria nuya' ruya' jun israelita? xbij ri ixok. Rija' xbij quiri' roma ri ye israelitas y ri ye aj-Samaria man junan tüj quivüch.
JOH 4:10 C'ateri' ri Jesús xbij c'a chin ri ixok ri': Si avetaman ta rat achique chi sipanic ruyo'on-pe ri Dios, y avetaman ta chuka' achique c'a ri' ri nc'utun ba' ruya' chave, xa ja ta rat ri ncac'utun aya' chin, y rija' nuya' ta Aya' ri nyo'on c'aslen, xbij ri Jesús.
JOH 4:11 Y ri ixok xbij c'a chin ri Jesús: Ri pozo nüj kajnük-vi-ka, y rat man jun ac'uan richin nac'ün-ka ya'. ¿Ape' c'a nac'ün-vi ri Ya' ri nyo'on c'aslen ri nasuj?
JOH 4:12 Roma chupan c'a ri jun pozo re' xuc'ün-vi ruya' ri kaxquin-kamama' can Jacob, ri ye ralc'ual y quichin chuka' ri quichico. ¿Ape' ta c'a nac'ün-vi ri Ya' ri nasuj? ¿O c'o más ak'ij rat que chuvüch ri kaxquin-kamama' can Jacob que man chere' tüj navelesaj-vi ri Ya' ri nabij que nuya' c'aslen? xbij ri ixok.
JOH 4:13 Y ri Jesús xbij c'a chin ri ixok: Ri nyetijon ri ya' re', ri ntel chupan ri pozo, man nuc'usaj tüj e ri ruchakal quichi'. Xa nc'atzin c'a que nquitij más ya' richin que nch'uptüj-ka ba' ri ruchakal quichi'.
JOH 4:14 Jac'a ri nyetijon ri Ya' ri nyo'on c'aslen ri ninya' yin cheque, nbün c'a chin ri cánima que man chic nchaki'j tüj quichi'. Xa nbün cheque que quiq'uin rije' nalüx-vi ri Ya' ri', y nchoxin c'a pe richin que nyeruc'uaj chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj.
JOH 4:15 Y ri ixok jari' tok xbij chin ri Jesús: Taya' c'a ri Ya' ri' chuve yin, richin quiri' man jun bey chic c'a nchaki'j nuchi', y richin man jun chic nc'atzin-vi que nquipu'u chere' chi pozo chirelesasic ya', xbij ri ixok.
JOH 4:16 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri ixok: Cabiyin y que'avoyoj-pe ri avachijil, xbix chin roma ri Jesús.
JOH 4:17 Ri ixok xbij c'a: Yin manak vachijil, xbij. Y ri Jesús xbij chin: Ketzij vi ri nabij que manak avachijil.
JOH 4:18 Roma ye vo'o' yan avachijil yec'o. Y ri achi ri c'o aviq'uin vocomi, xa man avachijil tüj. C'uluman-vi c'a ri xabij que manak avachijil.
JOH 4:19 Y jari' tok ri ixok xbij chin ri Jesús: Yin ninnuc que rat rat jun k'alajrisüy richin ri nbix chave roma ri Dios.
JOH 4:20 ¿Achique c'a lugar c'uluman que nkaya-vi ruk'ij ri Dios? Roma ri kaxquin-kamama' can ri xec'uje' ojer can, pari' ri jun juyu' re' xquibün-vi ri jay richin xquiya' ruk'ij ri Dios. Pero rix israelitas nibij que conojel vinük nc'atzinej ja pa tinamit Jerusalén nquiya-vi ruk'ij ri Dios, xbij ri ixok.
JOH 4:21 Jac'a ri Jesús xbij chin ri ixok ri': Tanimaj c'a ri ninbij chave. Nka-pe c'a jun k'ij tok ronojel vinük man ja tüj chic pari' ri juyu' re', ni man pa Jerusalén tüj chuka' nquiya-vi ruk'ij ri Katata' Dios.
JOH 4:22 Rix aj-Samaria q'uiy c'a ri man ivetaman tüj pari' ri niya' ruk'ij. Jac'a roj israelitas ketaman-vi ri achique nkaya' ruk'ij, roma ja kiq'uin roj petenük-vi ri colonic quichin ri vinük chupan ri quimac.
JOH 4:23 Ri jun k'ij ri xinbij chave que npu'u-vi, xka-pe yan, richin conojel vinük man nquiya' tüj chic ruk'ij ri Katata' Dios pari' ri juyu' re', ni chuka' pa tinamit Jerusalén. Ri ketzij nyeyo'on ruk'ij ri Katata' Dios, ja ri c'o ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin, y chuka' riq'uin ronojel cánima nquiya' ruk'ij. Y ri Dios ja ri vinük ri nyebanun quiri' ri nyerujo'.
JOH 4:24 Ri Dios Espíritu vi. Roma c'a ri' ri vinük ri nyeyo'on ruk'ij, nc'atzin que c'o ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin y riq'uin ronojel cánima tiquiya' ruk'ij.
JOH 4:25 Y ri ixok xbij c'a chin ri Jesús: Yin vetaman c'a que c'o na jun k'ij tok nka-pe chuvüch ri ruch'ulef ri Mesías, ri nbix chuka' Cristo chin, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri k'ij tok nka-pe rija', ronojel c'a nuk'alajrisaj chikavüch, xbij ri ixok.
JOH 4:26 Ri Jesús xbij c'a chin: Ri Mesías ri nibij chuka' Cristo chin, ja yin ri'. Ja yin ri nquitzijon chave, xbij.
JOH 4:27 Y jari' tok xe'apon ri rachibila', y rije' jun vi ba' xquitz'et roma ntzijon riq'uin jun ixok aj chiri' pa Samaria. Pero ri achibila' man jun xquibij chin ri Jesús: ¿Achique nac'utuj chin? o ¿Achique ri natzijoj riq'uin? Man jun vi c'a xquic'utuj chin.
JOH 4:28 Y ri ixok ri' xuya' c'a can ri rucura' y xbe pa tinamit. Y xberubij c'a cheque ri vinük:
JOH 4:29 C'o jun achi xtzijon viq'uin y xbij c'a chuve ronojel ri ye nubanalun. ¿Man ja tüj comi c'a re' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios? Jo', y titz'eta', xbij cheque.
JOH 4:30 Y ri vinük ri xe'ac'axan ri', xquiya' can ri tinamit y xebe c'a ape' c'o-vi ri Jesús.
JOH 4:31 Y tok man jani tüj c'a que'apon ri vinük, ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, tac'uxu' avay, xquibij chin.
JOH 4:32 Pero rija' xbij c'a cheque: Rix man c'a ivetaman tüj que yin c'o nuvay richin ninc'ux, xbij.
JOH 4:33 ¿C'o comi xc'amon-pe ruvay? xquibij-ka ri achibila' chiquivüch rije'.
JOH 4:34 Y ri Jesús xbij cheque: Ri nuvay yin ja ri ninbün ri rurayibül ri takayon-pe vichin y ninq'uis can rubanic ronojel ri rusamaj ri ruchilaben-pe chuve.
JOH 4:35 Rix nibij c'a que c'o na caji' ic' nrajo' richin que nic'ol ronojel quivüch tico'n. Jac'a yin ninbij chive: Quixtzu'un chila' y que'itz'eta' la vinük. Rije' ye cachi'el jun tico'n ri k'ün chic. Coyoben chic richin ntzijos ri rutzij ri Dios cheque, richin nquitakej.
JOH 4:36 Ri nyebanun c'a la cosecha la', c'o c'a rajil-ruq'uexel nquic'ul, roma ri vinük ri nitaken ri rutzij ri Dios, nuc'ul ruc'aslen ri man nq'uis tüj. Y riq'uin ri', ri ye tiquiyon can ri rutzij ri Dios, nquicot c'a cánima quiq'uin ri nyec'olon ri jun ruvüch cosecha re'.
JOH 4:37 Chere' ketzij vi c'a ntel ri tzij ri nbij: Jun vi c'a ri nbanun can ri ticoj y jun vi chic ri nc'olon ruvüch ri tico'n.
JOH 4:38 Yin xixintük c'a richin que rix xaxe chic nic'ol ri cosecha ri man ja tüj rix ri xixcos chusamajisic. Roma ri rutzij ri Dios ch'aka chic c'a samajela' ye tiquiyon can pa tak cánima ri vinük, y rix xaxe chic c'a ba' samaj ri nyixbebana' richin nquitakej ri rutzij ri Dios, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'.
JOH 4:39 Y chupan c'a ri k'ij ri', ye juis vi ri vinük xetaken richin ri Jesús chiri' pa tinamit Sicar, ri c'o chiri' pa ruch'ulef Samaria. Y ri' roma ri xberubij ri ixok cheque que ri Jesús xbij chin ronojel ri ye rubanalun.
JOH 4:40 Y ri aj-Samaria ri' xbequic'utuj c'a chin ri Jesús que tic'uje-ka quiq'uin. Y rija' xc'uje' c'a ka ca'i' k'ij quiq'uin.
JOH 4:41 Y yec'o c'a ch'aka chic vinük ri aj chiri' ri xetaken, pero c'a ja tok cac'axan chic na ri tzij ri nbij ri Jesús. Ye q'uiy vi c'a ri xetaken.
JOH 4:42 Ri vinük c'a re' nquibila' c'a chin ri ixok ri xbeyo'on rutzijol cheque: Vocomi ketaman chic c'a y nkatakej chuka', man xe tüj roma ri xabij rat cheke, xa nkatakej chuka' roma ri xkac'axaj roj mismo. Xketamaj c'a que ketzij vi que ja rija' ri Cristo, ri Colonel quichin conojel vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 4:43 Tok c'unük chic ri ca'i' k'ij, xuya' can ri tinamit Sicar ri c'o chiri' pa ruch'ulef Samaria y xutz'om chic c'a e ri rubey richin nbe c'a pa ruch'ulef Galilea.
JOH 4:44 Y ja ri Jesús ri nbin que jun ri nk'alajrisan ri rutzij ri Dios pa rutinamit, xa man jun ruk'ij chiquivüch ri ruvinak.
JOH 4:45 Pero tok ri Jesús xapon pa Galilea, jabel ruc'ulic xban coma ri vinük aj chiri', roma ri vinük re' xec'uje' pa tinamit Jerusalén richin ri nimak'ij y xquitz'et ri milagros ri xerubanala' ri Jesús chiri'.
JOH 4:46 C'ateri' ri Jesús xbe chic c'a jun bey pa tinamit Caná ri c'o chiri' pa Galilea, ape' xbün que xoc ruya'al-uva ri ya'. Y chiri' pa Galilea, pa jun chic tinamit ri rubini'an Capernaum, c'o c'a jun achi nimalüj rusamajel ri rey, nye'avüj jun ruc'ajol.
JOH 4:47 Ri achi ri rusamajel ri rey, tok xrac'axaj que ri Jesús petenük c'a cala' pa ruch'ulef Judea y xapon chiri' pa ruch'ulef Galilea, xbe c'a riq'uin. Rija' xberuc'utuj favor chin richin nucol tüj ri ruc'ajol chuvüch ri camic, roma ri ala' ri' xa ncom yan.
JOH 4:48 C'ateri' ri Jesús xbij c'a chin ri rusamajel ri rey: Man ta nitz'et rix ri milagros ri ninbün yin, xa man nquinitakej tüj. Y chuka' si man ta nk'alajin riq'uin ri milagros que ja ri Dios ri takayon-pe vichin, xa man tüj chuka' nquinitakej.
JOH 4:49 Pero ri achi ri rusamajel ri rey xbij c'a chin ri Jesús: Ajaf, tabana' c'a favor que ncaxule' ta c'a ka pa tinamit Capernaum, roma ri nuc'ajol xa ncom yan.
JOH 4:50 Y ri Jesús xbij c'a chin: Catzolij. Ri ac'ajol nc'ase' c'a can, xbix-e. Y ri achi ri' xunimaj-vi ri xbij ri Jesús, y xbe.
JOH 4:51 Tok ri achi ri rusamajel ri rey rutz'amon-ka nutzolij, yec'o c'a rajic'a' xepu'u chuc'ulic y xquibij c'a chin: Ri ac'ajol c'üs. Man xcom tüj, xquibij chin.
JOH 4:52 Y rija' xuc'utuj c'a cheque ri ajic'a' ri' achique c'a hora tok ri ruc'ajol xk'alajin que nc'achoj. Y ri ajic'a' xquibij: Ja ri xkak'ij ivir. La una chiri', tok xq'uis-e ri c'atün chirij, xquibij.
JOH 4:53 Ri rutata' ri ala' yava', chanin c'a xka-pe chuc'u'x que ja hora ri' tok ri Jesús xbij chin que ri ruc'ajol man ncom tüj. Y romari' rija' y ri ye aj pa racho xquitakej c'a ri Jesús, xquiya' c'a cánima riq'uin.
JOH 4:54 Y jare' ri ruca'n milagro ri xbün ri Jesús chiri' pa ruch'ulef Galilea, milagro ri nk'alajrisan richin que ja vi ri Dios takayon-pe richin. Y re' jare' ri milagro ri xbün tok petenük c'a cala' pa Judea.
JOH 5:1 Y tok banatajnük chic c'a ronojel ri', jari' nka-pe yan c'a jun quinimak'ij ri israelitas, y romari' tok ri Jesús nc'atzinej xbe-e pa tinamit Jerusalén.
JOH 5:2 Chiri' c'a pa tinamit Jerusalén, chunakaj apu ri puerta Quichin ri Ovejas nbix chin, c'o c'a jun piscina. Y chiri' chuchi' ri ya' yec'o c'a vo'o' corredores. Y ri vinük israelitas nquibij c'a Betesda chin ri lugar ri'.
JOH 5:3 Chiri' c'a pa tak corredores ri' juis ye q'uiy yava'i' ye cotz'ol chiri' pan ulef. Yec'o ye moy, yec'o ri man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz', y yec'o ri man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul. Y yec'o c'a ri jun vi chic chi ruvüch yabil ntoc cheque. Y ronojel c'a quivüch yava'i' ri', coyoben c'a que nsilon-pe ri ya'.
JOH 5:4 Roma ri ya' re' c'o c'a k'ij tok nsilos can roma jun ángel ri npu'u chila' chicaj riq'uin ri Dios. Y ja ri yava' ri nka-ka nabey chupan ri ya' tok silon chic, ja yava' ri' ri nc'achoj. Y achique na yabil ntoc chin ri yava', nc'achoj-e.
JOH 5:5 Y chiri' chuchi' ri ya' c'o c'a jun achi ri yava' treinta y ocho juna'.
JOH 5:6 Y jun k'ij tok ri Jesús nc'o c'a e chiri', xutz'et c'a ri achi cotz'ol chiri'. Y rija' retaman c'a que ri achi ri' q'uiy yan c'a juna' ri quiri' ruc'ulachin-pe. Y c'ateri' rija' xuc'utuj c'a chin ri achi ri': ¿Najo' ncac'achoj? xbij chin.
JOH 5:7 Y ri yava' re' xbij c'a chin ri Jesús: Tok nsilon-pe la ya', man jun nbanun favor chuve richin ta nquiruto' nquinapon-apu c'a chupan. Romari', stape' (aunque) nintij nuk'ij que nquibe ta apu, man jani quinapon tok ja yan ri' xapon chic jun, xbij chin ri Jesús.
JOH 5:8 Y ri Jesús xbij chin ri achi: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin, xbij chin.
JOH 5:9 Xe c'a xbij quiri' ri Jesús chin ri yava', jari' tok xc'achoj chin ri ruyabil. Xuc'ol c'a e ri ruvarabül y xutz'om-e bey. Ri k'ij c'a ri', richin uxlanen.
JOH 5:10 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri achi ri xc'achojrisüs chin ri ruyabil: Vocomi k'ij richin uxlanen, xa xajan que rat ac'uan-e la avarabül.
JOH 5:11 Pero rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Ri xc'achojrisan vichin xbij chuve: Tac'olo-e la avarabül y cabiyin.
JOH 5:12 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin ri achi: ¿Achique c'a ri xbin chave que tac'olo' ri avarabül y cabiyin? xquibij chin.
JOH 5:13 Pero ri achi ri xc'achojrisüs, man retaman tüj c'a achique ri xc'achojrisan chin ri ruyabil, roma ri Jesús xa man xc'uje' tüj ka chiri' chiquicojol ri vinük. Rija' xa xbe.
JOH 5:14 Y juba' chic ri Jesús xberila' chic ri achi ri' pa racho ri Dios, y xbij chin: Vocomi xa rat utz chic. Man camacun chic c'a, richin quiri' man tavoyobej jun cosa más itzel chavij, xbij chin.
JOH 5:15 Y ri achi xtzolij-e, y xapon c'a quiq'uin ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, y xbij cheque: Ri xc'achojrisan vichin, ja ri Jesús, xbij cheque.
JOH 5:16 Romari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xecatüj c'a chirij ri Jesús, y nquinucula' c'a achique ta modo nquibün richin nquicamsaj, roma ri Jesús c'o milagros nyerubanala' chupan ri k'ij richin uxlanen.
JOH 5:17 Pero ri Jesús xbij: Ri Nata' Dios c'a nsamüj ri k'ij re', y quiri' c'a chuka' yin, nquisamüj.
JOH 5:18 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, más xquinuc pari' richin achique ta modo nquibün richin nquicamsaj ri Jesús, roma chiquivüch rije', xajan ri nyerubanala' chupan ri k'ij richin uxlanen. Y chuka' man xe tüj c'a romari', xa roma c'a chuka' ri Jesús nbij Rutata' chin ri Dios, roma chiquivüch rije', ri Jesús nbün que rija' junan riq'uin ri Dios.
JOH 5:19 Y jari' tok ri Jesús xbij: Ketzij c'a ri ninbij chive, que yin ri Ruc'ajol ri Dios man nquitiquer tüj nquisamüj nuyon. Xa nc'atzin que ninvoyobej na ri nbij ri Nata'. Roma ja ri samaj ri nrajo' rija', jari' ri ninbün yin ri Ruc'ajol.
JOH 5:20 Y roma ri Nata' Dios juis nquirujo' yin ri Ruc'ajol, romari' tok rija' nuc'ut chinuvüch ronojel ri rusamaj rija'. Y chikavüch apu c'o samaj más ye nimak' ri nuc'ut chinuvüch. Y tok ninbün ri samaj re', rix nsatz c'a ic'u'x chutz'etic.
JOH 5:21 Y cachi'el c'a nbün ri Nata' Dios tok nuya' quic'aslen ri caminaki' ri nyeruyüc-pe, quiri' c'a chuka' ninbün yin. Yin ninya' c'a chuka' quic'aslen ri nyenjo'.
JOH 5:22 Ri Nata' Dios, pa nuk'a' c'a chuka' yin ri Ruc'ajol rujachon-vi ri juicio y man ja tüj c'a rija' ri nbanun.
JOH 5:23 Richin quiri', yin ninc'ul c'a chuka' nuk'ij cachi'el ri nuc'ul ri Nata'. Roma achique vinük ri man nyo'on tüj nuk'ij yin ri C'ajol, man nuya' tüj c'a chuka' ruk'ij ri Nata', ri takayon-pe vichin.
JOH 5:24 Roma ketzij vi ri ninbij chive, que ri nac'axan ri nutzij y nutakej rubi' ri takayon-pe vichin, nril ruc'aslen ri man nq'uis tüj. Man c'a napon tüj chupan ri lugar richin juis pokonül, roma colotajnük chic chuvüch ri camic, richin xc'o-apu chupan ri c'aslen.
JOH 5:25 Y ketzij c'a ri ninbij chive, que c'o c'a jun k'ij ri oyoben y jare' xka-pe yan, que ri cachi'el ye caminaki' ncac'axaj c'a ri nutzij yin ri Ruc'ajol ri Dios. Y ja ri yincac'axaj-vi, nquil quic'aslen.
JOH 5:26 Roma ri Dios ruyo'on k'ij chuve richin ninya' c'aslen, cachi'el nbün rija'. Ri Nata' Dios nuya-vi c'aslen.
JOH 5:27 Y chuka' nilitüj juicio viq'uin, roma ri Nata' Dios nquirucusaj richin ri', roma rija' retaman que yin xinalüx chi'icojol.
JOH 5:28 Man tinuc c'a que ja ri xinbij yan chive ri más nimak' ri nquitiquer ninbün, man quiri' tüj, roma napon c'a ri k'ij que ri ye caminaki' chic e nc'atzinej c'a ncac'axaj ri nutzij.
JOH 5:29 Y ja ri xe'uc'uan jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, nyebecatüj c'a pe richin nquil quic'aslen ri man nq'uis tüj. Y ri man utzilüj tüj c'aslen nquic'uaj chuvüch ri Dios, nyebecatüj c'a pe richin nyebeka' c'a pa pokonül.
JOH 5:30 Yin man nquitiquer tüj c'a nquisamüj nuyon, roma xa cachi'el ri juicio ri nk'alajrisüs chinuvüch, quiri' ri ninbün. Ri juicio pa ruchojmil, roma man ja tüj ri nurayibül yin ri ninbün, xa ja ri rurayibül ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin, jari' ri ninbün.
JOH 5:31 Y si ta man jun chic nk'alajrisan vichin, utz ta que nbix chuvij que man ketzij tüj ri ninbij.
JOH 5:32 Pero c'o chic c'a Jun ri nk'alajrisan vichin. Y ri nbij rija' chuvij yin, ketzij vi.
JOH 5:33 Y rix xitük c'a ruc'utuxic chin ri Juan Bautista pari' ri Cristo, y rija' xuk'alajrisaj-pe ri ketzij chivüch.
JOH 5:34 Re' ninc'uxla'aj c'a apu chive, richin nyixcolotüj ta c'a. Roma c'o chic c'a Jun ri más nim ri nk'alajrisan vichin, que chuvüch ri Juan Bautista o jun chic vinük.
JOH 5:35 Y ri Juan Bautista xuya' c'a ri sük chive. Xbün-vi c'a cachi'el nbün juboraj chüj tok nc'at y nsakrisan. Y rix xirayij y xixquicot c'a riq'uin ri sük ri', jun ca'i-oxi' k'ij.
JOH 5:36 Y roma c'a ri xuk'alajrisaj ri Juan pa nuvi' yin, utz vi que nquinitakej. Pero más c'a nc'atzin que nquinitakej, roma ri samaj ri nyenbün yin chivüch. Samaj ri nquik'alajrisaj que ja ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin. Y ja rija' ri chilabeyon-pe chuve que ninbün ri samaj re'.
JOH 5:37 Y ja ri Nata' Dios ri xintakon-pe, ri nk'alajrisan chuka' vichin. Y rix man jun bey ivac'axan tüj achique rubanic nbün nch'o, ni man jun bey chuka' itz'eton tüj ruvüch.
JOH 5:38 Ri rutzij rija' man c'o tüj c'a pa tak ivánima, roma rix xa man nquinitakej tüj yin ri xintak-pe richin nquic'uje-ka-pe chi'icojol.
JOH 5:39 Tinic'oj c'a jabel rupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, roma ivetaman que chupan ri' nivil-vi c'aslen ri man nq'uis tüj. Y chupan ri rutzij ri Dios ja yin ri nquiruk'alajrisaj.
JOH 5:40 Jac'a rix man nijo' tüj niya' ivánima viq'uin, richin quiri' nivil tüj ri ic'aslen ri man nq'uis tüj.
JOH 5:41 Y ronojel ri xinbij-ka chive, man roma tüj c'a que yin ninjo' ta que rix niya' nuk'ij.
JOH 5:42 Yin xa vetaman c'a ivüch jabel, romari' vetaman que xa man jun retal ri nyixjo'on ta richin ri Dios pa tak ivánima.
JOH 5:43 Roma yin pa rubi' ri Nata' Dios yin petenük-vi y xa man xinic'ul tüj. Pero si ta yec'o ri nyepu'u, pa quibi' rije' mismo, jari' sí chi'ivonojel nyixbe chiquic'ulic.
JOH 5:44 Rix c'a ri xa man nicanoj tüj ik'ij riq'uin ri ketzij Dios, y xa quiq'uin vinük nicanola-vi, man c'a niya' tüj ivánima viq'uin yin.
JOH 5:45 Y man c'a tinuc pa tak ivánima que ja yin ri nquisujun chivij chuvüch ri Nata' Dios. Man quiri' tüj. Ri nsujun c'a ivichin chuvüch ri Dios roma man ja tüj ri nibün, ja ri Moisés, ri achique chok q'uin nibij-vi rix que iyo'on-apu ivánima.
JOH 5:46 Roma xa ta ketzij que rix nitakej ri ye rutz'iban can ri Moisés, nquinitakej ta chuka' yin, roma ri ye rutz'iban can rija' chuvij vi yin nyech'o-vi.
JOH 5:47 Y si xa man nitakej tüj ri ye tz'iban can roma ri Moisés, man c'a nitakej tüj chuka' ri tzij ri nuc'amon-pe yin chive, xbij ri Jesús.
JOH 6:1 Y tok ye banatajnük chic c'a can ronojel re', ri Jesús y ri rachibila' xebe c'a lojc'an ruchi-ya' Galilea, lago ri rubini'an chuka' Tiberias.
JOH 6:2 Ye juis c'a ye q'uiy vinük ri xetzekleben-e richin, roma ri vinük re' quitz'eton chic c'a ri milagros nyerubanala' quiq'uin ri yava'i', milagros ri nyek'alajrisan richin que ja vi ri Dios takayon-pe richin.
JOH 6:3 Ri Jesús y ri rachibila' xejote' c'a e pari' jun juyu', y rija' tz'uyul c'a chiquicojol ri rachibila'.
JOH 6:4 Ri k'ij c'a ri', xa nakaj chic c'a c'o-vi ri pascua, ri nimak'ij israelita.
JOH 6:5 Y tok ri Jesús xtzu'un c'a más cala', xutz'et que juis c'a ye q'uiy vinük ri ye apon-apu riq'uin. Romari' rija' xbij c'a chin ri Felipe ri jun rachibil: ¿Ape' nyekalok'o-vi-pe vüy richin nyekatzuk conojel ri vinük re'?
JOH 6:6 Quere' c'a ri xuc'utuj ri Jesús chin ri rachibil, richin nretamaj achique c'a ri nunuc, si nka-pe chuc'u'x que ri Jesús ronojel ntiquer nbün. Pero ri Jesús xa retaman chic ri nc'atzinej nbün richin nyerutzuk ri vinük ri'.
JOH 6:7 Y ri Felipe xbij c'a chin ri Jesús: Si ta nkalok' ca'i' ciento quetzales vüy, man nyerubün tüj. Man ntel tüj apu chiquivüch, stape' (aunque) xa ba' ta oc ri nkaya' cheque.
JOH 6:8 C'ateri' jun c'a cheque ri rachibila', ri rubini'an Andrés y ye quichak'-qui' riq'uin ri Simón Pedro, xbij:
JOH 6:9 Chere' c'o jun ala' c'o vo'o' vüy richin cebada y ca'i' tak cür ye ruc'amon-pe, ¿pero xaxe ta oc re' ri nkaya-apu chiquivüch conojel ri vinük re'? xbij ri Andrés.
JOH 6:10 C'ateri' ri Jesús xbij c'a: Tibana' cheque la vinük que quetz'uye', xbij rija'. Y ri lugar c'a ri' jabel richin nyetz'uye', roma ri sabana rüx-rüx rubanun. Conojel c'a ri vinük quimolon-qui' chiri' xetz'uye'. Ye colope' vo'o' mil xaxe ri achi'a'.
JOH 6:11 Ri Jesús xeruli'ej c'a ri vo'o' vüy re' y xumatioxij chin ri Dios. C'ateri' xujachala-e cheque ri rachibila', y ri achibila' xbequijachala' can cheque ri vinük ri ye tz'uyul. Y ri Jesús quiri' c'a chuka' xbün riq'uin ri ca'i' cür. Ri vinük xquic'ul c'a ri jaru' vüy y cür ri xcajo'.
JOH 6:12 Y tok ye va'inük chic c'a jabel ri vinük ri', ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Timolo' c'a pe ronojel vüy y cür ri man xq'uis tüj, roma man ninjo' tüj c'a que c'o ta nyec'uje' can quiri'.
JOH 6:13 Ri achibila' xbequimolo' c'a pe y xquinojsaj doce chacüch riq'uin ri man xq'uis tüj ruc'uxic, tok ye va'inük chic conojel. C'a ja na c'a ri' xmolotüj can chin ri vo'o' tak vüy banun riq'uin cebada.
JOH 6:14 Y ri vinük ri', tok quitz'eton chic ka ri milagro ri xbün ri Jesús, ri nk'alajrisan que ja ri Dios ri takayon-pe richin, rije' xquibij: Ketzij vi que ja achi re' ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri q'uiy yan tiempo oyoben que npu'u-vi chuvüch ri ruch'ulef, xquibij.
JOH 6:15 Ri Jesús ruyon c'a xtzolin-e pari' ri juyu', roma xunabej que ri vinük nyepu'u chuc'amic richin que nquibün qui-rey chin y rija' xa man nrajo' tüj.
JOH 6:16 Y ri rachibila' ri Jesús xetzolij-ka chuchi-ya', tok xquitz'et que xkak'ij-ka.
JOH 6:17 Rije' xe'oc c'a e pa jun canoa y quitz'amon c'a e bey richin que nyebe c'a pa tinamit Capernaum, ri c'o c'a lojc'an chic ruchi' ri ya'. Juis chic c'a k'eku'n chiri' y ri Jesús xa man apon tüj quiq'uin.
JOH 6:18 Y jari' tok xbetiquer-pe jun nimalüj cakik' pari' ri ya', jun cakik' ri juis ruchuk'a'. Y romari' ri ya' juis c'a nsilon.
JOH 6:19 Y tok ye biyinük chic c'a jun vo'o' o vaki' (seis) kilómetros pari' ri ya', ri rachibila' xquitz'et chanin que ja ri Jesús ri petenük chirakün pari' ya' y nyeruk'i' yan c'a. Y rije' juis c'a xquixbij-qui'.
JOH 6:20 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Man tixbij-ivi'. Ja yin ri Jesús, xbij rija'.
JOH 6:21 Ri rachibila' xcac'axaj c'a que ja na vi rija' ri Jesús, c'ateri' xquiya-ka cánima y riq'uin quicot xquic'ul-apu ri Jesús chupan ri canoa. Y jari' tok xe'apon chuchi' ri ya', ri lugar ri nc'atzinej nye'apon-vi.
JOH 6:22 Pa ruca'n k'ij, ri vinük ri c'a xec'uje' na can lojc'an ruchi-ya' ri jun xkak'ij can, c'a quimolon c'a qui'. Rije' quetaman c'a que xaxe ri rachibila' ri Jesús ri xetzolin chupan ri jun oc canoa ri c'o chiri'. Y ri Jesús xa xc'uje' can.
JOH 6:23 Ri k'ij c'a ri', yec'o c'a canoas ri ye petenük pa tinamit Tiberias y xe'apon chunakaj ri ape' xquic'ux-vi quivay ri vinük ri jun k'ij can, ri vüy ri xuya' ri Ajaf Jesús cheque, tok rumatioxin chic chin ri Dios.
JOH 6:24 Y ri vinük ri', roma xquitz'et que ri Jesús xa man c'o tüj chic chiri' y ri rachibila' xa xetzolij yan, rije' chuka' xe'oc-e pa tak canoas y xebe pa Capernaum chucanoxic ri Jesús.
JOH 6:25 Tok ri vinük re' xbequila' ri Jesús lojc'an ruchi-ya', xquibij c'a chin: ¿Jampe' xatobos chere'? xquibij.
JOH 6:26 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Ketzij ninbij chive, que rix nquinicanoj xaxe roma xivil ivay viq'uin y jabel xinojsala' ipan, y man roma tüj que xe'itz'et ri milagros ri nyek'alajrisan que yin ja vi ri Dios ri takayon-pe vichin.
JOH 6:27 Quixsamüj c'a, pero man richin tüj que nich'üc ri vüy ri xa nq'uis. Xa quixsamüj richin nich'üc ri vüy ri chi jumul c'o y nuya' ic'aslen ri man nq'uis tüj. Vüy ri ninya' chive yin ri xinalüx chi'icojol, roma ja yin xinrutük-pe ri Nata' Dios, richin ninbün ri samaj re', xbij.
JOH 6:28 Y ri vinük ri' xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri nka' chuvüch ri Dios que nkabün ta?
JOH 6:29 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri nka' chuvüch ri Dios que rix nibün ta, ja ri quinitakej yin ri xintak-pe roma rija'.
JOH 6:30 Y ri vinük xquibij chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri ncatiquer nabün? Tabana' c'a jun milagro, richin quiri' nkatz'et y ncatkanimaj.
JOH 6:31 Roma ri ojer tak kaxquin-kamama' can, tok xec'o chupan ri tz'iran ruch'ulef, ja ri vüy xubini'aj maná ri xuya' ri Moisés cheque richin xquic'ux. Cachi'el vi c'a ri nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Chiri' nbij: Vüy c'a ri petenük chila' chicaj ri xuya' cheque richin xquic'ux. Y rat ¿ncatiquer comi nabün cachi'el xbün ri Moisés?
JOH 6:32 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ri vüy ri xpu'u chila' chicaj, man ja tüj c'a ri Moisés ri xyo'on. Jac'a ri Nata' Dios ri nyo'on chive ri ketzij Vüy richin chila' chicaj.
JOH 6:33 Roma ri Vüy ri richin ri Dios, ja ri Jun ri petenük chila' chicaj. Y jari' ri c'amayon-pe c'aslen cheque ri vinük, xbij cheque.
JOH 6:34 Tok xcac'axaj quiri' ri vinük, xquibij c'a chin ri Jesús: Chi jumul c'a taya' ri Vüy re' cheke, xquibij.
JOH 6:35 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ja yin ri Vüy ri nquiyo'on c'aslen. Ri nuya' ránima viq'uin, man chic c'a nnum tüj ri ránima, roma ja yin ri nquinoc Ruvay ri nc'usan-e ruvayjül. Y chuka' ri nuya' ránima viq'uin, man nchaki'j tüj chic ruchi' ri ránima, roma ja yin ri nquinoc Ruya' ri nc'usan-e ri chakal ruchi'
JOH 6:36 Pero cachi'el c'a ri nubin chive, que stape' (aunque) rix xitz'et y xivac'axaj ri samaj xinbün yin iviq'uin, man c'a nquinitakej tüj.
JOH 6:37 Conojel c'a ri nyepu'u chinucanoxic, nyenc'ul, y man jun bey nyenvetzelaj tüj e. Roma jare' ri ye rucha'on chic ri Nata'.
JOH 6:38 Roma yin ri xinka-pe chila' chicaj man nusamaj tüj c'a yin ri nuc'amon-pe, man quiri' tüj. Yin xinka-pe chila' chicaj chubanic ri samaj ri rurayibül vi ri takayon-pe vichin.
JOH 6:39 Y ri samaj c'a ri ruchilaben-pe ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin, jac'a que conojel ri ye rucha'on rija', ri nyecanon vichin yin, man ta c'a nyesatz can, y pa ruq'uisbül k'ij nyenc'asoj ta e chiquicojol ri caminaki'.
JOH 6:40 Ri samaj chuka' ri chilaben-pe chuve roma ri Nata', ri takayon-pe vichin, ja que conojel ri nyetz'eton ri nusamaj y nquiya' chuka' cánima viq'uin, tic'uje' c'a quic'aslen ri man nq'uis tüj, y nyenc'asoj-e chiquicojol ri caminaki' pa ruq'uisbül k'ij, xbij ri Jesús.
JOH 6:41 Ja ri vinük israelitas ri' nyexebexot chirij ri Jesús, roma rija' xbij: Ja yin ri Vüy ri kajnük-pe chila' chicaj.
JOH 6:42 Y nyequixebexa' c'a: ¿Man ja tüj c'a re' ri Jesús ri ruc'ajol ri José? Xa ketaman c'a quivüch ri rute-rutata'. Porque c'a cheke roj nbij-pe que rija' kajnük-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios, nquibij.
JOH 6:43 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Man quixxebexot-pe chuvij yin.
JOH 6:44 Roma ri nyetaken vichin, xa ja ri samajnük chic ri Nata' Dios pa tak cánima, ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin. Y yin ninbün c'a cheque ri nyetaken vichin que nyec'astüj-e chiquicojol ri caminaki' pa ruq'uisbül k'ij.
JOH 6:45 Y tz'iban c'a chuka' coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, que conojel c'o c'a ri nc'ut chiquivüch roma ri Dios, quiri' ri nbij. Y ri achique c'a ri nrac'axaj ri rutzij ri Nata' Dios y nretamaj, npu'u c'a chinucanoxic.
JOH 6:46 Pero yin man ninbij tüj c'a que c'o ta jun vinük ri tz'eteyon richin ri Dios, man quiri' tüj. Xaxe yin ri yin petenük chila' chicaj riq'uin rija' ri yin tz'eteyon ruvüch ri Dios.
JOH 6:47 Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Ri ntaken c'a vichin, c'o na vi ruc'aslen ri man nq'uis tüj.
JOH 6:48 Ri Vüy ri nyo'on na vi c'aslen, ja yin.
JOH 6:49 Roma ri vüy ri xubini'aj maná, ri xc'ux coma ri ojer tak ixquin-imama' can ri xec'o pa tz'iran ruch'ulef, man xtiquer tüj xbün cheque que xc'uje' ta quic'aslen richin chi jumul.
JOH 6:50 Jac'a ri ketzij Vüy ri kajnük-pe chila' chicaj nbün cheque ri nyec'uxun richin que man nye'apon tüj chupan ri camic richin chi jumul.
JOH 6:51 Ja yin c'a ri Vüy ri c'o ruc'aslen, ri xka-pe chila' chicaj. Ri nquic'ux c'a ri Vüy re', nyec'ase' richin chi jumul. Ri Vüy c'a ri ninya' yin cheque ja ri nuch'acul. Napon-vi c'a pa camic richin que nuc'ün-pe c'aslen cheque ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 6:52 Y ri vinük israelitas re', tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús, xquic'utula' c'a chiquivüch ka rije': ¿Achique c'a rubanic ri' que rija' nuya' ri ruch'acul cheke richin nkac'ux? nquibij c'a. Xa xejalajo' c'a roma man junan tüj quinojibül.
JOH 6:53 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij vi, que si xa man nic'ux tüj ri nuch'acul y man nitij tüj chuka' ri nuquiq'uel yin ri xinalüx chi'icojol, ri c'aslen richin chi jumul can man ntoc tüj ivichin.
JOH 6:54 Ri nquic'ux c'a ri nuch'acul yin y nquitij chuka' ri nuquiq'uel, c'o-vi c'a ri quic'aslen richin chi jumul. Y yin ninbün c'a cheque que nyec'astüj-e chiquicojol ri caminaki', pa ruq'uisbül k'ij.
JOH 6:55 Roma ri nuch'acul yin jari' ri ketzij Vüy y ri nuquiq'uel jari' ri ketzij Ya', ri nquic'ün-pe c'aslen.
JOH 6:56 Ri nquic'ux c'a ri nuch'acul yin y nquitij chuka' ri nuquiq'uel, xa jun c'a ri nkabün quiq'uin. Rije' nyec'uje' viq'uin yin y yin quiq'uin rije'.
JOH 6:57 Roma ja ri Nata' ri takayon-pe vichin y rija' c'o-vi ri c'aslen riq'uin, yin chuka' c'o ri c'aslen ri' viq'uin. Y quiri' c'a chuka' ri yinquic'ul yin, nyec'ase-vi voma yin.
JOH 6:58 Ri ketzij Vüy c'a, ri kajnük-pe chila' chicaj, ri Vüy ri' man junan tüj riq'uin ri vüy ri rubini'an maná ri xquic'ux ri ojer tak ixquin-imama' can, roma ri vüy ri xquic'ux rije' man xtiquer tüj xbün cheque que xc'uje' ta quic'aslen richin chi jumul. Jac'a ri nquic'ux ri ketzij Vüy ri kajnük-pe chila' chicaj nc'uje' quic'aslen ri richin chi jumul.
JOH 6:59 Jare' ri xbij ri Jesús cheque ri vinük israelitas ri quimolon-qui' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, chiri' pa tinamit Capernaum.
JOH 6:60 Entonces tok ri nyetzekleben richin ri Jesús cac'axan chic ka ri xbij, ye q'uiy c'a cheque rije' ri xquibij: Juis c'ayuf ri xbij. Man k'alüj tüj si yec'o ri nyetaken.
JOH 6:61 Entonces tok ri Jesús xutz'et ri nquinuc pa tak cánima ye q'uiy cheque ri nyetzekleben richin, rija' xbij c'a cheque: ¿Achique roma tok rix ninuc que c'ayuf richin xtinimüx ri xinbij?
JOH 6:62 Si ta nquinitz'et yin ri xinalüx chi'icojol que nquitzolij chila' riq'uin ri Dios ri ape' yin petenük-vi, ¿man ta comi nquinitakej?
JOH 6:63 Ri ruc'aslen ri ich'acul, ja ri ru-espíritu ri nyo'on. Ri ich'acul xa man jun rakalen. Y ri Espíritu ri nyo'on ri ketzij ic'aslen, ja ri tzij ri ye nubin chic ka chive ri nyo'on.
JOH 6:64 Pero ye q'uiy na c'a chive rix ri man nurayij tüj cánima yinquitakej, xbij ri Jesús. Roma rija' pa nabey c'a retaman chic pe achique vinük ri man nyetaken tüj, y ri achique nc'ayin-e richin.
JOH 6:65 Y ri Jesús xbij c'a: Roma yec'o c'a chive rix ri man nurayij tüj cánima yinquitakej, romari' tok yin nubin c'a chive que ja ri vinük ri ye cha'on roma ri Nata' Dios, jari' ri nyepu'u c'a viq'uin yin chinucanoxic, xbij.
JOH 6:66 Roma c'a ri xbij ri Jesús, juis c'a ye q'uiy cheque ri nyetzekleben richin, man xquitzeklebej tüj chic. Xa xetzolij c'a can.
JOH 6:67 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri doce rachibila': ¿Rix chuka' nijo' nyixbe can?
JOH 6:68 Y ri Simón Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Ajaf, man jun chic cachi'el rat, richin nkatzeklebej tüj, roma ri atzij rat nuya' c'aslen ri man nq'uis tüj.
JOH 6:69 Roj kayo'on kánima aviq'uin y ketaman que ja rat ri Cristo, ri Ruc'ajol ri c'aslic Dios.
JOH 6:70 Y ri Jesús xbij c'a: Stape' (Aunque) ja yin ri xincha'on ivichin rix doce, c'o c'a jun ri itzel-vinük xc'ulun chi'icojol, xbij.
JOH 6:71 Tok ri Jesús xuya' retal c'a ri jun ri itzel-vinük xel, pari' c'a ri Judas Iscariote xch'o-vi, ri Judas ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón. Ri Jesús xuya' retal c'a ri jun ri', roma jari' ri nc'ayin-e richin ri Jesús. Y rija' jun c'a cheque ri doce rachibila'.
JOH 7:1 Y c'ateri' ri Jesús xutz'om xbiyin pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galilea. Man c'a rujo'on tüj chic benük tzijoy rutzij ri Dios c'a pa Judea, roma ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquicanola' c'a achique rubanic nquibün richin nquicamsaj.
JOH 7:2 Ri k'ij c'a ri', xa nakaj chic c'a c'o-vi ri jun cheque ri quinimak'ij ri israelitas, nimak'ij richin nquiya' retal ri tiempo ri xquic'usaj ri quixquin-quimama' can chupan ri tz'iran ruch'ulef.
JOH 7:3 Y ri ye ruchak' c'a ri Jesús xquibij chin rija': Taya' c'a can ba' ri ruch'ulef Galilea y cabiyin pa ruch'ulef Judea, richin quiri' ri vinük ri nyetzekleben avichin ri yec'o chila', tiquitz'eta' c'a ri asamaj. Tiquitz'eta' c'a ri milagros ri nye'abanala'.
JOH 7:4 Roma achique c'a ri nrajo' nuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri vinük, man c'uluman tüj c'a que nrevaj-ri'. Nc'atzin que nuc'ut-ri' que c'o-vi ri ntiquer nbün, xquibij ri ye ruchak' chin.
JOH 7:5 Stape' (Aunque) rije' quichak' ri Jesús, man c'a nquitakej tüj.
JOH 7:6 Y c'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri ye ruchak': Rix achique na c'a k'ij utz nyixapon chupan ri nimak'ij. Jac'a yin man quiri' tüj. Yin man jani c'a utz tüj richin que nquinapon.
JOH 7:7 Rix xa man c'a nyixetzelüs tüj coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Jac'a yin yinquetzelaj-vi. Yinquetzelaj roma yin nink'alajrisaj ri itzel ri nyequibanala'.
JOH 7:8 Quixbiyin c'a e iyon rix. Yin xa c'a man jani nquibe-e chupan ri nimak'ij re'. Ri hora richin que nink'alajrisaj-vi', c'a man jani c'a tapon, xbij ri Jesús cheque.
JOH 7:9 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re' cheque ri ye ruchak', rija' xc'uje' na vi can chiri' pa Galilea.
JOH 7:10 Y tok ye benük chic ri ye ruchak' chupan ri jun nimak'ij ri', c'ateri' c'a xbe rija'. Cachi'el xa pan evatül c'a ri xbe, roma man xtz'etetüj tüj e.
JOH 7:11 Ja pa nimak'ij ri', ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, y nquetzelaj ri Jesús, nyexule-nyejote' chucanoxic y nquic'utula' c'a: ¿Man itz'eton tüj ri jun achi ri'? nquibij.
JOH 7:12 Y chiquicojol ri vinük chupan ri nimak'ij ri', q'uiy c'a ri nbitüj chirij ri Jesús. Yec'o ch'aka nquibij que ri nuk'alajrisaj ri Jesús, utz. Yec'o ch'aka man quiri' tüj chiquivüch, xa nquibila' c'a que ri Jesús xa nyeruch'üc ri vinük.
JOH 7:13 Pero man jun c'a cheque ri vinük ri nyebin quiri' nuk'alajrisaj ta ri', roma nquixbij c'a qui' chiquivüch ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas.
JOH 7:14 Y ja tok ya xnic'ajür ri nimak'ij ri', jari' tok ri Jesús xapon pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén, ri ape' ntajin-vi ri nimak'ij ri'. Y rija' nutzijoj c'a ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' chiri'.
JOH 7:15 Ri achi'a' c'a ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibij c'a chirij ri Jesús: ¿Achique c'a roma que ri achi re' juis etamabül ruchajin pari' ri rutzij ri Dios y xa man jun bey xkatz'et que ntajin ta nretemaj? nquibij c'a.
JOH 7:16 Pero ri Jesús xbij: Ri tijonic ri ninya', ja ri takayon-pe vichin ri chilabeyon-pe chuve. Re' man vichin tüj c'a yin.
JOH 7:17 Y ri vinük ri c'o rayibül riq'uin richin nbün ri nrajo' ri Dios, ri vinük ri' nretamaj c'a, si ri tijonic ri ninya' yin riq'uin ri Dios petenük-vi o xa nuyon nutz'ucun-e.
JOH 7:18 Achique c'a vinük ri ruyon rija' nuk'alajrisaj-ri', nrajo' c'a que ri vinük nquiya' ta ruk'ij. Jac'a yin ninjo' que rix niya' ta ruk'ij ri Dios ri takayon-pe vichin. Y romari' nk'alajin que yin ja ri ketzij ninbün y man jun bey ninbün tüj ri man utz tüj.
JOH 7:19 Rix nicanoj c'a achique rubanic nibün richin nquinicamsaj. Xa man nibün tüj c'a ri achique nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y ri ley re' xa pan ik'a' c'o-vi, xbij ri Jesús.
JOH 7:20 Y ri vinük xquibij c'a: Xa xch'ujir la'. ¿Achique c'a ri njo'on ncamsan avichin? xquibij.
JOH 7:21 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Rix xe' xica'yej tok xitz'et que yin pa jun k'ij richin uxlanen xinc'achojrisaj ri jun achi.
JOH 7:22 Y ri Moisés tok xuya' ri ley ri xuya' ri Dios richin rija' xbij c'a que tiban ri circuncisión cheque ri alabo'. Pero xa man ja tüj c'a rija' ri tz'ucuyun-pe, xa ja ri ojer tak kaxquin-kamama' can ri xetz'ucun-pe. Y romari' rix, tok napon ri ocho k'ij talüx jun ac'ual vit ala', stape' (aunque) pa jun k'ij richin uxlanen, nibün-vi c'a ri circuncisión chin, ri retal que ja richin ri tinamit ri Dios.
JOH 7:23 Rix nibij que man nijo' tüj nik'üj ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y stape' (aunque) pa jun k'ij richin uxlanen rix nibün-vi ri circuncisión. ¿Y achique roma tok xpu'u ivoyoval chuve yin roma xinc'achojrisaj jun achi chupan jun k'ij richin uxlanen?
JOH 7:24 Man tibij c'a que man utz tüj ri nquibanun, xaxe roma quiri' nk'alajin chivüch rix. Xa tivetamaj na c'a jabel, si quiri' o man quiri' tüj, richin quiri' man quixsatz, xbij ri Jesús.
JOH 7:25 Y yec'o c'a cheque ri vinük aj chiri' pa tinamit Jerusalén ri nquibila' c'a: ¿Man ja tüj comi c'a ri Jesús ri ncanox richin ncamsüs?
JOH 7:26 Pero rija' xa man revan tüj ri'. Titz'eta' c'a la', rija' nch'o chiquivüch la vinük y man jun nbin tüj chin que man tubün chic cala'. Riq'uin juba' ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij ri yec'o chikacojol xa xquitz'et yan que ja vi rija' ri Cristo.
JOH 7:27 Pero nk'alajin c'a que xa man ja tüj rija' ri Cristo, roma xa ketaman c'a ape' petenük-vi. Y tok nka-pe ri ketzij Cristo, xa man c'a nk'alajin tüj ape' npu'u-vi, nquibij ri vinük aj-Jerusalén.
JOH 7:28 Y ri Jesús nch'o c'a chiquivüch ri vinük ri chiri' pa racho ri Dios. Y riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Rix ivetaman-vi nuvüch y ivetaman chuka' ape' nquipu'u-vi. Jac'a ri takayon-pe vichin man c'a ivetaman tüj ruvüch, y rija' ketzij. Man c'a nuyon tüj yin xinbün que xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 7:29 Yin vetaman-vi c'a ruvüch ri man ivetaman tüj ruvüch rix, roma riq'uin rija' yin petenük-vi, y ja chuka' rija' ri takayon-pe vichin, xbij rija'.
JOH 7:30 Y yec'o c'a ri xejo'on que xquitz'om tüj, pero man xquitz'om tüj e roma ri hora richin ri Jesús man jani c'a tapon.
JOH 7:31 Ye juis c'a ye q'uiy cheque ri vinük ri xetaken richin ri Jesús chupan ri k'ij ri'. Ri vinük c'a ri' nquibij que ja rija' ri Cristo, roma ri milagros man jun chic c'a nbanun. Xaxe c'a si ja ri Cristo, ntiquer nbün, xquibij rije'.
JOH 7:32 Y ri achi'a' fariseos xcac'axaj c'a que quiri' ri nyequibila' ri vinük pari' ri Jesús. Romari' ri achi'a' fariseos y ri más nimalüj tak sacerdotes, xequitük c'a e ri achi'a' ri ye chajinela' richin ri racho ri Dios richin nquitz'om rija'.
JOH 7:33 Jari' tok xbij ri Jesús: C'o na ba' tiempo ri nquic'uje' iviq'uin. C'ateri' nquitzolij riq'uin ri achique takayon-pe vichin.
JOH 7:34 Rix nquinicanoj c'a, y man nquinivil tüj chic, roma ri lugar ape' nquibec'uje-vi yin, man nyixtiquer tüj nyixapon chinucanoxic, xbij ri Jesús.
JOH 7:35 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Ape' comi c'a nbe-vi ri Jesús re'? Roma nbij que chiri' man nkila' tüj chic pe. ¿Nbe comi c'a pa ch'aka chic ruch'ulef richin nyerutzijoj ri rutzij cheque ri kavinak israelitas y cheque ri man ye israelitas tüj?
JOH 7:36 Man c'a ketaman tüj ape' nbe-vi, roma man ketaman tüj achique ntel-vi chi tzij tok xbij: Nquinicanoj y man nquinivil tüj. Ri lugar ape' nquibec'uje-vi yin, man nyixtiquer tüj nyixapon rix, nquibij c'a.
JOH 7:37 Chupan c'a ri nimalüj k'ij y ruq'uisbül richin ri jun semana nimak'ij ri', ri Jesús pa'ül tok riq'uin c'a ruchuk'a' xbij: Si c'o c'a jun ri nchaki'j ruchi' ri ránima, tipu'u c'a viq'uin yin, richin nc'o-e chakal ruchi' ránima riq'uin ri Ya' ri ninya-e chin yin.
JOH 7:38 Ri npu'u c'a viq'uin yin richin nquirutakej, nc'uje' c'a ri Ya' richin c'aslen pa ránima, y ri Ya' ri' cachi'el c'a ri nbün ri ya' pa ralaxbül, quiri' nbün pa ruc'aslen. Quiri' ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can.
JOH 7:39 Ri Ya' c'a ri xuya' retal ri Jesús, ja ri Lok'olüj Espíritu, roma jari' ri nquic'ul ri vinük ri nyetaken richin ri Jesús. Y ri k'ij c'a ri' c'a man jani tüj tika-pe ri Lok'olüj Espíritu, roma c'a man jani tüj chuka' titzolij-e ri Jesús chila' chicaj richin que nk'alajin que rija' c'o-vi ruk'ij.
JOH 7:40 Y yec'o c'a cheque ri vinük, tok xcac'axaj-ka ri tzij ri xerubij ri Jesús, xquibij c'a: Ketzij vi que ri Jesús jare' ri rusamajel ri Dios ri nk'alajrisan ri rutzij, ri q'uiy yan tiempo oyoben-pe.
JOH 7:41 Y yec'o chuka' la' nquibij: Ja ri Jesús jari' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Pero yec'o chic c'a ch'aka ri nquibij: Ri Cristo man pa Galilea tüj npu'u-vi.
JOH 7:42 Roma ri rutzij ri Dios ri tz'iban can nbij que ri Cristo ruxquin-rumam can ri rey David. Y chiri' pa Belén ri tinamit ape' xalüx-vi ri David, chiri' nc'atzinej npu'u-vi, nquibij.
JOH 7:43 Man junan tüj c'a ri quinojibül pari' ri Cristo, roma xa jun vi nbij la jun y jun vi chic nbij la jun.
JOH 7:44 Y yec'o c'a ch'aka chic cheque ri vinük, xcajo' c'a que xquitz'om ta e ri Jesús, pero xa man xquibün tüj.
JOH 7:45 Ja tok ri chajinela' richin ri racho ri Dios, ri ye takon-e coma ri más nimalüj tak sacerdotes y coma ri achi'a' fariseos, xetzolij, xbix c'a cheque: ¿Achique c'a roma tok man xitz'om tüj pe ri Jesús? xquibij.
JOH 7:46 Pero ri chajinela' ri' xquibij: Roj man c'a xkatz'om tüj pe, roma ri tzij ri nyerubij man jun chic c'a achi ri biyon tüj. Galán c'a jabel, xquibij rije'.
JOH 7:47 C'ateri' ri achi'a' fariseos xquibij c'a cheque ri chajinela': ¿Rix chuka' xixch'acatüj-pe?
JOH 7:48 ¿Nitz'et ta comi c'a rix que yec'o ta cheque ri achi'a' pa comon nyebanun juzgar y ri fariseos que quiniman ta ri nbij ri Jesús?
JOH 7:49 Xa ja ri vinük ri man jun quetaman chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa jari' ri nyetaken richin. Ja ta nka-pe castigo pa quivi' ri vinük re'.
JOH 7:50 Pero ri Nicodemo ri achi ri xa chak'a' xapon riq'uin ri Jesús, xbij c'a cheque ri ye rachibil:
JOH 7:51 ¿Utz ta comi chuvüch ri ka-ley que nbix que jun achi c'o rumac, y xa man etaman tüj, ni man ac'axan tüj chuka' chin si ketzij que c'o mac rubanun o xa man jun?
JOH 7:52 Y rije' xquibij c'a chin ri Nicodemo: Rat ni man rat aj-Galilea tüj, richin quiri' nato' ri Jesús. Tanic'oj na pe' jabel ri rutzij ri Dios tz'iban can. Chiri', nk'alajin-vi c'a que pa ruch'ulef Galilea man nc'ulun tüj c'a pe jun achi k'alajrisüy richin ri nbix chin roma ri Dios, xquibij.
JOH 7:53 Y c'ateri' ri achi'a' ri quimolon-qui', xquitaluj-e-qui' y xebe chi tak cacho.
JOH 8:1 Ri Jesús xbe c'a e pari' ri juyu' rubini'an Olivos.
JOH 8:2 Y xsaker yan, rija' xapon chic pa racho ri Dios. Ri vinük xe'apon c'a riq'uin. Y tz'uyul tok nutzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük ri quimolon-apu-qui' chiri'.
JOH 8:3 Y ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xe'apon c'a riq'uin ri Jesús, quic'uan-apu jun ixok ri nmacun riq'uin jun achi ri xbe'ilitüj-pe. Xbequipaba' chuvüch ri Jesús, pa quinic'ajal.
JOH 8:4 Ri fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij rije'. Ri jun ixok ri kapaban chavüch, nmacun riq'uin jun achi ri xilitüj-pe.
JOH 8:5 Chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que ri nyebanun quere', quecamsüs chi abüj. ¿Achique c'a nabij rat? ¿Utz o man utz tüj nkacamsaj chi abüj ri jun ixok re'? xquibij chin.
JOH 8:6 Ri achi'a' ri' quiri' xquibij xaxe richin nquitij ri Jesús, richin quiri' nyetiquer nyesujun chirij. Pero ri Jesús xa xluque-ka, y c'o c'a xerutz'ibaj-ka pan ulef riq'uin ri ruvi-ruk'a'.
JOH 8:7 Y roma c'a ri achi'a' ri' juis c'a nquic'utula-apu chin ri Jesús, si ncamsüs o man ncamsüs tüj ri ixok re', rija' xbepa'e' c'a pe y xbij: Ri man jun bey c'a kajnük pa jun mac, tutz'ama' c'a ruc'akic ri ixok, xbij.
JOH 8:8 Y ri Jesús xluque' c'a ka jun bey chic y xutz'om chic c'a tz'ibanic jun bey, riq'uin ri ruvi-ruk'a', chiri' pan ulef.
JOH 8:9 Tok ri sujunela' chirij ri ixok xcac'axaj c'a ri xbij ri Jesús, ri cánima xbij cheque que rije' chuka' ye aj-maqui', y xquitalüj c'a e qui'. Xenabeyüj-e ri rajatük, y c'ateri' xebe ri más c'a ye ac'uala'. Xaxe chic c'a ri ixok ri xc'uje' can, roma ri ye sujunela' chirij xa xebe yan. Ri ixok pa'ül c'a chiri' ape' xbequipaba-vi chuvüch ri Jesús.
JOH 8:10 Y tok ri Jesús xbepa'e' chic pe, xutz'et c'a que xaxe chic ri ixok ri pa'ül can chiri'. Romari' xuc'utuj c'a chin ri ixok ri': ¿Y ri vinük ri ye c'amayon-pe avichin? ¿Man jun xc'uje-ka richin ncarucamsaj? xbij ri Jesús.
JOH 8:11 Y ri ixok ri' xbij: Ajaf, man jun chic xcanaj can, xbij. Y ri Jesús xbij c'a chin: Yin chuka' man ninbij tüj que ncacamsüs. Vocomi c'a catzolij y man camacun tüj chic.
JOH 8:12 Tok ri Jesús xch'o chic c'a jun bey chiquivüch ri vinük, xbij c'a: Ja yin ri nquisakrisan quic'aslen ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri ntzekleben c'a vichin, ninsakrisaj c'a y nril ruc'aslen viq'uin. Y rija' man nbiyin tüj chic c'a pa k'eku'n.
JOH 8:13 C'ateri' ri achi'a' fariseos ri yec'o c'a chiri', xquibij-apu chin ri Jesús: Roj man nkanimaj tüj que ketzij ri nabij chavij, roma xa ja rat ri ncabin.
JOH 8:14 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' fariseos: Stape' (Aunque) xa ja yin ri nquik'alajrisan-ka vichin, ketzij vi c'a ri nink'alajrisaj-ka pa nuvi'. Roma chinuvüch yin k'alüj ri ape' yin petenük-vi, y chiri' c'a chuka' nquitzolin-vi. Jac'a rix man ivetaman tüj ape' nquipu'u-vi, ni man ivetaman tüj c'a chuka' ape' nquibe-vi.
JOH 8:15 Rix iyon c'a nibanala-ka i-leyes. Jac'a yin man quiri' tüj ninbün.
JOH 8:16 Y si yin ninbün jun juicio, pa ruchojmil c'a ntel-vi, roma man nuyon tüj yin, xa vachibilan-vi c'a ri Nata' ri takayon-pe vichin.
JOH 8:17 Chupan ri ley ri ivichin ibanun-ka chin, nbij c'a que tok yec'o ye ca'i' ri junan ri nquibij, nk'alajin c'a que ketzij ri nquibij.
JOH 8:18 Y yin y ri Nata' ri takayon-pe vichin, junan ri nkabij, xbij ri Jesús.
JOH 8:19 Ri achi'a' fariseos xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Ape' c'a c'o-vi ri Atata'? xquibij chin. Y ri Jesús xbij c'a: Rix man ivetaman tüj ruvüch ri Nata', roma man ivetaman tüj nuvüch yin. Si ta ivetaman nuvüch yin, ivetaman ta chuka' ruvüch ri Nata'.
JOH 8:20 Y ja tzij re' ri xerubij ri Jesús cheque ri vinük ri quimolon-qui' ape' nyeyalox-vi can tumin coma ri vinük chiri' pa racho ri Dios. Y man riq'uin tüj xerubila' tzij quiri', man jun ri xpu'u tüj chutz'amic, roma ri ru-hora man jani c'a tapon.
JOH 8:21 Y jun bey chic, ri Jesús xbij c'a cheque: Yin nquitzolij-vi c'a, y tok rix c'ateri' nquinicanoj, man c'a nquinivil tüj. Xa chupan c'a ri imac nyixcom-vi. Y ri ape' nquibe-vi yin, rix man nyixtiquer tüj nyixapon, xbij ri Jesús.
JOH 8:22 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Nucamsaj comi c'a ri' ri Jesús? Roma nbij: Ri ape' nquibe-vi yin, rix man c'a nyixtiquer tüj nyixapon, nbij, nquibij ri achi'a' ri'.
JOH 8:23 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Rix rix aj chere' ka y yin yin aj chila' chicaj. Rix richin vi ri ruch'ulef y yin man quiri' tüj.
JOH 8:24 Y romari' xinbij c'a chive que chupan ri imac nyixcom-vi. Y si xa man ninimaj tüj ri achique c'a yin, nyixcom na vi chupan ri imac, xbij.
JOH 8:25 C'ateri' ri achi'a' ri' xquibij chic c'a chin ri Jesús: ¿Rat achique c'a rat? Y ri Jesús xbij cheque: Yin, jac'a tok nutzamon-pe tzij iviq'uin, jari' tok nubin-pe chive ri achique yin.
JOH 8:26 Q'uiy c'a ri nc'atzinej que ninbij chive, roma ri itzel ri nyixbanun. Pero ri ninbij c'a chive rix y cheque conojel vinük, xaxe c'a ri vac'axan-pe riq'uin ri takayon-pe vichin, y rija' ketzij vi, xbij ri Jesús.
JOH 8:27 Pero rije' man xk'ax ta cheque ri xbix cheque roma ri Jesús, romari' man xquetamaj tüj que pari' ri Tata'ixel nch'o-vi rija'.
JOH 8:28 Ri Jesús xbij chic c'a: Ri k'ij c'a tok nquinijotoba' chuvüch ri cruz yin ri xinalüx chi'icojol, c'a jari' tok nivetamaj ri achique c'a yin. Y nivetamaj chuka' que ronojel ri ninbün yin, xa man nuyon tüj yin. Xa cachi'el ri rubin-pe ri Nata' chuve yin, quiri' c'a chuka' ninbij yin chive.
JOH 8:29 Ri Nata' ri takayon-pe vichin, c'o viq'uin. Man c'a nquiruya' tüj can nuyon, roma yin ninbün-vi ri nka' chuvüch, xbij ri Jesús.
JOH 8:30 Y roma c'a ri tzij ri xerutzijola' ri Jesús chiquivüch ri vinük, ye q'uiy c'a ri xetaken richin.
JOH 8:31 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri xetaken richin: Si rix jabel ruc'uaxic nibün chin ri nutzij, nyixoc c'a ketzij tak tzeklebey vichin.
JOH 8:32 Nivetamaj c'a chuka' achique ri ketzij, y ri ketzij nbün c'a chive que nyixel libre.
JOH 8:33 Y ri vinük ri' xquibij c'a: Roj roj ruxquin-rumam can ri Abraham, y romari' man xojc'uje' tüj chuxe' quitzij ch'aka chic, cachi'el ta roj lok'on tak ajic'a'. ¿Achique c'a roma tok nabij cheke que nkucolotüj-e?
JOH 8:34 Pero ri Jesús xbij cheque: Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive vocomi: Conojel c'a vinük ri nyemacun, nk'alajin que chuxe' rutzij ri mac yec'o-vi y jari' ri uc'uayon quichin.
JOH 8:35 Y si jun vinük chuxe' rutzij ri mac c'o-vi, man nc'uje' tüj riq'uin ri Dios. Jac'a ri jun ri ralc'ual vi ri Dios, nc'uje-vi riq'uin richin chi jumul.
JOH 8:36 Romari' si yin ri Ruc'ajol ri Dios nquicolon ivichin, ketzij vi que colonic ri nivil.
JOH 8:37 Y chinuvüch yin, ri nibij rix que rix ruxquin-rumam can ri Abraham, quiri' vi, xa jac'a ri nyixbanun man nuc'ut tüj que quiri', roma rix xa nicanola' achique c'a modo nibün richin nquinicamsaj. Re' nuc'ut c'a que rix man iyo'on tüj k'ij chin ri nutzij que c'unük ta pa tak ivánima.
JOH 8:38 Ronojel c'a ri nintzijoj yin, jac'a ri Nata' c'utuyun-pe chinuvüch. Y quiri' c'a chuka' rix. Xaxe chic c'a rix riq'uin ri jun ri c'unük itata', riq'uin rija' nivac'axaj ronojel ri nyixtajin chubanic.
JOH 8:39 Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Ri Abraham jari' ri kaxquin-kamama' can roj, xquibij. Y ri Jesús xbij cheque: Si ta rix ruxquin-rumam can ri Abraham, nk'alajin ta, roma ja ta ri utz ri xerubanala' rija', ja ta chuka' ri' ri nye'ibanala' rix.
JOH 8:40 Pero rix man quiri' tüj nibün. Rix xa nicanoj achique rubanic nibün richin nquinicamsaj yin ri nintzijoj ri ketzij chive, ketzij ri vac'axan-pe riq'uin ri Dios. Ri Abraham man c'a xbün tüj cachi'el ri nibün rix, y rix nibij que rix ruxquin-rumam can rija'.
JOH 8:41 Rix xa ja ri nbün ri jun ri c'unük itata', xa jari' ri nibün, xbij ri Jesús cheque. Y rije' xquibij c'a chin: Roj ketaman ruvüch ri xojalc'ualan. Xaxe c'a Jun ri Katata', y ri' ja ri Dios, xquibij.
JOH 8:42 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Si ja ta ri Dios ri Itata', nk'alajin ta, roma nquinijo' ta y nquinic'ul ta jabel, roma yin riq'uin ri Dios yin petenük y yin kajnük-vi-pe. Ja vi c'a ri Dios ri takayon-pe vichin y man pa nuyon tüj yin que xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 8:43 ¿Achique c'a roma tok rix man nijo' tüj que nk'ax chive ri ninbij chive? Roma xa man nka' tüj chive.
JOH 8:44 Ri itata' rix xa ja ri itzel-vinük y rix richin c'a rija', y ja ri nka' chuvüch rija', jari' ri nyixtajin chubanic. Ri itzel-vinük ja pa rutz'uquic tz'ucutnük-vi-pe richin ncamsan. Man xc'uje' tüj c'a chic chupan ri ketzij, roma xa man jun c'a ketzij ri c'o ta riq'uin. Xa jun tz'ucuy-tzij vi. Quitata' c'a conojel tz'ucuy tak tzij.
JOH 8:45 Y yin man c'a nquininimaj tüj roma ja ri ketzij ri ninbij chive.
JOH 8:46 ¿C'o comi c'a jun ri nbin-pe chuve vocomi achique mac ye nubanalun? Y si jabel nk'alajin que man jun mac pa nuc'aslen y ruyon ketzij ri ninbij, ¿achique c'a roma tok man nquininimaj tüj?
JOH 8:47 Roma ri richin chic c'a ri Dios, ja ri nbij ri rutzij ri Dios ri nbün. Jac'a rix man quiri' tüj nibün, roma man rix richin tüj ri Dios, xbij ri Jesús.
JOH 8:48 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij c'a chin ri Jesús: Ketzij vi c'a ri kabin chavij que rat xa rat jun aj-Samaria y c'o itzel espíritu aviq'uin, xquibij chin.
JOH 8:49 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin man jun itzel espíritu ri c'o ta viq'uin. Yin ja ri Nata' ri ninya' ruk'ij, y rix xa man quiri' tüj chivüch. Rix xa nibün chuve que yin itzel.
JOH 8:50 Yin man nuk'ij tüj ri nincanoj chi'icojol, pero c'o c'a Jun ri njo'on que ronojel vinük nuya' ta nuk'ij. Y ja chuka' rija' ri nbün juzgar pa quivi' ri man nquibün tüj quiri'.
JOH 8:51 Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Achique c'a vinük ri nutakej ri nutzij, man c'a nutz'et tüj ri camic ri richin chi jumul, xbij ri Jesús.
JOH 8:52 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij c'a chin ri Jesús: Vocomi ketaman chic c'a que c'o-vi itzel espíritu aviq'uin, roma nabij que achique ri nyetaken ri atzij, man c'a nyecom tüj. Tatz'eta' na pe' ri kaxquin-kamama' can Abraham y ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xecom.
JOH 8:53 ¿Más nim ta comi ak'ij rat que chuvüch ri kaxquin-kamama' can Abraham? Rija' xa xcom, y quiri' chuka' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xecom. ¿Rat achique ta c'a rat? Roma nabij que ri nyetaken ri atzij man nyecom tüj.
JOH 8:54 Y ri Jesús xbij: Si nuyon c'a yin ninya' nuk'ij, xa man jun c'a nc'atzin-vi. Pero ri nuk'ij yin, ja ri Nata' nyo'on. Ri Nata' jari' ri nibij i-Dios chin.
JOH 8:55 Y stape' (aunque) rix quiri' nibij chin, man ivetaman tüj ruvüch. Jac'a yin vetaman-vi ruvüch. Y xa nquinoc c'a jun tz'ucuy-tzij cachi'el rix, si ta ninbij que man vetaman tüj ruvüch ri Dios, y xa vetaman. Yin ninbün-vi c'a ri nbij ri rutzij rija'.
JOH 8:56 Ri Abraham juis c'a xquicot ránima, roma nc'atzinej c'a que nutz'et can ri k'ij vichin yin. Y rija' xutz'et-vi, y juis xquicot ránima romari', xbij ri Jesús.
JOH 8:57 Jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij chin ri Jesús: Rat nabij que atz'eton chic ri kaxquin-kamama can Abraham, pero rat xa c'a rat ac'ual vi. Xa c'a man jani cincuenta ajuna'.
JOH 8:58 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Ketzij c'a ninbij chive que yin yinc'o-vi-pe. Yinc'o-vi-pe tok man jani rutzijol que nalüx ri Abraham, xbij.
JOH 8:59 Y ri achi'a' ri' jari' tok xbequisiq'uila-pe abüj richin nyequic'ük chirij. Pero ri Jesús xel c'a pe chiri' pa racho ri Dios. Chiquicojol c'a ri vinük xrevala-pe-ri', xel-e.
JOH 9:1 Ri Jesús nc'o c'a e ape' c'o-vi jun achi moy pa ralaxic. Ri Jesús xutz'et c'a ri jun achi ri'.
JOH 9:2 Y ri achibila' xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Ajaf, ¿achique c'a ri xmacun richin quere' xalüx ri achi re'? ¿Ja ri rute-rutata' o ja rija'? xquibij.
JOH 9:3 Pero ri Jesús xbij: Man jun c'a cheque tüj rije' ri xmacun, richin quere' xuc'ulachij ri jun achi re'. Ni rija' ni ri rute-rutata'. Rija' quere' c'a pa ralaxic, richin que nk'alajin ta ri rusamaj ri Dios riq'uin.
JOH 9:4 Pak'ij, utz vi que nban samaj. Jac'a tok ntoc-pe ri ak'a', conojel man utz tüj chic nyesamüj. Y quiri' c'a chuka' yin, vocomi nc'atzin richin ninbün ri samaj ri ruchilaben-pe chuve ri takayon-pe vichin, roma tok man nquic'uje' tüj chic, man nquitiquer tüj chic ninbün ri samaj re'.
JOH 9:5 Y ri k'ij c'a ri c'a yinc'o na e chuvüch ri ruch'ulef, jac'a yin ri nquisakrisan quic'aslen conojel vinük, xbij.
JOH 9:6 Tok ye rubin chic c'a ka ri tzij ri' ri Jesús, rija' xchuban c'a pan ulef. Y riq'uin ri ruchub ri xka' pan ulef, xbün ba' vit ch'abük. C'ateri' ri chabük ri' xuquil-e chirunak'-ruvüch ri achi moy.
JOH 9:7 Y xbij chin: Vocomi cabiyin c'a, y te'ach'aja' ri runak'-avüch pan atinbül rubini'an Siloé. Ri bi'aj c'a re' pa jun chic tzij nbix Takon chin. Ri achi ri' xbe na vi, xuch'üj ri runak'-ruvüch, y tok xtzolij-pe, ntzu'un chic.
JOH 9:8 C'ateri' c'a tok ri vinük ri ye ru-vecinos ri achi re' y ri ch'aka chic vinük ri ye tz'eteyon richin que moy, nquibila' c'a: ¿Man ja tüj comi achi re' ri c'utuy-limosna ri katz'etelon que tz'uyul nuc'utuj can ru-limosna? nquibij c'a.
JOH 9:9 Y yec'o c'a vinük ri nyebin: Ja', ja rija'. Ch'aka chic nquibij: Junan ntzu'un riq'uin ri achi ri'. Pero rija' nbij c'a: Ja'. Ja yin ri' ri tz'uyul ninc'utuj can limosna cheque ri vinük, xbij.
JOH 9:10 Y ri vinük nquic'utuj c'a chin ri achi ri': Ri rubanun-pe xa man ncatzu'un tüj. ¿Achique c'a rubanic xban chave richin que ncatzu'un chic vocomi? xquibij c'a chin.
JOH 9:11 Ri achi xbij cheque: Ri jun achi rubini'an Jesús xbün ba' vit ch'abük y jari' ri xuquil chirunak'-nuvüch, y c'ateri' xbij chuve: Cabiyin y te'ach'aja' ri runak'-avüch pa Siloé. Y yin xinbe-vi, xinch'üj ri runak'-nuvüch y jari' tok xintzu'un.
JOH 9:12 Pero ri vinük xquic'utuj chin: ¿Ape' c'a c'o-vi ri Jesús vocomi? xquibij. Y rija' xbij: Man vetaman tüj, xbij cheque.
JOH 9:13 Y ri vinük xquic'uaj c'a e ri achi moy tok rubanun can, c'a chiquivüch ri achi'a' fariseos.
JOH 9:14 Ri k'ij c'a tok ri Jesús xbün ri ba' vit ch'abük y xbün chin ri achi moy que ntzu'un, pa jun c'a k'ij richin uxlanen.
JOH 9:15 Tok ri achi, ri moy rubanun can, c'o chic c'a apu chiquivüch ri achi'a' fariseos, ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin que achique rubanic xban chin richin vocomi ntzu'un chic. Y rija' xbij: Ri xbanun c'a chuve richin nquitzu'un chic, xuquil c'a ba' vit ch'abük chirunak'-nuvüch, xinch'üj, y jare' nquitzu'un chic, xbij cheque.
JOH 9:16 Y yec'o c'a achi'a' fariseos ri xquibij: Ri achi ri rubini'an Jesús man riq'uin tüj ri Dios petenük-vi, roma man nuchajij tüj ba' ri k'ij ri richin uxlanen, nquibij. Pero yec'o c'a ch'aka chic fariseos ri xquibij: ¿Ntiquer ta comi nyerubün milagros jun achi aj-mac, cachi'el xbün ri Jesús riq'uin ri achi moy? Ri achi'a' fariseos ri' man junan tüj c'a ri quinojibül pari' ri Jesús.
JOH 9:17 C'ateri' ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri achi, ri moy tok rubanun can: ¿Achique chi achi ri Jesús nanuc rat? Ri xbün chave que ncatzu'un. Y ri achi ri' xbij: Yin ninnuc que ri Jesús k'alajrisüy richin ri nbix chin roma ri Dios, xbij cheque.
JOH 9:18 Jac'a ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, man nquinimaj tüj c'a que ri achi ri' moy vi tok xalüx. Romari' man nquinimaj tüj chuka' que jun milagro ri xbanun que ntzu'un vocomi. Xecoyoj na c'a ri rute-rutata' ri achi ri ntzu'un chic vocomi.
JOH 9:19 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a cheque ri rute-rutata' ri achi: ¿Ja ivalc'ual re', ri nibij que moy pa ralaxic? Si moy c'a tok xalüx, ¿achique c'a roma tok ntzu'un vocomi? xquibij.
JOH 9:20 Y ri rute-rutata' ri achi xquibij c'a cheque ri achi'a' ri': Ja', ja kalc'ual re' y moy vi pa ralaxic.
JOH 9:21 Jac'a ri man ketaman tüj roj, ja ri achique rubanic xbün richin ntzu'un chic vocomi. Y si c'o jun ri xbanun chin richin ntzu'un chic vocomi, man ketaman tüj roj. Tic'utuj c'a chin rija', roma xa c'o chic c'a rujuna', y ntiquer nbij chive ri achique xbanatüj, xquibij rije'.
JOH 9:22 Quiri' c'a ri xquik'alajrisaj ri rute-rutata' ri achi, cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, roma quixbin c'a qui' chiquivüch. Ri achi'a' ri c'o quik'ij, quelesan chic c'a rutzijol que achique na vinük ri nbin que ri Jesús jari' ri Cristo, nokotüx c'a pe chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios.
JOH 9:23 Xa romari' tok ri rute-rutata' ri achi ri ntzu'un chic, xaxe c'a xquibij que tiquic'utuj chin rija', roma xa c'o chic rujuna'.
JOH 9:24 Y ri achi'a' ri' xcoyoj chic c'a jun bey ri achi ri ntzu'un chic, y xquibij chin: Ja ri Dios taya' ruk'ij. Roj ketaman que ri achi rubini'an Jesús, jun achi aj-mac, xquibij.
JOH 9:25 Y ri achi xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin man c'a vetaman tüj si ri Jesús jun aj-mac o man aj-mac tüj. Ri vetaman yin pari' rija', ja que xinruc'achojrisaj, roma tok rubanun can man c'a nquitzu'un tüj, y vocomi nquitzu'un chic, xbij rija'.
JOH 9:26 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj chic c'a chin ri achi: ¿Achique ri xbün chave richin quiri' xatiquer xatzu'un? xquibij.
JOH 9:27 Rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Pero ri' xintzijoj yan c'a chive y xa man xinivac'axaj tüj. ¿Achique c'a roma tok vocomi rix nijo' que yin nincamulij chic rubixic chive? ¿Nijo' c'a nitzeklebej ri Jesús? xbij cheque.
JOH 9:28 Pero ri achi'a' ri' xcatüj c'a coyoval y xquibij: Ja rat sí rat jun tzeklebey richin rija', jac'a roj roj tzeklebey richin ri Moisés.
JOH 9:29 Roj ketaman-vi c'a que ri Moisés xch'o-vi ri Dios riq'uin, jac'a ri Jesús re' man ketaman tüj ape' tipu'u-vi, xquibij.
JOH 9:30 Y ri achi xch'o-apu cheque y xbij c'a: Jare' ri nbanun chuve yin que juis nquinuc pari', roma rix man ivetaman tüj ape' npu'u-vi, pero viq'uin yin xbün jun milagro, roma vocomi nquitzu'un chic.
JOH 9:31 Nk'alajin-vi que ri Jesús man aj-mac tüj, roma ketaman que ri Dios man nbün tüj ri nquic'utuj ri aj-maqui' chin. Pero ri jun ri nuya-vi ruk'ij ri Dios y nbün chuka' ri nrajo' ri Dios, nac'axüx-vi roma ri Dios, y nbanatüj ri nuc'utuj.
JOH 9:32 Man jun bey c'a tz'eton o ac'axan tüj que c'o ta jun ri nbanun chin jun ri moy vi pa ralaxic richin ntzu'un ta.
JOH 9:33 Y si ta ri achi rubini'an Jesús, man ta riq'uin ri Dios petenük-vi, man ta xtiquer xbün ri milagro viq'uin yin, xbij rija'.
JOH 9:34 Pero ri achi'a' ri' xquibij chin ri achi ri ntzu'un chic: Rat rat aj-mac pe pan avalaxic, ¿y najo' nkojatijoj roj? xquibij. Y xquelesaj c'a pe ri achi ri', ri chiri'.
JOH 9:35 Ri Jesús xrac'axaj c'a que ri achi ri' xelesüs-pe. Romari' xberucanoj, y tok nril, xbij c'a chin: ¿Naya' comi avánima rat riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios? xbij ri Jesús chin.
JOH 9:36 Y ri achi ri ntzu'un chic xbij c'a chin ri Jesús: Yin ninjo' ninya' vánima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, xa jac'a ri man vetaman tüj achique ri'. Tabij c'a chuve, xbij ri achi.
JOH 9:37 Y ri Jesús xbij c'a chin: Rat atz'eton chic c'a ri Ruc'ajol ri Dios. Ja yin ri Ruc'ajol ri Dios. Ja yin ri nquich'o aviq'uin, xbij.
JOH 9:38 Ri achi jari' xbij: Ajaf, yin ncatintakej. Y ri achi xuya' ruk'ij ri Jesús.
JOH 9:39 Y ri Jesús xbij: Yin xinpu'u c'a chuvüch ri ruch'ulef chiquitz'etic ri vinük achique quibanun, si utz o man utz tüj. Y ninbün c'a cheque ri vinük ri man ntzu'un tüj cánima, que titzu'un. Jac'a ri nquina' que ntzu'un ri cánima, xa ninbün que man nquitzuün tüj.
JOH 9:40 Y yec'o c'a achi'a' fariseos ri yec'o-apu chiri' ape' c'o-vi ri Jesús, tok xcac'axaj ri', xquibij: ¿Roj moyirnük c'a chuka' roj?
JOH 9:41 Y ri Jesús xbij cheque: Si ta rix moy, jabel ta, roma man jun tüj mac nivakalej. Xa roma c'a rix nibij que man rix moy tüj, xa romari' tok ri imac c'o-vi.
JOH 10:1 Y tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Ri quicoral ri oveja c'o c'a jun ruchi'. Y ri man c'a nucusan tüj ri ruchi' ri coral richin ntoc-apu y xa nuropij, ri nbanun c'a quiri' jun elek'on y jun tz'amoy quichin vinük pa tak bey richin c'o nrelesaj can cheque.
JOH 10:2 Jac'a ri nucusan ri ruchi' ri coral richin ntoc-apu, ri' ja vi ri' ri yuk'uy quichin ri ovejas.
JOH 10:3 Y ri yuk'uy quichin ri ovejas nujük c'a pe ri ruchi' ri coral chuvüch, y ri ovejas quetaman chic ri ruch'abül ri quiyuk'uy. Rija' nyeroyoj chiquijujunal riq'uin ri quibi' y nyerelesaj c'a e.
JOH 10:4 Tok ri yuk'uy quichin ovejas ye relesan chic c'a e conojel ri ru-ovejas, ninabeyüj c'a e chiquivüch y ri ovejas nyetzeke-e chirij. Ri ovejas quiri' vi nquibün, roma quetaman c'a ruch'abül ri niyuk'un quichin.
JOH 10:5 Jac'a ri man quetaman tüj ruvüch, man nquitzeklebej tüj. Xa nye'anmüj chuvüch, roma man quetaman tüj ri ruch'abül, ch'abül ri xa man jun bey cac'axan tüj.
JOH 10:6 Ri Jesús jun ejemplo ri xbij cheque ri achi'a' fariseos, jac'a rije' man xk'ax ta cheque achique ri xbij cheque.
JOH 10:7 C'ateri' ri Jesús xch'o jun bey chic y xbij cheque ri achi'a' fariseos ri': Tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ja yin ri Ruchi' ri coral ri ape' nye'oc-apu ri ovejas.
JOH 10:8 Y ye q'uiy c'a ri xec'uje' yan nabey que chinuvüch yin y xquibij que ye takon-pe roma ri Dios, pero xa man quiri' tüj, xa ye junan quiq'uin ri elek'oma' y ye junan quiq'uin ri nyetz'amon vinük pa tak bey richin c'o nquelesaj can cheque. Matiox c'a que man xetzeklebex tüj coma ri ovejas ri ye vichin yin.
JOH 10:9 Ja yin c'a ri Ruchi' ri coral. Ri ntoc c'a viq'uin yin, ncolotüj y nril ronojel ri nc'atzin chin.
JOH 10:10 Jun elek'on tok napon, xe c'a richin nberubana-pe elek' y ncamsan can. Ronojel c'a ri nbün can, man pa rubeyal tüj. Jac'a yin, nbij ri Jesús, xinpu'u richin ninya' ri c'ac'a' c'aslen, jun utzilüj c'aslen.
JOH 10:11 Y ja yin ri utzilüj K'uyunel. Ri utzilüj K'uyunel, nuya-vi ruc'aslen coma ri ru-ovejas.
JOH 10:12 Jac'a ri xa man ketzij k'uyunel tüj, ri xa nyuk'un roma tojon y man rajaf tüj chuka' ri ovejas, ri' tok nutz'et c'a que npu'u ri utif, xa ja rija' ri nucol-e-ri' nabey y nyeruvulaj ri ovejas ri nyeruyuk'uj. Y ri utif nyeruc'uaj c'a ri ovejas, y ri ch'aka chic nquitalüj-e-qui'.
JOH 10:13 Ri man c'a ketzij tüj yuk'uy quichin ri ovejas, ri xa tojon, nanmüj. Y quiri' nbün roma xa man c'a rajaf tüj ri ovejas. Man jun c'a pena chin rija' si c'o nquic'ulachij ri ovejas.
JOH 10:14 Jac'a yin ri utzilüj K'uyunel, y vetaman quivüch ri ovejas ri ye vichin yin, y rije' quetaman c'a chuka' nuvüch yin.
JOH 10:15 Quiri' c'a chuka' nubanun yin riq'uin ri Nata'. Rija' retaman nuvüch yin, y yin vetaman ruvüch rija'. Yin ninya' c'a nuc'aslen coma ri nu-ovejas.
JOH 10:16 Y yin man xe tüj c'a nu-ovejas re' yec'o, xa yec'o c'a chuka' ch'aka chic ri man jani yec'o ta chere' chupan ri jun coral re'. Nyenc'ün c'a pe y ncac'axaj chuka' ri nuch'abül. Nc'uje-vi c'a jun ketzij K'uyunel y jun li'aj ru-ovejas.
JOH 10:17 Ri Nata' Dios nquirujo-vi c'a. Nka' c'a chuvüch que yin ninya' ri nuc'aslen coma ri nu-ovejas, y chuka' roma ri nc'uje' chic c'a e nuc'aslen jun bey.
JOH 10:18 Ri nuc'aslen yin, man jun c'a nelesan, xa c'a ja na yin ri nquiyo'on. Pa nuk'a' c'a yin c'o-vi richin que ninya' y pa nuk'a' chuka' yin c'o-vi richin nc'uje' chic e nuc'aslen jun bey. Quiri' c'a ri rubin-pe ri Nata' chuve, xbij ri Jesús.
JOH 10:19 Y jari' tok xjalajo' jun bey chic chiquivüch ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, roma ri tzij ri xerubij ri Jesús.
JOH 10:20 Ye q'uiy cheque rije' ri xquibij chirij ri Jesús: Xa loco la'. Xa itzel espíritu ri c'o riq'uin, y rix ninimaj-ka ri nbij.
JOH 10:21 Jac'a ri ch'aka chic xquibij: Jun ri c'o itzel espíritu riq'uin, man ntiquer tüj nbij utzilüj tak tzij cachi'el ri xerubij-ka ri Jesús. ¿Ntiquer ta comi chuka' jun ri c'o itzel espíritu riq'uin que nbün chin jun moy que ntzu'un jun bey chic? nquibij.
JOH 10:22 Y pa ru-tiempo c'a ri tef, jari' tok nban ri nimak'ij rubini'an Dedicación, nimak'ij richin ruk'ijul tok xch'ajch'ojrisüs ri racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén.
JOH 10:23 Y ri Jesús c'o c'a apu chupan ri racho ri Dios. Y pa jun corredor ri rubini'an Richin ri Salomón, chiri' c'a c'o-vi.
JOH 10:24 Ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xe'apon riq'uin ri Jesús, xquisutij rij, y c'ateri' xquibij c'a chin: ¿Achique c'a roma tok man jun bey najo' nak'alajrisaj-avi' chikavüch? Si ja rat ri Cristo, tabij c'a cheke.
JOH 10:25 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Nubin chic c'a chive y man nquitaken tüj. Y ronojel ri samaj ri nyenbün, pa rubi' c'a ri Nata' Dios nyenbün-vi. Y ri samaj ri' nuk'alajrisaj-vi c'a ri achique yin.
JOH 10:26 Xa jac'a rix man nquinitakej tüj vi, roma rix xa man rix nu-ovejas tüj, cachi'el vi c'a ri xinbij yan chive.
JOH 10:27 Ri nu-ovejas yin quetaman y ncac'axaj ri nuch'abül, y yinquitzeklebej chuka'. Yin vetaman c'a chuka' quivüch rije'.
JOH 10:28 Man nyesatz tüj c'a can, xa nquil-vi quic'aslen ri man nq'uis tüj, viq'uin yin. Ni man jun c'a chuka' ri ntiquer nye'elesan-e pa nuk'a'.
JOH 10:29 Y chuka' pa ruk'a' c'a ri Nata' Dios yec'o-vi, roma ja rija' ri xcha'on quichin. Y rija' jari' ri más nim ruk'ij que chuvüch achique na. Y man jun c'a ri xtiquer nyerelesaj-e pa ruk'a' rija'.
JOH 10:30 Yin vachibilan ri Nata', jun c'a kabanun riq'uin, xbij ri Jesús.
JOH 10:31 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xebequisiq'uila' chic c'a pe abüj chirij ri Jesús, richin nquicamsaj chi abüj.
JOH 10:32 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Q'uiy c'a utzilüj tak samaj ri ye nubanalun chivüch, roma ri vuchuk'a' ri ruyo'on-pe ri Nata' chuve. ¿Achique c'a cheque ri utzilüj tak samaj ri nubanun ri man nka' tüj chivüch, y romari' nijo' nquinicamsaj chi abüj? xbij ri Jesús.
JOH 10:33 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij chin ri Jesús: Roj man ncatkac'ük tüj chi abüj roma jun utzilüj samaj. Roj ncatkac'ük chi abüj roma nabij que rat junan riq'uin ri Dios. Roma jun achi ri nbin quiri', xa nuyok' rubi' ri Dios, xquibij.
JOH 10:34 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Chupan ri ley ri ivichin ibanun-ka chin, ri Dios nbij c'a: Yin nubin que ivonojel rix rix dios chuka'.
JOH 10:35 Ketaman c'a que man jun bey nkutiquer tüj nkabij que ri nbij ri rutzij ri Dios man ketzij tüj. Rija' xbij dios cheque ri achique chok chin xuya-vi ri rutzij.
JOH 10:36 Si quiri' xbij ri Dios, ¿achique c'a roma rix nibij que yin xinyok' rubi' ri Dios roma xinbij que ja yin ri Ruc'ajol ri Dios? Y yin xinrucha' c'a ri Dios richin xinrutük-pe chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 10:37 Y si man ninbün tüj c'a ri ruchilaben-pe ri Nata' Dios que ninbün yin, man nquinitakej tüj c'a.
JOH 10:38 Jac'a si ninbün ri ruchilaben-pe ri Dios chuve, quinitakej romari', stape' (aunque) man nquinitakej tüj roma ri nubin chive. Titakej, richin que tivetamaj que ri Nata' Dios c'o-vi c'a viq'uin y yin chuka' quiri' nubanun riq'uin rija', xbij ri Jesús cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij.
JOH 10:39 Juis c'a xcajo' ri achi'a' ri' que xquitz'om ta e ri Jesús, pero xa man xetiquer tüj jun bey chic, roma xa xbe chiquivüch.
JOH 10:40 Y ri Jesús xc'o chic apu lojc'an ruchi' rakün-ya' Jordán y xc'uje' c'a ka q'uiy k'ij chiri', ri ape' xbün-vi bautizar ri Juan Bautista, pa nabey.
JOH 10:41 Y ye juis c'a ye q'uiy vinük xe'apon riq'uin ri Jesús chiri'. Y ri vinük ri' nquibila' c'a: Ri Juan Bautista ketzij vi que man jun milagro ri xbün richin que xuk'alajrisaj-ri' que takon-pe roma ri Dios, pero ronojel c'a ri tzij ri xerubij can chirij ri achi re', ketzij vi, nquibij c'a ri vinük ri'.
JOH 10:42 Y ye q'uiy c'a vinük ri xetaken richin ri Jesús chupan ri jun lugar ri'.
JOH 11:1 Chupan c'a ri vit tinamit rubini'an Betania ri quitinamit ri María y ri Marta ri quichak'-qui', c'o c'a jun yava'. Ri yava' ri' rubini'an c'a Lázaro.
JOH 11:2 Ri María re', jare' ri xyo'on jubulüj ak'on chirij ri rakün ri Ajaf Jesús y xerusu' riq'uin ri rusmal tak ruvi'. Xa ruxbal c'a rija' ri Lázaro, ri yava'.
JOH 11:3 Y ri María y ri Marta ri ye rana' ri Lázaro, xquitük c'a rubixic chin ri Jesús: Ajaf, vocomi c'a nkaya' rutzijol chave que ri kaxbal Lázaro, ri juis najo' rat, yava'. Cotz'ol c'a pa ruvarabül.
JOH 11:4 Y tok ri Jesús xrac'axaj c'a ri takon-e rutzijol chin, rija' xbij: Ri Lázaro nyavüj, roma nc'atzin c'a que nk'alajin ri ruchuk'a' ri Dios. Ri yabil c'a ri ntoc chin, man c'a ntiquer tüj nuc'uaj pa camic. Xa nk'alajin na c'a ri ruchuk'a' ri Dios, richin quiri' yin ri Ruc'ajol ri Dios ninc'ul tüj c'a nuk'ij, xbij ri Jesús.
JOH 11:5 Ri Jesús juis c'a nrajo' ri Marta, chuka' ri María ri ruchak', y ri Lázaro. Ye oxi' juis c'a nyerujo'.
JOH 11:6 Y tok rija' xrac'axaj que ri Lázaro c'o yabil tz'amayon richin, c'a pa rox c'a k'ij xbe chutz'etic, roma c'a xc'uje' na chic ca'i' k'ij chupan ri lugar ape' c'o-vi.
JOH 11:7 Y ja tok c'unük chic ri ca'i' k'ij, ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Vocomi nkutzolij c'a pa ruch'ulef Judea, xbij cheque.
JOH 11:8 Y ri rachibila' xquibij c'a chin: Maestro, xquibij c'a chin. Xa c'ate ba' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chikacojol roj israelitas quic'ualon chic abüj chavij richin ncatquicamsaj. ¿Najo' c'a que ncatzolij chic chila' vocomi? xquibij ri achibila' chin ri Jesús.
JOH 11:9 Pero ri Jesús xbij cheque: Ri k'ij ruc'uan c'a doce horas. Ri nbiyin pak'ij, man c'a nutopla' tüj rakün, roma c'o ri sük richin ri ruch'ulef. Ronojel c'a nutz'et roma ri sük ri'.
JOH 11:10 Jac'a ri nbiyin pa k'eku'n, nutopla' ri rakün, roma xa manak ri sük pa ruvüch.
JOH 11:11 Y tok ri Jesús rubin chic ka ronojel re', xch'o jun bey chic cheque ri rachibila' y xbij: Ri Lázaro ri ketaman ruvüch, nvür. Roma c'a ri' jare' nquibe chin nc'asoj, xbij cheque ri rachibila'.
JOH 11:12 Y jari' tok ri rachibila' xquibij chin: Ajaf, si ri Lázaro xa nvür, xa nc'achoj, xquibij.
JOH 11:13 Y ri Jesús xa pari' ri rucamic ri Lázaro xch'o-vi tok xbij que nvür, pero ri rachibila' xk'ax cheque que varan vi.
JOH 11:14 C'ateri' ri Jesús jabel c'a choj ri xbij cheque. Rija' xbij c'a: Ri Lázaro xcom.
JOH 11:15 Y juis c'a nquiquicot, xbij ri Jesús, roma man pa Betania tüj yinc'o-vi tok xcom ri Lázaro, richin quiri' c'o k'ij chive rix richin que más niya' ivánima viq'uin. Vocomi jo' c'a pa Betania, ape' c'o-vi ri Lázaro, xbij ri Jesús.
JOH 11:16 Jac'a ri rachibil ri rubini'an Tomás, y nbix chuka' Ri Cuach chin, rija' xbij c'a cheque ri achibila' ri ye rachibil vi: Jo' c'a chirij ri Jesús, richin que si rija' ncamsüs, ja chuka' ri' tikac'ulachij roj, xbij.
JOH 11:17 Y ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a pa tinamit Betania. Ri k'ij c'a tok xe'apon rije', ya ja caji' k'ij c'o ri camnük pa jul.
JOH 11:18 Ri tinamit Betania man nüj tüj ncanaj-vi can chin ri tinamit Jerusalén. Ri quicojol xa bama nic'aj legua.
JOH 11:19 Y ye q'uiy c'a achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri xepu'u chiri' y xe'apon nquipochi'ij ri Marta y ri María, roma ri rucamic ri quixbal Lázaro.
JOH 11:20 Tok ri Marta xapon c'a rutzijol riq'uin que petenük ri Jesús, junanin xel-e richin xbe chi ruc'uluxic. Y ri María man c'a xunabej tüj, xa xcanaj can chiri' pa jay.
JOH 11:21 Y ri Marta tok xapon c'a riq'uin ri Jesús, rija' xbij chin: Ajaf, ri nuxbal xcom. Xa ta chere' ratc'o-vi, c'a c'üs ta vocomi.
JOH 11:22 Pero yin vetaman que ri nac'utuj chin ri Dios vocomi, ri Dios nuya-vi chave, xbij ri Marta chin ri Jesús.
JOH 11:23 Jari' tok ri Jesús xbij chin ri Marta: Ri axbal Lázaro nc'astüj, xbij ri Jesús.
JOH 11:24 Y ri Marta xbij chin ri Jesús: Ja', yin vetaman que nc'astüj, roma tok napon ri ruq'uisbül k'ij, conojel c'a ri caminaki' nyec'astüj, xbij rija'.
JOH 11:25 Ri Jesús xbij c'a chin ri Marta: Yin nquitiquer-vi nyenc'asoj ri ye camnük chic e, y nquitiquer-vi ninya' c'aslen. Romari' ri ntaken vichin, man jun rubanun si camnük chic, roma nc'uje' ruc'aslen.
JOH 11:26 Achique na c'a vinük ri c'a c'o na ruc'aslen chuvüch ri ruch'ulef y nquirutakej yin, man c'a napon tüj chupan ri camic richin chi jumul. ¿Nanimaj c'a re'? xbij ri Jesús chin ri Marta.
JOH 11:27 Y ri Marta xbij chin ri Jesús: Ja', Ajaf. Ninnimaj na vi ronojel ri nabij, roma vetaman-vi que ja rat ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios, ri nc'atzinej-vi que npu'u na chuvüch ri ruch'ulef, xbij ri Marta.
JOH 11:28 Tok ri Marta rubin chic c'a can ri tzij re' chin ri Jesús, xbe chiroyoxic ri María ri rana'. Y tok xapon c'a, ri Marta xbij pa ruxiquin ri María: Ri Ajaf Jesús xka-pe y vocomi ncaroyoj, xbij chin.
JOH 11:29 Ri María, xe c'a xrac'axaj-e quiri', jari' xcatüj-e ape' tz'uyul-vi y junanin xbe. Rija' xbe c'a ape' c'o-vi ri Jesús.
JOH 11:30 Ri Jesús c'a man jani c'a toc-apu chupan ri vit tinamit Betania, xa c'a c'o na ape' xbec'ul-vi roma ri Marta.
JOH 11:31 Y ri vinük israelitas ri yec'o chiri' pa jay, ri nquipochi'ij ri María, tok xquitz'et que junanin xcatüj, xel-e y xbe. Ri vinük ri' junanin chuka' xquitzeklebej-e, roma rije' xquinuc que ri María nbe chuchi-jul richin nrok'ej ri ruxbal.
JOH 11:32 Ja tok ri María xapon ape' c'o-vi ri Jesús y xutz'et, xxuque-ka chirakün y xbij chin: Ajaf, ri nuxbal xcom. Xa ta chere' ratc'o-vi, man ta camnük vocomi, xbij.
JOH 11:33 Ja tok ri Jesús xutz'et que ri María ntok' y quiri' chuka' nye'ok' conojel ri quivinak israelitas ri xe'apon chin nquipochi'ij ri María, ri ránima ri Jesús jun vi xbün xuna' rija' y xpu'u c'a bis riq'uin.
JOH 11:34 Y c'ateri' c'a xuc'utuj: ¿Ape' ximuk-vi ri Lázaro? xbij. Y rije' xquibij: Ajaf, jo' y nkac'utu' c'a chavüch ape' xkamuk-vi, xquibij chin.
JOH 11:35 Y ri Jesús xok'.
JOH 11:36 Jari' tok ri vinük israelitas ri nyepochi'in ri Marta y ri María, xquibila' c'a: Titz'eta' la Jesús, nrok'ej ri Lázaro. Nk'alajin que juis xrajo', xquibij.
JOH 11:37 C'ateri' yec'o c'a cheque ri vinük ri' xquibila' c'a chirij ri Jesús: Rija' xtiquer c'a xbün chin ri moy richin xtzu'un. ¿Man xtiquer tüj comi xbün chin ri Lázaro que man ta xcom? xquibij.
JOH 11:38 Tok ri Jesús xapon c'a chuchi' ri jul, xtzolij chic c'a pe ri bis riq'uin. Ri jul ape' mukul-vi ri Lázaro, jun jul ri c'oton chuvüch jun juyu', y tz'apül can ruchi' riq'uin jun abüj.
JOH 11:39 Y jari' tok ri Jesús xbij: Tivelesaj la abüj tz'apbül ruchi' la jul, xbij rija'. Jac'a ri Marta, ri rana' can ri Lázaro ri xcom-e, xbij chin ri Jesús: Ajaf, caji' yan c'a k'ij ri'. Ya chuj chic ninnuc yin, xbij.
JOH 11:40 Pero ri Jesús xbij chin ri Marta: Yin nubin chic c'a chave que si xtanimaj, xtatz'et c'a ri nbün ri ruchuk'a' ri Dios, xbij chin.
JOH 11:41 Y jari' tok xquelesaj c'a ri abüj tz'apbül ruchi' ri jul ape' c'o-vi ri camnük. C'ateri' ri Jesús xtzu'un c'a chicaj y xbij: Nata', matiox ninya' chave, roma xinavac'axaj c'a pe.
JOH 11:42 Yin vetaman que chi jumul vi nquinavac'axaj. Y ronojel c'a re', ninbij coma ri vinük ri quimolon-pe-qui' viq'uin vocomi, richin que tiquinimaj que ja rat ri xatakon-pe vichin chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 11:43 Tok ri Jesús rubin chic c'a ka ri tzij re', riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'o y xbij: Lázaro, cacatüj y catel c'a pe, xbij.
JOH 11:44 Y ri Lázaro, ri camnük chic e, xbe'el-pe. Ri ruk'a-rakün ri camnük, jabel c'a botz'on-e pa tak c'ul, y ri ruvüch tz'apül c'a e riq'uin jun xax c'ul. C'ateri' ri Jesús xbij: Que'isolo' can la c'ul chirij, richin que utz nbiyin y ntiquer ntzolin-e, xbij.
JOH 11:45 Y ye q'uiy c'a vinük israelitas nquipochi'ij ri María, xquitakej ri Jesús tok xquitz'et ri xbün, que xuc'asoj ri camnük.
JOH 11:46 Pero yec'o ch'aka ri xebe quiq'uin ri achi'a' fariseos y xbequitzijoj cheque ri achique ri xbün ri Jesús.
JOH 11:47 Y ja yan c'a ri' ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos xquimol-qui' y xecoyoj chuka' ri ch'aka chic achi'a' ri junan nyebanun juzgar quiq'uin, y xquibij cheque: ¿Achique c'a nkabün? Roma ri achi rubini'an Jesús rutz'amon samaj y q'uiy milagros ri nyerubanala' chiquivüch ri vinük richin tiquitakej.
JOH 11:48 Y si nkaya' c'a k'ij chin, conojel c'a ri vinük nyetaken richin. Y tok nquinabej-pe ri vinük romanos, nquivulaj-pe ri jay ape' nkaya-vi ruk'ij ri Dios y nkujquiq'uis chuka' can roj ri rojc'o chupan ri ruch'ulef re', nquibij c'a rije'.
JOH 11:49 C'ateri' c'o jun ri xch'o. Ri xch'o ja ri Caifás ri nimalüj sacerdote chupan ri tiempo ri'. Rija' c'o c'a chiri', roma rija' jun cheque ri c'o quik'ij. Y tok rija' xch'o, xbij c'a: Xa man jun ivetaman rix.
JOH 11:50 Man ninuc tüj c'a ba' que xa más utz cheke roj que xaxe ri jun ncom pa kaq'uexel konojel y mani nkucom konojel xaxe roma ri jun ri', xbij.
JOH 11:51 Ri Caifás tok xch'o y xbij quiri', man ta ja ri runojibül rija' ri xucusaj, man quiri' tüj. Ri tzij ri xerubij rija', ja ri Dios ri xyo'on-pe chin. Roma ja rija' ri nimalüj ru-sacerdote ri Dios ri tiempo ri', romari' ri Dios xuya' c'a k'ij chin richin que xbij yan que ri Jesús nc'atzinej c'a que ncom na pa quiq'uexel ri vinük richin ri ruch'ulef ri'.
JOH 11:52 Y ri Jesús man xe tüj c'a pa quiq'uexel ri vinük richin ri ruch'ulef ri' tok ncom, xa ncom c'a richin nyerumol conojel ri vinük ri ye ralc'ual vi ri Dios ri ye quitalun-qui' chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 11:53 Y ja k'ij ri' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij, xquiya' yan can chiquivüch que nquicamsaj ri Jesús.
JOH 11:54 Roma c'a ri', ri Jesús man xtz'et tüj chic coma ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Rija' xa xbe c'a pa jun chic tinamit. Xbe pa jun tinamit ri rubini'an Efraín, y ri tinamit c'a ri' chunakaj apu ri tz'iran ruch'ulef c'o-vi. Y xc'uje' c'a ka chiri' ye rachibilan ri rachibila'.
JOH 11:55 Y jari' tok napon yan ri k'ij richin ri pascua, ri jun quinimak'ij ri israelitas. Romari' juis yan c'a ye q'uiy vinük ri xe'el-pe pa tak quitinamit, richin xebe pa tinamit Jerusalén. Xebe yan c'a roma nc'atzinej que nyequich'ajch'ojrisaj-qui' chuvüch ri Dios.
JOH 11:56 Y ri vinük nquicanola' c'a ri Jesús. Rije' ye pa'ül chupan ri racho ri Dios y nquic'utula' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a ninuc rix? ¿Npu'u comi chupan ri nimak'ij? nquibij c'a ri vinük ri'.
JOH 11:57 Jac'a ri nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos, quelesan chic c'a rutzijol que achique na c'a vinük ri xtetaman ta ape' c'o-vi ri Jesús, tubij cheque rije', richin que nquitz'om.
JOH 12:1 Tok xa vaki' (seis) chic c'a k'ij nrajo' richin man napon ri k'ij richin ri nimak'ij rubini'an pascua, ri Jesús xbe pa tinamit Betania, ri rutinamit ri jun achi rubini'an Lázaro, ri Lázaro ri xcom-e y xbec'asüs-pe chiquicojol caminaki' roma ri Jesús.
JOH 12:2 Y chiri' xban c'a jun nima-va'in, roma xapon ri Jesús. Y ja ri Marta ri nye'ilin-apu chuvüch mesa. Ri Lázaro jun c'a cheque ri ye tz'uyul-apu chuvüch mesa riq'uin ri Jesús.
JOH 12:3 Xpu'u ri María ri ruch'ak ri Marta y rana' ri Lázaro, xberuc'ama' c'a pe jun libra jubulüj ak'on rubini'an nardo, jun jubulüj ak'on ri juis jotol rajil. Y jare' ri xuya' chirij rakün ri Jesús y xerusula' can riq'uin ri rusmal tak ruvi' rija'. Y ri jay ri' xnoj c'a riq'uin ri rujubulil ri ak'on ri'.
JOH 12:4 Y c'o c'a jun cheque ri achibila' ri man xka' tüj chuvüch que quiri' xban chin ri jubulüj ak'on, y ri' ja ri Judas Iscariote ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón, ri achibil ri nc'ayin na richin ri Jesús. Rija' xbij c'a:
JOH 12:5 ¿Achique roma tok xa man xc'ayix tüj ri jubulüj ak'on re'? Ri ak'on re' xa xbe ta chi oxi' ciento tumin ri rajil oxi' ciento k'ij samaj chin jun samajel, y ri tumin re' xtalüx ta cheque ri vinük ri man ni jun quichajin, xbij.
JOH 12:6 Tok rija' xbij quiri', man roma tüj c'a que juis ta nyerujo' ri vinük ri man ni jun quichajin, y nrajo' ta nyeruto', man quiri' tüj. Xa roma c'a que ja rija' ri yacol-tumin y c'o c'a nrelesala-e, xa romari'. Rija' xa nelek' c'a.
JOH 12:7 Jari' tok ri Jesús xbij chin ri Judas: Man tabij c'a jun chic. Taya' can ri xtün re' que tubana' na ri nrajo' ri ránima. Stape' (Aunque) man jani nquicom richin nquimuk, pero vichin yin ruyacon-pe ri ak'on re'.
JOH 12:8 Roma ri vinük ri man ni jun quichajin, chi jumul c'a yec'o iviq'uin richin que achique na k'ij nibün favor cheque. Jac'a yin man chi jumul tüj nquic'uje' iviq'uin, xbij rija'.
JOH 12:9 Tok ri Jesús xnabex c'a pe coma ri ruvinak israelitas que c'o pa tinamit Betania, xepu'u. Y juis c'a vinük ri xepu'u. Conojel c'a ri vinük ri' xepu'u roma ri Jesús y richin chuka' que nquitz'et can ri Lázaro, ri xc'asüs-pe roma ri Jesús chiquicojol ri caminaki'.
JOH 12:10 Roma-ri' ri más nimalüj tak sacerdotes xquiya' chiquivüch que chuka' ri Lázaro nquicamsaj rachibilan ri Jesús.
JOH 12:11 Roma chirij ri Lázaro xquiya-vi que juis ye q'uiy quivinak israelitas ri nyeyo'on can quichin rije' y nquitakej-e ri Jesús.
JOH 12:12 Pa ruca'n k'ij, chiri' pa tinamit Jerusalén, ye juis c'a ye q'uiy vinük. Conojel c'a ri' quic'ulun-qui' chiri' roma ri nimak'ij. Y tok xcac'axaj c'a que benük-apu ri Jesús,
JOH 12:13 ye quic'uan ruk'a' tak che' ri nbix palma chin, xebe chuc'ulic y nquibila' c'a: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Jare' ri ka-Rey roj israelitas! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija' ri pa rubi' ri Ajaf Dios petenük-vi! nquibij.
JOH 12:14 Y ri Jesús c'o c'a jun alaj burro ri xril, richin que xutz'uye' chirij. Cachi'el vi c'a ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, chiri' nbij:
JOH 12:15 Man c'a tuxbij-ri' ri ivánima rix ri rix richin chic ri tinamit rubini'an Sión, roma ri i-Rey jare' petenük, tz'uyul-pe chirij jun alaj burro. Quiri' c'a ri tz'iban can.
JOH 12:16 Y pa nabey, ronojel re' man xk'ax ta c'a cheque ri rachibila'. Y xk'ax cheque c'a ja tok ri Jesús c'astajnük chic e chiquicojol ri caminaki' y c'o chic ruk'ij. C'ateri' c'a tok xka' chiquic'u'x que ronojel re' tz'iban can, que nc'atzinej na c'a que nbanatüj, y quiri' vi, roma cachi'el ri tz'iban can, quiri' xbanatüj.
JOH 12:17 Y ri vinük c'a ri xetz'eton richin ri Jesús tok xroyoj ri Lázaro ri camnük chic e richin xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', nquitzijola' c'a cheque ri ch'aka chic vinük.
JOH 12:18 Y roma c'a ri', tok ri Jesús nakaj chic c'o-vi chin ri tinamit Jerusalén, xepu'u c'a richin nquic'ulu'. Ri vinük ri' cac'axan chic c'a ri milagro ri xbün riq'uin ri Lázaro.
JOH 12:19 Jac'a ri achi'a' fariseos nquibila' c'a chiquivüch: Titz'eta', conojel ri vinük ye benük chirij. Man nquinimaj c'a tüj katzij, nquibij.
JOH 12:20 Y chiquicojol c'a conojel ri vinük ri ye apon pa tinamit Jerusalén chupan ri k'ij ri', richin nquiya' ruk'ij ri Dios chupan ri nimak'ij ri', yec'o chuka' ye ca'i-oxi' vinük griegos.
JOH 12:21 Ri ca'i-oxi' c'a vinük re', xe'apon-apu riq'uin ri Felipe ri npu'u pa tinamit Betsaida ri c'o pa ruch'ulef Galilea, richin nquic'utuj jun favor chin, roma rija' jun rachibil ri Jesús. Ri vinük ri' xquibij c'a chin: Roj nkajo' nkuch'o ba' riq'uin ri Jesús, xquibij.
JOH 12:22 Ri Felipe xbe y xberubij c'a chin ri Andrés ri chuka' ri rachibil ri Jesús. C'ateri' chi ca'i' xebe-apu c'a riq'uin ri Jesús y xquibij chin: Yec'o ca'i-oxi' vinük griegos ri ncajo' nyech'o chave.
JOH 12:23 Y ri Jesús jari' xbij cheque ri ca'i' rachibila' ri': Ja k'ij re' xka-pe, richin que yin ri xinalüx chi'icojol nc'uje' nuk'ij y nquitzolij-e chila' chicaj.
JOH 12:24 Y tivac'axaj c'a ri ninbij chive vocomi, que ketzij vi: Si nkapokonaj nkatic-ka jun vit ruvüch-trigo pan ulef, ri vit ruvüch-trigo ri' xa choj c'a quiri' nc'uje'. Jac'a si man nkapokonaj tüj nkatic-ka, stape' (aunque) nc'uje' can chuxe' ulef ri vit ruvüch-trigo ri', ntel-pe y nuya' ruvüch.
JOH 12:25 Roma c'a ri', ri vinük ri juis nupokonaj ri ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri ruc'aslen voma yin richin c'a chi jumul nuyüc-apu. Nc'uje-vi ruc'aslen richin chi jumul.
JOH 12:26 Si c'o c'a jun ri nrajo' nbün ri nusamaj, tipu'u c'a viq'uin. Y ri ape' c'a yinc'o-vi yin, chiri' c'a chuka' nc'uje-vi rija'. Ri nbanun c'a ri nusamaj, ninimirsüs c'a ruk'ij roma ri Nata'.
JOH 12:27 Yin juis c'a nk'oxon ri vánima vocomi. ¿Pero ninbij ta c'a chin ri Nata': Quinacolo' chuvüch ri k'oxomül re'? Tok xa romari' xinka-pe. Romari' tok c'a yinc'o vocomi.
JOH 12:28 C'ateri' rija' xbij c'a: Nata', tabana' c'a que nk'alajin ta ri ak'ij, xbij. Y jari' tok ri Dios xch'o-pe chila' chicaj y xbij: Nubanun chic c'a quiri'. Y ninbün c'a jun bey chic, que nk'alajin-vi ri nuk'ij.
JOH 12:29 Y ye juis c'a cheque ri vinük ri yec'o chiri' ri xebin que xa jun nk'ajan-pe ri xcac'axaj tok xch'o-pe ri Dios chila' chicaj. Jac'a ri ch'aka chic nquibij: Jun ángel xch'o-pe chin, nquibij.
JOH 12:30 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri Jun c'a ri xivac'axaj que xch'o-pe chila' chicaj, xch'o-pe ivoma rix y man voma tüj yin.
JOH 12:31 Vocomi nka-pe yan c'a ri ru-juicio ri Dios chuvüch ri ruch'ulef, y ri itzel-vinük ri tz'amayon ri ruch'ulef, ntelesüs c'a e.
JOH 12:32 Y tok yin nquijotobüx chuvüch ri cruz, ri vinük nyepu'u c'a viq'uin yin, roma nquisamüj pa tak cánima, xbij rija'.
JOH 12:33 Ri Jesús xbij c'a quiri', richin xuk'alajrisaj c'a ri rubanic ri rucamic.
JOH 12:34 Y ri vinük xquibij c'a: Rat abin que ja rat ri' ri Jun ri xalüx chikacojol, pero xa nabij chuka' que najotobüx chuvüch ri cruz. Man nk'ax ta c'a cheke achique roma ri'. Roma roj ketaman ri nbij chupan ri rutzij ri Dios que ri Cristo tok npu'u, nc'uje' richin chi jumul. Tak'alajrisaj c'a chikavüch si ri xalüx chikacojol, jari' ri Cristo o man ja tüj, xquibij rije'.
JOH 12:35 Jari' tok ri Jesús xbij cheque: Ri Sük c'a c'o na ba' iviq'uin. Chupan c'a ri Sük ri' quixbiyin-vi, roma c'a c'o na. Y si xa c'a nivoyobej na, c'a tok nina' nk'ekumür-pe chivüch. Y ri xa pa k'eku'n nbiyin-vi, man retaman tüj achique lugar benük-vi.
JOH 12:36 Romari', ri k'ij tok c'a c'o na ri Sük iviq'uin, tiya' ivánima riq'uin, richin que nyixoc alc'ualaxela' richin ri Sük ri'. Quere' c'a ri xerubij ri Jesús cheque ri vinük. C'ateri' xeruya' can, y man jun c'a xetaman ape' xbe-vi.
JOH 12:37 Ri Jesús xerubanala-vi juis milagros chiquivüch ri vinük. Pero man riq'uin tüj ri' rije' man xquinimaj tüj.
JOH 12:38 Y quere' c'a xbanatüj, roma nc'atzinej c'a que nbanatüj na ri ye tz'iban can. Nc'atzinej na que xbanatüj ri rutz'iban can ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Rija' rutz'iban c'a can: Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj cheque ri vinük, c'o comi c'a jun ri xniman? ¿C'o comi c'a jun ri xk'ax yan chin, roma xutz'et ri avuchuk'a'? Quiri' nbij ri rutz'iban can ri Isaías.
JOH 12:39 Ri vinük re' man nyetiquer tüj que nquitakej, roma chupan ri rutz'iban can ri Isaías nbij chuka':
JOH 12:40 Banun c'a cheque rije' que man nyetzu'un tüj y covirnük ri cánima. Romari' man nquitz'et tüj ri nc'ut chiquivüch, man nka-ka tüj pa cánima, y man ntzolij tüj pe quic'u'x richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen, nbij ri Ajaf. Quiri' ri tz'iban can roma ri Isaías.
JOH 12:41 Ri Isaías, ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xbij quiri' tok xutz'et yan c'a ruk'ij ri Ajaf Jesús, y pari' c'a rija' ch'ovinük-vi can.
JOH 12:42 Pero chiquicojol c'a ri vinük ri xetaken richin ri Jesús, ye q'uiy ri ye cachibil vi ri achi'a' pa comon nyebanun juzgar chiquicojol ri israelitas. Xa ja ri man xquik'alajrisaj tüj qui', roma nquixbij-qui' chiquivüch ri achi'a' fariseos. Xa nquixbij c'a qui' que nye'okotüx-pe chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios.
JOH 12:43 Rije' xa más c'a xquinuc achique nquibij ri vinük, y man xka-pe tüj chiquic'u'x ri Dios ri más c'o ruk'ij que chiquivüch ri vinük ri'.
JOH 12:44 Y ri Jesús riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Ri nutaken c'a vichin yin, man xe tüj c'a yin ri nquirutakej, xa nutakej c'a ri Dios ri takayon-pe vichin.
JOH 12:45 Ri ntz'eton vichin, nutz'et c'a chuka' ri Dios ri takayon-pe vichin.
JOH 12:46 Roma yin ri Sük, xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef richin que achique c'a ri nutaken vichin, man nc'uje' tüj can chupan jun k'eku'n c'aslen.
JOH 12:47 Y ja ri vinük ri nrac'axaj ri nutzij y xa man nka' tüj chuvüch nbün ri nrac'axaj, man ja tüj c'a yin ri nquibanun juzgar pari'. Roma ri nusamaj ri nuc'amon-pe tok xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef, man richin tüj que ninbün juzgar pa quivi' ri vinük. Man tinuc quiri'. Ri nusamaj c'a yin ja ri nyencol ri vinük.
JOH 12:48 Pero pa ruq'uisbül k'ij, nban na c'a juzgar pa quivi' ri nye'etzelan vichin y man nquic'ul tüj ri nutzij pa cánima. Ninbün juzgar pa quivi', roma ri tzij ri xenk'alajrisaj.
JOH 12:49 Roma ri tzij ri xenk'alajrisaj chivüch, ja ri Nata' biyon-pe chuve, y man xentz'ucula' tüj e. Ja rija' ri takayon-pe vichin y rubin c'a pe chuve achique chi tzij ri ninbij y nink'alajrisaj-pe chivüch.
JOH 12:50 Y vetaman c'a que ri rubin-pe ri Nata' Dios chuve, nuya-vi c'a c'aslen ri man nq'uis tüj. Romari' ri tzij ninbij c'a chive, cachi'el rubixic rubanun-pe ri Nata' chuve yin, quiri' rubixic xinbana-pe chivüch rix.
JOH 13:1 Y tok nobos yan ri k'ij richin ri nimak'ij quichin ri israelitas rubini'an pascua, ri Jesús retaman chic c'a que nobos yan ri hora richin que rija' ntel-e chere' chuvüch ri ruch'ulef y ntzolij chila' chicaj riq'uin ri Dios, ri Rutata'. Ri Jesús juis vi ye rujo'on-pe conojel ri ye richin chic rija' ri yec'o chere' chuvüch ri ruch'ulef, y quiri' na c'a ri nuc'ut richin ri nbanun chupan ri k'ij ri', ri ruq'uisbül k'ij.
JOH 13:2 Ri Jesús y ri rachibila' quitzamon c'a va'in. Ja ri Judas Iscariote, ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón, nsamüj chic c'a ri itzel-vinük pa ránima, y jari' ri nbin chin que tujacha' ri Jesús.
JOH 13:3 Y stape' (aunque) ri Jesús retaman-vi que ronojel jachon pa ruk'a' roma ri Dios ri Rutata', y chiri' riq'uin ri Dios petenük-vi y chiri' chic ntzolij-vi-e.
JOH 13:4 Man roma tüj ri' xupokonaj ta xcatüj-pe y xuya' can ri ruva'in. Man quiri' tüj. Rija' xrelesaj can ri tziük ri cachi'el jun coton, xberuc'ama-pe jun toalla, y xuxim chuxe' rupan.
JOH 13:5 C'ateri' xuya' chuka' ya' chupan jun palangana y xutz'om ruch'ajic ri cakün chiquijujunal ri rachibila', y nusula' c'a ri cakün riq'uin ri toalla ri ruximon chuxe' rupan.
JOH 13:6 Ja tok xapon riq'uin ri Simón Pedro richin nuch'üj ri rakün, ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿nach'üj c'a chuka' vakün yin? xbij.
JOH 13:7 Y ri Jesús xbij chin ri Pedro: Ri ninch'üj c'a ri ivakün vocomi, man jani c'a nk'ax ta chive achique roma tok ninbün. Pero nk'ax c'a chive, ba' chic apu.
JOH 13:8 Jac'a ri Pedro xbij: Man c'uluman tüj c'a chuve yin que ja rat ncach'ajon ri vakün. Man c'a ninya' tüj k'ij que nach'üj ta ri vakün, xbij. Y ri Jesús xbij c'a chin: Si man naya' tüj c'a k'ij, man c'a ncac'uje' tüj viq'uin, xbij ri Jesús.
JOH 13:9 Roma c'a ri' ri Simón Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, si quiri', man c'a xaxe ri vakün nach'üj, xa tach'aja' c'a chuka' ri nuk'a' y ri nujolon, xbij ri Pedro.
JOH 13:10 Pero ri Jesús xbij chin: Ri ruch'ajch'ojrisan chic ri', xaxe c'a ri rakün ri c'uluman que nuch'üj roma ri pokolaj, roma rija' ch'ajch'oj chic. Rix rix ch'ajch'oj chic. Stape' (Aunque) man chi'ivonojel tüj, pero rix ch'ajch'oj chic, xbij ri Jesús.
JOH 13:11 Rija' xbij c'a quiri', roma retaman achique ri nc'ayin richin. Y romari' tok xbij: Man chi'ivonojel tüj rix ch'ajch'oj.
JOH 13:12 Y tok ri Jesús ruch'ajon chic c'a cakün ri rachibila' xberuc'ama' chic c'a pe ri tziük ri ruch'ilon can chirij, xbetz'uye' chic chuvüch mesa y xbij c'a: ¿Xk'ax comi chive achique roma tok yin xinch'üj ri ivakün?
JOH 13:13 Ka-maestro y Kajaf, nquibij c'a chuve. Utz vi c'a ri', roma quiri' vi.
JOH 13:14 Y roma yin ri I-maestro y ri Ivajaf man xiq'uix tüj richin xinch'üj ri ivakün, quiri' c'a chuka' tibana' rix. Man c'a quixq'uix nich'ajila' ivakün. Quiri' c'a tibana'.
JOH 13:15 Yin xinc'ut yan c'a can chivüch. Cachi'el c'a ri xinbün yin iviq'uin, quiri' chuka' tibana' rix quiq'uin ri ch'aka chic.
JOH 13:16 Yin c'o-vi c'a nuk'ij y xinbün ri samaj re'. Quere' c'a chuka' tibana' rix. Man tipokonaj nibün ri samaj re'. Roma chuvüch ri ruch'ulef, man ja tüj c'a ri samajel ri más ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj, nixta c'a ri jun ri ntak, man ja tüj chuka' ri' ri más ruk'ij que chuvüch ri takayon richin.
JOH 13:17 Si rix xivetamaj c'a can ronojel re' y nibün c'a ri xivetamaj, jabel c'a iquicot.
JOH 13:18 Ninbij c'a que man ivonojel tüj quiri' nyixel, roma yin vetaman ivüch chi'ivonojel ri xixincha'. Y chuka' ri tz'iban can, nc'atzinej c'a que nbanatüj na. Cachi'el ri nbij: Ri jun c'a ri xva' viq'uin, xcatüj c'a chuvij. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios.
JOH 13:19 Ri jun nojibül re', ninya' yan c'a apu rutzijol chive, nabey chuvüch tok nbanatüj, richin quiri' tok napon ruk'ijul, ninimaj c'a que ja yin ri Cristo.
JOH 13:20 Ketzij vi c'a ninbij chive, que ri nc'ulun c'a richin ri nintük-e yin, ja yin ri nquiruc'ul. Y ri nquic'ulun c'a yin, xa nuc'ul c'a chuka' ri takayon-pe vichin.
JOH 13:21 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re', ri ránima achique la xbün xuna' rija', roma ri bis. Rija' xuk'alajrisaj c'a achique roma tok juis bis pa ránima y xbij c'a: Ketzij c'a ri ninbij chive, que jun chive rix vachibila' ri nquijachon-e pa quik'a' ri vinük, xbij rija'.
JOH 13:22 Jari' tok ri ye rachibila' rija' xquitz'etela-qui', y man nquil tüj c'a achique nquinuc, roma man quetaman tüj pari' achique chok xch'o-vi ri Jesús. Man c'a quetaman tüj achique ri nc'ayin richin.
JOH 13:23 Jac'a ri jun cheque ri rachibila', ri juis njo'ox roma ri Jesús, xujel c'a apu riq'uin ri Jesús.
JOH 13:24 Y chin c'a ri jun achibil ri', ri xbün-vi-apu retal ri Simón Pedro. Rija' xbij c'a apu chin que tuc'utuj chin ri Jesús que achique c'a ri jun ri nc'ayin richin, ri c'ateri' nbij-ka cheque.
JOH 13:25 Y ri achibil ri' tok njel c'a apu chunakaj ri Jesús, xuc'utuj c'a chin: Ajaf, ¿achique ri jun ri njachon avichin? xbij chin.
JOH 13:26 Ri Jesús jari' tok xbij chin ri achibil ri': Ri ninya' c'a ri caxlan-vüy muban chin, jari' ri njachon vichin. Y rija' xumuba' c'a ri caxlan-vüy y xuya' chin ri Judas Iscariote ri ruc'ajol jun achi rubini'an Simón.
JOH 13:27 Y tok ri Judas Iscariote ruq'uison chic c'a ka ri jucach' caxlan-vüy ri', xpu'u-vi c'a ri itzel-vinük pa ránima. C'ateri' ri Jesús xbij chin: Ri anucun chic que nabün, cataken chubanic, xbij-e chin.
JOH 13:28 Jac'a ri rachibila' ri yec'o-apu chuvüch mesa riq'uin, man xk'ax ta cheque achique roma tok xbij-e quiri' chin ri Judas.
JOH 13:29 Yec'o xenucun que xtak-e roma ri Jesús chulok'ic ronojel ri nc'atzin cheque chupan ri nimak'ij ri'. Y yec'o ch'aka chic cheque ri achibila' xenucun que xtak-e richin c'o queruyala' can cheque ri vinük ri manak quichajin, roma rije' quetaman-vi que ja ri Judas ri yacol-tumin.
JOH 13:30 Ri Judas xa xe c'a tok xuq'uis-e ri jucach' caxlan-vüy, xa jari' tok xel-e. Tok xel c'a e rija', xa chak'a' chic.
JOH 13:31 Y tok ri Judas elenük chic c'a e, c'ateri' c'a ri Jesús xbij: Jare' xka-pe yan ri k'ij que yin ri xinalüx chi'icojol nk'alajin que c'o-vi nuk'ij. Y quiri' c'a chuka' ri Dios. Nk'alajin ri ruk'ij, voma yin.
JOH 13:32 Y roma ri Dios nk'alajin ri ruk'ij, voma yin, rija' nbün c'a que nk'alajin ri nuk'ij yin. Y ri' man c'a jampe' tüj, xa ja yan c'a ri k'ij re'.
JOH 13:33 Ba' chic c'a oc ri nquic'uje' iviq'uin rix ri cachi'el tak valc'ual nubanun chive. C'ateri' nquinicanoj. Pero vocomi ninbij c'a can chive, cachi'el ri nubin cheque ch'aka kavinak israelitas, que ri nquibec'uje-vi yin, man nyixtiquer tüj nyixapon chinucanoxic.
JOH 13:34 Xa tijo' c'a ivi' chi'ivüch. Yin nyixinjo-vi. Quiri' c'a chuka' tibana' rix. Tijo' c'a ivi' chi'ivüch. Jare' ri ninbij can chive vocomi, y jun c'ac'a' mandamiento.
JOH 13:35 Y si nijo' c'a ivi' chi'ivüch, ri vinük nquetamaj que rix vachibila' yin, xbij ri Jesús.
JOH 13:36 Jari' tok ri Simón Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿ape' c'a ncabe-vi? xbij. Y ri Jesús xbij chin: Vocomi man jani ncatiquer tüj nquinatzeklebej ri ape' nquibe-vi yin. Jac'a tok napon ri k'ij, nquinatzeklebej-vi-e, xbij chin ri Pedro.
JOH 13:37 Y ri Pedro xbij chin: Ajaf, ¿achique c'a roma tok man nquitiquer tüj ncatintzeklebej-e vocomi? Roma si nc'atzin, ninya' c'a ri nuc'aslen avoma rat, xbij.
JOH 13:38 Y ri Jesús xbij chin: ¿Naya' comi ri ac'aslen voma yin? Yin ketzij vi c'a ninbij chave, que oxi' c'a mul ri nabij que man avetaman tüj nuvüch, cheque ri nyec'utun chave. Y c'ateri' nyech'o-pe ri gallo, xbij ri Jesús chin ri Pedro.
JOH 14:1 Man c'a tisatz ic'u'x, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'. Yin vetaman c'a que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Quiri' c'a chuka' tibana' viq'uin yin. Tiya' c'a chuka' ivánima viq'uin.
JOH 14:2 Chila' chicaj ape' c'o-vi ri Nata', c'o c'a lugar ape' nyec'uje-vi ri nye'apon riq'uin. Si man ta ketzij que quiri', yin jun vi ta chic rubixic xinbün-apu chive. Yin vocomi nquibe chubanic ruc'ojlen ri i-lugar chila' chicaj riq'uin ri Nata'.
JOH 14:3 Chubanic c'a ri' tok nquibe, y nquipu'u c'a chuka' jun bey chic, y nyixinc'uaj viq'uin, richin c'a que ri ape' nquic'uje-vi yin, chiri' chuka' quixc'uje-vi rix.
JOH 14:4 Ivetaman-vi c'a ri bey ri nuc'uan ivichin c'a ape' ri nquibe-vi yin, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'.
JOH 14:5 Jac'a ri rachibil ri rubini'an Tomás xbij chin ri Jesús: Ajaf, roj man ketaman tüj ape' ncabe-vi. ¿Cachi'el c'a tok nketamaj achique bey nkac'uaj-e?
JOH 14:6 Y ri Jesús xbij: Ja yin ri bey, yin ri ketzij, y ja yin chuka' ri c'aslen. Xaxe c'a ri nutaken vichin, napon riq'uin ri Nata'.
JOH 14:7 Si ivetaman c'a nuvüch yin, ivetaman c'a chuka' ruvüch ri Nata'. Vocomi itz'eton chic, y chuka' ivetaman chic ruvüch, xbij cheque.
JOH 14:8 Y jari' chuka' tok jun chic cheque ri achibila', ri rubini'an Felipe xbij c'a chin ri Jesús: Ajaf, tac'utu' c'a ri Katata' Dios chikavüch, y xticuker kac'u'x riq'uin ri', xbij.
JOH 14:9 Jac'a ri Jesús xbij chin: Felipe, ¿man comi avetaman tüj nuvüch? Yin, c'o yan c'a juna' yinc'o-pe iviq'uin. Ri tz'eteyon c'a vichin yin, rutz'eton c'a chuka' ri Nata'. ¿Achique c'a roma tok rat nabij que ninc'ut ri Nata' chivüch?
JOH 14:10 ¿Man nanimaj tüj c'a rat que ri Nata' c'o viq'uin yin, y yin yinc'o riq'uin rija'? Ri tzij c'a ri xink'alajrisaj chivüch, riq'uin c'a ri Nata' petenük-vi, roma viq'uin yin c'o-vi. Ja rija' ri nbanun ri samaj re'.
JOH 14:11 Quinimaj c'a que yin yinc'o riq'uin ri Nata' y rija' c'o viq'uin yin. Y si man ninimaj tüj roma ri ninbij chive, titz'eta' c'a ri nusamaj y quinimaj.
JOH 14:12 Ketzij vi c'a ri ninbij chive: Ri nuya' c'a ránima viq'uin, nyerubanala' c'a chuka' ri samaj xenbün yin. Más c'a nimak' tak samaj nyerubanala'. Roma jari' tok yin yinc'o chic c'a riq'uin ri Nata' chila' chicaj,
JOH 14:13 y ronojel c'a ri nic'utuj pa nubi' yin, ninya-vi. Richin quiri' nk'alajin ri ruk'ij ri Nata' voma yin.
JOH 14:14 Si c'o c'a ri nic'utuj pa nubi' yin, ninya-vi-pe chive.
JOH 14:15 Si nquinijo', que'itakej c'a ri mandamientos ri nyenbij chive.
JOH 14:16 Y yin ninc'utuj c'a chin ri Nata', y rija' nutük c'a pe jun chic ri nto'on ivichin, Jun ri nc'uje-vi iviq'uin richin chi jumul.
JOH 14:17 Y ri' ja ri Lok'olüj Espíritu, ri ntijon ivichin chin ri ketzij. Y rija' man ntiquer tüj richin nc'ul-apu coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Roma ri Lok'olüj Espíritu xa man tz'etetül tüj ni man quetaman tüj chuka' ruvüch. Jac'a rix ri itaken chic, man quiri' tüj. Rix ivetaman chic ruvüch, roma c'o chic chi'icojol. Y rija' ntoc c'a pa tak ivánima.
JOH 14:18 Yin man nyixinmalij tüj can stape' (aunque) nquibe, man nyixc'uje' tüj can cachi'el jun meba', roma xa nquipu'u chic iviq'uin.
JOH 14:19 Jac'a ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, xa ba' chic c'a oc ri yinquitz'et. Pero rix nquinitz'et-vi, roma c'o-vi nuc'aslen. Y rix nc'uje' c'a chuka' ic'aslen quere'.
JOH 14:20 Y chupan c'a ri k'ij ri' tok nk'alajin jabel chivüch que yin yinc'o-vi c'a riq'uin ri Nata', rix rixc'o viq'uin yin y yin iviq'uin rix.
JOH 14:21 Ri c'o ri nutzij pa ránima y nyerutakej ronojel ri mandamientos ri nyenbij, nquirujo-vi. Y ri nquirujo' yin, njo'ox c'a roma ri Nata', y yin chuka' ninjo' y nink'alajrisaj-vi' chuvüch, xbij ri Jesús.
JOH 14:22 Jari' tok ri Judas ri jun rachibil, pero man ja tüj ri Judas Iscariote, xuc'utuj chin ri Jesús: Ajaf, ¿achique c'a roma ri' que xaxe chikavüch roj nak'alajrisaj-vi-avi'? ¿Y achique c'a roma tok man nak'alajrisaj tüj avi' chiquivüch ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef?
JOH 14:23 Y ri Jesús xbij chin: Ri nquirujo-vi, nbün ri nbij ri nutzij chin. Ri jun c'a ri nbanun quiri', njo'ox-vi roma ri Nata' chuka'. C'ateri' ri Nata' y yin nkupu'u riq'uin y nkabün c'a kacho pa ránima.
JOH 14:24 Jac'a ri man nquirujo' tüj yin, man nbün tüj ri nbij ri nutzij chin. Y ri tzij ri ivac'axan viq'uin yin, man c'a vichin tüj yin. Ja ri Nata' ri takayon-pe vichin, ja rija' ri yo'on-pe ri tzij re' chuve.
JOH 14:25 Y ronojel c'a ri tzij re', ye nuk'alajrisan-vi-pe chivüch.
JOH 14:26 Y tok yin man c'a yinc'o tüj chic iviq'uin, ri Nata' nutük-pe ri Lok'olüj Espíritu richin nyixruto'. Y ja rija' ri nc'uje' iviq'uin pa nuq'uexel. Y ja chuka' rija' nyixtijon y nuc'uxla'aj ronojel ri tzij ri ye nbin can yin chive.
JOH 14:27 Ri uxlanen ri c'o viq'uin yin, jari' ri ninya' can chive. Ri uxlanen c'a ri ninya' can yin pa tak ivánima rix ri itaken chic, man cachi'el tüj c'a oc ri uxlanen ri nquisuj ri vinük ri xa c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Man c'a tisatz ic'u'x, ni man chuka' tixbij-ivi'.
JOH 14:28 Xa ivac'axan viq'uin que nubin: Yin nquibe-vi, pero nquipu'u chic c'a iviq'uin. Y si rix juis ta nquinijo', nquicot ta ri ivánima, roma yin riq'uin c'a ri Nata' nquitzolij-vi-e. Rija' más vi c'a ruk'ij que chinuvüch yin.
JOH 14:29 Re' ninya' yan can rutzijol chive, richin quiri' tok napon ruk'ijul, man jun c'a achique tüj ninuc, xa ninimaj-vi ri nubin can chive.
JOH 14:30 Y vocomi xa man q'uiy tüj chic c'a tzij ri ninbij can chive, roma ri tiempo xa man q'uiy tüj chic. Ri itzel-vinük ri tz'amayon ri ruch'ulef xa nuk'alajrisaj yan pe ri'. Pero stape' (aunque) ja rija' ri tz'amayon ri ruch'ulef, man jun ruk'a' chuve yin.
JOH 14:31 Ri ninbün, ja ri Nata' ri xintakon-pe chubanic, richin que ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, tiquetamaj que yin ninjo' ri Nata'. Kucatüj-e y jo', xbij.
JOH 15:1 Y c'ateri' ri Jesús xbij: Ja yin ri ketzij juvi' uva, y ri Nata' jari' ri nsamajin ri uva re'.
JOH 15:2 Roma tok juvi' uva yec'o ruk'a' ri xa man nquiya' tüj quivüch, nye'elesüs-e. Jac'a ri ruk'a' ri nquiya' quivüch, nyejosk'ix jabel, richin más utz nyevachin. Quiri' c'a chuka' yin. Ri Nata' nyerutz'et conojel ri yec'o viq'uin y nyerelesaj-e ri man nquic'uan tüj jun utzilüj c'aslen y man nyeq'uiy tüj chupan ri rutzij ri Dios y romari' man ye q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Jac'a ri nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, nyeruch'ajch'ojrisaj más, richin que más nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye más ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios.
JOH 15:3 Rix ri nuk'alajrisan-vi-pe ri tzij chivüch, xixch'ajch'ojir yan c'a roma ri tzij ri'.
JOH 15:4 Chi jumul c'a quixc'uje' viq'uin, richin quiri' yin nquic'uje' c'a chuka' iviq'uin. Roma ri ruk'a' ri uva man nvachin tüj, si xa man tiquil tüj chuvüch ri rakün. Xa nc'atzin que jun ruk'a' uva tiquil chuvüch ri rakün, richin quiri' nvachin. Quiri' c'a chuka' rix, nc'atzin que chi jumul quixc'uje' viq'uin.
JOH 15:5 Ja yin c'a ri uva, y rix ri ruk'a'. Ri chi jumul c'o viq'uin y yin riq'uin rija', nuc'uaj jun utzilüj c'aslen y nq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Roma ri xa man c'o tüj viq'uin, man jun c'a ri ntiquer nbün.
JOH 15:6 Ri xa man nc'uje' tüj c'a viq'uin, nc'ulachij c'a cachi'el nc'ulachij ri ruk'a' uva xa man nvachin tüj. Ntelesüs-e roma man nvachin tüj, y tok chaki'j chic, rachibilan ch'aka chic nyemolotüj-pe, nyetorix pa k'ak', y chiri' nyec'at-vi.
JOH 15:7 Jac'a rix quixc'uje' viq'uin, y tic'uje' ri nutzij iviq'uin. Si quiri' nibün, tic'utuj c'a chin ri Dios achique ri nurayij ri ivánima, y quiri' nbanatüj. Nuya-vi-pe chive ri nic'utuj.
JOH 15:8 Si nic'uaj jun utzilüj c'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, nk'alajin-vi que rix tzeklebey vichin. Y romari' ri nyixtz'eton, nquiya' c'a ruk'ij ri Nata'.
JOH 15:9 Cachi'el c'a ri Nata' nquirujo' yin, quiri' c'a chuka' yin nyixinjo' rix. Chi jumul c'a quinijo' quiri'.
JOH 15:10 Y nquinijo' c'a yin, si k'ij-k'ij nibün ri nyixinbij chive. Cachi'el ri nubanun yin, ninbün ri nyerubij ri Nata', y roma yin ninjo' rija', ninbün k'ij-k'ij ri nquirubij chuve.
JOH 15:11 Y ronojel c'a ri nubin chic chive, richin c'a que tic'uje' quicot pa tak ivánima, cachi'el ri quicot ri c'o viq'uin yin. Y tz'aküt ta c'a chuka' ri quicot nc'uje' pan ivánima.
JOH 15:12 Y yin ninchilabej c'a chive, que tijo' c'a ivi', cachi'el ri nyixinjo' yin.
JOH 15:13 Roma ri jun ri nuya-vi ri ruc'aslen pa quiq'uexel ri ruvinak, tz'aküt vi c'a ri nyerujo'.
JOH 15:14 Y rix rix nuvinak, si nibün ronojel ri ninbij chive que tibana'.
JOH 15:15 Roma yin nuvinak chic nubanun chive, roma ronojel ri ruk'alajrisan-pe ri Nata' chuve yin, xink'alajrisaj c'a chuka' chive rix. Man choj tüj rix nusamajela' ta chic. Roma jun samajel man retaman tüj achique nunuc ri ru-patrón. Yin man quiri' tüj chic nubanun chive.
JOH 15:16 Ri xcha'on ivichin rix, ja yin, y xa man ja tüj rix ri xixcha'on vichin yin. Y yin xixincha' richin que nyixintük chubanic ri nusamaj y richin chuka' que nic'uaj utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, y re' richin ta c'a chi jumul, richin quiri' ri achique c'a ri nic'utuj chin ri Nata' pa nubi' yin, nuya-vi c'a pe chive.
JOH 15:17 Ninchilabej c'a chive, que tijo-ivi'.
JOH 15:18 Y si nyixetzelüs coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, tika-pe c'a chi'ic'u'x que man xe tüj chive rix quiri' nquibün, xa quiri' chuka' quibanun-pe chuve yin.
JOH 15:19 Si rix rix junan tüj quiq'uin ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, nyixquijo' ta. Pero vocomi nyixquetzelaj, roma man rix richin ta chic ri ruch'ulef. Jac'a yin ri xinelesan-pe ivichin chiri'.
JOH 15:20 Tika-pe chi'ic'u'x que ri samajel, man ja tüj ri' ri más ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj. Y si yin ri Ivajaf nquinetzelüs coma ri vinük y man utz tüj ri nquibün chuve, rix chuka' xa quiri' nic'ulachij. Jac'a si nquibün ri nbij ri nutzij yin, xa nquibün chuka' ri nibij rix.
JOH 15:21 Ri man utz tüj nquibün iviq'uin, quiri' nquibün, roma man quetaman tüj ruvüch ri Dios ri takayon-pe vichin, y romari' nyixquetzelaj, roma viq'uin yin iyo'on-vi ivánima.
JOH 15:22 Y si man ta xtipu'u yin chuvüch ri ruch'ulef chuk'alajrisasic ri nutzij, man ta xinquetzelaj y man ta nk'alajin que ye aj-maqui'. Jac'a vocomi, roma yin xinpu'u yan chuvüch ri ruch'ulef, romari' rije' man nyetiquer tüj nquibij que man jun quimac.
JOH 15:23 Ri nye'etzelan vichin yin, man xe tüj c'a yin ri yinquetzelaj, xa nk'alajin c'a que quiri' chuka' nquibün chin ri Nata'.
JOH 15:24 Yin nubanalun nimak' tak samaj ri man jun banayun chiquivüch. Y rije' xquitz'et ri samaj re', pero man yin quitaken tüj. Xa yinquetzelaj y nquetzelaj chuka' ri Nata'. Y romari' man jun nbin que man ta c'o rumac.
JOH 15:25 Ronojel c'a re', ntajin chic rubanic, roma quiri' ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios ri yo'on cheque. Chupan ri rutzij ri Dios, nbij c'a: Yinquetzelaj y xa man k'alüj tüj achique roma, roma man jun numac. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios.
JOH 15:26 Jac'a tok yin nquitzolij chic chila' riq'uin ri Nata', nquitük c'a pe ri Jun ri nto'on ivichin, y rija' nquiruk'alajrisaj-vi c'a. Y ri Jun ri' ja ri Lok'olüj Espíritu, ri ntijon ivichin chin ri ketzij. Y rija' riq'uin c'a ri Nata' npu'u-vi.
JOH 15:27 Y rix nquinik'alajrisaj c'a chuka', roma ja pa rutz'uquic-pe ri rixc'o-pe viq'uin.
JOH 16:1 Y ronojel c'a re', xinbij c'a chive, richin que rix nivetamaj yan can y man ta jun nbanun chive que nyixtzak.
JOH 16:2 Nyixokotüx c'a pe chiri' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y napon-vi c'a chuka' ri k'ij tok ri vinük nquinuc que rusamaj ri Dios nquibün rije' tok nyixquicamsaj.
JOH 16:3 Quere' c'a ri nyequibanala' ri vinük, roma man quetaman tüj ruvüch ri Nata' y man quetaman tüj chuka' nuvüch yin.
JOH 16:4 Ronojel yan c'a re' ninbij can chive, richin que tok napon ri k'ij man c'a nibij tüj que yin man xinya' tüj can rutzijol chive. Pa ruq'uexel que quiri' ta ninuc, xa jari' tok nka-pe chi'ic'u'x que ketzij ri rutzijol ri nuyo'on can chive. Ronojel re' man xinya' tüj c'a rutzijol chive pa rutz'uquic-pe, roma yinc'o-vi-pe iviq'uin.
JOH 16:5 Y vocomi, jare' nquitzolij riq'uin ri takayon-pe vichin. ¿Achique c'a roma tok man jun chic chive rix vachibila' ri nc'utun ta pe chuve: C'a ape' c'a ncatapon-vi?
JOH 16:6 Pero pa ruq'uexel que quiri' ta nic'utuj chuve, ri ivánima xa nojnük riq'uin bis, roma ri xinbij-ka chive.
JOH 16:7 Pero yin ja ri ketzij ri ninbij chive: Jabel nbün chive, si nquibe yan, roma si man ta nquibe, man nka-pe tüj ri Lok'olüj Espíritu ri nto'on-pe ivichin. Jac'a si nquibe yan, jari' nintük-pe.
JOH 16:8 Y tok nka-pe c'a ri Lok'olüj Espíritu, nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef que ye aj-maqui' vi, que c'o jun chojmilüj bey richin c'aslen, y que ri Dios nbün-vi juzgar pa quivi' ri vinük.
JOH 16:9 Rija' nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük que ye aj-maqui', roma man yinquitakej tüj yin.
JOH 16:10 Nuk'alajrisaj c'a chuka' chiquivüch ri vinük, ri chojmilüj bey richin ri c'aslen, roma yin riq'uin ri Nata' nquinapon-vi. Y jari' tok rix man nquinitz'et tüj chic.
JOH 16:11 Y chuka' rija' nuk'alajrisaj que ri Dios nbün-vi juzgar pa quivi' ri vinük, roma vocomi nc'atzinej chic que nban juzgar pari' ri itzel-vinük ri tz'amayon richin ri ruch'ulef.
JOH 16:12 Q'uiy c'a ri man ninbij tüj chic can chive, roma c'ayuf richin nyek'ax yan ta chive y c'ayuf chuka' ri quic'uaxic.
JOH 16:13 Jac'a tok npu'u ri Lok'olüj Espíritu, nyixrutijoj y nyixruyukej chupan ri ketzij. Rija' man pa ruyon tüj c'a nsamüj, roma ri tzij c'a ri nuyala' chive, jari' ri ye bin-pe chin chila' chicaj. Y romari' tok rija' nyeruk'alajrisaj yan c'a chivüch ri nyebanatüj ri chivüch apu.
JOH 16:14 Y rija' nuya' c'a nuk'ij yin, roma ronojel c'a ri nuk'alajrisaj chivüch, pa nuvi' c'a yin y ri nusamaj.
JOH 16:15 Ronojel c'a ri c'o riq'uin ri Nata' Dios, vichin yin chuka', y romari' tok yin xinbij yan c'a que ronojel ri nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu chivüch, pa nuvi' c'a yin y ri nusamaj.
JOH 16:16 C'o c'a ba' tok man nquinitz'et tüj chic. Pero c'a ba' c'a ri', nquinitz'et jun bey chic, y c'ateri' yin nquitzolij chic c'a chila' riq'uin ri Nata' Dios, xbij ri Jesús.
JOH 16:17 Y ch'aka cheque ri achibila' tok xcacaxaj ri xbij ri Jesús, xquic'utula' c'a chiquivüch. Rije' xquibij c'a: ¿Achique c'a ri xrajo' xbij cheke riq'uin ri tzij ri xerubij? Roma xbij: C'o c'a ba' tok man nquinitz'et tüj chic. Pero c'a ba' c'a ri', nquinitz'et jun bey chic, y c'ateri' yin nquitzolij chic c'a chila' riq'uin ri Nata' Dios, xbij, xquibila' ri achibila' chiquivüch.
JOH 16:18 Ri achibila' ri' c'a nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nrajo' nbij ri rutzij: C'o c'a ba'? Xa man nyek'ax ta cheke ri rutzij, nquibij.
JOH 16:19 Y ri Jesús chanin c'a xunabej que ri rachibila' c'o ri ncajo' nquic'utuj chin, romari' rija' xbij: Rix nijo' nivetamaj achique c'a ri xinbij, que c'o c'a ba' tok man nquinitz'et tüj chic, pero c'a ba' ri' nquinitz'et jun bey chic.
JOH 16:20 Ketzij c'a ninbij chive: Rix nyixok' y nyixbison roma ri ninc'ulachij yin. Jac'a ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, nyequicot romari'. Y man riq'uin tüj c'a que c'o-vi bis pa tak ivánima, ri bis c'a ri' njalatüj. Ri bis c'a ri' xa ntoc quicot.
JOH 16:21 Ri bis c'a ri' junan riq'uin ri k'oxon ri nuc'usaj jun ixok tok napon ruk'ijul richin nralaj jun ac'ual. Tok ri ac'ual alaxnük chic, ri te'ej ri' man c'a nka-pe tüj chic chuc'u'x achique chi k'oxomül ri xuc'usaj, roma juis nquicot ránima que xalüx chic jun ac'ual chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 16:22 Quiri' c'a rix, vocomi c'o bis pa tak ivánima, pero xa nquipu'u chic iviq'uin jun bey richin nyixintz'et. Y jari' tok ntzolij chic pe ri quicot pa tak ivánima, y ri quicot ri' man jun c'a nrelesan iviq'uin.
JOH 16:23 Y chupan ri k'ij ri', man chic c'a chuve ta yin nic'utuj-vi ri nurayij ri ivánima. Pero ketzij ninbij chive, que ronojel c'a ri nic'utuj chin ri Nata' pa nubi' yin, nuya-vi c'a pe chive.
JOH 16:24 Nixta vocomi man jun c'a ri ic'utun tüj chin ri Nata' pa nubi' yin. Tic'utuj c'a, y nic'ul. Y richin quiri' tz'aküt ta c'a ri quicot pa tak ivánima.
JOH 16:25 Ronojel c'a ri nubin chic ka chive, c'ayuf vi richin nyek'ax chive, pero nka-pe c'a ri k'ij tok man quiri' tüj chic rubanic nquich'o iviq'uin. Xa k'alüj-k'alüj chic c'a ri rubixic ninbün chive pari' ri Nata' Dios.
JOH 16:26 Y chupan c'a ri k'ij ri', pa nubi' c'a yin nic'utuj-vi chin ri Nata', y rija' nuya' c'a pe chive ri nic'utuj chin. Y nuya' chive, man roma tüj que ja yin ri nquic'utun pan iq'uexel rix. Man quiri' tüj.
JOH 16:27 Ri Nata' nuya' chuka' chive ri nic'utuj, roma nyixrujo'. Y rija' nyixrujo', roma rix nquinijo' yin y ninimaj que yin riq'uin rija' yin petenük-vi.
JOH 16:28 Riq'uin vi c'a ri Nata' Dios yin petenük-vi, richin xinka-pe chuvüch ri ruch'ulef. Y vocomi, riq'uin c'a chuka' rija' nquitzolij-vi, y ninya' can ri ruch'ulef, xbij ri Jesús.
JOH 16:29 Y ri rachibila' xquibij c'a chin: Ketzij vi que vocomi man c'ayuf tüj chic richin nyek'ax cheke ri nabij, xa ye k'alüj ri nye'abij.
JOH 16:30 Vocomi nk'ax cheke que rat ronojel vi natz'et y ronojel vi chuka' avetaman. Man nc'atzin tüj que c'a nkac'utuj na chave richin navetamaj ri nkanuc. Y romari' roj nkanimaj-vi que riq'uin ri Dios rat petenük-vi, xquibij.
JOH 16:31 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': ¿Nquininimaj na vi vocomi?
JOH 16:32 Roma ketzij ninbij chive que ri jun k'ij ri' npu'u-vi, y hora chic, que nbanatüj c'a que rix xa nitaluj-e-ivi' y xa nquiniya' can nuyon yin. Pero man ta nuyon chuka' nquic'uje' can, roma ri Nata' c'o-vi viq'uin.
JOH 16:33 Y ronojel c'a re', nink'alajrisaj yan can chive, richin que c'o ta c'a ri uxlanen pa tak ivánima. Y ri uxlanen ri' nc'uje' pa tak ivánima, si iyo'on ivánima viq'uin. Y ninbij c'a chuka' can chive, que nivil-vi pokonül. Pero roma yin xinch'acon yan chirij ri itzel-vinük ri tz'amayon richin ri ruch'ulef, re' nbün ta c'a chive que nc'uje-e ivuchuk'a'.
JOH 17:1 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re' cheque, rija' xtzu'un c'a chicaj richin nbün orar, y xbij c'a: Nata' Dios, ri nu-hora jare' xka-pe. Vocomi tabana' c'a chuve yin ri Ac'ajol que nk'alajin ri nuk'ij. Richin quiri' yin ri Ac'ajol ja chuka' ninbün aviq'uin rat que nk'alajin ri ak'ij.
JOH 17:2 Roma ajachon-vi-pe vuchuk'a' pa nuk'a' richin nquic'uje-vi pa quivi' conojel vinük. Y ri vuchuk'a' ri' nc'atzin c'a que yin ninya' ri c'aslen ri man nq'uis tüj cheque conojel ri ye ayo'on chic chuve.
JOH 17:3 Y ri c'aslen ri man nq'uis tüj, ja ri nquetamaj avüch rat Nata' Dios y chuka' nquetamaj nuvüch yin. Roma ja rat ri ketzij Dios y man jun chic Dios c'o, y yin ri Jesucristo ri xinatük-pe chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 17:4 Riq'uin c'a ri samaj ri xinbün chere' chuvüch ri ruch'ulef, xk'alajin c'a ri ak'ij. Y xinq'uis yan c'a chuka' rubanic ronojel ri samaj achilaben-pe chuve richin ninbün.
JOH 17:5 Vocomi c'a, Nata' Dios, taya' chic c'a ri nuk'ij ri xc'uje' aviq'uin rat. Cachi'el c'a ri nuk'ij ri xc'uje' tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef, chiri'.
JOH 17:6 Roma ri achi'a' ri ye acha'on chic pe rat chiquicojol ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, chuve c'a yin xe'aya-vi vocomi, y yin xinbün c'a que xk'alajin-vi ri abi' chiquivüch. Ri achi'a' re', ye avichin rat, romari' xe'aya' c'a chuve yin. Y rije' quibanun y quichajin c'a ri atzij.
JOH 17:7 Ri achi'a' c'a chuka' re' quetaman chic que ronojel ri ayo'on-pe chuve yin, xk'ax yan vi cheque que ja rat rat yo'on-pe chuve.
JOH 17:8 Roma ja ri tzij ri ayo'on-pe chuve yin richin nink'alajrisaj, jari' ri xink'alajrisaj chiquivüch ri achi'a' re'. Y rije' xquic'ul na vi ri atzij pa tak cánima, y xquetamaj-vi c'a que ketzij que aviq'uin rat Nata' Dios yin petenük-vi. Xquinimaj c'a que ja rat ri rat takayon-pe vichin.
JOH 17:9 Ninc'utuj c'a ri utz ri naya' rat pa qui-cuenta rije' vocomi, y man ja tüj pa quivi' ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Pa quivi' c'a ri achi'a' ri xe'aya' chuve ninc'utuj que taya' ri utz ri naya' rat pa qui-cuenta, roma ye avichin chuka' rat.
JOH 17:10 Y conojel c'a ri ye vichin yin, ye avichin chuka' rat, y ri yec'o aviq'uin rat, ye vichin chuka' yin. Y yin xk'alajin yan c'a ri nuk'ij, coma ri achi'a' ri xe'aya' chuve.
JOH 17:11 Lok'olüj Nata' Dios, pan ak'a' c'a nyenjüch-vi can ri achi'a' ri xe'aya' chuve, richin que'achajij. Richin quiri', junan ta c'a quivüch y jun ta c'a xtiquibün. Xtquibün ta c'a cachi'el kabanun roj. Roj, jun kabanun. Que'achajij c'a, roma rije' c'a nyec'uje' na can chuvüch ri ruch'ulef, y yin man quiri' tüj. Yin xa nquitzolij yan c'a e aviq'uin.
JOH 17:12 Y yin, ye nuchajin-vi-pe ri achi'a' ri xe'aya' chuve. Ri k'ij ri yinc'o-pe quiq'uin chuvüch ri ruch'ulef, xenchajij riq'uin ri avuchuk'a' rat. Y man jun chic c'a ri xsatz ta can cheque, xaxe ri jun. Xaxe c'a ri itzel nbanala' y nucanoj rucamic. Quiri' c'a ri tz'ibatajnük can, que c'o na jun ri nsatz can.
JOH 17:13 Yin, ja yan c'a re' nquitzolin aviq'uin, Nata' Dios, pero riq'uin c'a ri c'a nquic'uje' na e chuvüch ri ruch'ulef ba' chic, ninc'utuj c'a ri utz ri naya' pa qui-cuenta, roma ninjo' que tz'aküt ta ri quicot ri nc'uje' can pa tak cánima. Cachi'el ri quicot c'o viq'uin yin.
JOH 17:14 Ri achi'a' ri xe'aya' chuve, nuyo'on-vi c'a ri atzij cheque. Romari' ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, xequetzelaj, roma ri achi'a' ri xe'aya' chuve man ye richin tüj chic ri ruch'ulef. Ye cachi'el chic c'a yin. Yin, man richin tüj ri ruch'ulef.
JOH 17:15 Man c'a ninc'utuj tüj chave Nata' Dios que que'avelesaj yan e chuvüch ri ruch'ulef richin nye'acol. Ri ninc'utuj c'a chave, que que'ato'. Man taya' k'ij que ri itzel-vinük nch'acon chiquij.
JOH 17:16 Ri achi'a' ri xe'aya' chuve, man ye richin tüj c'a ri ruch'ulef. Ye cachi'el yin. Yin man yin richin ta chuka' ri ruch'ulef.
JOH 17:17 Que'ach'ara' c'a richin nyec'uje' chupan ri atzij. Ri atzij jari' ri ketzij.
JOH 17:18 Y cachi'el rubanic ri xabün-pe chuve yin richin xinatük-pe chubanic ri asamaj chuvüch ri ruch'ulef, quiri' c'a chuka' ninbün yin cheque ri achi'a' ri xe'aya' chuve. Ye nutakon-vi c'a chubanic ri asamaj chuvüch ri ruch'ulef.
JOH 17:19 Coma rije' yin ninch'ür c'a chuka' vi' richin ri samaj, richin quiri' ta chuka' nquibün rije'. Tiquich'ara-qui' y quec'uje' chupan ri ketzij.
JOH 17:20 Nata' Dios, yin man xe tüj c'a pa qui-cuenta ri achi'a' ri xe'aya' chuve ninc'utuj ri utz ri naya', xa quiri' c'a chuka' ninc'utuj chave pa quivi' conojel ri nyetaken c'a vichin, ri yinquitakej roma ri tzij ri nk'alajrisüs chiquivüch,
JOH 17:21 richin que conojel junan ta quivüch. Xa jun ta c'a nquibün. Xtiquibün cachi'el ri kabanun roj, que xa jun kabanun. Roma rat Nata' Dios ratc'o viq'uin yin, y yin, yinc'o chuka' aviq'uin rat. Quiri' ri ninjo' que nquibün ta rije' kiq'uin roj. Tik'alajin chiquivüch ri vinük ri xa c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, que yin, ja rat ri xatakon-pe vichin, roma nquitz'et que junan quivüch quibanun ri yec'o kiq'uin roj.
JOH 17:22 Yin xinya' yan c'a cheque ri ayo'on-pe rat chuve yin. Rije' c'o chic c'a quik'ij chuka', cachi'el ri abanun-pe chuve yin, richin quiri' xa jun ta c'a nquibün, cachi'el kabanun roj. Xa jun kabanun.
JOH 17:23 Nquic'uje-vi c'a quiq'uin rije' y rat viq'uin yin, richin quiri' rije' jun ta c'a xtiquibün. Y coma rije' nbetamüx ta c'a coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, que yin ja rat Nata' Dios ri xatakon-pe vichin. Y roma c'a chuka' ri' nbetamüx coma ri vinük que nye'ajo-vi, cachi'el nquinajo' yin.
JOH 17:24 Nata' Dios, yin ninjo' c'a que conojel ri ye ayo'on chuve nyebec'uje' ta c'a viq'uin chila' chicaj, richin que xtiquitz'et ta c'a ri nuk'ij ri ayo'on, roma xinajo' yan tok c'a man jani c'o ta ri ruch'ulef chiri'.
JOH 17:25 Nata' Dios, rat ri rat choj riq'uin ronojel, man c'a etaman tüj avüch coma ri vinük ri xa c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Pero yin vetaman-vi avüch, y ri achi'a' ri xe'aya' chuve nquetamaj c'a chuka' que ja rat ri xatakon-pe vichin.
JOH 17:26 Nuk'alajrisan-vi c'a ri abi' rat chiquivüch, y nink'alajrisaj na c'a más, richin quiri' ri rubanic ri nquinajo-vi yin, ja ta c'a chuka' ri' nc'uje' quiq'uin rije'. Y nquic'uje' ta c'a chuka' yin quiq'uin rije'.
JOH 18:1 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re', rija' ye rachibilan ri rachibila' xe'el-pe. C'ateri' xebe c'a lojc'an ruchi' ri rakün-jul rubini'an Cedrón, pa jun ulef, y chiri' c'a xoc-apu ri Jesús ye rachibilan ri rachibila'.
JOH 18:2 Ri Judas ri njachon richin ri Jesús, retaman c'a chuka' ri ulef ape' xe'apon-vi ri Jesús y ri rachibila', roma ri Jesús q'uiy mul ye ruc'uan ri rachibila' chiri'.
JOH 18:3 Romari' ri Judas chupan c'a ri lugar ri' xeruc'uaj jun mucaj soldados y jun mucaj chajinela' ri xequiya-e ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos. Ri soldados y ri chajinela' quic'ualon c'a k'ak' richin sük y chuka' quic'ualon ronojel camsabül ri nyec'atzin richin oyoval.
JOH 18:4 Y ri Jesús retaman c'a achique ri petenük chirij y achique ri nuc'ulachij. Romari' tok xbe c'a chiquic'ulic ri ye petenük tz'amoy richin y xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique c'a ri nicanoj? xbij cheque.
JOH 18:5 Rije' xquibij c'a: Roj ja ri Jesús aj-Nazaret ri nkacanoj, xquibij. Y ri Jesús jari' tok xbij cheque: Ja yin ri', xbij. Y ri Judas ri njachon-e richin ri Jesús, c'o c'a chuka' apu quiq'uin ri vinük ri'.
JOH 18:6 Y ja tok ri Jesús xbij cheque: Ja yin ri'. Jari' c'a tok ri vinük ri' xetzolij chiquij, y xetzak pan ulef.
JOH 18:7 Jari' tok ri Jesús xuc'utuj chic cheque jun bey: ¿Achique c'a ri nicanoj? xbij. Y ri vinük ri' xquibij chic c'a: Roj ja ri Jesús aj-Nazaret nkacanoj, xquibij.
JOH 18:8 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Xivac'axaj yan c'a que xinbij chive que ja yin ri'. Y si ja yin ri nquinicanoj, tiya' c'a k'ij cheque ri ca'i-oxi' ri ye vachibilan que quebe na, xbij.
JOH 18:9 Ri Jesús quiri' c'a ri xbij, richin quiri' nbanatüj na c'a cachi'el ri rubin. Rija' rubin-vi c'a: Nata' Dios, cheque c'a ri achi'a' ri xe'aya' chuve, man jun chic c'a ri xsatz ta cheque.
JOH 18:10 Pero ri Simón Pedro ruc'uan c'a rumachet, y jari' ri xrelesaj richin que xuya' chin ri jun rusamajel ri nimalüj sacerdote. Ri Simón Pedro xuchoy c'a jun ruxiquin ri achi rubini'an Malco. Ri ruxiquin ri xuchoy ja ri c'o pa rajquik'a' (ru-derecha).
JOH 18:11 Pero ri Jesús xbij chin ri Simón Pedro: Tayaca-ka la amachet. ¿Rat nanuc que riq'uin la xabün, yin nquicolotüj chuvüch ri pokonül ri rubin-pe ri Nata' que nc'atzinej ninc'usaj? xbix.
JOH 18:12 Y jari' tok xepu'u ri jun mucaj soldados y ri uc'uey quichin, y ri jun mucaj chajinela' ri ye quiyo'on-pe ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquitz'om c'a e ri Jesús y xquixim-e.
JOH 18:13 Nabey c'a xquic'uaj-e ri Jesús c'a chuvüch ri jun achi rubini'an Anás, roma ri Anás re' rujinan c'a ri Caifás. Y ri tiempo ri' ja ri Caifás ri nimalüj sacerdote.
JOH 18:14 Y ja ri Caifás biyon cheque ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij chiquicojol ri israelitas, que más utz que xaxe jun ri ncom pa quiq'uexel conojel vinük y mani que conojel nyecom xaxe roma ri jun ri'.
JOH 18:15 Ri Simón Pedro rachibilan jun chic achibil, ye tzeketül c'a e chiquij ri ye tz'amayon-e richin ri Jesús, roma ja ri Jesús ri quitzekleben-e ye benük. Ri jun chic achibil etaman c'a ruvüch roma ri nimalüj sacerdote, romari' choj xoc-apu chuvüch-racho ri nimalüj sacerdote.
JOH 18:16 Jac'a ri Pedro xa man xoc tüj oc. Rija' xc'uje' can chiri' pa puerta. Y ri achibil ri etaman c'a ruvüch roma ri nimalüj sacerdote, xbe'el chic c'a pe y xtzijon c'a chin ri ixok ri chajinela' chiri' pa puerta, y xucusaj c'a apu ri Pedro.
JOH 18:17 Y jari' tok ri ixok ri chajinela' chiri' pa puerta xbij chin ri Pedro: ¿Man ja tüj comi rat rachibil chuka' rat richin ri achi tz'amon-pe? xbij. Pero rija' xbij: Yin man yin rachibil tüj richin ri achi re', xbij.
JOH 18:18 Ja ri samajela' chupan ri jay ri' y ri chajinela' ri xebetz'amon-pe ri Jesús, roma ri tef ntajin, quibanun c'a jun k'ak' y ye pa'ül-apu chuvüch richin nquimek'-qui'. Y chuka' ri Pedro pa'ül c'a apu quiq'uin, rumek'on-apu-ri' chuchi' ri k'ak'.
JOH 18:19 Y ri Anás ri jun nimalüj sacerdote ri rujachon chic can ri rusamaj, tok xbepabüx c'a ri Jesús chuvüch, c'o c'a ri xuc'utula' chin. Rija' xuc'utula' c'a chin ri Jesús ri quibanic ri nyetzekleben richin y chuka' xuc'utuj chin chirij ri rubanic ri tijonic ri nuya' cheque ri vinük.
JOH 18:20 Xpu'u ri Jesús xbij c'a: Man vetaman tüj achique roma tok man avac'axan tüj, roma yin pa sük yin ch'ovinük-vi cheque conojel vinük. Yin ch'ovinük chiquivüch pa racho ri Dios y pa tak jay ape' nquimol-vi-qui' conojel ri kavinak israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Pa sük vi c'a yin ch'ovinük-vi cheque.
JOH 18:21 ¿Achique c'a roma tok rat xa chuve yin ri nac'utuj-vi? Tac'utuj cheque ri ye ac'axayon vichin. Tac'utuj cheque achique ri ye nubin. Y tatz'eta' na pe', rije' jabel quetaman achique ri nubin yin cheque.
JOH 18:22 Y ja tok ri Jesús rubin chic ka re', jun cheque ri chajinela' ri c'o-apu chiri' chunakaj ri Jesús xuya' jun paj k'a' chin. Y ri chajinela' c'a chuka' xbij chin ri Jesús: ¿Achique roma quere' xach'o-apu chin la nimalüj sacerdote?
JOH 18:23 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri chajinela' ri': Si c'o c'a tzij ri man ja tüj rubixic xinbün-apu chin, tak'alajrisaj achique ri man pa rubeyal tüj ri xinbij-apu. Y si ronojel ri xinbij-apu, utz, ¿achique c'a roma tok xaya' jun paj k'a' chuve? xbij ri Jesús.
JOH 18:24 C'ateri' ri Anás xutük c'a apu ri Jesús chuvüch ri Caifás ri nimalüj sacerdote chupan ri tiempo ri'. Y ri Jesús ximil, c'a tok xuc'u'üx-e.
JOH 18:25 Ja ri Pedro pa'ül-apu chuchi' ri k'ak' ntajin numek'-ri'. Y yec'o c'a ri xec'utun chin: ¿Man rat rachibil tüj c'a ri jun achi ri tz'amon? xquibij chin. Y ri Pedro xrevaj. Rija' xa xbij: Yin man yin rachibil tüj richin ri jun achi re', xbij.
JOH 18:26 Y jun c'a cheque ri rusamajela' ri nimalüj sacerdote, roxpochel ri achi ri xelesüs ruxiquin roma ri Pedro, xuc'utuj c'a chin ri Pedro y xbij: ¿Man ja tüj c'a rat ri xatintz'et que ratc'o riq'uin ri Jesús chiri' ape' xkabetz'ama-pe? xbij chin.
JOH 18:27 Jac'a ri Pedro xrevaj jun bey chic que rija' rachibil richin ri Jesús. Y jari' tok xch'o-pe ri gallo.
JOH 18:28 Y chiri' pa racho ri Caifás, chiri' c'a c'o-vi ri Jesús richin nban juzgar pari'. Rija' paban c'a apu chuvüch ri Caifás. Y chiri' c'a xel-vi-e richin que nyejach pa ruk'a' ri gobernador rubini'an Pilato, ri c'o chiri' pa ru-palacio. Y cumaj yan c'a tok xbanatüj ri'. Ri ye uc'uayon-apu richin ri Jesús man c'a xe'oc tüj apu pa palacio, roma cheque rije' xa xajan. Y chuka' richin quiri' rije' nyetiquer c'a nquic'ux ri achique ri nquic'ux chupan ri quinimak'ij rubini'an pascua.
JOH 18:29 Y ri Pilato, ri gobernador xbe'el c'a pe y xuc'utuj c'a cheque ri ye uc'uayon-apu richin ri Jesús: ¿Achique c'a chi sujunic ic'amon-pe chirij ri jun achi ri xinjacha' pa nuk'a'? xbij cheque.
JOH 18:30 Y ri vinük ri ye uc'uayon-apu richin ri Jesús chuvüch ri gobernador, xquibij chin: Si ta ri achi re' man ta banüy-ch'a'oj, man ta xkapaba' chavüch richin nabün juzgar pari', xquibij chin.
JOH 18:31 Jari' tok ri Pilato ri gobernador xbij cheque: Tic'uaj chic c'a e rix ri achi re' y tibana' juzgar pari' cachi'el ri nbij ri i-ley, xbij rija'. Pero ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin: Roj man jun juez pa kak'a' richin nkabij que ticamsüs jun vinük aj-ch'a'oj chuvüch cruz, xquibij.
JOH 18:32 Y jare' nbanatüj ri rubin chic ri Jesús, que achique rubanic chi camic ri nc'ulachij-e.
JOH 18:33 Y ri Pilato, ri gobernador xoc chic c'a apu pa ru-palacio. Y xroyoj c'a ri Jesús y c'ateri' xuc'utuj chin: ¿Ja rat ri qui-Rey ri israelitas? xbij rija'.
JOH 18:34 Pero ri Jesús xbij chin ri Pilato: ¿Ri xac'utuj chuve, aviq'uin comi rat petenük-vi ri na'oj re', o xa ch'aka chic vinük ri ye biyon-pe chave? xbij.
JOH 18:35 Jari' tok ri Pilato xbij chin ri Jesús: Yin man jun c'a utz ni itzel ri nuc'ün-pe chuve, roma man yin israelita tüj. Ri xejachon avichin pa nuk'a' ja ri avinak y ri más nimalüj tak sacerdotes. ¿Achique c'a ri quitz'eton chavij, richin nquibij que rat Rey?
JOH 18:36 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Pilato: Yin man yin rey tüj c'a richin ri ruch'ulef. Roma si ta yin yin rey richin ri ruch'ulef, conojel ta ri ye samajela' viq'uin, nyetajin ta chic chi oyoval, richin man nquijach-e pa quik'a' ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri nuvinak israelitas. Yin man yin rey tüj c'a richin ri ruch'ulef.
JOH 18:37 Pero ri Pilato xbij c'a chin ri Jesús: ¿Rat Rey vi c'a rat? xbij. Y ri Jesús jari' tok xbij chin: Ja', quiri'. Yin yin Rey vi cachi'el ri xabij. Richin vi c'a ri' tok xinalüx chuvüch ri ruch'ulef y richin que nink'alajrisaj ri ketzij chiquivüch ri vinük. Y conojel c'a ri nyetaken y ye richin chic ri ketzij, nquibün-vi c'a ri ninbij yin cheque, xbij.
JOH 18:38 Y ri Pilato xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri' ri ketzij? Y tok rubin chic c'a can quiri' chin ri Jesús, rija' xa xel chic c'a e chiri' pa palacio richin xbech'o chiquivüch ri vinük israelitas y xbij cheque: Yin man jun ch'a'oj ninvil que rubanun tüj ri jun achi re'.
JOH 18:39 Pero ronojel juna' chupan ri k'ij richin ri pascua rix nic'utuj que yin nincol-e jun cheque ri ivinak ri yec'o pa cárcel. ¿Vocomi, rix nijo' que yin nincol-e ri achi Rey ivichin rix israelitas? xbij cheque.
JOH 18:40 Jac'a ri vinük ri', riq'uin c'a chuka' ronojel cuchuk'a' xech'o-apu chin ri Pilato y xquibij c'a: Ja ri Barrabás tacolo-e y man ja tüj ri achi re', xquibij. Y ri achi rubini'an Barrabás xa jun c'a achi elek'on.
JOH 19:1 Y roma c'a ri' ri Pilato, ri gobernador, xutük ri Jesús richin nch'ay.
JOH 19:2 Ja ri soldados xquipach'uj jun k'ayis ri juis ruq'uixal. Cachi'el jun corona xquibün chin, y c'ateri' xquiya' pa rujolon ri Jesús. C'ateri' xquiya' chuka' jun tziük morado chirij ri Jesús, cachi'el vi ri nyequicusala' ri reyes.
JOH 19:3 Y c'ateri' ri soldados ri' nquibila' c'a apu chuvüch ri Jesús: ¡Caquicot c'a juis, rat ri qui-Rey ri israelitas! nquibij. Y nquiyala' c'a chuka' paj k'a' chin.
JOH 19:4 Jari' tok ri Pilato xel chic pe jun bey pa ru-palacio richin xch'o chiquivüch ri vinük, y rija' xbij c'a cheque: Titz'eta', ja achi re' ninvelesaj-pe chivüch, richin tivetamaj que rija' xa man jun ch'a'oj ninvil chirij, xbij.
JOH 19:5 Y tok ri Jesús xbe'el c'a pe, c'a rucusan na c'a ri cachi'el corona ri banun riq'uin ri jun k'ayis juis ruq'uixal, y ri tziük ri morado ntzu'un. Y jari' tok ri Pilato xbij c'a: Jare' ri achi, xbij.
JOH 19:6 Xe c'a xquitz'et ri Jesús, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri ye quichajinela' riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' xech'o y xquibij: ¡Tataka' rucamsasic chuvüch cruz! ¡Tataka' rucamsasic chuvüch cruz! xquibij. Y jari' tok ri Pilato xbij cheque: Yin man jun ch'a'oj ninvil chirij, richin quiri' nintük tüj rucamsasic chuvüch cruz. Y si rix ninuc que c'o juicio pan ik'a' richin nitük rucamsasic chuvüch cruz, tic'ama' c'a e, xbij rija'.
JOH 19:7 Pero ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij c'a apu chin ri gobernador: Rija' nbij que Ruc'ajol ri Dios, y romari' nc'atzinej tiyo'ox ri camic pari', roma quiri' nbij ri ka-ley, xquibij.
JOH 19:8 Ri Pilato c'o-vi chic xbiri' riq'uin, y tok xrac'axaj ri xquibij ri vinük, que ri Jesús nbij que Ruc'ajol ri Dios, xpu'u c'a más xbiri' chin.
JOH 19:9 C'ateri' rija' xoc chic c'a apu pa ru-palacio y xuc'utuj chin ri Jesús: ¿Ape' c'a capu'u-vi rat? xbij chin. Y ri Jesús man jun c'a tzij xbij chin.
JOH 19:10 Jari' tok ri Pilato xbij chin ri Jesús: ¿Achique c'a roma tok man jun tzij nabij-pe chuve? Yin, c'o c'a ri xinc'utuj chave. ¿Man avetaman tüj c'a que yin c'o autoridad pa nuk'a' richin ncacamsüs chuvüch cruz y richin ncatincol chuvüch chuka'? xbij.
JOH 19:11 Y ri Jesús xbij: Man jun tüj a-autoridad pa nuvi', si ta man roma ri Dios ri c'o chila' chicaj. Roma c'a ja rija' yo'on-pe autoridad pan ak'a', romari' c'o ak'a' chuve. Y si nquinatük pa camic, c'o c'a amac, pero ri más nim rumac ja ri xinjachon pan ak'a', xbij ri Jesús.
JOH 19:12 Jari' tok ri Pilato, ri gobernador xutij ruk'ij richin nucol ta e. Pero ri vinük israelitas xech'o c'a riq'uin ronojel cuchuk'a', y xquibij c'a: Si nacol-e, man c'a junan tüj chic avüch riq'uin ri rey César. Roma achique na c'a ri nbin que rija' jun rey, nretzelaj c'a ri rey César ri', xquibij.
JOH 19:13 Tok ri Pilato xrac'axaj c'a ri tzij ri xquibij ri vinük chin, xuxbij-ri'. Y c'ateri' rija' xbij que telesüs-pe ri Jesús. Y ri Pilato xbetz'uye-pe ape' nbün juzgar, ri jay ri nbix Empedrado chin, y pa kach'abül roj israelitas nbix Gabata chin.
JOH 19:14 Ri k'ij ri', jari' tok ntiquer c'a ri jun kanimak'ij roj israelitas, jun nimak'ij rubini'an pascua, y romari' tok conojel vinük nquibanala' chic ruc'ojlen ronojel ri nc'atzin cheque. Y pa nic'aj-k'ij la'ük chin ri k'ij ri' tok ri Pilato xbij cheque ri vinük ri ye apon chiri': Ja i-Rey re', xbij cheque.
JOH 19:15 Pero ri vinük ri quimolon-apu-qui', riq'uin c'a cuchuk'a' xech'o-apu y xquibij: ¡Ticamsüs! ¡Ticamsüs! ¡Ticamsüs chuvüch cruz! xquibij-apu. Y ri Pilato xbij c'a cheque: ¿Ja ri i-Rey ri nijo' que nintük rucamsasic chuvüch cruz? Pero ri achi'a' más nimalüj tak sacerdotes xa xquibij c'a apu: Xaxe ri César ri ka-rey roj, xquibij.
JOH 19:16 Y jari' tok ri Pilato xbün c'a ri nquic'utuj ri vinük chin. Xujüch c'a e ri Jesús pa quik'a' ri nyecamsan richin chuvüch cruz, y rije' xquic'uaj-e.
JOH 19:17 Y ri Jesús ruc'uan c'a e ri ru-cruz. Rija' rutz'amon c'a e bey, roma jari' uc'uan-e richin nyecamsüs chuvüch cruz, pari' ri jun juyu' rubini'an Calavera. Ri vinük israelitas Gólgota nquibij chin ri juyu' ri'.
JOH 19:18 Tok xe'apon c'a e chiri' pari' ri juyu', xquibajij c'a ri Jesús chuvüch ri cruz. Y chupan c'a ri hora ri', quiri' c'a chuka' xban cheque ye ca'i' chic achi'a'. Y pa quinic'ajal ri ye ca'i' achi'a' ri ye bajin chuvüch ri qui-cruz, chiri' c'a xc'uje-vi ri cruz ri ape' bajin-vi ri Jesús.
JOH 19:19 Y ri Pilato ri gobernador, c'o c'a jun tzij ri xutz'ibaj-e chuvüch jun tz'alün y jari' ri xc'uje' pari' ri ru-cruz ri Jesús. Ri tzij c'a ri c'o-e chuvüch ri tz'alün nbij c'a: Jesús aj-Nazaret, qui-Rey ri israelitas, nbij.
JOH 19:20 Ri tzij ri', conojel c'a ri vinük nyetz'eton can, roma ri lugar ri xbajix-vi ri Jesús chuvüch ri cruz, xa nakaj c'a c'o-vi chin ri tinamit Jerusalén. Y ri tzij ri', pan oxi' c'a ch'abül ri tz'iban-vi-e. Tz'iban c'a pa kach'abül roj israelitas, pa quich'abül ri aj-Grecia y pa quich'abül chuka' ri vinük aj-Roma.
JOH 19:21 Jac'a ri más nimalüj tak sacerdotes chiquicojol ri israelitas xbequich'ojij chin ri Pilato: Man ta xatz'ibaj ri tzij nbij: Qui-Rey ri israelitas, roma xa man quiri' tüj. Xa ja rija' ri xbin. Romari' tajala' c'a rubanic y tatz'ibaj: Ja yin nquibin que yin qui-Rey ri israelitas, xquibij.
JOH 19:22 Pero ri Pilato xbij c'a cheque ri más nimalüj tak sacerdotes ri': Ri xintz'ibaj yan, tz'iban chic c'a ri'. Man nc'atzin tüj c'a que ninjül rubixic, xbij cheque.
JOH 19:23 Ja ri soldados xebajin richin ri Jesús chuvüch ri cruz. Y tok ri soldados re' ye c'achojnük chic can riq'uin ri', xebequic'ama' c'a pe ri rutziek ri Jesús, tziük ri ye quelesan can chirij. Ri tziük c'a re' xquijüch chiquivüch rije'. Caji' c'a xquibün chin, roma ye caji' rije'. Xa ja ri jun tziük ri nbix túnica chin, manak rut'isbal. Pa ruquemic xa jun rubanic.
JOH 19:24 Romari' tok rije' xquibila' c'a chiquivüch: Man tikarütz ri jun tziük re'. Xa tikaya' pan atz'anin, richin quiri' xa jun ri nuc'uan-e, xquibij rije'. Ri xbanatüj c'a riq'uin ri rutziek ri Jesús, tz'iban-vi can chupan rutzij ri Dios. Roma chupan c'a ri rutzij ri Dios, nbij c'a: Xequijachala' ri nutziek chiquivüch y chuka' xquiya' pan atz'anin. Y quiri' vi xquibün ri soldados. Xbanatüj na vi cachi'el ri tz'iban can.
JOH 19:25 Chiri' chuxe' apu ri cruz ri bajin-vi ri Jesús c'o c'a apu ri María ri rute' y jun chuka' ruch'ak rute'. Ri María ri rixjayil ri achi rubini'an Cleofas y ri María Magdalena yec'o chuka' apu.
JOH 19:26 Y tok ri Jesús xutz'et c'a pe ri rute' y ri rachibil ri juis nrajo', xbij c'a chin ri rute': Ja la' jun vachibil yin. Vocomi ntoc aval rat pa nuq'uexel yin, xbij.
JOH 19:27 C'ateri' xbij c'a chuka' chin ri rachibil: Ja la' nte'. Vocomi ntoc ate' rat, xbij chin. Y ri achibil xutakej-vi, roma c'ateri' tok xuc'ul ri María pa racho y xbün chin cachi'el rute'.
JOH 19:28 Y roma ri Jesús retaman chic c'a que ronojel xtzakon yan y nc'atzinej na vi que nbanatüj ronojel ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, roma c'a ri' xbij: Nchaki'j nuchi', xbij.
JOH 19:29 Y chiri', c'o-apu jun c'ojlibül ri c'o-e jun ch'amilüj ruya'al-uva chupan. Nojnük c'a ri c'ojlibül. Y ri soldados chupan ri' xquimuba-e jun cachi'el bo'j ri nbix esponja chin, xquiya-e chutza'n jun vit che' rubini'an hisopo, y c'ateri' xquiya' chin richin nutz'ub.
JOH 19:30 Y tok ri Jesús rutz'ubun chic c'a can ri ch'amilüj ruya'al-uva, rija' xbij c'a: Xtzakon c'a ronojel, xbij. Y jari' tok xujüch ri ránima, roma jari' tok xulucuba-pe ri rujolon y man xsilon tüj chic.
JOH 19:31 Ri k'ij ri', conojel vinük israelitas nquibanala' chic ruc'ojlen ronojel, roma ntiquer yan ri jun nimalüj k'ij. Y romari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij xebe riq'uin ri Pilato y xbequic'utuj chin richin que tik'ajlox ri cakün ri yec'o chuvüch cruz, richin quiri' nye'elesüs c'a e. Roma man c'uluman tüj c'a que ri achi'a' ri' nyec'uje' ta can chuvüch ri qui-cruz chupan ri nimalüj k'ij, roma pascua vi y chuka' k'ij richin uxlanen.
JOH 19:32 Y ri soldados xe'apon-vi c'a quiq'uin ri yec'o chuvüch ri qui-cruz. Xepu'u rije' xquik'üj c'a rakün ri nabey y ja chuka' xquibün riq'uin ri jun chic. Xquik'üj c'a cakün chin ca'i'.
JOH 19:33 Ja tok xe'apon riq'uin ri Jesús, xa man xquik'üj tüj chic ri rakün, roma xquitz'et que xa camnük chic.
JOH 19:34 Stape' (Aunque) xquitz'et que ri Jesús camnük chic, jun c'a cheque ri soldados xuju' ri rutza'n ri ru-lanza pa ruc'alc'a'x ri Jesús, y jari' tok xbe'el-pe quic' y ya'.
JOH 19:35 Y ri xtz'eton que quiri' xbanatüj, nuk'alajrisaj c'a, y ri nuk'alajrisaj rija' ketzij vi. Ri rutz'eton y retaman, ketzij vi ri nutzijoj chupan ri vuj re', richin que ivonojel ta rix xtinimaj chuka'.
JOH 19:36 Roma ri xbanatüj, xbanatüj richin quiri' ketzij nc'ulun ri nbij chupan ri rutzij ri Dios. Roma ri tz'iban can, nbij: Man jun c'a rubakil rija' ri nquik'üj tüj.
JOH 19:37 Y chupan ri rutzij ri Dios, c'o chic c'a jun ri tz'iban can pari' ri Jesús, y nbij c'a: Nquitz'et-vi c'a ri Jun ri xsocotüj pa quik'a', ri Jun ri uc'uayon ri socotajic banun riq'uin jun camsabül ri c'o rutza'n.
JOH 19:38 C'ateri' c'o c'a jun achi rubini'an José ri npu'u pa tinamit Arimatea, y stape' (aunque) man jun bey xuk'alajrisaj-ri' que jun tzeklebey richin ri Jesús, quiri' vi. Rija' man c'a ruk'alajrisan tüj ri' que rutaken, coma ri ch'aka chic achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Y ja rija' ri xapon riq'uin ri Pilato ri gobernador, richin que xberuc'utuj favor chin richin tuya' ri ruch'acul ri Jesús chin richin numuk. Y ri Pilato xuya' k'ij chin. Xpu'u c'a ri José, xberukasaj-pe ri ruch'acul ri Jesús y xuc'uaj-e.
JOH 19:39 Y chuka' ri jun achi rubini'an Nicodemo, ri achi ri xapon riq'uin ri Jesús pa jun ak'a', xapon c'a chupan ri hora ri', ruc'uan-apu mirra xolon jun banun chin ch'aka chic quivüch jubulüj tak ak'on. Ruc'uan c'a apu jun quintal laük ri jubulüj ak'on ri'.
JOH 19:40 Xepu'u c'a ri José y ri Nicodemo, xquipis ri ruch'acul ri Jesús pa tak c'ul ri c'o ri jubulüj ak'on ri' chirij. Rije' quiri' c'a xquibün riq'uin ri ruch'acul ri Jesús, roma ri vinük israelitas quiri' vi nquibün quiq'uin ri quicaminaki'.
JOH 19:41 Pari' c'a ri juyu' ape' xbajix-vi ri Jesús chuvüch ri cruz, chunakaj apu, c'o c'a jun ulef ticon ruvüch. Y chiri' c'o c'a jun jul c'oton richin camnük y man ucusan tüj. Man jun c'a camnük ri yo'on tüj chupan ri jul ri'.
JOH 19:42 Y chiri' chupan c'a ri jul ri' xquiya-vi ri ruch'acul ri Jesús, roma xkak'ij yan chiquivüch y ri jul ri' nakaj c'o-vi. Y ri quinimak'ij ri israelitas, ri nimalüj k'ij, ntz'ucutüj yan.
JOH 20:1 Y chupan c'a ri nabey k'ij richin ri semana, ri domingo, ri María Magdalena xbe c'a chuchi-jul ape' mukun-vi ruch'acul ri Jesús. Cumaj yan c'a ri xbe. K'eku'n na c'a tok xbe. Y jari' tok xutz'et que ri abüj tz'apbül-ruchi' ri jul, xa elesan chic e.
JOH 20:2 Rija' junanin c'a xtzolij y xbe c'a riq'uin ri Simón Pedro y riq'uin chuka' ri jun chic achibil ri juis xujo'ox roma ri Jesús. Ri María Magdalena xuya' c'a rutzijol cheque y xbij c'a: Yec'o xe'elesan-e ri ruch'acul ri Ajaf Jesús pa jul, roma manak chic. Y vocomi man ketaman tüj ape' xbequiya-vi can, xbij rija'.
JOH 20:3 Ri Pedro y ri jun chic achibil, xe xcac'axaj ri xbij ri María Magdalena cheque, jari' xe'el-e y xebe chuchi' ri jul.
JOH 20:4 Junanin xebe chi ca'i'. Xa ja ri jun chic achibil más aninük nbiyin, romari' xuya' can ri Pedro, y jari' ri xapon nabey chuchi' ri jul.
JOH 20:5 Ri achibil ri' xluque' c'a ka richin nunachan-apu pa jul, y rija' xerutz'et c'a ri c'ul yec'o can chiri', pero man xoc tüj apu pa jul.
JOH 20:6 Y tok ri Simón Pedro xapon, roma tzeketül-apu chirij ri achibil ri xapon nabey, ri Simón Pedro choj c'a xoc-apu pa jul, y xutz'et c'a ri c'ul ri yec'o can chiri'.
JOH 20:7 Ja ri tziük ri pison can rujolon ri Jesús, lojc'an chic c'o-vi can, banun can ruchojmil. Man junan tüj c'o can quiq'uin ri ch'aka chic c'ul.
JOH 20:8 C'ateri' xoc c'a chuka' apu ri jun chic achibil, ri xapon nabey chuchi' ri jul. Y tok rija' c'unük chic apu, xutz'et c'a ronojel y xunimaj que xc'astüj na vi e.
JOH 20:9 Ri achibila' c'a tok xquitz'et na, c'ateri' xquinimaj. Y man k'axnük tüj cheque ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can pari' ri Jesús, que nc'atzinej que nc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'.
JOH 20:10 Y ri ca'i' achibila', jari' tok xetzolij-e chi tak cacho.
JOH 20:11 Ja ri María Magdalena ntok' xc'uje' can chiri' chuchi' ri jul. Y tok rija' juis c'a ntok', xluque-ka richin xnachan-oc chupan ri jul.
JOH 20:12 Y jari' tok xerutz'et-oc ye ca'i' ángeles ri ye quicusalon lo'x tak tziük. Ri ca'i' ángeles ri' ye tz'uyul c'a. Ri jun tz'uyul ape' xli'e-vi ri rujolon ri Jesús y ri jun chic ape' ri xc'uje-vi ri rakün.
JOH 20:13 Y ri ca'i' ángeles ri' xquic'utuj c'a pe chin ri María Magdalena: ¿Achique roma tok ncatok'? xquibij chin. Y rija' xbij c'a cheque: Yin nquinok', roma yec'o xe'elesan-e ri ruch'acul ri Vajaf Jesús y man vetaman tüj ape' xbequiya-vi can chinuvüch, xbij cheque.
JOH 20:14 Y tok rija' rubin chic c'a ka ri tzij ri', xtzu'un chirij. Rija' xutz'et-vi c'a que c'o jun ri pa'ül-apu chiri', pero man xretamaj tüj ruvüch que ja ri Jesús ri c'o-apu chiri'.
JOH 20:15 Jari' tok ri Jesús xuc'utuj chin ri María Magdalena: ¿Achique c'a ri nacanoj y achique chuka' roma tok juis ok'ej nabün? xbij chin. Y ri María Magdalena xunuc c'a que ri nch'o-apu riq'uin ja ri nsamajin ri ulef ri', ri ticon ruvüch, romari' tok rija' xbij c'a chin: Si ja rat ri xatuc'uan-e ri ruch'acul ri Vajaf Jesús, tabij c'a chuve ape' xaya-vi can, y yin nincanoj c'a ape' ninya-vi, xbij chin.
JOH 20:16 Pero ri Jesús xch'o chic c'a apu chin y xbij c'a: María, xbij. Y ri María Magdalena jari' xretamaj ruch'abül ri Jesús, xupiscolij-ri' y xbij c'a chin: Raboni, xbij. Roma ri israelitas quiri' nquibij chin jun maestro.
JOH 20:17 Y ri Jesús xbij c'a chin ri María Magdalena, roma xrajo' tüj xuk'etej: Man quinak'etej. Yin man jani c'a quibe riq'uin ri Nata', ri chila' chicaj. Xa cabiyin chubixic cheque ri ye vachibila', que yin nquibe c'a riq'uin ri Nata', ri Itata' chuka' rix. Nquibe c'a riq'uin ri nu-Dios, ri i-Dios chuka' rix, xbij chin.
JOH 20:18 Y ri María Magdalena, xbe na vi quiq'uin ri achibila', richin xberuya' rutzijol cheque que xutz'et ri Ajaf Jesús, y richin chuka' xberuya' rutzijol cheque ri bin-e chin.
JOH 20:19 Y tok xoc c'a pe ri ak'a' chupan ri k'ij ri', ri domingo ri nabey k'ij richin ri semana, ri achibila' quimolon-qui', pero ye quitz'apilon c'a ri ruchi' ri jay ape' yec'o-vi, roma rije' quixbin c'a qui' chiquivüch ri israelitas, ri ye quivinak. Y ja tok quitz'apin-qui', tok xquitz'et c'o chic ri Jesús pa quinic'ajal y xbij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xbij.
JOH 20:20 Tok rija' rubin chic c'a ka ri tzij ri' cheque ri quimolon-qui' chiri', xeruc'utula' c'a ri rusocotajic chiquivüch. Xeruc'utula' c'a ri ruk'a' y ri ruc'alc'a'x. Y ri achibila' juis vi xequicot, roma xquitz'et que ja vi ri Ajaf Jesús.
JOH 20:21 C'ateri' ri Jesús, xbij chic c'a jun bey cheque ri rachibila': Ja ta c'a ri uxlanen nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. Vocomi c'a nyixintük-e, cachi'el xinrutük-pe yin ri Nata', chubanic ri rusamaj.
JOH 20:22 Y tok rubin chic c'a ka ri tzij ri', rija' xerupuj y xbij cheque: Tic'ulu' c'a ri Lok'olüj Espíritu.
JOH 20:23 Y si rix nicuy c'a rumac jun vinük, ncuyutüj-vi c'a rumac chuka' chuvüch ri Dios. Jac'a ri xa man nucuy tüj rumac, ri Dios man nucuy tüj chuka' rumac ri vinük ri', xbij ri Jesús.
JOH 20:24 Jac'a ri Tomás, ri jun cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri nbix chuka' Ri Cuach chin, xa man c'o tüj quiq'uin ri rachibil, tok ri Jesús xc'ulun chiquicojol.
JOH 20:25 Y romari' ri achibila' ri ye rachibil ri Tomás xquibij c'a chin: Roj xkatz'et ri Ajaf Jesús, xquibij chin. Pero rija' pa ruq'uexel que xunimaj ta, xa xbij cheque: Yin ta ri' c'a ja ta na tok nutz'eton chic ri socotajic ri xeruc'uaj ri ruk'a' coma ri clavos, ja ta c'a ri' xinnimaj. Ja ta na tok nuju'un chic ri ruvi-nuk'a' pa tak socotajic pa ruk'a' y nuju' ta chic na ri nuk'a' pa ruc'alc'a'x chupan ri socotajic ri xbün ri lanza, c'ateri' xinbij que ja rija', xbij ri Tomás.
JOH 20:26 Ocho yan c'a k'ij ri' tok ri rachibila' xquitz'et ri Jesús. Rije' quimolon chic c'a qui' jun bey, quitz'apin c'a qui' pa jay y c'o c'a ri Tomás quiq'uin. Y jari' tok xapon jun bey chic, y ri ruchi-jay ye tz'apül c'a. Ri Jesús xapon c'a pa quinic'ajal y xbij cheque: Ja ta c'a ri uxlanen xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xbij.
JOH 20:27 Y jari' xbij chin ri Tomás: Taju-pe ri ruvi-ak'a' chere' y que'atz'et ri nuk'a' ye socotajnük. Taya-pe la ak'a' pa nuc'alc'a'x y taju-pe chupan ri socotajic ri xbün ri lanza. Tanimaj c'a, y man tabün cachi'el nquibün ri ch'aka chic vinük, ri xa man nquinimaj tüj.
JOH 20:28 Y ri Tomás xbij c'a chin ri Jesús: Ja rat nu-Dios yin y Vajaf yin, xbij.
JOH 20:29 Pero ri Jesús xbij chin ri Tomás: Vocomi c'a quiri' nabij chuve, roma c'a xinatz'et na. Vocomi c'a nanimaj. Ri yinquitakej y xa man yinquitz'eton tüj, jabel c'a quiquicot, xbij ri Jesús.
JOH 20:30 Ri Jesús juis c'a q'uiy milagros xerubanala', richin que tik'alajin que ja ri Dios takayon-pe richin, pero xa man ronojel tüj c'a ye tz'iban can chupan ri vuj re'. Y ronojel re', chiquivüch ri rachibila' xerubanala-vi.
JOH 20:31 Ja ri ye tz'iban can chupan ri vuj re', ye tz'iban can, richin que rix tinimaj c'a que ri Jesús jari' ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios. Y tok ninimaj, nic'ul ri ic'aslen ri man nq'uis tüj, roma xiya' c'a ivánima riq'uin.
JOH 21:1 Q'uiy c'a ri xbanatüj yan, c'ateri' ri Jesús xuk'alajrisaj chic c'a ri' jun bey chiquivüch ri rachibila'. Rija' ja chuchi' ri lago rubini'an Tiberias, chiri' xuk'alajrisaj-vi-ri' chiquivüch. Y quere' c'a rubanic tok rija' xuk'alajrisaj-ri' chiquivüch chuchi-ya'.
JOH 21:2 Ri Simón Pedro, ri Tomás ri nbix chuka' Ri Cuach chin, ri Natanael ri aj pa tinamit Caná ri c'o cala' pa Galilea, ri ye ca'i' ruc'ajol ri Zebedeo y ye ca'i' chic cachibila', quic'uan c'a qui'.
JOH 21:3 Y jari' tok ri Simón Pedro xbij cheque ri rachibil: Yin nquibe na chutz'amic cür, xbij. Y ri rachibil xquibij: Roj chuka' nkube chavij. Y conojel na vi xebe y xe'oc-e pa jun canoa. Rije' stape' (aunque) jun ak'a' xec'ase', man jun vit cür xquitz'om.
JOH 21:4 Ja tok xsaker-pe, ri Jesús xapon y xbepa'e' c'a chiri' chuchi' ri ya'. Pero ri rachibila' man c'a xquetamaj tüj pe ruvüch achique ri pa'ül chuchi-ya'.
JOH 21:5 Y rija' xch'o-apu cheque y xbij c'a: ¿Man jun comi vit cür itz'amon richin niya' ta chuve? xbij-apu rija'. Y ri rachibila' xquibij-pe chin: Man jun cür c'o katz'amon richin nkaya' ta chave, xquibij.
JOH 21:6 Xpu'u ri Jesús xbij c'a apu cheque: Tiya-ka la ya'l tz'ambül-cür quere' pa rajquik'a' (ru-derecha) chin la canoa y yec'o c'a cür nye'itz'om, xbij. Y ri rachibila' jari' xquiya-ka ri ya'l tz'ambül-cür pa ya'. C'ateri', man nyetiquer tüj chic nquelesaj-pe ri ya'l pa ya', roma juis q'uiy cür ri xquiya-pe-qui'.
JOH 21:7 Y ri jun achibil ri juis c'a xujo'ox roma ri Jesús, jari' tok xch'o-apu chin ri Pedro y xbij c'a chin: La xch'o-pe cheke, ja ri Ajaf Jesús, xbij. Y ri Simón Pedro, xe xrac'axaj quiri', jari' xucusaj-pe ri jun chic rutziek ri relesan can chirij y xutorij-pe-ri' pa ya' richin ntel-pe.
JOH 21:8 Jac'a ri ch'aka chic rachibila', c'a ja na pa canoa xepu'u-vi, y quichiriren c'a pe ri ya'l nojnük chi cür. Man nüj tüj c'a ye c'unük-apu pari' ri ya'. Xa jun la'ük oxi' rakün-c'an.
JOH 21:9 Y tok ri ch'aka chic achibila' xeka-pe y xe'el-pe pa canoa richin xeka' pan ulef, xquitz'et c'a que c'o jun k'ak' boxon y kajnük chic jabel ri rachük-k'ak'. Y pa rachük-k'ak' c'o jun cür sa'on-ka, y vüy chuka'.
JOH 21:10 Ri Jesús xbij c'a cheque: C'o ri cür ri c'ate ba' nye'itz'om-pe. Que'ic'ama' c'a pe ca'i-oxi', xbij rija'.
JOH 21:11 Ri Simón Pedro xbe c'a y xjote' pa canoa. Pa ya' c'a c'o-vi can ri canoa re', y xberukasaj-pe ri ya'l nojnük chi cür. Ye q'uiy vi c'a cür nimak' yec'o chupan ri ya'l. Yec'o c'a jun ciento riq'uin nic'aj y oxi' chic más. Xa matiox que man tirak'ach'itüj ruvüch ri ya'l, roma juis ye q'uiy cür yec'o-pe chupan.
JOH 21:12 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Quixampe c'a y tic'uxu' ivay, xbij. Y conojel c'a ri achibila' ri yec'o chiri', xetaken chin, roma quetaman c'a que ja rija' ri Ajaf Jesús. Y man jun c'a cheque rije' ri xc'utun ta chin: ¿Rat achique c'a rat?
JOH 21:13 Jari' tok ri Jesús xjel-apu y xutz'om rujachic ri vüy chiquivüch, y quiri' chuka' xbün riq'uin ri cür. Xujachala' c'a chiquivüch, richin queva'.
JOH 21:14 Y jare' ri rox yan mul que ri Jesús nuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri rachibila', tok c'astajnük chic pe chiquicojol ri caminaki'.
JOH 21:15 Y tok xecolaj yan conojel, ri Jesús xuc'utuj chin ri Simón Pedro: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, ¿nquinajo' comi más que chiquivüch conojel re'? xbij chin. Y ri Simón Pedro xbij c'a: Ajaf, quiri' vi. Rat avetaman que ncatinjo'. Y ri Jesús xbij chin: Si nquinajo', que'ayuk'uj y que'achajij c'a ri nu-ovejas, xbij.
JOH 21:16 C'ateri' ri Jesús xuc'utuj chin jun bey chic: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, ¿nquinajo' c'a? xbij chin. Y ri Pedro xbij c'a: Ajaf, quiri' vi. Rat avetaman que ncatinjo', xbij. Y ri Jesús xbij: Si nquinajo' c'a, que'ayuk'uj y que'ac'uaj c'a ri nu-ovejas.
JOH 21:17 Y pa rox mul, ri Jesús xbij c'a chin: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, ¿nquinajo' c'a? xbij. Y ri Pedro k'alüj vi c'a que xpu'u bis pa ránima, roma ja yan ri' ri rox mul ri xc'utux chin roma ri Jesús: ¿Nquinajo' c'a? C'ateri' ri Pedro xbij: Ajaf, rat ronojel c'a avetaman. Avetaman c'a que ncatinjo'. Y ri Jesús xbij chic c'a chin: Que'ayuk'uj y que'achajij c'a ri nu-ovejas.
JOH 21:18 Ketzij c'a ri ninbij chave: Tok c'a rat ala', ayon c'a rat nabütz' apan y ape' na c'a najo' ncabe-vi, ncabe. Jac'a tok ncarijix, najajaj ri ak'a' chuvüch chic jun, ri xa man ncarujo' tüj, y ncaruc'uaj ape' xa man nka' tüj chavüch, xbij chin.
JOH 21:19 Ri xbij c'a ri Jesús, richin c'a xuk'alajrisaj ri achique chi camic ri nuc'ulachij-e ri Pedro, richin que nuya' ruk'ij ri Dios. Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel ri', xbij c'a chuka' chin ri Pedro: Quinatzekelebej c'a, xbij.
JOH 21:20 Y tok ri Jesús y ri Pedro ye benük c'a, ri Pedro xtzu'un can chirij y xutz'et c'a que c'o jun chic achibil ri benük chiquij. Y ja achibil ri' ri juis xujo'ox roma ri Jesús y ja chuka' rija' ri c'o chuchi' ri Jesús tok xquibün ri jun nima-va'in, y ri xc'utun c'a chin ri Jesús: Ajaf, ¿achique c'a ri njachon avichin?
JOH 21:21 Tok ri Pedro xutz'et c'a ri achibil ri', xuc'utuj chin ri Jesús: Ajaf, y rija' ¿achique c'a nbün can? xbij.
JOH 21:22 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Pedro: Si ninjo' que rija' c'a c'üs na tok nquipu'u jun bey chic, man jun nc'atzin-vi que jari' ri nanuc. Ri c'uluman que nabün rat, ja ri quinatzeklebej, xbij ri Jesús.
JOH 21:23 Ri jun c'a tzij ri xbij ri Jesús, xetamüx c'a coma ri kavinak. Y ri kavinak xquinuc c'a que ri jun achibil ri' man c'a ncom tüj. Pero ri xbij ri Jesús xa man quiri' tüj ntel-vi chi tzij, roma rija' xa xbij c'a: Si ninjo' que rija' c'a c'üs na tok nquipu'u jun bey chic, man jun nc'atzin-vi que jari' ri nanuc.
JOH 21:24 Ri achibil ri c'ate ba' tinabüx-ka, ja rija' ri tz'ibayon ronojel ri c'o chupan ri jun vuj re'. Ketaman c'a que ketzij ronojel ri nuk'alajrisaj, roma rija' xutz'et.
JOH 21:25 Y c'a c'o na c'a q'uiy ri samaj xerubanala' ri Ajaf Jesús ri man ye tz'iban tüj can chupan ri vuj re'. Roma si ta chi jujun ri samaj xerubanala' ri Jesús nyetz'ibüs, ninnuc que ri ruch'ulef man ta xtibün richin nyacox ronojel ri vuj ri ape' xetz'ibüs ta vi ri samaj ri', roma juis ta q'uiy vuj ri'. Quiri' vi.
ACT 1:1 Nimalüj Teófilo, chupan c'a ri jun vuj ri xinbün-e chave nabey, nutz'iban c'a e ri samaj ri xutz'ucutüj can rubanun ri Jesús, y ri xutz'ucutüj can chuka' ruc'utic chiquivüch ri vinük.
ACT 1:2 Y xutanaba' can chupan ri k'ij tok rija' xbe chila' chicaj. Pero tok rija' c'a man jani nbe chila' chicaj, riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a cheque ri ru-apóstoles ri ye rucha'on, ri nc'atzin que nquibün can, tok rija' nbe.
ACT 1:3 Y rija' xutij pokonül, y xcamsüs. Pero tok rija' c'astajnük chic pe, xuc'utula' c'a ri' chiquivüch. Cuarenta k'ij ri xerubanala' quiri'. Y c'o ch'aka chic ri xerubanala' richin tetamüx que c'üs vi. Y c'o c'a chuka' xubila' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios.
ACT 1:4 Y jun mul tok ri Jesús y ri ye ru-apóstoles quimolon-qui', ri Jesús xbij cheque: Quixc'uje' c'a chere' pa tinamit Jerusalén. Man quixel-e. Tivoyobej hasta npu'u ri nubin chive. Tivoyobej c'a ri Lok'olüj Espíritu ri rusujun-pe ri Dios que nuya'.
ACT 1:5 Roma rix ivetaman que ri Juan riq'uin ya' xerubün bautizar ri vinük. Jac'a rix, pa ca'i-oxi' k'ij apu, riq'uin ri Lok'olüj Espíritu nyixban bautizar, xbij ri Jesús.
ACT 1:6 Y ri quimolon c'a qui' xquic'utuj chin ri Jesús: Ajaf, ¿man ja tüj k'ij re' tok nkojacol roj israelitas chin ri nquibün mandar pa kavi' ja pa kak'a'? xquibij chin.
ACT 1:7 Pero ri Jesús xbij cheque: C'a ja na ri Nutata' nbin jampe' nbanatüj ri', y man nc'atzin tüj que nivetamaj rix.
ACT 1:8 Xaxe c'a tivetamaj, que tok ri Lok'olüj Espíritu nka-pe pan ivi', nic'ul c'a ivuchuk'a', y nquinik'alajrisaj chiquivüch ri vinük pa tinamit Jerusalén, y cheque ri vinük ri yec'o pa ch'aka chic tinamit chere' pa ruch'ulef Judea y pa ruch'ulef Samaria, y cheque chuka' conojel vinük pa ch'aka chic ruch'ulef chi nüj chi nakaj, xbij ri Jesús.
ACT 1:9 Y xe chic c'a ri tzij ri' ri xbij can. Roma ri yec'o riq'uin ri Jesús chiri', quitz'eton-apu c'a tok xcatüj-e chiquivüch chicaj, y xoc-e pa jun sutz', y man xquitz'et tüj chic.
ACT 1:10 Y ri apóstoles c'a quitz'eton c'a tok xbe chicaj. Tok c'a xquina' xebec'ulun ye ca'i' cachi'el achi'a' quiq'uin, ri quicusalon sük tak tziük.
ACT 1:11 Y ri ca'i' cachi'el achi'a' ri' xquibij c'a cheque ri ye ru-apóstoles ri Jesús: Achi'a' ri nyixpu'u pa ruch'ulef Galilea, man c'uluman tüj tok nyixtzu'un-e chicaj. Ri Jesús ri xitz'et que xbe chicaj vocomi, npu'u chic c'a jun bey. Y cachi'el ri xbün-e ri xbe, quiri' chuka' nbün pa ruca'n mul tok nka-pe chila' chicaj, xquibij cheque.
ACT 1:12 Y ri apóstoles xe'el c'a pe chiri' pari' ri juyu' rubini'an Olivos, y xetzolij pa tinamit Jerusalén. Ri juyu' Olivos man nüj tüj quicojol riq'uin ri Jerusalén, xa colope' pa jun kilómetro.
ACT 1:13 Y tok xe'apon c'a, xejote-e pa ruca'n piso richin ri jay ape' yec'o-vi-pe: Ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan, ri Andrés, ri Felipe, ri Tomás, ri Bartolomé, ri Mateo, ri jun chic Jacobo ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri molaj achi'a' ri nbix celadores cheque, ri ncajo' que nquibün mandar ri israelitas pa ruq'uexel ri aj-Roma, y ri Judas ri ye quichak' qui' riq'uin ri Jacobo.
ACT 1:14 Y conojel rije' chi jumul c'a nquibün orar, junan quivüch conojel, ye cachibilan ri María ri rute' ri Jesús, ri ye ruchak' ri Jesús, y ri ch'aka chic ixoki' ri cachibilan más banun can.
ACT 1:15 Y jun k'ij tok quimolon c'a qui' jun colope' ciento veinte hermanos, ri Pedro xbepa'e-pe chiquicojol, y xbij c'a cheque:
ACT 1:16 Hermanos, ri jun ka-rey ri xc'uje' ojer can y rubini'an David, rutz'iban c'a can ri tzij ri xeruya' ri Lok'olüj Espíritu pa ránima. Chupan c'a ri vuj ri rutz'iban can rija', c'o c'a ri nch'o pari' ri Judas ri xuc'uan quibey ri vinük ri xebe chutz'amic ri Jesús. Nc'atzinej c'a que xbanatüj ri'.
ACT 1:17 Y ri Judas ri' xoc-vi kachibil, y c'o c'a samaj ri xbün chuka'.
ACT 1:18 Y riq'uin ri rutumin rija' xlok' jun ulef. Ja tumin ri' ri xuc'ul roma xujüch-e ri Jesús. Ri Judas xucamsaj-ri'. Rija' xcubucu', y ronojel ri rupan hasta cala' xetzaka', tok xka-ka pan ulef.
ACT 1:19 Y tok xbanatüj re', conojel c'a ri vinük aj-Jerusalén xe'etaman, y romari' tok Acéldama xbix chin ri ulef ri'. Y jari' ri bi'aj ri nquiya' rije' chin jun ulef richin quic'.
ACT 1:20 Romari' bin chupan ri vuj rubini'an Salmos: Man jun c'a tic'uje' chupan ri racho, xa timalix can. Y chuka' nbij: Toc chic jun ruq'uexel richin npa'e' can chuvüch ri rusamaj, nbij.
ACT 1:21 Roma c'a ri', nc'atzin c'a que nkacanoj jun ruq'uexel ri Judas, pero ja ri chiquicojol ri achi'a' ri ronojel tiempo yec'o-vi kiq'uin, y ri ye benük-vi kiq'uin tok xc'uje' ri Ajaf Jesús.
ACT 1:22 Jun cheque ri yec'o-pe kiq'uin tok xban bautizar ri Jesús roma ri Juan, y xc'uje' kiq'uin hasta tok xbe chila' chicaj, y xel-e chikacojol. Nc'atzin c'a que nuk'alajrisaj junan kiq'uin roj achique rubanic tok ri Jesús xbec'astüj-pe chiquicojol caminaki', xbij ri Pedro.
ACT 1:23 Y jari' xquiya' quibi' ye ca'i'. Xquiya-apu ri rubi' ri José ri rubini'an Barsabás y nquibij chuka' Justo chin, y ri rubi' ri Matías.
ACT 1:24 Y xquibün c'a orar, quere': Ajaf, rat ri natz'et ri cánima conojel, tac'utu' c'a chikavüch achique c'a cheque ri ca'i' achi'a' re' ri acha'on,
ACT 1:25 richin ntoc can apóstol pa ruq'uexel ri Judas, y npa'e' chuvüch ri samaj. Roma ri Judas xa xuya' can ri samaj, roma ri itzel xerubanala'. Y vocomi rija' xapon yan chupan ri lugar ape' c'uluman que napon-vi, xquibij.
ACT 1:26 C'ateri' xquiya' pan atz'anin. Y ri achi c'a ri xc'uje' can pa ruq'uexel ri Judas richin ntoc cachibil ri once apóstoles, ja ri rubini'an Matías, roma pari' rija' xka-vi can ri samaj ri'.
ACT 2:1 Y tok xka-pe c'a ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas rubini'an Pentecostés, ri quitaken c'a ri Ajaf Jesús quimolon c'a qui' pa jun jay. Junan c'a quivüch.
ACT 2:2 Y man jun c'a runaben tok jari' c'o jun ri xk'ajan ri chicaj, cachi'el tok c'o jun nimalüj cakik' ri nk'ajan petenük. Y re' xunojsaj ri jay ape' quimolon-vi-qui', ye tz'uyul.
ACT 2:3 Y ri yec'o c'a chiri', xquitz'et c'a que ri cachi'el ruxak-k'ak' nuch'arala-ri' y jujun ri xec'uje' pa quivi' chiquijujunal.
ACT 2:4 Y xquitz'om nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri xa man ye quetamalon tüj. Pero quiri' xbanatüj roma ri Lok'olüj Espíritu xunojsaj ri cánima, y jari' ri xbanun cheque richin que xech'o pa ch'aka chic ch'abül.
ACT 2:5 Y chiri' pa tinamit Jerusalén ri k'ij ri', ye juis c'a israelitas ri nquitakej ri Dios ri quimolon-qui' richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Ye juis c'a cheque ri yec'o pa ch'aka chic ruch'ulef, ri ye petenük.
ACT 2:6 Pero roma ri xk'ajan, ri vinük xebec'ulun-pe y xquimol-apu-qui'. Y stape' (aunque) ri vinük re' xa man junan tüj quich'abül, roma man junan tüj ape' ye petenük-vi, pero tok ri ye tzeklebey richin ri Jesús xebech'o-pe, xk'ax cheque, roma pa jalajoj c'a ruvüch ch'abül xech'o-vi. Ri vinük xsatz quic'u'x tok xcac'axaj re'.
ACT 2:7 Xsatz-vi quic'u'x roma ri xcac'axaj y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Man aj-Galilea tüj ri nyech'o?
ACT 2:8 ¿Entonces achique c'a roma tok roj nk'ax cheke ri nquibij? Tok roj xa man junan tüj kach'abül chikajujunal, nquibij.
ACT 2:9 Roma yec'o cheke roj ri ye aj-chere' pa ruch'ulef Judea, yec'o ri ye petenük pa ruch'ulef Partia, pa ruch'ulef Media, pa ruch'ulef Elam, pa ruch'ulef Mesopotamia, pa ruch'ulef Capadocia, pa ruch'ulef Ponto, pa ruch'ulef Asia,
ACT 2:10 pa ruch'ulef Frigia, pa ruch'ulef Panfilia, pa ruch'ulef Egipto, y yec'o chuka' ye petenük más c'a cala' chin ri tinamit Cirene pa nimalüj ruch'ulef rubini'an África. Yec'o ye petenük pa tinamit Roma. Y chiquicojol rije' yec'o ri ye israelitas pa calaxic y yec'o ri xe'oc israelitas xaxe roma ri nquitakej ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 2:11 Y yec'o c'a chuka' vinük ri ye petenük pa ruch'ulef Creta y pa ruch'ulef Arabia. Y conojel c'a ri vinük re' xquibij ri nimalüj rusamaj ri Dios, y pa tak kach'abül ka roj xkac'axaj-vi, xquibij.
ACT 2:12 Y conojel man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quere'. Romari' man nquil tüj c'a achique nquinuc, y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique chi tzij re'? nquibij ri ch'aka.
ACT 2:13 Pero yec'o c'a vinük ri xa nyetze'en-apu chiquij ri ye nojnük riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, y nquibila' c'a: La' xa ye k'abarela', nquibij.
ACT 2:14 Y ri Pedro y ri ye once chic apóstoles xebepa'e-pe chiquivüch ri vinük. Y ri Pedro xch'o c'a, y xbij: Nuvinak ri rix aj chere' pa Judea, y rix chuka' ri rixc'o pa Jerusalén ri k'ij re', tivac'axaj c'a ri ninbij chive, y tivetamaj
ACT 2:15 que cheke konojel ri kamolon-ki' chere' man jun ri k'abarel tüj. Man cachi'el tüj c'a ri ninuc rix. Xaxe vocomi las nueve chin ri xsaker. Xa c'a juis nim ta ri ak'a' que c'o ta jun ri k'abarel ta.
ACT 2:16 Ri xbanatüj vocomi, tz'iban c'a chupan ri rutzij ri Dios, y ja ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri rubini'an Joel, ri tz'ibayon can.
ACT 2:17 Y chupan ri rutz'iban can rija', ri Dios nbij: Chupan ri ruq'uisbül tak k'ij, ninya-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük, y chi xtani' chi alabo' nquik'alajrisaj ri ninbij cheque. Y ri c'a ye c'ajola', pa jun cachi'el achic' nquitz'et ri nink'alajrisaj cheque. Y ri achi'a' ye rajatük chic, pa cachic' c'a ri c'o nyenk'alajrisaj cheque.
ACT 2:18 Nintük chuka' ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki', y rije' nquik'alajrisaj ri ninbij cheque.
ACT 2:19 Y chupan ri caj ninbün que nyebanatüj ri man jun bey ye tz'eton tüj, y quiri' chuka', chuvüch ri ruch'ulef. Ninbün c'a que nyetz'etetüj quic', k'ak', y sib ri cachi'el chic nimak' tak sutz'.
ACT 2:20 Y ri k'ij man nsakrisan tüj chic. Ri ic' ntoc cachi'el quic'. Quere' c'a ri nbanatüj nabey tok man jani nka-pe ri k'ij richin ri Ajaf, chupan ri nimalüj k'ij tok nbün mandar pa quivi' ri vinük.
ACT 2:21 Y conojel c'a ri nyec'utun que ja ri Ajaf ri nto'on quichin, nyecolotüj-vi. Jari' ri rutz'iban can.
ACT 2:22 Y jari' chuka' tok ri Pedro xbij: Nuvinak israelitas, tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ri Jesús ri aj-Nazaret, ja ri Dios ri banayun-pe chin que q'uiy ri xerubanala' chi'icojol. Xerubanala' milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj. C'o-vi ri xerubanala' rija' richin xk'alajin chivüch que ja vi ri Dios ri takayon-pe richin. Rix ivetaman chuka'.
ACT 2:23 Pero ri Dios xuya' c'a k'ij que xjach ri Jesús pan ik'a', roma quiri' ri runucun-pe. Y rix xiya' pa quik'a' vinük ri xa man nquibün tüj ri nbij ri rutzij ri Dios, xaxe richin que xquicamsaj chuvüch ri cruz.
ACT 2:24 Pero riq'uin ri ruchuk'a' ri Dios, ri Jesús xbec'astüj-pe, y xcolotüj-pe pa ruk'a' ri camic, roma ri camic man xtiquer tüj xch'acon chirij.
ACT 2:25 Romari' ri rey David rubin c'a pari' ri Jesús: Chi jumul c'a nintz'et que ri Ajaf c'unük chinuvüch. Man jun achique tüj nbanun chuve richin ninxbij-vi', roma c'o viq'uin pa vajquik'a' (nu-derecha).
ACT 2:26 Y romari' nquicot ri vánima, y quicot chuka' nquich'o. Y stape' (aunque) nquicom, ninyo'on vánima que ninc'ul ri utz richin ri Dios.
ACT 2:27 Rat nu-Dios, man c'a nquinaya' tüj can chiquicojol ri caminaki', ni man c'a chuka' naya' tüj k'ij que ri nuch'acul yin, ri Lok'olüj Ac'ajol, nk'ey tüj.
ACT 2:28 Nac'ut c'a ri utzilüj rubeyal richin ri c'aslen chinuvüch, y juis nquicot ri vánima tok nquic'uje' aviq'uin, nbij ri rutz'iban can ri David.
ACT 2:29 Y jari' chuka' tok ri Pedro xbij: Nuvinak, rix ivetaman que ri jun kaxquin-kamama' can, ri rey David xcom, y xmukutüj. Y ri ape' mukun-vi can, c'a c'o ri tiempo re'.
ACT 2:30 Y ri David jun k'alajrisüy richin ri xbix chin roma ri Dios. Retaman c'a que ri Dios xuchok'obej que jun cheque ri ruxquin-rumam can rija' jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y jari' ri nc'uje' can pa ruq'uexel rija', y ntoc Rey.
ACT 2:31 Y ri David, cachi'el xutz'et yan c'a ri nyebanatüj. Xch'o pari' ri c'astajbül richin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, que ri ránima man nc'uje' tüj can chiri' chiquicojol ri caminaki', y que ri ruch'acul man nc'uje' tüj can chuka' richin nk'ey-ka.
ACT 2:32 Y konojel roj, yin y ri yec'o viq'uin, ketaman y nkatzijoj que ja ri Dios ri xbanun chin ri Jesús richin xbec'astüj-pe.
ACT 2:33 Y xuc'u'üx chuka' chila' chicaj roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y rija' xuc'ul c'a ri Lok'olüj Espíritu ri sujun roma ri Rutata'. Y tok rija' xuc'ul yan c'a ri Lok'olüj Espíritu, xutük c'a pe kiq'uin roj, y ja yan c'a rusamaj re' ri xitz'et y xivac'axaj-e kiq'uin ri vocomi.
ACT 2:34 Y tok ri David xch'o c'a pari' ri jun ri nc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', man pari' tüj rija' xch'o-vi, roma ri xc'astüj-e y xbe chila' chicaj, ja ri Cristo. Y ri David rutz'iban can c'a chuka': Ri Ajaf Dios xbij chin ri Vajaf ri Cristo: Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha),
ACT 2:35 y nyenjüch pan ak'a' ri nye'etzelan avichin. Quiri' ri rutz'iban can ri David.
ACT 2:36 Vocomi yin nquich'o c'a chive chi'ivonojel rix ri ruxquin-rumam can ri Israel rix ri rixc'o-pe y chuka' ri man yec'o tüj pe. Tivetamaj c'a que ketzij vi que ri Jesús ri xitük rucamsasic chuvüch ri cruz, ja vi rija' ri banun-pe chin roma ri Dios que ja rija' ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y que ja rija' ri Rajaf ronojel.
ACT 2:37 Y tok ri vinük xcac'axaj ri xbij ri Pedro, xk'oxon cánima, y xquic'utuj c'a chin ri Pedro y ri ch'aka chic apóstoles: Hermanos, ¿achique ri c'uluman que nkabün? xquibij.
ACT 2:38 Y ri Pedro xbij cheque: Titzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios, y pa rubi' ri Ajaf Jesucristo tibana-e bautizar ivi', richin quiri' ncuyutüj ri imac. Y ri Dios nuya' ri Lok'olüj Espíritu chive.
ACT 2:39 Roma jare' ri rusujun ri Dios, man xe tüj chive rix, ni man xe tüj chuka' cheque ri ivalc'ual rix, xa cheque c'a conojel vinük ri yec'o nüj y ri yec'o nakaj, cheque vi c'a conojel ri vinük ri nyeroyoj ri Kajaf Dios.
ACT 2:40 Y ri Pedro c'o c'a ch'aka chic tzij ri xeruk'alajrisala' cheque. Rija' xuya' c'a rubeyal chiquivüch ri vinük quiq'uin tzij cachi'el re': Quixel-pe chiquicojol ri vinük richin ri tiempo re', ri xa ye satznük pa quimac, richin quiri' nyixcolotüj c'a pe, nbij c'a cheque.
ACT 2:41 Y ri vinük c'a ri xec'ulun ri rutzij ri Dios pa tak cánima chupan ri k'ij ri', xeban bautizar. Ri quitaken ri Jesús, xeq'uiyür c'a, roma chupan ri k'ij ri' xe'oc c'a quiq'uin ye colope' oxi' mil vinük.
ACT 2:42 Y man jun bey c'a nquimalij ta quic'u'x, xa chi jumul c'a nquimol-qui' richin ncac'axaj ri quitijonic ri apóstoles. Junan chuka' quivüch. Junan nquimol-qui' richin nquic'ux ri caxlan-vüy richin nquic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesús, y junan chuka' nquibün orar. Chi jumul c'a quiri' nquibün.
ACT 2:43 Y q'uiy c'a milagros ri nyebanalox coma ri apóstoles. Y ri milagros ri nyequibanala' rije', nquik'alajrisaj c'a que ye rusamajela' ri Dios. Y roma ri milagros ri' conojel ri vinük ntz'etz'iyuj quic'u'x.
ACT 2:44 Y conojel ri quitaken ri Jesús, c'o c'a jun quichak'lonel quiq'uin, y nquijachala' chiquivüch ri quichajilon.
ACT 2:45 Y richin nyequitola' ri hermanos ri c'o nc'atzin cheque, nyequic'ayila' ri achique na ri quichajin.
ACT 2:46 Y pa racho ri Dios k'ij-k'ij c'a yec'o-apu, y junan c'a quivüch conojel. Y tok nquibün c'a va'in pa jun jay, riq'uin c'a ronojel cánima y quicot.
ACT 2:47 Y nquiya' ruk'ij ri Dios. K'ij-k'ij c'a yec'o más ri nyecolotüj, roma ja ri Ajaf ri nbanun cheque que nyeq'uiyür. Y rije' utz c'a nyetz'et coma ri vinük.
ACT 3:1 Jun k'ij ri Pedro y ri Juan cachibilan-qui' ye benük c'a e richin nyebe pa racho ri Dios. Las tres ri xkak'ij jari' tok ye benük-e, chupan ri hora richin oración.
ACT 3:2 Y chiri' pa jun ruchi' ri racho ri Dios ri Jabel Oc Ntzu'un nquibij chin, ronojel c'a k'ij c'o jun achi c'utuy-limosna ri nyebeyo'on can. Ri jun achi re' pa ralaxic c'a petenük ri man ntiquer tüj biyinük. Rija' nuc'utuj c'a can limosna cheque ri vinük nye'oc-apu chiri'.
ACT 3:3 Y tok ri Pedro y ri Juan ya ja nye'oc apu pa racho ri Dios, ri achi c'utuy-limosna c'o c'a nuc'utuj chuka' cheque rije'.
ACT 3:4 Pero ri Pedro xutz'et-xutz'et ri achi, y chuka' quiri' xbün ri Juan, y c'ateri' ri Pedro xbij chin ri achi: Kutz'eta' na pe', xbij.
ACT 3:5 Y ri achi xerutz'et na vi apu, y royoben c'a achique ri nquiya' can chin.
ACT 3:6 Jari' tok ri Pedro xbij chin: Yin man jun tumin ri nquichajin que ninya' ta chave. Xaxe c'a ri yo'on chuve, jari' ninya' chave, xbij. Y jari' tok xbij chin: Pa rubi' ri Jesucristo ri aj-Nazaret cacatüj, y cabiyin-e, xbij.
ACT 3:7 Y ri Pedro xutz'om c'a ri rajquik'a' (ru-mano derecha) ri achi richin xpa'e'. Y jari' xchojmir. Ri rakün xec'uje' c'a e cuchuk'a' y quiri' chuka' ri rukul tak rakün.
ACT 3:8 Y ri achi ri', tok xtz'am ruk'a' roma ri Pedro richin npa'e-e, jutzoc' xuya', y xbiyin c'a e. Y junan chic ri xoc-apu quiq'uin ri Pedro y ri Juan chiri' pa racho ri Dios. Nropin c'a ri benük, y nuya' chuka' ruk'ij ri Dios.
ACT 3:9 Y ye juis c'a vinük ri xetz'eton richin, que nbiyin y nuya' ruk'ij ri Dios ri achi ri'.
ACT 3:10 Ri vinük quetaman c'a que ja achi ri' ri c'utuy-limosna, ri nc'uje' chiri' pa ruchi-jay ri Jabel Oc Ntzu'un nbix chin, ri jun ruchi-jay richin ri racho ri Dios. Romari' ri vinük ri' xsatz quic'u'x pari' roma ri xbanatüj chiri'.
ACT 3:11 Y ri achi ri xc'achojrisüs ye ruk'ateten c'a ri Pedro y ri Juan. Y ye juis ri vinük ri xe'apon chiquitz'etic chiri' pa jun corredor, ri Richin Rey Salomón nquibij chin. Chanin c'a xquimol-apu-qui'. Ri vinük c'a re' man jun bey quitz'eton tüj que nbanatüj quere'.
ACT 3:12 Y tok ri Pedro xerutz'et ri vinük, xbij c'a cheque: Nuvinak israelitas, ¿achique c'a roma tok cachi'el nsatz ic'u'x roma ri xbanatüj? ¿Y achique roma tok ja roj ri nkujitz'et? Roma ri achi re' xbiyin-e, pero man ja tüj ri kuchuk'a' roj ri xbanun, y chuka' man ja tüj ri utz ri nkabün chuvüch ri Dios ri xbanun.
ACT 3:13 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive: Ri Katata' Dios, ri qui-Dios chuka' ri kaxquin-kamama' ri xec'ase' ojer can, cachi'el ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob, rija' xbün c'a chin ri Jesús, ri Ruc'ajol, que c'o ruk'ij. Pero rix man xijo' tüj xinimaj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios. Xa xiya' pa ruk'a' ri gobernador rubini'an Pilato. Y tok ri gobernador rubin chic que nucol-e, rix man xijo' tüj. Rix xa q'uiy ri xibij-apu chirij.
ACT 3:14 Xa ja ri jun camsüy vinük xibij que ticol-e, y ri lok'olüj y choj chuka' ri ruc'aslen, jari' ri xiya' can pa ruq'uexel.
ACT 3:15 Y riq'uin ri' xitük c'a pa camic ri Jesús ri nyo'on c'aslen. Pero ri Dios xbün chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Nkabij c'a quere' chive roma roj xkatz'et-vi tok c'astajnük chic pe.
ACT 3:16 Y ri jun achi ri nitz'et-pe rix ri c'o chere' ivetaman chuka' ruvüch, xc'achoj, roma pa rubi' ri Jesús xkac'utuj-vi. Y ri achi xc'achoj-vi roma xuya' chuka' ránima riq'uin ri Jesús.
ACT 3:17 Rix nuvinak y ri más nimalüj ri yec'o chi'icojol, tok xiya' pa camic ri Jesús, xinuc que rija' xa choj jun achi y man xitz'et tüj que ja rija' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
ACT 3:18 Xbanatüj-vi c'a cachi'el runucun-pe ri Dios. Y quiri' ri tz'iban c'a can coma conojel ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can. Rije' quitz'iban c'a can que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nc'atzinej c'a que nuc'usaj na pokonül.
ACT 3:19 Vocomi titzolij c'a pe ic'u'x riq'uin ri Ajaf Dios y tijalatüj ri ic'aslen, richin quiri' ncuyutüj y nsu'tüj ri imac. Y nyepu'u c'a tiempos richin uxlanen tok ri Ajaf c'o chic iviq'uin.
ACT 3:20 Y ri Ajaf Dios nutük c'a pe ri Jesucristo pa ruca'n mul, ri Jesucristo ri yo'on-pe rutzijol chive roma ri Ajaf Dios.
ACT 3:21 Jac'a vocomi, nc'atzinej que nc'uje' na chila' chicaj, c'a tok napon na ri k'ij tok nban c'ojlen ronojel. Quiri' nbij ri Dios chupan ri ye quitz'iban can ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can.
ACT 3:22 Y ri Moisés xbij c'a cheque ri kaxquin-kamama' can: Ri Kajaf Dios nuyüc c'a pe jun ri nk'alajrisan ri rutzij cheque ri kaxquin-kamam can, cachi'el rubanun viq'uin yin. Rija' kavinak vi y tivac'axaj c'a ronojel ri nbij chive.
ACT 3:23 Y achique c'a ri man nutaken tüj chin, nka-ka c'a ri camic pari' y ntelesüs c'a e chiquicojol ri ye rutinamit chic ri Dios, nbij ri rutz'iban can ri Moisés.
ACT 3:24 Y ri Pedro xbij chic c'a chuka' cheque ri vinük: Conojel ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios ojer can, cachi'el ri Samuel y ri ch'aka chic, pari' ri ntajin nyebanatüj vocomi.
ACT 3:25 Y ivichin c'a rix ri ye rusujun can ri Dios chupan ri ye tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can. Y ivichin chuka' rix ri xusuj tok xbün ri jun trato quiq'uin ri ojer tak kaxquin-kamama' can, tok xbij chin ri Abraham que conojel ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef nquic'ul c'a utz roma ri ruxquin-rumam can rija', ri nye'alüx.
ACT 3:26 Y tok ri Dios xbün c'a que ri Jesús ri Ruc'ajol xbec'astüj-pe, chi'icojol c'a rix xutük-vi nabey. Rija' xrajo' c'a xuya' can utz chi'icojol, richin quiri' chi'ijujunal xiya' ta can rubanic ri mac.
ACT 4:1 Ri Pedro y ri Juan c'a nyech'o na c'a chiquivüch ri vinük, tok xeka-pe ri sacerdotes ye cachibilan-pe ch'aka ri achi'a' saduceos, y chuka' ri achi uc'uey quichin ri achi'a' ye chajinela' pa racho ri Dios.
ACT 4:2 Y ri achi'a' c'a re' juis catajnük-pe coyoval chiquij ri Pedro y ri Juan, roma nyequitijoj ri vinük. Nquitzijoj c'a cheque ri vinük achique rubanic tok ri Jesús xc'astüj y xa camnük chic e, y romari' conojel chic ri caminaki' nyec'astüj chuka', nquibij c'a cheque ri vinük.
ACT 4:3 Romari' xequitz'om-e ri ca'i' apóstoles ri', y xequiya' pa cárcel. Y man xechojmirsüs tüj c'a ri k'ij ri', roma xa xkak'ij yan chiri'. Xa c'a ja ri ruca'n k'ij.
ACT 4:4 Y ye q'uiy c'a cheque ri vinük xetaken ri rutzij ri Dios. C'a ri k'ij ri', xaxe ri achi'a' yec'o colope' jun vo'o' mil.
ACT 4:5 Chupan c'a ri ruca'n k'ij, xquimol-qui' chiri' pa tinamit Jerusalén ri ye más nimalüj chiquicojol ri israelitas, ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 4:6 Y chuka' ri Anás ri nimalüj sacerdote, ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, y conojel chic c'a ri ye coxpochel ri nimalüj tak sacerdotes, xquimol chuka' apu qui' quiq'uin.
ACT 4:7 Y c'ateri' c'a xquitük quic'amic ri Pedro y ri Juan. Y tok yec'o chic c'a apu chiri' chiquivüch, xquic'utuj c'a cheque: ¿Achique yo'on k'ij chive richin que rix nibün quere'? ¿Y achique chok pa rubi' richin xic'achojrisaj ri achi? xquibij.
ACT 4:8 Y ri Pedro, nojnük c'a ri ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, xbij c'a cheque: Rix achi'a' ri rix más nimalüj chupan ri katinamit Israel, y rix chuka' rajatük ri c'o ik'ij:
ACT 4:9 Rix nic'utuj c'a cheke pari' ri utz ri xkabün chin jun achi yava', richin nivetamaj achique rubanic tok xc'achoj.
ACT 4:10 Tivetamaj c'a rix ri rixc'o-pe chere', y tiquetemaj c'a chuka' conojel ri kavinak israelitas, que ri jun achi ri c'o chere' chivüch xc'achoj tok xkabij pa rubi' ri Jesucristo ri aj-Nazaret, ri Jesucristo ri xitük rucamsasic chuvüch ri cruz, pero ri Dios xbün que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Ja pa rubi' rija' xc'achoj ri jun achi re'.
ACT 4:11 Ri Jesús ibanun c'a chin cachi'el ri rutz'iban can pa rutzij ri Dios que man jun nc'atzin-vi, cachi'el nquibün ri ch'aka banuy tak jay chin jun abüj, nquibij que xa man nc'atzin tüj. Pero ri Abüj re' xa jare' ri nc'atzin richin que man ntzak tüj ri jay. Y ri Jesús xban c'a chin vocomi que ja rija' ri más nc'atzin.
ACT 4:12 Y man jun chic c'a ri nilitüj tüj colonic riq'uin. Roma chuvüch ri ruch'ulef xa man jun chic ri yo'on tüj pe cheke roj vinük richin nkucolotüj ta, xbij ri Pedro.
ACT 4:13 Y tok ri achi'a' ri ye más nimalüj vi xequitz'et ri Pedro y ri Juan, xe' xquica'yej. Roma stape' (aunque) manak q'uiy achique quetamalon, manak xbiri' quiq'uin. Juis c'a k'alüj que rije' xec'uje' riq'uin ri Jesús.
ACT 4:14 Y man jun c'a xquibij chic cheque ri ye ca'i' apóstoles, roma c'o-apu ri achi ri xc'achojrisüs. Pa'ül-apu chiri' quiq'uin.
ACT 4:15 Y ri Pedro y ri Juan xe'elesüs c'a e ri ape' yec'o-vi ri achi'a' pa comon ye banun mandar y juzgar, richin quiri' pa quiyon na ri achi'a' ri' nyenucun can.
ACT 4:16 Y ri achi'a' re' nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nkabün cheque? Roma man jun vinük chere' pa Jerusalén ri man ta etamayon que xbanatüj jun nimalüj milagro. Y romari' roj man nkutiquer tüj nkevaj chuka'.
ACT 4:17 Y xaxe c'a richin man nbiyin más rutzijol ri xbanatüj, quekaxbij-e, richin quiri' man nquitzijoj chic ri Jesús cheque ri vinük.
ACT 4:18 Y tok xe'oyox chic c'a apu ri Pedro y ri Juan, xbix c'a cheque que man chic quequitijoj ri vinük, que man chic tiquitzijoj ri Jesús cheque ri vinük.
ACT 4:19 Pero ri Pedro y ri Juan xech'o-apu, y xquibij cheque: Tibij na c'a cheke: ¿Achique ta nbij ri Dios, xa ta ja ri nibij rix ri nkabün y man nkabün tüj ri nbij rija'?
ACT 4:20 Roj man nkutiquer tüj nkabün que man ta chic nkabij cheque ri vinük ri xkatz'et y xkac'axaj riq'uin ri Jesús, xquibij.
ACT 4:21 Y jari' tok ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, q'uiy c'a ri xquibij-e cheque ri Pedro y ri Juan xe richin nyequixbij. Y c'ateri' xquiya-e k'ij cheque richin xebe. Xa man jun xquil xquibün ta cheque, roma ri vinük xa nquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma ri achi xc'achojrisüs.
ACT 4:22 Roma ri achi c'a ri' más chic cuarenta rujuna', pero xc'achoj roma ri milagro ri'.
ACT 4:23 Y tok ri Pedro y ri Juan xesek'opis-e, choj xetzolij c'a quiq'uin ri cachibil, y xbequitzijoj c'a cheque ronojel ri bin-e cheque coma ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij.
ACT 4:24 Y tok ri cachibil xcac'axaj ri xquitzijoj, junan c'a xquibün orar conojel y xquibij c'a chupan ri qui-oración: Nimalüj Ajaf Dios, rat ri xabanun ronojel, rat ri xabanun ri caj y ri yec'o chupan, rat ri xabanun ri ruch'ulef y ri yec'o chuvüch, rat ri xabanun ri mar y ri yec'o chupan.
ACT 4:25 Rat ri xabün que xsamüj ri Lok'olüj Espíritu pa ránima ri asamajel xubini'aj David, richin xbij: Xa pa quirayibül ri vinük tok pa tak ruch'ulef xaxe itzel tak quinojibül nyequibanala', y ri vinük ri yec'o pa tak tinamit xaxe ri man jun rakalen ri nyequinojij.
ACT 4:26 Y nyebecatüj-pe ri reyes richin ri ruch'ulef. Y ri más nimalüj chiquicojol xquimol c'a qui', richin xecatüj chavij rat Ajaf Dios, y chirij chuka' ri Jesucristo ri Jun ri acha'on-pe y atakon-pe. Quiri' rutz'iban can ri David.
ACT 4:27 Y ketzij vi, que cachi'el ri tz'iban can, quiri' ri xbanatüj. Roma ri rey Herodes y ri jun chic gobernador rubini'an Poncio Pilato, ch'aka ri israelitas y ch'aka chic ri man ye israelitas tüj, xquimol-qui' chere' pa tinamit Jerusalén richin xecatüj chirij ri Jesús ri lok'olüj Ac'ajol ri xatük-pe.
ACT 4:28 Pero nc'atzin c'a que nbanatüj na ri ja pan ak'a' rat c'o-vi, y ri anucun-pe ojer-ojer, y jare' vi ri xquibün rije'.
ACT 4:29 Ajaf, vocomi c'a tatz'eta' que ri vinük re' nyexbin, roma catanük coyoval chikij roj asamajela'. Y romari' roj nkac'utuj c'a chave que tabana' cheke que man ta jun xbiri' kiq'uin richin nkatzijoj ri atzij.
ACT 4:30 Y nkac'utuj c'a chuka' chave, que riq'uin ri avuchuk'a' nyec'achoj ta ri yava'i', y que nyeban ta milagros xaxe pa rubi' ri Jesús ri lok'olüj Ac'ajol. Y ronojel re' nc'atzin ta richin nk'alajin que ketzij ri nkatzijoj cheque ri vinük, xquibij.
ACT 4:31 Y tok xetane' riq'uin ri oración, ri ape' quimolon-vi-qui' xsilon juis. Y tok nojnük chic c'a ri cánima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, man jun c'a xbiri' cheque rije' richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios.
ACT 4:32 Y jaru' c'a ri vinük ri quitaken chic, junan c'a quivüch y jun cánima quibanun. Man jun c'a ri nbin que xe ta richin ka rija' ri ruchajin, roma jun quibanun conojel.
ACT 4:33 Ri apóstoles riq'uin c'a cuchuk'a' nquitzijoj ri rubanic tok xc'astüj-pe ri Ajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', y nim ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios c'o pa quivi' conojel.
ACT 4:34 Y chiquicojol c'a ri quitaken chic ri Dios, man jun c'a meba'il, roma ri c'o culef y c'o cacho, nyequic'ayila' y ri rajil nquic'uaj-apu.
ACT 4:35 Nquic'uaj-apu cheque ri apóstoles, y ri tumin ri' ntalux c'a chiquivüch ri c'o nc'atzin cheque.
ACT 4:36 Quiri' c'a c'o jun achi chiquicojol rubini'an José. Y ri José ruxquin-rumam can ri Leví, ri nabey sacerdote israelita ri xc'uje' ojer can, y alaxnük pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Chipre. Pero ri apóstoles xquiya' chic c'a jun rubi'. Romari' tok xubini'aj Bernabé. Y jare' ri jun chic rubi' ri xquiya' ri José, roma rija' nucukuba-vi quic'u'x conojel.
ACT 4:37 Y ri Bernabé c'a re' xuc'ayij c'a jun rulef, y ri rajil xberujacha' pa quik'a' ri apóstoles.
ACT 5:1 Pero jun achi rubini'an Ananías rachibilan ri rixjayil rubini'an Safira, xquic'ayij c'a jun culef.
ACT 5:2 Y chi ca'i' xquiya' chiquivüch que nquic'ün can ch'aka chin ri rajil ri ulef, y ri ch'aka chic xuc'uaj-e ri Ananías richin xberuya' pa quik'a' ri apóstoles. Y xquinuc nquibij cheque que jare' ronojel ri rajil ri culef.
ACT 5:3 Pero ri Pedro xbij chin ri Ananías: ¿Achique c'a roma tok xaya' k'ij que ri itzel-vinük xunojsaj ri avánima, richin que xatz'uc tzij chuvüch ri Lok'olüj Espíritu, y xac'ün can ch'aka chin ri rajil ri ulef ri xac'ayij?
ACT 5:4 Tok ri ulef xc'uje' ta quiri' y xa man ta xac'ayij, xa avichin vi rat. Y tok xac'ayij, xa avichin chuka' rat ri rajil ri avulef. ¿Achique c'a roma tok xpu'u ri jun itzel anojibül aviq'uin? Rat man xaxe tüj chiquivüch c'a vinük xatz'uc-vi tzij, rat chuvüch c'a ri Dios chuka' xatz'uc tzij, xbij ri Pedro.
ACT 5:5 Y ri Ananías, ri achi ri xc'ayin ri ulef, xe c'a xrac'axaj ri tzij xerubij ri Pedro, xcom-ka. Y conojel c'a ri xe'ac'axan ri xbanatüj, xpu'u c'a jun xbiri' cheque juis.
ACT 5:6 Y yec'o c'a ca'i-oxi' ri c'a ye c'ajola' na ri chanin xecatüj-e richin xbequibana-pe c'ojlen ri camnük, y c'ateri' xquic'uaj-e richin xebe chumukic.
ACT 5:7 Y c'a jun colope' oxi' horas xc'ulachitüj-ka ri rucamic ri Ananías, tok xapon ri rixjayil. Rija' man runaben tüj c'a ri xc'ulachitüj chiri'.
ACT 5:8 Y ri Pedro xuc'utuj chin ri ixok ri': Ri tumin ri ruc'amon-pe ri Ananías, ¿jari' ri rajil ri ulef ri xic'ayij? Y ri ixok xbij: Ja', jari' ronojel tumin ri rajil ulef.
ACT 5:9 Pero ri Pedro xbij c'a chin: ¿Achique c'a roma rix xibün que man nyixrutz'et tüj pe ri Lok'olüj Espíritu richin ri Ajaf Dios? ¿Achique roma rix xiya' chivüch que xibün quiri'? Romari' ri avachijil jari' xbemuk can. Y ri ye benük chumukuy richin, jari' nye'oc yan pe, richin quiri' ncatquic'ama' chic e rat, richin ncabequimuku' can chuka', xbij.
ACT 5:10 Y jari' xtzak-ka ri ixok chiri' chuvüch ri Pedro, y xcom-ka. Tok xeka-pe c'a ri c'ajola' ri xebemukun can ri Ananías, y xquitz'et que camnük chuka' ri ixok, xquic'uaj y xbequimuku' can riq'uin ri rachijil.
ACT 5:11 Y ri hermanos juis c'a xquixbij-qui' roma ri xbanatüj. Y quiri' chuka' xquic'ulachij ri ch'aka chic ri xe'ac'axan ri xbanatüj. Juis xquixbij-qui'.
ACT 5:12 Y ri apóstoles juis c'a q'uiy nimak' tak milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, ri nyequibanala' chiquivüch ri vinük, richin quiri' tik'alajin que ri apóstoles ketzij vi ri nquibij. Y ri quitaken vi ri Dios, junan c'a quivüch nquimol-qui' pa jun corredor richin ri racho ri Dios. Ri corredor ri' Richin ri Rey Salomón nquibij c'a chin.
ACT 5:13 Yec'o-vi c'a vinük ri man nyejel tüj apu quiq'uin roma ri nquixbij-qui' nquibün quiri'. Jac'a ri ch'aka chic vinük ri yec'o chupan ri tinamit, nquiya-vi quik'ij.
ACT 5:14 Pero juis ye q'uiy ri vinük ri nyetaken ri Ajaf Jesucristo. Romari' ri ye takenela' k'ij-k'ij más ye q'uiy, chi ixoki' y chi achi'a'.
ACT 5:15 Quiri' vi, roma ri yava'i' nye'elesalox c'a pe pa tak bey y nyeyolox pa tak ch'at y pa tak varabül, richin quiri' tok ri Pedro nc'o-e, xaxe riq'uin ri ruk'ekumal nc'o ta c'a pa quivi' jun ca'i' cheque ri yava'i' ri' y nyec'achoj ta.
ACT 5:16 Y ye q'uiy c'a chuka' vinük ri yec'o pa tak tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri Jerusalén, xeka-pe chiri' pa tinamit, y ye quic'amalon-pe quiyava'. Yec'o c'a ri choj ye yava'i' riq'uin yabil, y yec'o ri yec'o pa pokonül pa quik'a' itzel tak espíritu. Y conojel c'a nyec'achojrisüs-e.
ACT 5:17 Pero ri nimalüj sacerdote ye rachibilan ri achi'a' quibini'an saduceos, itzel c'a xquina' chiquivüch ri apóstoles roma ri nyetiquer nquibün.
ACT 5:18 Romari' xebequitz'ama-pe y xebequiya' can pa cárcel.
ACT 5:19 Y chak'a', ri Ajaf Dios xutük c'a pe jun ángel pa cárcel quiq'uin ri apóstoles. Y ri ángel re' xujük-e ri ruchi' ri cárcel chiquivüch, richin nyerelesaj-e. Y xbij c'a cheque:
ACT 5:20 Quixbiyin c'a. Y tok nyixapon chic c'a pa racho ri Dios, titzijoj cheque ri vinük ronojel ri tzij ri richin ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Jesucristo, xbij ri ángel.
ACT 5:21 Xe xcac'axaj re' ri apóstoles, cumaj yan ri xsaker pa ruca'n k'ij xebe pa racho ri Dios, y nyequitijoj c'a cheque ri vinük. Y chupan c'a ri hora ri', lojc'an chic, ri nimalüj sacerdote y ri rachibil xequitük c'a coyoxic ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. Y conojel c'a ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar xquimol-qui'. Y c'ateri' xquitük quic'amic ri apóstoles ri yec'o pa cárcel.
ACT 5:22 Pero tok ri chajinela' ri ye takon-e xe'apon chuchi-cárcel y xe'oc-apu richin nyebequic'ama-pe, xquitz'et que ri ca'i' achi'a' ri' man c'o ta chic chiri'. C'ateri' xetzolij, y xbequiya' rutzijol.
ACT 5:23 Y xbequibij c'a: Pa cárcel man jun chic cheque rije' c'o. Ja roj ri xojbejakon, pero xa man yec'o tüj chic chiri'. Ri cárcel jabel rutz'apexic banun can, y ri chajinela' yec'o chiri' chuchi-cárcel, nyechajin, xquibij.
ACT 5:24 Ri nimalüj sacerdote, ri achi uc'uey quichin ri chajinela' ri richin pa racho ri Dios, y ri más nimalüj tak sacerdotes, tok xcac'axaj ri xbequibij ri chajinela' cheque, man nquil tüj c'a achique nquinuc, y romari' nquibila' c'a chiquivüch: ¿C'a ape' c'a napon-vi re'? nquibij.
ACT 5:25 Y jari' tok c'o c'a jun ri xapon chiri' quiq'uin ri quimolon-qui', y xberubij cheque: Ri achi'a' ri xe'yo'on pa cárcel, nyetajin chiquitijoxic ri vinük chiri' pa racho ri Dios, xbij.
ACT 5:26 Y jari' tok ri achi ri uc'uey quichin ri chajinela' y ri chajinela' xebe chiquic'amic ri apóstoles. Pero chi utz c'a xequic'ün-pe, roma rije' nquixbij-qui' que nyec'ak chi abüj coma ri vinük.
ACT 5:27 Y tok ri achi'a' ri xebe chiquic'amic ri apóstoles, xeka-pe y ye quic'amon-pe, choj c'a xebequipaba' chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar. Y ri nimalüj sacerdote xbij c'a cheque ri apóstoles:
ACT 5:28 Roj kabin-e chive que man tiya' chic ri tijonic pari' ri Jesús cheque ri vinük. Pero vocomi ri tinamit Jerusalén nojnük chic riq'uin ri itijonic, y nk'alajin c'a jabel que chikij roj nijo' niya-vi ri rucamic ri jun achi ri' rubini'an Jesús, xbij.
ACT 5:29 Pero ri Pedro y ri ch'aka chic apóstoles xquibij c'a apu cheque: Nc'atzin que ja ri nbij ri Dios ri nkatakej, y man ja tüj ri ncajo' ri vinük.
ACT 5:30 Roma ri xbanun chin ri Jesús richin xc'astüj-e, ja ri Dios, ri Dios kichin roj y quichin chuka' ri kaxquin-kamama' can. Pero rix xicamsaj tok xibij que tibajix chuvüch ri cruz.
ACT 5:31 Y ri Dios chuka' xunimirsaj c'a ruk'ij ri Jesús, riq'uin ri xutz'uyuba-apu pa rajquik'a' (ru-derecha), y xbün chin que ja rija' ri nuc'uan kichin y ri ncolon kichin chuka', richin quiri' nuya' k'ij cheke roj israelitas richin ntzolin kac'u'x riq'uin ri Dios y ncuyutüj kamac.
ACT 5:32 Y ronojel re' ketzij, y ja roj xojtz'eton, romari' nkatzijoj. Y ri Lok'olüj Espíritu chuka' rutz'amon c'a ruk'alajrisasic que ketzij vi. Konojel c'a ri nkutaken rutzij ri Dios, ruyo'on c'a ri Lok'olüj Espíritu cheke, xquibij.
ACT 5:33 Y tok ri achi'a' ri nyebanun mandar y juzgar pa comon xcac'axaj ri xquibij ri apóstoles, xcatüj c'a coyoval y xquinuc que nyequicamsaj.
ACT 5:34 Pero chiquicojol c'a ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, c'o c'a jun achi ri cachibil ri fariseos, y ri achi c'a re' rubini'an Gamaliel. Rija' jun maestro richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y juis c'a chuka' ruk'ij chiquivüch ri vinük. Ri achi re' xpa'e' c'a, y xbij que que'elesüs-e ba' ri apóstoles chiri'.
ACT 5:35 Y c'ateri' xch'o c'a cheque ri rachibil, ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, y xbij c'a cheque: Nuvinak, tinucu' c'a jabel achique ri nibün cheque ri achi'a' re'.
ACT 5:36 Roma tic'uxla'aj tok xbec'ulun-pe ri jun achi xubini'aj Teudas. Ri Teudas re' xbij que rija' jun achi juis ruk'ij, y yec'o la'ük caji' cientos achi'a' ri xe'achibilan richin. Y tok xcamsüs, conojel ri xetaken rutzij xetalutüj y xeq'uis.
ACT 5:37 Y chirij re', tok xbanatüj ri tz'iban bi'aj, xbec'ulun-pe chuka' jun chic achi ri rubini'an Judas. Ri jun achi re' aj-Galilea, y rija' xtiquer c'a xbün que ye juis ye q'uiy vinük ri xetzekleben richin. Y tok xcamsüs c'a chuka' ri Judas re', conojel ri xetaken rutzij, xetalutüj.
ACT 5:38 Y roma c'a ri' ninbij chive que que'iya' can ri achi'a' re'. Roma si xa quinojibül vinük ri nyetajin chubanic, rije' nyeq'uis.
ACT 5:39 Pero si richin ri Dios, man jun c'a nyixtiquer nibün richin nichup. Tichajij-ivi' jabel, man xa quec'ulun-pe que rix nyixtajin chi oyoval riq'uin ri Dios, xbij.
ACT 5:40 Y conojel xka' chiquivüch ri xbij ri achi rubini'an Gamaliel. Y c'ateri' xquibij que nye'uc'u'üx chic apu ri apóstoles. Y tok ri apóstoles yec'o chic chiri', xech'ay y xbix chic e cheque que man tiquitzijoj chic ri Jesús cheque ri vinük. Y c'ateri' xquiya-e k'ij cheque richin xebe.
ACT 5:41 Y tok ri apóstoles xe'el-e chiri' chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, nquicot c'a ri cánima xebe, roma ri Dios ruyo'on k'ij cheque richin que nquic'usaj pokonül roma ri rubi' ri Jesús, que q'uiy ri nban y nbix cheque.
ACT 5:42 Y rije' man c'a nquiya' tüj can rutzijosic ri Jesús. Ronojel k'ij nquic'ut y nquitzijoj pa racho ri Dios y chi tak jay que ri Jesús ja rija' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
ACT 6:1 Chupan c'a ri tiempo ri', ri hermanos quitz'amon nyeq'uiyür. Y c'o c'a sujunic quichin ri hermanos ri nyech'o ch'abül griego chiquij ri hermanos nyech'o ch'abül hebreo. Ri hermanos ri nyech'o griego nquibij c'a que ri malca'n tak ixoki' ri yec'o chiquicojol nban cheque que ba' oc cakalen tok nban ri jachoj-cosas richin k'ij-k'ij.
ACT 6:2 Roma c'a ri' ri doce apóstoles xequimol c'a conojel hermanos, y xquibij cheque: Man c'a c'uluman tüj que roj nkamalij can ri ruk'alajrisasic ri rutzij ri Dios, richin ja nyixkilij.
ACT 6:3 Vocomi c'a hermanos, que'icha-pe vuku' (siete) achi'a' chi'icojol, achi'a' ri etaman que choj ri quic'aslen, c'o etamabül quiq'uin y nojnük ri cánima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, richin quiri' jari' ri nyekaya' chuvüch ri jachoj-cosas.
ACT 6:4 Y roj roj nkabün-vi ri samaj cachi'el ri kabanun-pe. Chi jumul nkabün orar, y nkak'alajrisaj ri rutzij ri Dios, xquibij cheque.
ACT 6:5 Y conojel hermanos xka' cheque ri xbix cheque coma ri apóstoles, y xequicha' c'a ri ye vuku' (siete) achi'a'. Ri jun c'a ri xquicha' rubini'an Esteban, y re' jun achi ri jabel vi ruyo'on ránima riq'uin ri Dios y nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Xequicha' chuka' ri achi'a' quibini'an Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas y ri Nicolás ri aj pa tinamit Antioquía. Ri achi ri rubini'an Nicolás man israelita tüj, pero nutakej c'a ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y quiq'uin c'a ri israelitas c'o-vi tok c'a man jani rutaken tüj ri Jesucristo chiri'.
ACT 6:6 Y ja vuku' (siete) achi'a' re' ri xebepabüx chiquivüch ri apóstoles. Xepu'u ri apóstoles xquibün c'a orar, y c'ateri' xquiya' quik'a' pa quivi' ri achi'a' ri', richin tik'alajin que jari' nquitz'om ri quisamaj.
ACT 6:7 Y ri rutzij ri Dios riq'uin ruchuk'a' benük, y nyeq'uiyür c'a chuka' ri takenela' chiri' pa tinamit Jerusalén. Y ye juis c'a chuka' cheque ri sacerdotes ri nyetaken.
ACT 6:8 Ri Esteban jun achi ri c'o c'a ri ruchuk'a' ri Dios riq'uin, y c'o chuka' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios riq'uin. Romari' tok c'o milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, ri nyerubanala' chiquivüch ri vinük.
ACT 6:9 Pero yec'o vinük ri xebecatüj-pe y xquitz'om-qui' riq'uin tzij riq'uin ri Esteban. Ri vinük c'a re' ye richin jun jay ri ape' ntzijos ri rutzij ri Dios, ri quichin ri lok'on tak samajela' ye colotajnük chic pe nbix chin. Y quichin chuka' ri vinük aj-Cirene, aj-Alejandría, aj-Cilicia y aj pa ruch'ulef Asia.
ACT 6:10 Y roma ri Esteban ja ri Lok'olüj Espíritu ri xyo'on etamabül chin, romari', tok rija' xch'o, ri vinük ri ye catajnük chirij xa man xetiquer tüj riq'uin.
ACT 6:11 Roma c'a ri' xequitoj ch'aka vinük richin quiri' tiquibij que xcac'axaj que ri Esteban itzel xch'o chirij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chirij chuka' ri Dios.
ACT 6:12 Xquiya' c'a quina'oj cheque ri rajatük achi'a' ri c'o quik'ij, cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y cheque ri ch'aka chic vinük, richin xebecatüj c'a pe chirij ri Esteban. Xbequitz'ama-pe, y xquic'uaj chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar.
ACT 6:13 Y xequic'uaj c'a achi'a' richin que nquitz'uc tzij chirij ri Esteban, y ri achi'a' ri' nquibij c'a: Ri jun achi re' man ntane' tüj c'a ba' richin nbij itzel chirij ri lok'olüj racho ri Dios y chirij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 6:14 Roma kac'axan c'a que nbila' que ri Jesús aj-Nazaret nuvulaj ri racho ri Dios, y que nujül-e ronojel ri rubin can ri Moisés ri nc'atzin que tikabana'.
ACT 6:15 Y jari' tok ri achi'a' ri pa comon nyebanun mandar y juzgar y ye tz'uyul chiri', xquitz'et-xquitz'et ruvüch ri Esteban. Y jari' tok xquitz'et que xjalatüj ruvüch, xoc cachi'el titzu'un jun ángel.
ACT 7:1 Y ri nimalüj sacerdote xuc'utuj c'a chin ri Esteban: ¿Ketzij c'a ri c'ateri' nbix-ka chavij?
ACT 7:2 Ri Esteban xbij: Nuvinak israelitas y rix ri más-nimalüj chupan ri katinamit, tivac'axaj c'a ri ninbij chive vocomi: Ri Dios ri c'o ruk'ij, xuk'alajrisaj-ri' chuvüch ri kaxquin-kamama' can Abraham. Y ri' ja ri ojer can, tok c'a c'o na c'a chiri' chupan ri lugar rubini'an Mesopotamia, tok c'a man jani rutzijol que nyec'uje' tüj pa tinamit Harán.
ACT 7:3 Jari' tok ri Dios xbij chin ri Abraham: Catel-pe chiquicojol ri avoxpochel, y taya' can ri aruch'ulef, y ncabec'uje' c'a pa jun ruch'ulef ri ninc'ut chavüch, xbij ri Dios chin.
ACT 7:4 Y ri Abraham xuya-vi c'a can ri Caldea ri lugar ape' c'o-vi, y xc'o pa tinamit Harán. Y camnük chic c'a can ri rutata' ri Abraham chiri' pan Harán, tok ri Dios xuc'ün c'a pe ri Abraham chupan ri ruch'ulef Canaán ape' rojc'o-vi vocomi.
ACT 7:5 Y ri Dios man jun c'a ulef xuya' ta can chin ri Abraham chupan ri ruch'ulef re', stape' (aunque) ta xaxe richin npa'e-vi. Man jun vi ri xrichinaj can. Pero ri Dios xuchok'obej-vi c'a chin que ri ruch'ulef re' ntoc richin rija' y hasta c'a chirij ri rucamic ja xa cheque ri ruxquin-rumam can. Quere' xbij ri Dios chin ri Abraham, stape' (aunque) man jun ralc'ual chiri'.
ACT 7:6 Y xbix c'a chuka' chin roma ri Dios, que ri ruxquin-rumam rija' nyebec'uje' c'a pa jun chic ruch'ulef quiq'uin jun vi chic quivüch vinük. Y ri vinük ri' nyequiya' pa samaj y nquibün cheque que nquitij pokonül caji' ciento juna'.
ACT 7:7 Y ri Dios xbij c'a chuka' que ri vinük ri nyebanun quiri' cheque ri ruxquin-rumam can ri Abraham, que ja rija' nuya' c'a castigo pa quivi'. Y c'ateri' c'a nye'el-pe chiquicojol ri vinük ri', y nyepu'u chupan ri lugar re', chinusamajixic y chuya'ic nuk'ij, xbij.
ACT 7:8 Y ri Dios xbün c'a chuka' jun trato riq'uin ri Abraham. Ri trato ri' c'o c'a jun retal. Y ri retal ri trato ri', ja ri circuncisión ri nban cheque ri achi'a'. Ri circuncisión xa ja jun retal pa quich'acul que rije' xe'oc rutinamit ri Dios. Y tok ri Abraham xalüx ri ruc'ajol rubini'an Isaac, xbün c'a ri circuncisión chin tok xa c'ateri' ocho ruk'ij. Quiri' chuka' xbün ri Isaac tok xalüx ri Jacob ri ruc'ajol. Y ja chuka' xbün ri Jacob quiq'uin ri doce ruc'ajol ri xe'oc tata'aj kichin roj ri aj-Israel.
ACT 7:9 Y ri ch'aka c'a ruc'ajol ri Jacob itzel c'a xquina' chin ri quichak' rubini'an José, roma ja rija' ri más njo'ox. Y romari' tok xquic'ayij-e, y xuc'u'üx-e c'a pa ruch'ulef Egipto. Jac'a ri Dios c'o-vi riq'uin ri José,
ACT 7:10 y xucol chuvüch ronojel pokonül. Xbün c'a chin que ri Faraón ri rey richin ri ruch'ulef Egipto utz xutz'et y xutz'et chuka' que c'o etamabül riq'uin. Y romari' ri rey xbün que ri José xoc chuka' jun ri nbanun mandar pari' ri Egipto, y pa ruk'a' chuka' rija' xujüch-vi ri rupan ri racho richin nuchajij.
ACT 7:11 Y c'ateri' pa ruch'ulef Egipto y pa ruch'ulef Canaán, xpu'u c'a jun vayjül, jun nimalüj pokonül. Y ri kaxquin-kamama' can ri yec'o pa ruch'ulef Canaán man c'a nquil tüj chic achique nquic'ux.
ACT 7:12 Y ri Jacob ri rutata' ri José, xapon rutzijol riq'uin que chiri' pa ruch'ulef Egipto c'o trigo. Romari' xerutük c'a e chulok'ic trigo ri ruc'ajol, ri ye kaxquin-kamama' can roj.
ACT 7:13 Y ja tok xebe chic jun bey, jari' tok ri José xuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri runimal y ruchak' que ja rija' ri José. Y roma ri Faraón xretamaj ye achique ri runimal y ruchak' ri José, romari' xretamaj que jun hebreo vi.
ACT 7:14 Y jari' tok ri José xutük quic'amic ri Jacob ri rutata' y ri roxpochel. Ye setenta y cinco chiconojel.
ACT 7:15 Y quere' c'a rubanic tok xxule-ka ri Jacob pan Egipto. Chiri' xcom-vi rija' y ri ye ruc'ajol ri ye kaxquin-kamama' can roj.
ACT 7:16 Pero más tarde ri quich'acul, pa jun lugar rubini'an Siquem, chiri' xemuk-vi. Xemuk pa jun xolal, ape' c'o quic'ojlibül richin nyebemuk-vi can caminaki'. Ri jun xolal re', ja ri Abraham ri lok'oyon can cheque ri ye ralc'ual ri achi rubini'an Hamor.
ACT 7:17 Y ri k'ij c'a richin nbanatüj ri rusujun ri Dios chin ri Abraham, ri xbün jurar chin que nyeruc'amon chic pe chupan ri jun ruch'ulef, xa nakaj chic c'o-vi. Y ri tinamit Israel chuka' rutz'amon c'a ninimür y nq'uiyür chiri' pan Egipto.
ACT 7:18 Y ja tiempo ri' tok chiri' pan Egipto xoc c'a can jun c'ac'a' rey ri xa man xretamaj tüj e ruvüch achique xbün ri José.
ACT 7:19 Y ri c'ac'a' rey re' xuch'üc ri kavinak israelitas. Y xbün c'a cheque que xquic'usaj pokonül ri kaxquin-kamama' can, tok xbün c'a cheque que ri calc'ual xa c'a pa calaxic xebetorix can, roma xrajo' que man ta xeq'uiyür.
ACT 7:20 Chupan c'a ri tiempo ri' xalüx ri Moisés chiri' chuka' pan Egipto. Y chuvüch ri Dios, ri ac'ual re' galán jabel. Oxi' c'a ic' ri xilix coma ri rute-rutata'.
ACT 7:21 Y c'ateri', nc'atzinej c'a que xbemalix can pari' ri rakün-ya', xbequiya' c'a can. Pero ri xilon chin y xuc'uan-e ri ac'ual ja ri rumi'al ri rey, ri rey ri nbix chuka' Faraón chin. Ri rumi'al ri rey Faraón cachi'el ral c'a xbün chin ri Moisés.
ACT 7:22 Y roma c'a ri' ri Moisés xtijox-vi jabel riq'uin ronojel ruvüch etamabül ri c'o quiq'uin ri nimak' tak vinük aj-Egipto. Y jun nimalüj achi vi. Y nk'alajin tok c'o nbij y tok c'o nbün.
ACT 7:23 Ja tok ri Moisés rutzakon chic cuarenta rujuna', xalüx pa ránima richin xbe chiquitz'etic ri ruvinak israelitas.
ACT 7:24 Y xutz'et c'a que jun aj-Egipto juis c'a nchapon chin jun israelita, ruvinak rija'. Y richin nuto' ri ruvinak ri' y nutzolij ruq'uexel chin, xucamsaj ri achi ri', ri juis nchapon.
ACT 7:25 Y pa ránima rija' que ri ye ruvinak israelitas xtiquinabej que ja rija' ri takon-pe roma ri Dios richin nyerucol-e pa quik'a' ri aj-Egipto, pero xa man quiri' tüj xbanatüj. Ri israelitas xa man xquinabej tüj que jari' ri rusamaj.
ACT 7:26 Y pa ruca'n k'ij, yec'o c'a ye ca'i' vinük israelitas nquibün oyoval, y ri Moisés xapon c'a apu quiq'uin, y xrajo' ta xoc chiquicojol richin que man ta nquibün oyoval. Romari' rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma nibün oyoval? Rix ichak'-ivi'. Rix israelitas rix ca'i', xbij cheque.
ACT 7:27 Jac'a ri jun cheque ri nquibün oyoval, ri nc'o ruvi' nbün, xunim-e ri Moisés, y xbij: ¿Achique xbin chave rat que nim ak'ij y que ncatiquer chuka' nabün mandar pa kavi'?
ACT 7:28 ¿O xa najo' nquinacamsaj, cachi'el xabün chin ri jun achi aj chere' pan Egipto, ivir?, xbij.
ACT 7:29 Y tok ri Moisés xrac'axaj quiri', jari' tok xanmüj-e y xuya' c'a can ri ruch'ulef Egipto y xbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri rubini'an Madián. Y chiri', chiquicojol vinük ri man ye israelitas tüj, chiquicojol ri' xc'uje-vi. Chiri' xc'ule-vi chuka', y xec'uje' ye ca'i' ruc'ajol.
ACT 7:30 Y ye c'unük chic c'a cuarenta juna' xc'uje' ri Moisés chiri' pa ruch'ulef Madián, jari' tok rija' xuc'ut-ri' jun ángel chuvüch pa jun ruxulu-quiej, jun k'ayis ri c'o ruq'uixal y nc'at pa k'ak'. Re' xutz'et pa tz'iran ruch'ulef, ri ape' c'o-vi ri juyu' rubini'an Sinaí.
ACT 7:31 Y tok ri Moisés xutz'et re', xsatz ruc'u'x. Y richin nutz'et jabel, xjel-apu. Pero jari' tok xbech'o-pe ri Ajaf chin, y xbij c'a:
ACT 7:32 Ja yin ri Dios ri xquitakej ri axquin-amama' can. Ja yin c'a ri qui-Dios ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob, xbij. Y ri Moisés man c'a xtiquer tüj chic xtzu'un-apu, xa nbarbot c'a roma xbiri'.
ACT 7:33 Y ri Ajaf xbij c'a chuka' chin ri Moisés: Tavelesaj la axajab chi avakün, roma la ape' rat pa'ül-vi, jun lok'olüj lugar, roma yin kajnük-pe aviq'uin chere'.
ACT 7:34 Y vocomi ncatintük c'a e pan Egipto, chucolic ri nuvinak, roma nintz'et c'a que juis pokonül nquic'usaj, y vac'axan chuka' ri ok'ej ri nquibün, y jare' xinka-pe chiquicolic, xbij ri Ajaf chin ri Moisés.
ACT 7:35 Y ri Esteban xbij c'a chuka': Ja ri Dios ri xtakon-e ri Moisés chiquicolic ri ruvinak, y que ja chuka' rija' ri nuc'uan quichin. Y ri xto'on richin ri Moisés, ja ri ángel ri xuc'ut-ri' chuvüch chupan ri ruxulu-quiej, jun k'ayis c'o ruq'uixal y nc'at. Y ri Moisés re', jare' ri xetzelüs coma ri ruvinak, y achique chok chin bin-vi: ¿Achique biyon chave que nim ak'ij y ncatiquer chuka' nabün mandar pa kavi'? Ja Moisés re' ri xtak-e roma ri Dios.
ACT 7:36 Ja rija' ri xcolon-pe quichin ri kaxquin-kamama' can chiri' pa ruch'ulef Egipto. Rija' c'o c'a milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj ri xerubanala' chiquivüch ri vinük, richin quiri' tik'alajin que ja ri Dios ri takayon-e richin. Yec'o c'a ri xerubanala' chiri' pa ruch'ulef Egipto, pa nimalüj ya' rubini'an Mar Rojo, y pa tz'iran ruch'ulef. Cuarenta c'a juna' xquibün pa tz'iran ruch'ulef ri'.
ACT 7:37 Y ri Moisés xbij c'a chuka' cheque ri kavinak ri tiempo ri': Ri Kajaf Dios nuyüc c'a pe jun ri nk'alajrisan ri rutzij cheque ri kaxquin-kamam can, cachi'el rubanun viq'uin yin. Tivac'axaj c'a rutzij ri rusamajel ri Dios. Y ri samajel ri' jun kavinak, xbij can ri Moisés.
ACT 7:38 Ri Moisés xc'uje' c'a chiquicojol ri ye cha'on roma ri Dios, pa tz'iran ruch'ulef. Y ja chuka' rija' ri xbin cheque ri kaxquin-kamama' can ri tzij ri xbij ri ángel richin ri Dios ri xc'uje' pari' ri juyu' Sinaí. Chin vi c'a rija' xjach-vi ri tzij richin c'aslen y rija' tuya' cheke roj.
ACT 7:39 Xa ja chic c'a ri kaxquin-kamama' can ri' man xetaken tüj chin ri Moisés. Pa ruq'uexel que xetaken ta chin, ri cánima rije' chanin xetzolij c'a chila' pa ruch'ulef Egipto.
ACT 7:40 Y tok ri Moisés c'a c'o c'a pari' ri juyu' Sinaí, xquibij c'a chin ri Aarón: Que'abana' c'a vachbül richin nye'oc ka-dios, y jari' ri nye'uc'uan kichin. Roma ri Moisés ri xelesan-pe kichin pan Egipto, man ketaman tüj achique roma tok man tzolijnük tüj pe.
ACT 7:41 Y xquibün c'a ruvachbül jun vit vacx. Y juis c'a nyequicot riq'uin ri xa ja rije' ri xebanun-ka. Romari' xequicamsala' c'a chico chuvüch, richin nquiya' ruk'ij.
ACT 7:42 Y jari' tok ri Dios xeruya' can ri kavinak, roma rije' xa xquitz'om nquiya' quik'ij dios (tiox) ri man ye ketzij tüj. Ri Dios xuya' c'a k'ij cheque que tiquiya' na c'a quik'ij quivachbül conojel ri ye tz'etetül chicaj. Quiri' c'a quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Chupan ri ye tz'iban can, ri Dios nbij c'a: Rix vinük aj-Israel, tok xixbiyin cuarenta juna' pa tz'iran ruch'ulef, ¿xe'icamsala' ri chico richin xe'isuj chuve yin? Xa man vichin tüj yin xibün quiri'.
ACT 7:43 Pa ruq'uexel que quiri' ta xibün, xa xe'itelela' ruvachbül ri racho ri dios Moloc, ri ruvachbül ri ch'umil, ri i-dios rubini'an Renfán. Y ja vachbül ri' ri xe'ibanala' rix, richin xiya' quik'ij. Roma c'a ri' yin, xbij ri Dios, ninbün chive que nyixbec'uje' c'a más cala' chin ri ruch'ulef Babilonia. Quiri' nbij chupan ri ye tz'iban can coma ri rusamajela' ri Dios.
ACT 7:44 Y tok ri kaxquin-kamama' can xebiyin pa tz'iran ruch'ulef, chi jumul c'a quic'uan ri racho ri Dios banun riq'uin tziük, y chiri' c'a nuk'alajrisaj-vi-ri' ri Dios chiquivüch. Ri racho ri Dios ri', cachi'el c'a ri xrajo' ri Dios, quiri' rubanic xban chin, roma ri Dios xuc'ut-vi chuvüch ri Moisés ri rubanic nrajo' que nban chin.
ACT 7:45 Y ja racho ri Dios ri' ri quic'amon-pe ri kaxquin-kamama' can tok xe'oc-pe chupan ri ruch'ulef re', tok ye c'amon-pe roma ri Josué. Y xec'uje' c'a ka chere', tok quitz'amon chic nyequich'üc ri vinük ri yec'o chupan ri ruch'ulef re'. Ja ri Dios xto'on quichin. Y ri racho ri Dios ri quic'amon-pe tok xeka-pe, jari' ri c'o pa ru-tiempo ri rey David ojer can tiempo.
ACT 7:46 Y ri Dios utz xutz'et ruc'aslen ri rey re'. Romari' tok rija' xuc'utuj c'a favor chin ri Dios que tuya' k'ij chin richin que nbün jun racho, ri Dios ri ru-Dios vi ri kaxquin-kamama' can Jacob chuka'.
ACT 7:47 Pero man ja tüj c'a ri rey David ri xbanun ri jay. Ri Dios man xuya' tüj k'ij que quiri'. Xa c'a ja ri Salomón ri ruc'ajol ri rey David, jari' ri xbanun ri racho ri Dios.
ACT 7:48 Pero chuka' man ta nc'atzin que c'o ta jun jay ape' nc'uje-vi ri nimalüj Dios. Romari' c'o ri jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, rutz'iban can:
ACT 7:49 Ri Ajaf Dios nbij c'a: Ja ri caj ri nutz'uyubal, y ri ruch'ulef nupalibal. Man nc'atzinej tüj que rix nibün jun jay richin ntoc vacho. Y man nc'atzinej tüj que nibün jun lugar ape' nibün c'ojlen richin nquinuxlan.
ACT 7:50 Rix nibij que nc'atzin jun jay chuve richin que nquic'uje' chupan. Manak. Xaxe na pe' tika-pe chi'ic'u'x que ja yin ri xinbanun ronojel. Quiri' nbij ri rutz'iban can ri rusamajel ri Dios.
ACT 7:51 Y ri Esteban xbij c'a chuka' cheque: Rix covirnük ri ivánima chupan ri itzel, roma man nijo' tüj nivac'axaj ri nbij ri Dios chive, ni man niya' tüj chuka' k'ij richin ntoc pa tak ivánima, y man jun bey nijo' que ja ta ri Lok'olüj Espíritu ri nuc'uan ivichin. Y cachi'el xquibanala' ri ojer tak kaxquin-kamama' can, quiri' c'a chuka' nibün rix vocomi.
ACT 7:52 ¿C'o ta jun cheque ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ojer can, ri man ta xutij pokonül pa quik'a' ri kaxquin-kamama' can? Man jun tüj. Ri kaxquin-kamama' can xequicamsaj c'a ri xebin que ri Jesús ri choj, npu'u na vi. Y tok xka-pe c'a ri Jesús, ja chic c'a rix ri xixjachon richin, y xic'utuj que ticamsüs.
ACT 7:53 Y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ángeles c'a ri xebin chin. Y ja ley re' ri ic'ulun rix. Y stape' (aunque) ángeles ri xebin, rix man nitakej tüj, xbij ri Esteban.
ACT 7:54 Y tok ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar xcac'axaj ri xbij-ka ri Esteban, xcatüj c'a coyoval, y nquijach'ach'ela' c'a quey chirij ri Esteban roma itzel xquitz'et rija'.
ACT 7:55 Pero ri Esteban jun achi c'a ri nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Romari', tok rija' xtzu'un chicaj, xutz'et c'a ri ruk'ij ri Dios, y xutz'et chuka' ri Jesús pa'ül-apu pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios.
ACT 7:56 Y jari' tok xbij: Yin nintz'et que la caj jakül y nintz'et ri Jesús ri xalüx-ka-pe chikacojol c'o-apu pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios, xbij.
ACT 7:57 Y ri vinük c'a ri nye'etzelan richin ri Esteban, xaxe richin que man ncac'axaj tüj, xquitz'apila' c'a pa tak quixiquin. Ri vinük c'a re' juis c'a pa quichi' xquibün tok xebe chirij ri Esteban richin xbequic'ama-pe.
ACT 7:58 Y xquelesaj c'a e c'a chuchi' ri tinamit, y xquitz'om ruc'akic chi abüj richin nquicamsaj. Y ri xetz'ucun c'a tzij chirij ri Esteban xquisovila' ri quitziek ri cachi'el coton riq'uin ri jun ala' rubini'an Saulo, richin quiri' utz nyec'akon.
ACT 7:59 Y ri Esteban xbün c'a orar tok tz'amon ruc'akic chi abüj, y nbij c'a: Vajaf Jesús, tac'ulu' c'a ri vánima.
ACT 7:60 Y jari' tok rija' xxuque', y riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Vajaf, man c'a tabün cheque que ncakalej ri nquibün chuve, xbij. Y xe c'a xbij quere', xcom.
ACT 8:1 Ri Saulo xka' chuvüch que ri Esteban xcamsüs. Y chiri' pa tinamit Jerusalén, ja k'ij ri' tok xtz'ucutüj can chiquij ri nyetaken ri Jesucristo que juis nye'etzelüs y nban cheque que nquitij pokonül. Ri apóstoles c'a xec'uje' na can chiri' pa tinamit Jerusalén. Jac'a conojel ri ch'aka chic hermanos xetalutüj, roma yec'o xebe pa ch'aka chic tinamit chiri' pa ruch'ulef Judea, y ri ch'aka chic xebe c'a pa ruch'ulef Samaria.
ACT 8:2 Ri k'ij tok xcamsüs ri Esteban, xmuk y xok'ex juis coma jun molaj achi'a' ri c'o-vi c'a Dios pa cánima.
ACT 8:3 Y ri Saulo juis c'a nbün cheque ri hermanos. Ye ruyo'on-vi c'a pa pokonül, roma chi jujun chi jujun ri jay ntoc-vi richin nyeberelesala-pe, y chi ixoki' y chi achi'a' nyeberucherela-pe y c'ateri' nutük c'a quitz'apixic pa cárcel.
ACT 8:4 Y ri hermanos c'a ri yec'o pa tinamit Jerusalén, xetalutüj-e. Rije' ronojel c'a lugar xe'apon-vi, nyebiyaj richin nquibetzijoj ri utzilüj tzij richin colonic.
ACT 8:5 Y ri Felipe jun c'a cheque ri hermanos ri xebanun quiri'. Rija' xapon c'a chupan jun tinamit ri c'o chiri' pa ruch'ulef Samaria. Y tok c'o chic chiri', xutz'om c'a rutzijosic cheque ri vinük ye aj chiri' que ri Jesús ja ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
ACT 8:6 Y juis c'a vinük ri nquimol-qui' riq'uin ri Felipe, richin ncac'axaj ri nbij, roma q'uiy ri milagros nquitz'et que nbanala'. Nk'alajin-vi c'a que ja ri rutzij ri Dios ri nutzijoj.
ACT 8:7 Ye q'uiy vi c'a vinük ri nrelesala-e itzel tak espíritu ri ye c'unük quiq'uin. Y ri itzel tak espíritu ri' riq'uin cuchuk'a' nyech'o tok nye'elesüs-e coma ri rutzij ri Felipe. Y yec'o c'a chuka' vinük ri man choj tüj nyebiyin, ri xa ye jetz' nyebiyin, y ri ye man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul, xec'achojrisüs c'a chuka' e roma ri Felipe.
ACT 8:8 Roma c'a ri', ri vinük ri yec'o chiri' pa tinamit ape' xapon-vi ri Felipe, juis c'a nyequicot.
ACT 8:9 Pero chupan c'a chuka' ri tinamit ri', tok c'a man jani tapon ri Felipe, c'o jun achi aj-itz rubini'an Simón. Juis c'a ye ruch'acon ri vinük ri aj chiri' pa ruch'ulef Samaria riq'uin ri nyerubanala'. Rija' nubila' c'a chuka' cheque que rija' jun vinük ri juis ruk'ij.
ACT 8:10 Y conojel c'a vinük nyetaken rutzij ri aj-itz ri', ri q'uiy c'o quik'ij y ri man q'uiy tüj quik'ij c'o. Y ri vinük ri nyetzekleben richin, nquibila' c'a pari' ri aj-itz ri': Ri nimalüj ruchuk'a' ri Dios c'o-vi c'a riq'uin ri Simón, nquibila'.
ACT 8:11 Y q'uiy yan c'a tiempo juis ye ruch'acon ri vinük riq'uin ri itz ri nyerubanala'. Romari' tok ri vinük nquinimaj ri rutzij.
ACT 8:12 Jac'a tok ri Felipe xapon chiri', ri vinük xquinimaj ri nutzijoj rija' pari' ri rubi' ri Jesucristo y ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y chi achi'a' y chi ixoki' xeban bautizar.
ACT 8:13 Y chuka' ri Simón ri achi aj-itz, xunimaj ri rutzij ri Dios y xban bautizar. Ri Simón re', ape' c'a benük-vi ri Felipe, tzeketül c'a e chirij. Pero rija' c'a nsatz ruc'u'x tok nyerutz'et ri nimak' tak milagros ri nyerubanala' ri Felipe chiquivüch ri vinük, richin quiri' tiquetamaj que ja vi ri rutzij ri Dios nutzijoj.
ACT 8:14 Y ri quiq'uin ri apóstoles chiri' pa tinamit Jerusalén xka-pe c'a rutzijol que ri vinük ri yec'o pa ruch'ulef Samaria quitz'amon c'a nquinimaj ri rutzij ri Dios. Romari' xequitük c'a ri apóstol Pedro y ri apóstol Juan chiquitz'etic.
ACT 8:15 Y tok ri apóstoles xe'apon c'a, xquibün orar coma ri hermanos ri yec'o chiri' pa ruch'ulef Samaria, richin quiri' nka-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi'.
ACT 8:16 Y c'a man jun c'a cheque ri hermanos ri' kajnük ta ri Lok'olüj Espíritu pari', xaxe c'a ye banun bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús.
ACT 8:17 Y roma c'a ri' tok ri Pedro y ri Juan xquiya' quik'a' pa quivi' y xquic'ul c'a ri Lok'olüj Espíritu.
ACT 8:18 Y tok ri achi rubini'an Simón xutz'et que nka-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük, tok ri apóstoles nquiya' quik'a' pa quivi', ri Simón xusuj c'a qui-tumin,
ACT 8:19 y xbij cheque: Tibana' c'a chuve richin nc'uje' la uchuk'a' la' viq'uin, richin quiri' tok ninya' c'a nuk'a' pari' achique na vinük, nuc'ul ta c'a chuka' ri Lok'olüj Espíritu, xbij cheque.
ACT 8:20 Y ri Pedro xbij c'a chin ri Simón: C'a ta pa k'ak' ncabeka-vi, rachibilan ri atumin, roma rat nanuc que riq'uin ri tumin nalok' ri nuspaj ri Dios.
ACT 8:21 Y chuka' rat man jun ak'a' chin ri samaj re', roma ri avánima xa man choj tüj chuka' chuvüch ri Dios.
ACT 8:22 Y que'aya' c'a can ri xa man ye utz tüj ri yec'o pan avánima, titzolij-pe ac'u'x y tac'utuj chin ri Dios que xtucuyu' ta amac, roma chuvüch rija' man utz tüj ri nojibül ri xpu'u pan avánima.
ACT 8:23 Y nintz'et c'a que ri itzel c'a c'o na pan ac'aslen, y c'a rat ruximon na, xbij ri Pedro.
ACT 8:24 Pero ri Simón xbij c'a cheque ri apóstoles: Tibana' c'a orar voma yin, y tic'utuj chin ri Ajaf Dios richin man c'a tinc'ulachij ri cachi'el ri xibij-ka chuvij.
ACT 8:25 Y tok ri Pedro y ri Juan quitzijon y quik'alajrisan chic can ri rutzij ri Dios cheque ri vinük pa jun tinamit chiri' pa ruch'ulef Samaria, c'ateri' q'uiy c'a tinamit ri yec'o chuka' chiri', ri ape' xebe-vi. Rije' xebe richin xbequitzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük. Y c'ateri' xetzolij pa tinamit Jerusalén.
ACT 8:26 Y c'o c'a jun ángel richin ri Ajaf Dios ri xch'o riq'uin ri Felipe, y xbij c'a chin: Tachojmirsaj c'a e avi', roma nc'atzinej que ncabe chupan ri jun bey ri ntel-e pa tinamit Jerusalén y nbe-ka pa sur, c'a pa tinamit Gaza. Ri bey re' jare' ri nc'o pa tz'iran ruch'ulef.
ACT 8:27 Y ri Felipe xuchojmirsaj na vi e ri', y xbe c'a. Y ja tok rutz'amon-e bey, xutz'et c'a jun achi aj-Etiopía. Ri achi c'a re' ja ri c'o pari' ronojel ri rubeyomal ri ixok ri nbanun mandar pari' ri ruch'ulef Etiopía, y rubini'an Candace. Ri achi c'a chuka' ri' jun ri nbanun mandar ri nsamüj riq'uin ri Candace, y xpu'u pa tinamit Jerusalén richin xuya-pe ruk'ij ri Dios.
ACT 8:28 Y jari' rutz'amon-e ntzolij-e pa ruruch'ulef, tz'uyul-e pa jun carruaje. Y rija' nusiq'uij c'a jun vuj ri benük, ri vuj ri tz'iban can roma ri Isaías, jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
ACT 8:29 Y ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a chin ri Felipe que tujel-apu riq'uin ri carruaje ape' benük-vi ri achi ri nbanun mandar, y junan tibe riq'uin.
ACT 8:30 Y tok ri Felipe xjel chic ri carruaje ri', xrac'axaj c'a que ri achi benük chiri' ja ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías ri rusamajel ri Dios, jari' ri nusiq'uij benük. Romari' ri Felipe xuc'utuj chin: ¿Nk'ax c'a chave ri ncatajin chusiq'uixic? xbij.
ACT 8:31 Pero ri achi ri' xbij: Xa man jun nbin chuve. ¿Cachi'el ta c'a tok nk'ax chuve? Y ri achi ri' xbij c'a chin ri Felipe que tijote-e, y titz'uye-e riq'uin. Y quiri' xbün ri Felipe.
ACT 8:32 Ri rutzij ri Dios ri ntajin chusiq'uixic ri achi ri', ja ri nbij: Xuc'u'üx c'a richin nyecamsüs, cachi'el nuc'u'üx jun oveja. Cachi'el c'a nbün ri alaj oveja ri man nk'ajan tüj tok nsocüs rij, quiri' c'a chuka' xbün rija', man jun tzij xbij chirij.
ACT 8:33 Xquibün c'a chin que man jun ruk'ij, y stape' (aunque) man jun rumac, ja rija' ri xka' can chuxe' ronojel mac. Y xapon c'a jun tiempo tok ri vinük xq'uiyür ri itzel quiq'uin, y xquicamsaj. Quere' c'a ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías, jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
ACT 8:34 Y ri achi ri nbanun mandar xuc'utuj c'a chin ri Felipe: Tabana' favor tabij chuve: ¿Pari' achique chok c'a nch'o-vi ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios chere'? ¿Pari' ka rija' nch'o-vi, o pari' jun chic? xbij.
ACT 8:35 Ri Felipe, tok xutz'om xch'o-apu, xtz'ucutüj c'a e riq'uin ri mucaj ri tz'iban can roma ri Isaías, richin que xch'o pari' ri utzilüj rutzij ri Jesús ri nc'amon-pe colonic.
ACT 8:36 Ja tok xe'apon pa jun lugar ape' c'o ya', ri achi ri nbanun mandar xbij c'a chin ri Felipe: Chere' c'o ya'. ¿C'o ta ri nbanun chuve que yin man ta utz que nquiban bautizar? xbij.
ACT 8:37 Y ri Felipe xbij c'a chin ri achi ri': Si riq'uin ronojel avánima natakej ri Jesucristo, utz que ncaban bautizar, xbij. Y ri achi xbij c'a: Ja', ninnimaj que ja ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios.
ACT 8:38 Y romari' ri achi xbij-apu que tipa'e' ba' ri carruaje. Y jari' tok xeka-ka chi ca'i', y ri Felipe xbün c'a bautizar ri achi chiri' pa ya'.
ACT 8:39 Tok chi ca'i' ye elenük chic c'a pe chiri' pa ya', ri Felipe xuc'u'üx c'a e roma ri Lok'olüj Espíritu richin ri Ajaf Dios. Y ri achi ri nbanun mandar man c'a xutz'et tüj chic ri Felipe, pero juis quicot ri xutz'om chic e ri rubey.
ACT 8:40 Y c'ateri' ri Felipe xril-ri' pa jun tinamit rubini'an Azoto. Y chiri' xutz'om chic c'a e jun rubey, xc'o-e pa tak tinamit nutzijola' ri utzilüj tzij richin colonic. Quiri' xbün hasta que xapon c'a pa tinamit rubini'an Cesarea.
ACT 9:1 Jac'a ri achi ri rubini'an Saulo man c'a nc'o tüj ri royoval catajnük chiquij ri hermanos, y nrajo-vi c'a nyerucamsaj. Romari' rija' xbe c'a riq'uin ri nimalüj sacerdote,
ACT 9:2 richin xberuc'utuj-pe vuj chin, richin que tuya-e autoridad pa ruk'a'. Y riq'uin ri autoridad ri c'o chic pa ruk'a' nbe c'a pa tinamit Damasco, richin nye'oc pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin nyeberucanola-pe ri quitzekleben ri Jesús, ri Bey. Y tok nyeril-pe, nyeruximila-pe y nyeruc'ün-pe c'a pa tinamit Jerusalén, si achi'a' o ixoki', nbij c'a ri Saulo.
ACT 9:3 Rija' rutz'amon c'a viaje. Y ja tok xa c'o chic apu chunakaj ri tinamit Damasco ri nc'atzinej que napon-vi, xka-ka c'a jun sük pari', jun sük ri petenük chila' chicaj.
ACT 9:4 Y ri Saulo jari' xtzak c'a pan ulef, y xrac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chin, y nbij: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok atz'amon ch'a'oj chuvij yin? xbij.
ACT 9:5 Y ri Saulo xuc'utuj: ¿Rat achique c'a rat? xbij. Pero ri nch'o c'a riq'uin ri Saulo xbij chin: Ja yin ri Jesús, y chuvij yin atz'amon-vi rubanic ch'a'oj. Xa ayon c'a rat nasoc-avi', roma atz'amon ch'a'oj chuvij. Xa ayon rat naya-avi' chutza'n ri puña, xbij chin.
ACT 9:6 Y ri Saulo nbarbot roma xbiri', xbij: Ajaf, ¿achique c'a ri c'uluman que ninbün ta yin? xbij. Y ri Ajaf Jesús xbij chin: Cacatüj c'a e, y cabiyin c'a pa tinamit, y chiri' nbix c'a chave achique ri c'uluman que nabün, xbix.
ACT 9:7 Y ri achi'a' c'a ri ye rachibilan-e ri Saulo xenacano', roma ncac'axaj que c'o jun nch'o, pero man nquitz'et tüj achique ri'.
ACT 9:8 Y jari' tok ri Saulo xcatüj-e chiri' pan ulef. Y tok xerujük ri runak'-ruvüch, c'ateri' xunabej que xa man ntzu'un tüj. Romari' tok xquiyukej xquic'uaj c'a pa tinamit Damasco.
ACT 9:9 Oxi' c'a k'ij ri xbec'uje' chiri'. Y chi oxi' k'ij ri' moyirnük, y man jun chuka' xva' nixta xutij.
ACT 9:10 Pero chiri' pa Damasco c'o c'a jun takenel richin ri Jesucristo, ri rubini'an Ananías. Y ri Ajaf Jesucristo xuc'ut c'a ri' chuvüch pa jun cachi'el achic', y xbij chin: ¡Ananías! xbij. Y ri Ananías xbij: Jare' yinc'o chere', Ajaf, xbij rija'.
ACT 9:11 Y ri Ajaf xbij c'a chin: Cacatüj-e. Cabiyin c'a pa racho ri Judas, ri c'o pa jun bey ri nbix Choj chin. Chiri' c'a tabecanoj-vi jun achi aj-Tarso y rubini'an Saulo. Cabiyin c'a, roma vocomi, rija' ntajin c'a chubanic orar.
ACT 9:12 Y chuka' pa jun cachi'el achic' xinbün chin que xutz'et que c'o jun achi rubini'an Ananías ri xapon riq'uin, y xuya' ruk'a' pari' richin que ntzu'un, xbij chin.
ACT 9:13 Tok xrac'axaj quiri' ri Ananías, xbij: Ajaf, ye q'uiy c'a ri ye biyon chuve ri itzel rubanic ri jun achi ri', ri ye rubanalun cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén.
ACT 9:14 Y ri c'o chere' pa tinamit Damasco vocomi, yo'on c'a pe chuka' autoridad pa ruk'a' coma ri más nimalüj tak sacerdotes richin que nyeruxim-e conojel ri nquiya-vi ak'ij, xbij ri Ananías.
ACT 9:15 Y ri Ajaf Jesucristo xbij chin: Tabecanoj c'a ri Saulo, roma ja rija' ri nucha'on richin nbe chuk'alajrisasic ri nubi' chiquivüch ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, y richin que nbij chuka' cheque ri reyes y ri vinük israelitas.
ACT 9:16 Y ri jaru' pokonül ri nberutija' roma ri nubi' yin, c'a ja vi yin ri nquic'utun chuvüch.
ACT 9:17 Y ri Ananías xberucanoj na vi ri Saulo ape' c'o-vi ri jay ri bin-vi-e chin. Ja tok c'o chic chiri' pa jay riq'uin ri Saulo, xuya' c'a ruk'a' pari' y xbij c'a chin: Hermano Saulo, ri Ajaf Jesús ri xuc'ut-ri' chavüch tok atz'amon-pe bey pa tinamit Damasco, xinrutük c'a pe aviq'uin richin que ncatzu'un jun bey chic, y richin que nka-pe chuka' ri Lok'olüj Espíritu pan avi' richin nunojsaj ri avánima, xbij ri Ananías chin.
ACT 9:18 Y jari' tok pa tak runak'-ruvüch ri Saulo xetzak-e cachi'el rij-cür, y xtzu'un chic jun bey. Y jari' chuka' xcatüj-e richin xban bautizar.
ACT 9:19 Ja tok va'inük chic, xuna' que ri ruchuk'a' xtzolij-pe. Y ri Saulo xc'uje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij quiq'uin ri hermanos yec'o chiri' pa tinamit Damasco.
ACT 9:20 Y ri Saulo chanin c'a xutz'om rubixic cheque ri vinük pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, que ri Jesús jari' ri Ruc'ajol ri Dios.
ACT 9:21 Y conojel c'a ri vinük ri nye'ac'axan richin ri Saulo, xsatz quic'u'x y nquibila' c'a pari': C'ayuf que nkaya' kánima que jare' ri mismo achi ri juis k'oxomül xbün cheque ri nquiya-vi ruk'ij ri Jesús chiri' pa tinamit Jerusalén y xbün cheque que xquic'usaj pokonül. Y vocomi xka-pe chere' pa Damasco richin que ye ximon nyeruc'uaj-e ri nquiya' ruk'ij ri Jesús, y nyeberuya' pa quik'a' ri más nimalüj tak sacerdotes, nquibij.
ACT 9:22 Pero ri Saulo xc'uje-e más ruchuk'a', y man nuya' tüj can rutzijosic ri rutzij ri Dios. Y nuk'alajrisaj c'a que ri Jesús jari' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y roma c'a ri' ri israelitas ri yec'o chiri' pa tinamit Damasco man nquil tüj c'a achique nquinuc pari' ri Saulo.
ACT 9:23 Y c'o yan chic c'a k'ij xc'uje' ri Saulo chiri' pa tinamit Damasco, tok ri israelitas xquinuc que nquicamsaj.
ACT 9:24 Pero ri quinucun pari' xapon rutzijol riq'uin rija'. Y ri vinük ri nyejo'on nyecamsan ri Saulo, chi pak'ij y chi chak'a' coyoben c'a chi tak puertas ape' nye'oc-apu y nye'el-e pa tinamit, richin nquicamsaj.
ACT 9:25 Pero ri hermanos, pa jun ak'a' xquiya-e ri Saulo chupan jun chacüch nim, y xquikasaj-ka riq'uin jun lazo chuvüch ri jun nimalüj tz'ak ri rusutin rij ri tinamit. Y xbe.
ACT 9:26 Y ja tok ri Saulo xapon pa tinamit Jerusalén, xrajo' c'a xc'uje' ta quiq'uin ri hermanos ri yec'o chiri'. Pero rije' xquixbij-qui' chuvüch, roma man jani tüj quiyo'on cánima riq'uin que ri Saulo jalatajnük chic ri ruc'aslen y jun takenel chic richin ri Jesús.
ACT 9:27 Jac'a ri jun hermano rubini'an Bernabé, xuc'uaj ri Saulo quiq'uin ri apóstoles. Y ri Bernabé xutzijoj c'a cheque que ri Saulo xch'o c'a ri Ajaf riq'uin, que xuc'ut c'a ri' chuvüch tok rutz'amon-e bey pa tinamit Damasco, y que ri Saulo chuka' man xuxbij tüj ri' xutzijoj ri Ajaf Jesús cheque ri vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Damasco, xbij ri Bernabé cheque ri apóstoles.
ACT 9:28 C'ateri' xquic'ün ruvüch, y romari' ri Saulo xc'uje-ka chiri' pa tinamit Jerusalén, y ape' na c'a nyebe-vi ri apóstoles, cachibilan-e ri Saulo.
ACT 9:29 Y man jun c'a xbiri' riq'uin rija' richin nuk'alajrisaj ri Ajaf cheque ri vinük. Nutz'om c'ateri' riq'uin tzij quiq'uin ri israelitas ri nyech'o pa quich'abül ri aj-Grecia, pari' ri rutzij ri Dios. Pero ri israelitas c'a re' xa nquicanoj c'a jun rubanic richin nquicamsaj.
ACT 9:30 Romari', tok ri hermanos xquinabej ri nquinuc ri vinük chirij ri Saulo, xquic'uaj c'a e c'a pa jun tinamit rubini'an Cesarea. Y tok yec'o chic chiri' pa Cesarea, xquitük c'a e c'a pa rutinamit rubini'an Tarso.
ACT 9:31 Y ri tiempo ri', ri hermanos ri yec'o pa tak tinamit chiri' pa ruch'ulef Judea, pa ruch'ulef Galilea y pa ruch'ulef Samaria, man c'a nquic'usaj tüj chic ri pokonül. Xa quitz'amon c'a nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y nquixbij c'a qui' nyemacun chuvüch ri Ajaf, y xeq'uiyür juis roma ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu.
ACT 9:32 Y ja tok ri Pedro elenük chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit, xapon c'a chuka' quiq'uin ri yec'o chiri' pa tinamit rubini'an Lida.
ACT 9:33 Y chupan ri tinamit ri' xberila' jun achi rubini'an Eneas, y c'o yan c'a ocho juna' cotz'ol-pe. Ri achi c'a re' man ntiquer tüj nsilon ruch'acul.
ACT 9:34 Roma c'a ri' ri Pedro xbij chin ri achi rubini'an Eneas: Ja ri Jesucristo ri ncac'achojrisan. Cacatüj c'a, y tabana-e ruc'ojlen la avarabül, xbij ri Pedro chin. Y ri Eneas jari' xpa'e-e.
ACT 9:35 Y juis c'a vinük ri aj-Lida y aj-Sarón ri xetz'eton que ri Eneas xc'achoj. Y ri vinük re' xquitakej ri Ajaf Jesús y xjalatüj quic'aslen.
ACT 9:36 Chupan ri tinamit rubini'an Jope, ri tiempo ri' c'o c'a jun hermana rubini'an Tabita, y Dorcas nbix chin pa ch'abül griego. Ri ri ixok c'a re' juis jabel quiq'uin ri vinük, rija' nyerutola' c'a ri vinük ri man jun quichajin.
ACT 9:37 Y chupan c'a ri k'ij ri' ri Dorcas xutz'om yabil, y xcom. Y tok ch'ajch'ojin y vekon chic, ri ruch'acul xuc'u'üx c'a e pa jun jay pa ruca'n piso.
ACT 9:38 Y ri tinamit Jope man nüj tüj c'a quicojol riq'uin ri tinamit Lida, ri lugar ape' c'o-vi jun ca'i-oxi' k'ij ri Pedro. Y ri hermanos ri yec'o pa Jope, roma xcac'axaj que ri Pedro c'o pa Lida, xequitük c'a e ca'i' achi'a' riq'uin, richin xbequibij chin: Tabana' favor catampe chanin pa Jope, roma ncac'atzin cheke, xquibij chin.
ACT 9:39 Y ri Pedro xbe c'a quiq'uin pa tinamit Jope. Tok xe'apon, ri Pedro xucusüs c'a pa jay ape' li'an-vi ri camnük. Y ri malcani'a' tak ixoki' xe'apon riq'uin ri Pedro, nye'ok' y nquic'utula' c'a apu chuvüch, ri tziük ri xerubanala' ri Dorcas tok c'a c'üs na.
ACT 9:40 Y ri Pedro xbij c'a cheque conojel ri yec'o riq'uin, que que'el-e ba'. Y tok quiri' quibanun, rija' xxuque-ka, y xbün c'a orar. Y xutz'et-apu ri camnük, y xbij: Tabita, cacatüj. Y ri ixok ri' jari' xbetzu'un-pe, y tok xutz'et c'a que c'o ri Pedro, xcatüj-pe.
ACT 9:41 Ri Pedro xutz'om c'a apu ruk'a' ri ixok richin xpa'e'. Y ri Pedro xeroyoj c'a ri malcani'a' tak ri ixoki' y ri ch'aka chic hermanos, richin xberuya-pe ri Dorcas cheque. Rija' man c'a camnük tüj chic.
ACT 9:42 Y ri xbanatüj re', xetamüx c'a coma conojel vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Jope, y ye juis c'a vinük xetaken ri Ajaf Jesús chiri'.
ACT 9:43 Y ri Pedro q'uiy c'a k'ij ri xc'uje-ka quiq'uin, chiri' pa tinamit Jope. Xc'uje' pa racho jun achi rubini'an Simón, ri ntzacon y nak'oman quij quitz'umal chico.
ACT 10:1 Y pa tinamit rubini'an Cesarea c'o c'a jun achi rubini'an Cornelio, y rija' jun Capitán. Yec'o c'a jun ciento soldados pa ruk'a', y ri molaj soldados ri' ye richin ri molaj soldados ri aj-Italia nbix cheque.
ACT 10:2 Ri Cornelio y ri ye aj pa racho ye yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nquixbij c'a qui' nyemacun chuvüch ri Dios. Y rija' chi jumul c'a nbün orar, y q'uiy c'a nyerutola-vi ri vinük ri man jun quichajin.
ACT 10:3 Y pa jun xkak'ij tok rubanun chic la'ük las tres, rija' pa jun cachi'el achic' jabel xutz'et que c'o jun ángel richin ri Dios ri xoc-apu riq'uin, y xbij chin: ¡Cornelio! xbij ri ángel ri'.
ACT 10:4 Y ri Cornelio xe' ruca'yen c'a ri ángel, y juis ruxbin-ri'. Y xbij chin ri ángel: ¿Achique c'a ri najo'? xbij. Y ri ángel xbij chin: Ri oraciones ri nye'abün ye kajnük chuvüch ri Dios, y quiri' chuka' kajnük chuvüch ri nye'ato' ri vinük ri nc'atzin quito'ic, y romari' ri Dios ncaruc'uxla'aj-pe vocomi.
ACT 10:5 Romari' vocomi que'ataka' c'a e achi'a' c'a pa tinamit Jope richin quebe chiroyoxic ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin.
ACT 10:6 Y rija' c'o c'a pa racho ri jun achi rubini'an chuka' Simón, ri Simón ri ntzacon y nak'oman quij quitz'umal chico, y c'o racho chuchi' ri mar. Y ja tok nka-pe ri Pedro aviq'uin, nbij c'a chave ri nc'atzin que nabün, xbij ri ángel chin ri Cornelio.
ACT 10:7 Y tok ri ángel ri xch'o can chin ri Cornelio benük chic, ri Cornelio xeroyoj c'a ye ca'i' rusamajela' y jun soldado ri jun yo'ol chuka' ruk'ij ri Dios. Ri soldado c'a re', jare' ri chi jumul c'o riq'uin ri Cornelio, y nbün chuka' ri nbix chin.
ACT 10:8 Y ri Cornelio xutzijoj c'a ronojel cheque, achique xbij ri ángel chin, y xerutük-e c'a pa tinamit Jope.
ACT 10:9 Y ruca'n k'ij chin ri quitz'amon-e bey ri achi'a', xa ba' chic c'a chiquivüch richin nye'apon-apu pa tinamit Jope, colope' pa nic'aj-k'ij c'a ri'. Jari' tok ri Pedro xjote' c'a e pa ruq'uisbül-e chin ri jay, richin xberubana' orar.
ACT 10:10 Rija' juis c'a nnum chic rupan, y nrajo' c'a nva' yan. Y riq'uin c'a ri royoben richin nchojmirsüs ri nva', ri Dios jari' xbün chin ri Pedro que xbün cachi'el jun achic'.
ACT 10:11 Rija' xutz'et c'a que ri caj jakatajnük, y chila' c'a nka-vi-pe jun nimalüj cachi'el c'ul, ri ye tz'amalon ri caji' rutza'n. Y k'alüj que c'o ri petenük chupan, roma ch'okoch'ic banun. Y ri cachi'el c'ul rutz'amon-pe kajin chuvüch ri ruch'ulef.
ACT 10:12 Y tok kajnük chic c'a pe, ri Pedro xutz'et c'a que chupan yec'o-pe ronojel quivüch chico. Yec'o ri chico ri caji' cakün, yec'o ri ch'ipa' ri nyebe chicaj y ch'aka chic quivüch chico. Y xajan que ri israelitas xtiquic'ux.
ACT 10:13 Y jari' tok ri Pedro xrac'axaj que c'o jun ri nch'o chin, y nbij c'a: Pedro, cacatüj. Que'acamsaj chico, y tac'uxu', xbix.
ACT 10:14 Y ri Pedro xbij: Ajaf, yin man nyenc'ux tüj ri chico re'. Yin man jun bey ye c'uxun tüj ri chico cachi'el re', ri ye c'utun chinuvüch que man ye ch'ajch'oj tüj, ri xa xajan richin nyec'ux, xbij.
ACT 10:15 Y ri jun c'a ri nch'o riq'uin ri Pedro, xbij c'a pe chin pa ruca'n mul: Ronojel ri ch'ajch'ojrisan chic pe roma ri Dios, ch'ajch'oj vi ri', y man c'a tabij que xajan.
ACT 10:16 Oxi' mul c'a ri xbitüj quiri', y c'ateri' ri nimalüj cachi'el c'ul xtzolij-e chicaj.
ACT 10:17 Ri Pedro c'a c'o na c'a chiri', y man nril tüj achique nunuc pari' ri cachi'el achic' ri xbün tok ri achi'a' ri ye takon-e roma ri Cornelio jari' xe'apon, nquicanoj c'a ri racho ri achi rubini'an Simón. Y tok xquil ri jay ri achi'a' ri ye takon-e,
ACT 10:18 xquic'utuj c'a apu si chiri' c'o-vi ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin.
ACT 10:19 Y roma ri Pedro c'a ntajin na chunuquic pari' ri cachi'el achic', ja ri Lok'olüj Espíritu ri xbin chin: Yec'o ye oxi' achi'a' ri ncatquicanoj.
ACT 10:20 Cacatüj c'a e y caka-ka quiq'uin, y chuka' man tapokonaj ncabe quiq'uin, roma ja yin xintakon-pe quichin c'a chere' aviq'uin.
ACT 10:21 Y ri Pedro xbeka-vi-pe quiq'uin ri ye oxi' achi'a' ri ye takon-e roma ri Cornelio, y xbij cheque: Ja yin ri Pedro ri nquinicanoj. ¿Achique c'a roma tok rix petenük chinucanoxic? xbij.
ACT 10:22 Y ri achi'a' xquibij chin ri Pedro: Jun Capitán rubini'an Cornelio roj rutakon c'a pe chi'avoyoxic. Y ri achi c'a re' jun achi choj ruc'aslen, jun achi ri nuxbij-ri' nmacun chuvüch ri Dios. Y conojel ri vinük israelitas juis ncajo', y jabel nyech'o chin. Y c'o c'a jun lok'olüj ángel ri xch'o-pe riq'uin ri Cornelio, y ri ángel re' xbij can chin que caroyoj rat, y trac'axaj ri achique nabij chin. Roma c'a ri' xojpu'u chi'avoyoxic, xquibij ri achi'a' ye takon-e.
ACT 10:23 Y ri Pedro xerucusaj-apu pa jay ri achi'a' ri', richin nyec'uje' ka ri jun ak'a' chiri'. Y pa ruca'n k'ij, ri Pedro xbe na vi quiq'uin ri achi'a' ye petenük c'a pa tinamit Cesarea. Y yec'o c'a hermanos ri aj chiri' pa tinamit Jope xetzeke-e chirij ri Pedro.
ACT 10:24 Y c'a pa ruca'n k'ij chin ri que'el-pe pa Jope, c'ateri' xe'apon pa tinamit Cesarea. Y chupan ri tinamit ri', ri Cornelio ye royon c'a ri ye roxpochel y chuka' ye royon vinük ri juis nyerujo', y ye coyoben-apu ri Pedro.
ACT 10:25 Y tok ri Pedro ntoc c'a apu pa racho ri Cornelio, ri Cornelio xbexuque' chuvüch. Quere' ruc'ulic xbün-apu, y richin chuka' xuya-apu ruk'ij.
ACT 10:26 Pero ri Pedro richin xuyüc, xbij c'a chin: Capa'e'. Man c'a caxuque' chinuvüch yin richin naya' nuk'ij, roma yin xa jun chuka' vinük cachi'el rat.
ACT 10:27 Y ri Pedro y ri Cornelio nyetzijon c'a, xe'oc-apu pa jay. Y ja tok xe'oc-apu pa jay, jari' tok ri Pedro xutz'et que ye q'uiy vinük ri quimolon-qui' chiri'.
ACT 10:28 Y rija' xbij c'a cheque ri vinük ri': Rix jabel vi ivetaman que roj israelitas man c'a yo'on tüj k'ij cheke que junan kavüch iviq'uin y nkujoc ta pa tak ivacho rix ri xa man rix israelitas tüj. Pero ri Dios xuc'ut c'a chinuvüch que man c'uluman tüj que ninbij chin jun vinük, xa roma man israelita tüj, que man ch'ajch'oj tüj.
ACT 10:29 Romari', xe c'a xe'apon ri achi'a' ri ye itakon-e richin yinquibecoyoj, man jun c'a xinbij que man nquipu'u tüj, xa jari' xinpu'u quiq'uin. Y vocomi ninjo' c'a ninvetamaj achique roma tok xintük voyoxic, xbij ri Pedro.
ACT 10:30 Pero jari' xch'o-apu ri Cornelio, y xbij c'a: Pa caji' k'ij can, ri cachi'el hora re', ri las tres, tok yin man yin va'inük tüj c'a richin ninbün orar ri nkak'ij, jari' tok jun cachi'el achi, nyiquiyot rutziek, xuc'ut-ri' chinuvüch.
ACT 10:31 Y xbij c'a chuve: Cornelio, ri Dios utz rac'axan ri a-oración, y chuka' kajnük chuvüch ri Dios que nye'ato' ri vinük ri nc'atzin quito'ic y romari' ncaruc'uxla'aj c'a pe.
ACT 10:32 Y que'ataka' c'a e achi'a' c'a pa tinamit Jope richin nyebe chiroyoxic ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin, y c'o pa racho jun achi rubini'an chuka' Simón. Y ri jun Simón re' c'o racho chunakaj ri mar, y ntzacon y nak'oman chuka' quij quitz'umal chico. Y tok ri Pedro nka-pe aviq'uin, c'o c'a ri nbij-pe chave, xbij ri ángel ri'.
ACT 10:33 Romari' jari' xintük acanoxic, y matiox c'a que xapu'u. Y chuvüch vi c'a ri Dios nkuc'o-vi konojel ri kamolon-ki' chere', y nkajo' c'a nkac'axaj ri nak'alajrisaj chikavüch, ri ja ri Dios biyon chave richin tak'alajrisaj rat, xbij ri Cornelio chin ri Pedro.
ACT 10:34 Y ri Pedro jari' xutz'om nch'o, y xbij: Ketzij c'a nc'ulun chinuvüch que ri Dios junan rubanun cheke konojel. Man xe tüj jun tinamit nrajo', y nyeretzelaj ta can ri ch'aka chic. Man quiri' tüj nbün.
ACT 10:35 Achique ta na ri katinamit chiri', ri Dios utz nkurutz'et konojel, xaxe si nkaxbij-ki' que nkumacun chuvüch y ye choj chuvüch ri nyekabanala'.
ACT 10:36 Y ri Dios xutük c'a pe ri Jesucristo chere' chuvüch ri ruch'ulef, ri Jesucristo ri Kajaf konojel roj vinük, y xutzijoj-ka-pe ri utzilüj tzij richin colonic, ri nyo'on uxlanen pa tak kánima. Y chikacojol c'a roj israelitas xutzijoj-vi-ka-pe.
ACT 10:37 Rix ri' nka-pe chi'ic'u'x ronojel c'a ri xbanatüj ri tiempo ri' pa ronojel ruch'ulef Judea. Pa nabey, ja ri Juan ri Bautista ri xtzijon ri rutzij ri Dios y xerubün bautizar ri vinük. Y c'ateri' ja ri Jesús ri xbetz'ucutüj rutzijosic ri rutzij ri Dios pa ruch'ulef Galilea.
ACT 10:38 Y ivetaman chuka' ri' que ri Jesús ri aj-Nazaret, c'o-vi ri Lok'olüj Espíritu riq'uin, ri yo'on-pe chin roma ri Dios, y romari' c'o-vi ruchuk'a' pa ruk'a'. Y xe c'a ri utz ri xerubanala' cheque ri vinük. Xeruc'achojrisala' chuka' vinük ri ye tz'amon roma ri itzel-vinük. Quere' ri xerubanala' ri Jesús, roma c'o-vi ri Dios riq'uin.
ACT 10:39 Y ri jaru' ri xerubanala' ri Jesús pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic lugar richin ri ruch'ulef Judea, xkatz'et c'a roj ri apóstoles richin rija'. Y jari' ri nkutajin chuk'alajrisasic chiquivüch ri vinük. Ri Jesús xbajix c'a chuvüch jun cruz richin xcamsüs.
ACT 10:40 Y pa rox k'ij chin ri xcamsüs, ri Dios xuc'asoj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y ja tok c'astajnük chic pe, xbün chin que xuc'utula-ri'.
ACT 10:41 Y man c'a chiquivüch tüj achique na vinük xuc'ut-ri', xaxe chikavüch roj ri runucun-vi-pe ri Dios pa kavi' ri ojer que nkak'alajrisaj ri c'astajbül richin ri Jesús. Y junan c'a xojva' riq'uin ri Jesús, tok c'astajnük chic pe chiquicojol ri caminaki'.
ACT 10:42 Y rija' juis c'a xuchilabej can cheke que tikatzijoj ri rubi' rija' y tikak'alajrisaj que ri Dios xbün chin que ja rija' ri nbanun juzgar pa quivi' ri vinük ri ye c'üs y pa quivi' chuka' ri vinük ri ye camnük chic e.
ACT 10:43 Ojer c'a ri bitajnük can coma ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios, que conojel c'a ri nyetaken richin ri Jesús, ncuyutüj quimac. Quiri' ri quibin can pari' ri Jesús ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can tiempo.
ACT 10:44 Y ntajin nch'o c'a ri Pedro chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' pa racho ri Cornelio, tok ri Lok'olüj Espíritu jari' xka-pe pa quivi' ri nye'ac'axan richin.
ACT 10:45 Romari' ri israelitas, ri hermanos ri ye petenük chirij ri Pedro, xsatz quic'u'x tok xquitz'et que ri Lok'olüj Espíritu nspüs-pe chuka' cheque ri vinük ri' y rije' xa man ye israelitas tüj.
ACT 10:46 Roma ri hermanos ye israelitas nyecac'axaj c'a ri hermanos ri xa man ye israelitas tüj, que nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri man quetamalon tüj y nquiya' ruk'ij ri Dios.
ACT 10:47 Y ri Pedro xbij c'a: ¿C'o ta comi jun nbin que man queban bautizar ri xquic'ul yan ri Lok'olüj Espíritu cachi'el ri xkac'ul chuka' roj? xbij.
ACT 10:48 Y ri Pedro xbij c'a que queban bautizar ri Cornelio y conojel ri quimolon-qui' riq'uin. Y pa rubi' c'a ri Ajaf Jesús queban bautizar. Y ri hermanos ri xeban bautizar, xquic'utuj c'a chin ri Pedro que tic'uje-ka ca'i-oxi' k'ij quiq'uin.
ACT 11:1 Y ri apóstoles y ri ch'aka chic hermanos ri yec'o pa ruch'ulef Judea xcac'axaj c'a que yec'o vinük ri man ye israelitas tüj ri xetaken ri rutzij ri Dios.
ACT 11:2 Romari', tok ri Pedro xtzolij chic c'a pa tinamit Jerusalén, ri hermanos ye israelitas ri nyebin que nc'atzinej que nban ri circuncisión cheque ri ch'aka chic hermanos, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios stape' (aunque) man ye israelitas tüj, xech'ojin chuvüch ri Pedro,
ACT 11:3 y xquibij c'a chin: ¿Achique c'a roma tok rat xatapon quiq'uin ri vinük ri xa man banun tüj ri circuncisión cheque? ¿Y achique c'a roma xava' chuka' quiq'uin? Xajan que quiri' nkabün quiq'uin ri vinük man ye israelitas tüj, xquibij chin.
ACT 11:4 Jari' tok ri Pedro pa rucholajen xutz'om rubixic cheque pari' ri xbanatüj. Rija' xbij c'a:
ACT 11:5 Yin ja pa tinamit Jope yinc'o-vi chiri'. Y ja tok nquitajin riq'uin oración, xintz'et pa jun cachi'el achic' que c'o jun nimalüj cachi'el c'ul ri ye tz'amalon ri caji' rutza'n. Y k'alüj que c'o ri petenük chupan roma ch'okoch'ic banun, y rutz'amon c'a pe kajen ri chila' chicaj y nka-pe c'a viq'uin.
ACT 11:6 Y ja tok nutz'eton-nutz'eton, xintz'et c'a que xa ronojel quivüch chico ye petenük chupan ri jun nimalüj cachi'el c'ul ri'. Yec'o chico ri caji' cakün, que c'uxunel y man c'uxunel tüj. Yec'o ch'ipa' y ch'aka chic quivüch chico.
ACT 11:7 Y xinvac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chuve, y nbij c'a: Pedro, cacatüj. Que'acamsaj ri chico, y tac'uxu', xbij.
ACT 11:8 Jac'a yin xinbij chin ri xch'o-pe chuve: Ajaf, yin man nyenc'ux tüj ri chico re'. Yin man jun bey nc'uxun tüj chico cachi'el re', roma xa c'utun chinuvüch que man ye ch'ajch'oj tüj, que xajan si nyenc'ux tüj, xbij.
ACT 11:9 Pero ri jun c'a ri nch'o viq'uin, xch'o chic c'a pe chuve jun bey chila' chicaj, y xbij: Ronojel ri ch'ajch'ojrisan chic pe roma ri Dios, ch'ajch'oj vi ri', y man tabij c'a que xajan, xbij can chuve.
ACT 11:10 Y oxi' c'a mul ri xbitüj quiri', y c'ateri' ri jun nimalüj cachi'el c'ul ri' xtzolij chic c'a e chicaj.
ACT 11:11 Y jari-jari' nintz'et-ka yin ri', tok ja yan ri' yec'o ye oxi' achi'a' xe'apon pa ruchi' ri jay ape' yinc'o-vi, yinquicanoj. Ri achi'a' c'a re' ye takon roma ri Cornelio, ri jun achi ri c'o pa tinamit Cesarea.
ACT 11:12 Y ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a chuve que man tinpatz'ej nquibe quiq'uin roma xa ja rije' man ye israelitas tüj. Y chuka' ri vaki' (seis) hermanos re' xetzeke' c'a e chuvij. Y xojapon na vi pa racho ri achi rubini'an Cornelio.
ACT 11:13 Y rija' xutz'om c'a rutzijosic cheke que c'o jun ángel ri xuc'ut-ri' chuvüch pa racho, y que ri ángel ri' pa'ül-apu riq'uin tok xbij chin: Que'ataka' c'a e achi'a' c'a pa tinamit Jope chiroyoxic ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin.
ACT 11:14 Y ja rija' c'a ri nbin chave achique rubanic nabün richin quiri' ncacolotüj rat y ri ye aj pan avacho, xbix cha can roma ri ángel.
ACT 11:15 Y tok yin xintz'om nquich'o chuvüch ri Cornelio y chiquivüch ri vinük ri yec'o-apu riq'uin, xka-pe c'a ri Lok'olüj Espíritu pa quivi', cachi'el c'a tok ri xka-pe pa kavi' roj pa nabey.
ACT 11:16 Y romari' xka-pe c'a chinuc'u'x ri tzij ri rubin can ri Ajaf Jesús, que ri Juan riq'uin ya' xerubün bautizar ri vinük. Jac'a rix riq'uin ri Lok'olüj Espíritu nyixban bautizar, xbix can rija'.
ACT 11:17 Si ja ri Dios ri xyo'on ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük ri', cachi'el xbün chuka' cheke roj ri kataken ri Ajaf Jesucristo, ¿achique ta c'a xtinch'ojij yin chin ri Dios?
ACT 11:18 Y tok ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén cac'axan chic ka ri xbij ri Pedro cheque, man xech'o tüj chic apu. Ri hermanos ri' nquiya' c'a ruk'ij ri Dios, y nquibij c'a: Ri Dios xuya' c'a chuka' k'ij cheque ri man ye israelitas tüj richin que nquitzolij-pe quic'u'x riq'uin rija', richin que nquil quic'aslen chi jumul, xbij cheque.
ACT 11:19 Y ja tok xc'ulachitüj ri rucamic ri Esteban, jari' tok ri hermanos xquitij pokonül pa quik'a' ri nye'etzelan quichin. Y romari' tok yec'o xebe c'a pa ruch'ulef Fenicia, yec'o chuka' xebe c'a pa ruch'ulef Chipre, y yec'o xebe c'a pa tinamit Antioquía, y nquitzijoj c'a ri rutzij ri Dios xaxe cheque ri vinük ri ye israelitas vi.
ACT 11:20 Pero yec'o c'a ch'aka achi'a' ri ye aj pa ruch'ulef Chipre y ye aj pa tinamit Cirene ri xe'apon pa tinamit Antioquía, y man xe tüj c'a cheque ri vinük israelitas xquitzijoj-vi ri utzilüj rutzij ri Ajaf Jesús ri nc'amon-pe colonic, xa xquitzijola' c'a chuka' cheque ri vinük ri xa man ye israelitas tüj.
ACT 11:21 Ri ruchuk'a' ri Ajaf Dios c'o-vi quiq'uin ri achi'a' ri'. Romari' tok ye juis c'a ye q'uiy vinük ri xetaken ri Ajaf. Xquitzolij c'a pe quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo.
ACT 11:22 Y ronojel c'a re' xapon rutzijol quiq'uin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Y ri hermanos re' xquichilabej c'a chin ri Bernabé que tibiyin c'a pan Antioquía.
ACT 11:23 Y tok ri Bernabé xapon, xutz'et c'a que ri Dios ruyo'on-vi c'a ruk'a' pari' ri quisamaj ri hermanos. Romari' juis xquicot ránima ri Bernabé, y xbij c'a cheque conojel que tiya-vi cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y que riq'uin ronojel cánima quec'uje' riq'uin.
ACT 11:24 Ri Bernabé, jun achi c'a ri ruyo'on ránima riq'uin ri Dios, y nojnük-vi chuka' ri ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Rija' jun utzilüj achi. Y ri vinük ri xetaken ri Ajaf Jesucristo, juis ye q'uiy. Quiri' c'a xbanatüj chupan ri k'ij ri'.
ACT 11:25 Y ri Bernabé xbe c'a pa tinamit Tarso, chucanoxic ri Saulo. Y tok ri Bernabé xril-pe, xuc'ün c'a pe pan Antioquía.
ACT 11:26 Y chiri' xec'uje-vi quiq'uin ri hermanos. Jun juna' c'a ri xec'uje' quiq'uin, roma rije' xequitijoj c'a juis vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y chiri' c'a pan Antioquía ri nabey xbix-vi cristianos cheque ri ye tzeklebey richin ri Jesucristo.
ACT 11:27 Y chupan c'a ri tiempo ri', yec'o c'a ch'aka hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Ri hermanos c'a re' xe'el-e pa tinamit Jerusalén, y xebe c'a pa tinamit Antioquía.
ACT 11:28 Y jun c'a cheque ri hermanos ri', ja ri Agabo. Y roma ri Lok'olüj Espíritu ruyo'on-vi tzij chin, romari' tok xbepa'e-pe chiquivüch ri hermanos xuk'alajrisaj-vi c'a que npu'u jun nimalüj vayjül pari' ri ruch'ulef. Y ri nimalüj vayjül ri' xpu'u na vi pa ru-tiempo ri rey pa tinamit Roma rubini'an Claudio.
ACT 11:29 Y romari' ri hermanos ri yec'o pa tinamit Antioquía xquinuc c'a nyequito-e ri hermanos yec'o pa ruch'ulef Judea, que chiquijujunal c'a nquiya-e ri jaru' nyetiquer nquiya'.
ACT 11:30 Y ja ri Bernabé y ri Saulo ri xequitük-e richin ja rije' ri xe'uc'uan-e ri jaru' xmolotüj-e richin nyequito' ri hermanos ri nquitij vayjül. Y jaru' c'a ri quic'uan-e ri Bernabé y ri Saulo, xquijüch c'a pa quik'a' ri achi'a' uc'uey quichin ri hermanos aj pa ruch'ulef Judea.
ACT 12:1 Ri rey Herodes chupan ri tiempo ri', yec'o c'a ye ca'i-oxi' chiquicojol ri hermanos ri xerutz'om-e, richin que nyeruya' pa pokonül.
ACT 12:2 Y chi machet c'a xutük rucamsasic ri Jacobo. Ri Jacobo y ri Juan ye quichak' qui'.
ACT 12:3 Y roma ri Herodes xutz'et que ri xbün chin ri Jacobo xa xka' chiquivüch ri israelitas ri man quitaken tüj ri Jesucristo, rija' xutük c'a chuka' rutz'amic ri Pedro. Re' xbanatüj chupan ri nimak'ij pascua, tok nc'ux c'a chuka' caxlan-vüy ri xa manak levadura riq'uin.
ACT 12:4 Tok tz'amon chic c'a pe ri Pedro, ri Herodes xutük-e c'a pa cárcel. Y roma ri Herodes runucun chic que c'a nc'o na can ri nimak'ij rubini'an pascua, c'ateri' c'a nrelesaj-pe richin nbün juzgar pari' ri Pedro, chiquivüch ri vinük, romari' ye caji' c'a sol chajinela' ri xerucusaj richin nquichajij ri Pedro. Y ye caji' achi'a' yec'o pa jujun sol.
ACT 12:5 Ri Pedro c'o c'a pa cárcel, y chajin jabel. Pero ri hermanos ri yec'o chiri' pa tinamit, quitz'amon c'a nquibün orar roma ri Pedro.
ACT 12:6 Y xe chic c'a ri junak'a' ri' nrajo' que man napon ri runucun ri Herodes, que nrelesaj-pe ri Pedro y nbün juzgar pari' chiquivüch ri vinük. Y ri Pedro ximil c'a riq'uin ca'i' cadenas chiquicojol ye ca'i' achi'a' chajinela', y nvür. Y ri ape' nye'oc-apu pa cárcel yec'o c'a chuka' chajinela'.
ACT 12:7 Y chiri' pa cárcel xapon c'a jun ángel richin ri Ajaf, y xsakin c'a chiri'. Ri ángel ri' xuyiquiya' ri Pedro richin xuc'asoj, y xbij chin: Chanin cacatüj. Y ri cadenas, ri quiximon ri ruk'a' ri Pedro, xetzak can.
ACT 12:8 Y ri ángel xbij c'a chuka' chin ri Pedro: Tachojmirsaj c'a e avi', y tacusaj la axajab. Y tok chojmirnük chic c'a ri Pedro, ri ángel xbij chin: Tabolkotij-e la atziek cachi'el coton chavij, y jo', xbij ri ángel.
ACT 12:9 Ri Pedro xutzeklebej c'a chirij ri ángel, pero man nril tüj c'a achique nunuc, si ketzij que ncol-e roma ri ángel, o xa cachi'el nachic'.
ACT 12:10 Ri Pedro y ri ángel choj c'a xe'el-e chiquicojol ca'i' sol chajinela'. Y tok xe'apon chuvüch ri puerta banun riq'uin ch'ich', ri puerta ri' ruyon xjakatüj chiquivüch. Y rije' xe'el-e c'a pa bey richin ri tinamit, y xebe. Tok ye biyinük chic c'a ba', ri Pedro xuna' que xa ruyon chic, roma ri ángel manak chic riq'uin.
ACT 12:11 Y jari' tok ri Pedro xuna' ruvüch, y xbij: Vocomi c'a, xinvetamaj que ri ángel ketzij vi que takon-pe roma ri Ajaf richin xinrucolo-pe pa ruk'a' ri Herodes y chuvüch ronojel ri quinojin ri nuvinak israelitas que nquibün chuve, nbij-ka pa ránima ri Pedro.
ACT 12:12 Rija' xunucun na c'a achique ri nbün, y tok xnucutüj chuvüch, xbe chiracho ri María ri rute' ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin. Y chupan ri jay ri' ye q'uiy c'a hermanos quimolon-qui' richin nquibün orar.
ACT 12:13 Y tok ri Pedro xapon c'a chiracho ri María y xoyon-apu pa puerta, xbe'el c'a pe jun xtün rubini'an Rode.
ACT 12:14 Ri xtün re', roma xrac'axaj que ja ri Pedro ri noyon-apu pa puerta, juis xquicot. Y roma xsatz ruc'u'x, man xujük tüj can ri puerta chuvüch ri Pedro, y junanin xbe pa jay chubixic que ri Pedro jari' ri noyon-apu pa puerta.
ACT 12:15 Pero ri quimolon-qui' pa jay man xquinimaj tüj ri xberubij ri Rode cheque. Xa xquibij c'a chin ri xtün: Xa xach'ujer la'. Y ri xtün nbij que ja vi ri Pedro ri xrac'axaj rija'. Y xquibij chin ri xtün: Ri' man ja tüj ri Pedro, xa ja chic ri ángel chajiy richin, xquibij.
ACT 12:16 Pero ri Pedro c'a ntajin nc'ajc'ot y noyon apu pa puerta. Y ja tok xquijük ri puerta, xquitz'et c'a que ja na vi ri Pedro. Romari' xsatz quic'u'x ri hermanos ri', y xevolol chiquivüch romari'.
ACT 12:17 Pero rija' xbün c'a retal riq'uin ri ruk'a' richin que man quevolol. Y xutz'om rutzijosic cheque ri xbün ri Ajaf Dios richin xrelesaj-pe pa cárcel, y xbij chuka' cheque que tiquiya' rutzijol cheque ri Jacobo y ri ch'aka chic hermanos. Y rija' xel c'a e richin xbe pa jun chic lugar.
ACT 12:18 Y ja tok xsaker ri ruca'n k'ij, ri achi'a' chajinela' man c'a nquil tüj achique nquibün, roma ri Pedro nixta retal. Manak chic.
ACT 12:19 Y ri Herodes xutük c'a rucanoxic ri Pedro, pero ri achi'a' ri xebecanon richin, man xbequila' tüj pe. Jari' c'a tok ri Herodes ri gobernador, xeroyola' c'a ri achi'a' ri yec'o chajinel, y tok ye pa'ül chic c'a apu chuvüch, xuc'utula' c'a cheque que achique xbün ri Pedro. Y roma ri man jun etamayon, xbij que quecamsüs ri chajinela' ri'. Y ri Herodes xel c'a e pa ruch'ulef Judea, y xbec'uje' pa tinamit Cesarea.
ACT 12:20 Ri rey Herodes xcatüj royoval c'a chiquij ri aj-Tiro y ri aj-Sidón. Pero ri aj-Tiro y ri aj-Sidón xquiya' c'a chiquivüch richin nyebe riq'uin ri Herodes. Y xquich'üc c'a ri jun rusamajel ri Herodes rubini'an Blasto, richin nyeruc'uaj c'a chuvüch ri rey y nquichojmirsaj chiquivüch que tiq'uis quiri' ri oyoval, roma ja chiri' pan Israel ntel-vi-e ri nc'uxtüj pa ca'i' tinamit, pa tinamit Tiro y pa Sidón.
ACT 12:21 Y xbix c'a jun k'ij tok nchojmirsüs ri'. Y tok xapon ri k'ij, ri rey Herodes xerucusaj c'a e ri tziük ri nyerucusaj jun rey. Xbetz'uye-pe pa ruch'acat, y xbech'o c'a pe chiquivüch ri jaru' vinük quimolon-qui' chiri'.
ACT 12:22 Y ri vinük riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nyech'o-apu, y nquibij: La nch'o-pe chikavüch nk'alajin que xa man jun achi tüj, rija' jun dios vi, nquibij c'a apu.
ACT 12:23 Y chupan c'a ri misma hora ri', jun ángel richin ri Ajaf Dios xuya' c'a jun yabil pari' ri Herodes, roma rija' xa man xbij tüj cheque ri vinük que man tiquiya' ruk'ij, y man chuka' xuya' tüj ruk'ij ri Dios. Ri Herodes xc'uxtüj c'a coma jut, y jari' ri xoc-e chin richin xcom.
ACT 12:24 Y ri rutzij ri Dios xbe c'a rubixic chi nüj chi nakaj, y ye q'uiy c'a ri vinük ri nyetaken.
ACT 12:25 Y ri Bernabé y ri Saulo nyetzolij c'a pa tinamit Antioquía. Rije' xquiya-pe c'a can pa tinamit Jerusalén, ronojel ri quitakon-pe ri hermanos ye aj pan Antioquía pa ru-tiempo ri vayjül. Pa quik'a' c'a ri uc'uey quichin ri hermanos xquiya-pe can. Y tok xetzolij, xquic'uaj-e ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin.
ACT 13:1 Chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Antioquía, yec'o c'a hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, y yec'o chuka' maestros ri nyetijon quichin ri hermanos chupan ri rutzij ri Dios, cachi'el ri Bernabé, ri Simón ri nbix chuka' ri Xak chin, ri Lucio ri aj-Cirene, ri Manaén ri junan xq'uiytisüs riq'uin ri Herodes ri xbanun mandar chiri' pa ruch'ulef Galilea, y ri Saulo.
ACT 13:2 Y jun k'ij, tok man c'a ye va'inük tüj richin nquiya' ruk'ij ri Ajaf Dios, ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a cheque: Ri Bernabé y ri Saulo c'o jun quisamaj. Roma c'a ri' que'ijacha' can richin ri samaj ri', xbij.
ACT 13:3 Y ri k'ij c'a ri quibanun que man ye va'inük tüj richin nquibün orar, jari' tok xquiya' quik'a' pa quivi' ri Bernabé y ri Saulo, richin nyebe-apu chubanic ri samaj ri rubin can ri Lok'olüj Espíritu.
ACT 13:4 Y jari' tok ri Bernabé y ri Saulo xetak-e roma ri Lok'olüj Espíritu. Romari' rije' xebe pa tinamit Seleucia. Y chiri' xe'oc-e pa jun barco richin xec'o-apu pa Chipre, jun ruch'ulef pa ya'.
ACT 13:5 Y tok yec'o chic pa tinamit Salamina chiri' pa Chipre, xquitz'om c'a rutzijosic ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' nquimol-qui' ri israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque. Ri Bernabé y ri Saulo quic'uan-e jun to'onel quichin y ri' ja ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin.
ACT 13:6 Ri Chipre jun c'a ruch'ulef pa ya' c'o-vi. Romari', tok ri Bernabé, ri Saulo y ri Juan ye c'unük chic e chupan ri ruch'ulef ri', xe'apon c'a lojc'an chic ruchi'. Xe'apon pa tinamit rubini'an Pafos. Y chupan ri tinamit ri' c'o c'a jun achi israelita rubini'an Barjesús, jun achi aj-itz, y jun chuka' tz'ucuy-tzij, roma rija' nbij que nuk'alajrisaj c'a ri nbix chin roma ri Dios.
ACT 13:7 Y ri jun achi rubini'an Sergio Paulo jari' ri gobernador chiri', jun achi ri c'o-vi etamabül riq'uin. Y ja riq'uin rija' nsamüj-vi ri Barjesús ri achi aj-itz. Ri Sergio Paulo ri gobernador xutük c'a coyoxic ri Bernabé y ri Saulo, roma nrajo' nrac'axaj ri rutzij ri Dios.
ACT 13:8 Pero ri aj-itz ri nsamüj riq'uin, ri nbix chuka' Elimas chin, xa man xrajo' tüj. Xrajo' ta xbün chin ri Sergio Paulo que man ta nutakej ri Jesucristo.
ACT 13:9 Pero ri Saulo, ri rubini'an chuka' Pablo, nojnük c'a ri ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Rija' xutz'et-xutz'et ri achi aj-itz,
ACT 13:10 y xbij chin: Rat xa nojnük avánima riq'uin ronojel ruvüch ch'aconel y riq'uin ronojel ruvüch itzel. Xa rat jun ralc'ual ri itzel-vinük, roma navetzelaj ronojel ri utz. Rat xa nacotoyij ri chojmilüj bey richin ri Ajaf Dios. Rat man jun bey ncatane' chubanic quiri'.
ACT 13:11 Vocomi c'a, ri Ajaf Dios nuya-pe castigo pan avi'. Ncamoyir, y nc'o c'a jun tiempo ri man natz'et tüj ruvüch ri k'ij. Y xe c'a xbij quiri' ri Pablo, ja chuka' ri' man xtzu'un tüj chic ri achi aj-itz. Romari' rija' nucanoj c'a jun ri niyuken richin, roma xmuke' can pa k'eku'n.
ACT 13:12 Tok ri Sergio Paulo ri gobernador rutz'eton chic ka ri xc'ulachitüj, xsatz ruc'u'x pari' ri rutzij ri Ajaf Dios. Y rija' xutakej c'a ri Jesús chupan ri k'ij ri'.
ACT 13:13 Y ri Pablo y ri rachibil xquiya' c'a can ri tinamit Pafos. Xquic'usaj-apu ri ya' richin xebe pa tinamit Perge ri c'o pa ruch'ulef Panfilia. Jac'a ri Juan ri rubini'an chuka' Marcos, xerumalij can ri rachibil y xtzolij pa tinamit Jerusalén.
ACT 13:14 Y tok ri Pablo y ri Bernabé ye c'unük chic e pa tinamit Perge, xebe c'a pa jun chic tinamit ri rubini'an chuka' Antioquía. Y ri tinamit re' pa ruch'ulef Pisidia c'o-vi. Y chupan c'a ri k'ij richin uxlanen, rije' xebe c'a pa jun jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y xebetz'uye'.
ACT 13:15 Ja tok xsiq'uis-ka ri ley richin ri Moisés y ri ye quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri más nimalüj chupan ri jay ri' c'o c'a jun ri xquitük-apu riq'uin ri Pablo y ri Bernabé, richin xberubij cheque: Hermanos, si c'o c'a jun chive rix ri nrajo' nbij ca'i-oxi' tzij cheque ri quimolon-qui' chere', utz nbij, xbij ri xapon quiq'uin.
ACT 13:16 Y ri Pablo jari' xpa'e', y xbün c'a retal riq'uin ruk'a' que man jun tich'o, y xutz'om c'a rubixic cheque: Tivac'axaj rix nuvinak israelitas y tivac'axaj c'a rix ri man rix israelitas tüj ri nyixbij-ivi' nyixmacun chuvüch ri Dios. Tivac'axaj c'a ri ninbij chive:
ACT 13:17 Ri ka-Dios roj israelitas xerucha' c'a ri kaxquin-kamama' can, y xbün c'a cheque que xe'oc jun nimalüj tinamit tok c'a yec'o na chiri' pan Egipto, ruch'ulef ri xa man quichin tüj rije'. Ri Dios riq'uin c'a ri ruchuk'a' xerelesaj-pe chiri'.
ACT 13:18 Y ri jubama cuarenta juna' ri xquic'usaj chupan ri tz'iran ruch'ulef, ri Dios xucoch' ri quinojibül.
ACT 13:19 Y xbün chuka' que pa ruch'ulef rubini'an Canaán xeq'uis ri vinük quichin siete tinamit, xaxe richin que ri ulef ri' xuya' can pa quik'a' ri kaxquin-kamama' can.
ACT 13:20 C'ateri' ri Dios xuya' jun ruvüch nbanun mandar pa quivi', ri nbix juez chin. Y ja ri Samuel ri ruq'uisbül juez ri xc'uje'. Y ri Samuel jun c'a chuka' cheque ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Caji' c'a ciento juna' riq'uin nic'aj xebanun mandar ri jueces pa quivi' ri kaxquin-kamama' can.
ACT 13:21 Pero rije' jun rey ri xcajo' richin nbanun mandar pa quivi'. Y ri Dios xuya-vi c'a ri qui-rey. Y cuarenta juna' c'a xbanun mandar pa quivi' ri kaxquin-kamama' can ri jun rey rubini'an Saúl. Ri Saúl ri' ruc'ajol c'a ri achi rubini'an Cis. Y ri Saúl jun ruxquin-rumam can ri Benjamín, ri ruc'ajol ri Jacob.
ACT 13:22 Y tok ri Dios xrajo' que ri Saúl xel chi rey, xuya' ri David richin que xoc rey. Ri Dios xbij c'a pari' ri rey David: C'o-vi jun ri nbün ri nurayibül y nka' chinuvüch. Yin nintz'et c'a que ri nbanun quiri' ja ri David ri ruc'ajol ri Isaí. Quiri' xbij ri Dios.
ACT 13:23 Y jun c'a cheque ri ruxquin-rumam can ri rey David, ja ri Jesús. Y ja ri Jesús ri yo'on-pe roma ri Dios richin nkurucol roj israelitas, cachi'el ri rusujun-pe cheke.
ACT 13:24 Y tok c'a man jani tika-pe ri Jesús, ri Juan Bautista xbij c'a cheque ri kavinak israelitas que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y queban bautizar.
ACT 13:25 Ja tok ri Juan napon yan chuvüch ri camic, rija' xbij: ¿Achique c'a yin, ninuc rix? Roma man ja tüj yin ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Roma ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios c'a man jani tutz'om samaj chi'icojol, y juis ruk'ij. Y yin man c'uluman tüj c'a ni richin ninsol ri ruximbül ruxajab rija', xbij c'a.
ACT 13:26 Rix nuvinak israelitas, ri roj ruxquin-rumam can ri katata' Abraham, y rix ri man rix israelitas tüj, ri nyixbij-ivi' nyixmacun chuvüch ri Dios, ninbij c'a chive, que ri rutzij ri Dios, ri nch'o c'a pari' ri colonic, ivichin c'a rix yo'on-pe.
ACT 13:27 Xa ja ri vinük ri yec'o pa tinamit Jerusalén y ri más nimalüj chuka' ri yec'o chiquicojol, xa jari' ri man xenaben tüj achique ri' ri Jesús, ni man chuka' k'axnük tüj cheque ri rutzij ri Dios tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ojer can. Y pa ronojel c'a k'ij richin uxlanen nsiq'uis pa tak jay ape' ntzijos rutzij ri Dios. Romari', tok rije' xquibij que tika-ka ri camic pari' ri Jesús, ja rije' ri xeto'on que ketzij xbe'el ri nbij ri rutzij ri Dios.
ACT 13:28 Pero ri vinük y ri más nimalüj, stape' (aunque) man jun rumac ri Jesús xquil richin ncamsüs, rije' xquic'utuj chin ri gobernador rubini'an Pilato que ticamsüs.
ACT 13:29 Y chupan ri rutzij ri Dios, tz'iban c'a can ronojel ri nban chin ri Jesús, y quiri' xbanatüj. Chuka' yec'o ri xebekasan-pe chuvüch ri cruz, y c'ateri' xbequimuku' can.
ACT 13:30 Y ri Dios xbün chin ri Jesús que xbec'astüj-pe.
ACT 13:31 Y q'uiy c'a k'ij ri xuc'utula-ri' ri Jesús chiquivüch ri ye benük riq'uin tok xel-e pa ruch'ulef Galilea richin xbe pa tinamit Jerusalén. Y ja ri xetz'eton richin, jari' ri nyek'alajrisan ri Jesús cheque ri vinük.
ACT 13:32 Y roj, ja ri utzilüj tzij pari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios ri rusujun ri Dios cheque ri kaxquin-kamama' ri ojer can, jari' ri nkatzijoj chive.
ACT 13:33 Roma xa c'a ja ri chikavüch roj ri quixquin-quimam can ri xbanatüj ri rusujun can ri Dios. Rija' xbün c'a que xbec'astüj-pe ri Jesús, cachi'el vi ri nbij chupan ri ruca'n salmo: Ja rat ri Nuc'ajol. Romari' vocomi ninya' ac'aslen, nbij.
ACT 13:34 Y ri rutzij ri Dios nbij c'a chuka': Ri utzilüj tzij pari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios ri nusujun chin ri rey David, ketzij vi, y ninya' chuka' chive rix, nbij. Quiri' xbij ri Dios richin nuc'ut chikavüch que ri Jesús xc'asos-vi roma ri Dios chiquicojol ri caminaki', y man ncom tüj chic.
ACT 13:35 Y ri David nbij-vi c'a chuka' chupan ri vuj rubini'an Salmos: Man c'a naya' tüj k'ij que ri ruch'acul ri Lok'olüj Ac'ajol nk'ey tüj, nbij.
ACT 13:36 Keteman que ri David man pari' tüj rija' mismo xbij quiri', roma ri David, tok xa ruq'uison chic c'a can ri samaj ri ruyo'on-pe ri Dios chin, xcom, y xbemuk can ape' ye mukutünük-vi ri ye ruxquin-rumama' can. Xa xk'ey-vi c'a ri'.
ACT 13:37 Jac'a ri ruch'acul ri Jesús man xk'ey tüj, roma ri Dios xbün-vi c'a chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'.
ACT 13:38 Roma c'a ri' nuvinak israelitas, tivetamaj c'a que xaxe roma ri Jesús tok ntzijos chive que c'o cuyubül-mac. Y ja ri rutzij rija' ri kac'amon-pe chive.
ACT 13:39 Roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man ntiquer tüj nbün chive que ri imac nsutüj chuvüch ri Dios. Man cachi'el tüj ri nbün ri Jesús. Y conojel c'a ri nyetaken richin, ronojel c'a quimac xa nyesutüj-vi chuvüch ri Dios.
ACT 13:40 Tichajij c'a ivi', que man ta pan ivi' rix tika-ka ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Chupan ri ye quitz'iban can rije', ri Dios nbij:
ACT 13:41 Rix ri nyixetzelan ri nutzij, titz'eta' c'a ri nimalüj castigo ri nka-pe pan ivi', y quixq'uis c'a, roma ri nimalüj castigo ri ninya' pan ivi', richin c'a que nitij juis pokonül. Jac'a rix, man ninimaj tüj, stape' (aunque) c'o jun ri nyo'on rutzijol chive. Quiri' rubin can ri Dios, xbij ri Pablo.
ACT 13:42 Y ja tok ri Pablo y ri Bernabé xe'el-pe chiri' pa jay ape' nquimol-qui' ri israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque, jari' tok ri vinük ri man ye israelitas tüj xquibij c'a cheque: Nyixkoyobej c'a ri vukubix apu, richin quiri' nkac'axaj jun bey chic ri tzij ri ic'amon-pe.
ACT 13:43 Y tok ri vinük ri quimolon-qui' chiri' xquitaluj c'a e qui', ye q'uiy c'a ri xebe chiquij ri Pablo y ri Bernabé. Yec'o c'a israelitas, y yec'o c'a ri xa man ye israelitas tüj ri nquibün chuka' ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma ye yo'ol-vi ruk'ij ri Dios. Y xbix c'a cheque coma ri Pablo y ri Bernabé, que tiya' cánima riq'uin ri Dios ri nyo'on ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe cheque ri vinük, xquibij cheque.
ACT 13:44 Y chupan c'a ri k'ij richin uxlanen ri jun chic semana, xa jubama conojel ri vinük ri yec'o chiri' pa tinamit ri xquimol-qui' richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios.
ACT 13:45 Roma c'a ri', ri vinük israelitas ri man nquitakej tüj ri Jesús, tok xquitz'et que ye juis vinük ri xe'apon, juis itzel xquina', y nquibila' que ri nbij ri Pablo xa man ja tüj ri ketzij, y nquiyok' c'a.
ACT 13:46 Y ri Pablo y ri Bernabé xa man nquixbij tüj qui' chiquivüch richin xquibij cheque: Nc'atzin c'a que nabey na chivüch rix ri kavinak nkabij-vi-pe ri rutzij ri Dios, pero rix xa man nka' tüj chivüch. Y riq'uin ri' nk'alajin c'a que man c'uluman tüj chive rix ri c'aslen ri man nq'uis tüj. Romari' quiq'uin ri vinük ri man ye israelitas tüj ri nkube-vi.
ACT 13:47 Y ja ri Ajaf Dios biyon cheke. Rubin c'a: Rat nuyo'on c'a richin sük quichin ri vinük ronojel ruch'ulef, y avoma rat nquil colonic ri vinük yec'o chi nüj chi nakaj.
ACT 13:48 Y tok ri vinük ri man ye israelitas tüj xcac'axaj c'a ri tzij xbix-ka, juis c'a xequicot pa cánima, y xquiya' c'a ruk'ij ri rutzij ri Ajaf Dios. Y ye jaru' c'a ri nc'atzinej que nquil na ri c'aslen ri man nq'uis tüj, xquitakej.
ACT 13:49 Y ri rutzij ri Ajaf Dios xbetzijos c'a chi nüj y chi nakaj, chiri' pa ruch'ulef ri'.
ACT 13:50 Jac'a ri vinük israelitas ri man nquitakej tüj ri Jesús, xebe quiq'uin ri ixoki' ri man ye israelitas tüj, pero xa nquiya-vi ruk'ij ri Dios. Ri ixoki' ri' c'o quik'ij. Y xebe chuka' quiq'uin ri achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri vinük, richin xbequiya' quina'oj, richin nyecokotaj-e ri Pablo y ri Bernabé chiri' pa ruch'ulef. Y quiri' vi xquibün-e cheque.
ACT 13:51 Romari' rije' xquitotala' c'a can ri pokolaj ri c'o pa cakün chiquivüch ri vinük, richin quiri' tiquetamaj que man utz tüj ri nyetajin chubanic. Y rije' xebe c'a pa jun chic tinamit rubini'an Iconio.
ACT 13:52 Y conojel c'a ri ye hermanos chic ri yec'o chiri' pa tinamit Antioquía ri c'o pa ruch'ulef Pisidia, nojnük-vi c'a cánima riq'uin quicot y ri Lok'olüj Espíritu.
ACT 14:1 Y ri Pablo y ri Bernabé xe'apon c'a pa tinamit rubini'an Iconio. Rije' xe'apon c'a pa jun jay ape' nquimol-qui' ri israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque. Y ri rutzij ri Dios ri xquibij rije' cheque ri vinük, xbün c'a cheque que juis ye q'uiy ri xquitakej ri Jesucristo. Yec'o c'a israelitas y yec'o c'a chuka' ri man ye israelitas tüj ri xetaken.
ACT 14:2 Jac'a ri israelitas ri man xquitakej tüj, nyequetzelaj ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Romari' rije' xquiyala' quina'oj ri man ye israelitas tüj, richin quiri' quequetzelaj ri xetaken ri Ajaf Jesucristo.
ACT 14:3 Romari' ri Pablo y ri Bernabé c'a xec'uje' na c'a q'uiy k'ij quiq'uin ri hermanos. Y roma quiyo'on cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, romari' man jun c'a xbiri' quiq'uin richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük, tzij ri nk'alajrisan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chiquivüch. Y ri Dios nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük, que ri nquibij ri Pablo y ri Bernabé ye ketzij vi. Y romari' nyequibanala' c'a q'uiy milagros.
ACT 14:4 Romari' ri vinük xa jach'ül quivüch pari' ri quina'oj, roma ch'aka nyequito' ri israelitas ri man quitaken tüj, y ri ch'aka chic nyequito' ri Pablo y ri Bernabé ri ye apóstoles.
ACT 14:5 Y ja tok ri vinük israelitas ri' y ri man ye israelitas tüj chuka' y ri nyebanun mandar pa quivi' quiyo'on chiquivüch que juis nquibün cheque ri Pablo y ri Bernabé, y hasta nyequicamsaj chi abüj,
ACT 14:6 ri Pablo y ri Bernabé xa xquinabej ri nucun chiquij. Romari' rije' xquevala-e-qui' richin xebe c'a pa tinamit Listra y c'a pa Derbe, ri tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Licaonia. Chuka' xebe pa ch'aka chic lugar ri yec'o-pe chiquinakaj ri ca'i' tinamit ri'.
ACT 14:7 Rije' ja pa tak tinamit y pa tak lugar ri' nquitzijoj-vi ri tzij richin colonic.
ACT 14:8 Y ja chiri' pa tinamit rubini'an Listra, c'o c'a jun achi pa ralaxic que man ntiquer tüj nbiyin. Man jun bey c'a biyinük tüj ba'. Y ri achi c'a re' tz'uyul chiri'.
ACT 14:9 Rija' nrac'axaj c'a ri ntajin chubixic ri Pablo. Y ri Pablo xutz'et c'a que ri achi ri' ruyo'on-vi ránima riq'uin ri Dios richin nc'achojrisüs.
ACT 14:10 Romari' ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o chin ri achi, y xbij chin: Capa'e' c'a e choj. Y ri achi jari' jutzoc' xuya', xpa'e-e y xutz'om nbiyin-e.
ACT 14:11 Tok ri vinük xquitz'et ri xbün ri Pablo, ri vinük xech'o c'a pa Licaónica, ri quich'abül rije'. Y riq'uin c'a cuchuk'a' xquibila' pa quich'abül: Ri achi'a' ri nyekatz'et nquibün quiri', ja ri ye ka-dios ri ye kajnük-pe chikacojol vocomi.
ACT 14:12 Nquibila' c'a que ri Bernabé jari' ri qui-dios rubini'an Júpiter, ri más nimalüj cheque ri qui-dios rije', y ri Pablo jari' ri qui-dios rubini'an Mercurio, ri uc'uey tak tzij cheque ri qui-dios, roma ja rija' ri uc'uayon ri tzij.
ACT 14:13 Y ri Júpiter ri qui-dios ri vinük ri', c'o c'a jun rusamajel, y ri dios ri' c'o c'a chuka' racho c'a chuchi' e ri tinamit. Ri rusamajel c'a ri Júpiter c'a pa tak puertas c'a xeruc'uaj-vi ri vacx ye vekon-pe riq'uin cotz'i'j. Rija' y ri vinük ncajo' c'a nquiya' quik'ij ri Pablo y ri Bernabé, romari' tok ye quic'amalon-pe ri vacx richin nyequicamsaj.
ACT 14:14 Pero tok ri apóstol Bernabé y ri apóstol Pablo xquinabej ri nquinuc ri vinük, rije' xpu'u bis pa cánima, y romari' rije' nquiretzela' ri quitziek ri quicusan. Y jari' tok xe'oc chiquicojol ri vinük, y nquibila' c'a cheque:
ACT 14:15 ¿Achique roma tok rix nibün quere'? Roj roj vinük cachi'el rix, y roj petenük iviq'uin richin nkabij-pe chive que timestaj can ri tak na'oj quere', ri xa man jun utz nuc'ün-pe chive, y titakej c'a ri c'aslic Dios ri banayun ronojel. Ri banayun ri caj y ri yec'o chupan, ri banayun ri ruch'ulef y ri yec'o chuvüch, ri banayun ri mar y ri yec'o chupan.
ACT 14:16 Y stape' (aunque) ri ojer can, ri Dios xuya-vi k'ij cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, que xequic'uala' ri itzel bey ri xeka' chiquivüch.
ACT 14:17 Pero ruk'alajrisan-vi c'a ri' chiquivüch riq'uin ri nuya-pe job chicaj, nuya-pe tico'n. Y nuya' c'a pe ronojel richin nc'ux, richin quiri' nquicot ri cánima. Ruyo'on-vi-pe utz pa kavi' konojel, xquibij.
ACT 14:18 Y stape' (aunque) ri Pablo y ri Bernabé xquibij cheque, c'arunaj xetiquer xquibün cheque ri vinük que man xequicamsaj tüj ri vacx richin nquiya' quik'ij rije'.
ACT 14:19 Y chiri' pa tinamit Listra yec'o c'a israelitas ri ye apon. Ri israelitas c'a ri' ye petenük c'a pa tinamit Antioquía y pa tinamit Iconio, ape' ri Pablo xutzijoj can nabey ri rutzij ri Dios cheque. Y ri israelitas re' xquiya' quina'oj ri vinük aj chiri' pa tinamit Listra, y xech'acon-vi chiquij, roma ri vinük aj chiri' xquic'ük c'a chi abüj ri Pablo, y c'ateri' xquichirirej-e y xbequitorij can chuchi' ri tinamit, roma rije' xquinuc que ri Pablo camnük chic.
ACT 14:20 Y ja tok ri hermanos quimolon-apu-qui' chirij ri Pablo, rija' xa xbepa'e-pe, y xtzolij chic c'a pa tinamit. Y pa ruca'n k'ij rija' y ri Bernabé xebe c'a pa jun tinamit rubini'an Derbe.
ACT 14:21 Y chiri' pa tinamit Derbe xquitzijoj c'a ri tzij richin colonic. Y juis c'a ye q'uiy vinük ri xetaken ri Jesús. Y c'ateri' xetzolij. Y xebec'o chic c'a pe pa tinamit Listra, pa tinamit Iconio y pa tinamit Antioquía.
ACT 14:22 Y ri tinamit ape' xebec'o-vi-pe, xquicukubala' c'a can quic'u'x ri hermanos, y xquibila' can cheque que tiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Y xquibij cheque: Roma nc'atzinej que riq'uin juis pokonül nkatoc pa ruk'a' ri Dios, xquibij.
ACT 14:23 Y xequichojmirsala' can ri samaj chiquicojol ri hermanos. Xequicanola' can achi'a' uc'uey quichin ri hermanos. Quiri' xquibanala' pa tak tinamit ri xec'o-vi. Y man c'a xquic'ux tüj quivay richin xquibün orar, y xequijüch can pa ruk'a' ri Ajaf ri quitaken chic.
ACT 14:24 Y c'ateri' xebec'o-pe pa ruch'ulef Pisidia, y xe'apon pa ruch'ulef Panfilia.
ACT 14:25 Y xquitzijoj c'a ri rutzij ri Dios chiri' pa tinamit Perge. Y c'ateri' xebe pa tinamit Atalia, ri c'o chuchi' ri mar.
ACT 14:26 Y chiri' pan Atalia xe'oc c'a e pa jun barco richin nyetzolij c'a pan Antioquía, ri tinamit ape' ri hermanos ye quijachon c'a e pa ruk'a' ri Dios ri Pablo y ri Bernabé, que ja ta ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nye'uc'uan, richin nyequibana' ri samaj. Y vocomi ri samaj ri' xc'achoj yan can.
ACT 14:27 Y tok ri Pablo y ri Bernabé xe'apon pan Antioquía, xequimol c'a conojel hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', y c'ateri' xquitz'om rubixic cheque ri jaru' xeruto' ri Dios richin xquitz'ucutüj can ri samaj, y ri xbün ri Dios, xquichojmirsaj ri bey chin que chuka' ri vinük ri man ye israelitas tüj, chuka' tiquitakej ri Jesucristo chin nquil ta colonic.
ACT 14:28 Y ri Pablo y ri Bernabé xec'uje' c'a ka q'uiy k'ij quiq'uin ri hermanos aj-Antioquía, ri tinamit c'o pa ruch'ulef Siria.
ACT 15:1 Yec'o c'a achi'a' ri ye petenük pa ruch'ulef Judea y xe'apon chiri' pan Antioquía, ri tinamit c'o pa ruch'ulef Siria, nquibila' c'a cheque ri hermanos ye man israelitas tüj que richin cha nquil ri colonic, nc'atzinej c'a que nban ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios, circuncisión ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 15:2 Y ri Pablo y ri Bernabé juis vi xquich'ojij cheque ri nyebin quiri'. Roma c'a ri', ri hermanos ri yec'o chiri' xequicha' c'a e ri Pablo y ri Bernabé y chuka' ch'aka chic hermanos, richin nyebe c'a pa tinamit Jerusalén quiq'uin ri apóstoles yec'o chiri' y ri uc'uey quichin ri hermanos, richin nchojmirsüs-pe, si nban o man nban tüj ri circuncisión cheque ri hermanos achi'a' man ye israelitas tüj.
ACT 15:3 Y xetak-vi c'a e ri achi'a' ri ye cha'on richin nyebe c'a pa Jerusalén. Xetak c'a e coma ri hermanos ri nquimol-vi-qui' pa rubi' ri Dios chupan ri tinamit ri'. Y ri ye cha'on-e xebe c'a, y xec'o pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Fenicia y pa ruch'ulef Samaria, y nquitzijola' c'a can cheque ri hermanos que ye q'uiy vinük ri man ye israelitas tüj ri xquitakej ri Jesucristo y xjalatüj quic'aslen. Y ri hermanos c'a ri xe'ac'axan can, juis c'a xquicot can cánima.
ACT 15:4 Y tok xe'apon pa tinamit Jerusalén ri ye takon-e, xec'ul-vi c'a coma ri hermanos ye aj chiri', y coma ri apóstoles ri yec'o chiri', y coma chuka' ri ch'aka chic achi'a' uc'uey quichin ri hermanos ri chiri' yec'o-vi. Y ri Pablo y ri Bernabé xquitz'om c'a rutzijosic cheque, que ri Dios juis ye ruto'on rije', y romari' ye q'uiy vinük man ye israelitas tüj ri xetaken yan ri Jesucristo, xquibij.
ACT 15:5 Y yec'o c'a achi'a' fariseos ri quitaken chic ri Jesucristo, ri xebepa'e-pe y xquibij c'a: Ri hermanos ri man ye israelitas tüj, tibix cheque que nc'atzinej que nban ri circuncisión cheque, y que tiquibana' chuka' ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xquibij.
ACT 15:6 Y romari' ri apóstoles y ri uc'uey quichin ri hermanos xquimol c'a qui' richin nquichojmirsaj, si nban o man nban tüj ri circuncisión cheque ri hermanos man ye israelitas tüj.
ACT 15:7 Y tok q'uiy c'a chic ye ch'ovinük-ka pari' ri na'oj ri', ri Pedro xpa'e', y xbij c'a: Hermanos, rix ri' nka-pe chi'ic'u'x que c'o yan ba' tiempo tic'o chin tok ri Dios xinrucha-e chi'icojol richin que xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chiquivüch ri vinük ri man ye israelitas tüj, richin quiri' tiquitakej chuka' rije'.
ACT 15:8 Ri Dios xuk'alajrisaj que nyeruc'ul ri vinük ri'. Romari' xuya-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' junan cachi'el xuya-pe pa kavi' roj roj israelitas, roma xutz'et ri cánima. Junan c'a ri xbün ri Dios cheke roj israelitas y cheque ri man ye israelitas tüj.
ACT 15:9 Man jun kacojol xbün. Rije' xquitakej ri Jesucristo. Romari' tok ri Dios xuch'ajch'ojrisaj chuka' ri cánima.
ACT 15:10 Y rix ¿achique c'a roma tok nijo' nitij ri Dios? ¿Achique c'a roma tok nijo' niya' jun aka'n pa quivi' ri hermanos ri man ye israelitas tüj? Roma ri ruc'uaxic ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa jun aka'n ri man xetiquer tüj xquic'uaj ri kaxquin-kamama' can, ni roj chuka' man nkucovin tüj chuc'uaxic.
ACT 15:11 Jac'a roj kaniman-vi que ri kacolonic, xkac'ul roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Ajaf Jesús, jun colonic ri span cheke, cachi'el ri colonic ri xquic'ul chuka' ri hermanos ri man ye israelitas tüj, xbij ri Pedro.
ACT 15:12 Y romari' ri jaru' quimolon-qui' chiri' xa man xech'o tüj apu, xaxe xcac'axaj ri nquitzijoj ri Bernabé y ri Pablo. Rije' nquitzijola' c'a ri jaru' milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, ri xequibanala' chiquivüch ri vinük man ye israelitas tüj, roma rije' ja ri Dios ri xyo'on cuchuk'a'. Xk'alajin-vi que ja ri Dios ri takayon-pe quichin.
ACT 15:13 Y tok ri Bernabé y ri Pablo ye tanul chic ka, xpu'u ri Jacobo xch'o c'a, y xbij: Quinivac'axaj c'a, hermanos:
ACT 15:14 Ri Simón Pedro c'ateri' nutzijoj-ka cheke que ri Dios c'unük chic vi quiq'uin ri vinük ri xa man ye israelitas tüj. Xerucha' c'a richin que nye'oc rutinamit ri nyeyo'on-vi ruk'ij.
ACT 15:15 Ketzij c'a nc'ulun-vi ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri quitz'iban can, nbij c'a: Quere' nbij ri Ajaf Dios:
ACT 15:16 C'ateri' nquitzolij chic pe quiq'uin ri israelitas ye ruxquin-rumam can ri rey David, y ninbün c'a cheque que nyecatüj chic pe jun bey, richin quiri' nquiya' chic nuk'ij, cachi'el tok c'a c'o na ri David.
ACT 15:17 Y yin ri Ajaf Dios ninbün c'a quiri' cheque, richin quiri' ri ch'aka chic vinük nquicanoj ta c'a nuvüch. Xa conojel ta ri man ye israelitas tüj ri ye nucha'on chic, quiri' ta nquibün.
ACT 15:18 Quiri' c'a ri rubin can ri Ajaf Dios ri ojer can. Quiri' nbij ri rutzij, xbij ri Jacobo.
ACT 15:19 Y xbij c'a chuka': Romari' yin ninnuc que man quekanük tüj ri man ye israelitas tüj ri xtzolin-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, riq'uin ri nban ri circuncisión cheque.
ACT 15:20 Ri c'uluman c'a nkabün, ja ri tikataka-e rubixic cheque chupan jun vuj, que man nyequic'ux ri xa man utz tüj richin nc'uxtüj roma yo'on chic chiquivüch dios ri xa man ye ketzij tüj, y ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin nyemacun, y man chuka' tiquic'ux ti'ij ri c'o quic' ruc'uan, cachi'el quichin ri chico ri xejik', ni man c'a chuka' tiquitij quic', nkurubij-e chupan ri vuj, richin quetaman achique ri man c'uluman tüj que nquibün, y achique ri man nc'atzinej tüj que nquibün.
ACT 15:21 Pero roj, ojer c'a ri' chi pa ronojel tinamit, pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheke roj israelitas, yec'o c'a ri nyetijon kichin chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Romari' ketaman achique ri man c'uluman tüj que nkabün. Y pa ronojel ri k'ij richin uxlanen nkac'axaj ri nsiq'uis chikavüch, xbij ri Jacobo.
ACT 15:22 Y jari' tok ri apóstoles, ri ch'aka chic achi'a' ye uc'uey quichin ri hermanos, y ri ch'aka chic hermanos xquinuc c'a que yec'o hermanos nyequicha-e richin nyebe c'a pa tinamit Antioquía y nyecachibilaj-e ri Pablo y ri Bernabé richin nquiya' chiquivüch ri xkaya' chikavüch roj. Ri xequicha' c'a e rije' ja ri Judas ri nbix chuka' Barsabás chin y ri Silas. Ye ca'i' hermanos ri c'o quik'ij chiquivüch ri ch'aka chic hermanos.
ACT 15:23 Y xban-e jun vuj y xjach-e cheque richin nquic'uaj cheque ri hermanos. Y ri vuj ri' nbij c'a: Roj ri apóstoles, roj ri ch'aka chic uc'uey quichin ri hermanos, y ri ch'aka chic hermanos chere' pa tinamit Jerusalén, nkatük c'a saludos chive rix hermanos ri man c'a rix israelitas tüj, ri rixc'o pa tinamit Antioquía y pa ch'aka chic tinamit richin ri ruch'ulef Siria y ri rixc'o pa ruch'ulef Cilicia.
ACT 15:24 Kac'axan c'a rutzijol que yec'o c'a ri ye apon iviq'uin, y chere' ye elenük-vi-e, pero man ja tüj roj roj takayon-e quichin. Rije' xa jun vi chic ri xquibij chive y romari' xquisütz ic'u'x, roma rije' nquibij que rix nc'atzinej que nban ri circuncisión chive, ri retal ri nban pa ruch'acul jun israelita que ja richin ri tinamit ri Dios, y ri ch'aka chic ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 15:25 Y romari' tok roj xkanuc c'a que utz nyekacha-e ye ca'i' hermanos richin que nyekatük-e chi'itz'etic. Y ri ye ca'i' re' nyecachibilaj c'a e ri Bernabé y ri Pablo ri juis nyekajo'.
ACT 15:26 Y etaman-vi que ri hermanos Bernabé y ri Pablo ye apon-vi pa tak pokonül chutzijosic ri rutzij ri Kajaf Jesucristo.
ACT 15:27 Roj ja ri hermano Judas y ri hermano Silas ri nyekatük-e richin nyebech'o iviq'uin pari' ri tzij katz'iban chuka' e chive.
ACT 15:28 Y ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu, ja chuka' ri' ri nkajo' roj chive, que man c'a titzeklebej ri jaru' c'o chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xaxe c'a ri más nc'atzin, jari' tibana',
ACT 15:29 que man tic'ux ti'ij richin jun chico ri xcamsüs richin xsuj chin jun dios man ketzij tüj, man titij quic', ni man c'a chuka' tic'ux ti'ij ri c'a c'o na quic' ruc'uan, cachi'el ri quichin ri chico ri xejik', y chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin nyemacun. Si ronojel c'a re' nitakej, utz c'a nyixbiyin. Dios c'a nchajin ivichin.
ACT 15:30 Y xetak c'a e. Ja tok rije' xe'apon pa tinamit Antioquía, rije' xequimol c'a ri hermanos, y xquijüch ri vuj cheque.
ACT 15:31 Y tok ri hermanos xquisiq'uij ri vuj, juis c'a xequicot, y xcukür-ka quic'u'x roma ri tzij ri yec'o-e chupan.
ACT 15:32 Y ri Judas y ri Silas q'uiy c'a tzij xquibila' cheque ri hermanos richin xcukür quic'u'x. Ri Judas y ri Silas ye k'alajrisüy c'a richin ri nbix cheque roma ri Dios.
ACT 15:33 Y ri ca'i' hermanos ri', ri Judas y ri Silas, xec'uje' jun ca'i' oxi' k'ij quiq'uin chiri' pa tinamit Antioquía. Ja tok xquinuc nyetzolij pa Jerusalén, c'a quiq'uin ri ye takayon-pe quichin, ri hermanos ri yec'o chiri' pan Antioquía xequitük c'a e. Xquibij cheque que ja ta ri Dios tichajin quichin y nc'uje' ta uxlanen pa cánima. Quiri' c'a xquibij-e cheque.
ACT 15:34 Y tok jari' yec'o chic richin nyetzolij, ri Silas xa man xbe tüj chic, xa xc'uje' can chiri' quiq'uin ri hermanos.
ACT 15:35 Y quiri' c'a chuka' ri Pablo y ri Bernabé, xec'uje' can chiri' pan Antioquía. Rije' y ye cachibilan c'a chuka' ch'aka chic xequitijoj ri hermanos chupan ri rutzij ri Ajaf, y xquitzijoj chuka' ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük. Ye q'uiy vi c'a ri xebanun ri samaj.
ACT 15:36 Y biyinük chic c'a ba' k'ij chiri' tok ri Pablo xbij chin ri Bernabé: Jo', jo' chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa conojel tinamit ape' katzijolon-vi can ri rutzij ri Ajaf Dios, xbij chin.
ACT 15:37 Y ri Bernabé nrajo' c'a que nquic'uaj ta jun bey chic ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin.
ACT 15:38 Pero ri Pablo man c'a nrajo' tüj que nbe chiquij, roma tok xquic'uaj ri nabey mul, xerumalij c'a can chiri' pa ruch'ulef Panfilia, y man xbe tüj chiquij chubanic ri samaj.
ACT 15:39 Y romari' xekoloko', y xquijüch c'a qui'. Ri Bernabé xrachibilaj-e ri Marcos, y xe'oc-e pa jun barco richin xebe c'a pa ruch'ulef ri c'o pa ya' rubini'an Chipre.
ACT 15:40 Y ri Pablo xucha' c'a ri Silas richin nrachibilaj-e richin nyebe. Y ri hermanos aj chiri' pa tinamit Antioquía xequijüch c'a pa ruk'a' ri Dios ri Pablo y ri Silas.
ACT 15:41 Tok ye benük chic, xec'o c'a e pa ruch'ulef Siria y Cilicia, nquicukubala' c'a quic'u'x pa rubi' ri Dios nquimol-vi-qui'.
ACT 16:1 Y ri Pablo y ri Silas xe'apon c'a pa tinamit Derbe y pa tinamit Listra. Y ja chiri' pa tinamit Listra c'o jun hermano ala' rubini'an Timoteo, ral jun ixok israelita ri rutaken c'a chuka' ri Jesucristo, jac'a ri rutata' man israelita tüj.
ACT 16:2 Y ri hermanos c'a ri yec'o pa tinamit Listra y Iconio juis c'a jabel nyech'o pari' ri Timoteo.
ACT 16:3 Ri Pablo ja ri Timoteo ri nrajo' nrachibilaj-e richin nbün ri rusamaj ri Dios. Y quiri' c'a xbün, pero nc'atzinej c'a que xbün ri circuncisión chin, ri retal ri xquibün pa ruch'acul jun israelita, richin utz ntz'et coma ri israelitas ri yec'o pa tinamit Listra y ri yec'o chuka' pe nakaj chin ri tinamit, roma conojel c'a ye etamayon que ri rutata' ri Timoteo, man israelita tüj.
ACT 16:4 Y pa tak tinamit ape' nyec'o-vi ri Pablo y ri ye rachibilan-e, nquibila' c'a can cheque ri hermanos ri man ye israelitas tüj, que tiquibana' c'a ri nquichilabej ri apóstoles ye cachibilan ri uc'uey quichin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén pari' ri xajan que nquic'ux. Y man nc'atzin tüj que nquibün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 16:5 Y riq'uin ri', ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit ri', xquiya-vi cánima, y k'ij-k'ij yec'o ri nye'oc-apu quiq'uin richin nquitakej.
ACT 16:6 Y ri Lok'olüj Espíritu man c'a xuya' tüj k'ij cheque ri Pablo y ri ye rachibila', richin xebe pa ruch'ulef rubini'an Asia richin nyequitzijoj ri rutzij ri Dios chiri'. Romari' rije' xec'o pa ruch'ulef Galacia y pa ruch'ulef Frigia.
ACT 16:7 Y c'ateri' xe'apon pa mojón richin ri ruch'ulef rubini'an Misia. Y xquinuc c'a que nyebe pa ruch'ulef Bitinia, pero ri Lok'olüj Espíritu xa man xuya' tüj k'ij cheque richin xebe.
ACT 16:8 Y xec'o c'a ri mojón richin ri ruch'ulef Misia, y xe'apon c'a ka pa tinamit rubini'an Troas, ri c'o chuchi' ri mar.
ACT 16:9 Y chak'a' ri Pablo xutz'et c'a pa jun cachi'el achic', que c'o jun achi aj pa ruch'ulef Macedonia ri pa'ül-apu chuvüch, y que ri achi ri' nbij c'a chin: Tabana' favor, cac'o lojc'an ya' c'a kiq'uin pa karuch'ulef Macedonia, y kojato', xbij chin, xutz'et ri Pablo.
ACT 16:10 Y ja tok ri Pablo rutz'eton chic ri jun cachi'el achic' ri', jari' c'a tok conojel xquichojmirsaj-qui', y quiri' chuka' yin, Lucas, xinchojmirsaj-e-vi', y jari' xkabün-e richin xojbe c'a pa ruch'ulef Macedonia, roma xk'ax c'a cheke que roma ri xk'alajrisüs chuvüch ri Pablo, nbij que ri Dios nrajo' c'a que nkube c'a quiq'uin ri aj-Macedonia richin nkatzijoj ri tzij richin colonic cheque.
ACT 16:11 Y jari' xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia, jun ruch'ulef pa ya'. Y c'a ja ri ruca'n k'ij ri xojel chic e chiri', richin xojapon pa tinamit rubini'an Neápolis.
ACT 16:12 Y tok xkaya' c'a can ri tinamit Neápolis, xojbe pa tinamit rubini'an Filipos. Y ri Filipos jun c'a nimalüj tinamit ri c'o chupan ri ruch'ulef rubini'an Macedonia. Y ri vinük c'a ri yec'o chupan ri tinamit ri' ye romanos. Tok xojapon pa tinamit ri', xojc'uje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij chiri'.
ACT 16:13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a e pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakün-ya', jun lugar ape' tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkatz'om rutzijosic ri rutzij ri Ajaf Jesucristo cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'.
ACT 16:14 Jun c'a cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y ri Lidia ri' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira npu'u-vi. Rija' jun c'ayinel richin jun ruvüch tziük ri morado ntzu'un, y nbix púrpura chin. Y ri Lidia ri' man israelita tüj pero yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apu ri nbij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios xch'o-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' xunimaj c'a ri nbij ri Pablo.
ACT 16:15 Y rija' y ri yec'o riq'uin pa racho, xeban bautizar. Y ja tok ye banun chic bautizar, ri Lidia xbij c'a cheke: Si ninimaj que yin xinya' vánima riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixc'uje-pe pa vacho, xbij. Ri ixok ri' xbün-vi c'a cheke que xojbec'uje' riq'uin chiri' pa racho chin nkutzijoj más ri rutzij ri Dios cheque.
ACT 16:16 Y jun mul c'a tok katz'amon-e bey richin nkube c'a pa lugar ape' nban-vi oración, xkac'ul jun xtün. Y ri xtün re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nbanun chin que ntiquer nbij c'a ri nquic'ulachila' ri vinük. Ri xtün c'a ri' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri jaru' tumin ri nquiya' ri vinük chin richin nquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf.
ACT 16:17 Y ri Pablo y roj chi jumul chic c'a roj tzekleben roma ri jun xtün re'. Riq'uin c'a ruchuk'a' tok nch'o, y nubila' c'a chikij: Ri achi'a' re' ye rusamajela' ri nimalüj Dios ri c'o chila' chicaj, y nquitzijoj c'a chive achique rubanic nibün rix richin que nyixcolotüj tüj, nbij c'a.
ACT 16:18 Y ri xtün ri', q'uiy c'a k'ij ri quiri' xbün. Ri Pablo xuna' que c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' tüj chic. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xbij c'a chin ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xtün: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave que catel-e riq'uin ri xtün, xbij ri Pablo. Y ri itzel espíritu re' jari' vi xuya' can ri xtün.
ACT 16:19 Jac'a tok ri rajaf ri xtün, lok'on aj-ic', xquitz'et que xa man ba' chic nquich'üc tüj quitumin chirij ri caj-ic', roma xa man c'o tüj chic ri itzel espíritu riq'uin, y romari' man ntiquer tüj chic nbij ri nquic'ulachila' ri vinük, romari' xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a chiquivüch ri jueces.
ACT 16:20 Y tok xebequipaba' chiquivüch ri jueces, xquibij: Ri achi'a' re' ye israelitas y nquiyoj quinojibül ri vinük chere' pa tinamit.
ACT 16:21 Y nquic'ut c'a jun chic ruvüch costumbre chikavüch, ri man c'uluman tüj que nkac'ul y nkabün, roma roj roj vinük romanos, xquibij.
ACT 16:22 Y ye juis c'a vinük ri xebecatüj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri jueces chuka', xequich'anaba' ri Pablo y ri Silas, y jari' xquitük quich'ayic riq'uin xic'a'y.
ACT 16:23 Y tok juis chic ye ch'ayon, xebetz'apis can pa cárcel, y xbix chin ri chajinel que jabel quichajixic tubana'.
ACT 16:24 Romari' rija', xe xbix quiri' chin, ja ri más chupan apu ri cárcel xeberuya-vi can ri Pablo y ri Silas. Y ri cakün xeruk'atabala' can chi cojol ri che' nbix cepo chin, richin quiri' man c'a nye'el tüj.
ACT 16:25 Y colope' pa nic'aj-ak'a' ri' tok ri Pablo y ri Silas nquiya' c'a ruk'ij ri Dios riq'uin bix, y nquibün c'a chuka' orar. Y ri ch'aka chic c'a ri yec'o pa cárcel nyecac'axaj c'a.
ACT 16:26 Jari' tok xuyiquiyo-pe jun nimalüj cab-rakün, y xusiloj c'a ri cárcel y hasta xusiloj ri ruxe'. Ri ruchi' ri cárcel xejakatüj, y ri cadenas ri ye ucusan richin ye ximilon can ri yec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'.
ACT 16:27 Ri achi c'a ri chajinel quichin ri yec'o pa cárcel, xuna' ruvüch roma ri cab-rakün. Y tok rija' xutz'et que ri ruchi' ri cárcel ye jakatajnük, xrelesaj c'a ri rumachet richin nucamsaj-ka-ri', roma rija' xunuc que xebe yan conojel ri yec'o pa cárcel.
ACT 16:28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu chin, y xbij: Man tacamsaj-avi', xa jare' rojc'o konojel, xbij.
ACT 16:29 Y ri achi chajinel xuc'utuj c'a jun candil. Y tok ruc'uan chic ri k'ak' ri', junanin c'a xoc-apu pa cárcel, pero nbarbot ruxbin-ri'. Y ri achi chajinel ri' xbexuque' c'a chiquivüch ri Pablo y ri Silas.
ACT 16:30 Y c'ateri' rija' xerelesaj-pe pa cárcel, y xuc'utuj cheque: ¿Achique c'a ri nc'atzin richin ninbün richin quiri' nquicolotüj ta? xbij rija'.
ACT 16:31 Y ri Pablo y ri Silas xquibij chin: Tatakej c'a ri Ajaf Jesucristo, rat y ri ye aj pan avacho, y nyixcolotüj, xquibij.
ACT 16:32 Ri Pablo y ri Silas xquitzijoj c'a ri rutzij ri Ajaf chin rija' y cheque chuka' conojel ri yec'o pa racho ri chajinel ri'.
ACT 16:33 Y man riq'uin tüj c'a que juis nüj ak'a' chic, rija' xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas. Y xban c'a can bautizar rija' y conojel ri ye aj pa racho.
ACT 16:34 Y c'ateri' xeruc'uaj chiracho richin xerutzuk-pe. Y rija' y ri ye aj pa racho juis c'a nquicot cánima, roma xquitakej ri Dios.
ACT 16:35 Y xsaker yan ruca'n k'ij ri jueces xequitük c'a juk'at chic chajinela' richin xbequibij chin ri achi chajinel quichin ri yec'o pa cárcel, que utz c'a que'elesüs-e ri Pablo y ri Silas.
ACT 16:36 Y ri chajinel xberubij-vi c'a chin ri Pablo: Ri jueces xquitük c'a pe rubixic chuve que quixinvelesaj-e. Vocomi quixel c'a pe. Quixbiyin c'a y nc'uje' ta uxlanen pa tak ivánima, xbij.
ACT 16:37 Pero ri Pablo xbij c'a cheque ri juk'at chic chajinela': Roj roj achi'a' romanos. Pero ivir, ri jueces chanin yan xquitük kach'ayic chiquivüch ri vinük y man jani tüj quibanun tüj juzgar pa kavi'. C'ateri' xojquitz'apij can chere' pa cárcel. Y vocomi ncajo' que man ta jun ri nunaben que nkutel-e. Ri ka-ley man quiri' tüj nbij. Que'ibij cheque ri jueces, que ja rije' ri quepu'u chikelesasic, xbij ri Pablo cheque.
ACT 16:38 Y ri juk'at chajinela' ri' xbequibij c'a cheque ri jueces ronojel ri xbij-e ri Pablo cheque. Romari' ri jueces xquixbij-qui', roma xquetamaj que ri ye ca'i' achi'a' ye romanos chuka'.
ACT 16:39 Y ri jueces xe'apon c'a quiq'uin ri Pablo y ri Silas chiri' pa cárcel, y xquic'utuj c'a cuyubül quimac chiquivüch. C'ateri' xequelesaj-pe pa cárcel y chuka' xquibij cheque que man chic c'a quec'uje-ka chiri' pa tinamit.
ACT 16:40 Tok ri Pablo y ri Silas xe'elesüs-e pa cárcel, xebe c'a pa racho ri Lidia, y xquicukubala' can quic'u'x ri hermanos. Y tok ye ch'ovinük chic cheque conojel, rije' xebe c'a.
ACT 17:1 Ri Pablo y ri Silas quitz'amon c'a bey. Xec'o pa tinamit Anfípolis y Apolonia, y c'ateri' c'a xe'apon pa tinamit rubini'an Tesalónica. Y ri vinük israelitas ri yec'o chiri', c'o c'a jun jay ape' nquimol-vi-qui' richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque.
ACT 17:2 Y ri Pablo, cachi'el c'a rubanalun pa ch'aka chic tinamit que nabey na napon pa tak jay ri ape' nquimol-qui' ri israelitas, ja chuka' ri' ri xbün chiri' pa tinamit Tesalónica. Xapon c'a pa jay ri ape' nquimol-qui' ri israelitas ri ruvinak, chupan ri k'ij richin uxlanen. Oxi' c'a semanas quiri' xbün, richin xquinuc pari' ri rutzij ri Dios.
ACT 17:3 Y ja ri rutzij ri Dios ri xucusaj richin xuk'alajrisaj chiquivüch ri vinük que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nc'atzinej na que xuc'usaj pokonül, y tok camnük chic e, xc'astüj c'a pe. Y ri Pablo xbij c'a chuka' cheque ri vinük: Ri Jesús ri nintzijoj chive yin, ja rija' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbij cheque.
ACT 17:4 Y yec'o-vi ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Yec'o israelitas ri xetaken, pero más ye q'uiy ri xa man ye israelitas tüj ri ye yo'ol ruk'ij ri Dios. Y ye q'uiy chuka' ri ixoki' ri nimak' quik'ij ri xetaken. Y conojel c'a rije' xequitzeklebej-e ri Pablo y ri Silas.
ACT 17:5 Jac'a ri vinük israelitas ri xa man nquitakej tüj ri Jesucristo, itzel xquina' cheque ri Pablo y ri Silas. Y romari' tok rije' xebequimolola-pe achi'a' ri ye itzel y ye k'or. Ye juis c'a vinük ri xequimol, roma xquiyüc-vi ri tinamit. Y rije' xebe richin nyebe'oc pa racho ri jun achi rubini'an Jasón, chiquicanoxic ri Pablo y ri Silas. Rije' ncajo' c'a nyequelesaj-pe pa jay y nyequiya-pe pa quik'a' ri vinük.
ACT 17:6 Pero xa man xequil tüj pe ri Pablo y ri Silas. Romari' tok xa ja chic ri Jasón y ch'aka chic hermanos ri xequic'uaj-e c'a chiquivüch ri achi'a' ri nyebanun mandar pari' ri tinamit. Y riq'uin c'a cuchuk'a' nyech'o-apu, y nquibij: Ri achi'a' quibini'an Pablo y Silas ye yojoy quinojibül conojel vinük richin ri ruch'ulef, y xeka-pe yan c'a chere' chupan ri katinamit.
ACT 17:7 Y ja ri Jasón ri xc'ulun-apu quichin pa racho. Conojel c'a ri nyetzekleben quichin ri Pablo y ri Silas, man ja tüj ri nbij ri ley richin ri karuch'ulef ri nyetajin chubanic. Rije' xa man nquitakej tüj ri nbij ri rey César, roma xa nquibij que c'o jun chic qui-rey, y rubini'an Jesús, xquibij.
ACT 17:8 Y tok ri vinük y ri achi'a' ri nyebanun mandar pari' ri tinamit Tesalónica xcac'axaj ri sujunic ri', xquixbij-qui' y romari' xevolol-ka chiquivüch.
ACT 17:9 Y roma ri quiri' xbix chiquij ri Jasón y ri ch'aka chic hermanos, ri nyebanun mandar xquinojij c'a que man nquiyüc tüj ch'a'oj chiquij, que xa nyetiquer nyecolotüj-e, pero nc'atzinej que nquiya' can tumin pa quiq'uexel y nyetz'et na c'a achique ri nyequibanala'. Y ri Jasón y ri ch'aka chic hermanos xquiya' c'a can ri tumin ri' y xe'el-pe.
ACT 17:10 Ri hermanos ri', chanin c'a xequitük-e ri Pablo y ri Silas c'a pa tinamit Berea. Chak'a' c'a xequitük-e. Y tok ri Pablo y ri Silas yec'o chic chiri' pa Berea, xebe c'a pa jun jay ape' ri israelitas nquimol-qui' richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque.
ACT 17:11 Y ri israelitas ri' más c'a utz quina'oj que chiquivüch ri israelitas yec'o pa tinamit Tesalónica, roma rije' choj xquic'ul ri rutzij ri Dios. Y ri jaru' ncac'axaj-e quiq'uin ri Pablo y ri Silas, nyequicanola' chupan ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can, richin nquetamaj, si ketzij ri nquibij o xa man ketzij tüj. Ri vinük ri' k'ij-k'ij c'a quiri' nquibün.
ACT 17:12 Y ye q'uiy c'a ri xetaken ri Ajaf Jesucristo chiquicojol ri israelitas. Y quiri' c'a chuka' chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj. Yec'o ri ixoki' ri c'o quik'ij y achi'a' chuka'.
ACT 17:13 Jac'a ri israelitas ri man quitaken tüj ri yec'o pa tinamit Tesalónica, xcac'axaj c'a que ri Pablo c'o pa tinamit Berea nutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük, y romari' rije' xebe c'a pa Berea. Y chiri' pa Berea xequitakchi'ij ri vinük richin xecatüj chirij ri Pablo.
ACT 17:14 Y ri vinük ri ye hermanos chic ri yec'o pa Berea, jari' xquitük-e ri Pablo c'a chuchi' ri mar. Y ri Silas y ri Timoteo c'a xec'uje' na c'a can pa Berea quiq'uin ri hermanos.
ACT 17:15 Y ri hermanos ri xerachibilaj-e ri Pablo, tok yec'o chic chuchi' ri mar, xquic'uaj c'a e lojc'an ya' pa jun tinamit rubini'an Atenas. Y ri hermanos ri' xetzolij c'a, y bin-pe cheque roma ri Pablo que ri Silas y ri Timoteo que'apon yan chanin pa tinamit Atenas, roma chiri' nyeroyobej-vi rija'.
ACT 17:16 Y tok ri Pablo ye royoben c'a ri Silas y ri Timoteo chiri' pa tinamit Atenas, ri ránima rija' juis c'a k'oxon nuna', roma ri tinamit ri' nojnük chi vachbül. Y ri vachbül ri', jari' ri ye c'unük qui-dios ri vinük.
ACT 17:17 Romari' ri Pablo napon c'a pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios chupan ri tinamit ri', y nquinuc c'a pari' ri rutzij ri Dios, ye rachibilan ri israelitas y ch'aka chic vinük ri ye yo'ol-vi ruk'ij ri Dios. Y quiri' vi chuka' nberubana' ronojel ri ch'aka chic k'ij pa c'ayibül. Nquinuc c'a pari' ri rutzij ri Dios quiq'uin ri nye'apon pa c'ayibül.
ACT 17:18 Y yec'o c'a ch'aka achi'a' ri nyejo'on etamabül chiri' pan Atenas, achi'a' ri nbix epicúreo cheque y ch'aka chic ri nbix estoico cheque, nyebetzijon c'a riq'uin ri Pablo. Pero yec'o chuka' ri xa nquibij: ¿Achique comi nrajo' nbij cheke ri jun achi re', xe nvolol? nquibij. Y ch'aka chic nquibila' c'a: Ri achi re' cachi'el xa nuya' quitzijol ch'aka chic dios quichin ch'aka chic vinük ri xa man ye aj chere' tüj, nquibij c'a. Y quiri' ri nquibij ri vinük ri', roma ri nutzijoj ri Pablo cheque, ja ri rutzij ri Jesús ri nc'amon-pe colonic, y nbij chuka' cheque pari' ri c'astajbül quichin ri caminaki'.
ACT 17:19 Y ri vinük ri' xquic'uaj c'a ri Pablo pan Areópago, ri ape' nquimol-vi-qui' ri nimak' quik'ij chiquicojol rije' chin nquibün mandar y juzgar. Y tok xe'apon c'a, rije' xquic'utuj chin ri Pablo: ¿Utz comi nbün chavüch que natzijoj cheke pari' ri c'ac'a' etamabül ri nak'alajrisaj?
ACT 17:20 Roma roj man kac'axan tüj ri natzijoj rat, y nkajo' c'a que nasol rij chikavüch, xquibij chin.
ACT 17:21 Y quiri' xquibij, roma conojel vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Atenas, ri aj chiri' y ri nyepu'u lojc'an chic ruch'ulef, man jun c'a chic nquibün tüj, xaxe ri ncac'axaj o nquibij jun chic na'oj ri c'ac'a' chiquivüch rije'.
ACT 17:22 Y tok ri Pablo xbepa'e-pe chiquivüch ri vinük chiri' pan Areópago, ri ape' xquimol-qui' ri más nimalüj tak achi'a' chin nquibün mandar y juzgar, xbij c'a: Rix ri rixc'o chere' pan Atenas, nintz'et c'a que iyo'on-vi quik'ij ri i-dios.
ACT 17:23 Tok xinc'o c'a ape' niya-vi quik'ij conojel i-dios, xintz'et c'a jun altar ri ape' nbij-vi: Richin ri Dios man etaman tüj ruvüch, nbij. Y ja Dios ri' ri man ivetaman tüj ruvüch, y niya' ruk'ij rix, jari' ri nink'alajrisaj yin chivüch vocomi.
ACT 17:24 Ja Dios ri' ri banayun ri ruch'ulef y ri jaru' ri c'o chuvüch. Ja rija' ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef. Y rija' Dios c'a ri', y man jun c'a vinük ntiquer tüj nbün jun jay richin nc'uje' ta rija' chupan.
ACT 17:25 Chuka' ri vinük man nyetiquer tüj nquito' ri Dios, roma pa ruq'uexel que quiri' ta nbanatüj, xa ja ri Dios ri nto'on richin ri vinük, roma ja rija' ri nyo'on kac'aslen, ri cakik' ri nkajik'aj, y ronojel ri ch'aka chic.
ACT 17:26 Chuka' rubanun cheke konojel ri rojc'o chuvüch ri ruch'ulef que xaxe riq'uin jun vinük roj alaxnük-pe, y katalun-ki' chuvüch ri ruch'ulef ape' rojc'o-vi y rubin chic chuka' ri tok nyetz'ucutüj ri karuch'ulef, y tok nyeq'uis ri ape' yec'o-vi. Jari' ri rubin chic pe ojer can.
ACT 17:27 Cachi'el nbün ri moy, nkacanoj ri Dios, ape' la c'a nkil-vi-pe. Y xa man nüj tüj c'o-vi, xa nakaj c'o-vi-pe kiq'uin.
ACT 17:28 Y roma rija' tok c'o kac'aslen, roma rija' tok nkusilon, y roma chuka' rija' tok rojc'o, cachi'el c'a quibin ch'aka achi'a' poetas ri chi'icojol, que roj ralc'ual c'a chuka' ri Dios.
ACT 17:29 Y si roj ralc'ual c'a ri Dios, man nkutiquer tüj nkabij Dios chin jun ruvachbül ri xa achi'a' ye banayun. Y ri' stape' (aunque) ta riq'uin k'anapük o sakpük o riq'uin abüj banun-vi, roma xa runojibül jun vinük.
ACT 17:30 Ri vinük ri ojer can, xquibanala' vachbül richin xquiya' quik'ij, y ri Dios juis xerucoch', roma man quetaman tüj achique ri c'uluman que nquiya' ruk'ij. Jac'a ri k'ij re' rija' nbij que conojel vinük tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin.
ACT 17:31 Roma rija' rucha'on jun k'ij richin tok nbün juzgar pa quivi' conojel vinük. Rucha'on chic c'a Jun ri choj vi nbanun juzgar. Y ri Dios xuk'alajrisaj que ketzij que ri Jun ri' nbanun juzgar, roma xbün chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xbij ri Pablo.
ACT 17:32 Y tok ri vinük xcac'axaj que c'o Jun ri xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', yec'o ch'aka xa xetze'en-apu chirij ri Pablo. Pero yec'o ch'aka chic xebin chin: Ncatkac'axaj na jun bey chic, xquibij.
ACT 17:33 Y ri Pablo xel-pe chiquicojol.
ACT 17:34 Y yec'o c'a ca'i-oxi' vinük ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Ri vinük re' xebe-vi c'a chirij ri Pablo. Chiquicojol ri vinük ri xetaken, c'o c'a ri jun achi rubini'an Dionisio, jun achi ri chiquicojol ri jueces pa ri Areópago. Y c'o c'a chuka' jun ri ixok rubini'an Dámaris ri xutaken ri Ajaf Jesucristo. Y yec'o chuka' ch'aka chic.
ACT 18:1 Y jari' tok ri Pablo xuya' can ri tinamit Atenas, y xbe pa tinamit rubini'an Corinto.
ACT 18:2 Chiri' c'o c'a jun achi israelita rubini'an Aquila, y rija' alaxnük pa ruch'ulef Ponto. Rija' rachibilan ri Priscila ri rixjayil, xa c'a xe'apon c'a pa Corinto, ye elenük c'a pe pa ruch'ulef Italia, ape' xec'uje-vi. Xe'el c'a pe pa ruch'ulef ri', roma ri Claudio ri nimalüj rey chiri' xbij can que ri vinük israelitas que'el-e pa tinamit Roma. Y ri Pablo xapon c'a chiquitz'etic.
ACT 18:3 Y roma ri xa junan c'a ri quisamaj chi oxi', ri Pablo xc'uje' c'a ka quiq'uin. Chi oxi' ye banuy c'a jay riq'uin c'ul, y junan xesamüj.
ACT 18:4 Ja pa tak k'ij richin uxlanen, ri Pablo nbe c'a chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, nuk'alajrisaj c'a ri Jesús chiquivüch ri vinük israelitas y ri man ye israelitas tüj. Nutij c'a ruk'ij quiq'uin, richin nk'ax ta cheque.
ACT 18:5 Y tok ri Silas y ri Timoteo ye tzolijnük chic pe pa ruch'ulef Macedonia y yec'o chic riq'uin ri Pablo pa tinamit Corinto, jari' tok ri Pablo más xujüch-ri' chutzijosic ri rutzij ri Dios. Y man nrevaj tüj vi ba' richin nuk'alajrisaj cheque ri israelitas ri yec'o chiri', que ri Jesús ja vi ri' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
ACT 18:6 Pero ri israelitas ri' man nka' tüj c'a chiquivüch ri nbij ri Pablo, y q'uiy c'a itzel tak tzij ri nyequibila'. Romari' ri Pablo xutotaj ri rutziek, richin quiri' tiquinabej que man utz tüj ri xquibün. Y xbij c'a chuka' cheque: Ja rix c'o imac vi nyixbetzak pa castigo. Yin xinel yan c'a chuvüch, roma xinya' ri rutzijol chive. Y vocomi nyixinya' c'a can, richin nquibe quiq'uin ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij cheque.
ACT 18:7 Y jari' xel c'a pe ri Pablo chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y xbe chiracho ri jun achi rubini'an Justo. Ri achi ri' man israelita tüj pero yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y ri racho chunakaj ape' nquimol-qui'.
ACT 18:8 Y jun chic achi rubini'an Crispo, jun achi ri más uc'uey chiquivüch chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, xutakej c'a ri Ajaf Jesucristo ye rachibilan ri ye aj pa racho. Y yec'o c'a chuka' ch'aka chic vinük aj chiri' pa tinamit Corinto, xetaken ri Jesucristo tok xcac'axaj ri rutzij ri Dios. Y xeban c'a chuka' bautizar.
ACT 18:9 Y ri Ajaf xch'o c'a riq'uin ri Pablo pa jun chak'a', xuc'ut c'a ri' chuvüch pa jun cachi'el achic', y xbij c'a chin: Man c'a taxbij-avi' y man tatanaba' rubixic ri nutzij cheque ri vinük.
ACT 18:10 Y yin c'a ri nquichajin avichin chere', man jun itzel ri nac'ulachij tüj pa quik'a' ri vinük. Roma chere' pa tinamit Corinto ye q'uiy vinük ri ye vichin chic yin, roma yinquitakej, xbij ri Ajaf.
ACT 18:11 Romari' jun juna' riq'uin nic'aj ri xc'uje-ka ri Pablo chiri' pa Corinto, rija' nuc'ut-vi c'a ri rutzij ri Dios.
ACT 18:12 Y chupan ri tiempo ri', ja ri jun achi rubini'an Galión ri gobernador chiri' pa ruch'ulef rubini'an Acaya, ri ape' c'o-vi ri tinamit Corinto. Y ja tiempo ri' tok ri israelitas xquimol-qui' richin xecatüj chirij ri Pablo. Xbequitz'ama-pe, xquic'uaj pa juzgado,
ACT 18:13 y xbequibij c'a chin ri gobernador Galión: Ri jun achi re' nbün c'a cheque ri vinük que tiquiya' ruk'ij ri Dios, pero xa man cachi'el tüj rubanic ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 18:14 Y tok ri Pablo xrajo' xch'o-apu, xa ja ri Galión ri xch'o-pe nabey, y xbij c'a cheque ri israelitas ri': Man chic c'a jun tibij-pe chuve. Roma xa ta camic o jun ta chic ruvüch ch'a'oj rubanun can ri achi re', utz ta que nibij-pe chuve. Pero xa man quiri' tüj.
ACT 18:15 Roma ri rumac ri achi re' xa chivüch ka rix. Xa pari' tijonic, ri i-ley y ri bi'aj Jesús. Yin man ninjo' tüj c'a ninbün juzgar pari' re'. Xa tichojmirsaj-ka chivüch rix, xbij.
ACT 18:16 Y xerelesaj-pe chiri' pa juzgado.
ACT 18:17 Jari' tok ri vinük xquitz'om ri Sóstenes chuvüch ri Galión ri gobernador, y xquich'ey. Ri Sóstenes c'a re' jun ri uc'uey quichin ri vinük chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Pero ri Galión xbün que man xutz'et tüj ri xbanatüj.
ACT 18:18 Y ri Pablo q'uiy c'a k'ij ri xc'uje' na ka chiri' quiq'uin ri hermanos pa tinamit Corinto, pero tok nc'atzinej que xbe, nc'atzinej que xeruya' can. Y tok ch'ovinük chic can cheque ri hermanos, rija' xbe richin nyerutz'ama-pe jun barco richin nbe c'a pa ruch'ulef rubini'an Siria. Y ye rachibilan c'a e ri Priscila y ri Aquila. Y ri Pablo c'o ri rusujun chin ri Dios. Romari' tok xe'apon pa Cencrea, ri tinamit ri c'o que nye'oc-e pa barco, ri Pablo xujuc'-e ri rusmal tak ruvi', richin retal que rija' xuq'uis yan pari' ri rusujun chin ri Dios que nbün.
ACT 18:19 Y tok xec'o lojc'an-ya', xe'apon c'a pa tinamit rubini'an Éfeso. Ri Pablo xeruya' can ri Priscila y ri Aquila, y rija' xbe pa jun jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Junan c'a nquinuc pari' ri rutzij ri Jesucristo, quiq'uin ri ruvinak ye israelitas.
ACT 18:20 Y ri israelitas ri' xquibij c'a chin que tic'uje-ka ba' quiq'uin chiri' pan Éfeso, pero rija' man xrajo' tüj.
ACT 18:21 Xa xbij c'a cheque que nc'atzin que c'o pa tinamit Jerusalén ri k'ij richin ri nimak'ij ri petenük. Pero nquitzolij chic pe jun bey iviq'uin, si quiri' nrajo' ri Dios, xbij. Y tok ch'ovinük chic c'a can cheque conojel, xuya' c'a can ri tinamit Éfeso y xoc chic e pa barco.
ACT 18:22 Tok xbeka-ka can pa tinamit Cesarea, choj c'a xbe pa tinamit Jerusalén. Y tok ye rubanun saludar chic can ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', rija' xbe c'a pa tinamit Antioquía.
ACT 18:23 Y xc'uje' na c'a e ba' chiri' pan Antioquía. C'ateri' xtzolij chic jun bey chin nyerucukubala' quic'u'x ri hermanos ri yec'o pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galacia y ri yec'o chuka' pa ruch'ulef Frigia.
ACT 18:24 Y chiri' pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', xapon c'a jun achi israelita rubini'an Apolos, jun achi aj pa tinamit Alejandría. Y jabel c'a retaman ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, y jabel chuka' retaman nch'o chiquivüch ri vinük, romari' jabel rubixic nbün chin.
ACT 18:25 Y jabel vi rutijosic banun chupan ri rutzij ri Ajaf Jesús. Y riq'uin c'a ronojel ránima nutzijoj ri rutzij ri Ajaf Jesús cheque ri vinük. Jabel vi nyerutijoj pari' ri Jesús. Xa ja rija' xaxe ri bautismo richin ri Juan Bautista y ri retaman ri Juan pari' ri Jesús, jari' ri retaman Apolos chuka'.
ACT 18:26 Y man nuxbij tüj c'a ri' nutzijoj chiquivüch ri vinük pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y ri Priscila y ri Aquila xcac'axaj c'a. Y rije' pa ruyon c'a xech'o riq'uin, y xquiya' más rubeyal chuvüch, pari' ri rutzij ri Dios, y más pari' ri Jesús y ri colonic ri c'o riq'uin.
ACT 18:27 Y rurayibül vi c'a rija' que nbe pa ruch'ulef rubini'an Acaya. Romari' tok ri hermanos ri yec'o pa tinamit Éfeso xquibij c'a chin que utz ri nunuc, y xquibün chuka' e jun vuj richin nuya' cheque ri ye takenela' vi richin ri Jesús ri yec'o pa ruch'ulef Acaya. Ri vuj ri' nbij c'a que tiquic'ulu' ri Apolos. Y tok ri Apolos xapon, juis xucukuba' quic'u'x ri takenela' ri yec'o chiri', ri xsamüj yan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa tak cánima richin quitaken y ye colotajnük chic.
ACT 18:28 Y ri Apolos chiquivüch c'a conojel tok xuk'alajrisaj que ri israelitas ri man quitaken tüj ri Jesucristo, man ja tüj ri nyetajin chubanic. Y ri israelitas ri' man jun c'a nquibij, roma ri Apolos nucusaj c'a ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can, richin nbij que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
ACT 19:1 Y ja tok ri Apolos c'o pa tinamit Corinto, jari' tok ri Pablo rutz'amon c'a bey, y xbec'o-pe pa tak tinamit ri yec'o-e chirij-juyu' pa ruch'ulef Galacia y Frigia. Y c'ateri' xapon pa tinamit Éfeso, y xeberila' ch'aka chic hermanos chiri'.
ACT 19:2 Romari' rija' xuc'utuj c'a cheque: Tok xitakej, ¿xka-pe ri Lok'olüj Espíritu pan ivi'? xbij. Y ri hermanos ri' xquibij chin: Nixta man ketaman tüj que c'o Lok'olüj Espíritu, xquibij.
ACT 19:3 Y jari' tok ri Pablo xuc'utuj chic cheque: ¿Achique c'a chi bautismo ri xban chive? xbij. Y ri hermanos ri' xquibij: Roj ja ri bautismo ri ruc'utun can ri Juan Bautista ri xban cheke, xquibij.
ACT 19:4 Y ri Pablo xbij cheque: Ri bautismo ri xbün ri Juan, retal que ri vinük xtzolin-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Pero xbij c'a chuka' que c'o Jun ri npu'u, y jari' ri tiquitakej. Y ri' ja ri Jesús, roma ja rija' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbij ri Pablo.
ACT 19:5 Y tok rije' xcac'axaj c'a ri quiri', xcajo' que xeban bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús.
ACT 19:6 Y xka-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi', tok ri Pablo xuya' ruk'a' pa quivi'. Y xech'o c'a pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj, y xquik'alajrisala' ri xbix cheque roma ri Dios.
ACT 19:7 Y yec'o colope' doce achi'a' chiconojel.
ACT 19:8 Ri Pablo k'ij-k'ij chin oxi' ic' xapon chiri' chupan ri jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios. Man c'a nuxbij tüj ri' nutzijoj ri rutzij ri Jesucristo cheque ri vinük. Nquinuc pari' ri tzij ri nch'o pari' tok ri vinük yec'o pa ruk'a' ri Dios. Rija' nutij c'a ruk'ij quiqúin.
ACT 19:9 Pero yec'o c'a ch'aka ri xquicovirsaj ri cánima, y man xetaken tüj. Xa pa ruq'uexel xetaken tüj, xa xquitz'om itzel nyech'o chiquivüch ri vinük chirij ri Ajaf Jesús, ri utzilüj Bey. Romari' ri Pablo xuch'ür-e-ri' quiq'uin, y xeruc'uaj c'a e chuka' ri ye takenela' chic. Y pa jun jay richin tijonic ri richin ri achi rubini'an Tiranno nquimol-vi-qui', richin nquinuc pari' ri rutzij ri Dios ronojel k'ij.
ACT 19:10 Y ca'i' juna' ri xbün quiri' ri Pablo. Romari' tok conojel xe'ac'axan ri rutzij ri Ajaf Jesús chiri' pa ruch'ulef rubini'an Asia. Chi israelitas y man israelitas tüj ri xe'ac'axan.
ACT 19:11 Y ri Dios xucusaj c'a ri Pablo richin xerubanala' nimak' tak milagros.
ACT 19:12 Romari' hasta ri tziük ri nuya' chu-ruc'u'x rija' tok nsamüj y chuka' ri rusu't ri xe'uc'u'üx quiq'uin yava'i', ri yava'i' ri' xec'achoj. Chuka' ri vinük yec'o itzel tak espíritu quiq'uin, ri itzel tak espíritu xe'el-vi-e, riq'uin xe'uc'u'üx chuka' ri tziük quiq'uin.
ACT 19:13 Y yec'o c'a achi'a' israelitas ri nyebiyaj, ri ye elesüy vi itzel tak espíritu. Ch'aka c'a cheque rije' ncajo' c'a nquicusaj ri rubi' ri Ajaf Jesús richin que nquibün quiri'. Romari' rije' nquibij c'a cheque ri itzel tak espíritu: Pa rubi' ri Ajaf Jesús ri nutzijoj ri Pablo nkabij c'a chive que quixel-e, nquibij c'a cheque.
ACT 19:14 Y quiri' c'a chuka' ncajo' nquibün ri ye vuku' (siete) ruc'ajol ri achi rubini'an Esceva, jun ri nuc'uan ri sacerdotes.
ACT 19:15 Pero jun bey tok rije' xquicusaj ri rubi' ri Jesús richin nquelesaj ri itzel espíritu c'o riq'uin jun achi, ri espíritu ri' xch'o-pe y xbij: Yin vetaman achique ri Jesús y chuka' vetaman achique chi achi ri Pablo. Jac'a rix, ¿achique uch'uk'a' pan ik'a' rix? xbij cheque.
ACT 19:16 Y ri achi ri c'o ri itzel espíritu riq'uin, xtorij c'a ri' chiquij ri achi'a' ri', y man jun chic c'a ri nyetiquer nquibün pa ruk'a', xa xch'acon-vi chiquij. Xuretz c'a ri quitziek chiquij y ye socotajnük xe'anmüj-e chupan ri jay ri'.
ACT 19:17 Y ri xbanatüj xetamüx c'a coma conojel. Xetamüx c'a coma ri israelitas y ri man ye israelitas tüj ri yec'o chupan ri tinamit Éfeso. Rije' juis c'a xbiri' xpu'u cheque roma ri xbanatüj. Y ri Ajaf Jesús xuc'ul c'a ruk'ij.
ACT 19:18 Y ye q'uiy c'a cheque ri vinük ri quitaken chic, nquimol-qui' chin nquik'alajrisaj chiquivüch ri itzel ri quibanun.
ACT 19:19 Ye q'uiy c'a ri quitaken chic ri Ajaf Jesús, ye aj-itza' ri rubanun can. Romari' xequicanola-pe ri quivuj richin itz, y ja chiquivüch ri vinük xequiporoj-vi ri quivuj ri'. Y ri rajil ri jaru' vuj richin itz ri xporox, c'o colope' jun cincuenta mil sakpük tumin.
ACT 19:20 Y roma c'a ri xbanatüj, xk'alajin ri ruchuk'a' ri rutzij ri Ajaf Dios y ye juis vinük ri nyetaken.
ACT 19:21 Y ri Pablo xunuc que nc'atzinej que nbe c'a pa ruch'ulef Macedonia y pa ruch'ulef Acaya chiquitz'etic ri hermanos. Y chuka' xunuc que nc'atzinej que nbe c'a pa tinamit Jerusalén, y c'ateri' que nbe pa tinamit Roma.
ACT 19:22 Romari' xerutük c'a e ri Timoteo y ri Erasto, ri nyeto'on richin, c'a pa ruch'ulef Macedonia. Y rija' c'a xc'uje' na chic ba' pa ruch'ulef Asia.
ACT 19:23 Y pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', ri vinük juis c'a coyoval xecatüj c'a chirij ri ketzij bey ri Ajaf Jesús.
ACT 19:24 Y ja ri jun achi samajiy-sakpük ri rubini'an Demetrio, ri xetakchi'in ri vinük. Roma chiri' pan Éfeso, c'o racho jun ruvachbül ri ixok dios ri nbix Diana chin, y ja ri ruvachbül ri jay ri' ape' nyerubanala' rija' riq'uin ri sakpük, y nyeruc'ayij. Y ri achi ri', ye rachibilan ri samajela' juis c'a nyech'acon chiquij ri tak ruvachbül jay ri'.
ACT 19:25 Romari' ri achi ri' xeroyoj ri samajela', y xerumol chuka' ri ch'aka chic banoy ruvachbül ri jay richin ri Diana, y xbij cheque: Rix ivetaman c'a que ri jun samaj katz'amon, c'o-vi ch'acoj chirij.
ACT 19:26 Pero rix itz'eton y chuka' ivac'axan chic que ri achi ri nbix Pablo chin, nbij c'a cheque ri vinük que ri vachbül ye banalun coma achi'a' man ye dios tüj. Y ye q'uiy ri rujalon chic quinojibül y quitaken chic, man xe tüj chere' pan Éfeso, xa jubama pa ronojel ri ruch'ulef Asia.
ACT 19:27 Y man xe tüj chin ri kach'acoj xa ch'a'oj c'a nbün, xa ch'a'oj chuka' nbün chin ri racho ri ka-dios Diana, roma man jun ruk'ij nban can chin. Y si quiri' nban chin, nyetzelüs c'a can ri nimalüj ka-dios, y jun dios ri nquiya' chuka' ruk'ij ri vinük ri yec'o pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Asia y ri ye richin ch'aka chic ruch'ulef, xbij.
ACT 19:28 Tok xcac'axaj ri xbij ri Demetrio cheque, ri achi'a' ri' xcatüj coyoval. Y junan c'a tok xech'o riq'uin ronojel cuchuk'a', y xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! xquibij c'a.
ACT 19:29 Y conojel c'a ri vinük richin ri tinamit Éfeso xebecatüj-pe, stape' (aunque) man quetaman tüj achique roma. Rije' xa ja ri ca'i' achi'a' ri nyepu'u pa ruch'ulef Macedonia, ri ye rachibil ri Pablo ri xequitz'om. Ri ca'i' achi'a' ri' quibini'an Gaio y Aristarco. Y xequic'uaj-e pa ri estadio ri ape' nquimol-vi-qui' ri vinük ri'.
ACT 19:30 Y ri Pablo xrajo' c'a xapon chupan ri lugar ri', y xoc ta apu richin nch'o chiquivüch ri vinük, pero ri hermanos man xquiya' tüj k'ij chin.
ACT 19:31 Chuka' yec'o c'a ch'aka ri más nimalüj achi'a' pari' ri ruch'ulef Asia ri yec'o chiri' pa tinamit Éfeso, ri xquitük rubixic chin ri Pablo que man tapon ape' quimolon-vi-qui' ri vinük. Xquibün c'a quiri' ri achi'a' ri', roma cachibil qui' riq'uin ri Pablo.
ACT 19:32 Ja ri ntajin-vi ri quimolic, ri vinük juis pa quichi' nquibün. Yec'o jun vi c'a ri nquibij. Y ri ch'aka jun vi chic ri nquibila'. Y ri más ye q'uiy ni man quetaman tüj achique roma tok quimolon-apu-qui' quiq'uin. Satznük c'a quic'u'x ri vinük ri quimolon-qui'.
ACT 19:33 Y chiquicojol c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', yec'o c'a vinük israelitas ri chiri' pa tinamit yec'o-vi, y rije' richin que nquito-qui' y man jun tüj npu'u chiquij, romari' xquiya' runa'oj jun achi ri quivinak, ri rubini'an Alejandro y xquibün chin que tich'o-pe chiquivüch ri vinük. Y tok ri Alejandro c'o chic chiquivüch ri vinük, richin nquicol ta qui', xbün c'a retal riq'uin ri ruk'a' que quetane-ka.
ACT 19:34 Pero ri vinük ri' xa itzel nquina' cheque ri israelitas. Romari', tok xquitz'et ri Alejandro y xquinabej que israelita, jun colope' ca'i' horas ri xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! Riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nyech'o, y junan c'a tok nyech'o.
ACT 19:35 Y tok ri tz'ibüy richin ri tinamit ri' xtiquer xerutanaba-ka ri vinük, xbij c'a cheque: Vinük richin ri tinamit Éfeso, ¿c'o ta comi jun vinük ri man ta etamayon que ri aj chere' pan Éfeso ye chajinela' vi richin ri racho ri Diana y quiri' chuka' richin ri ruvachbül ri nimalüj dios Diana ri kajnük-pe chila' riq'uin ri dios Júpiter?
ACT 19:36 Y man jun c'a nbanun que man ta quiri'. Xa tich'uch'u' c'a ka ri ivánima, man tibün ri xa man c'uluman tüj.
ACT 19:37 Roma ri achi'a' ri ye ic'amon-pe, man jun itzel quibanun chirij ri racho ri i-dios, ri Diana, o quibin tüj chirij rija', ri i-dios.
ACT 19:38 Y si ri Demetrio y ri samajela' ri ye rachibil c'o ncajo' nquich'ojij chirij jun, romari' yec'o jueces, yec'o juzgados, ri ape' c'uluman nquichojmirsaj-vi-qui'.
ACT 19:39 Y si xa jun chic ruchojmirsasic ri nijo' rix, tikacha' c'a can jun k'ij tok nkamol-ki' konojel y nkachojmirsaj, cachi'el ri nbij ri ka-ley.
ACT 19:40 Roma xa choj quiri' kamolon-pe-ki'. Y si ta nc'utux cheke que achique roma tok kamolon-ki' y achique roma tok ye cacatajnük-pe ri vinük, man jun nkabij. Y riq'uin ba' ri aj-Roma ri nyebanun mandar nquinuc que nkabün ri kamolic re' richin nkacatüj chiquij. Y ri' c'ayuf cheke roj.
ACT 19:41 Y ri tz'ibüy can xe c'a xbij ri tzij ri', xbij que ri molic ri' titane' can.
ACT 20:1 Y tok xtane' c'a ronojel y ri vinük quitalun chic e qui', ri Pablo xerumol c'a conojel ri hermanos aj chiri' pa tinamit Éfeso, y xerupixabala' can. Y tok ch'ovinük chic can cheque y ye ruk'etelon chic can conojel, xutz'om c'a e bey richin nbe c'a pa ruch'ulef Macedonia.
ACT 20:2 Xbe c'a chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa ronojel lugar chiri' pa Macedonia, y xberucukubala' c'a can quic'u'x riq'uin q'uiy tzij. Y c'ateri' xbe pa ruch'ulef Grecia.
ACT 20:3 Y xc'uje' c'a oxi' ic' chiri'. Y tok rija' xrajo' xbe pa barco richin ntzolij pa ruch'ulef Siria, jari' tok xunabej que ri ruvinak israelitas ri man quitaken tüj, c'o ri quinucun que nquibün chin tok ntoc-e pa barco. Y romari' rija' xa xujül ri runucun, rija' xa xunuc que xtic'o jun bey chic pa Macedonia.
ACT 20:4 Ri nyebe ta chirij ri Pablo c'a pa ruch'ulef Asia ja ri Sópater aj pa tinamit Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri ye aj pa tinamit Tesalónica, ri Gaio ri aj pa tinamit Derbe, ri Timoteo, ri Tíquico y ri Trófimo ri ye aj pa ruch'ulef Asia.
ACT 20:5 Pero ri hermanos re' xenabeyüj yan c'a e chikavüch roj, y xojcoyobej c'a chiri' pa tinamit Troas. Ja yin xkil-ki' pa tinamit Filipos.
ACT 20:6 Y tok c'unük chic c'a ri nimak'ij tok nc'ux ri caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, jari' tok roj xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Filipos. Y vo'o' k'ij c'a ri xkacusaj roj richin que xojapon quiq'uin, chiri' pa tinamit Troas. Y vuku' (siete) c'a k'ij ri xojc'uje-ka chiri'.
ACT 20:7 Y chupan ri nabey k'ij richin ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri hermanos ri yec'o chupan ri tinamit ri' richin nkac'ux ri caxlan-vüy chin nkac'uxla'aj richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'o c'a chiquivüch ri hermanos, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja ri ruca'n k'ij nc'atzinej que nbe.
ACT 20:8 Y pa rox piso chicaj-e, ri ape' kamolon-vi-ki', jabel c'a sük roma q'uiy k'ak' ye tzijon.
ACT 20:9 Pero c'o c'a jun ala' rubini'an Eutico, ri tz'uyul pa ventana richin ri jay. Y roma ri Pablo c'a nch'o na c'a ri nüj chic ak'a', juis c'a ruvaran xpu'u ri ala' ri'. Pero tok xvür-vi-ka, ri ala' xtzak-ka pan ulef. Ja pa rox piso xtzak-vi-ka. Y tok xebe c'a chuyaquic, xa xquitz'et que camnük chic.
ACT 20:10 Y c'ateri' ri Pablo xbeka-pe y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala', y xuk'etej. Y xbij c'a cheque ri hermanos: Man tixbij-ivi'. Ri ala' xa xc'astüj yan pe.
ACT 20:11 Y ri Pablo y ri ch'aka chic xejote' chic e pa jay. Rija' xuper c'a ri caxlan-vüy, y xquic'ux. Y xutz'om chic c'a nch'o jun bey, y c'a ja xsaker-pe tok xtane'. Y jari' chuka' tok xbe.
ACT 20:12 Y ri hermanos juis c'a xcuker quic'u'x roma ri ala', roma c'üs vi ri xquic'uaj.
ACT 20:13 Y ri Pablo chirakün xbe pa tinamit Asón. Pero xojnabeyüj-e roj pa barco, richin quiri' nyekac'ama-pe ri Pablo chiri' pan Asón, roma quiri' ri ruchojmil ri rubin-e rija' cheke.
ACT 20:14 Tok xbekac'ulu-ki' chiri' pa tinamit Asón, rija' xoc c'a e kiq'uin pa barco richin xojbe c'a tinamit rubini'an Mitilene.
ACT 20:15 C'ateri' xojel chic c'a e chiri' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojc'o chuvüch ri ruch'ulef pa ya' rubini'an Quío. Y c'a ja pa ruca'n chic k'ij chin ri xojc'o chuvüch ri Quío, jari' tok xojc'o pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Samos, c'ateri' ja pa tinamit Trogilio xojuxlan-vi-e. Y c'a ja chic pa ruca'n k'ij xojapon pa tinamit rubini'an Mileto.
ACT 20:16 Y man xojbe tüj c'a pa tinamit Éfeso, roma ri Pablo man c'a nrajo' tüj que q'uiy chic tiempo ri nc'uje-ka pa ruch'ulef Asia. Y xa rurayibül c'a que napon yan pa tinamit Jerusalén richin ri nimak'ij rubini'an Pentecostés, si xtitzakon.
ACT 20:17 Y chiri' c'a pa tinamit Mileto rojc'o-vi, tok ri Pablo xutük coyoxic ri uc'uey quichin ri hermanos pa tinamit Éfeso.
ACT 20:18 Ja tok xe'apon kiq'uin chic ri hermanos ri', ri Pablo xbij cheque: Rix jabel ivetaman achique rubanic ri nuc'aslen ri xinc'uaj chivüch jampe' xinc'uje' chi'icojol chere' pa ruch'ulef Asia.
ACT 20:19 Nuch'utinirsan c'a vi' chuvüch ri Ajaf Dios chubanic ri rusamaj. Stape' (Aunque) c'o ok'ej, ninbün ri rusamaj. Y stape' (aunque) chuka' ri nuvinak xinquiya' pa k'oxon roma ri itzel nyequinucula' richin nquibün chuve, xinbün ri rusamaj rija'.
ACT 20:20 Man jun bey c'a xinmalij tüj ka que man ta chic xintzijoj ri rutzij ri Dios ri utz nbün chin ri ic'aslen. Y xixintijoj c'a chupan ri rutzij ri Dios tok c'o molojri'il y pa tak ivacho chuka'.
ACT 20:21 Y cheque ri nuvinak israelitas y cheque ri vinük man ye israelitas tüj, nuk'alajrisan c'a chuka' que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquitakej ri Kajaf Jesucristo.
ACT 20:22 Y vocomi, ri Lok'olüj Espíritu nbün chuve que nquibe c'a pa tinamit Jerusalén, y man vetaman tüj c'a achique ri ninc'ulachij chiri'.
ACT 20:23 Ri vetaman xaxe c'a ri ruk'alajrisan ri Lok'olüj Espíritu chuve, que yin nquitz'apis pa cárcel, y nintij pokonül tok nquinapon pa tinamit Jerusalén. Roma quiri' ri ruk'alajrisan-pe ri Lok'olüj Espíritu chuve ronojel tinamit ape' xinc'o yan pe.
ACT 20:24 Pero man ja tüj ri' ri más ninnuc pari', ni man ja tüj chuka' ri nuc'aslen ri ninnuc más. Ri más c'a ninnuc, ja ri samaj ri ruyo'on ri Ajaf Jesús chuve, y riq'uin ta c'a quicot ri ninq'uis rutzijosic cheque ri vinük ri utzilüj tzij richin colonic, ri nk'alajrisan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
ACT 20:25 Y yin vetaman chic c'a que ja ruq'uisbül mul re' ri nquinitz'et-e. Rix c'a ri xivac'axaj tok xintzijoj chive pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, rix xa man nquinitz'et tüj chic e chuvüch ri ruch'ulef.
ACT 20:26 Romari' ninbij can chive, que man numac tüj yin si yec'o ch'aka chi'icojol rix aj-Éfeso ri nyebetzak c'a chupan ri castigo.
ACT 20:27 Roma man jun ri xinvevaj, y man ta xinbij chive, xa ronojel ri runucun ri Dios pa kavi' roj vinük xinbij chive.
ACT 20:28 Tichajij c'a ka ic'aslen rix, y quiri' chuka' tibanala' quiq'uin conojel ri hermanos, roma ri samaj ri ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu chive, ja que jabel quic'uaxic nibün, roma rije' ye richin chic ri Ajaf Jesús y ye ru-iglesia chuka' chic, roma ja rija' ri xcolon quichin, riq'uin ri ruquiq'uel ri xbiyin chuvüch ri cruz tok xcamsüs.
ACT 20:29 Roma vetaman que xe tok man nquipu'u tüj chic yin, jari' nyeka-pe can vinük ri cachi'el quibanic utiva'. Roma ri utiva', xe ri nye'oc chiquicojol ri ovejas, nyequic'ux y nyequiq'uis. Ye quiri' chuka' ri vinük ri', nye'oc chiquicojol ri hermanos, y nquibün c'a cheque que man chic nquiya' tüj cánima riq'uin ri Ajaf Jesús.
ACT 20:30 Y yec'o c'a chuka' ch'aka chive rix ri nyebek'alajin-pe. Y rije' man ja tüj rubixic nquibün chin ri rutzij ri Dios, y nyequijüch quivüch ri ye takenel vi richin ri Jesús, richin que ri ch'aka cheque rije' nyequitzeklebej-e rije'.
ACT 20:31 Roma c'a ri', tichajij-ivi'. Tika-pe chi'ic'u'x que yin oxi' juna' ri xinc'uje' iviq'uin, y chi jumul xixinvok'ej y xixinpixabaj.
ACT 20:32 Y vocomi c'a hermanos, nyixinjüch can pa ruk'a' ri Dios y ri rutzij. Y ri tzij ri' nuk'alajrisaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chikavüch, y nbün c'a cheke que ri kac'aslen nq'uiy y chuka' que junan ri nkichinaj quiq'uin ri ch'aka chic ri ch'ajch'oj chic quic'aslen y ye richin chic ri Dios.
ACT 20:33 Y yin man roma tüj c'a xinjo' ri itumin, ni man roma tüj chuka' xinrayij ri itziek, roma ta ri' xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, man quiri' tüj.
ACT 20:34 Roma rix jabel ivetaman que xinsamüj riq'uin nuk'a' richin c'o xincusaj yin y c'o chuka' xquicusaj ri vachibila'.
ACT 20:35 Yin xinc'ut c'a chivüch que nc'atzin que nyixsamüj richin nich'üc itumin richin que riq'uin ri' nye'itojoj ri nc'atzin quito'ic. Y tika-pe c'a chi'ic'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús. Rija' rubin c'a can: Más nquicot ránima ri vinük ri nspan que chuvüch ri nc'ulun jun sipanic.
ACT 20:36 Y tok rija' ch'ovinük chic ka, xxuque' c'a y xbün orar quiq'uin conojel ri yec'o chiri'.
ACT 20:37 Y ri quimolon c'a qui' chiri' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj chuka' ri Pablo.
ACT 20:38 Y juis nyebison roma ri Pablo, roma rija' xbij c'a can cheque que man jun bey chic c'a nquitz'et ruvüch chuvüch ri ruch'ulef. Y xebe c'a chirij, richin xbequijacha' can pa barco.
ACT 21:1 Y tok kajachon chic ki', ri hermanos xecanaj c'a can, y roj xojoc-e pa barco, y choj xojbe c'a pa jun vit ruch'ulef ri c'o pa ya' y rubini'an Cos. Pa ruca'n k'ij tok xojel-e chiri', xojapon pa jun chic vit ruch'ulef c'o chuka' pa ya' y rubini'an Rodas. Y tok xojel-e pa Rodas, xojapon c'a pa tinamit rubini'an Pátara.
ACT 21:2 Chiri' pa Pátara xbekila' c'a jun chic barco ri nbe c'a pa ruch'ulef Fenicia. Xojoc c'a e chupan, y xkatz'om c'a e bey.
ACT 21:3 Y jari' tok xkatz'et ri ruch'ulef Chipre ri c'o pa ya', y ja pa kaxocon (ka-izquierda) ri xc'uje-vi can, roma ri barco ri uc'uayon kichin, xa choj rutz'amon bey c'a pa ruch'ulef Siria. Y ja pa tinamit Tiro xojapon-vi, roma ri barco ruc'uan-e aka'n richin chiri'.
ACT 21:4 Y xekacanoj c'a ri hermanos ri yec'o chiri'. Y siete k'ij ri xojc'uje' chiri' quiq'uin. Y ri hermanos ri' xquibij c'a chin ri Pablo que man tibe pa tinamit Jerusalén, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri k'alajrisayon chiquivüch que c'o nuc'ulachij ri Pablo pa tinamit Jerusalén.
ACT 21:5 Chupan c'a ri ruvuku' (séptimo) k'ij nkuc'uje' chiri', xkachojmirsaj-ki' richin nkube. Y conojel ri hermanos cachibilan ri quixjaylal y ri calc'ual, xojbequijacha' c'a can ri chuchi' ri ya'. Y chiri' chuchi-ya', xojxuque-ka y xkabün orar.
ACT 21:6 Y richin c'a xkach'ür-ki', xkak'etela' can ki'. Roj xojoc-e pa barco, y ri hermanos xetzolij chi tak cacho.
ACT 21:7 Y ja tok xojel-pe pa tinamit Tiro richin xojbe c'a pa tinamit Tolemaida, jari' ri ruq'uisbül k'ij ri xkabün pari' ya'. Y chiri' pa tinamit Tolemaida xkabün saludar c'a can ri hermanos, y xojc'uje can jun k'ij quiq'uin.
ACT 21:8 Pa ruca'n k'ij ri Pablo y roj benük riq'uin, xojel c'a e chiri' pa tinamit Tolemaida, y xkatz'om-e bey richin nkube c'a pa tinamit Cesarea. Ja tok xojapon, xojbe chiracho ri Felipe ri ntzijon ri utzilüj tzij richin colonic. Rija' jun c'a cheque ri siete diáconos ri xe'ilon quichin ri malcani'a' tak ixoki' pa tinamit Jerusalén. Y xojc'uje' c'a ka ri chiracho ri Felipe.
ACT 21:9 Y rija' yec'o c'a ye caji' rumi'al ri man ye c'ulan tüj, y rije' nquik'alajrisaj c'a ri nbix cheque roma ri Dios.
ACT 21:10 Y ca'i-oxi' yan k'ij nkuc'uje' chiri' pa tinamit, tok jun achi rubini'an Agabo xapon chuka' chiri' pa tinamit. Rija' petenük c'a pa ruch'ulef Judea, y jun rusamajel ri Dios ri nuk'alajrisaj ri nbix chin roma ri Dios.
ACT 21:11 Y tok rija' xapon c'a chikatz'etic, xberuc'ama-pe jun ximbül-rupan ri Pablo, y riq'uin ri' xuximila' ruk'a-rakün rija' mismo, y c'ateri' xbij: Ri Lok'olüj Espíritu rubin c'a chuve que ri rajaf ri ximbül re', quere' nban chin coma ri israelitas tok napon pa tinamit Jerusalén, y c'ateri' nquijüch pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij.
ACT 21:12 Y tok xkac'axaj c'a quiri', roj y ri hermanos aj-Cesarea juis c'a xkac'utuj chin ri Pablo que man tibe pa tinamit Jerusalén.
ACT 21:13 Pero ri Pablo xbij cheke: Manak nc'atzinej que rix niya-pe bis pa vánima riq'uin la nyixok'. Roma yin man c'a ninpokonaj tüj vi' si nquicamsüs roma ri nintzijoj ri rutzij ri Ajaf Jesús, man xaxe tüj nquibexim chila' pa tinamit Jerusalén, xbij ri Pablo.
ACT 21:14 Y roma c'a ri man xojtiquer tüj xkabün chin que man ta nbe pa Jerusalén, xaxe c'a xkabij: Ja ta c'a ri rurayibül ri Ajaf nbanatüj, xkabij.
ACT 21:15 Y c'ateri' xkachojmirsala-ki', y xkatz'om-e bey pa tinamit Jerusalén.
ACT 21:16 Y yec'o hermanos aj-Cesarea ri xekachibilaj-e. Y chiquicojol rije' benük c'a jun hermano aj-Chipre, y rubini'an Mnasón. Rija' c'o chic c'a tiempo rutaken-pe ri Ajaf Jesús, y c'o jun racho pa tinamit Jerusalén ape' xojbec'uje-vi.
ACT 21:17 Y tok xojapon c'a pa Jerusalén, riq'uin c'a quicot xojc'ulux coma ri hermanos.
ACT 21:18 Y pa ruca'n k'ij xkachibilaj c'a e ri Pablo richin xbekatz'eta' can ri Jacobo, ri nabey uc'uey quichin ri hermanos. Tok xojapon riq'uin ri Jacobo, conojel ri ch'aka chic achi'a' ri ye uc'uey quichin hermanos, quimolon c'a chuka' qui' chiri'.
ACT 21:19 Ri Pablo xerubün saludar, y c'ateri' chiquijujunal xutzijoj ri xbün ri Dios chiquicojol ri vinük man ye israelitas tüj, roma ri rusamaj rija'.
ACT 21:20 Y tok xcac'axaj ri xbij ri Pablo cheque, rije' xquiya' c'a ruk'ij ri Dios romari', y xquibij c'a chin ri Pablo: Hermanos, juis c'a nquicot ri kánima roma ri xatzijoj-ka cheke, pero yec'o man quiri' tüj. Rat avetaman chic c'a que pa mil israelitas ri quitaken chic, y ja rije' c'a ri nyebin que nc'atzin que nban ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ACT 21:21 Y tzijon c'a cha cheque que rat nabij cheque ri israelitas ri yec'o pa ch'aka chic ruch'ulef, que man tiquibün ronojel ri nbij ri ru-ley ri Moisés, que man tiquibün ri circuncisión cheque ri c'ajola', y chuka' man tiquibün ri ch'aka chic ri rubin can ri Moisés que nc'atzinej que nban.
ACT 21:22 ¿Achique c'a nkabün vocomi? Roma tok rije' nquinabej que ratc'o, nyeka-pe chin nquich'ojij.
ACT 21:23 Más c'a utz tabana' ri nkabij chave: Yec'o c'a caji' hermanos achi'a' ri c'o quisujun chin ri Dios richin nquibün, y xa chuak'-cabij ri ntz'aküt ri k'ij.
ACT 21:24 Que'ac'uaj c'a e, tich'ajch'ojrisaj-ivi' quiq'uin y tiya' chin ri Dios ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja rat calok'on ronojel ri nc'atzin richin ri achique nquisujuj chuvüch ri Dios. Y c'ateri' rije' nquikupij-e ri rusmal tak quivi' richin retal que xeq'uis yan pa quivi' richin ri quisujun chin ri Dios que nquibün. Si rat nabün ronojel ri xkabij chave, ri vinük nquetamaj c'a que xa man ketzij tüj ri ntzijos chavij que man nabün tüj ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa nquibij c'a que rat takenel vi richin ri ley.
ACT 21:25 Y cheque ri xa man ye israelitas tüj ri quitaken chic, xkatük yan c'a e vuj quiq'uin pari' ri na'oj ri c'ateri' nkatzijoj-ka. Xaxe c'a xkachilabej cheque que man tiquic'ux ti'ij richin jun chico ri xcamsüs richin xsuj chin jun dios ri man ketzij tüj, que man tiquitij quic', man tiquic'ux ti'ij ri c'a c'o na quic' ruc'uan, cachi'el ri quichin ri chico ri xejik', chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquirayij-qui' chiquivüch richin nyemacun, xquibij chin.
ACT 21:26 Y ri Pablo xeruc'uaj c'a e ri caji' achi'a' ri', y pa ruca'n k'ij xquich'ajch'ojrisaj-qui', y xebe pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén, richin xbequibij can jampe' ntz'aküt ri k'ij richin ri ch'ajch'ojrisanic y chiquijujunal nquiya' chin ri Dios ri nc'atzin que nquiya'.
ACT 21:27 Y tok ntz'aküt yan c'a ri siete k'ij, ri Pablo c'o c'a chiri' pa racho ri Dios. Y jari' tok xtz'et coma ch'aka israelitas ri nyepu'u c'a cala' pa ruch'ulef Asia. Y ri israelitas re' xquiya' c'a chuka' quina'oj ri ch'aka chic quivinak israelitas richin xquitz'om ri Pablo.
ACT 21:28 Y tok xquitz'om, riq'uin c'a cuchuk'a' xquibila': ¡Kojito'! ¡Kojito', rix kavinak israelitas! ¡Ja achi re' ri nbiyaj ronojel tinamit, y nyerutijoj ri vinük que man tiquibün ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y itzel chuka' nch'o chirij ri racho ri Dios ri c'o chere' pa Jerusalén. Q'uiy c'a chuka' ri nbij chikij roj israelitas, y vocomi ye rucusan-pe vinük ri man ye israelitas tüj, cachi'el xa man racho tüj ri Dios nbün chin ri lok'olüj jay re'!
ACT 21:29 Quiri' c'a nquibila' ri vinük ri', roma quitz'eton pa tinamit que ri Pablo junan benük riq'uin ri Trófimo ri aj-Éfeso, y rije' xquinuc que ri Pablo ruc'uan chuka' apu ri Trófimo pa racho ri Dios. Roma rije' quetaman que jun ri man israelita tüj, xajan que ntoc chupan ri racho ri Dios ri'.
ACT 21:30 Y xa bama conojel vinük richin ri tinamit ri xebecatüj-pe, y junanin ye petenük. Y quichiriren c'a ri Pablo, xquelesaj-pe chiri' pa racho ri Dios. Y ja chuka' ri' xetz'apilos can ri ruchi' ri racho ri Dios.
ACT 21:31 Y nquicamsaj yan c'a ri Pablo. Pero xapon c'a rutzijol riq'uin ri Comandante quichin ri soldados que ri vinük richin ri Jerusalén ye catajnük.
ACT 21:32 Romari' ri achi ri' chanin c'a xerumol-pe ri achi'a' ri yec'o pa ruk'a', ri soldados y ri Capitanes, y junanin xebe ape' quimolon-vi-qui' ri vinük. Y ri vinük, xe c'a xequitz'et, xquiya' can ruch'ayic ri Pablo.
ACT 21:33 Y ri achi ri Comandante xtiquer c'a xjel-apu c'a riq'uin ri Pablo, xberutz'ama-pe, y xutük c'a ruximic riq'uin ca'i' cadenas. Y c'ateri' c'a xuc'utuj que achique achi ri', y achique ri xumacuj.
ACT 21:34 Y ri achi Comandante man jun c'a tzij xrac'axaj tüj jabel, roma juis ye q'uiy vinük ri yec'o chiri'. Jun vi c'a ri nquibij ch'aka, y jun vi chic nquibij ri ch'aka, y riq'uin ronojel cuchuk'a' tok nquibij. Romari' xbij c'a que tuc'u'üx ri Pablo coma ri soldados c'a chupan ri jay ape' yec'o-vi rije'.
ACT 21:35 Ja tok ye benük chuvüch ri gradas ri yec'o chuvüch ri ape' yec'o-vi ri soldados, ri soldados re' nc'atzinej que xquitzekej ri Pablo chicaj, roma ri vinük más xcatüj coyoval.
ACT 21:36 Y conojel c'a ri vinük ri' ye tzeketül c'a e chiquij, y juis pa quichi' nquibün y nquibila' c'a: ¡Ticamsüs la Pablo! nquibij.
ACT 21:37 Y ja tok nucusüs yan apu chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, ri Pablo xbij c'a chin ri achi Comandante: ¿Utz nquich'o ba' aviq'uin? xbij. Y ri achi xsatz ruc'u'x y xbij chin ri Pablo: A, ncach'o chuka' pa quich'abül ri aj-Grecia rat.
ACT 21:38 ¿Man ja tüj rat ri' ri achi aj-Egipto ri c'o yan chic ba' tiempo quecatüj chirij ri gobierno ye rachibilan ye caji' mil camsanela' tak achi'a', ri xquimol-qui' pa tz'iran ruch'ulef? xbix.
ACT 21:39 Pero ri Pablo xbij c'a: Yin yin jun israelita ri xinalüx pa Tarso, ri jun nimalüj tinamit ri c'o pa ruch'ulef Cilicia. Y ninc'utuj c'a favor chave que taya' k'ij chuve richin nquich'o cheque ri vinük.
ACT 21:40 Y ri achi Comandante xuya' c'a k'ij chin richin tich'o. Y ri Pablo xpa'e' chiri' pa tak gradas, y xbün-pe retal riq'uin ri ruk'a' cheque ri vinük richin quetane-ka. Y tok man jun chic c'a nk'ajan, rija' xbech'o-pe chiquivüch pan hebreo, ri quich'abül ri israelitas:
ACT 22:1 Nuvinak israelitas y rix más nimalüj chupan ri katinamit, tivac'axaj c'a ri tzij ri nyenbij chive vocomi, richin ninto-vi', xbij.
ACT 22:2 Y tok ri vinük xcac'axaj c'a que ri Pablo xa nch'o-pe cheque pan hebreo, ri quich'abül rije', más man jun xch'o. Y ri Pablo xutz'om c'a nch'o y xbij c'a:
ACT 22:3 Yin yin jun israelita. Xaxe c'a que yin xinalüx pa tinamit rubini'an Tarso ri c'o pa ruch'ulef Cilicia, pero ja chere' pa tinamit Jerusalén xinq'uiy-vi. Y ja ri nimalüj achi ri rubini'an Gamaliel ri xutijon vichin. Y xinrutijoj c'a riq'uin ronojel ri nbij chupan ri ley ri yo'on can cheque ri ojer tak kaxquin-kamama' can. Roma nurayibül c'a riq'uin ronojel vánima ri' richin ninbün rusamaj ri Dios, cachi'el chuka' ri irayibül chi'ivonojel rix chupan ri k'ij re'.
ACT 22:4 Roma tok rubanun can, yin juis c'a pokonül ri xinbanala' cheque ri vinük ri quitzekleben ri Ajaf Jesucristo, ri ketzij Bey. Xentz'amala' c'a pe richin xenya' pa cárcel. Xentük pa camic. Y chi achi'a' y chi ixoki' ri quiri' xinbün cheque.
ACT 22:5 Y ri nimalüj sacerdote y conojel ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij jabel quetaman si ketzij ri ninbij o man ketzij tüj, roma ja rije' ri xeyo'on-e autoridad pa nuk'a', y tz'iban-e chuvüch vuj richin ninjüch pa quik'a' ri kavinak ri yec'o pa tinamit Damasco. Y xinbe c'a chiquitz'amic ri vinük ri nyetzekleben ri Jesucristo, richin ye ximon nyenc'ün-pe chere' pa Jerusalén, y c'ateri' nyenya' c'a pa pokonül.
ACT 22:6 Pero pa jun nic'aj-k'ij tok katz'amon-e bey y xa ba' chic nrajo' que man nkujapon pa tinamit Damasco, c'o c'a jun nimalüj sük petenük chila' chicaj ri xka-pe pa nuvi'.
ACT 22:7 Y romari' yin xintzak pan ulef. Y jari' tok xinvac'axaj que c'o Jun ri nch'o-pe chuve, y nbij c'a: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok atz'amon ch'a'oj chuvij yin? xbij.
ACT 22:8 Y yin xinc'utuj c'a: ¿Rat achique c'a rat? xinbij. Y xbij c'a chuve: Ja yin ri Jesús aj-Nazaret ri achique chok chij atz'amon rubanic ch'a'oj, xbij chuve.
ACT 22:9 Y ri ye benük viq'uin xquixbij-qui', roma xquitz'et ri sük, pero man xcac'axaj tüj ri xbij ri Jun ri xch'o chuve.
ACT 22:10 Y yin xinbij c'a: Ajaf, ¿achique c'a ri c'uluman que ninbün ta yin? xinbij. Y ri Ajaf xbij chuve: Cacatüj c'a e, y cabiyin pa tinamit Damasco, y chiri' nbix c'a chave ri c'uluman que nabün, xbij chuve.
ACT 22:11 Pero c'a ja na ri vachibil ri xeyuken-e chinuk'a' richin xojbe c'a pa tinamit Damasco, roma ri ruchuk'a' ri sük ri xintz'et, xinrumoyirsaj can.
ACT 22:12 Y chiri' pa Damasco c'o c'a jun achi rubini'an Ananías, jun achi ri nbün-vi ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y conojel kavinak israelitas ri yec'o chiri', jabel c'a nyech'o pari' ri Ananías ri'.
ACT 22:13 Y rija' xapon c'a viq'uin, y xberubij chuve: Hermano Saulo, catzu'un chic c'a, xbij. Y yin jari' xintiquer xintzu'un, y xintz'et c'a ruvüch ri Ananías.
ACT 22:14 Y rija' xbij c'a chuka' chuve: Ri Dios ri quichin ri kaxquin-kamama' can xarucha' richin navetamaj ri rurayibül rija' y richin chuka' xatz'et ri Ajaf Jesucristo ri choj, y xavac'axaj ri rutzij.
ACT 22:15 Y ja rat ri nak'alajrisan cheque ri vinük ri xatz'et y xavac'axaj.
ACT 22:16 Cacatüj y jo'. Cabiyin c'a richin nabün bautizar avi', y tatakej rubi' ri Ajaf Jesús, richin ncuyutüj ri amac, xbij chuve.
ACT 22:17 C'ateri', tok xintzolij-pe y xinka-pe chere' pa Jerusalén, xinbe c'a pa racho ri Dios chubanic orar. Y ja tok nquitajin chin ri oración, xinbün c'a jun cachi'el achic',
ACT 22:18 roma ri Kajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chinuvüch, y xbij c'a chuve pa quivi' ri israelitas: Junanin catel-e chere' pa Jerusalén, roma ri vinük ri yec'o chere' man nquinimaj tüj ri nak'alajrisaj pa nuvi' yin, xbij chuve.
ACT 22:19 Romari' rije' quetaman c'a que ja yin ri xinapon pa tak jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios, chiquitz'amic ri ye takeyon avichin, xenc'uaj-e pa cárcel y xench'ey.
ACT 22:20 Y tok xcamsüs ri Esteban ri xk'alajrisan ri abi', xka' chinuvüch ri xban chin, yinc'o chuka' apu quiq'uin ri camsanela', nuchajin ri quitziek ri cachi'el coton, ri ye quich'ililon can chiquij, xinbij.
ACT 22:21 Pero ri Ajaf Jesucristo xbij chuve: Cabiyin c'a, roma ncatintük c'a e pa tak tinamit ri nüj yec'o, richin nye'atzijoj ri nutzij cheque ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij chuve, xbij ri Pablo cheque ri ruvinak israelitas.
ACT 22:22 Y tok ri vinük xcac'axaj que rija' nbe chin nyerutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, man xcajo' tüj c'a chic xcac'axaj ri Pablo. Xa xquitz'om c'a nquibila' riq'uin juis cuchuk'a': ¡Ticamsüs la jun achi la', roma xa man cúluman tüj chic que c'üs! nquibij.
ACT 22:23 Y roma c'a ri vinük riq'uin juis cuchuk'a' nyech'o y nquitorila' chuka' ri quitziek ri cachi'el coton ri nyequich'ilila-e chiquij, y xbequimok'ela-pe pokolaj richin xquic'ük chicaj roma coyoval,
ACT 22:24 romari' ri achi Comandante xbij c'a que tuc'u'üx-apu ri Pablo chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, y tich'ay, richin quiri' tuk'alajrisaj achique roma tok ri vinük juis pa quichi' nquibün chirij.
ACT 22:25 Y ja tok ximon chic ri Pablo richin nch'ay, ri Pablo xbij chin ri Capitán: Yin yin jun achi romano. ¿Culuman comi que nquinich'ey, tok xa man jani xban juzgar pa nuvi'? xbij.
ACT 22:26 Ri Capitán tok xrac'axaj quiri', xberubij c'a chin ri achi Comandante: ¿Achique nanuc que nabün vocomi? Roma ri Pablo jun achi romano, xbij chin.
ACT 22:27 Y tok ri achi Comandante xrac'axaj ri', xbe c'a riq'uin ri Pablo, y xberuc'utuj chin: ¿Ketzij c'a que rat rat jun achi romano? xbij chin. Y ri Pablo xbij que ja'.
ACT 22:28 Y ri achi Comandante xbij c'a: Yin juis q'uiy tumin xinya' richin quiri' xintoc jun achi romano, xbij. Y ri Pablo xbij: Yin man quiri' tüj, yin xinalüx que yin jun achi romano, xbij ri Pablo.
ACT 22:29 Y riq'uin xquinabej que ri Pablo jun achi romano, ri achi'a' ri yec'o chic apu richin nquich'ey, xejel-e chiquij. Y ri achi Comandante ruxbin chuka' ri', roma xuxim ri Pablo.
ACT 22:30 Y pa ruca'n k'ij, roma ri achi Comandante nrajo' nretamaj achique mac rubanun ri Pablo chiquivüch ri israelitas, romari' rija' xutük coyoxic ri más nimalüj tak sacerdotes y ri ye cachibil pa comon nyebanun mandar y juzgar. Y c'ateri' xberelesaj-pe ri Pablo, y xberupaba' chiquivüch.
ACT 23:1 Y ri Pablo xerutz'et c'a ri achi'a' pa comon vi nyebanun mandar y juzgar, y xbij cheque: Achi'a' ri rix nuvinak yin, man jun c'a achique tüj nuna' ri vánima, roma ri nuc'aslen chuvüch ri Dios choj c'a rubanun-pe, xbij.
ACT 23:2 Romari' ri Ananías ri nimalüj sacerdote xbij c'a cheque ri yec'o-apu chunakaj ri Pablo, que tiquiya' jun paj k'a' chiruchi'.
ACT 23:3 Pero ri Pablo chanin xbij-apu chin ri Ananías: ¡Ri nbanun c'a quere' chave rat ja ri Dios! ¡Rat jun achi ri xa ca'i' rupalüj! Roma rat tz'uyul c'a pe chiri' richin nabün juzgar pa nuvi', y chuka' nac'usaj pa nuvi' ronojel ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nabij, ¿pero achique c'a roma tok rat nabün que quich'ay, y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man quiri' tüj ri nbij? xbij ri Pablo.
ACT 23:4 Y ri vinük quimolon-qui' chiri' xquibij c'a chin ri Pablo: ¿Achique roma tok itzel ncach'o-apu chin la nimalüj ru-sacerdote ri Dios? xquibij chin.
ACT 23:5 Y ri Pablo xbij: Nuvinak israelitas, yin man vetaman tüj ri' que ja rija' ri nimalüj sacerdote, roma si ta vetaman man ta xinbij ri quiri' ninbij-ka, roma chupan ri rutzij ri Dios nbij c'a: Man itzel cach'o chirij jun ri nbanun mandar richin ri atinamit, nbij, xbij ri Pablo.
ACT 23:6 Y ri Pablo retaman que chiquicojol ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, yec'o c'a achi'a' saduceos y yec'o c'a chuka' fariseos. Romari' rija' riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu y xbij: Nuvinak israelitas, yin yin fariseo, y quiri' chuka' ri nata'. Y vocomi rix nibün juzgar pa nuvi', roma yin nuyo'on vánima que ri caminaki' nyec'astüj-vi, xbij ri Pablo.
ACT 23:7 Y tok ri achi'a' fariseos y saduceos xcac'axaj ri xbij-ka ri Pablo, xquitz'om c'a nquich'ojila' chiquivüch, y ca'i' xel-vi ri quimolonic ri'.
ACT 23:8 Roma ri saduceos man nquinimaj tüj que ri caminaki' nyec'astüj, ni man nquinimaj tüj chuka' que yec'o ángeles y espíritus, pero ri achi'a' ye fariseos nquinimaj-vi ri'.
ACT 23:9 Y juis c'a pa quichi' nquibün. Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri yec'o quiq'uin ri achi'a' fariseos xecatüj c'a y xquibij: Ri jun achi re' man jun itzel rubanun. Y riq'uin ba' jun espíritu o jun ángel takon-pe roma ri Dios, ri biyon chin ri tzij ri nyeruk'alajrisaj chikavüch. Y si quiri', man c'a c'uluman tüj que nkujel ch'ojinela' chirij ri Dios, xquibij.
ACT 23:10 Y ca'i' c'a xel-vi ri jun quimolonic ri'. Juis c'a ri nquibila' chiquivüch. Xquitz'om c'a qui' riq'uin tzij. Romari' ri jun achi Comandante xeroyoj c'a ri soldados richin xbequelesaj-pe ri Pablo y tiquic'uaj-e c'a pa jay ape' yec'o-vi ri soldados, roma xunuc que ri vinük ri' nquik'ach'ij ri Pablo.
ACT 23:11 Y ri jun chic c'a ak'a' ri', ri Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chuvüch ri Pablo, y xbij chin: Man c'a taxbij-avi', xa taya' avánima, roma cachi'el ri nuk'alajrisasic xabün chere' pa tinamit Jerusalén, nc'atzin c'a que quiri' nye'abana' pa tinamit Roma, xbij chin.
ACT 23:12 Y pa ruca'n k'ij chin ri ch'onük ri Ajaf Jesucristo riq'uin ri Pablo, yec'o c'a cheque ri israelitas pan evatül xquinucula' achique ri nquibün chin ri Pablo. Y xquibij que man xqueva' tüj ni man xquetij tüj ya', si man nyetiquer tüj nquicamsaj. Y xquibij chuka' que ja ta c'a ri Dios ri nyo'on castigo pa quivi', si xtiquik'üj ri quitzij.
ACT 23:13 Y ri xebin que pan evatül nquibün quiri', yec'o xa bama cuarenta achi'a' israelitas.
ACT 23:14 Ri achi'a' ri' xe'apon quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük achi'a' ri c'o quik'ij, y xbequibij cheque: Roj kanucun chic c'a que nkacamsaj ri Pablo, y kabin chic que man nkuva' tüj nixta nkutij ya' c'a hasta jampe' nkutiquer chirij, y si xtikak'üj ri katzij, ja ta c'a ri Dios nyo'on-pe castigo pa kavi'.
ACT 23:15 Y vocomi nkajo' c'a que rix y ri ch'aka chic pa comon nyixbanun mandar y juzgar nye'ibij tüj chin ri achi Comandante, que rix nijo' que nuc'u'üx-apu ri Pablo chivüch ri chuak' roma c'o más nijo' nic'utuj chin. Y roj nkak'elebej pa bey, y nkacamsaj ri Pablo, xquibij.
ACT 23:16 Pero ronojel re' xac'axüx roma jun ala' ral ri rana' ri Pablo. Romari' ri ala' ri' xbe y xoc-apu chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, roma chiri' c'o-vi ri Pablo, y xberubij chin ri Pablo ronojel ri rac'axan-e.
ACT 23:17 Y tok ri Pablo xrac'axaj ri', xroyoj c'a jun Capitán, y xbij chin: Tac'uaj ba' ri ala' re' chuvüch ri achi Comandante, roma c'o jun nrajo' nbij chin, xbij chin.
ACT 23:18 Ri Capitán xuc'uaj na vi e ri ala' c'a chuvüch ri achi Comandante, y xberubij chin: Ri Pablo ri c'o pa cárcel xinroyoj, y xuc'utuj favor chuve richin tinc'ama-pe ri ala' re' chavüch, roma c'o nrajo' nbij chave, xbij.
ACT 23:19 Y ri achi Comandante xuc'uaj c'a e, xuyukej-e lojc'an chic, y c'ateri' xuc'utuj chin: ¿Achique c'a ri najo' nabij chuve? xbij chin.
ACT 23:20 Y ri ala' xbij c'a chin: Jun molaj cheque ri nuvinak israelitas xquiya' c'a chiquivüch que nquic'utuj-pe favor chave, que chuak' tac'uaj ri Pablo chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, roma nquibij-pe chave que c'o más ri ncajo' nquic'utuj chin ri Pablo.
ACT 23:21 Pero rat man tanimaj ri', roma yec'o ye más ye cuarenta achi'a' ri nyek'eleben richin ri Pablo pa bey, y ri achi'a' ri' quibin c'a que man nyeva' tüj nixta nyetij ya', hasta jampe' nyetiquer nquicamsaj, y que ja ta ri Dios ri nyo'on castigo pa quivi', si xtiquik'üj quitzij. Y vocomi xaxe chic c'a coyoben ri achique nabij-e rat, xbij ri ala'.
ACT 23:22 Y ri achi Comandante xbij chin ri ala' que titzolij, y man tutzijoj que xberubij yan can chin rija'.
ACT 23:23 Y jari' tok ri achi Comandante xeroyoj ye ca'i' Capitanes, y xbij cheque que a las nueve chupan ri ak'a' ri', nrajo' c'a que quichojmirsan chic qui' ye setenta soldados ri nyebe chirij quiej y caji' ciento soldados ri nyebe chicakün. Nic'aj c'a cheque rije' ri que'uc'uan chuka' e lanzas. Richin nyebe c'a pa tinamit Cesarea.
ACT 23:24 Y chuka' tibana' quic'ojlen jun ca'i' ruquiej ri Pablo, richin nyerutz'uyubej, roma yin ninjo' que rix nic'uaj-e ri Pablo c'a chuvüch ri gobernador Félix. Y ninjo' c'a que man jun tuc'ulachij-e pa bey.
ACT 23:25 Y xutz'ibaj c'a e jun vuj richin nquijüch pa ruk'a' ri gobernador, y chupan ri vuj ri' rubin c'a e:
ACT 23:26 Yin Claudio Lisias nintük c'a e saludos chave rat nimalüj ka-gobernador Félix.
ACT 23:27 Ja ri jun achi ri uc'uan-apu chavüch, tz'amon c'a coma ri israelitas y xa bama xquicamsaj. Y ja yin y ri soldados ri xojapon chucolic pa quik'a' ri vinük, roma xinnabej que rija' jun achi romano.
ACT 23:28 Chanin c'a xinc'uaj chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar chiquicojol ri israelitas, roma xinjo' xinvetamaj achique rumac ri ye rubanalun y romari' nquisujuj.
ACT 23:29 Y xintz'et c'a que nquisujuj roma man nbün tüj ri nbij ri qui-ley rije'. Pero man roma tüj ri' c'uluman ta que ntz'apis pa cárcel o ncamsüs ta.
ACT 23:30 Y vocomi xintük-e ri achi re' aviq'uin, roma xbix-pe chuve que ri vinük israelitas quik'eleben ri achi re', richin nquicamsaj. Y xinbij chuka' cheque ri vinük ri ye tz'amayon ch'a'oj chirij ri Pablo, que quebe c'a aviq'uin rat richin nyequibij achique ri ye rubanalun. Ri nurayibül yin que utz ta avüch. Quiri' c'a nbij ri vuj ri'.
ACT 23:31 Y ri soldados xquibün-vi c'a ri xbix cheque. Xquic'uaj-e ri Pablo c'a pa jun tinamit rubini'an Antípatris ri ak'a' ri'.
ACT 23:32 Pa ruca'n k'ij xquitz'om chic e bey. Y xaxe ri setenta soldados ri ye benük chirij quiej, xaxe chic ri' ri xebe chirij ri Pablo, y ri caji' ciento soldados xetzolij can.
ACT 23:33 Y tok xe'apon pa tinamit Cesarea ri ye uc'uayon-e richin ri Pablo, xbequijacha' c'a ri vuj pa ruk'a' ri Félix ri gobernador, y xquijüch chuka' apu ri Pablo chin.
ACT 23:34 Y tok rutz'eton chic c'a ri nbij ri vuj, ri gobernador ri' xuc'utuj c'a chin ri Pablo que achique ruch'ulef petenük-vi. Tok rac'axan chic c'a can que pa ruch'ulef Cilicia petenük-vi,
ACT 23:35 xbij c'a chin: Tok nyeka-pe ri ye sujunela' chavij, ninvac'axaj c'a chuka' ri tzij ri nye'abij richin nato-avi', xbij ri gobernador. Y xbij c'a chuka' ri gobernador ri' que tuc'u'üx ri Pablo c'a pa palacio richin ri Herodes, y tichajix coma soldados.
ACT 24:1 Y vo'o yan c'a k'ij c'o ri Pablo chiri' pa tinamit Cesarea, tok xapon-ka ri Ananías ri nimalüj sacerdote ye rachibilan-e ch'aka cheque ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij y jun chuka' licenciado rubini'an Tértulo. Y xe'apon c'a chuvüch ri Félix ri gobernador, richin nquisuju' ch'a'oj chirij ri Pablo.
ACT 24:2 Y tok xoyox ri Pablo chuvüch ri gobernador, jari' tok ri Tértulo xutz'om-apu ri sujunic chirij ri Pablo. Ri Tértulo quere' c'a ri xerubila-apu chin ri Félix: Nimalüj gobernador, roj juis nkamatioxij chave, roma pa katinamit quicot rojc'o, y manak oyoval, roma c'o ana'oj, y riq'uin ri' roj ac'uan-vi.
ACT 24:3 Nkamatioxij c'a chave rat nimalüj achi, ri utz ri abanun cheke chi jumul y achique na lugar.
ACT 24:4 Y man nkajo' tüj c'a nkelesaj juis tiempo chave, pero xaxe c'a roma ketaman que rat juis jabel ana'oj, romari' nkajo' c'a que navac'axaj ta ba' ri ca'i-oxi' tzij ri nkajo' nkabij.
ACT 24:5 Roma ri jun achi re', ketaman que jun achi ri nch'o chirij ri autoridad pa tinamit Roma. Ja rija' ri nbanun que ri israelitas nyecatüj pa ronojel lugar. Ja rija' ri quijolomaj chiquicojol ri jun molaj vinük ri nyetaken rubi' ri Jesús aj-Nazaret.
ACT 24:6 Y ja chuka' rija' ri xujo'on ta xbün can itzel pa racho ri Dios ri c'o pa tinamit Jerusalén. Romari' roj xkatz'om richin xkabün ta juzgar pari' cachi'el nbij ri ka-ley.
ACT 24:7 Pero ri Comandante rubini'an Lisias xoc chikacojol, y xberujec'a-pe pa kak'a'.
ACT 24:8 Y xbij c'a que ri nyebin que ri Pablo c'o rumac, quepu'u c'a chavüch rat. Y ja tok nac'utuj ri rumac ye rubanalun, navetamaj c'a que ketzij ri nkutajin chubixic chave chirij ri Pablo, xbij ri Tértulo.
ACT 24:9 Y ri vinük ri ye rachibilan-e ri Tértulo, nquibij c'a que ketzij ri xbij.
ACT 24:10 Y ri Félix ri gobernador xbün c'a pe retal riq'uin ri ruk'a' chin ri Pablo richin tich'o. Y rija' xch'o c'a apu, y xbij c'a: Vetaman c'a que rat c'o chic c'a q'uiy juna' ri abanun mandar pari' ri ruch'ulef re'. Romari' riq'uin ronojel vánima nquich'o-apu, richin nink'alajrisaj que man jun ch'a'oj ri nubanun tüj.
ACT 24:11 Y rat ncatiquer c'a navetamaj si ketzij ri nquibij chuvij o xa man ketzij tüj. Roma yin xa c'ate doce k'ij ri xinka-pe chic chila' jun bey pa tinamit Jerusalén, y xinpu'u chuya'ic ruk'ij ri Dios.
ACT 24:12 Y tok xinquil xa man riq'uin tüj oyoval riq'uin jun chic vinük riq'uin tzij ri nquitajin ta chubanic, man jun. Ni man ye nuyacon tüj chuka' e vinük richin nquibün oyoval, chiri' pa racho ri Dios y nixta pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y chuka' nixta pa tak bey richin ri tinamit xinquil ta que c'o ta ri nquitajin chubanic.
ACT 24:13 Y ri vinük ri nyebin que ja numac ri' ri ye nubanalun, man c'a nyetiquer tüj nquibij que ketzij, si ta nc'utux cheque que tiquik'alajrisaj.
ACT 24:14 Pero ri nink'alajrisaj-apu chave que ketzij vi, que yin nquitzekleben-vi ri Jesús ri Bey, ri nquibij rije' que man utz tüj. Roma xa riq'uin ri nquitzekleben ri Jesús, yin ninsamajij-vi ri Dios ri quichin ri kaxquin-kamama' can roj israelitas. Nintakej-vi ronojel ri tz'iban can chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y chupan chuka' ri ye quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
ACT 24:15 Y yin nuyo'on c'a vánima riq'uin ri Dios que ri caminaki' c'o vi jun k'ij tok nyec'astüj-pe. Nyec'astüj c'a pe ri ye choj y ri man ye choj tüj. Y ri nuvinak quiri' chuka' ri coyoben que nbanatüj.
ACT 24:16 Y romari' yin nintij c'a nuk'ij que man ninbün tüj ri itzel chuvüch ri Dios y chiquivüch chuka' ri vinük. Y quiri' ri vánima utz vi c'a nuna'.
ACT 24:17 Y c'o yan chic c'a juna' ri man yin bosnük tüj chere'. Y tok xinpu'u, nuc'amon c'a pe sipanic ri molon-pe richin ninbejacha' cheque ri nuvinak ri c'o nc'atzin cheque, y chuka' nuc'amon-pe ri nusipanic yin richin pa racho ri Dios.
ACT 24:18 Jari' nquitajin chubanic chiri' pa racho ri Dios, tok ri nuvinak israelitas ri ye petenük c'a cala' pa ruch'ulef Asia xinquitz'et. Yin nuch'ajch'ojrisan chic c'a vi', cachi'el nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, man yin benük tüj c'a quiq'uin vinük, ni man jun chuka' oyoval ninbün. Xa ja ri ca'i-oxi' israelitas ri' ri rije' quek'alajrisan ronojel ri nquisuj chuvij.
ACT 24:19 Y rije' c'uluman que yec'o ta pe chere' chavüch vocomi y nquibij ta apu chave si c'o ri ncajo' nquik'alajrisaj chuvij, si c'o jun mac ri nubanun chiquivüch.
ACT 24:20 Y roma c'a ri xa man yec'o tüj pe, ja ri yec'o-pe chere' quebin-pe ri achique numac xquil tok yin xinuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar.
ACT 24:21 O xaxe si rije' nquinuc que mac ri xinbün tok xinch'o riq'uin vuchuk'a' chiri' chiquicojol y xinbij: Nibün juzgar pa nuvi' vocomi roma yin ninnimaj que ri caminaki' nyec'astüj-vi. Quiri' c'a ri xbij ri Pablo.
ACT 24:22 Ri Félix ri gobernador retaman-vi c'a achique quibanic ri nyetzekleben ri Jesucristo, ri ketzij Bey. Man riq'uin tüj ri', xupaba' ri ch'ojinic ri' tok rac'axan chic ka ri xbij ri Pablo, y xbij c'a cheque conojel: C'a npu'u na c'a ri Lisias ri achi Comandante, c'a ja k'ij c'a ri' ninvetamaj más pari' ri jun ch'a'oj ri itz'amon.
ACT 24:23 Y ri Félix xbij c'a chin ri Capitán que tuchajij jabel ri Pablo, pero chuka' man xe titz'ape', xa tuya' ba' k'ij chin que ntel ba'. Y man queruk'üt ri nye'apon riq'uin richin c'o utz ri nquibün chin o nyequitz'eta' can.
ACT 24:24 Y tok c'unük chic c'a ca'i-oxi' k'ij, xpu'u c'a ri Félix ri gobernador rachibilan ri Drusila ri rixjayil, jun ixok israelita. Xutük c'a royoxic ri Pablo, roma rija' nrajo' c'a nretamaj achique rubanic ri' ri naya' avánima riq'uin ri Jesucristo.
ACT 24:25 Y ri Pablo xapon quiq'uin, y xutz'om c'a rubixic cheque pari' ri achique rubanic jun c'aslen choj, ri achique rubanic richin natij ak'ij richin man nabün tüj ri mac, y que pa ruq'uisbül, ri Dios nbün juzgar pa quivi' ri vinük. Y ri Félix juis xuxbij-ri' riq'uin ri xrac'axaj, y xbij chin ri Pablo: Vocomi c'a cabiyin. Y tok xtuya' chic c'a ba' tiempo chinuvüch, ncatinvoyoj c'a jun bey chic, xbij ri Félix.
ACT 24:26 Y ri gobernador ri' q'uiy mul c'a nroyoj ri Pablo richin nch'o riq'uin, roma xroyobej que ri Pablo xusuj ta tumin chin richin nucol-e. Pero man jun xusuj chin.
ACT 24:27 Y ca'i' c'a juna' xc'o, y ri Pablo c'a c'o na c'a chiri' pa cárcel. Y ri Félix ri gobernador xel-e y xpu'u ri Porcio Festo pa ruq'uexel. Y ri Félix xaxe richin utz ntz'etetüj coma ri vinük israelitas, c'a xuya' na pa cárcel ri Pablo.
ACT 25:1 Y ri Festo xka-pe c'a pa tinamit Cesarea richin nuc'ulu-pe can ri rusamaj, roma ja rija' ri ntoc can gobernador. Y pa rox k'ij c'a chin ri tuc'ün can ri rusamaj, rija' xbe c'a e pa tinamit Jerusalén.
ACT 25:2 Tok c'o chic c'a ri chiri' pa Jerusalén, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri vinük israelitas ri más nim quik'ij, xe'apon c'a riq'uin, y xbequisujuj ri Pablo, y c'o c'a jun ri juis xquic'utuj favor chin que tubana'.
ACT 25:3 Rije' xquic'utuj c'a jun nimalüj favor chin ri Festo que tutaka' ruc'amic ri Pablo, roma xa quinojin chic c'a jabel que tok xtic'amün-pe pa Jerusalén, nquik'elebej pa bey, y nquicamsaj.
ACT 25:4 Pero ri Festo xa xbij c'a cheque: Ri Pablo tz'apül pa cárcel chila' pa tinamit Cesarea, y yin xa nquitzolij yan c'a ka jun bey chic chila'.
ACT 25:5 Más ta utz nye'icha-e ri más c'o quik'ij chi'icojol, y nyenvachibilaj-e ri nkube-ka c'a pa tinamit Cesarea, richin quiri' c'a chila' nquibij-vi chuve ri rumac rubanun ri achi ri', xbij ri Festo cheque.
ACT 25:6 Y rija' xaxe xa bama jun ocho o diez k'ij ri xc'uje-e pa tinamit Jerusalén, y xxule-ka pa Cesarea. Y pa ruca'n k'ij, rija' xbetz'uye' c'a pe pa juzgado, y xutük c'a ruc'amic ri Pablo.
ACT 25:7 Y tok ri Pablo xoc-apu, ri vinük israelitas ri ye petenük pa Jerusalén xquisutij rij, y nquisujuj c'a apu riq'uin q'uiy y nimak' tak mac. Pero man xetiquer tüj xquiya' pa sük si ketzij que ye rubanalun ri mac ri', tok xc'utux cheque.
ACT 25:8 Romari' ri Pablo, richin nuto-ri', xch'o c'a apu, y xbij: Yin man jun c'a numac nubanun chuvüch ri ley kichin roj israelitas, ni man jun chuka' itzel nubanun tüj pa racho ri Dios ri c'o pa tinamit Jerusalén, y ni man jun c'a chuka' nubanun chuvüch ri ley ri yo'on roma ri César, xbij ri Pablo.
ACT 25:9 Y roma ri Festo nrajo' que utz ntz'etetüj coma ri israelitas, xuc'utuj c'a chin ri Pablo: ¿Najo' c'a que c'a pa Jerusalén nkube-vi, chuchojmirsasic ri ch'a'oj ntajin chavij? xbij ri Festo.
ACT 25:10 Pero ri Pablo xbij chin: Yin yin jun vinük romano, y romari' ja ri ru-juzgado ri rey César ri ncátzinej que nbanun juzgar pa nuvi', cachi'el ri ape' yinc'o-vi vocomi chavüch rat. Y chuka' rat jabel avetaman que yin man jun itzel ri nubanun tüj cheque ri nuvinak israelitas.
ACT 25:11 Y si c'o ta c'a mac ri nubanun y nc'atzinej que nquicamsüs, man c'a chuka' ninbij tüj que man quicamsüs. Pero si xa man ketzij tüj ri nquibij chuvij nubanun, man jun c'a c'o ruk'a' chuve richin nquirujüch ta e cheque ri nyebin que c'o numac. Roma c'a ri' ninjo' que ja ri rey César ri nbanun juzgar pa nuvi', xbij ri Pablo chin ri Festo ri gobernador pa tinamit Cesarea.
ACT 25:12 Ri Festo xtzijon c'a quiq'uin ri achi'a' ri nyeto'on-apu richin, y c'ateri' xbij chin ri Pablo: Rat xac'utun que ja ri rey César nbanun juzgar pan avi'. Jari' ri', ncabe c'a pa tinamit Roma chuvüch ri rey César, xbix chin ri Pablo.
ACT 25:13 Y ca'i-oxi' k'ij ri', ri rey rubini'an Agripa y ri Berenice xe'apon pa Cesarea chin nquibün saludar ri Festo.
ACT 25:14 Y roma c'a ri rey Agripa y ri Berenice q'uiy k'ij xec'uje-ka chiri', ri Festo xutzijoj c'a chin ri ruc'ulachin ri Pablo. Y xbij c'a: Chere' c'o jun achi ri ruyo'on can pa cárcel roma ri Félix tok xel-e.
ACT 25:15 Y tok xa xinbe-e pa Jerusalén, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' israelitas ri c'o quik'ij, xe'apon viq'uin y xbequibij chuve ri mac ri ye rubanalun ri achi re', y xquic'utuj c'a chuve que tinbana' que nka-ka castigo pari'.
ACT 25:16 Pero yin xinbij c'a cheque que ri ka-ley roj romanos man nuya' tüj k'ij que choj ta natük pa camic jun vinük. Ri ka-ley roj nbij c'a que ri tz'amon ch'a'oj chirij nc'atzinej que nuto-ri'. Nc'atzinej que nch'o na quiq'uin ri ye tz'amayon ch'a'oj chirij richin nuto-ri' chiquivüch.
ACT 25:17 Y romari', xe c'a xeka-pe pa tinamit Cesarea, man c'a xinya' tüj k'ij que xbe ta más tiempo, xa ja ri ruca'n k'ij xinbetz'uye' pa juzgado y xintük c'a ruc'amic ri achi rubini'an Pablo.
ACT 25:18 Y ri sujunela' chirij ri achi, manak c'o ta xquil xquibij chirij ri achique ta ri ye rubanalun, man cachi'el tüj ri nunucun yin.
ACT 25:19 Roma ri rumac ri xquibij rije' que ye rubanalun, xaxe chiquivüch ka rije' ri ye nimüy richin ri Dios, y xquic'uxla'aj chuka' jun Jesús. Pero ri Jesús ri' xa camnük chic e, y ri Pablo nbij que xc'astüj-e.
ACT 25:20 Y roma c'a yin man ninvil tüj achique ninbün riq'uin ri jun ch'ojinic ri', xinc'utuj c'a chin ri Pablo: ¿Najo' c'a que c'a pa tinamit Jerusalén nkube-vi, chuchojmirsasic ri ch'a'oj ntajin chavij? xinbij chin.
ACT 25:21 Y rija' xbij: Ja ri rey César ri ninjo' richin nbanun juzgar pa nuvi'. Y romari' yin c'a nuyo'on pa cárcel, c'a tok nquitiquer na c'a nintük-e pa tinamit Roma chuvüch ri rey César, xbij ri Festo.
ACT 25:22 Y ri rey Agripa xbij c'a chin ri Festo: Yin ninrayij ninvac'axaj achique ri nbij ri jun achi ri'. Y ri Festo xbij c'a chin ri rey Agripa: Chuak' navac'axaj c'a ri achi ri', xbij.
ACT 25:23 Y pa ruca'n k'ij, xban c'a jun nimalüj c'ulunic cheque ri rey Agripa y ri Berenice. Rije' ye cachibilan-e ri achi'a' ri yec'o pa quivi' ri soldados y ri achi'a' ri nimak' quik'ij chiri' pa tinamit Cesarea, tok xe'oc-apu chupan ri jay richin quimolic. Y c'ateri' ri Festo xutük ruc'amic ri Pablo.
ACT 25:24 Y ri Festo xbij c'a: Rey Agripa y ivonojel rix ri imolon-pe-ivi' kiq'uin vocomi, ja achi re' ri rubini'an Pablo. Ri vinük israelitas ri yec'o pa tinamit Jerusalén y ri yec'o chuka' chere', ye kajnük-pe viq'uin y riq'uin cuchuk'a' quic'utun chuve que man c'uluman tüj chic ri c'üs.
ACT 25:25 Ja yin nintz'et que ri jun achi re' man jun itzel rubanun richin quiri' ncamsüs ta rija'. Y rija' xuc'utuj c'a chuve que ja ri rey César ri nbanun juzgar pari', y yin nintük c'a e riq'uin ri rey César c'a chila' pa tinamit Roma.
ACT 25:26 Y roma c'a ri man vetaman tüj achique ninbij-e chin ri vajaf ri rey César, jare' nupaban chivüch vocomi, y chavüch c'a chuka' rat rey Agripa, richin quiri' tac'utuj c'a chin ri rumac ye rubanalun, richin ja rumac ri' ri nintz'ibaj-e chin ri rey César.
ACT 25:27 Roma chinuvüch yin man c'uluman tüj que nintük-e jun ri c'o pa cárcel, y man nintük tüj e rubixic achique rumac ye rubanalun, xbij ri Festo chin ri rey Agripa.
ACT 26:1 Y jari' tok ri rey Agripa xbij chin ri Pablo: Ninya' c'a k'ij chave richin ncach'o, xbij chin. Y ri Pablo xuyüc c'a ruk'a', y jare' ri tzij ri xerucusaj richin nuk'alajrisaj que man jun rumac. Y xutz'om rubixic:
ACT 26:2 Yin juis ninmatioxij y juis chuka' nquiquicot, roma chavüch rat rey Agripa yin pa'ül-vi richin ninto-vi'. Roma ri kavinak israelitas nquibij que juis cha mac ye nubanalun.
ACT 26:3 Y yin más nquimatioxij roma rat jabel vi avetaman ri achique nbün jun israelita chupan ri ruc'aslen, ri achique nc'atzin que nbün. Chuka' jabel avetaman que jun vi nunuc ri jun y jun vi chic nunuc ri jun. Romari' ninjo' c'a que nquinavac'axaj ta ba' y man ta c'a nc'o ac'u'x roma ri tzij ri ninjo' ninbij.
ACT 26:4 Y ri kavinak israelitas quetaman c'a pe achique rubanic ri nuc'aslen tok yin c'a ac'ual, quiri' pa nutinamit y quiri' chuka' pa Jerusalén.
ACT 26:5 Y rije' quetaman c'a chuka' que c'a yin c'ajol na chiri' tok xinc'uje' yan pe quiq'uin ri achi'a' fariseos. Y ja roj ri achi'a' fariseos ri más nkataken ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri kaxquin-kamama' can Moisés. Y si ta ri kavinak re' ncajo' nquik'alajrisaj, nk'alajin que ketzij ri nquitajin chubixic.
ACT 26:6 Pero vocomi yinc'o-pe chere' richin nibün juzgar pa nuvi', xaxe roma yin nuyo'on vánima que ri caminaki' c'o na vi jun k'ij tok nyebec'astüj-pe, cachi'el rusujun can ri Dios cheque ri kaxquin-kamama' ojer can.
ACT 26:7 Y man xe tüj c'a yin yin oyobeyon ri jun c'astajbül re', xa quiri' chuka' ri kavinak israelitas. Roj ri quixquin-quimam can ri doce ruc'ajol ri Israel nkanimaj que ri caminaki' nyec'astüj vi pe, y romari', chi pak'ij chi chak'a' nkasamajij ri Dios ri biyon can quiri'. Rey Agripa, yin jari' ri numac ri nquibij.
ACT 26:8 ¿Achique roma tok chivüch rix man ninimaj tüj que ri Dios ntiquer nuc'asoj jun ri camnük chic e?
ACT 26:9 Roma tok rubanun can, yin xinnuc c'a ri' que nc'atzinej que nyenvetzelaj ri vinük ri quitaken ri Jesús aj-Nazaret, y chuka' nc'atzinej que ninbün cheque que nquitij juis pokonül pa nuk'a'.
ACT 26:10 Y quiri' vi xinbün cheque chiri' pa tinamit Jerusalén. Y riq'uin chic que ri más nimalüj tak sacerdotes xquiya' autoridad pa nuk'a', yin ye q'uiy c'a lok'olüj tak vinük ri quitaken ri Jesús aj-Nazaret ri xenya' pa cárcel. Y tok c'o jun cheque ri takenela' ri' ncamsüs, yin ninbij c'a ri' que utz rubanic chin.
ACT 26:11 Y q'uiy mul ri xinya' pokonül cheque, richin quiri' nquiyok' ta can ri rutzij ri Jesús. Quiri' xinbanala' cheque pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y juis c'a voyoval catajnük chiri'. Romari' hasta xinbe pa tak tinamit quichin ch'aka chic ruch'ulef chiquicanoxic ri quitaken ri Jesús, richin que xenya' pa pokonül.
ACT 26:12 Y chubanic c'a ri' tok xintak-e coma ri más nimalüj tak sacerdotes c'a pa tinamit Damasco, y yo'on c'a e chuka' autoridad pa nuk'a' coma rije'.
ACT 26:13 ¡A nu-rey! Pero pa nic'aj-k'ij tok nutz'amon-e bey pa tinamit Damasco, xintz'et jun sük ri petenük chila' chicaj, ri más ruchuk'a' que chuvüch ri k'ij, ri xka-pe pa nuvi' yin y pa quivi' chuka' ri vachibil.
ACT 26:14 Y romari' konojel xojtzak c'a pan ulef. Y xinvac'axaj c'a chuka' que c'o Jun ri xch'o-pe pan hebreo, ri kach'abül roj israelitas, y xbij c'a chuve: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok atz'amon ch'a'oj chuvij yin? Xa ayon c'a rat nasoc-avi', roma atz'amon ch'a'oj chuvij. Xa ayon rat naya-avi' chutza'n ri puya, xbij chuve.
ACT 26:15 Y jari' tok xinbij chin: ¿Rat achique c'a rat? xinbij chin. Y rija' xbij chuve: Ja yin ri Jesús. Y chuvij yin ri atz'amon-vi ch'a'oj.
ACT 26:16 Pero tasic'a' c'a avi', y cacatüj. Xinc'ut-vi' chavüch roma ncac'atzin chuve, y richin chuka' nye'atzijoj cheque ri vinük ri xatz'et y ri nyenc'ut chavüch chupan ri k'ij ye chikavüch-apu.
ACT 26:17 Ri ncatapon-vi, ncatinto' c'a chiquivüch ri avinak, y chuka' chiquivüch ri vinük man ye israelitas tüj. Y quiq'uin c'a ri vinük ri' ncatintük-e vocomi.
ACT 26:18 Ncatintük c'a e quiq'uin, richin que rije' njakatüj ri runak' tak quivüch, y nye'el-pe chupan ri k'eku'n y nyec'uje' chupan ri sük, nye'el c'a pe chuka' chuxe' ri rutzij ri itzel-vinük y nye'oc chuxe' rutzij ri Dios, richin nquic'ul ri cuyubül quimac, y ri Dios c'o nuya' cheque richin nquichinaj, ye cachibilan ri ch'aka ri ch'ajch'oj chic ri quic'aslen y ye richin ri Dios, roma xquiya' chuka' cánima viq'uin, xbij ri Jesús chuve.
ACT 26:19 ¡A rey Agripa! Yin xinbün c'a ri xk'alajrisüs chinuvüch, roma ri xk'alajrisüs chinuvüch chupan ri jun cachi'el achic' ri', chicaj c'a petenük-vi.
ACT 26:20 Romari' xintz'om c'a rutzijosic nabey cheque ri vinük yec'o pa tinamit Damasco, c'ateri' cheque ri vinük yec'o pa tinamit Jerusalén y cheque c'a chuka' ri vinük ri yec'o pa ronojel tinamit chere' pa ruch'ulef Judea, y c'ateri' cheque c'a ri vinük ri man ye israelitas tüj, chi nüj chi nakaj. Cheque conojel c'a xinbij que tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, tijalatüj ri quic'aslen, y tiquik'alajrisaj-qui' riq'uin ri quinojibül que ye jalatajnük chic.
ACT 26:21 Jari' ri xinbün. Y xaxe romari' tok ri kavinak israelitas xinquitz'om-pe chiri' pa racho ri Dios ri c'o pa Jerusalén, y xcajo' ta xinquicamsaj.
ACT 26:22 Pero ri Dios c'o-pe viq'uin. Romari' man jun c'a ri nc'ulachin pa quik'a' ri vinük. Nubin c'a pe ri rutzij ri Dios cheque conojel ri vinük, cheque ri juis quik'ij y cheque chuka' ri manak oc quik'ij. Y xaxe c'a ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can y ri rubin can ri Moisés, ri nintzijoj yin, roma ja rije' ri ye biyon can ri nbanatüj.
ACT 26:23 Ja rije' ri ye biyon can que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nuc'usaj na pokonül y ncamsüs. Ja rija' ri nc'astüj-e nabey chiquivüch conojel ri ye camnük chic e. Y romari' rija' nuya-vi c'a sük cheque ri vinük, cheque vinük israelitas y cheque chuka' ri man ye israelitas tüj.
ACT 26:24 Y ja tzij ri' ri ntajin chubixic ri Pablo richin nuk'alajrisaj que rija' man jun rumac rubanun. Pero ri Festo jari' xch'o riq'uin ruchuk'a', y xbij: Pablo, roma juis etamabül c'o aviq'uin, xpu'u ch'ujinic chave, xbij chin.
ACT 26:25 Pero ri Pablo xbij chin ri Festo: Nimalüj achi, yin manak ch'ujinic chuve, roma ronojel ri ninbij, ketzij, y ronojel chuka' pa rubeyal ninbij-vi.
ACT 26:26 Chere' c'o-vi ri rey Agripa. Romari' man c'a ninxbij tüj vi' nquich'o-apu, roma yin ninnuc que ronojel ri ye banatajnük ye retaman, roma xa pa sük ri banatajnük-vi.
ACT 26:27 ¡A rey Agripa! ¿Nanimaj rat ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo? Yin vetaman que nanimaj.
ACT 26:28 Pero ri Agripa xbij chin ri Pablo: ¿Rat nanuc que chanin nabün chuve que nquinoc jun chuka' takenel richin ri Jesús?
ACT 26:29 Y ri Pablo xbij chin: Si chanin o man chanin tüj, ri Dios xtubün ta c'a chave cachi'el xbün viq'uin yin. Xbün chuve que xinjüch vánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Y quiri' c'a chuka' ri nurayibül iviq'uin rix ri nyixac'axan-pe vichin vocomi. Pero man c'a nurayibül tüj que nyixtz'apis pa cárcel, cachi'el banun chuve yin, y yin ximil riq'uin cadena, xbij ri Pablo.
ACT 26:30 Y xe c'a xtane' que nch'o-apu ri Pablo, ri rey Agripa y ri Berenice, ri Festo ri gobernador y ri ch'aka chic ri ye tz'uyul chuka' quiq'uin, xecatüj y xe'el-e.
ACT 26:31 Y tok xbequimolo' chic c'a qui' lojc'an, nquibila' c'a chiquivüch: Ri Pablo man c'a c'uluman tüj que c'o pa cárcel, o que man ta ntak pa camic, roma man jun itzel rubanun richin nban ta quiri' chin.
ACT 26:32 Romari' ri rey Agripa xbij chin ri Festo: Man ta na rubin chic que ja ri rey César ri nbanun juzgar pari', ntel ta e, xbij ri Agripa.
ACT 27:1 Y tok bin chic c'a que ri Pablo y ch'aka chic ri yec'o pa cárcel nyetak-e c'a pa Roma, ri tinamit ri c'o pa ruch'ulef rubini'an Italia, xejach c'a e pa ruk'a' jun achi rubini'an Julio. Ri Julio re' jun Capitán quichin jun ciento soldados, y ri soldados ri' ye richin ri juk'ataj soldados ri ye Richin ri Rey Augusto nbix cheque.
ACT 27:2 Romari' yin, Lucas, vachibilan c'a ri hermano Aristarco, ri npu'u pa tinamit Tesalónica ri c'o pa ruch'ulef Macedonia, xojbe c'a chirij ri Pablo. Xojoc-e pa jun barco ri petenük c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Adramitio, y nbe pa ch'aka tinamit ri yec'o chuchi' ri mar chiri' pa ruch'ulef rubini'an Asia.
ACT 27:3 Pa ruca'n k'ij xojapon c'a pa tinamit rubini'an Sidón. Chiri', ri Julio ri uc'uey quichin ri soldados, xbün c'a jun nimalüj favor chin ri Pablo, roma xuya' k'ij chin que xbe chiquik'ijaloxic ri hermanos y richin chuka' que ri hermanos xquito-pe ri Pablo.
ACT 27:4 Xojoc chic c'a e chupan ri barco, y xkaya' can ri tinamit Sidón. Ja tok roj benük, xbekac'ulu' jun cakik' juis nim ri petenük, y romari' nc'atzinej que xojc'o chuvüch ri Chipre ri jun ruch'ulef ri c'o pa ya', roma xaxe chiri' ri man pa rubey tüj cakik' c'o-vi. Pa kajxocon c'a (ka-izquierda c'a) xcanaj-vi can ri Chipre cheke.
ACT 27:5 Y tok kac'usan chic e ronojel ri ya' ri c'o-apu chiquivüch ri ruch'ulef Cilicia y Panfilia, xojapon c'a pa tinamit rubini'an Mira. Y ri Mira re' pa ruch'ulef Licia c'o-vi.
ACT 27:6 Chiri' pa tinamit Mira, ri Julio ri Capitán xberila' c'a jun barco ri petenük c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría, y nbe c'a pa ruch'ulef Italia. Y chupan chic ri barco ri' xojrucusaj-e richin nkabün ri ch'aka chic bey ri c'a c'o chikavüch.
ACT 27:7 Y q'uiy c'a k'ij ri juis akal xojbe. C'ateri' c'a xojc'o chuvüch ri tinamit rubini'an Gnido, roma ri cakik' c'a chikavüch na c'a petenük-vi, y nkurutzolij. Romari' xojc'o chuvüch ri Salmón, jun ruch'ulef pa ya', y xbekasutij-pe chuka' rij ri Creta ri jun ruch'ulef ri c'o chuka' pa ya' roma xaxe chiri' ri man pa rubey tüj cakik' c'o-vi.
ACT 27:8 Y c'ayuf c'a chuka' tok roj benük, kac'uan-e ruchi' ri ya', y pa kajquik'a' (ka-derecha) xcanaj-vi can ri Creta cheke. Y tok xbekila' ri lugar rubini'an Buenos Puertos, xojc'uje' c'a e chiri'. Ri lugar c'a re' c'o-apu chunakaj ri tinamit rubini'an Lasea.
ACT 27:9 Y juis yan c'a k'ij ri xojbiyin, y c'a xe chiri' xojapon-vi. Y c'ayuf chic c'a que nban viaje pari' ri mar, roma ja tiempo ri' ri richin nimalüj cakik'. Y romari' ri Pablo xbij cheque ri achi'a' ri nunuc rija' que utz que nquibün.
ACT 27:10 Rija' xbij c'a cheque: Yin ninnuc que si nkatz'om chic e bey pa ruvi-ya', c'ayuf, man xaxe tüj chin ri barco y ri aka'n ri ruc'uan-e, xa quiri' chuka' cheke roj, xbij.
ACT 27:11 Pero ri Julio ri Capitán man xunimaj tüj ri xbij ri Pablo chin. Xa ja ri xbij ri rajaf ri barco y ri xbij ri achi ri más c'o ruk'ij ri uc'uayon richin ri barco, xa jari' ri xbün.
ACT 27:12 Y roma c'a chiri' xa man utz tüj richin que nyec'uje-ka richin nquic'usaj-e ri ru-tiempo ri nimalüj cakik', romari' jubama conojel ri xquinuc que xa más ta utz que nquiya' can ri ape' yec'o-vi, roma riq'uin ta ba' xa nyetiquer ta nye'apon pa tinamit Fenice, ri c'o chuka' chiri' pa Creta. Roma ri Fenice man pa rubey tüj c'a cakik' c'o-vi, stape' (aunque) si ri cakik' npu'u pa noroeste o stape' (aunque) ta si npu'u pa suroeste.
ACT 27:13 Y tok xpu'u c'a ri cakik' pa sur, rije' xquinuc que utz nquibün-e ruvüch que nkube c'a pa Fenice. Tok xojel c'a e, xaxe c'a ri ruchi' ri ya' richin ri Creta roj benük-vi.
ACT 27:14 Pero c'ate ba' roj elenük-e chiri', tok xc'ulun-pe jun nimalüj cakik' ri petenük pa noreste, jun cakik' ri juis ruchuk'a', y nupaxij-pe-ri' chuvüch ri barco ape' roj benük-vi.
ACT 27:15 Y roma juis ruchuk'a' ri cakik', xutz'om c'a nkuruc'uaj-e. Y xa man nkutiquer tüj nkubiyin chikavüch. Romari' xa xkaya-vi k'ij que xojruc'uaj.
ACT 27:16 Xojc'o c'a e chirij jun vit ruch'ulef ri c'o pa ya', rubini'an Clauda. Y chiri' man qúiy tüj chic más ri ruchuk'a' ri cakik', pero c'a c'ayuf na xbün chikavüch richin xkajotoba-e ri lancha ri chiriren-e roma ri barco ape' roj benük-vi.
ACT 27:17 Y tok ri lancha c'o chic e pa barco, ri achi'a' ri ye uc'uayon ri barco ri', xquixim ri barco pa nimak' rupan colo' richin nquito' ba'. Y roma jotoban ri nimalüj tak c'ul richin ri barco, ri cakik' rutz'amon nyerunim c'a chupan ya' ape' ri man nim tüj rupan ri rubini'an Sirte, pa ri ruch'ulef rubini'an África. Romari' xepu'u ri uc'uey richin ri barco xequikasaj ri c'ul, richin que man xebeka' tüj chiri'. Roma rije' juis quixbin-qui' si ta nyebeka' chiri'.
ACT 27:18 Y pa ruca'n k'ij, roma ri cakik' c'a ja na ruvüch ntajin, xquitorila' c'a can pa ya' ch'aka chin ri aka'n ri ruc'uan ri barco.
ACT 27:19 Y pa rox k'ij, roma ri cakik' c'a juis nim ntajin, xojto'on c'a chuka' roj, richin que q'uiy chin ri rusamajibal ri barco xkatorila' can pa ya'.
ACT 27:20 Y roma juis nim ri cakik' ri nimiyon kichin, y q'uiy yan k'ij ri man katz'eton tüj ruvüch ri k'ij ni quivüch ri ch'umila' y man ketaman tüj chic ape' nkuc'o-vi, roma c'a ri' xa kacamic chic koyoben y man koyoben tüj chic que nkacolotüj.
ACT 27:21 Y roma c'o yan chic k'ij ri man jun kavay kac'uxun, ri Pablo xbepa'e-pe chiri' chikacojol konojel, y xbij cheke: Xivac'axaj ta na ba' ri xinbij chive pa Creta, man ta na xojel-pe, man ta rojc'o roj pa c'ayuf, ri barco, ri rusamajibal y ri aka'n ri ruc'amon-pe.
ACT 27:22 Pero vocomi ninbij c'a chive: Ticukuba' ic'u'x. Yin veteman que man jun ri ncom, xaxe ri barco ri nq'uis can.
ACT 27:23 Roma chak'a' xuc'ut-ri' chinuvüch jun ángel ri rutakon-pe ri Dios, ri Dios ri Vajaf y ri ninsamajij chuka'.
ACT 27:24 Y ri ángel ri' xbij c'a chuve: Pablo, man c'a taxbij-avi'. Rat nc'atzinej c'a que ncatapon na vi pa tinamit Roma chuvüch ri rey César. Romari' man jun c'a nac'ulachij. Y avoma c'a rat, ri Dios nyerucol c'a chuka' ri ye avachibilan-e chupan ri jun barco re'. Man jun c'a ncom can chive, xbij ri ángel chuve.
ACT 27:25 Roma c'a ri', tijacha' ivánima que nyixcolotüj, roma yin vetaman-vi que ri Dios nkurucol na vi, cachi'el ri xbij can ri ángel chuve.
ACT 27:26 Y nc'atzinej c'a que pa jun ruch'ulef ri c'o pa ya' nkuka-vi can, xbij ri Pablo cheque conojel ri achi'a' ri ye benük chupan ri jun barco ri'.
ACT 27:27 Y ca'i' yan c'a semanas tutz'om-vi-pe ri cakik' ri', y katz'amon c'a viaje pari' ri mar. Y ri lugar ri', ri ya' rubini'an Adria. Y xa bama pa nic'aj-ak'a' ri' tok ri achi'a' ri ye uc'uayon richin ri barco xquinabej que nakaj chic nkuc'o-vi-apu chin jun ruch'ulef.
ACT 27:28 Y rije' xcataj jaru' rupan ri ya'. Y xquitz'et c'a que treinta y seis metros rupan ri ya' tok xcataj pa nabey. Ja tok roj biyinük chic ba' más, xquitz'et c'a que xa más xax nbün-ka ri ya', roma xaxe chic veinte y siete metros rupan.
ACT 27:29 Y roma nquixbij-qui' que ri barco nupaxij-ri' chiquivüch abüj, romari' xquich'akila-ka pa ya' caji' ch'ich' ri nbix ancla cheque, richin que ri barco man tibiyin. Ri caji' anclas re' pa rachük c'a ka ri barco yec'o-vi. Rije' coyoben c'a jampe' nsaker-pe, pero xa man cacha' nsaker-pe.
ACT 27:30 Y ri achi'a' ri ye uc'uayon ri barco ncajo' c'a nye'anmüj-e. Romari' xquikasaj-ka ri lancha pa ya', y nquibün c'a que cachi'el ja ri ch'aka chic anclas ri yec'o chuvüch ri barco ri nyetajin chukasasic.
ACT 27:31 Romari' ri Pablo xberuya' c'a rutzijol chin ri Capitán quichin ri soldados y chuka' cheque ri soldados. Rija' xbij c'a cheque que si nquiya' k'ij que nye'anmüj-e ri nye'uc'uan-vi richin ri barco, man jun cheque rije', ri nyecanaj can, xa man ncolotüj tüj chuvüch ri camic.
ACT 27:32 Romari' xepu'u ri soldados xequikupila' can ri colo' ri achique chok q'uin quiyukuban-vi ri lancha chuvüch ri barco, richin que ri lancha tibiyin na.
ACT 27:33 Ja tok xsaker-pe, ri Pablo xbij c'a que queva'. Quere' c'a ri xbij rija' cheque conojel ri ye benük pa barco: Vocomi ya ja tz'aküt ca'i' semanas ri man rix varnük tüj jabel, nixta rix chuka' va'inük tüj jabel.
ACT 27:34 Roma c'a ri' ninbij chive vocomi, que quixva' utz richin c'o ivuchuk'a'. Roma nkucolotüj konojel, cachi'el ri xk'alajrisüs chinuvüch. Man jun c'a ri c'o ta nuc'ulachij.
ACT 27:35 Y tok ch'ovinük chic c'a ka ri Pablo, rija' xberuc'ama' c'a pe jun ruvay, xumatioxij chin ri Dios chiri' chiquivüch conojel, xuvech' y xutz'om c'a ruc'uxic.
ACT 27:36 Y tok conojel más chic c'a quiyo'on cánima, ja chuka' xquibün, xquitz'om va'in.
ACT 27:37 Y konojel c'a ri roj benük pa barco, rojc'o c'a ca'i' ciento riq'uin setenta y seis.
ACT 27:38 Y tok ye va'inük chic ka utz, xquitz'om c'a can rutorixic ri trigo pa ya', richin tzoyotzic nbün can ri barco.
ACT 27:39 Tok xsaker c'a, ri achi'a' ri ye uc'uayon richin ri barco man quetaman tüj achique ruch'ulef xebeka-vi. Xaxe c'a xquitz'et que c'o jun ruk'a-ya', y jabel ri ruchi'. Romari' xquinuc c'a que riq'uin ba' nyetiquer nquic'uaj-apu ri barco chiri'.
ACT 27:40 Romari' xquikupila' can ri colo' ri richin ri anclas, y ri anclas xecanaj can chuxe' ya'. Y xequisol can ri timón richin ri barco. C'ateri' xquijotoba' ri jun nimalüj c'ul ri c'o-apu chuvüch ri barco, y ri cakik' xutz'om runimixic ri barco chuchi' ri ya'.
ACT 27:41 Y c'a man jani rutzijol que nkujapon chuchi-ya', tok xbekila' jun boloj sanayi' c'o chuxe' ya', y chiri' xberukebuj-ri' ri ruxe' ri rutza'n ri barco, y chiri' xk'ate-vi can. Man xsilon tüj chic. Y ri rachük ri barco tijok'ok' c'a benük roma ri ya' riq'uin c'a uchuk'a' nberupaxij-ri' chiri'.
ACT 27:42 Romari' tok ri soldados xquinuc que nyequicamsaj c'a conojel presos, richin que man jun ri nuc'usaj tüj e ri ya' richin nbe c'a chuchi' richin nanmüj-e.
ACT 27:43 Pero ri Julio ri Capitán ri uc'uey richin ri soldados man c'a xrajo' tüj que xquibün quiri', richin que ncolotüj ri Pablo. Xa xbij c'a que jaru' ri nyetiquer nquic'usaj ri ya' richin nyebe c'a chuchi', tiquitorila-e-qui' y quebe nabey.
ACT 27:44 Ja ri ch'aka chic ri man nyetiquer tüj, xbij c'a cheque que nyequitz'amala-e tz'alün o achique na che' richin ri barco ri ye jok'otajnük chic e, richin man nyejik' tüj. Y quiri' xkabün richin xojel-e c'a chuchi' ri ya', y man c'a jun ri xcom cheke.
ACT 28:1 Y tok konojel roj colotajnük chic e pa ya', xketamaj c'a que ri ruch'ulef ri', ri c'o pa ya', rubini'an Malta.
ACT 28:2 Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta, juis c'a jabel quina'oj xquibün cheke, roma xquibox jun k'ak'. C'ateri' xojcoyoj konojel richin tikamek'a-ki' chi k'ak', roma juis tef nbün y ntajin job.
ACT 28:3 Y tok ri Pablo xberuc'ama-pe juboraj xic'a'y y ntajin c'a ka chuya'ic pa k'ak', xberuc'aka' c'a pe ri' jun cumütz chupan, tok xuna' ri k'ak'. Y ri cumütz re' xberuch'ica-ri' chirij ruk'a' ri Pablo, y man c'a ntzak tüj e.
ACT 28:4 Y tok ri vinük ri aj chiri' pa Malta xquitz'et que ri cumütz tzekel chirij ruk'a' ri Pablo, nquibila' c'a chiquivüch: La' nk'alajin que jun camsüy achi, roma stape' (aunque) xcolotüj chuvüch ri ya', ja la cumütz c'a ncamsan-e richin vocomi. Nc'atzinej c'a que nutoj ri itzel rubanun, xquibij c'a ri vinük ri'.
ACT 28:5 Xpu'u ri Pablo xutotaj can ri cumütz pa k'ak', y man jun retal que c'o ta ri nuc'ulachij.
ACT 28:6 Pero conojel ri vinük quitz'eton-quitz'eton-apu ri Pablo, coyoben c'a jampe' nspoj-pe o ncom-ka. Y tok xc'o q'uiy tiempo y nquitz'et que xa man jun rubanun, man xquibij tüj c'a chic que ri Pablo jun camsüy achi, xa xquibij c'a que rija' jun dios.
ACT 28:7 Y chunakaj apu ri lugar ape' nkuc'o-vi, c'o c'a jun li'aj ulef richin jun achi rubini'an Publio. Y rija', jari' ri nbanun mandar chupan ri lugar ri'. Jabel xojruc'ul pa racho, y oxi' c'a k'ij ri jabel xojrilij.
ACT 28:8 Ja ri rutata' ri Publio kajnük pa varabül roma yabil. C'atün y disentería ri ntoc c'a chin. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xbün orar, y xuya' chuka' ruk'a' pari', y ri yava' xc'achoj.
ACT 28:9 Xa riq'uin c'a ri', ri xbün ri Pablo xbe rutzijol. Y xeka-pe c'a riq'uin ri Pablo ri ch'aka chic yava'i' ri yec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojrisala-e.
ACT 28:10 Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta juis c'a xquiya' kak'ij y jabel vi quina'oj xquibün cheke. Y tok xojbe, rije' xquiyala' pa barco ri nc'atzin cheke chupan ri kabey.
ACT 28:11 Y oxi' ic' ri xojc'uje' c'a chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría xpu'u-vi. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quivachbül ca'i' dios chutza'n. Ri dios ri' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o c'a chiri' pa Malta, roma chiri' xc'uje-vi chupan ri tiempo ri richin cakik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe-vi.
ACT 28:12 Y xojapon pa jun tinamit rubini'an Siracusa, y xojc'uje' oxi' k'ij chiri'.
ACT 28:13 Y xe xojel-e chiri', xkac'uaj-e ri ruchi' ri ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri rubini'an Regio. Y pa ruca'n k'ij chin ri xojapon pa tinamit Regio, xkatz'om chic c'a e viaje tok xpu'u ri viento del sur. Y pa rox k'ij chin ri xojapon-vi pa tinamit Regio, jari' tok xojapon pa tinamit rubini'an Puteoli.
ACT 28:14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', yec'o c'a hermanos xebekila', y rije' xquibij c'a cheke que nkuc'uje-ka jun semana quiq'uin. Tok xtz'aküt c'a ri jun semana ri', c'ateri' choj xojbe c'a pa tinamit Roma.
ACT 28:15 Ri hermanos ri yec'o chiri' pa Roma cac'axan chic c'a que nkujapon. Romari' xojquic'ulu' pa bey, pa jun tinamit rubini'an Foro de Apio, y chiri' chuka' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tok ri Pablo xerutz'et c'a ri hermanos ri', xumatioxij chin ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' rija'.
ACT 28:16 Y tok xojapon c'a pa tinamit Roma, ri Julio ri Capitán xerujüch c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achi ri uc'uey quichin ri achi'a' ye chajinela'. Jac'a chin ri Pablo xbix que utz nc'uje' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado.
ACT 28:17 Y oxi' yan c'a k'ij xapon ri Pablo pa Roma, tok xutük coyoxic ri más nimalüj chiquicojol ri israelitas ri yec'o pa tinamit Roma. Y tok xe'apon riq'uin, xbij c'a cheque: Nuvinak, yin man jun achique tüj c'a nubanun cheque ri ch'aka chic kavinak israelitas, ni man jun chuka' achique tüj nubin chirij ri quibin can ri kaxquin-kamama' can que nc'atzin que nkabün, pero ja yan chiri' pa tinamit Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' ri achi'a' romanos ri nyebanun mandar.
ACT 28:18 Y tok rije' xquic'utuj chuve achique ri nubanun, xquinuc c'a yinquelesaj, roma man jun itzel ri nubanun tüj, richin quiri' nquitak ta pa camic.
ACT 28:19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' tüj que xinelesüs can, y romari' yin xinc'utuj c'a que ja ri rey César ri tibanun juzgar pa nuvi', y man roma tüj c'a que c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak, roma ta ri' xinc'utuj quiri'. Man tinuc quiri'.
ACT 28:20 Xa romari' xintük ivoyoxic richin que nyixintz'et y richin chuka' que rix viq'uin yin nivetamaj-e achique c'a roma quere' nuc'ulachin. Roma konojel roj israelitas kayo'on kánima que ri caminaki' c'o na vi jun k'ij tok nyec'astüj-pe, y ri numac chiquivüch ri vinük xa roma jari' ri nuniman yin, romari' tok yin ximil riq'uin cadena vocomi, xbij ri Pablo.
ACT 28:21 Y ri israelitas ri' xquibij chin ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun ri petenük pa ruch'ulef Judea ri nch'o ta chavij. Ni man jun chuka' cheque ri kavinak ri ye petenük chiri' ri nyebin ta que c'o itzel ri abanalun. Man jun.
ACT 28:22 Pero roj ketaman que ronojel lugar, ri vinük juis c'a nyech'o chivij rix ri nyixtaken ri rubi' ri Jesús, y nkajo' c'a nketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amon-pe rat, xquibij chin.
ACT 28:23 Y xquicha' c'a can jun k'ij richin quiri' nquimol-qui', y ri Pablo nbij c'a ri achique ncajo' nquetamaj. Y tok xapon c'a ri k'ij, juis c'a vinük ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y rija' xutz'om c'a nutzijoj y nuk'alajrisaj pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, jampe' xel-pe ri k'ij c'a tok xtzak na ka, roma rija' xrajo' c'a que nquinimaj ta que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
ACT 28:24 Yec'o c'a ri xeniman ri xbij ri Pablo, y yec'o ri man xeniman tüj.
ACT 28:25 Y roma ri xa man junan tüj c'a quivüch, xquitz'om c'a nyebe. Pero tok man jani tüj que'el ri ape' yec'o-vi, xcac'axaj na e ri ruq'uisbül tak tzij ri xbij ri Pablo. Y rija' xbij: Ri tzij ri xuya' ri Lok'olüj Espíritu chin ri Isaías ri k'alajrisüy rutzij ri Dios, richin que xbij cheque ri kaxquin-kamama' can, utz chuka' nbün chive rix, roma ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a:
ACT 28:26 Cabiyin quiq'uin ri avinak, y que'abij cheque: Xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj. Xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'.
ACT 28:27 Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj. C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj. Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un. Rije' man jun ncajo', man ncajo' tüj ncac'axaj, man ncajo' tüj nka' pa tak cánima, man ncajo' tüj ntzolin-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen. Quiri' xbij ri Lok'olüj Espíritu.
ACT 28:28 Roma c'a ri' tivetamaj can rix, que ri vinük man ye israelitas tüj, xapon yan quiq'uin ri colonic richin ri Dios. Rije' ncac'axaj-vi ri tzij ri takon-pe cheque.
ACT 28:29 Y tok ri Pablo xbij quiri' cheque ri ruvinak israelitas, xebe y juis c'a nquich'ojila' chiquivüch.
ACT 28:30 Y ri Pablo tz'aküt c'a ca'i' juna' ri xc'uje' chupan ri racho rukajon, y nyeruc'ul c'a conojel vinük ri nye'apon riq'uin.
ACT 28:31 Y rija' nutzijola' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, y nyerutijola' c'a chuka' ri vinük pari' ri samaj ri xbana-ka-pe ri Ajaf Jesucristo. Rija' cheque c'a conojel man xupokonaj tüj xbij. Y man jun c'a chuka' xbin chin ri Pablo que man tutzijoj chic ri rutzij ri Dios.
ROM 1:1 Yin Pablo jun rusamajel ri Jesucristo. Ja ri Dios c'a ri xinoyon richin que xinoc apóstol. Rija' xinrucha' c'a richin que nintzijoj ri utzilüj rutzij ri nc'amon-pe colonic.
ROM 1:2 Ri Dios xusuj cheque ri rusamajela' ojer can que nuya-pe ri utzilüj rutzij ri' ri nc'amon-pe colonic. Y ri rusamajela' ri' xquitz'ibaj-vi can ri xbij ri Dios. Xquitz'ibaj can chupan ri lok'olüj ruvuj ri Dios.
ROM 1:3 Y ri xbij ri Dios cheque ri rusamajela' ojer can, pari' vi c'a ri Ruc'ajol, y ri' ja ri Kajaf Jesucristo. Y tok ri Jesucristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj, y rija' ruxquin-rumam c'a can ri rey ojer can ri David.
ROM 1:4 Y tok xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xk'alajin-vi que rija' Ruc'ajol ri Dios y lok'olüj vi cachi'el ri Dios. Y xk'alajin chuka' que c'o ruchuk'a'.
ROM 1:5 Y rija' xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' pa kavi' quiq'uin ri ch'aka chic apóstoles y xbün cheke que xojoc apóstoles. Quiri' xbün cheke roma xrajo' que pa rubi' rija' nkatzijoj ri rutzij pa ronojel ruch'ulef. Rija' nrajo' c'a que conojel vinük nquitakej ta rija' y nquinimaj ta chuka' rutzij.
ROM 1:6 Y ri Jesucristo xixroyoj rix chuka' richin xixoc richin rija'.
ROM 1:7 Y ri carta re' chive rix hermanos ninbün-vi-e, ri rixc'o chiri' pa tinamit Roma. Ri Dios juis nyixrujo' y romari' xixroyoj richin xixoc ri nyixtzeklebej-vi rija'. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
ROM 1:8 Nabey ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix. Ninmatioxij chin roma ronojel ape' chin ri ruch'ulef ntzijos-vi que rix itaken-vi. Y xaxe c'a roma ri Jesucristo tok nquitiquer nquimatioxin chin ri Dios.
ROM 1:9 Y ri ka-Dios retaman-vi que chi jumul ninbün orar ivoma rix ri rixc'o chiri' pa tinamit Roma. Ri Dios, ri riq'uin ronojel vánima ninsamajij. Ri nintzijoj-vi yin ri utzilüj rutzij ri nch'o pari' ri Ruc'ajol.
ROM 1:10 Y ninc'utuj chuka' chin ri Dios que nbün ta chuve que nquitiquer ta nquinapon iviq'uin, si quiri' nrajo' rija'. Q'uiy yan chic c'a tiempo njo'on que nquinapon ta iviq'uin.
ROM 1:11 Roma juis ninrayij nquibe chi'itz'etic, y ninjo' nyixinto' richin que rix c'o ta más ri nivetamaj riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, richin que más niya' ivánima riq'uin ri Dios.
ROM 1:12 O más utz ninbij yin que nkato-ki', richin ncuker más kánima chikavüch roj. Rix nquinito' yin richin más ncuker vánima, y yin nyixinto' rix, richin que más ncuker ivánima rix chuka'. Quiri' nkabün roma kataken ri Jesucristo.
ROM 1:13 Hermanos, yin ninjo' que rix nivetamaj, que q'uiy mul c'a yin nunucun que nquibe ta chila' iviq'uin, pero man yin ninbanun tüj yin benük. Ri ninrayij yin c'a que rix nivetamaj ta más riq'uin ri rutzij ri Dios, cachi'el nubanun yin quiq'uin ye q'uiy vinük ri xa man ye israelitas tüj chuka'. Y riq'uin ri' nic'uan ta utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios ivoma rix chuka'.
ROM 1:14 Nc'atzin-vi que yin nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük griegos y cheque ri man ye griegos tüj. Nc'atzin que nintzijoj cheque ri etamanela' y cheque chuka' ri man ye etamanela' tüj.
ROM 1:15 Romari' yin ninjo' c'a nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, chila' pa Roma ri itinamit rix.
ROM 1:16 Yin man nquiq'uix tüj c'a nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, roma ja utzilüj tzij re' ri uchuk'a' ri nucusaj ri Dios richin nyerucol ri nyetaken richin. Ri tzij c'a ri' nabey xtzijos chuka' cheque ri man ye israelitas tüj.
ROM 1:17 Ri tzij richin colonic nuk'alajrisaj chikavüch achique rubanun ri Dios richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 1:18 Ri Dios catanük royoval chiquij ri vinük ri man utz tüj quic'aslen chuvüch rija'. Roma riq'uin ri itzel quic'aslen ri vinük ri' quik'aton ri ketzij tijonic. Romari' ri Dios nuya-vi pe c'a ri castigo pa quivi'.
ROM 1:19 Roma c'o ta ri xetiquer xquetamaj pari' ri Dios, roma ri Dios xuk'alajrisaj chiquivüch.
ROM 1:20 Ri Dios man tz'etetül tüj. Jac'a ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri xerubün, ye tz'etetül, y jari' ri nyek'alajrisan ri Dios chiquivüch. C'a pa rutz'uquic ri ruch'ulef quik'alajrisan-pe ri Dios. Nquik'alajrisaj chiquivüch que c'o Dios y que ri ruchuk'a' man nq'uis tüj. K'alüj vi que c'o Dios, romari' ri vinük ri' man nyetiquer tüj c'a nquibij: Roj man jun kamac roma man jun xbin cheke que c'o Dios.
ROM 1:21 Roma chiquivüch c'a yec'o-vi ri nyek'alajrisan que c'o Dios, xa jac'a rije' man quiyo'on tüj ruk'ij cachi'el c'uluman que nban, nixta man quimatioxin tüj chin, xa ja ri man jun cakalen ri nyequinucla' ye nacanük y c'unük pa k'eku'n ri cánima.
ROM 1:22 Nquibij que ye etamanela', y xa nk'alajin que man jun quetaman.
ROM 1:23 Roma man nquiya' tüj ruk'ij ri Dios ri man ncom tüj. Xa ja ri nyecom ri nquiyala' quik'ij. Roma hasta ye quibanun quivachbül vinük, quivachbül ch'ipa', quivachbül cumütz y quivachbül ri chico caji' cakün. Y jari' ri nquiyala' quik'ij.
ROM 1:24 Romari' ri Dios xeruya' can. Tiquic'uaj na c'a ri itzel c'aslen, roma ja vi ri' ri rurayibül ri cánima. Xc'o ruvi' ri itzel xquibanala'. Juis q'uixaj ri xquibanala' chicachibil qui'.
ROM 1:25 Xa xquiyoj rubanic ri ketzij, roma man xquitzeklebej tüj ri ketzij Dios y xequitzeklebej ri man ye ketzij tüj. Man xquiya' tüj ruk'ij nixta man xquisamajij tüj ri Dios. Xa ja ri cosas ri ye rubanun rija', xa jari' ri xquiyala' quik'ij y xequisamajij. Y ja ri Dios ri nc'atzin que nnimirsüs rubi' chi jumul. Quiri' vi.
ROM 1:26 Y roma quiri' nquibün, ri Dios xeruya' can. Que que'uc'u'üx na c'a roma ri itzel tak rayibül ri c'o pa tak cánima, ri juis q'uixaj q'uin. Roma yec'o ixoki' man ja tüj chic achi'a' ri xequijo', xa ixoki' yan chic ri xequijo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin.
ROM 1:27 Y quiri' chuka' ri achi'a', yec'o ri man ja tüj chic ixoki' ri xequijo', xa achi'a' yan chic ri xequijo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. Juis itzel ri xquibanala', y xa man xeq'uix tüj, xquitorij-qui' chupan ri itzel ri nquirayij. Y ja yan c'a ri quich'acul xlo-e chin ri rutojic ri itzel bey ri xquic'uaj.
ROM 1:28 Rije' xquinuc que man jun nc'atzin-vi nquetamaj ruvüch ri Dios. Romari' ri Dios xeruya' can. Tiyojtüj na ri quinojibül y tiquibanala' na ri man c'uluman tüj.
ROM 1:29 Ruyon ri man choj tak nojibül tüj ri ye nojnük pa tak cánima. Roma ri achi'a' y ri ixoki' nquirayila-qui' richin nquibün quimac. Nquibanala' itzel cheque ri ch'aka. Chi jumul c'a nquirayij ri ruchajin ri jun chic. Q'uiy itzel nquirayij nquibün cheque ri ch'aka chic, juis itzel nquitz'et jun chic roma utz c'o. Nyecamsan. Nquibün oyoval. Nyebojoyin. Y xa nquimolala' tzij. Y nquitz'ucula' ruvi' ri nquitz'et y nquijül rubixic.
ROM 1:30 Xe tzij nquibün chiquij ch'aka chic y nyeyok'on. Nquetzelaj ri Dios. Nc'o ruvi' nquibanala' roma c'o nic' quik'ij. Juis nim cakün nquina'. Chi jumul nquinuc achique rubanic ri itzel ri ncajo' nquibün. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitata'.
ROM 1:31 Ye nacanük. Nquik'üj ri quitzij. Man nyequijo' tüj ri calc'ual nixta ri quite-quitata'. Man nquijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic y man nyequicuy tüj mac.
ROM 1:32 Rije' quetaman que ri Dios rubin, que ri nyebanun itzel cachi'el ri' nc'atzinej que nka-ka ri camic pa quivi'. Pero stape' (aunque) quetaman, nquibün-vi ronojel ri cachi'el ri itzel ri', y chuka' nyequicot tok ch'aka chic ri quiri' nquibün.
ROM 2:1 Pero rix nuvinak israelitas, ri nibij que nicanoj ri Dios, si ninimirsaj-ivi' y nibij que man utz tüj ri nquibün ri vinük ri nyebanun mac quiri', man utz tüj ri nibanala'. Roma xa ja ri' chuka' ri nyixtajin rix chubanic, y man nyixtiquer tüj nibij que man jun imac.
ROM 2:2 Ketaman-vi c'a que ri Dios nuya' rutojic cheque conojel vinük roma ri qui mac ye quibanalun. Cachi'el rubanic ri quimac, quiri' ri rutojic nuya'.
ROM 2:3 Y rix nim ivakün nina' tok nibij que juis itzel quinojibül ri vinük ri nyebanun ri mac quiri'. Y xa ja ri' chuka' ri nyixtajin rix chubanic. ¿Ninuc comi, que ri Dios man nuya' tüj rutojic ri imac rix chuka'?
ROM 2:4 ¿Man k'axnük tüj comi chive achique roma ri Dios jabel utz iviq'uin y achique roma rija' nucuy-vi mac y ncoch'on? Chivüch rix utz que nibün achique na mac ri nijo' nibün y rija' man jun nbün chive. Pero xa man quiri' tüj. Rija' quiri' rubanun-pe iviq'uin rix roma nrajo' que niya' can ri mac.
ROM 2:5 Xa jac'a rix covirnük ri ivánima. Man nijo' tüj niya' can ri mac. Y riq'uin ri', xa nimol ri castigo chivij. Nka-ka c'a ri castigo ri Dios pan ivi' chupan ri k'ij tok rija' nbün juzgar. Y rija' nbün juzgar choj vi.
ROM 2:6 Roma cachi'el ri nkubanun chikajujunal, quiri' ri rutojic ri nuya' cheke.
ROM 2:7 Si nkucoch'on y chi jumul nkac'uaj jun c'aslen utz, ri Dios nuya' ri c'aslen man nq'uis tüj cheke. Jari' ri nuya' ri Dios cheke roj ri c'o rayibül kiq'uin richin nkubec'uje' chila' chicaj chi jumul, ri ape' c'o sük ruyon y chiri' chuka' nnimirsüs-vi kak'ij.
ROM 2:8 Jac'a si nkapaba-ki' chuvüch ri Dios, nka-ka na vi c'a ri ru-castigo pa kavi'. Y nim vi c'a ri castigo ri nka-ka pa kavi'. Quiri' nkac'ulachij si man nkatakej tüj ri nbij cheke ri ketzij tijonic y xa ja ri man choj tüj nbij ri nkatakej.
ROM 2:9 Conojel c'a vinük ri nyebanun itzel, c'ayuf nquic'ulachij, nquitij pokonül. Nabey nka-ka ri castigo pa quivi' ri israelitas y chuka' nka-ka pa quivi' ri man ye israelitas tüj.
ROM 2:10 Y conojel vinük ri nyebanun ri utz, nyebec'uje' chila' chicaj ri ape' ruyon sük c'o, y ri ape' chuka' nnimirsüs quik'ij. Nc'uje' uxlanen pa tak cánima chi jumul. Y ja ri israelitas ri nabey nban quiri' cheque y c'ateri' chuka' ri man ye israelitas tüj.
ROM 2:11 Roma ri Dios junan nbün cheke konojel.
ROM 2:12 Roj israelitas yo'on-vi c'a ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y si nkabün kamac, ri Dios ja ley ri' ri nucusaj chikij richin nbün juzgar pa kavi' tok ri Dios nbün juzgar conojel vinük chi jumul. Jac'a ri vinük ri manak ri ley ri' pa quik'a', si nquibün quimac, nka-ka-vi chuka' ri castigo pa quivi' chupan ri k'ij ri', pero man nucusüs tüj ri ley ri' richin nbanux juzgar. Nucusüs ri si nkajo' rija' o si man nkajo' tüj.
ROM 2:13 Ri vinük ri xaxe ncac'axaj ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül y man nquibün tüj ri nbij, c'o quimac nquibün chuvüch ri Dios. Jac'a ri nyebanun ri nbij, man jun vi quimac nk'alajin chuvüch.
ROM 2:14 C'o chi jantük ri vinük man ye israelitas tüj nquibün ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, stape' (aunque) man cac'axan tüj ri achique nbij. Y quiri', nk'alajin c'a que pa tak cánima, c'o-vi ri nk'alajrisan chiquivüch achique ri utz y achique ri man utz tüj. Cachi'el xa c'o ta ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios pa tak cánima.
ROM 2:15 Cachi'el xa ja ta ri ley ri tz'iban pa tak cánima, y jari' ri nbin cheque achique ri utz y achique ri man utz tüj. Y rije' utz nuna' ri cánima tok ja ri utz nquibün y k'oxon nuna' ri cánima tok ja ri man utz tüj nquibün. Rije' quetaman, si utz o man utz tüj ri nquibün.
ROM 2:16 Y quiri' chuka' nuna' ri cánima chupan ri k'ij tok nbanux juzgar pa quivi'. Napon c'a ri k'ij tok nbanux juzgar pa quivi' conojel vinük y nquil rutojic ri quimac, chi evan y man evan tüj. Y ri Dios ja ri Jesucristo ri nucusaj richin nbün juzgar. Quiri' nbij ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj.
ROM 2:17 Rix nuvinak, ri juis nyixquicot tok nbix israelitas chive, ninuc que xivil yan ri colonic roma ri Dios, chive rix xuya-vi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y chuka' juis nim ivakün nina' roma nibij que rix rutinamit ri Dios.
ROM 2:18 Rix nibij que nyixtijox riq'uin ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y romari' tok ivetaman achique ri nrajo' ri Dios que nkabün, y chuka' ivetaman achique ri utz y achique ri man utz tüj.
ROM 2:19 Y rix ninuc que nyixtiquer nic'ut quibey ri ye moyi', nic'ut ri sük chiquivüch ri yec'o pa k'eku'n,
ROM 2:20 nye'itijoj ri vinük ri man jun quetaman, y nye'itijoj chuka' ri ac'uala'. Roma chive rix yo'on-vi ri ley ri c'o etamabül y c'o ronojel ri ketzij chupan.
ROM 2:21 Rix nibij que nye'itijoj ri ch'aka chic. ¿Man nc'atzin tüj comi que nitijoj-ka-ivi' rix? Roma nibij cheque ri ch'aka que man utz tüj ri elek'. Y rix ¿ketzij comi que man quixelek' tüj?
ROM 2:22 Rix nibij cheque ri achi'a' ri c'o quixjaylal que man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij cheque ri ixoki' ri c'o cachijlal que man tiquiya' k'ij que ntoc jun chic achi quiq'uin. Y rix ¿ketzij que man nibün tüj rix quiri'? Rix nibij que que'etzelüs ri dios ri xa man ye ketzij tüj. ¿Y quiri' comi ri nibün rix? ¿Man nivelek'aj tüj comi ri c'o chupan ri cacho rije'?
ROM 2:23 Juis nim ivakün nina' roma c'o ri ru-ley ri Dios pan ik'a'. ¿Ketzij comi que chi jumul nibün ronojel ri nbij ri ley ri', richin niya' ruk'ij ri Dios?
ROM 2:24 ¿Man ketzij tüj comi ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can? Tok nbij: Ri vinük ri man ye israelitas tüj nquiyok' rubi' ri Dios tok nquitz'et ri nyixbanun rix. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 2:25 Roj israelitas banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj richin ri tinamit ri Dios, y ri' jabel utz, pero si nkabün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Y si man nkabün tüj, man jun nc'atzin-vi que banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj ja richin ri tinamit ri Dios, xa junan riq'uin ri man banun tüj ri circuncisión cheke.
ROM 2:26 C'o ta jun achi man israelita tüj y man banun tüj ri retal re', ri circuncisión chin, y rija' nbün ta ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, chuvüch ri Dios junan riq'uin que rija' cachi'el xa banun ta ri circuncisión chin, stape' (aunque) man rubanun tüj.
ROM 2:27 Y ri achi ri' nbün-vi ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, stape' (aunque) man banun tüj ri retal ri circuncisión chin. Y romari' nk'alajin que rix nuvinak ri man nibün tüj ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, man utz tüj ri nibün y pan ik'a' rix c'o-vi ri ley ri' y banun ri circuncisión chive, ri jun retal ri nibün que rix ja richin ri tinamit ri Dios.
ROM 2:28 Rix israelitas vi y banun ri circuncisión chive. Pero man xe tüj ri' nc'atzin richin nk'alajin que rix rutinamit ri Dios.
ROM 2:29 Roma chuvüch ri Dios ri ketzij ye rutinamit rija', ja ri vinük ri c'o jun cánima ch'ajch'oj. Cachi'el banun ta ri circuncisión pa tak cánima. Ri circuncisión ri' nban roma ri Lok'olüj Espíritu y man ja tüj ri circuncisión tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y jac'a ri vinük ri banun circuncisión pa tak cánima, jari' ri nyeka' chuvüch ri Dios y stape' (aunque) man nyeka' tüj chiquivüch ri vinük.
ROM 3:1 Y yin ninnuc que rix nibij: ¿Achique c'a nuc'ün-pe cheke que roj israelitas? ¿Y achique nuc'ün-pe cheke ri circuncisión?
ROM 3:2 Pero yin ninbij: Q'uiy utz ruc'amon-pe cheke. Pero xaxe c'a ri nabey ri nink'alajrisaj, y ri' ja ri rutzij ri Dios ri ukuxanen can pa kak'a'.
ROM 3:3 ¿Y nkabij ta c'a que roma ye juis kavinak ri man xquitakej tüj, roma ta ri' ri Dios man ta nbün ri rubin?
ROM 3:4 Man quiri' tüj. Ri Dios ketzij vi nch'o, stape' (aunque) conojel vinük man quiri' tüj nquibün. Cachi'el ri tz'iban can roma ri David. Rija' rubin can: Nk'alajin chiquivüch ri vinük que ketzij vi ri nabij. Y si yec'o vinük ri juis itzel nyech'o chavij, nk'alajin ta chuka' que man ketzij tüj ri nquibij. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 3:5 Y man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nuya' ri castigo pan ivi' roma ri man utz tüj nyixbanun. Y ri' stape' (aunque) nibij rix que roma ri nyixbanun tok nk'alajin que ri Dios xe' ri choj ri nbün. Ri' xa quinojibül ri vinük.
ROM 3:6 Man ketzij tüj ri nquinuc. Roma si ta ketzij ri quinojibül, ri Dios man ta ntiquer nbün juzgar pa kavi' roj vinük.
ROM 3:7 Chuka' man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nbij aj-maqui' chive y nbün juzgar pan ivi' roma ri tz'ucuj-tzij ri nibün. Y stape' (aunque) rix nibij que romari' tok nk'alajin que ri Dios man quiri' tüj nbün y ri vinük nquiya' ruk'ij romari'. Man tinuc quiri'.
ROM 3:8 Man tinuc que ri nbün itzel nuc'ün-pe utz. Roma ri achique nyenucun quiri', c'uluman-vi que nka-ka ri castigo pa quivi'. Y yec'o c'a ri ye biyon chikij que roj quiri' chuka' nkanuc, y xa man quiri' tüj.
ROM 3:9 ¿Y vocomi achique nibij? ¿Chuvüch ri Dios ri kac'aslen roj israelitas más utz que chuvüch ri quic'aslen ri man ye israelitas tüj? Man quiri' tüj. Cachi'el xinbij yan ka, que conojel vinük, chi israelitas y chi man israelitas tüj, conojel ye tzaknük chuxe' ri mac.
ROM 3:10 Quiri' chuka' nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Man jun vinük ri katz choj ta ruc'aslen. Nixta jun.
ROM 3:11 Ni jun ri k'axnük ta chin ri achique ri' ri utz y man jun chuka' ri ncanon ta chin ri Dios.
ROM 3:12 Man ja tüj c'a ri rubey ri Dios xquicha' chin xquic'uaj. Man utz tüj c'a ri quic'aslen. Nixta jun vi vinük ri nbanun ta utz. Ni jun.
ROM 3:13 Nyebojoyin-vi riq'uin ri quitzij nquibila'. Ye cachi'el cumütz ri nquibün camic roma riq'uin ri nyech'apon. Nyecamsan riq'uin ri quitzij, roma pa quichi' cachi'el jul richin camnük.
ROM 3:14 Chi jumul c'a itzel nyech'o chiquij ri ch'aka chic, c'üy-c'üy ri tzij nquibila'.
ROM 3:15 Man nquipokonaj tüj cheque nyecamsan. Roma man jun nban cheque, jari' junanin nyebe chin nyecamsan.
ROM 3:16 Yec'o ri nquiyala' can bis y k'oxon ri ape' nyec'o-vi.
ROM 3:17 Man quetaman tüj ri achique rubanic ri c'aslen richin uxlanen.
ROM 3:18 Man nquixbij tüj qui' chuvüch ri Dios. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 3:19 Y roj ketaman que ri nbij ri ley tz'iban can ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, cheque ri yec'o chuxe' ri ley ri' nch'o-vi. Man jun c'a ntiquer nbin que man jun tüj rumac. Conojel c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef nc'atzinej que c'a nye'apon vi chuvüch ri Dios.
ROM 3:20 Man jun c'a vinük ri rubanun ta ronojel ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Y romari' ri ley man ntiquer tüj nbün cheke que man jun tüj kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Ri ley xaxe ntiquer nuc'ut chikavüch que roj aj-mac.
ROM 3:21 Y vocomi ri Dios nuc'ut c'a chikavüch achique rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch rija'. Nuc'ut chikavüch que man riq'uin tüj ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés tok choj nk'alajin chuvüch, stape' (aunque) nk'alajin can chupan ri ley y bin can chuka' coma ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ri xec'uje' ojer can.
ROM 3:22 Ri Dios nuc'ut c'a chikavüch que achique na vinük ri ntaken ri Jesucristo, man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. Xa ja roj junan kabanun konojel,
ROM 3:23 roma konojel xkabün kamac y nüj xojcanaj-vi can chirij ri Dios ri c'o ruk'ij.
ROM 3:24 Roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios tok man jun kamac nk'alajin chuvüch rija'. Man jun c'a rajil nuc'utuj cheke, roma ri Cristo Jesús xcom, richin xutoj ri kamac.
ROM 3:25 Ri Dios xutük-pe ri Cristo richin xcom, y xbiyin ri ruquiq'uel, roma ja rija' ri xakalen rumac ri vinük. Ri ntaken c'a richin ri Cristo ncuyutüj rumac. Ri Dios runucun-vi-pe que nutük pe ri Cristo, y romari' nk'alajin que choj ri xbün tok man xuya' tüj yan ri rajil-ruq'uexel y ri rutojic ri quimac chiquijujunal ri vinük ri xec'uje' ojer can.
ROM 3:26 Y romari' chuka' nk'alajin que choj ri nbün kiq'uin roj chupan ri tiempo re', tok nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch roma kataken ri Jesús.
ROM 3:27 Roma c'a ri' man nkutiquer tüj nkabün nim kakün nixta nkabij que juis utz ri kac'aslen. Roma man xojcolotüj tüj roma juis utz ta ri nkubanun, xa xojcolotüj roma ri xkatakej ri Jesús.
ROM 3:28 Y quiri', nk'alajin c'a que achique na vinük ri ntaken ri Jesús, man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios, stape' (aunque) man rubanun tüj pe ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ROM 3:29 ¿Nkutiquer comi nkabij que ri Dios xaxe kichin roj israelitas? Man nkutiquer tüj nkabij quiri', roma ri Dios qui-Dios chuka' ri man ye israelitas tüj.
ROM 3:30 Xaxe c'a jun Dios c'o, y ja rija' ri nbanun cheque ri nyetaken richin rija' que man jun quimac nk'alajin chuvüch, si ja roj israelitas ri banun ri circuncisión cheke chin jun retal que ja roj richin ri tinamit ri Dios, o si ja ri man ye israelitas tüj ri man banun tüj ri circuncisión cheque.
ROM 3:31 Riq'uin ba' nk'ax chive que ri nyetaken ri Jesús nquibün chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés que man jun rakalen, pero xa man quiri' tüj. Ri kataken chic ri Jesús, jari' ri ketzij nkutaken chin ri ley ri'.
ROM 4:1 ¿Achique nkabij pari' ri colonic ri xril ri Abraham, ri kaxquin-kamama' can ri katinamit roj israelitas?
ROM 4:2 Ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, pero man roma tüj ri utz ri xerubanala'. Si ta romari', xtiquer ta xbün nim rakün. Jac'a ri Dios nbij que man roma tüj ri' tok ri Abraham choj xk'alajin chuvüch.
ROM 4:3 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 4:4 Ri vinük ri nsamüj, nuch'üc-vi ri rajil ri rusamaj. Ri nuch'üc man choj tüj nspüs-e chin.
ROM 4:5 Jac'a ri colonic choj nspüs y man jun c'a ri roma ta ri juis nsamüj ntiquer nucol ri'. Stape' (Aunque) jun vinük man choj tüj ruc'aslen, pero si nutakej ri Dios, ri Dios nbün c'a chin que man jun rumac nk'alajin chuvüch rija'.
ROM 4:6 Quiri' chuka' rubin can ri David, que jabel utzilüj quik'ij ri vinük ri nban cheque roma ri Dios que man jun quimac nk'alajin chuvüch, roma ri xquitakej y man roma tüj ri juis xesamüj.
ROM 4:7 Ri David rubin can c'a: Jabel quiquicot ri vinük ri cuyun chic ri itzel tak nquibanun ri tz'apin chic rij ri quimac.
ROM 4:8 Jabel c'a ruquicot ri nbix cheque roma ri Ajaf Dios que man jun mac ncakalej. Quiri' rubin can ri David.
ROM 4:9 ¿Achique c'a ri nuc'ut ri tzij re' chikavüch? Re' nuc'ut chikavüch que man xaxe tüj roj israelitas ri banun ri circuncisión cheke ri jabel kaquicot. Man quiri' tüj. Xa quiri' chuka' ri man ye israelitas tüj, ri man banun tüj ri circuncisión cheque, rije' jabel chuka' quiquicot, ri nc'atzin xaxe c'a tikatakej ri Dios. Cachi'el xbün ri Abraham. Rija' xutakej ri Dios y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch.
ROM 4:10 Y tok ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch, ri Abraham man jani banun tüj ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios.
ROM 4:11 Y ri circuncisión ri xban chin, retal richin que tik'alajin que ketzij, que man jun vi rumac xk'alajin chuvüch ri Dios roma xutakej. Pero rija' man jun vi c'a rumac xk'alajin chuvüch ri Dios tok c'a man jani banun tüj ri circuncisión chin, y romari' nbix que rija' quitata' conojel ri nyetaken ri Dios y nban cheque que man jun quimac nk'alajin chuvüch, stape' (aunque) man banun tüj ri circuncisión cheque.
ROM 4:12 Y ri Abraham kaxquin-kamama' can ri katinamit roj chuka' israelitas ri banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj riq'uin ri Dios, pero si kataken ri Dios cachi'el ri xutakej-e rija' tok man jani banun tüj ri retal ri circuncisión chin que ja richin ri tinamit ri Dios.
ROM 4:13 Ri Dios xbij chin ri Abraham que nuya' ri ruch'ulef pa ruk'a', quiq'uin ri ye ruxquin-rumam can. Ri Dios quere' xbij chin ri Abraham roma ruyo'on ránima riq'uin ri Dios y entonces man jun rumac xk'alajin chuvüch, pero man roma tüj rubanun ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
ROM 4:14 Si man ta quiri', si xa ja ta ri vinük ri yec'o chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nyec'ulun ri sujun can roma ri Dios, man ta jun nc'atzin-vi que kataken ri Dios, roma man ta jun nuc'ün-pe cheke ri rusujun can ri Dios.
ROM 4:15 Pero xa man quiri' tüj. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xaxe nuk'alajrisaj que man nkabün tüj ri nbij. Y romari' nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa kavi'. Man ta c'o ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, man ta nbix que man nkabün tüj ri nbij.
ROM 4:16 Ri Dios xaxe c'a cheque ri nyetaken richin rija' nuya-vi ri rusujun. Nuya' cheque roma ri rusipanic rija'. Y nuya-vi c'a cheque conojel ri nyetaken, rija' si ye israelitas ri c'o ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés pa quik'a' o si man ye israelitas tüj ri manak ri ley ri' pa quik'a'. Ri nc'atzin xaxe tiquitakej, cachi'el xutakej ri Abraham. Roma rija' jari' ri katata' konojel ri kataken.
ROM 4:17 Cachi'el nbij ri Dios chupan ri ye tz'iban can. Rija' nbij c'a chin ri Abraham: Nuyo'on c'a chave que ncatoc quixquin-quimama' can q'uiy tinamit. Quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham, tok xuc'ut-ri' chuvüch. Y ri Abraham xutakej ri Dios, ri nc'ason quichin ri caminaki'. Ri Dios ri rutz'eton chic pe c'a ronojel ri runucun que nbün.
ROM 4:18 Ri Abraham xutakej c'a que nbanatüj ri xbix chin roma ri Dios, stape' (aunque) xtiquer ta xbij que c'ayuf chic roma xa ri'j chic. Xutakej-vi ri xbij ri Dios chin que ntoc quitata' q'uiy tinamit y nyec'uje' juis ye q'uiy ruxquin-rumam can.
ROM 4:19 Ri Abraham c'o colope' cien rujuna' chupan ri k'ij ri'. Y roma ri'j chic, rija' retaman vi que manak chic ralc'ual nc'uje', y retaman chuka' que ri rixjayil Sara man nalan tüj vi. Man roma tüj ri' xutakej ri xbix chin roma ri Dios. Ruyo'on vi ránima riq'uin.
ROM 4:20 Y royoben-vi que ri Dios nbün ri xbij y man ca'i' tüj ránima royoben, xa xuya-vi más ránima y xuya' ruk'ij ri Dios.
ROM 4:21 Ri Abraham jabel vi retaman chic que ri Dios juis ruchuk'a' riq'uin, nbün-vi ri rubin.
ROM 4:22 Y roma ri Abraham xunimaj ri', ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch.
ROM 4:23 Y ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, man xaxe tüj c'a richin tik'alajin achique rubanic tok ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios,
ROM 4:24 xa richin chuka' tik'alajin chikavüch roj achique rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Si nkatakej ri Dios, rija' nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch. Y ri Dios jari' ri xc'ason-pe richin ri Kajaf Jesús chiquicojol ri caminaki',
ROM 4:25 roma c'a ri kamac roj tok xjach pa camic y c'ateri' xc'astüj-pe richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios.
ROM 5:1 Man jun vi c'a kamac nk'alajin chuvüch ri Dios roma kataken ri Kajaf Jesucristo. Y matiox c'a chin ri Jesucristo roma tok junan chic kavüch riq'uin ri Dios.
ROM 5:2 Roma xkatakej ri Jesucristo xkil ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Riq'uin c'a rija' kayo'on-vi kánima y ja rija' chuka' nkucusan-apu riq'uin ri Dios. Nkuquicot roma koyoben ri k'ij tok junan nkujc'uje' riq'uin ri Dios. Y rija' c'o ruk'ij.
ROM 5:3 Y man xe tüj c'a nkuquicot roma koyoben ri k'ij tok nkubec'uje' riq'uin ri Dios, xa nkuquicot chuka' tok nkac'usaj pokonül, roma ketaman que ri pokonül nbün cheke que más nketamaj nkucoch'on.
ROM 5:4 Y riq'uin c'a ri coch'onic ri nketamaj nkac'usaj pokonül, nk'alajin que kayo'on kánima riq'uin ri Dios. Y tok k'alüj que kayo'on más kánima riq'uin ri Dios, re' nbün c'a cheke que más nkoyobej-apu ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'.
ROM 5:5 Y ketzij vi nkil ri koyoben, roma ri Dios juis nkurujo'. Y ketaman c'a que nkurujo', roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri ruyo'on pa tak kánima ri nbin cheke.
ROM 5:6 Roj man nkutiquer tüj nkacol-ki', romari' ri Cristo xcom koma roj, tok xapon ri k'ij. Rija' xcom koma konojel roj vinük, ri xa man utz tüj kac'aslen chuvüch ri Dios.
ROM 5:7 Ja ta roj, man nkajo' tüj nkucom pa ruq'uexel jun chic vinük, stape' (aunque) choj ruc'aslen. O riq'uin ta c'a ba' c'o ta jun ri man nupokonaj tüj chin que ncom pa ruq'uexel jun chic ri utz ruc'aslen.
ROM 5:8 Jac'a ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Katata' Dios xcom koma roj, stape' (aunque) roj aj-maqui'. Y quiri', ri Dios xuc'ut chikavüch que nkurujo'.
ROM 5:9 Y quiri' xban kiq'uin tok c'a roj aj-maqui', que ri Jesucristo xcom koma roj. Jac'a vocomi kataken chic y man jun chic kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Romari' k'alüj vi que xojcolotüj chuvüch ri castigo nuya' ri Dios. Y ja ri Cristo ri xbanun que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, roma xcom y xbiyin ruquiq'uel koma roj.
ROM 5:10 Tok rubanun can, xketzelaj-vi ri Dios. Pero roma ri Ruc'ajol xcom koma roj, romari' tok junan chic kavüch riq'uin ri Dios. Rija' xuya-pe ri Ruc'ajol richin xcom koma y c'a ketzelan na ri Dios chiri'. Y vocomi roma ri junan chic kavüch riq'uin, k'alüj que nkil ri colonic ri chi jumul, roma ri Jesucristo c'üs chi jumul.
ROM 5:11 Matiox c'a chin ri Ajaf Jesucristo, que roma ri rusamaj rija' tok nkuquicot riq'uin ri Dios. Rusamaj c'a rija' chuka' tok junan chic kavüch riq'uin ri Dios.
ROM 5:12 Ri mac xaxe c'a roma jun achi tok xoc can chuvüch ri ruch'ulef. Ri achi ri' ja ri Adán. Y ri mac jari' ri xc'amon-pe ri camic. Romari' conojel vinük nc'atzinej que nyecom, roma conojel ye aj-mac.
ROM 5:13 Tok ri Dios man jani tuya-pe ri ley ri xuya' richin ri Moisés, c'o chic vi ri mac chuvüch ri ruch'ulef, xa ja ri man jani tüj xk'alajin-pe. Roma xaxe ape' c'o-vi ley, xaxe chiri' ri juis nk'alajin tok jun vinük nbün rumac.
ROM 5:14 Y tok man jani c'o tüj ri ley, stape' (aunque) man k'alüj tüj que c'o mac, xk'alajin-vi, roma conojel xecom. Pa ruk'a' c'a ri camic xec'uje-vi. Ri Adán xcom, quiri' chuka' ri Moisés, y ri ch'aka chic xecom chuka', stape' (aunque) man junan tüj quimac riq'uin ri rumac ri Adán. Ri xbün ri Adán man utz tüj ri xuc'ün-pe, y ri xbün ri Cristo ruyon utz ri xuc'ün-pe. Quiri' nk'alajin-pe tok nkatz'et ri nyebanun.
ROM 5:15 Ri mac ri xbün ri Adán man junan tüj riq'uin ri colonic ri xuc'ün-pe ri Jesucristo. Xa roma c'a ri rumac ri Adán, romari' konojel roj vinük xojoc pa ruk'a' ri camic. Pero ri xbün ri Jesucristo, ruyon utz nuc'ün-pe cheke konojel ri kataken chic. Roma ri rusipanic rija' y roma chuka' ri rusipanic ri Dios kilon chic ri colonic, cachi'el kilon jun sipanic.
ROM 5:16 Ri xuc'ün-pe ri rumac ri Adán, man junan tüj vi riq'uin ri colonic ri xuc'ün-pe ri Cristo. Ri Adán xaxe riq'uin ri jun nabey rumac ri xbün chuvüch ri Dios, xe'ilon chuka' conojel vinük y romari' tok nban juzgar pa quivi', richin nquic'ul rutojic ri nyebanun. Pero ri colonic ri xuc'ün-pe ri Jesucristo juis rakalen, roma man xaxe tüj chic roma ri jun nabey mac tok xpu'u, xa roma c'a ronojel mac. Y ri colonic ri nuya', xa nuspaj. Y re' nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios.
ROM 5:17 Xaxe c'a roma ri rumac ri achi rubini'an Adán, romari' tok conojel vinük xe'oc pa ruk'a' ri camic. Y ketaman que ri samaj ri xbün ri Jesucristo más nim ri ruchuk'a' y romari' k'alüj vi que nyec'ase' chi jumul, ri nyec'ulun ri colonic ri nuspaj. Nbün-vi c'a cheque que man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Nyec'ase' c'a roma ri rusipanic rija' y junan c'a nquibana' juzgar.
ROM 5:18 Roma c'a ri mac ri xbün ri Adán, romari' nka-ka ri castigo pa quivi' conojel ri vinük. Pero roma ri chojmilüj nbanala' ri Jesucristo, romari' tok conojel vinük ri nyetaken, man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios y nquil ri c'aslen ri man nq'uis tüj.
ROM 5:19 Roma c'a ri xbün ri Adán que man xutakej tüj rutzij ri Dios, romari' conojel vinük xe'oc aj-mac. Jac'a ri Jesucristo xutakej-vi rutzij ri Dios, y romari' juis ye q'uiy ri nban cheque que man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios, roma nquitakej.
ROM 5:20 Tok ri Dios xuya' ri ley ri xuya' richin ri Moisés, xebek'alajin c'a pe ri juis ruvüch chi mac. Y roma xek'alajin c'a pe ri mac, más xk'alajin-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
ROM 5:21 Conojel c'a ri vinük xe'oc pa ruk'a' ri mac, y romari' xe'oc pa ruk'a' ri camic. Jac'a vocomi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nuc'ün-pe cheke ri c'aslen ri man nq'uis tüj, roma nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y ja ri Kajaf Jesucristo ri nyo'on ri c'aslen ri man nq'uis tüj cheque ri nye'oc chupan ri utzilüj sipanic ri' ri nspaj-pe ri Dios.
ROM 6:1 ¿Achique nkabij vocomi, roj ri kataken chic ri Jesús? ¿Utz que c'a nkabün más kamac richin que más nc'ut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios?
ROM 6:2 Man utz tüj. Roj xa kayo'on chic can ri mac.
ROM 6:3 ¿Man ivetaman tüj c'a que ri bautismo jari' ri retal que roj xa xojcom junan riq'uin ri Cristo Jesús, roma jun kabanun riq'uin?
ROM 6:4 Tok xojban bautizar, cachi'el xojcom riq'uin, y cachi'el chuka' xojmukutüj riq'uin, tok rija' xmukutüj. Y romari' nkutiquer nkabij que tok rija' xc'astüj-pe roma ri ruchuk'a' ri Katata' Dios, roj chuka' xojc'astüj-pe riq'uin y vocomi kac'uan jun c'ac'a' c'aslen.
ROM 6:5 Roma jun chic ri kabanun riq'uin ri Jesucristo roma ri rucamic tok xban ri bautismo cheke. Entonces, junan chuka' roj jun chic chuka' kabanun riq'uin rija' roma ri xojc'astüj-pe riq'uin rija'.
ROM 6:6 Tok rubanun can, xkac'uaj jun itzel c'aslen. Pero cachi'el ta xojbajix riq'uin ri Jesucristo chuvüch ri cruz, y romari' ri itzel c'aslen ri' xq'uis can y xojcolotüj pa ruk'a' ri mac.
ROM 6:7 Conojel c'a ri cachi'el xecom riq'uin ri Cristo, nyecolotüj pa ruk'a' ri mac.
ROM 6:8 Roj cachi'el xojcom riq'uin ri Cristo tok rija' xcom, y romari' ketaman que nkuc'ase' riq'uin.
ROM 6:9 Y ketaman chuka' que ri camic manak chic ruk'a' chin ri Cristo. Rija' xc'astüj, y man ncom tüj chic.
ROM 6:10 Tok xcom rija', jari' tok xuyoj ri mac. Xaxe jun bey xcom y riq'uin ri' xbün. Y vocomi c'üs y nuya' ruk'ij ri Dios.
ROM 6:11 Y roj man tikamestaj c'a que jun kabanun riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús. Cachi'el ta xojcom junan riq'uin y romari' ri mac xcanaj yan can. Y chuka' cachi'el ta xojc'astüj-pe junan riq'uin y romari' nkaya' ruk'ij ri Dios. C'ac'a' chic c'a ri kac'aslen.
ROM 6:12 Romari' man tikaya' k'ij que ntoc ri mac kiq'uin, richin que man ja tüj ri itzel tak rayibül ri nye'uc'uan kichin.
ROM 6:13 Tok rubanun can, roj camnük chupan ri mac. Jac'a vocomi man roj quiri' tüj chic, roma kac'uan chic jun c'ac'a' kac'aslen. Romari' tikajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios richin nkabün ri nrajo' rija', richin que ri kak'a-kakün nye'ucusüs roma ri Dios chubanic ri choj. Y man tikaya' k'ij que ntoc ri mac kiq'uin, richin que ri kak'a-kakün man quekaj chubanic ri man choj tüj.
ROM 6:14 Ri mac, man jun chic ruk'a' cheke, roma xojcolotüj yan. Man c'a nkaya' kánima riq'uin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa riq'uin c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
ROM 6:15 Pero man roma tüj ri' nkanuc ka: Que nkumacun ta ka, roma nkanuc-ka que ja ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri ncolon kichin y man ja tüj ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Man quiri' tüj.
ROM 6:16 Rix jabel ivetaman que achique na c'a vinük ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic, chuxe' vi c'a rutzij ri rajaf ri samaj c'o-vi. Roma c'a ri' roj si nkaya-ki' chuxe' rutzij ri mac, nkujoc-vi rusamajela' ri mac y xojruc'uaj pa camic. Pero si nkaya-ki' chuxe' rutzij ri Dios, nkujoc rusamajela' rija' y xojruc'uaj chupan ri c'aslen choj.
ROM 6:17 Pero matiox chin ri Dios que rix riq'uin ronojel ivánima nitakej rutzij. Rixc'o-vi chic chupan ri rutzij ri Dios. Tok rubanun can, xixc'uje' c'a chuxe' rutzij ri mac.
ROM 6:18 Jac'a vocomi man rixc'o tüj chic pa ruk'a' ri mac, xa rix rusamajela' chic ri Dios y ic'uan chic jun c'aslen choj.
ROM 6:19 C'ayuf richin que nk'ax cheke ronojel re', y romari' xincusaj ri ejemplo pari' ri vinük ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic. Tok rubanun can, rix xiya' k'ij que xoc ri mac iviq'uin, y ri ik'a-ivakün xijüch chubanic ri itzel. Jac'a vocomi nc'atzin que ri ik'a-ivakün nye'ucusüs roma ri Dios, chubanic ri choj, richin quiri' ch'ajch'oj ta vi ri ic'aslen chuvüch rija'.
ROM 6:20 Tok xixc'uje' chuxe' rutzij ri mac, rix man xinuc tüj ba' que nc'atzin que nic'uaj jun c'aslen choj chuvüch ri Dios. Rix libre xina' rix.
ROM 6:21 ¿Y achique xuc'ün-pe chive ri itzel c'aslen ri xic'uaj? Vocomi xa nyixq'uix tok nka-pe chi'ic'u'x ri itzel c'aslen ri', ri xa camic chi jumul nuc'ün-pe pa ruq'uisbül.
ROM 6:22 Vocomi ri mac man jun chic ruk'a' chive, xa rixc'o chic c'a chuxe' rutzij ri Dios, y romari' tok ivilon chic jun c'aslen ch'ajch'oj. Y pa ruq'uisbül nuc'ün-pe ri c'aslen chi jumul.
ROM 6:23 Ri mac xa camic nuc'ün-pe cheke. Jari' ri rutojic ri nuya'. Jac'a ri Dios nspaj ri c'aslen cheke ri chi jumul. Y ja c'aslen re' ri nspüs cheke roma jun kabanun riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús.
ROM 7:1 Hermanos, rix ivetaman ri achique nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y chuka' ivetaman que jun vinük xaxe tok c'a c'üs na, c'o chuxe' rutzij ri ley ri'.
ROM 7:2 Cachi'el ri nbij chupan ri ley, que jun ixok ximon-vi riq'uin ri rachijil y man ntiquer tüj nujüch-ri' riq'uin, tok c'a c'üs. Pero si ncom-e ri rachijil, c'ateri' c'a nujüch-ri' riq'uin.
ROM 7:3 Si nc'uje' riq'uin jun chic achi tok c'a c'üs ri rachijil, nbün rumac. Pero si camnük chic ri rachijil, ri ley man nbij tüj que nbün rumac tok nc'ule' chic riq'uin jun achi.
ROM 7:4 Hermanos, quiri' kabanun roj chuka'. Cachi'el xojcom ta riq'uin ri Cristo, tok rija' xcom. Y romari' man rojc'o tüj chic chuxe' ri ley, xa roj richin chic ri Cristo, ri xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y roma roj richin chic ri Cristo, nkuc'uan ta jun utzilüj c'aslen y nkuq'uiy ta chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ta ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachi'el ri nrajo' ri Dios.
ROM 7:5 Tok rubanun can, ja ri itzel tak karayibül ri xekabanala', y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que man utz tüj ri itzel tak rayibül ri'. Pero roma quiri' nbij ri ley, xebec'utun c'a pe ri kamac, y tok xkac'axaj ri', xa más xekarayij ri mac ri', y ri mac xa camic nroyoj pa kavi'. Ri mac xerucusaj-vi c'a ri kak'a-kakün.
ROM 7:6 Tok rubanun can, xojc'uje' chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, jac'a vocomi xojcolotüj yan y chuvüch ri ley ri' xa xojcom yan. Tok rubanun can, xkasamajij ri Dios riq'uin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Jac'a vocomi nkasamajij ri Dios riq'uin ri c'ac'a' c'aslen yo'on cheke roma ri Lok'olüj Espíritu.
ROM 7:7 Y riq'uin ba' nk'ax chive que ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés itzel, pero xa man quiri' tüj. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nc'atzin richin nuc'ut achique ri mac. Si man ta c'o ri ley ri', yin man ta vetaman achique ri' ri mac. Cachi'el tok tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Man tarayij que avichin ta rat ri ruchajin jun chic vinük. Y roma quiri' tz'iban, vetaman que si quiri' xtinbün, nquimacun chuvüch ri Dios. Man ta tz'iban can quiri', man ta vetaman que ri' xa mac.
ROM 7:8 Pero roma chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés quiri' nbij, romari' xbek'alajin-pe ri mac ri c'o pa vánima. Xebek'alajin c'a pe ronojel quivüch itzel tak rayibül ri nyenbanala'. Man ta c'o ri ley, camnük ta ri mac ri c'o pa vánima.
ROM 7:9 Ri ojer can, tok man jani k'axnük tüj ri ley chuve, xinnuc que c'o nuc'aslen. Jac'a ri k'ij tok xk'ax chuve ri tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xc'astüj-pe ri mac ri c'o pa vánima, y jari' xinnabej que manak nuc'aslen.
ROM 7:10 Ri ley ri xuya-pe ri Dios, nuc'ut c'a achique rubanic richin nilitüj ta ri c'aslen. Pero yin man xinvil tüj ri c'aslen chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Pa ruq'uexel ri', xa camic ri xinvil chiri'.
ROM 7:11 Y quiri' yin Pablo xinc'ulachij roma ri itzel rayibül ri c'o pa vánima. Ri itzel rayibül xinruch'üc-vi, roma ja ri ley ri xucusaj y xinrucamsaj.
ROM 7:12 Ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios lok'olüj vi' utz vi y choj ri nbij.
ROM 7:13 ¿Ninbij ta comi c'a que ri utzilüj ley xuc'ün-pe camic chuve? Man quiri' tüj. Ja ri itzel rayibül ri xc'amon-pe ri camic, roma xbün chuve que man xintakej tüj ri nbij ri utzilüj ley. Y riq'uin ri' ri ley xuc'ut c'a chinuvüch achique ri' ri mac. Y quiri', nuc'ut que ri mac itzel vi.
ROM 7:14 Ketaman que ri ley riq'uin ri Dios petenük-vi. Jac'a yin xa jun vinük ri yinc'o pa ruk'a' ri itzel rayibül.
ROM 7:15 Man ninbün tüj c'a ri utz ri ninjo', xa ja ri mac ri ninvetzelaj, xa jari' ri nyenbanala'. Ri nuc'ulachin, man nka' tüj c'a chinuvüch.
ROM 7:16 Ri mac ri nyenbanala' man nka' tüj chic c'a chinuvüch, y re' nuc'ut que ri ley utz vi.
ROM 7:17 Y romari' nquitiquer ninbij que man nuyon tüj yin ri nquibanun ri mac, xa ja chic ri itzel rayibül ri c'o pa vánima ri nbanun chuve y yin man jun nquitiquer ninbün.
ROM 7:18 Yin xa jun vinük c'a ri man jun utz c'o pa nuc'aslen. Ninjo' yin ninbün ri utz, pero man nquitiquer tüj.
ROM 7:19 Stape' (Aunque) ja ri utz ri ninjo' yin ninbün, man ninbün tüj. Y ri mac ri man ninjo' tüj ninbün, xa jari' ri nyenbanala'.
ROM 7:20 Romari' xinbij yan que man nuyon tüj yin ri nquibanun ri mac, roma man ninjo' tüj nyenbanala'. Xa ja ri mac ri c'o pa vánima jari' ri nbanun chuve.
ROM 7:21 Y yin nintz'et que chi jumul quiri' nbanatüj. Xa cachi'el chic ley, roma tok ninjo' ninbün ri utz, chanin nk'alajin-pe ri itzel rayibül ri c'o pa vánima.
ROM 7:22 Ri vánima, jabel vi nquicot riq'uin ri ru-ley ri Dios.
ROM 7:23 Pero vetaman que c'o chic jun ley ri uc'uayon vichin ri nyerucusaj ri nuk'a-vakün. Y ri jun re' nbün oyoval riq'uin ri nurayij ri vánima. Yinc'o-vi c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij ri itzel rayibül, ri nye'ucusan richin ri nuk'a-vakün.
ROM 7:24 C'ayuf ri nuc'ulachin, roma ri itzel tak rayibül ri yec'o viq'uin xa camic nquic'ün-pe chuve. ¿Man jun tüj comi c'a ri nquicolon pa ruk'a' ri itzel tak rayibül re'?
ROM 7:25 Matiox chin ri Dios que ri Kajaf Jesucristo xinrucol. Roma man ta ri Jesucristo, yin, jun ta rusamajel ri ru-ley ri mac, roma ri itzel tak rayibül ri yec'o viq'uin. Y ri' stape' (aunque) c'o ri rayibül viq'uin richin que yin jun ta rusamajel ri ru-ley ri Dios.
ROM 8:1 Roj ri jun chic kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri man roj uc'uan tüj chic roma itzel tak rayibül, y xa ja ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon kichin, vocomi man nka-ka tüj c'a ri nimalüj castigo pa kavi'.
ROM 8:2 Xa ja tok xojoc chuxe' ru-ley ri Lok'olüj Espíritu richin c'aslen, jari' tok xojcolotüj chuvüch ri ru-ley ri mac y ri camic, roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
ROM 8:3 Ri ru-ley ri Moisés man xtiquer tüj xojrucol, roma roj man xkabün tüj ri nbij. Jac'a richin nkucolotüj, ri Dios xutük-pe ri Ruc'ajol chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj, xaxe c'a rija' man aj-mac tüj. Xcom c'a roma ri kamac, y riq'uin ri' ri Dios xojrucol chuvüch ri ruchuk'a' ri mac.
ROM 8:4 Quiri' xbün, chin que roj nkutiquer nkac'uaj jun c'aslen choj cachi'el ri nch'o chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Man roj uc'uan tüj chic roma ri itzel tak karayibül, xa ja chic ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon kichin.
ROM 8:5 Ri ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül, benük c'a cánima chirij ri itzel tak quirayibül ri'. Jac'a ri ye uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu, benük c'a cánima chirij ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu.
ROM 8:6 Ri ye uc'uan c'a roma ri itzel tak quirayibül, xa camic c'a ri nuc'ün-pe cheque. Jac'a ri ye uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu, c'aslen y uxlanen ri nuc'ün-pe cheque.
ROM 8:7 Ri ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül, nquetzelaj ri Dios. Man nquitakej tüj ri nbij ri ru-ley ri Dios. Man nyetiquer tüj nquitakej.
ROM 8:8 Ri ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül, man nyetiquer tüj nquibün ri nka' chuvüch ri Dios.
ROM 8:9 Jac'a roj ri c'o ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios pa tak kánima, man roj uc'uan tüj chic roma ri itzel tak karayibül, xa ja chic ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon kichin. Y ri Lok'olüj Espíritu petenük roma ri Cristo. Ri vinük c'a ri man c'o tüj ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin, man ye richin tüj ri Cristo.
ROM 8:10 Pero si ri Cristo c'o pa tak kánima, c'o kac'aslen ri man nq'uis tüj, roma man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y ketzij vi que roma ri mac nkucom-e chuvüch ri ruch'ulef, pero riq'uin ri Cristo c'o kac'aslen.
ROM 8:11 Ri Dios xbün chin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', y quiri' chuka' nbün cheke roj ri c'o ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima. Nkuruc'asoj-e chuka' chiquicojol ri caminaki', roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin.
ROM 8:12 Hermanos, roj roj aj-c'as vi riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, pero man quiri' tüj quiq'uin ri itzel tak rayibül, richin ja ta ri' ri nye'uc'uan kichin.
ROM 8:13 Roma si nkuquic'uaj ri itzel tak rayibül, xa camic nquic'ün-pe cheke. Nc'atzin c'a que ja ri Lok'olüj Espíritu ri nuc'uan kichin y nucamsaj ri itzel tak rayibül ri', richin nc'uje' kac'aslen ri man nq'uis tüj.
ROM 8:14 Ri ye uc'uan c'a roma ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios, ye ralc'ual chic ri Dios.
ROM 8:15 Ja tok xkac'ul ri Espíritu ri', jari' tok xojoc ralc'ual ri Dios. Roma tok rubanun can, juis xkaxbij-ki' chuvüch ri castigo ri nuya' ri Dios, cachi'el jun samajel juis nuxbij-ri' chuvüch ri ru-patrón. Jac'a vocomi, roma c'o ri Lok'olüj Espíritu ri' kiq'uin, man nkaxbij tüj chic ki'. Vocomi Katata' nkabij chin ri Dios.
ROM 8:16 Roma ri Lok'olüj Espíritu nbün cheke que nkana' pa kánima que ketzij roj ralc'ual vi ri Dios.
ROM 8:17 Y roma roj ralc'ual chic ri Dios, roj nkujichinan c'a chuka'. Junan c'a nkujichinan riq'uin ri Cristo. Pero nc'atzin que man tikapokonaj nkatij pokonül, cachi'el xutij pokonül ri Cristo, richin quiri' jabel nyekabana' riq'uin ri Cristo ri c'o ruk'ij.
ROM 8:18 Ri rojc'o chere' chuvüch ri ruch'ulef nkatij pokonül. Pero vetaman que tok nkubec'uje' riq'uin ri Cristo ri c'o ruk'ij, man nka-pe tüj chic chikac'u'x ri pokonül richin ri ruch'ulef, roma juis jabel nyekabana' chila' chicaj.
ROM 8:19 Y ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri ye rubanun ri Dios, riq'uin vi quicot coyoben ri k'ij tok roj ralc'ual jabel nyekabana' riq'uin ri Cristo. Juis vi ncajo' nquitz'et ri k'ij ri'.
ROM 8:20 Roma ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri xerubün ri Dios xeyojtüj. Y quere' xquic'ulachij pa ruk'a' ri Dios, pero man roma tüj c'a quimac rije'. Y man richin tüj c'a chi jumul quiri' nyec'uje' can, xa coyoben c'a que nyechojmirsüs.
ROM 8:21 Ri mac xbün c'a chin ronojel ri rubanun ri Dios, que xa nyeq'uis, pero napon c'a ri k'ij tok nyecolotüj chuvüch ri'. Roj ri ralc'ual chic ri Dios, jabel nyekabana' riq'uin rija' ri c'o-vi ruk'ij. Nkucolotüj c'a chuvüch ri man utz tüj. Quiri' chuka' ronojel ri ye rubanun ri Dios, nyecolotüj c'a chuvüch ri man utz tüj y jabel nquibün.
ROM 8:22 Ronojel vi c'a ri ye rubanun ri Dios, roma ri mac nyesujun y nyejilon cachi'el cachi'el njilon jun ixok tok pa ruk'ijul chic nuya' jun ac'ual chuch'ulef. Quiri' quibanun-pe c'a vocomi.
ROM 8:23 Y quiri' roj chuka'. Roma ri mac, ri kánima nk'oxon, njilon c'a ri k'ij ri' chuka'. Juis c'a nkajo' que napon ta yan ri k'ij tok nk'alajin que roj ralc'ual ri Dios, y njalatüj ri kach'acul. Ketaman que quiri' nban cheke, roma yo'on chic ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima.
ROM 8:24 Xojcolotüj yan pe chupan ri kamac, pero chuka' c'a c'o na ch'aka chic utz ri ye koyoben. Yec'o ta chic ronojel ri utz ri' kiq'uin, man ta c'a ye koyoben. Roma man jun vinük ri c'a nroyobej si xa c'o chic riq'uin.
ROM 8:25 Pero roma c'a man jani yec'o tüj kiq'uin ronojel ri utz ri', romari' c'a ye koyoben na y riq'uin c'a juis coch'onic. Roma kayo'on kánima riq'uin que nyekac'ul.
ROM 8:26 Y c'o chic jun chuka'. Ri Lok'olüj Espíritu nkuruto' richin roj nkutiquer nkoyobej riq'uin coch'onic ri utz ri', roma retaman que manak kuchuk'a'. Nkuruto' chuka' riq'uin ri ka-oraciones, roma roj man ketaman tüj achique ri nc'atzin que nkac'utuj chin ri Dios. Nuya' c'a pa tak kánima ri achique nc'atzin que nkac'utuj chin ri Dios. Nuc'utuj-vi c'a koma roj, y nuc'utuj riq'uin jun k'oxon juis nim, ri man nril tüj chic rubixic nbün riq'uin tzij.
ROM 8:27 Pero chuvüch ri Dios, nk'alajin-vi ri c'o pa tak kánima y chuka' chuvüch rija' nk'alajin ri nunuc ri Lok'olüj Espíritu y re' stape' (aunque) man nilitüj tüj que xbix chin riq'uin tzij. Ri Lok'olüj Espíritu retaman-vi ri rurayibül ri Dios y jari' ri nuc'utuj koma roj ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios.
ROM 8:28 Roj ri nkajo' ri Dios y xojoyox roma rija' richin xojoc ralc'ual roma quiri' runucun-pe pa kavi', ketaman c'a que achique na chi pokonül nkac'usaj, c'o utz ri nuc'ün-pe cheke.
ROM 8:29 Ri Dios retaman chic c'a kavüch tok man jani nkujalüx tüj chiri', y romari' tok xojrucha' richin nkujoc ta cachi'el ri Ruc'ajol. Ri Dios nrajo' c'a que roj q'uiy ta ri nkujoc ralc'ual y ja ri Ruc'ajol ri nimalaxel chikacojol.
ROM 8:30 Y roj c'a ri xojrucha' ri Dios, xkac'ul-vi c'a ri royonic. Y tok roj royon chic, xbün c'a cheke man jun chic kamac nk'alajin chuvüch. Y tok rubanun chic c'a cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch rija', xaxe chic c'a koyoben ri k'ij tok nbün cheke que utz nyekabana' riq'uin rija' ri c'o-vi ruk'ij.
ROM 8:31 Y ronojel c'a re' nuc'ut chikavüch que ri Dios kiq'uin vi roj c'o-vi y romari' man jun ntiquer tüj chikij.
ROM 8:32 Ri Dios man xupokonaj tüj c'a chin xuya-pe ri Ruc'ajol mismo, richin que xcom koma konojel roj. Y si xuya-pe ri Ruc'ajol, k'alüj vi que man nupokonaj tüj chin nuya' ronojel ri rusipanic cheke.
ROM 8:33 Ri Dios xojrucha' y man jun kamac nk'alajin chuvüch. Y si ri Dios quere' chic rubanun cheke, ¿c'o ta c'a comi jun ri nkusujun chuvüch rija' que roj man utz tüj ri kac'aslen?
ROM 8:34 Chuka' ri Cristo xcom koma roj, y xc'astüj, y vocomi c'o pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri Dios y c'o ri nuc'utuj chin koma roj. Y si ri Cristo quere' rubanun koma roj, ¿c'o ta comi jun ntiquer nc'utuj que tika-ka ri castigo pa kavi'?
ROM 8:35 ¿Yec'o comi c'a ri ntiquer nujüch-e kavüch riq'uin ri Cristo richin man nkurujo' tüj chic? ¿Ntiquer comi c'a nujüch-e kavüch ri pokonül? ¿ri ch'a'oj? ¿o ri nkujetzelüs roma kataken ri Cristo? ¿ri vayjül? ¿ri manak katziek? ¿o ri peligro kachajin? ¿o ri camic?
ROM 8:36 Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, pari' c'a ri' nch'o-vi tok nbij: Roma roj avalc'ual, ri ch'aka chic vinük chi jumul ncajo' nkujquicamsaj, chiquivüch rije' xa roj cachi'el ovejas ri ye richin vi camic. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 8:37 Pero xa achique ta na chi pokonül, man ntiquer tüj nujüch-e kavüch riq'uin ri Cristo, roma ri Cristo nkurujo', y roj xa nkuch'acon-vi roma c'o rija' kiq'uin.
ROM 8:38 Y yin vetaman, xa man jun ntiquer nujüch-e kavüch riq'uin ri Dios. Ri camic man ntiquer tüj. Ri nkac'ulachij tok c'a roj c'üs na man ntiquer tüj. Ri ángeles man nyetiquer tüj, nixta ri itzel tak espíritu. Ri nquibün juzgar man nyetiquer tüj chuka'. Man jun ri c'o vocomi, nixta jun chuka' ri npu'u chikavüch apu ri ntiquer ta nkuch'aron-e.
ROM 8:39 Man jun c'a ri nbanun roma ri Dios ri ntiquer ta nujüch-e kavüch riq'uin ri ronojel ránima ri nkurujo' rija', roma jun kabanun riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús, achique na ta rojc'o-vi, si juis chicaj o juis pa xulan.
ROM 9:1 Yin, roma nutaken ri Cristo, man nintz'uc tüj tzij. Ri ninjo' ninbij chive ketzij vi. Ri vánima quiri' ri nbij chuve ketzij vi,
ROM 9:2 que juis nquibison. Chi jumul c'o nimalüj k'oxon pa vánima.
ROM 9:3 Roma yin juis ninjo' que conojel ta ri kavinak israelitas nquitakej ta ri Cristo, y si ta riq'uin ri nquinelesüs-e riq'uin ri Cristo y nka-ka castigo pa nuvi' yin, riq'uin ta ri' nyecolotüj ri ch'aka chic kavinak, ninya' ta k'ij que quiri' nban chuve.
ROM 9:4 Ri kavinak israelitas q'uiy c'a ri quic'ulun y romari' bin cheque que c'o ri Dios quiq'uin, ri c'o ruk'ij. C'o ri ruch'okobenic ri Dios quiq'uin. Ri Dios cheque rije' xuya-vi ri ley richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül, y xuc'ut chiquivüch achique rubanic richin nquiya' ruk'ij. Y chuka' xbij que nuya' ri rusipanic cheque.
ROM 9:5 Rije' chuka' ye quixquin-quimam can ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob. Y tok ri Cristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, chiquicojol rije' xalüx-vi. Ri Cristo jari' ri Dios y c'o pari' ronojel. C'o ruk'ij chi jumul. Quiri' vi.
ROM 9:6 Man tikanuc c'a que ri Dios man rubanun tüj ri utz ri rubin, xaxe roma man ye q'uiy tüj kavinak ri quilon ri utz ri'. Roma ri utz re' xaxe quichin ri ye ketzij israelitas y man quichin tüj ri choj quibini'an israelitas.
ROM 9:7 Man conojel tüj ri ruxquin-rumam can ri Abraham ye cha'on roma ri Dios. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, tok xbix chin ri Abraham: Chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Isaac nyencha-vi ri nye'ilon ri sipanic ri ninya', quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham.
ROM 9:8 Y quiri', nkatz'et que man conojel tüj ri ye ruxquin-rumam can ri Abraham ye ralc'ual ri Dios. Xaxe ri ye cha'on roma ri Dios richin nquil ri rusipanic ri rusujun. Xaxe c'a rije' ri nbix cheque roma ri Dios que ye ralc'ual chic rija'.
ROM 9:9 Cachi'el tok ri Dios xbij chin ri Abraham: Nquipu'u chic iviq'uin carova juna' apu, roma ri avixjayil Sara nc'uje' jun vit ral, y vit ala'. Quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham.
ROM 9:10 Y quiri' vi xbanatüj. Xalüx na vi ri ruxquin kamama' Isaac ojer can tiempo. Y tok ri Isaac rilon chic, ri rixjayil Rebeca xeralaj ca'i' ac'uala' ye cuach.
ROM 9:11 Y roma ri xquic'ulachij quiq'uin ri ca'i' ac'uala' ri', nk'alajin-vi que ri Dios man nkurucha' tüj roma ri kabanun. Rija' nyerucha' ri runucun que nyerucha'. Roma tok man jani que'alüx ri ca'i' ac'uala' ri', y man jani tik'alajin ri nyebanun si utz o man utz tüj,
ROM 9:12 ri Dios xbij yan chin ri te'ej: Ri nimalaxel nc'uje' pa ruk'a' ri chak'laxel.
ROM 9:13 Y chuka' chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Jacob nucha'on-vi. Jac'a ri Esaú man nucha'on tüj. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 9:14 Y man tinuc que man choj tüj ri xbün ri Dios que ja ri Jacob ri xucha' y man ja tüj ri Esaú.
ROM 9:15 Cachi'el ri nbij ri rutzij ri Dios, tok xbix chin ri Moisés: Ri ninjoyovaj ruvüch, ninjoyovaj-vi ruvüch. Y ri ninto', ninto-vi. Quiri' xbij ri Dios chin ri Moisés.
ROM 9:16 Nk'alajin c'a que ri Dios nuya' ri utzilüj rusipanic cheke roma nujoyovaj kavüch, y man roma tüj ri juis nkajo' o roma ta ri nkujel-nkujoc chucanoxic.
ROM 9:17 Y re' ketzij vi. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri xbij ri Dios chin ri Faraón: Xatinya' pa ruch'ulef Egipto richin nabün pari'. Quiri' nbanun chave richin nk'alajin ri vuchuk'a' roma ri nac'ulachij. Ninjo' c'a que ntzijos ri nubi' pa ronojel tinamit. Quiri' xbij ri Dios chin ri Faraón.
ROM 9:18 Y quiri', nkatz'et que riq'uin ri Dios c'o-vi que nujoyovaj ruvüch jun vinük o si xa nucovirsaj ri ránima chupan ri itzel ruc'aslen.
ROM 9:19 Pero man roma tüj ri' rix utz ta que ninuc-ka: Si xa riq'uin c'a ri Dios c'o-vi que nujoyovaj ruvüch jun vinük, y riq'uin chuka' rija' c'o-vi que nucovirsaj ránima jun vinük, ¿achique c'a roma tok aj-maqui' nbij cheke? Y re' man kamac tüj roj. Roma roj vinük man c'uluman tüj que nkapaba-ki' chuvüch rija' ri nrajo' nbün cheke. Pero rix man jun bey c'a tipu'u jun nojibül cachi'el ri' pan ijolon.
ROM 9:20 Pero yin ninbij c'a: Roj vinük, man nkutiquer tüj nkabij chin ri Dios que man utz tüj ri nbün. ¿Utz comi que jun bojo'y nbij ta chin ri nusamajij richin: ¿Achique roma ja nubanic re' ri nabün chuve? Man c'uluman tüj c'a que nbij quiri'.
ROM 9:21 Roma riq'uin ri jun achi ri nyerusamajij bojo'y npu'u-vi achique ri nbün riq'uin ri juch'akaj ch'abük. Roma riq'uin ri ch'abük re' ntiquer nbün jun bojo'y ri nim rakalen o jun ri man nim tüj rakalen.
ROM 9:22 Y quiri' ri Dios, pa ruk'a' rija' c'o-vi richin xunuc nuc'ut ri ruchuk'a' y ri ru-castigo pa quivi' ri vinük ri nquibün quimac. Pero juis ye rucoch'on stape' (aunque) c'uluman que xka-ka ta yan ri ru-castigo pa quivi' y xeq'uis ta yan chupan.
ROM 9:23 Y chuka' pa ruk'a' rija' c'o-vi richin nuk'alajrisaj que jabel utz runa'oj kiq'uin roj ri kilon chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Ruchojmirsan chic ri kac'aslen richin que jabel nyekabana' riq'uin rija', ri c'o ruk'ij.
ROM 9:24 Quiri' chic rubanun kiq'uin roj ri xojroyoj. Man xe tüj ri ye royon-pe chikacojol roj israelitas, xa quiri' chuka' ri ye royon-pe chiquicojol ri man ye israelitas tüj.
ROM 9:25 Cachi'el ri nbij ri Dios chupan ri vuj ri tz'iban can roma ri Oseas: Ri vinük ri man ye nutinamit tüj, ninbün c'a cheque que nye'oc nutinamit. Man yinquijo'on tüj pe, pero nyenjo' c'a.
ROM 9:26 Chuka' chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Oseas nbij: Ri vinük ri xbix cheque roma ri Dios: Rix man rix nutinamit tüj, napon ri k'ij tok nbix cheque chiri' ri ape' yec'o-vi: Rix, rix ralc'ual chic ri c'aslic Dios.
ROM 9:27 Y chikij roj israelitas, c'o ri xbij ri Isaías ojer can. Rija' riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Roj ri ruxquin-rumam can ri Israel, juis roj q'uiy. Roj cachi'el ri sanayi' chuchi' ri nimalüj mar, roma man jun ri ntiquer ta najlan. Pero man roj q'uiy tüj ri nkucolotüj.
ROM 9:28 Ri Ajaf Dios rubin c'a que nuya' ru-castigo pari' ri karuch'ulef. Y chanin c'a nbanatüj, y pa ruchojmil tok nbanatüj.
ROM 9:29 Ri Isaías rubin c'a chuka': Ri Dios ri Rajaf ronojel, si ta nkuruq'uis konojel, nkac'ulachij ta chuka' cachi'el ri xquic'ulachij ri tinamit Sodoma y Gomorra ojer can. Quiri' xbij ri Isaías.
ROM 9:30 Y ronojel re' nuk'alajrisaj chikavüch que ri man ye israelitas tüj y man ta quitijon quik'ij richin que man jun tüj quimac nk'alajin chuvüch ri Dios, xa jari' ri xe'ilon. Quiri' c'a nban cheque conojel ri nquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.
ROM 9:31 Jac'a ri kavinak israelitas, nquitij-vi quik'ij richin que man jun tüj quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Juis c'a nquitij quik'ij richin nquibün ta ri nbij chupan ri ru-ley ri Dios, pero man nyetiquer tüj.
ROM 9:32 ¿Y achique roma? Roma man quitaken tüj ri Jesucristo. Xa ja ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri juis nquitij quik'ij richin nquibün y man ncajo' tüj nquitakej ri Jesucristo. Romari' xquitopij cakün chuvüch ri Abüj. Y ri Abüj ri' ja ri Jesucristo.
ROM 9:33 Cachi'el ri nbij ri Dios chupan ri tz'iban can pari' Jesucristo: Yin ninya' c'a ri Abüj pa tinamit Sión, y yec'o vinük ri xa nquipaxij-qui' chuvüch ri Abüj ri' y nyetzak. Jac'a ri nyetaken richin, man jun bey nyeq'uix ta, roma ri utz ri bin cheque que nbequila', nbequila-vi. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 10:1 Hermanos, ri ninc'utuj yin chin ri Dios y ri rurayibül chuka' ri vánima, ja ta que ri kavinak israelitas nyecolotüj ta vi chuvüch ri quimac.
ROM 10:2 Yin vetaman que rije' nquitij quik'ij richin nquitzeklebej ri Dios, pero man quetaman tüj ri achique rubanic nquibün.
ROM 10:3 Man quetaman tüj c'a ri achique rubanic nquibün richin man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Man quetaman tüj que ja ri Dios nbanun. Y romari' nquitij quik'ij richin que nquibün ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y man nquitakej tüj ri Jesucristo ri takon-pe roma ri Dios, richin que man jun quimac nk'alajin chuvüch.
ROM 10:4 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xtane' tok xka-pe ri Cristo. Quiri' xbanatüj richin que achique na ri ntaken richin ri Cristo man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios.
ROM 10:5 Ri Moisés rutz'iban can c'a ri achique rubanic nrajo' richin que riq'uin ri ley man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Rija' rutz'iban can c'a: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley re', nril-vi ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' ri rutz'iban can.
ROM 10:6 Pero ri rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, ja ri nkatakej ri Cristo. Y pari' re' nbix c'a: Man tikabij pa tak kánima: ¿Achique nbe chila' chicaj richin nberuc'ama-pe ri Cristo? Roma rija' xka-pe yan.
ROM 10:7 Y man tikabij chuka': ¿Achique ta c'a nbe quiq'uin ri caminaki', ri ape' yec'o-vi, richin nberuc'ama-pe ri Cristo? Roma rija' xc'astüj yan e.
ROM 10:8 Chupan ri rutzij ri Dios nbij: Ri tzij man nüj tüj c'o-vi, xa pan avánima c'o-vi, y pan achi' chuka'. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios. Y ja tzij ri' ri nkatzijoj, y nbij que nc'atzin nkatakej ri Jesucristo.
ROM 10:9 Nbij que nc'atzin que nabij que ri Jesús jari' ri Ajaf, y nc'atzin chuka' que nanimaj riq'uin ronojel avánima que ri Katata' Dios xbün chin ri Jesús que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Si nabün quiri', ncacolotüj.
ROM 10:10 Richin ncacolotüj y man jun amac nk'alajin chuvüch ri Dios, pan avánima c'a tipu'u-vi richin natakej y chuka' nc'atzin que nabij que ja ri Jesús jari' ri Ajaf.
ROM 10:11 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Conojel ri vinük ri nyetaken richin, man jun bey nyeq'uix tüj, roma ri utz ri bin cheque que nquic'ul, nquic'ul-vi. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 10:12 Junan nbün cheke si roj israelitas o si man roj israelitas tüj. Ri Ajaf, Kajaf vi c'a konojel y nuya-vi ri utz cheque ri nyec'utun.
ROM 10:13 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Conojel c'a ri nyec'utun que ja ri Ajaf Dios ri nto'on quichin, nyecolotüj-vi. Quiri' ri nbij.
ROM 10:14 ¿Pero ntiquer comi jun vinük nuc'utuj chin ri Jesucristo que ticolotüj, si xa man nutakej tüj que ja rija' ri Colonel? ¿O ntiquer comi chuka' nutakej, si xa man rac'axan tüj pari' ri Colonel? ¿Y ntiquer nrac'axaj, si xa man jun ntzijon chin?
ROM 10:15 ¿Y ntiquer comi que c'o ta jun ri ntzijon, si man ta jun takayon richin? Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nk'alajin que yec'o ri ye takon, roma nbij: Juis quicot tok nye'apon ri nyetzijon ri utzilüj tzij richin colonic. Nquitzijoj achique rubanic richin nc'uje' uxlanen pa kánima. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 10:16 Xaxe c'a man conojel tüj vinük nyetaken ri nbij ri utzilüj tzij richin colonic. Cachi'el ri rutz'iban can ri Isaías: Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj cheque ri vinük, ye q'uiy ri xeniman? Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías.
ROM 10:17 Richin nkatakej, nc'atzin que nkac'axaj na ri tzij. Y ri tzij ri nc'atzin que nkac'axaj ja ri rutzij ri Dios.
ROM 10:18 Y yin ninbij que ri rutzij ri Dios etaman, roma chupan ri tz'iban can, y quere' c'a nbij: Hasta pa ruq'uisbül c'a chin ri ruch'ulef ye'apon-vi ri nyek'alajrisan richin. Xa ape' na c'a yec'o-vi ri vinük, chiri' c'a nquik'alajrisaj-vi chuka'. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 10:19 Y yin nbij c'a chuka' que ri kavinak israelitas quetaman c'a ri nbij ri rutzij ri Dios. Tikatz'eta' na pe' nabey ri nbij ri Dios chupan ri jun cheque ri vuj ri ye rutz'iban can ri Moisés: Yec'o ri man ye nutinamit tüj y man jun achique ta quetaman. Pero cheque rije' ninya-vi ri nusipanic y romari' rix itzel nina' chiquij. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 10:20 Pero más k'alüj ri tz'iban can roma ri Isaías, roma ri Dios nbij: Ri vinük ri man xinquicanoj tüj, xinquil. Xinc'ut c'a vi' chiquivüch, stape' (aunque) man xinquicanoj tüj. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 10:21 Pero ri Dios nbij c'a chiquij ri kavinak israelitas: Chi jumul c'a nyenvoyoj richin nyepu'u ta viq'uin, jac'a rije' xa nquipaba-qui' chinuvüch y man nquitakej tüj nutzij. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 11:1 Y yin ninbij c'a que ri Dios man ye retzelan tüj can ri israelitas, ri rutinamit. Roma yin vilon ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Y yin yin israelita chuka'. Ri Abraham jari' ri nuxquin-numama' ojer can, y quiri' chuka' ri Benjamín.
ROM 11:2 Ri Dios man retzelan tüj can ri rutinamit. Ri Dios pa rutz'uquic retaman-pe ruvüch. ¿Man ivetaman tüj c'a ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, pari' ri Elías, jun achi ri xuk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can? Ri Elías xch'o riq'uin ri Dios pari' ri ruvinak israelitas, y xbij:
ROM 11:3 Ajaf, xequivulaj ri altares ri avichin rat y xequicamsaj ri ch'aka chic asamajela' ri xek'alajrisan chuka' ri atzij. Xa nuyon chic oc yin, pero yinquicanoj chuka' richin yinquicamsaj. Quiri' xbij ri Elías chin ri Dios.
ROM 11:4 ¿Y achique xbij ri Dios chin ri Elías? Ri Dios xbij: Man ayon tüj ratc'o viq'uin. C'a yec'o na siete mil ri yec'o viq'uin, ri man quiyo'on tüj ruk'ij ri vachbül ri dios (tiox) ri man ketzij tüj ri rubini'an Baal. Quiri' xbij ri Dios chin ri Elías.
ROM 11:5 Y quiri' chuka' vocomi yec'o kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
ROM 11:6 Ri ye cha'on roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, man ye cha'on tüj roma ri jabel quibanun. Si ta ye cha'on roma ri jabel quibanun, man ta nbix que ye cha'on roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
ROM 11:7 Y re' nuk'alajrisaj c'a chikavüch que ri kavinak ri ye cha'on roma ri Dios xquil ri colonic. Jac'a ri ch'aka chic kavinak ri man ye cha'on tüj roma ri Dios man xquil tüj ri colonic, xa xcovirsüs cánima.
ROM 11:8 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Dios xuya' cheque cachi'el jun nimalüj varan. Cachi'el ta ye moyirnük y man ncac'axaj tüj. Quiri' quibanun-pe. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 11:9 Y ri rey David rubin can chuka': Ri nimak' tak quiva'in ntoc ta c'a qui-trampa y tz'ambül quichin. Ja ta c'a ri' ri xtitzakon quichin y ntoc ta rutojic ri quibanun.
ROM 11:10 Xtichuptüj ta c'a ri runak' tak quivüch, richin man ta xquetzu'un. Roma ta ri pokonül, ye luculic ta chi jumul. Quiri' ri rubin can ri David.
ROM 11:11 Y ronojel re' man nbij tüj c'a que ri kavinak richin ta chi jumul tok xquitopij cakün y xetzak. Man quiri' tüj. Ri Dios richin nuc'asoj c'a jun rayibül quiq'uin richin nquitakej ta ri rutzij, xusuj c'a chuka' ri colonic cheque ri vinük man ye israelitas tüj.
ROM 11:12 Ri kavinak xquetzelaj c'a ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' cheque ri ch'aka chic vinük ri man ye israelitas tüj. Pero más q'uiy ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepu'u tok ri kavinak nquitakej.
ROM 11:13 Y c'o c'a chuka' ri ninjo' ninbij cheque ri man ye israelitas tüj: Yin, jun apóstol ri takon-pe cheque ri man ye israelitas tüj. Ninya-vi c'a ruk'ij ri nusamaj.
ROM 11:14 Y riq'uin re' ninjo' c'a ninc'asoj jun rayibül quiq'uin ri nuvinak richin nyecolotüj ta roma nquitz'et c'a ri nusamaj chiquicojol ri man ye israelitas tüj.
ROM 11:15 Roma ri ch'aka chic ri man ye israelitas tüj xc'amür c'a quivüch roma ri Dios, y jare' ri xpu'u tok ri Dios xeruya' can ri nuvinak israelitas roma ri man xquitakej tüj chic. Pero más ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepu'u tok ri nuvinak nc'amür chic quivüch roma ri Dios. Jari' c'a nkuc'astüj, y nutz'om-e jun c'ac'a' c'aslen.
ROM 11:16 Vocomi nincusaj jun ejemplo pari' ri kavinak israelitas: Xa ye cachi'el c'a ri nabey sipanic ri nban chin ri Dios. Roma ri nabey caxlan-vüy ri nspüs chin ri Dios, lok'olüj vi, y quiri' c'a chuka' ri que'en ri ntel-vi-pe, lok'olüj vi. Ri israelitas ye cha'on-vi c'a. Roma si cha'on c'a ri ruxe' jun che', quiri' c'a chuka' ri ye ruk'a' ri ye cha'on-vi.
ROM 11:17 Ri nuvinak israelitas ye cachi'el ri che' rubini'an olivo, ri ticon y utz vi. Pero yec'o ruk'a' ri xejok'otüj-e. Y rix ri man rix israelitas tüj man rix ruk'a' tüj ri che' ri', xa rix richin jun chic olivo ri man ticon tüj, ri xa ruyon xel-pe. Pero rix cachi'el jun che' nban injertar pari' ri nabey che' ri ticon y q'uiy utz ivilon.
ROM 11:18 Pero man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi' rix y nikasaj ta quik'ij ri nuvinak ri xe'elesüs-e. Man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi', roma ivetaman que man ja tüj ri ruk'a' ri che' ri ye tz'amayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' ri tz'amayon quichin ri ruk'a' ri che'. Y rix xa rix ruk'a' ri che' y man rix ruxe' tüj.
ROM 11:19 Y rix riq'uin ba' ninuc: Roj c'uluman que nkanimirsaj-ki', roma yec'o ruk'a' ri che' ri xejok'otüj-e, richin que ja roj ri xojticox can pa quiq'uexel.
ROM 11:20 Pero yin ninbij: Rije' roma ri man xquitakej tüj ri Dios, romari' tok xe'elesüs-e. Y rix xaxe roma ri itaken ri Dios tok rixc'o can pa quiq'uexel. Roma c'a ri' man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi'. Xa tixbij-ivi'.
ROM 11:21 Roma ivetaman que ri Dios man xerupokonaj tüj quivüch ri nuvinak israelitas. Xa xerelesaj-e, stape' (aunque) rije' ye ruk'a' vi ri che' ri'. Si quiri' xbün quiq'uin rije', rix chuka' man nyixrupokonaj tüj.
ROM 11:22 Tivetamaj-vi c'a que ri Dios juis njo'on, pero chuka' nuya' rutojic ri mac. Ri ye tzaknük chupan ri quimac, rija' nuya' rutojic ri quimac. Ja rix ruyo'on ri utziluj rusipanic chive, pero nc'atzin que niya' ivánima riq'uin. Roma si man niya' tüj ivánima riq'uin, rix chuka' nyixelesüs-e.
ROM 11:23 Y si ri nuvinak nquitakej, nyec'amür c'a. Ri Dios ntiquer nyeruc'ün jun bey chic.
ROM 11:24 Rix rix cachi'el c'a ruk'a' jun olivo ri man xticox tüj, ri xa ruyon xel-pe, pero xixelesüs-pe riq'uin ri che' ri' y xixticox pari' ri olivo ri ticon, stape' (aunque) man rix richin tüj ri che' ri'. Y si quiri' xban chive rix, ja yan ta chic c'a la' ri nuvinak israelitas que man ta nyeticox jun bey chic pari' ri che' ticon, roma rije' ye richin vi ri che' ri'.
ROM 11:25 Hermanos, ninjo' que rix ivetaman ta ri c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Dios, man xa tina' que juis ik'ij roma ri ninuc-ka iyon. Y romari' ninbij-e chive ri xa c'are' xuk'alajrisaj ri Dios, que ri nuvinak israelitas ri covirnük ri cánima y man ncajo' tüj nquitakej ri Dios, quiri' c'a nyec'uje', tok nyecolotüj can ri ch'aka chic ri man ye israelitas tüj.
ROM 11:26 Pero c'o jun k'ij ri npu'u tok nyecolotüj can conojel ri nuvinak israelitas ri nyec'ase' chupan ri k'ij ri'. Cachi'el nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Que ri Colonel npu'u pa tinamit Sión, y nrelesaj-e ri itzel chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Jacob.
ROM 11:27 Y yin nincuy ri quimac. Jare' ri trato ri xinbün quiq'uin. Quiri' nbij ri Dios chupan ri tz'iban can.
ROM 11:28 Yec'o nuvinak israelitas ri nquetzelaj ri Dios, roma man quitaken tüj ri utzilüj tzij richin colonic. Y roma c'a ri man quitaken tüj, ri Dios xuya' ri utzilüj rusipanic chive rix ri man rix israelitas tüj. Pero ri Dios c'a nyerujo' c'a ri nuvinak, roma ye rucha'on y roma chuka' ri rusipanic ri xusuj cheque ri kaxquin-kamama' ojer can.
ROM 11:29 Roma tok ri Dios nuya', man nrelesaj tüj chic. Y tok nroyoj ri rutinamit, man nutzolij tüj chirij.
ROM 11:30 Tok rubanun can, rix ri man rix israelitas tüj man xitakej tüj ri Dios. Jac'a tok ri nuvinak israelitas xquiya' can ri Dios, rija' xusuj ri utzilüj rusipanic chive rix, y rix xic'ul.
ROM 11:31 Ri nuvinak man quitaken tüj ri Dios vocomi, pero napon ri k'ij tok ri Dios nusuj jun bey chic ri utzilüj rusipanic cheque, y nquic'ul ri utzilüj rusipanic, cachi'el ri xibün rix.
ROM 11:32 Ri Dios nuk'alajrisaj c'a que conojel vinük ye aj-maqui' roma nrajo' nusuj ri utzilüj rusipanic cheque.
ROM 11:33 Ri Dios juis vi utz, juis vi beyomül y etamabül c'o riq'uin. Roj man nk'ax ta cheke ri runa'oj, y man nk'ax ta chuka' cheke ri nbanun.
ROM 11:34 Cachi'el ri tz'iban chupan ri rutzij ri Dios: ¿C'o comi jun vinük ri k'axnük chin ri achique nunuc ri Ajaf Dios? ¿O c'o comi jun ri rubanun ta rubin chin ri Dios ri achique ri utz que nbün?
ROM 11:35 ¿O c'o comi jun vinük ri nyo'on jun sipanic chin ri Dios, richin que ri Dios nc'atzinej que nuya-pe ri rajil-ruq'uexel chin? Man jun. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 11:36 Roma ja rija' ri xbanun ronojel. Riq'uin vi c'a rija' petenük-vi ronojel. Y ronojel ri xerubün, richin que nuya' ruk'ij. Tinimirsüs c'a ruk'ij ri Dios chi jumul. Quiri' ta c'a.
ROM 12:1 Hermanos, ri Dios juis c'a nujoyovaj c'a kavüch. Romari' ninc'utuj favor chive que tic'utu' c'a ri matioxinic c'o iviq'uin. Tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios. Cachi'el xban cheque ri chico ri xesujüs chin ri Dios, quiri' chuka' tibana' rix, tiya' ri ic'aslen chin ri Dios. Jun lok'olüj c'aslen, jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios, jari' tiya' chin, y quiri' rix ketzij niya' ruk'ij ri Dios.
ROM 12:2 Man titzeklebej ri quic'aslen ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef. Xa tiya' k'ij chin ri Dios richin nujül ri inojibül, richin quiri' tijalatüj c'a chuka' rubanic ri ic'aslen. Y quiri' nivetamaj ri achique nrajo' ri Dios que nkabün. Ri nrajo' rija', ja ri utz, ri jabel y ri tz'akatinük.
ROM 12:3 Ri Dios xuya' ri utzilüj rusipanic chuve y xinruya' chupan ri rusamaj. Romari' yin ninbij chive chi'ivonojel: Man tinimirsaj-ivi', roma man c'uluman tüj que quiri' nibün. Nc'atzin que titz'et-ka-ivi', si ketzij iyo'on ivánima riq'uin ri Dios y si nyixtajin chubanic ri samaj ri yo'on chive roma ri Dios. Roma konojel jalajoj ruvüch kasamaj ruyo'on.
ROM 12:4 Cachi'el rubanun chin ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakün, c'o runak'-ruvüch, pero man junan tüj quisamaj.
ROM 12:5 Y quiri' chuka' roj ri kataken ri Cristo, roj q'uiy y man junan tüj ri kasamaj. Pero junan kavüch y nkatola-ki' roma jun kabanun riq'uin ri Cristo.
ROM 12:6 Kac'ulun c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, roma rubanun cheke chikajujunal, que c'o jun kasamaj ruyo'on. Romari', si c'o ri nuk'alajrisaj ri Dios cheke, tikak'alajrisaj c'a cheque ri ch'aka chic. Y tikak'alajrisaj c'a ri kac'ulun.
ROM 12:7 Si nkutiquer nyekato' ri ch'aka chic, quekato'. Si nkutiquer nkutijon, kojtijon.
ROM 12:8 Si nkutiquer nkacukuba' quic'u'x ri ch'aka chic, tikabana'. Si nkutiquer nyekato' riq'uin ri katumin, quekato' riq'uin ronojel kánima. Si ja roj ri nkuc'uan quichin, tikatija' kak'ij que utz quic'uaxic kabana'. Si nkutiquer c'a nyekato', quekato' c'a riq'uin quicot.
ROM 12:9 Tijola' c'a ivi' riq'uin ronojel ivánima. Tivetzelaj ri man utz tüj y tic'uaj ri utz.
ROM 12:10 I-hermanos ivi' roma itaken ri Cristo. Roma c'a ri' tijola-ivi' riq'uin ronojel ivánima y tinimala-ivi'.
ROM 12:11 Man quixk'oran, xa riq'uin ronojel ivánima tibana' ri rusamaj ri Ajaf.
ROM 12:12 Tiquicot ri ivánima roma ivoyoben ri utz ri nuya' ri Dios. Ticoch'o' ri pokonül ri nic'usaj. Chi jumul tibana' orar.
ROM 12:13 Tok yec'o ch'aka ri quitzekleben-vi ri Jesús c'o nc'atzin cheque, que'ito'. Tisuju' c'a qui-posada tok nc'atzin.
ROM 12:14 Ri vinük ri nye'etzelan ivichin y nquibün chive que nitij pokonül, tic'utuj chin ri Dios que tuya' ruk'a' pa quivi', y man tic'utuj que nka-ka ru-castigo pa quivi' roma ri itzel ri nyebanun.
ROM 12:15 Quixquicot quiq'uin ri nyequicot, y quixok' quiq'uin ri nye'ok' roma bis.
ROM 12:16 Junan ivüch tibana'. Man tibün nim ivakün. Xa vit oc tibana' y man tinuc que juis etamabül c'o iviq'uin.
ROM 12:17 Si c'o c'a jun vinük ri c'o itzel nbün chive, man titzolij ruq'uexel chin. Chi jumul tic'uaj jun c'aslen utz, richin que man jun nilitüj chivij.
ROM 12:18 Man tibün oyoval c'a, xa titija' ik'ij que jabel nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel.
ROM 12:19 Rix ri juis quixinjo', ninbij c'a chive: Si yec'o nyebanun itzel chive, man titzolij ruq'uexel cheque. Xa tiya' pa ruk'a' ri Dios, roma ja rija' ri nyo'on rutojic ri itzel nyebanun. Cachi'el ri nbij ri Dios chupan ri tz'iban can: Pan nuk'a' yin c'o-vi ri castigo y ninya' rutojic cheque ri nquibün quimac. Quiri' nbij ri Ajaf.
ROM 12:20 Y romari' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Si nnum rupan ri nretzelan avichin, rat taya' ruvay. Y si chaki'j ruchi', taya' ruya'. Si quiri' nabün, rija' xa nq'uix roma ri itzel rubanun. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 12:21 Man tiya' k'ij que nyixch'acatüj roma ri itzel ri nban chive. Rix ja ri utz ri tibana' y jari' ri nch'acon chirij ri itzel.
ROM 13:1 Nc'atzinej c'a que konojel nkatakej quitzij ri nquibün mandar. Roma conojel ri nquibün mandar roma ri Dios yec'o y ja rija' ri yo'on ri autoridad pa quik'a'.
ROM 13:2 Roma si roj nkapaba-ki' chuvüch ri autoridad, c'ayuf. Roma ri autoridad ja ri Dios ye yo'on. Y si ta quiri' nkabün, kayon nkaya-ki' chupan ri castigo.
ROM 13:3 Roma ri jun ri nbün mandar man nuya' tüj castigo pa quivi' ri vinük ri nquibün utz, xaxe pa quivi' ri vinük ri nquibanala' itzel. Tikabana' c'a ri utz, richin que man jun nkac'ulachij. Y si quiri' nkabün, utz nkujquitz'et ri nquibün mandar.
ROM 13:4 Roma ja ri Dios ri ye yo'on, richin que man jun nkac'ulachij. Pero si nkabün ri man utz tüj, tikaxbij c'a ki' chuvüch, roma ja rije' ri nyeyo'on ri castigo pa kavi'. Ye yo'on-vi roma ri Dios richin nquiya' castigo pa quivi' ri ye banuy itzel.
ROM 13:5 Romari' nc'atzin que quekatakej quitzij ri nquibün mandar, roma ja ri kánima ri nbin cheke que c'uluman que nyekatakej y man xe tüj richin que man jun castigo nka-ka pa kavi'.
ROM 13:6 Romari' tok nyekatoj alcaval, roma ja ri Dios yo'on quisamaj ri nquibün mandar, y ja samaj ri' ri nquibün chi jumul.
ROM 13:7 Tikatojo' c'a ri kac'as cheque ri c'o kac'as quiq'uin. Tikatojo' ri alcaval tok nc'atzinej que ntojox ri alcaval. Tikatojo' ri impuestos tok nc'atzinej que ntojox ri impuestos. Ri vinük c'o quik'ij, tikaya' c'a quik'ij. Ri nimak' tak vinük tikabana' c'a cheque que ye nimak' tak vinük.
ROM 13:8 Man utz tüj ri ncanaj can ri kac'as riq'uin jun chic, nixta man ta chuka' ri man nkajola' tüj ki'. Roma si nyekajo' ri ch'aka chic, xkabün yan c'a ronojel ri nbij chupan ri ru-ley ri Dios.
ROM 13:9 Ri ley ri' nbij: Rix achi'a' ri c'o ivixjaylal, man roma c'a ticanoj jun chic ixok. Y rix chuka' ixoki' ri c'o ivachijilal, man ticanoj jun chic c'a achi. Man quixcamsan c'a. Man quixelek'. Man titz'uc tzij chirij jun chic vinük. Man tirayij que ivichin ta rix ri ruchajin ri jun chic. Y c'o ch'aka chic chuka' ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Pero c'o jun chic tzij ri nutz'om ronojel re'. Y ri tzij ri' nbij: Cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' chuka' que'ajo' ri ch'aka chic.
ROM 13:10 Si nyekajo' ri ch'aka chic, man itzel nkabün cheque. Y romari', si nkujo'on, xkabün yan c'a ronojel ri nbij chupan ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios.
ROM 13:11 Y ronojel ri xinbij-ka, richin que nkuc'astüj, roma ketaman que napon yan ri k'ij tok nkucolotüj-e. C'o yan chic c'a k'ij kataken-pe, y romari' nkutiquer nkabij que vocomi más nakaj chic rojc'o-vi chin ri k'ij tok nkucolotüj-e.
ROM 13:12 Ri k'eku'n nc'o yan, y nk'alajin yan pe ri sük. Romari', si c'a c'o ri nkabün chin ri k'eku'n ri nkabanala', tikaya' can. Nc'atzinej que ja ri sük ri ntoc ri achique chok riq'uin nkato-ki'.
ROM 13:13 Roj rojc'o chic chupan ri sük y romari' c'uluman que nkac'uaj jun c'aslen utz, y man c'uluman tüj que nkuk'abür, nixta man c'uluman tüj que nyec'o quivi' ri va'in nyekabanala'. Man c'uluman tüj que ri achi'a' y ri ixoki' nquicanola-qui' richin nyemacun. Man jun c'a ruvüch itzel ri quere' c'uluman ta richin nkabün. Man c'uluman tüj que c'o oyoval chikacojol y itzel ta nkatz'et jun chic roma ri utz c'o.
ROM 13:14 Nc'atzin c'a que jun tikabana' riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y man tikanuc nkaya' k'ij cheque ri itzel tak rayinic.
ROM 14:1 Ri hermanos ri ncajo' nquibün jun kiq'uin, nc'atzinej que nyekac'ul, y stape' (aunque) ri hermanos ri' man ta nquiya' cánima riq'uin ri Cristo. Pero man quekac'ul xaxe chin nkabün oyoval quiq'uin roma ri quinojibül.
ROM 14:2 Cachi'el pari' ri ti'ij, roj kayo'on kánima que utz nkac'ux ronojel, pero hermanos ri man ta quiyo'on cánima riq'uin ri Cristo, quiyo'on cánima que xaxe ichaj ri utz nquic'ux.
ROM 14:3 Roj ri nkac'ux ronojel, man queketzelaj ri hermanos ri man nquic'ux tüj ronojel. Y ri hermanos ri' man tiquibij que man utz tüj ri nkabün roj roma nkac'ux ronojel. Ri Dios roj ruc'ulun konojel, si nkac'ux o man nkac'ux tüj ronojel.
ROM 14:4 Romari' man jun c'a ri ntiquer nbin chirij jun hermano ri' que man utz ri nbanun. Roma ri hermano ri' rusamajel ri Ajaf chuka'. Y ja ri Ajaf ri nbin si utz o man utz tüj. Y ri hermano ri' man ntzak tüj, roma ja ri Ajaf ri nto'on richin.
ROM 14:5 Yec'o hermanos nyebin que c'o k'ij ri nc'atzinej que nyechajix. Y yec'o hermanos chuka' ri nyebin que ronojel k'ij xa ye junan. Y romari' c'uluman que tikanucu' jabel chikajujunal achique nkabün.
ROM 14:6 Roma ri hermanos c'o k'ij nquichajij, quiri' nquibün richin que nquiya' ruk'ij ri Dios. Y quiri' chuka' ri hermanos ri man jun k'ij nquichajij, quiri' nquibün richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Ri hermanos ri nquic'ux ronojel, quiri' nquibün richin que nquiya' ruk'ij ri Dios. Nk'alajin que quiri' roma nquimatioxij chin ri Dios. Y quiri' chuka' nquibün ri hermanos ri man nquic'ux tüj ronojel. Quiri' nquibün richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Y rije' chuka' nyematioxin chin ri Dios.
ROM 14:7 Tok c'a c'o na ri kac'aslen chuvüch ri ruch'ulef, man utz tüj que man kayo'on tüj kánima riq'uin ri Cristo y man nkaya' tüj ruk'ij. Y quiri' chuka' tok nkucom, man utz tüj que man kayo'on tüj kánima riq'uin rija' y man nkaya' tüj ruk'ij.
ROM 14:8 Tok c'a c'o na kac'aslen chuvüch ri ruch'ulef, tikaya' ruk'ij ri Cristo. Y quiri' chuka' tok nkucom, tikaya' ruk'ij. Tok c'a c'o na kac'aslen, roj richin ri Cristo. Y quiri' chuka' tok nkucom, roj richin rija'.
ROM 14:9 Ri Cristo xcom y xc'astüj richin que xoc Kajaf. Jac'a rija' ri Kajaf roj ri c'a roj c'üs na y Cajaf chuka' ri ye camnük chic e.
ROM 14:10 Romari' man c'uluman tüj que nkabij que man utz tüj ri nbanun jun hermano. Y man utz tüj chuka' que nketzelaj jun hermano. Roma konojel nc'atzinej que nkujapon chuvüch ri Cristo richin nban juzgar pa kavi'.
ROM 14:11 Cachi'el nbij chupan ri tzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Ajaf nbij: Ja yin ri c'aslic Dios y ketzij vi ri ninbij, que conojel vinük nyexuque' chinuvüch yin, y nquibij que ketzij vi que ja yin ri Dios. Quiri' nbij ri tz'iban can.
ROM 14:12 Y quiri', nkatz'et que napon vi k'ij tok chikajujunal nkajüch cuenta chin ri Dios.
ROM 14:13 Romari' man tikabij chic que man utz tüj ri nbanun jun hermano. Ri nc'atzin que nkabün ja ri tikatija' kak'ij richin man nkabün chin jun hermano que ntzak o nmacun.
ROM 14:14 Y roma yin jun nubanun riq'uin ri Ajaf Jesús, romari' vetaman que man jun ri nc'uxtüj que xajan ta chuvüch ri Dios. Pero si chuvüch jun hermano c'o ri xajan nc'uxtüj, chuvüch rija' xajan vi.
ROM 14:15 Y romari' roj ri nkac'ux ronojel, ja ri nkajola-ki' tic'uan kichin. Man tikabün chin jun hermano ri man ronojel tüj nuc'ux que ntzak y nyojtüj ri runojibül koma roj. Roma ri Cristo xcom chuka' roma ri hermano ri man nuc'ux tüj ronojel.
ROM 14:16 Chikavüch roj ronojel utz, pero si yec'o ch'aka ri nyebin chikij que man utz tüj, man tikabün c'a.
ROM 14:17 Roma roj ri rojc'o pa ruk'a' ri Dios, man jun vi nbün cheke si nkac'ux ronojel o man nkac'ux tüj. Ri nc'atzin ja ri nkac'uaj jun c'aslen choj y c'o uxlanen y quicot pa tak kánima roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin.
ROM 14:18 Y si riq'uin ri chojmil, uxlanen y quicot pa tak k'anima nkasamajij ri Cristo, nkuka' chuvüch ri Dios y chiquivüch ri vinük chuka'.
ROM 14:19 Romari' tikacanoj c'a achique nkabün richin que man jun tüj oyoval chikacojol y nkacukuba' ta kac'u'x chikachibil-ki'.
ROM 14:20 Man tikavulaj ri rusamaj ri Dios, roma ronojel ri nyekac'uxla'. Ketzij vi que ronojel re' utz nyec'ux, pero si c'o jun hermano ri ntzak roma nkac'ux ronojel, roj man utz tüj ri nkabün.
ROM 14:21 Man tikac'ux c'a ti'ij coma ri hermanos ri man nquic'ux tüj. Man tikakum vino, ni man tikabün achique na ri nbün chin jun hermano que nrajo' nuya' can ri Dios, nmacun o ntzak.
ROM 14:22 Roj ketaman que chuvüch ri Dios utz nkac'ux ronojel, pero man tikabij cheque conojel que nc'atzinej que nquibün chuka' quiri'. Si utz vi ronojel ri nkabün y si ri kánima quiri' chuka' nbij, jabel kaquicot.
ROM 14:23 Pero si xa ca'i' kac'u'x tok nyekac'ux ronojel, nkumacun tok nyekac'ux. Roma achique na c'a ri nkabün y riq'uin ca'i' kac'u'x tok nkabün, nkumacun.
ROM 15:1 Roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Cristo, nc'atzin que nyekacoch' ri hermanos ri man ta quiyo'on cánima riq'uin ri Cristo. Man tikabün c'a xaxe ri nka' chikavüch roj.
ROM 15:2 Xa nc'atzin que tikabana' ri nka' chiquivüch ri ch'aka chic, ri utz nuc'ün-pe cheque rije' y nuya' más cánima.
ROM 15:3 Ri Cristo chuka' man xbün tüj xaxe ri xka' chuvüch rija'. Coma ri ch'aka chic, hasta xuc'usaj pokonül. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri vinük xcajo' que chavij ta rat xequibila' itzel tak tzij, pero xa chuve yan chic yin xquibila-vi ri itzel tak tzij. Quiri' nbij ri Cristo chin ri Dios.
ROM 15:4 Y ronojel ri rutzij ri Dios ri tz'iban ojer can, ye tz'iban can richin que c'o nketamaj. Nbün-vi cheke que nkucoch'on y nkaya' más kánima chiroyobexic ri utz ri Dios.
ROM 15:5 Ri Dios nbün cheke que nkacoch'on y nucukuba' kac'u'x. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nbün ta chive que junan ta ivüch. Quiri' chuka' ri xuc'ut can ri Cristo Jesús.
ROM 15:6 Y quiri', chi jumul c'a junan ivüch niya' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo.
ROM 15:7 Y rix richin c'a chuka' niya' ruk'ij ri Dios, tibana' cachi'el ri xbün ri Cristo. Rija' xixruc'ul. Rix tic'ulu' c'a ivi' y tijo-ivi'.
ROM 15:8 Quiri' ninbij chive, roma ri Cristo xpu'u richin xojruto' konojel. Xpu'u richin xojruto' roj israelitas, richin xuc'ut chikavüch que ri Dios nbün-vi ri rubin. Ja ri Cristo ri xc'amon-pe ri utz ri rubin can ri Dios cheque ri kaxquin-kamama' ojer can que nuya'.
ROM 15:9 Y romari' ri man ye israelitas tüj nquiya' chuka' ruk'ij ri Dios roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ye vachibilan ri vinük ri man ye israelitas tüj ninya' ak'ij, y ninbixaj ri abi'. Quiri' ri tz'iban can.
ROM 15:10 Y ri rutzij ri Dios nbij chuka': Rix ri man rix israelitas tüj, quixquicot quiq'uin ri israelitas, ri rutinamit ri Dios. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 15:11 Y chuka' nbij: Tiya' ruk'ij ri Ajaf chi'ivonojel rix ri man rix israelitas tüj. Conojel vinük tiquiya' c'a ruk'ij ri Dios. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 15:12 Y ri Isaías rutz'iban can chupan ri vuj que pari' ri Cristo ntzijon-vi que nbij: C'o jun ruxquin-rumam can ri achi Isaí nc'uje' y ntoc ri Jun ri nbün mandar pa quivi' ri vinük ri man ye israelitas tüj, y ri vinük ri' ncoyobej-vi c'a que rije' nquil-vi ri utz ri c'o riq'uin ri Jun ri nbün mandar. Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías.
ROM 15:13 Ri Dios nbün cheke que yo'on-apu kánima riq'uin. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nunojsaj ta ri ivánima riq'uin ronojel quicot y uxlanen. Quiri' nbün chive si itaken rija'. Nyixruto' riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu, richin que yo'on ivánima nivoyobej ri utziluj rusipanic ri Dios.
ROM 15:14 Hermanos, vetaman que utz vi ri ic'aslen. Vetaman chuka' que rix juis q'uiy achique ivetaman y romari' tok nyixtiquer niya' ivánima iviq'uin chi'ivachibil ivi'.
ROM 15:15 Pero c'o c'a ch'aka tijonic ri nc'atzin que xinc'uxla'aj chive, y man xinpokonaj tüj xintz'ibaj ri tijonic re' chupan ri vuj re'. Xintz'ibaj ri tijonic re' chive, roma ri Dios ruyo'on chuve ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija',
ROM 15:16 y rubanun chuve que xinoc rusamajel ri Jesucristo richin nintzijoj cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Y quiri' rije' nquijüch ri quic'aslen chin ri Dios roma ri nusamaj yin. Nyeka-vi chuvüch ri Dios, roma ri Lok'olüj Espíritu nuch'ajch'ojrisaj ri quic'aslen.
ROM 15:17 Ri Jesús c'o viq'uin, y romari' yin jabel nquiquicot riq'uin ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios.
ROM 15:18 Yin man ta nquitiquer nquich'o, si man ta ja ri nusamaj ri nintzijoj chive. Y richin nubanun ri samaj re', ja ri Cristo ri ucusayon vichin. Y romari' ye q'uiy cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj ri nyetaken richin. Nquitakej roma ncac'axaj ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj cheque y roma chuka' nquitz'et ri nquibanun.
ROM 15:19 Y xequitz'et chuka' ri milagros ri xenbün. Ri Lok'olüj Espíritu nuya-vi uchuk'a' chuve richin nyenbün nimak' tak milagros richin que nuc'ut que ketzij ja ri rutzij ri Dios ri nintzijoj. Yin xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic tinamit, y chuka' c'a pa ruch'ulef Ilírico. Ronojel c'a ri lugar re' xintaluj yan rubixic ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic.
ROM 15:20 Quere' ninbün roma juis ninjo' nink'alajrisaj ri utzilüj rutzijol pa tak lugar ri man etaman tüj que nc'atzin que ntakex ri Cristo, y man ja tüj ri ape' xa tz'amon chic rutzijosic coma ch'aka chic vinük.
ROM 15:21 Y tok quere' ninbün, nbanatüj c'a ri nbij chupan ri rutzij ri Dios: Que ri vinük ri man jun cac'axan tüj pari' ri Cristo, ncac'axaj c'a. Ri man jun tzijon cheque pari' rija', nk'ax cheque. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
ROM 15:22 Y roma juis ninjo' nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri man cac'axan tüj, romari' man yin nubanun tüj yin apon iviq'uin rix.
ROM 15:23 Jac'a vocomi xinq'uis yan ri nusamaj pa tak tinamit ri xinbij yan ka chive. Y riq'uin ba' nquinapon iviq'uin, roma q'uiy yan juna' nquijo'on que nquinapon ta iviq'uin. Nunucun que nquic'o iviq'uin tok nquibe pa ruch'ulef España. Ninjo' nquic'uje' jun ca'i-oxi' k'ij iviq'uin, richin que rix niya' quicot pa vánima. Y chuka' ninjo' que niya' ta chuve ri nc'atzin richin ri nubey.
ROM 15:25 Pero vocomi nquibe pa tinamit Jerusalén richin nyenjacha' jun sipanic cheque ri nquitakej-vi ri Jesús ri yec'o chiri'.
ROM 15:26 Roma ri nquitakej-vi ri Jesús ri man ye israelitas tüj ri yec'o chere' pa ruch'ulef Macedonia y pa ruch'ulef Acaya, xalüx pa cánima que nquiya' jun sipanic cheque ri hermanos israelitas ri yec'o pa tinamit Jerusalén, ri c'o nc'atzin cheque.
ROM 15:27 Ncajo' nyequito'. Y jabel c'uluman que nquibün quiri', roma nkutiquer nkabij que c'o quic'as quiq'uin ri israelitas. Roma ja ri israelitas ri xetzijon ri rutzij ri Dios cheque, y romari' c'uluman que rije' nyequito' ba' ri israelitas chuka'.
ROM 15:28 Y tok nujachon chic c'a can ri sipanic ri', nquibe pa ruch'ulef España y jari' tok nquic'o iviq'uin rix.
ROM 15:29 Y vetaman que tok nquinapon iviq'uin, nim vi ri utz ri nic'ul roma ri utzilüj rutzij ri Cristo ri ninc'uaj chive.
ROM 15:30 Hermanos, ja ri Jesucristo ri Kajaf, y ri Lok'olüj Espíritu ruyo'on que nyekajo-ki' konojel. Romari' ninc'utuj favor chive que riq'uin ronojel ivánima nibün ta orar voma. Yin ninc'utuj favor chin ri Dios. Y quiri' ninjo' que nic'utuj ta chuka' rix,
ROM 15:31 que man ta nquitzak ta pa quik'a' ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo chiri' pa ruch'ulef Judea. Y chuka' nic'utuj ta chin ri Dios que ri hermanos ri nyetaken-vi ri Jesús pa tinamit Jerusalén chila' pa ruch'ulef Judea, jabel ta ruc'ulic nquibün chin ri sipanic ri ninjüch cheque.
ROM 15:32 Y quiri', nquicot ta ri vánima tok nquinapon iviq'uin si quiri' ri rurayibül ri Dios, y nquinuxlan ta e ba' iviq'uin.
ROM 15:33 Ri Dios nuya' uxlanen pa tak kánima. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nc'uje' ta iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
ROM 16:1 Y ninchilabej c'a e chive ri hermana Febe, roma rija' jun ixok rusamajel ri Dios chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Cencrea.
ROM 16:2 Romari' tic'ulu' jabel. Quiri' c'uluman que nibün rix ri nyixtakej-vi ri Jesús, cheque ri ye jun chuka' quibanun riq'uin ri Ajaf. Ninjo' que nito' ta ri hermana Febe riq'uin ri nc'atzin chin. Roma rija' ye ruto'on ye q'uiy y quiri' chuka' rubanun viq'uin yin.
ROM 16:3 Tibana' saludar ri hermanos Priscila y Aquila, ri junan xojsamüj quiq'uin pa rusamaj ri Jesucristo.
ROM 16:4 Rije' jubama xecom chinucolic yin, y yin juis ninmatioxij cheque. Y quiri' chuka' conojel ri molaj hermanos ri man ye israelitas tüj, nquimatioxij chuka' cheque roma ri xquibün voma yin.
ROM 16:5 Y tibana' chuka' saludar ri hermanos ri nquimol-qui' pa cacho ri ca'i' hermanos ri'. Y quiri' chuka' tibana' saludar ri hermano Epeneto. Juis ninjo' rija', y ja rija' ri nabey xutaken richin ri Cristo pa ruch'ulef Acaya.
ROM 16:6 Tibana' saludar ri hermana María. Rija' juis nsamüj chi'icojol.
ROM 16:7 Tibana' chuka' saludar ri hermanos Andrónico y Junias, ri ye nuvinak vi, y junan xojc'uje' quiq'uin pa cárcel. Q'uiy yan chic juna' tiquitakej ri Cristo. Rije' nabey quitaken chic tok yin man jani rutzijol ninnimaj. Y rije' jabel vi chuka' ye tz'eton coma ri ch'aka chic apóstoles.
ROM 16:8 Tibana' saludar ri hermano Amplias. Juis ninjo' roma rija' chuka' rutaken ri Ajaf.
ROM 16:9 Tibana' saludar ri hermano Urbano. Riq'uin rija' junan xojsamüj pa rusamaj ri Jesucristo. Y tibana' chuka' saludar ri hermano Stachis, ri juis ninjo'.
ROM 16:10 Tibana' saludar ri hermano Apeles. Rija' nk'alajin que ruyo'on ránima riq'uin ri Cristo. Tibana' saludar ri hermanos ri aj pa racho ri Aristóbulo.
ROM 16:11 Tibana' saludar ri hermano Herodión, ri nuvinak vi. Tibana' saludar ri aj pa racho ri Narciso, ri ye jun quibanun riq'uin ri Ajaf.
ROM 16:12 Tibana' saludar ri hermanos Trifena y Trifosa, ri ye rusamajela' ri Ajaf. Tibana' saludar ri hermano Pérsida, ri juis ninjo'. Rija' juis samajnük pa rusamaj ri Ajaf.
ROM 16:13 Tibana' saludar ri hermano Rufo. Rija' chuka' cha'on roma ri Ajaf. Y tibana' chuka' saludar ri rute' rija', ri cachi'el chuka' nte' yin.
ROM 16:14 Tibana' saludar ri hermanos Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y ri hermanos ri yec'o quiq'uin.
ROM 16:15 Tibana' saludar ri hermanos Filólogo, Julia, ri Nereo y ri rana', ri Olimpas y ri quitaken-vi ri Jesús ri yec'o quiq'uin.
ROM 16:16 Y chuka' ninbij chive que tibana' saludar c'a ivi' chi'ivonojel riq'uin ronojel ivánima tijola-ivi'. Y tic'ulu' c'a ri saludos ri nyequitük-e conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Cristo pa tak tinamit ri yec'o chiri'.
ROM 16:17 Hermanos, yin ninchilabej c'a chive que tichajij-ivi', roma yec'o vinük ri xa nyequijachala' ri hermanos, y nquibün cheque que nyetzak, roma jun vi chic tijonic ri quic'uan y juis nyech'o chirij ri ketzij tijonic ri ic'uan rix. Ri vinük ri nyebanun quiri' man que'itzeklebej, xa tijachala-ivi' quiq'uin.
ROM 16:18 Roma rije' man ja tüj ri rusamaj ri Kajaf Jesucristo ri nquibün, xa ja ri ncajo' rije' ri nquibün. Rije' jabel tak tzij c'a ri nyequibila' y romari' juis utz ncac'axaj ri hermanos ri man nyenucun tüj jabel pari', y chanin nyech'acatüj-e pa quik'a'.
ROM 16:19 Jac'a rix, conojel quetaman chic que nitakej-vi rutzij ri Dios, y yin juis nquicot ri vánima romari'. Pero chuka' ninjo' que tivetamaj nc'uje' ina'oj chubanic ri utz y man chubanic tüj ri itzel.
ROM 16:20 Ja ri Dios nyo'on uxlanen pa tak kánima. Y rija' nbün yan chive que nyixch'acon chirij ri itzel-vinük. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a iviq'uin.
ROM 16:21 Ri hermano Timoteo nutük-e saludos chive. Kachibilan-ki' pa rusamaj ri Dios. Nquitük-e chuka' saludos cheque ri hermanos Lucio, ri Jasón y ri Sosípater. Rije' ye nuvinak vi.
ROM 16:22 Y yin Tercio, ri nquitz'iban-e ri rutzij ri hermanos Pablo, nyixinbün saludar. Yin, jun chuka' nubanun riq'uin ri Ajaf.
ROM 16:23 Ri hermano Gaio nyixrubün saludar. Vocomi ja pa racho rija' c'o-vi nu-posada, y chere' chuka' nyepu'u-vi conojel hermanos. Ri hermano Erasto nutük-e saludos chive. Ja rija' ri tesorero chupan ri tinamit re'. Y quiri' chuka' nutük-e saludos chive ri hermano Cuarto.
ROM 16:24 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
ROM 16:25 Tiya' c'a ruk'ij ri Dios. Roma xaxe rija' ri ntiquer nbanun chive que más niya' ivánima riq'uin. Quiri' nbij ri utzilüj tzij richin colonic, ri rutzij ri Jesucristo ri nintzijoj yin. Ri tzij re' man katz k'alajrisan tüj pe utz roma ri Dios, xa c'a ja ri tiempo re' xuk'alajrisaj jabel.
ROM 16:26 Vocomi xk'alajrisüs yan c'a, y romari' tok nk'ax cheke ri ye tz'iban can coma ri achi'a' k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xec'uje' ojer can. Ri Dios ri c'o richin chi jumul, rubin can que titzijos cheque conojel vinük, y jari' ri ntajin vocomi, richin que tiquiya' cánima riq'uin rija' y tiquitakej ri rutzij.
ROM 16:27 Xaxe jun Dios c'o y riq'uin rija' c'o-vi ronojel etamabül. Tikaya' c'a ruk'ij rija' richin jumul. Xaxe roma ri Jesucristo nkutiquer nkaya' ruk'ij ri Dios. Quiri' c'a.
1CO 1:1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo, y ja ri Dios ri xinoyon richin xinoc apóstol roma jari' ri rurayibül rija'. Yin vachibilan c'a ri hermano Sóstenes,
1CO 1:2 tok nintz'ibaj-e ri carta re' chive rix hermanos ri rixc'o pa tinamit Corinto, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios, ri ch'ajch'ojrisan chic ri ic'aslen roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Rix hermanos xixoyox roma ri Dios richin xixoc ri iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Jesús, cachi'el xbün quiq'uin ri ch'aka chic ri nquiya' ruk'ij ri Kajaf Jesucristo pa ch'aka chic tinamit. Ja rija' ri Kajaf konojel roj ri kataken.
1CO 1:3 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
1CO 1:4 Yin chi jumul c'a ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chive. Xaxe c'a roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on y takon-pe roma ri Dios tok nivil ri utz ri'.
1CO 1:5 Ja vi c'a rija' ri xbanun beyoma' chive, roma juis q'uiy etamabül ri xivil riq'uin rija' y xbün chive que jabel rubixic nibün chin ri ivetaman.
1CO 1:6 Cachi'el vi ri xtzijos chive que rix nivil ri utz roma ri Cristo, quiri' c'a nbanatüj, quiri' vi nk'alajin pa tak ic'aslen vocomi.
1CO 1:7 Y riq'uin c'a ri ivilon-pe ri utzilüj tak sipanic ri nuya' ri Cristo chin nibün ri rusamaj rija', ronojel c'a c'o chic iviq'uin, xa xe chic c'a ivoyoben ri k'ij tok ri Kajaf Jesucristo npu'u jun bey chic.
1CO 1:8 Riq'uin ronojel re' yin Pablo ninjo' que nquic'uxla'aj chive que ri Kajaf Jesucristo nyixruto-vi chupan ri ic'aslen, richin que man nijun imac nk'alajin chuvüch rija' tok napon ri k'ij ri richin rija'.
1CO 1:9 Ri Dios nyerubün-vi ronojel ri ye rubin. Nyixruto-vi chupan ri ic'aslen. Ja rija' c'a ri xoyon ivichin richin que junan ivüch nbün riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri Ruc'ajol rija'.
1CO 1:10 Hermanos, pa rubi' c'a ri Kajaf Jesucristo ninc'utuj favor chive, que junan ivüch tibana'. Man quepu'u itzel tak nojibül iviq'uin richin nijachala-ivi'. Xa junan ta c'a ri ninuc, junan ta ina'oj nibün.
1CO 1:11 Roma ri ru-familia ri ixok Cloé xquitzijioj can chuve, que rix hermanos c'o oyoval chi'icojol ri chila'.
1CO 1:12 Rije' xquitzijoj c'a chuve que rix ijachalon-ivi', que yec'o ri quibanun que ja yin Pablo ri ncajo' nquitzeklebej. Yec'o c'a ri ncajo-vi nquitzeklebej ri hermano Apolos. Yec'o c'a ja ri hermano Pedro ri ncajo'. Y yec'o ri nquibij que xaxe rije' ri ketzij nquitzeklebej ri Cristo.
1CO 1:13 Chi'ivonojel c'a rix richin ri Cristo. ¿Pero junan comi ivüch? Man quiri' tüj, rix xa nyixtajin nivech' ri Cristo. Man tibün quiri'. Ja rija' ri xcamsüs chuvüch ri cruz ivoma, y man ja tüj yin Pablo. Y tok xixban bautizar, richin que rix nitzeklebej rija' y man richin tüj que nquinitzeklebej yin.
1CO 1:14 Romari' yin Pablo ninya' matiox chin ri Dios que chi'icojol rix xaxe ri hermano Crispo y ri hermano Gaio ri xenbün bautizar.
1CO 1:15 Roma riq'uin ri' rix manak modo c'a nibij que ja yin Pablo ri c'uluman que nquinitzeklebej, roma man ja tüj pa nubi' yin que xixban ta bautizar.
1CO 1:16 Chuka' xinbün bautizar ri hermano Estéfanas y ri yec'o pa racho. Y man nka' tüj chinuc'u'x si c'a yec'o ch'aka chic ri xenbün bautizar. Xaxe ri' ri nyeka-pe chinuc'u'x vocomi.
1CO 1:17 Ri Cristo man richin tüj c'a que ninbün bautizar tok xinruya' pa rusamaj. Rija' xinruya' richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Y tok nintzijoj ri tzij ri', man nincusaj tüj c'a etamabül richin ri ruch'ulef, nixta man riq'uin tüj chuka' jabel tak tzij. Roma ninjo' nk'alajin que ja ri rucamic ri Cristo chuvüch ri cruz ri c'o ruchuk'a' y man ja tüj ri nutzij yin.
1CO 1:18 Y tok ntzijos ri camic ri xuc'uaj ri Cristo chuvüch ri cruz, nk'alajin-vi que c'o ruchuk'a'. Quiri' ri nk'alajin chikavüch roj ri katz'amon ri bey richin colonic. Y jari' ri nucusaj ri Dios richin nyerucol conojel ri nyetaken richin. Jac'a ri vinük ri xa pa k'ak' quitz'amon-vi bey, chiquivüch rije' ri ntzijos ri rucamic ri Cristo chuvüch ri cruz, xa man jun vi nc'atzin cheque.
1CO 1:19 Y pa quivi' rije', ri Dios rubin can c'a: Yin ninbün c'a cheque ri vinük ri juis quina'oj chuvüch ri ruch'ulef que nyesatz. Ninbün que man jun vi nc'atzin ri etamabül ri quichajin. Quiri' ri tz'iban can.
1CO 1:20 Man jun vi c'a nyec'atzin ri etamanela' israelitas y ri man israelitas tüj. Man jun vi chuka' nyec'atzin ri vinük ri jabel rubixic nquibün chin ri etamabül richin ri ruch'ulef. Roma ri Dios rubanun chin ri etamabül richin ri ruch'ulef que man jun c'atz.
1CO 1:21 Ri Dios juis vi retaman y romari' man xucha' tüj ri etamabül richin ri ruch'ulef richin que riq'uin ri' ri vinük nquetamaj ta ruvüch rija'. Ri Dios xunuc que ja ri rucamic ri Cristo ri nucusaj richin nyerucol ri vinük ri nquitakej rija'. Quiri' xunuc ri Dios, stape' (aunque) chiquivüch ri vinük man jun vi nc'atzin. Y jari' ri nkatzijoj roj.
1CO 1:22 Man nc'atzin tüj c'a cheque ri nuvinak israelitas, roma rije' ncajo' que ri Dios ta nuc'ut jun retal chiquivüch. Y cheque ri man ye israelitas tüj, man nc'atzin tüj chuka', roma rije' ncajo' que nk'ax ta ronojel cheque, cachi'el ri nquibün riq'uin jun etamabül aj-ruch'ulef.
1CO 1:23 Y roj ja ri Cristo ri xcamsüs chuvüch ri cruz ri nkatzijoj. Y ri' xa nbün c'a cheque ri nuvinak israelitas que nyetzak roma ri man utz tüj ncac'axaj, y chiquivüch c'a ri man ye israelitas tüj man jun vi nc'atzin.
1CO 1:24 Jac'a roj ri xojoyox roma ri Dios richin xojrucol, chi israelitas y man israelitas tüj, ketaman que ri uchuk'a' y ri etamabül richin ri Dios, ja vi ri Cristo.
1CO 1:25 Y ketzij vi que ri na'oj ri c'o riq'uin ri Dios juis nim, roma ri na'oj ri más co'ol ri c'o riq'uin rija' man jun vinük nrilon chin, stape' (aunque) juis ta retaman. Y quiri' chuka' ri uchuk'a' ri más co'ol richin ri Dios, c'a juis nc'o ruvi' nim chuvüch ri uchuk'a' más nim ri richin ri vinük.
1CO 1:26 Nk'alajin-vi que ri Dios juis runa'oj c'o riq'uin. Tinucu' chi'icojol rix hermanos ri xixoyox chuka' roma ri Dios richin xixcolotüj. Rix man q'uiy tüj c'a ri rix etamanela' vi chiquivüch ri vinük chuvüch ri ruch'ulef. Man q'uiy tüj rix c'a ri c'o uchuk'a' pan ik'a'. Y man q'uiy tüj rix chuka' ri c'o ik'ij.
1CO 1:27 Pero man riq'uin tüj ri' ri Dios xixrucha', stape' (aunque) nbix chive coma ri vinük que man jun ivetaman. Quiri' c'a nquibij chive ri vinük ri quiyo'on vi cánima riq'uin ri ruch'ulef. Pero ri Dios xixrucha-vi, richin nk'alajin que ri etamabül richin ri ruch'ulef xa man jun vi nc'atzin. Y rix ri nbix chive coma ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef que man jun ivuchuk'a', ri Dios xixrucha'. Quiri' xbün richin nk'alajin que ri uchuk'a' richin ri ruch'ulef xa man jun vi nc'atzin.
1CO 1:28 Y rix ri manak ik'ij y nyixetzelüs coma ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef, ja ri Dios ri xixcha'on. Y quiri' chuka' rix ri nbix chive que xa rix man jun ic'atz, ri Dios xixrucha'. Quiri' xbün richin nc'ut que ri c'o juis quik'ij chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man jun vi nyec'atzin.
1CO 1:29 Y quiri' xbün ri Dios richin que man jun c'a vinük ri ntiquer nbün nim rakün nuna' chuvüch rija', y nbij ta que ri Dios man jun vi nc'atzin chin.
1CO 1:30 Pero ri Dios xbün cheke roj que jun kabanun riq'uin ri Cristo Jesús. Xk'alajin-vi c'a ri etamabül richin ri Dios chikavüch roj roma ri Cristo. Xbün-vi c'a que roma ri Cristo man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y roma chuka' ri Cristo xch'ajch'ojrisüs ri kac'aslen y xojcolotüj.
1CO 1:31 Y quiri' nk'alajin que xe rija' ri c'uluman que nkanimirsaj rubi'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, tok nbij: Tok roj nkajo' nkabün nim kak'ij roj, tika-pe c'a chikac'u'x que xaxe ri rubi' ri Dios ri c'uluman que nkabün nim chin. Quiri' c'a ri tz'iban can.
1CO 2:1 Y quiri' vi xinbün yin, hermanos, tok xinapon iviq'uin. Man riq'uin tüj etamabül richin ri ruch'ulef xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, nixta man riq'uin tüj chuka' jabel tak tzij.
1CO 2:2 Roma yin nubin-vi pa vánima que tok nquinapon iviq'uin, xe ri Jesucristo y ri rucamic chuvüch ri cruz ri nintzijoj chive.
1CO 2:3 Y tok xinc'uje' iviq'uin, xinna' que yin nuyon man jun nquitiquer ninbün. Xa juis xinxbij-vi' roma riq'uin ba' man ninc'uaj tüj chi utz ri rusamaj ri Dios chi'icojol. Y romari' hasta xinbarbot.
1CO 2:4 Y tok xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, man xincusaj tüj c'a retamabül jun vinük, nixta man xincusaj tüj chuka' jabel tak tzij, xa ja ri Lok'olüj Espíritu y ri ruchuk'a' ri Dios ri xesamüj viq'uin.
1CO 2:5 Richin quiri' tok rix niya' ivánima chin ri Dios chin nyixrucol, jari' roma rutzij ri Dios y man xaxe tüj roma ri jabel tak rutzij jun vinük. Roma ja ri Dios ri nchajin ruchuk'a' chin nbün-vi ri achique ri nbij.
1CO 2:6 Man riq'uin tüj c'a ri', roj c'o-vi etamabül nkac'ut chiquivüch ri hermanos ri ye q'uiyinük chic chupan ri rutzij ri Dios. Jun etamabül ri man richin tüj ri ruch'ulef, nixta man quichin tüj chuka' vinük ri nimak' quik'ij chuvüch ri ruch'ulef, ri xa napon ri k'ij tok nyeq'uis.
1CO 2:7 Ri etamabül c'a ri nkac'ut roj chiquivüch ri hermanos ja ri etamabül richin ri Dios. Etamabül ri man jun bey k'alajrisan ta jabel. Evatül-vi c'a, pero xk'alajrisüs chupan ri ka-tiempo roj. Xk'alajrisüs c'a ri runucun-pe ri Dios que nbün. Man jani c'o tüj ri ruch'ulef tok ri Dios xunuc yan que nkubec'uje' chila' chicaj riq'uin rija' ri c'o ruk'ij y jabel nyekabana' riq'uin rija'.
1CO 2:8 Y ri etamabül re' man nk'ax ta c'a cheque ri vinük nimak' quik'ij chuvüch ri ruch'ulef. Roma si xk'ax ta cheque, chanin ta xquitz'et y xquetamaj ta ruvüch ri Cristo ri Ajaf, ri c'o ruk'ij, y man ta xquicamsaj chuvüch ri cruz.
1CO 2:9 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Man jun c'a tz'eteyon ri ye ruchojmirsan ri Dios richin que nuya' cheque ri nyejo'on richin rija'. Y chuka' man jun ri ac'axayon nixta nucuyun ta ba'. Quiri' nbij ri tz'iban can.
1CO 2:10 Jac'a roj riq'uin ri Lok'olüj Espíritu ri rutakon-pe ri Dios xketamaj-vi. Y ri Lok'olüj Espíritu retaman-vi ronojel. Retaman hasta ri nimalüj runojibül ri Dios.
1CO 2:11 ¿C'o comi jun vinük ri etamayon achique nunuc jun chic vinük? Man jun. Xaxe ri ru-espíritu rija' mismo ri etamayon achique nunuc. Y quiri' chuka' man jun etamayon ri runojibül ri Dios, xaxe ri Espíritu richin ri Dios.
1CO 2:12 Y roj ja ri Espíritu ri' kilon, ri petenük riq'uin ri Dios, y man ja tüj ri espíritu richin ri ruch'ulef. Ja ri Dios ri yo'on ri Espíritu ri' cheke, richin que nketamaj ronojel ri achique nuya-pe ri Dios cheke.
1CO 2:13 Y tok nkabij ronojel re' cheque ri hermanos ri nyeruc'uaj-vi ri Lok'olüj Espíritu, man nyekacusaj tüj tzij ri ye petenük riq'uin ri retamabül richin jun vinük. Xa nyekacusaj c'a tzij ri ye petenük riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, richin que nyekabij ri nyeruc'ut rija' chikavüch.
1CO 2:14 Ri vinük ri manak ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios quiq'uin, man ncajo' tüj ri tijonic ri ye petenük riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Chiquivüch rije' xa man jun vi nc'atzin. Man nk'ax ta cheque. Roma xaxe ri c'o ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin, xaxe cheque rije' nk'ax-vi y quetaman que c'o rakalen ri tijonic ri'.
1CO 2:15 Roj ri nkuruc'uan ri Lok'olüj Espíritu nkutiquer nkabij ri achique c'o rakalen y achique ri man jun rakalen. Y man jun nbin que man utz tüj ri nkabün.
1CO 2:16 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: ¿C'o comi jun vinük ri retaman achique nunuc ri Ajaf Dios? ¿O c'o comi jun vinük ri ntiquer nbij chin rija' ri achique ri utz que nbün? Quiri' ri tz'iban can. Jac'a roj ri nkuruc'uan ri Lok'olüj Espíritu, c'o chic runojibül ri Cristo kiq'uin.
1CO 3:1 Hermanos, tok yin xinc'uje' iviq'uin rix xintz'et ri ic'aslen, que man ta rix uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu. Xa ja ri irayibül rix ri nibün y man ta rix q'uiyirnük chupan ri rutzij ri Cristo, xa c'a rix cachi'el ac'uala'. Y romari' c'o ch'aka chic tijonic ri man xinya' tüj chive.
1CO 3:2 Xaxe ri tijonic ri man ye c'ayuf tüj xinya' chive, roma man jani nk'ax ta chive ri ch'aka chic tijonic. Rix cachi'el ac'uala' ri c'a nyetz'uman na y man jani nyetiquer nquic'ux vüy. Xa quiri' c'a ibanun.
1CO 3:3 Rix xa ja vi c'a ri irayibül ri uc'uayon ivichin. Man utz tüj c'a nitz'et jun chic vinük ri utz c'o. C'o oyoval chi'icojol. Ijachalon-ivi'. ¿Man nk'alajin tüj comi riq'uin ri ronojel ri achique nyixtajin chubanic que xa ja ri irayibül ri uc'uayon ivichin? Ri ic'aslen xa junan c'a riq'uin ri quic'aslen ri vinük ri manak ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin.
1CO 3:4 Rix xa ijachalon-ivi'. Yec'o ri quibanun que ja yin Pablo ri ncajo' nquitzeklebej y yec'o ri ncajo-vi nquitzeklebej ri hermano Apolos. ¿Man nk'alajin tüj comi que c'a ja vi ri irayibül ri uc'uayon ivichin?
1CO 3:5 ¿Achique comi ri hermano Apolos, y yin achique comi yin Pablo? Roj man roj Dios tüj, roj roj rusamajela' rija'. Rija' ruyo'on jun kasamaj chikajujunal ri kataken. Ri Ajaf Dios xucha' ri Apolos y xinrucha' yin Pablo chuka', richin xkatzijoj ri rutzij chive rix y romari' tok xitakej.
1CO 3:6 Yin xintic ri rutzij ri Dios pa tak ivánima. Ri hermano Apolos xusamajij ri tzij ri'. Pero ja ri Dios ri xbanun que xq'uiy pa tak ic'aslen.
1CO 3:7 Romari' ja ri Dios ri c'o rakalen, roma ja rija' ri xbanun que xq'uiy ri rutzij pa tak ivánima, yin xaxe xintic ri rutzij pa tak ivánima y man jun chic xinbün. Y quiri' chuka' ri hermano ri xsamajin ri tzij ri', xaxe c'a chuka' ri' xbün.
1CO 3:8 Yin ri xinticon ri rutzij ri Dios pa tak ivánima y ri hermano ri xsamajin ri tzij ri', roj junan c'a, que roj ca'i' c'a nkac'ul ri rajil-ruq'uexel ri samaj ri xkabün.
1CO 3:9 Roma kachibil ki' pa rusamaj ri Dios, y rix rix cachi'el rulef ri Dios ri nusamajij-vi rija'. Rix chuka' rix cachi'el jun jay ri nbün ri Dios.
1CO 3:10 Ri Dios xbün c'a favor chuve que xinruya' chupan ri rusamaj. Romari' xinoc cachi'el jun utzilüj banuy-jay. Y tok xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, jari' tok xinbün ri ruxe' ri jay. Pero man yin tüj c'a nquipaban-e ri ch'aka chic chin ri jay. Xa yec'o ch'aka chic ri nyepaban ri jay. Y conojel ri nyepaban ri jay, tiquitz'eta' c'a que jabel rubanic tiquibana' chin.
1CO 3:11 C'o chic ri ruxe' ri jay, y ri' ja ri Jesucristo. Y man jun chic c'a ntiquer nyo'on jun chic ruxe'.
1CO 3:12 Yec'o ri k'anapük nquicusaj-e, pari' ri ruxe' ri c'o chic, richin nquibün ri jay. Yec'o ri nquicusaj sakpük y yec'o ri nyequicusaj ch'aka chic abüj ri ye jabel. Y yec'o ch'aka chic ri nyepaban ri jay xa riq'uin che' y tz'alün, riq'uin q'uin y riq'uin chuka' jun chic k'ayis.
1CO 3:13 Y napon c'a ri k'ij tok nk'alajin ri kasamaj chin ri Dios chikajujunal si utz o man utz tüj, roma ntijox riq'uin k'ak'.
1CO 3:14 Y si ri jay ri xkapaba' pari' ri ruxe' nucoch' ri k'ak' y man nc'at tüj, roj nkac'ul jun utzilüj rajil-ruq'uexel roma ri samaj ri xkabün.
1CO 3:15 Pero si nc'at ri jay ri xkapaba', man jun rajil-ruq'uexel nkac'ul. Roj nkucolotüj, pero ri samaj ri xkabün xa nc'at.
1CO 3:16 ¿Man ivetaman tüj c'a rix que rix racho ri Dios? ¿Man ivetaman tüj c'a que ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios c'o pa tak ivánima?
1CO 3:17 Si c'o ri nuvulaj ri racho ri Dios, ri Dios nuvulaj-e chuka' ri nbanun quiri' richin que nberutija' pokonül. Roma ri racho ri Dios lok'olüj vi, y ri jay ri' ja rix.
1CO 3:18 Man tich'üc-ka-ivi'. Si c'o jun chi'icojol ri nuna' que q'uiy retaman ri ronojel ri c'o chuvüch ri ruch'ulef, nc'atzin que tubana' que xa vit oc y tujala' ri runojibül. Tubana' que xa manak nk'ax chin ri richin ri ruch'ulef, richin que rija' nberila' ri ketzij etamabül.
1CO 3:19 Roma chuvüch ri Dios, ri etamabül richin ri ruch'ulef xa man jun nc'atzin-vi, cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can: Ri vinük ri nquiya' cánima riq'uin ri etamabül ri c'o chuvüch ri ruch'ulef, q'uiy mul xa rubanic ri itzel nquicusaj-vi y chiri' c'a nyerutz'om-vi ri Dios. Riq'uin c'a ri etamabül ri c'o quiq'uin nyerutz'om-vi y nyetzak pa ruk'a'.
1CO 3:20 Y chuka' nbij: Ri Ajaf retaman ri quinojibül ri vinük ri c'o etamabül quiq'uin, y chuka' retaman que man jun vi nc'atzin ri nojibül ri'. Quiri' ri tz'iban can.
1CO 3:21 Roma c'a ri' man tibün que xaxe jun vinük ri c'o ruk'ij chivüch. Man timestaj c'a que ri ye ruyo'on-pe ri Dios, xa ye ivichin vi rix.
1CO 3:22 Ronojel ivichin rix. Ivichin rix ri Pablo, ri Apolos, ri Pedro, ri ruch'ulef, ri c'aslen, ri camic, ri ntzu'un vocomi y ri ntzu'un ri chikavüch apu. Ronojel ivichin vi rix.
1CO 3:23 Y rix rix richin ri Cristo, y ri Cristo richin ri Dios.
1CO 4:1 Romari' rix nc'atzin c'a que nkujitz'et que roj rusamajela' vi ri Cristo, y yo'on pa kak'a' que jabel ruk'alajrisasic nban chin ri runojibül ri Dios ri xa c'ate ba' xuk'alajrisaj chikavüch.
1CO 4:2 Y conojel c'a ri yo'on pa quik'a' richin jabel nyek'alajrisan ri runojibül ri Dios, nc'atzin c'a que tiquibana' ri samaj ri', ri cachi'el c'uluman que nquibün chin.
1CO 4:3 Pero man jun c'a vinük ri ntiquer nbin si utz quisamaj o xa man utz tüj. Romari' yin, si utz o man utz tüj ntz'et ri nusamaj ivoma rix, man jun nbün chuve. Y si c'o chuka' jun juez ntz'eton ri nusamaj, man jun chuka' nbün chuve. Roma xa man jun vinük ntiquer nbin, si utz o man utz tüj ri nusamaj. Hasta yin man nquitiquer tüj ninbij si utz o man utz tüj ninbün chin ri samaj.
1CO 4:4 Yin ninna' que jabel nubanun chin ri samaj. Pero man roma tüj ri' nquitiquer ta ninbij que ronojel ri nubanun, jabel ta utz. Ja ri Ajaf ri ntz'eton ri nusamaj y ja rija' ri nbin si utz xinbün chin o xa man utz tüj.
1CO 4:5 Roma c'a ri' rix man quixnabeyüj yan richin nibün juzgar, y nibij que la jun hermano la' utz rusamaj, pero la jun chic la' xa man utz tüj ri rusamaj. Man tibün quiri'. Nc'atzin que tivoyobej na ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri Ajaf Jesús. Rija' nyerelesaj-pe chuvüch sük ri nkubanun ri man nyek'alajin tüj y nyeruk'alajrisaj-pe ri achique c'o pa tak kánima. Y ri Dios jari' c'a tok nbij cheke chikajujunal roj que utz ri xkabanala'.
1CO 4:6 Hermanos, ronojel ri xinbij yan tok xinch'o pari' ri hermano Apolos y pa nuvi' yin, xinbij roma ninjo' que nk'ax ta jabel chive ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. Ninjo' que man tina' que rix c'o juis ik'ij y nkasaj quik'ij ri ch'aka chic.
1CO 4:7 Rix ri c'o juis ik'ij nina', ¿achique comi biyon chive que ja rix ri más nim ik'ij? ¿Roma achique ta comi c'a ri ichajin rix ri man ja tüj chuka' ri Dios yo'on-pe chive? Man jun. Y si quiri', man jun nc'atzin-vi que nim ivakün nina'. Xa ta iyon rix, man ta jun c'o ichajin.
1CO 4:8 Rix nina' que c'o chic ronojel ichajin y man jun chic ri nc'atzin chive. rix beyoma' chic nina' rix. C'o chic autoridad pan ik'a' nina' y roj man nkuc'atzin tüj chive. Jabel ta ri' si ta c'o chic autoridad pan ik'a', richin que roj nkujoc ta chuka' autoridades iviq'uin rix.
1CO 4:9 Yin ninbij que ri Dios rubanun cheke roj apóstoles que manak oc kak'ij chiquivüch conojel. Roj cachi'el achi'a' ri bin que quecamsüs, y conojel nkujquitz'et. Nkujquitz'et-pe ri ángeles y chuka' ri vinük ri yec'o chere'.
1CO 4:10 Chivüch rix, roj roj nacanük vi c'a chupan ri rusamaj ri Cristo, jac'a rix c'o más etamabül ichajin riq'uin ri Cristo. Chivüch rix, roj xa manak kuchuk'a', jac'a rix juis vi ivuchuk'a'. Chivüch rix, roj xa man jun kak'ij, jac'a rix juis ik'ij.
1CO 4:11 Y ri' ketzij. Roma nkuvayjan, nchaki'j kachi', manak katziek, nkuch'ay, y manak kacho.
1CO 4:12 Roj juis c'a nkusamüj richin nkach'üc kavay. Y tok c'o ri nyeyok'on kichin, roj xa nkac'utuj ri utz ri nuya' ri Dios pa quivi'. Y tok c'o itzel nquibün ri vinük cheke roma ri rubi' ri Cristo, roj nkacoch'.
1CO 4:13 Tok itzel nquibij chikij, roj man jun itzel nkabij cheque. Pa ruq'uexel ri', roj ja ri utz ri nkabij cheque. quibanun c'a pe cheke que manak oc kak'ij. Xa roj cachi'el k'ayis chiquivüch.
1CO 4:14 Ronojel ri xinbij man richin tüj c'a ninya' iq'uix. Man quiri' tüj. Xaxe ninjo' nyixinpixabaj ba', roma yin ninna' rix cachi'el valc'ual, y juis nyixinjo'.
1CO 4:15 Ja yin ri xintzijon ri utzilüj tzij richin colonic chive nabey. Rix xitakej ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, roma ri tzij ri xintzijoj chive, y romari' yin xinoc cachi'el jun tata'aj chive rix. Y stape' (aunque) yec'o ta diez mil ri nyetijon ivichin pari' ri Cristo, xaxe yin ri cachi'el itata'.
1CO 4:16 Y romari' ninc'utuj favor chive que tic'uaj jun c'aslen utz, cachi'el ri nuc'aslen yin.
1CO 4:17 Quiri' ninjo' chive, y romari' xintük-e ri hermano Timoteo iviq'uin, richin nuc'uxla'aj chive ri achique rubanic c'aslen riq'uin ri Cristo, ri xivetamaj can tok xinc'uje' chila' iviq'uin. Yin juis ninjo' ri Timoteo. Rija' cachi'el valc'ual, y chuvüch ri Ajaf ruyo'on-vi ránima. Y cachi'el nbij rija' chive que nc'atzin que rix nic'uaj jun c'aslen utz, quiri' chuka' ninbij yin cheque conojel hermanos, ape' na nquimol-vi-qui' pa rubi' ri Cristo.
1CO 4:18 Yec'o hermanos chi'icojol ri juis quik'ij nquina' y romari' nquinuc que yin ninpokonaj chic nquinapon iviq'uin, nquibij.
1CO 4:19 Pero ri nquibij xa rije' nyenucun-ka quiri', roma yin nquinapon yan iviq'uin, si quiri' nrajo' ri Ajaf. Y tok nquinapon, nyentz'et ri hermanos ri nquina' que juis quik'ij, y man xaxe tüj más ri quitzij ri ninjo' ninvac'axaj. Ri ninjo' ninvetamaj yin, si c'o ri ruchuk'a' ri Dios quiq'uin.
1CO 4:20 Roma jun vinük, si nk'alajin ri ruchuk'a' ri Dios pa ruc'aslen, k'alüj que c'o pa ruk'a' ri Dios. Pero si xaxe ri nch'o, man k'alüj tüj si c'o pa ruk'a' ri Dios.
1CO 4:21 Tok yin nquinapon iviq'uin, ¿achique nijo' que ninbün chive? ¿Rix nijo' comi que nquibechapon chivij roma man utz tüj ri ic'aslen ic'uan, o nijo' que nquinapon iviq'uin riq'uin ronojel vánima nyixinjo'?
1CO 5:1 Juis c'a rutzijol ri banatajnük chi'icojol rix. Roma c'o jun hermano xquic'ün-ka-qui' riq'uin ri ruca'n rute' pa jay. Y hasta ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios man jun bey nquibün ta quiri'.
1CO 5:2 ¿Man c'uluman tüj comi que más utz nyixbison y nyixok' roma ri rubanun ri hermano ri' y nivelesaj ta e chi'icojol? Pero rix pa ruq'uexel que quiri' ta nibün, xa man jun achique chive. Cachi'el man jun banatajnük chi'icojol.
1CO 5:3 Yin man yinc'o tüj apu iviq'uin, pero ri nu-espíritu c'o-apu iviq'uin. Y romari' xinnuc yan ri achique nc'atzin que nkabün chin ri hermano ri xbanun quiri'.
1CO 5:4 Y pa rubi' c'a ri Kajaf Jesucristo, tok nkamol-ki', rix y yin, roma ri nu-espíritu nc'uje-vi-apu iviq'uin, ri Kajaf Jesucristo nuya-vi uchuk'a' pa kak'a' richin nkabün ri c'uluman que nban.
1CO 5:5 Tikabana' chin que tel-e chikacojol, y tok rija' c'o chic pa ruk'a' ri itzel-vinük, nutij pokonül. C'ateri' rija' nuya' can ri itzel rurayibül. Ntzolij ta pe ruc'u'x. Man ta nbe pa k'ak', xa ncolotüj ta chupan ri k'ij tok ri Ajaf Jesús npu'u chic jun bey.
1CO 5:6 ¿Achique roma rix nik'olaj-ivi' y nina' que utz ic'aslen, y xa man quiri' tüj? Roma c'o ri mac chi'icojol. ¿Man ivetaman tüj c'a que tok niya' k'ij chin ri mac, chanin ninimür? Cachi'el ri nbün ri levadura, xa riq'uin nic' nquiya' chupan ri qui'en chin nban caxlan vüy, ntoc chupan ronojel ri qui'en. Y quiri' chuka' nbün ri mac, xa riq'uin rix niya' k'ij chin jun, xa quiri' chuka' nquitz'om rubanic conojel.
1CO 5:7 Romari' tivelesaj c'a e ronojel ri mac ri c'o chi'icojol, richin que nyixoc cachi'el jun c'ac'a' muban qui'en chin caxlan vüy ri manak levadura riq'uin. Rix ch'ajch'ojrisan chic ri ic'aslen roma ri Cristo tok xcom chuvüch ri cruz. Tok rija' xcamsüs, xban c'a chin cachi'el xban cheque ri ovejas ri xecamsüs pa tak kanimak'ij roj israelitas, ri nbix pascua chin koma roj israelitas.
1CO 5:8 Ticanaj c'a can ronojel ri mac y tikachajij-ki' jabel. Tikabana' c'a cachi'el xquibün ri kavinak israelitas. Rije' richin ri nimak'ij rubini'an pascua koma roj israelitas, xquichajij-qui' jabel richin man xquic'ux tüj ri caxlan-vüy ri c'o levadura riq'uin. Quiri' chuka' tikabana' roj, tikachajij-ki' chuvüch ri mac. Tikaya' can rubanic ronojel itzel y man quepu'u chic nojibül ri man ye utz tüj pa kánima. Kojoc c'a cachi'el ri caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin. Ketzij ta ronojel ri nkabün y nkabij, man riq'uin tüj ca'i' kapalüj.
1CO 5:9 Chupan ri nabey carta ri xintük-e iviq'uin más banun can, xinbij chive que man que'ivachibilaj ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nquibün quimac.
1CO 5:10 Y tok yin xinbij quiri', pari' hermanos xinch'o-vi. Y man xinch'o tüj pa quivi' ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo. Vinük ri c'a yec'o chupan ri mac. Ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nquibün quimac. Vinük ri c'a ncajo' que ronojel quiq'uin ta rije' c'o-vi. Nye'elek', y c'a nquiya' chuka' quik'ij dios (tiox) ri man ye ketzij tüj. Yin, man pari' tüj c'a ri vinük re' xinch'o-vi, roma richin que nkajüch ta e ki' roj quiq'uin rije', nc'atzinej que nkujel-e chuvüch ri ruch'ulef.
1CO 5:11 Ri xinjo' xinbij chive rix chupan ri nabey carta ri' ja ri man tivachibilaj jun hermano ri nbün rumac quiri'. Man c'a tivachibilaj jun achi ri nbij que rija' hermano y xa nc'uje' riq'uin jun ixok ri xa man rixjayil tüj, y quiri' chuka' man tivachibilaj jun ixok ri nbij que rija' hermana y xa nc'uje' riq'uin achi ri man rachijil tüj. Y quiri' chuka' ri nyejo'on que ronojel quiq'uin ta rije' c'o-vi, ri nyeyo'on quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, ri nyeyok'on, ri nyek'abür, y ri nye'elek'. Si nquibij que ye hermanos y xa nquibün quimac quiri' man que'ivachibilaj, y chuka' ninbij nixta quixva' quiq'uin. ¿Achique roma rix xa ximestaj ri xintz'ibaj chupan ri nabey carta ri'?
1CO 5:12 Jac'a pa quivi' ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo, man pa nuk'a' tüj yin c'o-vi richin que ninbün juzgar pa quivi' roma ri c'aslen ri quic'uan. Xa ja ri hermanos ri nquibün quimac ri nc'atzin que nyekatz'et, roma rije' yec'o-vi chikacojol.
1CO 5:13 ¿Y achique roma vocomi nich'üc-ivi' y nibij que jabel utz ic'aslen? Y xa man quiri' tüj roma c'o chi'icojol ri jun achi ri quic'uan-qui' riq'uin ruca'n rute', y man jun achique nibij chin. Ri vinük ri man quitaken tüj y man chi'icojol tüj yec'o-vi, ja ri Dios ri nbün juzgar pa quivi' rije'. Jac'a ri jun hermano re' ri c'o chi'icojol y ntajin chubanic ri itzel, nc'atzin que tivelesaj-e chi'icojol.
1CO 6:1 ¿Achique comi roma rix tok c'o jun hermano c'o rubanun chive xa choj nyixbe quiq'uin jueces ri man quitaken tüj ri Cristo, y man nyixbe tüj quiq'uin ri hermanos richin que ja ta rije' ri nyebanun ruchojmil ri oyoval c'o chi'icojol? ¿Man ivetaman tüj c'a que xa jun q'uixaj que rix nibün quiri' chin jun hermano?
1CO 6:2 ¿Man nyixtiquer tüj comi c'a nichojmirsaj ri oyoval ri nyebanatüj chi'icojol? ¿Man ivetaman tüj c'a que napon na ri k'ij tok konojel roj ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios nkabün juzgar pari' ri ruch'ulef?
1CO 6:3 ¿Man ivetaman tüj c'a que napon ri k'ij tok roj nkabün juzgar pa quivi' ri ángeles? Y si quiri', ¿achique c'a roma man nkutiquer tüj nkabün juzgar pa quivi' oyoval ri nyebanatüj chikacojol chupan ri kac'aslen chuvüch ri ruch'ulef?
1CO 6:4 Y si c'o ri nbanatüj chiquicojol ca'i' hermanos, chivüch c'a rix tapon-vi. Roma hasta ri más manak oc quik'ij chiquicojol ri hermanos nyetiquer nquibün juzgar.
1CO 6:5 Ninbij quiri' chive richin quiri' quixq'uix ba'. ¿Man jun comi hermano chi'icojol ri c'o ta retaman richin nbün nuchojmirsaj jun oyoval chiquicojol ye ca'i' hermanos?
1CO 6:6 Pero pa ruq'uexel que quiri' ta ibanun, ri hermanos xa quitz'amon nyequikasaj hermanos chiquivüch jueces. Y ri jueces ri' xa man quitaken tüj ri Cristo.
1CO 6:7 Man utz tüj c'a nbün chive que nye'ikasaj hermanos chiquivüch jueces. ¿Man más tüj comi utz que man jun ri nibün rix tok c'o ri nbix chive y c'o ri nban chive? ¿Man más tüj comi utz que rix niya' k'ij que tiquelek'aj na e ri achique chive ri ichajin, que chuvüch nye'ikasaj hermanos chiquivüch jueces?
1CO 6:8 Pero rix xa man quiri' tüj nibün. Pa ruq'uexel ri', xa ja rix ri nyixbanun ri itzel y ri elek' ri'. Y rix cheque c'a ri hermanos nibün-vi.
1CO 6:9 ¿Man ivetaman tüj c'a que ri man choj tüj quic'aslen xa man nye'ichinan tüj quiq'uin ri yec'o pa ruk'a' ri Dios? Man tich'üc-ka-ivi'. Ri vinük ri man ye c'ulan tüj y nquicanola-qui' richin nquibün quimac, man nye'ichinan tüj quiq'uin ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. Y quiri' chuka' nquic'ulachij ri nquiya' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, ri achi'a' ri c'o quixjaylal ri nquicanoj jun chic ixok, ri ixoki' ri c'o cachijlal ri nquicanoj jun chic achi, y ri achi'a' ri man nyequijo' tüj chic ixoki' y xa quiq'uin chic achi'a' nyec'uje-vi, man nye'ichinan tüj quiq'uin ri yec'o pa ruk'a' ri Dios.
1CO 6:10 Y quiri' chuka' ri nyebanun elek', ri nyejo'on que ronojel quiq'uin ta rije' c'o-vi, ri nyek'abür, ri nyeyok'on, y ri nyecamsan richin nquibün elek', man nye'ichinan tüj quiq'uin ri yec'o pa ruk'a' ri Dios.
1CO 6:11 Y tok rubanun can, rix c'ayuf ri c'aslen ri xic'uaj y yec'o chive rix ri xebanun mac ri xinbij yan ka. Jac'a ri vocomi ch'ajch'oj chic ri ivánima, rix richin chic ri Dios, y man jun chic imac ri nk'alajin chuvüch rija'. Quiri' ri favor ri xic'ul roma ri Ajaf Jesús y ri Lok'olüj Espíritu richin ri ka-Dios.
1CO 6:12 Yec'o ri nyebin que roj libre y utz nkabün achique na ri nkajo'. Pero yin ninbij que man ronojel tüj ri nkabün c'o utz ri nuc'ün-pe. Romari' yin man ninjo' tüj nbe vánima chirij achique na, roma man ninjo' tüj que nquika' pa ruk'a'.
1CO 6:13 Y ri nquibij rije' que ri Dios xbün ri vüy richin ri kapan y ri kapan richin que nuc'ul ri vüy, ri' ketzij vi. Pero napon ri k'ij tok ri kapan y ri kach'acul nq'uis, roma ri Dios quiri' xbün cheque. Pero ri Dios nuya' chic jun kach'acul c'ac'a'. Ri Ajaf Dios xojrubün richin que nkujoc richin rija' y rija' kichin roj. Y man xojrubün tüj richin que nkac'uaj jun itzel c'aslen. Man nrajo' tüj que ri achi'a' y ri ixoki' nquicanola-qui' richin nyemacun.
1CO 6:14 Y cachi'el c'a xbün ri Dios chin ri Ajaf Jesús que xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', quiri' chuka' nbün cheke roj. Nkuruc'asoj c'a riq'uin ri ruchuk'a'. Quiri' nbün tok napon ri k'ij.
1CO 6:15 ¿Man ivetaman tüj c'a rix que rix ruk'a-rakün ri Cristo? Y si jun ibanun riq'uin ri Cristo, ¿utz comi que nyixel-e riq'uin rija' y nyixoc ruk'a-rakün jun ixok ri xa man utzilüj c'aslen tüj ruc'uan? Man utz tüj.
1CO 6:16 Roma si rix nyixapon riq'uin jun ixok quiri', rix jun nibün riq'uin. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri achi y ri ixok xa jun nquibün chi ca'i'. Quiri' ri tz'iban can.
1CO 6:17 Pero si rix c'o riq'uin ri Ajaf, jun ibanun riq'uin rija'.
1CO 6:18 Y rija' nrajo' que rix achi'a' y rix ixoki' man ticanola-ivi' richin nyixmacun. Roma ri mac ri' juis itzel. Juis c'a q'uiy ruvüch mac c'o, pero man jun chic mac ri nuyoj ri vinük, cachi'el nbün ri jun mac re'.
1CO 6:19 ¿Man ivetaman tüj c'a que rix racho ri Lok'olüj Espíritu? Rija' petenük riq'uin ri Dios, y pa tak ivánima c'o-vi. Y romari' man utz tüj que rix nibün achique na ta ri nijo'.
1CO 6:20 Rix xa pa ruk'a' chic c'a ri Dios rixc'o-vi. Xixrulok' yan. Y romari' ri ich'acul y ri i-espíritu ye richin chic rija'. Que'icusaj c'a chi ca'i' richin niya' ruk'ij.
1CO 7:1 Vocomi ninjo' c'a nquich'o ba' pari' ri na'oj ri ibin-pe chupan ri carta ri xitük-pe chuve. Y yin ninbij que jun vinük más ta utz que man ta nc'ule': Ri ixok man ta nucanoj rachijil y ri achi man ta nucanoj rixjayil.
1CO 7:2 Pero chuka' ri itzel-vinük juis nsamüj, y nutij ruk'ij richin nbün cheque ri achi'a' y ri ixoki' que nquicanola-qui' richin nquibün quimac. Y romari' más ta utz que ronojel achi tic'uje' rixjayil y ronojel ixok tic'uje' rachijil.
1CO 7:3 Y nc'atzin c'a que ri rurayibül ri achi ntoc richin ri ixok y ri rurayibül ri ixok ntoc richin ri achi.
1CO 7:4 Ri ixok man ntiquer tüj nbij que ri ruch'acul richin rija', roma richin vi ri rachijil. Y quiri' chuka' ri achi, man ntiquer tüj nbij que ri ruch'acul richin rija', xa richin vi ri rixjayil.
1CO 7:5 Romari' ri ixok man tuk'üt ri rurayibül ri rachijil, y quiri' chuka' ri achi man tuk'üt ri rurayibül ri rixjayil. Pero si rije' ncajo' nquibün orar más, utz que nquiya' chiquivüch que nquik'üt-qui' richin ri quirayibül richin jun ca'i-oxi' k'ij. Pero man utz tüj que richin juis q'uiy k'ij nquibün quiri', roma riq'uin ba' man nquicoch' tüj y ri itzel-vinük nbün chin ri achi que nbe riq'uin jun chic ixok y nbün chin ri ixok que nbe riq'uin jun chic achi.
1CO 7:6 Y ri xinbij, utz que nibün. Pero chuka' man ninbij tüj chive que quiri' nc'atzinej que nibün rix.
1CO 7:7 Yin ninbij que galán ta utz, que conojel ye cachi'el ta yin, que nquicoch' man ta nyec'ule'. Pero chikajujunal man junan tüj ri ruspan-pe ri Dios cheke, y romari' jun vi ri jun y jun vi chic ri jun.
1CO 7:8 Yin ninbij que ri man ye c'ulan tüj, más ta utz que man ta nyec'ule', y quiri' chuka' ninbij cheque ri malcani'a', que más ta utz man ta nyec'ule' chic. Más ta utz que choj nyec'uje' quiri', cachi'el yin.
1CO 7:9 Pero si man nquicoch' tüj, más ta utz nyec'ule'. Roma más utz nyec'ule' que chuvüch nc'at ri cánima chin ri quirayibül.
1CO 7:10 Vocomi c'o ri ninjo' ninchilabej cheque ri ye c'ulan chic. Y ri ninbij cheque man viq'uin tüj yin petenük-vi. Xa riq'uin ri Ajaf Dios petenük-vi: Que ri ixoki' ye c'ulan man tiquijüch-qui' quiq'uin ri cachijlal.
1CO 7:11 Pero si c'o jun ixok ri nujüch-ri' riq'uin ri rachijil, man c'a tucanoj jun chic achi. Si man nrajo' tüj nc'uje' ruyon, xa tuc'ama' chic ruvüch ri rachijil y titzolij chic riq'uin. Y quiri' chuka' ri achi'a', man tiquijüch-qui' quiq'uin ri quixjaylal.
1CO 7:12 Y chuka' c'o ca'i-oxi' tzij ri ninjo' ninbij chin ri jun hermano ri xutakej ri Cristo tok c'ulan chic, roma ri Ajaf man jun tüj xuk'alajrisaj can pari' ri achique utz nbün jun hermano tok quiri' nuc'ulachij. Si ja ri achi xutakej ri Cristo tok c'ulan chic y ri ixok man rutaken tüj, pero ri ixok nrajo' nc'uje' riq'uin, ri hermano man c'a tujüch-ri' riq'uin ri rixjayil.
1CO 7:13 Y si ja ri ixok ri xutakej ri Cristo y ri achi man rutaken tüj, pero ri achi nrajo' nc'uje' riq'uin, ri hermana man c'a tujüch-ri' riq'uin ri rachijil.
1CO 7:14 Roma si jun achi ri xa man rutaken tüj ri Cristo y ri rixjayil rutaken, y ri achi nrajo' nc'uje' riq'uin ri rixjayil, ri Dios juis nbün bendecir rija'. Juis nujoyovaj ruvüch roma ri rixjayil rutaken. Y si xa ja ri ixok ri man rutaken tüj y ri rachijil rutaken, y ri ixok nrajo' nc'uje' riq'uin ri rachijil, ri Dios juis nbün bendecir chuka' rija', y juis nujoyovaj ruvüch roma ri rachijil rutaken. Y ketzij vi que quiri', roma xa ta man ta ketzij y man ta quiri' chuvüch ri Dios, ri calc'ual ta ri vinük ri' man ta ye richin ri Dios. Pero xa man quiri' tüj, ri calc'ual rije' xa ye richin vi ri Dios.
1CO 7:15 Pero si ri achi man rutaken tüj, y nrajo' nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil ri rutaken ri Cristo, tujacha' c'a ri' riq'uin, y ri rixjayil man tuna' que ja rija' ri c'o rumac. Y quiri' chuka' si ri ixok man rutaken tüj, y nrajo' nujüch-ri' riq'uin ri rachijil ri rutaken ri Cristo, tujacha' c'a ri' riq'uin, y ri rachijil man tuna' que ja rija' ri c'o rumac. Roma ri Dios xojroyoj richin xojoc ralc'ual y man nrajo' tüj que nkabün oyoval. Rija' nrajo' que c'o ta uxlanen pa tak kánima.
1CO 7:16 ¿Achique avetaman rat ixjayil, que riq'uin c'a ba' xa avoma rat ncolotüj ri avachijil? ¿Y achique avetaman rat achijil, que riq'uin c'a ba' xa avoma rat ncolotüj ri avixjayil?
1CO 7:17 Ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Dios cheke man nbij tüj c'a que tikajüch-ki'. Ri c'ac'a' c'aslen nrajo' que ja ri nkubanun ri man ye utz tüj quekaya' can. Xa nbij c'a que nkuc'uje' can cachi'el tok xojoyox roma ri Dios. Y ri ye ruyo'on y ye ruspan ri Ajaf Dios cheke, man quekajül. Xa quekucusaj c'a chi utz. Yin quiri' nuchilaben cheque ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios ronojel lugar.
1CO 7:18 ¿Yec'o chive rix ri banun circuncisión cheque tok ri Dios xeroyoj richin xe'oc ralc'ual? Si quiri', quiri' quec'uje' can. ¿Yec'o chuka' chive rix ri man banun tüj circuncisión cheque tok ri Dios xeroyoj richin xe'oc ralc'ual? Si quiri', rije' chuka' quec'uje' can quiri'.
1CO 7:19 Roma man jun nbün si banun ri circuncisión cheke, o si man banun tüj. Ri nc'atzin ja ri nkatakej ri rubin can ri Dios.
1CO 7:20 Ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Dios cheke man ja tüj c'a ri' ri nbij que tikaya' can, ri c'ac'a' c'aslen nrajo' c'a que ja ri nkubanun ri man ye utz tüj ri quekaya' can. Xa nbij c'a que nkuc'uje' can cachi'el tok xojoyox roma ri Dios.
1CO 7:21 ¿Yec'o chive rix ri xa ye lok'on tak samajela' y ye ximil pa samaj tok ri Dios xeroyoj richin que xe'oc ralc'ual? Si quiri', man quebison. Pero si nyetiquer nye'oc libre, más utz.
1CO 7:22 Rix ri man rix libre tüj tok xixoyox roma ri Ajaf, nkutiquer nkabij que vocomi rix libre chic, roma rix richin chic ri Ajaf Jesucristo. Jac'a rix ri rix libre tok xixoyox roma rija', nkutiquer nkabij que vocomi man rix libre tüj chic, roma rixc'o chic chuxe' rutzij ri Ajaf Jesucristo.
1CO 7:23 Rix pa ruk'a' chic c'a ri Jesucristo rixc'o-vi. Xixrulok' yan. Romari' quixc'uje' c'a pa ruk'a' rija' y man tirayij chic que nixim-ivi' chuxe' tzij ri xa quichin vinük.
1CO 7:24 Hermanos, ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Dios cheke, man nbij tüj c'a que nc'atzinej que tikajala' ronojel. Ri c'ac'a' c'aslen nrajo' c'a que ja ri nkubanun ri man ye utz tüj, quekaya' can. Xa nbij c'a que nkuc'uje' can cachi'el tok xojoyox roma ri Dios, y man tikamestaj chuka' que jun chic kabanun riq'uin ri Dios.
1CO 7:25 Y vocomi ninjo' nquich'o c'a ba' pari' ri ic'utun-pe chuve, ri achique c'uluman que nibün quiq'uin ri xtani' y ri alabo'. Ri ninjo' c'a ninbij cheque rije', pa vánima c'a npu'u-vi. Roma ri Ajaf man jun xuk'alajrisaj tüj can pa quivi' rije', ri achique ta c'uluman que nquibün. Y ri ninbij, c'o-vi c'a rakalen y c'uluman que niya' ivánima riq'uin, roma ri Ajaf xuya' ri utzilüj rusipanic chuve y xinruya' pa rusamaj.
1CO 7:26 Yin ninnuc que roma juis ye c'ayuf ri k'ij rojc'o vocomi, más utz nkuc'uje' cachi'el kabanun.
1CO 7:27 Romari' ri hermano ri c'o chic rixjayil, tic'uje' c'a riq'uin. Y ri hermano ri manak rixjayil, tic'uje' can quiri'.
1CO 7:28 Roma si yec'o ri nyec'ule', nquitij pokonül, y yin man ninjo' tüj que rix nic'ulachij quiri'. Pero chuka' si c'o jun hermano ri nrajo' nc'ule', tic'ule' c'a, man mac tüj. Y quiri' chuka' jun xtün, si nrajo' nc'ule', tic'ule' c'a.
1CO 7:29 Pero man timestaj c'a hermanos, que xa man q'uiy tüj chic tiempo nkuc'uje' chere' chuvüch ri ruch'ulef. Romari' ri hermanos ri c'o quixjaylal man tiquiya' k'ij que roma ri ye c'ulan chic romari' man nquibün tüj chic ri achique nrajo' ri Dios.
1CO 7:30 Y ri nyebison, man tiquiya' k'ij que ri bis nbün cheque que man nquibün tüj chic ri achique ri nrajo' ri Dios. Y quiri' chuka' ri nyequicot, man tiquiya' c'a k'ij que ri quicot nbün cheque que chuka' man nquibün tüj chic ri rurayibül ri Dios. Y ri juis lok'oj nquibün, man tiquiya' k'ij que ri lok'oj ri' nbün cheque que man nquibün tüj chic ri nrajo' ri Dios.
1CO 7:31 Y quiri' chuka' ri nye'ucusan ri c'o chuvüch ri ruch'ulef, man c'a tiquiya' k'ij que jari' ri nbanun cheque que man nquibün tüj chic ri achique nrajo' ri Dios. Roma ronojel ri nkatz'et chuvüch ri ruch'ulef xa nq'uis.
1CO 7:32 Yin man ninjo' tüj c'a que rix juis c'ayuf y pena nbün ri ic'aslen chivüch, y romari' man nyixtiquer tüj nibün ri nrajo' ri Dios. Ri achi ri man c'ulan tüj más ntiquer nunuc ri achique nrajo' ri Ajaf, y nutij-vi ruk'ij richin nbün ri achique nka' chuvüch ri Ajaf.
1CO 7:33 Pero ri achi c'ulan man más tüj ntiquer nunuc ri achique nrajo' ri Ajaf, roma ja ri rusamaj chuvüch ri ruch'ulef nunuc, y nutij ruk'ij richin nbün ri achique nc'atzin cheque chi ca'i' riq'uin ri rixjayil.
1CO 7:34 Y quiri' chuka' ri xtün, man junan tüj riq'uin jun ixok c'ulan. Ri xtün más ntiquer nunuc ri achique ri nrajo' ri Ajaf, nujüch-vi-ri', nuya-vi ri ránima y ri ruch'acul pa rusamaj ri Ajaf. Jac'a ri ixok c'ulan, man más tüj ntiquer nunuc ri achique nrajo' ri Ajaf, roma ja ri rusamaj chuvüch ri ruch'ulef nunuc y nutij ruk'ij richin nbün ri achique nc'atzin cheque chi ca'i' riq'uin ri rachijil.
1CO 7:35 Ri xinbij chive, richin nyixinto' y man richin tüj nyixink'üt. Yin ninjo' que rix nic'uaj ta jun c'aslen ri jabel y man ta jun ri ntoc chupan, richin que ja ta ri nrajo' ri Ajaf ri nibün rix.
1CO 7:36 Pero si xa c'o c'a jun tata'aj ri man ruyo'on tüj ri rumi'al richin nc'ule', y ri xtün xa c'o chic rujuna', y ri tata'aj nutz'et que man c'uluman tüj ri rubanun, que man ruyo'on tüj k'ij chin ri rumi'al richin nc'ule', y nutz'et que ri xtün xa nrajo' nc'ule', tuya' c'a k'ij chin richin nc'ule', roma xa manak rumac nbün, si nuya-e richin nc'ule'.
1CO 7:37 Pero si nutz'et ri tata'aj que ri rumi'al man nc'atzin tüj que nc'ule', y ri xtün man nrajo' tüj chuka' nc'ule', si quiri', ri tata'aj utz ri nbij que man tic'ule' y utz ri nbün.
1CO 7:38 Ri tata'aj ri nuya' ri rumi'al richin nc'ule', utz ri nbün. Jac'a ri tata'aj ri man nuya' tüj ri rumi'al richin nc'ule', más utz nbün que chuvüch ri jun ri nuya-e ri rumi'al richin nc'ule'.
1CO 7:39 Jun ixok c'ulan, ximon-vi riq'uin ri rachijil y man ntiquer tüj nujüch-ri' riq'uin tok c'a c'üs na. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés quiri' vi nbij. Pero si ncom-e ri rachijil, nujüch-ri' riq'uin, y c'ateri' utz que nc'ule' riq'uin jun chic achi, si quiri' nrajo' rija'. Xaxe nc'atzin que nc'ule' riq'uin jun achi ri rutaken chic ri Ajaf.
1CO 7:40 Pero yin ninbij que jun ixok malca'n más ta utz que man nc'ule' tüj jun bey chic roma más quicot chin rija' si nc'uje' can ruyon. Y yin ninnuc que quiri' chuka' nrajo' ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ri c'o viq'uin.
1CO 8:1 Y vocomi ninjo' nquich'o c'a ba' pari' ri ic'utun-pe chuve, roma ri ti'ij quichin chico ri nyecamsüs richin nisuj cheque dios ri xa man ye ketzij tüj. Rix riq'uin ba' ninuc que ivetaman ri achique nc'atzin que nibün, roma c'o etamabül iviq'uin, y ninimirsaj-ivi'. Jac'a yin ninbij que más ta utz que nkajola-ki', roma si nkajola-ki' q'uiy samaj nbün pa tak kac'aslen richin nkuq'uiy.
1CO 8:2 Ri nunucun que juis q'uiy etamabül c'o riq'uin, xa man quiri' tüj, roma man jun vinük ri tz'aküt ta ri etamabül ri c'o riq'uin. Xa chi jumul nc'atzin que nretamaj más.
1CO 8:3 Chuvüch ri Dios ja ri nkajo' rija' ri c'o rakalen y man ja tüj ri etamabül. Si ketzij nkajo' ri Dios, nk'alajin que roj richin chic rija', y rija' retaman kavüch.
1CO 8:4 Vocomi ninjo' c'a nquitzijon pari' ri ti'ij quichin chico ri nyecamsüs richin nisuj cheque dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Rix nibij que man jun nbün, si nic'ux ri ti'ij ri', roma etaman que xaxe jun Dios c'o, y ri vachbül xa ye man jun nyec'atzin.
1CO 8:5 Y etaman chuka' que yec'o vinük ri nyebin que yec'o ch'aka chic dios (tiox). Yec'o dios (tiox) chere' chuvüch ri ruch'ulef, y yec'o dios (tiox) chila' chicaj, nquibij. Ye q'uiy c'a ri', xa ja ri man ye ketzij dios (tiox) tüj y man ye ketzij ajaf tüj.
1CO 8:6 Jac'a roj ketaman que xaxe jun Dios c'o, ri Tata'ixel. Riq'uin c'a rija' petenük-vi ronojel, y nrajo' que roj nkaya' ruk'ij. Ketaman que xaxe jun Ajaf c'o, ri Jesucristo. Xaxe roma rija' tok c'o ronojel. Xaxe roma rija' tok c'o kac'aslen.
1CO 8:7 Pero man conojel tüj hermanos quetaman que ri vachbül xa man jun nyetiquer nquibün. Yec'o hermanos ri xquiya' quik'ij ri vachbül tok rubanun can, ri cánima nuna' que si nquic'ux ri ti'ij ri sujun cheque ri vachbül, riq'uin ri' nquiya' ruk'ij ri vachbül. Y romari' man ncajo' tüj nquic'ux, roma ri cánima nbij cheque que mac vi. Man jani tik'ax cheque jabel.
1CO 8:8 Ketzij que man ja tüj ri nkac'ux ri nbanun cheke que nkuka' chuvüch ri Dios. Si nkac'ux ri ti'ij ri sujun cheque ri vachbül, man nbün tüj cheke que más ta nkuka' chuvüch ri Dios, y si man nkac'ux tüj, man nbün tüj cheke que man ta nkuka' chuvüch rija'.
1CO 8:9 Kiq'uin c'a roj c'o-vi. Pero si nkac'ux, y nkurutz'et jun hermano ri xa man jani tik'ax chin jabel, nkabün chin que ntzak pa mac.
1CO 8:10 Roj ketaman que man jun nbün cheke si nkac'ux. Pero si c'o jun hermano ri man jani tik'ax chin jabel, y nkurutz'et ta que rojc'o pa racho jun vachbül, y nkurutz'et ta que nkac'ux ri ti'ij ri sujun cheque ri vachbül, nkabün c'a chin ri hermano ri' que nuc'ux chuka', stape' (aunque) ri ránima nbij que man utz tüj.
1CO 8:11 Jac'a roj ri nkubanun chin si ntzak. Roj ketaman que man jun nbün cheke si nkac'ux ri ti'ij ri sujun cheque ri vachbül, pero riq'uin ba' c'o nbün chin jun hermano ri man jani tik'ax chin jabel. Y si quiri', c'ayuf, roma ri Cristo xa roma chuka' ri jun ri' tok xcom.
1CO 8:12 Y roma roj quiri' nkabün cheque ri hermanos, que nyekasoc y nyekatzük ri hermanos ri man jani tik'ax jabel ri rutzij ri Dios cheque, xa chirij c'a ri Cristo nkacatüj-vi y nkumacun chuvüch.
1CO 8:13 Romari' yin man ninc'ux tüj ti'ij, si nintz'et que nbün chin jun hermano que ntzak. Man ninjo' tüj que voma ta yin ntzak jun hermano.
1CO 9:1 ¿Nk'alajin comi que yin man yin libre tüj, roma ri tzij ri xinbij chive? Man quiri' tüj. Yin man yinc'o tüj chuxe' rutzij jun vinük. Rix ivetaman que yin yin jun apóstol. Yin xintz'et chuka' ruvüch ri Kajaf Jesús. Y tok rix xitakej ri Ajaf, ri rutzij ri xintzijoj chive, xsamüj-vi pa tak ic'aslen y xujül ri ibanun.
1CO 9:2 Si chiquivüch ch'aka yin man yin apóstol tüj, chivüch rix man quiri' tüj. Roma riq'uin ri xitakej ri Ajaf Jesús tok yin xintzijoj chive, ja rix c'a nyixbanun que nk'alajin que yin yin jun ru-apóstol ri Ajaf.
1CO 9:3 Y yin c'o c'a ri ninjo' ninbij cheque ri nyebin que man utz tüj ri ninbün.
1CO 9:4 ¿Achique nibij rix? ¿Roj ri rusamajela' ri Dios, man utz tüj comi chuka' que nkuva'?
1CO 9:5 ¿Man utz tüj comi que nkabün cachi'el ri hermano Pedro y ri ch'aka chic apóstoles? Roma rije' ye c'ulan quiq'uin ixoki' ri ye hermanas, y ri quixjaylal nyebe quiq'uin tok nyebe chubanic ri rusamaj ri Dios. Y quiri' chuka' nquibün ri ye ruchak' ri Kajaf Jesús.
1CO 9:6 ¿Man utz tüj comi que yin y ri Bernabé nkutzukutüj coma ri hermanos? ¿O xaxe comi roj ca'i' nc'atzinej que nkusamüj richin nkach'üc ri kavay, tok ri ch'aka chic rusamajela' ri Dios nyetzukutüj? Man quiri' tüj. Roj chuka' xa c'uluman-vi que nkutzukutüj.
1CO 9:7 ¿Achique nibij rix? ¿C'o comi jun soldado ri xa ja ri rutumin rija' ri nucusaj y xa man ntoj tüj? ¿O c'o comi jun achi ri ruticon uva y xa man ja tüj ri' ri nyo'on ruvay? ¿O c'o ta chuka' comi jun yuk'uy quichin chico, ri man roma tüj ri leche nva'?
1CO 9:8 ¿Achique comi roma tok ninc'uxla'aj re' chive, ninuc rix? ¿Xaxe comi roma quiri' nbanatüj chuvüch ri ruch'ulef tok quiri' ninbij yin chive? ¿Man quiri' tüj comi chuka' nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés?
1CO 9:9 Ri ley tz'iban can ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, nbij: Ri chico tok nsamüj c'uluman que niya' k'ij chin que nuc'ux ruvay. Man tixim ruchi'. Quiri' nbij ri ley ri'. ¿Achique ninuc rix? ¿Quiri' xbij ri Dios roma comi xe oc ri chico nujoyovaj quivüch? Man quiri' tüj.
1CO 9:10 Rija' xbij quiri' roma nrajo' que roj rusamajela' nkutzukutüj. Cachi'el nbün jun achi ri nusamajij ri ulef, rija' c'uluman nroyobej ri k'ij tok c'o nuc'ul roma ri rusamaj. Y quiri' chuka' ri nch'ayon ru-trigo, nroyobej c'a que c'o ri nuya' chin.
1CO 9:11 Y si roj xkatic pa tak ivánima ri rutzij ri Dios ri xa man nq'uis tüj, y romari' q'uiy utz ivilon riq'uin, ¿q'uixaj ta comi que roj c'o ri nkac'ün chi ik'a', y xa cosas ri nyeq'uis ri nyekac'ün chi ik'a'?
1CO 9:12 Roma yec'o ch'aka chic rusamajela' ri Dios ri c'o quic'amon iviq'uin, ¿man más tüj comi c'uluman que nkac'ul roj chuka' jun to'onic ivichin rix? Man riq'uin tüj ri' roj man kac'utun tüj jun to'onic chive, roma man nkajo' tüj que ri utzilüj rutzij ri Cristo man ta chic nbiyin rutzijoxic. Roma xa c'o ta tzij xepu'u chikij. Y romari' roj kacoch'on ronojel.
1CO 9:13 Pero si ta xkac'utuj, man ta itzel chuka' man itzel tüj chuka', roma quiri' xquibün ri xesamüj pa racho ri Dios pa tinamit Jerusalén. Ri xesamüj chiri' xquic'ux c'a quivay roma ri xquic'uala-apu ri vinük pa racho ri Dios. Y quiri' chuka' tok ri vinük xquic'uaj-apu jun chico o jun chic cosa richin que ri sacerdotes xquiya' chin ri Dios pari' ri altar, ri sacerdotes ri' c'o-vi ba' xquic'ün can richin nquic'ux, y rix jabel ivetaman que quiri'.
1CO 9:14 Y quiri' chuka' ri ruchilaben can ri Ajaf, que ri nyetzijon ri utzilüj tzij richin colonic, ronojel ri nc'atzin cheque, ja ri quitaken chic ri utzilüj tzij ri', ri queyo'on cheque.
1CO 9:15 Jac'a yin man jun ri nuc'utun ta chive, y chuka' man ninbij tüj ronojel re' richin quinivilij. Más ta utz nquicom que chuvüch ninbün quiri'. Roma yin juis nquiquicot que man jun ri nuc'utun chive, y man ninjo' tüj c'a que c'o ta jun ri nrelesan ri rayibül re' viq'uin.
1CO 9:16 Roma si ta yin xa nuc'utun ta rajil ri samaj nubanun chi'icojol, man ta c'o quicot pa vánima. Xaxe ta ri samaj ri k'aton-pe pa nuvi' roma ri Dios, xaxe ta oc ri' ri ninbün. Pero yin c'o c'a ba' más ri ninbün, y ri' ja ri man jun nuc'utun chive richin nquinito'. Nquitajin c'a chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic. Nc'atzinej que ninbün ri samaj ri'. Si man ninbün tüj, c'ayuf chuve yin.
1CO 9:17 Si ja ta yin ri xincanoj nusamaj, c'o ta vajil ninc'utuj chive, roma ri samaj ri ninbün iviq'uin. Pero xa man quiri' tüj. Ri samaj ri ninbün, ja vi ri Dios ri xyo'on chuve.
1CO 9:18 ¿Y man jun comi ri ninch'üc roma ninbün ri samaj ri'? C'o. Ri ninch'üc ja ri quicot ri nuya' pa vánima que man jun vajil ninc'utuj roma nink'alajrisaj ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic, stape' (aunque) c'uluman ta, si xinc'utuj ta.
1CO 9:19 Yin man yin ximil tüj c'a chuxe' rutzij jun vinük richin que ja ta rija' ri nbin chuve achique ri nc'atzinej que ninbün riq'uin ri samaj. Yin pa vánima c'a xalüx-vi que c'uluman que ninbün ri achique ri nka' chiquivüch conojel y yec'o ta más ri nyetaken richin ri Cristo.
1CO 9:20 Tok nquic'uje' chiquicojol ri nuvinak israelitas, yin israelita vi ninna' yin, roma nurayibül que nquitakej ri Cristo. Rije' chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés yec'o-vi, y yin man yinc'o tüj chic chuxe' ri ley ri'. Pero tok nquic'uje' chiquicojol, ninbün ri ncajo' rije', roma ninjo' que nquitakej ta ri Cristo.
1CO 9:21 Y tok nquic'uje' chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj, ri man yec'o tüj chuxe' ri ru-ley ri Moisés, man yin israelita tüj ninna' yin. Quiri' ninbün roma ninjo' que rije' nquitakej ta ri Cristo. Pero chuka' man ninbij tüj que ninmestaj can ri ru-ley ri Dios tok nquic'uje' chiquicojol ri vinük ri', man quiri' tüj, ninbün-vi ri nbij ri ley ri xuc'ün-pe ri Cristo.
1CO 9:22 Quiq'uin vi c'a conojel ninbün quiri', nintij nuk'ij que ye q'uiy ta ri nyecolotüj voma yin. Y tok nquic'uje' chiquicojol ri hermanos ri man jani tik'ax cheque jabel ri nojibül ri ye mac vi y achique nojibül ri xa man ye mac tüj, yin man ninbün tüj c'a achique na ri ninjo'. Ri nojibül ri xa mac chiquivüch rije' man ninbün tüj. Quiri' ninbün roma man ninjo' tüj que nyetzak.
1CO 9:23 Ninbün ronojel ri' roma ninjo' que ye q'uiy ta nyetaken ri utzilüj tzij richin colonic. Man ninjo' tüj c'a que nuyon yin ri nquic'ul ri utz ri nyeruc'ün-pe ri tzij ri'. Ninjo' que konojel ta c'a nkuc'ulun.
1CO 9:24 Rix jabel ivetaman que pa jun atz'anin cachi'el ri nquitajla' canin, conojel nquitij quik'ij, pero xaxe oc jun ri nch'acon. Y quiri' chuka' c'uluman que nbanatüj chikacojol roj, tikatija' kak'ij richin que nkach'üc ri utzilüj sipanic ri nuya' ri Dios.
1CO 9:25 Ri nye'oc c'a pa jun atz'anin cachi'el ri nquitajla' canin, juis vi nquichajij-qui', roma nquibün ri utz nbün cheque y man nquibün tüj ri xa man utz tüj nbün cheque. Quiri' nquibün y ri nquich'üc xa nq'uis. Jac'a ri nkach'üc roj man nq'uis tüj. Romari' más c'uluman que nkachajij-ki'. Quekabanala' ri utz nbün cheke, pero ri xa man utz tüj nbün cheke man quekabün.
1CO 9:26 Romari' yin nintij nuk'ij y choj c'a nutz'amon bey ape' c'uluman que nquinapon-vi y man nquisatz tüj. Man ninbün tüj c'a cachi'el nbün jun ri natz'an que nch'ayon-ri' riq'uin jun chic, y tok nuya' jun k'a' chin xa man nuk'i' tüj, xa pa cakik' nuya-vi. Yin man ninbün tüj quiri', yin man nquisatz tüj.
1CO 9:27 Yin man ninya' tüj c'a vi' pa ruk'a'. Man ninya' tüj k'ij que ja ri nuch'acul ri nquiruch'üc, xa ninbün-vi chin que ja yin ri rajaf y tutakej nutzij. Roma juis ta c'ayuf, si ta yin man nquich'acon tüj, tok xa ja yin ri xintzijon ri rutzij ri Dios cheque juis ye q'uiy vinük.
1CO 10:1 Hermanos, nc'atzin c'a que rix c'o nivetamaj pari' ri xquibün ri kaxquin-kamama' can roj israelitas. C'o-vi ri utzilüj rusipanic ri Dios quiq'uin. Roma xuya' c'a pe jun sutz' ri xuc'uan quibey. Xuch'ür chuka' jun mar richin c'o quibey xec'o.
1CO 10:2 Tok ri kate-katata' uc'uan quibey roma ri sutz' y xec'o chupan ri mar, quitzekleben ri Moisés roma ja rija' yo'on pa quivi' roma ri Dios. Tok quiri' xbanatüj, nkutiquer nkabij que jari' tok xeban bautizar. Y chuka' nkutiquer nkabij que pa rubi' ri Moisés xeban-vi bautizar, roma conojel riq'uin rija' quiyo'on-vi cánima, quitzekleben.
1CO 10:3 Conojel rije' xquic'ux ri vüy ri xka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios.
1CO 10:4 Y quiri' chuka' xquikun ri ya' ri xuya-pe ri Dios cheque. Ri ya' ri' xel c'a pe pa jun abüj. Y ri abüj ja ri Cristo, y rija' benük-vi chiquij.
1CO 10:5 Pero man riq'uin tüj c'a que ri Dios xuc'ut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' chiquivüch, jubama conojel man nquitakej tüj rutzij, y romari' xecom chila' pa tz'iran ruch'ulef, roma man xeka' tüj chuvüch ri Dios. Rije' man xe'oc tüj c'a pa ruch'ulef Canaán.
1CO 10:6 Roma c'a ri' man tikabün cachi'el ri xquibün rije'. Roma rije' juis xquirayij ri achique ri yec'o can chila' pa ruch'ulef Egipto. Man c'a tikabün roj quiri'. Man tikac'uaj ri bey ri xquic'uaj rije'.
1CO 10:7 Rije' xquiya-vi chuka' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nuc'uxla'aj ri nimak'ij xquibün tok c'ate ba' titzakon jun vachbül: Ri vinük xetz'uye' richin xquibün nima-va'in, y tok xecolaj, xecatüj-e richin xequibanala' chuvilüj tak mac. Quiri' nbij ri tz'iban can. Man c'a tikabün roj ri achique xquibün rije'. Man tikaya' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj.
1CO 10:8 Yec'o achi'a' ri xemacun quiq'uin ixoki', y romari' pa jun k'ij xecom veinte y tres mil vinük. Man c'a tikabün roj cachi'el xquibün rije'.
1CO 10:9 Yec'o chuka' cheque rije' ri xquibün ri man utz tüj, roma xcajo' xquitz'et vi ri Ajaf ketzij nuya-pe ru-castigo pa quivi'. Y rije' xecom c'a pa quik'a' cumütz. Y roj man c'a tikabün cachi'el ri xquibün rije'.
1CO 10:10 Yec'o ch'aka roma xekuk'ut chirij ri Dios, romari' c'o jun ri xtak-pe pa quivi' richin que xecamsüs. Man c'a tikabün roj quiri'.
1CO 10:11 Ronojel c'a ri xquic'ulachij rije', c'o-vi c'a ri nbij cheke. Ye tz'iban c'a can richin que roj ri rojc'o chupan ri ruq'uisbül tak tiempo richin ri ruch'ulef, man tikac'ulachij chuka' quiri'.
1CO 10:12 Romari' si c'o jun hermano ri nunucun que ruyo'on-vi ránima y romari' man ntzak tüj, xa nc'atzin que tuchajij-ri' jabel richin que man ntzak.
1CO 10:13 Y tok c'o jun nkurutij ri npu'u pa kac'aslen, man tikabij que xaxe roj ri nkuc'ulachin quiri', roma conojel quiri' nquic'ulachij. Roj xaxe c'a tikaya' kánima riq'uin ri Dios que man nkuruya' tüj can, y quiri' nbün. Tok rija' nutz'et que xa man nkucovin tüj y manak chuka' kuchuk'a' richin que nkacoch', nrelesaj ruchuk'a' ri pokonül ri'. Y tok ri Dios nuya' k'ij que quiri' nkac'ulachij, nbün c'a chuka' cheke que nkutiquer rojc'o chupan ronojel.
1CO 10:14 Roma c'a ri' rix hermanos ri juis nyixinjo', tic'uje' c'a chi'ic'u'x ri nbün ri Dios. Xa tijachala' c'a ivi' quiq'uin ri nyebanun ri man ye utz tüj. Man tijula-ivi' quiq'uin vinük ri nquiya' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj.
1CO 10:15 Tinucu' na pe' jabel. Rix c'o etamabül iviq'uin richin jabel runuquic nibün, y c'ateri' c'a tibij chuve que si ketzij o xa man ketzij tüj ri ninbij chive vocomi richin ninc'ut chivüch que man utz tüj que nijula-ivi' quiq'uin vinük ri nquiyala' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj.
1CO 10:16 Tok nkac'uxla'aj ri rucamic ri Cristo riq'uin ri ruya'al-uva, nkamatioxij chin ri Dios ri ruya'al-uva ri' y c'o ri nuc'ün-pe cheke. Y tok nkatij, ¿ri ruq'uiq'uel ri Cristo man junan tüj comi kavüch nbün cheke? Y quiri' chuka' tok nkac'ux ri peron caxlan-vüy, ¿ri ruch'acul ri Cristo man junan tüj comi kavüch nbün cheke?
1CO 10:17 Xaxe ta c'a jun caxlan-vüy ri', pero numol kachi' stape' (aunque) juis roj q'uiy. Junan c'a kavüch nbün cheke.
1CO 10:18 Titz'eta' na pe' ri achique xquibün ri kavinak roj israelitas. Tok rije' xquic'uaj-apu jun chico pa racho ri Dios richin que ri sacerdotes xquiya' chin ri Dios pari' ri altar, rije' bin c'a cheque que utz nquic'ün can ba' richin nquic'ux. Y tok xquic'ux, ¿man k'alüj tüj comi que rije' junan quivüch xquibün riq'uin ri Dios? Y si quiri', ¿achique comi ntel-vi chi tzij tok rix nic'ux ri ti'ij sujun cheque vachbül?
1CO 10:19 ¿Quiri' comi chuka' nbanatüj quiq'uin ri vachbül? ¿Jun vachbül c'o ta comi c'a ri nbün chin ri ti'ij ri nsuj chuvüch coma ri vinük? ¿Ninuc comi rix que jun vachbül c'o ruc'aslen y romari' c'o ri nbün chin ri nisuj chin? Man jun.
1CO 10:20 Pero chuka' man ninbij tüj que ri nyesujun ri ti'ij cheque ri vachbül xa man jun tüj nbün cheque. C'o-vi nbün cheque. Ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios, man chin tüj ri Dios nquisuj-vi ri ti'ij, xa cheque ri itzel tak espíritu nquisuj-vi tok nquiya' cheque ri vachbül. Y yin man ninjo' tüj c'a que riq'uin ri' junan ivüch nibün quiq'uin ri itzel tak espíritu.
1CO 10:21 Roma rix nitij c'a ri ruya'al-uva richin nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf. Y si quiri', man c'uluman tüj que rix nitij chuka' jun cosa quichin ri itzel tak espíritu. Rix nic'ux ri caxlan-vüy richin nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf, y si quiri', man c'uluman tüj nic'ux chuka' jun cosa richin niya' quik'ij ri itzel tak espíritu.
1CO 10:22 ¿Utz comi ri nibün rix que niju-ivi' quiq'uin ri vinük ri nquiya' quik'ij vachbül? ¿Juis nim ik'ij nina' rix y romari' man jun nbün chive que ri Ajaf ncatüj royoval roma ri nibün chuvüch?
1CO 10:23 Yec'o chive rix ri nyebin que roj libre y utz nkabün achique na ri nkajo'. Pero yin ninbij que man ronojel tüj ri nkabün c'o utz ri nuc'ün-pe. Y man ronojel tüj ri nkabün, nbün ta cheque ri hermanos que más ta ncukür cánima.
1CO 10:24 Man c'a tikabün xaxe ri nka' chikavüch roj, xa nc'atzin que tikabana' ri nka' chiquivüch ri ch'aka chic. Ri utz nbün cheque rije'.
1CO 10:25 Ri ti'ij ri nc'ayix pa tak c'ayibül, rix utz nilok' y nic'ux. Man nc'atzin tüj que rix c'a nic'utuj cachi'el ri nbij ri ivánima chive, si sujun o man sujun tüj cheque vachbül.
1CO 10:26 Roma ronojel c'a riq'uin ri Ajaf Dios petenük-vi. Richin c'a rija' ri ruch'ulef y ronojel ri nyeq'uiy chuvüch.
1CO 10:27 Si c'o jun vinük ri man rutaken tüj ri Dios, y rija' nyixroyoj richin jun va'in, utz nyixbe, si nijo'. Y titija' ri nyeruya' chive, y man nc'atzin tüj que c'a nic'utuj na cachi'el ri nbij ri ivánima chive, si sujun o man sujun tüj cheque vachbül.
1CO 10:28 Pero si c'o ta jun ri nbin chive: Ri ti'ij re' man utz tüj nic'ux roma xa sujun cheque vachbül, nbij ta chive, rix man tic'ux ri ti'ij ri', roma si rix xa nic'ux chuvüch, nsoc ránima ri nbin quiri' chive, y riq'uin ba' ntzak romari'. Man tic'ux c'a stape' (aunque) rix ivetaman que ronojel riq'uin ri Ajaf Dios petenük-vi y richin chuka' rija' ri ruch'ulef y ronojel ri nyeq'uiy chuvüch.
1CO 10:29 Y tok ninbij chive que man tic'ux, man roma tüj c'a que nsocotüj ta ri ivánima rix, y ja ta rix ri nyixtzak, man quiri' tüj. Xa roma c'a ri ránima ri jun chic, que c'o modo nsocotüj y rija' ntzak. Pero riq'uin ba' yec'o chive rix ri nyenucun y nquibij-ka pa tak cánima: ¿Pa rubeyal comi que c'o jun ri nbin chuve que man tinc'ux ti'ij, xaxe roma rija' retaman que ri ti'ij ri' xa sujun cheque vachbül?
1CO 10:30 Y si yin ninmatioxij chin ri Dios ri ti'ij ri ninc'ux, ¿achique c'a roma tok c'o tzij nyebix chuvij roma ri ninc'ux? nbij ta jun.
1CO 10:31 Roma c'a ri' yin ninbij chive que riq'uin c'a ronojel nibün tiya' ruk'ij ri Dios. Tok nyixva' o achique na chic ri nibün, richin ta que ri Dios nuc'ul ruk'ij ivoma rix.
1CO 10:32 Y man tibün cheque ri vinük que nquimalij quic'ux y nyetzak, xa tichajij c'a ivi' que man nibün quiri'. Man jun achique chok que tibün-vi quiri', ni cheque ri vinük israelitas, ni cheque ri vinük man ye israelitas tüj, y ni cheque chuka' ri ye richin chic ri Dios.
1CO 10:33 Xa tibana' cachi'el ri ninbün yin. Yin man ninbün tüj xaxe ri nka' chinuvüch yin. Xa chi jumul nintij nuk'ij richin que ninbün ri utz chiquivüch conojel. Ye juis ye q'uiy ri vinük ri nyenjo' nyento' y nyecolotüj ta.
1CO 11:1 Tibana' c'a cachi'el ri ninbün yin, roma yin ninbün-vi ri cachi'el xbün ri Cristo.
1CO 11:2 Hermanos, utz vi c'a ri ibanun roma chupan ronojel ri ic'aslen yinc'o-vi chi'ic'u'x. Rix nibün-vi ri nbin can chive. Ic'ulun can jabel ri tijonic ri xinya' yin chive.
1CO 11:3 Pero yin ninjo' chuka' que rix nivetamaj que ri Cristo jari' ri jolomaj ri c'o pa quivi' ri achi'a', y ri achi'a' jari' ri jolomaj ri yec'o pa quivi' ri quixjaylal. Pero ja ri Dios ri más nim y ja rija' ri jolomaj c'o pari' ri Cristo.
1CO 11:4 Tok roj achi'a' nkabün c'a orar, y chuka' tok nkabij ri ruk'alajrisan ri Dios cheke, man jun c'a ri tikaya' pa kajolon richin nkatz'apij. Pa ruq'uexel ri' xa tikelesaj-e ri achique ri kacusan. Roma si xa man quiri' tüj nkabün, nkakasaj c'a ruk'ij ri jolomaj ri c'o pa kavi' roj.
1CO 11:5 Ja chic c'a ri ixoki' tok nquibün orar, y chuka' tok nquibij ri ruk'alajrisan ri Dios cheque, tiquitz'apij c'a quijolon riq'uin jun c'ul. Roma si xa man nquibün tüj quiri', nquikasaj ruk'ij ri jolomaj ri c'o pa quivi' rije'. Y chuka' ri man nquitz'apij tüj quijolon, junan riq'uin ri juc'un ta e ronojel ri rusmal quivi'.
1CO 11:6 Y si yec'o ixoki' ri man ncajo' tüj nquitz'apij quijolon, tiquikupij-e ri rusmal quivi'. Pero si nyeq'uix nquikupij-e ri rusmal quivi', si nyeq'uix nquisocaj-e ronojel ri rusmal quivi', tiquitz'apij c'a ri quijolon.
1CO 11:7 Roj achi'a' man utz tüj que nkatz'apij ri kajolon, roma roj ruvachbül vi ri Dios y nkac'ut ri ruk'ij rija', y ri ixoki' nquic'ut ri quik'ij ri cachijlal.
1CO 11:8 Roma ri nabey achi, ja vi c'a ri Dios ri xbanun richin, y xa man c'a riq'uin tüj jun ixok xpu'u-vi. Jac'a tok xbün ri nabey ixok, ri Dios xucusaj c'a jun rubakil ri achi.
1CO 11:9 Ri Dios xbün-vi c'a ri ixok roma xutz'et que nc'atzin chin ri achi, y xa man ja tüj ri achi xbün roma nc'atzin ta chin ri ixok.
1CO 11:10 Romari' ri ixoki' tiquitz'apij c'a quijolon, richin nq'uic'ut que nquitakej-vi quitzij ri cachijlal. C'uluman que nquibün quiri', roma ri ángeles ye quitz'eton-pe.
1CO 11:11 Pero chuvüch ri Ajaf Dios xa man jun ri más ta c'o ruk'ij: chi achi chi ixok roj junan chuvüch rija'. Ri ixok nc'atzin-vi c'a chin ri achi y quiri' chuka' ri achi nc'atzin chin ri ixok.
1CO 11:12 Y ketzij na vi que ri ixok xban riq'uin jun rubakil ri achi, pero chuka' ri achi npu'u riq'uin ri ixok. Man jun c'a ri más ta c'o ruk'ij. Man jun c'a ri man ta riq'uin ri Dios petenük-vi.
1CO 11:13 Tinucu' c'a jabel. ¿C'uluman comi que ri ixok man nutz'apij tüj rujolon tok nch'o riq'uin ri Dios pan oración? Man c'uluman tüj.
1CO 11:14 ¿Man k'alüj tüj comi que ri achi richin vi que man utz tüj nbün chin que nimak' rakün rusmal ruvi'?
1CO 11:15 Pero chin jun ixok c'uluman-vi que nimak' rakün rusmal ruvi'. Roma ri rusmal ruvi' yo'on-vi c'a chin richin que nutz'apij rujolon.
1CO 11:16 Y riq'uin ba' yec'o hermanos ri man junan tüj kana'oj quiq'uin, pero yin ninbij c'a cheque rije' que ri tijonic ri c'ate xinya-e chive, xa ja vi. Yin y ri ye vachibil quiri' nkabij. Y quiri' chuka' nquibij conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios achique na lugar.
1CO 11:17 Y ri ninjo' ninbij chive vocomi, riq'uin ba' pokonül ba' nivac'axaj, roma man utz tüj ri nyixtajin chubanic. Xa man c'a nicukubala' tüj ivánima. Pa ruq'uexel que c'o utz nuc'ün-pe chive tok nimol-ivi', xa ruyon itzel ri nye'ic'ulu-pe chive.
1CO 11:18 Ri nabey ri ninjo' ninbij chive, ja ri ninvac'axaj pan ivi' que tok rix nimol-ivi', xa man junan tüj ivüch. Xa ijachalon-ivi'. Y yin ninbij que riq'uin ba' ketzij ri nbix chuve.
1CO 11:19 Pero chivüch rix nc'atzin que quiri' nbanatüj, nc'atzin que ijachalon-ivi', roma xaxe quiri' nyek'alajin ri achique chi'icojol rix ri ketzij que quitaken ri Cristo o xa man quitaken tüj.
1CO 11:20 Y tok rix nibij que nimol-ivi' richin que nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo, nibün-vi c'a ri nima-va'in, pero xa man quiri' tüj chic ri nbün chivüch.
1CO 11:21 Roma tok nimol-ivi' richin ri', yec'o hermanos ri xa nquic'ux yan ka ri quic'uan-apu y man nquiya' tüj can ba' cheque ri hermanos ri manak quichajin. Y ri quiri', yec'o c'a ri xa man jun nquic'ux can, y yec'o c'a ri nc'o ruvi' ri nquic'ux. Yec'o ri man jun tz'uj ruya'al-uva nquitij can, jac'a cheque ri ch'aka yec'o hasta nyek'abür-e.
1CO 11:22 ¿Manak comi ivacho richin que chiri' ta nyixva-vi? ¿O chivüch rix xa man jun oc quik'ij ri ch'aka chic hermanos, ri nquimol-qui' junan iviq'uin rix richin que niya' ruk'ij ri Dios? ¿Y achique chuka' roma tok nye'iq'uixbisaj ri hermanos ri xa manak quichajin? ¿Nijo' c'a rix que riq'uin ri nyixbanun ri', yin ninya' ta ik'ij? ¿Rix nijo' que ninbij chive que jabel ri nyixtajin chubanic? Yin ninnuc que man utz tüj.
1CO 11:23 Yin man quiri' tüj c'a ri tijonic ri nuyo'on chive. Ri tijonic ri nuyo'on chive, ja vi ri Ajaf ri xyo'on chuve. Y ri tijonic ri' nbij c'a: Que ri Ajaf Jesús tok njach yan e pa quik'a' ri vinük, chupan ri ak'a' ri' rija' xberuli'ej c'a pe jun caxlan-vüy.
1CO 11:24 Y tok rija' rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy, y xbij cheque ri rachibila': Tic'ama' y tic'ux ri caxlan-vüy re', roma jare' ri nuch'acul ri napon pa camic richin nyixcolotüj. Tic'ux c'a, richin nquinic'uxla'aj vichin.
1CO 11:25 Y tok quic'uxun chic ri quivay, ri Jesús xutz'om c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xbij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin c'a ri nuquiq'uel re', jare' xtzakon ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Titija' c'a ri ruya'al-uva, richin nquinic'uxla'aj, y ronojel mul ri quiri' nibün, xa tibana' c'a richin nquinic'uxla'aj xbij ri Jesús.
1CO 11:26 Romari' tok roj nkac'ux c'a ri caxlan-vüy y nkatij chuka' ri ruya'al-uva, ja vi c'a ri rucamic ri Ajaf ri nkak'alajrisaj, y quiri' nkabün-apu, c'a tok napon ri k'ij que npu'u jun bey chic rija'.
1CO 11:27 Romari' si xa man nkaya' tüj ruk'ij ri Ajaf tok nkac'ux ri caxlan-vüy y ri ruya'al-uva richin nkac'uxla'aj richin rija', nkumacun. Chirij c'a ri ruch'acul y ri ruquiq'uel rija' nkumacun-vi.
1CO 11:28 Nabey, tikana' ka ki' si utz benük ri kac'aslen chuvüch ri Dios, y c'ateri' c'a tikac'ux ri caxlan-vüy y tikatija' ri ruya'al-uva.
1CO 11:29 Roma si xa man richin tüj que nkac'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo tok nkac'ux ri caxlan-vüy y nkatij ri ruya'al-uva, xa c'o na vi c'a ri castigo pa kavi'.
1CO 11:30 Y romari' ye q'uiy chive rix ri manak cuchuk'a', ye yava'i', y hasta yec'o xecom yan e.
1CO 11:31 Y ri Dios man ta jun ri nbün que nka-ka pa kavi', xa ta roj ketaman ri nkubanun y nkatij kak'ij richin que más utz c'aslen nkac'uaj chuvüch.
1CO 11:32 Pero q'uiy mul ri Ajaf Dios ncatz'inej que c'o ri nuya-pe pa kavi', richin nkurutijoj riq'uin pokonül y man ta nka-ka ri nimalüj castigo pa kavi', cachi'el ri nquic'ulachij ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef.
1CO 11:33 Roma c'a ri' hermanos, tivoyobela' c'a ivi' tok nimol-ivi' richin nibün ri va'in c'uxla'anic richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo.
1CO 11:34 Pero si juis nyixnum, más ta utz que ja pa tak ivacho nyixva-vi-pe. Yin ninbij ronojel re' chive roma man ninjo' tüj que rix nibün ri man c'uluman tüj tok nimol-ivi' y romari' tok c'o npu'u pan ivi'. Y c'o ch'aka chic tijonic cachi'el re' ri nc'atzinej que ninya' chive, pero xa ja c'a tok nquinapon na c'a iviq'uin, c'ateri' tok ninya' ri tijonic ri' chive.
1CO 12:1 Hermanos, vocomi ninjo' nquich'o ba' pari' ri ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu cheke konojel roj ri kataken chic ri Jesucristo. Ninjo' que rix c'o ta ivetaman pari' ri'.
1CO 12:2 Yin ninbij que rix c'a nka-pe chive ri achique rubanic ri c'aslen ri xic'uaj tok rubanun can, tok man jani ivetaman tüj ruvüch ri Dios. Rix utz c'a chive que xixuc'u'üx richin que xiya' quik'ij vachbül. Y xa man jun vachbül ri c'o ta xbün ivoma rix o xch'o ta pe chive. Xa utz c'a chive que ape' na xixuc'u'üx-vi y xa richin satzbül ivichin.
1CO 12:3 Romari' nc'atzin-vi c'a que yin ninya' ri utzilüj tijonic re' chive. Yin ninjo' c'a que tivetamaj que jun vinük ri uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu ri Dios man ntiquer tüj nch'o itzel chirij ri Jesús. Jac'a jun vinük ri man uc'uan tüj roma ri Lok'olüj Espíritu man ntiquer tüj nbij que ri Ajaf Jesús jari' ri Rajaf rija'.
1CO 12:4 Y ri Lok'olüj Espíritu nbün cheke chikajujunal que c'o jun sipanic, y ri sipanic ri' nbün cheke que c'o jun samaj ri nkutiquer nkabün. Jalajoj c'a kasipanic chikajujunal, pero ri nyo'on, xa jun. Y ri' ja ri Lok'olüj Espíritu.
1CO 12:5 C'o jalajoj ruvüch sipanic yo'on cheke, pero xaxe jun Rajaf ri sipanic re', y ri' ja ri Ajaf Dios.
1CO 12:6 C'o jalajoj ruvüch sipanic yo'on cheke, pero xaxe jun ri nyo'on kuchuk'a' chikajujunal, y ri' ja ri Dios.
1CO 12:7 Y riq'uin ri sipanic ri yo'on cheke chikajujunal, nk'alajin que c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin. Y ri sipanic ri' yo'on cheke, richin nc'atzin cheke konojel.
1CO 12:8 Ri Lok'olüj Espíritu nuya' c'a etamabül cheque ch'aka hermanos y nbün chuka' cheque que nyetiquer nquik'alajrisaj ri etamabül ri'. Y cheque ch'aka chic nuya' quina'oj, y nbün cheque que nyetiquer nquik'alajrisaj chuka' ri quetaman.
1CO 12:9 Ri Lok'olüj Espíritu nuya' chuka' cheque ch'aka que q'uiy nyetiquer nquibün roma quiyo'on-vi cánima riq'uin ri Dios, y cheque ch'aka nuya' que nyetiquer nyequic'achojrisaj yava'i'.
1CO 12:10 Ch'aka chic hermanos yo'on cheque roma ri Lok'olüj Espíritu que nyetiquer nquibün milagros. Yec'o chuka' hermanos ri yo'on cheque que nquik'alajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios. Y ri Lok'olüj Espíritu chuka' nuya' k'ij cheque ch'aka chic hermanos que chanin nquitz'et si ri nbij o nbün jun chic vinük, riq'uin ri Dios petenük-vi o xa riq'uin jun itzel espíritu petenük-vi. Y cheque ch'aka chic ri Lok'olüj Espíritu nbün que nyetiquer nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj. Y cheque ch'aka ruyo'on que nyequik'alajrisaj ri nyequibij ri hermanos pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj.
1CO 12:11 Y ronojel ri' xa rusipanic c'a jun, rusipanic ri Lok'olüj Espíritu. Rija' nuya' c'a cheke chikajujunal que c'o sipanic que c'o jun samaj ri nkutiquer nkabün, y man xa achique na ta sipanic nuya' cheke, xa rucha'on-vi c'a jabel ri achique c'uluman que nkabün.
1CO 12:12 Cachi'el rubanun ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakün, c'o runak'-ruvüch, pero xaxe jun quibanun conojel. Y quiri' chuka' riq'uin ri Cristo.
1CO 12:13 Roma tok xojban bautizar, xojoc ruch'acul rija'. Y xaxe c'a jun ri ntiquer nbanun, y ri' ja ri Lok'olüj Espíritu. Jun c'a xbün cheke. Quiri' xkabün konojel, chi israelitas y chi man israelitas tüj. Ri hermanos ri man ye libre tüj roma yec'o pa ruk'a' jun patrón, xeban chuka' bautizar y xe'oc ruch'acul ri Cristo. Y quiri' chuka' ri hermanos ri ye libre, ri man yec'o tüj pa ruk'a' jun patrón. Konojel xoc ri Lok'olüj Espíritu pa tak kac'aslen.
1CO 12:14 Roj q'uiy vi, cachi'el rubanun ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakün, c'o runak'-ruvüch, pero chikajujunal c'o kasamaj y man junan tüj ri nkuc'atzin-vi.
1CO 12:15 Nbij ta ri kakün: Ri quisamaj ri k'a'aj jabel utz, jac'a ri nusamaj yin man utz tüj, y romari' ninna' que xa cachi'el man yin richin tüj ri ch'aculaj, nbij ta rija'. ¿Achique comi nibij rix? ¿Man richin tüj comi ri ch'aculaj ri kakün, roma quiri' ri nbij? Man quiri' tüj. Xa richin vi ri ch'aculaj.
1CO 12:16 O nbij ta jun cheque ri kaxiquin: Ri quisamaj ri runak'-ruvüch ri ch'aculaj jabel utz, jac'a ri nusamaj yin man utz tüj. Y romari' ninna' yin que cachi'el xa man yin richin tüj ri ch'aculaj, nbij ta rija'. ¿Achique comi nibij rix? ¿Man richin tüj comi ri ch'aculaj ri kaxiquin roma ri nbij quiri'? Man quiri' tüj. Richin vi ri ch'aculaj.
1CO 12:17 ¿Utz comi que ri kach'acul xaxe ta oc runak'-ruvüch c'o y manak ta ruxiquin? Man utz tüj. Roma si quiri' ta vi, man ta nkuc'axan. ¿O utz comi que ri kach'acul xaxe ta oc ruxiquin c'o y manak ta rutza'n? Man utz tüj, roma si quiri' ta vi, man ta nkusekon.
1CO 12:18 Pero ri Dios xuya' ronojel chin ri kach'acul. Xuya' ruk'a-rakün, y xuya' runak'-ruvüch, xuya' ronojel, cachi'el ri xutz'et rija' que nc'atzin.
1CO 12:19 Si man ta xuya' ronojel, ¿tz'aküt ta comi ri kach'acul? ¿Man ta c'o ri nyec'atzin chin comi?
1CO 12:20 Pero man quiri' tüj c'a, roma ri kach'acul ye ruc'uan-vi ronojel ri nyec'atzin chin. Y man roma tüj chuka' ri' yec'o ta ca'i-oxi' kach'acul, man quiri' tüj, xaxe ri jun.
1CO 12:21 Romari' ri runak'-kavüch man ntiquer tüj nbij chin ri kak'a': Rat man ncac'atzin tüj chuve. Y quiri' chuka' ri kajolon man ntiquer tüj nbij chin ri kakün: Rat man ncac'atzin tüj chuve.
1CO 12:22 Roma conojel c'o nyec'atzin-vi, chi cocoj chi nimak'. Y ri nk'alajin que xa manak rakalen y romari' nkelesaj-e, juis nkana'. Y c'ateri' c'a tok nketamaj que juis rakalen.
1CO 12:23 Xaxe na ri nkabün chin ri kach'acul, que más jabel nyekavek ri más manak cakalen. Y más c'o quik'ij chikavüch richin nyekavek, ri xa manak quik'ij.
1CO 12:24 Pero ri más ye utz nyetzu'un chin ri kach'acul, man nc'atzin tüj que nyekavek. Ri Dios utz vi xbün chin ronojel. Roma hasta ri más man jun nyec'atzin-vi chin ri kach'acul, rija' xbün cheque que c'o quik'ij.
1CO 12:25 Ri Dios quiri' ri xbün cheque conojel, richin que ronojel mul junan ta quivüch.
1CO 12:26 Si c'o jun ri nk'oxon, nyek'oxon conojel. Y si c'o jun ri ninimirsüs ruk'ij, nyequicot conojel.
1CO 12:27 Ri c'ate ri xinbij-ka chive man katz pari' tüj ri kach'acul nch'o-vi, xa pa kavi' c'a roj ri kataken chic ri Cristo y roj c'unük ruch'acul. Roma cachi'el rubanun ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakün, c'o runak'-ruvüch. Man junan tüj c'a quisipanic chiquijujunal. Quiri' chuka' roj ri kataken ri Cristo, roj q'uiy y man junan tüj kasamaj.
1CO 12:28 Quiri' c'a rubanun ri Dios cheke konojel roj ri kataken ri Cristo, ri nbix iglesia cheke. Chikajujunal ruyo'on kasamaj, roma nc'atzin cheke. Ri ye nabey ja ri apóstoles. Ri ruca'n ja ri hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Ri rox ja ri hermanos ri yo'on cheque roma ri Dios que nyetijon. C'ateri' c'a yec'o ri hermanos ri yo'on cheque que nyetiquer nquibün milagros. Yec'o ri nyec'achojrisan quichin yava'i'. Yec'o ri nyeto'on quichin ri ch'aka chic hermanos. Yec'o ri yo'on cheque roma ri Dios que nyetiquer nyequiyukuj ri ch'aka chic hermanos. Yec'o ri nyetiquer nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj. Ri Dios ruyo'on-vi kasamaj chikajujunal.
1CO 12:29 Man junan tüj c'a samaj yo'on cheke, roma man konojel tüj roj apóstoles. Man konojel tüj c'o nbij ri Dios cheke richin nkak'alajrisaj ri etamabül ri nuya' ri Lok'olüj Espíritu. Man konojel tüj yo'on cheke que nkutijon. Man konojel tüj nkutiquer nkabün milagros.
1CO 12:30 Man konojel tüj nkutiquer nyekac'achojrisaj yava'i'. Man konojel tüj nkutiquer nkuch'o pa ch'aka chic ch'abül ri man ye ketamalon tüj. Man konojel tüj yo'on cheke que nkutiquer nyekak'alajrisaj ri nyequibij ri hermanos tok nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj. Man junan tüj c'a samaj yo'on cheke chikajujunal.
1CO 12:31 Pero chuka' c'uluman-vi que nkarayij jun samaj ri más nim rakalen. Tikatija' c'a kak'ij que kiq'uin ta roj nc'uje-vi ri utz ri'. Y yin ninjo' chuka' ninc'ut jun chic rubeyal chivüch y c'uluman que nirayij nibün. Ri rubeyal ri' ja ri nyekajo' conojel ri vinük y nkajo' ri Dios, y jari' ri más utz.
1CO 13:1 Xa ta yin nquich'o pa q'uiy ch'abül ri yec'o chere' chuvüch ri ruch'ulef, o pa quich'abül ta ángeles, y xa man ninjo' tüj ri Dios nixta man nyenjo tüj conojel vinük, man jun vi nc'atzin. Xa yin junan ta riq'uin jun ch'ich' ri ntzinin o jun k'ojon ri nk'ajan. Roma ri ch'ich' ri' xaxe tal nyek'ajan y man ncajo' tüj vinük o ri Dios.
1CO 13:2 Y ja ri nyenjo' ri vinük y ri Dios ri más nc'atzin, roma si xa man nyenjo' tüj pa vánima conojel, man jun vi nquic'atzin. Y stape' (aunque) ta nink'alajrisaj ri nbix chuve roma ri Dios. O nk'ax ta chuve ronojel runojibül ri Dios ri evatül-pe riq'uin. O nk'ax ta chuve ronojel etamabül. O roma ta ri nuyo'on vánima riq'uin ri Dios, roma ta ri' nquitiquer ninbün cheque ri nimalüj tak juyu' que que'el-e ape' yec'o-vi. Y stape' (aunque) ta nquitiquer ninbün ronojel ri', pero si man nyenjo' ri vinük y ri Dios pa vánima, man jun vi nquic'atzin.
1CO 13:3 Y chuka' si ta ninya' ronojel ri nquichajin richin nyeva' ri vinük ri manak quichajin, o hasta ninc'ayij-vi' richin nquicamsüs pa k'ak', pero xa man roma tüj nyenjo' ri vinük y ri Dios, stape' (aunque) quiri' ta ninbün, man jun utz nuc'ün-pe chuve.
1CO 13:4 Ri nyekajo' ri ch'aka chic c'o-vi c'a rubanic, roma nbün-vi c'a cheke que nkucoch'on. Nbün cheke que utz kana'oj quiq'uin conojel. Ri nyekajo' ri ch'aka chic chuka' nbün cheke que man itzel tüj nkana' chin jun ri utz c'o, y nbün chuka' cheke que man nkabün y nkana' que c'o kak'ij.
1CO 13:5 Ri nyekajo' ri ch'aka chic man nbün tüj cheke que man nkapokonaj tüj jun vinük, y chuka' man nbün tüj cheke que xaxe roj c'o nkacusaj chin nc'atzin cheke. Man quiri' tüj. Y quiri' chuka' man nkacatüj tüj koyoval. Man nkuniman tüj chin ri achique nban o nbix cheke.
1CO 13:6 Ri nyekajo' ri ch'aka chic nbün cheke que nkuquicot roma ri utz ri nban, y man jun bey nbün tüj cheke que nkuquicot ta tok nbanatüj ri man choj tüj.
1CO 13:7 Ri nyekajo' ri ch'aka chic nbün cheke que ketaman nkacoch' ronojel, nbün cheke que man chanin tüj nkanimaj que jun vinük c'o ri man utz tüj ntajin chubanic. Chuka' nbün cheke que ketaman nkoyobej ronojel. Si ketzij que nyekajo' ri ch'aka chic, ronojel vi ketaman nyekac'usaj.
1CO 13:8 Ri nyekajo' ri ch'aka chic pa ruchuk'a' ri Dios man nq'uis tüj vi, xa chi jumul nc'atzin. Ja ri samaj ri nquibün ri hermanos que nquik'alajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, napon-vi ri k'ij que man nquibün tüj chic. Y quiri' chuka' ri hermanos ri nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj, napon ri k'ij tok man nquibün tüj chic quiri'. Y quiri' chuka' napon ri k'ij tok ri etambül ri c'o kiq'uin vocomi xa man nc'atzin tüj chic.
1CO 13:9 Ri etamabül ri c'o kiq'uin vocomi xa man ja tüj ri' ronojel, y quiri' chuka' ri nbix cheke roma ri Dios richin nkak'alajrisaj, xa man ja tüj chuka' ri' ronojel.
1CO 13:10 Pero tok xa ja chic ri tz'aküt c'o kiq'uin, man nyec'atzin tüj chic ri ye ketamalon chere'. Ronojel ri' xa nyecanaj c'a can.
1CO 13:11 Cachi'el yin, tok xinq'uiy, xinbün cachi'el nquibün conojel ac'uala'. Ri nutzij, ri nunojibül y ri nuna'oj, cachi'el vi ri quichin rije'. Jac'a tok xinoc-e achi, man xinbün tüj chic cachi'el nquibün ri ac'uala'. Xecanaj c'a can ri tzij, ri nojibül y na'oj ri xa man ye tz'aküt tüj.
1CO 13:12 Y quiri' nkabün konojel roj ri kataken ri Cristo. Chere' chuvüch ri ruch'ulef man ye tz'aküt tüj ri etamabül ri yec'o kiq'uin. Junan riq'uin ri nkutzu'un ta pa jun espejo, y man nk'alajin tüj ri achique nkatz'et. Pero napon ri k'ij tok man nkabün tüj chic quiri', y xa k'alüj vi ri nkatz'et. Chupan ri k'ij ri' nk'ax-vi cheke ronojel. Y nketamaj jabel ruvüch ri Dios, cachi'el rija' retaman kavüch roj vocomi.
1CO 13:13 Ri c'o-vi más rakalen chuvüch ronojel, ja ri nyekajo' ri ch'aka chic. Y ri nyekajo' ri ch'aka chic ri' richin vi chi jumul, y man nq'uis tüj. Quiri' chuka' ri nkaya' kánima riq'uin ri Dios, man nchup tüj. Y quiri' ri nkoyobej-apu ri utz ri Dios nuya' cheke, man nq'uis tüj ri oyobenic ri'. Pero cheque chi oxi' re', xaxe c'a ri nyekajo' ri ch'aka chic ri más nim rakalen.
1CO 14:1 Ri más nc'atzinej ja tikatzeklebej c'a ri rubeyal ri nyekajo' ri ch'aka chic. Y tikarayij chuka' riq'uin ronojel kánima ri nyeruya' ri Lok'olüj Espíritu cheke. Y juis ta jabel que nkarayij que ri Lok'olüj Espíritu nuya' ta k'ij cheke que nkak'alajrisaj ri nbix cheke roma ri Dios.
1CO 14:2 Quiri' ninbij chive, roma ri hermanos ri yo'on cheque que nquik'alajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, nk'ax-vi jabel cheque ri vinük ri nquibij ri achique chok q'uin nyetzijon-vi. Y riq'uin ri nquibij, nquibün cheque ri hermanos que nyeq'uiy riq'uin ri quic'aslen, nquiya' chuka' quina'oj roma ri pixabanic ri nyequiya', y nquibün cheque que man jun bey tiquimalij quic'u'x roma ri bis o ri k'oxomül. Jac'a ri hermanos ri nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri nuya' ri Lok'olüj Espíritu cheque, chin ri Dios nquibij-vi y man cheque tüj vinük. Roma man jun tzij c'a ri nquibij ri nk'ax ta ba' cheque ri nye'ac'axan quichin.
1CO 14:4 Ri hermanos ri nquibij pa ch'aka chic ch'abül, xaxe cheque ka rije' nquibün que nyeq'uiy. Jac'a ri hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, nquibün chuka' que nyeq'uiy ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios.
1CO 14:5 Ri nurayibül c'a yin, ja ta ri chi'ivonojel nyixch'o ta pa ch'aka chic ch'abül, pero ri más ninjo' chive ja ta que ri Lok'olüj Espíritu nuya' ta chive que nik'alajrisaj ri nbix chive roma ri Dios. Ri hermanos c'a ri nquibij pa ch'aka chic ch'abül c'o cakalen. Jac'a ri hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, más cakalen. Pero si ri xbij ri hermano pa jun chic ch'abül, chanin nk'alajrisüs can ri achique xbij, jabel chuka', roma nc'atzin que ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios nyeq'uiy riq'uin ri quic'aslen.
1CO 14:6 Roma xa ta yin nquinapon chila' iviq'uin rix hermanos, y pa jun chic ch'abül nquibetzijon iviq'uin, ¿c'o comi utz ri nuc'ün-pe chive? Man jun, roma man nk'ax ta chive. Pero si pan ich'abül rix nquich'o-vi y nink'alajrisaj ta ri nbix chuve roma ri Dios, c'o-vi utz ri nuc'ün-pe chive. Y quiri' chuka' si nyixintijoj, rix c'o nivetamaj. O si nink'alajrisaj ta chive ri xbix chuve roma ri Dios. O ninya' ta jun tijonic chive, ronojel ri' c'o-vi nc'atzin chive.
1CO 14:7 Ri tzij pa ch'aka chic ch'abül ri xa man nk'alajrisüs tüj ri nquibij, xa junan riq'uin ri nbanatüj tok nk'ajan jun xul o jun arpa, y xa man jun rubeyal nucusüs richin nk'ojomüx. ¿K'alüj comi jabel ri achique nk'ojomüx? Man k'alüj tüj. Xaxe choj nac'axüx que c'o nk'ajan pero xa man k'alüj tüj achique chi bix ri nk'ojomüx.
1CO 14:8 O ri nuxuban ri trompeta richin nyerumol-e ri soldados richin nyebe pan oyoval, si xaxe nuxubaj ri trompeta y xa man jun rubeyal nucusaj richin nuxubaj, ¿nquimol comi qui' ri soldados? Man nquimol tüj qui'.
1CO 14:9 Si rix man nyixch'o tüj c'a pa jun ch'abül ri nk'ax-vi cheque ri nye'ac'axan ivichin, ¿nk'ax comi cheque ri xibij? Man nk'ax tüj. Xa chuvüch-cakik' c'a nyixch'o-vi.
1CO 14:10 Y juis q'uiy ruvüch ch'abül ri nye'ucusüs chere' chuvüch ri ruch'ulef, y ronojel ch'abül c'o-vi ri nquibij, pero xaxe chiquivüch ri vinük ri nye'ucusan.
1CO 14:11 Romari' si c'o jun vinük ri xa man vetaman tüj ri ruch'abül, y rija' nrajo' nch'o viq'uin y yin xa man nk'ax ta chuve ri nbij chuve, chuvüch rija' yin xa yin jun caxlan-vinük, roma man nk'ax ta chuve ri nbij. Y quiri' chuka' rija' chinuvüch yin xa jun caxlan-vinük.
1CO 14:12 Y si rix juis nye'irayij ri nyeruya' ri Lok'olüj Espíritu, utz, man xaxe c'a chive rix quec'atzin-vi-ka, xa tirayij que ri nyeruya' ri Lok'olüj Espíritu nyec'atzin ta chuka' cheque ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios. Nuc'ün ta pe jun jabel q'uiyinen pa tak quic'aslen.
1CO 14:13 Romari' si jun hermano yo'on chin que nch'o pa jun chic ch'abül ri man retaman tüj, tuc'utuj c'a chin ri Dios que ntiquer ta chuka' nuk'alajrisaj ri nbij chupan ri ch'abül ri'.
1CO 14:14 Roma si yin ninbün orar pa jun chic ch'abül ri xa man vetaman tüj, ri' rusamaj c'a ri nu-espíritu y man richin tüj ri nunojibül.
1CO 14:15 Y si quiri', ¿achique comi ninbün yin? Ri nunucun c'a que ninbün yin tok ninbün orar, que tuna' ri nu-espíritu y quiri' chuka' ri nunojibül. Y quiri' chuka' nunucun que ninbün tok nquibixan, que tuna' c'a ri nu-espíritu y quiri' chuka' ri nunojibül.
1CO 14:16 Roma si xaxe ri ka-espíritu nkabün chin que nuna' tok nkumatioxin y man quiri' tüj nkabün chuka' chin ri kanojibül, man nk'ax ta cheque ri nye'ac'axan. Y si yec'o c'a ri xa choj yec'o-apu chiri' y xa man nk'ax ta chuka' cheque ri nkabij, ¿nyetiquer comi nyematioxin rije' kiq'uin, tok xa man xk'ax ta cheque ri xekabila' pa ch'aka chic ch'abül?
1CO 14:17 Ri matioxinic c'a ri xkabün pa jun chic ch'abül, jabel vi utz, pero ri xe'ac'axan kichin man jun xquetamaj richin nyeq'uiy ta riq'uin ri quic'aslen.
1CO 14:18 Yin jabel nquiquicot y nquimatioxin chin ri Dios roma ri Lok'olüj Espíritu ruyo'on k'ij chuve que nquich'o pa ch'aka chic ch'abül, más que chi'ivonojel rix.
1CO 14:19 Pero tok yin nquinapon chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios, yin nintz'et que más nc'atzin que nquich'o pa jun ch'abül ri nk'ax-vi cheque conojel. Roma xaxe quiri' c'o nquetamaj. Y stape' (aunque) man nquilayuj tüj, c'o-vi nquetamaj. Stape' (Aunque) xa ca'i-oxi' tzij ri ninbij cheque. Que chuvüch ninbij ta diez mil tzij cheque ri hermanos y xa man nk'ax ta cheque roma xa pa jun chic ch'abül ri nquich'o-vi. Quiri' xa man jun vi nc'atzin ri ninbün, roma xa man jun nquetamaj.
1CO 14:20 Hermanos, man jun bey c'a quixnucun cachi'el nyenucun ri ac'uala', xa quixnucun cachi'el nyenucun ri vinük ye nimak' chic. Pero ri c'uluman ape' nyixoc cachi'el ri xtak ac'uala', ja riq'uin ri nyebanun, roma ri xtak ac'uala' man nyemacun tüj.
1CO 14:21 Chupan ri ley richin ri Ajaf Dios ri tz'iban can, nbij: Yin nyencusaj c'a caxlan tak vinük ri xa pa jun chic ch'abül nquibij-vi, richin nquich'o quiq'uin ri vinük israelitas. Pero man riq'uin tüj ri', rije' man nquic'ul tüj ri ninbij cheque. Quiri' nbij ri Ajaf.
1CO 14:22 Y riq'uin ri', nkatz'et que ri Dios nbün cheke que nkuch'o pa ch'aka chic ch'abül, richin yan jun retal cheque ri ch'aka chic vinük ri man ncajo' tüj nquitakej, pero man retal tüj cheke roj ri kataken chic ri rutzij. Jac'a tok roj nkak'alajrisaj ri nbix cheke roma ri Dios, ri' jun retal xaxe kichin roj. Rija' nrajo' c'a que roj ri kataken chic nkuq'uiy ta más riq'uin ri kac'aslen.
1CO 14:23 Man riq'uin tüj ri', xa ta rix imolon ta ivi' y nyixch'o ta pa ch'aka chic ch'abül tok nye'apon ta vinük iviq'uin y rije' man ta q'uiy quetaman pari' ri rutzij ri Dios, o nye'apon ta ri man quitaken tüj, ¿nk'ax ta comi cheque ri nibij rix? ¿Man nquibij tüj comi chive que rix xa rix locos, roma man ta jun vit tzij ri nibij rix ri nk'ax ta cheque?
1CO 14:24 Roma xa ta pan ich'abül rix nyixch'o-vi tok nimol-ivi', y napon ta jun vinük ri man rutaken tüj ri rutzij ri Cristo o napon ta jun vinük ri xa man q'uiy tüj retaman pari' ri tzij ri', rija' nyixrac'axaj tok nik'alajrisaj ri xbix chive roma ri Dios, y romari' rija' nuna' que aj-mac vi y nuna' chuka' que chi'ivonojel nyixbin chin que aj-mac.
1CO 14:25 Y ronojel ri' nbün c'a chin ri ránima que ronojel ri nyebix chin ketzij vi. C'ateri' c'a nye'el-pe chuvüch-sük ri yec'o pa ránima. Romari' rija' xa jari' nxuque-ka richin nukasaj-ri' y nuya' ruk'ij ri Dios, y nbij que ketzij vi que c'o Dios chi'icojol.
1CO 14:26 Hermanos, ¿achique ta c'a ri más c'uluman que nibün? Ri c'uluman c'a que nibün rix tok nimol-ivi', ja ta que ronojel ri nibün nc'atzin ta que ri hermanos más ta nyeq'uiy riq'uin ri quic'aslen. Roma yec'o chive rix ri nyebixan, yec'o ri nyetijon, yec'o ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, yec'o ri nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj, yec'o ri nyek'alajrisan ri nyequibij ri hermanos tok nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj. Ronojel ta ri' nc'atzin que nyeq'uiy más riq'uin ri quic'aslen ri hermanos ri nquimol-qui'.
1CO 14:27 Ri hermanos ri yo'on cheque que nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj, xe ta c'a ca'i' ri nquibij tok nimol-ivi'. O utz chuka' que nquibij oxi'. Pero man utz tüj que nquibij ye q'uiy. Y chuka' nc'atzin que chiquijujunal quech'o, y c'o ta jun hermano ri nk'alajrisan ri achique xquibij pa ch'aka chic ch'abül, richin quiri' ri ch'aka chic hermanos c'o ta nquetamaj.
1CO 14:28 Pero si xa man jun hermano c'o ri ntiquer nk'alajrisaj ri achique nquibij ri hermano pa ch'aka chic ch'abül, man quech'o pa ch'aka chic ch'abül chiquivüch ri hermanos ri quimolon-qui'. Xaxe c'a cheque ka rije' quech'o-vi-ka y richin chuka' que nquibij riq'uin ri Dios.
1CO 14:29 Ri hermanos ri nyebin que yo'on c'a cheque que nquik'alajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, quech'o c'a ca'i' o ye oxi'. Y ri ch'aka chic tiquinucu' jabel pari' ri achique nquibij.
1CO 14:30 Y si c'o ta jun hermano ri ntajin chuk'alajrisasic cheque ri hermanos ri bin chin roma ri Dios, y tok ntajin nch'o rija', ja ta ri' tok ri Dios c'o ta chuka' jun chic ri nuk'alajrisaj chin jun hermano ri tz'uyul-apu chiri', ja yan chic c'a rija' ri tich'o y ri jun chic, ri nch'o pa nabey xa titz'uye' c'a ka, richin nuya' na k'ij chin ri jun chic, richin nuk'alajrisaj cheque ri hermanos ri achique xbix chin roma ri Dios.
1CO 14:31 Riq'uin quiri', man xe tüj c'a jun ri ntiquer nk'alajrisan ri nbix chin roma ri Dios, conojel c'a hermanos nyetiquer nquik'alajrisaj ri nbix cheque y ri ch'aka chic hermanos c'o-vi c'a nquetamaj pari' ri nc'atzin cheque chupan ri quic'aslen. Pero nc'atzin que nabey nch'o na jun, c'ateri' jun chic. Ticoyobela' c'a qui' richin nyech'o.
1CO 14:32 Roma ri yo'on cheque que nquik'alajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, nyetiquer c'a ncoyobela-qui'. Roma ri Lok'olüj Espíritu man nbün tüj c'a cheque que tiquik'alajrisaj yan ri xbix cheque roma ri Dios.
1CO 14:33 Roma ri Dios man nrajo' tüj que ri nkabün roj man jun rubeyal. Rija' nrajo' que nkac'ut ri uxlanen ri c'o pa tak kánima. Nc'atzin que rix tibana' cachi'el nquibün ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios, pa ch'aka chic tinamit.
1CO 14:34 Tok nimol c'a ivi' pa rubi' ri Dios, ri ixoki' nc'atzinej que nquitakej ri nbij ri ley richin ri Dios cheque, que tiquitakej tzij y man quek'ajan-apu. Roma xa pa quik'a' c'a ri achi'a' c'o-vi ri achique ri nquitzijoj.
1CO 14:35 Ri ixoki' man c'uluman tüj que c'o achique nquitzijola' tok quimolon-qui' ri hermanos. Romari' si c'o jun tzij ri xa man nk'ax ta cheque, tiquic'utuj c'a cheque ri cachijlal tok nye'apon pa tak cacho.
1CO 14:36 Rix man utz tüj c'a ri ninuc. ¿Roma rix nibün que cachi'el ta iviq'uin rix petenük-vi ri rutzij ri Dios y romari' ja rix ri nyixbin ri achique nc'atzinej que nban? ¿Man ivetaman tüj rix c'a que xa man iyon tüj rix, richin que xe ta ri nijo' rix ri nibün? Ye q'uiy chic yec'o ri xapon chic ri rutzij ri Dios quiq'uin, y man nquibün tüj cachi'el ri nibün rix.
1CO 14:37 Rutzij vi c'a ri Ajaf Dios ri c'ateri' ninbij-ka. Y si c'o ta jun hermano ri nbin que rija' yo'on-vi chin que nuk'alajrisaj ri nbix chin roma ri Dios, chanin c'a nbij que man xe tüj ri nbij rija' ri riq'uin ri Dios petenük-vi, xa quiri' chuka' nbij pari' ri xinbij yin chive que riq'uin ri Dios petenük-vi. Y si c'o ta chuka' jun chic hermano ri nbin que rija' uc'uan-vi roma ri Lok'olüj Espíritu, xa quiri' chuka' nbij pari' ri xinbij yin chive. Nbij c'a que ri tzij ri xinbij yin chive, riq'uin vi ri Ajaf Dios petenük-vi.
1CO 14:38 Y si yec'o hermanos ri man ncajo' tüj nquic'ul que xa ketzij na vi ri ninbij, quiri' c'a quecanaj can.
1CO 14:39 Romari' hermanos, riq'uin ronojel ivánima tirayij que ri Lok'olüj Espíritu nuya' ta chive que nik'alajrisaj ri nbix chive roma ri Dios. Pero chuka' ri hermanos ri yo'on cheque que nquibij pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj, man que'ik'üt.
1CO 14:40 Y chuka' ronojel ta ri' pa rubeyal y pa ruch'ajch'ojil ta nyebanatüj-vi.
1CO 15:1 Hermanos, pa nabey, tok xinc'uje' chi'icojol, xintzijoj chive ri utzilüj tzij richin colonic. Y rix xic'ul-vi ri tzij ri xintzijoj chive, y xiya-vi ivánima riq'uin.
1CO 15:2 Y romari' xixcolotüj. Pero nc'atzin que rix man niya' tüj can, si ketzij chuka' que xitakej.
1CO 15:3 Ri tzij ri xinc'ul yin, ja chuka' tzij ri' ri xintzijoj chive rix. Y ri nabey c'a ri xintzijoj chive, que ri Cristo xcom roma ri kamac, cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que quiri' nc'atzinej que nbanatüj,
1CO 15:4 que ri Cristo xmukutüj y pa rox k'ij xc'astüj, cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que quiri' nc'atzinej que nbanatüj.
1CO 15:5 Y tok ri Cristo c'astajnük chic c'a e, xuc'ut-ri' chuvüch ri Pedro, y c'ateri' chiquivüch ri ch'aka chic achibila'. Y tok xuc'ut-ri' chiquivüch ri rachibila', ri Pedro c'o chuka' quiq'uin chiri'.
1CO 15:6 Chirij ri', xuc'ut-ri' chiquivüch más quinientos hermanos, tok quimolon-qui'. Ye q'uiy c'a cheque rije' ri c'a ye c'üs y yec'o chikacojol vocomi. Pero yec'o ri xa xecom yan e.
1CO 15:7 Y tok ruc'utun chic c'a ri' chiquivüch ri quinientos hermanos ri', xuc'ut-ri' chuvüch ri Jacobo. Y c'a ja tok ruc'utun chic ri' chuvüch ri hermanos ri', c'ateri' c'a xuc'ut-ri' chiquivüch ri ru-apóstoles, ye chi conojel vi c'a tok xuc'ut-ri' chiquivüch.
1CO 15:8 Y c'a pa ruq'uisbül xuc'ut-ri' chinuvüch yin. Yin xintakej ri Jesús q'uiy tiempo más chirij que ri quitaken ri ch'aka chic apóstoles. Y romari' yin cachi'el jun ac'ual que xinalüx que c'unük chic ri tiempo richin xinalüx.
1CO 15:9 Yin ninna-vi c'a que xa man c'uluman tüj que nbix apóstol chuve. Yin man junan tüj c'a quiq'uin ri ch'aka chic apóstoles, roma yin juis c'a q'uiy itzel xinbün cheque ri ye ralc'ual vi ri Dios.
1CO 15:10 Pero matiox chin ri Dios que xuya' chuve ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija', y ri' xbün chuve que xjalatüj ri nuc'aslen. Ri utzilüj rusipanic ri' xbün c'a chuve que juis xinsamüj. Yin más qúiy yan chic samaj xinbün que chiquivüch ri ch'aka chic apóstoles. Pero man ninbij tüj c'a que ja yin xinbanun ri samaj, man quiri' tüj, xa ja ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xbanun.
1CO 15:11 Pero achique ta na c'a ri ntzijon ri rutzij ri Dios, si ja ri ch'aka chic apóstoles o si ja yin, ri' man jun rubanun. Roma xa junan ri nkatzijoj, y juis jabel que rix xitakej-vi ri tzij ri'.
1CO 15:12 Y si ri rutzij ri Dios ri nkatzijoj nbij que ri Cristo xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', ¿achique c'a roma yec'o hermanos chi'icojol ri nyebin que ri caminaki' man nyec'astüj tüj e?
1CO 15:13 Ri nquibij, c'ayuf vi. Roma si manak c'astajbül, si man jun camnük nc'astüj, chuka' ri Cristo xa man xc'astüj tüj.
1CO 15:14 Y si ri Cristo xa man xc'astüj tüj, c'ayuf c'a kabanun. Roma tok roj nkatzijoj ri rutzij ri Dios nkabij que ri Cristo xc'astüj, y rix xitakej chuka' ri tzij ri'. Y si xa man xc'astüj tüj, man jun vi c'a nc'atzin ri nkatzijoj y man jun vi chuka' nc'atzin que rix xitakej.
1CO 15:15 Y riq'uin ri' jabel ta nk'alajin que roj xa man ketzij tüj ri xkabij pari' ri Dios, tok xkabij chive que rija' xuc'asoj ri Cristo. Pero man quiri' tüj. Roma xa ta manak c'astajbül quichin ri caminaki', ri Cristo man ta xc'astüj chuka'.
1CO 15:16 Ri nyebin c'a que ri caminaki' man nyec'astüj tüj, c'ayuf ri nquibij, roma ri Cristo xa man xc'astüj tüj c'a chuka' ri'.
1CO 15:17 Y si ri Cristo xa man xc'astüj tüj, c'ayuf. Roma xa man jun vi tüj nc'atzin que rix xitakej. Xa c'a rixc'o ta chupan ri imac.
1CO 15:18 Y si xa ta quiri', ri caminaki' ri nquitakej-e ri Cristo, pa k'ak' ta xebeka-vi.
1CO 15:19 Xa ta quiri', c'ayuf ta chuka'. Roma xaxe ta tok nkuc'uje' chuvüch ri ruch'ulef, koyoben que ri Cristo c'o ri nuya' cheke y xa man jun ri nkac'ul. Xa quiri' ta, c'uluman ta que njoyovüx kavüch. Más ta c'uluman que njoyovüx kavüch roj que chiquivüch conojel ri vinük, roma kayo'on-apu kánima riq'uin ri xa manak.
1CO 15:20 Pero ronojel ri' xa man ketzij tüj. Xa man quiri' tüj. Roma ri Cristo xc'astüj-vi-e chiquicojol ri caminaki'. Ja rija' ri nabey ri xc'astüj-e y romari' nyec'astüj-vi ri ch'aka chic caminaki' chuka'.
1CO 15:21 Tok xoc c'a can ri mac chuvüch ri ruch'ulef, jun vinük c'a ri xbanun can y konojel xka-ka ri camic pa kavi'. Roma c'a ri Adán quiri' xkac'ulachij. Y romari' ri Cristo xoc vinük y xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', richin que roj chuka' nkuc'astüj-e.
1CO 15:22 Riq'uin c'a ri Adán xkichinaj-vi ri camic konojel. Y riq'uin ri Cristo nkil chic e ri c'aslen.
1CO 15:23 Y ja ri Cristo ri nabey xc'astüj-e. Y tok npu'u jun bey chic, roj ri roj richin chic rija' nkuc'astüj-e chuka'. Ja rucholajen ri'.
1CO 15:24 Y c'ateri' c'a tok napon ri ruq'uisbül. Ri Cristo nch'acon c'a chiquij conojel itzel tak espíritu, ri autoridades, y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Y tok ch'acovinük chic chiquij conojel, nuya' ri autoridad chin ri Dios ri Rutata'.
1CO 15:25 Vocomi ja ri Cristo ri Jun ri nbün mandar. Y nc'atzin que ja rija' ri nc'uje', ja tok nch'acon na chiquij conojel ri nye'etzelan richin, y nbün cheque que nyeka' pa ruk'a'.
1CO 15:26 Y ri ruq'uisbül ri nuch'üc cheque ri nye'etzelan richin, ja ri camic.
1CO 15:27 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, nbij que ronojel xoc pa ruk'a' ri Cristo. Y tok nbij ronojel, k'alüj que man nbij tüj que chuka' ri xyo'on chin ri xoc pa ruk'a' rija'.
1CO 15:28 Ronojel vi c'a nye'oc pa ruk'a' ri Cristo ri C'ajolaxel. Y re' jun samaj chuka' richin ri Dios roma ja rija' ri xejachon pa ruk'a'. C'ateri' ri Cristo mismo xa nujüch chuka' ri' pa ruk'a' ri Dios. Y riq'uin ri', nk'alajin que ri Dios jari' ri más nim y ja rija' ri nc'uje' pari' ronojel.
1CO 15:29 Man ta quiri', si xa man ta nyec'astüj ri caminaki', ¿achique c'a roma yec'o ta vinük ri nquibün bautizar-qui' pa quiq'uexel ri caminaki' si xa man jun bey chic nyec'astüj? ¿C'o ta comi nc'atzin-vi tok quiri' nquibün?
1CO 15:30 Y si man ta nyec'astüj ri caminaki', ¿c'o ta comi nc'atzin-vi que roj chi jumul nkojapon chuvüch ri camic chutzijosic ri rutzij ri Cristo?
1CO 15:31 Ketzij vi que jubama nkil kacamic. Si yin ninbij-e chive vocomi que ri vánima nquicot ivoma rix que xitakej ri Kajaf Jesucristo, rix ivetaman que ketzij vi y man nintz'uc tüj e. Y xa quiri' c'a chuka' tok ninbij chive que jubama nkil kacamic, ketzij vi. K'ij-k'ij jubama nkil kacamic.
1CO 15:32 Xa ta man jun ri nc'astüj-e richin nc'uje-e ruc'aslen, c'ayuf ta ri'. Roma ronojel ta ri nyenc'ulachila', man jun tüj rakalen, roma xaxe ta nyenc'ulachij cachi'el ri nuc'ulachij achique na vinük. Man jun tüj nuc'ün-pe chuve ri xenc'ulachila' chere' pa tinamit Éfeso. Ri vinük xecatüj c'a chuvij. Y ye cachi'el itzel tak chicopi' tok xecatüj-pe chuvij. Xa más ta utz nkabün cachi'el ri nbix: Xaxe nkuva' y nkukum, roma xa chuak'-cabij nkucom-e.
1CO 15:33 Pero man quixsatz riq'uin ri na'oj re'. Man quixoc cachibil ri xa man utz tüj tak nojibül quichajin. Roma si xa nye'ivachibilaj, xa nyojtüj chuka' inojibül rix y nye'ibanala' ri man ye c'uluman tüj que nye'ibün.
1CO 15:34 Titzuptüj c'a ivüch cachi'el c'uluman que nibün, y man chic quixmacun. Quiri' ninbij chive roma yec'o hermanos chi'icojol ri man q'uiy tüj quetaman pari' ri Dios, y q'uiy ri man ja tüj rubixic nquibün chin. Quixq'uix c'a ba' romari'.
1CO 15:35 Pero riq'uin ba' yec'o-vi ri nyebin: Si ri caminaki' nyec'astüj chic e, ¿achique comi rubanic ri'? ¿Achique comi rubeyal ri quic'aslen?
1CO 15:36 Ri nunucun c'a quiri' xa jun vinük tonto. Xa man nunucun tüj ba'. Roma jun ija' c'o ri nuc'ut chikavüch pari' ri'. Tok ri ija' c'o chic can pan ulef, ri rij ri ija' nk'ey, y c'ateri' tok nyec'uje-pe ri tico'n. Y quiri' roj.
1CO 15:37 Y chuka' ri ija' ri nkatic-ka, man ija' tüj ri nyeruya-pe, man quiri' tüj, ri nyeruya-pe ri ija' ri' jun tico'n ri c'o rakün, c'o ruxak. Y quiri' vi ronojel ija' ri nyeticox-ka, si trigo o jun chic ruvüch ija'.
1CO 15:38 Ja ri Dios ri nbanun que tok nkatic-ka jun ija' richin trigo pan ulef, trigo ntel-pe. Y tok nkabün-ka avüx, avün ri ntel-pe. Y quiri' chuka' ri ch'aka chic ija', tok nyekatic-ka pan ulef, ketaman achique ri' ri nyebe'el-pe, roma ja ri Dios ri banayun can que quiri'.
1CO 15:39 Y quiri' chuka' q'uiy ruvüch ch'aculaj yec'o. Ri kach'acul roj vinük man junan tüj riq'uin ri quich'acul ri chico, y ri quich'acul ri ch'ipa' man junan tüj riq'uin ri quich'acul ri cür y ri ch'aka chic chico.
1CO 15:40 Y quiri' chuka' roj ri rojc'o chere' chuvüch ri ruch'ulef, man junan tüj kach'acul riq'uin ri quichin ri yec'o chila' chicaj. Roma ri ruk'ij ri kach'acul roj man junan tüj ruk'ij riq'uin ri quichin ri yec'o chila' chicaj.
1CO 15:41 Y quiri' chuka' ri k'ij y ri ic', jun vi ri quibeyal nyesamüj quisük ri nyeyuq'uin, y man junan tüj chuka' ri quisük rije' ri nyeyuq'uin rije' riq'uin ri quisük ri nyeyuq'uin ri ch'umila'. Chuka' ri ch'umila', man junan tüj c'a ri quisük ri nyeyuq'uin chiquijujunal, xa c'o rucojol rusük jun ch'umil riq'uin jun chic ch'umil xa jun yan chic vi ri nyeyuq'uin.
1CO 15:42 Y quiri' c'a, ri rubeyal ri c'aslen ri caminaki' tok nyec'astüj-e, man junan tüj chic riq'uin ri xquic'uaj chere' chuvüch ri ruch'ulef. Roma ri rubeyal ri c'aslen ri nquic'uaj chila' chicaj man nq'uis tüj, man cachi'el tüj chic ri xquic'uaj chere'.
1CO 15:43 Ri rubeyal ri c'aslen c'a ri xquic'uaj chere' chuvüch ri ruch'ulef manak ruk'ij, jac'a ri rubeyal ri c'aslen ri nquic'uaj tok nyec'astüj-e, c'o-vi ruk'ij. Ri quich'acul xquic'uaj chere', manak ruchuk'a', jac'a ri quich'acul nquic'uaj tok nyec'astüj-e, juis ruchuk'a'.
1CO 15:44 Ri ch'aculaj c'a ri kac'uan vocomi xaxe c'a chuvüch ri ruch'ulef nc'atzin-vi cheke, pero richin nkube chila' chicaj, nc'atzin jun ch'aculaj richin chila' cheke. Ri ch'aculaj camnük chic y nyemuk can, jun ch'aculaj ri c'a richin ri ruch'ulef, pero ri nc'astüj-e, richin chic chila' chicaj.
1CO 15:45 Y quiri' nk'alajin chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri nabey Adán tok xban roma ri Dios, ri Dios nabey na xbün ri ruch'acul c'ateri' xuya' ruc'aslen. Ri Adán ri' xuc'ul c'a ruc'aslen. Quiri' ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. Jac'a ri jun chic Adán, ri Cristo mismo, c'o más rakalen roma ja rija' ri Adán ri richin chila' chicaj. Y man xe tüj c'o ruc'aslen, xa nuya' chuka' c'aslen ri man nq'uis tüj.
1CO 15:46 Pero nabey na nc'uje' ri kach'acul richin ri ruch'ulef, c'ateri' nc'uje' ri kach'acul richin chila' chicaj. Y man ja tüj c'a ri kach'acul richin chila' chicaj ri nc'uje' nabey.
1CO 15:47 Ri nabey achi, richin vi ri ruch'ulef, roma riq'uin ulef xban-vi. Jac'a ri jun chic, aj chila' chicaj vi. Y ja rija' ri Cristo ri Ajaf.
1CO 15:48 Roj ri c'a rojc'o na chere' chuvüch ri ruch'ulef, roj junan riq'uin ri nabey achi ri xban riq'uin ulef. Jac'a ri yec'o chic chila' chicaj, ye cachi'el c'a ri Jun ri aj chila' chicaj vi.
1CO 15:49 Vocomi roj xa junan c'a rubanic kach'acul riq'uin ri nabey achi ri xban riq'uin ulef, pero napon ri k'ij tok nkujoc cachi'el ri Jun ri aj chila' chicaj vi.
1CO 15:50 Y vocomi, hermanos, yin c'o ri ninjo' que rix nivetamaj: Que ri kach'acul kac'uan man nyec'uje' tüj riq'uin ri Dios chila' chicaj, ri ape' ja rija' ri Jun ri nbün mandar. Man ntiquer tüj nc'uje' chiri', roma ri kach'acul xa nq'uis, y ri gobierno ri Dios man nq'uis tüj.
1CO 15:51 Pero vocomi ninjo' c'a ninbij jun tzij chive, ri c'ate ba' tik'alajrisüs jabel roma ri Dios. Man konojel tüj c'a nkatz'et-e camic, pero konojel njalatüj-e ri kach'acul.
1CO 15:52 Chupan ri ruq'uisbül k'ij tok nk'ajan ri trompeta jari' tok nkujalatüj, y pa jun vit rato nkujalatüj-e cachi'el pa jun ruyupic runak'-avüch. Jac'a tok nuya' rutzijol ri trompeta jari' nyec'astüj-e ri caminaki' ri nquitakej-e, y riq'uin chic quich'acul ri man nq'uis tüj nyec'astüj-e. Y jari' tok njalatüj-e chuka' ri quich'acul tok c'a ye c'üs.
1CO 15:53 Ri ch'aculaj c'a kac'uan vocomi, xa nk'ey y nchuvir, y romari' nc'atzin que njalatüj. Nc'atzin que nkac'uaj jun ch'aculaj ri man nk'ey tüj ni man nchuvir tüj. Y quiri' chuka' ri ch'aculaj kac'uan vocomi xa ncom, y nc'atzin que njalatüj, richin que nkac'uaj ta jun ch'aculaj ri man ncom tüj chic.
1CO 15:54 Y ja tok nbanatüj ronojel ri', tok ri kach'acul njalatüj, y tok man nk'ey tüj chic, man nchuvir tüj chic, y chuka' man ncom tüj chic, jari' nbanatüj ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij: Ri camic xch'acatüj y man jun chic ruchuk'a'.
1CO 15:55 Y romari', ¿c'a nch'acon comi ri camic? Man nch'acon tüj chic. ¿C'o c'a comi mukunic nyeban? Man jun chic. Quiri' nbij ri tz'iban can.
1CO 15:56 Ja ri mac ri nbanun que ri camic nch'acon chikij. Y roma roj c'a pa ruk'a' na ri mac nkuc'o-vi, npu'u ri ley richin ri Dios, c'o ri nuya' pa kavi' roma ri mac ri nyekabanala'.
1CO 15:57 Pero matiox chin ri Dios que rija' xutük-pe ri Kajaf Jesucristo chikacolic y romari' tok nkuch'acon.
1CO 15:58 Y romari', hermanos ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive: tiya' ivánima riq'uin ri Dios, y man tiya' can. Chi jumul tibana' ri rusamaj ri Ajaf, y jabel tibana' chin. Y tic'uxla'aj pan ijolon que ronojel ri nibün roma ri Ajaf, xa man por gusto tüj. C'o rajil ri nuya' ri Ajaf Dios cheque stape' nkucom. Pero nkuc'astüj chic e richin nkac'ulu ri utzilüj sipanic ri nuya' ri Dios cheke.
1CO 16:1 Y vocomi ninjo' nquich'o ba' pari' ri tumin ri ntajin rumolic quichin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Y cachi'el ri nubin cheque ri hermanos ri yec'o pa ronojel ruch'ulef Galacia y nquimol-qui' pa rubi' ri Dios, quiri' chuka' ninjo' que tibana' rix.
1CO 16:2 Ri nabey k'ij richin jun semana ninjo' que rix nich'ür can ri nijo' niya-e. Ri hermanos ri xquich'üc q'uiy, nquicol ta c'a can ba' más, y ri hermanos ri man q'uiy tüj xquich'üc, nquicol ta c'a can ri jaru' nyetiquer nquiya'. Ronojel c'a semana tibana' quiri', richin que c'o chic ronojel tok nquinapon yin y man nc'atzinej tüj chic que c'ateri' nimol.
1CO 16:3 Y tok nquinapon, ja rix ri nyixbin ri achique hermanos nye'uc'uan ri to'onic cheque ri hermanos pa Jerusalén. Tibana' c'a e quivuj ri hermanos richin nk'alajin que ja rije' ri xe'icha-e roma niya-vi ivánima quiq'uin. Y ja hermanos ri' ri nyentük-e.
1CO 16:4 Y si nc'atzin que yin nquibe chuka', nquibe c'a ri', xa ja yan chic rije' ri nyenvachibilaj-e yin.
1CO 16:5 Pero nabey ninjo' c'a nquic'o na pa ruch'ulef Macedonia y c'ateri' nquinapon iviq'uin rix.
1CO 16:6 Nunucun que tok nquinapon, ninjo' nquilayuj-e ba' iviq'uin. O riq'uin ba' xa ninc'usaj-e chuka' ri ru-tiempo tef chiri'. Y tok nquinel-e chiri' iviq'uin, vocomi c'a man jani nquitiquer tüj ninbij ri ape' nquibe-vi. Man jani c'a nunucun tüj. Xaxe c'a ninjo' que rix nquinito' ta e riq'uin ri nc'atzin chuve chupan ri nubey c'a ape' nquibe-vi.
1CO 16:7 Vocomi, c'a man jani ninjo' tüj nquinapon iviq'uin, roma man ninjo' tüj que xaxe ta jun o ca'i' k'ij ri nquic'uje' iviq'uin. Ninjo' c'a nquilayuj ba' iviq'uin, si quiri' ri rurayibül ri Ajaf.
1CO 16:8 Y chuka' yin nquic'uje' c'a na e pa tinamit Éfeso. Tic'o na can ri kanimak'ij roj israelitas rubini'an Pentecostés, c'ateri' nquibe.
1CO 16:9 Roma ri samaj ri nutz'amon chere', c'a man jani nq'uis tüj can. Ri rutzij ri Dios ri nintizijoj ye q'uiy c'a ri nye'etzelan richin, pero ri Dios rujakon jun nimalüj puerta chinuvüch chere' y rutz'amon nuc'uje-ka ruxe'. Q'uiy vi utz ruc'amon-pe.
1CO 16:10 Y si ri Timoteo napon ta chila' iviq'uin, tic'ulu' c'a chi utz. Rija' rusamaj vi ri Ajaf nbün, cachi'el yin. Romari' utz c'a tibana' chin, richin utz ta nuna' chi'icojol. Tiya' c'a ruchuk'a', richin que man ta nupatz'ej nbün ri rusamaj ri Ajaf chiri' chi'icojol.
1CO 16:11 Man nibün tüj chin que man jun ruk'ij. Y tok ntel-pe chila' iviq'uin, si napon, niya' ta pe ri nc'atzin chin richin ri rubey y quicot ta ntzolij-pe, roma yin ninvoyobej c'a apu quiq'uin ri hermanos.
1CO 16:12 Pero pari' ri hermano Apolos, vocomi cachi'el xa juis c'ayuf nbün chuvüch que nbe, xaxe xbij chuve que riq'uin ba' napon chila' iviq'uin ri chikavüch apu. Ri nurayibül yin ja ta que nbe, roma yec'o chuka' ch'aka chic hermanos ri nyebe c'a chila' iviq'uin y chuka' juis xinc'utuj favor chin que nbe ta rija', pero man xchojmir tüj chuvüch.
1CO 16:13 Hermanos, tichajij c'a ri ic'aslen y tiya' chuka' ivánima riq'uin ri Dios. Rix man titzolij-ivi' chivij, xa tibana' c'a cachi'el nquibün ri achi'a' pa tak oyoval, pero rix ticusaj ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios chive.
1CO 16:14 Y ronojel ri nibün, riq'uin nye'ijo' conojel vinük tibana'.
1CO 16:15 Hermanos, rix ivetaman que ri ye aj pa racho ri hermano Estéfanas y rija', jari' ri nabey xetaken ri Cristo chiri' pa ruch'ulef Acaya, y rije' riq'uin ronojel cánima nyequito' ri ch'aka chic tak hermanos. Roma ja samaj ri' ri xquicha' que nquibün.
1CO 16:16 Y ninbij c'a chive que tinimaj quitzij rije', y chuka' que tinimaj quitzij conojel ri ye cachi'el rije', ri nyeto'on y nquibün ri rusamaj ri Dios.
1CO 16:17 Yin juis nquiquicot quiq'uin ri oxi' hermanos ri xe'itük-pe viq'uin, ri Estéfanas, ri Fortunato y ri Acaico. Pa nabey juis vi xixinbisoj, juis xinjo' que rixc'o ta pe viq'uin chi'ivonojel, pero riq'uin xepu'u rije', vocomi xtzolij chic pe ri quicot viq'uin.
1CO 16:18 Roma xquic'ün-vi-pe uxlanen chin ri vánima yin y xcukür ivánima rix. Rije' jabel vi quicha'ic ibanun-pe, roma ronojel ri ibin-pe cheque, jari' xquibana-pe. Quixmatioxin c'a, roma yec'o hermanos ri nquibün ronojel ri nbix cheque.
1CO 16:19 Ri hermanos ri yec'o chere' pa ruch'ulef Asia, ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios, nyixquibün saludar. Y quiri' chuka' pa rubi' ri Ajaf tic'ulu' c'a ri juis i-saludos ri nyequitük-e ri hermano Aquila y ri hermana Priscila y ri quichin ri hermanos ri nquimol-qui' pa cacho rije'.
1CO 16:20 Conojel c'a ri hermanos nyixquibün saludar. Y chuka' ninbij chive que tibana' saludar ivi' quiq'uin ri hermanos chiri'.
1CO 16:21 Yin Pablo ninbün c'a e saludar ivonojel rix. Y titz'eta' c'a ri ruq'uisbül parte chin ri carta re', riq'uin c'a nuk'a' yin xinbün-vi-e.
1CO 16:22 Y ri achique na ri man njo'on tüj richin ri Ajaf Jesucristo, tika-ka c'a ru-castigo ri Dios pari'. ¡Ajaf Jesús, utz ncapu'u ta yan vocomi!
1CO 16:23 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Ajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel.
1CO 16:24 Yin juis vi nyixinjo' chi'ivonojel rix, roma xa konojel roj richin chic ri Cristo Jesús. Quiri' c'a.
2CO 1:1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Yin vachibilan c'a ri hermano Timoteo tok ninbün-e ri carta re' chive rix hermanos ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios pa tinamit Corinto, ri jun tinamit ri c'o chila' pa ruch'ulef Acaya. Pero ri carta re' man xaxe tüj c'a ivichin rix, xa quichin chuka' conojel ri hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit chiri' pa ruch'ulef Acaya.
2CO 1:2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
2CO 1:3 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' jun Tata'aj ri nujoyovaj-vi quivüch ri ye ralc'ual, y chuka' jun Dios ri nucukuba' quic'u'x ri ye richin chic.
2CO 1:4 Y ja rija' ri nbanun cheke roj que ncukür kac'u'x tok nkuc'uje' pa tak pokonül, richin que tok roj nyekatz'et que yec'o hermanos yec'o pa tak pokonül, nkutiquer c'a nyekato'. Nkutiquer-vi c'a nkacukuba' quic'u'x, riq'uin ri rubanic xbün ri Dios kiq'uin roj.
2CO 1:5 Juis vi c'a ri pokonül nkac'usaj roj, xa cachi'el vi ri pokonül ri xuc'usaj ri Cristo. Pero ri Cristo xa juis chuka' nucukuba' kac'u'x chupan ri pokonül ri nkac'usaj.
2CO 1:6 Y ja tok roj nkac'usaj pokonül pa rusamaj ri Cristo, ri' nc'atzin-vi c'a chive rix richin nucukuba' ic'u'x y nyixrucol. Y tok roj nucukubüx kac'u'x, xa nc'atzin c'a chuka' chive rix richin que nucukuba-ka ic'u'x y nyixrucol. Y ri' nbün chive rix que nicoch' ri pokonül ri cachi'el nkutajin chuc'usaxic roj.
2CO 1:7 Ri koyoben chive rix que nibün ta vi, xa nbanatüj-vi c'a. Ketaman-vi c'a que rix kachibil vi chupan ri k'oxon ri nuc'ün-pe ri rusamaj ri Cristo, romari' nk'alajin que rix kachibil chuka' tok ncukubüx kac'u'x roj.
2CO 1:8 Roma rix hermanos xa nc'atzin que c'o ta chi ivánima ri achique chi pokonül ri xkac'usaj roj tok xojc'uje' chila' pa ruch'ulef Asia. Ri kuchuk'a' c'o, man ntiquer tüj chic riq'uin ri raral ri pokonül ri xquiya' ri vinük pa kavi'. Xkanuc-vi c'a que man nkuc'ase' tüj chic, xaxe chic c'a kacamic koyoben.
2CO 1:9 Xkanuc que man nkucolotüj tüj chic chuvüch ri camic, pero re' xa richin c'a que tiketamaj que man tikaya' kánima riq'uin ri kuchuk'a' roj, que xaxe ta c'a riq'uin ri Dios tikaya' kánima, roma rija' c'o-vi ruchuk'a', nyeruc'asoj-vi c'a ri caminaki'.
2CO 1:10 Y ja rija' ri xojcolon-pe chuvüch ri camic ri', y vocomi ntajin c'a chuka' chikacolic chuvüch. Pero chuka' kayo'on c'a kánima riq'uin que ri benük-apu nkurucol-vi c'a chuvüch jun camic cachi'el ri achique chuvüch xojrucol yan jun bey.
2CO 1:11 Riq'uin c'a ri oración ri nibün koma roj, juis vi nkujito'. Richin quiri' ye juis c'a chuka' ri nyematioxin, tok nquitz'et que ri Dios nkuruto' roma ri c'utunic ri nibün rix.
2CO 1:12 Ri nbün cheke que nkuquicot roj vocomi, petenük c'a roma ketaman que ri nkubanun xa riq'uin vi ch'ajch'oj kánima tok nyekabün, y ketzij vi chuvüch ri Dios ri nyekabün. Man kana'oj tüj c'a roj ri nkacusaj. Ri nkacusaj c'a roj ja ri utzilüj ruto'ic ri kac'ulun chin ri Dios. Quiri' vi c'a ri kac'aslen ri kac'utun chiquivüch ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, pero rix hermanos itz'eton c'a ba' más chin ri kac'aslen. Más ivetaman achique rubanic ri c'aslen ri kac'uan.
2CO 1:13 Romari' man jun tüj chic tzij ri nintzijoj-e chive, xa pari' c'a ri xitz'et yan y chuka' ivetaman-vi jabel. Ri nurayibül chive, ja ri nk'ax ta c'a chive ronojel, pa rutz'uquic pe c'a pa ruq'uisbül.
2CO 1:14 Y yec'o yan c'a ba' ri xk'ax yan cheque que rije' c'uluman-vi que nyequicot koma roj, cachi'el roj nkuquicot ivoma rix vocomi y nkuquicot chupan ri k'ij tok ri Ajaf Jesús npu'u chikac'amic.
2CO 1:15 Roma c'a ri junan kavüch, yin nuyo'on-vi vánima iviq'uin. Xa roma c'a ri' tok yin xinjo' c'a xinc'o iviq'uin rix nabey, richin que tok nquitzolij-pe nquinapon c'a jun bey chic iviq'uin y ca'i' ta c'a mul nic'ul rix ri ruto'ic ri Dios.
2CO 1:16 Nunucun-vi c'a que nquic'o chiri' pa tinamit Corinto iviq'uin rix richin que nquibe pa ruch'ulef Macedonia, y tok nquitzolij-pe pa ruch'ulef Macedonia, chiri' chic iviq'uin rix nquibec'uje-vi, y ja ta c'a rix ri nyixto'on-e vichin riq'uin ri nc'atzin chuve chupan ri nubey richin nquitzolij pa ruch'ulef Judea. Pero xa man quiri' tüj xbanatüj, xa man xinapon tüj chila' iviq'uin.
2CO 1:17 ¿Nibij comi rix que tok yin xinnuc quiri' xa nucun man nucun tüj ri xinbün? ¿O nibij comi rix que yin xa c'a yin junan na quiq'uin ri ch'aka chic vinük, que xaxe riq'uin ri quichi' nquibij ja' y ri cánima xa man quiri' tüj ri nbij? Man quiri' tüj.
2CO 1:18 Ri Dios ri nbün-vi c'a ri nbij, ja rija' ri nk'alajrisan que xa man quiri' tüj. Rija' retaman-vi c'a ri xkabij chive, y man ca'i' tüj c'a ri ntel-vi. Man nbij tüj c'a que ja' y xa man quiri' tüj ri nrajo' nbij.
2CO 1:19 Ri hermano Silvano, ri hermano Timoteo y yin, ri xojtzijon ri Jesucristo chive, man nkajül tüj katzij. Roj roj cachi'el vi c'a ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios. Rija' man nujül tüj ri rutzij ri nbij. Riq'uin rija' xa xe vi c'a ri ketzij nilitüj. Xa man jun bey ri nbij ta ja' y man ta quiri' ri nunuc.
2CO 1:20 Roma ronojel c'a ri rusujun ri Dios, riq'uin c'a ri Cristo nilitüj y nbanatüj-vi, roma ri Dios rucha'on-vi richin ri' y ketzij que nilitüj-vi riq'uin. Roj pa rubi' c'a ri Jesucristo nkabij-vi que quiri' vi. Roj quiri' nkabij tok nkaya' ruk'ij ri Dios.
2CO 1:21 Y ja ri Dios ri banayun cheke que kayo'on kánima riq'uin ri Cristo, y ja chuka' rija' ri xojcha'on richin que nkabün ri rusamaj. Quiri' ri rubanun iviq'uin rix y quiri' chuka' ri rubanun kiq'uin roj.
2CO 1:22 Chuka' ri Dios ruyo'on-vi c'a ketal, ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima, richin retal que ketzij que c'o más utz nyekila'.
2CO 1:23 Pero yin ja vi c'a ri Dios ninjo' que nquito'on, roma ninjo' que ja vi c'a rija' ri nk'alajrisan ri achique ri c'o pa vánima, richin que rix nivetamaj achique roma man yin nquinapon tüj iviq'uin. Xa roma c'a ri juis ninjoyovaj ivüch, romari' tok man jani quinapon chic jun bey chila' pa tinamit Corinto, iviq'uin rix.
2CO 1:24 Rix man tinuc c'a que yin y ri ye vachibil jari' ri rojc'o pan ivi' richin nkabij chive ri achique c'uluman que nitakej. Man quiri' tüj. Roma rix iyo'on-vi chic ivánima riq'uin ri Cristo. Ri nkabün roj xaxe c'a nkajo' nyixkato', richin que nyixquicot ta más pa tak ivánima.
2CO 2:1 Xa jari' ri xinnuc-ka yin, romari' xinbij-vi c'a pa vánima que man nquibe tüj chic chila' iviq'uin si xa riq'uin bis nkubec'uje' iviq'uin. Xa más ta utz que ichojmirsan chic na ri xbanatüj chi'icojol, c'ateri' nquinapon.
2CO 2:2 Roma si nquinapon, y riq'uin ri tzij ri ninc'uaj-e chive ninya' bis pa tak ivánima, ¿achique ta comi c'a ri nyeyo'on ta quicot pa vánima yin? Ri' xaxe vi c'a rix. Pero roma xa pa bis nyixinya-vi rix, man nyixtiquer tüj c'a niya' quicot pa vánima yin.
2CO 2:3 Y chuka' quiri' c'a ri tzij ri xintz'ibaj yan e chive, richin que tok yin nquinapon c'a iviq'uin, ninvil ta c'a quicot quiq'uin ri hermanos ri c'uluman-vi que nquiya' quicot pa vánima. Xa ichojmirsan ta chic c'a ronojel. Y nuyo'on c'a vánima que quiri' vi ri nibün, roma rix nyixquicot ri ivánima tok ivetaman que ri vánima yin quiri' chuka' rubanun. Xa jun c'a kabanun.
2CO 2:4 Ri xintük c'a rubixic chive, riq'uin c'a juis ok'ej xinbün-e. Riq'uin c'a k'oxomül y pokonül, roma juis xinnuc pan ivi' roma ri ic'ulachin. Ri xintük c'a e rubixic chive man richin tüj c'a que nyixinya' pa bis rix, man quiri' tüj, xa richin c'a que rix tivetamaj y titz'eta' que yin juis c'a nyixinjo' pa vánima chi'ivonojel rix.
2CO 2:5 Pero ri jun c'a ri xiyo'on pa bis, man xe tüj c'a chuve yin ri quiri' xbün, xa quiri' ba' chuka' xbün chive rix. Y ninbij que xa ba', roma man ninjo' tüj que ninya-e ruk'a-rakün ri xbanatüj.
2CO 2:6 Chin c'a ri xbanun quiri' cheke, man jun c'a tzij tibij, roma xa xuc'ul yan c'a ri c'uluman que nuc'ul. Xuc'ul yan c'a ri xquibij conojel ri hermanos que nka-ka pari'.
2CO 2:7 Romari', pa ruq'uexel que rix c'a niya' más tzij chin richin nipixabaj, xa ticuyu' rumac y ticukuba' ruc'u'x. Rix ivetaman que vocomi jari' ri más c'uluman que nibün riq'uin, richin quiri' ri jun ri' man ticom c'a roma bis.
2CO 2:8 Romari' ninc'utuj-vi c'a favor chive rix hermanos, que tic'utu' c'a chuvüch ri jun ri' que rix nijo-vi:
2CO 2:9 Xa richin c'a ri' chuka' tok yin xintz'ibaj-e ri vuj ri xintük-e chive, richin nk'alajin si nyixtaken tzij. Yin ninjo' c'a ninvetamaj si rix nitakej tzij chin ronojel ri nubin chic e chive.
2CO 2:10 Ri nicuy c'a rumac rix, yin chuka' quiri' ninbün riq'uin. Roma yin xa xcuyutüj yan c'a rumac chinuvüch ri'. Y ri rumac ri xincuy yin, ivoma c'a rix tok xinbün. Ri mac ri xincuy yin, man xe tüj c'a chinuvüch ka yin, xa chuvüch c'a ri Cristo chuka'.
2CO 2:11 Richin quiri' man tikaya' k'ij chin ri itzel-vinük que nch'acon ta chikij roj. Roma ketaman jabel achique rubanic nbün cheke que nkutzak pa ruk'a' y nkuruch'üc.
2CO 2:12 Y ja tok yin xinapon chila' pa tinamit Troas, xinapon-vi c'a richin que nyentzijoj ri utzilüj tzij ri nc'amon-pe ri colonic, tzij ri richin ri Cristo. Y chiri', ri Ajaf Dios xujük c'a jun puerta chinuvüch, roma xuya-vi c'a k'ij chuve richin que nintzijoj ri utzilüj tzij ri richin colonic.
2CO 2:13 Pero xa chanin c'a xinya' can ri tinamit Troas y xinpu'u pa ruch'ulef Macedonia. Roma ja ta pa tinamit Troas ri xkac'ul-ki' riq'uin ri hermano Tito, pero xa man quiri' tüj xbanatüj. Y yin xa ninjo' yan c'a ninvetamaj ri achique ibanun rix chila'. Jari' c'a ri xbanun chin ri vánima que chanin yan xenya' can ri hermanos ri yec'o pa tinamit Troas, roma xa man xapon tüj ri hermano Tito chiri'. Xinbe yan pa ruch'ulef Macedonia chin xincanoj rija'.
2CO 2:14 Pero juis c'a matiox chin ri Dios, que rija' nbün c'a cheke que nkuch'acon-vi roma jun kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri Dios nkurucusaj c'a chuka' richin que nkaya' rutzijol ri rutzij ronojel lugar, richin que ye q'uiy ta ri nye'etaman ruvüch. Y ri tzij ri' napon ta c'a rutzijol cachi'el ruxla' jun jubulüj ak'on.
2CO 2:15 Y quiri' roj, nkujapon c'a e chuvüch ri Dios cachi'el ta ruxla' jun jubulüj ak'on, roma c'o-vi ri Cristo kiq'uin. Ri jubulüj uxla' ri' napon-vi c'a quiq'uin conojel, quiq'uin ri nyecolotüj y quiq'uin chuka' ri man nyecolotüj tüj y xa pa k'ak' nyebeka-vi.
2CO 2:16 Cheque c'a ri man nyecolotüj tüj xa jun uxla' ri nyeruc'uaj pa camic. Jac'a cheque ri nyecolotüj, jun jubulüj uxla' richin c'aslen, roma nuya' quic'aslen ri man jun bey nq'uis tüj. ¿Achique nibij rix? ¿Achique na comi vinük c'uluman nbanun ri samaj richin nbiyin rutzijol ri rutzij ri Dios?
2CO 2:17 Roj richin nkaya' rutzijol ri rutzij ri Dios, man nkabün tüj cachi'el nquibün ri ch'aka chic, y chuka' man nkuch'acon tüj. Roj roj rusamajela' vi ri Dios ri nkurutük chubanic ri rusamaj, jun kabanun riq'uin ri Cristo chubanic ri samaj ri' y chuka' chuvüch ri Dios tok nkabün ri samaj ri'. Man nkabün tüj c'a cachi'el nquibün ri ch'aka chic, que xaxe richin nyech'acon, nquijül rubanic ri rutzij ri Dios.
2CO 3:1 Riq'uin ri tzij ri xinbij chive, ¿nkutajin comi chubixic chive que ja roj ri nkujic'ulu'? ¿Nc'atzin comi c'a que nkabün cachi'el nquibün ri nquijül rubanic ri rutzij ri Dios? Rije' quic'ualon-apu quivuj ri nbij que utz richin nye'ic'ul y chuka' nquic'utuj chic e jun vuj chive ri nbij que quec'ul coma ri hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit. Jac'a roj man nc'atzin tüj que quiri' nkabün.
2CO 3:2 Roma ri vinük nquitz'et que rix xjalatüj ri ic'aslen roma ri samaj ri xkabün chi'icojol. Nquitz'et ri utzilüj ic'aslen y jari' ri nbin que utz nkac'ul coma conojel. Y ri' pa tak kánima roj tz'iban-vi y man chuvüch tüj vuj.
2CO 3:3 Ri kavuj roj ri nbin que nkac'ul, ja vi c'a ri Cristo ri banayun-pe, y ri vuj ri' ja vi rix. Ri kavuj ri nkajüch roj man achique na tüj c'a chi vuj. Man riq'uin tüj tinta banun-vi. Ri kavuj roj riq'uin vi c'a ri ru-Espíritu ri c'aslic Dios tz'iban-vi-pe. Man chuvüch tüj chuka' tz'alün tak abüj banun-vi, abüj ri xa man jun nuna'. Xa pan ivánima, richin nina' c'a ri nbij ri Espíritu richin ri Dios.
2CO 3:4 Y roj kayo'on kánima riq'uin que quiri' vi, roma kayo'on kánima riq'uin ri Dios. Ri Cristo nuya-vi kuchuk'a' chubanic ri samaj.
2CO 3:5 Man roma tüj c'a que roj juis vi q'uiy ri nkutiquer nkabün richin nkanuc ta que romari' tok nkujucusüs chupan ri samaj, pa kayon ta nkutiquer nkusamüj. Y roj c'o-vi c'a samaj ri nkutiquer nkabün, pero roma ri Dios nuya' kuchuk'a'.
2CO 3:6 Ja rija' c'a nkujucusan pa rusamaj, y xbün c'a rusamajela' cheke richin nkasamajij ri c'ac'a' trato. Xuya-vi c'a cheke ri nc'atzinej, richin nkutiquer nkabün ri samaj. Man richin tüj c'a nkasamajij ri trato ri xa tz'iban can chuvüch tz'alün tak abüj, man quiri' tüj, richin c'a que nkasamajij ri c'ac'a' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu. Roma ri trato ri tz'iban chuvüch tz'alün tak abüj man nuya' tüj c'aslen, xa nuc'ut chikavüch que nka' ri camic pa kavi' roma roj aj-maqui'. Pero ri tz'iban riq'uin ri Espíritu, nuya-vi c'aslen.
2CO 3:7 Ri trato ri tz'iban chuvüch tz'alün tak abüj xa nuc'ut chikavüch que nka' ri camic pa kavi'. Pero man riq'uin tüj ri' man jun tüj ruk'ij ri trato ri', xa c'o-vi. Xk'alajin ri ruk'ij ri Dios tok xban ri trato ri'. Riq'uin ri Moisés xk'alajin-vi. Ri vinük israelitas, man xetiquer tüj xquitz'et ruvüch ri Moisés, roma juis vi niquiyot, stape' (aunque) xa man richin tüj chi jumul.
2CO 3:8 ¿Manak ta comi c'a más ruk'ij ri c'ac'a' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu?
2CO 3:9 Roma si xa c'o ruk'ij ri trato ri nbin que ri vinük ye aj-maqui' vi y nuya' ru-castigo pa quivi', si quiri', ri c'ac'a' trato ri man jun mac nbün cheke, más vi c'a utzilüj ruk'ij chuvüch ri nabey.
2CO 3:10 Ri nabey trato, c'o-vi c'a ruk'ij, pero chuvüch ri jun chic c'ac'a' trato, xa man jun oc ruk'ij, roma ri c'ac'a' trato más nim ruk'ij.
2CO 3:11 Roma si c'o c'a ruk'ij ri nabey trato ri man nucusüs tüj richin chi jumul, ri jun chic trato c'o-vi c'a más ruk'ij roma jari' ri nucusüs c'a richin chi jumul.
2CO 3:12 Juis vi c'a kayo'on-apu kánima riq'uin ri c'ac'a' trato, y romari' man nkapokonaj tüj nkatzijoj cheque ri vinük.
2CO 3:13 Tok nkatzijoj c'a cheque ri vinük, man nc'atzinej tüj chic que nkabün cachi'el xc'atzinej que xbün ri Moisés. Rija' xc'atzinej que xutz'apij ruvüch riq'uin jun c'ul, richin que ri israelitas man c'a tiquitz'et ri ruk'ij y ri niquiyot rupalüj, ri xaxe richin jun tiempo yo'on-pe y c'ateri' xa nq'uis-e.
2CO 3:14 Pero chuka' ri vinük xa xtz'apitüj quivüch, romari' ri nyebanun man q'uiy tüj c'a ri nk'ax chin. Y c'a quiri' na ri nyebanun vocomi. Tok nsiq'uis ri nabey trato chiquivüch, man nk'ax ta jabel cheque, roma c'a tz'apin na quivüch. Y ri ntelesan ri tz'apibül-quivüch xaxe c'a ri Cristo.
2CO 3:15 Y rije' c'a quiri' na nyebanun vocomi. Tok nsiq'uis ri vuj ri ye ruyo'on can ri Moisés cheque, xa c'a tz'apin c'a quivüch, y ri nsiq'uis xa man nka' tüj pa tak cánima, xa pisil rij ri cánima.
2CO 3:16 Pero tok ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo, jari' tok nyelesüs-e ri tz'apiyon quivüch y ri pisiyon richin ri cánima.
2CO 3:17 Roma tok nquic'ul ri Ajaf Jesucristo, ja ri ru-Espíritu rija' ri nquic'ul. Y ri ape' nc'uje-vi ri ru-Espíritu rija', nyecolotüj c'a chuvüch ri man utz tüj.
2CO 3:18 Xa roma c'a ri' tok konojel roj ri kataken chic ri Jesucristo, man tz'apül tüj chic kavüch, xa nkatz'et-vi c'a ruk'ij ri Ajaf Dios. Choj c'a nkatz'et-apu cachi'el tok nkatz'et-ki' pa jun espejo. Y roj c'o-vi c'a ruk'ij ri Ajaf Dios kiq'uin. Y ri ruk'ij, chi jumul c'a más q'uiy c'o kiq'uin, c'a tok nkila' na c'a ri achique ri rubanic rija'. Y ri jun jalajoj ri nbanatüj kiq'uin, ja ri ru-Espíritu ri Ajaf Dios nbanun.
2CO 4:1 Romari' roj man nkamalij tüj ki' chubanic ri rusamaj ri Dios, roma ri samaj re' ja rija' ri xyo'on cheke. Xaxe c'a roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, romari' roj rucusan chupan ri samaj re'.
2CO 4:2 Roj man nkabün tüj chic cachi'el ri nquibün ri ch'aka. Roj xa kayo'on chic can rubanic ri nbanun ri xa pan evatül nyeban-vi y ri' xa q'uixaj riq'uin. Man nyekach'üc tüj chic ri vinük, man nkajül tüj chuka' rubanic ri rutzij ri Dios ri nkabij cheque ri vinük. Man quiri' tüj nkabün. Roj ja vi c'a ri ketzij ri nkak'alajrisaj cheque ri vinük, y ri' nbün c'a que ape' na nkac'ul-vi. Ri Dios nutz'et c'a pe que quiri'.
2CO 4:3 Pero yec'o ri xa man nk'ax ta cheque ri utzilüj tzij richin colonic ri nkatzijoj, pero ri' xaxe chiquivüch ri vinük ri nyebetzak chupan ri camic richin chi jumul.
2CO 4:4 Ri xbanun c'a quiri' cheque ri vinük ri' ja ri itzel-vinük, ri rajaf ri tiempo re'. Ye moyirsan c'a richin man nk'ax ta cheque. Quiri' nbün cheque ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo, richin quiri' man quesakirsüs c'a roma ri sük richin ri utzilüj tzij ri richin colonic, ri nk'alajrisan ruk'ij ri Cristo. Y ri Cristo xuk'alajrisaj-vi-pe c'a ri Dios chikavüch, roma rija' Dios vi.
2CO 4:5 Y roj ja ri Jesucristo ri nkak'alajrisaj, que ja rija' ri Ajaf Dios. Y man jun tüj cheke nkak'alajrisaj. Ri tzij c'a ri nkabij-ka pa kavi' roj, xaxe c'a que roj roj isamajela' rix, y ri' roma ri Jesús tok roj quiri' nkabün iviq'uin que nkujoc isamajela'.
2CO 4:6 Pa rutz'uquic, ri Dios xbij que tic'uje' c'a sük pa k'eku'n, y ja chuka' rija' ri nuya' pa sük pa tak cánima, richin que roj tikaya' pa sük, y tikak'alajrisaj c'a cheque ri vinük ri ruk'ij ri Dios, ri ntz'etetüj-vi riq'uin ri Jesucristo.
2CO 4:7 Ri sük y ri uchuk'a' ri ruyo'on c'a pe ri Dios cheke, jun beyomül vi, pero roj ri ape' kayacon-vi-ka man q'uiy tüj rakalen. Xa junan riq'uin jun ulef bojo'y, roma xa ulef vi chuka', richin que tik'alajin que ri uchuk'a' ri c'o kiq'uin, riq'uin ri Dios petenük-vi y xa man kiq'uin tüj roj npu'u-vi, roma ri uchuk'a' ri' juis vi nim.
2CO 4:8 Roma roj chi jumul c'a c'o ri nkac'ulachij, pero nkuc'o chuvüch. Man nkil tüj c'a achique nkabün roma ri c'ayuf yec'o chikavüch y roma ri nyec'atzin cheke, pero man satznük tüj kac'u'x.
2CO 4:9 Ape' na c'a nkujapon-vi, ri vinük man utz tüj nkuquitz'et, pero ri' xaxe ri vinük, roma ri Dios c'o-vi kiq'uin roj. Y nkutzak-vi c'a chuka' pa tak quik'a', pero man nyetiquer tüj nkujquicamsaj.
2CO 4:10 Roj chuvüch vi c'a ri camic nkuc'o-vi, ape' na nkujapon-vi. Nkac'ulachij-vi cachi'el ri xuc'ulachij ri Jesús, richin quiri' nk'alajin que roj nkac'ul-vi c'a chuka' kac'aslen cachi'el ri ruc'aslen rija' vocomi.
2CO 4:11 Roma roj ri c'a roj c'üs, chi jumul c'a rojc'o chuvüch ri camic, roma nkabün c'a rusamaj ri Ajaf Jesús. Richin quiri' ri ruc'aslen ri Jesús nk'alajin ta c'a chuka' pa tak kac'aslen roj, stape' (aunque) roj vinük y roj nkucom.
2CO 4:12 Roj nkatz'etela' c'a ruvüch ri camic y nupaba-ri' chikavüch q'uiy mul chutzijosic ri rutzij ri Dios. Pero roma rix ri vocomi xivil yan ic'aslen, roj man jun nbün cheke ri nkac'ulachila'.
2CO 4:13 Y roma kayo'on kánima riq'uin ri Dios, nkatzijoj ri achique kataken. Nkabün cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios: Nuyo'on vánima y romari' ninya' rutzijol. Quiri' nbij. Y quiri' chuka' nkabün roj, nkatzijoj ri achique kataken.
2CO 4:14 Quiri' nkabün roma kayo'on kánima que ri xc'ason-e richin ri Ajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', ja chuka' ri' ri nkuc'ason-e roj. Roma roj jun kabanun riq'uin ri Ajaf Jesús. Y roj kachibilan-ki' iviq'uin rix nkuberuya' chila' chicaj.
2CO 4:15 Y roma c'a nkajo' que rix nivil ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri', roma c'a ri' tok roj kacoch'on juis pokonül, richin quiri' ye q'uiy ta c'a ri nyec'ulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y nyecolotüj ta. Y riq'uin ri' juis ta vi ye q'uiy ri nyematioxin chin ri Dios y nquiya' ruk'ij.
2CO 4:16 Jari' ri nbanun cheke roj que man jun bey nkamalij tüj ki' chubanic ri samaj, stape' (aunque), ta c'o pokonül. Ri ch'aculaj ri kac'uan roj nuna-vi juis, roma nkana' ntajin nq'uis-ka. Jac'a ri espíritu kichin roj, man quiri' tüj. Roma ri espíritu c'o kiq'uin pa ruq'uexel que nq'uis ta ka ruchuk'a', xa k'ij-k'ij más ruchuk'a' nc'uje-pe.
2CO 4:17 Roma ri vit ba' pokonül ri nkac'usaj, xa man nlayuj tüj c'a chuka', xa nc'o-e, y chi jumul más jabel c'a nbün cheke chuka'. Roma nbün c'a cheke que nc'uje' kak'ij. Y ri kak'ij ri nc'uje' xa más nim vi y man jun bey nq'uis tüj e.
2CO 4:18 Roj man benük tüj c'a kánima chiquij ri nyekatz'etela' pari' ri ruch'ulef, roj katz'eton c'a apu ri man ye tz'etetül tüj. Roma ri ye tz'etetül, xa ronojel nyeq'uis, jac'a ri xa man ye tz'etetül tüj, ye richin vi chi jumul. Man nyeq'uis tüj.
2CO 5:1 Kayo'on-vi c'a kánima que ri kach'acul, ri racho ri kánima chuvüch ri ruch'ulef, stape' (aunque) xa ncom, ri kánima nuc'ul chic c'a jun racho riq'uin ri Dios. Y ri jay ri' ja ri Dios ri banayun. Ri jay ri' richin c'a chi jumul y ja ri chila' chicaj c'o-vi.
2CO 5:2 Y jari' ri nbanun chin ri kánima que njilon chupan ri ch'aculaj ri c'unük racho. Juis vi c'a ri rayibül kiq'uin que ri kánima ntoc ta yan chupan ri jun chic racho ri c'o chila' chicaj.
2CO 5:3 Riq'uin ri' ri kánima c'o ta c'a rutziek, y man ta ch'anül.
2CO 5:4 Roj nkujilon y nkac'usaj c'a pokonül riq'uin ri ch'aculaj ri kac'uan, ri c'unük racho ri kánima. Nkujilon y nkac'usaj pokonül roma, pero man roma tüj ri' nkajo' que ri kánima ntel ta e yan chupan. Ri nkajo' c'a, ja ri npu'u ta yan ri jun chic racho ri kánima y nucuchu' ta ka pe rij ri nabey racho, richin quiri' ri racho ri kánima, ri ch'aculaj ri xa nq'uis, nc'uje' yan ta c'a chupan ri jun chic racho ri kánima, ri ch'aculaj ri xa man nq'uis tüj.
2CO 5:5 Ri Dios nrajo' que nc'uje' kac'aslen ri man nq'uis tüj y rubanun cheke que riq'uin ronojel kánima koyoben-apu. Y chuka' ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu cheke richin retal que ketzij que nyekila' ri c'aslen ri man nq'uis tüj.
2CO 5:6 Romari' roj kayo'on kánima chi jumul, koyoben-apu jampe' c'a nkac'ul ri jun chic racho ri kánima. Roma ketaman que tok c'a rojc'o vi chupan ri ch'aculaj re', y man jani rojc'o tüj chupan ri ketzij kacho, man jani nkuc'uje' tüj c'a riq'uin ri Ajaf Jesús.
2CO 5:7 Roma vocomi, roj xa man nkatz'et tüj ruvüch. Roj xa roma kayo'on kánima riq'uin, romari' katz'amon bey.
2CO 5:8 Roj kayo'on-vi kánima, y juis c'a nkajo' que más utz xa man ta rojc'o chic chupan ri ch'aculaj ri kac'uan, xa riq'uin ta chic ri Ajaf Dios nkuc'o-vi nkajo'.
2CO 5:9 Romari' nkatij c'a chuka' kak'ij que nkabün ri rurayibül ri Dios richin que nkuka' chuvüch. Nkajo' que nkuka' chuvüch tok c'a rojc'o chupan ri ch'aculaj ri kac'uan y chuka' tok roj manak chic chupan.
2CO 5:10 Roma konojel roj nc'atzinej que nkujapon chuvüch ri ape' nbün juzgar ri Cristo, richin quiri', chikajujunal nkac'ul c'a rutojic ri kabanun tok xojc'uje' chupan ri ch'aculaj chuvüch ri ruch'ulef, si utz o man utz tüj ri xekabanala'.
2CO 5:11 Roj c'o-vi c'a chikac'u'x ri Ajaf Dios, romari' c'o xbiri' kiq'uin y nkusamüj c'a richin que yec'o ta c'a más ri nyetaken richin. Ri Dios retaman-vi c'a kavüch roj achique roj. Y ninvoyobej que quiri' ta nk'alajin chuka' chivüch rix, y quiri' ta chuka' nina' rix pa tak ivánima, achique roj.
2CO 5:12 Man tinuc c'a que nkutajin chubixic quiri' chive xaxe richin que nkujic'ul ta roj, man quiri' tüj. Ri nkajo' ja ri nkaya' k'ij chive que tina' juis quicot pa tak ivánima koma roj, roma man jun ch'aculaj kiq'uin. Richin quiri' rix jari' ri nibij cheque ri nyebin que ye rusamajela' ri Dios, pero xa man quiri' tüj. Rije' nquibün que ye utz chiquivüch ri vinük, pero pa tak cánima xa man quiri' tüj.
2CO 5:13 Roma ri nyenucun que roj roj locos, yin ninbij c'a cheque que si quiri', roj locos chubanic rusamaj ri Dios y richin que nuc'ul ta c'a chuka' ruk'ij ri Dios. Y si yec'o nyenucun que man roj locos tüj, pa ruchojmil nkabün ri rusamaj ri Dios richin quiri' c'o utz nuc'ün-pe chive rix.
2CO 5:14 Y romari' ja ri Cristo nkurujo', jari' ri nbanun cheke que quiri' nkabün, roma ri Cristo juis nkurujo', que xa koma konojel roj aj-maqui' tok rija' xcom. Y romari' chanin vi c'a chuka' nkanuc que roj xojcom-vi c'a riq'uin rija', roma pa kaq'uexel roj xcom-vi.
2CO 5:15 Rija' koma vi c'a konojel tok xcom, richin que roj ri c'a c'o kac'aslen man xaxe tüj roj ri tikanuc-ki'. Man quiri' tüj. Xa richin c'a que pa tak kac'aslen xaxe ta c'a nkanuc ri xcom pa kaq'uexel y xbec'astüj-pe chuka' koma roj.
2CO 5:16 Romari' tok roj ri vocomi y ri chikavüch apu man jun chic ri nkatz'et, cachi'el ri rubanun can tok c'a man jani jalatajnük tüj ri kac'aslen, tok xaxe nkatz'et ri jaru' titzu'un jun vinük. Ri Cristo xa quiri' vi chuka' xkabün chin, y xkanuc que rija' xa cachi'el achique na vinük. Pero vocomi man quiri' tüj chic nkanuc pari'. Vocomi ketaman chic c'a achique rija'.
2CO 5:17 Achique na c'a vinük ri rutaken chic ri Cristo, xjalatüj-vi c'a rubanic. Xban-vi c'a jun c'ac'a' vinük chin. Ronojel ri itzel ri xerubanala' pa nabey tok man jani xutakej, xecanaj-vi can c'a, y xutz'om c'a e jun c'ac'a' c'aslen y c'ac'a' ri nyerubanun ri ye utz vi.
2CO 5:18 Y ronojel c'a re', riq'uin vi c'a ri Dios xalüx-vi-pe. Rurayibül vi c'a rija' que roj junan ta kavüch riq'uin. Pero richin que nbanatüj ri samaj ri', ri Dios xucusaj ri Cristo. Ri samaj c'a ri xbün ri Cristo, nbün c'a que ri vinük junan quivüch riq'uin ri Dios. Y ri samaj ri ruyo'on ri Dios cheke roj richin que nkabün, ja ri nkaya' rutzijol cheque ri vinük que c'o jun rubanic rija' que ri nquitakej rija' junan ta quivüch nbün riq'uin ri Dios.
2CO 5:19 Ri Dios richin que xbün ri samaj richin que ri vinük junan ta quivüch riq'uin, ja ri Cristo ri xucusaj y c'o riq'uin ri Cristo richin que xbün ri samaj ri'. Y cheke roj xuchilabej c'a que nkak'alajrisaj ri tzij ri ntiquer nbün que junan ta quivüch ri vinük riq'uin ri Dios. Ri Dios nrajo' que ri vinük man jun tüj quimac nk'alajin chuvüch rija'.
2CO 5:20 Roj roj cha'on-vi c'a roma ri Cristo y nkurutük richin que pa rubi' rija' nkuch'o-vi. Pa rubi' c'a ri Cristo nkabij chive que tibana' que junan ta ivüch riq'uin ri Dios. Y tok quiri' nkabij chive, ja vi ri Dios ri nch'o iviq'uin.
2CO 5:21 Quiri' nkabij, roma ri Cristo xban-vi chin que ja rija' ri xuc'uan ri kamac konojel roj, y rija' man jun bey xbün tüj jun mac. Quiri' xban chin richin que konojel ta roj nban cheke roma rija' que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios roma rija' xcuy yan ri kamac.
2CO 6:1 Roj ri junan c'a nkusamüj riq'uin ri Dios chubanic ri samaj chi'icojol rix, nkabij-vi c'a chuka' chive que tibana' favor man tibün que xa man jun rakalen ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chic pe chive.
2CO 6:2 Y pari' c'a ri' nch'o-vi ri Dios tok nbij: Yin xatinvac'axaj-vi c'a pe tok xapon ri ruk'ijul richin que ninya' ri utzilüj nusipanic ri ninspaj-pe. Yin chuka' xatinto-pe chupan ri ruk'ijul richin colonic. Quiri' ri tz'iban can. Y jare' c'o chic ri ruk'ijul richin ri utzilüj rusipanic ri Dios ri nspaj-pe ri'. Ja k'ij re' richin ri colonic.
2CO 6:3 Y richin que man yec'o tüj vinük ri nyetzak y man yec'o tüj vinük ri man nquitakej tüj, roj nkatij-vi c'a kak'ij que man jun ri tiz'etetüj chikij. Man nkajo' tüj c'a que koma ta roj, nyetzak. Roj man nkajo' tüj c'a que quiri' nbanatüj, richin man tiyok'otüj ri samaj ri nkutajin chubanic.
2CO 6:4 Roj nkac'ut-vi c'a ki' que roj rusamajela' ri Dios, y jari' ri nbin que utz vi nkac'ul ri ape' nkujapon-vi. Nk'alajin-vi que roj rusamajela' ri Dios roma q'uiy coch'onic c'o kiq'uin, kac'usan pokonül, roj c'ulachin tok c'o q'uiy ri nc'atzin cheke.
2CO 6:5 Roj kac'ulun ch'ayquil, roj yo'on pa tak cárcel, roj kajnük pa quik'a' vinük ri ye catajnük jun sibilüj koma roj, roj samajnük juis, kacoch'on varan, kacoch'on vayjül.
2CO 6:6 Roj c'o chuka' ch'ajch'ojil kiq'uin, c'o etamabül, nim kánima, roj utz quiq'uin ri vinük, ri nkajo' ketzij vi ri Dios y ri hermanos, y c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin.
2CO 6:7 Kiq'uin vi c'a roj c'o ri ketzij tzij, y c'o chuka' ri ruchuk'a' ri Dios. Ja vi c'a ri kac'aslen choj ri nkucusaj richin nkato-ki'. Ja vi ri kac'aslen ri nkatobej-vi-ki' tok yec'o nyecatüj-pe chikij, y jari' chuka' ri nkacusaj tok yec'o ri nkajo' que c'o nquetamaj, stape' (aunque) man ye catajnük tüj pe chikij.
2CO 6:8 Roj yec'o chuka' vinük ri nyeyo'on kak'ij, pero chuka' ye q'uiy ri xa nkujquitorij. Yec'o ri jabel nquibij pa kavi', pero yec'o chuka' ri xa itzel nquibij chikij. Y yec'o chuka' ri nyebin que roj ch'aconela', stape' (aunque) roj ja ri ketzij ri nkabij cheque.
2CO 6:9 Yec'o ri man quetaman tüj kavüch, pero yec'o chuka' ri jabel quetaman kavüch. Roj tzekleben-vi ri camic, pero re' xa c'a roj c'üs na. Q'uiy pokonül takon-pe pa kavi' richin tiketamaj, pero re' xa c'a c'o kac'aslen.
2CO 6:10 Y stape' (aunque) nkubison, xa nkuquicot chuka'. Roj rojc'o pa meba'il, pero chuka' c'o ri c'o kiq'uin richin nkaya' cheque ri ch'aka, richin que nyebeyomür. Y chuka' stape' (aunque) manak kachajin, xa nkutiquer nkabij que kachajin ronojel. Y ronojel c'a re' nuc'ut que roj rusamajela' vi ri Dios.
2CO 6:11 Roj man jun c'a ri man ta nkabij chive rix hermanos ri rixc'o chiri' pa tinamit Corinto. Ronojel vi c'a ri xkabij yan chive, ketzij. Ri kánima, más vi c'a nim rubanun chin nyixkajo' rix.
2CO 6:12 Rix nyixc'o-vi c'a pa kánima roj, juis ic'ojlibül ri c'o chiri', xa ja rix ri man jun vit c'ojlibül c'o pan ivánima richin rojc'o ta roj chiri', xa juis co'ol ibanun chin ri ivánima.
2CO 6:13 Nquich'o-vi c'a iviq'uin cachi'el ta rix valc'ual y ninc'utuj c'a chive que tinimirsaj ri ivánima chin nkujijo' roj. Nkujijo' c'a, roma roj nyixkajo-vi. Tibana' c'a cachi'el ri nkabün roj iviq'uin.
2CO 6:14 Rix man quixoc cachibil c'a ivi' quiq'uin ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo, roma man junan tüj ic'aslen quiq'uin. ¿Roma nuc'uaj ta comi ri' jun c'aslen choj riq'uin jun ri xa man choj tüj? ¿Jabel comi ncachibilaj-qui' ca'i' c'aslen quiri'? ¿Junan ta comi c'a ri sük y ri k'ekun richin nquic'uaj ta qui'?
2CO 6:15 ¿Man nijun c'a oyoval chucojol ri Cristo riq'uin ri Belial ri nbix chuka' Satanás chin? ¿O man jun tüj comi rucojol jun ri ntaken riq'uin jun ri xa man ntaken tüj?
2CO 6:16 ¿Man jabel tüj comi c'a nuc'uaj-ri' ri racho ri Dios quiq'uin ri vachbül? Roma rix rix racho vi ri c'aslic Dios. Ri Dios quiri' vi c'a rubin: Nquic'uje' y nquibiyin c'a quiq'uin. Rije' nye'oc-vi c'a nutinamit y yin nquinoc qui-Dios.
2CO 6:17 Roma c'a ri' rix nch'o-vi c'a chuka' ri Ajaf Dios chive y nbij c'a: Quixel-pe chiquicojol ri man ye vichin tüj yin. Tijacha-pe-ivi', y man titz'om-apu ri xa chuvilüj c'aslen, richin que yin nyixinc'ul.
2CO 6:18 Yin nquinoc c'a Tata'aj ivichin rix y rix nyixoc numi'al-nuc'ajol. Quiri' c'a nbij ri Ajaf Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'.
2CO 7:1 Ri tzij c'a ri xinbij yan ka chive, bin vi c'a roma ri Dios. Romari' rix hermanos ri juis nyixinjo', kach'ajch'ojrisaj c'a ki'. Tikachajij c'a ri kach'acul y ri kánima chuvüch ronojel ri xa man ch'ajch'oj tüj. Ri Dios xojrujüch yan c'a pe chuvüch ri'. Tikaxbij c'a ki' chuvüch rija' y tikajacha' c'a e ki' chuvüch ri c'aslen ri xa man ch'ajch'oj tüj.
2CO 7:2 Y roma roj xa man jun c'a itzel ri kabanun ta chive, tinimirsaj c'a ri ivánima chin nkujijo', richin que ja chiri' nkuc'uje-vi. Roj xa man jun c'a ri kayojon ta runojibül, man jun ri kach'acon tüj.
2CO 7:3 Ri tzij ri c'ateri' ninbij-ka yin, man xinbij tüj ka richin que ninya' chivij rix. Man quiri' tüj. Roma yin xa xinbij yan c'a ka pa nabey que nyixc'o-vi pa kánima, y man jun nyelesan ri' que nyixkajo'. Ri camic man ntiquer tüj, y quiri' chuka' achique na ri nkac'ulachij tok c'a roj c'üs man ntiquer tüj.
2CO 7:4 Yin ronojel ri ninna' pa vánima ivoma rix, ninbij c'a chive, y romari' vocomi ninbij chive que yin juis nquiquicot ivoma rix. Rix nicukuba-vi nuc'u'x, y jari' ri nibanun chuve yin que juis nquiquicot chupan ronojel pokonül.
2CO 7:5 Roj c'o-vi c'a pokonül nkac'usaj, y jari' chuka' ri xkac'usaj-pe tok xojka-pe chere' pa ruch'ulef Macedonia. Xa man nkutuxlan tüj c'a ba' pa ruk'a' ri pokonül. Quiri' vi c'a nkac'ulachij riq'uin ronojel. Ri kiq'uin ka roj nkatij c'a pokonül roma ri kánima nk'oxon roma man jun ketaman tüj achique ibanun y romari' c'o xbiri' kiq'uin, y ronojel chikij nkatij chuka' pokonül roma ri oyoval ri nban cheke.
2CO 7:6 Pero ri Dios xa nucukuba-vi quic'u'x ri achique poynük cheque y romari' xucukuba' kac'u'x roj, riq'uin ri xka-pe ri hermano Tito.
2CO 7:7 Ri hermano Tito xucukuba-pe kac'u'x man xe tüj c'a roma ri xka-pe kiq'uin y xkatz'et ruvüch, man quiri' tüj. Rija' xa xucukuba-pe chuka' kac'u'x roj chere' roma rix xicukuba-vi c'a pe ruc'u'x chila'. Xuya-pe chuka' rutzijol cheke que rix xa nkujijo-vi, que rix xa nyixbison vocomi roma ri man chanin tüj xixtiquer xichojmirsaj ri xbanatüj. Y chuka' xutzijoj-pe que rix juis nitij ik'ij richin nibün ri nubin yin chive. Ronojel c'a ri', xbün c'a chuve que juis xquicot ri vánima.
2CO 7:8 Vocomi, yin man ninna' tüj chic c'a ri raral ri carta ri xintük-e chive, stape' (aunque) pa nabey xbün-vi chuve que juis vi xinnuc que man ta quiri' rubanic xinbün-e chin, roma xixinya-vi pa bis. Vocomi, man nquibison tüj chic romari', roma xa jun oc tiempo ri xixruya' pa bis ri carta ri'.
2CO 7:9 Vocomi nquiquicot-vi c'a, pero man roma tüj c'a ri xixinya' pa bis, man quiri' tüj, nquiquicot roma ri bis xbün chive que xtzolin-pe ic'u'x. Rurayibül vi c'a ri Dios que xixc'uje' pa bis, roma si xa man ta xixc'uje' pa bis, c'ayuf ta chive rix, roma man ta xtzolin-pe ic'u'x, y ri' koma ta roj, roma xa man jun ri xkabij chive.
2CO 7:10 Roma tok rurayibül vi ri Dios ri bis, ri bis ri' nbün chin achique na modo que ntzolin-pe ruc'u'x, y riq'uin ri' ncolotüj. Y ri nbanun quiri' man jun bey c'a ntzolij-ri' chirij roma ruyon utz ri nuc'ün-pe chin. Jac'a ri bis ri c'o quiq'uin ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, xa camic c'a ri nuc'ün-pe cheque, y man nbün tüj cheque que ntzolin-pe quic'u'x.
2CO 7:11 Xaxe titz'eta' achique chi samaj xbün pa tak ic'aslen ri bis ri xuya' ri Dios chive. Chanin c'a xibün richin xichojmirsaj ronojel. Xik'alajrisaj-vi c'a pe chuve que xa man ja tüj rix ri c'o ibanun. Man xka' tüj c'a chive ri rubanun ri jun, que kajnük pa mac. Xixbij-ivi' roma xk'ax chive ri achique banatajnük. Nkujijo-vi. Nitij ik'ij richin nibün ri rurayibül ri Dios, y chuka' jari' xivelesaj-e ri jun ri xmacun. Ronojel c'a pa ruch'ajch'ojil ri xibün chin.
2CO 7:12 Tok yin xinbün-e ri carta y xintük-e chive, man xe tüj c'a roma ri jun ri xbanun ri mac. Man quiri' tüj. Y chuka' man xe tüj roma ri jun ri achique chok chin xban-vi ri itzel. Man roma tüj chuka' ri'. Xa richin c'a que tivetamaj y tik'alajin chivüch que roj juis vi nkajo' nyixkato', richin man ta nc'ulachitüj quiri' chi'icojol. Ri Dios nutz'et-vi c'a pe que quiri'.
2CO 7:13 Y roma c'a rix xcuker ivánima tok xichojmirsaj ri banatajnük, roma chuka' ri' roj xcuker c'a kac'u'x. Pero más vi c'a xojquicot tok xkatz'et ri hermano Tito que juis nquicot ránima petenük tok xtzolij-pe chila' iviq'uin rix. Rix xiya' c'a pe ruchuk'a' ri ru-espíritu.
2CO 7:14 Vocomi man nc'atzinej tüj que nquiq'uix ta chuvüch ri Tito, roma tok c'a man jani c'a tibe chila' iviq'uin, yin xintzijoj chin que rix galán rix jabel y ronojel c'a nk'ax chive. Yin chi jumul vi c'a ja ri ketzij ri nubin chive, y vocomi ketzij vi chuka' xk'alajin ri xinbij-e chin ri Tito pan ivi' rix, y man choj tüj c'a quiri' ri xinya' ik'ij riq'uin ri nutzij. Rix rix quiri' vi.
2CO 7:15 Ri Tito juis vi c'a nyixrujo' vocomi, más que chuvüch tok c'a man jani tapon iviq'uin. Nka-vi c'a chuc'u'x que tok rija' xapon iviq'uin, ixbin-ivi' y nyixbarbot roma riq'uin ba' xa man ibanun tüj ri achique c'uluman que ibanun ta. Ivoyoben c'a ri achique tzij ruc'uan-e rija' chive. Y chuka' nka-vi c'a chuc'u'x que rix juis nyixtaken tzij.
2CO 7:16 Yin juis vi c'a nquiquicot, roma c'uluman que ninya' vánima iviq'uin chi jumul.
2CO 8:1 Hermanos, quiri' c'a chuka' nkajo' nkaya' rutzijol chive pari' ri samaj ri xbün ri Dios pa tak cánima ri jun molaj hermanos ri yec'o chere' pa ruch'ulef Macedonia. Juis vi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri xbün rija' pa tak cánima, y quiri' chuka' ri utz xquibün rije'.
2CO 8:2 Roma, stape' (aunque) que juis pokonül ri nquic'usaj, rije' xequito-vi-e ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén, xequito-vi-e riq'uin ri jampe' xetiquer xquiya'. Juis vi c'a quicot c'o pa tak cánima, romari'. Y roma chuka' nyetajin chuc'usasic pokonül rije' roma ri manak quichajin, romari' nquina' que c'uluman que nyequito' ri hermanos ri quiri' chuka' quic'ulachin, cachi'el xa ta ye beyoma'.
2CO 8:3 Ketzij vi ri ninbij yin chive, que rije' xquiya' ri jaru' ri nyetiquer nquiya', y hasta xquiya' más chin ri jani' oc c'o quiq'uin. Xquibün-vi más chin ri nyetiquer nquibün. Y quiq'uin vi c'a rije' xpu'u-vi que xquibün quiri'.
2CO 8:4 Ja rije' ri xec'utun favor cheke que tikaya' k'ij cheque richin nyetiquer ta nyeto'on chuka' rije' tok nkamol-e ri to'onic ri nkac'uaj cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén.
2CO 8:5 Roj man jun bey c'a xkoyobej tüj quiri', roma man xe tüj c'o ri xquiya' richin c'o nuc'u'üx cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén, man xe tüj c'a ri' xquibün. Rije' xa xquiya' apu chuka' qui' pa ruk'a' ri Ajaf Dios richin nquibün ri nrajo' rija', y jari' ri más rakalen. C'ateri' chuka' xquijüch qui' chubanic ri samaj ri katz'amon rubanic roj. Cachi'el ri rurayibül ri Dios.
2CO 8:6 Y romari' tok roj nkachilabej c'a chin ri hermano Tito que titzolij c'a chila' iviq'uin pa tinamit Corinto, y ri tumin ri xutz'om can rumolic ri chi'icojol chila', teruq'uisa' c'a rumolic, roma ri samaj ri nibün rix jun samaj richin utz.
2CO 8:7 Rix juis vi iyo'on ivánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Juis vi etamabül c'o iviq'uin. Y tok rix nibij ri etamabül ri' jabel c'a rubixic nibün chin. Nyixbanun vi juis ri utz, y juis nkujijo' roj. Roma c'a ri' xa quiri' chuka' tibana' vocomi riq'uin ri samaj richin utz nyixbanun. Rix tiya' ri jaru' nyixtiquer niya' cheque ri ch'aka chic hermanos.
2CO 8:8 Yin man ninbij tüj c'a chive que nc'atzinej que quiri' tibana'. Man quiri' tüj. Ri ninjo' yin chive ja ta que rix nibün cachi'el ri nquibün ch'aka hermanos. Rije' pa cánima c'a xpu'u-vi richin xquimol ri tumin. Rix tik'alajrisaj c'a chuka' que nkujijo'.
2CO 8:9 Ivetaman chic c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo. Rija' roma c'a juis xixrujo', roma c'a ri' tok ivoma rix xc'uje-ka-pe chere' chuvüch ri ruch'ulef. Xuya' can ri rubeyomal. Xoc c'a jun vinük ri man jun ruchajin. Rija' xbün quiri' richin que roj nkil ta c'a ri ketzij beyomül.
2CO 8:10 Y vocomi yin c'o c'a jun ri ninjo' ninc'uxla'aj chive y utz vi nbün chive rix. Y jare' ri ninjo' ninc'uxla'aj chive: junabir c'a can ri xalüx pan ivánima richin xitz'om rumolic ri tumin quichin ri ch'aka chic hermanos.
2CO 8:11 Vocomi tiq'uisa' c'a pari', tiq'uisa' rumolic ri tumin. Cachi'el c'a tok xpu'u ri rayibül iviq'uin, c'a quiri' ta ri nibün vocomi. Yin man ninbij tüj c'a que nc'atzinej que niya' q'uiy, man quiri' tüj, xa xe c'a ri jani' ri nyixtiquer niya', xaxe ri' tiya'.
2CO 8:12 Roma si xa ja pan ivánima xalüx-vi-pe ri rayibül ri', ri Dios nuc'ul-vi c'a chivüch ri xa jani' oc ri nyixtiquer niya', roma rija' man nroyobej tüj c'a que q'uiy niya', y xa manak ichajin.
2CO 8:13 Ri ninbij c'a chive man richin tüj que nyixinya' pa c'ayuf rix y ri nyec'ulun ri ito'onic rix jabel nyec'uje', man quiri' tüj.
2CO 8:14 Xaxe roma nc'atzin que junan ta ivüch quiq'uin ri manak quichajin. Roma vocomi rix c'o ri ichajin y romari' c'uluman richin nye'ito' ri ch'aka chic hermanos. Roma xa man jun etamayon achique ri nc'ulachitüj, y riq'uin ba' ri chikavüch apu rix nc'atzin jun to'onic chive, y chiri' xa ja yan chic rije' ri nyeto'on ivichin rix.
2CO 8:15 Y chi'icojol rix nbanatüj c'a cachi'el nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Man roma tüj que yec'o israelitas q'uiy maná richin nquic'ux ri xquimol, romari' c'a c'o ta xquiyüc can richin ruca'n k'ij, man quiri' tüj, xaxe xerubün ri xquimol. Y ri ch'aka chic ri xa ba' oc ri xquimol can, xerubün chuka' y man xevayjan tüj c'a. Quiri' c'a ri tz'iban can.
2CO 8:16 Y yin juis c'a nquimatioxij chin ri Dios, roma rija' xuya-vi c'a pa ránima ri hermano Tito richin que juis nyixruc'uxla'aj rix, cachi'el ninbün yin.
2CO 8:17 Rija' pa ránima c'a xpu'u-vi que c'uluman que nbe c'a chila' iviq'uin. Quiri' xunuc roma juis xixruc'uxla'aj-e y man xaxe tüj roma ri xkabij chin que c'uluman que nbe chila' iviq'uin richin nyeruq'uisa' can rubanic ri samaj ri rutz'amon can chi'icojol.
2CO 8:18 Y richin c'a que nrachibilaj-e ri hermano Tito, nkatük-e jun hermano chirij. Ri hermano ri' ja ri jabel etaman ruvüch coma conojel molaj hermanos, roma jabel samajnük chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic.
2CO 8:19 Y ri hermano ri nrachibilaj-e ri hermano Tito, etaman-vi ruvüch y cha'on c'a coma ri molaj hermanos richin nkachibilaj chupan ri bey richin nkac'uaj ri to'onic cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Ri to'onic re' jachon c'a pa kak'a' roj richin nyekajacha' chiquivüch ri hermanos ri manak quichajin, y riq'uin ta c'a ri nkabün, ri Ajaf Dios nuc'ul ta c'a ruk'ij. Y re' nuc'ut ta chuka' que riq'uin ronojel ivánima niya-e ri to'onic ri'.
2CO 8:20 Roj man nkajo' tüj c'a que nyepu'u tzij chikij, romari' man kayon tüj roj ri nkumolon y nkujachon richin ri to'onic ri juis nim vi.
2CO 8:21 Roma roj man nkajo' tüj c'a que xaxe ta chuvüch ri Ajaf Dios nk'alajin-vi que ronojel ri nkabün, pa ruch'ajch'ojil vi, man quiri' tüj, xa nkajo' c'a chuka' que quiri' tik'alajin chiquivüch ri vinük, que pa ruch'ajch'ojil vi nkabün ronojel.
2CO 8:22 Y quiq'uin c'a ri ca'i' hermanos ri nyebe chila' iviq'uin, nkatük-e jun chic hermano ri ketaman-vi roj que nutij-vi ruk'ij chubanic achique na samaj richin ri Dios. Y vocomi juis vi ri rayibül ri c'o riq'uin richin que napon chila' iviq'uin, roma ri rac'axan pan ivi' rix, y romari' rija' ruyo'on ránima nberubana' ri samaj ri rutz'amon rubanic chi'icojol.
2CO 8:23 Ri hermanos c'a ri nye'apon chila' iviq'uin, que ye oxi' galán ye utz. Roma ri hermano Tito vachibil vi, y nquiruto' c'a chubanic ri samaj chi'icojol rix. Y ri ye ca'i' chic hermanos, rije' ye takon c'a pe coma ri jun molaj hermanos, y roma ri c'aslen ri quic'uan rije', ri Cristo nuc'ul-vi ruk'ij.
2CO 8:24 Vocomi rix tic'utu' c'a ri utz ri c'o iviq'uin riq'uin ri sipanic ri niya' y napon ta c'a rutzijol c'a quiq'uin ri jun molaj hermanos, que rix nye'ijo'. Cachi'el ta c'a ri itzijol ri kelesan roj, que galán rix jabel.
2CO 9:1 Man nc'atzin tüj c'a que yin c'o ta más nintz'ibaj-e chive que tiya' ri to'onic quichin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén.
2CO 9:2 Roma vetaman c'a que c'o-vi rayibül iviq'uin richin niya' ri to'onic ri'. Y jari' ri nintzijoj yin cheque ri hermanos chere' pa ruch'ulef Macedonia, que rix hermanos ri rix c'o chila' pa ruch'ulef Acaya ja yan ri junabir ri ivoyoben chic richin niya' ri to'onic ri nc'atzin cheque ri hermanos aj pa tinamit Jerusalén. Y ri rayibül ri c'o iviq'uin rix, jari' ri xyo'on cuchuk'a' juis ye q'uiy cheque ri hermanos, richin chuka' nyeto'on rije'.
2CO 9:3 Y nyentük c'a e ri hermanos chila' iviq'uin, richin que ri utz nutzijon pan ivi' ketzij ta vi nbec'ulun-pe, y man ta nbec'ulun-pe que ronojel ri utz nubin pan ivi' xa man jun chin ri' ri nibün. Richin quiri' imolon ta chic c'a ri to'onic ri nitük cheque ri hermanos, cachi'el ri nutzijon pan ivi'.
2CO 9:4 Y riq'uin ba' xa yec'o ta hermanos aj chere' pa ruch'ulef Macedonia ri nyebe chuvij c'a chila' iviq'uin, y rix xa c'a man jun tüj to'onic imolon ri nkujapon, xa niya' c'a iq'uix rix y niya' chuka' kaq'uix roj ri jabel roj kach'o'on pan ivi'.
2CO 9:5 Romari' yin xinnuc-vi c'a y xinbij cheque ri hermanos que nabey quebe rije' c'a chila' iviq'uin y tequiq'uisa' rumolic ri to'onic ri xalüx pan ivánima que nijo' niya', richin quiri' ri to'onic ri niya' man tik'alajin que riq'uin uchuk'a' nkelesaj chive, man quiri' tüj, xa nk'alajin ta jabel que iviq'uin rix xalüx-vi-pe.
2CO 9:6 Y yin ninjo' c'a ninc'uxla'aj chive: Que jun ticoy ba' oc cosecha nrelesaj, tok xa ba' oc nutic. Jac'a ri ticoy ri q'uiy nutic, q'uiy vi c'a ri cosecha nrelesaj.
2CO 9:7 Chi'ijujunal rix tiya' c'a ri jani' ri nyixtiquer niya', cachi'el ri xbij ri ivánima chive. Man tiya' c'a ri to'onic riq'uin bis, ni man tiya' chuka' xaxe roma xc'utux chive. Man tibün quiri'. Xa riq'uin c'a quicot tiya' ri to'onic, roma ri Dios nyerujo-vi ri nyebanun quiri'.
2CO 9:8 Y juis c'a q'uiy ri utz ri nic'ul riq'uin ri Dios roma rija' juis uchuk'a' c'o riq'uin. Ronojel ruvüch utz nuya' c'a pe chive, richin que chi jumul c'o ri nicusaj y c'o chuka' richin nye'itij ri ch'aka chic. Richin vi que nye'ibanala' ri utz.
2CO 9:9 Cachi'el vi ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Xuya-xutaluj chiquivüch ri manak quichajin. Ri utz ri nbanun rija' quiri' vi richin chi jumul. Quiri' c'a ri tz'iban can.
2CO 9:10 Ri Dios nuya-vi ri ija' chin ri ticoy, richin quiri' c'o ri nutic-ka, y tok ri Dios nbün-pe que nvachin ri tico'n ri', jari' c'a ntoc ruvay. Y quiri' chuka' nbün ri Dios chive rix, nuya' y nuq'uiyirsaj c'a chivüch ri c'o iviq'uin, richin que q'uiy ta utz ri nibanala'. Y ronojel c'a ri utz ri nibanala' rix, ri Dios nbün c'a chin que c'o juis utz nuc'ün-pe.
2CO 9:11 Roma riq'uin c'a ri nuya' ri Dios chive, c'o-vi c'a nc'uje' iviq'uin, cachi'el jun beyon, y chi jumul nyixtiquer niya' cachi'el ri nrajo' ri ivánima. Y tok roj nyekajacha' pa quik'a' ri hermanos, juis c'a matioxinic nuc'ün-pe chin ri Dios.
2CO 9:12 Roma ri samaj ri nibün rix tok niya' ri to'onic quichin ri hermanos, man xaxe tüj nyeruto' ri hermanos chupan ri pokonül ri nyetajin chuc'usaxic, man quiri' tüj, xa nuc'ün c'a pe juis matioxinic chin ri Dios.
2CO 9:13 Y roma ri niya' rix cheque rije', romari' rije' juis nquiya' ruk'ij ri Dios, roma nquina-vi que ketzij ri nibij rix que ic'uan ri nbij ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. Chuka' rije' nquiya' ruk'ij ri Dios roma xalüx-pe pan ivánima que c'o niya' cheque rije' y roma chuka' quiri' nibün quiq'uin conojel ri hermanos.
2CO 9:14 Rije' nquic'utuj-vi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pan ivi'. Nyixquijo' roma ri nibün coma rije', que juis ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios c'o iviq'uin.
2CO 9:15 ¡Matiox c'a chin ri Dios roma ri Ruc'ajol, ri Rusipanic cheke roj! Jun Sipanic ri man nilitüj tüj achique rubixic riq'uin tzij, roma juis nim.
2CO 10:1 Yin Pablo ye q'uiy vi c'a nyetzijon vichin y nquibij c'a: Tok ri Pablo c'o-pe kiq'uin galán jabel, juis nuch'utinirsaj-ri' nch'o-vi cheke, jac'a tok nüj c'o-vi, xa man quiri' tüj chic nbün kiq'uin. Rija' manak ruq'uix chic nbij-pe tzij cheke, nquibij. Pero ri' man ketzij tüj. Xa man quiri' tüj ri ninbün yin. Roma tok yin c'o c'a ri ninc'utuj chive rix que nibün ta, ninch'utinirsaj-vi' cachi'el xbün ri Cristo.
2CO 10:2 Ri ninjo' yin ja ta que ichojmirsan chic ronojel, utz ta chic rix benük tok yin nquinapon chila' iviq'uin. Roma si xa c'a man jani ichojmirsan tüj ronojel tok nquinapon, ja yin ri nc'atzinej que nquichojmirsan. Y yin man ninjo' tüj nincusaj ri uchuk'a' c'o pa nuk'a'. Cachi'el ri nunojin que ninbij cheque ri nyebin chuvij que xa ja ri ninrayij yin ri ninbün y xa man ninbün tüj ri rurayibül ri Ajaf Dios.
2CO 10:3 Y ketzij c'a ri' que roj vinük, pero roj man nkabün tüj cachi'el nbün jun achique na vinük, ri xa ja ri ruchuk'a' rija' ri ncusaj. Roj man quiri' tüj nkabün tok nkabün oyoval riq'uin ri itzel.
2CO 10:4 Ri nkacusaj roj man ja tüj c'a ri kuchuk'a' roj. Ri nkucusaj roj richin nkabün oyoval riq'uin ri itzel ja ri ruchuk'a' ri Dios, ri ntiquer-vi nch'acon chirij ri itzel stape' (aunque) jabel ri rutobal rubanun.
2CO 10:5 Nyekakasaj-vi c'a ri tzij ri nyequipaba' chikavüch y nyekakasaj chuka' conojel ri c'o-vi quik'ij nquina' y man nquiya' tüj k'ij que nquetamaj tüj ruvüch ri Dios. Roj nyekatz'om-vi c'a ri c'o nojibül quiri' tak quiq'uin y nyekaya' pa ruk'a' ri Cristo richin nquitakej ta rutzij cachi'el ri c'uluman que nquibün.
2CO 10:6 Vocomi, rix man nyixtaken tüj c'a tzij, pero tok nitakej tzij y nibün ri achique nbij ri rutzij ri Dios chive, jari' tok nkaya' jun castigo pa quivi' ri ch'aka chic ri xa man nquich'utinirsaj tüj qui' richin nquitakej tzij.
2CO 10:7 Rix itzel nyixch'o chikij xaxe riq'uin ri nkujitz'et, pero man ivetaman tüj c'a ri utz ri c'o pa tak kánima. Si c'o c'a ri nunucun-ka que rija' richin vi ri Cristo, xa tunojij c'a ka que si rija' richin chic ri Cristo, quiri' chuka' tunucu' chuka' pa kavi' roj, que roj roj richin vi ri Cristo.
2CO 10:8 Roj roj rusamajela' vi ri Ajaf Jesucristo roma ruyo'on-vi uchuk'a' pa kak'a'. Y chuka' ninbij chive que c'a c'o más uchuk'a' yo'on pa kak'a', y man q'uixaj tüj richin ninbij chive, roma quiri' vi. Pero roj man rojc'o tüj c'a richin nyixkaq'uis, roj rojc'o pero richin nyixkato', richin quiri' nyixq'uiy ta c'a riq'uin ri ic'aslen.
2CO 10:9 Man c'a tik'alajin chivüch que ri vuj ri nyentük-e iviq'uin xaxe richin nyixinxbij.
2CO 10:10 Roma ketzij vi que yec'o chive rix ri nyetzijon cha que yin tok c'o vuj nyentük-e chive, chupan ri' ruyon tzij ri ye pokonül y juis cuchuk'a' ri nyentz'ibaj-e. Pero tok nquinapon cha chila' iviq'uin xa man jun cha cuchuk'a' ri nutzij, que xa man jun cha rakalen ri rubanic ri nutzij.
2CO 10:11 Pero ri nbin quiri' xaxe ninjo' c'a ninbij chin que cachi'el vi rubanic ri tzij ri nubin-e chupan ri vuj ri ye nutakon-e, quiri' c'a chuka' nyenbana' tok nquinapon chila'. Roma man xe tüj c'a tok man yinc'o tüj apu iviq'uin nquitiquer ninbün quiri' pa tak vuj. Yin y ri ye vachibil, nkabün-vi c'a ri c'uluman que nkabün iviq'uin.
2CO 10:12 Roj man nkabün tüj c'a cachi'el ri nquibün rije'. Man nkachibilaj tüj c'a ki' quiq'uin, y chuka' man roj junan tüj quiq'uin, roma rije' quiyon nquibün que c'o juis quik'ij. Rije', man pa rubeyal tüj c'a ri nquibün, roma xa quina'oj oc rije' nbin quiri' cheque. Chiquivüch rije' ja rije' ri más ye utz, nquibij rije'.
2CO 10:13 Roj, man nkabün tüj c'a cachi'el nquibün rije', chi nüj ta nkujapon-vi, xaxe richin que nkabün que c'o juis kak'ij. Ri kasamaj roj xaxe napon c'a ape' ri nrajo-vi ri Dios y man nkamüj tüj quisamaj ri ch'aka chic samajela'. Ri samaj c'a ri ruyo'on ri Dios chuve yin y ri ye vachibil richin que nkabün, napon c'a chuka' iviq'uin rix.
2CO 10:14 Y man juis tüj c'a nüj xojapon-vi, roma roj yo'on k'ij cheke que nkusamüj chi'icojol. Ja roj c'a ri xojapon pa nabey ri chila' iviq'uin y xojapon c'a chila' roma ri kac'uan-apu ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic.
2CO 10:15 Y man jun vi c'a nc'atzin que roj nkaya' kak'ij roma ri samaj banun coma ch'aka chic. Ri koyoben c'a roj ja ta ri nyixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y tok yo'on chic jabel ivánima, ivoma ta rix más nüj napon-vi ri rutzij ri Dios. Roma ri Dios quiri' vi ri rurayibül, que nkac'uaj ta ri rutzij pa ch'aka chic lugar ri ape' nrajo-vi rija'.
2CO 10:16 Y riq'uin ri quiri', roj nkatzijoj ta c'a ri utzilüj tzij richin colonic más c'a cala' chin ri itinamit rix. Y riq'uin ri quiri' roj man nkujapon tüj ape' yec'o chic samajela' nyesamüj y c'o chic samaj quibanun. Roj man c'uluman tüj c'a que nkaya' kak'ij roma ri samaj banun coma ch'aka chic.
2CO 10:17 Y si c'o jun ri nbin que juis nimak' tak samaj ri ye rubanalun, más ta utz que man nyerubila' quiri', xa más utz tubij que ja ri Ajaf Dios banayun ronojel.
2CO 10:18 Roma ri xa ruyon ka rija' nbij que c'o ruk'ij, man nbij tüj chi tzij que quiri' chuvüch ri Dios. C'a ja na ri Dios ri nbin, si quiri' o xa man quiri' tüj.
2CO 11:1 Stape' (Aunque) yin q'uiy tzij ri nyenbij chive, tzij ri xa ye nucun, man nucun tüj ri nye'el pa nuchi', ninc'utuj c'a favor chive rix que quinicoch'o' ba'. Roma xa jari' ri rurayibül ri vánima que nink'alajrisaj chive.
2CO 11:2 Roma yin nutz'eton c'a achique chi c'aslen ri ic'uan. Nyixinchajij-vi c'a riq'uin ri nyixbanun cachi'el nbün ta ri Dios iviq'uin si ta nka-pe. Riq'uin vi c'a rija' petenük-vi ri nyixinchajij riq'uin ri ic'aslen. Roma rix xitakej c'a ri Cristo tok yin xintzijoj ri rutzij chive. Rix cachi'el c'a jun xtün ri nyec'ule' yan riq'uin jun ala' ri ntoc rachijil. Ch'ajch'oj vi c'a tok njach-e pa c'ulanen. Quiri' c'a rubanic ri ic'aslen ninjo' yin que rix ic'uan tok nyixbe chila' riq'uin ri Cristo.
2CO 11:3 Pero yin nuxbin-vi', roma man xa tibanatüj cachi'el xbanatüj riq'uin ri Eva ojer can. Rija' xch'acatüj c'a pa ruk'a' ri cumütz, riq'uin ri jabel oc rubanic nch'o. Y quiri' chuka' rix, xa riq'uin jun nyo'on ina'oj, njalatüj ri ina'oj, y ri' nbün chive que rix nijo' niya' can ri Cristo y man ta chic niya' ivánima riq'uin.
2CO 11:4 Roma rix cachi'el xa juis nyixquicot riq'uin jun ri napon iviq'uin y xa man ja tüj ri Jesús ri xkatzijoj roj chive ri nutzijoj ri jun chive, xa jun chic. Y quiri' chuka' juis nyixquicot riq'uin tok nusuj jun chic espíritu chive y xa man ja tüj ri' ri xic'ul pa nabey. Y chuka' nyixquicot riq'uin tok nbij chive que c'o jun chic tzij richin colonic riq'uin.
2CO 11:5 Si nyixquicot riq'uin jun vinük quiri', xa más ta utz que ja ri viq'uin yin ri quiri' nibün. Roma yin nk'alajin que c'o uchuk'a' ri c'o pa nuk'a'. Yin man más yin co'ol tüj c'a que chiquivüch ri ch'aka chic achi'a' ri nquinuc y nquibij que ja rije' nimalüj tak apóstoles, pero man quiri' tüj.
2CO 11:6 Roma stape' (aunque) ta ri nutzij man katz ja tüj más rubanic tok nquich'o, pero vetaman-vi jabel ri achique ri nquinajin chubixic tok nquich'o. Y ri' ivetaman rix chuka' que quiri', roma achique na y ape' na quiri' kabanun, kabin-vi ri rutzij ri Dios.
2CO 11:7 ¿Chivüch rix xajan comi que yin man jun vajil xinc'utuj chive tok xinapon iviq'uin richin xintzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic? ¿Xajan comi que xinoc isamajel richin que rix c'o ik'ij ri vocomi?
2CO 11:8 Yin, richin c'a que xinbün ri rusamaj ri Dios chila' iviq'uin, ri vajil xinvelesaj c'a pe quiq'uin ri ch'aka chic molaj hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka chic tinamit.
2CO 11:9 Y tok yin c'o xc'atzinej chuve chila' chi'icojol, man jun chive rix ri xinya' ta aka'n chirij y xinc'utuj ta chin achique ri nc'atzinej chuve, man jun. Ri xc'atzinej chuve chiri', xa ja ri hermanos aj-Macedonia ri xe'apon viq'uin chila' ri xeto'on can vichin, richin xinc'o chupan ri k'ij ri'. Riq'uin vi c'a ronojel xintij nuk'ij que man jun aka'n xinya' chivij. Y c'a quiri' na ri ninnuc ninbün ri chinuvüch apu.
2CO 11:10 Y ri ninbij chive ketzij vi, roma ri Cristo c'o-vi viq'uin, que rix ri rixc'o pa ruch'ulef Acaya, man jun ri nbanun ta chuve que ninc'ul ta jun to'onic ivichin rix, roma chuve yin jun quicot vi que ninbün ri rusamaj ri Dios y nuyon c'a nintzuk-vi'.
2CO 11:11 ¿Achique comi roma? ¿Roma comi que yin man nyixinjo' tüj? Man quiri' tüj. Ri Dios retaman que yin nyixinjo-vi.
2CO 11:12 Y ri nubanun-pe que nintzuk-vi', c'a ninbün na quiri', roma ninjo' que riq'uin yin man ninc'ul tüj jun to'onic ivichin rix, nquitiquer ninvelesaj ri nojibül ri c'o quiq'uin ch'aka chic ri nyebin que ye rusamajela' ri Dios, pero xa man quiri' tüj. Richin quiri' rije' man nyetiquer tüj nquibij que ye junan vi kiq'uin roj.
2CO 11:13 Roma rije' ye ketzij apóstoles nquina', pero xa man quiri' tüj, xa ye samajela' ri nyech'acon. Nquibün que ye apóstoles richin ri Cristo, pero xa man ketzij tüj.
2CO 11:14 Y ri nquibün rije' man c'ac'a' tüj, que nquibün que ye ketzij tak apóstoles y xa man ye ketzij tüj apóstoles, roma xa quiri' chuka' nbün ri itzel-vinük. Rija' nbün que jun utzilüj ángel richin sük y xa man quiri' tüj.
2CO 11:15 Xa roma c'a ri', ri nquibün ri man ye ketzij tüj apóstoles, man c'ac'a' tüj. Man c'ac'a' tüj que ri ye rusamajela' ri itzel-vinük nquibün que ye samajela' richin ri chojmil. Pero pa ruq'uisbül xa nquic'ul c'a castigo, cachi'el c'a ri nuc'utuj ri itzel ri nyebanun.
2CO 11:16 Y yin ninbij chive jun bey chic, que nijun nunucun que yin c'unük loco. Pero si quiri' ninuc, tiya' c'a k'ij chuve chin nquich'o cachi'el nch'o jun loco, richin quiri' que yin ta chuka' ninna' ta cachi'el nuna' jun loco nim rakün nuna'.
2CO 11:17 Ri Ajaf Dios man jun bey xbün tüj cachi'el ri ninbün yin vocomi, roma ninya' nuk'ij nuyon, y ri tzij ri nye'el pa nuchi', ruyon nucun man ye nucun tak tzij tüj.
2CO 11:18 Pero xa roma ri ye juis ri nquibün que c'o quik'ij, que c'o etamabül quiq'uin, que c'o quik'ij ri ojer tak quite-quitata', romari' yin chuka' quiri' ninbün.
2CO 11:19 Roma rix xa juis nyeka' chivüch y nye'ic'ul jabel ri xa man jun quetaman, y rix xa juis q'uiy etamabül iviq'uin.
2CO 11:20 Rix jabel c'a ina'on y jabel chuka' nitz'et que c'o ri nbanun chive que quixc'uje' chuxe' rutzij y nbün chive que cachi'el xa rix lok'on tak rusamajela'. Utz chuka' nina' rix que c'o jun ri ntajin nuya' ina'oj richin nyelesan chive ri ba' achique ichajin, que c'o ri palibeyon ivichin y man jun ik'ij chuvüch, y c'o chuka' nyo'on k'a' chi'ipalüj. Rix jabel c'a itz'eton ri'.
2CO 11:21 Stape' (Aunque) jun q'uixaj chuve yin que ninbij re', pero xa ketzij vi que quiri', roma roj manak vi kuchuk'a' que xkabün ta cachi'el ri nquibün ri ch'aka chive. Pero si ri ch'aka c'o-vi uchuk'a' quiq'uin que man nquixbij tüj qui' nyequibila' tzij richin nquiya' quik'ij, yin chuka' nquitiquer ninbün achique ri nquibün rije'. Ri tzij c'a ri nyenbij chive cachi'el xa pa nu-locura c'a nyenbila-vi.
2CO 11:22 Q'uiy c'a ri nquibila' rije'. Nquibila' que ye hebreos, pero ri' man xe tüj rije', yin chuka'. ¿Ye vinük israelitas rije'? Quiri' chuka' yin. ¿Ye ruxquin-rumam can ri Abraham rije'? Yin chuka' quiri'.
2CO 11:23 ¿Ye rusamajela' ri Cristo rije'? Yin chuka'. Pero vocomi nquich'o c'a cachi'el xa ta yin loco y romari' cachi'el xa nucun man nucun tüj ri nyenbij, que yin más yin samajel que chiquivüch rije'. Más samaj nubanun. Yin más ch'ayon yin que chiquivüch rije', roma hasta man nka' tüj chic chinuc'u'x jani' mul yin ch'ayon. Yin xinc'uje' pa cárcel más que chiquivüch rije'. Yin q'uiy mul chuka' yin xinapon chuvüch camic.
2CO 11:24 Ri nuvinak israelitas vo'o' c'a mul yin quich'ayon riq'uin tz'un (chicote) ri c'o q'uix tak ch'ich' chutza'n, treinta y nueve jich' c'a xinc'ul chi vo'o' mul, y xaxe c'a jujun jich' ri man xinc'ul tüj, roma jari' ri ntelesüs can pari', roma xa ja ta ri cuarenta ri nc'atzinej ta que xinc'ul.
2CO 11:25 Oxi' mul ri yin ch'ayon riq'uin xinc'a'y. Jun bey xinquic'ük chi abüj. Oxi' mul c'a benük can chuxe' ya' ri barco ape' yin benük-vi. Jun bey jari' xinc'uje' jun k'ij y junak'a' pari' ri mar. C'a nüj c'a chin ri ruch'ulef tok xinc'ulachij quiri'.
2CO 11:26 Q'uiy c'a ri ye nuc'usan pa tak bey chubanic ri rusamaj ri Dios. Roma ri bey ri ye nuc'usan yec'o rakün tak ya', elek'oma', ri nuvinak israelitas ri nye'etzelan vichin y quiri' chuka' ri ch'aka chic vinük ri xa man ye nuvinak tüj, pa tak tinamit, pa tak lugar ape' ye manak vinük, pari' ri mar, y coma ri man ye ketzij tak hermanos tüj. Q'uiy vi c'a ri nuc'usalon.
2CO 11:27 Yin juis yin samajnük y q'uiy pokonül nuc'usan: Nuc'usan cosic, nucoch'on nuvaran, nuc'usan vayjül y chaki'j-chi', nucoch'on tef y xq'uis-ka ri nutziek y man jun ninc'ün-vi, y chuka' q'uiy mul nink'atala-vi' richin man nquiva' tüj richin quiri' c'o c'a más samaj ninbün.
2CO 11:28 Y man xe tüj c'a ri' ri numol-ri' chuvij, xa c'a c'o chic ch'aka. Chuka' ri raral ri samaj ri nka' chuvij k'ij-k'ij, ri nojibül ri ninbün coma ri hermanos roma ri nyenc'uxla'aj-e, hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios achique na lugar.
2CO 11:29 ¿O c'o comi jun hermano ri manak ruchuk'a' y yava' nuna', y yin xa man nquiniman tüj rija'? Man quiri' tüj. Yin jari' c'a yinc'o-apu riq'uin. ¿O c'o ta comi jun hermano ntzak can roma jun chic y yin man ta nquiniman chin roma ri xban chin? Man quiri' tüj chuka'. Ri vánima q'uixaj nuna' roma ri xban chin.
2CO 11:30 Ronojel ri xinbij-ka nuc'ut que yin xa manak vuchuk'a'. Pero yin tok nc'atzin que ninya' nuk'ij, jari' ri nincusaj richin ninya' nuk'ij.
2CO 11:31 Ketzij vi ri ninbij yin. Y ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo, retaman que yin man nintz'uc tüj tzij. Retaman-vi c'a rija', ri c'o ruk'ij richin chi jumul.
2CO 11:32 Pa ri tinamit rubini'an Damasco c'o c'a ri xinc'ulachij. Ja yin ri quinojin que nquinquitz'om. Romari' ri gobernador richin ri rey Aretas xbij que quitz'am tok nquitz'et. Jabel vi c'a chajin ri tinamit richin man nquicolotüj tüj pa quik'a'.
2CO 11:33 Y xincolotüj-e pa quik'a', roma xinkasüs-e chuvüch ri xan ri banun riq'uin abüj ri rusutin rij ri tinamit. Chupan c'a jun chacüch xinquiya-vi ri xeto'on vichin y c'ateri' xinquikasaj-e pa jun ventana ri c'o chuvüch ri xan.
2CO 12:1 Y ketzij vi que man c'uluman tüj chuve yin que ninya' nuk'ij. Pero vocomi yin xaxe c'a nquich'o ba' pari' ri nuc'ut ri Ajaf Dios chuvüch ri nitaken richin. Roma c'o c'a ri nuc'ut chuvüch pan cachi'el tak achic', y c'o chuka' nyeruk'alajrisaj chuvüch.
2CO 12:2 C'o chic c'a catorce juna' ri' que jun achi ri vetaman ruvüch yin, xbe chila' chicaj y xtzolij chic pe. Rija' xuc'u'üx c'a chila' chicaj, y c'a pa rox caj xuc'u'üx-vi ape' c'o-vi ri Dios. Yin vetaman c'a ruvüch ri achi ri' que rutaken chic ri Cristo, xa ja ri man vetaman tüj yin ja ri achique rubanic tok xuc'u'üx, si riq'uin ri ruch'acul o xaxe ri ru-espíritu. Xaxe c'a ri Dios etamayon achique rubanic tok xuc'u'üx chila' chicaj.
2CO 12:3 Yin vetaman ruvüch ri achi ri', pero xaxe c'a ri Dios etamayon tok xuc'u'üx chila' chicaj, si c'üs y riq'uin ruch'acul xbe o xa man quiri' tüj.
2CO 12:4 Ri vetaman yin xaxe c'a que rija' xuc'u'üx c'a chila' chupan ri lugar richin quicot, ri ape' xerac'axaj tzij ri man nyetiquer tüj que nyebix chupan ri kach'abül roj aj-ruch'ulef, y chuka' ri tzij ri' man yo'on tüj c'a k'ij chin ri vinük richin que nbij ta rija'.
2CO 12:5 Ri achi ri xuc'u'üx c'a chila' chicaj c'o-vi c'a ruk'ij chinuvüch yin, y rija' c'uluman-vi que nuya' ruk'ij. Jac'a yin man jun bey ninya' tüj nuk'ij. Pero xa ta nc'atzin que ninya' nuk'ij, nintzijojola' ta ri ye nuc'ulachilon, y ronojel ri' xa nquik'alajrisaj que yin manak vuchuk'a'.
2CO 12:6 Pero man riq'uin tüj ri', si ta yin ninya' nuk'ij, pa rubeyal ta ri ninbün y man ta nc'ulun que man jun etamabül c'o viq'uin. Man quiri' tüj, roma yin xa ja ta ri ketzij ri ninbij, roma ri xuc'u'üx c'a chila' chicaj, ja yin. Pero yin man ninya' tüj c'a nuk'ij, richin quiri' man jun vinük ri tibanun más nim chuve, roma ri vinük xa man xe tüj chic ri nquitz'et o ncac'axaj pan avi' ri nquitz'et, xa nc'o chic ba' ruvi' nquiya' ak'ij.
2CO 12:7 Yin juis c'a ye nimak' ri ye ruk'alajrisan ri Dios chinuvüch. Y richin que ronojel re' man tiquibün chuve richin ninnimirsaj nuk'ij, romari' tok c'o pokonül cachi'el jun q'uix yo'on chin ri nuch'acul. Ri Ajaf Dios xuya-vi k'ij chin ri itzel-vinük que xutük-pe ri pokonül re'. Chi jumul vi c'a ntajin chinutz'amic. Y ri Ajaf Dios xucusaj ri pokonül ri' richin nbün chuve que man tinnimirsaj nuk'ij.
2CO 12:8 Y romari' tok yin oxi' yan c'a mul nuc'utun favor chin ri Ajaf Jesucristo que trelesaj-e ri nbanun chuve que nintij pokonül.
2CO 12:9 Pero ri Ajaf Dios xbij chuve: Rat xaxe c'a caquicot riq'uin ri utzilüj nusipanic y man jun chic ri nc'atzinej ta chave. Roma tok ncatajin chuc'usasic jun pokonül y manak chic avuchuk'a' nana' rat, yin nquic'uje' aviq'uin y ninya' ri uchuk'a' ri nc'atzin chave, xbij chuve. Romari' yin juis nquicot roma ri ye nuc'ulachilon y xa nquic'ut que manak vuchuk'a'. Y riq'uin ri' nka-vi c'a pe ri ruchuk'a' ri Cristo pa nuvi'.
2CO 12:10 Juis vi nquicot tok roma ri Cristo c'o ri nyenc'ulachila' y xa nquic'ut que manak vuchuk'a'. Nquicot tok c'o ri nquibün richin yinquiq'uixbisaj, nquicot tok c'o nyec'atzin chuve y xa man jun npu'u-vi, nquicot tok nquinetzelüs y nquicot chuka' pa k'oxon. Roma ja tok yin manak chic vuchuk'a' ninna', jari' tok npu'u vuchuk'a'.
2CO 12:11 Yin xa xinbün cachi'el jun vinük ri man jun etamabül riq'uin, roma xinya' nuk'ij. Pero xa ja rix xixbanun chuve que xinbün quiri', roma xa ja ta rix ri c'uluman que xixbin que yin c'o-vi nuk'ij. Ketzij na vi que yin ninna' que xa man jun nuk'ij, pero chuka' man ninna' tüj que yin más co'ol nuk'ij quiq'uin ri achi'a' ri nquinuc y nquibij que ja rije' nimalüj tak apóstoles pero man quiri' tüj.
2CO 12:12 Yin Pablo yin jun apóstol vi, roma tok xinbün ri samaj chi'icojol, xincoch' ronojel, xinc'ut c'a vi' que yin jun apóstol. C'o-vi c'a ri xenbün richin que xk'alajin chivüch que c'o-vi ri Dios viq'uin, que yin yin jun rusamajel y nk'alajin-vi que quiri'. Nk'alajin-vi chupan ri nuc'aslen. Rix xivetamaj c'a que yin rusamajel ri Dios roma q'uiy milagros ri xinbanala'.
2CO 12:13 ¿O c'o comi samaj ri xa man xbanatüj tüj ri chi'icojol rix y xinbün chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka chic tinamit? ¿Achique ta c'a roma tok rix xina' que xa más co'ol ik'ij que chiquivüch ri ch'aka chic hermanos ri'? ¿O xa roma yin man jun nuc'utun chive? Si xa roma man nuc'utun tüj nuvay chive y ronojel ri nyec'atzin chuve, si romari', quinicuyu' c'a ba' roma ri nubanun chive.
2CO 12:14 Y vocomi c'a, yinc'o chic richin que nquinapon jun bey chic iviq'uin. Y nquibe iviq'uin vocomi jare' ri rox yan mul. Y ri nquinapon man c'a tinuc que c'o aka'n ninya' chivij. Man quiri' tüj. Yin xa man ja tüj c'a ri ichajin ri ninjo', yin ja rix ri nyixinjo'. Roma rix ivetaman c'a ri ninbij chive vocomi y nbanatüj chikacojol chere' chuvüch ri ruch'ulef: Xa ja ri tata'aj nmolon ri beyomül richin nuya' can cheque ri ralc'ual, y xa man ja tüj ri ac'uala' ri nyemolon beyomül richin nquiya' chin ri quitata'.
2CO 12:15 Romari' yin riq'uin c'a juis quicot nincusaj ri ninvil yin, y hasta yin nquiq'uis-ka chuka' roma juis ri nyixinjo' rix. Stape' (Aunque) rix man ta nquinijo' cachi'el ri nyixinjo' yin.
2CO 12:16 Y ri' yec'o c'a ri nyebin chuvij que yin cha man jun aka'n nuyo'on chivij, que c'o ta to'onic ri nuc'utun chive, pero yin cha xa yin bojoyin cha chubanic, y jabel cha nyixinch'acon y rix kajnük pa nuk'a' richin c'o tumin ninvelesaj chive.
2CO 12:17 Pero rix jabel ivetaman que man quiri' tüj. ¿O xixinch'üc comi yin riq'uin jun cheque ri hermanos ri xentük chila' iviq'uin?
2CO 12:18 Roma richin xintük ri hermano Tito chila' iviq'uin, nabey na xinc'utuj juis favor chin, y c'ateri' xbe rachibilan-e ri jun hermano. ¿Xixruch'üc comi ri hermano Tito? ¿Xitz'et comi que ri hermano Tito man ja tüj ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon richin? Man quiri' tüj. Y cachi'el c'a uc'uan rija' roma ri Lok'olüj Espíritu, quiri' c'a chuka' yin uc'uan yin. ¿Y xitz'et comi que ri nbanun rija' chiquivüch ri vinük, man utz tüj? Man quiri' tüj chuka'. Y yin cachi'el c'a rija'.
2CO 12:19 ¿Ninuc comi rix que riq'uin ri tzij ri xkabij-ka nkutajin chikato'ic ki' chivüch? Man quiri' tüj. Roma chuvüch ri Dios que yin y ri ye vachibil nkuch'o quiri' chive, xa roma jun kabanun riq'uin ri Cristo. Xa richin vi c'a nyixkato' tok nkuch'o quiri' iviq'uin. Richin que nyixkato' chi'ivonojel rix ri juis nyixkajo', richin quiri' nyixq'uiy ta c'a riq'uin ri ic'aslen.
2CO 12:20 Roma ninna' yin que cachi'el xa tok nquinapon ri chila' iviq'uin, xa man choj tüj benük ri ic'aslen, cachi'el ri voyoben que benük. Y romari' yin ninbün c'a ri c'uluman que ninbün, y xa man ja tüj chic ri achique ivoyoben ri nyenbana' iviq'uin, xa man ja tüj chic samaj ri' ri nyenbana' can chi'icojol. Yin ninna' cachi'el xa c'o oyoval chi'icojol, itzel nina' rix cheque ri ch'aka chic roma ri utz yec'o, chuka' yec'o ri juis coyoval, ijachalon-ivi', c'o itzel tak tzij nye'ibila' chiquij ch'aka chic, nyixch'o chiquij ch'aka chic, man jun quik'ij nibün cheque ri ch'aka chic hermanos, y yec'o chuka' ri nye'ibün ri xa man jun rubeyal. Xa ja chic ri' ri nyenchojmirsala'.
2CO 12:21 Ri nk'oxon c'a chuve chupan ri jun bey chic ri nquinapon iviq'uin, ja ri achique ibanun tok nquinapon, roma riq'uin ba' nyenvila' que c'a ye q'uiy hermanos ri c'a yec'o na pa mac y man quimestan tüj rubanic ri tz'ilolüj tak ri nyixbanun. Ri achi'a' y ri ixoki' c'a nquicanola-qui' richin nyemacun. Man nquimestaj tüj rubanic ri nyebanun ri', y man nyeq'uix tüj chuka' chubanic. Ronojel ri' nuc'ün-vi-pe ok'ej chuve yin, y ri Dios nucusaj ri ok'ej re' richin que man jun nuk'ij nbün chuvüch.
2CO 13:1 Y jare' ri rox mul ri nquinapon chila' iviq'uin. Y tok yinc'o chic chila' iviq'uin, si xa yec'o ri ye kajnük pa mac, xa riq'uin ye ca'i' o ye oxi' ri nyebin chiquij chiquijujunal ri ye kajnük pa mac que ketzij vi c'o quimac quibanun, riq'uin ri' nkatz'et achique c'uluman que nkabün quiq'uin chiquijujunal.
2CO 13:2 Man nincuy tüj chic c'a quimac ri c'a nyemacun. Roma tok xinc'uje' chila' iviq'uin pa ruca'n mul, xinbij yan c'a can cheque que si c'a quiri' nquibün tok nquinapon jun bey chic, man nyecolotüj tüj c'a chuvüch ri castigo ri nkaya' pa quivi', y vocomi, jare' ninbij chic e jun bey. Y quiri' c'a chuka' cheque conojel. Y ri ninbij c'a chive vocomi, cachi'el ta yinc'o-apu iviq'uin.
2CO 13:3 Rix ijo'on c'a que nivetamaj, si yin c'o-vi ri Cristo viq'uin o si ja ri Cristo nch'o-pe viq'uin tok ninbün ri samaj. Vocomi jare' c'o. Ri Cristo nuc'ut-vi-ri' voma yin, chivüch rix. Nitz'et-vi c'a que rija' c'o-vi ruchuk'a', riq'uin ri castigo ri nka-ka pa quivi' ri ye kajnük pa mac.
2CO 13:4 Roma stape' (aunque) ri Cristo xa q'uisnük chic ruchuk'a' ri ruch'acul tok xcom chuvüch ri cruz, vocomi c'o ruchuk'a' y c'üs roma rinimalüj ruchuk'a' ri Dios. Y quiri' c'a roj, manak vi kuchuk'a'. Roj cachi'el vi ri Cristo tok xcom chuvüch ri cruz. Pero chuka' vocomi roj c'üs cachi'el ri Cristo, xa jun c'a kabanun riq'uin rija' y c'o ri ruchuk'a' ri Dios kiq'uin. Y quiri' man jun ri nc'atzin cheke tok nkujapon chila' iviq'uin y nkabün c'a achique ri c'uluman que nkabün.
2CO 13:5 Jac'a vocomi tinabej na ka c'a ivi' rix, si ketzij que iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo. ¿O xa man ivetaman tüj que ri Jesucristo c'o pa tak ivánima? Yin ninbij que xaxe si man itaken tüj, man c'o tüj ri Jesucristo iviq'uin y man rix ruc'ulun tüj.
2CO 13:6 Y yin ninvoyobej c'a que riq'uin rix ninabej-ka-ivi', nivetamaj que roj roj c'ulun-vi chic roma ri Dios, y rija' c'o kiq'uin.
2CO 13:7 Roj nkac'utuj-vi c'a chin ri Dios que nyixruto' ta c'a y man ta jun itzel ri nibün, pero chuka' ri nkabün orar ivoma man tik'ax chive que roj quiri' ri nkabün xaxe richin que tinabej que roj richin vi ri Dios y c'o ri ruchuk'a' pa kak'a'. Man quiri' tüj. Ri nkajo' roj chive rix ja ta que ja ri utz ri nibün, stape' (aunque) ta roj man nk'alajin tüj chivüch que roj richin vi ri Dios y man nkacusaj tüj ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios pa kak'a' roj ri rusamajela'.
2CO 13:8 Ri yo'on chuve yin y ri ye vachibil chupan ri samaj, man richin tüj c'a nkacusaj richin nkak'üt ri ketzij, man quiri' tüj, xa richin c'a que nkato' ri ketzij.
2CO 13:9 Y romari' roj chi jumul juis nkuquicot tok rix utz rix benük y xa man nc'atzin tüj que nkacusaj ri uchuk'a' ri yo'on pa kak'a'. Y roj man xe tüj c'a nkuquicot roma c'o ivuchuk'a', man quiri' tüj, roj xa nkac'utuj-vi chin ri Dios pa tak ka-oración que nbün ta chive que rix tz'akatinük ta riq'uin ri ic'aslen.
2CO 13:10 Y richin c'a que man nyenbana' ri achique c'uluman que ninbün iviq'uin tok nquinapon chila' iviq'uin, c'a ja tok c'anüj yinc'o-vi chive rix nintz'ibaj yan e ri vuj re'. Q'uiy vi c'a ri nubin-e chupan. Roma ri uchuk'a' ri yo'on chuve roma ri Ajaf Jesucristo, richin vi c'a que nyixinto' richin nyixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y man richin tüj que nyixinvulaj.
2CO 13:11 Hermanos, pa ruq'uisbül ninjo' c'a ninbij-e chive que tic'uje' quicot pa tak ivánima, titija' ik'ij que ri ic'aslen tz'akatinük ta, titola' y ticukubala' ic'u'x chi'ijujunal, jun ivüch tibana', y man jun tüj oyoval chi'icojol. Richin quiri' ri Dios nc'uje' iviq'uin, y ja rija' ri nkurujo' konojel roj vinük y ri nuya-pe cheke uxlanen.
2CO 13:12 Tibana' saludar ivi' chi'ijujunal.
2CO 13:13 Conojel c'a ri hermanos ri yec'o chere', nquibün c'a saludar rix.
2CO 13:14 Hermanos, ri nurayibül yin iviq'uin rix que ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Ajaf Jesucristo y ri ronojel ránima ri Dios nc'uje' ta iviq'uin. Y chuka' ri ninrayij yin chive que ri Lok'olüj Espíritu c'o ta iviq'uin, y re' nbün ta chive que junan ivüch chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
GAL 1:1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo. Man vinük tüj c'a xecha'on vichin richin quiri' xinoc apóstol. Ni man vinük tüj chuka' ri ye takayon-pe vichin. Ri takayon-pe vichin ja ri Ajaf Jesucristo y ri Katata' Dios, ri Dios ri xbanun chin ri Jesucristo que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'.
GAL 1:2 Rix hermanos, ri nimol c'a ivi' pa rubi' ri Dios chupan ri ruch'ulef Galacia, tic'ulu' c'a ri saludos ri nintük-e yin, y ri saludos ri nquitük-e chuka' ri hermanos ri yec'o viq'uin.
GAL 1:3 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
GAL 1:4 Roma ri Jesucristo xuya' c'a ri' richin xcamsüs roma ri kamac, richin quiri' nkurucol chuvüch ri itzel c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef ri tiempo re'. Ronojel re' xbün ri Jesucristo koma roj, roma ja vi ri' ri rurayibül ri Katata' Dios.
GAL 1:5 Ri Katata' Dios ri c'o c'a ruk'ij richin jumul. Quiri' vi c'a.
GAL 1:6 Yin jun vi xinna' tok xinvac'axaj que rix nijo' niya' yan can ri Dios y chuka' ri utzilüj tzij richin colonic. Rix xa jun vi chic chi na'oj ri nijo' nitz'om-e rutzeklebexic y nüj nyixbe-vi can chin ri Dios ri xoyon ivichin richin xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Cristo pan ivi'.
GAL 1:7 Ri jun chic na'oj xa man riq'uin tüj ri Dios petenük-vi. Y ri vinük ri ye uc'uayon richin ri na'oj re' nyixquisatz riq'uin ri inojibül. Ncajo' c'a nquijül rubanic ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic.
GAL 1:8 Y ri utzilüj tzij ri' xaxe jun rubanic. Y jari' ri katzijon can roj chive. Jac'a si c'o jun ri njalon rubanic ri utzilüj tzij richin colonic, nka-ka ri castigo ri Dios pari'. Y ri' stape' (aunque) ta jun ángel ri petenük chila' chicaj o ja roj mismo.
GAL 1:9 Cachi'el c'a ri kabin can chive, nincamulij-e rubixic chive vocomi: Si c'o jun ntzijon jun chic na'oj chive ri xa man junan tüj riq'uin ri utzilüj tzij richin colonic ri ic'ulun, ri ntzijon c'a ri na'oj ri' chive, nka-ka c'a ru-castigo ri Dios pari'.
GAL 1:10 ¿Y achique nibij rix? ¿Ninbün yin que utz nquitz'et coma ri vinük? ¿O ninbün que utz nquitz'et roma ri Dios? Yin man ninbün tüj que nquika' chiquivüch ri vinük. Roma si ta c'a quiri' ninbün, man ta xinoc rusamajel ri Cristo.
GAL 1:11 Hermanos, tivetamaj que ri utzilüj tzij richin colonic ri xintzijoj chive, man runojibül tüj jun achi.
GAL 1:12 Man riq'uin tüj jun vinük xinc'ul-vi-pe, ni man xtzijos tüj chuka' chuve roma jun vinük. Ja ri Jesucristo ri xk'alajrisan chinuvüch.
GAL 1:13 Y rix ivac'axan ri achique xenbanala' tok rubanun can, tok c'a nutzekleben na ri nquitakej ri nuvinak israelitas. Riq'uin ronojel vitzel nintz'om quicanoxic ri quitaken ri Dios. Y xinjo' c'a que xeq'uis tüj.
GAL 1:14 Xinya-vi vánima chupan ri nquitakej ri nuvinak más que chiquivüch ch'aka vachibil ri junan xojq'uiy-pe quiq'uin. Rije' man ta xinquitz'om riq'uin ri xenbün. Roma yin xa xbe vánima riq'uin ri quibin can ri kaxquin-kamama' can.
GAL 1:15 Pero ri Dios, xa ja tok c'a man jani quinalüx, ja yan ri' tok xinrucha'. Pero xa c'are' can tok xinroyoj riq'uin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
GAL 1:16 Y rurayibül vi c'a richin xuk'alajrisaj ri Jesucristo ri Ruc'ajol chinuvüch, roma ri Dios runojin-vi que nyentzijoj na ri Jesucristo cheque ri ch'aka chic vinük ri man ye nuvinak tüj. Y tok ri Dios ruk'alajrisan chic ri Jesucristo chinuvüch, man xinbe tüj riq'uin jun chic richin quiri' xinvetamaj más.
GAL 1:17 Ni man xinbe tüj chuka' quiq'uin ri apóstoles ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Man riq'uin que rije' ye apóstoles pe q'uiy tiempo. Pero yin tok xinya' can ri tinamit Damasco, xa pa ruch'ulef Arabia xinbe-vi. Y tok xintzolij c'a pe pan Arabia, pa tinamit Damasco xinc'uje-vi.
GAL 1:18 Y tok xec'o-e chic oxi' juna', jari' tok xinbe pa tinamit Jerusalén. Y xinc'uje-pe ca'i' semanas chiri' riq'uin ri apóstol Pedro.
GAL 1:19 Y chupan ri ca'i' semanas ri' man jun chic apóstol ri xinvetamaj ruvüch, xaxe ri Jacobo ri ruchak' ri Ajaf Jesucristo.
GAL 1:20 Y chuvüch ri Dios ninbij chive que ri nintz'ibaj-e, ketzij vi. Man nintz'uc tüj e.
GAL 1:21 Y xinbec'uje' c'a pa ruch'ulef Siria y pa ruch'ulef Cilicia.
GAL 1:22 Man jun bey can ta xinc'uje' pa tak tinamit richin ri ruch'ulef Judea, y romari' ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Cristo, man quetaman tüj nuvüch.
GAL 1:23 Xaxe c'a cac'axan chuvij, que yin Pablo man jun chic itzel ninbün cheque ri quitaken ri Jesucristo, ri cachi'el xinbün tok rubanun can. Xa ninbij chic c'a cheque ri vinük que tiquitakej ri Jesucristo. Y man nurayibül tüj chic chuka' que nyeq'uis ri ye takeyon richin ri Jesucristo. Jari' ri cac'axan rije' pa nuvi'.
GAL 1:24 Y ri hermanos ri', xquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma xcac'axaj que jalatajnük chic ri nuc'aslen.
GAL 2:1 Ye c'unük chic c'a cajlajuj (catorce) juna' chiri' tok yin xinbe jun bey chic pa tinamit Jerusalén, vachibilan-e ri hermano Bernabé. Y kac'uan c'a chuka' e ri hermano Tito.
GAL 2:2 Y yin xinbe, roma ja ri Dios ri xk'alajrisan chinuvüch. Y xaxe ri hermanos ri c'o quik'ij y yin ri xkamol-ki'. Y xinbij c'a cheque ri achique rubanic ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijola' cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj. Richin quiri' tiquibij c'a, si c'o nc'atzin-vi ri nusamaj o xa man jun vi nc'atzin.
GAL 2:3 Pero ri nusamaj xka-vi chiquivüch. Romari' ri hermano Tito ri benük viq'uin, man xban tüj chin que tiban ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. Man riq'uin tüj que rija' xa man banun tüj vi ri circuncisión chin, roma rija' aj-Grecia.
GAL 2:4 Ri Tito man xban tüj vi ri circuncisión chin, stape' (aunque) yec'o ri xa man ye ketzij hermanos tüj ri xejo'on que xban ta. Rije' quiju'un-apu-qui' xaxe richin nquinachaj ri achique rubanic ri kac'aslen riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, si nkabün c'a ronojel ri nbij chupan ri ley rutz'iban can ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, o man nkabün tüj chic. Rije' xcajo' que xojc'uje' ta chic chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
GAL 2:5 Jac'a roj ni xa ta ba' xbij kánima que xekatakej tüj, richin quiri' ri ketzij rubanic ri utzilüj tzij richin colonic, ja ta ri' nc'uje' iviq'uin.
GAL 2:6 Y ri hermanos ri c'o quik'ij y c'o chuka' etamabül quiq'uin, man jun chic c'a rubanic ri rutzij ri Dios ri xquic'ut ta pe chinuvüch. Y yin, man ja tüj c'a si c'o quik'ij o manak quik'ij ri xintz'et. Roma ri Dios man ja tüj ri jaru' titzu'un jun vinük ri nutz'et.
GAL 2:7 Pa ruq'uexel c'a que ri hermanos xinquitijoj ta pe más pari' ri rutzij ri Dios, xa jari' tok xquinabej que chuve yin chilaben richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj y man banun tüj ri circuncisión cheque. Cachi'el tok xchilabex chin ri Pedro que querutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri kavinak israelitas y banun ri circuncisión cheque.
GAL 2:8 Y ja ri Dios nto'on richin ri Pedro chupan ri samaj ri richin vi jun apóstol, ri chiquicojol ri kavinak israelitas y banun circuncisión cheque. Y quiri' chuka' yin ja Dios ri' ri nto'on vichin, richin nquisamüj chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj y man banun tüj ri circuncisión cheque.
GAL 2:9 Romari' tok ri Jacobo, ri Pedro y ri Juan, ri ye más nimalüj chiquicojol ri hermanos, xquitz'om kak'a' riq'uin ri Bernabé, roma xquinabej ri achique chi samaj ri chilaben-pe chuve yin, que ri Dios ruyo'on-vi-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' chuve. Y xquitz'om c'a kak'a' richin quiri' nk'alajin que kachibil ki' chupan ri samaj. Xaxe c'a roj nkubesamüj chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj, y rije' richin nyebesamüj chiquicojol ri kavinak israelitas y banun ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios.
GAL 2:10 Xaxe c'a xquichilabej cheke que tika-pe c'a chikac'u'x ri manak quichajin. Y jari' ri nintij nuk'ij ninbün.
GAL 2:11 Y tok ri Pedro xbec'uje' c'a pa tinamit Antioquía, xintz'amon tzij chirij, roma man choj tüj ri ntajin chubanic chiri'.
GAL 2:12 Roma pa nabey, nva-vi quiq'uin ri hermanos ri man ye israelitas tüj. Jac'a tok yec'o achi'a' ri ye rachibil ri Jacobo xe'apon riq'uin, jari' tok ri Pedro xutz'om man xbeva' tüj chic quiq'uin ri hermanos man ye israelitas tüj, roma xuxbij-ri' chiquivüch ri achi'a' ri xe'apon riq'uin, roma ja rije' ri nyebin que nc'atzinej que tiban ri circuncisión cheque ri hermanos, stape' (aunque) man ye israelitas tüj.
GAL 2:13 Y ri hermanos ri ye israelitas vi y chiri' pan Antioquía yec'o-vi, junan xquibün riq'uin ri Pedro. Man xe'apon tüj chic c'a quiq'uin ri hermanos man ye israelitas tüj. Xk'alajin c'a que ca'i' quipalüj, roma pa nabey xa ye c'unük-vi. Y hasta ri Bernabé xbün cachi'el ri xquibün rije'.
GAL 2:14 Y roma c'a ri nquibün xa man ruc'uan tüj ri' riq'uin ri ketzij ri nbij chupan ri utzilüj tzij richin colonic, chiquivüch c'a conojel xinbij chin ri Pedro: Rat rat israelita, pero xa cachi'el ri nquibün ri vinük man ye israelitas tüj, xa quiri' ri nabün. ¿Ncatiquer ta nabün cheque ri man ye israelitas tüj que nquibün ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, tok rat man nac'ut tüj avi' chiquivüch pan ac'aslen que rat israelita?
GAL 2:15 Roj ri roj israelitas pe pa kalaxic, nkabij que man roj aj-maqui' tüj cachi'el ri vinük ri man ye israelitas tüj.
GAL 2:16 Pero ketaman que man jun c'a cheke roj ri rubanun tüj ronojel ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y romari' man ja tüj ri ley ri' ri nbanun cheque ri vinük que man jun quimac nutz'et ri Dios. Roma ri nc'atzin ja ri nquitakej ri Jesucristo richin que man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Romari' tok man xe tüj ri man ye israelitas tüj ri ye takeyon ri Jesucristo, xa quiri' chuka' roj israelitas, kataken richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Man kayo'on tüj chic kánima riq'uin ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma man ja tüj ri ley ri' ri nbanun cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios.
GAL 2:17 Xkatakej c'a ri Cristo, roma xkajo' que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y roma xkatakej, xk'alajin c'a que roj roj aj-maqui'. Y man nkutiquer tüj nkabij que c'a ja ri Cristo xbanun-ka que roj aj-maqui'. Man quiri' tüj.
GAL 2:18 Y si ta nyentz'ama' chic pe ruya'ic ruk'ij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri nuyo'on chic can, nbek'alajin c'a pe ri' que man utz tüj ri xinbün tok xinya' can.
GAL 2:19 Y roma xk'ax chuve que man nquitiquer tüj nquicolotüj riq'uin ri ley ri', romari' man xinya' tüj chic vánima riq'uin. Quiri' nuc'ulachin tok xinvil ri c'aslen riq'uin ri Dios.
GAL 2:20 Y tok ri Cristo xcamsüs chuvüch ri cruz, yin cachi'el ta xincom riq'uin. Y romari' ri nuc'aslen ri c'o vocomi, man vichin tüj yin, xa richin ri Cristo ri c'o pa vánima. Y ronojel c'a ri ninbün-e chuvüch ri ruch'ulef, ninbün c'a roma riq'uin ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios nuya-vi vánima, ri Cristo ri xjo'on vichin, y ri xuya' chuka' ri' richin xcamsüs voma.
GAL 2:21 Yin man ninbün tüj c'a que ninvetzelaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Pero si ta riq'uin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, ri Cristo man jun vi tüj xc'atzin que xcom.
GAL 3:1 Hermanos aj-Galacia, ¿achique c'a roma man nyixnucun tüj jabel? ¿Y achique c'a roma tok rix ch'acatajnük y man nitakej tüj ri ketzij? Tok xa kabin can chive que ri Jesucristo xcom chuvüch ri cruz koma.
GAL 3:2 Y ninjo' ninc'utuj chive: ¿Ja ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xitakej richin que xoc ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin? Man quiri' tüj. Xa roma ri xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive.
GAL 3:3 ¿Nc'o c'a ruvi' ri man nyixnucun tüj? Roma tok xitakej ri Jesucristo, ri Lok'olüj Espíritu xbün chive que man jun imac xk'alajin chuvüch ri Dios. Pero vocomi rix man nijo' tüj chic que ja ri Lok'olüj Espíritu ri nbanun chive que man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios, xa iyon rix nijo' nicanoj.
GAL 3:4 ¿Man jun vi xc'atzin ri xibün tok xitakej ri Jesucristo? Yin ninrayij que man ta quiri'.
GAL 3:5 Ri Dios ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu chive y nbanala' milagros chi'icojol. ¿Achique roma nbün quiri'? ¿Roma ja ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xitakej? Man quiri' tüj. Xaxe roma xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive.
GAL 3:6 Cachi'el xbün ri Abraham, ri kaxquin-kamama' can roj israelitas ojer can tiempo. Rija' xutakej-vi ri Dios, y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xutz'et rija'.
GAL 3:7 Tivetamaj c'a chuka' que conojel ri nyetaken richin ri Dios, nye'oc c'a ralc'ual ri Abraham.
GAL 3:8 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban ojer can, nk'alajin c'a que ri Dios nbün-vi c'a cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, que man jun quimac nk'alajin chuvüch rija', si nquitakej. Y ri utzilüj tzij richin colonic, chin ri Abraham xtzijos-vi. Y xbix c'a chin: Avoma c'a rat, ri vinük chi ronojel ruch'ulef nquic'ul-vi ri utz, xbij ri Dios chin ri Abraham.
GAL 3:9 Y cachi'el ri Abraham xuc'ul ri utz roma xutakej ri Dios, quiri' c'a chuka' conojel ri nyetaken richin ri Dios, nquic'ul chuka' ri utz.
GAL 3:10 Pero si ncajo' nquicol-qui' roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y xa man nyetiquer tüj nquibün ronojel ri nbij ri ley ri', xa nka-vi c'a ri ru-castigo pa quivi'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri man nbanun tüj c'a ronojel ri nbij chupan ri vuj richin ri ru-ley ri xuya' richin ri Moisés, nka-ka ri ru-castigo pari'. Quere' c'a ri nbij chupan ri tz'iban can.
GAL 3:11 K'alüj vi c'a que man jun vinük ri ntiquer ta que riq'uin ri ley ri' man jun tüj rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Quiri' nbij ri tz'iban can.
GAL 3:12 Ri ruc'uaxic ri ley, man cachi'el tüj ri natakej ri Dios. Man quiri' tüj. Xa nc'atzinej que nabün ronojel ri nbij chupan. Y romari' tok ri ley nbij: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley re', nril-vi ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' ri nbij ri ley.
GAL 3:13 Y ketzij vi que ri man ntiquer tüj nbün ronojel ri nbij ri ley, nka-ka ri castigo pari'. Pero ri Cristo xojrucol chuvüch ri castigo ri', tok xcom chuvüch ri cruz, roma pari' rija' xka-vi ri castigo ri xa pa kavi' ta roj c'uluman que xka-ka ta vi. K'alüj vi que xka-ka ri castigo pari', roma ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Achique na c'a ri ntzekebüs chuvüch jun che', nk'alajin c'a que kajnük ri castigo pari'. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
GAL 3:14 Pero ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios xcom koma konojel roj vinük, richin quiri' hasta ri vinük ri man ye israelitas tüj nquic'ul chuka' ri utz ri xbij ri Dios ojer can chin ri Abraham. Y ri Jesucristo xcom chuka' richin quiri' konojel ri nkataken richin, nc'uje' ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin, roma quiri' chuka' rubin can ri Dios.
GAL 3:15 Y tivac'axaj na pe', hermanos. Xaxe na pe' ri chikacojol ka roj tok c'o jun trato nban, tok c'achojnük chic can, man jun c'a ntiquer niyojon ri trato ri'. Ni man jun c'a chuka' ntiquer tüj ntz'akatisan chic ba' chin.
GAL 3:16 Tok ri Dios xbün ri trato riq'uin ri Abraham ojer can, xusuj c'a ri utz chin rija' y chin ri ruxquin-rumam can ri Abraham ri nc'uje'. Ri Dios man xch'o tüj pari' ri ye q'uiy ruxquin-rumam can ri Abraham ri nyec'uje'. Man quiri' tüj. Xaxe pari' jun xch'o-vi. Y ri jun ruxquin-rumam can ri Abraham ri', ja ri Cristo.
GAL 3:17 Y ninjo' ninchojmirsaj chivüch ri rubanic ronojel re'. Pa nabey ri Dios rubanun jun trato riq'uin ri Abraham. Y tok ye c'unük chic cuatro cientos treinta juna' c'achojnük can ri trato riq'uin ri Abraham, ri Dios xuya' ri ley chin ri Moisés. Pero roma c'a ri Dios rubanun-vi chic ri trato riq'uin ri Abraham nabey, ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man xuyoj tüj ri trato ri rubanun pa nabey. Ni ri ley man xtiquer tüj chuka' xbün que ri Dios man ta xuya' ri utz ri rusujun can chin ri Abraham. Y ri utz ri Dios ri' ja ri Cristo.
GAL 3:18 Si ta roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nivichinaj ri utz ri Dios, man ta jun vi nc'atzin ri xusuj ri Dios chin ri Abraham. Pero xa man quiri' tüj. Roma ri Abraham xuc'ul ri utz rusujun ri Dios, pero man riq'uin tüj ri ley. Rija' xuc'ul ri utz ri Dios roma ja ri Dios ri xsujun chin.
GAL 3:19 ¿Y achique nc'atzin-vi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés? Ri Dios xuya' ri ley ri' richin quek'alajin-pe ri mac, y richin nucusüs tok c'a oyoben na ri ruxquin-rumam can ri Abraham, ri ruxquin-rumam can ri sujun ri utz chin roma ri Dios. Y tok ri Dios xuya' ri ley, xerucusaj k'asüy tak tzij. Nabey, xuya' cheque ángeles, y ri ángeles re' xquiya' chin ri Moisés. Y pa ruq'uisbül ri Moisés xuya' cheque ri vinük.
GAL 3:20 Y tok c'o c'a jun k'asüy-tzij, nk'alajin-vi que man ruyon tüj c'o, roma c'o-vi chuka' ri nbin ri tzij y ri nc'ulun. Pero ri Dios ruyon tok xusuj ri utz chin ri Abraham.
GAL 3:21 ¿Y nkutiquer nkabij que ri Dios xuya' ri ley richin xuyoj ta ri rusujun can? Man quiri' tüj. Pero si ta ri ley xtiquer ta xuya' c'aslen, ja ta ri ley ri' ri nbanun cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios.
GAL 3:22 Pero ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij cheke que konojel roj vinük roj aj-maqui' vi, richin quiri' tiketamaj que ncatzinej que nkatakej ri Jesucristo, y nkac'ul ri rusujun can ri Dios. Y nkac'ul xa xe roma ri nkaya' kánima riq'uin ri Jesucristo.
GAL 3:23 Y tok c'a man jani tipu'u ri Jesucristo, cachi'el ta pa jun cárcel xojc'uje-vi, roma xojc'uje' pa ruk'a' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y chiri' xojtz'ape-vi, koyoben richin nbek'alajin-pe ri nc'atzinej que nkatakej.
GAL 3:24 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa chajiy c'a kichin, y xojruc'uaj c'a riq'uin ri Cristo richin xkatakej richin quiri' man jun kamac xutz'et ri Dios.
GAL 3:25 Jac'a vocomi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man nc'atzin tüj chic richin nkuruchajij. Roma vocomi xpu'u yan ri Jesucristo, y ja rija' ri nkatakej.
GAL 3:26 Y konojel roj y rix ri kataken chic ri Jesucristo, roj ralc'ual chic c'a ri Dios.
GAL 3:27 Ri xojban bautizar pa rubi' ri Cristo, xa jun xkabün riq'uin rija'. Nk'alajin-vi-pe ri Cristo pa tak kac'aslen xa cachi'el xujül ri katziek.
GAL 3:28 Konojel c'a ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, junan chic kavüch. Junan kavüch si israelita, o man israelita tüj, si ximil pa samaj, o si libre, si achi o ixok. Junan c'a kavüch konojel, roma jun chic kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
GAL 3:29 Y roma roj richin chic ri Cristo, xojoc ruxquin-rumam can ri Abraham. Y nkichinaj c'a chuka' ri utz ri xusuj ri Dios chin ri Abraham ri ojer can.
GAL 4:1 Y ninjo' c'a chuka' ninchojmirsaj más chivüch ri rubanic ronojel re'. C'o ta jun ac'ual ri c'o nrichinaj can chin ri rutata'. Pero tok ri ac'ual re' xa c'a co'ol, man jani c'a nuc'ul tüj can ri ru-herencia. Y stape' (aunque) ja rija' rajaf ronojel, junan ri ac'ual re' riq'uin jun rusamajel ri rutata' roma c'a man jun c'o tüj pa ruk'a'.
GAL 4:2 Ri ac'ual c'a re' ye canon chajiy y yuk'uy richin. Y ri ac'ual nc'atzinej que nc'uje' chuxe' ri quitzij ri vinük ri', hasta tok c'a napon na ri k'ij ri bin roma ri rutata'.
GAL 4:3 Y quiri' c'a kabanun roj tok rubanun can, roj cachi'el c'a ri ac'ual ri man jani tuc'ul ri herencia. Xaxe chic c'a roj xojc'uje' chuxe' tzij ri man ye tz'aküt tüj y man nquic'ün tüj pe colonic.
GAL 4:4 Y tok xka-pe c'a ri k'ij ri cha'on roma ri Dios, ri Dios xutük c'a pe ri Ruc'ajol. Y xka-pe xalüx riq'uin jun ixok. Y roma chikacojol roj israelitas xalüx-vi ri Ruc'ajol ri Dios, xc'uje' c'a chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
GAL 4:5 Y rija' xpu'u richin nkurucol roj ri rojc'o chuxe' ri ley ri', y richin chuka' nbün que nkujoc ralc'ual ri Dios.
GAL 4:6 Y roma ri roj ralc'ual chic ri Dios, ri Dios xutük c'a pe ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima, ri nk'alajrisan ri Ruc'ajol ri Dios chikavüch. Y ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak kánima, Nata', nbij c'a chin ri Dios.
GAL 4:7 Riq'uin c'a ri' nk'alajin que roj ralc'ual vi ri Dios, roma xkatakej ri Cristo. Man rojc'o tüj chic chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y roma roj ralc'ual chic ri Dios, nkichinaj ri herencia ri nuya' rija'.
GAL 4:8 Y tok rubanun can, tok c'a man jani tivetamaj ruvüch ri Dios, rix xa ja ri ch'aka chic dios (tiox) ri xe'isamajij, ri xa man ye dios tüj.
GAL 4:9 Jac'a vocomi, ivetaman chic ruvüch ri Dios. O más utz ninbij que ja ri Dios ri etamayon chic ivüch rix. ¿Achique c'a roma tok rix nijo' nisamajij jun tzij ri xa man tz'aküt tüj, ni manak ruchuk'a' y man nuc'ün tüj pe colonic chive?
GAL 4:10 Yec'o k'ij ri nye'ichajila', y chuka' nye'ichajila' ic', juna' y ch'aka chic nimak'ij.
GAL 4:11 Yin ninna' c'a que ri samaj xinbün iviq'uin, cachi'el xa man jun vi xc'atzin.
GAL 4:12 Yin xinel yan pe chuxe' rutzij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y rix man jun bey vi xixc'uje' chuxe' rutzij ri ley ri'. Roma c'a ri' hermanos, ninc'utuj favor chive que tibana' cachi'el yin y man quixoc chuxe' ri ley ri'. Tok xinc'uje' iviq'uin, rix galán utz xibün viq'uin.
GAL 4:13 Y jabel c'a ivetaman, que pa nabey xa roma jun nuyabil tok xinc'uje' iviq'uin y xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chive.
GAL 4:14 Y juis q'uiy ri p'okonül xinc'usaj roma ri yabil. Man riq'uin ri yin yava', rix man itzel tüj xinitz'et, ni man xinivetzelaj tüj. Xa jabel nuc'ulic xibün. Cachi'el xa ta jun ángel richin ri Dios, o cachi'el xa ta ja yin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri xibün chuve tok xinic'ul.
GAL 4:15 Y chiri' juis xquicot ri ivánima voma yin. Xk'alajin c'a que juis xinijo'. Y yin vetaman que si ta c'o nc'atzin-vi richin xivelesaj ta ri runak' tak ivüch, richin ta xiya' chuve yin, xibün ta. ¿Pero ape' c'a xbe-vi ri quicot ri xc'uje' iviq'uin pa nabey?
GAL 4:16 ¿Ninuc rix que yin itzel ninna' chive y romari' tok xinbij ri ketzij chive? Man quiri' tüj.
GAL 4:17 Y yec'o c'a ca'i-oxi' achi'a' chi'icojol ri q'uiy utz nquibün chive, pero quiri' nquibün iviq'uin roma ncajo' que nye'itzeklebej y rix niya' ta can ri Jesucristo, ri katzijon can roj chive. Y xe ta rije' ri nye'itzeklebej ta ncajo'.
GAL 4:18 Y si c'o c'a jun ri nbanun utz chive roma nrajo' que utz ta nyixc'uje', galán jabel, y chi jumul ta nbün quiri' y man ta xaxe tok yinc'o iviq'uin.
GAL 4:19 Rix ri cachi'el valc'ual nubanun chive, juis c'a k'oxon ri niya' jun bey chic pa vánima, roma man jani iyo'on tüj ivánima riq'uin ri Cristo. Y ri k'oxon ri niya' pa vánima, juis nim, xa cachi'el ri k'oxon ri nuc'usaj jun ixok tok nralaj jun ac'ual. Y ri k'oxon ri ninna' vocomi ivoma rix, nq'uis-e, c'a ja tok nquiya' na ivánima, rix riq'uin ri Cristo.
GAL 4:20 Y yin juis c'a ninjo' que yinc'o ta apu iviq'uin vocomi, richin quiri' nquich'o ta iviq'uin, y man ta xaxe nintz'ibaj-e. Man ninnucutüj tüj c'a chinuvüch achique c'uluman ninbün iviq'uin.
GAL 4:21 Y tibij c'a chuve rix ri nijo' nyixc'uje' chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: ¿Achique c'a roma tok man k'axnük tüj chive ronojel ri nbij ri ley ri'?
GAL 4:22 Roma ri Moisés rutz'iban can que ri Abraham xec'uje' ca'i' ruc'ajol. Ri jun ruc'ajol xc'uje' riq'uin ri raj-ic' ri lok'on, ri ximil-vi pa samaj. Y ri jun chic ruc'ajol, xc'uje' riq'uin ri rixjayil ri libre vi.
GAL 4:23 Ri ruc'ajol ri Abraham ri xc'uje' riq'uin ri raj-ic', xalüx cachi'el nye'alüx conojel ac'uala'. Jac'a ri jun chic ruc'ajol ri Abraham ri xc'uje' riq'uin ri rixjayil, xalüx roma ja ri Dios ri xsujun-pe chin.
GAL 4:24 Ri tzij re' jun ejemplo. Roma ri ca'i' ixoki' re', cachi'el ca'i' tratos ri xebanatüj. Ri ixok Agar, ri raj-ic' ri Abraham, cachi'el ri trato ri xban pari' ri nimalüj juyu' rubini'an Sinaí. Y conojel c'a ri xe'oc chupan ri trato re', jari' ri xe'oc chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Pero xa man ye libre tüj, xa cachi'el ye ximil pa samaj.
GAL 4:25 Ri ixok Agar, cachi'el vi ri trato ri xban pari' ri juyu' rubini'an Sinaí, pa ruch'ulef Arabia. Ri Agar man libre tüj. Y ri nuvinak israelitas ri ye aj-Jerusalén, ri yec'o-vi chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, rije' chuka' man ye libre tüj. Xa ye cachi'el ri ixok Agar ri aj-ic' lok'on.
GAL 4:26 Pero man ye quiri' tüj ri ye aj pa tinamit Jerusalén, ri richin chila' chicaj. Ri vinük ri richin ri tinamit ri' ye libre. Y ja roj ri kataken chic ri Jesucristo roj richin ri tinamit ri'.
GAL 4:27 Y pari' c'a ri tinamit ri' nch'o-vi ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, tok nbij: Rat ri man rat alanel tüj, man cabison roma ri man jun aval. Xa riq'uin c'a ronojel avuchuk'a' tabij tzij roma quicot, stape' (aunque) man jun bey alaxnük tüj jun aval. Y stape' (aunque) rat xamalix can roma ri avachijil, yin ninbün c'a chave que más ye q'uiy aval ri nyec'uje', que chuvüch ri nyec'uje' riq'uin ri ixok ri c'o-vi ri rachijil riq'uin.
GAL 4:28 Hermanos, ri Dios riq'uin c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xusuj cheke que nkujoc ralc'ual. Junan c'a riq'uin ri xbanatüj riq'uin ri Isaac. Roma ri Isaac jari' ri ralc'ual ri Abraham ri sujun-pe chin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
GAL 4:29 Ri ral ri Agar man sujun tüj pe roma ri Dios. Xa xalüx cachi'el nye'alüx achique na ac'uala'. Y ri ral ri aj-ic' re' xretzelaj c'a ri Isaac. Y quiri' c'a chuka' nc'ulachitüj vocomi. Roj ri roj ralc'ual chic ri Dios roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin, nkujetzelüs coma ri vinük ri manak ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin.
GAL 4:30 Y ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que telesüs-e ri aj-ic' lok'on, rachibilan ri ral. Roma ri ral ri aj-ic' ri', man jun nrichinaj tüj chin ri rubeyomal ri rutata'. Xaxe vi ri ral ri rixjayil libre ri c'uluman nchinan ri rubeyomal ri rutata'. Quiri' nbij ri tz'iban can.
GAL 4:31 Hermanos, roj ri kataken chic ri Jesucristo, roj cachi'el ri ral ri rixjayil libre ri Abraham, y roj libre chic. Man chic c'a roj cachi'el ta ri ral ri aj-ic', y man chic roj ximil ta pa samaj.
GAL 5:1 Rurayibül vi c'a ri Cristo que roj libre. Romari' tok xojrucol chuvüch ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y roma c'a ri', tiya' ivánima riq'uin ri Cristo. Y man tixim-ivi' c'a jun bey chic.
GAL 5:2 Y tivac'axaj na pe'. Yin ri Pablo ninbij c'a chive: Si niya' k'ij que nban ri circuncisión chive, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, roma ninuc que riq'uin quiri' nyixcolotüj, ri xbün c'a ri Cristo koma, man jun c'a rakalen chivüch ri'.
GAL 5:3 Y ninbij c'a jun bey chic cheque ri achi'a' ri nquiya' k'ij que nban ri circuncisión cheque: Si nquiya' k'ij richin nban ri circuncisión cheque, nc'atzin que nquibün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, richin quiri' nyecolotüj.
GAL 5:4 Y rix ri nijo' c'a que riq'uin ri ley ri' man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios, xixjachatüj yan pe riq'uin ri Cristo, y chuka' iyo'on chic can ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
GAL 5:5 Pero roj koyoben que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, roma ja ri Cristo ri kataken y roma chuka' c'o ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima.
GAL 5:6 Roj c'a ri roj richin chic ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, man jun nbün cheke si nban ri circuncisión cheke, o man nban tüj. Ri nc'atzin ja ri kataken ri Cristo, y roma kataken nkujo'on conojel vinük.
GAL 5:7 Pa nabey, choj vi rix benük. ¿Jac'a vocomi, achique c'a xbanun chive que man nijo' tüj chic nitakej ri ketzij?
GAL 5:8 Roma ri Dios xixroyoj richin xitakej. Pero ri nbix chive rix, k'alüj que man riq'uin tüj ri Dios petenük-vi.
GAL 5:9 Y cachi'el c'a ri nbün ri levadura, xa riq'uin nic' nquiya' chupan ri qui'en chin nban caxlan vüy, ntoc chupan ri qui'en. Quiri' c'a chuka' nquibün ri tzij ri xa man ye utz tüj, xa riq'uin jun, nutz'om nyerujül conojel.
GAL 5:10 Y yin nuyo'on vánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, que rix xe vi ri ketzij ri nitakej. Y ri vinük c'a ri njalon ri rutzij ri Dios chivüch, nc'atzinej c'a que nka-ka castigo pari'. Y achique na ta c'a ri vinük ri'.
GAL 5:11 Y yin hermanos, si ta c'a nintzijoj que ri circuncisión utz, ri nuvinak israelitas man ta yinquetzelaj, y man ta itzel chuka' ncac'axaj tok nintzijoj que ri Cristo xcom chuvüch ri cruz.
GAL 5:12 Juis c'a ninrayij que nyec'amon ta e ri vinük ri nyejalon ri rutzij ri Dios chivüch.
GAL 5:13 Roma rix hermanos ja ri Dios ri xixoyon, richin xixrucol-pe chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Rix libre chic c'a. Rix libre vi richin nijola' y nitola-ivi'. Pero man roma tüj c'a ri rix libre chic, roma ta ri' ja ta ri nirayij rix ja ta ri' ri nibün.
GAL 5:14 Roma chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, nbij: Cachi'el c'a ri najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij ri tz'iban can. Y xa riq'uin c'a nabün ri nbij ri jun tzij re', xabün yan c'a ronojel ri nbij chupan ri ley ri'.
GAL 5:15 Man tisocola-ivi' riq'uin pokon tak tzij, roma si quiri' nibün, nitz'et na pe' que nyixq'uis.
GAL 5:16 Y ninbij c'a chuka' chive: Tiya' k'ij que ja ri Lok'olüj Espíritu nuc'uan ivichin, y man tibün ri nirayij rix.
GAL 5:17 Roma si xa ja ri irayibül rix ri nijo' nibün, re' man utz tüj c'a nuna' chin ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu. Y ri Lok'olüj Espíritu man nrajo' tüj que ja ri itzel tak rayibül nc'uje' pa tak ic'aslen. Man jun bey c'a nquic'uaj tüj qui'. Romari' man ta nyixtiquer nibün ri nirayij rix.
GAL 5:18 Y si niya' c'a k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que ja rija' ri nyuk'un ivichin chupan ri ic'aslen, man rixc'o tüj c'a chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
GAL 5:19 Y chanin vi c'a nk'alajin ri vinük ri nbanun ri nurayij rija', roma ri nbanun ruyon cachi'el re': Ri vinük ri ye c'ulan y ri man ye c'ulan tüj nquicanola-qui' richin nyemacun. Juis vi itzel nquibün y man jun quiq'uix tok nyequibanala'.
GAL 5:20 Ri nquiyala' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Ri nquibün itz. Ri nye'etzelan-qui'. Ri nyebanun oyoval. Ri itzel nquina' cheque ri ch'aka chic roma utz yec'o. Ri nyebanun que xaxe ta rije' c'o utz nquic'ün can chin ronojel. Ri nquijachala-qui' roma ri quinojibül. Ri nka' chiquivüch ri tijonic ri xa man ye ketzij tüj.
GAL 5:21 Itzel nyequitz'et ri ch'aka chic roma c'o ri quichajin. Ri nyecamsan. Ri nyek'abür. Ri nyebanun man utzilüj tak nimak'ij tüj. Y ri nyequibanala' chuka' ch'aka chic quivüch itzel cachi'el ri quiri'. Y nubin c'a chive jun bey chic, y nincamulij rubixic chive, que ri vinük ri nyebanun itzel cachi'el ri quiri', man nye'ichinan tüj quiq'uin ri yec'o pa ruk'a' ri Dios.
GAL 5:22 Y si niya' c'a k'ij que ja ri Lok'olüj Espíritu nuc'uan ivichin chupan ri ic'aslen, ri ic'aslen quere' nic'uaj: nyixjo'on, nquicot ri ivánima, nc'uje' uxlanen pan ivánima, nyixcoch'on, nim ri ivánima, nibanala' utz cheque ri ch'aka chic, nquiya' ivánima',
GAL 5:23 nic'uaj jun c'aslen ch'uch'uj, nik'il-ivi' chuvüch ri mac. Y si jun c'aslen quiri' ri nic'uaj, ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man jun nbün chive.
GAL 5:24 Y konojel c'a ri roj richin chic ri Cristo, cachi'el ta xojbajix riq'uin rija' chuvüch ri cruz, richin roj xekaya' can ri itzel tak rayinic.
GAL 5:25 Ja ri Lok'olüj Espíritu ri yo'on ri c'ac'a' kac'aslen. Romari' tikaya' c'a k'ij que ja rija' ri nuc'uan kichin.
GAL 5:26 Man c'a tikanimirsaj-ki'. Richin quiri' man tikabün c'a cheque ri ch'aka chic que nyecatüj-pe chikij. Ni man itzel c'a chuka' quekatz'et ri ch'aka chic roma ri utz yec'o.
GAL 6:1 Hermanos, nquich'o c'a chive rix ri ic'uan jun c'aslen cachi'el ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu. Si c'o c'a jun hermano ri nka' pa mac, riq'uin c'a ch'uch'ujil que'iyaca-pe, richin quiri' ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y rix tibana' c'a cuenta ivi'. Man xa tic'ulachij chuka' quiri' que c'o ri tibanun chive que nyixtzak pa mac.
GAL 6:2 Y si c'o c'a nkac'ulachila', y nkana' que cachi'el jun aka'n ri c'o chikij, tikatola' c'a ki' chuc'uaxic ri aka'n re'. Y riq'uin ri', nkabün-vi c'a ri nbij ri ley richin ri Cristo.
GAL 6:3 Pero si c'o c'a jun ri nunuc que c'o ruk'ij, y rija' xa manak ruk'ij, xa ruyon c'a nuch'üc-ka-ri'.
GAL 6:4 Chikajujunal tikatz'et-ka ri nkubanun, k'alüj ri' si utz o xa man utz tüj. Y si ri nkubanun utz vi, c'uluman c'a que nquicot ri kánima. Y man nc'atzin tüj na nkatz'et ri nbanun jun chic hermano.
GAL 6:5 Roma chikajujunal nc'atzinej c'a que nyekakaj ri kaka'n.
GAL 6:6 Y rix ri nyixtijox chin ri rutzij ri Dios, que'ito' c'a ri nyetijon ivichin riq'uin ronojel ri nc'atzin cheque.
GAL 6:7 Man c'a tich'üc-ivi'. Roma ri Dios man jun nch'acon richin. Cachi'el tok nitic-ka jun ixin, ja chuka' ri' ri nberuya-pe. Ronojel c'o c'a rajil-ruq'uexel.
GAL 6:8 Romari', si xa ja ri nkurayij roj ri nyekabanala', jari' ri nyeq'uison richin ri kac'aslen. Pero si nkac'uaj ri c'aslen ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu, nuc'ün c'a pe ri c'aslen cheke ri man jun bey nq'uis tüj.
GAL 6:9 Y man c'a nkucos chubanic ri utz. Roma si man nkaya' tüj can rubanic, napon c'a ri k'ij tok nkac'ul rajil-ruq'uexel romare'.
GAL 6:10 Y roma c'a ri', tok nkatz'et achique na vinük que c'o ri nc'atzin chin, tikato' c'a. Pero ri nc'atzin que nyekato' ja ri ye hermanos chic, y junan kataken ri Jesucristo quiq'uin.
GAL 6:11 Ri ruq'uisbül chin ri carta re', ja yin c'a ri nquitz'iban-e. Y titz'eta', riq'uin nimak' tak letras ninbün-vi-e.
GAL 6:12 Y ri nyebanun c'a chive que tiban ri circuncisión chive, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, nquibün quiri' xe richin quetz'et y quenimüx que nquibün-vi ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y man ncajo' tüj c'a nquitzijoj que ri colonic nbanatüj can xe roma ri rucamic ri Jesucristo chuvüch ri cruz, roma rije' man ncajo' tüj que nye'etzelüs.
GAL 6:13 Banun-vi ri circuncisión cheque ri nyebin chive que tibana' chuka' rix quiri'. Pero re' man nbij tüj c'a que rije' nquibün-vi ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Man quiri' tüj. Rije' ncajo' que rix nban ta ri circuncisión chive, xaxe richin titz'et que rix nitakej-vi ri quitzij.
GAL 6:14 Y nüj c'a c'o-vi chuve, que yin ninbün ta cachi'el ri nquibün rije', roma yin man nincanoj tüj nuk'ij. Yin xaxe vi ri Kajaf Jesucristo ri xcom chuvüch ri cruz ri ninya' ruk'ij, y ja chuka' rija' ri banayun chuve que xincom yan chiquivüch ri nojibül aj-ruch'ulef. Y ri nojibül c'a chuka' re' xecom yan chinuvüch yin.
GAL 6:15 Y roj ri jun kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, man jun c'a nbün cheke si banun ri circuncisión cheke o man banun tüj. Ri nc'atzin y c'o-vi rakalen, ja ri c'ac'a' kac'aslen.
GAL 6:16 Rix c'a ri nyixbiyin cachi'el nbij ri tzij re', nc'uje' ta c'a uxlanen pa tak ivánima. Y nijoyovüx c'a chuka' ivüch roma ri Dios, rix ri ketzij israelitas, roma rix rutinamit vi ri Dios.
GAL 6:17 Y ri nbe-apu, man jun chic c'a tibin más tzij chuvij. Roma yin yec'o-vi retal ye nuc'uan roma ri pokonül ri xinc'usaj, y ronojel re' roma yin jun cheque ri ye rusamajela' ri Ajaf Jesús.
GAL 6:18 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pa tak ivánima rix hermanos. Quiri' ta c'a.
EPH 1:1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Y ninbün c'a e ri carta re' chive rix hermanos, ri rixc'o pa tinamit Éfeso, rix ri quiyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
EPH 1:2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
EPH 1:3 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Y roma jun kabanun riq'uin ri Cristo, ri Dios nuya' ronojel utz richin chila' chicaj cheke.
EPH 1:4 Jari' ri nuya' cheke roma xojrucha'. Tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef jari' tok xunuc yan que nkurucha'. Xojrucha' roma ri Cristo. Quiri' xbün ri Dios roma nrajo' que roj ch'ajch'oj ta chuvüch rija'. Y man jun tüj itzel c'o ta pa tak kac'aslen.
EPH 1:5 Roma c'a ri Dios xojrujo', romari' tok xojrucha' richin xojoc ralc'ual. Ja vi c'a ri' ri rurayibül, que ri Jesucristo nbün cheke que nkujoc ralc'ual rija'.
EPH 1:6 Ri Dios juis vi nrajo' ri Ruc'ajol, y roma roj jun c'a kabanun riq'uin ri Ruc'ajol rija', nim vi c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios cheke. Y xojrucha' c'a roma nrajo' que nkaya' ruk'ij roma ri utzilüj sipanic ri Dios ri kac'ulun riq'uin.
EPH 1:7 Ri Ruc'ajol xcom koma roj y xbiyin ruquiq'uel richin xutoj y xucuy ri kamac. Jabel c'a nk'alajin ri nimalüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios roma xutük-pe ri Cristo chikacolic.
EPH 1:8 Y chuka' ri nimalüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nk'alajin, roma nuya' q'uiy etamabül cheke y nuya' chuka' q'uiy kana'oj.
EPH 1:9 Xuk'alajrisaj-vi c'a chikavüch ri man jun bey k'alajrisan ta jabel y re' pa ránima vi rija' xpu'u-vi. Re' rurayibül vi c'a rija' y quiri' vi runucun que nbün.
EPH 1:10 Rija' runucun-pe que chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef nuya' ronojel pa ruk'a' ri Cristo. Ronojel ri c'o chila' chicaj y ronojel ri c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef nyeruya' pa ruk'a'. Y xa jun nquibün pa ruk'a'.
EPH 1:11 Roma vi c'a ri Cristo tok c'o kichinan roj ri roj cha'on roma ri Dios. Xojrucha' roma jari' ri runucun que nbün. Ronojel vi c'a ri runucun que nbün, ja vi ri' ri rurayibül.
EPH 1:12 Xojrucha' roma nrajo' que koma roj nnimirsüs rubi' y nuc'ul ruk'ij. Quiri' nrajo' cheke roj pa nabey koyoben-pe ri utz ri nuya' ri Cristo cheke.
EPH 1:13 Y rix chuka' xivac'axaj ri rutzij ri Dios. Ketzij vi c'a ri tzij ri xivac'axaj, y ja utzilüj tzij ri' ri xc'amon-pe colonic chive. Rix xitakej c'a ri Cristo, y ri Dios xuya' ri Lok'olüj Espíritu chive, roma quiri' rubin-pe. Y ri Lok'olüj Espíritu retal que rix richin chic ri Dios.
EPH 1:14 Y roma ri Lok'olüj Espíritu c'o kiq'uin, kayo'on kánima que c'o más nkichinaj chila' chicaj. Ri Lok'olüj Espíritu nc'uje-vi c'a kiq'uin c'a tok nkucolotüj-e chuvüch ri mac, roj ri roj richin chic ri Dios. Y nc'uje' c'a kiq'uin richin que koma roj ri Dios nnimirsüs rubi' y nuc'ul ruk'ij.
EPH 1:15 Yin vac'axan que rix iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Ajaf Jesús. Y chuka' vac'axan que juis nye'ijo' conojel ri ch'aka chic hermanos.
EPH 1:16 Y romari' man nquitane' tüj chubanic nquimatioxin chin ri Dios ivoma rix roma q'uiy utz ic'ulun chin ri Dios, y chuka' jari' tok ninbün orar ivoma:
EPH 1:17 Ninc'utuj chin ri Dios que ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on ri na'oj, que ta nuya' pa rubeyal chive. Ri Lok'olüj Espíritu q'uiy ta nuk'alajrisaj chivüch roma ivetaman ruvüch ri Dios. Jare' ri ninc'utuj chin ri Katata' Dios ri c'o ruk'ij, ri Dios ri richin ri Kajaf Jesucristo.
EPH 1:18 Ninc'utuj c'a chin ri Dios que tusakirsaj más ri inojibül. Quiri' ninc'utuj roma ninjo' que nk'ax ta chive ri utz ri koyoben. Y ja ri Dios ri xojoyon, richin que nkoyobej ri utz ri'. Ninc'utuj c'a roma ninjo' que nk'ax chive que ri nyekichinaj chila' chicaj galán utz y galán jabel. Y nyekichinaj-vi quiq'uin conojel ri hermanos.
EPH 1:19 Ninc'utuj c'a chuka' roma ninjo' que rix nk'ax ta chive que juis nim ri ruchuk'a' ri Dios c'o kiq'uin roj ri kataken. Ri ruchuk'a' ri c'o kiq'uin roj junan riq'uin ri ruchuk'a' ri xucusaj
EPH 1:20 tok xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki' y xbün chin que xbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' (ru-derecha) rija'.
EPH 1:21 Ri Cristo xban c'a chin que ja rija' ri más nim que chiquivüch ri ángeles. Más nim que chiquivüch ri autoridades, y ri ch'aka chic ri c'o uchuk'a' pa quik'a' y ri c'o juis quik'ij. Rija' más nim chiquivüch conojel. Man xe tüj chupan ri tiempo re', xa quiri' chuka' chupan ri tiempo petenük.
EPH 1:22 Ri Dios xuya' ronojel pa ruk'a' ri Cristo, y ja vi c'a rija' ri xoc jolon pa kavi' konojel roj ri kataken, ri nbix iglesia cheke.
EPH 1:23 Ja vi c'a roj ri roj c'unük ruch'acul rija'. Jun chic kabanun riq'uin. Xaxe ri quere' tz'aküt kabanun. Rija' ronojel c'a lugar c'o-vi, y runojsan ronojel.
EPH 2:1 Ri Dios xuya' ic'aslen. Y tok rubanun can, xa rix caminaki' vi chupan ri imac y chupan ri itzel ri nyixbanun.
EPH 2:2 Itzel ri ic'aslen ri xic'uaj. Junan rubanic ri ic'aslen quiq'uin ri ch'aka chic vinük, roma xitzeklebej ri nbanun richin ri ruch'ulef. Xitzeklebej ri itzel-vinük ri cajaf ri itzel tak espíritu ri yec'o pa cakik'. Ja espíritu ri' ri nsamüj pa tak cánima ri vinük ri man nquitakej tüj rutzij ri Dios.
EPH 2:3 Tok rubanun can, konojel roj quiri' chuka' xkabün. Xojuc'u'üx roma ri itzel tak karayibül. Ri itzel ri xekanucula' y xekarayila', jari' ri xekabün. xkoyoj-vi ri ru-castigo ri Dios pa kavi', roma roj pa kalaxic pe man jun utz tüj cheke cachi'el ri ch'aka chic vinük.
EPH 2:4 Jac'a ri Dios juis xojrujo' y xujoyovaj kavüch.
EPH 2:5 Xojrujo' tok c'a roj caminaki' na chupan ri kamac, y roma ruyo'on ruc'aslen ri Cristo, quiri' chuka' xbün kiq'uin roj, xuya' kac'aslen. Xojcolotüj c'a pe chupan ri kamac roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
EPH 2:6 Y roma ri Dios xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki', quiri' chuka' xbün kiq'uin roj, xojruc'asoj. Y xbün cheke que xojtz'uye' chila' chicaj riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
EPH 2:7 Quiri' xbün roma nrajo' nuc'ut que juis nim ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Juis utz nbün kiq'uin roj ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Nrajo' nuc'ut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri' chupan ri tiempo petenük chikavüch apu.
EPH 2:8 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xojrucol roma ri xkatakej. Roma roj man nkutiquer tüj nkacol-ki' kayon, xa ja ri Dios ri nyo'on ri colonic cheke, y re' xa nuspaj.
EPH 2:9 Man xojsamüj tüj c'a richin xkil colonic. Richin quiri' man jun ri ntiquer nunimirsaj ta ri' y nbij ta que yin xintiquer xincol-vi'. Man jun c'a ri ntiquer nbij quiri'.
EPH 2:10 Roma xaxe ri Dios ri nyo'on jun c'ac'a' kac'aslen roma xkatakej ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y jari' nuya' richin que nkac'uaj jun c'aslen utz. Jari' ri runucun-pe pa kavi' que nkabün.
EPH 2:11 Y romari' rix ri man rix israelitas tüj, man c'a timestaj que tok rubanun can, ja ri itzel tak irayibül ri xuc'uan ivichin, roma xbix chive coma ri nuvinak israelitas, que xa rix man cachi'el tüj rije' ri banun ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. Circuncisión ri xa ja ri quich'acul nuc'uan y vinük ri nbanun cheque.
EPH 2:12 Man timestaj que chupan ri tiempo ri' man jani c'o tüj ri Cristo iviq'uin. C'a nüj na rixc'o-vi richin que nyixoc ta rutinamit ri Dios. Man jani ivichin tüj rix ri utz ri rusujun ri Dios chupan ri trato ri xbün. Man jun utz ivoyoben ri rixc'o chuvüch ri ruch'ulef, ni manak chuka' Dios iviq'uin.
EPH 2:13 Tok rubanun can, nüj c'a rixc'o-vi chin ri Dios. Jac'a vocomi itaken chic ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y romari' xixjel yan apu riq'uin ri Dios. Xixtiquer xixjel-apu riq'uin, roma ri Cristo koma konojel tok xcom y xbiyin ruquiq'uel.
EPH 2:14 Y roj ri kataken ri Cristo, junan chic kavüch riq'uin ri Dios. Rija' xbün cheke que jun xkabün iviq'uin rix ri man rix israelitas tüj, roma xrelesaj ri c'o chikacojol.
EPH 2:15 Quiri' xbün tok xcom chuvüch ri cruz. Roma c'a ri rucamic xbün chin ri ka-ley roj israelitas que manak chic rakalen. Quiri' xbün chin ronojel ri nbij ri ka-ley. Y quiri' xbün richin que man jun chic chi kacojol roj israelitas iviq'uin rix ri man rix israelitas tüj, xa junan chic kavüch. Xojjalatüj yan c'a. C'ac'a' chic kac'aslen roma jun chic kabanun riq'uin ri Cristo.
EPH 2:16 Ri Cristo xbün cheke que junan kavüch xkabün roj israelitas iviq'uin rix ri man rix israelitas tüj. Roma ri rucamic chuvüch ri cruz xbün c'a cheke konojel que junan kavüch xkabün riq'uin ri Dios. Roma c'a ri rucamic ri Cristo tok junan kavüch.
EPH 2:17 Tok ri Cristo xpu'u, xbij cheque ri vinük ri achique rubanic richin junan quivüch nquibün riq'uin ri Dios. Xbij chive rix ri c'a nüj rixc'o-vi chin ri Dios, y xbij chuka' cheque ri nakaj yec'o-vi chin ri Dios.
EPH 2:18 Ri Cristo xcom chuvüch ri cruz koma roj, romari' chikonojel nkutiquer nkujel-apu riq'uin ri Katata' Dios, chi israelitas y man israelitas tüj. Jac'a ri Lok'olüj Espíritu ri nto'on kichin richin que junan kavüch nkujel-apu riq'uin.
EPH 2:19 Romari' rix man rix cachi'el tüj ri nüj nyepu'u-vi o cachi'el ta caxlan tak vinük. Xa rix junan chic quiq'uin ri hermanos ri ye rutinamit ri Dios y ye ralc'ual chuka' chic rija'.
EPH 2:20 Rix cachi'el c'a jun jay, y ri jay re' c'o ruxe' chupan ri rutzij ri Dios ri ntzijos coma ri apóstoles y ri ch'aka chic ri nyek'alajrisan ri nbij ri Dios cheque. Y ja ri Jesucristo ri tz'amayon ri jay re', cachi'el nbün ri abüj ri nucusüs chin jun jay richin man ntzak.
EPH 2:21 Ri Jesucristo nbün c'a cheke que junan kavüch konojel, richin que nkujucusüs chin ri jay ri'. Y nbün c'a chin ri jay ri' que ntoc jun lok'olüj racho ri Ajaf Dios.
EPH 2:22 Ri Jesucristo quiri' c'a chuka' nbün iviq'uin rix, roma itaken. Nyixrucusaj c'a chuka' chin ri racho ri Dios, roma c'o chic ri Lok'olüj Espíritu pa tak ivánima.
EPH 3:1 Yin, Pablo, jun rusamajel ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xinoc pa cárcel roma xintzijoj ri rutzij chive rix ri man rix israelitas tüj.
EPH 3:2 Y yin ninbij que rix ivac'axan que ri Dios ruyo'on ri samaj re' chuve, richin que nink'alajrisaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chive.
EPH 3:3 Ojer can, pa qui-tiempo ri kaxquin-kamama' can man jani k'alajrisan tüj jabel ri runojibül ri Dios pan ivi'. Jac'a vocomi ri Dios ruk'alajrisan chic. Xuk'alajrisaj c'a chuka' chuve yin, y jari' ri xinbij yan ba' chive chupan ri carta re'.
EPH 3:4 Y tok rix nisiq'uij ri carta re', nivetamaj c'a ri ruk'alajrisan ri Dios chinuvüch yin pari' ri Cristo.
EPH 3:5 Re' man k'alajrisan-pe tüj chin ri vinük. Xa c'a ja ri vocomi xk'alajrisüs chiquivüch ri lok'olüj tak apóstoles richin ri Cristo y chiquivüch ri ch'aka chic rusamajela' ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Y ri Dios ja ri Lok'olüj Espíritu xucusaj richin xuk'alajrisaj ri man ta k'alajrisan-pe.
EPH 3:6 C'a jac'a vocomi xuk'alajrisaj que rix ri man rix israelitas tüj junan nyixichinan kiq'uin roj israelitas. Junan chic c'a kavüch iviq'uin, roma kichin konojel ri utz ri rusujun-pe ri Dios cheke. Y ronojel re' roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y roma chuka' kataken ri utzilüj tzij richin colonic.
EPH 3:7 Y roma ri utz ri nspaj-pe ri Dios tok yin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Ri Dios riq'uin ruchuk'a' xsamüj pa vánima tok xinruya' chupan ri samaj re'.
EPH 3:8 Xa ja yin ta c'a ri más yin co'ol ri', que chiquivüch conojel ri vinük ri quiq'uin vi ri Dios. Pero man riq'uin vi ri' ri Dios xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chuve y xinruya' chupan ri rusamaj richin nintzijoj ri utz riq'uin ri Cristo chive rix ri man rix israelitas tüj. Y man ntiquer tüj que nk'ax ta cheke jabel ronojel ri utz riq'uin ri Cristo, roma juis vi nim.
EPH 3:9 Xinruya' c'a chupan ri rusamaj richin nink'alajrisaj chiquivüch ri vinük ri runucun-pe ri Dios que nbün. Tok ri Dios man jani rubanun ri ruch'ulef y ronojel ri yec'o, ja yan ri' tok xunuc ri achique nbün. Pero xa c'a ba' re' xuk'alajrisaj. Juis c'a q'uiy tiempo evatül-pe riq'uin rija'.
EPH 3:10 Ri Dios nrajo' c'a que ri ángeles ri yec'o chila' chicaj tiquitz'eta' ri utz ri nbün cheke roj ri kataken chic, roj ri ru-iglesia chic rija'. Y quiri' tiquetamaj c'a que ri Dios juis q'uiy na'oj ri c'o riq'uin.
EPH 3:11 Ri Dios runucun-vi-pe que quiri' tibanatüj, que tetamüx ri utz ri nuc'ün-pe ri Kajaf Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
EPH 3:12 Y roj roma kataken chic ri Cristo, man nkaxbij tüj ki' nkujel-apu riq'uin ri Dios. Xa kayo'on kánima chin nkujel-apu riq'uin.
EPH 3:13 Romari' ninchilabej c'a chive que man timalij ivi' y niya' bis pa tak ivánima, roma c'o ninuc tok nquinitz'et que yin ninc'usaj pokonül ivoma. Xa quixquicot c'a roma ri ninc'usaj, roma nk'alajin que c'o-vi ik'ij.
EPH 3:14 Romari' tok yin nquixuque' chuvüch ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo.
EPH 3:15 Y konojel ri kataken, ri yec'o chic chila' chicaj y ri c'a rojc'o na chere' chuvüch ri ruch'ulef, kac'uan ri rubi' rija' roma roj ralc'ual.
EPH 3:16 Ri Dios ronojel c'a ruvüch utz c'o riq'uin, y c'o ruk'ij. Y romari' ninc'utuj favor chin pan ivi' rix, que ri Lok'olüj Espíritu tuya' juis uchuk'a' pa tak ivánima.
EPH 3:17 Ninc'utuj chuka' chin que nbün ta chive que tiya' ivánima riq'uin, richin que chi jumul nc'uje' ri Cristo pa tak ivánima. Y riq'uin ri' ta nuc'ün-ka ruxe' ri nye'ixjo' ri Dios y conojel vinük, y nitique' chiri' pan ivánima.
EPH 3:18 Y romari' nk'ax ta chive quiq'uin conojel ri lok'olüj tak hermanos, ri jaru' rubanic ri nkurujo' ri Cristo, jaru' ruvüch, jaru' rakün, jaru' rujotolen y jaru' ka rupan.
EPH 3:19 Xtivetamaj ta c'a más pari' ri nkurujo' ri Cristo ri man nk'ax ta cheke jabel, roma juis vi nim, más que chuvüch ri kanojibül roj. Quiri' ninc'utuj chin ri Dios pan ivi' roma ninjo' que nojnük ta ivánima riq'uin ri Dios.
EPH 3:20 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, roma rija' c'o-vi ronojel uchuk'a' riq'uin y nsamüj pa tak kánima. Roj q'uiy vi c'a favor ri nkac'utuj chin, pero rija' man xe tüj ri' ntiquer nbün, xa c'o c'a más ri ntiquer nbün. Man nkutiquer tüj c'a nkanuc ronojel ri ntiquer nbün rija'.
EPH 3:21 Y koma roj ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y nbix iglesia cheke, rija' nuc'ul ta c'a ruk'ij richin chi jumul. Quiri' ta c'a.
EPH 4:1 Yin xinoc c'a pa cárcel roma ri rubi' ri Ajaf Dios. Y ninbij c'a chive que roma ja ri Dios ri xoyon kichin richin xojoc ralc'ual, romari' nc'atzin nkac'uaj jun c'aslen ri c'uluman.
EPH 4:2 Tikach'utinirsaj-ki'. Kojcuyun. Kojcoch'on. Tikajola-ki' chikachibil ki'. Y si ketzij nkujo'on, nkucoch'on-vi c'a.
EPH 4:3 Tikatija' c'a kak'ij chi jumul junan ta kavüch y man ta jun oyoval chikacojol. Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri nbanun que junan kavüch.
EPH 4:4 Xa jun c'a ri kabanun chi hermanos ki' y jun ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak kánima. Konojel c'a junan ri utz koyoben-apu, roma ja ri Dios ri xoyon kichin.
EPH 4:5 Xa jun ri kataken konojel. Xa jun c'a ri Kajaf, y xa jun chuka' bautismo banun cheke konojel.
EPH 4:6 Xaxe jun Dios c'o. Y ja rija' ri Katata' konojel roj y c'o pa tak kánima. Y chuka' c'o pa kavi' konojel, y nkurucusaj richin rusamaj.
EPH 4:7 Roma chikajujunal c'o c'a jun utzilüj rusipanic ri Dios ri kac'ulun, y ja ri Cristo ri nbin ri achique nuya-pe cheke.
EPH 4:8 Romari', chupan ri rutzij ri Dios nbij pari' ri Cristo: Tok xtzolij-e chila' chicaj, ch'aconük chic c'a can chirij ri itzel y xerelesaj-e ri ye richin rija'. Y jari' tok xuya' c'a pe ri utzilüj tak rusipanic cheque ri ye rutinamit ri'. Quiri' nbij ri rutzij ri Dios.
EPH 4:9 Y roma nbij que xbe chila' chicaj, nk'alajin que xpu'u chuvüch ri ruch'ulef.
EPH 4:10 Xka-pe chuvüch ri ruch'ulef y xtzolij chic e chila' chicaj richin que nutz'akatisaj ronojel. Nim vi c'a ruk'ij.
EPH 4:11 Rija' xuya' c'a ri utzilüj tak rusipanic cheque ri vinük ri ye takeyon. Cheque ch'aka xbün que xe'oc apóstoles, yec'o ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, yec'o ri xetzijon ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri man jani quitaken tüj, yec'o ri xe'uc'uan quichin ri hermanos y xequitijoj chuka' ri hermanos.
EPH 4:12 Xuya' quisamaj conojel roma nrajo' que ntz'aküt ta ri quic'aslen ri quitaken-vi ri Dios, richin que nquibün ri rusamaj ri Dios y richin chuka' nquicukubala' quic'u'x chicachibil qui'. Y re' nbün ta c'a cheque rije' ri ye ruch'acul vi chic ri Cristo, que nyeq'uiy ta.
EPH 4:13 Y quiri' ta xtibanatüj-apu que konojel ta junan kavüch xtikabün, roma kataken y ketaman chic ruvüch ri Ruc'ajol ri Dios, c'a tok xtibekila' c'a jun c'aslen ri tz'aküt vi cachi'el ri ruc'aslen ri Cristo.
EPH 4:14 Y tok tz'aküt chic c'a ri kac'aslen, man nkabün tüj chic cachi'el nquibün ri ac'uala' que nyebe quere' nyebe cala' y man c'ayuf tüj richin nyech'acatüj. Roj man xtikabün tüj chic quiri', que nkaya' ta k'ij que nkujuc'u'üx coma tijonic ri man ye ketzij tüj, y nkutzak ta pa quik'a' ri ye listo vi chubanic richin nkujquich'üc.
EPH 4:15 Xa nc'atzin que ja ri ketzij nkatzeklebej y nkujo'on, y quiri' nkuq'uiy ta riq'uin ri kac'aslen y nyekila' ta jun c'aslen ri tz'aküt vi cachi'el ri ruc'aslen ri Cristo. Y ja rija' ri jolon ri c'o pa kavi' konojel ri kataken.
EPH 4:16 Roma ri Cristo c'o kiq'uin, romari' tok c'o kuchuk'a'. Xa cachi'el nbün ri ruch'acul ri vinük, tok ronojel ye utz y jabel yec'o, c'o c'a ruchuk'a'. Quiri' vi c'a roj ri jun kabanun riq'uin ri Cristo. Tok junan kavüch konojel y nkabün ri samaj ri yo'on cheke chikajujunal, nkuq'uiy-vi c'a riq'uin ri kac'aslen. Y ncukür ta c'a kac'u'x. Quiri' nbanatüj tok nkujo'on.
EPH 4:17 Tok rubanun can, rix xic'uaj jun c'aslen cachi'el ri quic'aslen ri ch'aka chic vinük ri xa man ye israelitas tüj chuka'. Ri xa ruyon nojibül ri man jun utz nuc'ün-pe cheque, jari' nyequibanala'. Y pa rubi' c'a ri Ajaf Dios ninbij y ninchilabej chive que man tirayij que'ibana-pe quiri'.
EPH 4:18 Rije' xa k'ekumatajnük ri quinojibül. K'alüj vi que man jun quetaman y covirnük ri cánima pa mac. Romari' man nquic'ul tüj ri c'aslen ri npu'u riq'uin ri Dios.
EPH 4:19 Man nquina' tüj chic que ye aj-maqui' y jari' tok riq'uin ronojel cánima xquibün ri itzel ri juis nyeq'uixbisan. Nc'üt-vi c'a ri cánima chubanic ronojel ruvüch itzel.
EPH 4:20 Y rix ivetaman que ri Cristo nbij que man tic'uaj jun c'aslen quiri',
EPH 4:21 roma rix tijon riq'uin ri tijonic ri richin rija'. Ic'ulun-vi c'a ri tijonic ri yo'on roma rija' ri ketzij vi.
EPH 4:22 Roma c'a ri' tiya' can ri itzel c'aslen ri xic'uaj tok rubanun can, tok c'a man jani jalatajnük tüj ri ic'aslen, tok xa c'a rix ch'acatajnük na pa quik'a' ri itzel tak irayibül. Tiya' c'a can ri c'aslen ri'.
EPH 4:23 Y njalatüj ta c'a ri ivánima y ri inojibül.
EPH 4:24 Tic'uaj c'a ri c'ac'a' c'aslen ri ruyo'on ri Dios chive jun c'aslen cachi'el richin ri Dios, ri ketzij vi que choj y ch'ajch'oj.
EPH 4:25 Roma c'a ri' tiya' can ri tz'ucuj tak tzij y xaxe c'a ri ketzij ticusaj tok nyixch'o. Roj junan chic c'a kavüch roma ri Cristo.
EPH 4:26 Tok c'o nbanun chive que nyixoyovür, man quixmacun. Y man tiya' k'ij que c'a c'o na ivoyoval tok ntzak-ka ri k'ij. Nc'atzin que nichojmirsaj chanin.
EPH 4:27 Man tiya' k'ij que nyixtzak pa ruk'a' ri itzel-vinük.
EPH 4:28 Si c'o jun hermano xelek' tok rubanun can, tuya' c'a can ri nbanun ri'. Vocomi nc'atzin que nucusaj ri ruk'a' richin nsamüj, roma re' utz vi y riq'uin re' ntiquer chuka' nyeruto' ri c'o nc'atzin cheque.
EPH 4:29 Man tibila' itzel tak tzij. Xaxe c'a ri utz y ri nc'atzin tibij, richin quiri' ri tzij re' nucukuba' quic'u'x ri nye'ac'axan y c'o utz nuc'ün-pe cheque.
EPH 4:30 Man tiya' pa bis ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios. Rija' c'o pa tak kánima, y ja rija' ri retal que nkucolotüj-vi-e chuvüch ri mac chupan ri k'ij tok ri Jesucristo npu'u chikac'amic.
EPH 4:31 Tikaya' c'a can rubanic ronojel itzel. Man itzel tikana' chin jun chic. Man titique' oyoval pa tak kánima, ni man quekabanala' ri man c'uluman tüj roma ri koyoval. Mani riq'uin ronojel kuchuk'a' tikabila' tzij roma nkarayij. Man tikabij itzel cheque ri ch'aka chic.
EPH 4:32 Xaxe ri utz tikabanala' chikachibil ki'. Kojjo'on. Kojcuyun, cachi'el xbün ri Dios que xucuy kamac roj roma ri Cristo.
EPH 5:1 Roma c'a ri' roj ri ralc'ual chic ri Dios y jabel nkurujo', tikabana' cachi'el ri nbün rija'.
EPH 5:2 Kojjo'on c'a, cachi'el chuka' xojrujo' ri Cristo. Rija' man xupokonaj tüj c'a xuya-ri' pa camic koma roj, richin que xusuj-ri' chin ri Dios, cachi'el xban cheque ri chico y ri ch'aka chic cosas ri xesuj chin ri Dios. Y ri Dios jabel xka' chuvüch que quiri' xbün ri Cristo.
EPH 5:3 Rix tibana' c'a cachi'el xbün ri Cristo, quixjo'on y mani nibün ri nirayij rix. Chi achi chi ixok man ticanola-ivi' richin nyixmacun. Ni man tibün ch'aka chic itzel quere'. Man tirayij-apu ri utz ri nchajin jun chic, roma rix lok'olüj tak ralc'ual chic ri Dios. Man c'uluman tüj ni richin nye'itzijoj.
EPH 5:4 Man tibila' c'a tzij xaxe roma ri nirayij nyixtzijon y xa man ye c'uluman tüj. Man tibila' tzij ri xa man inucun tüj, si utz nibij o xa man utz tüj. Man tibanala' tzij ri man jun vi nyec'atzin. Man tibün quiri' roma man c'uluman tüj. Ri tzij ri c'uluman que nibün rix ja ri nuc'ün-pe matioxinic chin ri Dios.
EPH 5:5 Y rix ivetaman chic que ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, man nye'apon tüj chila' chicaj ape' ja ri Katata' Dios y ri Cristo ri ye Juez. Quiri' chuka' ri nyebanun ri ch'aka chic itzel y ri nyerayin-apu ri ruchajin jun chic, man nye'apon tüj chila' chicaj. Ri nbe c'a cánima chirij ri ruchajin jun chic, junan riq'uin ri nquiya' ta quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij dios tüj.
EPH 5:6 Y yec'o ri nyebin que man jun itzel nuc'ün-pe ri nyebanun quiri'. Pero rix man c'a quixch'acatüj pa quik'a' riq'uin ri nquibij. Roma ri nyebanun ri itzel quiri' y man nquitakej tüj rutzij ri Dios, ketzij vi que nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quivi'.
EPH 5:7 Romari' rix man quixoc cachibil.
EPH 5:8 Tok rubanun can, k'ekumatajnük c'a ri ic'aslen. Jac'a vocomi sakirsan chic ri ic'aslen roma ri Ajaf. Tic'uaj c'a ri ic'aslen cachi'el c'uluman, roma c'o chic ri sük iviq'uin.
EPH 5:9 Ri rusük c'a ri Lok'olüj Espíritu nbün-vi c'a chive rix que nibün ri utz, ri choj y richin que xe ri ketzij titzeklebej.
EPH 5:10 Tic'uaj c'a jun c'aslen quiri' y nivetamaj que ja c'aslen ri' ri nka' chuvüch ri Ajaf Dios.
EPH 5:11 Man c'a quixoc cachibil ri nyebanun richin k'eku'n, roma ri nyebanun quiri' xa man jun utz nquic'ün-pe. Pa ruq'uexel que nyixoc ta cachibil ri quiri' nyebanun, xa tibij que ri nyebanun man utz tüj.
EPH 5:12 Roma ri nojibül ri nyequibanala' pa tak evül, hasta xaxe richin nyixquiya' q'uixaj.
EPH 5:13 Y ja tok nyek'alajrisüs-pe ri itzel tak ri nyebanun roma ri sük, ri ye banoy richin, nk'ax cheque que man utz tüj si quibanun y nsakirsüs c'a ri quic'aslen.
EPH 5:14 Romari' c'o jun tzij ri nbij: Rat ri xa atz'amon varan, tuna' c'a avüch, man cac'uje' can cachi'el jun camnük. Man cac'uje' can pa k'eku'n, xa taya' k'ij chin ri Cristo richin ncarusakirsaj. Quiri' nbij ri tzij ri'.
EPH 5:15 Tichajij c'a ri ic'aslen. Man c'a tibün cachi'el nquibün ri vinük ri xa ye tontos riq'uin ri quinojibül. Xa ticusaj c'a ri etamabül ri c'o iviq'uin.
EPH 5:16 Man tiya' k'ij que choj nc'o ri tiempo, roma ri k'ij rojc'o-vi xa itzel.
EPH 5:17 Romari' man tibün cachi'el ri nquibün ri tonto tak vinük. Xa nc'atzin que nk'ax ta chive ri rurayibül ri Ajaf.
EPH 5:18 Man quixk'abür, roma ruyon itzel nuc'ün-pe chive. Pa ruq'uexel ri' tiya' k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que nunojsaj ri ivánima.
EPH 5:19 Tic'utu' ri quicot ri c'o iviq'uin tok nimol-ivi' que'ibixaj salmos, himnos, y ch'aka chic bix ri nye'alüx pan ivánima roma c'o ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin. Quec'uje' c'a bixanic pa tak ivánima y tiya' ruk'ij ri Ajaf.
EPH 5:20 Chi jumul timatioxij ronojel chin ri Katata' Dios. Timatioxij ronojel pa rubi' ri Kajaf Jesucristo.
EPH 5:21 Titakela-ivi', roma ri Dios rix rutz'eton-vi-pe.
EPH 5:22 Rix ixoki', c'uluman-vi ri nye'itakej ri ivachijlal, roma ivetaman que ri Ajaf jari' ri nka' chuvüch que nibün.
EPH 5:23 Roma ja ri ivachijlal ri yec'o pan ivi', ja rije' c'a ri ye jolon ivichin rix. Cachi'el ri Cristo ri jolon ri c'o pa kavi' konojel ri kataken rija' y roj ru-iglesia chic. Ja rija' ri Kacolonel roj ri roj ruch'acul.
EPH 5:24 Roj c'a ri iglesia ja ri rutzij ri Cristo ri nkatakej. Y quiri' c'a c'uluman que nibün rix ixoki', que quixtaken tzij. Titakej quitzij ri ivachijlal chuka', roma itaken chic ri Cristo.
EPH 5:25 Y rix achi'a' c'uluman-vi c'a ri nye'ijo' ri ivixjaylal, cachi'el ri Cristo xojrujo' roj ri ru-iglesia y man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic koma roj.
EPH 5:26 Quiri' xbün ri Cristo richin que xojoc lok'olüj tak vinük. Rija' xojruch'ajch'ojrisaj-vi c'a. Y richin c'a xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen, rija' xucusaj ri rutzij cachi'el xojruch'üj riq'uin ya'.
EPH 5:27 Quiri' xbün roma rurayibül vi c'a que roj ri iglesia nkujic'lun tok nkuruc'ul chila' chicaj. Y man nrajo' tüj que c'o ta jun tz'il pa tak kac'aslen. Xa nrajo' que ch'ajch'oj ri nkujapon riq'uin. Cachi'el jun tziük ri ch'ajch'oj chic, banun chic ruchojmil, y man yochoyic tüj chic.
EPH 5:28 Y cachi'el c'a ri Cristo nkurujo' roj, quiri' chuka' nc'atzin que nibün rix achi'a' quiq'uin ri ivixjaylal. Que'ijo' c'a. Roma xa jun ibanun. Ja ri ivixjaylal ri ch'aculaj y ja rix ri jolon. Romari' ri njo'on ri rixjayil, nbij c'a chi tzij que nrajo-ri' rija'.
EPH 5:29 Roma man jun ri nretzelaj ta ka ri' rija'. Man jun nbanun quiri'. Konojel jabel nkatzuk y nkilij ri kach'acul. Y quiri' c'a tibana' quiq'uin ri ivixjaylal. Cachi'el nbün ri Cristo kiq'uin roj ri kataken y roj ru-iglesia chic.
EPH 5:30 Roj jun c'a kabanun riq'uin rija', roma ja roj ri ruch'acul. Roj rutiojil y rubakil c'a rija'.
EPH 5:31 Y quiri' c'a ri achi riq'uin ri rixjayil. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Romari' ri achi man chic c'a quiq'uin tüj rute-rutata' nc'uje-vi, xa riq'uin c'a ri rixjayil nc'uje-vi. Y chi ca'i', xa jun c'a nquibün. Quiri' ri tz'iban can.
EPH 5:32 Ri nbij, juis c'a nim rakalen y xk'alajrisüs chikavüch roma ri Dios. Y riq'uin ri ruk'alajrisan ri Dios, yin ninjo' c'a ninc'ut chivüch que roj ri kataken chic ri Cristo y nbix iglesia cheke, jun c'a kabanun riq'uin ri Cristo.
EPH 5:33 Pero chuka' nbij chive chi'ijujunal que tijo' ri ivixjayil, cachi'el ri nijo-ka-ivi' rix. Y ri ixok tubana' chin ri rachijil que c'o-vi ruk'ij.
EPH 6:1 Y rix ac'uala', titakej c'a quitzij ri ite-itata', roma quiri' c'uluman que nibün. Y quiri', nitakej chuka' rutzij ri Ajaf Dios.
EPH 6:2 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, que taya' quik'ij ri ate-atata'. Y nbij c'a chuka' que c'o utz ri nkac'ul, si nkabün ri nbij. Y jare' ri nabey mandamiento chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri quiri' nbij.
EPH 6:3 Ri tzij ri' quere' c'a ri nbij: Taya' quik'ij ri ate-atata', richin que utz ncac'uje' y q'uiy juna' ncac'ase-e chuvüch ri ruch'ulef. Quiri' c'a ri tz'iban can.
EPH 6:4 Y rix tata'aj, man tic'o ruvi' ri nibün cheque ri ivalc'ual. Man utz tüj c'a ri nibün si nc'o ruvi' nibün cheque y romari' ri ivalc'ual npu'u coyoval chive. Xa que'iq'uiytisaj c'a riq'uin ri nbij ri rutzij ri Ajaf Dios, y tok nc'atzinej tiya' xic'a'y cheque.
EPH 6:5 Y rix samajela', titakej quitzij ri i-patrones. Riq'uin ronojel ivánima tibana' ri ncajo' que nibün y tixbij chuka' ba' ivi' chiquivüch, cachi'el xa ta ja ri rusamaj ri Cristo ri nibün.
EPH 6:6 Man tibün c'a que xaxe tok yec'o-apu ri i-patrones iviq'uin nyixsamüj, xaxe richin quixnimüx que rix utz tak samajela'. Rix rix rusamajela' ri Cristo, y romari' nc'atzin que riq'uin ronojel ivánima tibana' rusamaj ri i-patrones, roma jari' ri rurayibül ri Dios.
EPH 6:7 Riq'uin c'a ronojel ivánima tibana' rusamaj ri i-patrones. Cachi'el xa ta ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri nibün y man ja tüj richin ri i-patrones.
EPH 6:8 Rix ivetaman c'a que ri Ajaf Dios nuya' rajil-ruq'uexel chive chi'ijujunal roma ja ri utz ri nibün. Y man jun rubanun, si rixc'o o man rixc'o tüj chuxe' rutzij jun patrón. Xaxe tibana' ri utz y nic'ul jun utzilüj rajil-ruq'uexel.
EPH 6:9 Y quiri' c'a chuka' rix patrones, ja ri utz ri tibana' quiq'uin ri isamajela' y man jun itzel tibila' o tibanala' cheque richin tiquixbij-qui'. Man timestaj que c'o jun Ivajaf chila' chicaj, y rija' Cajaf vi rije' chuka'. Y rija' junan nbün cheque conojel, chi patrón y chi samajel.
EPH 6:10 Y ri ruq'uisbül c'a ri ninbij-e chive hermanos, que ticanoj c'a ivuchuk'a' riq'uin ri Ajaf Dios, roma riq'uin rija' nim vi c'a ri uchuk'a' c'o.
EPH 6:11 Tibana' c'a cachi'el nbün jun soldado. Rija' richin nuto-ri' chuvüch ri enemigo, c'o ch'ich' ri nyerucusaj richin rutobal. Y rix richin c'a nito-ivi' chuvüch ri itzel-vinük, ticusaj c'a ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin itobal. Y tibana' quiri' richin man nyixtzak pa ruk'a' ri itzel-vinük, roma rija' listo vi chubanic.
EPH 6:12 Roj man quiq'uin tüj c'a vinük nkabün-vi oyoval, quiq'uin c'a ri itzel tak espíritu, quiq'uin espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a', quiq'uin ri espíritu ri ye uc'uayon quichin ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef y k'ekumatajnük ri quic'aslen, quiq'uin ri itzel tak espíritu ri yec'o pa cakik'. Quiq'uin c'a rije' nkabün-vi oyoval.
EPH 6:13 Romari' xinbij yan chive que ticusaj ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin itobal, richin quiri' nyixtiquer c'a nicoch' tok npu'u ri itzel-vinük chivij. Y stape' (aunque) q'uiy c'a pokonül ri nic'usaj, man nyixtzak tüj pa ruk'a', rix nyixpa'e c'a can choj.
EPH 6:14 Y richin c'a que man quixtzak pa ruk'a', tibana' cachi'el nbün jun soldado. Rija' nubütz' rupan pa ch'ich' richin nbe pan oyoval. Y rix richin nibün oyoval riq'uin ri itzel-vinük, ja ri ketzij ri ticusaj. Jun soldado chuka' nucusaj jun ch'ich' chuvüch-ruc'u'x richin nuto-ri' chuvüch ri enemigo. Y rix richin nito-ivi' chuvüch ri itzel-vinük, ja ri c'aslen choj ri ticusaj.
EPH 6:15 Jun soldado nucusaj chuka' jabel tak ruxajab richin rutobal-rakün tok nbe pan oyoval. Y rix ja ri utzilüj tzij richin colonic ticusaj-e richin itobal. Y ja tzij re' ri nyo'on uxlanen.
EPH 6:16 Y chuka' jun soldado nc'atzin ri ruch'ich' ri achique chok chij nuto-vi-ri' chiquivüch ri choj ch'a' y chuka' ri ch'a' ri quic'uan k'ak'. Y rix richin nik'üt ri itzel-vinük ronojel bey tok juis nbün chivij richin nyixmacun ta, nc'atzin c'a que tipaba' chuvüch que iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Dios. Y riq'uin ri' man jun ntiquer nbün chive.
EPH 6:17 Ri soldado nucusaj chuka' jun ch'ich' richin nuto' ri rujolon chuvüch ri enemigo. Y rix richin que man jun nic'ulachij chuvüch ri itzel-vinük, ticusaj c'a ri icolonic. Ri soldado nuc'uaj rumachet richin nucamsaj ri enemigo. Y rix richin que quiri' nibün chin ri itzel-vinük, ticusaj c'a ri nuya' pan ik'a' ri Lok'olüj Espíritu. Y ri nuya' pan ik'a' ri Lok'olüj Espíritu ja ri rutzij ri Dios.
EPH 6:18 Y tibana' c'a orar, chi jumul. Y tok rix nibün orar, tiya' k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que nuya' pa tak ivánima achique ri nimatioxij y nic'utuj chin ri Dios. Tic'utuj c'a chin ri Dios ronojel ri nc'atzin y ronojel c'a ruvüch oración tibana'. Man timalij ri oración, xa titija' ik'ij nibün orar chi jumul. Y riq'uin c'a ronojel ivánima tic'utuj favor chin ri Dios pa quivi' conojel ri hermanos.
EPH 6:19 Y nibün ta c'a chuka' orar voma yin, richin tic'utuj chin ri Dios que nquiruto' ta richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic y man ta ninxbij-vi' tok nintzijoj. Vocomi ri tzij ri', xk'alajrisüs yan c'a jabel roma ri Dios.
EPH 6:20 Ri Dios xinrucha' richin nintzijoj ri utzilüj rutzij pa rubi' rija'. Jari' ri nusamaj, stape' (aunque) vocomi yin quiximon pa cadena. Tic'utuj c'a chin ri Dios pa nuvi' que man ta ninxbij-vi' nintzijoj ri tzij ri' que nintzijoj ta cachi'el c'uluman.
EPH 6:21 Y richin nivetamaj chuka' rix ri achique nubanun, nintük c'a e ri hermano Tíquico. Rija' jun hermano ri juis ninjo' y nbün-vi c'a ri rusamaj ri Ajaf Dios chi jumul. Rija' nberubij c'a ronojel chive.
EPH 6:22 Romari' nintük-e, richin que tivetamaj achique kabanun roj chere', y richin chuka' que nucukuba' más ic'u'x.
EPH 6:23 Ja ta c'a ri uxlanen petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel rix hermanos xtiban ta c'a chive roma ri Dios y ri Jesucristo que xtiya' ta más ivánima riq'uin, que más ta nyixjo'on.
EPH 6:24 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel rix, ri riq'uin ronojel ivánima nijo' ri Kajaf Jesucristo. Quiri' ta c'a.
PHI 1:1 Yin Pablo vachibilan ri hermano Timoteo roj rusamajela' ri Jesucristo. Nkatz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix hermanos ri rixc'o pa tinamit Filipos, rix ri jun ibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Nkatz'ibaj-e ri carta re' chive rix hermanos ri rix uc'uey quichin ri hermanos, chive rix hermanos ri rix cha'on chin nyixsamajin quichin ri hermanos (rix diáconos) y chive chi'ivonojel.
PHI 1:2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
PHI 1:3 Nyixka-pe-vi chinuc'u'x, y ninmatioxij chin ri Dios ivoma.
PHI 1:4 Y chi jumul tok yin ninbün orar, nyixinc'uxla'aj rix, y riq'uin quicot ninc'utuj ri utz ri nuya' ri Dios pan ivi'.
PHI 1:5 Roma nka-pe chinuc'u'x ri to'onic ri nibün rix richin que ntzijos ri utzilüj tzij richin colonic. Chupan c'a ri k'ij tok xitakej, ja k'ij ri' tok itz'amon-pe ri to'onic ri'.
PHI 1:6 Ri Dios rutz'amon c'a jun utzilüj samaj pa tak ivánima. Y yin vetaman que nq'uis na vi pari' y man nuya' tüj can rubanic ri samaj ri'. Quiri' vi nbün-apu c'a tok napon ri k'ij richin ri Jesucristo.
PHI 1:7 Ri Dios nsamüj-vi pa tak ivánima, roma ibanun-vi utz chuve chere' pa cárcel, yin ito'on chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic y chuka' yin ito'on chubixic que ri tzij re' ketzij vi. Junan c'a kac'ulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, y romari' rix nuc'uan-vi pa vánima.
PHI 1:8 Retaman c'a ri Dios que juis vi nyixinjo' chi'ivonojel. Cachi'el ri nyixrujo' ri Jesucristo, quiri' ri nyixinjo' yin chive rix.
PHI 1:9 Ninc'utuj-vi c'a chin ri Dios que más ta nq'uiyür ri nyixijo-ivi', y nc'uje' ta chuka' más etamabül y más na'oj iviq'uin.
PHI 1:10 Jari' ri ninc'utuj chin ri Dios, roma ninjo' que nk'ax chive achique ri c'o-vi cakalen. Richin quiri' rix chi jumul ta nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj y man ta jun itzel tilitüj pan ic'aslen tok nka-pe ri k'ij richin ri Cristo.
PHI 1:11 Y ri Jesucristo nyixruto' c'a richin que choj ta vi ri ic'aslen nic'uaj y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ta ri rutzij ri Dios. Y quiri', ri Dios nuc'ul ta ruk'ij y nnimirsüs ta rubi'.
PHI 1:12 Hermanos, yin ninjo' que rix nivetamaj que riq'uin ri nuc'ulachin man pa'ül tüj ruk'alajrisasic ri utzilüj tzij richin colonic. Pa ruq'uexel c'a ri', yec'o más vinük ri nye'ac'axan.
PHI 1:13 Conojel ri yec'o pa palacio cac'axan chic, y chuka' quetaman chic que xinoc pa cárcel roma ri nintzijoj rubi' ri Cristo. Y chuka' quiri' c'a conojel, cac'axan chic vi.
PHI 1:14 Y jubama conojel ri hermanos xc'uje-e más cuchuk'a' richin que nquitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük. Roma ri hermanos re' xquitz'et que ri Dios c'o-vi viq'uin y man jun xbiri' viq'uin richin nintzijoj ri rutzij chere' pa cárcel. Romari' rije' xq'uis-e ri xbiri' chiquivüch y más xquiya-e cánima chubanic rusamaj ri Ajaf Dios.
PHI 1:15 Chiquicojol c'a rije' yec'o-vi ri itzel nquina' chuve y nquitzijoj rubi' ri Cristo xaxe richin ncajo' nquic'ut que rije' chuka' nyetiquer nquibün ri samaj. Pero yec'o-vi chuka' ri riq'uin ncajo' ri vinük y riq'uin jun ch'ajch'oj cánima nquibün ri samaj.
PHI 1:16 Ri itzel nquina' chuve, nquitzijoj c'a chuka' rubi' ri Cristo, pero xaxe richin que ncajo' nquic'ut que rije' chuka' nyetiquer nquibün ri samaj, rije' xa man ch'ajch'oj tüj cánima. Xa ncajo' c'a que más ta nk'oxon ri vánima chere' pa cárcel.
PHI 1:17 Jac'a ri ch'aka chic ri riq'uin ncajo' ri vinük y riq'uin jun ch'ajch'oj cánima nquibün ri samaj, yinquito-vi, roma quetaman que ri Dios yin ruyo'on can chere' richin nink'alajrisaj que ri utzilüj tzij richin colonic ketzij vi.
PHI 1:18 Chuve yin ri más nc'atzin, ja ri ntzijos ri rubi' ri Cristo, y man nc'atzin tüj c'a que ninvetamaj, si ch'ajch'oj cánima tok nquitzijoj o xa man ch'ajch'oj tüj. Pero tok ja ri rubi' ri Cristo ri ntzijos, juis quicot ri nuya' pa vánima. Y man nq'uis tüj c'a e viq'uin ri quicot ri'.
PHI 1:19 Nuyo'on c'a vánima que ronojel ri' c'o utz nquic'ün-pe chuve y nquinel-e ri ape' yin tz'apül-vi. Vetaman c'a que rix nibün orar voma, y chuka' nquiruto' ri Lok'olüj Espíritu ri petenük roma ri Jesucristo.
PHI 1:20 Nurayibül vi c'a que ninya' ruk'ij ri Cristo, cachi'el ri nubanun-pe. Man ta nquiq'uix, ni man ta chuka' ninxbij-vi'. Ninya' ta ruk'ij ri Cristo riq'uin ri nuc'aslen o riq'uin ri nucamic. Jari' ri nurayibül yin.
PHI 1:21 Roma chuve yin, si c'a nquic'ase' na chuvüch ri ruch'ulef, ja ri Cristo ri nuc'aslen. Y si ta nquicom-e, nquich'acon.
PHI 1:22 Si nquic'ase-e más chuvüch ri ruch'ulef, ri samaj ri ninbün, c'o utz ri nuc'ün-pe. Y romari' yin man nquitiquer tüj ninbij si ninjo' nquic'ase' más chuvüch ri ruch'ulef o si ninjo' nquicom.
PHI 1:23 Man ninvil tüj c'a achique ninbün, roma pa nic'aj yinc'o-vi. Pero chuka' ninnuc que si ninya' can ri ruch'ulef y nquibec'uje' riq'uin ri Cristo, más utz xtenbana' chila'.
PHI 1:24 Pero chuka' vetaman que ivoma rix más nc'atzin que c'a nquic'uje' na chuvüch ri ruch'ulef.
PHI 1:25 Y romari' vetaman que c'a man jani nquinel ta e chuvüch ri ruch'ulef, xa c'a nquic'uje' c'a iviq'uin, richin nyixq'uiy y nyixquicot chi'ivonojel rix ri iyo'on ivánima riq'uin ri Dios.
PHI 1:26 Y quiri', rix xtiya-vi c'a ruk'ij ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, tok xquinitz'et que xquinapon jun bey chic iviq'uin.
PHI 1:27 Y achique ta na c'a xtic'ulachitüj viq'uin, ri c'uluman que nibün rix ja ri tic'uaj jun c'aslen utz roma itaken chic ri utzilüj rutzij ri Cristo. Si xquinapon ta iviq'uin, quiri' ta xtenvila' ri ic'aslen, y si man xquinapon tüj, xtinvac'axaj ta c'a pan ivi', que iyo'on ta ivánima riq'uin ri Cristo, que xa jun ta ivüch ibanun, y que man ta iyo'on k'ij chin ri tijonic ri man ketzij tüj. Ito'on ta ivi' richin itzekleben ri utzilüj tzij richin colonic ri itaken.
PHI 1:28 Y chuka' man tixbij-ivi' chiquivüch ri nye'etzelan ivichin. Y si quiri' xtibün, nbek'alajin que rix ivilon chic ri colonic. Y chuka' nbek'alajin que rije' ri nye'etzelan ivichin, que rije' pa k'ak' nyebeka-vi. Y ja ri Dios ri nbanun que nbek'alajin ri'.
PHI 1:29 Rix man xe tüj c'a yo'on k'ij chive richin nitakej ri Cristo, xa yo'on chuka' k'ij chive richin que nitij pokonül roma ri rubi' rija'.
PHI 1:30 Junan c'a ibanun viq'uin yin. Rix xitz'et tok xinc'uje' iviq'uin que q'uiy pokonül ri xinc'usaj roma ri rubi' ri Cristo. Y vocomi tivetamaj c'a que c'a c'o na pokonül ninc'usaj.
PHI 2:1 Ri Cristo nucukuba-vi c'a ic'u'x y quiri' chuka' nbün que nijola-ivi'. Ri Lok'olüj Espíritu c'o iviq'uin y jun ivüch nbün chive. Pan ivánima c'a npu'u-vi richin nijoyovaj ivüch chi'ivachibil ivi'.
PHI 2:2 Romari' ninbij chive que junan ivüch tibana', y chi jumul quixjo'on. Ronojel ri nibün, riq'uin jun ic'u'x tibana'. Si quiri' nibün, nquiquicot c'a ivoma.
PHI 2:3 Ronojel ri nibün, man richin tüj ninimirsaj-ivi' o richin ta que xaxe rix ri c'o utz nic'ün can chin ronojel. Xa tich'utinirsaj-ivi', y tibana-ka que rix xa más rix co'ol que chiquivüch ri ch'aka chic.
PHI 2:4 Tinucu' ri nka' cheque ri ch'aka chic, y man xe tüj ri nka' chive rix.
PHI 2:5 Tibana' c'a cachi'el ri xbün ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
PHI 2:6 Rija' Dios vi, pero man riq'uin tüj ri' xc'uje' ta can chila' chicaj riq'uin ri Dios. Man quiri' tüj xbün. Rija' xuya' can ronojel ri'.
PHI 2:7 Man xupokonaj tüj c'a xuya' can ri ruk'ij, y xalüx-pe chuvüch ri ruch'ulef. Xoc c'a cachi'el roj vinük. Xsamüj cachi'el xa ta achique na samajel.
PHI 2:8 Rija' xoc c'a vinük cachi'el roj y xuch'utinirsaj-ri'. Xutakej y xbün c'a ronojel ri xbij ri Dios chin. Quiri' xbün c'a jampe' xapon chupan ri camic, ri camic chuvüch ri cruz.
PHI 2:9 Y romari' ri Dios rubanun chin que c'o-vi ruk'ij chila' chicaj. Ja rija' ri más nim chiquivüch ri nimak' chuka' quisamaj.
PHI 2:10 Ri Dios nrajo' c'a que conojel quexuque' tok ncac'axaj ri rubi' ri Jesús. Ri yec'o chila' chicaj y ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, y chuka' ri yec'o chupan ri lugar quichin ri caminaki' ri man xquitakej tüj e, quexuque' c'a chuvüch.
PHI 2:11 Y conojel tiquibij que ri Jesucristo jari' ri Ajaf. Y quiri', nquiya' ruk'ij ri Katata' Dios.
PHI 2:12 Roma c'a ri', rix ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive que chi jumul titakej rutzij ri Dios, cachi'el ibanun-pe. Tok xinc'uje' iviq'uin, quiri' xibün. Y quiri' chuka' tibana' vocomi, tok man yinc'o tüj iviq'uin. Titija' ik'ij riq'uin ri ic'aslen ri icolon chic, c'a pa ruq'uisbül k'ij. Tixbij c'a ivi' y man tibün ri mac.
PHI 2:13 Ri Dios nsamüj pa tak ivánima, y nuya' ri rayibül chive que nibün ri nka' chuvüch rija'. Y chuka' nuya' ivuchuk'a' richin nyixtiquer nibün.
PHI 2:14 Y ronojel ri nibün, riq'uin c'a ronojel ivánima tibana'. Man quixsujun, ni man tibün oyoval.
PHI 2:15 Tibana' c'a que nk'alajin que utz vi ri ic'aslen y man jun itzel nilitüj chivij. Tik'alajin c'a que rix ralc'ual ri Dios y que man jun itzel c'o pan ic'aslen, stape' (aunque) rixc'o chuvüch ri ruch'ulef chiquicojol vinük ri man choj tüj quic'aslen, ri ye satznük-vi riq'uin ri quinojibül. Ja rix c'a ri nyixsakirsan quichin ri vinük ri'.
PHI 2:16 Y nitzijoj ri tzij richin c'aslen cheque. Y yin ninjo' c'a que ivoma rix ri vánima nquicot ta chupan ri k'ij richin ri Cristo, roma nk'alajin que c'o xc'atzin-vi ri samaj xinbün iviq'uin.
PHI 2:17 Nintij c'a pokonül roma ri rutzij ri Dios ri nink'alajrisaj, pero rix xitakej ri xintzijoj chive. Rix xijüch ri ic'aslen chin ri Dios y romari' yin juis nquiquicot. Y stape' (aunque) ta nquicamsüs, nuc'ün-pe quicot chuve yin.
PHI 2:18 Y quiri' chuka' rix, tiquicot c'a ri ivánima viq'uin.
PHI 2:19 Si rurayibül c'a ri Ajaf Jesús, ri hermano Timoteo napon yan iviq'uin. Nintük c'a e richin nrac'axaj-pe achique ibanun. Y quiri' ncukür nuc'u'x yin.
PHI 2:20 Y man jun chic c'a ri c'o viq'uin ri junan ta ránima viq'uin, cachi'el ri Timoteo, y ketzij ta nunuc ri achique ibanun.
PHI 2:21 Ri ch'aka chic ri yec'o viq'uin, xaxe ri nka' chiquivüch rije' ri nquinuc, y man nquinuc tüj achique ri nc'atzin pa rusamaj ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
PHI 2:22 Jac'a ri hermano Timoteo nuc'ut que jabel utz. Y rix chuka' ivetaman que quiri'. Ivetaman que rija' c'unük cachi'el valc'ual, y samajnük viq'uin richin kak'alajrisan ri utzilüj tzij richin colonic.
PHI 2:23 Y yin xaxe chic c'a voyoben ri achique xtibix-pe chuve pa juzgado, si nquinelesüs-e pa cárcel o xa c'o quinojin nquibün chuve. Y c'ateri' nintük-e ri Timoteo iviq'uin, ri nunucun yin.
PHI 2:24 Y nuyo'on vánima que ri Ajaf Dios nbün que yin chuka' nquitiquer nquinapon iviq'uin pa jun ca'i-oxi' apu k'ij.
PHI 2:25 Man riq'uin vi ri', xinnuc c'a que ri hermano Epafrodito ntzolij yan ta iviq'uin. Rija' xitük c'a pe viq'uin richin xinruto' riq'uin ri xc'atzin chuve. Kachibil vi c'a ki' riq'uin richin katijon kak'ij pa rusamaj ri Dios.
PHI 2:26 Ri Epafrodito juis nrajo' nyixrutz'et yan, roma retaman que rix xivac'axaj que xyavüj.
PHI 2:27 Y ketzij que rija' juis xyavüj y jubama xcom. Jac'a ri Dios xujoyovaj ruvüch y xujoyovaj chuka' nuvüch yin. Roma si ta xcom ri Epafrodito, c'o ta jun chic k'oxon xpu'u viq'uin pa quivi' ri k'oxon ri yec'o chic pa vánima.
PHI 2:28 Romari' xinnuc-vi c'a que rija' ntzolij yan iviq'uin, richin nquicot ri ivánima tok nitz'et. Y tok c'o chic iviq'uin, yin manak chic pena ninchajij.
PHI 2:29 Riq'uin c'a juis quicot tic'ulu', roma quiri' ri c'uluman que nibün chin. Junan c'a itaken ri Ajaf riq'uin. Tiya' c'a quik'ij ri hermanos ri ye cachi'el chuka' rija'.
PHI 2:30 Ri hermano Epafrodito jubama xcom roma ri rusamaj ri Cristo. Rix xitük-pe chinuto'ic yin, y rija' jubama xcom chubanic ri samaj.
PHI 3:1 Hermanos, ninbij c'a chuka' e chive que tiquicot ri ivánima riq'uin ri Ajaf Dios. Y roma c'a ri nc'atzin tok ninbij e jun bey chic ri achique xa nubin chic chive.
PHI 3:2 Tichajij c'a ivi' chiquivüch ri vinük ri nquibün cachi'el nquibün ri itzel tak tz'i', vinük ri nquibij que ye rusamajela' ri Dios y xa ja ri itzel nquibün. Nquibij que richin ncolotüj jun vinük nc'atzin que nban ri circuncisión chin, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios.
PHI 3:3 Pero roj ketaman que man nc'atzin tüj que nban ri circuncisión cheke richin nkucolotüj. Man riq'uin tüj c'a ri quere' nkach'üc kacolonic. Pa ruq'uexel ri' roj riq'uin quicot nkabij que xkatakej yan ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y chuka' c'o chic ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima, ri nkuruto' chuya'ic ruk'ij ri Dios. Y romari' chuvüch ri Dios ja roj ri banun ri ketzij circuncisión cheke.
PHI 3:4 Pero si ta roma ri utz ri kabanalun pa kac'aslen, roma ta ri' nkutiquer nkach'üc kacolonic, yin nquicolotüj ta chuka'. Roma ri nuc'aslen yin más utz que chuvüch ri quic'aslen ri nyebin que nyecolotüj roma ri utz quic'aslen.
PHI 3:5 Roma yin jun semana quinalüx tok xban ri circuncisión chuve. Yin, jun chuka' israelita ri ruxquin rumam can ri Benjamín, jun más nim ruk'ij chiquicojol ri kaxquin-kamama' can roj israelitas. Ri nte-nata' ye hebreos. Xinoc jun fariseo. Y xaxe ri ntoc fariseo ri más nutij ruk'ij nbün ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
PHI 3:6 Riq'uin c'a ronojel vánima xintzeklebej ri nquitakej ri nuvinak israelitas, roma riq'uin ronojel vitzel xinbün cheque ri quitaken ri Jesucristo que xquitij pokonül, roma xinnuc que quiri' nrajo' ri Dios que ninbün. Xinnuc que choj vi ri nuc'aslen, roma xintij-vi nuk'ij ninbün ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
PHI 3:7 Ronojel ri' jabel c'a ye utz chinuvüch yin. Pero xapon c'a ri k'ij tok xk'ax chuve que man nuc'ün tüj pe colonic chuve y romari' xinya' can, richin xintakej ri Cristo.
PHI 3:8 Ronojel ri xinya' vánima riq'uin, xinya' can. Manak chic c'a cakalen chuve yin. Quiri' xinbün roma xinvetamaj ruvüch ri Vajaf Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Roma ri Cristo xinya' can ronojel. Xentorij can, cachi'el nban chin ri k'ayis. Quiri' xinbün roma ninjo' que ri Cristo ntoc-vi vichin.
PHI 3:9 Quiri' xinbün roma ninjo' que jun ninbün riq'uin rija'. Ninjo' que man jun tüj numac nk'alajin chuvüch ri Dios. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man ninya' tüj chic vánima riq'uin. Vetaman que man nquitiquer tüj ninbün ronojel ri nbij chupan ri ley ri'. Vocomi xintakej c'a ri Cristo, y romari' ri Dios xbün chuve que man jun numac nk'alajin chuvüch rija'. Y quiri' nbün cheque conojel ri nyetaken ri Cristo.
PHI 3:10 Ninjo-vi c'a ninvetamaj jabel ruvüch ri Cristo y nsamüj ta ri ruchuk'a' ri Dios pa nuc'aslen yin, cachi'el ri uchuk'a' tok xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki'. Ninjo' nintij pokonül roma rubi' ri Dios, cachi'el ri pokonül ri xutij ri Cristo. Ninjo' c'a ninc'ut que yin cachi'el ta xincom riq'uin ri Cristo chuvüch ri cruz. Y jari' ninjo' ninbün.
PHI 3:11 Nintij c'a nuk'ij, roma ninjo' nquic'astüj-e chiquicojol ri caminaki' y nquibec'uje' chila' chicaj riq'uin ri Dios.
PHI 3:12 Yin man ninbün tüj c'a que ta vilon chic ronojel ri c'o riq'uin ri Cristo. Ni man ninbün tüj chuka' que ta tz'aküt chic ri nuc'aslen. Man quiri' tüj. Xa c'ateri' c'a nintij nuk'ij richin que nye'oc vichin ronojel ri yec'o riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Jari' ri xrajo' chuve tok yin xinoc richin rija'.
PHI 3:13 Hermanos, man ninbij tüj c'a que ye vichin ta chic ronojel ri yec'o riq'uin ri Cristo, pero nquinajin chutijic nuk'ij chiquij. Xaxe chic ri' ri ninnuc y man nyec'atzin tüj chic chuve ri xec'o yan can.
PHI 3:14 Nintij-vi nuk'ij chirij ri yec'o-apu chinuvüch, roma ninjo' que ntoc vichin yin ri lok'olüj sipanic. Y roma c'a ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, tok ri Dios xinroyoj yin, roma nrajo' que nquibe chila' chicaj y nrajo' que ntoc vichin yin ri lok'olüj sipanic.
PHI 3:15 Ronojel c'a ri xinbij chive, quiri' ta ri nkanuc konojel ri kayo'on chic kánima riq'uin ri Dios. Pero ri Dios chuka' nuk'alajrisaj c'a chikavüch tok c'o ba' ri man ja tüj ri nkanuc.
PHI 3:16 Pero ape' na ta c'a nkujapon-vi riq'uin ri kanojibül, ri c'uluman que nkabün ja ta ri nrajo' ri Dios. Junan ta c'a ri bey ri nkatz'om-e konojel.
PHI 3:17 Hermanos, tibana' c'a ri cachi'el nitz'et viq'uin yin, y tibana' ri nitz'eta' quiq'uin ri ch'aka chic, ri nquibün chuka' ri cachi'el ninbün yin y ri ye vachibil.
PHI 3:18 Roma ye q'uiy ri nye'etzelan richin ri Cristo y man nquinimaj tüj que xaxe riq'uin ri rucamic chuvüch ri cruz nkucolotüj. Jari' ri ye nuc'uxla'aj-e chive q'uiy mul. Y vocomi riq'uin chuka' ok'ej nyenc'uxla'aj-e chive.
PHI 3:19 Y pa ruq'uisbül k'ij, rije' pa k'ak' c'a nyebeka-vi. Xaxe ri ntij nquinuc. Juis itzel ri quic'aslen quic'uan y man nyeq'uix tüj. Chiquivüch rije' jabel utz ri nquibün. Benük c'a ri cánima chirij ri cosas richin ri ruch'ulef.
PHI 3:20 Jac'a roj roj richin chic que nkubec'uje' chila' chicaj. Y chila' c'o-vi ri Colonel y Ajaf Jesucristo, y xaxe chic koyoben ri k'ij tok npu'u chikac'amic.
PHI 3:21 Ri ch'aculaj c'a ri kac'uan vocomi, c'ayuf ri nuc'ulachila', pero rija' nujül-e y nkutoc c'a cachi'el rija' ri c'o ruk'ij. Quiri' nbün kiq'uin roma juis nim ri uchuk'a' ri c'o riq'uin, y ja uchuk'a' ri' ri nucusaj richin que nc'uje' ronojel pa ruk'a'.
PHI 4:1 Romari' hermanos, tiya' c'a ivánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Yin juis nyixinjo' y ninrayij chuka' que nkatz'et ta ki' jun bey chic. Rix juis quicot ri ic'amon-pe chuve roma ja riq'uin ri ic'aslen rix nk'alajin que c'o xuc'ün-pe ri samaj xinbün chi'icojol. Ja rix ri nu-premio.
PHI 4:2 Ninc'utuj favor cheque ri hermana Evodia y ri hermana Síntique que junan quivüch tiquibana', roma quitaken chic ri Ajaf.
PHI 4:3 Y rat samajel junan viq'uin yin, ri ratc'o-vi chupan ri samaj richin ri Dios, ninc'utuj c'a favor chave richin que que'ato' ri ca'i' hermanas ri', roma rije' quitijon quik'ij chuka' chupan ri rusamaj ri Dios. Xenvachibilaj-vi chuk'alajrisasic ri utzilüj tzij richin colonic. Junan xesamüj viq'uin, ye cachibilan ri hermano Clemente y ch'aka chic hermanos. C'o chic c'a ri quibi' chila' chicaj, tz'iban chic chupan ri vuj richin c'aslen.
PHI 4:4 Chi jumul c'a tiquicot ri ivánima riq'uin ri Ajaf. Tiquicot c'a ri ivánima chi jumul.
PHI 4:5 Ri ic'aslen utzilüj c'o ta utz nuc'ut chiquivüch conojel ri vinük. Ri Ajaf man nq'uiyilüj tüj chic ri ru-tiempo chin nobos chic.
PHI 4:6 Man titz'om pena chirij achique na, xa tiya' pa ruk'a' ri Dios y tic'utuj chin ri nc'atzin chive, y chuka' man timestaj nyixmatioxin.
PHI 4:7 Si quiri' nibün, ri uxlanen ri npu'u riq'uin ri Dios xtic'uje' pan ivánima y ri uxlanen ri' xtuchajij ri ivánima y xquixruto' chuvüch ri nojibül ri nyepu'u iviq'uin. Quiri' xtubün chive roma jun ibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri uxlanen ri' man nk'ax ta vi cheke jabel, roma juis nim ri samaj nbün.
PHI 4:8 Hermanos, pa ruq'uisbül ninjo' c'a ninbij-e chive que ri c'uluman que nibün y ninuc, ja ri ketzij, ri c'o ruk'ij, ri choj, ri ch'ajch'oj, ri jabel, ri c'o utz rutzijol, ri utz vi, y ri nka' chuvüch ri Dios. Jari' ri tinucu'.
PHI 4:9 Ja ri xivetamaj, ri xic'ul, ri xivac'axaj y ri xitz'et viq'uin, jari' ri tibana'. Y ri Dios ri nyo'on ri uxlanen, nc'uje-vi iviq'uin.
PHI 4:10 Juis c'a nquicot vánima y nquimatioxin chin ri Ajaf ivoma. Cala' chic ri', ri man jun chic to'onic ri itakon-pe chuve y xa c'are' chic ri xinic'uxla'aj-pe. Y ri' man roma tüj c'a ri xinimestaj yan, man quiri' tüj, xa roma ri man jani rix ntiquer tüj.
PHI 4:11 Y re' man ninbij tüj c'a roma ta ri c'o nc'atzin chuve. Man quiri' tüj. Roma yin xa xuc'ulij yan chuve si c'o nincusaj, utz, y si man jun nincusaj, utz chuka' chuve yin.
PHI 4:12 Vetaman c'a nquic'ase' riq'uin meba'il y vetaman nquic'ase' riq'uin beyomül. Q'uiy yan c'a xinvetamaj y nquiquicot riq'uin ri achique ninvil, si ninvil q'uiy nuvay o si xa manak, si c'o q'uiy viq'uin o si xa c'a c'o na nc'atzin chuve.
PHI 4:13 Ja ri Cristo nyo'on vuchuk'a' richin nquitiquer ninbün ronojel.
PHI 4:14 Man riq'uin tüj ri', rix utz ri xibün que xijoyovaj-pe nuvüch y xina' ri pokonül yinc'o-vi.
PHI 4:15 Yin ninnuc que rix aj-Filipos c'a nka-pe na chi'ic'u'x tok yin nuc'uan-apu ri utzilüj tzij richin colonic chive, pa nabey. Y tok xinel-e chiri' iviq'uin, tok xinya' can ri ruch'ulef Macedonia, rix xitük c'a jun to'onic chuve. Y ri ch'aka chic hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit man xinquic'uxla'aj tüj.
PHI 4:16 Yinc'o c'a na pa tinamit Tesalónica tok ja yan ri' xintz'om ruc'ulic ri to'onic ivichin rix. Man xaxe tüj c'a jun bey xinc'ul ri to'onic tok xinc'uje' chiri'.
PHI 4:17 Y ri xinic'uxla'aj-pe, nquicot vi ri vánima romari', pero man roma tüj c'a que c'o ri xitük-pe chuve, man quiri' tüj. Ri vánima nquicot roma vetaman que ri to'onic ri' c'o c'a chuka' nuc'ün-pe chive rix.
PHI 4:18 Vocomi ronojel chic c'a c'o viq'uin, riq'uin ri xitük-pe rix tok xpu'u ri hermano Epafrodito chuya'ic. Man jun chic c'a ninjo', roma q'uiy ri xinc'ul. Ri sipanic re' nka-vi c'a chuvüch ri Dios, y nkutiquer nkabij que chin ri Dios xiya-vi, y rija' xuc'ul.
PHI 4:19 Roma ri ito'onic ri', ri ka-Dios ri c'o-vi ruk'ij y juis rubeyomal, nuya' c'a chive rix ri jun jun ibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, nuya' c'a ronojel ri nc'atzin chive.
PHI 4:20 Ri Katata' Dios c'o-vi c'a ruk'ij richin jumul. Quiri' c'a.
PHI 4:21 Y tiya' c'a saludos cheque conojel ri hermanos ri jun chuka' quibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Ri hermanos ri yec'o viq'uin nquitük chuka' e saludos chive.
PHI 4:22 Quiri' chuka' ri hermanos ri ye rusamajela' ri rey César nquitük-e saludos chive.
PHI 4:23 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
COL 1:1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Yin vachibilan c'a ri hermano Timoteo,
COL 1:2 tok nintz'ibaj-e ri carta re' chive rix hermanos ri rixc'o pa tinamit Colosas, ri iyo'on ivánima riq'uin ri Cristo y jun ibanun riq'uin. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' ta pa tak ivánima chi'ivonojel.
COL 1:3 Chi jumul nkabün orar ivoma rix, y nkamatioxij chin ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo.
COL 1:4 Nkamatioxij ivoma roma kac'axan que iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios y nye'ijo' conojel ri quitaken-vi rija'.
COL 1:5 Quiri' ri nibün rix, roma ivoyoben ri utz ri yacon chila' chicaj. Y ri utz ri' xivetamaj que c'o, tok xivac'axaj ri utzilüj tzij richin colonic. Y ketzij vi ri tzij ri xivetamaj.
COL 1:6 Y tok xivac'axaj ri tzij ri' y ketzij xk'ax chive ri rutzij ri Dios, rix q'uiy c'a ri xixtaken. Y ri tzij ri' xapon c'a pa ronojel tinamit. Ye q'uiy vi c'a vinük ri ye takeyon y rije' nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachi'el xixc'ulachij rix.
COL 1:7 Y riq'uin c'a ri hermano Epafras xivac'axaj-vi ri rutzij ri Dios. Rija' jun samajel ri kachibil roj, y juis c'a nkajo'. Rija' jabel vi nsamüj pa rusamaj ri Cristo chiri' chi'icojol rix.
COL 1:8 Y tok rija' xpu'u kiq'uin, xutzijoj cheke que rix juis vi nyixjo'on, roma c'o ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin.
COL 1:9 Y roma ri xkac'axaj chupan ri k'ij tok xka-pe ri hermano, chi jumul c'a kabanun-pe orar ivoma. Nkac'utuj chin ri Dios que nbün ta chive que ta jabel xtivetamaj ri rurayibül ri Dios, y ri Lok'olüj Espíritu nuya' ta chuka' ronojel na'oj y etamabül chive.
COL 1:10 Quiri' nkac'utuj chin ri Dios, roma nkajo' que rix chi jumul tic'uaj jun c'aslen utz, ri c'uluman que nic'uaj roma itaken chic ri Ajaf Jesucristo. Que rix chi jumul ta c'a nic'uaj jun c'aslen ri nka' chuvüch rija'. Nic'uaj ta utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' ye q'uiy ta ch'aka chic vinük ri nyetaken ta ri rutzij ri Dios. Nibanala' ta ronojel ri utz, y nivetamaj ta más utz achique ri Dios.
COL 1:11 Nkajo' c'a que ri Dios nuya' ta juis uchuk'a' chive, roma ri ruk'ij rija' juis nim ruchuk'a'. Ri uchuk'a' ri' nc'atzin chive richin nc'uje' ronojel coch'onic y quicot iviq'uin.
COL 1:12 Nkajo' que quixmatioxin chin ri Katata' Dios, roma ri rubanun cheke konojel que c'uluman richin nkichinaj ri c'o chila' chicaj. Junan c'a nkujichinan quiq'uin ri ch'aka chic lok'olüj tak ralc'ual ri Dios, chiri' chupan ri sük.
COL 1:13 Ri Katata' Dios xojrucol yan chuka' pa ruk'a' ri k'eku'n y xojruya' pa ruk'a' ri Ruc'ajol. Ri Katata' Dios juis nrajo' ri Ruc'ajol.
COL 1:14 Ri Ruc'ajol ri Dios xcom koma roj y xbiyin ri ruquiq'uel, y romari' roj colotajnük y cuyutajnük chic ri kamac.
COL 1:15 Ri Dios man tz'etetül tüj, pero xa ntz'etetüj-vi c'a riq'uin ri Ruc'ajol, roma ri Ruc'ajol, xa ja Dios vi chuka'. Y ri Dios pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi richin que xerubün ronojel cosas. Y romari' ja ri Ruc'ajol ri nabey y más nim chuvüch ronojel ri xerubün, ronojel ri c'o chila' chicaj y ri yec'o chere' chuvüch ri ruch'ulef. Ronojel ri' roma c'a rija' tok yec'o. Ri ye tz'etetül y ri man ye tz'etetül tüj, stape' (aunque) ta ye ángeles, ye autoridades, nimak' quik'ij y c'o uchuk'a' pa quik'a' conojel c'a roma rija' tok yec'o, y richin que nquiya' ruk'ij tok xerubün.
COL 1:17 Ronojel ja rija' ri xbanun, roma c'o-pe pa nabey, y ja rija' ri uc'uayon quichin.
COL 1:18 Ja rija' ri jolon ri c'o pa kavi' roj ri kataken, ri nbix iglesia cheke y roj c'unük ruch'acul. Ja rija' ri nabey ri xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', y romari' nuya' c'aslen. Y romari' ja rija' ri nabey, chuvüch ronojel.
COL 1:19 Ja vi c'a ri' ri rurayibül ri Dios, que ri Ruc'ajol junan riq'uin rija'. Ri Ruc'ajol, Dios c'a chuka'.
COL 1:20 Y tok ri Ruc'ajol xcom chuvüch ri cruz y xbiyin ri ruquiq'uel, rija' xujük ri bey chiquivüch conojel, chiquivüch ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef y chiquivüch chuka' ri yec'o chicaj. Ja vi c'a ri' ri rurayibül ri Dios, que conojel junan ta quivüch riq'uin y ntel ta c'a ri c'o chiquicojol roma ri samaj ri xbün ri Ruc'ajol tok xcom.
COL 1:21 Y tok banun can rix nüj riq'uin ri Dios. Roma riq'uin ri itzel tak nojibül y ri itzel tak ri xixbanun ri xec'uje' iviq'uin, xk'alajin que xivetzelaj-vi ri Dios. Jac'a vocomi rix junan chic ivüch riq'uin ri Dios, roma xicanoj-vi c'a ri bey ri xujük chivüch.
COL 1:22 Jari' ri samaj ri xbün ri Ruc'ajol ri Dios tok xpu'u chuvüch ri ruch'ulef. Xoc-vi c'a vinük cachi'el roj y xcom chuvüch ri cruz. Richin que rix ch'ajch'oj ic'aslen, manak imac y man jun itzel ntz'etetüj chivij tok nyixruya' chuvüch ri Dios.
COL 1:23 Pero nc'atzinej que niya-vi ivánima riq'uin ri Dios y man jun bey tiya' can. Tiya' ivánima chi jumul riq'uin. Man quixsilon-e c'a. Nc'atzinej que riq'uin ronojel ivánima nivoyobej-apu ri utz ri nbij chupan ri utzilüj tzij richin colonic. Rix jabel vi ivetaman ri tzij ri', y ja chuka' ri' ri xapon chic quiq'uin ri ch'aka chic vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Y richin que ntzijos ri utzilüj tzij ri', ri Dios xbün chuve yin Pablo que xinoc rusamajel.
COL 1:24 Ivoma rix yin nintij pokonül vocomi. Pero man nquibison tüj. Xa nquiquicot. Yin riq'uin ri pokonül nintij, nintz'akatisaj ri c'a nrajo' na chi ri pokonül ri nc'atzin que ninc'usaj, cachi'el ri xuc'usaj ri Cristo. Pokonül ri ninc'usaj roma ri nbix iglesia chin. Y ri iglesia ja roj ri kataken y roj ruch'acul ri Cristo.
COL 1:25 Y yin xinoc c'a samajel richin ri iglesia ri', y ri samaj ri xuya' ri Dios chuve yin ja vi ri chiquicojol ri man ye israelitas tüj, cachi'el rix. Y rija' nrajo' c'a que tz'aküt ta ri rutzij ri ninya' chivüch.
COL 1:26 Ri rutzij c'a ri Dios man katz k'alajrisan ta pe jabel cheque ri vinük, chupan ri tiempo ri c'unük can. Xa c'a ja vocomi ri xk'alajrisüs jabel cheke roj ri kataken-vi ri Dios.
COL 1:27 Ri Dios nrajo-vi c'a nuc'ut chikavüch roj israelitas, que rija' jabel vi utz ri runojibül pan ivi' rix chuka' ri man rix israelitas tüj. Xa c'ate ba' tuk'alajrisaj que ri Cristo nc'uje' c'a chuka' pa tak ivánima rix. Y roma c'o chic ri Cristo pa tak ivánima, ivoyoben c'a ri k'ij tok nyixbec'uje' riq'uin rija' ape' c'o ruk'ij, y jabel nye'ibana' riq'uin.
COL 1:28 Roj ja ri Cristo ri nkak'alajrisaj. Nkabij cheque conojel que tiquiya' can ri mac, y riq'uin ronojel etamabül nyekatijoj conojel. Quiri' nkabün roma nkajo' que tz'aküt ta ri quic'aslen conojel ri nquitakej ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
COL 1:29 Yin juis nintij nuk'ij que ntz'aküt ta ri quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve. Ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve jari' ri nyo'on vuchuk'a' chubanic ri samaj. Y ri uchuk'a' ri' juis nim vi.
COL 2:1 Ronojel ri' ninbij c'a chive roma ninjo' que rix nivetamaj que rixc'o-vi pa vánima y juis c'a ninbün orar ivoma. Y quiri' chuka' ninbün coma ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea y coma conojel ri hermanos ri man jun bey quitz'eton tüj nuvüch.
COL 2:2 Ninjo' c'a que cukul ta ic'u'x chi'ivonojel y que junan ta ivüch roma ri nijola-ivi'. Ninjo' que tz'aküt ta ri etamabül ri nc'uje' iviq'uin, richin que tivetamaj ri xa c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Katata' Dios pari' ri Cristo.
COL 2:3 Riq'uin ri Cristo nilitüj-vi ronojel ri utzilüj tak etamabül y na'oj.
COL 2:4 Y ronojel ri' xinbij c'a chive roma yin ninjo' que man nyixch'acatüj pa quik'a' ri nye'ucusan jabel tak tzij xaxe richin nyixtzak pa quik'a'.
COL 2:5 Y stape' (aunque) man yinc'o tüj apu iviq'uin, que ta yin pa'ül-apu pan inic'ajal, ri vánima yin c'o-vi-apu iviq'uin. Juis nquiquicot roma vetaman que riq'uin ruchojmil rix benük y iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Cristo.
COL 2:6 Ic'ulun chic ri Ajaf Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y romari' nc'atzinej que tic'uaj jun c'aslen utz, ri c'uluman que nic'uaj roma jun ibanun riq'uin rija'.
COL 2:7 Rix tiquil c'a riq'uin ri Cristo, y chiri' rix paban-vi-pe cachi'el npabüx jun jay pari' ri ruxe'. Iyo'on ta ivánima riq'uin, cachi'el c'a ri xivetamaj tok xic'ul ri tijonic ri'. Y chi jumul c'a ta chuka' nc'uje' matioxinic pa tak ivánima.
COL 2:8 Tichajij c'a ivi' richin que man nyixch'acatüj pa quik'a' ri vinük ri xa jun yan chic tijonic quic'uan, tijonic ri jabel oc nyek'alajin, pero xa quiq'uin c'a vinük ye petenük-vi y man jun utz nquic'ün-pe tijonic ri xa aj-ruch'ulef y man ye tz'aküt tüj, tijonic ri xa man riq'uin tüj Cristo ye petenük-vi. Ri tijonic ri' man ye ketzij tüj.
COL 2:9 Roma ri Cristo Dios vi. Y quiri' xk'alajin tok xoc vinük y xc'uje-pe chere' chuvüch ri ruch'ulef.
COL 2:10 Rix c'o chic ri Cristo pa tak ivánima. Y xaxe c'a rija' ri ntz'akatisan ri ic'aslen. Y xa chuxe' c'a rutzij rija' yec'o-vi ri ángeles y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Ja ri Cristo ri c'uluman que nkaya' ruk'ij.
COL 2:11 Rix ri c'o ri Cristo pa tak ivánima, banun chic ri circuncisión chive, pero ri circuncisión ri' man junan tüj riq'uin ri nquibün-ka ri vinük riq'uin ri quik'a', ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'acul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. Ri circuncisión ri xbün ri Cristo chive ja ri xrelesaj ri itzel tak rayibül ri yec'o pa tak ivánima, ri nbanun chive que nyixmacun.
COL 2:12 Tok xixban c'a bautizar, jari' tok cachi'el xixmukutüj junan riq'uin ri Cristo, y jari' chuka' cachi'el c'a xixc'astüj-e junan riq'uin. Xiya-vi c'a ivánima riq'uin ri Dios, roma ivetaman que ja rija' ri xc'ason richin ri Cristo chiquicojol ri caminaki'. Romari' xivil-vi c'a ri ic'aslen riq'uin.
COL 2:13 Y tok rubanun can, xa rix camnük chupan ri imac, y xibün ri itzel tak irayibül. Man banun tüj c'a ri circuncisión chive roma ri Cristo. Jac'a vocomi cuyutajnük chic ri imac y riq'uin ri' ri Dios xbün chive que junan xixc'astüj riq'uin ri Cristo.
COL 2:14 Tok rubanun can, konojel roj koyoben chic c'a que nka-pe castigo pa kavi', roma man xojtiquer tüj xkabün ronojel ri nbij chupan ri ley richin ri Dios. Quiri' vi c'a nbij ri ley chikij. Jac'a ri Dios xojrucol chuvüch ri castigo ri'. Quiri' xbün roma ri Cristo xbajix chuvüch ri cruz koma roj.
COL 2:15 Y riq'uin ri' xk'alajin que ri Cristo c'o más ruchuk'a' que chiquivüch ri itzel tak espíritus ri c'o jalajoj uchuk'a' pa quik'a'. Y xk'alajin que xukasaj quik'ij. Rije' xe'oc c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij ri Cristo.
COL 2:16 Roma xic'ul ri icolonic riq'uin ri Cristo, man jun c'a tich'o chivij rix, roma ri nic'ux o roma ri nitij. Man jun tich'o chivij roma man nichajij tüj ri k'ij tok nalüx ri ic', y ri k'ij richin uxlanen y ch'aka chic nimak'ij.
COL 2:17 Roma ronojel ri' xec'atzin-vi c'a, roma riq'uin ri' xketamaj c'a ri achique rubanic ri Cristo. Ye rok'omal rija' ri xec'uje' kiq'uin. Jac'a vocomi, ja chic c'a rija' ri c'o kiq'uin y man nc'atzin tüj chic c'a ri rok'omal.
COL 2:18 Rix xa c'o chic c'a que nic'ul ri lok'olüj sipanic ri c'o chila' chicaj, pero man c'a quixch'acatüj pa quik'a' ri vinük ri nyebin que conojel vinük nc'atzinej que nquich'utinirsaj-qui' y nc'atzinej chuka' que nquiya' quik'ij ri ángeles. Ri vinük ri nyebin quiri', nquibij que q'uiy quetaman chiquij ri xa man ye tz'etetül tüj, pero xa man quiri' tüj. Rije' stape' (aunque) man ye nimak' tüj, nquina' que juis ye nimak'. Ja nojibül ri' ri ye quic'uan roma ri itzel tak rayibül ri yec'o quiq'uin.
COL 2:19 Rije' quiri' quibanun pa ruk'a' ri itzel tak quirayibül, xa man yec'o tüj apu riq'uin ri Cristo richin que jabel ta quic'uan-qui' chiri'. Roma ja ri Cristo ri jolon, ja rija' ri c'o pa kavi' konojel ri kataken chic. Ja rija' nbanun cheke que nkuq'uiy roj ri roj c'unük ruch'acul. Nbün cheke que junan kavüch konojel. Nbün cheke que nkuq'uiy, cachi'el ri nrajo' ri Dios que nkabün. Xa cachi'el vi c'a ri ruch'acul jun vinük, jabel quitunun-qui' y quitz'amalon-qui' roma ri riboch'il.
COL 2:20 Rix cachi'el xixcom riq'uin ri Cristo tok rija' xcom, y romari' rix camnük chic chuvüch ri tijonic ri ye richin ri ruch'ulef ri xa man ye tz'aküt tüj. Si quiri' ibanun, ¿achique roma itz'amon nitakej ri tijonic ri? ¿Achique roma tok rix nibün ri nquibij ri vinük ri xa man ja tüj ri ketzij tijonic quic'uan?
COL 2:21 Cachi'el ri nquibij chive que man tic'ün la', man tic'ux re', ni man titz'om la jun chic la', nquibij chive.
COL 2:22 Ronojel ri tzij quiri' xa quinojibül y quitijonic c'a vinük. Roma pari' ri nyec'ux, ketaman que ja vi c'a ri Dios ye yo'on can richin nyec'ux. Richin que nyeq'uis tok yec'o. Man xajan tüj c'a ncatz'om, nac'ün o nac'ux.
COL 2:23 Ri ye uc'uayon ri tijonic ri' nk'alajin que c'o q'uiy etamabül quiq'uin y xa man quiri' tüj, xa man jun quetaman. Nquibij que nc'atzin que nkaya' quik'ij ángeles y ch'aka chic. Nquibij que tikach'utinirsaj-ki' y tikaya-ki' pa pokonül. Pero ronojel ri' man jun utz nuc'ün-pe, roma man nuya' tüj kuchuk'a' richin nkuch'acon ta chirij ri itzel tak karayibül.
COL 3:1 Romari', si rix xixc'astüj junan riq'uin ri Cristo tok rija' xc'astüj, chi jumul c'a tinucu' ri c'o chila' chicaj, ri ape' c'o-vi ri Cristo, tz'uyul pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios.
COL 3:2 Ja vi c'a ri c'o chila' chicaj ri tinucu' y man ja tüj ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
COL 3:3 Quiri' ri ninbij chive roma cachi'el xixcom yan chuvüch ri nojibül richin ri ruch'ulef, y c'o chic ic'aslen riq'uin ri Cristo. K'alüj que quiri', roma jun ibanun riq'uin ri Cristo, y chuka' jun ibanun riq'uin ri Dios roma ri Cristo.
COL 3:4 Y roma vi c'a ri Cristo tok c'o kac'aslen. Y ri' nk'alajin tok npu'u jun bey chic rija', tok roj junan nkubec'uje' riq'uin tok nka-pe rija' y roj chuka' c'o kak'ij chupan ri k'ij ri'. Rija' c'o-vi c'a ruk'ij.
COL 3:5 Romari', man c'a tibün ri itzel ri nirayij rix, ri xa richin ri ruch'ulef. Xa ticamsaj ri itzel tak rayinic ri'. Ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin nyemacun. Man titz'ilobisaj-ivi' pa tak mac. Man tiya' k'ij chin ri itzel tak irayibül. Xa tiya' can ri rayinic ri'. Man tirayij chic que iviq'uin ta rix c'o ronojel ri nirayij. Roma ri quiri' itzel vi. Roma si nibün quiri', nibün cachi'el Dios chin.
COL 3:6 Y xa roma c'a quiri' ri nyequibanala' ri vinük ri man nquitakej tüj rutzij ri Dios, roma c'a ri' tok nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quivi'.
COL 3:7 Tok rubanun can, quiri' vi c'a ri xe'ibanala' rix tok c'a rixc'o-vi chupan.
COL 3:8 Jac'a vocomi xcanaj yan can ronojel. Man quetique' chic c'a chuka' oyoval pa tak ivánima, ni man chuka' que'ibanala' ri man c'uluman tüj roma ri ivoyoval. Man tirayij chic c'a nibün itzel cheque ri ch'aka chic, y man tibij chic itzel tak tzij chiquij. Man tibij chic tzij ri man ye c'uluman tüj.
COL 3:9 Man titz'ucula' chic tzij. Xa iyo'on chic can ri itzel c'aslen ri xic'uaj.
COL 3:10 Vocomi jun c'ac'a' c'aslen ic'uan. Ja ri Dios ri xyo'on ri c'ac'a' c'aslen chive. Y rija' nbün c'a chin ri c'ac'a' ic'aslen que nq'uiy y nyixoc más cachi'el rija'. Quiri' nbün chive roma nrajo' que jabel nivetamaj ruvüch rija'.
COL 3:11 Y roma c'o ri c'ac'a' kac'aslen, man jun nbün cheke si roj israelitas o man roj israelitas tüj. Man jun nbün cheke si banun ri circuncisión cheke, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, o xa man banun tüj. Man jun nbün cheke si c'o ba' kak'ij o xa manak. Man jun nbün cheke si roj ximon pa samaj o xa roj libre. Ri nc'atzinej ja ri c'o Cristo pa tak kánima.
COL 3:12 Ri Dios juis nkurujo', xojrucha' y xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen. Roma c'a ri' nc'atzinej que chi jumul nkujoyovan-ki'. Nc'atzin que utz kana'oj quiq'uin conojel, que man nkanimirsaj tüj ki', roj xa tikaya' k'ij cheque ri ch'aka chic achique ri quinojij y nkacoch'on ta.
COL 3:13 Tok c'o jun ri nbanun itzel cheke, tikacoch'o' y tikacuyu'. Cachi'el xbün ri Cristo que xucuy ri kamac roj, quiri' chuka' nc'atzinej que nkabün quiq'uin ri ch'aka chic. Tikacoch'ola' y tikacuyula' c'a ki'.
COL 3:14 Y ja ri nkajo-ki' ri más nc'atzinej. Roma si nkajo-ki', nbün cheke que junan kavüch quiq'uin conojel.
COL 3:15 Y pa tak kánima nc'atzinej c'a chuka' que tic'uje' ri uxlanen richin ri Dios, y ja ta ri' ri nuc'uan kichin. Roma si c'a ri' tok xojroyoj ri Dios, que man ta jun oyoval chikacojol roma junan ta kavüch quiq'uin conojel ri quitaken chic. Nc'atzinej c'a chuka' que tic'uje' matioxinic pa tak kánima roma ri rubanun koma.
COL 3:16 Nc'atzin chuka' que ri kánima nojnük riq'uin ri rutzij ri Cristo. Riq'uin ronojel etamabül tikatijola-ki' y tikacukubala' kac'u'x chikachibil ki'. Y tikabixaj rubi' ri Ajaf roma ri matioxinic ri c'o pa tak kánima. Quekabixala' c'a salmos, himnos y ch'aka chic bix ri nye'alüx pa tak kánima roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin.
COL 3:17 Ronojel c'a ri nkabün, tikabana' pa rubi' ri Ajaf Jesús. Y ronojel ri nkabij, tikabij pa rubi' rija'. Y chi jumul c'a nkumatioxij chin ri Katata' Dios. Xaxe roma ri Jesús tok nkutiquer nkumatioxin chin ri Dios.
COL 3:18 Rix c'a ixoki', titakej quitzij ri ivachijlal, roma quiri' c'uluman que nibün roma itaken chic ri Ajaf Dios.
COL 3:19 Y rix achi'a', que'ijo' ri ivixjaylal, y man tibanala' oyoval quiq'uin, xa quixoc c'a utz tak achijlonela'.
COL 3:20 Rix ac'uala', chi jumul titakej quitzij ri ite-itata', roma jari' ri nka' chuvüch ri Ajaf Dios que nibün.
COL 3:21 Y rix te'ej-tata'aj, man tiyüc coyoval ri ivalc'ual. Man utz tüj c'a ri nibün si nc'o ruvi' nibün cheque, y romari' nsatz quic'u'x.
COL 3:22 Rix samajela', chi jumul titakej quitzij ri i-patrón. Man tibün c'a que xaxe tok yec'o-apu ri i-patrón iviq'uin tok nyixtaken-vi tzij, xaxe richin quixnimüx que rix utz tak samajela'. Nc'atzinej que riq'uin ronojel ivánima tibana' ri quisamaj, roma nijo' ri Dios y ja rija' ri niya' ruk'ij tok quiri' nibün.
COL 3:23 Achique na c'a ri nibün, riq'uin c'a ronojel ivánima tibana'. Cachi'el xa ta ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri nibün y man quichin tüj ri vinük.
COL 3:24 Y ri Ajaf Jesucristo nuya' c'a ri lok'olüj sipanic chive roma ja rija' ri nisamajij. Iyo'on-vi c'a pa nabey y romari' nyixichinan chila' chicaj.
COL 3:25 Jac'a ri nyebanun itzel, nquic'ul rutojic roma ri itzel nquibün. Roma ri Dios man nutz'et tüj ri vinük si c'o ruk'ij o manak, ri nutz'et rija' ja ri nbanun.
COL 4:1 Rix patrones, xe c'a ri utz y ri choj tibana' quiq'uin ri isamajela', roma tika-pe chi'ic'u'x que rix chuka' c'o jun Ivajaf chila' chicaj.
COL 4:2 Chi jumul c'a tibana' orar, y c'üs ta ri inojibül tok nibün orar. Chi jumul c'a tic'uje' matioxinic iviq'uin.
COL 4:3 Y tibana' orar koma roj chuka', que ri Dios nujük ta jun puerta más cheke richin que nkatzijoj ri c'a ba' tuk'alajrisaj, que roma ri Cristo tok nkucolotüj. Y chutzijosic c'a ri' tok xinoc pa cárcel.
COL 4:4 Tic'utuj c'a chin ri Dios que jabel ta rubixic ninbün tok nintzijoj ri xuk'alajrisaj ri Dios, cachi'el ta ri c'uluman que ninbün.
COL 4:5 Y rix tivetamaj c'a nyixbiyin chiquicojol ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo. Jabel ta ri nibün y nibij cheque ri vinük. Man tiya' k'ij que choj nc'o ri tiempo.
COL 4:6 Ronojel ta ri nibij c'o ta utz riq'uin. Cachi'el ta c'o atz'an riq'uin ri itzij richin c'o ruqui'il. Tibana' c'a quiri', richin que xe ta c'a ri c'uluman ri nibij cheque conojel ri c'o nquic'utuj chive.
COL 4:7 Ri hermano Tíquico nyerutzijoj c'a chive ri achique nubanun. Rija' jun hermano ri juis ninjo' y nbün-vi c'a ri rusamaj ri Ajaf chi jumul. Vachibil vi c'a chupan ri samaj.
COL 4:8 Y ja rija' ri nintük-e chila' iviq'uin richin nivetamaj achique kabanun y richin nucukuba' ic'u'x.
COL 4:9 Y riq'uin rija' nintük-e chuka' ri hermano Onésimo, ri elenük-pe chila' iviq'uin rix. Ri Onésimo ruyo'on c'a ránima riq'uin ri Dios, y juis ninjo'. Ri ca'i' hermanos re' nquitzijoj c'a chive ronojel ri banatajnük chere'.
COL 4:10 Ri hermano Aristarco, ri c'o viq'uin chere' pa cárcel, nutük-e saludos chive. Y quiri' chuka' ri hermano Marcos nutük-e saludos chive. Ja rija' ri ru-primo ri hermano Bernabé. Y xinbij yan c'a chive que si napon chila' iviq'uin, utz ruc'ulic tibana'.
COL 4:11 Chuka' nutük-e saludos chive ri hermano Jesús, ri nbix chuka' Justo chin. Ri oxi' hermanos re' ye nuvinak israelitas. Junan nkusamüj quiq'uin richin que ye q'uiy ta ri nyetaken richin ri Ajaf Jesús y nye'oc ta pa ruk'a' ri Dios. Man jun chic cheque ri nuvinak ri nsamüj ta viq'uin, xaxe rije', y juis nquicukuba' nuc'u'x.
COL 4:12 Ri hermano Epafras nutük-e saludos chive. Y rix jabel ivetaman ruvüch rija' roma chila' iviq'uin rix petenük-vi, y jun utzilüj rusamajel ri Cristo. Rija' riq'uin ronojel ránima nbün orar ivoma. Chi jumul c'a nuc'utuj chin ri Dios que rix niya' ta ivánima riq'uin ri Dios, que ntz'aküt ta ri ic'aslen y nibün ta ronojel ri nrajo' ri Dios que nibün.
COL 4:13 Yin nintz'et c'a que ri hermano Epafras juis nyixruc'uxla'aj, roma ri nbün ivoma rix y coma chuka' ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea y ri yec'o pa tinamit Hierápolis.
COL 4:14 Y chuka' ri hermano Lucas nutük-e saludos chive. Rija' jun c'a ak'omanel y yin juis ninjo'. Ri hermano Demas nutük-e chuka' saludos chive.
COL 4:15 Y rix tibana' favor tiya' saludos cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea. Y tiya' saludos chin ri hermano Ninfas y cheque conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa racho rija' richin nquiya' ruk'ij ri Dios.
COL 4:16 Y tok rix isiq'uin chic ri carta re' chiquivüch ri hermanos, tibana' c'a que tisiq'uis chuka' chiquivüch ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea. Y quiri' chuka' ri jun chic carta ri ninbün-e cheque rije', ninjo' que rix nisiq'uij chuka'.
COL 4:17 Y tibana' c'a favor tibij chin ri hermano Arquipo que yin juis nquiquicot riq'uin, roma rija' nbün ri samaj ri yo'on chin roma ri Ajaf, y man tutanaba' c'a rubanic ri samaj ri'.
COL 4:18 Yin Pablo nintük c'a e saludos chive. Y titz'eta' c'a ri ruq'uisbül parte chin ri carta re', riq'uin c'a nuk'a' yin xinbün-vi-e chin nk'alajin que ja yin xintz'iban-e chive. Y man timestaj que yinc'o pa cárcel. Ri ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
1TH 1:1 Yin Pablo ye vachibilan ri hermanos Silvano y ri Timoteo, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix hermanos ri rix aj-Tesalónica, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios. Rix ri jun ibanun riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
1TH 1:2 Roj k'ij-k'ij nyixkac'uxla'aj pa tak ka-oración. K'ij-k'ij nkamatioxij chin ri Katata' Dios ivoma.
1TH 1:3 Roma k'ij-k'ij nka-pe chikac'u'x ri samaj nibün rix, roma iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo. Nka-pe chikac'u'x que juis nyixsamüj roma nijo' ri Jesucristo. Y riq'uin coch'onic ivoyoben-apu ri k'ij tok npu'u chic ri Kajaf Jesucristo.
1TH 1:4 Hermanos, roj ketaman que ri Dios nyixrujo', y ketaman chuka' que ri Dios xixrucha' richin xixoc richin rija'.
1TH 1:5 Roma tok xkatzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chive, xa man riq'uin tüj kanojibül roj. Xa riq'uin ri runojibül ri Lok'olüj Espíritu ri xuya' cheke. Y ja ri Lok'olüj Espíritu chuka' xsilon ivánima. Y xk'alajin que ri xkatzijoj chive, rutzij vi ri Dios. Y chuka' xitz'et ri c'aslen xkac'uaj. Roma xkajo' que xinimaj ri utzilüj tzij richin colonic. Y romari' xkachajij-ki', richin utz ri c'aslen ri xkac'uaj chivüch.
1TH 1:6 Y rix jari' ri xitzeklebej, y chuka' xitzeklebej ri Ajaf Jesucristo. Roma tok xinimaj ri rutzij ri Jesús, juis xixetzelüs coma ri vinük ri man quitaken tüj ri rutzij ri Jesús. Pero man riq'uin tüj ri pokonül xixbison. Man quiri' tüj. Roma ja ri Lok'olüj Espíritu xyo'on quicot pan ivánima.
1TH 1:7 Y chanin xetamüx que riq'uin ronojel ivánima itaken ri Jesucristo. Y ri quitaken chuka' ri Jesucristo ri yec'o pa ch'aka chic tinamit chiri' pa ruch'ulef Macedonia, y chuka' ri aj-Acaya cac'axan que rix riq'uin ronojel ivánima itaken ri Jesucristo. Y roma cac'axan que quiri' itaken, jari' ri nbanun cheque que quiri' ri nc'atzin nquibün rije' chuka'.
1TH 1:8 Y man xe tüj chiri' pa ruch'ulef Macedonia y Acaya ac'axan que riq'uin ronojel ivánima itaken ri Dios. Xa ronojel tak ape' ntzijos-vi. Y roma quiri' ntzijos pan ivi', xbe rutzijol rutzij ri Ajaf Dios. Y man nc'atzinej tüj que roj nkutzijon ta que rix riq'uin ronojel ivánima itaken ri Dios.
1TH 1:9 Xa ja ri ch'aka vinük ri nyetzijon que tok xojapon iviq'uin, xojic'ul jabel. Nquitzijola' chuka' que xitakej ri c'aslic Dios, y man xiya' tüj chic quik'ij ri vachbül ri ye banun coma achi'a'. Rix xa xitz'om rubanic ri nrajo' ri ketzij Dios.
1TH 1:10 Y chuka' nquitzijola' que ivoyoben ri k'ij tok ri Jesucristo, ri Ruc'ajol ri Dios, npu'u jun bey chic. Rix ivetaman que rija' xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki' roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y vocomi c'o chila' chicaj. Y chuka' ivetaman que ja rija' ri nkucolon chuvüch ri castigo ri npu'u.
1TH 2:1 Hermanos, rix jabel ivetaman que juis rakalen que xojapon iviq'uin, y xkatzijoj ri rutzij ri Dios chive.
1TH 2:2 Y chuka' ivetaman que tok man jani nkujapon chila' iviq'uin rix, roj xa xkatij yan c'a pokonül y q'uiy yan ri xban cheke chiri' pa tinamit Filipos, pero ri xkac'ulachij chiri' man xbün tüj cheke que xkaxbij ta ki' richin xojapon chila' iviq'uin chuka' rix, richin que xbekabij chive ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Y stape' (aunque) xa juis chuka' xojetzelüs pan itinamit rix. Ri Dios xbün c'a cheke que man xkaxbij tüj ki'.
1TH 2:3 Y ri rutzij ri Dios ri xkabila' chive, pa rubeyal vi. Y man xixkach'üc tüj. Y man xkabila' tüj chuka' ri rutzij ri Dios chive, roma c'o ta jun ri nkajo-apu chive.
1TH 2:4 Xkabila' ri utzilüj tzij richin colonic chive, roma ja ri Dios ri xyo'on ri samaj re' cheke. Quiri' xbün roma rija' retaman que nkajo' nkabün ri nka' chuvüch rija'. Y roma ja rija' ri xyo'on ri samaj re' cheke, roj riq'uin ronojel kánima nkabün ri samaj re'. Roma nkajo' nkabün ri nka' chuvüch rija', stape' (aunque) man nka' tüj chiquivüch ri vinük. Roma ja ri Dios etamayon achique roma nkatzijoj ri rutzij, si utz o xa man utz tüj.
1TH 2:5 Y rija' retaman que tok xkabij ri rutzij chive, man richin tüj xkach'üc tumin. Y rix chuka' ivetaman que man xkacanoj tüj tzij ri jabel ta xka' chivüch richin quiri' xixkach'üc ta rix.
1TH 2:6 Chuka' man xkajo' tüj que rix y ch'aka ta chic vinük xiya' ta kak'ij roj, stape' (aunque) xa utz ta xkabün que rix xiya' ta kak'ij, roma roj apóstoles richin ri Jesucristo. Pero man quiri' tüj xkabün.
1TH 2:7 Roj xa juis xixkajo', cachi'el nbün jun te'ej quiq'uin ri ral, c'o quiq'uin, nyerujo' y jabel chuka' nyerilij.
1TH 2:8 Y quiri' chuka' xkabün chive rix. Juis xixkajo'. Romari' xkabila' chive ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Y man xe tüj ri'. Roma si ta xc'atzin que xojapon chuvüch ri camic chi'ito'ic, xkabün ta. Roma juis xixkajo'.
1TH 2:9 Hermanos, jabel ivetaman que man jun bey xkac'utuj kavay chive. Roj xojsamüj chi pak'ij chi chak'a' richin xkach'üc kavay. Roma man xkajo' tüj xixkaya' pa c'ayuf, tok xojc'uje' iviq'uin chubixic ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic.
1TH 2:10 Ri Dios retaman-vi y rix chuka' nyixtiquer nik'alajrisaj que tok roj xojc'uje' iviq'uin, ri kac'aslen utz vi chuvüch ri Dios. Choj vi ri c'aslen ri xkac'uaj chivüch rix ri itaken chuka' ri Jesucristo. Man jun itzel xilitüj pa kac'aslen.
1TH 2:11 Rix ivetaman que xkabün chive cachi'el nbün jun tata'aj cheque ri ralc'ual. Xkacukuba' ic'u'x chi'ivonojel. Y xkabij chuka' chive que man tiya' can ri Dios.
1TH 2:12 Xkabij c'a chive que choj tic'uaj ri ic'aslen, roma quiri' c'uluman nkabün roj ri roj richin ri Dios. Roma ri Dios xojroyoj richin que nkujoc pa ruk'a', y chupan ri ruk'ij.
1TH 2:13 Roj k'ij-k'ij nkamatioxij chin ri Dios ivoma rix hermanos. Roma tok xkatzijoj ri rutzij ri Dios chive, xic'ul-vi. Y man xibij tüj ka que rutzij vinük. Xa xibij que rutzij vi ri Dios. Y ketzij vi que quiri', y nbün chive rix ri itaken ri Jesucristo que nijül ri ic'aslen.
1TH 2:14 Hermanos, tok rix xban pokonül chive coma ri ivinak, roma itaken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, junan xban chive cachi'el xban cheque ri nuvinak israelitas ri quitaken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit richin ri Judea. Roma rije' chuka' xban pokonül cheque coma ri quivinak, roma quitaken ri Jesucristo.
1TH 2:15 Y ri quivinak rije' jari' xebin que ticamsüs ri Ajaf Jesucristo. Y chuka' ja rije' ri xe'okotan-pe kichin roj. Y chuka' ri israelitas ri xec'uje' ojer can, ye q'uiy achi'a' xequicamsala', achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios. Ri israelitas ri xec'uje' ojer can y ri ye richin ri tiempo re', ye junan. Man nquibün tüj ri nka' chuvüch ri Dios, y nyequetzelaj conojel ri vinük.
1TH 2:16 Roma tok roj xkajo' xkatzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, rije' juis itzel xquina'. Roj xkatzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük man ye israelitas tüj, roma xkajo' que rije' chuka' nyecolotüj ta pe chupan ri quimac. Pero ri israelitas ri man quitaken tüj ri Jesucristo, man xcajo' tüj que xojbe quiq'uin ri man ye israelitas tüj. Q'uiy ri quimac ri israelitas. Y romari' ri Dios ruyo'on chic castigo pa quivi'.
1TH 2:17 Hermanos, roj juis c'a nkubison, roma c'o yan chic ba' tiempo roj elenük-pe iviq'uin. Pero stape' (aunque) man rojc'o tüj apu iviq'uin, k'ik-k'ij nyixkac'uxla'aj, y jabel kajo'on que nkujapon ta iviq'uin,
1TH 2:18 hasta xkabün ruvüch xojbe. Yin ca'i-oxi' mul xinbün ruvüch que xojbe ta, pero ri itzel-vinük xojruk'üt.
1TH 2:19 Roj nkajo-vi nkujapon iviq'uin, roma nquicot kánima que rix itaken ri Jesucristo riq'uin ronojel ivánima. Y romari' riq'uin quicot koyoben ri k'ij tok npu'u ri Kajaf Jesucristo. Roma chupan ri k'ij ri' nquicot ránima ri Jesucristo kiq'uin roj ivoma rix, que c'o xrakalej ri xkatzijoj ri rutzij ri Dios chive.
1TH 2:20 Ivoma vi que rix xquitakej ri Jesús tok roj c'o kak'ij y c'o quicot pa tak kánima.
1TH 3:1 Hermanos, roma juis xixkajo', xapon ri k'ij tok man xkacoch' tüj chic que man ketaman tüj ri achique ibanun. Y romari' xkabij que utz nkucanaj can kayon pa tinamit Atenas.
1TH 3:2 Y xkatük c'a e ri hermano Timoteo richin xixberutz'eta'. Roma rija' jun rusamajel chuka' ri Dios. Rija' nutzijoj ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. Y xkatük c'a e ri hermano Timoteo richin nberuya' más ivuchuk'a' y nbün chuka' chive que niyala' más ivánima riq'uin ri Jesucristo.
1TH 3:3 Man ta nsatz ic'u'x chupan ri pokonül y man ta niya' can ri Jesucristo. Roma rix ivetaman que pa kac'aslen ri kataken ri Jesucristo, c'o pokonül
1TH 3:4 Tika-pe c'a chi'ic'u'x que tok xojc'uje' iviq'uin, xkabij chive que npu'u pokonül pa kac'aslen. Y jabel ivetaman que cachi'el ri xkabij can chive, quiri' vi ri xbanatüj.
1TH 3:5 Y roma ri man xincoch' tüj chic que man vetaman tüj ri achique ibanun, romari' xintük-e ri Timoteo iviq'uin, richin xberetamaj-pe ri achique ibanun, que si c'a iyo'on na ivánima riq'uin ri Jesucristo. Roma xinbij que riq'uin ba' ri itzel-vinük xbün chive que xiya' can ri Jesucristo, y xa man jun xrakalej ri samaj ri xkabün chi'icojol.
1TH 3:6 Pero vocomi nquicot ri kánima roma xkac'axaj yan ri achique ibanun. Roma xtzolij yan pe ri Timoteo. Rija' xbij cheke que iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, y que juis nyixjo'on. Chuka' xbij-pe cheke que c'a nkuka-pe na chi'ic'u'x. Y xbij-pe chuka' que man xe tüj roj ri nkajo' nyixkatz'et. Xa jari' ri irayibül rix chuka' que nkujitz'et.
1TH 3:7 Y romari', hermanos, jabel nkuquicot pa kánima roma xkac'axaj que man iyo'on tüj can ri Jesucristo. Re' juis quicot xuya' cheke roj. Stape' (Aunque) nkutajin chuc'usasic pokonül, y stape' (aunque) nkatij juis pokonül, ri kánima nquicot-ka romari'.
1TH 3:8 Roma rix ketzij iyo'on ivánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, xojalüx jun bey chic xkana' roj tok xkac'axaj.
1TH 3:9 Y roma c'a ri quicot ri niya' rix pa kánima, ¿achique ta chi matioxinic c'uluman que nkaya' chin ri Dios ivoma rix? Juis vi quicot c'o pa kánima y ri ka-Dios nutz'et-vi.
1TH 3:10 Y chuka' chi pak'ij chi chak'a' nkac'utuj chin ri Dios, que nkutiquer ta nkujapon iviq'uin. Richin quiri' nkac'ut ta más chivüch ri rutzij ri Dios ri nc'atzin pan ic'aslen rix ri itaken.
1TH 3:11 Romari' nkajo' que nban ta cheke roma ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo richin nkutiquer ta nkujapon iviq'uin.
1TH 3:12 Hermanos, roj juis nyixkajo'. Y quiri' chuka' nkajo' que tijola-ivi' rix, y que que'ijola' chuka' conojel ri ch'aka chic vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo. Y nkajo' que ri Ajaf Dios nbün ta chive que ri nijola-ivi' ta re' y ri nye'ijola' ta re' conojel ri ch'aka chic vinük man ta xtiq'uis iviq'uin, y nbün ta chive que más ta nyixjo'on.
1TH 3:13 Richin quiri' ta iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, que ch'ajch'oj ta ri ic'aslen chuvüch ri Katata' Dios chi jumul, richin quiri' man jun tüj itzel nyixtajin chubanic tok npu'u jun bey chic ri Kajaf Jesucristo, ye rachibilan-pe conojel ri xetaken-e richin y yec'o chic riq'uin rija'.
1TH 4:1 Hermanos, tok xojc'uje' iviq'uin, xkabij chive achique ri nka' chuvüch ri Dios, y que jari' ri utz nibün. Y vocomi nkac'utuj favor chive que man quixtane' nibün ri utz. Y man xe tüj nkac'utuj favor chive. Pero chuka' nkabij chive que nc'atzinej que nibün más y más ri nka' chuvüch ri Dios, roma quiri' nrajo' ri Ajaf Jesús.
1TH 4:2 Rix jabel ivetaman achique ri xkabij chive, ri nc'atzinej que nibün. Y roj xkabij quiri' chive, roma quiri' bin can roma ri Ajaf Jesucristo.
1TH 4:3 Hermanos, ri Dios nrajo' c'a que rix nijüch ta ivi' chuvüch ronojel ri man utz tüj, que rix achi'a' man que'icanola' ri ixoki' richin que nyixmacun, y rix ixoki' man que'icanola' achi'a' richin que nyixmacun. Xa ch'ajch'oj ta c'a ri ic'aslen.
1TH 4:4 Rix achi'a' chi'ijujunal tivetamaj c'a que man c'uluman tüj nyixc'uje' quiq'uin ri ixoki' ri xa man ye ivixjaylal tüj. Roma ri' mac. Ri Dios nrajo' que xaxe quiq'uin ri ivixjaylal quixc'uje-vi. Richin quiri' ri vinük nquitz'et que ch'ajch'oj ri c'aslen ic'uan.
1TH 4:5 Pero man tibün c'a cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma rije' xaxe ri nquirayij, xaxe ri' ri nquibün. Juis itzel ri quic'aslen. Pero roj man tikabün c'a cachi'el nquibün rije'.
1TH 4:6 Man tikach'üc jun cheque ri hermanos que xa nkuc'uje' riq'uin ri rixjayil. Roma si nkabün jun mac quere', ri Ajaf nuya' castigo pa kavi'. Quere' xkabij chive tok xojc'uje' iviq'uin: Que si nkumacun, npu'u na vi ri castigo pa kavi'.
1TH 4:7 Ri Dios man xojroyoj tüj richin nkac'uaj jun itzel c'aslen. Man quiri' tüj. Rija' xojroyoj richin nkac'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj.
1TH 4:8 Y si c'o jun chi'icojol ri xa man nrajo' tüj nrac'axaj ronojel ri xkabij yan ka chive, y xa c'a nrajo' na nuc'uaj jun itzel c'aslen, man xaxe tüj roj o jun ta chic vinük ri nretzelaj ri rutzij. Xa ja ri rutzij ri Dios ri man nrajo' tüj nrac'axaj. Ri Dios ri ruyo'on-pe ri Lok'olüj Espíritu cheke.
1TH 4:9 Jac'a ya ivetaman que ri Dios ruc'utun chic chivüch que nc'atzinej que nijola-ivi'. Y romari' man nc'atzin tüj que ninc'uxla'aj chive, que tijo-ivi'.
1TH 4:10 Roma nk'alajin-vi jabel que rix juis nye'ijo' conojel ri hermanos ri yec'o pa ronojel lugar chiri' pa ruch'ulef Macedonia. Pero chuka' nkabij chive que k'ij-k'ij quixjo'on más.
1TH 4:11 Y chuka' man ticatüj ivoyoval. Xa choj ticanoj ri nc'atzin chive ka rix. K'ij-k'ij quixsamüj richin nich'üc ivay, cachi'el xkabij chive tok xojc'uje' iviq'uin.
1TH 4:12 Richin que ri ic'aslen pa rubeyal ta nbiyin chiquivüch ri vinük ri xa man jani quitaken tüj ri Jesucristo, y richin chuka' que nich'üc achique ri nc'atzinej chive rix y man ta nivoyobej-apu jun chic vinük que nuya-pe chive.
1TH 4:13 Hermanos, roj nkajo' que rix nivetamaj ri achique nban cheque ri xquitakej y ye camnük chic e. Richin man nyixbison tüj, cachi'el nquibün ri vinük ri man nquiya' tüj cánima riq'uin ri Jesucristo.
1TH 4:14 Roma roj nkanimaj-vi que ri Jesucristo xcom y xc'astüj-e. Y roma chuka' ri' roj nkanimaj-vi que ri Dios quiri' nbün quiq'uin ri ye camnük chic e, ri xquitakej-e ri Jesucristo tok xec'ase-e chuvüch ri ruch'ulef. Ri Dios nyeruc'asoj-vi-e.
1TH 4:15 Y re' nkabij chive roma quiri' rubin can ri Ajaf, que konojel ri kataken rija', junan nban cheke, tok rija' npu'u jun bey chic. Si c'a roj c'üs na o si roj camnük chic e. Si c'a roj c'üs na, man nkunabeyüj tüj chuka'.
1TH 4:16 Roma ri Ajaf npu'u chila' chicaj y nch'o-pe, cachi'el nch'o jun ri ninimüx-vi ri nbij, y cachi'el jun nimalüj ángel chuka' nch'o-pe. Y nk'ajan-pe ri trompeta richin ri Dios. Y jari' tok nyec'astüj-e ri caminaki' ri xquitakej-e ri Jesucristo.
1TH 4:17 Y c'ateri', ri c'a roj c'üs na can, jari' tok nkujuc'u'üx junan quiq'uin rije', pa tak sutz' chicaj, richin nkubec'ulu' ri Ajaf. Y nkubec'uje' riq'uin rija' richin chi jumul.
1TH 4:18 Roma c'a ri' ticukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'.
1TH 5:1 Hermanos, man nc'atzin tüj nintz'ibaj-e chive ri achique tiempo y achique k'ij npu'u ri Jesucristo.
1TH 5:2 Roma rix jabel ivetaman que man jun etamayon achique k'ij npu'u ri Ajaf. Roma rija' tok npu'u, nbün cachi'el nbün jun elek'on tok napon pa jun jay ri chak'a'. Tok ntz'et coma ri rajaf-jay c'o chic pa racho.
1TH 5:3 Y ja tok ri ch'aka chic vinük nquibij que vocomi juis jabel kabanun, roma ye manak oyoval, utz rojc'o-ka. Xa jari' tok nka-pe ri ru-castigo ri Dios pa quivi'. Xa nquic'ulachij cachi'el ri nc'ulachij jun ixok ri petenük alanic chirij. Tok nc'ulun-pe ri castigo ri', man jun ntiquer ncolon chin. Y quiri' c'a ri nquic'ulachij ri vinük ri', man nyecolotüj tüj chuvüch ri ru-castigo ri Dios.
1TH 5:4 Pero rix hermanos man nic'ulachij tüj quiri'. Roma rix ivoyoben ri k'ij tok npu'u chic ri Jesucristo. Y romari', tok nka-pe rija' iviq'uin, man nka-pe tüj cachi'el nka-pe jun elek'on, roma ivoyoben, y man rixc'o tüj chic pa k'eku'n.
1TH 5:5 Roma konojel ri kataken ri Jesucristo, ya xjül ri kac'aslen. Romari' man roj richin tüj chic ri k'eku'n, xa roj richin chic ri sük.
1TH 5:6 Roma c'a ri' man tikabün cachi'el nquibün ri ch'aka chic vinük ri man yec'o tüj pa sük. Roma rije' man nquina' tüj jabel ri achique nyequibanala'. Xa cachi'el nyevür. Pero roj nkuc'ase' c'a jabel y tikana' jabel ri nyekabanala'. Man c'a tikabün cachi'el nquibün ri yec'o pa k'eku'n.
1TH 5:7 Roma ri k'eku'n xa richin ri varan, y richin chuka' ri k'abaric.
1TH 5:8 Pero roj ri richin ri sük, roma kataken ri Jesucristo, tikana' jabel ri achique nyekabanala'. Tikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo, y nkujo'on, richin man nkaya' k'ij chin ri itzel-vinük richin nkuruch'üc. Cachi'el nbün jun soldado, nucusaj jun ch'ich' chu-ruc'u'x, richin nuto-ri' chuvüch ri enemigo. K'ij-k'ij tikaya' kánima que xojcolotüj yan pe chupan ri kamac, richin man nkaya' k'ij chin ri itzel-vinük. Roj xa tikabana' c'a cachi'el nbün ri soldado, nucusaj jun ch'ich' pa rujolon richin man nuya' tüj k'ij chin ri enemigo.
1TH 5:9 Tikachajij c'a ki', man tikaya' k'ij chin ri itzel-vinük richin nkuruch'üc, roma ri Dios man nrajo' tüj que npu'u ru-castigo pa kavi'. Xa rija' nrajo' que nkatakej ri Kajaf Jesucristo richin nkucolotüj.
1TH 5:10 Y rix ivetaman que ri Jesucristo xcom koma roj. Rija' xcom richin xuya' kac'aslen. Richin quiri' si c'a roj c'üs na chere' chuvüch ri ruch'ulef, nkac'ul kac'aslen riq'uin rija'. Y si roj camnük chic e, c'o chuka' kac'aslen chila' chicaj riq'uin rija'.
1TH 5:11 Roma c'a ri' ticukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. Y chuka' titola-ivi' richin que nyixq'uiy riq'uin ri ic'aslen, cachi'el ri ibanun-pe.
1TH 5:12 Hermanos, nkac'utuj favor chive que tiyala' quik'ij ri achi'a' ri nyesamüj chi'icojol pa rusamaj ri Dios. Tiyala' c'a quik'ij, roma ja rije' ri ye uc'uayon ivichin. Jari' ri samaj yo'on cheque roma ri Ajaf Dios. Y chuka' richin nyixquipixabala'.
1TH 5:13 Roma c'a ri' tiyala-vi quik'ij y que'ijola' juis, roma ri samaj ri nquibün. Y chuka' jabel tic'uaj-ivi' y man ta jun oyoval chi'icojol.
1TH 5:14 Chuka', hermanos, nkabij chive que que'ipixabaj ri hermanos ri c'o quik'oral. Tibij cheque que quesamüj. Y ri hermanos ri xa ca'i' quic'u'x banun, ticukubala' quic'u'x. Y ri man jani c'o tüj cuchuk'a' jabel chupan ri quic'aslen riq'uin ri Jesucristo, man que'iya' can. Xa que'itola'. Y chuka' que'icoch'ola' conojel.
1TH 5:15 Y si c'o ri nyebanun itzel chive, man tibün c'a ruq'uexel cheque. Xa titija' ik'ij nibün ri utz cheque. Titija' c'a ik'ij nibün ri utz cheque conojel vinük, chive ka rix ivachibil ivi' ri itaken ri Jesucristo, y chuka' cheque ri vinük ri man quitaken tüj.
1TH 5:16 Chi jumul tiquicot ri ivánima.
1TH 5:17 Chi jumul tibana' orar.
1TH 5:18 Quixmatioxin-vi chin ri Dios. Quixmatioxin tok utz rixc'o, y quixmatioxin chuka' tok rixc'o pa jun pokonül. Roma quiri' nrajo' ri Dios que nibün rix ri itaken ri Jesucristo.
1TH 5:19 Man tik'üt ri rusamaj ri Lok'olüj Espíritu.
1TH 5:20 Y tok c'o jun hermano nbij que c'o ri ruk'alajrisan ri Dios chin, man tivetzelaj ri rutzij.
1TH 5:21 Xa tivac'axaj ri nbij, richin quiri' rix ninabej si ketzij o man ketzij tüj. Y si ketzij, titakej c'a.
1TH 5:22 Ronojel ri man ketzij tüj, man titakej.
1TH 5:23 Rix ivetaman que ja ri Dios ri nyo'on uxlanen pa tak ivánima. Y ninjo' c'a que rija' nbün ta chive que chi jumul tüj nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj chuvüch rija'. Chuka' ninjo' que nuchajij ta ri i-espíritu, que nuchajij ta ri ivánima y que nuchajij ta ri ich'acul, richin quiri' man jun itzel nilitüj chivij tok ntzolij jun bey chic ri Kajaf Jesucristo.
1TH 5:24 Y ri Dios xa quiri' na vi nbün chive. Roma rija' man jun bey nyixruya' ta can. Y chuka' roma ja rija' ri xoyon ivichin richin xixrucol-pe chupan ri imac.
1TH 5:25 Hermanos, kojiya' c'a pan i-oración.
1TH 5:26 Y tibana' saludar conojel ri hermanos.
1TH 5:27 Y pa rubi' ri Ajaf ninbij c'a chive, que tisiq'uij ri carta re' chiquivüch conojel ri hermanos.
1TH 5:28 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
2TH 1:1 Yin Pablo ye vachibilan ri hermanos Silvano y ri Timoteo, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix hermanos ri rix aj pa tinamit Tesalónica, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Katata' Dios. Rix jun ibanun riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo.
2TH 1:2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
2TH 1:3 Hermanos, chi jumul nc'atzinej que nkamatioxij chin ri Dios ivoma rix. Y c'uluman c'a que nkamatioxij, roma k'ij-k'ij iyo'on-pe más ivánima riq'uin ri Dios, y roma k'ij-k'ij más nijola-ivi'.
2TH 1:4 Y tok roj nkujapon quiq'uin ri ch'aka chic hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios, nkatzijoj cheque que jabel nkaquicot iviq'uin rix, roma icoch'on ri pokonül. Y stape' (aunque) ic'usan chic q'uiy pokonül, iyo'on c'a na ivánima riq'uin ri Dios.
2TH 1:5 Ri Dios choj vi nbün juzgar. Y romari' ruyo'on ivuchuk'a' richin que rix nyixtiquer icoch'on ri pokonül, richin quiri' c'uluman que nyixoc pa ruk'a' ri Dios. Xa roma c'a ri' tok rix nic'usaj pokonül vocomi.
2TH 1:6 Y jabel choj ri nbün ri Dios. Roma nuya' chuka' pokonül pa quivi' ri vinük ri nyebanun chive que nitij pokonül. Nbün c'a cheque que nquitij pokonül chuka' rije'.
2TH 1:7 Y nbün chive rix ri itijon pokonül que c'o jun k'ij apu tok nq'uis ri pokonül. Y chuka' cheke roj nuya' ri uxlanen ri', chupan ri k'ij tok nc'ulun-pe chila' chicaj ri Ajaf Jesús. Tok nc'ulun-pe ye rachibilan ri ángeles yo'on chic pe uchuk'a' cheque.
2TH 1:8 Y pa jun ruxak-k'ak' nuya' rutojic cheque ri man xquetamaj tüj e ruvüch ri Dios y man xquitakej tüj e ri utzilüj rutzij ri Kajaf Jesucristo, ri nc'amon-pe colonic.
2TH 1:9 Ri rutojic ri nya' cheque juis castigo y richin chi jumul. Y man c'a nyec'uje' tüj apu riq'uin ri Ajaf ri c'o ruk'ij y juis ruchuk'a'. Y nye'elesüs c'a e.
2TH 1:10 Ronojel ri' nbanatüj chupan ri k'ij tok npu'u ri Ajaf. Rija' npu'u roma nrajo' que konojel ri roj richin chic rija' nkaya' ruk'ij, y roma chuka' nrajo' que ri roj takeyon richin jabel nkatz'et, y ivoma rix chuka' roma xitakej ri rutzij ri Dios ri xkabij chive.
2TH 1:11 Romari' chi jumul nkabün orar ivoma, que ri ka-Dios nbün ta chive que nyixtiquer ta nic'uaj jun c'aslen utz. Roma jari' ri c'uluman cheke konojel ri xojoyox roma ri Dios richin xojoc richin rija'. Chuka' nkac'utuj chin ri Dios que riq'uin ri ruchuk'a' nbün chive que nyixtiquer ta nibün ronojel ri utz ri nirayij, y que nyixtiquer ta niq'uis ronojel ri samaj ri itz'amon roma iyo'on ivánima riq'uin Jesucristo.
2TH 1:12 Quiri' nkac'utuj chin ri Dios, roma nkajo' que riq'uin ta ri utzilüj c'aslen ri nic'uaj rix, ri Kajaf Jesucristo nuc'ul ta ruk'ij, y rija' nuya' chuka' ik'ij rix, roma riq'uin ri ka-Dios y ri Ajaf Jesucristo, c'o-vi juis ri utzilüj sipanic ri nkujquispaj-pe.
2TH 2:1 Hermanos, vocomi c'o nkajo' nkabij chive pari' ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri Kajaf Jesucristo richin nkuruc'ama-e riq'uin.
2TH 2:2 Kac'axan c'a que ntzijos chive que ri k'ij richin npu'u ri Ajaf xa xc'o yan, cha'. Pero xa man quiri' tüj. Y man ketaman tüj chuka' achique ri xtzijon quiri' chive. Riq'uin ba' xa jun achi ri xch'acon ivichin que ja ri Lok'olüj Espíritu xbin quiri' chin. O xa choj xivac'axaj quiri'. O si xa c'o jun carta ri ic'ulun pa kabi' roj c'o-vi-e. Man c'a tisatz ic'u'x y man tinimaj.
2TH 2:3 Man c'a quixch'acatüj pa quik'a' achique na vinük ri nyebin que ri Jesucristo xpu'u yan. Roma nabey chuvüch richin npu'u ri Jesucristo, juis ye q'uiy ri nyeyo'on can richin ri Dios. Y nka-pe chuka' jun achi ri uc'uan-vi roma ri itzel. Pero rija' nrila' na jun k'ij tok nka-ka ri nimalüj castigo pari'.
2TH 2:4 Pero tok c'a man jani nka-ka ri nimalüj ru-castigo ri Dios pari' ri itzel achi ri', rija' ntz'uye' pa racho ri Dios, y nbij: Ja yin ri Dios, y man jun chic dios c'o. Xe yin, nbij ri itzel achi ri'. Y man nuya' tüj k'ij cheque ri vinük que nquiya' ta ruk'ij ri jun chic ruvüch dios. Ri Dios ri ketzij y ri dios ri xa man ye ketzij tüj.
2TH 2:5 ¿Man nka-pe tüj chi'ic'u'x que xinbij ronojel re' chive tok xinc'uje' iviq'uin?
2TH 2:6 Y romari' ivetaman ri achique banayun que man jani tibanatüj ronojel re'. Pero tok napon ri k'ij, nk'alajin na vi pe ri itzel achi ri'.
2TH 2:7 Ketzij na vi que q'uiy chic itzel ntajin vocomi. Y ri itzel re' man ta nk'alajin-pe roma c'o jun ri k'atayon richin. Pero tok ri jun ri k'atayon richin elenük chic e,
2TH 2:8 jari' tok nk'alajin-vi-pe ri achi ri uc'uan-vi roma ri itzel. Pero ri itzel achi re' man xta ba' c'ayuf tok ncamsüs roma ri Ajaf Jesús tok npu'u jun bey chic rija'. Riq'uin ri rusakil nchup ri itzel achi re'.
2TH 2:9 Pero tok nc'ulun c'a pe ri itzel achi re', c'o-vi ri ruchuk'a' ri itzel-vinük riq'uin, romari' juis q'uiy ri nyerubanala' y chuka' nyerubanala' milagros richin que tinimüx ta que c'o ruchuk'a' ri Dios riq'uin. Pero ri nyerubanala' xaxe c'a richin que nyeruch'üc ri vinük.
2TH 2:10 Y romari' ye q'uiy vinük ri nyech'acatüj na vi pa ruk'a'. Ri nyech'acatüj ja ri vinük ri man xcajo' tüj ri ketzij tijonic richin xecolotüj ta chupan ri quimac, y romari' xa pa k'ak' nyebeka-vi.
2TH 2:11 Romari' ri Dios nuya' k'ij que nyech'acatüj y que nquinimaj ri man ketzij tüj.
2TH 2:12 Richin quiri' nka-ka castigo pa quivi', roma man xquinimaj tüj ri ketzij, xa jabel xka' chiquivüch xquibün ri man choj tüj.
2TH 2:13 Jac'a rix hermanos, ri Ajaf nyixrujo'. Chi jumul nc'atzinej que nkamatioxij chin ri Dios ivoma, roma ja tok man jani c'o ta ri ruch'ulef, jari' tok xixrucha' yan ri Dios richin nyixcolotüj chupan ri imac. Y xixcolotüj roma xiya' ivánima riq'uin ri ketzij, y chuka' roma ri Lok'olüj Espíritu xuch'ajch'ojrisaj ri ic'aslen.
2TH 2:14 Ri Dios xixroyoj richin xixcolotüj. Y ja tok roj xkatzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chive, jari' tok xixcolotüj. Ri Dios nrajo' c'a richin nyixbec'uje' riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri c'o ruk'ij.
2TH 2:15 Roma c'a ri' hermanos, man timestaj ri tijonic ri xkaya' chive tok xojc'uje' iviq'uin. Ni man timestaj chuka' ri xkabij chupan ri carta ri xkatük iviq'uin. Xa titzeklebej c'a.
2TH 2:16 Riq'uin ri Kajaf Jesucristo y ri Katata' Dios juis xojrujo' y chi jumul nucukuba' kac'u'x, chupan achique na ri nkac'ulachij. Roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija', koyoben ri k'ij tok nkube chila' chicaj.
2TH 2:17 Rija' xtucukuba' ta ic'u'x rix y xtuya' ta ivuchuk'a' richin quiri' ruyon ta ri utz xtibün y xtibij.
2TH 3:1 Hermanos, tibana' c'a orar koma roj y tic'utuj chin ri Dios que chanin ta nbiyin rutzijosic ri rutzij ri Ajaf, y nnimüx ta cachi'el xinimaj rix.
2TH 3:2 Tic'utuj c'a chuka' chin ri Dios que man nkuka' pa quik'a' itzel tak achi'a', ri xa man quitaken tüj ri Jesucristo.
2TH 3:3 Ri Ajaf man jun bey nyixruya' ta can, xa nuya' ivuchuk'a' y nyixruchajij chuvüch ri itzel.
2TH 3:4 Y roj ketaman que roma rix nyixtaken chic ri Ajaf, chuka' nyixtajin chic chubanic ri xkabij chive. Y kayo'on kánima chuka' que man niya' tüj can ri utzilüj c'aslen ri'.
2TH 3:5 Ri Ajaf nbün ta c'a chive que rix nina' ta pa tak ivánima que nyixrujo' ri Dios, y que nyixcoch'on ta cachi'el xcoch'on ri Cristo.
2TH 3:6 Hermanos, nkabij c'a chive c'a, y ri Kajaf Jesucristo chuka' nbij, que si c'o jun chi'icojol ri man nrajo' tüj nsamüj richin nuch'üc ruvay y man nbün tüj ri xkabij chive, tijacha-ivi' riq'uin.
2TH 3:7 Roma rix jabel ivetaman que tok xojc'uje' iviq'uin, man xojk'oran tüj. Y cachi'el ri xkabün roj, quiri' c'a nc'atzinej que nibün rix chuka'.
2TH 3:8 Man xkac'utuj tüj kavay chive. Xa xkatoj ronojel ri xkac'ux. Y juis xojsamüj. Chi pak'ij chi chak'a' xojsamüj, roma man xkajo' tüj xkelesaj ivay rix. Y riq'uin ri' man xixkaya' tüj pa c'ayuf.
2TH 3:9 Si ta xkac'utuj kavay chive, c'uluman ta chuka', roma xkabün-vi ri rusamaj ri Dios chi'icojol. Pero man xkac'utuj tüj. Xa xojsamüj richin xkach'üc kavay, richin quiri' xkac'ut chivüch que quiri' chuka' tibana' rix.
2TH 3:10 Y tok xojc'uje' iviq'uin, xkabij chive que si c'o jun ri man nrajo' tüj nsamüj, chuka' man tuc'ux ruvay, xkabij chive.
2TH 3:11 Y vocomi kac'axan que ri chi'icojol yec'o ri nyek'oran y man ncajo' tüj nyesamüj, y nquijula-apu-qui' pa tak tzij ri man c'uluman tüj.
2TH 3:12 Cheque rije' nkabij c'a, y ri Ajaf Jesucristo chuka' nbij cheque que xa quesamüj c'a. Xa choj c'a quesamüj richin nquich'üc quivay.
2TH 3:13 Hermanos, man nyixcos chubanic ri utz.
2TH 3:14 Si c'o jun ri man nrajo' tüj nbün ri xkabij yan ka chupan ri carta re', tiya' c'a retal achique ri', y chuka' tijacha-e-ivi' riq'uin rija', richin quiri' nuya' ruq'uix ruyon rija'.
2TH 3:15 Pero man tivetzelaj. Xa tipixabaj, cachi'el ta nibün chin jun hermano.
2TH 3:16 Hermanos, ja ri Ajaf ri nyo'on uxlanen pa tak kánima. Rija' nuya' ta c'a uxlanen pan ivánima rix. Y nc'uje' ta ri uxlanen iviq'uin chi jumul, chupan achique na ri nic'ulachij. Ri Ajaf nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel.
2TH 3:17 Y ri ruq'uisbül parte chin ri carta re' y ri saludo ri nintük-e, xa riq'uin nuk'a' yin, Pablo, nubanun-vi-e. Y tivetamaj que ketzij ja yin ri nquitakon-e ri carta re' chive, roma quere' vi nquitz'iban, y chuka' quere' vi quibanic ri cartas ri nyentakala' yin.
2TH 3:18 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
1TI 1:1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo. Quiri' xbij ri Dios Kacolonel y quiri' chuka' xbij ri Kajaf Jesucristo. Y roma c'a ri Ajaf Jesucristo, koyoben ri k'ij tok nkube chila' chicaj riq'uin rija'.
1TI 1:2 Nintz'ibaj c'a e ri carta re' chave rat Timoteo. Rat cachi'el nuc'ajol, roma ataken-vi ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y riq'uin chuka' ri Kajaf Cristo Jesús nc'uje' ta c'a pan avánima.
1TI 1:3 Y cachi'el ri xinbij can chave tok yin xinpu'u chere' pa ruch'ulef Macedonia, quiri' chuka' ninbij chave vocomi, que cac'uje' na pa tinamit Éfeso, roma chiri' yec'o ri man junan tüj quitijonic pari' ri rutzij ri Dios. Y nc'atzin que nabij cheque que man tiquic'ut ri tijonic ri'.
1TI 1:4 Chuka' nc'atzin que nabij cheque que man tiquinimaj ri tzij ri nyeban pari' ri quibi' ri vinük ri xec'uje' ojer can y ri ch'aka chic tzij ri xa choj ye tz'ucutajnük-pe. Tzij quiri' chi jumul yec'o-pe y man jun bey nyeq'uis tüj. Nyetzijolos, pero cheke roj man jun utz ri nucün ta pe. Y man nkuquito' tüj chubanic ri rubin can ri Dios. Roma rija' rubin can que tikaya' kánima riq'uin rija'.
1TI 1:5 Chuka' ri Dios nrajo' que ch'ajch'oj ri kánima. Rija' nrajo' que nkana' quicot pa tak kánima roma utz c'aslen ri kac'uan chuvüch rija'. Y chuka' nrajo' que ketzij k'ij-k'ij tikaya' kánima riq'uin rija'. Y riq'uin ronojel re' tiketamaj nkujo'on.
1TI 1:6 Roma yec'o ch'aka vinük ri man nquibün tüj chic ronojel re'. Xaxe chic tzij ri man jun cakalen ri nyequibanala'.
1TI 1:7 Rije' ncajo' nyequitijoj ri vinük chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Pero xa man nk'ax ta cheque ri nbij ri ley ri'. Xaxe nquibij ri tzij ri cac'axan.
1TI 1:8 Roj ketaman que ri ley ri' utz vi. Pero nc'atzin que nucusüs pa rubeyal.
1TI 1:9 Y ketaman chuka' que ri ley man nc'atzin tüj cheque ri vinük ri choj quic'aslen. Ri ley nc'atzin cheque ri vinük ri man nquibün tüj ri nbij, xa cheque ri man nyetaken tüj tzij. Ri man utz tüj quic'aslen chuvüch ri Dios. Ri aj-maqui'. Ri c'o itzel pa tak cánima. Ri nquixolk'otij ri rubi' ri Dios. Ri nyequicamsala' quite-quitata'. Ri nyequicamsala' achique na vinük.
1TI 1:10 Chuka' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés c'o pa quivi' ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, y pa quivi' ri achi'a' ri man nyequijo' tüj chic ixoki', y xa quiq'uin chic achi'a' nyec'uje-vi. C'o chuka' pa quivi' ri nye'elek'an vinük, pa quivi' ri nyebin tzij ri man ketzij tüj, pa quivi' ri nyecusan rubi' ri Dios xaxe richin man tibix chiquij que man ketzij tüj ri nquibij. Y chuka' ri ley ri' c'o pa quivi' ri vinük ri nye'etzelan ri utz tak tijonic.
1TI 1:11 Quiri' ri nbij ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Ri Dios ri nkaya' ruk'ij. Y ri rutzij ri Dios galán jabel. Y ja tzij re' ri chilaben chuve yin roma ri Dios ri nintzijoj.
1TI 1:12 Ja ri Kajaf Jesucristo ri yo'on vuchuk'a' que ninbün ri samaj re'. Y yin ninmatioxij chin rija' roma xutz'et yan que ninya-vi vánima riq'uin y romari' xinrucha' richin xinoc rusamajel.
1TI 1:13 Xuya' nusamaj, stape' (aunque) xinbij itzel chirij, y stape' (aunque) chuka' xenya' pa pokonül ri vinük ri quitaken rija' y juis ri itzel ri xinbanala' chiquij. Pero ri Ajaf xujoyovaj nuvüch, roma yin chiri' man vetaman tüj ri ninbün roma man jani nutaken tüj ri Jesucristo.
1TI 1:14 Pero ri Kajaf Dios juis nim ri utzilüj sipanic ri xspaj-pe pa nuvi'. Roma xbün chuve que xinya' vánima riq'uin ri Jesucristo y xbün chuka' que xinjo' rija'.
1TI 1:15 Y ri ninbij chave vocomi, ketzij vi, y c'uluman que nnimüx coma conojel: Que ri Jesucristo xpu'u chuvüch ri ruch'ulef richin xojrucol roj aj-maqui', y ja yin ri más itzel numac ri xinbün can que chuvüch ri quimac conojel ri ch'aka chic aj-maqui'.
1TI 1:16 Pero stape' (aunque) juis itzel ri numac ri', ri Jesucristo xujoyovaj nuvüch y xucuy numac. Richin xuc'ut chiquivüch ri vinük que juis rucoch'onic. Xucuy numac yin richin nuc'ut chiquivüch ri vinük ri nyetaken richin, que achique na ta rubanic ri quimac, nyerucuy richin nquil ri c'aslen ri man nq'uis tüj.
1TI 1:17 Romari' tikaya' ruk'ij ri Dios richin chi jumul. Ja rija' ri Rey pa kavi' konojel chupan ri jaru' tiempo ri benük. Rija' man ncom tüj. Rija' man tz'etetül tüj. Xaxe rija' ri Dios y nimalüj etamanel. Y ri Dios nuc'ul ta c'a ruk'ij richin chi jumul. Quiri' ta c'a.
1TI 1:18 Y rat Timoteo rat cachi'el nuc'ajol, ninbij c'a chave que man tamestaj ri bin can coma ri hermanos tok xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' xa bin cheque rije' roma ri Dios. Man c'a tamestaj. Xa tatija' ak'ij nabün ri samaj ri bin can chave que nabün, cachi'el nbün jun utzilüj soldado.
1TI 1:19 Taya' c'a avánima riq'uin ri Dios, y tana' pan avánima ri achique c'uluman que nabün. Roma yec'o hermanos ri man quiri' tüj xquibün, y romari' xquisutz ri rubanic ri quiyo'on ta cánima riq'uin ri Dios.
1TI 1:20 Quiri' chuka' xquibün ri Himeneo y ri Alejandro. Y romari' xenjüch pa ruk'a' ri Satanás, richin quiri' tiquetamaj que man tiquibij itzel chirij ri Dios.
1TI 2:1 Vocomi c'a ri más nimalüj ninbij chave que chi jumul tikac'utuj chin ri Dios ri nc'atzin cheque conojel ri vinük, chi jumul kojjel-apu riq'uin ri Dios riq'uin ri oración, chi jumul kojch'o-e riq'uin ri Dios coma ri ch'aka chic y quiri' chuka' chi jumul kojmatioxin chin. Quiri' c'a tikabana' coma conojel ri vinük.
1TI 2:2 Tikac'utuj c'a chin ri Dios pan oración que queruto' ri más nimalüj chiquicojol ri autoridades. Tikac'utuj chin que queruto' chuka' ri ch'aka chic autoridades, richin quiri' nuc'u'üx ta jun c'aslen ch'uch'uj koma konojel, y man ta c'o pokonül nkac'usaj. Y chuka' xtikac'uaj ta c'a jun c'aslen utz chuvüch ri Dios y chiquivüch ri vinük.
1TI 2:3 Utz vi que nkabün orar coma conojel, roma quiri' nrajo' ri Dios ri Kacolonel que nkabün.
1TI 2:4 Roma rija' nrajo' que conojel ta vinük nquetamaj ta ri ketzij y nyecolotüj ta pe chupan ri quimac.
1TI 2:5 Roma xaxe c'a rija' ri Dios. Chuka' chikacojol ri Dios y roj vinük xaxe Jun c'o ri nbanun que nkujapon roj vinük riq'uin ri Dios. Ri nbanun c'a ri samaj ri' ja ri Jesucristo ri xoc vinük cachi'el roj.
1TI 2:6 Y rija' man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic richin xutoj ri kamac konojel vinük. Y ri' ntz'am rutzijosic tok xapon ri k'ij ch'a'on roma ri Dios.
1TI 2:7 Y yin xinrucha' ri Dios richin xinoc jun apóstol y richin xintz'om rutzijosic ri ketzij rutzij rija' cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj. Y ketzij vi. Roma ri Cristo nutz'et-vi-pe ri vánima que man nintz'uc tüj. Y xinbe c'a chutzijosic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj que nc'atzinej que nquitakej ri Jesucristo.
1TI 2:8 Y ninjo' c'a que ri achi'a' tiquibana' orar achique na lugar ape' nquimol-vi-qui' pa rubi' ri Dios. Y tok nquibün c'a orar y nquitzekej ri quik'a' chicaj, riq'uin ta ch'ajch'ojil, y man ta jun oyoval ri nk'aton ri qui-oración.
1TI 2:9 Y quiri' c'a chuka' ri ixoki', quequicusaj c'a quitziek ri más choj oc. Nquinuc ta jabel ri achique nyequibün y ja ta chuka' ri más c'uluman ri nquibün. Man ta nquibanala-e juis ruchojmil ri rusmal quivi' xaxe richin que quetz'et coma ri vinük. Tok nquivek-e-qui' man quequicusala' cosas ri ye banun riq'uin q'uiy oro, o juis nyequicusala' ta chuka' ri abüj ri nbix perla cheque, y chuka' man juis tüj quequicusala-e jabel tak tziük ri jotol cajil richin que quetz'et coma ri vinük.
1TI 2:10 Ri más c'uluman que nquibün ri ixoki' ri quitaken chic ri Dios, ja ri tiquiveka' jabel ri cánima riq'uin jun utzilüj c'aslen.
1TI 2:11 Y chuka' ninbij cheque que tok nquimol-qui' richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios, choj ticac'axaj y man jun tzij tiquibij-apu. Xa ticac'axaj ri nbix, y tiquitakej chuka'.
1TI 2:12 Y man ninya' tüj k'ij richin que ri ixoki' más ta ye nimak' nquibün que chiquivüch ri achi'a', ni richin nyetijon, ni richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios chiquivüch ri hermanos tok quimolon-qui'. Xa man jun c'a tzij c'uluman que nquibij.
1TI 2:13 Roma tok ri Dios xbün ri vinük, nabey xbün ri achi ri xubini'aj Adán, y c'ateri' xbün ri ixok ri xubini'aj Eva. Roma c'a ri' man c'uluman tüj que ri ixok nbün mandar pari' ri achi.
1TI 2:14 Y chuka' man c'uluman tüj que ja ri ixok ri nbanun mandar pari' ri achi roma man ja tüj ri Adán ri xch'acatüj, xa ja ri Eva ri xch'acatüj pa ruk'a' ri mac.
1TI 2:15 Y ri ixoki' nyecolotüj tok nye'alan, si nquiya' cánima riq'uin ri Dios, si ncajo' ri Dios y conojel vinük, si nquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, y si nquibün ri c'uluman.
1TI 3:1 Hermanos, ri ninbij c'a chave vocomi ketzij vi: Si c'o jun hermano achi ri c'o rayibül riq'uin que ntoc uc'uey quichin ri hermanos, utz vi ri samaj ri nurayij.
1TI 3:2 Pero jun uc'uey quichin ri hermanos nc'atzinej que ruc'uan jun c'aslen utz, y riq'uin ri' man jun vinük ntiquer nbin ta achique tzij chirij. Nc'atzinej que jun achijlonel xaxe riq'uin jun ixok, nuna' jabel ri nyerubanala', retaman nuk'il-ri' chuvüch ri mac, y jun achi ri c'uluman que nkaya' ruk'ij, jun achi ri jabel nyeruc'ul-apu ri hermanos pa racho, ri xa c'a pa jun chic tinamit nyepu'u-vi, jun achi chuka' ri jabel ntiquer ntijon chin ri rutzij ri Dios,
1TI 3:3 jun achi ri man nk'abür tüj ni man chuka' nbün tüj oyoval, jun achi ri man nbanala' tüj ri man utz tüj chuch'aquic rutumin, xa nc'atzin c'a que utz runa'oj quiq'uin conojel vinük, jun achi ch'uch'uj, y man ta nbe ránima chirij ri tumin.
1TI 3:4 Y chuka' jabel ta quic'uaxic rubanun cheque ri ye aj pa racho. Si yec'o ralc'ual, ri ac'uala' ri' jabel ta ruc'utun chiquivüch que nquitakej rutzij y nquiya' ta chuka' ruk'ij.
1TI 3:5 Roma si jun achi man retaman tüj nyeruc'uaj ri ralc'ual pa racho rija', ¿achique ta c'a modo nyeruc'uaj ri hermanos pa racho ri Dios?
1TI 3:6 Y si jun hermano xa c'ate ba' xutakej ri Dios, man c'uluman tüj que rija' ntoc uc'uey quichin ri hermanos. Roma si ta ntoc uc'uey quichin, riq'uin ba' nunimirsaj-ri', y riq'uin ri' nuc'ulachij ri achique xuc'ulachij ri itzel-vinük, y nka-ka ri nimalüj juicio pari'.
1TI 3:7 Y chuka' jun uc'uey quichin hermanos nc'atzin que utz ntz'etetüj ri ruc'aslen coma ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo, que man jun nilitüj chirij, richin quiri' man ntzak ta pa mac roma ri itzel-vinük.
1TI 3:8 Y quiri' chuka' ri diáconos nc'atzin que nquic'uaj jun c'aslen utz chiquivüch ri vinük. Y chuka' nc'atzin que choj ri nyech'o, man ja tüj ri nyek'abür, y man ja tüj chuka' ri nyequibanala' ri man utz tüj chuch'aquic quitumin.
1TI 3:9 Y nc'atzin que tic'uje' chiquic'u'x ri c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Dios, ri kayo'on kánima riq'uin. Y chuka' riq'uin ta jun ch'ajch'ojilüj cánima nquibün quiri'.
1TI 3:10 Y chuka' man utz tüj que choj nye'oc can diáconos. Nabey nc'atzinej que ntz'et na vi utz ri quic'aslen. Y si man jun nilitüj chiquij, que'oc c'a chupan ri samaj ri'.
1TI 3:11 Y quiri' chuka' ri ixoki' ri nye'oc diaconesas nc'atzin que nquic'uaj ta jun c'aslen utz chiquivüch ri vinük. Y chuka' man ta ye camuluy tak tzij. Ye choj tak ixoki' ta, ri nquinuc jabel ri nquibün, y nquibün ta ri samaj ri nbix cheque que tiquibana'.
1TI 3:12 Y jun diácono nc'atzin-vi que xe jun rixjayil. Y chuka' nc'atzin que jabel ta quic'uaxic rubanun cheque ri ralc'ual y ri ye aj pa racho.
1TI 3:13 Roma ri diácono, si utz nbün chin ri rusamaj, nbe pa jotol, nnimür ruk'ij, y chuka' más nuya' ránima richin nutzijoj cheque ri vinük ri rutijonic ri Jesucristo.
1TI 3:14 Y vocomi ninbij-e chave rat Timoteo que ninjo' nquinapon aviq'uin chanin. Pero nintük-e ri carta chave,
1TI 3:15 roma man jani vetaman ta si nquitiquer nquinapon chanin yan. Y ninjo' que navetamaj achique chi c'aslen ri nc'atzinej que nquic'uaj ri ye ralc'ual chic ri Dios, ri nbix iglesia richin ri c'aslic Dios cheque, roma ja rije' ri rakün y ri temebül richin ri ketzij.
1TI 3:16 Y ketzij na vi que juis nim rakalen ri ruk'alajrisan chic ri Dios chikavüch vocomi, y tok rubanun can xa man ruk'alajrisan tüj. Vocomi xuc'ut yan c'a chikavüch achique rubanic ri c'aslen ri nka' chuvüch rija'. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Que ri Dios xc'uje' chere' chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj. Xc'ut chikavüch roma ri Lok'olüj Espíritu que choj vi ruc'aslen. Chuka' ntz'etetüj coma ri ángeles. Xtzijos chuvüch ronojel ri ruch'ulef, y ye q'uiy xetaken richin. Y tok xel-e chuvüch ri ruch'ulef, xc'ul chila' chicaj riq'uin ruk'ij.
1TI 4:1 Y jabel vi nk'alajin ri nbij ri Lok'olüj Espíritu, que chupan ri ruq'uisbül tiempo yec'o vinük ri nquiya' can ri rutzij ri Dios y man nquitakej tüj chic. Xa ja chic ri quitijonic ri itzel tak espíritus ri nquitzeklebej. Y riq'uin ri' nyech'acatüj.
1TI 4:2 Ncac'axaj c'a ri quitijonic vinük ri xa ca'i' quipalüj y man ketzij tüj ri nquibij. Vinük ri man jun k'oxon nquina' pa cánima tok nquibün ri itzel.
1TI 4:3 Y nquibij que ri achi man utz tüj nc'uje' rixjayil y ri ixok man utz tüj chuka' nc'uje' rachijil. Y nquibij chuka' que yec'o cosas ri man utz tüj nyec'ux. Pero ri Dios jari' ri banayun can ri cosas ri richin nyec'uxtüj, y nc'atzinej que nkamatioxij chin rija'. Roma jari' nrajo' cheke roj ri ketaman ri ketzij rutzij y kataken.
1TI 4:4 Roma ronojel ri rubanun ri Dios, utz. Y romari' man tikabij que man ta utz nkac'ux. Pero nc'atzin que nkamatioxij chin ri Dios.
1TI 4:5 Roma ri rutzij ri Dios y ri oración nbün que utz nyekac'ux.
1TI 4:6 Y rat Timoteo, si nye'atijoj ri hermanos riq'uin ri xinbij yan ka chave chupan ri carta re', rat jun utzilüj rusamajel ri Jesucristo. Y riq'uin ri ayo'on avánima riq'uin ri Jesucristo y nabün ri nquibij ri utz tak tijonic, nac'uaj jun c'aslen más utz.
1TI 4:7 Man que'ac'ul tzij ri xa man riq'uin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa vinük ye tz'ucuyun-pe, xa tzij quichin ri man jun quina'oj. Rat xa tatija' ak'ij que nac'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios.
1TI 4:8 Y utz ri' si tatija' ak'ij tok nabün jun atz'anin richin nc'uje' más avuchuk'a'. Pero más nc'atzin que tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios. Roma c'o nuc'ün-pe chave chupan ri ac'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef y chuka' tok ncabec'uje' chila' chicaj riq'uin ri Dios.
1TI 4:9 Ri' ketzij vi, y c'uluman que nquinimüx coma conojel.
1TI 4:10 Roma c'a ri' nkabün ri rusamaj ri Dios y nkatij pokonül. Y man nkatane' tüj ri' roma kayo'on-vi-apu kánima riq'uin ri c'aslic Dios. Ja rija' ri Colonel quichin conojel vinük, pero más quichin ri nyetaken richin.
1TI 4:11 Y rat Timoteo, que'atijoj ri hermanos chin ronojel ri' y tabij cheque que jari' ri tiquibana'.
1TI 4:12 Man ta jun ri nyecatüj-pe chavij y nbün ta que xa man jun avakalen roma ri c'a rat xa roma c'a rat ala'. Rat xa chi jumul c'a tac'utu' jun c'aslen utz chiquivüch ri hermanos. Tac'utu' riq'uin ri nabün, riq'uin ri atzij, riq'uin ri nye'ajo' conojel vinük y ri Dios, riq'uin ri ac'aslen que uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu, riq'uin ri ayo'on avánima riq'uin ri Dios, y riq'uin ch'ajch'ojilüj ac'aslen. Richin quiri' jari' chuka' ri nquitakej ri hermanos.
1TI 4:13 Y yin ninjo' c'a que rat tasiq'uij ri rutzij ri Dios chiquivüch ri hermanos tok nquimol-qui'. Ninjo' c'a chuka' que tacukuba' quic'u'x y que'atijoj. Quiri' tabana', c'a tok nquinapon yin.
1TI 4:14 Roma ri samaj re' ja ri Dios ri xbanun chave que ncatiquer nabün. Y xac'ul tok ri uc'uey quichin hermanos xquiya' quik'a' pan avi' y xquibij que xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' bin cheque rije' roma ri Dios. Man tamestaj c'a.
1TI 4:15 Xa riq'uin ronojel avánima tabana' ri samaj ri'. Y riq'uin ri' ncatz'et coma conojel que ncatoc-e jun utzilüj rusamajel ri Dios.
1TI 4:16 Tachajij c'a jabel ri ac'aslen chuvüch ri Dios y quiri' chuka' tabana' riq'uin ri tijonic ri naya' cheque ri hermanos. Y man taya' can rubanic, richin quiri' nacol-avi' rat y nye'acol chuka' ri nye'atijoj.
1TI 5:1 Si c'o jun hermano más ri'j chic chavüch ri nmacun, man c'a tabij chin riq'uin covilüj tak tzij. Xa tabij chin riq'uin choj tak tzij. Cachi'el xa ja ta ri atata'. Y chuka' quiri' tabana' quiq'uin ri alabo', tabana' cheque que cachi'el ye ichak'-ivi'.
1TI 5:2 Y chuka' ri ixoki' ri ye más rajatük chic, tabana' cheque ye cachi'el ate'. Y ri xtani', tabana' cheque ye cachi'el avana', y riq'uin ch'ajch'oj tak nojibül.
1TI 5:3 Y si yec'o malcani'a' tak ixoki' ri quiyon y man jun nilin quichin, que'ato' c'a.
1TI 5:4 Pero si c'o malcani'a' tak ixoki' yec'o cal o yec'o quiy, ja ta ri cal o ri quiy ri nye'ilin quichin. Roma ri cal y ri quiy nc'atzin que nquetamaj que nabey na pa cacho tiquic'utu' jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios. Tiquiya' c'a rajil-ruq'uexel cheque ri quite-quitata', roma ja ri utz ri nka' chuvüch ri Dios.
1TI 5:5 Ri malcani'a' tak ixoki' ri quiyon y man jun nilin quichin, quiyo'on cánima riq'uin ri Dios y chi pak'ij chi chak'a' nquibün orar.
1TI 5:6 Pero ri ixoki' ri xaxe ri quicot richin ri ruch'ulef nquinuc, xa ye camnük c'a chuvüch ri Dios.
1TI 5:7 Tabij cheque ri hermanos que tiquitakej ronojel re', y riq'uin nquic'uaj c'a jun utzilüj c'aslen, man jun itzel ri nilitüj chiquij.
1TI 5:8 Y nc'atzin que conojel nyequito' ri ye qui-familiares, pero más nc'atzin que nyequilij-ka ri malcani'a' tak ixoki' ri yec'o pa cacho. Y si c'o jun ri xa man nyerilij tüj, cachi'el xa ta man rutaken tüj ri Dios y xa más itzel ruc'aslen que chiquivüch ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo.
1TI 5:9 Yec'o malcani'a' tak ixoki' ri nc'atzin que nye'ilix coma ri hermanos, y ri' ja ri ixoki' ri más sesenta quijuna' y rixjayil ta can xaxe jun achi.
1TI 5:10 Y si etaman que ye utz tak ixoki', si ye quiq'uiytisan jabel ri cal, si jabel ye quic'ulun ri nc'atzin posada cheque, si quich'utinirsan-qui' richin quito'on ri hermanos, si ye quito'on ri nquitij pokonül, si ronojel ruvüch ri utz ye quibanalun.
1TI 5:11 Pero ri malcani'a' tak ixoki' ri c'a ye ac'uala' vi, utz ta que nyec'ule' jun bey chic y man que'ilix tüj coma ri hermanos. Roma rije' nyetiquer nquibij que man nyec'ule' tüj chic y nquijüch-qui' chubanic ri rusamaj ri Cristo. Pero c'a ba' ri' nquirayij nyec'ule' e jun bey chic.
1TI 5:12 Y roma man xquibün tüj ri xquibij pa nabey, xa xquik'ej quitzij, y ri' nyeruya' pa k'oxon.
1TI 5:13 Y chuka' tal vez nquitz'om nyek'oran, nyebe chi tak jay. Y chuka' man xe tüj chic ri nyek'oran, xa nquitz'om nquimolola' tzij, nquijula-apu-qui' ape' man c'uluman tüj, y nquibila' tzij ri man ye c'uluman tüj chuka'.
1TI 5:14 Roma c'a ri' ninbij cheque ri malcani'a' tak ixoki' ri c'a ye ac'uala' na que quec'ule' jun bey chic, que ncalaj cal, y que nk'alajin ta que ja rije' ri ye te'ej pa cacho. Richin que ri vinük ri nye'etzelan kichin man nyetiquer tüj nquibij jun tzij chikij.
1TI 5:15 Roma yec'o malcani'a' tak ixoki' ri quiyo'on chic can ri utzilüj c'aslen y quitz'amon chic nquitzeklebej ri itzel-vinük.
1TI 5:16 Pero si c'o jun hermano o hermana ri yec'o ru-familiares malcani'a' tak ixoki', ja rije' ri nc'atzinej que nye'ilin quichin, y man ja tüj ri molaj hermanos. Y riq'uin ri' ri hermanos nyetiquer nyequito' ri malcani'a' tak ixoki' ri quiyon y man jun nilin quichin.
1TI 5:17 Ri uc'uey quichin ri hermanos ri jabel quic'uaxic nquibün cheque ri hermanos, c'uluman que más nim ri quik'ij y cajil ri nquic'ul cheque ri hermanos. Y ri chiquicojol ka ri uc'uey quichin ri hermanos, ri más c'uluman que nquic'ul quik'ij ja ri nyetiquer chuka' nquitzijoj ri rutzij ri Dios y nyetijon.
1TI 5:18 Roma quiri' ntel chi tzij ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri chico tok nyetajin nyesamüj c'uluman que niya' k'ij chin que nuc'ux ruvay. Man tixim ruchi'. Y chuka' nbij: Ri samajel nc'atzinej que ntojox roma ri samaj ri nbün. Quiri' ri tz'iban can.
1TI 5:19 Y chuka' ninbij chave, que si c'o jun uc'uey quichin ri hermanos ri nbix que xmacun, y xa jun oc ri nsujun chirij, man tanimaj. Nc'atzin que yec'o ca'i' o oxi' ri nyesujun chirij richin nnimüx.
1TI 5:20 Pero si c'o jun uc'uey quichin ri hermanos nmacun y man nuya' tüj can rubanic, tabij c'a chin que man utz tüj ri ntajin chubanic. Y chiquivüch ri hermanos nabij-vi chin. Richin quiri' ri hermanos nquixbij-qui' nyemacun.
1TI 5:21 Y chuvüch Dios y chuvüch ri Ajaf Jesucristo y chiquivüch ri ángeles ri ye cha'on roma ri Dios, ninbij c'a chave rat Timoteo, que tabana' quere' quiq'uin conojel ri nyemacun.
1TI 5:22 Man taya' k'ij chin jun hermano que ntoc chupan ri rusamaj ri Dios, si man avetaman tüj achique chi c'aslen ruc'uan. Roma si nbek'alajin-pe que man utz tüj ruc'aslen ruc'uan, rat ncatakalen ri rumac rija'. Y rat tachajij c'a avi' richin quiri' ch'ajch'oj nyec'ulun ri ac'aslen.
1TI 5:23 (¡A, vocomi xka-pe chinuc'u'x que juis mul rat yava'! Roma c'a ri' man ta utz ruyon tüj raxya' ri natij. Xa tatija' chuka' ba' ruya'al-uva richin ri apan.)
1TI 5:24 Yec'o vinük ri ntz'etetüj-vi ri quimac tok man jani nban juzgar pa quivi', y yec'o chuka' ri man chanin tüj ntz'etetüj ri quimac.
1TI 5:25 Y quiri' chuka' ri vinük ri utz quic'aslen quic'uan. Yec'o ri chanin ntz'etetüj ri utzilüj quic'aslen, y yec'o ri ch'aka stape' (aunque) utz ri quic'aslen, c'arunaj ntz'etetüj. Pero nbek'alajin-vi-pe.
1TI 6:1 Conojel c'a ri hermanos ri c'o qui-patrón, quetaken c'a tzij, richin quiri' man tiyok'otüj ri rubi' ri Dios y ri rutzij.
1TI 6:2 Y si ri qui-patrón rutaken chic ri Dios, man c'a tiquibij que man ta nquiya' ruk'ij, xaxe roma ye hermanos chic qui'. Xa tiquiya' ruk'ij y más jabel tiquisamajij, roma rija' rutaken chic ri Dios y ye hermanos chic qui'. Y rat Timoteo, ninbij chave que que'atijoj y tabij cheque ri hermanos que tiquibana' ronojel re'.
1TI 6:3 Y si c'o jun ri jun vi chic chi tijonic ri nuya' cheque ri hermanos, y ri tijonic ri nuya' man junan tüj riq'uin ri utzilüj tijonic ri ruc'amon-pe ri Kajaf Jesucristo, y man junan tüj riq'uin ri tijonic ri nuc'ün-pe ri c'aslen utz chuvüch ri Dios,
1TI 6:4 ri achi ri' nk'alajin-vi que juis nunimirsaj-ri'. Chuka' man c'o tüj etamabül riq'uin. Xa juis nka' chuvüch ri tzij ri man jun nquic'ün-pe chin. Y tzij quiri' xa nbün chin que itzel ntz'et chin jun chic, roma ri utz ri c'o. Y nuc'ün-pe oyoval chin riq'uin ri nojibül ri man junan tüj. Y nbün que nubila' itzel tak tzij cheque ch'aka chic. Y nuc'ün-pe chuka' itzel tak nojibül.
1TI 6:5 Y nbün chin que chi jumul c'o oyoval chiquicojol. Y rija' xa yojtajnük ri runa'oj roma ri itzel, y man retaman tüj ri ketzij rutzij ri Dios. Xa nunuc nunimaj, xaxe richin que ntoc beyon. Tajacha' c'a avi' quiq'uin ri nyebanun quiri'.
1TI 6:6 Y ketzij na vi, ri ac'uan jun c'aslen utz chuvüch ri Dios beyomül vi. Xaxe si c'o quicot pan avánima roma ri abeyomal o roma ri manak achajin.
1TI 6:7 Roma tok xojalüx, manak kac'amon-pe. Y riq'uin ri' nk'alajin que tok nkucom, man jun chuka' nkac'uaj-e.
1TI 6:8 Kojquicot c'a riq'uin ri kavay y ri katziek. Man ta jun chic ri nkarayij.
1TI 6:9 Pero ri vinük ri nquirayij nye'oc beyoma', man c'ayuf tüj que nyetzak pa mac. Roma juis nquirayij ri beyomül, nyetzak pa trampa, cachi'el nbün jun chico. Y riq'uin ch'ujilüj tak rayibül nquitij pokonül. Y riq'uin ri quirayibül nyebetzak can chupan ri quimac, y nyeruc'uaj pa camic richin chi jumul.
1TI 6:10 Roma ja ri nbe avánima chirij ri tumin, chiri' npu'u-vi ronojel ruvüch itzel. Hasta yec'o hermanos ri xquiya' can ri Dios roma xbe can cánima chirij ri tumin, y ri tumin ri' xa c'o pokonül xc'ün-pe cheque.
1TI 6:11 Pero rat Timoteo rat rusamajel ri Dios, man tabün quiri'. Xa tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen choj. Chi jumul tabana' ri nka' chuvüch ri Dios. Taya' avánima riq'uin ri Dios. Que'ajo' ri Dios y ri hermanos chuka'. Cacoch'on. Y tac'uaj jun c'aslen ch'uch'uj.
1TI 6:12 Riq'uin ronojel avánima tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen cachi'el ri nrajo' ri Dios. Quiri' ri nc'atzin que nabün roma ataken rija'. Man taya' can ri utzilüj c'aslen, ri c'aslen ri man jun bey nq'uis. Y ja c'aslen ri' ri xac'ul riq'uin ri Dios tok xacha'ox roma rija'. Jari' ri xac'ul tok xabij que xatakej. Y chiquivüch ye q'uiy xabij-vi.
1TI 6:13 Y c'o jun chic ninjo' ninbij chave. Y chuvüch Dios ninbij-vi, ri Dios ri nyo'on ruc'aslen ronojel. Y chuka' chuvüch Jesucristo ninbij-vi, ri Jesucristo ri xuc'ut chuvüch ri gobernador rubini'an Poncio Pilato que ruyo'on ránima riq'uin ri Dios. Y jare' ri ninjo' ninbij chave:
1TI 6:14 Tabana' ronojel ri nbij ri Dios y man tajül rubixic. Tac'uaj jun c'aslen utz richin quiri' man jun nilitüj chavij. Y quiri' tabana-apu c'a jampe' npu'u ri Kajaf Jesucristo.
1TI 6:15 Y ja ri Dios ri ntakon-pe rija' tok napon ri k'ij. Y ja Dios ri' ri nkaya' ruk'ij. Xe rija' ri Dios. Y ja ri nbij rija' ri nc'atzinej que nban, roma ja rija' ri nimalüj Rey pa quivi' conojel reyes. Y rija' ri nimalüj Ajaf pa quivi' conojel ajaf.
1TI 6:16 Y xe rija' ri man ncom tüj. Rija' pa sük c'o-vi, y man jun ntiquer ntoc riq'uin. Ni manak achique vinük tz'eteyon richin, ni manak chuka' ntiquer ntz'eton. Rija', c'o c'a pa kavi' konojel richin chi jumul y chuka' richin chi jumul nuc'ul ruk'ij. Quiri' ta c'a.
1TI 6:17 Y rat Timoteo, ninjo' que nabij cheque ri hermanos ri ye beyoma' que man tiquinimirsaj-qui'. Y tabij chuka' cheque que man ticoyobej que ri beyomül ronojel nuc'ün-pe cheque, roma ri beyomül xa ntiquer nq'uis. Xa tiquiya' cánima riq'uin ri c'aslic Dios ri nyo'on cheke ronojel ri utz. Y rija' nrajo' que nquicot ri kánima riq'uin ri juis q'uiy ruyo'on cheke.
1TI 6:18 Tabij cheque ri beyoma' que quequibanala' q'uiy utz, y ye beyoma' ta chubanic ri utz cheque ri ch'aka chic. Que man tiquiq'ueq'uej nquiya' cheque ri ch'aka ri nc'atzin cheque. Xa tiquiya' jabel.
1TI 6:19 Riq'uin ri' nquimol yan ta apu ri nc'atzin cheque ri chiquivüch apu, richin quiri' ja yan ta ri' ntoc quichin ri c'aslen ri man nq'uis tüj.
1TI 6:20 Y rat Timoteo, tabana' jabel c'a ri samaj ri yo'on chave. Man que'ac'ul ri tzij ri xa man riq'uin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa ye richin ri ruch'ulef, y xa man jun nquic'ün-pe chave. Chuka' quiri' tabana' quiq'uin ri vinük ri nyech'o chirij ri rutzij ri Dios. Rije' nquibij que c'o etamabül quiq'uin, y xa man jun quetaman.
1TI 6:21 Y yec'o ri xetaken ri tzij quiri'. Y romari' xesatz, y xquijüch-e-qui' quiq'uin ri quitzekleben ri Jesucristo. Yin ninjo' que ri Dios caruchajij rat Timoteo. Quiri' ta c'a.
2TI 1:1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Rija' xinrucha' c'a richin que nintzijoj ri nusuj cheque ri vinük. Y ri' ja ri c'aslen ri nuya' cheque ri vinük ri nquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios.
2TI 1:2 Y nintz'ibaj c'a e ri jun chic carta re' chave rat Timoteo, ri rat cachi'el nuc'ajol y juis ncatinjo'. Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pan avánima.
2TI 1:3 Yin chi jumul ninbün orar avoma. Chi pak'ij chi chak'a' ninbün orar. Y chuka' ninmatioxij c'a chin ri Dios avoma rat. Yin ninmatioxij c'a chin ri Dios ri ninsamajij riq'uin jun ch'ajch'ojilüj vánima, cachi'el xquibün ri kaxquin-kamama' can roj israelitas, ri ojer can tiempo.
2TI 1:4 Y ninbij chuka' chave rat Timoteo que juis nka-pe chinuc'u'x que xinavok'ej tok xinel-pe aviq'uin. Y juis ninjo' nquinapon jun bey chic aviq'uin richin quiri' nquicot jun bey chic ri vánima.
2TI 1:5 Y chuka' nka-pe chinuc'u'x que ayo'on-vi avánima riq'uin ri Dios, cachi'el ri xquibün ri avati' Loida y ri ate' Eunice. Rije' quiyo'on cánima riq'uin ri Dios. Y yin vetaman que rat chuka' ayo'on-vi avánima riq'uin ri Dios.
2TI 1:6 Y romari' ninbij chave que taya' avuchuk'a' chubanic ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanun chave que ncatiquer nabün ri samaj ri', y jari' ri xac'ul tok xinya' ri nuk'a' pan avi'.
2TI 1:7 Y ri Espíritu ri ruyo'on ri Dios cheke roj ri kataken chic rija', man nbün tüj cheke que nkaxbij-ki'. Xa nuya' kuchuk'a', y nbün cheke que nkujo'on y man nkaya' tüj k'ij chin ri mac.
2TI 1:8 Man caq'uix c'a nak'alajrisaj ri rutzij ri Kajaf. Ni man caq'uix chuka' nabij que avetaman nuvüch yin, roma yin yinc'o pa cárcel roma ri rubi' rija'. Y man tapokonaj nac'usaj pokonül roma ncatzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Xa tacoch'o' c'a ronojel, riq'uin ri uchuk'a' ri yo'on chave roma ri Dios.
2TI 1:9 Ri Dios xojrucol chupan ri kamac, y xojrucha' richin nkac'uaj jun lok'olüj c'aslen. Y ronojel ri xbün man roma tüj ri utz ri kabanun roj. Xa roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija', y roma chuka' quiri' runucun pa kavi'. Ojer-ojer can tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef, ri Dios xunuc yan que nutük-pe ri Jesucristo richin nuya' ri utzilüj rusipanic cheke.
2TI 1:10 Y vocomi xc'ulun yan pe ri Kacolonel Jesucristo. Rija' xrelesaj ri ruchuk'a' ri camic. Rija' xuc'ut chikavüch ri utzilüj tzij richin colonic, y riq'uin ri' xuk'alajrisaj chikavüch ri c'aslen ri man nq'uis tüj, y xojrelesaj chuka' pa ruk'a' ri camic.
2TI 1:11 Ri Dios xinrucha' yin richin xinoc apóstol y richin nintzijoj ri utzilüj tzij ri' cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, y richin nyentijoj chuka'.
2TI 1:12 Y romari' nintij ri pokonül re'. Pero man nquiq'uix tüj. Roma vetaman-vi ri achique nutaken y nuyo'on vánima riq'uin rija' que nuchajij ri vánima ri nujachon pa ruk'a'. Y vetaman chuka' que nchajij-apu, c'a tok napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey rija'.
2TI 1:13 Y rat Timoteo, ninbij c'a chave que cachi'el ri utzilüj tak tijonic ri nuyo'on chave, quiri' c'a chuka' taya' cheque ri ch'aka chic. Roma jun c'a abanun riq'uin ri Jesucristo, ayo'on avánima riq'uin, y ncajo'on chuka'. Man c'a taya' can ri'.
2TI 1:14 Xa tachajij ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak kánima ri nto'on avichin.
2TI 1:15 Rat avetaman que jubama conojel ri hermanos ri yec'o pa tak tinamit richin ruch'ulef Asia yin quiyo'on chic can. Cachi'el ri Figelo y ri Hermógenes.
2TI 1:16 Pero ri hermano Onesíforo man quiri' tüj xbün. Ri Ajaf c'a nujoyovaj ta quivüch ri yec'o pa racho, roma rija' man xq'uix tüj xinrutz'eta-pe chere' pa cárcel. Xa q'uiy mul xuya-pe quicot pa vánima.
2TI 1:17 Pero tok ri hermano Onesíforo xka-pe chere' pa tinamit Roma, juis xinrucanoj q'uiy vuelta xuc'uaj hasta c'a xinril.
2TI 1:18 Y rat jabel avetaman chuka' que rija' juis xojruto' tok xojc'uje' aviq'uin pa tinamit Éfeso. Ri Ajaf c'a nujoyovaj ta ruvüch chupan ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri Jesucristo.
2TI 2:1 Ninbij c'a chave rat Timoteo ri rat cachi'el nuc'ajol: Tic'uje' c'a e avuchuk'a' riq'uin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nac'ul, roma jun abanun riq'uin ri Jesucristo.
2TI 2:2 Ri tijonic ri xinya' chave chiquivüch ye q'uiy, jari' chuka' taya' cheque ch'aka chic achi'a' ri ayo'on avánima rat quiq'uin y que nyetiquer-vi nyetijon jabel cheque ch'aka chic achi'a' chuka'.
2TI 2:3 Y man tapokonaj natij pokonül roma nabün ri samaj ri nrajo' ri Jesucristo. Xa tacoch'o' ronojel, cachi'el nbün jun utzilüj soldado.
2TI 2:4 Y man juis tanuc ri ye richin ri ruch'ulef. Xa tabana' cachi'el nbün jun soldado tok c'o chiri' pa cuartel, man ntel tüj e richin nbün jun chic rusamaj rija', roma nc'atzin que nc'uje' chiri' richin nbün ri achique bin chin roma ri uc'uayon quichin.
2TI 2:5 Y rat pa rubeyal tabana' ri rusamaj ri Dios. Cachi'el nbün jun atz'anel. Si man nutij tüj ruk'ij y si man pa ruchojmil tüj nbün ri atz'anin, man nch'acon tüj.
2TI 2:6 Riq'uin c'a ronojel avánima tabana' ri rusamaj ri Dios. Cachi'el nbün jun samajel richin pa k'ayis, rija' jabel nsamüj, roma retaman que chiri' npu'u-vi ri ruvay.
2TI 2:7 Tanucu' c'a jabel ronojel re', y ri Ajaf nbün chave que nk'ax chave jabel.
2TI 2:8 Chi jumul tika-pe chi'ac'u'x que ri Jesucristo xcom y xc'astüj-pe. Rija' ruxquin-rumam can ri rey David ri xc'uje' ojer can. Y jare' ninbij tok nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic.
2TI 2:9 Y roma nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, nintij pokonül. Yin ximil pa cárcel y xban chuve cachi'el jun itzel achi. Jac'a ri rutzij ri Dios man ximil tüj.
2TI 2:10 Y coma ri vinük ri nrajo' ri Dios que nyecolotüj, romari' tok yin nincoch' ronojel pokonül. Richin quiri' nquil ri colonic ri nuya' ri Jesucristo cheque ri nyetaken richin. Rije' nyebe chila' chicaj y nc'uje' quik'ij richin chi jumul.
2TI 2:11 Ketzij vi c'a ri nbix: Que roj ri kataken ri Jesucristo xojcom yan riq'uin rija' tok xcamsüs chuvüch ri cruz, y romari' tok xkil yan kac'aslen, roma rija' c'o chuka' ruc'aslen.
2TI 2:12 Si nkacoch' pokonül roma kataken rija', napon na ri k'ij tok junan nkabün mandar riq'uin. Y si xa nkapokonaj nkabij que roj richin chic rija', chuka' rija' nbij que man roj richin tüj.
2TI 2:13 Y roj stape' (aunque) nkajalala' ri katzij, rija' man quiri' tüj nbün. Rija' nbün-vi ri rubin. Roma rija' man nujül tüj ri rutzij.
2TI 2:14 Roma c'a ri' tac'uxla'aj ronojel re' cheque ri hermanos. Y tabij cheque chuka' pa rubi' ri Ajaf Dios que man tiquibün oyoval riq'uin tzij chiquij tijonic y nojibül ri man jun cakalen, roma xa man jun nuc'ün-pe cheque. Xa nujül rubanic ri quinojibül ri nye'ac'axan.
2TI 2:15 Tatija' c'a ak'ij richin que ncatoc jun utzilüj samajel chuvüch ri Dios, richin que man ncaq'uix tüj, roma pa rubeyal natzijoj ri ketzij rutzij ri Dios.
2TI 2:16 Y man c'a que'ac'ul tzij ri man riq'uin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa ye richin ri ruch'ulef y man jun utz nquic'ün-pe. Roma ri vinük ri jabel nyequic'ul tzij quiri', xa chi jumul nyebe más chupan ri c'aslen ri man nka' tüj chuvüch ri Dios.
2TI 2:17 Y ri tzij ri' nyequic'ux ri cánima, cachi'el nbün ri itzel yabil rubini'an cáncer chin ri ch'aculaj. Y ivetaman que ri Himeneo y ri Fileto quiri' nquibün quiq'uin ri vinük.
2TI 2:18 Rije' quijachon chic qui' riq'uin ri ketzij, roma nquibij que xec'astüj yan e ri caminaki' ri quitzekleben can ri Dios, y xa man quiri' tüj. Y romari' yec'o ch'aka ri man quiyo'on tüj chic cánima riq'uin ri Dios.
2TI 2:19 Jac'a roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Dios, yec'o ca'i' utzilüj tijonic ri nc'atzinej que nkanimaj: Que ri Ajaf retaman quivüch ri ye richin chic rija'. Y chuka' que conojel ri quitaken ri Ajaf, tiquijacha-pe-qui' chin ri itzel.
2TI 2:20 Chupan c'a jun nimalüj jay q'uiy lük, bojo'y y yacbül yec'o. Yec'o ri ye banun riq'uin oro, yec'o ri ye banun riq'uin sakpük, yec'o ri ye banun riq'uin che', y riq'uin ulef. Yec'o ri nimak' cakalen, y yec'o chuka' ri man nimak' tüj cakalen.
2TI 2:21 Y si roj nkajüch-pe-ki' chin ronojel ri itzel, roj cachi'el ri yacbül ri nimak' cakalen, roj cha'on chic roma ri Ajaf, y nkuc'atzin chin richin ri rusamaj. Richin nkabün ronojel ruvüch utzilüj samaj.
2TI 2:22 Y roma c'a ri c'a ye ala' xa q'uiy ri itzel tak rayinic ri yec'o quiq'uin, tajacha' c'a avi' riq'uin ri itzel tak rayinic ri nyequibanala' rije'. Xa tac'uaj ri c'aslen choj. Taya' avánima riq'uin ri Dios. Cajo' ri Dios y conojel vinük. Y tabana' que junan avüch quiq'uin ri ch'aka riq'uin jun ch'ajch'ojilüj cánima nyech'o riq'uin ri Ajaf.
2TI 2:23 Man taya' pa cuenta ri man jun cakalen y xa man jun utz nquic'ün-pe chave, roma ja tzij quiri' ri nyec'amon-pe oyoval.
2TI 2:24 Roma jun rusamajel ri Ajaf Dios cachi'el rat, man c'uluman tüj que nabün oyoval. Nc'atzin que utz nabün quiq'uin conojel. Y nc'atzin chuka' que nye'atijoj chi utz ri hermanos, y que ncacoch'on chuka'.
2TI 2:25 Y riq'uin ch'ujch'ujil tabij cheque ri vinük ri man junan tüj quinojibül riq'uin ri rutzij ri Dios que tiquijala' ri quinojibül. Riq'uin ba' ri Dios nbün cheque ri vinük re' que nquetamaj-vi ri ketzij y ntzolij quic'u'x riq'uin.
2TI 2:26 Y riq'uin ri' nyecolotüj pa ruk'a' ri itzel-vinük. Roma vocomi yec'o-vi pa ruk'a', y rija' nbün cheque que nquibün achique na ri nrajo'.
2TI 3:1 Nc'atzin c'a que man tamestaj que chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef c'ayuf cheque ri hermanos ri nquic'uaj quic'aslen choj.
2TI 3:2 Roma chupan ri tiempo ri' ye q'uiy cheque ri vinük ri nquijoyola-ka quivüch rije' y man nyeka-pe tüj chiquic'u'x ri ch'aka chic. Nbe cánima chirij ri tumin. Juis nquinimirsaj-qui'. Nquiya' quik'ij. Ye yok'onela'. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitata'. Man nyematioxin tüj. Q'uiy itzel ri nc'uje' pa tak quic'aslen.
2TI 3:3 Rije' man nquijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic vinük, ni man nyecuyun tüj. Xa nquibij itzel cheque ri ch'aka. Roma ye uc'uan roma ri itzel, nc'o ruvi' ri itzel ri nquibün cheque achique na vinük. Nquetzelaj-vi ri utz.
2TI 3:4 Rije' nyequisujuj ri cachibil. Man nquinuc tüj ba' achique nuc'ün-pe ri nquibün. Juis nquinimirsaj-qui'. Más ncajo' ri quicot richin ri ruch'ulef, que chuvüch ncajo' ta ri quicot richin ri Dios.
2TI 3:5 Rije' nquibij que quitaken chic ri Dios, pero xa man nquiya' tüj k'ij chin ri Dios que nujül quic'aslen. Man c'a que'avachibilaj vinük ri nyebanun quiri'.
2TI 3:6 Roma chiquicojol rije' nyepu'u-vi ri nye'apon pa tak jay chutzijosic tijonic ri xa man ye ketzij tüj. Y ja ri ixoki' ye nacanük ri nyetzak pa quik'a'. Ixoki' ri nquina' ri raral ri quimac y ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül.
2TI 3:7 Rije' chi jumul c'a nyetajin chiretamaxic c'ac'a' tak tijonic, y quiri' xa man jun bey nquetamaj ta ri ketzij.
2TI 3:8 Y cachi'el xquibün ri aj-itza' quibini'an Janes y Jambres ri ojer can, que xquetzelaj ri xbij ri Moisés, quiri' vi chuka' ri nquibün ri achi'a' ri nye'apon pa tak cacho ri ixoki', nquetzelaj ri ketzij. Xaxe ri itzel nquinuc. Nquibij que quitaken chic ri Dios, y xa man ketzij tüj.
2TI 3:9 Pero chuka' xa man ta nyenimüx, roma chanin nbek'alajin-pe chiquivüch conojel, que rije' xa ye nacanük riq'uin ri quinojibül, cachi'el xbanatüj quiq'uin ri aj-itza' Janes y ri Jambres ri ojer can, que xk'alajin-pe que rije' xa ye nacanük riq'uin ri quinojibül rije'.
2TI 3:10 Jac'a rat Timoteo, atzekleben nutijonic. Avetaman ri nuc'aslen utz. Avetaman que ninbün ronojel ri chilaben chuve roma ri Dios. Avetaman que ninya-vi vánima riq'uin ri Dios, que nquicoch'on, y que nyenjo' conojel vinük.
2TI 3:11 Xinetzelüs, y nquinajin c'a chuc'usasic pokonül. Ronojel c'a re' nucoch'on-pe. Y chuka' avetaman ronojel ri xban chuve chupan ri oxi' tinamit, ri Antioquía, ri Iconio, ri Listra. Chiri' juis xintij pokonül. Pero chupan ronojel ri' ri Ajaf xinrucol-vi-pe.
2TI 3:12 Y ketzij na vi, conojel ri jun quibanun riq'uin ri Jesucristo y ncajo' nquic'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, nquitij pokonül pa quik'a' ch'aka chic.
2TI 3:13 Jac'a ri vinük ri juis itzel ri quic'aslen quic'uan y ri ch'acanela' tak vinük, chi jumul más itzel nquibün. Nyequich'üc ri vinük, y nyech'acatüj rije' chuka'.
2TI 3:14 Jac'a rat Timoteo, man taya' can ri utzilüj tijonic ri avetaman y ayo'on avánima riq'uin. Tac'uxla'aj roj ri xkatijoj jabel chave ri tijonic re'.
2TI 3:15 Y c'a rat co'ol c'a tok xavetamaj-pe ri tz'iban can chupan ri lok'olüj rutzij ri Dios. Y ri tzij ri' xuc'ut chavüch que nc'atzinej que xatakej ri Jesucristo richin xacolotüj chupan ri amac.
2TI 3:16 Ronojel c'a ri rutzij ri Dios ri' ri tz'iban can, ja ri Dios biyon-pe. Y romari' utz que nucusüs richin tijonic. Utz que nucusüs richin que nk'alajin-pe achique tijonic ri xa quiq'uin achi'a' petenük-vi. Utz que nucusüs richin nk'alajrisüs chin jun chic que tujala' ruc'aslen. Y utz chuka' que nucusüs richin nbix achique rubanic jun c'aslen choj.
2TI 3:17 Richin que ri rusamajela' ri Dios ye tz'akatinük ta jabel. Roma ronojel ri' nc'atzin cheque richin que nyetiquer nquibün ronojel ri utzilüj samaj.
2TI 4:1 Y chuvüch Dios y ri Ajaf Jesucristo ri npu'u jun bey chic, ri nk'alajin que Rey vi, y nberubana' juzgar pa quivi' ri ye c'üs, y pa quivi' chuka' ri ye camnük chic e, ninbij c'a chave rat Timoteo,
2TI 4:2 que tatzijoj ri rutzij ri Dios chi jumul, cheque ri ncajo' ncac'axaj y cheque ri man ncajo' tüj chuka'. Tabij cheque ri vinük ri quitzekleben jun tijonic ri xa man ketzij tüj, que tiquiya' can. Tabij cheque ri quic'uan jun c'aslen itzel, que tiquijala' quic'aslen. Y cheque conojel tabij que chi jumul tiquibana' ri utz. Y riq'uin ronojel avánima que'atijoj conojel, pero riq'uin ronojel coch'onic.
2TI 4:3 Roma nka-pe na vi ri k'ij tok ri vinük xa man ncajo' tüj chic ncac'axaj ri utz tak tijonic. Xa nbe cánima chirij ri tijonic ri man ye ketzij tüj, y nyequicanola' c'a achique ri nyetijon quichin chin ri tijonic ri nyequirayij rije'.
2TI 4:4 Xa man ncac'axaj tüj chic ri rutzij ri Dios, richin que nyecac'axaj ri tijonic ri xa man jun cakalen.
2TI 4:5 Jac'a rat tanucu' jabel ronojel ri nabün. Tacoch'o' ri pokonül ri npu'u chavij. Man catane' chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic. Tabana' c'a ronojel ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios.
2TI 4:6 Roma yin xaxe chic c'a voyoben ri k'ij que nquicamsüs. Ri k'ij richin nquibe y ninya' can ri ruch'ulef, xa nakaj chic c'o-vi.
2TI 4:7 Juis nutijon nuk'ij chubanic ri rurayibül ri Dios, y nubanun ronojel ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. Man nuyo'on tüj can ri utz tak tijonic ri kataken.
2TI 4:8 Romari' voyoben jun lok'olüj sipanic ri nquic'ul conojel ri quic'uan jun c'aslen choj. Y vetaman que yin chuka' ninc'ul ri'. Ja ri Ajaf ri utzilüj Juez nyo'on ri lok'olüj sipanic chupan ri k'ij tok npu'u jun bey chic. Y man xe tüj chuve yin nuya-vi ri lok'olüj sipanic ri'. Xa nuya' chuka' cheque conojel ri benük cánima chiroyobexic ri k'ij tok npu'u jun bey chic rija'.
2TI 4:9 Rat Timoteo, tatija' c'a ak'ij ncapu'u viq'uin chanin, richin nquinatz'eta-pe can.
2TI 4:10 Roma ri Demas xa xbe pa tinamit Tesalónica. Xinruya' can, roma xa xbe ránima chirij ri nsuj ri ruch'ulef. Y chuka' ri hermano Crescente xintük chi benük pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galacia. Y ri hermano Tito chuka' xintük chi benük pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Dalmacia.
2TI 4:11 Vocomi xaxe ri hermano Lucas ri c'o can viq'uin. Tac'ama' c'a pe ri hermano Marcos tok ncapu'u, roma rija' nc'atzin chuve richin nquiruto'.
2TI 4:12 Ri hermano Tíquico xintük-e aviq'uin rat pa tinamit Éfeso.
2TI 4:13 Tok ncapu'u, tac'ama' chuka' pe ri nutziek ri cachi'el coton ri xinya' can riq'uin ri hermano Carpo pa tinamit Troas. Y chuka' que'ac'ama-pe ri nu-libros. Ri juis nc'atzin chuve, ja ri ye vuj ri xintz'ibaj can yin.
2TI 4:14 Ri Alejandro ri samajiy-ch'ich', q'uiy c'a itzel ri rubanun chuve. Ri Ajaf nutzolij-vi c'a ri rutojic chin, cachi'el ri rubanun.
2TI 4:15 Romari' rat, tachajij c'a avi' jabel chuvüch, roma rija' juis nretzelaj ri rutzij ri Dios ri nkatzijoj roj.
2TI 4:16 Pa nabey tok xinuc'u'üx chuvüch ri autoridades, man jun xto'on vichin. Pero man ninjo' tüj c'a que ri Dios nuya' ta ruq'uexel cheque ri xa man xinquito' tüj y xinquiya' can nuyon.
2TI 4:17 Ri Ajaf xa xinruto-vi yin. Xuya' vuchuk'a' y xinrucol-pe chupan ri ch'a'oj tok xcajo' yinquicamsaj. Y romari' xintiquer xinq'uis ronojel ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. Samaj richin rutzijosic ri rutzij ri Dios cheque conojel ri vinük ri man ye israelitas tüj.
2TI 4:18 Y yin vetaman que ri Ajaf ncolon vichin chupan ronojel itzel. Vetaman que nquiruchajij richin quiri' nquinoc pa ruk'a' chila' chicaj. Rija' xtuc'ul-vi ruk'ij richin chi jumul. Quiri' ta c'a.
2TI 4:19 Tabana' saludar ri hermanos Prisca y Aquila, y chuka' conojel ri yec'o pa racho ri hermano Onesíforo.
2TI 4:20 Ri hermano Erasto xc'uje' can pa tinamit Corinto, y ri hermano Trófimo xinya' can pa tinamit Mileto roma yava'.
2TI 4:21 Y rat Timoteo, tatija' c'a ak'ij ncapu'u viq'uin tok c'a man jani tiempo tüj richin tef. Ri hermano Eubulo nutük-e saludos chave. Y chuka' ri hermano Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri hermanos chere' nquitük-e saludos chave.
2TI 4:22 Ri Ajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pan avánima rat. Y chi'ivonojel ri rixc'o chiri' nc'uje' ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios iviq'uin. Quiri' ta c'a.
TIT 1:1 Yin Pablo, jun rusamajel ri Dios y jun ru-apóstol ri Jesucristo. Rija' xinrutük c'a chiquito'ic ri ye cha'on roma ri Dios, richin quiri' nquiya' más cánima riq'uin. Y xinrutük quiq'uin chuka' richin nquetamaj jabel ri ketzij, ri nyeruc'uaj chupan ri utzilüj c'aslen ri nrajo' ri Dios.
TIT 1:2 Y riq'uin ri' coyoben c'a ri utzilüj c'aslen ri man jun bey nq'uis. Y ja c'aslen ri' ri sujun roma ri Dios ojer can. Man jani c'o c'a ta ri ruch'ulef tok rusujun-pe. Y nuya-vi, roma ri Dios nbün-vi ri rubin.
TIT 1:3 Y xapon c'a ri k'ij tok ri Dios Kacolonel xuk'alajrisaj ri rutzij y xuya' c'a k'ij chuve richin nintzijoj ri rutzij. Y juis xuchilabej chuve que ninbün ri samaj re'.
TIT 1:4 Y nintz'ibaj c'a e ri carta re' chave rat Tito, ri rat cachi'el nuc'ajol roma ataken chuka' ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo nc'uje' ta c'a pan avánima.
TIT 1:5 Y xatinya' c'a pa ruch'ulef Creta roma xinjo' que nachojmirsaj ri nc'atzin que nchojmirsüs. Y chuka' xinbij chave: Ronojel tinamit ape' yec'o hermanos, que'acha' c'a achi'a' chiquicojol, richin ja rije' ri nye'uc'uan quichin.
TIT 1:6 Y jun uc'uey quichin ri hermanos nc'atzin que ruc'uan ta jun c'aslen utz, richin quiri' man jun nilitüj chirij. Y chuka' nc'atzin que jun uc'uey quichin ri hermanos xaxe jun rixjayil y ri ralc'ual quitaken ta chic ri Jesucristo. Pero si ri ralc'ual quic'uan jun itzel c'aslen y man nyetaken tüj tzij, man c'uluman tüj que ri tata'aj ri' ntoc can uc'uey quichin ri hermanos.
TIT 1:7 Roma ri uc'uey quichin ri hermanos ye rusamajela' ri Dios, y romari' nc'atzin que quic'uan jun c'aslen utz richin quiri' man jun nilitüj chiquij. Chuka' nc'atzin que man nquinimirsaj tüj qui', que man chanin tüj ncatüj coyoval, que man nyek'abür tüj, que si ncatüj coyoval man ch'eyon tüj, ni man nquibanala' tüj ri man utz tüj chuch'aquic quitumin.
TIT 1:8 Y nc'atzin chuka' que jabel nyeruc'ul-apu ri hermanos pa racho, ri xa c'a pa jun chic tinamit nyepu'u-vi. Nc'atzin que benük cánima chubanic ri utz. Y nc'atzin que nyenucun jabel. Nc'atzin que quic'uan jun c'aslen choj, jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, y man tiquiya' k'ij chin ri mac.
TIT 1:9 Y nc'atzin c'a que ri ye uc'uey quichin hermanos, quiyo'on-vi cánima riq'uin ri rutzij ri Dios ri xkatzijoj cheque, roma ketzij vi. Y riq'uin ri' ri uc'uey quichin hermanos nyetiquer nquiya' ri utz tak tijonic cheque ri hermanos, richin quiri' ri hermanos más nquiya' cánima riq'uin ri Dios. Ri uc'uey quichin ri hermanos nyetiquer chuka' nquibij cheque ri vinük ri ye quitzekleben tijonic ri man ye ketzij tüj, que tiquiya' can rubanic ri'.
TIT 1:10 Roma ye q'uiy ri man nyetaken tüj tzij. Y chiquicojol rije' yec'o-vi ri nyebin que nc'atzinej que nban ri circuncisión, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios, que quiri' nban cheque richin nyecolotüj. Ja ri tzij quiri', ri xa man jun cakalen. Y nyequich'üc ri vinük.
TIT 1:11 Y jari' ri c'uluman que nkatz'apij quichi' roma ye q'uiy ri nyech'acatüj pa quik'a'. Y hasta c'o mul xa conojel ri yec'o pa jun jay nyech'acatüj pa ruk'a' ri itzel tak tijonic ri nyequiya'. Y man xe tüj ri' ri nquibün. Xa nquic'utuj chuka' cajil roma ri tijonic ri nquiya'.
TIT 1:12 Xc'uje' c'a jun quivinak aj-Creta ri ojer can, ri c'o etamabül riq'uin, y rija' xbij can ri achique quibanic ri vinük. Ri achi c'a ri' quere' xbij can: Ri nuvinak aj-Creta man jun bey nquibij ta ri ketzij. Xa ye cachi'el itzel tak chico. Nc'o ruvi' nyeva', y xa man ncajo' tüj nyesamüj. Quiri' xbij ri jun achi ri'.
TIT 1:13 Y ketzij vi ri xbij can. Roma c'a ri' ninbij chave rat Tito, que tabij cheque ri vinük ri', que tiquiya' can rubanic ri man utz tüj y tiquitakej ri ketzij.
TIT 1:14 Chuka' tabij cheque que man quecac'axaj chic tijonic ri xa man jun rakalen, cachi'el ri nquibij ri nuvinak israelitas, que ja ri tijonic ri' nc'atzinej que nban richin nyecolotüj, pero man ketzij tüj. Y chuka' man tiquinimaj chic quitzij ri xa nquetzelaj ri ketzij.
TIT 1:15 Ri vinük ri ch'ajch'oj ri quic'aslen, utz nquitz'et ronojel ri utz. Jac'a ri vinük ri man ch'ajch'oj tüj ri quic'aslen y man quitaken tüj chuka' ri Dios, ronojel ri utz itzel nquitz'et, roma xa yojtajnük ri quinojibül y man nquina' tüj que man utz tüj ri quic'aslen chuvüch ri Dios.
TIT 1:16 Nquibij que quetaman ruvüch ri Dios, pero nk'alajin que man ketzij tüj, roma ri itzel ri nquibün. Man nyetaken tüj tzij. Y man jun utz ri nyetiquer tüj nquibün.
TIT 2:1 Jac'a rat taya' ri utz tak tijonic cheque ri hermanos.
TIT 2:2 Ri rajatük tak achi'a' nquina' ta jabel ri nyequibün, conojel ta nyeyo'on quik'ij, man tiquiya' k'ij chin ri mac, tiquiya' cánima riq'uin ri ketzij tijonic ri kataken, quecajo' ri Dios y conojel vinük, y quecoch'on chuka'.
TIT 2:3 Quiri' chuka' ri rajatük tak ixoki', nyek'alajin ta jabel chiquivüch ri vinük que c'o quik'ij, man nquimol tüj tzij chiquij vinük, man nyek'abür tüj, y nquic'ut ta jun utzilüj c'aslen chiquivüch ri ch'aka chic.
TIT 2:4 Y chuka' tiquic'utu' chiquivüch ri ixoki' ri c'a ye ac'uala' na que quecajo' ri cachijlal y ri cal,
TIT 2:5 que man tiquiya' k'ij chin ri mac, tiquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, ye samajela', utz tiquibana' quiq'uin conojel, tiquitakej ri cachijlal, richin que man nyok'otüj tüj ri rutzij ri Dios.
TIT 2:6 Tabij c'a chuka' cheque ri ch'aka chic achi'a' ri man ye rajatük tüj, que man tiquiya' k'ij chin ri mac.
TIT 2:7 Y rat Tito chuka' nc'atzin que chi jumul tac'uaj jun c'aslen utz richin quiri' nac'ut chiquivüch achique chi c'aslen nc'atzinej que nquic'uaj rije'. Y tok nye'atijoj chin ri rutzij ri Dios, ja rubixic tabana'. Y chuka' taya' ruk'ij ri rutzij ri Dios.
TIT 2:8 Tachajij c'a avi' riq'uin ri nabij tok ncatijon, que ronojel ja rubixic tabana' chin, richin que man jun nbix chirij. Y ri nye'etzelan richin ri rutzij ri Dios nyeq'uix-ka, roma man nquil tüj achique nquibij chivij rix hermanos.
TIT 2:9 Y cheque ri hermanos ye samajela' tabij que tiquitakej quitzij ri qui-patrones. Y jabel tiquibana' chin ronojel ri samaj ri nbix cheque. Y man jun bey tiquipaba-qui' chuvüch ri qui-patrones.
TIT 2:10 Ni man que'elek' quiq'uin ri qui-patrones. Y utz tiquibana' chin ronojel, richin utz nyetz'etüj coma conojel ri vinük, richin que ri vinük ri' xtiquinimaj ta ri rutzij ri Dios ri Kacolonel.
TIT 2:11 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xk'alajin-pe chere' chuvüch ri ruch'ulef. Y jari' ri c'amayon-pe colonic cheke konojel roj vinük.
TIT 2:12 Y ri' chuka' nuc'ut chikavüch que tikaya' can rubanic ronojel ri man nka' tüj chuvüch ri Dios y que tikaya' can ronojel ri itzel tak rayinic richin ri ruch'ulef. Ri rojc'o c'a chere' chuvüch ri ruch'ulef, man tikaya' k'ij chin ri mac, xa tikac'uaj jun c'aslen choj, jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios.
TIT 2:13 Roma koyoben ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri ka-Dios y Kacolonel, ri Jesucristo. Riq'uin c'a quicot koyoben ri k'ij ri'. Y jari' tok nk'alajin ri ruk'ij.
TIT 2:14 Ri man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic pa kaq'uexel, richin que xojrucol chuvüch ronojel ruvüch mac y richin chuka' xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen. Quiri' xbün richin que ri xojtaken richin xojoc richin rija'. Y rija' nrajo' que nbe kánima chubanic ri utz.
TIT 2:15 Que'atijoj c'a ri ch'aka chic chin ronojel re'. Tabij cheque ri utz quic'aslen quic'uan, que man tiquiya' can. Y ri itzel quic'aslen, tabij cheque que tiquiya' can ri itzel c'aslen ri'. Man taxbij-avi' nabün quiri', roma ja ri Dios yo'on ri samaj re' chave. Nc'atzinej c'a que ncatquitakej.
TIT 3:1 Tabij c'a cheque ri hermanos que tiquitakej quitzij ri autoridades. Tiquibana' c'a ri nbix cheque, y riq'uin ronojel cánima tiquibana' ronojel ruvüch utzilüj samaj.
TIT 3:2 Y tabij chuka' cheque que man tiquibij itzel chirij jun chic vinük, y que man tiquibün oyoval. Xa utz tiquibana' quiq'uin conojel, y riq'uin ronojel ch'uch'ujil.
TIT 3:3 Roma tok rubanun can, roj chuka' roj nacanük riq'uin ri kanojibül. Man xkatakej tüj tzij. Juis roj satznük chiri'. Man xojtiquer tüj xkato-ki' chuvüch ri mac. Xa xkabün ronojel ri itzel ri xkarayij, y xbe kánima chirij ri quicot richin ri ruch'ulef. Juis itzel ri kac'aslen xkac'uaj. Itzel xekatz'et ri ch'aka chic roma ri utz c'o quiq'uin. Chikacojol ki' xketzelaj-ki', y roma ri man utz tüj ri kac'aslen, ri vinük xojquetzelaj chuka'.
TIT 3:4 Pero tok ri Dios ri Kacolonel xuc'ut chikavüch que xojrujo' y xbün utz cheke, xketamaj c'a que ronojel vinük nyerujo'.
TIT 3:5 Rija' xojrucol c'a pe chupan ri kamac. Man roma tüj juis choj ri kac'aslen kac'uan tok xojrucol-pe. Man quiri' tüj. Xa roma xujoyovaj kavüch. Y richin que xojrucol, rija' xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen. Jun c'ac'a' c'aslen xuya' cheke. Ri Lok'olüj Espíritu xoc pa tak kánima. Y riq'uin ri' xjalatüj ri kac'aslen.
TIT 3:6 Ri Dios xuya' ri Lok'olüj Espíritu cheke roma ri Kacolonel Jesucristo. Y ri Lok'olüj Espíritu q'uiy utz nbün cheke.
TIT 3:7 Y riq'uin ri' man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, y ri' xa roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Y chuka' nkichinaj ri utzilüj c'aslen ri man nq'uis tüj. Y roj koyoben ri c'aslen ri'.
TIT 3:8 Ronojel re' ketzij vi, utz vi, y nc'atzin-vi chin ri quic'aslen conojel vinük. Roma c'a ri' ninjo' que man tatanaba' quitijoxic ri quitaken chic ri Dios chin ronojel re', richin quiri' tiquitija' quik'ij nquibün ri utz.
TIT 3:9 Pero ri tzij ri xa man jun cakalen, cachi'el ri tzij ri nyeban pa quivi' ri quibi' ri vinük ri xec'uje' ojer can, man que'avac'axaj. Y chuka' man que'avac'axaj ri oyoval ri nyequibün ri vinük ri xa man junan tüj quinojibül pari' ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma ronojel tak tzij quiri' xa man jun utz nuc'ün-pe chave.
TIT 3:10 Y si c'o jun ri nbün quichin ri hermanos que nquitz'om nquijüch-e-qui', tachilabej c'a ri nbanun quiri' y tabij chin que man tubün quiri'. Y si abin chin jun bey y man ncarutakej tüj, tabij jun bey chic chin. Y si man nutakej tüj c'a, man tac'ün chic ruvüch.
TIT 3:11 Roma ri nbanun quiri', nk'alajin-vi que xa satznük riq'uin ri runojibül, itzel ruc'aslen ruc'uan, y ruyon rija' nroyoj castigo pari'.
TIT 3:12 Y yin nintük-e ri hermano Artemas aviq'uin o ri hermano Tíquico. Y tok napon aviq'uin jun cheque rije', tatija' ak'ij ncabe pa tinamit Nicópolis. Roma nunucun que nquibec'uje' chiri' ri tiempo richin tef.
TIT 3:13 Y ri hermano Zenas ri etamanel richin ri ley y ri hermano Apolos, taya' c'a ronojel ri nc'atzin cheque richin ri quibey, richin quiri' man ta jun ri ncajo'.
TIT 3:14 Y ri hermanos tiquetamaj c'a nquibün ri utz. Quequito' c'a conojel ri c'o nc'atzin cheque, richin que nquibün ta ri c'uluman chupan ri quic'aslen.
TIT 3:15 Conojel c'a ri hermanos ri yec'o viq'uin nquitük-e saludos chave. Y taya' c'a chuka' saludos cheque ri junan kavüch quiq'uin roma kataken ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
PHM 1:1 Yin Pablo, xintzak c'a chere' pa cárcel roma nintzeklebej ri Jesucristo. Y vachibilan c'a ri hermano Timoteo tok nintz'ibaj-e ri carta re' chave rat Filemón. Y juis ncatkajo' roma kachibil ki' chupan ri samaj.
PHM 1:2 Nkatük-e saludos chin ri hermana Apia. Y chuka' nkatük saludos chin ri hermano Arquipo kachibil chupan ri samaj, y chuka' cheque ri quitaken ri Jesucristo ri nquimol-qui' pan avacho.
PHM 1:3 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
PHM 1:4 Yin Pablo chi jumul c'a ninbün orar avoma rat Filemón. Y chuka' chi jumul ninmatioxij chin ri nu-Dios avoma,
PHM 1:5 roma yin ninvac'axaj-vi que rat ntajin nye'ajo' ri Dios y conojel vinük y ntajin naya' avánima jabel riq'uin ri Jesucristo.
PHM 1:6 Yin ninc'utuj c'a chin ri Dios que roma ayo'on avánima riq'uin ri Jesús, roma ta ri' nyetamüx ri utz ri c'o quiq'uin conojel ri c'o ri Jesucristo pa tak cánima. Nbanatüj ta jun utzilüj samaj roma ayo'on avánima.
PHM 1:7 Hermano Filemón, vac'axan que juis nye'ajo' ri hermanos y q'uiy quicot ayo'on pa tak cánima. Y romari' yin chuka' juis quicot c'o pa vánima. Acukuban-vi nuc'u'x.
PHM 1:8 Romari' yin, stape' (aunque) c'o vuchuk'a' yo'on pa nuk'a' roma ri Cristo, man nincusaj tüj c'a vocomi richin que ninbij chave ri achique c'uluman que nabün. Man quiri' tüj.
PHM 1:9 Pero roma ncatinjo' ninjo' ninc'utuj jun favor chave. Rat avetaman que yin xa xinrijix yan, y man xe tüj ri' chuka', xa avetaman chuka' que vocomi yinc'o pa cárcel roma nquitzekleben ri Jesucristo.
PHM 1:10 Yin ninc'utuj c'a favor chave roma ri Onésimo. Roma tok yinc'o pa cárcel, rija' xuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, y romari' ninna' que cachi'el xoc valc'ual.
PHM 1:11 Stape' (Aunque) tok rubanun can, rija' man jun xc'atzin chave rat, roma xaruya' can. Jac'a vocomi juis nc'atzin chuve yin, y nc'atzin chuka' chave rat.
PHM 1:12 Y nintük c'a e aviq'uin. Y ninc'utuj favor chave que jabel tac'ulu', cachi'el ta ja yin ri nquinapon aviq'uin.
PHM 1:13 Yin ninjo' que ri Onésimo nc'uje' ta viq'uin richin nquirilij chere' pa cárcel, cachi'el jun aq'uexel, roma rat man ncatiquer tüj ncac'uje-pe viq'uin. Rat avetaman c'a que xintzak pa cárcel chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic.
PHM 1:14 Pero man ninjo' tüj c'a ninbij chin que tic'uje' chere' viq'uin, roma rija' asamajel rat. Y c'a ja na rat nabin, si nc'uje' can chere' viq'uin. Roma c'a ja na pan avánima rat nalüx-vi, y man roma tüj ja yin ri nquic'utun chave.
PHM 1:15 Y riq'uin ba' man ruyon tüj itzel xuc'ün-pe chave que ri Onésimo xel-pe aviq'uin jun ca'i-oxi' k'ij, roma vocomi ntzolij jun bey chic aviq'uin, richin chi jumul.
PHM 1:16 Tok xel-e aviq'uin, c'a man jani hermano tüj, xa c'a choj jun asamajel. Jac'a vocomi hermano chic. Yin juis ninjo' rija', jac'a rat más najo', man xaxe tüj roma ri asamajel, man quiri' tüj, rat najo' chuka' roma rutaken chic ri Ajaf.
PHM 1:17 Si junan c'a kavüch aviq'uin, tac'ulu' jabel ri Onésimo, cachi'el nquinac'ul ta yin.
PHM 1:18 Y si c'o ri man utz tüj rubanun can chave, o si c'o ruc'as aviq'uin, tabij c'a chuve, y yin nintoj.
PHM 1:19 Roma yin Pablo ninbij c'a e chave que nintoj-vi ri ruc'as, stape' (aunque) vetaman que rat c'o jun nimalüj ac'as viq'uin, roma xintzijoj ri rutzij ri Dios chave.
PHM 1:20 Y rat ataken chic ri Ajaf Jesús. Roma c'a ri' ninjo' que nabün ri favor ri xinc'utuj yan chave, que tac'ulu' jabel ri Onésimo. Y riq'uin ri' naya' quicot pa vánima, roma nk'alajin-vi que jabel atzekleben ri Cristo.
PHM 1:21 Yin xintz'ibaj ri carta re' chave roma nuyo'on-vi vánima aviq'uin que nabün ri xinc'utuj chave. Y man xe tüj ri favor ri' nabün, xa vetaman-vi que nabün más.
PHM 1:22 Tachojmirsaj yan c'a jun vacho, richin tok nquinel-e chere' pa cárcel y nquinapon chila' aviq'uin. Roma yin voyoben chic que ri Dios nbün quiri', cachi'el ri ic'utun chin pan oración.
PHM 1:23 Ri hermano Epafras ri c'o viq'uin chere' pa cárcel chinuto'ic roma nrajo' ri Jesucristo, nutük-e saludos chave.
PHM 1:24 Y quiri' chuka' ri hermano Marcos, ri Aristarco, ri Demas y ri Lucas ri ye vachibil pa samaj nquitük-e chuka' saludos chave.
PHM 1:25 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pa tak ivánima chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.
HEB 1:1 Ojer-ojer can, q'uiy c'a mul xch'o ri Dios quiq'uin ri kaxquin-kamama' can. Y tok xch'o quiq'uin, xerucusaj c'a ri achi'a' ri nyek'alajrisan ri rutzij. Y richin xuk'alajrisaj ri rutzij cheque ri achi'a' ri', q'uiy rubanic ri xucusaj.
HEB 1:2 Jac'a chupan ri tiempo rojc'o-vi roj, ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef, ri Dios ja ri Ruc'ajol ri xucusaj richin xuk'alajrisaj ri rutzij chikavüch. Ri Dios pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi ronojel. Y pa ruk'a' chuka' ri Ruc'ajol xuya-vi richin xbün ri ruch'ulef y ronojel ri c'o.
HEB 1:3 Riq'uin ri Ruc'ajol nk'alajin ri ruk'ij ri Dios. Ri Ruc'ajol junan riq'uin rija'. Y ja ri C'ajol ri uc'uayon richin ronojel ri c'o, riq'uin ri ruchuk'a' ri rutzij rutz'amon-vi. Y rija' xcom richin xrelesaj ri kamac, y xc'astüj. Y xbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' (ru-derecha) ri nimalüj Dios.
HEB 1:4 Ri Ruc'ajol ri Dios c'o más ruk'ij que chiquivüch ri ángeles. Y roma ri samaj ri xbün rija', ri Dios xunimirsaj ruk'ij. Y chuka' ri rubi' rija' más nim vi rakalen que chuvüch ri bi'aj ángel.
HEB 1:5 Ketaman-vi que juis ruk'ij, roma ri Dios man jun bey rubin ta chin jun ángel: Ja rat ri Nuc'ajol. Romari' ninya' ac'aslen. Y chuka' man jun bey rubin ta pari' jun ángel: Ja rija' ri Nuc'ajol y ja yin ri Rutata'. Man jun bey rubin ta quiri' pari' jun ángel.
HEB 1:6 Y tok ri Dios xutük-pe ri Ruc'ajol chuvüch ri ruch'ulef, xk'alajin-vi que c'o ruk'ij, roma xbij cheque conojel ri ru-ángeles: Tiya' ruk'ij ri Nuc'ajol.
HEB 1:7 Pa quivi' c'a ri ángeles xaxe nbij: Ri nu-ángeles juis nyebiyin chubanic ri nusamaj, roma ninbün cheque que ye cachi'el ri cakik' y ye cachi'el ri ruxak-k'ak'.
HEB 1:8 Jac'a chin ri Ruc'ajol, roma ri c'o ruk'ij, nbij-vi chin: Dios, rat richin vi chi jumul nabün mandar, y choj c'a ri a-gobierno ri'.
HEB 1:9 Ajo'on c'a ri chojmil y avetzelan ri itzel. Y romari' yin ri a-Dios nuyo'on quicot pan avánima. Más quicot nuyo'on chave rat que chuvüch ri quicot ri nuyo'on cheque ri ch'aka chic.
HEB 1:10 Y chuka' ri Dios xbij chin ri Ruc'ajol: Ajaf, rat xabün ri ruch'ulef pa rutz'uquic pe, y xabün chuka' ri caj.
HEB 1:11 Ri ruch'ulef y ri caj nyeq'uis. Jac'a rat man jun bey ncaq'uis tüj. Ri ruch'ulef y ri caj xa nyerijix, cachi'el nyerijix ri tziük.
HEB 1:12 Ri ruch'ulef y ri caj nye'ajül c'a, cachi'el nban chin ri tziük ri man utz tüj chic. Ri caj nabüs c'a e. Jac'a rat man jun bey ncajalatüj. Man jun bey nq'uis ta ri ac'aslen. Quiri' xbij ri Dios.
HEB 1:13 Y ri Dios man jun bey xbij ta chin jun ángel: Catz'uye' pa vajquik'a' (pa nu-derecha), y nyenya' pan ak'a' ri nye'etzelan avichin, xbij ri Dios.
HEB 1:14 Ri ángeles choj c'a ye rusamajela' ri Dios. Y ja rije' ri nyetak roma ri Dios richin nyequito' ri ye colotajnük.
HEB 2:1 Ri Ruc'ajol ri Dios más nim ruk'ij que chiquivüch ri ángeles. Romari' nc'atzinej que nkatzeklebej ri rutzij ri kac'axan, richin que man nkach'ür-e-ki'.
HEB 2:2 Y stape' (aunque) ángeles ri xerucusaj ri Dios richin xuya' ri ley richin ri Moisés, ri vinük ri man xquibün tüj ri xquibij ri ángeles, xka-ka castigo pa quivi' chiquijujunal. Ri quimac ja vi c'a ri' ri xrajo'.
HEB 2:3 Y romari', si roj xa nkamalij ri nimalüj colonic, ¿c'o ta comi modo ri nkato-vi-ki'? Man jun. Roma ri colonic re' ja ri Ajaf Jesús ri xtzijon nabey. Y ri xe'ac'axan-pe riq'uin rija', jari' ri xetzijon cheke roj.
HEB 2:4 Ri Dios xuc'ut c'a chikavüch que ketzij ri xquibij ri xetzijon cheke. Rija' xuc'ut chikavüch roma xbün cheque ri xetzijon cheke que xetiquer xquibün milagros ri xek'alajrisan ri nimalüj ruchuk'a' ri Dios. Y xbün cheque que xetiquer xquibün ch'aka chic samaj riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu. Y quiri' chuka' nbün cheke roj chikajujunal, richin que nkutiquer nkabün ri samaj ri nrajo' rija' que nkabün.
HEB 2:5 Ri Dios man rubin tüj que ri ruch'ulef chikavüch apu, pa quik'a' ta ángeles nuya-vi richin nquibün ta mandar pari'. Man quiri' tüj. Ri autoridad ri' pa ruk'a' ri Ruc'ajol ruyo'on-vi, y jari' ri nkatzijoj roj.
HEB 2:6 Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, c'o c'a jun ri biyon can: Ajaf Dios, ¿achique ta c'a rakalen jun vinük richin nac'uxla'aj? ¿Y achique ta c'a chuka' ruk'ij jun ri xa riq'uin vinük alaxnük-vi, richin nacusaj-pe?
HEB 2:7 Man nlayuj tüj c'a ri nabün chin que manak más ruk'ij que chiquivüch ri ángeles. Pero c'o-vi ruk'ij, roma ayo'on pari' ronojel ri abanun.
HEB 2:8 Ronojel ri abanun ayo'on pa ruk'a'. Pari' c'a ronojel xaya-vi. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. Y tok nbij que ri Dios ruyo'on chic ronojel pa ruk'a', man jun c'a ri man ta c'o pa ruk'a'. Pero ri' c'a man jani tikatz'et.
HEB 2:9 Y ketaman chuka' que ri Jesús manak más ruk'ij xban chin que chiquivüch ri ángeles. Pero xaxe ca'i-oxi' k'ij ri xban quiri' chin, y vocomi yo'on chic nimalüj ruk'ij. Y ri' roma ri xutij pokonül y chuka' roma ri xcom. Ri Dios xojrujo', romari' xrajo' que ri Jesús xcom koma konojel.
HEB 2:10 Ja ri Dios ri xbanun ronojel. Y ronojel ri xbün rija' richin que nquiya' ruk'ij. Y ri Dios nrajo' que conojel ri ralc'ual nyebe ta chila' chicaj riq'uin rija' y nc'uje' ta quik'ij. Y romari' ri xc'amon-pe ri colonic, ncatzinej que xutij pokonül. Y riq'uin ri pokonül ri xutij, ri Dios xbün-vi ketzij Colonel chin.
HEB 2:11 Y ri Jesús ri nch'ajch'ojrisan ri kac'aslen, Ruc'ajol ri Dios. Y roj chuka' ri ch'ajch'ojrisan chic ri kac'aslen roj ralc'ual ri Dios. Romari' ri Jesús man nq'uix tüj nbij hermanos cheke.
HEB 2:12 Cachi'el nbij chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, ri nch'o pari' ri Jesús: Ajaf Dios, yin nintzijoj ri abi' cheque ri hermanos. Ninbixaj ri abi' quiq'uin ri nquimol-qui' richin nquiya' ak'ij.
HEB 2:13 Chupan chuka' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij pari': Yin nuyo'on vánima riq'uin ri Dios. Y nbij c'a chuka': Chere' yinc'o-vi, ye vachibilan ri ye ralc'ual ri Dios ri ye ruyo'on chuve. Quiri' ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios.
HEB 2:14 Roj ri ralc'ual chic ri Dios xa roj vinük, y romari' ri Jesús xoc chuka' cachi'el roj vinük. Rija' xcom richin xch'acon chirij ri c'o camic pa ruk'a'. Y ri c'o ri camic pa ruk'a', ja ri itzel-vinük.
HEB 2:15 Ri Jesús xcom richin nyerucol conojel ri nquixbij-qui' chuvüch ri camic. Y roma nquixbij-qui' chuvüch ri camic, yec'o pa ruk'a' ri xbiri' tok ye c'üs chuvüch ri ruch'ulef.
HEB 2:16 Y ketzij vi que ri Jesús man xpu'u tüj chiquicolic ri ángeles. Rija' xa xpu'u chikacolic roj ri roj ruxquin-rumam can ri Abraham.
HEB 2:17 Romari' xoc vinük cachi'el roj, y c'uluman-vi que xoc Nimalüj Sacerdote ri nujoyovan kavüch. Chi jumul vi nbün ri samaj ri' riq'uin ri Dios y romari' ncuyutüj ri kamac roj vinük.
HEB 2:18 Y rija' xutij pokonül, y xban chin que xmacun ta, pero man xch'acatüj tüj. Romari' rija' ntiquer-vi nkuruto' tok nban cheke roj que nkumacun ta chuka'.
HEB 3:1 Romari', rix hermanos ri rix oyon chuka' junan kiq'uin roj roma ri Dios, richin que nkubec'uje' chila' chicaj riq'uin, ja ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, titz'eta'. Ja rija' ri kataken, y nkak'alajrisaj que rija' ja ri Dios ri xtakon-pe richin, y ja chuka' rija' ri Kanimalüj Sacerdote.
HEB 3:2 Ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbün-vi ri samaj ri xuya-pe ri Dios chin, cachi'el xbün ri Moisés. Ri Moisés xbün ri rusamaj ri Dios y man xerumalij tüj can ri ye ralc'ual ri Dios.
HEB 3:3 Y romari' ri Moisés c'o ruk'ij, cachi'el jun jay c'o ruk'ij. Pero ja ri Jesús ri más c'uluman que c'o ruk'ij roma ri Jesús cachi'el jun achi banuy-jay. Y ketaman-vi que ja ri banuy-jay ri c'o más ruk'ij que chuvüch ri jay.
HEB 3:4 Ronojel jay vinük ri nbanayun, jac'a ri nimak' tak samaj ri nyekatz'et, ja ri Dios ri banayun.
HEB 3:5 Ri Moisés jun utzilüj rusamajel ri Dios, ri man xerumalij tüj can ri ye ralc'ual ri Dios. Ri Moisés xeruk'alajrisaj yan c'a ri man jani nyebanatüj tüj chupan ri tiempo ri'.
HEB 3:6 Ri Cristo chuka' man xerumalij tüj can ri ye ralc'ual ri Dios. Pero rija' man choj tüj c'a rusamajel ri Dios, cachi'el ri Moisés. Ri Cristo Ruc'ajol vi ri Dios. Roj chuka' roj ralc'ual chic ri Dios, pero si nkaya-apu kánima riq'uin, y riq'uin quicot nkoyobej-apu ri k'ij tok nyekila' ronojel ri utz.
HEB 3:7 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, ri Lok'olüj Espíritu nbij c'a: Si nivac'axaj ri rutzij ri Dios vocomi,
HEB 3:8 man ticovirsaj ri ivánima cachi'el xquibün ri ixquin-imama' ojer can, tok xecatüj chiri' pa tz'iran ruch'ulef. Xcajo' xquitz'et, si ketzij que nka-ka ru-castigo ri Dios pa quivi'.
HEB 3:9 Y romari' tok ri Dios xbij: Cuarenta juna' xquitz'et ri nubanun. Man riq'uin tüj ri' xquibün itzel richin ncajo' nquetamaj, si ketzij ninbün ri xinbij, que ninya' nu-castigo pa quivi'.
HEB 3:10 Romari' xpu'u nu-castigo chiquij ri xebanun quiri'. Y yin xinbij c'a: Rije' chi jumul ye satznük riq'uin ri quinojibül. Nquibün que man quetaman tüj ri utzilüj tak bey ri nuc'utun chiquivüch.
HEB 3:11 Y xinbün jurar roma ri voyoval y xinbij: Ketzij que man jun bey nye'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. Quiri' xbij ri Dios.
HEB 3:12 Hermanos, tichajij ri ic'aslen chi'ijujunal, richin que chi jumul ta iyo'on ivánima riq'uin ri Dios, y que man ta c'o itzel pa tak ivánima, richin quiri' man ta niya' can ri c'aslic Dios.
HEB 3:13 Nc'atzin que k'ij-k'ij niya' ivánima chi'ivachibil ivi', roma c'a ruk'ijul vi. Tibana' quiri', richin que man jun chive ri tich'acatüj roma ri mac, y richin que man ta ncovir ri ivánima chuka'.
HEB 3:14 Roj jun c'a kabanun riq'uin ri Cristo, roma xkaya' kánima riq'uin tok xkatakej. Pero nc'atzin que man tikaya' can, y chi jumul tikaya-apu kánima riq'uin.
HEB 3:15 Roma chupan ri rutzij ri Dios nbij: Si nivac'axaj ri rutzij ri Dios vocomi, man ticovirsaj ri ivánima cachi'el xbanatüj tok xecatüj ri vinük.
HEB 3:16 ¿Achique ta c'a ri xebanun que tok cac'axan chic ri rutzij ri Dios, xa xecatüj chirij? ¿Man ja tüj comi conojel ri xe'el-pe pa ruch'ulef Egipto, ri xecol-pe roma ri Moisés?
HEB 3:17 ¿Achique ta c'a vinük ri cuarenta juna' xpu'u ru-castigo ri Dios cheque? ¿Man cheque tüj comi ri xemacun y ye camnük xecanaj can pa tz'iran ruch'ulef?
HEB 3:18 ¿Achique ta c'a vinük ri xa xban jurar cheque roma ri Dios que man nye'oc tüj chupan ri uxlanen ri nuya'? ¿Man cheque tüj comi ri vinük ri xa man xetaken tüj tzij?
HEB 3:19 Y riq'uin ri', roj nketamaj que rije' man xetiquer tüj xe'oc chupan ri uxlanen ri' roma man xquitakej tüj ri Dios.
HEB 4:1 Romari' tikaxbij c'a ki', man xa tikabün cachi'el xquibün ri vinük ri' y xa man nkujoc tüj chupan ri uxlanen ri rubin ri Dios que nuya'. Y xa c'a rusujun cheke que nkujoc ta chupan ri uxlanen ri'.
HEB 4:2 Roma ri utzilüj rutzij ri Dios tzijon cheke roj, cachi'el xtzijos cheque ri kaxquin-kamama' ojer can. Pero rije' man nquitakej tüj ri utzilüj rutzij ri Dios, y romari' man jun utz xuc'ün-pe cheque.
HEB 4:3 Y ri Dios xbij c'a chiquij ri man xetaken tüj richin: Yin xinbün jurar roma ri voyoval y xinbij: Ketzij que man jun bey nye'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. Quiri' xbij ri Dios. Riq'uin ri' nk'alajin que roj ri kataken, nkujoc chupan ri uxlanen ri nuya' ri Dios. Y ri uxlanen ri' xtz'ucutüj-pe ja tok ri Dios xuq'uis rubanic ri ruch'ulef.
HEB 4:4 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nucusaj ri uxlanen ri', tok nbij: Ri Dios xuxlan chupan ri ruvuku' (séptimo) k'ij, tok tzakon chic chubanic ronojel, ri ruch'ulef y ri caj.
HEB 4:5 Y chuka' ri Dios c'o nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can pa quivi' ri kaxquin-kamama' can: Man jun bey nye'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya' yin.
HEB 4:6 Ri kaxquin-kamama' can xcac'axaj ri utzilüj rutzij ri Dios, pero rije' man xquibün tüj ri xcac'axaj, y romari' man xe'oc tüj chupan ri uxlanen. Jac'a roj yo'on k'ij cheke que nkutiquer nkujoc chupan.
HEB 4:7 Y q'uiy c'a tiempo chiquij pe ri kaxquin-kamama' can, ri Dios xusuj jun bey chic ri uxlanen cheque ri vinük. Y xuya' pa ránima ri rey David ri tzij ri xkatz'et yan ka, ri nbij: Si nivac'axaj ri rutzij ri Dios vocomi, man ticovirsaj ri ivánima. Quiri' ri tzij ri xuya' ri Dios pa ránima ri David.
HEB 4:8 Y ri uxlanen ri kac'uxla'an-pe, nk'alajin que man nch'o tüj pari' ri uxlanen ri xquila-pe chere' ri kaxquin-kamama' can tok ye c'amon-pe roma ri Josué. Man quiri' tüj. Roma xa ja chic ri ye quixquin-quimam can rije' ri yec'o chupan ri karuch'ulef tok ri Dios xusuj jun bey chic ri uxlanen.
HEB 4:9 Y romari' ketaman que c'a c'o na jun chic uxlanen quichin ri ye rutinamit ri Dios.
HEB 4:10 Y tok roj c'unük chic c'a chupan ri uxlanen ri', ri nuya' ri Dios, nkujuxlan riq'uin ri kasamaj y nkabün cachi'el xbün ri Dios, tok c'achojnük chic chubanic ri ruch'ulef y ri caj, rija' xuxlan.
HEB 4:11 Tikatija' c'a kak'ij richin nkujoc chupan ri uxlanen re' y man tikabün cachi'el xquibün ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios, y romari' man xe'oc tüj chupan ri uxlanen ri'.
HEB 4:12 Roma ri rutzij ri Dios c'o-vi ruc'aslen, y c'o ruchuk'a'. Más q'uiy ri ntiquer nbün, que chuvüch ronojel machet ri ca'i' rey. Roma ri rutzij ri Dios ntiquer napon c'a pa tak kánima, y nuk'alajrisaj-pe ri nkanuc y ri nkanojij. Man xaxe tüj rupan ri bak y ri ape' nquitunen-qui' ri bak ri nril. Más vi ruchuk'a' que chuvüch ronojel machet ca'i' rey.
HEB 4:13 Man jun c'a ri ntiquer nyevan-ri' chuvüch ri Dios, ni man jun chuka' ri man ta tz'etetül chuvüch rija'. Rija' nutz'et-vi ronojel. Y chin rija' nc'atzinej que nkajüch na cuenta.
HEB 4:14 Roj c'o c'a jun Kanimalüj Sacerdote xapon chila' chicaj, y ri' ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios. Roma c'a ri' man tikaya' can ruk'alajrisasic que kataken.
HEB 4:15 Ri Kanimalüj Sacerdote nujoyovaj kavüch roma retaman que man jun kuchuk'a'. Y rija' jabel retaman, roma tok xc'uje' chere' chuvüch ri ruch'ulef, xcajo' que rija' xbün ta rumac chuka'. Xa ronojel c'a ri nban cheke roj, xban chin rija', xaxe c'a rija' man xmacun tüj.
HEB 4:16 Man c'a tikaxbij-ki' nkujel-apu riq'uin ri Dios, roma c'o ri Kanimalüj Sacerdote ri njoyovan kavüch. Y si nkujel-apu riq'uin ri Dios, rija' chuka' nujoyovaj kavüch y nuya-pe ri utz ri nspaj-pe pa kavi'. Y tok c'o jun nkac'ulachij, jari' c'o-pe rija' kiq'uin richin nkuruto'.
HEB 5:1 Y etaman-vi que jun achi ri cha'on-pe chiquicojol ri vinük richin que ntoc nimalüj sacerdote, ri rusamaj rija' ja que nch'o riq'uin ri Dios coma ri vinük. Nyerusuj chico chin ri Dios, ri nquiya' ri vinük roma ri quimac. Y nyerusuj chuka' ch'aka chic cosas chin ri Dios, ri nquiya' ri vinük.
HEB 5:2 Ri nimalüj sacerdote ri' jun vinük, y romari' retaman nujoyovaj quivüch ri vinük ri man quetaman tüj achique ri rurayibül ri Dios y ye satznük riq'uin ri quinojibül.
HEB 5:3 Ri nimalüj sacerdote, vinük, y romari' ri chico ri nyerusuj chin ri Dios, man xe tüj roma ri quimac ri vinük tok nyerusuj, xa roma chuka' ri rumac rija'.
HEB 5:4 Man jun c'a vinük ri choj ta quiri' ntoc nimalüj sacerdote y nc'uje' ta ruk'ij, xa nc'atzinej que cha'on roma ri Dios, cachi'el ri Aarón. Roma rija' ja ri Dios ri xch'a'on chin.
HEB 5:5 Quiri' chuka' ri Cristo, man choj tüj quiri' xoc Nimalüj Sacerdote y xc'uje' ta ruk'ij, xa c'a ja na ri Dios ri xch'a'on chin. Roma ri Dios xbij c'a chin: Ja rat ri Sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri sacerdote Melquisedec ri xc'uje' ojer can. Quiri' ri xbij ri Dios chin ri Cristo, ri achique chok chin chuka' rubin: Ja rat ri Nuc'ajol. Romari' ninya' ac'aslen.
HEB 5:7 Y jun k'ij, tok ri Cristo tok c'a c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef y xapon chuvüch ri pokonül, xbün orar y xuc'utuj chin ri Dios que tuto'. Retaman c'a que ri Dios ntiquer-vi nuto' chuvüch ri camic. Rija' riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'o richin xbün orar, y chuka' xok'. Y ri Dios xrac'axaj-vi ri Cristo, roma ri Cristo ruyo'on-vi ruk'ij ri Dios, ri Rutata'.
HEB 5:8 Y stape' (aunque) ri Cristo Ruc'ajol ri Dios, man xupokonaj tüj xutij pokonül, y riq'uin ri' xk'alajin que nutakej-vi rutzij ri Dios.
HEB 5:9 Y roma nutakej rutzij ri Dios, rija' xoc ketzij Colonel ri ntiquer-vi nuya' colonic richin chi jumul cheque conojel ri nyetaken rutzij.
HEB 5:10 Ri Dios rubanun-vi c'a chin que ntoc vi Nimalüj Sacerdote, cachi'el ri sacerdote Melquisedec ri xc'uje' ojer can.
HEB 5:11 Nkajo' nkabij más chive pari' ri rusamaj ri Cristo, ri Nimalüj Sacerdote cachi'el ri Melquisedec, pero c'ayuf nbün chikavüch, roma xa man rix q'uiyinük tüj chupan ri rutzij ri Dios y man nk'ax ta chive.
HEB 5:12 Y xa c'uluman chic que ja ta rix ri nyixtijon quichin ri ch'aka chic, riq'uin ri rutzij ri Dios. Ri' q'uiy yan chic tiempo y rix xa c'a itijonic na nijo' chupan ri rutzij ri Dios. Xa c'a nc'atzin na itijonic jun bey chic, chin ri etamabül ri xivetamaj chupan ri rutzij ri Dios pa nabey, tok xitakej. C'a rix cachi'el na jun ac'ual ri c'ate ba' xalüx, ri xaxe c'a ntz'uman nrajo' y man jani c'a nuc'ux vüy.
HEB 5:13 Jun ac'ual ri xa c'a ntz'uman, man jani nk'ax ta chin ri nbij ri rutzij ri Dios. Man retaman tüj achique ri' ri choj y achique ri' ri man choj tüj. Romari' ninbij chive que rix cachi'el jun ac'ual.
HEB 5:14 Jac'a ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, ye cachi'el c'a jun vinük ri man ntz'uman tüj chic, ri ntiquer chic nuc'ux vüy. Rije' quitijon-qui' richin quetaman ri achique ri utz y achique ri man utz tüj.
HEB 6:1 Nc'atzin c'a que tz'aküt ta ri etamabül c'o kiq'uin pari' ri Cristo. Ri xc'ut chikavüch pa nabey, tok xkatakej ri Dios, ketaman chic. Xketamaj yan que xc'atzin que xkaya' can ri mac ri nc'amon-pe camic y nc'atzinej que xtzolij-pe kac'u'x riq'uin ri Dios y xkatakej.
HEB 6:2 Xketamaj yan achique ntel-vi chi tzij ri bautismo, y xketamaj yan chuka' achique nc'atzin-vi tok ri ye uc'uey quichin ri hermanos nquiya' quik'a' pa kavi'. Xketamaj yan que napon na ri k'ij tok conojel ri caminaki' nyec'astüj-pe y xketamaj yan chuka' que c'o castigo richin chi jumul ri nuya' ri Dios pa quivi' ri vinük ri man quitaken tüj. Xketamaj yan ronojel re', pero nc'atzin que nketamaj más pari' ri Cristo, richin tz'aküt ri etamabül ri nc'uje' kiq'uin.
HEB 6:3 Y nketamaj-vi, roma ketaman que ri Dios nkuruto'.
HEB 6:4 Roj sük chic ri kac'aslen, kac'ulun chic utz ri richin chila' chicaj y c'o chic ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin.
HEB 6:5 Ketaman chic que jabel utz ri rutzij ri Dios, y chuka' kana'on chic que jabel utz ri uchuk'a' ri richin ri tiempo petenük.
HEB 6:6 Y si nketzelaj can ri Cristo y man nkajo' tüj chic, c'ayuf richin que c'o ta chic jun ri nbanun cheke que ntzolij-pe kac'u'x riq'uin ri Dios. Roma xa nkutajin jun bey chic chucamsasic ri Ruc'ajol ri Dios chuvüch ri cruz, y nkaya' pa q'uixaj chiquivüch ri vinük.
HEB 6:7 Ketaman c'a que si jun ulef q'uiy job kajnük pari' y ntel-pe jun utzilüj tico'n chuvüch, juis nquicot cánima ri ticoy y man nquiya' tüj can, roma ri ulef ri' nuya-pe ri nc'atzin cheque. Y quiri' roj, si xojc'uan jun utzilüj c'aslen y xojq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachi'el nrajo' ri Kajaf Dios, rija' nquicot ri ránima kiq'uin y nuya' ri utz cheke.
HEB 6:8 Pero si xa man xojc'uan tüj jun utzilüj c'aslen y xojq'uiy tüj chupan ri rutzij ri Dios y romari' man ye q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, c'o itzel ri nuc'ün-pe cheke, cachi'el jun ulef ri xe itzel tak k'ayis y q'uix ri nyeruya'. Jun ulef quiri', man jun nc'atzin-vi. Itzel ntz'etetüj coma ri ticoy. Ri ulef ri' nporox can ruvüch y nmalix can.
HEB 6:9 Hermanos ri jabel nyixkajo', stape' (aunque) c'o yan tzij ri xkabij-ka, roj kayo'on kánima iviq'uin que rix man nibün tüj quiri', xa kayo'on kánima iviq'uin que ri nquic'uaj jun utzilüj c'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, riq'uin ri' nk'alajin que rix colotajnük chic pe chupan ri imac.
HEB 6:10 Ri Dios choj vi, y romari' man numestaj tüj ri samaj ri ibanun-pe. Ri Dios retaman que rix nijo' rija'. Y rix nic'ut que nye'ijo' ri ch'aka chic ralc'ual ri Dios roma ito'on-pe rije', y c'a nye'ito' na.
HEB 6:11 Y nkarayij que ta cachi'el ri nye'ijo', quiri' ta chuka' ri oyobenic ri nc'uje' iviq'uin. Chi'ivonojel ta nivoyobej ri utz ri nye'ivila' chila' chicaj. Riq'uin ta ronojel ivánima nivoyobej ri utz ri' chupan ri k'ij ri nyixc'ase-e chere' chuvüch ri ruch'ulef, y iyo'on ta ivánima ivoyoben-apu.
HEB 6:12 Nc'atzin que rix nibün quiri' richin man tipu'u ik'oral. Xa que'itzeklebej ri ch'aka chic ri quitaken ri Dios y nyecoch'on. Y romari' tok nquichinaj ri ye rubin ri Dios que nyeruya'.
HEB 6:13 Ri nyerusuj ri Dios nyeruya-vi. Roma ojer can, tok ri Dios xbij chin ri Abraham que nuya' ri utzilüj rusipanic chin, pa rubi' rija' mismo xbün jurar que ketzij nuya' ri xusuj chin. Y pa rubi' rija' xbün jurar, roma man jun ri más nim ta que chuvüch rija'.
HEB 6:14 Y ri Dios xbij c'a chin ri Abraham: Ketzij ri ninbij chave que nyixinya' ri utzilüj nusipanic chave y nyec'uje' juis axquin-amam can, xbij ri Dios chin ri Abraham.
HEB 6:15 Y ri Abraham xroyobej c'a riq'uin juis coch'onic, y xuc'ul na vi ri utz ri rubin ri Dios que nuya' chin.
HEB 6:16 Ri vinük ja ri rubi' ri Dios ri nquicusaj richin nquibün jurar. Nquicusaj ri rubi' ri Dios roma jari' ri más nim ruk'ij, y riq'uin ri' nyenimüx y man jun chic tibix cheque.
HEB 6:17 Romari' ri Dios xbün c'a jurar chin ri Abraham que nuya' ri utz chin, y riq'uin ri' nuc'ut chiquivüch conojel ri nyec'ulun chuka' ri utz ri', que rija' man nujül tüj ri achique ri runucun-pe. Nbün-vi c'a ri nbij.
HEB 6:18 Ri Dios ketzij vi ri nbij y man ntiquer tüj nutz'uc tzij. Pero richin más nk'alajin chikavüch roj ri roj colotajnük chic chupan ri kamac, que ketzij vi ri nbij, rija' xbün jurar, richin quiri' nkaya' kánima nkoyobej-apu ri k'ij tok nkube chila' chicaj riq'uin. Y kayo'on-vi kánima que nkac'ul ronojel ri rubin que nuya' cheke.
HEB 6:19 Cachi'el xa ta roj yukul riq'uin ri Dios riq'uin jun nimalüj rakün colo' (lazo), ri napon c'a chila' chicaj. Colo' (Lazo) ri juis ruchuk'a', y man nc'okpitüj tüj. Kayo'on kánima que nkube chila' chicaj.
HEB 6:20 Roma ri Jesús c'o chic c'a chila' chicaj riq'uin ri Dios, y nuc'utuj c'a favor chin ri Dios pa kavi' roj, roma ja rija' ri Nimalüj Sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri Melquisedec. Rija' xunabeyaj yan e ri', richin que roj nkutiquer chuka' nkujapon riq'uin ri Dios.
HEB 7:1 Ri Melquisedec jari' ri rey ri richin ri tinamit Salem, y chuka' sacerdote richin ri nimalüj Dios. Rija' xbe c'a chuc'ulic ri kaxquin-kamama' can Abraham y xbün bendecir. Ri Abraham c'ateri' ntzolij chiracho, tzolijnük-pe pan oyoval ri xbün quiq'uin ri reyes y xch'acon can chiquij.
HEB 7:2 Y ri Abraham xbün pa diez chin ronojel ri relesan-pe cheque ri reyes ri xeruch'üc y jun c'a chin ri diez ri' ri xuya' chin ri Melquisedec. Y ri bi'aj Melquisedec ntel c'a chi tzij que rey richin ri chojmil. Y roma rija' rey richin ri tinamit Salem, ntel chi tzij que rey richin uxlanen.
HEB 7:3 Ri Melquisedec man nk'alajin tüj que xec'uje' ta rute-rutata', ni man nk'alajin tüj chuka' que xec'uje' ta ruxquin-rumama' can. Man jun nk'alajin, si xalüx y si xcom. Romari' tok nk'alajin que sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri Ruc'ajol ri Dios.
HEB 7:4 Ri kaxquin-kamama' can ri Abraham pa diez xbün chin ronojel ri relesan-pe cheque ri reyes, y jun c'a chin ri diez ri xuya' chin ri Melquisedec. Y romari' nk'alajin que ri Melquisedec juis nim ruk'ij, roma hasta ri kaxquin-kamama' can Abraham chin rija' xuya-vi ri diezmo ri'.
HEB 7:5 Y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nye'oc sacerdotes, quic'ulun c'a ri ley que utz nquic'ul ri diezmo cheque ri quivinak ri ye ruxquin-rumam can vi chuka' ri Abraham.
HEB 7:6 Pero ri Melquisedec, stape' (aunque) man ruxquin-rumam can tüj ri Leví, xuc'ul ri diezmo chin ri Abraham. Xbün bendecir chuka' ri Abraham. Y ri Abraham c'o ruk'ij, roma ja ri Dios sujuyun chin que c'o utz ri nuya' pari'.
HEB 7:7 Ri Melquisedec más nim vi ruk'ij. Roma ketaman que ri nbün bendecir más nim ruk'ij que chuvüch ri nban bendecir.
HEB 7:8 Ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nquic'ul ri diezmo xa ye achi'a' que jun k'ij nyecom. Ja ri Melquisedec ri xuc'ul ri diezmo chin ri Abraham, nbix pari' que achi ri man ncom tüj.
HEB 7:9 Nkutiquer nkabij que tok ri Abraham xuya' ri ru-diezmo chin ri Melquisedec, xuya' yan pa quiq'uexel ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Y rije' ye c'uluy richin diezmo.
HEB 7:10 Y nkutiquer c'a chuka' nkabij que ri sacerdotes ri', stape' (aunque) man jani que'alüx tok ri Melquisedec xbe chuc'ulic ri Abraham pa bey, jari' tok xquitoj yan ri qui-diezmo chin ri Melquisedec, riq'uin ri quixquin-quimama' can Abraham.
HEB 7:11 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xjach cheque ri kaxquin-kamama' can, chupan ri qui-tiempo ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Pero ri sacerdotes ri' man xetiquer tüj xquibün cheque ri kaxquin-kamama' can que manak quimac xk'alajin chuvüch ri Dios, y romari' xc'atzin c'a que xpu'u jun chic Sacerdote cachi'el ri Melquisedec, y man cachi'el tüj ri Aarón y ri ch'aka chic sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví.
HEB 7:12 Xjalatüj c'a ri nbij chupan ri ley, roma tok xpu'u ri jun chic Sacerdote, man junan tüj chic quiq'uin ri ch'aka sacerdotes.
HEB 7:13 Roma ri Sacerdote ri' man ruxquin-rumam tüj can ri Leví. Rija' ruxquin-rumam can jun chic achi. Y ri ye ruxquin-rumam can ri achi re' man ye richin tüj que nye'oc sacerdotes.
HEB 7:14 Ri jun chic Sacerdote ja ri Kajaf Jesucristo. Y ketaman que rija' ruxquin-rumam can ri Judá. Y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man nbij tüj c'a que ri ye ruxquin-rumam can ri Judá nye'oc ta sacerdotes.
HEB 7:15 Y tok ri Jesucristo xoc Sacerdote cachi'el ri Melquisedec, xk'alajin que nc'atzin jun chic Sacerdote, ri man junan tüj quiq'uin ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví.
HEB 7:16 Ri ley rubin-pe que xe ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nye'oc sacerdotes, y ri Jesucristo xa man ruxquin-rumam tüj can ri Leví. Rija' xtiquer xoc Sacerdote, roma c'o ruc'aslen ri man jun bey nq'uis tüj. Nk'alajin que c'o ruchuk'a'.
HEB 7:17 Cachi'el ri ruk'alajrisan can ri Dios: Ja rat ri Sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri Melquisedec ri xc'uje' ojer can. Quiri' ri ruk'alajrisan can ri Dios.
HEB 7:18 Y xcanaj c'a can ri nbij chupan ri ley, roma manak ruchuk'a' y man xtiquer tüj xerucol ri vinük chupan ri quimac.
HEB 7:19 Roma ri ley xa man xtiquer tüj xbün cheque ri vinük que manak quimac xk'alajin chuvüch ri Dios. Jac'a vocomi c'o chic ri Jun ri achique chok q'uin nkoyobej-vi ri utz. Y ri Jun ri' más utz. Roma ja rija' ri nbanun cheke que nkutiquer nkujel-apu riq'uin ri Dios.
HEB 7:20 Ri Dios xbün jurar richin xk'alajin que ketzij que ri Jesús xoc Sacerdote.
HEB 7:21 Jac'a tok ri ye ruxquin-rumam can ri Leví xe'oc sacerdotes, ri Dios man jun ri xbün tüj jurar. Pero tok ri Jesús xoc Sacerdote, jari' tok ri Dios xbün jurar. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can: Ri Ajaf Dios xbün jurar y man nujül tüj ri runojibül. Rija' xbij c'a: Ja rat ri Sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri Melquisedec ri xc'uje' ojer can. Quiri' xbij ri Dios chin ri Jesús.
HEB 7:22 Romari' ri Jesús pa'ül can chuvüch ri trato ri xbün ri Dios kiq'uin. Y ri trato re' más utz que chuvüch ri xbün quiq'uin ri kaxquin-kamama' can.
HEB 7:23 Ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ye q'uiy, roma nyecom. Y tok ncom-e jun sacerdote, nc'atzinej que ntoc can jun chic pa ruq'uexel.
HEB 7:24 Jac'a ri Jesús Sacerdote richin chi jumul. Rija' man ncom tüj.
HEB 7:25 Y romari' rija' chi jumul c'a ntiquer nyerucol ri nyejel-apu riq'uin chucanoxic ri Dios. Roma rija' man ncom tüj, y romari' chi jumul nuc'utuj favor chin ri Dios pa quivi'.
HEB 7:26 Y ja ri Jesús ri c'uluman-vi que xoc Kanimalüj Sacerdote, roma rija' lok'olüj vi. Man jun bey xbün tüj jun mac. Man jun itzel c'o pa ruc'aslen y man junan tüj quiq'uin ri aj-maqui', y yo'on-vi ruk'ij chila' chicaj.
HEB 7:27 Rija' man cachi'el tüj c'a ri nimalüj tak sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Rije' ronojel k'ij nyequisuj chico chin ri Dios. Quiri' nquibün roma ri quimac rije' y roma chuka' ri quimac ri quivinak. Jac'a ri Jesús man nc'atzin tüj que q'uiy mul c'o ta ri nusuj chin ri Dios. Rija' xa jun mul ri nc'atzinej que xcom chuvüch ri cruz.
HEB 7:28 Ri Jesús man cachi'el tüj c'a ri nimalüj tak sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Roma rije' xa ye vinük y man katz c'o tüj más cuchuk'a'. Pero man riq'uin tüj ri' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que nye'oc nimalüj tak sacerdotes. Jac'a ri Jesús Ruc'ajol vi ri Dios. Y stape' (aunque) c'o chic ri ley, ri Dios xbün jurar que ri Jesús xoc Nimalüj Sacerdote. Y ri Jesús c'unük Colonel richin chi jumul, y ntiquer-vi nuya' colonic.
HEB 8:1 Ri nkajo' nkabij, riq'uin ronojel ri xkatzijoj yan chive, que ri Ajaf Jesucristo jari' ri Kanimalüj Sacerdote, ri tz'uyul chila' chicaj pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri nimalüj Dios.
HEB 8:2 Y nsamüj chila' chicaj ape' c'o-vi ri Dios, chiri' chupan ri ketzij racho ri Dios, ri banun roma ri Dios y man coma tüj ri vinük.
HEB 8:3 Chere' chuvüch ri ruch'ulef ri nimalüj tak sacerdotes nyequisuj chico y ch'aka chic cosas chin ri Dios. Ja samaj ri' ri yo'on cheque richin nquibün. Y romari' ri Jesús chuka' xc'atzin que c'o xusuj chin ri Dios, roma rija' jun Nimalüj Sacerdote.
HEB 8:4 Y si ta rija' c'o ta chuvüch ri ruch'ulef, nixta xa samaj richin jun choj sacerdote ri ntiquer tüj nbün, roma ri ley richin ri Moisés nbij que xe ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nye'oc sacerdotes y nyequisuj chico y ch'aka chic cosas chin ri Dios.
HEB 8:5 Ri jay ape' nyesamüj-vi ri sacerdotes ri' y ronojel ri c'o chupan ri jay, ruvachbül c'a ri racho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y romari', tok nban yan ri jay, ri Dios xbij chin ri Moisés: Tavac'axaj c'a. nc'atzin que tiban ronojel, cachi'el ri xinc'ut chavüch pari' ri juyu', xbij ri Dios chin ri Moisés.
HEB 8:6 Y riq'uin ronojel re' nkatz'et-vi c'a que ri rusamaj ri Jesús más nim ruk'ij que chuvüch ri quisamaj ri sacerdotes chupan ri racho ri Dios chere' chuvüch ri ruch'ulef. Roma ri trato chucojol ri Dios y ri vinük, ri nusamajij ri Jesús, más vi utz ri nyerusuj. Nk'alajin-vi c'a que c'o ruchuk'a'.
HEB 8:7 Y si ta ri nabey trato utz ta xel, man ta xban jun chic.
HEB 8:8 Pero xa roma c'a ri kaxquin-kamama' can man xquibün tüj ronojel ri xbij chupan ri nabey trato, romari' tok ri Dios man xka' tüj chuvüch. Y rija' xbij c'a: Napon ri k'ij, xbij ri Ajaf Dios, tok ninbün jun c'ac'a' trato quiq'uin ri aj-Israel y ri aj-Judá.
HEB 8:9 Y ri c'ac'a' trato ri ninbün quiq'uin, man junan tüj riq'uin ri trato ri xinbün quiq'uin ri quixquin-quimama' can, tok xenyukej y xencol-pe pa ruch'ulef Egipto, roma c'a rije' xa man xquibün tüj chic ri trato ri', romari' yin xenmalij, xbij ri Ajaf Dios.
HEB 8:10 Xa roma c'a ri', quere' c'a ri rubanic ri c'ac'a' trato ri ninbün quiq'uin ri israelitas. Nintz'ibaj ri nu-ley pa tak cánima, y chuka' ninya' pa tak quinojibül. Nquinoc qui-Dios, y rije' nye'oc nutinamit. Jare' ri trato ri ninbün quiq'uin.
HEB 8:11 Y ri k'ij ri' man nc'atzin tüj chic tijonic cheque ri quivinak, nixta chuka' cheque ri coxpochel richin nquibij ta cheque: Tivetamaj c'a ruvüch ri Ajaf Dios. Roma chupan ri k'ij ri' conojel chic ye etamayon nuvüch. chi cocoj y chi nimak' quetaman chic c'a nuvüch.
HEB 8:12 Quiri' ninbün, roma ninjoyovaj quivüch y nincuy ri itztel nyebanun ri man choj tüj. Man nka-pe tüj chic chinuc'u'x ri quimac y ri itzel ri nyebanun. Quiri' ri rubin ri Dios.
HEB 8:13 Y tok ri Dios nch'o pari' jun c'ac'a' trato, riq'uin ri' xk'alajin que rija' nbij que ri nabey trato xa manak chic rakalen. Y jun cosa ri xa manak chic c'a rakalen y man nc'atzin tüj chic, xa napon yan c'a ri k'ij que nq'uis.
HEB 9:1 Ri nabey trato xbij cheque ri kaxquin-kamama' can achique rubanic richin nquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' xc'uje' ri racho ri Dios quiq'uin, y ri jun jay ri' xa aj-ruch'ulef.
HEB 9:2 Y ri jay ri' quere' c'a rubanic. Chupan c'a ri nabey parte chin ri racho ri Dios, c'o ri lámpara y c'o chuka' jun mesa. Y pari' ri mesa ri' yec'o-vi ri lok'olüj tak caxlan-vüy. Y ri nabey parte chin ri racho ri Dios nbix c'a Lok'olüj Lugar chin.
HEB 9:3 Y ri ruca'n parte nbix Más Lokolüj Lugar chin. Ri ca'i' partes re' ye ch'aron riq'uin jun c'ul tzekeban.
HEB 9:4 Y chupan ri ruca'n parte c'o jun altar ri richin nporox pon pari', y ri rij k'anapük. C'o c'a chuka' ri cajón ri richin ri ru-trato ri Dios. Y ri rij ri cajón ri' ruyon k'anapük y quiri' chuka' ri rupan. Chupan c'a ri cajón c'o jun lük banun riq'uin k'anapük y chupan ri lük c'o juba' maná, ri vüy ri xka-pe chila' chicaj. Chupan ri cajón c'o chuka' ri ru-vara ri Aarón, ri xel ral. Y chuka' c'o ri tz'alün tak abüj ri tz'iban-vi can ri trato ri xbün ri Dios quiq'uin ri kaxquin-kamama' can.
HEB 9:5 Ri ca'i' quivachbül querubín quiric'on quixic' pari' ri cajón, xc'atzin cheque ri kaxquin-kamama' can richin nka-pe chiquic'u'x que ri Dios ri c'o-vi ruk'ij, c'o-vi chiri'. Y ri ruvi' ri cajón xuc'ut c'a chiquivüch ri kaxquin-kamama' can que c'o-vi cuyubül-mac. Pero vocomi man nkabij tüj c'a más pari' ronojel re'.
HEB 9:6 Quiri' c'a rubanic ri racho ri Dios. Y ri sacerdotes k'ij-k'ij nye'oc chupan ri nabey parte, richin nquibün ri rusamaj ri Dios y nquiya' ruk'ij.
HEB 9:7 Jac'a chupan ri ruca'n parte, xe ri nimalüj sacerdote ri ntoc-apu, y xaxe jun k'ij chupan jun juna' ntoc-apu chupan. Y tok ntoc-apu, nuc'uaj quiquiq'uel chico y nusuj chin ri Dios roma ri rumac rija' y roma chuka' ri quimac ri vinük.
HEB 9:8 Tok c'a nucusüs ri jun racho ri Dios, man achique na tüj vinük ri ntiquer ntoc-apu chupan ri Más Lokolüj Parte. Y riq'uin ri' ri Lok'olüj Espíritu nuk'alajrisaj chikavüch que chupan ri tiempo ri' man jani nk'alajin tüj ri achique rubanic ri bey richin nye'apon ri vinük riq'uin apu c'a ri Dios.
HEB 9:9 Y ronojel re' c'o ri xbij pari' ri tiempo re'. Ri chico y ri ch'aka chic cosas ri xequisuj chin ri Dios ri chiri' man xetiquer tüj xquibün cheque ri vinük ri xeyo'on, que choj ta xbün ri cánima chuvüch ri Dios.
HEB 9:10 Roma chupan ri nabey trato, xaxe c'a xch'o pari' ri achique nquic'ux, ri achique nquitij, ri jalajoj rubanic ch'ajch'ojrisanic ri nc'atzinej que nquibün. Y ronojel ri quiri' ri xchilabex cheque que tiquibana', ri xaxe nch'o riq'uin ri ch'aculaj, y jari' ri ucusan-pe c'a tok xka-pe c'a ri k'ij tok nc'atzinej que xjalatüj ronojel ri'.
HEB 9:11 Ri Cristo xpu'u-vi y xoc Nimalüj Sacerdote richin ri c'ac'a' trato ri nuya' utz cheke. Ri racho ri Dios ape' nsamüj-vi ri Cristo más nim y más jabel. Roma ri jay ri' man banun tüj coma vinük y re' ntel chi tzij que xa man aj-ruch'ulef tüj.
HEB 9:12 Ri Cristo xbe'oc c'a chupan ri Lok'olüj Lugar chila' chicaj. Xaxe jun bey xoc chiri', y riq'uin ri' xbün. Y rija' man c'a xusuj tüj ri quiquiq'uel cabras, nixta quichin alaj tak vacx chin ri Dios. Ja ri ruquiq'uel rija' ri xusuj chin ri Dios richin xcuyutüj ri kamac y riq'uin ri' xuya' ri colonic ri richin chi jumul cheke.
HEB 9:13 Chupan ri nabey trato, si c'o jun vinük ri man ch'ajch'oj tüj chuvüch ri Dios, roma ri vinük ri' nc'atzinej que ncamsüs jun achij vacx o jun achij cabra o nc'atzinej que nporox jun alaj ixok vacx. Y riq'uin ri ruquiq'uel ri achij vacx o ri achij cabra o riq'uin ruchajil ri alaj ixok vacx ri nchiquex, nch'ajch'ojrsüs ri ruch'acul ri vinük ri'.
HEB 9:14 Y si c'o xc'atzin-vi ri quiquiq'uel ri chico y ri quichajil, más c'a nc'atzin ri ruquiq'uel ri Cristo. Rija' ntiquer nuch'ajch'ojrisaj ri kánima riq'uin ri mac ri nc'amon-pe camic y nbün cheke que nkutiquer nkasamajij ri c'aslic Dios. Rija' man jun bey xbün tüj jun mac, y riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu ri c'o riq'uin chi jumul, ri Cristo xuya-vi-ri' pa camic richin xutoj ri kamac chuvüch ri Dios.
HEB 9:15 Y riq'uin ri', ja vi c'a ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios kiq'uin roj ri nusamajij. Y romari' ri ye oyon roma ri Dios richin nye'oc riq'uin rija', c'o nquichinaj chila' chicaj, ri rubin que nuya' cheque y man nq'uis tüj. Roj ri rojc'o chupan ri tiempo re', c'o c'a nkichinaj chila' chicaj, y quiri' chuka' ri kaxquin-kamama' can ri xec'uje' pa ru-tiempo ri nabey trato. Ri Cristo coma chuka' rije' tok xcom, richin que xecolotüj c'a pe chupan ri quimac.
HEB 9:16 Xc'atzin que xcom ri Cristo. Cachi'el ri nban coma ri vinük. Jun tata'aj nbün jun vuj y nbij chupan que tok ncom c'o nquichinaj ri ralc'ual. Pero ketaman chuka' que man nquichinaj tüj ri k'ij tok nbix yan cheque, xa nc'atzinej que c'a ncoyobej, c'a tok ncom na ri tata'aj.
HEB 9:17 Y tok c'a camnük chic na ri tata'aj, c'ateri' ri ralc'ual nquichinaj ri yo'on can cheque. Y man jani nquichinaj tüj tok man jani ticom ri tata'aj.
HEB 9:18 Y quiri' chuka' ri xban quiq'uin ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' c'a xequicamsaj na ri chico y xbiyin na quiquiq'uel, c'ateri' c'a tok xutz'om ri nabey trato.
HEB 9:19 Roma tok ri Moisés rubin chic cheque ri vinük ronojel ri nbij chupan ri ley que nc'atzinej que nquibün, xberuc'ama-pe quiquiq'uel alaj tak vacx y achij tak cabras, y xyoj riq'uin ba' ya', c'ateri' xutz'om ba' rusmal ovejas ri cakarsan riq'uin ak'on y ba' k'ayis rubini'an hisopo, y xeruya-ka ri ca'i' chupan ri quic' y ya', y c'ateri' xucraj ri quic' yojon riq'uin ya' pari' ri vuj ri ruc'uan ri ley y chuka' xucraj pa quivi' conojel ri vinük.
HEB 9:20 Y xbij cheque: Riq'uin ri quic' re' nk'alajin-vi que jare' xutz'om ri trato ri xbij ri Dios que nkabün, xbij ri Moisés cheque ri vinük.
HEB 9:21 Y ri Moisés xucraj chuka' ri quic' chirij ri racho ri Dios y chirij ronojel ri nucusüs pa rusamaj ri Dios.
HEB 9:22 Y chupan ri ru-tiempo ri ley, jubama ronojel xch'ajch'ojrisüs riq'uin ri quic'. Y ketzij vi, man ta c'o ri xcom y man ta xbiyin ruquiq'uel, man ta xcuyutüj ri mac.
HEB 9:23 Cachi'el xkabij yan ka, ri racho ri Dios ri xquibün ri kaxquin-kamama' can, cachi'el vi c'a ri racho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y ri racho ri Dios ri xquibün rije' y ronojel ri c'o chupan, xchiquex na c'a quiquiq'uel chico chiquij richin que xech'ajch'ojrsüs y c'ateri' xe'ucusüs pa rusamaj ri Dios. Pero roma ri racho ri Dios ri c'o chila' chicaj más nim ruk'ij, nc'atzin quic' richin Jun ri más rakalen que chuvüch ri quic' quichin ri chico.
HEB 9:24 Ri Cristo man c'o tüj c'a chupan ri racho ri Dios ri banun coma vinük, ri jay ri xa ruvachbül ri ketzij racho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' c'o chic c'a chila' chicaj, y riq'uin apu ri Dios c'o-vi y nch'o-apu chin koma roj.
HEB 9:25 Ri Cristo man nbün tüj cachi'el nbün ri nimalüj sacerdote ri chere' chuvüch ri ruch'ulef. Roma rija' ronojel juna' ntoc chupan ri parte richin ri racho ri Dios ri Más Lok'olüj y nusuj quic', pero man ruquiq'uel tüj rija'. Jac'a ri Cristo xa jun mul xbün quiri' y ja ri ruquiq'uel rija' ri xuya'.
HEB 9:26 Roma xa ta q'uiy mul xusuj-ri', q'uiy ta mul xuc'usaj pokonül y q'uiy ta mul xcom. Rutz'ucuban ta pe tok xban ri ruch'ulef. Pero man quiri' tüj xbün. Rija' xa jun bey xcom, richin ntel ri kamac. Xa c'a chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef, tok xpu'u y xcom.
HEB 9:27 Roj vinük yo'on pa kavi' que xaxe jun bey nkucom, y c'ateri' nban juzgar pa kavi'.
HEB 9:28 Y quiri' chuka' ri Cristo, xaxe jun mul nc'atzinej que xcom richin xrakalej ri kamac. Y napon na vi ri k'ij tok rija' npu'u jun bey chic. Pero man richin tüj ncom jun bey chic roma ri kamac, xa richin nkurucol-e roj, ri koyoben-apu rija'.
HEB 10:1 Ri ley ri yo'on can chin ri Moisés roma ri Dios, man junan tüj riq'uin ri utz ri npu'u. Roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa rumujal ri utz ri nuc'ün-pe ri Cristo. Y xa romari' ri chico ri xesuj chin ri Dios ronojel juna', man xetiquer tüj xquibün cheque ri vinük ri xe'apon-apu riq'uin ri Dios que man ta jun quimac xk'alajin chuvüch rija'.
HEB 10:2 Si ta xch'ajch'ojir ri cánima coma ri chico ri xequisuj, man ta nyequisuj jun bey chic, roma nquina' ta que man jun chic quimac.
HEB 10:3 Pero xa ronojel juna' nyequisuj, y riq'uin ri', nka' c'a chiquic'u'x que ri mac man elenük tüj e quiq'uin.
HEB 10:4 Roma ri quiquiq'uel ri achij tak vacx y achij tak cabras man nyetiquer tüj nquelesaj ri quimac.
HEB 10:5 Romari', tok ri Cristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, xbij chin ri Dios: Rat man najo' tüj chic c'a que nyesuj chico y ch'aka chic cosas chave, romari' tok xinatük-pe yin, richin que ja yin ri ninsuj-vi'. Y rat xaya' nuch'acul cachi'el richin ri vinük.
HEB 10:6 Ri chico ri nyeporox chavüch, man jun quicot nquiya' chave, y quiri' chuka' ri chico ri nyesuj chave roma ri quimac ri vinük.
HEB 10:7 Romari' xinbij: Ajaf Dios, yin xinpu'u richin ninbün ri arayibül, cachi'el ri tz'iban can pa nuvi' chupan ri boton vuj. Quiri' xbij ri Cristo.
HEB 10:8 Cachi'el ri xkabij yan ka, ri Cristo xbij chin ri Dios: Rat man najo' tüj chic c'a que nyesuj chico y ch'aka chic cosas chave. Ri chico ri nyeporox chavüch, man jun quicot nquiya' chave. Y quiri' chuka' ri chico ri nyesuj chave roma ri quimac ri vinük. Quiri' xbij ri Cristo. Y ri chico ri' ye chilaben chupan ri ley ri yo'on chin ri Moisés.
HEB 10:9 Y chuka' jari' tok ri Cristo xbij: Ajaf Dios, yin xinpu'u richin ninbün ri arayibül. Quiri' xbij ri Cristo chin ri Dios. Y riq'uin ri' xtane' ri nabey trato. Y ri c'ac'a' trato xc'uje-pe pa ruq'uexel ri nabey.
HEB 10:10 Ri rurayibül ri Dios ja ri xcom ri Jesucristo chuvüch ri cruz, richin que nch'ajch'ojir ri kánima. Xaxe c'a jun bey xcom, y riq'uin ri' xbün.
HEB 10:11 Ri sacerdotes aj-ruch'ulef, chi jumul nyesamüj. K'ij-k'ij nyequisuj chico chin ri Dios roma quimac ri vinük. Pero ri nquibün man ntiquer tüj nrelesaj-e ri quimac ri vinük.
HEB 10:12 Jac'a ri Cristo xaxe jun bey xcom, richin xcuyutüj ri kamac y riq'uin ri' xc'achoj. Y tok xc'astüj-e, xbetz'uye' pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri Dios chila' chicaj.
HEB 10:13 Y chila' c'o-vi, royoben ri k'ij richin nyejach pa ruk'a' conojel ri nye'etzelan richin.
HEB 10:14 Man ncom tüj chic. Xaxe jun bey xcom, y riq'uin ri' xbün cheke que richin chi jumul man jun tüj kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Quiri' xbün cheke roj ri xojjel-apu riq'uin richin nch'ajch'ojir ri kánima.
HEB 10:15 Quiri' c'a ri ninbij yin y quiri' chuka' nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu cheke. Rija' nuk'alajrisaj c'a:
HEB 10:16 Napon na vi ri k'ij tok ninbün jun c'ac'a' trato quiq'uin ri vinük. Nintz'ibaj ri nu-ley pa tak cánima, y chuka' ninya' pa tak quinojibül, nbij ri Ajaf Dios.
HEB 10:17 Y c'ateri' xbij chuka': Nincuy quimac y man nka-pe tüj chic chinuc'u'x ri ye itzel ri quibanun. Quiri' rubin ri Dios, nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu.
HEB 10:18 Y romari' nk'alajin que man nc'atzin tüj chic que nyekasuj chico chin ri Dios roma ri kamac. Ri kamac xa cuyutajnük chic.
HEB 10:19 Hermanos, ri Jesús xcom y xbiyin ruquiq'uel koma roj, y romari' tok kayo'on kánima nkujel-apu riq'uin ri Dios.
HEB 10:20 Xujük-vi c'a jun c'ac'a' bey chikavüch, bey ri richin c'aslen, tok rija' xcom chuvüch ri cruz. Y tok xcom, ri c'ul ri tz'apiyon richin ri parte richin ri racho ri Dios ri Más Lok'olüj, xel pa ca'i'. Y ri' nuk'alajrisaj chikavüch que vocomi man jun nk'aton kichin richin nkujel-apu c'a riq'uin ri Dios.
HEB 10:21 Y chuka' ri Jesús jari' ri Nimalüj Sacerdote ri c'o pa kavi' roj ri ralc'ual chic ri Dios.
HEB 10:22 Y roma c'a ri' roj ri kataken chic man ta ca'i' kánima nkujel-apu c'a riq'uin ri Dios, man ta quiri', roj xa ta riq'uin ronojel kánima nkujel-apu riq'uin. Nkujel ta c'a apu riq'uin ri Dios riq'uin jun kánima ch'ajch'ojrisan chic e ri itzel, y ch'ajch'ojrisan chic ri kac'aslen riq'uin ch'ajch'ojilüj ya'.
HEB 10:23 Y roj ri nkubin cheque ri vinük que koyoben ri nimalüj utz ri nuya' ri Dios pa kavi', man tikaya' can c'a ri oyobenic ri'. Y man tikoyobej c'a riq'uin ca'i' kánima. Roma ja ri Dios ri xbin que nuya' ri nimalüj utz pa kavi', y rija' nbün-vi.
HEB 10:24 Y tikacanoj c'a achique rubanic nkabün richin nkatola-ki' konojel, richin nketamaj nkujo'on más, y richin chuka' que más ta nkarayij nkabün ri utz.
HEB 10:25 Roma yec'o ri man nquirayij tüj chic nye'apon iviq'uin tok nimol-ivi' pa rubi' ri Dios. Jac'a rix man tibün quiri'. Xa nc'atzin que nimol-ivi', richin nicukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. Y jari' ri más nc'atzin roma ivetaman que napon yan ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri Ajaf Jesucristo.
HEB 10:26 Roma ri xa quetaman chic ri achique rubanic ri ketzij y quic'ulun chic pa tak cánima, y man riq'uin tüj ri' rije' nquibün que nyemacun y man nquiya' tüj can rubanic, man jun chic c'a ncom richin nyerucol-pe chupan ri quimac.
HEB 10:27 Xaxe chic c'a coyoben-apu ri nimalüj juicio ri petenük y chuka' coyoben chic apu tok nye'apon chupan ri nimalüj k'ak' ri c'a ape' nyebeka-vi ri nye'etzelan richin ri Dios.
HEB 10:28 Cachi'el ri vinük ri man nquitakej tüj ri ley ri yo'on chin ri Moisés, man njoyovüx tüj quivüch. Xaxe si yec'o ca'i' o ye oxi' ri xetz'eton y xebin que xemacun, nyecom-vi c'a ri'.
HEB 10:29 Y si quiri', ¿man ninuc tüj comi rix que xa más castigo nka-ka pari' ri vinük ri nuyek' pa rakün ri rubi' ri Ruc'ajol ri Dios, y nbün que man jun rakalen ri ruquiq'uel? Y ja quic' ri' ri xch'ajch'ojrisan ri ruc'aslen. Y ja chuka' quic' ri' ri xbanun que xtzakon ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios kiq'uin. Pero ri vinük ri nuyek' pa rakün richin, nretzelaj chuka' ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on ri utz ri nspaj-pe ri Dios pa kavi'.
HEB 10:30 Y roj ketaman c'a achique ri biyon que pa ruk'a' rija' c'o-vi ri ru-castigo y nuya' rutojic cheque ri nyemacun, y romari' ketaman que ketzij ri nbij. Y chuka' chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Ajaf Dios nbün juzgar pari' ri rutinamit. Quiri' ri tz'iban can.
HEB 10:31 Tiquixbij c'a qui' ri nyebana' quiri'. Roma si nyetzak pa ruk'a' ri c'aslic Dios, ri quiri' quibanun, juis vi c'ayuf ri ncoyoben.
HEB 10:32 Pero tic'uxla'aj-pe rix c'a tok xixpa'e-vi chuvüch ri pokonül ri xitij tok c'ate ba' xitakej ri Dios y tok c'ate ba' xsakirsüs ri ic'aslen. Xc'o c'a ruvi' ri pokonül ri xitij chiri'. Pero xicoch'.
HEB 10:33 Yec'o ri nc'atzinej que xquicoch' ronojel ri itzel ri xban y ri xbix cheque, chiquivüch ri vinük. Yec'o ri xquitij pokonül roma xquijoyovaj quivüch ri ch'aka chic cachibil nyec'usan pokonül.
HEB 10:34 Xijoyovala' quivüch ri yec'o pa cárcel roma ri rubi' ri Dios. Y tok ri i-cosas xe'elesüs can chive, man xipokonaj tüj xiya-e. Xa riq'uin quicot xiya-e. Roma ivetaman que chila' chicaj c'o ri ivichin rix, y ri' más utz que chuvüch ri beyomül richin ri ruch'ulef, y chuka' man jun nrelesan chive.
HEB 10:35 Roma c'a ri' utz que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Man tiya' can c'a. Roma nuc'ün-vi-pe jun nimalüj rajil-ruq'uexel chive.
HEB 10:36 Y nc'atzin c'a que nyixcoch'on, y riq'uin ri', rix nibün ri rurayibül ri Dios y nic'ul ri utz ri rusujun chive.
HEB 10:37 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Jun ri npu'u, chanin nka-pe. Nakaj chic petenük-vi.
HEB 10:38 Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Pero si nquiya' can, ri Dios man nquicot tüj ránima quiq'uin. Quiri' nbij ri Dios.
HEB 10:39 Jac'a roj man rojc'o tüj chiquicojol ri quiyo'on can ri Dios y c'a pa ru-castigo nyebeka-vi. Roj chiquicojol ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios richin nyecolotüj, chiri' rojc'o-vi.
HEB 11:1 Si kayo'on kánima riq'uin ri Dios, nbün c'a cheke que nkanimaj que nkac'ul-vi ri koyoben-apu ri xusuj ri Dios cheke y nbün chuka' cheke que nkanimaj que q'uiy ri xusuj y stape' (aunque) man jani nyekatz'et tüj.
HEB 11:2 Quiri' xquibün ye q'uiy cheque ri kaxquin-kamama' ojer can. Xquiya' cánima riq'uin ri Dios, y ri Dios xeka' chuvüch roma quiri' xquibün.
HEB 11:3 Y roj chuka' kayo'on kánima riq'uin ri Dios, y romari' nk'ax cheke que ja vi ri Dios ri xbanun ri ruch'ulef y ronojel ri c'o. Y richin xbün re' man xucusaj tüj ni jun cosa tz'etetül. Xaxe xbij que quec'uje' y jari' tok xec'uje'.
HEB 11:4 Ri Abel ojer can xuya' c'a ránima riq'uin ri Dios, y ri xusuj chin ri Dios, más utz que chuvüch ri xusuj ri runimal rubini'an Caín. Y tz'iban c'a can que ri Abel man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma ri xuya' ránima riq'uin. Ketaman chuka' que man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma ri Dios xuc'ul ronojel ri xusuj ri Abel chin. Y stape' (aunque) ri Abel xcom, c'o ri xuc'ut can chikavüch roma xuya' ránima riq'uin ri Dios.
HEB 11:5 Ri Enoc chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios. Y romari' tz'iban can que xquicot ránima ri Dios riq'uin, y man xcom tüj, xa c'üs xuc'u'üx-e chila' chicaj. Xel c'a e chuvüch ri ruch'ulef, roma ri Dios xuc'uaj-e.
HEB 11:6 Nc'atzin-vi que nkaya' kánima riq'uin ri Dios. Roma si man nkaya' tüj kánima riq'uin, man nquicot tüj ránima ri Dios kiq'uin. Y richin nkujel-apu riq'uin ri Dios, nc'atzinej que nkanimaj que rija' c'o, y nc'atzinej que nkanimaj chuka' que c'o utz riq'uin richin nuya' cheque ri nyecanon richin.
HEB 11:7 Ri Noé xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios. Ri Dios xbij chin que nuya-pe jun job juis nim chuvüch ri ruch'ulef. Y tok xch'o ri Dios riq'uin, c'a man jani ntajin tüj ri job. Pero ri Noé xbün-vi ri xbij ri Dios chin. Y xbün jun nimalüj barco richin xerucol ri ye aj pa racho. Y riq'uin ri' xbek'alajin-pe que ri ch'aka chic vinük man utz tüj xquibün, que man nquitakej tüj ri Dios. Y riq'uin ronojel ri xbün ri Noé, ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin, roma xuya-vi ránima riq'uin.
HEB 11:8 Ri Abraham xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios, romari', tok xoyox roma ri Dios richin que nbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri nuspaj chin, rija' xutakej tzij y xbe, stape' (aunque) man retaman tüj achique ruch'ulef napon-vi.
HEB 11:9 Ruyo'on-vi ránima riq'uin ri Dios, y romari' xc'uje' chupan ri ruch'ulef ri', ri sujun chin roma ri Dios, stape' (aunque) ri ruch'ulef ri' xa pa quik'a' ch'aka chic vinük c'o-vi. Y romari' xa pa carpa xc'uje-vi. Quiri' chuka' xquibün ri Isaac ri ruc'ajol y ri Jacob ri rumam. Roma cheque rije' chuka' sujun ri ruch'ulef ri'.
HEB 11:10 Ri Abraham xbün quiri', roma royoben ri jun chic tinamit más jabel, ri tinamit ri man nq'uis tüj y ja ri Dios ri banayun.
HEB 11:11 Ri Sara ri rixjayil ri Abraham, xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios. Ri Dios xbij que nc'uje' jun ral, y rija' xunimaj ri xbij ri Dios chin. Y xalüx na vi ri ac'ual riq'uin ri Sara, stape' (aunque) ri'j chic y man alanel tüj.
HEB 11:12 Y romari' ye q'uiy ruxquin-rumam can ri Abraham ri xec'uje'. Juis vi ye q'uiy. Cachi'el ri ch'umila' ri yec'o chicaj, ri man jun ri ntiquer tüj najlan quichin. Cachi'el ri sanayi' ri c'o chuchi-mar. Juis vi ye q'uiy ri ruxquin-rumam can ri Abraham. Y stape' (aunque) rija' ri'j chic tok xc'uje' ri ralc'ual.
HEB 11:13 Conojel c'a rije' xquiya-e cánima riq'uin ri Dios. Tok xecom, entonces man jani c'a tiquic'ul ri rusujun ri Dios cheque. Xa c'anüj c'a xquitz'et-vi-apu. Xquinimaj-ka que ketzij vi. Xaxe c'a xetiquer xquibün-apu retal riq'uin ri quik'a' chin ri rusujun ri Dios cheque. Rije' xquik'alajrisaj-vi c'a que man ye richin tüj ri ruch'ulef ri' y xa ye c'unük chuvüch ri ruch'ulef.
HEB 11:14 Y riq'uin ri xquibij, xk'alajin que coyoben ri ketzij vi quiruch'ulef.
HEB 11:15 Y re' man nbij tüj c'a que ja ri ape' ye elenük-vi-pe, jari' ri quiruch'ulef. Man quiri' tüj. Roma si ta jari' ri quiruch'ulef coyoben, xetiquer ta xetzolij jun bey chic.
HEB 11:16 Pero coyoben jun ruch'ulef más utz, ja chila' chicaj, y romari' ri Dios man nq'uix tüj nbij que ja rija' ri qui-Dios, roma rubanun c'ojlen ri quitinamit.
HEB 11:17 Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios. Romari', tok xbix chin roma ri Dios que tacamsaj ri ac'ajol Isaac, richin nasuj chuve, rija' xutakej. Ri Dios xbij quiri' roma xrajo' xutz'et si ri Abraham ketzij ruyo'on ránima riq'uin. Y ri Abraham xusuj-vi ri Isaac chin ri Dios, stape' (aunque) xaxe ri jun ruc'ajol ri', ri bin pari' roma ri Dios que roma rija' nyec'uje' ruxquin-rumam can ri Abraham.
HEB 11:18 Ri Dios xbij c'a chin ri Abraham: Ri ye axquin-amam can ri nyepu'u roma ri Isaac, ja rije' ri nyec'ulun ri utz ri ninya'. Quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham.
HEB 11:19 Ri Abraham retaman c'a que si ta ncom ri Isaac, ri Dios c'o uchuk'a' riq'uin richin nuc'asoj-pe. Y nkutiquer nkabij que ri Isaac xcom y xc'astüj-pe.
HEB 11:20 Ri Isaac chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari', tok ri'j chic, xbij cheque ri Jacob y ri Esaú, ri ye ruc'ajol, ri achique utz ri petenük chiquivüch apu.
HEB 11:21 Y ri Jacob chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari', tok ncom yan, xerubün bendecir ri rumam, ri ye ruc'ajol ri José. Y xuya' raral pari' ri ruch'ami'y xuya' ruk'ij ri Dios.
HEB 11:22 Ri José xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios. Y romari', tok ncom yan, xucusaj cheque ri ye ruvinak israelitas que napon na vi ri k'ij tok ri quixquin-quimam can nye'el-e chupan ri ruch'ulef ri'. Y xbün mandar cheque ri ape' nbemuk-vi rija'.
HEB 11:23 Ri rute-rutata' ri Moisés xquiya' chuka' cánima riq'uin ri Dios. Y romari' man xquixbij tüj qui' chuvüch ri rey Faraón ri biyon que quecamsüs conojel ri xtak alabo' ri nye'alüx. Y tok xalüx ri ac'ual, man xquiya' tüj k'ij que xcamsüs, xa xquevaj oxi' ic'. Roma ri Moisés jun vit ac'ual jabel oc.
HEB 11:24 Y ri rumi'al ri rey Faraón xbün cachi'el ral chin ri Moisés. Pero ri Moisés roma ruyo'on ránima riq'uin ri Dios, romari' tok achi chic man xupokonaj tüj xuya' can ri racho ri Faraón.
HEB 11:25 Roma rija' runucun: Más utz que junan nintij pokonül quiq'uin ri nuvinak, ri roj rutinamit vi ri Dios, que chuvüch ri quicot ri yinc'o-vi, roma xa nq'uis-e ri'. Nquimacun c'a ri' si xa chere' nquic'uje-vi can, roma xa quiq'uin ri nuvinak ri más c'uluman que nquic'uje-vi, xbij rija'.
HEB 11:26 Y ri Moisés man xupokonaj tüj c'a xutij pokonül, cachi'el ri pokonül ri xutij ri Cristo. Quiri' xbün ri Moisés, roma rija' retaman que pa ruq'uisbül chin ronojel ri', c'o jun rajil-ruq'uexel, y jari' ri rutz'eton chic apu. Ri Moisés xk'ax chuka' chin que ri pokonül más nim rakalen que chuvüch ri beyomül ri xuc'ul ta chiri' pa ruch'ulef Egipto.
HEB 11:27 Y ruyo'on-vi c'a ránima riq'uin ri Dios tok xel-pe pan Egipto. Y xbe, man roma tüj c'a ri ruxbin-ri'. Y stape' (aunque) ri rey catanük royoval chirij. Ri Moisés chi jumul xuya' ránima riq'uin ri Dios, cachi'el rutz'eton apu, stape' (aunque) ri Dios man tz'etetül tüj.
HEB 11:28 Ri Moisés roma chuka' ruyo'on ránima, xbün ri xbix chin roma ri Dios. Rija' xbij c'a cheque ri ruvinak israelitas que quequicamsaj ovejas y tiquiya' ri quiquiq'uel chirij ri ruchi' tak cacho, richin que man nyecamsüs tüj ri nabey tak alabo' roma ri npu'u chiquicamsasic. Y quiri' xban chupan ri nabey pascua.
HEB 11:29 Y ri vinük israelitas roma ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, man xeruk'üt tüj ri nimalüj ya' rubini'an Mar Rojo. Ri vinük choj c'a xec'o chupan ri ya', cachi'el xa ta pari' chaki'j ulef nyebiyin-vi. Y ri vinük aj-Egipto xcajo' chuka' xquibün quiri', pero rije' xa xejik'.
HEB 11:30 Y tok ri vinük israelitas xe'apon pa tinamit Jericó, ri nimalüj tz'ak ri tz'apiyon richin ri tinamit xtzak. Ri tz'ak ri' xtzak chupan ri ruvuku' (septimo) k'ij, tok ruq'uisbül mul xesutin chirij. Quiri' xbanatüj roma ri israelitas xquiya' cánima riq'uin ri Dios y xesutin chirij ri tinamit, cachi'el ri xbij ri Dios cheque.
HEB 11:31 Chupan ri tinamit ri', xc'uje' jun ixok rubini'an Rahab, jun ixok ri man utz tüj ruc'aslen ruc'uan. Pero rija' man xcom tüj tok xtzak ri rutinamit, roma jabel xeruc'ul ri ca'i' nachanela' israelitas xe'apon pa tinamit. Xuya-vi ránima riq'uin ri Dios. Jac'a ri ch'aka chic vinük richin ri tinamit ri' xecom conojel, roma man xquibün tüj cachi'el xbün ri Rahab. Ri vinük ri' xa man xetaken tüj chin ri Dios.
HEB 11:32 ¿Nquitiquer comi nyench'o pa quivi' conojel ri vinük ri xec'uje' ojer can, ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios? Man nquitiquer tüj. Xa man nuya' tüj tiempo richin nyentzijoj más chive, cachi'el pari' ri Gedeón, ri Barac, ri Sansón, ri Jefté, ri David, ri Samuel y ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can.
HEB 11:33 Xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios, romari' xech'acon chiquij ch'aka chic tinamit. Pa ruchojmil xquibün mandar. Xquic'ul ri xesuj cheque roma ri Dios. Xetiquer chiquij leones.
HEB 11:34 Xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios, romari' man xec'at tüj tok xetorix pa nimalüj tak k'ak'. Xecolotüj pa quik'a' ri xejo'on xecamsan quichin riq'uin machet. Ri Dios xuya' cuchuk'a' tok xec'uje' pa tak pokonül. Xech'acon chiquij ch'aka chic tinamit ri xebanun oyoval quiq'uin, y xecokotaj-e.
HEB 11:35 Yec'o chuka' ixoki' ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios, romari' ri Dios xeruc'asoj-pe ri quicaminaki'. Yec'o c'a ch'aka chic vinük, roma ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, romari' yec'o xeyo'on pa tak rupokonül. Pero man xquipokonaj tüj xe'apon chuvüch ri camic, roma quetaman que nyequila' jun c'aslen más utz. Man xquiya' tüj can ri Dios, richin xquito' ta qui' chuvüch ri camic.
HEB 11:36 Yec'o c'a ch'aka chic, roma ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios q'uiy xquic'ulachij, roma yec'o ri xetze'ex y xech'ay, yec'o xexim riq'uin cadena, y yec'o xetz'apis pa cárcel.
HEB 11:37 Yec'o ch'aka ri xecamsüs chi abüj, y ch'aka chic xekupix riq'uin sierra. Yec'o ri xban cheque que xquiya' ta can ri Dios, pero man xquiya' tüj can. Yec'o xecamsüs riq'uin machet. Yec'o ri xe'okotüx-e pa tak cacho y xaxe quitz'umal ovejas y quitz'umal cabras ri c'o quiq'uin richin quitziek. Manak quichajin. Q'uiy pokonül xquitij. Y juis q'uiy itzel ri xban cheque.
HEB 11:38 Ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef juis ye itzel, y romari' man xk'ax ta cheque que ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios c'o juis cakalen. Ri quiyo'on c'a cánima riq'uin ri Dios xebe cala' xebe cala' xquibün, pa tak tz'iran ruch'ulef, pa tak juyu', pa tak jul, roma ri pokonül ri xquil.
HEB 11:39 Conojel c'a rije' xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios, y romari' tz'iban can que xquicot ránima ri Dios quiq'uin. Pero tok xecom, c'a man jani c'a tiquic'ul ri más utz ri rusujun ri Dios cheque.
HEB 11:40 Roma ri Dios runucun que nuya' ri más utz chupan ri ka-tiempo roj. Y riq'uin ri' junan c'a nkac'ul ri utz ri' quiq'uin ri kaxquin-kamama' can, ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y ri utz ri' ja ri nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios.
HEB 12:1 Juis vi ye q'uiy kaxquin-kamama' can ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y nquik'alajrisaj chikavüch que quiri' tikabana' roj chuka'. Roma c'a ri', tikaya' can achique na ri nyo'on aka'n chikij y ri mac ri rusutin-ri' chikij. Tikacoch'o' ronojel, y riq'uin ronojel kánima tikatija' c'a kak'ij nkac'uaj ri c'aslen ri nrajo' ri Dios.
HEB 12:2 Ja ri Jesús ri tikatz'et chi jumul. Roma ja rija' ri xbanun cheke que xkatakej ri Dios. Y rubanun cheke que kayo'on kánima. Man xupokonaj tüj xcom chuvüch ri cruz, stape' (aunque) ri camic chuvüch-cruz nuya' ruq'uixaj. Xucoch' ronojel. Retaman que nbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri c'o ronojel ruchuk'a' pa ruk'a', ri ape' c'o quicot.
HEB 12:3 Tikanucu' na pe' jabel ri achique ri xbün ri Jesús tok c'o ri xuc'ulachij pa quik'a' ri aj-maqui'. Rija' xucoch' ronojel. Quiri' c'a tikabana' roj. Tikacoch'o' ronojel. Man nkucos c'a, nixta man tikamalij-ka-ki'.
HEB 12:4 Katijon c'a kak'ij chirij ri mac, y romari' katijon pokonül, pero chuka' man nkujapon tüj pa camic.
HEB 12:5 Man tikamestaj ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Ri rutzij nkurupochi'ij cachi'el jun tata'aj nupochi'ij ri ralc'ual. Roma nbij: Man tabün que man jun rakalen tok ri Ajaf Dios ncarutijoj riq'uin pokonül. Man tamalij-ka-avi' tok ri Ajaf nuc'ut chavüch que man ja tüj ncatajin chubanic.
HEB 12:6 Roma ri Ajaf nyerutijoj riq'uin pokonül ri nyerujo'. Quiri' c'a nbün quiq'uin ri ye ralc'ual chic, tok nc'atzin. Quiri' c'a ri tz'iban can.
HEB 12:7 Tikacoch'o' c'a ronojel pokonül ri nuya' ri Dios cheke, roma rija' nbün cheke cachi'el nbün jun tata'aj. ¿Roma c'o ta comi jun tata'aj ri man ta nuya' xic'a'y cheque ri ralc'ual?
HEB 12:8 Y romari', si ri Dios man nkurutijoj tüj riq'uin pokonül, c'ayuf, roma nk'alajin que roj sic'on tak ac'uala', ri manak katata' ri ntijon kichin. Roma ri Dios nyerutijoj conojel ri ye ralc'ual chic, riq'uin pokonül.
HEB 12:9 Tok roj c'a roj cocoj, ri katata' xquiyala' xic'a'y cheke, y man xeketzelaj tüj romari'. Xa xkaya' quik'ij. ¿Y man más tüj comi c'uluman que nkatakej rutzij ri Katata' Dios, ri achique chok q'uin petenük-vi ri c'aslen richin ri kánima? Roma rija' nrajo' que nkil ri c'aslen man nq'uis tüj.
HEB 12:10 Ri katata' xquiya' xic'a'y cheke richin jun ca'i-oxi' oc k'ij, y ja ri más xcajo' rije' jari' ri xquibün cheke. Jac'a ri Katata' Dios nkuruya' pa pokonül, richin que c'o utz nuc'ün-pe pa kac'aslen, richin que nkuch'ajch'ojir ta, y nkujoc ta cachi'el rija', ri ch'ajch'oj vi.
HEB 12:11 Ketzij vi que tok rojc'o pa pokonül, stape' (aunque) richin nkutijox, xa man nuya' tüj quicot cheke, xa ok'ej nuc'ün-pe cheke. Pero tok c'unük chic c'a ri pokonül, c'o-vi ri nuc'ün-pe, roma nbün más choj cheke y nuya' uxlanen pa kánima roj ri nkacoch' ri pokonül ri'.
HEB 12:12 Roma c'a ri', tiya' ivánima riq'uin ri Dios, richin que tic'uje' chic e ivuchuk'a', richin que ri ik'a-ivakün tic'uje' chic e cuchuk'a'.
HEB 12:13 Richin que man tiya' k'ij que nyesatz can ri hermanos ri man katz quiyo'on tüj más cánima riq'uin ri Jesucristo y man quetaman tüj nyebiyin jabel. Xa c'a cachi'el ye jetz'. Nc'atzin que choj tic'uaj ri bey richin ri ic'aslen, richin que rije' nyixquitz'et y nquiya' más cánima riq'uin ri Dios.
HEB 12:14 Titija' ik'ij que man jun tüj oyoval chi'icojol, y que ch'ajch'oj ta ri ic'aslen. Roma si man ch'ajch'oj tüj ri ic'aslen, man nyixtiquer tüj nitz'et ruvüch ri Ajaf Dios.
HEB 12:15 Titola' c'a ivi' richin que chi'ivonojel nivil ta ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Man tiya' k'ij que ri itzel ntoc iviq'uin, roma si quiri' nibün, nyixch'acatüj y romari' ye q'uiy ri nyetzak can chupan ri tz'ilolüj c'aslen.
HEB 12:16 Ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola c'a qui' richin nyemacun. Y man jun bey tivetzelaj ri riq'uin ri Dios petenük-vi. Man tibün cachi'el xbün ri Esaú ojer can. Rija' c'o ta ri xuc'ul, roma ja rija' ri nimalaxel, pero xa xel pa ruk'a' roma rija' jari' ri xuya' chuvüch ri jun va'in ri xbün. Man jun c'a rakalen xbün chin.
HEB 12:17 Y ivetaman c'a que tok xrajo' ta xuc'ul chic ri utz más nim rakalen, xa xbix chin que man jun chic richin rija'. Y xka-pe-vi chuc'u'x que man utz tüj ri xbün. Y stape' (aunque) chuka' riq'uin ok'ej xuc'utuj, man jun chic ri xuc'ul.
HEB 12:18 Roj ri kataken chic ri Jesucristo, man chuxe' tüj c'a ri juyu' rubini'an Sinaí roj nkojapon-apu. Man quiri' tüj. Man cachi'el tüj ri xquibün ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' xec'uje' chiri' y c'o c'a jun k'ij tok xquitz'et que ri ruvi' ri juyu' ri' njinon pa k'ak'. Y xquitz'et chuka' que ri ruvi' ri juyu' k'ekumatajnük y c'o jun nimalüj cakik' rachibilan trueno.
HEB 12:19 Xcac'axaj xk'ajan trompeta, y xcac'axaj chuka' tok xch'o-pe ri Dios quiq'uin. Pero rije' xquic'utuj favor que man tich'o chic pe quiq'uin.
HEB 12:20 Juis vi c'a nquixbij-qui'. Y roma chuka' bin cheque que ri njel-apu riq'uin ri juyu', ncamsüs. Y ri' si vinük o chico. Ncamsüs chi abüj o chi lanza. Quiri' ri bin cheque.
HEB 12:21 Ri xtz'etetüj c'a pari' ri juyu', nuya-vi xbiri'. Romari' hasta ri Moisés, ri uc'uayon quichin ri kaxquin-kamama' can, xbij: Nquibarbot roma xbiri', xbij.
HEB 12:22 Jac'a roj ri kataken chic ri Jesucristo, chuxe' ri juyu' rubini'an Sión roj nkojapon-vi-apu, rojc'o nakaj chic chin ri tinamit richin ri c'aslic Dios, ri nbix Jerusalén chin y chila' chicaj c'o-vi. Y rojc'o chic apu quiq'uin pa mil ángeles.
HEB 12:23 Roj rojc'o chic apu chuka' quiq'uin ri nimak' tak ralc'ual ri Dios ri tz'iban quibi' chila' chicaj y nbix iglesia cheque. Rojc'o chic apu riq'uin ri Dios ri nbün juzgar pa quivi' conojel. Y rojc'o chic apu chuka' quiq'uin ri man jun quimac xk'alajin chuvüch ri Dios ri xecom-e, y ri quic'aslen choj vi chic.
HEB 12:24 Roj rojc'o chic apu riq'uin ri Jesús ri nsamajin ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios riq'uin ri vinük. Rija' xcom y ri ruquiq'uel ri xbiyin ruch'ajch'ojrisan chic ri kánima, roma ri ruquiq'uel rija' más rakalen que chuvüch ri quic' ri xuya' ri Abel chin ri Dios ojer can.
HEB 12:25 Tikachajij-ki' richin que man ta nketzelaj ri nbij ri Dios cheke. Man tikabün cachi'el xquibün ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' roma ri xquetzelaj ri xbix cheque chuvüch ri ruch'ulef chiri' pari' ri juyu' Sinaí, romari' xka-ka ri castigo pa quivi'. Y si roj nketzelaj ri tzij ri npu'u chila' chicaj, más nim ri castigo nka-ka pa kavi'.
HEB 12:26 Tok ri Dios xch'o pari' ri juyu', ri juyu' xsilon. Jac'a vocomi nbij: Napon c'a jun k'ij tok man xe tüj chic ri ruch'ulef ninsiloj, xa ninsiloj chuka' ri caj, nbij rija'.
HEB 12:27 Y ri nbij que xa nyesilon, ri' nyejalatüj c'a e, roma xa ye banun. Richin quiri' xa xe nyek'alajin ri man jun bey nyejalatüj tüj.
HEB 12:28 Y romari' tikamatioxij que kichin chic roj ri autoridad ri man jun nsilon richin. Y riq'uin ri matioxinic ri nkaya' chin ri Dios, nkasamajij c'a, cachi'el ri nka' chuvüch rija'. Y tikaya' chuka' ruk'ij, roma tika-pe chikac'u'x que ja rija' ri más nim.
HEB 12:29 Roma ri ka-Dios nyeruq'uis ronojel ri man ye utz tüj, roma rija' cachi'el k'ak'.
HEB 13:1 Hermanos, jabel utz ri ibanun-pe, que ijo'on-pe-ivi'. Man tiya' can c'a ri nijola-ivi' chivüch ri'.
HEB 13:2 Y ninchilabej c'a chuka' chive que tok yec'o hermanos nye'apon chi'ivacho, man tipatz'ej nye'icul, xa jabel c'a quic'ulic tibana'. Roma etaman que c'o mul banatajnük que yec'o ángeles ri xe'apon pa tak jay, y ri xec'ulun quichin man nquinabej tüj.
HEB 13:3 Y man que'imestaj ri yec'o pa tak cárcel. Tina' c'a ri k'oxon pan ivánima, cachi'el ta ja rix ri rix tz'apin. Y chuka' man que'imestaj ri banun cheque que yec'o pa pokonül. Roma rix ivetaman achique ri' ri pokonül.
HEB 13:4 Tiya' ruk'ij ri c'ulubic. Roma ri achi ri nc'uje' riq'uin ri rixjayil, man nmacun tüj. Quiri' chuka' ri ixok ri nc'uje' riq'uin ri rachijil, man nmacun tüj. Jac'a ri achi ri nc'uje' riq'uin jun ixok y xa man rixjayil tüj, nmacun. Y quiri' chuka' ri ixok ri nc'uje' riq'uin jun achi y xa man rachijil tüj, nmacun. Y ri Dios nbün juzgar pa quivi' ri quiri' nquibün.
HEB 13:5 Man tibe ivánima chirij ri tumin, xa tiquicot ri ivánima riq'uin ri c'o iviq'uin. Roma ri Dios rubin: Chi jumul yinc'o iviq'uin y man jun bey nyixinya' ta can. Quiri' rubin ri Dios.
HEB 13:6 Y romari' riq'uin c'a ronojel ivánima nyixtiquer nibij: Yin ja ri Ajaf ri nto'on vichin. Romari' man ninxbij tüj vi' chiquivüch ri vinük ri ncajo' nquibün achique na itzel chuve.
HEB 13:7 Queka-pe c'a chi'ic'u'x ri uc'uey ivichin, ri xquiya' chuka' ri rutzij ri Dios chive. Tinucu' ri quic'aslen, roma xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios. Tibana' c'a ri achique xquibün rije'.
HEB 13:8 Ri Jesucristo man nujül tüj ri'. Cachi'el ivir, quiri' vocomi, y quiri' chuka' nbe-apu. Man jun bey ri nujül ta ri'.
HEB 13:9 Man tiya' k'ij que ja ri tijonic man ye ketzij tüj ri nye'uc'uan ivichin. Más ta utz que rix niya' ivánima riq'uin ri tijonic ri nch'o pari' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, y man riq'uin tüj ri tijonic ri nch'o pari' ri nyec'ux. Roma yec'o vinük ri ye uc'uan roma ri tijonic ri nch'o pari' ri nyec'uxtüj y xa man jun utz ruc'amon tüj pe cheque.
HEB 13:10 Man cachi'el tüj roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesús. Rija' xcom koma roj richin xcuyutüj ri kamac. Ja ri c'a quiyo'on na cánima quiq'uin ri chico ri nyequisuj pari' ri altar ri c'o pa racho ri Dios, man nbanatüj tüj quiq'uin cachi'el kiq'uin roj, roma rije' man ncuyutüj tüj quimac roma ri Jesús. Roma rije' xa c'a ja riq'uin na ri nyequisuj quiyo'on cánima.
HEB 13:11 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij c'a, que ri nimalüj sacerdote nuc'uaj c'a ri quiquiq'uel ri chico y ntoc-apu chupan ri lugar chin ri racho ri Dios ri Más Lok'olüj, y ri quic' ri' nuc'uaj c'a apu roma quimac conojel. Y ri quich'acul ri chico nye'elesüs c'a e c'a chuchi' ri tinamit y nyeporox.
HEB 13:12 Y romari' ri Jesús nc'atzinej que quiri' ri xuc'ulachij. Rija' xuc'u'üx-vi c'a chuchi' e ri tinamit, xapon chupan ri rupokonül y xcom. Xbiyin-vi ri ruquiq'uel koma roj vinük, richin que xuch'ajch'ojrisaj ri kánima.
HEB 13:13 Roma c'a ri' man tikapokonaj nkac'usaj pokonül, cachi'el ri pokonül ri xuc'usaj ri Jesús. Y man tikapokonaj nkac'ut que ja rija' ri katzekleben.
HEB 13:14 Roma ri pokonül re' xa nkucolotüj-vi-e chuvüch. Xa man richin tüj chi jumul kilon-ka jun katinamit chuvüch ri ruch'ulef. C'a ja ri chila' chicaj c'o-vi ri katinamit, ape' nkuc'uje-vi chi jumul, y man jun chic pokonül nkac'usaj.
HEB 13:15 Y roma ja ri Jesús xcom koma roj, man nyekasuj tüj chic chico chin ri Dios. Ri nkabün vocomi ja ri nkaya' ruk'ij. Chi jumul c'a tikaya' ruk'ij y tikak'alajrisaj riq'uin ri kachi' que ja rija' ri kataken.
HEB 13:16 Y man tikamestaj nkabün ri utz y man tikamalij chuka' quito'ic ri c'o nc'atzin cheque. Roma jari' ri nka' chuvüch ri Dios que nkabün, que chuvüch nyekasuj ta chico chin.
HEB 13:17 Tikatakej c'a quitzij ri hermanos ri ye uc'uey kichin, roma ja rije' ri nyechajin ri kánima y quetaman que nc'atzinej que nyequijacha' cuenta chin ri Dios. Tikatakej c'a quitzij ri hermanos ri', richin nkaya' quicot pa tak cánima. Roma si xa nkabün cheque que nyebison, c'ayuf cheke roj.
HEB 13:18 Hermanos, tibana' c'a orar koma, roma nkana' que c'o rayibül pa kánima richin que ja ta ri utz ri nkabün ronojel mul.
HEB 13:19 Y ja ri oración voma yin ri más ninchilabej chive, richin que nquitiquer nquinapon ta yan iviq'uin.
HEB 13:20 Ri Dios c'a ri nyo'on uxlanen pa tak kánima, ja rija' chuka' ri xc'ason-pe ri Nimalüj Kak'uyunel ri Kajaf Jesús. Quiri' xbün roma ri Jesús xcom y xbiyin ri ruquiq'uel richin xc'achoj ri trato richin chi jumul ri xbün ri Dios kiq'uin.
HEB 13:21 Ri Dios nuya' ta c'a ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' chive, richin que nyixtiquer ta nibün ri rurayibül rija'. Y riq'uin ri rusamaj ri Jesucristo pa tak ivánima, ri Dios nbün ta chuka' chive que rix nijo' nibün ri rurayibül rija'. Y nuc'ul ta c'a ruk'ij richin chi jumul. Quiri' c'a.
HEB 13:22 Hermanos, yin ninc'utuj c'a favor chive que tic'ulu' c'a chi utz ri tzij richin pixabanic ri xintük-e rubixic chive chupan ri vuj re'. Roma xa man nim tüj c'a rubanic xinbün-e chin.
HEB 13:23 Yin ninya' rutzijol chive que ri hermano Timoteo libre chic. Y si npu'u chanin, ninc'uaj-e tok nquibe chi'itz'etic.
HEB 13:24 Tiya' saludos cheque conojel ri hermanos ri ye uc'uey ivichin y ri ch'aka chic hermanos. Ri hermanos aj ruch'ulef Italia nquitük chuka' e saludos chive.
HEB 13:25 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' c'a.
JAM 1:1 Yin Santiago, jun rusamajel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix ri quixquin-quimam can ri doce ruc'ajol ri Israel ri xec'uje' ojer can, ri man rixc'o tüj chic chupan ri karuch'ulef, xa pa ch'aka chic ruch'ulef rixc'o-vi. Tic'ulu' c'a ri saludo ri nintük chive.
JAM 1:2 Hermanos, tiquicot c'a juis ri ivánima tok nyixtijox riq'uin ronojel ruvüch pokonül.
JAM 1:3 Roma ivetaman que stape' (aunque) nyixc'uje' pa pokonül, richin que nyixtz'et, si iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Ri pokonül ri' nbün chive que nyixcoch'on.
JAM 1:4 Y man jun bey tiq'uis ri coch'onic iviq'uin, roma q'uiy utz nuc'ün-pe chin ri ic'aslen, nq'uiy ri c'aslen, ntz'aküt y man ba' tüj nrajo'.
JAM 1:5 Y si rix nijo' ina'oj, tic'utuj c'a chin ri Dios. Y rija' man nuquequej tüj nuya-pe q'uiy. Quiri' nbün quiq'uin conojel ri nyixc'utun, y man jun achique tüj nbij chive.
JAM 1:6 Pero tok rix c'o c'a ri nic'utuj chin ri Dios, nc'atzinej niya' ivánima riq'uin rija'. Y man riq'uin c'a ca'i' ic'u'x tic'utuj chin. Roma si xa riq'uin ca'i' ic'u'x nic'utuj, rix xa nibün c'a cachi'el nbün ri mar pa ruk'a' ri cakik'. Nbe cala' nbe cala' nbün.
JAM 1:7 Y si rix quiri' nibün, man tinuc c'a que ri Ajaf Dios nuya-pe chive ri nic'utuj chin.
JAM 1:8 Roma si xa ca'i' ic'u'x tok nic'utuj chin ri Dios, nk'alajin que xa ca'i' chuka' ic'u'x iviq'uin ka rix chupan ronojel ri ic'aslen.
JAM 1:9 Y ri hermanos ri manak quik'ij chuvüch ri ruch'ulef, xa tiquicot c'a ri cánima, roma chuvüch ri Dios c'o-vi quik'ij, roma quitaken chic rija'.
JAM 1:10 Y quiri' chuka' ri hermanos beyoma' ri c'o quik'ij y vocomi banun cheque chuvüch ri ruch'ulef que xa manak quik'ij, tiquicot c'a ri cánima, roma rije' chuka' quitaken chic ri Jesucristo. Y chuka' xa man nyelayuj tüj e chuvüch ri ruch'ulef, xa ye c'unük cachi'el jun rusi'j k'ayis.
JAM 1:11 Roma ja tok npu'u ruvüch ri k'ij, jari' tok ri k'ayis nchaki'j y nq'uis-ka. Xa ntzak c'a e ri rusi'j y nq'uis, stape' (aunque) juis jabel ntzu'un nabey yan. Quiri-vi jun beyon. Rija' xa chanin ncom-e y nuya' can ri rumolic ri rubeyomal.
JAM 1:12 Si roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Dios, si nkacoch' ri pokonül ri npu'u chikij, c'o kaquicot roj. Roma tok kacoch'on chic ronojel, ri Dios nuya' ri lok'olüj sipanic cheke, ri utzilüj c'aslen ri man jun bey nq'uis tüj. Ja lok'olüj sipanic ri' ri rubin can ri Dios que nuya' cheke ri nkurujo' rija'.
JAM 1:13 Pero si c'o jun ri nbanun cheke que nkumacun tüj, man tikabij c'a que ja ri Dios ri nbanun cheke quiri'. Roma ri Dios man nbün tüj chin jun vinük que nmacun, y chuka' man jun ntiquer nbanun chin ri Dios que nmacun.
JAM 1:14 Roma ri nkumacun xa kiq'uin c'a roj npu'u-vi. Xa ja ri itzel tak rayibül ri yec'o kiq'uin ri nyebanun quiri' cheke.
JAM 1:15 Y si nkaya' k'ij chin ri itzel tak rayibül, chiri' npu'u-vi ri mac. Y pa ruq'uisbül nuc'ün-pe ri camic.
JAM 1:16 Hermanos ri juis nyixinjo', man quixch'acatüj c'a.
JAM 1:17 Roma chila' chicaj riq'uin ri Katata' Dios, ronojel utz nka-pe. Riq'uin rija' petenük-vi ronojel ri sük. Cachi'el ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', ri nquijalala-qui' ronojel tiempo. Y xaxe c'a ri Dios ri man nujül tüj ri'.
JAM 1:18 Y riq'uin ri rurayibül rija' xuya' jun c'ac'a' kac'aslen tok xkatakej ri ketzij rutzij, y xojoc cachi'el ri nabey tak ralc'ual ri Dios.
JAM 1:19 Hermanos ri juis nyixinjo', yin ninbij c'a chive chi'ijujunal que riq'uin ronojel ivánima tivac'axaj ri rutzij ri Dios. Jabel tinucu' ri nbij. Roma rix nc'atzin que jabel ivetaman-e nabey, c'ateri' nitzijoj. Y chuka' ninbij chive que man ticatüj ivoyoval chanin.
JAM 1:20 Roma ri oyoval xa man nuc'ün tüj pe jun c'aslen choj cachi'el nrajo' ri Dios.
JAM 1:21 Roma c'a ri' tiya' can ronojel ri man ch'ajch'oj tüj y ronojel ri itzel. Y nc'atzinej nich'utinirsaj-ivi' chuvüch ri Dios, y titakej ri rutzij ri ruyo'on ri Dios chive. Jari' ncolon ivichin.
JAM 1:22 Y man xe c'a tivac'axaj ri rutzij ri Dios, xa tibana' chuka' ri nbij. Roma si xaxe nivac'axaj ri rutzij ri Dios y man nibün tüj ri nbij, iyon rix nich'acala'-ivi'.
JAM 1:23 Roma si c'o jun ri nrac'axaj ri rutzij ri Dios, pero xa man nbün tüj ri nbij, xa junan c'a riq'uin jun vinük ri nutz'et-ri' pan espejo, nk'alajin-vi ri ketzij rubanic ntzu'un.
JAM 1:24 Pero tok xa c'ate ba' rutz'eton-ri' pan espejo, man nka-pe tüj chuc'u'x ri achique rubanic ntzu'un.
JAM 1:25 Jac'a ri nac'axan ri rutzij ri Dios, y nutakej y nbün ri nbij, c'o ruquicot rija'. Roma ri rutzij ri Dios utz vi. Y nbün cheke que roj libre chic roma nkutiquer nkabün ri nrajo' ri Dios.
JAM 1:26 Si c'o jun nbin que nuya' ruk'ij ri Dios y xa man nuna' tüj ri' riq'uin ri rutzij, ruyon rija' nuch'üc-ri'. Y xa man jun utz nuc'ün-pe que nbij que rija' nuya-vi ruk'ij ri Dios.
JAM 1:27 Roma ri ketzij nuya' ruk'ij ri Dios, nyerutola' ri malca'n tak ixoki' ri quiyon chic can y ri ac'uala' ri xa manak chic quite-quitata', y chuka' man nutz'ulubirsaj tüj chic ri' chupan ri itzel c'o chuvüch ri ruch'ulef. Chuvüch ri Dios ri nyebanun quere', jari' ri ketzij y pa ruch'ajch'ojil nquiya' ruk'ij.
JAM 2:1 Hermanos ri itaken chic ri Kajaf Jesucristo ri juis ruk'ij, yin ninbij c'a chive que man titz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak. Xa tikana' c'a ki' que roj junan konojel.
JAM 2:2 ¿Achique ta nibün rix xa ta c'o jun achi beyon ri napon iviq'uin tok imolon-ivi' chin nyixbixaj rubi' ri Dios, y ri achi beyon ri' rucusan-e anillo banun riq'uin oro, y chuka' ye rucualon ta e jabel tak tziük? ¿Y quiri' ta chuka' ntoc ta apu jun achi ri nk'alajin que man nijun ruchajin y ye rajalüj tak tziük chic ri rutziek?
JAM 2:3 Rix xa ja ri achi beyon ri nitz'et nabey, nilok'ok'ej, y niya' jabel ruch'acat. Pero chin ri achi ri xa nk'alajin que man nijun ruchajin, rix man jun ruch'acat nisuj. Pa ruq'uexel ri' xa nibij chin: Capa'e' chiri', o xa nibij chuka' chin: Catz'uye-ka chikakün.
JAM 2:4 Si quiri' nibün, nk'alajin-vi que rix xa nitz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak, y man nina' tüj ka ivi' que xa rix junan ivüch chuvüch ri Dios. Xa nibün que jun vinük más c'o rakalen que chuvüch jun chic, y ri' xa itzel.
JAM 2:5 Hermanos ri juis nyixinjo', tinucu' c'a jabel ri ninbij chive. ¿Man ja tüj vocomi ri vinük ri man ni jun quichajin chuvüch ri ruch'ulef ri nyerucha' ri Dios? ¿Man ja tüj vocomi rije' ri nyerucha' richin que nquitakej y nquil ri utzilüj beyomül, y nye'ichinan quiq'uin tok ri Dios nyerubün mandar conojel? Ri Dios ja vi c'a ri' nusuj cheque ri nyetaken y nyejo'on richin.
JAM 2:6 Pero coma ri beyoma', rix xa ikasan quik'ij ri vinük ri man nijun quichajin. ¿Man nka' tüj pe vocomi chive que xa ja ri beyoma' ri nyeyo'on ivichin pa c'ayuf? ¿Man nka' tüj pe chive que xa ja chuka' rije' ri nyixquichiriren-apu pa tak juzgado, y xa k'aban tzij nquibün chivij?
JAM 2:7 ¿Man nka' tüj pe c'a chive que xa ja rije' chuka' ri nyeyok'on ri rubi' ri Jesucristo, y rije' queteman que roj kataken y katzekleben rija'?
JAM 2:8 Chupan c'a ri ley ri xuya' ri Dios ri ka-Rey, ri tz'iban can, c'o ri jun tzij ri juis rakalen, y nbij: Ja ri cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij chupan ri ley ri'. Y si nibün ri', galán utz.
JAM 2:9 Pero si xa nitz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak rubeyomal, nyixmacun, roma rix xa man nibün tüj ri nbij chupan ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios.
JAM 2:10 Roma si nibij que nibün ronojel ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, pero xa c'o jun tzij ri man nibün tüj chin ri ley ri', nk'alajin que man jun nitakej chin ri ley. Xa rix aj-mac vi.
JAM 2:11 Roma tok ri Dios xuya' ri ley, xbij: Rix achi'a' ri c'o ivixjayil, man ticanoj c'a jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o ivachijil, man ticanoj c'a jun chic achi. Y ri mismo Dios xbij: Man quixcamsan. Y si rat man nacanoj tüj chic jun ixok, pero xa nacamsaj jun vinük, nk'alajin que man jun natakej chin ri ley ri ruyo'on can ri Dios.
JAM 2:12 Roma c'a ri', tibana' y tibij cachi'el ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Jesucristo. Roma ri ley ri' xbün chive que rix libre chic richin nyixtiquer nibün ri nrajo' ri Dios, y ja chuka' ley ri' ri nyixbanun juzgar rix.
JAM 2:13 Roma si man nijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic vinük, ri Dios man nujoyovaj tüj chuka' ivüch rix chupan ri k'ij tok nbün juzgar. Pero si nijoyovaj quivüch ri ch'aka chic, nyixch'acon, roma ri Dios chuka' nujoyovaj ivüch rix chupan ri k'ij ri'.
JAM 2:14 Hermanos, si c'o c'a jun ri nbin que rutaken chic ri Jesucristo, y xa man nbün tüj ri utz, xa man jun c'a nc'atzin-vi ri nbij que rutaken. Roma xa man nril tüj c'a rucolonic xaxe riq'uin ri nbij que rutaken chic ri Jesucristo.
JAM 2:15 Cachi'el ta jun hermano ri nc'atzin rutziek y nc'atzin ruvay.
JAM 2:16 Y rat xa nabij chin: Cabiyin. Man tanuc más ri atziek y ri avay. Xa tacusaj atziek y cava' jabel, nabij-e chin. Pero man naya' tüj e ri nc'atzin chin, xa man jun nc'atzin-vi ri xabij-e chin.
JAM 2:17 Y quiri' chuka' si nabij que ataken chic ri Jesucristo, pero xa man nabün tüj ri utz, man jun nc'atzin-vi ri nabij que ataken chic. Xa rat cachi'el jun camnük. Man nijun nabün.
JAM 2:18 Riq'uin ba' c'o jun ri nbin chuve: Rat Santiago, nabij que man xe tüj nc'atzin que natakej ri Dios, xa nc'atzin que nabün chuka' ri utz. Pero yin nbij ri jun, riq'uin ri nutaken chic ri Dios, man jun chic nc'atzin que ninbün. Pero yin Santiago ninbij c'a chin ri jun ri nbin quiri': Yin, riq'uin ri ninbün ri utz, nquitiquer ninc'ut chavüch que ketzij nutaken ri Dios. Pero rat ¿achique c'a modo nabün que nac'ut chinuvüch que ataken chic ri Dios, si xa man nabün tüj ri utz?
JAM 2:19 Rat nabij que natakej que xe jun Dios c'o. Ri' galán utz. Pero man xe tüj ri' ri nc'atzin. Roma ri itzel tak espíritu chuka' nquinimaj que xe jun Dios c'o. Pero man nyecolotüj tüj riq'uin ri'. Xa nyebarbot chuvüch ri Dios, roma xbiri'.
JAM 2:20 Rat xa ni jun ana'oj. Ninc'ut na pe' chavüch vocomi que si nabij que ataken chic ri Dios y xa man nabün tüj ri utz, man jun nc'atzin-vi tok xabij que xatakej. Xa rat cachi'el jun camnük. Man ni jun nabün.
JAM 2:21 Cachi'el xbün ri kaxquin-kamama' can Abraham ri xc'uje' ojer can tiempo, xbün-vi ri xbij ri Dios chin. Y man xunuc tüj que man nusuj tüj ri Isaac ri ruc'ajol pari' ri altar richin nuya' chin ri Dios. Y riq'uin ri' ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma xbün ri xbij ri Dios chin.
JAM 2:22 Chuka' ri Abraham man xe tüj xunimaj ri Dios, xa xbün ri xbij ri Dios chin. Y riq'uin ri' xk'alajin que ketzij xutakej.
JAM 2:23 Y riq'uin ri' chuka' xbanatüj ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri Abraham xutakej ri Dios y man jun rumac xk'alajin chuvüch. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. Y ri Abraham xbix chin que ru-amigo ri Dios.
JAM 2:24 Nk'alajin c'a que richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, nc'atzinej nkabün ri nrajo' rija', y man xe tüj nkabij que kataken.
JAM 2:25 Y chuka' ri Rahab ri ixok ri xc'uje' ojer can, stape' (aunque) man utz tüj ruc'aslen ruc'uan, man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios roma ri xbün. Rija' xerevaj ri ca'i' achi'a' israelitas ri ye takon-e roma ri Josué, y xerutük-e pa jun chic bey richin man jun tiquic'ulachij.
JAM 2:26 Romari' roj ri kataken chic ri Dios, si xa man nkabün tüj ri utz, roj camnük y man jun nc'atzin-vi ri nkabij que kataken. Roj cachi'el jun ch'acul ri man c'o tüj chic ránima riq'uin.
JAM 3:1 Hermanos, man juis tirayij nyixoc tijoy quichin ri ch'aka chic hermanos. Roma roj ri nkutijon, si xa man nkutiquer tüj nkabün ri yec'o chupan ri tijonic ri nyekaya', más c'ayuf nbün cheke tok ri Dios nbün juzgar.
JAM 3:2 Konojel q'uiy bey man ja tüj ri nyekabün. Y si c'o ta jun ri man jun bey nmacun riq'uin ri rutzij, ri jun ri' choj ri ruc'aslen. Roma si ntiquer nbün que man nmacun tüj riq'uin ri rutzij, ntiquer chuka' nbün quiri' riq'uin ronojel ri ruch'acul.
JAM 3:3 Roma riq'uin quiri', nbanatüj cachi'el nbanatüj riq'uin ri vit ch'ich' ri nkaya' pa quichi' ri quiej richin nyekak'üt. Roma xaxe riq'uin ri vit ch'ich' ri', ri quiej nkujquitakej y nkujquic'uaj achique lugar nkajo' nkube-vi.
JAM 3:4 Cachi'el ri barcos chuka' ri nyebiyin pari' ri ya'. Galán ye nimak' y ye uc'uan roma cakik' ri juis ruchuk'a'. Pero xaxe riq'uin ri vit qui-timón, ri ye uc'uayon quichin ri barcos nyetiquer nyequic'uaj achique lugar ncajo' nyebe-vi rije'.
JAM 3:5 Cachi'el chuka' jun vit k'ak', stape' (aunque) galán co'ol oc ntiquer nuq'uis jun nimalüj li'aj che'. Y quiri' chuka' ri avak'. Man nim tüj, pero riq'uin ri tzij ri nbij q'uiy ntiquer nbün.
JAM 3:6 Ri kak' roj cachi'el jun k'ak', y jari' chuka' nbin ronojel ruvüch itzel. Ri kak' yo'on c'a pe cheke, xa jac'a ri nutz'ulubirsaj ronojel ri kach'acul. C'ayuf nbün chin ri kac'aslen. Y ronojel ri' xa roma ri itzel-vinük ri richin ri k'ak' ri nucusan richin.
JAM 3:7 Y roj c'o kuchuk'a' pa quivi' ri chico c'o quixic', ri cumütz, ri cür y ri ch'aka chic chico. Y yec'o vinük nyequitz'om ronojel quivüch chico.
JAM 3:8 Pero ri kak' man nkutiquer tüj nkajec' riq'uin ri nkabij. Xa itzel vi, cachi'el jun cumütz ri ruc'uan veneno richin camic pa ruchi'.
JAM 3:9 C'o jujun bey nkaya' ruk'ij ri Katata' Dios riq'uin ri kak'. Y c'o jujun bey nkacusaj richin nkabij itzel tzij chin ri vinük. Y si quiri', man utz tüj, roma rije' chuka' ye ruvachbül ri Dios.
JAM 3:10 Riq'uin ri kak' nkabij ri utz, y riq'uin chuka' ri kak' ri' nkabij ri itzel. Hermanos, man c'uluman tüj que quiri' nkabün.
JAM 3:11 Rix ivetaman que cachi'el chupan jun alaxbül-ya' man ntel tüj pe utzilüj ya' y chuka' c'ayilüj ya'.
JAM 3:12 Ni man ntel tüj chuka' pe tzayilüj ya' y utzilüj ya'. Y quiri' chuka' ri che' rubini'an higuera, man nuya' tüj aceituna. Ni ri uva man nuya' tüj higo.
JAM 3:13 Hermanos, si yec'o vocomi chi'icojol ri c'o quina'oj y c'o etamabül quichajin, si quiri', galán utz. Pero c'uluman c'a que nquic'ut chupan ri quic'aslen y riq'uin ri utz ri nquibün. Man c'a tiquinimirsaj-qui', xa tiquich'utinirsaj-qui' riq'uin etamabül.
JAM 3:14 Pero si rix xa itzel nina' chin jun chic roma rija' utz c'o, y chuka' nijo' que xe ta rix ri c'o utz nic'ün can chin ronojel cosa, si xa quiri' nibün, man tibij c'a que c'o q'uiy etamabül ivetaman. Roma si nibün quiri', nk'alajin-vi que xa man jun etamabül ivetaman.
JAM 3:15 Y si rix nibij que c'o etamabül ivetaman, tivetamaj c'a que jun etamabül quiri', man petenük tüj chila' chicaj riq'uin ri Dios. Xa richin ri ruch'ulef. Xa quichin vinük. Xa richin ri itzel-vinük.
JAM 3:16 Roma si rix xa itzel nina' chin jun chic roma rija' utz c'o, y chuka' nijo' que xe ta rix ri c'o utz nic'ün can chin ronojel cosa, nk'alajin que man xe tüj ri' ri nibün. Xa rix tz'ucuy-oyoval, y rix banuy c'a ronojel ruvüch itzel.
JAM 3:17 Pero si ja ri etamabül ri petenük chila' chicaj riq'uin ri Dios ri c'o iviq'uin, nbün c'a chive que nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, que man nibün tüj oyoval, utz nibün quiq'uin conojel, nivac'axaj jabel ri achique ncajo' ri vinük chive, y que nijoyovaj quivüch conojel. Nibün c'a ronojel ri utz, man ca'i' tüj ic'u'x, ni man ca'i' tüj ipalüj chuka'.
JAM 3:18 Y si quiri' nibün, c'o utz nuc'ün-pe, roma ye q'uiy ri nquitz'om nquic'uaj jun c'aslen choj. Nyixquitz'et c'a que rix nirayij que manak oyoval y nitij ik'ij que nibün que man jun oyoval nbanatüj.
JAM 4:1 ¿Achique ta nbanun c'a chive richin que nye'ibanala' cocoj y nimak' tak oyoval? Ri nbanun c'a chive que c'o oyoval, ja ri itzel tak rayibül ri yec'o iviq'uin y ncajo' nyixquitz'om.
JAM 4:2 Rix xa juis c'a nirayij jun cosa ri manak iviq'uin, y romari' nyixcamsan, roma juis nirayij ri cosa ri'. Pero xa man nivil tüj. Nibün oyoval. Juis oyoval nibün. Pero man nivil tüj ri achique nirayij, roma man nic'utuj tüj chin ri Dios.
JAM 4:3 O riq'uin ba' nic'utuj chin ri Dios. Pero man nuya' tüj chive, roma rix man utz tüj ri nic'utuj. Xa richin itzel tak rayibül ri nic'utuj chin ri Dios.
JAM 4:4 Rix ri itz'amon chic niya' can ri Dios, ¿man ivetaman tüj c'a que si nbe ivánima chirij ri ruch'ulef, nk'alajin que nivetzelaj ri Dios? Romari', rix ri itzekleben chic ri ruch'ulef, nk'alajin c'a que rix ru-enemigos na vi ri Dios, roma xa nivetzelaj can.
JAM 4:5 Y man tinuc que man ketzij tüj ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij que ri Dios rutakon-pe ri Lok'olüj Espíritu richin nc'uje' pa tak kánima. Y ri Lok'olüj Espíritu ri' juis nkurujo', y rurayibül que xaxe ta ri Dios ri nkajo'. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can.
JAM 4:6 Y ri Dios juis utzilüj rusipanic ri nspaj pa kavi'. Cachi'el nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can, que ri Dios nyeretzelaj y man nuc'ün tüj quivüch ri nquinimirsaj-qui'. Jac'a ri nquich'utinirsaj-qui', rija' nuspaj ri utzilüj rusipanic pa quivi'. Quiri' ri tz'iban can.
JAM 4:7 Tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios, y man tiya' k'ij riq'uin ri itzel-vinük. Y ri itzel-vinük nanmüj c'a e chivüch.
JAM 4:8 Tijelesaj más ri ivánima riq'uin ri Dios, y rija' chuka' más njel-pe iviq'uin. Rix ri xixmacun chuvüch ri Dios, tich'ajch'ojrisaj c'a ri ic'aslen. Rix ri ca'i' ic'u'x riq'uin ri Dios, tich'ajch'ojrisaj c'a ri ivánima.
JAM 4:9 Tina' c'a k'oxon pa tak ivánima, quixbison y quixok' roma ri imac. Rix ri nyixtze'en roma ri quicot richin ri ruch'ulef, man quixtze'en chic. Xa quixok'. Rix ri juis quicot ina'on chupan ri ruch'ulef, xa quixbison pa tak ivánima.
JAM 4:10 Tich'utinirsaj-ka-ivi' chuvüch ri Ajaf, y rija' nunimirsaj ik'ij.
JAM 4:11 Hermanos, man quixch'o chirij jun chic hermano. Roma si nyixch'o chirij jun chic hermano, chirij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios nyixch'o-vi. Si nibij que jun hermano man utz tüj ri ruc'aslen chuvüch ri Dios, nibün c'a chin ri ley richin ri Dios que man utz tüj. Y riq'uin ri' man nibün tüj ri nbij ri ley. Xa nyixch'o chirij.
JAM 4:12 Y ri ley ri' ja ri Dios ri yo'on-pe. Y xaxe rija' ntiquer nkurucolon, y xaxe chuka' rija' ri ntiquer nkurutakon pa k'ak'. Y c'a ja na rija' ri nbin si utz ri kabanun o xa man utz tüj. Y rat, ¿achique c'a roma tok nabij que ri jun chic man utz tüj rubanun ri ruc'aslen chuvüch ri Dios?
JAM 4:13 Y vocomi c'o jun ri ninjo' ninbij chive rix ri nyixbin: Vocomi o chuak' nkube pa jun chic tinamit richin nkuc'uje' chiri' jun juna', richin nkulok'on y nkuc'ayin richin nkach'üc katumin.
JAM 4:14 Chivüch rix jabel ri nyixnucun, pero xa man ivetaman tüj achique nic'ulachij ri chuak'-cabij. Roma ri kac'aslen xa cachi'el ri neblina ri nka-pe. Nc'uje-e ba', y chanin nq'uis-e. Y ri kac'aslen roj xa cachi'el ri neblina. Chanin nkuq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef.
JAM 4:15 Roma c'a ri' tok rix ninuc nibün jun cosa, tibij c'a: Si ri Ajaf nuya' k'ij y nkuc'ase', nyekabanala' ri cosa ri'.
JAM 4:16 Pero rix xa man quiri' tüj nibij. Xa nibij que roj nkabün jun cosa. Man nich'utinirsaj tüj ivi' chuvüch ri Dios. Y ri' itzel chuvüch rija'.
JAM 4:17 Roma si avetaman achique ri utz, y xa man nabün tüj, ncamacun chuvüch ri Dios.
JAM 5:1 Vocomi c'o jun ninjo' ninbij chive rix beyoma'. Ninbij c'a chive que c'uluman que quixok', quixsiq'uin chi ok'ej, roma juis ri pokonül ri npu'u pan ivi'.
JAM 5:2 Ri ibeyomal k'ayinük chic, y ri itziek chicopirnük chic.
JAM 5:3 Ri itumin pus chic. Y riq'uin ri' nk'alajin que man xixto'on tüj ri vinük. Xa choj ximol. Y ri pus richin ri itumin nyixporoj. Q'uiy tumin imolon, pero xa rojc'o chic chupan ri ruq'uisbül tak k'ij.
JAM 5:4 Y q'uiy tumin imolon roma man ye itojon tüj utz ri ye isamajela' pa k'ayis. Y ri Ajaf xixrutz'et riq'uin ri nquik'olan que man ye itojon tüj utz ri isamajela'. Ri nimalüj Ajaf, ri Rajaf ronojel, xerac'axaj c'a ri samajela' que nye'ok' roma man ye tojon tüj utz.
JAM 5:5 Rix beyoma' jabel ic'aslen y benük ivánima riq'uin ri quicot riq'uin ri ruch'ulef. Jabel rix ti'oj, cachi'el nurayij ri ivánima, y xa npu'u yan ri camic chivij.
JAM 5:6 Rix beyoma' niyüc ch'a'oj chiquij ri vinük choj quic'aslen, y riq'uin ri' nyecom pan ik'a'. Y ri choj quic'aslen man jun nquibün richin nquito-qui'. Xa choj nquiya-qui' pan ik'a'.
JAM 5:7 Hermanos, ninbij c'a chive que quixcoch'on, y man tiya' can ri coch'onic ri', c'a tok napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey ri Ajaf. Cachi'el nbün jun ticoy pa k'ayis, ncoch'on y nroyobej ri nabey y ruq'uisbül tak job, c'ateri' nbün cosechar ri lok'olüj tico'n.
JAM 5:8 Y quiri' chuka' tibana' rix. Quixcoch'on. Tiya' ivánima riq'uin ri Dios, roma chanin napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey ri Ajaf.
JAM 5:9 Hermanos, man quixsujun c'a chi'ivüch roma ri pokonül, richin quiri' man c'ayuf tüj nban chive tok napon ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar. Roma chanin npu'u ri k'ij ri'.
JAM 5:10 Quixcoch'on c'a. Cachi'el xquibün ri achi'a' ojer can, ri xerutük-pe ri Ajaf, xquik'alajrisan ri rutzij, xquicoch'ola' ri pokonül. Y quiri' chuka' tibana' rix hermanos.
JAM 5:11 Roma ketaman que ri nyecoch'on, jabel quiquicot. Cachi'el ri Job, ri jun achi xc'uje' ojer can, juis pokonül xuc'usaj. Y ivetaman c'a ri xbün ri Ajaf chin pa ruq'uisbül. Ri Ajaf galán utz y chuka' xujoyovan.
JAM 5:12 Hermanos, ninbij c'a chive vocomi que tok rix c'o jun ri nijo' nibij, choj tibij, si ketzij o man ketzij tüj. Pero man jun bey tibün jurar. Man ticusaj ri caj, ri ruch'ulef y ch'aka chic richin que nibün jurar. Richin quiri' man jun castigo nka-ka pan ivi' tok napon ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar.
JAM 5:13 Y si c'o jun chi'icojol ri c'o pa pokonül, tubana' c'a orar. Si c'o jun nquicot ri ránima, tubixaj rubi' ri Dios.
JAM 5:14 Si c'o jun yava', queroyoj c'a ri ye uc'uayon quichin ri hermanos. Y ri ye uc'uayon quichin ri hermanos tiquibana' oración riq'uin ri yava'. Pa rubi' ri Ajaf tiquiya' aceite olivo pari' ri yava'.
JAM 5:15 Y si riq'uin ronojel cánima nquibün orar, ri yava' nc'achoj. Ri Ajaf nuc'achojrisaj. Y si c'o mac rubanun ri yava' ri', man xe tüj c'a nc'achoj, xa ncuyutüj chuka' ri rumac.
JAM 5:16 Y rix man tivevala' si c'o mac ri ibanalun. Xa tik'alajrisala' chivüch, y titola-ivi' riq'uin oración, richin nyixchojmir. Y si choj ri ic'aslen chuvüch ri Dios, y riq'uin ronojel ivánima nibün orar, q'uiy ri nic'ul chin ri Dios.
JAM 5:17 Cachi'el xbün ri Elías, ri achi ri xc'uje' ojer can. Rija' jun vinük cachi'el-vi roj. Pero riq'uin ronojel ránima xbün orar. Xuc'utuj chin ri Dios que man tubün job, y quiri-vi xbanatüj. Oxi' juna' riq'uin nic'aj ri man xbün tüj job.
JAM 5:18 Y c'ateri' tok ri Elías xbün orar jun bey chic y xuc'utuj chin ri Dios que tubana' chic job. Y quiri-vi xbanatüj. Y ri tico'n xevachin jun bey chic.
JAM 5:19 Hermanos, si c'o jun chive ri xa man rutzekleben tüj chic ri ketzij y rix nye'iyaca-pe, galán utz.
JAM 5:20 Y tivetamaj c'a, si ntzolij chic pe ruc'u'x jun aj-mac, y rija' nutz'om jun c'aslen utz, ri Dios nbün chin ncuyutüj ri jaru' mac ri ye rubanalun, y nucol chuvüch ri camic chi jumul.
1PE 1:1 Yin Pedro, ru-apóstol ri Jesucristo, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix ri man rixc'o tüj pan itinamit, xa rixc'o pa tak tinamit chiri' pa ruch'ulef rubini'an Ponto, pa ruch'ulef Galacia, pa ruch'ulef Capadocia, pa ruch'ulef Asia y chiri' pa ruch'ulef Bitinia.
1PE 1:2 Ri Katata' Dios xixrucha' c'a rix, roma quiri' vi ri runucun-pe pan ivi'. Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri nrelesan-e ri itzel ri c'o pa tak ic'aslen, richin quiri' nyixtaken tzij, y riq'uin ri' nutz'om nch'ajch'ojin-e ri ic'aslen. Roma ja ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbiyin tok xcom, jari' ri nch'ajon-e ri imac. Y ri Dios nuya' ta c'a juis pan ivi' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Y nuya' ta chuka' juis uxlanen pa tak ivánima.
1PE 1:3 Nkaya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' juis xujoyovaj kavüch, romari' tok xutük-pe ri Jesucristo richin que xcom y xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', richin que xuya' jun c'ac'a' kac'aslen. Y ri c'ac'a' kac'aslen re' nbün c'a cheke que nkacukuba-apu kac'u'x.
1PE 1:4 Nbün c'a cheke que chila' chicaj c'o jun nkichinaj. Ja ri Dios ri nyo'on cheke. Ri nuya' ri Dios cheke chila' chicaj man nk'ey tüj, man ntz'ilub tüj, ni man nc'ulachij tüj cachi'el ri cotz'i'j que xa nchaki'j-ka. Re' kichin roj y yacül chila' chicaj.
1PE 1:5 Y roma ri kayo'on kánima riq'uin ri Dios, romari' tok rija' xa nkuruchajij riq'uin ri ruchuk'a'. Richin quiri' ri colonic ri xa kichin chic roj, nkichinaj-vi chupan ri k'ij tok npu'u chic ri Jesucristo.
1PE 1:6 Y jare' ri nbanun que nquicot ivánima, stape' (aunque) c'o c'a jun ca'i-oxi' k'ij nyixk'oxomir roma nyixapon chupan q'uiy ruvüch pokonül.
1PE 1:7 Y re' nc'atzin-vi richin quiri' nk'alajin, si xa ketzij que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Nc'atzin que nyixtijox, cachi'el ntijox ri ch'ich' rubini'an oro. Ri ch'ich' re' nc'usüs pa k'ak' richin quiri' ntz'et si utz o xa man utz tüj. Y rix nyixtijox chupan ri pokonül, richin nk'alajin, si ketzij que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Ri niya' ivánima riq'uin ri Dios más rakalen que chuvüch ri oro, ri xa nq'uis. Y tok xixtijox yan y xicoch' ronojel, nbix c'a chive que jabel ri xibün. Y ri Jesucristo nuya' c'a chuka' ik'ij, tok rija' nc'ulun chic ka pe.
1PE 1:8 Y stape' (aunque) man jun bey itz'eton ri Jesucristo, nijo-vi, y chuka' iyo'on ivánima riq'uin. Y romari' man nivil tüj achique rubixic nibün chin ri nimalüj quicot ri c'o pa tak ivánima.
1PE 1:9 Rix nic'ul-vi ri colonic ri ijo'on. Roma c'a ri' tok iyo'on ivánima.
1PE 1:10 Ri achi'a' c'a ri ye k'alajrisüy richin ri rutzij ri Dios ojer can, juis xcajo' que xquetamaj ta más pari' ri colonic. Y xquitij c'a quik'ij chiretamaxic. Y ja rije' ri nuya' ri Dios cheke roj ri rojc'o chupan ri tiempo re'.
1PE 1:11 Juis c'a xcajo' xquetamaj ta más pari' ri xbij yan ri Lok'olüj Espíritu cheque. Roma ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak cánima xbij cheque que ri Cristo nutij-vi pokonül y tok c'unük chic ri pokonül ri nutij, nc'uje' ruk'ij. Pero man xk'alajin tüj achique tiempo y achique vinük ri', y rije' jari' ri juis xcajo' que xquetamaj ta más.
1PE 1:12 Pero xk'alajrisüs c'a cheque ri achi'a' ri' que ronojel ri nquibij que nc'ulachitüj riq'uin ri Cristo, man ja tüj chupan ri qui-tiempo rije' nbanatüj-vi. Xa c'a ja ri chupan ri ka-tiempo roj. Y ri utzilüj tzij richin colonic tzijon c'a chive rix coma achi'a' ri ye to'on roma ri Lok'olüj Espíritu ri takon-pe chila' chicaj. Y hasta ri ángeles juis ncajo' que nquetamaj más pari' ri tzijon chive rix.
1PE 1:13 Roma c'a ri' rix, tina' jabel ri achique ri nibün y riq'uin ta etamabül nichajij jabel ri ic'aslen. Y xa riq'uin c'a chuka' ronojel ivánima tivoyobej ri utz ri njach chive tok ntzolij chic pe ri Jesucristo.
1PE 1:14 Tic'utu' c'a que rix ralc'ual chic ri Dios. Titakej c'a ri rutzij. Man c'a tibün ri nirayij rix, xa cachi'el ri xibün tok c'a man jun ivetaman.
1PE 1:15 Pa ruq'uexel ri', rix quixoc cachi'el ri xuyon-pe ivichin, roma ri xuyon-pe ivichin lok'olüj vi. Rix xa quixoc c'a chuka' lok'olüj tak vinük riq'uin ronojel ri ic'aslen.
1PE 1:16 Tibana' c'a cachi'el ri nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que quixoc lok'olüj tak vinük riq'uin ri ic'aslen, roma yin, yin lok'olüj vi, nbij ri Dios. Quiri' ri tz'iban can.
1PE 1:17 Y ri Dios man nutz'et tüj na jaru' titzu'un jun vinük richin quiri' nbün juzgar pari'. Roma si utz ri nbanun jun, rija' nuya' jun utzilüj rajil-ruq'uexel chin. Y si jun xa man utz tüj ri nbanun, rija' nuya' jun itzel ruq'uexel chin. Roma c'a ri', tok c'a rixc'o na chuvüch ri ruch'ulef, tixbila' c'a ivi', richin quiri' man quixmacun. Roma ri Dios ri nibij Katata' chin, jun chojmilüj Juez.
1PE 1:18 Y rix chuka' jabel ivetaman que ri xquibanala' ri ixquin-imama' ojer can, man jun vi rajil. Y chuvüch c'a ri itzel tak ri quibanala' rije', chuvüch ri' xixcolotüj-vi-pe. Y tok xixcolotüj-pe chuvüch ri itzel tak quibanala' re', man xixcolotüj tüj pe riq'uin jun cosa ri xa nq'uis cachi'el ta ri oro o sakpük.
1PE 1:19 Xa riq'uin ri lok'olüj ruquiq'uel ri Cristo xixcolotüj-vi-pe. Y rija' cachi'el ri ovejas ri nyesuj chin ri Dios. Ovejas ri man jun ntoc cheque y jabel ye ch'ajch'oj. Y quiri' c'a ri Cristo.
1PE 1:20 Y ojer-ojer can ri', tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef, ri Dios ja yan ri' runucun que nutük-pe ri Cristo. Pero xa c'ate ba' can ri xapon ri k'ij richin xk'alajin-pe. Y ri Cristo xpu'u chuvüch ri ruch'ulef richin xuc'ün-pe utz cheke.
1PE 1:21 Romari', si nquitaken ri Cristo, nquitaken chuka' ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanun chin ri Cristo que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', y ja chuka' rija' ri xbanun que c'o chuka' ruk'ij ri Cristo. Quiri' xbün roma xrajo' que si tiya' ivánima riq'uin rija' y tivoyobej ri utz ri nuya' pan ivi'.
1PE 1:22 Y tok xitakej ri nbij ri ketzij, ja ri Lok'olüj Espíritu ri xsamüj pa tak ivánima. Y riq'uin ri', ri ivánima xch'ajch'ojir. Y re' nbün c'a chive que nye'ijo' ri ch'aka chic hermanos, y que'ijo', pero man riq'uin tüj ca'i' ipalüj. Xa juis tijo-ivi' y riq'uin ch'ajch'ojilüj ivánima.
1PE 1:23 Roma rix c'o jun c'ac'a' ic'aslen. Y ri c'aslen re' man ta ri jun c'aslen ri nq'uis, ri xic'ul tok xixalüx. Man quiri' tüj. Re' c'ac'a' c'aslen, jari' ri xic'ul tok xitakej ri rutzij ri Dios. Tzij ri richin chi jumul nc'uje', y tzij ri c'o-vi c'aslen riq'uin.
1PE 1:24 Y chupan c'a ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri c'aslen ri xkac'ul tok xojalüx chuvüch ri ruch'ulef, xa cachi'el ri k'ayis. Roma ri k'ayis nchaki'j y nq'uis-ka. Y ri ruk'ij jun vinük, xa cachi'el ri rusi'j jun k'ayis. Roma ri rusi'j jun k'ayis xa ntzak-e.
1PE 1:25 Pero ri rutzij ri Ajaf Dios xa richin chi jumul nc'uje'. Y ri' ja ri utzilüj tzij richin colonic ri xtzijos chive rix.
1PE 2:1 Roma ja ri c'ac'a' ic'aslen itz'amon-e, tiya' c'a can ronojel ruvüch itzel. Man que'ich'acala' chic c'a vinük. Y si ca'i' ipalüj xibün tok rubanun can, tiya' c'a can rubanic. Man itzel c'a tina' chin jun vinük ri c'o utz ruc'ulun. Ni man c'a que'ibila' tzij ri man pa rubey tüj, ni man ye c'uluman tüj.
1PE 2:2 Rix tibana' c'a cachi'el nquibün ri vit ac'uala' c'a calaxic, nquirayij ri quitz'un, y riq'uin ri' nyeq'uiy. Y quiri' chuka' rix, tirayij tivac'axaj y tinic'oj ri rutzij ri Dios, roma ketzij vi. Richin quiri' nyixq'uiy y nivil colonic.
1PE 2:3 Ivetaman chic c'a que juis jabel ránima ri Ajaf.
1PE 2:4 Y roma c'a ri' quixjel-apu riq'uin ri Jesucristo roma rija' cachi'el jun abüj ri c'o ruc'aslen. Rija' man xucusüs tüj coma ri achi'a' roma xa xquetzelaj. Xa xquibün cachi'el ri nquibün ri achi'a' banuy tak jay tok man utz tüj nquitz'et jun abüj, nquiya' can. Y quiri' xquibün riq'uin rija'. Jac'a chuvüch ri Dios, ri Jesucristo cha'on, y q'uiy rakalen.
1PE 2:5 Y roma rixc'o riq'uin ri Jesucristo, rix chuka' rix cachi'el abüj ri c'o quic'aslen ri nyixcusüs richin racho ri Lok'olüj Espíritu. Y rix lok'olüj tak sacerdotes chuka', romari' c'o tisuju' chin ri Dios. Ja rix mismo ri tisuju-ivi' chin ri Dios, y rija' nyixruc'ul, roma rix richin chic ri Jesucristo.
1PE 2:6 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Yin ninya' c'a ri Abüj ri' pa tinamit Sión. Y ri Abüj re' xa cha'on-vi. Juis vi rakalen, y nc'atzin richin man ntzak tüj ri jay. Y ri vinük ri nyetaken richin, man jun bey c'o quiq'uixaj, roma ri utz ri bin cheque que nyequic'ul, nyequic'ul-vi. Quiri' nbij chupan ri tz'iban ojer can.
1PE 2:7 Romari' rix ri nitakej rija', juis rakalen chivüch. Jac'a ri vinük ri man nquitakej tüj ri nbij, nquibün cachi'el ri banuy tak jay ri nbij chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can. Chiri' nbij: C'o c'a jun abüj ri man xka' tüj chiquivüch ri ch'aka banuy tak jay. Pero ri abüj re' xa xch'acon-vi, roma ri abüj re' xa c'o-vi ri xucusan chin ri jay richin que ri jay ri' man ntzak tüj.
1PE 2:8 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, chuka' nbij c'a pari' ri Abüj ri' nbij c'a: Yec'o vinük ri xa nquipaxij-qui' chuvüch ri Abüj nyetzak, nbij c'a ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Ri vinük c'a ri xa nquipaxij-qui' chuvüch ri Abüj, nyetzak riq'uin ri quic'aslen, roma man nquitakej tüj vi ri rutzij ri Dios. Y chuka' quiri' rubin ri Dios que nquic'ulachij.
1PE 2:9 Jac'a rix ri nyixtaken ri Dios, rix jun tinamit ri cha'on-vi roma rija'. Y rix rix sacerdotes richin ri nimalüj Dios. Y rix chuka' rix jun lok'olüj tinamit. Rix rutinamit vi c'a ri Dios. Y xa quere' rubanun chive richin quiri' nyixtiquer nitzijoj que ri Dios galán utz iviq'uin. Y ja rija' ri xelesan-pe ivichin chupan ri k'eku'n y xixruya' chupan ri lok'olüj sük riq'uin rija'.
1PE 2:10 Y tok rubanun can, ni man jun tüj tinamit ri ibanun. Jac'a vocomi, jun tinamit ri ibanun y ja rix rutinamit chic ri Dios. Y tok rubanun can chuka', man ivetaman tüj que ri Dios nujoyovaj ivüch. Jac'a vocomi ivetaman chic que ri Dios juis nujoyovaj-vi ivüch, roma xixrucol yan chupan ri imac.
1PE 2:11 Rix hermanos ri juis nyixinjo', ninc'utuj c'a jun favor chive. Roma rix rix richin chila' chicaj y xa rix c'unük c'a chuvüch ri ruch'ulef. Y romari' man tiya' k'ij que nyebanatüj itzel tak rayinic pan ic'aslen. Roma xa ja ri itzel tak rayinic ri', xa jari' ri nyebanun oyoval riq'uin ri ivánima.
1PE 2:12 Roma c'a ri' que tic'uaj jun c'aslen utz, y choj quixbiyin. Richin quiri', si ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios nquimol-pe tzij chivij que man utz tüj ri ic'aslen, pero ri nyixbanun xa utz vi, ri vinük ri' nquiya' ruk'ij ri Dios roma ri ic'aslen rix, tok napon ri k'ij que ri Dios nbün juzgar.
1PE 2:13 Y chi'ivonojel titakej c'a quitzij conojel ri autoridades ri yec'o, roma ri Ajaf Dios quiri' nrajo' que nban. Titakej c'a rutzij ri rey, roma ja rija' ri autoridad ri más uchuk'a' c'o pa ruk'a'.
1PE 2:14 Y titakej c'a chuka' quitzij ri ch'aka chic autoridades ri ye ruk'a-rakün ri rey. Roma ja rije' ri ye yo'on richin nquiya' castigo pa quivi' ri vinük ri ye banuy richin itzel. Y ye yo'on c'a chuka' richin nquiya' quik'ij ri vinük ye choj.
1PE 2:15 Ri Dios nrajo' c'a que rix ja ta ri utz ri nibün ronojel mul, richin quiri' man jun nyetiquer nquibij chivij ri vinük ri man jun quetaman y man nyenucun tüj jabel.
1PE 2:16 Rix rix libre, roma chuxe' rutzij ri Dios rixc'o-vi. Tibana' c'a que rix libre, pero man roma tüj ri' ja ta ri itzel ri nibün. Man tibün quiri'. Xa quixc'uje' chuxe' rutzij ri Dios, y ja ri nrajo' rija', jari' ri tibana'.
1PE 2:17 Tijola-ivi' ri itaken chic ri Jesucristo. Quixbila' c'a ivi' chuvüch ri Dios richin man quixmacun. Tiya' c'a ruk'ij ri autoridades, cachi'el ri rey. Y tiya' chuka' quik'ij conojel vinük.
1PE 2:18 Y rix samajela', tich'utinirsaj c'a ivi' y titakej quitzij ri i-patrones. Y si juis jabel quina'oj iviq'uin, titakej c'a quitzij. Y si juis itzel quina'oj iviq'uin, chuka' titakej c'a quitzij.
1PE 2:19 Roma si nyixtzak pa jun pokonül y xa man jun imac ibanun, y nicoch' ronojel ri', roma c'o-vi chi'ic'u'x ri Dios, rija' nka' chuvüch.
1PE 2:20 Pero si nyixch'ay roma juis imac xibün, man jun utz nuc'ün-pe chive stape' (aunque) juis nyixcoch'on. Pero si pa ruq'uexel ta nic'ulachij pokonül roma imac, rix nic'ulachij ta jun pokonül roma jun utz ri xibün, y nicoch' ri pokonül ri', ri Dios nka-vi chuvüch ri nibün.
1PE 2:21 Quiri' nrajo' ri Dios que nibün chi'ivonojel rix ri xixoyox roma rija'. Nrajo' que nibün cachi'el xbün ri Cristo. Rija' xa xutij pokonül koma roj. Y riq'uin ri' xuc'ut can cheke que man tikapokonaj nkujapon chuvüch ri pokonül.
1PE 2:22 Ri Cristo man jun mul vi xbün jun mac. Ni man jun mul xucusaj tüj chuka' jun tzij richin xuch'üc ta jun vinük.
1PE 2:23 Rija' tok xebix pokon tak tzij chin coma ri vinük, man xutzolij tüj ruq'uexel riq'uin tzij ye pokon. Y tok c'o xban chin, man xbij tüj chuka' que nbün ruq'uexel cheque. Xa pa ruk'a' ri Dios xuya-vi ronojel ri xquibün ri vinük chin. Roma ri Dios choj nbün mandar.
1PE 2:24 Ja ri Cristo ri xuc'uan ri kamac chuvüch ri cruz richin nkaya' can ri itzel c'aslen, y nkatz'om ta e jun c'aslen choj. Ja rija' ri xsocotüj y xcom chuvüch ri cruz richin nchojmir ri kac'aslen.
1PE 2:25 Roma rix tok rubanun can, rix cachi'el ovejas ri ye satznük can. Jac'a vocomi tzolijnük chic pe ic'u'x riq'uin ri Cristo. Y ja rija' ri Kak'uyunel y nuchajij ri kánima.
1PE 3:1 Y quiri' chuka' rix ixoki' ri c'o ivachijlal y itaken ri Dios, titakej c'a quitzij rije'. Richin quiri', si ri ivachijlal man quitaken tüj ri rutzij ri Dios, roma ta ri ic'aslen rix, nquitakej ta. Y man nc'atzin tüj na ntzijos cheque richin nquitakej.
1PE 3:2 Xaxe riq'uin nquitz'et que ic'uan jun ch'ajch'ojilüj c'aslen y nyixtaken tzij, xtiquitakej.
1PE 3:3 Y rix ixoki' nc'atzin-vi nivek-ivi', pero man quiq'uin tüj cosas ri ye banun riq'uin oro, ni man riq'uin tüj jabel tak tziük, ni man riq'uin tüj ri ruchojmirsasic ri rusmal tak ivi'.
1PE 3:4 Xa titija' ik'ij richin ja ta ri ivánima jabel vekil chuvüch ri Dios. Tiveka-ivi' riq'uin jun c'aslen ch'uch'uj y riq'uin jun c'aslen ri nuc'ut que jabel ina'oj quiq'uin ri ch'aka chic. Roma ri vekbül re' man nq'uis tüj, y jare' ri más rakalen chuvüch ri Dios.
1PE 3:5 Roma ri ojer can, quiri' chuka' xquivek-qui' ri lok'olüj tak ixoki' ri xcoyobej ri utz ri nspaj-pe ri Dios. Xquivek jabel ri cánima y xquitakej chuka' quitzij ri cachijlal.
1PE 3:6 Cachi'el xbün ri Sara. Rija' xutakej rutzij ri Abraham ri rachijil, y vajaf chuka' xbij chin. Y rix hermanas utz que nbix riy ri Sara chive, pero si nic'uaj jun utzilüj c'aslen y man nyixbij tüj ivi' que nyixapon chuvüch jun pokonül.
1PE 3:7 Y quiri' c'a chuka' rix achi'a' ri itaken ri Dios, utz c'a ina'oj tibana' quiq'uin ri ivixjaylal, roma rije' man ye junan tüj iviq'uin rix. Y rije' c'o chuka' quik'ij. Y junan chuka' nivichinaj ri utzilüj c'aslen ri nspaj-pe ri Dios chive. Quixoc c'a utz quiq'uin richin quiri' ri i-oraciones choj nye'apon riq'uin ri Dios.
1PE 3:8 Pa ruq'uisbül ninbij c'a chive chi'ivonojel que junan ivüch tibana'. Si c'o jun chive ri c'o nuc'ulachij, tina' c'a chuka' rix ri k'oxon ri nuna' ri jun pa ránima. Tijola-ivi' chi hermanos ivi'. Tijoyovala' ivüch. Utz tibana' quiq'uin conojel.
1PE 3:9 Y tok nban jun itzel chive, man c'a tibün ruq'uexel. Y tok nbix tzij ri juis ye pokonül chive, man c'a chuka' tibij jun chic tzij quiri' rix richin nibün ruq'uexel chin. Man tibün quiri', xa tic'utuj chin ri Dios que tuto' ri vinük ri'. Roma ri Dios rix royon richin nibün ri utz, y nrajo' c'a chuka' que rix nic'ul ri utz.
1PE 3:10 Y cachi'el chuka' nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Ri chiri' nbij Si najo' jun c'aslen richin quicot, y si najo' chuka' nye'avila' k'ij juis jabel, man tacusaj ri avak' richin nabij tzij ri man ye utz tüj, ni man chuka' tacusaj ri achi' richin nabij tzij richin nabün avak'.
1PE 3:11 Man tabün ri itzel, xa ja ri utz ri c'uluman que nabün. Tacanoj ri c'aslen richin uxlanen y jari' tatzeklebej.
1PE 3:12 Roma ri Ajaf nyerutz'et ri vinük choj quic'aslen. Y nrac'axaj ri qui-oración. Jac'a ri nyebanun itzel, man utz tüj nyerutz'et. Quiri' nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can.
1PE 3:13 ¿C'o ta comi jun ri c'o itzel nbün chive, tok rix xa ja vi ri utz ri nibün?
1PE 3:14 Pero si roma ri chojmilüj ic'aslen, rix nivil pokonül, jabel iquicot. Y romari' man tixbij-ivi' chiquivüch ri nyebanun quiri' chive. Ni man tisatz c'a chuka' ic'u'x.
1PE 3:15 Xa tiya' ruk'ij ri Cristo pan ivánima roma rija' lok'olüj, y tika-pe chi'ic'u'x que ja rija' ri Rajaf ri ivánima. Y man jun bey c'a tipokonaj nitzijoj ri achique roma tok ivoyoben ri utz ri nspaj-pe ri Dios, tok c'o jun ri nc'utun chive. Y achique na c'a ri nc'utun chive, tibij c'a chin riq'uin ch'uch'ujil y riq'uin nyixjo'on, ri achique roma tok ivoyoben ri utz ri riq'uin ri Dios. Y tiya' chuka' ruk'ij.
1PE 3:16 Man jun bey c'a tibün ri itzel, richin man nk'oxon ivánima romari'. Y si roma ja ri Cristo ri itaken, romari' c'o jun vinük ri nmolon-pe tzij chivij, que man utz tüj ri ic'aslen, ri nmolon-pe tzij chivij, c'o ruq'uixaj, roma ri ic'aslen utz vi.
1PE 3:17 Roma si rurayibül ri Dios richin que rix nivil pokonül stape' (aunque) ja ri utz ri nibün, galán jabel que chuvüch nivil ta pokonül roma c'o itzel ri ibanalun.
1PE 3:18 Tika-pe chi'ic'u'x que ri Cristo xutij chuka' pokonül stape' (aunque) ri ruc'aslen rija' chojmilüj vi. Rija' xcom c'a koma roj ri man choj tüj kac'aslen. Rija' xaxe jun bey ri xc'atzin richin xcom roma ri kamac, richin quiri' nkujoc richin ri Dios. Rija' xcom, pero ri ránima c'üs vi.
1PE 3:19 Y ri ránima rija' xapon quiq'uin ri ch'aka chic ánima ri ye tz'apin y c'o ri xberutzijoj cheque.
1PE 3:20 Ri ánima ri ye tz'apin, ja ri man xquitakej tüj rutzij ri Dios ri ojer can. Rije' xec'uje' pa ru-tiempo ri Noé, tok xban ri nimalüj barco. Ri Dios juis q'uiy tiempo xuya' cheque richin xeroyobej. Pero man jun ri xtzolij tüj pe ruc'u'x. Y ri xe'oc chupan ri barco ja ri vinük ri xetaken y xa man ye q'uiy tüj, xaxe ri ye ocho. Rije' xa ja ri ya' ri xcolon quichin, roma ri barco xc'uje' pari' ya'.
1PE 3:21 Y ja chuka' ri' nc'atzin-vi ri ya' cheke roj vocomi. Tok nkuban bautizar, ri ya' ntoc jun retal ri kacolonic. Ri ya' man nc'atzin tüj richin que nuch'üj-e ri tz'il richin ri kach'acul. Man quiri' tüj. Ri ya' nuc'ut c'a que roj nkajo' nkabün ri utz chuvüch ri Dios. Nkajo' que ch'ajch'oj ri kánima chuvüch. Y ri kamac nye'el c'a roma ri camic y ri c'astajbül richin ri Jesucristo.
1PE 3:22 Ri Jesucristo xbe chila' chicaj, y vocomi c'o-apu pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios. Pa ruk'a' c'a rija' yec'o-vi ri ángeles, y pa ruk'a' c'a chuka' rija' yec'o-vi ri autoridades, y ri uchuk'a' ri yec'o.
1PE 4:1 Tok ri Cristo xc'uje' chuvüch ri ruch'ulef, xutij pokonül. Y quiri' c'a chuka' rix man tipokonaj nitij pokonül. Roma si nitij pokonül roma ja ri Cristo ri itaken, nk'alajin-vi que iyo'on chic can ri mac,
1PE 4:2 richin quiri' jaru' chic tiempo ri nyixc'ase-e, ja ta ri rurayibül ri Dios ri nibün-e y man ta ja ri irayibül rix.
1PE 4:3 Xa man tibanala' c'a chic ri nyeka' chiquivüch ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma ri k'ij tok xe'ibanala' quiri' xa xec'o yan c'a chive rix. Tok xa man xixq'uix tüj ba' xibanala, ronojel ruvüch itzel. Xe'ibanala' ronojel ri xirayij xibün. Xixk'abür. Xe'ibanala' man utzilüj tak nimak'ij tüj. Ximolola-ivi' richin ximeken ka ipan. Xiyala' quik'ij ri vachbül ye banalun coma achi'a', y xa ivetaman que man c'uluman tüj que nibün quiri'. Jac'a vocomi, man tibanala' chic quiri'.
1PE 4:4 Y romari' ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios, nyesatz quic'u'x chi vinük nyixquitz'et, roma rix man nibanala' tüj chic ri itzel ri c'a nquibanala' na rije'. Y chuka' romari' ri vinük re' juis nyech'o chivij.
1PE 4:5 Jac'a ri vinük re' nc'atzinej que nquijüch na cuenta chuvüch ri Dios ri c'o chic richin nbün juzgar, tok napon ri k'ij. Ri Dios nbün na vi juzgar pa quivi' ri vinük ri ye c'üs, y pa quivi' chuka' ri ye caminaki' chic e.
1PE 4:6 Romari' ri utzilüj tzij richin colonic xtzijos-vi chuka' cheque ri ye caminaki'. Y xbanatüj juzgar pa quivi', cachi'el nbanatüj juzgar pa quivi' conojel vinük. Pero xtzijos ri utzilüj tzij richin colonic cheque, richin quiri' xquil ta c'a ri c'aslen riq'uin ri Dios.
1PE 4:7 Y chanin c'a chuka' napon ri ruq'uisbül tak k'ij richin ri ruch'ulef. Roma c'a ri' rix, tina' c'a jabel ri achique nye'ibanala' y riq'uin ronojel ivánima tibana' orar chi jumul.
1PE 4:8 Y ri nc'atzin chuka' que nibün rix, ja ri tijola-ivi' juis. Y ri nyixjo'on, nc'atzin-vi. Roma tok najo' jun vinük, chanin nacuy ri rumac.
1PE 4:9 Y riq'uin c'a ronojel ivánima tic'ulula-ivi'. Si c'o jun chive rix napon lojc'an chic, utz ta ruc'ulic nban, y si c'o jun ri lojc'an chic petenük-vi, utz ta chuka' ruc'ulic nibün rix.
1PE 4:10 Chi'ijujunal c'o jun samaj ri nyixtiquer nibün, samaj ri ruyo'on-ruspan ri Dios chive roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chive. Romari' tikacusaj c'a ri ruyo'on-pe ri Dios cheke, richin nyekato' ri ch'aka chic ri quitaken ri Dios. Nkutoc c'a utzilüj tak samajela' ri nkachajij ri juis ruvüch samaj ri ruyo'on-pe ri Dios cheke.
1PE 4:11 Y si banun c'a pe chave roma ri Dios richin que natzijoj ri rutzij, man tamestaj c'a que rutzij vi rija' ri natzijoj. Si jun chic ruvüch samaj ruyo'on-pe ri Dios chave, man tamestaj c'a que ja rija' ruyo'on-pe avuchuk'a' richin ncatiquer ncasamüj. Y riq'uin ri' nuc'ul ta ruk'ij ri Dios. Y roma ri xbün ri Jesucristo, nuc'ul ta c'a chuka' ruk'ij ri Dios. Rija' c'o-vi ruk'ij y c'o ru-autoridad ri man jun bey nq'uis. Quiri' c'a.
1PE 4:12 Hermanos ri juis nyixinjo', man nyesatz tüj ic'u'x nitz'et ta rix tok nyixapon pa jun pokonül y nina' que xa pa jun k'ak' richin nyixtijox rixc'o-vi. Roma riq'uin ba' ri nyixtijox ri' petenük riq'uin ri Dios richin nk'alajin si ketzij que iyo'on ivánima riq'uin. Y man ja tüj c'a rix ri nabey nyixc'ulachin quere'.
1PE 4:13 Tok rix nyixc'o c'a pa jun k'oxomül, cachi'el ri k'oxomül ri xuc'usaj ri Cristo, man quixbison c'a, xa quixquicot. Y tok napon c'a ri k'ij tok nk'alajin que ri Cristo c'o-vi ruk'ij, juis c'a nquicot ri ivánima rix.
1PE 4:14 Y si roma ja ri Cristo ri itaken, romari' nbix pokon tak tzij chive, c'o c'a utz ri nuc'ün-pe chive. Y c'o-vi utz ri nuc'ün-pe chive, roma iviq'uin rix c'o-vi ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios. Lok'olüj Espíritu ri c'o ruk'ij. Y rix xa tiya-ka ruk'ij ri Lok'olüj Espíritu re'. Y ja ri nyebin pokon tak tzij chive rix, ja chuka' ri' ri nyebin pokon tak tzij chirij ri Lok'olüj Espíritu ri'.
1PE 4:15 Tichajij c'a ivi' chi'ijujunal richin man nyixcamsan, richin man nyixelek', y richin chuka' man tixek-apu-ivi' ri ape' ri man c'uluman tüj. Y man tibün ri ronojel ruvüch itzel. Roma si nitij pokonül roma nibün jun mac, man utz tüj.
1PE 4:16 Pero si nitij pokonül roma itaken ri Cristo, man quixq'uix c'a. Xa tiya' ruk'ij ri Dios roma rix richin chic ri Cristo.
1PE 4:17 Roma vocomi ruk'ijul chic richin que ri Dios nbün kachojmil roj ri ralc'ual chic rija'. Y si roj nka-ka pokonül pa kac'aslen chuvüch ri ruch'ulef, y roj ralc'ual chic ri Dios, ¿achique chic c'a ruvüch chi pokonül ri nka-ka pa quivi' ri man xquitakej tüj ri nbij ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic? Ntic'o c'a ruvi' ri pokonül ri nka-ka pa quivi'.
1PE 4:18 Y roj ri nkutaken richin ri Cristo, y xa nkajo' nkac'uaj jun c'aslen choj, riq'uin juis c'ayuf nkil ri colonic. Pero nkucolotüj. Jac'a ri aj-maqui', ri man quic'uan tüj jun utzilüj c'aslen chuvüch ri Dios, man nyecolotüj tüj vi. Xa nka-ka na vi ri nimalüj castigo pa quivi'.
1PE 4:19 Romari', si roj ri kataken ri Dios nkatij pokonül roma quiri' ri nrajo' rija', man jun bey c'a tikamestaj can. Man jun bey c'a chuka' tikamestaj nkabün ri utz. Y tikajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios. Roma ja rija' ri banayun-pe kichin. Y rija' man jun bey nkuruya' tüj can.
1PE 5:1 Vocomi ninjo' c'a ninbij ca'i-oxi' tzij cheque ri achi'a' ri nye'uc'uan ivichin. Y yin, jun chuka' cheque rije'. Xaxe chic yin xintz'et ri Cristo tok xutij pokonül. Pero tok napon c'a ri k'ij tok nbek'alajin ri ruk'ij ri Cristo, konojel c'a roj nkuc'uje' riq'uin.
1PE 5:2 Rix c'a achi'a' ri nyixuc'uan quichin ri hermanos, que'ichajij c'a. Roma rije' ye richin chic ri Dios, y ja ri Dios ri ruyo'on ri samaj re' chive. Que'ichajij c'a, cachi'el nbün jun yuk'uy quiq'uin ri ru-ovejas. Y riq'uin c'a chuka' ronojel ivánima tibana'. Y man xaxe roma ri nc'atzinej que nibün. Ni man chuka' xaxe roma ch'acoj-tumin. Xa que'ichajij ri hermanos riq'uin rayibül.
1PE 5:3 Pero man roma tüj chuka' que ja rix ri nyixchajin quichin, roma ta ri' nc'o ruvi' ri nibün cheque. Man quiri' tüj. Xa tic'uaj jun chojmilüj c'aslen chiquivüch, richin quiri' rije' nquetamaj nquic'uaj chuka' jun chojmilüj c'aslen.
1PE 5:4 Y si choj c'a nibün rix chiquivüch y jabel nye'ichajij, nic'ul c'a jun lok'olüj sipanic ri man jun bey nq'uis, y romari' rix nic'ul c'a ik'ij. Y re' nic'ul c'a tok nc'ulun-pe chic ka ri Cristo, ri nimalüj K'uyunel.
1PE 5:5 Y rix c'a chuka' ri c'a rix ac'uala' na, titakej c'a quitzij ri achi'a' ye rajatük ri ye uc'uayon ivichin. Y chi ac'uala' y chi rajatük, titakela' c'a itzij. Man tinimirsaj-ivi'. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Dios nyeretzelaj y man nuc'ün tüj quivüch ri nquinimirsaj-qui'. Jac'a ri nquich'utinirsaj-qui', rija' nuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe pa quivi'.
1PE 5:6 Roma c'a ri', xa tich'utinirsaj-ivi' chuvüch ri Dios, roma rija' c'o-vi ruchuk'a'. Tich'utinirsaj c'a ivi' chuvüch, richin quiri' tok napon ri k'ij, rija' nunimirsaj ik'ij.
1PE 5:7 Y tiya' c'a pa ruk'a' ri Dios ronojel ri pena ri ichajin, roma rija' xa nyixruchajij-vi.
1PE 5:8 Tina' c'a jabel ri achique nibün. Y tichajij chuka' ri ic'aslen. Roma ri itzel-vinük, ri ka-enemigo, nsutülüj-pe chikij. Cachi'el nbün jun león ri nk'ajan-pe quiri', tok nucanoj ruvay. Quiri' nbün ri itzel-vinük cheke roj.
1PE 5:9 Y man tiya' c'a k'ij que nch'acon chivij. Man quixtzak pa ruk'a', y man tiya' can ri Cristo. Roma ivetaman que man xe tüj rix ri nyixc'usan pokonül, xa quiri' chuka' ri ch'aka chic hermanos ri quitalun-qui' chuvüch ri ruch'ulef.
1PE 5:10 Y chere' chuvüch ri ruch'ulef man q'uiy tüj ri pokonül ri nic'usaj-e. Y tok c'usan chic c'a ri pokonül re', ri Dios nuchojmirsaj c'a ri ic'aslen. Nbün c'a chive que man jun bey niya' can. Nuya' c'a ivuchuk'a', y nbün chuka' chive que más niya' ivánima riq'uin. Ri Dios nuya' ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' pa kavi'. Y rija' c'o-vi ruk'ij. Rija' xojroyoj richin nkuc'uje' riq'uin richin chi jumul. Jabel c'a nyekabana' riq'uin roma jun kabanun riq'uin ri Jesucristo.
1PE 5:11 Rija' xa c'o-vi ruk'ij y c'o ru-autoridad ri man jun bey nq'uis. Quiri' ta c'a.
1PE 5:12 Y yin nuyo'on c'a vánima riq'uin ri hermano Silvano, roma rija' xa juis samajel y riq'uin ronojel ránima nbün ri rusamaj ri Dios. Romari' yin xinc'utuj c'a favor chin rija' roma ri carta ri nintük-e chive, richin nintz'ibaj-e chive que ketzij vi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri iyo'on ivánima riq'uin. Y romari' man jun bey tiya' can.
1PE 5:13 Y vocomi c'a, ri rixc'o chiri' tic'ulu' ri saludos chive ri nquitük-e ri hermanos ri yec'o chere' pa tinamit ri nbix Babilonia chin. Hermanos ri ye cha'on-vi roma ri Dios, cachi'el ri xixrucha' rix chiri'. Chuka' tic'ulu' ri saludo ri nutük-e chive ri jun cachi'el nuc'ajol, ri rubini'an Marcos.
1PE 5:14 Chi'ijujunal tibana' saludar ivi'. Y nc'uje' ta c'a uxlanen pa tak ivánima chi'ivonojel, ri rix richin chic ri Jesucristo. Quiri' ta c'a.
2PE 1:1 Yin ri Simón Pedro, jun rusamajel ri Jesucristo, y jun chuka' ru-apóstol rija'. Tic'ulu' c'a ri carta re', ri xa ivichin rix nuyo'on-e. Junan vi c'a ri kataken iviq'uin y juis jabel. Y kac'ulun c'a re', roma ri ruchojmil ri xbün ri Dios, ri Kacolonel Jesucristo.
2PE 1:2 Q'uiy ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y q'uiy ta chuka' uxlanen xtic'ul, roma jabel ivetaman ruvüch ri Dios y ri Kajaf Jesús.
2PE 1:3 Y ronojel ri nc'atzinej richin njalatüj ri kac'aslen, ja ri ruchuk'a' ri Dios ri yo'on-pe cheke. Y richin nkac'uaj c'a chuka' jun c'aslen utz chuvüch rija', ruyo'on-pe ri nc'atzinej cheke. Ri yo'on c'a pe cheke, yo'on-pe cheke roma ri ketaman chic ruvüch ri xoyon kichin. Y rija' xojroyoj riq'uin ri ruk'ij y riq'uin ri ruchuk'a'.
2PE 1:4 Y riq'uin ri', c'o chuka' ri xusuj cheke. Ri xusuj rija' cheke, juis jabel y nim rakalen. Roma nkucolotüj-pe chuvüch ri itzel ri c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef roma ri itzel tak rayinic. Y xusuj chuka' cheke que nujül ri kac'aslen y nkutoc c'a cachi'el rija'.
2PE 1:5 Roma c'a ri' tok rix itaken chic ri Jesucristo, c'uluman que nk'alajin ri ruchuk'a' ri Dios pan ic'aslen. Y tok nk'alajin chic ri ruchuk'a' ri Dios pan ic'aslen, c'uluman c'a que nivetamaj más pari' ri etamabül ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios.
2PE 1:6 Y tok ivetaman chic ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, c'uluman c'a chuka' que man niya' tüj k'ij chin ri mac. Y tok nyixtiquer chic nibün que man niya' tüj k'ij chin ri mac, c'uluman c'a que tic'uje' ri coch'onic pa tak ivánima. Y tok c'o chuka' chic ri coch'onic pa tak ivánima, c'uluman c'a que nic'uaj ri ic'aslen cachi'el ri nrajo' ri Dios.
2PE 1:7 Y tok ic'uan chuka' chic ri ic'aslen cachi'el ri nrajo' ri Dios, c'uluman c'a chuka' que nye'ijo' ri ka-hermanos ki' quiq'uin roma kataken ri Dios. Y tok nye'ijo' chic ri ka-hermanos, c'uluman c'a chuka' que nye'ijo' pa tak ivánima richin nye'ijo' conojel.
2PE 1:8 Si ronojel c'a re' c'o iviq'uin, rix nivetamaj más ruvüch ri Kajaf Jesucristo. Y nic'uaj jun utzilüj c'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios y c'o rakalen ri ic'aslen.
2PE 1:9 Pero si c'o jun ri xa manak ronojel ri utz ri nbanun quere' riq'uin, rumestan chic que rija' ye ch'ajon chic e ri rumac. Xa ntoc jun vinük cachi'el moy, o ntoc jun vinük ri man nüj tüj ntzu'un.
2PE 1:10 Y roma c'a ri' hermanos ri rix oyon y ri rix cha'on roma ri Dios, titija' ik'ij que quixc'uje' riq'uin rija'. Y xa chi jumul c'a tibana' ronojel re', richin quiri' man nyixtzak tüj.
2PE 1:11 Si quiri' nibün, xa nyixc'ul c'a ri chila' chicaj, ri ape' xa ja ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo ri Jun ri nbün mandar. Y ri gobierno ri' man nq'uis tüj.
2PE 1:12 Roma c'a ri' yin man jun bey nquitane' chubixic chive, stape' (aunque) rix ivetaman y chuka' iyo'on ivánima riq'uin ri ketzij tijonic ri ic'ulun.
2PE 1:13 Chuve yin, xa c'a juis c'uluman que ninc'uxla'aj can q'uiy na'oj chive, roma c'a c'o na ca'i-oxi' k'ij nuc'aslen.
2PE 1:14 Y yin xa vetaman chic c'a que xaxe chic ca'i-oxi' k'ij ri nuc'aslen c'o, roma quiri' xk'alajrisüs chinuvüch roma ri Kajaf Jesucristo.
2PE 1:15 Yin xa c'o c'a ri ninjo' ninbün can, richin quiri' stape' (aunque) yin xa yin manak chic iviq'uin roma xa nquibe yan, rix c'a nka-pe na chi'ic'u'x ronojel ri nubin can.
2PE 1:16 Y man tz'ucun tüj tak na'oj ri xkatzijoj chive pari' ri ruchuk'a' ri Kajaf Jesucristo. Y man tz'ucun tüj chuka' ri xkabij chive que ri Jesucristo npu'u jun bey chic. Roma yin y ri vachibil, xkatz'et que ri Jesucristo juis nim y juis ruk'ij.
2PE 1:17 Y xkatz'et c'a ri ruk'ij ri yo'on roma ri Dios, ri Rutata'. Y xkac'axaj c'a chuka' ri xbix roma ri nimalüj Dios ri xa c'o ruk'ij. Rija' xbij: Jare' ri Nuc'ajol y juis ninjo' y nuyo'on chuka' vánima riq'uin, xbij.
2PE 1:18 Roj xa man tz'ucun tüj tak na'oj ri nkabij chive. Roj xa ja xkatz'et-vi ronojel. Xkac'axaj ri tzij petenük chila' chicaj. Xkac'axaj tok xojc'uje' riq'uin ri Jesucristo chiri' pari' ri lok'olüj juyu'.
2PE 1:19 Y re', más nucukuba' kac'u'x que xa ketzij vi ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. Tzij ri nbin ri nbanatüj. Y xa juis c'a c'uluman que nkac'axaj, roma chuvüch ri ruch'ulef c'o jun k'eku'n. Pero ri rutzij ri Dios xa cachi'el jun k'ak' ri nsakin. Y tivac'axaj c'a apu ri tzij re'. Roma nka-pe c'a ri k'ij que ri Jun cachi'el ri nima-ch'umil ri nsakin ri ntoc pa tak ivánima, y nsakin c'a chuka' iviq'uin.
2PE 1:20 Y rix nabey nc'atzinej que nivetamaj que man jun vinük ri ntiquer ta nbij ri achique nbij ri rutzij ri Dios, si xa manak ri Lok'olüj Espíritu riq'uin richin nuto'. Roma chupan ri tzij re' ye tz'iban-vi can ri nyebanatüj.
2PE 1:21 Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri xbin cheque ri lok'olüj tak achi'a' ye richin ri Dios, ri nc'atzinej que xquibij chupan ri ojer can tiempo. Tok xquibij ri nc'atzinej que nyebanatüj. Y man quiyon tüj rije' xquitz'uc-e ri xquibij.
2PE 2:1 Ri ojer can, chiquicojol ri nuvinak israelitas xec'uje' achi'a' ri xebin que xa ye takon-pe roma ri Dios richin nquik'alajrisaj ri rutzij. Pero xa man quiri' tüj. Y quiri' c'a chuka' chi'icojol rix vocomi. Yec'o c'a vinük ri nyebec'ulun-pe, y nquibij que ja ri rutzij ri Dios ri nquic'ut, y xa man ketzij tüj. Roma xa quina'oj c'a rije' ri nyixakala-apu y man jun nyenaben tok nyequiyala-apu chi'icojol. Y ri vinük re' hasta man nquitakej tüj que ri Ajaf Jesús xcom richin xutoj ri quimac. Xa ja rije' ri nye'oyon castigo pa quivi'. Man nquinabej tüj c'a tok nka-pe. Tok nquina' c'a xa pa k'ak' chic yec'o-vi. Y chiri' c'a chuka' pa k'ak' nyebeka-vi ri quitzekleben quichin.
2PE 2:2 Y ye q'uiy c'a ri nyetzekleben quichin roma ri rubanic c'aslen ri quic'uan. Stape' (Aunque) ri jun rubanic c'aslen ri' xa man utzilüj c'aslen tüj. Y romari' nyok'otüj c'a ri ketzij bey, roma ri yec'o-apu iviq'uin.
2PE 2:3 Y ri vinük ri' roma ri rayinic chirij tumin, nquibij c'a que richin vi ri Dios ri tijonic ri nquiya'. Y xa man quiri' tüj. Xaxe richin nquelesaj-e tumin chive. Y ri vinük c'a ri nyebanun quere', xa yec'o chic c'a que nyeq'uis, roma ojer-ojer ri' rubin can ri Dios que nuya' castigo pa quivi'. Castigo ri npu'u-vi.
2PE 2:4 Roma ri Dios ni ri ángeles man xerucoch' tüj tok xemacun. Xa xerutorij chupan ri lugar richin castigo. Xerutorij c'a chupan ri lugar richin k'eku'n. Chiri' ye yacül-vi, coyoben ri k'ij tok nban juicio pa quivi'.
2PE 2:5 Y chuka' ri Dios man xerucoch' tüj chic ri vinük ri xemacun ri ojer can. Xa xutük-pe jun camic job pa quivi' conojel, roma ri quic'aslen xa man choj tüj chuvüch rija'. Pero xerucol ri Noé y vuku' (siete) chic vinük más. Y ja ri Noé ri xk'alajrisan cheque ri vinük ri ruc'uaxic jun c'aslen choj chuvüch ri Dios.
2PE 2:6 Y ri Dios man xucoch' tüj chic chuka' ri quimac ri ye aj pa tinamit Sodoma y Gomorra. Xa xbij que nc'atzinej que nyeq'uis. Y xa quiri' vi xbanatüj. Rija' xeruq'uis ri tinamit ri' riq'uin k'ak'. Y xaxe chic quichaj ri xc'uje' can. Richin quiri' tiquetamaj ri vinük ri nyec'uje' can, que si man chojmilüj tüj c'aslen nquic'uaj chuvüch ri Dios, nka' chuka' jun nimalüj castigo pa quivi' rije'.
2PE 2:7 Ri Dios xa xeruq'uis-vi ri aj-Sodoma y ri aj-Gomorra. Pero xucol-pe ri jun chojmilüj achi ri rubini'an Lot, chuvüch ri'. Ri Lot jun vi c'a xuna' ri ránima roma xerutz'et ri ch'aka chic vinük que xquic'uaj jun itzel c'aslen.
2PE 2:8 Y ri chojmilüj achi re' xc'uje' c'a chiquicojol ri vinük ri'. Y roma ri k'ij-k'ij xrac'axaj y xutz'et ri itzel ri xequibanala' ri vinük, ri ránima ri jun chojmilüj achi re' juis c'a xk'oxon romari'.
2PE 2:9 Ri Ajaf Dios xa retaman nyerucol ri ye uc'uayon jun c'aslen ri cachi'el nrajo' rija'. Tok xa yec'o pa jun pokonül richin nyetijox, rija' nyerucol. Jac'a ri vinük ri man quic'uan tüj jun chojmilüj c'aslen, ri Ajaf xa nyeruyüc-apu richin ri k'ij tok nbün juzgar pa quivi'.
2PE 2:10 Y re' nuc'ut-vi que ri vinük ri nyebanun ri itzel tak rayinic ri nka' chiquivüch rije', ye yacül-apu richin nban juzgar pa quivi' roma ri Dios, roma nyequetzelaj achique na chi autoridad. Ri vinük re' ri man ketzij tüj ri quitijonic man nyeq'uix tüj y man nquixbij tüj chuka' qui'. Chiquivüch rije' xa man jun quik'ij ri ch'aka chic. Man nquixbij tüj qui' richin nyequetzelaj ri juis quik'ij.
2PE 2:11 Jac'a ri ángeles stape' (aunque) juis cuchuk'a' y q'uiy ri nyetiquer nquibün, manak achique ta c'a nyequetzelaj ta chiquij achique na vinük tok nye'apon rije' chuvüch ri Ajaf Dios.
2PE 2:12 Pero ri vinük ri man nquixbij tüj qui' nyech'o chiquij ri c'o juis quik'ij, xa cachi'el c'a ye chico roma man nyenucun tüj jabel. Y stape' (aunque) jun na'oj ri man jun bey k'axnük ta cheque, itzel nyech'o chirij. Y riq'uin ri itzel ri nyebanun ri', ncoyoj castigo pa quivi' y chupan c'a ri castigo ri' nyebetzak-vi. Cachi'el nquic'ulachij ri chico tok nyebetz'om-pe y nyecamsüs. Y roj nkabij que ye richin ri'.
2PE 2:13 Y ri vinük ri' nquic'ul c'a rutojic ri nyebanun. Ye vinük c'a ri nyebanun chi pak'ij chi chak'a' yec'o chupan ri itzel, y xa jabel nquina' nquibün ri'. Ri vinük c'a re' xa ye cachi'el tz'il ri c'o chirij jun tziük, y xa ye jun yo'ol-q'uixaj. Y xa nquimol c'a chuka' qui' iviq'uin pa tak va'in, xaxe richin nyixquich'üc. Y jabel nquina' tok quiri' nquibün.
2PE 2:14 Ri achique na ixok ri nquitz'et, xa jari' ncajo' nyec'uje' ta riq'uin. Man nyetiquer tüj nquiya' can rubanic ri mac. Nquibün c'a chuka' cheque ri c'a man jani jabel quiyo'on cánima riq'uin ri Dios que nyemacun. Jabel quetaman ronojel ruvüch ch'acoj, richin nquimol q'uiy tumin. Rije' xa nka-ka na vi ri castigo pa quivi'.
2PE 2:15 Y quiyo'on chic c'a can rubanic ri c'aslen choj. Ye satznük-vi can. Y xa quic'uan c'a ri c'aslen ri xuc'uaj ri jun achi xc'uje' ojer can ri rubini'an Balaam, ruc'ajol ri achi ri rubini'an Beor. Ri Balaam xa juis vi xurayij ri tumin, stape' (aunque) riq'uin itzel ch'acoj petenük-vi.
2PE 2:16 Y roma c'a ri itzel ri xbün ri Balaam, xbix chin que man utz tüj ri xbün. Y xa ja ri ruquiej ri xch'o chin. Y stape' (aunque) jun quiej man ntiquer tüj nch'o, ri ruquiej ri Balaam xch'o-pe chin cachi'el nch'o jun vinük, richin quiri' xuk'üt ta ri rusamajel ri Dios ri benük richin nyerubana' ri ch'ujilüj na'oj.
2PE 2:17 Y ri vinük ri ye satznük, ye cachi'el alaxbül-ya' ri xa ye chaki'j chic. Chuka' xa ye cachi'el sutz' ri ye ruc'amon-pe cakik'. Ri vinük c'a re', xa ye oyoben-vi roma ri lugar k'eku'n-k'eku'n richin pokonül. Y richin chi jumul nyebe chiri'.
2PE 2:18 Y nimalüj tak tzij nyech'o que c'o q'uiy etamabül quiq'uin, pero xa ja tzij ri man jun cakalen ri nyequibila'. Y richin c'a nyequich'üc ri xa c'ate ba' nyecolotüj-pe chiquicojol ri ye uc'uayon itzel c'aslen, nquibila' c'a cheque que utz nyequibanala' ri achique quirayibül rije'.
2PE 2:19 Nquisujula' c'a cheque que si nyequitzeklebej, xa nye'oc-vi libre, pero rije' mismo xa man ye libre tüj. Roma stape' (aunque) nquisuj cheque ri ch'aka chic que nye'oc libre, rije' xa man ye quiri' tüj, roma xa ye tzaknük pa ruk'a' ri itzel. Y ketaman jabel que ri ch'acatajnük xa kajnük pa ruk'a' ri ch'acayon richin.
2PE 2:20 Y achique na c'a vinük ri retaman chic ruvüch ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo, xa colotajnük chic c'a pe chupan ri itzel richin ri ruch'ulef. Y si nutzuk chic ri' jun bey chupan ri achique c'aslen ri elenük-vi-pe, nka' chic c'a jun bey pa ruk'a'. Y romari' ri ruc'aslen ri vinük ri' más c'ayuf nbün que chuvüch ri xbün tok c'a man jani tutakej ri Jesucristo.
2PE 2:21 Roma xa más ta utz que man ta jun bey xretamaj rubanic jun c'aslen choj chuvüch ri Dios. Roma xa nyeruya' chic can ri lok'olüj tak tzij ri xeruya' ri Dios chin.
2PE 2:22 Y chere' xa ketzij na vi que nbanatüj cachi'el ri nbij jun tzij: Ri tz'i' nyeruc'uxu' chic pe ri ruxa'on can. Y chere' xa nbanatüj chuka' cachi'el ri nbij jun chic tzij: Ri ak stape' (aunque) jabel atinsan chic e, nyeruquicha' pe ri' pa ch'abük jun bey chic.
2PE 3:1 Jare' ri ruca'n carta nintz'ibaj-e chive rix hermanos ri juis nyixinjo', rix ri xa nirayij-vi nibün ri rurayibül ri Dios. Y chupan c'a ri ca'i' carta re', xa ninbün c'a chive que quixnucun jabel.
2PE 3:2 Xa que'inucu' c'a jabel ri quibin can ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Man timestaj c'a ri quibin can rije' pari' ri nbanatüj. Y chuka' man que'imestaj c'a ri tzij ri xkac'ut roj chivüch. Tzij ri nyec'uxla'an ri c'uluman que nban, y ye yo'on can pa kak'a' roj apóstoles roma ri Dios, Kajaf y Kacolonel.
2PE 3:3 Y ri nabey ri ninjo' ninc'uxla'aj chive vocomi ja ri nch'o pa quivi' ri vinük ri nyepu'u chupan ri ruq'uisbül tiempo, ri xaxe ri nquirayij rije' ri nquibün. Vinük ri xa nquitze'ej ri nbij ri rutzij ri Dios.
2PE 3:4 Ri vinük re' nquibila' c'a: Si rubin can ri Cristo que npu'u, ¿ape' c'a c'o-vi ri retal que xa npu'u-vi? Roma jampe' ri ye camnük-e ri kate-katata' man jun jalatajnük chuvüch ri ruch'ulef. Cachi'el tok xban ri ruch'ulef, y xa c'a quiri' vocomi, nquibij.
2PE 3:5 Ri vinük re' xa nquibün c'a cachi'el xa man quetaman tüj ri xbün ri Dios ojer can. Pa nabey ri Dios xa xbij-vi que tic'uje' ri caj, y xbij chuka' que quec'ulun-pe ri ruch'ulef pa ya'. Y re' xa nuc'ut-vi c'a chikavüch que ri ruch'ulef pa ya' tiquil-vi.
2PE 3:6 Pero jun k'ij ri ya' ri' xq'uiy roma ri camic job, y ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef ri man xquitakej tüj ri Dios, xeq'uis roma ri ya'.
2PE 3:7 Y ri ruch'ulef y ri caj ri nyekatz'et vocomi, ye yacon-apu roma ri Dios richin ri k'ij tok rija' nbij que tika-ka k'ak' pa quivi'. Ye yacon c'a apu chuka' richin ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar pa quivi' ri vinük ri man utz tüj quic'aslen chuvüch rija'.
2PE 3:8 Pero rix hermanos ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive que man timestaj que riq'uin ri Dios, jun k'ij cachi'el jun mil juna'. Y jun mil juna' cachi'el oc jun k'ij.
2PE 3:9 Ri Ajaf Dios xa npu'u yan. Y man rumestan tüj, cachi'el ri nquinuc ri ch'aka, que juis q'uiy yan tiempo tibe y man jun rutzijol richin npu'u. Man quiri' tüj. Rija' xa c'a nim na ri ránima kiq'uin, y man nrajo' tüj c'a que c'o ta jun ri ncom chupan ri rumac. Y romari' xa c'a ruyo'on na k'ij cheke richin ntzolij-pe kac'u'x riq'uin ri Dios.
2PE 3:10 Y xa npu'u na vi ri k'ij ri rubin can ri Ajaf Dios. Y cachi'el ri nbün jun elek'on tok ntoc pa jun jay, man jun etamayon jampe'. Quiri' c'a chuka' tok npu'u ri k'ij richin ri Ajaf Dios. Y ri caj xa njinin c'a tok nq'uis. Ri ucusan c'a richin ye banalun ronojel, nyerujin c'a k'ak' y nyeq'uis. Ri ruch'ulef re' y ronojel ri c'o pari', nyec'at c'a chuka'.
2PE 3:11 Nporox c'a ronojel ri', y romari' rix juis nc'atzin que xa nic'uaj jun lok'olüj c'aslen, jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios.
2PE 3:12 Nivoyobej ta apu ri k'ij ri richin ri Dios. Ticukuba' c'a apu ic'u'x chiroyobexic ri k'ij ri'. Tok ri caj nujin k'ak' y nq'uis. Y ri ye ucusan richin ye banalun ronojel, nyeya'ür pa ruk'a' ri ruk'ak'al ri k'ak'.
2PE 3:13 Jac'a roj ri kataken ri Jesucristo, ja ri c'ac'a' caj y ri c'ac'a' ruch'ulef ri koyoben, roma jari' ri rusujun can ri Dios. Ri ape' ri ruyon pa ruchojmil rubanic.
2PE 3:14 Roma c'a ri' hermanos ri ivoyoben ronojel re', titija' c'a ik'ij que man jun tüj tz'il c'o pa tak ivánima, y ri Dios man ni jun tüj chuka' imac nyixrila-ka-pe. Y c'o ta c'a chuka' uxlanen pa tak ivánima.
2PE 3:15 Y tika-pe c'a chi'ic'u'x que ri Ajaf man jani tipu'u, roma rija' c'a nim vi ránima kiq'uin y romari' c'a ruyo'on k'ij cheque conojel que nyecolotüj. Y ri hermano Pablo ri juis nkajo', quere' c'a chuka' ri rutz'iban-e chive, cachi'el ri ruk'alajrisan ri Dios chin rija'.
2PE 3:16 Y chupan ronojel ri ru-cartas c'o tzij quere' nyerubij. Y yec'o c'a cheque ri tzij quere' ri c'ayuf richin nyek'ax cheque. Y romari' yec'o vinük ri nquisuk'ula' rubixic, roma manak quetamabül y man quiyo'on tüj cánima riq'uin ri quic'aslen. Y romari' xa camic ncoyoj-ka chiquij, roma xa quiri' chuka' nquibün riq'uin ch'aka chic tzij ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can.
2PE 3:17 Roma c'a ri' rix hermanos ri juis nyixinjo', xa tichajij c'a ic'aslen roma ivetaman chic ronojel re'. Tichajij c'a ic'aslen richin man nyixch'acatüj pa quik'a' ri vinük ri ye uc'uayon jun itzel c'aslen. Richin quiri' rix ri xa iyo'on ivánima riq'uin ri Dios man ta nyixtzak coma rije'.
2PE 3:18 Pa ruq'uexel ri', xa tivetamaj c'a más pari' ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo, y kojq'uiy c'a riq'uin ri kac'aslen ri yo'on cheke roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Y rija' nuc'ul ta c'a ruk'ij vocomi y ri jaru' tiempo ri benük. Quiri' ta c'a.
1JO 1:1 Yin Juan y ri ch'aka chic vachibil nkatz'ibaj-e c'a chive rix, pari' ri Jun ri c'o-vi-pe. Ri Jun ri c'o-pe tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef. Pero roj xkac'axaj ri rutzij. Xkatz'et rija', roma xkatz'et riq'uin ri runak' tak kavüch. Y xkatz'om riq'uin ri kak'a'. Y ja rija' ri Rutzij ri Dios ri nuyo'on c'aslen.
1JO 1:2 Ri nuyo'on c'aslen xc'ulun-pe c'a, y xkatz'et. Y romari' nkatzijoj chive ri xkatz'et. Nkatzijoj chive ri Jun ri c'o-vi-pe riq'uin ri Katata' Dios, y xc'ulun-pe chikacojol.
1JO 1:3 Roj katzijon c'a chive ri xkatz'et y ri xkac'axaj, richin que quixoc cachi'el roj que junan kavüch riq'uin ri Katata' Dios y riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol.
1JO 1:4 Y nkatz'ibaj c'a ronojel re' chive roma nkajo-vi que tz'aküt ta ri quicot ri nc'uje' iviq'uin.
1JO 1:5 Y vocomi c'a nkatzijoj chive ri xbij can ri Jesucristo cheke roj, que ri Dios c'o-vi chupan ri sük roma ja vi rija' ri sük, y man jun k'eku'n ri c'o riq'uin.
1JO 1:6 Y si nkabij que junan chic kavüch riq'uin ri Dios, y xa kac'uan jun c'aslen richin ri k'eku'n, man ketzij tüj c'a ri nkabij que junan kavüch riq'uin ri Dios, roma xa man ja tüj ri ketzij ri c'aslen chin sük ri nkabün.
1JO 1:7 Ri Dios c'o-vi pa sük, y si roj chupan ri kac'aslen nkubiyin pa sük, junan c'a kavüch quiq'uin ri quitaken chic. Y chuka' ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios nrelesaj ronojel ri kamac.
1JO 1:8 Si nkabij que man jun kamac, kayon roj nkach'üc-ka-ki'. Roma man ketzij tüj ri nkabij.
1JO 1:9 Jac'a si nkak'alajrisaj c'a ri kamac chuvüch ri Dios, ri Dios nucuy-vi ri kamac y nuch'ajch'ojrisaj ri kánima chin ri man ye choj tüj nkabanala'. Roma rija' choj vi y man nujül tüj ri rutzij.
1JO 1:10 Ri Dios nbij que konojel c'o kamac. Y si roj nkabij que man jun mac nkabün, nkabün que man ketzij tüj ri nbij ri Dios. Y ri rutzij man c'o tüj pa kánima.
1JO 2:1 Hermanos, rix ri cachi'el tak valc'ual, nintz'ibaj yan c'a e ronojel re' chive richin quiri' man quixmacun. Pero si c'o jun ri nmacun chive, c'o Jun ri nc'utun chin ri Katata' Dios richin ticuy rumac. Y ri' ja ri Jesucristo, ri choj vi.
1JO 2:2 Ja rija' ri xcom koma, richin que ncuyutüj kamac. Man xe tüj c'a roma ri kamac roj, man quiri' tüj. Rija' xapon pa camic coma chuka' conojel ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
1JO 2:3 Y si roj nkabün ri nbij ri Dios, nk'alajin c'a que ketaman chic ruvüch rija'.
1JO 2:4 Pero si c'o jun nbin: Yin vetaman ruvüch ri Dios, y xa man nbün tüj ri nbij ri Dios, man ketzij tüj ri nbij que retaman ruvüch ri Dios. Ri ketzij xa man c'o tüj pa ránima ri vinük ri'.
1JO 2:5 Pero si nkabün ri nbij ri Dios, ketzij que nkajo-vi rija'. Y riq'uin ri' ketaman que jun kabanun riq'uin rija'.
1JO 2:6 Y si nkabij que jun kabanun riq'uin rija', nc'atzinej que nkac'uaj jun c'aslen cachi'el ri c'aslen xuc'uaj ri Jesucristo.
1JO 2:7 Hermanos ri juis nyixinjo', ri mandamiento ri nintz'ibaj-e chive man c'ac'a' tüj. Xa c'o-vi-pe. Y xic'ul tok xitakej ri Jesucristo. Y ri mandamiento ri nintz'ibaj-e chive xa xivac'axaj tok rix xitakej.
1JO 2:8 Man riq'uin tüj vi ri', nquitiquer chuka' ninbij que ri mandamiento re' c'ac'a'. Roma man jani q'uiy tüj tiempo ri tik'alajrisüs can roma ri Jesucristo. Y c'ate ba' oc ri tinimüx ivoma rix. Y man jani q'uiy tüj tiempo chuka' ntajin ntz'om nc'o-e ri cachi'el k'eku'n y nk'alajin-pe ri Jesucristo, ri ketzij Sük.
1JO 2:9 Pero si c'o jun ri nbin que c'o pa sük, y xa nretzelaj achique na jun ru-hermano, nk'alajin que c'a c'o na pa k'eku'n.
1JO 2:10 Y ja ri nyerujo' conojel ru-hermanos, c'o-vi pa sük, y man jun ri nbanun chin que ntzak pa mac.
1JO 2:11 Jac'a ri nretzelan richin jun hermano, pa k'eku'n c'o-vi, y chupan ri' nbiyin-vi. Y man retaman tüj achique lugar benük-vi, roma ja ri k'eku'n ri banayun chin que man ntzu'un tüj.
1JO 2:12 Rix ac'uala', nintz'ibaj ronojel re' chive, roma riq'uin ri xbün ri Jesucristo, vocomi cuyutajnük chic ri imac.
1JO 2:13 Rix ri rajatük tak achi'a', nintz'ibaj ronojel re' chive roma ivetaman chic ruvüch ri Jun ri c'o-vi-pe. Ri c'o-pe tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef. Y rix achi'a' ri c'a rix ac'uala' na, nintz'ibaj chive roma rix ich'acon chic ri itzel-vinük. Y rix ac'uala', nintz'ibaj chuka' chive roma ivetaman chic ruvüch ri Katata' Dios.
1JO 2:14 Rix ri rajatük tak achi'a', nintz'ibaj c'a chive roma ivetaman-vi chic ruvüch ri Jun ri c'o-vi-pe. Ri c'o-pe tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef. Rix achi'a' ri c'a rix ac'uala' na, nintz'ibaj c'a chive roma c'o ivuchuk'a', y ri rutzij ri Dios c'o pa tak ivánima, y rix ich'acon chic vi ri itzel-vinük.
1JO 2:15 Y chive ivonojel ninbij-vi: Man c'a tibe ivánima chirij ri ruch'ulef, ni chirij ronojel ri ye richin ri ruch'ulef. Roma si nbe ivánima chirij ri ruch'ulef, nk'alajin que xa man nijo' tüj ri Katata' Dios.
1JO 2:16 Roma nyec'o quivi' itzel ri yec'o pari' ri ruch'ulef. Cachi'el ri itzel tak rayinic, ri itzel tak cosas ri nyekatz'et y nyekarayij, ri nkanimirsaj-ki' roma ronojel ri kachajin. Y ronojel ri quiri' xa man richin tüj ri Katata' Dios, xa ye richin ri ruch'ulef.
1JO 2:17 Y ri ruch'ulef xa nq'uis, y nyeq'uis chuka' ronojel ri itzel tak rayibül ri yec'o chuvüch. Jac'a ri vinük ri nbanun utz chuvüch ri Dios man nq'uis tüj ruc'aslen. Xa nc'uje' ruc'aslen chi jumul.
1JO 2:18 Rix ri cachi'el rix valc'ual, rojc'o chic chupan ri ruq'uisbül tiempo. Y rix ivac'axan chic que npu'u jun ch'aconel ri netzelan richin ri Cristo y nbün que ja rija' ri Cristo. Y vocomi ketaman chic que ye q'uiy chic ri ye quiri'. Y romari' ketaman chic que rojc'o chic chupan ri ruq'uisbül tiempo.
1JO 2:19 Xec'uje' kiq'uin, pero man ye kachibil tüj. Si ta ye kachibil, yec'o ta kiq'uin. Y xe'el c'a e kiq'uin, xaxe richin que xek'alajin que man ye kachibil tüj.
1JO 2:20 Jac'a rix yo'on chic ri Lok'olüj Espíritu chive roma ri Cristo, ri Lok'olüj. Y romari' c'o chic etamabül iviq'uin ivonojel.
1JO 2:21 roma c'a ri' nintz'ibaj-e ronojel re' chive, roma ivetaman ri ketzij, y chuka' ivetaman que ri tz'ucun tak tzij man riq'uin tüj ri ketzij ye petenük-vi. Man ye richin tüj ri ketzij.
1JO 2:22 ¿Y achique vocomi c'a ri tz'ucuy-tzij? ¿Man ja tüj comi ri nbin que ri Jesús man Cristo tüj, que man rutakon tüj pe roma ri Dios? Ri nbin quiri', nretzelaj-vi ri Cristo y nbün que ja rija' ri Cristo. Nbij-vi c'a que ri Jesús xa man Ruc'ajol tüj ri Dios. Y nbij-vi chuka' que ri Dios xa man Rutata' tüj ri Jesús.
1JO 2:23 Achique na vinük ri nbin que ri Jesús xa man Ruc'ajol tüj ri Dios, ri Katata' Dios man c'o tüj riq'uin ri vinük ri'. Jac'a ri vinük ri nbin que ri Jesús xa ri Ruc'ajol vi ri Dios y chuka' nuc'ul pa ránima, riq'uin ri vinük ri' c'o chuka' ri Katata' Dios.
1JO 2:24 Roma c'a ri' rix, tic'uje' pa tak ivánima ri tzij ri ivac'axan-pe tok xitakej ri Dios. Y si ri tzij ri' nc'uje' pa tak ivánima, jun c'a nibün riq'uin ri C'ajol y riq'uin ri Tata'.
1JO 2:25 Y ri Jesucristo c'o-vi ri rusujun can cheke. Ri rusujun c'a can rija', ja ri c'aslen ri man nq'uis tüj.
1JO 2:26 Yin xintz'ibaj c'a e ronojel re' chive, coma ri vinük ri ncajo' nyixquich'üc.
1JO 2:27 Jac'a rix ja ri Lok'olüj Espíritu c'o pa tak ivánima, ri yo'on chive roma ri Jesucristo. Y man nc'atzin tüj c'a que c'o jun chic ntijon ivichin, roma ri Lok'olüj Espíritu ntijon ivichin chin ronojel. Y ri nuc'ut rija' chivüch, ketzij. Man jun ri nuc'ut ri man ta ketzij. Titakej c'a ri nuc'ut rija' chivüch, y riq'uin ri' jun nibün riq'uin ri Jesucristo.
1JO 2:28 Y vocomi rix ri cachi'el tak valc'ual, jun c'a tibana' riq'uin ri Jesucristo. Richin que man nkaxbij tüj ki' chuvüch tok napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey rija'. Y richin chuka' man nkuq'uix tüj chuvüch tok napon ri k'ij ri'.
1JO 2:29 Y ketaman que ri Jesucristo choj vi. Romari' ketaman chuka' que konojel ri kac'uan jun c'aslen choj, romari' roj ralc'ual chic c'a ri Dios.
1JO 3:1 Tinucu' c'a jabel que ri Dios nkurujo' riq'uin ronojel ránima. Roma xbün cheke que c'uluman que nbix ralc'ual ri Dios cheke, y quiri' vi, roj ralc'ual vi rija'. Y ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef man quetaman tüj c'a kavüch, roma rije' man quetaman tüj ruvüch ri Dios.
1JO 3:2 Hermanos ri juis nyixinjo', vocomi roj ralc'ual chic ri Dios. Pero man jani tüj nk'alajin ri achique kabanic nyekabana' chila' chicaj tok npu'u jun bey chic ri Jesucristo. Xaxe ketaman que nkujoc cachi'el rija', roma nkatz'et achique rubanic.
1JO 3:3 Y roj ri koyoben ri k'ij ri', katz'amon ruch'ajch'ojrisasic ri kac'aslen. Roma ri Jesucristo ch'ajch'oj vi.
1JO 3:4 Conojel ri nyemacun, man nquitakej tüj ri ru-ley ri Dios. Roma ri mac, ja ri man natakej tüj ri ru-ley ri Dios.
1JO 3:5 Y rix ivetaman que ri Jesucristo xobos richin xucuy ri kamac. Rija' man aj-mac tüj vi.
1JO 3:6 Y si roj jun kabanun riq'uin rija', kayo'on chic c'a can rubanic ri mac. Pero si c'a nkumacun-vi, nk'alajin que man ketaman tüj ruvüch rija'.
1JO 3:7 Rix ri cachi'el tak valc'ual, man c'a quixch'acatüj. Si nkac'uaj jun c'aslen choj, roj choj chuka' cachi'el ri Jesucristo. Roma rija' choj vi.
1JO 3:8 Pero si man nkaya' tüj can ri mac, xa roj richin c'a ri itzel-vinük. Roma rija' rubanun-vi-pe mac. Y xa roma c'a ri' tok xobos ri Ruc'ajol ri Dios, chuchupic c'a ri rusamaj ri itzel-vinük.
1JO 3:9 Roj ri ralc'ual chic ri Dios, kayo'on chic c'a can rubanic ri mac, roma ri Dios xuya' ri ruc'aslen cheke y xujül ri kanojibül. Y roma ri c'aslen ri c'o kiq'uin roj riq'uin ri Dios petenük-vi, nbün c'a cheke que man nkumacun tüj chic.
1JO 3:10 Y nk'alajin-vi ri achique ri ralc'ual ri Dios. Y nk'alajin chuka' achique ri ralc'ual ri itzel-vinük. Jac'a ri man chojmilüj c'aslen tüj quic'uan y man nyequijo' tüj ri hermanos, jari' ri man ye richin tüj ri Dios.
1JO 3:11 Ri tzij re' ivac'axan-vi-pe. Ri tzij ri ivac'axan-pe tok xitakej ri Jesucristo, ja ri nbij que tikajola-ki'.
1JO 3:12 Y man tikabün c'a cachi'el xbün ri achi rubini'an Caín ojer can. Rija' richin vi ri itzel-vinük y xucamsaj ri ruchak'. ¿Y achique c'a roma xucamsaj? Roma ri rubanun ri ruchak' ye choj vi. Y ri rubanun rija' xa itzel.
1JO 3:13 Hermanos, si nyixetzelüs coma ri vinük ri quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef, man tibij c'a: ¿Achique c'a roma nkujetzelüs? man tibij.
1JO 3:14 Roj cachi'el jun ri elenük chic pe chupan ri camic, man nkatzeklebej tüj chic ri bey ri itzel-vinük roma xojoc chupan jun c'ac'a' c'aslen. Y ketaman jabel que quiri' roma nkajola-vi-ki' chikavüch roj roj hermanos chic. Jac'a ri man ncajola' tüj qui', ye caminaki' chuvüch ri Dios.
1JO 3:15 Roma ri nye'etzelan richin jun hermano ye cachi'el camsanela'. Y rix ivetaman, que ri ye camsanela' man c'o tüj ri c'aslen ri man nq'uis tüj pa tak cánima.
1JO 3:16 Ri Jesucristo man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic koma roj. Y riq'uin ri' xuc'ut chikavüch que nc'atzin nkac'ut riq'uin ri nkabanun que nyekajo' ri ch'aka chic, y man nkapokonaj tüj nkaya-ki' pa camic coma ri hermanos, si nc'atzin.
1JO 3:17 Si c'o c'a ronojel kachajin ri nc'atzin cheke, y nkatz'et jun hermano ri manak ruvay, o manak rutziek, y man nbij tüj kánima que nkato', nk'alajin que man nkajo' tüj ri Dios.
1JO 3:18 Rix ri cachi'el tak valc'ual, man kojjo'on tüj c'a xaxe riq'uin ri katzij. Xa quekato' ri ch'aka chic. Y riq'uin ri' nk'alajin c'a que ketzij nkajo' conojel vinük.
1JO 3:19 Y roma ri nkujo'on, nketamaj que roj richin ri ketzij, y re' nkana' pa kánima chuvüch ri Dios.
1JO 3:20 Y si nkana' pa tak kánima que kabanun itzel y xa man quiri' tüj, ri Dios retaman. Roma rija' retaman ronojel.
1JO 3:21 Hermanos ri juis nyixinjo', si nkana' pa tak kánima que manak kamac chuvüch ri Dios, man jun c'a xbiri' kiq'uin richin que nkujapon-apu chuvüch.
1JO 3:22 Tok nkabün c'a orar, rija' nuya' cheke ronojel ri nkac'utuj chin. Roma nyekabün ri nyerubij, y chuka' nyekabün ri nyeka' chuvüch.
1JO 3:23 Y ri nbij rija' ja ri tikatakej ri rubi' ri Jesucristo ri Ruc'ajol, y tikajola-ki'. Quiri' nbij rija' que tikabana'.
1JO 3:24 Y si nyekabün ri nyerubij, jun kabanun riq'uin rija', y chuka' rija' c'o pa tak kánima. Y ketaman que c'o pa tak kánima, roma c'o ri Lok'olüj Espíritu ri ruyo'on cheke.
1JO 4:1 Rix ri juis nyixinjo', man tinimaj ri nbij jun vinük xaxe roma ri nbij que riq'uin ri Lok'olüj Espíritu petenük-vi ri nbij. Rix xa nc'atzin que ninuc jabel pari' richin nivetamaj, si ketzij ri nbij que ja ri Lok'olüj Espíritu ruyo'on rutzij. Roma ye q'uiy vinük chuvüch ri ruch'ulef ri nyebin que ja ri rutzij ri Dios ri nquitzijoj, y xa man ketzij tüj.
1JO 4:2 Y nyixtiquer c'a nivetamaj, si riq'uin ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ye petenük-vi, o xa man quiri' tüj. Si nquibij que ri Jesucristo xoc cachi'el roj vinük, nk'alajin que ja ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ruyo'on quitzij.
1JO 4:3 Jac'a si nquibij que ri Jesucristo tok xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef man xoc tüj cachi'el roj vinük, nk'alajin que man ja tüj ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ruyo'on quitzij. Xa ja ri espíritu richin ri itzel ri ruyo'on quitzij. Ri espíritu ri netzelan richin ri Cristo y nbün que ja rija' ri Cristo. Jac'a espíritu re' ri ivac'axan que nc'atzinej na vi que npu'u, y vocomi xka-pe yan c'a chuvüch ri ruch'ulef.
1JO 4:4 Rix c'a ri cachi'el tak valc'ual, rix richin chic ri Dios, y xixch'acon yan chiquij ri ch'aconela'. Roma ri Lok'olüj Espíritu c'o pa tak ivánima. Y rija' c'o c'a más ruchuk'a' que chuvüch ri c'o pa tak cánima ri vinük ri quiyo'on c'a cánima riq'uin ri ruch'ulef.
1JO 4:5 Ri ch'aconela' ye richin vi ri ruch'ulef. Y romari' ri tzij ri nquibij, xa tzij richin ri ruch'ulef. Y conojel ri vinük ri quiyo'on c'a cánima riq'uin ri ruch'ulef ncac'axaj ri nquibij.
1JO 4:6 Jac'a roj roj richin chic ri Dios. Y conojel c'a ri quetaman chic ruvüch ri Dios ncac'axaj ri nkabij cheque. Jac'a ri man ye richin tüj ri Dios man ncac'axaj tüj ri nkabij cheque. Y riq'uin ri' nk'alajin achique vinük ri c'o ri Lok'olüj Espíritu riq'uin, ri ketzij Espíritu. Y chuka' nk'alajin ri vinük ri c'o ri espíritu ri man ketzij tüj quiq'uin.
1JO 4:7 Rix c'a ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive: Tikajola' c'a ki'. Roma jari' petenük-vi riq'uin ri Dios. Si nkujo'on, nk'alajin que kac'uan ri c'ac'a' alaxic y roj ralc'ual chic ri Dios, y chuka' ketaman ruvüch jabel.
1JO 4:8 Jac'a si man nkujo'on tüj, nk'alajin que man ketaman tüj ruvüch ri Dios. Roma ri Dios njo'on-vi.
1JO 4:9 Y ri Dios xuc'ut chikavüch que njo'on, roma xutük-pe ri Ruc'ajol chuvüch ri ruch'ulef. Y rija' xe ri jun Ruc'ajol c'o. Pero ri Dios xutük-pe richin xuya' ri c'ac'a' c'aslen cheke.
1JO 4:10 Y xk'alajin c'a achique c'a ri rubanic que jun njo'on. Ja ri Dios ri xojjo'on-pe nabey, man ja tüj c'a roj ri xojtz'ucun. Y roma ri juis nkurujo', xutük c'a pe ri Ruc'ajol richin xcom koma, richin que ncuyutüj ri kamac.
1JO 4:11 Rix ri juis nyixinjo', roma ri Dios quiri' ri xojrujo', roj nc'atzinej c'a chuka' que nkajola-ki'.
1JO 4:12 Roma si nkajola-ki', nk'alajin que ri Dios c'o pa tak kánima, stape' (aunque) rija' man tz'etetül tüj. Y jari' nkujo'on más y nbün que tz'aküt ri rubanic ri nkujo'on pa kac'aslen.
1JO 4:13 Y chuka' ketaman que jun kabanun riq'uin ri Dios y rija' c'o pa tak kánima, roma c'o ri Rulok'olüj Espíritu ri ruyo'on cheke.
1JO 4:14 Y roj katz'eton ri Ruc'ajol ri Dios, y romari' nkatzijoj cheque conojel vinük que ketzij vi que ri Katata' Dios xutük-pe ri Ruc'ajol richin nyerucol chupan ri quimac.
1JO 4:15 Y achique na vinük ri nbin que ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, rija' c'o-vi ri Dios pa ránima, y rija' chuka' jun rubanun riq'uin ri Dios.
1JO 4:16 Y rija' nyerujo-vi vinük. Y roj chuka' kayo'on kánima riq'uin rija', y ketaman que nkurujo', roma rija' nkurujo-vi vinük. Y si nyekajo' vinük, jun c'a kabanun riq'uin ri Dios, y rija' c'o pa tak kánima.
1JO 4:17 Y ja rija' ri nbanun cheke que juis nyekajo' vinük. Y riq'uin ri' man nkaxbij tüj ki' tok napon ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar. Man nkaxbij tüj ki' ri c'a rojc'o chuvüch ri ruch'ulef roma kac'uan c'a jun c'aslen cachi'el rubanic ruc'aslen ri Jesucristo.
1JO 4:18 Y si nkajo' c'a ri Dios, man jun achique roma nkaxbij-ki' chuvüch. Roma si nyekajo' vinük cach'iel ri Dios nyerujo' ri vinük nbün c'a cheke que man nkaxbij tüj ki' chuvüch ri Dios. Jac'a ri nuxbij-ri' chuvüch ri Dios, man nrajo' tüj ri vinük cachi'el nbün ri Dios, y re' c'ayuf nbün chin.
1JO 4:19 Y ja ri Dios xojrujo-pe nabey, y romari' roj xkajo' chic apu rija'.
1JO 4:20 Y si nkabij que nkajo' ri Dios y xa nketzelaj jun hermano, man ketzij tüj ri nkabij. Roma si man nyekajo' tüj ri hermanos ri nyekatz'et, ¿nkutiquer ta vocomi nkajo' ri Dios ri xa man katz'eton tüj ruvüch?
1JO 4:21 Roma c'a ri' ri Dios ruyo'on can ri mandamiento que quekajo' ri hermanos. Y si nkajo' ri Dios, quekajo' c'a chuka' ri hermanos. Quiri' ri tz'iban can.
1JO 5:1 Jaru' ri nyeniman que ri Jesús jari' ri Cristo ri takon-pe roma ri Dios, quic'uan ri c'ac'a' alaxic y ye ralc'ual chic ri Dios. Y tok c'o jun tata'aj ri juis nkajo', nyekajo' c'a chuka' ri ye ralc'ual rija'.
1JO 5:2 Y quiri' c'a chuka' riq'uin ri Dios. Si nkajo' rija' y nkabün ri nbij, nyekajo-vi c'a ri ye ralc'ual chic.
1JO 5:3 Y si nkajo' ri Dios, nkabün ri nbij. Y ri nbij cheke, man nkana' tüj que c'ayuf rubanic.
1JO 5:4 Roj ri roj ralc'ual chic c'a ri Dios, nkuch'acon chirij ronojel itzel richin ri ruch'ulef. Y nkuch'acon roma kataken chic ri Jesucristo.
1JO 5:5 ¿Achique ta c'a ri nch'acon chirij ri itzel richin ri ruch'ulef? ¿Man xe tüj vocomi ri quiniman ri Jesús que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios?
1JO 5:6 Ri Jesucristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef. Riq'uin ya' xban bautizar. Xcom chuvüch ri cruz y xbiyin ri ruquiq'uel. Man xe tüj xban bautizar, xa xbiyin c'a chuka' ri ruquiq'uel. Y re' ja ri Lok'olüj Espíritu ri nk'alajrisan chikavüch. Y ri Lok'olüj Espíritu xe ri ketzij nbij.
1JO 5:7 Y chila' chicaj yec'o c'a oxi' ri nyek'alajrisan richin ri Jesucristo, y ri ye oxi' ri' ja ri Katata' Dios, ri Rutzij ri Dios y ri Lok'olüj Espíritu. Y ri ye oxi' re' xa ye jun.
1JO 5:8 Y chuka' chere' chuvüch ri ruch'ulef yec'o oxi' ri nyek'alajrisan richin ri Jesucristo. Y ri ye oxi' ri' ja ri Lok'olüj Espíritu, ri ruquiq'uel ri Jesucristo y ri ya' ri richin xban bautizar. Ri ye oxi' re' junan ri nquik'alajrisaj chikavüch, que ri Jesucristo ketzij vi.
1JO 5:9 Roj nkanimaj y nkaya' kánima riq'uin ri nbij jun vinük cheke. Y si quiri', más vi c'uluman que nkanimaj y nkaya' kánima riq'uin ri nbij ri Dios cheke. Y rija' ja ri tzij pari' ri Ruc'ajol ri nbij cheke.
1JO 5:10 Roj ri kataken chic ri Ruc'ajol ri Dios, ja ri kánima ri nbin cheke que ketzij ri nbij ri Dios pari' ri Ruc'ajol. Jac'a ri vinük ri man quitaken tüj, xa nquibün que man ketzij tüj ri nbij ri Dios, roma man nquinimaj tüj ri nbij pari' ri Ruc'ajol.
1JO 5:11 Y jare' ri nbij ri Dios, que nuya' ri c'aslen ri man nq'uis tüj cheke, y riq'uin ri Ruc'ajol nkac'ul-vi ri c'aslen re'.
1JO 5:12 Y roj c'a ri kac'ulun chic ri Ruc'ajol ri Dios, c'o chic kac'aslen riq'uin. Jac'a ri vinük ri man quic'ulun tüj ri Ruc'ajol ri Dios, manak quic'aslen riq'uin.
1JO 5:13 Rix ri itaken chic ri rubi' ri Ruc'ajol ri Dios, nintz'ibaj c'a ronojel re' chive richin nivetamaj que c'o chic ic'aslen chi jumul.
1JO 5:14 Y romari' roj man jun c'a xbiri' kiq'uin richin que nkuc'utuj jun cosa chin ri Dios, roma ketaman que tok c'o nkac'utuj chin, y si ja ri rurayibül chuka' rija' ri nkac'utuj, rija' nkurac'axaj-vi.
1JO 5:15 Y roma ketaman que ri Dios nrac'axaj ri c'utunic ri nkabün chin, ketaman chuka' que nuya-pe ri nkac'utuj chin.
1JO 5:16 Si c'o jun hermano nmacun y xatz'et, tac'utuj c'a chin ri Dios que nucol chuvüch ri camic ri richin chi jumul. Xaxe si ri rumac man nuc'uaj tüj pa camic. Roma c'o c'a mac ri nuc'uan pa camic. Man ninbij tüj c'a chive que nc'atzinej chuka' que rix nic'utuj chin ri Dios roma ri jun vinük ri nbanun mac ri ruc'uan pa camic.
1JO 5:17 Ronojel ri nyekabün ri man ye choj tüj, ye mac. Pero c'o mac ri man nuc'uan tüj pa camic.
1JO 5:18 Y ketaman que roj, ri roj ralc'ual can ri Dios roma kac'uan ri c'ac'a' alaxic, kayo'on chic can rubanic ri mac. Roma ri Ruc'ajol ri Dios nkuruchajij. Y romari' nkutiquer man nkabün tüj chic ri mac.
1JO 5:19 Ketaman chuka' que roj richin chic ri Dios. Pero conojel ri vinük ri quiyo'on c'a cánima riq'uin ri ruch'ulef, yec'o c'a pa ruk'a' ri itzel-vinük.
1JO 5:20 Y ketaman chuka' que xc'ulun-pe yan ka ri Ruc'ajol ri Dios chuvüch ri ruch'ulef. Rija' xuya' etamabül cheke, richin xketamaj ruvüch ri ketzij Dios. Y jun kabanun riq'uin ri Dios y ri Jesucristo ri Ruc'ajol. Rija' ketzij Dios vi, y riq'uin rija' petenük-vi ri c'aslen chi jumul.
1JO 5:21 Rix ri cachi'el valc'ual, man que'itzekleben c'a ri dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Quiri' ta c'a.
2JO 1:1 Yin Juan, ri uc'uey quichin ri hermanos, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chave rat hermana ri rat cha'on roma ri Dios. Nintük c'a e saludos cheque ri aval. Ketzij nyixinjo'. Y man xe tüj yin ri nyixinjo', xa nyixquijo' chuka' conojel ri ch'aka chic ri quetaman chic ri ketzij.
2JO 1:2 Y roma c'o ri ketzij pa tak kánima, romari' nkajola-ki'. Y ri ketzij nc'uje' c'a kiq'uin richin chi jumul.
2JO 1:3 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük chila' riq'uin ri Katata' Dios y riq'uin chuka' ri Ajaf Jesucristo ri Ruc'ajol ri Katata' Dios, jari' ri nc'uje' pa tak ivánima. Xtic'ul-vi c'a ronojel re', roma iyo'on ivánima riq'uin ri ketzij y roma chuka' ri nyixjo'on.
2JO 1:4 Yin juis quicot xuya' pa vánima tok xenvil que ri ch'aka cheque ri aval quitzekleben ri ketzij, cachi'el nbij ri Katata' Dios cheke chupan ri rutzij.
2JO 1:5 Y vocomi hermana, ninchilabej c'a chave que tabana' ri nbij ri Dios, que tikajola-ki'. Y ri tzij re' man c'ac'a' tüj. Xa jare' ri chilaben-pe cheke tok xkatakej ri Dios.
2JO 1:6 Y si ja ri nyerubij ri Dios ri nyekabün, nkajola-ki'. Roma rija' nbij que tikajola-ki'. Y rix ivetaman que quiri' nbij, roma xivac'axaj yan pe tok xitakej ri Dios.
2JO 1:7 Ye q'uiy c'a ch'aconela' nyebiyaj chuvüch ri ruch'ulef ri nyebin que ri Jesucristo tok xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef man xoc tüj cachi'el roj vinük. Y ri nbin quiri' chirij ri Jesucristo, jari' ri ch'aconel ri netzelan richin ri Cristo y nbün que ja rija' ri Cristo.
2JO 1:8 Jac'a rix ri jabel isamajin-pe ri Dios, tichajij c'a ri ic'aslen, richin quiri' man tisatz c'a ri sipanic ri nuya' ri Dios roma ri isamaj. Tz'aküt ta tok nic'ul.
2JO 1:9 Yec'o vinük ri nquibij que c'o más etamabül quiq'uin pari' ri tijonic richin ri Cristo, y xa man quiri' tüj. Roma rije' xa pa ruq'uexel nyejel-apu riq'uin ri Cristo, xa nye'el-e riq'uin. Ri nyebin c'a quiri', manak c'a ri Dios quiq'uin. Jac'a roj ri man nkaya' tüj can ri tijonic ri richin ri Cristo, c'o ri Katata' Dios y ri Ruc'ajol kiq'uin.
2JO 1:10 Si c'o jun napon chi'ivacho y man ja tüj ri tijonic richin ri Cristo ri ruc'uan-apu chive, man c'a tic'ul ni man tibij chuka' e chin: Ri Dios xtito'on ta avichin, man tibij chin.
2JO 1:11 Roma si nic'ul y nirayij ronojel utz pari', nivakalej chuka' rix ri itzel ri nbanala' ri jun ri'.
2JO 1:12 Y c'o q'uiy ri ninjo' ninbij chive. Pero man ninjo' tüj nintz'ibaj más chupan ri carta re'. Roma ninrayij nquinapon na iviq'uin richin jari' ninbij chive, richin quiri' ri kánima nquina' ta quicot.
2JO 1:13 Ri ye ral ri a-hermana nquitük-e saludos chave. Ri a-hermana re' cha'on-vi roma ri Dios. Quiri' vi.
3JO 1:1 Yin Juan, ri uc'uey quichin ri hermanos, nintük c'a e ri carta re' chave rat hermano Gaio. Roma avetaman que ketzij yin ncatinjo-vi.
3JO 1:2 Hermano ri juis ncatinjo', ri nurayibül yin ja ta que rat utz ta rat benük riq'uin ronojel, y manak ta ayabil. C'o ta jun ac'aslen ri utz vi. Cachi'el ta rat benük riq'uin ri ac'aslen ac'uan chuvüch ri Dios.
3JO 1:3 Y jari' banayun chuve que juis quicot c'o pa vánima, roma yec'o hermanos ri xetzijon can chuve que ketzij atzkekleben ri rutzij ri Dios y utz ri c'aslen ac'uan.
3JO 1:4 Y ronojel mul tok ninvac'axaj que ri hermanos ri ye cachi'el valc'ual, ketzij quitzekleben ri rutzij ri Dios, juis quicot nuya' pa vánima. Roma man jun chic c'a ri nyo'on ta más quicot pa vánima.
3JO 1:5 Hermano Gaio, riq'uin c'a ri utz ri ncatajin chubanic, nac'ut c'a que ayo'on avánima riq'uin ri Dios. Rat atz'amon c'a quito'ic ri hermanos ri yec'o pan atinamit y quiri' chuka' nabün quiq'uin ri hermanos ri nyepu'u nüj.
3JO 1:6 Y rije' xquitzijoj cheque ri hermanos tok quimolon-qui'. Xquitzijoj que juis nye'ajo' rije' riq'uin ronojel avánima. Romari' yin ninc'utuj c'a favor chave que ronojel mul tok yec'o aviq'uin, taya-e ri nc'atzin cheque. Roma nquibün ri rusamaj ri Dios.
3JO 1:7 Rije' quitz'amon bey richin nquitzijoj ri rubi' ri Jesucristo cheque ri vinük ri man jani quitaken tüj, y man quic'utun tüj c'a quito'ic cheque ri vinük ri'.
3JO 1:8 Roma c'a ri' nc'atzin que ja roj ri nkuto'on quichin. Y riq'uin ri', roj chuka' nkabün ri rusamaj ri Dios, roma nyekato-e tok ye benük chutzijosic ri ketzij.
3JO 1:9 Xintz'ibaj yan e jun carta cheque ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri' pan atinamit. Pero ri Diótrefes man xutakej tüj ri xinbij, roma runimirsan-ri' y nka' chuvüch que ruyon rija' ri uc'uayon quichin ri hermanos.
3JO 1:10 Roma c'a ri' si nquinapon iviq'uin, ninbij chiquivüch ri hermanos ri nbün rija', ri nyerubila' chikij y xa man ye ketzij tüj. Y man xe tüj ri' ri nyerubün. Chuka' man nyeruc'ul tüj ri hermanos ri yec'o riq'uin. Y man nuya' tüj chuka' k'ij cheque ri ch'aka chic hermanos que nyequic'ul tüj ri nye'apon quiq'uin. Y si man nquitakej tüj rutzij, nyerelesaj-e chiquicojol ri hermanos.
3JO 1:11 Hermano, ri juis ncatinjo', ninbij c'a chave: Man tatzeklebej ri itzel. Xa tatzeklebej ri utz. Roma ri nbanun ri utz, c'o chic c'a apu riq'uin ri Dios. Jac'a ri nbanun ri itzel, man retaman tüj ni ruvüch ri Dios.
3JO 1:12 Conojel c'a nyebin que ri ruc'aslen ri hermano Demetrio, utz. Ja chuka' nkabij roj. Y rix ivetaman que roj man nkatz'uc tüj tzij. Rija' ketzij rutzekleben ri rutzij ri Dios.
3JO 1:13 C'o q'uiy ri ninjo' ninbij chave. Pero man ninjo' tüj nintz'ibaj más chupan ri carta re'.
3JO 1:14 Roma xa ninrayij que nquinapon yan aviq'uin y c'ateri' c'a nkach'o c'a pari' ri'.
3JO 1:15 Xtic'uje' c'a uxlanen pan avánima. Ri hermanos ri yec'o chere' nquitük-e saludos chave. Y rat tabana' c'a favor tabana' saludar chiquijujunal ri hermanos ri yec'o chiri'.
JUD 1:1 Yin Judas, jun rusamajel ri Jesucristo y kachak'-ki' riq'uin ri Jacobo. Nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix, ri rix oyon chic roma ri Dios, y rix ruch'ajch'ojrisan chic chuka'. Ri Katata' Dios rix ruch'ajch'ojrisan y rix ruchajin, roma jun ibanun riq'uin ri Jesucristo.
JUD 1:2 Yin ninjo' que ri Dios juis quixquichajij, juis quixrujo', y juis quixruya' pa uxlanen.
JUD 1:3 Hermanos ri jabel nyixinjo', juis c'a nujo'on que nutz'iban ta e ri carta re' chive, roma c'o ri nujo'on nubin chive pari' ri kacolonic. Pero vocomi tok nintz'ibaj-e ri carta chive, man pari' tüj chic c'a ri kacolonic. Roma nc'atzin que yin ninbij chive que man tiya' k'ij chin ri tijonic ri man ketzij tüj. Xa riq'uin ronojel ivánima titzeklebej ri utz tak tijonic ri xekac'ul tok xkatakej ri Jesucristo. Tijonic ri man njalatüj tüj y xjach cheque ri ralc'ual ri Dios.
JUD 1:4 Y yin nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive, roma yec'o ch'aka iviq'uin y nquiya-apu jun chic ruvüch tijonic. Pero tok xquitz'om nquiya-apu ri jun chic tijonic ri', man jun ri xnaben tüj. Ri achi'a' ri' q'uiy chic c'a tiempo tibix roma ri Dios que npu'u ri nimalüj castigo ri Dios pa quivi', roma ri quic'aslen man utz tüj chuvüch ri Dios. Y roma ri Dios nuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe pa kavi' y nucuy kamac, rije' ja chic ri' ri ntoc-e quicovil richin nyequibanala' ronojel ruvüch itzel. Y ri' xa man pa rubey tüj. Y chuka' ri achi'a' ri' man nquitakej tüj c'a que xe ri Dios y ri Jesucristo ri Ajaf ri yec'o pa kavi'.
JUD 1:5 Y vocomi ninjo' c'a ninc'uxla'aj chive ri xbün ri Dios ojer can. Rix ivetaman que ri Ajaf Dios xerelesaj-pe ri israelitas chupan ri ruch'ulef Egipto. Y tok ye colotajnük chic pe, yec'o ri man xetaken tüj chic rutzij, romari' xeruq'uis.
JUD 1:6 Y quiri' chuka' xbün ri Dios quiq'uin ri ángeles ri man xka' tüj chic chiquivüch ri ape' ye ruyo'on-vi y xa xquiya' can ri samaj ri ruyo'on pa quik'a' y xe'el-pe pa cacho chila' chicaj. Rija' xeruya' chupan ri lugar richin pokonül, ri ape' ruyon k'eku'n c'o. Chiri' ye yacül-vi chi jumul. Coyoben ri k'ij tok nban juzgar pa quivi'.
JUD 1:7 Y quiri' chuka' xbün cheque ri ojer tak vinük ri xec'uje' pa tinamit Sodoma y Gomorra y chuka' cheque ri vinük ri xec'uje' pa tak tinamit ri yec'o-apu chiquinakaj. Ri vinük re' xemacun chi achi'a' chi ixoki', xquicanola' c'a qui' richin xemacun. Xc'o-vi c'a ruvi' ri itzel ri xequibanala'. Roma ri achi'a' man ja tüj chic xequijo' ri ixoki', xa quiq'uin chic achi'a' xquiyojlo-qui'. Y ri Dios xeruq'uis riq'uin k'ak'. Y riq'uin ri' nketamaj que achique na vinük ri nuc'uaj jun itzel c'aslen nbe pa k'ak'. Y ri k'ak' ri' man nchup tüj.
JUD 1:8 Y stape' (aunque) ri achi'a' ri nyeyo'on ri tijonic man ketzij tüj, quetaman ri xbün ri Dios cheque ri man nquitakej tüj tzij, rije' man ncajo' tüj nquitakej ronojel re'. Xa quic'uan jun itzel c'aslen, cachi'el ri xquibün ri ojer tak vinük, juis itzel xquibün. Ye nacanük riq'uin ri quinojibül. Man nyetaken tüj tzij. Xa nquibij tzij chiquij ri c'o juis quik'ij.
JUD 1:9 Ri achi'a' c'a re' man nquibün tüj cachi'el ri nimalüj ángel Miguel ri ruc'uan ri ch'aka chic ángeles. Rija' man riq'uin juis ruchuk'a' y c'o chuka' ruk'ij chiquivüch ri ch'aka chic ángeles, man c'a xc'o tüj ruvi' ri xbij chin ri itzel-vinük tok xquibün oyoval pari' ri ruch'acul ri Moisés. Rija' man cachi'el tüj c'a ri achi'a' ri quitzekleben itzel tak tijonic. Ri nimalüj ángel Miguel xaxe c'a xbij: Ja ri Ajaf Dios etamayon achique nbün chave, xbij chin.
JUD 1:10 Pero ri achi'a' ri man ketzij tüj ri quitijonic nquiya', hasta ri na'oj ri man k'axnük tüj cheque, itzel nquibij chirij. Ye cachi'el c'a chico, roma man nyenucun tüj jabel. Y roma c'a ri', c'a pa castigo nyebeka-vi.
JUD 1:11 Y juya' quivüch ri achi'a' ri', roma xa cachi'el ri itzel c'aslen ri xuc'uaj ri achi rubini'an Caín ojer can, ja chuka' ri' ri quic'uan rije'. Y chuka' nquibün cachi'el xbün ri achi rubini'an Balaam, ri ojer can. Man ncajo' tüj nquitakej rutzij ri Dios roma ncajo' nquich'üc tumin. Y ri achi'a' ri' nquibün chuka' cachi'el xbün ri jun achi Coré ojer can. Rije' nquipaba-qui', y roma ri nyebanun ri' rije' c'a pa castigo nyebeka-vi.
JUD 1:12 Ri achi'a' ri' nk'alajin-vi que itzel ri nyebanun, roma tok rix nimol-ivi' riq'uin ronojel ivánima que nijo-ivi' y junan nibün jun va'in, ri achi'a' ri' nquiya' iq'uix roma ri nyebanun. Pero rije' man nyeq'uix tüj nyec'uje-apu iviq'uin. Xaxe rije' ri nquinuc-ka-qui'. Xa ye cachi'el ri sutz' ri nyek'alajin que ye richin job, pero xa man quiri' tüj, y chuka' ye uc'uan roma cakik'. Xa ye cachi'el chaki'j tak che' ri man nquiya' tüj quivüch. Xa ye cachi'el che' ri ye c'uktajnük chic e. Man nquiya' tüj chic quivüch roma xa ye camnük chic.
JUD 1:13 Y nyek'alajin-vi ri nyequibanala' ri achi'a' ri', nyebanun ri juis q'uixaj q'uin. Xa ye cachi'el jun ya' ri juis nsilon. Nbolko't y nvokon ruvi'. Ye cachi'el chuka' ch'umila' ri ye elenük chic e chupan ri quibey. Rije' xa ye oyoben chic roma ri lugar ri k'eku'n-k'eku'n, ri ape' nyebec'uje-vi pa castigo ri xa man jun bey nq'uis.
JUD 1:14 Y pa quivi' c'a chuka' ri achi'a' quere', c'o c'a ch'aka chic ri ye tzijon can. Ri jun c'a ri biyon can achique nquic'ulachij ri achi'a' quere', ja ri Enoc. Y ri Enoc re' jun c'a ruxquin-rumam can ri Adán, ri xalüx chiquicojol ri ruvuku' (séptimo) familia can chirij pe ri Adán. Ri Enoc c'a re' rubin can: Tivac'axaj c'a, que ri Ajaf Dios npu'u ye rachibilan-pe juis ye q'uiy ri lok'olüj tak ru-ángeles,
JUD 1:15 richin nbün juzgar pa quivi' conojel, y richin nuya' castigo pa quivi' ri vinük ri man quic'uan tüj ri c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios. Xa quic'uan jun itzel c'aslen. Y nyequibila' pokon tak tzij chirij ri Dios. Ye aj-maqui' vi. Quiri' xbij ri Enoc.
JUD 1:16 Quere' nquic'ulachij ri achi'a' ri man ja tüj ri ketzij ri nquicut, que nyexebexot c'a chirij ronojel, man jun bey c'a nquicot ta cánima riq'uin ri achique quibanic. Xaxe ri itzel ri nka' chiquivüch. Rije' nyequibila' c'a chuka' tzij richin nquinimirsaj-qui', y richin chuka' nyequinimirsaj ch'aka chic vinük, xaxe roma ri c'o quitz'eton-apu quiq'uin.
JUD 1:17 Jac'a rix hermanos ri juis nyixinjo', man timestaj ri bin coma ri ru-apóstoles ri Kajaf Jesucristo pa quivi' ri vinük ri'. Quibin chic c'a chive ri nyebanatüj.
JUD 1:18 Rije' xquibij que chupan ri ruq'uisbül tiempo nyepu'u vinük ri nquitze'ej ri nbij ri rutzij ri Dios, y xe ri itzel ri nka' chiquivüch.
JUD 1:19 Y ja vinük re' ri nyebanun cheque ri hermanos que nquijachala-qui'. Ye richin vi ri ruch'ulef. Man c'o tüj ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin.
JUD 1:20 Jac'a rix hermanos ri jabel nyixinjo', tiya-vi ivánima riq'uin ri lok'olüj rutzij ri Dios ri itaken. Tibana' orar. Y tok nibün orar, tiya' k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que c'o nuya' pa tak ivánima.
JUD 1:21 Quixc'uje' c'a chupan ri ronojel ránima ri Dios nkurujo'. Y tivoyobej c'a apu ri k'ij tok ri Kajaf Jesucristo nujoyovaj c'a ivüch y nuya' ri ic'aslen man nq'uis tüj.
JUD 1:22 Y rix tik'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük ri ca'i' cánima banun riq'uin ri ketzij.
JUD 1:23 Nc'atzin c'a que nye'icol ri vinük chuvüch ri k'ak'. Y chuka' nc'atzin que rix nijoyovaj quivüch ri ch'aka chic. Pero chuka' nc'atzin que tichajij-ivi' rix, richin man nyixtzak ta. Itzel c'a titz'eta' ri quimac, cachi'el nitz'et jun tziük ri juis tz'il.
JUD 1:24 Y ri ka-Dios juis ruk'ij, y ntiquer nkuruchajij richin man nkutzak pa mac. Ntiquer-vi c'a nkuruchajij richin que manak kamac tok nkujapon riq'uin, y nquicot-vi ri kánima tok nkujapon riq'uin.
JUD 1:25 Xe c'a rija' ri Dios Etamanel, y ja chuka' rija' ri Kacolonel. Y xe ta c'a rija' ri nc'ulun ruk'ij, y xe ta chuka' rija' ri nc'ulun ri autoridad y ri uchuk'a', vocomi y chi jumul. Quiri' ta c'a.
REV 1:1 Ja ri nyec'ulachitüj yan, jari' ri xuk'alajrisaj ri Dios chin ri Jesucristo, richin que ri Jesucristo tuk'alajrisaj chiquivüch ri rusamajela'. Romari' ri Jesucristo xutük c'a jun ru-ángel riq'uin ri Juan ri rusamajel, richin que xuk'alajrisaj chuvüch, ronojel ri'.
REV 1:2 Y ri Juan xbij c'a que ketzij ri rutzij ri Dios, que ketzij ri xbij ri Jesucristo, y ketzij chuka' ronojel ri xutz'et.
REV 1:3 Jabel c'a ruquicot, ri jun ri nsiq'uin ri tzij ri tz'iban can chere', y quiri' chuka' jabel quiquicot ri nye'ac'axan y nquitakej chuka'. Roma nakaj chic c'o-vi ri k'ij tok nyec'ulachitüj ronojel ri ye tz'iban chere'.
REV 1:4 Y yin Juan nintz'ibaj c'a e ri vuj re' chive que rix siete molaj hermanos ri rixc'o chiri' pa ruch'ulef rubini'an Asia, y tic'ulu' c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri nuya' ri Dios, ri c'o-pe pa rutz'uquic, c'o ri vocomi y nc'uje' ri nbe-apu chuka'. Y tic'ulu' ri uxlanen y ri utzilüj sipanic ri nyequispaj-pe ri siete utzilüj tak espíritu ri yec'o-apu chuvüch ri Dios ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat.
REV 1:5 Y tic'ulu' c'a chuka' ri uxlanen y ri utzilüj sipanic ri nyeruspaj-pe ri Cristo, ri nbin ri ketzij, ri nabey ri xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki' y ri pa'ül pa quivi' conojel autoridades ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Rija' nkurujo', y romari' rija' xcom y xbiyin ruquiq'uel, richin xuch'üj-e ri kamac.
REV 1:6 Y xbün c'a cheke konojel roj ri kayo'on kánima riq'uin, que xojoc reyes y sacerdotes richin nkabün rusamaj ri Dios ri Rutata'. Y quiri' c'a, que ja ri Jesucristo ri c'o ruk'ij y c'o ru-autoridad ri man jun bey nq'uis.
REV 1:7 Roma tivetamaj que ri Cristo npu'u na vi pa sutz'. Y konojel nkutz'eton richin. Hasta ri vinük ri xeyo'on richin ri Jesucristo pa camic nquitz'et c'a chuka'. Conojel vi vinük ri yec'o ronojel ruch'ulef nye'ok' tok nquitz'et rija'. Ja', quiri' vi nbanatüj.
REV 1:8 Ri Ajaf, ri ronojel vi uchuk'a' c'o pa ruk'a' y ri c'o-pe pa rutz'uquic, c'o chuka' ri vocomi y nc'uje' ri nbe-apu. Y rija' nbij: Ja yin ri rutz'uquic y ri ruq'uisbül, cachi'el ri nabey y ri ruq'uisbül letras.
REV 1:9 Y yin Juan ri i-hermano, rix vachibilan c'a chupan ri pokonül, rix vachibilan pa ruk'a' ri Dios, y junan chuka' xkac'ul ri coch'onic ri nuya' ri Jesucristo cheke. Yin xinc'uje' c'a pa vit ruch'ulef rubini'an Patmos, jun vit ruch'ulef ri c'o pa nic'aj ya'. Chiri' xinc'uje-vi roma ri rutzij ri Dios y roma chuka' xink'alajrisaj ri Jesucristo.
REV 1:10 Pero chupan ri jun k'ij richin ri Ajaf Dios, yin xinbün c'a jun cachi'el achic' roma ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu, y xinvac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chuvij. Y ri rubanic tok nch'o, jabel c'a nk'alajin. Cachi'el nk'ajan jun trompeta, quiri'.
REV 1:11 Y xbij chuve: Ja yin ri yinc'o-pe pa rutz'uquic y ri yinc'o chuka' pa ruq'uisbül, cachi'el ri nabey y ri ruq'uisbül letras. Tatz'ibaj c'a pa jun vuj ronojel ri natz'et, y tataka-e pa ruch'ulef Asia cheque ri siete molaj hermanos ri yec'o chiri', cheque ri aj pa tinamit Efeso, ri aj pa tinamit Esmirna, ri aj pa tinamit Pérgamo, ri aj pa tinamit Tiatira, ri aj pa tinamit Sardis, ri aj pa tinamit Filadelfia y cheque ri aj pa tinamit Laodicea, xbix c'a chuve.
REV 1:12 C'ateri' xinpiscolij-vi' richin nintz'et achique ri ntzijon-pe chuve. Y tok nupiscolin chic vi', xintz'et c'a siete candeleros ye banun riq'uin k'anapük.
REV 1:13 Y pa quinic'ajal ri siete candeleros pa'ül c'a jun ri cachi'el ri Jun ri xalüx chikacojol, rucusan jun rutziek ri napon c'a chirakün ka. Y rucusan chuka' jun ruximbal banun riq'uin k'anapük, y ri ximbül re' chuvüch-ruc'u'x nc'o-vi.
REV 1:14 Ri rujolon y ri rusmal tak ruvi' sük-sük, cachi'el rusakil ri lana y ri sutz' tok nsakrisan y chuka' cachi'el ri hielo. Y ri runak'-ruvüch cachi'el ruxak tak k'ak'.
REV 1:15 Jac'a ri rakün nyiq'uiyot cachi'el ri ch'ich' bronce tok jabel josk'in ruvüch. Nbarür, cachi'el ta pa jun k'ak' c'o-vi. Y ri rutzij juis c'a nk'ajan, cachi'el nyek'ajan rakün tak ya'.
REV 1:16 Y pa rajquik'a' (pa ru-mano derecha) ye ruc'uan siete cachi'el ch'umila'. Jac'a pa ruchi' ntel-pe jun cachi'el machet y chi ca'i' lados c'o-vi rey. Y ri ntzu'un, cachi'el ri k'ij tok juis ruchuk'a'.
REV 1:17 Tok xintz'et c'a yin ri', cachi'el jun camnük xtzak-ka chirakün. Pero rija' xuya' ri rajquik'a' (ru-mano derecha) pa nuvi' y xbij c'a chuve: Man taxbij-avi', roma ja yin ri nabey y ri ruq'uisbül.
REV 1:18 Y ja yin ri Jesucristo ri yin c'üs. Xincom na vi, pero vocomi c'o nuc'aslen richin ri chi jumul nbe-apu. Quiri' vi c'a. Y c'o chuka' autoridad pa nuk'a' richin yinc'o pari' ri camic y pari' ri lugar ape' yec'o-vi ri caminaki' ri man nquitakej tüj e.
REV 1:19 Tatz'ibaj c'a ri xatz'et, ri nyebanatüj chic, y chuka' ri nyebanatüj ri nbe-apu.
REV 1:20 Ri siete cachi'el ch'umila' ri xatz'et pa vajquik'a' (nu-mano derecha) y ri siete candeleros ri ye banun riq'uin k'anapük, c'o-vi c'a ri nye'el chi tzij. Ri siete cachi'el ch'umila' ri ye nuc'uan pa vajquik'a' (nu-mano derecha), ja ri siete nusamajela' ri yec'o pa quivi' ri siete molaj ri ye takeyon vichin. Jac'a ri siete candeleros ri ye banun riq'uin k'anapük, ja rije' ri ye siete molaj ri ye takeyon vichin.
REV 2:1 Tatz'ibaj c'a e chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin chiri' pa tinamit Efeso, y tabij-e chin, que yin ri ye nuc'uan ri siete cachi'el ch'umila' pa vajquik'a' (nu-mano derecha) y yin ri nquibiyaj chuka' chiquicojol ri siete candeleros ye banun riq'uin k'anapük, ninbij c'a,
REV 2:2 que vetaman ronojel ri inojibül ri nyixbanun. Vetaman ri jani' pokonül icoch'on roma ri samaj, y vetaman c'a chuka' que man ic'amon tüj ka quivüch ri vinük ri xa ye itzel. Y ye itijon ri nyebin que ye apóstoles y xe'ivil que xa man ye ketzij tüj. Xa quiyon ye tz'ucuy tak tzij.
REV 2:3 Icoch'on y ic'usan pokonül, y juis rix samajnük voma yin y man jani rix cosnük tüj.
REV 2:4 Xa jac'a c'o ri man ja tüj chic ri nquixtajin chubanic, y jari' ri man nka' tüj chinuvüch yin. Y roma c'a ri' ninbij que ri cachi'el xinijo' yin pa nabey, man ja tüj chic. Xa nvur-ka ri xinijo' ri'.
REV 2:5 Y tika-pe c'a chi'ic'u'x ape' rix tzaknük-vi-pe. Chiri' c'a chuka' titzolij-vi ic'u'x. Quinijo' chic c'a cachi'el xinijo' pa nabey. Roma si xa man quiri' tüj ri nibün, chanin c'a nquinapon iviq'uin y ninvelesaj-e ri i-candelero ri ape' c'o-vi. Y quiri' ninbün chive si man nitzolij tüj pe ic'u'x.
REV 2:6 Nk'alajin na c'a ba' que c'o utz pan ic'aslen, roma man ic'amon tüj ka quivüch ri vinük ri quibini'an nicolaítas. Utz vi c'a que quiri' ibanun, roma yin chuka' itzel nintz'et ri nyebanun.
REV 2:7 Roma c'a ri', achique ri c'o ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj c'a ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri siete molaj vinük ri ye quitaken vichin. Roma achique c'a ri nch'acon, ninya' k'ij chin richin nutij ruvüch ri che' ri richin c'aslen, ri c'o pa runic'ajal ri lugar richin quicot, ri lugar ape' c'o-vi ri Dios.
REV 2:8 Y tatz'ibaj c'a e chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin chiri' pa tinamit Esmirna, y tabij-e chin, que yin ri yinc'o-pe pa rutz'uquic y pa ruq'uisbül chuka', y ri xincamsüs y c'o nuc'aslen, ninbij c'a ronojel re':
REV 2:9 Que vetaman ronojel ri inojibül ri nyixbanun, ri ipokonül, ri imeba'il, pero chinuvüch yin rix beyoma' vi. Vetaman que ri vinük ri nyebin que ye israelitas y xa man ye israelitas tüj, q'uiy itzel ri nquibij chivij. Pero ri vinük ri' xa ye jun molaj richin ri itzel-vinük.
REV 2:10 Man c'a tixbij-ivi' chuvüch ri nc'ulachij ri chivüch apu. Roma ri itzel-vinük nbün cheque ch'aka ri yec'o chi'icojol que nyeruya' pa cárcel y nutz'et na c'a vi iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Diez c'a k'ij ri nyixc'uje' pa pokonül. Pero tiya' c'a ivánima riq'uin ri Dios, stape' (aunque) ta nc'atzin ta nyixapon chuvüch ri camic. Y yin ninya' ri lok'olüj sipanic chive, roma nic'ul c'a ic'aslen ri man nq'uis tüj.
REV 2:11 Roma c'a ri', achique ri c'o ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj c'a achique ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri siete molaj ri ye quitaken vichin. Roma achique c'a ri xtich'acon, man c'a napon tüj chupan ri pokonül richin ri ruca'n camic.
REV 2:12 Y tatz'ibaj c'a e chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin ri chiri' pa tinamit Pérgamo, y tabij-e chin, que yin ri uc'uayon ri cachi'el machet ri chi ca'i' lados c'o-vi rey, ninbij c'a:
REV 2:13 Yin vetaman ri inojibül ri nyixbanun. Vetaman que ri ape' rixc'o-vi, chiri' tz'uyul-vi ri itzel-vinük. Y man riq'uin tüj ri' ri nubi' c'a c'üs na pa tak ivánima, y iyo'on ivánima viq'uin. Man xinimestaj tüj can chupan ri k'ij tok ri hermano Antipas xcamsüs. Rija' xutzijoj ri nutzij, y roma ri man xuya' tüj can, rija' xcamsüs chiri' ape' c'o-vi ri ruch'acat ri itzel-vinük.
REV 2:14 Pero yec'o c'a inojibül ri nyixbanun ri man nyeka' tüj chinuvüch. Ri chi'icojol yec'o c'a ri man ncajo' tüj nquiya' can ri itzel tak tijonic richin ri Balaam ri xerubij chin ri Balac ojer can tiempo, que tubana' cheque ri israelitas que nyetzak pa mac, que quequitija' ri sujun chic chiquivüch ri dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, y que ri achi'a' y ri ixoki' tiquicanola-qui' richin nyemacun.
REV 2:15 Chuka' yec'o ch'aka chi'icojol ri man ncajo' tüj nquiya' can ri quitijonic ri vinük ri quibini'an nicolaítas. Y ri itzel tak tijonic ri', xa man nyeka' tüj chinuvüch yin.
REV 2:16 Roma c'a ri', tiya' can rubanic ri itzel c'aslen y titzolij c'a pe ic'u'x. Roma si man quiri' tüj ri nibün, jari' tok nquinapon y ninbün oyoval iviq'uin. Ninbün oyoval iviq'uin riq'uin ri cachi'el machet ri ntel-pe pa nuchi'.
REV 2:17 Roma c'a ri', achique ri c'o ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj c'a ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri siete molaj ri ye quitaken vichin. Roma achique c'a ri nch'acon, ninya' c'a ri vüy ri rubini'an maná chin, vüy ri yacül can. Y chuka' ninjüch c'a jun vit sük abüj chin, ri ape' tz'iban-e jun c'ac'a' bi'aj. Y ri c'ac'a' bi'aj re', xaxe c'a ri nc'ulun richin ri nye'etaman.
REV 2:18 Y tatz'ibaj c'a chuka' e chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin chiri' pa tinamit Tiatira, y tabij-e chin, que yin ri Ruc'ajol ri Dios, ri cachi'el ruxak-k'ak' ri runak'-nuvüch y nyeyiq'uiyot chuka' cachi'el bronce ri vakün, ninbij c'a:
REV 2:19 Yin vetaman ronojel ri inojibül ri nyixbanun. Vetaman que nkujijo', yin y chuka' conojel vinük, que iyo'on ivánima viq'uin, que nyixto'on, que ivetaman-vi nyixcoch'on, y que más vi ri nyixtajin chubanic vocomi que chuvüch pa nabey.
REV 2:20 Xa jac'a c'o jun inojibül ri nyixbanun ri man nka' tüj chinuvüch, y ri' ja ri man jun ibin chin ri ixok Jezabel que man tubün ri ntajin chubanic. Roma rija' nbij c'a que ja ri rutzij ri Dios ri nuk'alajrisaj, pero xaxe c'a richin nyeruch'üc ri nusamajela'. Nbün cheque ri nusamajela' ri' que nyetzak pa mac. Nbij c'a que tiquitija' ri sujun chic chiquivüch dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, y que ri achi'a' y ri ixoki' tiquicanola-qui' richin nyemacun.
REV 2:21 Y yin nuyo'on-vi k'ij chin que tuya' can rubanic ri mac, cachi'el ri mac nbanala' quiq'uin achi'a', y que titzolij-pe ruc'u'x viq'uin. Pero rija' xa benük c'a ránima chirij ri mac ri nbün y man ntzolij tüj pe ruc'u'x. Xa man nrajo' tüj c'a nuya' can ri mac.
REV 2:22 Y roma c'a ri man nuya' tüj can rubanic ri rumac, ninbün c'a chin que tika-ka chuvüch varabül roma jun yabil. Y chuka' ri jampe' ri quibanun mac riq'uin, nquic'usaj juis pokonül. Y quiri' ninbün cheque si man nquiya' tüj can rubanic ri mac y si man ntzolij tüj pe quic'u'x.
REV 2:23 Y conojel c'a ri ye ral nyencamsaj, richin que tiquetamaj conojel ri molaj ri ye quitaken vichin, que yin vetaman ri achique ri nquinuc y vetaman chuka' ri c'o pa tak cánima conojel. Y cachi'el c'a ri inojibül ri nyixbanun chi'ijujunal, quiri' c'a chuka' ri ruq'uexel ri nic'ul.
REV 2:24 Jac'a ri ch'aka ri yec'o pa tinamit Tiatira ri man quitzekleben tüj ri rutijonic ri Jezabel, nixta chuka' man xquetamaj tüj ruvüch ri itzel-vinük y ri nimalüj runojibül, cachi'el nbix que nchajin, utz vi ri xquibün, y man jun chic c'a ri ninchilabej cheque.
REV 2:25 Xaxe c'a ninjo' que man tiquiya' can rubanic ri utz. Y c'a ja ta c'a ri' ri nyetajin chubanic tok yin nquipu'u jun bey chic.
REV 2:26 Ri ye jaru' c'a ri nyech'acon y nquibün-vi ri ninbij cheque c'a tok napon na ri ruq'uisbül k'ij richin ri quic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, ninbün c'a cheque que ja rije' ri nquibün mandar pa quivi' ri vinük.
REV 2:27 Cachi'el ri rubanun-pe ri Nata' chuve yin. Rujachon-vi-pe nuchuk'a' pa nuk'a' pa quivi' ri ruch'ulef. Y ri ninjüch c'a cuchuk'a' pa quik'a', nquibün mandar pa quivi' ri ruch'ulef riq'uin ronojel cuchuk'a'. Cachi'el xa ta jun ch'ich' ri c'o pa quik'a', richin man c'ayuf tüj nyequipaxila', cachi'el nban cheque ri bojo'y.
REV 2:28 Y chuka' ninjüch c'a pa quik'a' rije' ri ch'umil ri nyeq'uiyot ri cumaj saker yan.
REV 2:29 Roma c'a ri', ri c'o ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj c'a ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri siete molaj vinük ri ye quitaken vichin.
REV 3:1 Tatz'ibaj c'a e chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin chiri' pa tinamit Sardis, y tabij-e chin, que yin ri c'o siete espíritu richin ri Dios viq'uin y siete chuka' cachi'el ch'umila', ninbij c'a, que vetaman ronojel ri inojibül ri nyixbanun. Vetaman que nbix chive que c'o ic'aslen, pero xa man quiri' tüj. Xa rix camnük chinuvüch yin.
REV 3:2 Roma c'a ri', ninbij chive que tuna' ivüch y man tiya' k'ij que nyeq'uis chuka' ri c'a utz na ri yec'o pa tak ic'aslen. Pa ruq'uexel ri' xa tibana' cheque que nyeq'uiy, roma xa quitz'amon chuka' quicamic ri ca'i-oxi' ri'. Yin nintz'et-vi c'a que ri nojibül ri nye'ibanala' rix ri rixc'o pa tinamit Sardis, man utz tüj. Man utz tüj vi chuvüch ri Dios.
REV 3:3 Tika-pe c'a chi'ic'u'x ri rutzij ri Dios ri xic'ul pa nabey y ivac'axan-vi chuka'. Titzolij chic c'a pe ic'u'x viq'uin y titzeklebej jun bey chic ri rutzij ri Dios. Roma si xa man quiri' tüj ri nibün, nquipu'u pan ivi'. Nquipu'u cachi'el nbün jun elek'on y man ninabej tüj c'a achique hora tok nquika-pe.
REV 3:4 Pero chi'icojol rix ri rix itaken vichin chiri' pa tinamit Sardis, yec'o c'a ri ye ch'ajch'oj. Man quitz'ilobisan tüj qui' riq'uin nibün ri man ye utz tüj. Y jare' c'a ri nyebiyin viq'uin yin, quicusalon sük tak tziük, roma ye c'uluman-vi.
REV 3:5 Achique c'a ri nch'acon, njach chuka' ri sük tak rutziek. Y man ninvelesaj tüj ri rubi' chupan ri vuj ri richin c'aslen. Y chuka' ninbij c'a chin ri Nata' y cheque ri ángeles, que ri jun ri' vichin yin.
REV 3:6 Ri vinük ri c'o c'a ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj c'a ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri siete molaj ri ye quitaken vichin.
REV 3:7 Tatz'ibaj-e c'a chuka' chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin chiri' pa tinamit Filadelfia, y tabij-e chin, que yin ri lok'olüj, ri ketzij y ri uc'uayon chuka' ri llave richin ri David, llave ri tok nujük man jun ntz'apin y tok nutz'apij man jun njakon, ninbij c'a,
REV 3:8 que yin vetaman ronojel ri inojibül ri nyixbanun. Roma c'a ri' nujakon-vi jun puerta chivüch, ri man jun ntiquer ntz'apin. Roma man jun bey vi ivevan que itaken ri nubi'. Y man riq'uin tüj que man jun oc ik'ij banun chive, rix nitakej-vi ri nbij ri nutzij.
REV 3:9 Y roma c'a ri', yin ninbün que nyexuque' chivüch ri jun molaj richin ri itzel-vinük ri nyebin que ye israelitas y xa man quiri' tüj. Y quere' ninbün cheque richin tiquetamaj que yin nyixinjo-vi.
REV 3:10 Rix nibün-vi ri nbij ri nutzij, que tivoyobej riq'uin coch'onic. Y roma c'a ri utzilüj inojibül ri xixbanun ri', nyixinchajij c'a chuvüch ri pokonül tok nka-pe, pokonül ri nka-ka pari' ri ruch'ulef, richin nyetijox c'a conojel ri vinük.
REV 3:11 Y chanin vi c'a nquipu'u jun bey chic. Y roma c'a ri' tichajij vi c'a jabel ri iyacon pa tak ivánima, richin que man jun nrelesan chive ri lok'olüj sipanic.
REV 3:12 Y ri ye jaru' c'a ri nyech'acon, ninbün c'a cheque que nye'oc lok'olüj tak xata't' richin ri racho ri nu-Dios. Chiri' c'a riq'uin ri Dios nyec'uje-vi chi jumul. Y chiquij c'a rije' nintz'ibaj ri rubi' ri nu-Dios y ri rubi' ri rutinamit rija'. Y ri tinamit ri' ja ri c'ac'a' Jerusalén, ri nka-pe chila' chicaj riq'uin ri nu-Dios. Y chiri' chiquij ri xata't' ri' nintz'ibaj c'a chuka' ri c'ac'a' nubi' yin.
REV 3:13 Ri achique c'a ri c'o ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj-vi c'a ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri siete molaj ri ye quitaken vichin.
REV 3:14 Y tatz'ibaj c'a e chin ri nusamajel ri c'o pa quivi' ri ye quitaken vichin chiri' pa tinamit Laodicea, y tabij-e chin, que yin ri ketzij y yin ri nquitzijon ri nutz'eton, y yin chuka' ri yinc'o riq'uin ri Dios ri pa rutz'uquic, tok xban ri ruch'ulef, ninbij c'a cheque,
REV 3:15 que yin vetaman ronojel ri inojibül ri nyixbanun. Vetaman que man iyo'on tüj ivánima viq'uin, pero chuka' man nquiniya' tüj can. Más ta utz que rix mek'en ta o rix tef ta.
REV 3:16 Pero roma c'a ri xa man rix mek'en tüj, y xa rix liloj, nyixinxa' c'a e.
REV 3:17 Roma rix nibij c'a que c'o itumin, rix beyoma' chic y man jun chic c'a ri nc'atzin ta chive. Y man ivetaman tüj que xa c'ayuf ibanun chinuvüch yin. Xa rix meba', xa manak ichajin. Rix ch'anül, y chuka' rix moyi'.
REV 3:18 Roma c'a ri' ninya' rutzijol chive, que tok rix nilok' k'anapük, tilok'o' c'a ri c'o viq'uin, richin quiri' nquixoc-vi beyoma'. Roma ri k'anapük c'o viq'uin, utz vi, roma c'usan chic pa k'ak'. Man jun chic c'a vit tz'il c'o chirij. Y tok rix nilok' chuka' tziük, tilok'o' c'a ri sük tziük viq'uin yin, richin que nucuch rij ri iq'uix. Y quiri' chuka' que viq'uin yin tilok'o-vi ri ak'on richin niya' pa tak runak'-ivüch rix, richin nyixtzu'un jabel.
REV 3:19 Y yin ninbij c'a ri achique quibanun y nyenya' chuka' pa c'ayuf ri nyenjo'. Romari' rix riq'uin c'a ronojel ivánima titzolij chic pe ic'u'x viq'uin.
REV 3:20 Roma yin jare' yinc'o pa ruchi-jay y nquinoyon-apu. Achique c'a ri nrac'axan-pe vichin y nujük-pe chinuvüch, nquinoc-apu riq'uin y nquiva' riq'uin. Y chuka' ri jun ri' nva' viq'uin yin.
REV 3:21 Achique c'a chuka' ri nch'acon, ninya' c'a chuka' k'ij chin richin que ntz'uye' junan viq'uin. Cachi'el ri xban chuve yin tok xinch'acon, xintz'uye-vi riq'uin ri Nata' Dios.
REV 3:22 Y ri achique c'a ri c'o ruxiquin richin nrac'axaj, trac'axaj c'a ri nbij ri Lok'olüj Espíritu cheque ri molaj ri ye quitaken vichin.
REV 4:1 Y c'ateri' yin Juan, xintz'et yan chic que ri chicaj jakül jun puerta, y xinvac'axaj c'a jun ch'abül. Jari' ri nabey ch'abül ri xinvac'axaj, y ri rubanic ri ch'abül ri' cachi'el c'a ri nk'ajan jun trompeta. Y xbij c'a pe chuve: Cajote-pe, y ninc'ut c'a chavüch ri nyebanatüj ri nbe-apu.
REV 4:2 Y jari' tok xinna' que ja ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon vichin. Xintz'et c'a que ri chicaj c'o Jun tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat.
REV 4:3 Y ri tz'uyul pari' ri lok'olüj ch'acüt ri c'o chicaj, ja ri Dios. Rija' cachi'el c'a ri abüj ri nbix jaspe y cornalina cheque, quiri' ri ntzu'un. Y juis c'a nyiq'uiyot. Ri lok'olüj ch'acüt ri' sutin c'a pe rij roma jun arco iris. Y ri arco iris re' rüx c'a ntzu'un, cachi'el ri abüj ri nbix esmeralda chin.
REV 4:4 Ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat sutin c'a rij riq'uin veinticuatro chic ch'acüt. Y ri veinticuatro rajatük tak achi'a' ri ye tz'uyul chiri' ye quicusalon c'a sük tak tziük y ye quicusalon chuka' coronas ri ye banun riq'uin k'anapük.
REV 4:5 Jac'a pa nic'aj ape' c'o-vi ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat, nye'el c'a pe coyopa' y truenos juis njinin ruch'abül. Y ri chuvüch apu nyec'at c'a siete k'ak'. Y ri k'ak' re', jare' ri siete espíritu richin ri Dios.
REV 4:6 Chiri' chuvüch chuka' apu ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat, c'o c'a jun cachi'el mar y cachi'el vidrio ntzu'un. Pa nic'aj c'o-vi ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat, y sutin-apu rij coma ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o. Nojnük c'a quij roma ri runak' tak quivüch.
REV 4:7 Ri nabey c'a cheque ri ye caji' ri' cachi'el c'a rubeyal jun león. Ri ruca'n cachi'el c'a jun alaj vacx. Ri rox cachi'el c'a ntzu'un jun vinük. Y jac'a ri rucaj, cachi'el c'a jun xic ri ruric'on ruxic' benük chicaj.
REV 4:8 Y rije' ox-ox c'a c'ulaj quixic' c'o, y nojnük-vi c'a ri quij y ri xe' tak quixic' riq'uin ri runak' tak quivüch. Y man jun bey c'a ri man ta nquiya' ruk'ij ri Dios. Chi pak'ij chi chak'a' nquibij: Lok'olüj, lok'olüj, lok'olüj Ajaf Dios Ajaf Dios ri c'o-vi ronojel avuchuk'a' aviq'uin. Rat ri ratc'o-vi-pe pa rutz'uquic, ri ratc'o vocomi, y ri ncac'uje' chuka' ri nbe-apu, nquibij c'a.
REV 4:9 Y quiri' nquibün c'a ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, richin nquiya' ruk'ij ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat. Nyematioxin c'a chin ri chi jumul c'o.
REV 4:10 Y tok quiri' nquibün, ri veinticuatro rajatük achi'a' nyexuque' c'a chuvüch ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat. Nquiya' c'a ruk'ij ri chi jumul c'o. Y ri rajatük achi'a' nquelesala' c'a ri qui-coronas y nyequiya-apu chuvüch ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat, y nquibij c'a chuka':
REV 4:11 Kajaf Dios, c'uluman c'a que nac'ul ak'ij y chuka' ri avuchuk'a', roma xaxe rat ri c'o ak'ij y c'o chuka' avuchuk'a'. Ja rat ri xabanun ronojel ri c'o y xe'aq'uiytisaj, roma jari' ri arayibül.
REV 5:1 Y xintz'et c'a que ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat, c'o jun vuj boton ri ruc'uan pa rajquik'a' (ru-mano derecha). Ri vuj ri', c'o tz'iban chuvüch y chirij, y tz'apin riq'uin siete retal.
REV 5:2 Y jari' tok xintz'et jun ángel ri juis ruchuk'a', y riq'uin ri juis ruchuk'a' nuc'utuj c'a: ¿C'o ta comi jun ri c'uluman richin nrelesaj ri siete retal richin ri vuj y nujük?
REV 5:3 Pero man jun. Xa man jun c'a ri c'uluman ta richin nujük-ka ri vuj. Man jun chupan ri caj, nixta pari' ri ruch'ulef y nixta chuxe' ka ri ruch'ulef. Stape' (Aunque) ta xaxe richin nutz'et ba'.
REV 5:4 Y yin juis c'a nquinok', roma man jun ri c'uluman ta richin nujük ri vuj y nusiq'uij. Man jun c'o, stape' (aunque) ta xaxe richin nutz'et ba'.
REV 5:5 Y jun cheque ri rajatük tak achi'a' xbij chuve: Man catok' chic c'a, roma ri vuj c'o c'a Jun ri c'uluman richin nrelesaj ri siete retal richin y nujük, roma ja rija' ri ch'aconük y junan c'a riq'uin jun león. Rija' ruxquin-rumam can ri Judá y ruxquin-rumam can chuka' ri rey David, xbij chuve.
REV 5:6 Y c'ateri' xintz'et que ri Jun ri', jari' ri cachi'el Alaj Oveja ri xc'o yan chuvüch ri camic. Rija' pa'ül c'a chiri' pa quinic'ajal ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat, ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, y ri rajatük tak achi'a'. Y ri cachi'el Oveja ri' c'o siete ruc'a' y siete chuka' runak' tak ruvüch. Y ri siete runak' tak ruvüch ri', ja ri siete espíritu richin ri Dios ri ye takon chuvüch ri ruch'ulef richin nyesamüj.
REV 5:7 Xpu'u c'a ri cachi'el Alaj Oveja ri c'unük chic chuvüch ri camic, xberuc'ama-pe ri boton vuj pa rajquik'a' (ru-mano derecha) ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat.
REV 5:8 Y jac'a tok xberuc'ama-pe ri boton vuj ri', ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch y ye cachibilan ri veinticuatro rajatük tak achi'a', xexuque-ka chuvüch ri cachi'el Alaj Oveja ri c'unük chic chuvüch ri camic. Y ri rajatük tak achi'a' ri' quic'ualon c'a ri jun ruvüch k'ojon rubini'an arpa y quic'ualon chuka' lük ri ye banun riq'uin k'anapük ri c'o-e jubulüj tak ak'on chupan. Y jari' ri qui-oraciones ri yec'o chic pa ruk'a' ri Dios.
REV 5:9 Y ri rajatük tak achi'a' ri' c'o c'a jun c'ac'a' bix nquibixaj, y ri bix ri' nbij c'a: Rat ri cachi'el jun Alaj Oveja, c'uluman-vi richin xbe'ac'ama-pe ri vuj, y c'uluman-vi chuka' richin nye'avelesaj ri retal ri nyetz'apin c'a can. Roma rat xacamsüs, y riq'uin ri aquiq'uel xojacol konojel richin xojoc richin ri Dios. Achique na ta c'a ri ye kaxquin-kamama' y kach'abül, y achique na ta c'a chuka' katinamit y ri karuch'ulef.
REV 5:10 Xabün c'a chuka' cheke que xojoc reyes y sacerdotes richin ri Katata' Dios, y junan nkabün mandar pari' ri ruch'ulef.
REV 5:11 Tok xintzu'un yan chic, xintz'et que ye juis q'uiy ángeles ri quisutin rij ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat y ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch y ri rajatük tak achi'a'. Y ri ángeles ri yec'o chiri', pa millones c'a, y xinvac'axaj c'a
REV 5:12 que riq'uin ronojel cuchuk'a' nquibij: Ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja ri xcamsüs, c'uluman-vi que c'o ruchuk'a', c'o rubeyomal y c'o etamabül riq'uin. Rija' ronojel ntiquer nbün. Y chuka' c'uluman que nuc'ul ruk'ij, y c'uluman que nc'uje' ri rubi' pa nabey.
REV 5:13 Y xinvac'axaj c'a chuka' conojel ri ye ruq'uiytisan ri Dios ri yec'o chupan ri caj, ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, ri yec'o chuxe' ka ri ruch'ulef, y ri yec'o chupan ri mar, nquibij c'a: Ri tz'uyul chupan ri lok'olüj ruch'acat y quiri' chuka' ri cachi'el Alaj Oveja ri c'unük chic chuvüch ri camic, jari' ri c'o rubi' pa nabey, c'o ruk'ij, y c'o ruchuk'a' richin chi jumul, xquibij.
REV 5:14 Y ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, xquibij c'a: Quiri' c'a. Y ri veinticuatro rajatük achi'a' c'ateri' xexuque-ka richin xquiya' ruk'ij ri chi jumul c'o ruc'aslen.
REV 6:1 Y c'ateri' tok xintz'et que ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, xrelesaj ri nabey retal richin ri boton vuj. Jari' tok xinvac'axaj chuka' que xch'o ri jun cheque ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o. Ri rubanic ri nch'o, cachi'el c'a ri njinin, y xbij c'a: ¡Catampe! ¡Tatz'eta'!
REV 6:2 Y yin xintz'et c'a jun quiej sük rij, y ri tz'uyul-e chirij ruc'uan c'a jun ch'a' pa ruk'a'. Xjach jun ru-corona. Y rija' xbe richin nbech'acon, y nbech'acon na vi c'a.
REV 6:3 Tok ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja xrelesaj ri ruca'n retal richin ri boton vuj, xinvac'axaj c'a que xch'o ri ruca'n cheque ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, y xbij c'a: ¡Catampe! ¡Tatz'eta'!
REV 6:4 Y xbe'el-pe jun quiej cük rij. Y ri tz'uyul-pe chirij, xjach-e autoridad pa ruk'a' richin que tuya' oyoval chiquicojol ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, richin quiri' tiquicamsala' na qui'. Y xjach-e chuka' jun machet nim pa ruk'a'.
REV 6:5 Tok ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja xrelesaj ri rox retal richin ri boton vuj, xinvac'axaj c'a que xch'o ri rox cheque ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, y xbij c'a: ¡Catampe! ¡Tatz'eta'! Tok xintz'et na vi, xintz'et jun quiej xak rij, y ri jun tz'uyurnük-pe chirij ruc'uan jun etabül pa ruk'a'.
REV 6:6 Y xinvac'axaj c'a chuka' que c'o jun ri nch'o-pe ape' yec'o-vi ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch, y nbij c'a: Rajil jun k'ij samaj chin jun samjel rajil ri ca'i' libras trigo, y rajil chuka' jun k'ij samaj chin jun samjel rajil vaki' libras cebada. Jac'a ri aceite olivo y ri ruya'al-uva man tinük.
REV 6:7 Tok ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja xrelesaj ri rucaj retal richin ri boton vuj, xinvac'axaj c'a que xch'o ri ruq'uisbül cheque ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, y xbij c'a: ¡Catampe! ¡Tatz'eta'!
REV 6:8 Tok xintz'et na vi, xintz'et jun quiej k'ün rij y tz'uyuben-e roma jun ri rubini'an Camic. Y chirij ri Camic re' tzeketel c'a e ri jun ri rubini'an Qui-Lugar ri Caminaki'. Y pa ruk'a' c'a ri Camic y pa ruk'a' ri rubini'an Qui-Lugar Ri Caminaki', xjach c'a cuchuk'a' richin que quequicamsaj jun molaj cheque ri caji' molaj vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, riq'uin oyoval, riq'uin vayjül, riq'uin yabil y quiq'uin ri chico ri nyec'uxun.
REV 6:9 Tok ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja xrelesaj ri vo'o retal richin ri boton vuj, xintz'et c'a que chuxe' ri altar chiri' c'o-vi ri cánima ri vinük ri ye camsan-e roma xquitzijola' ri rutzij ri Dios y roma chuka' man nquixbij tüj qui' xquik'alajrisaj que quitaken ri Dios.
REV 6:10 Y ri cánima ri vinük ri yec'o chuxe' ri altar ri', riq'uin cuchuk'a' nquibij: Lok'olüj y ketzij Kajaf, ¿jampe' c'a nabün juzgar pa quivi' ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef? ¿Jampe' c'a naya' ruq'uexel cheque roma ri kacamic roj? nquibij.
REV 6:11 Y jari' tok xjach quitziek sük chiquijujunal, y xbix c'a chuka' cheque que c'a ticoyobej chic na ba', roma c'a yec'o na ri cachibil pa rusamaj ri Cristo, y chuka' ri qui-hermanos-qui' quiq'uin, c'a man jani nyecamsüs coma ri vinük, cachi'el ri xquic'ulachij-e rije'.
REV 6:12 Tok ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja xrelesaj ri vaki' (sexto) retal richin ri boton vuj, xintz'et c'a que xbün jun nimalüj cab-rakün. Y ri k'ij man nsakrisan tüj chic, xa xk'ekür cachi'el jun pin tziük ri banun riq'uin rusmal jun chico xak rij, ri tziük ri nucusüs tok c'o bis. Y ri ic' quic'-quic' ntzu'un roma xcakür-ka.
REV 6:13 Y ri ch'umila' xebetzak-pe ri chicaj y xetzak-ka pari' ri ruch'ulef, cachi'el tok nyebetzak-pe ri ruvüch ri hiquera pa ruk'a' jun nimalüj cakik'.
REV 6:14 Y ri caj xc'ol-e-ri' cachi'el tibot-e-ri' jun vuj. Y ronojel juyu' y chuka' ri ruch'ulef ri yec'o pa nic'aj tak ya' xe'el pa tak quic'ojlibül.
REV 6:15 Ri reyes ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, ri ch'aka chic autoridades, ri beyoma', ri ye uc'uey quichin achi'a' ri ye richin oyoval, ri vinük ri c'o cuchuk'a' pa quik'a', ri lok'on tak samajela' y ri vinük ri ye libre vi, xquevala' c'a qui' pa tak jul y chucojol tak abüj ri chuvüch tak juyu'.
REV 6:16 Y conojel c'a ri vinük re' nquibij c'a: Nyetzak ta pe ri juyu' y abüj chikij y nkujquivevaj chuvüch la tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat. Y nkujquivevaj chuvüch ri castigo ri nuya' ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 6:17 Roma xka-pe yan ri k'ij tok nka-pe ri castigo pa kavi' y man jun c'a ntiquer npa'e' ta can.
REV 7:1 Y c'ateri' tok xentz'et ye caji' ángeles. Jun ángel pa'ül pa jun cachi'el ru-esquina ri ruch'ulef, jun chic pa jun. Y quiri', jujun c'a ángel ye pa'ül pa jujun cheque ri caji' cachi'el ru-esquina ri ruch'ulef, quik'aton ri caji' ruvüch cakik', richin que man nye'apon tüj pari' ri ruch'ulef, pari' ri mar, y pa quivi' ri che'.
REV 7:2 Y xintz'et chuka' que c'o jun ángel ri jotol-pe chiri' pan oriente, ruc'amon-pe ri retal richin ri c'aslic Dios. Y ri ángel re' riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'o-apu cheque ri ye caji' ángeles, ri yo'on-vi-pe cuchuk'a' pa quik'a' richin nyequibana' castigo pari' ri ruch'ulef y ri mar.
REV 7:3 Y xbij c'a ri jun ángel cheque ri ye caji': Man jun na castigo tiya' pari' ri ruch'ulef, pari' ri mar y cheque chuka' ri che', roma c'a nc'atzinej que nkaya' quetal ri rusamajela' ri Dios pa nic'aj-quivüch, riq'uin ri retal ri Dios.
REV 7:4 C'ateri' yin Juan xinvac'axaj c'a que ye ciento cuarenta y cuatro mil israelitas ri xquic'ul quetal. Jari' ri vinük richin ri doce tinamit ri rubanun ri nimalüj tinamit Israel.
REV 7:5 Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Judá. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Rubén. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Gad.
REV 7:6 Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Aser. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Neftalí. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Manasés.
REV 7:7 Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Simeón. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Isacar.
REV 7:8 Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Zabulón. Ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri José, y ye doce mil cheque ri ye ruxquin-rumam can ri Benjamín. Y ja conojel re' ri xquic'ul quetal pa nic'aj-quivüch.
REV 7:9 Y c'ateri' yin xintz'et c'a que ye juis vinük ri man junan tüj ruch'ulef nyepu'u-vi, man junan tüj chuka' nyetzu'un, man junan tüj quitinamit y man junan tüj quich'abül. Conojel c'a ri vinük re' yec'o c'a apu chuvüch ri Jun tz'uyul chupan ri lok'olüj ruch'acat y chuvüch chuka' apu ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja. Y ri vinük re' man jun c'a ri ntiquer ta najlan quichin, roma ye juis. Y sük c'a ri quitziek ri ye quicusalon, y ye quic'ualon ramos pa tak quik'a'.
REV 7:10 Y conojel riq'uin ronojel cuchuk'a' nquibij: Ri xojcolotüj, ja ri Dios ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat ri xbanun, y chuka' ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, nquibij.
REV 7:11 Y conojel c'a ri ángeles ye pa'ül quisutin rij ri ape' tz'uyul-vi ri Dios, y quisutin quij ri rajatük tak achi'a' y ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o. Y richin c'a nquiya' ruk'ij ri Dios, xquikasaj-ka-qui' c'a pan ulef.
REV 7:12 Y tok quibin chic que quiri' vi, xquibij c'a: Ja ri rubi' ri ka-Dios c'o pa nabey. Rija' c'o-vi ruk'ij, y ja rija' ri Rajaf ri etamabül. Ja chuka' rija' ri c'uluman que nc'ulun ri matioxinic. Rija' c'o-vi ruk'ij, c'o ruchuk'a' richin chi jumul. Ronojel vi ntiquer nbün. Quiri' c'a, nquibij.
REV 7:13 Y c'ateri' jun c'a cheque ri rajatük achi'a' xuc'utuj chuve: ¿Avetaman achique c'a chi vinük la sük-sük quitziek quicusalon? ¿Y ape' quepu'u-vi? xbij chuve.
REV 7:14 Y yin Juan xinbij c'a chin: Ja rat ri rat etamayon achique chi vinük la', xinbij. Y rija' xbij c'a chuve: Jare' ri ye elenük chic pe chupan ri nimalüj pokonül, y quich'ajch'ojrisalon y quisakrisalon-pe-qui' chupan ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 7:15 Y romari' yec'o-apu riq'uin ri Dios, chupan ri racho, y chi pak'ij chi chak'a' nquibün rusamaj. Y ri Dios tz'uyul c'a chupan ri lok'olüj ruch'acat ye ruchajin, roma quiq'uin c'o-vi.
REV 7:16 Ri vinük c'a re' man nyenum tüj chic quipan, nixta nchaki'j chic pe quichi'. Man nyec'at tüj chic chuvüch-k'ij, nixta chuka' man nquic'usaj tüj chic c'atün.
REV 7:17 Roma ja ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, ri c'o-apu chunakaj ri ape' tz'uyul-vi ri Dios, jari' ri nchajin quichin. Y nyeruchajij cachi'el nyechajix ri ovejas, y nyeruc'uaj c'a chuka' richin nuya' quiya' pa tak ape' nalüx ya' richin c'aslen. Y ri Dios nbün c'a chuka' cheque que man jun chic k'oxon ni bis nc'uje' quiq'uin.
REV 8:1 Y ja tok ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja xrelesaj ri ruvuku' (séptimo) retal richin ri boton vuj, ri chila' chicaj colope' jun nic'aj hora xbün que man jun xk'ajan.
REV 8:2 Y c'ateri' xentz'et c'a ri ye siete ángeles ri ye pa'ül-apu chuvüch ri Dios. Y cheque c'a ri siete ángeles re' xjach jujun trompetas.
REV 8:3 Y c'ateri' tok xintz'et que petenük jun chic ángel y ruc'amon-pe jun bambül richin pon banun riq'uin k'anapük, y choj xbepa'e' chuvüch apu ri altar. Y xbejach c'a pe q'uiy pon chin, richin quiri' nuporoj pari' ri altar k'anapük, ri c'o-apu chuvüch ri ape' tz'uyul-vi ri Dios. Ri jubulüj ruxla' ri pon y ri qui-oraciones ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios, junan c'a nye'apon-e c'a chuvüch rija'.
REV 8:4 Y quiri' vi c'a, roma ri rusibil ri pon y ri qui-oraciones ri yec'o chic pa ruk'a' ri Dios, nk'alajin-vi c'a que pa ruk'a' ri ángel nye'el-vi-e y nye'apon c'a chuvüch ri Dios.
REV 8:5 Jari' tok ri ángel xberuc'ama' chic pe ri bambül richin ri pon y xberuya-pe k'ak' chupan, ri c'o pari' ri altar. Y c'ateri' xutorij ri k'ak' c'a pari' ri ruch'ulef xintz'et yin. Y jari' tok xepu'u nyek'ajan truenos, ch'abül, coyopa', y chuka' xbün cab-rakün.
REV 8:6 Y ri siete ángeles ri ye uc'uayon ri trompetas, jari' xquichojmirsala-qui' richin nyequixubaj ri trompetas.
REV 8:7 Y tok ri nabey ángel xuxubaj ri ru-trompeta, jari' tok xka-ka sakboch y k'ak' yojon riq'uin quic' pari' ri ruch'ulef. Y jun molaj cheque ri oxi' molaj chin ronojel ri che' c'o, xq'uis k'ak'. Y quiri' c'a ronojel k'ayis.
REV 8:8 Ja tok ri ruca'n ángel xuxubaj ri ru-trompeta, xintz'et c'a jun k'ak' cachi'el jun nimalüj juyu' rubanun y xtorix pa mar. Y jun molaj cheque ri oxi' molaj chin ri mar xoc quic'.
REV 8:9 Y roma c'a jun molaj cheque ri oxi' molaj chin chin ri mar xoc quic', ronojel ri c'o quic'aslen ri yec'o chiri', xecom, y ri barcos ri ye benük chiri', xeq'uis c'a.
REV 8:10 Y tok ri rox ángel xuxubaj ri ru-trompeta, xintz'et c'a que jun nimalüj ch'umil nbiron pa k'ak' xbetzak-pe ri chila' chicaj. Y ri ch'umil re' xka-ka c'a pa quivi' jun molaj cheque ri oxi' molaj cheque ri rakün tak ya' y ri ape' na nalüx tak ya' ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
REV 8:11 Ri ch'umil re' rubini'an C'üy, y c'üy-c'üy xbün cheque ri ya' chupan ri lugar ape' xka-vi. Y romari' ye q'uiy c'a vinük ri xecom.
REV 8:12 Y ri rucaj ángel xuxubaj c'a ri ru-trompeta, y jubama nic'aj chin ri k'ij, jubama nic'aj chin ri ic' y jubama nic'aj chuka' cheque ri ch'umila', xemoyomo'. Man xetzu'un tüj chic c'a jabel. Y xbün c'a que chin ronojel k'ij, jubama nic'aj ri man xtzu'un tüj chic ri k'ij. Y quiri' c'a chuka' xc'ulachij ri ak'a'. Jubama nic'aj chuka' ri man xetzu'un tüj chic ri ic' y ri ch'umila'.
REV 8:13 Y c'ateri' tok xintz'et y xinvac'axaj chuka' que tiropüp benük jun ángel pa runic'ajal ri caj, y riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' nbij: Juis c'ayuf c'a ri nquic'ulachij ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, tok nyek'ajan-pe ri oxi' chic trompetas ri nyexubüx coma ri ángeles.
REV 9:1 Y jari' tok ri vo'o' (quinto) ángel xuxubaj ri ru-trompeta, y xintz'et c'a que c'o jun cachi'el ch'umil ri xtzak-pe chila' chicaj y chuvüch ruch'ulef xka-ka-vi. Y pa ruk'a' c'a rija' xjach-vi ri llave richin ri jul ri ruyon k'eku'n rupan.
REV 9:2 Ri jun c'a cachi'el ch'umil ri', xberujaka-pe ri ruchi' ri jul ri k'eku'n rupan. Y chupan c'a ri jul ri' xbe'el c'a pe juis sib, cachi'el xa ta ri jul ri' jun ta nimalüj horno. Ri sib c'a ri xbe'el-pe chiri' chupan ri jul ri k'eku'n rupan, xutz'apij c'a ruvüch ri k'ij, y xunojsaj ri caj.
REV 9:3 Y chupan ri sib ri' xebec'ulun c'a pe sac', y xebe pari' ri ruch'ulef. Y xban c'a cheque ri sac' ri' que xe'oc cachi'el ri sna'j, roma nquibün-vi ch'a'oj cachi'el nquibün ri sna'j.
REV 9:4 Y xbix c'a cheque que man tiquibün ch'a'oj cheque ri che', ri tico'n o ri k'ayis. Pero tiquibana' ch'a'oj cheque ri vinük ri manak quetal pa nic'aj-quivüch, roma xa man ye richin tüj ri Dios.
REV 9:5 Pero man richin tüj que nyequicamsaj ri vinük, xaxe richin que nyequiya' pa k'oxomül vo'o' ic'. Y ri k'oxomül c'a ri', cachi'el c'a ri k'oxomül ri nquiya' ri sna'j tok nquich'op can jun vinük.
REV 9:6 Y ja k'ij c'a ri' tok ri vinük nquicanola' ri quicamic roma ri k'oxomül ri nquic'usaj, pero xa man jun c'a nquic'ulachij. Juis vi c'a nquirayila' ri quicamic, pero ri camic xa nanmüj chiquivüch.
REV 9:7 Y ri quibanic c'a ri sac' ri', cachi'el ri quiej ri banun chic e quic'ojlen richin nyebe pan oyoval. Pa quijolon quic'uan c'a jun cachi'el corona ri cachi'el k'anapük ntzu'un, y ri quipalüj cachi'el c'a quipalüj vinük.
REV 9:8 C'o c'a chuka' rusmal quivi' cachi'el ri rusmal quivi' ri ixoki'. Ri quey cachi'el quey ri león.
REV 9:9 Ri quij cachi'el c'a ch'ich'. Ri quixic' juis c'a nk'ajan, cachi'el nyek'ajan ye q'uiy carruajes ye chiriren coma quiej y junanin ye benük richin nyebe pan oyoval.
REV 9:10 Ri quijey cachi'el ri quijey ri sna'j, y chutza'n c'o ri quich'ut'. Y riq'uin ri quich'ut' ri' nyetiquer c'a nyequiya' pa k'oxomül ri vinük vo'o' ic'.
REV 9:11 Y ri qui-rey ri sac' ri', ja ri ángel ri rajaf ri jul ri k'eku'n rupan. Ri qui-rey ri sac' ri' Abadón c'a nbix chin pa kach'abül roj israelitas, y Apolión c'a nbix chin pa quich'abül ri vinük aj-Grecia.
REV 9:12 Xc'o c'a ri jun pokonül re', pero c'a c'o chic ca'i' nyecanaj can.
REV 9:13 Y tok ri ruvaki' (sexto) ángel xuxubaj ri ru-trompeta, xinvac'axaj c'a jun ch'abül ri xel-pe ri chiquicojol ri caji' cachos ri yec'o riq'uin ri altar banun riq'uin k'anapük, ri altar ri c'o-apu chuvüch ri Dios.
REV 9:14 Y ri ch'abül ri' xbij c'a chin ri ruvaki' (sexto) ángel ri xuxuban ri trompeta: Que'asolotüj c'a ri caji' ángeles ri ye ximil can chuchi' ri nimalüj rakün-ya' Eufrates, xbij.
REV 9:15 Y quiri' c'a tok xebesol can ri caji' ángeles, richin nyequicamsaj ri vinük. Roma ri caji' ángeles ri' ye yacon c'a richin ri hora, ri k'ij, ri ic' y ri juna' ri'. Y jun molaj cheque ri oxi' molaj cheque ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef ri nyequicamsaj.
REV 9:16 Y ri caji' ángeles ri', ye juis c'a achi'a' richin oyoval yec'o quiq'uin y quiri' c'a chuka' ri quiej. Nyejinin. Y jari' yin Juan xinvac'axaj c'a que ri achi'a' richin oyoval, yec'o c'a ca'i' ciento millones. Y quiri' chuka' ri quiej yec'o quiq'uin.
REV 9:17 Y chupan c'a ri cachi'el vachic' ri xinbün, chiri' tok xentz'et ri quiej. Y ri ye tz'uyurnük-pe chiquij ri quiej ri', ye quicusalon c'a ch'ich' chiquic'u'x chin nquitola-qui' q'uin, y ri ch'ich' ri' cük, k'ün y azul c'a ri nyetzu'un. Jac'a ri quiquiej man choj tüj rujolon quiej, xa cachi'el ri quijolon ri león, quiri'. Y k'ak', sib y azufre ri ntel c'a pa tak quichi'.
REV 9:18 Y ja ri k'ak', sib y azufre ri nye'el pa tak quichi' ri quiej, jari' ri xecamsan jun molaj cheque ri oxi' molaj cheque conojel ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef.
REV 9:19 Ri quiej c'a re', ja ri quichi' y ri quijey ri nyebanun ch'a'oj, roma pa quichi' ntel k'ak', sib y azufre. Y ri quijey cachi'el cumütz, roma riq'uin ri' chuka' nquibün-vi ch'a'oj.
REV 9:20 Jac'a ri vinük ri c'a xec'ase' can y man xka-ka tüj ri k'oxomül pa quivi', man riq'uin tüj ri' c'a xquitzolij ta pe quic'u'x. Xa c'a xequibanala' c'a ri itzel ri quibanun can. Xequiyala' c'a quik'ij ri itzel tak espíritu, y xa c'a xequiyala' quik'ij ri vachbül ri ye quibanun riq'uin k'anapük, sakpük, abüj, che' y riq'uin ri ch'ich' nbix bronce chin. Jari' ri xequiya' quik'ij ri vinük ri', y xa ye tiox ri man nyetzu'un tüj, nixta man ncac'axaj tüj y nixta man nyebiyin tüj chuka'.
REV 9:21 Man xquitzolij tüj pe c'a quic'u'x ri vinük ri' riq'uin ri Dios, richin xequiyala' ta can ri camsanic, ri itz y ri elek', y quiri' ta c'a chuka' chi ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, xquimestaj ta c'a can, pero xa man quiri' tüj xquibün.
REV 10:1 Y jari' tok yin xintz'et chic c'a jun ángel, ri c'o-vi ruchuk'a' pa ruk'a' y ntajin c'a nka-ka-pe chicaj tok xintz'et. C'o-pe pa jun sutz', y c'o jun arco iris pa rujolon. Xintz'et c'a chuka' que ri ángel ri' cachi'el c'a ntzu'un ri k'ij. Y ri rakün cachi'el ruxak tak k'ak'.
REV 10:2 Y pa ruk'a' ruc'uan c'a jun vuj co'ol, y jakül. C'ateri' xuya' c'a jun rakün pa mar, y ri jun chic xuya' pari' ri ruch'ulef. Ja ri rajquik'a' (ru-derecha) ri xuya' pa mar y ri ruxocon (ru-izquierda) xuya' pari' ri ruch'ulef.
REV 10:3 Ri ángel c'a re', riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'o, cachi'el tok nk'ajan jun león. Y tok ch'ovinük chic ka, yec'o c'a siete cachi'el truenos ri xech'o-pe.
REV 10:4 Y tok ye ch'ovinük chic c'a pe ri siete cachi'el truenos ri', ja yan ri' nintz'ibaj-ka yin ri xquibij. Pero c'o c'a jun aj-chicaj ch'abül ri xinvac'axaj, y xbij c'a pe chuve: Xaxe aviq'uin rat tic'uje-ka ri tzij ri xquibij ri siete cachi'el truenos, y man tatz'ibaj c'a.
REV 10:5 Y ri ángel ri ruyo'on jun rakün pa mar y chuka' pari' ri ruch'ulef, xintz'et c'a que xutzekej ri rajquik'a' chicaj,
REV 10:6 y xbij c'a: Yin ninbün jurar chuvüch ri c'o-vi chi jumul, ri xbanun ri caj y ri yec'o chupan, ri xbanun ri ruch'ulef y ri yec'o chuvüch, ri xbanun ri mar y ri yec'o chupan. Chuvüch c'a rija' ninbün-vi jurar que man nc'o tüj chic más tiempo.
REV 10:7 Roma ja tok nuxubaj ri ru-trompeta ri ruvuku' (séptimo) ángel, jari' tok nk'alajin jabel ri evatül-pe riq'uin ri Dios, ri xuk'alajrisaj cheque ri rusamajela' ri xetzijon ri rutzij, ri achi'a' ri xebin ri achique nyebanatüj.
REV 10:8 Y ri aj-chicaj ch'abül ri xinvac'axaj yan c'a, xch'o c'a pe chuve jun bey chic y xbij c'a pe: Cabiyin y tac'ama-pe la jun vuj co'ol jakül pa ruk'a' la jun ángel la ruyo'on jun rakün pa mar y la jun chic ruyo'on pari' la ruch'ulef, xbij.
REV 10:9 Xinbe na vi apu riq'uin ri ángel, y xinc'utuj ri vuj chin. Y ri ángel xbij c'a chuve: Ja vuj re'. Tac'uxu' c'a. Y nana' c'a que pan achi' cachi'el ruqui'il ri cab. Jac'a chi apan c'üy-c'üy nbün, xbij chuve.
REV 10:10 Y yin xinc'ama' na vi pe ri vit vuj pa ruk'a' ri ángel, y xinc'ux-ka. Y xinna' na vi pa nuchi' que cachi'el ruqui'il ri cab, pero chi nupan c'üy-c'üy na vi xbün.
REV 10:11 Y ri ángel ri' xbij c'a chuve: Nc'atzinej c'a que nak'alajrisaj jun bey chic ri nbij ri Dios chiquij ri tinamit, ri ruch'ulef, ri reyes, y chiquij ri vinük ri man junan tüj quich'abül, xbix chuve.
REV 11:1 Y xbejach c'a pe jun aj chuve, ri cachi'el jun che' richin etabül. Y xbix c'a chuka' chuve: Cabiyin y tavetaj rupan ri racho ri Dios, tavetaj ri altar, y que'avajlaj-pe ri jani' ri nyeyo'on ruk'ij ri Dios chiri'.
REV 11:2 Jac'a ri ruvüch-jay ri richin ri racho ri Dios, man tavetaj, roma xa jachon chic pa quik'a' ri vinük ri man ye israelitas tüj. Cuarentidos ic' nquiyek pa cakün ri lok'olüj tinamit.
REV 11:3 Y yec'o c'a nusamajela' ri nintük. Y yin ninya' c'a e cuchuk'a' cheque ri ye ca'i' ri', richin que nquik'alajrisaj ri rutzij ri Dios. Y ri ca'i' samajela' ri' quiri' c'a nquibün mil doscientos sesenta k'ij, y quicusalon chuka' tziük ri richin bis.
REV 11:4 Y ri ye ca'i' c'a ri', ja ri ca'i' cachi'el che' olivos y ri ye ca'i' cachi'el candeleros ri yec'o-apu chuvüch ri Dios, ri Rajaf ri ruch'ulef.
REV 11:5 Y si c'o c'a jun vinük ri c'o jun itzel ri nrajo' nbün cheque ri ye ca'i' ri', man ntiquer tüj. Roma ri ye ca'i' ri', ntel c'a k'ak' pa quichi' richin nquiq'uis. Y ri jun ri c'o c'a nrajo' nbün cheque, nq'uis-vi c'a riq'uin ri k'ak' ntel pa quichi' ri ye ca'i' ri'.
REV 11:6 Yo'on c'a chuka' cuchuk'a' pa quik'a' ri ye ca'i' ri', richin nquitz'apij ri job chupan ri k'ij tok rije' nquik'alajrisaj ri rutzij ri Dios. Nyetiquer c'a chuka' nquibün quic' chin ri ya'. Nyetiquer c'a chuka' nyequiya' achique na k'oxomül pa quivi' ri aj-ruch'ulef tok nc'atzin.
REV 11:7 Y tok ri ye ca'i' ri' quiq'uison chic ruk'alajrisasic ri rutzij ri Dios, ri itzel chico ri npu'u chupan ri jul k'eku'n rupan, nutz'om c'a quij ri ye ca'i' ri', nyeruch'üc y pa ruq'uisbül nyerucamsaj.
REV 11:8 Y ri quich'acul nyec'uje' c'a can pa nima-bey richin ri nimalüj tinamit Jerusalén. Tinamit ri ape' chuka' xcamsüs-vi chuvüch ri cruz ri Kajaf Jesucristo, y tinamit ri nbix chuka' Sodoma y Egipto chin, roma ri itzel tak quinojibül ri nyebanun ri vinük ri yec'o chiri'. Ye cachi'el ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Sodoma y ri pa ruch'ulef Egipto.
REV 11:9 Y oxi' c'a k'ij riq'uin nic'aj nyec'uje' ri ch'acul chiquivüch ri vinük ri man junan tüj quitinamit, man junan tüj nyetzu'un, man junan tüj quich'abül y man junan tüj quiruch'ulef. Y man nquiya' tüj c'a k'ij que ri ch'acul ri' nyebemuk ta can.
REV 11:10 Y ri vinük c'a ri' nyequicot juis roma ri ye ca'i' xecom yan. Y roma ri quiquicot ri' juis, nyequibanala' c'a sipanic chiquivüch ka rije', roma xquic'usaj pokonül c'a pa quik'a' ri ye ca'i' k'alajrisüy rutzij ri Dios.
REV 11:11 Jac'a tok c'unük chic ri oxi' k'ij riq'uin nic'aj, ri Dios xbün c'a que xc'uje' chic quic'aslen ri ye ca'i' ri'. Romari' rije' xepa'e' c'a e jun bey chic. Y ri vinük ri xetz'eton quichin, juis c'a xbiri' xpu'u cheque.
REV 11:12 Y ri ye ca'i' k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' chic e jun bey quic'aslen, xcac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe cheque riq'uin ruchuk'a' chila' chicaj, y nbij c'a pe cheque: Quixampe chere' chicaj, xbij. Y ri ye ca'i' ri' xebe na vi e chicaj chupan jun sutz'. Y ri vinük ri xe'etzelan quichin, xequitz'et c'a e tok xebe chila' chicaj.
REV 11:13 Y jari' tok xpu'u jun nimalüj cab-rakün chuvüch ri ruch'ulef, y jun jay cheque ri lajuj tak jay richin ri tinamit xetzak c'a pan ulef ronojel tak ape' chupan ri tinamit. Y ri vinük ri xecom roma ri cab-rakün ye siete mil. Jac'a ri ch'aka chic vinük ri yec'o chupan ri tinamit ri' y man jun xquic'ulachij, xpu'u c'a juis xbiri' cheque. Y xquiya' c'a ruk'ij ri Dios ri c'o chila' chicaj.
REV 11:14 Y quiri' c'a, xc'o-e can ri ruca'n k'oxomül pari' ri ruch'ulef. Y ja chic c'a ri' chanin petenük ri rox k'oxomül.
REV 11:15 Y c'ateri' tok ri ruvuku' (séptimo) ángel xuxubaj ri ru-trompeta. Y yec'o ri riq'uin cuchuk'a' xech'o-pe chila' chicaj, y nquibila' c'a: Ri tinamit ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, vocomi ye richin chic ri Kajaf Dios y ye richin chuka' chic ri Cristo ri cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y jari' ri nbün mandar richin chi jumul, xquibij.
REV 11:16 Y chi veinticuatro rajatük achi'a' ri ye tz'uyul-apu chuvüch ri Dios, c'ateri' xexuque-ka chuvüch, y xquikasaj-qui' c'a pan ulef richin nquiya' ruk'ij.
REV 11:17 Y tok nyetajin c'a nquiya' ruk'ij ri Dios, nquibij c'a: Kajaf Dios, matiox nkaya' chave. Rat ri c'o ronojel avuchuk'a' pan ak'a', y ratc'o-vi-pe pa rutz'uquic, ratc'o vocomi, y ncac'uje' chuka' ri nbe-apu. Matiox nkaya' chave roma vocomi xk'alajin ri nimalüj avuchuk'a' ri c'o pan ak'a', y ja rat ri Jun ri nabün mandar.
REV 11:18 Ri tinamit ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef catanük c'a coyoval chavij rat, pero xa ja yan c'a ri' xka-pe ri k'ij richin que rat naya' ri a-castigo pa quivi'. Y jare' chuka' xka-pe ri k'ij richin que rat nabün juzgar pa quivi' ri caminaki'. Pero cheque ri asamajela' ri ye k'alajrisüy ri atzij, cheque ri yeco-vi pan ak'a' y cheque ri nyeyo'on ak'ij, naya' c'a rajil-ruq'uexel cheque, chi cocoj chi nimak'. Y xka-pe c'a chuka' ri k'ij que rat nye'aq'uis ri vinük ri nyebanun chin ri ruch'ulef richin nq'uis, xquibij ri veinticuatro rajatük achi'a'.
REV 11:19 Y c'ateri' tok ri racho ri Dios chila' chicaj, xjakatüj ri ruchi'. Y nk'alajin c'a pe ri cajón ri richin ri ru-trato ri Dios. Y xepu'u c'a coyopa', ch'abül, truenos, jun cab-rakün, y jun camic sakboch.
REV 12:1 Y c'ateri' ri chicaj xk'alajin c'a pe jun ixok. Y ri rubanic c'a ri ixok ri', man jun bey c'a tz'eton, roma cachi'el k'ij ntzu'un ri rutziek y ja ri ic' ri c'unük rupalibül. C'o c'a jun corona rucusan, y ri corona re' ye ruc'uan c'a doce ch'umila'.
REV 12:2 Y ri ixok re' nk'alajin que nralaj yan jun ac'ual. Rutz'amon c'a jiloj romari'. Juis c'a k'oxomül ri nuc'usaj.
REV 12:3 Y c'ateri' ri chicaj xk'alajin c'a pe jun itzel chico cük rij ri nbix dragón chin. Jun nimalüj chico ri man jun bey tz'eton, roma c'o siete rujolon, diez ruc'a' y ruc'uan jujun corona pa jujun cheque ri siete rujolon.
REV 12:4 Y ri itzel dragón re' cük rij, xaxe c'a riq'uin ri rujey xerumes-pe jun molaj cheque ri oxi' molaj cheque ri ch'umila' ri yec'o chicaj, y xerutorij c'a pari' ri ruch'ulef. C'ateri' xbec'uje-apu chuvüch ri ixok ri nc'uje' yan ral. Ruchajin-apu jampe' nc'uje' ri ac'ual, richin quiri' nuc'ux-ka.
REV 12:5 Ri ixok ri' xalüx na vi c'a ri ral, y ala'. Y xuc'u'üx-e ri ala' chuvüch, richin xuc'u'üx chin ri Dios ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat. Y ja ri jun ri c'ateri' nalüx ri nbün mandar pa quivi' ri tinamit ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, riq'uin ronojel ruchuk'a'.
REV 12:6 Y ri ixok ri xc'uje' ral, xanmüj c'a, y xbe c'a pa tz'iran ruch'ulef, roma ja lugar ri' ri canon roma ri Dios richin ncolotüj. Y chiri' nilix-vi mil doscientos sesenta k'ij.
REV 12:7 Y chila' chicaj xbanatüj c'a jun oyoval. Ri nimalüj ángel Miguel ri ruc'uan ri ch'aka chic ángeles, ye rachibilan ri ru-ángeles, xquibün oyoval riq'uin ri itzel dragón cük rij y ri ye itzel tak ru-espíritus rija'.
REV 12:8 Pero ri itzel dragón cük rij y ri itzel tak ru-espíritus man xech'acon tüj, y xe'okotüx-pe chila' chicaj, roma man c'uluman tüj chic que nyec'uje' chiri'.
REV 12:9 Xtorix c'a pe ri itzel dragón cük rij ye rachibilan ri itzel tak ru-espíritus c'a pari' ri ruch'ulef. Xtorix-pe ri dragón ri nbix chuka' itzel vinük y Satanás chin. Ja rija' ri xoc jun cumütz ojer can, y ja rija' ri nyojon ronojel ri utz chiquivüch ri vinük chuvüch ronojel ruch'ulef.
REV 12:10 Y jari' tok yin Juan xinvac'axaj c'a chi ri chicaj c'o c'a jun ri nch'o-pe, y riq'uin ruchuk'a'. Y nbij c'a: Ri colonic, ri ruchuk'a' y ri ru-autoridad ri Dios nyek'alajin chic. Y quiri' chuka' xka-pe yan ri k'ij que conojel nc'atzinej que nquibün ri nbij ri Cristo ri cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Roma ri nsujun quichin ri hermanos chuvüch ri Dios chi pak'ij chi chak'a', xtorix yan e.
REV 12:11 Y ri hermanos xech'acon c'a chirij ri itzel-vinük, roma xecolotüj roma ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, ri xcom y xbiyin ri ruquiq'uel. Y chuka' man xeq'uix tüj xquik'alajrisaj-qui' que quitaken ri Jesucristo. Y man xquixbij tüj qui' nyecamsüs. Roma si nyecamsüs, quecamsüs c'a ri', pero roma ri rubi' ri Ajaf.
REV 12:12 Rix ri jaru' ri rix c'o chila' chicaj, tiquicot c'a ri ivánima. Jac'a rix ri rixc'o chuvüch ri ruch'ulef y ri rix benük pari' tak ya', juya' ivüch. Roma ri itzel-vinük xxule-ka iviq'uin, y royoval roma retaman que man q'uiy tüj chic k'ij ri yo'on chin.
REV 12:13 Ri itzel dragón cük rij xtorix c'a pe, y tok xuna', chuvüch chic ri ruch'ulef c'o-vi. Y jari' tok xutz'om c'a rokotaxic ri ixok ri xc'uje' ral-ala'.
REV 12:14 Y roma c'a ri ixok ri' okotan, ri Dios xuya' juc'ulaj ruxic', cachi'el ri quixic' xic ri juis ye nimak', richin que ntiquer napon c'a pa tz'iran ruch'ulef, ri lugar ri rucha'on chic ri Dios richin nilix ri oxi' juna' riq'uin nic'aj, lugar ri man nilitüj tüj roma ri dragón.
REV 12:15 Y ri dragón ri' xuxa' c'a jun cachi'el rakün-ya' riq'uin ri ruchi' chirij ri ixok, richin que nuchirirej ta e ri ixok.
REV 12:16 Pero ri ruch'ulef xuto' ri ixok richin que man tz'amos chupan ri cachi'el rakün-ya' ri xuxa' ri dragón, roma xubek' chanin ri ya' ri'.
REV 12:17 Y roma c'a ri dragón ri' man xtiquer tüj chirij ri ixok, juis c'a royoval xcatüj. Romari' xbe, y xberutz'ama' quij ri ye ral y ri ye riy ri ixok chi oyoval. Roma ri ye ral y ri ye riy ri ixok nquitakej-vi ri nyerubij ri Dios y chuka' c'o chiquic'u'x ri rubin can ri Jesucristo.
REV 13:1 Y yin Juan ninna' c'a que xinpa'e' pa sanayi' chuchi' ri mar, y xintz'et c'a que chupan ri ya' xbe'el-pe jun itzel chico. Y ri chico re' c'o siete rujolon y diez ruc'a'. Y pa quivi' ri diez ruc'a' ri chico ri', c'o c'a jujun corona. Y pa quivi' jujun jolon ye tz'iban c'a jujun bi'aj. Y riq'uin c'a ri bi'aj re' nuyok' rubi' ri Dios.
REV 13:2 Ri chico ri xintz'et, cachi'el c'a ntzu'un jun tigre. Xa jac'a ri rakün ye cachi'el rakün ri chico ri nbix oso chin. Y pa ruchi', cachi'el pa ruchi' león. Xpu'u c'a ri itzel dragón cük rij xuya' c'a ruchuk'a' y ru-autoridad y xuya' chuka' k'ij chin ri chico ri' que ja ri nbij rija' ri nc'atzinej que nquibün ri vinük.
REV 13:3 Y jun c'a cheque ri siete rujolon ri chico ri' xuc'ulachij c'a jun socotajic ri ruc'amon chic pe rucamic. Pero xa man xcom tüj, xa xc'achoj. Y romari' ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef xquitzeklebej.
REV 13:4 Y ri vinük ri' xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri itzel dragón cük rij, roma jari' ri xyo'on ruchuk'a' pa ruk'a' ri chico. Ri vinük ri', ri ye tzeklebey c'a richin ri chico, tok nquiya' ruk'ij nquibila' c'a: ¿C'o comi c'a jun ri junan ta riq'uin ri chico re'? ¿Y c'o ta comi c'a jun ri nch'acon ta chirij? nquibij.
REV 13:5 Ri chico ri' xuc'ul c'a chuka' ruchuk'a' richin que tunimirsaj-ri' riq'uin ri rutzij, richin que itzel tich'o chirij ri Dios, y richin chuka' que cuarentidos ic' ri ja ri nbij rija' ri nc'atzinej que nquibün ri vinük.
REV 13:6 Y quiri' vi c'a xbün ri chico ri'. Itzel xch'o chirij ri Dios. Xuyok' rubi' ri Dios. Itzel chuka' xch'o chirij ri racho ri Dios y chiquij ri yec'o chila' chicaj.
REV 13:7 Chuka' ri chico ri' yo'on c'a k'ij chin chupan ri tiempo ri' richin que xcatüj y xerutz'om c'a chi oyoval ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios, richin nyeruch'üc. Yo'on c'a chuka' k'ij chin richin que xe ri nbij rija' ri nc'atzinej que nquibün ri vinük. Vinük ri xa man junan tüj nyetzu'un, man junan tüj quitinamit, man junan tüj quich'abül y man junan tüj quiruch'ulef.
REV 13:8 Conojel vi c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, xquiya' ruk'ij ri chico ri'. Pero ri vinük ri xebanun quiri', ja ri man ye colotajnük tüj, nixta man tz'iban tüj ri quibi' chupan ri vuj ri richin c'aslen, ri ruvuj ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, ri xcamsüs roma quiri' ri runucun-pe ri Dios pari' tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef.
REV 13:9 Ri c'o quixiquin richin ncac'axaj, ticac'axaj c'a ri nbix cheque:
REV 13:10 Ri vinük ri nyebanun cheque ri ch'aka chic richin nye'oc preso, quiri' c'a chuka' nquic'ulachij rije'. Y ri nyecamsan chi machet, chi machet c'a chuka' nyecamsüs-vi. Roma c'a ri' ri yec'o-vi pa ruk'a' ri Dios, xaxe c'a quecoch'on y tiquiya' más cánima.
REV 13:11 Y yin Juan xintz'et c'a que c'o chic c'a jun itzel chico ri xbe'el-pe pan ulef. Y ri jun chic chico re' c'o ca'i' ruc'a' cachi'el richin jun alaj oveja achij. Jac'a ri ruch'abül cachi'el ri ruch'abül ri dragón.
REV 13:12 Y ri jun chic chico re', riq'uin c'a ri ruchuk'a' ri nabey chico tok nyerubanala' ri rusamaj. Man ruyon tüj c'a nyerubanala', xa chuvüch c'a ri nabey chico. Nbün c'a cheque ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef que nquiya' ruk'ij ri nabey chico, ri xc'achoj ri rusocotajic ri ruc'amon chic pe rucamic.
REV 13:13 Ri ruca'n chico q'uiy c'a milagros man jun bey ye tz'eton tüj ri nyerubanala'. Nbün c'a que nka-ka-pe k'ak' ri chicaj richin nka-ka pari' ri ruch'ulef. Y chiquivüch c'a ri vinük nbanala' quiri'.
REV 13:14 Y roma ri yo'on k'ij chin ri ruca'n chico que chuvüch apu ri nabey chico nyerubanala' ri man jun bey ye tz'eton, ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef xech'acatüj na vi pa ruk'a'. Y xbün c'a cheque ri vinük que tiquibana' jun ruvachbül ri nabey chico ri xc'achoj q'uin ri rusocotajic ri xban riq'uin jun machet.
REV 13:15 Y ri ruca'n chico xjach c'a ruchuk'a' pa ruk'a' richin tuya' ruc'aslen ri ruvachbül ri nabey chico, richin que ri vachbül ri' tich'o y tutaka' quicamsasic ri man nyeyo'on tüj ruk'ij.
REV 13:16 Xbün c'a chuka' que tiyalox quetal ri vinük pa tak cajquik'a' o pa nic'aj-quivüch. Chi cocoj chi nimak'. Chi vinük beyoma', chi vinük ri manak quichajin. Chi lok'on y chi man lok'on tüj vinük.
REV 13:17 Y man jun c'a cheque ri vinük ri ntiquer ta nbün jun vit rulok'oj o jun vit ruc'ayij, si xa manak retal pa ruk'a' o pa nic'aj-ruvüch. Y ri quetal ri' ja ri rubi' ri nabey chico, si ja ri rubi' tz'iban riq'uin letras o ja ri banun riq'uin números.
REV 13:18 Y ri ru-número ri nabey chico ja ri seiscientos sesenta y seis, y re' jun número richin vinük. Q'uiy c'a etamabül nrajo' richin nyetamüx achique ntel chi tzij. Romari' ri vinük ri c'o etamabül riq'uin, tucusaj c'a richin que nunuc pari' ri ru-número ri nabey chico richin nretamaj achique ri rubi'.
REV 14:1 Y jari' tok xintz'et chic c'a que ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, pa'ül pari' ri juyu' rubini'an Sión, y yec'o c'a ciento cuarenta y cuatro mil vinük riq'uin. Y conojel c'a re', c'o ri rubi' ri Jesucristo y c'o chuka' ri rubi' ri Rutata' ri Jesucristo pa nic'aj-quivüch.
REV 14:2 Y jari' tok xinvac'axaj que c'o jun bix ri nban-pe chicaj, y ri rubanic, cachi'el c'a tok juis nyejinin q'uiy rakün-ya', o cachi'el tok nvulul jun nimalüj trueno, o cachi'el tok navac'axaj que nyek'ojomüx juis q'uiy k'ojon ri nbix arpa cheque.
REV 14:3 Chuvüch c'a apu ri ape' tz'uyul-vi ri Dios y ri ape' yec'o-vi ri rajatük achi'a' y ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch, chiri' nyebixan-vi. Y jun c'ac'a' bix c'a ri nquibixaj. Y man jun c'a chuka' ri ntiquer ta nretaman ri bix ri', xaxe c'a ri ciento cuarenta y cuatro mil ri ye colotajnük chic e chuvüch ri ruch'ulef.
REV 14:4 Y jare' ri man xetzak tüj pa tak mac, ni riq'uin ixok, ni pa ch'aka chic mac. Ye ch'ajch'oj vi, y chi jumul quitzekleben ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja. Jare' ri nabey ri xecol-pe chiquicojol ri vinük, richin que nye'oc cachi'el nabey sipanic chin ri Dios y ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 14:5 Y man jun tz'ucun tzij xilitüj ri elenük ta pe pa quichi', xa ye ch'ajch'oj vi chuvüch ri Dios ri tz'uyul pa lok'olüj ruch'acat.
REV 14:6 Y yin Juan xintz'et jun chic c'a ángel ri benük pa runic'ajal ri caj, y ja rija' ri uc'uayon ri utzilüj tzij richin colonic ri man nq'uis tüj. Y richin c'a que nuya' rutzijol cheque ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, cheque ri vinük ri yec'o ronojel ruch'ulef, ri man junan tüj nyetzu'un, ri man junan tüj quich'abül, y ri man junan tüj quitinamit.
REV 14:7 Y riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' nbij: Titakej rutzij ri Dios, y tiya' chuka' ruk'ij, roma ri k'ij richin que nbün juzgar xa xka-pe yan. Tiya' c'a ruk'ij ri Dios ri banayun ri caj y ri ruch'ulef, ri nimak' tak ya' y ri ape' nye'alüx tak ya'.
REV 14:8 Y jari' tok xel-pe jun ruca'n ángel, y xbij: Xtzak yan ri nimalüj tinamit Babilonia. Xtzak yan. Ja nimalüj tinamit re' ri xbanun cheque conojel ruch'ulef richin que xquiyüc royoval ri Dios pa quivi', roma xbün cheque que xeruk'abarisaj pa ruk'a' ri mac quiq'uin achi'a' y ri ixoki'.
REV 14:9 Y jari' petenük c'a jun rox ángel, y riq'uin c'a chuka' ruchuk'a' xbij: Si yec'o c'a nyeyo'on ruk'ij ri nabey chico y nquiya' chuka' ruk'ij ri ruvachbül, y nka' chiquivüch que nquic'ul quetal pa nic'aj-quivüch o pa quik'a',
REV 14:10 ri nyebanun c'a quiri', nka-ka-vi castigo pa quivi'. Roma ri Dios man nujoyovaj tüj ba' quivüch, xa nuya-pe ronojel ru-castigo pa quivi'. Ri Dios nbün c'a cheque que tiquikumu' ri ru-castigo rija'. Y chiquivüch apu ri lok'olüj tak ru-ángeles ri Dios y chuka' chuvüch ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, nquitij pokonül chupan ri k'ak' y azufre.
REV 14:11 Y ri k'ak' ri nbün cheque que nquic'usaj pokonül, man jun bey nchup tüj, roma ri sib richin chi jumul pa'ül ri chicaj. Y man jun bey c'a ntevur ta ka ba' chiri', nixta chak'a' nixta pak'ij. Y chupan ri lugar ri' nye'apon-vi ri nyeyo'on ruk'ij ri nabey chico y ri ruvachbül, y quic'uan rubi' ri chico ri' pa nic'aj-quivüch o pa quik'a' richin quetal.
REV 14:12 Roma c'a ri', ri ye c'unük-vi pa ruk'a' ri Dios y ncac'axaj y nquibün ri nyerubij rija' y chi jumul quiyo'on cánima riq'uin ri Jesús, xaxe c'a nc'atzin que yo'on cánima ticoyobej-apu.
REV 14:13 Y yin Juan xinvac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chuve chila' chicaj, y nbij: Tatz'ibaj c'a ri ninbij chave: Vocomi jabel utzilüj c'a quiquicot conojel ri xa jun chic quibanun riq'uin ri Ajaf nyecom-e, xbij. Y xinvac'axaj c'a chuka' que ri Lok'olüj Espíritu xbij: Ja'. Roma nye'uxlan chin ri quisamaj, y nquic'ul c'a ri rajil-ruq'uexel ri utzilüj quinojibül ri quibanun.
REV 14:14 Y tok xintz'eta' yan chic, xintz'et c'a jun sutz' sük. Y pari' c'a ri sutz' re' tz'uyul c'a jun ri cachi'el ri Jun ri alaxnük chikacojol. Rija' rucusan c'a jun corona ri banun riq'uin k'anapük, y pa ruk'a' ruc'uan jun kupibül-trigo ri juis rey.
REV 14:15 Y c'ateri' xbe'el-pe chuka' jun chic ángel chiri' pa racho ri Dios, y riq'uin c'a ruchuk'a' nch'o-apu chin ri tz'uyul pari' ri sutz'. Y nbij c'a apu chin: Tacusaj c'a la akupibül y tak'ata' la tico'n, roma xa xka-pe yan ri hora y k'ün chic ri tico'n richin ri ruch'ulef.
REV 14:16 Y ri tz'uyul pari' ri sutz' quiri' vi xbün, xuc'usaj ri rukupibül chuvüch ri ruch'ulef, y xkupij c'a e.
REV 14:17 Y c'ateri' xbe'el chic c'a pe jun ángel pa racho ri Dios ri c'o chila' chicaj, ruc'amon-pe chuka' jun kupibül-trigo ri juis rey.
REV 14:18 Y riq'uin ri altar xbe'el c'a pe chuka' jun ángel ri yo'on ruchuk'a' pa ruk'a' pari' ri k'ak'. Y riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o-apu chin ri ángel ri nc'uayon kupibül, y xbij: Tacusaj c'a la akupibül juis rey, richin nye'akupij-pe ri tzekaj uva. Roma ri uva ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef xek'anür yan.
REV 14:19 Y ri ángel ri uc'uayon ri kupibül juis rey, quiri' vi xbün. Xuc'usaj ri rukupibül chuvüch ri ruch'ulef, y xerukupij-e ri tzekaj uva. C'ateri' xeruya' pa jun nimalüj cachi'el pila richin que riq'uin akün nquiyitz' can ri quiya'al. Y ri yitz'oj re' nuk'alajrisaj c'a chikavüch ri rubanic ri nimalüj castigo ri nuya' ri Dios.
REV 14:20 Ri uva ri xerukupij ri ángel, c'a chuchi' e ri tinamit xbeyitz'-vi. Y ri pila ape' xyitz'itüj-vi ri uva, tok xbe'el-pe ri ruya'al chupan, xa quic' yan chic. Y juis q'uiy, roma ri rakün xapon c'a pan oxi' ciento kilómetros. Y ri rupimil napon c'a ape' nbe-vi ri ch'ich' pa quichi' ri quiej.
REV 15:1 Y c'ateri' yin Juan xintz'et c'a que ri chicaj yec'o c'a siete ángeles ri xek'alajin y man jun bey ye tz'eton ta chuka'. Ri siete c'a ángeles re' jachon c'a jujun k'oxomül pa quik'a' richin que nyebequiya-pe tok napon ri k'ij. Y ri' ja ruq'uisbül tak castigos ri nuya' ri Dios pari' ri ruch'ulef. Roma jari' ri ru-castigo ri Dios ri nuya' pa quivi' ri man xetaken tüj richin.
REV 15:2 Y yin xintz'et c'a chuka' que c'o jun mar ri cachi'el vidrio ntzu'un, y yojon-vi c'a riq'uin k'ak'. Y yec'o c'a ri ye pa'ül chiri' pari'. Conojel re' ja ri man xetzak tüj pa ruk'a' ri nabey chico y ri ruvachbül, y chuka' nixta xcajo' quetal o ri ru-número ri rubi' ri chico pa nic'aj-quivüch o pa quik'a'. Y conojel re' ye pa'ül c'a pari' ri mar ri', y ye quic'ualon arpa ri ye richin ri Dios.
REV 15:3 Y nquibixaj c'a ri rubix ri Moisés ri rusamajel ri Dios y ri rubix ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja. Y ri bix quere' c'a ri nquibij: Ajaf Dios, rat ja ri nimak' tak nojibül ri man jun bey ye tz'eton ri nye'abün, y c'o-vi ronojel avuchuk'a' pan ak'a'. Ketzij y choj ri abey, y ja rat ri Rey quichin conojel ri yec'o-vi pan ak'a'.
REV 15:4 Man jun c'a ri man ta nuxbij-ri' chavüch, y man ta chuka' nuya' ak'ij, rat Ajaf. Y xaxe c'a rat ri lok'olüj. Y romari' ronojel ruch'ulef npu'u chin nya' ak'ij, roma ri xquitz'et que xk'alajin yan ri chojmil ri ncabanun. Quiri' nquibij ri bix ri'.
REV 15:5 Y tok ye nutz'eton chic ka ronojel re', xintz'et que ri chicaj xjakatüj ri jay ape' nuk'alajrisaj-vi-ri' ri Dios.
REV 15:6 Y chiri' xebe'el-vi-pe ri siete ángeles ri jachon jujun k'oxomül pa quik'a'. Y ri quitziek ri ye quicusalon, jac'a ri tziük ri nbix lino chin, jun tziük ri sük-sük y nyiq'uiyot c'a chuka'. Y ri chuvüch-quic'u'x c'unük c'a chuka' jun ximbül ri riq'uin k'anapük banun-vi.
REV 15:7 Y jari' tok jun cheque ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch, xuyala' c'a e jujun lük pa quik'a' chiquijujunal ri siete ángeles, lük ri ye banun riq'uin k'anapük, y chupan ri' ye benük-vi ronojel ri rubanic ri castigo ri nuya' ri Dios ri chi jumul c'o.
REV 15:8 Ri racho c'a ri Dios ri chicaj xnoj c'a pe riq'uin jun cachi'el sib, ri retal ri ruk'ij y ri ruchuk'a' ri Dios. Y man jun c'a ri ntiquer ta ntoc-apu chiri' pa racho. Xaxe c'a tok tzakon chic can ruya'ic ri siete k'oxomül coma ri ángeles, c'ateri' c'a tok utz nye'oc-apu.
REV 16:1 Y c'ateri' xinvac'axaj c'a que c'o jun ri nim ruch'abül nch'o-pe chiri' chupan ri racho ri Dios y xbij c'a cheque ri siete ángeles: Quixbiyin tibevoxij pari' ri ruch'ulef, ronojel ruvüch ri k'oxomül ri nuya' ri Dios ri yec'o-e pa siete k'anapük lük.
REV 16:2 Y jari' tok xbe ri nabey ángel y xberuvoxij can pari' ri ruch'ulef, ri c'o-e chupan ri lük ri ruc'uan. Ri nabey k'oxomül xbün c'a que xe'el-pe itzel ch'a'c chiquij ri vinük ri quic'uan retal ri nabey chico pa nic'aj-quivüch o pa quik'a'. Ja vinük re' ri xeyo'on ruk'ij ri ruvachbül ri nabey chico.
REV 16:3 Quiri' c'a chuka', ri ruca'n ángel ruc'uan ri lük xberuvoxij can ri c'o-e chupan, pari' ri nimalüj mar. Y ri mar xchuvir cachi'el ri ruquiq'uel jun camnük, y romari' ronojel c'a ri c'o quic'aslen ri yec'o chiri', xecom.
REV 16:4 Y ri rox ángel xberuvoxij c'a can ri ruc'uan chupan ri lük pa quivi' ri rakün tak ya' y pa quivi' ri ape' nye'alüx tak ya'. Y ri ya' re' xe'oc c'a quic'.
REV 16:5 Y yin xinvac'axaj c'a que ri ángel ri yo'on ruchuk'a' pa ruk'a' pa quivi' ri ya', xch'o c'a y xbij: Ajaf Dios, rat ri chi jumul c'a ratc'o-pe, rat ri rat choj y rat lok'olüj vi, pa rubeyal c'a ri ncatajin chubanic riq'uin ri a-juicio.
REV 16:6 Roma naya' rutojic cheque ri xecamsan quichin ri lok'olüj tak avalc'ual y ri ye asamajela' ri xek'alajrisan ri atzij. Y utz vi c'a rubanic nabün cheque que tiquikumu' quic', roma jari' ri nka' chiquivüch.
REV 16:7 Y jari' tok yin Juan xinvac'axaj que c'o jun ri nch'o-pe riq'uin ri altar, y nbij c'a: Quiri' vi Ajaf Dios ri c'o ronojel avuchuk'a' aviq'uin, nk'alajin-vi c'a que ri a-juicio ketzij y choj vi.
REV 16:8 C'ateri' tok xpu'u ri rucaj ángel xuvoxij ri c'o-e pa lük pari' ri k'ij. Y ri k'ij xjach-vi ruchuk'a' pa ruk'a' que queruporoj ri vinük riq'uin ri ruk'ak'al.
REV 16:9 Y quiri' vi c'a xc'ulachitüj, ri k'ij itzel vi chi c'atic ri xbün cheque ri vinük, y man riq'uin tüj ri' ri vinük man xbij tüj ba' cánima que xquitzolij ta pe quic'u'x riq'uin ri Dios o xquiya' ta chuka' ruk'ij. Pa ruq'uexel quiri' ta xquibün, xa xquiyok' ri rubi' ri Dios ri takayon-pe ri k'oxomül.
REV 16:10 Ri vo'o' (quinto) ángel xberuvoxij c'a can ri ruc'uan pa lük, pari' ri ruch'acat ri nabey chico y ri ruch'ulef ape' nbün mandar rija', y xka-ka c'a jun nimalüj k'eku'n pari'. Y roma c'a ri k'oxomül ri nyetajin nquic'usaj ri vinük ri aj-ruch'ulef ri' juis c'ayuf, romari' nquicach'ula' cak'.
REV 16:11 Y nixta riq'uin ri' ri vinük man xquitzolij tüj pe quic'u'x riq'uin ri Dios richin xquiya' ta can rubanic ri itzel. Xa pa ruq'uexel quiri' ta xquibün, xa xquiyok' ri Dios ri c'o chila' chicaj, roma ri k'oxomül y ri itzel ch'a'c ri c'o chiquij.
REV 16:12 Ri ruvaki' (sexto) ángel xberuvoxij can pari' ri nimalüj rakün-ya' Eufrates ri ruc'uan-e chupan ri lük ri ruc'uan. Y ri rakün-ya' ri' xchaki'j-ka richin que nyetiquer nyec'o ri reyes ri ye petenük chiri' pan oriente.
REV 16:13 Y c'ateri' yin xintz'et que ri itzel dragón cük rij, ri nabey chico y ri achi ri nbin que nuk'alajrisaj ri rutzij ri Dios y xa man ketzij tüj, jujun c'a ranas ri nye'el-pe pa quichi'. Y ri oxi' ranas re', xa ye oxi' c'a itzel tak espíritu.
REV 16:14 Ri oxi' itzel tak espíritu, riq'uin c'a ri itzel-vinük ye petenük-vi, y nyequibanala' c'a milagros richin nyech'acatüj ri vinük pa quik'a'. Ye elenük c'a pe richin nyequimol conojel reyes richin ri ruch'ulef ye cachibilan ri achi'a' banuy tak oyoval. Nyequimol-apu richin ri k'ij tok nquibün oyoval riq'uin ri Dios ri c'o-vi ronojel ruchuk'a' riq'uin.
REV 16:15 Y ri oxi' itzel tak espíritu ye cachi'el quetzu'un ranas, xequimol c'a conojel ri reyes richin ri ruch'ulef ye cachibilan ri achi'a' banuy tak oyoval. Xequimol c'a pa jun lugar ri nbix Armagedón chin, y ri lugar ri' quiri' c'a nbix chin pa ch'abül rubini'an hebreo. Jari' tok xch'o ri Jesucristo, y xbij: Tivac'axaj na pe'. Yin tok nquika-pe, nquipu'u cachi'el nbün jun elek'on, man ninya' tüj rutzijol. Y ri quichajin quic'aslen y ye ch'ajch'oj, jabel c'a quiquicot, roma manak itzel tak quinojibül ri quibanun ri nyech'anaban tüj chiquivüch ri vinük.
REV 16:17 Y jari' tok ri ruvuku' (séptimo) ángel xuvoxij pa cakik' ri ruc'uan chupan ri lük, y xinvac'axaj c'a que c'o nch'o-pe ri ape' c'o-vi ri lok'olüj ruch'acat ri Dios chiri' pa racho, chila' chicaj. Y riq'uin c'a ruchuk'a' nbij-pe: Jare' tzakon yan,
REV 16:18 Y xe c'a xbij quiri' ri tzij ri', xek'ajan c'a truenos, xepu'u coyopa' y xek'ajan ch'aka chic ch'abül. Y xbün c'a jun nimalüj cab-rakün ri man jun bey banatajnük janipe' ri yec'o-pe vinük chuvüch ri ruch'ulef.
REV 16:19 Y ri ape' c'o-vi ri nimalüj tinamit xjakatüj ri ruch'ulef roma ri cab-rakün. Pan oxi' c'a xbün chin ri tinamit ri'. Y ri ch'aka chic c'a nimak' tak tinamit ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, xebe-vi c'a chuka' pan ulef. Xetzak. Ri Dios ja yan c'a ri' xuc'uxla'aj ri nimalüj tinamit Babilonia, y nc'atzinej-vi c'a que nuya' ruq'uexel cheque ri vinük aj chiri'. Romari' ri Dios xbün cheque que tiquikumu' ri ru-castigo rija'.
REV 16:20 Y roma chuka' ri nimalüj cab-rakün ri xbün, ri ruch'ulef ri yec'o pa tak ya' xebe chuxe' ya'. Y ri juyu' man xetz'etetüj tüj chic.
REV 16:21 Chuka' chupan ri tiempo ri' xka-ka c'a pe sakboch ri chila' chicaj. Y jujun sakboch colope' jujun c'a quintal calal. Y roma c'a ri jun camic sakboch re', ri vinük juis c'a nquetzelaj ri Dios. Ri k'oxomül c'a ri xuya' ri Dios pa quivi' ri vinük ri', juis c'ayuf vi.
REV 17:1 Y jun c'a cheque ri siete ángeles ri ye uc'uayon jujun lük banun riq'uin k'anapük, xch'o-pe chuve y xbij-pe c'a chuve: Catampe viq'uin y ninc'ut c'a chavüch ri achique chi castigo ri nka-ka pari' ri ixok ri ruchujirsan ruc'aslen quiq'uin achi'a' y tz'uyul pa quivi' q'uiy ya'.
REV 17:2 Ja riq'uin ri ixok re' quibanun-vi quimac ri nimak' tak reyes ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Y rumac c'a chuka' ri ixok re' tok ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef ye k'abarnük pa ruk'a' ri mac.
REV 17:3 Y chupan c'a ri jun cachi'el achic' ri xinbün roma ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu, xinna' que ri ángel xinruc'uaj c'a pa jun cachi'el tz'iran ruch'ulef. Y chiri' xintz'et yan chic ri ixok, tz'uyul chirij jun chico cük rij ri c'o siete rujolon y diez ruc'a'. Ri chico cük rij re' ruyon c'a bi'aj rij, richin nretzelaj ri rubi' ri Dios.
REV 17:4 Y ri ixok ri' rucusan c'a tziük cük y morado. Ye rucusan chuka' ch'aka chic cosas ri ye banun riq'uin k'anapük, riq'uin jabel tak abüj y ri abüj chuka' ri nbix perla cheque, richin ruvekon-ri' jabel. Y pa ruk'a', ruc'uan c'a jun copa ri banun riq'uin k'anapük. Y ri copa ri' nojnük-e rupan riq'uin ri itzel tak runojibül ri ye rubanalun chuvüch ri Dios, y riq'uin chuka' ri tz'ilolüj tak nojibül ri ye rubanalun, cachi'el ri mac quiq'uin achi'a'.
REV 17:5 Y ri ixok ri' tz'iban-vi c'a pa nic'aj ruvüch ri rubi'. Y ri rubi' rija' man katz k'alüj tüj achique ntel-vi chi tzij, pero quere' c'a ri nbij: Ri nimalüj tinamit Babilonia, quite' ri xtani' ri man utz tüj quic'aslen y ri quite' chuka' ri vinük ri nyebanun itzel chuvüch ri Dios.
REV 17:6 Tok yin xintz'et c'a ri ixok ri', xsatz c'a nuc'u'x. Roma xa xerucamsaj juis ye q'uiy yec'o-vi pa ruk'a' ri Dios, ri xetaken ri Jesucristo, que cachi'el tok jun k'abarel nutij q'uiy aguardiente hasta que juis mek'en rupan.
REV 17:7 Y ri ángel ri uc'uayon vichin, xbij c'a chuve: Yin nink'alajrisaj c'a chavüch ri achique nye'el-vi chi tzij ri ixok ri tz'uyul chirij ri chico. Y ninbij-vi chuka' chave achique ntel-vi chi tzij ri nimalüj chico siete rujolon y diez ruc'a'. Romari' manak c'atz que nsatz ac'u'x.
REV 17:8 Roma ri chico ri xatz'et, xa jun chico ri xc'uje' ojer can y vocomi manak chic. Pero man riq'uin tüj ri' c'a ri xa manak chic, xa nk'alajin chic c'a pe. Ntel c'a pe chupan ri jul ri ruyon k'eku'n rupan. Roma xa jari' ri ruq'uisbül ri nbün can y nbe pa k'ak'. Y yec'o c'a juis vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, ri xa man nc'uje' tüj quibi' chupan ri vuj ri richin c'aslen. Y re' ja pa rutz'uquic pe ri ruch'ulef tok etaman chic pe roma ri Dios. Ri vinük ri' nsatz c'a quic'u'x roma ri nquitz'et. Roma ri chico ri xc'uje' ojer y xa manak chic tz'eton, xbek'alajin c'a pe jun bey chic.
REV 17:9 Re' q'uiy c'a etamabül nrajo' richin nk'ax chin jun, roma ri siete rujolon ri chico, xa ye siete c'a juyu' ri ape' rubanun-vi ruch'acat ri ixok ri'.
REV 17:10 Chuka' ri siete rujolon ri chico, xa ye siete c'a rey. Ye vo'o' c'a cheque ri siete reyes re' xec'o yan. Ri ruvaki' (sexto) rey nbün mandar vocomi. Jac'a ri ruvuku' (séptimo) rey man jani nk'alajin-pe richin nbün-pe mandar. Pero tok nk'alajin-pe ri rey re', xa man c'a nlayuj tüj ri ru-autoridad.
REV 17:11 C'ateri', ja ri chico ri xc'uje' y vocomi manak chic tz'eton, jari' ri ntoc can rey. Ri ruq'uisbül rey re', junan vi c'a runa'oj quiq'uin ri siete itzel tak reyes ri ye c'unük chic. Chuka' rija' nbün mandar, y c'ateri' nbe pa k'ak'.
REV 17:12 Y jac'a ri lajuj (diez) ruc'a' ri xatz'et que ruc'uan ri chico, xa ye lajuj (diez) c'a reyes ri man jani nquibün ta mandar. Y ri lajuj (diez) reyes re' cachibilan ri chico, njach-vi c'a cuchuk'a' pa quik'a' richin nquibün mandar. Pero ri cuchuk'a' ri njach cheque, xa man c'a nlayuj tüj. Xa ba' oc nbün.
REV 17:13 Ri lajuj (diez) reyes ri c'a man jani nquibün tüj mandar, junan vi c'a quivüch. Y chi lajuj (diez) reyes nquiya' c'a chiquivüch richin nquiya' ri qui-autoridad y ri cuchuk'a' pa ruk'a' ri chico ri'.
REV 17:14 Y ri reyes ri' nquibün c'a chuka' oyoval riq'uin ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja. Rija' c'o pa quivi' conojel reyes y jun nimalüj Ajaf. Y romari' ri nyecatüj chirij, xa nyech'acatüj roma rija' y coma ri yec'o riq'uin. Ri yec'o riq'uin ri Ajaf Jesucristo, ye oyon y ye cha'on roma ri Dios, y quiyo'on-vi cánima chuka'.
REV 17:15 Y ri ángel ri uc'uayon vichin xbij c'a chuka' chuve yin Juan: Ri ya' ri xatz'et-vi que tz'uyul ri ixok ri man utz tüj ruc'aslen, xa ye tinamit, ye juis q'uiy vinük, ri man junan tüj quich'abül y man junan tüj quiruch'ulef chuka'.
REV 17:16 Y ri lajuj (diez) ruc'a' ri xatz'et que ruc'uan ri chico, xa nquetzelaj c'a ri ixok ri xa man utz tüj ruc'aslen. Y nquiya' c'a can ruyon. Xa nquich'anaba-vi can. Y ri ruch'acul ri ixok ri', c'o ch'aka nquic'ux, y c'o ri ch'aka chic xa nquiporoj pa k'ak'.
REV 17:17 Ri Dios xuya' pa cánima ri lajuj (diez) reyes que junan quivüch richin que xecatüj chirij ri ixok ri man utz tüj ri ruc'aslen, y chuka' que junan quivüch richin que xquijüch ri qui-autoridad chin ri chico. Y quiri' nquibün, pero man richin tüj chi jumul, roma tok nyebanatüj ri ye rubin can ri Dios que nyebanatüj, xa nq'uis c'a can.
REV 17:18 Y ri ixok ri xatz'et, jac'a ri jun nimalüj tinamit ri c'o pa quivi' ri ch'aka chic tinamit richin ri ruch'ulef.
REV 18:1 C'ateri' xintz'et c'a chuka' jun chic ángel. Jun ángel ri c'o juis autoridad pa ruk'a', y ntajin nka-ka-pe c'a chicaj. Ri ángel re' chuka', roma ri nyiq'uiyot, xusakrisaj ri ruch'ulef.
REV 18:2 Riq'uin c'a ruchuk'a' nch'o, y nbij: Vocomi xtzak yan, vocomi xtzak yan ri nimalüj tinamit Babilonia. Vocomi xa c'unük chic c'a ri ape' nquimol-qui' itzel tak espíritu. Y chiri' chuka' c'o-vi quisoc itzel y tz'ilolüj tak ch'ipa'.
REV 18:3 Roma xa ja ri Babilonia ri xbanun cheque ri ch'aka chic ruch'ulef richin que xquiyüc ru-castigo ri Dios pa quivi', roma xbün cheque que mek'en quipan pa ruk'a' ri mac quiq'uin achi'a' y ri ixoki'. Ja chuka' ri Babilonia ri xbanun cheque ri reyes quichin ch'aka chic ruch'ulef richin xetzak pa mac, cachi'el ri mac quiq'uin ixoki'. Y ja chuka' ri tinamit Babilonia ri xbanun cheque q'uiy c'ayinela' que xebeyomür can, roma ri aj-Babilonia xquic'uaj jun itzel c'aslen y romari' xquisatzala' juis tumin, xbij ri ángel.
REV 18:4 C'ateri' xinvac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chila' chicaj y nbij: Rix ri rix vichin chic yin, quixel c'a pe pa tinamit Babilonia, man xa quixka-ka chuka' pa mac y nquixilon chuka' rix riq'uin ri k'oxomül ri nka-ka pa quivi' ri vinük aj chiri'.
REV 18:5 Y ri quimac ri vinük ri aj chiri' chupan ri tinamit ri', molon-vi c'a ronojel. Y ronojel ri mac re' jun nimalüj montón chic c'a rubanun. Romari' ri montón re' xa xk'alajin yan e c'a chila' chicaj. Y ri Dios nuya-vi c'a k'oxomül pa quivi' ri vinük, roma ri quimac c'unük c'a ruvi' quibanun.
REV 18:6 Pero rix, xbij c'a ri ch'abül petenük chila' chicaj cheque ri nyebanun ruq'uexel chin ri Babilonia, tibana' c'a ruq'uexel chin, cachi'el xbün rija' cheque ch'aka chic. Cachi'el c'a ri rubanun rija', jari' chuka' ri tibana' chin rija'. Ca'i' mul c'a más c'ayuf tibana' chin, que chuvüch ri xbün rija' cheque ri ch'aka. Rija' xa jun lük chin ri itzel ri xuya', pero rix ca'i' lük tiya' chin richin nibün ruq'uexel chin y tutija' na pokonül.
REV 18:7 Tiya' pa k'oxomül. Roma rija' xunimirsaj-ri', y tok ruyo'on-ri' chupan ri itzel c'aslen, xusatzala' ri rutumin. Y xubila' c'a pa ránima: Ja yin ri cachi'el reina yin tz'uyul chere'. Ni man yin malca'n tüj, nixta man ninc'usaj tüj k'oxon chuka', nbij.
REV 18:8 Y roma c'a ri rutzij ri', pa jun k'ij c'a nyepu'u ronojel ruvüch k'oxomül pari'. Npu'u camic, ok'ej y vayjül. Y nc'at chuka' pa ruk'a' k'ak'. Y quiri' vi c'a ri nc'ulachitüj, roma ri xbin que quiri' ri nbanatüj, ja ri Ajaf Dios ri c'o-vi ruchuk'a' riq'uin.
REV 18:9 Y ri reyes ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef juis c'a ncok'ej ri tinamit Babilonia. Ri reyes ri' jari' ri xech'acatüj pa ruk'a', richin que xetzak pa mac, cachi'el ri mac quiq'uin ixoki', y chuka' richin que xetzak chupan ri itzel tak c'aslen ri ape' xquisatzala-vi qui-tumin. Ncok'ej y nquibisoj c'a ri tinamit Babilonia tok nquitz'et ri sib njote' chicaj, roma ntajin ruc'atic.
REV 18:10 Pero roma c'a ri nquixbij-qui' chuvüch ri k'oxomül ri kajnük pari', c'anüj c'a nyec'uje-vi-e chin y nquibij c'a: Juya' ruvüch ri nimalüj tinamit Babilonia, jun tinamit ri c'o ruchuk'a' richin xc'uje' pa quivi' conojel. Juya' c'a ruvüch roma xa pa jun hora xq'uis pa ruk'a' ri castigo ri xka-pe pari'.
REV 18:11 Y ri c'ayinela' c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, juis c'a chuka' ncok'ej y nquibisoj ri tinamit ri', roma man jun chic c'a nlok'on richin ri c'ayij ye quic'ualon-apu richin nyequic'ayij can chiri'.
REV 18:12 Y ri c'ayij c'a ri ye quic'ualon ri c'ayinela' ri', ja ri k'anapük, sakpük, ri ch'ich' cobre y hierro, ri abüj ri galán ye jabel, ri mármol, y ri abüj nbix chuka' perla chin, ri tziük ri galán ye jabel, cachi'el ri lino, ri seda, y ri tziük morado y cük, ri cosas ri ye banun quiq'uin jabel tak che' y jubul tak che', y ye quic'ualon chuka' cosas ye banun riq'uin bak.
REV 18:13 Quic'ualon chuka' canela, ak'on, pon, mirra y ch'aka chic jubulüj tak ak'on, ri ruya'al-uva, aceite, c'üj y trigo. Ye quic'ualon-apu chuka' richin nyebequic'ayij can, ovejas, quiej y ch'aka chic chico, carruajes, y hasta vinük.
REV 18:14 Vocomi ri vinük ri xec'uje' pa nimalüj tinamit, man nyequitij tüj chic c'a quivüch-che' ri jabel ye qui' y juis xeka' chiquivüch. Xq'uis c'a ronojel ri jabel tak cosas ri yec'o quiq'uin, y xq'uis chuka' ri quibeyomal.
REV 18:15 Y ri c'ayinela' ri nye'apon pa Babilonia richin nyebequic'ayij cosas, juis c'a xebeyomür can. Ri c'ayinela' re' nquixbij c'a qui' chuvüch ri castigo ri kajnük pari' ri tinamit, c'anüj c'a yec'o-vi-e. Juis vi c'a ncok'ej y nquibisoj.
REV 18:16 Y nquibij: Juya' c'a ruvüch ri nimalüj tinamit Babilonia, roma xa cachi'el c'a jun ixok ri ruvekon-ri' riq'uin tziük galán jabel. Ruvekon-ri' riq'uin ri tziük rubini'an lino, y quiq'uin ri tziük ri cük y morado nyetzu'un. Y xerucusaj c'a chuka' k'anapük, perlas y ch'aka chic quivüch abüj ri galán ye jabel.
REV 18:17 Y xa pa jun hora xq'uis ri jaru' chi beyomül ri nchajin. Y ri achi'a' capitanes ri c'o quik'ij pa tak barcos y ri ch'aka chic ri nyesamajin chin ri barcos, ri vinük ri ye petenük chupan ri barcos, y conojel vi c'a ri samajela' ri richin pa ya', man xejel tüj apu c'a chunakaj ri tinamit Babilonia. Xa c'anüj xepa'e-vi chin.
REV 18:18 Roma xquitz'et ri sib ri jotol chicaj. Sib ri nbukun nbe chicaj, roma ntajin ruc'atic ri tinamit. Y riq'uin c'a cuchuk'a' xech'o, y xquibij: ¿C'o ta comi jun tinamit ri junan riq'uin ri nimalüj tinamit re'? xquibij.
REV 18:19 Y ri vinük c'a ri ye richin pa tak barcos y ri samajela' ri richin pa tak ya', xquiyala' c'a ulef pa tak quijolon, nye'ok' y juis c'a nyebison, y riq'uin cuchuk'a' nquibij: Juya' c'a ruvüch ri nimalüj tinamit Babilonia. Riq'uin c'a ri rubeyomal rija' xebeyomür can conojel rajaf tak barcos. Y xa pa jun hora xq'uis ronojel, xquibij.
REV 18:20 Y jari' tok xac'axatüj jun ch'abül y xbij: Rix ri rixc'o chicaj, rix apóstoles, rix k'alajrisüy ri rutzij ri Dios y rix chuka' ri rixc'o-vi pa ruk'a' ri Dios, quixquicot c'a, roma ri Dios xutz'et ri xic'usaj pa ruk'a' ri Babilonia. Romari' xuya' rutojic chin.
REV 18:21 Y jari' tok jun ángel ri juis ruchuk'a', xberuli'ej c'a pe jun nimalüj abüj, ri cachi'el jun ca' ntzu'un. C'ateri' ri ángel ri' riq'uin ronojel ruchuk'a' xuc'ük ri abüj c'a pa mar, y xbij c'a: Quere' c'a nban chin ri nimalüj tinamit Babilonia richin que tiq'uis chiri'. Ri tinamit ri' man ntz'etetüj tüj chic.
REV 18:22 Nixta jun bey chic c'a chuka' nac'axüx ta pa tak rubey riq'uin ri nyek'ajan ri arpas, ri trompetas y ri xul. Man jun chic c'a ri nk'ojoman. Nixta c'a chuka' nyec'uje' chic achique na quivüch samajela' chiri' cachi'el ri rubanun can. Y man nyek'ajan tüj chic pe ri ca' chuka'.
REV 18:23 Man jun chic c'a k'ak' ri ntz'etetüj ta chupan, richin ta nsakrisan. Man nac'axüx tüj chic c'a chuka' que c'o ta jun c'ulubic nbanatüj. Roma chiri' xec'uje-vi ri más nimak' tak c'ayinela'. Y chuka' roma ri achique xquibün ri aj-itz chiri', xech'acatüj c'a conojel ri ruch'ulef.
REV 18:24 Y chupan c'a chuka' ri tinamit Babilonia xbiyin-vi quiquiq'uel ri ye rusamajela' ri Dios ri xek'alajrisan ri rutzij, y ri quiquiq'uel ri ch'aka chic ri yec'o-vi pa ruk'a' ri Dios. Pari' c'a ri tinamit ri' xka-ka-vi ri quicamic conojel ri takenela' richin ri Dios ri ye camsan-e chuvüch ri ruch'ulef.
REV 19:1 Y chirij c'a ronojel re' tok yin Juan xinvac'axaj que juis c'a quich'abül vinük ri nvunu chicaj. Y ri vinük re' riq'uin cuchuk'a' nquibij c'a: Tinimirsaj rubi' ri Kajaf Dios, roma riq'uin rija' petenük-vi ri colonic, richin rija' ri ruchuk'a', y c'o chuka' ri nimalüj ruk'ij.
REV 19:2 Tinimirsaj rubi' ri ka-Dios roma ri nbün juzgar, ketzij y choj, roma xuya' ru-castigo pari' ri ixok ri itzel ruc'aslen, ri xbün cheque ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef richin xetzak pa mac, cachi'el ri mac quichin ixoki' y achi'a'. Y ri ka-Dios, pari' c'a ri ixok itzel ruc'aslen xuya-vi ri rutojic ri quicamic ri rusamajela', nquibij.
REV 19:3 C'ateri' ri vinük ri nvunu quich'abül chicaj, xquibij c'a chuka': Tinimirsaj c'a rubi' ri Dios, roma ri Babilonia rutz'amon ruc'atic, y ri rusib njote' c'a chi jumul.
REV 19:4 Y chi veinticuatro rajatük achi'a' ri yec'o chicaj y ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, jari' tok xexuque-ka pan ulef richin xquiya' ruk'ij ri Dios c'o pa lok'olüj ruch'acat. Y ri rajatük achi'a' y ri ye caji' ri juis q'uiy runak' tak quivüch c'o, xquibij c'a: Quiri' ta c'a. Xtinimirsüs c'a ri rubi' ri Dios, xquibij rije'.
REV 19:5 Y jari' tok c'o c'a jun ri xbech'o-pe ape' c'o-vi ri lok'olüj ruch'acat ri Dios, y quere' c'a ri nbij: Chi'ivonojel rix rusamajela' ri Dios, tiya' c'a ruk'ij ri ka-Dios. Rix ri nitakej rutzij ri Dios, tiya' ruk'ij. Chi cocoj y chi nimak' tibana' quiri'.
REV 19:6 Y yin Juan, xinvac'axaj c'a chuka' que cachi'el quich'abül juis vinük ri nyevunu chila' chicaj. Ri quich'abül nyevunu c'a cachi'el nyevunu rakün tak ya', y chuka' cachi'el nk'ajan trueno. Y nquibij c'a: Tinimirsaj rubi' ri Ajaf ri ka-Dios, ri c'o ronojel ruchuk'a' riq'uin, roma ja rija' ri Jun ri nbün mandar.
REV 19:7 Titze'en c'a kavüch y tinoj ri kánima riq'uin quicot, y tikaya' ruk'ij ri Dios. Roma xka-pe yan c'a ri k'ij richin nbanatüj ri nimalüj c'ulubic richin ri Jesucristo ri Jun cachi'el Alaj Oveja. Y ri xtün ruchojmirsan chic ri' richin ri ruc'ulubic.
REV 19:8 Xya' c'a k'ij chin ri xtün richin que xuvek yan ri' riq'uin tziük ri juis ch'ajch'oj y nyiq'uiyot, tziük ri nbix lino chin, ri juis jabel. Y ri tziük ri', xa ja ri chojmilüj tak quic'aslen ri yec'o-vi pa ruk'a' ri Dios.
REV 19:9 Y ri ángel ri benük viq'uin, xbij c'a chuve: Tatz'ibaj c'a, que jabel quiquicot ri ye oyon richin ri nimak'ij chupan ri ruc'ulubic ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, xbij. Y ri ángel ri' xbij c'a chuka' chuve: Ri tzij ri xinbij chave, ja ri Dios biyon y ketzij vi.
REV 19:10 Y yin jari' xinxuque' chuvüch ri ángel ri' richin ninya' ruk'ij, pero rija' xbij c'a chuve: Man caxuque' chinuvüch. Man taya' nuk'ij yin. Ja ri Dios ri taya' ruk'ij. Roma yin xa jun rusamajel ri Dios cachi'el rat, y cachi'el chuka' ri ch'aka chic ri xquic'ul ri rutzij ri Jesús y nquitzijoj chuka'. Xa roj junan, roma jun k'alajrisüy richin ri nbix chin roma ri Dios y jun tzijoy ri rutzij ri Jesús, xa jun mismo Espíritu ri nyo'on quitzij chi ca'i'. Ri Espíritu ri' richin c'a ri Jesús.
REV 19:11 Y tok xintzu'un yan chic, xintz'et c'a ri caj que jakül. Y xintz'et c'a jun quiej sük rij, tz'uyben roma ri Jun ri rubini'an Ketzij y nbün-vi ri nbij. Ri Jun c'a ri tz'uyben ri quiej sük rij, riq'uin c'a ruchojmil nbün juzgar y nbün oyoval quiq'uin ri nye'etzelan richin.
REV 19:12 Ri runak'-ruvüch ye cachi'el c'a ruxak tak k'ak'. C'o c'a q'uiy coronas rucusan, y tz'iban-e ri rubi' chiri'. Y ri bi'aj re', man jun c'a achique chok nk'ax-vi chin, xaxe c'a chin rija'.
REV 19:13 Ri rutziek c'a ri rucusan, mu'ul pa quic'. Y rija' c'o c'a jun chic rubi', y ri' ja ri Rutzij ri Dios.
REV 19:14 Y ri aj-chicaj banuy tak oyoval ri ye benük riq'uin, quicusan tziük ri nbix lino chin, tziük ri juis jabel. Tziük ri sük-sük y ch'ajch'oj-ch'ajch'oj. Y conojel c'a ri banuy-oyoval re', ye tz'uyul-e chiquij quiej sük tak quij.
REV 19:15 Y pa ruchi' rija' nc'ulun c'a pe jun cachi'el machet ri juis rey. Y riq'uin c'a ri' nukasaj quik'ij ri vinük ri ye c'o pa tak ruch'ulef. Y ja rija' ri nbün mandar riq'uin ronojel ruchuk'a' pa quivi' ri vinük. Y nyeruyitz' riq'uin ri ru-autoridad. Cachi'el c'a tok nyitz'itüj riq'uin akün ri uva chupan ri cachi'el pila, quiri' c'a ri nbün rija' cheque. Nuk'alajrisaj c'a chikavüch ri rubanic ri nimalüj castigo ri nuya' ri Dios ri c'o ronojel ruchuk'a' riq'uin.
REV 19:16 Y ri Jun ri rubini'an Ruch'abül ri Dios, rucusan c'a jun rutziek nim rakün, y chirij ri' tz'iban c'a jun chic rubi'. Quiri' c'a chuka' ri pa nic'aj ka ba' chin ri rutziek, tz'iban jun chic. Y ri ca'i' c'a bi'aj ri' ja ri Rey pa quivi' ri reyes, y Ajaf pa quivi' ri ajaf.
REV 19:17 Y c'ateri' xintz'et jun ángel pa'ül pari' ri k'ij. Ri ángel c'a re' riq'uin ruchuk'a' xbij cheque ri ch'ipa' ri nyebiyaj chicaj: Quixampe. Timolo-pe ivi', roma ri Dios nuya' c'a jun nimalüj va'in chive.
REV 19:18 Ri vüy c'a ri nuya' ri Dios ja ri quich'acul ri reyes, quich'acul capitanes, y quich'acul c'a chuka' ri ch'aka chic achi'a' ri juis cuchuk'a'. Quich'acul c'a chuka' quiej y ri ye tz'uyben. Ja ri quich'acul conojel vinük, chi lok'on y chi man lok'on tüj, chi cocoj y chi nimak', xbij ri ángel.
REV 19:19 Y c'ateri' tok yin Juan xintz'et chic ri nabey chico y xentz'et ri reyes richin ri ruch'ulef chuka', y ye juis c'a chuka' achi'a' banuy-oyoval ri ye cachibilan-e. Y conojel re' quimolon c'a qui' richin nquibün oyoval riq'uin ri Jun ri tz'uyul chirij ri quiej sük rij y quiq'uin chuka' ri ye tzekleben richin.
REV 19:20 Y ri nabey chico xtz'am c'a e, rachibilan ri jun achi ri nbin que k'alajrisüy ri rutzij ri Dios y xa man ketzij tüj. Ri jun c'a achi tz'ucuy-tzij re', xerubanala' c'a milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, chuvüch apu ri chico. Y riq'uin c'a ri', xeruch'üc ri vinük richin que xquic'ul ri quetal pa nic'aj-quivüch o pa tak quik'a'. Y ri vinük re' xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri ruvachbül ri chico. Y romari' ri chico y ri jun ri xech'acon ri vinük, ye c'üs c'a xetorix chupan ri k'ak' yojon riq'uin azufre nbarür.
REV 19:21 Y ja ri ch'aka chic vinük ri ye benük quiq'uin ri ye ca'i' ri', xecamsüs c'a conojel. Xecamsüs c'a riq'uin ri jun cachi'el machet ri nc'ulun-pe pa ruchi' ri tz'uyul chirij ri quiej sük rij. Y ri quich'acul c'a conojel ri xecamsüs, ja ri ch'ipa' ri xec'uxun. Nquinojsaj-vi c'a quipan riq'uin ri ti'ij ri'.
REV 20:1 Y c'ateri' yin xintz'et c'a jun ángel ri ntajin nka-ka-pe chila' chicaj y ruc'amon-pe ri llave richin ri jul ri ruyon k'eku'n rupan. Y ruc'amon c'a chuka' pe jun nimalüj cadena pa ruk'a'.
REV 20:2 Ri ángel re' xberutz'ama' c'a pe ri itzel dragón cük rij, ri nbix chuka' itzel-vinük y Satanás chin. Y jari' ri xoc jun cumütz ojer can. Xxim c'a can roma ri ángel, richin jun mil juna'.
REV 20:3 C'ateri' xberutorij can chupan ri jul ri ruyon k'eku'n rupan, xutz'apij can y xuya' can jun retal chiri' pari' ri tz'apibül ri jul richin que man jun njakon. Quiri' xban can chin, richin que man queruch'üc chic más ri yec'o pa ronojel ruch'ulef. Jun mil c'a juna' ri man nk'alajin tüj chic ri rusamaj rija'. Jac'a tok c'unük chic ri jun mil juna' re', nyejak c'a pe y ntzolij chic chubanic ri rusamaj, pero xa richin ba' chic tiempo.
REV 20:4 Y xintz'et c'a que yec'o ch'acüt quichin autoridades, y chiri' ye tz'uyul-vi ri yo'on chic cuchuk'a' pa quik'a' richin nquibün juzgar. Xentz'et c'a chuka' ri cánima ri ye camnük chic e roma xtzaq'uis quikul. Rije' xecamsüs-e roma xquitzijoj ri rutzij ri Jesús y xquitzijoj ri rutzij ri Dios. Conojel c'a re', jare' ri man xeyo'on tüj ruk'ij ri nabey chico y ri ruvachbül. Nixta chuka' man xcajo' tüj quetal ri richin ri chico pa nic'aj-quivüch o pa tak quik'a'. Y rije' xec'astüj y junan c'a nyebanun juzgar riq'uin ri Cristo, chupan ri jun mil juna'.
REV 20:5 Y jari' ri nabey c'astajbül ri nbanatüj. Jac'a ri ch'aka chic caminaki' man nyec'astüj tüj. Xa jac'a tok c'unük chic c'a ri jun mil juna', c'ateri' tok nyec'astüj-pe.
REV 20:6 Lok'olüj c'a ri quic'aslen y jabel chuka' quiquicot ri janipe' nyec'astüj chupan ri nabey c'astajbül. Roma man ntiquer tüj ri ruca'n camic chiquij. Rije' nye'oc c'a sacerdotes richin ri Dios y ri Cristo. Y junan c'a nyebanun mandar riq'uin ri Cristo chupan ri jun mil juna'.
REV 20:7 Y ja tok c'unük chic ri jun mil juna', ri itzel-vinük ntelesüs c'a pe chupan ri lugar ape' tz'apül-vi can.
REV 20:8 Y npu'u c'a jun bey chic chin nyeruch'üc ri yec'o pa ronojel ruch'ulef. Y ri vinük aj-Gog y aj-Magog re', nyeruch'üc-vi. Nyerumol c'a e richin ri oyoval. Y nyevuch'uban can. Xa ye cachi'el ri sanayi' ri c'o chuchi' ri mar.
REV 20:9 Xejote' na vi e pa tinamit ri juis nrajo' ri Dios y ri ape' yec'o-vi ri yec'o-vi pa ruk'a' rija'. Ri vinük c'a ri ye ruyacon-e ri itzel-vinük, quinojsan c'a e ruvüch ri ruch'ulef y choj xbequisutij quij ri ape' yec'o-vi ri yec'o-vi pa ruk'a' ri Dios y ri tinamit. Pero ri Dios xbün que xbetzak-pe k'ak' pa quivi', y xeruq'uis k'ak'.
REV 20:10 Y ri itzel-vinük ri xch'acon quichin conojel ri vinük ri', xtorix c'a chupan ri k'ak' yojon riq'uin azufre, ri ape' chuka' xetorix-vi ri chico rachibilan ri jun achi ri xbin que k'alajrisüy ri rutzij ri Dios y xa man ketzij tüj. Y chiri' chupan ri k'ak' nquitij c'a pokonül chi pak'ij chi chak'a' y richin c'a chi jumul.
REV 20:11 C'ateri' yin xintz'et c'a jun lok'olüj ch'acüt ri sük ntzu'un, y xintz'et c'a chuka' ri tz'uyul chupan. Y ja ri caj y ri ruch'ulef ri yec'o-apu chuvüch ri tz'uyul chupan ri lok'olüj ch'acüt ri', xe'anmüj y xquisütz c'a e qui' chuvüch. Y man xilitüj tüj chic lugar cheque rije'. Man xetz'etetüj tüj chic.
REV 20:12 Y xentz'et ri caminaki', chi cocoj chi nimak' ye pa'ül-apu chuvüch ri Dios. Xejakalox c'a ch'aka vuj, y xjak c'a chuka' ri jun ri richin c'aslen. Conojel c'a ri caminaki' re' xban c'a juzgar pa quivi', riq'uin ri ronojel ri xquibanala' chuvüch ri ruch'ulef, cachi'el ri ye tz'iban pa tak vuj ri'.
REV 20:13 Conojel c'a ri caminaki' ye pa'ül-apu chuvüch ri Dios, conojel ri ye yacon richin nban juzgar pa quivi'. Yec'o c'a apu ri xquic'ulachij-e quicamic chupan ri mar chin, y yec'o chuka' apu ri xquic'ulachij-e quicamic lojc'an chic. Y cachi'el ri xquibanala-e chiquijujunal ri caminaki' ri', quiri' ri juicio ri xban pa quivi'.
REV 20:14 Y jari' tok man nc'ulachitüj tüj chic camic, nixta nc'uje' chic chuka' ri lugar ri ape' nyeyac-vi ri caminaki' richin nban juzgar pa quivi', roma xa nyeq'uis chi ca'i', ri camic y ri lugar. Nyebeq'uis c'a pa k'ak'. Y ja ri k'ak' ri ruca'n camic, ri nbe ruvüch apu.
REV 20:15 Y chupan c'a chuka' ri k'ak' re' xetorix-vi conojel ri vinük ri man tz'iban tüj quibi' chupan ri vuj ri richin c'aslen.
REV 21:1 Y yin Juan xintz'et c'a ri caj y ri ruch'ulef, xejalatüj. Ye c'ac'a' vi c'a. Ri caj y ri ruch'ulef ri xec'uje' pa nabey, xa ye manak chic. Xejal-e. Manak chic c'a chuka' ri mar.
REV 21:2 Y yin Juan xintz'et c'a ri lok'olüj tinamit, ri c'ac'a' Jerusalén. Xintz'et c'a que ri tinamit re', ntajin nka-ka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios. Y jabel c'a chojmirsan y vekon-pe, cachi'el nbün jun xtün tok nuvek-ri' jabel richin más nka' chuvüch ri ala' ri nc'ule-vi.
REV 21:3 Y jari' tok xinvac'axaj que c'o jun ri riq'uin ruchuk'a' nch'o-pe c'a chila' chicaj y nbij c'a: Tatz'eta' na pe', vocomi ri Dios chiquicojol la vinük c'o-vi. Ja rije' ri ye rutinamit, y ja rija' ri qui-Dios. Junan c'a nyec'uje'.
REV 21:4 Y ri Dios nusu' c'a e ri ruya'al tak runak'-quivüch, roma nbün que nq'uis-e ri k'oxomül y ri jiloj. Nq'uis-e chuka' ri camic y ri ok'ej. Nyeq'uis c'a ronojel. Ri xec'uje' rubanun can, man jun chic quetal, xbij.
REV 21:5 Y c'ateri' ri Jun ri tz'uyul pa lok'olüj ch'acüt xch'o c'a y xbij: Yin c'ac'a' vi ri nyenbün. Ronojel vi c'ac'a', xbij. Y chuka' xbij c'a: Que'atz'ibaj c'a ri tzij ri nyenbij chave, roma ketzij y utz que naya' avánima riq'uin.
REV 21:6 Y xbij c'a chuka' chuve: Ronojel c'a tzakon yan. Ja yin ri xintz'ucutun-pe y ja yin chuka' ri xinq'uison pari'. Ja yin ri cachi'el nabey letra y ri ruq'uisbül. Y ri achique nchaki'j ruchi', yin ninya' c'a ruya' ri elesan-pe pa jun ape' nalüx ya' richin c'aslen, y ri ya' re' span.
REV 21:7 Jare' ri nquichinaj ri nyech'acon. Ja yin c'a ri qui-Dios, y rije' ri ye valc'ual.
REV 21:8 Jac'a ri man yinquitakej tüj y ri nquixbij-qui' nye'apon pa tak pokonül voma yin, nyentük pa k'ak'. Y quiri' c'a chuka' ninbün quiq'uin ri man nyeka' tüj chinuvüch, ri camsanela', ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, ri aj-itza', ri nyeyo'on quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, y ri ye tz'ucuy tak tzij. Nyentük na vi pa k'ak'. Ri yojon riq'uin azufre nbarür. Y jari' ri ruca'n camic.
REV 21:9 Y c'ateri', jun c'a cheque ri vuku' (siete) ángeles ri xeyo'on ri vuku' ruq'uisbül tak k'oxomül pari' ri ruch'ulef, k'oxomül ri ye quic'ualon pa tak lük, xch'o-pe chuve y xbij c'a chuve: Catampe, y ninc'ut chavüch ri xtün ri c'ulan riq'uin ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 21:10 Y chupan c'a ri jun cachi'el achic' ri xinbün, roma ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu, ri ángel ri xch'o-pe chuve xinruc'uaj c'a pari' jun nimalüj juyu', y chiri' c'a rojc'o-vi tok xuc'ut c'a chinuvüch ri lok'olüj tinamit Jerusalén ntajin nka-ka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios.
REV 21:11 Y ri tinamit c'a re', nyiq'uiyot roma ri rusakil ri Dios, cachi'el tok nyiq'uiyot ri jaspe, ri jun abüj juis jabel. Ri tinamit cachi'el vidrio ntzu'un.
REV 21:12 Y chirij c'a e ri tinamit re' c'o c'a jun tz'ak ri rusutin rij, jun nimalüj tz'ak ri nüj jotol chicaj y ruc'uan doce puertas. Y pa ronojel ri puertas re' yec'o c'a jujun ángel. Pa tak puertas ri', ye tz'iban c'a ri quibi' ri doce tinamit ri quichin ri doce ruc'ajol ri Israel.
REV 21:13 Y chi caji' c'a lados chin ri tinamit ye c'o ox-ox puertas: oxi' pan oriente, oxi' pan occidente, oxi' pa norte, y oxi' pa sur.
REV 21:14 Y ri ye c'unük c'a ruxe' ri tz'ak ri', doce c'a abüj ri c'o quibi' ri ye doce ru-apóstoles ri Jesucristo chirij, ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 21:15 Y ri ángel ri nch'o chuve, ruc'uan c'a jun cachi'el aj richin etabül, y ri etabül re' riq'uin c'a k'anapük banun-vi. Y ri ángel re' ruc'uan c'a ri etabül re' richin nretaj ri tinamit Jerusalén, ri doce ru-puertas y ri tz'ak.
REV 21:16 Ri tinamit Jerusalén cuadrado ri rubanic. Junan vi c'a rakün chi caji' lados. Y xpu'u ri ángel xretaj c'a ri tinamit, y ri tinamit ri' ruc'uan c'a ca'i' mil riq'uin ca'i' ciento kilómetros. Quiri' c'a ri ruvüch, ri rakün y ri jotol ri tinamit.
REV 21:17 Y ri ángel xretaj c'a ri jaru' jotol ri tz'ak. Y ri tz'ak ri' jotol c'a sesenta y cuatro metros chicaj. Quiri' c'a ri xretaj ri ángel riq'uin ri jun etabül ri junan quiq'uin ri etabül aj-ruch'ulef.
REV 21:18 Y ri tz'ak c'a ri rusutin rij ri tinamit, riq'uin c'a ri jun abüj ri juis jabel banun-vi. Riq'uin c'a ri jaspe banun-vi. Y ri tinamit ri', k'anapük, ri cachi'el vidrio ri ch'ajch'oj-ch'ajch'oj ntzu'un.
REV 21:19 Y ri doce abüj ri ye c'unük c'a ruxe' ri tz'ak, chiquijujunal jun vi c'a ruvüch abüj y ye vekon-vi. Ri vekbül-abüj ja ri jaspe, ri zafiro, ri ágata, ri esmeralda,
REV 21:20 ri ónice, ri cornalina, ri crisólito, ri berilo, ri topacio, ri crisoprasa, ri jacinto, y ri ruq'uisbül vekbül ja ri amatista.
REV 21:21 Y ri doce puertas ye ri vekbül-abüj ri nyebix perlas quichin. Ri doce puertas ri', doce c'a perlas. Ja ri nima-bey richin ri tinamit, riq'uin c'a k'anapük banun-vi, y cachi'el vidrio ntzu'un.
REV 21:22 Y yin Juan man jun c'a racho ri Dios ri xintz'et, roma ri Ajaf Dios ri c'o-vi ronojel ruchuk'a' riq'uin, chi jun c'a ri tinamit ri c'unük racho. Y quiri' c'a chuka' rubanun ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja, chi jun ri tinamit c'unük racho.
REV 21:23 Ri tinamit ri' man c'a nc'atzin tüj ri rusakil ri k'ij y ri ic' chin, roma ri nsakrisan richin ja ri rusakil ri Dios y ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 21:24 Y ri ye petenük pa ronojel ruch'ulef, ri ye colotajnük chic, ja riq'uin ri rusakil ri tinamit nyetzu'un-vi richin nyebiyin. Y ri reyes richin ri ruch'ulef nyequic'uala' c'a apu pa tinamit chuvüch ri Dios, ri cuchuk'a' y ri quik'ij.
REV 21:25 Chiri', man jun bey c'a nyetz'ape' tüj ri puertas richin ri tinamit, roma man jun bey nk'ekumür-ka tok ncok'a-ka.
REV 21:26 Ri cuchuk'a' y ri quik'ij c'a ri ruch'ulef nye'uc'u'üx-apu chupan ri tinamit, richin nyesuj chin ri Dios.
REV 21:27 Pero ronojel c'a ri xa tz'il, man jun bey c'a ntoc-apu chupan ri tinamit. Nixta chuka' jun vinük ri itzel rubanun chuvüch ri Dios ri ntoc ta apu chiri'. Nixta ri ye tz'ucuy tak tzij chuka'. Ri nye'oc-apu chiri', xaxe c'a ri c'o ri quibi' tz'iban chupan ri vuj richin c'aslen, ri ruvuj ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 22:1 Y c'ateri' ri ángel ri uc'uayon vichin xuc'ut c'a jun ch'ajch'ojilüj rakün-ya' chinuvüch, ri rakün-ya' ri nyo'on c'aslen. Ri rakün-ya' ri', cachi'el vidrio ntzu'un y nalüx-pe ape' c'o-vi ri lok'olüj ruch'acat ri Dios y ri ruch'acat ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja.
REV 22:2 Pa runic'ajal c'a ri nima-bey richin ri tinamit, chiri' nc'o-vi ri rakün-ya' ri nyo'on c'aslen. Y chi ca'i' ruchi' ri rakün-ya' nyeq'uiy c'a ri che' ri nyeyo'on chuka' c'aslen, y doce c'a mul nquiya' quivüch pa jun juna'. Ri che' c'a ri nyeq'uiy chuchi' ri rakün-ya', ic'-ic' nquiya' quivüch. Y ri quixak ri che' ri', nyec'atzin cheque ri ye petenük ronojel ruch'ulef richin nyerok'omaj.
REV 22:3 Y chiri' man jun chic ri nc'atzinej que napon ta chuvüch ri castigo, roma man jun chic mac. Chiri' c'a c'o-vi ri lok'olüj ruch'acat ri Dios y ri Jesucristo ri cachi'el Alaj Oveja. Y conojel c'a ri yec'o chiri', jari' ri nyesamajin richin.
REV 22:4 Y chiri', nquitzeta' c'a qui' chiquivüch riq'uin. Y chuka' nquic'uaj c'a ri rubi' pa nic'aj-quivüch.
REV 22:5 Chiri' chupan ri tinamit ri', man jun bey c'a nk'ekumür ta richin ncok'a-ka. Y conojel c'a ri yec'o chupan ri tinamit ri', man jun c'a nc'atzin-vi ri rusakil jun k'ak' o rusakil ta ri k'ij cheque. Man jun. Roma ja ri Dios ri Ajaf ri nsakrisan quichin. Y conojel re', jare' ri nquibün mandar richin chi jumul.
REV 22:6 Y ri ángel ri uc'uayon c'a vichin xbij chuve: Taya' avánima riq'uin ri tzij re'. Re' tzij richin ri ketzij. Roma jac'a ri Ajaf Dios ri xyo'on tzij pa tak cánima ri ye k'alajrisüy ri rutzij, ja rija' chuka' ri takayon richin ri ru-ángel richin que nuya' rutzijol cheque ri ye rusamajela' pari' ri nyebanatüj yan.
REV 22:7 Y ri Jesucristo xch'o c'a y xbij: Nquinapon yan c'a ka iviq'uin. Jabel c'a quiquicot pa quic'aslen ri achique ri nyetaken richin ri ye tz'iban chupan ri vuj re'.
REV 22:8 Y yin Juan, xinvac'axaj y xintz'et c'a chuka' ronojel re'. Y ja tok ye vac'axan y ye nutz'eton chic ka, jari' tok xinxuque' chuvüch ri ángel ri xc'utun ronojel re' chinuvüch. Xinxuque' c'a chuvüch richin ninya' ruk'ij.
REV 22:9 Pero ri ángel re' xbij chuve: Man taya' c'a nuk'ij yin. Yin xa jun chuka' rusamajel ri Dios, junan aviq'uin rat y quiq'uin ri ch'aka chic k'alajrisüy richin ri nbix cheque roma ri Dios, y chuka' quiq'uin ri nyetaken ri tzij ri ye tz'iban chupan ri vuj re'. Ja ri Dios taya' ruk'ij, xbij.
REV 22:10 Y ri ángel re' xbij c'a chuka' chuve: Ri rutzij ri Dios tz'iban chupan ri jun vuj re', man tavevaj c'a. Tak'alajrisaj. Roma ri k'ij richin que nbanatüj ri nbij, xa nakaj chic c'o-vi.
REV 22:11 Romari' ri man choj tüj ruc'aslen, tubana' na c'a ri nrajo'. Y ri uc'uayon jun tz'ilolüj c'aslen, tubana' na c'a ri nrayij. Jac'a ri choj quic'aslen, man tiquijül rubanic. Y ri ch'ajch'oj quic'aslen, quiri' c'a tiquibana-apu. Tiquiya' c'a cánima chi jumul.
REV 22:12 Y ri Jesucristo xch'o c'a y xbij: Ketzij vi que nka-pe yan ri k'ij que nquinapon. Y c'o c'a rajil ruq'uexel ninc'uaj cheque chiquijujunal. Y achique c'a rubanic ri quibanun, quiri' c'a chuka' ri rajil ruq'uexel nquic'ul.
REV 22:13 Y ja yin ri nabey y ja yin chuka' ri ruq'uisbül. Ja yin ri xintz'ucuban-pe ronojel y ja yin chuka' ri nquiq'uison na pa quivi'. Yin cachi'el vi c'a ri nabey y ruq'uisbül letras.
REV 22:14 Jabel c'a quiquicot ri nch'ajch'ojrisüs quic'aslen, roma ri ye quiri', c'o c'a quik'a' chin ri ruvüch ri che' ri nyo'on c'aslen, y nyetiquer chuka' nye'oc pa tak puertas richin que nye'oc chupan ri c'ac'a' tinamit.
REV 22:15 Jac'a ri itzel quic'aslen, man nyetiquer tüj nye'oc-apu chupan ri tinamit. Y quiri' chuka' nban cheque ri aj-itza', ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, ri camsanela', ri nyeyo'on quik'ij dios (tiox) ri xa man ye Dios tüj, y ri nka' chiquivüch nquitz'uc tzij. Man nye'oc tüj vi pa c'ac'a' tinamit.
REV 22:16 Y yin ri Jesús nutakon c'a e ri nu-ángel richin que nuk'alajrisaj can ronojel re' chiquivüch ri molaj ri ye takeyon vichin ronojel lugar. Y ja yin ri ruxquin-rumam can ri rey David. Y ja chuka' yin ri Jun ri cachi'el nima-ch'umil ri niyuq'uin cumaj yan.
REV 22:17 Y ri Lok'olüj Espíritu y ri xtün c'ulan riq'uin ri Jesucristo, nquibij c'a: Quixampe. Y ri nye'ac'axan, tiquibij chuka': Quixampe. Y ri nchaki'j ruchi' y nrajo' c'a npu'u, tipu'u c'a y tukumu' ri Ya' ri richin c'aslen. Y ri Ya' re' span.
REV 22:18 Y ninbij c'a cheque conojel ri nye'ac'axan ri nuk'alajrisaj ri Dios chupan ri jun vuj re', que si c'o c'a jun ri nuya-e ruvi', quiri' chuka' nban chin ri castigo ri nuya' ri Dios pari' ri nbanun quiri', ri castigos ri ye tz'iban chupan ri jun vuj re'.
REV 22:19 Y si c'o chic c'a jun ri xa nrelesaj ruchuk'a' y nujül rubanic ri nuk'alajrisaj ri Dios chupan ri jun vuj re', ri Dios nbün que man nuc'ul tüj ri utzilüj rusipanic ri nc'ul coma ri vinük ri tz'iban quibi' chupan ri vuj richin c'aslen, y man nuya' tüj k'ij chuka' chin richin ntoc-apu chupan ri lok'olüj tinamit. Man nrichinaj tüj c'a ri utz ri nbij chupan ri vuj re'.
REV 22:20 Y ri nk'alajrisan c'a ronojel re', nbij c'a chuka': Ja', ketzij vi que nquinapon yan, nbij. Y yin Juan ninbij: Quiri' ta c'a. Catampe yan c'a, Ajaf Jesús.
REV 22:21 Y ri Ajaf Jesucristo nuya' ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' pan ivi' chi'ivonojel ri nyixtaken richin. Quiri' c'a.
