MAT 1:1 Jesús ñacami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Abraham ñamasir'i, to yicõari, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami. Tire mʉa masisere bojagʉ ñari, ĩ ñicʉa vãmere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Ado bajiro vãme cʉtimasiñujarã ĩna:
MAT 1:2 Abraham ñamasir'i macʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac macʉ ñamasiñuju Jacob. Jacob macʉ ñamasiñuju Judá. To yicõari, gãjerã ĩ bederã quẽne ñamasiñujarã.
MAT 1:3 Judá rĩa Fares, to yicõari, Zara ñamasiñujarã. Ĩna jaco ñamasiñuju Tamar. Fares macʉ ñamasiñuju Esrom. Esrom macʉ ñamasiñuju Aram.
MAT 1:4 Aram macʉ ñamasiñuju Aminadab. Aminadab macʉ ñamasiñuju Naasón. Naasón macʉ ñamasiñuju Salmón.
MAT 1:5 Salmón macʉ ñamasiñuju Booz. Ĩ jaco ñamasiñuju Rahab. Booz macʉ ñamasiñuju Obed. Ĩ jaco ñamasiñuju Rut. Obed macʉ ñamasiñuju Isa'i.
MAT 1:6 Isa'i macʉ ñamasiñuju Ʉjʉ David vãme cʉtigʉ. David macʉ ñamasiñuju Salomón. Ĩ jaco ñamasiñuju Ur'ias ñamasir'i manajo.
MAT 1:7 Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. Roboam macʉ ñamasiñuju Ab'ias. Ab'ias macʉ ñamasiñuju Asa.
MAT 1:8 Asa macʉ ñamasiñuju Josafat. Josafat macʉ ñamasiñuju Joram. Joram macʉ ñamasiñuju Uz'ias.
MAT 1:9 Uz'ias macʉ ñamasiñuju Jotam. Jotam macʉ ñamasiñuju Acaz. Acaz macʉ ñamasiñuju Ezequ'ias.
MAT 1:10 Ezequ'ias macʉ ñamasiñuju Manasés. Manasés macʉ ñamasiñuju Amón. Amón macʉ ñamasiñuju Jos'ias.
MAT 1:11 Jos'ias macʉ ñamasiñuju Jecon'ias. To yicõari, ĩ bederã quẽne ñamasiñujarã. To bajiro ĩna bajiñarijʉ, Israel sitanare ñejecõari, Babiloniana ĩnare juamasiñujarã, ĩnare rotiajerʉarã.
MAT 1:12 Quẽna Jecon'ias macʉ ñamasiñuju Salatiel. Salatiel macʉ ñamasiñuju Zorobabel.
MAT 1:13 Zorobabel macʉ ñamasiñuju Abiud. Abiud macʉ ñamasiñuju Eliaquim. Eliaquim macʉ ñamasiñuju Azor.
MAT 1:14 Azor macʉ ñamasiñuju Sadoc. Sadoc macʉ ñamasiñuju Aquim. Aquim macʉ ñamasiñuju Eliud.
MAT 1:15 Eliud macʉ ñamasiñuju Eleazar. Eleazar macʉ ñamasiñuju Matán. Matán macʉ ñamasiñuju Jacob.
MAT 1:16 Jacob macʉ ñañuju José. Ĩ ñañuju Mar'ia manajʉ. So ñañuju “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús jaco.
MAT 1:17 Abraham rĩa jãnerabatia, David ĩ ñamasiariajʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñasʉomasiñujarã. Abraham macʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac macʉ ñamasiñuju Jacob. To bajiro mani cõĩaruji vajama, David ĩ ñamasiriajaʉne jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna David macʉ ñamasiñuju Salomón. Salomón macʉ ñamasiñuju Roboam. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Babilonia macajʉ Israel sitanare ĩna jua vamasiriajaʉne quẽna jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. Jecon'ias macʉ ñañuju Salatiel. Salatiel macʉ ñañuju Zorobabel. To bajiro mani cõĩaruji vajama, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ĩ ruyuarirodo jʉaãmo cõro, gʉbo babari rãca jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã quẽna.
MAT 1:18 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ ruyuare ado bajiro bajiyuju: Ĩ jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo ñañuju so. So manajʉ ñarocʉ ñañuju José. Ĩ rãca so ñaroto rĩjoro, Esp'iritu Santo sore ejacõari, sore macʉ yiyuju ĩ. Sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñañuju so.
MAT 1:19 José, so manajʉ ñarocʉ quẽnagʉ̃ ñañuju. To bajiro bajigʉ ñari, masa ĩaro rĩjorojʉa bojoneoro so tãmʉorotire bojabesuju. To bajiri, masa ĩna ajibeto, “Mʉre bojabeaja yʉ”, sore yirʉaboayuju.
MAT 1:20 To bajiro tʉoĩa ĩ cãniatone, ĩ cãjiriarojʉ Diore moabosagʉ ángel, ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Ajiya José, David ñamasir'i jãnami. Mar'iare manajo cʉtirʉa güibesa. Esp'iritu Santo sore ĩ macʉ yijare, macʉ sãñagõ ñaamo so.
MAT 1:21 Macʉ cʉorʉocomo so. Ĩre, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ. Masa rojose ĩna yise ñajare, Dios ĩ masiriose vaja, vaja yirẽtobosarocʉ ñarʉcʉmi ĩ. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Jesús ĩre vãme yirʉcʉja mʉ —Josére ĩre yiyuju ángel.
MAT 1:22 “Ado bajiro bajirʉaroja” Diore gotirẽtobosamasir'i ĩ yimasire ñajare, to bajiro yiyuju ángel. Ado bajiro yimasiñuju:
MAT 1:23 “Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñabeco, macʉ sãñagõ ñarʉocomo so. To bajiri macʉ cʉorʉocomo so. ‘Emanuel’ ĩre yirʉarãma masa”, yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ. (“Mani rãca ñaami Dios” yire ũni ñaja “Emanuel” yirema.)
MAT 1:24 “Esp'iritu Santo sʉorine macʉ sãñaamo” ángel ĩ yire ñajare, Mar'iare ĩ ya vijʉ ãmicoasuju José. Macʉ sãñagõ so ñajare, so rãca ñabetirũgũñuju. So cʉoro bero, Jesús ĩre vãme yiyuju.
MAT 2:1 Judea sita ñarimaca, Belén vãme cʉti macajʉ ruyuayuju ĩ. Ĩ ruyuarirodore ti sita ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ñañuju. Jesús ĩ ruyuaro bero, Jerusalén macajʉ ejayujarã, muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã, ñocoa ĩna bajisere buerimasa.
MAT 2:2 Ti maca ejacõari, sẽniĩañujarã ĩna: —¿Nore ñati jud'io masa ʉjʉ ñarocʉ ruyuar'ima? Muiju ĩ jiadojʉa ñocore ĩabʉjacõari, “Tojʉ ruyuagʉmi” yirã ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉoroana vadiaja yʉa —yiyujarã ĩna.
MAT 2:3 To bajiro ĩna sẽniĩacudisere ajicõari, toagʉ ʉjʉ, Herodes bʉto tʉoĩagüiyuju, “Ĩjʉa, ʉjʉ yʉ ñasere yʉre ẽmarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari. Ĩre bajiro rĩne tʉoĩañujarã ti macana Jerusalén macana quẽne.
MAT 2:4 To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉma, ¿nojʉ, “Ruyuarʉcʉmi” yiyujari Dios ocare masa ĩna ucamasire? —ĩnare yiyuju ĩ.
MAT 2:5 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre yicʉdiyujarã ĩna: —“Judea sita Belén vãme cʉti macajʉ ruyuarʉcʉmi” yiucamasiñumi sĩgʉ̃ Diore gotirẽtobosarimasʉ. Ado bajiro yaja ĩ ucamasire:
MAT 2:6 “Judea sita ñarimaca Belén vãme cʉti maca, jairimaca me ñaboarine, ñamasuri maca ñarʉaroja ti maca. Ti macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ĩ ñarʉcʉmi yʉ yarã Israel sitana ʉjʉ. Ĩnare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi ĩ, yiyuju Dios”, yiucare ñaja —ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa.
MAT 2:7 To ĩna yisere ajicõari, quẽna ñocoa ĩna bajisere buerimasare masa ĩna ajibeto ĩnare jiyuju Herodes. To yicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —¿Divato masu ñoco ruyuasʉori? —ĩnare yisẽniĩañuju.
MAT 2:8 To yigajano, Belénjʉ ĩnare varotiyuju ĩ: —Vasa. Sũcare, quẽnaro ĩre macama. Ĩre ĩabʉjacõari, yʉre gotirã vaba. Yʉ quẽne ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ varʉ yaja —yiyuju, ĩnare yitogʉ.
MAT 2:9 To bajiro ĩ yirotisere ajicõari, ĩ yirore bajirone vasujarã ĩna. To ĩna vatone, muiju jiadojʉa ñoco, ĩna ĩar'i, ĩnare rĩjoro cʉti vasuju. To bajiva, tujarʉ̃gʉ̃ñuju, sũca ĩ ñaro veca.
MAT 2:10 Ñoco ĩ tujarʉ̃gʉ̃sere ĩacõari, bʉto variquẽna vasujarã ĩna, ñocoa ĩna bajisere buerimasa.
MAT 2:11 Ñoco ĩ ñaro ẽñeroca ñarivi sãjacõari, ĩna ĩajama, to ñañuju sũca, ĩ jaco rãca. Ĩre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayujarã ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉoquẽnariorã. To bajiro yigajano, ĩna juavarere jãnacõari, oro, quẽnase sʉtise to yicõari, mirra vãme cʉtisere quẽne ĩre ĩsiñujarã ĩna.
MAT 2:12 To ĩna yiro bero, ĩna cãjiriarojʉ, “Herodes tʉ tudiabesa. ‘To ñagʉ̃mi sũca’ yimasibeticõato ĩ”, ĩnare yiyuju Dios. To bajiri tire masicõari, Jerusalénjʉ vamenane gaje maajʉ tudicoasujarã ĩna yuja, ĩna ya macajʉ.
MAT 2:13 Ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩna tudiato bero, José ĩ cãjiriarojʉ ĩre ruyuayuju ángel quẽna. Ruyuacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Yujiya. Sũcare, ĩ jacore quẽne Egiptojʉ ĩnare ũmato rudiasa mʉ. Tone ñacõama maji. Mʉre yʉ gotirojʉ tudiaba. Herodes, Jesúre sĩarʉ ĩre macarʉcʉmi —Josére ĩre yiyuju ángel.
MAT 2:14 To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne ñamine Egiptojʉ ĩnare ũmato rudicoasuju.
MAT 2:15 Tojʉ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju Ʉjʉ Herodes. “Egipto sitajʉ yʉ macʉ ĩ ñaro ĩre jicõarʉcʉja yʉ”, ĩre gotirẽtobosarimasʉ sʉorine Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiyuju.
MAT 2:16 Bajirocabecʉjʉ, ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩre gotimenane, gaje maajʉ ĩna tudiarere ajicõari, bʉto jũnisiniñuju Herodes. To bajiri jũnisinigʉ̃ ñari, Belén ñarãre, ti maca tʉanare rĩamasa jʉa cʉ̃ma tʉsanare ʉ̃mʉare, to yicõari, ĩna bero ruyuariarãre quẽne sĩarotijeocõañuju. Ñocoa ĩna bajisere buerimasa, “Jʉa cʉ̃ma tʉsajʉ” ĩna yirere ajigʉ ñari, ĩnare sĩarotiyuju Herodes.
MAT 2:17 Raquel ñamasirio so rĩare maigõ, so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã, ĩna otirotire tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias vãme cʉtigʉ:
MAT 2:18 “Ramá vãme cʉti macago so rĩare so tʉoĩa otise ruyurʉaroja. Oticõa ñarʉocomo so, Raquel vãme cʉtigo, so rĩare otigo. Gãjerã, ‘Otibesa’ sore ĩna yiboajaquẽne, ajibetirʉocomo, so rĩa ñamasiboariarãre godocʉtigo ñari”, yiucamasiñumi Jerem'ias.
MAT 2:19 Egiptojʉ José ĩ ñaro rijacoasuju Herodes. Ĩ rijato bero, José ĩ cãjiriarojʉre sĩgʉ̃ ángel ĩre ruyuaĩoñuju quẽna. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:
MAT 2:20 —¡Yujiya! Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato tudiasa. Ĩre sĩarʉaboacana rijajedicoajama ĩna —Josére ĩre yiyuju ángel.
MAT 2:21 To ĩ yijare, yujicõari, Jesúre, ĩ jacore quẽne Israel sitajʉ ĩnare ũmato vasuju José.
MAT 2:22 Maa vacʉjʉ, ajiyuju José: “Herodes ñaboar'i macʉ, Arquelao vãme cʉtigʉ, ĩ jacʉre vasoagʉ Judea sitajʉ ñañuju”, yire quetire ajiyuju. Ti quetire ajicõari, güigʉ ñari, tojʉ varʉabesuju. To bajiro bajigʉne, quẽna tojʉ cãjiriañuju ĩ. Cãjiriacõari, “Tojʉ yʉ vajama, quẽnabetoja. Galilea sitajʉa varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju.
MAT 2:23 Galilea sitajʉ ejacõari, Nazaret vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Diore gotirẽtobosarimasa, “Nazaret macagʉ ñarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ”, Jesúre ĩna yiucamasire ñajare, to bajirone bajiyuju.
MAT 3:1 Tirodori bero, Juan Bautista vãme cʉtigʉ, Judea sitajʉ yucʉ́ manojʉ ejayuju.
MAT 3:2 Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejarãre gotimasiorũgũñuju ĩ: —Yoaro mene ejarʉcʉmi “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa —ĩnare yirũgũñuju ĩ.
MAT 3:3 Ĩne ñañuju, “Ado bajiro yirʉcʉmi” Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ĩ yiucamasir'i. Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa'ias: “Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi sĩgʉ̃”, yiucamasiñuju Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.
MAT 3:4 Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju.
MAT 3:5 Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtiya tʉana quẽne ejayujarã, ĩre ajirã.
MAT 3:6 To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautiza ñañuju Juan.
MAT 3:7 To bajiro ĩ yiñarone, fariseo masa, to yicõari saduceo masa quẽne Juan oco rãca ĩ bautizasere bojarã ejayujarã. Ĩna ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan: —Oco rãca mʉare yʉ bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa?
MAT 3:8 Rojosere yitʉjacõari, “Quẽnarã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩamasirotire yirã, quẽnasejʉare yirũgũrona ñaja mʉa.
MAT 3:9 Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan.
MAT 3:10 —Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.
MAT 3:11 Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan: —Yʉ berore yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yiyuju Juan.
MAT 3:12 Gaje vãme ado bajiro masare gotiyuju Juan: —Yʉ bero ejagʉjʉama, trigo ajere besegʉre bajiro yirʉcʉmi, masare. To bajiri ti gasere yireacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi, jeame yatibetimejʉ masare cõagʉ̃, to yicõari, quẽnase cõrone juagʉre bajiro yirʉcʉmi, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre juavacʉ —ĩnare yiyuju Juan.
MAT 3:13 Cojorʉ̃mʉ Galilea sitajʉ ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju.
MAT 3:14 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, oco rãca ĩre bautizarʉabesuju Juan: —Bajibeaja. No yigʉ mʉre bautizamasibecʉja yʉ. Mʉjʉa, yʉ rẽtoro masigʉ̃ ñari, oco rãca yʉre bautizarocʉ ñaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju Juan.
MAT 3:15 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Jesús: —Yʉre oco rãca mʉ bautizasere bojaami Dios. Ñajediro Dios ĩ rotirore bajiro cʉdiroti ñaja manire —Juanre ĩre yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yijare, —Baʉ. To bajirone bojaroja —ĩre yicʉdicõari, Jesúre oco rãca ĩre bautizayuju Juan.
MAT 3:16 Jesús ĩ majarʉ̃gʉ̃rirĩmarone ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti. Ti jãnarone, õ vecajʉ Jesús ĩ ĩamʉorone, bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoyuju Esp'iritu Santo.
MAT 3:17 Jesús joere ĩ rocaejarone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ: —Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃ masu ñaja mʉ. Mʉ rãca bʉto variquẽnaja yʉ —ĩre yi ocaruyuyuju.
MAT 4:1 Jesús, oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero, yucʉ́ manojʉ ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo, “Satanás ĩ bojarore bajiro rojose Jesúre ĩre yirotiĩato” yigʉ.
MAT 4:2 To bajiri tojʉ, yucʉ́ manojʉ jʉarã masa cõro ñarirʉ̃mʉri, ñamiri quẽne tocãrãca ñamirine babecʉne ñacõarũgũñuju Jesús. To bajigʉ ñari, bʉto ñiorijayuju ĩ yuja.
MAT 4:3 To ĩ bajiro ĩacõari, ado bajiro rojose ĩre yirotiĩaboayuju vãtia ʉjʉ, Satanás: —Dios macʉne mʉ ñajama, adiari gʉ̃tarine pan godoveoya mʉ —ĩre yirotiboayuju, Jesúre.
MAT 4:4 To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne, —Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare mani cʉdisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, Dios rijarere ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. ‘Caticõa ñato’ yigʉ yimasigʉ̃ ñaami ĩ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús.
MAT 4:5 To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ, Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju.
MAT 4:6 To ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás: —Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeocõari, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiri Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne jatiquedi rujiaĩasaque mʉ —Jesúre yirotiboayuju Satanás.
MAT 4:7 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yigʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩacõari, ‘To bajiro masu yirʉ yiyujari’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre.
MAT 4:8 To bajiro ĩ yiro bero, gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉ joejʉ Jesúre ũmato vasuju Satanás quẽna. Tojʉ ũmato ejacõari, adi macarʉcʉro ñarimacari jediro ĩre ĩojeocõañuju.
MAT 4:9 Ĩre ĩogajanocõari, ado bajiro ĩre yiyuju Satanás: —Yʉ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yʉre mʉ yirʉ̃cʉbʉojama, adi sita ñajedirore mʉre ĩsirʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju Satanás.
MAT 4:10 To bajiro ĩ yise ñajare, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Vasa mʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiroti ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yiyuju Jesús.
MAT 4:11 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, vacoasuju Satanás yuja. Ĩ vato bero, Jesúre ejarẽmorã ejayujarã ángel mesa.
MAT 4:12 “Tubiberiavijʉ tubibe ecocoajami Juan” yise quetire ajicõari, Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús.
MAT 4:13 To va, ĩ ya maca Nazaret vãme cʉti macajʉ eja, no cõro mene ñaboa, Capernaum vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti maca ñañuju ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ, Zabulón sita, to yicõari, Neftal'i sita tʉ ñarimaca.
MAT 4:14 Ti macajʉ Jesús ĩ ñajama, Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i, ado bajiro ĩ yiucamasire ñari, bajiyuju:
MAT 4:15 “Jordán vãme cʉtirisa jodejʉ Galilea vãme cʉtira ñaja. Tira tʉre ñaja Zabulón sita, to yicõari Neftal'i sita. Ti sitajʉre jud'io masa me ñaama, Diore masimena. Ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios, ĩ bojarore bajiro ‘Quẽnaro yirã ñato’ yigʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone, ti sitajʉ ejayuju Jesús.
MAT 4:17 Ti sitajʉ ejacõari, Dios ocare, ado bajise masare gotimasiocudisʉoyuju Jesús: —Diore rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti mojoroaca rʉyaja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudisʉoyuju ĩ.
MAT 4:18 Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna.
MAT 4:19 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Yʉ rãca vayá. Yucʉrema mʉa vai vejese ũnirene masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire gotimasiobosarimasa ñarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 4:20 To ĩ yirirĩmarone, ĩna bajiyucʉrire cũ, ĩre sʉyacoasujarã.
MAT 4:21 To yi varũtu vacʉne, gãjerã jʉarã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús. Ĩna ñañujarã Santiago, ĩ bedi Juan rãca. Ĩna jacʉ Zebedeo rãca cũmuajʉ ĩna bajiyucʉrire siaquẽno sãñañujarã.
MAT 4:22 To ĩ yisere ajicõarãjʉma, ĩna jacʉre, to yicõari ĩna cũmuare quẽne vaveocoasujarã, Jesúre sʉyana.
MAT 4:23 Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre ĩnare catioyuju.
MAT 4:24 To bajiri Jesús rijarãre ĩ catiosere masa ĩna gotibatojare, Siria sitana quẽne tire ajicõari, rijaye cʉtirãre juaejayujarã, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã. Rijaquedirãre, to yicõari, micarãre quẽne juaejayujarã, Jesúre catiorotirã. Ĩna ñaro cõrone ĩnare catioyuju.
MAT 4:25 Jesús ĩ vacudiro cõrone, jãjarã masa ĩre sʉyajojicõañujarã. Galilea sitana, Decápolis macana, Jerusalén macana, Judea sitana, to yicõari, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉana quẽne ĩre sʉyarũgũñujarã ĩna.
MAT 5:1 Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari, burojʉ majaejayuju. To ĩ bajirone, ĩ buerã ĩ tʉ rẽjañujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasiosʉoyuju Jesús: —“Masimena ñari, mʉ ejarẽmose bʉto bojaja yʉa”, Diore ĩre yisẽnirũgũrãma, ĩ yarã ñarãma. To bajiri, rojose tãmʉoboarine, Dios tʉjʉ variquẽnarona ñarãma.
MAT 5:4 Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare.
MAT 5:5 “Masimena ñaja yʉa” yirã, Dios ĩ ejarẽmosere sẽnirũgũrã ñari, Dios ĩ goticatore bajirone variquẽnarʉarãma, adi macarʉcʉroana ʉjarã ĩna ñarotire Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ñajare.
MAT 5:6 Gajeye rẽtoro Dios ĩ bojasere yirʉa tʉoĩarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, “Yʉ bojasere yivariquẽnato” yigʉ, Dios, ĩnare ĩ ejarẽmose ti ñajare.
MAT 5:7 Gãjerãre ĩamaicõari, quẽnaro yirã quẽne, variquẽnarʉarãma, Dios quẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yiroti ti ñajare.
MAT 5:8 Dios ĩ bojarore bajiro rĩne quẽnase tʉoĩarã variquẽnarãma ĩna quẽne, berojʉ Diore ĩarona ñari.
MAT 5:9 Quẽnaro ñarotire oca quẽnorã quẽne, variquẽnarʉarãma, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarona ñari.
MAT 5:10 Dios ĩ rotirore bajirone ĩna yise sʉorine gãjerãjʉa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, variquẽnarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari.
MAT 5:11 Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ajatud'icõari, “Rojorã ñaama” mʉare ĩna yisocaboajaquẽne, variquẽnarʉarãja mʉa.
MAT 5:12 To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 5:13 Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús: —Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã. Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri, tire reacõarãja, “Tire masa cʉdavʉoreacõato” yirã. Moa ocatʉjabetire bajiro mʉa bajijama, quẽnaja. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, moa ocatʉjabetire bajiro bajirã ñarʉarãja mʉa. To bajiboarine, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, quẽna yʉre tudiajitirʉ̃nʉbetirʉarãja. Mʉa sʉorine quẽnaro yimenama gãjerã. To bajiri mʉare bojabetirʉcʉja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 5:14 Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Rẽtiarojʉre busubatosere bajiro bajiroti ñaja mʉare. To bajiro mʉa bajijare, busubatose quẽnaro ti ruyurore bajirone mʉare ĩarʉarãma masa. Jairimaca buro joejʉ ñarimaca quẽnaro ti ruyurore bajirone mʉare ĩajedicõarʉarãma.
MAT 5:15 Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mʉa. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare busuato” yirã, vecajʉ jeorãja mʉa.
MAT 5:16 Tire bajirone quẽnaro yiya mʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama, Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari’ yimasiato masa jediro” yirã, to yicõari, “Mani jacʉ õ vecagʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 5:17 Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —“Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere reagʉ vayumi Jesús”, yitʉoĩabesa mʉa. Tire reagʉagʉ me vadicajʉ yʉ. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, vadicajʉ yʉ.
MAT 5:18 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiore ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja.
MAT 5:19 No bojagʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasire ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, tire cʉdibecʉ, “No yibeaja, mani cʉdibetijaquẽne” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnabecʉ. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ me ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma. No bojagʉ Moisére Dios roticũmasirere cʉdicõari, “Tire mani cʉdijama, quẽnaja” yigotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi quẽnagʉ̃. To bajiri Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã rãcagʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi ĩjʉama.
MAT 5:20 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére Dios ĩ roticũmasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, quẽnaro ĩna yiboase rẽtoro quẽnaro mʉa yibetijama, Ʉjʉ Dios yarã me ñarʉarãja mʉa quẽne.
MAT 5:21 Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajise ajirũgũaja mʉa: “Sĩabesa. Ĩ sĩajama, ĩ sĩase vaja ĩre sĩaroti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja mʉa.
MAT 5:22 Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Jũnisinire quẽne rojose ñaja. No bojagʉ gãjire jũnisinigʉ̃ ĩ jũnisinise vaja rojose ĩre yiroti ñaja. No bojagʉre gãjire jũnisinicõari, rujajine, “Vaja magʉ̃ ñaja mʉ” ĩre yigʉma, rujajine ĩ yise vaja, “Rojose tãmʉorʉcʉmi”, ĩre yirʉarãma ʉjarã. No bojagʉre, gãjire jũnisinicõari, ĩre tud'igʉrema, ĩ tud'ise vaja, jeame yatibetimejʉ ĩre cõacõarʉcʉmi Dios, mʉare yaja yʉ.
MAT 5:23 Tire masirã ñari, gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajʉ vacʉne, “Rojose ĩre yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩabʉjajama, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩre mʉa soemʉoĩsirotire soemʉobeja maji.
MAT 5:24 Tire cũcõari, rojose mʉa yir'i tʉjʉre vasa, ĩre oca quẽnoroana. Ĩre oca quẽnogajanocõari, Diore soemʉoĩsiroana tudivaja yuja, mʉare yaja yʉ. “Rojose mʉa yir'ire oca quẽnocõari rĩne, Diore oca quẽnomasirʉarãja”, mʉare yigʉ yaja.
MAT 5:25 Gajeye ado bajiro bajiaja: Gãjire rojose mʉa yijama, oca quẽnorimasʉ tʉjʉ mʉa ejaroto rĩjoro, ĩ rãca oca quẽnoroti ñaja mʉa jʉarãjʉne. Oca quẽnorimasʉ tʉ ejamenane, mʉa oca quẽnobetijama, masare coderimasʉre juarotirʉcʉmi, mʉare. Ĩjʉa, mʉare tubiberʉcʉmi.
MAT 5:26 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi, tudibudire manojʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 5:27 Quẽna gajeye ado bajiro yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa sʉorine ado bajisere ajirũgũaja mʉa: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa”, yirere ajirũgũaja.
MAT 5:28 Yʉma, ado bajiro mʉare gotirẽmoaja: Rõmio, no bojagore yirʉa tʉoĩare quẽne rojose ñaja. No bojagʉ, rõmiore yirʉa tʉoĩagʉ̃, ĩ tʉoĩasene sore ajerio cʉtigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma, mʉare yaja yʉ —yiyuju Jesús.
MAT 5:29 Quẽna ado bajiro gotimasioñuju Jesús: —“Yʉ cajea riojojacatʉaga sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩajama, tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
MAT 5:30 “Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩajama, ti ãmore jatarocacõaña. Mʉare cojo ãmo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine jʉaãmo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 5:31 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Gajeye ado bajiro gotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
MAT 5:32 Yʉma, ado bajiro mʉare gotiaja: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore ĩ rocajama, bʉto rojose sore yigʉ yigʉmi ĩ ũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yise sʉorine, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Diojʉama, “So manajʉ me rãca ajeri cʉtiamo”, yiĩagʉ̃mi. Ʉ̃mʉre quẽne, gãji ĩ rocario rãca ĩ manajo cʉtijama, “Ĩ manajo me rãca ajerio cʉtiami”, yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri mʉa manajoa gãjerã rãca ĩna ajeriarã cʉtibetijama, ĩnare reabetiroti ñaja —ĩ buerãre yigotimasioñuju Jesús.
MAT 5:33 Quẽna gajeye ado bajise ĩnare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, ‘Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi’ yirã, ‘Yirʉarãja’ mʉa yirore bajirone yiba”, yirere ajirũgũaja mʉa.
MAT 5:34 To bajiri cojojirema mʉa gotirore bajiro yiterã ñari, ado bajiro tʉoĩavasoaboaja mʉa: “‘Dios vãme rãca riojo yaja’ mani yijama, rojose manire yibogʉmi” yirã ñari, “Dios vãmere gotivasoarã yaja yʉa” yirã, gaje vãmere õ vecayere gotiboaja mʉa. To bajiro yimena quẽne, gaje vãme rãca, macarʉcʉroayere yiboarãja. Tire yiterã, Jerusalén vãme cʉti macayere yiboarãja. To bajiro mʉa yibetijama, gaje vãme rãca, mʉa rʉjoare quẽne, to yicõari, mʉa joare quẽne yiboarãja mʉa, ñise, botise mʉa joare godoveomasimena ñaboarine. Ti ũnire yibetiroti ñaja.
MAT 5:37 “Yirʉarãja” yirã quẽne, “Yirʉarãja” yi, “Yibetirʉarãja” yirã quẽne, “Yibetirʉarãja” yicõa tʉjasa. “Socarã me yaja yʉa” yirã, gajeye mʉa gotirẽmojama, vãtia ʉjʉ ejarẽmose rãca gotirẽmorã yirãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAT 5:38 Quẽna gajeye ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉ cajeare ĩ jajama, mʉjʉa quẽne, ĩ cajeare jaroti ñaja. Mʉ gujiare ĩ jajeajama, mʉjʉa quẽne, ĩ gujiare jajearoti ñaja”, yimasirere ajirũgũaja.
MAT 5:39 Yʉjʉama, ado bajiro mʉare gotiaja: Rojose mʉre yigʉre gãmebesa. Ado bajirojʉa yiya: Cojojacatʉa, mʉ vayujuare ĩ jajama, gajejacatʉare quẽne ĩre jarotiya.
MAT 5:40 Gãji, mʉre ocasãrʉ, “Rojose yʉre yibʉ mʉ. To bajiri, rojose mʉ yise vaja mʉ sudirore yʉre ĩsiña. Mʉ ĩsibetijama, mʉre ocasãrʉcʉja yʉ” ĩ yijama, ĩre ĩsiña. To yicõari, gajease quẽnabʉsariase ĩre ĩsirẽmocõaña.
MAT 5:41 Sĩgʉ̃ ĩ gajeyeũnire mʉre ũmaroticõari, “Adone cũcõaña mʉ” mʉre ĩ yiboajaquẽne, mʉ vadiriacũcõrone gãme varẽmocõarijʉ ĩre cũbosaya.
MAT 5:42 No bojarã mʉre gajeyeũni sẽnirãre ĩsiña. Sĩgʉ̃, gajeyeũni magʉ̃ ñari, “Yʉre vasoaya” mʉre ĩ yijama, ĩre vasoaya —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 5:43 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro mʉare ĩna gotimasirere ajirũgũaja mʉa: “Mʉa babarãre quẽnaro ĩamaiña. To yicõari, mʉare ĩaterãre ĩateya”, yimasirere ajirũgũaja.
MAT 5:44 Yʉjʉama, ado bajiro mʉare rotiaja: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Mʉare rojose yirãre quẽne quẽnaro ĩna bajirotire yirã, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa.
MAT 5:45 To bajiro mʉa yijama, “Mani jacʉ õ vecagʉ rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa, ĩ bojarore bajiro yirã ñari. Masa jedirore quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. Ĩre cʉdimenare quẽne quẽnaro yirũgũgʉ̃mi. Ĩ ñagʉ̃mi quẽnarãre, rojorãre quẽne, “Busuato” yigʉ, muijure busurotigʉ, to yicõari, ocore quẽne quedirotigʉ.
MAT 5:46 Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Rojorã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne.
MAT 5:47 Mʉa tʉ ejarãre mʉare bajiro bajirã rĩrene mʉa sẽnijama, ¿“Quẽnaro yaja” mʉare yi, vaja yigʉjari Dios? Yibecʉmi. Diore ajimena quẽne, ĩnare ĩamairã rĩrene ĩamairũgũama ĩna quẽne.
MAT 5:48 To bajiri mʉajʉama, mani jacʉ õ veca ñagʉ̃ quẽnase rĩne ĩ yirore bajiro yirã ñaña mʉa. Mʉare rojose yirãre quẽne, mʉare bajiro bajirã mere quẽne ĩamaicõari, quẽnaro yiroti ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 6:1 Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús: —Quẽnaro mʉa yijama, “‘Quẽnaro yama ĩna’ yato gãjerã” yirã me, quẽnaro yiya mʉa. Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rĩne, “‘Quẽnaro Diore cʉdirã ñaama’ yʉare yiĩato ĩna” yirã, mʉa yiĩoboajama, ñie vaja bʉjamenaja mʉa, õ vecajʉ mani jacʉ Dios tʉjʉ ejarã.
MAT 6:2 Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajirojʉa yirã ñarãma: Maioro bajirãre ejarẽmorã, ĩnare ĩna ĩsijama, masa jedirore gotibatorãma. Dios ocare ĩna buerivijʉre rẽjarãre quẽne, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, ĩnare gotibatorãma, “‘Quẽnarã ñañuma’ yʉare yiĩarʉ̃cʉbʉoato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
MAT 6:3 Mʉajʉama, maioro bajirãre mʉa ejarẽmojama, “‘Quẽnaro yirã ñaama ĩna’ yʉare yiĩato” yirã me, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, mʉa baba ñamasugʉ̃re quẽne, “To bajiro yibʉ yʉa” yigotimenane, ĩnare ejarẽmoña.
MAT 6:4 To bajiro maioro bajirãre quẽnaro mʉa yijama, masa ĩabetore bajiro yirã yirʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mani jacʉ, masa ĩabetojʉ ĩamasigʉ̃ ñari, quẽnaro mʉa yise vaja, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 6:5 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma ĩna. Ado bajiro yirã ñarãma: Diore ĩna sẽnijama, Dios ocare ĩna buerivirijʉ rʉ̃gõcõari, sẽnirãma. To yicõari, jãjarã masa ĩna vati maarijʉre quẽne ñacõari, Diore ñagõrãma. To bajiro yirãma, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã ñari. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉosere jẽre bʉjacõarãma ĩna. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi. To bajiri, mʉama, Diore mʉa ñagõjama, ĩna yirore bajiro Diore ñagõbesa mʉa.
MAT 6:6 Mʉama, Diore mʉa sẽnijama, gãjerã mʉare ĩna ĩabeto sẽnirʉarã ñari, mʉa ya sõajʉ tubibesãjacõari, ĩre sẽniña. To bajiro yicõari, mani jacʉ ruyubecʉre ĩre sẽniña. Masa ĩna masibeto Diore mʉa sẽnijama, to bajiro mʉa yise vaja, mʉare vaja yirʉcʉmi mani jacʉ, masa ĩna ĩabetiboajaquẽne mani tʉoĩasere masigʉ̃ ñari —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 6:7 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Dios yarã me ñarã, ĩna rʉ̃cʉbʉogʉre sẽnirã, cojoji me sẽniajerãma ĩna, “Cojoji me tire mani sẽnijama, manire ajigʉmi” yitʉoĩarã ñari.
MAT 6:8 Ĩnare bajiro yibesa mʉama. Mʉa bojase mʉa sẽniroto rĩjorojʉne jẽre masicõagʉ̃mi Dios.
MAT 6:9 To bajiri Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽniña: “Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna.
MAT 6:10 Adi macarʉcʉroana, mʉ bojase rĩne yʉa yirotire tʉoĩa yurũgũaja yʉa. Jẽre õ vecajʉ mʉ ñarojʉ mʉ yarã mʉ rotirore bajirone yiñarãma. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre quẽne mʉ rotirore bajiro rĩne yirere bojaja yʉa.
MAT 6:11 Adirʉ̃mʉ yʉa barotire cõaña mʉ.
MAT 6:12 ‘Rojose yʉa yisere masirioya’ mʉre yisẽniaja yʉa, yʉare rojose yirãre quẽne masiriorã ñari.
MAT 6:13 Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. To bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
MAT 6:14 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Mʉare rojose yirãre mʉa masiriojama, mani jacʉ õ vecagʉ rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi ĩ quẽne.
MAT 6:15 Gãjerãre rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, mani jacʉ quẽne rojose mʉa yisere masiriobetirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
MAT 6:16 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ri, “Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñarãma. Bare bamenane Diore ĩna sẽnijama, “ ‘Sʉtiritiama’ yiĩato ĩna” yirã, sʉtiritirãre bajirã ñaĩorãma ĩna. To bajiro yirãma, “‘Ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamena bajirãma’ masa yʉare yiĩato” yirã. To bajiro ĩna yirore bajiro yibesa mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ĩna yise vaja masa ĩnare ĩna rʉ̃cʉbʉosene jẽre vaja bʉjacõama ĩnama. Ñie gajeye bʉjarẽmobetirʉarãma, Dios tʉjʉre. Ĩnare masa ĩna rʉ̃cʉbʉoboajaquẽne, Diojʉama, ĩnare rʉ̃cʉbʉobetirʉcʉmi.
MAT 6:17 Mʉajʉama, Diore rʉ̃cʉbʉorã, bare bamenane ĩre mʉa sẽnijama, sʉtiritirãre bajiro bajibesa. Mʉa yirũgũrore bajiro mʉa joare quẽne quẽnaro siroa, riogare quẽne quẽnaro coe, yiya, “Masa yʉare ĩacõari, bare yʉa babetire masibeticõato” yirã. To bajiro mʉa yijama, mani jacʉ gãjerã ĩna ĩamasibetiboajaquẽne, ĩamasigʉ̃ ñari, mʉare vaja yirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 6:19 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Adi macarʉcʉrojʉ, “Gajeyeũni jairo juarẽocũrʉarãja” yirã me moaña mʉa. Gajeyeũni mʉa juarẽocũboasere barearʉarãma gajeyeũni barimasa. Gajeyema, boarʉaroja ti. To yicõari, gajeyerema juarudirʉarãma juarudirimasa.
MAT 6:20 Ado bajirojʉa yirã ñaña mʉa: “Õ vecajʉ mani jacʉ tʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yise vaja, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña. Õ vecayejʉarema, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama. Boabetirʉaroja tima. To yicõari juarudirimasa quẽne, ejabetirʉarãma. Dios manire quẽnaro ĩ yise jedibetirʉaroja.
MAT 6:21 Mʉa vaja tarere mʉa quẽnocũ vajama, ti rione tʉoĩarejaicõa ñarãja mʉa. Tire yimenane, “Quẽnaro yʉa yise vaja õ vecajʉ vaja tacũrã yaja” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirũgũña mʉa.
MAT 6:22 Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarʉarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩarã ñaja” yisocañarã rĩne, bʉtobʉsa tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 6:24 Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Diore yirʉ̃cʉbʉorãma, adi macarʉcʉroayere bʉto bojatʉoĩamenama, “Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃” yitʉoĩarã ñari.
MAT 6:25 To bajiri, “Dios ñaami ñamasugʉ̃” yitʉoĩarã ñari, ĩre cʉdirãma, adi macarʉcʉrojʉre mʉa bajirotire tʉoĩarejaibesa mʉa. “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa. Quẽnamasuse mani ʉsʉre, to yicõari, mani rujʉre manire ĩsiñumi Dios. To bajiri mani baroti, mani idiroti, to yicõari sudi mani sãñarotire quẽne cõarũgũrʉcʉmi ĩ.
MAT 6:26 Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, Dios, ĩnare bare cõarũgũami. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa?
MAT 6:27 “Adi macarʉcʉrojʉre ñarã yoaro catirʉarãja” mʉa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro, mʉare ejarẽmomasibeaja ti.
MAT 6:28 Sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti.
MAT 6:29 To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti.
MAT 6:30 Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, tire tĩarãma masa, bare roariajaʉjʉre. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire maigʉ̃mi Dios. To bajiri, “Manire sudi cõarʉcʉmi”, yimasiroti ñaja. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa.
MAT 6:31 To bajiri, “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibetiroti ñaja.
MAT 6:32 Dios yarã me ñarãma, tire bʉto tʉoĩarejairãma. Manijʉarema, mani jacʉ õ vecagʉ ñagʉ̃mi, “Ti rʉyaja, ĩnare” yimasigʉ̃.
MAT 6:33 To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa.
MAT 6:34 To bajiro ti bajijare, adirʉ̃mʉ mʉa bajise rĩne tʉoĩaroti ñaja. Busiyʉ mʉa bajirotire tʉoĩarejai rĩjoro cʉtibesa mʉa. Tocãrãcarʉ̃mʉrine ricati bajirũgũaja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:1 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“Rojose yirã ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios.
MAT 7:2 To bajiri, gãjerãre rojose ĩna yise sʉorine “Rojose tãmʉorʉarãja” mʉa yiĩacõĩajama, mʉare ĩ beserirʉ̃mʉjʉ, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩacõĩarʉcʉmi Dios.
MAT 7:3 Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocaya” yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús.
MAT 7:6 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Bʉto quẽnase ñaja Dios oca. Ĩ yere ajiterãre gotimasiobetirʉarãja mʉa. “Bare quẽnase ti ñaboajaquẽne, yaia ĩna batese ti ñajama, manire jũnisinicõari, cũnisurerearʉarãma ĩna” yirã, ĩnare ecabeaja mʉa. To yicõari, mʉa ye jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtisere yesea vatoajʉ reacũbeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉa reacũsere bojamena ñari, tire cʉdavʉoreacõarʉarãma ĩna. To bajirone bajiaja Dios oca quẽnasere ajiterãrene mʉa gotimasiorʉajaquẽne. To bajiri, ĩna ajirʉabetire ĩamasicõari, ĩnare gotimasiomasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:7 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Diore mʉa sẽnijama, cõarʉcʉmi. Ĩre sẽnicõari, mʉa macajama, bʉjarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ no bojase ĩre ti rʉyajama, gãji ya vijʉ ejacõari sãjarʉ, sẽniĩagʉ̃mi. Ĩ sẽniĩajare, ĩre sãjaroticõari, ĩre ejarẽmogʉ̃mi. To bajirone bajiaja Diore sẽnirãre quẽne. Ĩre mʉa sẽnisere ajicõari, quẽnaro mʉare yiejarẽmorʉcʉmi.
MAT 7:8 “Dios manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩna sẽnisere ĩnare cõarʉcʉmi. Ĩna macajaquẽne, bʉjarʉarãma.
MAT 7:9 “Bare bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿gʉ̃tane ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa.
MAT 7:10 “Vai bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿ãña bar'i merene ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa.
MAT 7:11 Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. “To bajiro yirã ñaja” yimasirã ñari, “Mani jacʉ õ vecagʉre mani sẽnijama, quẽnaro masu manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:12 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. Tire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉajʉa quẽne. To bajirone Moisés ñamasir'ire roticũmasiñuju Dios. To yicõari Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone yaja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:13 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarãma. Gaje soje eyarisojere sãjacõari, to yicõari, eyari maa vanare bajiro josabetirʉarãma ĩnama. Ti josabetiboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma.
MAT 7:14 Eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma. Ti josaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ejacõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõarũgũrʉarãma. Jãjarã me ñarʉarãma ĩnama —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:15 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari, ĩre gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa quẽne”, yitorimasa ñarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yitosere quẽnaro ajimasiña mʉa. Tire mʉa ajimasibetijama, to bajiro mʉare ĩna yitose ñajare, Dios yere mʉa ajirũgũboasere masiriticoarʉarãja.
MAT 7:16 Ĩna gotimasiose sʉorine, “Quẽnarã ñaama” yimenane, ĩna bajire cʉtisejʉare ĩasʉoya mʉa. Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani. Ʉye juaroana, vãtijota yucʉ́rijʉre macamenaja mani. Quẽnase bare higos vãme cʉtire juaroana, vidirojʉ ñaricʉ savajotaʉjʉre macamenaja mani.
MAT 7:17 To bajiri, yucʉ́ vãnʉquẽnaricʉma, quẽnase rica cʉtiroja. Vãnʉbetijʉama, quẽnabetiarine rica cʉticõaroja.
MAT 7:18 To bajiri, yucʉ́ vãnʉricʉ, “Quẽnase rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnabeti rica cʉtibetoja. To yicõari, vãnʉbeti, “Quẽnabeti rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnase rica cʉtibetoja.
MAT 7:19 Tocãrãca yucʉ́rire, vãnʉbeticõari, rica quẽnabeti yucʉ́rire quẽacõari, jeamejʉ soereacõare ñaroja.
MAT 7:20 To bajiri yucʉ́ ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉ ñaja ti. Quẽnabeti ñaja adima” mani yimasirore bajirone, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã, ĩna yisere ĩacõari, “Quẽnarã ñaama ĩna. Quẽnamena ñaama ãnoa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:21 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Ñajediro, “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yʉre yirã me ñarʉarãma yʉ jacʉ yarã, quẽnaro ĩ yironama. Yʉ jacʉ ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãma õ vecajʉ varonama.
MAT 7:22 Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarã ado bajiro yiboarʉarãma: “Yʉa ʉjʉ, yʉare mʉ rotijare, mʉre gotirẽtobosacajʉ yʉa. Yʉare mʉ rotijare, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacajʉ yʉa. To yicõari, yʉare mʉ rotijare, jairo ĩaĩañamani yiĩocajʉ yʉa”, yʉre yiboarʉarãma ĩna, socarãne.
MAT 7:23 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: “Tire mʉare yirotibeticajʉ yʉ. Mʉare masibeaja. ¡Vasa! Rojose yirã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:24 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, yʉ rotirore bajiro yigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi ĩ ũgʉ̃ma. Ĩ ñagʉ̃mi gʉ̃tajãijʉ gojeri coaejocõari, botari rʉ̃gõcõari, vi bʉagʉre bajiro bajigʉ.
MAT 7:25 Vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. Bʉto mino vatoja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉ ti jaiejacoaboajaquẽne, juriaquedibetoja ti vi.
MAT 7:26 Yʉre ajiboarine, yʉ rotirore bajiro yibecʉjʉa ñagʉ̃mi sita vajarojʉ vi bʉagʉre bajiro bajigʉ.
MAT 7:27 Ti vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. Bʉto mino vatoja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉre ti jaiejarone, yoaro mene juriaquedicoatoja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 7:28 To bajiro Jesús ĩnare ĩ yigotimasioro bero, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna.
MAT 8:1 Burojʉ ñar'i, Jesús ĩ rojaejarone, jãjarã masa ĩre sʉyayujarã.
MAT 8:2 To ĩna bajirone, sĩgʉ̃ gase boagʉ Jesúre vacãnamuacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —yiyuju.
MAT 8:3 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, —Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja.
MAT 8:4 To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. To yigʉne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.
MAT 8:5 Capernaum vãme cʉti macajʉre Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉ vayuju surara ʉjʉ. Romano masʉ ñañuju ĩ. Jesús tʉ ejacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ado bajiro ĩre sẽniñuju:
MAT 8:6 —Yʉ ʉjʉ, yʉre moabosarimasʉ ĩ bajisere ajimaiña. Yʉ ya vijʉ rijajesami. Micacõari, bʉto visiomi —Jesúre ĩre yiyuju surara ʉjʉ.
MAT 8:7 —Ĩre catiogʉ varʉcʉja yʉ —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
MAT 8:8 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju surara ʉjʉ, Jesúre: —Yʉ ʉjʉ, quẽnagʉ̃ masu ñaja mʉ. Yʉma, rojose yʉ yisere tʉoĩa bojonegʉ̃ ñari, yʉ ya vire mʉre sãjarotimasibecʉja yʉ. Tojʉ sãjabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene catiomasigʉ̃ja mʉ.
MAT 8:9 Gãjerã surara ʉjarã beroagʉ ñaja yʉ. To bajiri, yʉ quẽne, gãjerã surarare rotigʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃re, “¡Vasa!” yʉ yijama, vajami. Gãjire, “Vayá” yʉ yijama, vadiami. To yicõari, yʉre moabosarimasʉre, “Tire yiya” yʉ yijama, yirũgũami. To bajiri, mʉ roque rotigʉ masu ñari, tojʉ vabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene caticoarʉcʉmi —Jesúre yiyuju.
MAT 8:10 To bajiro ĩ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩañuju Jesús. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju, ĩre sʉyarãre: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yʉ yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, yʉre yirẽmorʉcʉmi” yʉre ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re, ĩabetirũgũaja yʉ.
MAT 8:11 Quẽnaro yʉre ajiya. Ĩre bajiro bajirã Israel masa me, jãjarã ejarʉarãma õ vecajʉ Dios tʉjʉ. Muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã quẽne, ĩ rocasãtojʉa vadiriarã quẽne ejarʉarãma. Tojʉre, rojorãre Dios ĩ rearo bero, ĩ rãca barujirʉarãma ĩna. Ĩna rãca ñarʉarãma Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ñamasir'i quẽne.
MAT 8:12 Israel ñamasir'i jãnerabatia Diorãca barujirona ñaboariarã, rojose ĩna yire sʉorine rẽtiarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi. Tojʉre ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 8:13 To yigajano, surara ʉjʉjʉare ado bajiro yiyuju: —Mʉ ya vijʉ tudiasa. “Ñamasugʉ̃ ñari, yʉre catiobosacõarʉcʉmi” yʉre mʉ yitʉoĩarore bajirone bajirʉaroja —ĩre yiyuju Jesús. To ĩ yirirĩmarone, surara ʉjʉre moabosarimasʉ, vijʉ rijañaboar'i caticoasuju ĩ yuja.
MAT 8:14 Pedro ya vijʉ vasuju Jesús. Ti vi ejacõari, Pedro ũmañicore ĩañuju. Cãnijesariaro joejʉ jesayuju so. So rujʉ bʉto asicõari, bʉbʉribʉjayuju.
MAT 8:15 Sore ĩacõari, so ãmore ĩ moaĩarone, rujʉ asicõari, so bʉbʉribʉjaboase tʉjacoasuju. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bare ĩre ecayuju so.
MAT 8:16 Tirʉ̃mʉ rãiorijʉne juaejoyujarã, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre Jesús tʉjʉ, “Vãtiare ĩnare bureato” yirã. To ĩna yiro ĩacõari, cojoji ñagõgʉ̃ne, vãtiare bureayuju Jesús. Jãjarã ñañujarã ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. To yicõari, rijaye cʉtirãre quẽne catioyuju.
MAT 8:17 To bajiro bajiyuju, Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'i, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ti ñajare. Ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “Mani rijaye cʉtire catiorʉcʉmi. To yicõari, josari mani tãmʉoñasere yirẽtobosarʉcʉmi” yiucamasiñumi Isa'ias, Jesús ĩ catiorotire yigʉ.
MAT 8:18 Cojorʉ̃mʉ jãjarã masa ĩ tʉjʉ ĩna ñagãnibiaro ĩacõari, —Gajejacatʉajʉ jẽacoajaro mani —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 8:19 To ĩ yise rãcane, sĩgʉ̃, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ, Jesús tʉ ejayuju. —Gotimasiorimasʉ, no bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.
MAT 8:20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Buyairoarema, ĩna gojeri ñacajʉ. Miniare quẽne, ĩna jibʉri ñacajʉ. To ĩna bajiboajaquẽne, yʉ, Dios ĩ cacʉma, cãniriajʉ magʉ̃re bajiro bajiaja yʉ. To bajiri yʉre mʉ sʉyajama, bʉto mʉre josarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
MAT 8:21 To ĩ yiro bero, gãji Jesús buerimasʉ ado bajiro ĩre yiyuju: —Yʉ ʉjʉ, yʉre yuya mʉ maji. Yʉ jacʉ ĩ bajirocacoajare, ĩre yujegʉacʉ yaja yʉ. Ĩre yujecõari bero, mʉre sʉyarʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiboayuju.
MAT 8:22 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Yucʉne yʉre sʉyaya mʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, rijariarãre bajiro bajirã ñarãma. Ĩnajʉa rijariarãre yujeato ĩna —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
MAT 8:23 Jesús ĩ buerã rãca cũmuajʉ vasãjañuju, jẽacʉ.
MAT 8:24 Ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju. To ti bajiboajaquẽne, cãnigʉ̃ yiyuju Jesús.
MAT 8:25 Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna: —Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! To bajiri mani rujaborotire yirẽtoña mʉ —ĩre yiyujarã.
MAT 8:26 To bajiro ĩna yirone, —¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju. To yi, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús. To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja.
MAT 8:27 Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna. —¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore to yicõari, sabesere quẽne ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã ĩna.
MAT 8:28 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gadara vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre jʉarã ʉ̃mʉa budiayujarã. To bajicõari, Jesús tʉre ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã. Jʉarãjʉne vãtia sãñarã ñari, bʉto guayujarã. To bajiro ĩna bajijare, rẽtomasiña mañuju.
MAT 8:29 Jesúre ĩarãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna ʉsʉrijʉre sãñarã, vãtia: —¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati Dios macʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare mʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejabetiboajaquẽne, ¿rojose yʉare yigʉ vadiati mʉ? —Jesúre yiyujarã vãtia.
MAT 8:30 To ĩna yiñaro sojʉa jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã.
MAT 8:31 Ĩnare ĩacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca Jesúre yisẽniñujarã vãtia: —Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —yiyujarã vãtia.
MAT 8:32 To bajiro ĩre ĩna yijare, —Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yirone, jʉarãjʉrene ĩna ʉsʉrijʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, yeseajʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ ĩna ñaro cõrone rearoderujacõa tʉjasujarã, vãtia ĩnare ĩna sãjajare.
MAT 8:33 Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. To bajicõari, vãtia sãñaboariarã ĩna yiecose ñaro cõrone ti macanare gotijeocõañujarã ĩna.
MAT 8:34 Tire ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana jediro. Ĩ tʉ ejacõari, ĩre güirã, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre varotiyujarã.
MAT 9:1 To bajiro ĩre ĩna yijare, ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tudijẽa ejacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ.
MAT 9:2 Ti macajʉ ĩ ñaro, micagʉ̃re rijarã ãmivariajʉ joejʉ ĩre ãmiejayujarã. “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Yʉ maigʉ̃, tʉoĩatutuaya. Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
MAT 9:3 To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro tʉoĩañujarã: “To bajise ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami”, yitʉoĩañujarã ĩna.
MAT 9:4 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa.
MAT 9:5 “Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa.
MAT 9:6 To bajiri, “‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro yaja yʉ: Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
MAT 9:7 To ĩre ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboar'i, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja.
MAT 9:8 To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.
MAT 9:9 Micagʉ̃re catiogajano vagʉne, Mateo vãme cʉtigʉre yʉre ĩabʉjacami Jesús. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñacajʉ yʉ. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujicajʉ. To yʉ yiñaro ĩacõari, —Yʉre ajisʉyaya —yʉre yicami Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacajʉ yʉ yuja.
MAT 9:10 Yʉ ya vijʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, bacajʉ yʉa. Yʉ rãca barã ejacana, jãjarã ñacama. Yʉ yicatore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, to yicõari, gãjerã, “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne ñacama. Jesús buerimasa quẽne ñacama.
MAT 9:11 To yʉa bajirone, ejacama fariseo masa. Ĩna ñacama, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, yʉa bañasere ĩacõari, yʉ rãcanare Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩacama: —¿No yigʉ mʉare buegʉma, ãnoa rojose yirã rãca bati? —yicama ĩna.
MAT 9:12 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús, fariseo masare: —Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma.
MAT 9:13 Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãre mʉa ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãre mʉa ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre mʉa soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bagʉ yaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.
MAT 9:14 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerã, Jesús tʉjʉ ejacama ĩna. To bajicõari, ado bajise ĩre sẽniĩacama: —Yʉa quẽne, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore yʉa sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũaja yʉa. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —ĩre yicama Juan buerimasa.
MAT 9:15 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama”, yimasire ñaja. To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.
MAT 9:16 Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.
MAT 9:17 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 9:18 To bajise Jesús ĩ gotiñarone, sĩgʉ̃ jud'io masa ʉjʉ ejacami. Ejacõari, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucami, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yigʉne, ado bajiro Jesúre yicami: —Yucʉacane yʉ maco bajirocacoamo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, tudicaticoarʉocomo so —Jesúre yicami.
MAT 9:19 To ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacami Jesús. To bajiri yʉa, ĩ buerimasa quẽne vacajʉ.
MAT 9:20 To yʉa vatone, sĩgõ rõmio rijago Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃riomo. Gãmorõmi cʉtigo ñañumo so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. “Jesús sudiro gaja moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiriomo so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩariomo.
MAT 9:22 So moaĩasere masicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃cami Jesús. To yicõari, ado bajiro sore goticami: —Variquẽnaña yʉ maigõ. “Ĩ sudiro gajare yʉ moaĩajama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ” yʉre mʉ yitʉoĩase ñajare, “Quẽnaejato” mʉre yibʉ yʉ —sore yicami Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, quẽnaejacoacamo so yuja.
MAT 9:23 To yi vanane, ʉjʉ ya vijʉ ejacoacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ĩ macore yujeroana, tõroari juti, yioti avasãñacama
MAT 9:24 To bajiro ĩna yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami: —Budiasa mʉa. “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, bajirocabesumo. Cãnigõ yigomo —ĩnare yicami Jesús. To ĩ yijare, ĩre ajacama ĩna, “Bajirocacoamo” yimasirã ñari.
MAT 9:25 Masa ĩna budiato bero, bajirocario tʉjʉ jãjacõari, so ãmore ñiacami Jesús. To ĩ yirone, quẽna tudicaticõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃coacamo so.
MAT 9:26 Jesús sore ĩ catiosere ti sitana masa ñaro cõrone gotibatocõañuma ĩna.
MAT 9:27 Tojʉ ñariarã yʉa cãnirivi yʉa tudiatone, caje ĩamena jʉarã Jesúre avasã sʉyadicama: —Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre yisʉyacama ĩna. Vijʉ yʉa sãjaejarone, ĩna quẽne sʉyasãjaejacoacama. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús: —“Yʉa caje ĩabetire ‘Ĩato’ yigʉ, yʉare ejarẽmomasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. —Yʉa ʉjʉ, to bajirone mʉre yitʉoĩaja yʉa —ĩre yicʉdicama.
MAT 9:29 To ĩna yijare, ĩna cajere moaĩagʉ̃ne ado bajiro yicami Jesús: —“Manire catiorʉcʉmi” yʉre mʉa yitʉoĩase sʉorine mʉare ĩarotiaja yʉ —ĩnare yicami.
MAT 9:30 To ĩ yirone, ĩacõacama. To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús: —Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare yiboacami.
MAT 9:31 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ti sitana jedirore gotibatocõañujarã ĩna.
MAT 9:32 Ĩamena ñaboariarã ĩna budirirĩmarone, ejacama gãjerã, ñagõbecʉre ãmiejarã, vãti ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ĩre ñagõrotibetir'ire.
MAT 9:33 Jesús, vãtire ĩ burocarone, ñagõbecʉ ñaboar'i, ñagõcoacami yuja. Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa: —Adojʉre, Israel sitajʉre, ado bajise yigʉre ĩaña manirũgũmʉ maji —yicama ĩna.
MAT 9:34 Fariseo masajʉama, ado bajiro yicama: —Ãni, vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca vãtiare bureaami —yicama ĩna.
MAT 9:35 Ti sitajʉ gotimasiocudijeocami Jesús. Tocãrãca maca masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre sãjacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasiocami. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocami. To yicõari, rijaye cʉtirãre jediro catiocami.
MAT 9:36 Oveja, ʉjʉ manare bajiro bajirã ñacama ĩna masa. No yimasibetiboana tʉoĩagõjanabidirã ñacama. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩnare ĩamaicami Jesús.
MAT 9:37 To bajiro ĩna bajisere ĩagʉ̃ ñari, ado bajiro yʉare yicami: —Ote jairo bʉcʉaroja. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma tire juarimasa.
MAT 9:38 To bajiro ti bajijare, ote ʉjʉre sẽniña, ĩre moabosarimasa cõato ĩ yirã —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:1 Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasare yʉare jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽocami Jesús. Yʉare jirẽocõari, ado bajiro yicami: —Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, “Budiya” mʉa yijama, budirʉarãma. Rijaye cʉtirãre quẽne, “Catiya” mʉa yijama, caticoarʉarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:2 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa, “Yʉ ocare gotimasiocudiba” Jesús ĩ yicana. Ado bajiro vãme cʉtirã ñacajʉ yʉa: Simón vãme cʉtiboacacʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi Andrés ñacama. To yicõari, Zebedeo rĩa ñacama Santiago, ĩ bedi Juan. Gãjerã, Felipe, Bartolomé, Tomás, yʉ Mateo vãme cʉtigʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñaboacacʉ ñacajʉ. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Tadeo vãme cʉtigʉ, gãji ñacami Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉticami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩsirocarocʉ.
MAT 10:5 To bajiri yʉa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉre ado bajiro yʉare gotimasiocudiroticami Jesús: —Jud'io masa me ĩna ñarimacari gotimasiocudibeja mʉa. Samaria sita ñarimacarire quẽne vabeja mʉa —yʉare yicami.
MAT 10:6 —Israel sitana tʉjʉare vasa. Ĩna ñarãma Dios yarã ñaboariarã, oveja yayirãre bajiro bajirã —yicami.
MAT 10:7 —“Diore rotibosarocʉ ĩ rotisʉoroti mojoroaca rʉyaja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yigotimasiocudiba mʉa.
MAT 10:8 Gase boarãre mʉa ĩajama, ĩnare catioba mʉa. Gãjerã no bojase rijaye cʉtirãre quẽne ĩnare catioba. Rijariarãre tudicatioba. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare quẽne ĩnare bureaba. Vaja manone to yirotire mʉare ʉjoaja yʉ. To bajiri, vaja sẽnimenane, mʉa quẽne gotimasiocudi, rijaye cʉtirãre catio, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burea, yicudirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:9 —Mʉa vaja yiroti gãjoa juaábeja.
MAT 10:10 To yicõari, bare sãriajoari juaábeja mʉa. Sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vaja. Gajeye gʉbo sudi mʉa vasoaroti juaábeja. Tueriayucʉ́rire quẽne juaábeja. No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:11 —Jairimaca, mojorimacare ejarã, quẽnaro yigʉre macama mʉa. Ĩre bʉjacõari, ĩ tʉ cãnima. Ti macanare mʉa gotimasiojama, ĩ tʉ rĩne ñama maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro.
MAT 10:12 Vijʉ ejarã, “¿Ñati mʉa?” yisẽniĩacõari, “Quẽnaro ñaña mʉa”, yiba.
MAT 10:13 To mʉa yirone, ti viana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmijama, mʉa yirore bajiro quẽnaro ñarʉarãma. Quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, “‘Quẽnaro ñaña’ yʉa yibetiriarãre bajirone ñacõaña mʉa” ĩnare yi, vacoaja mʉa.
MAT 10:14 Mʉare quẽnaro ĩna bocaãmibetijama, to yicõari mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti vire ñabeja. Ti vire budicõari, sitare gʉbo sudi tuyasere varereaba. “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã, to bajiro yirʉarãja mʉa.
MAT 10:15 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:16 Quẽna ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús: —Ovejare, buyairoa vatoajʉ güiorojʉ ĩnare cõagʉ̃re bajiro mʉare gotimasiocudirotiaja yʉ. To bajiri mʉa ñagõroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩama. To yicõari, mʉare rojose ĩna yiboajaquẽne, mʉajʉama quẽnasejʉare yirã rĩne ñacõama.
MAT 10:17 Ado bajiro bajiroti ñajare, quẽnaro tʉoĩama mʉa: Mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. Tojʉ mʉare bajerʉarãma.
MAT 10:18 To yicõari, yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma. To bajiro mʉare ĩna yijare, ʉjarãre, to yicõari, jud'io masa mere yʉ ocare gotirʉarãja mʉa.
MAT 10:19 Ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, mani jacʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa” yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:21 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Yʉ yere ajiterãre güiose ĩna yisere ĩarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, “Ĩnare sĩato” yirã, ñejerotirʉarãma ĩna. To yicõari, jacʉa quẽne, “Yʉa rĩare sĩato” yirã, ĩna rĩare ñejerotirʉarãma. Ĩna rĩajʉa quẽne, ĩna jacʉare ajijũnisinicõari, gãjerãre sĩarotirʉarãma ĩna.
MAT 10:22 Yʉ ocare mʉa goticudijare, jediro masa mʉare ĩaterʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenarema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varoti ñaboarere ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
MAT 10:23 Cojo maca mʉare rojose ĩna yijama, gaje macajʉ rudiaja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jediro Israel sitajʉre ñarimacarire mʉa goticudijeoroto rĩjoro, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, adi macarʉcʉrojʉre tudiejarʉcʉja yʉ.
MAT 10:24 Ĩnare buegʉ rẽtobʉsaro masirã me ñaama ĩ buerã. To bajiboarine, quẽnaro ĩna buejeocõajama, ĩnare buerimasʉre bajirone masirãma ĩna quẽne.
MAT 10:25 “Yʉare buegʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajicõari, ĩre moabosarimasare quẽne, “Yʉa ʉjʉre bajiro yʉa bajijama, quẽnaja”, yitʉoĩaroti ñaja. To bajiro ti bajijare, yʉre mʉa ʉjʉre Beelzebú yʉre ĩna vãme yitud'ijama, yʉ yarã mʉa ñajare, rẽtoro rojose mʉare yitud'irʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:26 Quẽna ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús: —Rojose mʉare ĩna yitud'iboajaquẽne, ĩnare güibeja mʉa. “Masa ĩna ĩabeto yitud'irã yaja” mʉare ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, ĩacõarʉcʉmi. Ñiejʉa masa ĩna yirudise maja, Diorema. Adirʉ̃mʉri masa ĩna masibeti jediro, Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, gotirʉcʉmi.
MAT 10:27 Masa ĩna ajibeto yayioroaca mʉare yʉ gotisere “Jediro ajiato” yirã, gotibatorʉarãja mʉa.
MAT 10:28 Mʉare sĩarʉarãre güibeja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉrema sĩamasimenama ĩna. Diojʉare mʉa güijama, quẽnaja. Ĩ ñaami mani catisere rotigʉ. Ĩ masu masiami. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare reamasicõami.
MAT 10:29 Jʉarã miniare mani vaja yijama, cojotii gãjoatii rãca vaja yire ñaroja ti, mojoroaca vaja cʉtirã ĩna ñajare. To cõroaca vaja cʉtiboarine, Dios ĩ rotibetone rijagʉ magʉ̃mi.
MAT 10:30 Masajʉare, Dios ĩ ĩajama, jairo vaja cʉtirãre bajiro manire ĩaami. Manire bʉto maiami ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, mani rʉjoajoare, cojojoara rʉyabeto cõĩajeogʉ ñaami. To bajiri rojose mʉare yirãre güibeja —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.
MAT 10:32 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãrema, yʉ quẽne õ vecajʉ yʉ jacʉ ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, yiĩorʉcʉja yʉ.
MAT 10:33 To bajiboarine masa ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” ĩna yijama, yʉ quẽne, õ vecajʉ yʉ jacʉ ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Yʉ yarã me ñaama ĩna”, yirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:34 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —“‘Quẽnaro ñato masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉorine ricatiri tʉoĩarʉarãma’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña.
MAT 10:35 Ĩ macʉ, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ jacʉjʉa ĩre ĩaterʉcʉmi. Jacʉjʉa, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ macʉjʉa, ĩre ĩaterʉcʉmi. So macojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jacojʉa, sore ĩaterʉocomo. Jacojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so macojʉa, sore ĩaterʉocomo. So ũmañicojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jẽjojʉa, sore ĩaterʉocomo.
MAT 10:36 To bajiri sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩ yarã ñaboarine, ĩre ĩaterʉarãma.
MAT 10:37 No bojagʉ ĩ jacore, ĩ jacʉre yʉre ĩ mairo rẽtobʉsaro maigʉ̃ma, yʉ yʉ ñamasibecʉmi ĩ ũgʉ̃ma. No bojagʉ ĩ macore, ĩ macʉre yʉre ĩ mairo rẽtobʉsaro maigʉ̃ma, yʉ yʉ ñamasibecʉmi ĩ ũgʉ̃ma.
MAT 10:38 No bojagʉ, “Jesúre bajiro rojose tãmʉosʉyarʉcʉja yʉ” yitʉoĩabecʉma, yʉ yʉ ñamasibecʉmi ĩ ũgʉ̃ma.
MAT 10:39 No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 10:40 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Mʉare cõagʉ̃ yʉ ñajare, gãjerã tʉ mʉa ejaro, quẽnaro mʉare ĩna yijama, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. Yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽnaro yirã yirãma.
MAT 10:41 “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñagʉ̃mi” yimasicõari, quẽnaro ĩre yirã, ĩre gotirẽtobosarimasʉ Dios tʉ quẽnase ĩ bʉjaroto cõrone bʉjarʉarãma ĩna quẽne. “Quẽnaro yigʉ ñaami” yimasicõari, quẽnaro ĩre yirã, quẽnaro yigʉ Dios tʉ quẽnase ĩ bʉjaroto cõrone bʉjarʉarãma ĩna quẽne.
MAT 10:42 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉre ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, quẽnaro ĩnare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna. Ocone ĩnare ĩna ioboajaquẽne, vaja bʉjarʉarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 11:1 Yʉare, ĩ buerãre jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉare ĩ gotimasioro bero, ti sita ñarimacarianare ĩnare gotimasiocudirã vacajʉ yʉa, Jesúrãca.
MAT 11:2 Tirodo Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tubiberiavijʉ ñañuju ĩ. Tojʉ ĩ ñarone, Jesús masare ĩ gotimasiocudicati, to yicõari, ĩaĩañamani ĩ yiĩocati queti ĩre ejayuju. Tire ajicõari, jʉarã ĩ buerimasare cõañumi, “Jesúre sẽniĩaaya” yigʉ.
MAT 11:3 Yʉa tʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩacama ĩna: —¿Mʉne ñati “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, “Yʉ bero ejarʉcʉmi” Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
MAT 11:4 To ĩna yisẽniĩarone, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: —Vasa mʉa. Juan tʉjʉ tudiasa. Ĩ tʉ ejacõari, mʉa ĩasere, mʉa ajisere quẽne ĩre gotiba.
MAT 11:5 Ado bajiro ĩre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirã quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoama ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari.
MAT 11:6 To bajiri, “‘Quẽnase bʉjarʉarãma yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Socʉ me yami” yʉre yitʉoĩarãma’ yimi”, ĩre yigotiba —ĩnare yicami Jesús, Juan buerimasare.
MAT 11:7 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna vase rãcane, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ ñare quetire goticami Jesús, jãjarã ĩre ajisʉyarãre: —Yucʉ́ manojʉ vana, ¿ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Masa ĩna bojasere bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃re ĩarã vacati mʉa? “To bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñacami”, yimasiaja mʉa.
MAT 11:8 ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩarã vacati mʉa? ¿Quẽnase sudi sãñagʉ̃re tʉoĩa vacati? To bajiro me tʉoĩariarãja mʉa. “Quẽnase sudi sãñarãma, quẽnarivirijʉ, ʉjarã ya virijʉ ñarãma”, yimasiaja mani.
MAT 11:9 ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Diore gotirẽtobosarimasʉre tʉoĩa vacatique mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gãjerã Diore gotirẽtobosarimasa rẽtoro ñagʉ̃re ĩariarãja mʉa.
MAT 11:10 Juan ĩ bajirotire gotiro, ado bajise gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. ‘Ĩ ñarʉcʉmi ado bajise gotirocʉ: “Yoaro mene ejarʉcʉmi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose Dios ĩ bojabetire yitʉjacõari, ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa” yigotirocʉ ñarʉcʉmi’, yami Dios”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
MAT 11:11 Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasire rẽtoro ñamasuse ñaja, Juan, Diore ĩ gotirẽtobosasejʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Juan ĩ gotise rẽtoro ñamasuse ñaja yʉ gotiroticõarã ĩna gotise. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” ĩna yigotisere yaja yʉ. Ñamasurã ñaama, “Ñamasurã me ñaama Jesús ĩ gotiroticõarã” mʉa yiĩaboajaquẽne —yicami Jesús, ĩre ajisʉyarãre.
MAT 11:12 Quẽna ado bajiro yicami Jesús: —Juan ĩ gotimasiosʉorijʉne, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yirere ajicõari, ti josaboajaquẽne, yʉre ajisʉya variquẽnasʉoadicama masa.
MAT 11:13 Juan ĩ gotimasiosʉoroto rĩjorojʉne, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõarocʉre goticoayuma ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. Moisére Dios ĩ roticũmasire quẽne, tire gotiaja ti.
MAT 11:14 “Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro bajigʉ ejarʉcʉmi”, yigotiyujarã ĩna, Diore gotirẽtobosarimasa. To bajiro ĩna yimasirere, “Riojo ucamasiñuma ĩna” mʉa yitʉoĩajama, “Juan ĩ ejarotire gotirã yimasiñuma”, yimasiaja mʉa.
MAT 11:15 Mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉa —ĩre ajisʉyarãre yicami Jesús.
MAT 11:16 Quẽna ado bajiro ĩre ajisʉyarãre goticami Jesús: —Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana: Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã, mʉare jutibosaboabʉ yʉa. To bajiro yʉa yiboajaquẽne, basabejʉ mʉa. To bajiri, ‘Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja mʉa, yʉa basañarone’ yiboabʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, otibejʉ mʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare.
MAT 11:18 Ĩna rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana. Juan, quẽnase bare babeti, quẽnase idire idibeti bajiñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Vãti sãñagʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacajʉ mʉa, ĩre ajiterã ñari.
MAT 11:19 Ĩ bero gotimasiosʉocajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉjʉama, quẽnase bare ba, quẽnase idire idi bajiñaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, “Jairo bagʉ ñaami. Idimecʉgʉ̃ ñaami. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã rojose yirãre quẽne ĩnare baba cʉtiami”, yʉre yiĩajũnisiniaja mʉa, yʉre quẽne ajiterã ñari. To bajiro Juanre quẽne, yʉre quẽne mʉa yise ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ masise rãca yʉa yise ti ñajare, berojʉ, “Quẽnaro yirã yiboayuma” yʉare yimasirʉarãja mʉa —yicami Jesús, ĩre ajisʉyarãre.
MAT 11:20 Tijʉ bero, ĩaĩañamani ĩ yiĩoboacana ya macarire tʉoĩacõari, Dios ĩ bojabetire ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, ĩna yitʉjabetijare, rojose ĩna tãmʉorotire yigʉ, ado bajiro goticami Jesús:
MAT 11:21 —Coraz'in macana, to bajicõari, Betsaida macana quẽne, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Ti macarianare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Tiro vãme cʉti macanare, Sidón vãme cʉti macanare quẽne ĩaĩañamani yʉ ĩojama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjacoaboriarãma ĩnama. “Rojose yʉa yisere yirʉabeaja” yisʉtiritirã ñari, sʉtiritirã ĩna sãñasejʉa sudi vasoacõari, to yicõari, ĩna rʉjoarijʉ õja majeoboriarãma.
MAT 11:22 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro.
MAT 11:23 Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma. Toanare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Sodoma macanare quẽne yʉ yiĩojama, rojose ĩna yisere yitʉjaboriarãma ĩnama. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõaboriaroja ti maca maji.
MAT 11:24 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana yʉre ĩna ajirʉabeti vaja, Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —yitʉoĩa goticami Jesús.
MAT 11:25 Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Mʉ sʉorine ajitirʉ̃nʉama” yigʉ, “Quẽnaja” Diore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yicami Jesús: —Cacʉ, õ vecagʉ ʉjʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉrore quẽne, ñajediro ʉjʉ ñaja mʉ. “Jẽre masiaja yʉa” yitʉoĩaboarãre, “Yʉ ocare ajimasibeticõato ĩna” yigʉ, ĩnare masirioaja mʉ. To yicõari, “Masimena ñaja yʉa” yirãjʉare, “Ajimasiato” yigʉ, ĩna ajimasirotire yirẽmorũgũaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, mʉ bojarore bajiro yigʉ yaja mʉ —Diore yicami Jesús.
MAT 11:27 To yicõari, ĩre ajisʉyarãjʉare ado bajiro goticami Jesús: —Yʉ jacʉ ĩ ejarẽmose sʉorine jediro yimasijeogʉ ñaja yʉ. “Tire yimasiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami yʉ jacʉ. To bajiro yicacʉ ñari, yʉ yisere masijeocõami yʉ jacʉ. Yʉ quẽne, ĩ yisere masijeocõaja. “Ĩre masiato” yigʉ, yʉ beserã rĩne yʉ jacʉre masiama —ĩnare yicami Jesús.
MAT 11:28 Quẽna ado bajiro yicami Jesús: —Cojo vãme me ĩna rotise ti ñajare, jairo gajacõari, ñarãre bajiro bajiaja mʉa. “Tire cʉdijeomasimenaja mani” yisʉtiritirã ñari, yʉjʉare ajirã vayá mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rʉ̃cʉse gajacõari, ñamenare bajiro variquẽnarã ñarʉarãja mʉa. Masare maitʉoĩagʉ̃ ñaja yʉ. “Ñamasugʉ̃ ñari, ĩnare ajirʉ̃cʉbʉobeaja yʉ” yigʉ me ñaja yʉ. No bojarãre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmogʉ̃ ñaja.
MAT 11:30 Mʉare yʉ rotise josari me ñaja. To bajiri yʉ rotisere mʉa cʉdijama, variquẽnarʉarãja mʉa —yicami Jesús.
MAT 12:1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo ĩna oteriavese cʉtore vacajʉ, Jesúrãca. To bajivanane ñiorijacajʉ yʉa. To bajirã ñari, trigo ricare tũnejuacõari, yʉa ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bacajʉ yʉa.
MAT 12:2 Tire yʉa basere ĩacõari, fariseo masa ado bajiro Jesúre ĩre yicama ĩna: —¡Ĩaña mʉ! Mʉ buerimasa, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yama ĩna —Jesúre ĩre yicama.
MAT 12:3 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —¿David ñamasir'i ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa?
MAT 12:4 Ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã gãjerã pan ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios.
MAT 12:5 ¿“Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ paia ĩna moatʉjabetiboajaquẽne, rojose yirã me yirãma ĩna”, Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasirere masiritiatique mʉa?
MAT 12:6 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Moisére ĩ roticũmasire, Diore yirʉ̃cʉbʉoriaviaye ñase rẽtobʉsaro ñamasuse ñaja mame yʉ rotise.
MAT 12:7 Dios oca masa ĩna ucamasire ajimasibetibʉsaja mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre ĩna soemʉosere bojabetibʉsaja yʉ. Masa gãjerãre quẽnaro ĩna ĩamaisejʉare bojamasucõaja yʉ”. To bajiro yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire, “Ado bajiro yirʉaro yaja” yiajimasirã masu mʉa ñajama, Dios ĩ bojabeti rojose ĩna yibetiboajaquẽne, “Rojose yama” yʉ buerimasare ĩnare yiĩabetiboriarãja mʉa.
MAT 12:8 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdicami Jesús, fariseo masare.
MAT 12:9 To yi vacʉne, Dios ocare ĩna buerivijʉ yʉare ũmato sãjacami Jesús.
MAT 12:10 Ti vijʉ ñacami sĩgʉ̃, cojojacatʉa ãmo ñujobecʉ. Fariseo masa quẽne ñacama. “Jesús, rojose yimi” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, ado bajiro Jesúre sẽniĩatocama ĩna: —Dios, Moisére ĩ roticũmasirere mʉ tʉoĩajama, “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rijaye cʉtirãre mani catiojama, quẽnacõaroja”, ¿yitʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩatocama ĩna.
MAT 12:11 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami: —Oveja mʉa ecar'i, gojejʉ ĩ quedirocasãjama, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja” yirã, ¿ãmirã vamenada mʉa?
MAT 12:12 ¿Masʉ rẽtobʉsaro maiĩogʉ̃ ñatique, ovejajʉa? To bajiri, ¿ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ quẽne, no bojagʉ masʉre quẽnaro mani yijama, quẽnabetojarique? —ĩnare yicʉdicami Jesús.
MAT 12:13 To yicõari, ãmo ñujobecʉjʉare: —Mʉ ãmore ñujoya —ĩre yicami. To ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoacajʉ yuja, gaje ãmore bajirone.
MAT 12:14 To ĩ yisere ĩacõari, budicoacama fariseo masa. Budiacõari, “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?” gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
MAT 12:15 To bajiro ĩre ĩna tʉoĩa ñagõjaisere masicõari, gajerojʉ vacami Jesús quẽna. Jesús ĩ vato ĩacõari, ĩre sʉyacajʉ yʉa, jãjarã masa. Tojʉ ñajediro masa rijaye cʉtirãre catiocami.
MAT 12:16 To yicõari, ĩnare ĩ catiosere gotirotibeticami ĩ.
MAT 12:17 To bajiro ĩ yijama, “Isa'ias ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ, ‘To bajiro bajirʉaroja’ ĩ yiucamasiriarore bajiro bajiato” yigʉ, yicami, ado bajiro yise ti ñajare:
MAT 12:18 “Ãni ñaami, yʉre moabosarimasʉ yʉ besecacʉ, yʉ ĩavariquẽnagʉ̃. Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉja yʉ, ‘Ĩ ejarẽmose rãca yʉ bojasere yimasiato ĩ’ yigʉ. To bajiri, ‘Ado bajiro riojo yiroti ñaja’ yigotibatorʉcʉmi, masa ñajedirore.
MAT 12:19 Masa rãca oca josabecʉ ñarʉcʉmi ĩ. To yicõari, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, ‘Yʉre ajiya mʉa. Masigʉ̃ ñaja yʉ’ yiavasã gotibecʉ ñarʉcʉmi.
MAT 12:20 Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare, yʉ bojarore bajiro yimasibeticõari, tʉoĩasʉtiritirãre quẽne mairʉcʉmi. Ĩnare ĩamaicõari, ‘Quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉmi.
MAT 12:21 Jud'io masa me ñarã rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire, ‘Manire yirẽtobosarʉcʉmi. To bajiri rojose tãmʉobetirʉarãja’ yivariquẽna yuñarʉarãma”, yiucamasiñumi Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ.
MAT 12:22 Sĩgʉ̃ ñacami vãti sãñagʉ̃. “Ĩabeticõato; ñagõbeticõato” yigʉ, ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ñañumi. To bajiri Jesús tʉjʉ ĩre ãmiejacama masa. To ĩna yirone, ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocacami Jesús. To bajiri vãtire ĩ burocajare, ĩamasi, ñagõmasi, bajicoacami yuja.
MAT 12:23 Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa jediro: —¿Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani tʉoĩa yuñarũgũgʉ̃ ñatique ĩ? —yicama.
MAT 12:24 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicama fariseo masajʉa: —Vãtiare ĩ bureajama, vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca vãtiare bureagʉ yami —yicama ĩna.
MAT 12:25 To bajiro ĩna tʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús: —Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. To bajirone bajiroja cojo macanare quẽne, cojo vi ñarãre quẽne.
MAT 12:26 To bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa.
MAT 12:27 To bajiro yʉre mʉa yitʉoĩaboajama, mʉa buerã quẽne masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureasere, “Vãti ĩ masise rãca burearãma ĩna quẽne” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Tʉoĩamavisiaja mʉa”, mʉare yirʉarãma ĩna, mʉa buerã.
MAT 12:28 Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare.
MAT 12:29 “To bajiro yimasiroti ñaboaja” yigʉ ñari, “Quẽnabʉsaro yimasiato” yigʉ, quẽna gajeye gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, gãji guamʉ ya vi sãjacõari, ĩre ĩ siabetijama, gajeyeũni ẽmamasibecʉmi. Ĩre siacõari, ĩ gajeyeũnire ẽmamasigʉ̃mi yuja. To bajirone bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ.
MAT 12:30 No bojarã yʉ gotiboasere ajitirʉ̃nʉmenama, yʉre ajitirʉ̃nʉboronare matarã yirãma. No bojarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yʉre yigoticudibosamenama, “Ĩre ajibesa” yirãre bajiro bajirã ñarãma.
MAT 12:31 To bajiri, riojo mʉare gotiaja yʉ. Masa jediro rojose ĩna yijama, jediro rojose ĩna ñagõjaquẽne, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santojʉare rʉ̃cʉbʉomena rojose ĩre ĩna yitud'ijama, tirema masiriobetirʉcʉmi.
MAT 12:32 No bojarã, Dios ĩ roticõacacʉre rojose yʉre ĩna ñagõro bero, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca moagʉ̃re, “Satanás ye rãca moami” ĩna yitud'ijama, Esp'iritu Santojʉare rojose yirã yirãma. Tirema gajerodo ti ñacoaboajaquẽne, masiriobetirʉcʉmi Dios —ĩnare yicami Jesús.
MAT 12:33 Quẽna ado bajiro goticami Jesús: —Yucʉ́ quẽnase ti rica cʉtijama, “Quẽnaricʉ ñaja”, yaja mani. Yucʉ́ rojose ti rica cʉtijama, “Rojoricʉ ñaja”, yaja mani. Ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉaye, rojoricʉaye ñaja”, yiĩamasiaja mani. To bajirone bajiaja mani yise quẽne. “Quẽnagʉ̃ ñaami. Rojogʉ ñaami” yimasirʉarã, ĩ yisere ĩaĩarãja mani.
MAT 12:34 Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. Rojorã ñari, no yirã quẽnasere ñagõmenaja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉ rojose mʉa tʉoĩasãñasere ñagõburũgũaja mʉa.
MAT 12:35 Quẽnagʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiri quẽnase ñagõgʉ̃mi. Rojogʉjʉama, rojose tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiri rojose ñagõgʉ̃mi.
MAT 12:36 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ejarʉaroja masa jedirore Dios ĩ beserirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre tocãrãca vãme, mʉa ñagõria vãmere, “Ado bajiro ti bajijare, to bajise ñagõcajʉ yʉa”, Diore yigotirʉarãja mʉa.
MAT 12:37 To bajirone bajirʉaroja. Mʉa ñagõrere ĩacõari, “Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja”, yirotirʉcʉmi Dios —ĩnare yicami Jesús.
MAT 12:38 To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩre yicama fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne: —Gotimasiorimasʉ, ĩaĩañamani mʉ yiĩosere bojaja yʉa —Jesúre ĩre yicama ĩna.
MAT 12:39 To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —Mʉa adirodoriana, rojose yirã jãjarã ñaja mʉa. Yʉre ajiterã ñari, ĩaĩañamani mʉare yʉ yiĩosere bojaboaja mʉa. To bajiro mʉa bojaboajaquẽne, to bajise mʉare yiĩobetirʉcʉja yʉ. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro bajiĩoroti ñaroja.
MAT 12:40 N'inive vãme cʉti macana ñamasiriarã, ĩna tʉjʉ Jonás ĩ ejaroto rĩjoro idiarʉ̃mʉ, idia ñami vai jaigʉ gʉdajoajʉ ĩ ñamasirere ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna, N'inive macana. To bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ quẽne. Idia ñami, idiarʉ̃mʉ sita ẽñerocajʉ yʉ ñarere ajicõari, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi”, yimasirʉarãma ĩna, masa.
MAT 12:41 N'inive macana ñamasiriarã, Jonás ñamasir'i Dios oca ĩ gotisere ajicõari, rojose ĩna yisere sʉtiriticõari, yitʉjamasiñujarã ĩna. Jonás rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, rojose mʉa yisere yitʉjabeaja mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja: N'inive maca ñamasiriarã, tudicatirʉarãma ĩna. Tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yiĩarʉarãma.
MAT 12:42 Sabá sitana ʉjo ñamasirio, “Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare —fariseo masare ĩnare yicami Jesús.
MAT 12:43 Quẽna ado bajiro yicami Jesús: —Vãti, masʉ ʉsʉjʉre budicõari, oco manorijʉ vacudigʉmi. Tujariajaʉ bʉjabecʉ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi:
MAT 12:44 “Yʉ budiriarojʉne vacoarocʉ ñagʉ̃ja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. Masʉ ʉsʉjʉre ĩ budigoriarore tudiejagʉ ĩ ĩajama, gõjanabiose mano, quẽnarivire bajiro masʉ ʉsʉjʉre ĩaejagʉmi.
MAT 12:45 To bajiro ĩ ʉsʉjʉre ĩaejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ vãtia ĩ rẽtoro rojose yirãre ũmato ejagʉmi. To yicõari, ĩna ñaro cõrone masʉ ʉsʉjʉre sãjarãma ĩna. To bajiri, rẽtorobʉsa rojose yigʉ ñagʉ̃mi masʉ yuja. To bajirone bajirʉaroja mʉare adirodoriana rojose yirãre quẽne. Vãtiare yʉ bureacõaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, bʉtobʉsa rojose yirã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 12:46 Jesús, masare ĩ gotimasio ñarone, sĩgʉ̃, ado bajiro Jesúre ĩre yicami ĩ: —Mʉ jaco, mʉ bederã rãca macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yicami.
MAT 12:48 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús: —¿Ñimo ñati yʉ jacoma? ¿Ñimarã ñati yʉ bederãma? —ĩre yicami Jesús.
MAT 12:49 To yigʉne, yʉajʉare, ĩ buerimasare ĩacõari, —Mʉa ñaja yʉ bederãma, yʉ jacore bajiro bajirãma.
MAT 12:50 No bojarã yʉ jacʉ õ vecagʉ ĩ rotirore bajiro yirã, ĩna ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirãma, yʉ jacore bajiro bajirãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 13:1 Tirʉ̃mʉne, vi ñar'i, budiacõari, ʉtabʉcʉra tʉjʉ yʉa rãca ejarũju ejacami Jesús. To bajicõari, masare gotimasiocami.
MAT 13:2 Masa jãjarãbʉsa ĩna rẽjaquearo ĩacõari, cũmuajʉ vasãjacõari, rujicami Jesús. Masajʉama, ʉtabʉcʉra tʉ rʉ̃gõcõacama ĩna.
MAT 13:3 To bajicõari, cojo queti me tʉoĩacõari, “Ado bajiro bajisere bajiro bajiaja” ĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise goticami: —Sĩgʉ̃ oterimasʉ, vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi.
MAT 13:4 Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna.
MAT 13:5 Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. Tijʉ, mojoroaca sita ti ñajare, guaro ti judidaboajaquẽne muiju, asisĩocõagʉ̃mi. To bajicõari, oco manijare, sĩnireacoatoja ti.
MAT 13:7 Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti.
MAT 13:8 Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, cien ñaricari rica cʉtiejoroja. Gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ treinta ñaricari rica cʉtiroja.
MAT 13:9 Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —yicami Jesús.
MAT 13:10 To ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerã: —¿No yigʉ gotimasiore queti tʉoĩacõari, ĩnare gotirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
MAT 13:11 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire, yucʉrema Dios ĩ masise rãca ajimasiaja mʉama. To bajiboarine, gãjerãjʉama, Dios ĩ bojabetijare tire ajimasibeama.
MAT 13:12 No bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩ ajimasiboasere masiriojeocõarʉcʉmi ĩ. To bajiri ĩre masibetimasucõarʉcʉmi ĩ.
MAT 13:13 Masa ado bajiro bajirã ĩna ñajare, gotimasiore queti ĩnare gotirũgũaja yʉ: Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, ajimasicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yatique”, yimasimenama.
MAT 13:14 Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias ñamasir'i mʉa bajirotire yigʉ, Dios ĩ ñagõmasirere ado bajiro yiucamasiñumi: “‘Yʉre ajirã ñaboarine, ajimasibeticõa ñarʉarãma. Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, “To bajiro bajisere yigʉ yatique ĩ”, yiĩamasibeticõa ñarʉarãma.
MAT 13:15 Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
MAT 13:16 Variquẽnaña mʉama. Yʉ yiĩosere tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoariarã ñari, tire yʉ gotimasiosere ajimasiaja mʉama.
MAT 13:17 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ jãjarã Diore gotirẽtobosamasiriarã yucʉ mʉare yʉ yiĩosere ĩarʉamasiboayuma. Yʉ gotimasiosere mʉa ajisere ajirʉamasiboayuma. To bajiri mʉama, jairo yʉ yiĩosere masirã ñari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajirã ñari, variquẽnaña mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.
MAT 13:18 Quẽna ado bajiro goticami Jesús: —Ado bajise tʉoĩacõari, oterimasʉ ĩ bajire quetire gotibʉ yʉ: Quẽnaro ajiya mʉa.
MAT 13:19 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere, minia ĩna barere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere ĩna ajiboasere, vãtia ʉjʉ ejacõari, guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ —yʉare yicami.
MAT 13:20 —Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere, muiju ĩ asisĩorere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ĩna ñajare, gãjerã rojose ĩnare ĩna yijama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ.
MAT 13:22 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotajʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, adi macarʉcʉro ti bajisejʉare tʉoĩarejairã ñari, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare tʉoĩatʉjacõari, yʉ bojarore bajiro yimenare yigʉ yibʉ yʉ.
MAT 13:23 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere cojotõ cien ñaricari, gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ treinta ñaricari rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ gotimasiosere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã yʉ ocare ĩna gotimasiose sʉori, gãjerã masa quẽne yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ yibʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 13:24 “Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ, gaje queti gotimasiocami Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉ trigo ajere otegʉmi.
MAT 13:25 Ĩ otero bero, ĩre moabosarimasa ĩna cãnitoye, ĩ ya vese ejacõari, vidi oterudigʉmi, ĩre ĩategʉ ñari. To yigajano, vacoacʉmi ĩ.
MAT 13:26 To bajiri trigo ti judibʉcʉato, vidi quẽne ruyuaroja.
MAT 13:27 To bajisere ĩacõari, ĩna ʉjʉre gotirã vanama ĩna. Ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yirãma: “Yʉa ʉjʉ, ¿no yiro trigo rĩne mʉ otecati ñaboarine, vidi quẽne judiri?”, yirãma, ĩna ʉjʉre.
MAT 13:28 To ĩna yijare, “Sĩgʉ̃ yʉre ĩategʉ oterimi”, ĩnare yigʉmi ĩ. To ĩ yirone, “¿Ado cõrone yʉa vʉerearã vatire bojati mʉ?”, ĩre yisẽniĩarãma ĩna.
MAT 13:29 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yigʉmi ĩna ʉjʉ: “¡Vʉebesa maji! Mʉa vʉejama, ote rãcane vʉecõarãja mʉa.
MAT 13:30 Trigo rãca bʉcʉacoajaro maji. Ti rica cʉti bʉcʉaro ĩacõari, tire jua bajirãne vʉereacõari, soereacõarʉarãja mʉa. Trigore juacõari, tire cũriavijʉ cũcõarʉarãja mʉa”, ĩnare yirotigʉmi oterimasʉ —yigotimasiocami Jesús.
MAT 13:31 Quẽna ado bajiro gotimasiocami Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉre mostaza ajea otegʉmi.
MAT 13:32 Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti mostaza ajeaca. To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasiocami Jesús.
MAT 13:33 Quẽna ado bajiro gotimasiocami Jesús: “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ, gaje gotimasiore queti goticami: —Rõmio, pan quẽnogoago, trigo vetare idiaji vasãcõari, pan ũmato vauvasere vʉogomo so. To so yijare, jairo vauvaroja ti. Tire bajirone bajirʉaroja, Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa mʉa bʉjʉroti —ĩnare yigotimasiocami Jesús.
MAT 13:34 Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũcami Jesús.
MAT 13:35 Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yimasire ti ñajare, to bajise gotimasiorũgũcami. Ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ: “Masare ĩnare gotigʉ, gotimasiore queti tʉoĩacõari, ĩnare gotimasiorʉcʉmi. To bajiro yigʉ, adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne masiñamanicoadirere gotimasiorʉcʉmi”, yiucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ Jesúre tʉoĩa yugʉ.
MAT 13:36 To bajiro yigotigajanocõari, “Vijʉ vacʉ yaja yʉ”, yisãjacoacami. To ĩ yi vatone, ĩre sʉyasãjacajʉ yʉa quẽne. Sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerimasa: —Vidi judire quetire, “Ado bajiro yigʉ, to bajise yibʉ yʉ”, yʉare yigotiya —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 13:37 To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Trigo oterimasʉre yigʉ, yʉ masune yigʉ yibʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre yʉ yijama.
MAT 13:38 Ĩ ya vesere yʉ yijama, adi macarʉcʉro mani ñarojʉre yigʉ yibʉ yʉ. Trigore yʉ yijama, yʉ yarãre quẽnaro Dios ĩ yirãre yigʉ yibʉ. Vidire yʉ yijama, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojarore bajiro yirãre yigʉ yibʉ.
MAT 13:39 Vidi oterudirimasʉre yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanáre yigʉ yibʉ. Trigo ti bʉcʉatojʉ ĩna juarere yʉ yijama, adi macarʉcʉro ti jedirotire yigʉ yibʉ. Trigo ti bʉcʉaro, juarimasare yʉ yijama, ángel mesare yigʉ yibʉ, yicami Jesús.
MAT 13:40 Vidi juacõari, ĩna soerearore bajiro bajirʉaroja adi macarʉcʉro ti jedirojʉ.
MAT 13:41 To cõrone, Dios ĩ roticõacacʉ, Diore rotibosagʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. “Yʉ yarã vatoajʉ ñacõari, rojose yirãre, to yicõari, rojose ĩnare ũmato yirãre quẽne juaáya” yigʉ, ĩnare cõarʉcʉja.
MAT 13:42 Ĩnare juacõari, jeame yatibetimejʉ reacõarʉarãma ĩna. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna.
MAT 13:43 Ángel mesa, ĩnare ĩna reagajanoro bero, ado bajiro bajirʉarãja mʉa: Mani jacʉ, “Quẽnase yirã ñaama” ĩ yiĩarã ñari, muiju ĩ busurore bajiro busurʉarãja. Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña —yʉare yicami Jesús.
MAT 13:44 Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñase bʉto quẽnaja ti. To bajiro ti bajijare, sĩgʉ̃ bʉto vaja cʉtise bʉjagʉre bajiro bajirãma Dios yarã ñarʉarã. Sĩgʉ̃ yere bʉto vaja cʉtisere sita vatoajʉ ĩ yayioboarere bʉjagʉmi gãji. Tire bʉjacõari, quẽna tijʉne tudiyayiocũgʉ̃mi. To bajiri, “Jairo vaja cʉti ñaja” yivariquẽnagʉ̃ ñari, ĩ gajeyeũni ñaro cõrone gãjerãre ĩsijeocõagʉ̃mi, gãjoa bʉjarʉ. To yicõari, ti gãjoa rãca ti sita ʉjʉre vaja yigʉmi, sita vatoajʉ jairo vaja cʉtise ĩ bʉjarere cʉorʉ. Tire bajiro bajirãma Dios yarã ñarʉarã. “Adi macarʉcʉroaye jediro yʉ tʉoĩa bojaboase rẽtoro quẽnase ñaja Dios ye” yitʉoĩacõari, jediro ĩ bojarore bajiro yirũgũrãma —yʉare yigotimasiocami Jesús.
MAT 13:45 Ti vãmere bajiro gaje queti ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mani ñase quẽnaja ti. To bajiro ti bajijare, bʉto vaja cʉtia perla vãme cʉtiare bʉjagʉre bajiro bajirãma Dios yarã ñarʉarã. Sĩgʉ̃ gajeyeũni ĩsicudirimasʉ, perla vãme cʉtire sẽnicudigʉmi.
MAT 13:46 To yicudigʉne, gãji ĩ cʉoricare quẽnamasuricare bʉjagʉmi yuja. To bajiri tiare bʉto bojagʉ ñari, ĩ gajeyeũni jedirore ĩsicõari, vaja sẽnigʉ̃mi, gãjoa bʉjarʉ. To yicõari, ti gãjoa rãca ĩ bojaricare vaja yigʉmi yuja. Tire bajiro bajirãma Dios yarã ñarʉarã. “Adi macarʉcʉroaye jediro yʉ tʉoĩa bojaboase rẽtoro quẽnaja Dios ye” yitʉoĩacõari, jediro ĩ bojarore bajiro yirũgũrãma —yʉare yigotimasiocami Jesús.
MAT 13:47 Quẽna gotimasiore queti yʉare gotimasiocami Jesús: —Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, vai sĩarimasa vaire ĩna beseriarore bajiro bajirʉaroja. Vai sĩarimasa bajiʉ rãca ĩna vayaro, vai vãme cʉtirã ñaro cõro sãjarãma ĩna.
MAT 13:48 Ĩna sãjaro ĩacõari, jabuajʉ ĩnare tʉ̃amocũrãma. Ĩnare beserãma. Bariarãrema jibʉjʉ juasãcõari, bayamanare reacõarama.
MAT 13:49 To bajirone bajirʉaroja macarʉcʉro ti jediro. Ángel mesa, masare beserã vadirʉarãma. Quẽnarãre, rojorãre beserʉarãma.
MAT 13:50 Rojorãre ĩnare juacõari, jeame yatibetimejʉ reacõarʉarãma. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
MAT 13:51 Tire yʉare gotigajanocõari, ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús: —¿Tire mʉare yʉ gotimasiose queti jedirore ajimasiati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami. —Ajimasiaja —ĩre yicʉdicajʉ yʉa.
MAT 13:52 To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare goticami: —To bajiri Dios oca masa ĩna ucamasire quẽnaro riojo gotimasiomasicõarãja mʉa. To yicõari, mʉare yʉ gotimasiosere ajimasirã ñari, tire quẽne quẽnaro riojo gotimasiomasirãja. To bajiro mʉa bajijama, vi ʉjʉ gajeyeũni tirʉ̃mʉjʉ ñarere quẽne, mame ĩ juarere quẽne quẽnocũr'ire bajiro bajirãja mʉa. Ĩ ya viana ĩna cʉobetijama, ĩnare ĩsigʉ̃mi. Ĩ yirore bajirone mʉa yarãre quẽne ĩna ajimasiroti ti rʉyajama, tirʉ̃mʉayere, to yicõari, yucʉ yʉ gotisere quẽne quẽnaro riojo ĩnare gotimasiorʉarãja —yʉare yicami Jesús.
MAT 13:53 To bajiro yʉare gotimasio gajano, yʉare ũmato vacoacami Jesús.
MAT 13:54 To bajivana, ĩ ya macajʉ ejacajʉ yʉa. Tojʉ Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjaejacõari, masare gotimasio ñacami. Quẽnaro ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibeticama ĩna: —¿No bajicõari, to bajise gotimasiomasiati ĩ? ¿No bajiro yicõari, ĩaĩañamanire yati?
MAT 13:55 ¿Adi macagʉ yucʉ́ moarimasʉ macʉ me ñatique ĩma? ¿Mar'ia macʉ me ñatique? ¿Santiago, José, Simón, Judas mesa gagʉ me ñatique ĩ?
MAT 13:56 To yicõari, jediro mani vatoajʉ ñarã, ¿ĩ bederã rõmiri me ñatique ĩna? To bajiri, ¿nojʉ bueyujari ãni? —Jesúre ĩre yicama ĩna, ĩ ya macana.
MAT 13:57 To bajiri, “Ñamasugʉ̃ me ñaami. Mani ya macagʉ mani masigʉ̃ ñaami” yirã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉbeticama ĩna. To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare goticami Jesús: —Diore gotirẽtobosarimasʉ gajerojʉ Dios ocare ĩ gotimasiocudijama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉorãma. To bajiboarine, ĩ ya macanare, ĩ ya vianare quẽne Dios ocare ĩ gotimasiojama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉomenama —ĩnare yicami Jesús.
MAT 13:58 To bajiri ĩ ya macana, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩaĩañamanire jairo yiĩomasibeticami.
MAT 14:1 Cojorʉ̃mʉ Galilea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩose quetire ajiyuju.
MAT 14:2 To ĩ yiñasere ajicõari, ĩre moabosarimasare ado bajiro yiyuju: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne, ñagʉ̃mi quẽna. Rijacoaboarine, tudicaticoarimi. To bajiri ĩaĩañamani yiĩoñagʉ̃mi ĩ —yitʉoĩaboayuju Herodes.
MAT 14:3 Juan ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro bajire ti ñajare, to bajiro tʉoĩañuju Herodes: Ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ẽmacõari, manajo cʉtiyuju Herodes. To bajiro ĩ yire ñajare, ado bajiro ĩre gotirũgũñuju Juan: —Herod'iare mʉ manajo cʉtise quẽnabeaja. Dios ĩ rotimasirere ajibeaja mʉ —ĩre yirũgũboayuju Juan. Tire ajirʉabesuju ĩ manajo Herod'ias. To bajiri Juanre cõmemane siacõari, tubiberotiyuju Herodes.
MAT 14:5 To yicõari, ĩre sĩarotirʉaboayuju. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami Juan” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉosere ajigʉ ñari, bʉto güiyuju. To bajiri ĩre sĩarotimasibesuju.
MAT 14:6 Herodes ĩ ruyuariarʉ̃mʉ ejayuju. To bajiri, masare jirẽoñuju ĩ, “Boserʉ̃mʉ yito” yigʉ. To yicõari, ĩna rẽjaro bero, Herod'ias maco, ĩna ĩaro rĩjorojʉare basaĩoñuju. So basasere ĩacõari, bʉto variquẽnañuju Herodes.
MAT 14:7 To bajiri, —Riojo mʉre gotiaja yʉ. Tʉoĩavasoabetirʉcʉja. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja —sore yiyuju ĩ Herodes.
MAT 14:8 To bajiro ĩ yisere ajicõari, so jacojʉa, “Ado bajiro ĩre yicʉdiya” so yi ocasãjare, ado bajiro Herodere cʉdiyuju so: —Yucʉacane Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, yʉre ĩsigʉ̃ vayá —ĩre yiyuju so.
MAT 14:9 To bajiro so yisere ajicõari, sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ti ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju.
MAT 14:10 Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re, “Juanre rʉjoa jataya”, ĩnare yiyuju.
MAT 14:11 To bajiri, ĩ rʉjoare bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, Herod'ias macore ĩsiñujarã ĩna. To yicõari, sojʉa, jacore ĩsirẽtoñuju so yuja.
MAT 14:12 Ti queti ajicõari, Herodes tʉjʉ ejayujarã, Juan buerimasa. Ejacõari, ĩ rujʉri ñaboarere ãmivacõari, yujeyujarã. To ĩna yiro bero, yʉa tʉ ejacama ĩna, Jesúre gotirã.
MAT 14:13 Juan oco rãca bautizarimasʉre ĩna sĩare quetire ajicõari, jãjarã masa yʉare ĩna sʉyajare, ĩna rãca ñarʉabecʉ ñari, cũmuajʉ vasãja, yʉare ũmato jẽacoacami, masa ĩna manibʉsarojʉ yʉare ũmato vacʉ. To bajiri ti macariana Jesús ĩ vasere ajicõari, boejʉ jãjarã variarãma, Jesús ĩ ejarotijʉre vana.
MAT 14:14 To bajiri rocatu ejarãne, jãjarã masa ñarãre ĩacajʉ yʉa, boejʉ vacõari ejariarãre. Ĩnare ĩamaicõari, rijaye cʉtirãre ĩna juaejarãre catiocami Jesús.
MAT 14:15 Rãioroto rĩjoro, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yicajʉ yʉa, ĩ buerã: —Jẽre rãioato yaja. Masa manojʉ ñaja. To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboacajʉ yʉa.
MAT 14:16 To yʉa yisere ajicõari, ado bajirojʉa yʉare yicami Jesús: —No yirã vamenama. Mʉane ĩnare bare ecaya —yʉare yicami Jesús.
MAT 14:17 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdicajʉ yʉa: —Bare maja yʉare quẽne. Cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 14:18 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yicami: —Adojʉa tire juaya maji —yʉare yicami.
MAT 14:19 To bajiri, —Masare tatũcurojʉ ĩnare rujirotiya —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús. To yicõari, cojomo cõro ñaricari pan, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocami. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami. To yicõari, tire iguesurebatecõari, ĩ buerãre yʉare ĩsicami. To bajiri yʉajʉa, rujirãre ĩsibatocajʉ yʉa yuja.
MAT 14:20 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama ĩna. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere, yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ.
MAT 14:21 Tire bacana cinco mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa.
MAT 14:22 Cũmuajʉ yʉare vasãjaroticami Jesús. “Yʉre jẽadiyuya. Maji masare tudirotigʉ yaja yʉ”, yicami.
MAT 14:23 Ĩnare tudirotigajano, burojʉ majacoasuju, tojʉ Diore sẽnirʉ. Ti rãioato bero, tojʉ ĩ sĩgʉ̃ne ñacõañuju ĩ maji.
MAT 14:24 Yʉajʉama, ʉtabʉcʉra jẽana, sõjʉ tira gʉdareco tʉsacajʉ yʉa. To yʉa tʉsatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, sabetʉocõacajʉ ti. To bajiri jẽatĩmabeticajʉ.
MAT 14:25 To yʉa bajiñarone, busurocaroarijaʉ yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús.
MAT 14:26 Oco joejʉ ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa. —¡Bajirocar'i vãti ñaami! —yiavasãcajʉ yʉa.
MAT 14:27 To yʉa yiboajaquẽne, —Güibesa. Variquẽnaña mʉa. Yʉne ñaja —yʉare yicami Jesús.
MAT 14:28 To ĩ yisere ajicõari, yʉa rãcagʉ Pedro ado bajiro ĩre yicʉdicami: —Yʉ ʉjʉ, mʉne mʉ ñajama, oco joene mʉ tʉjʉ yʉre varotiya —ĩre yicami Pedro.
MAT 14:29 To ĩ yisere ajicõari, —Vayá mʉ —ĩre yicami Jesús. To ĩ yisere ajicõari, vãgã, oco joejʉ vacami Pedro, Jesús tʉ ejagʉacʉ.
MAT 14:30 To bajiboarine, mino bʉto ti vasere ĩacõari, güicami. To bajicõari, rujacõa sʉoacami yuja. To bajigʉne, —Yʉ ʉjʉ, rujacʉ yaja yʉ. Yʉre ejarẽmogʉaya —yiavasãcami.
MAT 14:31 To ĩ yirone, ĩ ãmore ñiacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús, Pedrore: —¿No yigʉ, “Ĩ ejarẽmose rãca vamasirʉcʉja yʉ”, yʉre yitʉoĩa tʉjacoajari mʉ? —Pedrore ĩre yicami Jesús.
MAT 14:32 To yicõari, cũmuajʉ ĩna vasãjarone, mino vatʉjacoacajʉ yuja.
MAT 14:33 To yicõari, cũmuajʉ Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucajʉ yʉa, ĩre rʉ̃cʉbʉorã: —Socagʉ me ñaja mʉ. Dios macʉne ñaja —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 14:34 To baji jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ ejacajʉ yʉa.
MAT 14:35 Ti macariana Jesús ĩ ejasere ĩamasicõari, masa jedirore gotibatoriarãma. To bajiri, masa rijaye cʉtirãre juaejacama Jesús tʉjʉ.
MAT 14:36 To ĩna yirã, ado bajiro Jesúre yicama ĩna: —Mʉ ye sudi gaja yʉare moaĩarotiya. Ti rĩne bojaja yʉa. To bajiro yʉa yijama, caticoarʉarãja yʉa —ĩre yisẽnicama. To bajiri, ĩ sudi gajare moaĩarãma, caticoacama.
MAT 15:1 Fariseo masa, to yicõari Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñacama. Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna:
MAT 15:2 —¿No yirã mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yibeati mʉ buerimasa? Ĩna baroto rĩjoro, ĩna ãmori coemasiriarore bajiro coebeama ĩna —ĩre yicama ĩna.
MAT 15:3 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —Mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare cʉdirã ñari, Dios ĩ rotimasusejʉarema cʉdibeaja mʉa.
MAT 15:4 Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
MAT 15:5 Mʉajʉama, ado bajirojʉa rotiaja mʉa: “Ĩ ye rãca ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja. ‘Yʉ gajeyeũni yʉ cʉose Diore yʉ ĩsiroti rĩne ñaja. To bajiri mʉare ejarẽmomasibeaja yʉ’ yicõari, ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja”, yirotiaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare cʉdirã ñari, Dios ĩ rotisejʉarema cʉdibeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ñie vaja maja Dios oca”, yirã yaja mʉa.
MAT 15:7 “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i, mʉa bajirotire quẽnaro tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñumi:
MAT 15:8 “Ĩna oca masune yirã, quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ bojarore bajiro tʉoĩabeama.
MAT 15:9 Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñumi Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —yigoticami Jesús.
MAT 15:10 To ĩ yiro bero, masare jicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Yʉre ajicõari, quẽnaro ajimasiña mʉa.
MAT 15:11 Dios ĩ ĩajama, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmo coemenane mani base sʉori me rojose yirãja mani. Rojose tʉoĩacõari, rojose mani ñagõsejʉa ñaja rojose mani yise. “Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãja mani”, yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 15:12 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: —¿Tire mʉ gotisere fariseo masa mʉre ĩna ajijũnisinisere masibeati mʉ? —ĩre yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa.
MAT 15:13 To bajiro yʉa yiro, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Ĩ ya vesejʉ ote ĩ otere tʉ vidi ti judijama, ti ñe rãcajʉne vʉereacõarʉcʉmi. To bajirone yirʉcʉmi yʉ jacʉ quẽne. “Yʉ yarã me ñaama” yigʉ ñari, ĩnare reacõarʉcʉmi Dios.
MAT 15:14 To bajiri fariseo masare tʉoĩagüibesa mʉa. Ĩna ñarãma ĩamena gãjerã ĩamenare tʉ̃a vanare bajiro bajirã. Sĩgʉ̃ ĩabecʉ, gãji ĩabecʉre ĩ tʉ̃avajama, gojejʉ reasãcõanama ĩna jʉarãjʉne. To bajiri rojose ĩna bajirotire masirã ñari, ĩnare tʉoĩagüibesa mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 15:15 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Pedro: —Mʉ gotimasiosere quẽnaro yʉare gotirẽtobuya —ĩre yicami.
MAT 15:16 To ĩ yisere ajicõari, —¿Ajimasibeati mʉa quẽne? —yicami.
MAT 15:17 —Mʉa basãse mʉa gʉdajoajʉ vatoja ti. Tijʉ bero, rẽtobudiroja ti. To bajiri mʉare rojose yimasibeaja ti. To bajiboajaquẽne, mʉa ñagõjama, tʉoĩacõari, ñagõaja mʉa. To bajiri rojose mʉa tʉoĩajama, ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãja mʉa. ¿Tire quẽnaro ajimasibeatique mʉa?
MAT 15:19 Masa, rojose tʉoĩacõari, ado bajise rojose yirãma: Gãjerãre sĩarãma ĩna. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma. Juarudirãma. Socarãma ĩna. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma.
MAT 15:20 To bajise rojose yirãma masa, rojose tʉoĩacõari. Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãma. Baroto rĩjoro, ãmori mani ñicʉa ĩna coemasiriarore bajiro coebeti sʉori me, rojose tãmʉorʉarãma masa —yʉare yicami Jesús.
MAT 15:21 Gotigajanocõari, yʉare ũmato vacoacami Jesús, Tiro, to yicõari Sidón vãme cʉti macari tʉjʉ vana.
MAT 15:22 Tojʉ yʉa ejaro bero, sĩgõ cananeo maso, Jesús tʉjʉare avasã vadicamo so: —Yʉ ʉjʉ, David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña. Yʉ maco so ʉsʉjʉ vãti sãñagõ ñaamo. To bajiri bʉto rojose tãmʉoamo —Jesúre yigoticamo so.
MAT 15:23 To bajiro so yiboajaquẽne, sore cʉdibeticami Jesús. To bajiri ado bajiro Jesúre yicajʉ yʉa, ĩ buerimasajʉama: —Sore varotiya mʉ. Gõjanabioro manire avasã sʉyaamo —ĩre yiboacajʉ yʉa.
MAT 15:24 To bajiro yʉa yirone, ado bajiro sore yicami Jesús: —Yʉ yarã jud'io masa, oveja mavisiarãre bajiro bajirãma. Ĩnare yʉre ejarẽmoroticõacami Dios —sore yicami Jesús.
MAT 15:25 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejacamo so, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ado bajise ĩre yicamo: —Yʉ ʉjʉ, yʉre ejarẽmoña —ĩre yicamo so.
MAT 15:26 To bajiro so yiboajaquẽne, ado bajiro sore yicami Jesús: —To bajiro yʉ yijama, rĩamasa ĩna basere ẽmacõari, yaiare ecagʉre bajiro yigʉja yʉ —sore yicami.
MAT 15:27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicamo so: —Yʉ ʉjʉ, riojo gotiaja mʉ. To bajiboarine ĩna ʉjarã ĩna bavẽjasere barãma yaia —Jesúre ĩre yicamo so. “Yʉa quẽne, jud'io masa me ñaboarine, mojoroaca yʉare mʉ ejarẽmojama, quẽnaja” yigo, to bajise ĩre yicamo so.
MAT 15:28 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: —“Yʉre ĩamaicõari, ejarẽmorʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩa tʉjabeco masu ñaja mʉ. To bajiro mʉ yitʉoĩase ñajare, mʉ maco ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire ĩre burocacõaja yʉ —sore yicami Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, quẽnaejacoasuju so, vijʉ ñario.
MAT 15:29 To ĩ yiro bero, Galilea vãme cʉtirita tʉjʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, burojʉ majacajʉ. Tojʉ maja, joe jeaejacõari, ejarũjucoacajʉ.
MAT 15:30 To yʉa bajiro ĩacõari, Jesús tʉre jãjarã masa ejacama, rijaye cʉtirãre juaejarã. Ĩna juaejacana ado bajiro bajirã ñacama: Rujasagueri vana, jeariarã, ĩamena, ñagõmena, to yicõari, jãjarã gajeye rijaye cʉtirã ñacama. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ĩnare catiocami Jesús.
MAT 15:31 Ñagõmena ñaboariarã, ñagõcoacama. Rujasagueri vaboariarã, quẽnaro vacama. Ĩamena ñaboariarã, ĩacoacama. Jeariarã quẽne, quẽnaejacoacama. To bajiro bajisere ĩacõari, no yimasibeticama masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna, “Ĩ ñagʉ̃mi quẽnaro yigʉ, jud'io masa yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ” yirã.
MAT 15:32 Ĩ buerãre yʉare jicõari, ado bajiro yicami Jesús: —Ado ñarãre ĩamaiaja yʉ. Idiarʉ̃mʉ tʉsajʉ yuja, yʉ rãca ĩna ñaro. To bajicõari, bare maama. Bamenane ĩna ya virijʉ ĩna tudiasere bojabeaja yʉ. Ĩnare yʉ tudirotijama, bamenane ĩna vajama, varũtu vanane, ñiorijarã ñari, rijavẽjaborãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 15:33 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: —Ado, masa manojʉ ñaja. No bajiro masa ñaro cõro ĩna barotire bare bʉjamasiña manoja —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 15:34 To yʉa yirone, —¿No cõro jairo pan cʉoati mʉa? —yʉare yicami. —Cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñaja. To yicõari, vai mojoroaca ñaama —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 15:35 To yʉa yirone, rʉ̃cacane masare rujiroticami Jesús.
MAT 15:36 To yicõari, pan cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñasere, vaire quẽne juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnacami. To yicõari, tire iguesurebatecõari, yʉare ĩsicami. To bajiri yʉajʉa, rujirãre ĩnare ĩsibatocajʉ yʉa yuja.
MAT 15:37 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano baʉsʉcʉtijedicõacama. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere yʉa juarẽojama, cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ.
MAT 15:38 Tire bacana cuatro mil ʉ̃mʉa ñacajʉ yʉa. Rõmiare, rĩamasare quẽne cõĩabeticajʉ yʉa.
MAT 15:39 To yigajanocõari, masare tudiroticami Jesús. To baji, cũmuane Magadán vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa.
MAT 16:1 Fariseo masa, saduceo masa quẽne, Jesúre ĩarã ejacama ĩna. Ejacõari, ĩre sẽniĩacama, “Cʉdimasibeticõari, rojose tãmʉoato ĩ” yirã: —“‘Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —yisẽniboacama.
MAT 16:2 To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —Rãiorijʉ, ʉ̃mʉagasero ti sũaro ĩacõari, “Busiyʉ, quẽnarirʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yaja mʉa.
MAT 16:3 Busurijʉ ñibiacõari, bueri ti sũayujijama, “Adirʉ̃mʉ, oco quedirʉaroja”, yiĩamasiaja mʉa. No bojarirʉ̃mʉ, ʉ̃mʉagaserore ĩacõari, “Quẽnarirʉ̃mʉ, rojorirʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yiĩamasiaja. To bajiro yiĩamasirã ñaboarine, ñamasusejʉare ĩamasibeaja mʉa. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩarã ñaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja mʉa.
MAT 16:4 Mʉa adirodoriana, rojose yirã, Diore mʉa gotirore bajiro yimena ñaja mʉa. To bajirã ñari, “Ĩaĩañamani mʉ yiĩose bojaja”, yʉre yisẽniboaja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, to bajise mʉare yiĩobetirʉcʉja. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro mʉare bajiĩoroti ñaroja —ĩnare yicʉdicami Jesús. To bajiro ĩnare yicõa, ĩnare jẽaveocoacajʉ yʉa.
MAT 16:5 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ jẽaejacõari, —Mani baroti pan masiriticoayuja mani —yʉa masune gãmerã yiñacajʉ yʉa.
MAT 16:6 To yʉa yiro, ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Fariseo masa, saduceo masa “Pan vauvato” yirã ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña mʉa —yʉare yicami.
MAT 16:7 To ĩ yisere ajimasimena ñari, yʉa masune ado bajiro gãmerã yicajʉ yʉa: —Pan mani masiritijare, to bajise gotigʉ yigʉmi —gãmerã yicajʉ yʉa.
MAT 16:8 To bajiro yʉa yitʉoĩasere masicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —¿No yirã, “Pan maja manire”, yati mʉa? “Pan ti maniboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi Jesús”, ¿yʉre yitʉoĩabeati mʉa?
MAT 16:9 ¿No yirã ajimasibeati mʉa maji? Cojomo cõro ñaricarire panre bʉjʉocõari, cinco mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, jairo barʉariajibʉri rʉyacajʉ, ¿Tire masiritiati mʉa?
MAT 16:10 Tijʉ bero, quẽna cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari panre bʉjʉocõari, cuatro mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, jairo barʉariajibʉri rʉyacajʉ. ¿Tire quẽne masiritiati mʉa?
MAT 16:11 No yirã ajimasimena masu ñamenaja mʉa tia. Jẽjʉ, “Fariseo masa, saduceo masa, ‘Pan vauvato’ yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña” yʉ yijama, “Pan juabesuma” yigʉ me yibʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 16:12 To ĩ yijare, ajimasicajʉ yʉa yuja. “‘Fariseo masa, saduceo masa, “Pan vauvato” yirã ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña’ yʉare yigʉ, ‘Ĩna gotimasiosejʉare quẽnaro ajicõĩamasiña, “Ĩnare bajiro bajimavisiarobe” yirã’ yire ũnire yʉare gotimasiogʉ̃ yiboayujari Jesús”, yiajimasicajʉ yʉa yuja.
MAT 16:13 To yi varũtu vanane, Cesarea de Filipo vãme cʉti sitajʉre ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ ejacõari, ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús: —Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna, masa? —yʉare yisẽniĩacami Jesús.
MAT 16:14 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉa: —Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Jerem'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama. Gãjerãjʉama, “Gãji, Diore gotirẽtobosamasir'i ñagʉ̃mi”, mʉre yama ĩna —Jesúre ĩre yicʉdicajʉ yʉa.
MAT 16:15 To bajiro yʉa yirone, —Mʉama, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.
MAT 16:16 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami Simón Pedro: —Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i. Masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ —Jesúre ĩre yicʉdicami.
MAT 16:17 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Quẽnaro riojo gotiaja mʉ, Simón, Jonás macʉ. Variquẽnaña mʉ. Tire gotigʉ, masʉ ĩ masise sʉori me tire gotimasiaja mʉ. Õ vecagʉ yʉ jacʉ ĩ masise rãca tire gotimasiaja mʉ.
MAT 16:18 Ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Mʉ vãme ñaja Pedro. “Gʉ̃ta” yirʉaro yaja ti “pedro” ti yijama. Mʉ gotimasiose sʉorine jãjarã masa, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, vãti yarã, “Bajireacõa tʉjajaro ĩna” yirã, rojose ĩnare yimasibetirʉarãma ĩna.
MAT 16:19 To bajiri, ado bajiro mʉre gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje jãnariaro cʉogʉre bajiro mʉre cũrʉcʉja yʉ. To bajiri, masare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasirʉcʉja mʉ: “Ãnoa to bajiro yirã ñari, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñarʉarãma. Ãnoajʉa, to bajiro yirã ñari, Dios yarã me ñaama”, ĩnare yimasirʉcʉja mʉ. Adi sitajʉ yʉre rotibosagʉ ñarʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, “Ado bajiro mʉa yijama, Dios yarã ñarʉarãja mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yijama, Dios yarã me ñarʉarãja mʉa”, yimasirʉcʉja mʉ —ĩre yicami Jesús.
MAT 16:20 To bajiro Pedrore ĩre yigotigajanocõari, ado bajiro yʉare yicami: —Ĩne ñaami “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, gãjerãre ĩnare yigotibeja —yʉare yicami Jesús.
MAT 16:21 To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ĩ bajirotire ado bajiro yʉare gotimasiosʉocami Jesús: —Jerusalénjʉ varoti ñaja yʉre. Tojʉ yʉ ejaro, bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —yʉare yisʉocami Jesús.
MAT 16:22 To ĩ yisere ajicõari, ricati ĩre jicãmotocõari, ĩre yiboacami Pedro: —Yʉ ʉjʉ, to bajiro mʉ bajirotire bojabecʉmi Dios. ¡To bajiro mʉ bajiroti, mʉre bajibeticõato! —ĩre yiboacami Pedro.
MAT 16:23 To ĩ yisere ajicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃gʉ̃ne, ado bajiro Pedrore ĩre goticami Jesús: —¡Satanás, vasa mʉ! Vãtia ʉjʉre ñagõbosagʉ yaja mʉ. To bajiro yibesa. “Dios ĩ bojarore bajiro yibeticõato” yigʉre bajiro yaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, Dios ĩ tʉoĩarore bajiro me tʉoĩaja mʉ. Masa ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ yaja —Pedrore ĩre yicami Jesús.
MAT 16:24 To yicõari, ado bajiro ĩ buerãre yʉare yicami Jesús: —No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere ĩ ye ñarotire tʉoĩabecʉne, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi.
MAT 16:25 No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirãma, adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma.
MAT 16:26 Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, gajeyeũni ĩ bʉjaboare, ñie vaja manoja. Ñiere Diore ĩsimasibecʉmi, “Ĩ rijato berojʉma tudirijabeticõato” yigʉ, “Dios ĩ catisere yʉre ĩsiato” yigʉ. Mani rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsise cõro vaja cʉti manoja.
MAT 16:27 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ”, yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca tudiejarʉcʉja yʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa. Tudiejacõari, masa ĩna yisere ĩacõari, “To bajiro yirã ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã bajirʉarãja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ.
MAT 16:28 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 17:1 Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, ĩ bedi Juanre quẽne ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vacami Jesús.
MAT 17:2 Tojʉ ĩna ejaro, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, Jesús rioga busucoasuju ti. Ʉ̃mʉagʉ muijure ĩacãnamuriarore bajiro cajemose busuyuju ti. To yicõari, sudi ĩ sãñase quẽne bʉto boticoasuju ti.
MAT 17:3 To bajicõari, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna gãmerã ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa.
MAT 17:4 To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉ bojajama, mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉcʉja yʉ. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉcʉja —Jesúre yiboayuju Pedro.
MAT 17:5 To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju: —Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.
MAT 17:6 To bajiro yi ocaruyusere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa. Bʉto güirã ñari, muqueacoasujarã ĩna.
MAT 17:7 To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna tʉ vacõari, ĩnare moaĩañuju Jesús. Ĩnare moaĩagʉ̃ne, ado bajiro yiyuju: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Güibesa mʉa —ĩnare yiyuju.
MAT 17:8 To bajiro ĩ yiro bero, ĩamʉoboayujarã. El'iare, Moisére ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.
MAT 17:9 To bajiro bajicõari bero, ti buro ĩnare ũmato rojacʉne, ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús: —Jẽjʉ mʉa ĩasere gãjerãre gotibeja maji, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ rijato bero, quẽna yʉ tudicatiroto rĩjorore —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 17:10 To ĩ yijare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No yirã, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ ejaroto rĩjoro ejarʉcʉmi El'ias ñamasir'i”, yati ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAT 17:11 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Riojo yiyuma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, “El'ias ñamasir'i ejasʉorʉcʉmi” ĩna yijama. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ ejaroti ñajare, “Jediro Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ñayuto mani” yigʉ, ejasʉorʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, ĩna gotiri vãmere bajirone yaja Dios oca masa ĩna ucamasire quẽne.
MAT 17:12 “To bajiro yaja” yimasirã ñaboarine, ĩ ejaro ĩre ĩamasibesuma ĩna. Jẽre ejayumi. To ĩ bajiboajaquẽne, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma. Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre quẽne, to bajirone yʉre yirʉarãma —ĩnare yitudiroja vayuju Jesús.
MAT 17:13 To bajiro ĩ yisere ajimasicõari, “El'ias ñamasir'ire ĩ yijama, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉjʉare gotigʉ yami, ĩre bajiro tʉoĩar'i ĩ ñajare”, yiajimasiñujarã ĩna Pedro mesa.
MAT 17:14 Ti burojʉ majariarã, yʉa tʉ rojaejacama ĩna quẽna. Jãjarã masa ñacama yʉa rãca. Jesús ĩ tudiejasere ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucami sĩgʉ̃. To yicõari, ado bajiro Jesúre yicami:
MAT 17:15 —Yʉ ʉjʉ, yʉ macʉre ĩamaiña mʉ. Biyaroaca rijaquedirũgũami. To bajica yigʉ, bʉto rojose tãmʉorũgũami. Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũami. To bajicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi.
MAT 17:16 Mʉ buerã tʉ ĩre ãmiejaboabʉ yʉ. Ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocamasimema ĩna —Jesúre yicami.
MAT 17:17 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami, yʉare ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejarãre quẽne: —Rojosere tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masisere mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —yʉare yicami Jesús. To yigʉne, —Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ĩre ãmiaya —yicami Jesús.
MAT 17:18 Ĩre ĩna ãmiejarone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocacõacami Jesús. Vãti ĩ budirirĩmarone, catiquẽnagʉ̃ ñacoacami daquegʉjʉa.
MAT 17:19 To ĩ yiro bero, ricati cãmotadicõari, Jesúre ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: —¿No yirã daquegʉ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocamasibeti yʉa? —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 17:20 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: —“Dios ĩ ejarẽmose rãca burocarʉarãja” yitʉoĩamena ñari, vãtire burocamasibesuja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: “Mojoroaca yimasirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja” yirã, i burore, “Gajerojʉ vasa” mʉa yirotijama, to bajirone bajirʉaroja ti. Ñiejʉa mʉa yimasibeti manirʉaroja.
MAT 17:21 To bajiboarine, jẽjʉ yʉ burocagʉre bajiro bajirãre mʉa burearʉajama, bare bamenane Diore sẽnicõari rĩne bureamasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 17:22 Galilea sitajʉ vana, gãmerã cãmotadiri mene cojojũnane Jesúrãca vacudicajʉ yʉa. To bajiro yʉare ũmato bajicudigʉne, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃.
MAT 17:23 To bajiro ĩ yijare, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriticajʉ yʉa, ĩ buerã.
MAT 17:24 To ĩ yiro bero, Capernaum vãme cʉti maca ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ yʉa ñaro, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja sẽnirimasa, Pedrore sẽniĩarã ejayujarã, macajʉ́jʉ: —¿Mʉare gotimasiorimasʉma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi quẽnoroti vaja ĩsibecʉti ĩ? —Pedrore ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAT 17:25 —Ĩsirʉcʉmi —yicʉdiyuju Pedrojʉama. Tijʉ bero, vijʉ sãjaejacõari, vaja sẽnirimasa ĩna sẽniĩarere ĩ gotibetone, Jesújʉa, ado bajiro Pedrore ĩre boca yicõacami: —Simón, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Adigodoana ʉjarã, ñimarãjʉare vaja yirotiati? ¿Ĩna yarãrene gãmerã vaja sẽniatique? ¿Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũatique ĩna? —Pedrore ĩre yisẽniĩacami Jesús.
MAT 17:26 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro: —Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũama —yicʉdicami Pedro. To ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús: —Riojo yaja mʉ. To bajiri Dios macʉ ñari, yʉ ya vi ti ñajare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre vaja yibecʉja yʉma.
MAT 17:27 To bajiboarine, “Rojose manire tʉoĩabeticõato” yirã, mani vaja yijama, quẽnaja. Ʉtabʉcʉrajʉ vasa mʉ. Tojʉ vai vejeba. Basʉogʉre ĩre sĩacõari, ĩ risejʉ gãjoatii bʉjarʉcʉja mʉ. Titiine ĩnare vaja yiroti ñaroja, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre. Titiire ãmicõari, ĩnare ĩsima —Pedrore ĩre yicami Jesús.
MAT 18:1 Tirʉ̃mʉne Jesúre ĩre sẽniĩacajʉ yʉa ĩ buerimasa: —Mʉre yʉa rotibosarirodo ti ejaro, ¿ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
MAT 18:2 To yʉa yirone, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, yʉa rĩjorojʉa ĩre rʉ̃gõroticami Jesús.
MAT 18:3 To yicõari, ado bajiro yʉare yicami: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Daquerã, “Ñamasurã me ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩabetijama, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã me ñarʉarãja mʉa.
MAT 18:4 Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarã, “Ñamasurã me ñaja yʉa” yirã.
MAT 18:5 Ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarã ĩna ñajare, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉjʉare quẽnaro yirãre bajiro yirã yirãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:6 Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús: —No bojarã, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna ũmato yijama, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma.
MAT 18:7 Rojose yirã sʉorine bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Rojose yirã jãjarã ñarãma. To bajiri gãjerãre rojose ũmato yirʉarãma. To ĩna yise sʉori bʉto rojose masu tãmʉocõarʉarãma.
MAT 18:8 “Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. “Yʉ gʉbo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo ãmo, cojo gʉbo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine jʉaãmo rãca, jʉa gʉbo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
MAT 18:9 “Yʉ cajea sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:10 Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, “Ñamasurã me ñaja yʉa” yitʉoĩarãre, “Vaja mana ñaama”, ĩnare yiĩatebeja. Õ vecajʉ ángel mesa ñarʉarãma ĩnare ĩatirʉ̃nʉrã. Yʉ jacʉ tʉjʉre cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ĩnare ñagõbosarũgũrãma.
MAT 18:11 Yayirãre bajiro bajirãre, rojose tãmʉoboronare, ĩnare yirẽtobosagʉ vadicajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:12 To bajiro yicõari, ado bajiro yirũtuacami Jesús: —Adi quetiaca mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitʉoĩaña mʉa. Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi cien oveja cʉogʉ. Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ yayicoacʉmi. To bajiri ĩnare coderimasʉ, rʉyarãre, noventa y nueve ñarãre ta vesejʉ ĩnare cũcõari, yayir'ire macagʉ̃ vacoacʉmi ĩ.
MAT 18:13 Gãjerã yayimena noventa y nueve ñarirãcʉre, “Yayibesuma” yivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, yayir'ire bʉjacõari, ĩnare ĩ variquẽnaro rẽtobʉsaro ĩre variquẽnagʉ̃mi.
MAT 18:14 Mani jacʉ õ vecagʉ to bajirone bajigʉmi ĩ quẽne. Sĩgʉ̃ rʉyabeto daquegʉre bajiro tʉoĩagʉ̃, Dios tʉ ĩ ñabetirotire bojabecʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:15 Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús: —Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose mʉare ĩ yijama, gãjerãre gotimenane, ĩ tʉ vacõari, ñagõquẽnoma, “‘Riojo yaja mʉ. Mʉre rojose yibʉ yʉ’ yato ĩ” yirã. “Riojo yaja mʉ” ĩ yijama, ñagõquẽnorʉarãja mʉa. To bajiri ĩ rãca quẽnaro baba cʉtirʉarãja mʉa quẽna.
MAT 18:16 “Bajibeaja” ĩ yicʉdijama, gãjerã jʉarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Rojose yibʉ mʉ” ĩre yimasirãre ĩnare jicõari, ĩ tʉ vaja mʉa. Jʉarã ĩna manijama, sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Rojose yibʉ mʉ” ĩre yimasigʉ̃re jicõari, ĩ tʉ vaja mʉa.
MAT 18:17 Ĩnare quẽne ĩ ajibetijama, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari mʉa rãca rẽjarã jediro ĩna ĩaro rĩjorojʉa ĩnare gotiba mʉa. Ĩna jediro “Rojose yiyuja mʉ” ĩre ĩna yisere ĩ ajibetijama, Diore ajibecʉre, to yicõari, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare ĩnare mʉa cãmotadiriarore bajiro ĩre cãmotadirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:18 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉ yʉre rotibosarã ñarʉarãja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Ado bajiro mʉa yijama, Dios yarã ñarʉarãja mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yijama, Dios yarã me ñarʉarãja mʉa”, yimasirʉarãja —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:19 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Gajeye ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajirone mʉa tʉoĩajedicõajama, mʉa bojasere ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ.
MAT 18:20 No bojarijʉ jʉarã, idiarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore ĩna sẽnijama, ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 18:21 To ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩacami Pedro: —Yʉ ʉjʉ, sĩgʉ̃ mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, yʉre rojose ĩ yijama, ¿nocãrãcaji masu ĩre masiriogʉti yʉ? ¿Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituaro ñarirãcajine ĩre yʉ masiriojama, quẽnarojari? —Jesúre ĩre yicami.
MAT 18:22 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Tocãrãcajine rojose mʉre ĩ yiro cõrone masirioroti ñaja mʉre —ĩre yicami Jesús.
MAT 18:23 To yicõari, ado bajiro ĩ buerãre yʉare gotimasiocami Jesús: —Bʉto rojose mʉa yiro bero, sʉtiriticõari, “Yʉare masirioya” Diore mʉa yijama, mʉare masiriorʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yise ñajare, “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, mʉare masirioroti ñaja” yigʉ, ado bajise gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩre vaja morãre gotirʉ, ĩre moabosarimasare jicõagʉ̃mi.
MAT 18:24 Ĩre vaja morãre “Adocãrãcʉ ñaama” ĩ yigʉadijʉne, sĩgʉ̃ jairo ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ãmiejarãma ĩna.
MAT 18:25 Ĩre ĩna ãmiejarirĩmarore, ñie rãca vaja yimasibecʉmi. To bajiro ĩ bajijare, ĩre ãmiejarãre ado bajiro ĩnare rotigʉmi: “Ãnire, ĩ manajo, ĩ rĩare quẽne gãjerãre yʉre ĩsibosaya, ‘Gãjerãre moabosarimasa ñato’ yirã. To yicõari, ĩ gajeyeũni jedirore gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnima. To yicõari, ti vaja mʉa bʉjasere yʉre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, yʉre ĩ vaja mose jedicoarʉaroja”, ĩnare yigotigʉmi ʉjʉ.
MAT 18:26 To ĩ yisere ajicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejagʉmi ĩre vaja mogʉ̃. To yicõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre sẽnigʉ̃mi: “¡Yʉ ʉjʉ, yuya maji! Mʉre yʉ vaja mosere vaja yijeocõarʉcʉja maji”, ĩre yigʉmi.
MAT 18:27 To ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩamaigʉ̃ ñari, “Tone bajicõato”, ĩre yicõa tʉjacʉmi, ĩ ʉjʉ.
MAT 18:28 To bajiro ĩ ʉjʉ ĩ yisere ajicõari, budicoacʉmi. Budiacʉne, ĩ baba mojoroaca ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ĩabʉjagʉmi ĩ quẽne. Ĩre ĩabʉjacõari, ĩ ãmʉare ñiamatagʉmi. To yicõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “¡Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõaña mʉ!”, ĩre yigʉmi.
MAT 18:29 To ĩ yiboajaquẽne, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajise ĩre yigʉmi: “¡Yuya maji! Mʉre yʉ vaja mosere vaja yijeocõarʉcʉja yʉ”, yiboagʉmi.
MAT 18:30 To ĩ yiboajaquẽne, ajibecʉmi ĩ. To bajiri tubiberiavijʉ ĩre ãmiacõari, ĩre cũrotigʉmi, “Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõarijʉ, budirʉcʉja mʉ” yigʉ.
MAT 18:31 Ĩ babarã, to bajiro ĩ yisere ĩacõari, bʉto sʉtiritirãma ĩna. To bajiri ĩna ʉjʉ tʉ vacõari, ĩna ĩariaro cõro gotirãma.
MAT 18:32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩre vaja moboar'i ĩ masirior'ire jirotigʉmi ʉjʉ. Ĩ ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Yʉre moabosarimasʉ rojogʉ masu ñacõaja mʉ. Yʉre mʉ vaja mosere, ‘Tone bajicõato’ mʉre yiboabʉ yʉ, rʉ̃cʉbʉose rãca yʉre mʉ sẽnijare.
MAT 18:33 Mʉre yʉ ĩamairore bajirone mʉ babare ĩamairoti ñaboayuja”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ.
MAT 18:34 To bajiro ĩre yicõari, bʉto jũnisinigʉ̃ ñari, ĩre tubiberotigʉmi ĩ quẽne, “Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõarijʉ, budirʉcʉja mʉ” yigʉ —yʉare yigoticami Jesús.
MAT 18:35 To bajise gotigajanocõari, ado bajise yʉare gotitʉsacami Jesús: —To bajirone yirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ quẽne, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama —yʉare yicami Jesús.
MAT 19:1 To bajiro ĩ gotimasioro bero, Galilea sita ñariarã vacõari, Judea sitajʉ ejacajʉ yʉa. Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ ñacajʉ ti sita.
MAT 19:2 Tojʉ jãjarã masa Jesúre sʉyacama. Rijaye cʉtirãre ĩnare catiocami ĩ.
MAT 19:3 Tojʉ yʉa ñaro sĩgʉ̃ri fariseo masa ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. Ado bajiro ĩre sẽniĩatocama ĩna: —¿No bojase sʉorine, manajo rocajama, quẽnacõati? —ĩre yisẽniĩatocama ĩna.
MAT 19:4 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —¿Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro yisere ĩabeticatique mʉa? “Rẽmojʉ ʉ̃mʉre, rõmiore rujeomasiñuju Dios”, yigotiaja Dios oca.
MAT 19:5 To yicõari gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios oca: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeore ti ñajare, ʉ̃mʉjʉa, manajo cʉtigʉ, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadicoarʉcʉmi. Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca.
MAT 19:6 “To bajirʉarãma” Dios ĩ yimasire ti ñajare, mʉa manajoare reabetiroti ñaja —ĩnare yicami Jesús, fariseo masare.
MAT 19:7 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro tudisẽniĩatocama ĩna: —Riojo mʉ gotiboajaquẽne, ¿no yigʉ ricati rotimasiñujari Moisés ñamasir'i? Ado bajiro rotimasiñumi ĩ: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yimasiñumi Moisés —Jesúre ĩre yicama.
MAT 19:8 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: —Diore ajiterã ĩna ñajare, “Bʉtobʉsa rojose ĩna manajoare yiroma” yigʉ, manajoa reare beobetimasiñuju Moisés ñamasir'i. Rẽmojʉma to bajiro me bajimasiñuju.
MAT 19:9 Riojo ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore rocacõari, gajeo ĩ manajo cʉtijama, Diojʉa ĩ ĩajama, ĩ manajo me ñagõmo. Ĩ ajerio cʉtigo ñagõmo —ĩnare yicami Jesús.
MAT 19:10 To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasajʉa ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: —To yijama, manajo magʉ̃ne ñacõaroti ñañuja —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 19:11 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Jediro me ñarãma, manajo cʉtibetiboarine, Dios ĩ bojarore bajiro yimasirã. To bajiro yirãma, Dios ĩ ejarẽmose rãca yirãma.
MAT 19:12 Sĩgʉ̃ri manajo cʉtimena ñarãma. Rõmia rãca ĩna yiroti ti manijare, bajirãma. To bajirãne ruyuariarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, “Rĩa yimasibeticõato” yirã, ĩna yijeriarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, manajo bojamenama, “Yʉ manajo cʉtibetijama, yʉ ʉjʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnabʉsaro yimasirʉcʉja yʉ” yitʉoĩarã ñari, bajirãma. To bajiro bajirʉa tʉoĩarãma, to bajirone bajiato —yʉare yicami Jesús.
MAT 19:13 Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejacama masa, ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa: —¡Juavadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yicajʉ yʉa.
MAT 19:14 To bajiro yʉa yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro yicami: —Rĩamasare ĩnare matabesa. Ĩnare bajiro tʉoĩarã ñarãma Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã —yʉare yicami Jesús.
MAT 19:15 To yicõari, rĩamasare ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosacami Jesús. To yicõari bero, yʉare ũmato vacoacami Jesús.
MAT 19:16 Gajeyeũni jaigʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami: —Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajise quẽnase yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yicami.
MAT 19:17 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —¿No yigʉ quẽnaseayere yʉre sẽniĩati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma. To bajiri Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩaroti ñaja. Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja —ĩre yicami Jesús.
MAT 19:18 To ĩ yijare, —¿Disere yati mʉ, “Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja” mʉ yijama? —Jesúre ĩre yicami. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise rotimasirere yaja yʉ: “Sĩabesa. Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotiyirobesa.
MAT 19:19 Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yicami Jesús.
MAT 19:20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdicami: —Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadicajʉ yʉ. ¿Ñie gajeye rʉyati quẽnaro yʉ yiroti? —Jesúre ĩre yicami.
MAT 19:21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre goticami Jesús: —Cojo vãme rʉyaja, mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yicami Jesús.
MAT 19:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriti vacoacami ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.
MAT 19:23 To bajiro ĩ bajivato ĩacõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma.
MAT 19:24 Quẽna tire bajise mʉare tudigotiaja yʉ: Vaibʉcʉ, camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboarãre. To bajiro bajirã ñari, yirẽto ecobosabetirʉarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 19:25 To ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: —Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 19:26 To yʉa yirone, yʉare ĩacõari, ado bajiro yicami Jesújʉama: —Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja, ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —yʉare yicami Jesús.
MAT 19:27 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami Pedro: —Jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa. ¿To bajiro yʉa bajicati vaja, ñie bʉjarãti yʉa? —Jesúre ĩre yicami.
MAT 19:28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉro ti jediro quẽna tudiquẽnorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yirirʉ̃mʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, rʉ̃cʉbʉoriajʉ rujirʉcʉja yʉ, rotigʉagʉ. To cõrone mʉa quẽne yʉre sʉyarã, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituaro ñaricũmurorire rujirʉarãja mʉa. To yicõari, mani yarã, jud'io masa, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã masatubuarire rotirʉarãja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, to yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉmenare ĩabesemasirʉarãja.
MAT 19:29 No bojarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari, ĩna ya veserire quẽne ĩna maise ñaro cõro ĩna vaveojama, adigodojʉ ĩna cʉosʉore rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ.
MAT 19:30 To bajiboarine adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Jãjarã ado bajiro mʉa tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩacõari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 20:1 To yicõari, ĩ buerimasare yʉare gotimasiorũtuacami Jesús. “‘Adojʉ ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri õ vecajʉ quẽne ñamasurã ñari, quẽnamasuse bʉjarʉarãja’ yitʉoĩabeticõato” yigʉ, ado bajise yʉare gotimasiocami: —Ʉye vese cʉogʉ, ʉye ti bʉcʉaro ĩacõari, busurijʉ jẽjʉ ĩre moabosaronare jigʉ vacʉmi. To bajirone yirʉcʉmi Dios, mʉa ʉjʉ quẽne.
MAT 20:2 Ĩnare bʉjacõari, ado bajiro ĩnare gotigʉmi: “Mʉa moase vaja mʉa sẽniro cõrone mʉare vaja yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, ĩnare moaroticõagʉ̃mi, ĩ ya vesejʉ.
MAT 20:3 Muiju ĩ asitutuajedirijʉ cõro, moarʉarã ĩna yuritũcurojʉ ĩna ñacõajare, gãjerãre ĩnare ĩabʉjagʉmi.
MAT 20:4 “Vasa, mʉa quẽne. Yʉ ʉye vesejʉ moaaya. Mʉa moajama, quẽnaro mʉare vaja yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi.
MAT 20:5 To bajiri ĩna quẽne ĩre moabosarã vacoanama. To yicõari, bero ʉ̃mʉrecaji ñaro vacʉ, gãjerãre bʉjagʉmi. Ñamicajʉa ti tʉsato vacʉ, gãjerãre bʉjagʉmi quẽna. Moare manare bʉjacõari, ĩnare moaroticõagʉ̃mi.
MAT 20:6 Yucʉ́ veca muiju tʉsato, gãjerã moarʉarã ĩna yuritũcurojʉ ejacõari, moamenane ĩna ñacõajare, “¿No yirã moamenane ñarʉ̃mʉ cʉtiati mʉa?”, ĩnare yigʉmi.
MAT 20:7 To ĩ yirone, “Ñimʉjʉa, yʉare moarotibeami. To bajiri ñacõaja yʉa”, ĩre yirãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, “Vasa mʉa quẽne. Yʉ ʉye vesejʉ yʉre moabosaaya”, ĩnare yigʉmi.
MAT 20:8 Rãiorijʉ, ĩre moabosarimasare coderimasʉre ĩre jigʉmi. “Yʉre moabosarimasare ĩnare jiaya mʉ”, ĩre yigʉmi. “To yicõari, ejatʉsariarãre vaja yisʉoya. Ĩnare vaja yigajanocõari, ĩna rĩjorobʉsa ejariarãre vaja yiya. To bajiro rĩne yicõa vasa. To bajiri, moarã ejasʉoriarãre ĩnare vaja yitʉsaya”, ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasare coderimasʉre.
MAT 20:9 To bajiro ĩ yijare, ejatʉsariarãjʉa ejasʉorãma. Ĩna ejaro ĩacõari, cojorʉ̃mʉ vaja tariaro cõro ĩna moare vaja ĩnare vaja yigʉmi.
MAT 20:10 To cõro ĩna vaja tasere ĩacõari, “Manima jaibʉsaro bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma ejasʉoriarãjʉa. To bajiro yitʉoĩaboariarãre gãjerã ĩna vaja taro cõrone ĩnare vaja yigʉmi.
MAT 20:11 Ʉjʉ ĩ vaja yirotisere ĩacõari, ñagõjairãma ejasʉoriarãjʉa:
MAT 20:12 “Vesejʉ ejatʉsariarã, yoaro meaca ĩna moaboajaquẽne, yʉare mʉ ĩsiro cõrone ĩnare ĩsiaja mʉ. Yʉama, cojorʉ̃mʉ jediro, muiju ĩ asicõaro josari moaboabʉ yʉa”, ĩre yitud'irãma, ĩna ʉjʉre.
MAT 20:13 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, sĩgʉ̃re ado bajiro cʉdigʉmi ĩna ʉjʉ: “Rojose mʉre yibejʉ yʉ. Jẽjʉ, ‘Mʉa vaja sẽniro cõrone mʉare vaja yirʉcʉja’ yigʉ ñari, to cõrone mʉare vaja yibʉ.
MAT 20:14 Mʉ moare vaja juacõari, vasa. Mʉre yʉ vaja yiro cõrone, ‘Ejatʉsariarãre quẽne vaja yirʉcʉja’ yitʉoĩamʉ yʉ.
MAT 20:15 Yʉ ye gãjoa ñamʉ ti. To bajiri yʉ bojarore bajirone yibʉ yʉ. Ĩnare quẽnaro yʉ vaja yisere ĩajũnisiniaja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. To bajiri adi queti mʉare yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 20:17 Jerusalénjʉ yʉare ũmato varũtu vacʉne, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉare gotirʉ, ricati yʉare jicãmotocami Jesús:
MAT 20:18 —Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Tojʉ mani ejaro, yʉre Dios ĩ roticõacacʉre paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. Ĩnajʉa, “Ĩre sĩaroti ñaja”, yʉre yirʉarãma.
MAT 20:19 To yicõari, romano masare yʉre ĩsirʉarãma. To ĩna yijare, yʉre ajatud'icõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajuturʉarãma. Yʉre jajutucõari, yʉ rijato bero, yʉre yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiocõarʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.
MAT 20:20 To ĩ yiro bero, Zebedeo rĩa jaco, so rĩa rãca ejacamo, so rĩa ĩna bajirotire Jesúre sẽnigõ ejago. Adocãrãcʉ ñacama so rĩa: Santiago, Juan ñacama ĩna. Jesúre rʉ̃cʉbʉogo, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucamo so. To yicõari, Jesús quẽnaro so rĩare ĩ yirotire sẽnicamo.
MAT 20:21 So sẽnisere ajicõari, —¿No bajiro quẽnaro yʉ yirotire bojati mʉ? —sore yicami Jesús. To ĩ yijare, ado bajiro cʉdicamo so: —“Ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ” yiĩocõari, mʉ rotisʉorirodo ti ejaro, yʉ rĩare ado bajiro ĩnare mʉ ũmato rujirotire bojaja yʉ: Sĩgʉ̃ mʉ riojojacatʉa, gãjire mʉ gãcojacatʉa ĩnare ũmato rujirʉcʉja mʉ, “Mʉ rotirore bajirone ĩna quẽne rotimasiato” yigʉ —ĩre yicamo so.
MAT 20:22 To so yisere ajicõari, so rĩajʉare ado bajiro yicami Jesús: —Tʉoĩamasimenane yʉre sẽniboaja mʉa. Yʉ rãca mʉa rotirʉajama, ¿mʉa quẽne yʉre bajirone rojose tãmʉorãtique mʉa? —ĩnare yicami Jesús. —Bajicõarãja —ĩre yicama ĩna.
MAT 20:23 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa quẽne, yʉ tãmʉorotire bajiro rojose tãmʉorʉarãja. To bajiboajaquẽne, yʉ riojojacatʉa, yʉ gãcojacatʉa mʉare rojomasibecʉja yʉ. “Ĩna ñarʉarãma yʉ macʉ tʉ rujirona” yʉ jacʉ ĩ yicana rĩne rujirʉarãma —ĩnare yicami Jesús.
MAT 20:24 Jesús buerimasa jʉaãmo cõro ñarã, yʉa ajibetone, “To bajiro bojaja yʉa” ĩna yirudisere ajicõari, jũnisinicajʉ yʉa.
MAT 20:25 To bajiro yʉa bajijare, yʉa jedirore jirẽocõari, ado bajiro yicami Jesús: —Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. Tire masiaja mʉa —yʉare yicami.
MAT 20:26 —Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ñamasurã ñarʉarãma, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmorã.
MAT 20:27 To bajiri ñamasurã mʉa ñarʉajama, gãjerãre moabosarʉarãja mʉa.
MAT 20:28 Dios ĩ roticõacacʉ quẽne, to bajirone bajiaja yʉ. “Gãjerã yʉ bojasere masicõari, quẽnaro yʉre yato ĩna” yigʉ me vadicajʉ yʉ. “Ĩna bojasejʉare masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yigʉ vadicajʉ yʉ. To yicõari, jãjarã rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vaja, ĩnare vaja yibosagʉagʉ vadicajʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 20:29 Jericó vãme cʉti maca ñacõari, yʉa vatone, jãjarã masa yʉare sʉyacama, Jesúre ĩarã.
MAT 20:30 Tojʉ yʉa vatone, jʉarã ĩamena rujicama, maa tʉ. Jesús ĩ rẽtosere ajicõari, ado bajiro ĩre jiavasãcama ĩna: —Yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña mʉ —yiavasãcama ĩna.
MAT 20:31 To bajiro ĩna yiavasãrone, —¡Avasãbesa! —ĩnare yicama masa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãcama ĩna: —Yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãcama ĩna.
MAT 20:32 To ĩna yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃cami Jesús. To bajicõari, ĩamenare jicami: —¿No bajiro mʉare yʉ yisere bojati mʉa? —ĩnare yisẽniĩacami, caje ĩamenare. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdicama:
MAT 20:33 —Yʉa ʉjʉ, tudiĩarʉaja yʉa —ĩre yicama ĩna.
MAT 20:34 To ĩna yisere ajicõari, ĩnare ĩamaigʉ̃ ñari, ĩna cajearire moaĩacami. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩamena ñaboacana, ĩacoacama ĩna yuja. Ĩacõari, ĩna quẽne Jesúre sʉyacoadicama.
MAT 21:1 Jerusalén cõñana, Betfagé vãme cʉti maca ejacajʉ yʉa. Olivo vãme cʉti buro jʉdo ñacajʉ ti maca. Tojʉ jʉarã yʉa rãcanare ĩ buerãre ado bajiro ĩnare roticõacami Jesús: —Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burra ĩna siaturʉ̃gõriore bʉjarʉarãja mʉa, so macʉ rãca ñagõre. Ĩnare õjacõari, yʉre juadibosaba.
MAT 21:3 Ti macagʉ mʉa õjaro ĩacõari, mʉare ĩ sẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩnare bojami. No cõro mene tʉocõarʉcʉmi quẽna”, ĩre yicʉdiba. To bajiro mʉa yisere ajicõari, sẽniĩarẽmobetirʉcʉmi. “Baʉ. Vasa”, mʉare yirʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:4 To bajiro ĩnare yiroticami Jesús, Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ñajare:
MAT 21:5 “Jerusalén macanare ado bajiro yirʉarãja mʉa: ‘Ĩaña mʉa. Mʉa ʉjʉ vadiami. “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩagʉ̃re bajiro ejaami. Burra, gajeyeũni ũmagõ macʉ joejʉ jesacõari, vadiami’ yirʉarãja mʉa”, yiucamasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ.
MAT 21:6 To bajiri Jesús ĩ rotisere ajicõari, ĩ rotirore bajirone yiyuma ĩna.
MAT 21:7 Burra to yicõari, so macʉre quẽne ĩnare juaejacama ĩna. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari ĩna joere jeocama ĩna. To ĩna yiro bero, macʉjʉare vajejacami Jesús.
MAT 21:8 Jãjarã masa ñacama. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉticama. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yicama, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉticama.
MAT 21:9 To yicõari, “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ’ yiĩocõari, rotisʉorʉcʉmi yuja” Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñari, bʉto variquẽnacama ĩna. Ĩre rĩjoro cʉti vana, ĩre sʉyarã quẽne, ĩre ĩavariquẽnarã ado bajiro avasã vacama ĩna: —¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! ¡Diore quẽne, quẽnase ĩre yivariquẽnato mani, ãni yʉa ʉjʉre ĩ cõajare! —yiavasã vacama ĩna.
MAT 21:10 To bajiro Jesús, Jerusalénjʉ, masa rãca ĩ ejasere ĩacõari, bʉto gãmerã ñagõcama ti macana jediro. —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati? —gãmerã yisẽniĩacama, masa ĩna avasã vado vatoajʉ Jesús ĩ vadire ĩacõari.
MAT 21:11 To ĩna yijare, gãjerã ado bajiro yicʉdicama: —Ĩne ñaami Diore gotirẽtobosarimasʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, Galilea sita Nazaret vãme cʉti macagʉ —yicama masa.
MAT 21:12 Ti macajʉre ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne tud'iãgõbucami Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereacami.
MAT 21:13 To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús: —Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ado bajiro mʉa yiñase sʉorine juarudirimasa ya vire bajiro bajiaja ti —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:14 Ti vijʉ, yʉa ñarone, ĩamena to yicõari rujasagueri vana, ejacama, Jesús tʉjʉ. To bajiro ĩna bajirone ĩnare catiocami.
MAT 21:15 Ti vire ñacama paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. To bajiri Jesús, ĩaĩañamani ĩ yiĩosere ĩacõari, “¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani!” rĩamasa ĩna yiavasã ñasere ajicõari, Jesújʉare bʉto jũnisinicama.
MAT 21:16 To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩacama: —¿To bajiro mʉre ĩna yisere ajiati mʉ? “To bajise yibesa”, ĩnare yiya —ĩre yicama ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare goticami Jesús: —Ajiaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajirone gotiaja rĩamasa ĩna yirotire. ¿Ĩabeticatique ado bajiro yisere? Ado bajiro gotiaja ti: “‘Rĩamasa, to yicõari, ũjurãca quẽne, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna’ to bajiro mʉ yise ñajare”, yigotiaja Dios oca —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:17 To ĩ yiro bero, ĩnare vaveocõari, Betania vãme cʉti macajʉ ejacõari, cãnicajʉ yʉa.
MAT 21:18 Quẽna busurijʉ Jerusalénjʉ tudiacajʉ yʉa. To yʉa bajiro, Jesús, ñiorijacami.
MAT 21:19 Maa tʉ higuera vãme cʉtiʉ ñacajʉ. Tiʉ ricare barʉ, ojaboacami Jesús. Rica manicajʉ, tiʉjʉama. Jũ rĩne ñacajʉ. To bajiri tiʉre ado bajiro yicami Jesús: —Jʉaji rica maniʉcarʉarãja —tiʉre yicami. To bajiro ĩ yirirĩmarone, sĩnirocacoacajʉ tiʉ.
MAT 21:20 To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ĩabetirũgũcana ñari. “¿No yiro guaro sĩnirocacoajari ti?”, yisẽniĩacajʉ yʉa.
MAT 21:21 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami ĩ: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. “To bajiro yirʉcʉmi Dios” ĩre mʉa yiajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, higuera vãme cʉtiʉre yʉ yise ũni rĩrene yimasimenaja mʉa. Gajeye josase ti ñaboajaquẽne, yimasicõarãja. “I burore, moa riagajʉ rocaroacoasa” mʉa yijama, to bajirone bajirʉaroja.
MAT 21:22 “Yʉa sẽnijama, yʉare ĩsicõagʉ̃mi” yitʉoĩacõari, Diore mʉa sẽnijama, mʉare ĩsirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
MAT 21:23 To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Jesúrãca sãjacajʉ yʉa. Sãjaejacõari, masare gotimasiocami Jesús. To ĩ yiñarone, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, ejacama ĩna, Jesúre sẽniĩarã: —¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
MAT 21:24 To bajiro ĩna yisere ajicõari, —Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ. Yʉre mʉa cʉdicõarojʉ, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yirʉcʉja maji. ¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizaya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús. To ĩ yisere ajicõari, ĩna masurione gãmerã ñagõñacama ĩna: —“Dione, Juanre oco rãca masare bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi.
MAT 21:26 To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, manire bʉto tud'irʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yicama ĩna.
MAT 21:27 To bajiro gãmerã ñagõrã ñari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna: —Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicõacama ĩna. To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —To bajiro yʉre mʉa cʉdijare, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yigotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:28 To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ĩnare goticami Jesús: —¿No bajiro tʉoĩati mʉa, adire, yʉ gotigʉadire? Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi jʉarã rĩa cʉtigʉ. Ĩ macʉ ñasʉogʉre ado bajiro yigʉmi ĩ: “Macʉ, yucʉrema mani ʉye vesere moagʉaja”, ĩre yigʉmi.
MAT 21:29 To ĩ yiboajaquẽne, “Varʉabeaja yʉ”, ĩre yicʉdigʉmi. To bajiro yiboarine, berojʉma, tʉoĩavasoacõari, moagʉ̃ vacoacʉmi ĩ yuja.
MAT 21:30 To ĩ yiro bero, gãji ĩ macʉre quẽne, to bajirone ĩre yigʉmi. To ĩ yirone, “Baʉ. Moagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, ĩ jacʉre yicʉdigʉmi ĩ. To yiboarine, vabecʉmi.
MAT 21:31 To bajiri mʉa tʉoĩajama, ¿nijʉa ñañujari ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajirone cʉdir'i? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús. To ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicama: —Ĩ, moarotisʉor'ijʉa, ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajiro ĩre cʉdiyumi —ĩre yicʉdicama. To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, rõmia, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnirã rõmirire, “Rojorã masu ñaama” ĩnare yiĩaterã ñarãja mʉa. Mʉa ĩaterã sĩgʉ̃ri, tʉoĩavasoacõari, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñarãma. Ĩnare bajiro mʉa tʉoĩavasoabetijama, ĩ yarã me ñarʉarãja mʉa.
MAT 21:32 Juan, oco rãca masare bautizarimasʉ, “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaroja” mʉare ĩ yigotimasioboajaquẽne, ĩre ajibesuja mʉa. To bajiboarine, “Rojorã masu ñaama” mʉa yiĩaterãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna. To bajiri ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ĩariarã ñaboarine, ĩre ajibeticõari, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro rojose yicõa ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:33 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, matagʉmi. To yicõari, ʉye oco juarotijʉ quẽnogʉ̃mi. Tijʉ bero, vecajʉ ñacõari, ĩ ĩatirʉ̃nʉjesarotijʉ quẽnogʉ̃mi. To yigajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja mʉa. To yicõari, mʉa juajama, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ yema’ yicõĩama”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi yuja.
MAT 21:34 To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉatoja ti” yigʉ, ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ.
MAT 21:35 Ʉye vesejʉ ĩna ejaro ĩacõari, ti vese coderãjʉa, ado bajiro yirãma: Ĩnare ñejecõari, jarãma. Gãjerãre sĩarãma, to yicõari gãjerãre gʉ̃tane reasĩarãma.
MAT 21:36 To ĩna yire quetire ajicõari, jãjarãbʉsa ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi vese ʉjʉ, ĩ ye ñarotire juabosaaya yigʉ. Ti vesejʉ ĩna ejarone, ĩatirʉ̃nʉrimasa, to rĩjoro ejariarãre ĩna yiriarore bajirone yirãma, ĩnare quẽne.
MAT 21:37 To bajiro ĩna yiecore quetire ajicõari, “Yʉ macʉjʉare rʉ̃cʉbʉorãma” yitʉoĩacõari, ĩre cõaboagʉmi.
MAT 21:38 To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna.
MAT 21:39 To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia vati, ĩre sĩarocacõarãma —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:40 To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami: —¿Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari, ti vese coderimasare? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.
MAT 21:41 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna: —Rojorã masu ñarãma ti vese ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri ĩnare ĩamaibecʉne ĩnare sĩareagʉmi. To ĩ yiro bero, gãjerãre ti vesere ĩatirʉ̃nʉronare vasoagʉmi, ĩ ye ñarotire juabosaronare —Jesúre ĩre yicama ĩna.
MAT 21:42 To ĩna yicʉdisere ajicõari, Jesújʉa, ado bajiro ĩnare yicami: —“Ʉye vese ʉjʉ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone viri bʉarimasa gʉ̃ta ĩna beserocaria ñaboarine, ñamasurica ñarʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. ¿Tire ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
MAT 21:43 To bajiri ado bajiro yigʉ, ti quetire mʉare gotibʉ yʉ: Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena mʉa ñajare, jud'io masa mejʉare, “Yʉ yarã ñaña” ĩnare yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnajʉama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma.
MAT 21:44 No bojarã yʉre, yʉ ocare ajiterã, rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.
MAT 21:45 Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasicõacama fariseo masa, paia ʉjarã quẽne.
MAT 21:46 To bajiri Jesúre ñiarʉaboacama ĩna. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami Jesús” masa ĩna yitʉoĩajare, masare güirã, ĩre ñiabeticama.
MAT 22:1 Quẽna gotimasiore queti masare goticami Jesús:
MAT 22:2 —Adi quetire tʉoĩacõari, “Tire bajiro bajirʉaroja, masare ‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Ʉjʉ Dios ĩ yiroti” mʉare gotimasiogʉ̃ yaja: Sĩgʉ̃ ʉjʉ, ĩ macʉ ĩ ãmosiarotirʉ̃mʉre quẽnoyugʉmi.
MAT 22:3 To yicõari, “Ĩavariquẽna ejarẽmoronare jiaya mʉa” yigʉ, ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi ĩ. To ĩ yisere ajicõari, jirã vaboarãma ĩna. Ĩnajʉama, vadirʉamenama.
MAT 22:4 Ĩna vadirʉabetire ajicõari, gãjerã ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi quẽna. “‘Yʉa ʉjʉ mʉare jigʉ ñari, ĩ yarã vaibʉcʉrã mame bʉcʉarãre sĩarotimi. Jẽre quẽnogajanomʉ yʉa. To bajiri ĩ macʉ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉ ĩarã vayá mʉa quẽne’ ĩnare yiba”, yicõagʉ̃mi ĩna ʉjʉ.
MAT 22:5 To ĩ yisere ajicõari, jirã vaboarãma ĩna quẽna. Ĩnare cʉdimenane, vacoanama, ĩna ye moare moaroana. Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉ vacʉmi. Gãji ĩ gajeyeũni ĩsirojʉ vacʉmi.
MAT 22:6 Gãjerãma, ʉjʉ ĩ cõaboariarãre ñejecõari, ĩnare jasĩacõarãma.
MAT 22:7 Tire ajicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi ʉjʉ. To bajiri ĩ yarã surarare cõagʉ̃mi. “Ĩnare sĩacõari, ĩna ya virire soereacoaya”, ĩnare yicõagʉ̃mi.
MAT 22:8 To ĩ yiro bero, gãjerã ĩre moabosarimasare ado bajiro gotigʉmi: “Yʉ macʉ ĩ ãmosiarotiaye quẽnogajanomʉ. Jẽjʉ yʉ queti cõaboarã, ĩna ejabetijare, quẽnaja. Ĩnare jicõabetiroti ñaboayuja.
MAT 22:9 Jãjarã masa ĩna vati maarijʉare vasa. To mʉa ĩabʉjarã cõro jirẽocõari, ĩnare ũmato vaba”, ĩnare yigʉmi ʉjʉ, ĩre moabosarimasare.
MAT 22:10 Ĩ rotirore bajirone masare jirẽorãma ĩna. Quẽnarã, rojorã, ĩna bʉjarã cõro jirẽorãma. To bajiri ʉjʉ ya vi, jʉ̃mʉcoatoja ti.
MAT 22:11 Ĩ jicõariarãre ĩagʉ̃ sãjagʉ̃mi ʉjʉ. Sĩgʉ̃re, ĩna ãmosiaro ĩarã ejarã ĩna sãñase ũnire sãñabecʉre ĩabʉjagʉmi ĩ.
MAT 22:12 To bajiri, ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩagʉ̃mi: “¿No yigʉ ĩna ãmosiaro ĩarã ĩna sãñase ũni sãñabeati mʉ?”, ĩre yigʉmi. To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibecʉmi.
MAT 22:13 To ĩ bajijare, bare jeorimasare ado bajiro ĩnare yigʉmi ʉjʉ. “Ĩ gʉbori, ĩ ãmorire quẽne siacõari, rẽtiarojʉ ĩre rocacõaña. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñari, guji põguẽ, oti, yirʉcʉmi”, ĩnare yigʉmi ʉjʉ, bare jeorimasare.
MAT 22:14 To bajiro bajirʉaroja, “Yʉ yarã ñaña mʉa” Ʉjʉ Dios ĩ yiroti quẽne. Jãjarã masare, “Yʉ yarã ñaña mʉa” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃rine ñarãma ĩ rãca ñarona —ĩnare yicami Jesús.
MAT 22:15 To ĩ yisere ajicõari, fariseo masa ĩ tʉ ñaboarã cãmotadicoacama ĩna, gãmerã ñagõroana. “Ado bajiro yirãsa”, yiruyuyuma: —Ado bajiro mani sẽniĩajama, cʉdimasibeticõari rojose tãmʉorʉcʉmi —yitʉoĩaboayuma.
MAT 22:16 To bajiro yitʉoĩarã ñari, ĩna rãcanare, to yicõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarãre quẽne, Jesús tʉ ĩnare cõañujarã ĩna, “Ĩre sẽniĩaaya mʉa” yirã. To ĩna yicõariarã ado bajiro Jesúre sẽniĩacama ĩna: —Ajiya gotimasiorimasʉ. “Riojo gotigʉ ñaami”, mʉre yimasiaja yʉa. “Ado bajiro mani yisere bojagʉmi Dios” yigotimasiogʉ̃ ñari, riojo yʉare gotimasioaja mʉ. “Ado bajiro yʉ gotimasiojama, yʉre ajijũnisinirʉarãma” yitʉoĩabecʉne, riojo gotigʉ ñaja mʉ. “Ãnoama, ñamasurã ĩna ñajare, ricati ĩna ajijũnisinibetire ĩnare gotimasiorʉcʉja”, yitʉoĩabecʉ ñaja mʉ. Masa ñajedirore yʉare riojo gotigʉ ñaja mʉ.
MAT 22:17 To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉ tʉoĩasere ajirʉaja yʉa. ¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboacama ĩna.
MAT 22:18 Jesújʉama, “Rojose yʉre yirʉarã, to bajise yʉre sẽniĩatoama ĩna”, yimasicõacami. To bajiri ado bajiro ĩnare cʉdicami: —“Quẽnarã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. ¿No yirã, “Rojose ĩre yirãsa” yirã, to bajise yʉre sẽniĩatoati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.
MAT 22:19 —Roma macagʉ ʉjʉre gãjoatii, ĩre vaja yirotitiire, cojotii yʉre ĩoña —ĩnare yicami Jesús. To ĩ yijare, ãmiadi, ĩre ĩocama ĩna.
MAT 22:20 Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús: —¿Ñimʉ rioga tuyati? ¿Ñimʉ vãme tuyati? —ĩnare yicami Jesús.
MAT 22:21 To ĩ yirone, —Roma macagʉ Ʉjʉ César rioga tuyaja. To yicõari, ĩ vãme quẽne ñaja ti —Jesúre yicʉdicama ĩna. To ĩna yijare, ado bajise yicami Jesús: —To bajiri aditiire ĩacõari, “César yatii ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiri, gobierno ĩ vaja yirotijama, ĩnare vaja yiroti ñaja. To bajirone bajiaja Diore quẽne. Jediro Dios ĩ cõase ti ñajare, “Yʉa cʉose ti ñaboajaquẽne, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirʉarãja”, Diore ĩre yiroti ñaja, manire. To yicõari, “No bojase moare yʉa yise quẽne, mʉ ʉjose rãca yʉa yimasise ti ñajare, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirũgũrʉarãja”, ĩre yiroti ñaja, mʉare —ĩnare yicami Jesús.
MAT 22:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticama ĩna, quẽnaro gotigʉre ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri jʉaji tudisẽniĩamenane, vacoacama yuja.
MAT 22:23 Tirʉ̃mʉne saduceo masa quẽne ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. “Masa ĩna rijato bero, ĩna ʉsʉri, ĩna rujʉri ñaro cõrone quẽna tudicatimenama” yirã ñacama saduceo masa. Ado bajiro ĩre sẽniĩacama:
MAT 22:24 —Ajiya gotimasiorimasʉ. Moisés ñamasir'i ado bajiro ĩ yiucacũmasire ti ñajare, mʉre sẽniĩarã vabʉ yʉa: “Sĩgʉ̃, manajo cʉtiboa, rĩa magʉ̃ne ĩ bajirocajama, ĩ gagʉ manajo ñariore manajo cʉtirʉcʉmi ĩ bedijʉa. To bajiri ĩ rãca ñacõari, so macʉ cʉtijama, ĩ gagʉ macʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés.
MAT 22:25 Yʉa rãcana, sĩgʉ̃ rĩa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ. Ĩ rijato bero, gãji ĩ bedi vasoaboacami. Ĩ quẽne rĩa magʉ̃ne rijacoacami.
MAT 22:26 Ĩ bederã quẽne, to bajirone sore manajo cʉtiboacama. Rĩa manane, rijajedicoacama ĩna quẽne.
MAT 22:27 So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja.
MAT 22:28 To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatocama ĩna.
MAT 22:29 To ĩna yirone, ado bajiro cʉdicami Jesús: —Dios oca masa ĩna ucamasire ajimasimena ñaja mʉa. Dios ĩ masisere quẽne masirã me ñaja. To bajirã ñari, Moisés ĩ ucamasirere tʉoĩacõari, “Riojo me gotiro yaja”, yitʉoĩaboaja mʉa.
MAT 22:30 Ado bajirojʉa bajiaja: Bajireariarã, ĩna tudicatiro bero, manajo cʉtire, manajʉ cʉtire quẽne manirʉaroja. Ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna.
MAT 22:31 ¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja”, yirere ĩabeticatique mʉa? Dios ĩ masune ĩ gotirere ĩre gotirẽtobosarimasʉ ado bajise ucamasiñumi:
MAT 22:32 “Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios. Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñagʉ̃mi. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma”, yire ñaja —ĩnare yicami Jesús.
MAT 22:33 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticama ĩna, quẽnaro gotigʉre ajibetirũgũriarã ñari.
MAT 22:34 Saduceo masare Jesús quẽnaro ĩnare ĩ cʉdise ñajare, gajeye ĩre ĩna sẽniĩatomasibetirere ajiyujarã fariseo masa. Tire ajicõari, rẽjañujarã ĩna.
MAT 22:35 Tijʉ bero, sĩgʉ̃ ĩna rãcagʉ, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami. “Ado bajiro josasere yʉ sẽniĩajama, cʉdimasibeticõari rojose tãmʉorʉcʉmi” yigʉ, ado bajise ĩre sẽniĩacami:
MAT 22:36 —Gotimasiorimasʉ, ¿disejʉa ñati ñamasuse masu Dios ĩ rotimasire, mʉ ĩajama? —ĩre yisẽniĩacami.
MAT 22:37 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: —Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, to yicõari, mani bojatʉoĩase rẽtoro Diore mairoti ñaja.
MAT 22:38 Ti ñaja ñasʉose, ñamasuse Dios ĩ rotimasire.
MAT 22:39 To yicõari, gajeye tire bajibʉsasene ado bajiro yaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
MAT 22:40 To bajiri jʉa vãmene ñaja ñamasuse masu Dios ĩ rotimasire. Tire mʉ cʉdijama, Moisés ñamasir'i ĩ rotimasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasirere quẽne cʉdijeocõagʉ̃ yigʉja mʉ —ĩre yicami Jesús.
MAT 22:41 Fariseo masa yʉa tʉ ĩna rẽjaro, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ¿ñimʉ ñarʉcʉmi yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. —“Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamine ñarʉcʉmi” yaja —ĩre yicʉdicama ĩna.
MAT 22:43 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami: —To bajiro mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Ʉjʉ David ñamasir'i, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cũrocʉre tʉoĩagʉ̃, ¿no yigʉ Diore yigʉre bajiro, “yʉ ʉjʉ” yimasiñujari ĩ? Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro ucamasiñumi:
MAT 22:44 “Yʉ ʉjʉre ado bajiro yirʉcʉmi Dios: ‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.
MAT 22:45 To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yicami Jesús.
MAT 22:46 To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajicõari, sĩgʉ̃ ĩre cʉdimasigʉ̃ manicami. “Mani rẽtoro masigʉ̃ ñaami” yitʉoĩacõari, “‘Ãnoama masimena ñaama’ yiromi” yirã, ĩre sẽniĩa tʉjacõacama ĩna yuja.
MAT 23:1 To ĩ yiro bero, masare, yʉa ĩ buerãre quẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
MAT 23:2 —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, Moisére Dios ĩ roticũmasirere buerẽtobucõari, “Ado bajiro yiroti ñaja manire”, yigotimasiorã ñaama.
MAT 23:3 To bajiri tire ĩna gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa. To bajiboarine, ĩna yirore bajiro yimena ĩna ñajare, ĩna yirore bajiro yibesa.
MAT 23:4 Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ĩ rotimasire rẽtobʉsaro yirotiama ĩna. “Cojo vãme me mani rotise ñajare, cʉdijeomasimenama ĩna” yimasirã ñaboarine, ĩnare ĩamaimenane, “Ñajediro yʉa gotirẽtobuse riojo ñaja”, masare ĩnare yicõa ñarũgũama.
MAT 23:5 Jediro ĩna yisere, “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã yama. Ĩna riovecari siature, ĩna ricari dʉreature quẽne Dios ocasãñarijataroriaca jacabʉsarijatarori cʉoama ĩna, “Gãjerã manire ĩacõari, quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã. To yicõari sudiro gaja seayore, jacabʉsase seayore cʉtiaseri sãñaama ĩna. “Quẽnaro yirã ñaama ĩna” masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã yama.
MAT 23:6 Boserʉ̃mʉri ñaro ĩna barujijama, ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarũgũama ĩna. Dios ocare bueriavirijʉre quẽne ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarũgũama.
MAT 23:7 To yicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ejarũgũama. Masare ĩna bocajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare ĩna sẽnisere bojarũgũama. To yicõari, “gotimasiorimasʉ” masa ĩna yijama, ajivariquẽnarũgũama.
MAT 23:8 Mʉarema, ĩna yirore bajiro mʉa yibetijare, quẽnarʉaroja. “Gotimasiorimasʉ” mʉa rãcana mʉare ĩna yisere bojabetirʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ne ñaja yʉ, mʉa jedirore gotimasiorimasʉma. Mʉama, cojoro cõrone ñarã ñaja mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiri gotimasiorimasʉ gãmerã yimasimenaja mʉa.
MAT 23:9 Õ vecajʉre ñagʉ̃ sĩgʉ̃ne ñaami mani jacʉ, Dios vãme cʉtigʉ. To bajiri adi sitagʉre, gãjire yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Diore mʉa yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirã, “yʉa jacʉ” ĩre yibeja mʉa.
MAT 23:10 “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” gãjerã mʉare ĩna yirʉ̃cʉbʉosere ĩnare yirotibeja. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ, yʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉa ʉjʉma.
MAT 23:11 Sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ñamasugʉ̃ ĩ ñarʉajama, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ ñarʉcʉmi.
MAT 23:12 Quẽnaro ĩnare ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojarãre, “Ñamasurã me ñato”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. No bojagʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yicõari, quẽnaro gãjerãre yirẽmogʉ̃jʉare, “Ñamasugʉ̃ ñato”, ĩre yirʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.
MAT 23:13 Fariseo masare, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne yigʉ, ado bajiro goticami Jesús: —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, gotimasiovadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato mani” yirãre bajiro yiñaja mʉa. To yicõari, “Gãjerã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato ĩna” yirã yaja mʉa. Dios yarã ĩna ñarʉaboajaquẽne, ĩnare matarã yaja mʉa. To bajiri mʉa quẽne ĩ yarã ñabetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:14 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa”, yitʉoĩaboaja mʉa. Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, “Yoaro Diore sẽnirã yaja”, yisocarũgũboaja mʉa. To bajiro mʉa yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:15 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. “Manire bajiro gãji ĩ tʉoĩajama, quẽnaja” yitʉoĩacõari, masare bʉto gotimasiocudiaja mʉa. Sĩgʉ̃, “Yʉare bajiro tʉoĩato” mʉa yigʉre, “Mani ajitirʉ̃nʉro rẽtoro mani yere ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Bʉtobʉsa rojose tʉoĩato” yirã yaja mʉa. To bajiri, mʉa rẽtobʉsaro Dios ĩ bojabetire yicõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi ĩ quẽne”, yirã yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:16 Quẽna ado bajiro ĩnare goticami Jesús, fariseo masare, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasare quẽne: —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Ĩamena, gãjerã ĩamenare tʉ̃a vanare bajiro bajirã ñaja mʉa. No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, “Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi” yirã, yirere ado bajiro gãjerãre gotimasiorũgũboaja mʉa: “Cojojirema mani gotirore bajiro yirʉamena ñari, ado bajirojʉa mani gotijama, quẽnacõaroja”, yirũgũboaja mʉa: “Mani gotirũgũrore bajiro yirã ñaboarine, Dios vãmere mani gotivasoajama, mani gotirore bajiro mani yibetiboajaquẽne, rojose manire yibecʉmi Dios”, yirũgũboaja mʉa. To yicõari, ado bajiro gotimasiorẽmoaja: “Dios vãmere gotiterã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi vãme rãca mani yijama, quẽnacõaroja. To bajiro yiterã, Diore yirʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajaʉ vãme rãca mani yijama, quẽnacõaroja. Tire mani yitejama, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉ Dios ĩ ñaro vãme rãca mani yijama, quẽnacõaroja. To bajiboarine, Diore yirʉ̃cʉbʉoriaviaye oro vãme cʉtise rãca, to yicõari, gaje vãme Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajaʉ joere jesase vãme rãca mani yijama, mani gotirore bajirone yiroti ñaja”, yiboaja mʉa. Tʉoĩamasimena, ĩamenare bajiro bajirã ñaja mʉa. Ñajediro Dios ye ti ñajare, ĩ vãmerene gotirã yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:23 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉrãja mʉa. To bajiro yirã ñari, bare sãvʉorere, an'is, menta, comino vãme cʉtire mojoroaca ti vaja cʉtiboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi moabosarimasare ĩsiaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, Dios ĩ rotimasire ñamasusejʉarema ajitirʉ̃nʉmena ñaja mʉa. Ado bajiro bajiaja ñamasuse: Quẽnaro riojo yire, gãjerãre ĩamaire, to yicõari, Diore maire quẽne ñaja ñamasuse. Tire quẽne yirũgũrona ñaja mʉa.
MAT 23:24 To bajiro yirã ñari, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: “Beco rãca idirobe” yirã, oco mʉa idirotire veorũgũaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, camello vãme cʉtigʉjʉarema jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, rujʉne bayurãre bajiro yirũgũaja mʉa. To bajiri, ĩamena, gãjerã ĩamenare tʉ̃a vanare bajiro bajirã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasire ñamasuse mere ajirʉ̃cʉbʉorã ñaboarine, ñamasusejʉare yimena ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:25 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. Idiriabaja, bare jeobariabaja joema coeriabajari ñaboarine, jubeajʉama bʉto ʉeri cʉtibajarire bajiro bajiaja mʉa. Mʉa ʉsʉri bajisejʉarema tʉoĩabeaja mʉa. To bajirã ñari, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojosere quẽne tʉoĩarã ñari, rojorã ñaja mʉa. Ĩaʉorã ñari, “Ĩnare yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarʉarãja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa.
MAT 23:26 “Rojorã ñaja mani” yimasimena ñari, ĩamenare bajiro bajirã ñaja mʉa, fariseo masa. Rojosere tʉoĩatʉjaya. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnaro yirã ñarʉarãja mʉa.
MAT 23:27 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. Masa yujeriaviri botisene viariavirire bajiro bajiaja mʉa. Masa ĩna ĩaquẽnariviri ñaboarine, jubeajʉama rijariarã gõa quẽnabetoja.
MAT 23:28 To bajiro bajirã ñaja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarã ñaboarine, mʉa tʉoĩare cʉtisema rojorã ñaja. “Quẽnaro yirã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩasere bojatʉoĩarã ñaboarine, rojose ñaro cõro tʉoĩarã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:29 Quẽna ado bajiro ĩnare gotirũtuacami Jesús: —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosamasiriarãre ĩna yujemasiriajʉ joere quẽnarijʉ quẽnoaja mʉa, “Quẽnarã ñamasiñuma” yirã. To yicõari, gãjerã quẽnaro yiriarãre quẽne ĩna yujeriajʉ joere quẽnase quẽnorũgũaja mʉa.
MAT 23:30 To yicõari, ado bajiro yirũgũaja mʉa: “Mani ñicʉa, Diore gotirẽtobosarimasare ĩna sĩarearo, ĩnare sĩa ejarẽmobetiboriarãja mani”, yirũgũaja mʉa.
MAT 23:31 To bajiro mʉa yijama, “Quẽnarã ñañuma” yirã me yaja mʉa. Ado bajirojʉa yirã yaja: “Diore gotirẽtobosamasiriarãre mani ñicʉa ĩna sĩamasire quẽnañuja ti” yirã yaja mʉa, mʉa ñicʉa rojose ĩna yiriarore bajiro rojose yirã ñari.
MAT 23:32 Mʉa ñicʉa Diore gotirẽtobosarimasare ĩna sĩasʉovadimasiriarore bajirone mʉa quẽne ĩna jãnerabatia ñari, Diore gotirẽtobosarimasare sĩajeocõaroti ñaja —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:33 —Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa varotire, no bajiro rudimasibetirʉarãja.
MAT 23:34 Mʉa jud'io masa vatoajʉ Diore gotirẽtobosarãre, quẽnaro tʉoĩarãre quẽne, Dios ocare gotimasiorãre quẽne cõarʉcʉja yʉ. Ĩnare sĩarʉarãja mʉa. Gãjerãrema yucʉ́tẽrojʉ jajusĩarʉarãja. Gãjerãrema, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ĩnare jarʉarãja. Gãjerãrema, ĩna vati macari ñaro cõrone rojose ĩnare yisʉyarʉarãja.
MAT 23:35 To bajiro mʉa yiroti ti ñajare, ado bajiro yirʉcʉmi Dios, mʉa ñicʉare, mʉa yarã jedirore yʉre ajitirʉ̃nʉmenare: Abel ñamasir'ire mʉa ñicʉ ĩ sĩasʉomasire, to yicõari Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi jubeajʉ ñarijaʉ soemʉoriajaʉ tʉjʉ Berequ'ias macʉre Zacar'iare ĩna sĩatʉsamasirere, quẽnaro yirãre ĩna sĩavadimasire ñajare, bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, adirʉ̃mʉri ñarã.
MAT 23:36 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa ñicʉa ĩna bajimasiriarore bajirone Diore mʉa ajitirʉ̃nʉbeticõa ñajare, ĩna sĩamasire vaja rojose ĩnare ĩ yiroti rẽtobʉsaro rojose mʉare yirʉcʉmi Dios, adirʉ̃mʉri ñarãre —ĩnare yicami Jesús.
MAT 23:37 Jerusalén macanare ĩre ĩna sĩarocaro bero ĩna bajirotire tʉoĩacõari, ado bajiro yicami Jesús: —Jerusalén macana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩamasiriarã jãnerabatia ñacõama ĩna. Dios ĩ cõamasiriarãre, ĩ ocare gotimasiorimasare gʉ̃tane ĩnare reasĩamasiriarã jãnerabatia ñaama. Cojoji me gãjaboco so querʉjʉ ẽñeroca so rĩare so juarẽorore bajiro ĩnare yirʉaboacajʉ yʉ, ĩnare coderʉ. To bajiro yʉ yirʉaboajaquẽne, ĩnajʉa yʉre bojabeticama.
MAT 23:38 To bajiri jẽre, “Ĩna ñarijʉre codetʉjacõaja yʉ yuja”, yitʉoĩami Dios.
MAT 23:39 Riojo gotiaja yʉ: “‘¡Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i vadiami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ ĩ ñajare, ĩre quẽnaro yato Dios!” yʉre ĩna yiroto rĩjoro, quẽna jʉaji yʉre ĩabetirʉarãma ĩna —ĩnare yitʉoĩa ñagõcami Jesús, Jerusalén macanare.
MAT 24:1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, budiacami Jesús. Ĩre ẽmʉcõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: —Adi vire ĩaña mʉ —ĩre yicajʉ yʉa.
MAT 24:2 To bajiro yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —¿Adi vire quẽnaro ĩati mʉa? Mʉa ĩarivi ti bajirotire riojo mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Adi vi mʉa ĩarivi ñaro cõrone cagueroca ecorʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere, gajea jesabeticõarʉaroja —yʉare yicami Jesús.
MAT 24:3 Tijʉ bero, Olivo vãme cʉti buro joejʉ rujicami Jesús. To ĩ rujirone, gãjerã ĩna mano ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: —¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajisere ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩacajʉ yʉa.
MAT 24:4 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã.
MAT 24:5 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma.
MAT 24:6 Mʉa tʉana, to yicõari, gajeroana quẽne gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja.
MAT 24:7 Cojo sitana gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. Cojo maca me ñioñarʉaroja. To yicõari bʉto sita saberʉaroja.
MAT 24:8 To bajiri, rojose tãmʉosʉorʉarãma masa. Ĩna tãmʉose rẽtobʉsaro rojose tãmʉoroana yirãma yuja.
MAT 24:9 Tirodori, gãjerã, mʉare ñejecõari, ĩsirearʉarãma, gãjerãre, “‘Rojorã ñaama’ yiĩacõari, rojose ĩnare yato” yirã. To bajiri, gãjerãjʉa, rojose mʉare yigajanocõari, mʉare sĩarʉarãma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare ĩaterʉarãma adi macarʉcʉroana jediro.
MAT 24:10 To bajicõari, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma ĩna. To yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, sĩgʉ̃ri, gãmerã ĩaterʉarãma. Gãjerã, ĩna rãcanare ĩatecõari, ĩsirearʉarãma ĩna.
MAT 24:11 “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitorã, jãjarã ñarʉarãma. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma.
MAT 24:12 Bʉtobʉsa rojose rĩne yirũtu vare ti ñajare, gãmerã maire quẽne manibʉsacoarʉaroja.
MAT 24:13 To bajiro ti bajiboajaquẽne yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare, adi macarʉcʉro ti jedirojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
MAT 24:14 “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yire queti, adi macarʉcʉro ñarã masa ñaro cõrone gotimasiojeo ecorʉarãma. Ĩna masijedicõaro berojʉ adi macarʉcʉro jedirʉaroja.
MAT 24:15 Diore gotirẽtobosarimasʉ Daniel ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Adi macarʉcʉro jedirirodo sĩgʉ̃, ‘Diore rʉ̃cʉbʉobeticõato ĩna’ yigʉ, Dios ĩ bojabetire yirʉcʉmi. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ ñasere masirʉarãja mʉa”, yiucamasiñumi Daniel ñamasir'i. (Yʉ, Mateo, adi papera Daniel ĩ ucamasirere Jesús ĩ gotisere yʉ ucasere ĩacõari, ajimasiña.) To bajiri Dios ĩ bojabetire ĩ yisere ĩacõari, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa.
MAT 24:16 To bajiro bajirirʉ̃mʉ Judea sitana gʉ̃tayucʉjʉ guaro rudicoajaro ĩna.
MAT 24:17 Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi.
MAT 24:18 Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ti ñajare.
MAT 24:19 Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã.
MAT 24:20 “Bʉto oco quedirirʉ̃mʉre, to yicõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre bajibeticõato” yirã, Diore sẽnicõa ñarũgũña.
MAT 24:21 To bajiro bajirirʉ̃mʉri bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñasʉoriarʉ̃mʉri masa rojose ĩna tãmʉoadire rẽtoro tãmʉorʉarãma ĩna. Rojose ĩna tãmʉoro bero, to bajise rojose tãmʉobetirʉarãma yuja.
MAT 24:22 “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato masa” Dios ĩ yibetijama, sĩgʉ̃ catirʉyarocʉ manibogʉmi. “Yʉ yarã ñaña mʉa” ĩ yirere cʉdiriarãre ĩamaigʉ̃ ñari, “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato ĩna”, yirʉcʉmi Dios.
MAT 24:23 To bajiro bajiñarirodorire, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ejayumi” gãjerã ĩna yijama, ĩnare ajibeja mʉa. To yicõari, gãjerãjʉama, “Tone ñagʉ̃mi. Ejayuju” mʉare ĩna yijaquẽne, ĩnare ajibeja mʉa.
MAT 24:24 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã. To bajiro yirã, ĩaĩañamani jairo yiĩorʉarãma, masare yitorã. To bajiro yirʉarãma, “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdirã quẽne, manijʉare ajitirʉ̃nʉato” yirã.
MAT 24:25 Tire mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ti bajiroto rĩjoro jediro mʉare gotijeobʉ yʉ.
MAT 24:26 To bajiri, “Yucʉ́ manojʉ ñagʉ̃mi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mʉare ĩna yijama, ĩarã vabetirʉarãja mʉa. To yicõari, “Vi jubeajʉ yayiorojʉ ñagʉ̃mi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” ĩna yijama, ĩnare ajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa.
MAT 24:27 Macarʉcʉro jediro bʉjo ĩ yabesere masa ĩna ĩarore bajiro Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ vadore yʉre ĩare ñarʉaroja.
MAT 24:28 Rijar'i, ĩ boacũñarorema, yuca ejarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
MAT 24:29 To yicõari, quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Tire rojose ĩna tãmʉo gajanorijaʉne, gaje vãme rojose bajirʉaroja. Muiju ʉ̃mʉagʉ asibetirʉcʉmi yuja. Ñamiagʉ quẽne busubetirʉcʉmi. Ñocoa quẽne vẽjacoarʉarãma. To yicõari, õ vecayere nʉrʉobatorʉcʉmi Dios.
MAT 24:30 To bajiro ti bajiro ĩacõari, “Õ vecagʉ Dios ĩ roticõagʉ̃ rujiadigʉagʉ yigʉmi”, yʉre yirʉarãma masa. Yʉ rujiadire ĩacõari, güirã, otirʉarãma. Yʉ masise rãca, oco bueri vatoajʉ bʉto yʉ busubatorujiadire ĩarʉarãma.
MAT 24:31 Õ vecajʉ trompeta jutise ocaruyurʉaroja. To cõrone, “ ‘Yʉ yarã ñaña’ Dios ĩ yirere cʉdiriarãre jʉdoaga soje, jũnaga soje, varuaga soje, gajejacatʉa varuaga soje ñarã jedirore juarẽoato” yigʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. To yʉ yijare, yʉ yarã ñaro cõrone juarẽorʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
MAT 24:32 To yicõari, quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ. Higuera vãme cʉtiʉre tʉoĩaña mʉa. Higuera vãme cʉtiʉ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa.
MAT 24:33 Mʉare yʉ gotisere bajiro bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa.
MAT 24:34 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti.
MAT 24:35 Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama, jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.
MAT 24:36 “Ado cõrone ejarʉcʉmi Jesús” yimasigʉ̃ magʉ̃mi. Ángel mesa quẽne, masimenama ĩna. Dios macʉ ñaboarine, “To cõro ejarʉcʉja yʉ”, yimasibeaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ sĩgʉ̃ne masigʉ̃mi —yʉare yicami Jesús.
MAT 24:37 Quẽna ado bajiro yʉare gotirẽmocami Jesús: —Noé ñamasir'i ĩ ñariarodo masa ĩna bajiñamasiriarore bajiro bajiñarʉarãma, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne.
MAT 24:38 Adi macarʉcʉro ti rujaroto rĩjoro, bare ba, idi, manajo cʉti, yicõa ñamasiñujarã ĩna. Diore tʉoĩari mene, “¿To bajiroado yatique?” yimenane, jairica cũmua quẽnogajanocõari, Noé ĩ vasãjaro ũnone to bajiro yicõa ñamasiñujarã ĩna.
MAT 24:39 “To bajiroado yiroja” ĩna yimasibetone, ĩnare ruureacõamasiñuju Dios. To bajirone bajirʉarãma masa, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne.
MAT 24:40 Yʉ ejarirʉ̃mʉ jʉarã ʉ̃mʉa ĩna vesejʉ moañarʉarãma. To ĩna yiñarone, sĩgʉ̃ ãmiecorʉcʉmi. Gãjima, ãmiecobetirʉcʉmi.
MAT 24:41 Rõmia jʉarã trigore vãiañarʉarãma. To bajiri, sĩgõ ãmiecorʉocomo. Gajeoma, ãmiecobetirʉocomo.
MAT 24:42 To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ” yʉre yimasimena ñari.
MAT 24:43 Sĩgʉ̃ vi ʉjʉ, “Adi ñami juarudirimasʉ ejarʉcʉmi” ĩ yimasijama, roori ñabogʉmi, ĩre matarʉ.
MAT 24:44 To bajiri, “Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ tudiejarotire mani masibetirĩmarone tudiejaromi” yirã, roori ñarũgũrʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
MAT 24:45 Quẽna ado bajiro yʉare gotirẽmocami Jesús: —Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃: Ʉjʉ, gajerojʉ ñagʉacʉ, ĩ varoto rĩjoro, “Yʉ ya vianare yʉre codebosaba” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre ĩ cũ var'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi.
MAT 24:46 Ĩ ʉjʉ, ĩ rotivariarore bajirone ĩ moayurere tudiejacõari, ĩ ĩaejajama, quẽnaro ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasʉre.
MAT 24:47 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉ ĩ bojarore bajirone ĩ yire ti ñajare, ĩ cʉose jedirorene ĩre ĩatirʉ̃nʉ rotigʉmi.
MAT 24:48 Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉbecʉma: Rojose yigʉ ĩ ñajama, ʉjʉ, ĩ vato bero, “Yoatojʉ tudiejagʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ʉjʉ moabosarimasare rojose yigʉmi. To yicõari, idimecʉrũgũrãre baba cʉticõari, ĩna rãca idirũgũgʉ̃mi ĩ quẽne.
MAT 24:50 To ĩ yiñarone, ĩ ʉjʉ, tudiejagʉmi.
MAT 24:51 Tudiejacõari, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetire ti ñajare, rojose ĩre yigʉmi. To bajiri “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yimena rojose ĩna tãmʉorore bajirone tãmʉogʉ̃mi. Bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñari, guji põguẽ, oti, yigʉmi —yʉare yicami Jesús.
MAT 25:1 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Ʉjʉ Dios yarã ñaronama, quẽnaro ĩ yironama, to yicõari, ĩ yarã me ñaronajʉama, ado bajiro bajirãre bajiro bajirʉarãma: Mamarã rõmiri jʉaãmocãrãco ñarãma, mame manajo cʉtirocʉre ĩre bocarã vana. To vana, ĩna sĩabusuore juaánama.
MAT 25:2 Cojomocãrãco ñarãma quẽnaro tʉoĩarã. To yicõari, cojomocãrãco quẽnaro tʉoĩamena ñarãma.
MAT 25:3 Quẽnaro tʉoĩamenama ĩna sĩabusuorere juarã ñaboarine, ʉye ti jediro, ĩna jiovasoaborotire juaámenama.
MAT 25:4 Quẽnaro tʉoĩarãjʉama, “Ti jediro jiorãsa mani” yirã, juaánama.
MAT 25:5 Manajo cʉtirocʉ ĩ ejatĩmabetijare, yoaro yubʉsaboa, cãnicoanama.
MAT 25:6 Ĩna cãniñarone, ñami gʉdareco cõñaro cõro ocaruyuroja yuja: “Manajo cʉtirocʉ vadicoadiami yuja. Ĩre bocarã vayá”, yi ocaruyuroja.
MAT 25:7 Tire ajicõari, ĩna sĩabusuore sĩarãma.
MAT 25:8 Cojomocãrãco ñarã quẽnaro tʉoĩamenajʉa, ado bajiro yirãma quẽnaro tʉoĩarãjʉare: “Yʉa sĩabusuore ʉye jedicoajʉ ti. To bajiri mʉa ʉye mojoroaca yʉare ĩsiña”, yiboarãma ĩna.
MAT 25:9 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro cʉdirãma quẽnaro tʉoĩarã: “Ĩsibeaja. Mʉa masune ʉye ĩsirimasa tʉjʉ vacõari, vaja yiaya. Mʉare yʉa ĩsijama, manire tĩjabetiboroja”, ĩnare yirãma.
MAT 25:10 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ʉye vaja yirã vacoanama quẽnaro tʉoĩamenajʉa. Ĩna vato bero, manajo cʉtirocʉ ejagʉmi yuja. Quẽnaro ñayuriarã rõmirima, ĩ ejarone, ĩ rãca sãjacoanama ĩna, ĩ ãmosiaro ĩarã. Sãjacõari, sojere tucõagʉ̃mi manajo cʉtirocʉjʉa.
MAT 25:11 Soje ĩ turiaro bero, ejaboarãma quẽnaro tʉoĩamena. Sãjamasimenama. To bajiri, manajo cʉtirocʉre ado bajiro ĩre yiboarãma: “Yʉa ʉjʉ, soje jãnaña maji”, ĩre yiboarãma.
MAT 25:12 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdigʉmi manajo cʉtirocʉ: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ yarã me ñaja mʉa. Mʉare masibeaja yʉ”, ĩnare yigʉmi manajo cʉtirocʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 25:13 —To bajiri roori ñarũgũrʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi” yʉre yimasimena ñari —yʉare yicami Jesús.
MAT 25:14 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Quẽna yʉ tudiejaro, “Ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ” yiĩocõari, yʉ yarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna yisere masicõari, moabosarimasa ʉjʉ ado bajiro ĩ yiriarore bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, ĩ ye gãjoare ĩnare bategʉmi. “Yʉ manitoyejʉ adi gãjoa rãca vaja yicõari, mʉa vaja yisere gãjerãre ĩsirã, jaibʉsaro vaja sẽnima, ‘Jaibʉsaro gãjoa bʉjarãsa’ yirã”, ĩnare yigʉmi.
MAT 25:15 To bajiri, sĩgʉ̃re cinco mil ñaritiiri gãjoatiire ĩre ĩsigʉ̃mi. Gãjire, dos mil ñaritiiri ĩsigʉ̃mi. To yicõari, gãjirema, mil ñaritiiri ĩsigʉ̃mi. Ĩnare ĩsigajanocõari, vacoacʉmi.
MAT 25:16 Ʉjʉ ĩ vato bero, cinco mil ñaritiiri ĩsiecor'i, quẽna cinco mil ñaritiiri bʉjarẽmogʉ̃mi.
MAT 25:17 Gãji dos mil ñaritiiri ĩsiecor'i, quẽna dos mil ñaritiiri bʉjarẽmogʉ̃mi.
MAT 25:18 Gãji, mil ñaritiiri ĩsiecor'ima, ĩ ĩsiecoriaro cõrone yujecũcõagʉ̃mi.
MAT 25:19 Yoatojʉ ʉjʉ tudiejagʉmi quẽna. Tudiejacõari, “Gãjoa ĩnare yʉ ĩsicati rãca, ¿no bajiro yʉre yibosayujari ĩna?” yisẽniĩarʉ, ĩnare jigʉmi quẽna.
MAT 25:20 Cinco mil ñaritiiri ĩ ĩsir'ire jisʉogʉmi. To ĩ yigʉ, ejacõari, ĩre ĩ ĩsiriaro cõro tʉogʉmi. To yicõari, cinco mil ĩ bʉjarẽmorere ĩre ĩsigʉ̃mi. To yigʉne, ado bajiro gotigʉmi: “Cinco mil ñaritiiri yʉre ĩsicajʉ mʉ. To bajiri quẽna gaje cinco mil ñaritiiri mʉre bʉjarẽmobosabʉ yʉ”, ĩ ʉjʉre ĩre yigʉmi.
MAT 25:21 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ ʉjʉ: “Yʉre quẽnaro moabosayuja mʉ. Yʉ roticatore bajirone yʉre cʉdiyuja mʉ. Mojoroaca mʉre yʉ ĩsicati rãca yʉ roticatore bajiro mʉ yire ti ñajare, ñamasuse yʉre yibosarʉcʉja mʉ. Yʉ rãca variquẽnaña”, ĩre yigʉmi.
MAT 25:22 To ĩ yiro bero, gãji, dos mil ñaritiiri ĩsiecor'i ejagʉmi. Ejacõari, ĩre ĩ ĩsiriaro cõro tʉogʉmi ĩ quẽne. To yicõari, gaje dos mil ñaritiiri ĩ bʉjarẽmorere ĩsigʉ̃mi. To yigʉne, ado bajiro gotigʉmi: “Dos mil ñaritiiri yʉre ĩsicajʉ mʉ. To bajiri quẽna gaje dos mil ñaritiiri mʉre bʉjarẽmobosabʉ yʉ”, ĩ ʉjʉre ĩre yigʉmi.
MAT 25:23 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ ʉjʉ: “Yʉre quẽnaro moabosayuja mʉ. Yʉ roticatore bajirone yʉre cʉdiyuja mʉ. Mojoroaca mʉre yʉ ĩsicati rãca yʉ roticatore bajiro mʉ yire ti ñajare, ñamasuse yʉre yibosarʉcʉja mʉ. Yʉ rãca variquẽnaña”, ĩre yigʉmi.
MAT 25:24 Ĩ bero ĩ ʉjʉre ĩogʉ̃ ejagʉmi mil ñaritiiri ĩsiecor'i: “Yʉ ʉjʉ, adine ñaja mʉ gãjoa, yʉre mʉ ĩsicati. Tire yujecũcõacajʉ yʉ, mʉre güigʉ ñari, ‘Ti sʉorine yʉre tud'ijacagʉmi; bʉto roticõari ĩ bojarore bajiro yirere bojagʉ ñacami’ yitʉoĩagʉ̃ ñari”, ĩre yigʉmi.
MAT 25:26 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ ʉjʉ: “Yʉ bojasere yitegʉ bajiyuja mʉ. Rojogʉ ñaja mʉ. ‘Tud'ijacagʉmi; bʉto roticõari ĩ bojarore bajiro yirere bojagʉ ñacami’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, quẽnaro yʉre moabosabesuja mʉ.
MAT 25:27 Gãjoa mʉre yʉ ĩsicati rãca vaja yicõari, mʉ vaja yisere gãjerãre ĩsicõari, jaibʉsaro vaja sẽnibetiboarine, gãjoa cũriavijʉa mʉ cũjama, jaibʉsaro yʉre bʉjarẽmobosaboriaja mʉ”, ĩre yitud'igʉmi ĩ ʉjʉ.
MAT 25:28 To bajiro ĩre yigajanocõari, gãjerãre ado bajiro rotigʉmi: “Ãnire gãjoa yʉ ĩsiboacatire ẽmaña. Tire ẽmacõari, diez mil ñaritiiri yʉre ĩsigʉ̃jʉare ĩsiña”, ĩnare yigʉmi ĩna ʉjʉ.
MAT 25:29 To yicõari, ado bajise ĩnare gotirẽmogʉ̃mi: “No bojagʉ ĩre yʉ ĩsise rãca yʉ bojarore bajiro yigʉ, quẽnase bʉjarʉcʉmi. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja ĩre. No bojagʉ ĩre yʉ ĩsise rãca yʉ bojarore bajiro yibecʉrema, ĩre yʉ ĩsiboacatire ĩre ẽmarʉcʉja yʉ, ‘Yʉ bojarore bajiro yimasibeami’ yigʉ. To yicõari, ĩre yʉ ẽmasere gãji yʉ bojarore bajiro yigʉjʉare ĩsirʉcʉja yʉ.
MAT 25:30 Ãni yʉre moabosarimasʉ ñie vaja magʉ̃re, rẽtiarojʉ ĩre rocacõaña mʉa. Tojʉ ñacõari, bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñari, guji põguẽ, oti, yirʉcʉmi”, yigʉmi ĩna ʉjʉ —yʉare yigoticami Jesús.
MAT 25:31 Ado bajiro yʉare goticami Jesús quẽna: —Dios ĩ roticõacacʉ yʉ tudiejaro, yʉ rãca ejarʉarãma ángel mesa. Ejacõari, masare rotigʉagʉ, rʉ̃cʉbʉoriajʉ rujirʉcʉja yʉ.
MAT 25:32 To bajicõari, “Adi macarʉcʉroana masa ñajediro yʉ rĩjorojʉa ejato” yigʉ, ángel mesare juaárotirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩna yiejoro bero, yʉ yarãre, yʉ yarã mere quẽne ĩamasicõari, ricati ĩnare cũrʉcʉja yʉ. Oveja coderimasʉ, ovejare ricati, cabrare ricati ĩ cũrore bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ.
MAT 25:33 Yʉ yarãre yʉ riojojacatʉa cũrʉcʉja. To yicõari, yʉ yarã mere yʉ gãcojacatʉa cũrʉcʉja.
MAT 25:34 To bajiri yʉ riojojacatʉanare ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: “Yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yirã ñaja mʉa. To bajiri ĩ rãca ĩ ye quẽnasere bʉjarʉarãja mʉa yuja. ‘To bajiro bajirʉarãma’ mʉare yitʉoĩacõari, quẽnobosacami, adi macarʉcʉro rujeogʉ.
MAT 25:35 Yʉ ñiorijaro, yʉre bare ecacajʉ mʉa. Yʉ idirʉaro, yʉre iocajʉ mʉa. Gajeroagʉ mʉa masibecʉ yʉ ñaboajaquẽne, quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa.
MAT 25:36 Yʉ sudi mano, yʉre sudi sãcajʉ mʉa. Yʉ rijaro, yʉre ĩarã ejacajʉ mʉa. Tubiberiavi yʉ ñaro, yʉre ĩarã ejacajʉ mʉa”, yirʉcʉja yʉ, yʉ yarãre.
MAT 25:37 To bajiro yʉ yisere ajicõari, ado bajiro yʉre sẽniĩarʉarãma ĩna: “Yʉa ʉjʉ, ¿Divato mʉ ñiorijasere ĩacõari, mʉre bare ecacati yʉa? ¿Divato mʉ idirʉaro mʉre iocati yʉa?
MAT 25:38 ¿Divato gajeroagʉ yʉa masibecʉ mʉ ñaboajaquẽne, quẽnaro mʉre bocaãmicati yʉa? To yicõari, ¿divato mʉ sudi mano, mʉre sudi sãcati yʉa?
MAT 25:39 To yicõari, ¿divato mʉ tubibe ecoro, mʉ rijarore quẽne, mʉre ĩarã ejacati yʉa?”, yʉre yisẽniĩarʉarãma ĩna.
MAT 25:40 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdirʉcʉja yʉ: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ yarãre, ‘Ñamasurã me ñaama’ ĩnare yiboarine, quẽnaro ĩnare mʉa yijama, yʉrene quẽnaro yirã yicajʉ mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ, yʉ yarãre, yʉ riojojacatʉajʉa ñarãre.
MAT 25:41 To yicõari, yʉ gãcojacatʉajʉa ñarãrema ado bajiro yirʉcʉja yʉ: “Yʉre cãmotadiya mʉa. ‘Rojose tãmʉorʉarãma’ Dios ĩ yirã ñaja mʉa. ‘Jeame yatibetimejʉ, rojose tãmʉorʉarãma vãtia, ĩna ʉjʉ rãca’ Dios ĩ yirujeocatijʉjʉ vasa mʉa.
MAT 25:42 Yʉ ñiorijaro yʉre bare ecabeticajʉ mʉa. Yʉ idirʉaro yʉre iobeticajʉ mʉa.
MAT 25:43 Gajeroagʉ mʉa masibecʉ yʉ ñajare, yʉre bocaãmibeticajʉ mʉa. Yʉ sudi mano, yʉre sudi sãbeticajʉ mʉa. Yʉ rijaro quẽne, tubiberiavi yʉ ñaro quẽne, yʉre ĩarã ejabeticajʉ mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ, yʉ gãcojacatʉanare.
MAT 25:44 To bajiro ĩnare yʉ yirone, ado bajiro yʉre sẽniĩarʉarãma ĩna: “¿Divato mʉ ñiorijaro mʉre ecabeticati yʉa? ¿Divato mʉ idirʉaro, mʉre iobeticati yʉa? ¿Divato gajeroagʉ yʉa masibecʉ mʉ ñajare, mʉre bocaãmibeticati yʉa? ¿Mʉ sudi mano, mʉre sudi sãbeticati yʉa? ¿Divato mʉ tubibe ecoro, mʉ rijarore quẽne, mʉre ĩarã ejabeticati yʉa?”, yʉre yisẽniĩarʉarãma ĩna.
MAT 25:45 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdirʉcʉja yʉ: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ãnoa yʉ riojojacatʉana yʉ yarãre, ‘Ñamasurã me ñaama’ ĩnare yiboarine, quẽnaro ĩnare mʉa yibetijama, yʉrene quẽnaro yimena bajicajʉ mʉa”, ĩnare yicʉdirʉcʉja yʉ, yʉ gãcojacatʉanare.
MAT 25:46 To bajiro ĩnare yigajanocõari, rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotojʉ ĩnare reacõarʉcʉja yʉ. To yicõari, yʉ yarãjʉama, quẽnaro ĩna ñacõa ñarotojʉ varʉarãma —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:1 To bajiro gotigajanocõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús:
MAT 26:2 —Jʉarʉ̃mʉ berone ñaroado yaja Pascua boserʉ̃mʉ ñasʉorirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉne yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. To bajiri yʉre ñiacõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩarʉarãma ĩna —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:3 Tirʉ̃mʉri paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ ya vijʉ rẽjacõari, tʉoĩañañujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne:
MAT 26:4 —Jesúre sĩarʉarã, ¿no bajiro yigʉ ñaami yitocõari, ñiarotirãti mani?
MAT 26:5 To bajiboarine, boserʉ̃mʉ ñaro ĩre mani sĩajama, tire ĩajũnisinicõari, manire rojose yiborãma masa —gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
MAT 26:6 Betania vãme cʉti macajʉ cãmi boacacʉ, Simón vãme cʉtigʉ ya vijʉ ñacajʉ yʉa, Jesúrãca.
MAT 26:7 Ti vijʉ Jesús ĩ barujirone, sĩgõ, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejacamo. Sʉtiquẽnase bʉto vaja cʉtise, nardo vãme cʉtise sãñaritʉ ñacajʉ tirʉ, so ãmiritʉ. To bajiri Jesús tʉaca eja, ĩ rʉjoa joere ĩre yuejeocamo so.
MAT 26:8 To bajiro so yisere ĩacõari, jũnisinicajʉ yʉa ĩ buerimasa. To bajiri, ado bajiro gãmerã yicajʉ yʉa: —¡Jairo gãjoa yireago yamo!
MAT 26:9 Tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjacõari, maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaboaja ti —gãmerã yicajʉ yʉa.
MAT 26:10 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Sore gõjanabiobesa mʉa. Tire yʉre so yuejeojama, quẽnaro yʉre yigo yamo.
MAT 26:11 Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja.
MAT 26:12 Adio sʉtiquẽnase yʉre so yuejeojama, yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo.
MAT 26:13 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ bajiroti quẽnase quetire, adi macarʉcʉroana jedirore gotibatorʉarãma masa. To bajirone bajirʉaroja sʉtiquẽnase yʉre so yuejeose queti quẽne. So yuejeosere masiritimenane tire gotibatorʉarãma —yʉare yigoticami Jesús.
MAT 26:14 Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñacajʉ yʉa. To bajiri yʉa rãcagʉne Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, paia ʉjarãre ñagõgʉ̃ varimi.
MAT 26:15 Ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —¿No cõro jairo yʉre vaja yirãda mʉa, “Jesúre ñiato” yigʉ, mʉare yʉ gotijama? —ĩnare yisẽniĩañuju. To ĩ yisẽniĩase ñajare, treinta ñaritiiri gãjoa ĩre ĩsiñujarã ĩna.
MAT 26:16 To bajiro ĩna gãmerã yiriaro bero, “¿Dirĩmaro ũno Jesúre ĩnare ñiarotigʉti yʉ?”, yitʉoĩacõa ñañuju ĩ.
MAT 26:17 Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ ejacajʉ ti. To bajiri Jesús buerimasa, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: —Pascua boserʉ̃mʉ ñajare, mani barotire, ¿nojʉ bare yʉa quẽnoyusere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
MAT 26:18 —Jerusalénjʉ vasa mʉa. Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiba, vi ʉjʉre: “Manire gotimasiorimasʉ ado bajiro mʉre yicõami: ‘Mojoroaca rʉyaja, Dios ĩ bojarore bajiro yʉ yijeoroti. To bajiri, ĩ ya vijʉ adi ñami Pascua boserʉ̃mʉ ti ñajare, yʉ buerimasare ũmato bagʉ varʉcʉja’ mʉre yicõami”, ĩre yigotiba mʉa —ĩnare yicami Jesús.
MAT 26:19 “To bajiro yiba mʉa” Jesús ĩ yicatore bajirone yiyuma ĩna. To bajiri, Pascua boserʉ̃mʉ yʉa barotire quẽnoyuyuma ĩna.
MAT 26:20 Ti ñami ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã barujicajʉ yʉa, Jesúrãca.
MAT 26:21 Yʉa bañarone, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:22 To ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriticajʉ yʉa. Tocãrãcʉne sʉtiritirã ñari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: —¿Yʉ ʉjʉ, yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
MAT 26:23 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —Sĩgʉ̃, yʉ rãca yosebagʉ ñaami yʉre ĩsirocarocʉma.
MAT 26:24 Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajirocʉ yʉ ñajare, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ gotiyirose sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ti ñajare, bajirʉcʉja yʉ. To bajiboarine, yʉre gotiyiror'ijʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi. Ruyuabeticõarocʉ ñaboayumi —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:25 To ĩ yirone, Judas, Jesúre ĩsirocarocʉ, socʉne ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩatocami: —Gotimasiorimasʉ, ¿yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩacami. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Riojo yaja mʉ —ĩre yicami Jesús.
MAT 26:26 Yʉa bañarone, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore ĩre yicami Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare yʉare ĩsibatogʉne, ado bajiro yʉare yicami: —Baya mʉa. Ti ñaja yʉ rujʉ rii —yʉare yicami.
MAT 26:27 Tire yʉa bagajanorone, idiriabaja ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yicami quẽna. To yicõari, tibaja yʉare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yicami: —Mʉa jediro adire idiya.
MAT 26:28 Adi ñaja tirʉ̃mʉana “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodo to bajiro mʉare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yicũmasiriarore bajiro bajirʉaroja. To bajicõari, jãjarã masa rojose ĩna yisere masiriocõari, tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios.
MAT 26:29 Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre ĩ cũroto rĩjoro, quẽna jʉaji ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:30 To ĩ yiro bero, Diore rʉ̃cʉbʉorã basacajʉ yʉa. Basagajano, Olivo vãme cʉti burojʉ vacoacajʉ yuja.
MAT 26:31 To yʉa vatone, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Adi ñamine yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vaveorʉarãja mʉa jediro. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajiro ti gotijare, to bajise mʉare yaja yʉ. Ado bajiro gotiaja ti: “Oveja coderimasʉre bajiro bajigʉre sĩarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩ yarã ovejare bajiro bajirã rudibatecoarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire, manire gotiro.
MAT 26:32 Yʉre mʉa vaveoboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, quẽna tudicaticõari, Galilea sitajʉ mʉa vato, yʉjʉa mʉa rĩjoro ñatʉjarʉcʉja —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:33 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Pedro: —Ãnoa jediro, mʉre ĩna vaveoboajaquẽne, mʉre vaveobetirʉcʉja yʉma —Jesúre ĩre yicami.
MAT 26:34 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Riojo mʉre gotiaja yʉ. Adi ñami busiyʉjʉa gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami.
MAT 26:35 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Pedro: —Mʉ rãca yʉre ĩna sĩarʉajaquẽne, “Jesúrãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocabetirʉcʉja yʉ —Jesúre yicami Pedro. To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, yʉa quẽne to bajiro yijedicõacajʉ.
MAT 26:36 To yʉa yiro bero, Getseman'i vãme cʉtojʉ yʉare ũmato vacami Jesús. Tojʉ ejacõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Õjʉ Diore sẽnigʉacʉ yaja yʉ. To yʉ vatoye, ado rujicõaña mʉa maji —yʉare yicami.
MAT 26:37 To yi vacʉne, Pedrore, to yicõari, Zebedeo rĩare jʉarãjʉrene ji vacami Jesús. To yi vacʉne, bʉto tʉoĩasʉtiriticami yuja.
MAT 26:38 To bajiro bajigʉne, ado bajiro yiyuju Jesús, ĩ rãca variarãre: —Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. Sʉtiriosene yʉre sĩaro yaja. Adone yʉre yuñaña maji. Yʉ cãnibetore bajirone cãnibeja mʉa quẽne, Diore sẽniñarã —ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 26:39 To yicõari, to sojʉabʉsa varẽmoñuju Jesús. Va, sita tũcurojʉ murocacũcõari, Diore sẽniñuju ĩ: —Cacʉ, yʉre ĩna sĩarotire matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.
MAT 26:40 To yigajano, Pedro mesa ĩna cãnitoyene ĩna tʉjʉ ejayuju. Ĩnare yujiocõari, ado bajise Pedrore ĩre yiyuju Jesús: —¿No yirã cojo hora cõro cãnibetibʉsarãne, yʉre yuñabetimasucõati mʉa?
MAT 26:41 Yʉ cãnibetore bajirone cãnibesa mʉa quẽne. To bajicõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. Quẽnaro mʉare masiaja yʉ. “Dios ĩ bojasere yirʉcʉja” yirã ñaboarine, cojojirema rojose ʉsʉri cʉtirã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yirũgũaja mʉa —Pedro mesare ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 26:42 To yicõari, gãme vacʉ, ado bajiro Diore sẽniñuju Jesús: —Cacʉ, yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yisẽniñuju.
MAT 26:43 To yigajano vacʉne, cãniariarãre ĩnare ejayuju quẽna. Bʉto vʉjaejarã ñari, cãniñujarã ĩna.
MAT 26:44 To bajiri rĩjoro ĩnare ĩ yiriarore bajirone ĩnare yicõa, Diore sẽnigʉ̃ vacoasuju quẽna. To ejacõari, rĩjoro Diore ĩ sẽniriarore bajirone ĩre sẽniñuju quẽna.
MAT 26:45 Diore sẽnigʉ̃ var'i, tudiejacõari yʉare yujiocami: —¿No yirã cãni manicõati mʉa maji? Ado cõrone Dios ĩ roticõacacʉre rojose yirãre yʉre ĩsirocarocʉ vadicoagʉmi yuja.
MAT 26:46 To bajiri yujiya mʉa. Ĩre bocarã vajaro. Yʉre ĩsirocarocʉ vadiami yuja —yʉare yicami Jesús.
MAT 26:47 To bajiro Jesús yʉare ĩ yiñarirĩmarone, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, yʉa rãcagʉne, vadicami yuja. Jãjarã ĩ rãca vadicama jariaseri cʉorã, gãjerã yucʉ́juriri cʉorã. Bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne ĩna cõariarã ñacama ĩna.
MAT 26:48 Jẽre ado bajiro goti vadiruyuyumi Judas, ĩ rãca vanare, “ ‘Ĩne ñaami Jesús’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ: —Jesúre sẽnicõari, ĩre usurʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, ĩre ñiama mʉa —ĩnare yi vadiruyuyumi.
MAT 26:49 To bajiro yir'i ñari, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩre yicami Judas: —Gotimasiorimasʉ, ¿ñati mʉ? —ĩre yigʉne, usucami.
MAT 26:50 To ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús: —“To bajiro yirãsa mani” ĩnare mʉ ũmato yivadiriarore bajiro yiya mʉ —ĩre yicami Jesús. To ĩ yirone, ĩre ñiacama Judas rãca vadiriarã.
MAT 26:51 To ĩna yirone, sĩgʉ̃ Jesúrãcagʉ, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõacami.
MAT 26:52 To ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Mʉ jariasere tudisuacõaña quẽna. “Jariase rãca gãmerã quẽarãma, tiase rãcane sĩaecorʉarãma”, yimasiaja mani.
MAT 26:53 Ado cõrone yʉ jacʉre yʉ sẽnijama, setenta y dos mil ñarã ángel mesare cõamasicõagʉ̃mi. ¿Tire masibeati mʉ?
MAT 26:54 To bajiboarine, ĩnare ĩre yʉ sẽnijama, Dios oca masa ĩna ucamasire, “To bajiro bajirʉaroja” ĩna yimasiriarore bajiro bajibetiboroja. To bajiri tire ĩre sẽnibeaja yʉ —ĩre yicami Jesús.
MAT 26:55 To yicõari, ĩre ñiarã ejarãjʉare ado bajiro yicami Jesús: —¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarã vanare bajiro jariaseri rãca, yucʉ́juriri rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro mʉare gotimasio rujirũgũmʉ yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji.
MAT 26:56 Diore gotirẽtobosarimasa, ado bajiro yʉre mʉa yirotirene ucamasiñuma. To bajiri to bajirone yʉre yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús, ĩre ñiarã ejarãre. Jesúre ĩna ñiasere ĩacõari, ũmarudijedicoacajʉ yʉa.
MAT 26:57 Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ rẽjacõari, ñañujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne.
MAT 26:58 Jesúre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. Ĩnare yayiĩasʉyacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ya vi, ta biberiasãniro rẽtosãjacoasuju. Sãjacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa rãca rujiyuju ĩ. “No bajiro Jesúre ĩna yigajano vato ĩagʉ̃sa” yigʉ, tojʉ bocaĩarujiyuju.
MAT 26:59 Paia ʉjarã, to yicõari, gãjerã ʉjarã, ĩna jediro, Jesúre sĩarʉayujarã. To bajiro yirã ñari, “Rojose masu yigʉ ñaami Jesús” yisocaronare macañujarã ĩna.
MAT 26:60 Jãjarã masa socarãne ĩna gotiboajaquẽne, to bajiro ĩna yisere ajicõari, “To bajiro ĩ yire ñajare, ĩre sĩaroti ñaja”, yimasibesujarã ĩna maji. To bajiboarine, jʉarã ejayujarã ĩna.
MAT 26:61 Ejacõari, ado bajiro socarãne gotiyujarã: —“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yicami ãni —yiyujarã ĩna.
MAT 26:62 To ĩna yirone, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari ado bajiro Jesúre yiyuju: —To bajiro mʉre ĩna yi ocasãsere, ¿no bajiro yati mʉ? ¿Cʉdibeati mʉ? —Jesúre ĩre yiboayuju.
MAT 26:63 To ĩ yiboajaquẽne, cojo vãme cʉdibeticõañuju. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃: —Quẽnaro riojo yʉare cʉdiya mʉ. Mʉ socajama, rojose mʉre yirʉcʉmi Dios. ¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'ine, Dios macʉne ñati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.
MAT 26:64 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Mʉ yirore bajirone bajiaja. Ĩne ñaja yʉ. To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, yoaro mene ĩ riojojacatʉa rujicõari, masare besegʉagʉ oco bueri vatoajʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãja mʉa, —paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re yiyuju Jesús.
MAT 26:65 To bajiro Jesús ĩ yisere ajitegʉ ñari, ĩ sudire tʉ̃avoyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju: —¡To bajiro ĩ ñagõjama, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ yami! ¡“Diore bajiro bajigʉ ñaja yʉ” yigʉ yami! No yirã gãjerã, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja. Mʉa quẽne, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ ĩ yisere ajiaja mʉa.
MAT 26:66 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ¿no bajiro ĩre yiroti ñati? —ĩ rãcanare yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã: —Rojose masu yicõami. Ĩre sĩacõaroti ñaja —yicʉdiyujarã.
MAT 26:67 To yicõari, Jesús riogare gooco eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã.
MAT 26:68 To yicõari, —“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” mʉ yijama, mʉ masise rãca, “Ĩ, yʉre jami”, yʉare yiya —Jesúre yitud'iyujarã.
MAT 26:69 Vi jubeajʉ Jesúre rojose ĩna yiñarone, macajʉ́jʉa rujicõañuju Pedro. Sĩgõ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, Pedro tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Jesús, Galilea sitagʉ rãca vacudirũgũgʉ̃ne ñagʉ̃ja mʉ quẽne —ĩre yiyuju so.
MAT 26:70 To bajiro so yisere ajicõari, masa jediro ĩna ajiro rĩjorojʉa ado bajiro yiyuju Pedro: —“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ —sore yiyuju Pedro.
MAT 26:71 To bajiro sore yicʉdicõa, ta biberiasãniro sãjariasoje tʉ vasuju Pedro. To ĩ vatone, gajeo ĩre ĩacõari, ado bajiro yiyuju: —Ãni, Jesús Nazaret macagʉ rãca vacudigʉ ñaami —yiyuju, gãjerãre gotigo.
MAT 26:72 To bajiro ĩnare so yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro: —Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Dios quẽne yʉre ajigʉmi —ĩnare yiyuju Pedro.
MAT 26:73 To ĩ yigotiriaro bero yoatobʉsa, to ñarã ado bajiro Pedrore gotiyujarã: —Riojo yaja yʉa. Jesúrãca vacudirũgũgʉ̃ne ñaja mʉ. Ĩna ñagõsere bajirone ñagõaja mʉ —Pedrore ĩre yiyujarã ĩna.
MAT 26:74 —Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja. Dios yʉre ajigʉmi —ĩnare yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yigajanorirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõañuju yuja.
MAT 26:75 Ĩ ñagõsere ajicõari, Jesús ado bajise ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja: “Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” ĩre ĩ yirere masibʉjayuju. Tire masibʉjacõari, vacoasuju. Vacõari, bʉto otiyuju.
MAT 27:1 Busuro bero, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, ĩna jediro tudirẽjañujarã ĩna. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, Jesúre sĩarʉarãma”, yitʉoĩañujarã ĩna.
MAT 27:2 To bajiro yirã ñari, Jesús ãmorire siacõari ĩre ãmiasujarã ĩna, Pilato vãme cʉtigʉ ya vijʉ vana. Jud'io masa ʉjʉ ñamasugʉ̃, romano masʉ ñañuju Pilato. To bajiri ĩ ya vijʉ Jesúre ãmiejayujarã.
MAT 27:3 Judas, Jesúre ĩsirocacacʉ, “Jesúre sĩaroti ñaja” ĩna yisere ajicõari, “Rojose yibʉ yʉ”, yitʉoĩa sʉtiritiyuju. To bajigʉ ñari, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñarãre, ĩnare ejacõari, gãjoatiiri treinta ñaritiiri ĩre ĩna ĩsiboarere ĩnare tʉocõañuju.
MAT 27:4 Gãjoatiirire ĩnare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: —Rojose yibʉ yʉ. Ñie rojose yibecʉrene mʉare ĩsirocacõañuja yʉ —ĩnare yiyuju. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —To bajiro yʉare mʉ yiboajaquẽne, no yibeaja yʉarema. Mʉre bajiroja —Judare ĩre yiyujarã ĩna.
MAT 27:5 To ĩna yisere ajicõari, ti vijʉ gãjoatiiri ĩ ĩsiecoboarere reabateyuju Judas. To yi, gajano vacʉne, yucʉ́jʉ mʉjacõari, ti rʉjʉjʉ misimare siatucõari, ĩ ãmʉare quẽne siatu, quedirocayo rijacoasuju.
MAT 27:6 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ gãjoatiiri Judas ĩ reabaterere juarẽoñujarã ĩna, paia ʉjarã. Tire juarẽocõari, ado bajiro yiyujarã: —Adi gãjoa mani vaja yise sʉorine sĩgʉ̃re sĩaroana yaja. To bajiri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja yiroti gãjoa sãriajʉre sãbetiroti ñaroja —yiyujarã ĩna.
MAT 27:7 To bajiro yitʉoĩacõari, “Riri sotʉri vearimasʉ sitare vaja yito mani. Ti sita ñarʉaroja gajeroanare bajirearãre mani yujeroti sita”, yitʉoĩañujarã ĩna yuja.
MAT 27:8 To bajiri ti sita vaja yirʉarã, “Jesúre sĩato mani” yirã, Judare ĩna ĩsiboare rãca ĩna vaja yire ñari, adirʉ̃mʉri quẽne, Ri'i Vese vãme cʉticõa ñaja.
MAT 27:9 To bajiro ĩna yijama, tirʉ̃mʉjʉ Diore gotirẽtobosarimasʉ Jerem'ias ñamasir'i ĩ ucamasiriarore bajirone bajiyuju. Ado bajiro ucamasiñuju ĩ: “‘Ado cõro vaja cʉtiami sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ’ yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩsir'ire treinta gãjoatiiri ĩna vaja yiboarere juacõari, riri sotʉri vearimasʉ sitare vaja yirʉarãma ĩna, Israel ñamasir'i jãnerabatia. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã yirʉarãma”, yiucamasiñuju Jerem'ias ñamasir'i.
MAT 27:11 Ti sitana ʉjʉ ñamasugʉ̃, romano masʉ ñañuju Pilato vãme cʉtigʉ. To bajiri ĩ tʉjʉ Jesúre ãmiasujarã ĩna. Ĩre ĩna ãmiejaro ĩacõari, ado bajiro sẽniĩañuju Pilato: —¿Mʉne ñati jud'io masa ʉjʉ? —Jesúre yiyuju Pilato. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ —ĩre yiyuju.
MAT 27:12 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, “Rojose yigʉ ñaami Jesús” Pilatore ĩre ĩna yi ocasãboajaquẽne, ĩnare ñagõcʉdibesuju Jesús.
MAT 27:13 To bajiro Jesúre ĩna yi ocasãsere ajicõari, Jesúre tudisẽniĩañuju Pilato: —¿To bajiro mʉre ĩna yisere ajibeati mʉ? —Jesúre yiyuju Pilato.
MAT 27:14 To bajiro ĩre ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, ĩre cʉdibeticõañuju Jesús. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, no yimasibesuju Pilato, ĩre bajiro bajigʉre ĩabetirũgũr'i ñari.
MAT 27:15 Tocãrãca cʉ̃ma, Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa ĩna quẽnojama, sĩgʉ̃, tubibe ecor'ire ĩna burotigʉre ĩnare bubosarũgũñuju Pilato.
MAT 27:16 Tubiberiavijʉ ñañuju sĩgʉ̃, masa jediro ĩna masigʉ̃ Barrabás vãme cʉtigʉ.
MAT 27:17 To bajiri ĩ yirũgũriarore bajiro yigʉ, masa ĩna rẽjarore ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato: —¿Ñimʉjʉare yʉ busere bojati mʉa? ¿Jesús Barrabás vãme cʉtigʉjʉare bugʉtique yʉ? Ĩre yʉ bubetijama, ¿“ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús” masa ĩna yigʉjʉare bugʉtique yʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju Pilato.
MAT 27:18 “Jesúre ĩajũnisinirã ñari, yʉre ĩsima” yitʉoĩagʉ̃, to bajiro yiyuju Pilato, Jesúre burʉ.
MAT 27:19 Oca ĩna ñagõquẽnorijʉjʉ ĩ rujiro, ĩ manajo ĩre queti cõañuju: “Rojose ĩre yibesa. Ñie rojose yigʉ me ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro güiose cãjiriamʉ yʉ”, ĩre yicõañuju, so manajʉre.
MAT 27:20 Bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne ado bajiro tijʉ rẽjarãre masare, “Ado bajiro yiya”, ĩnare yirotiyujarã ĩna: —“Barrabájʉare bucõari, Jesújʉare sĩarotiya mʉ”, ĩre yiya mʉa —ĩnare yirotiyujarã ĩna.
MAT 27:21 Quẽna ado bajiro tudisẽniĩañuju Pilato: —¿Ñimʉjʉare yʉ busere bojati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Barrabájʉare mʉ busere bojaja yʉa —yiyujarã ĩna, Pilatore.
MAT 27:22 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato: —To yijama, ¿no bajiro yigʉti yʉ Jesúre, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” masa ĩna yigʉjʉarema? —ĩnare yisẽniĩañuju. To ĩ yirone, ĩna ñaro cõrone ado bajiro ĩre avasãcʉdiyujarã: —¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña mʉ! —ĩre yiavasã cʉdiyujarã ĩna.
MAT 27:23 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato: —¿Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩarotigʉti yʉ? —ĩnare yiyuju Pilato. To ĩ yiboajaquẽne, quẽna bʉtobʉsa tudiavasãñujarã ĩna: —¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña! —yiavasãñujarã ĩna.
MAT 27:24 To bajiro ĩna yijare, no yimasibetiboacʉ, ado bajiro tʉoĩañuju Pilato: “No bajiro yicõari, ĩre bumasibecʉja yʉ. Ĩna bojarore bajiro yʉ yibetijama, avasãtʉjabeticõari, rojose yijacarãma ĩna”, yitʉoĩañuju. To bajiro tʉoĩacõari, oco juarotiyuju ĩ. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Mʉa ĩaro rĩjorojʉa yʉ ãmorire coeĩoaja yʉ, “Ãni rojose yibecʉre sĩarʉabeaja yʉma” yigʉ. To bajiri mʉa masune mʉa sĩarotijama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, mʉane sʉoye cʉtirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.
MAT 27:25 To ĩ yisere ajicõari, masa ñajediro ĩre cʉdiyujarã: —Yʉa masiaja. ¡Yʉa, yʉa rĩa quẽne sʉoye cʉtirʉarãja, ĩre yʉa sĩarotijama! —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
MAT 27:26 To bajiro ĩna yijare, Barrabáre bucõañuju Pilato. Jesújʉarema, ĩ surarare ĩsiñuju, “Ĩre bajecõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ.
MAT 27:27 To bajiri ĩna ya vijʉ Jesúre ãmiejayujarã surara mesa. Ĩre ãmiejacõari, ĩna jediro ĩre gãnibiarʉ̃gʉ̃ñujarã.
MAT 27:28 To yicõari, “Ʉjʉre bajigʉ ñato” yirã, ado bajiro Jesúre yiyujarã: Jesús ĩ sudi sãñasere vejecõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore, sũarivʉjorore ĩre sãñujarã.
MAT 27:29 To yicõari, ĩ rʉjoa joere jotabedo ĩna suariabedone ĩre jeoyujarã. To yicõari, riojojacatʉaga ãmore, yucʉ́, ʉjʉ ĩ cʉoricʉre ĩre ĩsiñujarã. To bajiro ĩre yicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro ĩre yiajatud'iyujarã: —Jud'io masa ʉjʉre mʉre quẽnarotiaja yʉa yuja —Jesúre yiyujarã ĩna.
MAT 27:30 To yirãne, gooco ĩre eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cʉoricʉre ẽmacõari, ĩ rʉjoare jayujarã ĩna.
MAT 27:31 To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore ĩna sãriarore ĩre veayujarã ĩna quẽna. To yicõari, ĩ sudijʉa ĩre sãñujarã quẽna. Ĩre sudi sãgajanocõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩaroana ĩre ãmiasujarã.
MAT 27:32 Ĩre ãmivanane, sĩgʉ̃ Cirene vãme cʉti sitagʉ, Simón vãme cʉtigʉre bocacama ĩna. Ĩre bocacõari, “Jesús ĩ gaja vatijãire ĩre gajabosaya”, ĩre yi vacama ĩna.
MAT 27:33 To yi vanane, Gólgota vãme cʉti burojʉ ejacama ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñacajʉ “Gólgota” yire.
MAT 27:34 Tojʉ ejacõari, ʉye ocore, sʉ̃ese rãca vʉocõari Jesúre ĩre iocama ĩna. “Ĩre jũnise jũni ruyubeticõato” yirã, yiboacama. Tire idiĩaboa yicõacami Jesús.
MAT 27:35 Yucʉ́tẽrojʉ Jesúre ĩre jajutugajanocõari, “Ñimʉjʉa ĩ sudire ĩ ʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tarine reacũĩa ajeñacama.
MAT 27:36 To yiajegajanocõari, ĩre code rujicama ĩna.
MAT 27:37 Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ucaturiajʉ tuyacajʉ. “Ado bajiro ĩ yise sʉorine jaju ecoami” yiĩorijʉ ñacajʉ. Ado bajise goticajʉ: “Ãni ñaami Jesús, jud'io masa ʉjʉ”, yigoticajʉ ti.
MAT 27:38 Jesúrãca jʉarã, jaju ecocama. Gajeyeũni juarudirimasa ñacama ĩna. Sĩgʉ̃re ĩ riojojacatʉa, gãjire ĩ gãcojacatʉa ĩnare jajutucama ĩna.
MAT 27:39 Masa rẽtoana, ĩna rʉjoarire yure, yure yicama, “Jaju ecor'ire ĩre ĩateaja” yirã. To yicõari, ado bajiro ĩre ajatud'icama ĩna: —Ado bajiro yiboacajʉ mʉ: “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yiboacajʉ mʉ. To bajiri “Dios macʉ ñaja yʉ” mʉ yisocabetijama, mʉ yimasise rãca mʉ masune yucʉ́tẽrojʉre rujicoaya —ĩre yiajatud'icama ĩna.
MAT 27:41 Bʉcʉrã, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, to bajirone Jesúre yiajatud'i ñacama ĩna. Ado bajiro yicama:
MAT 27:42 —Gãjerãrema catiogʉ ñaboarine, ĩ masu rojose ĩ tãmʉoserema yirẽtomasibeami —yiajatud'icama. —Israel ñamasir'i jãnerabatia ʉjʉ ñaami. To bajiri yucʉ́tẽrojʉre rujicoadiato. To bajiro ĩ bajiro ĩacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja —yiajatud'icama.
MAT 27:43 —“Dios macʉ ñaja yʉ. Yʉre ejarẽmorʉcʉmi”, yirũgũmi. To bajiri ĩ macʉne ĩ ñajama, ĩre ĩamaigʉ̃ ñari, ĩre yirẽtobosato Dios —yiajatud'icama ĩna.
MAT 27:44 Jʉarã Jesúrãca yucʉ́tẽrojʉ jaju ecoriarã quẽne, to bajirone Jesúre yitud'icama.
MAT 27:45 Ʉ̃mʉrecaji ñarone, rẽtiacoacajʉ yuja. Idia hora rẽtiacajʉ.
MAT 27:46 To cõro ti rẽtiatʉsatone, ado bajiro tutuaro avasãcami Jesús: —El'i, El'i, ¿lema sabactani? —yiavasãcami. “Dios, yʉ jacʉ, ¿no yigʉ yʉre cãmotadiati mʉ?” yire ũni ñacajʉ ti, ĩ avasãcati.
MAT 27:47 Sĩgʉ̃ri tojʉ ñarã ĩ avasãsere ajicõari, ado bajiro yicama ĩna: —Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'ire jigʉ yami ĩ —yicama ĩna.
MAT 27:48 To bajiro Jesús ĩ yiavasãrone, sĩgʉ̃, Jesús tʉ ũmaejacõari, ʉye oco jiarere ñiabiacõari, yucʉ́ gajajʉ siatucõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotuboacami.
MAT 27:49 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro yicama gãjerãjʉa: —Yibesa mʉ. Tone bajicõato. Rojose ĩ tãmʉosere yirẽtobosagʉ El'ias ñamasir'i ĩ ejasere ĩarãsa mani —yicama ĩna.
MAT 27:50 Tutuaro avasãtʉsa, ʉsʉtadicoacami yuja.
MAT 27:51 Tirĩmarone Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoria gasero vorujijedicoasuju ti. “Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõare sãjamasibeama masa” yirã, ĩna yotoria gasero ñacajʉ. To yicõari, sita sabecajʉ. Gʉ̃ta quẽne caguevẽjacoacajʉ.
MAT 27:52 To bajicõari, masare yujeriaviri quẽne jãnacoasuja. To bajicõari jãjarã rijariarã Diore ajitirʉ̃nʉriarã tudicaticoasuma.
MAT 27:53 Tudicaticõari, ti virire budicoasuma. Budiacõari, Jesús ĩ tudicatiro bero, Jerusalénjʉ Dios ĩ beseria maca ñamasuri macajʉre ĩna vacudisere ĩacama jãjarã masa.
MAT 27:54 Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩ tuyarore, codeñacama surara, ĩna ʉjʉ rãca. To bajiñarã, sita sabesere, gajeye güiose bajisere ĩacõari, bʉto güicama ĩna. To bajiri ado bajiro yicama: —Socabesumi. Dios macʉne ñaboayumi ãni —yicama ĩna.
MAT 27:55 Galilea sitajʉ Jesúre sʉyavadicana rõmiri jãjarã sõjʉ ĩarʉ̃gõcama. Ĩna ñacama ĩre ejarẽmorũgũcana.
MAT 27:56 Ĩna rãca ñacamo Mar'ia Magdalena. Gajeo Mar'ia vãme cʉtigo quẽne ñacamo. Sone ñacamo Santiago, to yicõari, José jaco. Zebedeo ñamasicacʉ rĩa jaco quẽne ñacamo.
MAT 27:57 Rãioroto rĩjoro José vãme cʉtigʉ, Arimatea macagʉ Jesús rujʉrire ĩagʉ̃ ejayuju. Gãjoa jaigʉ ñacami. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrũgũcacʉ ñacami.
MAT 27:58 To ĩ bajiro bero, Jesús rujʉrire ãmirʉ, Pilatore sẽnigʉ̃ vasuju. Ĩre ĩ sẽnirore bajirone ĩre cʉdiyuju Pilato.
MAT 27:59 To bajiro ĩ yir'i ñari, Jesús rujʉrire rujiogʉ vasuju. Ĩre rujiocõari, sudijãiri botiquẽnarijãirine ĩre gũmañuju.
MAT 27:60 To yigajanocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavi mame ĩ quẽnorotiriavijʉ ĩ rujʉrire cũñuju. To yicõari, ti vi sojere gʉ̃tane tũnuo bibecũ, vacoasuju.
MAT 27:61 To bajiro ĩ yiñaro ĩañariarãjʉne masa yujeriavi rĩjorojʉa, Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia quẽne, rujicõañujarã ĩna.
MAT 27:62 Gajerʉ̃mʉ ñañuju ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉne paia ʉjarã, fariseo masa quẽne, Pilatore ñagõrã vasujarã ĩna.
MAT 27:63 Ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —Yʉa ʉjʉ, ajiya. Socarimasʉ ĩ yisocacatire masibʉjabʉ yʉa. “Idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicatirʉcʉja yʉ”, yisocacami, ĩ sĩaecoroto rĩjoro.
MAT 27:64 To bajiri ĩ rujʉrire ĩna yujeriavi soje tʉre surarare coderoticõaña, “Ĩ buerimasa ĩ rujʉrire ãmirudiroma” yigʉ. Ĩ rujʉrire ĩna ãmijama, “Rijar'i ñaboarine, quẽna tudicaticoami”, yisocarʉarãma ĩna. Ĩ rijaroto rĩjoro, “Ĩ rotimʉorʉ̃gõrotire yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ, jud'io masa ʉjʉ ñaja yʉ” ĩ yisocacati ti ñajare, quẽnabeaja. To bajiri, “Tudicaticoami” ĩna yisocajama, quẽnabetimasucõarʉaroja —Pilatore yiyujarã ĩna.
MAT 27:65 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pilato: —Mʉare yʉ ĩsicanarene coderotiya mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Pilato.
MAT 27:66 To ĩ yisere ajicõari, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire coderotiyujarã ĩna. To yicõari, gʉ̃ta sojere quẽnaro bibequẽnoñujarã ĩna, “Ĩ rujʉrire ãmirã ĩna jãnajama, ĩamasirãsa mani” yirã.
MAT 28:1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado, Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia quẽne, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vacama ĩna.
MAT 28:2 To ĩna vatone, bʉto sita sabeyuju. To ti bajirone, sĩgʉ̃ ángel rujiejayuju. Rujiejacõari, Jesúre ĩna yujeriavire gʉ̃tane ĩna bibeboariare jãnañuju. To yicõari, tia joene rujiyuju.
MAT 28:3 Bʉjo ĩ yabesere bajiro yaayuju ĩ. Ĩ sudi quẽne bʉto botiquẽnañuju.
MAT 28:4 Ĩre ĩacõari, güirã nanañujarã ti vire coderimasa. Nanacõari, rijavẽjarãre bajiro bajireacũcoasujarã.
MAT 28:5 To ĩna bajirone, ángel ado bajiro rõmiajʉare gotiyuju: —Güibesa mʉa. Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajusĩar'ire mʉa macasere masiaja yʉ.
MAT 28:6 Maami adojʉre. Ĩ goticatore bajirone tudicaticoami. Ĩre ĩna yujeriajʉre ĩarã vayá.
MAT 28:7 Tire ĩacõari, guaro ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Quẽna tudicaticoasumi Jesús. To yicõari, mani rĩjoro Galilea sitajʉ varocʉ ñañuju. Tojʉ ĩre tudiĩarʉarãja mani”, ĩnare yigotiaya mʉa. Adire mʉare gotigʉ bajibʉ yʉ —ĩnare yiyuju ángel.
MAT 28:8 To ĩ yisere ajicõari, Jesús rujʉri ĩna yujeboariavijʉ budianane, güitʉoĩaboarine, variquẽnase rãca ũmacoayuma ĩna, Jesús buerimasare yʉare gotirã vana.
MAT 28:9 Ĩna ũmavadone ĩnare sẽniĩacãnamua ruyuayuju Jesús. “¿Ñati mʉa?” ĩ yisere ajicõari, ĩre yirʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacõari, ĩ gʉborire ñiañujarã ĩna.
MAT 28:10 To bajiro ĩre ĩna yirone, ado bajiro yiyuju ĩ: —Güibesa mʉa. Yʉ yarã yʉ buecanare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Galilea sitajʉ vajaro. Tojʉ ĩre ĩarʉarãja mani”, ĩnare yiba —rõmiare ĩnare yiyuju Jesús.
MAT 28:11 Rõmia ĩna gotirã vato ũnone, surara quẽne, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire codeboariarã sĩgʉ̃ri, macajʉ tudicoasujarã ĩna. Tudiejacõari, paia ʉjarãre gotiyujarã, ĩna ĩare ñaro cõrone.
MAT 28:12 Ti quetire ajicõari, bʉcʉrã rãca ñagõrã vasujarã paia ʉjarã. “To bajiro bajire ti ñajare, ado bajiro yirʉarãja mani” yimasirʉarã bajiyujarã ĩna. To bajiri, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Jesúre ĩna yujeriavire codeboariarãre jairo gãjoa ĩsiñujarã ĩna.
MAT 28:13 To yicõari, ado bajiro ĩnare socarotiyujarã ĩna: —“Ñami yʉa cãnitoye, ĩ ñaboar'i buerimasane Jesús rujʉrire ãmirudicoasuma ĩna”, yigotibatoya mʉa —masare yiyujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne.
MAT 28:14 —Ʉjʉ Pilato ti quetire ajicõari, mʉare ĩ jũnisinijama, mʉare ñagõbosarʉarãja yʉa, “Rojose ĩnare yibesa” yirã. Yʉare cʉdicõarʉcʉmi —ĩnare yiyujarã.
MAT 28:15 To bajiro ĩna yijare, gãjoare boca juacõari, ĩnare ĩna rotiriarore bajirone socase queti goticudiyujarã ĩna, Jesúre ĩna yujeriavire codeboariarã. To bajiri adirʉ̃mʉri quẽne, “Tudicatibesuju Jesús. Ĩ ñaboar'i buerimasane, ĩ rujʉrire ãmirudiyujarã ĩna” yire quetire goticõa ñarũgũama jud'io masa.
MAT 28:16 Jesús ĩ tudicatisere, rõmia ĩna gotisere ajicõari, Galilea sitajʉ vacajʉ yʉa, ĩ buerã, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã. “Ti buro joejʉ yʉre ĩarʉarãja mʉa” yʉare ĩ yicatojʉ vacajʉ yʉa.
MAT 28:17 Tojʉ ejacõari, Jesúre ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ yʉa. Sĩgʉ̃ri, “Ĩ me ñaami”, yitʉoĩacama ĩna, bajirãjʉma.
MAT 28:18 To bajiro yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari, õ vecajʉre quẽne, “Rotigʉ ñarʉcʉja mʉ”, yʉre yicũmi yʉ jacʉ, Dios.
MAT 28:19 To bajiri mʉare quẽne masa jedirore yʉ ocare mʉare goticudirotiaja, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. To yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacõari, yʉ jacʉ vãme, yʉ vãme, to yicõari Esp'iritu Santo vãme rãca oco rãca ĩnare bautizaba mʉa.
MAT 28:20 To yicõari, “Jediro yʉ rotisere cʉdiato” yirã, ĩnare gotimasioma. Yʉre mʉa ĩabetiboajaquẽne, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto mʉa rãca ñarũgũrʉcʉja yʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃. To bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ, adi macarʉcʉro ti jedirojʉ —yʉare yicami Jesús. To cõrone ñaja.
MAR 1:1 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Jesús ĩ bajirere mʉare gotigʉ yaja yʉ. Ĩne ñaami Dios macʉ. To bajiri, ado bajiro ñasʉoaja: Jesúre goti rĩjoro cʉtigʉ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ, tirʉ̃mʉjʉ ĩre ĩ goti rĩjoro cʉtirotire yigʉ, Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias vãme cʉtigʉ ado bajiro ĩ yiucamasire ñajare: “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. Yucʉ́ manojʉ ado bajiro gotimasiorʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã’ yirʉcʉmi”, yiucamasiñumi Isa'ias, Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.
MAR 1:4 To bajiri, yucʉ́ manojʉ ñacõari, ado bajiro ĩre ajirã ejariarãre gotimasiocudirũgũñuju ĩ: —Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. To yicõari, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa” yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios —ĩnare yigoticudirũgũñuju ĩ.
MAR 1:5 Camello joane suariaro sãñagʉ̃ ñañuju ĩ. To yicõari, vecʉ gaserone vẽñaricũñuju, ĩ sãñasere. Ñimia ba, to yicõari, beroa ocore idi, yirũgũñuju. Ĩre ajirã, jãjarã masa ejayujarã. Jerusalén macana, Judea sitana quẽne ejayujarã. To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari, “Rojose mani yisere Dios manire masirioato” yirã, “Rojose yirã ñaja yʉa” Diore ĩna yigotiro bero, Jordán vãme cʉtirisajʉ oco rãca ĩnare bautizayuju Juan.
MAR 1:7 Gaje vãme ado bajiro masare gotimasiorũgũñuju ĩ: —Yʉ bero yʉ rẽtoro masigʉ̃ ejarʉcʉmi. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. Ĩ sʉorine, “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma —ĩnare yigotimasiorũgũñuju Juan.
MAR 1:9 Tirʉ̃mʉrine Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Jordán vãme cʉtirisajʉ vasuju Jesús. Juan tʉjʉ ejacõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju.
MAR 1:10 Juan ĩre ĩ bautizaro bero, majarʉ̃gʉ̃gʉ̃ne, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje, ti jãnasere ĩañuju Jesús. Ti jãnarone, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere ĩ rocajeosere ĩañuju.
MAR 1:11 Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ: —Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃ masu ñaja mʉ. Mʉ rãca bʉto variquẽnaja yʉ —yi ocaruyuyuju.
MAR 1:12 Jesús, oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero, yucʉ́ mano, vaibʉcʉrã ĩna ñarojʉ, ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo.
MAR 1:13 Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri ñañuju Jesús. Tojʉ ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ rotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. Ĩre cʉdibesuju. To bajicõari, Diore moabosarã ángel mesa ĩre ejarẽmoñujarã ĩna.
MAR 1:14 Tirʉ̃mʉri, tubiberiavijʉ Juan ĩ tubibe ecoro bero, Galilea sitajʉ vacoasuju Jesús. Dios oca quẽnasere gotimasiocudigʉ vasuju.
MAR 1:15 Ado bajiro masare gotimasiocudiyuju: —“To cõrone bajirʉaroja yʉre rotibosarocʉ, ĩ rotisʉoroti” Dios ĩ yitʉoĩariajʉ ejaja yuja. Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ĩ oca quẽnasere mʉare yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉña —masare yigotimasiocudiyuju ĩ.
MAR 1:16 Cojorʉ̃mʉ, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ vacudigʉ vasuju Jesús. To vacʉjʉ, ĩañuju, Simón vãme cʉtigʉre, bero Pedro vãme cʉtirocʉre, ĩ bedi Andrére quẽne. Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna. Bajiyucʉrire rearoderuu yiñañujarã ĩna.
MAR 1:17 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Yʉ rãca vayá. Yucʉrema mʉa vai vejese ũnirene masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire gotimasiobosarimasa ñarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 1:18 To ĩ yirirĩmarone, ĩna bajiyucʉrire cũ, ĩre sʉyacoasujarã.
MAR 1:19 To yi varũtu vacʉne, gãjerã jʉarã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús. Ĩna ñañujarã Santiago, ĩ bedi Juan rãca. Ĩna jacʉ Zebedeo rãca cũmuajʉ ĩna bajiyucʉrire siaquẽno sãñañujarã. To ĩ yisere ajicõari, ĩna jacʉre, ĩre moabosarãre quẽne vaveocoasujarã, Jesúre sʉyana.
MAR 1:21 Capernaum macajʉ ejayujarã ĩna. Ti macajʉ ĩna ejaro bero, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjañuju Jesús. Sãjacõari, masare gotimasioñuju.
MAR 1:22 Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna.
MAR 1:23 Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Jesús, masare ĩ gotimasiorone, ĩ ʉsʉjʉre sãñacõari ado bajiro Jesúre ĩre yiavasãñuju vãti:
MAR 1:24 —Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.
MAR 1:25 To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —¡Ñagõbesa mʉ! ¡To yicõari, ĩ ʉsʉjʉre budigoya! —vãtire ĩre yiyuju Jesús.
MAR 1:26 To ĩ yirone, rijaquedirotiyuju vãti, masʉre. To yi, bʉto avasãcõari, masʉ ʉsʉjʉre budigocoasuju yuja. To ĩ bajijare, masʉjʉama quẽnaejacoasuju.
MAR 1:27 To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã: —¿No bajiati? Ajiĩañamani oca manire gotimasiogʉ̃ yami. Bʉto masigʉ̃ ñaami. Vãtia bʉto masirã ĩna ñaboajaquẽne, masa ʉsʉrijʉre sãñarãre ĩnare bureamasiami —gãmerã yiyujarã ĩna.
MAR 1:28 To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, yoaro mene Galilea sitana tire ajijediyujarã ĩna.
MAR 1:29 To bajiro Jesús ĩ yiro berone, Dios ocare ĩna buerivijʉ budiasuju. Santiago, ĩ bedi Juan quẽne, gãjerã Jesús ĩ buerimasa quẽne ĩ rãca vasujarã, Simón ĩ bedi Andrés rãca ĩna ñarũgũriavijʉre vana.
MAR 1:30 To ĩna ejarone, Jesúre gotiyujarã ĩna: —Simón ũmañico bʉto asicõari, bʉbʉribʉjaamo —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 1:31 To bajiro ĩna yijare, Jesús, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirirĩmarone, sore rujʉ asiboase sore tʉjacoasuju. To bajiro ĩ yicatiocõario, bare ĩnare ecayuju so.
MAR 1:32 Tirʉ̃mʉ, rãiorijʉne, rijaye cʉtirãre juaejayujarã masa, “Jesús ĩnare catiato” yirã. Ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã, “Vãtiare bureato Jesús” yirã.
MAR 1:33 Gãjerã quẽne, ti macana jediro soje tʉ rẽjañujarã.
MAR 1:34 Jãjarã ñañujarã rijaye cʉtirã, to yicõari, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. Rijaye cʉtirãre catioyuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju. Vãtia, ĩre ĩna ĩamasisere ĩacõari, ĩnare ñagõrotibesuju Jesús.
MAR 1:35 Gajerʉ̃mʉ busujedibetibʉsarojʉne, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ.
MAR 1:36 To ĩ bajiboajaquẽne, Simón ĩ babarã rãca ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna.
MAR 1:37 Ĩre ĩabʉjacõari, —Masa jediro mʉre macaama —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 1:38 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Ita. Gaje macarianare quẽne quẽnase quetire gotimasiocudirocʉ ñaja yʉ. Tire yigʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
MAR 1:39 To bajiri Galilea sitajʉ gotimasiocudiyuju Jesús. Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjaejacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju. To yicõari, ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju.
MAR 1:40 To bajiri sĩgʉ̃ gase boagʉ, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —ĩre yisẽniñuju ĩ.
MAR 1:41 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, —Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja.
MAR 1:43 To ĩre yigajanocõari, —Gãjerãre gotibetimasucõama —ĩre yiyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩre rotiyuju: —Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. Mʉ rujʉre ĩre ĩogʉ̃ne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajiro vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩre ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.
MAR 1:45 Ĩre ĩ gotirotibetiboajaquẽne, masa jedirore gotibatoyuju, “Yʉ gase boasere yacõami Jesús” yigʉ. To bajiro ĩ gotibatojare, macari Jesús ĩ vacudijama, yayioro vacudirũgũñuju ĩ. To bajiri, masa manojʉ ñacudirũgũñuju. To ĩ bajiñaboajaquẽne, macariana ñajediro ĩre ĩarã ejarũgũñujarã ĩna.
MAR 2:1 To bajiro ĩ yicudiriarʉ̃mʉri bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ tudiejayuju Jesús quẽna. Ĩ ñarũgũrivijʉre ĩ tudiejasere ajiyujarã masa. Tire ajicõari, ĩ tʉjʉ rẽjañujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñajare, vi jʉ̃mʉcoasuju ti. Nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. Soje tʉ quẽne, nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. To ĩna bajirone, vi jubeajʉ Dios oca ĩnare gotimasio ñañuju Jesús.
MAR 2:3 To bajiro ĩ yiñarone, babaricãrãcʉ ñacõari, micagʉ̃re ãmiejayujarã.
MAR 2:4 Ĩre ãmiejacõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna. To ĩna yirʉaboarore jãjarã ñabibecõañujarã. To bajiri vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ.
MAR 2:5 “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 2:6 To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, ado bajiro tʉoĩañujarã:
MAR 2:7 “¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami ĩ. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ti ũnire yimasigʉ̃ma”, yitʉoĩañujarã ĩna.
MAR 2:8 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa.
MAR 2:9 “Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami” yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa.
MAR 2:10 To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, “‘Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ:
MAR 2:11 “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 2:12 To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, —Quẽnaro yaja mʉ —Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.
MAR 2:13 Micagʉ̃re ĩ catioriaro bero, Ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ quẽna tudivasuju Jesús. Tojʉ jãjarã masa rẽjañujarã. Ĩna rẽjasere ĩacõari, Dios oca ĩnare gotimasioñuju ĩ.
MAR 2:14 Gotimasio gajano, vacʉne, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju. Alfeo macʉ ñañuju ĩ, Lev'i. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ yiñaro, ĩacõari, —Yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoasuju ĩ yuja.
MAR 2:15 Bero, Lev'i ya vijʉ ejacõari, bayuju Jesús. To bajiri Jesúrãca bañañujarã Lev'i ĩ yiriarore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne. To yicõari, Jesús buerimasa quẽne bañañujarã ĩna. To bajiri jãjarã masu ñañujarã Jesúre ĩre ajisʉyarã.
MAR 2:16 To ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, rojose yijairã rãca ĩna bañasere ĩacõari, Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã: —¿No yigʉ mʉare buegʉma, ãnoa rojose yirã rãca bañati? —yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 2:17 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojose yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri ãnoa, “Rojose yirã ñaama” mʉa yiĩarã rãca bañaja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 2:18 Juan masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ buerã, fariseo masa quẽne, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro bare bamenane Diore sẽniñujarã, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã. To ĩna yirirʉ̃mʉre Jesúre sẽniĩarã ejayujarã sĩgʉ̃ri: —Juan ĩ buerimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore ĩna sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũama. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 2:19 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja.
MAR 2:20 To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.
MAR 2:21 Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.
MAR 2:22 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 2:23 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo ĩna oteriavese cʉtore vasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩ buerimasa.
MAR 2:24 Tire ĩna basere ĩacõari, fariseo masa ado bajiro Jesúre ĩre yiyujarã: —¡Ĩaña mʉ! Mʉ buerimasa, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yama ĩna —Jesúre ĩre yiyujarã.
MAR 2:25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —¿David ñamasir'i ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa?
MAR 2:26 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Abiatar vãme cʉtigʉ ĩ ñarore David mesa, ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios.
MAR 2:27 “‘Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yiya’ yʉ yisere cʉdirã ñato” yigʉ me, masare rujeoyumi Dios. Masare rujeocõari, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yicũmasiñumi, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ.
MAR 2:28 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.
MAR 3:1 To yi vacʉne, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasuju Jesús. Ti vijʉ ñañuju sĩgʉ̃, cojojacatʉa ãmo ñujobecʉ.
MAR 3:2 Fariseo masa quẽne ñañujarã. “‘Jesús, rojose yimi’ ʉjarãre yigoti, yirorãsa” yirã, Jesúre ĩre ĩacodeyujarã ĩna. “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ãni ãmo ñujobecʉre ĩ masise rãca ĩ ñujorotijama, ‘Dios, Moisére ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ yimi’ yigotirʉarãja mani”, yitʉoĩañujarã.
MAR 3:3 To bajiro ĩna yitʉoĩarone, ado bajiro yiyuju Jesús, ãmo ñujobecʉjʉare: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju.
MAR 3:4 To bajiro ĩre yigajanogʉ̃ne, fariseo masare ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju: —¿Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre quẽne, no bojagʉ masʉre quẽnaro mani yijama, quẽnabetojari? ¿Disejʉare yiroti ñati? ¿Quẽnasejʉare, rojosejʉare yiroti ñati ti? ¿Rijaye cʉtirãre catiorejʉare yiroti ñatique? To yiterã, ¿ĩnare sĩacõaroti ñatique? —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesujarã ĩna.
MAR 3:5 To bajiri ĩre ĩna ajitesere ĩajũnisinigʉ̃ ñaboarine, ĩnare ĩasʉtiritigʉne, ãmo ñujobecʉjʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Mʉ ãmore ñujoya mʉ —ĩre yiyuju. To ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoasuju yuja.
MAR 3:6 To ĩ yisere ajicõari, budicoasujarã fariseo masa. Budiacõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarã rãca ñagõrã vasujarã. “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?”, gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
MAR 3:7 To ĩ yiro bero, ĩ buerimasa rãca vacoasuju Jesús ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtirajʉ vana. To ĩna vato, Galilea sitana jãjarã Jesúre sʉyasujarã.
MAR 3:8 Gaje macariana quẽne, jãjarã masa, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiñasere ajicõari, ĩ tʉjʉ ejayujarã. Ĩna ñañujarã: Judea sitana, Jerusalén macana, Idumea sitana, Jordán vãme cʉtiya gajejacatʉana, Tiro macana, to yicõari, Sidón macana quẽne ñañujarã ĩna.
MAR 3:9 Jãjarã rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiosere ajicõari, gãjerã bʉto ĩre moaĩarʉayujarã ĩna, “To bajiro mani yijama, caticoanaja” yirã. To bajiro ĩna yitʉoĩajare, “Rʉ̃gõbibecõarãma” yigʉ ñari, —Cũmua cʉo yuya mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 3:11 Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarã, Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari muquearãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna: —Dios macʉne ñaja mʉ —Jesúre ĩre yiavasãñujarã.
MAR 3:12 To bajiro ĩna yisere ajicõari, oca tutuase rãca ĩnare ñagõrotibesuju Jesús, vãtiare rotigʉ.
MAR 3:13 Cojorʉ̃mʉ burojʉ majacõari, ĩ buerimasare ĩ bojarãre jirẽoñuju Jesús. To bajiri ĩ tʉjʉ ĩna ejarone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre beseyuju. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Yʉ rãcane ñacõarʉarãja mʉa. To bajicõari, yʉ ocare yʉre goticudibosarã ñarʉarãja mʉa.
MAR 3:15 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, “Budiya” mʉa yijama, budirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 3:16 Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ beseriarã: Simón vãme cʉtiboar'i Pedro vãme cʉtigʉ.
MAR 3:17 To yicõari Zebedeo rĩa ñacama Santiago ĩ bedi Juan. Ĩna jʉarãre Boanerges vãme yiyuju Jesús. Ti vãme, Bʉjo rĩa yire ũni ñañuju.
MAR 3:18 Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Tadeo ñañujarã. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i ñañuju.
MAR 3:19 Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre ĩsirocar'i. To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã Jesús ĩ beseriarã.
MAR 3:20 Bero, vijʉ Jesúrãca tudiejayujarã ĩ buerimasa. To ĩna bajiro, jãjarã masa rẽjañujarã. To bajiri, bare bamasibeticõañujarã ĩna, Jesús mesa.
MAR 3:21 To bajiro ĩna bajiñase quetire ajicõari, “Mecʉrimasʉ ñacoacʉ yigʉmi”, Jesúre ĩre yiyujarã masa. To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ĩ yarã, ĩre jirã vasujarã ĩna.
MAR 3:22 Gãjerã Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa Jerusalén maca vadiriarã ado bajiro Jesúre yiyujarã ĩna: —Ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ sãñagʉ̃ ñaami. To bajiri Beelzebú ĩ masise rãca vãtiare bureaami —yiyujarã ĩna.
MAR 3:23 To bajiro ĩna yise ñajare, ĩnare jiyuju Jesús. To yicõari, ĩ tʉjʉ ĩna ejaro, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Vãtia ʉjʉ, masa ʉsʉrijʉ ĩ yarãre sãjarotigʉ ñaboarine, no yigʉ, “Ĩnare bureaya” yigʉ ñabecʉmi tia.
MAR 3:24 Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma.
MAR 3:25 To bajirone bajiroja cojo vi ñarãre quẽne.
MAR 3:26 Tire bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 3:27 To bajiro ĩnare yigoticõari, quẽna gajeye gotimasiore queti ĩnare gotiyuju: —Sĩgʉ̃, gãji guamʉ ya vi sãjacõari, ĩre ĩ siabetijama, gajeyeũni ẽmamasibecʉmi. Ĩre siacõari, ĩ gajeyeũnire ẽmamasigʉ̃mi yuja. To bajirone bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 3:28 To bajiro ĩnare yigoticõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Masa jediro rojose ĩna yijama, jediro rojose ĩna ñagõjaquẽne, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi.
MAR 3:29 To bajiboarine, Esp'iritu Santojʉare rʉ̃cʉbʉomena rojose ĩre ĩna yitud'ijama, tirema masiriobetirʉcʉmi. To bajiro ĩna yijama, to bajirone rojose ĩnare ñacõa ñarũgũrʉaroja —yiyuju Jesús.
MAR 3:30 Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ yiboajaquẽne, “Ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃ ñari, bajigʉmi” ĩre ĩna yise ñajare, to bajise ĩnare gotiyuju Jesús.
MAR 3:31 Jesús, masare ĩ gotimasio ñarone, ĩ tʉ rujigãnirã ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —Mʉ jaco, mʉ bederã rãca macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yiyujarã.
MAR 3:33 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —¿Ñimo ñati yʉ jacoma? ¿Ñimarã ñati yʉ bederãma? —ĩnare yiyuju.
MAR 3:34 To yigʉne, ĩ tʉ rujigãnirãre ĩacõari, —Mʉa ñaja yʉ bederãma, yʉ jacore bajiro bajirãma.
MAR 3:35 No bojarã yʉ jacʉ õ vecagʉ ĩ rotirore bajiro yirã, ĩna ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirãma, yʉ jacore bajiro bajirãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:1 Quẽna ʉtabʉcʉra tʉ ejacõari, masare gotimasioñuju Jesús. Masa jãjarãbʉsa ĩna rẽjaquearo ĩacõari, cũmuajʉ vasãjacõari, rujiyuju Jesús. Masajʉama, ʉtabʉcʉra tʉ ñañujarã ĩna.
MAR 4:2 To bajicõari, cojo queti me tʉoĩacõari, “Ado bajiro bajisere bajiro bajiaja” ĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise gotiyuju:
MAR 4:3 —Adi queti mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa. Sĩgʉ̃ oterimasʉ vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi.
MAR 4:4 Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna.
MAR 4:5 Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. Tijʉ, mojoroaca sita ti ñajare, guaro ti judidaboajaquẽne, muiju, asisĩocõagʉ̃mi. To bajicõari, oco manijare, sĩnireacoatoja ti.
MAR 4:7 Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. To bajiri rica cʉtibetoja ti.
MAR 4:8 Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, treinta ñaricari rica cʉtiroja. Gajetõ, sesenta ñaricari, gajetõ, cien ñaricari rica cʉtiroja.
MAR 4:9 Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:10 Tijʉ bero, Jesús sĩgʉ̃ne ĩ ñaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩre ajisʉyarã rãca ĩ tʉ rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã: —¿Gotimasiore queti yʉare mʉ gotise, no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 4:11 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona, yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios sʉorine ajimasiaja mʉama. To bajiboarine gãjerãjʉama, Dios ĩ bojabetijare, tire ajimasibeama.
MAR 4:12 To bajiri, gotimasiore queti rãca gotimasioaja yʉ, ado bajiro bajirã ĩna ñajare: Adi macarʉcʉroaye rĩrene tʉoĩarã ñari, yʉ yiĩosere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, manire yimasibeama. To bajiro bajirã ñari, rojose ĩna yisere tʉoĩavasoacõari, “Yʉare masirioya”, Diore yisẽnibeama. To bajiri yirẽto ecobosabetirʉarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAR 4:13 Bero, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Oterimasʉ ĩ bajire quetire mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasibetijama, gajeye yʉ gotirotire quẽne ajimasimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:14 To yigʉne, ado bajiro ti quetire ĩnare gotirẽtobuyuju Jesús: —Oterimasʉma, yʉ gotimasisere gotimasiocudirimasʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi.
MAR 4:15 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere, minia ĩna barere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere ĩna ajiboasere, vãtia ʉjʉ ejacõari guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ —yiyuju.
MAR 4:16 —Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere, muiju ĩ asisĩorere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ĩna ñajare, gãjerã rojose ĩnare ĩna yijama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ.
MAR 4:18 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotajʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, adi macarʉcʉro ti bajisejʉare tʉoĩarejairã ñari, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjacõari, yʉ bojarore bajiro yimenare yigʉ yibʉ yʉ.
MAR 4:20 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere cojotõ treinta ñaricari, gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ cien ñaricari rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ gotmasiosere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã yʉ ocare ĩna gotimasiose sʉori, gãjerã masa quẽne yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAR 4:21 Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato masa” yigʉ, gotirũgũaja.
MAR 4:22 Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma.
MAR 4:23 Tire, mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:24 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa. Mʉa ajitirʉ̃nʉrũtuatore bajirone “Bʉtobʉsa ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. Rẽtobʉsaro mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, variquẽnarʉarãja mʉa.
MAR 4:25 To bajiri, no bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, Dios ĩ rotise sʉorine ĩ ajimasiboasere masiriticõarʉcʉmi ĩ. To bajiri Diore masibetimasucõarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:26 Quẽna ado bajiro masare gotimasioñuju Jesús: —No bojarã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma, yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉñarã rĩne, ĩ sʉorine bʉtobʉsa ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarũtuarʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, ote aje ti judibʉcʉatore bajiro bajiama. Oterimasʉ otegʉmi.
MAR 4:27 Otecõari, tocãrãca ñamiri, ʉ̃mʉari quẽne, ĩ cãnijaquẽne, ĩ cãnibetijaquẽne, no yibetoja ĩ otere. Ĩ codetirʉ̃nʉcõa ñabetiboajaquẽne, ti masurione judicõari, bʉcʉatoja. Ti bʉcʉamʉjasere, “Ado bajiro bʉcʉatʉsajʉ ti” yimasibetiboajaquẽne, bʉcʉamʉjacoatoja ti.
MAR 4:28 Ĩ otere ti masurione judiroja ti. Rĩjoro rujasaviaca judisʉoroja. Bero, bʉcʉamʉjacõari jũ cʉtiroja. To bajicõari rica cʉtiroja.
MAR 4:29 Ti bʉcʉaro ĩacõari, juagʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:30 Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja:
MAR 4:31 Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉre mostaza ajea otegʉmi. Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti, mostaza ajeaca.
MAR 4:32 To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasioñuju Jesús.
MAR 4:33 Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũñuju Jesús, “Ĩna ajimasiro cõro ajimasiato” yigʉ. To bajiro yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, quẽnaro ĩnare gotirẽtobujeocõañuju.
MAR 4:35 Tirʉ̃mʉ muiju ĩ rocasãro, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 4:36 To bajiri jãjarã masa Jesúre ajirã ejarãre, ĩ sãñaricũmuajʉne ĩ buerimasa rãca ĩnare jẽaveocoasujarã. To bajiri, gaje cũmuariana quẽne, ĩnare jẽasʉyasujarã.
MAR 4:37 To ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju.
MAR 4:38 To ti bajiboajaquẽne, rʉjoa tutuoriajʉ rãca ĩ rʉjoare tutuocõari, cãnisãñañuju Jesús, cũmua gʉdejʉ. Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna: —Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! ¿“To bajiro ti bajijama, quẽnacõaroja”, yati mʉ? —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 4:39 To bajiro ĩna yirone, —¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩabeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. To yigajanocõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús. To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja.
MAR 4:41 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, bʉto güicõa ñañujarã ĩna. To bajiri, ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã: —¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã Jesús buerimasa.
MAR 5:1 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã.
MAR 5:2 To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ budiayuju, Jesúre ĩagʉagʉ. Ti vijʉ ñañuju ĩ ñaro. Vãti sãñagʉ̃ ñañuju. To bajiri no yimasiñamagʉ̃ ñañuju. Cojoji me cõmemane ĩ gʉbori sotorire, ĩ ãmorire quẽne siaboayujarã. To ĩna yiboajaquẽne, tʉ̃asure reacõarũgũñuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ʉ̃mʉa, ñamirire quẽne gʉ̃tayucʉ joejʉ vacudirũgũñuju. To bajicõari, masa yujereariavijʉre ñacõari, avasãmecʉcudirũgũñuju. To bajiro bajicudica yigʉ, gʉ̃tarijʉ quediroca vacudirũgũñuju.
MAR 5:6 To bajiro bajiñar'i, sõjʉne Jesúre ĩabʉjacõari, ũmarojayuju. Jesús tʉjʉ ejacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ.
MAR 5:7 To bajiro ĩ yiejasere ĩacõari, ado bajiro ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃jʉare vãtire yiyuju Jesús: —Ãni masʉ ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ budiya mʉ —ĩre yiyuju Jesús. To ĩ yijare, —Jesús, masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ. ¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? “Yʉre gõjanabiobesa”, mʉre yisẽniaja yʉ. Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Rojose mʉ yise vaja, rojose mʉre yibeaja yʉ”, yʉre yiya —Jesúre yisẽniñuju vãti.
MAR 5:9 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —¿Ñimʉ vãme cʉtiati mʉ? —ĩre yiyuju. To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju vãti: —Legión vãme cʉtiaja, jãjarã ñarã ñari —ĩre yicʉdiyuju.
MAR 5:10 To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã: —Gaje sitajʉ ĩnare cõabesa mʉ —Jesúre yiyujarã.
MAR 5:11 Burojʉ jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã.
MAR 5:12 Ĩnare ĩacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniñujarã ĩna: —Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —ĩre yisẽniñujarã ĩna.
MAR 5:13 To bajiro ĩna yijare, —Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yirone, masʉ ʉsʉjʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, ecariarã yesea, dos mil cõro ñarãjʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ rearoderujacõa tʉjasujarã.
MAR 5:14 Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. Tojʉ ejacõari, ti macanare, to yicõari, ti maca tʉ ñarimacarianare quẽne tire gotibatoyujarã. To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana jediro.
MAR 5:15 Ĩ tʉjʉ ejacõari, vãtia sãñaboar'ire ĩañujarã ĩna. Sudi sãñacõari, Jesús tʉ rujiyuju. Ĩna bajirore bajiro bajigʉ ñañuju ĩ yuja. Vãtia ĩna sãñajama, tʉoĩamasibecʉ ñañuju maji. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñañuju yuja. To bajiro ĩ yimasisere ĩacõari, Jesúre bʉto güiyujarã ĩna.
MAR 5:16 Vãtia sãñaboar'i ĩ bajisere, to yicõari, yesea ĩna bajirere ĩariarã, gãjerãre gotiyujarã.
MAR 5:17 To bajiri Jesúre bʉto güirã ñari, —Vacoasa. Ado mʉ ñasere bojabeaja —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 5:18 To ĩna yijare, tudiacʉ, cũmuajʉ vasãjañuju Jesús. To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre yiboayuju vãtia sãñaboar'i: —Mʉ rãca bʉto varʉaja yʉ quẽne —ĩre yiboayuju.
MAR 5:19 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —“Yʉ rãca vadibesa. Mʉ ya vijʉ tudiasa. Dios yʉre ĩ ĩamaijare, ĩ masise rãca yʉ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare bureami Jesús”, mʉ yarãre ĩnare yigotiba —ĩre yicʉdiyuju Jesús, vãtia sãñaboar'ire.
MAR 5:20 To bajiro ĩ yijare, ĩ yarã tʉjʉ tudicoasuju ĩ. Tudiejacõari, Decápolis vãme cʉti sita ñarimacarianare, Jesús ĩ yirere goticudiyuju. To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna masa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari.
MAR 5:21 Jesús, tudijẽacoasuju quẽna, gajejacatʉajʉ. Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ĩ ñaro jãjarã masa rẽjañujarã.
MAR 5:22 To bajirone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ quẽne ejayuju, Jairo vãme cʉtigʉ. Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ.
MAR 5:23 To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Yʉ maco bajirocaco yimo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, caticoarʉocomo —Jesúre ĩre yiyuju.
MAR 5:24 To bajiro Jairo ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyasuju Jesús. Jãjarã masa ĩre sʉyacõari, no bajiro yi vamasiña manojʉ vasujarã ĩna.
MAR 5:25 To bajiro ĩna bajiro vatoajʉre sĩgõ, gãmorõmi cʉtigo ñañuju so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari gãmogõre bajiro bajicõarʉ̃mʉri cʉtirũgũñuju so.
MAR 5:26 Jãjarã ʉco yirimasa sore ĩna ʉco yire vaja, vaja yigo, gãjoa so cʉoboarere ĩnare ĩsijeocõañuju. To bajiro ĩnare so yiboajaquẽne, bʉtobʉsa bajiyuju so.
MAR 5:27 To bajiri gãjerãre Jesús ĩ catiore queti ajirio ñari, jãjarã masa vatoajʉ Jesúre sʉyasuju so. “Jesús sudiro moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiyuju so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudirore moaĩañuju.
MAR 5:29 So moaĩarirĩmarone, gãmogõre bajiro so bajiñaboare tʉjasuju. To bajiri, “Quẽnaejacoajʉ yʉ”, yimasiñuju so yuja.
MAR 5:30 So moaĩarone, “Yʉ masise sʉorine quẽnaejacoajamo”, yimasicõañuju Jesús. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro masare sẽniĩañuju ĩ: —¿Ñimʉ yʉ sudirore moaĩari? —ĩnare yisẽniĩañuju.
MAR 5:31 To ĩ yirone, ĩ buerimasa ado bajiro yiyujarã ĩna: —¿No yigʉ, “Ñimʉ yʉre moaĩati”, yati mʉ? Mʉ tʉjʉ jãjarã ñaja yʉa, mʉre moaĩarã —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 5:32 To ĩna yiboajaquẽne, ĩre moaĩagʉ̃re ĩamacañuju Jesús.
MAR 5:33 “Ĩre moaĩagõne, quẽnaejacoajʉ yʉ” yimasigõ ñari, nanagõne, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetuyuju so. To yicõari, ñajediro so bajirere Jesúre gotiyuju.
MAR 5:34 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —Yʉ maigõ, “Ĩ sudi gajare yʉ moaĩajama, ĩ masise sʉorine quẽnaejacoarʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, quẽnaejacoajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaejacoajʉ”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.
MAR 5:35 To bajiro sore ĩ yiñarone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Jairo vãme cʉtigʉ ya viana ejayujarã. Ejacõari, ado bajiro Jairore gotiyujarã: —Mʉ maco bajirocacoamo. No yirã gotimasiorimasʉ ĩ vasere bojamenaja mani yuja —Jairore yiyujarã ĩna.
MAR 5:36 To ĩna yiboajaquẽne, —Tʉoĩasʉtiritibesa mʉ. Yʉ masisejʉare tʉoĩacõa ñaña —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 5:37 To yicõari, gãjerãre sʉyarotibesuju Jesús yuja. Pedro, Santiago, ĩ bedi Juan, ĩna idiarãrene sʉyarotiyuju.
MAR 5:38 To yi, vanane, Jairo ya vijʉ ejayujarã. Tojʉ ejana, ĩna ĩajama, ĩ maco so bajirocacoajare, bʉto otiñañujarã ĩna, ti vi ejariarã.
MAR 5:39 Ĩna otiñarivijʉre sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju: —¿No yirã otiati mʉa? “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, bajirocabecomo. Cãnigõ yigomo —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 5:40 To ĩ yisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, “Bajirocacoasumo” yimasirã ñari. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare budirotiyuju Jesús. Ĩnare budiroticõari, bajirocario jacʉare, to yicõari, ĩre sʉyarãre quẽne, ũmato jãjasuju Jesús, bajirocario so ñarisõajʉ.
MAR 5:41 Ĩnare ũmato jãjacõari, so ãmore ñiañuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro sore yiyuju: —Talita cumi —sore yiyuju. (“‘Daquego, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña’ mʉre yaja yʉ” yire ũni ñañuju.)
MAR 5:42 To ĩ yirirĩmarone, quẽna tudicaticõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ vasuju so yuja. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari tʉsaco ñañuju so. So tudicatisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari.
MAR 5:43 Sore catiocõari, —Sore ĩ catiosere gãjerãre gotibetimasucõama —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, —Bare sore ecaya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 6:1 To bajiri Capernaum macanare ĩnare gotimasio gajanocõari, ĩ buerimasare ũmato vacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ, Nazaret vãme cʉti macajʉ.
MAR 6:2 Tojʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarone Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjaejacõari, masare gotimasio ñañuju Jesús. Quẽnaro ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna: —¿No bajicõari, to bajise gotimasiomasiati ĩ? ¿No bajiro yicõari, ĩaĩañamanire yati? —Jesúre yiyujarã ĩna, ĩ ya macana.
MAR 6:3 Gajeye ado bajiro yiyujarã ĩna: —¿Adi macagʉ yucʉ́ moarimasʉ me ñatique ĩma? ¿Mar'ia macʉ me ñatique? ¿Santiago, José, Judas, Simón mesa gagʉ me ñatique ĩ? To yicõari, mani vatoajʉ ñarã, ¿ĩ bederã rõmiri me ñatique ĩna? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna, ĩ ya macana. To bajiri, “Ñamasugʉ̃ me ñaami. Mani ya macagʉ, mani masigʉ̃ ñaami” yirã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna.
MAR 6:4 To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Diore gotirẽtobosarimasʉ gajerojʉ Dios ocare ĩ gotimasiocudijama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉorãma. To bajiboarine, ĩ ya macanare, ĩ ya vianare quẽne, Dios ocare ĩ gotimasiojama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉomenama —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 6:5 To bajiri ĩ ya macana, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩaĩañamani yiĩomasibesuju ĩ. Mojoroaca ñañujarã ĩ ãmo ñujeocõari ĩ catioriarã.
MAR 6:6 Ĩ yarã ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire ĩacõari, no yimasibesuju Jesús, ĩnare bajiro tʉoĩarãre ĩabetirũgũr'i ñari. To bajiri, gaje macarijʉ vasuju, masare gotimasiocudigʉ vacʉ.
MAR 6:7 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerãre jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãca macarire jʉarãri cõañuju. Ĩnare cõagʉ̃ne, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, ĩna bureamasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.
MAR 6:8 To yicõari ado bajiro ĩnare yiyuju: —Mʉa bare sãriajoari, gãjoare quẽne juaábesa. No bojase mʉa cʉose juaábesa. Tueriayucʉ́ri rĩne juaása.
MAR 6:9 Gʉbo sudi mʉa sãñasene sãñacõari, sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vasa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 6:10 Gajeye ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine cãnima. Ti vine ñacõari, ti macanare ĩnare gotimasio ñama maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro.
MAR 6:11 Mʉa ejarimacana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari, mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 6:12 To bajiro ĩ yijare, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigotimasiocudirã vasujarã.
MAR 6:13 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayujarã ĩna. Jãjarã rijaye cʉtirãre quẽne, ʉye yuejeoyujarã ĩna. To ĩna yijare, quẽnaejacoasujarã ĩna.
MAR 6:14 Jesús ĩ bajiñasere, ajijedicõañujarã Galilea vãme cʉti sitana. To yicõari, ĩna ʉjʉ Herodes quẽne ajiyuju, ado bajiro ĩna yisere: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne sĩaecoboarine, tudicaticoarimi. To bajiri ĩaĩañamani yiĩoñagʉ̃mi —yiyujarã ĩna, Jesúre.
MAR 6:15 Gãjerãma, ado bajiro yiyujarã: —Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã. Gãjerãjʉama, ado bajiro yiyujarã: —Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'ire bajiro bajigʉ ñaami —yiyujarã.
MAR 6:16 Herodes quẽne, ado bajiro yiyuju: —Juan ñagʉ̃mi quẽna. Ĩ rʉjoare ĩre jatarocaroticõacajʉ yʉ. To bajiro yʉ yirotiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarimi —yiyuju Herodes.
MAR 6:17 Juan ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro bajire ti ñajare, to bajiro tʉoĩañuju Herodes: Ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ẽmacõari, manajo cʉtiyuju Herodes. To bajiro ĩ yire ñajare, ado bajiro ĩre gotirũgũñuju Juan: —Herod'iare mʉ manajo cʉtise quẽnabeaja. Dios ĩ rotimasirere ajibeaja mʉ —ĩre yirũgũboayuju Juan.
MAR 6:19 To bajiro ĩ yigotisere ajitego ñari, ĩre sĩarotirʉaboayuju Herod'ias. To bajiro so yitʉoĩaboajaquẽne, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñaami Juan” yigʉ, ĩ gotisere ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñari, Herod'ias, Juanre so sĩarʉaboasere matayuju Herodes. Juan ĩre ĩ gotisere quẽnaro ajivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, “To bajiro yirʉcʉja yʉ”, yimasibesuju Herodes.
MAR 6:21 To bajiñarũgũboa, cojorʉ̃mʉ, “Ado bajiro yʉ yijama, yʉre matamasibecʉmi”, yitʉoĩañuju Herod'ias yuja. Tirʉ̃mʉ, Herodes ĩ ruyuariarʉ̃mʉ ñañuju ti. To bajiri ĩre moabosarimasa ʉjarãre, surara ʉjarãre, toana Galilea sitana ñamasuri masare quẽne jirẽoñuju ĩ, “Boserʉ̃mʉ yito” yigʉ.
MAR 6:22 To yicõari, ĩna rẽjaro bero, Herod'ias maco, ĩna ĩaro rĩjorojʉare basaĩoñuju. So basasere ĩacõari, variquẽnañuju Herodes, ĩ jicõariarã quẽne. To bajiri, ado bajiro sore gotiyuju Herodes: —No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja —sore yiyuju.
MAR 6:23 To yicõari, ado bajiro sore gotirẽmoñuju: —Riojo mʉre gotiaja. Tʉoĩavasoabetirʉcʉja. Yʉ cʉose, “Gʉdareco bojaja” mʉ yisẽniboajaquẽne, mʉre ĩsicõarʉcʉja —Herod'ias macore yiyuju Herodes.
MAR 6:24 To ĩ yisere ajicõari, so jacore sẽniĩagõ vasuju so, “¿Ñiere ĩre sẽnigõti yʉ?” yigo. To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yi ocasãñuju so jaco: —“Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare bojaja”, ĩre yiya —so macore yicʉdiyuju Herod'ias.
MAR 6:25 To so yijare, guaro Herodes tʉjʉ vacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Yucʉacane Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, yʉre ĩsigʉ̃ vayá —ĩre yiyuju so.
MAR 6:26 To bajiro so yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju.
MAR 6:27 To bajiri Juanre sĩarʉabetiboarine, —Juan rʉjoare jatacõari, ãmiaya —yiroticõañuju, ĩ surarare. To ĩ yijare, tubiberiavijʉ vacõari, Juan rʉjoare jatayuju surara.
MAR 6:28 To yicõari, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, Herod'ias macore ĩsiñuju. To yicõari, sojʉa, jacore ĩsirẽtoñuju so yuja.
MAR 6:29 Ti queti ajicõari, Herodes tʉjʉ ejayujarã, Juan buerimasa. Ejacõari, ĩ rujʉri ñaboarere ãmivacõari, yujeyujarã.
MAR 6:30 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa, ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna goticudirere, to yicõari, jediro ĩna yicudirere quẽne gotijeocõañujarã.
MAR 6:31 Gãjerã ĩna vato ũnone, gãjerã ejavasoacõarũgũñujarã masa. To ĩna bajicõa ñajare, Jesús, ĩ buerimasa quẽne, ʉsʉsãja, bare ba, yimasibesujarã. To bajiri, ado bajiro ĩ buerimasare yiyuju: —Ita. Õjʉ, masa ĩna manibʉsarojʉ vajaro mani. Tojʉ ʉsʉsãjarʉarãja —ĩnare yiyuju.
MAR 6:32 To ĩ yijare, cũmua vasãja vacoasujarã ĩna, masa ĩna manibʉsarojʉ vana.
MAR 6:33 To bajiro ĩna yi vaboajaquẽne, ti macariana jãjarã masa, Jesús ĩ buerimasa rãca ĩ vasere ĩamasicõari, ũmacoasujarã ĩna, Jesús ĩ ejarotijʉre vana.
MAR 6:34 To bajiri Jesújʉa, majaejacõari, jãjarã masa ejacõari ñarãre ĩnare ĩañuju. Ĩ ĩajama, ovejare coderimasʉ ĩnare ĩ codebetore bajiro bajiyujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩamaiñuju. Ĩnare ĩamaigʉ̃ ñari, cojo vãme me ĩnare gotimasioñuju.
MAR 6:35 To ĩ yirone, rãioroto rĩjoro, Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yiyujarã: —Jẽre rãioato yaja. Masa manojʉ ñaja.
MAR 6:36 To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboayujarã ĩna.
MAR 6:37 To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Mʉane ĩnare bare ecaya —ĩnare yiyuju ĩ. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiroti ñaboaroja manire, pan ĩna baroti vaja yirã —Jesúre yicʉdiyujarã.
MAR 6:38 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —“¿Nocãrãca pan cʉoati mʉa?”, yisẽniĩacudiya maji —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiri sẽniĩabʉjacõari, ĩre gotiyujarã: —Cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa —ĩre yiyujarã.
MAR 6:39 To ĩna yirone, —Masare tatũcurojʉ rujatubuari rujirotiya —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 6:40 To ĩ yise ñajare, rujatubuari rujibateyujarã ĩna. Cojojʉri cien ñarirãcʉ, to yicõari, cincuenta ñarirãcʉ rujibateyujarã.
MAR 6:41 To bajiro ĩnare rujiroticõari bero, cojomo cõro ñaricari pan, to yicõari, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari bero, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ.
MAR 6:42 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã.
MAR 6:43 Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere, ĩ buerimasa ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.
MAR 6:44 Tire bariarã, cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã.
MAR 6:45 Masa ĩna barʉasere ĩ buerimasa ĩna juarẽogajanorone, cũmuajʉ ĩnare vasãjarotiyuju Jesús: —Betsaida vãme cʉti macajʉ yʉre jẽadiyuya. Maji masare vare gotigʉ yaja yʉ —yiyuju Jesús.
MAR 6:46 Ĩnare vare gotigajano, burojʉ majacoasuju, tojʉ Diore sẽnirʉ.
MAR 6:47 Ti rãioato bero, ʉtabʉcʉra jẽana, tira gʉdareco tʉsasujarã, Jesús buerimasa. Jesújʉama, sĩgʉ̃ne ñacõañuju ĩ maji.
MAR 6:48 To bajicõari, ĩ buerimasare ĩacõañuju. To ĩna tʉsatone, bʉto mino vasuju. To bajiri jẽatĩmabesujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, busurocaroarijaʉ ĩna tʉjʉ oco joene vayuju Jesús. To bajivagʉ, ĩnare rẽtocoarocʉre bajiro vayuju.
MAR 6:49 Oco joejʉ ĩ vadire ĩarãne, ʉcacoasujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yiavasãñujarã. To ĩna yiboajaquẽne, —Güibesa. Variquẽnaña mʉa. Yʉne ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 6:51 To yigʉne, ĩna vaticũmuajʉ vasãjacõañuju Jesús. Ĩ vasãjarone, mino vatʉjacoasuju yuja. To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari.
MAR 6:52 To bajiro ĩna bajijama, cinco mil ʉ̃mʉare Jesús ĩ ecarere ĩariarã ñaboarine, “Ĩaĩañamanire yimasijeogʉ ñaami” ĩre yimasimena ñari, to bajiro bajiyujarã.
MAR 6:53 To baji, jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ jẽaejayujarã ĩna. Tojʉ cũmuare siatujoyujarã.
MAR 6:54 Cũmuare siagajano, ĩna majatone, Jesúre ĩamasicõañujarã ti macana, tijʉana.
MAR 6:55 To bajiri masa jedirore gotibatorã ũmacoasujarã ĩna. Tire ajirã ñari, ti macariana rijaye cʉtirãre Jesús tʉjʉ juaejayujarã ĩna.
MAR 6:56 Ĩ vacudiri macari cõrone mojorimacajʉ ĩ vajaquẽne, jairimacajʉre ĩ vajaquẽne, masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ĩ vajaquẽne, to yicõari, Jesús ĩ varoti maarijʉre quẽne, rijaye cʉtirãre juaejocũñujarã. To yicõari, —Mʉ sudi gajare ĩnare moaĩarotire bojaja yʉa. To bajiro ĩna yijama, caticoarʉarãma —ĩre yiyujarã rijaye cʉtirãre juaejariarã. To bajiri, ĩre moaĩariarãma, caticoasujarã.
MAR 7:1 Fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejayujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. Jerusalénjʉ vadiriarã ñañujarã.
MAR 7:2 Jesús tʉ ejacõari, ĩ buerimasa sĩgʉ̃ri, ĩna baroto rĩjoro, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro ĩna coebetire ĩañujarã ĩna.
MAR 7:3 Jud'io masa ñajediro, ĩna ñicʉa ye quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉorã ñañujarã ĩna. To bajirã ñari, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmori coecõari rĩne, bayujarã ĩna. Masa, bare vaja yirã ĩna rẽjarojʉ vaja yirã variarã, tudiejacõari, ĩna ñicʉa ĩna ãmorire ĩna coemasiriarore bajiro yirã, ĩna ãmorire coecõasʉori rĩne, barũgũñujarã ĩna. To yicõari, idiriabajari, oco cũria sotʉri, no bojase sotʉri quẽne coeyujarã. Bare barã rujiriajʉrire quẽne to bajiro yiyujarã ĩna, jud'io masa.
MAR 7:5 Tire bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No yirã mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yibeati mʉ buerimasa? Ĩna baroto rĩjoro, mani ñicʉa ĩna ãmori coemasiriarore bajiro coebeama —ĩre yiyujarã ĩna, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne.
MAR 7:6 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i, mʉa bajirotire quẽnaro tʉoĩacõari, ado bajiro ucamasiñuju: “Ĩna oca masune yirã, quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ bojarore bajiro tʉoĩabeama.
MAR 7:7 Yʉ yere buecõari, ĩna masu ĩna tʉoĩasere gotimasioama. Tirene, ‘Dios ĩ rotise ñaja’ yiboama. To bajiri yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoboase vaja, ñie vaja bʉjamenama ĩna”, yiucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosagʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAR 7:8 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Dios ĩ rotisejʉare ajitirʉ̃nʉmenane, mani ñicʉa ocajʉare quẽnaro ajitirʉ̃nʉaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 7:9 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Mani ñicʉa yejʉare ajirʉ̃cʉbʉorã, Dios ĩ rotimasirejʉare cʉdibeaja mʉa.
MAR 7:10 Dios ĩ roticũmasirere Moisés ĩ ucamasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya”. To yicõari, gaje vãme ado bajiro yaja: “No bojagʉ ĩ jacʉre, ĩ jacore, ‘Rojose tãmʉoʉcarʉarãja mʉa’ ĩnare ĩ yijama, ĩre sĩaroti ñaja”, yigotiaja Moisére Dios ĩ roticũmasire.
MAR 7:11 Mʉajʉama, ado bajirojʉa rotiaja mʉa: “Ĩ ye rãca ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja. ‘Yʉ gajeyeũni, yʉ cʉose Diore yʉ ĩsiroti rĩne ñaja. To bajiri mʉare ejarẽmomasibeaja yʉ’ yicõari, ĩ jacʉare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnacõaja”, yirotiaja mʉa.
MAR 7:13 To yicõari, gajeye jairo ti ũnire bajiro mʉa yirotise ñaja. To bajiro yirotirã, “Dios manire ĩ roticũmasirere cʉdibeticõato” yirãre bajiro yaja mʉa. To yicõari, “Mani ñicʉa ĩna rotimasirejʉare ñamasuse ñaja” mʉa yitʉoĩajama, “Ñie vaja maja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mʉa —fariseo masare, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare yiyuju Jesús.
MAR 7:14 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, masare jirẽocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Ñajediro quẽnaro ajiya, yʉ gotimasiosere. Tire ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, yiajimasiña mʉa: Mani ñicʉa, “Mani basãse sʉorine ñaja Dios ĩ ĩavariquẽnabeti, ĩre mani yirʉ̃cʉbʉose ĩ bojabeti”, yitʉoĩamasiboayuma. To bajiro me bajiaja. Rojose tʉoĩacõari, mʉa ñagõse sʉorine bajiaja, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti, ĩre mʉa yirʉ̃cʉbʉosere ĩ bojabetima —masare yiyuju Jesús.
MAR 7:17 To bajiro ĩnare yigotigajano, masa jãjarã vatoajʉ ñar'i, vacoasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. Vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa: —Jẽjʉ mʉ gotimasiosere quẽnaro yʉare gotirẽtobuya —Jesúre yiyujarã ĩna.
MAR 7:18 To ĩna yisere ajicõari, —¿Ajimasibeati mʉa quẽne? —yiyuju ĩ. —Mʉa basãse mʉa gʉdajoajʉ vatoja ti. Tijʉ bero, rẽtobudiroja ti. To bajiri, mʉa ʉsʉrijʉrema rojose yimasibeaja ti —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yijama, “Ñajediro bare mani baboajaquẽne, Dios ĩ bojabetire yirã me yirãja mani” yigʉ yiyuju.
MAR 7:20 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Dios ĩ ĩajama, masa rojose ĩna tʉoĩasejʉa ñaja rojosema.
MAR 7:21 Masa, rojose ĩna tʉoĩajama, ado bajiro yirãma: Juarudirãma. Gãjerãre sĩarãma. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma.
MAR 7:22 Gajeyeũnire gãjerã yere ʉorãma. Socajairãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, tire yicõarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirãma. Gãjerã ajiro rĩjorojʉa socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. “Ñamasurã ñaja yʉama”, yitʉoĩarãma. Riojo tʉoĩamasimenama. Dios yere rʉ̃cʉbʉomenama.
MAR 7:23 Adi rojose jediro yirãma masa, rojose ĩna tʉoĩajama —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 7:24 To ñar'i, vacoasuju Jesús. Vacõari, Tiro vãme cʉti maca tʉjʉ ejayuju. To ejacõari yayioro vijʉre sãjarʉaboayuju. To bajiboarine yayioro sãjamasibesuju.
MAR 7:25 To bajiri Jesús ĩ ejare queti ajicõari, sĩgõ rõmio ĩ tʉjʉre vasuju so. Vãti sãñagõ jaco ñañuju so. Jud'io maso me ñañuju. Sirofenicia sitago ñañuju. Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro bʉto ĩre sẽniñuju: —Yʉre ejarẽmoña mʉ. Yʉ maco so ʉsʉjʉ vãti sãñagõ ñaamo. Ĩre burocaya mʉ —Jesúre yiyuju so.
MAR 7:27 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —Yʉ yarã jud'io masare ejarẽmosʉoaja. Yʉ yarãre yʉ ejarẽmoroto rĩjoro gãjerãre yʉ ejarẽmojama, rĩamasa ĩna basere ẽmacõari, yaiare ecagʉre bajiro yigʉja yʉ —sore yiyuju.
MAR 7:28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju so: —Yʉ ʉjʉ, riojo gotiaja mʉ. To bajiboarine ĩna ʉjarã ĩna bavẽjasere barãma yaia —Jesúre ĩre yiyuju so. “Jud'io masare ejarẽmogʉ̃ ñaboarine, yʉare quẽne mojoroaca ejarẽmomasigʉ̃ja” yigo, to bajise ĩre yiyuju so.
MAR 7:29 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús: —Quẽnaro tʉoĩacõari, gotiaja mʉ. Mʉ maco ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire ĩre burocacõaja yʉ. To bajiri mʉ ya vijʉ tudiasa —sore yiyuju Jesús.
MAR 7:30 So ya vijʉ tudiejacõari, cãnijesariaro joejʉ so macore so jesaro ĩacõari, “Vãti so ʉsʉjʉre sãñar'i jẽre budicoasumi”, yimasiñuju.
MAR 7:31 Tiro maca tʉjʉ ñar'i, Sidón vãme cʉti macajʉ rẽtoasuju Jesús. To rẽto vacʉne Decápolis sita ñarimacarire quẽne rẽtoasuju. To rẽtoacʉne, Galilea Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ejacoasuju yuja.
MAR 7:32 To ĩ ñarone, sĩgʉ̃ ajibeti, ñagõmasibeti bajigʉre ãmiejayujarã masa. Ĩre ãmiejacõari, Jesúre sẽniñujarã, “Ajibecʉre ĩ ãmori ñujeocõari ĩre catioato” yirã.
MAR 7:33 To bajiri ajibecʉre gajerojʉa ũmato vasuju Jesús. Ĩre ũmato vacõari, ĩ gãmo gojerijʉre ĩ ãmovãsoa rãca tõmesõñuju Jesús. To yigajano, ĩ ãmovãsoare gooco eotucõari, ĩ ñemerore moaĩañuju, ĩ ñagõmasibetijare.
MAR 7:34 To yicõari, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ʉsʉ sĩnisãñuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro ĩre yiyuju: —Efata —yiyuju Jesús. (“Ajiya yuja” yire ũni ñañuju ti.)
MAR 7:35 To ĩ yirone, ajibecʉ ñaboar'i ajicoasuju yuja. To bajicõari, quẽnaro ñagõcoasuju ĩ, ñagõmasibecʉ ñaboar'i.
MAR 7:36 To bajiro ĩre yigajanocõari, ado bajiro masare yiyuju: —Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare ĩ yiboajaquẽne, bʉtobʉsa gotibatorũgũñujarã masa.
MAR 7:37 To bajiro Jesús ĩ yisere ajivariquẽnacõari, no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ado bajiro Jesús ĩ yisere gotiyujarã: —Ñajediro quẽnaro yimasijeogʉ ñaami. Ajimenare, “Ajiato” ñagõmenare quẽne, “Ñagõato” yigʉ ñaami —yiyujarã ĩna.
MAR 8:1 Quẽna Jesús tʉjʉ jãjarã masa rẽjacõari, ĩna ñaro rĩne bare jedicoasuju ĩnare. To bajiri ĩ buerimasare jicõari, ado bajiro yiyuju Jesús:
MAR 8:2 —Ado ñarãre ĩamaiaja yʉ. Idiarʉ̃mʉ tʉsajʉ yuja, yʉ rãca ĩna ñaro. To bajicõari bare maama.
MAR 8:3 Bamenane ĩna ya virijʉ ĩna tudiasere bojabeaja yʉ. Sĩgʉ̃ri sõjʉ vadiriarã ñaama. Ĩnare yʉ tudirotijama, bamenane ĩna vajama, ñiorijarã ñari, rijavẽjacoaborãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 8:4 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩ buerimasa: —Ado, masa manojʉ ñaja. No bajiro masa ñaro cõro ĩna barotire bare bʉjamasiña manoja —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 8:5 To ĩna yirone, —¿No cõro jairo pan cʉoati mʉa? —ĩnare yiyuju. —Cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñaja —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 8:6 To ĩna yirone, rʉ̃cacane masare rujirotiyuju Jesús. To yicõari pan cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari ñasere juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañuju Jesús. To yicõari tire iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju. To bajiri ĩnajʉa rujirãre ĩsibatoyujarã yuja.
MAR 8:7 Vai quẽne mojoroaca cʉoyujarã ĩna. To bajiri vaire juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yiyuju Jesús quẽna. To yicõari, ĩ buerimasare ĩsibatorotiyuju.
MAR 8:8 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano baʉsʉcʉtijedicõañujarã. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere juarẽoñujarã Jesús buerimasa. Ĩna juarẽojama, cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.
MAR 8:9 Tire bariarã cuatro mil masa ñañujarã. Ĩnare ecagajanocõari, ĩnare tudirotiyuju Jesús.
MAR 8:10 To yicõari bero, ĩ buerimasa rãca cũmuajʉ vasãjacõari, Dalmanuta vãme cʉti sitajʉ vacoasujarã.
MAR 8:11 Fariseo masa, Jesús tʉ ejacõari, ĩre sẽniĩañujarã, “Cʉdimasibeticõari, rojose tãmʉoato ĩ” yirã: —“‘Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —ĩre yiboayujarã.
MAR 8:12 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ʉsʉ sĩnisãñuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju: —¿No yirã adirodoriana ĩaĩañamani rãca rĩne yʉ yisere bojati mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ĩaĩañamani mʉare yiĩobecʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 8:13 To bajiro ĩnare yicõa, ĩnare jẽaveocoasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca.
MAR 8:14 Jesúrãca jẽana, ĩna baroti pan masiritiyujarã. Ĩna vaticũmuajʉre pan cojane cʉoyujarã.
MAR 8:15 To bajiro ĩna bajire ñajare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Fariseo masa, to yicõari, Herodes quẽne “Pan vauvato” yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña mʉa —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
MAR 8:16 To ĩ yisere ajimasimena ñari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: —Pan mani masiritijare, to bajise gotigʉ yigʉmi —gãmerã yiyujarã.
MAR 8:17 To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —¿No yirã “Pan maja manire”, yati mʉa? ¿Yʉre ajimasibeati mʉa maji? ¿Adi macarʉcʉroaye rĩne tʉoĩarãre bajiro tʉoĩacõa ñati mʉa maji?
MAR 8:18 ¿Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, ajimasibeati mʉa maji? —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, ado bajise ĩnare yirẽmoñuju: —Cojomo cõro ñaricarire panre bʉjʉocõari, cinco mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, ¿nocãrãca jibʉri rʉyacati ti? —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
MAR 8:20 Quẽna ĩnare tudisẽniĩañuju: —Tijʉ bero, quẽna cojomo cõro jʉa jẽnituaro ñaricari panre bʉjʉocõari, cuatro mil masa ñarãre ecacajʉ yʉ. Ĩnare yʉ ecaro bero, ¿nocãrãca jibʉri rʉyacati ti? —ĩnare yiyuju. —Cojomo cõro, jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ —ĩre yicʉdiyujarã ĩ buerimasa.
MAR 8:21 To bajiro ĩna yicʉdisere ajicõari, ado bajiro ĩnare tudisẽniĩañuju Jesús: —To bajiro yʉ yiĩocatire masirã ñaboarine, ¿jẽjʉ mʉare yʉ gotisere ajimasibeati mʉa maji? “Fariseo masa, to yicõari, Herodes quẽne, ‘Pan vauvato’ yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña” yʉ yijama, bare mere yaja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 8:22 Bero, Jesús, ĩ buerimasa rãca Betsaida vãme cʉti macajʉre ejayuju. To ĩna ejaro ĩacõari, caje ĩabecʉre ãmiejayujarã masa, “Caje ĩabecʉre Jesús ĩ moaĩarone, ĩacoarʉcʉmi” yirã.
MAR 8:23 To bajiro ĩna yiejogʉre ti maca sojʉabʉsa ĩre tʉ̃a vasuju Jesús. To yicõari, ĩ cajearire goocone eotucõari, moaĩañuju Jesús, “Ĩato ĩ” yigʉ. To yicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju: —¿Ĩati mʉ? —ĩre yiyuju.
MAR 8:24 To ĩ yirone, caje ĩabecʉ quẽnaca ĩasʉoyuju. To bajiri ado bajiro cʉdiyuju ĩ: —Masare ĩaja yʉ. To bajiro yʉ ĩaboajaquẽne, yucʉ́rine vasere bajiro bajiaja —yiyuju.
MAR 8:25 To ĩ yijare, quẽna ĩ cajearire tudimoaĩa quẽnoñuju. To ĩ yirone, quẽnaro ĩacoasuju. Ñajediro quẽnaro ĩre ruyuyuju yuja.
MAR 8:26 To bajiro ĩ bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Macajʉre vacõari, mʉre yʉ ĩarotisere gãjerãre gotibatobecʉne, mʉ ya vijʉ tudiasa —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 8:27 To ĩ yiriaro bero, Cesarea de Filipo vãme cʉti sita ñarimacarijʉre ĩ buerimasare ũmato vasuju Jesús. To ĩnare ũmato vacʉne, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju: —¿Ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna, masa? —ĩnare yisẽniĩañuju.
MAR 8:28 To ĩ yisẽniĩajare, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩ buerimasa: —Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi”, yama. Gãjerãjʉama, “Gãji, Diore gotirẽtobosamasir'i ñagʉ̃mi”, mʉre yama —Jesúre yicʉdiyujarã. To ĩna yirone, —Mʉajʉama, ¿ñimʉ ñaami, yʉre yati mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro: —Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i —Jesúre yiyuju Pedro.
MAR 8:30 To bajiro Pedro ĩ yicʉdijare, gãjerãre gotirotibesuju Jesús.
MAR 8:31 To yicõari, ĩ bajirotire ado bajiro ĩ buerimasare gotisʉoyuju Jesús: —Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, bʉto rojose tãmʉorʉcʉja. Bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 8:32 Ĩ sĩaecorotire riojo ĩnare ĩ gotise ñajare, ajimasicõañujarã. Tire ajimasicõari, ricati ĩre jicãmotocõari, —“Bajirʉaroja” yʉare mʉ yigotise bajibeticõato —ĩre yiboayuju Pedro.
MAR 8:33 To ĩ yisere aji, Jesújʉama, ĩ buerimasa ĩna ñarojʉare jʉdarʉ̃gʉ̃, ĩacõari, ado bajiro Pedrore ĩre yiyuju: —¡Satanás, vasa mʉ! Vãtia ʉjʉre ñagõbosagʉ yaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, Dios ĩ tʉoĩarore bajiro me tʉoĩaja mʉ. Masa ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ yaja —ĩre yiyuju Jesús, Pedrore.
MAR 8:34 To yicõari, ĩ buerimasare gãjerãre quẽne ĩnare jirẽocõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere, ĩ ye ñarotire tʉoĩabecʉne, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi.
MAR 8:35 No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirãma, adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma.
MAR 8:36 Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, ĩ gajeyeũni ĩ bʉjaboare, ñie vaja manoja.
MAR 8:37 Ñiere Diore ĩsimasibecʉmi, ĩ rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, “Dios ĩ catisere yʉre ĩsiato” yigʉ. Mani rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsise cõro vaja cʉti manoja.
MAR 8:38 “Jesúre ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ ocare ĩna gotimasiose sʉorine ĩnare rʉ̃cʉbʉobeama adirodoriana” yiĩagʉ̃ ñari, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ”, yibojonebesa. To bajiro yibojonegʉ̃ ñari, yʉ yʉ ĩ ñarʉabetijama, “Yʉ yʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca yʉ vadirʉ̃mʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:1 To yicõari, gajeye ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:2 Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, to yicõari Juanre quẽne, ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ĩnare ũmato ejacõari, ĩna ĩaro rĩjorojʉa ricati ruyugʉ godovedicoasuju Jesús.
MAR 9:3 Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To bajise botise ĩabetirũgũñujarã ĩna.
MAR 9:4 To bajicõari, El'ias ñamasir'i, Moisés ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa.
MAR 9:5 To bajiro ĩna bajisere ĩacõari bʉto güiyujarã. Bʉto güigʉ ñari, “To bajiro yigʉ yigʉja” yiri mene, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare quẽnobosarʉarãja yʉa. Mʉ yajãi, Moisés yajãi, to yicõari, El'ias yajãi bʉabosarʉarãja —Jesúre yiboayuju Pedro.
MAR 9:7 To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju: —Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.
MAR 9:8 Ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne, ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.
MAR 9:9 To bajiro bajicõari bero, ti buro ĩnare ũmato rojacʉne, ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús: —Jẽjʉ mʉa ĩasere gãjerãre gotibeja maji, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ rijato bero, quẽna yʉ tudicatiroto rĩjorore —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:10 To bajiro ĩna bajirere gãjerãre gotimenane, ĩna masune tʉoĩacõa ñañujarã ĩna. Tire tʉoĩacõa ñarã ñari, ado bajiro gãmerã yisẽniĩañujarã: —¿No bajiro yire ũnire yigʉ yati, “Rijacoaboarine tudicatirʉcʉja” ĩ yijama? —gãmerã yisẽniĩañujarã Pedro mesa.
MAR 9:11 To bajiro yirã ñari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No yirã, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ ejaroto rĩjoro ejarʉcʉmi El'ias ñamasir'i”, yati ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 9:12 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Riojo yiyuma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, “El'ias ñamasir'i ejasʉorʉcʉmi”, ĩna yijama. “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ ejaroti ñajare, jediro Dios ĩ bojarore bajiro yirã quẽnaro ñayuto mani” yigʉ ejasʉorʉcʉmi. “To bajiro yaja” yimasirã ñaboarine, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre ĩatecõari, cojo vãme me rojose ĩre yirʉarãma masa, Dios oca ĩna yiucamasirejʉarema ajimasibeama.
MAR 9:13 Riojo mʉare gotiaja yʉ. El'ias ñamasir'ire bajiro bajigʉ jẽre ejaboayumi. Dios oca masa ĩna ucamasiriarore bajiro yirã, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús, Pedro mesare.
MAR 9:14 Burojʉ ejariarã, ĩna rãcana ĩna ñarojʉre tudiejayujarã. Tudiejacõari, ĩna ĩajama, Jesús buerimasa rãca jãjarã masa ñañujarã. To bajicõari, ĩna rãca, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca ĩna gãmerã oca josasere ĩañujarã.
MAR 9:15 Jesús ĩ vadisere ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã. Variquẽnarã ñari, ĩ tʉ ũmasujarã ĩre sẽnirã vana.
MAR 9:16 Ĩre ĩna sẽnigajanoro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿No bajise ĩna rãca gãmerã oca josari mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:17 To ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ ado bajiro Jesúre cʉdiyuju: —Gotimasiorimasʉ, yʉ macʉ ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃ ñaami. To bajiro bajica yigʉ, ñagõbecʉ ñaami. To bajiri “Jesús, vãtire burocagʉmi” yigʉ, yʉ macʉre ãmivabʉ yʉ.
MAR 9:18 Tocãrãcajine yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ĩre rojose ĩ yijama, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budi, guji põguẽ, ĩ rujʉ tutuajedicoarũgũami. To bajiro ĩ bajijare, mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.
MAR 9:19 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masisere mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —ĩnare yiyuju Jesús. To yigʉne, —Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ãmiaya —yiyuju Jesús.
MAR 9:20 To ĩ yisere ajicõari, Jesús tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. To ĩna yirone, vãtijʉa, Jesúre ĩacõari, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ ñari, rojose yiyuju, masʉjʉare. To bajiro ĩ yijare, rijaquedigʉne, ĩ risejʉ sõmo budiyuju.
MAR 9:21 To ĩ bajirone, rijaquedigʉ jacʉre ado bajiro sẽniĩañuju Jesús: —¿Nocãrãcarodori ado bajiro bajitʉsajari mʉ macʉ? —ĩre yiyuju Jesús. To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ: —Daquegʉaca ñagʉ̃jʉne to bajiro bajisʉocami.
MAR 9:22 Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũmi. To yicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi. To bajiro yirũgũmi, yʉ macʉre sĩarʉ. Yʉare mʉ ejarẽmomasijama, yʉare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ —Jesúre yiyuju ĩ.
MAR 9:23 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —“Yimasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩabeati mʉ? To bajiro yʉre mʉ yitʉoĩajama, ñiejʉa josase manoja —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 9:24 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju ĩ: —“Yʉ macʉre catiomasigʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩamasicõaja, bajigʉjʉma. To bajiro tʉoĩavʉogʉ, “Ñabeticõato” yigʉ, yʉre ejarẽmoña —Jesúre yiavasãñuju ĩ, rijaquedigʉ jacʉ.
MAR 9:25 To bajiro ĩ yiavasãsere ajicõari, jãjarãbʉsa masa ũmarẽjañujarã, Jesús tʉjʉ. To ĩna bajisere ĩacõari, tutuase rãca ado bajiro vãtire yiyuju Jesús: —Vãti, yʉre ajiya. “Masa ñagõbeticõato”, to yicõari, “Ajibeticõato” yigʉ ñaja mʉ. ¡To bajiri ãni ʉsʉre budiya! ¡Quẽna ĩre tudisãjabeja! —vãtire yiyuju Jesús.
MAR 9:26 To ĩ yirone, avasãcõari, rijaquedirotiyuju vãtijʉa. To yicõari, ĩ ʉsʉjʉ sãñaboagʉ, budicoasuju yuja. Ĩ budirone, rijar'ire bajiro bajicoasuju masʉjʉa. To bajise ĩacõari, “Rijacoajami”, yiyujarã masa.
MAR 9:27 To ĩna yiboajaquẽne, Jesús ĩ ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃a vʉ̃mʉoñuju. To ĩ yirone, rʉ̃gõcoasuju yuja.
MAR 9:28 To yicõari bero, to ñarivijʉ sãjañuju Jesús. Ti vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa: —¿No yirã vãtire burocamasibeti yʉa? —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 9:29 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Jẽjʉ yʉ burocagʉre bajiro bajirãre mʉa burocarʉajama, Diore sẽnicõari rĩne burocamasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:30 Cesarea de Filipo ñar'i, vacʉ, Galilea sitare ĩ buerimasare ũmato rẽtoasuju Jesús. Jãjarã masa ĩna ajisere bojabesuju, ĩ buerimasare goticudigʉ ñari. Ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. To bajiro ĩ yijama, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:32 To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajimasibesujarã ĩ buerã. To bajirã ñaboarine, ĩre sẽniĩabesujarã, ĩre güirã ñari.
MAR 9:33 Capernaum vãme cʉti macajʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. To bajivana, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi vasujarã Jesús buerimasa. To bajiro ĩna yi vare ñajare, ĩna ya vijʉ sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —Maa vana, ¿no bajise gãmerã oca josa vadi mʉa? —ĩnare yiyuju.
MAR 9:34 To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajiboarine, cʉdibesujarã ĩna, “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?” gãmerã yi oca josa vadiriarã ñari.
MAR 9:35 Ĩna cʉdibetire, ĩa, ejarũjucoasuju Jesús. To bajicõari, ĩ buerimasare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre jirẽoñuju. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —No bojagʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñarʉajama, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩacõari, masa jedirore moabosarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:36 To yigʉne, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩna rĩjorojʉa ĩre ãmijeoyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
MAR 9:37 —Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãma, Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama. To bajiro ti bajijare, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne, quẽnaro yirã yirãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:38 Ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan: —Gotimasiorimasʉ, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureagʉre ĩamʉ yʉa. “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajise mʉare rotimasiaja yʉ: ‘Budiya’ ”, yiñaami, vãtiare bureagʉ. Mani rãcagʉ me ĩ ñajare, “Tire yibesa”, ĩre yibʉ yʉa —Jesúre yigotiyuju Juan.
MAR 9:39 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —“Tire yibeticõaña”, ĩre yibeja. Quẽnaro yirimi. No bojagʉ yʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩaĩañamani ĩ yiĩoro bero, rojose yʉre ñagõbecʉmi.
MAR 9:40 No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi.
MAR 9:41 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉre ajisʉyarã ñamasurã me ĩna ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirã, to bajiro ĩna yise vaja, vaja bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:42 Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna ũmato yijama, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 9:43 “‘Rẽtoro rojose tãmʉorobe’ yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa” yigʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —“Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo ãmo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉaãmo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
MAR 9:44 Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi.
MAR 9:45 “Yʉ gʉbo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo gʉbo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉa gʉbo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
MAR 9:46 Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi.
MAR 9:47 “Yʉ cajea sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja.
MAR 9:48 Tojʉ ĩna rujʉrire becoa batʉjabetirʉarãma. To yicõari, jeamere yarocʉ quẽne magʉ̃mi.
MAR 9:49 “Rojose ñaja” yimasiboarine, rojose mʉa yijama, quẽnabetoja. To bajiri, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. Rojose yiterã ñari, bʉto mʉa bojase ti ñaboajaquẽne, tire mʉa yibetijama, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajirotire bojagʉmi Dios.
MAR 9:50 Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã. Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. Moa ocabetire bajiro bajiama sĩgʉ̃ri. Ĩna sʉorine quẽnaro yimasibeami Dios. Moa ocatʉjabetijʉare bajiro bajiya mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajama, mʉa sʉorine quẽnaro yimasigʉ̃mi Dios. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, rojose yibetibʉsarʉarãma gãjerã. Gãjerã quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mʉare bajiro quẽnaro yirʉarãma ĩna quẽne. To bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yiñaña —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
MAR 10:1 Capernaum ñar'i, Judea sitajʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju Jesús. To eja, Jordán vãme cʉtirisa jẽa, to boejʉajʉ jãjarã masa ĩ rãca rẽjañujarã quẽna. Tojʉ ĩnare gotimasioñuju, ĩ yirũgũriarore bajirone.
MAR 10:2 To ĩnare ĩ gotimasio ñarone, ĩ tʉ ejayujarã fariseo masa. Ejacõari, “Cʉdimasibeticõari, rojose tãmʉoato” yirã, ado bajise ĩre sẽniĩatoyujarã ĩna: —¿Sĩgʉ̃ ĩ manajore ĩ rocajama, quẽnacõati? —ĩre yisẽniĩañujarã.
MAR 10:3 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —¿No bajise rotimasiñujari Moisés? —ĩnare yiyuju.
MAR 10:4 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyujarã ĩna: —Ado bajiro rotimasiñuju: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, ĩsiroti ñaja”, yimasiñuja Moisére Dios ĩ roticũmasire —Jesúre yicʉdiyujarã fariseo masa.
MAR 10:5 To ĩna yirone, ado bajiro yiyuju Jesús: —Diore ajiterã ĩna ñajare, “Bʉtobʉsa ĩna manajoare rojose yiroma” yigʉ, manajoa reare beobetimasiñuju Moisés ñamasir'i.
MAR 10:6 “Rẽmojʉ ʉ̃mʉre, rõmiore rujeomasiñuju Dios”, yigotiaja Dios oca.
MAR 10:7 To yicõari, gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios oca: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeore ti ñajare, ʉ̃mʉjʉa, manajo cʉtigʉ ĩ jacʉare ĩnare cãmotadicoarʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca.
MAR 10:9 “To bajirʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, mʉa manajoare reabetiroti ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:10 To ĩ yiro bero, vijʉ ñacõari, to bajiro ĩ gotisere sẽniĩañujarã ĩ buerimasa.
MAR 10:11 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Ĩ manajore rocacõari, gajeo ĩ manajo cʉtijama, Dios ĩ ĩajama, ĩ manajo masu me ñagõmo. Sore ajerio cʉtigʉ yigʉmi.
MAR 10:12 To bajirone bajiaja rõmiore quẽne. So manajʉre rocacõari, gãjire so manajʉ cʉtijama, so manajʉ masu me ñagʉ̃mi, Dios ĩ ĩajama. Ĩre ajeri cʉtigo yigomo —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:13 Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejayujarã masa, “Ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩ buerimasa: —¡Juadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yiyujarã.
MAR 10:14 To ĩna yisere ĩajũnisinigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesújʉa: —Rĩamasare ĩnare matabesa. Ĩnare bajiro tʉoĩarã ñaama Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã.
MAR 10:15 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rĩamasa ĩna yiecorore bajiro quẽnaro yiecorã ñaama Ʉjʉ Dios yarã —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
MAR 10:16 To ĩnare yigotigajanocõari, rĩamasare ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosayuju.
MAR 10:17 Quẽna Jesús varũtu vacʉ ĩ bajirone, sĩgʉ̃, ũmaejayuju. Ejacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetugʉne, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju: —Gotimasiorimasʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —ĩre yiyuju.
MAR 10:18 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju: —¿No yigʉ, “Quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma.
MAR 10:19 Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja. Tire masiaja mʉ. Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise yimasirere yaja yʉ: “Sĩabesa. Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotiyirobesa. Gãjerãre yitobesa, ‘Ĩna ye cʉogʉsa’ yigʉ. Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yiyuju.
MAR 10:20 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicʉdiyuju: —Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadimasicajʉ yʉ —ĩre yicʉdiyuju.
MAR 10:21 To ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩamaiñuju Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Cojo vãme rʉyaja mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja mʉ bʉjasere maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 10:22 To ĩ yigʉ, bʉto sʉtiriti vacoasuju ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.
MAR 10:23 To yigajanogʉ̃ne, ĩ buerimasare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju Jesús: —Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa, ti ũnire ajibetirũgũrã ñari. To bajiri quẽna ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Yʉ buerã, ajiya. No bojarã, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajiboarine bʉtobʉsa josarʉaroja gajeyeũni jairãrema. Vaibʉcʉ camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboajama. To bajiro ĩna bajijare, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:26 To bajiro ĩnare ĩ gotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩarẽmoñujarã: —Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yiyujarã.
MAR 10:27 To ĩna yirone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesújʉama: —Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja, ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa —ĩre yiyuju.
MAR 10:29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ ocare gotiroana, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire quẽne, ĩna maise ñaro cõro ĩna vaveojama, ĩna cʉoboare rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, adi macarʉcʉrore. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, ado bajiro quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios: Jairo viri, jairo veseri, jãjarã yarã cʉti, to yicõari jãjarã rĩa cʉtireayere ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Ĩna rijato berojʉma tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi.
MAR 10:31 To bajiboarine, adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Ado bajiro mʉa tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩacõari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:32 Ĩ buerimasa, Jerusalénjʉ Jesús ĩnare ĩ ũmato varũtu vajare, “Ʉjarã ĩre ĩaterã ĩna ñarojʉ ĩ vasere güibeticõami Jesús”, ĩre yitʉoĩa vasujarã ĩna. Ĩnajʉama, ĩre sʉyarã, bʉto güiyujarã. To ĩna bajirone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerãre ricati ĩnare jicãmotocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
MAR 10:33 —Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Tojʉ mani ejaro, Dios ĩ roticõacacʉre, sĩgʉ̃ yʉre ĩsirocarʉcʉmi, paia ʉjarãre, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare. Ĩnajʉa, “Ĩre sĩaroti ñaja”, yʉre yirʉarãma. To yicõari, romano masare yʉre ĩsirʉarãma.
MAR 10:34 To ĩna yijare, yʉre ajatud'irã, gooco yʉre eoreatucõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajurocacõarʉarãma. Yʉre jajurocacõari, yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩarirʉ̃mʉ bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉja yʉ quẽna —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:35 To ĩ yiro bero, Zebedeo rĩa, Santiago, to yicõari Juan, Jesúrãca ñagõrã ejayujarã ĩna. Ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniñujarã: —Gotimasiorimasʉ, “Ado bajiro yʉare ejarẽmoña” mʉre yʉa yisẽnisere, mʉ cʉdise bojaja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna.
MAR 10:36 To bajiro ĩna yisere ajicõari, —¿No bajiro mʉare yʉ yibosasere bojati mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:37 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —“Ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ” yiĩocõari, mʉ rotisʉorirodo ti ejaro, ado bajiro yʉare mʉ ũmato rujirotire bojaja yʉa: Sĩgʉ̃ mʉ riojojacatʉa, gãjire mʉ gãcojacatʉa yʉare ũmato rujirʉcʉja mʉ, mʉ rotirore bajirone yʉa rotimasirotire yigʉ —ĩre yiyujarã.
MAR 10:38 To bajiro ĩre ĩna yisẽniboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Tʉoĩamasimenane, yʉre sẽniboaja mʉa. Yʉ rãca mʉa rotirʉajama, ¿mʉa quẽne yʉre bajirone rojose tãmʉorãtique mʉa? —ĩnare yiyuju.
MAR 10:39 To bajiro ĩnare ĩ yirone, —Bajicõarãja —ĩre yicʉdiyujarã. To bajiro ĩna cʉdise ñajare, ado bajiro yiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa quẽne, yʉ tãmʉorotire bajiro rojose tãmʉorʉarãja.
MAR 10:40 To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, yʉ riojojacatʉa, yʉ gãcojacatʉa mʉare rojomasibecʉja yʉ. “Ĩna ñarʉarãma yʉ macʉ tʉ rujirona” yʉ jacʉ ĩ yicana rĩne rujirʉarãma —ĩnare yiyuju.
MAR 10:41 Jesús buerimasa jʉaãmo cõro ñarã ĩna ajibetone, “To bajiro bojaja yʉa” ĩna yisere ajicõari, jũnisiniñujarã ĩna.
MAR 10:42 To bajiro ĩna bajijare, ĩna jedirore jirẽocõari, ado bajiro gotiyuju Jesús: —Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. Tire masiaja mʉa.
MAR 10:43 Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ñamasurã ñarʉarãma, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmorã.
MAR 10:44 To bajiri ñamasurã mʉa ñarʉajama, gãjerãre moabosarʉarãja mʉa.
MAR 10:45 Dios ĩ roticõacacʉ quẽne, to bajirone yaja yʉ. “Gãjerã yʉ bojasejʉare masicõari, quẽnaro yʉre yato ĩna” yigʉ me vadicajʉ yʉ. “Ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yigʉ vadicajʉ yʉ. To yicõari, jãjarã rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorotire ĩnare vaja yibosagʉagʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 10:46 Jericó vãme cʉti maca ñacõari, ĩna vatone, jãjarã masa ĩnare sʉyasujarã, Jesúre ĩarã. Tojʉ ĩna vatone, ĩabecʉ, Bartimeo vãme cʉtigʉ rujiyuju, maa tʉ. Timeo macʉ ñañuju ĩ. Maioro bajigʉ ñari, ĩ barotire, to yicõari, gajeyeũniaca ĩ cʉorotire tʉoĩagʉ̃, gãjoa sẽnirujiyuju.
MAR 10:47 “Jesús, Nazaret macagʉ rẽtoacʉ yami” masa ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩre jiavasãñuju: —Jesús, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña mʉ —yiavasãñuju ĩ.
MAR 10:48 To bajiro ĩ yiavasãrone, —¡Avasãbesa! —ĩre yiyujarã masa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãñuju quẽna: —Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãñuju.
MAR 10:49 To ĩ yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. To bajicõari, —Ĩre jiya mʉa —masare ĩnare yiyuju. To ĩ yijare, ĩabecʉre jiyujarã ĩna: —Variquẽnaña. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Mʉre jiami Jesús —ĩre yiyujarã, ĩabecʉre.
MAR 10:50 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩ sudiro joeadore vearocacõañuju, “Guaro vatĩmagʉ̃sa” yigʉ. To yicõa, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ vasuju ĩ, Jesús tʉjʉ.
MAR 10:51 Ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —¿No bajiro mʉre yʉ yisere bojati mʉ? —ĩre yiyuju, caje ĩabecʉre. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju: —Gotimasiogʉ̃, yʉ tudiĩarotire mʉ ejarẽmosere bojaja yʉ —ĩre yiyuju caje ĩabecʉ.
MAR 10:52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Vasa mʉ. “Yʉre ĩamaicõari, ĩarotirʉcʉmi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩacoajʉ mʉ yuja. Ñie rojose maja mʉre yuja —ĩre yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, caje ĩabecʉ ñaboar'i, ĩacoasuju ĩ yuja. Ĩacõari, ĩ quẽne Jesúre sʉyacoasuju.
MAR 11:1 Jerusalén cõñana, Betfagé, Betania vãme cʉti macari tʉjʉ ejayujarã ĩna. Ti macari tʉjʉre Olivo vãme cʉti buro ñañuju ti. Ti burojʉ ejagʉagʉne, jʉarã ĩ buerãre ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burro macʉ ĩna siaturʉ̃gõr'ire bʉjarʉarãja mʉa, jesaĩañamagʉ̃re. Ĩre õjacõari, yʉre ãmiadibosaba.
MAR 11:3 Ti macagʉ, mʉa õjaro ĩacõari, “¿No yirã ĩre õjati mʉa?” mʉare ĩ yisẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩre bojami. No cõro mene tʉocõarʉcʉmi quẽna”, ĩre yicʉdiba —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 11:4 To ĩ yisere ajicõari, vasujarã ĩna. To ejacõari, maa tʉ ñarivi soje tʉre ĩna siaturʉ̃gõr'ire ĩabʉjayujarã. Ĩabʉjacõari, ĩre ĩna õjarone, —¿No yirã ĩre õjati mʉa? —yisẽniĩañujarã ĩna, burro ʉjarã.
MAR 11:6 To ĩna yisẽniĩase ñajare, Jesús ĩnare ĩ cʉdirotiriaro bajirone cʉdiyujarã ĩna. To ĩna yirone, ĩnare varotiyujarã burro ʉjarãjʉa.
MAR 11:7 To ĩna yijare, burro macʉre ãmivasujarã, Jesús tʉjʉ. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari, burro macʉ joere jeoyujarã. To ĩna yirone, vajejayuju Jesús.
MAR 11:8 Jãjarã masa ñañujarã. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉtiyujarã. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yiyujarã, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉtiyujarã.
MAR 11:9 To yicõari, “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ’ yiĩocõari, rotisʉorʉcʉmi yuja” Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñari, bʉto variquẽnañujarã ĩna. Ĩre rĩjoro cʉti vana, ĩre sʉyarã quẽne, ĩre ĩavariquẽnarã, ado bajiro avasã vasujarã: —¡“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami!
MAR 11:10 ¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ĩ rotirirodo, “Quẽnarirodo ñarʉaroja” Dios ĩ yiriarodo ejaroado yaja! ¡Diore quẽne, quẽnase ĩre yivariquẽnato mani, ãni yʉa ʉjʉre ĩ cõajare! —yiavasã vasujarã ĩna.
MAR 11:11 To bajiro ĩna yi vato rĩne, Jerusalénjʉ ejayuju Jesús. Ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjañuju. Sãjaejacõari, jediro ĩabatojeocõari bero, “Rãioato bajiaja” yigʉ, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ũmato tudiasuju, Betania macajʉ.
MAR 11:12 Gajerʉ̃mʉ Betania maca ñaboa, ĩ buerimasare ũmato vacʉ, ñiorijayuju Jesús.
MAR 11:13 To bajivacʉne, sõjʉne higuera vãme cʉtiʉre ĩabʉjacõañuju Jesús. Quẽnaro jũ cʉtiyuju. Ti ricare barʉ ojaboayuju. Rica mañuju, tiʉjʉama. Jũ rĩne ñañuju. Rica mañuju, rica cʉtirodo me ñajare.
MAR 11:14 To bajiri tiʉre ado bajiro yiyuju Jesús: —Jʉaji rica maniʉcarʉarãja mʉa —tiʉre yiyuju ĩ. To bajiro ĩ yisere ajiyujarã ĩna, ĩ buerimasa.
MAR 11:15 To bajiro ĩ yiro bero, varũtu ejacoasujarã, Jerusalénjʉ. Ti macajʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjañujarã. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne, tud'iãgõbuyuju Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tujuareayuju. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereayuju.
MAR 11:16 To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ gajeyeũni no bojasere masa jedirore juarotibesuju.
MAR 11:17 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, masa jediro yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro Dios ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ado bajiro mʉa yiñase sʉorine juarudirimasa ya vire bajiro bajiaja ti —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 11:18 Ti vijʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñañujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩacõari, “¿No bajiro yicõari, ĩre sĩarãti mani?”, gãmerã yiñagõñañujarã ĩna, ĩre güirã ñari, ĩ gotimasiosere ajicõari, jãjarã masa ĩna ajirʉ̃cʉbʉose ñajare.
MAR 11:19 Ĩnare gotimasiocõari bero, ti rãioatone, ĩ buerimasare ũmato vacoasuju Jesús.
MAR 11:20 Gajerʉ̃mʉ busurijʉ jẽjʉ quẽna maa vana higuera vãme cʉtiʉ, “Rica maniʉcarʉarãja mʉa” Jesús ĩ yiriʉ tʉre ejayujarã ĩna. To ejacõari, higuera sĩniar'ire ĩañujarã. Ti ñemari quẽne sĩnijedicoasuju ti.
MAR 11:21 To cõrone Jesús ĩ ñagõrere tʉoĩabʉjacõari, gotiyuju Pedro: —Gotimasiorimasʉ, ĩaña. Higuera vãme cʉtiʉre, “Jʉaji rica maniʉcarʉarãja mʉa” mʉ yimasiricʉ sĩnirocacoasuja ti —Jesúre yiyuju.
MAR 11:22 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —“Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja”, yitʉoĩaña mʉa.
MAR 11:23 Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, i burore, “Moa riagajʉ mʉa masune rocaroacoasa” ĩ yijama, to bajirone bajirʉaroja, “Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõagʉ̃ja” ĩ yitʉoĩa tʉjabetijama.
MAR 11:24 “Yʉa sẽnijama, yʉare ĩsicõagʉ̃mi” yitʉoĩacõari, Diore mʉa sẽnijama, mʉare ĩsirʉcʉmi, ĩnare yiyuju.
MAR 11:25 Diore sẽnirã, mʉare rojose yirãre mʉa masiriojama, mani jacʉ õ vecagʉ rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi ĩ quẽne.
MAR 11:26 Gãjerãre rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, mani jacʉ quẽne rojose mʉa yisere masiriobetirʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
MAR 11:27 To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ejayujarã quẽna Jesúrãca. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjañuju Jesús. Sãjaejacõari, ĩ ñacudirone, ĩ tʉ ejarʉ̃gʉ̃ñujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne.
MAR 11:28 Ejarãne, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 11:29 To bajiro ĩna yisere ajicõari, —Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ. Yʉre mʉa cʉdicõarojʉ, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yirʉcʉja maji.
MAR 11:30 ¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩañuju Jesús.
MAR 11:31 To ĩ yisere ajicõari, ĩna masurione gãmerã ñagõñañujarã ĩna: —“Dios, Juanre oco rãca bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi.
MAR 11:32 To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, manire bʉto tud'irʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yiyujarã ĩna.
MAR 11:33 To bajiro gãmerã ñagõrã ñari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicõañujarã ĩna. To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —To bajiro mʉa cʉdijare, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yigotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 12:1 Gotimasiore queti masare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, matagʉmi. To yicõari, ʉye oco juarotijʉ quẽnogʉ̃mi. Tijʉ bero, vecajʉ ñacõari, ĩ ĩatirʉ̃nʉjesarotijʉ quẽnogʉ̃mi. To yigajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja. To yicõari, mʉa juajama, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ ye’ yicõĩama”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi yuja.
MAR 12:2 To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉatoja ti” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaya” yigʉ.
MAR 12:3 Ʉye vesejʉ ĩ ejarone, ĩre ñiacõari jarãma vese coderimasa. To yicõa, ĩre ʉye ĩsimenane, “Vasa”, yirãma ĩna. To bajiri ʉye juabecʉne tudiejagʉmi, ĩre roticõar'i tʉjʉ.
MAR 12:4 To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, gãji ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi quẽna, vese ʉjʉ, “Ʉye yʉre juabosagʉ vasa” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, rujajine ĩre yitud'icõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiri ĩ rʉjoajʉ cãmi cʉtigʉmi ĩ. To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉye ĩsimenane, “Vasa”, ĩre yirãma ĩna.
MAR 12:5 To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, quẽna gãji ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi vese ʉjʉ. Ĩre sĩarãma. Bero, jãjarãbʉsa cõarũgũboagʉmi vese ʉjʉ. Ĩnare quẽne to bajirone yirũgũrãma vese coderimasa. Sĩgʉ̃rire bʉto jarãma. Gãjerãre sĩarãma ĩna.
MAR 12:6 Ĩnare ĩ cõariaro bero, sĩgʉ̃ rʉyagʉmi yuja, ĩ cõarocʉ. Ĩ ñagʉ̃mi ĩ macʉ, ĩ maigʉ̃. To bajiri, “Yʉ macʉjʉare rʉ̃cʉbʉorʉarãma” yitʉoĩagʉ̃, ĩre cõaboagʉmi.
MAR 12:7 To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna.
MAR 12:8 To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia vati, ĩre sĩarocacõarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 12:9 To bajiro ĩnare gotigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna: —¿Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari ĩ, ti vese coderimasare? Ado bajiro yigʉmi: Vesejʉ vacõari, ti vese coderãre sĩarʉcʉmi. To yicõari, gãjerãjʉare coderotigʉmi ĩ, ti vesere —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 12:10 Gajeye ado bajiro gotirũtuasuju Jesús: —“Ʉye vese ʉjʉ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone viri bʉarimasa gʉ̃ta ĩna beserocaria ñaboarine, ñamasurica ñarʉaroja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. ¿Tire ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩnare yigotiyuju Jesús, paia ʉjarãre.
MAR 12:12 Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Ʉye vese coderimasa ĩ yijama, manirene yigʉ yami. To yicõari, gʉ̃tavi quẽnorimasa ĩ yijaquẽne, manirene yami. Ĩre rojose mani yisere yigʉ yami”, yiajimasiñujarã ĩna. To bajiri Jesúre ñiarʉaboayujarã. To bajiboarine masare güirã, ĩre ñiabesujarã. Ĩre ñiarʉaboa, vacoasujarã ĩna yuja.
MAR 12:13 Bero, fariseo masa, to yicõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarã, Jesús tʉ ĩna rãcanare cõañujarã ĩna, “Ado bajiro josari mʉa sẽniĩajama, cʉdimasibeticõari rojose tãmʉorʉcʉmi Jesús” yirã.
MAR 12:14 To ĩna yicõariarã, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna: —Ajiya gotimasiorimasʉ. “Riojo gotiami”, mʉre yimasiaja yʉa. “Ado bajiro mani yisere bojagʉmi Dios” yigotimasiogʉ̃ ñari, riojo yʉare gotimasioaja mʉ. “Ado bajiro yʉ gotimasiojama, yʉre ajijũnisinirʉarãma” yitʉoĩabecʉne, riojo gotigʉ ñaja mʉ. “Ãnoama, ñamasurã ĩna ñajare, ĩna ajijũnisinibeti vãmejʉare ĩnare gotimasiorʉcʉja”, yitʉoĩabecʉ ñaja mʉ. Masa ñajedirore yʉare riojo gotigʉ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉ tʉoĩasere ajirʉaja yʉa. ¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboayujarã ĩna.
MAR 12:15 Jesújʉama, “Rojose yʉre yirʉarã, to bajise yʉre sẽniĩatoama ĩna”, yimasicõañuju. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju: —¿No yirã, “Rojose ĩre yirãsa” yirã, to bajise yʉre sẽniĩatoati mʉa? —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 12:16 —Gãjoatii cojotii yʉre ĩoña —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yijare, gãjoatii ĩre ĩoñujarã. Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿Ñimʉ rioga tuyati? ¿Ñimʉ vãme tuyati? —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yirone, —Roma macagʉ Ʉjʉ César vãme cʉtigʉ rioga tuyaja. To yicõari, ĩ vãme quẽne ñaja ti —Jesúre yicʉdiyujarã ĩna.
MAR 12:17 To ĩna yijare, ado bajise yiyuju Jesús: —To bajiri aditiire ĩacõari, “César yatii ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiri ʉjarã ĩna vaja yirotijama, ĩnare vaja yiroti ñaja. To bajirone bajiaja Diore quẽne. Jediro Dios ĩ cõase ti ñajare, “Yʉa cʉose ti ñaboajaquẽne, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirʉarãja”, Diore ĩre yiroti ñaja manire —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, ĩre bajiro quẽnaro gotigʉre ajibetirũgũriarã ñari.
MAR 12:18 To bajicõari, saduceo masa quẽne ejayujarã, Jesúre sẽniĩatorã. “Masa ĩna rijato bero, ĩna ʉsʉri, ĩna rujʉri ñaro cõrone quẽna tudicatimenama” yirã ñañujarã saduceo masa. Ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã: —Ajiya gotimasiorimasʉ. Moisés ñamasir'i ado bajiro ĩ yiucacũmasire ti ñajare, mʉre sẽniĩarã vabʉ yʉa. “Sĩgʉ̃, manajo cʉtiboa, rĩa magʉ̃ne ĩ bajirocajama, ĩ gagʉ manajo ñariore manajo cʉtirʉcʉmi ĩ bedijʉa. To bajiri ĩ rãca ñacõari, so macʉ cʉtijama, ĩ gagʉ macʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés.
MAR 12:20 Sĩgʉ̃ rĩa cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ.
MAR 12:21 Ĩ rijato bero, gãji ĩ bedi vasoaboacami. Ĩ quẽne rĩa magʉ̃ne rijacoacami. Ĩ bederã quẽne, to bajirone sore manajo cʉtiboacama. Rĩa manane, rijajedicoacama ĩna quẽne. So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja.
MAR 12:23 To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatoyujarã ĩna.
MAR 12:24 To ĩna yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —Dios oca, masa ĩna ucamasire ajimasimena ñaja mʉa. Dios ĩ masisere quẽne masirã me ñaja. To bajirã ñari, Moisés ĩ ucamasirere tʉoĩacõari, “Riojo me gotiro yaja”, yitʉoĩaboaja mʉa.
MAR 12:25 Ado bajirojʉa bajiaja: Bajireariarã, ĩna tudicatiro bero, manajo cʉtire, manajʉ cʉtire quẽne manirʉaroja. Ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna.
MAR 12:26 ¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja” yirere ĩabeticatique mʉa? ¿Yucʉ́yoa ʉ̃jʉriyoa vatoajʉ Dios Moisére ĩ ñagõmasirere ĩabeticatique? Dios masune ĩre ĩ gotimasirere ado bajiro ucamasiñumi Moisés: “Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios.
MAR 12:27 Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñaami. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma” yire ñaja. Bʉto mavisiaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 12:28 Sĩgʉ̃, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ ejayuju. Ejacõari, Jesúrãca ĩna ñagõrore ajiñañuju ĩ. To bajiri, “Quẽnaro cʉdiami Jesús” yiajigʉ ñari, ĩre sẽniĩañuju ĩ: —Dios ĩ rotimasire ñamasuse, ¿disejʉa ñati? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ.
MAR 12:29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire ñamasuse ado bajiro gotiaja: “Ajiya mʉa, Israel sitana. Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ.
MAR 12:30 Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, mani bojatʉoĩase, to yicõari mani moare cʉtise rẽtoro Diore mairoti ñaja”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire ñamasuse.
MAR 12:31 To yicõari, gajeye ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. Disejʉa gajeye Dios ĩ rotimasire rẽtoro ñamasuse maja —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 12:32 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ: —To bajirone bajiaja. Riojo gotiaja mʉ. “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Ĩre bajiro bajigʉ gãji magʉ̃mi.
MAR 12:33 Mani ʉjʉre Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro Diore mairoti ñaja, manire. No bojase mani cʉose mani mairo rẽtoro Diore mairoti ñaja. Diore mairã ñari, mani tʉoĩase, mani yise, jediro quẽnaro yiroti ñaja”, yaja. To yicõari, “Mani masu rujʉre mani mairore bajirone jedirore maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. Gajeye Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, paire mani ĩsijama, quẽnaja. Gajeye no bojase Dios ĩ rotimasiriarore bajiro paire mani ĩsijama, quẽnaja. To bajiboarine to bajiro yirã jediro mani ĩsise rẽtobʉsaro quẽnaja, Diore, to yicõari, masare quẽne mani maijama —Jesúre yiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.
MAR 12:34 To bajiro quẽnaro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Yʉ ĩajama, Dios yarã ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ajimasiaja mʉ. Ĩ yʉ quẽnaro ĩ yigʉ mʉ ñarʉajama, ñamasiaja mʉ —ĩre yiyuju Jesús. To bajiro Jesús ĩ yiro bero, “Mani rẽtoro masigʉ̃ ñaami” yitʉoĩacõari, “‘Ãnoama masimena ñaama’ yiromi” yirã, ĩre sẽniĩa tʉjacoasujarã yuja. “Mani rẽtoro masigʉ̃ ñaami Jesús” yitʉoĩarã ñari, ĩre sẽniĩarẽmobesujarã yuja.
MAR 12:35 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasio ñagʉ̃ne, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, masʉ ñarʉcʉmi. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamine ñarʉcʉmi”, yama Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca yigʉ, Diore yigʉre bajiro, “yʉ ʉjʉ” yimasiñujari Ʉjʉ David ñamasir'i, ĩ jãnami ĩ ñaboajaquẽne, ado bajise ĩ yiucajama: “Yʉ ʉjʉre ado bajiro yirʉcʉmi Dios: ‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.
MAR 12:37 To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yigotisere ajivariquẽnañujarã jãjarã masa.
MAR 12:38 Masare ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro bajibeja mʉama. Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, sudiro yoaquẽnariase sãñacõari, masa ĩna ĩaro rĩjoro vacudi variquẽnarãma ĩna. To yicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ejarũgũrãma. Gãji ĩnare ĩ bocajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare ĩ sẽnisere ajivariquẽnarãma. Dios ocare ĩna buerivirijʉre quẽne ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma.
MAR 12:39 Boserʉ̃mʉri ti ñajaquẽne, ĩna barujijama, ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma ĩna.
MAR 12:40 Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, “Yoaro Diore sẽnirã yaja”, yisocarũgũboarãma ĩna. To bajiro ĩna yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —masare ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 12:41 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gãjoa sãriajʉ riore rujiyuju Jesús. Rujicõari, jãjarã masa tijʉre gãjoa ĩna sãñasere ĩañuju. Gãjoa jairã, jairo sãñujarã.
MAR 12:42 To ĩna yiñarone, sĩgõ, manajʉ rijaveorio ejacõari, gãjoatii jʉatiine so sãsere ĩañuju. Mojoroaca vaja cʉtitiiri ñañuju ti.
MAR 12:43 Tire so sãro ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adio maioro bajigo, gãjerã rẽtoro sãmo so.
MAR 12:44 Gãjoa jairã ĩna sãboajaquẽne, jairo rʉyacõaroja ĩnarema. Soma, so cʉose ñaro cõroacane sãcõamo —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 13:1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñar'i, budiasuju Jesús ĩ buerimasa rãca. To ĩ ũmato bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ buerimasʉ: —¡Gotimasiorimasʉ, ĩaña! Quẽnarivi ñaja. Gʉ̃ta quẽnase rãca quẽnaro quẽnoñuma ĩna —Jesúre ĩre yiyuju.
MAR 13:2 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Jairivi ti ñaboajaquẽne, mʉa ĩarivi ñaro cõrone cagueroca ecorʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere gajea jesabeticõarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 13:3 Tijʉ bero, Olivo vãme cʉti buro joejʉ rujiyuju Jesús. Ti buro riojojʉa ñañuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi. To ĩ rujirone, gãjerã ĩna mano ĩacõari, ĩ buerimasa, Pedro, Santiago, Juan, to yicõari Andrés, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 13:5 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã.
MAR 13:6 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To bajiro ĩna yisocasere jãjarã masa ĩnare ajisʉyaboarʉarãma.
MAR 13:7 To bajicõari, mʉa tʉana, to yicõari, gajeroana quẽne, gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja.
MAR 13:8 Cojo sitana gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma. Bʉto sita saberʉaroja. To yicõari, cojo maca me ñioñarʉaroja. To bajiri, rojose tãmʉosʉorʉarãma masa. Ĩna tãmʉose rẽtobʉsaro rojose tãmʉoroana yirãma yuja.
MAR 13:9 Quẽnaro tʉoĩama mʉa: Mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. Tojʉ mʉare bajerʉarãma. To yicõari, yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yijare, yʉ oca quẽnasere ĩnare gotirʉarãja mʉa.
MAR 13:10 Tire adi macarʉcʉro ñarã masa ñaro cõrone gotimasiojeo ecorʉaroja.
MAR 13:11 Mʉare ñejecõari, ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa. “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 13:12 Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Yʉ yere ajiterãre güiose ĩna yisere ĩarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, “Ĩnare sĩato” yirã, ñejerotirʉarãma ĩna. To yicõari, jacʉa quẽne, “Yʉa rĩare sĩato” yirã, ĩna rĩare ñejerotirʉarãma. Ĩna rĩajʉa quẽne, ĩna jacʉare ajijũnisinicõari, gãjerãre sĩarotirʉarãma ĩna.
MAR 13:13 Yʉ ocare mʉa goticudijare, jediro masa mʉare ĩaterʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenarema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varoti ñaboarere ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 13:14 Quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Adi macarʉcʉro jedirirodo, sĩgʉ̃, “Diore rʉ̃cʉbʉobeticõato ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojabetire yirʉcʉmi. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ ñasere masirʉarãja mʉa. (Yʉ, Marcos, adi paperare Jesús ĩ gotisere yʉ ucasere ĩacõari, ajimasiña.) To bajiri Dios ĩ bojabetire ĩ yisere ĩacõari, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa. To bajiro bajirirʉ̃mʉ Judea sitana gʉ̃tayucʉjʉ guaro rudicoajaro ĩna.
MAR 13:15 Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi.
MAR 13:16 Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ñajare.
MAR 13:17 Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã.
MAR 13:18 “Bʉto oco quedirirʉ̃mʉre bajibeticõato” yirã, Diore sẽnicõa ñarũgũña.
MAR 13:19 To bajiro bajirirʉ̃mʉri bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñasʉoriarʉ̃mʉri masa rojose ĩna tãmʉoadire rẽtoro tãmʉorʉarãma ĩna. Rojose ĩna tãmʉoro bero, to bajise rojose tãmʉobetirʉarãma yuja.
MAR 13:20 “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato masa” Dios ĩ yibetijama, sĩgʉ̃ catirʉyarocʉ manibogʉmi. “Yʉ yarã ñaña mʉa” ĩ yirere cʉdiriarãre ĩamaigʉ̃ ñari, “Yoaro mebʉsane rojose tãmʉoato ĩna”, yirʉcʉmi Dios.
MAR 13:21 To bajiro bajiñarirodorire, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ejayumi” gãjerã ĩna yijama, ĩnare ajibeja mʉa. To yicõari, gãjerãjʉama, “Tone ñagʉ̃mi. Ejayuju” mʉare ĩna yijaquẽne, ĩnare ajibeja mʉa.
MAR 13:22 Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã. To bajiro yirã, ĩaĩañamani yiĩorʉarãma, masare yitorã. To bajiro yirʉarãma, “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdirã, manijʉare ajitirʉ̃nʉato” yirã.
MAR 13:23 Tire mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ti bajiroto rĩjoro jediro mʉare gotijeobʉ yʉ.
MAR 13:24 Tire rojose ĩna tãmʉogajanoro berone, gaje vãme rojose bajirʉaroja. Muiju ʉ̃mʉagʉ asibetirʉcʉmi yuja. Ñamiagʉ quẽne busubetirʉcʉmi.
MAR 13:25 Ñocoa quẽne, vẽjacoarʉarãma. To yicõari, õ vecaye jediro nʉrʉarʉaroja.
MAR 13:26 To bajiro ti bajiro, Dios ĩ roticõagʉ̃ õ vecajʉ yʉ rujiadore ĩarʉarãma masa. Yʉ masise rãca, oco bueri vatoajʉ yʉ busubatorujiadire ĩarʉarãma.
MAR 13:27 To cõrone, “Yʉ yarã ñaña” Dios ĩ yirere cʉdiriarãre jʉdoaga soje, jũnaga soje, varuaga soje, gajejacatʉa varuaga soje ñarã jedirore “Juarẽoato” yigʉ, ángel mesare cõarʉcʉja yʉ. To yʉ yijare, yʉ yarã ñaro cõrone juarẽorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 13:28 To yicõari, quẽna gajeye ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ. Higuera vãme cʉtiʉre tʉoĩaña mʉa. Higuera vãme cʉtiricʉ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa.
MAR 13:29 Mʉare yʉ gotisere bajiro bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa.
MAR 13:30 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti.
MAR 13:31 Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.
MAR 13:32 “Ado cõrone ejarʉcʉmi Jesús”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. Ángel mesa quẽne masimenama ĩna. Dios macʉ ñaboarine, “To cõro ejarʉcʉja yʉ”, yimasibeaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ sĩgʉ̃ne masigʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 13:33 —To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi” yʉre yimasimena ñari.
MAR 13:34 Quẽna yʉ tudiejaroti ado bajiro bajirʉaroja: Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãcʉrene ricati ĩna moarotire ĩnare rotigʉmi. To yicõari, soje coderimasʉre quẽne, “Yʉ tudiejarotire yugʉ tocãrãcarʉ̃mʉne quẽnaro bocaĩama”, yigʉmi.
MAR 13:35 Ĩre bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne. To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa, “To cõrone tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ” yʉre yimasimena ñari. Rãiorijʉ, ñami gʉdareco, gãjabocʉ ñagõrijʉ, busurijʉ yʉ vadirotire masibeaja mʉa.
MAR 13:36 Roori ñarʉarãja mʉa, “Mani cãniñarone tudiejaromi” yirã. Yʉre masimenare bajiro bajibeja.
MAR 13:37 To bajise yʉ gotijama, mʉa rĩrene gotigʉ me yaja yʉ. Masa jedirore tʉoĩacõari gotiaja yʉ. Roori ñarʉarãja mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:1 Jʉarʉ̃mʉ rʉyayuju yuja Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamanire basʉoriarʉ̃mʉ. To bajicõari, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ado bajiro gãmerã ñagõñañujarã ĩna: —Jesúre sĩarʉarã, ¿no bajiro yigʉ ñaami yitocõari, Jesúre ñiarãti mani? —gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.
MAR 14:2 —To bajiboarine, boserʉ̃mʉ ñaro ĩre mani sĩajama, tire ĩajũnisinicõari, manire rojose yiborãma masa —gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.
MAR 14:3 Betania vãme cʉti macajʉ cãmi boagʉ ñaboar'i, Simón vãme cʉtigʉ ya vijʉ ñañuju Jesús. Ti vijʉ Jesús ĩ barujirone, sĩgõ, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejayuju so. Sʉtiquẽnase bʉto vaja cʉtise, nardo vãme cʉtise sãñaritʉ ñañuju tirʉ, so ãmiritʉ. To bajiri, Jesús tʉaca eja, tirʉ ãmʉare vẽjeacõari ĩ rʉjoa joere ĩre yuejeoyuju so.
MAR 14:4 To bajiro so yisere ĩacõari, jũnisiniñujarã sĩgʉ̃ri Jesús buerimasa. To bajiro yirãne, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: —¡Jairo gãjoa yireago yamo!
MAR 14:5 Tire ĩsicõari, jairo gãjoa trescientos denarios rẽtoro bʉjacõari, maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaboaja ti —gãmerã yiyujarã ĩna. To bajiro yicõari, sore tud'iyujarã ĩna.
MAR 14:6 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩnare yiyuju: —Sore gõjanabiobesa mʉa. Tire yʉre so yuejeojama, quẽnaro yʉre yigo yamo.
MAR 14:7 Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma. No mʉa bojarirʉ̃mʉ quẽnaro ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mʉa. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja.
MAR 14:8 Adio, quẽnaro so yimasiro cõro yʉre yamo. Yʉre sʉtiquẽnase so yuejeojama, yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo.
MAR 14:9 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ bajiroti quẽnase quetire, adi macarʉcʉroana jedirore gotibatorʉarãma masa. To bajirone bajirʉaroja sʉtiquẽnase yʉre so yuejeose queti quẽne. So yuejeosere masiritimenane tire gotibatorʉarãma —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAR 14:10 Judas Iscariote vãme cʉtigʉ rãca ñarã ñajediro Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã. To bajiboagʉ, paia ʉjarã ĩna ñarojʉre vasuju, Jesúre ĩnare ĩsirocarʉ.
MAR 14:11 Jesúre ĩ ĩsirocarʉasere ajivariquẽnacõari, —Gãjoa mʉre ĩsirʉarãja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna, paia ʉjarã. To ĩna yisere ajivariquẽnacõari, tudicoasuju Judas. Jesús tʉjʉre ejacõari, “¿Dirĩmaro ũnone Jesúre ĩnare yʉ ĩsijama, josari mene ĩre ñiamasirojari ĩna?”, yitʉoĩañuju ĩ.
MAR 14:12 Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ, to yicõari oveja macʉre ĩna sĩariarʉ̃mʉ ejayuju ti. To bajiri Jesús buerimasa ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —Pascua boserʉ̃mʉ ñajare, mani barotire, ¿nojʉ bare yʉa quẽnoyusere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã.
MAR 14:13 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicõañuju Jesús: —Jerusalénjʉ mʉare yʉ gotigʉ tʉre vasa mʉa. To mʉa ejarone, sĩgʉ̃, oco vagʉ mʉare bocarʉcʉmi. Ĩre sʉyaja mʉa. To bajicõari, vi ĩ sãjarone, ti vi ʉjʉre ado bajiro ĩre yiba: “Gotimasiorimasʉ, ‘¿nojʉ ñati Pascua boserʉ̃mʉ adi ñami yʉ buerimasare yʉ ũmato barotijaʉ?’ mʉre yicõami”, yiba mʉa.
MAR 14:15 To mʉa yirone, mʉare ĩorʉcʉmi, vecaga sõa, jairisõa, mame quẽnogajanoriasõare. Tone mani barotire quẽnoyuba mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩnare varotigʉ.
MAR 14:16 To ĩ yijare, vacoasujarã ĩna jʉarã yuja. To eja, ĩ yiriarore bajirone bajiyuju ti. To bajiri tisõajʉ ĩna barotire quẽnoyuyujarã ĩna.
MAR 14:17 To bajiri Pascua boserʉ̃mʉaye bare bariajʉ ti ejaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ejacõari, barujiyujarã ĩna, ĩ rãca.
MAR 14:18 Ĩna bañarone, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉ rãca bagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:19 To ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyujarã ĩna. Tocãrãcʉne sʉtiritirã ñari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿Yʉne ñabetiboati, mʉre ĩsirocarocʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
MAR 14:20 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Mʉa rãcagʉ sĩgʉ̃, yʉ rãca yosebagʉ ñaami yʉre ĩsirocarocʉ.
MAR 14:21 Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajirocʉ yʉ ñajare, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ ĩsirocaroti sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ñajare, bajirʉcʉja yʉ. To bajiboarine, yʉre ĩsirocarocʉjʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi. Ruyuabeticõarocʉ ñaboayumi —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:22 Ĩna bañarone, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yiyuju Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩnare ĩsibatogʉne ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: —Baya mʉa. Ti ñaja yʉ rujʉ rii —ĩnare yiyuju.
MAR 14:23 Tire ĩna bagajanorone, idiriabaja ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yiyuju quẽna. To yicõari, tibajare ĩnare ĩsiñuju. Ĩna jediro idijedicõañujarã ĩna.
MAR 14:24 Ĩsigʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Adi ñaja tirʉ̃mʉana “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodo to bajiro mʉare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yicũmasiriarore bajiro bajirʉaroja yuja. To bajicõari, jãjarã masa rojose ĩna yisere masiriocõari, tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios yuja.
MAR 14:25 Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios yʉre ĩ cũroto rĩjoro, quẽna jʉaji ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:26 To ĩ yiro bero, Diore rʉ̃cʉbʉorã, basayujarã ĩna. Basagajano, Olivo vãme cʉti burojʉ vacoasujarã ĩna yuja.
MAR 14:27 To ĩna vatone, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Adi ñamine yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vaveorʉarãja mʉa jediro. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajiro ti gotijare, to bajise mʉare gotiaja yʉ. Ado bajiro gotiaja ti: “Oveja coderimasʉre bajiro bajigʉre sĩarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩ yarã ovejare bajiro bajirã rudibatecoarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire, manire gotiro.
MAR 14:28 Yʉre mʉa vaveoboajaquẽne, yʉre ĩna sĩaro bero, quẽna tudicaticõari, Galilea sitajʉ mʉa vato bero, yʉjʉa, mʉa rĩjoro ñatʉjarʉcʉja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Ãnoa jediro, mʉre ĩna vaveoboajaquẽne, mʉre vaveobetirʉcʉja yʉma —Jesúre ĩre yiyuju.
MAR 14:30 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Riojo mʉre gotiaja yʉ. Adi ñami busiyʉjʉa gãjabocʉ jʉaji ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yiyuju ĩ.
MAR 14:31 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pedro: —Mʉ rãca yʉre ĩna sĩarʉajaquẽne, “Jesúrãcagʉ me ñaja yʉ”, yisocabetirʉcʉja yʉ —Jesúre yiyuju Pedro. To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, gãjerã Jesús buerimasa quẽne, to bajiro yijedicõañujarã ĩna.
MAR 14:32 To ĩna yiro bero, Getseman'i vãme cʉtojʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús. Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Diore sẽnigʉacʉ yaja yʉ. To yʉ vatoye, ado rujicõaña mʉa maji —ĩnare yiyuju ĩ.
MAR 14:33 To yigajanogʉ̃ne, Pedrore, Santiagore, to yicõari Juanre quẽne ji vasuju Jesús. To vacʉ, bʉto tʉoĩasʉtiritiyuju ĩ yuja.
MAR 14:34 To bajiro bajigʉ ñari, ado bajiro yiyuju Jesús ĩ rãca variarãre: —Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. Sʉtiriosene yʉre sĩaro yaja. Adone yʉre yuñaña maji. Yʉ cãnibetore bajirone cãnibeja mʉa quẽne, Diore sẽniñarã —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:35 To yicõari, to sojʉabʉsa varẽmoñuju Jesús. Va, sita tũcurojʉ murocacũcõari, Diore sẽniñuju ĩ, “Yʉre ĩna sĩarotire yʉre matabosato ĩ” yigʉ.
MAR 14:36 Ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ: —Cacʉ, ñajediro yimasigʉ̃ ñaja mʉ. Yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.
MAR 14:37 To yigajano, Pedro mesa ĩna cãnitoyene ĩna tʉjʉ ejayuju. Ĩnare yujiogʉne, ado bajise Pedrore ĩre yiyuju Jesús: —¿Simón, cãniati mʉ? ¿No yirã cojo hora cõro cãnibetibʉsarãne, yʉre yuñabetimasucõati mʉa?
MAR 14:38 Yʉ cãnibetore bajirone cãnibesa mʉa quẽne. To bajicõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. Riojo mʉare masiaja yʉ. “Dios ĩ bojasere yirʉcʉja” yirã ñaboarine, cojojirema rojose tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yirũgũaja mʉa —Pedro mesare ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:39 To yicõari, gãme vacʉ, Diore ĩ sẽniriarore bajirone tudisẽniñuju ĩ quẽna.
MAR 14:40 To yigajano, vacʉne, cãniariarãre ĩnare ejayuju quẽna. Bʉto vʉjaejarã ñari, cãniñujarã ĩna. To bajiri rĩjoro ĩnare ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ sẽniĩaro, ĩre cʉdimasibesujarã ĩna.
MAR 14:41 To bajiro ĩnare yigajanocõari, Diore sẽnigʉ̃ vasuju Jesús quẽna. Diore sẽnigʉ̃ var'i, tudiejacõari, ĩnare yujioyuju: —¿No yirã cãni manicõati mʉa maji? Ado cõrone, Dios ĩ roticõacacʉre, rojose yirãre yʉre ĩsirocarocʉ vadicoagʉmi yuja.
MAR 14:42 To bajiri yujiya mʉa. Ĩre bocarã vajaro. Yʉre ĩsirocarocʉ vadiami yuja —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 14:43 To bajiro Jesús ĩnare ĩ yiñarirĩmarone, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, Jesús buerimasa rãcagʉne vayuju yuja. Jãjarã ĩ rãca vayujarã jariaseri cʉorã, gãjerã yucʉ́juriri cʉorã. Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari bʉcʉrã quẽne ĩna cõariarã ñañujarã ĩna.
MAR 14:44 Jẽre ado bajiro goti vayuju Judas, ĩ rãca vanare, “‘Ĩne ñaami Jesús’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ: —Jesúre sẽnicõari, ĩre usurʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, ĩre ñiacõari, quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉ vaja mʉa —ĩnare yi vayuju.
MAR 14:45 To bajiro yir'i ñari, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Judas: —Gotimasiorimasʉ, ¿ñati mʉ? —ĩre yigʉne, usuyuju ĩ.
MAR 14:46 To ĩ yirone, Jesúre ĩre ñiañujarã Judas rãca vadiriarã.
MAR 14:47 To ĩna yirone, sĩgʉ̃ Jesús tʉ rʉ̃gõgʉ̃, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõañuju.
MAR 14:48 To ĩ yiro bero, ĩre ñiarã ejarãre ado bajiro yiyuju Jesús: —¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarã vanare bajiro jariaseri rãca, yucʉ́juriri rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa? Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro mʉare gotimasio rujirũgũmʉ yʉ. To yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji.
MAR 14:49 Diore gotirẽtobosarimasa, ado bajiro yʉre mʉa yirotirene ucamasiñuma. To bajiri, to bajirone yʉre yaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩre ñiarã ejarãre.
MAR 14:50 Jesúre ĩna ñiasere ĩacõari, ũmarudijedicoasujarã ĩna, ĩ buerimasa jediro.
MAR 14:51 To ĩna bajiboajaquẽne, gãji mamʉ, Jesúre ĩna ãmivatone, ĩnare sʉyasuju ĩ. Sudijãirine gũmañuju. To ĩ bajirone, ĩre ñiaboayujarã ĩna, Jesúre ãmivana.
MAR 14:52 Ĩre ñiaca yirã, ĩ gũmaritore tʉ̃aveacõañujarã. To ĩna yigʉ, sudi magʉ̃ne ũmacoasuju.
MAR 14:53 Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ rẽjacõari, ñañujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari bʉcʉrã quẽne.
MAR 14:54 Jesúre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro. Ĩnare yayiĩasʉyacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ya vi matariasãniro rẽtosãjacoasuju. Sãjacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa rãca rujiyuju ĩ, jea sũmañagʉ̃.
MAR 14:55 Paia ʉjarã, to yicõari gãjerã ʉjarã, ĩna jediro Jesúre sĩarʉayujarã. To bajiro yirã ñari, “Rojose masu yigʉ ñaami Jesús” yisocaronare macañujarã.
MAR 14:56 Jãjarã masa socarãne ĩna gotiboajaquẽne, ricati rĩne ĩna yise ñajare, “To bajiro ĩ yire ñajare, ĩre sĩaroti ñaja”, yimasibesujarã ĩna maji.
MAR 14:57 To bajiboarine, sĩgʉ̃ri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yisocayujarã ĩna: —Ãni Jesús vãme cʉtigʉ ĩ ñagõmasisere ajibʉ yʉa. Ado bajiro yimasimi: “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocacõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna gaje vi masa ĩna quẽnorivi mere quẽna tudibʉajeocõarʉcʉja”, yimasimi ĩ —yisocayujarã ĩna.
MAR 14:59 To bajiro yisocarã ñaboarine, tocãrãcʉ ricati rĩne gotiboayujarã ĩna. To bajiro ĩna yise ñajare, “Ĩ ye sʉorine rojose tãmʉorʉcʉmi”, Jesúre yimasibesujarã ĩna maji.
MAR 14:60 To bajiro ĩna yisocaboajaquẽne, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro Jesúre yiyuju: —To bajiro mʉre ĩna yi ocasãsere ¿no bajiro yati mʉ? ¿Cʉdibeati mʉ? —Jesúre ĩre yiboayuju.
MAR 14:61 To ĩ yiboajaquẽne, cojo vãme cʉdibeticõañuju. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ quẽna: —¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'ine, Dios macʉne ñati mʉ? —Jesúre yisẽniĩañuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃.
MAR 14:62 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Ĩne ñaja yʉ. To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, ĩ riojojacatʉa rujicõari, masare besegʉagʉ, oco bueri vatoajʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãja mʉa —paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re yiyuju Jesús.
MAR 14:63 To ĩ yirone, “Jesús ĩ yisere ajiteaja” yigʉ, ĩ sudire tʉ̃avoyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju ĩ: —¡“Diore bajiro bajigʉ ñaja yʉ” yigʉ yami! No yirã gãjerã, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja.
MAR 14:64 Mʉa quẽne Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ ĩ yisere ajiaja mʉa. To bajiro ĩ yise ajicõari, ¿no bajiro ĩre yiroti ñati? —ĩ rãcanare yiyuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã: —Rojose masu yicõami. Ĩre sĩacõaroti ñaja —yicʉdiyujarã ĩna.
MAR 14:65 To yicõari, sĩgʉ̃ri, Jesúre gooco eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. To yicõari, —“‘Ĩ, mʉre jaami’ yʉre yigotiami Dios”, yʉare yiya mʉ —ĩre yiajatud'iyujarã ĩna. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne, ĩre jayujarã ĩna.
MAR 14:66 Vi jubeajʉ Jesúre rojose ĩna yiñarone, macajʉ́jʉa ñacõañuju Pedro. To ĩ ñarone, sĩgõ, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, ejayuju so.
MAR 14:67 Pedro ĩ jea sũmañaro ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju so: —Jesús, Nazaret macagʉ rãca vacudir'i ñagʉ̃ja mʉ quẽne —ĩre yiyuju so.
MAR 14:68 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro: —“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ. Mʉre ajimasibeaja —sore yiyuju Pedro. To bajiro yicõari, matariasãniro sãjariasoje tʉ vasuju Pedro.
MAR 14:69 To ĩ ñasere ĩacõari, quẽna soje tʉ ñarãre ado bajiro gotiyuju so, moabosarimaso: —Ãni, Jesúrãca vacudir'i ñaami —yiyuju, ĩnare gotigo.
MAR 14:70 To bajiro ĩnare so yisere ajicõari, quẽna, —Ĩre masibeaja yʉ —yiyuju Pedro. To so yiro bero, to ñarã ado bajiro Pedrore yiyujarã ĩna: —Riojo yaja. Jesúrãca vacudirũgũgʉ̃ne ñaja mʉ quẽne. Mʉ quẽne Galilea sitagʉ ñaja mʉ —Pedrore yiyujarã ĩna.
MAR 14:71 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Pedro: —Ĩre masibeaja yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Socabetimasucõaja. Dios, yʉre ajigʉmi —ĩnare yicʉdiyuju Pedro.
MAR 14:72 To bajiro ĩ yigajanorirĩmarone, gãjabocʉ jʉaji ñagõcõañuju yuja. Ĩ ñagõsere ajicõari, Jesús ado bajiro ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja: “Gãjabocʉ jʉaji ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, ‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” ĩre ĩ yirere masibʉjayuju. Tire masibʉjacõari, bʉto otiyuju.
MAR 15:1 Busurocacũse rãca bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, ʉjarã ñajediro tudirẽjañujarã ĩna. To bajicõari, Jesús ãmorire siacõari, ĩre ãmiasujarã ĩna, Pilato vãme cʉtigʉ ya vijʉ vana. To bajiri ĩ ya vijʉ Jesúre ãmiejayujarã ĩna.
MAR 15:2 Jesúre ĩna ãmiejarone, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju Pilato: —¿Mʉne ñati jud'io masa ʉjʉ? —ĩre yiyuju Pilato. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
MAR 15:3 To ĩ yirone, paia ʉjarã, —Cojo vãme me rojose yigʉ ñaami. Ado bajise rojose yimi —Pilatore yi ocasãñujarã paia ʉjarã.
MAR 15:4 To bajiro Jesúre ĩna yi ocasãsere ajicõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Pilato: —¿No yigʉ cʉdibeati mʉ? ¿Cojo vãme me, rojose mʉre ĩna yisere ajibeati mʉ? —Jesúre yiyuju Pilato.
MAR 15:5 To bajiro ĩre ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, ĩre cʉdibeticõañuju Jesús. Ĩ cʉdibetire ĩacõari, no yimasibesuju Pilato, ĩre bajiro bajigʉre ĩabetirũgũr'i ñari.
MAR 15:6 Tocãrãca cʉ̃ma Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa ĩna quẽnojama, sĩgʉ̃ tubibe ecor'ire ĩna burotigʉre ĩnare bubosarũgũñuju Pilato.
MAR 15:7 Tubiberiavijʉ ñarã, “Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masu rotirãsa” yirã rãcagʉ ñañuju Barrabás vãme cʉtigʉ. Ĩ babarã rãca rojose yicõari, masare sĩañuju ĩ. To bajiro ĩ yire vaja tubiberiavijʉ ñañuju ĩ.
MAR 15:8 To bajiri jãjarã masa Pilato tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniñujarã ĩna: —Yʉare mʉ yibosarũgũcatore bajiro yiya quẽna —ĩre yisẽniñujarã ĩna.
MAR 15:9 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato: —¿Ñimʉjʉare yʉ busere bojati mʉa? ¿Jud'io masa ʉjʉre yʉ busere bojatique mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Pilato.
MAR 15:10 “Jesúre ĩajũnisinirã ñari, yʉ tʉ ãmiejama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre burʉ, to bajiro yiyuju.
MAR 15:11 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, masare to rẽjarãre rĩjorojʉne ĩnare ocasãcõañujarã paia ʉjarã, “Barrabájʉare burotito mani” yirã.
MAR 15:12 To bajiri Barrabáre ĩna burotijare, quẽna ĩnare tudisẽniĩañuju Pilato: —To yijama, ¿no bajiro yigʉti yʉ, Jesúre, “Jud'io masa ʉjʉ ñaami” mʉa yigʉjʉarema? —ĩnare yisẽniĩañuju.
MAR 15:13 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre avasãcʉdiyujarã: —Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña mʉ —ĩre yiyujarã ĩna, Pilatore.
MAR 15:14 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato: —¿Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩarotigʉti yʉ? —ĩnare yiyuju Pilato. To ĩ yiboajaquẽne, quẽna bʉtobʉsa tudiavasãñujarã ĩna: —Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroticõaña —yiavasãñujarã ĩna.
MAR 15:15 To bajiro ĩna yijare, masa to rẽjarã ĩna bojarore bajiro yirʉagʉ ñari, Barrabáre bucõañuju Pilato. Jesújʉarema, ĩ surarare ĩsiñuju, “Ĩre bajecõari, yucʉ́tẽrojʉ jajusĩato ĩna” yigʉ.
MAR 15:16 To bajiri ĩna ya vijʉ, Jesúre ãmiejayujarã surara mesa. Ĩre ãmiejacõari, ĩna jediro ĩre gãnibiarʉ̃gʉ̃ñujarã.
MAR 15:17 To yicõari, “Ʉjʉre bajigʉ ñato” yirã, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore, sũarivʉjorore Jesúre sãñujarã. To yicõari, ĩ rʉjoa joere jotabedo ĩna suariabedone ĩre jeoyujarã.
MAR 15:18 To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiajatud'iyujarã: —Jud'io masa ʉjʉre mʉre quẽnarotiaja yʉa yuja —Jesúre yiyujarã ĩna.
MAR 15:19 To yicõari, yucʉ́ rãca ĩ rʉjoare jayujarã. Ĩre jacõari, gooco ĩre eoreatuyujarã ĩna. To yicõari, “Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja” yiajatud'irã, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyujarã.
MAR 15:20 To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore ĩna sãriarore ĩre veayujarã ĩna quẽna. To yicõari, ĩ sudijʉa ĩre sãñujarã quẽna. Ĩre sudi sãgajanocõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩaroana, ĩre ãmiasujarã.
MAR 15:21 Ĩre ãmivanane, sĩgʉ̃ Cirene vãme cʉti sitagʉ, Simón vãme cʉtigʉre, Alejandro, to yicõari, Rufo, ĩna jacʉre bocayujarã. Ĩre bocacõari, —Jesús ĩ gaja vatijãire ĩre gajabosaya —ĩre yi vasujarã ĩna.
MAR 15:22 To yi vanane, Gólgota vãme cʉti burojʉ ejayujarã ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñañuju “Gólgota” yire.
MAR 15:23 Tojʉ ejacõari, ʉye ocore, mirra vãme cʉtise rãca vʉocõari, Jesúre ĩre ioyujarã ĩna. “Ĩre jũnise jũni ruyubeticõato” yirã, yiboayujarã. Idibesuju Jesújʉama.
MAR 15:24 To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ Jesúre jajutuyujarã ĩna. To yicõari, Jesús ye sudire bojarã, ado bajiro yiyujarã: —Ñimʉjʉa ãni sudi ĩ ʉjaro ĩaĩarãsa mani —yiajeyujarã, gʉ̃tarine reacũĩañarãne. To bajiro yiajecõari, ĩ ye sudi gãmerã ĩsibatoyujarã ĩna.
MAR 15:25 Muiju asitutuatijʉ ĩre jajutuyujarã ĩna.
MAR 15:26 Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ucaturiajʉ tuyayuju. “Ado bajiro ĩ yise sʉorine jaju ecoami”, yiĩorijʉ ñañuju. Ado bajise gotiyuju: “Ãni ñaami jud'io masa ʉjʉ”, yigotiyuju ti.
MAR 15:27 Jesúrãca jʉarã, jaju ecoyujarã ĩna. Gajeyeũni juarudirimasa ñañujarã. Sĩgʉ̃re Jesús riojojacatʉare, gãjirema ĩ gãcojacatʉajʉare jajutuyujarã.
MAR 15:28 To bajiro Jesúre yiyujarã, Dios oca masa ĩna ucamasire, “ ‘Rojorã rãcagʉ ñaami’ ĩre yiĩarʉarãma masa”, Jesúre yimasire ñajare.
MAR 15:29 Masa rẽtoana, ĩna rʉjoari yure, yure yiyujarã, “Jaju ecor'ire ĩre ĩateaja” yirã. To yicõari, ĩre ajatud'iyujarã ĩna: —“Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerocamasiaja yʉ. To yicõari, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne bʉajeocõamasiaja”, yiboacajʉ mʉ. Socʉ me mʉ yijama, mʉ yimasise rãca mʉ masune yucʉ́tẽrojʉre rujicoaya —Jesúre ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.
MAR 15:31 Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, to bajirone Jesúre yiajatud'i ñañujarã ĩna. Ado bajiro yiyujarã: —Gãjerãrema catiogʉ ñaboarine, ĩ masu rojose ĩ tãmʉoserema yirẽtomasibeami —yiajatud'i ñañujarã ĩna.
MAR 15:32 —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Israel ñamasir'i jãnerabatia mani ʉjʉ ñaami. To bajiri yucʉ́tẽrojʉre rujicoadiato. To bajiro ĩ bajiro ĩacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja —yiajatud'iyujarã. Jʉarã Jesúrãca yucʉ́tẽrojʉ jaju ecoriarã quẽne, to bajirone Jesúre yitud'iyujarã ĩna.
MAR 15:33 Ʉ̃mʉrecaji ñarone, rẽtiacoasuju yuja. Idia hora rẽtiañañuju.
MAR 15:34 To cõro ti rẽtiatʉsatone, jud'io masa ye rãca ado bajiro tutuaro avasãñuju Jesús: —Eloi, Eloi, ¿lema sabactani? —yiavasãñuju. (“Dios, yʉ jacʉ, ¿no yigʉ yʉre cãmotadiati mʉ?” yire ũni ñañuju ti.)
MAR 15:35 Sĩgʉ̃ri tojʉ ñarã, to bajiro ĩ yiavasãsere ajicõari, ado bajiro yiyujarã ĩna: —¡Ajiya mʉa! Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'ire jigʉ yami —yiyujarã ĩna.
MAR 15:36 To bajiro Jesús ĩ yiavasãrone, sĩgʉ̃, Jesús tʉ ũmaejacõari, ʉye oco jiarere ñiabiacõari, yucʉ́ gajajʉ siatucõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotuyuju. To yigʉne, ado bajiro ĩ rãcanare yiyuju ĩ: —Ñagõbesa mʉa maji. El'ias ñamasir'i ãnire ĩ rujiosere ĩato mani —yiyuju ĩ.
MAR 15:37 Tutuaro avasãtʉsa, ʉsʉtadicoasuju yuja.
MAR 15:38 Tirĩmarone, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoria gasero vorujijedicoasuju ti. “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare sãjamasibeama masa” yirã, ĩna yotoria gasero ñañuju.
MAR 15:39 Jesús ĩ ʉsʉtadiro, ĩ rĩjorojʉa ĩarʉ̃gõñuju surara ʉjʉ. To bajiri Jesús ĩ ʉsʉtadisere ĩacõari, ado bajiro yiyuju ĩ: —Socabesumi. Dios macʉne ñaboayumi ãni —yiyuju ĩ.
MAR 15:40 Galilea sitajʉ Jesúre sʉyavadiriarã rõmiri quẽne sõjʉ ĩarʉ̃gõñujarã. Ĩna ñañujarã ĩ ejarẽmoriarã. Ĩna rãca ñañuju Mar'ia Magdalena. Gajeo Mar'ia vãme cʉtigo quẽne ñañuju. Sone ñañuju Santiago Mojogʉ̃ ĩna yigʉ, to yicõari, José vãme cʉtigʉ jaco. Gajeo, Salomé vãme cʉtigo quẽne ñañuju. Gãjerã jãjarã ñañujarã Jesúre sʉyavadiriarã rõmiri, Jerusalénjʉ ĩ rijarere ĩariarã.
MAR 15:42 Arimatea macagʉ, José vãme cʉtigʉ quẽne, ñañuju. Jud'io masa ʉjarã rãcagʉ, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, Jesúre yitʉoĩagʉ̃ ñañuju. Tirʉ̃mʉjʉama jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ rãiorotirʉ̃mʉ rĩjoroaca ñañuju. To bajiri José, Jesús ĩ rijatore ĩacõari, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ” yitʉoĩatutuacõari, Pilatore sẽnigʉ̃ vasuju, Jesús rujʉrire ãmirʉ.
MAR 15:44 Pilatojʉa, José ĩ sẽnisere ajicõari, “¿Socabeati? ¿Jẽre rijacoasujari ĩ?”, yitʉoĩañuju. To yigʉ ñari, surara ʉjʉre jiyuju. To bajiri ĩ ejarone, —¿Rijamasucoati Jesús vãme cʉtigʉ? —ĩre sẽniĩañuju ĩ.
MAR 15:45 To ĩ yisere ajicõari, —Jẽre rijacoami —ĩre yicʉdiyuju ĩ, surara ʉjʉ. To ĩ yirone, José ĩ sẽnirore bajirone ĩre cʉdiyuju Pilato.
MAR 15:46 To ĩ yir'i ñari, sudijãiri botiquẽnarijãiri rãca Jesúre ĩ gũmarotijãirire vaja yicõari, ĩ rujʉrire rujiogʉ vasuju. Ĩre rujiocõari, ĩre gũmañuju, tijãiri rãca. To yigajanocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavi mame ĩ quẽnorotiriavijʉ ĩ rujʉrire cũñuju. To yicõari, ti vi sojere gʉ̃tane tũnuobibecũ vacoasuju ĩ.
MAR 15:47 Mar'ia Magdalena, to yicõari gajeo Mar'ia, José vãme cʉtigʉ jaco quẽne, Jesús rujʉrire José ĩ cũro ĩañañujarã ĩna.
MAR 16:1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti jediro, quẽna moasʉoriarʉ̃mʉ jẽjʉaca Mar'ia Magdalena, gajeo Mar'ia, Santiago jaco, to yicõari Salomé vãme cʉtigo quẽne, sʉtiquẽnase vaja yiyujarã ĩna, “Jesús rujʉre turãsa mani” yirã.
MAR 16:2 To yicõari, muiju ĩ busumʉjado, Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã ĩna.
MAR 16:3 Vanane, —¿Ñimʉ ñarojari, yujeriavi gʉ̃ta ĩna biberiare manire tũnuogobosarocʉ? —gãmerã yiyujarã ĩna.
MAR 16:4 Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuo bibeboariaro mañuju.
MAR 16:5 Jairicaro ñañuju. To bajiri ti vi sãjacõari, sĩgʉ̃ ángel ĩ rujisere ĩañujarã ĩna. Sudiro botiriase yoariase sãñacõari rujiyuju riojojacatʉajʉare. Bʉto güiyujarã ĩna.
MAR 16:6 To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: —Güibesa mʉa. Jesús Nazaret macagʉre, yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajusĩamasigʉ̃re mʉa macasere masiaja yʉ. Maami adojʉre. Tudicaticoami. Ĩre ĩna cũmasirijʉre ĩaña mʉa.
MAR 16:7 Vasa mʉa. Ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare gotiaya: “Mani rĩjoro Galilea sitajʉ varocʉ ñañuju. Tojʉ ĩre tudiĩarʉarãja mani, ĩ goticatore bajirone”, ĩnare yigotiaya mʉa —ĩnare yigotiyuju ángel.
MAR 16:8 To ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩna yujeboariavijʉ budicõari, güirã ñari bʉto nanañujarã. To bajicõari, gãjerãre gotimenane ũmacoasujarã ĩna.
MAR 16:9 Tirʉ̃mʉ, Jesús ĩ tudicatiriarʉ̃mʉ, ti semana ñasʉorirʉ̃mʉ ñañuju ti. Busurijʉ jẽjʉ quẽna tudicaticõari, Mar'ia Magdalenare rĩjoro ruyuaĩoñuju ĩ. Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ so ʉsʉjʉ sãñariarãre vãtiare ĩ bureario ñañuju so.
MAR 16:10 Jesús ĩ tudicatisere ĩacõari, ĩ buerimasare ĩre tʉoĩasʉtiriti otirãre gotigo vasuju so.
MAR 16:11 Ĩna tʉ ejacõari ado bajiro yiyuju so: —Quẽna catiami Jesús. Ĩre ĩamʉ yʉ —ĩnare yiboayuju so. So gotisere ajiboarine, “Riojo gotiamo”, yibesujarã ĩna.
MAR 16:12 Bero, ĩ buerimasa jʉarã Jerusalénjʉ budicõari ĩna vacudirone, ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús quẽna. Gãjire bajigʉ ñacõari, ĩnare ruyuaĩoñuju. To bajiri, ĩre ĩamasibesujarã ĩna maji.
MAR 16:13 “Jesús ñaami” yiĩamasicõari, tudiasujarã ĩna, gãjerã ĩ buerimasare gotirã vana. Ĩna gotiboajaquẽne, “Riojo gotiama”, yibesujarã ĩna quẽne.
MAR 16:14 To yiro bero, cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã ĩna barujirone, ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús quẽna. Ĩnare ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Yʉ tudicatiro bero, gãjerãre yʉ ruyuaĩosere ĩacõari, mʉare ĩna gotiboasere, “Riojo gotiama”, yitʉoĩabejʉ mʉa. “Jẽre masiaja” yirãre bajiro tʉoĩaboabʉ mʉa. Tʉoĩavasoarʉabejʉ mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAR 16:15 To bajiro yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús: —Masa jedirore yʉ ocare ĩnare goticudirʉarãja mʉa, “Ajitirʉ̃nʉato” yirã.
MAR 16:16 No bojagʉre, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautizarotigʉre, “Rojose maja” ĩre yiĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉja yʉ. To bajiboarine, no bojagʉ yʉ ocare ajitirʉ̃nʉbecʉrema, rojose ñacõarʉaroja ĩre. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma —ĩnare yigotiyuju Jesús.
MAR 16:17 —Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, ado bajiro yirʉarãma ĩna: Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ masise sʉorine masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare burearʉarãma. To yicõari, ĩna masibeti oca ñaboaserene ñagõrʉarãma.
MAR 16:18 Ãñare ĩna ñiaboajaquẽne, to yicõari, oco jũnise vʉore ĩna idiboajaquẽne, no bajibetoja ĩnare. Diore sẽnicõari, rijarãre ãmo ñujeorʉarãma. To ĩna yirone, caticoarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
MAR 16:19 To ĩ gotiro bero, Dios ĩ ñarojʉ mani ʉjʉ Jesúre ãmimʉja vasuju Dios. Ĩre ãmimʉja ejacõari, riojojacatʉajʉare ĩre rojoyuju Dios.
MAR 16:20 To ĩ mʉjaro bero, masa ñajedirore Dios oca goticudirã vasujarã ĩna Jesús ĩ buerimasa yuja. To bajiro ĩna goticudisere ĩacõari, mani ʉjʉ Jesús ĩnare ejarẽmoñuju, “Ĩnare quẽnaro ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. To bajiri ĩ ejarẽmose rãca ĩaĩañamani masare yiĩoñujarã ĩna quẽne. To cõrone ñaja.
LUK 1:1 Teófilo, ¿ñaboati mʉ? Jesús ĩ bajire queti mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. Jãjarã masa Jesús ĩ bajire quetire ucayuma ĩna.
LUK 1:2 Jesús buerã, yʉare ĩna goticatore bajirone ucayuma.
LUK 1:3 To bajiri, yʉ quẽne, ti queti jedirore quẽnaro buecõari, tire mʉre ucabosagʉ yaja yʉ.
LUK 1:4 “Ti quetire quẽnaro masijeocõato” yigʉ, mʉre ucabosaja.
LUK 1:5 Judea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ĩ ñarirodo ñañujarã Zacar'ias, ĩ manajo Isabel vãme cʉtigo rãca. Zacar'ias, Ab'ias ñamasir'i jãnami ñari, pai ñañuju ĩ. Ĩ manajo quẽne pai, Aarón ñamasir'i jãneño ñañuju so.
LUK 1:6 Dios ĩ ĩajama, quẽnarã ñañañujarã ĩna jʉarãjʉne. Ĩ rotirore bajirone yiyujarã ĩna. Masa quẽne, “Rojose yirã ñaama ĩna”, ĩnare yimasibesujarã.
LUK 1:7 Rĩa mana rĩne bʉcʉrã ñacoasujarã ĩna. Bʉto rĩa cʉtirʉarũgũboayujarã, bajirãjʉma.
LUK 1:8 Cojorʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ moañañuju Zacar'ias, ĩ yarã rãca. Ĩna yirũgũriarore bajiro yiyujarã: “Ñimʉjʉa ‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõajʉ ĩ sãjaro ĩaĩarãsa mani” yirã, reacũĩañujarã, gʉ̃tarine. To yigajanocõari, “Zacar'ias ñaami, tisõajʉ sãjarocʉ” yimasicõari, ĩre sãjarotiyujarã ĩna. —Quẽnase sʉtisere bueaya mʉ —ĩre yiyujarã ĩna. To bajiri, tisõajʉ sãjaejacõari, bueyuju ĩ, Zacar'ias.
LUK 1:10 Tire ĩ buetoyene, macajʉ́jʉ ñacõari, jãjarã masa Diore sẽniñañujarã ĩna.
LUK 1:11 To bajiri quẽnase sʉtise ĩ bueñarone, ĩ bueñaricasabo riojojacatʉajʉare ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel.
LUK 1:12 To ĩ bajirone ĩre ĩaʉcacoasuju Zacar'ias. To bajicõari, bʉto ĩre güiyuju.
LUK 1:13 To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel: —Yʉre güibesa mʉ. Dios ĩre mʉ sẽnirũgũsere mʉre ajiami. To bajiri, ado bajiro mʉre yicõami: “Macʉ cʉtirʉocomo so, ĩ manajo. Juan ĩre vãme yato”, mʉre yimi Dios —ĩre yigotiyuju ángel.
LUK 1:14 To yigajano, ado bajiro ĩre gotirũtuasuju, Zacar'iare, ĩ macʉ ñarocʉ ĩ bajirotire gotigʉ: —Mʉ macʉ ñarocʉre Juanre ĩre ĩacõari, “Yʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoami”, yirʉcʉmi Dios. Ado bajiro bajirʉcʉmi mʉ macʉ: Ĩ jacore sãñagʉ̃jʉrene, Esp'iritu Santore cõarʉcʉmi Dios, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Dios ĩ bojarore bajiro Juan ĩ yirũgũrotire yigʉ. Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, Cristo ĩ ruyuaroto rĩjoro ruyuarʉcʉmi mʉ macʉ. Idire mecʉosere, to yicõari, vinore quẽne idibetirʉcʉmi. Ĩ sʉorine jãjarã Dios ĩ bojarore bajiro tuditʉoĩarʉarãma Israel ñamasir'i jãnerabatia. Diore gotirẽtobosamasir'i El'ias vãme cʉtimasir'ire bajiro masare güitʉoĩabecʉne gotimasiorʉcʉmi. Jacʉa ĩna rĩare “Tudimaiato ĩna” yigʉ, gotirʉcʉmi. Diore ajimena, “Tʉoĩavasoato ĩna” yigʉ, to yicõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre Cristore yurã, quẽnase ĩna tʉoĩavasoarotire yigʉ, to bajiro yirʉcʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, ĩ ruyuaro bʉto variquẽnarʉcʉja mʉ. Jãjarã masa bʉto variquẽnarʉarãma, bʉcʉacʉ to bajiro ĩ gotisere ajicõari —Zacar'iare ĩre yigotiyuju ángel.
LUK 1:18 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Zacar'ias: —¿No bajiro mʉ yisere ĩacõari, “Riojo yami”, mʉre yimasirʉcʉada yʉ? Rĩa mana bajiaja yʉa. Jẽre bʉcʉo ñaamo yʉ manajo. Yʉ quẽne bʉcʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju, ángeljʉare.
LUK 1:19 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel: —Diorãcagʉ ñaja yʉ, Gabriel vãme cʉtigʉ. “Quẽnase queti gotiaya” yigʉ, yʉre cõami.
LUK 1:20 To bajiri mʉre yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adire yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: Yʉ gotisere “Bajibetoja” mʉ yitʉoĩajama, ñagõbecʉ ñacoarʉcʉja mʉ. Mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero tudiñagõcoarʉcʉja mʉ, bajigʉjʉma —Zacar'iare ĩre yigotiyuju, ángel.
LUK 1:21 To ĩna gãmerã yiñaro ũnone, macajʉ́jʉ Zacar'iare yucõa ñañujarã ĩna. Yubʉsaboana, “¿No yigʉ to cõro yoaro bajiati?”, yitʉoĩañujarã ĩna.
LUK 1:22 To ĩna yiñarone, budicoayuju ĩ yuja. Ĩna tʉjʉre budiejacõari ĩnare gotimasibesuju, ñagõmasibecʉ ñari. To ĩ bajisere ĩacõari, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Dios ĩ ruyuaĩosere ĩar'i ñari, bajiami”, yimasicõañujarã ĩna. Ĩnare gotimasibeticõa tʉjasuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ĩ ãmorine ĩ bajirere ĩnare gotiyuju.
LUK 1:23 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ moarũgũrere moagajanocõari, ĩ ya vijʉ tudicoasuju ĩ yuja.
LUK 1:24 To ĩ baji tudiejato bero, gʉda ñacoasuju so, ĩ manajo, Isabel vãme cʉtigo. To bajiri cojomocãrãcʉ muijua cõro vi budibeco bajiñañuju so.
LUK 1:25 To bajiñagõne, ado bajiro yitʉoĩañuju so: “Rĩa manicoadicajʉ yʉ. To bajiri bʉto bojonerũgũcajʉ yʉ. Yucʉrema Dios yʉre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yijare, gʉda ñaja yʉ yuja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũñuju so.
LUK 1:26 Isabel vãme cʉtigo cojomo cõro, coja jẽnituarirãcʉ muijua, gʉda so ñatʉsato, quẽna gaje queti ĩre gotirotiyuju Dios, ángel Gabriel vãme cʉtigʉre. Galilea sita, Nazaret vãme cʉti macajʉ ĩre cõañuju Dios.
LUK 1:27 Tojʉ ñañuju so, Jesús jaco ñaroco, Mar'ia vãme cʉtigo. Mamo, ʉ̃mʉa rãca ñabeco ñañuju so. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, José vãme cʉtigʉ manajoroco ñañuju so.
LUK 1:28 To bajiri Gabriel, so tʉ ejacõari, ado bajiro sore yiyuju: —¿Ñaboati mʉ? Gãjerã rõmia rẽtoro quẽnaro mʉre yigʉ ñari, quẽnaro mʉre codeami Dios —Mar'iare yigotiyuju ĩ.
LUK 1:29 To ĩ yirone, tire ajicõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju so: “¿No yigʉ to bajise yʉre yati ĩ?”, yitʉoĩarejaiyuju so.
LUK 1:30 To bajise so yitʉoĩarone ado bajise sore gotiyuju ĩ, Gabriel: —Yʉ gotisere tʉoĩarejaibesa mʉ. Bʉto mʉre maiami Dios.
LUK 1:31 Yʉ gotisere quẽnaro ajiya. Gʉda ñarʉocoja mʉ. To bajicõari, macʉ cʉtirʉocoja mʉ. Macʉ cʉticõari, Jesús ĩre vãme yirʉocoja mʉ.
LUK 1:32 Masigʉ̃ ñarʉcʉmi mʉ macʉ. Mʉ macʉre, “Yʉ macʉ ñaami”, ĩre yirʉcʉmi Dios. Ĩ ñicʉ, David vãme cʉticacʉ, “Israel ñacacʉ jãnerabatia ʉjʉ ñaña mʉ” yigʉ, ʉjʉ ĩre cũcami Dios. Ĩre ĩ cũcatore bajirone mʉ macʉre quẽne ʉjʉ ĩre cũrʉcʉmi ĩ.
LUK 1:33 To bajiri Israel vãme cʉticacʉ jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi mʉ macʉ. Ĩ rotise jedibetirʉaroja ti —Mar'iare sore yigotiyuju ĩ ángel.
LUK 1:34 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju so: —Ʉ̃mʉa rãca yʉ ñabetiboajaquẽne, ¿no bajiro yʉre bajiroti ti? —ĩre yisẽniĩañuju so.
LUK 1:35 To so yisẽniĩarone, ado bajise sore yigotiyuju ĩ: —Dios ĩ rotise rãca gʉda ñarʉocoja mʉ. Esp'iritu Santore mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉmi. To bajiri mʉre ejacõari, mʉre macʉ yirʉcʉmi ĩ. To bajiro mʉre ĩ yijare, mʉ macʉ ñarocʉre, “Quẽnagʉ̃, quẽnaro yigʉ, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasirʉarãma masa.
LUK 1:36 Mʉ yo Isabel vãme cʉtigo quẽne bʉcʉo ñaboarine, macʉ sãñagõ ñaamo so. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ muijua jẽre gʉda ñatʉsajamo so, rĩa magõ ĩna yiboacacone.
LUK 1:37 Dios quẽnaro sore ĩ yijare, bajiamo so. Disejʉane Diorema josase maja. Ĩ yimasise rĩne ñacõaja. To bajiri bajiamo. Mʉ quẽne, to bajirone bajirʉocoja mʉ —Mar'iare yigotiyuju ĩ.
LUK 1:38 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju so: —Dios ĩ rotirore bajirone yirʉocoja yʉ. To mʉ yirore bajirone yʉre yato Dios —yiyuju so, Mar'ia, ángeljʉare. To so yiro bero, vacoasuju ĩ, ángel Gabriel vãme cʉtigʉ.
LUK 1:39 Tijʉ bero, gajeyeũni quẽnosãjeo, guaro vacoasuju so, Judea sita bʉto buri jairojʉ, Isabelre ĩagoaco.
LUK 1:40 Tojʉ ejacõari, Zacar'ias ya vijʉ sãjaejacõari, ĩ manajore sẽniĩañuju so.
LUK 1:41 To so yiro ajicõari, so gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca yuguiyuju ĩ.
LUK 1:42 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro Mar'iare gotiyuju Isabel: —Yʉ ʉjʉ jaco ñaroco ejaja mʉ. Bʉto quẽnaro mʉre yiyumi Dios. Mʉ macʉ ñarocʉre quẽne, bʉto quẽnaro ĩre yirʉcʉmi. Ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩagõ ejaja mʉ.
LUK 1:44 Yʉre mʉ sẽniĩarone, yʉ gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca variquẽnagʉ̃, yuguiami.
LUK 1:45 “Dios ĩ goticõariarore bajiro bajirʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, variquẽnaja mʉ quẽne —Mar'iare yiyuju Isabel.
LUK 1:46 To bajiro so yirone, variquẽnagõ ñari ado bajiro yiyuju Mar'ia: —Ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagõ ñaboarine, ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari quẽnaro yami Dios. To bajiro yʉre ĩ yise ñajare, “Ñie rojose mano yʉre yirẽtobosarũgũgʉ̃mi”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ. Bʉto quẽnaro yami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉ yirotire yigʉ. Ĩ ñagʉ̃mi masijeogʉ. Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro quẽnaro yʉre ĩ yise ñajare, “Quẽnaro sore yiyumi Dios”, yʉre yirũgũrʉarãma masa ñajediro.
LUK 1:50 Ĩre rʉ̃cʉbʉorãre ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. To bajirone yicõa mʉorʉ̃gõrʉcʉmi.
LUK 1:51 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yitʉoĩarã, no bojase ĩna yirʉaboasere ĩnare yirotibesumi Dios.
LUK 1:52 Ʉjarãre ñamasurã ĩna ñarʉaboasere ĩnare ñarotibeticõari, ñamasumenajʉare, “Ñamasurã ñato”, yiyumi.
LUK 1:53 Ñie manare quẽnasere ĩnare cõaboarine, gajeyeũni jairãrema ĩnare cõabesumi.
LUK 1:54 Adire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi: Mani ñicʉ, Abrahamre, ĩ beroanare quẽne, “Mʉa masare, mʉa jãnerabatiare quẽnaro yicõa ñarʉcʉja yʉ”, ĩnare yigotimasiñuju Dios. Tire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi —Isabelre yigotiyuju Mar'ia.
LUK 1:56 Idiarã muijua sore baba cʉtiñaboa, so ya vijʉ tudicoasuju Mar'ia.
LUK 1:57 Mar'ia so tudiato bero, macʉ cʉtiyuju so, Isabel.
LUK 1:58 So macʉ cʉtisere ajicõari, “Quẽnaro sore ejarẽmogʉ̃ yiyumi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna, so yarã, so tʉana quẽne. To bajiro yitʉoĩarã ñari, sore variquẽna ejayujarã ĩna.
LUK 1:59 Ĩ ruyuariaro bero, cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ cʉotʉsato, ĩ tʉjʉre ejayujarã masa, ĩna yirũgũriarore bajiro sũcare circuncisión yirã ejarã. To yicõari, —Ĩ jacʉ vãmene ĩre vãme yito mani —yiboayujarã ĩna.
LUK 1:60 To ĩna yiboajaquẽne, jacojʉama, —Bajibeaja. Juan vãme cʉtiami —ĩnare yicõañuju so.
LUK 1:61 To so yiro ajicõari, —Mʉ ya jũnana ti vãmere vãme cʉtibeticoayuma —sore yiyujarã ĩnajʉama.
LUK 1:62 To yicõari, Zacar'iare, ĩna ãmorine ado bajise ĩre sẽniĩañujarã: —Mʉ macʉre, ¿No bajise ĩre vãme yirʉati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 1:63 To ĩna yijare, ñagõbecʉ ñari, ucariajãi sẽniñuju Zacar'ias. Tijãire ãmicõari, “Juan vãme cʉtiami, yʉ macʉ”, ĩnare yiuca ĩoñuju ĩ. Ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari, no yimasibesujarã ĩna yuja.
LUK 1:64 Tirĩmarone, tudiñagõcoasuju Zacar'ias quẽna. To bajicõari, “Quẽnamasucõaja”, Diore yivariquẽnañuju.
LUK 1:65 Ti quetire ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna tʉana ñajediro, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. Judea sitana burori cʉtoana jediro ti quetire gãmerã gotibatoyujarã ĩna.
LUK 1:66 Ĩna gotibatosere ajicõari, Zacar'ias macʉre Dios ĩ ejarẽmose ñajare, “¿Bʉcʉacʉ, no bajiro yigʉ ñariquĩda?”, yitʉoĩañujarã.
LUK 1:67 Cojorʉ̃mʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore gotirẽtobosagʉ, ado bajiro basayuju Zacar'ias:
LUK 1:68 —Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro Diore gotibosamasiñujarã ĩre gotirẽtobosamasiriarã: “Sĩgʉ̃, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, mʉa jãnerabatiare ejarẽmogʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ruyuacõari, mʉa jãnerabatiare ĩaterimasa sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi”, Diore yigotirẽtobosamasiñujarã ĩna. Ado bajiro mani ñicʉare gotimasiñuju Dios: “Yʉ goticatore bajiro mʉare, mʉa jãnerabatiare quẽne ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yicõa ñarʉcʉja”, manire yigotimasiñuju Dios. Mani ñicʉre, Abraham vãme cʉtimasir'ire quẽne ado bajiro gotimasiñuju Dios: “Yʉ ñaja Dios. Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mʉ jãnerabatiare gãjerã ĩna ĩatese sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ĩnare güimenane, yʉ bojarore bajiro ‘Yimasiato ĩna’ yigʉ, to bajiro yirʉcʉja yʉ. Adire masiritibetirʉcʉja yʉ. To bajiri, ĩna catiñaro cõro ‘Yʉare ĩagʉ̃mi Dios’ yimasiritimenane, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãma”, yigotimasiñuju Dios. To bajiri, ĩre gotirẽtobosarimasa, ĩna gotimasiriarore bajiro, to yicõari ĩ masune ĩ gotimasiriarore bajirone yigʉagʉ yigʉmi Dios yuja. Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosagʉagʉ yigʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani —yibasavariquẽnañuju Zacar'ias.
LUK 1:76 To yigajanocõari, “Ado bajiro yirocʉ ñaja mʉ”, ĩ macʉre yibasavariquẽnañuju Zacar'ias: —Yoaro mene ejarʉcʉmi mani ʉjʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiro ĩ bajiroti rĩjoro ñajare, “Rojose mʉa yirũgũsere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã”, yigotimasiorocʉ ñaja mʉ. To bajiro mʉ yisere ajicõari, tʉoĩavasoa yuñarãre ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñari, ĩ rãca quẽnaro ñacõari, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã ñato” yigʉ, ĩ yere masimenare ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios. To bajiro yigoti rĩjoro cʉtirocʉ mʉ ñajare, “Masirẽtogʉ̃re Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami”, mʉre yiĩarʉarãma masa, —ĩ macʉre Juanre yibasavariquẽnañuju Zacar'ias.
LUK 1:80 Yucʉ́ manojʉ bʉcʉayuju Juan vãme cʉtigʉ. Bʉcʉarũtuacʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñarũtuasuju ĩ. Masare ĩ gotimasiorotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, yucʉ́ manojʉre ñarũgũñuju.
LUK 2:1 To bajiro bajiñarirodojʉre masa ñajediro ʉjʉ, César Augusto vãme cʉtigʉ, ĩ rotirimacarire ñarãre, “Ado cõro ñaama” yimasirʉ, ĩna vãmere ucaturotisʉoyuju ĩ.
LUK 2:2 Ĩre rotibosarimasʉ, Cirenio vãme cʉtigʉ Siria sitana ʉjʉ ĩ ñarirodore masa vãmere ucaturotisʉoyuju César.
LUK 2:3 To bajiri, masa ñajediro, ĩna ñicʉa ĩna ñamasiriarojʉ vãme ucaturotirã varoti ñañuju.
LUK 2:4 To bajiri, José quẽne, Galilea sitajʉre ñarimaca Nazaret vãme cʉti maca ñar'i, Judea sita Belén vãme cʉti macajʉare vasuju. Ti macajʉ ruyuamasiñuju ĩ ñicʉ ñamasir'i, Ʉjʉ David. To ĩ bajimasire ñajare, tojʉ vasuju, José, Mar'ia rãca ĩna vãmere ucarotigʉacʉ.
LUK 2:5 Jẽre so jacʉare sẽnicõañuju ĩ. To bajiro yir'i ñari, so rãca vasuju José. “Macʉ cʉtirʉocomo” Dios ĩ yirio ñari, gʉda ñañuju so.
LUK 2:6 To bajiri Belén vãme cʉti macajʉ ĩna ejaro, so macʉ cʉtirotirʉ̃mʉ ejayuju ti.
LUK 2:7 To bajiro sore ti bajijare, vacudirã ĩna cãnirivi ĩna ñarotijʉre sẽniboayujarã ĩna. Masa jʉ̃mʉcõañujarã, ti vire. To bajiri, vaibʉcʉrãre bare ecariavijʉ ejayujarã ĩna yuja. Tojʉ Dios macʉre macʉ cʉtiyuju Mar'ia. To yicõari, sũcare sudigaserorine ĩre gũmañuju so, jud'io masa ĩna yirũgũriarore bajiro yigo. To yicõari, cãnijesariaro ti manijare, vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ so macʉre sãñuju so.
LUK 2:8 Belén maca tʉ ñañujarã ĩna, oveja coderimasa. Ñamire ĩnare ĩatirʉ̃nʉñañujarã ĩna.
LUK 2:9 To ĩna bajirone, ĩna tʉjʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju sĩgʉ̃ ángel, Diore moabosagʉ. To ĩ bajirone, ĩna tʉjʉ bʉto busubatoyuju, “‘Dios macʉ ruyuagʉmi’ yiĩamasiato ĩna” yigʉ. To bajiro ti bajijare, oveja coderimasa bʉto güiyujarã ĩna.
LUK 2:10 To ĩna bajirone, ado bajiro yiyuju ángel: —Güibesa mʉa. Masa ĩna ĩavariquẽnarotire yigʉ, quẽnase queti mʉare gotigʉ bajiaja yʉ.
LUK 2:11 Ʉjʉ David ĩ ruyuamasicati macajʉre, masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosarocʉ, yucʉne ruyuami. Ĩ ñaami mani ʉjʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃.
LUK 2:12 Ado bajiro bajiñagʉ̃re ĩre bʉjamasirʉarãja mʉa: Vaibʉcʉrãre bare ecariavijʉ ñagʉ̃mi. Tojʉ sudigaserine gũmacoar'i, vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ sãñagʉ̃mi ĩ. Tojʉ ñagʉ̃re ĩre ĩabʉjacõari, “Ĩne ñaami”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju ángel.
LUK 2:13 To ĩ yiñarirĩmarone, gãjerã ángel mesa jãjarã ruyuayujarã ĩna. Ruyuacõari, ado bajise Diore ĩre basavariquẽnañujarã ĩna:
LUK 2:14 —Dios õ vecagʉ quẽnarẽtogʉ̃, to yicõari, masirẽtogʉ̃ ĩ ñajare, quẽnaro ĩre yito mani. Dios ĩ ĩavariquẽnarã ĩ rãca quẽnaro ñato ĩna —yiyujarã ĩna ángel mesa.
LUK 2:15 To yigajano, tudicoasujarã ĩna, õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ. Ĩna tudiato bero, —Dios manire ĩ queti cõarere ajiaja mani. To bajiri, Belénjʉ vaĩato mani —gãmerã yiyujarã ĩna oveja coderimasa.
LUK 2:16 To bajiro gãmerã yigajano, guaro vacoasujarã ĩna yuja. Tojʉ ejacõari, Josére, Mar'iare ĩnare ĩabʉjayujarã ĩna. Sũcare quẽne vaibʉcʉrãre bare ecariacorojʉ sãñagʉ̃re ĩre ĩabʉjayujarã.
LUK 2:17 Ĩre ĩabʉjacõari, ángel ĩnare ĩ gotirere to ñarãre ĩnare gotiyujarã.
LUK 2:18 To ñariarã jediro, ĩna gotisere ajicõari, no yimasibesujarã, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari.
LUK 2:19 Mar'iajʉama ñagõbesuju so, oveja coderimasa ĩna gotisere ajicõari. To bajiboarine, sũca ĩ bajisere bʉto tʉoĩañuju so masuriojʉma.
LUK 2:20 To bajiri oveja coderimasa ti quetire gotigajano, tudicoasujarã ĩna. Tudianane, ado bajise Diore ĩre yivariquẽna tudiasujarã ĩna: —Dios manire ĩ queti cõare, riojo ñañuja ti. Masirẽtogʉ̃, to yicõari, quẽnarẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi Dios —ĩre yivariquẽna vasujarã ĩna.
LUK 2:21 Sũca cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ ruyuariaro bero ti tʉsato, circuncisión ĩre yiyujarã. To yicõari, Jesús ĩre vãme yiyujarã ĩna, sũcare. Mar'ia gʉda so ñaroto rĩjorojʉne ángel sore ĩ vãme yirotiriarore bajirone ĩre vãme yirã yiyujarã ĩna.
LUK 2:22 To ĩna yiriaro bero, Jerusalénjʉ vasujarã ĩna. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdirã bajiyujarã ĩna. Ado bajise roticũmasiñuju ĩ: “Sũca ĩ ruyuaro bero, jʉarã masa cõro ñarirʉ̃mʉri bero, buja mʉa ecariarãre ĩsima, paiare. Mʉa cʉobetijama, vaja yicõari, ĩsima, ‘Ĩnare soemʉoato’ yirã. To bajiro yiba, yʉre rʉ̃cʉbʉorã. To bajiro mʉa yijama, sũca ĩ ruyuaroto rĩjoro yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavi mʉa sãjarũgũriarore bajirone sãjamasirʉarãja mʉa quẽna. Mʉa ĩsijama, buja mame bʉcʉarãre ĩsirʉarãja mʉa. Ʉ̃mʉ, rõmio, to cõrone ĩsirʉarãja mʉa. Buja mame bʉcʉarã ĩna manijama, jʉarã bujare bajirã ñarãcare ĩsirʉarãja mʉa”, yirotimasiñuju Dios. Gajeye ado bajiro yirotimasiñuju Dios: “Mʉa macʉ ruyuasʉogʉre, paiare ĩorã, ĩre ãmivarʉarãja mʉa, ‘Dios yʉ ñaami’ yiĩorã”, yirotimasiñuju Dios. To bajise Dios ĩ yirotimasire ñajare, Jesúre ãmivasujarã, paiare ĩoroana.
LUK 2:25 To bajiri Jerusalénjʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre vasujarã ĩna. Tojʉre ñañuju Simeón. Diore quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rotimasirere quẽnaro cʉdigʉ ñañuju ĩ. “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, Cristo, Israel jãnerabatiare, yʉ yarãre ejarẽmorũgũrʉcʉmi ĩ, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ejarotire yugʉ bajicõa ñañuju ĩ. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃ ñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, cojorʉ̃mʉ ado bajise tʉoĩañuju: “Yʉ bajirocaroto rĩjoro, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre Cristore ĩarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Simeón.
LUK 2:27 Cojorʉ̃mʉ Esp'iritu Santo Dios ĩ cõagʉ̃ ĩre ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩamasicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjaejacoasuju ĩ. Tirʉ̃mʉne Jesúre ãmiejayujarã José, ĩ manajo rãca. To ĩna sãjaejarone, ĩna macʉre bocaãmicõari, ado bajise Diore yigotiyuju ĩ, Diore variquẽnagʉ̃: —Yʉ ʉjʉ, jẽre yʉ ĩarʉarũgũcacʉre yʉre mʉ goticatore bajirone ĩre ĩacõaja yuja. To bajiri, variquẽnaja yʉ. Yʉ bajirocacoajama, quẽnacõaroja yuja.
LUK 2:30 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosarocʉre mʉ cõar'ire ĩre ĩacõaja jẽre.
LUK 2:32 Ĩ sʉorine “Israel jãnerabatiare quẽnaro yiyumi Dios” yimasicõari, Diore masirʉarãma Israel jãnerabatia me ñarã quẽne —yiyuju Simeón.
LUK 2:33 José, to yicõari, Mar'ia quẽne, Jesús ĩ bajirotire Simeón ĩ gotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, “Mani macʉ ĩ bajirotire quẽnaro goti rĩjoro cʉtimasiami” yirã.
LUK 2:34 To yicõari, quẽnaro Dios ĩnare ĩ yirotire ĩnare ñubuejeoyuju Simeón. To yigajano, Jesús ĩ bajirotire ado bajiro sore gotiyuju quẽna, Mar'iare: —Quẽnaro ajiya mʉ. “Israel ñamasir'i jãnerabatia, Dios ĩ bojasere quẽnaro masiato” yigʉ, ãni sũcare cõañumi Dios. To bajiri ĩ gotimasiosere ajicõari, ĩre tud'irʉarãma jãjarã masa. To bajiro ĩna yijare, ĩnare ĩacõari, “‘Diore rʉ̃cʉbʉorã ñaja yʉa’ yigotiboarine, ĩre terã ñaama”, yimasirʉarãma gãjerãjʉa. Ĩre tud'irãma, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajedicoarʉarãma ĩna. To bajiboarine gãjerãjʉama, jãjarã, ãnire ajitirʉ̃nʉcõari, Dios yarã ñacoarʉarãma ĩna, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona. Mʉjʉama, ãni mʉ macʉ ĩ bajirotire bʉto sʉtiritirʉocoja mʉ —Jesús jacore yiyuju Simeón.
LUK 2:36 To ĩ yiro bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ñañuju Ana vãme cʉtigo. Aser ñamasir'i jãneño ñañuju so, Fanuel maco. Diore gotirẽtobosarimaso ñañuju so quẽne. So manajʉ cʉtiboar'i, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca cʉ̃mari so rãca ñatʉsacʉne, sore bajirocaveocoasuju. To ĩ bajiveorio sĩgõne ñacõarũgũñuju so. To bajiñagõ rĩne, ochenta y cuatro cʉ̃mari cʉotʉsasuju. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, so quẽne Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogo, ĩre so sẽnirirʉ̃mʉri bare babetirũgũñuju so.
LUK 2:38 Simeón ĩnare ĩ gotiñarone ĩna tʉjʉ ejayuju so Ana. Ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Quẽnaro yiyuja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañuju so. To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre, “Jerusalén macana quẽnaro ñato” yigʉ, ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩ ejarotire tʉoĩa yuñarãre, “Jẽre ruyuayumi”, ĩnare yigotibatoyuju Ana.
LUK 2:39 José, to yicõari, Mar'ia quẽne Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone yigajanocõañujarã ĩna. To bajiri, Galilea sitare ñarimaca, Nazaret vãme cʉti macajʉ Jesúre ĩre ãmitudiasujarã ĩna.
LUK 2:40 To baji tudieja, ti macajʉ ñacõañujarã ĩna. Tojʉ bʉcʉayuju Jesús. Quẽnaro masirũtuasuju, ĩ bʉcʉarũtuatore bajirone. To bajicõari, rujʉ tutuaquẽnagʉ̃ ñarũtuasuju ĩ. To bajiro ĩ bajiñarore ĩre yirẽmorũgũñuju Dios.
LUK 2:41 Nazaretjʉ Jesús ĩ ñatoye, Jerusalénjʉ tocãrãca cʉ̃mane Pascua boserʉ̃mʉ ĩarã varũgũñujarã ĩ jacʉa.
LUK 2:42 To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñaricʉ̃mari tʉsacʉjʉ, Pascua boserʉ̃mʉre ĩagʉacʉ, ĩ jacʉa rãca vasuju Jesús.
LUK 2:43 Boserʉ̃mʉ ĩagajano, ĩna tudirirʉ̃mʉ, “To bajigʉmi” yimasiña manone, tojʉne tujacoasuju Jesújʉama. To ĩ bajiboajaquẽne, “Gãjerã rãca baba cʉtivagʉ bajigʉmi”, yitʉoĩacõañujarã ĩ jacʉajʉama. To bajiro ĩna yitʉoĩa vaboajaquẽne, rãiorijʉ ĩna tʉjʉre ejabesuju. To bajiro ĩ bajijare, ĩna yarãre, ĩna rãca vanare, ĩna masirãre sẽniĩacudiboayujarã ĩna. “Maami”, yicõañujarã ĩnajʉama. To bajiro ĩna yijare, Jerusalénjʉne ĩre macarã tudicoasujarã ĩna.
LUK 2:46 Tojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩre macatʉsanajʉ ĩre ĩabʉjayujarã ĩna yuja. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñañuju ĩ. Tojʉ Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca rujicõari, gãmerã ñagõñañujarã ĩna.
LUK 2:47 Ĩ gotisere ajicõari, “Daquegʉ ñaboarine, josasere yʉa sẽniĩaboajaquẽne, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉare cʉdiami”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna.
LUK 2:48 To ĩna yiñarone, Jesús jacʉa ĩna tʉjʉ sãjaejacõari, ĩre ĩaʉcacoasujarã. To bajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju ĩ jaco: —Macʉ, ¿no yigʉ to bajiro yʉare bajiveoati mʉ? Bʉto tʉoĩarejairãne mʉre macamʉ yʉa —ĩre yiyuju so.
LUK 2:49 To bajiro ĩre so yirone, ĩjʉama ado bajiro sore cʉdiyuju ĩ: —¿No yirã yʉre macari mʉa? ¿Adi vire yʉ jacʉ ĩ bojasere yʉ yirotire masibeti mʉa? —ĩ jacʉare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 2:50 To bajiro ĩ yisere quẽnaro ajimasibesujarã ĩnajʉama. “No bajiro yirʉ yati mani macʉ”, yitʉoĩacõañujarã.
LUK 2:51 Ĩ jacojʉama, quẽnaro ajimasibetiboarine, so ʉsʉjʉma quẽnaro tʉoĩacõa ñañuju. To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ĩ jacʉa rãca tudicoasuju, Nazaretjʉ. Tojʉ bʉcʉarũtuasuju ĩ. Bʉcʉarũtuacʉne, ĩ jacʉa ĩre ĩna rotirore bajiro yirũgũñuju ĩ. To bajicõari, bʉtobʉsa masirũtuasuju ĩ. To bajiro ĩ bajisere ĩre ĩavariquẽnarũgũñuju Dios. Masa quẽne, ĩre ĩavariquẽnarũgũñujarã ĩna.
LUK 3:1 Cojorʉ̃mʉ yucʉ́ manojʉ Zacar'ias macʉre, Juanre Jordán vãme cʉtiyajʉ ĩre gotiroticõañuju Dios. To ĩre ĩ gotiroticõarirodore, Tiberio César, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jediro ñaricʉ̃mari ĩ rotitʉsaticʉ̃mare, cojo sita me ñarãre rotigʉ ñañuju ĩ. Ĩre rotibosarã quẽne ñañujarã ĩna. Pilato vãme cʉtigʉ Judea sitanare ĩre rotibosayuju ĩ. Gãji, Herodes vãme cʉtigʉ, Galilea sitanare ĩre rotibosayuju ĩ. Gãji, Herodes bedi, Felipe vãme cʉtigʉ, Iturea, to yicõari, Traconite sita ñarãre ĩre rotibosayuju, ĩma. Gãji Lisanias vãme cʉtigʉ, Abilinia sitanare ĩre rotibosayuju. To bajicõari, paia ʉjarã ñamasurã Anás, Caifás vãme cʉtirã ñañujarã ĩna. Tirodore Juanre gotirotiyuju Dios.
LUK 3:3 To ĩ yijare, Jordán vãme cʉtiya riaga tʉjʉ ñacõari, ĩre ajirã ejarãre ado bajiro gotirʉ̃jacudirũgũñuju: —Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. To yicõari, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa” yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Juan.
LUK 3:4 Ado bajiro Juan ĩ bajirotire ucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'i: “Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã. Ʉjʉ, ĩ vadiroto rĩjoro, quẽnaro quẽnoyurãma masa. Rojoribedo maa, ñaboaria maare riojo maa gorãma, ĩ vadiroti maare.
LUK 3:5 Goje ti ñajama, sita rãca biberãma. Buri cʉti maa ti ñajaquẽne, coaquẽnocũrãma. To bajiro yʉ yijama, “Jediro rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, mani ʉjʉre yurã” yigʉ yaja yʉ.
LUK 3:6 To bajiro mʉa yiro bero, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõagʉ̃re ĩajedirʉarãja mʉa’ yigoticudirũgũrʉcʉmi, yucʉ́ manojʉ ñacõari”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
LUK 3:7 To bajiri oco rãca Juanre bautizarotirã, ejayujarã jãjarã masa. Ĩna bautizarotirone, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan: —Oco rãca mʉare yʉ bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa?
LUK 3:8 Rojosere yitʉjacõari, “Quẽnaro yirã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩamasirotire yirã, quẽnasejʉare yirũgũrona ñaja mʉa. Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan.
LUK 3:9 —Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.
LUK 3:10 To ĩ yigotisere ajicõari, —¿No bajirojʉa yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 3:11 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Juan: —Jʉase sudirori cʉorã, cojase ĩsima, sudi magʉ̃re. Bare cʉorã, bare magʉ̃re ecaba —ĩnare yicʉdiyuju Juan.
LUK 3:12 Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa quẽne ejayujarã, Juanre oco rãca bautizarotirã. Ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna quẽne: —Gotimasiorimasʉ, yʉajʉarema ¿ñiere yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna quẽne.
LUK 3:13 To bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Juan: —Mʉa ʉjarã masare ĩna vaja sẽnirotiro cõrone sẽniña. Ti rẽtoro vaja sẽnibeticõaña mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Juan.
LUK 3:14 Surara quẽne ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna: —¿Yʉarema, no bajiro yʉa yirotire bojati? —ĩre yisẽniĩañujarã. To bajiro ĩna yisẽniĩarone, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —Gãjerãre ẽmabesa mʉa. Socarãne gãjerãre rojose ñagõmacabesa. Mʉa moase vajare, mʉa ʉjarã mʉare ĩna vaja yiro cõrone cʉovariquẽnaña mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Juan.
LUK 3:15 Masajʉama, Juan ĩ gotimasiosere ajicõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõarocʉre bʉto tʉoĩayucõa ñarã ñari, “¿Ĩne ñaruyuatique?”, Juanre ĩre yitʉoĩañujarã, ĩna ʉsʉrijʉma.
LUK 3:16 To bajiro ĩna yitʉoĩase ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca —ĩnare yiyuju Juan.
LUK 3:17 Gajeye ado bajiro masare gotiyuju Juan: —Yʉ bero ejagʉjʉama, trigo ajere besegʉre bajiro yirʉcʉmi, masare. To bajiri ti gasere yireacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi, jeame yatibetimejʉ masare cõagʉ̃. To yicõari, quẽnase cõrone juagʉre bajiro yirʉcʉmi, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre juavacʉ —ĩnare yiyuju Juan.
LUK 3:18 Masare gotimasiogʉ̃, cojo vãme me gotirũgũñuju, Cristo quẽnaro ĩ yirotire gotimasiogʉ̃.
LUK 3:19 To bajiro ĩnare gotirũgũgʉ̃ ñari, Ʉjʉ Herodes, ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ĩ manajo cʉtijare, to yicõari, rojose yijaigʉ ĩ ñajare, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, ĩre yiyuju Juan.
LUK 3:20 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, rẽtoro rojose yigʉ, tubiberiavijʉ Juanre ĩre tubibecũñuju.
LUK 3:21 Ĩ tubibe ecoroto rĩjoro, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizarũgũñuju Juan. To bajiri, Jesús quẽne, rojose yibecʉ ñaboarine, oco rãca Juanre bautizarotigʉ ejayuju. To ĩ yiecoro bero, Diore, ĩ jacʉre sẽniñuju. Ĩre ĩ sẽniñarone, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti.
LUK 3:22 Ti jãnarone, bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoyuju Esp'iritu Santo. Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ: —Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃ masu ñaja mʉ. Mʉ rãca bʉto variquẽnaja yʉ —ĩre yi ocaruyuyuju.
LUK 3:23 Treinta cʉ̃mari cõro cʉotʉsacʉ, masare gotimasiosʉoyuju Jesús. To bajiri manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuare ñajare, “José macʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩañujarã masa. To bajiro ĩna yitʉoĩare ñajare, ĩ jacʉre bajiro bajiyuju José. José jacʉ ñamasiñuju El'i.
LUK 3:24 El'i jacʉ ñamasiñuju Matat. Matat jacʉ ñamasiñuju Lev'i. Lev'i jacʉ ñamasiñuju Melqui. Melqui jacʉ ñamasiñuju Jana. Jana jacʉ ñamasiñuju José.
LUK 3:25 José jacʉ ñamasiñuju Matat'ias. Matat'ias jacʉ ñamasiñuju Amós. Amós jacʉ ñamasiñuju Nahúm. Nahúm jacʉ ñamasiñuju Esli. Esli jacʉ ñamasiñuju Nagai.
LUK 3:26 Nagai jacʉ ñamasiñuju Maat. Maat jacʉ ñamasiñuju Matat'ias. Matat'ias jacʉ ñamasiñuju Semei. Semei jacʉ ñamasiñuju Josec. Josec jacʉ ñamasiñuju Judá.
LUK 3:27 Judá jacʉ ñamasiñuju Joanán. Joanán jacʉ ñamasiñuju Resa. Resa jacʉ ñamasiñuju Zorobabel. Zorobabel jacʉ ñamasiñuju Salatiel. Salatiel jacʉ ñamasiñuju Neri.
LUK 3:28 Neri jacʉ ñamasiñuju Melqui. Melqui jacʉ ñamasiñuju Adi. Adi jacʉ ñamasiñuju Cosam. Cosam jacʉ ñamasiñuju Elmadam. Elmadam jacʉ ñamasiñuju Er.
LUK 3:29 Er jacʉ ñamasiñuju Jesús. Jesús jacʉ ñamasiñuju Eliezer. Eliezer jacʉ ñamasiñuju Jorim. Jorim jacʉ ñamasiñuju Matat. Matat jacʉ ñamasiñuju Lev'i.
LUK 3:30 Lev'i jacʉ ñamasiñuju Simeón. Simeón jacʉ ñamasiñuju Judá. Judá jacʉ ñamasiñuju José. José jacʉ ñamasiñuju Jonam. Jonam jacʉ ñamasiñuju Eliaquim.
LUK 3:31 Eliaquim jacʉ ñamasiñuju Melea. Melea jacʉ ñamasiñuju Mena. Mena jacʉ ñamasiñuju Matatá. Matatá jacʉ ñamasiñuju Natán. Natán jacʉ ñamasiñuju David.
LUK 3:32 David jacʉ ñamasiñuju Isa'i. Isa'i jacʉ ñamasiñuju Obed. Obed jacʉ ñamasiñuju Booz. Booz jacʉ ñamasiñuju Sala. Sala jacʉ ñamasiñuju Naasón.
LUK 3:33 Naasón jacʉ ñamasiñuju Aminadab. Aminadab jacʉ ñamasiñuju Admin. Admin jacʉ ñamasiñuju Arni. Arni jacʉ ñamasiñuju Esrom. Esrom jacʉ ñamasiñuju Fares. Fares jacʉ ñamasiñuju Judá.
LUK 3:34 Judá jacʉ ñamasiñuju Jacob. Jacob jacʉ ñamasiñuju Isaac. Isaac jacʉ ñamasiñuju Abraham. Abraham jacʉ ñamasiñuju Taré. Taré jacʉ ñamasiñuju Nacor.
LUK 3:35 Nacor jacʉ ñamasiñuju Serug. Serug jacʉ ñamasiñuju Ragau. Ragau jacʉ ñamasiñuju Peleg. Peleg jacʉ ñamasiñuju Heber. Heber jacʉ ñamasiñuju Sala.
LUK 3:36 Sala jacʉ ñamasiñuju Cainán. Cainán jacʉ ñamasiñuju Arfaxad. Arfaxad jacʉ ñamasiñuju Sem. Sem jacʉ ñamasiñuju Noé. Noé jacʉ ñamasiñuju Lamec.
LUK 3:37 Lamec jacʉ ñamasiñuju Matusalén. Matusalén jacʉ ñamasiñuju Enoc. Enoc jacʉ ñamasiñuju Jared. Jared jacʉ ñamasiñuju Mahalaleel. Mahalaleel jacʉ ñamasiñuju Cainán.
LUK 3:38 Cainán jacʉ ñamasiñuju Enós. Enós jacʉ ñamasiñuju Set. Set jacʉ ñamasiñuju Adán. Adán, Dios ĩ rujeosʉomasir'i ñamasiñuju ĩ, masa jediro ñicʉ.
LUK 4:1 Jordán ĩna yirisajʉ Juan oco rãca ĩre ĩ bautizaro bero, Esp'iritu Santo bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoejagʉne, ĩre ejarẽmosʉoyuju, Dios ĩ bojarore bajiro Jesús ĩ yicõa ñarũgũrotire yigʉ. To bajivagʉre yucʉ́ manojʉ ĩre ũmato vasuju Esp'iritu Santo.
LUK 4:2 Tojʉre cuarenta ñarirʉ̃mʉri Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro vacudiyuju Jesús. To ĩ bajiñarone, vãtia ʉjʉ Satanás, ĩre ejacõari, “Yʉ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, ĩre rotirũgũboayuju. To bajiro ĩ bajicudirirʉ̃mʉrire babesuju Jesús. To bajigʉ ñari, bʉto ñiorijayuju.
LUK 4:3 To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro ĩre yirotiboayuju Satanás: —Dios macʉne mʉ ñajama, adia gʉ̃tare, pan godoveoya mʉ —ĩre yirotiboayuju.
LUK 4:4 To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne, —Yibeaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Bare rĩne ñamasuse me ñaja. Dios ocare mani cʉdisejʉa ñaja ñamasusema. ‘Bare ti manijare, rijarearʉarãja’ yire ti ñaboajaquẽne, rijarere Dios ĩ bojabetijama, rijabetirʉarãja. Catiñarotire rotigʉ ñaami”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 4:5 To bajiro ĩ yiro bero, gʉ̃taʉ joejʉ Jesúre ũmato vasuju Satanás. Tojʉ ũmato ejacõari, adi macarʉcʉro ñarimacari jediro guaro ĩre ĩojeocõañuju.
LUK 4:6 Ĩre ĩogajanocõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Satanás: —“Masa ñajedirore rotiya” yigʉ, yʉre cũcami Dios. Ĩna gajeyeũni quẽne, yʉ ye ñaja. To bajiri, yʉ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yʉre mʉ yirʉ̃cʉbʉojama, adi sita ñajediro mʉre ĩsirʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju Satanás.
LUK 4:8 To bajiro ĩre ĩ yigotiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Yibeaja yʉ. Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Mani ʉjʉ Dios sĩgʉ̃rene, ‘Yʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ’ ĩre yirʉ̃cʉbʉocõari, cʉdire ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —Satanáre yicʉdiyuju Jesús.
LUK 4:9 To ĩ yiro bero, Jerusalén macajʉ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás quẽna. Tojʉ ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi joejʉ ĩre ũmato mʉjasuju. Ĩre ũmato mʉjaejacõari, ado bajiro yiyuju Satanás: —Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Ĩre moabosarimasa ángel mesare mʉre coderotirʉcʉmi Dios. Mʉ quediajama, ‘Gʉ̃ta joejʉ rocajeogʉ, ĩ gʉbo jearomi’ yirã, mʉre boca ñiarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. To bajiro Dios oca ti gotijare, Dios macʉne mʉ ñajama, adojʉne yʉre jatiquedi rujiaĩoña mʉ —Jesúre yiboayuju Satanás.
LUK 4:12 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro ĩre yiyuju: —To bajiro mʉ yisere cʉdibeaja yʉ. “Dios ĩ yiriarore bajiro yʉre boca ñiarʉarãma ángel mesa” yimasirʉ, yʉ jatiquediĩajama, Dios ĩ bojabetire yigʉ yigʉja yʉ. Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Dios, “Yirʉcʉja” yiyumi’ yitʉoĩarã, ‘¿Yirʉ masu yiyujari?’ yimasirʉarã, mʉa tʉoĩarore bajiro mʉa yiajejama, quẽnabeaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩre yiyuju Jesús, Satanáre.
LUK 4:13 Rojose ĩre yirotijeoboa, vacoasuju Satanás, “Bero ĩre yirotiĩagʉ̃sa” yigʉ.
LUK 4:14 Satanás ĩ vato bero, quẽna Galilea sitajʉ tudicoasuju Jesús. Tudiejacõari, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñari, ĩ ejarẽmose rãca disejʉa rʉyariaro mano quẽnaro yiyuju Jesús, tojʉre. To bajiro ĩ yijare, ĩ bajise quetire gotibatoyujarã masa, toana jediro, gajeroana quẽne.
LUK 4:15 Dios ocare ĩna buerivirijʉ masare gotimasiocudirũgũñuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaami”, ĩre yiyujarã ĩna, ĩre ajirã jediro.
LUK 4:16 Nazaretjʉ, ĩ bʉcʉariarojʉ tudiejayuju Jesús. Daquegʉ ñagʉ̃jʉne jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Dios ocare ĩna buerivire sãjarũgũr'i ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro sãjasuju. Sãjacõari, ejarũju ejayuju. To bajiñaboa, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju, Dios ocare ĩagotigʉagʉ.
LUK 4:17 Ĩ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃rone, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasire ñaritutire ĩre ĩsiñuju ti viagʉ. To bajiro ĩ yirone, titutire jãnacõari, ĩ ĩagotirotijʉre ĩabʉjayuju. Ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩnare ĩagotiyuju Jesús:
LUK 4:18 —“Esp'iritu Santore cʉogʉ ñari, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, mʉare gotiaja yʉ. ‘Maioro bajirãre quẽnaro yʉ yiroti quetire ĩnare gotirʉcʉja mʉ’ yigʉ, ‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, yʉre cõacami. Sĩgʉ̃ri yʉre masimena, ĩamenare bajiro bajirã, ‘Yʉre masiato ĩna’ yigʉ, yʉre cõacami. Gãjerãma, tubibe ecoriarãre bajiro bajirãre, rojose yisejariarãre, ‘Rojose ĩna yisere yitʉjato’ yigʉ, yʉre cõacami.
LUK 4:19 ‘“Adirodone ñaja Ʉjʉ Dios, masare rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotirodo”, ĩnare yigotiaya mʉ’ yigʉ, yʉre cõacami”. “To bajiro bajirʉaroja ti”, yiucamasiñumi Isa'ias, Dios ocare gotirẽtogʉ̃ —ĩnare yiĩagotiyuju Jesús.
LUK 4:20 To bajiro yiĩagoti gajanocõari, ĩ ĩaritutire bʉacõari, ti viagʉre tʉoyuju. To yicõa, ejarũjucoasuju yuja, ĩnare buegʉagʉ. To ĩ bajirone bʉto ĩre ĩañujarã ĩna jediro, ĩnare ĩ gotisere ajirʉarã ñari.
LUK 4:21 To bajiro ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Jẽre adirodone ñaja, “Bajirʉaroja” Isa'ias ĩ yiucamasiriarore bajirone bajirirodo —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 4:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna: —¿No bajiro bajicõari, quẽnaro gotimasiomasiati ĩ? ¿Adi macagʉ José macʉ me ñatique? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.
LUK 4:23 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Yʉre rʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. Ado bajiro yʉre yitʉoĩaja mʉa: “Capernaum vãme cʉtojʉ ĩaĩañamani ĩ yirere ajicajʉ mani. Riojo gotigʉ, ĩaĩañamani ĩ yisere manire quẽne yiĩoato ĩ”, yitʉoĩaja mʉa. Mani gotise queti, ado bajiro gotiaja: “Sĩgʉ̃, ʉco yigʉ, ĩ rijajama, ĩ masune ʉco yi, caticoacʉmi. To bajiro ĩ bajisere ĩacõari, ‘Ʉco yigʉ masune ñaami’ yimasirãja mani”, yigotiaja. Ti ũnire yʉre gotirʉa tʉoĩaja mʉa, ado bajiro yʉ yisere bojarã ñari: “Ĩaĩañamani yigʉ masu mʉ ñajama, Capernaumjʉ ĩaĩañamani mʉ yiĩorere bajiro mʉ ya macanare quẽne yiĩoroti ñaja”, yʉre yiboarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 4:24 To yigajano, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Diore gotirẽtobosarimasʉ gajerojʉ Dios ocare ĩ gotimasiocudijama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉorãma. To bajiboarine, ĩ ya macanare Dios ocare ĩ gotimasiojama, ĩre ajiterãma. To bajirone bajiaja yʉre quẽne —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 4:25 —To bajirone bajimasiñuju ti, mani ñicʉare quẽne. Diore gotirẽtobosamasir'i, El'ias vãme cʉtigʉre, ĩ yarã ñamasiriarã, ĩre ajitemasiñujarã ĩna. El'ias ĩ ñarirodori yoaro oco quedibetimasiñuju. Idia cʉ̃ma jediro gaje cʉ̃ma gʉdareco oco quedibetimasiñuju. To bajiro bajica yiro, bare manimasiñuju. Manajʉa rijaveomasiriarã, tirodori jãjarã ñamasiñujarã ĩna.
LUK 4:26 To bajiri El'ias ĩ ejarẽmorotire bojarã, jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩna tʉjʉare cõabecʉne, “Sidón vãme cʉti maca tʉ ñarimaca, Sarepta vãme cʉti maca ñagõjʉare sore ejarẽmoaya” yigʉ, ĩre cõamasiñuju Dios.
LUK 4:27 Eliseo vãme cʉtigʉ, Diore gotirẽtobosamasir'ire quẽne, to bajirone bajimasiñuju. Ĩ ñarirodori, mani ñicʉa ñamasiriarã, gase boarã jãjarã ñamasiñujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare catiobetimasiñuju ĩ. Ĩnare catiobetiboarine, gãjerã masʉjʉare, Siria sitagʉre Naamán vãme cʉtigʉre catiomasiñuju Eliseo —ĩnare yigotiyuju Jesús, Dios ocare ĩna buerivi rẽjarãre.
LUK 4:28 To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, ĩna jedirone bʉto jũnisiniñujarã.
LUK 4:29 To bajiro bajirã ñari, Jesúre ñiacoasujarã ĩna. Gʉ̃taʉ ñañuju ti, ĩna ñarimaca tʉjʉ. “Tiʉ gʉ̃taʉ joejʉ ĩre turocaqueoto mani” yirã, Jesúre ñia vaboayujarã ĩna.
LUK 4:30 Ĩre ĩna ñia vaboajaquẽne, no yimasiña manone ĩna vatoane vacoasuju Jesús.
LUK 4:31 Galilea sitare ñarimaca, Capernaum vãme cʉti macajʉ vasuju Jesús. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ ĩnare gotimasioñuju ĩ. Ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna.
LUK 4:33 Ti vire sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ ñañuju, ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃. Ĩ ʉsʉjʉ sãñacõari, ado bajiro Jesúre ĩre avasãñuju vãti:
LUK 4:34 —Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ, ¿no yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! ¿Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare yigʉagʉ vadiati mʉ? Mʉre ĩamasiaja yʉa. Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ —Jesúre yiavasãñuju vãti.
LUK 4:35 To ĩ yirone, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —¡Ñagõbesa mʉ! ¡To yicõari, ĩ ʉsʉjʉre budigoya! —vãtire ĩre yiyuju Jesús. To ĩ yirone, rijaquedirotiyuju vãti, masʉre. To yicõari, rojose ĩre yirʉagʉ ñaboarine, rojose ĩre yibecʉne, ĩre budigocoasuju yuja. To ĩ bajijare, masʉjʉama quẽnaejacoasuju.
LUK 4:36 To bajisere ĩacõari, ti vi ñarã jediro no yimasibesujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã: —¿No bajiati? Ajiĩañamani oca manire gotimasiogʉ̃ yami. Bʉto masigʉ̃ ñaami. Vãtia bʉto masirã ĩna ñaboajaquẽne, masa ʉsʉrijʉre sãñarãre ĩnare bureamasiami —gãmerã yiyujarã ĩna.
LUK 4:37 To bajiro Jesús ĩ yiñasere masa ĩna gotibatojare, Galilea sitana tire ajijedicõañujarã ĩna.
LUK 4:38 Dios ocare ĩna buerivijʉ ñar'i, budiasuju Jesús, Simón Pedro ya vijʉ vacʉ. Ti vijʉ sãjaejacõari, Pedro ũmañicore ĩañuju. So rujʉ bʉto asicõari, bʉbʉribʉjayuju so. To bajiro so bajijare, Jesús sore ĩ catiosere bojayujarã ĩna.
LUK 4:39 To bajiro ĩna yirone, so tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, —So rujʉ asise, tʉjaya —yiyuju ĩ. To bajiro ĩ yirone, sore rujʉ asiboase sore tʉjacoasuju. To bajiro sore ĩ yicatiorirĩmarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bare ĩnare ecayuju so.
LUK 4:40 Tijʉ bero, rãiorijʉ Jesús tʉjʉ juaejayujarã, rijaye cʉtirãre. To ĩna bajisere ĩacõari, tocãrãcʉre ĩ ãmori ñujeocõari, ĩnare catioyuju Jesús.
LUK 4:41 Vãti sãñarãre quẽne juaejayujarã. Ĩnare quẽne, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayuju Jesús. To ĩ yirone, “Dios macʉne ñaami” yimasirã ñari, —Dios macʉ ñaja mʉ —vãtia ĩna yiavasãjare, ĩnare ñagõrotibesuju Jesús, “‘Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús’ masare yiajioroma” yigʉ.
LUK 4:42 Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, masa manojʉ vacoasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. To ĩ bajiboajaquẽne, ti macana, ĩre macasʉya, ejacoasujarã ĩna. Tojʉ ĩre ĩabʉjacõari, —Yʉa rãca tudiaya mʉ. Gãjerã ĩna ñarojʉ vabesa mʉ —ĩre yiboayujarã ĩna.
LUK 4:43 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdiyuju Jesús: —Tudiabeaja yʉ. Gaje macarianare quẽne, quẽnase quetire goticudirũgũrocʉ ñaja yʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare quẽne yigotimasioroti ñaja. “To bajiro yicudiato” yigʉ, yʉre cõacami Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 4:44 To bajiri, gaje macariana jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉ sãjacõari, quẽnase quetire gotimasiocudirũgũñuju Jesús.
LUK 5:1 Cojorʉ̃mʉ Genesaret vãme cʉtira ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñañuju Jesús. To ĩ bajiro ĩacõari, jãjarã masa ejayujarã. Ĩna ejaro ĩacõari, ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri ĩ gotimasiosere bʉto ajirʉarã ñari, ĩ tʉre jãjarãbʉsa ejayujarã masa.
LUK 5:2 To bajiri ĩ rʉ̃gõboarijʉre rʉ̃gõbibecõañujarã. To ĩna bajijare, jʉa cũmuari masa maniari jayasere ĩabʉjayuju ĩ. Vai sĩarimasa ĩna bajiyucʉrire coerã ĩna vãgãgoriari ñañuju. Coja ñañuju Pedro yaga.
LUK 5:3 Tia tʉ ñañuju Pedro, vai sĩañar'i ĩ bajiyucʉrire coeñagʉ̃. To bajiri tiare vasãjacõari, —Quẽnaca yʉre ñuviojoya mʉ —Pedrore ĩre yiyuju Jesús. Ĩre ĩ ñuviojoro bero, cũmuajʉ sãñacõari, masare gotimasioñuju quẽna.
LUK 5:4 Ĩnare gotimasio gajanocõari, ado bajiro Pedrore ĩre yiyuju: —¡Ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, mʉa bajiyucʉre rearoderuuya mʉa! —ĩre yiyuju.
LUK 5:5 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Pedro: —Yʉa ʉjʉ, jẽjʉ ñami yʉa bajiyucʉre rearoderuu ñamicʉtiboabʉ yʉa. Vai, mama ĩna. To bajiboarine yʉare mʉ rotijare, rearoderuu ĩarʉarãja quẽna —Jesúre yicʉdiyuju Pedro.
LUK 5:6 To bajiri, ʉ̃cʉarojʉ vijajajacõari, ĩna bajiyucʉrire rearoderuucõari, tʉ̃ajãmʉoboayujarã ĩna. Ĩna tʉ̃ajãmʉoboaro, jãjarã ĩna sãjajare, ĩna bajiyucʉri vocoabʉsa bajiyuju.
LUK 5:7 To ti bajijare, gãjerã vai sĩarimasare jiyujarã ĩna, “Yʉare ejarẽmoroaya” yirã. To ĩna yirã, ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna ya cũmuajʉ vaire juasãñujarã ĩna quẽne. Jʉa cũmuajʉne rujarʉabʉsarojʉ yijʉ̃mʉojocõañujarã. Pedro rãcana ñañujarã Zebedeo rĩa, Juan vãme cʉtigʉ, to yicõari, Santiago vãme cʉtigʉ. Jãjarã vai ĩna sãjaro ĩaʉcajedicoasujarã ĩna, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. Tire ĩaʉcacõari, Jesús tʉre gʉsomuniari tuetucõari, —Masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, quẽnaro yigʉ mʉ ñasere masiaja yʉ. Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉma. Yʉre baba cʉtirʉabecʉja mʉ, quẽnagʉ̃ ñari —Jesúre yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Yʉre güibeticõaña mʉa. Vai sĩarimasa mʉa ñaserema jẽre moagajanocõaja mʉa. To bajiri yucʉrema masa yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotijʉare yʉre moabosarã ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 5:11 To bajiro ĩ yijare, ĩna cũmuarire vejamocũ, to yicõari, ĩna gajeyeũnire quẽne cũcõa, ĩre sʉyacoasujarã ĩna.
LUK 5:12 Cojorʉ̃mʉ macajʉ Jesús ĩ ñaro, ĩ tʉjʉ ejayuju rijaye cʉtigʉ, ĩ rujʉ jediro gase boagʉ. Jesúre ĩacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —ĩre yisẽniñuju ĩ.
LUK 5:13 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, —Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús. To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja.
LUK 5:14 To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. Mʉ rujʉre ĩre ĩogʉ̃ne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajiro vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩre ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.
LUK 5:15 To bajiro ĩ yisere masa ĩna masisere ĩ bojabetiboajaquẽne, Jesús ĩ yiñase quetire ajijedicõañujarã. To bajiri, jãjarãbʉsa masa ejarũgũñujarã, Jesús tʉjʉre, ĩ gotisere ajirã, to yicõari, ĩna rijaye cʉtisere ĩre catiorotirã.
LUK 5:16 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, masa manojʉ ĩnare cãmotadiveocoarũgũñuju Jesús, Diore ĩre sẽnigʉ̃ vacʉ.
LUK 5:17 Cojorʉ̃mʉ Jesús masare ĩ gotimasio ñarore, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ajirujiyujarã ĩna. Ĩna ñañujarã Galilea sita ñarimacariana, to bajicõari, Judea sita ñarimacariana. Gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. To ĩna ajirujirone, Dios ĩ masise rãca rijaye cʉtirãre ĩnare catioĩoñuju Jesús.
LUK 5:18 To bajiro ĩ yiñarone, micagʉ̃re ãmiayujarã. Ĩre ãmiadicõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna.
LUK 5:19 To ĩna yirʉaboarore jãjarã masa ñabibecõañujarã. To bajiri, vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ.
LUK 5:20 “Micagʉ̃re ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi Jesús” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju: —Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 5:21 To ĩ yisere ajicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: —¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi, ti ũnire yimasigʉ̃ma —yitʉoĩañujarã ĩna.
LUK 5:22 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —“‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa.
LUK 5:23 “Rojose mʉ yirere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa.
LUK 5:24 To bajiri, “‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 5:25 To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ.
LUK 5:26 To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.
LUK 5:27 Micagʉ̃re catiocõari bero vacoasuju Jesús. To bajivacʉ, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩañuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ bajiro, ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju.
LUK 5:28 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ yere juabecʉne, Jesúre sʉyacoasuju ĩ yuja.
LUK 5:29 Bero, ĩ ya vijʉ ejacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ, jairo bare quẽnorotiyuju Lev'i. To yicõari, Jesúre, ĩ buerimasare quẽne jiyuju. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, gãjerãre quẽne jirẽoñuju ĩ. Ĩna ñañujarã “Rojose yirã ñaama” masa ĩna yiĩarã. To bajiri, jãjarã ñañujarã ĩ jirẽoriarã.
LUK 5:30 To bajiri, Jesúrãca ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. To bajiri, ĩna bañarojʉ ejacõari, ado bajiro Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã: —¿No yirã ãnoa rojose yirã rãca bati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 5:31 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna.
LUK 5:32 To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa” yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnase yirãre jigʉagʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojosere yirã, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 5:33 To ĩ yiro bero, Jesúre sẽniĩañujarã sĩgʉ̃ri: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore ĩna sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũama. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 5:34 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmocõa ñarãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja.
LUK 5:35 To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirũgũrʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 5:36 To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ado bajise ĩnare gotirẽmoñuju Jesús: —Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, sudiro mamasere voãmicõari, tiatumenaja mani, bʉcʉase vorijʉre. To bajiro mani yijama, sudiro mamasere yirojocõarãja mani. To bajicõari, bʉcʉase rãca quẽnaro ruyubetoja mamaseagajʉ rãca mani tiaturijʉ ñari. To bajiri bʉcʉase, mamase rãca mani tiavʉobetore bajiro, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.
LUK 5:37 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani.
LUK 5:38 “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.
LUK 5:39 To bajiro mʉare yaja yʉ, ado bajiro ti bajijare: Mani gotise queti ado bajiro bajiaja: “Ʉye oco tirʉ̃mʉjʉ ĩna quẽnorere idirũgũrãma, ʉye oco mame ĩna quẽnose idirʉamenama, ‘Tirʉ̃mʉaye ĩna quẽnorejʉa quẽnaja’ yirã”, yigotiaja mani gotise. To bajirone bajiaja mame oca yʉ gotimasiose quẽne. Jãjarã tirʉ̃mʉaye ocare ajirʉ̃cʉbʉosejarãma, mame oca yʉ gotimasiosere ajiterãma, “Tirʉ̃mʉaye ocajʉa quẽnaja” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 6:1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo oteriavese cʉtore vasujarã, Jesúrãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩna.
LUK 6:2 Tire ĩna basere ĩacõari, sĩgʉ̃ri fariseo masa ado bajiro ĩnare yiyujarã: —Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yaja mʉa —ĩnare yiyujarã.
LUK 6:3 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —¿David ñamasir'i, ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa?
LUK 6:4 Ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios.
LUK 6:5 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.
LUK 6:6 Gaje semana gaja, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivijʉ tudivasuju Jesús quẽna. Sãjacõari, toanare gotimasioñuju. Ti vijʉ ñañuju sĩgʉ̃, riojojacatʉa ãmo ñujobecʉ.
LUK 6:7 Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne ñañujarã. “‘Jesús, rojose yimi’ ʉjarãre ĩre yigotiyirorãsa” yirã, Jesúre ĩre ĩacodeyujarã ĩna. “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ãni ãmo ñujobecʉre ĩ masise rãca ĩ ñujorotijama, ‘Dios, Moisére ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ yimi’ yigotirʉarãja mani”, yitʉoĩañujarã.
LUK 6:8 To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõañuju Jesús. To bajigʉ ñari, ado bajiro yiyuju, ãmo ñujobecʉjʉare: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju. To ĩ yirone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju ĩ.
LUK 6:9 To bajiro ĩre yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare, to yicõari, fariseo masare quẽne ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre quẽne, no bojagʉ masʉre quẽnaro mani yijama, quẽnabetojari? ¿Disejʉare yiroti ñati? ¿Quẽnasejʉare, rojosejʉare yiroti ñati ti? ¿Rijaye cʉtirãre catiorejʉare yiroti ñatique? To yiterã, ¿ĩnare sĩacõaroti ñatique? —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 6:10 Ĩ sẽniĩasere ĩna cʉdisere ajirʉ, tocãrãcʉrene ĩnare ĩaboayuju. Ĩna cʉdibeto ĩaboacʉ, ado bajiro ĩre yiyuju, ãmo ñujobecʉjʉare: —Mʉ ãmore ñujoya mʉ —ĩre yiyuju Jesús. To ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoasuju yuja.
LUK 6:11 To bajiro ĩre ĩ yijare, Jesúre bʉto jũnisiniñujarã ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne. “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?”, gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
LUK 6:12 Cojorʉ̃mʉ burojʉ majasuju Jesús, Diore sẽnigʉacʉ. Tojʉ Diore sẽni ñamicʉtibusuocoasuju ĩ.
LUK 6:13 Ĩ sẽni busuorirʉ̃mʉre, ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. To bajiri ĩ tʉ ĩna ejarone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩnare beseyuju, ĩ ocare goticudibosaronare.
LUK 6:14 Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã: Simón vãme cʉtiboar'i Pedro vãme cʉtigʉ, ĩ bedi, Andrés ñañujarã. Santiago, Juan, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás ñañujarã. Alfeo macʉ, Santiago, to yicõari, Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i ñañuju.
LUK 6:16 Santiago macʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre ĩsirocar'i. To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã Jesús ĩ beseriarã.
LUK 6:17 Ĩ beseriaro bero, ĩna rãca rojaejayuju ĩ, rujatũcurorijʉ. Tojʉ gãjerã Jesús buerimasa ĩre ñayuyujarã ĩna. Judea sita ñarimacariana, gãjerãma, Jerusalén macana ñañujarã. Gãjerã moa riaga tʉana, Tiro macana, to yicõari, Sidón macana quẽne ñañujarã ĩna. Ĩ gotimasiosere ajirʉarã, to yicõari, ĩ catiosere bojarã, ĩre ñayuyujarã ĩna.
LUK 6:18 Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarã ñari, rojose tãmʉorã quẽne ñañujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Jesús.
LUK 6:19 To yicõari, tocãrãcʉ rijaye cʉtirãre quẽne catioyuju. To bajiro ĩ yisere ĩacõari, masa jediro ĩre moaĩarʉayujarã, “Manire quẽne catioato” yirã.
LUK 6:20 Ĩnare catiogajano, ĩ buerimasare ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —“Masimena ñari, mʉ ejarẽmose bʉto bojaja yʉa”, Diore ĩre yisẽnirũgũrãma, ĩ yarã ñarãma. To bajiri, rojose tãmʉoboarine, Dios tʉjʉ variquẽnarona ñarãma.
LUK 6:21 Yucʉrire Dios ĩ bojabetire yicõari, tʉoĩasʉtiritiñarã quẽne, variquẽnarona ñarãma, berojʉ ĩna tʉoĩasʉtiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare.
LUK 6:22 Dios ĩ roticõacacʉre, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ajatud'icõari, “Rojorã ñaama” mʉare ĩna yisocaboajaquẽne, variquẽnarʉarãja mʉa.
LUK 6:23 To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, bʉto variquẽnaña mʉa, “Berojʉ Dios tʉjʉ ejarã, quẽnase bʉjarʉarãja” yimasirã ñari. Mʉa rĩjoroana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne, rojose mʉare ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa.
LUK 6:24 Gãjerãma, gajeyeũni jairo cʉovariquẽnarã ñari, Diore bojamena ñarãja mʉa. Adigodojʉ variquẽnarã ñaboarine, berojʉma sʉtiritirʉarãja.
LUK 6:25 Gãjerãma, “Disejʉa yʉare rʉyabeaja” yivariquẽnarã ñari, Diore bojamena ñarãja mʉa. Adigodojʉre variquẽnarã ñaboarine, berojʉma variquẽnabetirʉarãja mʉa. Gãjerãma, mʉa rijato bero mʉa bajirotire tʉoĩamenane, adigodoayere tʉoĩacõari ajarãma, berojʉ, otirʉarãja mʉa.
LUK 6:26 Masa, “Quẽnaro yirã ñaama” mʉare ĩna yisere ajicõari, variquẽnaboaja mʉa. To bajirone bajimasiñuju tirʉ̃mʉjʉ. “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitomasiriarãre, “Quẽnaro yirã ñama” ĩnare yirʉ̃cʉbʉomasiboayujarã mʉa ñicʉa.
LUK 6:27 Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajise mʉare rotiaja yʉ: Mʉare ĩaterãre quẽne ĩamaiña. Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro yiya.
LUK 6:28 Rojose mʉare yirãre quẽne quẽnaro ĩna ñarotire, Diore ĩnare sẽnibosaya mʉa.
LUK 6:29 Cojojacatʉa, mʉa vayujuare ĩ jajama, gajejacatʉare quẽne ĩre jarotiya. Sĩgʉ̃, mʉa sudirore joeagarore ĩ veaãmijama, jubeagarore quẽne ĩre veaĩsicõaña.
LUK 6:30 No bojarã mʉa gajeyeũnire ĩna sẽnijama, ĩsiña. Mʉa gajeyeũnire juarudigʉre, “Yʉre tʉoya”, ĩre yibesa mʉa.
LUK 6:31 Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. To bajiri quẽnaro mʉare ĩna yisere bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉa quẽne.
LUK 6:32 Mʉare ĩamairã rĩne mʉa ĩamaijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã quẽne, ĩnare mairã rĩrene ĩnare ĩamairũgũrãma ĩna.
LUK 6:33 Quẽnaro mʉare yirã rĩrene quẽnaro mʉa yijama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã quẽne, quẽnaro ĩnare yirã rĩrene quẽnaro yirũgũrãma ĩna.
LUK 6:34 Mʉare tʉomasirã rĩrene no bojasere mʉa vasoajama, ¿“Quẽnaro yaja mʉa”, mʉare yiĩagʉ̃jari Dios? Yibecʉmi. Rojose yirã, ĩnare tʉomasirã rĩrene ĩna sẽnisere ĩnare ĩsirãma ĩna quẽne.
LUK 6:35 To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare rojose yirãre quẽne, ĩnare maiña mʉa. Ĩnare quẽne quẽnaro yiya. “Mani ĩsisere manire tʉorʉarãma” yitʉoĩamenane, ĩnare ĩsiña. To bajiro ĩnare mʉa yijama, quẽnamasusere mʉare ʉjorʉcʉmi Dios. “Quẽnaro yaja mʉ” Diore yimenarene, to yicõari, rojose yirãre Dios ĩ mairore bajirone mʉa maijama, “Dios rĩa ñaja yʉa” yiĩorã yirãja mʉa.
LUK 6:36 Mani jacʉ Dios ĩ ĩamairore bajirone mʉa quẽne, masare ĩamaiña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
LUK 6:37 Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús: —“Rojose yirã, ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios. Gãjerã rojose mʉare ĩna yisere mʉa masiriojama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios quẽne.
LUK 6:38 No bojase ĩna cʉobetijama, ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, ĩnare mʉa ĩsirere ĩacõĩacõari, mʉa ĩsise rẽtobʉsaro mʉare ĩsirʉcʉmi Dios —ĩre ajitirʉ̃nʉrãre yigotiyuju Jesús.
LUK 6:39 To yigʉne, adi gotimasiore quetire ĩnare gotiyuju: —Sĩgʉ̃ ĩabecʉ, gãji ĩabecʉre ĩ tʉ̃avajama, gojejʉ reasãcõanama, ĩna jʉarãjʉne.
LUK 6:40 Gajeyerema, ĩnare buegʉ rẽtobʉsaro masirã me ñaama ĩ buerã. To bajiboarine quẽnaro ĩna buejeocõajama, ĩnare buerimasʉre bajirone masirãma ĩna quẽne.
LUK 6:41 Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre “Ãmirocaya”, yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 6:43 —Gajeyerema, yucʉ́ vãnʉricʉ, “Quẽnase rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnabeti rica cʉtibetoja. To yicõari, vãnʉbeti, “Quẽnabeti rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnase rica cʉtibetoja.
LUK 6:44 Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani. Quẽnase bare higos vãme cʉtiʉ ricare juaroana, vãtijota yucʉ́rijʉre macamenaja mani. To yicõari, ʉye juaroana, vidirojʉ ñaricʉ savajotaʉjʉre macamenaja mani.
LUK 6:45 To bajirone bajiaja masare quẽne. Sĩgʉ̃ri quẽnase tʉoĩarã ñari, quẽnase yirãma. Gãjerã, rojose tʉoĩarã ñari, rojose yirãma. To bajiro bajiaja mʉa ñagõse quẽne. Masa ĩna ñagõsere ajicõari, “Rojose tʉoĩarã ñaama. Quẽnase tʉoĩarã ñaama”, yimasiaja mʉa. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉ ĩna tʉoĩabʉjʉoñaserene, ĩna riserijʉ ñagõburũgũama ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 6:46 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —¿No yirã yʉ rotisere cʉdibetiboarine, “Yʉa ʉjʉ” yʉre yati mʉa?
LUK 6:47 Yʉ gotimasiosere ajicõari, yʉ rotirore bajiro yigʉma, ado bajiro yigʉ ũgʉ̃re bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi:
LUK 6:48 Ĩ ũgʉ̃ ñagʉ̃mi gʉ̃tajãijʉ gojeri coaejocõari, botari rʉ̃gõcõari, vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. Vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉ ti jaiejacoaboajaquẽne, juriaquedibetoja ti vi.
LUK 6:49 Yʉre ajiboarine, yʉ rotirore bajiro yibecʉjʉa ñagʉ̃mi sita vajarojʉ vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. Ti vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉre ti jaiejarone, yoaro mene juriaquedicoatoja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 7:1 Gotimasiore queti ĩnare gotigajanocõari, Capernaum vãme cʉti macajʉ vasuju Jesús.
LUK 7:2 Ti macajʉre ñañuju romano masʉ. Surara ʉjʉ ñañuju ĩ. Ĩre moabosarimasʉ, ĩ maigʉ̃, bʉto rijayuju. Bajirocacʉjʉ yiyuju ĩ.
LUK 7:3 To bajiri ti macajʉ Jesús ĩ vadire ajicõari, “Ĩre catiogʉ vadiato Jesús” yigʉ, jud'io masa bʉcʉrãre ĩnare cõañuju ĩ, “Ĩre jiaya” yigʉ.
LUK 7:4 To bajiri Jesús tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yisẽniñujarã ĩna: —Yʉa tʉagʉ, romano masʉ, surara ʉjʉ, ĩ queti cõarã bajiaja yʉa. “Vadiato Jesús. Yʉ maigʉ̃, yʉre moabosagʉ, bʉto rijaami. To bajiri rijacʉ yami. Ĩre catiogʉ vadiato” ĩ yijare, bajibʉ yʉa.
LUK 7:5 Mani yarã, jud'io masare maiami. To bajiri ĩne Dios ocare yʉa buerotivire bʉaroticami. To yigʉ ĩ ñajare, ĩre sẽnibosarã bajibʉ yʉa. ¿Ĩre moabosagʉre catiogʉ varʉabeati mʉ? —Jesúre yisẽniñujarã ĩna.
LUK 7:6 To bajiro ĩna yijare, ĩna rãca vacoasuju Jesús. Ĩ cõñatone, gãjerã ʉjʉ ĩ cõariarã ĩre bocayujarã ĩna. Ĩre bocacõari, ado bajise ĩre queti gotiyujarã ĩna: —“Yʉ ʉjʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, mʉre yami romano masʉ. “Yʉma, rojose yʉ yisere tʉoĩabojonegʉ̃ ñari, yʉ ya vire ĩre sãjarotimasibecʉja yʉ.
LUK 7:7 To bajiri, ĩre boca bojoneaja yʉ”, mʉre yami. No yigʉ sãjabecʉja mʉ. “Sãjabetiboarine, ĩ ñagõtʉoĩasene catiomasicõagʉ̃mi”, mʉre yami.
LUK 7:8 “Gãjerã surara ʉjarã beroagʉ ñaja yʉ. To bajiri, yʉ quẽne, gãjerã surarare rotigʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃re, ‘¡Vasa!’ yʉ yijama, vajami. Gãjire, ‘Vayá’ yʉ yijama, vadiami. To yicõari, yʉre moabosarimasʉre, ‘Tire yiya’ yʉ yijama, yirũgũami. To bajiri, ĩ roque rotigʉ masu ñari, adojʉ sãjadibetiboarine, ĩ ñagõtʉoĩasene caticoarʉcʉmi”, mʉre yami —Jesúre yiyujarã ĩna, romano masʉ ĩ gotirotirã.
LUK 7:9 To bajiro ĩ yirere ajicõari, no yimasibesuju Jesús. To bajiri, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, jãjarã ĩre sʉyarãre ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yʉ yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, yʉre yirẽmorʉcʉmi” romano masʉ yʉre ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re ĩabetirũgũaja yʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 7:10 To bajiro ĩ yiro bero, romano masʉ ĩ gotirotiriarã, vijʉre sãjacõari, ĩna ĩajama, ĩre moabosagʉre catiquẽnagʉ̃ ñagʉ̃re ĩre ĩañujarã ĩna.
LUK 7:11 To ĩ yiriaro bero, gaje macajʉ vasuju Jesús, Na'in vãme cʉti macajʉ. Ĩ buerã quẽne gãjerã quẽne, jãjarã masa ĩ rãca vasujarã ĩna.
LUK 7:12 Ti macajʉ ĩna ejaro, bajirocar'i rujʉrire gajavayujarã ĩna, ĩre yujeroana. Jãjarã masa ĩna rãca vayujarã ĩna. Ĩ ñaboar'i jaco quẽne, vayuju. Manajʉ rijaveorio ñañuju so. Sĩgʉ̃ne macʉ cʉtirio ñari, bʉto otiyuju. So oti vadone sore bocayuju Jesús.
LUK 7:13 Sore ĩamaicõari, —To cõrone otitʉjaya mʉ —sore yiyuju ĩ.
LUK 7:14 To yicõari, so macʉ rujʉri ĩna gajarijotire ĩ moaĩaejarʉ̃gʉ̃rone, tujarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Ĩna tujarʉ̃gʉ̃rone, —“Vʉ̃mʉrũjuña” mʉre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 7:15 To ĩ yirone, vʉ̃mʉrũjuri, ñagõñuju ĩ yuja, bajirocar'i. To ĩ bajiro ĩacõari, ĩ jacore tʉ̃aĩsiñuju Jesús.
LUK 7:16 Ĩre ĩ catiosere ĩacõari, güiyujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajirã ñari, —Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasugʉ̃ mani tʉjʉre ejaami yuja. Ĩ yarã mani ñajare, manire ĩamaicõari, Jesús sʉorine manire ejarẽmoami Dios —Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnañujarã ĩna.
LUK 7:17 To bajiro Jesús ĩ yisere ajijedicõañujarã ĩna, Judea sitana. Ti sita sojʉana quẽne, tire ajiyujarã ĩna.
LUK 7:18 Jesús ĩ yiñasere masijeocõañuju, Juan, ĩ buerimasa ĩna gotise ti ñajare.
LUK 7:19 Tire ĩre ĩna gotiro bero, jʉarã ĩ buerãre sẽniĩaroticõañuju Juan: —Jesúre, “¿Mʉne ñati, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ‘Yʉ bero ejarʉcʉmi’ Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji?”, Jesúre yisẽniĩaaya —ĩnare yicõañuju Juan.
LUK 7:20 To bajiro ĩ yicõariarã, Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerã ñaja yʉa. “Ĩre sẽniĩaaya” ĩ yicõajare vabʉ yʉa. ¿Mʉne ñati, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, “Yʉ bero ejarʉcʉmi” Juan ĩ yigotimasiocacʉ? ¿Gãjire yuroti ñatique maji? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 7:21 To bajiro ĩna yisẽniĩarã ejarone, jãjarã rijaye cʉtirãre catioĩoñuju Jesús. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare quẽne bureaĩoñuju. To yicõari, caje ĩamenare quẽne ĩnare ĩarotiĩoñuju.
LUK 7:22 To bajiri, Juan ĩ cõariarã ĩna sẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Ado bajiro Juanre gotiba mʉa: “Jesús ĩ masise rãca ĩ yijare, ĩabetiboariarã quẽne ĩama. Rujasagueri vaboariarã quẽne, quẽnaro vama. Gase boariarãre quẽne, ĩna cãmi yatibʉ. Ajimena ñaboariarã quẽne, ajima. Bajireariarã quẽne, tudicatima. To yicõari, maioro bajirãre quẽne, Dios oca quẽnasere gotimasio ecoma ĩna”, yigotiba, Juan tʉjʉ ejacõari.
LUK 7:23 To bajiri, “‘Quẽnase bʉjarʉarãma yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Socʉ me yami”, yʉre yitʉoĩarãma’ yimi”, ĩre yigotiaya —ĩnare yiyuju Jesús, Juan ĩ sẽniĩarotiriarãre.
LUK 7:24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna vase rãcane, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ ñare quetire gotiyuju Jesús, jãjarã ĩre ajisʉyarãre: —Yucʉ́ manojʉ vana, ¿ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Masa ĩna bojasere bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃re ĩarã vacati mʉa? “To bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñacami”, yimasiaja mʉa.
LUK 7:25 ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩarã vacati mʉa? ¿Quẽnase sudi sãñagʉ̃re tʉoĩa vacati? To bajiro me tʉoĩariarãja mʉa. “Quẽnase sudi sãñarãma, quẽnarivirijʉ, ʉjarã ya virijʉ ñarãma”, yimasiaja mani.
LUK 7:26 ¿Ñimʉ ũgʉ̃re tʉoĩa vacati mʉa? ¿Diore gotirẽtobosarimasʉre tʉoĩa vacatique mʉa? Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gãjerã Diore gotirẽtobosarimasa rẽtoro ñagʉ̃re ĩariarãja mʉa.
LUK 7:27 Juan ĩ bajirotire gotiro, ado bajise gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre yʉ cõaroto rĩjoro, mʉre gotiyurocʉre cõasʉorʉcʉja yʉ maji’ yami Dios. ‘Ĩ ñarʉcʉmi ado bajise gotirocʉ: “Yoaro mene ejarʉcʉmi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiri rojose Dios ĩ bojabetire yitʉjacõari, ĩ bojasejʉare yi yuya mʉa” yigotirocʉ ñarʉcʉmi’ yami Dios”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
LUK 7:28 Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasire rẽtoro ñamasuse ñaja, Juan, Diore ĩ gotirẽtobosasejʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Juan ĩ gotise rẽtoro ñamasuse ñaja yʉ gotiroticõarã ĩna gotise. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” ĩna yigotisere yaja yʉ. Ñamasurã ñaama, “Ñamasurã me ñaama Jesús ĩ gotiroticõarã” mʉa yiĩaboajaquẽne —ĩ rãca ñarãre ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 7:29 Juan ĩ gotimasiorere ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa. Gãjerã quẽne, jãjarã ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna. “Mʉ gotirore bajirone bajiaja. Rojose yirã ñaja yʉa” yitʉoĩacõari, Juanre bautizarotiyujarã ĩna, Diore rʉ̃cʉbʉorã.
LUK 7:30 Ĩna bautizarotiboajaquẽne, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Juan ĩ gotisere ajicõari, “Bajibeaja ti”, yitʉoĩañujarã ĩnajʉama. Dios ĩ bojasere yirʉabesujarã. To bajiri Juanre bautizarotibesujarã ĩnama.
LUK 7:31 Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Ado bajiro yirãre bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana:
LUK 7:32 Daquerã, gãjerã rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja. Ĩna ajeritũcurojʉ rujicõari, gãjerãjʉare, ado bajiro ĩnare gotirujirãma: “‘Basavariquẽnato mani’ yirã, mʉare jutibosaboabʉ yʉa. To bajiro yʉa yiboajaquẽne, basabejʉ mʉa. To bajiri, ‘Rijariarãre bʉcʉrã ĩna oticatore bajiro sʉtiriose boca otirʉarãja mʉa, yʉa basañarone’ yiboabʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, otibejʉ mʉa”, ĩnare yigotirãma, ĩna rãca ajerʉamenare.
LUK 7:33 Ĩna rãca ajerʉamenare bajiro yirã ñarãja mʉa, adirodoriana. Juan, quẽnase bare babeti, quẽnase idire idibeti bajiñañuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Vãti sãñagʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacajʉ mʉa, ĩre ajiterã ñari.
LUK 7:34 Ĩ bero gotimasiosʉocajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉjʉama, quẽnase bare ba, quẽnase idire idi bajiñaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, “Jairo bagʉ ñaami. Idimecʉgʉ̃ ñaami. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã rojose yirãre quẽne ĩnare baba cʉtiami”, yʉre yiĩajũnisiniaja mʉa, yʉre quẽne ajiterã ñari.
LUK 7:35 To bajiro Juanre quẽne, yʉre quẽne mʉa yise ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ masise rãca yʉa yise ti ñajare, berojʉ, “Quẽnaro yirã yiboayuma”, yʉare yimasirʉarãja mʉa —ĩ rãca ñarãre yiyuju Jesús.
LUK 7:36 Sĩgʉ̃ fariseo masʉ ñañuju ĩ, Simón vãme cʉtigʉ. “Bare bagʉ vaja”, Jesúre yiyuju ĩ. To bajiro ĩ yijare, ĩ tʉjʉ vasuju Jesús. Sãjaejacõari, barujiyuju ĩ.
LUK 7:37 Ti macajʉ rõmio ñañuju rojose yigo. To bajiri, Simón ya vijʉ bare bagʉ Jesús ĩ ejasere ajicõari, gʉ̃ta sotʉ alabastro vãme cʉti rãca veariarʉ ãmiejayuju so. Sʉtiquẽnase sãñaritʉ ñañuju tirʉ.
LUK 7:38 Jesús gʉbori veca ejarʉ̃gʉ̃cõari, otiyuju so. So otirone, so caje oco reajeoyuju ti, ĩ gʉborire. To yicõari, so joa ñajone tire vejacaroyuju. Tire vejacarocõari, ĩ gʉborire usuyuju. To yicõari, sʉtiquẽnase so juadirere Jesús gʉbori joere yuejeoyuju. Ĩre rʉ̃cʉbʉogo yiyuju, to bajiro so yijama.
LUK 7:39 To bajiro so yiro ĩacõari, ado bajiro tʉoĩañuju Simón, Jesúre, “Bare bagʉaba” ĩre yir'ijʉa: “Diore gotirẽtobosagʉ masu ĩ ñajama, iso rõmiore, ‘Rojose yigo ñaamo’ yiĩamasicõari, sore moaĩarotibetibogʉmi”, yitʉoĩañuju ĩ.
LUK 7:40 To bajiro Simón ĩ tʉoĩasere masicõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Gotimasiore queti mʉre gotigʉagʉ yaja yʉ. To ĩ yirone, —Yʉre gotiya —Jesúre ĩre yicʉdiyuju ĩ.
LUK 7:41 To bajiro ĩ yicʉdirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Ʉ̃mʉa jʉarã ñarãma ĩna, gãjijʉare gãjoa vasoariarã. Sĩgʉ̃, jʉa cʉ̃ma moaroto cõro vaja mogʉ̃mi ĩ. Gãjijʉama, jʉarã muijua moaroto cõro vaja mogʉ̃mi.
LUK 7:42 Gãjoa tʉorʉaboarãma ĩna, bajirãjʉma. To bajiri ĩna gãjoa mano ĩacõari, “Tone bajicõato. Yʉre mʉa vaja mosere mʉare masiriocõaja yʉ”, ĩnare yigʉmi, ĩnare maigʉ̃ ñari. To bajiri, ado bajiro mʉre sẽniĩaja yʉ: Gãjoa vasoariarãre ĩnare ĩ masiriore ñajare, ¿nijʉa bʉto ĩre maigʉ̃jari? —ĩre yisẽniĩañuju Jesús.
LUK 7:43 To bajiro ĩre ĩ yisẽniĩarone, —Yʉ tʉoĩajama, jairo ĩre vaja mor'ijʉa, bʉto ĩre maigʉ̃mi —ĩre yicʉdiyuju Simón. To ĩ yirone, —Riojo yaja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 7:44 To yigoticõari, rõmiojʉare sore ĩagʉ̃ne ado bajiro Simónre yiyuju Jesús: —¿Adiore ĩati mʉ? Yʉre jiboarine, mʉ ya vi yʉ ejaro, yʉ gʉborire yʉ coerotire oco yʉre ĩsibejʉ mʉ. To bajiboarine adioma so caje oco rãca yʉ gʉborire coemo soma. To yicõari, so joa ñajone yʉ gʉborire vejacoecaromo so.
LUK 7:45 Yʉre sẽnigʉ̃ne, ejarãre mani yarã ĩna yirũgũrore bajiro yʉre usubejʉ mʉ. To bajiro mʉ bajiboajaquẽne, sãjaejagone yʉ gʉborire so usurojʉne usutʉjabeticõa ñaamo adioma, yʉre rʉ̃cʉbʉogo. Mʉma, yʉ rʉjoa joere ʉye sʉtiquẽnase yʉre yuejeobejʉ mʉ. Yʉre rʉ̃cʉbʉobecʉ ñari, bajibʉ mʉ. To mʉ bajiboajaquẽne, sojʉama, ʉye sʉtiquẽnase jairo vaja cʉtisere yʉ gʉbori joere yuejeoamo so.
LUK 7:47 To bajiri quẽnaro ajiya mʉ. Bʉto yʉre so maisere yiĩomo so. Tire ĩacõari, ado bajiro sore yimasiaja mani: “‘Rojose yijaigo yʉ ñaboajaquẽne, rojose yʉ yisere yʉre masiriogʉmi Dios’ yitʉoĩagõ ñaamo”, yimasiaja mani. To bajiboarine, “Diore maibetibʉsaja” yigʉre ĩacõari, ado bajisejʉa yimasiaja mani: “‘Bʉto rojose yibecʉ yʉ ñajare, Dios mojoroaca yʉre ĩ masiriojare, ĩre maibetibʉsacõaja’ yitʉoĩagʉ̃ ñaami”, ĩre yimasiaja mani —Simónre yiyuju Jesús.
LUK 7:48 To yicõari, rõmiore ado bajiro sore yiyuju Jesús: —Rojose mʉ yirũgũrere mʉre masiriocõamʉ yʉ —sore yiyuju Jesús.
LUK 7:49 To bajiro ĩ yirone, —¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore rʉ̃cʉbʉobecʉ yami. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ti ũnire yimasigʉ̃ma —yitʉoĩañujarã ĩna, gãjerã “Baroaya” yigʉ, Simón ĩ jiriarãjʉa.
LUK 7:50 To bajiro ĩna yitʉoĩajare, ado bajiro sore yiyuju Jesús: —“Rojose yʉ yirũgũsere yʉre masiriocõañumi Dios” mʉ yitʉoĩase ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre yirẽtobosabʉ yʉ. To bajiri, “Dios ĩ ĩajama, quẽnagõ ñaja yʉ”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.
LUK 8:1 Tijʉ bero, cojo maca me ejacudiyuju Jesús, Dios oca quẽnasere masare gotimasiocudigʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocudiyuju. Ti macarijʉre ĩ rãca vasujarã ĩna, ĩ ocare goticudisʉorona, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã.
LUK 8:2 Rõmia quẽne, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureariarã, to yicõari, rijaye cʉtiriarã ĩ catioriarã quẽne ñabajiyujarã ĩna, Jesúre sʉyarã. Sĩgõ, Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ so ʉsʉjʉ sãñariarãre vãtiare ĩ bureario ñañuju so.
LUK 8:3 Gajeo, Juana, Cuza manajo, ñañuju so. Cuza, Herodes ya vijʉ codegʉ ñañuju ĩ. Gajeo, Susana vãme cʉtigo ñañuju so. Gãjerã rõmia quẽne, jãjarã ñañujarã ĩna, Jesúre sʉyarã. Ĩna cʉosere Jesúre, ĩ buerimasare quẽne ĩnare ĩsirũgũñujarã ĩna, ĩnare ejarẽmorã.
LUK 8:4 Jesúre ajirã ĩ tʉjʉ rẽjarũtuasujarã ĩna, gajemacari ñarã quẽne. To ĩna bajiro, ado bajise gotimasiore queti ĩnare gotiyuju ĩ:
LUK 8:5 —Sĩgʉ̃ oterimasʉ, vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi. Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri tire cʉdarãma masa, maa vana. To yicõari, minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna.
LUK 8:6 Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. To bajicõari, judiboarine, oco manijare, sĩnireacoatoja ti.
LUK 8:7 Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti.
LUK 8:8 Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ cien ñaricari rica cʉtiejoroja —ĩnare yigotiyuju Jesús. To yigajanocõari, —Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 8:9 Tijʉ bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa: —Oterimasʉ ĩ bajire queti mʉ gotimasiose, ¿no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 8:10 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios ĩ masise rãca ajimasiaja mʉama. To bajiboarine, gãjerãjʉama, yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, yimasimenama.
LUK 8:11 “Ado bajiro yirʉaro yaja” oterimasʉ ĩ bajire quetire yʉ gotise: Ote ajere yʉ yijama, Dios ocare yigʉ yibʉ yʉ.
LUK 8:12 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere quẽnaro ajimasimenare yigʉ yibʉ yʉ. Minia, ejacõari, ote ajere ĩna basere yʉ yijama, vãtia ʉjʉ ejacõari, Dios ocare ĩna ajimasiboasere guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ. To bajiro yami vãtia ʉjʉ, “Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirẽto ecoroma ĩna” yigʉ.
LUK 8:13 Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire yigʉ yibʉ. Sĩnirearere yʉ yijama, yʉ yere ajirã ñaboarine, rojose ĩna tãmʉojama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ.
LUK 8:14 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotayucʉ́jʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, tʉoĩarejairã, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjarotire yigʉ yibʉ. To bajiro bajirã, yʉ yere ajisʉoboarine, yʉ bojarore bajiro yimenama ĩna.
LUK 8:15 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ yere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãre yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 8:16 Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato ĩna” yigʉ, gotirũgũaja.
LUK 8:17 Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma.
LUK 8:18 No bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩ ajimasiboasere masiriojeocõarʉcʉmi ĩ. To bajiri ĩre masibetimasucõarʉcʉmi ĩ. To bajiro ti bajijare, mʉare yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajimasirʉajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yimʉorʉ̃gõña mʉa —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
LUK 8:19 Jesús, masare ĩ gotmasio ñarone, ĩ jaco, ĩ bederã rãca ĩre ĩarã ejaboayujarã ĩna. To bajiboarine jãjarã masa ĩna ñajare, ĩ tʉjʉ ejamasibesujarã.
LUK 8:20 Ĩ tʉ ĩna ejamasibetijare, sĩgʉ̃, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Mʉ jaco, mʉ bederã quẽne macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yigotiyuju.
LUK 8:21 To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajiñarãjʉare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —No bojarã Dios ocare ajicõari, ĩ rotirore bajiro yirã ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirã, yʉ jacore bajiro bajirã —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 8:22 Cojorʉ̃mʉ Jesús ĩ buerã rãca cũmuajʉ vasãjacõari, —Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 8:23 Ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, oco sãjacõari, rujacoarʉayuju. To ti bajiboajaquẽne, cãnigʉ̃ yiyuju Jesús.
LUK 8:24 Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna: —Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! —ĩre yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yijare, —¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús. To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne sabebesuju yuja.
LUK 8:25 To yicõari, —“Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa. —¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã ĩna, ĩre güirã.
LUK 8:26 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã.
LUK 8:27 Tojʉ ejacõari, Jesús ĩ majatone, sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ, ti macajʉ ñaboar'i, ĩre bocayuju ĩ. Sudi magʉ̃ne, yoaro masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉ ñarũgũñuju ĩ. Vãtia sãñagʉ̃ ñañuju.
LUK 8:28 To bajigʉ ñari, cojoji me ĩ masu ĩ bojasere yimasibeticõari, vãtia ĩna bojasejʉare yirũgũñuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, cõmemane ĩre siaboayujarã ĩna. Ĩre ĩna siaboajaquẽne, tʉ̃asure reacõarũgũñuju ĩ. To yicõari, yucʉ́ manojʉ varũgũñuju, ĩre sãñarã vãtia to bajiro ĩre ĩna varotijare. To bajiri Jesúre ĩ bocarone, —Ãni masʉ ʉsʉjʉ sãñarã, budiya mʉa —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yirone, masʉjʉa, vãtia sʉorine avasãcõari, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju. To ĩ bajirone, vãtiajʉa, masʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩaavasãñujarã: —Jesús, masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ. ¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? “Yʉare gõjanabiobesa”, mʉre yisẽniaja yʉa. “Rojose mʉa yise vaja, rojose mʉare yibeaja yʉ”, yʉare yiya —Jesúre yisẽniñujarã.
LUK 8:30 To ĩna yirone, ado bajiro vãtia sãñagʉ̃re sẽniĩañuju Jesús: —¿Ñimʉ vãme cʉtiati mʉ? —ĩre yiyuju.
LUK 8:31 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju vãtiajʉa: —Legión vãme cʉtiaja yʉa —ĩre yiyujarã. Jãjarã ĩ ʉsʉjʉre sãñarã ñari, to bajiro ĩre yicʉdiyujarã vãtia. To yicõari, bʉto Jesúre sẽniñujarã: —Tʉsabetigoje tubibe ecocõari, josari tãmʉoriarojʉ yʉare cõabesa mʉ —Jesúre ĩre yisẽniñujarã.
LUK 8:32 Burojʉ jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro Jesúre sẽniñujarã vãtiajʉa: —Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —ĩre yiyujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yijare, —Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 8:33 To ĩ yirone, masʉ ʉsʉjʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, yeseajʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ rearoderujacõa tʉjasujarã.
LUK 8:34 Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. Tojʉ ejacõari, ti macanare, to yicõari, ti maca tʉ ñarimacarianare quẽne, tire gotibatoyujarã.
LUK 8:35 To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana. Ĩ tʉjʉ ejacõari, vãtia sãñaboar'ire ĩañujarã ĩna. Sudi sãñacõari, Jesús tʉ rujiyuju. Ĩna bajirore bajiro bajigʉ ñañuju ĩ yuja. Vãtia ĩna sãñajama, tʉoĩamasibecʉ ñañuju maji. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñañuju yuja. To ĩ bajisere ĩacõari, Jesúre bʉto güiyujarã ĩna.
LUK 8:36 Vãtia sãñaboar'i ĩ bajisere ĩariarã, gãjerãre gotiyujarã.
LUK 8:37 To bajiri, Gerasa vãme cʉti macana to sojʉa vadiriarã quẽne, Jesúre bʉto güirã ñari, —Vacoasa. Ado mʉ ñasere bojabeaja —ĩre yiyujarã ĩna. To ĩna yijare, tudiacʉ, cũmuajʉ vasãjañuju Jesús.
LUK 8:38 To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre yiboayuju vãtia sãñaboar'i: —Mʉ rãca bʉto varʉaja yʉ quẽne —ĩre yiboayuju. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
LUK 8:39 —Yʉ rãca vadibesa. Mʉ ya vijʉ tudiasa. “Dios ĩ masise rãca yʉ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare bureami Jesús”, mʉ yarãre ĩnare yigotiba —ĩre yicʉdiyuju Jesús, vãtia sãñaboar'ire. To bajiro ĩ yijare, ĩ yarã tʉjʉ tudicoasuju ĩ. Tudiejacõari, ĩ ya maca ñarã jedirore, ti quetire goticudiyuju.
LUK 8:40 Jesús tudijẽacoasuju quẽna, gajejacatʉajʉ. Tojʉ ĩ ejarotire yucõa ñañujarã ĩna, masa. To bajiri ĩ jẽaeja majatone bʉto variquẽnase rãca ĩre sẽniñujarã ĩna.
LUK 8:41 To ĩna bajirone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ quẽne ejayuju, Jairo vãme cʉtigʉ. Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñuju: —Yʉ maco sĩgõne ñagõ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari tʉsaco ñaamo so. Bajirocaco yimo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, caticoarʉocomo —Jesúre ĩre yisẽniñuju. To bajiro Jairo ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyasuju Jesús. Jãjarã masa ĩre sʉyacõari, no bajiro yi vamasiña manojʉ vasujarã ĩna.
LUK 8:43 To bajiro ĩna bajivatoajʉre sĩgõ gãmorõmi cʉtigo ñañuju so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. Ʉco yirimasa, sore ĩna ʉco yire vaja, vaja yigo, gãjoa so cʉoboarere ĩnare ĩsijeocõañuju. To bajiro ĩnare so yiboajaquẽne, quẽnaejabesuju so. To bajiri gãjerãre Jesús ĩ catiore quetire ajirio ñari, jãjarã masa vatoajʉ Jesúre sʉyasuju so.
LUK 8:44 Ĩ sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩañuju. So moaĩarirĩmarone, sore quẽnaejacoasuju yuja.
LUK 8:45 So moaĩarone, ado bajiro masare sẽniĩañuju ĩ: —¿Ñimʉ yʉ sudirore moaĩari? —ĩnare yisẽniĩañuju. —Mʉre moaĩaña maja —ĩre ĩna yicʉdijedicõajare, ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yiyuju ĩ: —¿No yigʉ “¿Ñimʉ yʉre moaĩati?”, yati mʉ? Mʉ tʉjʉ jãjarã ñaja yʉa, mʉre moaĩarã —ĩre yiyuju Pedro.
LUK 8:46 To ĩ yiboajaquẽne, —Sĩgõ rõmio, “Quẽnaejagosa” yigo, yʉre moaĩamo so. Yʉre moaĩagõne, “Yʉ masise sʉorine quẽnaejacoajamo”, yimasicõamʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 8:47 To bajiro ĩ yijare, “Jẽre ĩre yʉ moaĩasere masicõami” yigo ñari, nanagõne, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetuyuju so. To yicõari, ñajediro so bajirere Jesúre gotiyuju.
LUK 8:48 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —Yʉ maigõ, “Ĩ sudiro gajare yʉ moaĩajama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ” mʉ yitʉoĩase ñajare, “Quẽnaejato”, mʉre yibʉ yʉ. To bajiri, “To bajiro yʉre yimi”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.
LUK 8:49 To bajiro sore ĩ yiñarone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Jairo vãme cʉtigʉ ya viagʉ ejayuju. Ejacõari, ado bajiro Jairore gotiyuju: —Mʉ maco bajirocacoamo. No yigʉ mʉ ya vijʉ gotimasiorimasʉ ĩ vasere bojabecʉja mʉ yuja —Jairore yiyuju ĩ.
LUK 8:50 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jairore gotiyuju Jesús: —Tʉoĩasʉtiritibesa mʉ. Yʉ masisejʉare tʉoĩacõa ñaña. Mʉ tʉoĩacõa ñajama, tudicaticoarʉocomo so —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 8:51 To yi vanane, ejayujarã Jairo ya vijʉre. Tojʉ ejana ĩna ĩajama, ĩ maco so bajirocacoajare, bʉto otiñañujarã ĩna, ti vi ejariarã. To bajiro ĩna yiñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Otibesa mʉa. “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, cãnigõ yamo —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yijare, ĩre ajayujarã ĩna, “Bajirocacoamo” yimasirã ñari. To yicõari, bajirocario so jesari sõajʉre ĩnare jãjarotibesuju Jesús. Pedro, Santiago, Juan, to yicõari bajirocario jacʉare quẽne tocãrãcʉne ĩnare jãjarotiyuju Jesús.
LUK 8:54 Jãjaejacõari, bajirocario ãmore ñiagʉ̃ne, ado bajiro sore yiyuju Jesús: —Daquego, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —sore yiyuju.
LUK 8:55 To ĩ yirone, bajirocario cativʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõañuju so yuja. To so bajisere ĩacõari, —Bare sore ecaya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 8:56 So tudicatisere ĩacõari, no yimasibesujarã so jacʉa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna macore ĩ catiosere gotirotibesuju Jesús.
LUK 9:1 Cojorʉ̃mʉ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerimasare jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureamasirotire, to yicõari, rijaye cʉtirãre ĩna catiomasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.
LUK 9:2 To bajiro yicõari, ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro ado bajiro ĩnare yiyuju: —“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocudirona ñaja mʉa. To bajicõari, rijaye cʉtirãre catiorona ñaja —ĩnare yirotiyuju Jesús.
LUK 9:3 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —No bojase mʉa cʉose juaábeja. Tueriayucʉ́ri, mʉa bare sãriajoari, to yicõari, gãjoare quẽne juaábeja. Gajeye sudi juaámenane, mʉa sãñasene sãñacõari, vaja.
LUK 9:4 Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine cãnima. Ti vine ñacõari, yʉ ocare goticudirʉarãja mʉa maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro.
LUK 9:5 Mʉa ejarimacana, quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 9:6 To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare goticudirã vasujarã ĩna: “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yirotire gotimasiocudiyujarã ĩna. Rijaye cʉtirãre quẽne catiocudiyujarã, ĩna vati macari ñaro cõrone.
LUK 9:7 Jesús ĩ bajiñasere, to yicõari, ĩ goticudirotiriarã ĩna bajiñasere quẽne ajijeocõañuju Galilea vãme cʉti sita ñarã ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ. To yicõari, Jesús ĩ bajiñasere masa ĩna tʉoĩasere quẽne ajiyuju Herodes. Ado bajiro tʉoĩañujarã sĩgʉ̃ri: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne sĩaecoboarine, tudicaticoarimi —yitʉoĩañujarã. Gãjerãma, ado bajiro yiyujarã: —Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã. Gãjerãjʉama, ado bajiro yiyujarã: —Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã rãcagʉ tudicatir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã ĩna, Jesúre. Herodejʉama, ado bajiro yiyuju: —Juan me ñagʉ̃mi. Ĩ rʉjoare jatarocaroticõacajʉ yʉ. To bajiri, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñarojari ĩ? —yiyuju Herodes. To bajiro yigʉ ñari, Jesúre ĩarʉarũgũboayuju ĩ.
LUK 9:10 Ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna yicudirere ĩre gotiyujarã. To bajiro ĩna yiro bero, ĩnare ũmato vasuju Jesús, masa ĩna manibʉsarojʉ, Betsaida vãme cʉti macajʉ.
LUK 9:11 To bajiri Jesús ĩ vati quetire ajicõari, ĩre sʉyaejasujarã jãjarã masa. Ĩna ejasere ĩacõari, —Yʉre ajirã, ado mʉa ejase quẽnaja —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju: —Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña —ĩnare yigotimasioñuju. To yicõari, rijaye cʉtirãre catioyuju.
LUK 9:12 To bajiro yiñarone, rãioroto rĩjoro, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã: —Masa manojʉ ñaja. To bajiri, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibamasiato ĩna” yigʉ, to yicõari, ĩna cãnirotijʉrire “Vaja yicõari, cãniato ĩna” yigʉ, masare ĩnare varotiya mʉ —Jesúre yiyujarã ĩna.
LUK 9:13 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, —Mʉane ĩnare bare ecaya —ĩnare yiyuju ĩ. To ĩ yirone, —Jairo bare cʉobeaja yʉa. Bajiboarine, cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa. Ĩna barotire, no bajiro vaja yibosamasimenaja mani —ĩre yiyujarã.
LUK 9:14 Ĩna tʉjʉre cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare: —Masare rujatubuari ĩnare rujirotiya. Tocãrãcatubuare “Cincuenta ñarirãcʉ rujiya”, ĩnare yiya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerimasare.
LUK 9:15 To bajiro ĩ yijare, ĩ rotirore bajirone ĩnare rujirotijeoyujarã ĩna, Jesús buerimasa.
LUK 9:16 To bajiro ĩna rujijediro ĩacõari, cojomo cõro ñaricari panre, jʉarã vai ñarãre quẽne juacõari, õ vecajʉa ĩamʉoñuju Jesús. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩnare ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne vẽtʉ̃rebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirã jedirore ĩnare ĩsibatoya” yigʉ.
LUK 9:17 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã. Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju.
LUK 9:18 Cojorʉ̃mʉ ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ĩ jacʉre sẽniñuju Jesús. Ĩ jacʉre sẽnigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ: —¿Ñimʉ ñaami yʉre yati ĩna masa? —ĩnare yisẽniĩañuju.
LUK 9:19 To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩ buerimasa: —Sĩgʉ̃ri, “Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, tudicaticõari bajigʉmi quẽna”, mʉre yama ĩna. Gãjerãma, “El'ias ñamasir'i ñaami”, yama ĩna. Gãjerãjʉama, “Diore gotirẽtobosamasir'i ñaami”, mʉre yama —Jesúre yicʉdiyujarã.
LUK 9:20 To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare tudisẽniĩañuju Jesús: —Mʉama, ¿ñimʉ ñaami yʉre yati mʉa? —ĩnare yiyuju. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro: —Mʉ ñaja rojose yʉa tãmʉoborotire yʉare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i —Jesúre yiyuju.
LUK 9:21 To bajiro Pedro ĩre ĩ yisere ajicõari, gãjerãre gotirotibesuju.
LUK 9:22 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, bʉto rojose tãmʉorʉcʉja. Bʉcʉrã, paia ʉjarã, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, rojose yʉre yicõari, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 9:23 To yicõari, ĩ buerimasare gãjerãre quẽne ĩnare jirẽocõari, ado bajiro gotiyuju Jesús: —No bojagʉ yʉ yʉ ĩ ñarʉajama, ĩ bojasere, ĩ ye ñarotire tʉoĩabetirʉcʉmi. Tʉoĩabeticõari, “Jesúre bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ quẽne” yitʉoĩacõari, yʉjʉare ajisʉyarʉcʉmi.
LUK 9:24 No bojarã, ĩna bojaro ñare cʉtirema adi macarʉcʉrore ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉ quẽnaro ñarona ñarãma.
LUK 9:25 Sĩgʉ̃ adi macarʉcʉrojʉ gajeyeũni jediro ĩ bʉjaboajaquẽne, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vajama, ĩ gajeyeũni ĩ bʉjaboare ñie vaja manoja.
LUK 9:26 Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ”, yibojonebesa. To bajiro yibojonegʉ̃ ñari, yʉ yʉ ĩ ñarʉabetijama, “Yʉ yʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñacõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” yʉ jacʉ ĩ yiĩorore bajiro yigʉ ñari, ĩ bususe rãca yʉ vadirʉ̃mʉ. Yʉ rãca vadirʉarãma Dios ĩ cõarã, ángel mesa.
LUK 9:27 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa sĩgʉ̃ri mʉa bajireabetone, “Ñajediro ʉjʉ ñaami yʉ roticõacacʉ” Dios mʉare ĩ yiĩosere ĩarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 9:28 To bajiro ĩnare ĩ yigotiriaro bero, cojomo cõro, gaje ãmo idia jẽnituaro tʉsatirʉ̃mʉ cõro, Pedro, Juan to yicõari Santiagore quẽne buro joejʉ ĩnare ũmato vasuju Jesús.
LUK 9:29 Tojʉ ĩna ejaro bero, Diore sẽnigʉ̃ vasuju Jesús. To ĩ bajitoye, bʉto ĩnare vʉjaejayuju Pedro mesare. To ĩna bajiñarone, Jesújʉa, Diore sẽniñagʉ̃ne, ricati ruyugʉ godovedicoasuju. To ĩ bajisere ĩaʉcacoasujarã ĩna. Sudi ĩ sãñase bʉto boticoasuju. To bajicõari, cajemose busuyuju ti. To ĩ bajirone, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñujarã ĩna. Ĩna quẽne, busubatese rãca ruyuayujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macajʉ ĩ sĩaecorotire Jesúrãca ĩna gãmerã ñagõñasere ĩañujarã Pedro mesa.
LUK 9:33 To bajiri Jesúrãca ñagõgajanocõari, ĩna cãmotadirirĩmarone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉarãja yʉa. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉarãja —Jesúre yiboayuju Pedro. “To bajiro yigʉ yigʉja” yiri mene yicõañuju.
LUK 9:34 To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. To bajiro ĩnare ti bajirone, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa.
LUK 9:35 To bajicõari, bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju: —Ãnine ñaami yʉ macʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉ cõagʉ̃. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.
LUK 9:36 To bajiro ti ocaruyuro bero, ĩaboayujarã. El'iare, Moisére quẽne ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja. To bajisere ĩariarã ñaboarine, yoaro, gãjerãre tire gotimenane bajicõañujarã ĩna.
LUK 9:37 Ti burojʉ majariarã, gajerʉ̃mʉjʉ rojaejayujarã ĩna quẽna. Ti buro jʉdojʉ, jãjarã masa ĩre yurã bajiñarãre ĩnare ejayujarã.
LUK 9:38 Jesús ĩ ejasere ĩacõari, sĩgʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniñuju: —Gotimasiorimasʉ, yʉ macʉre ĩamaiña mʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃ ñaami.
LUK 9:39 Ĩ ʉsʉjʉre vãti sãñañaami. To bajiro ĩ bajijare, biyaroaca rijaquedicõari, ĩ risejʉ sõmo budirũgũami.
LUK 9:40 To bajiri mʉ buerimasare, “Yʉ macʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocaya”, ĩnare yisẽniboabʉ yʉ. Ĩre burocamasimema —Jesúre yiyuju ĩ.
LUK 9:41 To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejariarãre quẽne ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Rojosere tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masise mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, —Adojʉa mʉ macʉre ãmiaya —ĩre yiyuju, vãti sãñagʉ̃ jacʉjʉare.
LUK 9:42 To bajiro ĩ yijare, ĩ macʉre Jesús tʉjʉ ĩ ãmivatone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ vãti, ĩre rijaquedirotiyuju. To bajiro ĩ yijare, rijarocacũcoasuju. To bajiro ĩ bajirone, —To cõrone ĩre yitʉjaya —yicõari, vãtire ĩre burocacõañuju Jesús. Vãti ĩ budirone, catiquẽnagʉ̃ ñacoasuju daquegʉjʉa. To ĩ bajirone, ĩ jacʉre ĩre tʉ̃aĩsiñuju Jesús.
LUK 9:43 To bajiro Jesús ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa jediro, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. “Jesús ĩ yiĩose rãca ‘Masirẽtogʉ̃ ñaja yʉ’ manire yiĩogʉ̃ yami Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna jediro. Jesús ĩ yisere masa ĩna tʉoĩañarone, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju ĩ:
LUK 9:44 —Mʉare yʉ gotisere ajicõari, masiritibeja mʉa. Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃ —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 9:45 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ajimasibesujarã ĩna. “Ajimasibeticõato” Dios ĩ yijare, bajiyujarã. To bajicõari, “Yʉare gotiquẽnoña”, yimasibesujarã, ĩre güirã ñari.
LUK 9:46 “¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, gãmerã yi oca josayujarã Jesús buerimasa.
LUK 9:47 To bajiro ĩna gãmerã yisere ĩamasicõari, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, ĩ tʉjʉ ĩre rʉ̃gõrotiyuju Jesús.
LUK 9:48 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Ãni daquegʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩarãre, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉrene quẽnaro yirã yirãma. To yicõari, yʉre quẽnaro yirãma, yʉre cõacacʉre quẽne quẽnaro yirã yirãma. To bajiri, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ ñarʉcʉmi ñamasugʉ̃ma —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
LUK 9:49 To bajiro ĩ yigotiro berone, ado bajiro Jesúre gotiyuju Juan: —Gotimasiorimasʉ, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureagʉre ĩamʉ yʉa. “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajise mʉare rotimasiaja yʉ: ‘Budiya’ ”, yiñami, vãtiare bureagʉ. Mani rãcagʉ me ĩ ñajare, “Tire yibesa”, ĩre yibʉ yʉa —Jesúre yigotiyuju Juan.
LUK 9:50 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —“Tire yibeticõaña”, ĩre yibeja. Quẽnaro yirimi —ĩre yiyuju Jesús. To yicõari, ĩ buerimasa jedirore ado bajiro yiyuju: —Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, mani yise ũnire yigʉma, mani rãcagʉ ñagʉ̃mi —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 9:51 Dios õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ĩ ãmimʉjarotirʉ̃mʉ ti cõñarũtuadijare: —Jerusalénjʉ mani varoti ejacoajʉ. To bajiri varũtu vajaro mani —ĩ, buerãre yi vasuju Jesús.
LUK 9:52 Varũtu vacʉne, ĩ rãcanare ĩ ejaroti quetire, “Goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. To ĩ yicõariarã, Samaria sitajʉ ñarimacajʉ ejacõari, “Jesús ĩ cãnirotijʉre macayurã bajibʉ yʉa”, yiboayujarã ĩna.
LUK 9:53 To bajiboarine ti macanajʉa, Jesús ĩ ejasere bojabesujarã ĩna. “Jerusalénjʉ vacʉ bajigʉmi” yimasirã ñari, ĩre ĩaterã bajiyujarã ĩna.
LUK 9:54 To bajiro ĩna bajise ñajare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã, Juan, ĩ gagʉ Santiago rãca: —Yʉa ʉjʉ, ¿“Õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase rãca ĩnare soereacõaña mʉ”, Diore yʉa yisẽnisere bojati mʉ? —ĩre yisẽniĩaboayujarã ĩna.
LUK 9:55 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro oca tutuase rãca ĩnare gotiyuju Jesús: —¿No yirã to bajise tʉoĩati mʉa? To bajiro mʉa yitʉoĩajama, vãti ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã yaja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 9:56 To bajiro ĩnare yigajanocõari, Samaria sitana ĩnare ĩna bojabetijare, gaje macajʉa vacoasujarã ĩna.
LUK 9:57 Ĩna varũtuatone, sĩgʉ̃ ĩna rãca var'i, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —No bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.
LUK 9:58 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Buyairoarema, ĩna gojeri ñacajʉ. Miniare quẽne, ĩna jibʉri ñacajʉ. To ĩna bajiboajaquẽne, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉma, cãniriajʉ magʉ̃re bajiro bajiaja yʉ. To bajiri yʉre mʉ sʉyajama, bʉto mʉre josarʉaroja —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
LUK 9:59 To ĩre ĩ yiro bero, ado bajiro gãjijʉare yiyuju Jesús: —Yʉre sʉyaya mʉ —ĩre yiyuju. To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ: —Yʉ ʉjʉ, yʉre yuya mʉ maji. Yʉ jacʉ ĩ bajirocacoajare, ĩre yujegʉacʉ yaja yʉ. Ĩre yujecõari bero, mʉre sʉyarʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiboayuju.
LUK 9:60 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Yucʉne yʉre sʉyaya mʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, yigoticudiaya mʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, rijariarãre bajiro bajirã ñarãma. Ĩnajʉa rijariarãre yujeato ĩna —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
LUK 9:61 To bajiro ĩre ĩ yiro bero, quẽna gãji ado bajiro Jesúre yiyuju: —Mʉ rãca yʉ varoto rĩjoro, yʉ ya vianare ĩnare vare gotigʉacʉ yaja yʉ maji —Jesúre ĩre yiboayuju ĩ.
LUK 9:62 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —“Diore rotibosagʉre mʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉcʉja” yiboarine, gaje vãme tʉoĩavʉogʉma, Ʉjʉ Dios yʉ me ñagʉ̃mi —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
LUK 10:1 Tijʉ bero, Jesús ĩ buerimasare ĩ goticudirotisʉoriarã mere, gãjerãre beseyuju Jesús. Setenta y dos ñarirãcʉ beseyuju. Ĩnare besecõari, “Yʉ ocare goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. Ĩ goticudiroti macari ñaro cõrone jʉarãri cõañuju.
LUK 10:2 Ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare yiyuju: —Ote jairo bʉcʉaroja. To bajiro ti bajijare, ote ʉjʉre sẽniña, “Moabosarimasa cõato ĩ” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 10:3 To bajiro ĩnare yigoticõari, ado bajiro ĩnare yiyuju quẽna: —Ovejare, buyairoa vatoajʉ güiorojʉ ĩnare cõagʉ̃re bajiro mʉare gotimasiocudirotiaja yʉ —ĩnare yiyuju.
LUK 10:4 —No bojase mʉa cʉose juaábeja. Gãjoare, barere quẽne juaábeja. Gʉbo sudi juaámenane, mʉa cʉdasene cʉdacõari, vaja. Maajʉ masare mʉa bocajama, ĩnare sẽniĩa, rẽtocoarʉarãja mʉa, yoaro ĩnare queti gotimaniamenane —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 10:5 —Vijʉ ejacõari, “¿Ñati mʉa?” ĩnare yigajanocõari, “ ‘Quẽnaro ñaña mʉa’ mʉare yaja yʉa”, ĩnare yiba, ti vianare.
LUK 10:6 To mʉa yirone, ti viana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmijama, mʉa yirore bajiro quẽnaro ñarʉarãma. Quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, “‘Quẽnaro ñaña’ yʉa yibetiriarãre bajirone ñacõaña mʉa” ĩnare yi, vacoaja mʉa.
LUK 10:7 No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Quẽnaro mʉare bocaãmirã tʉne ñacõari, ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩna basene ba, ĩna idise idi yicõa ñarʉarãja mʉa. Mʉa ejarivine ñacõarʉarãja mʉa, gaje viri cãnicudimenane.
LUK 10:8 Macajʉ mʉa ejariviana, no bojase bare mʉare ĩna ecasene ba variquẽnama.
LUK 10:9 Rijaye cʉtirãre catioba. To yicõari, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, ti macanare yigotimasioma.
LUK 10:10 To bajiboarine yʉ cõarimacajʉre mʉa ejaro, mʉare quẽnaro ĩna bocaãmibetijama, ti maca gʉdarecojʉ jãjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiba mʉa:
LUK 10:11 “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarotire gotirã bajiboabʉ yʉa. To bajiri, ‘Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios’ yirã, adi macaye sitare yʉa gʉbo sudi tuyasere varereaja yʉa”, ĩnare yigotiba mʉa.
LUK 10:12 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 10:13 To bajiro ĩnare yigoticõari, macariana ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire gotiyuju Jesús: —Coraz'in macana, to bajicõari, Betsaida macana quẽne, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Ti macarianare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Tiro vãme cʉti macanare, Sidón vãme cʉti macanare quẽne ĩaĩañamani yʉ ĩojama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjacoaboriarãma ĩnama. “Rojose yʉa yisere yirʉabeaja” yisʉtiritirã ñari, sʉtiritirã ĩna sãñasejʉa sudi vasoacõari, to yicõari, ĩna rʉjoarijʉ õja majeoboriarãma.
LUK 10:14 Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro.
LUK 10:15 Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma.
LUK 10:16 Mʉa gotisere ajicõari, “Riojo yama” mʉare ĩna yijama, yʉrene, “Riojo yami” yirã yirʉarãma. Mʉare ĩna ajitejama, yʉre ajiterã yirʉarãma. To bajiro ĩna yijama, yʉre cõacacʉre, yʉ jacʉre, ajiterã yirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ gotiroticõarãre.
LUK 10:17 Tijʉ bero, ĩ gotiroticõariarã, setenta y dos ñarirãcʉ Jesús tʉ tudiejayujarã quẽna. Variquẽnase rãca tudiejarãne, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩna: —Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, “Jesús ĩ rotise rãca mʉare budirotiaja” yʉa yijama, cʉdima ĩna —Jesúre yigotiyujarã ĩna.
LUK 10:18 To ĩna yirone, —Yʉ rotise rãca vãtia ʉjʉ, Satanás yarãre mʉa burearone, õ vecajʉ bʉjo ĩ yabesere bajiro Satanás ĩ quedirujiasere ĩamʉ.
LUK 10:19 “Ãñare, cotibajare ĩnare cʉdaboarine, rojose tãmʉobetirʉarãja mʉa” yigʉ, yʉ masisere mʉare ʉjocajʉ yʉ, “Rojose yirã jediro, to yicõari, vãtia quẽne rojose mʉare yibeticõato” yigʉ.
LUK 10:20 Yʉ ejarẽmose rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, mʉa burearere tʉoĩa variquẽnaboarine, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucatu ecocana ñari, tijʉare bʉtobʉsa tʉoĩa variquẽnaroti ñaja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 10:21 To yigajanocõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaja”, Diore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yiyuju Jesús: —Cacʉ, õ vecagʉ ʉjʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉrore quẽne, ñajediro ʉjʉ ñaja mʉ. “Jẽre masiaja yʉa” yitʉoĩaboarãre, “Yʉ ocare ajimasibeticõato ĩna” yigʉ, ĩnare masirioaja mʉ. To yicõari, “Masimena ñaja yʉa” yirãjʉare, “Ajimasiato” yigʉ, ĩna ajimasirotire yirẽmorũgũaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, mʉ bojarore bajiro yigʉ yaja mʉ —Diore yiyuju Jesús.
LUK 10:22 To yicõari, ado bajiro ĩ rãca ñarãjʉare gotiyuju Jesús: —Yʉ jacʉ ĩ ejarẽmose sʉorine jediro yimasijeogʉ ñaja yʉ. “Tire yimasiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami yʉ jacʉ. To bajiro yʉre yicacʉ ñari, yʉ yisere masijeocõami yʉ jacʉ. Yʉ quẽne, ĩ yisere masijeocõaja. “Ĩre masiato” yigʉ, yʉ beserã rĩne yʉ jacʉre masiama —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 10:23 To yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Variquẽnaña mʉama. Yʉ yiĩosere tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoariarã ñari, tire yʉ gotimasiosere ajimasiaja mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ jãjarã Diore gotirẽtobosamasiriarã yucʉ mʉare yʉ yiĩosere ĩarʉamasiboayuma. Yʉ gotimasiosere mʉa ajisere ajirʉamasiboayuma. To bajiri mʉama, jairo yʉ yiĩosere masirã ñari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajirã ñari, variquẽnaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
LUK 10:25 To bajiro Jesús ĩ yiñarone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ, ĩre sẽniĩarʉ, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju. “Ado bajiro yʉ sẽniĩajama, josase ti ñajare, cʉdimasibeticõari bojoneose tãmʉorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise ĩre sẽniĩañuju: —Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —ĩre yisẽniĩañuju.
LUK 10:26 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju: —¿No bajiro yati ti, Dios ĩ rotimasire, tire buegʉ mʉ ĩajama? —ĩre boca yisẽniĩacõañuju Jesús.
LUK 10:27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ: —Dios ĩ rotimasire, ado bajiro yaja ti: “Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, to yicõari, mani bojatʉoĩase rẽtoro Diore mairoti ñaja”. To yicõari, “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña” yigotiaja Dios ĩ rotimasire ñamasuse —Jesúre yicʉdiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.
LUK 10:28 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —Riojo cʉdiaja mʉ. To bajiro mʉ yirũgũjama, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉre ĩ ĩsisere bʉjarʉcʉja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 10:29 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Ti vãme ñaro cõrone cʉdijeobeami” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Quẽna gaje vãme yʉ sẽniĩajama, gotimasibeticõari, bojoneoro tujarʉcʉmi” yigʉ, Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ quẽna: —¿Ñimarã ñati yʉ tʉana, yʉ maironama? —ĩre yisẽniĩañuju.
LUK 10:30 To bajiro ĩ yisẽniĩajare, gotimasiore queti gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ jud'io masʉ, Jerusalénjʉ rojacʉmi Jericójʉ ejagʉ vacʉ. Maa ĩ vatone, ĩre ñiarãma juarudirimasa. Ĩre ñiacõari, sudi ĩ sãñasere, to yicõari, ĩ gajeyeũni ñajediro ĩre ẽmajeocõarãma ĩna. To yicõari, masacatibecʉjʉ ĩre quẽasĩacõarãma ĩna. To yi, vacoanama ĩna.
LUK 10:31 To ĩna yi vato bero, vagʉmi pai. Ĩre ĩarʉabecʉ ñari, ĩre gãnirẽtocoacʉmi.
LUK 10:32 Ĩ bero, paire moabosarimasʉ vagʉmi. Ĩ quẽne ĩre ĩacõari, gãnirẽtocoacʉmi.
LUK 10:33 Ĩna rẽtoro bero, samaritano masʉ vagʉmi. Ĩre ĩamaicõari, ĩ tʉre tujarʉ̃gʉ̃ ejagʉmi. To bajicõari, ĩ cãmire ĩre ʉco yigʉ, olivo ʉyene, to yicõari, ʉye oco rãca ĩ cãmire ĩre tugʉmi. To yicõari, sudigase rãca ĩ cãmire ĩre dʉreagʉmi. Dʉreagajanocõari, ĩ yʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ ĩre ãmijeo, vacoacʉmi samaritano masʉ. Vacudirimasa ĩna cãnirivijʉ ĩre ãmiejocõari, ĩre codegʉmi.
LUK 10:35 To bajiro ĩre yicodeñaboa, gajerʉ̃mʉ ti vi ʉjʉre ĩre gãjoa ĩsigʉ̃mi, jʉarʉ̃mʉ moare vaja yire cõro. To yicõari, ado bajiro gotigʉmi: “Rojorã ĩna quẽasĩaecor'ire ĩre vaja yibosagʉ yaja yʉ, ado ĩre mʉ coderoti vaja. ¡To bajiri quẽnaro ĩre codeba mʉ! Ĩre mʉ codero bero, yʉ vaja mojama, ado quẽna gãme vagʉ, mʉre vaja yicõarʉcʉja yʉ” ĩre yigʉmi, ti vi ʉjʉre —yigotiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
LUK 10:36 To bajiro ĩre yigotigajanocõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju Jesús: —Ti quetire, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? Ĩna idiarã ñariarã, ¿nijʉa ĩre ĩamaiñujari ĩ? —ĩre yisẽniĩañuju Jesús.
LUK 10:37 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, —“Maioro bajigʉ ñaami” yiĩasʉtiriticõari, quẽnaro ĩre yir'ijʉa ñarimi ĩre mair'ima —Jesúre yicʉdiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ. To bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —Riojo yʉre cʉdiaja mʉ. To bajiri, mʉ quẽne to bajirone yiya. Maioro bajirãre mʉ ĩajama, ĩnare ejarẽmoña —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 10:38 Ĩ buerimasa rãca Jerusalénjʉ varũtu vacʉne, gaje macajʉ ĩnare ũmato ejayuju Jesús. Tojʉre Marta vãme cʉtigo, so bedeo, Mar'ia rãca ñañuju so. To bajiri ĩna ya vijʉ Jesús ĩ ejarone, ĩre bocacõari, ĩre sẽniñuju Marta. Sãjaejacõari, Jesús ĩ gotimasio ñaro tʉre rujiyuju so bedeo, Mar'ia, ĩre ajirujigo.
LUK 10:40 To bajiro so bajijare, Martajʉa, “Jairo moare ti ñajare sĩgõne ñari, moatĩmabeaja yʉ” yigo, Jesúre ado bajiro ĩre yiboayuju so: —Yʉ ʉjʉ, yʉ sĩgõne yʉ moasejʉarema tʉoĩabeaja mʉ. Yʉ bedeo, yʉre ejarẽmobeamo so. To bajiri, “Mʉ gagore sore moaejarẽmoña”, sore yiya mʉ —Jesúre ĩre yiboayuju Marta.
LUK 10:41 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —Marta, yʉ maigõ, moarere tʉoĩarejaibesa mʉ.
LUK 10:42 Mʉ bedeo, quẽnasejʉare tʉoĩamasiamo so. To bajiri yʉ gotisere ajigo yamo. To bajiro so bajijare, sore moarotire maja —sore yicʉdiyuju Jesús.
LUK 11:1 Cojorʉ̃mʉ ĩ jacʉre ĩre sẽniñuju Jesús. To ĩ yigajanorone, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ ado bajiro ĩre sẽniĩañuju: —Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, ĩ buerãre Diore ĩna sẽnirotire gotimasioñuju ĩ. To bajiri, ¿yʉare quẽne Diore yʉa sẽnirotire yʉare gotimasiogʉ̃ti mʉ? —Jesúre yisẽniĩañuju ĩ.
LUK 11:2 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩ buerimasare gotimasioñuju Jesús: —Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽnirʉarãja mʉa: “Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna. Adi macarʉcʉroana, mʉ bojase rĩne yʉa yirotire tʉoĩa yurũgũaja yʉa. Jẽre õ vecajʉ mʉ ñarojʉ mʉ yarã mʉ rotirore bajirone yiñarãma. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre quẽne mʉ rotirore bajiro rĩne yirere bojaja yʉa.
LUK 11:3 Tocãrãcarʉ̃mʉne yʉa barotire cõaña mʉ.
LUK 11:4 ‘Rojose yʉa yisere masirioya’ mʉre yisẽniaja yʉa, rojose yʉare yirãre quẽne masiriorã ñari. Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. Ado bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —yiyuju Jesús, ĩ buerimasare.
LUK 11:5 To yicõari, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Sĩgʉ̃, vacudigʉ, ñami gʉdarecojʉ ĩ baba ya vijʉre ejagʉmi. Ĩ ejaro ĩacõari, bare ĩre ecaroti ti manijare, gaje viagʉ ĩ babare sẽnigʉ̃ vacoacʉmi. Ĩ ya vijʉ ejacõari, “Yʉ baba ĩ ejaro ĩre yʉ ecaroti ti manijare, mʉre bare sẽnigʉ̃ bajibʉ yʉ”, ĩre yigʉmi.
LUK 11:7 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “Yʉre gõjanabiobesa mʉ. Jẽre sojere bibecõamʉ yʉ. Yʉ, yʉ rĩa quẽne cãnirã yaja yʉa. To bajiri, vãgãcõari, mʉre ĩsimasibeaja yʉ”, ĩre yicʉdicõagʉ̃mi.
LUK 11:8 Ĩre ĩ ĩsirʉabetiboajaquẽne, ĩre ĩ sẽnitʉjabetijare, ĩ bojasere ĩsicõarʉcʉmi.
LUK 11:9 To bajiri quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Diore mʉa sẽnijama, cõarʉcʉmi. Ĩre sẽnicõari, mʉa macajama, bʉjarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ no bojase ĩre ti rʉyajama, gãji ya vijʉ ejacõari sãjarʉ, sẽniĩagʉ̃mi. Ĩ sẽniĩajare, ĩre sãjaroticõari, ĩre ejarẽmogʉ̃mi. To bajirone bajiaja Diore sẽnirãre quẽne. Ĩre mʉa sẽnisere ajicõari, quẽnaro mʉare yiejarẽmorʉcʉmi.
LUK 11:10 “Dios manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩna sẽnisere ĩnare cõarʉcʉmi. Ĩna macajaquẽne, bʉjarʉarãma —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
LUK 11:11 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —“Vai bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿ãña, bar'i merene ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa.
LUK 11:12 “Gãjabocʉ ria bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yijama, ¿cotibajare ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa.
LUK 11:13 Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. To bajiri tire masicõari, ado bajiro Diore yimasiaja mani: “No bojarã Esp'iritu Santore cʉorʉarã, mani jacʉ õ vecagʉre ĩna sẽnijama, ĩnare cõarʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
LUK 11:14 Sĩgʉ̃ vãti sãñagʉ̃ ñañuju. “¡Ñagõbeticõato!” yigʉ, ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ñañuju. Ĩre Jesús ĩ burocarone, ñagõmasicoasuju masʉjʉa. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari.
LUK 11:15 Sĩgʉ̃ri, ado bajiro Jesúre ĩre yitʉoĩañujarã ĩna: —Ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ sãñagʉ̃ ñaami Jesús. To bajiri Beelzebú ĩ masise rãca vãtiare bureaami —Jesúre ĩre yitʉoĩañujarã ĩna.
LUK 11:16 Gãjerãma, ado bajiro Jesúre yiyujarã: —“Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami” yʉa yiĩamasirotire yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —Jesúre ĩre yiboayujarã ĩna.
LUK 11:17 “Beelzebú sãñagʉ̃ ñaami” socarãne ĩna yitʉoĩasere masicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. To bajirone bajiroja cojo macanare quẽne, cojo vi ñarãre quẽne.
LUK 11:18 To bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa.
LUK 11:19 To bajiro yʉre mʉa yitʉoĩaboajama, mʉa buerã quẽne masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureasere, “Vãti ĩ masise rãca burearãma ĩna quẽne” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Tʉoĩamavisiarã yaja mʉa”, mʉare yirʉarãma ĩna, mʉa buerã.
LUK 11:20 Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare.
LUK 11:21 “To bajiro yimasiroti ñaboaja” yigʉ ñari, “Quẽnabʉsaro yimasiato” yigʉ, quẽna gajeye gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, guamʉ, jairo besu cʉogʉ ñari, ĩ ya viayere quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, no bajiro yicõari juarudimasimenama.
LUK 11:22 To bajiboarine, “Jairo cʉogʉ yʉ ñajare, yʉre ẽmamasigʉ̃ magʉ̃mi” ĩ yitʉoĩaboasere, gãji ejacõari, ĩre quẽagʉ̃mi. To yicõari, ĩ besure, ĩ gajeyeũnire quẽne ẽmacõari, gãjerã ĩ babarãre ĩsibatogʉmi ĩ rẽtoro tĩmagʉ̃. Tire bajiro bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ, masigʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, yʉjʉa, ĩ rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ. Ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ.
LUK 11:23 No bojarã yʉ gotiboasere ajitirʉ̃nʉmenama, yʉre ajitirʉ̃nʉboronare matarã yirãma. No bojarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yʉre yigoticudibosamenama, “Ĩre ajibesa” yirãre bajiro bajirã ñarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 11:24 Quẽna ado bajiro yiyuju Jesús: —Vãti, masʉ ʉsʉjʉre budicõari, oco manorijʉ vacudigʉmi. Tujariajaʉ bʉjabecʉ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “Yʉ budiriarojʉne vacoarocʉ ñagʉ̃ja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi.
LUK 11:25 Masʉ ʉsʉjʉre ĩ budigoriarore tudiejagʉ ĩ ĩajama, gõjanabiose mano, quẽnarivire bajiro masʉ ʉsʉjʉre ĩaejagʉmi.
LUK 11:26 To bajiro ĩ ʉsʉjʉre ĩaejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ vãtia ĩ rẽtoro rojose yirãre ũmato ejagʉmi. To yicõari, ĩna ñaro cõrone masʉ ʉsʉjʉre sãjarãma ĩna. To bajiri, rẽtorobʉsa rojose yigʉ ñagʉ̃mi masʉ yuja. To bajirone bajirʉaroja mʉare adirodoriana rojose yirãre quẽne. Vãtiare yʉ bureacõaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, bʉtobʉsa rojose yirã ñaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 11:27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgõ rõmio masa vatoajʉ ñacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Bʉto variquẽnagõmo so, mʉre ũjubʉcʉorio —ĩre yiyuju so.
LUK 11:28 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —To bajiro yʉre mʉ yiboajaquẽne, Dios ocare ajicõari, ĩ rotisere quẽnaro yirã ñarãma bʉto variquẽnarãma —sore yicʉdiyuju Jesús.
LUK 11:29 Jesús tʉjʉre jãjarãbʉsa masa ĩna ejarũtuatone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Mʉa adirodoriana, rojose yirã jãjarã ñaja mʉa. Yʉre ajiterã ñari, ĩaĩañamani mʉare yʉ yiĩosere bojaboaja mʉa. To bajiro mʉa bojaboajaquẽne, mʉare yiĩobetirʉcʉja yʉ. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro bajiĩoroti ñaroja.
LUK 11:30 Jonás ĩna tʉjʉ ĩ ejaroto rĩjoro ĩ bajimasirere ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩamasiñujarã ĩna, N'inive vãme cʉti macana ñamasiriarã. Ti ũnire bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñari. To bajiro yʉ bajise ñajare, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi”, yimasirʉarãma masa.
LUK 11:31 “Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, Sabá sitana ʉjo ñamasirio, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare, ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 11:32 N'inive macana ñamasiriarã, Jonás ñamasir'i Dios oca ĩ gotisere ajicõari, rojose ĩna yisere sʉtiriticõari, yitʉjamasiñujarã ĩna. Jonás rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, rojose mʉa yisere yitʉjabeaja mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja: N'inive maca ñamasiriarã, tudicatirʉarãma ĩna. Tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yiĩarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 11:33 To yicõari, quẽna gaje queti, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mʉa. Tire jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 11:34 To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ĩnare gotiyuju: —Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩamasiaja” mʉa masune yisocañarã rĩne, ñajediro riojo tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa.
LUK 11:36 Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 11:37 To bajiro ĩ yigajanoro bero, sĩgʉ̃ fariseo masʉ, —Yʉ ya vijʉ yʉ rãca bagʉ vayá mʉ —Jesúre yiyuju. To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ tʉjʉ sãjaejacõari, ĩ ãmori coebecʉne, baejarũju vasuju Jesús.
LUK 11:38 To ĩ bajiro ĩacõari, “‘“Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmori coecõari rĩne, baroti ñaja’ yirotimasirere yirʉ̃cʉbʉobeami Jesús” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, no yimasibesuju fariseo masʉ.
LUK 11:39 To bajiro ĩre ĩ yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Idiriabaja, bare jeobariabajare bajiro bajiaja mʉa, fariseo masa. Idiriabaja, bare jeobariabaja joema coeriabajari ñaboarine, jubeajʉama bʉto ʉeri cʉtibajarire bajiro bajiaja mʉa. Mʉa ʉsʉri bajisejʉarema tʉoĩabeaja mʉa. To bajirã ñari, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojosere quẽne tʉoĩarã ñari, rojorã ñaja mʉa. Ĩaʉorã ñari, “Ĩnare yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarʉarãja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa.
LUK 11:40 Tʉoĩamasimenare bajiro bajirã ñaja mʉa, “Rojorã ñaja mani” yimasimena ñari. ¿Dios, mani rujʉrire rujeor'i, mani ʉsʉrire quẽne rujeobesujarique ĩ? Mani ʉsʉrire rujeor'i ñari, quẽnaro mani tʉoĩasere quẽne bojaami Dios.
LUK 11:41 Rojosere tʉoĩatʉjaya. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnaro yirã masu ñarʉarãja mʉa.
LUK 11:42 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉrãja mʉa. To bajiro yirã ñari, bare sãvʉorere, an'is, menta, comino vãme cʉtire mojoroaca ti vaja cʉtiboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi moabosarimasare ĩsiaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, Dios ĩ rotimasire ñamasusejʉarema ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa. Ado bajiro bajiaja ñamasuse: Quẽnaro riojo yire, gãjerãre ĩamaire, to yicõari, Diore maire quẽne ñaja ñamasuse. Tire quẽne yirũgũrona ñaja mʉa.
LUK 11:43 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa. Boserʉ̃mʉ ñaro rʉ̃cʉbʉoriajaʉjʉ baruji variquẽnaja mʉa. Dios ocare ĩna buerivirijʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriajaʉjʉ rujivariquẽnaja. Masa ĩna ñarijʉ mʉa ejajama, rʉ̃cʉbʉose rãca mʉare ĩna sẽnisere bojarũgũaja mʉa.
LUK 11:44 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Masa, gojere bajiro bajiaja mʉa. Ti goje joere vaboarine, “Masa ĩna yujeriagoje ñaroja” yimasimenama, õ ẽñerocajʉ ti ñajare. Tire bajiro bajiaja mʉare quẽne. Rojose mʉa tʉoĩasere masimena ñari, “Rojorã rãca ñaja mani”, mʉare yimasibeama masa, mʉa tʉjʉ ejarã —ĩnare yigotiyuju Jesús, fariseo masare.
LUK 11:45 To bajiro ĩ yigotirone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ. Ado bajiro Jesúre yiyuju: —Gotimasiorimasʉ, tʉoĩamasiri mene goticõaja mʉ. Fariseo masare to bajiro mʉ yijama, yʉare quẽne tud'igʉ yaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju.
LUK 11:46 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Mʉa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne bʉto rojose tãmʉorʉarãja. Dios ĩ rotimasire masirã ñari, ĩ rotimasire rẽtobʉsaro yirotirũgũaja mʉa. “Cojo vãme me mani rotise ñajare, cʉdijeomasimenama ĩna” yimasirã ñaboarine, ĩnare ĩamaimenane, “Ñajediro yʉa gotirẽtobuse riojo ñaja”, masare ĩnare yirũgũaja mʉa.
LUK 11:47 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Diore gotirẽtobosamasiriarãre mʉa ñicʉa ĩna sĩamasiriarãre ĩna yujemasiriajaʉ joere quẽnarijaʉri quẽnoaja mʉa, “Quẽnarã ñañuma” yirã.
LUK 11:48 To bajiro mʉa yijama, “Quẽnarã ñañuma” yirã me yaja mʉa. Ado bajirojʉa yirã yaja: “Diore gotirẽtobosamasiriarãre mani ñicʉa ĩna sĩamasire quẽnañuja ti” yirã yaja mʉa, mʉa ñicʉa rojose ĩna yiriarore bajiro rojose yirã ñari.
LUK 11:49 To bajiro mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañumi Dios, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari. Ado bajiro yiyumi, mʉa ñicʉare, to yicõari, mʉare quẽne tʉoĩayugʉ ñari: “Jud'io masa vatoajʉ yʉre gotirẽtobosarãre, to yicõari, gãjerã yʉ oca goticudirimasare quẽne cõarʉcʉja yʉ. Ĩnare sĩarʉarãma ĩna. Gãjerãrema, rojose ĩnare yirʉarãma”, jud'io masare mʉare yiyumi Dios.
LUK 11:50 To bajiri mʉa ñicʉa ĩna yimasire, mʉa yisere quẽne ado bajiro mʉare yirʉcʉmi Dios: Abel ñamasir'ire mʉa ñicʉ ĩ sĩasʉomasire, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasare mʉ ñicʉa ĩna sĩamasire, to yicõari Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi jubeajʉ ñarijaʉ soemʉoriajaʉ tʉjʉ mʉa ñicʉa Zacar'iare ĩna sĩatʉsamasire ti ñajare, bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa adirʉ̃mʉri ñarã. Ĩna bajimasiriarore bajirone Diore mʉa ajitirʉ̃nʉbeticõa ñajare, ĩna sĩamasire vaja rojose ĩnare ĩ yiroti rẽtobʉsaro rojose mʉare yirʉcʉmi Dios, adirʉ̃mʉri ñarãre.
LUK 11:52 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. Tire buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, gotimasiovadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato mani” yirãre bajiro yiñaja mʉa. To yicõari, “Gãjerã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato ĩna” yirã yaja mʉa. Dios yarã ĩna ñarʉaboajaquẽne, ĩnare matarã yaja mʉa. To bajiri mʉa quẽne ĩ yarã ñabetirʉarãja mʉa —ĩre yicʉdiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
LUK 11:53 To yigajano, ĩre jivar'i ya vijʉre Jesús ĩ budiato, bʉto ĩre jũnisiniñujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne. Ĩre jũnisinirã ñari, bʉto ĩre sẽniĩagõjanabioyujarã ĩna. “Ĩ cʉdimasibetijama, ĩre ocasãrãsa mani” yirã, quẽnaro ajisʉya vasujarã.
LUK 12:1 “Rojose Jesúre yirãsa” yirã, ĩre ĩna ajicode ñarone, jãjarã masa ĩ tʉjʉre rẽjañujarã ĩna. Jãjarã masu rẽjarã ñari, ĩna masune gãmerã cʉdarorijʉ ñañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, Jesús ĩ buerimasajʉare ado bajiro gotisʉoyuju ĩ: —Fariseo masa “Pan vauvato” yirã, ĩna vʉosere quẽnaro ajicõĩaña mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojose yirã ñaama.
LUK 12:2 Masa ĩna masibeti jediro, ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro tire masiato” yigʉ, masare ĩnare gotirʉcʉmi Dios.
LUK 12:3 Masa ĩna ajibeto yayioroaca mʉa ñagõsere, “Jediro ajiato” yigʉ, mʉa ñagõrere gotirʉcʉmi Dios —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:4 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Yʉ babarãre ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare sĩarʉarãre güibeja mʉa. Mʉa ʉsʉrijʉrema sĩamasimenama ĩna.
LUK 12:5 Diojʉare mʉa güijama, quẽnaja. Ĩ ñaami mani catisere rotigʉ. Ĩ masu masiami. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare reamasicõami.
LUK 12:6 Cojomocãrãcʉ miniare mani vaja yijama, jʉatii gãjoatiiri rãca vaja yire ñaroja ti, mojoroaca vaja cʉtirã ĩna ñajare. To cõroaca vaja cʉtiboarine, Dios ĩ rotibetone rijagʉ magʉ̃mi.
LUK 12:7 Masajʉare, Dios ĩ ĩajama, jairo vaja cʉtirãre bajiro manire ĩaami. Manire bʉto maiami ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, mani rʉjoajoare, cojojoara rʉyabeto cõĩajeogʉ ñaami. To bajiri rojose mʉare yirãre güibeja —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
LUK 12:8 Quẽna ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãrema, yʉ quẽne õ vecajʉ yʉ jacʉ yarã ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, yiĩorʉcʉja yʉ.
LUK 12:9 To bajiboarine masa ĩaro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” ĩna yijama, yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ, õ vecajʉ yʉ jacʉ yarã ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Yʉ yarã me ñaama ĩnama”, yirʉcʉja yʉ.
LUK 12:10 No bojarã, Dios ĩ roticõacacʉre rojose yʉre ĩna ñagõro bero, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. To bajiboarine, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca moagʉ̃re, “Satanás ye rãca moami” ĩna yitud'ijama, Esp'iritu Santojʉare rojose yirã yirãma. Tirema gajerodo ti ñacoaboajaquẽne, masiriobetirʉcʉmi Dios.
LUK 12:11 Yʉ ocare mʉa gotimasiojare, mʉare ñejecõari, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yicõari, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma. Ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaejaro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibeja mʉa.
LUK 12:12 “Ñagõña” mʉare ĩna yirirĩmarone, mani jacʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Ado bajiro gotirʉarãja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:13 To bajiro ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju sĩgʉ̃: —Gotimasiorimasʉ, yʉ jacʉ ñamasicacʉ gajeyeũnire cʉobeaja yʉ. Yʉ gagʉ, tire juacũcacʉ ñaboarine, yʉre ĩsirʉabeami. To bajiri, “Ĩ ye ñarotire ĩre ĩsiña mʉ” ĩre yiya, yʉ gagʉre —Jesúre ĩre yiboayuju ĩ.
LUK 12:14 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju: —“Tire yirotirimasʉ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ me, yʉre cõacami Dios —ĩre yicudiyuju Jesús.
LUK 12:15 To yicõari, masa jedirore ado bajiro gotiyuju: —Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa. To yicõari, gajeyeũni cʉtirã mʉa ñajama, bʉto tire maibesa. Jairo mani cʉojama, mani cʉobetijaquẽne, no yibeaja. Ti sʉori me variquẽnare ñaroja —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 12:16 To yicõari, gotimasiore queti ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ gajeyeũni jaigʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ote quẽne, jairo rica cʉtiroja ti.
LUK 12:17 Jairo ti ricacʉto ĩacõari ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “¿No bajiro yigʉti yʉ? Nojʉa cũmasiriaro maja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi.
LUK 12:18 To bajiro yitʉoĩagʉ̃ne, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩabʉjagʉmi. “Bare cũriavirire caguereacõari, gaje viri jacabʉsariviri bʉarʉcʉja yʉ. To yicõari, ti virijʉre yʉ barere, yʉ gajeyeũnire quẽne cũrʉcʉja yʉ.
LUK 12:19 To yigajanocõari, ado bajiro tʉoĩa variquẽnarʉcʉja yʉ: ‘Guaro jedibetirʉaroja ti, yʉ cʉose. To bajiri, ʉsʉsãja, quẽnaro bare ba, idire idi, yivariquẽna ñarʉcʉja yʉ’ ”, yitʉoĩaboagʉmi, socʉne.
LUK 12:20 To bajiro ĩ yitʉoĩañarone, ado bajiro ĩre yigʉmi Dios: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro yaja mʉ. Mʉ rijato bero mʉ bajirotire tʉoĩabecʉne yicõaja mʉ. Adi ñamine rijacoarʉcʉja mʉ. To bajiri mʉ cʉosema, ¿ñimʉ yejʉa ñarʉaroada?”, ĩre yigʉmi Dios.
LUK 12:21 Tire bajirone bajiaja Diore tʉoĩamenane, jairobʉsa gajeyeũni juacũrũtuanarema. “Disejʉa rʉyabetirʉaroja yʉare” ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ ĩajama, “Yʉ ye quẽnasejʉare bʉjabetirona ñaama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari”, ĩnare yiĩaami Dios —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 12:22 To ĩ yiro bero, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju quẽna: —To bajiro Dios ĩ yiĩase ti ñajare, adi macarʉcʉrojʉre mʉa bajirotire tʉoĩarejaibesa mʉa. “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, sudi sãña, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa.
LUK 12:23 Quẽnamasuse mani ʉsʉre, to yicõari mani rujʉre manire ĩsiñumi Dios. To bajiri mani baroti, mani idiroti, to yicõari sudi mani sãñarotire quẽne cõarũgũrʉcʉmi ĩ.
LUK 12:24 Minia ĩna bajisere tʉoĩaña mʉa. Ĩna otebetiboajaquẽne, to yicõari, bare ĩna juarẽocũbetiboajaquẽne, ĩnare bare cõarũgũami Dios. “Miniare quẽne ĩamaigʉ̃ ñari, manire roque rẽtoro maigʉ̃mi”, ¿yimasibeati mʉa?
LUK 12:25 “Adi macarʉcʉrojʉre ñarã yoaro catirʉarãja yʉa” mʉa yitʉoĩarejaiboase, “Yoarobʉsa catiato” yiro, mʉare ejarẽmomasibeaja ti.
LUK 12:26 To bajiro ti bajijare, mʉa catiñarotire tʉoĩarejaibesa.
LUK 12:27 Sudi mʉa sãñarotire quẽne tʉoĩarejaibesa. Go bʉcʉasere tʉoĩaĩasaque mʉa: Moabeti, to yicõari, sudi sãñarʉa tʉoĩarejaibeaja ti. To bajiboarine, Ʉjʉ Salomón ñamasir'i gajeyeũni jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, quẽnase ĩ sudi sãñamasire rẽtoro quẽnase ñaja ti.
LUK 12:28 Gore bʉto quẽnase ñarotirũgũami Dios. Quẽnase ñaboarine, yoaro mene sĩnicoatoja. Ti sĩniro ĩacõari, bare quẽnorʉarã, tire juacõari, soerãma masa. To bajiri yoaro catise me ti ñaboajaquẽne, tire quẽnorũgũgʉ̃mi Dios. Go rẽtoro manire roque maigʉ̃ ñari, “Manire sudi cõarʉcʉmi Dios”, yimasiroti ñaja mʉare. “To bajirone yigʉmi Dios”, yiajitirʉ̃nʉbetibʉsarã ñaja mʉa.
LUK 12:29 To bajiri, “¿No bajiro bʉjacõari, bare ba, idi, yicatiñarãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibesa.
LUK 12:30 Dios yarã me ñarãma, tire bʉto tʉoĩarejairãma. Manijʉarema, mani jacʉ ñagʉ̃mi, “Ti rʉyaja, ĩnare” yimasigʉ̃.
LUK 12:31 To bajiri, “Ʉjʉ Dios yarã, quẽnaro ĩ yirã ñaja mani. Ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, adi macarʉcʉroaye mʉa cʉobetire bʉjarʉarãja mʉa.
LUK 12:32 Jãjarã me ñaja mʉa. To bajiboarine tʉoĩarejaibesa. Ʉjʉ Dios quẽnase mʉare cõavariquẽnarũgũami. To yicõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ variquẽnase rãca mʉare bocaãmirʉcʉmi.
LUK 12:33 Jediro mʉa cʉose gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnaro Dios ĩ yise jedibetirʉaroja. Tojʉre juarudirimasa ejabetirʉarãma. To yicõari, quẽnaro mʉare Dios ĩ yisere barearã manama.
LUK 12:34 Õ vecaye quẽnase mʉa bʉjaroti jedibetiroti ti ñajare, mʉa cʉosejʉare tire tʉoĩarejaimenane, “Quẽnaro yʉa yise vaja õ vecajʉ vaja tacũrã yaja” yitʉoĩacõari, quẽnaro yirũgũña —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:35 Ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Adi macarʉcʉrore vaveorʉcʉja yʉ. To bajiboarine, tudivadirʉcʉja quẽna. Yʉ manitoye quẽne, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñama, yʉ tudiejarotire tʉoĩayurã ñari —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro yigajanocõari, gotimasiore quetire tʉoĩacõari, ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ ʉjʉ gãjerã ĩna ãmosiarirʉ̃mʉ, boserʉ̃mʉ ĩna yiro, ĩagʉ̃ vacoacʉmi ĩ. To bajiri ĩ tudiejaroto rĩjoro ĩre moabosarimasa ĩre yurãma ĩna. “¿No cõro tudiejagʉti ĩ?”, yirũgũrãma ĩna. Tudiejacõari, “Manire ĩ jirone, guaro sojere jãnarʉarãja mani”, yitʉoĩarãma ĩna.
LUK 12:37 To bajiri cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, bʉto variquẽnarãma ĩna. To cõrone ĩna ʉjʉ ĩnare rujirotigʉmi. Ĩnare rujiroti, ĩ masune ĩnare bare ecagʉmi, ĩna ʉjʉ ñaboarine.
LUK 12:38 To bajiri ñami gʉdareco ti ñacoaboajaquẽne, cãnibetiriarã ñari, ĩna ʉjʉ ĩ tudiejaro, ĩre ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna. To bajiri ʉjʉ ĩ manitoyejʉ ĩ tudiejarotire yurã, ĩna cãnibetiriarore bajiro bajicõa ñarʉarãja mʉa, yʉre yurã ñari. Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñama mʉa. To bajiro mʉa bajijama, yʉ tudiejaro ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:39 To yicõari, quẽna gaje queti gotiyuju: —Adi quetire quẽne tʉoĩaña: Sĩgʉ̃ vi ʉjʉ, “Adi ñami juarudirimasʉ ejarʉcʉmi” ĩ yimasijama, roori ñabogʉmi, ĩre matarʉ.
LUK 12:40 To bajiri, “Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ tudiejarotire mani masibetirĩmarone tudiejaromi” yirã, roori ñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:41 To bajiro ĩ yijare, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ: —Yʉ ʉjʉ, ¿tire yʉa rĩrene gotigʉ yati mʉ? ¿Jedirore gotigʉ yatique mʉ? —ĩre yisẽniĩaboayuju ĩ.
LUK 12:42 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús, gaje queti, gotimasiore rãca gotigʉ: —Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃: Ʉjʉ, gajerojʉ ñagʉacʉ, ĩ varoto rĩjoro, “Yʉ ya vianare yʉre codebosaba” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre ĩ cũvar'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi.
LUK 12:43 Ĩ ʉjʉ, ĩ rotiriarore bajirone ĩ moayurere tudiejacõari, ĩ ĩaejajama, quẽnaro ĩre yigʉmi, ĩre moabosarimasʉre.
LUK 12:44 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉ ĩ bojarore bajirone ĩ yire ti ñajare, ĩ cʉose jedirorene, ĩre ĩatirʉ̃nʉrotigʉmi.
LUK 12:45 Ado bajiro bajirʉcʉmi yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉbecʉma: Rojose yigʉ ĩ ñajama, ʉjʉ ĩ vato bero, “Yoatojʉ tudiejagʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ ʉjʉre moabosarimasare rojose yigʉmi. To yicõari idimecʉrũgũrãre baba cʉticõari, ĩna rãca idirũgũgʉ̃mi ĩ quẽne.
LUK 12:46 To ĩ yiñarone, ĩ ʉjʉ, tudiejagʉmi. Tudiejacõari, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetire ti ñajare, rojose ĩre yigʉmi. To bajiri “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, ĩna yirore bajiro yimena rojose ĩna tãmʉorore bajirone tãmʉogʉ̃mi.
LUK 12:47 No bojagʉ ĩ ʉjʉ ĩ bojasere masiboarine, ĩ rotiriarore bajiro ĩ yibetijama, tudiejacõari, bʉto ĩre quẽasĩacõagʉ̃mi ĩ ʉjʉ.
LUK 12:48 Gãjijʉa, ʉjʉ ĩ bojasere masibecʉne ĩ yijama, tudiejacõari, quẽnabʉsane ĩre quẽagʉ̃mi ĩ ʉjʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:49 Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —“‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi Jesús’ yivariquẽnarona ñato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiro bajicacʉ ñari, gãjerã tire tʉoĩamenare ĩnare soereagʉagʉre bajiro bajicajʉ yʉ. To bajicacʉ ñari, guaro ĩnare yʉ rijabosarotire bojaja yʉ.
LUK 12:51 “‘Quẽnaro ñato ĩna masa’ yigʉ, vayumi Jesús”, yʉre yitʉoĩabesa mʉa. Dios ĩ bojabeti yirã, yʉ ocare ajijũnisinicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterʉarãma ĩna. To bajiri ado bajirojʉa yʉre yitʉoĩaña: “‘Ĩ sʉori ricatiri tʉoĩarʉarãma masa’ yigʉ bajiyumi Jesús”, yʉre yitʉoĩaña.
LUK 12:52 “Ado bajiro bajirʉaroja” yigʉ yaja yʉ: Cojo viana ñaboarine, sĩgʉ̃ri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ña, gãjerãjʉa yʉre ajiterã ña, bajirʉarãma.
LUK 12:53 Ĩ macʉ, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ jacʉjʉa ĩre ĩaterʉcʉmi. Jacʉjʉa, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉjama, ĩ macʉjʉa, ĩre ĩaterʉcʉmi. So macojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jacojʉa, sore ĩaterʉocomo. Jacojʉa, yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so macojʉa, sore ĩaterʉocomo. So jẽjojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so ũmañicojʉa, sore ĩaterʉocomo. So ũmañicojʉa yʉre so ajitirʉ̃nʉjama, so jẽjojʉa, sore ĩaterʉocomo —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 12:54 To yicõari, ado bajiro ĩnare gotirũtuasuju Jesús, jãjarã masare: —Muiju ĩ rocasãtojʉa bueri ti vadijama, “Oco quedirʉaja”, yiĩamasiaja mʉa.
LUK 12:55 To yicõari, mino varuagũmuaye ti vẽatujama, “Bʉto asirʉcʉmi muiju”, yiĩamasiaja mʉa.
LUK 12:56 Ñamasuse mere ĩamasicõari, “Masirã ñaja yʉa”, yitʉoĩaboaja mʉa. Ñamasusejʉare masibeaja mʉa. Adirʉ̃mʉri yʉ yisere ĩarã ñaboarine, “Dios ĩ roticõar'i ñari, yami”, yiĩamasibeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 12:57 Ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús quẽna: —¿No yirã mʉa masune yʉ yisere ĩacõari, “¿To bajirojʉa yiroti ñatique?”, yitʉoĩabeati mʉa?
LUK 12:58 Gãjire rojose mʉa yijama, oca quẽnorimasʉ tʉjʉ mʉa ejaroto rĩjoro, ĩ rãca oca quẽnoroti ñaja mʉa jʉarãne. Oca quẽnorimasʉ tʉ ejamenane, mʉa oca quẽnobetijama, masare coderimasʉre juarotirʉcʉmi, mʉare. Ĩjʉa, mʉare tubiberʉcʉmi.
LUK 12:59 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rojose mʉa yire vaja mʉa vaja yibetijama, budimenaja mʉa. Tire bajirone bajirʉaroja. Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ejaroto rĩjorojʉa, rojose mʉa yir'ire ĩre oca quẽnoña. Mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, Dios ĩ vaja sẽnirirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ, tudibudiyamanojʉ mʉare cõarʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 13:1 Tirʉ̃mʉne queti gotirã Jesús tʉjʉ ejayujarã ĩna. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajise ĩre gotiyujarã ĩna: —Galilea sitana, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjaejacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩañujarã ĩna. To ĩna bajirone, Ʉjʉ Pilato ĩ yarãre ĩnare sĩaroticõañuju —Jesúre yigotiyujarã ĩna.
LUK 13:2 To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Galileana ĩna bajiyayirere mʉare gotirʉcʉja yʉ: Bʉto rojose ĩna yise vaja me bajiyayiyujarã ĩna. Gãjerã Galileana rẽtoro rojose yirã me ñaboayujarã ĩna. Mʉa quẽne, rojose mʉa yisere mʉa tʉoĩavasoabetijama, bajiyayicoarʉarãja mʉa.
LUK 13:4 Siloé vãme cʉti macajʉre cojo vi, juriaquediato, jʉaãmocãrãcʉ, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãcʉ masare sĩañuju ti. Bʉto rojose ĩna yire vaja me bajiyayiyujarã ĩna quẽne. Gãjerã Jerusalén macana rẽtoro rojose yirã me ñaboayujarã ĩna. Mʉa quẽne rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mʉa yibetijama, bajiyayicoarʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 13:6 Quẽna gaje queti gotimasiore queti ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ vese cʉtigʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ya vesere higuera vãme cʉtiʉre otegʉmi. Ĩ oter'i, “Bʉcʉa, rica cʉticoatoja ti” yigʉ, ĩagʉ̃ vacʉmi. Vaejacõari, ĩaboagʉmi. Rica manicõaroja.
LUK 13:7 To ñagʉ̃mi, ĩ vesere codebosarimasʉ. To bajiri, ĩjʉare ado bajiro gotigʉmi: “Jẽre idia cʉ̃ma tiʉre rica macaboaja yʉ. Rica manirũgũaja ti. Quẽarocacõaña mʉ, tiʉre. Rojoricʉ ñaja ti. Gaji ote vasoaroti ñaja”, ĩre yigotigʉmi.
LUK 13:8 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi vese coderimasʉ: “Maji. Quẽarocabeticõato mani. Adi cʉ̃mare quẽne quẽnaro tiʉre ĩacoderʉaja yʉ. Sita quẽnase tu, vaibʉcʉrã gʉda quẽne tu, quẽnaro tiʉre code, gaje cʉ̃ma gãme tudiĩarʉarãja mani quẽna. To cõrone ti rica manicõajama, quẽarocarʉarãja mani”, ĩre yicʉgʉdimi vese coderimasʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús
LUK 13:10 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro Dios ocare ĩna buerivijʉ masare gotimasio ñañuju Jesús.
LUK 13:11 Ĩnare ĩ gotimasio ñarojʉre ñañuju sĩgõ rõmio. Yoaro, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãca ñaricʉ̃mari so ʉsʉjʉ vãti ĩ sãñajare, mubiarine ñacõañuju so.
LUK 13:12 To so bajiñasere ĩacõari, sore yiyuju. —Jẽre mʉ rijaye cʉtise mʉre jedicoajʉ ti —sore yiyuju Jesús. To yigʉne, so sʉyarojʉa joere ĩ ãmori ñujeoyuju. Ĩ ñujeorirĩmarone, riojo vʉ̃mʉjocoasuju so yuja. Vʉ̃mʉjogone, ado bajiro gotiyuju: —Jesús sʉorine quẽnaro yʉre yami Dios —yigotiyuju so.
LUK 13:14 To bajiro so yiboajaquẽne, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ, so quẽnaejasere ĩacõari, Jesúre ĩajũnisiniñuju ĩ. “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre catiorotibeama ʉjarã. To bajiri, ‘Rojose yigʉ ñaami’ ”, Jesúre yijũnisiniñuju ĩ. To bajiro Jesúre ĩre yijũnisinigʉ̃ ñari, ado bajiro masajʉare gotiyuju: —Tocãrãca semana, cojomo cõro coja jẽnituarirãcarʉ̃mʉri, moariarʉ̃mʉri ñaja ti. To cõrojʉ mʉa catirotire sẽnirã vadirũgũroti ñaja. Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ũnorema to bajiro yirã ejabesa mʉa —ĩnare yigotiyuju ĩ.
LUK 13:15 To bajiro ĩnare ĩ yirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —“Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, mʉa ta vecʉare, burroare, bare ecariavijʉ ñarãre ĩnare jojiocõari, ĩna oco idirojʉ tʉ̃a varũgũaja mʉa.
LUK 13:16 To bajiro mʉa yirũgũse ñajare, adiore yʉ catiosere ĩacõari, bʉto variquẽnaroti ñaboaja mʉare. Vaibʉcʉ me ñaamo. Mani yo, Abraham ñamasir'i jãneñone ñaamo so. Vãtia ʉjʉ sore siacõari, cʉogʉre bajiro yiyumi. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jedi, gaje gʉbo idia jẽnituarirãca cʉ̃mari to bajiro sore cʉoñañumi. To bajiro sore ĩ yicʉoñajare, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉne sore catiocõaroti ñaroja”, yibʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre bajiro tʉoĩamasiña —ĩre yiyuju Jesús, ti vi ʉjʉre.
LUK 13:17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Riojo gotiami”, yibojoneñujarã ĩna, ĩre tud'iriarã. Gãjerãjʉama, bʉto variquẽnañujarã ĩna, jediro quẽnase rĩne Jesús ĩ yirũgũsere ĩacõari.
LUK 13:18 Higuera, rica manire sĩgʉ̃ ĩ rocare queti Jesús ĩ gotiro bero, ado bajirone masare gotimasioñuju: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja:
LUK 13:19 Sĩgʉ̃ ĩ ya vese mostaza ajea otegʉmi. To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 13:20 Quẽna ado bajiro gotimasioñuju Jesús: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja:
LUK 13:21 Rõmio, pan quẽnogoago, trigo vetare idiaji vasãcõari, pan ũmato vauvasere vʉogomo so. To so yijare, jairo vauvaroja ti. Tire bajirone bajirʉaroja, Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa mʉa bʉjʉroti —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 13:22 Jerusalénjʉ vacʉ ñaboarine, tocãrãca maca ĩ rẽtorimacarire ĩnare gotimasiovasuju Jesús.
LUK 13:23 To ĩ bajivatone, sĩgʉ̃ ĩ rãcagʉ ĩre sẽniĩañuju ĩ: —¿Yʉ ʉjʉ, masa rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona Dios ĩ yirẽtobosarona, mojoroaca ñarãti? —ĩre yisẽniĩañuju, Jesúre. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ rãcanare ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
LUK 13:24 —Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisojere sãjarãre bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarʉarãma õ vecajʉ eyabetisoje sãjarʉaboarã.
LUK 13:25 Soje bibero bero ejarʉarãma ĩna. To bajicõari, sojere jãnamasimena ñari, ado bajiro yʉre sẽniĩaboarʉarãma ĩna: “Ʉjʉ, soje jãnaña mʉ” yʉre yiboarʉarãma. To ĩna yirone, “Mʉare masibeaja yʉ”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yisere ajicõari, ado bajiro yʉre yirʉarãma ĩna: “Mʉ rãca bare ba, idi, yicanane ñaja yʉa. Yʉa ya macajʉre ejacõari, yʉare gotimasiocajʉ mʉ”, yiboarʉarãma ĩna.
LUK 13:27 To ĩna yirone, “‘Jẽre mʉare masibeaja’ yigotigajanomʉ yʉ. ¡Vasa! Rojorã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ.
LUK 13:28 To yʉ yirone, ĩna ñicʉa, Abraham, Isaac, Jacob, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ñajediro Dios tʉjʉ quẽnaro ĩna ñasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma ĩna, ĩnare yʉ sãjarotibetijare. To bajicõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna.
LUK 13:29 To bajiboarine Dios tʉjʉ ejarʉarãma gãjerã. Muiju ĩ jiado vadiriarã, ĩ rocasãto vadiriarã, to yicõari varuaga soje vadiriarã, gajejacatʉa varuaga soje vadiriarã ñarʉarãma. Tojʉre ĩ rãca barujirʉarãma ĩna.
LUK 13:30 Jãjarã adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ jãjarã ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 13:31 To bajiro ĩ yigotimasiorone, Jesús tʉjʉ ejayujarã fariseo masa sĩgʉ̃ri. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro gotiyujarã ĩna: —Gajerojʉ vacoasa mʉ. Ʉjʉ Herodes, mʉre sĩarʉ macañañuju ĩ —Jesúre yigotiyujarã ĩna.
LUK 13:32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Herodere quẽnaro tʉoĩagʉ̃re ado bajiro ĩre gotiba mʉa:
LUK 13:33 “Moaroti ñaja yʉre maji. Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩnare burearoti, to yicõari rijaye cʉtirãre catioroti ñaja yʉre maji. Yʉma, yʉ bajiñarotire quẽnaro masiaja yʉ. To bajiri Jerusalénjʉne vacʉ bajiaja yʉ. To bajiro yʉre varotiami Dios. Tone Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩarearũgũmasiñujarã ĩna, masa. Tone yʉre quẽne sĩarʉarãma ĩna”. To bajiro yʉ gotisere yʉre gotibosaba mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 13:34 To bajiro ĩnare yigajanocõari, Jerusalén macanare ĩre ĩna sĩarocaro bero ĩna bajirotire tʉoĩacõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Jerusalén macana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩamasiriarã jãnerabatia ñacõama ĩna. Dios ĩ cõamasiriarãre ĩ ocare gotimasiorimasare gʉ̃tane ĩnare reasĩamasiriarã jãnerabatia ñaama. Cojoji me gãjaboco so querʉjʉ ẽñeroca so rĩare so juarẽorore bajiro ĩnare yirʉaboacajʉ yʉ, ĩnare coderʉ. To bajiro yʉ yirʉaboajaquẽne, ĩnajʉa yʉre bojabeticama.
LUK 13:35 To bajiri jẽre “Ĩna ñarijʉre codetʉjacõaja yʉ yuja”, yitʉoĩami Dios. Riojo gotiaja yʉ: “‘¡Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i vadiami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ ĩ ñajare, ĩre quẽnaro yato Dios!”, yʉre ĩna yiroto rĩjoro, quẽna jʉaji yʉre ĩabetirʉarãma ĩna —ĩnare yitʉoĩa ñagõñuju Jesús, Jerusalén macanare.
LUK 14:1 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, fariseo masa ʉjʉ ya vijʉre bagʉ vasuju Jesús. Tojʉ ĩ ejaro, “Jesús, rojose yimi” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, Jesúre quẽnaro ĩacodeyujarã ĩna, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne.
LUK 14:2 Tojʉ ñañuju sĩgʉ̃, ĩ rujʉ jediro ʉcʉgʉ.
LUK 14:3 To bajiri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ĩna tʉoĩasere masicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rijaye cʉtirãre manire catiorotibeati Dios oca masa ĩna ucamasire? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.
LUK 14:4 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesujarã ĩnajʉama. To bajiri ʉcʉgʉre jicõari, ĩre catioyuju Jesús. To yicõari, ĩre varotiyuju.
LUK 14:5 Ĩre varoticõari, ĩ vato bero ñarãre ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Ta vecʉ mʉa ecar'i, gojejʉ ĩ quedirocasãjama, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja” yirã, ¿ãmirã vamenada mʉa? —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 14:6 To ĩ yisere ajicõari, no bajiro ĩre cʉdimasibesujarã ĩna.
LUK 14:7 To ĩ yiro bero, tojʉ barã ejarã, rʉ̃cʉbʉoriajʉrire rujirʉayujarã ĩna. To ĩna bajisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús quẽna:
LUK 14:8 —No bojagʉ ĩ ãmosiarotire “Ĩarã vadiato” yigotiecorã mʉa ñajama, ĩ tʉjʉ ejarãne, rʉ̃cʉbʉoriajʉ rujibeja. To bajiro mʉa bajibetijama, rʉ̃cʉbʉoriajʉ mʉa rujiro bero gãji mʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ĩ ejajama, ado bajiro mʉare gotirʉcʉmi vi ʉjʉ: “Tʉsarojʉa rujiaya mʉama. Ãnijʉa, mʉa bero ejagʉjʉa, adore rujirʉcʉmi”, mʉare yirʉcʉmi. To bajiro ĩ yirone, bʉto bojonerʉarãja mʉa.
LUK 14:10 To bajiri “Ĩarã vadiato” mʉare ĩna yijama, ĩna tʉjʉ ejacõari, tʉsarojʉa rujiba mʉa. Vi ʉjʉ, mʉare ĩacõari, “Rʉ̃cʉbʉoriajʉjʉa rujiaya mʉa”, yirʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yiro ajiri, mʉare yirʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna, rujirã quẽne.
LUK 14:11 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro bajiaja: No bojagʉre, ñamasugʉ̃ ñarʉagʉre, “Ñamasugʉ̃ me ñato”, ĩre yirʉcʉmi Dios. No bojagʉre, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yigʉ, quẽnaro gãjerãre yirʉ̃cʉbʉogʉjʉare, “Ñamasugʉ̃ ñato”, ĩre yirʉcʉmi Dios —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 14:12 To yigajanocõari, viagʉre ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Gãjerãre mʉ barotijama, mʉ babarãre, mʉ yarãre, to yicõari, jairo cʉorãre mʉ tʉanare, ĩnare barotibeticõaña. Ĩnare mʉ barotijama, bero ĩnajʉa quẽna barotirãma, cʉorã ñari yibeticõaña.
LUK 14:13 To bajiri, gãjerãre mʉ barotijama, ñie cʉomenare, micarãre, rujasagueri vanare, to yicõari, ĩamenare quẽne barotiya mʉ.
LUK 14:14 Ĩnajʉama mʉre bare ecamasimenama ĩna, mojoroaca cʉorã ñari. To bajiro ĩnare mʉ yijama, bʉto variquẽnarʉcʉja mʉ. Berojʉ ĩ bojarore bajiro yiriarãre rijariarãre, ĩ catiorirʉ̃mʉjʉ mʉre vaja yirʉcʉmi Dios, to bajiro mʉ yise vaja —viagʉre yigotiyuju Jesús.
LUK 14:15 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃, Jesúrãca barujigʉ, ado bajiro ĩre gotiyuju: —Ʉjʉ Dios tʉjʉ õ vecajʉ ĩ rãca barona variquẽnarʉarãja mani —Jesúre ĩre yigotiyuju.
LUK 14:16 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —To bajirone bajiboroja, Dios tʉjʉ mʉ ejajama —ĩre yicʉdiyuju Jesús. To yicõari, gotimasiore quetire gotiyuju: —Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ masʉ quẽnaro boserʉ̃mʉ yigʉmi. Tirʉ̃mʉ ñaroto rĩjoro jãjarã masare jigʉmi, ĩnare ũmato barʉ.
LUK 14:17 To bajiri boserʉ̃mʉ ti ejaro, ĩre moabosagʉre cõagʉ̃, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Yʉ rãca barona barã vadiato ĩna. ‘ “Bare quẽnogajanoaja yʉ jẽre”, mʉare yicõami’ ĩnare yigotiba”, ĩre yigotigʉmi, ĩre moabosarimasʉre.
LUK 14:18 To bajiro ĩ yicõar'i, gãjerãre jicudiboagʉmi. Ĩna ñajediro ricatine ĩre boca cʉdirãma ĩna. Ĩ jisʉogʉ ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “Cojotũcuro oteriatũcuro vaja yibʉ yʉ. Tojʉre ĩagʉacʉ yaja yʉ. To bajiri, ‘Ĩ tʉjʉ bagʉ varʉaboarine, vamasibeaja’ yʉre yigotibosaba”, ĩre yicʉdigʉmi.
LUK 14:19 Gãjima, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “‘Cojomocãrãcʉ ta vecʉa vaja yibʉ yʉ. Ĩnare ĩaĩagʉacʉ yaja’ yicõami. To bajiri, ‘Vadimemi’ ĩre yicõama, mʉ ʉjʉre”, ĩre yicʉdigʉmi, ĩ quẽne.
LUK 14:20 Gãjijʉama, ado bajiro yigʉmi quẽna: “Manajo cʉticoajʉ yʉ, yucʉacane. To bajiri boserʉ̃mʉ ĩagʉ̃ vamasibeaja yʉ”, ĩre yicʉdigʉmi.
LUK 14:21 To bajiro ĩna yijare, ĩ ʉjʉ ya vijʉ tudiejacõari, ĩna yicõasere ĩre gotigʉmi. To bajiro ĩna yicõasere ĩ gotiro ajijũnisinigʉ̃mi ĩ ʉjʉ. Jũnisinigʉ̃ne, ado bajiro rotigʉmi quẽna: “¡Guaro vasa mʉ! ¡Macari ñajediro vasa mʉ! Ñie cʉomenare, micarãre, ĩamenare, rujasagueri vanare, ĩnare jiba. Ĩnajʉa, yʉ tʉjʉ barã vadiato ĩna”, ĩre yigotigʉmi, ĩre moabosarimasʉre.
LUK 14:22 To bajiri ʉjʉ ĩ yirore bajiro yigoticudigʉmi ĩre moabosarimasʉ. Ĩ goticudiro bero, tudiejacõari, ado bajiro ʉjʉre gotigʉmi: “Ʉjʉ, yʉre mʉ roticõarore bajirone ĩnare gotigajanomʉ yʉ yuja. Masa bojarẽmocõaja maji”, yigotigʉmi.
LUK 14:23 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre rotigʉmi ʉjʉ quẽna: “Maca tʉsaroanare maa tʉri ñarãre quẽne ĩnare jijeocõama mʉ. ‘Yʉ vi jʉ̃mʉcoajaro’ yigʉ yaja yʉ.
LUK 14:24 ‘Yʉ rãca baroadiato’ yʉ yicõaboarãjʉama, yʉ rãca babetirʉarãma ĩna”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ —ĩre yigotiyuju Jesús.
LUK 14:25 Tirʉ̃mʉri jãjarã masa Jesúrãca vasujarã ĩna. To ĩna bajiro jʉdarʉ̃gʉ̃, ĩnare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju Jesús:
LUK 14:26 —No bojagʉ yʉ buegʉ, ĩ jacʉre, ĩ jacore, ĩ manajore, ĩ rĩare ĩ mairo rẽtobʉsaro yʉre maigʉ̃mi. To bajicõari, catiquẽnagʉ̃ ñagʉ̃ quẽne, rijaye tãmʉo gajajuagʉ ñaboarine, yʉre maigʉ̃mi.
LUK 14:27 No bojagʉ, “Jesúre bajiro rojose tãmʉosʉyarʉcʉja yʉ” yitʉoĩabecʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasibecʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 14:28 To yigajanocõari, gotimasiore queti ĩnare gotiyuju ĩ: —Ʉ̃mʉarivi quẽnorʉ, “Ti vire yʉ quẽnojama, ¿vaja tĩjacoarʉaboati?” yigʉ, ĩ ye gãjoare cõĩagʉ̃mi.
LUK 14:29 Ĩ cõĩabetijama, ti vire ĩ quẽnogajanobetone, ĩ vaja yiñaboase gãjoa jediveocoatoja ti, ĩre. To bajiri ĩ vire quẽnogajanobecʉmi. Gãjerã, ĩ quẽnogajanobeto ĩacõari, ĩre ajarãma ĩna.
LUK 14:30 “Adi vire quẽnoboarine, gajanomasibeami ĩ”, ĩre yiajarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 14:31 To yigajano, gaje queti ĩnare gotirũtuasuju: —Ʉjʉ, gãji ʉjʉ rãca ĩna gãmerã quẽajama, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “¿Yʉa diez mil ñarirãcʉ yʉre moabosarimasa rãca, veinte mil masa cʉogʉre quẽarẽtocũrãjari yʉa?”, ¿yitʉoĩasʉobecʉjarique?
LUK 14:32 “Ĩnare quẽarẽtomasimenaja yʉa” ĩ yitʉoĩajama, “¿No bajiro yʉa yirotire bojati mʉ, ‘Yʉa rãca gãmerã quẽabeticõato’ yirã?”, ĩ ʉ̃mʉare yisẽniĩa roticõagʉ̃mi, gãji ʉjʉ tʉjʉre.
LUK 14:33 To bajiri, vi bʉagʉre, to yicõari, gãmerã sĩaroana ʉjʉre bajiro bajiaja yʉ. Jẽre yʉ yirotire cõĩajeocajʉ yʉ. To yicõari, “To bajiro ĩna yijama, yʉ buerã ñarʉarãma”, yimasiaja yʉ. To bajiro yigʉ yʉ ñajare, ado bajisere tʉoĩamasiña mʉa: No bojagʉ, jediro ĩ cʉosere yʉ bojarore bajiro yʉ yirotisere bojabecʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasibecʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 14:34 Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús: —Moa ñaja bare sãre. Mʉa barotire vaibʉcʉ rii catisere cũrãma, moa turãja mʉa, “Boarobe” yirã.
LUK 14:35 Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama, “Quẽna tudiocato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri, tire reacõarãja mʉa. Moa ocatʉjabetire bajiro mʉa bajijama, quẽnaja. Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 15:1 Jesúre ajirã ĩ tʉjʉ ejarũgũñujarã. Ĩna ñañujarã rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, to yicõari, gãjerã quẽne.
LUK 15:2 To bajiri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ñañujarã. Ado bajiro Jesúre gõjañujarã ĩna: —Rojose yirãre maiami. Ĩna rãca barũgũami —ĩre yigõjacodeyujarã ĩna.
LUK 15:3 To bajiro ĩna yijare, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
LUK 15:4 —Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi cien ovejare codegʉ. Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ oveja yayicoacʉmi. To bajiri ĩnare coderimasʉ, rʉyarãre, noventa y nueve ñarãre ta vesejʉ ĩnare cũcõari, yayir'ire macagʉ̃ vacoacʉmi ĩ, “Bʉjacõarijʉ tʉjarʉcʉja” yigʉ.
LUK 15:5 Yayir'ire bʉjacõari, bʉto variquẽnagʉ̃ne, ĩre gaja tudicoacʉmi, ĩ ya vijʉ.
LUK 15:6 Ĩ ya vi ejacõari, ĩ babarãre, ĩ tʉanare quẽne, rẽjarotigʉmi. “Oveja yayir'ire bʉjabʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre variquẽna ejarẽmoña”, ĩnare yivariquẽnagʉ̃mi.
LUK 15:7 Tire bajiro bajiroja õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ. Oveja yayir'ire bʉjacõari, ĩ variquẽnariarore bajiro variquẽnarãma ángel mesa, Diore moabosarã, sĩgʉ̃ masʉ, rojose ĩ yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩ yijama. Socarãne gãjerãma, “Quẽnarã ñaja yʉa” yitʉoĩarãrema variquẽnamenama ángel mesa —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 15:8 To yicõari, gaje queti gotirẽmoñuju Jesús quẽna: —Rõmio, jʉaãmocãrãcatiiri, gãjoatiiri cʉogo ñagõmo. Cojotii ti yayiro ĩacõari, sĩabusuoriare so ya vire sĩabusuogomo so. To yicõari, quẽnaro tumacagõmo, “Titiire bʉjacõarijʉ tʉjarʉocoja” yigo.
LUK 15:9 Titiire bʉjacõari, bʉto variquẽnagõne, so babarãre, so tʉanare quẽne rẽjarotigomo. “Gãjoatiire yayiritiire bʉjabʉ yʉ. Mʉa quẽne yʉre variquẽnaejarẽmoña”, ĩnare yivariquẽnagõmo.
LUK 15:10 Tire bajiro bajiroja õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ. Gãjoatiire bʉjacõari, so variquẽnariarore bajiro variquẽnarãma ángel mesa, Diore moabosarã, sĩgʉ̃ masʉ, rojose ĩ yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩ yijama —ĩnare yigotimasiñuju Jesús.
LUK 15:11 To yicõari, gaje queti gotirẽmoñuju Jesús quẽna: —Sĩgʉ̃ masʉ jʉarã rĩa cʉtigʉ ñagʉ̃mi.
LUK 15:12 Ĩ bedijʉa, ĩ jacʉre ado bajise ĩre yigʉmi: “Cacʉ, yʉ ye ñarotire yʉre ĩsiña mʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yijare, ĩnare ʉjojeocõagʉ̃mi ĩ jacʉ, ĩna ye ñarotire.
LUK 15:13 To ĩ yiro beroagarʉ̃mʉrine, ĩ macʉ, ĩ bedijʉa gaje sitajʉ varʉ ĩ yere ĩsigʉ̃mi ĩ. Ti gãjoa rãcane vacoacʉmi, gaje sitajʉ vacʉ. Tojʉ ejacõari, rujajine ĩ gãjoare yibatereajeocõagʉ̃mi.
LUK 15:14 To bajiro yireacõari bero, josari tãmʉogʉ̃mi, tojʉre. To ĩ bajiñarone, ti sitajʉ bare quẽnaro manoja. To ti bajijare, bʉto ñiorijasʉogʉmi.
LUK 15:15 To bajiro bajiboacʉ, toagʉre moare sẽnigʉ̃mi ĩ. To bajiri ecariarã yeseare ĩre coderotigʉmi ĩ.
LUK 15:16 Ĩnare codeñagʉ̃jʉ, yesea ĩna basene barʉaboagʉmi, mano ñiorijagʉ ñari, ñimʉjʉane ĩre ĩna bare ecabecʉ ñari.
LUK 15:17 To bajiñaboacʉ, tʉoĩagʉ̃mi ĩ: “Yʉ jacʉ moabosarimasarema jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩna base rʉyaquẽnacʉda ti. No yigʉ yʉma adojʉre ñiorija ñati yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi.
LUK 15:18 To yi, “Baʉ. Cacʉ ya vijʉ tudiarocʉ ñagʉ̃ja yʉ. Tojʉre tudiejacõari, ado bajise Cacʉre ĩre yirʉcʉja yʉ: ‘Cacʉ, rojose yicajʉ yʉ, Diore, mʉre quẽne.
LUK 15:19 To bajiri macʉ yʉre mʉ yise bojabeaja yʉ. Mʉre moabosarimasʉre bajirojʉa yʉre yiya mʉ’ yʉ jacʉre ĩre yicõa ejarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi.
LUK 15:20 To yi, ĩ jacʉ ĩ ñarojʉa tudicoacʉmi, maane. To bajiro ĩ bajivato, sõjʉne ĩ jacʉ bocaĩacõari, ĩre ĩamaigʉ̃mi. To bajiri ĩre vabocacõari, jabario, usu, ĩre yigʉmi, ĩ jacʉ.
LUK 15:21 To bajiro ĩ yirone, “Cacʉ, Diore rojose ĩre yicajʉ. Mʉre quẽne rojose mʉre yicajʉ yʉ. To bajiri macʉ yʉre mʉ yise bojabeaja yʉ”, ĩre yigʉmi.
LUK 15:22 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre moabosarimasare jicõari, “Sudi quẽnase masure juaáya. To yicõari, ĩre sudi sãña. Ãmo sãriabedore quẽne ĩre sãña. Gʉbo sudire quẽne ĩre sãña.
LUK 15:23 To yicõari, ta vecʉ mame jaigʉre ĩre sĩaña mʉa. Ĩre bacõari, basavariquẽnato mani. Yʉ macʉre, ‘Rijacoarimi’ ĩre yirũgũboabʉ yʉ. Caticõañumi”, ĩnare yigʉmi ĩ jacʉ. To yicõari, ĩre basajeorãma ĩna.
LUK 15:25 To bajiro ĩna yiñarijʉre ĩ macʉ ñasʉogʉjʉama, vesejʉne bocañacõagʉ̃mi. To bajiñaboacʉ, tudiacʉmi yuja. Tudiacʉ, ĩ ajicõñarũtu vajama, to basa ocaruyu ñarãma ĩna.
LUK 15:26 Tire ajicõari, ĩ jacʉre moabosarimasʉre ĩre sẽniĩagʉ̃mi, “¿Ñiere yirã yiri ĩna?” yigʉ. To bajiro ĩ yirone, “Mʉ bedi tudiejami. To bajiri ta vecʉ mame jaigʉre sĩarotimi mʉ jacʉ, mʉ bedi ĩ tudiejajare”, ĩre yigʉmi ĩ.
LUK 15:28 To bajiri tire ajicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi, ĩ gagʉ, vire sãjarʉabecʉ. To bajiri ĩ jacʉ tire, “¡To bajibeticõaña mʉ!” yigʉ, budiacʉmi.
LUK 15:29 To bajiro ĩ bajirone, ado bajise ĩ jacʉre ĩre yigʉmi: “Tocãrãca cʉ̃ma mʉ ye moarere mʉre moabosarũgũboacajʉ yʉ. To bajiboarine, divatojʉane no sĩgʉ̃ vaibʉcʉaca cabrito vãme cʉtigʉacare, ‘Ĩ babarã rãca basavariquẽna bato ĩna’ yigʉ, yʉre ĩsibeticajʉ mʉ.
LUK 15:30 To bajiboarine, mʉ macʉ rojorã rõmiri rãca mʉ ye gãjoare yireagʉ var'ijʉarema, ta vecʉ mame jaigʉre sĩacõari, basavariquẽnaja mʉ”, ĩre yigʉmi, ĩ jacʉre.
LUK 15:31 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ jacʉ: “Ado yʉ rãcane ñacõarũgũaja mʉ. To bajiri yʉ cʉose jediro mʉ ye ñaja ti.
LUK 15:32 Yucʉrema basavariquẽnato mani, mʉ bedi, ‘Rijacoarimi’ yʉ yirũgũboagʉ, gãme tudiejami. Ĩre bʉjacõaja mani yuja”, ĩre yigʉmi ĩ jacʉ —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 16:1 Ado bajise ĩ buerimasare gotiyuju Jesús quẽna: —Sĩgʉ̃ gajeyeũni jaigʉ ĩ yere codebosagʉre ĩre cʉogʉmi. Gãjerãjʉa, “Mʉ yere yibatereagʉ yami”, ĩre yigotirãma.
LUK 16:2 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩ yere codebosagʉre ĩre jicõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Gãjerã, mʉ yibatereasere gotiama. To bajiri mʉ yisere cõĩari, ucatucõaña mʉ. Yʉ yere codebosabetirʉcʉja mʉ yuja”, ĩre yigotigʉmi ĩ ʉjʉ.
LUK 16:3 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro tʉoĩarejaigʉmi ĩre codebosarimasʉ: “¿No bajiro bajigʉti yʉ? Yʉ ʉjʉ yʉre bucõarʉcʉmi yuja. No gajeye moare bʉjabecʉja yʉ yuja. Ote oteroti ñarore coatĩmabecʉja yʉ. Bojoneose, gãjerãre gãjoa sẽnibecʉja yʉ”, yitʉoĩarejaigʉmi ĩ.
LUK 16:4 To bajiro yitʉoĩarejaiboacʉ, “Jẽre yʉ yirotire masiaja yʉ yuja, ‘yʉ ʉjʉ yʉre ĩ buro bero, gãjerã ĩna ya virijʉ yʉ ejaro yʉre ĩamaiato ĩna’ yigʉ”, yigʉmi.
LUK 16:5 To bajiri ĩ ʉjʉre vaja morãre ĩnare jijeocõagʉ̃mi. To bajiro yitʉoĩar'i ñari, sĩgʉ̃ ĩ ejaro, ado bajiro ĩre yigʉmi: “¿No cõro yʉ ʉjʉre vaja moati mʉ?”, ĩre yisẽniĩagʉ̃mi.
LUK 16:6 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, “Cien ñarirajeri ʉyerajeri bare roagʉ sãvʉorere tire vaja moaja yʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yirone, “Jaʉ. Rujiya. ‘Adi mʉ vaja more tuyarijũrore mojoroaca cincuenta ñaro vaja moaja’ yiucatu vasoatoya”, ĩre yigʉmi.
LUK 16:7 To bajiro ĩre yigajanocõari, gãji ĩ ejaro, ĩre sẽniĩagʉ̃mi: “¿No cõro vaja moati mʉma?”, ĩre yigʉmi. “Cien jibʉri pan quẽnorotire vaja moaja yʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yirone, “Adi mʉ vaja more ñarijũrore mojoroaca ochenta jibʉri vaja moaja yiucatu vasoatoya”, ĩre yigʉmi. To yicõari, gãjerãre quẽne to bajiro rĩne yigʉmi.
LUK 16:8 To bajiro ĩ yiro ajicõari, “Quẽnaro yigʉ me ñaboarine, tʉoĩamasigʉ̃ ñaami”, yitʉoĩagʉ̃mi ĩ ʉjʉ, ĩre —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerimasare. —To bajiro tʉoĩaama ĩna, jãjarã masa, Diore ajiterã. Gajeyeũnire bʉto tʉoĩarã, masare yitocõari, vaja bʉjamasiama ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, “Quẽnabʉsaro Dios ĩ bojarore bajiro ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, quẽnaro mʉa yirotire tʉoĩabetibʉsacõaja mʉa.
LUK 16:9 To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Rijanane mʉa yere, mʉa gajeyeũnire juavamasibetirʉarãja. To bajiri mʉa cʉosere maioro bajirãre ĩsiña mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉa rijato bero, ĩnare quẽnaro yiriarã mʉa ñajare, Dios ĩ ñarojʉ quẽnaro mʉare ĩavariquẽnarʉarãma ĩna.
LUK 16:10 Gajeyere quẽne mʉare gotiaja yʉ. Gajeyeũni, gãjoa codebosarimasʉ mojoroaca ñasere quẽnaro codegʉma, jairo ñasere quẽne quẽnaro codemasiami. Gãjima, gajeyeũni, gãjoa codebosarimasʉ ñagʉ̃ mojoroaca ñasere codemasibecʉma, jairo ñasere quẽne codemasibecʉmi.
LUK 16:11 Adi macarʉcʉrojʉre Dios mʉare ĩ ĩsise “Dios ĩ cõase ñaja” yitʉoĩacõari, mʉa gãjoare, gajeyeũnire, mʉa cʉosere quẽnaro mʉa cʉomasijama, Dios, bʉto variquẽnacõari, ĩ tʉayere quẽnamasusere mʉare ʉjorʉcʉmi, tʉoĩamasireayere, moamasireayere, to yicõari mʉa ñarotiayere quẽne.
LUK 16:12 Adi macarʉcʉroayere ĩ cõasere mʉa cʉomasibetijama, quẽnamasuse mʉa cʉoborotire ʉjobetirʉcʉmi Dios.
LUK 16:13 Diore yirʉ̃cʉbʉorãma, adi macarʉcʉroayere tʉoĩarʉ̃cʉbʉomenama, “Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃” yitʉoĩarã ñari —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 16:14 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ñagõjʉrʉañujarã fariseo masa, gajeyeũnire, to yicõari, gãjoare quẽne, tire bʉto bojarã ñari.
LUK 16:15 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Quẽnase mʉa yijama, “‘Quẽnarã ñaama’ manire yiĩato masa” yirã, yitorũgũaja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, mʉa tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñaami Dios. To bajiri, “Quẽnamasucõaja” masajʉama ĩna yiĩaboasere, Diojʉama, “Quẽnabetimasucõaja” yiĩaami —fariseo masare ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 16:16 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Rẽmojʉre Dios yere Moisés ĩ rotimasirere, Diore gotirẽtobosamasiriarã masare ĩna gotimasiorema, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotimasioriajʉne tʉsaja. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yisejʉa ñaja ñamasusema. Tire ajirã ñari, quẽnaro yʉre ajivariquẽnasʉyasʉoadicama jãjarã masa.
LUK 16:17 Adirʉ̃mʉriaye ñamasuse ti ñaboajaquẽne, Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ĩna gotimasiomasire ñajediro ñacõarũgũrʉaroja. Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro, cojo vãme godocʉtibetirʉaroja. Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone bajirʉaroja —ĩnare yigotimasioñuju Jesús.
LUK 16:18 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ manajore rocacõari, gajeore ĩ manajo cʉtijama, ĩ manajo masu me ñaamo. Sore ajerio cʉtigʉ yami, Dios ĩ ĩajama. To yicõari, manajʉ rocario rãca ĩ manajo cʉtijaquẽne, ĩ manajo masu me ñaamo. Sore ajerio cʉtigʉ yami, Dios ĩ ĩajama —ĩnare yigotimasiñuju Jesús.
LUK 16:19 To bajiro yigajanocõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi jairo gajeyeũni cʉogʉ. Quẽnase sudi, vaja jacase rĩne sãñarũgũgʉ̃mi. Tocãrãcarʉ̃mʉrine bare quẽnase rĩne ba, boserʉ̃mʉ quẽno, variquẽnarũgũgʉ̃mi.
LUK 16:20 Ĩ ya vi soje tʉaca ñie cʉobecʉ, maioro masu bajigʉ rujigʉmi, Lázaro vãme cʉtigʉ. Ĩ rujʉri cãmi boagʉ ñagʉ̃mi ĩ.
LUK 16:21 Ĩ bareasere barʉa rujigʉmi. To ĩ bajirujirone, ĩ cãmire ĩre verogõjanabiorãma yaia.
LUK 16:22 Cojorʉ̃mʉ rijacoacʉmi Lázaro. Ĩ rijato bero, õ vecajʉ ĩ ñicʉ Abraham tʉjʉ ĩ ʉsʉre ãmicõanama ángel mesa. Bero, gajeyeũni jaigʉ quẽne bajirocacoacʉmi. Bajirocacõari, yuje ecogʉmi. To bajicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõaecogʉmi. Tojʉ ñacõari, ĩamʉogʉ̃ne, Abraham, Lázaro rãca ĩna ñaro ĩabʉjagʉmi, õ vecajʉ ñarãre.
LUK 16:24 Ĩnare ĩabʉjacõari, Abrahamre ado bajise avasãĩamʉogʉ̃mi: “Ñicʉ, yʉre ĩamaiña. Adi jeamere bʉto rojose tãmʉoaja yʉ. Lázarore, yʉ tʉjʉ ĩre cõaña. Mojoroaca oco juaádiato”, ĩre yiavasãgʉ̃mi. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi Abraham: “Tʉoĩaña jãnami. Mʉ ya macajʉ ñagʉ̃ quẽnasere cʉocajʉ mʉ. Variquẽnacajʉ mʉ. Lázarojʉama tojʉ ñagʉ̃ bʉto rojose tãmʉocami. Yucʉrema, quẽnaro variquẽnaro ñagʉ̃ bajiami yuja. Mʉjʉama bʉto rojose tãmʉogʉ̃ bajiaja mʉ yuja.
LUK 16:26 Gajeyerema jairigoje ñamatacõaja. To bajiri mʉ tʉjʉre ejamasibeaja yʉa. Mʉajʉa quẽne yʉa tʉjʉre ejamasibeaja mʉa”, ĩre yicʉdigʉmi Abraham.
LUK 16:27 To bajiro ĩ yijare, gajeyeũni jaigʉ ñaboar'i ado bajiro ĩre yigʉmi: “‘Lázarore yʉ jacʉ ya vijʉ ĩre cõaña’ yigʉ yaja.
LUK 16:28 Yʉ bederã cojomocãrãcʉ ñarãre, Lázarore ĩre gotiroticõaña. ‘Ĩna quẽne, adojʉ rojose yʉ tãmʉorore bajiro bajiroma’ yigʉ yaja”, Abrahamre yigotiboagʉmi.
LUK 16:29 To ĩ yirone, “Moisés, to yicõari, Diore gotirẽtobosamasiriarã quẽne ĩna ucarere jẽre tire cʉorãma ĩna, mʉ yarã. Tire bueato ĩna”, ĩre yicʉdigʉmi Abraham.
LUK 16:30 To ĩ yirone, “Bajibeaja. Buemenama. ‘Rijar'ine tudicaticõari, gotiami manire’ yirã, ĩre ajirʉ̃cʉbʉocõari, tʉoĩavasoarʉarãma ĩna”, ĩre yiboagʉmi, jeamejʉ rojose tãmʉoñagʉ̃.
LUK 16:31 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi Abraham quẽna: “Moisés, to yicõari, Diore gotirẽtobosamasiriarã, ĩna ucamasirere mʉ bederã ĩna ajitirʉ̃nʉbetijama, rijar'i, ĩnare ĩ gotiboajaquẽne, ĩre ajimenama”, yigʉmi Abraham —ĩnare yigotiyuju Jesús, fariseo masare.
LUK 17:1 Ĩ buerimasare ado bajiro gotimasioñuju Jesús: —Rojose yirã jãjarã ñarãma. To bajiri gãjerãre rojose ũmato yirʉarãma. To ĩna yise sʉori bʉto rojose tãmʉorʉarãma.
LUK 17:2 Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma.
LUK 17:3 To bajiri, “Rojose mani ũmato yijama, rojose tãmʉoborãja” yirã, quẽnaro tʉoĩamasirine ñarũgũña mʉa. Sĩgʉ̃ rojose mʉare ĩ yijama, “Rojose yʉre yibʉ mʉ”, ĩre yiya. To bajiro mʉ yisere ajicõari, “Riojo yaja mʉ” ĩ yisʉtiritijama, rojose mʉare ĩ yisere ĩre masirioya mʉa.
LUK 17:4 Tocãrãcajine rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare masirioya, rojose mʉare ĩna yiro cõrone, “Jʉaji rojose mʉare yibetirʉcʉja” yirãre —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 17:5 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —“Tocãrãcajine masiriotĩmamenaja” yitʉoĩarã ñari, yʉa masiriotĩmarotire Dios ĩ ejarẽmosere bojaja —yiyujarã ĩna.
LUK 17:6 To bajiro ĩre ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Mojoroaca yimasirã ñaboarine, “Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja” yirã, icʉ morera vãme cʉtiʉre, “Mʉa masune vʉevati, rʉ̃gõaya” mʉa yirotijama, to bajirone bajirʉaroja ti —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 17:7 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotirũtuasuju ĩ quẽna: —To bajiri, ĩaĩañamani mʉa yijama, ado bajirojʉa tʉoĩama mʉa: Moabosarimasʉ cʉorã ĩre mʉa rotisere tʉoĩaña: Ovejare mʉare codebosagʉar'ire, ĩ tudiejaro, “Mʉjʉa basʉoya”, ĩre yimenaja mʉa.
LUK 17:8 Ado bajirojʉa ĩre yirãja mʉa: “Yʉa barotire roabosaya. Roagajanocõari, yʉare ecaba. Yʉa bagajanoro bero, mʉjʉa barʉcʉja mʉ”, ĩre yirãja mʉa.
LUK 17:9 Mʉa moarotisere ĩ moaro ĩacõari, “Quẽnaja ti”, ĩre yimenaja mʉa, “Yʉare moabosarimasʉ ñaami” ĩre yitʉoĩarã ñari.
LUK 17:10 To bajiro ĩre mʉa yitʉoĩarore bajirone tʉoĩagʉ̃mi ĩ quẽne. To bajiri, “‘Quẽnaro yaja mʉa’ manire yato Dios” yitʉoĩacõari, “Ñamasurã ñaja” yirãre bajiro yisocabesa. “No bojagʉre moabosarimasʉ, ĩ moarotiecorore bajiro bajigʉ ñaja”, yitʉoĩarũgũña —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 17:11 To bajiri Galilea sita, Samaria sita rãca vatojere varũtuasuju ĩ, Jesús, Jerusalén macajʉ vacʉ.
LUK 17:12 Varũtu vacʉne, gaje maca ejayuju. Ti macajʉre ĩ ejaro, jʉaãmocãrãcʉ rujʉri gase boarã ĩre bocayujarã ĩna. Ĩ tʉaca ejamenane, sõjʉ ñarine ado bajiro ĩre yiavasãñujarã ĩna:
LUK 17:13 —Jesús yʉa ʉjʉ, yʉare ĩamaiña mʉ —ĩre yiyujarã.
LUK 17:14 To bajiro ĩna yiavasãrone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Paiare mʉa rujʉrire ĩoaya. To mʉa yijama, caticoarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju ĩ. To bajiro ĩ yijare, vacoasujarã ĩna. Maa ĩna vato rĩne ĩna cãmi boaboare yaticoasuju ti yuja.
LUK 17:15 To bajiro sĩgʉ̃ rujʉ gase boagʉ ñar'i, ti yatiro ĩacõari, jʉdarʉ̃gʉ̃, Jesús tʉjʉ tudicoasuju quẽna. Tudiacʉne, variquẽnagʉ̃ ñari, “Quẽnaro yʉre yami Dios”, yiavasã varũtuasuju ĩ.
LUK 17:16 Jesús tʉjʉre tudiejacõari, muqueayuju ĩ. To bajicõari, ado bajiro Jesúre gotiyuju: —Yʉ gase boaboase mʉ sʉorine ti yatijare, bʉto quẽnaja —Jesúre ĩre yigotiyuju. Ĩ ñañuju samaritano masʉ.
LUK 17:17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —Jʉaãmocãrãcʉre gase boariarãre yʉ catioboajaquẽne, ãni samaritano masʉ, ĩ sĩgʉ̃ne tudiadiami, “Quẽnaro yʉre yami Dios” yigʉ vagʉ —ĩ rãcanare ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 17:19 To bajiro yigajanocõari, ĩ catior'ire ado bajiro ĩre yiyuju: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Vasa. “Yʉre ĩamaicõari, catiorʉcʉmi Jesús” mʉ yitʉoĩajare, mʉre catiobʉ yʉ —ĩre yigotiyuju Jesús.
LUK 17:20 Cojorʉ̃mʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã fariseo masa: —¿No cõro ejacõari, rotisʉogʉti Dios ĩ cõarocʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Mʉa yutʉoĩarore bajiro bajibeaja ti. Ruyurone, “Adine ñaja. Ise ñaja” yimasiñamanire bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõagʉ̃ ĩ ejasema. Jẽre mʉa vatoane ñaboaja ti —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 17:22 To bajiro yicʉdigajanocõari, ĩ buerãre ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Yoaro yʉ rãca ñarʉaboarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja yʉ.
LUK 17:23 To bajiri yʉ tudivadiroto rĩjorore, “Ĩne ñaami. Tudiejami. Tone ñami”, mʉare yisocarʉarãma. To bajiro ĩna yijama, ĩnare ajibetirʉarãja mʉa.
LUK 17:24 Ʉ̃mʉagasero jedirojʉ bʉjo ĩ yabesere masa ĩna ĩarore bajiro yʉ vadore yʉre ĩare ñarʉaroja.
LUK 17:25 To bajiro yʉ bajiroti rĩjorore, adirodoana jairo rojose yʉre ĩna yisere rojose tãmʉoroti ñaja ti. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yica yirã, yʉre sĩarotirʉarãma masa.
LUK 17:26 Yʉre ĩna sĩaro bero, tudicaticõari, quẽna vadirʉcʉja yʉ, adi macarʉcʉrojʉre. Noé ñamasir'i ĩ ñariarodo masa ĩna bajiñamasiriarore bajiro bajiñarʉarãma, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne.
LUK 17:27 Adi macarʉcʉro ti rujaroto rĩjoro bare ba, idi, manajo cʉti, yicõa ñamasiñujarã ĩna. Diore tʉoĩari mene, “¿To bajiroado yatique?” yimenane, jairica cũmua quẽnogajanocõari, Noé ĩ vasãjaro ũnone to bajiro yicõa ñamasiñujarã ĩna. “To bajiroado yiroja” ĩna yimasibetone, ĩnare ruureacõañuju Dios. To bajirone bajirʉarãma masa, yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne.
LUK 17:28 To bajirone bajiñamasiñujarã masa, Lot ñamasir'i ĩ ñariarodoana quẽne. Sodoma macana bare barã, idirã, gajeyeũni gãmerã ĩsirã, gãjerã vaja yicõari cʉorã, gãjerãma, oterã, viri bʉarã, yicõa ñamasiñujarã ĩna, Diore tʉoĩamenane.
LUK 17:29 Sodomajʉre ñaboar'i Lot ĩ rudiro bero, õ vecaye jea ʉ̃jʉse azufre vãme cʉtise rãca Dios ĩ soereamasiriarore bajiro bajirone bajirʉaroja ti.
LUK 17:30 To bajirone bajiñarʉarãma masa, Dios ĩ roticõacacʉ yʉ tudiejarirʉ̃mʉre quẽne.
LUK 17:31 To bajiri, quẽnaro ñaña mʉa, rojosere yimenane. Yʉ gotisere quẽnaro tʉoĩamʉjarʉ̃gʉ̃ña, “No bojarijaʉne vagʉmi” yitʉoĩarã ñari. No yimasiña manirʉaroja. Sĩgʉ̃ ĩ ya vi joejʉ jesagʉma, rujiacõari, ĩ ya vi jubeajʉ gajeyeũni ñasere juaátĩmabetirʉcʉmi. Gãji, vesejʉ moañagʉ̃, ĩ ye sudire juagʉ tudiatĩmabetirʉcʉmi, rujarĩmarone yʉ ejaroti ti ñajare.
LUK 17:32 Lot manajo so bajimasirere tʉoĩaña mʉa. Gajeyeũnire ũmaveovaco ñari, tire maigõ, ĩatʉoca yigone, moatutune godovedirocacoasuju so.
LUK 17:33 No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere yayibetire cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ oca ĩna gotisere ajijũnisinicõari, ĩna sĩarãma, Dios tʉjʉ quẽnaro ñarona ñarãma.
LUK 17:34 Gajeyerema adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudivadojʉ, ñami ti ñajama jʉarã ʉ̃mʉa cãniñarãre ejacõari, sĩgʉ̃ ãmiecorʉcʉmi. Gãjima, ãmiecobetirʉcʉmi.
LUK 17:35 Ʉ̃mʉa ti ñajama, rõmia jʉarã trigore vãiaabo ñarʉarãma. To bajiri, sĩgõ ãmiecorʉocomo. Gajeoma, ãmiecobetirʉocomo.
LUK 17:36 Jʉarã ʉ̃mʉa vesejʉ moañarʉarãma. To ĩna yiñarone, sĩgʉ̃ ãmiecorʉcʉmi. Gãjima, ãmiecobetirʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 17:37 To bajiro ĩnare ĩ yigotirone, —¿Nojʉre to bajise bajiroti ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩ buerimasa. To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —Rijar'i, ĩ boacũñarorema, yuca ejarãma ĩna —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 18:1 “Diore ĩre sẽnitʉjabeticõato ĩna” yigʉ ĩnare gotimasioñuju ĩ:
LUK 18:2 —Cojo macare sĩgʉ̃ masʉ ñagʉ̃mi masa ĩna yisere ĩacõĩarimasʉ. Diore, to yicõari, masare quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ ñagʉ̃mi.
LUK 18:3 Ĩ ya macajʉre sĩgõ ñagõmo manajʉ rijaveorio. Biyaroaca ado bajiro ĩre sẽnigõ ejaboagomo: “Yʉre ejarẽmoña mʉ. Rojose yʉre yami”, ĩre yiboagomo.
LUK 18:4 To bajiro so yiboajaquẽne, sore yibosadabecʉmi. To bajiboarine, bʉto ĩre so sẽnicõa ñajare, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi yuja: “Diore, to yicõari, masare quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ ñaja yʉ.
LUK 18:5 To bajiro bajigʉ ñaboarine, bʉto so sẽnigõjanabiocõa ñajare, sore ejarẽmorʉcʉja yʉ. Sore yʉ ejarẽmobetijama, yʉre gõjanabiocõa ñabogomo”, yitʉoĩagʉ̃mi —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 18:6 Ti quetire gotigajanocõari, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yiyuju: —Masa ĩna yisere ĩacõĩarimasʉ ĩ yirere ajiĩasaque mʉa:
LUK 18:7 ¿Dios, ĩ ejarẽmosere bojarã ĩre sẽnitʉjamenare, ĩ yarãre, yoaro ĩnare ejarẽmobecʉtique ĩ? To bajiro yibecʉmi Diojʉama. Mʉa sẽniro cõrone tocãrãcajine mʉare cʉdimasiami. To bajiri, ¿“Yʉare ejarẽmogʉ̃mi Dios” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnitʉjamenare, tudivagʉ, bʉjarʉcʉada yʉ? —yiyuju Jesús.
LUK 18:9 Quẽna gaje queti ĩnare gotimasioñuju. Ĩre ajirã sĩgʉ̃ri ado bajise yitʉoĩañujarã ĩna: “Quẽnaro yirã ñaja yʉama”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro yicõari, “Rojorã ñaama ĩnama”, gãjerãre yiĩarã ñañujarã ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, ado bajise queti ĩnare gotiyuju Jesús:
LUK 18:10 —Ʉ̃mʉa jʉarã ñarãma ĩna, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre sẽnirã vana. Sĩgʉ̃ fariseo masʉ ñagʉ̃mi. Gãji, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñagʉ̃mi ĩ.
LUK 18:11 Fariseo masʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre sãjaejarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro Diore ĩre yigʉmi, ĩ tʉoĩase rãca: “Dios, mʉre variquẽnaja yʉ, gãjerãre bajiro bajibetir'i. Gãjerãma, juarudirã ña, yitorã ña, gãjerã manajoare ajeriarã cʉtirã ñarãma ĩna. Ado ejagʉ, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ, ĩre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. To bajiri mʉre variquẽnaja yʉ.
LUK 18:12 Tocãrãca semana jʉaji bare babeaja yʉ, mʉ rotimasirere cʉdigʉ ñari. Yʉ moase vaja jʉaãmocõro ñaritiiri vaja tagʉ, cojotii mʉ ya vire cũbosarũgũaja yʉ”, Diore ĩre yigʉmi.
LUK 18:13 Gãjijʉa gãjoa sẽnibosarimasʉ õjʉne tujacõari, õ vecajʉre ĩamʉobecʉmi, ĩ rojosere bojone, sʉtiritimasucõagʉ̃ ñari, ĩ cotitẽrore jagʉne, ado bajise Diore sẽnigʉ̃mi: “Dios, yʉre ĩamaiña mʉ. Rojose yʉ yisere yʉre masirioya mʉ”, Diore yisẽnigʉ̃mi.
LUK 18:14 Yʉre quẽnaro ajiya mʉa: Rojose ĩ yisere sʉtiriticõari, Diore sẽnigʉ̃ma, rojose ĩ yisere masirio ecocõari, ĩ ya vijʉ tudiacʉmi. Gãjijʉama, fariseo masʉ, ĩ ya vijʉ tudiajama, “Rojogʉ ñaami”, Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro ti bajijare, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Quẽnaro yirã mani ñajare, ‘Quẽnarã ñaja mʉa’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarãre, “Quẽnarã me ñaama. Rojorã ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. No bojagʉre, “Quẽnagʉ̃ me ñaja yʉ” Diore yisʉtiritigʉjʉare, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 18:15 Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejayujarã masa, “Ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩ buerimasa: —¡Juadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yiyujarã.
LUK 18:16 To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, rĩamasare jirẽocõari, ado bajiro ĩ buerimasajʉare yiyuju Jesús: —Rĩamasare, “Juadibesa” ĩnare yibesa. “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaama rĩamasa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaama Ʉjʉ Dios yarã.
LUK 18:17 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Rĩamasa ĩna yiecorore bajiro yiecorã ñarãma Ʉjʉ Dios yarã —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
LUK 18:18 Sĩgʉ̃ ʉjʉ, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañuju: —Gotimasiorimasʉ, quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yiyuju.
LUK 18:19 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju: —¿No yigʉ, “Quẽnagʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma.
LUK 18:20 Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja. Tire masiaja mʉ. Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise yimasirere yaja yʉ: “Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Sĩabesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotirobesa. Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yiyuju.
LUK 18:21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicʉdiyuju: —Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadicajʉ yʉ —ĩre yicʉdiyuju.
LUK 18:22 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Cojo vãme rʉyaja mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 18:23 To ĩ yigʉ bʉto sʉtiriti vacoasuju ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.
LUK 18:24 Ĩ sʉtiritisere ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasajʉare gotiyuju Jesús: —Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma.
LUK 18:25 Vaibʉcʉ camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboajama. To bajiro ĩna bajijare, yirẽto ecobosabetirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 18:26 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã: —Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yiyujarã.
LUK 18:27 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 18:28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Yʉ ʉjʉ, jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa —ĩre yiyuju.
LUK 18:29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ ye gotiroana, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna manajoa, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire quẽne ĩna vaveojama, ĩna cʉoboare rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, adi macarʉcʉrore. To yicõari, ĩna rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 18:31 Jerusalénjʉ ĩnare ũmato varũtu vacʉne, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩnare gotirʉ, ricati ĩnare jicãmotoyuju Jesús. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju: —Quẽnaro ajiya mʉa. Jerusalénjʉ vana bajiaja mani. Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ bajirotire jairo ucayuma tirʉ̃mʉana Diore gotirẽtobosamasiriarã. Ñajediro ĩna ucarere bajirone bajijeocõarʉaroja yʉre.
LUK 18:32 Romano masare yʉre ĩsirʉarãma. To ĩna yijare, yʉre ajatud'irã, gooco yʉre eoreatucõari, bajerʉarãma ĩna. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajurocacõarʉarãma. Yʉre jajurocacõari, yujeboarʉarãma. To ĩna yiboajaquẽne, yʉre ĩna sĩarirʉ̃mʉ bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉja yʉ quẽna —ĩnare yiboayuju Jesús.
LUK 18:34 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajimasibesujarã ĩna, ĩna ajimasirotire Dios ĩ cõabetijare.
LUK 18:35 Jericó vãme cʉti macajʉ ĩ cõñatone, caje ĩabecʉ rujiyuju, maa tʉ. Maioro bajigʉ ĩ barotire, to yicõari, gajeyeũniaca ĩ cʉorotire tʉoĩagʉ̃, gãjoa sẽnigʉ̃ bajiyuju.
LUK 18:36 Masa jãjarã ĩna rẽtosere ajicõari, —¿No bajiro bajiati ti? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.
LUK 18:37 To bajiro ĩnare ĩ yisẽniĩarone, —Jesús Nazaret macagʉ, rẽtoacʉ yami —ĩre yiyujarã ĩna.
LUK 18:38 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre jiavasãñuju ĩ: —Jesús, yʉa ʉjʉ, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña mʉ —yiavasãñuju ĩ.
LUK 18:39 To bajiro ĩ yiavasãrone, —¡Avasãbesa! —ĩre yiyujarã ĩna, Jesúre ĩre rĩjoro cʉti vana. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, bʉtobʉsa avasãñuju quẽna: —Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉre ĩamaiña —Jesúre ĩre yiavasãñuju.
LUK 18:40 To ĩ yisere ajicõari, tujarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. To bajicõari, —Ĩre jiya mʉa —masare ĩnare yiyuju. To bajiro ĩ yijare, Jesús tʉjʉ ĩre jiejoyujarã ĩna. To ĩna jiejoro ĩacõari, —¿No bajiro mʉre yʉ yisere bojati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús, caje ĩabecʉre. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju: —Yʉ ʉjʉ, tudiĩarʉaja yʉ —ĩre yiyuju.
LUK 18:42 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Jesús: —“Yʉre ĩamaicõari, ĩarotirʉcʉmi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩacoajʉ mʉ. Ñie rojose maja mʉre yuja —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 18:43 To bajiro ĩ yirirĩmarone, caje ĩabecʉ ñaboar'i, ĩacoasuju ĩ yuja. Ĩacõari, ĩ quẽne Jesúre sʉyacoasuju. “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽna vasuju ĩ. Masa quẽne tire ĩarã, “Quẽnaro ĩre yami Dios”, yiyujarã ĩna quẽne.
LUK 19:1 To bajiri, Jericó vãme cʉti macare rẽtoacʉ bajiboayuju Jesús.
LUK 19:2 To ĩ bajivatore, sĩgʉ̃ ti macagʉ ñañuju, Zaqueo vãme cʉtigʉ. Ĩ ñañuju gãjoa sẽnibosarimasa ʉjʉ. Gajeyeũni jaigʉ ñañuju.
LUK 19:3 To bajiri, Jesús ĩ rẽtoato bʉto ĩarʉaboayuju. Ĩre ĩarã jãjarã ĩna ñajare, ĩre ĩabʉjabesuju ĩ, yegʉaca ñari.
LUK 19:4 To bajiri, Jesús ĩ varoti maa tʉjʉ ĩ rĩjoro ũma va, yucʉ́jʉ mʉjasuju, Jesúre ĩre ĩarʉ.
LUK 19:5 Ĩ jesaro ẽñeroca ejayuju Jesús. To bajicõari, ĩre ĩamʉoñuju, Zaqueore. Ĩre ĩamʉogʉ̃ne, —Zaqueo, guaro rujiaya mʉ. Yucʉ mʉ ya vijʉ tujarʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 19:6 To bajiro ĩre ĩ yirone, guaro rujiacõari, variquẽnagʉ̃ne, Jesúre ĩre ũmato vasuju Zaqueo, ĩ ya vijʉ.
LUK 19:7 To bajiri Zaqueo ya vijʉ Jesús ĩ ñasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã yiyujarã masa: —Rojogʉ tʉre ñagʉ̃ bajiami —yiyujarã ĩna.
LUK 19:8 Ĩ ya vijʉ ñacõari, ado bajiro Jesúre gotiyuju Zaqueo: —Yʉ cʉose, gajeyeũnire, maioro bajirãre gʉdareco ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ. Gãjerãre ĩnare yitocõari, ĩna ye ñaboasere ẽmacajʉ yʉ. To bajiri ĩnare yʉ ẽmacati rẽtoro ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ. Babarirãcaji ĩnare yʉ ẽmacati rẽtobʉsaro ĩnare ĩsirʉcʉja —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.
LUK 19:9 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Quẽnaro yaja mʉ. Abraham Diore ĩ ajitirʉ̃nʉmasiriarore bajiro Diore ajitirʉ̃nʉaja mʉ. To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉre, to yicõari, mʉ ya vianare quẽne, rojose mʉa yisere mʉare masiriocõaja yʉ. To yicõari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Yayirãre bajiro bajirãre, rojose tãmʉoboronare, ĩnare yirẽtobosagʉ vadicajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ —ĩre yigotiyuju Jesús.
LUK 19:11 To bajiro ĩre ĩ yigotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩaboayujarã masa: “Jerusalénjʉ ĩ ejaroti mojoroaca ti rʉyajare, yucʉacane Israel vãme cʉti sitare manire rotisʉorʉcʉmi Jesús, Dios ĩ roticõar'i, romano masare bucõari”, yitʉoĩaboayujarã ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, gotimasiore quetire ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
LUK 19:12 —Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi gaje sitajʉ varocʉ, ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñarojʉ, ʉjʉ ĩ ñarotire sẽnigʉ̃, “Yʉ ya macanare rotigʉsa” yigʉ. Ĩ varoto rĩjoro, ĩre moabosarimasare jʉaãmocãrãcʉre jirẽogʉ̃mi. Ĩnare jirẽocõari, ĩ ye gãjoare ĩnare bategʉmi. “Yʉ manitoyejʉ adi gãjoa rãca vaja yicõari, mʉa vaja yisere gãjerãre ĩsirã, jaibʉsaro vaja sẽnima, ‘Jaibʉsaro gãjoa bʉjarãsa’ yirã”. To yigajano, vacoacʉmi.
LUK 19:14 To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, ĩ ya macana ʉjʉ ĩ ñasere bojamenama ĩna. “Yʉa ʉjʉ ĩ ñasere bojabeaja” yirã, ĩna rãcanare gotiroticõarãma, ʉjʉ ñamasugʉ̃re.
LUK 19:15 To bajiro ĩnare ĩna yicõaboajaquẽne, ĩna ʉjʉ ĩre cũgʉ̃mi ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ ya macanare ĩnare rotigʉ tudiejagʉmi. Tudiejacõari, ĩ gãjoa ĩsiriarãre ĩnare jicõagʉ̃mi, “Tire quẽnaro yimasiboayujari ĩna” yigʉ.
LUK 19:16 Ĩ moarimasʉ ejasʉogʉ, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Gãjoa yʉre mʉ ĩsicati rãca mʉre bʉjarẽmobosabʉ yʉ, jʉaãmocãrãcaji yʉre mʉ ĩsicati rẽtobʉsaro”, ĩre yigʉmi, ĩ ʉjʉre.
LUK 19:17 To bajiro ĩ yijare, “Yʉre quẽnaro moabosayuja mʉ. Yʉ yicatore bajiro yʉre cʉdiyuja mʉ. Mojoroaca mʉre yʉ ĩsicati rãca yʉ yicatore bajiro yigʉ mʉ ñajare, ñamasuse moare mʉre moarotiaja yʉ. Jʉaãmocãrãca macarianare rotirʉcʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ.
LUK 19:18 Ĩ bero gãji ejagʉmi: “Gãjoa yʉre mʉ ĩsicati rãca mʉre bʉjarẽmobosabʉ yʉ, cojomocãrãcaji yʉre mʉ ĩsicati rẽtobʉsaro”, ĩre yigʉmi, ĩ ʉjʉre.
LUK 19:19 To bajiro ĩ yijare, “Cojomocãrãca macarianare rotirʉcʉja mʉma”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ.
LUK 19:20 Ĩ bero, ĩ ʉjʉre ĩogʉ̃ ejagʉmi gãji: “Adine ñaja mʉ gãjoa, yʉre mʉ ĩsicati. Sudigaserone gũmacõari, cũcajʉ yʉ, ‘Bʉto roticõari ĩ bojarore bajiro yirere bojagʉ ñacami’ mʉre yigüigʉ ñari”, ĩre yigʉmi.
LUK 19:22 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi ĩ ʉjʉ: “To bajiro yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, yʉre quẽnaro moabosabetir'i mʉ ñajare, rojose mʉre yirʉcʉja yʉ.
LUK 19:23 Gãjoa mʉre yʉ ĩsicati rãca vaja yicõari, mʉ vaja yisere gãjerãre ĩsicõari, jaibʉsaro vaja sẽnibetiboarine, gãjoa cũriavijʉa mʉ cũjama, jaibʉsaro yʉre bʉjarẽmobosaboriaja mʉ”, ĩre yitud'igʉmi ĩ ʉjʉ.
LUK 19:24 To bajiro yigotigajano, ĩ tʉ rʉ̃gõrãre ĩacõari, ado bajiro ĩnare rotigʉmi: “Ãnire gãjoa yʉ ĩsiboacatire ẽmaña. Tire ẽmacõari, jʉaãmocãrãcaji ĩre yʉ ĩsicati rẽtobʉsaro bʉjarẽmocõari cʉogʉjʉare ĩre ĩsiña”, ĩnare yigʉmi ĩna ʉjʉ. To bajiro ĩ yirotiboajaquẽne, “Jẽre jairo cʉoami ĩma”, ĩre yicõarãma, ĩna ʉjʉre.
LUK 19:26 To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ado bajiro gotigʉmi ĩna ʉjʉ: “No bojagʉ ĩre yʉ ĩsise rãca yʉ bojarore bajiro yigʉ, quẽnase bʉjarʉcʉmi. No bojagʉ ĩre yʉ ĩsise rãca yʉ bojarore bajiro yibecʉrema, ĩre yʉ ĩsiboacatire ĩre ẽmarʉcʉja yʉ, ‘Yʉ bojarore bajiro yimasibeami’ yigʉ.
LUK 19:27 Ʉjʉ yʉ ñasere bojamenarema, yʉ rĩjorojʉa jiejocõari, ĩnare sĩareacõaña mʉa”, yigʉmi ĩna ʉjʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 19:28 To bajiro yigotigajanocõari, varũtu vasuju Jesús, Jerusalén ñaejari maajʉre.
LUK 19:29 Varũtuacõari, ejayuju, Betfagé, Betania vãme cʉti macari tʉjʉre. Ti macari tʉjʉre, Olivo vãme cʉti buro ñañuju ti. Ti burojʉ ejagʉagʉne, jʉarã ĩ buerãre ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burro macʉ ĩna siaturʉ̃gõr'ire bʉjarʉarãja mʉa, jesaĩañamagʉ̃re. Ĩre õjacõari, yʉre ãmiadibosaba.
LUK 19:31 Ti macagʉ sĩgʉ̃, mʉa õjaro ĩacõari, “¿No yirã ĩre õjati?” mʉare ĩ yisẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩre bojami”, ĩre yicʉdiba —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 19:32 To ĩ yisere ajicõari, vasujarã ĩna. To ejacõari, Jesús ĩ gotiriarore bajirone burro macʉre ĩabʉjayujarã ĩna.
LUK 19:33 Ĩre ĩna õjarone, —¿No yirã ĩre õjati mʉa? —yiyujarã ĩna, burro ʉjarã.
LUK 19:34 To bajiro ĩna yirone, —Mani ʉjʉ bojaami —ĩnare yicʉdiyujarã ĩna.
LUK 19:35 To bajiro ĩnare yigajanocõari, burro macʉre ãmivasujarã, Jesús tʉjʉ. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari, burro macʉ joere jeoyujarã. To yigajanocõari, Jesúre ĩre vajejarotiyujarã ĩna.
LUK 19:36 To bajiri burro joere jesamaja vasuju Jesús, Olivo vãme cʉti buro majacʉ. To ĩ jesamaja vatone, ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉtiyujarã. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yiyujarã, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã.
LUK 19:37 To bajiro ĩna yi vati maajʉre jesamaja, joe jeacõari, Jerusalénjʉ ĩ rojaroto rĩjorore, “Quẽnaro yaja”, Diore yiavasã variquẽnañujarã ĩna, jãjarã. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩorere tʉoĩacõari, ado bajiro yiavasã variquẽnañujarã:
LUK 19:38 —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ñaami. ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. Quẽnagʉ̃ masune ñaami —yiavasã variquẽnañujarã ĩna.
LUK 19:39 To bajiro ĩna yiavasã ñarone, sĩgʉ̃ri ñañujarã fariseo masa quẽne. To bajiri Jesúre rʉ̃cʉbʉorã ĩna yiavasãsere ajicõari, ado bajiro Jesúre yiboayujarã ĩna: —Mʉ buerãre avasãrotibeticõaña mʉ —ĩre yiboayujarã ĩna.
LUK 19:40 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —To bajiro ĩna yiavasãbetijama, adiari gʉ̃tarijʉare avasãroticõarʉcʉmi Dios —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 19:41 To yi va, Jerusalén maca tʉaca ejagʉne, ti macare ĩagʉ̃ne, otiyuju Jesús.
LUK 19:42 Ado bajiro yiotiyuju: —Yucʉne Jerusalén macana, variquẽnarere ĩnare Dios ĩ cõarʉaboasere, ĩna masune ajitirʉ̃nʉ sʉyamasibeama. To bajiri quẽnaro ñavariquẽnamasibetirʉarãma.
LUK 19:43 Masa rojose ĩna tãmʉosere yʉ sʉorine Dios ĩnare ĩ yirẽtobosasere masimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Ĩnare quẽarʉarã vadirʉarãma gãjerã. Adi macajʉre vadicõari, ĩnare gãnibiaquearʉarãma, “Rudiroma” yirã. Gãnibiaqueacõari, quẽnaro sĩajeocõarʉarãma, ĩnare. Virire quẽne, gajeyeũnire quẽne jediro reajeocõarʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yireacõaro bero, adi maca ñaboariaro, rujatũcuro ñarʉaroja ti —yiotiyuju Jesús, Jerusalén macare ĩagʉ̃ne.
LUK 19:45 To bajiro yigajano, varũtu vaejacoasuju ĩ, Jerusalénjʉ. To ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjañuju ĩ. Sãjaejacõari, ti vijʉ ĩsiñarãre ãgõbucõañuju ĩ. Ĩnare ãgõbucõagʉ̃ne, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Dios ĩ rotimasire masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, mʉa sʉorine juarudirimasa ñarivire bajiro bajiaja ti —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 19:47 To bajiro ĩnare ĩ yiãgõburiaro bero, tocãrãcarʉ̃mʉri ti vine masare buerũgũñuju Jesús. To ĩ yisere, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, masa ʉjarã quẽne, “¿No bajiro ĩre sĩarãti mani?”, yitʉoĩarũgũñujarã ĩna.
LUK 19:48 No bajiro yimasibesujarã ĩna, bajirãjʉma, masa ñajediro bʉto ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyajare.
LUK 20:1 Cojorʉ̃mʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasioñuju Jesús. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigoticõari, ĩ sʉorine quẽnaro ĩnare Dios ĩ yirotire gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yigotimasio ñarone, ĩre sẽniĩarã, ĩ tʉre ejayujarã bʉcʉrã, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne.
LUK 20:2 Ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã ĩna: —¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 20:3 To bajiro ĩna yisere ajicõari, —Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ:
LUK 20:4 ¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩañuju Jesús.
LUK 20:5 To ĩ yisere ajicõari, ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna: —“Dione, Juanre oco rãca masare bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi.
LUK 20:6 To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, gʉ̃tarine manire reasĩarʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
LUK 20:7 To bajiro yirã ñari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicʉdiyujarã ĩna.
LUK 20:8 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —To bajiro mʉa cʉdijare, yʉre rotigʉ vãmere gotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 20:9 To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja. To yicõari, mʉa juarotire, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ ye’ yicõĩama”, ĩnare yirotigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi.
LUK 20:10 To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉacoatoja” yigʉ, ĩre moabosarimasʉre cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejarone, ĩre ñiacõari jarãma vese coderimasa. To yicõa, ĩre ʉye ĩsimenane, “Vasa”, yirãma ĩna. To bajiri ʉye juabecʉne tudiejagʉmi, ĩre roticõar'i tʉjʉ.
LUK 20:11 To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, gãjire cõagʉ̃mi quẽna, vese ʉjʉ, “Ʉye yʉre juabosagʉ vasa” yigʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, rujajine ĩre yitud'icõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiro ĩre yigajanocõari, ʉye ĩsimenane, “Vasa”, ĩre yirãma ĩna.
LUK 20:12 To bajiri ʉye ĩ juabetire ĩacõari, quẽna gãjire cõagʉ̃mi vese ʉjʉ. Ʉye vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ĩre quẽne jarãma ĩna. To bajiri cãmi cʉtigʉmi. To yicõari, ĩre ñiacõari, vese sojʉajʉ rocarãma ĩna.
LUK 20:13 To bajiro ti bajijare, “¿No bajiro yigʉti yʉ?”, yitʉoĩagʉ̃mi ʉjʉ. “Yʉ maigʉ̃re, yʉ macʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩjʉare rʉ̃cʉbʉorãma ĩna”, yitʉoĩagʉ̃mi.
LUK 20:14 To bajiro yitʉoĩacõari, ĩ macʉre cõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩ macʉ vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi sita ʉjʉ ĩ bajirocaveojama, ĩ macʉne ñaami vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yirãma ĩna.
LUK 20:15 To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia oja vanama. To yicõari, sĩarãma ĩna yuja —ĩnare yiyuju Jesús, ti quetire gotigʉ. To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna: —¿Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari ĩ, ti vese coderimasare?
LUK 20:16 Ado bajiro yigʉmi: Vesejʉ vacõari, ti vese coderãre sĩagʉ̃mi. To yicõari, gãjerãre coderotigʉmi, ti vesere —ĩnare yiyuju Jesús. To bajiro ĩ yisere ajimasicõañujarã jud'io masa. To bajiri, —¡Bajibeticõato ti! —yiyujarã ĩna. “‘Ʉjʉ macʉre sĩariarãre bajiro bajiaja mʉa’, manire yami” yimasicõañujarã ĩna.
LUK 20:17 To bajiro ĩna yirone, ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —¿“Ʉye vese ʉjʉ ĩ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone gʉ̃tavi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarʉarãma” Dios oca masa ĩna yiucamasirere ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
LUK 20:18 To yigajano, ado bajiro gotirũtuasuju ĩ Jesús: —No bojarã, yʉ ocare ajiterã, rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 20:19 To bajiro Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Manirene mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasiñujarã paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “‘Ʉjʉ macʉre sĩariarãre bajiro bajiaja mʉa’ manire yami”, yiajimasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ñari, Jesúre ñiarʉaboayujarã ĩna. To bajiboarine masare güirã, ĩre ñiabesujarã.
LUK 20:20 Jesúre ñiarʉarã ñari, gãjerãre cõañujarã ĩna, Jesús tʉjʉ. To bajiri, “‘Mani ʉjʉ César ĩ rotisere quẽnabeaja’ ĩ yisere ajirudirã vasa. To bajiro ĩ yise ti ñajama, ĩre gotiyirorãsa mani, Pilatore”, yitʉoĩaboayujarã. To bajiri Jesús tʉjʉre ĩ gotisere ajirãre bajiro bajitoyujarã ĩna cõariarã.
LUK 20:21 Jesús tʉ ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —Ajiya gotimasiorimasʉ. “Riojo gotigʉ ñaja mʉ”, yimasiaja yʉa. “Ado bajiro mani yisere bojagʉmi Dios” yigotimasiogʉ̃, ñaro cõrone riojo yʉare gotimasioaja mʉ. “Ado bajiro yʉ gotimasiojama, yʉre ajijũnisinirʉarãma” yitʉoĩabecʉne, riojo gotigʉ ñaja mʉ. Masa ñajedirore riojo gotigʉ ñaja mʉ. To bajiro yigʉ mʉ ñajare, mʉ tʉoĩasere ajirʉaja yʉa.
LUK 20:22 ¿Roma macagʉ ʉjʉ, César, gãjoa manire ĩ vaja yirotisere mani vaja yijama, quẽnacõarojari? ¿Dios ĩ rotimasirere cʉdimena yirãjarique mani, ĩre mani vaja yijama? —Jesúre yisẽniĩaboayujarã ĩna.
LUK 20:23 Jesújʉama, “Rojose yʉre yirʉarã, to bajise yʉre sẽniĩatoama ĩna”, yimasicõañuju. To bajiri, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Gãjoatii cojotii yʉre ĩoña mʉa. To ĩ yijare, gãjoatii ãmiadi, ĩre ĩoñujarã ĩna. Gãjoatiire ĩacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿Ñimʉ rioga tuyati? ¿Ñimʉ vãme tuyati? —ĩnare yiyuju Jesús. To ĩ yirone, —Roma macagʉ Ʉjʉ César vãme cʉtigʉ rioga tuyaja. To yicõari, ĩ vãme tuyaja ti —Jesúre yicʉdiyujarã ĩna.
LUK 20:25 To ĩna yijare, ado bajise yiyuju Jesús: —To bajiri aditiire ĩacõari, “César yatii ñaja”, yimasiaja mani. Ʉjarã manire ĩna vaja yirotijama, ĩnare vaja yiroti ñaja, manire. To bajirone bajiaja Diore quẽne. “Dios sʉori bajiaja” mani yimasijama, “Yʉa cʉose ti ñaboajaquẽne, ti rãca mʉ bojarore bajiro yirʉarãja”, Diore ĩre yiroti ñaja, manire —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 20:26 To bajiro ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, to bajise quẽnaro ñagõgʉ̃re ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri, ĩre sẽniĩatʉjacõañujarã yuja. Jesús rojose ĩ yibetijare, ĩna ʉjʉre ocasãmasibesujarã ĩna.
LUK 20:27 To bajicõari, saduceo masa quẽne sĩgʉ̃ri ejayujarã, Jesúre sẽniĩatorã. “Masa ĩna rijato bero, ĩna ʉsʉri ĩna rujʉri ñaro cõrone quẽna tudicatimenama” yirã ñañujarã saduceo masa. Ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã: —Ajiya, gotimasiorimasʉ. Moisés ñamasir'i ado bajiro ĩ yiucacũmasire ti ñajare, mʉre sẽniĩarã vabʉ yʉa. Ado bajiro yimasiñuju Moisés: “Sĩgʉ̃, manajo cʉtiboa, rĩa magʉ̃ne ĩ bajirocajama, ĩ gagʉ manajo ñariore manajo cʉtirʉcʉmi ĩ bedijʉa. To bajiri ĩ rãca ñacõari, so macʉ cʉtijama, ĩ gagʉ macʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés.
LUK 20:29 Sĩgʉ̃ rĩa cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ʉ̃mʉa ñaboacama. Sĩgõrene manajo cʉtiboacama ĩna. Ñasʉogʉ sore manajo cʉtisʉoboacami. Rĩa magʉ̃ne rijacoacami ĩ.
LUK 20:30 Ĩ rijato bero, gãji ĩ bedi vasoaboacami. Ĩ quẽne rĩa magʉ̃ne rijacoacami. Ĩ bederã quẽne, to bajirone sore manajo cʉtiboacama. Rĩa manane, rijajedicoacama ĩna quẽne.
LUK 20:32 So manajʉa ĩna rijajediro bero, so quẽne rijacoacamo yuja.
LUK 20:33 To bajiri bajireacõari, quẽna ĩna tudicatijama, ¿ñimʉjʉa ñaguĩda so manajʉ masu ñarocʉma, ĩna ñaro cõrone sore ĩna manajo cʉticato bero? —Jesúre yisẽniĩatoyujarã ĩna.
LUK 20:34 To ĩna yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —Bajireariarã, “Quẽnarã ñaama” Dios ĩ yiĩarã, quẽna tudicatiro bero, manajo cʉtire, manajʉ cʉtire quẽne manirʉaroja.
LUK 20:36 Tudirijabetirona ñari, to bajiro bajirʉarãma. Õ vecajʉ ángel mesare bajiro bajirã ñarʉarãma. To bajicõari, ĩ sʉorine tudicatiriarã ñari, Dios rĩa ñarʉarãma —ĩnare yicʉdiyuju Jesús.
LUK 20:37 —¿“Masa ĩna bajirearo bero, ĩna ʉsʉri caticõaroja” yirere ĩabeticatique mʉa? ¿Yucʉ́yoa ʉ̃jʉriyoa vatoajʉ Dios Moisére ĩ ñagõmasirere ĩabeticatique? Dios masune ado bajiro gotimasiñumi ĩ oca masa ĩna ucamasire rãca: “Mʉa ñicʉa ñamasiriarã Abraham, Isaac, Jacob, ĩna rʉ̃cʉbʉo vadimasicacʉne ñaja yʉ”, yigotimasiñumi Dios.
LUK 20:38 Masa bajireariarã ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetijama, to bajise yibetimasiborimi. Bajireariarã, quẽna tudicatirãjʉa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñagʉ̃mi. Masa ĩna ʉsʉri ti caticõa ñabetiboajaquẽne, “Diore rʉ̃cʉbʉorã ñarãma”, yimasiña maja. “Ĩna ʉsʉri ti caticõa ñajare, bajireariarã ñaboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõa ñarãma”, yire ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 20:39 To ĩ yise ñajare, saduceo masa, ĩre sẽniĩarẽmobesujarã, ĩre güirã ñari. To bajiri, ado bajiro Jesúre yiyujarã sĩgʉ̃ri, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasajʉama: —Gotimasiorimasʉ, quẽnaro cʉdiaja mʉ —ĩre yiyujarã ĩna.
LUK 20:41 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro masare gotiyuju Jesús: —“‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, masʉ ñarʉcʉmi. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnamine ñarʉcʉmi” yise ñaja. To bajiro mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Diore yigʉre bajiro, “yʉ ʉjʉ”, yimasiñujari Ʉjʉ David ñamasir'i, ĩ jãnami ĩ ñaboajaquẽne, ado bajise ĩ yiucajama: “Yʉ ʉjʉre ado bajiro yirʉcʉmi Dios: ‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.
LUK 20:44 To bajiri, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, David ñamasir'i jãnami ñarʉcʉmi” yiucamasire ti ñaboajaquẽne, ¿no yigʉ ĩ ʉjʉre bajiro bajigʉtique? —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 20:45 To bajiro ĩnare yigajanocõari, masa ĩna ajijediro, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro bajibeja mʉama. Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, sudiro yoaquẽnariase sãñacõari, masa ĩna ĩaro rĩjoro vacudi variquẽnarãma ĩna. To yicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ejarũgũrãma. Gãji ĩnare ĩ bocajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare ĩ sẽnisere ajivariquẽnarãma. Dios ocare ĩna buerivirijʉre quẽne ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma. Boserʉ̃mʉri ti ñajaquẽne, ĩna bajama, ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarãma ĩna.
LUK 20:47 Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, yoaro Diore sẽnirã yaja, yisocarũgũboarãma ĩna. To bajiro ĩna yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 21:1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gãjoa jairã gãjoa sãriajʉjʉre gãjoa ĩna sãñasere ĩañuju Jesús.
LUK 21:2 To ĩna yiñarone, sĩgõ, manajʉ rijaveorio, gãjoatii jʉatiine so sãsere ĩañuju. Mojoroaca vaja cʉtitiiri ñañuju ti.
LUK 21:3 Tire so sãro ĩacõari, ado bajiro ĩ buerimasare gotiyuju Jesús: —Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adio maioro bajigo, gãjerã rẽtoro sãmo so.
LUK 21:4 Gãjoa jairã ĩna sãboajaquẽne, jairo rʉyacõaroja ĩnarema. Soma, so cʉose ñaro cõroacane sãcõamo —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 21:5 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ĩacõari, sĩgʉ̃ri ĩ buerimasa ado bajiro Jesúre ĩre yiyujarã: —Quẽnarivi ñaja. Gʉ̃ta quẽnase rãca quẽnaro quẽnoñuma ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna cũre quẽne quẽnase ñaja —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús: —Adi vi mʉa ĩarivi ñaro cõrone cague vẽjajedicoarʉaroja. To bajiri adi viaye gajea gʉ̃ta joere jesabetirʉaroja —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 21:7 Ado bajiro Jesúre ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿Divato cagueroca ecoroti Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Jesús ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasirãti yʉa? ¿No bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja”, yimasirãti yʉa? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 21:8 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Roori ñarʉarãja mʉa, “Socarãne, gãjerã manire yitoroma” yirã. Jãjarã yitorã ñarʉarãma, “Yʉne ñaja ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃” yirã. To yicõari, “Adi macarʉcʉro ti jediroti cõñaja”, yitorʉarãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa.
LUK 21:9 To bajicõari, mʉa tʉana to yicõari, gajeroana quẽne gãjerã rãca ĩna gãmerã sĩasere ajirʉarãja mʉa. Tire ajicõari, güibetirʉarãja mʉa. “Bajirʉaroja” Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja. To bajiro ĩna gãmerã yiñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro jediro me bajirʉaroja.
LUK 21:10 Cojo sitana, gaje sitana rãca gãmerã sĩarʉarãma.
LUK 21:11 Bʉto sita saberʉaroja. To yicõari, cojo maca me ñioñarʉaroja. To bajicõari, cojo sita me gajeye rojose cõarʉcʉmi Dios, “Rojose tãmʉoato masa” yigʉ. Vecajʉre ĩaĩañamani güiose Dios ĩ yiĩose ñarʉaroja.
LUK 21:12 To bajiro ti bajiroto rĩjoro, mʉare ñejecõari, rojose mʉare yirʉarãma masa. Dios ocare ĩna buerivijʉ ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaácõari, mʉare goti yirorʉarãma ĩna. To yicõari, mʉare tubiberʉarãma. Yʉ ocare mʉa gotimasiojare, macari ʉjarã rĩjorojʉa mʉare juaárʉarãma ĩna. To yi vanane, ʉjarã ñamasurã rĩjorojʉa mʉare juaejarʉarãma ĩna.
LUK 21:13 To bajiro mʉare ĩna yijare, yʉ oca quẽnasere ĩnare gotirʉarãja mʉa.
LUK 21:14 Mʉare ñejecõari, ʉjarã rĩjorojʉa mʉare ĩna juaároto rĩjoro, “¿No bajiro ñagõrãti yʉa?”, yitʉoĩarejaibetirʉarãja mʉa.
LUK 21:15 Mʉa ñagõrotijʉ ti ejaro, “Ado bajiro ñagõroti ñaja”, yimasirʉarãja. Mʉa ñagõjama, mʉa masise rãca me ñagõrʉarãja. Yʉ masise rãca ñagõrʉarãja. Yʉ masise mʉare yʉ cõajare, mʉa ñagõsere ajicõari, “Socarã yaja mʉa”, mʉare yibetirʉarãma mʉare ĩaterã —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 21:16 —Mʉa jacʉa, mʉa bederã, mʉa yarã, mʉa rãcana quẽne, mʉare ĩsirearʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, sĩaecorʉarãja mʉa sĩgʉ̃ri.
LUK 21:17 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare ĩaterʉarãma jãjarã masa.
LUK 21:18 To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, ñie mʉare godocʉtirʉaroja. Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ tʉjʉ ejacõari, quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mʉa.
LUK 21:19 Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, to bajirone bajirʉarãja mʉa.
LUK 21:20 Jerusalén macajʉre surara ĩna gãnibiasere mʉa ĩajama, “Jerusalén maca ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja”, yimasirʉarãja mʉa.
LUK 21:21 Jerusalén maca jedirotire Dios oca masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajirʉaroja. Rojose tãmʉoriarʉ̃mʉri ñarʉaroja. To bajiroti ti ñajare, Jerusalén maca tʉana, Judea sitana, Jerusalén macajʉ rudibeticõato ĩna. Gʉ̃tayucʉjʉajʉ guaro rudicoajaro ĩna. Jerusalén macana quẽne, guaro rudicoajaro ĩna.
LUK 21:23 To bajiro bajirirʉ̃mʉre bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa, ĩ bojasere ĩna yibetire Dios ĩ ĩajũnisinijare. Rõmia macʉ sãñarã, ũjurã cʉorã quẽne, rojose tãmʉorʉarãma ĩna, ũmatĩmabetica yirã.
LUK 21:24 Sĩgʉ̃rire jasĩarʉarãma jud'io masa me ñarã. Gãjerãre, sĩaecomenare ĩnare ñejebatecoarʉarãma, gajerorijʉ. To yicõari, ĩna ye sita cʉorʉarãma jud'io masa me ñarã, “To cõrone rotitʉjarʉarãma” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro.
LUK 21:25 Jud'io masa me ñarã ĩna rotirirodo jedirijaʉ, muiju ʉ̃mʉagʉ, to yicõari, ñamiagʉ quẽne, ñocoa quẽne, bʉto güiose bajiĩorʉarãma. Tire ĩagüirʉarãma adi macarʉcʉroana ñajediro. Moa riaga bʉto jacase saberʉaroja. To bajiro ti bʉsisere ajigüicõari, no yimasibetirʉarãma ĩna.
LUK 21:26 Õ vecayere nʉrʉobatorʉcʉmi Dios. To bajiro ti bajiro ĩacõari, “Adi macarʉcʉro jediato yaja” yitʉoĩacõari, bʉto güirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri ĩamecʉ vanane, rijavẽjarʉarãma ĩna.
LUK 21:27 To bajicõari, yʉ masise rãca, bʉto bususe rãca, oco bueri vatoajʉ adi macarʉcʉrojʉre Dios ĩ roticõacacʉ yʉ rujiadire ĩarʉarãma ĩna.
LUK 21:28 To bajiri, adi güiose ti bajisʉorore ĩacõari, tʉoĩatutuarʉarãja mʉa. Tʉoĩatutuacõari, ĩamʉorʉarãja mʉa, “Yucʉacane rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosagʉagʉ yigʉmi Dios” yimasirã ñari —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerãre.
LUK 21:29 To yigajanocõari, gotimasiore queti gotiyuju quẽna: —Yʉcʉ́re tʉoĩaña mʉa.
LUK 21:30 Yucʉ́ gajecu bʉcʉamʉjacõari, jũ mameaja. Tire ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja cʉ̃ma ti ejaroti”, yimasiaja mani, jud'io masa.
LUK 21:31 Tire bajiro mʉare yʉ gotise ti bajisere ĩacõari, “Mojoroaca rʉyaja Diore rotibosagʉ, Jesús ĩ vadiroti”, yimasirʉarãja mʉa.
LUK 21:32 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adirodo ñarã mʉa bajireajediroto rĩjoro, mʉare yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja ti.
LUK 21:33 Adi macarʉcʉro ñaro cõrone, to yicõari, õ vecaye quẽne jedicoarʉaroja. To bajiboarine, yʉ ocama, jedibeti mʉorʉ̃gõcõarʉaroja.
LUK 21:34 To bajiri yʉ vadirotire masiritibesa. Idire mecʉose idimecʉcõari, yʉre mʉa masiritijama, quẽnabetoja. To bajicõari, gajeyeũni mʉa cʉose, to yicõari, gajeye mʉa cʉorʉa tʉoĩasere bʉto tʉoĩarã ñari, yʉre mʉa masiritijama, quẽnabetoja.
LUK 21:35 “To cõrone ejarʉcʉmi” jãjarã masa ĩna yimasibetirĩmarone, tudiejarʉcʉja yʉ. To yʉ bajijare, masa ñajediro yʉre rudimasibetirʉarãma ĩna.
LUK 21:36 To bajiro bajiroti ti ñajare, roori ñarʉarãja mʉa. To bajicõari, ado bajiro Diore sẽnirũgũrʉarãja mʉa: “‘Dios ĩ roticõacacʉ ĩ tudivadiroto rĩjoro, rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, õ vecajʉ ĩ rĩjorojʉa bojonemenane ejato’ yigʉ, yʉare ejarẽmoña”, ĩre yisẽnirũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 21:37 Tocãrãcarʉ̃mʉrine Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasiorũgũñuju Jesús. Ñamirema ĩnare vaveocõari, Olivo vãme cʉti burojʉ cãnirũgũñuju.
LUK 21:38 Quẽna busurijʉ jãjarã masa ĩre ajirã sãjarũgũñujarã ĩna, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ.
LUK 22:1 Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ cõñañuju.
LUK 22:2 To bajicõari, paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Jesúre sĩarʉarã, masare güirã ñari, “¿No bajiro yicõari, ĩre ñiarãti mani?”, gãmerã yiñagõñañujarã ĩna.
LUK 22:3 To ĩna yitʉoĩañatoyene, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ rãca ñarã ñajediro Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã. To bajiboagʉre, ĩ ʉsʉjʉre sãjacoasuju vãtia ʉjʉ, Satanás vãme cʉtigʉ.
LUK 22:4 To bajiri, ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ ĩ sãjare, ĩ sʉorine rojose tʉoĩacõari, paia ʉjarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderã ĩna ñarojʉre vacoasuju Judas. Ĩna tʉjʉ ejacõari, Jesúre ĩ ĩsirocarotire gãmerã ñagõñujarã ĩna.
LUK 22:5 Jesúre ĩ ĩsirocarʉasere ajivariquẽnacõari, —Gãjoa mʉre ĩsirʉarãja yʉa —ĩre yiyujarã.
LUK 22:6 To ĩna yisere ajivariquẽnacõari, tudicoasuju Judas. Jesús tʉjʉre ejacõari, “¿Dirĩmaro ũnone Jesúre ĩnare yʉ ĩsijama, josari mene ĩre ñiamasirojari ĩna?”, yitʉoĩañuju ĩ.
LUK 22:7 Pascua boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani basʉoriarʉ̃mʉ, to yicõari, oveja macʉre ĩna sĩariarʉ̃mʉ ejayuju ti.
LUK 22:8 To bajiri Pedrore, Juanre ado bajiro ĩnare yicõañuju Jesús: —Adi ñami bare mani barotire quẽnoyurã vasa mʉa —ĩnare yicõañuju.
LUK 22:9 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —¿Nojʉ bare quẽnoyurãti yʉa? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 22:10 To bajiro ĩna yisẽniĩarone, ado bajirone ĩnare cʉdiyuju Jesús: —Yʉre quẽnaro ajiya mʉa. Macajʉ mʉare yʉ gotigʉ tʉre vasa mʉa. To mʉa ejarone, sĩgʉ̃, oco vagʉ mʉare bocarʉcʉmi. Ĩre sʉyaja mʉa. To bajicõari, vi ĩ sãjarone, ti vi ʉjʉre ado bajiro ĩre yiba: “‘¿Nojʉ ñati Pascua boserʉ̃mʉ adi ñami yʉ buerimasare yʉ ũmato barotijaʉ?’ mʉre yicõami gotimasiorimasʉ”, yiba mʉa.
LUK 22:12 To mʉa yirone, mʉare ĩorʉcʉmi, vecajʉa sõa, jairisõa, quẽnogajanoriasõare. Tone mani baroti quẽnoyuba mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩnare varotigʉ.
LUK 22:13 To ĩ yijare, vacoasujarã ĩna jʉarã yuja. To eja, ĩ yiriarore bajirone bajiyuju ti. To bajiri tisõajʉ ĩna barotire quẽnoyuyujarã ĩna.
LUK 22:14 To bajiri Pascua boserʉ̃mʉaye bare bariajʉ ti ejaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ejacõari, barujiyujarã ĩna, ĩ rãca.
LUK 22:15 To bajiñarãne, ĩnare ũmato bagʉagʉne, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Rojose yʉ tãmʉoroto rĩjoro, mʉa rãca Pascua boserʉ̃mʉ bare bʉto barʉa tʉoĩacajʉ yʉ.
LUK 22:16 Dios ĩ roticõacacʉ ñari, mʉare yʉ ũmato baro bero, quẽna tudibabetirʉcʉja. To bajiboarine, adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudivado berojʉ yʉre roticõacacʉ ĩ ñarojʉre tudi mʉa rãca quẽnaro bavariquẽnarʉcʉja yʉ, rojose tãmʉoboriarãre yʉ yirẽtobosarã rãca —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:17 To yigajano, idiriabaja ãmicõari, —Quẽnaro yaja mʉ —Diore yiyuju. To yicõari, tibaja ĩnare ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yiyuju ĩ: —Mʉa jediro adire idiya.
LUK 22:18 Riojo mʉare gotiaja yʉ. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios yʉre ĩ cũroto rĩjoro, ʉye oco idibetirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju.
LUK 22:19 To yigajanocõari, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yiyuju Jesús. To yigajano, tire mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Ti ñaja yʉ rujʉ rii. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja —ĩnare yigotiyuju ĩ.
LUK 22:20 To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús quẽna: —Adi ñaja tirʉ̃mʉana, “Rojose mani yirere masirioato” yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, “Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja yuja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:21 To yigajano, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna: —Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro rojose tãmʉorʉcʉja yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ. To bajiro bajirocʉ yʉ ñajare, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉ rãca bagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi. Yʉre ĩ gotiyirose sʉorine rojose tãmʉorʉcʉja yʉ. “Masare yirẽtobosarʉcʉmi” Dios ĩ yimasire ñajare, tirotire yigʉ bajirʉcʉja yʉma. To bajiboarine, yʉre gotiyirogʉjʉama, rojose tãmʉorʉcʉmi —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩ buerimasare.
LUK 22:23 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —¿Ñimʉjʉa ñati, ĩre ĩsirocarocʉma? —ĩna masune gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna.
LUK 22:24 To bajiro gãmerã yigajanocõari, —¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ma? —gãmerã yi oca josayujarã ĩna.
LUK 22:25 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Ʉjarã, Dios yarã me ñarã, ĩna yarãre bʉto tutuaro rotirãma ĩna. To bajiro yirã ĩna ñaboajaquẽne, “Masare quẽnaro yirã ñaama”, yiĩarʉ̃cʉbʉore ñaja.
LUK 22:26 Mʉama, yʉ yarã ñari, ĩnare bajiro bajibetirʉarãja. Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi, gãjerã bedire bajiro bajitʉoĩagʉ̃. To bajiro yʉ yijama, “Gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yirʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉmi” yigʉ yaja yʉ.
LUK 22:27 ¿Nijʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarojari, rotigʉjʉa, rotiecogʉjʉa? Moarotigʉ ñagʉ̃mi ñamasugʉ̃ma. To bajiro ti bajiboajaquẽne, yʉjʉa, mʉa ʉjʉ ñaboarine mʉa bojasere masicõari, quẽnaro mʉare yigʉ ñaja yʉ.
LUK 22:28 Rojose tãmʉoadicajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja mʉa.
LUK 22:29 To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ: “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre ĩ cũrojʉ, “Rotirʉarãja mʉa quẽne” yigʉ, mʉare cũrʉcʉja yʉ quẽne. To cõrone jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituaro ñariaserire rujirʉarãja mʉa. To yicõari, mani yarã, jud'io masa, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã masatubuarire rotirʉarãja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, to yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉmenare ĩacõĩamasirʉarãja. To yicõari, yʉ rãca bare ba, idi yiiñarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:31 To yigajanocõari, ĩ buegʉre Pedrore ado bajiro gotiyuju Jesús: —Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Vãtia ʉjʉ, “‘¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna?’ yiĩarʉ, rojose ĩnare cõarʉaja yʉ”, Diore yisẽniĩañuju ĩ, mʉare. To bajiro ĩ yijama, “Rojose ĩnare yʉ cõajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacoanama ĩna” yigʉ, yiyuju ĩ, tire.
LUK 22:32 To bajiro Diore ĩ yiboajaquẽne, Diore mʉre sẽnibosabʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, quẽna yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩ” yigʉ. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, quẽna yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉro bero, gãjerã yʉ buerã ñarãre ejarẽmoma, quẽnaro yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrotire yigʉ —Pedrore ĩre yiyuju Jesús.
LUK 22:33 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju Pedro: —Mʉre ĩna tubibeboajaquẽne, mʉre ĩna sĩacõajaquẽne, mʉ rãca ñacõa ñagʉ̃ ñari, sĩaecomasiaja yʉ quẽne —Jesúre ĩre yiyuju Pedro.
LUK 22:34 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Riojo mʉre gotiaja yʉ. Busiyʉjʉa gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, “Jesúre masibeaja; ĩ rãcagʉ me ñaja yʉ”, yirʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yiyuju ĩ.
LUK 22:35 To yigajanocõari, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús: —¿Mʉa cʉosere, mʉa barere, gajeye gʉbo sudire quẽne tire mʉare juarotibeticõari, “Jʉarãri, vacõari, yʉ ocare gotibosacudiaya” yigʉ, mʉare yʉ yirotisʉocatirʉ̃mʉre ñie mʉare godocʉocati? —ĩnare yisẽniĩañuju. —Yʉare godo cʉobeticajʉ —yicʉdiyujarã ĩna.
LUK 22:36 To bajiro ĩna yicʉdisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Yucʉrema mʉa cʉosere, mʉa barere, to yicõari, mʉa gãjoare quẽne juaya. Jariase cʉobecʉ, sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariasere ĩsicõari, jariasere vaja yiya.
LUK 22:37 Masa rojose yʉre ĩna yirotire quẽnaro mʉa tʉoĩamasirotire yigʉ, to bajise mʉare yaja yʉ. Ado bajiro yʉre gotiyuja Dios oca masa ĩna ucamasire: “Rojorãre ĩnare ĩna yirore bajiro ĩre yirʉarãma, rojose ĩ tãmʉorotire yirã”, yʉre yigotiyuja ti. Diore gotirẽtobosarimasa, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩna yiucamasire ñajare, to bajiro yʉre yirʉarãma. Ñajediro ĩna ucamasirere bajirone bajijeocõarʉaroja yʉre —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:38 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajimasibeticõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna, ĩ buerã: —Yʉa ʉjʉ, ĩaña mʉ. Adone jʉajãi, jariase cʉoaja yʉa —yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yijare, —To bajiro masu yimenaja mani —ĩnare yicʉdiyuju Jesús yuja.
LUK 22:39 To yigajanocõari, Jerusalén vãme cʉti macajʉ ñar'i, Olivo vãme cʉti burojʉ ĩ buerimasare ĩ ũmato varũgũriarore bajirone ĩnare ũmato vasuju Jesús.
LUK 22:40 Tojʉ ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús: —Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, “Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã, Diore sẽniña —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:41 To bajiro ĩnare yicõa, ĩ sĩgʉ̃ne to sojʉabʉsa vasuju ĩ. Ĩacõarine ñagʉ̃, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ: —Cacʉ, yʉre ĩna sĩaroti matamasiaja mʉ. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajiato —Diore yiyuju.
LUK 22:43 To bajiro ĩre yigajanorone, ángel Diore moabosagʉ ruyuayuju ĩ. Ruyuacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñato” yigʉ, Jesúre ejarẽmoñuju ĩ.
LUK 22:44 To ĩ yiro bero, rojose ĩ tãmʉorotire tʉoĩa sʉtiritigʉ ñari, bʉtobʉsa Dios ĩ ejarẽmorotire sẽnitʉjabesuju Jesús. To bajiro bajiñagʉ̃ rĩne, bʉto ri'i rãca vʉsase ʉsaca budicõari, “tapi, tapi, tapi” yivẽjareacũñuju ti, sita joejʉre.
LUK 22:45 Diore sẽnigajano, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ buerã tʉ tudiejayuju. Ĩ gotirere bʉto tʉoĩasʉtiriticodeboa, cãnicoasujarã.
LUK 22:46 Ĩna tʉ ejacõari, —Cãnibesa mʉa. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, Diore sẽniña, “Vãtia ʉjʉ Satanás ĩ yirotisere yicõari, Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:47 To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotiñarirĩmarone, jãjarã masa vayujarã ĩna. Ĩnare ũmato vagʉ, Judas Iscariote vãme cʉtigʉ, Jesús buerimasʉ ñar'ine ñañuju ĩ. To bajivadi, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, socʉne ĩre bʉto ĩamaigʉ̃re bajiro ĩre usugʉagʉ yiyuju.
LUK 22:48 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Judas, ¿Dios ĩ roticõacacʉre yʉre sĩaronare, “To bajiro usugotigʉsa”, yitʉoĩaboati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 22:49 To bajiro ĩ yirone, Jesúre ĩna ñiarʉaro ĩamasicõari, —Yʉa ʉjʉ, ¿jariase rãca ĩnare jasurereacõarãti yʉa? —yisẽniĩañujarã ĩna, ĩ buerã.
LUK 22:50 To yisẽniĩarãne, sĩgʉ̃ ĩ buegʉ, ĩ jariase yoveaãmicõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre gãmoro jatarocacõañuju.
LUK 22:51 To ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —Yibesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre. To yicõari, gãmoro jataroca ecogʉjʉare ĩ gãmorore ãmitucõari, ñariarore bajirone yiquẽnocõañuju Jesús.
LUK 22:52 To yicõari, ĩre ñiarʉarãre, paia ʉjarãre, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare, to yicõari, bʉcʉrãre quẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —¿No yirã gajeyeũni juarudirimasʉre ñiarãre bajiro jariaseri rãca, yucʉ́ rãca yʉre ñiarã vadiati mʉa?
LUK 22:53 Tocãrãcarʉ̃mʉrine Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ mʉa ñaro gotimasiorũgũmʉ yʉ. To bajiboarine yʉre ñiabetirũgũmʉ mʉa maji. Yucʉrema Dios ĩ tʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, Satanás sʉorine rojose mʉa bojarore bajiro yimasirʉarãja mʉa yuja —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:54 To bajiro ĩ yirone, Jesúre ñiacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tʉjʉ ĩre ãmiasujarã. Tojʉ ejacõari, sãjasujarã ĩna. Ĩre ĩna ãmivato, sõjʉ yayiĩasʉyayuju Pedro.
LUK 22:55 To bajiri Jesúre ãmivariarã sĩgʉ̃ri tojʉ ejacõari, macajʉ́ tũcuro gʉdarecojʉ tujayujarã. Tone jea riocõari, rujiyujarã ĩna, jea sũmañarã. To ĩna bajiñarone, ejacõari, ĩna rãca rujiyuju Pedro quẽne, jea sũmagʉ̃.
LUK 22:56 Jeame tʉ rujigʉ ñari, quẽnaro ruyuyuju ĩ. To bajiro ĩ bajijare, sĩgõ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimaso, jeame tʉ ĩ rujiro ĩre ĩamasicõari, —Jesúrãcagʉne ñaami —Pedrore yiyuju so.
LUK 22:57 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro: —Ĩre masibeaja yʉ —sore yiyuju.
LUK 22:58 To ĩ yiro beroaca, ĩre ĩacõari, —¿Jesúrãcagʉ ñabetiboati mʉ? —ĩre yiyuju gãji. To bajiro ĩ yisere ajicõari, —Ĩ me ñaja yʉ —yiyuju ĩjʉama.
LUK 22:59 Cojo hora bero, gãji, Pedro ĩ ñagõsere ajicõari, ĩ babarãre ado bajiro yiyuju: —Jesúrãcagʉne ñaami, Galilea sitagʉ ñari —yiyuju ĩ.
LUK 22:60 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pedro: —“Riojo yaja mʉ”, mʉre yimasibeaja yʉ. Jesúre masibeaja —ĩre yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yirirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõañuju yuja.
LUK 22:61 Ĩ ñagõrone, Jesús, jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, Pedrore ĩañuju ĩ. Ĩ jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩarone, Jesús ĩre ĩ gotirere masibʉjayuju Pedro yuja, “Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro, idiaji, ‘Jesúre ajisʉyagʉ me ñaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ” Jesús ĩ yirere.
LUK 22:62 Tire masibʉjacõari, vacoasuju. Vacõari, bʉto otiyuju.
LUK 22:63 To bajiri, Jesúre ĩacoderimasa, ĩre jacõari, ajatud'iyujarã ĩna.
LUK 22:64 Ĩ cajere siabibecõari, ĩre jayujarã. To yicõari, —“‘Ĩ, mʉre jaami’ yʉre yigotiami Dios”, yʉare yiya mʉ —Jesúre ĩre yisẽniĩa tud'iyujarã ĩna.
LUK 22:65 To yicõari, cojo vãme me ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.
LUK 22:66 Busuro bero, paia ʉjarã quẽne, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, Jesús tʉre rẽjañujarã ĩna. Rẽjacõari, ĩre ãmiasujarã ĩna, ʉjarã ñamasurã tʉjʉre. Tojʉ ejacõari, ado bajiro Jesúre yiyujarã ĩna: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ mʉ ñajama, yʉare gotiya —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —“Ĩne ñaja yʉ” yʉ yijama, yʉre ajirʉamenaja mʉa.
LUK 22:68 Yʉjʉa, yʉ sẽniĩajama, yʉre cʉdimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 22:69 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju quẽna: —Yʉ bajirotire masibeticõari, to bajiro yʉre yaja mʉa. Dios ĩ roticõacacʉ ñari, yoaro mene ĩ riojojacatʉa rujicõari mʉare yʉ besero ĩarʉarãja mʉa —yiyuju Jesús.
LUK 22:70 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —¿“Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ yati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna jediro. To bajiro ĩna yisere ajicõari, —To bajirone bajiaja. Ĩne ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju ĩ yuja.
LUK 22:71 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã ñagõñujarã ĩna: —“Dios ĩ cõacacʉ, ĩ macʉ ñaja yʉ” ĩ yise sʉorine Diore rojose yigʉ yami. No yirã gãjerãre, “Rojose yigʉ ñaami” yironare macarẽmomenaja mani yuja —gãmerã yiyujarã ĩna.
LUK 23:1 To yigajanocõari, Jesúre ĩre ãmiasujarã ĩna jediro, Pilato vãme cʉtigʉ ya vijʉ vana. Ĩ tʉjʉ ĩre ãmiejacõari, ado bajiro Jesúre gotiyiroyujarã ĩna: —Ãnire bʉjabʉ yʉa. Ado bajiro yimi: “Ʉjʉ Césare gãjoa mʉare ĩ vaja yirotisere mʉa vaja yijama, quẽnabeaja. To yicõari, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yimi —Jesúre ĩre yigotiyiroyujarã ĩna.
LUK 23:3 To bajiro ĩna yise ñajare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Pilato: —¿Mʉne ñati jud'io masa ʉjʉ? —ĩre yiyuju Pilato. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —To bajirone bajiaja —ĩre yiyuju Jesús.
LUK 23:4 To ĩ yirone, paia ʉjarãre, to yicõari, jãjarã masa to ñarãre quẽne ado bajiro ĩnare yiyuju Pilato: —Yʉ ĩajama, ñie rojose yigʉ me ñaami —ĩnare yiboayuju Pilato.
LUK 23:5 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, bʉto avasãñujarã ĩna: —Galilea sitajʉre gotimasiosʉoyumi. Bero, Judea sitana ñajedirore gotibatomavisioami —ĩre yiyujarã ĩna.
LUK 23:6 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Pilato: —¿Ãni, Jesús Galileagʉ ñati? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ. To ĩ yirone, —Toagʉne ñaami —yicʉdiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yijare, —Ʉjʉ Herodes ya sitagʉ ĩ ñajare, Herodejʉa ĩre ĩacõĩato —ĩnare yiyuju Pilato. Tirʉ̃mʉrire Jerusalénjʉne ñañuju Herodes quẽne, Pilato ĩ ñarimacane. To bajiri tire masicõari, Herodes tʉjʉ Jesúre cõañuju Pilato.
LUK 23:8 To bajiri, Jesús ĩ ejaro, ĩre ĩacõari, bʉto variquẽnañuju Herodes, bʉto ĩre ĩarʉarũgũr'i ñari. Yoaro ĩre ĩarʉaboayuju. Jesús ĩ yirere ajirũgũr'i ñari, ĩ ĩaro rĩjorojʉa quẽne, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩosere bʉto ĩarʉayuju ĩ.
LUK 23:9 To bajiro yigʉ ñari, yoaro Jesúre sẽniĩañuju ĩ. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesuju Jesús.
LUK 23:10 Paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa bʉto rojose avasãgotiyiro ñañujarã ĩna.
LUK 23:11 To bajiri, Jesús ĩ cʉdibeti ĩaboana, ĩre ajatud'iyujarã Herodes, ĩ surara quẽne. To yigajanocõari, quẽnariase sudiro Jesúre sãcõari, ĩre tʉocõañujarã, Pilato tʉjʉre quẽna.
LUK 23:12 Tirʉ̃mʉne Herodes, Pilato rãca gãmerã oca quẽnoñujarã ĩna, gãmerã ĩateboariarã.
LUK 23:13 Ĩ tʉjʉ Jesúre ĩ tʉocõajare, paia ʉjarãre, masa ʉjarãre to yicõari, masa to ñarãre quẽne jirẽoñuju Pilato.
LUK 23:14 Ĩna ejaro, ado bajiro yiyuju ĩ: —“‘Ʉjʉ César ĩ rotisere cʉdibesa mʉa’ yigotimavisioami” yirã, jẽjʉ ãnire yʉ tʉjʉ ãmiejabʉ mʉa. To bajiro mʉa yise ñajare, mʉa ajiro ĩre quẽnaro sẽniĩaboabʉ yʉ. Yʉ ĩajama, ñie rojose yibecʉ ñaami.
LUK 23:15 Herodes quẽne, “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yigʉ ñari, yʉ tʉjʉ ĩre tʉocõañumi. “Ñie rojose ĩ yiro cõro ĩre sĩaña manoja”, yaja yʉ.
LUK 23:16 To bajiri ĩre bajegajanocõari, bucõarʉarãma yʉ surara —ĩnare yigotiboayuju Pilato, to rẽjariarãre.
LUK 23:17 Tocãrãca cʉ̃ma Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa ĩna quẽnojama, sĩgʉ̃, tubibe ecor'ire ĩna burotigʉre ĩnare bubosarũgũñuju Pilato.
LUK 23:18 To bajiri, “Jesúre ĩre bucõarʉcʉja yʉ” ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pilatore avasãjedicõañujarã masa: —¡Bajibeticõato! ¡Barrabájʉare bucõari, Jesújʉare sĩarotiya mʉ! —yiavasã jedicõañujarã ĩna.
LUK 23:19 Barrabás vãme cʉtigʉ, “Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masu rotirãsa” yitʉoĩacõari, ĩ babarã rãca masare sĩar'i ñañuju. To bajiro ĩ yire vaja tubiberiavijʉ ñañuju ĩ.
LUK 23:20 To ĩna yiro bero, quẽna ado bajiro gãme tudisẽniĩañuju Pilato. To bajiro ĩna yiavasã ñaboajaquẽne, Jesúre bucõarʉ, quẽna ĩ budirotire sẽniĩaboayuju Pilato.
LUK 23:21 To bajiro ĩ yirone, —¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jaju sĩaroticõaña mʉ! ¡Ĩre jajutuya! —ĩre yiavasã cʉdiyujarã ĩna.
LUK 23:22 To bajiro ĩna yirone, jẽre jʉaji ĩnare ĩ gotiboasere gotiboayuju ĩ quẽna: —¿Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩarotigʉti yʉ? Ĩre quẽnaro sẽniĩamʉ yʉ. Yʉ ĩajama, ñie rojose yibecʉ ñaami. To bajiri, ĩre bajegajanocõari, bucõarʉarãma yʉ surara —ĩnare yigotiboayuju Pilato quẽna.
LUK 23:23 To ĩ yiboajaquẽne, ĩna yiriarore bajiro, ĩre avasãtʉjabesujarã ĩna, Jesúre sĩarʉarã. To bajiro ĩna yiavasãcõa ñajare, ĩna rotirore bajiro cʉdigʉ, Barrabájʉare ĩre bucõañuju.
LUK 23:24 To yicõari, Jesújʉarema ĩ yarã surarare ĩsiñuju, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ.
LUK 23:26 To bajiri Jesúre ãmicoasujarã ĩna, ĩre sĩarã vana. Ĩre ãmivanane, sĩgʉ̃ Cirene vãme cʉti sitagʉ, Simón vãme cʉtigʉre bocayujarã. Ĩre bocacõari, —Jesús ĩ gaja vatijãire ĩre gajabosaya —ĩre yi vasujarã ĩna.
LUK 23:27 Jãjarã masa Jesúre sʉyayujarã ĩna. Rõmia quẽne, ĩre sʉyacõari, otiyujarã ĩna.
LUK 23:28 To bajiro ĩna otisere ajicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Mʉa Jerusalén macana rõmiri, yʉre otibesa. Mʉa bajirotire, to yicõari, mʉa rĩa ĩna bajirotire tʉoĩacõari, otiya.
LUK 23:29 No bojarirʉ̃mʉ ejarʉaroja bʉto rojose mʉa tãmʉorotirʉ̃mʉ. Tirʉ̃mʉre ado bajise tʉoĩarʉarãja mʉa: “Rĩa mana rõmiri rojose tãmʉorã ñaboarine, bʉto sʉtiritibetirʉarãma, ‘Bʉcʉrã rĩne bajirearʉarãja yʉa’ yitʉoĩarã ñari”.
LUK 23:30 To bajiri, “Josari rojosere tãmʉorobe; rojose mani yise vaja rojose manire cõarʉcʉmi Dios” yirã, guaro bajireadarotire yirã, “Gʉ̃tayucʉri yʉare tãjoreadaya”, yitʉoĩarʉarãma.
LUK 23:31 Yʉ yirore bajirone bajirʉarãja mʉa. Ado bajiro yʉ gotisere ajitʉoĩaña mʉa: “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yʉre yirã ñaboarine, yʉre rojose yama ĩna. To bajiri, “Rojorã ñaama” mʉare yiĩarã ñari, rẽtobʉsaro mʉare rojose yirʉarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús, ĩre otisʉyarãre.
LUK 23:32 To bajiri gãjerã jʉarã rojose yiriarãre jua vasujarã, Jesúrãca, ĩnare sĩarʉarã.
LUK 23:33 Ĩnare jua va, Rʉjoco Buro vãme cʉti burojʉ majaejayujarã. Tojʉ Jesúre, to yicõari, rojorãre quẽne, yucʉ́tẽrorijʉ jajutuyujarã ĩna. Sĩgʉ̃re Jesús riojojacatʉare, gãjirema ĩ gãcojacatʉajʉare jajutuyayujarã.
LUK 23:34 Jesús ĩre ĩna jajuturo bero, ado bajiro Diore sẽniñuju ĩ: —Cacʉ, yʉre sĩarãre rojose ĩna yisere masirioya mʉ. “Rojose yirã yirãja yʉa” yimasimenane yama ĩna. To bajiro ĩ yiro bero, Jesús ye sudire bojarã, ado bajiro yiyujarã surara: “Ñimʉjʉa ĩ sudire ĩ ʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tarine reacũĩa ajeñañujarã. To yiajecõari, ĩ sudire gãmerã ĩsibatoyujarã ĩna.
LUK 23:35 Tire ĩacõari, Jesúre ajatud'iyujarã masa. Ĩna ʉjarã quẽne, ado bajiro Jesúre ajatud'iyujarã ĩna: —Gãjerãre rijaye cʉtirãre catiorũgũmi. To bajiri, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ĩ ñajama, ĩ masune rujiadimasiato —yiajatud'iyujarã ĩna.
LUK 23:36 Surara quẽne ĩre ajatud'iyujarã ĩna. Ĩ tʉjʉ ejacõari, ʉye oco jiasere Jesúre idirotiboayujarã. Ĩre idirotirãne, ado bajiro ĩre ajatud'iyujarã ĩna: —Mʉ jud'io masa ʉjʉ mʉ ñajama, mʉ masune rujiaya —ĩre yiajatud'iyujarã ĩna.
LUK 23:38 Jesús ĩ jaju ecoritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare griego masa oca, romano masa oca, jud'io masa oca ĩna ucaturia jũro tuyayuju. Ado bajise yirijũro ñañuju ti: “Ãni ñaami jud'io masa ʉjʉ”, yiucare ñañuju.
LUK 23:39 To bajicõari, sĩgʉ̃ rojogʉ Jesúrãca yucʉ́tẽrojʉ jaju ecor'i ado bajiro ĩre tud'iyuju ĩ quẽne, Jesúre: —¿“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñatique mʉ? Ĩ mʉ ñajama, rujiacõari, yʉare yirẽtobosaya —ĩre yitud'iyuju ĩ quẽne.
LUK 23:40 To bajiro ĩ yisere ajicõari, gãjijʉama, ado bajiro ĩre boca yiyuju ĩ: —Rojose mani yire sʉori manirema jajutuama ĩna. To bajiri, ¿Dios tʉjʉ ejacõari, rojose mʉ yise vaja rojose mʉre ĩ yirotire güibeatique mʉma?
LUK 23:41 Manima, mani masu ye sʉorine bajiaja. To bajiboarine, ĩjʉama, ñie rojose yibecʉ ñaami —boca yiyuju.
LUK 23:42 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro Jesújʉare gotiyuju ĩ: —Jesús, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉre cõar'i Dios ĩ cũro bero, yʉre ĩamaicõari, rojose yʉ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ vaborotire yʉre yirẽtobosaba —Jesúre yigotiyuju ĩ.
LUK 23:43 To ĩ yisere ajicõari, —Yʉre quẽnaro ajiya mʉ. Adirʉ̃mʉne yʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩna variquẽna tʉjabetojʉ yʉ rãca ñarʉcʉja mʉ —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
LUK 23:44 Jesúre ĩna jajusĩariarʉ̃mʉne, ʉ̃mʉrecaji ñarone, rẽtiañuju yuja. Idia hora cõro rẽtiañañuju. Idia hora rẽtiatʉsatone, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sudigasero yotoriaro vorujijedicoasuju ti. Tiase yotoriaro, “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare sãjamasibeama masa”, yimasiriaro ñaboayuju.
LUK 23:46 To ti bajirone, —¡Cacʉ, yʉ ʉsʉre mʉ tʉjʉ cõaja yʉ! —Diore yiavasã, ʉsʉtadicoasuju ĩ yuja.
LUK 23:47 To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro yiyuju surara ʉjʉ: —Riojone bajiboayuja. Ñie rojose yigʉ me ñamasiboayumi ãni —yiyuju ĩ.
LUK 23:48 Jãjarã masa ñañujarã, Jesúre ĩna sĩarore ĩarã vadiriarã. Jesúre masirã quẽne, Galilea sitana rõmiri ĩre sʉyaboariarã quẽne, ĩre ĩna sĩasere sõjʉ ĩarʉ̃gõñujarã ĩna quẽne. Tire ĩagajanocõari, bʉto sʉtiritirãne tudijedicoasujarã ĩna.
LUK 23:50 Arimatea macagʉ, José vãme cʉtigʉ ñañuju. Jud'io masa ʉjarã rãcagʉ, masa ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ, quẽnaro yigʉ ñañuju ĩ. To bajicõari, Diore quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rotimasirere quẽnaro cʉdigʉ ñañuju.
LUK 23:51 Ʉjarã Jesúre ĩna sĩarʉasere bojabesuju ĩjʉama. “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, Jesúre yitʉoĩagʉ̃ ñañuju.
LUK 23:52 Jesús rujʉrire ãmirʉ, Pilatore sẽnigʉ̃ vasuju ĩ.
LUK 23:53 Ĩre sẽnicõari, Jesús rujʉrire ãmirujiocõari, sudijãiri botirijãiri rãca ĩre gũmañuju. To yigajanocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavi ĩna quẽnoriavijʉ ĩ rujʉrire cũñuju. Gãjerãre yujeĩaña manivi ñañuju ti vi.
LUK 23:54 Tirʉ̃mʉjʉama jud'io masa ĩna ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ rãiorotirʉ̃mʉ rĩjoroaca ñañuju.
LUK 23:55 Jesúrãcana rõmiri, Galilea sitana vadimasiriarã rõmiri Jesúre ĩre yujeroanare ĩasʉyayujarã ĩna. Ĩnare sʉya, eja, ĩna yujerivire ĩacõari, Jesús rujʉrire ĩna cũrore ĩañujarã ĩna.
LUK 23:56 Ĩagajanocõari, tudicoasujarã. Tudiejacõari, ĩna ñarivijʉ sʉtiquẽnasere rijariarã rãca cũrere quẽnoñujarã ĩna. To yigajanocõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ĩ rotimasiriarore bajiro ʉsʉsãjañujarã ĩna.
LUK 24:1 Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã rõmia, sʉtiquẽnase ĩna quẽnorere, “Tuto mani” yirã.
LUK 24:2 Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju.
LUK 24:3 To bajiri ti vi sãjacõari, ĩaboayujarã ĩna. Ĩ rujʉri mañuju.
LUK 24:4 To bajiro ti bajiro ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ti?” ĩna yitʉoĩarone, ĩna tʉre ángel mesa jʉarã ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto yaase sudi sãñarã ñañujarã ĩna.
LUK 24:5 To bajiro ĩna bajirone, bʉto güirãne, gʉsomuniari tuetucõari, mureacũcoasujarã ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna, ángel mesa: —¿No yirã rijariarã yujeriarojʉ Jesúre macati mʉa?
LUK 24:6 Maami adorema. Jẽre caticoami. Mʉa rãca Galileajʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare ĩ goticatire tʉoĩaña mʉa:
LUK 24:7 “Dios ĩ roticõacacʉ, rojorãre ĩsiecorʉcʉja yʉ. Yʉre jajutu sĩarʉarãma ĩna. To bajiboarine yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ”, mʉare yicami Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna ángel mesa.
LUK 24:8 To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotirere tʉoĩabʉjacõari, tudicoasujarã ĩna. Tojʉ ñañujarã Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo, coja jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩ rãca ñarã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri ĩna tʉjʉre tudiejacoasujarã ĩna, rõmia. Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã ĩna: Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Bero Juana, bero gajeo Mar'ia, Santiago jaco ñañuju so. To yicõari, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri Jesús buerimasa tʉjʉ ejacõari, jediro ĩnare bajirere gotiyujarã ĩna.
LUK 24:11 To bajiro ĩnare ĩna gotiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbesujarã Jesús buerimasa. “Mecʉrã yama ĩna”, yitʉoĩañujarã ĩna.
LUK 24:12 To bajiboarine, Pedrojʉama, ĩna gotisere ajicõari, ũmacoasuju ĩ. Ũma vaejacõari, sojejʉ mubiar'i, ĩasõñuju ĩ. Jesúre ĩna gũmaboare rĩne ñañuju ti. Tire ĩacõari, “¿No bajiro bajicõari, bajiyujari ti?” yitʉoĩarejaigʉne, tudicoasuju ĩ.
LUK 24:13 Tirʉ̃mʉne Jesúrãca ñariarã jʉarã vasujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana. Jerusalénjʉ ñacõari, Emaús vãme cʉti macajʉre varia maa, once kilómetros ñañuju ti.
LUK 24:14 To vanane, Jesús ĩ bajirocarere gãmerã queti gotivasujarã ĩna.
LUK 24:15 To bajiro ĩna yi vatone, ĩnare ẽmʉñuju Jesús.
LUK 24:16 Ĩnare ĩ ẽmʉboajaquẽne, “Jesúne ñaami”, yimasibesujarã, Dios, ĩre ĩna ĩamasiborotire ĩnare ĩ masiriocõajare.
LUK 24:17 To bajiri ĩ rãca vacõa ñañujarã ĩna. To bajivacʉne, —¿Ñie ũni quetire gãmerã gotiati mʉa? —Jesús ĩnare ĩ yisẽniĩarone, sʉtiritirãne, tujarʉ̃gʉ̃ñujarã ĩna.
LUK 24:18 To bajicõari, sĩgʉ̃, Cleofas vãme cʉtigʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju ĩ: —¿Mʉma Jerusalénjʉre vacudigʉ ñaboarine, adirʉ̃mʉri bajiñasere masibeati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩañuju ĩ.
LUK 24:19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús: —¿No bajiro bajise ũnire yigʉ yati mʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Jesús, Nazaret macagʉre ĩna yimasisere yaja yʉa. Ĩma, Diore gotirẽtobosagʉ ñari, quẽnaro masare gotimasiocõari, ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ĩ ñajare, Dios, to yicõari masa jediro, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩna yiĩagʉ̃ ñaboami.
LUK 24:20 To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, paia ʉjarã, mani ʉjarã rãca ĩre sĩaroticõamasiñuma ĩna. Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩarotimasiñuma.
LUK 24:21 “Ĩma, Israel sitanare, quẽnaro yʉa ñarotire yiejarẽmorocʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩamasiboabʉ yʉa. Ĩre ĩna sĩamasirirʉ̃mʉ rãca mani cõĩajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉ ñaja.
LUK 24:22 “Ĩ rujʉrire bʉjabejʉ yʉa”, yima. “To yʉa ĩañarone, yʉare ruyuaĩoma ángel mesa. Yʉare ruyuaĩocõari, ‘Jẽre tudicaticoami Jesús’ ”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. “To bajiro yima” ĩna yigotisere ajicõari, no yimasibetiboana, yʉa rãca ñarã, sĩgʉ̃ri ĩarã vasuma ĩna. Tojʉ vaejacõari, rõmia ĩna gotiriarore bajirone Jesús rujʉri ti manore ĩañujarã ĩna quẽne —Jesúre yigotiyujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana.
LUK 24:25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —Tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire ĩna ucamasire ti ñaboajaquẽne, “Riojo gotiriarãma”, yitʉoĩabeaja mʉa maji.
LUK 24:26 “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ rotiroto rĩjoro, rojose tãmʉorʉcʉmi”, yiucamasiñuma ĩna jediro —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 24:27 To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire Moisés ĩ ucamasirere, gãjerã ñajediro Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩnare gotirẽtobuyuju ĩ.
LUK 24:28 To bajiro ĩnare goti vacʉ rĩne, ĩna vati macare ejacõari, ĩna tujaro ũnone Jesújʉama, rẽtoarocʉre bajiro bajiyuju.
LUK 24:29 To ĩ bajiboajaquẽne, ĩre rẽtoarotibesujarã ĩna. —Vabesa mʉ. Adone yʉa rãca tujaya. Rãioato bajiaja —ĩre yiyujarã. To bajiro ĩre ĩna yijare, ĩna ya vijʉ ĩna rãca sãjasuju ĩ.
LUK 24:30 Ĩna sãjaejacõari bero, ĩna rãca barujigʉne, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yigotiyuju Jesús. To yigajanocõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩsibatoyuju ĩ.
LUK 24:31 To ĩ yirone, ĩre ĩna ĩamasirotire cõañuju Dios. Ĩre ĩna ĩamasirirĩmarone, yayicõa tʉjasuju Jesús.
LUK 24:32 To ĩ bajirone, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: —Manire ẽmʉcõari, quẽnaro ĩ gotirũtu vadisere ajivariquẽnamʉ mani. To bajiri, “Jesúne ñaami”, yiĩamasiroti ñaboabʉ ti —gãmerã yiyujarã ĩna.
LUK 24:33 To yiñarãne, Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna, Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã, to yicõari gãjerã ĩna rãcana quẽne ĩna ñarojʉ.
LUK 24:34 To bajiri, ĩna tudiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: —Mani ʉjʉ tudicaticoasumi. Pedrore ruyuaĩoñuju ĩ —ĩnare yigotiyujarã ĩna.
LUK 24:35 To bajiro ĩna yigotigajanorone, Jesúrãca ĩna vare quetire, to yicõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩ ĩsibatorone, ĩre ĩna ĩamasirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Emaús maca variarãjʉa.
LUK 24:36 To bajiro ĩna gotiñarone, ĩna vatoajʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, —¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.
LUK 24:37 To bajiro ĩ yiejaro, ĩre ĩaʉcacõari, bʉto güiyujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yitʉoĩagüiyujarã ĩna.
LUK 24:38 To ĩna yigüisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús: —¿No yirã yʉre ĩaʉcati? ¿No bajiro yirã, “Jesús me ñaami”, yitʉoĩati mʉa?
LUK 24:39 Yʉne ñaja. Yʉ ãmorire, yʉ gʉborire, ĩna jajumasise godore ĩaĩasaque mʉa. Yʉre moaĩaña mʉa. Bajirocar'i vãtima, gõa maami. Ri'i maami. Yʉma ri'i cʉtijedicõaja yʉ. Ĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
LUK 24:40 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne ĩnare ĩoñuju ĩ.
LUK 24:41 To bajiro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Ĩne ĩ ñajama, quẽnamasucõaboroja”, ĩre yitʉoĩacõa ñañujarã ĩna maji. To bajiro ĩre ĩna yitʉoĩacõa ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: —¿Bare cʉoati mʉa? —ĩnare yisẽniñuju ĩ.
LUK 24:42 To bajiro ĩ yijare, vai sesoriajuria ĩre ĩsiñujarã ĩna.
LUK 24:43 Ĩre ĩna ĩsirone, ĩna ĩaro rĩjorojʉa bayuju ĩ.
LUK 24:44 Tire bagajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Yʉ bajirocaroto rĩjorojʉa yʉ bajirotire mʉare goticajʉ yʉ. Moisés ĩ ucamasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã Salmo ĩna ucamasire quẽne yʉ bajirotirene yimasiñuma —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 24:45 To bajiro ĩnare yigoticõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩna ajimasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ.
LUK 24:46 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju ĩ: —Ado bajiro yʉ bajirotire gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocacoarʉcʉmi. Bajirocaboarine, ĩ bajirocaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉmi.
LUK 24:47 Ĩ tudicatiro bero, Jerusalén macanare gotimasiorʉarãma. Ĩnare ĩna gotimasioro bero, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro gotimasiorʉarãma: ‘Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yise vaja mʉare Cristo ĩ vaja yibosare ñajare, rojose mʉa yisere masirio variquẽnarʉcʉmi Dios’ yigotimasiorʉarãma”, yigotiaja ti, Dios oca masa ĩna ucamasire.
LUK 24:48 Mʉama, to bajiro yʉ bajisere ĩarã ñari, “Riojone ñaja. To bajirone bajicajʉ”, gãjerãre yigotimasirʉarãja mʉa.
LUK 24:49 Dios ĩ yicatore bajirone mʉa rãca ñarocʉre Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ. To bajiri, adi macane Jerusalénne yuñarʉarãja mʉa maji. Esp'iritu Santo rujiejacõari, Dios ĩ masisere mʉare ʉjorʉcʉmi. To bajiro ĩ yiro bero, yʉ ocare goticudirã varʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
LUK 24:50 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Betania vãme cʉti maca tʉjʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju ĩ. Tojʉ ejacõari, ĩ ãmori ñumʉori, —Quẽnaro mʉare yato Dios —yiyuju ĩ.
LUK 24:51 To bajiro ĩnare ĩ yiñarone, ĩ ñarojʉ ĩre ãmimʉjacoasuju Dios.
LUK 24:52 Dios ĩre ĩ ãmimʉjatone, muqueacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yigajanocõari, Jerusalénjʉ quẽnaro variquẽnarã tudicoasujarã ĩna yuja.
LUK 24:53 Tudiejacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũñujarã ĩna. To cõro ñaja.
JOH 1:1 Dios macʉ Jesucristo sʉorine Diore masiama masa. Rẽmojʉne jẽre ñie manojʉrene ñacõamasiñuju Jesús, ĩ jacʉ rãcane. Jesúne, Dios ñacoadimasiñuju.
JOH 1:2 Macarʉcʉro, õ vecayere quẽne, tire Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ jẽre ĩ rãcane ñacõamasiñuju ĩ macʉ.
JOH 1:3 Macarʉcʉrore, õ vecayere quẽne ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉ ĩ manone Dios ĩ rujeoroti maniboriaroja.
JOH 1:4 Mani rijato berojʉma, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsigʉ̃, ñacoadimasiñuju Dios macʉ. Ĩ jacʉ ĩ catisere ĩ macʉ ĩ ĩsise sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã yuja.
JOH 1:5 Diore ajimenajʉama, rojose yirã ñari, “Riojo ñamasusere masiaja yʉama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñaboarine, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, Jesucristo ĩ ĩsisere masa jediro ĩna ajibetirotire yirã, yimasimenama Diore ajiterã.
JOH 1:6 Sĩgʉ̃ ñacami Juan vãme cʉtigʉ. Masare, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñacami. Ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios, ĩ macʉ ĩ bajiroti quetire. Ĩ bajiroti quetire ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩ macʉre masa jediro ĩna yitʉoĩarotire bojagʉ ñari, to bajiro ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios.
JOH 1:8 Riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocatima ĩ masune tʉoĩaquẽnocõari, ĩ goticati me ñacajʉ ti. Dios macʉ adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉ yejʉa ñacajʉ ti, riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocati. “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ ñaami” Dios macʉre masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩre goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñacami Juanma.
JOH 1:10 Jesúma, adi macarʉcʉrojʉre manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõañuju ĩ. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeomasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ĩacõari, “Ãni, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasibeticama ĩna, adi macarʉcʉroana masa.
JOH 1:11 Jud'io masa, “Yʉ rĩa ñaja mʉa” Dios ĩ yigoticũboariarã tʉjʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, ĩna rãca ĩ ñarũgũboajaquẽne, ĩre ĩatecama ĩna.
JOH 1:12 Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre yʉa ajitirʉ̃nʉjare, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, yʉare yiĩañumi Dios.
JOH 1:13 “Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa”, yimasiña manoja. Gãjerã masa quẽne, to bajiro yimasibeama. To yicõari, “Mani masune mani tʉoĩase sʉorine Dios rĩa ñaja mani”, yimasiña manoja. Ado bajirojʉa bajiaja: “‘Yʉ rĩa ñaja mʉa’ ĩ yiĩamaijare, ĩ rĩa ñacoajʉ”, yirejʉa ñaja.
JOH 1:14 Dios macʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, yʉa rãca bajiñarũgũcami. Yʉare ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũcami. To yicõari, Dios yere gotigʉ, riojo gotimasiorũgũcami. “Ĩ ñacami Dios macʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉre bajiro ñamasugʉ̃ ñacami”, ĩre yimasiaja yʉa, ĩre ĩacana.
JOH 1:15 Ĩrene goticami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Jesús ĩ ejarone, ado bajiro masare goticami: —Ãnine ñaami mʉare yʉ goti rĩjoro cʉtigʉma. Ĩ bajirotire gotigʉ, ado bajiro mʉare yigotiadicajʉ yʉ: “Yʉ bero sĩgʉ̃ ejarʉcʉmi. Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacõañumi. To bajigʉ ĩ ñajare, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” mʉare yigotiadicajʉ yʉ —yicami Juan, Jesús ĩ bajirotire gotigʉ.
JOH 1:16 Masare maimasucõagʉ̃ ñari, mani ñajedirorene quẽnaro manire yirũgũami Dios macʉ.
JOH 1:17 Moisés ñamasir'i sʉorine masare Dios ĩ rotimasirere masire ñaja. Jesucristo sʉorine Dios manire ĩ maisejʉarema masire ñaja. Ĩ ocare quẽne, riojo ñamasusere, Jesucristo sʉorine tire masire ñaja.
JOH 1:18 Nijʉane Diore ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉ rãcagʉ ñari, ĩ jacʉre bajirone tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ jacʉ ĩ bajisere riojo manire gotimasiocami.
JOH 1:19 To bajiri paiare, ĩnare ejarẽmorãre quẽne cõañuma ĩna ʉjarã, Jerusalén macana. “‘¿Ñimʉ ñati mʉ?’ masare oco rãca bautizagʉre Juanre ĩre yisẽniĩama” yirã, ĩnare cõañuma.
JOH 1:20 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Juan: —Yʉma, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ —ĩnare yicami Juan.
JOH 1:21 To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩaquẽnocama ĩna: —¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñatique mʉ, to yijama? ¿El'ias, Diore gotirẽtobosamasir'i, gãme tudicaticõari, bajiatique mʉ? —ĩre yisẽniĩacama. —Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna. To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩacama quẽna: —¿Mʉne ñatique Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ? —Juanre yisẽniĩacama. —Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna.
JOH 1:22 To bajiro ĩ yise ñajare: —¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna. —Yʉare sẽniĩaroticõarãre, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotirʉaja yʉa. ¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñaja yʉ, yatique mʉ, mʉ masune mʉ yijama? —ĩre yisẽniĩacama quẽna, Juanre, masare oco rãca bautizagʉre.
JOH 1:23 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami: —Yʉne ñaja, yucʉ́ manojʉ masare gotimasiocudirũgũgʉ̃ma. Ado bajiro yigotirũgũaja yʉ: “Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya, ĩre yurã”, yirũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yigotirotire jẽre tirʉ̃mʉjʉne, “To bajiro yirʉcʉmi ĩ”, yiuca rĩjoro cʉticõamasiñumi Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i —yicʉdicami Juan, ĩre sẽniĩarãre.
JOH 1:24 Fariseo masa ĩna cõariarã ñacama ĩna, Juanre sẽniĩacana.
JOH 1:25 Quẽna ĩre sẽniĩacama ĩna: —To bajise yigʉ ñaboarine, Cristo me ñaboarine, El'ias ñamasir'i me ñaboarine, Diore gotirẽtobosarimasʉ “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ me ñaboarine, ¿no yigʉ oco rãca masare bautizatique mʉ? —Juanre yisẽniĩacama.
JOH 1:26 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami: —Yʉma, masa rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñaja yʉ. To bajiboarine mani ñarigodojʉ jẽre ñagʉ̃mi, “To ñagʉ̃mi” mʉa yimasibecʉ.
JOH 1:27 Yʉ bero masare gotigʉ ñaboarine, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare —ĩnare yicʉdicami Juan.
JOH 1:28 To bajiri, adi ñajediro bajicajʉ Betania vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñacajʉ Juan, masare oco rãca ĩ bautizacatiya Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ.
JOH 1:29 Gajerʉ̃mʉ, yʉa tʉjʉ Jesús ĩ vadone ĩre ĩacami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩre ĩacõari ado bajiro masare yigoticami: —Ĩaña mʉa yuja. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ. No bojarãre “Rojose yʉ yise vaja yʉre rijabosayumi” ĩre yironare rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosarocʉ.
JOH 1:30 Ĩ yirotirene goti rĩjoro cʉtigʉ ado bajiro mʉare yigoticajʉ yʉ: “Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ gotimasioro bero gotimasiorʉcʉmi gãji” mʉare yicajʉ yʉ. “Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacoayumi ĩma. To bajiri yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” mʉare yicajʉ yʉ.
JOH 1:31 Yʉ quẽne, “Ĩ ñagʉ̃mi” yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mani yiĩamasirotire bojagʉ ñari, oco rãca masare bautizadicajʉ yʉ —yʉare yicami Juan.
JOH 1:32 Quẽna gajeye ado bajiro yʉare yigoticami: —Ĩre ĩaboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine Dios ado bajiro yʉre yi ocaruyucami ĩ, “Masare oco rãca bautizarʉcʉja mʉ” yʉre yi ocaruyucõari: “Yʉ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere rocajeorʉcʉmi. Ĩne ñarʉcʉmi, ‘Rojose ĩna yisere quẽnaro masicõari, tʉoĩavasoatĩmato ĩna’ yigʉ, Esp'iritu Santore cõarocʉ”, yʉre yi ocaruyucami Dios. To bajiro yʉre ĩ yicatore bajirone ĩamʉ yʉ yuja. To bajiri, “Dios macʉ ñaami”, yimasiaja yʉ yuja —yigoticami Juan, yʉare gotigʉ.
JOH 1:35 Gajerʉ̃mʉ oco rãca masare ĩ bautizacatojʉ ñacami Juan quẽna. Ĩ rãca ñacajʉ yʉa, jʉarã, ĩ buerã.
JOH 1:36 To yʉa ñaro, Jesús ĩ rẽtoato ĩre ĩacõari, ado bajiro yʉare goticami Juan: —Ĩaña. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ —yʉare yicami Juan.
JOH 1:37 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre sʉyacajʉ yʉa yuja.
JOH 1:38 To ĩre yʉa sʉyatone, jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari, —¿Ñiere bojarã bajiati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami. To bajiro ĩ yisẽniĩarone: —Gotimasiorimasʉ, ¿nojʉ ñari mʉ ñaro? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
JOH 1:39 To bajiro ĩre yʉa yirone, —Ĩarã vayá —yʉare yicʉdicami. To bajiro ĩ yijare, ĩre sʉyaejacoacajʉ yʉa, ĩ ñarojʉre. Muiju ĩ rocasãroto rĩjoro ejacajʉ yʉa, tojʉre. To bajiri ĩ rãca bajiña, tojʉne cãnicoacajʉ yʉa yuja.
JOH 1:40 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotisere ajicõari, yʉ rãca Jesúre ĩre sʉyacacʉ ñacami Andrés. Simón Pedro vãme cʉtigʉ bedi ñacami.
JOH 1:41 Jesúre ĩre ĩamasicõari, guaro ĩ gagʉ Simónre ĩre jigʉ vacoacami. Ĩre bʉjacõari ado bajiro ĩre gotiyuju: —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Cristo mani yitʉoĩayuñarũgũgʉ̃re ĩamʉ yʉ yuja —ĩre yiyuju Andrés.
JOH 1:42 To bajiro ĩre yi, yʉa cʉtojʉa ĩre jicoayumi Andrés. Simónre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Simón ñaja mʉ, Jonás macʉ. To bajiboarine Pedro vãme cʉtirʉcʉja mʉ yuja —Simónre ĩre yicami Jesús. (Gʉ̃ta yire ũni ñaja ti, “Pedro” yire.)
JOH 1:43 Gajerʉ̃mʉ Galilea vãme cʉti sitajʉare yʉare ũmato vacami Jesús. To bajiri tojʉre ejacõari, Felipe vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacami yuja. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Yʉ rãca vayá. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —ĩre yicami.
JOH 1:44 Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Ti macanane ñacama Pedro, ĩ bedi Andrés quẽne.
JOH 1:45 Jesúre ĩamasicõari, Natanael vãme cʉtigʉre ĩre gotigʉ vacoacami Felipe. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ: —“Bajirʉcʉmi” Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Diore ĩre gotirẽtobosarimasa quẽne, “To bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Ĩ ñaami Nazaret vãme cʉti macagʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, José vãme cʉtigʉ macʉ —Natanaelre ĩre yigotiyuju ĩ.
JOH 1:46 To bajiro ĩ yirone, —¿Ĩma Nazaret vãme cʉti macagʉ ñaboarine, quẽnagʉ̃ ñaguĩda? —Felipere ĩre yisẽniĩañuju Natanael. —Vayá. Ĩre ĩaĩatoque mani —ĩre yiyuju Felipejʉama. To bajise gãmerã yicõari, yʉa tʉjʉ vadicoayuma ĩna yuja.
JOH 1:47 Natanael ĩ vadore ĩacõari ado bajiro yicami Jesús: —Õ tʉsagʉ, Israel ñamasir'i jãnami Dios ĩ bojasere yigʉ vadiami. Masare yitogʉ me ñaami —yicami Jesús.
JOH 1:48 To bajiro ĩ yirone, —¿No bajiro yicõari yʉre ĩamasiati mʉ? —ĩre yicami Natanael. To bajiro ĩ yirone, —Felipe mʉre ĩ jiroto rĩjorojʉne higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ —ĩre yicami Jesús.
JOH 1:49 To bajiro ĩ yisere ajicõari: —Gotimasiorimasʉ, Dios macʉ ñaja mʉ, yʉare Israel ñamasir'i jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrocʉ —ĩre yicami Natanael.
JOH 1:50 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús: —“¿Higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ” mʉre yʉ yiserene ajicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiati mʉ? Adi rẽtoro ĩaĩañamanire mʉre yiĩorʉcʉja yʉ —ĩre yicami Jesús.
JOH 1:51 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje ti jãnarone, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre, to yicõari, Diore moabosarãre ĩna mʉjatore, ĩna rujiadore quẽne ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 2:1 Jʉarʉ̃mʉ bero, Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉre sĩgʉ̃ ĩ manajo cʉtirʉ̃mʉ boserʉ̃mʉ ñasʉocajʉ ti. Jesús jaco quẽne ñacamo so, tojʉre.
JOH 2:2 Jesúre, to yicõari, yʉa ĩ buerãre quẽne, yʉare jicama ĩna. To bajiro ĩna yicana ñari, yʉa quẽne Jesúrãca ñacajʉ tojʉre.
JOH 2:3 Yʉa idiñaro rĩne ʉye oco jedicoacajʉ. To ti bajirone, ado bajiro Jesúre yicamo ĩ jaco: —Ʉye oco jedicoajʉ yuja —ĩre yicamo.
JOH 2:4 To so yirone, —¿Caco, no yigo tire yʉre gotiati mʉ? Maji, ĩaĩañamani Dios ĩ masise rãca yʉ yiĩoroti ejabeaja maji —sore yicami Jesús.
JOH 2:5 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicamo so, ʉye oco iorimasare: —Ĩ rotirore bajiro yiya —ĩnare yicamo so.
JOH 2:6 Tore ñacajʉ oco varia sotʉri, gʉ̃tane ĩna vearia sotʉri. Cojomo cõro, coja jẽnituaro ñari sotʉri ñacajʉ ti. “Ado bajiro mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩaami Dios” yirã ĩna coeri sotʉri, oco sotʉri ñacajʉ ti. Ti sotʉri cincuenta, to yicõari, setenta litros cõro juari sotʉri ñacajʉ.
JOH 2:7 To bajiri ado bajiro ʉye oco iorimasare ĩnare yicami Jesús: —Oco jiojʉ̃mʉoña adi sotʉrire —ĩnare yicami. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ti sotʉri ñaro cõrone jiojʉ̃mʉocama ĩna.
JOH 2:8 Ĩna jiojʉ̃mʉogajanoro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉre mojoroaca vaãmi vati, ĩre ioaya —ĩnare yicami Jesús. Ĩnare ĩ yirotirore bajirone iocama ĩna.
JOH 2:9 Tire ĩ idiroto rĩjorojʉne oco jẽre ʉye oco godovedicoasuja ti, ti sotʉ ñaro cõrone. “Toaye ʉye oco ñaroja”, yimasibeticami. Tire iorimasa rĩne masicama ĩna. Tire idicõari, mame manajo cʉtirocʉre jicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ.
JOH 2:10 Ĩ ejarone, ado bajiro ĩre yicami: —Gãjerãma, ĩna boserʉ̃mʉ yisʉo vajama, quẽnasejʉare iosʉocama. Jairo masa ĩna idiro berojʉ, quẽnabetibʉsare iocama ĩna yuja. Mʉma quẽnasejʉare rʉayuja mʉ, yucʉaca ĩna ioserema —ĩre yicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ.
JOH 2:11 To bajiro Jesús ĩ yicati, ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca ĩ yiĩosʉocati ñacajʉ ti Galilea sita, Caná vãme cʉti macajʉre. Ĩaĩañamanire ĩ yiĩojama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ ñaja yʉ” yigʉ yiĩosʉocami. To bajiro ĩ yiĩosere ĩacõari, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa, ĩ buerã.
JOH 2:12 Boserʉ̃mʉ ti jediro bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ ũmato vacami Jesús. Ĩ jaco, ĩ bederã, to yicõari yʉa ĩ buerã quẽne, ĩ rãca vacajʉ yʉa. Yoarobʉsa ñacajʉ yʉa, ti macajʉre.
JOH 2:13 Yʉa jud'io masa Pascua boserʉ̃mʉ yʉa yirotirʉ̃mʉri cõñaro Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa, Jesúrãca.
JOH 2:14 Tojʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ta vecʉa ĩsirimasa, oveja ĩsirimasa, buja ĩsirimasa quẽne ñacama. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa quẽne ĩna rujiri cũmurorijʉ rujicama ĩna.
JOH 2:15 To bajiro ĩna yiñasere ĩacõari bajeriamare quẽnocami Jesús. To bajiro yicõari ĩna yarã ta vecʉare, ovejare Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñarãre ĩnare bajeãgõbucami. Gãjoa vasoarimasa ye gãjoatiirire varebatereacõacami. To yicõari ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami.
JOH 2:16 To yicõari, buja ĩsirimasare ado bajiro yicami yuja: —Ãnoa mʉa ĩsironare juabudi vasa mʉa. Yʉ jacʉ ya vire gajeyeũni ĩsiriavi godoveobesa mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 2:17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buerã: “Mʉ ya vire quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉobetijare, ĩnare ĩajũnisinirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yise ñajare yʉre sĩarocarʉarãma ĩna”, yirere tʉoĩabʉjacajʉ yʉa.
JOH 2:18 To ĩ yirone, to ñacana jud'io masa Jesúre ĩre sẽniĩacama: —“Dios ĩ masise rãca yigʉ yaja yʉ” mʉ yijama, ¿no bajiro yʉare yiĩogʉada mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna, Jesúre.
JOH 2:19 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: —Adi vi Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire mʉa caguerocacõajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna ti vire bʉajeocõarʉcʉja yʉ —ĩnare yicami.
JOH 2:20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —Cuarenta y seis ñaricʉ̃mari josayujarã ĩna, adi vire bʉañarã. ¿Mʉma, “Idiarʉ̃mʉ berone quẽna bʉajeocõarʉcʉja”, yiboati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 2:21 Jesús to bajiro Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ĩ yijama, ĩ masu rujʉrene yigʉ yicõañumi.
JOH 2:22 Ĩ bajirocaro bero gãme ĩ tudicatiato, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yigoticatire tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buecana. Tire tʉoĩabʉjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasirere, Jesús ĩ goticatire quẽne ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa.
JOH 2:23 Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñaro, quẽna gajeye ĩaĩañamanire masare yiĩocami Jesús. To bajiro ĩ yiĩojare, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani ʉjʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉcama jãjarã masa.
JOH 2:24 Jesújʉama to bajiro ĩna yiajitirʉ̃nʉsere ĩamasicõari, “Socarã mene yama”, yibeticõacami, masa jediro ĩna tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñari.
JOH 3:1 Sĩgʉ̃ fariseo masʉ, Nicodemo vãme cʉtigʉ ñacami. Jud'io masa vatoajʉre ñamasugʉ̃ ñacami ĩ.
JOH 3:2 Ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejayuju. Ĩ tʉjʉre ejacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: —Gotimasiorimasʉ, “Mʉre cũñumi Dios, ‘Masare gotimasioato’ yigʉ”, mʉre yimasiaja yʉa. Sĩgʉ̃ mʉ yirore bajirone yiĩoñamanire yigʉre ĩabeticajʉ. To bajiri, “Diorãca ñacõari, yami”, yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yiyuju.
JOH 3:3 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Nicodemore gotiyuju Jesús: —Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojarã, quẽna gãme ruyuamenama, Dios ĩ ñarojʉre ejamasimenama —Nicodemore yiyuju Jesús.
JOH 3:4 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Nicodemo: —¿No bajiro bʉcʉ ñacoaboarine, quẽna gãme tudiruyuacoare ñarojari? ¿Quẽna ĩ jacore sãjacoacʉjarique ĩ, quẽna gãme tudiruyuarʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Nicodemo.
JOH 3:5 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —“Quẽna gãme ruyuaroti ñaja” yʉ yijama, masa sʉorine gãme ruyuarotire yigʉ me yaja. “Quẽna gãme ruyuaroti ñaja” yʉ yijama, “‘Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñato’ yigʉ, ĩ yirotire sẽniroti ñaja”, yigʉjʉa yaja. “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja yʉ. Ĩ sʉorine ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉ” yirã, oco rãca bautizarotiriarã, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñarã, ĩna rĩne ñarãma Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, ĩ rãca ñamʉorʉ̃gõrona.
JOH 3:7 “Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñarã, ĩna rĩne Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, ĩ rãca ñamʉorʉ̃gõrʉarãma” mʉre yʉ yisere, ajiyamanire bajiro ajimavisiabesa mʉ.
JOH 3:8 Mino no ti bojarone vẽatucõaroja ti. Mino ti vẽatujama, ajiaja mani. To bajiboarine, “Toaye vadoja. Tojʉare vatoja”, yimasibeaja mani. Tire bajirone bajigʉ ñaami Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo. “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñato” yigʉ, gãjire ĩ yirotire masibeama masa —Nicodemore yiyuju Jesús.
JOH 3:9 To bajiro ĩ yirone, quẽna gãme sẽniĩaquẽnoñuju Nicodemo: —¿No bajiro bajiroada ti? —Jesúre ĩre yisẽniĩa quẽnoñuju ĩ.
JOH 3:10 Ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —¿Israelita masare ĩnare gotimasiogʉ̃ ñaboarine, adi quetirema masibeati mʉ?
JOH 3:11 Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mani ĩase, Dios ĩ yiserene, mʉare gotirũgũaja yʉa. To bajiboarine yʉa gotirũgũsere ajicõari, “To bajiro me bajiaja”, yicõarũgũaja mʉa.
JOH 3:12 Adi macarʉcʉroayere yʉ gotisere ajitegʉ ñari, Dios ĩ bajisere ĩabʉjayamanire yʉ gotijaquẽne, ajiterʉcʉja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.
JOH 3:13 Gajeye quẽna ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: —Sĩgʉ̃, Dios ĩ ñarojʉre mʉjar'i maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ñaja yʉ, Dios ĩ ñarojʉne rujiadicõari, tudi gãme mʉjarocʉma. Dios ĩ roticõacacʉ ñaja yʉ Diorãcagʉ.
JOH 3:14 Tirʉ̃mʉjʉ Moisés ñamasir'i, yucʉ́ manojʉ ñacudigʉ yucʉ́ joejʉ ãñare bajigʉ ñagʉ̃re cõmene quẽnor'ire ĩre jeomasiñuju, “Ãña cũniecoriarã ĩre ĩamʉoato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yir'ire ãña cũniecoriarã, ĩre ĩamʉorãjʉa, caticoamasiñujarã ĩna quẽna. To bajiro bajirʉaroja yʉre quẽne, Dios ĩ roticõacacʉre quẽne. Yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajutucõari, vʉ̃mʉorʉ̃gõrʉarãma ĩna, yʉ bajirocarotire yirã.
JOH 3:15 To bajise bajirocʉ ñari, no bojarã, “Jesucristo ĩ bajirocare sʉorine yʉre ĩavariquẽnacõari quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarãre ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ —Nicodemore ĩre yiyuju Jesús.
JOH 3:16 —Ñajediro masare maimasucõagʉ̃ ñari, ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re ĩre cõañumi Dios, “Masare rijabosato” yigʉ. To bajiro ĩ yire ñajare, “Jesucristo ĩ bajirocare sʉorine yʉre ĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñarãma.
JOH 3:17 Adi macarʉcʉroanare, “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ me, ĩ macʉre cõañumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi. “Mʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja mʉ” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios.
JOH 3:18 “Dios macʉ ñagʉ̃mi” Jesúre yitʉoĩagʉ̃re rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉre ĩre cõabetirʉcʉmi Dios. Dios macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re, “Dios macʉ me ñagʉ̃mi” ĩre yigʉjʉarema, to bajiro ĩre ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõarʉcʉmi Dios.
JOH 3:19 Ĩ macʉre adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare rearʉcʉmi. Ĩ macʉ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã. Masajʉama rojose yitʉjarʉamena ñarã ñari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoarʉamenama ĩna. To bajiri Dios macʉre ajitirʉ̃nʉmenama. To bajiro yirã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios.
JOH 3:20 Rojose yirã, Dios macʉre terãma ĩna. “Masa rĩjorojʉa, ‘To bajise rojose yicajʉ mʉ’ yʉre yiromi Jesús” yibojonerã ñari.
JOH 3:21 Dios ĩ bojasere quẽnasejʉare yirãma, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãma ĩna. Yayiorojʉ yirudibeama ĩnajʉama, “‘Dios ĩnare ĩ yirẽmojare, quẽnasejʉare yirũgũama’ yimasiato ĩna” yirã.
JOH 3:22 Nicodemore Jesús ĩ gotiro bero, vacoacajʉ yʉa, Judea sitajʉ. Tojʉre yoarobʉsa ñacajʉ yʉa. Tojʉ masare oco rãca bautiza ñarũgũcajʉ yʉa.
JOH 3:23 Juan, oco rãca bautizarimasʉ, Salim vãme cʉti maca tʉjʉ Enón vãme cʉti macajʉ oco rãca masare bautizarũgũñuju ĩ quẽne. Tojʉre riaga jairo ti oco cʉtijare, ĩnare bautiza ñarũgũñuju ĩ. Jãjarã masa ĩre bautizarotirã ejarũgũñujarã ĩna, tojʉre.
JOH 3:24 Ado bajiro yiñamasiñuju Juan, tubiberiavijʉ ĩ tubibe ecoroto rĩjoro:
JOH 3:25 Oco rãca masare Juan ĩ bautiza ñarone, gãji jud'io masʉ, Juan buerã tʉjʉre ejayuju ĩ. Ejacõari, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yigʉ, ĩna rãca oca josayuju ĩ.
JOH 3:26 Ĩ rãca ĩna oca josariaro bero, Juan tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩ buerã: —Gotimasiorimasʉ, Jordán vãme cʉtirisa ijacatʉajʉ mʉ ĩagoticacʉ, mʉ yirũgũrore bajirone masare oco rãca ĩnare bautizarũgũñuju ĩ. To bajiri jãjarã masa mani tʉjʉre ejaborona, ĩ tʉjʉa rĩne varũgũrãma ĩna, ĩre yigotiyujarã ĩna —Juanre, masare oco rãca bautizarimasʉre.
JOH 3:27 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Juan: —Ñie manane ñaborãma masa, Dios ĩ cõabetijama. Mani bajirũgũse quẽne Dios ĩ bojasere bajirone bajirũgũaja ti.
JOH 3:28 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñaja yʉ. “‘Ĩ ejaroto rĩjoro, ĩre goti rĩjoro cʉtiato’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja yʉ”, jẽre mʉare yigoticõacajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Juan, ĩ buerimasare.
JOH 3:29 To yicõari, “Ãmosiagʉ babare bajiro bajiaja yʉ” yigʉ, ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotimasioñuju Juan: —Ãmosiariarʉ̃mʉ so manajʉ ñarocʉ babare ajisʉyaroco me ñagõmo. So manajʉ ñarocʉjʉare ajisʉyaroco ñagõmo. So manajʉre so ajisʉyasere ĩacõari, bʉto variquẽnagʉ̃mi ĩ baba. Tire bajirone, “Masa jãjarãre oco rãca bautizarũgũñuju ĩ quẽne” mʉa yisere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉ quẽne.
JOH 3:30 Yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma. To bajiri, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉosere bojaja yʉ —ĩ buerãre yiyuju Juan.
JOH 3:31 Dios tʉjʉ vadir'i ñaami jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃. Gãji ĩ cõro ñamasugʉ̃ magʉ̃mi. Adi macarʉcʉrojʉre ruyuariarã, adi macarʉcʉroayere ĩarã ñari, tirene gotiaja mani. Dios tʉjʉ vadir'ima õ vecayere, to yicõari, adi macarʉcʉroayere quẽne quẽnaro masigʉ̃ ñari, jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami.
JOH 3:32 Ĩma, ĩ ĩarere, ĩ ajirere gotiami ĩ, Dios yere. To bajiboarine ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉbeama masa.
JOH 3:33 “Jesús ĩ yirore bajiro bajiroja” ĩre yiajigʉma, to bajiro ĩ yiajise sʉorine “Socagʉ me ñaami Dios” yigʉ ñagʉ̃mi.
JOH 3:34 Esp'iritu Santore ĩre cõañumi ĩ macʉre adi macarʉcʉrojʉre ĩ cõar'ire, “Ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩamasiato” yigʉ. To bajiro ĩ yir'i ñari, Dios ocarene goticami Jesús.
JOH 3:35 Mani jacʉ Dios, ĩ macʉre maigʉ̃ ñari, “Ñajedirore rotiya mʉ”, ĩre yicũñumi.
JOH 3:36 No bojagʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. To bajiboarine no bojagʉ Dios macʉre ajitirʉ̃nʉbecʉma, Dios ĩ catisere cʉobeami. To bajiro ĩ bajijare, rojose ĩ yisere ĩajũnisini tʉjabecʉne, rojose ĩ yise vaja, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocagʉ.
JOH 4:1 To bajiri, “Juan rẽtobʉsaro masare oco rãca bautizarũgũñuju Jesújʉa. To bajiri Juan buerimasa rẽtobʉsaro ñañujarã Jesús ĩ buerimasajʉa” yire quetire ajiyujarã fariseo masa.
JOH 4:2 (Quẽnaro masuma, masare oco rãca bautizabetirũgũcami Jesús. Yʉajʉa, ĩ buerimasajʉa masare oco rãca ĩnare bautizarũgũcajʉ.)
JOH 4:3 To bajiri, “Jesús masare oco rãca bautizagʉ yigʉmi” fariseo masa ĩna yitʉoĩasere masicõari, Judea sitare ñacana vacoacajʉ yʉa Jesúrãca, Galilea sitajʉ tudiana yuja.
JOH 4:4 To vana, Samaria sitare rẽtoaroti ñacajʉ yʉare.
JOH 4:5 To bajiri tojʉre ejacoacajʉ yʉa, Sicar vãme cʉti macajʉre. Ti macama Jacob ñamasir'i, ĩ macʉ Josére ĩ ĩsimasire sita tʉjʉ ñacajʉ ti.
JOH 4:6 Tojʉre ñacajʉ oco goje, Jacob ñamasir'i ya goje. Bogagʉ ñari, ti goje tʉre ejarũju ejacami Jesús. Ʉ̃mʉrecaji cõro muiju tʉsacami.
JOH 4:7 Yʉa ĩ buerãjʉama gaje macajʉ bare vaja yirã vacoacajʉ yʉa. Tojʉre Jesús ĩ rujirone, sĩgõ Samaria sitago oco vago ejayumo so. So oco vago ejaro ĩacõari, sore oco sẽniñuju Jesús: —Oco yʉre ioya —sore yiyuju ĩ.
JOH 4:9 Sore ĩ oco sẽnirone, ado bajiro ĩre yiyuju so, Samaria sitago: —¿No yigʉ jud'io masʉ ñaboarine, Samaritana yʉ ñaboajaquẽne, yʉre oco sẽniati mʉ? —Jesúre yiyuju so. Samaritano masa, jud'io masa rãca gãmerã terã ñacoayuja yʉa. To bajiri, to bajiro Jesúre ĩre yiyuju so.
JOH 4:10 To bajiro so yisere ajicõari: —Dios ĩ ĩsirotire mʉ masijama, “Ĩ ñaami yʉre oco sẽnigʉ̃” mʉ yimasijama, yʉjʉare oco sẽnibogoja mʉ. Yʉre mʉ oco sẽnijama, oco catireayere mʉre iobogʉja yʉ —sore yiyuju Jesús.
JOH 4:11 To bajiro ĩ yijare, —Ñiene oco vabecʉja mʉ. Ʉ̃mʉarigoje ñaja adi goje. ¿Nojʉayere yʉre catiorotirema yʉre oco iogʉada mʉ?
JOH 4:12 Mani ñicʉ Jacob ñamasir'i adi gojere cũmasiñumi ĩ. Ĩ quẽne idimasiñuju, adi goje ocore. Ĩ rĩa quẽne idiyujarã. Ĩ yarã vaibʉcʉrã ecariarã quẽne idiyujarã. Mʉma, ¿“Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ yatique mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju so.
JOH 4:13 To bajiro so yijare, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —No bojarã adi goje ocore idiboariarã, quẽna gãme oco idirʉacõarʉarãma.
JOH 4:14 No bojarã oco catireayere masare yʉ iorãma, quẽna gãme oco idirʉabetirʉarãma. Ĩnare yʉ oco iose sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma —sore yigotiyuju Jesús.
JOH 4:15 To bajiro ĩ yisere ajicõari: —Tijʉare idirʉaja yʉ quẽne, “Quẽna adi gojeayere tudi oco vacõari, idirobe yʉ” yigo —Jesúre ĩre yiyuju so.
JOH 4:16 To bajiro so yirone, —Vasa. Mʉ manajʉre ĩre jiaya. Ĩre ji, vaba quẽna adojʉ —sore yiyuju Jesús.
JOH 4:17 To bajiro ĩ yijare, —Manajʉ magõ ñaja yʉ —yicʉdiyuju so. To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús: —“Manajʉ magõ ñaja yʉ” mʉ yiserema soco me yaja mʉ.
JOH 4:18 Cojomocãrãcʉjʉ manajʉa cʉtirio ñaja mʉ. Quẽna yucʉ mʉ rãca ñagʉ̃ quẽne, mʉ manajʉ masu me ñaami. To bajiri, “Manajʉ magõ ñaja yʉ” mʉ yiserema soco me yaja mʉ —sore yiyuju Jesús.
JOH 4:19 To bajise sore ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju so: —Diore gotirẽtobosagʉ ñaja mʉ, mʉre yimasiaja yʉ —yiyuju so, so bajisere ĩ gotise ñajare.
JOH 4:20 —Mani ñicʉa, adi burojʉ ejacõari, vaibʉcʉre soemʉomasiñujarã, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorã. To bajiboarine mʉama, jud'io masama, “Jerusalénjʉ rĩne yirũgũroti ñaja”, yirũgũaja mʉa —Jesúre yiyuju so.
JOH 4:21 To bajiro so yijare, ado bajiro sore yiyuju Jesús: —Mʉre yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉña mʉ: Cojorʉ̃mʉ adi burore quẽne, to yicõari Jerusalénjʉre quẽne Diore, mani jacʉre, ĩre yirʉ̃cʉbʉorã vabetirʉarãma masa.
JOH 4:22 Mʉama, Diore quẽnaro mʉa masibecʉrene rʉ̃cʉbʉoaja mʉa. Yʉajʉama, mʉa rẽtoro ĩre masiaja yʉa. Yʉa, jud'io masa sʉorine masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
JOH 4:23 “Cojorʉ̃mʉ Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorã vabetirʉarãma” mʉre yʉ yigotiserema yoato mene bajirotirene mʉre gotiaja yʉ. Masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã masuma, Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro tʉoĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro ĩre yirʉ̃cʉbʉosere bojaami mani jacʉ.
JOH 4:24 Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaami Dios. To bajiri, masa ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉomasucõarʉajama, socarã mene Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro tʉoĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorãma —sore yiyuju Jesús.
JOH 4:25 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yiyuju so: —“Diore gotirẽtobosagʉ ejarʉcʉmi, Cristo ĩna vãme yigʉ”, yimasiaja yʉ. Ejacõari, yʉare quẽnaro gotiquẽnojeorʉcʉmi —Jesúre yiyuju so.
JOH 4:26 To bajiro so yirone, —Ĩne ñaja yʉ, mʉre ñagõgʉ̃ma —sore yicami Jesús.
JOH 4:27 To bajiro sore ĩ yiñarone, tudiejacajʉ yʉa, ĩ buerã. To rõmio rãca ĩ ñagõñajare, no yimasibeticajʉ yʉa, tiũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiboarine, “¿Ñie ũnire bojati mʉ? ¿No yigʉ so rãca gãmerã ñagõri mʉa?”, ĩre yisẽniĩabeticajʉ yʉa.
JOH 4:28 Yʉa tudiejarone oco varia sotʉre ãmibecone, so ñariarojʉ vacoacamo so. So ñariarojʉ tudiejacõari, ado bajiro masare ĩnare yigoticudiyuju so:
JOH 4:29 —Jediro yʉ yiadirere, “Ado bajiro yicajʉ mʉ” yʉre yigotigʉre ĩarã vayá mʉa quẽne. ¿Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo me ñagʉ̃ yiguida ĩ? —ĩnare yiyuju so.
JOH 4:30 To bajiro so yirere ajicõari, Jesúre ĩarã, yʉa tʉjʉre vayuma ĩna.
JOH 4:31 Ĩna ejaroto rĩjoro ado bajiro Jesúre yiboacajʉ yʉa: —Gotimasiorimasʉ, baya —ĩre yiboacajʉ yʉa.
JOH 4:32 To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —Jẽre yʉrema yʉ bare ñacõaja mʉa masibeti —yʉare yicõacami.
JOH 4:33 To bajiro ĩ yirone, —¿Sĩgʉ̃ ĩre bare cũgʉ̃ ejarida ĩ? —yʉa masune gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa.
JOH 4:34 To bajiro yʉa gãmerã yiñagõsere ajimasicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Yʉre cõacacʉ ĩ bojasere yʉ yijama, ti moarere yʉ yigajanojama, tine ñaja yʉ barere bajiro bajise. Masama bare bavariquẽnarũgũama. Yʉma yʉre cõacacʉ ĩ bojasere bajiro yicõari, variquẽnarũgũaja yʉ.
JOH 4:35 “Babari muijua rʉyaja maji, ote ti bʉcʉaroti, tire mani juarẽoroti”, tocãrãca cʉ̃mari yirũgũaja mʉa. Dios ocare masare gotimasiorãjʉama, ti ũnire yitʉoĩabesa. “Masare Dios ocare mani gotimasiorotijʉ ejabeaja maji”, yitʉoĩabesa mʉa. Yʉma ado bajiro yaja: Jẽre ote bʉcʉacoajʉ yuja. Yucʉacane tire juaroti ñaja. Ĩaĩasaque. Jãjarã masa yʉre ajitirʉ̃nʉrona vadiama ĩna. Ado cõrone ĩnare mʉa gotimasiojama, quẽnamasucõaja, mʉare yaja yʉ.
JOH 4:36 Socaro me bajiaja bʉcʉrã ĩna gotimasire: “Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi otegʉ. Gãji ñagʉ̃mi ti rica cʉtiro boca juarẽogʉ̃”, yiyujarã bʉcʉrã. To bajiro masune bajiaja ti, yʉ ocare gotimasiorãre quẽne. Tʉoĩasaque mʉa: Sĩgʉ̃ri ñaama yʉ ocare masare gotimasiosʉorã. Oterimasare bajiro bajirã ñaama. Ĩna bero ĩnare gotimasiorã, ti rica cʉtiro boca juarẽorãre bajiro bajirã ñaama gãjerã. Ĩnajʉa ĩna gotimasiorone, ĩnare ajitirʉ̃nʉama masa yuja. To bajiri goti rĩjoro cʉtiriarã ña, bero gotimasiorã ña, bajiama ĩna. No bojagʉ otericare juarẽogʉ̃, vaja bʉjagʉ yigʉmi. To bajirone bajirãma yʉ ocare masare gotimasiorã quẽne, variquẽnarere bʉjarã. Ĩna gotimasiose ti ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉama masa. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãma, ĩna rijato berojʉ quẽne. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩnare gotimasiosʉoboariarã, bero ĩnare gotimasiorã rãca bʉto variquẽnarʉarãma ĩna.
JOH 4:38 Tirʉ̃mʉjʉ quẽne mʉare cõacajʉ yʉ, mʉa gotimasiose sʉorine masa ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ. Yʉ ocare ĩnare gotimasiosʉoriarã me ñaja mʉa, bajirãjʉma. To bajiri, gãjerã ĩna gotimasioboariarã ñaama, mʉajʉa mʉa gotimasiorone, yʉre ajitirʉ̃nʉrona —yʉare yigoticami Jesús, ĩ buerimasare.
JOH 4:39 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, “Jediro yʉ yiadirere, ‘Ado bajiro yicajʉ mʉ’ yʉre yigotimi ĩ” rõmio so yigotisere ajicõari, jãjarã ti macariana Samaria sitana, ado bajiro Jesúre tʉoĩacama ĩna: “Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo ñaami”, Jesúre yitʉoĩacama ĩna.
JOH 4:40 To bajiro yitʉoĩarã ñari, Jesús tʉ vadieja, ĩre ĩavariquẽnacõari, yʉare tujaroticama ĩna. To bajiri, ĩna rãca jʉarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa.
JOH 4:41 Ĩna rãca ñacõari, Jesús ĩ masune ĩnare ĩ gotimasiosere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo ñaami”, yitʉoĩacama jãjarãbʉsa.
JOH 4:42 Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, ado bajiro sore yicama ĩna, rõmiore: —Jẽre, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa, mʉ gotise rĩne me. Yucʉne yʉa masune ĩre ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja. “Ĩne ñaami adi macarʉcʉroana rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ”, yimasiaja yʉa yuja —sore yicama ĩna, ti macana.
JOH 4:43 To yiro bero jʉarʉ̃mʉ bajiña, vacoacajʉ yʉa quẽna, Jesúrãca, Galilea sitajʉare vana.
JOH 4:44 Ado bajiro yʉare yigoticami Jesús, ĩna gotimasirere gotigʉ: —“Diore gotirẽtobosarimasare ĩna ye sitana ĩnare rʉ̃cʉbʉobeama” yise socaro mene yigotiaja ti —yʉare yigoticami Jesús.
JOH 4:45 Galilea sitajʉre Jesús ĩ ñariarojʉre ĩ rãca yʉa ejatone quẽnaro yʉare yicama toana. Ĩna quẽne Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ñaro ĩarã variarã tudiejariarã ñacama ĩna. To bajiri jediro Pascua ñaro Jesús ĩ yicatire ĩariarã ñañuma ĩna quẽne.
JOH 4:46 To bajiro bero Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa quẽna, Jesúrãca. To ñacajʉ, ocorene ʉye oco ĩ godoveocato. Tojʉre ñacami sĩgʉ̃ masʉ ʉjʉre rotibosagʉ. Ĩ macʉ, Capernaum vãme cʉti macajʉ bʉto rijañañuju ĩ.
JOH 4:47 To bajiri, Judea sitajʉ ñar'i Galilea sitajʉare Jesús ĩ vadisere ajicõari, ĩre ĩagʉ̃ ejacami ʉjʉre rotibosagʉ. Jesús tʉjʉre ejacõari ado bajiro ĩre yicami: —Yʉ ya vijʉ vayá. Yʉ macʉ bajirocacʉ yimi. Ĩre catiogʉ vayá —Jesúre, ĩre yicami.
JOH 4:48 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere mʉa ĩabetijama, “Dios ĩ masise rãca yigʉ yami”, yʉre yiajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa —ĩre yicami Jesús.
JOH 4:49 To bajiro ĩ yiboajaquẽne: —Yʉ rãca mʉ vadibetijama, bajirocacoarʉcʉmi yʉ macʉ —Jesúre ĩre yicami.
JOH 4:50 To bajiro ĩ yijare yuja: —Mʉ ya vijʉ tudiasa. Jẽre ĩre catiocõaja yʉ —ĩre boca yicõacami Jesújʉama. To bajise ĩre ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcami. To bajiri ĩ ya vijʉ tudicoacami yuja.
JOH 4:51 Ĩ ya vire ĩ cõñarũtuatone, ĩre moabosarimasa bocacõari, ado bajiro ĩre yigoti bocayujarã ĩna: —Jẽre mʉ macʉ quẽnacoami yuja —ĩre yiyujarã ĩna.
JOH 4:52 To bajiro ĩna yirone, —¿No cõro masune tudiquẽnasʉori ĩ, yʉ macʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju. —Ñamica, ʉ̃mʉrecaji ñaro masune ĩre tʉjamasimʉ ti —ĩre yiyujarã ĩna, ĩna ʉjʉre.
JOH 4:53 To bajiro ĩre ĩna yibocarone, “To cõro muiju ĩ tʉsatone, ‘Jẽre mʉ macʉre catiocõaja yʉ’ yʉre yimasimi Jesús”, yitʉoĩamasiñuju ĩ. To bajiri ĩ quẽne, ĩ yarã quẽne, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ Dios ĩ yicõagʉ̃, manire ejarẽmorocʉ ñaami”, Jesúre ĩre yiajitirʉ̃nʉñujarã ĩna.
JOH 4:54 Ti ñacajʉ quẽna gaje ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩobabocati, Judea sitare ñacõari, Galilea sitajʉ tudiejacõari, ĩ yiĩocati.
JOH 5:1 To ĩ yiro bero, jud'io masa ĩna bajimasirere tʉoĩacõari, boserʉ̃mʉ ti ejajare, Jerusalénjʉ yʉare ũmato vacami Jesús.
JOH 5:2 Ti macana ĩna vajanare, “Sãjaroma ĩna” yirã, ĩna matagãniriacʉ̃ni soje, Oveja vãme cʉti soje ñacajʉ ti. Ti soje tʉre ñacajʉ masa ĩna guarita. Hebreo ocama Betzata vãme cʉticajʉ tira. Tira tʉre cojomocãrãca viriaca sitane ĩna veariaviriaca ñacajʉ, rijaye cʉtirã ĩna cũñariviriaca.
JOH 5:3 Tojʉre jãjarã ñacama rijaye cʉtirã. Caje ĩamena, rujasagueri vana, micarã quẽne, to cũñacama. Tira oco ti saberotire yurã, bajicũñacama ĩna.
JOH 5:4 Dios tʉagʉ, ángel, tocãrãcaji tirajʉre ĩ ejarone, tira oco saberũgũñuju ti. To ti bajirone, no bojagʉ rijaye cʉtigʉ, varocaroasʉogʉ rĩne guaro catirũgũñuju ĩ.
JOH 5:5 Tojʉ rijaye cʉtirã vatoajʉ ñacami sĩgʉ̃ treinta y ocho cʉ̃mari rijañar'i.
JOH 5:6 Ĩ cũñaro ĩacõari, yoaro ĩ cũñarũgũrere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacami Jesús: —¿Quẽna tudicati quẽnaejacoarʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús.
JOH 5:7 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami: —Sĩgʉ̃jʉama oco ti saberone yʉre ãmiroñuagʉ̃ maami. Tocãrãcaji oco ti sabero, gãjerãjʉa rĩne yʉ rĩjoro ñuñaveocõarũgũama ĩna —ĩre yicami, Jesúre.
JOH 5:8 To bajiro ĩ yirone, —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Mʉ cũñaritore ãmiña. To yicõari, vasa —ĩre yicami Jesús.
JOH 5:9 To ĩ yirirĩmarone, quẽnaro catiquẽnagʉ̃ ñacoacami ĩ yuja. Ĩ cũñaritore ãmi, vasʉocami yuja. Tirʉ̃mʉ ñacajʉ jud'io masa yʉa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ.
JOH 5:10 To bajiri ĩ cũñaritore ĩ gaja vato ĩacõari, ado bajiro ĩre yicama jud'io masa ʉjarã: —Yucʉma ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja. To bajiri mʉ cũñaritore gajabesa mʉ. To bajiro mʉ yijama, moare ñaja ti —ĩre yicama sĩgʉ̃ri, Jesús ĩ catiocacʉre.
JOH 5:11 To bajiro ĩna yiro, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús ĩ catiocacʉ: —Yʉre catiogʉ, “Mʉ cũñaritore ãmiasa”, yʉre yimi —ĩnare yicami.
JOH 5:12 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿Ñimʉ ñari, “Mʉ cũñaritore ãmiasa” mʉre yigʉma? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
JOH 5:13 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩaboajaquẽne, tojʉre jãjarã masa vatoajʉ Jesús ĩ vayayicoajare, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotimasibeticami.
JOH 5:14 Tijʉ bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉa ñaro, rijarʉ̃mʉri cʉtir'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús quẽna. Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Ajiya. Quẽnaro quẽna tudicaticoajʉ mʉ. Quẽna gãme rojose yibesa, “Bʉtobʉsa rojose tãmʉorobe” yigʉ —ĩre yicami Jesús.
JOH 5:15 To bajiro ĩ yiro bero micase rijaye cʉtiboacacʉ, ĩre sẽniĩaboariarã tʉjʉ ejacõari, “Jesúne ñaami, yʉre catiogʉ”, ĩnare yigotiyumi ĩ.
JOH 5:16 To bajiri ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre micaboacacʉre Jesús ĩre ĩ catiocatore bajiro gãjerãre to bajirone ĩ yirũgũjare, josari ĩ tãmʉorotire yirã, ĩre rojose yisʉyacama ĩna, jud'io masa ʉjarã.
JOH 5:17 “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, masare ĩ catiose vaja, rojose tãmʉoato ĩ” yirã ĩna ñaboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yicami Jesújʉama: —Masa rijaye cʉtirãre catiotʉjabecʉ ñaami Dios, yʉ jacʉ. To bajiri ĩnare catiotʉjabeaja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús.
JOH 5:18 “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre Dios ĩ moarotibetiboajaquẽne, moami Jesús”, ĩre yijũnisinicama jud'io masa ʉjarã, ĩre sĩarʉarã. To yicõari, “Dios ñaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicõari, “‘Diore bajiro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ yigʉ yami”, yicama ĩna. To bajiro yirã ñari, bʉtobʉsa jũnisinirã ñari, ĩre sĩarʉa tʉoĩacama ĩna.
JOH 5:19 To bajise ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Dios macʉ ñari, yʉ bojase yibeaja yʉ. Yʉ jacʉ ĩ yisere ĩacõari, ĩ yirore bajirone yaja yʉ. Jediro yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ quẽne ĩ macʉ quẽne, to bajirone yaja.
JOH 5:20 Yʉ jacʉ yʉre maiami. Yʉre maigʉ̃ ñari, jediro ĩ yisere yʉre ĩoami. Adirʉ̃mʉriaye rẽtoro josasere yʉre yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yisere yʉ yiĩosere ĩacõari, no yimasibetirʉarãja mʉa quẽne, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari.
JOH 5:21 Bajireariarãre catiorũgũami yʉ jacʉ. To bajiri yʉ, ĩ macʉ quẽne, ĩ yirũgũrore bajirone yirũgũaja yʉ, no yʉ bojarãre.
JOH 5:22 Masa rojorãre beserocʉ me ñaami yʉ jacʉ. “Ĩnare beserocʉ ñaja mʉ”, yʉre yicami.
JOH 5:23 To bajiro yʉre yicami, ĩre quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajirone yʉre quẽne “Yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉobecʉma, yʉ jacʉre, yʉre cõacacʉre quẽne yirʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.
JOH 5:24 To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro goticami Jesús: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉ ocare ajicõari, yʉre cõacacʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. Ĩ ũgʉ̃rema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõabetirʉcʉmi Dios.
JOH 5:25 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri bajirotirene mʉare yaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉmenama, bajireariarãre bajiro bajirãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉomena ñari. To bajiboarine Dios macʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri. Ĩnajʉare, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ.
JOH 5:26 Masare yʉ jacʉ ĩ catiorũgũrore bajiro yʉre ĩ catioroticati ñajare, ĩ catisere ĩnare ĩsimasiaja yʉ.
JOH 5:27 To yicõari, Dios macʉ ñaboarine, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, masa vatoajʉ ñar'i yʉ ñajare, “Masare besemasirʉcʉja mʉ”, yʉre yicami yʉ jacʉ.
JOH 5:28 To bajiro yʉ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩabesa mʉa. Bajireariarã jediro ĩnare yʉ jiro, ĩna ajijedirotirʉ̃mʉ ejarʉaroja.
JOH 5:29 To cõrone yʉ jisere ajicõari, yʉ tʉjʉ ejajedirʉarãma ĩna, tudicatiana yuja. Yʉ tʉ ejacõari, quẽnaro yirũgũriarãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna. Rojose yirũgũriarãrema rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ yuja —ĩnare yigoticami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
JOH 5:30 Quẽna ado bajiro ĩnare goticami Jesús: —Yʉ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉ. Yʉre cõacacʉ ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃ ñari, masare rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre yʉ ĩabesejama, quẽnaro riojo yaja yʉ.
JOH 5:31 “To bajiro yigʉ ñaja yʉ” yʉ masurione yʉ yijama, “Socʉ yami”, yʉre yiroti ñaboroja.
JOH 5:32 To bajiboarine, ñaami sĩgʉ̃, yʉre gotibosagʉ. Yʉre ĩ gotibosase, quẽnaro riojo ñaja ti.
JOH 5:33 Gãji quẽne, “Ĩne ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yʉre yigotibosayumi, Juan, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩ tʉjʉre mʉa ejarẽmorimasare sẽniĩaroticõañuja mʉa. Quẽnaro riojo mʉare cʉdiyumi.
JOH 5:34 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'ire yʉre ĩ gotibosajaquẽne, yʉre ĩ gotibosabetijaquẽne, no yibeaja ti, yʉre, Dios ĩ cõacacʉ ñari. Juan yʉre ĩ gotibosarere mʉare gotiaja yʉ, tire ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vabetirotire bojagʉ ñari.
JOH 5:35 Sĩabusuocõari quẽnaro riojo ĩamasire ñaja. Tire bajirone bajicami Juan, quẽnaro riojo yʉre gotibosacacʉ ñari. Ĩre ajivariquẽnañuja mʉa maji.
JOH 5:36 To bajiro mʉare yiboarine, “Sĩgʉ̃ ñaami yʉre gotibosagʉ” yʉ yijama, Juanre tʉoĩagʉ̃ me yaja yʉ. Juan yʉre ĩ gotibosacati rẽtoro ñamasuse ñaja. Tima ĩaĩañamanire mʉare yʉ yiĩorũgũse, yʉ jacʉ yʉre ĩ rotise ñaja. Tire ĩacõari, “Socʉ me yami. Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama masa.
JOH 5:37 Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ, yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami. Ĩ cõacacʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩre ajimena, to yicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉmena ñaja mʉa.
JOH 5:39 Dios ocare masa ĩna ucamasirere bʉto buerũgũboaja mʉa, “Ti ocare mani buejama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mani rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” yirã. To bajiboarine yʉ bajiserene mʉare ti gotiboajaquẽne, yʉre ajirʉabeaja mʉa. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mʉa rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũborãja mʉa.
JOH 5:41 “Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ.
JOH 5:42 Mʉa tʉoĩasere ĩamasiaja yʉ. To bajiri, “Diore mairã me ñaja mʉa”, mʉare yimasiaja yʉ.
JOH 5:43 Yʉ jacʉ yʉre ĩ roticõajare, adojʉ vadicajʉ yʉ, mʉare gotimasiogʉ̃. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. No bojagʉ, Dios ĩ cõabecʉrema, “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ ĩ vadijama, ĩjʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa.
JOH 5:44 Mʉa masune quẽnase gãmerã yirʉ̃cʉbʉorere bojarũgũaja mʉa. Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. To bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnase manire yato Dios” yirã, no bojase mʉa yirotire yitʉoĩabetirũgũaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa.
JOH 5:45 Yʉ jacʉ tʉjʉre mʉa ejaro, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbeticama”, mʉare yigotiyirobetirʉcʉja yʉ. Moisés ñamasir'ine ñaami to bajisere mʉare yigotiyirogʉ. “Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere quẽnaro mani ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ varʉarãja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa.
JOH 5:46 To bajiboarine yʉ bajirotirene ucamasiñumi Moisés. To bajiri ĩ ucamasirere mʉa ajitirʉ̃nʉmasucõajama, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉborãja mʉa.
JOH 5:47 Ĩ ucamasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena ñari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
JOH 6:1 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira gajejacatʉajʉajʉ yʉare ũmato jẽacami Jesús. Gaje vãme, Tiberias vãme cʉticajʉ tira.
JOH 6:2 “Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiorũgũsere ĩacõari, jãjarã masa ĩre sʉyarũgũcama ĩna.
JOH 6:3 Gajejacatʉajʉ ejacõari, burore yʉare ũmato majacõari, rujicami Jesús.
JOH 6:4 Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa yʉa quẽnorotirʉ̃mʉ cõñacajʉ.
JOH 6:5 To bajiri jãjarã masa Jesúre ĩre sʉyarũgũrã ĩna vadore ĩacõari, ado bajiro Felipere ĩre yicami Jesús: —Ĩnare ecarʉarã, ¿nojʉ bare vaja yirãti mani? —ĩre yicami.
JOH 6:6 “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” yimasiboarine, “‘Mʉ ejarẽmose rãca ecamasicõarʉarãja’ Felipe yʉre ĩ yicʉdiro ajigʉsa” ĩre yigʉne, yicõañumi Jesús.
JOH 6:7 To bajiro ĩ yijare ado bajiro ĩre yicʉdicami Felipe: —Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiboarine, ĩnare ecajeomasibetiborãja mani —Jesúre ĩre yicami.
JOH 6:8 To ĩ yirone, yʉa rãcagʉ, Pedro bedi Andrés vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yicami:
JOH 6:9 —Sĩgʉ̃ daquegʉ, cojomo cõro pan cebada vãme cʉtise, to yicõari, jʉarã vaire cʉoboami, bajigʉjʉma. Masa jãjarã ĩna ñajare, tĩjariaro manimasucõaja ti —Jesúre ĩre yicami Andrés.
JOH 6:10 To bajiro ĩ yirone, —Masare ĩnare rujirotiya —yicami Jesús. Tojʉre tatũcuro ñacajʉ. To bajiri, ta joejʉ rujicama. Cinco mil ʉ̃mʉa ñacama ĩna.
JOH 6:11 Ĩna rujijediro ĩacõari, pan daquegʉ ĩ baborotirene juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnacami Jesús. To yicõari ĩ buerãre yʉare ĩsicami, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Vaire quẽne, to bajirone yicami. Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama.
JOH 6:12 Ĩna bagajanoro ĩacõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Ĩna barʉasere juarẽoña. Bajirearobe tijʉma —yʉare yicami Jesús.
JOH 6:13 To bajiro yʉare ĩ yijare, cebada vãme cʉtise cojomo cõro pan ñaboarere yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ.
JOH 6:14 To bajiro ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩoro ĩacõari, ado bajiro yicama masa: —Diore gotirẽtobosarimasʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicõari, manire rotirocʉne ñaami —Jesúre ĩre yicama masa.
JOH 6:15 To bajiro ĩna yijare, “Yʉ bojabetiboajaquẽne, yʉre ãmivacõari ʉjʉ yʉre cũrʉama” yimasicõari, ĩ sĩgʉ̃ne buro joejʉre majacoacami Jesús.
JOH 6:16 Ti rãioato ĩacõari, ʉtabʉcʉrare rojaejacajʉ yʉa, Jesús buerimasa.
JOH 6:17 Rojaeja, cũmua vasãja jẽacajʉ yʉa, gajejacatʉajʉ Capernaum vãme cʉti macajʉ vana. Ti rẽtiacoaboajaquẽne, ejabeticõacami Jesús.
JOH 6:18 To yʉa bajijẽarũtuatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, bʉto sabetʉocõacajʉ ti.
JOH 6:19 Cinco o seis kilómetros cõro yʉa jẽatʉsatone, yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús. Oco joene ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa.
JOH 6:20 To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Güibesa. Yʉne ñaja —yʉare yi vadicami Jesús.
JOH 6:21 To bajiro yʉare ĩ yijare, variquẽnarãne, ĩre sãcajʉ yʉa. Ĩre yʉa sãrirĩmarone jẽaejacoacajʉ yʉa yuja.
JOH 6:22 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tujacana, cũmuane yʉa ĩ buerã Jesús ĩ manone yʉa jẽasere ĩacama ĩna. To bajiri gajerʉ̃mʉ yʉa tudijẽaejabetore ĩacõari, Jesúre quẽne ĩre ĩabeticõari, Tiberias macana ĩna ejase cũmune jẽaejayuma, Capernaum vãme cʉti macajʉ, Jesúre macarã.
JOH 6:25 Yʉare ĩabʉjacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniĩacama ĩna: —Gotimasiorimasʉ, ¿Divato adore ejari mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
JOH 6:26 To bajiro ĩna yisẽniĩasere ajicõari: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere ĩari, “To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja” yirã me yʉre macasʉyaja mʉa. “Quẽnaro baʉsʉcʉtiriarojʉ bare ecagʉ ñaami” yirã ñari, bajiaja mʉa.
JOH 6:27 Bare mʉa bojamasusejʉama yoaro meacane mʉare jediveocoatoja ti. To bajiri mʉa barotire tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Gajeye barere bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõacacʉ yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ ĩsisema. Jedibetirʉaroja tima. “‘Tire ĩsimasiami’ yʉre yimasiato ĩna” yigʉ, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorũgũrotire yʉre ʉjocami Dios. To bajiri, bare jedibetijʉare bojarã, Dios ĩ bojasere yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 6:28 To bajiro ĩ yijare, ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿No bajiro yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩacama.
JOH 6:29 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: —Dios ĩ cõacacʉre yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaami Dios —ĩnare yicami Jesús yuja.
JOH 6:30 To bajiro ĩ yijare, —¿Ñie ũnire Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉare yiĩorʉcʉada mʉ, tire ĩacõari “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yʉare yigʉ?
JOH 6:31 Mani ñicʉa ñamasiriarã yucʉ́ manojʉ ñacudirã, maná vãme cʉtisere bamasiñujarã ĩna. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Tʉoĩasaque: “Bare Dios ĩ ñaroayere manire ecagʉ yivẽjañumi”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire —Jesúre ĩre yicama. To bajiro ĩna yijama, “Moisés ñamasir'i sʉorine bajiriaroja ti” yirã yicama.
JOH 6:32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Moisés ñamasir'i me Dios ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacami. Yʉ jacʉne ñaami ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacacʉma. To bajirone bajiaja pan quẽnamasusere quẽne. Tire mʉare cõami Dios.
JOH 6:33 Tire mʉa bajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa.
JOH 6:34 To bajiro ĩ yirone, —To yijama, pan quẽnamasusere yʉare ecarũgũma mʉ —ĩre yicama ĩna yuja.
JOH 6:35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja: —Yʉne ñaja pan quẽnamasuse Dios ĩ cõase. To bajiri, no bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, baʉsʉcʉtirũgũgʉ̃re bajiro bajigʉmi. To bajiri, disejʉane Dios ĩ ejarẽmose ĩre rʉyabetirʉaroja.
JOH 6:36 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, yʉre ĩarã ñaboarine. Jẽre tirene mʉare gotiboabʉ yʉ.
JOH 6:37 No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã ñaama. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Mʉre bojabeaja”, ĩre yibetirʉcʉja yʉ.
JOH 6:38 Adojʉre vagʉ, yʉ bojasere yirʉ me rujiadicajʉ yʉ. Yʉ jacʉ ĩ bojasejʉare yirʉ, vadicajʉ yʉ.
JOH 6:39 Ado bajiro bojaami yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ: Ĩ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, ñatʉsarirʉ̃mʉre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vasere bojabeami. Ĩ tʉjʉ ĩna ñasejʉare bojaami.
JOH 6:40 No bojagʉ, “Dios macʉ ñaja mʉ” yʉre yimasicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Dios ĩ catisere ĩ cʉosere bojaami yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 6:41 “Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ” Jesús ĩ yisere ajicõari, ñagõjaicama jud'io masa ʉjarã.
JOH 6:42 Ado bajiro gãmerã yicama: —¿Adi macagʉ, José macʉ me ñatique? Ĩ jacʉre, ĩ jacore quẽne masiaja mani. To bajigʉ ñaboarine, “Dios ĩ ñarojʉ rujiadicajʉ yʉ”, manire yisocaboami —gãmerã yicama ĩna.
JOH 6:43 To bajiro ĩna gãmerã yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Yʉre ñagõmacabesa mʉa.
JOH 6:44 Yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã rĩne ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Ñatʉsarirʉ̃mʉ ĩnare catiorʉcʉja yʉ.
JOH 6:45 Diore gotirẽtobosariarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna bajirotire yirã, gotirã ado bajiro ucayuma ĩna: “Dios ĩ masise sʉorine masirʉarãma ĩna jedirone”, yiucayuma ĩna. To bajiri yʉ jacʉ ĩ masise sʉorine yʉ bojarore bajirojʉare tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma.
JOH 6:46 Masʉ, nijʉane yʉ jacʉre ĩagʉ̃ maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ĩ tʉjʉre rujiadicacʉ ñari, ĩre ĩacacʉ ñaja yʉ.
JOH 6:47 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami.
JOH 6:48 Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ.
JOH 6:49 Mʉa ñicʉa yucʉ́ manojʉ maná vãme cʉtisere bare, Dios ĩ cõarũgũrere barũgũriarã ñaboarine bajireajedicoasuma ĩna.
JOH 6:50 Yʉrema, pan quẽnamasusere bajiro bajigʉre, masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, bajireacoaboarine, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna.
JOH 6:51 Yʉne ñaja pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ Dios ĩ cõacacʉma. No bojarã yʉre barã ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩnare rijabosarʉcʉja yʉ —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.
JOH 6:52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yicama ĩna: —¿No bajiro ĩ rujʉre manire ecariquĩda ĩ? —gãmerã yicama ĩna.
JOH 6:53 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, yʉ rujʉre mʉa babetijama, yʉ ri'ire quẽne mʉa idibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉobetirʉarãja mʉa.
JOH 6:54 No bojagʉ yʉ rujʉre bagʉ, yʉ ri'ire idigʉ ñaami Dios ĩ catisere cʉogʉ. To bajicõari, ĩ rijato berojʉ ñatʉsarirʉ̃mʉre tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi.
JOH 6:55 Yʉ rujʉ ñaja bare ñamasuse. To bajicõari, yʉ ri'i ñaja idire ñamasuse.
JOH 6:56 To bajiri yʉ rujʉre bacõari, yʉ ri'ire idigʉma, yʉ rãcagʉ ñagʉ̃mi. Yʉjʉa quẽne, ĩ rãcagʉ ñaja yʉ.
JOH 6:57 Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ catirere cʉogʉ ñaami. To bajiri ĩ sʉorine catiaja yʉ. To bajirone bajirʉcʉmi yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ quẽne. Yʉ sʉorine ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi.
JOH 6:58 To bajiri pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ, Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ ñaja yʉ. Yʉma mʉa ñicʉare õ vecaye bare Dios ĩ cõare maná vãme cʉtisere bajiro bajigʉ me ñaja. Mʉa ñicʉa, maná vãme cʉtisere bariarã ñaboarine, bajireajediyuma ĩna. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
JOH 6:59 Ado bajiro ĩ gotimasio ñajama, Capernaum vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñacõari, ĩnare gotimasiocami Jesús.
JOH 6:60 To bajiro ĩ gotisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyarã, ado bajiro gãmerã yicama ĩna: —To bajiro ĩ yigotimasiose, no bajiro yimasiriaro maja. Tire ajivariquẽnagʉ̃ magʉ̃mi —gãmerã yicama ĩna.
JOH 6:61 To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõacami Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩnare yicami: —To bajiro mʉare yʉ yigotimasiosere ajitebesa mʉa.
JOH 6:62 “Riojo me yami” mʉa yitʉoĩajama, Dios ĩ roticõacacʉ õ vecajʉ yʉ vadicatojʉre quẽna yʉ tudimʉjatore ĩacõari, “Riojo yiyumi”, yitʉoĩaboarʉarãja mʉa.
JOH 6:63 “Yʉ rujʉre ĩna base sʉorine, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere cʉorʉarãma masa” yʉ yijama, yʉ rujʉre yigʉ me yaja yʉ. Yʉre masa ĩna ajitirʉ̃nʉsejʉare yigʉ yaja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema Esp'iritu Santore ĩnare cõarʉcʉja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ.
JOH 6:64 To bajiro yʉ yigotisere, “Socʉ yami”, yitʉoĩaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús. Rẽmojʉne, “Ĩna ñarʉarãma ‘Socʉ yami’ ” yʉre yitʉoĩarã, to yicõari, “Ĩ ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉ” yimasigʉ̃ ñari, to bajiro ĩnare yicami.
JOH 6:65 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiquẽnocami: —“Yʉre sʉyarã sĩgʉ̃ri, ‘Socʉ yami’, yʉre yitʉoĩaama” yimasigʉ̃ ñari, “Ñimarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã maniborãma, yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare ĩna tʉoĩavasoabetijama”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare tʉoĩavasoarã me ñari, “Socʉ yami”, yʉre yaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús.
JOH 6:66 To bajiro ĩ yisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyaboacana ĩre cãmotadicõari, jʉaji ĩ rãca vacudibeticama ĩna yuja.
JOH 6:67 To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús: —¿Mʉa quẽne, “Ĩre cãmotadito mani”, yʉre yitʉoĩati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami.
JOH 6:68 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdicami Pedro: —Ñimʉjʉa mʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Yʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉare mʉ ĩsisere gotiaja mʉ.
JOH 6:69 Mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa. “Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ”, mʉre yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yicami Pedro.
JOH 6:70 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Mʉarema, ¿jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉne mʉare bese juabeticati yʉ? To yʉ yicana mʉa ñaboajaquẽne, mʉa vatoare ñaami sĩgʉ̃ vãtia ʉjʉre cʉdigʉ —yʉare yicami Jesús.
JOH 6:71 To bajise ĩ yijama, Simón macʉ Judas Iscariotere yigʉ yiyumi Jesús, yʉa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro rãcagʉ ñaboarine, ĩre ĩsirocarocʉ ĩ ñajare.
JOH 7:1 To bajiro ĩ yiro bero, quẽna Galilea sitajʉ yʉare ũmato vacudicami Jesús. Judea sitajʉ ñarʉabeticami, ti sitana jud'io masa ʉjarã ĩre ĩna sĩarʉajare.
JOH 7:2 Yucʉ́ manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩariarʉ̃mʉri, Enramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉ cõñacajʉ.
JOH 7:3 To bajiri, Jesús bederã ado bajiro ĩre yicama: —Judea sitajʉ mʉre sʉyaboacana, jãjarã ñarãma. To bajiri adojʉre tujabesa. Tojʉane tudicoasa mʉ, ĩna quẽne, “Ĩaĩañamanire mʉ yiĩorũgũsere ĩato ĩna” yigʉ.
JOH 7:4 No bojagʉ, jãjarã masa ĩre ĩna ĩamasirotire ĩ bojajama, masa mojoroaca ñarojʉre yiĩocudibecʉmi. Ĩaĩañamanire yiĩomasigʉ̃ ñari, jãjarã ĩna ñarojʉare yiĩoaya mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesús bederã.
JOH 7:5 Jesús bederã ñaboarine, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, ĩre yitʉoĩarã me ñacama.
JOH 7:6 To bajiri ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Judeajʉ yʉ varoti ejabeaja maji. No bojarirʉ̃mʉ mʉa vajama, mʉarema quẽnacõaja.
JOH 7:7 Diore ajimena mʉa ñajare, mʉare ĩatemenama. Yʉrema ĩateama ĩna, “Mʉa yirũgũse, rojose ñaja ti” ĩnare yʉ yijare.
JOH 7:8 Enramadas boserʉ̃mʉ ĩarã vasa mʉama. Yʉrema, yʉ varoti ejabeaja maji —ĩ bederãre yicami Jesús.
JOH 7:9 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Galilea sitajʉre ñacõacajʉ yʉa maji.
JOH 7:10 Ĩ bederã ĩna vato bero, Jesús quẽne, Enramadas boserʉ̃mʉ ũmato ĩagʉ̃ vacami. To bajiboarine, yayioroaca yʉare ũmato ejacami.
JOH 7:11 To ñacama jud'io masa ʉjarã quẽne. Ĩre macaboacama. —¿Nojʉ ñati ĩ? —yicudiboacama.
JOH 7:12 Tirʉ̃mʉrire jãjarã masa Jesúre ñagõjai ñacama ĩna. Sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama: —Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi —yicama ĩna. Gãjerãjʉama: —Quẽnaro yigʉ me ñagʉ̃mi. Masare yitogʉ ñagʉ̃mi —boca yicama. Ʉjarãre güirã ñari, ĩna masune yayioroaca gãmerã ñagõcõa ñacama ĩna, Jesúre gõjarã.
JOH 7:14 Enramadas boserʉ̃mʉ ĩna yi gʉdareco cʉtiato, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjacõari, masare ĩnare gotimasiocami Jesús yuja.
JOH 7:15 Ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibeticama jud'io masa ʉjarã: —Buebetir'i ñaboarine, ¿no yigʉ to bajise gotimasiomasiati ĩ? —yicama ĩna.
JOH 7:16 To bajiro ĩna yisere masicõari, —Yʉ gotimasiosema yʉ ye me ñaja. Yʉre cõacacʉ ye ñaja ti.
JOH 7:17 Dios ĩ bojasere mʉa yirʉajama, “Dios ĩ yerene gotimasioami”, yimasiborãja mʉa.
JOH 7:18 No bojagʉ no ĩ tʉoĩasene gotigʉma, masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉmi. No bojagʉ ĩre cõacacʉre Diore masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma, riojo masune gotigʉ ñagʉ̃mi. Ñie ũnijʉare masare ĩnare yitobecʉmi.
JOH 7:19 ¿Moisés ñamasir'i Dios ĩ rotimasirere mʉare cũbesujarique ĩ? Tire cʉorã ñaboarine no bojagʉ mʉa vatoare Dios ĩ rotimasirere cʉdijeogʉ maami. Rojose yʉ yibetiboajaquẽne yʉre sĩarʉaja mʉa —masare yicami Jesús.
JOH 7:20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna masa: —Vãti mʉ ʉsʉjʉre sãjacõari, rojose mʉre yitogʉ yigʉmi. Ñimʉjʉa mʉre sĩarʉagʉ magʉ̃mi —ĩre yicama ĩna, Jesúre.
JOH 7:21 To bajiro ĩna yijare, —Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catioro ĩacõari ĩaʉcacajʉ mʉa, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne moami” yiĩaterã.
JOH 7:22 Moisés ñamasir'i sũcacare circuncisión yirere mʉare rotiyumi ĩ. Ĩ masu me tire rotisʉoyumi. Jẽre ĩ ñicʉajʉne to bajirone yicoadimasiñujarã ĩna. To bajiro rotimasire ñajare, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, sũcare circuncisión yaja mʉa.
JOH 7:23 Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere cʉdirã ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sũcare circuncisión yaja mʉa. Yʉjʉarema ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catiojama, ¿no yirã yʉre jũnisiniati mʉa?
JOH 7:24 Ñie manone rujajine quẽnaro tʉoĩabetiboarine, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yibesa mʉa. “Rojose ĩre ñaja” mʉa yijama, quẽnaro tʉoĩa rĩjoro yicõari, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús, masare.
JOH 7:25 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna: —¿Sĩarʉarã, ĩna macagʉ me ñaruyuati ĩ?
JOH 7:26 Ado mani jediro rĩjorojʉare ñagõñaami ĩ. To ĩ bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ĩre boca yimatagʉ maami. Adoana ʉjarã, “Cristo Dios ĩ cõagʉ̃, mani ʉjʉ ñagʉ̃mi ĩ”, ¿yitʉoĩarãda ĩna?
JOH 7:27 “Ti macagʉ vayumi”, yimasiaja mani. Cristorema, “Ĩ ejaro, ‘Toagʉ vayumi’ yimasibetirʉarãja mani”, yiadire ñaja —ĩna masune gãmerã yicama ĩna, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri.
JOH 7:28 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ gotimasio ñacacʉ, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús yuja: —Yʉre ĩacõari, “Ti macagʉ ñaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. To bajiro mʉa yitʉoĩajama, yʉre cõacacʉre riojo yigʉre masibeaja mʉa.
JOH 7:29 Yʉma ĩre masiaja. Ĩ cõacacʉne ñaja yʉ. Ĩ ñarojʉne vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 7:30 To bajiro ĩ yijare, bʉto ĩre ajijũnisinirã ñari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama ĩna, “To cõrone ñiaecorʉcʉmi” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejabetijare.
JOH 7:31 Gãjerãma jãjarã ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajiri ado bajiro yicama ĩna: —Cristo, Dios ĩ cõar'i ñagʉ̃mi ãni. No bojagʉ ĩ rẽtoro ĩaĩañamanire yigʉ manirʉcʉmi —yicama ĩna, ĩre ajitirʉ̃nʉrã.
JOH 7:32 Masa Jesús ĩ bajisere yayioroaca ĩna gotiro ajiyuma fariseo masa. To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare Jesúre ĩre ñiarotiyuma ĩna, paia ʉjarã quẽne.
JOH 7:33 Ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro yicami Jesús: —Yʉre cõacacʉ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. To bajiri yoaro meaca adore masa tʉjʉre ñarʉcʉja yʉ.
JOH 7:34 Yʉre macarʉarãja mʉa. To bajiboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. Yʉ ñarojʉre no bajiro yi vamasibetirʉarãja mʉa —masare ĩnare yigoticami Jesús.
JOH 7:35 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna: —¿Nojʉre variquĩda ĩ, ĩre mani bʉjabetirotojʉrema? Mani ñaro sojʉajʉ vacõari griego masa rãca vʉsarã tʉjʉ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. Tojʉre vacõari, gãjerã masare, o mani yarãre gotimasiogʉ̃ varʉ yigʉmi, ĩ yijama.
JOH 7:36 “Yʉre macaboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. To bajicõari yʉ ñarojʉre vamasibetirʉarãja mʉa” ĩ yijama, ¿no yire ũnire yati ĩ? —gãmerã yiñagõcama ĩna.
JOH 7:37 Masa manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩatʉsariarʉ̃mʉ, tirʉ̃mʉ ñacajʉ rujarʉ̃mʉ masuma. Tirʉ̃mʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús: —Sĩgʉ̃ ĩ oco idirʉajama, oco sẽnigʉ̃mi. Tire bajirone, no bojagʉ Diore ĩ masirʉajama, yʉ tʉjʉre vadicõari ĩre yʉ catiorotire sẽnigʉ̃ ejato ĩ.
JOH 7:38 Ajiya mʉa. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema, “Ĩna ʉsʉrijʉ oco masare catiose, riagare bajiro ũmayucõa ñarʉaroja, ‘Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãjaro’ yiro”, yigotiaja Dios oca —masare ĩnare yigoticami Jesús.
JOH 7:39 To bajiro ĩ yijama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ʉsʉrijʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejacõari quẽnaro ĩnare ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi, ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõari, Diorãca quẽnaro ñaronare” yigʉ yicami Jesús. Õ vecajʉre, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoriajʉjʉre Jesús ĩ tudiejabetijare, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore adi macarʉcʉrore Jesúre ajitirʉ̃nʉcanare cõabesumi Dios maji.
JOH 7:40 Jesús ĩ ñagõsere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama: —Diore ĩre gotirẽtobosarimasa, Dios ocare ucarã, “To bajirʉcʉmi” masa ĩna yiucamasir'i masune ñaami —yicama ĩna, sĩgʉ̃ri.
JOH 7:41 Gãjerãjʉama ado bajiro yicama ĩna: —Cristo, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i masune ñacõaami —yicama ĩna. Gãjerãma ado bajiro yicama: —Cristo me ñaami. No bajiro yigʉ, Galileagʉne Cristo ñabecʉmi.
JOH 7:42 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro yaja: “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia jãnami ñarʉcʉmi Cristo. To bajiri David ñamasir'ire bajirone Belén macagʉne ñarʉcʉmi ĩ quẽne”, yigotiaja Dios oca —yicama ĩna.
JOH 7:43 Ado bajise ricatiri rĩne Jesúre ĩre yitʉoĩacama ĩna.
JOH 7:44 Sĩgʉ̃ri ĩre ñiarʉaboacama. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama.
JOH 7:45 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa Jesúre ĩre ñiamasibeticõari, fariseo masa, paia ʉjarã tʉjʉre tudiacama ĩna. Ñie manane ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna paia ʉjarã: —¿No yirã ĩre ãmiadibeti mʉa? —ĩnare yiyujarã ĩna.
JOH 7:46 Ado bajiro ĩnare yicʉdiyujarã Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa: —Ĩre bajiro ñagõrã manicama ĩna —yiyujarã ĩna.
JOH 7:47 To bajiro ĩna yijare, fariseo masajʉa ado bajiro ĩnare yiyujarã: —¿To yitogʉ ĩ yiserene ĩre ajiri mʉa?
JOH 7:48 Mʉa ʉjarã ñaja yʉa. Yʉama sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maja. Mani ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami.
JOH 7:49 Adoana masa Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere masibeticõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajijare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yiyujarã ĩna fariseo masa.
JOH 7:50 Nicodemo ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejar'i, fariseo masʉ ñañuju ĩ quẽne. Ĩ babarãre ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:
JOH 7:51 —¡Majique! Moisés ñamasir'i manire ĩ rotimasirere yirã, ĩ gotisere ajicõari, ĩre sẽniĩabetiboarine, “Rojose ñaja ti, ĩre”, yimasibeaja mani —yiyuju Nicodemo, ĩ babarãre.
JOH 7:52 To bajiro ĩ yijare, —¿Mʉ quẽne Galileagʉ ñatique mʉ? Dios ocare masa ĩna ucamasiriatutire ĩaĩasaque mʉ. Tire mʉ buero bero, “Diore gotirẽtobosarimasʉ Galileajʉ vadir'i manirʉcʉmi” yiucaturere masirʉcʉja mʉ quẽne —ĩre yiyujarã ĩna, Nicodemore tud'irã.
JOH 7:53 To bajiro ĩre yicõa, ĩna ya virijʉ tudijedicoasujarã ĩna.
JOH 8:1 Macajʉ yʉa tujarone, Olivo vãme cʉti burojʉ majacoacami Jesús.
JOH 8:2 Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ tudiejacami quẽna Jesús. Ĩ ejaro ĩacõari jãjarã masa ĩ tʉre rẽjacama. To bajiro ĩna bajijare, rujicõari yʉare gotimasiocami Jesús.
JOH 8:3 To bajiro yʉare ĩ yigotimasio ñarone, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama. Sĩgõ rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca ajeri cʉtigore yʉa ĩaro rĩjorojʉare sore jiaejocama ĩna.
JOH 8:4 To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yicama ĩna: —Yʉare masiogʉ̃, adio rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca so ajeri cʉtisere ĩamʉ yʉa.
JOH 8:5 Moisés ñamasir'i ĩ rotimasire ado bajiro yirotiaja ti: “To bajiro yirãrema gʉ̃tane ĩnare reasĩaña”, yaja ti. Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yicama.
JOH 8:6 “Moisés ĩ yiriarore bajirone Jesús manire ĩ cʉdibetijama, ‘Jesús, rojose yimi’ ” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, Jesúre sẽniĩatoboacama ĩna. To bajiro ĩna yisẽniĩatoboajaquẽne, mubiacõari ĩ ãmo vãsoane ucacami Jesús, sita tũcurojʉre.
JOH 8:7 Ĩre ĩna sẽniĩatʉjabetijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja: —Mʉa rãcagʉ, “Rojose yibecʉ ñaja yʉ” yigʉ, gʉ̃tane mʉare ũmato rocavasʉoato —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:8 To bajiro yicõa, quẽna mubiacoacami Jesús. Mubiacõari, sita tũcurore ucacõa ñacami quẽna.
JOH 8:9 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Rojose yibeticajʉ” yigʉ manicami. To bajiri, sore gʉ̃tane rocavamenane, bʉcʉrã vasʉo, tijʉ bero gãjerã vajedicoacama ĩna. To ĩna baji veogo, so sĩgõne Jesúrãca tujacamo so.
JOH 8:10 To ĩna bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, so sĩgõne so ñaro ĩacõari, ado bajiro sore sẽniĩacami Jesús: —¿Nojʉ ñati ĩna yuja, “Rojose yimo” mʉre yirãma? ¿Rojose mʉ yise vaja, sĩgʉ̃jʉama mʉre sĩamenane, vacoajari ĩna? —sore yicami Jesús.
JOH 8:11 To bajiro ĩ yijare, —Yʉre sĩamenane, vacoajama —Jesúre yicamo. To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: —Yʉ quẽne, “Rojose mʉ yire vaja rojose tãmʉorʉocoja”, yibeaja yʉ. Vasa. Quẽna gãme rojose yibeja mʉ yuja —sore yicami Jesús.
JOH 8:12 Quẽna ado bajiro masare ĩnare yigoticami Jesús: —Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Yʉre ajitirʉ̃nʉmasurãma, Diore masimenare bajiro bajibetirʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre catioaja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:13 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama fariseo masa: —“To bajiro bajigʉ ñaja yʉ” mʉ yiboajaquẽne, nijʉane gãji mami, “Riojo gotiami” mʉre yigʉma. To bajiri to bajiro mʉ yiboase vaja maja ti. To bajiro yitocõagʉ̃ yaja mʉ —Jesúre ĩre yicama.
JOH 8:14 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: —Yʉ vadicatojʉre masiaja yʉ. Yʉ varotore quẽne masiaja yʉ. To bajiri yʉ masune yʉ gotise ñaboarine, socase me ñaja ti. Mʉama, yʉ vadicatojʉre, to yicõari, yʉ varotore quẽne masibeaja mʉa.
JOH 8:15 Masa ñari, riojo masimenane, “Rojose yirã ñaama”, gãjerãre yiĩabeserũgũaja mʉa. Yʉma, masa ĩna yisere ĩabesegʉ me yaja.
JOH 8:16 To bajiboarine masa rojose ĩna yisere yʉ ĩabesejama, yʉ sĩgʉ̃ne ĩabesebeaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ, yʉ rãcane ĩabeseami. To bajiri, masare, “Rojose yirã ñaama” yʉ yijama, riojo masune ĩnare gotiaja yʉ.
JOH 8:17 Mʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ado bajiro yiucamasire ñaja ti: “‘Rojose yimi’ jʉarã ĩna yijama, ĩnare ajiya”, yaja ti, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire.
JOH 8:18 To bajiri, “To bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, masare yiĩorũgũaja yʉ, yʉ masu quẽne. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿Nojʉ ñati mʉ jacʉ? —ĩre yicama, Jesúre. To bajiro ĩna yijare ĩnare cʉdicami Jesús: —Yʉre ĩamasibeaja mʉa. To bajiri yʉ jacʉre quẽne masibeaja mʉa. Yʉre mʉa ĩamasijama, yʉ jacʉre quẽne masiborãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:20 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, masa ĩna gãjoa sãriajʉ tʉjʉre rʉ̃gõcõari, to bajise masare ĩnare yigotimasiocami Jesús. Tojʉ jud'io masa ʉjarã ĩna moarijʉ ti ñaboajaquẽne, Jesúre ñiamasibeticama, ĩre ĩna ñiaroticu maji ti ejabetijare.
JOH 8:21 Quẽna ado bajiro masare yigoticami Jesús: —Varʉcʉja yʉ. Yʉ vato bero, yʉre macaboarʉarãja mʉa. Yʉre bʉjamena rĩne rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa. To bajiri yʉ vatojʉre vamasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna, jud'io masa ʉjarã: —¿Ĩ masune sĩayayirʉ yati ĩ, “Yʉ varotojʉre vabetirʉarãja mʉa” ĩ yijama? —gãmerã yicama ĩna.
JOH 8:23 To bajiro ĩna yisere ajicõari: —Mʉama, adigodoana ñaja. Yʉma, õ vecagʉjʉ ñaja. Adi macarʉcʉroana Diore ajimena ñaja mʉama. Yʉma, adi macarʉcʉroagʉ me ñaja yʉ.
JOH 8:24 To bajiri, “Rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. “Ĩne ñaja yʉ” yʉ yirore bajiro yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:25 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna, Jesúre. To bajiro ĩna yirone, ĩnare cʉdicami Jesús: —Mʉare gotisʉogʉjʉne, “Ĩ ñaja yʉ” mʉare yisʉoadicajʉ yʉ.
JOH 8:26 Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. Rojose mʉa yisere ĩacõari, “Ado bajiro rojose yaja mʉa” cojoji me mʉare yʉ yiborotine bajicõaja ti. To bajiboarine masare adi macarʉcʉroanare mʉare yʉ gotijama, yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotirũgũaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:27 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “‘Yʉre cõacacʉ’ yigʉ, ‘Diore, ĩ jacʉre’ yigʉ yami”, yiajimasibeticama ĩna.
JOH 8:28 To bajiri ado bajiro ĩnare yigoticami Jesús: —Dios ĩ roticõacacʉne ñaja yʉ. Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajuturo bero bajisere ĩacõari, “Riojo yiyumi. To bajiro masune bajigʉ ñañumi”, yʉre yimasirʉarãja mʉa. “Ĩ masurione ĩ tʉoĩasere me gotirũgũñumi. Ĩ jacʉ ĩre ĩ gotimasiorotisere gotirũgũñumi”, yimasirʉarãja mʉa.
JOH 8:29 Yʉre cõacacʉ yʉ rãcane ñacõa ñarũgũami. Ĩ bojase rĩne yaja yʉ. To bajiri yʉre vaveobetirũgũami —masare yigoticami Jesús.
JOH 8:30 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jãjarã masa ĩre ajitirʉ̃nʉcama.
JOH 8:31 To bajiri jud'io masare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro goticami Jesús: —Mʉare yʉ gotimasiorũgũsere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, yʉ buerã masune ñarʉarãja mʉa.
JOH 8:32 To bajiro bajirã rĩne Dios ocare socabetire ajimasirʉarãja mʉa. Ti ocare ajimasicõari, rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:33 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yicama ĩna: —Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñari, Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri, ¿no bajiro yigʉ, “Rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã”, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 8:34 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojarã rojose yirãma, rojose yisejarã ñari, rojose yitʉjamasibeama.
JOH 8:35 Sĩgʉ̃ ĩ ʉjʉre moabosarimasʉ, “Ado yʉre moarotigʉ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yimasibeami. Ʉjʉ macʉjʉama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiri, Dios rĩama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉarãma.
JOH 8:36 To bajiri, rojose mʉa yisejasere yʉ sʉorine “Yitʉjarʉarãja” mʉa yijama, “Rojose maja ĩnare”, mʉare yirʉcʉja yʉ yuja.
JOH 8:37 “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa” mʉa yisere masiaja yʉ. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbeticõari yʉre sĩarʉaja mʉa.
JOH 8:38 Yʉ jacʉ yʉre ĩ yiĩocatire mʉare gotiaja yʉ. Mʉama, mʉa jacʉ rojose yigʉ ĩ rotisere cʉdirã ñaja —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:39 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama ĩna: —Abraham ñamasir'ine ñañumi, “yʉa jacʉ” yʉa yigʉma —Jesúre ĩre yicama ĩna. To bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Abraham ĩ yirũgũriarore bajirone yiborãja mʉa, ĩ rĩa mʉa ñajama.
JOH 8:40 Yʉ jacʉ, Dios oca socase mere ĩ gotirotirore bajirone mʉare yʉ gotimasioboajaquẽne, yʉre sĩarʉaja mʉa. Abraham ñamasir'ima ti ũnire yibetirũgũmasiñumi.
JOH 8:41 Yʉre sĩarʉarã, mʉa jacʉ masu rojose yigʉ ñadir'i ĩ yirũgũrore bajirone yirã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús. To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicama: —Yʉa jacʉ masuma, Dios ñaami. Gãji mami yʉarema. Ĩ rĩa masune ñaja yʉama —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 8:42 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —Mʉa jacʉ masune Dios ĩ ñajama, yʉre maiboriarãja mʉa. Yʉ masu me vadicajʉ yʉ. Dios yʉre ĩ cõajare vadicajʉ yʉ. Dios tʉjʉ vadicõari adone ñaja yʉ.
JOH 8:43 ¿No yirã yʉ gotisere ajimasibeati mʉa? Yʉ gotimasiosere ajirʉamena ñari, tire ajimasibeaja mʉa.
JOH 8:44 Mʉa jacʉma, vãtia ʉjʉ ñaami. Ĩ rĩa ñaja mʉa. To bajiri ĩ bojasere bajirone mʉa quẽne yirʉa tʉoĩaja mʉa. Rẽmojʉne masare sĩarimasʉne ñacoayumi vãtia ʉjʉ. Riojo gotibetirũgũami. Yitorimasʉ, socase jacʉ ñaami. Ĩ gotijama, socarũgũami. Rẽmojʉne to bajirone bajicoayumi.
JOH 8:45 Yʉrema socabeti quetire gotigʉ yʉ ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa.
JOH 8:46 Sĩgʉ̃, “Ado bajise rojosere yicajʉ mʉ”, yʉre yimasigʉ̃ mami. To bajiri, riojo mʉare yʉ gotiboajaquẽne, ¿no yirã yʉre ajitirʉ̃nʉbeati mʉa?
JOH 8:47 Dios rĩa mʉa ñajama, ĩ ocare ajiboriarãja mʉa. Ĩ rĩa me ñari yʉre ajirʉabeaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:48 To bajiro ĩ yirone, cʉdicama jud'io masa ʉjarã: —“Samaria sitagʉ, vãti sãñagʉ̃ ñaja mʉ” mʉre yʉa yirũgũse riojone yiyuja yʉa —Jesúre ĩre yicama jud'io masa ʉjarã yuja.
JOH 8:49 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Vãti sãñagʉ̃ me ñaja yʉma. Yʉ jacʉ Diore quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoaja yʉ. Mʉama, yʉre rʉ̃cʉbʉobeaja mʉa.
JOH 8:50 “Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna masa” yigʉ me vadicacʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro masa yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma. Yʉre rʉ̃cʉbʉomenare ĩamasigʉ̃ ñaami. Ĩamasicõari, rojose yʉre ĩna yise vaja rojose tãmʉorotirʉcʉmi.
JOH 8:51 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, bajireabetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre yicama jud'io masa ʉjarã: —To bajiro mʉ yisere ajicõari, “Vãti sãñagʉ̃ masune ñaami”, mʉre yimasiaja yʉa yuja. Abraham ñamasir'i, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã quẽne, bajireajedicoasuma ĩna. To bajiro ĩna bajire ti ñaboajaquẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajireabetirʉarãma ĩna”, yiboaja mʉ.
JOH 8:53 Yʉa ñicʉ Abraham ñamasir'i, ñamasugʉ̃ ñamasiñuju ĩma. ¿Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñatique mʉ? Abraham quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne bajireajedicoasuma ĩna. To yijama, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 8:54 To bajiro ĩna yijare, ĩnare cʉdicami Jesús: —Yʉ masurione, “Quẽnagʉ̃ ñaja yʉ. Quẽnase yigʉ ñaja yʉ” yʉ yiboajama, ñie vaja maja ti. Yʉ jacʉ ñaami quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉogʉ, “Ĩne ñaami yʉa Dios” mʉa yiboagʉ.
JOH 8:55 Ĩre masibeaja mʉa. Yʉma, ĩre quẽnaro masiaja. “Ĩre masibeaja” yʉ yijama, mʉare bajirone socagʉ ñabogʉja yʉ. Yʉma, quẽnaro masune ĩre masicõaja yʉ. Ĩ yirore bajirone ĩre cʉdiaja yʉ.
JOH 8:56 Mʉa masa ñicʉ, Abraham ñamasir'i, “Cojorʉ̃mʉ ejarʉcʉmi Dios ĩ cõagʉ̃, ñajediro masa ʉjʉ” yigʉ, variquẽna yuñamasiñumi. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre yʉ ejaro ĩacõari, variquẽnamasucõacami —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
JOH 8:57 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Jesúre: —Bʉcʉ me ñaja mʉ. Cincuenta cʉ̃mari cʉobetiboarine, ¿no yigʉ, “Abraham ñamasir'ire ĩre ĩacajʉ yʉ”, yati mʉ? —ĩre yicama ĩna.
JOH 8:58 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Abraham ñamasir'i ĩ ñaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõacajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 8:59 To bajiro ĩ yisere ajicõari, gʉ̃tari juacama, ĩre rearʉarã. To bajiro ĩna yirone, ĩnare rudicõa budiacami Jesús, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ñaboacacʉ.
JOH 9:1 To bajivacʉne, sĩgʉ̃ rẽmone caje ĩabecʉ ruyuar'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús.
JOH 9:2 To ĩ bajisere ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerimasa, Jesúre: —Gotimasiogʉ̃, ¿no yigʉ rẽmone ĩabecʉ ruyuayujari ĩma? ¿Ĩ jacʉajʉa o ĩ masu ye sʉori bajiyujarique? —Jesúre ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
JOH 9:3 To bajiro yʉa sẽniĩarone, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —Ĩ masune rojose ĩ yire vaja me, ĩ jacʉa quẽne rojose ĩna yire vaja me, to bajigʉ ruyuayumi ĩ. “Dios ĩ masisere masirãjaro masa” yigʉ, to bajigʉ ruyuayumi.
JOH 9:4 Ʉ̃mʉa ti ñaro moamasiaja mani. Rãioro berojʉma moamasibeaja mani. To bajirone bajiaja mani catise quẽne. Ado ñarãma, moamasiaja mani. To bajiboarine, no bojarirʉ̃mʉ mani bajireacoajama, moamenaja mani. To bajiri, yʉre cõacacʉ ĩ rotirore bajirone quẽnaro yirũgũroti ñaja.
JOH 9:5 To bajiri adi macarʉcʉrojʉre masa rujʉre bajiro rujʉ cʉticõari, yʉ ñasere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajicõari, Diore masiama masa. Ti ñaja yʉ moare —yicami Jesús.
JOH 9:6 To bajiro yigajanogʉ̃ne, sita tũcurojʉre gooco eoreacũcami. To yicõa, ĩ goocone sitare yierocami. To yicõari, ĩabecʉre tine tucami, ĩ cajere.
JOH 9:7 To bajiro ĩre yicõari ado bajiro ĩre yiroticami, ĩabecʉre: —Siloé vãme cʉtirita, masa ĩna guarũgũritajʉ vasa. Tojʉ ejacõari, mʉ cajere coeba —ĩre yicami Jesús, ĩabecʉre. (Hebreo oca rãca “siloé” ĩna yijama, “cõar'i” yirã yicama.) To bajiri Jesús ĩ coerotisere ajicõari, ĩ coerotirore bajirone ĩ cajere coegʉ vacoacami ĩabecʉ. Ĩ cajere coegajanogʉ̃ne, ĩacoasuju. To bajiri ĩ ya vijʉ tudicoasuju.
JOH 9:8 Ĩ tudiejaro ĩacõari, ĩ yarã, ĩre ĩarũgũriarã, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —“¿Yʉre ĩamaicõari, yʉre ĩsiña” yirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩma? —yiyujarã ĩna.
JOH 9:9 To bajiro ĩna yirone, —Ĩne ñaami —yiyujarã ĩna sĩgʉ̃ri. Gãjerãjʉama: —Ĩ me ñaami. Ĩre bajigʉne ñaami, bajigʉjʉma —yiyujarã gãjerãjʉa. To bajiro ĩna yisere ajicõari ĩ masune, —Ĩne ñaja yʉ —yigotiyuju ĩ.
JOH 9:10 To bajiro ĩ yigotijare ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã masa: —¿No bajiro yicõari, ĩacoati mʉ yuja? —ĩre yiyujarã ĩna.
JOH 9:11 To bajiro ĩna yijare, —Sĩgʉ̃, Jesús vãme cʉtigʉ ĩ goocone sitare yierocõari yʉ cajere tumi. Tire tucõari, ado bajiro yʉre yirotimi: “Siloé vãme cʉtiritajʉ vacõari, mʉ cajere coeba”, yʉre yimi. To bajiri tirajʉ ejacõari, yʉ cajere coebʉ yʉ. To bajiro yigʉne, ĩacoajʉ yʉ yuja —ĩnare yiyuju ĩ.
JOH 9:12 To bajise ĩnare ĩ yigotijare, ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã masa: —¿Nojʉ ñarojari, to bajiro mʉre yir'ima? —ĩre yisẽniĩaboayujarã ĩna. —Ba. Masibeaja yʉ —yiyuju ĩabecʉ ñaboar'i.
JOH 9:13 To bajiro ĩ yisere ajicõari, fariseo masa tʉjʉre ĩabecʉ ñaboar'ire ĩre jiasujarã ĩna.
JOH 9:14 Ĩ goocone sitare yierocõari ĩabecʉre Jesús ĩ caje ĩaroticatirʉ̃mʉma, jud'io masa ĩna ʉsʉsãjarirʉ̃mʉ ñacajʉ ti.
JOH 9:15 To bajiri ĩabetiboacacʉre ĩna ãmiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã fariseo masa: —¿No bajiro yicõari, ĩabetirũgũboagʉne, ĩacoati mʉ yuja? —ĩre yisẽniĩañujarã fariseo masa. To bajiro ĩre ĩna yirone, —Ĩ goocone sitare yierocõari, yʉ cajere tumi. Tire coegʉne ĩacoajʉ yʉ yuja —ĩnare yigotiyuju ĩ.
JOH 9:16 To bajiro ĩ yirone, —Mʉre to bajiro yir'ima, Dios ĩ cõar'i me ñagʉ̃mi. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rʉ̃cʉbʉobesumi —yiyujarã ĩna. Gãjerãjʉama ado bajiro yiyujarã ĩna: —Rojose yigʉ ĩ ñajama, ado bajiro ĩaĩañamanire yibetiborimi —yiyujarã gãjerãjʉama. To bajiri ricatiri rĩne tʉoĩañujarã ĩna fariseo masa.
JOH 9:17 To yicõari bero, quẽna gãme sẽniĩañujarã ĩna, ĩabecʉ ñaboar'ire: —Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ, “Ĩato” mʉre yir'ire? —yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yirone, —“Diore gotirẽtobosarimasʉ ñagʉ̃mi”, yaja yʉma —yiyuju ĩ.
JOH 9:18 “Ĩabecʉ ruyuar'i ñaboarine, ĩacoasumi yuja”, yirʉabesujarã ĩna maji. To bajiri ĩabetiboar'i jacʉare jicõañujarã ĩna.
JOH 9:19 Ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna: —¿Mʉa macʉ, ĩabecʉ ruyuacacʉ mʉa yigʉne ñati ãnima? ¿No bajiro yicõari ĩabecʉ ñaboarine, ĩacoasujari ĩ yuja? —yisẽniĩañujarã ĩna, ĩ jacʉare.
JOH 9:20 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ĩnare gotiyujarã ĩna: —Ĩne ñaami yʉa macʉne, ĩabecʉ ruyuacacʉne.
JOH 9:21 To bajiboarine, “Ado bajiro yicõari, ĩaami yuja”, yimasibeaja yʉa. Ĩ cajere ĩarotir'ire masibeaja yʉa. Ĩre sẽniĩaña mʉa. Bʉcʉ ñaami jẽre. Ĩ masu mʉare gotiato —yiyujarã ĩ jacʉa.
JOH 9:22 Jud'io masa ʉjarãre ĩnare güirã ñari, “Jesúne ñaami ĩre ĩarotir'i” ĩnare yiterã ñari, to bajise yiyujarã ĩ jacʉa. Jud'io masa ʉjarã ado bajiro yitʉoĩañujarã ĩna: —“Jesús ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, mani ʉjʉ” yirãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare ĩna buerivirijʉre —yitʉoĩañujarã ĩna.
JOH 9:23 To bajiri, “Manire sãjarotibetoma” yirã, “Bʉcʉ ñaami. Ĩre sẽniĩaña”, ĩnare yiyujarã ĩabetiboar'i jacʉa.
JOH 9:24 To bajiro ĩna yijare, ĩabetiboar'ire ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna quẽna: —Dios sĩgʉ̃rene quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoya, mʉ cajere ĩarotir'i ĩ ñajare. Jesújʉarema, “Rojose yigʉ ñaami”, ĩre yimasiaja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna.
JOH 9:25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju ĩ: —“Rojose yigʉ, quẽnase yigʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yimasibeaja yʉ. “Ĩabecʉ ñaboacacʉ, yucʉrema ĩagʉ̃ ñaja yʉ yuja”, yimasiaja yʉ, tirema —yiyuju ĩ.
JOH 9:26 To bajiro ĩ yisere ajiboarine, quẽna ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No bajiro mʉre yiri ĩ, “Ĩato ĩ” mʉre yigʉ? —ĩre yiyujarã ĩna.
JOH 9:27 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —Jẽre mʉare gotiboabʉ yʉ. Yʉre ajibeaja mʉa. ¿No yirʉarã quẽna gãme gotire bojati mʉa? ¿Mʉa quẽne ĩ buerã ñarʉatique? —ĩnare yiyuju ĩ.
JOH 9:28 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre tud'iyujarã ĩna: —Mʉma, ĩ buegʉ ñaja mʉ. Yʉama, Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere buerã ñaja yʉama.
JOH 9:29 “Moisés ñamasir'ire ñagõñumi Dios”, yimasiaja yʉa. Mʉre catior'irema masibeaja yʉa. “Tojʉ vadir'i ñagʉ̃mi”, yimasibeaja yʉa, ĩrema —yiyujarã ĩna.
JOH 9:30 To bajiro ĩna yisere ajiʉcacõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: —Yʉ cajere ĩ ĩarotiboajaquẽne, “Tojʉ vadir'i ñañumi”, yimasibeaja mʉa.
JOH 9:31 “Rojose yirãrema ajibecʉmi Dios. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ bojasere yirã rĩrene ajigʉmi Dios”, yimasiaja mani.
JOH 9:32 “Ĩabecʉ ruyuar'ire sĩgʉ̃ ĩre ĩaroticõañuju” yire ajiyamanicajʉ ti.
JOH 9:33 Yʉre ĩarotigʉma, Dios ĩ cõagʉ̃ me ĩ ñajama, yʉre no yimasibetiborimi —ĩnare yiyuju ĩ.
JOH 9:34 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —Rẽmone rojose rãca ruyuar'i ñaja mʉ. To bajigʉ ñaboarine, “Ĩnare gotimasiorʉcʉja yʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉ, yʉare? —ĩre yiyujarã ĩna, ĩabecʉ ñaboar'ire. To yicõa, ĩre bucõañujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñaboagʉre.
JOH 9:35 Ĩabecʉ ñaboar'ire ĩre ĩna bucõasere ajicajʉ yʉa, Jesúrãca. To bajiri ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —¿Dios ĩ roticõacacʉre ajitirʉ̃nʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús.
JOH 9:36 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami: —Yʉre gotiya. “Ĩ ñaami”, yiya. Ĩre ajitirʉ̃nʉrʉaja —Jesúre ĩre yicami.
JOH 9:37 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Jẽre ĩre ĩaja mʉ. Ĩne ñaja yʉ, ado mʉ rãca ñagõgʉ̃ne —ĩre yicami Jesús.
JOH 9:38 To bajiro ĩ yirone, —Yʉ ʉjʉ, mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉ —Jesúre ĩre yicõa, ĩ rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetucami, “Ñamasugʉ̃ masune ñaja mʉ” ĩre yirʉ̃cʉbʉogʉ.
JOH 9:39 To ĩ yiro bero, ado bajiro masare yicami Jesús: —Ĩamenare bajiro bajirã ñaama Dios ocare ajitirʉ̃nʉmena. “Quẽnaro Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiboarine Diore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, “ ‘Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna” yigʉagʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 9:40 To bajiro ĩ yijare, to ñacana fariseo masa sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿“Dios ocare masimena ñaama ĩna quẽne” yigʉ, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 9:41 To bajiro ĩna yirone, —“Dios ocare quẽnaro masibeaja yʉa” mʉa yigotijama, rojose maniboriaroja ti, mʉare. “Jẽre Dios ocare masiaja yʉa” yirã ñari, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijare, rojose ñacõa ñaja mʉare —ĩnare yicami Jesús.
JOH 10:1 Quẽna masare gotimasiogʉ̃ ado bajiro yicami Jesús: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojagʉ oveja ĩna ñarisãnirore, sojere sãjabecʉ, soje manijʉrene joresãjagʉ̃ma, juarudirimasʉ o gãjerã yarãre ẽmacudirimasʉ ñagʉ̃mi.
JOH 10:2 Sojene sãjagʉ̃ma, ĩnare coderimasʉ ñaami.
JOH 10:3 Ovejare coderimasʉre, “Sãjajaro ĩ” yigʉ ĩre soje jãnabosagʉmi, ti sãniro sojere codegʉ. Ĩ sãjatone ĩ oca jedisere ajimasicõarãma ĩna oveja. Ĩna vãmene ĩnare jibugʉmi, ĩnare masigʉ̃ ñari.
JOH 10:4 Ĩnare jibujeocõari, ĩnare rĩjoro cʉti vacʉmi. Ĩ ocare ajimasicõari, ĩre sʉyarãma ĩna.
JOH 10:5 Ĩna ajimasibecʉrema sʉyamenama ĩna. Ĩ ocare ajimasibeticõari, ĩre rudirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús, masare.
JOH 10:6 Ado bajise ĩnare yigotimasioboacami Jesús. Ĩnajʉama boca ajimasibeticama.
JOH 10:7 Ĩna ajimasibetire masicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús quẽna: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ ñaja soje, oveja ĩna sãjarisojere bajiro bajigʉ. Ovejare bajiro bajirã ñaama masa.
JOH 10:8 Yʉ rĩjoro ejariarãma, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yisocariarãma. Ĩna ñaro cõrone juarudirimasare bajiro bajirã ñacoayuma ĩna, yʉre ajitirʉ̃nʉriarãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõaña” yirã. To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, ĩnare cʉdibesuma ĩna.
JOH 10:9 Yʉ ñaja sojere bajiro bajigʉ. No bojarãre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ovejare coderimasʉre bajirone quẽnaro ĩnare ĩacoderũgũrʉcʉja yʉ. To bajiri ñie güiose mano quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna.
JOH 10:10 Juarudirimasa, masare juarudirʉarã, ĩnare sĩama ĩna. Yʉjʉama, “Sĩgʉ̃ rʉyabeto catireayere quẽnaro cʉojedicõato ĩna” yigʉ, vadicajʉ yʉ.
JOH 10:11 Yʉ ñaja ovejare quẽnaro coderimasʉre bajiro bajigʉ. Ovejare quẽnaro coderimasʉre ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare codecõa ñarʉcʉmi. Ĩre bajiro bajigʉ ñaja yʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna yise vajare yʉne ĩnare vaja yibosarocʉ ñaja yʉ.
JOH 10:12 Sĩgʉ̃, vaja bojagʉ rĩne ĩ moajama, quẽnaro ovejare codetirʉ̃nʉbecʉmi. Buyairo ĩ ejaro ĩacõari, ovejare vaveocoacʉmi ĩ, ĩre rudigʉ. Ĩ yarã oveja me ĩna ñajare, ĩnare vaveocoacʉmi. To bajiri, buyairo jiaejacõari, ovejare ĩnare ãgõbatereacõagʉ̃mi.
JOH 10:13 Vaja bojagʉ masune moagʉ̃ ñari, ovejare ĩnare maibecʉne, ĩnare vaveorʉcʉmi, ĩ yarã me ĩna ñajare.
JOH 10:14 Yʉ ñaja ovejare quẽnaro coderimasʉre bajiro bajigʉ. Dios, yʉ jacʉ yʉre ĩ masirore bajirone yʉ quẽne ĩre masiaja. Tire bajirone yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare ĩamasiaja yʉ. Ĩnajʉa quẽne, yʉre ĩamasiama ĩna. Ĩnare rijabosarocʉ ñaja yʉ.
JOH 10:16 Yʉre ajitirʉ̃nʉrona, sĩgʉ̃ri, jud'io masa me ñarʉarãma. Ĩnare quẽne ĩnare jirẽorʉcʉja yʉ. Ĩna quẽne yʉre cʉdirʉarãma ĩna. To bajiri cojorʉ̃mʉ cojo masare bajirone bajicõa ñarũgũrʉarãma ĩna, gãmerã ĩamairã. To bajiri yʉ sĩgʉ̃ne quẽnaro ĩnare coderũgũrʉcʉja yʉ.
JOH 10:17 Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosarʉaja yʉ, “Ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma ĩna” yigʉ. Yʉ rijato berojʉ quẽna tudicatirʉcʉja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ rijabosarʉajare, yʉ jacʉ bʉto yʉre maiami.
JOH 10:18 Masare yʉ rijabosarʉabetijama, no bajiro yicõari yʉre sĩabetiborãma ĩna. Masare yʉ rijabosarʉase ñaja yʉ bojarore bajirone yʉ yiroti. To bajiri, quẽna yʉ tudicatirʉajama, caticoa masiaja yʉ. To bajiro yʉ yimasirotire yʉre cũcami yʉ jacʉ —masare yigoticami Jesús.
JOH 10:19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ricatiri rĩne tʉoĩacama ĩna.
JOH 10:20 Jãjarã ĩna rãcana ado bajiro yicama: —Vãti sãñagʉ̃, mecʉrimasʉ ĩ ñaboajaquẽne, ¿no yirã ĩre ajiati mʉa? —ĩnare yicama ĩna.
JOH 10:21 Gãjerãjʉama, ado bajiro yicama ĩna: —Vãti sãñagʉ̃ ĩ ñajama, to bajise ñagõbetiborimi; to yicõari, caje ĩamenare quẽne ĩnare ĩarotibetiborimi —yicama ĩna.
JOH 10:22 Jerusalénjʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ñarãre Diore rʉ̃cʉbʉomenare ĩnare bucõari, ĩna quẽnorere tʉoĩariarʉ̃mʉri ñacajʉ ti, tirʉ̃mʉri. Juebʉcʉrʉ̃mʉri ñacajʉ ti.
JOH 10:23 To bajiri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare vacajʉ yʉa Jesúrãca.
JOH 10:24 To bajiro yʉa bajiñarone, Jesús tʉjʉ jud'io masa ʉjarã rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama: —¿No cõrojʉ, “Ĩ me ñaami. Ĩne ñaami”, mʉre yimasirãti yʉa? “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i mʉ ñajama, yucʉne riojo yʉare gotiya —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 10:25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: —Jẽre mʉare gotiboaja yʉ. Yʉre ajibeaja mʉa. Yʉ jacʉ ĩ rotisene cojoji me mʉare yiĩocõarũgũboaja yʉ. Tire ĩacõari, “Ĩne ñaami”, mʉare yiroti ñarũgũboaja ti.
JOH 10:26 Yʉ yarã me ñaja mʉa, bajirãjʉma. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa.
JOH 10:27 Oveja ĩna ʉjʉ ocare ĩna ajimasirore bajirone yʉ yarã yʉre ajimasiama ĩna. Yʉ quẽne quẽnaro ĩnare masiaja. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaama ĩna.
JOH 10:28 Dios ĩ catisere ĩnare ĩsiaja yʉ. To bajiri nijʉane yʉre jicãmoto ecobetirʉcʉmi. To bajiri, ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicatijedicõari yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma.
JOH 10:29 “Ĩnare cʉoato” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre cũcami. Nijʉane ĩ rẽtoro masigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiri nijʉane yʉre jicãmoto veomasibetirʉcʉmi.
JOH 10:30 Yʉ, yʉ jacʉ rãca sĩgʉ̃ne ñaja yʉa —yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
JOH 10:31 To bajiro ĩ yirone, gʉ̃tarire juacama ĩna, ĩre rearʉarã.
JOH 10:32 To bajiro ĩna yisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Yʉ jacʉ ĩ masisene cojoji me mʉa ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩorũgũmʉ yʉ. ¿Di vãme yʉ yiĩosere ĩacõari, “Rojose yigʉ yami” yirã, gʉ̃tane yʉre rearʉati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.
JOH 10:33 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna jud'io masa ʉjarã: —Ĩaĩañamanire mʉ yiĩose sʉori me gʉ̃ta rãca mʉre rearʉarãja yʉa. Rujajine Diore mʉ yise vaja mʉre rearʉarãja yʉa. Yʉare bajiro masʉ ñaboarine, “Dios ñaja yʉ”, yiboaja mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesúre.
JOH 10:34 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —“‘Yʉre bajiro bajirã ñaja mʉa’ yiyumi Dios”, yiucamasire ñaja, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire.
JOH 10:35 “Dios ocare masa ĩna ucamasire riojo ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani. “Ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Yʉre bajiro bajirã ñaja mʉa’ yiyumi Dios”, yimasiaja mani.
JOH 10:36 “Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉre bajiro bajigʉ” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami Dios. To bajiro ĩ yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Dios macʉ ñaja yʉ” yʉ yirone, ¿no yirã, “Diore yiajegʉ yaja mʉ”, yʉre yati mʉa?
JOH 10:37 Yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ yibetijama, yʉre ajitirʉ̃nʉbesa.
JOH 10:38 Yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ yijama, yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, yʉ yiĩosere ĩacõari, “Dios macʉ ñaami”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare. To bajiri, “Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yigotimasiosere ajicõari, “Riojo gotiami”, yʉre yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
JOH 10:39 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna. Jesújʉama boca rudicoacami.
JOH 10:40 To bajivacʉ, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ yʉare ũmato jẽacoacami Jesús. Tojʉ ejacõari, masare oco rãca Juan ĩ bautiza ñacatojʉre tujacajʉ yʉa yuja.
JOH 10:41 Tojʉre jãjarã masa ĩre ĩarã ejacama. Jesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna: —Ĩaĩañamanire yiĩobetiboarine, jediro Jesús ĩ bajisere gotigʉ, socʉ mene gotiyumi Juan —gãmerã yicama masa.
JOH 10:42 Tojʉre jãjarã masu, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyasʉocama ĩna yuja.
JOH 11:1 Sĩgʉ̃ ñacami Lázaro vãme cʉtigʉ. Ĩ bederã rõmiri ñacama Mar'ia, gajeo Marta. Ĩna ñacama Betania vãme cʉti macana. Mar'ia ñacamo so, Jesús gʉborire sʉtiquẽnase tucõari so joa ñajone vejacarocaco. Bʉto rijayuju Lázaro.
JOH 11:3 Lázaro ĩ rijaro ĩacõari, ĩ bederã rõmiri Jesúre ĩre oca cõañuma ĩna: —Mʉ baba Lázaro bʉto rijami —ĩre yi oca cõañuma ĩna.
JOH 11:4 Tire ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Rijaye ĩre sĩabetoja. “‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios. Ĩ cõrone quẽnagʉ̃ ñaami ĩ macʉ quẽne’ yirʉ̃cʉbʉorãjaro masa” yigʉ, rijagʉ bajigʉmi —yʉare yicami Jesús. “Ĩre rijaye ĩre sĩabetoja” yigʉ, “Rijayayicõa tʉjabetirʉcʉmi” yirʉne yicõañumi.
JOH 11:5 Lázarore, ĩ bederã rõmiri Martare, to yicõari, Mar'iare quẽne ĩnare maicami Jesús.
JOH 11:6 To bajiboarine, “Bʉto rijami Lázaro” ĩna yisere ajiboarine, vabeticami Jesús maji. Tone yʉa ñacatone jʉarʉ̃mʉ ñacõacajʉ yʉa maji, Jesúrãca.
JOH 11:7 To baji, jʉarʉ̃mʉ bero yʉare ĩ buerãre ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Ita quẽna, Judea sitajʉ. Lázaro ĩ ñarojʉ vajaro mani —yʉare yicami Jesús.
JOH 11:8 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: —Cãnʉbʉsane toana jud'io masa ʉjarã gʉ̃ta rãca mʉre rearʉacama ĩna. ¿Tojʉre quẽna tudivaroti tʉoĩati mʉ, yʉare gotimasiogʉ̃? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa, Jesúre.
JOH 11:9 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —Adi macarʉcʉrojʉre mani catiro cõro quẽnaro cõĩamasiami Dios. Ĩ bojaro cõro catirʉarãja mani. No bojarã Diore masirã, Dios ĩ bojasere yitʉjabeama, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari.
JOH 11:10 Diore masimenajʉama, Dios ĩ bojasere yirʉabeama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari —yʉare yicami Jesús.
JOH 11:11 Tire yʉare goticõa, quẽna gajeye yʉare gotirẽmocami: —Mani baba Lázaro, cãnicoarimi. To bajiri ĩre yujiogʉacʉ yaja yʉ —yicami Jesús.
JOH 11:12 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: —Cãnigʉ̃ ĩ bajijama, caticoarʉcʉmi —ĩre yicajʉ yʉa, Jesúre.
JOH 11:13 “Cãnigʉ̃ bajigʉmi” Jesús ĩ yisere ajicõari, “Ĩ ʉsʉsãjarere yigʉmi”, yicõacajʉ yʉa. To bajiro yʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Jesújʉama, “Bajirocacoarimi” yirʉne yicõañumi Jesús.
JOH 11:14 To bajiri, “Yʉre quẽnaro ajimasibeama ĩna” yigʉ, riojo yʉare goticami Jesús: —Lázaro bajiyayicoarimi —yicami yuja.
JOH 11:15 —Variquẽnaja. Quẽnaro ĩ tʉjʉre vabejʉ yʉ, “Riojo Dios macʉne ñaami” mʉa yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ. To bajiri, ita. Ĩato, Lázarore —yʉare yicami Jesús.
JOH 11:16 Jesús buerimasʉ yʉa rãcagʉ, Tomás vãme cʉtigʉ ñacami. Cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ ñacami. Ado bajise yʉare yicami: —Ita mani quẽne. Jesúrãcane bajiyayirãsa —yʉare yicami Tomás.
JOH 11:17 To bajiri, Betaniajʉ yʉa ejarone, —Babarirʉ̃mʉri tʉsajʉ, Lázarore ĩna yujero bero —yʉare yigoticama masa.
JOH 11:18 Jerusalén macajʉ ñacõari, vajama, tres kilómetros vaejariaro ñacajʉ Betania maca.
JOH 11:19 Jerusalén maca vadiriarã jud'io masa jãjarã ejayuma, Lázaro ĩ bajirocajare otirã. “Quẽnabeti bajiaja ti mʉa gagʉ ĩ bajiyayise” Martare, to yicõari Mar'iare quẽne yiotirã ejayuma ĩna.
JOH 11:20 To bajiro ĩna yiñarone, “Vadiami Jesús” ĩna yisere ajicõari, yʉare bocago, vadicoayumo Marta. To so bajiro ũnone, so bedeo, Mar'iajʉama, vadibesumo. Vijʉne ñacõañumo so.
JOH 11:21 Jesús tʉjʉre ejacõari, ado bajiro ĩre yicamo Marta: —Yʉ ʉjʉ, adone mʉ ñajama, yʉ gagʉ bajiyayibetiborimi.
JOH 11:22 Ĩ bajirocato bero ti ñaboajaquẽne, “Diore mʉ sẽnijama, mʉ sẽnirore bajirone mʉre cʉdirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ —Jesúre ĩre yicamo so, Marta.
JOH 11:23 To so yisere ajicõari, —Mʉ gagʉ quẽna caticoarʉcʉmi —sore yicami Jesús.
JOH 11:24 To bajiro ĩ yijare, —Socʉ me yaja mʉ. Ñatʉsarirʉ̃mʉ masare Dios ĩ catiorirʉ̃mʉjʉ, quẽna caticoarʉcʉmi yʉ gagʉ —ĩre yicamo so.
JOH 11:25 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: —Yʉ ñaja masare catiogʉ masuma. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajiyayicoaboarine, quẽna tudicaticõarʉarãma ĩna. To ĩna bajiro bero, jʉaji tudirijabetirʉarãma. ¿Tire ajitirʉ̃nʉati mʉ quẽne? —Martare sore yisẽniĩacami Jesús.
JOH 11:27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, —“Yʉ ʉjʉ, mʉ yirore bajirone bajiaja ti. Mʉne ñaja, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, masa ñajediro ʉjʉ. Dios macʉne ñaja mʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadir'i”, mʉre yimasiaja yʉ —Jesúre ĩre yicamo so.
JOH 11:28 To yicõa, so bedeore Mar'iare, sore jigo, tudicoacamo Marta. So tʉjʉre ejacõari, ado bajiro Mar'iare sore gotirudiyuju so, yayioroaca: —Manire gotimasiorimasʉ tone ñaami. “Vadiato”, mʉre yimi —sore yiyuju Marta, so bedeore.
JOH 11:29 To sore so yigoticõarojʉma, guaro vʉ̃mʉ budi vadicoayumo so Mar'ia, Jesúre ĩre ĩagoago.
JOH 11:30 Jesúrãca ti macajʉre ejabeticajʉ yʉa maji. Marta yʉare so bocacatojʉne ñacõacajʉ yʉa maji.
JOH 11:31 Mar'ia rãca ñañuma ĩna jud'io masa, so gagʉ ĩ bajiyayijare otirã. To bajiri Mar'ia guaro so vʉ̃mʉ vado ĩacõari sore sʉyayuma ĩna quẽne. “Masa boero tʉjʉ otigo, vaco bajigomo” yirã baji ruyuyuma ĩna.
JOH 11:32 Mar'ia, Jesús tʉjʉ ejacõari, ĩ gʉbori tʉjʉ gʉsomuniari tuetucamo so, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ado bajiro ĩre yicamo so: —Yʉ ʉjʉ, cãnʉjʉ mʉ ejajama, yʉ gagʉ bajiyayibetiborimi —Jesúre ĩre yicamo so, Mar'ia.
JOH 11:33 Mar'ia so otisere ĩacõari, so rãca vadicana jud'io masa quẽne ĩna otisere ĩacõari, Jesús, bʉto sʉtiriticami.
JOH 11:34 To bajicõari ĩnare sẽniĩacami Jesús: —¿Nojʉ ĩre yujemasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús. To bajiro ĩ yirone, —Adojʉa ĩagʉ̃ vadiĩasa yʉa ʉjʉ —ĩre yicama ĩna.
JOH 11:35 To bajiro ĩre ĩna yirone, oticami Jesús.
JOH 11:36 Jesús ĩ otisere ĩacõari, ado bajiro yicama ĩna jud'io masa, sĩgʉ̃ri: —Ĩaĩasaque. Lázarore bʉto ĩre maiboayumi —gãmerã yicama ĩna.
JOH 11:37 To bajiro ĩna yirone, gãjerã sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama: —Caje ĩabecʉre ĩaroticacʉ ñaboarine, ¿no yigʉ Lázarorema, “Rijabeticõato”, yimasibesujari? —gãmerã yicama ĩna sĩgʉ̃ri, to ñacodecana.
JOH 11:38 Bʉto sʉtiritigʉne, ejarʉ̃gʉ̃cami Jesús, Lázaro masa boero tʉjʉre. Gʉ̃tavi ñacajʉ ti, bajirocar'ire ĩna yujeriajʉ. Gʉ̃tane bibe ecoyuja.
JOH 11:39 Tojʉre ejagʉne, —Gʉ̃tare tũnuo gocõaña —ĩnare yicami Jesús. To bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicamo so, Marta, Lázaro ñaboar'i bedeo: —¡Yʉ ʉjʉ, majique! Babaricãrãcarʉ̃mʉ tʉsacoajʉ ĩ bajiyayiro bero. Jẽre ʉ̃ni sʉticoacʉmi —Jesúre yicamo so.
JOH 11:40 To so yiboajaquẽne, ado bajiro sore yicami Jesús: —Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro ñamasusere Dios ĩ yimasisere ĩarʉocoja mʉ, mʉre yibʉ yʉ —sore yicami Jesús.
JOH 11:41 To bajiri yuja, gʉ̃tare tũnuogocama masa. Ĩna tũnuogorone, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ado bajiro yicami Jesús: —Cacʉ, “Quẽnaja” mʉre yaja, yʉre mʉ ajise ñajare. Tocãrãcajine mʉre yʉ sẽniro ajirũgũaja mʉ. To bajiri, “ ‘Dione ñaami Jesúre ĩre cõar'i’ yimasiato ĩna” yigʉ, ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ yimasirotire mʉre sẽniaja yʉ —Diore yicami Jesús.
JOH 11:43 To yigajanogʉ̃ne, tutuase avasãcami Jesús yuja: —Lázaro, budiaya mʉ —yicami Jesús.
JOH 11:44 To bajiro ĩ yirone, bajirocar'ire ĩna yujer'i ñaboarine, budicoadicami Lázaro. Ĩ ricarire to yicõari, ĩ rujʉre quẽne sudine dʉrear'i ñacami. Ĩ gʉbori, ĩ rʉjoa quẽne sudine gũmar'i ñacami. To bajiri, —Ĩre õjaña mʉa. Vajaro ĩ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 11:45 To bajiro Jesús ĩ yiĩosere ĩacõari, jãjarã jud'io masa, Mar'iare baba cʉticana, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyasʉocama ĩna.
JOH 11:46 Gãjerãma, Jesús ĩ yiĩosere ĩacõari, fariseo masare gotirã vasujarã ĩna.
JOH 11:47 Ĩna gotisere ajicõari, fariseo masa, paia ʉjarã rãca rẽjañujarã ĩna. Rẽjacõari, jud'io masa ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne jirẽocõañujarã ĩna. To bajiri ĩna rãca ado bajiro gãmerã ñagõñujarã ĩna: —¿No bajiro ĩre yirãti mani? Bʉto masune ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ yami.
JOH 11:48 To bajirone ĩre mani yiboa tʉjajama, masa jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguereacõarʉarãma romano masa. To yicõari mani ñarimacarire reajeocõarʉarãma ĩna —gãmerã yiyujarã ĩna.
JOH 11:49 Ti cʉ̃mare paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ ñacami. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Masibeaja mʉa.
JOH 11:50 Mani ye jedirore ĩna reajama, quẽnabetoja. To bajiri ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃, manire rijabosato ĩ —yiyuju Caifás.
JOH 11:51 Ĩ masurione to bajise tʉoĩacõari, yibesuju Caifás. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñari, Dios sʉorine to bajiro gotiyuju, Jesúre ĩre sĩarʉagʉ ñaboarine. “Jud'io masa rĩrene ĩnare rijabosabetirʉcʉmi Jesús. No bojarã Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrona Dios rĩa ñaronare adi macarʉcʉroanare ĩnare rijabosarʉcʉmi Jesús” yimasibecʉ ñaboajaquẽne, ĩ tʉoĩasere Caifáre cõañuju Dios.
JOH 11:53 To bajiri, Caifás ĩ gotiriarʉ̃mʉne, “¿No bajiro yicõari Jesúre ĩre sĩarãti mani?”, gãmerã yisʉoyujarã ĩna, jud'io masa ʉjarã.
JOH 11:54 To bajiri, jud'io masa ĩna ñarorema ñacudibeticami Jesús yuja. To ñabecʉne, yucʉ́ manojʉ ñarimaca, Efra'in vãme cʉti macajʉa yʉare ũmato vacoacami Jesús.
JOH 11:55 Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiroto mojoroaca rʉyacoadicajʉ ti. To bajiri, jãjarã masa vacama Jerusalénjʉ, “‘Rojose mana ñaja mʉa yuja’ manire yiĩato Dios” yirã, paia ĩna yirotirere yirã vana.
JOH 11:56 Tojʉre ejacõari, Jesúre macaboayujarã ĩna. Ĩre macaboana, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ejacõari ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã ĩna, Jesús ĩ ejabetijare: —¿Mʉma no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Boserʉ̃mʉ vadibetimasucõagʉ̃ yiguida? —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús ĩ ejabetijare.
JOH 11:57 Fariseo masa, to yicõari, paia ʉjarã quẽne, “Jesúre mʉa ĩabʉjajama, yʉare gotiba. Ĩre ñiarʉarã yaja yʉa”, yiyujarã ĩna, masare.
JOH 12:1 Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉri Pascua boserʉ̃mʉ ñaroti ti rʉyarũtuato Betania vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Lázaro ĩ ñarimaca ñacajʉ ti maca Betania. To ñacajʉ Lázarore, bajirocaboar'irene Jesús ĩre ĩ catiocato.
JOH 12:2 Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩre bare quẽnoecacama toana rõmiri. Lázaro bedeo, Marta ñacamo, yʉare bare jeogo. Lázaro quẽne ñacami, yʉa rãca bagʉ.
JOH 12:3 Yʉa bañarone sʉtiquẽnase nardo vãme cʉtisere ãmiejacamo Lázaro bedeo ñatʉsago, Mar'ia vãme cʉtigo. Trescientos gramos cõro ñacajʉ ti. Jairo vaja cʉtise ñacajʉ. Tine Jesús gʉborire yuetucamo so. Yuetucõari so joa ñajone tire vejacarocamo so. Vi jʉ̃mʉrone sʉtijʉ̃mʉcoacajʉ ti.
JOH 12:4 Tone ñacami Judas Iscariote quẽne. Ĩ quẽne yʉare bajirone Jesús buegʉ ñacami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩaterãre ĩsirocarocʉ. Jesús gʉborire so yueturo ĩacõari, ado bajiro sore yicami:
JOH 12:5 —Tire sʉtiquẽnasere ĩsicõari, trescientos ñaritiiri juaroco ñaboayumo so. Ti vaja juacõari, maioro bajirãre ĩnare mani ĩsijama, quẽnaboyuja ti —sore yicami Judajʉama.
JOH 12:6 Maioro bajirãre maibetiboarine to bajiro yicõacami ĩ. Juarudirimasʉ ñari to bajise yicami ĩ. Ĩ ñarũgũcami yʉa gãjoare juabosarimasʉ. To bajiro yica yigʉne yʉa gãjoare juarudicõarũgũñumi ĩ.
JOH 12:7 To bajiri Judas to bajise sore ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Tone yicõato. Yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo so.
JOH 12:8 Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja —ĩre yicami Jesús.
JOH 12:9 “Betania macajʉ ñaami Jesús” ĩna yisere ajicõari jud'io masa jãjarã ejacama. Jesús sĩgʉ̃rene ĩre ĩarã ejarã me, bajicama ĩna. Lázarore, Jesús ĩ catior'ire ĩarã rãcane vayuma ĩna.
JOH 12:10 Lázarore quẽne sĩarʉayujarã ĩna paia ʉjarã, ĩre Jesús ĩ catiore sʉorine, jãjarãbʉsa Jesújʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyacõari, ĩnare ĩna cãmotadise ñajare.
JOH 12:12 Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñarore ĩarã, jãjarã masa ejayuma ĩna. To bajiri Mar'ia Jesúre so yuetucatirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñacajʉ tirʉ̃mʉma. To bajiri tirʉ̃mʉrene Jesús ĩ ejarotire ajicõari, jejejũ ũni rujañoquerire jasurejuacõari Jesúre bocacama. Ĩre bocarã, ado bajiro yiavasã variquẽnacama ĩna: —¡“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! —Jesúre ĩre yiavasã variquẽnacama ĩna.
JOH 12:14 To bajiro ĩna yi vatone, burro vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacõari, ĩre vajejacami Jesús, “To bajirone bajirʉcʉmi” Dios oca, masa ĩna yiucamasire ñajare. Ado bajiro yiucamasiñuma ĩna:
JOH 12:15 “Mʉa Jerusalén macana, güibetirʉarãja mʉa. Mʉa ʉjʉ ñarocʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ jesacõari, vadirʉcʉmi”, yiucamasiñuma.
JOH 12:16 Maji to bajiro ĩna yiucamasirere ajimasibeticajʉ yʉa, ĩ buerimasa. Jesús masare rijabosacõari Dios ĩ ñarojʉ ĩ tudimʉjato bero, “Dios ocare masa ĩna ucamasire, Jesús ĩ vadirotirene gotiyuja ti”, yimasicajʉ yʉa yuja.
JOH 12:17 Jẽre ĩna yujerijʉre Lázarore Jesús ĩ catiocatire ĩacana, masa jedirorene gotibatocõañuma.
JOH 12:18 To bajiri, ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩocatire ajicõari Jesúre ĩarã ejacama jãjarã masa.
JOH 12:19 To bajiro masa ĩna yisere ĩacõari fariseo masa ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna: —Ĩaña. Masa jediro ĩ ocare ĩre ajitirʉ̃nʉama ĩna yuja. No yiriaro maja mani —gãmerã yiyujarã fariseo masa.
JOH 12:20 Pascua boserʉ̃mʉre Jerusalénjʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã vana rãca sĩgʉ̃ri vʉsacama griego masa.
JOH 12:21 Felipere sẽniĩarã ejayujarã ĩna. Galilea sita Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Jesús buegʉ ñacami ĩ quẽne. Ado bajiro Felipere yiyujarã ĩna: —Jesúrãca ñagõrʉaja yʉa —Felipere ĩre yiyujarã ĩna.
JOH 12:22 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Andrére ĩre gotigʉ vasuju Felipe. To bajiri ĩna jʉarã Jesúre gotirã ejacama, yʉa tʉjʉ.
JOH 12:23 Ĩna gotisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús, ĩnare: —Yʉ ñaja Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉre ĩna sĩarotirʉ̃mʉ cõñaja ti. Yʉre ĩna sĩaro bero, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaami”, yʉre yimasirʉarãma masa.
JOH 12:24 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ rijabosabetijama, masa ñajediro, Diorãca quẽnaro ñabeticõari, ĩna bajirearo bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Trigo aje oteriarore bajirone bajiaja ti. Trigo ajea, sita ẽñeroca tiare ĩna coacũbetijama, judibetoja ti. Tiare ĩna coacũjama, judicõari, jairo rica cʉtirʉaroja ti. To bajirone bajirʉaroja yʉre quẽne. Yʉre ĩna yujejare, yʉ sʉorine ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrʉarãma jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona.
JOH 12:25 No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩ oca yʉa gotise ñajare, yʉare ĩna sĩacõajama, quẽnacõaroja” yirãma, Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma.
JOH 12:26 No bojagʉ yʉ bojasere yirʉagʉ, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja. To bajiro bajigʉma, yʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiro bajigʉrema quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉorʉcʉmi yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.
JOH 12:27 To bajiro yicõari, ado bajiro ñagõcami Jesús quẽna: —Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. ¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿“ ‘Cacʉ rojose tãmʉoromi’ yigʉ, yʉre matabosaya”, yigʉti yʉ? To bajiro yibetirʉcʉja yʉ. Tire tãmʉorʉne vadicacʉ ñaja yʉ —yicami Jesús.
JOH 12:28 To bajiro yicõa, Diojʉare sẽnicami yuja: —Cacʉ, mʉ bojarore bajirone bajiato. Masa mʉre rʉ̃cʉbʉorãjaro —Diore ĩre yicami Jesús yuja. To bajiro ĩ yirone, õ vecajʉ ocaruyucajʉ: —Mʉ sʉori “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, yirʉcʉja yʉ quẽna, mʉ bajirotire —yi ocaruyucajʉ õ vecajʉ.
JOH 12:29 Tire ajirãne, —Bʉjo ñaromi —yicajʉ yʉa sĩgʉ̃ri. Gãjerãma: —Ángel ĩre ñagõgʉ̃ yiromi —yicama ĩna.
JOH 12:30 To bajiro masa ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús: —“Yʉre yiro me”, yi ocaruyuaja ti. Mʉare “Ajiato” yiro, yaja.
JOH 12:31 Yucʉacane rojose yʉre yirãre ĩabesesʉorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yisʉorone masare ĩnare rojose yirotigʉre yirẽtorʉ̃gʉ̃rʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, masare ĩ rotirũgũboasere rotimasibetirʉcʉmi ĩ yuja.
JOH 12:32 Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajutuse sʉorine masa ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ yuja. To bajiro yʉ bajise sʉorine, “Dios macʉ, yʉ ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ, mʉ masise rãca yʉre ejarẽmorocʉ”, yirʉarãma jãjarã adi macarʉcʉroana.
JOH 12:33 To bajiro ĩ yijama, “Ado bajiro sĩaecorʉcʉja” yigʉ yicami.
JOH 12:34 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama masa: —Dios ocare masa ucamasire ti gotijama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocabetirʉcʉmi”, yigotiaja ti. To bajiro ti yigotiboajaquẽne, ¿no yigʉ, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re yʉre jajuturʉarãma ĩna”, yati mʉ? ¿Ñimʉjʉa Dios ĩ roticõar'i masuma ñati? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
JOH 12:35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro cʉdicami Jesús: —Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masiama masa, ĩna masirʉajama. Yoaro mene mʉare vaveogʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉtʉsaya mʉa, “Ĩ yirore bajirone yirãsa mani” yirã. To bajise mʉa yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa. Diore masimenajʉama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire masibeama.
JOH 12:36 To bajiri, mʉa rãca yʉ ñarone yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Ĩre bajirone Diore masicoarʉarãja mani” yirã —ĩnare yicami Jesús. To bajiro masare ĩnare yigotigajanocõa, ĩna masibetojʉa vacõari, ĩnare yayicami Jesús.
JOH 12:37 Jesús, jairo ĩaĩañamanire ĩnare ĩ yiĩoboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉbeticama masa.
JOH 12:38 “To bajiro bajirʉaroja ti” Isa'ias ñamasir'i, ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ ti. Ado bajiro yiucamasiñumi: “Yʉa ʉjʉ, mʉre yʉa gotirẽtobosasere ajiboarine, to yicõari, mʉ yiĩosere ĩaboarine, mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
JOH 12:39 Dios ĩ cõarocʉre ajitirʉ̃nʉbetironare yigʉ ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i quẽna:
JOH 12:40 “Ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja ĩna masiboasere ĩnare masiriojeocõarʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yise ñajare, ĩre ajimasibetirʉarãma. Riojo ĩna ajimasijama, rojose ĩna yirũgũsere tʉoĩasʉtiriticõari, tʉoĩavasoaborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
JOH 12:41 “Cristo rẽtoro ñamasugʉ̃ maami” Dios ĩ yiĩosere ĩacõari, to bajiro yiucamasiñumi Isa'ias.
JOH 12:42 “To bajiro bajirʉaroja” Isa'ias ĩ yiucamasire ñaboajaquẽne jãjarã jud'io masa, to yicõari ĩna ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ri Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajirã ñaboarine, masa ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja”, yibeticama ĩna bajirãjʉma, fariseo masa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare mani buerivijʉre” ĩna yire ñajare. To bajiri ĩnare güirã, “Yʉare masiroma” yirã, tire gotibeticama ĩna.
JOH 12:43 To bajiro yirã ñari, Dios ye rẽtobʉsaro masa yejʉare rʉ̃cʉbʉorere bojacama ĩna.
JOH 12:44 Ruyugoaro goticami Jesús: —Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ sĩgʉ̃rene ajitirʉ̃nʉrã me yama. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrã yama.
JOH 12:45 Yʉre ĩarãma, yʉ jacʉre quẽne ĩarã yama.
JOH 12:46 Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rojose yitʉjato” yigʉ.
JOH 12:47 Yʉ ocare ajiboarine yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijama, yʉ me ñaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarocʉma. Adi macarʉcʉroanare rojose yigʉagʉ vadicacʉ me ñaja yʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ñaro cõrone rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosagʉagʉ vadicajʉ yʉ.
JOH 12:48 To bajiboarine, yʉre rʉ̃cʉbʉobeticõari, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉmenama, ñatʉsarirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna.
JOH 12:49 Yʉ masurione tʉoĩacõari, tire gotigʉ me yaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotiaja yʉ.
JOH 12:50 “Yʉ jacʉ ĩ rotisere ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ, tudirijabeticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna”, yimasiaja yʉ. To bajiri yʉ gotijama, yʉ jacʉ yʉre ĩ yirotirore bajirone gotiaja yʉ —masare yicami Jesús.
JOH 13:1 Pascua boserʉ̃mʉ yʉa batʉsaroto rĩjoro, jẽre, “Yʉ jacʉ tʉjʉ adi macarʉcʉrore yʉ vaveoroto mojoroaca rʉyaja yuja”, yimasicõacami Jesús. Simón macʉre, Judas Iscariotere, “Jesús vajanare ĩnare ocasãrʉcʉja yʉ, ‘Ĩre ñiato ĩna’ yigʉ” yirere ĩre cõañumi ĩ, vãtia ʉjʉ. Jẽre tire masicõañumi Jesús. “Dios tʉjʉ vadicacʉ ñaja yʉ. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. Rẽmojʉne, ‘No yiyamagʉ̃ ñaja mʉ. No mʉ bojasere yimasiaja mʉ’ yʉre yicoadicami Dios”, yimasicõacami Jesús. Rẽmojʉne adi macarʉcʉroanare, ĩre ajitirʉ̃nʉcanare, yʉare maicoadicami “Mʉare maimasucõaja yʉ” yigʉ, ado bajiro bajicami Jesús adi macarʉcʉrojʉre ĩ ñatʉsacatirʉ̃mʉri. Tire mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ.
JOH 13:4 Yʉa batʉsañarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, joeado ĩ sãñaritore veacami Jesús. To yicõari, ĩ rujʉ gʉdarecore toallare siatucami.
JOH 13:5 To yicõari, rujabajajʉ ocore jiocami. Jiojeo, yʉa gʉborire coecami Jesús. Coecõari, toalla rãca yʉa gʉborire carocami.
JOH 13:6 Pedro gʉborire ĩ coegʉadone, ado bajiro ĩre boca yicami: —¿Yʉ ʉjʉ ñaboarine, yʉ gʉborire coegʉagʉ yati mʉ? —yicami Pedro.
JOH 13:7 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Yucʉacarema mʉa gʉborire yʉ coesere tʉoĩamasibeaja mʉa maji. Bero tire ajimasirʉarãja mʉa —yicami Jesús.
JOH 13:8 To bajiro ĩ yiboajaquẽne: —Yʉ gʉborire coebetirʉcʉja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro. To bajiro ĩ yirone, —Mʉ gʉborire yʉ coebetijama, yʉ rãcagʉ me ñarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.
JOH 13:9 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro: —To mʉ yiro ũnoma yʉ gʉbori rĩne coebesa. Yʉ ãmorire quẽne, yʉ rʉjoare quẽne coeya —Jesúre ĩre yicami Pedro.
JOH 13:10 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Jẽre guacõar'irema, jediro ĩ rujʉre coere maja. Gʉbori rĩne coejama, quẽnaja. Ʉeri manare bajiro bajirã ñaja mʉa. To bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ñaami mʉa rãcagʉ ʉeri cʉtigʉre bajiro bajigʉ —yʉare yicami Jesús.
JOH 13:11 “Ĩ ñaami yʉre ĩsirocarocʉ” yimasicõari, “Mʉa jedirone ʉeri mana ñajedicõa bajibeaja mʉa”, yʉare yicami Jesús.
JOH 13:12 Yʉa gʉborire coegajanocõari, quẽna ĩ veacũcatiasere sãñacami Jesús. To yigajano, quẽna gãme ejarũjucõari ado bajiro yʉare goticami Jesús: —¿Mʉa gʉborire yʉ coesere ajimasiati mʉa?
JOH 13:13 “Yʉare gotimasiogʉ̃, yʉa ʉjʉ”, yʉre yaja mʉa. Ĩ masune ñaja yʉ. To bajiro yʉre mʉa yijama, quẽnaja. Riojone yaja mʉa.
JOH 13:14 Yʉ, mʉa ʉjʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ ñaboarine, mʉa gʉborire yʉ coejare, mʉa masu quẽne, mʉa gãmerã gʉbori coejama, quẽnaja.
JOH 13:15 “Yʉ yirore bajirone yato ĩna” yigʉ, mʉare yiĩogʉ̃ yaja yʉ.
JOH 13:16 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ moabosarimasʉ ñamasugʉ̃ me ñaami ĩ. Ĩ ʉjʉjʉama ñamasugʉ̃ ñaami. Sĩgʉ̃ gãji ĩ cõar'i ĩ ñajama, ñamasugʉ̃ me ñaami. Ñamasugʉ̃jʉama ĩre cõar'i ñaami. To bajiri mʉa ʉjʉ ñari, “Yʉ yirore bajirone mʉa masu quẽne gãmerã ejarẽmoña mʉa”, mʉare yaja yʉ.
JOH 13:17 Yʉ gotisere ajicõari, quẽnaro mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa.
JOH 13:18 Mʉa jedirorene yigʉ me yaja yʉ adirema. Yʉ besecanare, mʉare quẽnaro masiaja yʉ. Yucʉacane yʉ bajiroti Dios ĩ goticũcati ejarʉaroja ti. Ado bajiro yigotiaja ti, Dios ocare masa ucamasire: “Yʉ rãca bagʉ ñaboarine yʉre ĩsirocarocʉ ñaami”, yigotiaja Dios oca.
JOH 13:19 Ti bajiroto rĩjoroaca mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ti bajiro ĩacõari, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yiajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa.
JOH 13:20 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ cõarãre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrʉarãma. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉama —yʉare yicami Jesús.
JOH 13:21 To bajiro yigoticõari bero, bʉto tʉoĩasʉtiriticami Jesús. To bajiri quẽnaro riojo yʉare goticami: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
JOH 13:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, yʉa ĩ buerimasa, yʉa masune gãmerã ĩacajʉ yʉa, “¿Ñimʉjʉare yati?” yirã ñari.
JOH 13:23 Yʉre ĩ buegʉre bʉto yʉre maicami Jesús. To bajiri yʉa batʉsacatire ĩ tʉaca barujicajʉ yʉ.
JOH 13:24 “‘¿Ñimʉjʉare yati mʉ?’ ĩre yisẽniĩato” yigʉ, yʉre sõjucami Pedro.
JOH 13:25 To bajiro ĩ yiro ĩacõari, Jesús tʉbʉsaca vʉrʉacajʉ yʉ, ĩre sẽniĩagʉ̃: —Yʉ ʉjʉ, ¿ñimʉjʉa ñati mʉre ĩaterãre ĩsirocarocʉma? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ.
JOH 13:26 To yʉ yirone, ado bajiro yʉre cʉdicami Jesús: —Pan yosecõari, yʉ ĩsigʉ̃ne ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉma —yicʉdicami Jesús. To yicõa yuja, Simón macʉ Judas Iscariotere, ĩsicami ĩ yuja.
JOH 13:27 Tire bocaãmicõari, ĩ barone ĩ ʉsʉjʉre vãtia ʉjʉ sãjacoa ruyucami Judare. To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús: —Mʉ yirʉa tʉoĩasere yidaya mʉ —Judare ĩre yicami Jesús.
JOH 13:28 Ĩ rãca barujicana sĩgʉ̃jʉama to bajiro ĩ yisere ajimasibeticajʉ yʉa.
JOH 13:29 Yʉa ye gãjoare coderimasʉ ĩ ñajare, “‘Boserʉ̃mʉ ñaro mani baroti vaja yiaya’ ĩre yigʉ yigʉmi Jesús”, yitʉoĩaboacajʉ yʉa sĩgʉ̃ri. Gajeyerema, “‘Maioro bajirãre gãjoa ĩsiaya’ yigʉ yigʉmi ĩ yijama”, yicõacajʉ yʉa.
JOH 13:30 Bagajano, vacoacami Judas yuja. Jẽre ñamijʉ ñacajʉ ti.
JOH 13:31 Judas ĩ budiato bero, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Yucʉacane, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami Dios ĩ roticõacacʉ”, yimasiroti ñaja. To bajiro yʉre yirã ñari, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami Dios quẽne”, yimasiroti ñaja ti.
JOH 13:32 Diore masa ĩna rʉ̃cʉbʉojama, yʉre quẽne, “Ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. Yoaro mene to bajiro yigʉagʉ yami Dios.
JOH 13:33 Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉa rãca yoaro ñacõa ñabetirũgũrʉcʉja yʉ. Yʉre macaboarʉarãja mʉa. Cãnʉ jud'io masa ʉjarãre yʉ gotimasirore bajirone mʉare quẽne gotiaja yʉ. “Yʉ varotore vamasimenaja mʉa”, mʉare yaja yʉ.
JOH 13:34 Yucʉne mame rotisere mʉare gotiaja yʉ: Ado bajiro bajiñama mʉa: Mʉare yʉ ĩamaiadicatore bajirone mʉa quẽne gãmerã ĩamaiña.
JOH 13:35 Mʉa gãmerã ĩamairo ĩacõari, “Jesús buerimasa ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma ĩna, masa jediro —yʉare yicami Jesús.
JOH 13:36 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jesúre sẽniĩacami Pedro: —Yʉ ʉjʉ, ¿nojʉa vacʉ yati mʉ? —ĩre yicami Pedro. To bajiro ĩ yijare, —Yucʉacarema yʉ varotojʉre vamasibecʉja mʉma maji. Ado berojʉ yʉre sʉyarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.
JOH 13:37 To bajiro ĩ yirone, —Yʉ ʉjʉ, ¿no bajijare yucʉacarema mʉ rãca sʉyamasibecʉada yʉ? Mʉ sĩaecoroti ñaboajaquẽne, yʉjʉa sĩaecorʉcʉja yʉ —Jesúre yicami Pedro.
JOH 13:38 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —¿Socabetiboatime mʉ? Ñamasusere riojo mʉre gotiaja yʉ: Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, “Jesúre ĩre masibeaja yʉ”, yirʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.
JOH 14:1 To bajiro Pedrore ĩre yigajanocõari ado bajiro yʉare yigoticami Jesús quẽna: —Bʉto tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Diore ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉña.
JOH 14:2 Yʉ jacʉ ya vijʉre jairo mʉa ñarotijaʉri ñaja ti. To ti bajibetijama, mʉare gotibetibogʉja yʉ. Tojʉ mʉa ñarotire mʉare quẽnoyugʉ varʉ bajiaja yʉ.
JOH 14:3 Tojʉ mʉa ñarotijaʉrire quẽnogajanocõari, quẽna gãme vadirʉcʉja yʉ. “Tojʉre yʉ ñaro yʉ rãca ñarãjaro” yigʉ mʉare juagʉ ejarʉcʉja yʉ quẽna.
JOH 14:4 Yʉ vaejarotore masiaja mʉa. To bajiri tojʉ vaejaria maare masiaja mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 14:5 To bajise ĩ yiboajaquẽne, ado bajirojʉa ĩre yicami Tomás: —Yʉa ʉjʉ, mʉ varotore masibeaja yʉa. ¿No bajiro yicõari, to varia maare masirʉarãda yʉa? —Jesúre ĩre yicami.
JOH 14:6 To bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús: —Yʉne ñaja varia maare bajiro bajigʉma. Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejare ñaja ti. Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masire ñaja ti. “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere masare ĩnare ĩsigʉ̃ ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩne yʉ jacʉ tʉjʉre ejarʉarãma.
JOH 14:7 Yʉre mʉa masijama, yʉ jacʉre quẽne ĩre masirʉarãja mʉa. Yʉre ĩarã ñari, “Ĩ jacʉre masiaja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 14:8 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Felipejʉama: —Yʉa ʉjʉ, mʉ jacʉre yʉare ĩoña mʉ. To mʉ yicõarojʉ, “Riojo gotiami yʉare”, yimasirʉarãja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicami Felipe.
JOH 14:9 To bajiro Felipe ĩ yijare, —Tirʉ̃mʉjʉne mʉa rãca ñacõa sʉoadicajʉ yʉ. ¿No yigʉ to yʉ bajiboajaquẽne yʉre ĩamasibeati mʉ maji? No bojagʉ yʉre ĩagʉ̃ma, yʉ jacʉre ĩagʉ̃ ñaami. To bajiri, “Mʉ jacʉre yʉare ĩoña”, yibeticõaña mʉ.
JOH 14:10 “Yʉ jacʉ rãcane ñacõaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãca ñaami”, mʉare yaja yʉ. Tire ajicõari, ¿“Riojone gotiami”, yʉre yibetimasucõati mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrã? Mʉare yʉ gotirũgũserema yʉ masune yʉ tʉoĩase mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉ rãcane ñacõarũgũgʉ̃ ĩ yise ñajare, jediro yicoadicajʉ yʉ.
JOH 14:11 “Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yisere yʉre ajitirʉ̃nʉña. Yʉ gotisere ajicõaboarine yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, ĩaĩañamanire yʉ yiĩoadirũgũcatire tʉoĩacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉa.
JOH 14:12 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, yʉ yirore bajirone yirʉcʉmi. Yucʉacane yʉ jacʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ. Dios tʉ yʉ tudiajare, ĩaĩañamani yʉ yiĩocati rẽtobʉsaro ĩaĩañamanire yiĩorʉarãja mʉa quẽne.
JOH 14:13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane sẽnirũgũma mʉa. To bajiro mʉa yijama, no mʉa bojasere mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirũgũrʉcʉja yʉ, “‘Quẽnamasugʉ̃ ñaami’ yʉ jacʉre yimasiato ĩna” yigʉ.
JOH 14:14 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane yʉre mʉa sẽnijama, no mʉa sẽnirore bajirone mʉare cʉdirʉcʉja yʉ —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.
JOH 14:15 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús quẽna: —Yʉre mʉa maimasucõajama, yʉ rotisere cʉdirʉarãja mʉa.
JOH 14:16 To bajiro mʉa yijama, yʉ jacʉre ĩre sẽnirʉcʉja yʉ, “Yʉre ñavasoarocʉre ĩre cõato ĩ” yigʉ. Ĩ cõarocʉ ñaami Esp'iritu Santo riojo gotigʉ. Mʉa rãca ñacõarũgũrʉcʉmi, mʉare yirẽmogʉ̃.
JOH 14:17 Diore ajimena Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore masibeama ĩna. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉre ĩre sãjarotimasibeama. Mʉa rãca ĩ ñajare, ĩre masirã ñaja mʉama. Mʉa ʉsʉrijʉre ñacõarũgũrʉcʉmi.
JOH 14:18 Vagʉagʉ yaja yʉ. Mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna.
JOH 14:19 Yucʉacane vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ajimenama, yʉre ĩabetirʉarãma. Mʉa rãca yʉ ñarũgũrotire masirʉarãja mʉama. Yʉ rijato bero quẽna gãme caticõarocʉ yʉ ñajare mʉa quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, mʉa rijato berojʉ quẽna gãme caticõari ñacõarũgũrʉarãja mʉa quẽne.
JOH 14:20 Yʉ jacʉ rãca ñacõaja yʉ. Mʉa rãca quẽne ñacõaja yʉ. Mʉajʉa quẽne, “Yʉ rãcane ñacõaja mʉa” yʉ yirore bajirone, yʉ tudicatirirʉ̃mʉ, “Socʉ mene yiyumi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa yuja.
JOH 14:21 Yʉ rotisere cʉdigʉma, yʉre maigʉ̃ ñaami. Yʉre maigʉ̃rene ĩre mairʉcʉmi yʉ jacʉ quẽne. Yʉ quẽne ĩre mairʉcʉja yʉ. Ĩre maicõari, ĩ rãca ñagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To yʉ bajiro yʉre ĩabetiboarine ĩ rãcane yʉ ñasere “Masiato” yigʉ ĩre rotirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
JOH 14:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Judas Iscariote me, gãji Judas vãme cʉtigʉ, ado bajiro ĩre sẽniĩacami: —Yʉa ʉjʉ, ¿no yigʉ gãjerãre ĩnare yiĩobecʉne, yʉa rĩrene yʉare yiĩorʉcʉada mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Judas.
JOH 14:23 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdicami Jesús: —No bojarã yʉre mairã, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri yʉ jacʉ ĩnare mairʉcʉmi. To bajiri yʉ quẽne, yʉ jacʉ quẽne, ĩna tʉ ñarã vadirʉarãja yʉa.
JOH 14:24 No bojagʉ yʉre maibecʉma, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbecʉmi. Mʉare yʉ gotisema yʉ masune yʉ tʉoĩarujeose mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotisere gotiaja yʉ.
JOH 14:25 Maji mʉa rãca ñagʉ̃ ñari, tire mʉare gotiaja yʉ.
JOH 14:26 Yʉre ñavasoarocʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Ñajediro mʉare yʉ gotiadicatire, “Masiritiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
JOH 14:27 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús: —Mʉare vare gotigʉagʉ yaja yʉ. Mʉare yʉ rijabosaroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Yʉre ajimenajʉama, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani” yiboarine, Diorãca quẽnaro ñamasibetirʉarãma. To bajiri, tʉoĩarejaibesa mʉa. To bajicõari, güibesa.
JOH 14:28 “Vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiboarine mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna” yʉ yisere ajibʉ mʉa. Socarã mene yʉre mʉa maijama, “Yʉ jacʉ tʉjʉre vagʉagʉ yaja yʉ” yʉ yisere ajicõari, quẽnaro variquẽnaboriarãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ rẽtobʉsaro ñagʉ̃.
JOH 14:29 Yʉ bajiroto rĩjoro tire mʉare gotiaja yʉ. To bajiri to ti bajiro ĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa.
JOH 14:30 Gajeye jairo mʉare ñagõrẽmobetirʉcʉja yʉ. Diore ajimenare rojose yirotigʉ, vãtia ʉjʉ, jẽre vadicoagʉmi. To bajiboarine, yʉre rotimasigʉ̃ me ñaami ĩma.
JOH 14:31 Yʉ jacʉ ĩ rotirore bajirone yaja yʉ. To bajiro yʉ yisere ĩacõari, “Ĩ jacʉre maigʉ̃ masune ñacõaami”, yimasirʉarãma masa —yʉare yicami Jesús. To bajiro yigajanocõari, —Ita. Vajaro mani —yʉare yicami Jesús yuja.
JOH 15:1 —Ʉyebʉ ñamasuribʉre bajiro bajigʉ ñaja yʉ. Tibʉre ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami yʉ jacʉ.
JOH 15:2 To bajiri tibʉ rʉjʉri ti rica manijama, jasurereacõarʉcʉmi. Ti rica cʉtijama, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi. “Jairobʉsa rica cʉtiato” yigʉ, sĩnirirʉjʉrirema, tire bejareacõarʉcʉmi.
JOH 15:3 Rica cʉti rʉjʉrire bajiro bajirã ñaja mʉa, mʉare yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine jẽre rojose mana ñacoadicajʉ mʉa.
JOH 15:4 Quẽnaro yʉ rãca ñacõarũgũma mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãcane ñacoarũgũrʉcʉja yʉ. Ʉyebʉ rʉjʉ tibʉjʉre ti tuyabetijama, rica manoja ti. To bajirone bajirʉarãja mʉa. Yʉ rãca mʉa ñabetijama, quẽnase yimasibetirʉarãja mʉa yuja.
JOH 15:5 Yʉ ñaja ʉyebʉre bajiro bajigʉma. Tibʉ rʉjʉrire bajiro bajirã ñaja mʉa. No bojarã yʉ rãca ñarãma, ĩna rãca yʉ ñajare, quẽnase rĩne yirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajijama, jairo rica cʉtirãre bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna. Yʉ manijama, ĩna masurione Dios ĩ ĩavariquẽnasere yimasibetirʉarãma ĩna.
JOH 15:6 No bojagʉ yʉ rãca ñabecʉrema ĩre rocacõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Sĩnirirʉjʉre ãmicõari, jeamejʉ tĩarocagʉre bajiro ĩre yicõarʉcʉmi yʉ jacʉ.
JOH 15:7 Yʉ rãcane ñacõari, mʉare yʉ gotimasiosere masiritibeticõari, mʉa bojasere yʉre mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉja yʉ.
JOH 15:8 Quẽnase rĩne mʉa yirũgũsere ĩacõari, yʉ jacʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma masa. To bajiri, “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, mʉare yimasirʉarãma ĩna.
JOH 15:9 Yʉ jacʉ yʉre ĩ mairore bajirone mʉare quẽne maiaja yʉ. Yʉ mairã ñaja mʉa. To bajiri quẽnase rĩne yirũgũña mʉa, yʉ bojarore bajirone yirã.
JOH 15:10 Yʉ rotisere mʉa cʉdirũgũjama, yʉ mairã ñarũgũrʉarãja mʉa. To bajirone yaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ yʉre ĩ rotisere cʉdirũgũaja yʉ. To bajiri yʉre mairũgũami yʉ jacʉ.
JOH 15:11 “Yʉre bajirone quẽnaro variquẽnaro ñato ĩna” yigʉ mʉare gotiaja yʉ.
JOH 15:12 Ado bajiro mʉare rotiaja yʉ: Mʉare yʉ maiadicatore bajirone gãmerã maiña mʉa.
JOH 15:13 Sĩgʉ̃ ĩ babare maigʉ̃ ñari, ĩ rijabosajama, tijʉa ñaja ñamasuse gãmerã maireayema.
JOH 15:14 Yʉ rotirore bajiro mʉa cʉdijama, yʉ babarã ñarʉarãja mʉa.
JOH 15:15 To bajiri, “Yʉre moabosarimasa ñaja mʉa”, mʉare yibeaja yʉ yuja. Moabosarimasama ĩna ʉjʉ ĩ yisere masimenama ĩna. “Yʉ babarã ñaja mʉa”, mʉare yaja yʉ yuja. Jediro yʉ jacʉ yʉre ĩ gotiadicatire mʉare gotimasiocoadicajʉ yʉ. To bajiri yʉ babarã ñaja mʉa.
JOH 15:16 Yʉre besecana me ñaja mʉama. Yʉjʉa mʉare besecajʉ yʉ. “Quẽnase rĩne yato ĩna” yigʉ, mʉare besecajʉ yʉ. To bajiro mʉa yijama, gãjerã mʉare ĩacõari, mʉare ajicõari yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna quẽne. To bajiri Dios ĩ catisere cʉorʉarãma ĩna quẽne. To bajiri, quẽnase mʉa yijama, yʉre mʉa sẽnirore bajirone mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ.
JOH 15:17 Ado bajiro mʉare rotiaja yʉ: Gãmerã ĩamaiña mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 15:18 Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús: —Diore ajimena mʉare ĩna ĩatud'ijama, “Yʉa rĩrene ĩatud'irã me yirãma ĩna. Jesúre quẽne ĩre ĩatud'icoadicama ĩna”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa.
JOH 15:19 Diore ajimenama, ĩnare bajiro tʉoĩarãre maiama ĩna. To bajiri ĩnare bajiro mʉa tʉoĩajama, mʉare quẽne maiboriarãma ĩna. Diore ajimena rãca mʉa ñarore mʉare besecajʉ yʉ, “Tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãjaro” yigʉ. To bajiri mʉare ĩatud'iama Diore ajimena yuja.
JOH 15:20 Mʉare yʉ gotisere masiritibesa mʉa: “Moabosarimasʉma, ñamasugʉ̃ me ñaami. Ʉjʉjʉama ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” yigʉ, mʉare gotibʉ yʉ. Diore ajimenama, mʉa ʉjʉre, yʉre rojose yisʉyarũgũama. To bajiri mʉare quẽne rojose yisʉyarʉarãma. To bajiboarine tʉoĩavasoacõari, yʉ gotimasiosere cʉdirũgũama. To bajiri mʉare quẽne mʉare cʉdirʉarãma.
JOH 15:21 Yʉre cõacacʉre quẽne masibeama Diore ajimena. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽne rojose yisʉyarʉarãma ĩna.
JOH 15:22 Masare gotimasiogʉ̃ yʉ vadibetijama, “Rojose yirã ñaja mani. Dios ĩ rotiriarore bajirone cʉdibeaja”, yimasibetiboriarãma, Diore ajimena. Ĩnare yʉ gotimasioro bero ñajare, “Rojose mana ñaja”, yimasibeama ĩna yuja.
JOH 15:23 No bojarã yʉre ĩatud'irã, yʉ jacʉre quẽne ĩatud'irã yama ĩna.
JOH 15:24 Ĩna ĩaro rĩjorojʉa Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉ yiĩobetijama, “Yʉare Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire ĩ yiĩobetijare, ‘Dios ĩ cõar'i, Cristo ñaami’ ĩre yimasibeaja yʉa”, yiboriarãma ĩna. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉ yiĩoro ĩacana ñaama ĩna. Tire ĩacana ñaboarine ĩna ĩatirʉ̃nʉbeti vaja rojose ĩnare ñacõa ñaja. To bajiri, yʉre ĩateama ĩna. Yʉ jacʉre quẽne ĩre teama ĩna.
JOH 15:25 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone bajiaja ti yuja, yucʉrirema. Ado bajise gotiaja ti: “Ñie manone yʉre ĩateama ĩna”, yigotiaja ti —yʉare yicami Jesús.
JOH 15:26 To bajiro yicõari, gajeyere quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús: —Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore socabecʉre mʉare cõarʉcʉja yʉ, yʉ gotimasirũgũsere “Ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorocʉre.
JOH 15:27 Yʉ gotimasiosʉorojʉne yʉ rãcane ñacoadicajʉ mʉa. To bajiri, yʉ gotimasiocatire ajicana ñari, ĩaĩañamanire yʉ yiĩocatire ĩacana ñari, masare gotimasiomasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 16:1 Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiorũtuacami Jesús: —“Yʉre ajiquejeroma” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ:
JOH 16:2 Dios ocare mani buerũgũrivijʉ mʉa ñarore mʉare bucõarʉarãma ĩna. To bajiro yicõari mʉare sĩarãne, “Dios ĩ bojasere bajiro ãnoare ĩre sĩabosaja mani”, yitʉoĩaboarʉarãma ĩna.
JOH 16:3 To bajiro ĩna yijama, yʉre quẽne, yʉ jacʉre quẽne masimena ñari, yirʉarãma ĩna.
JOH 16:4 “‘“To bajiro masune bajirʉaroja ti” yiquĩda ĩ Jesús’ yitʉoĩamasirãjaro ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. Rẽmojʉre mʉare gotisʉogʉ, mʉare gotibeticajʉ yʉ maji, “Ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ maji” yigʉ ñari.
JOH 16:5 Yʉre cõacacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. To yʉ bajiboajaquẽne, “¿Nojʉ vagʉagʉ yati mʉ?”, yʉre yisẽniĩabeaja mʉa.
JOH 16:6 Sẽniĩamenane, mʉare yʉ yigotiserene tʉoĩasʉtiritiaja mʉa.
JOH 16:7 To bajiri, riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ vacoajama, mʉare quẽnarʉaroja. Yʉ vabetijama, mʉare ejarẽmorocʉ, Esp'iritu Santo mʉa rãca ñagʉ̃ vadibetibogʉmi. Yʉ vajama, ĩre cõarʉcʉja yʉ.
JOH 16:8 Esp'iritu Santo ĩ vadijama, ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo manire yiyumi Dios. Rojose yirã ñaja mani”, yimasirʉarãma masa. Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase masune yirere masirʉarãma ĩna. Gajeye quẽne, ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro tʉoĩamasirʉarãma masa: “Diore mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma.
JOH 16:9 Yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãma.
JOH 16:10 Yʉ jacʉ ĩ ñarojʉre yʉ varoti ti ñajare, yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. Yʉ jacʉ tʉ ñacõari, yʉ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaro riojo yigʉ ñañumi”, yimasirʉarãja mʉa.
JOH 16:11 “Masare rojose yirotigʉre vãtia ʉjʉre rojorojʉ, rojose tãmʉoato” yigʉ, ĩre yʉ cõarotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãja mʉa.
JOH 16:12 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare yigotimasiocami Jesús: —Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. To ti bajiboajaquẽne yucʉne mʉare yʉ gotijeocõajama, ajimasimenaja mʉa maji.
JOH 16:13 Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉa tʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose rãca riojo masu ajimasijeorʉarãja mʉa. Ĩ sĩgʉ̃ ĩ ejarẽmose rĩne bajibetirʉaroja. Yʉ jacʉ ĩ rotise rãca ejarẽmorʉcʉmi. To yicõari, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yise rãca ajimasirʉarãja.
JOH 16:14 To yicõari, mʉa rãca yʉ yiñarũgũcatire mʉa ajimasirotire mʉare ejarẽmorʉcʉmi Esp'iritu Santo, “‘Jesús, quẽnamasugʉ̃ ñaami’ ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ.
JOH 16:15 Ñajedirone yʉ jacʉ yʉre ĩ rotirore bajirone mʉare gotiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Mʉa rãca yʉ yiadicatire mʉare gotimasiorʉcʉmi Esp'iritu Santo”, mʉare yibʉ yʉ —yʉare yicami Jesús.
JOH 16:16 To yigʉne, quẽna ado bajiro goticami Jesús: —Yucʉne yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoaro mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.
JOH 16:17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri ĩ buerã, ado bajiro gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa: —¿No yire ũnire yigʉ yati ĩ? —gãmerã yicajʉ yʉa. —“Yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa”, manire yami —gãmerã yicajʉ yʉa.
JOH 16:18 —“Yoato mene yʉre ĩarʉarãja” manire ĩ yijama, ¿no bajiro bajirʉ yati? “Tire yigʉ yami”, yiajimasibeaja mani —gãmerã yicajʉ yʉa.
JOH 16:19 To yʉa yiñarone, “Yʉre sẽniĩarʉama ĩna”, yimasicõacami Jesújʉama. To bajiri ado bajiro yʉare yicami: —“Yoaro mene yʉre ĩabetiroana yaja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiro yʉ yiserene, ¿mʉa masune gãmerã sẽniĩati mʉa?
JOH 16:20 Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ. Tʉoĩasʉtiritirã ñari, otirʉarãja mʉa. Diore ajimenama, variquẽnarʉarãma ĩna. Mʉama, tʉoĩasʉtiritirã ñaboarine yoaro mene quẽna variquẽnacoarʉarãja mʉa.
JOH 16:21 Adire bajiro bajirʉaroja ti: Sĩgõ rõmio, macʉ cʉtigoago, tʉoĩasʉtiritigomo so, “Josari tãmʉorʉocoja” yigo. So macʉ cʉtiro berojʉma, tire tʉoĩasʉtiritibecone, variquẽna masiriocõagõmo so.
JOH 16:22 Tire bajirone mʉa quẽne yucʉrema tʉoĩasʉtiritiaja mʉa. To bajiboarine quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ. Yʉre ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja mʉa quẽna. To bajiro mʉa variquẽnasere gãji, “Variquẽnabeticõaña mʉa”, yibetirʉcʉmi.
JOH 16:23 Tirʉ̃mʉ ti ejarone yuja, ñiejʉare yʉre sẽniĩabetirʉarãja mʉa yuja. Jẽre masicõarʉarãja mʉa. Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ jacʉre mʉa sẽnijama, mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉmi.
JOH 16:24 “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnibeticajʉ mʉa maji, yʉ jacʉre. Ado beroma yuja, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnirũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ, “Quẽnaro variquẽnato ĩna” yigʉ —yʉare yicami Jesús.
JOH 16:25 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yigoticami Jesús: —Mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca mʉare goticoadicajʉ yʉ maji. Bero mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca me mʉare gotirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ jacʉ yere mʉare yʉ gotijare, quẽnaro ajimasirʉarãja mʉa.
JOH 16:26 Yʉ jacʉ tʉjʉ yʉ tudiejato berone, “Yʉare sẽnibosaya mʉ”, yʉre yibetirʉarãja mʉa. Mʉa masune, yʉ jacʉre güimenane, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũrʉarãja mʉa.
JOH 16:27 Mʉare maiami yʉ jacʉ, yʉre mʉa maijare. “Dios ĩ cõar'i ñaami” mʉa yiajitirʉ̃nʉjare, mʉare maiami ĩ.
JOH 16:28 Yʉ jacʉ tʉ ñar'i, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiri adi macarʉcʉroanare vaveocoarʉcʉja yʉ, quẽna yʉ jacʉ tʉ tudiacʉ —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.
JOH 16:29 To bajiro ĩ yisere ajicõari ĩre cʉdicajʉ yʉa yuja: —Yucʉrema gotimasiore rãca me, mʉ gotisere quẽnaro ajimasiaja yʉa yuja.
JOH 16:30 “Ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ”, yiĩamasiaja yʉa yuja. Mʉre yʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne jẽre yʉa sẽniĩarotire masicõaja mʉ. To bajiri, “Dios tʉ vadir'i ñaja mʉ”, mʉre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa.
JOH 16:31 To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: —¿Socarã mene, “Quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yʉre yati mʉa?
JOH 16:32 Riojo mʉare gotiaja yʉ: Yucʉne yʉre cãmotadijedicoarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñabetirʉcʉja yʉ. Yʉ rãcane ñacõa ñarʉcʉmi yʉ jacʉ.
JOH 16:33 Ti jediro mʉare gotiaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ñacõarʉarãja mʉa” yigʉ. Adi macarʉcʉroana, Diore ajimena, rojose mʉare ĩna yijare, rojose tãmʉorʉarãja mʉa. To bajiboarine, tʉoĩatĩmama: Masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, rojose yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉa quẽne yʉre bajirone yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre.
JOH 17:1 To bajiro yicõari bero, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ado bajiro yicami Jesús: —Cacʉ, mʉ tʉjʉ yʉ tudiaroti mojoroaca rʉyaja ti yuja. Masa, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami” yʉre ĩna yimasirotire yigʉ, ejarẽmoña. To bajiro mʉ yijama, yʉ sʉorine, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami”, mʉre quẽne yirʉarãma ĩna.
JOH 17:2 Mʉ macʉ ñaja yʉ. “Masare ñajedirore rotimasiato ĩ” yigʉ yʉre cõacajʉ mʉ. Mʉ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ yʉre cõacajʉ mʉ.
JOH 17:3 Ado bajiro bajiama ĩna tudirijabetirere cʉorãma: Dios ñamasugʉ̃re, mʉre masiama. To yicõari, mʉ roticõacacʉre quẽne yʉre masiama.
JOH 17:4 Adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñaro, yʉ sʉorine quẽnase mʉre yirʉ̃cʉbʉocoadicama ĩna masa. Yʉre mʉ yirotirũgũro cõrone jẽre mʉre yibosagajanoaja yʉ.
JOH 17:5 Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne mʉre bajirone rʉ̃cʉbʉo ecogʉ ñacoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉ tʉjʉ yʉ tudiejaro, quẽna yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ, yʉre yirẽmoña mʉ.
JOH 17:6 Yʉ buerimasa mʉre ajimena rãca ĩna ñarore mʉ besecana ñama. Ĩnare besecõari, yʉre ĩsicajʉ mʉ. To bajiri yʉ sʉorine mʉre masiama ĩna yuja. Mʉ yarã ñacõari, mʉ ocare cʉdirã ñaama.
JOH 17:7 To bajiri jediro yʉ gotimasiose, to yicõari, ĩaĩañamani yʉ yiĩosere ĩacõari, “Dios sʉorine yami”, yimasiama ĩna.
JOH 17:8 Mʉ ocare yʉre mʉ gotiroticatore bajirone ĩnare goticoadicajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Dios tʉ vadir'i, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama ĩna yuja.
JOH 17:9 Mʉre ĩnare sẽnibosaja yʉ. Mʉre ajimenarema ĩnare mʉre sẽnibosabeaja yʉ. Yʉre mʉ ĩsicana ñajare, sẽnibosaja yʉ.
JOH 17:10 Yʉ yarã ñarã ñari, mʉ yarãne ñarã bajiama. Ĩna sʉorine yʉre quẽnase yirʉ̃cʉbʉoama masa.
JOH 17:11 Yucʉacane mʉ rãca ñagʉ̃ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri adi macarʉcʉrore vaveoacʉ yaja yʉ yuja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, adi macarʉcʉrojʉ tujacõarã yama ĩna. Cacʉ, rojose yigʉ me ñaja mʉ. Mʉ masise, yʉre mʉ ĩsicati rãcane ãnoare ĩnare ĩatirʉ̃nʉña. Cojoro cõro tʉoĩarã ñaja mani. Manire bajirone ĩna quẽne “Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩato ĩna” yigʉ, ĩnare ĩatirʉ̃nʉña.
JOH 17:12 Adi macarʉcʉrojʉre ĩna rãca ñagʉ̃ yʉ yimasirotire yʉre mʉ ĩsicati ñajare, quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ. “Sĩgʉ̃ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yigʉ quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ. To bajiboarine sĩgʉ̃ ñaami rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ. “To bajiro bajirʉaroja” mʉ yicatire masa ĩna ucamasicati ti goticatore bajirone yigʉ bajirʉcʉmi ĩma.
JOH 17:13 Yucʉacane mʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. Adi macarʉcʉrojʉre ñagʉ̃ maji adire mʉre sẽniaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ variquẽnarore bajirone ĩna quẽne quẽnaro variquẽnajedicõato ĩna” yigʉ.
JOH 17:14 Ãnoa yʉ buerã, yʉre mʉ gotiroticatire ajicõari tʉoĩavasoacana ñaama ĩna. To bajiri mʉre ajimena ĩna tʉoĩare bajirone tʉoĩabeama ĩna yuja. Yʉre bajirone tʉoĩarã ñama. To bajiro bajirã ĩna ñajare, ĩnare ĩateama masa, mʉre ajimena.
JOH 17:15 Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, “‘Mʉre ajimena rãca vatoajʉ ñabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare juacoasa mʉ”, mʉre yibeaja yʉ. Ado bajirojʉa mʉre sẽniaja yʉ. Quẽnaro ĩnare yirẽmoña, “Vãtia ʉjʉre ĩre cʉdiroma ĩna” yigʉ.
JOH 17:16 Mʉre ajimena ĩna tʉoĩarore bajirone tʉoĩagʉ̃ me ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã quẽne, mʉre ajimena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñaama ĩna.
JOH 17:17 Riojo ñamasuse ñaja ti mʉ oca. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare yirẽmoña mʉ, mʉ ocare “Quẽnaro ajimasiato ĩna” yigʉ. Mʉ ocare ajimasicõari, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, ĩnare yirẽmoña.
JOH 17:18 Mʉre ajimena vatoajʉre yʉre cõacajʉ mʉ. Yʉ quẽne, to bajirone mʉre ajimena vatoajʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare cõagʉagʉ yaja yʉ.
JOH 17:19 “Yʉ bajirotire mʉ tʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja ti”, mʉre yaja yʉ, “Yʉ sʉorine quẽnase ĩnare ejarʉaroja” yimasigʉ̃ ñari. To bajiro mʉre yaja yʉ, “Yʉre ĩacõari, ‘Dios ocare socabetire Jesús ĩ cʉdirore bajirone cʉdirãsa mani’ yato ĩna” yigʉ —yicami Jesús, Diore sẽnigʉ̃.
JOH 17:20 Gajeye ado bajiro Diore sẽnicami Jesús: —Yʉ rãca ñacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩrene ĩnare sẽnibosagʉ me yaja yʉ. Ãnoa ĩna gotimasiose ti ñajare, “Gãjerã quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yigʉ, ĩnare quẽne sẽnibosaja yʉ.
JOH 17:21 “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro sĩgʉ̃re bajiro ñato ĩna” yigʉ, mʉre sẽniaja yʉ, to yicõari, “Mani rãca quẽne ñacõa ñato ĩna” yigʉ. Cacʉ, yʉ rãca ñaja mʉ. Yʉ quẽne, mʉ rãca ñaja. To mani bajirore bajirone sĩgʉ̃re bajiro ĩna ñasere bojaja yʉ. To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, “Socʉ mene Dios ĩ cõar'i ñañumi Jesús”, yitʉoĩavasoarʉarãma masa.
JOH 17:22 “‘Diorãca ñaami’ masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉ. To bajirone yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, yʉre mʉ ejarẽmocatore bajirone ĩnare ejarẽmorʉcʉja yʉ, masa, ĩnare ĩacõari “‘Diorãca ñaama’ ĩnare yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ. To bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, mani bajirore bajirone, “Sĩgʉ̃re bajiro ñato ĩna” yigʉ.
JOH 17:23 Ĩna rãca ñarũgũaja yʉ. Mʉ quẽne, yʉ rãca ñarũgũaja mʉ. To bajiri sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩarʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi Jesús”, yimasirʉarãma masa. “Ĩ macʉre ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne maiami Dios”, yimasirʉarãma masa.
JOH 17:24 Cacʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrã yʉre mʉ ĩsicana ñaama ĩna. To bajiri yʉ rãca ĩna ñarotire bojaja yʉ, mʉ rãca yʉ rotiñarore “Ĩarãjaro ĩna” yigʉ. To bajiri, mʉ rãca yʉ rotisere ĩacõari, “Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne Jesúre maicoayumi Dios” ĩna yimasirotire bojaja yʉ.
JOH 17:25 Cacʉ rojose yigʉ me ñaja mʉ. Mʉre ajimenama, mʉre masibeama ĩna. Yʉma, mʉre masiaja yʉ. Ãnoa yʉ buerã quẽne, “Dios ĩ cõar'ine ñaami”, yʉre yimasiama ĩna.
JOH 17:26 “Ado bajiro bajigʉ ñaami Dios”, ĩnare yigotimasiocoadicajʉ yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajirone ĩnare gotimasiocõaja yʉ maji, yʉre mʉ mairore bajirone “Gãjerãre maiato ĩna” yigʉ. To yicõari, “Ĩna rãca yʉ ñacõa ñarũgũrotire masiato ĩna” yigʉ to bajiro yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasioaja yʉ —Diore ĩre yicami Jesús.
JOH 18:1 To bajiro Diore Jesús ĩ yisẽniro bero, Cedrón vãme cʉti cora gajejacatʉajʉ vacajʉ yʉa, ĩ rãca. To vanane, olivo vãme cʉtisere oteriavesejʉre jiacajʉ yʉa.
JOH 18:2 Tocãrãcajine ti vesejʉre rẽjacajʉ yʉa. To bajiri Judas, Jesúre ĩaterãre ĩsirocacacʉ quẽne, yʉa rãca rẽjarũgũcacʉ ñari, tojʉre quẽnaro masicami.
JOH 18:3 To bajiri ti vesere masigʉ̃ ñari, surarare, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare ũmato ejacami Judas. Paia ʉjarã, to yicõari, fariseo masa ĩna cõariarã ñacama. Jariaserine besu cʉocama ĩna. Sĩgʉ̃ri sĩabusuoriari, gãjerã mʉjorijãirire bajise sĩare cʉocama ĩna.
JOH 18:4 Jẽre, “To bajirone yʉre yirʉarãma” yigoticacʉ ñari, ĩnare bocagʉacami Jesús. Ĩnare bocacõari ado bajiro ĩnare sẽniĩacami: —¿Ñimʉre macati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.
JOH 18:5 To bajiro ĩ yirone, —Jesús Nazaret macagʉre macaja yʉa —ĩre yicʉdicama ĩna. To bajiro ĩna yirone, —Yʉne ñaja —ĩnare yicʉdicami ĩjʉama. Judas, Jesúre ĩaterãre gotiyiror'i quẽne ĩna rãca ñacami.
JOH 18:6 “Yʉne ñaja yʉ” Jesús ĩ yirone, jʉdavẽjacoacama ĩna.
JOH 18:7 To ĩna bajirone, ĩnare tudisẽniĩacami Jesús: —¿Ñimʉre macarã bajiati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. To bajiro ĩ yirone, —Jesús Nazaret macagʉre macaja yʉa —yicama ĩna.
JOH 18:8 To bajiro ĩna yisere ajicõari: —“Yʉne ñaja yʉ”, jẽre mʉare yibʉ yʉ. Yʉrene mʉa macajama, yʉ rãcanare ĩnare varotiya maji —ĩnare yicami Jesús.
JOH 18:9 To bajiro ĩ yijama, “‘To bajirʉaroja ti’ ĩ yigoticatore bajiro bajiato” yigʉ yicami. Ado bajise Diore ĩre yicami: “Cacʉ, yʉre mʉ ĩsicanare quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ, ‘Sĩgʉ̃ bajiyayiromi’ yigʉ”, yicami Jesús.
JOH 18:10 Jesúre ĩna ñiarʉaro ĩacõari, ĩ jariasere yoveacami Pedro. Tiasene paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre, Malco vãme cʉtigʉre riojojacatʉaga gãmorore ĩre jatarocacõacami Pedro.
JOH 18:11 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro Pedrore ĩre yicami Jesús: —Mʉ jariasere tudisuacõaña quẽna. Rojose yʉ tãmʉorotire yʉ jacʉ ĩ bojacatire, “Tãmʉorʉabecʉmi”, ¿yʉre yiboatime mʉ? —Pedrore ĩre yicami Jesús.
JOH 18:12 To bajiro ĩ yirone surara, ĩna ʉjʉ rãca, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne Jesúre ñiacama ĩna. Ĩre ñiacõari, ĩ ãmobearire siacama ĩna.
JOH 18:13 To yicõari, Anás ya vijʉ ĩre ãmicoacama ĩna yuja. Caifás ũmañicʉ ñacami Anás. Ti cʉ̃mare paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñacami Caifás.
JOH 18:14 Caifás ñañuju: “Ĩre mani sĩabetijama, mani ñaro cõrone sĩajeocõarʉarãma ĩna romano masa. To bajiri manire rijabosagʉre bajirone bajiato ĩ”, yigotir'i ñañuju ĩ.
JOH 18:15 Pedro rãca, Jesúre ĩna ãmivato sʉyacajʉ yʉa. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re quẽnaro ĩ masigʉ̃ ñacajʉ yʉ. To bajiri josari mene paia ʉjʉ ya vi ta biberiasãniro rẽtosãjacoacajʉ.
JOH 18:16 Pedrojʉama ta biberiasãniro sʉyarojʉajʉne sãjabecʉne tujacoacami. To bajiri paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re masigʉ̃ ñari, ta biberiasãnirore coderimaso rãca ñagõgʉ̃ tudibudicoacajʉ yʉ. To yicõari Pedrore ĩre jisõcajʉ yʉ.
JOH 18:17 To cõrone ta biberiasãnirore coderimaso, Pedrore ĩre sẽniĩacamo so: —¿Jesús buerimasa rãcagʉ me ñati mʉ? —ĩre yicamo so, Pedrore. To so yirone, —Ĩ me ñaja yʉ —sore yicami Pedro.
JOH 18:18 Ti ʉsajare, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne jea riocõari, sũmañacama ĩna. Pedro quẽne ĩna rãca sũmañacami.
JOH 18:19 Jesúre ĩna ãmiejaro, ĩacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju: —¿Nocãrãcʉ ñati mʉ buerã? ¿Ñie ũnire ĩnare gotimasiorũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ, Jesúre.
JOH 18:20 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: —Masa ĩaro rĩjorojʉa gotisʉoadicajʉ yʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari, ĩ ocare mani buerũgũrivirijʉre quẽne. Disejʉane yayioroaca yʉ gotimasiore maja.
JOH 18:21 ¿No yigʉ yʉjʉare sẽniĩati mʉ? Yʉre ajicanajʉare ĩnare sẽniĩaĩasaque. Yʉ gotirũgũcatire mʉre gotirʉarãma ĩna. Tire masirãma ĩna —ĩre yiyuju Jesús, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re.
JOH 18:22 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasʉ Jesús riogare jayuju. Ĩre jacõari, —To bajiro mʉ yicʉdijama, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ me yaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasʉ.
JOH 18:23 To bajiro ĩ yirone, ĩre cʉdiyuju Jesús: —Riojo me yʉ yijama, “Ado bajiro yaja mʉ”, yʉre yigotiya mʉ. Riojo yʉ yiboajaquẽne, ¿no yigʉ yʉre jati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús.
JOH 18:24 To bajiro ĩre yisẽniĩacõari bero, ĩre ĩna siarere jojiorotibecʉne paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ tʉjʉare Jesúre cõañuju Anás.
JOH 18:25 To ĩna yiñaro ũnone jea sũmacõa ñacami Pedro. Ĩ rãca jea sũmañarã ado bajiro ĩre yisẽniĩacama ĩna: —¿Ĩ buerimasʉ me ñati mʉ quẽne? —ĩre yisẽniĩacama ĩna. To bajiro ĩna yirone, —Bajibeaja. Ĩ me ñaja yʉ —yicami Pedro.
JOH 18:26 To bajiro ĩ yirone, sĩgʉ̃ paia ʉjʉre moabosarimasʉ Pedrore ĩre sẽniĩacami: —Olivo vãme cʉtisere oteriavesejʉ, ĩ rãca mʉ ñaro, mʉre ĩamʉ yʉ —ĩre yicami. Ĩ ñacami Pedro ĩ gãmoro jatacacʉ.
JOH 18:27 To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajicõari, —Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna Pedro. To bajiro ĩ yirirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõacami yuja.
JOH 18:28 Tijʉ bero, Caifás ya vi ñariarã, Pilato ya vijʉare Jesúre ĩre ãmivacama. Jud'io masa ʉjʉ ñaboarine, Roma vãme cʉti macagʉ ñacami Pilato. To cõrone busumʉjacoacajʉ yuja. Ĩ ya vire sãjabeticama ĩna jud'io masa, “Gãjerã masa ya vi mani sãjajama, Pascua bare bamasimenaja mani” yitʉoĩarã ñari.
JOH 18:29 To bajiri, Pilato ĩna rãca ñagõrʉ budiacami ĩ yuja: —¿Ñie rojose ĩ yise sʉori ĩre ocasãti mʉa? —yicami Pilato, jud'io masare.
JOH 18:30 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna: —Rojose ĩ yibetijama, mʉ tʉ ĩre ãmiejobetiboriarãja yʉa —ĩre yicama ĩna.
JOH 18:31 To bajiro ĩna yirone, —Ĩre ãmicoasa mʉa. Mʉa masune rojose ĩ yisere ĩacõĩajeocõari, rojose ĩ yise vaja rojose ĩre yiba mʉa yuja —ĩnare yiboacami Pilato, jud'io masare. To bajiro ĩnare ĩ yirone, —Yʉa, jud'io masama, masare sĩamasibeaja —Pilatore ĩre yicama ĩna.
JOH 18:32 “Yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajutusĩacõarʉarãma masa” Jesús ĩ yicatore bajirone bajicajʉ ti.
JOH 18:33 Quẽna sãjacõari, Jesúre ĩre jiyuju Pilato. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩañuju: —¿Jud'io masa ʉjʉ masune ñati mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.
JOH 18:34 To bajiro ĩ yirone, —¿Mʉ masu tʉoĩarine, to bajise yʉre yisẽniĩati mʉ? ¿Gãjerã mʉre ĩna gotijare, to bajise yʉre sẽniĩatique mʉ? —ĩre yiyuju Jesús, Pilatore.
JOH 18:35 To bajiro ĩ yijare, —Jud'io masʉ me ñaja yʉ, tia. Mʉ yarãne, paia ʉjarã rãca, yʉ tʉ mʉre ãmiejoama ĩna. ¿Ñie ũni rojose yirori mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.
JOH 18:36 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: —Masa ʉjʉ mʉ yigʉre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñajama, yʉre sʉyarimasa yʉre ĩaterãre ĩna rãca gãmerã quẽaboriarãma ĩna, “Yʉre ñiaroma ĩna” yirã. To bajiri, masa ʉjʉ mʉ yigʉre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. Yʉre rotise adone ñabeaja —Pilatore ĩre yiyuju Jesús.
JOH 18:37 To bajiro ĩ yirone, —To yijama, ¿ʉjʉ ñati mʉ? —yiyuju Pilato. To bajiro ĩ yirone ĩre cʉdiyuju Jesús: —Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ. Ʉjʉne ñaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉre vadicõari ruyuacajʉ, riojo ñamasusere gotirʉ. No bojarã yʉ gotisere ajivariquẽnarãma, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñaama —Pilatore ĩre yiyuju Jesús.
JOH 18:38 To bajiro ĩ yirone, —¿Ñie ũnire yigʉ yati mʉ, ñamasuse ñaja mʉ yiserema? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato. To bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩa gajanocõari, budiejacami Pilato, jud'io masare gotigʉagʉ quẽna: —Yʉ ĩajama, ñie rojose yigʉ me ñaami.
JOH 18:39 Tocãrãca cʉ̃mari Pascua mʉa yiro cõro, sĩgʉ̃ tubibe ecor'ire mʉare bubosarũgũaja yʉ. To bajiri, ¿mʉa jud'io masa ʉjʉre yʉ bubosasere bojati mʉa? —ĩnare yicami Pilato, jud'io masare.
JOH 18:40 To bajiro ĩnare ĩ yijare, ado bajiro ĩre avasãcʉdicama ĩna: —¡Ĩrema bubesa mʉ! ¡Barrabájʉare ĩre bucõaña! —yiavasãcama ĩna, Pilatore. Barrabájʉama, juarudirimasʉ ñañuju.
JOH 19:1 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Jesúre ĩre bajerotiyuju Pilato yuja.
JOH 19:2 Jesús rʉjoa joere jotabedo suariabedo ĩre jeoyujarã surara. To yicõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore sũarivʉjorore ĩre sãñujarã ĩna.
JOH 19:3 To bajiro ĩre yigajanocõa, ĩ tʉbʉsa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —Jud'io masa ʉjʉre mʉre quẽnarotiaja yʉa yuja —yiajatud'iyujarã ĩna, Jesúre. To yicõari ĩ riogare ĩre jayujarã ĩna.
JOH 19:4 To bajiro ĩna yiro bero quẽna budiejacõari jud'io masare ado bajiro ĩnare yicami Pilato yuja: —¡Ĩaña mʉa! Yʉ ĩajama, ñiejʉa rojose yigʉ me ñaami. Mʉa quẽne ĩre ĩacõari, “Yʉre bajiro tʉoĩato” yigʉ, ĩre buaja yʉ —ĩnare yicami Pilato.
JOH 19:5 To bajiro ĩ yirone, jotabedo jesacõari, sũarivʉjorore sãñacõari budiadicami Jesús. To cõrone yuja ado bajiro masare yicami Pilato: —¡Ĩaña mʉa! Ãni ñaami ĩ yuja —ĩnare yicami Pilato.
JOH 19:6 To bajiro ĩ yirone, Jesús ĩ budiadore ĩacõari ado bajiro avasãcama ĩna paia ʉjarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne: —¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutuya! ¡Ĩre jajutuya! —yiavasãcama ĩna. To bajiro ĩna yirone, —¡Mʉa masune ĩre ãmivacõari yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutuaya mʉa! Yʉjʉa yʉ ĩajama, ñiejʉa rojose yigʉ me ñaami —ĩnare yicami Pilato, jud'io masare.
JOH 19:7 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama jud'io masa: —Yʉa ñicʉa ĩna rotimasiriarore bajirone yirã “Rijacoajaro” yaja yʉa, “Dios macʉ ñaja yʉ” ĩ yise vaja —Pilatore ĩre yicama ĩna.
JOH 19:8 To bajiro ĩna yisere ajicõari bʉtobʉsa güiyuju Pilato.
JOH 19:9 To bajiri quẽna vijʉ ĩre jicõari ĩre sẽniĩañuju Pilato: —¿Noagʉ masu ñati mʉ? ĩre yisẽniĩañuju Pilato. To bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne —ĩre cʉdibesuju Jesús.
JOH 19:10 To bajiri quẽna ĩre tudisẽniĩañuju Pilato: —¿Yʉre cʉdibeatime mʉ? Gãjerãre mʉre yucʉ́tẽrojʉ yʉ jajuturotirʉajama, jajutu rotimasiaja yʉ. Mʉre yʉ burʉajaquẽne bucõamasiaja yʉ. ¿Tire masibeatique mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato.
JOH 19:11 To bajiro ĩ yirone, —No bajiro yicõari rotimasibetibogʉja mʉ, Dios ĩ bojabetijama. Masare rotirocʉre mʉre cũcami Dios. To bajiri mʉ tʉjʉre yʉre cõagʉ̃re, mʉ rẽtoro rojose masu ñacõaja ti —Pilatore ĩre yiyuju Jesús.
JOH 19:12 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “¿No bajiro yicõari, Jesúre ĩre bucõaroti ñaboati ti?”, yitʉoĩañuju Pilato yuja. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ado bajiro yiavasãcama jud'io masa: —Ĩre mʉ bucõajama, ʉjʉ ñamasugʉ̃ César vãme cʉtigʉ rãcagʉ me ñarʉcʉja mʉ. No bojagʉ ĩre sẽnibecʉne, “Ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ” yigʉma, César ĩ ĩategʉ ñaami. To bajiri, ĩre mʉ bujama, quẽnabeaja —Pilatore ĩre yiavasãcama ĩna.
JOH 19:13 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Jesúre ĩre jiburoticami Pilato yuja. To yicõari, rotigʉ ĩ rujirijʉre ejarũjũcoacami Pilato. Gabata vãme cʉticajʉ hebreo ocarema. “Gʉ̃tane bʉoriajʉ” yire ũni ñacajʉ ti.
JOH 19:14 Pascua boserʉ̃mʉ bare basʉoriarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ, ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉrecaji ñaro ado bajiro ĩnare yicami Pilato, jud'io masare: —Ãni ñaami mʉa ʉjʉ —ĩnare yicami.
JOH 19:15 To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto avasãcama ĩna quẽna: —¡Sĩacõaroti ñaja! ¡Sĩacõaroti ñaja! ¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutusĩarotiya mʉ! —Pilatore ĩre yiavasã cʉdicama ĩna. To bajiro ĩre ĩna yise ñajare, ado bajiro ĩnare yicami Pilato: —¿No yigʉ mʉa ʉjʉre jajutusĩarotigʉada yʉ? —ĩnare yicami Pilato. To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama paia ʉjarã: —César sĩgʉ̃ne ñaami yʉa ʉjʉma. Ñimʉjʉa gãji maami —yicama ĩna, Pilatore.
JOH 19:16 To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ, Jesúre ĩnare ĩsicami Pilato. To bajiri Jesúre ĩre ãmicoacama ĩna yuja.
JOH 19:17 Ĩre ĩna ãmiato, yʉa quẽne sʉyacajʉ yʉa. Ĩre ãmivacõari, yucʉ́tẽrore ĩre gajaroticama ĩna. Hebreo ocama Gólgota vãme cʉti burojʉ ĩre ãmivacama ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñacajʉ ti.
JOH 19:18 Tojʉ ĩre ãmiejacõari, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutucama ĩna. Ĩ tʉ gãjerã jʉarã ĩnare jajutucama. Sĩgʉ̃re ĩ riojojacatʉa, gãjire ĩ gãcojacatʉa ĩnare jajutucama ĩna.
JOH 19:19 Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ĩ vãmere ucaturotiyumi Pilato. Ado bajise yituyacajʉ: “Jesús Nazaret macagʉ, jud'io masa ʉjʉ” yiucature ñacajʉ ti.
JOH 19:20 Jãjarã jud'io masa tire ĩacama ĩna. Maca tʉacane ñacajʉ ti, Jesúre ĩna jajutucato. Ĩ rʉjoa veca vãme tuyase griego oca, hebreo oca, lat'in oca quẽne ñacajʉ ti.
JOH 19:21 To bajiri jud'io masa paia ʉjarã ado bajiro ĩre yicama, Pilatore: —“Jud'io masa ʉjʉ ñaami” mʉ yiucarotiboare quẽnabeaja ti. “‘Jud'io masa ʉjʉ ñaja yʉ’ yiboami”, yiucavasoarotiya mʉ —Pilatore ĩre yicama ĩna.
JOH 19:22 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdicami Pilato: —Jẽre uca ecocoamʉ. To bajiro ñacõato —ĩnare yicami Pilato.
JOH 19:23 Yucʉ́tẽrojʉ Jesúre jajutugajanocõari, ĩ sudi sãñaboarere juacama ĩna surara. Babaricãrãcajʉ vocõari, gãmerã batocama ĩna. To bajiri, cojasene rʉyacajʉ ti, ĩna ãmirotiase. Jesús ĩ sãñarito joeado tiayamano ñacajʉ ti. Riojone suamʉjagajanoriaro ñacajʉ ti.
JOH 19:24 To bajiri ado bajiro gãmerã yicama surara: —Tiasere vobeticõato mani. “Ñimʉjʉa tiasere ĩ ãmiʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tariacane reacũĩacama ĩna. To bajiro ĩna yijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotiriarore bajirone bajicajʉ ti yuja, ado bajiro ti yimasire ñajare: “Yʉ ye sudire gãmerã batorʉarãma ĩna. ‘Ñimʉjʉa tiasere ĩ ãmiʉjaro ĩaĩarãsa mani’ yirʉarãma ĩna. To yirãne gʉ̃tariacane reacũĩarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, to bajirone yicama surara.
JOH 19:25 Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩ tuyaro tʉjʉ adocãrãcʉ ñacajʉ yʉa: Ĩ jaco, to yicõari, so yo Cleofas manajo Mar'ia vãme cʉtigo, gajeo Mar'ia Magdalena, ñacajʉ yʉa.
JOH 19:26 Yʉ Jesús ĩ buecacʉ, ĩ maigʉ̃ quẽne ñacajʉ yʉ. Ĩ jaco rãca yʉ ñasere ĩacõari ado bajiro yicami Jesús: —Caco, ĩ ñarʉcʉmi mʉ macʉre bajiro bajigʉ —sore yicami Jesús, yʉjʉare.
JOH 19:27 To yicõari, yʉjʉare ado bajiro yicami: —Mʉ jacore bajiro bajigo ñarʉocomo so —yʉre yicami Jesús. To bajiro ĩ yise ñajare, yʉ ya vijʉ sore ũmato ñarũgũcajʉ yʉ yuja.
JOH 19:28 Jesús, to bajise yʉare ĩ yiro bero, “Dios ĩ bojadicatore bajirone jẽre adi macarʉcʉrojʉre yijeocõaja yʉ yuja” yigʉ ñari, Dios ocare masa ĩna ucamasire, “Ti gotirore bajirone bajiato ti” yigʉ, —Bogoaja yʉre —yicami Jesús yuja.
JOH 19:29 To ñacajʉ ʉye oco jiase. Tire, sudiro bʉrʉane ñiabiacõari, hisopo vãme cʉtiricʉ gajane siatucama ĩna, tibʉrʉare. To yicõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotucama ĩna.
JOH 19:30 Ʉye oco jiase veroĩacõari ado bajiro yicami Jesús: —Dios ĩ roticõacatore bajirone jẽre yijeocõaja yʉ yuja. To cõrone ñaja —yicami Jesús. To yigʉne, murocayo, ʉsʉtadicõa tʉjacami Jesús yuja.
JOH 19:31 Pascua boserʉ̃mʉ bare basʉoriarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ ñacajʉ ti. Gajerʉ̃mʉ yʉa jud'io masa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñacajʉ. To bajiri yucʉ́tẽrojʉ rijariarã rujʉri tuyasere bojabeticama ĩna. To bajiri Pilatore ĩre sẽniñujarã jud'io masa ʉjarã: —Yucʉ́tẽrojʉ tuyarãre ĩna ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃rerotiya mʉ, “Guaro rijacoajaro” yigʉ. To yicõari ĩna rujʉrire rujio rotiya —ĩre yiyujarã ĩna, jud'io masa ʉjarã.
JOH 19:32 To bajiri Pilato ĩ rotijare, ĩ yarã surara vacõari, yucʉ́tẽrojʉ Jesús tʉjʉ jʉarã tuyarãre ĩna ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃recama ĩna.
JOH 19:33 Jesús tʉjʉre ejarʉ̃gʉ̃cõari, “Jẽre ʉsʉtadicoasumi ãnima”, ĩre yiĩacama ĩna. To bajiri ĩ ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃rebeticama ĩna.
JOH 19:34 To bajiboarine Jesús varubʉre sĩgʉ̃ surara sarejoracami. Ĩ sarejorarone, ri'i, oco rãca budicajʉ.
JOH 19:35 Yʉ, tire gotigʉ, tire ĩacacʉ masune ñacõaja yʉ. “Riojo gotiaja tire”, yimasiaja yʉ. Mʉare quẽne, quẽnabʉsaro “ ‘Jesús ñaami Dios macʉ mani ʉjʉ, ĩ masise rãca manire ejarẽmogʉ̃’ yimasiato ĩna” yigʉ, riojo tire gotiaja yʉ.
JOH 19:36 To bajiro ti bajijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro bajicajʉ ti. Ado bajiro gotiaja Dios oca: “Cojo gõaro ĩre gõaro jajeabetirʉarãma ĩna”, yigotiaja ti Dios oca.
JOH 19:37 Gajejʉ Dios oca ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Sarejora ecor'ire ĩarʉarãma masa”, yigotiaja Dios oca.
JOH 19:38 To ĩna yiro bero, Arimatea vãme cʉti macagʉ José, Jesús rujʉrire ãmirʉ Pilatore sẽniñuju ĩ. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcacʉ ñacami José. To bajiboarine gãjerãre gotibatobeticami, jud'io masa ʉjarãre güigʉ. To bajiri, “Ãmiña” Pilato ĩ yijare, Jesús rujʉrire rujiogʉ vasuju José.
JOH 19:39 Nicodemo ñamijʉ Jesúrãca ñagõgʉ̃ ejar'i quẽne ejayuju. Treinta y cuatro kilo cõro rʉ̃cʉse sʉtiquẽnasere juaejayuju ĩ. Mirra vãme cʉtise, áloe vãme cʉtise rãca vʉore ñañuju ti sʉtise.
JOH 19:40 To bajiri José, Nicodemo rãca, Jesús rujʉrire rujiocõari sudijãiri botiquẽnarijãirine sʉtisere tucõari, ĩre gũmañujarã ĩna. Yʉa jud'io masa, to bajiro yirũgũcajʉ yʉa, bajirearãre yujerã.
JOH 19:41 Jesúre yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajutusĩacato, ote vese tʉjʉ ñacajʉ ti. Ti vesejʉre masa yujeriavi gʉ̃tavi mame quẽnoriavijʉre ĩ rujʉrire cũñujarã. Gãjerãre yujeĩañamanivi ñañuju ti vi.
JOH 19:42 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ, Pascua bare basʉoriarʉ̃mʉ ti ejaroto mojoroaca rʉyacajʉ ti. To bajiri ti vijʉ Jesús rujʉrire cũñujarã ĩna, sõjʉ me ti ñajare.
JOH 20:1 Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ busurijʉ jẽjʉ rẽtiabʉsarojʉne vasuju so Mar'ia Magdalena. Jesúre ĩna yujeriavi tʉ ejacõari, so ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju.
JOH 20:2 To ti bajiro ĩacõari, ũmadi, yʉa tʉjʉ ejacamo so. Pedro, yʉ, Jesús bʉto ĩ maicacʉ, ñacajʉ yʉa. Yʉa tʉjʉre ejacõari, ado bajiro yʉare goticamo so: —Mani ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yʉare yicamo so.
JOH 20:3 To so yisere ajicõari, Pedro rãca ĩarã vacoacajʉ yʉa.
JOH 20:4 Yʉa jʉarã, cojoro cõro ũmacajʉ yʉa. Pedro rẽtobʉsaro ũmacajʉ yʉjʉa. To bajiri, yʉjʉa ĩ rĩjoro ejacoacajʉ yʉ.
JOH 20:5 Mubiacõari, ti vire ĩasõcajʉ yʉ. Ĩre ĩna gũmaboare rĩne ñacajʉ. Sãjabeticajʉ yʉ, bajigʉjʉma.
JOH 20:6 Yʉ berojʉ ejacami Pedrojʉama. Ĩma ĩre ĩna yujeriavijʉ sãjacoacami. Ĩ quẽne, Jesúre ĩna gũmaboare rĩrene ĩacami.
JOH 20:7 Jesús rʉjoare ĩna gũmariaro ricatijʉ ti jesaro ĩacami. Ĩre ĩna dʉreariaboare gajerojʉ jesacajʉ ti.
JOH 20:8 To cõrone yʉ quẽne ĩ rĩjoro ejasʉocacʉ quẽne sãjacoacajʉ yʉ. Tire ĩacõari, “Tudicaticoasumi Jesús”, yimasicajʉ yʉ yuja.
JOH 20:9 “Rijacoaboarine tudicaticoarʉcʉmi Jesús” Dios ocare masa ĩna ucamasire ti yigotisere ajimasibeticajʉ yʉa maji.
JOH 20:10 To bajicõa, yʉa ya vijʉ tudicoacajʉ yʉa yuja.
JOH 20:11 Mar'ia Magdalenama, Jesúre ĩna yujeriavi tʉjʉne oticõa tujasumo so. Otiñagõne, mubiacõari, ti vire ĩasõcõañuju so.
JOH 20:12 Ĩasõcõagõne, jʉarã ángel mesa, botiquẽnase sãñacõari rujirãre ĩañuju so. Sĩgʉ̃ Jesús rʉjoa ñariarojʉare rujiyuju ĩ. Gãji, ĩ gʉbori ñariarojʉare rujiyuju.
JOH 20:13 So otiñaro ĩacõari, sore sẽniĩañujarã ĩna, Mar'ia Magdalenare: —¿No yigo otiati mʉ? —sore yiyujarã ángel mesa. To bajiro ĩna yirone, —Yʉ ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yiyuju so.
JOH 20:14 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, jʉdarʉ̃gʉ̃gõne Jesúre ĩañuju so. Ĩre ĩaboarine, “Jesúne ñaami”, yimasibesuju so.
JOH 20:15 To cõrone ĩjʉa sore sẽniĩañuju ĩ: —¿No yigo otiati mʉ? ¿Ñimʉre macati mʉ? —sore yiyuju Jesús. “Adi vese coderimasʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩacõañuju so. To bajiri ado bajiro ĩre yiyuju so: —Ĩ rujʉrire mʉ ãmicũjama, “To cũmʉ yʉ”, yʉre yigotiya. Ãmigõ varʉo yaja yʉ —ĩre yiyuju so.
JOH 20:16 To so yirone, ado bajiro sore yiyuju Jesús yuja: —Mar'ia —sore yiyuju. To bajiro ĩ yirone hebreo ocane ado bajiro ĩre yiyuju so: —Rabuni —yiyuju so. “Gotimasiogʉ̃” yire ũni ñaja ti.
JOH 20:17 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: —Yʉre moaĩabesa maji. Yʉ jacʉ tʉjʉ mʉjabeaja yʉ maji. Vasa. Yʉ yarãre ĩnare gotiaya: “Dios mani jacʉ, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ ñarojʉ vacʉ yimi”, ĩnare yigotiaya —sore yigotirotiyuju Jesús, Mar'ia Magdalenare.
JOH 20:18 To bajiro ĩ yirio, yʉare gotigo ejacamo so. “Mani ʉjʉre ĩamʉ yʉ”, yʉare yicamo so. To yicõari, Jesús ĩ gotiroticõariarore bajirone yʉare goticamo.
JOH 20:19 Moasʉoriarʉ̃mʉ rãioati ñamire yʉa Jesús ĩ buecana vijʉre rẽjacõari, ñacajʉ yʉa. Yʉa yarã jud'io masare ĩnare güirã ñari, sojere tubibecõari ñacajʉ yʉa. To bajiro yʉa bajiñaro yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cõacami Jesús: —¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 20:20 To yigʉne, ĩ ãmorire ĩna jajucatire, ĩ varubʉre ĩna sarecatire yʉare ĩocami Jesús. Yʉa ĩ buecana yʉa ʉjʉre ĩacõari, bʉto variquẽnacajʉ yʉa yuja.
JOH 20:21 To bajiri quẽna ado bajiro yʉare gotirũtuacami Jesús: —Quẽnaro ñaña mʉa. Yʉ jacʉ masa tʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone yʉ quẽne mʉare cõaja yʉ yuja —yʉare yicami Jesús.
JOH 20:22 To yigʉne, yʉare jutijeocami. Jutijeogʉne, ado bajiro yicami: —Dios ĩ cõagʉ̃re Esp'iritu Santore bocaãmiña mʉa.
JOH 20:23 Ĩre bocaãmicõari, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriojama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. Rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriobetirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
JOH 20:24 Yʉare Jesús ĩ ruyuaĩororema, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ manicami maji.
JOH 20:25 Jesús ĩ ruyuaĩoro bero Tomáre ĩabʉjacõari, “Mani ʉjʉre ĩre ĩamʉ yʉa”, ĩre yiboacajʉ yʉa. To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne ado bajiro yʉare boca cʉdicami Tomás: —Ĩ ãmorire ĩre ĩna jajucati gojerire ĩacõari yʉ tõmeĩabetijama, to yicõari ĩ varubʉre ĩna sarecatijʉre yʉ moaĩabetijama, “Ĩne ñaami”, yimasibecʉja yʉ —yʉare boca yicami Tomás.
JOH 20:26 Cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri bero quẽna rẽjacajʉ yʉa. Tirʉ̃mʉ yʉa rẽjarirʉ̃mʉre Tomás quẽne ñacami yuja. Soje turiaro ti ñaboajaquẽne yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cami Jesús quẽna. —¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús.
JOH 20:27 To yicõa, ado bajiro Tomáre ĩre yicami: —Yʉ ãmorire ĩacõari, mʉ ãmo vãsoane yʉre tõmeĩaña mʉ. Mʉ ãmo vãsoane yʉ varubʉre ĩna saremasirijʉre tõmeĩaña. “Ĩ me ñagʉ̃mi”, yibeja yuja. “Ĩne ñaami”, yimasiña mʉ yuja —ĩre yicami Jesús.
JOH 20:28 To bajiro ĩre ĩ yirone, —Yʉ ʉjʉ, Dione ñaja mʉ —Jesúre yicami Tomás.
JOH 20:29 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Tomás, yʉre ĩagʉ̃ ñari, “Ĩne ñaja mʉ”, yʉre yaja mʉ. Gãjerãma yʉre ĩabetiboarine mʉ yirore bajirone yʉre ĩna yijama, quẽnaro variquẽnarʉarãma ĩna —Tomáre ĩre yicami Jesús.
JOH 20:30 Gajeye jairo ĩaĩañamanire yiĩocami Jesús, yʉare ĩ buerãre. Ti ñaro cõrone ucajeobeaja yʉ, adi queti ucagʉ.
JOH 20:31 Yʉ ucasema, “Mani rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, ĩ rotirotire yigʉ, Dios ĩ cõar'i, to yicõari, ĩ macʉ ñagʉ̃mi Jesús” mʉa yitʉoĩarotire yigʉ, ucaja yʉ. To bajiro Jesúre mʉa yitʉoĩajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne.
JOH 21:1 Tijʉ bero, quẽna yʉare ruyuaĩocami Jesús, ĩ buecanare. Tiberias vãme cʉtira tʉsarojʉ yʉare ruyuaĩocami ĩ. Ado bajiro bajicami:
JOH 21:2 Adocãrãcʉ ñacajʉ yʉa, rẽjacana: Simón Pedro vãme cʉtigʉ, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ, Natanael, Galilea sitagʉ Caná vãme cʉti macagʉ, yʉa Zebedeo rĩa, gãjerã jʉarã Jesús ĩ buecana ñacajʉ yʉa.
JOH 21:3 To yʉa bajiñarone, ado bajiro yicami Pedro: —Vai vayagʉacʉ yaja yʉ —yicami. To bajiro ĩ yijare, —Yʉa quẽne mʉ rãca vana yaja —ĩre yicajʉ yʉa. To yi, ĩ rãca vacoacajʉ yʉa. Va, cũmua vasãjacajʉ yʉa. Ti ñamire vai vaya ñamicʉtiboacajʉ yʉa.
JOH 21:4 Ti busumʉjadone ʉtabʉcʉra tʉne yʉare ruyuaĩocõacami Jesús. To ĩ bajiboajaquẽne, “Ĩne ñagʉ̃mi”, yimasibeticajʉ yʉa.
JOH 21:5 Ado bajise yʉare yicami: —¿Vai sĩabeati mʉa? —yʉare yicami Jesús. To bajiro ĩ yijare, —Vai vayaboaja yʉa. Sãjabeama —ĩre yicajʉ yʉa.
JOH 21:6 To yʉa yirone, —¡Cũmua riojojacatʉare bajiʉre rocaroaya mʉa! To bajiro mʉa yijama, vai sĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. To ĩ yirotirore bajirone yicajʉ yʉa. Jãjarã vai ĩna sãjajare, no yi tʉ̃amʉo sãtĩmabeticajʉ yʉa.
JOH 21:7 Tire ĩaboacʉ, yʉ, Jesús ĩ maicacʉ ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ, Pedrore: —Mani ʉjʉne ñaami —ĩre yicajʉ yʉ. Tire ajicõari, ĩ sudiro veacũcatiasere guaro sãña, jatirocaroa, bacõa jãjacami ĩ, Jesús ĩ ñarojʉare.
JOH 21:8 Cien metros cõro vijariarojʉre jayacajʉ yʉa. To bajiri jabua cʉtojʉre bajiʉre sãjacanare vaire vejajãjacajʉ yʉa.
JOH 21:9 Jãjaeja, majacõari, jeame ʉ̃jʉrime vecare vai jesarãre ĩnare ĩacajʉ yʉa. To bajicõari, pan quẽne jesacajʉ ti.
JOH 21:10 Yʉa ejaro ĩacõari ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Gãjerã vai juadirẽmoña yucʉacane mʉa vayasĩarãre —yʉare yicami Jesús.
JOH 21:11 To bajiro ĩ yisere ajicõari, cũmuajʉre ejasãjacami Pedro. To yicõari, bajiʉre boejʉ vejamocũcami, jacarã vai sãñaricʉre. Ciento cincuenta y tres ñarirãcʉ ñacama vai ñajediro. Jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, surebeticajʉ ti, bajiʉ.
JOH 21:12 To ĩ yiro bero, ado bajiro yʉare yicami Jesús: —Bayujiroaya —yʉare yicami Jesús. “¿Ñimʉ ñati mʉ?”, ĩre yisẽniĩabeticajʉ yʉa, “Mani ʉjʉne ñaami” yirã ñari.
JOH 21:13 To yicõa, yʉa tʉjʉ ejarʉ̃gʉ̃, panre yʉare ĩsibatocami. Vaire quẽne, to bajirone yicami.
JOH 21:14 Idiaji yʉare ruyuaĩocoacami, ĩ sĩaecocato bero tudicaticõari.
JOH 21:15 Yʉa bayujigajanoro bero, Pedrore ĩre sẽniĩacami Jesús: —¿Mʉ rãcana yʉre ĩna mairo rẽtoro yʉre maiati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yisẽniĩacami Jesús. To bajiro ĩ yirone, —Yʉ ʉjʉ mʉre maiaja yʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro. To bajiro ĩ yijare, —¡Oveja rĩare ĩna ecarũgũriarore bajirone yʉ yarãre yʉre gotimasiobosaba mʉ! —ĩre yicami Jesús.
JOH 21:16 Quẽna tudisẽniĩacami Jesús, Pedrore: —¿Yʉre maimasucõati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yicami Jesús. To bajiro ĩ yirone Pedrojʉama: —Yʉ ʉjʉ mʉre maiaja yʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro quẽna. To bajiro ĩ yijare, —¡Ovejare coderiarore bajirone yʉ yarãre yʉre codebosaba mʉ! —ĩre yicami Jesús.
JOH 21:17 To yicõa, quẽna ĩre tudisẽniĩaquẽnocami Jesús: —¿Yʉre maiati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yicami Jesús. Idiaji, “¿Yʉre maiati mʉ?” Jesús ĩ yisere ajicõari, sʉtiriticoacami Pedro yuja. To bajiri ado bajiro Jesúre ĩre yicami Pedro: —Yʉ ʉjʉ, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro. To bajiro ĩ yijare, —Ovejare ĩna ecarũgũrore bajirone yʉ yarãre yʉre gotimasiobosaba mʉ.
JOH 21:18 Socʉ mene mʉre gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ mamʉ ñagʉ̃jʉma sudi sãñacõari, no mʉ bojarone vacudirũgũcajʉ mʉ maji. Bʉcʉ mʉ ñatone mʉ ãmorire siacõari, mʉ varʉabetojʉre mʉre ãmirʉarãma ĩna —Pedrore ĩre yicami Jesús.
JOH 21:19 To bajise Pedrore ĩ yijama, ĩ sĩaecoroti vãmere gotimasiogʉ̃ yicami. To bajiro mʉ yiecosere ĩacõari, “Diore rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa” yigʉ, to bajise goticami Jesús, Pedrore. To yigajanogʉ̃ne, —Vayá yʉ rãca. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya —ĩre yicami Jesús.
JOH 21:20 Jʉdati ĩacõari ĩnare yʉ sʉyaro yʉre ĩacami Pedro. Yʉ ñacajʉ Jesús ĩ buecacʉ, bʉto ĩ maicacʉ. Yʉne ñaja Jesús, Pascua boserʉ̃mʉ yʉare ĩ ũmato batʉsacatirʉ̃mʉ ĩ tʉbʉsaca ñacõari, “¿Ñimʉ ñati, mʉre ĩaterãre ĩsirocarocʉma?” Jesúre yisẽniĩacacʉ.
JOH 21:21 Yʉre ĩacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩacami Pedro: —Yʉ ʉjʉ, ãnima, ¿no bajiro bajirijariquĩda? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Pedro.
JOH 21:22 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: —Quẽna yʉ tudivadirotojʉ ĩ catirotire yʉ bojajama, caticõa ñarũgũrʉcʉmi maji. No bajiro mʉre yibeaja ti, mʉ masibetijaquẽne. Mʉma yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús.
JOH 21:23 To bajiro ĩ yirone, yʉjʉarema, “‘Rijabetirʉcʉmi’ yigʉ yigʉmi” yirene masicõacama ĩna. To bajiboarine Jesújʉama, “Rijabetirʉcʉmi”, yibeticami. Ado bajirojʉa yicami ĩ: “Yʉ tudiejarijʉjʉ ĩ catisere yʉ bojajama, caticõarʉcʉmi maji. Tire mʉ masibetijama, no yibeaja mʉre” yigʉ yicami Jesús. Tire quẽnaro ajimasibeticõari, “Rijabetirʉcʉmi Juan” yire queti gotibatoyuma ĩna.
JOH 21:24 Juan ñaja yʉ, Jesús ĩ buecacʉ. Yʉne ñaja, adi paperare ucagʉ. Yʉ gotisere, “Riojo gotiaja ti”, yimasiaja mani.
JOH 21:25 Gajeye jairo ñaja Jesús ĩ yiĩocati. Jediro Jesús ĩ yirũgũcatire mani ucajeocõajama, adi macarʉcʉrore tĩjabetiboroja paperatutiri. To cõrone ñaja.
ACT 1:1 ¿Teófilo, ñaboati mʉ? Tirʉ̃mʉ mʉre papera cõasʉocajʉ yʉ. Ti papera rãca Jesús ĩ yisʉorere masare ĩ gotimasiorere mʉre ucacõacajʉ yʉ. Ĩ bueriarã yʉre ĩna goticato cõro ucajeocõacajʉ yʉ. Ĩ ruyuarere ucasʉocajʉ yʉ. To yicõari, ĩ sĩaecorere, tudicaticõari õ vecajʉ ĩ mʉjarere quẽne ucacajʉ yʉ. Õ vecajʉ ĩ mʉjaroto rĩjoro, ĩ bueriarãre ĩnare gotimasioroticõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro yiba mʉa” ĩnare ĩ yigoticũrere ucacajʉ yʉ.
ACT 1:3 Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ cõaronare cojoji me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajicõari, cuarenta ñarirʉ̃mʉri ĩna rãca ñagʉ̃, ĩnare ĩ ũmato yirũgũriarore bajiro ĩnare ũmato yicõa ñañuju, “Ĩne ñaami” ĩna yimasirotire yigʉ. To bajiñagʉ̃, “Yʉ rijabosare sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩavariquẽnaami Dios yuja”, ĩnare yigotimasioñuju.
ACT 1:4 Ĩna rãca ñagʉ̃jʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús maji: —Adone ñacõama maji, Jerusalénne. Dios mani jacʉ ĩ gotirere bajirone ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejarotire yuba mʉa. Tire mʉare yʉ goticatire ajicajʉ mʉa.
ACT 1:5 Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja” mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, “Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato” yirocʉre —ĩnare yiyuju Jesús.
ACT 1:6 To bajiri, Jesúrãca rẽjarã ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna: —Tirʉ̃mʉjʉ romano masa, mani Israel ñamasir'i jãnerabatia ye sitare ẽmacõari, moarotisʉoadimasiñuma ĩna. ¿Yucʉrema, ĩnare bucõari, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yigotigʉti mʉ? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 1:7 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: —No bajiro yicõari, masimenaja mʉama. Dios mani jacʉma ĩ masise rãca ĩ yirotire, ĩ sĩgʉ̃ne masiami.
ACT 1:8 To bajiboarine, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ vado, ĩ masise mʉare ejarʉaroja ti. To bajiri, gãjerã masa tʉjʉ vacõari yʉre gotibosarã varʉarãja mʉa. Jerusalénjʉre, adi maca Judea sita jediro, Samaria sitajʉ quẽne, macarʉcʉro ñaro cõrone yʉre gotibatocudibosarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús ĩ buerãre.
ACT 1:9 To bajiro ĩnare gotigajanogʉ̃ne, ĩre ĩna ĩañarone mʉjacoasuju Jesús. Buerigasero ejacʉne yayicoasuju. To bajiro ĩ bajiro bero ĩre tudiĩabesujarã yuja.
ACT 1:10 Ĩ mʉjaveoro bero to bajirone vecajʉre ĩamʉocõa ñañujarã ĩna maji. To ĩna bajirone ĩna vatoajʉ jʉarã ángeles ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto botise sudi sãñarã ñañujarã ĩna.
ACT 1:11 To bajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: —Mʉa Galileana, ¿ñiere yirã ʉ̃mʉagaserojʉare ĩamʉocõa ñati? Jesús, mʉa rãca ñar'i, ʉ̃mʉagaserojʉ ĩ mʉjato mʉa ĩarore bajirone tudirujiadirʉcʉmi quẽna —Jesús bueriarãre yiyujarã ángeles.
ACT 1:12 To bajiri, Olivo vãme cʉti buro ñañujarã ĩna, Jesús ĩ bueriarã, ĩ cõarona. To bajiri Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna yuja. Ti buro tʉacane ñañuju ti, ti maca.
ACT 1:13 Ti macajʉ ejacõari, vijʉ vecaga sõajʉre ñañujarã ĩna. Ado bajise vãme cʉtiyujarã ĩna: Pedro, Juan, Santiago, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, gãji Santiago Alfeo macʉ ñañuju ĩ. Gãji Simón Celote ĩna yigʉ ñañuju. Gãji, Santiago macʉ Judas ñañuju ĩ. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna.
ACT 1:14 Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. Jesús bederã, ĩ jaco Mar'ia, gãjerã rõmia quẽne ñañujarã ĩna.
ACT 1:15 Tirʉ̃mʉrire ĩna rãca rẽjarũgũñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Ciento veinte cõro ñariarãma ĩna. Ĩna vatoajʉ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:
ACT 1:16 —Ajiya mʉa, yʉ yarã. Tirʉ̃mʉjʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Judas ĩ bajirotire ucamasiñuju, mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesúre ĩre ñiacanare ũmato ejacacʉre.
ACT 1:17 To bajiri Judas yʉa rãcagʉ ñaboacami. Ĩ ye moare quẽne ñaboacajʉ ti.
ACT 1:18 Judas, ĩ masune rojose yicõari, rijacoasuju ĩ. Ĩ rʉjoajʉane quediruji, tʉ̃asiarocayocõa tʉjasuju. To baji, tuvagʉa potogʉne, ĩ gʉdamisi budibatecoasuju ti. To ĩ bajiro bero, rojose ĩ yire vaja gãjoa ñarãre juacõari, ti sitare vaja yiyujarã ĩna gãjerã.
ACT 1:19 To bajiri to ĩna yijare, Jerusalén ñarã, Acéldame vãme yiyujarã ĩna, ti sitare. Ĩna ocarema ri'i vese yire ũni ñañuju ti.
ACT 1:20 “To bajiro bajirʉaroja” David ñamasir'i ĩ yimasire socase me ñañuja, ado bajiro ĩ ucamasirema: “Masa mano ñato ĩ ya vi. To bajiro bajicõari ĩ ye moare ñaboarere, gãji moavasoato”, Diore yiucabosayuju David ñamasir'i, Judas ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ.
ACT 1:21 To bajiro David ñamasir'i ĩ yiucamasire ti ñajare, Judare ĩre vasoagʉ, Jesús ĩ rijato bero quẽna ĩ tudicatiro ĩacacʉre, Juan, Jesúre ĩ tuñĩabiaro ĩacacʉre, yʉa Jesús ĩ cõasʉocana rãca vacudicacʉre macato mani —yiyuju Pedro.
ACT 1:23 To bajiro ĩ yiro bero, jʉarãre ʉ̃mʉare beseyujarã ĩna. “José vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi” yicõari, “Gãji, Mat'ias vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi”, yiyujarã ĩna. Josére, Justo ĩre yiyujarã gãjerã. Gaje vãmerema, Barsabás ĩre yiyujarã.
ACT 1:24 To bajiro yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñujarã ĩna: —Jesús yʉa ʉjʉ, mʉ masiaja ñajediro masa ĩna tʉoĩasere. To bajiri ãnoare, “Nijʉa ñati mʉ besegʉ” yʉare ĩoña mʉ.
ACT 1:25 Judare vasoarocʉ yʉa rãca moarocʉre ĩoña yʉare. Rojose yirʉ Judas yʉare vaveocami. To bajiri yucʉrirema rojose ĩ yicati vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñagʉ̃mi —yisẽniñujarã ĩna, Jesúre.
ACT 1:26 To yigajano, José vãme ucatuyujarã ĩna, gʉ̃tajʉre. To yicõari, gajea gʉ̃tare Mat'ias vãme ucatuyujarã. “Tiarire reacũĩato mani, ¿ñimʉjʉa ñati Dios ĩ besegʉma?”, yiyujarã ĩna. Gʉ̃tarire reacũĩacõari, “Mat'iane ñaami Dios ĩ besegʉma”, yimasiñujarã ĩna. To bajiri, jʉaãmo cõro, coja gʉbo jẽnituarirãcʉ ñañujarã maji. To bajiri, Mat'ias rãca ñarã, jʉaãmo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã yuja.
ACT 2:1 Pentecostés boserʉ̃mʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rẽjañujarã ĩna.
ACT 2:2 To bajiro ĩna bajiñarone, ñaro tʉsarone bʉsi ocaruyuayuju õ vecajʉ. Bʉto mino cʉtiejarore bajiro ejayuju, ĩna ñarivijʉre.
ACT 2:3 To bajicõari, jea ʉ̃jʉsere bajise ruyuayuju. To bajicõari tocãrãcʉrene ĩnare quedireajeoyuju.
ACT 2:4 To bajiro ti bajirone, Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju, tocãrãcʉrene. Ejacõari, ĩna ñagõmasirotire ĩnare ʉjoyuju. To bajiro ĩ yijare, tocãrãcʉne ricatiri rĩne ñagõjedicoasujarã ĩna, gãjerã masa yere.
ACT 2:5 Pentecostés boserʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Jerusalén macajʉre boserʉ̃mʉ ĩarã ejariarã ñañujarã, Diore rʉ̃cʉbʉorã. Jud'io masa ñaboarine, ricatiri rĩne ñagõrã ñañujarã, gaje macariana vadiriarã ñari.
ACT 2:6 To bajiri mino vatore bajiro ti bʉsisere ajicõari, jãjarã masa rẽjañujarã ĩna, ti bʉsirojʉre. To ejacõari ĩna ajijama, ricati oca ñagõrã ñaboarine, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩna ocare ajiyujarã ĩna. To bajiri, no bajiro yimasiña mañuju ĩnare.
ACT 2:7 No yimasibeticõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: —¿Galileana me ñati, mʉa ĩajama?
ACT 2:8 Galileana, mʉa ocare, yʉa ocare quẽne ñagõmasimena ñaboarine, ãnoajʉama, ¿no bajiro yicõari, mani ocare ñagõmasiati ĩna yuja?
ACT 2:9 Adocãrãca sitana vadiriarã ñaja mani: Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, Frigia, Panfilia, Egipto, to yicõari, Cirene maca adojʉana Africana quẽne, Roma macajʉ vadiriarã sĩgʉ̃ri jud'io masa quẽne ñaama.
ACT 2:11 To yicõari, gãjerã jud'io masare bajiro Diore rʉ̃cʉbʉorã Roma macajʉ vadiriarã ñaama ĩna quẽne. Creta, Arabia vadiriarã quẽne ñaama. To bajiro mani bajiboajaquẽne, Dios quẽnaro manire ĩ yiñasere mani oca rãca manire gotiama, Galileana ñaboarine —gãmerã yiyujarã ĩna.
ACT 2:12 To bajiro yitʉoĩarejaica yirã, no bajiro yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro gãmerã yicõa ñañujarã: —¿Ñie ũnire yirã, to bajiro yati ĩna? —gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna.
ACT 2:13 Gãjerãjʉama: —Mecʉrã yama, yiajatud'iyujarã ĩna —Jesús buerimasa ñariarãre.
ACT 2:14 To bajiro ĩna yiajatud'isere ajicõari, jʉaãmo cõro, coja jẽnituarirãcʉ ñarã rãca vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju Pedro. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bʉto tutuase rãca ado bajiro gotiyuju Pedro, to rẽjarã ĩna ajijediro: —Quẽnaro ajiya yʉ yarã, yʉ gotisere, Jerusalén ñarã quẽne.
ACT 2:15 “Mecʉrã yaja mʉa”, yʉare yirãja mʉa. Mecʉrã me yaja yʉa. Busurijʉaca ñaja maji. Masa mecʉriajʉ ejabeaja maji.
ACT 2:16 Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare mʉa ĩase, “To bajiro bajirʉaroja”, yiyuju Diore gotirẽtobosamasir'i, Joel. Ado bajiro yiucamasiñuju:
ACT 2:17 “Adi macarʉcʉro ñatʉsarirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉja yʉ, jediro masare. To bajiri, ĩ sʉorine mʉa rĩa, Diore gotirẽtobosarʉarãma ĩna. Mamarãma, yʉ yiĩosere ĩamasirʉarãma ĩna. Bʉcʉrãma, yʉ cõasere cãjiriarʉarãma.
ACT 2:18 Tirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore cõarʉcʉja yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩre cõarʉcʉja yʉ. To bajiri yʉ ocare gotimasiorʉarãma ĩna.
ACT 2:19 To bajiri õ vecajʉ ĩaĩañamanire mʉare yiĩogʉ̃, adigodo quẽne ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉja yʉ. Ri'i ñarʉaroja ti. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, bueri buemʉjarʉaroja ti.
ACT 2:20 Ʉ̃mʉagʉ muiju quẽne rẽtiacoarʉcʉmi. Ñamiagʉ muiju quẽne ri'ire bajirone sũagʉ̃ ñacoarʉcʉmi. Ti jediatone, Dios rojose yirãre ĩabeserirʉ̃mʉ ejaro bajirʉaroja. Ñamasurirʉ̃mʉ ñarʉaroja, Jesús to bajiro ĩ yiĩorirʉ̃mʉ. Gajerʉ̃mʉ tire bajiro bajibetirʉaroja yuja. Güiorirʉ̃mʉ ñaro yirʉaroja yuja.
ACT 2:21 To bajiboajaquẽne no bojarã, ‘Yʉ ʉjʉ, rojose yigʉ ñaja yʉ. Rojose yʉ yisere masirioya mʉ’ yirãre rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ, yami Dios”, yiucamasiñuju Joel —yiyuju Pedro.
ACT 2:22 To yicõa, quẽna tudigotiyuju Pedro: —Dios ĩ beserimasa ajiya mʉa. Nazaret macagʉ Jesús ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca mʉare yiĩoñumi. To bajiri, “Dios ĩ rotirore bajiro yiyumi Jesús”, yimasiaja mʉa, tire ĩacana ñari.
ACT 2:23 To bajiro yimasirã ñaboarine, Jesúre ĩaterãre ocasãñuja mʉa. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩnare jajurotiyuja mʉa, ĩre. Tire mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañuju Dios. “To bajiro rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios, Jesúre. To bajiri mʉare matabesumi, “Jesúre ĩre sĩato ĩna” yirã, ĩre ĩaterãre mʉa ĩsiboajaquẽne.
ACT 2:24 To bajiro Jesúre mʉa yiboajaquẽne, Diojʉama, Jesús ĩ sĩaecoro bero, quẽna ĩre catiocõañumi. To bajiri rijayayicõa tʉjabesumi Jesús, no yiyamagʉ̃ ñari.
ACT 2:25 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesús ĩ bajirotire yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi ĩ: “Cacʉ, yʉ rãcane ñaja mʉ. Yʉre mʉ ejarẽmose ti ñajare, ñiere güibeaja yʉ.
ACT 2:26 Tire yʉ tʉoĩajama, yʉre quẽnamasucõaja. To bajiri bʉto variquẽnagʉ̃ quẽnase mʉre ñagõaja yʉ. To bajiri, ‘Yʉ rujʉ ti yayiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ’ yitʉoĩa tutuaja yʉ.
ACT 2:27 Cacʉ, masiaja yʉ, ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉja yʉ. Mʉ macʉ ñaja yʉ. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ. To bajiri yʉ rujʉ boarocabetirʉaroja ti.
ACT 2:28 To bajiri quẽna yʉre catiorʉcʉja mʉ. To cõrone bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ, mʉ rãca ñagʉ̃ ñari”, yiucamasiñumi David, Jesús ĩ yirotirene yigʉ.
ACT 2:29 Ĩ tʉoĩase mere yimasiñuju ĩ. Ĩ rijato, adone ĩre yujerocamasiñujarã, ĩrema. “Ado ñaja ĩre yujeriaro”, yimasiaja mani.
ACT 2:30 To bajiro bajirotire goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñamasiñuju David. “Berojʉ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ jãnami ñarʉcʉmi. Yʉre bajiro ʉjʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju David, Diore gotirẽtobosagʉ.
ACT 2:31 To bajiro ti bajirotire masigʉ̃ ñari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ Cristo rijacoaboarine, ĩ tudicatirotire ucamasiñuju. “Ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉmi Cristo. To bajicõari, ĩ rujʉ quẽne, boabetirʉaroja. To bajigʉ ñari, tudicaticoarʉcʉmi quẽna”, yiucamasiñuju.
ACT 2:32 Jesús ĩ rijato bero, ĩre tudiĩacajʉ yʉa. To bajiri, “Dios ĩre catioyumi”, yimasiaja yʉa.
ACT 2:33 Jesúre, õ vecajʉ ñacõari, ĩre jiyuju Dios. To bajiri rʉ̃cʉbʉoriajʉre Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujigʉmi. Tojʉre Dios ĩ gotiriarore bajirone, “Esp'iritu Santore rotiya mʉ”, Jesúre ĩre yiyuju. To bajiri Jesújʉa yʉare cõañumi, Esp'iritu Santore. Jẽjʉ mʉa ĩase, mʉa ajise quẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejajare, bajibʉ ti. Tine ñaja ti, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejase.
ACT 2:34 Quẽna David ñamasir'i ĩ bajimasirere gotiaja yʉ. David ĩ masu ĩ bajirotire yigʉ me, ucamasiñuju. Ĩ rujʉ, Dios ĩ ñarojʉre mʉjabetiriaroja. To bajiboarine Jesús ĩ mʉjarotire yigʉne, ado bajiro yiucamasiñuju David: “‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji.
ACT 2:35 Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.
ACT 2:36 To bajiri, “Israel ñamasir'i jãnerabatiare, ‘Socase me ñaja’ yimasirãjaro” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. Jesúre, yucʉ́tẽrojʉre mʉa sĩar'irene, mani ʉjʉ ñamʉorʉ̃gõrocʉre cõañuju Dios —yiyuju Pedro, masare.
ACT 2:37 To bajiro ĩ yisere ajicõari tʉoĩarejai sʉtiritiyujarã ĩna. To bajiri, Pedro rãcanare sẽniĩañujarã: —¿Yʉa yarã, no yirãti yʉa? —yiyujarã ĩna.
ACT 2:38 To bajiro ĩna yirone, cʉdiyuju Pedro: —Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari tʉoĩavasoaya. To yicõari, oco rãca bautizarotiya mʉa, “‘Yʉare rijabosar'i ñaami’ Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñaja yʉa” yirã. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriocõari, Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios.
ACT 2:39 Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi, mʉa rĩare quẽne, mʉa jãnerabatiare quẽne, sõjʉanare quẽne. “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yirere cʉdirã ñajedirore ĩre cõarʉcʉmi Dios —yiyuju Pedro.
ACT 2:40 Ti rĩne gotigʉ me yiyuju Pedro. Jairo ĩnare gotimasioñuju. To yigʉne ado bajiro gotiyuju: —Masa adirʉ̃mʉana rojose yirã rãca ñabesa mʉa. Cãmotadicoasa mʉa, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna rãca vatobe” yirã —yiyuju Pedro.
ACT 2:41 To bajiro ĩ yigotisere quẽnaro ajiyujarã ĩna. To bajiri tres mil cõro ñarã, ñarẽmoñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, ĩnare bautizarotiyujarã ĩna, “Rojose yirʉabeaja. Dios yarã ñaja yʉa yuja” yirã.
ACT 2:42 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca rẽjañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne ĩna rãca rẽjarũgũñujarã. To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã ĩna. To bajicõari Diore sẽnirũgũñujarã ĩna. Bare barã quẽne, Jesús ĩ yirotiriarore bajirone yibayujarã ĩna.
ACT 2:43 Tirʉ̃mʉri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã jairo ĩaĩañamanire yiyujarã, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõajare. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna toana ñajediro.
ACT 2:44 Tocãrãcʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã. “Yʉ ye ti ñaboajaquẽne, mʉre ti rʉyajama, ĩsirʉcʉja yʉ”, gãmerã yitʉoĩajedicõañujarã ĩna. Gãjerãre maioro bajirãre ĩacõari, ĩna ye gajeyeũnire ĩsicõari vaja sẽni, juayujarã, ĩna, maioro bajirãre gãjoa ĩsirʉarã.
ACT 2:46 Tocãrãcarʉ̃mʉ sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. To yigajano, gãjerãre jicoasujarã ĩna, ĩnare barotirã. Ĩna ya virijʉ ejacõari, bare barãne, Jesús ĩ rotiriarore bajirone yibavariquẽnañujarã ĩna. To bajiro bajirã, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, yiĩañujarã ĩna, ti macana. To bajiri, Jesús ĩ masisere ĩnare cõañuju. Ĩnare ĩ cõajare, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ti macana sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã tʉjʉ rẽjañujarã ĩna quẽne. Ĩna rãca ñarã, jãjarãbʉsa ñañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã.
ACT 3:1 Tocãrãcarʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, Diore sẽnirã ejarũgũñujarã ĩna jud'io masa. To bajiri cojorʉ̃mʉ Pedro, Juan rãca, Diore ĩre sẽnirã vasujarã ĩna quẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ.
ACT 3:2 Ti vi soje tʉre rujiyuju rẽmone micagʉ̃ ruyuar'i. Tocãrãcarʉ̃mʉ tojʉre ĩre ãmiejorũgũñujarã ĩ babarã. Ti soje, Quẽnarisoje vãme cʉti soje ñañuju ti. Ti soje tʉre rujicõari, ti vi sãjarãre, “¿Yʉre ĩamaicõari, gãjoa ĩsirʉabeati mʉa?”, yirujirũgũñuju ĩ.
ACT 3:3 To bajiri, Pedro, Juan rãca ĩna sãjatone, gãjoare ĩnare sẽniñuju micagʉ̃.
ACT 3:4 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩañujarã ĩna. To yirãne, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Adojʉare ĩaña, mʉ —ĩre yiyuju.
ACT 3:5 To ĩ yijare, “Yʉre ĩsirʉarãma mojoroaca” yigʉ, quẽnaro ĩnare ajiyuju micagʉ̃jʉama.
ACT 3:6 To yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Gãjoa maja yʉare. Gajeye quẽnamasuse mʉre yirẽmorʉcʉja yʉ. Jesucristo Nazaret macagʉ ĩ masise rãca mʉre varotiaja yʉ —yiyuju Pedro, micagʉ̃re.
ACT 3:7 To yicõari, ĩ riojojacatʉaga ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉorʉ̃gõñuju Pedro. To ĩ yirone, ĩ ñicʉgʉ̃ri, ĩ ãñatigãri tĩmacoasuju, ĩre, micaboar'ire yuja.
ACT 3:8 To bajicõari, jatirocarʉ̃gʉ̃cõari, vasʉoyuju ĩ yuja. Ĩna rãca sãjasuju micaboar'i, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre. To jatisãjacʉne, “Dios quẽnaro yʉre yami. Yʉ rijaye cʉtisere yʉre catioami”, yivariquẽnañuju ĩ.
ACT 3:9 Ti vi ñarã, to bajiro ĩ yivariquẽnasere ĩañujarã ĩna.
ACT 3:10 To bajiri ĩre ĩamasicõari ʉcayujarã ĩna. “¿‘Quẽnarisoje’ vãme cʉti soje tʉ gãjoa sẽnirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩ?”, yiyujarã ĩna.
ACT 3:11 To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedrore, Juanre ĩnare ñiatuayuju, “Yʉre vaveobeticõato ĩna” yigʉ. Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rʉ̃gõñujarã ĩna, Pedro, Juan rãca. To bajiro ĩna bajirone, masa ĩna ñaro cõrone ũmarẽjañujarã ĩna, ĩre ĩna catiorore ĩaʉcacõari.
ACT 3:12 Ĩna ũmarẽjaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: —¿No yirã ĩaʉcati? Ĩaʉcabesa, mʉa, yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia. Ãni micar'ire yʉa masune catiobejʉ yʉa. “Diore quẽnaro cʉdirã ñari, ĩre catioma”, yitʉoĩabesa mʉa.
ACT 3:13 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani ñicʉa Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'i, ĩ bojasere yicacʉre Jesúre “Ñamasugʉ̃ ñaami” yirʉ̃cʉbʉogʉ, ãni micar'ire yʉare catiorotimi. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, Jesúre ĩaterãre ocasãcajʉ mʉa, ʉjarãre, “Ĩre sĩato ĩna” yirã. Ʉjʉ Pilato, Jesúre ĩ burotirʉaboajaquẽne, mʉajʉa ĩre sĩarʉacajʉ.
ACT 3:14 Dios ĩ bojase rĩne yigʉre Jesúre burotimenane, Barrabájʉare ĩre buroticõacajʉ mʉa, Pilatore.
ACT 3:15 To bajiro mʉa yijama, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirocʉre sĩarotiyuja mʉa. To bajiboarine rijar'irene tudicatiocõañuju Dios. Ĩre ĩacõari, “Quẽna tudicaticoasumi”, yimasiaja yʉa.
ACT 3:16 Ãni micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre ĩaja mʉa. “Jesús yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩajare, rẽmone ĩ ñicʉgʉ̃ri tĩmacoajʉ ti. Tire ĩacõari, “Jesús sʉorine bajiaja ti”, yimasiaja mʉa.
ACT 3:17 Mani ʉjarã rãca Jesúre ĩre sĩaroticajʉ mʉa, riojo tʉoĩabetica yirã.
ACT 3:18 “To bajirone bajirʉaroja ti” Dios ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ tima. Ado bajiro ucamasiñujarã Diore ĩre gotirẽtobosariarã: “Rojose tãmʉocõari, sĩaecorʉcʉmi Cristo”, yiucamasiñujarã ĩna.
ACT 3:19 Tire ajicõari, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Diore sẽniña mʉa. To mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa.
ACT 3:20 To bajiro mʉa bajijama, Jesúre mʉare cõarʉcʉmi Dios quẽna, tirʉ̃mʉjʉne “‘Masa ʉjʉ ñaña mʉ’ yigʉ mʉre cõarʉcʉja” yimasir'i ñari.
ACT 3:21 Yucʉrema õ vecajʉ ñagʉ̃mi Jesús. “To cõrone adi macarʉcʉrore tudiquẽnorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yitʉoĩariaro bajiro ti bajiroto rĩjoro, tone ñacõa ñarʉcʉmi. Adi ñaja tirʉ̃mʉana Diore ĩre gotirẽtobosamasiriarã, ĩna ucamasire.
ACT 3:22 Diore gotirẽtobosamasir'i, Moisés vãme cʉtigʉ, ado bajiro gotimasiñuju, mani ñicʉare: “Dios mani ʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Ĩ cõarocʉma, mani rãcagʉne ñarʉcʉmi. Jediro ĩ yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa.
ACT 3:23 Ĩ yirore bajiro cʉdimenarema, ĩnare bucõaroti ñaja ti. Ĩnare bucõari ĩnare sĩaroti ñaja”, yimasiñuju Moisés. Adi ñaja, Jesús ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ, mani ñicʉare ĩ gotimasire.
ACT 3:24 Samuel vãme cʉtimasir'i, to yicõari, ĩre bajiro bajirã quẽne ĩ beroana Diore ĩre gotirẽtobosariarã ñajediro, adirʉ̃mʉri bajirotire gotiyujarã ĩna quẽne.
ACT 3:25 Tirʉ̃mʉjʉ, mani ñicʉare Dios ĩ gotirere gotimasiñujarã ĩna. Dios mani ñicʉare ĩ goticõare ti ñajare, quẽnase manire ejarʉaroja ti. Ado bajiro mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire gotimasiñuju Dios: “Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ, mʉ jãnerabatia sʉori”, yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire gotigʉ.
ACT 3:26 To yimasir'i ñari, ĩ macʉre catiocõari bero, mani jud'io masa tʉjʉre ĩre cõasʉoyumi Dios, “Ĩ sʉori, rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro ñato ĩna” yigʉ cõañuju, ĩ macʉre —ĩnare yigotimasioñuju Pedro.
ACT 4:1 To bajiri Pedro, Juan rãca, ado bajiro masare gotimasioñujarã ĩna: —Jesús, sĩaecogʉ ñaboarine, quẽna tudicaticoasumi. To bajiri mani quẽne tudicatirʉarãja, yimasiaja mani —yiyujarã Pedro, Juan rãca. To ĩna yiñarore paia, to yicõari, saduceo masa quẽne ejayujarã ĩna. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne ejayuju ĩ. Bʉto jũnisiniejayujarã ĩna, Pedro, Juan rãca to bajiro ĩna gotimasiosere ajicõari.
ACT 4:3 To bajiri Pedrore, Juanre quẽne ĩnare ñejecõari, tubibe, vaveocoasujarã ĩna, rãiorijʉ ti ñajare.
ACT 4:4 To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, Jesús ocare ajicõari, jãjarã ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajiri ʉ̃mʉa cinco mil ñañujarã ĩna.
ACT 4:5 To bajiri busurijʉ tudirẽjañujarã ĩna quẽna, jud'io masa ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne.
ACT 4:6 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anás, to yicõari, ĩ yarã Caifás, Juan, Alejandro ñañujarã ĩna quẽne.
ACT 4:7 To bajiri, Pedro, Juan rãca tubibe ecoriarãre, jirotiyuju Anás. To ĩ yijare, ĩ rĩjorojʉare ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã Pedro, Juan rãca. To ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Anás: —¿Ñimʉ masare mʉare gotimasiorotimasiri? ¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Anás.
ACT 4:8 To bajiro ĩ yisẽniĩaro, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca cojo vãme rʉyabeto quẽnaro cʉdiyuju Pedro: —Yʉa ʉjarã, bʉcʉrã quẽne, quẽnaro yʉre ajiya. “¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa?” yʉare mʉa yisẽniĩasere cʉdirʉcʉja yʉ.
ACT 4:10 “Quẽnaro masiato” yirã, adi macana, to yicõari, “Israel sitana ñaro cõrone masiato” yirã, ñamasusere mʉare gotiaja yʉa. Jesucristo Nazaret macagʉ sʉorine micagʉ̃ ñaboar'i catimasimi. Jesús, yucʉ́tẽrojʉ mʉa sĩar'ine, Dios ĩ tudicatior'ine, micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre catiomasimi.
ACT 4:11 Tirʉ̃mʉjʉ David ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yiucamasiñumi. “Ado bajiro bajiaja” yire ũni ñaja adi: Mʉa jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩre bojabesuja mʉa. To bajiboarine ñamasugʉ̃ ñaami.
ACT 4:12 Jesús rĩne ñaami adi macarʉcʉroana masa, ĩna rijato berojʉ, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cõar'i. Gãji to bajiro manire yirẽtobosagʉ maami —yiyuju Pedro.
ACT 4:13 To bajiri Pedro, Juan rãca quẽnaro masirãre bajiro ĩna ñagõsere ajimasicõañujarã ʉjarã. “Papera buebetiriarã ñaboarine, quẽnaro ñagõama ĩna. Jesúrãca ñarũgũriarãne ñaruyuama ĩna. To bajiri ĩre bajirone gotimasioama”, yitʉoĩañujarã ĩna, ʉjarã.
ACT 4:14 To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩ ñajare, “Rojose yiyuja mʉa”, yimasibesujarã ʉjarã.
ACT 4:15 To yi, budiarotiyujarã ʉjarã, Pedrore, to yicõari Juanre quẽne. To yicõari ado bajiro ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna: —¿No yirãti mani ĩnare, Pedrore, Juanre quẽne? Jerusalén macana ĩna ñaro cõrone masiama micar'ire ĩna catiorere. To bajiri, “Socarã yama”, yimasiña maja.
ACT 4:17 To bajiri ado bajiro ĩnare gotiroti ñaja: “Jesús yere quẽna mʉa ñagõrẽmojama, rojose tãmʉorã vana yaja mʉa”, ĩnare yiroti ñaja, “To cõrone Jesús yere gotibatobeticõato yuja” yirã —yitʉoĩañujarã ʉjarã.
ACT 4:18 To yi, quẽna ĩnare jisõñujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. Ĩna sãjaejarone: —Jesús yere masare gotimasiobesa mʉa —yiboayujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne.
ACT 4:19 To bajiro ʉjarã ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyujarã Pedro, Juan rãca: —Mʉare yʉa cʉdijama, Diore cʉdimena yirãja yʉa. To bajiri, mʉa tʉoĩajama, mʉajʉare yʉa cʉdijama, ¿riojo yirã yirãjari yʉa?
ACT 4:20 Jesúre yʉa ĩacati, yʉa ajicatire quẽne, tire gotitʉjamasimenaja —yiyujarã Pedro, Juan rãca.
ACT 4:21 Tire ajicõari, —Gotimasiobeticõaña, Jesús yere. Jesús yere mʉa gotijama, rojose tãmʉorʉarãja mʉa —yiyujarã ʉjarã quẽna. Micagʉ̃ ĩ catisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami Dios”, yiyujarã masa. To ĩna yisere ajirã ñari, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne rojose ĩnare yimasibesujarã ĩna. To bajiri ĩnare budiroticõañujarã ʉjarã.
ACT 4:22 Micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩna catior'i, cuarenta cʉ̃mari rẽtobʉsaro tʉsacʉ ñañuju ĩ.
ACT 4:23 Budicoanajʉma, ĩna babarã tʉjʉ vacoasujarã Pedro, Juan rãca. Tojʉ ejacõari paia ʉjarã, to yicõari, bʉcʉrã quẽne, ĩnare ĩna yirere gotiyujarã ĩna.
ACT 4:24 Tire ajicõari, sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, ado bajiro Diore sẽniñujarã ĩna: —Dios, yʉa jacʉ, mʉ rĩne ñajediro masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. Mʉne, ʉ̃mʉagaserore quẽnoñuja, sitare quẽne, riagarire quẽne jediro. Adi macarʉcʉroayere jediro rujeoyuja mʉ.
ACT 4:25 Tirʉ̃mʉjʉ yʉa ñicʉ mʉ bojarore bajiro yimasir'i David ñamasir'i, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro ucamasiñumi: “¿No yirã ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re jũnisiniati jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me ñarã quẽne? ¿No yirã Diore rojose yirʉaboati ĩna?
ACT 4:26 ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re, to yicõari, Diore quẽne rojose yirʉarã, adi macarʉcʉroana ʉjarã rẽjacõari, ñayurʉarãma”, yiucamasiñumi David.
ACT 4:27 Socʉ me yimasiñumi David. Ĩ gotimasiriarore bajirone bajicajʉ. Ʉjʉ Herodes, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ quẽne, jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me quẽne, rẽjacama ĩna. Mʉ bojase rĩne yigʉre, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉ cõar'ire Jesúre rojose ĩre yirʉarã rẽjacama ĩna.
ACT 4:28 “Ado bajirone bajirʉaroja” mʉ yiriarore bajiro yirã, to bajiro yicama ĩna.
ACT 4:29 To bajiri Dios yʉa jacʉ, yʉare ajiya. “Rojose tãmʉorʉarãja mʉa” yʉare ĩna yisere masiritibesa mʉ. Mʉ yirore bajiro mʉre cʉdirʉaja yʉa. To bajiri yʉare yirẽmoña mʉ, “Ñie güimenane Jesús ĩ goticatire quẽnaro gotiato ĩna” yigʉ.
ACT 4:30 Mʉ masise rãca masa rijarãre catioya mʉ. Ĩaĩañamanire quẽne yiya mʉ, “‘Jesús, Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, ĩ macʉ sʉorine to bajiaja ti’ yato ĩna masa” yigʉ —yiyujarã ĩna, Diore sẽnirã.
ACT 4:31 Diore ĩna sẽnigajanoro, sita nʉrʉañuju. Tirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo, ĩ masisere ĩnare ĩsiñuju. To ĩ yijare, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone güimenane, Dios ocare masare gotiyujarã ĩna.
ACT 4:32 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna. Ĩna cʉosere, “Yʉ sĩgʉ̃ ye ñaja”, yibesujarã ĩna. Ñajedirore, “Mani ye ñaja” yirã, ĩna babarãre ĩsiñujarã ĩna.
ACT 4:33 Jesús ĩ bajireayere gotimasio tʉjabesujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. “Jesús, rijacoaboarine, tudicaticõari ñaami quẽna”, yigotiyujarã ĩna, masare. To bajiro quẽnaro ĩnare yigoticõari, ĩaĩañamanire ĩnare yiĩoñujarã. “To bajirone quẽnaro yiñato ĩna” yigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñaro cõrone quẽnaro ĩnare yirẽmoñuju Dios.
ACT 4:34 Sita cʉorã, viri cʉorã, gãjerãre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã. Gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñujarã ĩna, “Maioro bajirãre ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiri ĩna rãcana nijʉa maioro bajigʉ mañujarã yuja.
ACT 4:36 To bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoare, sĩgʉ̃ jud'io masʉ levita jũnagʉ ñañuju ĩ. José vãme cʉtigʉ ñañuju. Chipre vãme cʉtiyoajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Josére gajeye ĩre vãme yiyujarã, Bernabé. Griego ocama, “Quẽnase gãjerãre oca cʉtigʉ” yire ũni ñañuju ti vãme.
ACT 4:37 Sita cʉoyuju José. Tire gãjire ĩsiñuju ĩ. Ti vajane gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñuju, “Maioro bajirãre ĩsiato” yigʉ. Quẽnaro yigʉ ñañuju José.
ACT 5:1 Anan'ias vãme cʉtigʉ ĩ manajo Safira rãca, quẽnaro yirã me ñañujarã ĩna. Anan'ias ĩ manajo rãca ĩna ya vesere gãjerãre ĩsiñujarã. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã ĩna.
ACT 5:2 Anan'ias ĩ manajo rãca cojoro cõro tʉoĩañujarã ĩna. To bajiri gãjoa mojoro yayioyujarã ĩna. To yicõari Jesús gotiroticõasʉoriarãre ĩsigʉ̃ vacoasuju, rʉyasere. Ĩna tʉjʉ ejacõari, —Ado cõrone bʉjabʉ yʉ —ĩnare yiĩsiñuju Anan'ias.
ACT 5:3 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Anan'ias, ¿no yigʉ Diore ĩategʉre vãtia ʉjʉre cʉdiati mʉ? ¿Mʉ ya vese me ñari, mʉ ĩsiriavesema? ¿Ti vese vaja mʉre ĩna ĩsirema, mʉ ye me ñari? To bajiro ti bajiboajaquẽne, “Ti vese vaja ñaro cõrone mʉare ĩsiaja yʉ”, yitoaja mʉ. To bajiro yʉare mʉ yitojama, yʉa rĩrene yitogʉ me yaja mʉ. Diore, Esp'iritu Santore quẽne yitogʉ yaja mʉ —yiyuju Pedro, Anan'iare.
ACT 5:5 To ĩ yisere ajicõari, rijaquedicoasuju Anan'ias. To bajiro ĩ bajirere ajicõari, bʉto güiyujarã toana.
ACT 5:6 Sĩgʉ̃ri mame bʉcʉarã Anan'ias rujʉre gũmacõari, ĩre yujerã vacoasujarã ĩna.
ACT 5:7 Tres hora bero ejayuju Anan'ias ñaboar'i manajo. “To bajiro bajiriaroja”, yibesuju so.
ACT 5:8 To so ejarone, —¿Adi ñati vese vaja, jediro mʉa bʉjare? —sore yiyuju Pedro. —Ti ñaro cõrone ñaja —ĩre yicʉdiyuju so.
ACT 5:9 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro: —¿No yirã mʉ manajʉ rãca cojoro cõro tʉoĩacõari, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore yitorʉari mʉa? Õ tʉsaroma mʉ manajʉre yujerã variarã. Mʉre quẽne ãmiaroana yirãma, mʉre yujerʉarã —sore yiyuju Pedro.
ACT 5:10 To ĩ yirirĩmarone, rijaquedicoasuju sojʉama. Sãjanane, rijaqueariore ĩabʉjayujarã mame bʉcʉarã. To bajiri sore ãmibudicõari, so manajʉre ĩna yujeriaro tʉjʉ sore yujeyujarã.
ACT 5:11 To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, to yicõari, ĩna tʉana quẽne, “To bajiyuju” yisere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna.
ACT 5:12 Tirʉ̃mʉrire Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jediro sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rẽjarũgũñujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén macana ĩna ĩaro rĩjoro Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoñujarã ĩna Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã.
ACT 5:13 To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnarã masu ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoyujarã Jerusalén macana. To bajiro yiboarine, Anan'ias ĩ manajo Safira mesa ĩna bajirere masicõari, “‘Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ quẽne’ yisocacõari sãjarʉcʉja yʉ”, yibesujarã ĩna, güirã.
ACT 5:14 To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa quẽne ñañujarã.
ACT 5:15 Ĩaĩañamanire Pedro ĩ yiĩorere ajicõari, rijaye cʉtirãre ĩna jesariajaʉri rãcane maa tʉ ĩnare juaejoyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiejorã, Pedro ĩ rẽtorotire yuñañujarã, “Yʉare moaĩato ĩ” yirã. “Ĩ moaĩabetijaquẽne, ĩ vãti mani joere ti rẽtojama, caticoarʉarãja mani” yirã, yuñañujarã ĩna.
ACT 5:16 To bajicõari, ti maca tʉana jãjarã masa vasujarã, Jerusalénjʉre, rijaye cʉtirãre, to yicõari ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre quẽne juavana. To bajiri rijaye cʉtiboariarã catijedicoasujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureayujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã.
ACT 5:17 Tire ajicõari, paia ʉjʉ ĩ rãcana, saduceo masa quẽne bʉto jũnisiniñujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.
ACT 5:18 To bajiri ĩnare ñejeroticõari tubiberiavijʉ tubiberotiyujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.
ACT 5:19 To ĩna yiboajaquẽne, tubiberiavijʉ ĩna ñaro, ángel ĩnare ruyuayuju ĩ, ñamijʉ. To bajicõari, ĩnare jãnabucõañuju.
ACT 5:20 Ĩnare jãnabucõari, —Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ vasa mʉa —yiyuju. —To ejacõari masare gotiba, Dios ĩ catisere ĩna cʉorotire yirã —ĩnare yiyuju ángel.
ACT 5:21 To bajiri busurijʉ jẽjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjaejacõari, masare ĩnare gotimasioñujarã quẽna. Dios oca masare ĩna gotimasio ñarone, paia ʉjʉ, ĩ rãcana, to yicõari, Israel sitana ʉjarã quẽne rẽjañujarã ĩna. To yicõari, “Tubiberiavijʉ ñarãma” yirã, ĩnare jiroticõañujarã ĩna.
ACT 5:22 Ĩna jiroticõariarã tubiberiavijʉre ĩna ejaro, mañujarã ĩna. To bajiboa, tudicoasujarã ĩna, gotirã tudiana.
ACT 5:23 Tudiejacõari, gotiyujarã ĩna: —Tubiberiavi quẽnaro turiaro ti ñarore ejaboabʉ yʉa. Ti vire coderimasa quẽne tone ñaboama ĩna. To bajiboarine sojere jãnacõari yʉa ĩajama, mama ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã —yigotiyujarã ĩna, tudiejana.
ACT 5:24 Tire ajicõari, paia ʉjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne, no yimasibesujarã ĩna yuja. “To bajiro ĩna bajijama, ¿no bajiro yiroana yirãda ĩna?”, yiyujarã ĩna.
ACT 5:25 To ĩna yitʉoĩarejaiñarone sĩgʉ̃, ĩna tʉre ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Mʉa tubibecũboariarãma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasio ñama ĩna —ĩnare yigotiyuju.
ACT 5:26 To ĩ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa ʉjʉ, ĩre moabosarimasa rãca Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñejerã vasujarã ĩna. To bajicõari rujaji yimenane, ĩnare ñejecoasujarã, “Rujajine ĩnare mani yijama, manire gʉ̃tane reasĩaborãma masa” yigüirã ñari.
ACT 5:27 To bajiro ĩnare yi vacõari, ʉjarã rĩjorojʉare ĩnare ũmato ejayujarã ĩna. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju paia ʉjʉ:
ACT 5:28 —Jesús yere mʉa gotimasiosere, mʉare gotirotibetiboacajʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, adoanare Jerusalén macanare ĩna ñaro cõro ĩnare buecudiyuja mʉa. To bajiri sĩgʉ̃ rʉyariaro mano masiama mʉa gotimasiocudisere. “Ĩna sʉorine sĩaecocami Jesús”, yiyuja mʉa, yʉare —yiyuju paia ʉjʉ, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.
ACT 5:29 To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro, ĩ babarã rãca: —Diojʉare cʉdiroti ñaja manire. Masa ĩna rotisere rẽtoro ñaja Dios ĩ rotisejʉa.
ACT 5:30 Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ine ñaami Jesúre yucʉ́tẽrojʉ mʉa jajusĩarotir'irene tudicatior'ima.
ACT 5:31 Õ vecajʉ ñacõari, Jesúre ĩre jiyuju. To bajiri ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉmi. Jesús masa ʉjʉ ñarocʉre, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cũñuju Dios. “Mʉ sʉori Israel jãnerabatia rojose ĩna yisere yitʉjamasirʉarãma” yigʉ, to yicõari, “To bajiro yirãre rojose ĩna yisere masiriomasirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios.
ACT 5:32 Tire masiaja yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãca ñaja yʉa. To bajiri jediro Dios ĩ yirere gotiaja yʉa. No bojagʉre Dios ĩ yirore bajiro cʉdigʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi —yiyujarã ĩna, Pedro ĩ babarã rãca.
ACT 5:33 To ĩ yisere ajicõari, bʉto jũnisinirã ñari, ĩnare sĩarʉayujarã.
ACT 5:34 Gamaliel vãme cʉtigʉ, ĩna rãcagʉ, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —Pedro, ĩ babarãre ĩnare bucõaña —yiyuju, gãjerã ʉjarã rãca ñagõrʉ.
ACT 5:35 To yicõari, ado bajiro ĩ babarãre gotiyuju: —Quẽnaro ajiya yʉ yarã mʉa. Ãnoare mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa.
ACT 5:36 Teudas ĩ yirere masiritibesa mʉa. Yoabeaja ti, “Ñamasugʉ̃ ñaja” ĩ yiboariaro bero. Tire ajicõari, “Socaro me bajiroja”, ĩre yisʉyaboayujarã cuatrocientos ñarã. Tijʉ bero, gãjerã ĩre sĩacõañujarã. To bajiri ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna. Ĩ gotimasioboare quẽne to cõrone jedicoasuja.
ACT 5:37 Tijʉ bero, “To cõro ñaama masa” yimasirʉarã, ĩna ucaturotirirʉ̃mʉrire Galileagʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Ĩre quẽne ĩ gotisere ajicõari jãjarã masa ĩre sʉyaboayujarã. Tijʉ bero, ĩre sĩacõañujarã gãjerã. To ĩna yijare, ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna quẽne.
ACT 5:38 To bajiri mʉare gotiaja yʉ: Gõjanabiobesa ãnoare. No ĩna bojarore bajiro yato. Ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiocudijama, yayiori mene jedicõarʉaroja tia.
ACT 5:39 Dios ĩ gotirotiserene ĩna yijama, gãjerãre ĩna gotisere “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa; Dios ĩ rotiserene yicõari, “Yibetirotirene yiyuja” yirobe —ĩnare yiyuju Gamaliel, ĩ babarãre.
ACT 5:40 To ĩ yisere ajicõari, —Socʉ me yaja mʉ. To bajiro masu bajirʉaroja ti —yiyujarã ĩna. To yi, Pedrore, to yicõari, ĩ babarãre quẽne jiejocõari, ĩnare bajerotiyujarã ĩna yuja. Ĩnare bajegajano, Jesús yere ĩna gotimasiosere gotirotibesujarã ĩna yuja. To yicõari, ĩnare budirotiyujarã.
ACT 5:41 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Pedro, ĩ babarã rãca ʉjarã vatoare ñariarã, variquẽnase rãca budicoasujarã. Jesúre mani ajitirʉ̃nʉse sʉori rojose yiecoaja mani. “‘To bajiro bajirʉarãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja mani”, yitʉoĩa variquẽna budiasujarã.
ACT 5:42 To bajiri Jesús yere ʉjarã ĩna gotirotibetiboajaquẽne, masare gotimasio tʉjabesujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari ĩna ya virijʉre quẽne Jesucristo yere masare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna.
ACT 6:1 Tirodore Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. To bajiri, griego oca ñagõrã, hebreo oca ñagõrãre ado bajiro ñagõjaisʉoyujarã: —Tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa bare batojama, cojoro cõro batobeaja mʉa. Manajʉa rijaveoriarãre hebreo oca ñagõrã rõmiri rĩne jairo ĩsiaja mʉa —yiyujarã ĩna griego oca ñagõrã.
ACT 6:2 To bajiro ĩna gãmerã ñagõjaisere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare jirẽoñujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna: —Yʉarema, yʉa gotimasiosejʉa ñaja, bare batoreaye rẽtoro ñamasusema. Bare batorejʉare yʉa yijama, Diore ĩre cʉdimena yirãja yʉa.
ACT 6:3 To bajiri, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã beseya mʉa, mʉa vatoanare, bare batorona ñaronare. Quẽnaro tʉoĩarã, “Quẽnaro yirã ñaama” mʉa yirã, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩarã, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirãre, ĩnare beseya mʉa.
ACT 6:4 Ado bajirojʉa yirũgũrʉarãja yʉama. Diore ĩre sẽnirũgũrʉarãja. To yicõari, Dios ocare masare gotimasiorã ñarʉarãja, yʉama —yiyujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã.
ACT 6:5 To bajiro ĩna yisere ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Esteban vãme cʉtigʉre beseyujarã ĩna. Jesúre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñañuju. To yicõari, gãjerã Estebanre bajiro bajirãre beseyujarã ĩna. Adocãrãcʉ ñañujarã ĩna: Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas, to yicõari, Antioqu'ia macajʉ vadir'i, Nicolás, tocãrãcʉ ñañujarã, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã. Nicoláma, jud'io masʉ me ñaboarine jud'io masare bajiro bajiyuju ĩ.
ACT 6:6 Ĩnare besegajanocõari, “Ãnoa ñaama masa, yʉa beserã”, yiyujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. To ĩna yijare, ĩnare ãmo ñujeocõari Diore ĩre sẽniñujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoato Dios” yirã.
ACT 6:7 To bajiri, masa jãjarãbʉsa ajitirʉ̃nʉñujarã, Jesús yere. To bajirã rĩne, tojʉre Jerusalénjʉre, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. Paia quẽne jãjarã, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna.
ACT 6:8 Estebanre quẽnaro yirẽmoñuju Dios. To yicõari, ĩ masisere ĩre ʉjoyuju. To bajiri jairo ĩaĩañamanire masare yiĩoñuju Esteban.
ACT 6:9 Ĩaĩañamani Esteban ĩ yiĩoñaro, ĩ rãca gãmerã ñagõñujarã ĩna. Dios ocare ĩna buerivijʉ vadiriarã ñañujarã. Moabosarimasa ñaboariarã ya vi vãme cʉtiyuju ti vi. Cojo macana me ñañujarã ĩna, bajirãjʉma. Cirene macana, Alejandr'ia macana ñañujarã ĩna. Ĩna rãcana Cilicia sitana, Asia sitana ñañujarã ĩna. Esteban rãca ñagõboanane, oca josayujarã ĩna.
ACT 6:10 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, ĩna rẽtoro masiñuju Esteban. To bajiri no bajiro ĩre yimasibesujarã ĩna.
ACT 6:11 To bajiri, gãjerãre yayioroaca gãjoa ĩsiñujarã ĩna, “ ‘Rojose yimi’ ʉjarãre yato ĩna” yirã. To bajiri, “‘Diore, to yicõari, Moisés ñamasir'ire quẽne rojose ĩnare ñagõmacami’ yigotiba mʉa”, ĩnare yiyujarã.
ACT 6:12 To bajiro ĩna yigotire ñajare, Estebanre bʉto jũnisiniñujarã ti macana. To bajiri, bʉcʉrã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca Estebanre ñiañujarã, ĩna ʉjarã tʉjʉre ĩre ãmivarʉarã.
ACT 6:13 Ĩna ʉjarã tʉjʉre ĩna ãmiejarone gãjoa ĩsiecoriarã, ado bajiro yisocayujarã: —Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, Moisés ĩ rotimasirere quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ rojose ñagõrũgũami Esteban.
ACT 6:14 Ado bajiro ĩ gotisere ajirũgũmʉ yʉa: “Jesús Nazaret macagʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerearʉcʉmi. To yicõari, Moisés manire ĩ roticũmasirere vasoarʉcʉmi”, yigotirũgũmi Esteban —yisocayujarã ĩna.
ACT 6:15 To ĩna yisocasere ajicõari, ĩna ʉjarã yoaro ĩre ĩañañujarã, Estebanre. Ĩre ĩna ĩajama, ángel riogare bajiro rioga cʉtiyuju Esteban.
ACT 7:1 To bajiri, paia ʉjʉ, Estebanre ĩre sẽniĩañuju: —¿“Rojose yimi” mʉre ĩna yise, riojo yati ĩna? —ĩre yiyuju, Estebanre.
ACT 7:2 To ĩ yirone, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Esteban: —Yʉ yarã, ajiya mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ Abraham ñamasir'i, Mesopotamia ĩ ñarone, Harán vãme cʉti macajʉre ĩ ñagʉ̃ varoto rĩjoro, ĩ rãca ñagõmasiñuju Dios.
ACT 7:3 Ado bajiro yimasiñuju: “Mʉ ñarore, to yicõari, mʉ yarãre quẽne vaveoya, gaje sitajʉ mʉre yʉ ĩorotojʉ vacʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire.
ACT 7:4 To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, Caldea maca ñar'i, Harán vãme cʉti macajʉre ñagʉ̃ vamasiñuju. To ĩ ñaro, ĩ jacʉ ñamasir'i ĩre rijaveocoamasiñuju. Tijʉ bero, adojʉ mani ñari sitajʉre ĩre ñarotimasiñuju Dios.
ACT 7:5 “Adi sitajʉ ñaña” Dios ĩ yiboajaquẽne, ñajediro gãjerã ye sita ñamasiñuju ti maji. To bajiri, “Adi ñaja yʉ ye sita”, yimasibesuju Abraham. Rẽmone, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre: “Ti sitare mʉre ĩsirʉcʉja yʉ. Mʉ rijato berojʉ, mʉ jãnerabatia ye sita ñarʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre, rĩa magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne.
ACT 7:6 To yicõari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “Cojorʉ̃mʉ adi sitare vaveorʉarãma mʉ jãnerabatia. Adi sitare vaveocõari, gãjerã sitajʉre ñarʉarãma. Tojʉre ĩna ñaro, cuatrocientos cʉ̃mari ĩnare rotiajerʉarãma ĩna.
ACT 7:7 To bajiboarine mʉ jãnerabatiare rojose ĩnare ĩna yise vaja gãmetorʉcʉja yʉ quẽne. Tijʉ bero, mʉ jãnerabatia ti macare tudiveocoarʉarãma. To baji, adi sitajʉre tudiejarʉarãma quẽna. Adojʉ ñacõari yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yiyuju Dios, mani ñicʉre Abraham ñamasir'ire.
ACT 7:8 To yicõari, ado bajiro Abrahamre rotimasiñuju Dios: “Yʉ gotisere, ‘To bajirone bajirʉaroja’ mʉ yicʉdijama, mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero, circuncisión ĩre yirʉcʉja mʉ. ‘Dios yʉ ñaami’ yigʉ, to bajiro ĩre yirʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, ĩ macʉ Isaac ĩ ruyuaro cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉre circuncisión ĩre yimasiñuju Abraham. To bajiri Isaac ĩ macʉ Jacob vãme cʉtigʉre circuncisión ĩre yimasiñuju. Jacob quẽne to bajirone yimasiñuju, ĩ rĩare mani ñicʉa ñamasiriarãre. Jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna.
ACT 7:9 Jacob rĩa, ĩna bedi, José vãme cʉtigʉre bʉto ĩre ĩatemasiñujarã ĩ gagʉ mesa. To bajiri Egipto sita vanare ĩre ĩsicõari, vaja sẽnimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉcõa ñañuju Dios.
ACT 7:10 Egiptojʉ José rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiri ʉjʉ, faraón ĩna yigʉ rãca ñamasiñuju José. To ĩ bajiñaro, ĩ masisere ʉjomasiñuju Dios, Josére. Faraón, ĩre ĩavariquẽnacõari, “Rotigʉ ñato, ĩre yicũgʉ̃jaro ĩ” yigʉ yimasiñuju Dios. To bajiri Egipto sitana ñaro cõrone, ĩ ya vianare quẽne, “Ĩnare rotirʉcʉja mʉ”, Josére ĩre yicũmasiñuju faraón.
ACT 7:11 To ĩ yiro bero, Egipto sitajʉre bare jedicoamasiñuju. Canaán sitajʉre quẽne jedicoamasiñuju. Masa bʉto ñiorijamasiñujarã ĩna. To bajicõari rojose tãmʉomasiñujarã ĩna. Mani ñicʉa, no ũno bare bʉjamasibetimasiñujarã ĩna.
ACT 7:12 To bajiri José jacʉ mani ñicʉ ñamasir'i, Jacob, “Egiptojʉ trigo ĩna juacũre ñañuju ti” yirere ajicõari, ĩ rĩare cõamasiñuju “Vaja yirã vajaro” yigʉ.
ACT 7:13 Egiptojʉ bare juarã vamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna tojʉne vamasiñujarã ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju José: “Yʉre ĩamasibeaja mʉa. Mʉa bedine ñaja yʉ”, ĩnare yimasiñuju. To bajiro José ĩ yirere ajicõari, “Ĩ yarã ñaama”, yimasiñuju faraón.
ACT 7:14 To bajiri José, ĩ yarã ĩna ñaro cõrone ĩ jacʉre quẽne jiroticõañuju, “Egiptojʉ ñato ĩna” yigʉ. Ĩna jediro ñarã, setenta y cinco ñamasiñujarã ĩna.
ACT 7:15 To bajiri, Egiptojʉre vamasiñuju Jacob. Egiptojʉ yoaro ñaboacʉjʉ, bajirocacoamasiñuju Jacob. To bajicõari, ĩ rĩa ñariarã, mani ñicʉa ñamasiriarã quẽne, tojʉne bajireamasiñujarã ĩna.
ACT 7:16 Jacob ĩ bajirocaro bero, ĩ rujʉrire juamasiñujarã, Siquem vãme cʉti macajʉ. Tojʉ ejacõari, ĩre yujemasiñujarã, gʉ̃tavijʉ. To ñamasiñuju Abraham, Hamor rĩare ĩ vaja yimasiriavi, gʉ̃tavi.
ACT 7:17 To bajiboarine mani ñicʉa ñamasiriarã, Egiptojʉre jãjarãbʉsa masa bʉjʉmasiñujarã. To ĩna bajiñaro rĩne, cõñamasiñuju mani ñicʉa ñamasiriarãre Dios ĩ sita ĩsiroti, mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire ĩ gotiriarore bajirone ti bajiroti.
ACT 7:18 Tijʉ bero, gãji ʉjʉ Egiptojʉre rotisʉomasiñuju. José ĩ ñamasirere masibecʉ, to yicõari, mani ñicʉa ñamasiriarãre rʉ̃cʉbʉobecʉ ñamasiñuju ĩ.
ACT 7:19 Ĩne mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yitomasiñuju. To yicõari, rojose yimasiñuju. Mame ruyuarã rĩamasare riagajʉ ĩnare rearotimasiñuju ĩ, “Bʉjʉroma” yigʉ.
ACT 7:20 Tirodorene ruyuamasiñuju Moisés quẽne. Dios ĩ ĩajama, quẽnagʉ̃aca ñamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩ jacʉa idiarã muijua ĩre cʉomasiñujarã ĩna.
ACT 7:21 To bajiñaboa, so macʉacare vijʉre ĩre yayiomasibeticõari, riagajʉ ĩre jomasiñuju so. To so yir'ire, ʉjʉ Egiptoagʉ maco, ĩre ĩabʉjacõari, so macʉre yigore bajiro ĩre masomasiñuju so.
ACT 7:22 To bajiro so yibʉcʉomasir'i, Egiptoana ĩna bajisere quẽnaro masiñuju ĩ, Moisés. Ĩ ñagõjama quẽnaro tʉoĩamasicõari ñagõñuju ĩ, ĩna yere. Quẽnaro ĩ yisere ĩacõari, bʉto ĩre yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.
ACT 7:23 Cuarenta cʉ̃mari cʉotʉsacʉ, “Yʉ yarãre ĩagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩamasiñuju ĩ.
ACT 7:24 To yi va, ĩna tʉjʉ ĩ ejaro, ĩ yʉre egipcio masʉ ĩre ĩ bajero ĩacõari, ĩre gãmetoca yigʉ, ĩre sĩacõamasiñuju Moisés.
ACT 7:25 “‘Egipcio masa rojose manire ĩna yisere manire yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cũr'i ñaami Moisés’ yʉre yimasirʉarãma yʉ yarã”, yitʉoĩamasiboayuju Moisés. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, tire tʉoĩabetimasiñujarã ĩnajʉama.
ACT 7:26 To bajiri gajerʉ̃mʉ quẽna ĩ yarãre ĩnare ĩagʉ̃ vamasiñuju Moisés. To ejacõari, ĩ yarã jʉarã ĩna gãmerã quẽañarore ĩamasiñuju ĩ. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiboayuju: “Yʉre ajiya maji. ¿No yirã cojo masa ñaboarine, gãmerã quẽati mʉa?”, ĩnare yimasiboayuju.
ACT 7:27 To ĩ yirone, ĩ babare quẽagʉ̃jʉa, Moisére ĩre turocacõañuju, ĩre jũnisinigʉ̃: “¿Ñimʉ ‘Ĩna ʉjʉ ñaña’ mʉre yicati?
ACT 7:28 ¿Ñamica egipcio masʉre mʉ sĩariarore bajiro yʉre quẽne sĩarʉ yatique mʉ?”, ĩre yimasiñuju ĩ, Moisére.
ACT 7:29 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Egipto sita ñar'i, Madián sitajʉare rudicoamasiñuju Moisés. Tojʉ manajo bʉjacõari, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju ĩ.
ACT 7:30 To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari bero, cojorʉ̃mʉ Sina'i vãme cʉtiricʉ gʉ̃taʉ tʉjʉ yucʉ́ manojʉre vacudigʉ vamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ bajirone, ĩ tʉjʉre yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ, ʉ̃jʉrʉ̃gõmasiñuju. To bajiro vatoajʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel.
ACT 7:31 Tire ĩacõari, ʉcacoamasiñuju Moisés. Quẽnaro ĩarʉ tʉbʉsaca ĩ vatone ado bajiro ĩre ñagõmasiñuju Dios:
ACT 7:32 “Yʉne ñaja Dios. Mʉ ñicʉa Abraham, Isaac, Jacob quẽne ĩna rʉ̃cʉbʉocacʉne ñaja yʉ”, yimasiñuju Dios, Moisére. Tire ajicõari, güigʉ nanamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩarʉabetimasiñuju.
ACT 7:33 Quẽna tudiñagõñuju Dios: “Adone yʉ ñaro ñaja ti. To bajiri mʉ gʉbo sudi vejeya mʉ, yʉre rʉ̃cʉbʉogʉ.
ACT 7:34 Yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia, Egiptojʉ rojose ĩna tãmʉosere ĩarũgũaja yʉ. To bajicõari, ĩna sʉtiritisere ĩaja yʉ. To bajiri, ‘Egiptoanare cãmotadiato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmogʉ̃ vabʉ yʉ. Egiptojʉ quẽna mʉre tudiarotiaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios —yigotiyuju Esteban, ʉjarãre.
ACT 7:35 To yicõa, quẽna gotirũtuasuju: —Moiséne ñaami, mani ñicʉa ĩna ajirʉabetir'i. “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ. Rojose yʉa yisere ĩacõĩarimasʉ me ñaja mʉ”, ĩre yimasiñujarã mani ñicʉa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, Egiptojʉ ñamasiriarãre ĩnare ũmato varocʉre yigʉ, yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ ʉ̃jʉñaro vatoajʉre ángel sʉorine Moisére gotimasiñuju Dios.
ACT 7:36 To bajiri ĩaĩañamanire yiĩomasiñuju Moisés, Egiptojʉ. To yigajano, mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare ũmato vadimasiñuju. To bajivacʉ, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtojʉre, to yicõari, yucʉ́ manojʉre quẽne ĩaĩañamanire ĩnare yiĩomasiñuju Moisés.
ACT 7:37 Ĩne ñamasiñumi ado bajiro mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare gotimasir'i: “Dios mani jacʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone, gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Dios ĩ cõarocʉma, mani yʉne ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés mani ñicʉa ñamasiriarãre.
ACT 7:38 Moiséne mani ñicʉa ñamasiriarã rãca gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉ veajʉ rẽjamasiñuju. Ĩ sĩgʉ̃ne gʉ̃taʉjʉre mʉjacõari, ángel rãca ñagõmasiñuju. To ĩ yijare, ĩre ĩsimasiñuju, Dios ĩ rotisere, mani jedirone mani ajitirʉ̃nʉ sʉyarotire.
ACT 7:39 To bajiboarine tire ĩ gotisere ajirʉabetimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. Tire ajiterã ñari, quẽna Egiptojʉre tudiarʉamasiñujarã ĩna.
ACT 7:40 To yicõari Moisés gʉ̃taʉ joejʉ ĩ ñatoye rĩne, ĩ gagʉ Aarón vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre yimasiñujarã ĩna: “¿Nojʉ ñati mʉ bedi, Egipto sitajʉ mani ñaro manire ũmato vadicacʉma? Tojʉ ĩ bajiñasere masibeaja mani. To bajiri, Diore bajiro bajigʉre mani rʉ̃cʉbʉorocʉre quẽnoña mʉ. Ĩ ũgʉ̃ rãca mani ñajama, manire quẽnarʉaroja ti. No mani varʉarore manire ũmato varʉcʉmi”, yimasiñujarã, Aarón ñamasir'ire.
ACT 7:41 To yirã ñari, ta vecʉ macʉacare bajigʉ quẽnorujeomasiñujarã ĩna. To yicõari, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, soeĩsimasiñujarã. To yicõari, basavariquẽna codemasiñujarã, ĩna quẽnorujeor'i ta vecʉ macʉre bajigʉ ñagʉ̃re rʉ̃cʉbʉorã.
ACT 7:42 To bajiri Dios ĩnare ĩatirʉ̃nʉ tʉjacoamasiñuju. Ĩna bojarore bajiro ĩna yirʉajare, ĩnare matabetimasiñuju Dios. To bajiri ñocoare, muijure quẽne, ñamiagʉ muijure quẽne, yirʉ̃cʉbʉomasiñujarã ĩna yuja. To bajiri Diore gotirẽtobosamasir'i, Amós, ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, bajiyuja ti: “Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉre ajiya mʉa: ¿Cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã, vaibʉcʉrã, mʉa sĩarãre yʉre rʉ̃cʉbʉorã, yʉre soeĩsirũgũcati mʉa?
ACT 7:43 Yʉre rʉ̃cʉbʉomenane, mʉa masu mʉa quẽnorujeoriarãrene rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. Mojoriviaca quẽnocajʉ mʉa. To yicõari, ti vi jubeajʉ Moloc vãme cʉtigʉre ĩre jeocõari gajarũgũcajʉ mʉa. Gãjire quẽne ñocore bajiro bajigʉre mʉa quẽnorujeor'ire, Refán vãme cʉtigʉre ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. To bajiro mʉa yirũgũcati ñajare, Babilonia sojʉajʉ mʉare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios ĩnare —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ.
ACT 7:44 To yicõa, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Esteban: —To bajiri mani ñicʉa yucʉ́ manojʉ ñarã, cabra vãme cʉtirã gase rãca ĩna quẽnoriavire cʉomasiñujarã ĩna. “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivi ñamasiñuju ti vi. Dios, Moisére ĩ yiĩoriarore bajirone ti vire quẽnorujeomasiñujarã ĩna. No ĩna bojaro vana quẽne ti vire ãmicoarũgũmasiñujarã ĩna.
ACT 7:45 Moisés ĩ rijato bero, Josué vãme cʉtigʉ ĩre ñavasoamasiñuju. Moisés rãcana ĩna bajirearo bero, ti vire cʉosʉyayujarã ĩna rĩa, mani ñicʉa. Ti vire ãmicõari, adi sita Canaán vãme cʉti sitajʉre vadimasiñujarã ĩna. To bajiri Dios ĩnare yirẽmoñuju, mani ñicʉare. Adi sita ñaboariarãre ĩnare bucõamasiñuju Dios. To ĩ yiriaro bero, mani ñicʉ David ñamasir'i ĩ ñaro quẽne ñacõamasiñuju ti vi maji, cabra gasene ĩna quẽnoriavi.
ACT 7:46 David ñamasir'ire quẽnaro ĩre yimasiñuju Dios. To bajiri Diore variquẽnagʉ̃ ñari, ĩ yarã Jacob jãnerabatia rãca, ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉoroti vire ĩre bʉabosarʉamasiñuju. To ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩre bʉarotibetimasiñuju Dios.
ACT 7:47 David macʉ Salomón ñamasir'ijʉa Diore ĩre vi bʉabosamasiñuju yuja —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ.
ACT 7:48 To yicõa, quẽna gotirũtuasuju ĩ: —To bajiboarine, masa ĩna quẽnoriavire ñabecʉmi Dios, Diore ĩre gotirẽtobosamasir'i, ado bajiro ucamasire ñajare:
ACT 7:49 “‘Adi macarʉcʉroaye, to yicõari, õ vecaye ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, ¿no bajirivi yʉre bʉabosarʉarãda mʉa? ¿No bajirijʉ quẽnobosarʉarãda yʉ ʉsʉsãjarotijʉrema?
ACT 7:50 Yʉne ñaja ñajediro rujeocacʉma’ yami Dios”, yiucamasiñumi ĩre gotirẽtobosamasir'i —yigotiyuju Esteban.
ACT 7:51 To bajiro ĩnare yigajano, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju quẽna: —Dios ocare ajitirʉ̃nʉbetirũgũaja mʉa. “Dios magʉ̃mi” yirãre bajiro ĩ ocare ajiteaja mʉa. Mani ñicʉare bajiro Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉdimena ñaja mʉa.
ACT 7:52 Sĩgʉ̃, Diore gotirẽtobosar'i, mʉa ñicʉa quẽnaro ĩna yir'i manicoayumi. To bajiri, Cristo rojose yibecʉre, ĩ ejarotire gotiriarãre quẽne ĩnare sĩamasiñuma mʉa ñicʉa. To yiriarã ñari, cãnʉribʉsane “Jesúre ĩre sĩato” yirã ĩre ĩaterãre ĩsirocayuja mʉa. To bajiro mʉa yijare, ĩre sĩañuma.
ACT 7:53 Dios ĩ rotimasirere cʉdibetirũgũaja mʉa, ángel mesa sʉori mʉa ñicʉa ĩna gotiecore ti ñaboajaquẽne —ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban.
ACT 7:54 Tire ajicõari, yaia guarãre bajiro guji ĩoñujarã ĩna, Estebanre bʉto jũnisinirã ñari.
ACT 7:55 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ masisere ʉjar'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri, õ vecajʉ ĩamʉogʉ̃ne, Dios ĩ ñasere ĩabʉjayuju. To bajicõari, ĩ riojojacatʉa ñagʉ̃re Jesúre quẽne ĩañuju.
ACT 7:56 Tire ĩacõari, ado bajiro ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban: —Ĩaña mʉa quẽne. Ʉ̃mʉagasero soje jãnacoajʉ. Dios ĩ roticõacacʉ, ĩ riojojacatʉajʉare ñaami —yiyuju Esteban.
ACT 7:57 To ĩ yijare, quẽna ĩ tudiñagõrotire ajiterã, ĩna gãmo gojerire bibeyujarã ĩna. To yi, ĩna jediro bʉto avasãcõari, ĩre ñiarã ũmarẽjañujarã ĩna.
ACT 7:58 To yicõari, ti maca sojʉajʉ ĩre vejacoasujarã ĩna, gʉ̃tarine ĩre reasĩaroana. Tojʉ eja, ĩna sudi joeayere vejecõari, Saulo vãme cʉtigʉre ĩre ĩsiñujarã ĩna, “Tire codebosato” yirã. To yicõari, gʉ̃tarine Estebanre ĩre reasʉovasujarã ĩna.
ACT 7:59 Gʉ̃tane ĩre ĩna reañarone, Jesúre ado bajiro sẽniñuju Esteban: —Jesús, yʉ ʉjʉ yʉ ʉsʉre bocaãmiña mʉ —yiyuju Esteban.
ACT 7:60 To yi, gʉsomuniari tuetucõari, avasãñuju Esteban: —Yʉre rojose ĩna yisere ĩnare masirioya mʉ —Jesúre ĩre yisẽniñuju Esteban. To yigajanogʉ̃ne, rijacoa tʉjasuju Esteban.
ACT 8:1 Estebanre gʉ̃tane ĩre reasĩariarã rãcagʉ, ĩna sudire coderine ñañuju Saulo. “Estebanre ĩre sĩacõato”, yitʉoĩañuju ĩ quẽne. Esteban ĩ sĩaecoro bero, ĩ rujʉrire ĩacõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã ĩre yujeyujarã ĩna. To yirãne, bʉto otiyujarã Estebanre. Tirʉ̃mʉrine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose yisʉoyujarã ti macana. To bajiri Saulo quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre cojovi rʉyabeto ĩnare macañuju ĩ. Ĩnare bʉjagʉne, ʉ̃mʉare quẽne rõmiare quẽne ĩnare juacõari tubibecũrũgũñuju ĩ. To bajiri ĩna jedirone Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca ñariarã rudiasujarã Judea sitajʉ, to yicõari, Samaria sitajʉre quẽne. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãma Jerusalénre vaveobesujarã ĩna.
ACT 8:4 Jerusalén macana rudiriarã no ĩna vacudiro cõrone Jesús yere gotimasiocudiyujarã ĩna.
ACT 8:5 Felipe, Jerusalénjʉ ñar'i, Samaria sita ñarimacajʉre vasuju. Tojʉ ejacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i Jesús yere ĩnare gotimasioñuju Felipe.
ACT 8:6 Jãjarã masa rẽjañujarã, ĩ gotisere ajirʉarã ñari. To bajicõari, ĩaĩañamanire ĩ yiĩosere ĩañujarã ĩna. To bajicõari ĩ gotimasiosere quẽnaro ajiyujarã ĩna.
ACT 8:7 To ĩna bajirone jãjarã masa ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Felipe. Ĩnare ĩ bureajare, bʉto avasãbudivasujarã ĩna vãtia. Jãjarã rijarãre quẽne catioyuju ĩ. Micarãre, rujasagueri vanare quẽne quẽnoejarotiyuju ĩ.
ACT 8:8 To bajiri ti macana bʉto variquẽnañujarã ĩna.
ACT 8:9 Ti macajʉre Simón vãme cʉtigʉ ñañuju. Cojo cʉ̃ma me ĩ masisere yiĩoñuju ĩ. “Gãjerã rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ, ĩaĩañamani yiĩorũgũñuju ĩ. To bajiro yigʉ ñari, “Yʉ ñaja ñamasugʉ̃ma”, yiyuju ĩ, masare. To ĩ yise ñajare, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩre ajiyujarã. Bʉcʉarã quẽne, rĩamasa quẽne jediro quẽnaro ĩre ajiyujarã ĩna. “Diore bajiro masiami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna.
ACT 8:12 To yiriarã ñaboarine, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaja” Dios ĩ yiĩavariquẽnasere gotiyuju Felipe. Tire ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ʉ̃mʉa, rõmia quẽne. To yicõari, oco rãca Felipere ĩre bautizarotiyujarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja” yirã.
ACT 8:13 Simón quẽne, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñuju ĩ. To yicõari, oco rãca bautizarotiyuju ĩ quẽne. To ĩ yiro bero, Felipere baba cʉtisʉoyuju. To yicõari ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca Felipe yiĩosere ĩacõari, no yimasibesuju Simón, ti ũnire ĩabetirũgũr'i ñari.
ACT 8:14 Jesús gotiroticõasʉoriarã Jerusalénjʉ ñarã, “Samaria sitana jãjarã Dios ocare ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna. To bajiri, Samariajʉre cõañujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne.
ACT 8:15 To bajiri, Samaria sitajʉre ejacõari, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre. Oco rãca bautizarotiriarã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejabesuju maji. To bajiri, “Esp'iritu Santo ĩnare ejato” yirã, Diore sẽniñujarã ĩna.
ACT 8:17 To yicõari, Pedro, Juan rãca, Diore sẽnicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ĩna ãmori rãca ĩnare ñujeoyujarã ĩna. To cõrojʉ Esp'iritu Santo ejayuju, ĩnare.
ACT 8:18 Ĩna ãmori rãca ĩna ñujeorore Esp'iritu Santo ĩ ejasere ĩañuju Simón. Tire ĩacõari ĩnare gãjoa ĩsirʉ, ado bajiro yiyuju Simón: —Gãjerãre yʉ ãmo ñujeorone Esp'iritu Santo ĩ ejarotire bojaja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Simón.
ACT 8:20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro: —Vaja mani Dios ĩ cõasere, “Vaja yire ñaroja ti”, yitʉoĩaboaja mʉ. To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, mʉ gãjoa rãcane bajirocacoarʉcʉja mʉ.
ACT 8:21 Rojose mʉ tʉoĩasere masiami Dios. To bajiri, Esp'iritu Santore mʉre cõabetirʉcʉmi Dios.
ACT 8:22 Mʉ tʉoĩasere ĩamasicõaja yʉ. Rojose rĩne tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri, rojose mʉ tʉoĩasere yitʉjaya. To yicõari, Diore sẽniña mʉ, “Rojose yʉ yisere masirioya” yigʉ —yiyuju Pedro.
ACT 8:24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Simón: —Diore sẽnibosaya mʉa, yʉre. Mʉa gotisere bajiro yʉre ti bajirotire bojabeaja yʉ —yiyuju Simón.
ACT 8:25 To ĩ yiro bero, Jesús ĩ yirere ĩna ĩarere, to yicõari, ĩ gotimasiorere ti macanare gotiyujarã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Jerusalénjʉ tudianane Samaria sita ñarimacarianare Jesús ye quẽnasere ĩnare gotimasioñujarã ĩna.
ACT 8:26 To ĩna bajiñarone, Felipere ado bajiro ĩre yiyuju ángel: —Jerusalénjʉ vasa. To ejacõari, Gaza vãme cʉti maca vati maare vaja mʉ. Yucʉ́ manojʉ ñavati maa ñaja ti maama —yiyuju ángel, Felipere.
ACT 8:27 To bajiri Felipe vacoasuju, ángel ĩ gotiriarore bajirone. Maa vacʉ, Etiop'ia sitana ʉjore gãjoa codebosarimasʉre ĩre ĩañuju Felipe. Jerusalénjʉ Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ejar'i, tudiacʉ bajiyuju ĩ.
ACT 8:28 Caballo ĩ tʉ̃a vaticorojʉ sãñacõari, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasirere buesãñañuju ĩ.
ACT 8:29 To bajiri, ado bajiro yiyuju Esp'iritu Santo, Felipere: —Ĩ tʉbʉsa vacõari, ĩre baba cʉti vasa mʉ —yiyuju, Felipere.
ACT 8:30 To bajiri ĩ tʉ vaejacõari, ajiyuju, Diore gotirẽtobosamasir'i Isa'ias ĩ ucamasirere ĩ buesere ajiyuju Felipe. Tire ajicõari, —¿Mʉ buesere ajimasiati mʉ? —yiyuju Felipe, Etiop'iagʉre.
ACT 8:31 To ĩ yirone: —“To bajiro yirʉaro yaja”, yiajimasibeaja yʉ, ñimʉ yʉre ĩ gotiro cõro —yiyuju ĩ, Felipere. To yigʉne, —Yʉ tʉ vasãjagʉaya —yiyuju Etiop'iagʉ.
ACT 8:32 Dios ocare Isa'ias ñamasir'i ĩ ucamasirere ĩ buere ado bajiro yiyuju ti: “Ovejare sĩaroana ĩre ñiacõari ĩna jiatore bajiro ĩre yirʉarãma ĩna. To bajiri, ovejare ĩna joa suaro ĩ avasãbetore bajiro yigʉ, rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, ñagõbetirʉcʉ̃mi.
ACT 8:33 Masa ĩna ĩaro rĩjoro bojoneose yiecorʉcʉmi. Rojose ĩ yibetiboajaquẽne, ‘Rojose yigʉ me ñaami’ ĩre yibosagʉ manirʉcʉmi. To bajiri, ĩ sĩaecoro bero, ‘Ĩ jãnerabatia ñaama’ yimasiña manirʉaroja”, yiucamasire ñañuju, Etiop'iagʉ ĩ buere.
ACT 8:34 To bajiri, —Yʉre gotiya mʉ. Ñimʉre yiro yati, to bajiro ti yijama. ¿Ĩ masune ĩ bajirotire tʉoĩacõari yiyujari? ¿Gãji ĩ bajirotire yigʉ, ucamasiñujarique ĩ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere.
ACT 8:35 To ĩ yijare, Isa'ias ĩ ucamasirere ĩre ĩagotigʉne, ado bajiro ĩre gotiyuju Felipe: —Isa'ias ñamasir'i to bajiro ĩ ucajama, Jesús ĩ bajirotirene yigʉ yimasiñumi —ĩre yigotiyuju Felipe. To yicõari, Jesús ĩ bajiñarere ĩre gotimasioñuju yuja.
ACT 8:36 To yi vana rĩne, maa tʉ ʉtabʉcʉra ejayujarã ĩna. To eja, —Ĩaña, ado ñaja oco. ¿Yucʉne, oco rãca yʉre bautizarʉabeati mʉ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere.
ACT 8:37 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Felipe: —“‘Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ’ yigʉ ĩ cõar'i” mʉ yijama, oco rãca mʉre bautizarʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Felipe. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Etiop'iagʉ: —To bajirone bojaja. Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ yigʉ ĩ cõar'i, yaja yʉ —yiyuju Etiop'iagʉ.
ACT 8:38 To yi, ʉtabʉcʉra tʉjʉ tujayujarã. To bajicõari, ũmato rojasuju, oco rãca Etiop'iagʉre ĩre bautizagʉacʉ.
ACT 8:39 Ĩre bautiza gajano, ĩna majarʉ̃gʉ̃rone, ñaro tʉsarone ruyubetiboarine Esp'iritu Santo ĩre ãmicoasuju, Felipere. To bajiri ĩre ĩabeticõa tʉjasuju Etiop'iagʉ. To bajiboajaquẽne, quẽnaro variquẽna vasuju ĩ Etiop'iagʉ.
ACT 8:40 Felipejʉama, “To bajiro bajiriaja” yiri mene, Azoto vãme cʉti macajʉ ejayuju. Tojʉ ñacõari, cojo maca rʉyabeto Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocudiyuju ĩ. Goticudigʉ rĩne, Cesarea vãme ti macajʉre ejacoasuju ĩ Felipe.
ACT 9:1 Saulo ñañuju. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩarʉ, bʉto ĩnare ĩajũnisinirũgũñuju maji. To bajiri, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃ vasuju.
ACT 9:2 Damasco vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉ̃ varʉ, papera sẽniñuju: —Ĩnare yʉ ĩabʉjaro cõrone ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne, juadirʉcʉja yʉ, Jerusalénjʉ ĩnare tubibecũrʉ —yiyuju Saulo, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃.
ACT 9:3 Ĩre sẽnigajano, vasuju ĩ. Maa ĩ vato rĩne Damasco macajʉ ĩ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiayuju ti.
ACT 9:4 To bajiro ti bajijare, quedirocacũcoasuju Saulo. Ĩ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyuyuju ti: —Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? —yi ocaruyuyuju, õ vecajʉ.
ACT 9:5 To bajiro ti yirone, —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ? —yiyuju Saulo. To ĩ yirone, —Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne —ĩre yiyuju Jesús.
ACT 9:6 To bajiro ĩre yicõa, —Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, “Ado bajiro yiya”, mʉre yirʉarãma —Saulore yiyuju Jesús.
ACT 9:7 Saulo rãca vana, masa maniboarine, to bajiro yi ocaruyusere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna.
ACT 9:8 To ti bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩarʉaboayuju Saulo. Ĩ caje ruyubesuju. To ĩ bajijare, ĩ babarã Damascojʉ vana ĩre tʉ̃a vasujarã ĩna.
ACT 9:9 Damascojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩabeti, babeti, idibeti, bajiñañuju Saulo.
ACT 9:10 Damascojʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ, Anan'ias vãme cʉtigʉ. Ĩre ruyuaĩocõari: —Anan'ias —ĩre yiyuju Jesús. —Adone ñaja yʉ —yiyuju Anan'ias.
ACT 9:11 To ĩ yirone, —Vasa Riojo vãme cʉti maajʉre. Ti maa vacʉne, Judas vãme cʉtigʉ ya vire ejarʉcʉja mʉ. Tojʉ ejacõari, “¿Adone ñati Saulo, Tarso vãme cʉti macagʉ?”, ĩre yiba mʉ. Yucʉrema yʉre sẽnigʉ̃ yami Saulo.
ACT 9:12 Jẽre ĩre ĩomʉ yʉ, ĩ tʉjʉ mʉ ejarotire. To bajiri ĩ tʉ sãjaejacõari mʉ ãmo ñujeorʉcʉja mʉ, “Quẽna tudiĩato” yigʉ —Anan'iare yiyuju Jesús.
ACT 9:13 Tire ajicõari, ado bajiro yiyuju Anan'ias: —Bʉto queti ajirũgũaja yʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose ĩ yirũgũrere.
ACT 9:14 Yʉare mʉre rʉ̃cʉbʉorãre tubiberʉ, ejarimi —Jesúre ĩre yiyuju Anan'ias.
ACT 9:15 To ĩ yise ñajare, ado bajiro Anan'iare gotiyuju Jesús: —Yʉ ocare masare gotimasiorocʉ yigʉ, ĩre cũmʉ yʉ, Saulore. Ʉjarãre, jud'io masare quẽne, jud'io masa mere quẽne gotimasiorʉcʉmi.
ACT 9:16 To bajiri, “Yʉre gotimasiobosagʉ ñari, rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ —Anan'iare ĩre yiyuju Jesús.
ACT 9:17 To ĩ yijare, vacoasuju Anan'ias. Vijʉ sãjaejacõari, ĩ ãmo ñujeoyuju, Saulore. To yigʉne, —Yʉ rãcagʉ, ajiya mʉ. Jesús mani ʉjʉ, mʉ vado, mʉre ruyuaĩorine yʉre cõami, “Quẽna tudi caje ĩato” yigʉ. “Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉre ejato” yigʉ yʉre cõami —Saulore ĩre yiyuju Anan'ias.
ACT 9:18 To ĩ yirone, rujarʉ̃tʉrori ĩ cajearijʉre ñase jãnevẽjañuju, Saulore. To ti bajirone quẽna tudiĩacoasuju Saulo. To bajisere ĩacõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju Saulo, “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ.
ACT 9:19 To ĩ yiro bero, bacõari, rujʉ tĩmacoasuju Saulo quẽna. To bajiri yoarobʉsa ñañuju Saulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca, Damascojʉ.
ACT 9:20 Bero, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjaejacõari, “Dios macʉ ñaami Jesús”, ĩnare yigotimasioñuju Saulo.
ACT 9:21 To ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, ñajediro: —Ãni Saulo, ¿Jerusalénjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sĩar'i me ñati? To yicõari, ¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñejerʉ me adojʉre vayujari ĩ? ¿Ĩnare ñejecõari, paia ʉjarãre ĩsibequĩda ĩ? —yiyujarã masa.
ACT 9:22 To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, tocãrãcarʉ̃mʉ jãjarãbʉsa, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna, Saulore ajicõari. “Socʉ me yaja yʉ. Jesúne ñaami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yiyuju Saulo. Quẽnaro ĩ gotise ñajare, no bajiro yimasibesujarã ĩna, jud'io masa Jesúre ĩre ajimena.
ACT 9:23 To bajiri Damascojʉ, Saulo ĩ gotiñasere ĩacõari, “Ĩre sĩaroti ñaja manire”, yitʉoĩañujarã ĩna, jud'io masa Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉmena.
ACT 9:24 To bajiri ĩre ĩna sĩarʉasere ajiyuju Saulo. Ñami, ʉ̃mʉa quẽne ĩre sĩarʉarã, quearũgũñujarã ĩna maca budiriasojeri tʉjʉre.
ACT 9:25 Ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Saulo Jesús yere ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ĩre ejarẽmoñujarã, “Rudiajaro” yirã. Ñami, maca matariacʉ̃ni veca ñarisojejʉ, jibʉ jairijibʉne sãcõari, ticʉ̃ni sʉyarojʉajʉ ĩre rujiocõañujarã. To bajiro ĩna yijare, rudicoasuju Saulo.
ACT 9:26 Rudiva, Jerusalénjʉ ejacoasuju ĩ. Tojʉre ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca rẽjarʉaboayuju ĩ. “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi Saulo” yitʉoĩarã ñari, bʉto ĩre güiyujarã ĩna.
ACT 9:27 To ĩna bajiboajaquẽne, Bernabé vãme cʉtigʉ, Saulore ĩre ejarẽmoñuju ĩ. —Vayá. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñagõto mani —Saulore ĩre yiyuju Bernabé. To yi, ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro Saulo ĩ bajirere ĩnare gotiyuju Bernabé: —Ãnire Saulore maajʉ ĩ vatone ĩre ruyuaĩoñuju Jesús. Ĩre ruyuaĩocõari ĩre ñagõñuju ĩ. To ĩ yiro bero, Damasco vãme cʉti macanare güibecʉne Jesús ĩ bajirere gotimasioñuju —ĩnare yiyuju Bernabé, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre.
ACT 9:28 To ĩ yisere ajicõari, “Mani rãcagʉ ñaami Saulo”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna yuja. To ĩna yijare, Jerusalénjʉ ĩna rãca ñacõañuju Saulo. To bajiro bajigʉ rĩne güiri mene Jerusalén macanare Jesús ĩ bajirere ĩnare goticudiyuju ĩ.
ACT 9:29 Jud'io masa ñaboarine griego oca ñagõrã quẽne ñañujarã. To bajiri, Saulo rãca ñagõboanane, oca josayujarã. To yirãne, ĩre sĩarʉayujarã ĩna.
ACT 9:30 Ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, Cesarea vãme cʉti macajʉ Saulore ĩre ãmicoasujarã ĩ rãcana. Ĩre ãmiejacõari, ĩ ya macajʉ Tarso vãme cʉti macajʉre cõacõañujarã ĩna.
ACT 9:31 Tirodore Judea, Samaria, Galilea sitana quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rojose tãmʉobesujarã. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ĩ ejarẽmose rãca Jesús ocare bʉtobʉsa ajivariquẽnarũtuasujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna, Diore quẽnaro cʉdirã.
ACT 9:32 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãcagʉ Pedro vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacudigʉ, Lida vãme cʉti macajʉ, ejayuju Pedro.
ACT 9:33 Tojʉ ejacõari, micagʉ̃re Eneas vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju ĩ. Cojomo cõro idia jẽnituaro rãca cʉ̃mari ĩ cãnijesariarojʉ jesacõarũgũñuju ĩ.
ACT 9:34 Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: —Ajiya mʉ. Jesucristo mʉre catioami. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. To bajicõari mʉ cãnijesariarore quẽnocũña mʉ —yiyuju Pedro. To bajiro ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboar'i vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju ĩ.
ACT 9:35 Ĩ bajisere ĩañujarã Lida vãme cʉti macana, to yicõari, Sarón vãme cʉti macana quẽne. Tire ĩacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna jediro.
ACT 9:36 Tirʉ̃mʉri Jope vãme cʉti macajʉ Tabita vãme cʉtigo ñañuju so. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñañuju. Griego ocarema, Dorcas vãme cʉtigo ñañuju. Quẽnase yigo ñañuju so. Maioro bajirãre quẽnaro yirẽmorũgũñuju.
ACT 9:37 To bajiro yicudiboacone, bajirocacoasuju so. To bajiri so yarã so bajirocato ĩacõari, rijariarãre ĩna yirũgũriarore bajiro sore ĩna yujeroto rĩjoro, so rujʉre coecõari, vecaga sõajʉ sore cũñujarã ĩna.
ACT 9:38 Jope vãme cʉti maca tʉne ñañuju Lida vãme cʉti maca. To bajiri, Lida macajʉ Pedro ĩ ñasere ajiyujarã Jope macana, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tire ajicõari, jʉarã, Pedrore “Ĩre jirã vajaro” yirã ĩnare cõañujarã ĩna. To bajiro ĩna yicõariarã, ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: —Yʉa rãca guaro vayá —ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 9:39 To ĩna yisere ajicõari, ĩna rãca vacoasuju Pedro. Tojʉ ejacõari, Dorcas bajirocario so ñarisõajʉre ĩre jimʉocõañujarã ĩna. Jãjarã manajʉa rijaveoriarã otiñañujarã ĩna, so rujʉ tʉre. To ĩna yiñarone, Pedro ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉre gãnibiarʉ̃gʉ̃coasujarã rõmia, ĩre gotirʉarã: —Ĩaña mʉ. Dorcas ñaboario so bajirocaroto rĩjoro jairo sudi yʉare tiaĩsiboacamo —yirãne, Pedrore ĩre juaĩoñujarã ĩna.
ACT 9:40 To ĩna yirone, —Adi sõare vijagocoasa maji —ĩnare yiyuju Pedro. To yigajanocõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽniñuju Pedro. Diore sẽnigajanocõari, rijariore jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩañuju. Jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari: —Tabita, vʉ̃mʉrũjuña mʉ —sore yiyuju Pedro. To ĩ yisere ajicõari, tudicaticoasuju so. To bajigo ñari, Pedrore ĩacõari vʉ̃mʉrũjuñuju so.
ACT 9:41 To so bajirone, so ãmore ñiacõari sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju Pedro. To yicõari, ti sõare vijagoriarãre ĩnare jãjarotiyuju quẽna: —Quẽna so tudicatisere ĩarã vayá mʉa —ĩnare yiyuju Pedro, manajʉa rijaveoriarãre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne.
ACT 9:42 To bajiri, quẽna so tudicatirere ajiyujarã toana Jope vãme cʉti macana ñajediro. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã “Jesús ĩ masise rãca yiyumi Pedro” yirã ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñato mani quẽne” yirã.
ACT 9:43 To bajiro ĩ yiro bero, yoaro Jopejʉ ñacudiyuju Pedro, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ, Simón vãme cʉtigʉ tʉjʉre.
ACT 10:1 To bajiri Cesarea vãme cʉti macajʉre, Cornelio vãme cʉtigʉ ñañuju ĩ. Surara mesare coderã ʉjʉ ñañuju romano masʉ. Italia sitana surara ʉjʉ ñañuju ĩ. To bajiri cojomo cõro masa cõro ñarãre rotigʉ ñañuju ĩ.
ACT 10:2 Jud'io masʉ me ñaboarine, quẽnaro Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoyuju, ĩ ya viana rãca. Jud'io masare maioro bajirãre quẽnaro ĩnare yirẽmorũgũñuju ĩ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore ĩre sẽnirũgũñuju.
ACT 10:3 To bajiri cojorʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, ángel ĩre ruyuaĩoñuju, Corneliore. Quẽnaro ĩre ĩamasucõañuju Cornelio. Ĩ tʉjʉre sãjaejacõari, —¡Cornelio! —ĩre yiyuju ángel.
ACT 10:4 To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesuju maji. Ĩre güigʉ ñari, ĩre ĩacõa ñañuju Cornelio. To bajigʉne, —¿Ñie bojati mʉ? —ĩre yiyuju Cornelio. To ĩ yirone, —Diore ĩre mʉ sẽnisere ajivariquẽnarũgũami. Maioro bajirãre mʉ ejarẽmosere quẽne ĩavariquẽnarũgũami. To bajiri mʉre quẽnaro yigʉagʉ yami.
ACT 10:5 To bajiri, Jope vãme cʉti macajʉre ñaami Simón Pedro vãme cʉtigʉ. Ĩre jirã varonare ĩnare cõaña mʉ.
ACT 10:6 Gãji Simón vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ya vijʉre ñaami Simón Pedro, ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñarivire —ĩre yiyuju ángel, Corneliore.
ACT 10:7 To yigajanocõari, ĩre vaveocoasuju ángel. Ĩ vato bero, jʉarã ĩre moabosarimasare to yicõari, ĩ surarare quẽnaro Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉre quẽne ĩre jiyuju Cornelio.
ACT 10:8 Ĩnare jicõari, ángel ĩre ĩ gotirere ĩnare gotiyuju. To yigajanocõari, Jope macajʉ ĩnare varotiyuju.
ACT 10:9 To ĩ yicõariarã, gajerʉ̃mʉ ʉ̃mʉrecaji ñaro Jope maca tʉ tʉsasujarã ĩna. To ĩna bajirone, vi rijo tũnajʉ mʉjacõari, Diore ĩre sẽniñuju Pedro.
ACT 10:10 Yoaro Diore sẽniñagʉ̃ ñari, ñiorijacoasuju. To bajiri gãjerãre ĩre ĩna bare quẽnobosañasere yuyuju ĩ. To ĩ bajiñarone, ado bajise ĩre ruyuaĩoñuju Pedrore:
ACT 10:11 Õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti. To bajicõari, sudijãi jairijãi jʉajacatʉa gaja ñiacõari yorujiocõariarore bajiro rujiayuju ti. Rujiadi, ĩ tʉjʉ ejayuju.
ACT 10:12 Tojʉre ñañujarã vaibʉcʉrã jediro. Jẽnirã, vʉrã, ãña quẽne, ñajediro ñañujarã ĩna.
ACT 10:13 Ĩ tʉjʉ ti ejaro, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ, Pedrore: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Ĩnare sĩacõari, baya —ĩre yi ocaruyuyuju.
ACT 10:14 Tire ajicõari ado bajiro yiyuju Pedro: —Babeaja yʉ. Rẽoriarãre divatojʉane baĩabeticajʉ yʉ —boca yicõañuju Pedro.
ACT 10:15 To ĩ yirone, quẽna ocaruyuyuju: —“Rẽore ñaja”, yibesa. “Baya” Dios ĩ yisema, quẽnase ñaja —yi ocaruyuyuju.
ACT 10:16 Idiajijʉ ĩre bajiĩocoasuju ti. To baji, tudimʉjacoasujarã.
ACT 10:17 Tire ĩacõari, “¿Ñie ũni yʉre bajiati ti?”, yitʉoĩañuju Pedro. To ĩ yiñarone, Simón vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ĩ ñarijʉre gãjerãre sẽniĩacõari ĩ ya vi soje tʉre ejayujarã Cornelio ĩ cõariarã.
ACT 10:18 Ejacõari, —¿Adi vire Simón Pedro vãme cʉtigʉ ñati? —yiyujarã ĩna.
ACT 10:19 Pedro ĩ ĩasere ĩ tʉoĩañarone, ado bajiro ĩre gotiyuju Esp'iritu Santo: —Idiarã ʉ̃mʉa mʉre macarã ejama.
ACT 10:20 Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩnare ĩagʉ̃ rujiasa mʉ. Tʉoĩarejaibecʉne vasa, yʉ cõarã ĩna ñajare —Pedrore ĩre yiyuju Esp'iritu Santo.
ACT 10:21 To bajiri, ĩna tʉre rujiacõari, —Yʉne ñaja mʉa macagʉ̃. ¿No bajiro yirã vadi mʉa? —ĩnare yiyuju ĩ.
ACT 10:22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pedrore gotiyujarã ĩna: —Yʉa ʉjʉ Cornelio yʉare cõami. Surara ʉjʉ ñaami. Quẽnaro Diore ajirʉ̃cʉbʉoami. “Quẽnase yigʉ ñaami”, ĩre yama jud'io masa jediro. To bajiri ado bajiro ĩre gotiyuju ángel: “Cornelio ajiya mʉ. Simón Pedrore jiaya mʉ. To yicõari ĩ gotisere quẽnaro ajiba mʉ”, yʉa ʉjʉre ĩre yiyuju ángel —yiyujarã Cornelio ĩ cõariarã, Simón Pedrore.
ACT 10:23 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Pedro: —Ado sãjaaya maji. Rãioato yaja. Yʉ tʉ cãniña maji —ĩnare yiyuju Pedro. To yi, gajerʉ̃mʉ ĩna rãca vasuju yuja. Sĩgʉ̃ri Jopeana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca vasujarã, ĩre baba cʉti vana.
ACT 10:24 To bajiri gajerʉ̃mʉ, Cesarea vãme cʉti macajʉ ejayujarã ĩna. Ĩna ejaroto rĩjoro, ĩ yarãre, to yicõari, ĩ babarãre quẽne ĩnare jirẽoñuju Cornelio, “Simón Pedro ĩ gotisere ajito mani” yigʉ.
ACT 10:25 To baji, vi tʉjʉ ĩna ejarone, Pedrore bocaãmirʉ budiasuju Cornelio. Ĩre bocacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, Pedrore rʉ̃cʉbʉogʉ.
ACT 10:26 To ĩ yijare, —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉre bajirone masʉ ñaja yʉ quẽne —Corneliore ĩre yiyuju Pedro.
ACT 10:27 To yi, gãmerã ñagõrãne vijʉ sãjacoasujarã yuja. Sãjaejacõari, jãjarã ejacõari, bajiñarãre ĩnare ĩañuju Pedro.
ACT 10:28 Ĩnare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju ĩ: —Yʉa jud'io masa, gãjerã masa ya vire yʉa sãjajama, to yicõari, no bojarijʉ gãjerã masa rãca yʉa vʉsajama, yʉa ʉjarã ĩna rotisere cʉdimena yirãja yʉa. Tire ajiriarãja mʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Dioma ado bajiro yʉre yimasimi: “ ‘Quẽnaja’ yʉ yisema quẽnase ñaja. ‘Rẽore ñaja’ yibesa mʉ”, yʉre yimasimi Dios. To bajiri, “Jud'io masʉ ñaboarine gãjerã masa rãca yʉ ñajama, quẽnacõaja ti”, yimasiaja yʉ yuja.
ACT 10:29 To bajiri mʉa ocare ajicõari, tʉoĩarejaibecʉne vabʉ yʉ. To bajiri, ¿no bajiro yato yirã, yʉre bojacõari mʉa? —ĩnare yiyuju Pedro.
ACT 10:30 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Cornelio: —Cãnʉ babarirʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ, ñamicajʉa, ado cõro muiju ĩ tʉsatone Diore sẽniñamasimʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone, sudi bʉto botise sãñacõari, yʉre ruyuarʉ̃gʉ̃masimi ángel.
ACT 10:31 Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yʉre gotimasimi: “Diore ĩre mʉ sẽnisere ajivariquẽnarũgũami. Maioro bajirãre mʉ ejarẽmosere quẽne ĩavariquẽnarũgũami. To bajiri mʉre quẽnaro yigʉagʉ yami.
ACT 10:32 To bajiri, Jope macajʉ Simón Pedro vãme cʉtigʉre jiaya. Gãji Simón, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ya vijʉre ñaami, ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñarivire”, yʉre yimasimi ángel.
ACT 10:33 To ĩ yijare, guaro mʉre jicõamasimʉ yʉ. Quẽnaro vayuja mʉ. Ado mʉ ejajare, variquẽnaja yʉa. Adojʉre Dios ĩ ĩaro rẽjamʉ yʉa, ñajediro mʉre ĩ gotirotirere ajirʉarã —Pedrore ĩre yiyuju Cornelio.
ACT 10:34 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gotiyuju Pedro yuja: —Ajimasiaja yʉ yuja. Gãjerã masare ĩ mairo rẽtoro jud'io masare maigʉ̃ me ñaami Dios.
ACT 10:35 No bojarãre Diore mani rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaro mani yijama, cojoro cõrone manire ĩavariquẽnaami Dios.
ACT 10:36 Dios ĩ ejarẽmose rãca yʉa yarã Israel ñamasir'i jãnerabatiare ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa, ñajediro ʉjʉ Jesucristo sʉorine Diorãca quẽnaro ĩna ñaroti quetire.
ACT 10:37 Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ ĩ bajirere masirãja mʉa. Galilea vãme cʉti sitajʉ oco rãca Juan ĩre ĩ bautizariaro bero, Esp'iritu Santore, to yicõari, ĩ masisere Jesúre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, masare quẽnaro yicudicami, Galilea sitanare, to yicõari Judea sitanare quẽne. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureacudicami. Tire masirãja mʉa.
ACT 10:39 Ti jedirore ĩacajʉ yʉa Jesús ĩ gotiroticõasʉocana, Jerusalén vãme cʉti macajʉ yicatire quẽne. To bajiro ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩacama ĩna.
ACT 10:40 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne, ĩre catiocõari, “Ĩnare ruyuaĩoña”, Jesúre ĩre yiyumi Dios.
ACT 10:41 Jediro masa mere Jesúre ĩre ruyuaĩorotiyumi. Rẽmojʉne Jesús ĩ bajicatire gotirona ĩ cũcana yʉa ñajare, “Ĩre catioyumi Dios” yʉa yimasirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi. To bajiri, Jesús ĩ tudicatiro bero, ĩ rãca ba, idi, yicajʉ yʉa.
ACT 10:42 “Catirãre, bajireariarãre quẽne ĩna yisere ĩacõĩarocʉre Jesúre ĩre cũñumi Dios”, yʉare yigoticudiroticami Jesús.
ACT 10:43 Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ñaro cõrone Jesús ĩ bajirotire ucamasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ñari, no bojarãre, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorotire ucamasiñujarã —yiyuju Pedro.
ACT 10:44 Ĩnare ĩ gotimasio ñarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju ĩ.
ACT 10:45 To ĩ bajirone, ricatiri rĩne oca ñagõsʉoyujarã ĩna, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorã. Tire ĩacõari, “Jud'io masa mere quẽne ejaami Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo” yirã ñari, no yimasibesujarã Pedro rãca ejariarã jud'io masa.
ACT 10:47 To bajiri, ĩ rãcanare ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: —Yʉre ajiya yʉ yarã. Esp'iritu Santo, manire ĩ ejacatore bajirone ĩnare quẽne ĩ ejajare, ¿mani rãcagʉ nijʉane, “Oco rãca ĩnare bautizabeticõato” yigʉ magʉ̃mi? —ĩnare yiyuju Pedro.
ACT 10:48 To yicõari, —“Jesús sʉorine Dios yarã ñaama” yirã, oco rãca ĩnare bautizaya mʉa —ĩ rãcanare ĩnare yiyuju Pedro. To bajiri, ĩna bautiza ecoro bero, “Vabesa maji. Yʉa rãca ñacõaña”, Pedrore ĩre yiyujarã Cornelio rãcana.
ACT 11:1 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã Judea sitanajʉa, “Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna.
ACT 11:2 To bajiri, Jerusalénjʉ Pedro ĩ tudiejaro, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: —¿No yigʉ jud'io masa vi me ti ñaboajaquẽne, sãjacati mʉ? To bajicõari, ¿no yigʉ ĩna rãca bacati mʉ? —yiyujarã, Pedrore.
ACT 11:4 To bajiro ĩre ĩna yijare, ado bajiro riojo ĩnare gotiyuju Pedro: —Jope macajʉ ñacõari, Diore ĩre yʉ sẽnirone, ado bajiro yʉre ruyuacajʉ. Vecajʉ sudijãi jairijãi jʉajacatʉa gaja ñiacõari, yorujiocõariarore bajiro ejacajʉ ti, yʉ tʉjʉ.
ACT 11:6 “¿Ñie ñati, ti jubeajʉre?” yigʉ, quẽnaro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ ñacama sãñarã vaibʉcʉrã jediro. Ãña, jẽnirã, to yicõari, vʉrã quẽne ñacama.
ACT 11:7 Ĩnare yʉ ĩarone, õ vecajʉ ado bajiro ocaruyucajʉ: “Pedro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Ĩnare sĩacõari, baya mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti.
ACT 11:8 “Babeaja yʉ. Rẽorere divatojʉane baĩabeticajʉ yʉ”, boca yicõacajʉ yʉ.
ACT 11:9 To yʉ yirone, ado bajiro yʉre ocaruyucajʉ quẽna: “‘Rẽore ñaja’, yibesa. ‘Baya’ Dios ĩ yisema, quẽnase ñaja”, yʉre yi ocaruyucajʉ.
ACT 11:10 Idiajijʉ to bajiro yʉre bajiĩocajʉ. To baji, tudimʉjacoacajʉ quẽna.
ACT 11:11 Ti mʉjato bero, idiarã ejacama, yʉ ñarivijʉre. Cesarea vãme ti macagʉ Cornelio vãme cʉtigʉ ĩnare cõañumi, yʉre “Macato ĩna” yigʉ.
ACT 11:12 Ĩna ejarone, “Tʉoĩarejaibecʉne vasa mʉ” Esp'iritu Santo yʉre ĩ yijare, vacajʉ yʉ. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrã yʉre baba cʉti vacama ĩna. Ĩna rãca vacõari, Cornelio ya vijʉre sãjacajʉ yʉa.
ACT 11:13 Yʉa sãjaejarone, ángel, ruyuaĩocõari, ĩre ĩ gotirere yʉare goticami Cornelio. Ado bajiro yʉare goticami: “‘Jope macajʉ mʉ ʉ̃mʉare ĩnare cõaña mʉ, Simón Pedro vãme cʉtigʉre “Ĩre jirã vajaro” yigʉ.
ACT 11:14 Mʉre, mʉ ya vianare quẽne gotimasiorʉcʉmi ĩ. Mʉare ĩ gotimasiose sʉorine mʉa rijato bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire yirẽto ecobosarʉarãja mʉa’, yʉre yigotimasimi ángel”, yʉare yicami Cornelio.
ACT 11:15 To bajiro yʉare ĩ yiro bero, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Ĩnare yʉ gotimasiosʉorone, Esp'iritu Santo manire ĩ ejacatore bajirone ĩnare quẽne ejacami.
ACT 11:16 To ĩ bajirone, mani ʉjʉ Jesús ĩ goticatire masibʉjacõacajʉ yʉ: “Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, ‘Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja’ mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, ‘Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato’ yirocʉre” manire ĩ yigoticatire.
ACT 11:17 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, Esp'iritu Santore manire ĩ cõacatore bajirone ĩnare quẽne cõacami Dios, jud'io masa me ĩna ñaboajaquẽne. Ĩnare quẽne to bajiro ĩ yijare, “Jud'io masa me ñari, mani rãcana me ñaama”, yimasibeaja yʉ —ĩnare yiyuju Pedro.
ACT 11:18 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sẽniĩatʉjacõañujarã ĩna. Ado bajirojʉa yiyujarã ĩna yuja: —Quẽnaro yigʉ ñaami Dios. “Jud'io masa mere quẽne, rojose ĩna yisere masirioami, ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñato ĩna” yigʉ —yiyujarã jud'io masa Jesúre ajitirʉ̃nʉrã.
ACT 11:19 Tirʉ̃mʉri rĩjoro Estebanre sĩacõari gãjerãre quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yiyujarã ĩna Diore masimena. To bajiri sĩgʉ̃ri Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Fenicia sita ñarimacarijʉ, Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacarijʉ, to yicõari, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ quẽne rudiasujarã ĩna. Ti macarijʉre ejacõari, jud'io masa rĩrene Jesús yere ĩnare gotiyujarã ĩna.
ACT 11:20 Gãjerãma, Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacariana, Cirene vãme cʉti macana, vacõari Antioqu'ia macajʉ ejayujarã. Tojʉ ejacõari, jud'io masa mere quẽne Jesús yere ĩnare gotiyujarã ĩna.
ACT 11:21 “Quẽnaro gotimasioato ĩna” yigʉ, ĩnare ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri Jesús ĩ bajirere ajicõari, masa ĩna rotisere ĩna ajirʉ̃cʉbʉoboarere ajitʉjacõari, jãjarã Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.
ACT 11:22 Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ajiyujarã Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉ sʉyarã. To bajiri ĩna tʉjʉre Bernabé vãme cʉtigʉre ĩre cõañujarã.
ACT 11:23 To ĩna cõar'i, ejacõari, Dios quẽnaro ĩnare ĩ yisere ĩañuju. To bajiri bʉto variquẽnacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Tocãrãcʉne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrũgũña mʉa —ĩnare yiyuju Bernabé.
ACT 11:24 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃ ñari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, to bajicõari, Jesúre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju Bernabé. To bajiri jãjarã masa, ĩ gotimasiosere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.
ACT 11:25 Tijʉ bero, Tarso vãme cʉti macajʉre vasuju Bernabé, Saulore macagʉ̃.
ACT 11:26 To ĩre ejabʉjacõari, “Ita mʉ, Antioqu'iajʉ”, ĩre yiyuju. To bajiri vasujarã Antioqu'iajʉre. Tojʉre cojo cʉ̃ma ñañujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca. Tojʉ ñacõari jãjarã masare Dios oca Jesús yere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. Ti macane Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Cristiano masa ñaama ĩna”, yisʉoyujarã. “‘Mani ʉjʉ ñaami Cristo’ yirã ñaama” yire ũni ñañuju ti vãme.
ACT 11:27 Tirʉ̃mʉrirene Jerusalén macana, Diore ĩre gotirẽtobosarimasa ejayujarã tojʉre, Antioqu'iajʉre.
ACT 11:28 Ĩna rãcagʉ ñañuju Agabo vãme cʉtigʉ. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarũgũrojʉre sãjaejacõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Agabo: —Judea sita ti ñaro cõrone, ñio ejarʉaroja. Bare jedicoarʉaroja —yiyuju Agabo. To ĩ yisere ajicõari, “Judeana ñiorijarʉarãma ĩna. Gãjoa ĩnare cõato mani”, yiyujarã Antioqu'iana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To ĩna yiriarore bajirone yiyujarã ĩna. Ĩna cʉose ĩna ĩsimasiro cõro Saulore, Bernabére quẽne ĩnare ĩsiñujarã, Judea ñarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã bʉcʉrãre “Ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiro ti bajijama, Roma macagʉ Claudio vãme cʉtigʉ masa ñajediro ʉjʉ ĩ ñariarodore bajiyuju.
ACT 12:1 Tirʉ̃mʉrirene, Ʉjʉ Herodes, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire rojose ĩnare yisʉoyuju ĩ.
ACT 12:2 To yicõari, “Juan bedire Santiagore ĩ rʉjoare jataya mʉa”, ĩnare yiyuju ĩ.
ACT 12:3 To bajiro ĩre ĩ yirotisere ajicõari, bʉto variquẽnañujarã jud'io masa ĩ yarã sĩgʉ̃ri. Ĩna variquẽnaro ĩacõari, Pedrore quẽne ñiaroticõari, tubiberotiyuju ĩ. To bajiro ti bajijama, pan vʉoyamanire ĩna bariarʉ̃mʉrire bajiyuju. Ĩre tubiberotigʉ, “Rudiromi” yigʉ, ado bajiro quẽnaro coderotiyuju ĩ: —Diez y seis ñarãre babaricãrãcʉne vacõari, tocãrãcajine babaricãrãcʉ codevasoaya mʉa —ĩnare yiyuju. To yicõari, “Pascua boserʉ̃mʉ ti jediro, masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ĩre sĩarotirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Herodes.
ACT 12:5 To bajiri quẽnaro masune code ecocõañuju Pedro. Tire ajicõari, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Diore bʉto ĩre sẽnibosayujarã ĩna.
ACT 12:6 Gajerʉ̃mʉ busurijʉne ñaboayuju, Herodes Pedrore ĩ sĩarotirʉ̃mʉ. Jʉarã surara coderimasa vatoajʉre cãnicũñañuju Pedro. Jʉaãmojʉne cõmemari rãca siaecocõañuju. Gãjerã surara soje tʉne coderʉ̃gõñujarã ĩna.
ACT 12:7 To ĩna bajiboajaquẽne, ñaro tʉsarone ruyuayuju ángel. To ĩ bajirone Pedrore ĩna tubiberiasõa busujʉ̃mʉcõañuju. To bajicõari, Pedrore ĩre moaĩañuju ángel, ĩre yujiogʉ. Ĩ yujiro ĩacõari, —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ —ĩre yiyuju, Pedrore. To ĩ yirone, Pedrore ĩna siaboariamari, cõmemari jojivẽjacoasuju.
ACT 12:8 To ti bajirone, —Mʉ sudi sãñaña. Mʉ gʉbo sudi cʉdaya —Pedrore ĩre yiyuju. To yigʉne, ado bajiro yirẽmoñuju: —Mʉ sudiro joeagarore quẽne sãña. To yicõari, vayá. Yʉre sʉyaya mʉ —ĩre yiyuju ángel, Pedrore.
ACT 12:9 To ĩ yirone, ĩre sʉyacoasuju Pedro. To bajiboarine, “To bajiro bajigʉja yʉ”, yimasibesuju ĩ. “¿Socaro me bajiati ti?” yiboacʉ, “Ba. Socaro bajiroja gajeyerema”, yitʉoĩañuju Pedro.
ACT 12:10 To bajivana rĩne, jʉa soje surara ĩna coderisojerire rẽtoasujarã ĩna. Tʉsarisoje, cõme soje ñañuju ti. Ti soje tʉ ĩna ejarone, ti masune jãnacoasuju ti. To baji budirʉ̃gʉ̃, maa ĩre ĩ ũmato vacʉne, “To bajigʉmi” yimasiña manone yayicoasuju ángel. To bajiri Pedro sĩgʉ̃ne tujacõañuju yuja.
ACT 12:11 To bajisere ĩacõari, “Socaro me bajiaja”, yimasicoasuju Pedro. “‘Herodes ĩre sĩaromi’ yigʉ, yʉre ũmato budirocʉre cõañumi Dios”, yitʉoĩañuju ĩ. “To bajiri jud'io masa rojose yʉre ĩna yirʉaboase rẽtocoajʉ ti yuja”, yitʉoĩañuju Pedro.
ACT 12:12 To yitʉoĩamasicõari, Juan Marcos vãme cʉtigʉ jaco, Mar'ia ya vijʉ vacoasuju ĩ. Ti vijʉre jãjarã masa rẽjacõari ñañujarã, Diore sẽnirã.
ACT 12:13 To ĩna yiñarore soje tʉ ejacõari, —¿Ñaboati mʉa? —yiyuju Pedro. Ti vijʉre, sĩgõ ti vianare ejarẽmorimaso ñañuju so, Rode vãme cʉtigo. To bajiri Pedro ĩ sẽniĩasere ajicõari, soje tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, ajiyuju so, “¿Ñimʉ ñarojari?” yigo.
ACT 12:14 Soje jãnabecone ajirʉ̃gõca yigo, Pedro ocare ajimasiñuju. Ĩ ocare ajimasicõari bʉto variquẽnañuju. To bajigo ñari, soje jãnabecone gotigo tĩjasuju, ti vianare. —Macajʉ́jʉ ñaromi Pedro —ĩnare yigotiyuju so.
ACT 12:15 To bajiro ĩnare so yirone, —Mecʉgõ yigoja mʉ —sore boca yiyujarã ĩna. To ĩna yijare, —Soco me yaja yʉ —ĩnare boca yicʉdiyuju so. To so yijare, —Ba, ángel, Pedrore coderimasʉ ñagʉ̃mi —sore yiyujarã ĩna.
ACT 12:16 To ĩna yiboajaquẽne, —¿Ñaboati mʉa? —yi ocaruyucõa ñañuju Pedro, macajʉ́jʉ ñacõari. To bajiri, sojere jãnacõari, Pedrore ĩre ĩaʉcayujarã ĩna.
ACT 12:17 Ĩre ĩna ĩaʉcasere ĩacõari, ĩnare, “Ñagõbesa” yigʉ, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pedro. To yicõari, “Ado bajiro yʉre yirẽmomi Dios, tubiberiavijʉ yʉ ñaro”, ĩnare yigotiyuju. Tire gotigajanocõari, —Adire Santiagore, to yicõari, mani rãcanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gotiaya mʉa —ĩnare yiyuju Pedro. To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, gajerojʉ vacoasuju ĩ.
ACT 12:18 Gajerʉ̃mʉ busuato tubiberiavire codeboariarã, Pedro ĩ mano ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ĩ?” gãmerã yiboana, bʉto tʉoĩarejaiyujarã ĩna.
ACT 12:19 Herodes quẽne, Pedro ĩ mano ĩacõari, ĩre macarotiboayuju. Ĩre bʉjabesujarã ĩna. To bajijare, tubiberiavijʉ codeboariarãre ĩnare sẽniĩaboayuju Herodes. Ĩna cʉdimasibetijare, “Ĩnare sĩacõaña”, yiyuju ĩ. To yicõari bero, Judea sitajʉ ñar'i, Cesarea vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃, vacoasuju Herodes.
ACT 12:20 Tirʉ̃mʉrire Tiro vãme cʉti macanare, to yicõari Sidón vãme cʉti macanare quẽne bʉto ĩnare jũnisiniñuju Herodes. To bajiri Sidón macana, Tiroana rãca rẽjacõari, Herodere ñagõrã vasujarã ĩna. “Herodes ĩ jũnisinicõa ñajama, ʉjʉ ĩ ñari sita bare mani bʉjarũgũsere ĩsibecʉmi” yirã ñari, to bajiro bajiyujarã ĩna. Herodes tʉjʉre ñañuju ĩre ejarẽmogʉ̃ ñamasugʉ̃, Blasto vãme cʉtigʉ. To bajiri Herodere ĩna ñagõroto rĩjoro, ĩre ñagõñujarã ĩna, Blastore. To ĩna yise ñajare, ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ñagõbosayuju Blasto. Ĩnare ĩ ñagõbosarone, “Cojorʉ̃mʉ ĩnare ñagõrʉcʉja yʉ maji”, ĩre yiyuju Herodes.
ACT 12:21 “To cõro ĩnare ñagõrʉcʉja yʉ” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, ʉjʉ ñagʉ̃ ĩ sãñase sudi quẽnase sãñañuju ĩ Herodes. To yicõari, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉre ejarũjucõari, masare gotiyuju ĩ.
ACT 12:22 Ĩ ñagõsere ajicõari, —Masʉ me ñaami ãni. Dione ñaami —yiavasã variquẽnañujarã masa.
ACT 12:23 To bajiro ĩna yiñarone, ángel Herodere rijaye ĩre cõañuju. To ĩ yijare, ĩ gʉdajoajʉre vãsia ĩna bajare, bajirocacoasuju Herodes. “To bajise yibesa mʉa. Dios me ñaja yʉ. Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoya mʉa” ĩ yibetijare, to bajiro bajiyuju ĩre.
ACT 12:24 Herodes ĩ bajirocarirodore Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajicõari, jãjarãbʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉrũtuasujarã ĩna.
ACT 12:25 Bernabé, Saulo rãca Jerusalén vãme cʉti macanare gãjoa ĩnare ĩsigajanocõari, Antioqu'iajʉ tudiasujarã ĩna. Gãji, Juan Marcos vãme cʉtigʉ, ĩna rãca vasuju ĩ.
ACT 13:1 To bajiri, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãcana, ĩnare gotimasiorã, to yicõari, gãjerã Diore gotirẽtobosarã ñañujarã. Adocãrãcʉ ñañujarã: Bernabé, Simón, Lucio, Cirene vãme cʉti macagʉ, Manaén, Saulo. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. Simónre, Ñigʉ̃ ĩre yiyujarã gãjerã. Manaénjʉa, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i rãcagʉ ñaboayuju ĩ. Cojovata bʉcʉariarã ñañujarã ĩna.
ACT 13:2 To ñacõari, bare bamenane, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉo ñañujarã ĩna. To yiñarãne, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajiro yiyujarã ĩna, Bernabére, Saulore quẽne: —Gajerojʉ mʉa gotimasiocudirotire bojami Dios. To bajiri, ĩ bojarore bajirone yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyujarã.
ACT 13:3 To yicõari, quẽna Diore rʉ̃cʉbʉorã bare bamenane, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, Bernabére, Saulore. To yicõari, ĩna rʉjoari joere ĩna ãmori ñujeoyujarã, Bernabére, Saulore, “Dios ĩ bojarore bajirone gotimasiocudiya” yirã. To bajiro ĩnare yigajanocõari, ĩnare varotiyujarã ĩna.
ACT 13:4 To bajiri Esp'iritu Santo ĩnare ĩ cõajare, vacoasujarã ĩna, Bernabé, Saulo, Seleucia vãme cʉti macajʉre. Ti maca moa riaga tʉ ñañuju ti. To bajiri, rojaeja, cũmua jairicajʉ vasãja vacoasujarã ĩna, Chipre vãme cʉtiyoajʉ vana.
ACT 13:5 Salamina vãme cʉti maca jetagare rocatuejayujarã ĩna. Ejacõari, tiyoa ñarimacarire jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús bajirere Dios oca gotisere gotimasiocudiyujarã ĩna. Ĩna rãcagʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ.
ACT 13:6 To bajiri goticudirã rĩne, Pafos vãme cʉti macajʉre ejasujarã ĩna. Tojʉre sĩgʉ̃ Barjesús vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayujarã ĩna. Barjesús ti yijama, griego ocarema Elimas yirʉaro yiyuju ti. Jud'io masʉ ñañuju ĩaĩañamanire yigʉ. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ”, yisocagʉ ñañuju ĩ. Ti macagʉ ʉjʉjʉa, Sergio Paulo vãme cʉtigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽnaro masigʉ̃ ñañuju. To bajigʉ ñari, Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajirʉ, Bernabére, Saulore ĩnare jicõañuju ĩ. To ĩ yire ñajare, ĩre gotimasioñujarã ĩna. Ĩna gotimasio ñarone, —Ĩnare ajibesa —yiyuju Barjesújʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉromi” yigʉ.
ACT 13:9 To ĩ yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Barjesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Saulo, romano ocarema Pablo vãme cʉtigʉ: —Vãtia ʉjʉre bajiro socajaigʉ ñaja mʉ. Jediro quẽnasere bʉto tegʉ ñaja mʉ. Dios oca quẽnaro riojo ti gotiboajaquẽne, “Tire ajibeticõaña. Socase ñaja”, masare yimavisiogʉ ñaja mʉ.
ACT 13:11 To bajiri yucʉne rojose mʉ yise vaja rojose mʉre cõaami Dios. Caje ĩabecʉne ñacõarʉcʉja mʉ, Dios ĩ bojaro cõro —ĩre yigotiyuju Pablo, Barjesúre. To bajiro ĩ yirone, ĩabecʉ ñacoasuju ĩ yuja. To bajiri, “Yʉ ãmore ñiacõari yʉre tʉ̃ato” yigʉ, masare vare macaboayuju ĩ yuja.
ACT 13:12 To ĩ bajisere ĩacõari, “Jesús ĩ bajirere gotimasiorã ñari, to bajiro yama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Jesús ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉñuju ti macana ʉjʉ.
ACT 13:13 To bajiri Pablo rãcana, Pafos vãme cʉti macare ñariarã, cũmua jairica rãca vacoasujarã ĩna, Perge vãme cʉti macajʉ vana. Panfilia sitajʉre ñañuju Perge. Ti macajʉ ĩna rãca ejacõari, Juanjʉama, Jerusalénjʉ tudicoasuju.
ACT 13:14 Perge maca ñariarã, Pisidia sita ñarimaca Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ vasujarã. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasujarã ĩna.
ACT 13:15 To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ ucamasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩagotiyuju gãji. To bajiro ĩ yiro bero, Pablo rãcanare sẽniĩañujarã ĩna, ti vi ʉjarã: —“Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, quẽnase oca yʉare gotiya mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna.
ACT 13:16 To bajiro ĩna yijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pablo, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Yʉre ajiya mʉa, Israel ñamasir'i jãnerabatia, to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne:
ACT 13:17 Dios, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, Egipto sitajʉ ĩna ñaro ĩnare bʉjʉrotimasiñuju ĩ. To yicõari, ĩ masise rãca yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato vamasiñuju ĩ.
ACT 13:18 To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉobetiboajaquẽne, ĩna rãca ñacõa ñarũgũñuju ĩ.
ACT 13:19 Bero, ĩ sʉorine Canaán sita ñarimacarianare heteo masare, gergeseo masare, amorreo masare, cananeo masare, ferezeo masare, heveo masare, to yicõari jebuseo masare quẽne ĩnare sĩareacõari, ĩna ñaboaria macarire ñamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijama, “Yʉ yarãjʉa, ti sitare ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajiro bajiyuma ĩna.
ACT 13:20 To bajiri, Egipto sitajʉre ĩna ñasʉoriacʉ̃ma, to yicõari Canaán sitajʉare ĩna ñasʉomasiriacʉ̃ma rãca, cuatrocientos cincuenta ñaricʉ̃mari tʉsamasiñuju ti. Bero, gãjerã masa rojose ĩnare ĩna yijare, ĩnare ũmato ñaronare cũmasiñuju Dios. Samuel vãme cʉtigʉre ĩre cũtʉsamasiñuju. Diore gotirẽtobosagʉ ñamasiñuju ĩ.
ACT 13:21 Samuel ĩ ñarirodore, “Gaje sitare ʉjʉ ĩ ñarore bajiro yʉa quẽne ʉjʉ bojaja”, yimasiñujarã jud'io masa. To ĩna yijare, ĩna ʉjʉ ñarocʉre cũmasiñuju Dios. Ĩ cũsʉomasir'i ñamasiñuju Cis macʉ, Saúl vãme cʉtigʉ. Benjam'in ñamasir'i jãnami ñamasiñuju ĩ. Cuarenta ñaricʉ̃mari rotimasiñuju Saúl.
ACT 13:22 Rojose ĩ yisere ĩavariquẽnabeticõari, Isa'i ñamasir'i macʉ David vãme cʉtigʉjʉare ʉjʉ ñarotimasiñuju Dios. “Ñajediro yirʉcʉmi”, yiĩamasiñuju Dios, David ñamasir'ire.
ACT 13:23 To bajiri, “David jãnamire, Israel ñamasir'i jãnerabatia rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotiriarore bajirone Jesúre ĩre cõañumi.
ACT 13:24 Israel ñamasir'i jãnerabatiare Jesús ĩ gotimasioroto rĩjorojʉne, ĩna jedirore ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju Juan vãme cʉtigʉ: “Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. Tʉoĩasʉtiriticõari, ‘Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa’ yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju ĩ.
ACT 13:25 To bajiro ĩ yigotimasiorũgũrere ĩ gotigajanoroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare gotiyuju: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Yʉ bero ejarʉcʉmi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare”, masare yigotiyuju Juan —yiyuju Pablo. To yicõa, quẽna tudigotiyuju:
ACT 13:26 —Abraham ñamasir'i jãnerabatiare to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose mani tãmʉoborotire manire ĩ yirẽtobosarʉase quetire manire cõañumi Dios.
ACT 13:27 Jerusalén macana, to yicõari, ĩna ʉjarã quẽne, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, mani yurũgũgʉ̃”, Jesúre ĩre yimasibesujarã ĩna. Tocãrãca semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ĩagotirã ñaboarine riojo tʉoĩamasibesujarã. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yirã, Jesúre ĩre sĩarotiyujarã ĩna, “To bajiro bajirʉaroja” Dios ĩ yimasiriarore bajirone yirã.
ACT 13:28 Disejʉa rojose Jesús ĩ yise ti maniboajaquẽne, “Ĩre sĩarotiya”, Pilatore ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 13:29 “To bajiro yirʉarãma ĩna” Dios ĩ yiriarore bajirone ti bajiro bero, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ tuyagʉre ĩ rujʉrire ãmirujiocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavijʉ ĩre cũñujarã ĩna.
ACT 13:30 Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, ĩre catiocõañuju Dios quẽna.
ACT 13:31 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro, Galilea sitajʉ ĩ rãca vadicõari Jerusalénjʉ ejariarãre tudicaticõari cojorʉ̃mʉ me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajiri, ĩ bajirere gotirũgũama ĩna, ĩre ĩariarã ñari.
ACT 13:32 To bajiri, quẽnase quetire mʉare gotiaja: Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉare jud'io masare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajirone yiyumi Dios. Manire, ĩna jãnerabatiare, to yicõari ñajedirore quẽne yibosagʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. Ado bajiro gotiaja ti, Dios ĩ goti rĩjoro cʉtire, Salmo segundo ucare: “Yʉ macʉ ñaja mʉ. Adirʉ̃mʉ yʉre bajirone rotisʉorʉcʉja mʉ yuja”, yimasiñuju Dios, Jesúre ĩre ĩ gotirotire yigʉ.
ACT 13:34 “Jesúre ĩ catioro bero, tudirijabetirʉcʉmi” yigʉ, quẽna gajejʉ ado bajiro yimasiñumi Dios: “Davidre yʉ goti rĩjoro cʉticatore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ yuja”, yimasiñumi Dios.
ACT 13:35 Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ bojasere yigʉre, ‘Ĩ rijato bero, boayayiromi’ yigʉ, ĩre tudicatiorʉcʉja mʉ”, yaja ti.
ACT 13:36 To bajiro ti yijama, David ñamasir'i ĩ bajiroti mere gotiyuja. Dios ĩ bojasere yigʉ ñamasiñuju David. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ bajirocaro bero gʉ̃tavijʉ, ĩ ñicʉare ĩna yujeriavijʉre ĩ rujʉrire yujemasiñujarã masa. Ĩre ĩna yujero bero, ĩ rujʉri ñaboare boayayicoariaroja ti.
ACT 13:37 To bajiboarine Jesújʉama, rijacoaboarine, Dios ĩre ĩ catiojare, ĩ rujʉri boayayibesuju.
ACT 13:38 To bajiri, ado bajiro tʉoĩaña mʉa: “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdijeoroti ñaja manire”, yimasicajʉ mani. “Ñajedirore mani cʉdijeojama, ‘Quẽnarã ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato berojʉ ĩ tʉjʉ ñarʉarãja”, yicajʉ mani. To bajiboarine, “Cʉdijeogʉ magʉ̃mi”, yicoadicajʉ mani. Yucʉrema ado bajirojʉa bajiaja yuja: Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere masiriocõari, Jesús manire ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
ACT 13:40 Dios ocare ajiterã, ĩna bajirotire ucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã. Ado bajiro ĩre ucabosamasiñuma: “Yʉ ocare ajiterã, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorotire, ‘Bajibetirʉaroja’ mʉa yiboasere ĩaʉcacõari, bajireacoarʉarãja mʉa”, yiucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã. To bajiri, “Ĩna bajirotire bajiro bajirʉabeaja yʉa” yitʉoĩacõari, mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa —ĩnare yigotiyuju Pablo.
ACT 13:42 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, Pablo, Bernabé rãca ĩna budiatone, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivi ñarã: —Gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro yʉare gotimasiorẽmorã vaba quẽna —ĩnare yiyujarã ĩna.
ACT 13:43 Jud'io masa, to yicõari gãjerã Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne, Pablo, Bernabé rãca budicõari, ĩnare sʉyasujarã ĩna. To ĩna bajirone, —“Manire maigʉ̃ ñari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios”, yicõa ñarũgũña mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca.
ACT 13:44 To bajiri, gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro ti macana, jãjarã rẽjañujarã ĩna, Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajirã.
ACT 13:45 Jãjarã ĩna rẽjasere ĩacõari, bʉto jũnisiniñujarã jud'io masa. To bajicõari, “Socʉ yaja mʉ”, Pablore ĩre yitud'iyujarã ĩna.
ACT 13:46 To ĩna yiboajaquẽne, bojonemenane, ado bajiro gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca: —Dios oca, jud'io masare gotimasiosʉore ñaja ti. To bajiboarine, tire ajiteaja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Mani rijato berojʉ tudicatibetirʉarãja mani” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiri Dios ocare ajiterã mʉa ñajare, gãjerã masare ĩnare gotimasiorũtuana yaja yʉa yuja.
ACT 13:47 Ado bajiro yʉare rotiyumi Dios: “Yʉ ocare mʉa gotimasiose sʉori yʉre masirʉarãma jud'io masa me ñarã. ‘Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yʉ yirẽtobosarotire sẽnirãjaro’ yigʉ, mʉare cõagʉ̃ yaja yʉ”, yʉare yiyumi Dios —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca, jud'io masare.
ACT 13:48 To ĩna yisere ajicõari, “Quẽnaro masu yigʉ ñaami Dios”, yivariquẽnañujarã jud'io masa mejʉa. To bajicõari, “Ĩna rijato berojʉ, quẽna tudirijabetirʉarãma” Dios ĩ yimasiriarã, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.
ACT 13:49 To bajiri, Pablo, Bernabé rãca, mani ʉjʉ ĩ bajirere ĩna gotisere ti macana, to yicõari ti maca tʉana quẽne ajijediyujarã ĩna.
ACT 13:50 Ĩna gotisere ĩna ajijedicoaboajaquẽne, Pablore, Bernabére gotiyiroyujarã ĩna, jud'io masa, gajeyeũni jairã rõmiri Diore rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari ti macana ñamasurãre quẽne. To bajiro ĩna yijare, jũnisinicõari, Pablo, Bernabére varotiyujarã ĩna.
ACT 13:51 To bajiro ĩna yijare, ti macaye sitare ĩna gʉbo sudi tuyasere varerea, vacoasuju Pablo, Bernabé rãca. To bajiro ĩna yijama, “Yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yiyujarã ĩna. To yicõari, Iconio vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna.
ACT 13:52 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, ĩna gotimasiore sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãma, bʉto variquẽnañujarã ĩna. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirũgũñujarã ĩna.
ACT 14:1 Iconio macajʉ ejacõari, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivire sãjasujarã Pablo, Bernabé rãca. Sãjaejacõari, quẽnaro ĩna gotimasiojare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna, jãjarã jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne.
ACT 14:2 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, jud'io masa, Pablo, Bernabé rãca ĩna gotiboasere ajimenama, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã socarã ñaama”, jud'io masa me ñarãre ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩateyujarã ĩna.
ACT 14:3 Ti macajʉre yoaro ñacõañujarã Pablo, Bernabé rãca. “Mani ʉjʉ ĩ bajirere mani gotirotire manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, “Ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios” yire quetire ĩnare gotirũgũñujarã ĩna. To yicõari, Jesús quẽnaro ĩnare ĩ ejarẽmojare, ĩaĩañamanire yiĩorũgũñujarã ĩna.
ACT 14:4 To bajiro ĩna yiñaboajaquẽne, ti macana ricatiri rĩne tʉoĩañujarã ĩna: Sĩgʉ̃ri Pablo mesa ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉñujarã. Gãjerãma, ĩnare ĩaterã, jud'io masa rãcana ñañujarã.
ACT 14:5 To bajiri, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, “Gʉ̃tane Pablore, Bernabére reasĩato mani”, gãmerã yiyujarã, ĩna ʉjarã rãca.
ACT 14:6 To ĩna yirʉase quetire ajicõari, Licaonia sitajʉ rudicoasujarã Pablo mesa. Ti sitajʉ ejacõari, Listra vãme cʉti maca, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari, ti macari tʉrire quẽne Jesús ĩ bajirere goticudiyujarã ĩna.
ACT 14:8 Listra macare ñañuju sĩgʉ̃ rẽmojʉne ruyuagʉjʉne micar'i. To bajiri, no yivamasibecʉ ñañuju. Pablo ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrujiyuju ĩ.
ACT 14:9 Ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉsere, to yicõari, “Jesús, yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩasere ĩre ĩamasicõañuju Pablo.
ACT 14:10 To yicõari, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju: —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju Pablo. To ĩ yirone, jativʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃coasuju. To bajiri quẽnaro vamasigʉ̃ ñañuju.
ACT 14:11 To bajiro Pablo ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro avasãñujarã, ĩna oca, Licaonia oca rãca: —Masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã õ vecana, manire bajirone rujʉ cʉticõari, adojʉre rujiayuma —yiavasãñujarã ĩna.
ACT 14:12 To yicõari Bernabére, “Zeus” ĩre yiyujarã ĩna. Pablojʉarema, “Hermes” ĩre yiyujarã ĩna, “Zeure ñagõbosagʉ ñaami” yirã.
ACT 14:13 Ti maca tʉjʉre Zeure yirʉ̃cʉbʉoriavi ñañuju. Ti vijʉre pai ĩ yirore bajiro yigʉ ñañuju, “Zeure rʉ̃cʉbʉoto mani” masare ũmato yigʉ. “Pablo, to yicõari Bernabére ĩnare rʉ̃cʉbʉoto mani” yigʉ, ta vecʉa, gore quẽne juaáyuju ĩ. “Pablo mesare rʉ̃cʉbʉoto mani” yigʉ, vaibʉcʉrã sĩacõari, masare ũmato soerʉ yiboayuju.
ACT 14:14 Ĩ ũmato yigʉadire ĩamasicõari, “Ti ũnire yʉare yirʉ̃cʉbʉobetiroti ñaja” yirã, ĩna sudire tʉ̃avoyujarã. To yicõari, masa ĩna ñaro ũmaejacõari, oca tutuase rãca ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: —¿No yirã to bajise yati mʉa? Yʉa quẽne masane ñaja yʉa. Mʉare bajirãne ñaja. To mʉa yise ũnirene, “Yitʉjato ĩna” yirã, mʉare gotirã vabʉ yʉa. To bajiro yʉare mʉa yiboase, vaja maja. Tire yitʉjacõari, Dios catimʉorʉ̃gõgʉ̃jʉare yirʉ̃cʉbʉoya mʉa. Ĩ ñaami ʉ̃mʉagaserore, sitare, ocore, ñajediro rujeor'i.
ACT 14:16 Tirʉ̃mʉjʉrema masa no bojarãrene ĩna rʉ̃cʉbʉosere, bojabecʉ ñaboarine, “Tone yicõato”, ĩnare yimasiñuju Dios.
ACT 14:17 “Tone yicõato” yigʉ ñaboarine, quẽnaro ĩnare yicoadimasiñumi Dios, “‘Quẽnagʉ̃ ñaami’ yimasiato ĩna” yigʉ. Ĩne ñaami oco quedisere, rica cʉtire quẽne mʉare cõarũgũgʉ̃ma, “Rodori rica cʉtiato” yigʉ. Ĩne ñaami barere mʉare cõarũgũgʉ̃ma. Mʉare quẽnaro ĩ yise ñajare, variquẽnaja mʉa —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca.
ACT 14:18 To bajiro ĩnare ĩna yigotiboajaquẽne, “Pablo, Bernabére ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉrã sĩaĩsito mani”, yitʉoĩacõañujarã ĩna.
ACT 14:19 To bajiro ĩna yiñarone, jud'io masa, Antioqu'ia macana, to yicõari, Iconio macana quẽne ejayujarã ĩna. Ejacõari, Pablore, Bernabére ĩnare gotiyujarã ĩna, ti macanare. To bajiro ĩna yijare, gʉ̃ta rãca Pablore ĩre reayujarã, ĩre sĩarʉarã. To bajiro ĩre yicõari, “Jẽre rijacoajami” yirã, ti maca tʉsarojʉ ĩre vejavacõari, ĩre rocacõañujarã ĩna.
ACT 14:20 To bajiro ĩna yirocar'ire ĩre ejayujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To ĩna ejarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃, ti macajʉane jiacoasuju Pablo quẽna. Gajerʉ̃mʉ Derbe vãme cʉti macajʉa vacoasuju Pablo, Bernabé rãca.
ACT 14:21 Ti macajʉre ejacõari, toanare Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasioñujarã. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Listra macajʉ vasujarã ĩna quẽna. Listra macare eja, ĩna rãca bajiña, Iconio macajʉa vacoasujarã ĩna. Ti macare eja, ĩna rãca bajiña, Pisidia sita ñarimacajʉa Antioqu'iajʉ vacoasujarã ĩna.
ACT 14:22 To ĩna bajicudiriarorijʉ ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: —Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, rojose manire yirũgũama masa. To bajiro manire ĩna yiboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãja mani, “Ĩ yarã ñari, ĩ tʉjʉ ejarona ñaja mani” yirã —ĩnare yiyujarã ĩna.
ACT 14:23 To yicõari, ĩnare ũmato ñaronare bʉcʉrãre ĩnare beseyujarã. To yicõari, bare bamenane ado bajiro Diore mani ʉjʉre ĩnare sẽnibosayujarã ĩna: “Ado ñarã mʉ yarã ĩna ñajare, quẽnaro ĩnare yirẽmoña, mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ”, ĩnare yisẽnibosayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarimacarine ejacõari, to bajiro rĩne yicõañujarã, Diore ĩnare sẽnibosarã.
ACT 14:24 Pisidia sita ñarimacari ñariarã, Panfilia sitare ñarimacare, Perge vãme cʉti macare ejayujarã. Ti macajʉ ejacõari, Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. To yigajanocõari, Atalia vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna.
ACT 14:26 Ti macajʉ ejacõari, cũmuane vacoasujarã, Antioqu'ia macajʉ tudiana, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoato” yirã, Diore ĩnare sẽnibosariarã ĩna ñarojʉ. Ĩna goticudiroticõariarore bajirone yijeocõariarã ñari, Antioqu'iajʉre tudiejayujarã ĩna, Pablo mesa.
ACT 14:27 Ti macajʉre tudiejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rẽocõari ĩna bajicudirere, Dios ĩnare ĩ yirẽmorere, to yicõari, jud'io masa me ñaboarine Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere quẽne ĩnare gotiyujarã ĩna.
ACT 14:28 Tone yoaro ñacõañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca.
ACT 15:1 Tirodore, sĩgʉ̃ri Judea sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Antioqu'ia macajʉre vasujarã. To ejacõari toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasioñujarã. Ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: —Moisés ñamasir'ire circuncisión yirere Dios ĩ roticũmasirere, mʉa yibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa varotire mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre.
ACT 15:2 Pablo, Bernabé rãca, to bajiro ĩna yisere ajicõari, bʉto ĩnare jũnisiniñujarã ĩna. To bajiri, “To bajirone bajiroja” ĩna gãmerã yimasibetijare, Jerusalénjʉ Pablore, Bernabére, to yicõari, gãjerã ĩna rãcanare quẽne ĩnare cõañujarã Antioqu'iana. “Jerusalén macanare Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre, to yicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarãre quẽne, circuncisión yirere ĩnare sẽniĩaaya mʉa”, ĩnare yicõañujarã ĩna.
ACT 15:3 To ĩna yicõariarã, Fenicia sitare, Samaria sitare quẽne ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotibatoyujarã ĩna: —Jud'io masa me ñaboarine, yʉa gotimasiosere ajicõari, ĩna rʉ̃cʉbʉoboarere rʉ̃cʉbʉotʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉcama —ĩnare yigotibatoyujarã ĩna. Tire ajicõari, bʉto variquẽnañujarã ĩna.
ACT 15:4 Jerusalénjʉ Pablo, Bernabé rãca ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare bocaãmiñujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, to yicõari, ĩnare ũmato ñarã quẽne. To bajicõari, Dios sʉorine jediro ĩna yirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca.
ACT 15:5 To bajiro ĩna yisere ajicõari, fariseo masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yiyujarã ĩna: —Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre jud'io masa me ñarãre quẽne, ĩnare circuncisión yiroti ñaja ti. Moisére Dios ĩ yiroticũmasiriarore bajirone yiroti ñaja ĩnare quẽne —yiyujarã ĩna.
ACT 15:6 To bajiro ĩna yijare, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã, rẽjañujarã ĩna, to ĩna yisere gãmerã ñagõrẽtobudirʉarã.
ACT 15:7 Yoaro gãmerã ñagõñañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: —Yʉ yarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉre ajiya. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãcagʉre yʉre besecõari, jud'io masa me ñarãre Jesús ĩ bajicatire yʉ gotirotire yigʉ, yʉre cõacami Dios, “Tire ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ. Tire masiaja mʉa.
ACT 15:8 Masa ĩna tʉoĩasere masigʉ̃ ñari, jud'io masa me ñarãre quẽne Esp'iritu Santore ĩnare cõacami Dios, manire ĩ cõacatore bajirone. To bajiro ĩnare ĩ yicati ñajare, “Ĩnare quẽne ĩavariquẽnaami Dios”, yimasiaja mani.
ACT 15:9 “Jud'io masa me ĩna ñajare, rojose ĩna yisere ĩnare masiriobetirʉcʉja”, yibesumi Dios. Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉorijaʉne, rojose ĩna yisere masiriocõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine “Ñie rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩañumi Dios.
ACT 15:10 To bajiro ĩnare ĩ yire ti ñaboajaquẽne, “Mʉare rʉyaja. Dios mʉare ĩ ĩavariquẽnase mʉa bojajama, ado bajiro yiroti ñaja”, ĩnare yaja mʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare mʉa yijama, Jesús ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios manire ĩ yisere ajimenare bajiro yirã yaja mʉa. Circuncisión ĩnare mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdiroti ñaroja ĩnare. Rẽmojʉne mani ñicʉa quẽne yijeobeticoadimasiñuma. Mani quẽne, tire cʉdijeobeticajʉ mani.
ACT 15:11 Ado bajirojʉa tʉoĩaroti ñaja manire: “Tire mani cʉdise sʉori me, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosagʉ, Jesucristo manire rijabosayumi”, yiroti ñaja manire. To bajirone bajiaja jud'io masa me ñarãre quẽne —ĩnare yigotiyuju Pedro.
ACT 15:12 To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, ñagõbesujarã ĩna yuja. To ĩna bajirone, Dios ĩ masise sʉorine ĩaĩañamanire jud'io masa me ñarãre ĩna yiĩorere ĩnare gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca.
ACT 15:13 To bajiro ĩna yigajanoro bero, ado bajiro yiyuju Santiago vãme cʉtigʉ: —Yʉ yarã, yʉre ajiya.
ACT 15:14 Jud'io masa me ñarã ĩna bajirere manire gotigajanoami Simón. Ĩ gotisere ajicõari, “Jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare besecõari, ‘Yʉ rĩa ñaama ĩna’ yiĩavariquẽnañumi Dios”, yimasiaja mani.
ACT 15:15 Ti bajirotire tʉoĩacõari ado bajiro ucamasiñujarã Diore gotirẽtobosamasiriarã:
ACT 15:16 “‘Adirʉ̃mʉri ñarã, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia, ʉjarã me ñaama ĩna. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, berojʉ mʉa jud'io masare ĩamaicõari, David jãnamire, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, ĩre yicõarʉcʉja yʉ. Ĩ rotisʉorone, jud'io masa me ñarã quẽne yʉ rĩa ñarʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩre cõarʉcʉja yʉ’ yami Dios”, yiucamasiñujarã ĩna, mani ʉjʉre Jesúre Dios ĩ cõarotire yirã —yigotiyuju Santiago.
ACT 15:19 —To bajiri, ado bajiro tʉoĩaja yʉ: Jud'io masa me ñaboarine, ĩna rʉ̃cʉbʉorere rʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre jairo ĩnare rotibetiroti ñaja.
ACT 15:20 Tirʉ̃mʉjʉne ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiocoayuma ĩna, tocãrãca macarine. To bajiri ñamasuse rĩne ado bajiro ĩnare yiucacõato mani: “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa, ĩnare yiucacõato mani. To yicõari, manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa, ĩnare yiucacõato mani. Vaibʉcʉrã sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa. Ĩna ri'ire quẽne idibesa, ĩnare yiucacõato mani —ĩnare yiyuju Santiago.
ACT 15:22 To bajiro ĩ yisere ajivariquẽnacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Pablo, Bernabé rãca Antioqu'iajʉ mani cõaronare beseto mani”, yiyujarã ĩna. To bajiri, Judas, Barsabás ĩna yigʉ, to yicõari Silas vãme cʉtigʉ ñañujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoajʉre ñamasurã ñañujarã ĩna.
ACT 15:23 To bajiri, Pablo, Bernabé rãcare ĩnare cõañujarã ĩna. Ado bajise queti ĩna rãca ucacõañujarã ĩna: “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩnare ũmato ñarã to yicõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉocana quẽne, mʉa yarã ñaja yʉa, mʉa quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare. To bajiri mʉare, jud'io masa me ñarãre, Antioqu'ia macanare, Siria sitanare, to yicõari Cilicia sitanare quẽne mʉare quẽnaroticõaja yʉa. Cojo masare bajiro bajirã ñari, Jesús bederã rĩne ñaja mani.
ACT 15:24 Ado yʉa rãcana sĩgʉ̃ri, ĩnare yʉa cõabetiboajaquẽne, mʉa ñarojʉre vacõari mʉare ĩna gotimavisiocudise quetire ajibʉ yʉa.
ACT 15:25 To bajiri, ‘Ĩnare ucacõato mani, tire ĩnare gotiquẽnorã. To yicõari, ado mani rãcanare “Ĩnare ĩarã vajaro” yirã, Pablo, Bernabé rãca ĩnare cõato mani’ yitʉoĩaja yʉa. Pablo, Bernabé, yʉa ĩamairã ñaama ĩna.
ACT 15:26 Ĩnare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Jesús mani ʉjʉ ĩ bojasere yicõa ñañuma ĩna, tojʉ ĩna gotimasiocudijaquẽne.
ACT 15:27 To bajiri Judare, Silare, mʉare cõaja yʉa, Pablo, Bernabé rãca. Tojʉ ejacõari, mʉare yʉa ucacõasere quẽnaro mʉare gotiquẽnorʉarãma ĩna.
ACT 15:28 Esp'iritu Santo yʉare ĩ tʉoĩaejarẽmose rãca, ñamasuse rĩne mʉare yiroticõaja yʉa:
ACT 15:29 ‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. To yicõari, vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa. Ĩna ri'ire quẽne idibesa. To yicõari, manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Adire mʉa yijama, quẽnase yirã ñarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnarotiaja yʉa”, ĩnare yiucacõañujarã ĩna, Antioqu'ianare, jud'io masa me ñarãre.
ACT 15:30 To bajiri, Antioqu'ia macajʉ ĩna varotirã, ĩnare vare goti, vacoasujarã ĩna. To ejacõari Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rẽocõari, gotiquẽnorã ĩna ucacõarere ĩnare ĩsiñujarã ĩna.
ACT 15:31 Tire ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã ĩna, tʉoĩasʉtiritiñaboariarã.
ACT 15:32 Judas, Silas quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa ñañujarã ĩna. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jesús ocare quẽnaro gotimasioñujarã. Tire ajicõari, bʉtobʉsa ajivariquẽnañujarã ĩna.
ACT 15:33 Ĩna rãca yoaro ĩna bajiñaro bero, ĩnare queti cõariarã tʉjʉ tudiana, ĩnare ĩna vare gotirone, —Quẽnaro tudiasa mʉa —ĩnare yitʉocõañujarã ĩna.
ACT 15:34 To ĩna bajirone, —Adone tujagʉ yaja yʉ —yitujacõañuju Silama.
ACT 15:35 Pablo, Bernabé quẽne, Antioqu'iajʉre tujayujarã ĩna. To ñacõari, gãjerã jãjarã rãca Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocõa ñarũgũñujarã ĩna.
ACT 15:36 Antioqu'iajʉ yoaro bajiñaboana, —Ita. Quẽna ĩnare tudiĩacudito, Jesús ĩ bajirere mani goticudicati macarire, “¿Mani goticudicatore bajirone ajitirʉ̃nʉcõa ñati?” yirã —ĩre yiyuju Pablo, Bernabére.
ACT 15:37 To bajiri, Juan Marcos vãme cʉtigʉre ĩre jiarʉaboayuju Bernabéjʉama.
ACT 15:38 Ĩre ĩ jiarʉaboajaquẽne, bojabesuju Pablojʉama, Panfilia macajʉ Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiocudirore ĩnare ĩ tudiveore ti ñajare.
ACT 15:39 To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamasibetica yirã, gãmerã cãmotadicõañujarã ĩna. Bernabéjʉama, Chipre vãme cʉtiyoajʉ Juan Marcore ĩre ũmato vasuju.
ACT 15:40 To ĩ bajiro bero, Pablojʉama, Silare ĩre jiyuju. Ĩna varoto rĩjoro, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Diore ĩnare sẽnibosayujarã, Pablore, Silare quẽne, “Ĩna goticudiro ĩnare ejarẽmoato Dios” yirã. To bajiro ĩna yiro bero, vacoasujarã ĩna.
ACT 15:41 To bajivana, Siria sitare, Cilicia sitare quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna, “Bʉtobʉsa ajivariquẽnato ĩna” yirã.
ACT 16:1 To bajivana, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari Listra vãme cʉti macajʉre quẽne ejayujarã Pablo mesa. Ti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Timoteo vãme cʉtigʉre ĩre bʉjayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉgõ jud'io maso macʉ ñañuju ĩ. Ĩ jacʉma, griego masʉ ñañuju.
ACT 16:2 Listra macana, Iconio macana quẽne, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Timoteore.
ACT 16:3 “Ĩ jacʉ griego masʉ ñacami”, yimasijedicõañujarã ti macariana. To bajiri ĩ rãca Timoteo ĩ vacudirotire bojagʉ ñari, “Jud'io masa adi macariana, ‘Circuncisión yiyamagʉ̃ ñagʉ̃mi Timoteo’ yiĩateroma” yimasigʉ̃ ñari, “Circuncisión yirotiya”, yiyuju Pablo.
ACT 16:4 To bajiro yicõa, vacoasujarã ĩna, Timoteo rãca. Ĩna ejarimacari ñaro cõrone Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotirũgũñujarã ĩna: —Jerusalén macana Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Adi vãmere yibetiroti ñaja” ĩna yirere —ĩnare gotirũgũñujarã.
ACT 16:5 To bajiro ĩna yigotirũgũsere ajivariquẽnañujarã ĩna, ti macariana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajicõari, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna.
ACT 16:6 Asia sitajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere ĩnare gotirotibesuju Esp'iritu Santo. To bajiri tojʉre vamenane, Frigia, Galacia, to yicõari, Misia sita ñarimacarianare quẽne ĩnare gotimasiocudiyujarã ĩna.
ACT 16:7 Misia sita tʉsarijʉ ejacõari, Bitinia sitajʉre varʉaboayujarã ĩna. Ĩnare varotibesuju Esp'iritu Santo.
ACT 16:8 To bajiri, Misia sitare varũtu vanane, ti sita ñarimaca Troas vãme cʉti macajʉ ejayuma ĩna.
ACT 16:9 Ti macajʉre Pablo ĩ ejarãioati ñamire, Macedonia sitagʉ ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Vayá. Yʉare ejarẽmogʉaya —ĩre yijiyuju.
ACT 16:10 Ĩre ĩ ruyuaĩojare, —Macedonia sitajʉ vajaro. Tojʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mani gotirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi Dios —yitʉoĩacajʉ yʉa. To yirã ñari, yʉa gajeyeũnire quẽnosãcajʉ yʉa, Macedoniajʉ varʉarã.
ACT 16:11 To bajiri, Troas maca ñariarã, cũmuane vacõari, Samotracia vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, gajerʉ̃mʉ Macedonia sita ñarimaca, Neápolis vãme cʉti macajʉre vacajʉ yʉa.
ACT 16:12 Romano masa, Macedonia sitare ẽmacõari ĩna ñaro ñacajʉ. Ti maca ejacõari, Filipos vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. Jairimaca, ñamasuri maca ñacajʉ ti maca. Tojʉre yoarobʉsaca ñacajʉ yʉa.
ACT 16:13 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, ti maca tʉsarojʉ vacajʉ yʉa, riaga boejʉ. “Jud'io masa, rẽjacõari Diore ĩre ĩna sẽnirijʉ ñaroja”, yitʉoĩa rojacajʉ yʉa. Rojaejacõari, to rẽjarãre rõmiare ĩnare gotimasiocajʉ yʉa, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere.
ACT 16:14 Sĩgõ yʉare ajigo, Lidia vãme cʉtigo ñacamo, Tiatira vãme cʉti macago. Sudijãiri, sũarivʉjojãiri ĩsicõari, vaja sẽnigõ ñacamo. Quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉogo so ñajare, “Pablo ĩ gotimasiosere ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere sore cõañumi Dios. To bajiro sore ĩ yijare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocamo so.
ACT 16:15 To bajiro so bajijare, sore, to yicõari, so ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizacajʉ yʉa. To yʉa yiro bero, —“Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñamo” yʉre mʉa yijama, yʉ ya vijʉ ñarã vayá mʉa —yʉare yicamo so. To so yijare, so ya vijʉ ñacajʉ yʉa.
ACT 16:16 Cojorʉ̃mʉ Diore sẽniriarojʉ vana, gãjerãre moabosarimasore sore bʉjacajʉ yʉa. Vãti sãñagõ ñacamo so. Vãti sʉorine masa ĩna bajirotire tʉoĩacõari, riojo gotigo ñacamo. To bajiro bajigo so ñajare, ĩna bajirotire masirʉarã, sore sẽniĩarũgũñujarã. To so yise vaja jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã so ʉjarã.
ACT 16:17 To bajiri yʉare sʉyacõari, ado bajiro yʉare yiavasã sʉyarũgũcamo so: —Ãnoa, masirẽtogʉ̃ Dios ĩ bojasere yirã ñaama. Dios, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotire gotirimasa ñaama —yiavasã sʉyarũgũcamo so.
ACT 16:18 Tocãrãcarʉ̃mʉne to bajiro so yiavasã sʉyajare, bʉto gõjanabidicami Pablo. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, so ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃re ado bajiro ĩre yicami: —Jesucristo ĩ rotise rãca mʉre budirotiaja yʉ —ĩre yicami Pablo. To bajiro ĩ yirone, budicoacami vãti.
ACT 16:19 So ʉsʉjʉre vãti ĩ budicoajare, masa ĩna bajirotire gotimasibeco ñacamo so yuja. To bajiro so bajijare, “So sʉorine gãjoa bʉjarũgũboabʉ mani. No yicõari, gãjoa bʉjariaro maja mani yuja” yijũnisinirã ñari, Pablore, Silare quẽne ĩnare ñejecama so ʉjarã. Ĩnare ñejecõari, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ĩnare juaácama.
ACT 16:20 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro goticama ĩna: —Ãnoa jud'io masa mani ñarimacanare gotigõjanabioama.
ACT 16:21 Ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yiroti ñaja, yigotimasioama ĩna. Manima romano masa mani ñajare, ĩna gotisere mani ajijama, Ʉjʉ César ĩ rotisere cʉdimena yirãja mani —ĩnare yigoticama ĩna, vãti sãñaboario ʉjarã.
ACT 16:22 To bajiro ĩna yisere ajicõari, jãjarãbʉsa ĩnare ĩajũnisinicama ĩna. Ĩnare sudi vejecõari, ĩnare bajeroticama masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa.
ACT 16:23 Bʉto ĩnare ĩna bajero bero, tubiberiavijʉ ĩnare tubiberoticama. To yicõari, —Quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉma —ĩre yicama ĩna, ti vire coderimasʉre.
ACT 16:24 To ĩna yijare, gʉdareco ñari arʉajʉre no yirudimasiña manojʉ ĩnare juacõari, yucʉ́jãi goje cʉtijãine ĩna gʉborire yirẽtobuñiacõari, ĩnare tubibecũcõañuju.
ACT 16:25 To ĩ yicõariarã, ñami gʉdareco ñaro Diore sẽni, basa, yiñañujarã ĩna, Pablo, Silarãca. Gãjerã, ti vi tubibe ecoriarã, to ĩna yisere ajiyujarã.
ACT 16:26 To bajiro ĩna yiñarone, bʉto sita sabeyuju. To bajiro ti bajirone, ti vi ñarisõari sojeri jedirone jãnajedicoasuju. Cõmemarine ĩnare ĩ siaboare jojijedicoasuju, ĩna jedirorene.
ACT 16:27 To bajiro ti bajirone, yujicõari, ti vi ñarisõari sojeri ñaro cõrone jãnariasojeri ti ñacõajare, “Budijedicõariarãma ĩna” yigʉ, ĩ masune jariase rãca sĩagʉagʉ yiboayuju ti vi ĩacoderimasʉ.
ACT 16:28 To ĩ yigʉadone, —¡Mʉ masune sĩabeticõaña! Yʉa ñaro cõrone adorine ñajedicõaja yʉa —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 16:29 To ĩ yisere ajicõari, sĩabusuorotiyuju ti vi coderimasʉ. To yicõari, ti vijʉre ũmasãjacõari, bʉto güigʉ ñari, nanagʉ̃ne Pablo, Silarãca rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetuyuju, ĩnare rʉ̃cʉbʉogʉ.
ACT 16:30 To ĩ yiro bero, ĩnare bucõari, ado bajiro sẽniĩañuju ĩ: —Rojose yʉ tãmʉoborotire Dios yʉre ĩ yirẽtorotire yʉ bojajama, ¿no bajise yiroti ñati yʉre? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.
ACT 16:31 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: —Mani ʉjʉ Jesúre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre, mʉ yarãre quẽne yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩre yiyujarã Pablo, Silarãca.
ACT 16:32 To bajiro ĩre yicõari, ĩre, ĩ ya vianare quẽne mani ʉjʉ ocare ĩnare gotimasioñujarã ĩna.
ACT 16:33 Ti ñamine Pablo mesa cãmire coeyuju ĩ, tubiberiavi coderimasʉ. Ĩnare ĩ coegajanorone, ĩre, ĩ ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizayujarã ĩna.
ACT 16:34 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, ĩ ya vijʉ ĩnare jiacõari bare ĩnare ecayuju. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto variquẽnañujarã ĩna.
ACT 16:35 Gajerʉ̃mʉ busurijʉ masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa, ado bajiro ĩna surarare ĩnare yiyujarã ĩna: —Tubiberiavi coderimasʉre ĩre gotiaya, “Pablore, Silare ĩnare bucõato” —ĩnare yiroticõañujarã ĩna.
ACT 16:36 To ĩna yiroticõare ti ñajare, ado Pablo mesare ĩnare gotiyuju ti vi coderimasʉ: —“Pablore, Silare ĩnare bucõaña”, yʉre yicõañuma ĩna. To bajiri, “Rojose manire yirẽmomenama”, yitʉoĩa variquẽna budiasa mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.
ACT 16:37 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa ĩna cõariarãre: —Bajibeaja. Roma macana yʉa ñaboajaquẽne, rojose yʉa yirere ĩacõĩamenane, yʉare bajerotimasima ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. To yicõari yʉare tubiberotimasima. To bajiro yʉare yirã ñaboarine, ¿no yirã masa ĩna ĩabetone yʉare burotiati ĩna? Ĩna masune yʉare burã vadiato —ĩna cõariarãre ĩnare yiyuju Pablo.
ACT 16:38 To ĩ yijare, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ejacõari, Pablo ĩ gotirere ĩnare gotiyujarã ĩna. To ĩna yisere ajicõari, “Roma macana ñañuma ĩna quẽne” yimasicõari, bʉto güiyujarã ĩna.
ACT 16:39 To bajiri tubiberiavijʉ ejacõari, “Rojose mʉare yʉa yimasisere masirioya mʉa”, ĩnare yiyujarã, Pablo mesare. To ĩna yiro bero, ĩnare bucõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare varotiyujarã ĩna, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa.
ACT 16:40 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Lidia ya vijʉ vasujarã ĩna. Ti vijʉ sãjaejacõari, to ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare gotiyujarã ĩna. Ĩnare gotigajanocõari, vacoasujarã Pablo mesa.
ACT 17:1 To bajivanane, Anf'ipolis, Apolonia vãme cʉti macare rẽtoanane, Tesalónica macajʉre ejayujarã Pablo mesa. Tojʉre jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ñañuju ti.
ACT 17:2 To bajiri ĩ yirũgũriarore bajiro yigʉacʉ, ti vire sãjañuju Pablo. Idia semana cõro tocãrãcarʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉri ñaro Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩnare bueajiocõari, ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju:
ACT 17:3 —Tire quẽnaro mʉa buejama, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ rojose tãmʉocõari, ĩ rijarotire, to yicõari, quẽna ĩ tudicatirotire gotiaja ti”, yimasirʉarãja mʉa quẽne. “To bajiro bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'i, “Jesúne ñaami”, mʉare yaja yʉ —ĩnare yigotimasioñuju Pablo.
ACT 17:4 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa, griego masa Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarã, to yicõari, rõmia ñamasurã quẽne, “Pablo mesa rãcana ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna.
ACT 17:5 To bajiro ĩna yisere bʉto ĩajũnisiniñujarã gãjerã jud'io masa. Ĩajũnisinicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejacõari, “Pablore, Silare ĩnare ñejecõari, rojose yito mani” yirã, rojose yirãre ĩnare jirẽoñujarã ĩna. To yicõari, “Jasón ya vijʉ ñarãma” yirã, ĩnare macarã sãjasujarã ĩna.
ACT 17:6 Ĩnare bʉjabetica yirã, Jasón to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, ĩnare vejabudiacõari, ti maca ʉjarã tʉjʉ ĩnare juaásujarã. To ejacõari, ado bajiro ĩnare avasãgotiyujarã ĩna: —Ãnoa, macarʉcʉro jediro ñarã masare gõjanabiorã ñaama. To bajiri adojʉre quẽne manire gõjanabiorã ejama ĩna.
ACT 17:7 Jasón ĩnare bocaãmiñumi ĩ ya vijʉ. Ĩna jedirone, Ʉjʉ César ĩ rotisere ajirʉ̃cʉbʉomena ñaama. “Gãji ñaami mani ʉjʉ, Jesús vãme cʉtigʉ”, yirũgũama ĩna —yiavasã gotiyujarã ĩna.
ACT 17:8 To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, maca ʉjarã, gãjerã to rẽjarã quẽne, bʉto avasãjũnisiniñujarã ĩna.
ACT 17:9 To yicõari, Jasónre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gãjoa sẽniñujarã ĩna, “Tire mʉa ĩsijama, mʉare burʉarãja yʉa” yirã. To ĩna yijare, gãjoa ĩnare ĩna ĩsirone, ĩnare bucõañujarã ĩna.
ACT 17:10 Tirʉ̃mʉ rãioati ñamine, Berea vãme cʉti macajʉ Pablo mesare ĩnare varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tojʉre ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjañujarã ĩna.
ACT 17:11 Tesalónica vãme cʉti macanare bajiro tʉoĩabesujarã ĩna, ti macana jud'io masa. Pablo ĩ gotimasiosere bʉto ajivariquẽnañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉrine Pablo ĩ gotisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere buerũgũñujarã ĩna, “¿Pablo ĩ gotisere bajirone gotiati?” yirã.
ACT 17:12 To bajiri jãjarã jud'io masa, griego masa rõmia ñamasurã, ʉ̃mʉa quẽne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna.
ACT 17:13 Berea macajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere Pablo ĩ gotimasio ñasere ajiyujarã Tesalónica macana jud'io masa. Tire ajicõari, Pablo ĩ gotimasio ñarojʉre vasujarã ĩna. Tojʉ ejacõari, “Pablo rojose yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Pablore bʉto ĩre jũnisiniñujarã ĩna, ti macana.
ACT 17:14 To ĩna yijare, moa riaga boejʉ Pablore ĩre varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiboarine, Timoteo, Silarãca Berea macane ñacõañujarã ĩnama.
ACT 17:15 Pablo rãca variarã, Atenas vãme cʉti macajʉ ĩre cũejoyujarã ĩna. Ĩre cũ, Berea macajʉ ĩna tudiatone, “Guaro yʉ tʉjʉ vayá”, yiucacõañuju Pablo, Silas, Timoteore.
ACT 17:16 Pablo, Atenas macajʉ ñacõari, Silas, Timoteore ĩnare yuñañuju ĩ. To bajiñagʉ̃, ti macana, ĩna yiñasere ĩañuju, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere. Tire ĩacõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju.
ACT 17:17 To bajiri jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjacõari, ĩnare gotimasioñuju Pablo, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. Griego masare, Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarãre quẽne gotimasioñuju. To yicõari, tocãrãcarʉ̃mʉrine masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejarãre ĩnare gotimasioñuju Pablo.
ACT 17:18 Tojʉre epicúreo masa, to yicõari estoico masa ĩ rãca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: —¿Ñie ũnire ñagõrʉ yiboati, ãni tʉoĩamasibecʉ? ¿No bajise gotirʉ yiboati? Ĩ yarã ĩna rʉ̃cʉbʉorãre “Ĩna quẽne rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, manire gotimasiorʉ yiboami —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús rijacoaboarine, quẽna ĩ tudicatirere Pablo ĩ gotisere ajicõari.
ACT 17:19 To bajiro gãmerã yicõari, ĩre jiasujarã ĩna, masa rẽjacõari ĩna gãmerã gotirojʉ, Areópago vãme cʉtojʉ. To ejacõari, —¿Ñie ũnire ajiĩañamanire yʉare gotirũgũati mʉ?
ACT 17:20 Mʉ gotise ũnire ajibetirũgũmʉ yʉa. Mʉ gotiri vãmere masirʉaja yʉa —Pablore ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 17:21 (Atenas vãme cʉti macana, to yicõari, gãjerã gajerojʉ vadiriarã quẽne, ĩna ajiĩabetirũgũrere ĩna ajijama, Areópagojʉ vacõari, ti rione gãmerã gotirũgũñujarã ĩna.)
ACT 17:22 To bajiri ĩna vatoajʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo: —Atenas vãme cʉti macana, yʉre ajiya mʉa. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉorã jãjarã ñaama adi macare. Ĩnare bʉto rʉ̃cʉbʉorã ñaja mʉa. Mʉa quẽnoriarãre mʉa rʉ̃cʉbʉorivirire, ĩacudica yigʉ, cojojʉ soemʉoriajʉre, ucaturere ĩamʉ yʉ. Ado bajiro yibʉ ti: “Ado ñaja Dios ĩañamagʉ̃re rʉ̃cʉbʉoriajʉ” yibʉ. Ĩre masibetiboarine, mʉa rʉ̃cʉbʉogʉre mʉare gotigʉagʉ vadimasimʉ yʉ.
ACT 17:24 Ĩne ñaami Dios, ñajediro ʉjʉ, adi macarʉcʉro ʉ̃mʉagaserore, to yicõari, catirã ñajedirore rujeor'i. Masa ĩna bʉariavire ñagʉ̃ ũgʉ̃ me ñaami ĩma.
ACT 17:25 Masa ĩre ĩna yibosasere bojagʉ me ñaami. Disejʉa ĩrema rʉyabetoja. Ĩne ñaami ñajediro mani catirotire manire ĩsirũgũgʉ̃ma.
ACT 17:26 “Macarʉcʉro ti ñaro cõrone jãjarã masa ñarũtuarʉarãma” yigʉ, rẽmojʉre sĩgʉ̃ne ʉ̃mʉre rujeosʉomasiñuju. Mani catirotirodorire, to yicõari, mani ñaroti sitare quẽne manire cũbosamasiñuju.
ACT 17:27 “Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaboarine, yʉre ĩna sẽnijama, yʉre masirʉarãma ĩna” yigʉ, to bajiro manire rujeomasiñuju ĩ. Sõjʉ me ñaami. Ado mani rãcane ñacõagʉ̃mi.
ACT 17:28 Ĩ sʉorine catiaja mani. Sĩgʉ̃ri mʉa yarã ado bajiro ucamasiñuma ĩna: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ yarã ñaja mani. To bajiri ĩ rĩa ñaja mani”, yiucamasiñuma.
ACT 17:29 To bajiri, Dios rĩa ñari, “Orone, cõme vetane, gʉ̃tane masare bajirã ĩna quẽnoriarã ũgʉ̃ ñagʉ̃mi mani rʉ̃cʉbʉogʉ”, ĩre yitʉoĩabeticõato. Masa ĩna quẽnoboasema Diore bajiro bajise me ñaja ti.
ACT 17:30 Tirʉ̃mʉjʉrema, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere bojabecʉ ñaboarine, rojose yibetimasiñumi Dios, “Ĩ bojabetire yirã yirãja mani” ĩna yimasibetijare. To bajiboarine yucʉrema, “Yʉ ĩavariquẽnabetire yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yiya”, yami Dios, masa ñajedirore.
ACT 17:31 To bajiri, “Cojorʉ̃mʉ masa ĩna yisere riojo ĩabeserocʉre cũrʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ñari, adi macarʉcʉrojʉre ejacõari, ĩ rijato bero Dios ĩre ĩ catiore ñajare, “Masa ĩna yisere ĩabeserocʉ ñaami”, yimasire ñaja —ĩnare yigotiyuju Pablo.
ACT 17:32 “Bajirocacoaboarine quẽna tudicaticoasuju” Pablo ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, sĩgʉ̃ri. To ĩna yirone, gãjerãjʉama: —To mʉ gotiserema, gajerʉ̃mʉ mʉre ajirʉarãja —ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 17:33 To bajise ĩre ĩna yijare, vacoasuju Pablo.
ACT 17:34 Sĩgʉ̃ri, Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. Dionisio, Areópago masʉ ñañuju ĩ. To yicõari, Dámaris vãme cʉtigo, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna.
ACT 18:1 To bajiro bero, Atenas macajʉ ñar'i, Corinto vãme cʉti macajʉ vacoasuju Pablo.
ACT 18:2 Tojʉ ejacõari, Ponto sitajʉ ruyuar'i jud'io masʉ Aquila vãme cʉtigʉre ĩabʉjayuju. Italia sitagʉ ʉjʉ Claudio vãme cʉtigʉ, Roma vãme cʉti macajʉre jud'io masa ĩna ñasere bojabecʉ ñari, ĩnare varotiyuju ĩ. To ĩ yijare, Italiajʉ ñariarã, Corinto macajʉ ejayujarã ĩna, Aquila, ĩ manajo Priscila vãme cʉtigo rãca. Ĩnare ĩabʉjar'i ñari, ĩna ya vijʉ ĩnare ĩagʉ̃ vasuju Pablo.
ACT 18:3 Vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire quẽnocõari, vaja sẽnirã ñañujarã ĩna. To bajiri Pablo quẽne, tire moarũgũr'i ñari, ĩna tʉjʉ ñacõari, ĩna rãca moañuju ĩ.
ACT 18:4 Ĩna rãca ñacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro Dios ocare ĩna buerivijʉ vacõari, jud'io masare, griego masare quẽne, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo.
ACT 18:5 Macedonia sitajʉ ñariarã, Pablo ĩ ñarojʉre Corinto macajʉre ejayujarã Silas, Timoteo rãca. To bajiri ĩna ejaro bero, vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire ĩ quẽnorũgũboarere yitʉjacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne jud'io masare ĩnare gotimasiorũgũñuju. “Jesúne ñaami masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju Pablo.
ACT 18:6 To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, ĩre ajiterã “Rojose yigʉ ñaami Pablo. Socagʉ ñaami”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yijare, “To cõrone mʉare gotitʉjagʉ yaja” yigʉ, ĩ sudi sãñasere tʉ̃ayayeyuju Pablo. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju: —Jesús sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere mʉare yʉ gotisere ajiterã ñari, sʉoye cʉtiaja mʉa. Yʉ sʉori me bajirʉarãja mʉa. To bajiri, jud'io masa mejʉare mʉare yʉ gotiboasere ĩnare gotigʉacʉ yaja yʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo.
ACT 18:7 To yigajanocõari, ti vi ñar'i, budicoasuju ĩ. Ti vi tʉre ñañuju Ticio Justo vãme cʉtigʉ ya vi. Jud'io masʉ me ñaboarine, Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju ĩ. To bajiri ĩ tʉ sãjasuju Pablo.
ACT 18:8 Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Crispo vãme cʉtigʉ, ĩ ya viana, to yicõari Corinto macana quẽne, jãjarã Pablo ĩ gotimasiosere ajicõari, “Jesúrãcana ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautizarotiyujarã ĩna.
ACT 18:9 Cojo ñami Pablore ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús, mani ʉjʉ: —Güibesa. Güibecʉne yʉ yere ĩnare gotimasiocõa ñaña.
ACT 18:10 Mʉ rãcane ñaja yʉ. To bajiri mʉre ñiacõari, rojose mʉre yirocʉ maami. Adi macare jãjarã ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã —Pablore ĩre yigotiyuju Jesús.
ACT 18:11 To bajiri cojo cʉ̃ma jedi, gaje cʉ̃ma gʉdareco Corintojʉre Dios ocare ĩnare gotimasio ñañuju Pablo.
ACT 18:12 Tirodore Acaya sita ʉjʉ ñañuju Galión vãme cʉtigʉ. To bajiri Pablo ĩ gotimasio ñarone, jud'io masa, ĩre ñiacõari, Galión tʉjʉ Pablore ĩre ãmiasujarã ĩna, “‘Rojose yigʉ ñañumi’ ĩre yato” yirã.
ACT 18:13 To ejacõari, ado bajiro Galiónre gotiyujarã ĩna: —“Ado bajiro yʉre yirʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãja mʉa” Dios ĩ yicũmasire mere masare ũmato yirũgũami —ĩre yigotiyujarã ĩna.
ACT 18:14 To ĩna yijare, Pablo ĩ ñagõgʉadone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Galión: —Rojose ĩ yire ti ñajama, “Rojose yigʉ yiyumi”, mʉare yiajibogʉja yʉ.
ACT 18:15 To bajiboarine mʉa ñicʉa ĩna yirũgũrere ĩ yijama, ĩ yibetijaquẽne, no yibeaja, yʉrema. To bajiri no yigʉ ĩ yirere ĩacõĩabecʉja yʉ. Mʉa masune tire oca quẽnoña —ĩnare yiyuju Galión, jud'io masare.
ACT 18:16 To yigajanocõari, ĩnare budirotiyuju ĩ.
ACT 18:17 To ĩ yirã, budianane Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Sóstenes vãme cʉtigʉre ĩnare ũmato var'irene ñiacõari, quẽañujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, “To yaja mʉa”, ĩnare yibeticõañuju Galión.
ACT 18:18 To bajiro bero, Corinto macajʉre yoaro ñacõañuju Pablo. To bajiñaboacʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre vare goti, vacoasuju. Priscila so manajʉ Aquila quẽne ĩ rãca vasujarã ĩna, Siria sitajʉ vana. Cencrea macajʉ ejacõari, “Tire yirʉcʉja yʉ” Diore ĩre yir'i ñari, ĩ rʉjoa joare suarotiyuju Pablo. To bajiro ĩ yiro bero, cũmuane Efeso macajʉ vacoasujarã ĩna.
ACT 18:19 Ti macajʉ ejacõari, Priscila so manajʉ Aquila rãca to ĩna ñatoyene, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ vasuju Pablo. Ti vi ejacõari, ĩnare gotimasioñuju ĩ.
ACT 18:20 To ĩ yiñarone, —Yʉa rãca yoarobʉsa ñacõaña —ĩre yiboayujarã ĩna. To ĩna yijare, —Mʉa rãca yoaro ñamasibeaja yʉ. Dios ĩ bojajama, quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju. To yicõari, ĩnare vare goti vacoasuju cũmuane, Cesarea macajʉ vacʉ.
ACT 18:22 Cesarea macare ejacõari, Jerusalénjʉ vacoasuju ĩ. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare quẽnaroti gajanocõari, Antioqu'ia macajʉ vacoasuju.
ACT 18:23 Ti macajʉ ejacõari, yoaro ñañuju. To bajiñaboacʉ, vacoasuju Galacia sitajʉre, to yicõari, Frigia sitajʉre quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre “Bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ, ĩnare goticudigʉacʉ.
ACT 18:24 Tirodore Efeso macajʉ ejayuju jud'io masʉ, Apolos vãme cʉtigʉ. Alejandr'ia vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Dios ocare masa ĩna ucamasirere quẽnaro masigʉ̃ ñañuju ĩ.
ACT 18:25 “Jesús ñañumi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” gãjerã ĩna yigotimasior'i ñañuju ĩ. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja’ yirã, oco rãca bautizarotiya” Juan ĩ yire rĩne masiñuju ĩ. To bajiboarine, ĩ masiro cõro quẽnaro gotimasio variquẽnañuju.
ACT 18:26 Ti macajʉ ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre bojonebecʉne ĩnare gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yisere ajiyujarã ĩna, Priscila, so manajʉ rãca. Tire ajicõari, “Cojo vãme ĩre rʉyaja” yirã, ricati ĩre jicãmotocõari, ĩre gotirẽmoñujarã ĩna, Jesús ocare, to yicõari ĩ bajirere quẽne.
ACT 18:27 Ĩ gotimasiorotire ĩre ĩna gotirẽmoro bero, Acaya sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarojʉ varʉa tʉoĩañuju Apolos. “To mʉ vajama, quẽnamasucõaroja ti”, ĩre yiyujarã ĩna, Efeso vãme cʉti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri Acaya vãme cʉti sitanare queti ĩnare ucacõañujarã ĩna, “Apolo mʉa tʉ ĩ ejaro, quẽnaro ĩre bocaãmiña mʉa” yirã. To bajiri, Acayajʉre vacoasuju ĩ. To ejacõari, Dios ĩ ejarẽmose rãca Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoriarãre ado bajiro ĩnare yirẽmoñuju Apolos:
ACT 18:28 Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, jud'io masa ĩna gotiboasere, “To bajiro me bajiaja” yigʉ, Dios oca masa ĩna ucamasirere gotiyuju ĩ. —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i, ĩne ñaami Jesús —yigotimasioñuju ĩ. Quẽnaro ĩ gotimasiojare, “To bajiro me bajiaja”, yimasibesujarã jud'io masa.
ACT 19:1 Corinto vãme cʉti macajʉ Apolos ĩ ñatoyene, Pablojʉa gʉ̃tayucʉ vatoajʉ ñarimacarire rẽtoacõari, Efesojʉ ejayuju. Tojʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire ĩnare bʉjayuju Pablo.
ACT 19:2 Ĩnare bʉjacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju: —Jesúre ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉ, ¿Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉare ejacati? —ĩnare yiyuju. To ĩ yisere ajicõari, —¿Ñimʉ ñati Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉ yigʉma? Ĩre masibeaja yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
ACT 19:3 To ĩna yisere ajicõari, —¿Ñie ũnire yirã, oco rãca bautizaroticati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Pablo. To ĩ yisere ajicõari, —Juan ĩ yirere yirã, oco rãca bautizaroticajʉ yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
ACT 19:4 To bajiro ĩna yijare, —“Rojose yirʉabeaja yʉa. Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa” yirãre ĩnare bautizayuju Juan. To yicõari, “Yʉ bero ejarocʉre ĩre ajitirʉ̃nʉma mʉa”, ĩnare yigotiyuju ĩ, Jesús ĩ ejarotire yigʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo.
ACT 19:5 To yicõari Jesús ĩ gotimasiorere, ĩ bajirere quẽne ĩnare gotiyuju Pablo. Tire ajicõari, “Manire rijabosayumi Jesús mani ʉjʉ. To bajiri ĩ rãcana ñaja yʉa” ĩre ĩna yiajitirʉ̃nʉsʉojare, oco rãca ĩnare bautizayuju Pablo.
ACT 19:6 To yigajanocõari, ĩ ãmori rãca ĩnare ĩ ñujeorone, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju. To ĩnare ĩ bajirone, ajiyamani oca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, Diore ĩre gotirẽtobosayujarã ĩna.
ACT 19:7 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna.
ACT 19:8 Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ tʉoĩagüibecʉne idiarã muijua ado bajiro ĩnare gotimasio ñañuju Pablo: —Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ rãcana ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnaami Dios —ĩnare yigotirũgũñuju.
ACT 19:9 To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre ajitecoasujarã ĩna. To bajiri, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉ sʉyare socase ñaja”, yigotiyujarã ĩna, ti vi rẽjarãre. To bajiro ĩna yijare, Tirano vãme cʉtigʉ ya vi, bueriavijʉ Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato vacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo.
ACT 19:10 Jʉa cʉ̃ma ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri Asia sitana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, mani ʉjʉ Jesús ĩ bajirere to yicõari, ĩ gotimasiorere Pablo ĩ gotisere ajijedicoasujarã ĩna.
ACT 19:11 Tirodore ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca yiĩoñuju Pablo.
ACT 19:12 To bajiri, Pablo ĩ masune rijaye cʉtirãre ĩ moaĩagʉ̃ vabetiboajaquẽne, sudi joeaye, to yicõari ĩna rʉjoa siariarorine Pablore ĩre moaĩaroticõari, juacoarũgũñujarã rijaye cʉtirã tʉjʉ. Tire ĩna juaejasere moaĩarãne, caticoarũgũñujarã. Masa ʉsʉrijʉ sãñarã vãtia quẽne, budicoarũgũñujarã.
ACT 19:13 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacõari, vaja sẽnicudirimasa ñañujarã ĩna, ĩaĩañamanire Pablo ĩ yiĩorirodore. To yirũgũriarã ñari, “‘Jesús ĩ rotise rãca yaja yʉa’ mani yijama, quẽnaro manire cʉdirʉarãma vãtia”, gãmerã yiyujarã ĩna. To yirã ñari, “Pablo masare ĩ gotimasiorũgũgʉ̃, Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yirũgũñujarã ĩna, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare.
ACT 19:14 To bajiro yirũgũñujarã jud'io masʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Esceva vãme cʉtigʉ rĩa. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna.
ACT 19:15 To bajiro yirũgũriarã ñari, vãti sãñagʉ̃ ĩ ñarivijʉre sãjaejacõari, “Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yiboayujarã, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire. To ĩna yirone, —Jesúrema masiaja yʉ. Pablore quẽne ĩre masiaja. To bajiboarine mʉarema masibeaja —ĩnare yicõañuju vãti. To yigʉne, —Ĩnare quẽaña mʉ —yiyuju vãti, ĩ sãñagʉ̃re. To ĩ yijare, ĩnare quẽacõari, ĩna sudire voreajeocõañuju. To ĩ yiriarã, cãmirori cʉticõari, sudi manane, ũmabudicoasujarã, ĩre rudiana.
ACT 19:17 Efeso macana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, to bajiro Esceva rĩa ĩna yiecorere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna. To yicõari, Jesús yere ĩna gotijama, rʉ̃cʉbʉose rãca gotiyujarã ĩna.
ACT 19:18 To yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ bojabetire ĩna yirũgũrere masa ĩna ajiro rĩjorojʉa gotirã ejayujarã ĩna, “Tire tudiyibetirʉarãja yʉa” yirã.
ACT 19:19 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yiĩorimasa, ĩna ucariatutirire buerã ñañujarã gãjerãma. To bajiri ĩna buerũgũriatutirire juadicõari, soereayujarã ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. Cincuenta mil ñaritiiri cõro vaja cʉti ñañuju titutiri.
ACT 19:20 To bajiri, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna.
ACT 19:21 To bajiro ti bajiro bero, ado bajiro yiyuju Pablo: “Macedonia sitanare, Acaya sitanare ĩacudigʉ varocʉ ñagʉ̃ja yʉ. To bajigʉne, Jerusalén macajʉre ejacoarʉcʉja yʉ. Ti macajʉre ñacõari, Roma vãme cʉti macajʉre quẽne ejacoarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Pablo.
ACT 19:22 To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, Macedonia sitajʉre ĩ varoto rĩjoro, ĩre ejarẽmorãre, Erasto, to yicõari, Timoteore ĩnare cõañuju ĩ. Ĩjʉama, Asia sitajʉre ñacõañuju maji.
ACT 19:23 Tirodore Jesús yere ajitirʉ̃nʉmena, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãjʉare bʉto jũnisiniñujarã, Efeso macana rĩne ñaboarine.
ACT 19:24 Demetrio vãme cʉtigʉ ñañuju. Masore bajigo ñagõre ĩna quẽnorio Artemisa vãme cʉtigore ĩna rʉ̃cʉbʉorivire bajiriviriaca cõme botisene quẽnocõari ĩsigʉ̃ ñañuju ĩ. Gãjerã quẽne, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa ñañujarã ĩna. Tire quẽnorã ñari, tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã ĩna.
ACT 19:25 Ĩre bajiro moare cʉtirãre, to yicõari ĩre moabosarimasare quẽne jirẽoñuju Demetrio. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: —Mani moase jairo vaja cʉtiaja ti. Tire manire ĩna moarotibetijama, ñie mana ñarʉarãja mani. Tire masiaja mʉa.
ACT 19:26 Pablo ĩ gotirũgũsere ajirũgũaja mani. “Masa ĩna quẽnorãma, rʉ̃cʉbʉoriarã me ñaama”, yigotirũgũami. To bajiro ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã, adi macana rĩne ñabeama. Asia sita ñaro cõrone ñarãma, ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã.
ACT 19:27 To bajiro ĩ yigoticõa ñajama, mani quẽnosere vaja yibeticõari, Artemisare sore rʉ̃cʉbʉorã ĩna ejarũgũrivijʉre ejabetirʉarãma ĩna. To yicõari, Asia sitana jediro, adi macarʉcʉro ñarã jediro, sore rʉ̃cʉbʉoboariarã sore rʉ̃cʉbʉobetirʉarãma yuja —ĩnare yigotiyuju Demetrio.
ACT 19:28 To bajiro ĩnare ĩ gotijare, ajijũnisinicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna: —Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasãñujarã ĩna.
ACT 19:29 To bajiro ĩna yiavasã ñarone, jãjarãbʉsa ĩna tʉjʉre rẽjacõari avasãrẽmoñujarã ĩna. To yiñarãne sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, Gayore, Aristarcore quẽne ĩnare ñejeñujarã. Macedonia sitana ñañujarã ĩna, Pablo rãcana. Ĩnare ñejecõari, ti macana ñajediro ĩna rẽjarũgũriarojʉ ĩnare juaásujarã ĩna.
ACT 19:30 “Ĩna rẽjarojʉ ĩnare juacoasujarã” ĩna yisere ajicõari, —Ĩnare juavariarãre ñagõgʉ̃ vacʉ yaja —yiboayuju Pablo. To ĩ yisere ajicõari, ĩre varotibesujarã gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉa.
ACT 19:31 Gãjerã Pablo babarã, Asia sitana ʉjarã sĩgʉ̃ri, ti macare ejariarã, “Tojʉre vabeticõato” Pablore ĩre yire queti cõañujarã, “Ĩre ñiaroma” yirã.
ACT 19:32 Tojʉre rẽjarã, rujajine tʉoĩamecʉcõañujarã ĩna. To bajiri, no ĩna bojarone ricatiri rĩne avasãcõa ñañujarã ĩna. “Tire yirã rẽjamʉ mani”, yimasibeticõañujarã.
ACT 19:33 To bajiro ĩna yiñarone, “Yʉare ñagõbosaya; manire quẽne rojose yiroma ĩna” yirã, ĩna yʉ Alejandro vãme cʉtigʉre ĩre turocavioyujarã jud'io masa. To ĩna yijare, “Avasãtʉjaya” yigʉ, ĩ ãmo rãca vãre vãre yiboayuju.
ACT 19:34 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “Jud'io masʉne ñaami ĩ quẽne” ĩre yiĩamasicõari, jʉa hora cõro, ĩna jedirone avasãjedicõañujarã ĩna. —Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasã ñañujarã ĩna.
ACT 19:35 To ĩna yiñarone, ti macana ʉjʉ, —To cõrone avasãtʉjaya —ĩnare yiyuju. Ĩna avasãtʉjarone ado bajiro ĩnare gotiyuju: —Ajiya mʉa, adi macana: Masa jedirone, “Artemisare sore rʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, õ vecajʉ quedirujiadiriajʉre sore bajigo ruyurijʉ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉre coderimasa ñaama”, manire yimasiama ĩna.
ACT 19:36 To bajiro ĩna yiñajare, rujajine yibesa. Quẽnaro tʉoĩacõari yiya.
ACT 19:37 Mani rʉ̃cʉbʉogore rujajine sore ĩna yibetiboajaquẽne, to yicõari rʉ̃cʉbʉoriaviayere ĩna juarudibetiboajaquẽne, ãnoare ĩnare ñejeayuja mʉa.
ACT 19:38 Demetrio, to yicõari, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa quẽne, “Rojose yʉare yama” ĩna yirʉajama, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉre vajaro. Ĩna ñaama, tire yirimasama.
ACT 19:39 Gaje vãme mʉa ñagõrʉa tʉoĩajama, ʉjarã ĩna rẽjarojʉ vacõari, quẽnaro tire gotiroti ñaja.
ACT 19:40 “¿No yirã rujajine yimasiri mʉa?”, manire yisẽniĩarãma romano masa, mʉa avasãcõa ñajama. To bajiro manire ĩna yisẽniĩarone, “To bajiro ti bajijare, yibʉ yʉa”, ĩnare yigotimasibetirʉarãja mani. To bajiri, “Rujajine mʉa yicudire vaja, rojose tãmʉorʉarãja mʉa” manire yiroma —ĩnare yiyuju ʉjʉ.
ACT 19:41 To yigotigajanocõari, —Mʉa ya virijʉ tudiasa —ĩnare yiyuju ĩ.
ACT 20:1 To bajiro ĩna yiriaro bero, “Ado bajiro ñarʉarãja mʉa” ĩnare yigotirʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare jirẽoñuju Pablo. To yigajanocõari, ĩnare vare goti, vacoasuju ĩ, Macedonia sitajʉ vacʉ.
ACT 20:2 Ti sitajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire ĩnare goticudiyuju. To yicõari, Grecia sitajʉ vacoasuju ĩ.
ACT 20:3 Ti sitajʉ ejacõari, idiarã muijua ñañuju ĩ. To bajiñaboa, Siria sitajʉre varʉaboayuju. Jud'io masa ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, vabesuju. To bajiri, “Macedonia sitare rẽtoarʉcʉja yʉ, Efeso macajʉ vacʉ”, yitʉoĩañuju Pablo.
ACT 20:4 Ĩre baba cʉti vacana ado bajiro vãme cʉtirã ñacama ĩna: Berea vãme cʉti macagʉ, Pirro macʉ Sópater vãme cʉtigʉ ñacami. To bajicõari, Segundo, Aristarco ñacama Tesalónica macana. Derbe vãme cʉti macagʉ Gayo quẽne ñacami. T'iquico, Trófimo, to yicõari, Timoteo ñacama ĩna Asia sitana.
ACT 20:5 Troas vãme cʉti macajʉ vana, yʉa rĩjoro vacoacama ĩna, tojʉ yʉare yuroana.
ACT 20:6 Boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani bariarʉ̃mʉri bero, vacajʉ yʉa, Filipos vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñariarã, Troas macajʉare vana, cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero, ejacajʉ yʉa, ti macajʉre. Ti macajʉ yʉare yuyuma rĩjoro vacana. Ĩna rãca cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa.
ACT 20:7 Sábado rãiorijʉ rẽjacajʉ yʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. “Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore idi, to yicõari, pan ba, yirũgũrʉarãja mʉa” Jesús ĩ yiroticũre ñajare, tire yirʉarã rẽjacajʉ yʉa. Yʉa baroto rĩjoro, Jesús ocare ĩnare gotimasiocami Pablo. Busurijʉ varocʉ ñari, goticõa ñacami. Ĩ gotiñaro rĩne, ñami gʉdareco ejacoacajʉ.
ACT 20:8 Idiatuti cʉtivi ñacajʉ yʉa rẽjacativi. To bajiri tʉsaritutijʉre ñacajʉ yʉa. Jairo sĩabusuore ñacajʉ ti.
ACT 20:9 Mame bʉcʉagʉ Eutico vãme cʉtigʉ, yʉa rãca ñacami. Ĩaburiasojejʉre rujicõari, cãnijuriarujicami. To bajica yigʉ, quedijasĩacoacami. To bajiri rijar'ire tʉ̃avʉ̃mʉoboa yicõacama.
ACT 20:10 To ĩna yisere ĩacõari, rujiadicami Pablo. Rujiejacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉogʉ̃ne, jabariocami. To yigʉne, —Ĩaʉcabeticõaña. Rijayayibeami —yʉare yicami.
ACT 20:11 To yicõari, mʉjacoacami quẽna. Jesús ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, bare ũmato bacami. To yicõa, gotirũtuacʉne gotibusuocoacami. To ĩ yigajanoro bero, vacoacajʉ yʉa.
ACT 20:12 Ti macana, variquẽnarãne Euticore ĩre tʉ̃acoacama ĩna, Pablo ĩ catior'ire.
ACT 20:13 Maane Pablo ĩ varoto rĩjoro, cũmuane Aso macajʉ vacajʉ yʉa, “Tojʉ yʉre sãrʉarãja mʉa” ĩ yijare.
ACT 20:14 Aso macajʉ yʉa ejaro bero, maajʉ vadicõari, ejacami. Ĩ ejaro bero, Mitilene vãme cʉti macajʉ ĩre sãvacajʉ yʉa.
ACT 20:15 Ti macajʉ yʉa ejabusuocatirʉ̃mʉre Qu'io vãme cʉtiyoa cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ, Samos vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ vana, Mileto vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa.
ACT 20:16 Asia sitajʉre yoaro ñarʉabecʉ ñari, “Efeso macare rẽtocoarʉarãja mani”, yicami Pablo. Jerusalénjʉre Pentecostés boserʉ̃mʉ rĩjoro ejarʉagʉ ñari, guaro varʉacami.
ACT 20:17 Mileto macajʉre ñacõari, Efeso macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre jigʉ, ĩnare ucacõacami Pablo.
ACT 20:18 Ĩ jicõarã ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare goticami Pablo: —Mʉa tʉjʉ ejasʉogʉ, quẽnaro yʉ yirũgũcatire bajirone yʉ yicõa ñasere masiaja mʉa.
ACT 20:19 Mani ʉjʉ Jesús ĩ bojasere yʉ yijama, yʉ masune tʉoĩacõari, yigʉ me yirũgũcajʉ yʉ. Yʉ yarã jud'io masa yʉre ĩna sĩarʉajare, bʉto rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojo vãme me rojose tãmʉocõari, otirũgũcajʉ yʉ.
ACT 20:20 Mʉa rẽjarivirijʉ, to yicõari mʉa ya virijʉre quẽne, yʉre ĩna sĩarʉasere güibecʉ, mʉare ejarẽmorʉ, yʉ masiro cõro Dios ocare mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉ.
ACT 20:21 Jud'io masare, to yicõari, jud'io masa me ñarãre quẽne, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yisere Dios ĩ masiriojare, ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉa’ yitʉoĩaña”, mʉare yigotirũgũcajʉ yʉ.
ACT 20:22 Esp'iritu Santo yʉre ĩ rotise rãca, Jerusalén macajʉ vacʉ bajiaja yʉ. Tojʉ yʉre bajirotire masibetiboarine, bajiaja yʉ.
ACT 20:23 To bajiboarine masiaja yʉ, bajigʉjʉma. Tocãrãca macari yʉ ejaro, Esp'iritu Santo ado bajise yʉre gotirũgũami: “Tubibe ecorʉcʉja mʉ. To yicõari, gajeye rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, yʉre yigotirũgũami.
ACT 20:24 Tire tʉoĩaboarine, yʉ bajirotire güibeaja yʉ. Ñamasuse me ñaja ti. Ado bajisejʉa ñaja ñamasuse: Masare Dios ĩ maisere quẽnase quetire mani ʉjʉ Jesús yʉre ĩ gotiroticatire tire yijeocõarʉaja yʉ.
ACT 20:25 Dios ĩ bojarore bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrere mʉare gotimasio gajanocõaja yʉ. To bajiri yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa.
ACT 20:26 Quẽnaro yʉre ajiya mʉa: Güibecʉne, jediro Dios ĩ bojaro cõrone mʉare gotijeocõacajʉ yʉ. To bajiri, “Pablo, quẽnaro yʉare ĩ gotibeticati sʉori rojose tãmʉoaja yʉa”, yibetirʉarãja mʉa.
ACT 20:28 “Rojosere yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Mʉa rãcanare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosayumi Jesús, “‘Yʉ yarã ñaama’ yiĩato Dios” yigʉ. To bajiri, Esp'iritu Santo mʉare ĩ roticũriarore bajirone quẽnaro ĩnare ũmato ñarũgũrʉarãja mʉa.
ACT 20:29 Yʉ vaveoro bero ejarʉarãma gãjerã, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitorimasa. Mʉa ñaro vatoajʉre ejacõari, ĩna gotitose sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose tãmʉorʉarãma mʉa rãcana.
ACT 20:30 Mʉa quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã ñaboarine, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja ti”, yisocarʉarãja mʉa sĩgʉ̃ri, “Yʉajʉare ajisʉyato ĩna” yirã.
ACT 20:31 To bajiro bajiroti ti ñajare, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Tocãrãcʉrene, idia cʉ̃ma tire mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, ʉ̃mʉari, to yicõari ñamire quẽne. Tire mʉare gotiñagʉ̃ne, sĩgʉ̃ri mʉa bajirotire tʉoĩacõari, cojoji me otisʉtiritirũgũcajʉ yʉ.
ACT 20:32 To bajiro mʉare yirũgũcacʉ ñari, “Ĩnare ĩatirʉ̃nʉña”, yisẽniaja yʉ, Diore. Mʉare ĩamaicõari, quẽnaro Dios ĩ yisere, to yicõari mʉare yʉ gotimasiocatire quẽne tire masiritibetirʉarãja mʉa. Tire mʉa masiritibetijama, Jesúre bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuarʉarãja mʉa. To yicõari, Dios rĩa ñari, mʉa rijato berojʉ ĩ gotiriarore bajirone ĩ ñarojʉre quẽnaseayere bʉjarʉarãja mʉa.
ACT 20:33 Dirʉ̃mʉ ũnone gãjerã ĩna cʉosere gãjoare, sudire ĩnare sẽnigõjanabiobetirũgũcajʉ yʉ.
ACT 20:34 Yʉ masu moacõari, yʉ bojasere, yʉ rãcana ĩna bojasere quẽne tire vaja yirũgũcajʉ yʉ. Tire masiaja mʉa.
ACT 20:35 To bajiro yʉ yijama, “Mani bojasere, to yicõari, maioro bajirã ĩna bojasere ĩnare vaja yiĩsirʉarã, quẽnaro moarũgũroti ñaja” yigʉ, yicajʉ yʉ. Ti ũnire ado bajiro manire gotimasioñuju mani ʉjʉ Jesucristo: “Ĩsiecocõari, ĩ variquẽnaro rẽtoro variquẽnagʉ̃mi gãjerãre ĩ ĩsijama”, manire yigotiyuju Cristo. To bajiri, tire masiritibeticõaña mʉa —ĩnare yigoticami Pablo, Efesoana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre.
ACT 20:36 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩna rãca gʉsomuniari tuetucõari, “Diore sẽnito mani”, ĩnare yicami Pablo.
ACT 20:37 To ĩ yigajanoro bero, otirãne Pablore ĩre jabario, usu, yicama ĩna.
ACT 20:38 “Yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa” ĩ yijare, bʉto sʉtiriticama ĩna. To bajirã ñari, cũmua yʉa vasãjavatojʉ yʉare ĩasʉyaejocama ĩna.
ACT 21:1 Ĩnare vare gotigajano, vasãja, vacoacajʉ yʉa, Cos vãme cʉtiyoajʉ. Gajerʉ̃mʉ vana, Rodas vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Tiyoare rẽtoanane, Pátara macajʉ ejacajʉ yʉa.
ACT 21:2 “Fenicia sitajʉre vana yaja”, yicama. To bajiri ĩna vatiane ĩna rãca vacoacajʉ yʉa.
ACT 21:3 To bajivana, Chipre vãme cʉtiyoare ĩacajʉ yʉa. To bajiri, tiyoa visarore vacajʉ. To baji rẽtoanane, Siria sitajʉ ejacajʉ. Ti sita ñarimaca, Tiro vãme cʉti macajʉ rocatuejacõari, gajeyeũni cũcama ĩna.
ACT 21:4 Tone tujacajʉ yʉa quẽne. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa, ĩna rãca. To yʉa bajiñaro Esp'iritu Santo Pablo ĩ bajirotire ĩnare ĩ gotirere masirã ñari, “Jerusalénjʉre vabeticõaña mʉ”, ĩre yiboacama ĩna.
ACT 21:5 To ĩna yiboajaquẽne, vacoacajʉ yʉa quẽna. Ĩna manajoa, ĩna rĩa, jediro yʉare ĩasʉyarã vadicama ĩna. Ĩna rãca jabuajʉ rojaejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽnicajʉ yʉa.
ACT 21:6 Diore sẽnigajanocõari, ĩnare vare goti, vasãja, vacoacajʉ yʉa. Ĩna quẽne, ĩna ya virijʉ tudicoacama.
ACT 21:7 Tiro variarã, Tolemaida vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacajʉ yʉa. To bajiri ĩna rãca cojorʉ̃mʉ ñacajʉ.
ACT 21:8 Gajerʉ̃mʉ Cesarea vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. To ejacõari, Felipe ya vijʉ vacajʉ. Jesús ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñacami Felipe. Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã rãcagʉ ñacami.
ACT 21:9 Babaricãrãco rĩa rõmiri cʉticami. Manajʉa mana ñacama. Diore gotirẽtobosarimasa rõmiri ñacama ĩna.
ACT 21:10 Yoaro ĩ tʉ ñacõacajʉ yʉa. To yʉa bajiñaro, Agabo vãme cʉtigʉ ejacami. Judea sitagʉ Diore gotirẽtobosarimasʉ ñacami.
ACT 21:11 Yʉa tʉ sãjaejacõari, Pablo ĩ vẽñarigaserore tʉ̃aveaãmicami. To yicõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne siacami, ti gaserone. To yigʉne, ado bajiro yicami: —Esp'iritu Santo ado bajiro yʉre gotiami: “Yʉ ãmori, yʉ gʉbori yʉ siarore bajiro Pablore ĩre siarʉarãma ĩna jud'io masa, Jerusalén macana. Ĩre siacõari, jud'io masa me ñarãre ĩsirʉarãma”, yʉre yigotiami Esp'iritu Santo —yʉare yigoticami Agabo.
ACT 21:12 To ĩ yisere ajicõari, Cesarea macana, yʉa quẽne, Jerusalénjʉre Pablore ĩre varotibetiboacajʉ.
ACT 21:13 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami: —¿No yirã otiati mʉa? Yʉre yisʉtiriobeticõaña. Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, jud'io masa Jerusalén macana yʉre ĩna siajama, ĩna sĩajaquẽne quẽnacõarʉaroja. To bajirone mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, “To bajirone bajiato”, yaja yʉ —yʉare yicami Pablo.
ACT 21:14 To bajiro yʉare ĩ yicʉdijare, “Vabesa”, ĩre yibeticajʉ yʉa. —Dios ĩ bojarore bajiro bajiya mʉ —ĩre yicõacajʉ yʉa yuja.
ACT 21:15 Tijʉ bero, yʉa gajeyeũnire quẽnosã, Jerusalénjʉ vacoacajʉ yʉa.
ACT 21:16 Sĩgʉ̃ri Cesarea macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉare ũmato vacama, Chipreagʉ, Mnasón vãme cʉtigʉ ya vijʉ. Tojʉ yʉare cũ, tudicama ĩna, “Ĩ ya vijʉ cãniato” yirã. Tirʉ̃mʉjʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacoayumi Mnasón.
ACT 21:17 Jerusalénjʉre yʉa ejato, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, variquẽnase rãca yʉare sẽnicama ĩna.
ACT 21:18 Gajerʉ̃mʉ yʉa rãca vacami Pablo, Santiago ya vijʉre. To ñañuma Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã jedirone.
ACT 21:19 To bajiri ĩnare quẽnaroti gajanocõari, ĩ gotimasiorere Dios ĩ ejarẽmose rãca jud'io masa me ñarã Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ĩnare gotijeocõacami Pablo.
ACT 21:20 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, “Dios sʉorine to bajiro yiyumi Pablo” yirã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna. To yigajanocõari, Pablore ado bajiro ĩre goticama ĩna: —Adojʉre jãjarã masu ñacõama jud'io masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirã ñaboarine, “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽne yicõa ñarũgũroti ñaja ti” yirã rĩne ñacõama ĩna.
ACT 21:21 To yicõari, ado bajiro mʉ yirũgũrere yʉare gotirũgũama: Jud'io masa, gaje sitajʉ ñarãre, “Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere tire yibeticõato mani. Rĩamasare quẽne ĩnare circuncisión yibeticõato mani. Mani ñicʉa ĩna yisʉoadimasirere quẽne tire yibeticõato mani” ĩnare mʉ yirũgũrere ajicõari, yʉare gotirũgũama —ĩre yicama, Pablore.
ACT 21:22 —Mʉre jũnisinirã ñari, mʉ ejasere ajicõari, ejarʉarãma ĩna. To bajiri, ¿no bajiro yirʉarãda mani?
ACT 21:23 Ado bajiro yirʉcʉja mʉ: Adore babaricãrãcʉ ʉ̃mʉa ñaama ĩna, “Tire yirʉarãja yʉa” Diore ĩre yiriarã.
ACT 21:24 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ĩna rãca vaja mʉ. Ti vijʉ ejacõari, ĩna yirore bajiro yiba. “‘Tire yirʉarãja’ yicõari, yʉa yibetirere masirioya Dios” yirã, ĩre ĩna soemʉosere, to yicõari, ĩna joare ĩna suarotisere ĩnare vaja yibosaba mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Socaro bajiyuja ti. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdigʉ ñaami ĩ quẽne”, mʉre yirʉarãma ĩna, jud'io masa, mani yarã.
ACT 21:25 Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉare adocãrãca vãmene ĩnare roticajʉ mani: “‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa”, ĩnare yicajʉ mani —Pablore ĩre yigoticama ĩna, Santiago ya vijʉ ñacana.
ACT 21:26 To bajiri, gajerʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna rãca vacami Pablo. To ejacõari, “‘“Tire yirʉarãja” yʉre mʉa yicatore bajiro mʉa yibetire mʉare masirioaja yʉ’ manire yato Dios” yirã, ĩ babarã ĩna yirore bajiro yiyuju ĩ quẽne. To yigajanocõari, paia tʉjʉ sãjasuju, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. “Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotirʉ̃mʉ ti ejaro vadirʉcʉja yʉ, ĩna soemʉose vaja ĩnare vaja yibosagʉ”, yigotigʉacʉ bajiyuju ĩ.
ACT 21:27 To yir'i ñari, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, vasuju Pablo, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. Ti vijʉ ñagʉ̃re ĩre ĩañujarã jud'io masa Asia sita vadiriarã. Ĩre ĩacõari, “Rojose yirũgũr'i ñaami”, masare yigotiyujarã, “Pablore jũnisiniato” yirã. To ĩna yijare, ĩre jũnisinicõari, “Ĩre ñiato mani”, yiũmasujarã ĩna.
ACT 21:28 To yicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna: —Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉare ejarẽmorã vayá. Rojose yigʉ ñaami ãni. “Manire ĩateato” yigʉ, masa ñaro cõrone gotimasiocudirũgũami. To bajiro ĩ yirã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobeama. To bajise ĩnare gotirũgũr'i ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, griego masare ĩnare ũmato sãjañumi —masare yiavasã gotiyujarã ĩna, Pablore ĩre jũnisinirã.
ACT 21:29 Efeso macajʉ vadir'i, griego masʉ, Trófimo vãme cʉtigʉ rãca Pablo ĩ ñarore ĩre ĩañujarã ĩna. To bajiri, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre ũmato sãjarimi Pablo” yitʉoĩarã ñari, to bajise yiyujarã ĩna.
ACT 21:30 “Rojose yiyumi Pablo” ĩna yisocasere ajicõari, Jerusalén macana ñajedirone bʉto jũnisinirã ñari, avasã ũmarẽjañujarã ĩna, Pablore ñiaroana. Ĩre ñiacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re ĩre vejabudiasujarã ĩna, ĩre sĩaroana. Ĩre vejabudianane, ti vi sojere tubibe, yicoasujarã ĩna.
ACT 21:31 Pablore sĩaroana ĩna yiñarirĩmarone, romano masʉ surara ʉjʉre queti ejayuju, jũnisinirã, masa ĩna avasãñase.
ACT 21:32 To bajiri, surarare jirẽocõari ĩnare ũmato vasuju, Pablore ĩna jañarojʉre. Ĩna vado ĩacõari, ĩre jatʉjacõañujarã ĩna.
ACT 21:33 Surara ʉjʉ, ejacõari ĩre ñiañuju. To yicõari, “Cõmemarine ĩre siaya”, yiyuju, ĩ surarare. To yicõari, “¿Ñimʉ ñati ĩ? ¿No bajise rojose mʉare yiri?”, ĩnare yisẽniĩañuju ĩ, Pablore jũnisinirãre.
ACT 21:34 To ĩ yisẽniĩasere ajicõari, jãjarã ĩre ĩna cʉdimavisiocõajare, “To bajiro rojose yiyumi”, yiajimasibeticõañuju surara ʉjʉ. Tire ajimasibeticõari, “Mani ñarivijʉ ĩre ãmicoaya”, yiyuju, ĩ surarare.
ACT 21:35 To bajiri Pablore ñiacõari, ĩna ñarivi mʉjariajʉ tʉjʉ ĩre ãmiejayujarã. To ĩre ĩna ãmiejagʉre “Pablore sĩaña” yiavasãcõari, bʉtobʉsa ĩre jayujarã. To ĩna yijare, ĩre ãmimʉjasujarã, ĩna ñarivijʉ.
ACT 21:37 Ĩre ĩna ãmisãjaroadone, —Mʉ rãca ñagõrʉaja yʉ —surara ʉjʉre ĩre yiyuju Pablo, griego oca rãca. To ĩ yirone, —¿Griego ocare ñagõmasiatique mʉ?
ACT 21:38 “Egipto sitajʉ ñar'i, adi sitare ejacõari, ‘Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masune rotirãsa’ ĩnare ũmato yicõari, sĩarimasa cuatro mil ñarãre yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato var'i ñagʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩaboabʉ yʉ —Pablore ĩre yiyuju surara ʉjʉ.
ACT 21:39 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pablo: —Jud'io masʉ ñaja yʉ, Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macagʉ. To bajiri, ãnoa yʉre jũnisinirã rãca ñagõrʉaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 21:40 To ĩ yijare, ĩre ñagõrotiyuju surara ʉjʉ. To cõrone Pablojʉa, mʉjariarojʉre rʉ̃gõcõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To ĩ yirone, ñagõtʉjacoa bʉsayujarã. To bajiri, hebreo oca rãca ado bajiro ĩnare ñagõñuju Pablo:
ACT 22:1 —Yʉ yarã, to yicõari, yʉ jacʉare bajiro bajirã yʉre ajiya: “Rojose yibesumi” yʉre mʉa yimasirotire yigʉ mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo.
ACT 22:2 Ĩna oca rãca ĩnare ĩ ñagõjare, ĩre ajirʉarã, ĩna jedirone ñagõbeti jedicõañujarã. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ:
ACT 22:3 —Jud'io masʉ ñaja yʉ quẽne. Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñaja yʉ. Tojʉ ruyuar'i ñaboarine, ado Jerusalénjʉ bʉcʉacajʉ yʉ. To bajicõari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro yʉre buecami Gamaliel. To bajiri, quẽnaro masicajʉ. Tire masigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojase rĩne yirã yaja” mʉa yitʉoĩarore bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñacajʉ yʉ quẽne.
ACT 22:4 To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotimasirere rʉ̃cʉbʉobeama” yitʉoĩacõari, ado bajiro rojose ĩnare yicajʉ yʉ: Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩnare ñejecõari, tubiberiavirijʉ ĩnare tubibecũrũgũcajʉ yʉ. To yicõari, ĩnare sĩarotirũgũcajʉ yʉ.
ACT 22:5 Socʉ me yaja yʉ. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, to yicõari ĩ rãca rẽjarũgũrã quẽne, tire ĩacana ñari, yʉ bajicatire masiama. “Damasco vãme cʉti macana, mani yarã, tojʉre mʉre yirẽmoato ĩna” yirã, yʉre ucabosacõari, ĩsicama ĩna. To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉacʉ, Damasco macajʉre vaboacajʉ yʉ, “Ĩnare ñejecõari, Jerusalénjʉ yʉ juaejorãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ.
ACT 22:6 Ʉ̃mʉrecaji muiju ĩ tʉsato Damascore yʉ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiadicajʉ ti.
ACT 22:7 Yʉre ti busurocaturone, quedicoacajʉ yʉ. Yʉ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ?”, yi ocaruyucajʉ ti.
ACT 22:8 To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, Nazaret macagʉ, rojose mʉ yirũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami.
ACT 22:9 Yʉ rãca vacana quẽne, bususere ĩacama. To bajiboarine Jesús yʉre ĩ ñagõsere ajibeticama ĩna.
ACT 22:10 To bajiro yʉre ĩ yisere ajicõari, “Yʉ ʉjʉ, ¿no bajiro yigʉti yʉ?”, ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, ‘Ado bajiro yiya’ mʉre yirʉarãma”, yʉre yi ocaruyucami.
ACT 22:11 Yʉ caje ĩamasibeticajʉ. To yʉ bajijare, yʉ babarã Damascojʉ vana yʉre tʉ̃a vacama ĩna.
ACT 22:12 Ti macajʉre ñañumi Anan'ias vãme cʉtigʉ. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yicama jud'io masa jediro.
ACT 22:13 Yʉre ĩagʉ̃ ejacõari, ado bajiro yʉre yicami: “Yʉ maigʉ̃, Saulo, tudiĩaña mʉ quẽna”, yʉre yicami. To yʉre ĩ yirone, ĩacoacajʉ yʉ.
ACT 22:14 To yicõari, ado bajiro yʉre gotirũtuacami: “Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉosʉoadimasir'i Dios, mʉre beseyumi, ‘Rojose yibecʉre, yʉ macʉre ĩacõari, ĩ ñagõsere ajiato’ yigʉ, to yicõari, ‘Yʉ bojasere masigʉ̃jaro’ yigʉ.
ACT 22:15 To bajiri Diore gotirẽtobosarimasʉ ñarʉcʉja mʉ. Mʉ ajirere, mʉ ĩarere quẽne, tire gotirʉcʉja mʉ.
ACT 22:16 ¿No yigʉ yumaniajari? Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. ‘Rojose yʉ yisere yʉre masirioya’ mani ʉjʉ Jesúre ĩre yiya. To yicõari, ‘Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja’ yigʉ, oco rãca bautizarotiya”, yʉre yicami Anan'ias.
ACT 22:17 Ti macajʉ yʉ ñacato bero, Jerusalénjʉre tudiejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, Jesúre sẽnigʉ̃ sãjacajʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone yʉre ruyuaĩocõari, ado bajiro yʉre yicami: “Divatone vasa. Yʉ bajisere adi macanare mʉ gotijama, mʉre ajibetirʉarãma ĩna”, yʉre yicami.
ACT 22:19 To yʉre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ: “Yʉ ʉjʉ, tocãrãca vine, Dios ocare ĩna buerivirire sãjacõari, mʉre ajitirʉ̃nʉrãre ñejecõari, ĩnare bajerũgũcajʉ yʉ. To yicõari tubiberiavijʉ ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yʉ yirũgũcana masirãma ĩna.
ACT 22:20 Mʉre gotirẽtobosarimasʉre Estebanre ĩre sĩaroana ĩna yiñarone, ‘Ĩre sĩarocacõaña’ yicajʉ yʉ quẽne. To yicõari, ĩna sudi joeayere ĩna vejecũsere ĩnare codebosacajʉ yʉ”, ĩre yicajʉ yʉ.
ACT 22:21 To bajiro ĩre yʉ yiboajaquẽne, “Vasa mʉ. Sõjʉ mʉre cõagʉagʉ yaja yʉ, jud'io masa me ĩna ñarorijʉ”, yʉre yicami yʉ ʉjʉ —jud'io masare ĩnare yigotiyuju Pablo.
ACT 22:22 To cõro ĩ gotitʉsatone, “‘Jud'io masa me ñarã tʉjʉ vasa mʉ’ yʉre yicami yʉ ʉjʉ Jesús” ĩ yisere ajiterã ñari, bʉto avasãtud'icõañujarã ĩna: —Catitegʉ yami. Ĩre sĩarocacõaña —yiavasãñujarã ĩna.
ACT 22:23 To bajiro yiñarãne, bʉto jũnisinirã ñari, ĩna sudi joeayere vejecõari, ĩ cʉtojʉare reacõañujarã ĩna. To yicõari, sitane mareayujarã ĩna.
ACT 22:24 To ĩna yijare, surara ʉjʉjʉa ado bajiro yiyuju, ĩ surarare: —Ĩre ãmisãjacõari, ĩre bajeya mʉa. Ĩre bajecõari, “¿No bajiro mʉ yijare, mʉre avasãjũnisiniati ĩna?”, ĩre yisẽniĩaña mʉa —ĩnare yiyuju.
ACT 22:25 Ĩre siatucõari, ĩre ĩna bajeroadone, to rʉ̃gõgʉ̃re, surara ʉjʉre rotibosarimasʉre ado bajiro ĩre yiyuju Pablo: —Rojose yʉ yirere ĩacõĩabetiboarine, yʉre mʉa bajejama, ¿quẽnacõarojari ti, Roma macagʉ yʉ ñaboajaquẽne? —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 22:26 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ ʉjʉre gotigʉ vasuju: —“Roma macagʉ ñaja”, yʉre yimi. ¿No bajiro ĩre yigʉti mʉ? —ĩre yiyuju.
ACT 22:27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Pablore ĩre sẽniĩagʉ̃ vasuju surara ʉjʉ: —Yʉre gotiya mʉ: ¿Roma macagʉ ñati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ. To ĩ yisere ajicõari, —Roma macagʉne ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 22:28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju: —“‘Roma macagʉ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, jairo vaja yicajʉ yʉma. To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo: —Yʉrema, yʉ jacʉjʉne, Roma macagʉ ñacõañumi. To bajiri, Roma macagʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 22:29 To ĩ yisere ajicõari, ĩre bajerʉaboariarã, bʉto güiyujarã. To bajiri ĩre vʉrʉgocoasujarã ĩna. “Pablo, Roma macagʉ ĩ ñaboajaquẽne, ‘Cõmemarine ĩre siaya’ ĩnare yibʉ yʉ” yigʉ ñari, bʉto güiyuju surara ʉjʉ.
ACT 22:30 To bajiri gajerʉ̃mʉ, “Pablore ĩre jojioya mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ. To yicõari, paia ʉjarãre, jud'io masa ʉjarã ñaro cõro ĩnare jirẽoñuju, “‘Ado bajise rojose yimi Pablo’ yʉre yigotiya mʉa” ĩnare yisẽniĩarʉ. To bajiri, ĩna ejaro ĩacõari, Pablore ĩre jiyuju, “Ĩna rãca ñagõgʉaya mʉ” yigʉ.
ACT 23:1 To ĩ yigʉ ñari, ʉjarã rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo: —Yʉre ajiya, yʉ yarã: Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo.
ACT 23:2 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Anan'ias vãme cʉtigʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, ĩ tʉ rʉ̃gõrãre, “Pablo risere jaya”, ĩnare yiyuju.
ACT 23:3 To bajiro Anan'ias ĩ yijare, —Mʉre jarʉcʉmi Dios. “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ” yitʉoĩaboarine, rojose yigʉ ñaja mʉ. “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ ñaami” yʉre yi ocasãrʉaboarine, yʉre mʉ jarotijama, tire cʉdibecʉ yaja mʉ —Anan'iare ĩre yiyuju Pablo.
ACT 23:4 To ĩ yisere ajicõari, ĩ tʉ ñarã ado bajiro Pablore ĩre yiyujarã: —¿To bajise ĩre yitud'iati mʉ, Dios ĩ cũr'ire paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re? —ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 23:5 To ĩna yijare, ado bajiro yiyuju Pablo: —“Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasibejʉ yʉ. “Mʉare ũmato ñagʉ̃re ĩre tud'ibesa”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩnare yiyuju Pablo.
ACT 23:6 Pablore gotiyiroriarã, saduceo masa, to yicõari fariseo masa ñañujarã ĩna. To bajiri, ĩnare ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo: —Yʉ yarã, yʉre ajiya mʉa. Fariseo masʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉa quẽne fariseo masa ñamasiñuma ĩna. “Masa bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉmi Dios” yigʉ yʉ ñajare, yʉre gotiyirorã yaja mʉa —ĩnare yiyuju Pablo.
ACT 23:7 To ĩ yijare, fariseo masa, saduceo masa rãca gãmerã oca rẽtorʉayujarã ĩna. To bajiro bajica yirã, gãmerã ajimasibesujarã.
ACT 23:8 Fariseo masama, ado bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna: “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios. Ángel mesa, to yicõari, mani vatoa ĩna ñaboajaquẽne, ĩabʉjayamana quẽne ñarãma”, yitʉoĩarã ñañujarã ĩna. Saduceo masajʉama, “Bajireariarãre tudicatiobetirʉcʉmi Dios. Ángel mesa quẽne manama. ‘Mani vatoare ĩabʉjayamana ñarãma’, ĩna yirã quẽne, manama”, yirã ñañujarã ĩna.
ACT 23:9 To bajica yirã, bʉtobʉsa avasãñujarã ĩna. Sĩgʉ̃ri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro yiyujarã ĩna: —“Ñie rojose yibetirimi”, yaja yʉama. Ĩabʉjayamagʉ̃, ĩre ñagõrimi. Ĩ yijama, ángeljʉa ĩre ñagõrimi —yiyujarã ĩna.
ACT 23:10 Bʉtobʉsa ĩna avasãjare, “Ĩre sĩaroma” yigʉ, “Mani ya vijʉ ĩre ãmicoasa mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ.
ACT 23:11 To ĩ yijare, ĩre ãmivacõari, ĩre tubibeyujarã ĩna quẽna. To ĩna yiro bero, ñamijʉ Pablore ĩre ruyuaĩoñuju mani ʉjʉ. Ĩre ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Tʉoĩagüibesa mʉ. Ado Jerusalénjʉre yʉre mʉ gotibosarore bajirone Roma vãme cʉti macajʉre quẽne gotirʉcʉja mʉ —Pablore ĩre yiyuju mani ʉjʉ Jesús.
ACT 23:12 Gajerʉ̃mʉ busurijʉ, “Ado bajiro Pablore ĩre sĩarʉarãja mani”, yiyujarã ĩna sĩgʉ̃ri, jud'io masa. “Pablore ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babeti, idibeti, bajirʉarãja mani. To bajiro mani yibetijama, rojose manire yato Dios”, yiyujarã ĩna.
ACT 23:13 Cuarenta rẽtoro ñarirãcʉ ñañujarã ĩna, “Pablore ĩre sĩarãsa mani” yiriarã.
ACT 23:14 To bajiro yicõari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare gotirã ejayujarã ĩna: —“Pablore ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babetirʉarãja mani. Ĩre sĩamenane mani bare bajama, rojose manire yato Dios”, yibʉ yʉa.
ACT 23:15 To bajiri paia ʉjarã, to yicõari masa ʉjarã quẽne, surara ʉjʉre ado bajiro ĩre yiucacõaña mʉa: “Yʉa tʉjʉ Pablore ĩre cõaña. Ĩre ajiquẽnoroana yaja yʉa”, ĩre yiucatoya mʉa. Adore ĩ ejabetone ĩre sĩacõarʉarãja yʉa —ĩnare yiyujarã ĩna.
ACT 23:16 To bajiro ĩna yisere ajiyuju Pablo bedeo macʉ. Tire ajicõari, surara ya vijʉ vasuju, Pablore ĩre gotigʉacʉ.
ACT 23:17 Tire ĩ gotijare, surara ʉjʉre rotibosagʉre ĩre jiyuju Pablo. Ĩ ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Ãnire jiasa mʉ. Ʉjʉre ĩre ñagõrʉami —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 23:18 To ĩ yijare, ʉjʉ tʉjʉ ĩre jiasuju. To ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: —Pablo, yʉ tubibecũmasigʉ̃ yʉre jicõari, “Ãnire mʉ ʉjʉ tʉjʉ ĩre jiasa. Ĩ rãca ñagõrʉami”, yʉre yimi. To bajiri ĩre jiabʉ yʉ —ĩre yiyuju.
ACT 23:19 To ĩ yirone, gajerobʉsa ĩre tʉ̃aacõari, ĩre sẽniĩañuju ĩ: —¿Ñiere yʉre ñagõrʉati mʉ? —ĩre yiyuju surara ʉjʉ.
ACT 23:20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju: —Jud'io masa, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, busiyʉ, “‘Yʉa tʉjʉ Pablore ĩre cõaña. Ĩre ajiquẽnoroana yaja yʉa’ ĩre yiucatoya”, yima, ĩna ʉjarãre.
ACT 23:21 To bajiri ĩnare ajibeja mʉ. Cuarenta rẽtoro ñarirãcʉ ñama ĩna, Pablore queacõari ĩre sĩarona. “Ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babeti, idibeti, bajirʉarãja mani. To bajiro mani yibetijama, rojose manire yato Dios”, yiñama ĩna. To bajiri ĩnare mʉ cʉdirotire yurã yirãma —surara ʉjʉre ĩre yigotiyuju Pablo bedeo macʉ.
ACT 23:22 To ĩ yisere ajicõari, —Vasa. Yʉre mʉ gotisere gãjerãre ĩnare gotibeja —ĩre yiyuju surara ʉjʉ.
ACT 23:23 To yicõari, jʉarã ĩre rotibosarãre ĩnare jicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: —Yucʉ ñami nueve ñaro, Cesarea vãme cʉti macajʉ Pablore ũmato vana yirãja mʉa. Adocãrãcʉ ĩnare jirẽoña, mʉa rãca varona: Doscientos ñarirãcʉ gʉbone varona, setenta ñarirãcʉ caballo joe varona, to yicõari, doscientos ñarirãcʉ reare besu cʉocõari varonare ĩnare jirẽoña mʉa.
ACT 23:24 To yicõari, caballo, Pablo ĩ jesavarocʉre quẽne quẽnoyuya. Sĩaecobecʉne, Ʉjʉ Félix tʉjʉ Pablo ĩ ejasere bojaja yʉ —ĩnare yiyuju ĩre rotibosarãre, surara ʉjʉ.
ACT 23:25 To bajiro yigajanocõari, Ʉjʉ Félixre ado bajiro ĩre ucayuju ĩ:
ACT 23:26 “¿Félix, yʉ rʉ̃cʉbʉogʉ, tone ñaboati mʉ? Mʉre quẽnaroticõaja yʉ. Yʉ ñaja Claudio Lisias vãme cʉtigʉ, surara ʉjʉ.
ACT 23:27 Jud'io masa, ãnire ñiacõari, ĩre sĩarʉayuma ĩna. Ĩre ĩna sĩaroadone, ‘Roma macagʉ ñaami’ yire quetire ajicõari, yʉ surara rãca matamasimʉ yʉ.
ACT 23:28 ‘¿No bajise rojose yiri?’ ĩnare yisẽniĩarʉ, jud'io masa ʉjarã tʉjʉ ĩre ãmiamasimʉ yʉ.
ACT 23:29 To yʉ ejaro ĩacõari, ĩna ñicʉa ĩna yirũgũrere, ĩ yibetirere yʉre gotimasima ĩna. Tire ajicõari, ‘Ñie rojose yibesumi. To bajiri, ĩre tubibecũña manoja ti. To yicõari, ĩre sĩaña manoja’ yiajimasimʉ yʉ.
ACT 23:30 Ĩre ĩna sĩarʉasere ajigʉ ñari, mʉ tʉjʉ ĩre cõaja yʉ. To yicõari, ‘Rojose yimi’ ĩre yi ocasãrãre quẽne, ‘Ʉjʉ Félix tʉjʉ vasa mʉa’ ĩnare yirʉcʉja, ‘“Ado bajise rojose yimi” mʉre yigotiato ĩna’ yigʉ”, ĩre yiucacõañuju surara ʉjʉ, Ʉjʉ Félixre.
ACT 23:31 To bajiro ĩ yiriarã ñari, ñamine Pablore ĩre ũmato vacõari, Ant'ipatris vãme cʉti macajʉre ejayujarã ĩna.
ACT 23:32 Ĩna va ñami cʉtibusuoriarʉ̃mʉne, tudicoayujarã ĩna, caballo joe vabetiriarãma. Caballo joejʉ vana rĩne, Pablo rãca vasujarã ĩna.
ACT 23:33 Cesarea macajʉ ejacõari, ĩna ʉjʉ ĩ ucacõariajũrore Ʉjʉ Félixre ĩre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari Pablore quẽne ĩ tʉjʉ ĩre cũñujarã.
ACT 23:34 Ĩ ucarere ĩacõari, “¿Noagʉ ñati ĩ?”, ĩnare yisẽniĩañuju Félix. To ĩ yirone, “Cilicia sitagʉ ñaami”, ĩre yicʉdiyujarã ĩna.
ACT 23:35 To ĩna yisere ajicõari, Pablojʉare ado bajiro ĩre yiyuju: —“Rojose yimasimi” mʉre yi ocasãrã ĩna ejarojʉ yʉre mʉ gotisere ajirʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Ʉjʉ Félix. To yicõari, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i ya vijʉ ĩre cũcõari, ĩ surarare ĩacoderotiyuju.
ACT 24:1 Cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero ejayujarã jud'io masa. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anan'ias vãme cʉtigʉ, Tértulo vãme cʉtigʉ, to yicõari bʉcʉrã quẽne ñañujarã ĩna, Pablore, “Ado bajiro rojose yimasimi” ĩre yi ocasãrã ejarã. Tértulo ñañuju ĩnare ñagõbosagʉ, romano masa ĩna rotisere masigʉ̃. To ĩna ejaro bero, Pablore ĩre jicõañuju Ʉjʉ Félix.
ACT 24:2 Pablo ĩ sãjaejarone, Félixre “Ado bajiro rojose yimi Pablo” yigʉagʉ, ado bajiro ĩre gotiyuju Tértulo: —Adi sitanare quẽnaro yʉare coderũgũaja mʉ. Quẽnaro rotigʉ mʉ ñajare, quẽnaro ñarũgũaja yʉa. “Ado bajirojʉa ĩnare yʉ rotijama, quẽnarʉaroja” yitʉoĩacõari yʉare rotirũgũaja mʉ. To bajiri, rĩjoro rotiriarã rẽtoro quẽnaro rotimasiaja mʉ.
ACT 24:3 Adi sitanare quẽnaro mʉ rotisere tʉoĩacõari, “Quẽnamasucõaja”, mʉre yivariquẽnarũgũaja yʉa.
ACT 24:4 Gajeye jairo ñaboaja, mʉre yʉ gotirʉase. Moare jaibʉsagʉja mʉ. To bajiboarine gaje vãme mʉre gotirʉaja yʉ. Tire ajiya mʉ maji.
ACT 24:5 Ãni Pablo vãme cʉtigʉ, yʉa jud'io masa jedirore bʉto gotimavisiocudirũgũami. To bajiro ĩ yijare, quẽnaro ñamasibeaja yʉa. To bajiri, nazareno masare socase yirãre ĩnare ũmato ñagʉ̃ ñaami. Tire masiaja yʉa.
ACT 24:6 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, sãjamasiñumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, ĩre ñiamasimʉ yʉa, yʉare rotise ti yirore bajirone rojose yirʉarã. To yʉa yiroadone, surara ʉjʉ Lisias vãme cʉtigʉ ĩ surara rãca ejacõari, yʉare ẽmacoamasimi. To yicõari, “Ʉjʉ Félix tʉjʉ vacõari, oca quẽnorʉarãja mʉa”, yʉare yimasimi. To bajiri, bajibʉ yʉa.
ACT 24:8 To bajiri mʉ masu, ĩre sẽniĩacõari, “Socarã mene yiyuma ĩna. Rojose yigʉ ñaami”, yimasirʉcʉja mʉ —Ʉjʉ Félixre ĩre yiyuju Tértulo.
ACT 24:9 Ĩre ĩ gotigajanorone, “Socʉ me yami. To bajirone bajimasimʉ”, ĩre yigotirẽmoñujarã jud'io masa, Tértulo rãcana.
ACT 24:10 To ĩna yiro bero, Pablojʉare ĩre ñagõrotiyuju Félix. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju Pablo: —“Cojo cʉ̃ma me jud'io masa yʉa yisere quẽnaro riojo ĩacõĩarũgũami. To bajiri yʉ yisere quẽne quẽnaro riojo ĩacõĩarʉcʉmi” mʉre yitʉoĩamasigʉ̃ ñari, variquẽnase rãca mʉre gotiaja yʉ.
ACT 24:11 Jerusalénjʉre Diore yirʉ̃cʉbʉogʉ, ejamasimʉ yʉ. Yʉ ejamasiro bero, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñatʉsajʉ. Tire gãjerãre mʉ sẽniĩajama, yʉ gotirore bajirone mʉre gotirãma ĩna quẽne.
ACT 24:12 Rojose yʉ yibetiboajaquẽne, ãnoa socarãne yʉre gotiyiroama. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre gãjerã rãca gãmerã oca josabetimasimʉ yʉ. Dios ocare bueriavirijʉre, to yicõari ti maca tʉri ñarãre quẽne ĩnare gotimavisiobetimasimʉ yʉ.
ACT 24:13 Rojose yʉ yiro cõro, “Rojose yimasimi”, mʉre yigotimasimenama ĩna.
ACT 24:14 Ado bajirojʉa bajigʉ ñaja yʉ. Jesús vãme cʉtigʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ. Yʉa ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ire Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ. “Socasere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami” yʉre ĩna yijama, Jesúre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, yama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, yʉa ñicʉre Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasire jediro, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ.
ACT 24:15 “Cojorʉ̃mʉ masa bajireariarãre rojose yiriarãre, quẽnase yiriarãre quẽne ĩnare catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩayurore bajirone tʉoĩaja yʉ quẽne.
ACT 24:16 To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ yimasiro cõro quẽnasere yirũgũaja yʉ, Dios quẽne, masa quẽne, “‘Rojose yigʉ ñaami’ yʉre yiroma” yigʉ.
ACT 24:17 Cojo cʉ̃ma me gajerori ñacudiboacʉ, Jerusalénjʉre ejamasimʉ yʉ, yʉ yarã sĩgʉ̃ri maioro bajirãre ĩnare gãjoa ĩsigʉ̃. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñari, paiare vaibʉcʉrã sĩaroticõari, ĩnare soemʉorotigʉ bajimasimʉ yʉ.
ACT 24:18 “Tire yirʉcʉja” yicõari yʉ yibetirere, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, “Yʉre masirioya” Diore yʉ yigajanorone, yʉre ĩamasima jud'io masa, Asia sita vadiriarã. Jãjarã masa rãca ñacõari, rujajine yicudigʉ me bajimasimʉ yʉ. Tire yʉ yibetiboajaquẽne, yʉre jũnisinirã ñari, ñiamasima ĩna. Ĩna masune adojʉre vadicõari, rojose yʉ yirere mʉre gotirã ejarona ñaama ĩna.
ACT 24:20 Ĩna ejabetijama, ado ñarã, jud'io masa ʉjarã rĩjorojʉa ejacõari, “Ado bajise rojose yimi” yʉre yi ocasãmasirã, rojose yʉ yirere mʉre gotirona ñaama ĩna.
ACT 24:21 Ĩna rĩjorojʉa ñacõari, ado bajiro ĩnare gotimasimʉ yʉ: “‘Masa bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉmi Dios’ yigʉ yʉ ñajare, yʉre gotiyirorã yaja mʉa”, ĩnare yimasimʉ yʉ —Ʉjʉ Félixre ĩre yigotiyuju Pablo.
ACT 24:22 To ĩ yisere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna bajisere quẽnaro masigʉ̃ ñari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Ʉjʉ Félix: —Jẽre ajicõaja yʉ. Surara ʉjʉ Lisias ĩ ejarojʉ, Pablore yʉ yirotire mʉare gotirʉcʉja —ĩnare yiyuju ĩ Ʉjʉ Félix.
ACT 24:23 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, surara ʉjʉre, “Ado bajiro ĩre codeba mʉa”, yiyuju Félix: —Tubiberiavi ñacõari, ĩ vacudijama, ĩ ĩacudijaquẽne, “Vabesa”, ĩre yibeja. Ĩ babarã ĩre ĩarã ĩna ejajama, ĩre yirẽmorã ejajaquẽne, “¿No yirã bajiati?”, ĩnare yibeja —ĩre yi vacoasuju Félix.
ACT 24:24 To ĩ yivariaro bero, yoatojʉ tudiejayuju ĩ quẽna, ĩ manajo Drusila vãme cʉtigo rãca. Jud'io maso ñañuju so. Ejacõari, Pablore ĩre jirotiyuju ĩ. Ĩ ejaro ĩacõari, —Jesucristore ajitirʉ̃nʉrere yʉare gotiya —Pablore ĩre yiyujarã ĩna.
ACT 24:25 —Dios quẽnase rĩne manire yirotiami. Rojose yirʉaboarine, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasere bojaami Dios. Gajerʉ̃mʉ masa rojose ĩna yisere ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ejarʉaroja —ĩnare yigotiyuju. Tire ajiʉcacõari, —Jẽre ajicõaja yʉa. Quẽna gajerʉ̃mʉ yʉ moare manirʉ̃mʉ mʉre jirʉcʉja. To cõrojʉ mʉ gotisere ajirẽmorʉcʉja —ĩre yiyuju Félix.
ACT 24:26 Tijʉ bero, cojoji me Pablore ĩre jirũgũñuju Félix. Jesús ocare ĩ gotimasiose rĩne, ajirʉ me ĩre jirũgũñuju ĩ. “Yʉre mʉ bucõajama, gãjoa mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yisere ajirʉne, ĩre jicõarũgũñuju.
ACT 24:27 To bajiro ĩ yiñaro rĩne jʉa cʉ̃ma rẽtocoasuju ti. “Jud'io masa yʉre jũnisiniroma” yigʉ, Pablore ĩre bubesuju ĩ. Jʉa cʉ̃ma bero, ʉjʉ ĩ ñaboasere budicoasuju Félix. To bajiri, Porcio Festo vãme cʉtigʉjʉa ʉjʉ sãjañuju.
ACT 25:1 Cesarea macajʉ ʉjʉ ĩ sãjariaro bero, idiarʉ̃mʉ ñacõari, Jerusalén macajʉare vasuju Festo.
ACT 25:2 Tojʉ ĩ ejaro ĩacõari, paia ʉjarã, gãjerã jud'io masa ñamasurã quẽne, —Rojose yicami Pablo —Festore ĩre yi ocasãñujarã ĩna. To yicõari, —Pablore yʉare mʉ jiroticõabosajama, quẽnarʉaroja —Ʉjʉ Festore ĩre yisẽniñujarã ĩna. To bajiro ĩna yijama, “Maa ĩ vadojʉne Pablore ĩre sĩacoarãsa mani” yirã, yiboayujarã ĩna.
ACT 25:4 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Festo: —Cesarea macajʉne ĩre codecõa ñarʉarãma ĩna. To bajiri, yoaro mene tojʉre tudiarʉcʉja yʉ quẽna.
ACT 25:5 To yʉ bajirone, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri yʉ rãca tojʉre vaejacõari, rojose Pablo ĩ yirere yʉre gotirʉarãma ĩna —ĩnare yicʉdiyuju Festo.
ACT 25:6 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Jerusalénjʉre jʉaãmocãrãcarʉ̃mʉ cõro ñacõari, Cesarea macajʉre tudiasuju Festo. Ĩ ejabusuorirʉ̃mʉne oca ĩna ñagõquẽnorijʉjʉ rujicõari, Pablore ĩre jicõañuju ĩ.
ACT 25:7 Pablo ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Cojo vãme me rojose yicami”, Festore ĩre yigotiyujarã ĩna, jud'io masa, Jerusalénjʉ vadiriarã. “Rojose yicami” yicõarã ñaboarine, “Ado bajise rojose yicami”, yimasibesujarã ĩna.
ACT 25:8 To ĩna yiro bero, “‘Rojose yibesumi’ yʉre yato” yigʉ, ado bajiro yiyuju Pablo: —Ñie rojose yibeticajʉ yʉ. Jud'io masa ĩna rotisere, to yicõari, Ʉjʉ César ĩ rotisere quẽne cʉdirũgũcajʉ yʉ. To yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire quẽne, rʉ̃cʉbʉorũgũcajʉ yʉ —yiyuju Pablo.
ACT 25:9 To ĩ yirone, “Jud'io masa yʉre tud'iroma” yigʉ, ado bajiro Pablore ĩre sẽniĩañuju Festo: —¿Jerusalénjʉ ejacõari, rojose mʉ yirere mʉre yʉ sẽniĩajama, quẽnati? —ĩre yisẽniĩaboayuju.
ACT 25:10 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo: —Bajibeaja. No yigʉ vabecʉja. Ʉjʉ César “Masa rojose ĩna yisere ĩacõĩaña” ĩ yiriavine ñaja yʉ. To bajiri adone yʉre sẽniĩacõaroti ñaja. Yʉ yarã jud'io masare rojose ĩnare yibeticajʉ yʉ. Tire quẽnaro masiaja mʉ.
ACT 25:11 Rojose yʉ yire sʉori ĩnare mʉ sĩarotijama, “Yʉre sĩabesa”, yibecʉja yʉ. To bajiri, socarãne “Rojose yicami” yʉre ĩna yi ocasãjare, “Ĩre sĩaña” yigʉ, yʉre ĩsirocagʉ magʉ̃mi. “Rojose yiyujari yʉ” yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ —ĩre yicʉdiyuju Pablo.
ACT 25:12 To bajiro Pablo ĩ yijare, ĩre ñagõejarẽmorãre, “¿No bajiro yiroti ñati ĩre?” ĩnare yisẽniĩacõari bero, ado bajiro yiyuju Festo: —“‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” mʉ yijare, ĩ tʉjʉ mʉre cõarʉcʉja yʉ —Pablore ĩre yiyuju Festo.
ACT 25:13 To ĩ yiriarʉ̃mʉri bero, Ʉjʉ Festore ĩagʉ̃ ejayuju Ʉjʉ Agripa, Berenice vãme cʉtigo rãca.
ACT 25:14 Cojorʉ̃mʉ me ĩ rãca ñacõañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone Pablo ĩ bajisere Agripare ĩre gotiyuju Festo: —Sĩgʉ̃ ñaami ado, Pablo vãme cʉtigʉ, Ʉjʉ Félix ĩ tubiber'i.
ACT 25:15 Jerusalénjʉ yʉ ñaro, “Rojose yicami”, yʉre yigoticama bʉcʉrã jud'io masa, paia ʉjarã quẽne. “Rojose ĩ yicati vaja ĩre sĩarotiya mʉ”, yʉre yiboacama ĩna.
ACT 25:16 To bajiro yʉre ĩna yiboajaquẽne, “Yibeaja yʉ. Yʉa, romano masama, rojose masa ĩna yirere ĩacõĩamenane, sĩarotire manicoadimasiñuja. ‘Rojose yimi’ yigotiyirorã, to yicõari, rojose yir'i rãca ĩnare jirẽocõari, sẽniĩare ñacoadimasiñuja”, ĩnare yicajʉ yʉ.
ACT 25:17 Adojʉre ĩna rãca yʉ ejabusuocatirʉ̃mʉne, Pablore ĩre jicõacajʉ yʉ.
ACT 25:18 “Ĩre gotiyirorã, ‘Bʉto rojose masu yimasimi’ yʉre yigotirʉarãma ĩna”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ. “Rojose yigʉ yiyumi” yiajiyamanirene goticõacama.
ACT 25:19 “Yʉa rʉ̃cʉbʉosere rʉ̃cʉbʉobeami. ‘Jesús vãme cʉtigʉ, rijacoaboarine tudicatiami quẽna’ yisocarũgũami Pablo”. “‘Rojose yigʉ yimi’ yirã yaja”, yirã, ti rĩne yʉre goticama.
ACT 25:20 To bajiro ĩna yijare, “Rojose yiyumi”, yimasibeticajʉ yʉ. To bajiri, “¿Jerusalénjʉ ejacõari, rojose mʉ yirere mʉre yʉ sẽniĩajama, quẽnati?”, ĩre yisẽniĩaboacajʉ yʉ.
ACT 25:21 To yʉ yirone, ado bajiro yʉre yicʉdicami: “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ”, yʉre yicami. To ĩ yijare, surarare ĩnare coderoticajʉ yʉ, Ʉjʉ César ĩ ñarojʉre ĩre cõarʉ —Agripare ĩre yigotiyuju Festo.
ACT 25:22 To ĩ yisere ajicõari, —Yʉ quẽne, ĩ gotisere ajirʉaja yʉ —Festore ĩre yiyuju Agripa. To ĩ yijare, —Busiyʉ ajirʉcʉja mʉ, ĩ gotisere —ĩre yiyuju Festo.
ACT 25:23 To bajiri gajerʉ̃mʉ masa ĩna rẽjarivijʉ Pablore ajigʉ ejayuju Agripa, Berenice rãca. “Manire ĩacõari, ‘Ñamasurã ñaama ĩna’ manire yato” yirã, rʉ̃cʉbʉoro ejayujarã ĩna. Ĩna rãcana, surara ʉjarã, gãjerã Cesarea macana ñamasurã quẽne ejayujarã ĩna, Pablore ajirã. Ĩna ejaro bero, Pablore ĩre jiyuju Festo.
ACT 25:24 Pablo ĩ ejarone ado bajiro gotiyuju Festo: —Ʉjʉ Agripa, ado rẽjarã jediro, ĩaña mʉa. Ãni ñaami Pablo. Bʉto ĩre sĩarʉarũgũama jud'io masa. Jerusaléana, adi macana quẽne, “Ĩre sĩacõaroti ñaja”, yiavasãboacama ĩna.
ACT 25:25 “Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩaña manoja ti”, yicajʉ yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” yʉre ĩ yijare, “Ʉjʉ César ĩ ñarojʉ ĩre cõarʉcʉja”, yicajʉ yʉ.
ACT 25:26 To bajiro yitʉoĩaboarine, rojose ĩ yirere ucamasibeaja yʉ, mani ʉjʉre, Césare gotigʉ. Rojose ĩ yirere gotibecʉne ĩre yʉ ucacõajama, tʉoĩamasibecʉre bajiro yigʉ yigʉja yʉ. Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, Pablore ĩre jicõamʉ yʉ, mʉa ajiro rĩjorojʉa, “Ʉjʉ Agripa ĩre sẽniĩato” yigʉ. Ĩre sẽniĩacõari, “Rojose yiyumi Pablo” mʉ yisere ajicõari, “Ʉjʉ Césare ĩre ucacõarʉcʉja”, ĩre yibʉ yʉ —ĩnare yiyuju Festo.
ACT 26:1 To bajiro Festo ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju ʉjʉ Agripa: —Mʉ yirũgũrere yʉare gotiya —Pablore ĩre yiyuju Agripa. To ĩ yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo:
ACT 26:2 —Yʉ ʉjʉ Agripa, mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ ñari, variquẽnase rãca gotigʉagʉ yaja yʉ. Jud'io masa mani yisere quẽnaro masiaja mʉ. Gãmerã ajimasibeticõari, yʉa gãmerã oca rẽtorũgũsere quẽne quẽnaro masiaja mʉ. To bajiri jud'io masa, “Rojose yigʉ ñaami” ĩna yiboasere mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ yaja yʉ. To bajiri quẽnaro yʉ gotisere ajirʉcʉja mʉ —yiyuju Pablo, Agripare.
ACT 26:4 —Yʉ ya maca ñacõari, mamʉ ñagʉ̃ yʉ bajiñarũgũcatire masirãma jud'io masa jediro. To bajicõari, Jerusalénjʉre yʉ bajirũgũcatire quẽne masirãma.
ACT 26:5 Yʉre masirã ñari, “Fariseo masʉ ñacami”, mʉre yigotirãma ĩna, ĩnare mʉ sẽniĩajama. Fariseo masama, Dios manire ĩ rotimasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñaama.
ACT 26:6 “Bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉja yʉ”, yigotimasiñumi Dios, mani ñicʉare. To ĩ yire ti ñajare, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama.
ACT 26:7 Tire yʉ yitʉoĩarore bajirone tʉoĩaama jud'io masa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnari ñarã jedirone. Tire tʉoĩarã, ñari ʉ̃mʉari, ñamirire quẽne bʉto Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama ĩna. Tire tʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama jud'io masa.
ACT 26:8 ¿No yirã, “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeati mʉa? —yiyuju Pablo.
ACT 26:9 Quẽna ado bajiro gotiyuju Pablo: —“Nazaret macagʉ Jesús vãme cʉtigʉ yere ĩna ajitirʉ̃nʉse vaja, cojo vãme me rojose ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩarũgũcajʉ yʉ.
ACT 26:10 To bajiro yigʉ ñari, Jerusalénjʉre ñacõari, rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. “Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare tubibeya mʉ” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, jãjarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yicõari, “Ĩnare sĩacõato mani” ʉjarã ĩna yijama, “To bajirone bojaja”, yirũgũcajʉ yʉ quẽne.
ACT 26:11 Cojoji me Dios ocare bueriavirijʉ sãjaejacõari, “‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús’ yiya mʉa” yigʉ, ĩnare bʉto rojose yicudirũgũcajʉ yʉ. Bʉto ĩnare ĩategʉ ñari, gãjerã masa ĩna ñarimacarijʉre ĩna rudicoaboajaquẽne, rojose ĩnare yirʉ, ĩnare sʉyarũgũcajʉ.
ACT 26:12 Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yigʉ yʉ ñajare, “Damasco vãme cʉti macajʉ vasa” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, yʉ babarã rãca vacajʉ yʉ.
ACT 26:13 To yʉa bajivato, ʉ̃mʉrecaji ñaro, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe rẽtoro bʉto caje mose busucajʉ ti.
ACT 26:14 To bajiro ti bajijare, quedicoacajʉ yʉa. Yʉa quedirocacũatone, hebreo oca rãca ado bajiro yi ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? To bajiro mʉ yijama, mʉ masune rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti.
ACT 26:15 To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami.
ACT 26:16 To yigʉne, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. ‘Yʉre gotibosarʉcʉmi’ yigʉ, mʉre ruyuaĩoaja yʉ. To bajiri, yʉ bajicatire, to yicõari yucʉaca mʉ ĩasere, bero mʉre yʉ yiĩorotire quẽne masare gotimasiocudirʉcʉja mʉ.
ACT 26:17 Mʉ yarã jud'io masa, to yicõari jud'io masa me ñarã quẽne, rojose mʉre ĩna yirotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ.
ACT 26:18 ‘Vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarʉarãma ĩna’ yigʉ, yʉ bajicatire mʉre gotimasioroticõagʉ̃ yaja yʉ. Mʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose ĩna yisere masirio ecocõari, Dios yarã ñarʉarãma ĩna quẽne”, yʉre yicami Jesús —ĩre yiyuju Pablo, Agripare.
ACT 26:19 —To bajiri, yʉre ruyuaĩocõari, ĩ yiroticatire bajirone cʉdicajʉ yʉ.
ACT 26:20 Damasco vãme cʉti macanare ĩnare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Bero, Jerusalén macanare, Judea sitanare, to yicõari jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare gotimasiocudirũgũcajʉ yʉ. “Rojose yʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa’ yigoticõari, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa”, ĩnare yigotirũgũcajʉ yʉ.
ACT 26:21 To bajiro yʉ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉ ñaro yʉre ñiacõari, yʉre sĩarʉaboacama ĩna, jud'io masa.
ACT 26:22 To bajiro yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmocami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmose ñajare, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, mʉare gotimasiocõa ñarũgũaja yʉ. Moisés ñamasir'i, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã quẽne, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yiucamasiñuma: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, rijacoaboarine, quẽna tudicatisʉorocʉ ñarʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ catisere ĩsiecoarʉarãma, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne”, yiucamasiñuma. “‘Bajirʉaroja’ ĩna yiucariarore bajirone bajiaja”, mʉare yigotirũgũaja —ĩnare yigotiyuju Pablo.
ACT 26:24 To bajiro Pablo ĩ yigotiñarone, ado bajiro yiavasãñuju Festo: —To bajiro yimecʉcõagʉ̃ yaja mʉ. Jairo bueri ñari, no bojasene tʉoĩacõari, goticõaja mʉ —Pablore ĩre yiavasãñuju Festo.
ACT 26:25 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yiyuju Pablo, Festore: —Yimecʉgʉ̃ me yaja yʉ. Mʉare yʉ gotise socase me ñaja ti. Tire quẽnaro ajicõari, “To bajirone bajiroja”, yimasiroti ñaja.
ACT 26:26 Jesús ĩ bajirere yʉ gotise yayiorojʉ gotire me ñaja. Masa ĩna ĩaro bajire ñaja ti. To bajiro bajire ti ñajare, masare yʉ gotimasiocatire masigʉ̃mi Ʉjʉ Agripa. To bajiri, güibecʉne ñajediro ĩre gotiaja yʉ —Festore ĩre yiyuju Pablo.
ACT 26:27 To yicõari, Agripajʉare ado bajiro yiyuju Pablo: —Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere mʉ ajirʉ̃cʉbʉosere masiaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo.
ACT 26:28 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Agripa: —“To cõro ĩre yʉ gotirone tʉoĩavasoacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi”, ¿yʉre yitʉoĩacõati mʉ? —ĩre yiyuju Agripa.
ACT 26:29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pablo: —Yoaro meaca mʉre yʉ gotiboajaquẽne, “Jesúre yʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉato ĩ” yigʉ, Diore mʉre sẽnibosaja yʉ. To yicõari, mʉa jedirore Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrotire bojaja yʉ. To bajiboarine Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori yʉre bajiro mʉa tubibe ecosere bojabeaja yʉ —yiyuju Pablo.
ACT 26:30 To ĩ yisere ajicõari, Agripa, Festo, Berenice, to yicõari Pablore ĩre ajiñariarã jediro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ budicoasujarã ĩna.
ACT 26:31 Budianane, ado bajise gãmerã yiyujarã ĩna: —Ñie rojose yibesumi. To bajiri, ĩre tubibecũre, ĩre sĩare quẽne mañuja ti —gãmerã yiyujarã ĩna.
ACT 26:32 To yicõari, ado bajiro yiyuju Agripa, Festore: —“‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” Pablo ĩ yibetijama, ĩre bucõaroti ñaboayuja —Festore ĩre yiyuju Agripa.
ACT 27:1 “Pablore, gãjerã tubibe ecoriarãre quẽne, Italia vãme cʉti sitajʉre ĩnare cõato mani”, yicama ĩna. To yirã ñari, Julio vãme cʉtigʉre, —Ĩnare ũmato vasa —ĩre yicama. Roma macana surarare Ʉjʉ César ĩ beseriarãre rotigʉ ñacami Julio.
ACT 27:2 Cũmua ñacajʉ Adramitio vãme cʉti macana yaga. Asia sitajʉre varoado bajicajʉ tia. To bajiri tia rãca vacajʉ yʉa. Yʉa rãca ñacami Aristarco vãme cʉtigʉ quẽne. Macedonia sita ñarimaca, Tesalónica vãme cʉti macagʉ ñacami.
ACT 27:3 Gajerʉ̃mʉ Sidón vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. “Rojose tãmʉoami Pablo” yiĩamaicõari, “Mʉ babarãre ĩnare ĩacudiaya. No mʉ bojase mʉre ĩsiato”, ĩre yicami Julio.
ACT 27:4 Ti maca ñariarã, vacajʉ yʉa quẽna. To yʉa bajivatone, bʉto mino vacajʉ. To bajicõari, yʉare vẽatʉocajʉ. To ti bajijare, Chipre vãme cʉtiyoa tʉre gãniacajʉ yʉa.
ACT 27:5 To bajivana, Cilicia sitare rẽto, Panfilia sitare, Licia sita ñarimaca Mira vãme cʉti macare ejacajʉ yʉa.
ACT 27:6 Ti macajʉ gajea cũmua Alejandr'ia vãme cʉti macana yagare, Italiajʉ varoado bajiricare ĩacõari, tia rãca yʉare ũmato vacami surara ʉjʉ.
ACT 27:7 Bʉto mino ti vajare cojorʉ̃mʉ me josari vacõari, Gnido maca cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Yʉa vato riojo bʉto mino ti vacõa ñajare, Creta vãme cʉtiyoa cʉtojʉa vacoacajʉ yʉa. Tiyoa ñarimaca Salmón vãme cʉti macare rẽto, tiyoa tʉre vacajʉ yʉa, mino ti vabetibʉsarojʉa vana.
ACT 27:8 Josari masu bajivana, Lasea maca tʉ ñarimaca Buenos Puertos vãme cʉti macajʉre ejacajʉ yʉa.
ACT 27:9 Cojorʉ̃mʉ me vacoacajʉ yʉa. To bajiri tone bʉto yʉare güiocoacajʉ yuja, juebʉcʉ ti cõñajare. To bajiri, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:
ACT 27:10 —Vabeticõato. Mani vajama, rojose tãmʉorʉarãja. Cũmua rujacoarʉaroja. Gajeyeũni quẽne yayicoarʉaroja. Mani quẽne sĩgʉ̃ri rujareacoarʉarãja —ĩnare yigotiboacami Pablo.
ACT 27:11 To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibeticami surara ʉjʉ. Cũmua ʉjarãjʉa, “Vacoajaro mani” ĩna yisejʉare ajicami.
ACT 27:12 Ti maca jetaga rocaturiaro juebʉcʉ ti ñajama quẽnabesuju. To bajiri, “Fenice vãme cʉti macajʉ vajaro mani. Ti maca jetaga quẽnaro rocaturiaro ñañuju ti, mino ti vabetibʉsajare. Tojʉ mani ñaro juebʉcʉ rẽtorʉaroja”, yitʉoĩacama ĩna jedirone.
ACT 27:13 To bajiri ĩna vatojʉare mino ti vasere ĩacõari, “Vajaro mani”, yicama ĩna. To yi, cũmua ruucũñiariajaʉ ancla vãme cʉtijaʉre tʉ̃amʉosã, tiyoa tʉre vacoacajʉ yʉa.
ACT 27:14 To yʉa bajivatone, gajerojʉa bʉto tutuaro mino vadicõari, yʉare vẽaviocõacajʉ ti. Nordeste vãme cʉti ñacajʉ ti.
ACT 27:15 To ti bajijare, “Tiyoa tʉbʉsa vanasa mani” yirã, tiare veaquẽnobʉsaboacama ĩna. Bʉtobʉsa mino ti vajare, “Manire ti vẽacõarore bajirone vacoajaro mani”, yicõacama ĩna.
ACT 27:16 To bajivana, Cauda vãme cʉtiyoa cõñarore rẽtoanane, mino ti vabetibʉsajare, cũmua jairica tʉre ĩna siajoriare tiare tʉ̃amʉosãcama ĩna, yʉa vacatia jubeajʉ.
ACT 27:17 To yigajanocõari, “Saguerobe” yirã, yʉa vacatia rãca quẽnaro siañiacõacama ĩna. Sirte vãme cʉtijʉ cõñanane, “Jõrero vana yaja mani” yirã, ancla vãme cʉtijaʉre rocaroaruucama ĩna. To bajiro ĩna yijare, mino ti vẽacõarore bajirone vacajʉ yʉa.
ACT 27:18 Gajerʉ̃mʉ to bajirone mino ti vacõa ñajare, bʉto sabecõa ñacajʉ. To ti bajijare, “Rujarobe” yirã, gajeyeũni gãjerãre ĩsirʉarã ĩna juaboarere juarearodecõacama ĩna.
ACT 27:19 To ĩna yibusuorirʉ̃mʉ, to bajirone mino vacõari, ti sabecõa ñajare, cũmuayere quẽne juarearodecama ĩna yuja.
ACT 27:20 Cojorʉ̃mʉ me, muiju ruyubeticami. Ñamire quẽne ñocoa ruyubeticama. Mino ti vatʉjabetijare, “Rujareacoarʉarãja mani”, yitʉoĩacajʉ yʉa.
ACT 27:21 Yoaro babeti vacajʉ yʉa. To yʉa bajivajare, ado bajiro yʉare goticami Pablo: —“Vabeticõato mani” mʉare yʉ yimasisere mʉa ajijama, Creta vãme cʉtiyoajʉne mani ñacõajama, rojose tãmʉobetiborãja mani.
ACT 27:22 To bajiboarine, tʉoĩasʉtiritibesa mʉa. “Cũmua ti yayicoaboajaquẽne, manima caticõarʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa.
ACT 27:23 Jẽjʉaga ñami ángel yʉre ruyuaĩocõari yʉre gotimi, Dios, yʉ ʉjʉ, ĩ cõagʉ̃.
ACT 27:24 Ado bajiro yʉre gotimi: “Güibesa mʉ. Ʉjʉ César tʉ ejacõari, ‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja mʉ. Dios, mʉre ĩamaigʉ̃ ñari, ĩre mʉ sẽnijare, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi. Mʉ rãca vana jedirone catijedicõarʉarãma ĩna”, yʉre yimi ángel.
ACT 27:25 To bajiri tire ajirã ñari, sʉtiritibesa mʉa. “Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone bajirʉaroja”, yaja yʉ.
ACT 27:26 To bajiri, yucʉ́yoa cõñarojʉa mino manire vẽatucõarʉaroja —yʉare yigoticami Pablo.
ACT 27:27 Adriático vãme cʉtiyajʉre jʉa semana vacajʉ yʉa, mino yʉare vẽatucõase rãca. To bajivana rĩne, ñami gʉdareco ti tʉsato, “Yucʉ́yoare cõñacoana yirãja mani”, yicama cũmuare ĩacoderimasa.
ACT 27:28 To bajiri ʉ̃cʉase cõĩariama rãca “¿no cõro ʉ̃cʉati ti?” yirã, ruucõĩacama ĩna. Treinta y seis metros ʉ̃cʉacajʉ ti. Yoarobʉsa vacõari, ruucõĩacama ĩna quẽna. Veintisiete metros ʉ̃cʉacajʉ yuja.
ACT 27:29 To ti bajijare, “Gʉ̃tare rocaturo, cũmua vadirobe” yirã, cũmua ruucũñiare ancla vãme cʉtijaʉrire babarirãcajaʉre rearoderuucama ĩna, cũmua gʉde ñasejʉare. To yicõari, “Guarobʉsa busuato” yirã, Diore sẽnicama ĩna.
ACT 27:30 To yicõari, “Ĩguẽajʉ ñasere quẽne rearoderuuroana yaja yʉa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. Cũmua mojorica rãca rudiarʉarã yirã yiboayuma.
ACT 27:31 To ĩna yiboajaquẽne, surara ʉjʉre, to yicõari surarare quẽne ado bajiro ĩnare goticami Pablo: —Cũmuare ĩacoderimasa ĩna rudicoajama, catibetirʉarãja mʉa —ĩnare yigoticami.
ACT 27:32 To ĩ yijare, “Rudicoanasa mani” ĩna yiboariare, ĩna siariamarire yijesurecõari, vẽjarocaroacõacama ĩna, surara.
ACT 27:33 To ĩna yiro bero, busujedibetone yʉa jedirore baroticami Pablo: —“¿No bajiro bajirãti mani?” yitʉoĩarã ñari, jʉa semana quẽnaro bare bamenane ñacoajʉ mʉa.
ACT 27:34 To bajiri bare baya mʉa, “Catirãsa” yirã. Nijʉane mani rãcagʉ rijayayibetirʉcʉmi —yʉare yigoticami Pablo.
ACT 27:35 To bajiro yʉare ĩ yiro bero, panre ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yicami, Diore sẽnigʉ̃. To yigajanocõari, bacami.
ACT 27:36 To ĩ yisere ajivariquẽnacõari, bacajʉ yʉa quẽne.
ACT 27:37 Tia cũmuare vacana, doscientos setenta y seis ñarirãcʉ ñacajʉ yʉa.
ACT 27:38 Yʉa baʉsʉcʉtiro bero, trigo joarire rearodecama ĩna, “Rʉ̃cʉbetibʉsaro vanasa” yirã.
ACT 27:39 Busuro bero yucʉ́yoare ĩacõari, “¿No ũnojʉ ñati?”, yicama ĩna. To bajiro yiboarine, jabua ti ruyujare, “Tibua cʉtojʉare rocaturãsa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa.
ACT 27:40 To bajiri, ancla bʉto ti rʉ̃cʉjare, ti cãnori rãcane jasureruucõacama ĩna. To ĩna yirone, gãjerãma “Cũmuare veaturãsa” yirã ĩna siaturiajãirire jojiocama ĩna, jabuajʉare jãjarʉarã. To yicõari, cũmua ĩguẽa cʉtojʉa ñarigaserore mino tuarigaserore tʉ̃amʉocama ĩna, “Cũmuare ũmato jãjajaro” yirã.
ACT 27:41 Tʉsarojʉre jãjaejamenane ti jõrejare, cũmua ĩguẽa jabuajʉ jejacõacajʉ ti. To ti bajirone, bʉto oco sabeca yiro, cũmua gʉde cʉtojʉare sabevaruucõacajʉ.
ACT 27:42 To ti bajirone, tubibe ecoriarã ĩna juadiriarãre “Baájãjarudiatoma” yirã ĩnare sĩarʉacama surarajʉa.
ACT 27:43 Ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Pablore maigʉ̃ ñari, ĩnare sĩarotibeticami ĩna ʉjʉjʉa. —Tire yimenane, baámasirãma jatirearodecõari, tʉsarojʉa baájãjasa mʉa —ĩnare yicami.
ACT 27:44 —Baámasimenama, yucʉ́jãiri, to yicõari, no bojase jayase rãca ñiacõari tʉsarojʉa baájãjasa —yicami. To bajiri sĩgʉ̃ rujarocariaro mano jabuajʉ baájãjaejacajʉ yʉa.
ACT 28:1 Tojʉ ejacõari, “Malta vãme cʉtiyoajʉ ñaja mani”, yiĩamasicajʉ yʉa.
ACT 28:2 Tijʉana masa, to yʉa ejaro, quẽnaro yʉare yicama. Bʉto oco ti quedijare, yʉare ʉsacajʉ. To yʉa bajijare, jeame riocõari, “Sũmaroaya mʉa quẽne”, yʉare yicama.
ACT 28:3 Jearʉjʉri juagʉ vacõari, ĩna riori mere ĩ tĩarone, ãña jearʉjʉri vatoa ñar'i, “Jea asisere rudiacʉja” yigʉ, ĩ ãmojʉre jatirocayocõari, cũnicami, Pablore.
ACT 28:4 Ĩ cũniyojasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama toana: —Masa sĩarimasʉ ñagʉ̃mi. Ĩna rujariarojʉ ĩ rujarocabetijare, ĩ masa sĩare vaja ĩre ãña cũnirotigomo so, mani rʉ̃cʉbʉogo —gãmerã yicama ĩna.
ACT 28:5 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, jeamejʉ ãñare ĩre yayerocatĩacõacami. To bajicõari, visiorũgũ yibeticami Pablo.
ACT 28:6 “Guaro mijirʉaroja. Ti mijibetijaquẽne, ñaro tʉsarone rijacoa tʉjarʉcʉmi”, yitʉoĩaboacama tijʉana jediro. To yicõari, yoaro ĩre ĩacodeñaboacama. Ĩna tʉoĩarore bajiro ĩ bajibetijare, ado bajirojʉa tʉoĩacama ĩna yuja: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, ejami”, gãmerã yicama ĩna yuja.
ACT 28:7 To yʉa bajiñacatijʉ tʉre ñacajʉ, tiyoana ʉjʉ Publio vãme cʉtigʉ ye sita. Quẽnaro yʉare bocaãmicami. To bajiri, idiarʉ̃mʉ ĩ rãca yʉa ñaro quẽnaro yʉare yicami.
ACT 28:8 Ĩ tʉ yʉa ñaro, “Bʉto rijaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicajʉ yʉa. “Bʉbʉribʉjacõari, gʉda cuduami. Mano gajajuar'i cãnijesariaro joejʉ jesaami”, yicami. To bajiro ĩ yijare, ĩre ĩagʉ̃ jãjacami Pablo. Ĩ tʉ jãjaejacõari, Diore ĩre sẽnibosacami. To yicõari, ĩ ãmori ñujeocami. To ĩ yirone, caticoacami ĩ yuja.
ACT 28:9 Ĩre ĩ catiosere ajicõari, toana rijaye cʉtirã, ĩre catiorotirã ejacama ĩna. To ĩna bajijare, ĩnare catiocami Pablo.
ACT 28:10 To ĩ yijare, yʉare rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro yirũgũcama ĩna. To yicõari, yʉa varoto rĩjoro, yʉa bojase jediro yʉare ĩsicama.
ACT 28:11 Malta vãme cʉti yoajʉre idiarã muijua ñacajʉ yʉa. “Juebʉcʉ ti rẽtoro bero vanasa” yirã, tujayuma Alejandr'ia vãme cʉti macana. To bajiri, juebʉcʉ bero, ĩna rãca vacajʉ yʉa quẽna. Tia ĩguẽajʉre, “Ado bajirã ñarãma cũmuare ĩacoderimasa mani rʉ̃cʉbʉorã, Cástor, to yicõari Pólux vãme cʉtigʉ quẽne” yicõari ĩna quẽnoriarã ñacama.
ACT 28:12 Siracusa vãme cʉti macajʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa.
ACT 28:13 Ti macajʉ ñacõari vana, Regio vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ yʉa vato riojo mino ti vajare, Puteoli vãme cʉti macajʉ vaejacajʉ yʉa.
ACT 28:14 Ti macajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare bʉjacajʉ yʉa. “Yʉa rãca cojo semana ñaña mʉa”, yʉare yicama ĩna. To bajiri ĩna rãca cojo semana ñacajʉ yʉa. To baji, Romajʉ vacajʉ yʉa.
ACT 28:15 Yʉa vadi quetire ajicõari, yʉare bocarã vayuma ĩna, ti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, Foro de Apio vãme cʉti macajʉ yʉare bocacama. Gãjerãma, Tres Tabernas vãme cʉtojʉ yʉare bocacama ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, variquẽnagʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami Pablo.
ACT 28:16 Roma vãme cʉti macajʉ yʉa ejaro, tubiberiavijʉ Pablo ĩ ñarʉabetijare, “Gaje vijʉ sĩgʉ̃ ĩ ñacõajama, quẽnacõaroja. To bajiboarine sĩgʉ̃ surara ĩre coderʉcʉmi”, yicama.
ACT 28:17 Romajʉ ĩ ejaro bero idiarʉ̃mʉ ñatʉsacʉ, “Jud'io masa ʉjarãre ĩnare jirẽoña”, yicami Pablo. Ĩna rẽjajediro, ado bajiro ĩnare goticami: —Yʉre ajiya yʉ yarã. Mani yarãre rojose yʉ yibetiboajaquẽne, to yicõari, mani ñicʉa ĩna yirũgũrere yʉ rʉ̃cʉbʉorũgũboajaquẽne, yʉre ñiacõari, romano masare ĩsicama mani yarã, Jerusalén macana.
ACT 28:18 Ñie rojose yʉ yibetijare, “Rojose yibesumi” yicõari yʉre burʉaboacama romano masajʉama.
ACT 28:19 Yʉre ĩna burʉaboajaquẽne, mani yarãjʉa, “Ĩre bubeticõaña”, ĩnare yicama. To ĩna yijare, “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja”, yicajʉ yʉ. “‘Rojose yʉre ĩna yicati ti ñajare, rojose ĩnare yiya’ yirʉ me, Ʉjʉ César tʉjʉ varʉcʉja”, yicajʉ yʉ.
ACT 28:20 Tire gotirʉ mʉare jicõamʉ yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia mani tʉoĩayurũgũcacʉ, jẽre ejayumi. To bajiri, ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, cõmema rãca yʉre siarũgũama —ĩnare yigoticami Pablo.
ACT 28:21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Roma macana jud'io masa ʉjarã: —Judea sitana ejaboarine, “Rojose yigʉ ñaami Pablo”, yʉare yigotibetirũgũama. Ĩna ucacõasere quẽne ĩabetirũgũaja yʉa. To bajiri mʉ bajisere masibeaja yʉa.
ACT 28:22 To bajiboarine, “Jesúre masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabeti ñaja” masa ĩna yise rĩne ajirũgũmʉ yʉa. To bajiri, mʉ tʉoĩase yʉare mʉ gotisere bojaja —ĩre yicama ĩna, Pablore.
ACT 28:23 To bajiro ĩre yirã ñari, ĩ gotisere ajirã ĩna rẽjarotirʉ̃mʉre ĩre goticama ĩna. “Tirʉ̃mʉ rẽjarʉarãja mani” ĩna yicatirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarãbʉsa rẽjacama ĩna. To bajiri, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Pablo: —Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirũgũami Dios —ĩnare yigotimasiocami Pablo. Tire ĩ gotimasiojama, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere masigʉ̃ ñari, ĩnare gotimasiogʉ̃ yicami. Busurijʉ ĩ goticoajama, rãiorijʉjʉ gotigajanocami.
ACT 28:24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Socʉ me yami. Riojone bajiroja”, yiajicama sĩgʉ̃ri. To bajiboarine gãjerãma ajitebʉsacama.
ACT 28:25 To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, budisʉocama ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare goticami Pablo: —Ado bajiro mʉa bajirotire yigʉ, Esp'iritu Santo, mʉa ñicʉa ñamasiriarãre ĩ yimasire riojo ñañuja ti. “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñumi, Isa'ias ñamasir'ire:
ACT 28:26 “Mʉ yarãre ĩnare gotiaya mʉ: ‘Yʉre ajirã ñaboarine, ajimasibeticõa ñarʉarãma. Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, “¿To bajiro bajisere yigʉ yatique ĩ?”, yiĩamasibeticõa ñarʉarãma.
ACT 28:27 Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, ĩnare yigotiaya mʉ”, Isa'iare ĩre yigotimasiñumi Esp'iritu Santo. To bajiro ĩ yijama, adirodorianare quẽne, mʉare gotigʉ yimasiñumi.
ACT 28:28 To bajiri quẽnaro ajiya mʉa: Adirʉ̃mʉrire Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa me ñarãjʉare gotimasiocudiroti ñaja. Ĩnajʉama tire ajirã ñari, ajitirʉ̃nʉrʉarãma —ĩnare yigoticami Pablo.
ACT 28:29 To bajiro ĩ yigotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, gãmerã oca rẽtocõari, budijedicoacama jud'io masa.
ACT 28:30 Jʉa cʉ̃ma ñacami Pablo, gãjoa bojarã ñari, ĩre ĩna vasoariavijʉre, Roma macajʉre. To bajiñagʉ̃, ĩre ĩarã ejarã jedirore quẽnaro ĩnare yirũgũcami.
ACT 28:31 Güibecʉne ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũcami: —Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Yʉ yarã ñaama” mʉare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro mʉare yirũgũrʉcʉmi Dios. To yicõari, —Ado bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉroti ñaja —ĩnare yigotimasiorũgũcami. Tire ĩ gotimasio ñaro, “Ĩnare gotibesa”, ĩre yibetirũgũcama ĩna, romano masa. To cõro ñaja.
ROM 1:1 Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Yʉre besecõari, yʉre cõacami Dios, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ.
ROM 1:2 Adi quetire Jesucristo ĩ bajirotire quẽnasere ucasʉomasiñuma ĩna tirʉ̃mʉanajʉ Diore gotirẽtobosariarã. To bajiri adigodojʉre masʉre bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuare ti ñajare, tirʉ̃mʉana ĩ bajirotire yirã ĩna ucariarore bajirone bajiyumi. To bajiri, “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñañumi”, ĩre yimasiaja mani.
ROM 1:4 To bajiri ĩ sĩaecoro bero, Dios ĩ masise rãca ĩre catiocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ” ĩre ĩ yire ti ñajare, “Jesucristo mani ʉjʉ, Dios macʉne ñaami”, ĩre yimasiaja mani.
ROM 1:5 To bajiri Jesucristo sʉori quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios, “Tocãrãca sitana ĩ macʉ ĩ bajirere ajicõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ.
ROM 1:6 To bajiri mʉa quẽne Roma ñarã, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa, Jesús yarã. Mʉare bʉto maiami Dios. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩa ñañuja mʉa. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
ROM 1:8 Ñasʉose ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsere gotirũgũama tocãrãca macariana. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Dios ĩ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrãma” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ.
ROM 1:9 Tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, mʉare quẽne sẽnibosarũgũaja yʉ. Dios yʉre ĩ rotirore bajiro bʉto cʉdivariquẽnaja yʉ. Ĩ yirore bajiro cʉdigʉ ñari, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yise quetire goticudirũgũaja yʉ. To bajiri, masiami Dios, mʉare yʉ sẽnibosasere.
ROM 1:10 Diore sẽnigʉ̃, “Mʉ bojajama, no bojarirʉ̃mʉ ĩnare ĩacudigʉ varʉcʉja yʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. Mʉa tʉjʉ varʉ, tʉoĩacõa ñarũgũboaja yʉ.
ROM 1:11 “Bʉtobʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉaja yʉ.
ROM 1:12 Mʉa quẽne, yʉ quẽne, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrãsa mani” yigʉ, mani gãmerã ejarẽmosere bojaja yʉ.
ROM 1:13 Cojoji me mʉa tʉjʉre yʉ varʉarũgũboasere masiña mʉa, yʉ mairã. “Gaje sitana yʉ gotisere ajicõari, Cristore ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro mʉa rãcana quẽne ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, varʉarũgũboaja yʉ. Mʉa ñarojʉre varʉa tʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa tʉjʉre vamasibeticajʉ yʉ.
ROM 1:14 Yʉ moare ñaja Jesucristo ĩ bajire sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiore. Griego ocare ñagõrãre quẽne, ĩna mere quẽne, quẽnaro masirãre, masimenare quẽne gotimasioroti ñaja yʉre. To bajigʉ ñari, Roma macajʉ ejacõari, mʉa rãcanare quẽne bʉto gotimasiorʉaja yʉ.
ROM 1:16 Jesucristo ĩ bajire sʉorine masare quẽnaro Dios ĩ yise queti, quẽnase ñaja. Tire ajicõari, Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire ĩnare yirẽtobosami Dios. Quẽnaro ĩ yise ñajare, ti quetire gotibojonebeaja yʉ. Jud'io masa, ti quetire ajisʉocajʉ. Tijʉ bero, ajisʉyarũtuajama jud'io masa me quẽne.
ROM 1:17 Ado bajiro yaja ti queti: “‘“‘Ñie rojose mana ñaama’ yato Dios” yigʉ, yʉre rijabosayumi Jesús’ yitʉoĩarãre, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩaami Dios”, yaja ti. Ĩjʉne to bajiro ĩ yire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani. Tirene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiami Dios: “‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃ma, ‘Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉ’ yigʉ ñari, ‘Ĩ rijato berojʉ tudirijabeticõato ĩ’ yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsigʉ̃ ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 1:18 “Ado bajiro ti bajijare, ‘Rojose mana ñaama’ Dios manire ĩ yiĩasere bojaja mani jediro”, yigotimasiogʉagʉ yaja yʉ. Dios ĩ rujeorere ĩacõari, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiroti ñaja. To yicõari, “Masa rojose ĩna yisere ĩategʉ ñaami”, ĩre yimasiroti ñaja. “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi” ĩre yimasiroti ti ñaboajaquẽne, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yirã ñari, gãjerã ĩre ĩna masirʉaboasere “Ĩre masibeticõaña” yirã yama. To bajiro ĩna yijare, rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yirʉcʉmi Dios.
ROM 1:20 Ĩabʉjayamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rujeorere ĩacõari, “ ‘To bajiro yir'i ĩ ñajare, ĩ masisere masiaja’ yʉre yato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrore rujeomasiñumi Dios. To bajiri, tire ĩacõari, “Ñagʉ̃mi mani rẽtoro masigʉ̃, adi macarʉcʉrojʉre yirujeosʉor'i”, yire ñacoayuja. To bajiro yire ti ñacoadijare, “Diore masiña manicajʉ ti”, yimasiña maja. To yicõari, “Dios ĩ bojabetire masibecʉ ñari, no yʉ bojarone yirũgũcajʉ yʉ”, yimasiña maja.
ROM 1:21 Tirʉ̃mʉjʉ, Diore masiboarine, quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉobetimasiñujarã masa. Quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yibetimasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, Dios ĩ ĩajama, rojose ti ñaboajaquẽne, “Quẽnasere yirã yaja mani”, yicoayuma ĩna.
ROM 1:22 To bajiro bajica yirãne, “Bʉto masirã ñaja yʉa” yicõarã ñaboarine, ñamasusejʉarema masiriticoayuma ĩna.
ROM 1:23 Dios rijabetirocʉjʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, masa rijarona rujʉre bajirojʉa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yicõari, vʉrãre bajirã, vaibʉcʉrãre bajirã quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.
ROM 1:24 To bajiri, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Rojose ĩna yirʉaro cõro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ yijare, bʉtobʉsa bojoneose yirũtuasujarã ĩna.
ROM 1:25 Dios yere ajitirʉ̃nʉbeticõari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrũtuayujarã ĩna. To yica yirã, Diore jediro rujeor'ijʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ĩ rujeorejʉare ĩna masune quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. Diojʉa ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.
ROM 1:26 To bajiri gaje vãmejʉa rĩne masa ĩna rʉ̃cʉbʉocõa ñajare, “No ĩna bojaro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. Ado bajiro yirũgũñujarã ĩna: “Rõmia, ʉ̃mʉa rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, rõmia rĩne gãmerã ajeriarã cʉtiyujarã ĩna.
ROM 1:27 Ʉ̃mʉa quẽne, “Rõmia rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, ʉ̃mʉa rĩne bʉto gãmerã yirʉacõari, gãmerã yiyujarã ĩna. To bajiri ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ĩna ñajare, rojose ĩnare yiyuju Dios.
ROM 1:28 Ĩre ĩna ajibeti vaja, “No ĩna bojaro bajicõato”, ĩnare yiyuju Dios.
ROM 1:29 Rojose ĩna yijama, ado bajiro yirũgũrãma: Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Gãjerãre sĩa, bʉto oca josajai, socajairã ña, bajirãma. Gãjerã rojose ĩna yirere ajicõari, gãjerãre gotirudijairã ñarãma. Masa ĩna ajiro rĩjorojʉa quẽne, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. Diore ĩre terã ñarãma. Gãjerãre tud'irã ñarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yimenama. Rojose ĩna yirotire quẽnaro yimasirã ñarãma. Ĩna jacʉare ocarẽtorã ñarãma. “Quẽnase ñaja. Rojose ñaja”, yimasimena ñarãma. Ĩna gotirore bajiro yirã me ñarãma. Gãjerã ĩna yarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare ĩamaimena ñarãma ĩna. Maioro bajirãre sʉtiritiĩamena ñarãma ĩna. To bajiri, rojose jediro yirã ñarãma.
ROM 1:32 To bajiro yirãrema, “‘Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõarʉcʉja yʉ’ yiyumi Dios” yimasicõarã ñaboarine, rojose yitʉjamenama. To yicõari, ĩna yirore bajiro gãjerã ĩna yijama, rojose ĩna yisere ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna.
ROM 2:1 “Rojose ĩna yise vaja Dios rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yigʉmi” yitʉoĩacõari, “Quẽnarã ñaja yʉa; yʉarema rojose yibecʉmi” mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, “Yʉare quẽne, rojose yʉare yato Dios” yirã yirãja mʉa. Rojose ĩna yirore bajirone rojose yaja mʉa quẽne. To bajiri, “Rojose yimena ñaja yʉa”, yimasimenaja mʉa.
ROM 2:2 “Dios ñaami, ‘Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma’ yiĩamasigʉ̃ma”, yimasiaja mani.
ROM 2:3 “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios” yicõari, “Rojose yibetirʉcʉmi yʉarema”, ¿yitʉoĩaboati mʉa, ĩnare bajiro rojose yirã ñaboarine?
ROM 2:4 Rojose mʉa yise vaja guaro rojose mʉare ĩ yibetijama, “Manire maigʉ̃ ñari, rojose yibetirʉcʉmi Dios”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Mʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja guaro rojose mʉare yirʉabeami Dios. Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari, mʉa tʉoĩavasoarotire bojaami. Rojose mʉa yisere “Yitʉjato” yigʉ, mʉare yugʉ bajiami maji.
ROM 2:5 To bajiri rojose mʉa yise vaja rojose mʉare ĩ yibetijare, “Rojose yirã yaja yʉa” yisʉtiritimena ñari, rojose yitʉjabeaja mʉa. To bajiri, rojosere mʉa yicõa ñarũgũjare, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ cõarotirʉ̃mʉ bʉto mʉare jũnisinigʉ̃ ñari, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. To ĩ yijama, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami”, yimasire ñarʉaroja.
ROM 2:7 Sĩgʉ̃ri quẽnasere yitʉjamena ñaama ĩna. “‘Quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa’, manire yato ĩ Dios”, yitʉoĩarã ñaama. Dios tʉjʉ ĩna ñarotire bojarã ñaama. To bajiro ĩna tʉoĩajare, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios.
ROM 2:8 Gãjerãjʉama to bajise tʉoĩarã me ñaama ĩna. Ĩna bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, Diore ajimena ñaama ĩna. Ĩre ajimena ñari, rojose yirũgũama ĩna. To bajiro ĩna yise ñajare, bʉto jũnisiniami Dios. Ĩnare jũnisinigʉ̃ ñari, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi.
ROM 2:9 Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, rojose yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna.
ROM 2:10 Quẽnasere yitʉjamenajʉarema, “Quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa” ĩnare yicõari, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. To bajiro yirʉcʉmi, jud'io masare, to yicõari jud'io masa mere quẽne.
ROM 2:11 Masare ĩ ĩabesejama, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, ñamasurã ĩna ñajare, ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ” yigʉ me ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, rojorãre rea, quẽnarãre jua, yirʉcʉmi.
ROM 2:12 Jud'io masa me ñarãre, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉomena ĩna ñaboajaquẽne, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉre ĩnare reacõarʉcʉmi. To yicõari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉorãre quẽne, tire cʉorã ñaboarine ĩre ĩna cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi.
ROM 2:13 “Dios ĩ rotimasirere cʉorã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, ti rotirore bajiro ĩna cʉdibetijama, ñie vaja maja. “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabetirʉcʉmi Dios. Ĩ rotimasire ti yirore bajiro cʉdirã rĩne ñarʉarãma, “Quẽnase yirã ñaama” ĩ yiĩarã.
ROM 2:14 To bajiri jud'io masa me ñarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, quẽnasere ĩna yijama, Dios ĩ rotimasirere ajicõari, cʉdirãre bajiro bajirãma, ĩ bojasere yirã ñari. To bajiro yirã, Dios ĩ ucarotimasirere cʉomena ñaboarine, rojose ĩna yisere masirãma, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõase ti ñajare.
ROM 2:15 “Dios ĩ rotise ñaja ti” yimasimena ñaboarine, Dios ĩ bojasere masirãma ĩna. To bajiri rojose ĩna yijama, “Rojose yirã yaja yʉa”, yitʉoĩarãma. To yicõari, quẽnasere ĩna yijama, “Quẽnase yirã yaja yʉa”, yitʉoĩarãma.
ROM 2:16 To bajiro masa ĩna yitʉoĩarũgũse ñajare, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro Jesucristore cõarʉcʉmi Dios, masa jediro ĩna tʉoĩarũgũrere ĩacõari, “‘Ado bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yato ĩ” yigʉ. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise quetire yʉ gotimasiojama, tire quẽne gotirũgũaja yʉ.
ROM 2:17 Ado bajiro yitʉoĩaboarãja mʉa jud'io masa sĩgʉ̃ri: “Jud'io masa ñari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere rʉ̃cʉbʉoaja yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa, rojose ĩ yibetirona”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
ROM 2:18 Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉorã ñari, ĩ bojarore bajiro yirere masirãja. To yicõari, “Dios ĩ rotimasire masicõari, quẽnasere yimasirã ñaja yʉa”, yirãja mʉa.
ROM 2:19 To bajise yitʉoĩarã ñari, ado bajiro tʉoĩaboarãja mʉa: “Dios yere masimenare gotimasiorimasa ñaja mani”, yiboarãja mʉa. “Rojose yirãre Dios ĩ bojasejʉare gotimasioaja mani. To bajiro mani yibetijama, rĩamasare bajiro tʉoĩacõa ñarʉarãma”, yitʉoĩaboarãja mʉa, “Dios rotimasirere cʉorã ñari, Dios ye jediro riojo masijeorã ñaja mani” yitʉoĩarã ñari.
ROM 2:21 To bajiri gãjerã masare gotimasioboarine, ¿mʉajʉama gãjerãre mʉa gotimasiorore bajiro yibeati mʉa? Gãjerã masare, “Mʉa juarudijama, quẽnabeaja ti” yigotiboarine, mʉajʉama juarudirãja mʉa.
ROM 2:22 “Mʉa manajo me rãca, rõmia quẽne mʉa manajʉ me rãca mʉa ajeriarã cʉtijama, quẽnabeaja ti” yirã ñaboarine, mʉajʉama, ¿no yirã tire yicõarũgũati mʉa? “Gãjerã masa, Diore masimena, ĩna masune ĩna quẽnoriarãjʉare rʉ̃cʉbʉosocarãma. To ĩna yisere ĩaterã ñaja yʉa” yigotiboarine, ¿no yirã ĩna yirʉ̃cʉbʉosocariviriayere ñasere juarudiati mʉa?
ROM 2:23 “Moisére Dios ĩ roticũmasirere ñamasusere cʉoaja yʉa” yivariquẽnarã ñaboarine, ti rotirore bajiro yimenaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, Diore terã bajirãja mʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, gãjerã masa quẽne, ĩre terãma.
ROM 2:24 Ti ũnire gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Dios yarã ñaja yʉa’ yigotirã ñaboarine, rojose yirũgũrãja mʉa. To bajiri Diore masimena quẽne, ‘Rojosere quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios’ yitʉoĩaama ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 2:25 Circuncisión yiecoriarã ñarãja mʉa. “‘Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩre cʉdirona ñaja yʉa’ yimasiritibeticõato ĩna” yigʉ, to bajiro mani ñicʉare yirotimasiñumi Dios. To bajiro Dios manire ĩ yirotimasire ti ñajare, ĩ rotimasire ñaro cõrone mani cʉdijeocõajama, circuncisión mani yiecore, vaja cʉtiboroja ti. To bajiboarine Dios ĩ rotimasire jediro cʉdijeomena ñari, circuncisión yiecobetiriarãre bajirone bajicõaja mani.
ROM 2:26 No bojarã, circuncisión yiecoyamana ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, ti yirore bajiro ĩna yijama, “Yʉ yarã ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 2:27 Jud'io masajʉama, Dios ĩ rotimasire masa ĩna ucamasirere cʉorã ñaboarine, to yicõari, circuncisión yiecoriarã ñaboarine, Diore quẽnaro cʉdimenaja mʉa. Gãjerã masa circuncisión yiecobetiriarã ñaboarine, Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, ti yirore bajiro yirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, mʉare jud'io masare ĩacõari, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma.
ROM 2:28 Jud'io masa quẽnase ĩna gotiboajaquẽne, to yicõari quẽnase ĩna yiboajaquẽne tire ĩacõari, “Jud'io masa masu ñaama”, yiĩabeami Dios. Circuncisión yiecoriarã ĩna ñaboajaquẽne, “Jud'io masa masu ñaama”, ĩnare yiĩabeami Dios.
ROM 2:29 Dios ĩ ĩajama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩarã rĩne ñaama ĩ yarã, jud'io masa masuma.
ROM 3:1 To bajiro yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa jud'io masa sĩgʉ̃ri: “No yirã, ‘Jud'io masa ñaja yʉa’ yimenaja mani. Jud'io masa mani ñajaquẽne, ñie bʉjamenaja. Circuncisión yire quẽne, ñie vaja manoja”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
ROM 3:2 To bajiro me bajiaja. Cojo vãme me jud'io masare quẽnaro yiyumi Dios. Ñasʉose ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ñicʉare ĩ ocare cũñumi Dios. “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa:
ROM 3:3 “Mani ñicʉa sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasirere cʉdimena ĩna ñajare, ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yiboarere yibetirʉcʉmi”, yitʉoĩaboarãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrũgũrʉarãja” yirã ñaboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñaama masama. Diojʉama, to bajiro bajigʉ me ñaami. “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yir'i ñari, ĩ yirore bajiro yirʉcʉmi.
ROM 3:4 Ado bajiro bajiaja: Masa mani socaboajaquẽne, Dioma, socagʉ me ñaami. Tirene ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ: “Mʉre yʉ cʉdibeti vaja, rojose yʉre mʉ yiro ĩacõari, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yami’ mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãma masa. To bajiri, ‘Socagʉ ñaami’ mʉre yigʉ manirʉcʉmi”, yiucamasiñumi.
ROM 3:5 Ĩ rotisere cũmasiñumi Dios, mani ñicʉare. “Yʉ rotirore bajiro mʉa yibetijama, rojose mʉare yirʉcʉja”, ĩnare yimasiñumi. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ajibeticoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masare, “Yʉ yarã ñaama”, yiĩabeami Dios yuja. Jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yirere ajicõari, “Ĩre ĩna cʉdibeti vaja, ‘Rojose’ yirʉcʉja ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñaami” yirã ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉoama ĩna, jud'io masa me. To bajiri, jud'io masajʉama, Dios mʉare rojose ĩ yisere masicõari, “‘Gãjerã yʉre rʉ̃cʉbʉo variquẽnato ĩna’ yigʉ, yʉ yarã me ñaama jud'io masama”, yigʉmi Dios. “To bajiro ĩ yijama, mani rãca rojose yigʉ, yigʉmi Dios”, ¿yitʉoĩati mʉa?
ROM 3:6 To bajiro me bajiaja. Masa rojose ĩna yise vaja Dios rojose ĩnare ĩ yijama, vatojene rojose yigʉ me yami. To bajiri, masa rojose ĩna yisere ĩamasigʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
ROM 3:7 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩarẽmoboarãja mʉa jud'io masa: “Dios ĩ rotimasirere cʉdijeobetiboarine, ĩ rotimasirere yirã ñaja mani. To bajiri rojosere mani yiboajaquẽne, rojose manire yimasibeami Dios. Rojose mani yise vaja, rojose manire ĩ yijama, rojose manire ĩ yisere ĩacõari, ‘“To bajiro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ yami Dios’ yiĩacõari, rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãma jud'io masa me ñarã”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
ROM 3:8 To bajiro me bajiaja. To bajiboarine, jud'io masare yʉ gotimasiosere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yʉre ñagõmacarãma ĩna: “‘“Gãjerã, Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato ĩna” yigʉ, rojose yito mani’ yigʉmi Pablo”, socarãne yʉre yiñagõmacarãma ĩna. To bajiro yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorã ñarãma.
ROM 3:9 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios manire ĩ ĩajama, gãjerã masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani jud'io masa”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. Mani jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, ñajediro rojose mani yise vaja sʉoye cʉtiaja mani, Dios ĩ ĩajama.
ROM 3:10 Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Jediro mʉ rotirore bajiro cʉdigʉ magʉ̃mi.
ROM 3:11 ‘Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose’ yimasimena rĩne ñaama. ‘Mʉ bojarore bajiro yirʉcʉja yʉ’ mʉre yisẽnigʉ̃ magʉ̃mi.
ROM 3:12 Masa jediro mʉ ocare ajirũgũboariarã, tire ajitʉjacõari, rojosejʉare yirã ñarãma ĩna. Gãjerãre quẽnaro yirã manama. Quẽnasere yirã manimasucõarãma.
ROM 3:13 Ĩna ñagõjama, masa yujeriagojerire jãna ʉ̃niorãre bajiro yama ĩna. Socajairã ñaama. Gãjerãre jũnisinicõari, ĩna tud'ijama, ĩna oca, ãña rĩma jũnisere bajiro budiaja.
ROM 3:15 Gãjerãre ĩna tud'ijũnisijama, guaro sĩarã ñarãma.
ROM 3:16 Rojose yirã ĩna ñajare, ĩna vacudirijʉri ñarãjʉa, rojose tãmʉoama ĩna.
ROM 3:17 Gãjerã rãca quẽnaro ñarere masimena ñaama.
ROM 3:18 Diore güimena ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉomena ñarãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 3:19 Dios ĩ rotimasirere, “Mani jud'io masare cũñumi, ‘Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja mani. To bajiri Dios ĩ rotimasirere masiboarine tire yibeticõari, “Yʉma sʉoye maja”, yimasiña maja. To bajiri, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, “Dios ocare ti yirore bajirone, ‘Rojose yirã ñaja’ ”, yimasiaja mani.
ROM 3:20 “‘Yʉ rotiro cõrone cʉdijeogʉ ñaja mʉ’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. “Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone yijeomena ñari, sʉoye cʉtiaja mani”, yimasiaja mani jediro.
ROM 3:21 To bajiro yirã ñaboarine, yucʉrema ado bajirojʉa yimasiaja mani yuja: “Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone yijeomena ñaboarine, sĩgʉ̃rire, ‘Ñie rojose mana ñaama’ yiĩaami Dios”, yimasiaja mani. Mani ñaja, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã. To bajiro manire ĩ yirotire goti rĩjoro cʉtiyuja, Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasire quẽne.
ROM 3:22 Ado bajiro bajiaja ti, Dios quẽnaro manire ĩ yise: Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeogʉ magʉ̃mi. To bajiboarine mani jedirore maigʉ̃ ñari, “Masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. Ĩ macʉ ĩ rijabosare ti ñajare, rojose mani yisere manire masirioyumi Dios, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. To yigʉ ñari, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩaami Dios yuja. To bajiro bajiaja jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne.
ROM 3:25 “Masa rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõaroti ñaja” yir'i ñari, “Rojose tãmʉoroma” yigʉ, Jesucristore ĩ macʉre cõañumi, ñajediro rojose yirãre ĩnare rijabosarocʉre. To bajiro ĩ yire ñajare, masare rijabosayumi Jesús. Ĩ ri'i rãca manire ĩ vaja yibosare ti ñajare, rojose mani yisere masirioyumi. To ĩ yijare, no bojagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩaami Dios. To bajiro ĩ yijama, “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ yami.
ROM 3:26 To bajiro yir'i ñari, tirʉ̃mʉanajʉ rojose ĩna yisere ĩaboarine, rojose ĩna yise vajare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabesumi. To yicõari, yucʉre quẽne, “Rojose yirã ñaboarine, yʉare rijabosayumi Jesucristo” yitʉoĩarãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetirʉcʉmi.
ROM 3:27 To bajiri, “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajirone mani yijare, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiña maja. Ado bajirojʉa yire ñaja: “‘Jesucristo mani ʉjʉ, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” manire yiĩagʉ̃mi Dios’ yirãjʉare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yire ñaja.
ROM 3:28 To bajiri, Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani masiro cõro quẽnaro mani cʉdiboajaquẽne, “Quẽnase yirã ñaama”, manire yiĩabecʉmi. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, ñie rojose mana ñaja mani yuja” mani yisejʉare masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 3:29 ¿Dioma, jud'io masa ʉjʉ rĩne ñagʉ̃jarique? Bajigʉmi, bajigʉjʉma. Bajicõari, jud'io masa me ñarã ʉjʉ quẽne ñagʉ̃mi.
ROM 3:30 Sĩgʉ̃ne ñaami Dioma. Gãji magʉ̃mi. To bajiri circuncisión yiecoriarãre, yiecoyamanare quẽne, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, ñie rojose mana ñaja mani yuja” mani yisere masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 3:31 To bajiri, “Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios” mani yitʉoĩajama, “Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉa vaja mano tujaroja”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere rearã me yirãja. “Jesucristo sʉori manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tire yirẽmorã yirãja mani.
ROM 4:1 Abraham, jud'io masa ñicʉ ñamasir'ire ado bajise ĩ yijare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩamasiñumi Dios yire quetire mʉare gotirʉcʉja yʉ.
ROM 4:2 Abraham quẽnaro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yibesuju Dios. “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre ĩ yijama, “Quẽnaro yigʉ yʉ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩagʉ̃mi Dios”, yiborimi Abraham.
ROM 4:3 Ado bajirojʉa gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Abrahamre, ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩre ĩ yisere ajicõari, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja’ ĩ yimasire ñajare, ‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩamasiñuju Dios”, yigotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 4:4 No bojagʉ gãjire ĩ moabosajama, ĩre ĩ moabosase vaja ĩre vaja yigʉ, ĩre ĩsigʉ̃mi. Ĩre ĩ moabosase vaja bʉjacõari, “Vaja manone yʉre ĩsigʉ̃ me yimi. Ĩre yʉ moabosase vajare yigʉ, yʉre ĩsimi”, yigʉmi.
ROM 4:5 Tire bajiro me bajiaja ti, manire Diore ajitirʉ̃nʉrãre. “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yise ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩabeaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarã ñaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirã me mani ñaboajaquẽne, quẽnaro manire yigʉmi. Rojose mani yisere ‘Manire masirioato Dios’ yigʉ, manire vaja yibosayumi Jesús. To bajiro manire ĩ yibosare ti ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios, yaja ti, ĩ oca. To bajiro ti yijare, to bajirone bajiroja”, yitʉoĩarã ñaja mani. To bajiro yitʉoĩarãre, “Ñie rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 4:6 Tire tʉoĩagʉ̃, David ñamasir'i, ado bajiro ucamasiñumi: “Rojose ĩna yisere tʉoĩabecʉne, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare ĩ yijare, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David ñamasir'i.
ROM 4:7 Ado bajiro yiucamasiñumi ĩ: “Variquẽnarʉarãma rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorã.
ROM 4:8 ‘Rojose mani yiro bero, manire masiriocõari, “Rojose yicajʉ mʉa. To bajiri rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” tudiyibetirʉcʉmi Dios’ yitʉoĩarãma, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David.
ROM 4:9 Variquẽnarere ti yijama, jud'io masa, circuncisión yiriarã rĩne yiro me yaja. Circuncisión yiecoyamana jud'io masa mere quẽne yiro yaja. Abraham ĩ bajimasirere tʉoĩasaque mʉa quẽna: Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios.
ROM 4:10 To bajiro ĩre ĩ yijama, ¿circuncisión ĩ yiecoriaro berojʉa, ĩ yiecobetojʉa bajiyujarique? “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” Abrahamre Dios ĩre ĩ yijama, circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne ĩre yimasiñumi.
ROM 4:11 Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To yicõari bero, “To bajiro ĩre yʉ yicatire masiritiromi” yigʉ, circuncisión ĩre yirotimasiñuju, Abrahamre. To bajiri Abraham circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. To bajiro bajimasir'i ñari, jud'io masa ñicʉ rĩne ñagʉ̃ me bajimasiñumi Abraham ñamasir'ima. “Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne, ĩna ñicʉne ñamasiñumi Abraham.
ROM 4:12 Jud'io masa circuncisión yiecocõari, Abraham circuncisión yiecobecʉjʉ, “Dios ĩ yirore bajiro bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone tʉoĩarãre quẽne ĩna ñicʉ ñamasiñumi Abraham.
ROM 4:13 “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. “Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiami” yigʉ me, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. Abrahamjʉa, “‘Yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” yitʉoĩamasir'i ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios.
ROM 4:14 “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro yirã rĩne, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, Dios Abrahamre, “Mʉre, mʉ jãnerabatiare quẽne ʉjorʉcʉja yʉ” ĩ yimasiboarejʉama vaja maniboroja.
ROM 4:15 “Dios ĩ roticũmasire ti yirore bajiro mani yijama, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, riojo gotirã me yirãja mani, Dios ĩ roticũmasire ñaro cõrone cʉdijeomena ñari. “Macarʉcʉro ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩaboajaquẽne, rojose manire yirʉcʉmi Dios, ĩ roticũmasirere cʉdijeomena mani ñajare. “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdibetiboajaquẽne, ‘Rojose mana ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã rĩne ñaama “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã.
ROM 4:16 To bajiri, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩase ñajare, Abrahamre ĩamaicõari, “Macarʉcʉro jedirore mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajirone bajiaja manire quẽne. Abraham Diore ĩ tʉoĩariarore bajiro Diore mani tʉoĩajama, manire quẽne, “Abraham jãnerabatia ñari, adi macarʉcʉro jedirore ʉjarʉarãja mʉa”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri jud'io masa Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉocõari, Abraham ĩ tʉoĩariarore bajirone ĩna tʉoĩajama, ĩnare quẽne to bajirone yirʉcʉmi Dios.
ROM 4:17 Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone gotiaja: “ ‘Jãjarã masa cojo sitana me ñarã ñicʉ ñarʉcʉja mʉ’ yigotimasiñuju Dios, Abrahamre”, yigotiaja. To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, ĩre yitʉoĩamasiñuju Abraham. To bajiri, rijariarãre catiogʉ, to yicõari, ñajediro rujeomasir'i ñaami Dioma.
ROM 4:18 “Bʉcʉ ñari, rĩa maniacʉ bajiaja” Abraham ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, “Jãjarã ñarʉarãma mʉ jãnerabatia” Dios ĩre ĩ yijare, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yimasiñuju Abraham. “Bajirʉcʉja mʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ, jediro ñicʉ ñaami yuja.
ROM 4:19 Abraham, cien cʉ̃mari cõro tʉsacʉ ñamasiñuju. Ĩ manajo rãca, jʉarãjʉne bʉcʉrã ñari, rĩa cʉtibetiariarãjʉ ñamasiñujarã. To bajiri, “To cõro bajirearʉarãja yʉa” yimasibetiboarine, “Dios ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yicõa ñagʉ̃ ñamasiñuju Abraham.
ROM 4:20 “‘Bajirʉaroja’ Dios yʉre ĩ yicati bajibetirʉaroja”, yibecʉ ñamasiñuju Abraham. To bajiro bajigʉ ñari, “Dios ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi” yigʉ ñari, “Socagʉ me ñaami Dios” ĩre yiajirʉ̃cʉbʉomasucoamasiñuju Abraham. To bajiri, “Mʉ yirore bajirone yigʉ ñaja mʉ”, Diore yivariquẽnamasiñuju Abraham.
ROM 4:21 “Ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi. Ĩ yimasibeti manoja, Diorema”, yitʉoĩamasiñuju.
ROM 4:22 “To bajiro yʉre tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩaja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajirone gotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 4:23 Abraham sĩgʉ̃rene, “Rojose magʉ̃ ñaami”, yiuca ecobesuja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 4:24 Manire quẽne, Abraham Diore ĩ tʉoĩamasiriarore bajirone ĩre mani tʉoĩajama, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijato bero ĩre catior'ima.
ROM 4:25 “Rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaya” yigʉ, Jesucristore ĩre rijaroticõañumi Dios. To yicõari, Jesucristo ĩ rijato bero, “‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃sa” yigʉ, ĩre tudicatioyumi quẽna.
ROM 5:1 To bajiri, “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi mani ʉjʉ Jesucristo” mani yitʉoĩasere masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajirã ñari, “Mani rijato berojʉ, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja”, yivariquẽnaja mani. To yicõari, “‘Yʉre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire yirẽmogʉ̃ yami”, yivariquẽnaja mani.
ROM 5:3 To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉoboarine, variquẽnaja mani. Tiaye rĩne variquẽnarã me yirãja mani. Rojose tãmʉoboarine, “‘Jesucristo sʉori Diorãca quẽnaro ñaja’ yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibejʉ yʉa”, yimasiaja mani.
ROM 5:4 Cojoji me rojose tãmʉorã ñaboarine, “Jesucristo sʉori Diorãca quẽnaro ñaja” yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñari, “Ĩ ñarojʉ ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja”, yitʉoĩañarʉarãja mani.
ROM 5:5 Esp'iritu Santore manire cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriarã ñari, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani. To bajiri, “Ĩ ñarojʉ ĩ rãca ñabetirʉarãja”, yisʉtiritibetirʉarãja mani.
ROM 5:6 Rojose yitʉjamasimena mani ñajare, rojose mani yisere masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, “Rojose ĩna yise vaja, ĩnare vaja yibosaya” yigʉ.
ROM 5:7 Josari ñaroja ti, gãjire ĩna sĩaroadone, “Yʉjʉa ĩre rijabosarʉcʉja” yirema. Dios ocare ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩre ĩna sĩaroadijaquẽne, ĩre maigʉ̃ ñari, “Yʉjʉare sĩaña”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine quẽnaro ĩre yigʉ ĩ ñajama, “Yʉjʉare sĩaña”, yimasibogʉmi, cojojirema.
ROM 5:8 Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, Jesucristojʉama manire rijabosayumi. To bajiri, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani.
ROM 5:9 Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩaami Dios. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõabetirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
ROM 5:10 Rojose mani yisere ĩategʉ ñaboarine, tire masiriorʉ, ĩ macʉre manire cõañumi, “Ĩnare rijabosaaya” yigʉ. To bajiri ĩ macʉ manire ĩ rijabosaro bero ĩre catiocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩajũnisini tʉjayumi Dios. To bajiri, ado bajiro yimasiaja mani: “‘Dios tʉjʉ ĩ rãca quẽnaro ñato’ yigʉ, bʉtobʉsa manire yirẽmorũgũrʉcʉmi Jesucristo”, ĩre yivariquẽnaja mani.
ROM 5:11 Ti rĩne yivariquẽna tʉjamenane, “Jesucristo mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare ñajare, Diorãca quẽnaro ñaja mani”, yivariquẽnaroti ñaja.
ROM 5:12 Adán ñamasiñuju rojose yisʉor'i. To bajiro ĩ yimasire vaja rijacoamasiñuju. To bajiro ĩ yimasire ti ñajare, jedirone rojose yirã ñari, bajireacoayuja mani quẽne.
ROM 5:13 Dios Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, masa jediro rojose yimasiñujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, ĩ roticũre ti manijare, “Yʉ rotirore bajiro yibeama ĩna”, yiĩabetimasiñuju Dios.
ROM 5:14 To bajiro ĩ yiĩabetiboajaquẽne, Moisére ĩ roticũroto rĩjoroana quẽne bajireacoadimasiñuma. To bajiro ĩna bajijama, Adán Dios ĩre ĩ roticũsere masiboarine, ĩ cʉdibetimasire vaja bajireasʉoadimasiñuma ĩna. To bajiri Adán manire ĩ yiromasire sʉorine bajireacoarũgũaja mani quẽne. To bajiboarine, “Quẽnase yigʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩ sʉorine quẽnaro ñarʉarãma ĩna”, yimasiñuju Dios.
ROM 5:15 Adán rojose ĩ yisʉomasire vaja rojose manire ti ñaboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro masu manire yirẽmoami Dios. To bajiri Adán sʉorine “Rojose yirã ñaama” manire ĩ yiĩare ti ñaboajaquẽne, yucʉrema Jesucristo sʉorine “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To yicõari, bʉtobʉsa quẽnaro manire yirẽmocõa ñagʉ̃mi Jesucristo, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ.
ROM 5:16 Adán, rẽmojʉne rojose ĩ yisere ĩacõari, “Mʉ yise sʉorine, mʉ quẽne, mʉ jãnerabatiajʉ quẽne, bajireajedicõarʉarãma”, yimasiñuju Dios. To bajiro manire yimasir'i ñaboarine, yucʉrema cojoji me rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, tire masiriocõari, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 5:17 Sĩgʉ̃ rojose ĩ yisʉomasire sʉorine masa jediro bajireacoayuja mani. To bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, Dios, masijeogʉ ñari, manire ĩamaicõari, quẽnaro masu manire ejarẽmogʉ̃mi. “Jesucristo manire rijabosayumi” yirãre, rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama. Ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 5:18 Adán rojose ĩ yisʉomasire sʉorine, “Masa jediro bajireacoarʉarãma”, manire yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yimasire ti ñacõaboajaquẽne, “Jesucristo yʉare rijabosayumi” yirãre, “Ñie rojose mana ñaama. Ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi Dios.
ROM 5:19 To bajiro yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃ Diore ĩ cʉdibetimasire sʉorine rojose yirã ñacoayuja mani jediro, Dios ĩ ĩajama. To bajiro bajiriarã ñaboarine, Jesucristo, Dios ĩ rotirore bajirone ĩ cʉdire sʉorine, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã jãjarã ñarũtuajʉ mani yuja.
ROM 5:20 Dios cũmasiñumi, ĩ roticũmasirere Moisés ñamasir'i rãca, “‘Ĩ roticũriarore bajiro yibeticõari, rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yigʉ. Ĩ rotimasirere masiboarine, bʉtobʉsa rojose yiyuma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, bʉtobʉsa ĩnare ĩamaiñumi.
ROM 5:21 Rojose mani yise vaja, bajireacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñañuja mani. To bajirona mani ñaboajaquẽne, manire ĩamaigʉ̃ ñari, mani ʉjʉre Jesucristore cõañumi Dios, “Mʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosaaya” yigʉ. To bajiri Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama, manire yiĩacõari, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
ROM 6:1 To bajiri Dios manire ĩ ĩamaisere yʉ gotisere ajicõari, ¿no bajiro tʉoĩati mʉa? “Rojosere ĩna yiboajaquẽne, rojose yigʉ me ñañumi. To bajiri, bʉtobʉsa rojose yito mani. To bajiro mani yiboajaquẽne, manire maigʉ̃ ñari, manire masiriocõa ñarʉcʉmi”, ¿yitʉoĩaboati mʉa?
ROM 6:2 ¡To bajiro me bajiaja! “Manire rijabosayumi” yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibetisʉoyuja mani. To bajiro yiriarã ñaboarine, ¿no yirã rojosere tudiyirãjari mani?
ROM 6:3 ¿Bautizarere ajimasiati mʉa? Oco rãca manire ĩna bautizarone, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã, ado bajiro yiriarãja mani: “‘“Rojose ĩna yisere, tire yitʉjato” yigʉ, Cristo manire rijabosayumi’ yirã ñari, rojose mani yisere to cõrone yitʉjato”, yiriarãja mani.
ROM 6:4 To bajiri rojose mani yisere yitʉjarʉarã ñari, oco rãca mani bautizarotirone, Jesucristo rãca rijanare bajiro bajiyuja mani. To bajicõari, Jesucristo ĩ yuje ecoro bero, ĩ masise rãca ĩre tudicatioyumi Dios. To bajiri, ĩ rãca tudicatirãre bajiro bajiyuja mani, bautismo mani yiecoro bero. To bajirã ñari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani.
ROM 6:5 To bajiri, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajirã ñari, tudicatir'i ĩ ñajare, ĩ rãca tudicatiriarãre bajiro bajirã ñari, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase yirũgũroti ñaja manire.
ROM 6:6 “Rojose mani yisere yitʉjacõari, Jesucristojʉare ĩre ajitirʉ̃nʉaja” yirãre, manire rijabosayumi Jesús, rojose mani yisere “Yitʉjato” yigʉ. To bajiro ĩ bajire ti ñajare, rojosere yirʉa tʉoĩaboarine, tire yitʉjaroti ñaja.
ROM 6:7 Masʉ ĩ bajirocacoajama, jʉaji rojose yibecʉmi. To bajiri mani quẽne rojose yirũgũriarã ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉca yirã, jʉaji rojose yibetiroti ñaja manire.
ROM 6:8 Mani quẽne, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja. “Jesucristo ĩ rijariaro bero tudicaticõari, jʉaji tudirijabetirʉcʉmi” yimasirã ñari, “Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase yicõa ñarũgũrʉarãja mani, adigodojʉ quẽne, to yicõari, mani rijato berojʉ quẽne”, yitʉoĩaja mani.
ROM 6:10 Jesucristo cojojine rijayumi, “Rojosere yitʉjacõari, quẽnasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiri jʉaji tudirijabecʉmi. Ĩ rijaro bero, tudicaticõari, yucʉrema õ vecajʉ ñacõari, Dios ĩ bojasere yiñagʉ̃mi.
ROM 6:11 To bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja manire quẽne. “ ‘Quẽnasejʉare yato’ yigʉ manire ĩ rijabosare ti ñajare, rojosere yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja. To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmorã ñari, Dios ĩ bojasere yicõa ñarʉarãja mani quẽne”, yitʉoĩarũgũroti ñaja manire.
ROM 6:12 Mani rujʉ, yoaro catirotirujʉ me ñaja. To bajiri Dios ĩ bojabetire yirʉarã ñaboarine, tire yibetirʉarãja mani. “Rijacoaboarine, Jesucristo ĩ tudicatire ñajare, ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja” yitʉoĩacõari, quẽnasejʉa yirã ñarʉarãja mani.
ROM 6:14 “Dios Moisére ĩ roticũmasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi”, yitʉoĩa güibetiroti ñaja manire. Dios, manire maigʉ̃ ñari, ĩ macʉre cõañumi, rojose mani yise vajare, “Vaja yibosato” yigʉ. To bajiri, “‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yaja mani. To bajiri, rojosere yirʉaboarine, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca rojose yibeaja mani. “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, rojose mani yijama, quẽnacõaroja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja.
ROM 6:16 “Rojosere yirʉarã ñari, tire mani yicõa ñajama, ti rione yisejacoanaja mani”, ¿yimasibeati mʉa? “To bajiro mani yijama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani”, ¿yimasibeati mʉa? “Tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mani yicõa ñajama, ĩ bojasejʉare yisejacoanaja mani”, ¿yimasibeati mʉa?
ROM 6:17 Tirʉ̃mʉjʉma rojosere yisejariarã ñari, ti rione mʉare yirʉamacõriaroja ti. To bajiri sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajeriarore bajiro mʉare bajiriaroja rojosejʉa. To bajiro mʉare ti bajiboajaquẽne, ado bajisejʉa yitʉoĩañuja mʉa yuja: “Jesucristo manire rijabosayumi, rojose mani yise sʉori”, yitʉoĩañuja mʉa. To bajiri yucʉrema Dios ĩ bojasere yirã ñarãja mʉa. Tire tʉoĩacõari, Dios sʉorine to bajiro yirã mʉa ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yaja yʉ.
ROM 6:18 Dios sʉorine rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩ bojarore bajiro yirã ñarãja mʉa.
ROM 6:19 Moarimasʉ cʉticõari, ĩ rotirere quẽnaro masirãja mʉa. To bajiri tire cõĩacõari, mʉare gotibʉ yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma rojose yisejarã ñañuja mʉa. Yucʉrema ado bajiro Diore sẽnirũgũña: “Mʉ bojase quẽnase rĩne yirʉaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũña mʉa.
ROM 6:20 Rojosere yirã ñaboarine, “Rojose yirã yaja yʉa”, yimasibetiriarãja mʉa.
ROM 6:21 Rojose rĩne mʉa yijama, ¿dise ũni quẽnase bʉjacati mʉa? Bʉjabetiriarãja. Rojose mʉa yirũgũrere mʉa tʉoĩajama, “Bojoneose yirã yiyuja mani”, yirãja mʉa. Rojose rĩne mʉa yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboriarãja mʉa.
ROM 6:22 To bajiboarine, yucʉrema, Dios ĩ ejarẽmose rãca rojosere yitʉjacõari, ĩre cʉdirãja mʉa yuja. Ĩre cʉdirã ñari, Dios ĩ ejarẽmose rãca bʉtobʉsa ĩ bojasere yirũtuanaja mʉa. To bajicõari, mʉa rijato berojʉ tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mʉa.
ROM 6:23 To bajiri, masa rojose mani yise vaja mani rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñaja. To bajiboarine, Jesús yarã mani ñajama, rojose mani yise vaja, mani vaja yibetiboajaquẽne, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere manire ĩsiami Dios.
ROM 7:1 Yʉ mairã, Moisére Dios ĩ rotimasirere masirãja mʉa. Mani catiro cõro tire cʉdire ñaja. Mani rijacoajama, tire cʉdimasimenaja.
ROM 7:2 Tire bajirivãme mʉare gotiaja yʉ: Rõmio so manajʉ cʉtijama, ĩ catiro cõro so manajʉ rãca so ñajama, quẽnaja. So manajʉ ĩ bajirocacoajama, “Gãjire manajʉ cʉtibesa”, yibeaja Dios Moisére ĩ roticũmasire. To bajiri so manajʉ ĩ bajirocaro bero, gãji so manajʉ cʉtijama, Dios ĩ rotimasirere cʉdibeco me bajigomo.
ROM 7:3 To bajiboarine, so manajʉ ĩ catirone, gãji rãca so ajeri cʉtijama, “Rojose yigo yamo”, sore yiĩare ñaroja. So manajʉ ĩ rijato berojʉ, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Dios rotimasirere cʉdibeco me yigomo. To bajiri, “Rojose yigo yamo”, sore yimasiña manoja.
ROM 7:4 Tire bajiro bajiaja manire quẽne. Cristo ĩ rijaroto rĩjoro, Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire varoti ñaboayuja maji. To bajiboajaquẽne, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüibetiroti ñaja manire. Cristo, mani yʉ ñaami. Ĩre catioyumi Dios, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ bojarore bajiro yato” yigʉ.
ROM 7:5 Jesúre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉma, rojose rĩne yirã ñarũgũñuja mani. Moisére Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja mani. To bajiri, rojose yisejarã ñari, ti rione manire yirʉamacõñuja ti. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboayuja mani maji.
ROM 7:6 Yucʉrema, “Moisére yʉ roticũcatire cʉdijeoroti ñaja, yʉ tʉjʉ ĩna ñarʉajama”, yitʉoĩabeami Dios. To bajiro ĩ yibetijare, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüirã me ñaja mani yuja. To bajirã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani.
ROM 7:7 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ‘Rojose yiya mʉa’ manire yiro yaja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato” yiro, yaja ti, Moisére Dios ĩ roticũmasire. Moisére ĩ roticũmasire ti manijama, “Rojose yirã ñaja mani”, yimasibetiboriarãja mani. Ado bajiro bajiaja: “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ roticũmasire. To bajiro ĩ yimasirere yʉ masibetijama, “Rojose yigʉ yaja”, yimasibetiboriaja yʉ.
ROM 7:8 “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, rojose yigʉ ñari, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. Dios ĩ rotimasire ti manijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ”, yimasire maniboriaroja.
ROM 7:9 Moisére ĩ roticũmasirere yʉ masiroto rĩjorojʉma, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. To bajiri, “Dios ĩ ĩajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ ñaja yʉ”, yimasicajʉ yʉ yuja.
ROM 7:10 “Masa, yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ, Moisére roticũmasiñumi Dios. To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Tire yʉ cʉdibetijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ.
ROM 7:11 “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa” yirere ajicõari, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Quẽnaro yigʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ. To yitʉoĩaboarine, gãjerã yere bojaĩacõa ñacajʉ yʉ. Tire yitʉjabecʉ ñari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ.
ROM 7:12 To bajiri, Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ñajediro riojo yise ñaja ti. To bajicõari quẽnase ñaja.
ROM 7:13 Tire ajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnase ti ñaboajaquẽne, “‘Ti sʉorine rojose yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma masa’, yigʉ yami”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? To bajiro me yaja yʉ. “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma” yigʉjʉa yaja yʉ. “‘“Rojose masu yirã ñaja mani” yitʉoĩamasiato’ yirojʉa bajiyuja Dios ĩ rotimasirema”, yimasiaja mani.
ROM 7:14 Dios ĩ roticũmasire, quẽnase ti ñaboajaquẽne, rojosere yirʉa tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yaja mani. To bajiri, sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajerore bajiro manire bajiaja.
ROM 7:15 Mani bajisere ajimasibeaja mani. Quẽnasere mani yirʉasejʉarema yibetirũgũaja mani. To yicõari, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasejʉare yirũgũaja mani.
ROM 7:16 “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” mani yitʉoĩajama, “Quẽnase ñaja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mani.
ROM 7:17 “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja.
ROM 7:18 Quẽnasere yirʉarã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnasere yimasimena ñaja mani”, yimasiaja.
ROM 7:19 Quẽnasere mani yirʉasejʉare yibeticõari, mani yirʉabeti rojosejʉare yirũgũaja mani.
ROM 7:20 To bajiri, “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja.
ROM 7:21 Ado bajiro bajirũgũaja manire: “Quẽnasere yirʉarãja” yirã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yirʉacõaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosejʉare yirũgũaja mani.
ROM 7:24 To bajiri rojose yitʉjamasimena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiaja mani. “¿Ñimʉ manire yirẽmogʉ̃ti, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare mani yirũgũrotire yigʉ?”, yisʉtiritiaja mani.
ROM 7:25 To bajiro sʉtiritiboarine, “‘Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato ĩna’ yigʉ, mani ʉjʉre Jesucristore ĩre cõañumi Dios”, yivariquẽnaroti ñaja manire. To bajiri, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani. To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro mani yirʉaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosere yicõa ñaja mani.
ROM 8:1 Yucʉrema, “Yʉ roticatore bajiro yibeama” Dios ĩ yiĩarã me ñaja mani. Jesucristo yarã ñari, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñaja. To bajicõari, rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, rojosere yimena ñaja mani. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja.
ROM 8:3 Ado bajiro bajiyuja manire: Dios Moisére ĩ roticũmasire ti yirore bajiro cʉdijeomasibesuja mani, rojosejʉare yirã ñari. Mani cʉdijeobetijare, rojose magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose yigʉ ñaja mʉ” ĩre yigʉre bajiro ĩ macʉre rijaroticõañumi Dios, “Rojose ĩna yisere ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. Mani rujʉre bajiro rujʉ cʉtigʉ ñaboarine, rojose yibecʉ ñari, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi.
ROM 8:4 To bajiro yiyumi Dios, “Yʉ ejarẽmose rãca yʉ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiri, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibeaja mani. To yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Dios ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani.
ROM 8:5 Rojose yirãma, rojose ĩna yirotire tʉoĩarũgũrãma ĩna. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãma, “Ĩ bojarore bajiro yirãsa” yirã tʉoĩarũgũrãma.
ROM 8:6 Rojose yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama ĩna. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãma, ĩna rijato berojʉ, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma.
ROM 8:7 Rojose yirãma, Diore terã ñarãma ĩna. To bajirã ñari, ĩ bojarore bajiro yimasimenama.
ROM 8:8 To bajiro yirãrema, ĩnare ĩavariquẽnabeami Dios.
ROM 8:9 Mʉajʉama, rojose yirã me ñaja mʉa, Esp'iritu Santo mʉa rãca ĩ ñajare. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirã ñarãja mʉa. Esp'iritu Santore cʉobecʉ, Jesucristo yʉ me ñaami, ĩ ũgʉ̃ma.
ROM 8:10 Rojose mʉare ũmato yirirujʉrima, boacoarʉaroja. Boarotirujʉri ti ñaboajaquẽne, Cristo rãcana mʉa ñajare, “Rojose mana ñaama”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro mʉare ĩ yiĩajare, ĩ rãca quẽnaro ñarãja mʉa.
ROM 8:11 Dione ñaami Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre tudicatior'i. Ĩre ĩ catiore ti ñajare, Esp'iritu Santore cʉorã ñaja mʉa. Ĩre cʉorã mʉa ñajare, mʉa rijato berojʉ Cristore ĩ catioriarore bajirone mʉare quẽne tudicatiorʉcʉmi Dios, jʉaji boabetirotirujʉrire mʉare ĩsigʉ̃.
ROM 8:12 To bajiri yʉ mairã, rojose yirʉaboarine, tire yibetiroti ñaja mʉare.
ROM 8:13 Rojose mʉa yiñajama, mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mʉa. Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojosere mʉa yibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere mʉare ĩsirʉcʉmi Dios.
ROM 8:14 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca yirãma, Dios rĩa ñarãma ĩna.
ROM 8:15 “‘Rojose mani yijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios’ yigüiato ĩna” yigʉ me, manire ejarẽmoami Esp'iritu Santo. Ĩ sʉorine Dios rĩa ñaja mani. To bajicõari, ĩ ejarẽmose rãca, “Dios ĩ macʉre ĩ mairore bajiro manire maiami” yitʉoĩarã ñari, “Cacʉ”, yaja mani, Diore.
ROM 8:16 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Dios rĩa ñaja”, yimasiaja mani.
ROM 8:17 To bajiri ĩ rĩa, Cristo yarã mani ñajare, ĩ macʉre ĩ mairore bajirone manire maigʉ̃ ñari, manire quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Adigodojʉ, “Cristo ĩ bojasere yica” yirã, rojose mani tãmʉojama, mani rijato bero Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãja. Ĩ macʉ quẽnaro ĩ ñarore bajirone quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani quẽne.
ROM 8:18 To bajiri adirʉ̃mʉri, “¿No yirã rojose tãmʉoati mani?”, yitʉoĩa sʉtiritibetiroti ñaja manire, rojose mani tãmʉose rẽtoro quẽnaro Diorãca ñarona ñari.
ROM 8:19 Adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeore jediro, Dios ĩ rĩare quẽnaro ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejarore ĩarʉaro bʉto yuñaroja ti.
ROM 8:20 Rẽmojʉ Dios ĩ rujeorema, adirʉ̃mʉri ti bajirore bajiro me bajimasiñuju. Adán rojose ĩ yise ti ñajare, “Boase rĩne ñacõarʉaroja” Dios ĩ yimasire ñari, adirʉ̃mʉri ñase quẽne, boase rĩne ñacõaja. To bajiboarine, “Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeorere Dios ĩ tudiquẽnorotirʉ̃mʉ ejarʉaroja”, yimasiaja mani.
ROM 8:21 To bajiri ĩ rujeore jedirone “Boabeticõari, quẽnase rĩne ñato” yigʉ, tudiquẽnorʉcʉmi quẽna. To yicõari, “Yʉ rĩa quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, tudirijayamanire manire ĩsirʉcʉmi.
ROM 8:22 Adirʉ̃mʉri quẽne Dios ĩ rujeore jedirone rojose tãmʉocõa ñaja ti. Tire masiaja mani. Rõmio macʉ cʉtigoago, rojose so tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoaja ti.
ROM 8:23 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñaboarine, rojose yicõa ñarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, tudirijayamanire Dios manire ĩ ĩsirotire bojarã ñari, bʉto tʉoĩacõa ñarũgũaja mani.
ROM 8:24 “Tudirijayamanire ĩsirʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũaja mani, rojose mani yise vajare Jesús ĩ vaja yibosariarã ñari. Jẽre quẽnase rĩne yirã mani ñajama, tudirijayamanire manire ĩ ĩsirotire, no yirã yumenaja mani.
ROM 8:25 Mani cʉobeti ti ñajare, quẽnaro tire yucõa ñarũgũroti ñaja.
ROM 8:26 Esp'iritu Santo manire ejarẽmogʉ̃mi, “Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato ĩna” yigʉ. To yicõari, Diore mani sẽnimasibetire masicõari, manire sẽnibosarũgũgʉ̃mi, ĩ masise rãca.
ROM 8:27 Dios ĩ bojarore bajiro manire sẽnibosagʉmi. To bajiri, Esp'iritu Santo manire ĩ sẽnibosasere masigʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani tʉoĩasere masigʉ̃ma.
ROM 8:28 Dios ĩ beseriarã ñari, ĩre maiaja mani. To bajiri, quẽnaro mani ñarotire yigʉ, manire ĩ yirẽmorũgũsere masiaja mani. Rojose tãmʉoboarine, “Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, manire yirẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩacõa ñaroti ñaja.
ROM 8:29 Rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉronare manire masicõañumi Dios. “Yʉ macʉ Jesucristore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãma ĩna” yigʉ. To bajiri, “Yʉ bojarore bajiro yirãrema, ĩna gagʉ ñarʉcʉmi Jesucristo”, yicõamasiñumi Dios.
ROM 8:30 To bajiri rẽmojʉne, “Cristore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãma” ĩ yiriarã ñaja mani. To bajiro manire yigʉ ñari, “Rojosere yitʉjacõari, ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire ejarẽmoñumi. To yicõari, ĩ macʉre mani ajitirʉ̃nʉjare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi. To bajiri, ĩ macʉ yarã mani ñajare, “‘Ĩre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉja”, yiyumi Dios.
ROM 8:31 Ti oca quẽnasere masicõari, ado bajiro yirẽmomasiaja mani: “Dios manire ejarẽmoami, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato ĩna” yigʉ. Rojose gãjerã manire ĩna yiboajaquẽne, “Dios manire ĩ ejarẽmojare, no bajiro manire yimasimenama”, yimasiaja mani.
ROM 8:32 Ĩ maigʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ macʉre ĩre cõañumi Dios, “Masare rijabosato” yigʉ. To bajiro yir'i ñari, quẽnasere manire ejarẽmocõa ñarʉcʉmi Dios.
ROM 8:33 To bajiri, ĩ beseriarãre manire ĩamaicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro ĩ yirã mani ñajare, “Rojose yirã ñaama”, manire yimasimenama.
ROM 8:34 Rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ rijayumi Jesucristo. Tudicaticõari, Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujicõari, manire ñagõbosarũgũgʉ̃mi. To bajiri, “Rojose yirã ñaama”, manire yibetirʉcʉmi ĩ quẽne.
ROM 8:35 Cristo manire ĩ maisere, “¿No yigʉ ĩnare maiati?” yigʉ magʉ̃mi. Cojoji me rojose mani tãmʉoboajaquẽne, gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ñiorijarã, sudi mana mani ñaboajaquẽne, güiorojʉ mani vaboajaquẽne, gãjerã manire ĩna sĩaboajaquẽne, manire maicõa ñarʉcʉmi Cristo.
ROM 8:36 Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare masa ĩna ucamasire mani bajisere gotiro, ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ yarã yʉa ñajare, gãjerã yʉare sĩarũgũama ĩna. Ovejare juaácõari, ĩna sĩarojʉ juaejacõari, ĩna sĩarore bajiro yʉare yirũgũama”, yigotiaja Dios oca.
ROM 8:37 Ñajediro rojose mani tãmʉose ti ñaboajaquẽne, manire ĩ ejarẽmocõa ñajare, “Manire bʉto maicõa ñaami”, yitʉjabetirʉarãja mani.
ROM 8:38 Dios manire ĩ maisere matase manoja. Mani bajireacoajaquẽne, mani ñacõajaquẽne, manire maitʉjabetirʉcʉmi. Adirʉ̃mʉri rojose mani tãmʉose, to yicõari, gajerʉ̃mʉri rojose mani tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, manire maitʉjabetirʉcʉmi Dios. Ángel mesa, vãtia, adigodo ʉjarã, õ vecana, õ ẽñerocana, ĩañamana quẽne, rojose manire ĩna yiboajaquẽne, manire ejarẽmocõa ñarʉcʉmi Dios, ĩ tʉjʉ mani ejarotire yigʉ. Jesucristo yarã mani ñajare, manire bʉto maigʉ̃mi Dios.
ROM 9:1 “Yʉ yarã, Jesús ĩ bajirere ĩna ajitejare, ĩ yarã me ñaama”, yisʉtiritiaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo gotiaja yʉ”, yimasiaja yʉ. Ĩnare maigʉ̃ ñari, rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, Cristore ĩre cãmotadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉaboaja yʉ; “To bajiro yʉ bajise vajane, ĩnajʉa Cristo rãcana ñato” yigʉ.
ROM 9:4 Yʉ yarãre ado bajiro quẽnaro ĩnare yiyumi Dios: Ĩnare besecõari, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, ĩnare yiyumi. To yicõari, ĩañamagʉ̃ ñaboarine, ĩaĩañamani ĩnare yiĩorũgũñumi, “Mani rãca ñagʉ̃mi” ĩna yimasirotire yigʉ. Moisés ñamasir'ire ĩ rotisere ĩre cũmasiñumi. To yicõari, “Yʉ bojasere mʉa yijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi.
ROM 9:5 Yʉ ñicʉa, Diore rʉ̃cʉbʉorã ñamasiñujarã ĩna. Ĩna jãnamine ñañumi Cristo. Ĩne ñagʉ̃mi Dios, ñajediro ʉjʉ. Ĩ ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.
ROM 9:6 Yʉ yarã israelita masare Dios oca quẽnase ti gotiboajaquẽne, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro ĩ yibetijama, “Socʉ yiyumi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ yirona. Gãjerãma, israelita masa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, ĩ rĩa me ñarãma, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ñari.
ROM 9:7 Abraham jãnerabatia ñaro cõrone, ĩ jãnerabatia masu me ñarãma, Dios ĩ ĩajama. Ado bajiro Abrahamre gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ Isaac rĩa ñarʉarãma mʉ jãnerabatia masuma”, yimasiñuju Dios.
ROM 9:8 To bajiro ti yijama, ado bajiro yiro yaja: “Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ” ĩre ĩ yirere ajitirʉ̃nʉrãjʉa ñaama Dios rĩa. Ĩna roque, Abraham jãnerabatia masu ñaama, Dios ĩ ĩajama.
ROM 9:9 Dios, ado bajiro ĩre yimasiñumi, Abrahamre: “Gaje cʉ̃ma ado cõrone mʉre ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. To bajiri, tirodore mʉ manajo Sara, macʉ cʉtirʉocomo”, ĩre yigoti rĩjoro cʉtimasiñumi Dios.
ROM 9:10 Adi mʉare yʉ gotise rĩne ñabeaja. Abrahamre Dios ĩ gotiro bero, ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉ, bʉcʉacõari Rebecare manajo cʉtiyuju. Sore ĩ manajo cʉtiro bero, cojoji rĩa cʉtigone, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju so. Esaú, Jacob vãme cʉtimasiñujarã. Jʉarãjʉne sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, Jacob sĩgʉ̃ne ñamasiñuju Abraham jãnami masu.
ROM 9:11 Ĩnare so rĩa cʉtiroto rĩjoro, ado bajiro sore gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ cʉtisʉogʉ, ĩ bedire moabosarimasʉ ñarʉcʉmi”, sore yimasiñuju Dios, Rebecare. Ĩna jʉarãjʉne, quẽnasere, rojosere quẽne ĩna yibetojʉne, to bajiro sore gotimasiñuju Dios. To bajiro sore ĩ yimasire ti ñajare, ado bajiro yimasiaja mani: “Masa quẽnasere ĩna yise sʉori me, ĩ bojarãre besegʉmi Dios”, yimasiaja mani.
ROM 9:13 To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Jacobjʉare ĩre maicõari, Esaúrema ĩre ĩatecajʉ yʉ”, yigotiaja Dios oca.
ROM 9:14 To bajiro ĩ yijama, “Rojose yigʉ yigʉmi Dios”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro me bajiaja.
ROM 9:15 Ado bajiro Moisére gotimasiñuju Dios: “Masa jediro rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ bojarãre besecõari, ĩnare ĩamairʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Moisére.
ROM 9:16 To bajiri, Dios manire ĩ ĩamairotire mani sẽniro me, manire ĩamaigʉ̃mi. To yicõari, “Quẽnase mani yise sʉori manire besegʉmi Dios”, yimasiña maja. “Ĩ bojarãre ĩamaicõari, besegʉmi”, yimasire ñaja.
ROM 9:17 Egipto vãme cʉti sitagʉ ʉjʉre Dios ĩre ĩ yirotire gotiro, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro yaja: “Ʉjʉ mʉre cũcajʉ yʉ, ‘Yʉre mʉ ajirʉabeti sʉori Egiptoanare rojose yʉ yisere ĩacõari, “Masigʉ̃ ñaami Dios” masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 9:18 To bajiro Dios ĩ yimasire ñajare, “Ĩ bojarãre ĩamaicõari quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasire ñaja. To yicõari, “Ĩre ajiterãrema, ‘Bʉtobʉsa yʉre ajiteato ĩna’ yigʉ ñagʉ̃mi”, yimasire ñaja.
ROM 9:19 Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Dios ĩ yirʉasere, ‘Tire yibeticõato’ yigʉ magʉ̃mi. Ĩ manijare, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, rojose mani yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉarãma ĩna’ Dios ĩ yijama, rojose yigʉ, yigʉmi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri.
ROM 9:20 To bajiro mʉa tʉoĩajama, ado bajiro mʉare cʉdigʉja yʉ: Dios ĩ rujeoriarã ñari, “Rojose yʉare yaja mʉ”, ĩre yimasibeaja mani. Riri sotʉ quẽne, “¿No yigʉ to bajiri sotʉ yʉre veari mʉ?”, yibetoja ti, ti sotʉre vear'ire.
ROM 9:21 Riri sotʉri ĩ veajama, ĩ vearʉa tʉoĩase cõro veagʉmi. Cojobʉrʉaye ti ñaboajaquẽne, “Gãjerã, yʉ veari sotʉre ĩacõari, ‘Quẽnase veamasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, quẽnari sotʉ veagʉmi. Gajerʉrema, “Yʉ cʉoroti sotʉ ñarʉaroja” yigʉ, “Ado bajiri sotʉ yʉ veajama, quẽnaja”, yigʉmi. “To bajirone manire yigʉmi Dios quẽne”, yimasiaja mani.
ROM 9:22 To bajiro yigʉ ñari, jud'io masa rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõarʉajama, cõamasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare cõabesumi. Ĩnare ĩ cõabetijama, gãjerãjʉa, “Yʉ ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjare, ĩnare ĩamaicõari, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja” yigʉ, bajiyumi. To bajiri, jud'io masare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, rojose ĩna yijare, “Rojose tãmʉoña mʉa”, ĩnare yirũgũñumi, “‘Jũnisinigʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ.
ROM 9:24 To bajiro yigʉ ñari, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire beseyumi, jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne.
ROM 9:25 Tirene gotiaja Dios ĩ yirere, Oseas ñamasir'i ĩ ucamasire: “‘Yʉ yarã merene, “Yʉ yarã ñaama”, yirʉcʉja yʉ. Yʉ ĩamaibeticanare, “Yʉ ĩamairã ñaama”, yirʉcʉja yʉ’, yami Dios.
ROM 9:26 ‘Yʉ rĩa me ñaama ĩna’ Dios ĩ yiriaro bero ti ñaboajaquẽne, ‘Catimʉorʉ̃gõgʉ̃ Dios rĩa ñaama ĩna’ yirʉarãma”, yiucamasiñuju Oseas ñamasir'i.
ROM 9:27 Isa'ias ñamasir'ijʉama, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñumi, manire jud'io masare tʉoĩagʉ̃: “Jud'io masa moa riaga jare bajiro jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñarʉarãma, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato’ yigʉ, yʉ yirẽtobosarã.
ROM 9:28 Jãjarã masa, adigodoana, rojose ĩna yise vaja, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja’ ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro rẽmone ĩnare cõarearʉcʉmi”, yiucamasiñuju Isa'ias.
ROM 9:29 Quẽna gajejʉ ado bajiro ucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ: “Rojose ĩna tãmʉoborotire sĩgʉ̃rire Dios masijeogʉ ĩnare yirẽtobosabecʉne, Sodomanare, Gomorranare, ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ yireajeocõa tʉjajama, mani jãnerabatia maniborãma”, yiucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ.
ROM 9:30 Tire tʉoĩacõari, jud'io masa me ñarãre ado bajiro yimasiaja mani: “‘¿No bajiro yirãti mani, “Rojose mana ñaama” Dios, manire ĩ yiĩarotire yirã?’ yitʉoĩabetiboarine, ‘Rojose mani yise vaja, manire rijabosayumi Cristo’ ĩna yitʉoĩajare, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani.
ROM 9:31 To yicõari, jud'io masajʉarema ado bajiro yimasiaja mani: “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yijama, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩaboarine, ĩ rotimasire jediro ĩna cʉdibetijare, “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios, yimasiaja mani.
ROM 9:32 ¿No yirã to bajise bajiyujari ĩna? “Jesucristo, manire ĩ rijabosare ti ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yibesuma. “Quẽnaro mani yisere ĩacõari, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩarã ñari, gʉ̃ta jʉatarãre bajiro bajiyuma.
ROM 9:33 Ado bajiro yaja Dios oca, tire gotiro: “Sión vãme cʉti macare gʉ̃ta cũrʉcʉja yʉ, masa ĩna jʉata quedirotiare. Tiare ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yijare, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”.
ROM 10:1 Ajiya mʉa, yʉ mairã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã. “Jud'io masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma” yigʉ, Diore ĩnare sẽnibosarũgũaja yʉ.
ROM 10:2 Ado bajiro ĩna bajisere masiaja yʉ: Dios ĩ bojasere bʉto yirʉaboama ĩna. To bajiboarine, “Ti ñaja ĩ bojase”, yimasibeama.
ROM 10:3 “Rojose mani yisere Dios ĩ masiriose vaja, manire vaja yibosayumi Cristo. To bajiri, Dios ĩ ĩajama, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi”, yitʉoĩabeama. “Ĩ rotimasirere mani cʉdijama, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojase yirã me yirãma.
ROM 10:4 “Cristo sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarãrema, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. “Yʉ roticatire cʉdirã ñari, rojose mana ñaama”, ĩnare yibecʉmi.
ROM 10:5 “Dios ĩ rotisere cʉdirãma, rojose mana ñaama” yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi Moisés ñamasir'i: “Dios ĩ roticatore bajirone cʉdirãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna, adigodojʉ, to yicõari, ĩna rijato berojʉ quẽne”, yiucamasiñuju Moisés.
ROM 10:6 To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajirone cʉdigʉ magʉ̃mi”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristore masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. To bajiro yirã ñari, “Dios ĩ ñarojʉ ñagʉ̃re manire yirẽtobosarocʉre Cristore ĩre ãmirã varoti ñaja”, yitʉoĩabetiroti ñaja, manire.
ROM 10:7 To yicõari, “Rijariarã ĩna ñarojʉ ñagʉ̃re Cristore ĩre tudicatiorã varoti ñaja”, yitʉoĩabetiroti ñaja, manire.
ROM 10:8 “To bajiro tire yitʉoĩamenane, ‘Dios ĩ yiriarore bajirone bajiyuja’ yitʉoĩamasicõari, gãjerãre tire gotiya”, yigotiaja Dios oca. To bajiri, tirene masare ado bajiro gotimasiorũgũaja yʉa:
ROM 10:9 “Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre tudicatioyumi Dios” yitʉoĩacõari, “Jesús ñaami mani ʉjʉ” mʉa yigotijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios, yigotimasiorũgũaja yʉa.
ROM 10:10 Tire ĩnare yʉa gotimasiojama, “Rojose mana ñaama” ĩnare yiĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios yirã, ĩnare gotimasiorũgũaja.
ROM 10:11 To bajirone gotiaja Dios oca: “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãrema yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yʉ yijare, ‘“Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”, yigotiaja ti.
ROM 10:12 Ĩna ʉjʉ ñagʉ̃mi jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. To bajiri, ĩre sẽnirãrema, quẽnaro ĩnare yigʉmi.
ROM 10:13 Tire gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Rojose yʉa yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa varotire yʉare yirẽtobosaya’ ĩre yisẽnirãrema yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 10:14 To bajiro ti gotiboajaquẽne, “Dios ĩ cõar'i ñañumi” ĩna yitʉoĩabetijama, no bajiro ĩre yisẽnimenama. To yicõari, Jesús ĩ bajire quetire ĩna ajibetijama, no bajiro yimasicõari, “Dios ĩ cõar'i ñañumi”, ĩre yimasimenama. No bajirojʉa yicõari tire masimenama ĩna, ñimʉjʉane Jesús ĩ bajirere ĩnare ĩ gotimasiobetijare.
ROM 10:15 “Jesús ĩ bajirere gotimasiocudiaya” ñimʉjʉane ĩnare ĩ yiro cõro gotimasiocudirã vamenama. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasirere: “Masare quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorã ĩna ejasere bʉto ĩavariquẽnaja mani”, yigotiaja ti.
ROM 10:16 To bajiro ti yiboajaquẽne, jud'io masa Jesús ĩ bajire quetire ajirã jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñaama ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, Isa'ias ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Yʉ ʉjʉ, yʉare mʉ gotimasiorotisere ajirʉamena rĩne ñacõama”, yiucamasiñumi Isa'ias.
ROM 10:17 To bajiri, Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajicõari, “To bajirone bajirimi Cristo”, yitʉoĩare ñaja.
ROM 10:18 To bajiri, Jud'io masa, ¿Cristo ĩ bajirere ajibesujarique ĩna? Ajiboayuma, bajirãjʉma. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Dios ocare gotimasiocudiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Cristo ĩ bajirere ajijedicõañujarã”, yigotiaja Dios oca.
ROM 10:19 ¿Jud'io masa tire ajiboarine, quẽnaro ajimasibesujarique? Ajimasiboayuma. “Ado bajiro bajirʉarãma jud'io masa”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire: “‘“Dios ocare ajimasimena ñaama” mʉa yirãre, “Yʉ yarã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. Ĩnajʉare quẽnaro yʉ yisere ĩacõari, ĩnare jũnisinirʉarãja mʉa’ yami Dios”, yiucamasiñumi Moisés.
ROM 10:20 Isa'ias ñamasir'i quẽne, güitʉoĩari mene ado bajiro ucamasiñumi: “‘Yʉre macamenajʉa, yʉre bʉjarʉarãma. “Diore masirʉarãja” yitʉoĩamenajʉa, yʉre masirʉarãma’ yami Dios, jud'io masa me ñarãre tʉoĩagʉ̃”, yiucamasiñumi Isa'ias.
ROM 10:21 Jud'io masajʉare Dios ĩ gotirere ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “‘Tocãrãcarʉ̃mʉne, “Yʉ yarã mʉa ñasere bojaja yʉ”, ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ. Yʉre cʉdibeticõari, yʉre oca rẽtorũgũcama ĩna’ yami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias.
ROM 11:1 To bajiri, ¿ĩ yarãre jud'io masare ĩnare maitʉjacoasujari Dios? Bajibeaja. No yigʉ maitʉjabecʉmi. Yʉ quẽne, jud'io masʉ ñaja. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. To bajiri, ĩ jãnami ñamasir'i, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ.
ROM 11:2 Tirʉ̃mʉjʉ, yʉa jud'io masare, “Yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios. To bajiro yir'i ñari, maitʉjabeami. El'ias ñamasir'i Diore ĩ sẽnimasire masa ĩna ucamasirere ĩariarãja mʉa. “Jud'io masa yʉ yarãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yiya” yigʉ, ado bajiro yimasiñumi:
ROM 11:3 Yʉ ʉjʉ, yʉre ajiya. “Mʉre gotirẽtobosarimasare sĩajeocõama ĩna. Mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉrire quẽne reajeocõama ĩna. Yʉ sĩgʉ̃ne, mʉre rʉ̃cʉbʉogʉma rʉyaja yʉ. Yʉre quẽne sĩarʉama”, Diore ĩre yimasiñumi El'ias.
ROM 11:4 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdimasiñumi Dios: “Mʉ sĩgʉ̃ me rʉyaja. ‘Yʉ yarã ñaja mʉa’ yʉ yirã, siete mil ñarirãcʉ rʉyaama, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, Baal vãme cʉtigʉre rʉ̃cʉbʉomena”, yimasiñumi Dios, El'ias ñamasir'ire.
ROM 11:5 Yucʉrire quẽne sĩgʉ̃rire jud'io masare yʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa” ĩ yirã ñaja yʉa.
ROM 11:6 Quẽnaro mani yibetiboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, ĩ yarã ñaja mani. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro mani yise sʉori me, ‘Yʉ yarã ñaama’ manire yiĩañumi Dios”, yimasiaja mani.
ROM 11:7 Ado bajiro bajiyuja jud'io masare: “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩasere ĩna bojaboajaquẽne, Diojʉama, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesumi. To yibetiboarine, sĩgʉ̃rire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaja yʉa. Gãjerãrema, “Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉre ajiterʉarãma”, yiyumi Dios.
ROM 11:8 Tire gotiro, ado bajiro gotiaja Dios oca: “‘Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉ ocare ajimasibetirʉarãma’ yirʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare masa ĩna ucamasirere ĩaboarine, ajimasibetirʉarãma. Gãjerã ĩ ocare ĩna gotiboajaquẽne, ajimasibetirʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. Ĩ gotiriarore bajirone bajicõa ñaja ti, yʉ yarãre.
ROM 11:9 David ñamasir'i quẽne, ado bajiro ucamasiñumi, Diore ĩ sẽnigʉ̃: “Jud'io masa, boserʉ̃mʉ yivariquẽnaboarã, sʉtiritiato, to yicõari, ajimasibetirʉarãma ĩnare yiya. Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma ĩnare yiya. To yicõari rojose ĩna yise vaja, sĩgʉ̃ne bʉto rʉ̃cʉsere juacõari, ĩ tãnivatore bajiro bajiato ĩnare yiya”, Diore ĩre yisẽnimasiñumi David.
ROM 11:11 To bajiri, ¿Jud'io masa Cristo ocare ĩna ajirʉabeti vaja, “Yʉ yarã me ñaja mʉa”, ĩnare yicõa tʉjasujari Dios? To bajiro me bajiaja. Jud'io masa jãjarã ĩre ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa me ñarãjʉa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉñuma. Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosayumi. To bajiro ĩ yijama, “‘Quẽnaro manire ĩ yiborere ĩnajʉare quẽnaro yigʉmi Dios’ yitʉoĩacõari, ‘Manire quẽne quẽnaro yato Dios’ yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉato jud'io masa” yigʉ, jud'io masa mere quẽnaro yiyumi Dios. Jud'io masa quẽne ĩna ajitirʉ̃nʉjama, masa jedirore rẽtoro quẽnaro yirʉcʉmi Dios.
ROM 11:13 Jud'io masa mejʉare ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare gotimasiorocʉre yʉre cõacami Cristo. To bajiri, “Ti moare ñamasuse ñaja” yigʉ ñari, yʉ masiro cõro quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉ.
ROM 11:14 Mʉare yʉ gotimasiojama, yʉ yarã jud'io masa, mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, “‘Yʉare ĩ gotiborotire ĩnajʉare gotimasioami’ yirã ñari, ĩna quẽne Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasioaja yʉ. To bajiri, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
ROM 11:15 Jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, adigodojʉ Diorãca quẽnaro ñaama ĩna. Dios ĩ bojariarore bajiro jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro quẽnarʉaroja ti. Tudirijayamanire Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma.
ROM 11:16 Pan mani quẽnorotibʉrʉayere mojoribʉrʉaca ãmicõari, mani quẽnoricare, “Dios yaga ñarʉaroja” mani yijama, tiare quẽnorʉ mani juarʉare quẽne, Dios ye rĩne ñacõaroja, ĩ ĩajama. Yucʉ́ ñemare, “Dios ya ma ñarʉaroja” mani yiboajaquẽne, tiʉ rʉjʉri jedirone ĩ ye rĩne ñacõaroja. Abraham ñamasir'ire quẽne, “Yʉ yʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To bajiro ĩre yir'i ñari, ĩ jãnerabatia jedirore, “Yʉ yarã ñaama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios.
ROM 11:17 Tirʉ̃mʉjʉma, jud'io masa, olivo vãme cʉti rʉjʉre bajiro ñañuma. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, tirʉjʉre jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi Dios, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja. Mʉa, jud'io masa mejʉa, no bojaricʉ yucʉ́ rʉjʉre bajiro mʉa bajiboajaquẽne, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine ti rʉjʉre jataãmiadicõari, olivo vãme cʉti rʉjʉ ĩ jatarocariarʉjʉre vasoagʉre bajiro yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “Sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãma” yigʉ yiyumi.
ROM 11:18 To bajiri, jud'io masa sʉori Dios ye quẽnase bʉjarã ñari, jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yiĩarãre ĩatebesa mʉa. “Ĩna rẽtoro quẽnarã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “‘Yʉ yarã ñaama’ manire ĩ yiĩaroto rĩjorojʉa, jud'io masarema, ‘Mʉa sʉori masa jedirore quẽnarʉaroja ti’ ĩnare yimasiñuju Dios”, yitʉoĩaña mʉa.
ROM 11:19 To bajiro mʉare yʉ yigotiboajaquẽne, mʉa sĩgʉ̃ri ado bajiro tʉoĩarãja mʉa: “Yucʉ́ rʉjʉri rojosere mani jasurerearore bajirone jud'io masare, ‘Yʉ yarã me ñaama’ ĩnare yiĩañumi Dios, ‘Gãjerã masa yʉ rĩa ñato’ yigʉ”, yitʉoĩarãja mʉa. To bajiro yitʉoĩacõari, “Jud'io masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩaboarãja mʉa.
ROM 11:20 To bajiro tʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: Diore ĩna ajitirʉ̃nʉbeti sʉori, jud'io masare reayumi Dios. To bajiro ĩnare yiboarine, mʉajʉare ĩ yarãre bajiro mʉare ĩaami, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabeticõajama, ĩ yarã me ñaborãja. To bajiri, “Jud'io masa rẽtoro ñamasurã ñaja”, yitʉoĩabeticõaña. Diojʉare güiya, “Yʉare quẽne rearomi” yirã.
ROM 11:21 Jud'io masa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyabeti sʉori, rojose ĩna yire vaja ĩnare masiriobesumi Dios. Olivo rʉjʉre ñasʉorirʉjʉ jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi. To bajiri mʉa jud'io masa me ñarã quẽne, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabetijama, to bajirone yirʉcʉmi.
ROM 11:22 Diore mʉa teboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirere, to yicõari, jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja “Yʉ yarã me ñaama” ĩnare ĩ yirere tʉoĩaña. Tire masirã ñari, “Cristore mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, manire quẽne, ‘Yʉ yarã me ñaama’ yiĩarʉcʉmi”, yimasiña mʉa.
ROM 11:23 Jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩnare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios quẽna.
ROM 11:24 Jud'io masa me mʉa ñaboajaquẽne, ĩnare ĩ yisʉoriarore bajirone mʉare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiĩañumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, josari mene, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩacõagʉ̃mi, jud'io masare”, yimasire ñaja.
ROM 11:25 Yʉ mairã, masa ĩna masibeticatire ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “‘Dios yarã ñari, yʉa rĩne ñaja ĩ ocare quẽnaro riojo ajimasirã’ yibeticõato” yigʉ, adi ocare mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri jud'io masa jãjarã ñarãma Cristo ocare ajiterã. Jud'io masa me Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjediro bero, jud'io masa quẽne, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna.
ROM 11:26 Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare ĩ yiborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Sión vãme cʉti macagʉ ejarʉcʉmi, jud'io masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vajare, ĩnare vaja yibosarocʉ. Rojose ĩna yisere ĩ sʉorine yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma quẽna.
ROM 11:27 Rojose ĩna yisere masiriocõari, yʉ goticatore bajirone yirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
ROM 11:28 Cristo ĩ bajire sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa jãjarã ĩna ajirʉabetijare, ĩnare ĩategʉmi Dios. Ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiboarine, jud'io masa ñicʉa ñamasiriarãre, “Yʉ rĩa, quẽnaro yʉ yirona ñarʉarãja, mʉa jãnerabatia quẽne” ĩnare yir'i ñari, ĩnare maicõa ñagʉ̃mi Dios. To bajicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, Cristo ĩ bajirere ĩna ajitirʉ̃nʉro, ĩnare quẽne, “Yʉ rĩa ñaama”, yiĩarʉcʉmi.
ROM 11:30 Tirʉ̃mʉjʉma Dios ocare ajiterã ñañuja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, jud'io masa Dios ocare ĩna ajirʉabetijare, mʉajʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosayumi.
ROM 11:31 To bajiri yucʉrema jud'io masa ñaama Dios ocare ajiterã. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, ĩ yiriarore bajirone rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
ROM 11:32 Ado bajiro bajiyuja manire: Jud'io masare, ĩna mere quẽne, “Yʉ bojarore bajiro yirã me ñaama”, manire yiĩañumi Dios, “Manire rijabosayumi” Jesúre yitʉoĩarãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire yigʉ.
ROM 11:33 Mani jedirore quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios. ¡Masijeogʉ ñagʉ̃mi! Ĩre bajiro quẽnaro yigʉ magʉ̃mi. Ñimʉjʉane, ĩ tʉoĩasere, to yicõari ĩ yisere quẽne masibecʉmi.
ROM 11:34 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Dios, mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi.
ROM 11:35 ‘Quẽnaro mani yijare, Dios quẽne quẽnaro manire yirocʉ ñagʉ̃mi’ yimasibeaja mani”.
ROM 11:36 “Quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnato” yigʉ, ñajedirore rujeomasiñumi Dios. To bajiro ĩ yire ñaro cõrone cʉogʉ ñagʉ̃mi. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnatʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.
ROM 12:1 To bajiri, yʉ mairã, Dios manire ĩ ĩamaisere masirã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yiroti ñaja. To bajiro mani yiñajama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãja mani. Tire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios.
ROM 12:2 Adigodoaye rĩne tʉoĩarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. Mʉajʉama, Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojasere yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnasere, Dios ĩ ĩavariquẽnasere yirã yaja”, yimasirʉarãja.
ROM 12:3 Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Mani masune Dios ĩ bojasere yimasiaja mani”, yitʉoĩabesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉa: “Tocãrãcʉre ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Dios. To bajiri, ĩ ejarẽmose rãca yirʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa.
ROM 12:4 Mani rujʉre jairo ñaja. Ãmo, cajea, gãmoro, gʉbo, gajeye quẽne ñaja, cojo rujʉ ñaboarine. Ricati rĩne yaja. Cajea rãca ĩa, gãmoro rãca aji, ãmo rãca ãmi, gʉbo rãca va, bajimasire ñaja manire.
ROM 12:5 To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Jãjarã ñaboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo rujʉre bajirone bajiaja mani. To bajicõari, cojo masare bajiro quẽnaro gãmerã ejarẽmorũgũaja mani.
ROM 12:6 Tocãrãcʉre ricati rĩne ĩ bojarore bajiro mani yimasirotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiri ĩ ʉjore mani yimasise rãca Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ejarẽmoroti ñaja. “Ĩnare yʉ gotisere ajicõari, gotirẽtobosarimasa ñato” yigʉ, ĩna yimasirotire ĩnare Dios ĩ ʉjore ti ñajama, “Tire manire ʉjoyumi” yitʉoĩacõari, gãjerãre gotimasiroti ñaja.
ROM 12:7 “Gãjerãre ejarẽmoato” yigʉ, ĩna yimasirotire Dios ĩ ʉjore ti ñajama, ĩnare quẽnaro ejarẽmoroti ñaja. “Dios ocare ajimasicõari, gãjerãre gotimasioato” yigʉ, ĩnare ĩ ʉjore ti ñajama, “Tire manire ʉjoyumi” yitʉoĩacõari, quẽnaro gotimasioroti ñaja.
ROM 12:8 “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna gotimasiorotire ʉjoyumi Dios. Tire ʉjoecoriarãma, quẽnaro gotimasioroti ñaja. Maioro bajirãre gãjoa ĩsigʉ̃ma, “To bajiro yʉ yise vaja yʉre ejarẽmorʉarãma ĩna” yitʉoĩagʉ̃ me, ĩsiroti ñaja. Rotirãrema, quẽnaro rotiroti ñaja. Maioro bajirãre ejarẽmorãrema, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmoroti ñaja.
ROM 12:9 Socarãne, “Mʉare maiaja”, yitobesa. To yicõari, ĩnare mai, ĩnare ejarẽmo, rojose yibeti, quẽnase rĩne yirũgũña.
ROM 12:10 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajiaja mʉa. To bajirã ñari, quẽnaro gãmerã ĩamaicõari, rʉ̃cʉbʉoya, “Ĩnajʉa ñaama ñamasurãma” gãjerã ĩnare ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉorotire yirã.
ROM 12:11 Dios ĩ bojasere mʉa yijama, teyejairãne yibesa mʉa. Tocãrãcarʉ̃mʉne Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, variquẽnase rãca ĩ bojasere quẽnaro yirũgũña.
ROM 12:12 “Õ vecajʉ manire quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, quẽnaro variquẽnase rãca ñacõarũgũña mʉa. Rojose tãmʉoboarine, Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Yʉare ejarẽmoña”, ĩre yisẽnitʉjabeja mʉa.
ROM 12:13 Cristore ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmoña. Ejarãre quẽnaro yiya.
ROM 12:14 Rojose mʉare yirãre, “Quẽnaro ĩnare yato Dios” yirã, ĩnare sẽnibosaya.
ROM 12:15 Gãjerã quẽnaro ĩna variquẽnajama, ĩnare variquẽnaejarẽmoña. Gãjerã ĩna sʉtiritijama, ĩnare sʉtiritiejarẽmoña.
ROM 12:16 Gãjerã rãca cojo masare bajiro gãmerã ĩamaiña. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ñamasurã me ñaama” gãjerã ĩna yirãre baba cʉtiya mʉa. “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa.
ROM 12:17 Quẽnase rĩne yirũgũña mʉa, “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarotire yirã. Rojose mʉare yirãre ĩnare gãmebesa mʉa.
ROM 12:18 Mʉa yimasiro cõro quẽnase rĩne yiya, “Masa jediro mani rãca quẽnaro ñato” yirã.
ROM 12:19 Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, “Dios rĩne ñaami, masa rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirocʉ” yirã ñari, rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare yigãmebesa mʉa. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ñaja, rojose ĩna yise vaja, ĩnare rojose yirocʉ”, yigotiaja ti.
ROM 12:20 Gaje vãme, ado bajiro gotiaja, rojose manire yirãre ĩnare mani yirotire yiro: “Mʉare ĩategʉ ĩ ñiorijajama, bare ĩre ecaya. Ĩ idirʉajama, ĩre ioya. To bajiro ĩre mʉa yijama, rojose mʉare ĩ yisere tʉoĩacõari, mʉare bʉto bojonerʉcʉmi”, yigotiaja Dios oca.
ROM 12:21 Gãjerã rojose mʉare ĩna yijama, rojose ĩnare yicõarʉaboarine, quẽnasejʉare yicõa ñaña.
ROM 13:1 Dione ñagʉ̃mi masa ʉjarã ñaronare ĩnare cũrimasʉ. Ĩ cũriarã ĩna ñajare, ĩna rotirore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãja mʉa.
ROM 13:2 Dios ĩ cũrãre cʉdimenarema, ĩna cʉdibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
ROM 13:3 Quẽnase yirãrema güiorã me ñaama ʉjarã. Rojose yirãjʉarema güiorã ñaama ĩna. To bajiri quẽnase rĩne yiya mʉa. Quẽnase rĩne mʉa yijama, “Quẽnaro yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma mʉa ʉjarã.
ROM 13:4 “Masa quẽnaro gãmerã ejarẽmoato” yigʉ, ʉjarãre cũgʉ̃mi Dios. To ĩ yiboajaquẽne, rojose mʉa yijama, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yirʉarãma ʉjarã” yimasirã ñari, ĩnare güirʉarãja mʉa. “Rojose yirãre rojose ĩna yise vaja rojose yʉre yibosato” yigʉ, ĩnare cũgʉ̃mi Dios.
ROM 13:5 “Rojose mani yise sʉori rojose manire yiroma” yitʉoĩarã ñari, ʉjarãre cʉdirũgũrʉarãja mʉa. Tiaye rĩne, cʉdirã me, Gajeye quẽne, “Mani cʉdisere bojagʉmi Dios” yirã ñari, cʉdirũgũrʉarãja.
ROM 13:6 Masa ʉjarã Diore moabosarũgũama, manire “Quẽnaro ñato” yirã. To bajiri manire ĩna moabosase vaja ĩnare vaja yiroti ñaja.
ROM 13:7 Mʉa ʉjarã jedirore Dios ĩ bojarore bajirone quẽnaro ĩnare yiroti ñaja. Ĩna vaja taro cõrone ĩnare vaja yiya. “Gajeye moare ĩna yise vajare quẽne ĩnare vaja yiya” mʉare ĩna yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa. To yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya.
ROM 13:8 Gãjerãre mʉa vaja mojama, mʉa vaja mosere vaja yiya. Mʉa rãcanare ĩamaiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja.
ROM 13:9 Dios ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Sĩabesa. Juarudibesa. Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. To bajicõari, gajeye ñarẽmoaja Dios ĩ rotimasire. Tire cojo vãme mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Cojo vãme ti ñaboajaquẽne, tire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja mani. Ĩ rotimasire ado bajiro yaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ rãcanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire.
ROM 13:10 Mani rãcanare mani maijama, rojose ĩnare yimenaja. To bajiro mani yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja mani.
ROM 13:11 Tirʉ̃mʉjʉ Cristo ĩ bajirere ajisʉorãjʉne, “Tudiejacõari, quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yicõasʉoyuja mani. To bajiri yucʉrema, “Ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ cõñadiaja” yimasirã ñari, tire tʉoĩatʉjamenane, bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yito mani.
ROM 13:12 Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñacoajʉ. To bajiri vãti ĩ bojasere ĩna yirirodori jedicoato yaja. To cõrone rojose yirãre rearʉcʉmi Cristo. Tire masicõari, “Cristo manire ejarẽmoato” yirã, ĩre sẽnito mani, “Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, ĩ bojasejʉare yirãsa mani” yirã.
ROM 13:13 To bajiro mani bajijama, quẽnase rĩne yirʉarãja mani. Boserʉ̃mʉri ñaro idimecʉcõari, avasãmecʉcudirãre bajiro bajibetiroti ñaja manire. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibetiroti ñaja. Gãmerã oca rẽtobeticõato. Gãjerã ĩna yisere ĩajũnisinibeticõato mani.
ROM 13:14 Ado bajirojʉa yirã ñato mani: “Mani ʉjʉ Jesucristo manire ejarẽmoato” yirã, ĩre sẽnirũgũto mani. Ĩne ñagʉ̃mi manire ejarẽmogʉ̃, “Rojose yiroma” yigʉ. To bajiri ĩ ejarẽmose ti ñajare, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja mani.
ROM 14:1 “Cristo yʉre ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, tʉoĩagüigʉrema, quẽnaro ĩre yiya. “Ado bajiro yiroti ñaja” ĩ yisere ajicõari, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa yiroti ñaja, mʉre”, ĩre yi oca rẽtobesa.
ROM 14:2 Sĩgʉ̃ri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, yitʉoĩaama ĩna. Gãjerãma, “Cristo manire ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩarã ñaboarine, “Vaibʉcʉ rii mani bajama, quẽnabetoja” yitʉoĩagüicõari, bamenama ĩna.
ROM 14:3 Bare jediro barãjʉa, “Mani bajama, quẽnabetoja” yigüirãre, “Tʉoĩamasimena ñaja mʉa”, ĩnare yibetiroti ñaja. Bamenajʉa quẽne, jediro barãre, “Rojose yirã yaja mʉa”, ĩnare yiñagõjaibesa, “Ĩna quẽne, yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yirã ĩna ñajare.
ROM 14:4 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotirã ñaja mani. To bajiri sĩgʉ̃ri ĩna bajisere ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉa. Ado yʉa rãca ñaña”, ĩnare yirã ñaboarine, ricati tʉoĩarãrema, “Quẽnaro yibeaja mʉa. Gajerojʉ vasa”, ĩnare yibetiroti ñaja. Dios sĩgʉ̃ne ñaami ti ũnire yimasigʉ̃ma. To yicõari ĩ rotirãre ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ rãca ñacõa ñato ĩna” yigʉ. To bajiri ricati tʉoĩarãre quẽne, “Yʉ rãca ñacõa ñato”, ĩnare yimasigʉ̃mi.
ROM 14:5 Sĩgʉ̃ri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ado bajiro tʉoĩaama ĩna: “Cojorʉ̃mʉne, gajerʉ̃mʉri rẽtoro ñamasurirʉ̃mʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja”, yitʉoĩaama. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, ado bajiro tʉoĩaama: “Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiboarine ricati rĩne mʉa tʉoĩase, no yibeaja. Diore mʉa sẽnise ñaja ñamasusema, “Ĩ bojasere yaja” mʉa yimasirotire yirã.
ROM 14:6 Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi, “Adirʉ̃mʉ ñaja ñamasurirʉ̃mʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ” yigʉ. Mani ʉjʉre Diore rʉ̃cʉbʉogʉmi. Gãjima, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja” yigʉ ĩ bajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yigʉmi. Gãji, vaibʉcʉ rii babecʉ ñaboarine, gajeye bare bañagʉ̃ne, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉogʉmi ĩ quẽne.
ROM 14:7 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mani masune tʉoĩacõari, yirã me ñaja mani. Ado bajiro bajiaja: Sĩaecoboarine, tudicaticoasumi Cristo, ĩna catijaquẽne to yicõari ĩna rijacoajaquẽne, “Ĩna ʉjʉ ñarʉcʉmi” Dios ĩ yijare. To bajiri adigodo mani catiñaro cõro, mani rijato berojʉ quẽne, “Yʉ masune rotiaja. Gãji yʉre rotibeami”, yimasiña manoja. Cristo yarã ñari, mani rijato berojʉ quẽne ĩ yarã ñacõa ñarʉarãja mani. To bajiri, Cristo ĩ bojase rĩne yicõa ñaroti ñaja.
ROM 14:10 To bajiro ti bajiboajaquẽne, ¿no yirã, “Rojose yaja mʉa”, mʉa yarãre ĩnare yiñagõjai coderũgũati? To yicõari, ¿no yirã mʉa yarãre, “Tʉoĩamasimena ñaja mʉa”, yiĩateati mʉa? Mani ñaro cõrone, Dios ĩ ñarojʉ ejarona ñaja mani. To bajiri, “Ãnoa ñaama quẽnase yicana. Ãnoa ñaama rojose yicana”, yiĩabeserʉcʉmi. To bajiro ĩ yirotire masirã ñari, gãjerã Cristo yarãre, “Rojose yaja mʉa”, yiñagõjaibesa.
ROM 14:11 Ado bajiro gotiaja Dios oca Isa'ias ĩ ucamasire: “‘Socʉ me yaja yʉ. Ado bajise bajirʉaroja ti, masa jedirore: Yʉ ĩaro rĩjorojʉa yʉre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetucõari, “Masa ĩna yisere masigʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yirʉarãma ĩna’, yami mani ʉjʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias.
ROM 14:12 To bajiro ĩ yimasire ñajare, “Tocãrãcʉne, ĩna yire jedirore Diore ĩre gotirʉarãma ĩna”, yimasiaja mani.
ROM 14:13 To bajiri, “Rojose yaja mʉ” gãmerã yiñagõjaibetirʉarãja mani. Tire yibeticõari, “Mani rãcanare rojose ĩnare ũmato yirobe” yirã, quẽnase rĩne yito mani.
ROM 14:14 Yʉ, mani ʉjʉ Cristo ĩ gotimasiocatire ajicacʉ ñari, ado bajiro yaja yʉ: “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, ñarãma gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ, yigʉja yʉ”, yitʉoĩarãma.
ROM 14:15 “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, quẽnabetoja” yigʉ ñari, mʉajʉa tire mʉa baro ĩacõari sʉtiritigʉmi. To bajiro ĩ bajisere masirã ñaboarine, mʉa bacõa ñajama, “Mʉre maibeaja” yirãre bajiro yirãja mʉa. Mʉa rĩ mere, gãjerãre quẽne rijabosagʉ bajiyumi Cristo. To bajiri sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ yaja” ĩ yisere ajicõari, vaibʉcʉ riire babeja. “Mani basere ĩ bajama, ‘Rojose yigʉ yaja yʉ’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yirã, tire babetirʉarãja mʉa.
ROM 14:16 To bajiri, “Mani yise quẽnase ti ñaboajaquẽne, tire ĩacõari, ‘Rojose yirã yama’ gãjerã manire yiĩarãma” mʉa yimasijama, tire yibeticõaña.
ROM 14:17 Mani barotire, mani idirotire bʉto tʉoĩaroti me ñaja. Mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yisejʉare tʉoĩaroti ñaja. To yicõari, Esp'iritu Santo manire ĩ ejarẽmose sʉorine gãjerã mani rãca quẽnaro ĩna variquẽnarotijʉare tʉoĩaroti ñaja, manire.
ROM 14:18 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yijama, “Quẽnaro yirã ñaama”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. To bajicõari, masa quẽne, “Quẽnaro yirã ñaama”, manire yiĩarʉarãma ĩna.
ROM 14:19 To bajiri bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã yirãja mani, “Jediro Cristo ĩ bojarore bajiro yirã ñarãsa mani” yirã.
ROM 14:20 To bajiri sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, mʉa baroti ñaboasere ĩacõari, “Babetiroti ñaja” ĩ yijama, tire babetirʉarãja mʉa. “Mani basere ĩ bajama, ‘Rojose yigʉ yaja yʉ’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja. To bajiboarine mani rãcagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ yaja” ĩ yiĩasere, mani bajama, rojose ĩre yirorãre bajiro yirãja mani.
ROM 14:21 Mani rãcagʉ Cristo yʉ, mʉa basere, ʉye oco mʉa idise, to yicõari, gajeye no bojase mʉa yisere ĩacõari, ĩ quẽne ĩ yijama, “Rojose yigʉ yaja”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, to bajiro mʉa yijama, rojose ĩre yirorãre bajiro yirãja mʉa.
ROM 14:22 To bajiri, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, “Mani bajama, quẽnabeaja” mʉa yitʉoĩasere, gãmerã gotimenane, Dios sĩgʉ̃rene mʉa tʉoĩasere gotiroti ñaja. “To bajiro yʉa yisere ĩacõari, ‘Quẽnaja’ yiĩagʉ̃mi Dios” yirãma, variquẽnarãma.
ROM 14:23 “Yʉa bajama ¿Dios ĩ bojabetire yirojari yʉa?” yiboarine ĩna bacõajama, rojose yirã yirãma. To bajirone bajiaja. “Dios ĩ bojabetire yirã yaja” yiboarine, mani yijama, manire quẽne rojose ñaroja.
ROM 15:1 “Cristo yʉare ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩarã ñaboarine, tʉoĩagüirãre, “To bajiro mʉa bajise quẽnabeaja” ĩnare yimenane, ĩnare rʉ̃cʉbʉocõaña. Mʉa ñaroti rĩne tʉoĩamenane, tʉoĩagüirãre ĩnare ejarẽmoroti ñaja.
ROM 15:2 Mani rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, tʉoĩagüirã quẽne, ĩnare ejarẽmoroti ñaja, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, variquẽnase rãca quẽnaro ñato ĩna” yirã.
ROM 15:3 Cristo adigodo ejacõari, ĩ yiriarore bajiro yito mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ĩ variquẽnarotire bojagʉ me ñañumi. Mani variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari, bʉto rojose tãmʉoñumi, manire ejarẽmogʉ̃. To bajiri, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Rojose yirã, mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉobetijama, yʉrene rʉ̃cʉbʉomena yicama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristo ĩ jacʉre Diore ĩ yirere yiro.
ROM 15:4 Jediro Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro manire gotimasioaja ti. To bajiri tire mani buejama, quẽnaro gotimasiocõa ñarʉarãja mani, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã. To bajiri, “Õ vecajʉ manire quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, variquẽnacõa ñarʉarãja mani.
ROM 15:5 Dios manire ejarẽmoami, “Ĩna rãcanare gotimasiocõa ñarʉarãma” yigʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mani variquẽnarotire cõaami. To bajiri, bʉtobʉsa mʉare ejarẽmoato Dios, mʉa gãmerã mairotire yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Jesucristo ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa.
ROM 15:6 To bajiro manire ĩ ejarẽmojare, mani ñaro cõrone mani ʉjʉre Jesucristo jacʉre ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãja mani.
ROM 15:7 To bajiri, “Yʉ yarã ñaja mʉa” Cristo mʉare ĩ mairiarore bajirone gãmerã maiña mʉa. Mʉa gãmerã maisere ĩacõari, “Dios sʉorine bajiaja” yirã ñari, “Quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉarãma masa.
ROM 15:8 Adi macarʉcʉrojʉre jud'io masare ĩnare ejarẽmogʉ̃ vayumi Cristo. Yʉa ñicʉare, “‘“To bajiro bajirʉaroja” ĩnare ĩ yimasiriarore bajirone yigʉ ñaami Dios’ yimasioato ĩna” yigʉ, yʉare ejarẽmoñumi.
ROM 15:9 Jud'io masa rĩ mere ejarẽmogʉ̃ vagʉ bajiyumi Cristo. Jud'io masa mere quẽne ejarẽmogʉ̃ bajiyumi. “Masare Dios ĩ ĩamaisere masicõari, ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato jud'io masa, jud'io masa me quẽne” yigʉ, vayumi Jesús. To bajisene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Jud'io masa me, yʉ rãca mʉre yivariquẽnato ĩna’ yigʉ, varʉcʉja yʉ. Yʉ sʉorine mʉre yirʉ̃cʉbʉocõari, basarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristo ĩ jacʉre ĩ gotirere yiro.
ROM 15:10 Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Mʉa jud'io masa me, Dios yarã jud'io masa rãca cojo masare bajiro variquẽnarʉarãja mʉa”, yigotiaja Dios oca.
ROM 15:11 Gajeye quẽne ado bajiro gotiaja ti: “Jud'io masa, ĩna me quẽne, masa jediro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãja mʉa”, yigotiaja ti.
ROM 15:12 Isa'ias ñamasir'i quẽne ado bajiro ucamasiñumi: “Isa'i jãnami sĩgʉ̃ ruyuarʉcʉmi, jediro masa ʉjʉ ñarocʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, ‘Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yirʉarãma ĩna”, yiucamasiñumi Isa'ias.
ROM 15:13 “Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja” yitʉoĩamasirere manire cõagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios. Ĩrene ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉre ajitirʉ̃nʉrũtuacõari, quẽnaro variquẽnarã, mʉ rãca quẽnaro ñacõa ñato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca bʉtobʉsa tire masiato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, Diore mʉare yisẽnibosaja yʉ.
ROM 15:14 Yʉ mairã, “Quẽnaro yirã ñarãma ĩna. Cristo ocare quẽnaro masirã ñari, quẽnaro gãmerã gotimasiorã ñarãma ĩna”, mʉare yimasiaja yʉ.
ROM 15:15 To bajiro mʉa bajisere masigʉ̃ ñaboarine, papera rãca quẽnaro riojo mʉare gotiaja yʉ. “Tirʉ̃mʉjʉ mʉa ajirere masiritibeticõato” yigʉ, mʉare ucacõaja yʉ. Dios yʉre ĩamaicõari, ĩ ocare gotirẽtobosagʉ yʉ ñarotire ĩ bojacati ñajare, mʉare ucaja yʉ.
ROM 15:16 “Jesucristo ĩ bajirere jud'io masa mere gotimasiato” yigʉ, yʉre cõacami Dios. To bajiro ĩ yicati ñajare, yʉ gotimasiosere ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉama jud'io masa me ñarã. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Rojose mana ñaama”, Dios ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaama.
ROM 15:17 To bajiri, “Dios ĩ bojasere yigʉ, Jesucristo sʉorine quẽnaro moaja”, yivariquẽnaja yʉ.
ROM 15:18 Jud'io masa mere yʉ gotimasiojama, yʉ masune tʉoĩacõari, gotigʉ me yaja. Cristo, ĩ ejarẽmose rãca gotimasioaja yʉ. Tire ajicõari, Cristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yʉ yisere ĩacõari, to yicõari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩaĩañamani yʉ yiĩosere ĩarã ñari, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo”, ĩre yitʉoĩasʉocama ĩna. To bajiri, Jerusalénjʉne Cristo ĩ bajirere gotisʉocacʉ, gaje macarire quẽne goticudigʉ rĩne, Iliria sitajʉ gotiejocajʉ yʉ.
ROM 15:20 “Cristo ĩ bajirere gotimasioñamana ĩna ñarojʉre, gotimasiogʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩa vadirũgũcajʉ yʉ. Gãjerã ĩna goticõariarojʉrema gotimasiogʉ̃ varʉabeticajʉ yʉ.
ROM 15:21 To bajiro yʉ bajirotire yiro, ado bajiro gotiyuja, Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Cristo ĩ bajirere masibetiriarã, gotimasio ecorʉarãma. To bajiri, tire ajimasirʉarãma”, yigotiyuja ti.
ROM 15:22 To bajiri, Cristo ĩ bajirere gotimasioñamana ĩna ñarojʉare gotimasiocudigʉ ñari, mʉa tʉre varʉaboarine, vabetirũgũcajʉ yʉ maji.
ROM 15:23 Tirʉ̃mʉjʉne mʉa tʉ varʉacõa ñacajʉ yʉ. To bajiro bajirʉarũgũcacʉ ñari, adi sitanare ĩnare gotimasiojeocõari, mʉa tʉjʉa varʉa tʉoĩaja yʉ yuja.
ROM 15:24 Españajʉ vacʉ mʉare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. To bajiri mʉa rãca yoaro variquẽnacõa ñarʉagʉ ñaboarine, yoaro mʉa rãca ñabetirʉcʉja yʉ, bajigʉjʉma. To bajiboarine mʉa ejarẽmose bojaja yʉ, España yʉ ejamasirotire yigʉ.
ROM 15:25 To bajiro yʉ bajiroto rĩjoro Jerusalénjʉ vacoacʉ yaja maji, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ejarẽmogʉacʉ.
ROM 15:26 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Macedonia vãme cʉti sitana, Acaya vãme cʉti sitana quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Jerusalén macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre gãjoa rãca ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro yitʉoĩariarã, ĩna ĩsirere juacõari, Jerusalén macanare ĩsigʉacʉ yaja yʉ.
ROM 15:27 Ĩna masune tʉoĩacõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩañujarã ĩna, jud'io masa me ñaboarine. Jud'io masa sʉorine, jud'io masa mere, Dios yarã ĩna ñase ejayuja ti. To bajiri jud'io masare maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaja.
ROM 15:28 To bajiri Jerusalén macanare gãjoa ĩnare yʉ ĩsiro bero, Españajʉ vacʉ, mʉare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ.
ROM 15:29 “Mʉa tʉ yʉ ejaro, mani ñajediro mani variquẽnarotire cõarʉcʉmi Cristo”, yimasiaja yʉ.
ROM 15:30 Yʉ mairã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. To bajicõari, Esp'iritu Santo sʉorine gãjerãre ĩamairã ñaja. To bajiri yʉ bajisere tʉoĩacõari, Diore yʉre sẽniejarẽmoña yaja yʉ.
ROM 15:31 “Judeana Cristo ĩ bajirere yʉ gotisere ajiterã rojose yʉre yiroma” yirã, Diore yʉre sẽniejarẽmoña. To yicõari, “Jerusalén macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã gãjoa yʉ ĩsirotire variquẽnase rãca boca juato ĩna” yirã, Diore yʉre sẽniejarẽmoña.
ROM 15:32 To bajiri Diore yʉre mʉa sẽniejarẽmojama, variquẽnase rãca mʉa tʉjʉ ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ, Dios ĩ bojajama. Mʉa tʉjʉ eja, mʉa rãca quẽnaro ʉsʉsãjarʉcʉja yʉ.
ROM 15:33 Dios, quẽnaro mʉa ñarotire mʉare ejarẽmoato ĩ. To bajirone bajiato.
ROM 16:1 Febe vãme cʉtigore mʉa tʉ sore cõagʉ̃ yaja yʉ. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so. Cristore ajitirʉ̃nʉrã Cencrea vãme cʉti macana rãca Diore moabosarimaso ñaamo so.
ROM 16:2 Sone ñaamo jãjarã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmorio. Yʉre quẽne ejarẽmorũgũmo. To bajiri mʉa tʉ so ejaro, “Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so quẽne” yimasirã ñari, so bojase cõro sore yirẽmoña, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani” yirã.
ROM 16:3 Yʉre bajiro Jesucristo ocare gotimasiorã ñacana, Prisca, so manajʉ Aquila, quẽnato ĩna.
ROM 16:4 “Ĩre mani ejarẽmojama, manire quẽne sĩarãma” yimasiboarine, yʉre ĩna sĩaborotire yirẽtobosacama ĩna. To bajiri, “Quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa”, ĩnare yiucacõaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ mere, “Quẽnaro yirã yicajʉ mʉa”, ĩnare yaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me to bajiro mʉare yicõaja yʉ. Jud'io masa me, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, yirũgũama.
ROM 16:5 Quẽnato Cristore ajitirʉ̃nʉrã Aquila ya vi rẽjarũgũrã. Quẽnato yʉ maigʉ̃, Epeneto quẽne. Ĩ ñaami Asia sitagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉsʉor'i.
ROM 16:6 Mar'ia, quẽnato, bʉto mʉare ejarẽmorio quẽne.
ROM 16:7 Yʉ yarã, Andrónico, Junias quẽne quẽnato. Ĩna rãca tubiberiavijʉ ñacajʉ yʉ. Ĩna ñacama yʉ rĩjoro Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoriarã. Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ĩna cõarã rẽtoro quẽnaro yicudiyuma ĩna.
ROM 16:8 Quẽnato yʉ maigʉ̃ Ampliato quẽne. Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto maiaja yʉ.
ROM 16:9 Gãji, yʉre bajiro Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Urbano vãme cʉtigʉ, quẽnato. To bajicõari, yʉ maigʉ̃ Estaquis quẽne, quẽnato.
ROM 16:10 Apeles quẽne, quẽnato. Rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñacami. Aristóbulo, to yicõari ĩ ya viana quẽne, quẽnato.
ROM 16:11 Yʉ yʉ Herodión quẽne, quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã Narciso ya viana, quẽnato.
ROM 16:12 Trifena, to yicõari, Trifosa quẽne quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosarimasa ñaama. Mani maigõ Pérsida quẽne, quẽnato. So quẽne, mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosacamo.
ROM 16:13 Rufo quẽne quẽnato. Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. Ĩ jaco quẽne quẽnato. Sone ñacamo, yʉ jacore bajiro yʉre maicaco.
ROM 16:14 To yicõari, As'incrito, Flegonte, Hermes, Patrobas, Hermas, ĩna rãcana quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato.
ROM 16:15 Filólogo, Julia, Nereo, to yicõari, ĩ bedeo quẽne, quẽnato. Olimpas, to yicõari, ĩna rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato.
ROM 16:16 Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa. Adoana, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõama ĩna.
ROM 16:17 Yʉ mairã, gajeye ado bajiro mʉare gotimasioaja yʉ: Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Cristo oca mʉa ajiriarore bajiro me bajiaja ĩna yisema. To bajiri ĩnare cãmotadicõaña.
ROM 16:18 Mani ʉjʉ Cristo ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. Ĩna tʉoĩarore bajiro yirã ñari, socarãne quẽnaro gotitorãma. To bajiri socase ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, quẽnaro tʉoĩamasimena.
ROM 16:19 Mʉarema, ĩnare bajiro mʉa bajibetijare, “Ĩna ʉjarãre quẽnaro cʉdirã ñaama”, yama masa, mʉare. To bajiro mʉa bajisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaja yʉ.
ROM 16:20 Quẽnaro mani ñarotire cõagʉ̃ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, vãtia ʉjʉre ĩre cʉdaabogʉre bajiro yirʉcʉmi, “Socarimasa ĩna gotiboasere ajibeticõato ĩna” yigʉ. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya” mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ.
ROM 16:21 Yʉ baba, Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Timoteo vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Yʉ yarã Lucio, Jasón, Sos'ipate quẽne, mʉare quẽnarotiama.
ROM 16:22 Yʉ Tercio, Pablo ĩ rotirore bajiro adi paperare ucabosagʉ quẽne, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare quẽnarotiaja yʉ.
ROM 16:23 Gayo quẽne, mʉare quẽnarotiami. Ĩ ya vijʉne ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽjarũgũaja. Erasto adi macajʉre gãjoa codebosarimasʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Cristo sʉorine mani yʉ, Cuarto vãme cʉtigʉ quẽne, “Quẽnato”, mʉare yami.
ROM 16:24 To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya”, mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ. To bajirone bajiato.
ROM 16:25 Diore rʉ̃cʉbʉorã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami. Rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, Diore yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩ ocare quẽnaro mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi Cristo” mʉa yitʉoĩarotire cõarʉcʉmi Dios. Ĩ ocare gotimasiorũgũaja yʉ, masa rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere. Tirʉ̃mʉjʉma ti ũnire gotimasio ecobesuja maji.
ROM 16:26 To bajiboarine, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ajicõari, “To bajise bajirotire gotiro yaja”, yimasibesuma. Adirʉ̃mʉrirema, “‘Cristo ĩ rijabosare ti ñajare, “Quẽnarã ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios’, masa jediro yʉre yimasiato” yigʉ, ti oca mani ajimasirotire manire cõañumi Dios, adi macarʉcʉrojʉ ñacõa ñarũgũgʉ̃.
ROM 16:27 Ĩ ñagʉ̃mi jediro masigʉ̃. Gãji ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Jesucristo manire ĩ codese sʉorine ĩre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñato mani. To bajirone bajiato. To cõrone ñaja.
1CO 1:1 Adi quetire mʉare cõagʉ̃, Pablo vãme cʉtigʉ ñaja yʉ. ¿Ñati mʉa, Corinto macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Jesucristo ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama” yicõari, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa. Sóstenes rãca ñacõari, mʉa rĩ mere ucaja yʉa. “Mani ʉjʉre Jesucristore sẽnirã jediro, adi quetire ajiato” yirã, ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉre, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉorine yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudiya mʉ” yigʉ.
1CO 1:4 Tocãrãcajine Dios, mani jacʉre sẽnigʉ̃, mʉare quẽnaro ĩ yisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirũgũami Dios.
1CO 1:5 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ oca jediro quẽnaro riojo ajimasicõari, mʉa gotimasiorotire, to yicõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yimasirotire yigʉ, mʉare ʉjoyumi Dios.
1CO 1:6 To bajiro mʉare ĩ yire ñajare, Cristo ĩ bajirere mʉare yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socase me ñaja”, yicajʉ mʉa.
1CO 1:7 Ñajediro mʉa yimasiroti mʉare ĩ ʉjore ti ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarotire yurãre, ñie rʉyabetoja, mʉare.
1CO 1:8 “Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi. To bajiri, Jesucristo ĩ ejarirʉ̃mʉre, ñimʉjʉane, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yimasigʉ̃ manirʉcʉmi.
1CO 1:9 “‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñaami, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉña” yirere manire cõagʉ̃. To bajiri ĩ ejarẽmose sʉorine mani ʉjʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro gãmerã baba cʉtirũgũaja mani.
1CO 1:10 Yʉ mairã, yʉ gotirore bajiro yirã ñaboarine, gajeye mʉa yise quẽnabeaja. Mani ʉjʉ, Jesucristore yibosagʉ, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Rojose mʉa yijama, “Jʉaji rojose yimenasa mani” yicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaña.
1CO 1:11 “To bajiro yama Corinto macana” Cloé yarã ĩna yisere ajicõari, to bajiro mʉare yaja yʉ.
1CO 1:12 Ado bajise yʉre gotiama: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉa’ yama. Gãjerãma, ‘Pedrore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Cristore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yama”, yʉre yigotiama Cloé yarã.
1CO 1:13 ¿No bajiro yirã to bajise ñagõjaiati mʉa? “Mani ʉjʉ Cristo sĩgʉ̃ne ñaami” yirã ñaboarine, “Jãjarã ñaama mani ʉjarã” yisocarãre bajiro yiñaja mʉa. ¿Yʉ, Pablone rojose mʉa yire vajare yirẽtobosagʉ, yucʉ́tẽrojʉ rijabosayujarique yʉ? “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã me, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa.
1CO 1:14 “Crispo vãme cʉtigʉ, to yicõari, Gayo vãme cʉtigʉ, ĩna rĩne ñacama oco rãca yʉ bautizacana”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri mʉa rãcana, “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yimasirã manama. Tire tʉoĩacõari, “Tocãrãcʉne ñacama yʉ bautizacana”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ.
1CO 1:16 Estéfanas ya viana quẽne ñacama oco rãca yʉ bautizacana. To cõrone yiriaja yʉ.
1CO 1:17 “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiaya” yigʉ me, yʉre cõacami Cristo. “Yʉ sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiocudiaya” yigʉjʉa, cõacami. “‘Quẽnaro ĩ gotimasiojare, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ, me yʉre cõacami. To bajiro ĩna yijama, “‘Yucʉ́tẽrojʉ rojose mani yise vajare yirẽtogʉ̃, manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã me ñarʉarãma”, yʉre yicami Jesucristo.
1CO 1:18 Yucʉ́tẽrojʉ Cristo ĩ rijabosarere ajicõari, “Socase ñaja”, yitʉoĩaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona. Dios tʉjʉ varonajʉama, ti quetire ajicõari, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarocʉ”, yitʉoĩaama.
1CO 1:19 Tire bajirone gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “‘Masirã ñaja yʉa’ yirãre masimenare bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, yʉre ĩna masirotire yigʉ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
1CO 1:20 To bajiri, “Dios ĩ rotimasire riojo gotimasiorã ñaja yʉa” yirãre, to yicõari, gãjerã, “Adi macarʉcʉro ñase jedirore masirã ñaja yʉa” yirãre masimenare bajiro ĩnare yami Dios.
1CO 1:21 Masijeogʉ ñaami Dios. To bajiri adi macarʉcʉroana, masa ĩna masune ĩna buese, ĩna tʉoĩase sʉori ĩre ĩna masirotire bojabesumi. Ado bajirojʉa ĩna yisejʉare bojayumi: Ĩ macʉ ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã rĩrene rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosagʉ ñaami Dios. To bajiri ti ocare ajicõari, “To bajiro yimecʉrã yama. Socase ñaja”, yama Diore masimena.
1CO 1:22 To bajiri, jud'io masa quẽne, ti quetire ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoroto rĩjoro, “Socase me ñaja yʉa yirotire yirã, ĩaĩañamani yʉare yiĩoña”, yirã ñaama. Griego masajʉama, “Quẽnaro ĩna gotijama, ĩnare ajisʉyarʉarãja mani”, yirã ñaama.
1CO 1:23 To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, yʉajʉama, yucʉ́tẽrojʉ Cristo manire ĩ rijabosarere gotimasiorũgũaja. Jud'io masa ĩna ajitese, griego masa, “Yimecʉrã yama” yʉare ĩna yisere yirũgũaja yʉa.
1CO 1:24 To bajiboarine, Cristo ĩ bajirere yʉa gotimasiosere ajicõari, jud'io masa, griego masare quẽne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere ĩna cʉdijama, ĩ masisere ĩnare cõaami. To ĩ yijare, “Masijeogʉ ñaami Dios”, yirũgũama.
1CO 1:25 Gãjerãjʉa, Diore masimena ñari, “Yimecʉrã yama Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩre bajiro yimasigʉ̃ magʉ̃mi”, yimasiaja mani, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãma.
1CO 1:26 Yʉ mairã, Dios mʉare ĩ besere tʉoĩaña mʉa. Jãjarã me ñacajʉ mʉa, ñamasurã, masare rotirimasa, to yicõari, “Masirã ñaama” Diore masimena ĩna yiĩarã.
1CO 1:27 To bajiro mʉa ñarotire bojayumi Dios. “‘Tʉoĩamasimena ñaama’ masa ĩna yirã, to yicõari ĩna rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã”, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “‘Masirã ñaama’ Diore masimena ĩna yirʉ̃cʉbʉorãre, ‘Masirã me ñañuma’ yato” yigʉ, yiyumi.
1CO 1:28 “‘Ñamasurã me ñaama’ to yicõari, ‘No yimasimenama’ masa ĩna yirãjʉa, yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, yiyumi Dios. “ ‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yiĩarã, ñamasurã me ñato” yigʉ, to bajiro yiyumi.
1CO 1:29 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjoro, “Masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, ñamasugʉ̃ ñari, mʉ macʉ ĩ bajirere ajicõari, ‘Riojo gotiaja’ yicajʉ yʉ”, ĩre yirocʉ magʉ̃mi.
1CO 1:30 To bajiri Dios sʉorine Jesucristo ĩ bajirere ajicõari, ĩ yarã ñaja mʉa. To bajiri, Dios ocare ñamasusere masirã ñaja mʉa. Rojose mʉa yisere ĩ masiriojama, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñaja mʉa.
1CO 1:31 Dios macʉ sʉorine to bajiro mʉa bajise ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Ñamasurã ñaja yʉa’ yitʉoĩamenane, ‘Manire quẽnaro yiyumi Cristo. Ĩjʉa ñaami ñamasugʉ̃’ yivariquẽnaroti ñaja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1CO 2:1 Dios oca masa ĩna masibetirere mʉare yʉ gotimasiocatire tʉoĩaña mʉa, yʉ mairã. “‘Masigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ me, mʉare goticajʉ yʉ.
1CO 2:2 “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo ĩ rijabosare rĩne ĩnare gotirʉcʉja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro mʉare goticajʉ.
1CO 2:3 Mʉa tʉ ejagʉ, gotimasiobetirocʉre bajiro mʉare bojonecajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ñari, nanacajʉ yʉ.
1CO 2:4 Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotigʉadijama, “Masirã ñaja yʉa” yirã ĩna yirore bajiro me mʉare goticajʉ yʉ. “‘Pablo quẽnaro ĩ gotijare, Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ me, mʉare goticajʉ. Mʉare yʉ gotimasioro, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ ejarẽmojare, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yiajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa.
1CO 2:5 To bajiri, masa ĩna masise rãca me ajimasicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. Dios ĩ masise mʉare ĩ cõajare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa.
1CO 2:6 Jesucristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajama, yʉa gotimasiorotire Dios ĩ cõajare, josabʉsase ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. Yʉa gotimasiose, adigodoana, masirã, to yicõari, ʉjarã ĩna masise me ñaja. Ĩna masiboase rãcane ĩna rijato, yayicoarʉaroja tijʉama.
1CO 2:7 Yʉa gotimasiosejʉama, Dios ye, ĩ masise, ĩ cõase ñaja. Ti oca, masa ĩna masibeticati ti ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Masare quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yimasire ñaja.
1CO 2:8 Adigodoana ʉjarã tire ajimasirã manicama. Tire ĩna ajimasijama, mani ʉjʉ Cristo quẽnamasugʉ̃re, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutu sĩacõaña”, yibetiboriarãma ĩna.
1CO 2:9 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Dios, ĩre mairãre, ‘Quẽnase ĩnare ʉjorʉcʉja’ yi goti rĩjoro yiyumi. Masa ĩna ĩabetirũgũre, ĩna ajiĩabetirũgũre, to yicõari ĩna tʉoĩabʉjabetirũgũre quẽne ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
1CO 2:10 Yucʉrema, mani masibetirũgũrere Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Dios ĩ ʉjosere masiaja mani. Ñajediro masiami Esp'iritu Santo. Dios ĩ tʉoĩasere quẽne masigʉ̃ ñaami.
1CO 2:11 Gãjerã ĩna tʉoĩasere, “To bajiro tʉoĩama”, yimasiña maja. Mani masu mani tʉoĩase rĩne masire ñaja. To bajirone bajiaja, Dios ĩ tʉoĩase quẽne. Mani masibetiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sĩgʉ̃ne masiami, Dios ĩ tʉoĩasere.
1CO 2:12 To bajiboarine, adigodoana Diore masimena ĩna tʉoĩase ũni mere manire cõañumi Dios. Esp'iritu Santojʉare manire cõañumi, manire ĩ ʉjosere quẽnaro mani ajimasirotire yigʉ.
1CO 2:13 To bajiri yʉa gotimasiojama, gãjerã yʉare ĩna gotimasiore mere gotimasiorũgũaja. Esp'iritu Santo yʉare ĩ ejarẽmojare, quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉa.
1CO 2:14 Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ejarẽmose rãca yʉa gotimasiosere ajicõarã ñaboarine, ajimasimena ñari, “Tʉoĩamasimena ye ñaja”, yicõama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Dios yere quẽnaro ajimasire ñaja. Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ocare ajimasimenama.
1CO 2:15 Esp'iritu Santore cʉorãjʉama, masa ĩna yise jedirore ĩacõari, “Quẽnaro yama. Rojose yirã yama”, yimasiama. To bajiro yirã ĩna ñajare, Esp'iritu Santore cʉomenajʉama, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama”, ĩnare yimasibeama.
1CO 2:16 Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Esp'iritu Santore cʉorã ĩna yisere ĩacõari, ‘Socarã yama’ ĩnare yimasibeama Esp'iritu Santore cʉomena”, mʉare yaja yʉ: “Mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. To bajiro ti gotiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Cristo ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani.
1CO 3:1 Mʉa tʉjʉ ñacudigʉ, Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãre yʉ gotimasiocatore bajiro mʉare gotimasiobeticajʉ yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉsʉorã mʉa ñajare, Diore tʉoĩabeticõari ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirãre yʉ gotimasiocatore bajiro mʉare gotimasiocajʉ yʉ.
1CO 3:2 Cristo ĩ gotimasiorere, josari me bʉsane ajimasirere mʉare gotimasiorũgũcajʉ. “Yʉ gotimasiosʉosere ajimasibeticõa ñaama” yigʉ, josasere mʉare gotimasiobeticajʉ. Yucʉ quẽne to bajirone bajicõa ñarãja mʉa maji. Beroaye mʉare gotimasioroti ti ñaboajaquẽne, mʉare yʉ gotimasioboacatirene tudigoticõaroti ñaroja. Mʉa masune mʉa bojarore bajiro mʉa yicõa ñajare, to bajiro yaja yʉ. Gãjerã ĩna bajisere ĩacõari, “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisini, ñagõjai, bajiñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiñajama, Esp'iritu Santore cʉomenare bajiro mʉa masune mʉa bojarore bajiro yicõa ñarãja.
1CO 3:4 Ado bajiro yirã mʉa ñajare, to bajiro yaja yʉ: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãjʉama, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yirũgũama” ĩna yisere ajiaja yʉ.
1CO 3:5 Apolos, ñamasugʉ̃ me ñaami. Yʉ quẽne, ñamasugʉ̃ me ñaja. Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃ma. Ĩre moabosarimasa ñaja yʉa. Tocãrãcʉne, mani ʉjʉ, yʉare ĩ moaroticõariarore bajirone moaja yʉa. Yʉa gotimasiore sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mʉa.
1CO 3:6 Yʉ, mʉare Cristo ocare gotimasiosʉocajʉ. Yʉ gotimasioro bero, bʉtobʉsa mʉare gotimasiorẽmoñumi Apolos. To bajiro yʉa yisere ejarẽmoami, Dios “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ.
1CO 3:7 To bajiri Cristo ĩ bajirere gotimasiosʉorã, ĩna bero tire gotirẽmorã quẽne, ñamasurã me ñaja yʉa. Diojʉa, ñaami ñamasugʉ̃ma, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉcõari, bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuajaro ĩna” yigʉma.
1CO 3:8 Gotimasiosʉorã, gotimasiorẽmorã, cojoro cõro ñacõaja yʉa, Diore moabosarã. Tocãrãcʉre ĩre ĩna moabosase vaja, vaja yirʉcʉmi Dios. Mʉa ñaja Dios ĩ ĩatirʉ̃nʉrã, yʉare ĩ moaroticõarijʉre bajiro bajirã. To bajicõari, Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajiaja mʉa.
1CO 3:10 Yʉjʉa, ti vire bʉasʉogʉre bajiro bajigʉ ñaja. Dios, yʉre ĩ yirẽmojare, ĩ oca ñamasusere quẽnaro mʉare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Yʉ gotimasioro bero gotimasiorã, yʉre bʉarẽmorãre bajiro yirã ñaama. To bajiri, quẽnaro riojo Dios ocare ĩnare gotimasioroti ñaja.
1CO 3:11 Ado bajise mʉare gotimasiocajʉ yʉ: “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mana, Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yigoticajʉ yʉ. Ti oca ñaja ñamasuse. Gãjerã ricati ĩna gotimasiojama, Dios ye mere gotimasiorã yirãma.
1CO 3:12 Sĩgʉ̃ri, Dios ocare ĩna gotimasiojama, quẽnaro riojo gotirãma. Gãjerãma, quẽnaro riojo gotimasiomenama. Tocãrãcʉrene gotimasiorimasare, “Quẽnaro gotiyuma. Quẽnaro gotimasibesuma”, yimasirʉarãja mani, masa jedirore Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉjʉ. To bajiri, ĩna gotimasiorere, “Quẽnase ñaja” yimasirʉ, jeamejʉ tire soeĩagʉ̃re bajiro yirʉcʉmi Cristo. Ĩna gotimasiore quẽnase ti ñajama, ʉabetoja. Quẽnabeti ti ñajama, ʉajedicoarʉaroja.
1CO 3:14 Quẽnase ñari, ti ʉabetijama, vaja yirʉcʉmi Cristo.
1CO 3:15 Rojose ñari, ti ʉajedicoajama, rojose tãmʉorʉarãma quẽnaro yibetiriarã. Rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetirʉcʉmi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare. Vi ti ʉaro rudi budirãre bajiro bajirʉarãma.
1CO 3:16 ¿“Esp'iritu Santore cʉorã ñaja mani”, yimasibeatique mʉa?
1CO 3:17 Dios yarã ñaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, gãjerã rojose mʉare ĩna ũmato yijama, ũmato yirãjʉare bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
1CO 3:18 Mʉa masune socabesa. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, “Masirã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩarore bajiro mʉa yijama, mʉa masune socarã yirãja. “Ñamasurã me, masirã me ñaja”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare. To bajiro mʉa yijama, ñamasurã ñarʉarãja mʉa.
1CO 3:19 Dios ĩ ĩajama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩase, tʉoĩamasimena ye ñaja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro bajiaja: “‘Dios oca socase ñaja’ yitʉoĩarã ñari, ‘Yʉa masise rãca ado bajiro yirʉarãja’ yitʉoĩaboarãre matarũgũgʉ̃mi Dios, ‘Masimena ñaboarine, to bajiro tʉoĩañuja mani’ yimasiato” yigʉ.
1CO 3:20 Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, ‘“Masirã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩaboase, vaja maja’ yimasigʉ̃mi Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1CO 3:21 To bajiri, “Mʉare gotimasiorimasʉ rẽtoro yimasigʉ̃ ñaami yʉare gotigʉ”, mʉa rãcanare yivariquẽnabesa. No yirã to bajise yimenaja. Yʉ, Pablo, Apolos, to yicõari, Pedro, yʉa jediro, mʉare moabosarimasare bajiro mʉare ejarẽmorã, mʉare gotimasioaja yʉa. Adigodoaye jediro mʉare cũbosayumi Dios. Tire masicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ñaja mʉa. To bajiri, mʉa rijato bero quẽne, Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãja.
1CO 3:23 Dios macʉ yarã mʉa ñajare, jediro mʉa ye rĩne ñacõaja.
1CO 4:1 Mʉare gotimasiorimasare: “Cristore moabosarimasa ñaama”, yʉare yiya mʉa. Ĩ oca masa ĩna masibeticatire yʉare gotimasioroticõacami Dios.
1CO 4:2 Moabosarimasa mani ñacõa ñarʉajama, ĩna rotirore bajirone cʉdirũgũroti ñaja. Ĩna bojarore bajiro ĩna yijama, ĩnare rotigʉjʉa, quẽnaro ĩnare ĩavariquẽnagʉ̃mi.
1CO 4:3 Yʉjʉarema, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moagʉ̃ ñaami Pablo” mʉa yijama, mʉa yibetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. Masa ʉjarã quẽne, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moagʉ̃ ñaami Pablo” ĩna yijama, ĩna yibetijaquẽne, no yibeaja. Yʉ masune, “¿Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moati yʉ, moamasibeatique yʉ?”, yitʉoĩabeaja yʉ.
1CO 4:4 No yigʉ to bajise tʉoĩabecʉja. Cristore quẽnaro moabosadicajʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moacami Pablo” yire ũni me ñaja ti. Mani ʉjʉ Cristo ñaami, “Yʉ bojarore bajiro quẽnaro moacami. Quẽnaro moabeticami” yimasirocʉma.
1CO 4:5 To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, “Ãni quẽnaro moaami. Ĩjʉa, quẽnaro moabeami”, yʉare yibetiroti ñaja mʉare. Masa ĩna ajibeto, mani yisere, mani tʉoĩasere quẽne, ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Ajijedicõato masa” yigʉ, manire gotirotirʉcʉmi. To cõrone mani yirere ĩabesejeomasirʉarãja mani. Quẽnaro yiriarãre, “Quẽnaro yicajʉ mʉa”, ĩnare yirʉcʉmi Dios.
1CO 4:6 “‘Dios oca mʉare gotimasiorimasare ado bajiro tʉoĩaroti ñaja’ yimasiato ĩna” yigʉ, Apolos ĩ bajisere, to yicõari, yʉ bajisere mʉare gotibʉ yʉ. “Yʉa bajisere tʉoĩacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro tʉoĩato ĩna quẽne” yigʉ, to bajiro mʉare yibʉ yʉ, ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare: “Yʉare gotimasiogʉ̃jʉa, mʉare gotimasiogʉ̃ rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, yaja mʉa. To bajiro yibetiroti ñaja.
1CO 4:7 “Yʉare gotimasiogʉ̃jʉa, mʉare gotimasiogʉ̃ rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉa yijama, “Gãjerã rẽtoro masirã ñari, bʉtobʉsa masigʉ̃re besemasiaja yʉa” yirã yirãja. “To bajiro yirã ñato” yigʉ me mʉa masirotire ʉjoyumi Dios. Jediro mʉa masise Dios ĩ ʉjore ñaja. To bajiri, Dios ĩ ʉjore ti ñaboajaquẽne, ¿mʉa masune tʉoĩacõari, “Masirã ñaja yʉa” yirãre bajiro yati mʉa? Tire yibeticõaña.
1CO 4:8 Ʉjarãre bajiro tʉoĩarũgũaja mʉa. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Ĩna gotimasiosere bojabeaja. Masimena ñaama”, yʉare yiĩaja mʉa. Dios yere quẽnaro masirã mʉa ñajama, yʉa quẽne, mʉa masisere ajitirʉ̃nʉborãja.
1CO 4:9 To bajiri, “Dios yarã ĩ ĩamaimena ĩ cũriarãre bajiro bajiaja”, yitʉoĩaja yʉa. “Vaja mana ñaja mʉa. Mʉa sĩa ecosere ĩarʉarãja” masa ĩna yirãre bajiro bajiaja yʉa. “ ‘Adi macarʉcʉroana, õ vecana ángel mesa quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna tãmʉosere ĩna ĩarʉajama, ĩnare ĩato’ yigʉ, yʉare cũñumi Dios”, yitʉoĩaja yʉa.
1CO 4:10 Cristo ĩ bojasere yirã yʉa ñajare, “Tʉoĩamasimena ñaama”, yʉare yama masa. To bajiro yʉare yiboarine, mʉajʉarema, masirãre bajiro mʉare ĩama. “Dios ĩ ejarẽmobetijama, ĩ ocare quẽnaro gotimasimenaja mani”, yitʉoĩarã ñaja yʉa. To bajiro yirã yʉa ñaboajaquẽne, “Dios oca quẽnaro masiaja yʉa”, yirũgũaja mʉa. Gãjerã ĩna rʉ̃cʉbʉorã mʉa ñaboajaquẽne, yʉarema rʉ̃cʉbʉobetirũgũama masa.
1CO 4:11 Tirʉ̃mʉjʉ yʉa bajicatore bajirone bajicõa ñarũgũaja yʉa, adirodorire quẽne: Bʉto ñiorija, oco idirʉaboa, sudi mani, masa quẽne rojose yʉare yirũgũama. Yʉa ñarotivi quẽne, maja yʉare.
1CO 4:12 Dios ocare gotirã ñaboarine, yʉa masune bʉto josari moarũgũaja yʉa, yʉa ñase vaja, yʉa base vaja, vaja yirʉarã. Gãjerã yʉare ĩna ajatud'iboajaquẽne, “Quẽnaro mʉare yato Dios”, ĩnare yicʉdirũgũaja yʉa. Rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare gãmebetirũgũaja.
1CO 4:13 Yʉare ĩna tud'iboajaquẽne, quẽnasejʉare tʉoĩacõari, ĩnare gotirũgũaja yʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉare ĩna ĩatecatore bajirone ĩatecõa ñarũgũama.
1CO 4:14 “Yʉ ucacõasere ĩacõari, ajibojoneato” yigʉ me, adi quetire mʉare ucacõaja yʉ. Yʉ mairã, yʉ rĩare gotimasiogʉ̃re bajiro mʉare gotiaja yʉ, “Quẽnaro riojo masiato ĩna” yigʉ.
1CO 4:15 Cristo ĩ bajirere mʉare gotimasiorã, diez mil ñarã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ sĩgʉ̃ne ñaja, mʉare gotimasiosʉocacʉ. Yʉ gotimasiosere ajicõari Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajiaja yʉma.
1CO 4:16 To bajiro yʉ bajijare, yʉ yirũgũcatore bajiro mʉa yijama, quẽnaroja.
1CO 4:17 To bajiro mʉa bajirotire bojagʉ ñari, Timoteore, mʉare ejarẽmorocʉre, mʉare cõaja yʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajiro bajirũgũami Pablo”, mʉare yigotirʉcʉmi, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore yʉ gotimasiocatire. Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃re bajiro bajigʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami Timoteo.
1CO 4:18 “Jʉaji ejabecʉmi Pablo” yitʉoĩarã ñari, sĩgʉ̃ri mʉa rãca “Ñamasurã ñaja yʉa”, gãmerã yivariquẽnarãja mʉa.
1CO 4:19 “Yʉ varotire Dios ĩ bojajama, yoaro mene mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. Mʉa tʉ ejacõari, to bajiro gãmerã mʉa yiñasere masirʉcʉja yʉ. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉa yijama, mʉa rãca bʉtobʉsa Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere quẽne ĩamasirʉcʉja.
1CO 4:20 Ado bajise ti bajijare, to bajiro yaja yʉ: Dios yarã me ñaama socarãne, “Diore ajirã ñaja yʉa” yigotiboarine, ĩ bojarore bajiro yimena. Ĩ yarã ñaama ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã.
1CO 4:21 To bajiri mʉa tʉ ejacõari, ¿no bajiro mʉare yʉ yirotire bojati? Rojose mʉa yisere mʉa yitʉjabetijama, tutuaro mʉare gotirʉcʉja yʉ. Tire mʉa yitʉjajama, mʉare yʉ maisere quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ.
1CO 5:1 Gaje vãme mʉare gotirʉaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ ĩ jacʉ manajore ĩ ajerio cʉtisere ajibʉ yʉ. To bajiro ĩ yijama, bʉto rojose yigʉ yiyumi. Gãjerãjʉama, Diore ajimena ñaboarine, ti ũnire yimenama ĩna.
1CO 5:2 To bajiro yirã ñaboarine, “Dios oca masirã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãja mʉa. Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yisere ĩasʉtiriticõari, ĩre burocaroti ñaboayuja ti.
1CO 5:3 Mʉa rãca ñabetiboarine, mʉa rãca ñagʉ̃re bajiro tʉoĩaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro ĩre yiroti ñaja”, yimasiaja yʉ, ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre. To bajiri mʉa rẽjarojʉ, mʉa rãca ñabetiboarine, yʉ tʉoĩasejʉma mʉa rãca ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉa rãca ñarʉcʉmi, mʉare ejarẽmogʉ̃.
1CO 5:5 Ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre, “Satanás ĩ bojarore bajiro rojose ĩre yato” yirã, ĩre burocaya. “Rojose tãmʉogʉ̃ ñari, ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yirã, to bajiro ĩre yirʉarãja mʉa. Tire ĩ yitʉjajama, mani ʉjʉ Cristo, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose yir'i ĩ ñaboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi.
1CO 5:6 Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yiñaboajaquẽne, “Dios oca masirã ñaja yʉa” mʉa yivariquẽnase quẽnabeaja. Tire bajiro bajiaja pan ũmato vauvase. Mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti. Tire bajirone bajiaja rojose mani yise. Mani rãcagʉ, rojose ĩ yicõa ñajama, ĩ yisere ĩacõari, mani jediro rojose yijedicoanaja.
1CO 5:7 Jud'io masa, Pascua boserʉ̃mʉri quẽnorã, pan ũmato vauvasere ĩna reajeorore bajiro rojose mʉa yisere reajeocõaña mʉa. “Jediro rojose mʉa yise yitʉjacõaña” yigʉ yaja yʉ. “Rojose mana ñato mani” yirã, to bajiro yiya mʉa. Oveja macʉre bajiro masare Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose mani yise vaja manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, to bajiro yiroti ñaja.
1CO 5:8 “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosayumi” yirã, “Yirʉarãja” mʉa yitʉoĩarore bajirone quẽnase rĩne yiroti ñaja.
1CO 5:9 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare cõagʉ̃, ado bajiro gotiboacajʉ yʉ: “Gãmerã ajeriarã cʉtirã rãca ñabesa”, mʉare yiucaboacajʉ yʉ.
1CO 5:10 To bajiro yʉ yijama, “Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca ñabesa” yigʉ me yicajʉ yʉ. Adigodojʉre jãjarã ñarãma: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirã ñarãma. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Juarudirimasa ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne ñarãma. Cristore ajitirʉ̃nʉmenajʉa jãjarã ĩna ñajare, ĩnare tʉoĩacõari, “Rudiya” mʉare yʉ yiboajama, no bajiro yicõari, rudimasimenaja mʉa. Rijana rĩne ñarãma rudirãre bajiro bajirãma.
1CO 5:11 Mʉare yʉ ucacõacatire, “Quẽnaro ajimasiato” yigʉ, ado bajise mʉare papera ucacõaja yʉ quẽna: “Ado bajiro bajirãma” yitʉoĩagʉ̃, “Ĩna rãca ñabesa”, mʉare yiucacõacajʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñarãma. Socarãne gãjerãre, “Rojose yima”, yigotirimasa ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. Idimecʉrã, to yicõari, juarudirimasa quẽne ñarãma. “Ĩna ũna rãca ñabesa” yʉ yiucajama, ĩna rãca mʉa babetirotire quẽne tʉoĩagʉ̃ yaja.
1CO 5:12 Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna yisere ĩacõari, “Adi quẽnase ñaja; tijʉa rojose ñaja”, yibeseroti me ñaja manire. Dios sĩgʉ̃ne ñaami to bajise yirocʉma. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, rojose ĩna yisere ĩacõari, “Tire yitʉjacõato” yirã, rojose ĩnare yiroti ñaja. To bajiri Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro yiya mʉa. Ado bajiro gotiaja: “Mʉa rãcagʉ rojose yigʉre ‘Yʉa rãca ñabesa’ ĩre yicõaña”, yigotiaja Dios oca.
1CO 6:1 Gajeye quẽnabeti mʉa yisere mʉare gotirʉaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne rojose mʉa gãmerã yijama, ¿no yirã oca quẽnorʉarã, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ vacõari, oca quẽnorotirũgũati mʉa? ¿No yirã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne rẽjacõari, ĩnare oca quẽnorotibeati mʉa? “To bajiro bajiaja”, ¿yibojonebeati mʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉa varʉarã?
1CO 6:2 “Dios yarã ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose ĩna yisere ĩabeserona ñaja mani” yimasirã ñaboarine, ¿no yirã ñamasuse mere mʉa rojose gãmerã yisere oca quẽnomasibeati mʉa? Mʉa masune oca quẽnomasicõarãja.
1CO 6:3 Ángel mesa, vãtia, ĩna yisere quẽne ĩabeserona ñari, adigodo mʉa yiñasere roque rẽtoro ĩabesemasirãja mʉa.
1CO 6:4 Ĩna yisere ĩabeserona ñaboarine, rojose gãmerã mʉa yisere, Cristore masimenare oca quẽnorotirã varũgũaja mʉa.
1CO 6:5 “¿To bajiro yirũgũñujari mani?” mʉa yimasirotire yigʉ, to bajiro mʉare gotiaja yʉ. Tire masicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare oca quẽnorotibetirʉarãja mʉa yuja. “Masirã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ mʉa oca quẽnorotirã vajama, “Rojose mani gãmerã yisere mani rãcagʉ oca quẽnorimasʉ magʉ̃mi” yirãre bajiro yaja mʉa.
1CO 6:6 To bajiri ado bajiro bajiaja mʉa: Cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, rojose gãmerã yaja mʉa. To bajiro mʉa yise quẽnabeti ñaja. To yicõari, mʉa masune oca quẽnomenane, Cristore ajitirʉ̃nʉmenajʉare mʉa oca quẽnorotirã vase ñaja rẽtobʉsaro quẽnabeti.
1CO 6:7 Mʉa masune rojose mʉa gãmerã yijare, quẽnabeaja. Gãjerã tʉjʉ ĩnare oca quẽnorotirã vamenane, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaboroja: Gãji rojose mʉare ĩ yisere gãmemenane, “Yʉare yitocõari, yʉa ye ñaboasere mʉ ẽmase tone bajicõato. Mʉre masirioaja yʉa” ĩre mʉa yijama, gãjerã tʉjʉ mʉa vase rẽtoro quẽnaroja.
1CO 6:8 To bajiro ũmato bajiroti ũnirene, ¡mʉajʉane ñaja rojose yisʉorãma! ¡Mʉane ñaja gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, mʉa mairona ñaboarãre yitocõari, ĩna yere ẽmarã!
1CO 6:9 To bajiro rojose mʉa yisere, “Rojose me ñaja” mʉa yitʉoĩase socase ñaja. To bajiri, to cõrone mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña. “Rojose yirãma, Dios tʉjʉ ejarona me ñaama”, yimasiaja mʉa. Rojose yirãma, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirã ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñarãma.
1CO 6:10 Juarudirimasa ñarãma. Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñarãma. Idimecʉrã ñarãma. Socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirimasa ñarãma. Gãjerãre yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarã ñarãma. “Ĩna ũnama, Dios tʉjʉ ejarona me ñaama”, yimasirãja mʉa.
1CO 6:11 Mʉa quẽne ĩnare bajiro bajiyuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo, to yicõari Esp'iritu Santo sʉorine “Rojose mana ñaama yʉ yarã” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa.
1CO 6:12 Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajiro yigotiboajaquẽne, mani tʉoĩarore bajiro mani yijama, quẽnabetoja. “Bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato mani” yirã, yibetiroti ñaja manire. “Tire mani yisejacõajama, ti rione manire yirʉamacõroja” yirã ñari, yibeticõato mani.
1CO 6:13 Gãjerãma, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirʉarũgũrã ñari, ado bajiro yirũgũama: “Mani gʉdajoajʉ mani basãroti ñaja bare. To bajicõari, gʉdajoajʉa quẽne bare basãrotijoa ñaja”, yirũgũama. To bajiro ĩna yise, socase me ñaja, bajirojʉma. To bajiboarine, mani base, mani gʉdajoa quẽne ñamasuse me ñaja. Cojorʉ̃mʉ tire reajeocõarʉcʉmi Dios. To bajiri, “Mani rujʉ quẽne rõmia rãca ajeriarã cʉtiato” yiro me bajiaja. Cristo ĩ bojasejʉare yirotirujʉ ñaja. To bajiri, Cristojʉa quẽne, “Yʉ bojasere yirã ñaama” yigʉ, manire ejarẽmogʉ̃mi.
1CO 6:14 Mani rujʉ ti bajiyayiboajaquẽne, mani ʉjʉ Cristore ĩ catioriarore bajirone manire quẽne ĩ masise rãca catiorʉcʉmi Dios.
1CO 6:15 Cristo yarã ñari, ĩre moabosarimasa ñaja mani. To bajiro bajirã ñaboarine, ¿rõmia, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnirã rõmiri rãca ñarãti mʉa? ¡Ñabetirʉarãja!
1CO 6:16 “Ĩna rõmiri rãca mani ajeriarã cʉtijama, ĩnare ajeriarã cʉtirã ñari, cojo rujʉne, rujʉ cʉtirãre bajiro bajirã ñarãja mani”, yimasirãja mʉa, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare: “Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama, Dios ĩajama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1CO 6:17 Manajo cʉtirere ti gotirore bajirone mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Cristo rãca cojo ʉsʉne, ʉsʉ cʉtirãre bajiro bajiaja mani, Dios ĩ ĩajama.
1CO 6:18 To bajiri Cristo yarã ñari, rõmia rãca ajeriarã cʉtirʉaboarine, yibeticõaña mʉa. Gajeye rojose mʉa yisema, quẽnacõaroja. To bajiboarine, rõmia rãca mʉa ajeriarã cʉtisejʉa ñaja quẽnabeti masu.
1CO 6:19 Esp'iritu Santore mani ʉsʉrijʉre manire cõañumi Dios. To bajiri mani ʉsʉrijʉ ĩ ñajare, “Esp'iritu Santo ĩ ñarivire bajiro bajiaja”, yimasirãja mʉa. To bajiri mani rujʉ, mani masu rujʉ me ñaja. Dios ye ñaja.
1CO 6:20 “Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã ñaboarãre ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri rõmia rãca ajeriarã cʉtimenane, Dios ĩ bojarore bajiro rĩne yirʉarãja. To bajiro mani yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani.
1CO 7:1 Papera rãca yʉre mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. “Sĩgʉ̃ manajo magʉ̃ ĩ ñacõajama, ¿quẽnati?”, yʉre mʉa yisẽniĩacõarere, “Quẽnaja”, yaja yʉ, tire.
1CO 7:2 To bajiboarine, “Manajo mana, rõmia rãca ajeriarã cʉtire ĩna bojajama, manajo cʉtiroti ñaja”, yaja yʉ. Rõmia quẽne, ĩna manajʉ cʉtijama, quẽnaja.
1CO 7:3 Manajo cʉticõari, ĩ yirʉaro cõro so cʉdijama, quẽnaja. Ĩjʉa quẽne, ĩ manajo so yirʉaro cõro ĩ cʉdijama, quẽnaja.
1CO 7:4 Manajʉ cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro ĩre yirʉocoja yʉ”, yibetirʉocomo. So manajʉ ĩ yirore bajiro cʉdirʉocomo. Ʉ̃mʉ quẽne, manajo cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro sore yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. Ĩ manajo so yirore bajiro cʉdirʉcʉmi.
1CO 7:5 To bajiri, ĩna manajoa rãca ĩna yijama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajoajʉa. Ĩna manajoajʉa quẽne, ĩna yirʉajama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajʉa. To bajiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉorã, yibeticõato mani maji” ĩna jʉarãjʉne ĩna yitʉoĩajama, quẽnaja. Diore rʉ̃cʉbʉo gajanocõari, ĩna yirũgũriarore bajiro ĩna yijama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtiya”, yimasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ, Satanás.
1CO 7:6 Adi jediro mʉare yʉ gotise, mʉare rotigʉ me yaja yʉ. “Yʉ gotirore bajirone mʉa yijama, quẽnaja” yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉ.
1CO 7:7 “Yʉre bajiro manajo mana mʉa ñajama, quẽnaboroja”, yitʉoĩaja yʉma. To bajiboarine sĩgʉ̃re bajiro bajirã me ñaja mani. Tocãrãcʉre ricati Dios ĩ masisere manire ʉjoyumi.
1CO 7:8 Manajo manare, manajʉ manare, manajʉ rijaveoriarãre quẽne ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Yʉre bajiro manajo mana, rõmia quẽne manajʉ mana mʉa ñacõajama, quẽnaja.
1CO 7:9 To bajiboarine, manajo magʉ̃ ĩ ajerio cʉtirʉajama, manajo cʉtiato. To bajirone yato rõmia quẽne. Ajeriarã cʉtire bʉto ĩna tʉoĩajama, manajʉ cʉtiato.
1CO 7:10 Manajʉ cʉtirãre, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉa manajʉare reare maja. Ti ñaja mani ʉjʉ ĩ rotire. Yʉ masu tʉoĩacõari, yigʉ me yaja.
1CO 7:11 So manajʉre so rocajama, gãji manajʉ cʉtire manirʉaroja. So manajʉ ñar'i rãca so oca quẽnojama, quẽnaja. To bajirone bajiaja ʉ̃mʉre quẽne. Ĩ manajo cʉtijama, rocare maja.
1CO 7:12 Mani ʉjʉ yʉre ĩ rotire me, yʉ masune tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja, Cristore ajitirʉ̃nʉbeco rãca manajo cʉtirãre: Mʉ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñaboarine, mʉ rãca so ñacõa ñarʉajama, sore rocabetiroti ñaja.
1CO 7:13 To bajirone gotiaja manajʉ cʉtirãre quẽne. Mʉa manajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rãca ĩna ñacõa ñarʉajama, ĩnare reabetiroti ñaja.
1CO 7:14 Ado bajiro ti bajijare, tire gotiaja yʉ: Mʉa manajʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rõmiajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami Dios. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉmena rõmirire quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ñaboajaquẽne, mʉare ĩna manajʉa cʉtijare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami. To bajiro ti bajibetijama, mʉa rĩare, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare bajiro ĩnare ĩ ĩaborotire ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiami.
1CO 7:15 Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñari, ĩre so rocarʉajama, rocacõato. To bajirone bajiato rõmiojʉare quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, ĩ manajore ĩ rocarʉajama, rocacõato. To bajiro ĩna yijama, quẽnacõaroja. Quẽnaro mani ñase bojaami Dios.
1CO 7:16 Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare gotibʉ yʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yʉ ñajare, yʉ manajʉ yʉ rãca ĩ ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi ĩ quẽne”, yimasimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa quẽne, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉa manajoa yʉa rãca ĩna ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉarãma ĩna quẽne”, yimasimenaja mʉa, ĩna bajirotire masimena ñari.
1CO 7:17 To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna bojarore bajiro ĩna yicõa ñaboajaquẽne, manijʉarema Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne ricati rĩne mani ñarotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja. To bajiro rĩne gotirũgũaja yʉ, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre.
1CO 7:18 Tire yʉ gotijama, ado bajise tʉoĩacõari yaja: Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne jud'io masa ñari, circuncisión yiecoriarã ñañuja mʉa. To bajiri mʉa rãcana, “‘Jud'io masa ñaama’ yiĩaroma” yirã, circuncisión yiyamanare bajiro ñarʉarũgũrãja mʉa. Ti ũnire yibeticõaña mʉa. Mʉa ñariarore bajiro ñacõaña. Gãjerãma, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, circuncisión yiecobetiriarã ñañuja mʉa, jud'io masa me ñari. Mʉa rãcana, “Jud'io masare bajiro circuncisión mani yirotijama, quẽnaroja”, yitʉoĩarãma. “Ti ũnire yibeticõato ĩna”, yaja yʉ.
1CO 7:19 Circuncisión yiecoriarã mani ñajama, mani ñabetijaquẽne, no yibeaja. Dios ĩ bojarore bajiro mani yisejʉa ñaja ñamasusema.
1CO 7:20 To bajiri “Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne tocãrãcʉre Dios manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja”, mʉare yaja yʉ.
1CO 7:21 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, gãjerãre moabosarimasa ñañuja mʉa. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne to bajirone mʉa moabosacõa ñajama, tʉoĩarejaibesa. To bajiboarine, mʉa ʉjarã, “Mʉa masune moamasirʉarãja” mʉare ĩna yijama, ĩnare vaveocõari, mʉa masu mʉa bojarore bajiro moarʉarãja mʉa.
1CO 7:22 Gãjerãre moabosarimasa ĩna bojase rĩne yiriarã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, Satanás ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios yarãjʉa ñacoasuja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa me ñariarã quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoriajʉne, Cristo yarã ĩ bojasejʉare yirã ñacoasuma ĩna.
1CO 7:23 “Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã mʉa ñaboarone, ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiyumi Dios. To bajiri gãjerã, Dios ĩ bojabetire mʉare ĩna yirotisere ĩnare cʉdibetiroti ñaja.
1CO 7:24 To bajiri Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne Dios manire ĩ cũrere mani yicõa ñajama, quẽnaja.
1CO 7:25 Gajeye, manajʉ mana, manajo mana mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. Mani ʉjʉ yʉre ĩ yirotire me ñaja ti. Yʉ masune tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ yaja. Mani ʉjʉ, yʉre ĩamaicõari, yʉre ejarẽmorũgũami, “Quẽnaro riojo tʉoĩagʉ̃ ñato” yigʉ. To bajiro yʉre ĩ yijare, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnaja.
1CO 7:26 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto rojose yiecorã ñaja mani. To bajiri, ado bajiro ñaroti ñaja: Manajo mana, to yicõari manajʉ mana, mʉa ñacõajama, quẽnaja.
1CO 7:27 Manajoa cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãmerã reabesa. Manajo mana quẽne, manajo macabesa. Manajʉ mana quẽne, manajʉ macabesa.
1CO 7:28 To bajiro yʉ gotisere ajiboarine, ĩ manajo cʉtijama, to yicõari rõmio quẽne, so manajʉ cʉtijama, rojose yirã me yirãma ĩna. To bajiboarine manajoa cʉticõari, rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa josari ñarʉaroja ĩnare. Tire, bʉtobʉsa rojose ĩna tãmʉosere bojabecʉ ñari, “Manajʉ mana, to yicõari manajo mana mʉa ñacõajama, quẽnaja”, mʉare yibʉ yʉ.
1CO 7:29 Quẽnaro tʉoĩaña yʉ mairã. Ado bajise yigʉ, “Mʉa ñariarore bajirone mʉa ñacõajama, quẽnaroja”, mʉare yibʉ yʉ: Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. To bajiri manajo cʉtirã, rõmia manajʉa cʉtirã quẽne, manajo mana mʉa ñariarore bajirone ñacõari, Cristo ĩ bojasejʉare yiñarũgũroti ñaja mʉare.
1CO 7:30 Sʉtiritirã, mʉa sʉtiritisere bʉto tʉoĩabesa. Variquẽnarã quẽne, mʉa variquẽnasere tʉoĩabesa. Gajeyeũni bʉjarã quẽne, mʉa cʉosere tʉoĩabesa. “Adigodojʉ yoaro meaca catirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, to bajiro bajiya.
1CO 7:31 Adigodoaye yoaro me jediroti ti ñajare, bʉto tire tʉoĩabesa. Ñamasuse me ñaja ti. Tire mʉa tʉoĩajama, Cristo ĩ bojasejʉare quẽnaro yimasimenaja mʉa.
1CO 7:32 Adigodoayere bʉto mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉ. Manajo magʉ̃ma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ñajediro ĩ yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari.
1CO 7:33 To bajiboarine, manajo cʉtigʉma, adigodoayere bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ĩ manajo so variquẽnarotire bojagʉ ñari.
1CO 7:34 To bajiri Cristo ĩ bojasere tʉoĩa, to yicõari, ĩ manajo so bojasejʉare quẽne tʉoĩa, yigʉmi. Jʉa vãme tʉoĩare ñaroja ĩre. To bajicõari, manajʉ magõma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagõmo, ñajediro so yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojago ñari. To bajiboarine, manajʉ cʉtigoma, adigodoayere bʉto tʉoĩagõmo, so manajʉ ĩ variquẽnarotire bojago ñari.
1CO 7:35 “Manajo cʉtirʉagʉ manajo cʉtibeticõato” yigʉ me, tire mʉare gotiaja yʉ. “Quẽnaro tʉoĩacõari, manajo cʉtiato ĩna” yigʉ, tire gotiaja yʉ. Dios ĩ bojase rĩne mʉa yiñasere bojaja yʉ.
1CO 7:36 Ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, sore bʉto bojagʉ ñari, manajo cʉtiato. To bajiro ĩ yijama, rojose yigʉ me yigʉmi.
1CO 7:37 To bajiboarine, “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉma, manajo cʉtibeticõato. To bajiro bajigʉ ñari, gãjerãre quẽne, ĩ ajeriarã cʉtibetijama, quẽnaja.
1CO 7:38 To bajiri ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, manajo cʉtigʉma, quẽnaro yigʉ, yigʉmi. “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉjʉama, ĩ rẽtoro quẽnaro yigʉ, yigʉmi.
1CO 7:39 Manajʉ cʉtigo, so manajʉ ĩ catiñaro cõro ĩ rãca ñacõa ñaroco ñaamo maji. Ĩ rijato berojʉ, gãjire, no so bojagʉre, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, manajʉ cʉtirʉocomo.
1CO 7:40 To bajiboarine, “So manajʉ ĩ rijato bero, gãjire so manajʉ cʉtibetijama, rẽtoro quẽnaro ñagõmo”, yitʉoĩaja yʉ. Yʉ quẽne, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, to bajiro mʉare gotiaja.
1CO 8:1 Quẽna gajeye mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Vaibʉcʉrãre sĩacõari, “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeoriarã tʉjʉre ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, mojoroaca vaibʉcʉ riire cũrũgũama. To yicõari, rʉyasere barũgũama. To bajiri, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama. Ĩna rʉ̃cʉbʉoboarã manama” yimasirã ñari, “Yʉa quẽne, yʉa bajama, quẽnacõaja”, yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, gãjerã, “Tire babetiroti ñaja manire” yitʉoĩaboarãjʉare ĩnare ĩamaimenane, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro yimenane, ado bajirojʉa yiroti ñaja: “Ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoroti ñaja, ‘Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yirã”.
1CO 8:2 Masijeobetiboarine, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaja yʉ” sĩgʉ̃ ĩ yiboajama, rʉyacõaroja ĩre, quẽnaro riojo ĩ masiroti.
1CO 8:3 Diore ĩ maijama, ĩ bojarore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasigʉ̃mi Dios.
1CO 8:4 Yirʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnorujeose ñie vaja maja. “Dios sĩgʉ̃ ñaami, mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Gãjerã ĩre bajiro bajirã manama”, yimasiaja mani.
1CO 8:5 Gãjerã ĩna gotijama, “Jãjarã ñarãma mani yirʉ̃cʉbʉorã. Õ vecana, adigodoana quẽne ñarãma”, yitʉoĩaboarãma.
1CO 8:6 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani jacʉ”, yimasiaja mani. Ĩne ñaami ñajediro, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ, manire rujeor'i. To bajicõari, Jesucristo sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. Jesucristo sʉorine ñajediro rujeoyumi Dios. To bajiri ĩ sĩaecore sʉorine Dios yarã ñaja mani.
1CO 8:7 To bajiro yirã mani ñaboajaquẽne, gãjerã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩamena. Ĩna ñaama, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorũgũriarã. To bajiro yirũgũriarã ñari, ado bajiro tʉoĩarãma: “Vaibʉcʉrãre sĩacõari, ‘Ado bajirã ñarãma’ yiquẽnorujeoriarã tʉjʉre ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, mojoroaca vaibʉcʉ riire ĩna cũsere mani bajama, rojose yirã yaja mani”, yitʉoĩarãma.
1CO 8:8 To bajiro ĩna yijama, riojo tʉoĩarã me yama. Mani bajama, mani babetijaquẽne, ñamasuse me ñaja, Dios ĩ ĩajama. “Tire mani babetijama, rẽtobʉsaro manire ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yire maja.
1CO 8:9 “Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja” yirã ñaboarine, babetirʉarãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩna basere mani bajama, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma ĩna” yirã, tire babetirʉarãja mʉa.
1CO 8:10 To bajiro yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: “Babetiroti ñaja” gãji ĩ yisere mʉa baro ĩacõari, “Yʉ bajama, quẽnabetoja” yitʉoĩaboarine, bagʉmi ĩ quẽne.
1CO 8:11 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa tʉoĩarore bajiro tʉoĩamenare quẽne rijabosagʉ bajiyumi, “Yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja” mʉa yise sʉorine mʉa mairona ñaboarã ĩna quẽne ĩna bajama, “Rojose yirã yaja yʉa” yitʉoĩarã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vanama.
1CO 8:12 Mʉa rãcagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Babetiroti ñaja” ĩ yiĩaboasere mʉa bajama, rojose ĩre yirorã yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, ĩ sĩgʉ̃rene rojose yirã me, yirãja mʉa. Cristore quẽne rojose yirã yirãja.
1CO 8:13 To bajiri, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re rojose ĩre yirogʉre bajiro yigʉja yʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari, baĩobetiroti ñaja.
1CO 9:1 Yʉ bojarore bajiro yimasigʉ̃ ñaboarine, Jesucristo ĩ bojasejʉare yigʉ ñaja yʉ. Jesús, mani ʉjʉre ĩacacʉ ñaja yʉ. Gãjerãre ĩ cõasʉoriarore bajiro yʉre quẽne cõacami. Yʉre ĩ gotiroticõacati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa.
1CO 9:2 “Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, mʉajʉama, mʉare yʉ gotimasiosʉocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Jesucristo ĩ cõar'i ñaami”, yiroti ñaja mʉare.
1CO 9:3 “Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” yʉre yirãre ado bajiro ĩnare cʉdiaja:
1CO 9:4 Yʉ Pablo, to yicõari, Bernabé quẽne, Jesús ĩ cõacana ñaja yʉa. To bajiri gãjerã Jesús ĩ bajirere gotimasiorãre ĩna baroti, to yicõari, ĩna idirotire mʉa ĩsirũgũrore bajirone yʉare quẽne ĩsiroti ñaja.
1CO 9:5 Pedro, ĩ rãcana quẽne Cristo ĩ gotiroticõariarã, to yicõari, mani ʉjʉ Jesús bederã quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre manajoa cʉticõari, ĩna rãca varũgũama. To bajiro ĩna bajijare, ĩna manajoare quẽnaro codebosarũgũaja mʉa. To bajiri “Yʉa quẽne, manajo cʉticõari, vamasirãja”, yitʉoĩaja yʉa.
1CO 9:6 Jesús ĩ bajirere gotimasiocudirimasa gajeye moare moamenane, “Quẽnaro yʉare gotimasioato” yirã, ĩnare mʉa ejarẽmoriarore bajiro yimenane, “Ĩna masune moacõari, vaja yato ĩna ñarotire”, ¿yitʉoĩati mʉa, yʉarema?
1CO 9:7 Surara mesa quẽne, ĩna moare rĩne moarãma. “Ĩna moare ĩna moajama, ĩna ñaroti vaja ĩsiecorʉarãma”, yimasire ñaja. Ʉye oterimasʉma, “Tire barʉcʉmi”, yimasire ñaja. Cabrare coderimasʉ quẽne, “Ĩna õjecoa idirʉcʉmi”, yimasire ñaja.
1CO 9:8 To bajiri, “Mani moase sʉorine quẽnase bʉjaroti ñaja”, yimasire ñaja. To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, tire bajiro gotiaja.
1CO 9:9 Ado bajiro gotiaja Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasire: “Ta vecʉ risere siabibebesa, trigo gasere ĩre mʉa cʉda jãnerotijama, ‘Ĩ quẽne bato’ yirã”, yigotiaja. To bajiro ĩ gotijama, ta vecʉa rĩrene tʉoĩagʉ̃ me yimasiñumi Dios. Mani jedirore tʉoĩacõari, yigʉ, yimasiñumi. Vese moarã, to yicõari, gãjerã ĩna otere rica juarãre quẽne, “‘Mani moase sʉorine quẽnase bʉjarʉarãja’ yimasiato” yigʉ, tire yimasiñumi Dios.
1CO 9:11 Jesús ĩ bajirere mʉare gotimasiosʉocajʉ yʉa, “To bajiro mani yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri” yirã. Mʉare yʉa gotimasiojama, ote ajere oterãre bajiro mʉare yicajʉ yʉa. To bajiri yʉa gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉa otecatiricare bajiro bajirã ñaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉa gotimasiocati vaja, mʉare yʉa sẽnijama, ¿vaja yiroti me ñaboayujarique?
1CO 9:12 Gãjerã Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiojare, ĩnare vaja yirũgũrãja mʉa. To bajiri, mʉare gotimasiosʉocanare roque, ¿ĩnare mʉa ĩsiro rẽtoro yʉare vaja yiroti me ñatique? To bajiro yiroti ti ñaboajaquẽne, mʉare vaja sẽnibeticajʉ yʉa. Bʉto josari yʉa moarũgũcati ti ñaboajaquẽne, “Yʉare ejarẽmoña”, mʉare yibeticajʉ yʉa, “‘Gãjoa bojarã, Jesús ĩ bajirere gotimasioama’ manire yiroma” yirã.
1CO 9:13 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre rʉ̃cʉbʉorã, bare ĩna cũsere ti vi moarimasa ñari, ĩna baroto cõro juacõari, barũgũama. Tire masiaja mʉa.
1CO 9:14 “Tire bajirone bajirʉaroja yʉ ocare gotimasiocudirimasare quẽne. Ĩna gotimasiose vajane bacatirʉarãma”, yiyumi mani ʉjʉ Cristo.
1CO 9:15 To bajiro ĩ yirere masigʉ̃ ñaboarine, mʉare vaja sẽnibeticajʉ yʉ. Sẽnibeticacʉ ñari, “Yucʉjʉ yʉre vaja yiya” mʉare yiucagʉ me yaja yʉ. Bʉto ñiorijagʉ ñaboarine, mʉare bare sẽnibecʉ rĩne, rijacoarʉcʉja yʉ. To bajiri, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocudijama, vaja sẽnibetirũgũaja. “‘Vaja taami Pablo’ gãjerã ĩna yisere bojabecʉ ñari, vaja sẽnibeticajʉ”, yivariquẽnaja yʉ.
1CO 9:16 Cristo ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñari, “Ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩabetirũgũaja. Jesucristo yʉre ĩ gotiroticati ñaja yʉ moare. Tire yʉ gotimasiobetijama, rojose tãmʉobogʉja.
1CO 9:17 Jesucristo yʉre ĩ gotimasiorotibetone, yʉ masu “Ĩ ocare gotimasiocudirʉcʉja” yʉ yijama, “Yʉ gotimasiose vaja, quẽnase bʉjarʉcʉja”, yitʉoĩabogʉja yʉ. To bajiboarine, Jesucristo yʉre gotimasioroticõacami. To bajiri quẽnase yʉ bʉjajama, yʉ bʉjabetijaquẽne, no yibeaja ti. Ĩ ocare gotimasiocõa ñaroti ñaja yʉre.
1CO 9:18 To bajiro ti bajijare, vaja sẽnibecʉne, Jesucristo ĩ bajirere gotimasio variquẽnarũgũaja yʉ, vaja sẽniroti ti ñaboajaquẽne.
1CO 9:19 To bajiri yʉ gotimasiose vaja, yʉre vaja yimena ñari, rotimasibeama masa. Yʉre ĩna rotimasibetiboajaquẽne, “Jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna ĩavariquẽnarore bajiro bajiñarũgũaja yʉ.
1CO 9:20 Jud'io masa tʉjʉ yʉ ñajama, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, ĩnare bajiro bajiñaja yʉ quẽne. To bajiro yʉ yijama, ado bajise yigʉ yaja yʉ: Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã tʉjʉ yʉ ñajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirũgũaja. “Tire quẽnaro mani ajirʉ̃cʉbʉojama, manire ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñaboarine, to bajiro yirũgũaja yʉ.
1CO 9:21 Jud'io masa me ñarã tʉjʉ yʉ ñajama, “Cristo ocare yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna ñasere bajiro ñacõari, ĩnare gotimasiorũgũaja. To bajiro yʉ bajijama, Dios ĩ bojabetire yigʉ me bajiaja. Jesucristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũaja yʉ.
1CO 9:22 “Manire ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yitʉoĩaboarine, tʉoĩagüirã tʉjʉ yʉ ñajama, ĩnare bajiro bajiñaja yʉ quẽne, “Yʉ gotisere ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. “Sĩgʉ̃ri yʉ gotimasiosere ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ.
1CO 9:23 “‘Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi’ yire quetire ajijedicõato masa” yigʉ, to bajiro yirũgũaja. To bajiri, “Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios quẽnaro ĩ yirotire bajiro yʉre quẽne quẽnaro yato” yigʉ, to bajiro yirũgũaja yʉ.
1CO 9:24 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Dios quẽnaro manire ĩ yirotire mani bojajama, josari yirũgũroti ñaja. Ũmatĩmarã cõro bʉto ĩna ũmaboajaquẽne, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi ĩna rẽtoro ũmacõari, quẽnase bʉjarocʉ. To bajiri mani quẽne, gãjerã rẽtoro ũmagʉ̃re bajiro mani yimasiro cõro yirũgũroti ñaja, quẽnase mani yise vaja, Dios quẽnaro manire ĩ yirotire bojarã ñari.
1CO 9:25 To bajiri, ĩ ũmaroto rĩjorojʉne quẽnaro ñayucõagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijama, yoaro mene rojoribedo ti ñaboajaquẽne, “Gãjerãre ũmarẽtocõari, bʉjagʉsa” yigʉne bajicõagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijosase ũnire yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne ĩ bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, yayiroti mejʉare manire ĩ ĩsirotire bojarã, quẽnaro yirũgũaja mani.
1CO 9:26 Quẽnase mani bʉjaroti, yayiroti me ti ñajare, yʉ yimasiro cõrone Dios ĩ bojarore bajiro yiñarũgũaja yʉ. Ũmagʉ̃ ĩ ũmagajanorotijʉ rĩne tʉoĩacõari ũmagʉ̃mi. Ĩre bajiro bajiaja yʉ quẽne, Dios quẽnaro yʉre ĩ yirotire bojatʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bojarore bajiro yiñarũgũaja yʉ. Quẽarimasʉ ñaboarine, quẽnaro ñose ejobecʉmi. Yʉjʉama, quẽnaro ñose ejogʉre bajiro bajigʉ ñari, Dios quẽnaro yʉre ĩ yiroti rĩrene tʉoĩagʉ̃, Dios ĩ bojarore bajiro yirũgũaja yʉ.
1CO 9:27 To bajiri, yʉ gotimasiorãre quẽnaro Dios ĩ yirotire yʉ gotiboajaquẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ, yʉ bojasere yirʉaboarine, ĩ bojasejʉare yirũgũaja.
1CO 10:1 Adire masiritibesa mʉa: Jud'io masa yʉa ñicʉa, Moisés ñamasir'ire sʉyamasiriarã ĩna bajimasirere masiritibesa. “Egiptoana ĩnare sĩabeticõato” yigʉ, Dios ĩ masise rãca buerine yʉa ñicʉare buebibecõamasiñuju. To ĩ yijare, jediro jẽacoamasiñujarã riaga, Oco Sũarisa vãme cʉtiya, gajejacatʉajʉ ĩnare rudirã.
1CO 10:2 To bajiro ĩna bajijama, “Moisére ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiĩorã bajimasiñujarã ĩna.
1CO 10:3 Ĩna jẽaro bero, ĩna jediro õ vecaye maná vãme cʉti Dios ĩ cõarere barũgũmasiñujarã.
1CO 10:4 To yicõari, ĩna idicatirotire yigʉ, gʉ̃tajʉre oco budirotimasiñuju Dios. Ti oco ĩna idise quẽnase ñamasiñuju. Jesucristo quẽne, gʉ̃tare bajiro ñagʉ̃ quẽnasere cõagʉ̃ ñacoayumi. To bajicõari, gʉ̃ta sʉorine ĩna catijama, Cristo, ruyubetiboarine, ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, ĩna jedirone quẽnaro ñacoayuma.
1CO 10:5 Quẽnaro ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉboarone, jãjarã rojose ĩna yijare, ĩnare ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnabecʉ ñari, “Ʉjorʉcʉja” ĩnare ĩ yiboaria sitajʉ ĩna ejabetone, “Yucʉ́ manojʉne bajireacõaña mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios.
1CO 10:6 To bajiro ĩna bajimasire ñajare, “Dios ĩ bojabetire mani yijama, ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro manire quẽne yiromi Dios” yimasirã ñari, mani yibetijama, quẽnaja.
1CO 10:7 To bajiri yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, “Ado bajigʉ ñagʉ̃mi” yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro rʉ̃cʉbʉobesa mʉa. Yʉa ñicʉa, ĩna rʉ̃cʉbʉomasirere ado bajiro gotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire: “‘Ado bajigʉ ñagʉ̃mi’ yiquẽnorujeocõari, ‘Ĩre rʉ̃cʉbʉorã yaja’ yirã, barujiyuma. To yicõari, idiyuma. To yigajanocõari, basavariquẽnacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire, Dios ĩ bojabetire ĩna yimasirere gotiro.
1CO 10:8 To yicõari, gajeye yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, rõmia rãca gãmerã ĩna ajeriarã cʉtimasire ũnire yibetiroti ñaja manire. To bajiro ĩna yijaise vaja, cojorʉ̃mʉne veintitres mil ñarãre bajirearotimasiñuju Dios. To bajiri ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro, “Manire quẽne yiromi” yirã, yibetiroti ñaja.
1CO 10:9 “Rojose mani yijama, rojose manire yirʉcʉmi” yitʉoĩaboarine, rojose yitʉjamena ñari, ãña cũnieco, bajireacoamasiñujarã ĩna. To bajiri, “Rojose tãmʉorobe” yirã, ĩna yimasiriarore bajiro yibetiroti ñaja manire.
1CO 10:10 Yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri Diore ñagõmacamasiñujarã. To bajiro ĩna yise sʉorine ĩ tʉagʉre ĩnare sĩarearoticõamasiñuju Dios. To bajiri ángeljʉa ĩnare sĩareacõamasiñuju. “Manire quẽne to bajiro yirotiromi Dios” yirã, ĩre ñagõmacabetiroti ñaja.
1CO 10:11 “To bajise rojose yʉa ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro mani yijama, ĩnare ti bajimasiriarore bajiro bajirʉaroja manire quẽne”, yimasiaja mani. Adirodoriana, mani tʉoĩamasirotire yigʉ, ĩna bajimasirere Moisére ucarotimasiñumi Dios.
1CO 10:12 To bajiri, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩamasiri ñato, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro yʉre bajirobe” yigʉ.
1CO 10:13 Quẽnaro tʉoĩaroti ti ñaboajaquẽne, “‘Rojose yirʉabeaja’ yicõaboarine, rojose yicõaroti ñaja”, yitʉoĩaroti me ñaja mʉare. “Yʉare rojose ĩ rotirore bajiro mʉare rotibecʉmi Satanás”, yiroti me ñaja. Gãjerãre rojose ĩ yirotirore bajiro rĩne manire yirotirũgũami. Rojose manire ĩ yirotiboajaquẽne, “Tire yibeticõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato” yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios.
1CO 10:14 To bajiri yʉ mairã, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro manire bajirobe” yirã, quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña mʉa. “Ado bajirã ñarãma”, ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorãre rʉ̃cʉbʉobeticõaña.
1CO 10:15 Quẽnaro tʉoĩamasirã ñari, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami Pablo”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa.
1CO 10:16 Cristo manire ĩ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari, mani idijama, ¿Cristo ri'ire idirã me yatique mani? Pan mani baroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari mani bajama, ¿Cristo rujʉ riire barã me yatique mani? To bajiro mani yijama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaja mani. To bajiro mani yisere ĩacõari, bʉtobʉsa manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ.
1CO 10:17 Jãjarã ñaboarine, pan cojane batecõari, baja mani. To bajiro yirã ñari, ĩ yarã ñaja mani jediro.
1CO 10:18 Jud'io masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca soemʉorãma. To yicõari, rʉyasere barãma. Tire ĩna bajama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi Dios. To bajirone tʉoĩarãma, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne.
1CO 10:19 To bajiro yʉ yijama, “Catirã ñarãma ĩna quẽnorujeoriarã” yigʉ me yaja. To yicõari, “Ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũse ñamasuse ñaja” yigʉ me yaja.
1CO 10:20 Ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Diore masimena, ĩna quẽnorujeoriarãre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, vãtiajʉare rʉ̃cʉbʉorã yirãma. To bajiri, vãtiare mʉa ejarẽmosere, to yicõari, vãtiajʉa quẽne, ĩnare mʉa ajitirʉ̃nʉrotire yirã, mʉare ĩna ejarẽmorotire bojabeaja yʉ.
1CO 10:21 To bajiri mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉocõa, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉo mani yijama, quẽnabetoja. To bajiro yibetiroti ñaja manire.
1CO 10:22 To bajiro mani yijama, ĩajũnisinirʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rẽtoro masirã me ñaja mani. To bajiri, “Rojose mani yise vaja, rojose ĩ yijama, rudimasibetirʉarãja mani”, yimasiaja.
1CO 10:23 Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajirone bajiaja, bajirojʉma. Jediro mani yise manire ejarẽmobeaja. To bajiro mani yijama, “Gãjerã, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yirã me, yirãja mani.
1CO 10:24 Mani masu quẽnaro mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũrʉarãja mani.
1CO 10:25 Vaibʉcʉ rii ĩna ĩsirijʉ ñasere vaja yicõari, “Rojose ñaroja” yitʉoĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã ĩna cũrʉare ñati adi?”, yisẽniĩabeja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Sẽniĩabetiroti ñaja”, mʉare yaja yʉ:
1CO 10:26 Adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeore ti ñajare, bare ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja.
1CO 10:27 Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ, “Yʉ tʉ barã vayá” yicõari, no bojase ĩ ecasere mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũrʉare ñati adi?” yisẽniĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja.
1CO 10:28 “Tire mani bajama, quẽnaja” mʉa yitʉoĩajama, gãji magʉ̃mi, “Rojose yirã yaja mʉa” yigʉ. Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare riire, “Quẽnaja” Diore mʉa yisẽniro bero mʉa bajama, rojose yirã me yirãja mʉa. To bajiboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare rii ñaja, mani babeti” ĩ yigotijama, babeja.
1CO 10:31 To bajiri mani bajama, mani babetijaquẽne, mani idijama, mani idibetijaquẽne, no bojase mani yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉarãja mani, ĩre rʉ̃cʉbʉorã.
1CO 10:32 Gãjerãre ĩamaimenane mani bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, “Ĩna quẽne rojose yiroma” yirã, yibetiroti ñaja.
1CO 10:33 Tire mʉare yʉ gotirore bajiro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, yʉ masu yʉ bojasere yibecʉne, yʉ rãcana jediro ĩnare yʉ ejarẽmorotijʉare tʉoĩacõari, yirũgũaja yʉ, “Yʉ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ yirẽtobosarã ñato” yigʉ.
1CO 11:1 To bajiri, “Cristo ĩ bajiñariarore bajiro yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. To bajiri mʉa quẽne, yʉ bajiñarũgũsere tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõro yirũgũroti ñaja.
1CO 11:2 “Jediro yʉ gotimasiocatire masiritimenane, ajitirʉ̃nʉcõa ñarãja mʉa”, yivariquẽnaja yʉ.
1CO 11:3 To bajiro yigʉ ñaboarine, gajeye mʉare gotimasioaja yʉ. Rẽjacõari, Diore mʉa rʉ̃cʉbʉose, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, mʉare yigotigʉ yaja yʉ: Tocãrãcʉre rotigʉ ñari, mani rʉjoare bajiro bajiami Cristo. To bajirone bajiaja rõmia manajʉa cʉtirãre. Ĩna manajʉa, ĩna rʉjoare bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rotirã ñari. To bajirone bajiaja Cristore quẽne. Ĩ jacʉ, ĩ rʉjoare bajiro bajigʉmi, ĩre rotigʉ ñari.
1CO 11:4 To bajiro ti bajijare, rẽjariavijʉ, rʉjoa jeoriarori jeocõari, Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãma.
1CO 11:5 Rõmiajʉama, ĩna rʉjoa jeoriarori jeomenane Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, ĩna manajʉre rʉ̃cʉbʉomena yirãma. Ĩna rʉjoa jeoriarori ĩna jeobetijama, joa suagoriarãre bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rʉ̃cʉbʉomena ñari.
1CO 11:6 To bajiro ti bajijare, “Rõmia manajʉa cʉtirã ĩna rʉjoa jeoriarorire ĩna jeorʉabetijama, ĩna joare suagoroti ñaja”, mʉare yaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, “Bojoneose ti ñajare, rʉjoa jeoriarorire jeoato” yigʉ yaja.
1CO 11:7 To bajiri ʉ̃mʉa, Diore ĩna sẽnijama, ĩ ocare ĩna gotijaquẽne, rʉjoa jeoriarorire jeobetiroti ñaja, “Yʉre rotibosacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñari. Rõmiajʉama, “Ʉ̃mʉare rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeorio ñaamo.
1CO 11:8 Rõmio gõarore ãmicõari, ʉ̃mʉre rujeobesumi Dios. Ʉ̃mʉ gõarojʉare ãmicõari, rõmiore rujeomasiñumi Dios.
1CO 11:9 “Rõmiore ejarẽmoato” yigʉ me, ʉ̃mʉre rujeomasiñumi Dios. Rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ejarẽmoato yigʉ, rujeomasiñumi.
1CO 11:10 To bajiro bajimasire ti ñajare, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã, rʉjoa jeoriarori ĩna jeojama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Dios ĩ bojarore bajiro yama, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã”, yiĩavariquẽnarʉarãma ángel mesa.
1CO 11:11 Ʉ̃mʉare quẽne, rõmiare quẽne rujeoyumi Dios. Rõmia ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama ʉ̃mʉa. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama.
1CO 11:12 Ʉ̃mʉ gõarone rõmiore Dios ĩ rujeomasirio so ñaboajaquẽne, ʉ̃mʉa, rõmia sʉorine ĩna ruyuase ti ñajare, “Gãmerã ejarẽmoroti ñaja”, yaja mani. To bajicõari, mani jediro ñaja Dios ĩ rujeoriarã.
1CO 11:13 Mʉa masune quẽnaro tʉoĩamasiña. “Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã quẽne, rʉjoa jeoriarori jeomenane rõmia ĩna yiñajama, quẽnabeaja”, yimasirãja mʉa.
1CO 11:14 “Ʉ̃mʉa yoese ĩna joa cʉtijama, bojoneose ñaja”, yitʉoĩaja mani.
1CO 11:15 Rõmiajʉarema, “Yoese joa cʉtirã ñaama”, yitʉoĩaja mani. “Ĩna joa ĩna rʉjoarire bʉase ñato” yigʉ, Dios ĩ cũmasire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani, rõmiare. To bajiri yoese ĩna joa cʉtijama, variquẽnaama rõmia.
1CO 11:16 Sĩgʉ̃ri to bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro me bajiaja” ĩna yijama, “Ñajediroana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajise rĩne gotirũgũaja yʉa, mʉare yʉ gotiri vãmere”, ĩnare yigotiroti ñaja.
1CO 11:17 Rẽjacõari, mʉa basere tʉoĩavariquẽnabeaja yʉ. “Rẽjacõari bato mani” mʉa yibetijama, quẽnacõaboriaroja.
1CO 11:18 “Rẽjaboarine, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, ricatitubuari rujicõari, gãjerã rãca oca josaama”, yire queti ajiaja yʉ, mʉare. Ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare, “To bajirone bajirãma”, mʉare yaja yʉa:
1CO 11:19 “Mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca mani rujijama, ‘Ĩna ñaama Dios oca quẽnaro masirã’ manire yirʉarãma”, yitʉoĩarãja mʉa.
1CO 11:20 Ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Cristo ĩ batʉsarere tʉoĩacõari bato mani” mʉa yiboase, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãja.
1CO 11:21 Mʉa juavarere gãjerãre yumenane, bajeocõarãja mʉa. To bajiri jairo barã, to yicõari, idimecʉrã mʉa ñaboajaquẽne, mʉa bero ejarã sĩgʉ̃ri bare mana ñari, ñiorijacõa ñarãma. To bajiro yirã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, mʉa bero ejarã rãca baba cʉtimasiña manoja mʉare.
1CO 11:22 Viri cʉtirã ñarãja mʉa. Mʉa ya virijʉne bare ba, idi, mʉa yijama, quẽnaja. To bajiro mʉa yibetijama, gãjerã bare cʉomenare rojose yiĩorã yirãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterã ñari, ¿to bajiro yatique mʉa? “‘Bare cʉomenare quẽnaro yaja mʉa’ yato Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yibeaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, rojose masu yirã yirãja mʉa.
1CO 11:23 Adi mʉare yʉ gotimasiose, mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti ñaja. Yʉre ĩ goticati, to yicõari, mʉare yʉ gotirẽtocati ñaja. Ado bajiro bajiaja: Mani ʉjʉre Judas ĩre ĩ ĩsirocaroto rĩjoro, panre ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yisẽniñuju Jesús. To yigajano, panre mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajise gotiyuju ĩ: “Ti ñaja yʉ rujʉri. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja”, ĩnare yigotiyuju.
1CO 11:25 To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús quẽna: “Adi ñaja tirʉ̃mʉana, ‘Rojose mani yirere masirioato’ yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, ‘Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja”, ĩnare yiyuju Jesús.
1CO 11:26 Ĩ rotiriarore bajirone mani bajama, mani idijaquẽne, yiĩorũgũroti ñaja, “Manire rijabosayumi mani ʉjʉ” yirã. Ĩ tudiejarojʉ to bajiro yitʉjarʉarãja mani.
1CO 11:27 To bajiri, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, panre ba, to yicõari, ʉye ocore idi, yiboarine, rʉ̃cʉbʉobeti rãca ĩ yijama, Cristore rʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi. “Cristo ri'i, ĩ rujʉri quẽne, ñie vaja mani ñaja” yigʉ yigʉmi.
1CO 11:28 To bajiri panre mani baroto rĩjoro, to yicõari, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore yigoticõari, panre ba, ʉye ocore idi, yiroti ñaja.
1CO 11:29 To bajiro yibecʉrema, Cristo manire ĩ rijabosare quẽnaro ĩ tʉoĩabetijare, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios.
1CO 11:30 To bajiro ti bajijare, jãjarã ñarãja mʉa rijaye cʉtirã. Gãjerãma, bajireacoana, bajireamena quẽne ñarãja mʉa.
1CO 11:31 Cristo manire ĩ rijabosarere quẽnaro tʉoĩacõari, to yicõari, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore mani yigotijama, rojose manire yibetirʉcʉmi Dios.
1CO 11:32 Rojose mani yise sʉori rojose Dios manire ĩ yijama, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ajimena rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãma” yigʉ yigʉmi.
1CO 11:33 To bajiri yʉ mairã, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare tʉoĩacõari panre barã, to yicõari ʉye ocore idirã mʉa rẽjajama, gãjerãre yucõari, ĩna ejajediro baba.
1CO 11:34 Mʉa rẽjaroto rĩjoro, mʉa ñiorijajama, mʉa ya virijʉ mʉa bajama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, no yigʉ rojose mʉare yibecʉmi Dios. Mʉa tʉjʉ ejacõari, gajeye quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ.
1CO 12:1 Yʉ mairã, gajeye Esp'iritu Santo ĩ masise manire ĩ ʉjosere gotigʉagʉ yaja yʉ, “Masiato” yigʉ.
1CO 12:2 Diore mʉa ajirʉ̃cʉbʉoroto rĩjoro, mʉare yitorimi vãtia ʉjʉ, Satanás. To ĩ yijare, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, ñagõmena ĩna ñaboajaquẽne, “Rẽtoro masirã ñarãma” socarãne yirʉ̃cʉbʉorã ñañuja mʉa maji.
1CO 12:3 To bajiri, ado bajise mʉa masisere bojaja yʉ: Esp'iritu Santo rãca ñagʉ̃ma, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Jesúre cõaroti ñaja”, yibecʉ ñagʉ̃mi. To bajicõari, “Mani ʉjʉ, Jesúre, Dione ñagʉ̃mi” yigʉma, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yigʉmi.
1CO 12:4 “Dios ĩ bojarore bajiro yimasiato” yigʉ, ĩ masisere manire ʉjoyumi Esp'iritu Santo. Ĩ sĩgʉ̃ne manire ʉjor'i ĩ ñaboajaquẽne, tocãrãcʉre ricati rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi.
1CO 12:5 Dios ĩ bojasere yirã, ricati rĩne mani yimasise ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ.
1CO 12:6 Ricati rĩne manire ĩ ejarẽmose ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñaami manire ejarẽmogʉ̃ma.
1CO 12:7 Ado cõrone Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjosere mʉare gotigʉ yaja: Tocãrãcʉre Esp'iritu Santo ĩ ñajama, “Gãjerãre ejarẽmomasiato” yigʉ, ĩ masisere ʉjogʉmi. “Esp'iritu Santo ĩ ʉjor'i ñari, to bajiro yami”, yimasire ñaja.
1CO 12:8 “Quẽnaro tʉoĩacõari gotimasiogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Dios ocare quẽnaro ajimasicõari, ĩnare gotimasiogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi.
1CO 12:9 Gãjirema, “Dios ĩ masise rãca yʉre ejarẽmorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩarotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, rijaye cʉtirãre ĩ catiorotire ĩre ʉjogʉmi.
1CO 12:10 Gãjirema, ĩaĩañamani ĩ yiĩorotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Ĩre yʉ gotisere ajicõari, yʉre gotirẽtobosarimasʉ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, gãjerã ĩna gotisere ajicõari, “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, ĩnare gotiama; vãtijʉa ĩ ejarẽmojare, ĩnare gotiama” ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, gãjerã oca masibecʉ ñaboarine, ĩ ñagõmasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gotirẽtogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi.
1CO 12:11 Ricati rĩne tocãrãcʉre ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire ĩnare ʉjogʉmi.
1CO 12:12 Mani rujʉre jairo ñabateaja, cojo rujʉ ñaboarine. To bajirone bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne.
1CO 12:13 Jediro ñaja mani. Jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne ñaja mani. Sĩgʉ̃ri gãjerãre moabosarã, gãjerãma, moabosamena ñaja mani. Mani jedirore oco rãca mani bautiza ecorone, manire ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiri Esp'iritu Santo sʉorine Cristo yarã, cojo masare bajiro ñaejayuja mani.
1CO 12:14 Mani rujʉ, cojo rujʉ ñaboarine, jairo vãme cʉtibatoaja.
1CO 12:15 Mani rujʉre, gʉbo ti tʉoĩajama, “Ãmo me ñaja yʉ. To bajiri, rujʉaye me ñaja” ti yiboajaquẽne, rujʉayene ñacõa ñaroja.
1CO 12:16 Gãmoro ti tʉoĩajama, “Cajea me ñaja yʉ. To bajiri, rujʉaye me ñaja” ti yiboajaquẽne, rujʉayene ñacõa ñaroja. Tire bajirone bajiaja mani quẽne. Sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjire ĩacõari, “Ĩre bajiro yimasigʉ̃ me ñaja yʉ. To bajiri Cristo yʉ me ñagʉ̃ja yʉ” ĩ yiboajaquẽne, Cristo yʉne ñacõa ñagʉ̃mi.
1CO 12:17 Mani rujʉ ñaro cõrone, cajea rĩne ti ñacõajama, ¿no bajiro ajimasirãda mani? Mani rujʉ ñaro cõrone, gãmoro rĩne ti ñacõajama, ¿no bajiro vĩnimasirãda mani? Tire bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro, cojo vãme rĩne quẽnaro yimasirã mani ñajama, gaje vãme Dios ĩ bojasere yimasimena ñaborãja mani.
1CO 12:18 To bajiri, Dios, manire rujeosʉogʉjʉne, mani rujʉ ñasere, “Adijʉne ti ñajama, quẽnaja” yigʉ, mani rujʉayere rujeoyumi. To bajiri, mani rujʉ, cojo rujʉ ñaboarine, ricati rĩne ti ñabaterore bajirone bajiama Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne.
1CO 12:19 Mani rujʉaye, cojojʉne jairijʉro ti ñajedicoajama, rujʉjʉama nojʉa ñabetoja.
1CO 12:20 To bajiri mani rujʉaye jairo ñabateboarine, cojo rujʉne ñaja.
1CO 12:21 To bajiro ti bajijare, mani cajea ti yijama, “Ñie vaja maja ãmo”, yimasibetoja. Mani rʉjoa quẽne, “Ñie vaja maja gʉbori”, yimasibetoja. Ñajedirone manire ejarẽmoaja. Tire bajiro bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjire ĩacõari, “Yʉre bajiro yimasigʉ̃ me ñaami. Vaja magʉ̃ ñaami”, yibetiroti ñaja.
1CO 12:22 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani rujʉ ñasere, “Adijʉma ñamasuse me ñaja” mani yitʉoĩaboasene ñaja ñamasuse.
1CO 12:23 Mani rujʉ ñasere jediro toobetiboarine, “Ñamasuse me ñaja” mani yisere, “Gãjerã ĩaroma” yirã, sudine sãñatoorũgũaja mani. To bajiro mani yijama, mani ĩorijʉ rẽtoro tijaʉre mairãre bajiro yirã yaja. “To bajirone bajiato” yigʉ, to bajise manire rujeoyumi Dios.
1CO 12:25 Mani rujʉ jairo ñabateboarine, cojoro cõro ñamasuse ñaja. Mani Jesúre ajitirʉ̃nʉrã quẽne, to bajirone bajirã ñaja. Jãjarã ñaboarine, ñamasurã rĩne ñaja mani. To bajiri variquẽnase rãca gãmerã mairoti ñaja.
1CO 12:26 Mani rujʉ, cojojʉ rojose ti tãmʉojama, mani rujʉ jedirone rojose tãmʉojedicõaja. To yicõari, mani rujʉ, cojojʉ quẽnaro ti yiecojama, mani rujʉ jedirone quẽnaro yiecojedicõaja.
1CO 12:27 To bajirone bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Tocãrãcʉne ĩ yarã ñaja mani. Sĩgʉ̃ mani rãcagʉ ĩ sʉtiritijama, mani jedirone ĩ rãca sʉtiritiaja. To yicõari, sĩgʉ̃ mani rãcagʉ ĩ variquẽnajama, mani jedirone variquẽnaja mani.
1CO 12:28 “Jãjarã ñacõari, ricati yato ĩna” yigʉ, tocãrãcʉre ĩ masisere manire ʉjoyumi Dios. To bajiri ĩ bajirere goticudironare yʉare cõacami Jesús. Gãjerã, ĩre gotirẽtobosaronare cũñumi Dios. Gãjerã, Dios oca gotimasioronare cũñumi. Gãjerã, ĩaĩañamani yiĩoronare cũñumi. Gãjerã, rijaye cʉtirãre catioronare cũñumi. To yicõari, gãjerãrema ejarẽmoronare cũñumi. Gãjerãrema, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare cũñumi. Gãjerãrema, ĩna masibeti oca ñaboasere ñagõronare cũñumi.
1CO 12:29 “Ricati rĩne yirʉarãma” ĩ yiriarã ñari, mani jedirone, Jesús ĩ bajirere goticudirã me ñaja. Mani jedirone Diore gotirẽtobosarã me ñaja. Mani jedirone, Dios ocare gotimasiorã me ñaja. Mani jedirone, ĩaĩañamani yiĩorã me ñaja.
1CO 12:30 Mani jedirone, rijaye cʉtirãre catiorã me ñaja. Mani jedirone, mani masibeti ocare ñagõrã me ñaja. Mani jedirone, mani masibeti oca ĩna ñagõsere buemena ñaboarine, tire ajimasicõari, gotirẽtoburã me ñaja.
1CO 12:31 To bajiri, jedirone masijeobetiboarine, quẽnamasusejʉare ĩ ʉjorotire sẽniña. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, gajeye ñaja rẽtoro ñamasuse. Tire mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ.
1CO 13:1 Cojo oca rʉyabeto mani ñagõmasiboajaquẽne, to yicõari, ángel mesa yere quẽne ñagõmasijoecõaboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. Ñagõre me ñaroja. Bʉto bʉsisere yibʉsiorãre bajiro yirãja mani, gãjerãre mani maibetijama.
1CO 13:2 Diore gotirẽtobosarã, to yicõari, Dios ye masa ĩna masibetire masijeorã ñaboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” Cristore yitʉoĩarã ñari, gʉ̃taʉre, “Gajerojʉ vʉrʉrʉ̃gʉ̃coasa mʉa masune” yimasiboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani.
1CO 13:3 “Masare ĩnare maibetiboarine, maioro bajirãre jediro yʉ cʉosere ĩnare ĩsijeocõari, yʉ masu rujʉ quẽne ĩnare rijabosacoarʉcʉja” yʉ yijama, “Quẽnaro yigʉ ñaami” yʉre ĩna yivariquẽnasere bojagʉ yʉ yijama, Dios tʉjʉ ñie vaja bʉjabecʉja yʉ.
1CO 13:4 Gãjerãre mani maijama, ado bajiro bajirʉarãja mani: Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinimenane, quẽnasejʉare ĩnare yirʉarãja. Quẽnaro ĩna ñajama, “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã me ñarʉarãja. “Ñamasurã ñaja yʉa” yirã me ñarʉarãja.
1CO 13:5 Quẽnaro mani ñase rĩ mere tʉoĩarãja mani. Gãjerã quẽnaro ĩna ñasere quẽne tʉoĩarãja. Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, yoaro mene jũnisini tʉjacoarʉarãja.
1CO 13:6 Gãjerã rojose ĩna yisere ĩavariquẽnamenaja. Quẽnaro ĩna yisejʉare ĩavariquẽnarãja.
1CO 13:7 Gãjerã rojose ĩna yijare, bʉto rojose mani tãmʉose ti ñaboajaquẽne, ĩnare maitʉjamena ñari, ĩnare ñagõmacamenaja. Rojose ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro ĩna yirotire tʉoĩacõa ñarʉarãja.
1CO 13:8 Gãjerãre mani maise, jedise me ñaja. Diore gotirẽtobosarejʉama, jedise ñaja. Masa ĩna masibeti oca ñagõre, mani masise quẽne, jedise ñaja.
1CO 13:9 Ado bajiro ti bajijare, “Jedise ñaja”, mʉare yaja yʉ: Adirodori Dios ĩ masise manire ĩ ʉjose ti ñaboajaquẽne, jediro masibeaja mani. Ĩre gotirẽtobosare Dios ĩ ʉjose ti ñaboajaquẽne, ñajediro ajimasibeaja mani.
1CO 13:10 To bajiboarine, ĩ tʉjʉ mani ejaro, ĩ masisere manire ĩ ʉjojare, jediro ajimasijeocõarʉarãja mani. To cõrone adirodoriaye mani masise, vaja manirʉaroja.
1CO 13:11 Ado bajiro bajiaja: Daquegʉaca yʉ ñajama, ñagõjeomasibeticajʉ yʉ maji. To bajicõari, quẽnaro tʉoĩabeticajʉ. Bʉcʉacʉjʉ, to bajiro yʉ bajicatire yitʉjacajʉ yʉ.
1CO 13:12 Tire bajirone bajiaja adi quẽne: Quẽnaro ruyubetiase ẽoro ĩariarore bajiro Dios yere quẽnaro ajimasijeobeaja mani maji. To bajiboarine, Dios tʉjʉma ẽoro quẽnaro ruyubetiase ĩarãre bajiro me Diore ĩarʉarãja mani. To cõrojʉma quẽnaro ajimasijeocõarʉarãja mani yuja.
1CO 13:13 To bajiri idia vãme ñaja, adirʉ̃mʉriaye ñamasuse mani yirũgũroti: Diore ajitirʉ̃nʉrũgũroti ñaja. Gaje vãme, “Dios ĩ gotiriarore bajiro ĩ masise manire ʉjojeocõarʉcʉmi”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. To bajicõari, tʉsari vãme ñaja ñamasuri vãme, “Gãjerãre mairũgũroti ñaja” yiri vãme.
1CO 14:1 To bajiri gãjerãre mani maise ñamasuse ti ñajare, mani yimasiro cõro gãjerãre mairũgũto mani. To yicõari, gajeye Dios ĩ masise ĩ yarãre ĩ ʉjosere bʉto bojarã ñari, ĩre sẽnirũgũroti ñaja. Tire bojarã, gajeye mʉa bojaro rẽtoro Diore gotirẽtobosarotire mʉare ĩ ʉjosere mʉa bojajama, quẽnaja.
1CO 14:2 Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare yaja yʉ: Sĩgʉ̃, masiñamani oca ĩ ñagõjama, masare ñagõgʉ̃ me yigʉmi. Diore ñagõgʉ̃ yigʉmi, Esp'iritu Santo ĩ ʉjose rãca. Ĩ rãcanajʉama, ĩre ajimasimenama, “To bajirone bajiato” yigʉ, Dios ĩ yise ti ñajare.
1CO 14:3 Gãjijʉama, Diore gotirẽtobosagʉ, masare gotigʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrãma.
1CO 14:4 Masiñamani oca ñagõgʉ̃rema, ĩ sĩgʉ̃rene quẽnaja ti. Gãji, Diore gotirẽtobosagʉjʉama, ĩ rãca rẽjarãre ejarẽmogʉ̃ yigʉmi.
1CO 14:5 To bajiri sĩgʉ̃ rʉyabeto oca masiñamanire mʉa ñagõjama, quẽnaroja. To bajiboarine, Diore mʉa gotirẽtobosajama, rẽtobʉsaro quẽnarʉaroja. To bajiboarine, masiñamani oca ñagõgʉ̃ ĩ ñagõrone, “Mani rãca rẽjarã ajimasicõari, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, gãji tire ĩ gotirẽtobujama, ñamasuse moagʉ̃ yigʉmi, ĩ quẽne.
1CO 14:6 Ado bajiro bajiaja: Yʉ mairã, mʉare ĩagʉ̃ ejagʉ, masiñamani oca yʉ ñagõjama, ¿no bajiro mʉare ejarẽmogʉ̃ yigʉada yʉ? Mʉare yʉ ejarẽmorʉajama, ado bajirojʉa yiroti ñaja: Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ ocare buecõari mʉare gotiroti ñaja. To bajiro yʉ yibetijama, ĩ ocare buebetiboarine, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari mʉare gotiroti ñaroja.
1CO 14:7 Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja: Tõroare quẽnaro ĩ jutibetijama, “Ti basare jutigʉ yami”, yimasiña manoja. To bajirone bajiroja arpa vãme cʉtijʉre quẽne. Quẽnaro ĩ yibʉsiomasibetijama, “Ti basare yami”, yimasiña manoja.
1CO 14:8 Surarare jigʉ, trompeta vãme cʉtijʉ quẽnaro ĩ jutibetijama, “Sĩarotigʉ yiromi”, ĩre yiajimasimenama, quẽnaro ĩ jutibeti ti ñajare.
1CO 14:9 To bajirone bajiaja, gãjerã, oca masiñamani mʉa ñagõboajama. Mʉa ñagõboasere ajimasibeticõari, “To bajiro yire ũni ñaja”, yimasibetirʉarãma ĩna. To bajiro bajica yiro, masa mano ñagõriarore bajiro bajicõaroja.
1CO 14:10 Adi macarʉcʉrore jãjarã masa ñarãma ricati rĩne ñagõrã. Ĩna cojo masama, gãmerã ajicõarãma.
1CO 14:11 To bajiboarine, yʉ ocare ajibecʉ rãca, yʉa ñagõboajama, gãmerã ajimasimenaja. To bajiro ti bajijama, gãmerã ejarẽmomasiña manoja.
1CO 14:12 To bajirone bajiroja mʉare quẽne, masiñamani oca mʉa ñagõjama. Gãjerãre ejarẽmomasimenaja. To bajiri, Esp'iritu Santo ĩ masise mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarã ñari, gãjerãre ejarẽmorotijʉare sẽniña, “Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã.
1CO 14:13 Gãjerãre ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, masiñamani oca ñagõrã quẽne, Diore sẽniña mʉa, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gãjerãre gotirẽtobumasirã ñarãsa” yirã.
1CO 14:14 Diore sẽnigʉ̃, oca masiñamani yʉ ñagõjama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca to bajiro ñagõgʉ̃ja yʉ. “To bajiro yirʉaro yaja” yimasibetiboarine, ñagõgʉ̃ja yʉ. To bajiri gãjerãma yʉre ajimasimenama.
1CO 14:15 To bajiro ti bajijare, ado bajiro yiroti ñaja: Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca Diore sẽniroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, ĩre sẽniroti ñaja. Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca basaroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, basaroti ñaja.
1CO 14:16 To bajiro mani yibetijama, Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjose rãca Diore mani yirʉ̃cʉbʉojama, “Tire ñagõrã yama”, manire yimasimenama ĩna. To bajiri, mani rãca Diore yirʉ̃cʉbʉomasimenama.
1CO 14:17 “Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yiboajaquẽne, manire ajimasibeticõari, quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉmenama gãjerã.
1CO 14:18 Mʉa rẽtoro masiñamani oca ñagõaja yʉ. To bajiri, yʉ masibeti oca ñaboasere yʉ ñagõmasise yʉre ĩ ʉjose ti ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ.
1CO 14:19 To bajiboarine, cojomocãrãca vãme cõro gotimasiorʉarũgũaja, quẽnaro ĩna ajimasirotire yigʉ. Diez mil ñari vãme ñase oca gãjerã ĩna ajimasibeti yʉ gotijama, ajimasibetiborãma.
1CO 14:20 Yʉ mairã, rĩamasare bajiro tʉoĩabesa mʉa. Bʉcʉrã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro tʉoĩamasiña, yʉ gotimasiosere. Rojosere rĩamasa ĩna tʉoĩamasibetore bajiro mʉa quẽne rojosejʉarema yibeticõaña.
1CO 14:21 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Ĩna tʉjʉ gajeye oca ñagõrãre cõarʉcʉja. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajibeticõa ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
1CO 14:22 Ado bajiro manire yaja ti: “Masiñamani oca, Esp'iritu Santo ĩ masisere manire ĩ ʉjose rãca mani ñagõjama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre masimena ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja”, yaja ti manire. To yicõari, Diore mani gotirẽtobosajama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja, “Quẽnabʉsaro Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã.
1CO 14:23 To bajiro mʉare gotiboarine, ado bajise mʉare yicõa ñaja yʉ: “Masiñamani oca mani ñagõjama, ñie vaja manoja. Tire ajimasimenama gãjerã”, mʉare yicõa ñaja yʉ. Mani jediro rẽjacõari, masiñamani oca mani ñagõjama, gãjerã Cristo ĩ bajirere ajimena, to yicõari ocare ajimena, sãjaejacõari, “Mecʉrã yama”, manire yiĩarʉarãma.
1CO 14:24 To bajiboarine, Diore mani gotirẽtobosañarone, sãjaejacõari, Dios oca ti ñajare, “‘Rojose yirã ñaama’ yʉare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasirʉarãma Cristo ĩ bajirere ajimena.
1CO 14:25 “Yʉa ʉsʉrijʉ rojose yʉa tʉoĩasere masicoami Dios”, yirʉarãma. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tueturʉarãma ĩna. To yicõari, “Socarã me yaja mʉa. Mʉa rãcane ñagʉ̃mi Dios”, yirʉarãma.
1CO 14:26 Yʉ mairã, rẽjacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. Sĩgʉ̃ri basa, gãjerãma, Dios ocare buecõari gotimasio, gãjerãma, Dios ĩnare ĩ ñagõrotisere goti, gãjerãma, masiñamani oca ñagõ, to yicõari, gãjerãma, masiñamani ocare ajimenare, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yirʉarãja mʉa. “Quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã, ti jediro gãmerã ejarẽmorʉarãja mʉa.
1CO 14:27 Masiñamani oca mʉa ñagõrʉajama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Jãjarã ĩna ñagõjama, quẽnabetoja. Sĩgʉ̃ ĩ ñagõro bero, ñagõrʉcʉmi gãji. Ĩ bero ñagõrʉcʉmi ñagõtʉsagʉ. Ajimasimena ñaboarine, masiñamani oca ĩna ñagõro bero, gãjerã ti ocare ajimenare ĩna gotisere, “Ado bajiro yirʉaro yaja” ĩnare yigotimasiorimasʉ quẽne ñarʉcʉmi.
1CO 14:28 “Ado bajiro yirʉaro yaja” yigotirimasʉ ĩ manijama, ĩna ĩaro rĩjoro mʉa masibeti ocare ñagõbetiroti ñaja. Ñagõbumenane, mʉa tʉoĩase rãca Diore mʉa ñagõjama, quẽnaja.
1CO 14:29 Dios ocare mʉa gotimasiojama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Gãjerã mʉa ñagõsere ajicõari, “Socabeama”, yiajimasirʉarãma.
1CO 14:30 Sĩgʉ̃, ĩ gotiñarone, ĩ gotisere ajigʉjʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ĩ quẽne ĩ gotirʉajama, gotisʉogʉjʉa gotitʉjato, “Ĩjʉa gotiato” yigʉ.
1CO 14:31 To bajiri, sĩgʉ̃ ĩ gotiro bero, gotirʉcʉmi gãji. Ĩ bero gotirʉcʉmi gãji. To bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yivajama, sĩgʉ̃ rʉyabeto Dios ocare ajivariquẽnarʉarãma ĩna.
1CO 14:32 Diore gotirẽtobosarã, ado bajiro bajirã ñari to bajiro quẽnaro gotirũgũarʉarãja mʉa: Mʉa gotirẽtose Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjosere, “Ado cõrone tire yʉ gotijama, quẽnaja”, yimasirãja mʉa.
1CO 14:33 Ñie oca mano mani rẽjasere ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios. Rẽjacõari, gãjerã ĩna gotirʉaro rʉ̃cʉbʉomenane mani ñagõjama, ĩavariquẽnabecʉmi. To bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarore bajiro, rojose oca mano mʉa rẽjajama, quẽnaja.
1CO 14:34 Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna rẽjaro, rõmiama ñagõbetirona ñaama, to bajiro ĩna yibetirũgũre ti ñajare. Ĩna manajʉa ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1CO 14:35 Ĩna masirʉajama, ĩna ya vijʉ tudiejacõari, ĩna manajʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaroja. “Rẽjariavijʉre ñagõbetirʉarãma rõmia” yire ti ñajare.
1CO 14:36 ¿No yirã yʉ gotirore bajiro yibeticõa ñati mʉa maji? “Ĩ oca yʉare cũñumi Dios, ‘Gãjerã masare quẽnaro riojo gotibosato’ yigʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? “Yʉa rĩne Dios ocare masa ĩna ucamasirere masirã ñaja yʉa”, ¿yitʉoĩaboati? Mʉa rĩ me ñaja Dios ocare ajicana.
1CO 14:37 Sĩgʉ̃, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaja yʉ” ĩ yijama, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Dios ĩ rotirore bajirone gotiami Pablo”, yimasirʉcʉmi. To bajirone yirʉarãma gãjerã quẽne, “Esp'iritu Santo ĩ masise yʉare ĩ ʉjose rãca gãjerãre ejarẽmoaja yʉa” yirã.
1CO 14:38 Yʉ gotimasiosere, “Socase ñaja” sĩgʉ̃ ĩ yigotijama, ĩre ajibeja.
1CO 14:39 Yʉ mairã, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Diore gotirẽtobosaroti, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarũgũña. Rẽjacõari, gãjerã masiñamani oca ĩna ñagõjama, “Ñagõbesa”, ĩnare yibeja.
1CO 14:40 To bajiboarine, gãmerã rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉ gotirore bajiro yirũgũña.
1CO 15:1 Yʉ mairã, quẽna Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotimasiosʉocatire mʉa tuditʉoĩasere bojaja. Tire ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa.
1CO 15:2 To bajicõari, “Pablo ĩ gotirore bajirone yiyumi Cristo” mʉa yitʉjabetijama, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiboarine, mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Dios.
1CO 15:3 Ti oca ñamasuse, Cristo yʉre ĩ goticati ñacajʉ. Ado bajiro bajiaja: Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo.
1CO 15:4 Ĩre ĩna jajusĩaro bero, ĩre yujeyujarã ĩna. To bajiboarine, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone ĩre catioyumi Dios.
1CO 15:5 To ĩ yijare, tudicaticõari, Pedrore ruyuaĩoñuju Cristo. Bero, ĩ buerã ñariarã cõrore ruyuaĩoñuju quẽna.
1CO 15:6 Bero, gãjerã quiniento rẽtoro ñarãre ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ruyuaĩoñuju Cristo. To bajiri, jãjarã caticõama maji, to bajiro ĩ bajirere ĩariarã. Gãjerãma, rijareacoasuma.
1CO 15:7 Bero, Santiagore ruyuaĩoñuju. Bero, ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã jedirore ruyuaĩoñuju.
1CO 15:8 Ĩnare ĩ ruyuaĩoriaro bero, yʉre quẽne ruyuaĩocami. Ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, “Cristore ajitirʉ̃nʉrocʉ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeticama masa. Gãjerã Cristo rãca ñacõari, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉbeticajʉ yʉ maji.
1CO 15:9 Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yisʉyacacʉ ñari, Cristo ocare gotigʉ ñaboarine, ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ. Gãjerã ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã ñaama ñamasurãma.
1CO 15:10 To bajiboarine Dios, yʉre ĩamaicõari, Cristo sʉorine ĩ ocare yʉre gotiroticõañumi. Quẽnaro yʉre ĩ yijare, quẽnaro ĩre moabosaja yʉ. To bajiri, “Ĩre gotirotiboacajʉ yʉ”, yʉre yibecʉmi. Gãjerã Cristo ĩ oca ĩ gotirotiriarã rẽtobʉsaro gotimasiorũgũaja yʉ, “Jãjarãbʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ. Yʉ masune yigʉ me yaja. Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios.
1CO 15:11 Cristo ĩ bajire yʉ gotijama, gãjerã Cristo ĩ gotirotiriarã ĩna gotijaquẽne, no yibeaja. Jediro mʉare yʉa gotise, ti rĩne ñacõaja, mʉa ajitirʉ̃nʉcati.
1CO 15:12 To bajiri, “Ĩ rijato bero ĩre catioyumi Dios” yʉa yigotise ti ñaboajaquẽne, mʉajʉama, ¿no yirã “Bajireariarã, tudicatimenama”, yati mʉa?
1CO 15:13 To bajiro mʉa yisere quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Tudicatire ti manijama, Cristo quẽne tudicatibetiborimi.
1CO 15:14 Cristo ĩ rijato bero, Dios ĩre ĩ catiobetijama, ĩ oca masare yʉa gotise, vaja maniboroja. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse quẽne, vaja maniboroja.
1CO 15:15 To bajiri, Dios Cristore ĩ tudicatiobetijama, socasere Dios ĩ gotiroticõarãre bajiro bajiborãja yʉa. “Bajireariarã tudicatibeticõato” ĩ yijama, Cristore quẽne ĩre tudicatiobetiborimi Dios.
1CO 15:17 “Tudicatibetirimi Cristo” mʉa yitʉoĩajama, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse, vaja maniboroja. Rojose mʉa yisere mʉare masiriobetiborimi Dios.
1CO 15:18 To bajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã quẽne, tudicatio ecomenare bajiro bajirãma bajireariarã, Cristo ĩ tudicatibetijama.
1CO 15:19 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tudicatibetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna sʉtiritiro rẽtoro tãmʉoborãja mani.
1CO 15:20 Ado bajirojʉa bajiaja: Cristo ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri ĩ ñagʉ̃mi, rijacoaboarine, quẽna tudicaticõari, rijabetirocʉ ñasʉogʉma. To bajiro ĩ bajijare, “Mani quẽne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, rijacoaboarine, ĩre bajiro quẽna tudicatirʉarãja”, yimasiaja mani.
1CO 15:21 Sĩgʉ̃ sʉorine masa bajireare ñasʉoyuja. To bajiboarine, quẽna sĩgʉ̃ sʉorine bajireacoaboarine, tudicatire ñasʉoyuja.
1CO 15:22 Ado bajiro bajiaja: Adán ñamasir'i jãnerabatia ñari, rijarʉarãja mani. To bajiboarine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩ yarã mani ñajare, manire catiorʉcʉmi Dios.
1CO 15:23 Cristo ñagʉ̃mi rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajicõari, adigodojʉ ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã tudicatirʉarãma.
1CO 15:24 To bajiro ti bajirone, adi macarʉcʉro jedirʉaroja. Ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi Cristo. Adigodoana rojose yirotirã, õ vecana rojose yirotirãre quẽne ĩnare yirotibetirʉcʉmi. To yigajanocõari, ñajediro, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ jacʉ Diojʉare ʉjorʉcʉmi, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarũgũrʉcʉja mʉ” yigʉ.
1CO 15:25 Cristo ado bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “To bajirone bajirʉaroja”, mʉare yaja yʉ: Cristo ĩ jacʉre ĩ ʉjoroto rĩjoro, ĩ rotiñarirodone, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi.
1CO 15:26 Ĩre ĩaterã ĩna rotiboasere yirotibeticõari, quẽna masa ĩna bajirease quẽne bajibetirotirʉcʉmi Cristo. To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrãrema, jʉaji rijare manirʉaroja.
1CO 15:27 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro ʉjʉ ñarocʉre Cristore cũrʉcʉmi Dios. Bajigʉjʉma, ĩ jacʉre rotigʉ me ñaami Cristo.
1CO 15:28 To bajiri, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibeticõari, jedirore rotigʉ ñarʉcʉmi Cristo. Tirʉ̃mʉne ĩ rotimasirotire ĩ ʉjorere ĩre tudiĩsirʉcʉmi, ĩ jacʉre, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ.
1CO 15:29 “Bajireariarã tudicatimenama” sĩgʉ̃ri mʉa yisere tʉoĩacõari, gajeye mʉare gotirẽmorʉaja yʉ. ¿No yirã, bajireariarã, oco rãca bautiza ecobetiriarãre tʉoĩacõari, “Ĩnare bautiza ecobosato mani”, yati mʉa? Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, oco rãca ĩna bautiza ecore vaja maniboroja ti.
1CO 15:30 Gãjerãre Cristo ĩ bajirere yʉa goticudise quẽne, vaja maniboroja ti. Tire yʉa goticudijare, rojose yʉare ĩna yirʉase ti ñaboajaquẽne, goticudicõa ñaja yʉa. Bajireariarã ĩna tudicatibetiboajaquẽne, ¿no yirã to bajise yicõa ñati yʉa?
1CO 15:31 Yʉ mairã, riojo mʉare gotiaja yʉ. Bʉto yʉre ĩna sĩarʉajare, tocãrãcarʉ̃mʉne tire tʉoĩarũgũaja. To bajiboarine, tire yʉ tʉoĩaro cõro yʉ goticati sʉorine Jesucristo mani ʉjʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere tʉoĩavariquẽnarũgũaja.
1CO 15:32 Adoana, Efeso macana yʉre ĩatecõari, bʉto rojose yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, tone goticõa ñacajʉ yʉ. Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, yʉ goticati vaja, vaja bʉjabetibogʉja yʉ. Mani rijato bero, mani tudicatibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩaroti ñaboroja. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani bajireacoajama, tudicatimenaja mani” yitʉoĩarã ñari, “Mani bojarore bajiro yito mani”, yitʉoĩarãma.
1CO 15:33 To bajiro ĩna yisere ajitirʉ̃nʉbesa. “Rojose yirã rãca mʉa baba cʉtijama, quẽnaro yirã ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yirʉarãja mʉa quẽne” yirere masiritibesa.
1CO 15:34 “Mani rijato bero, tudicatimenaja mani” mʉa yitʉoĩaboasere to cõrone tʉoĩatʉjaya mʉa. To yicõari, rojose mʉa yisere quẽne yitʉjaya. “Rojose yirã rãca baba cʉtibesa”, mʉare yibʉ yʉ, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri Diore masimena ĩna ñajare. Tire mʉare gotiaja yʉ, yʉ gotisere ajicõari, mʉa tʉoĩabojonerotire yigʉ.
1CO 15:35 “Mani rijato bero, tudicatiroti ñaja manire” mʉare yʉ yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ñarãja mʉa ado bajise sẽniĩarã: “Bajireariarã ñaboarine, ¿no bajiro tudicatirãda? To yicõari, ¿no bajiro rujʉ cʉtirãda?”, yʉre yisẽniĩarãja mʉa.
1CO 15:36 To bajiro yʉre mʉa sẽniĩajama, quẽnaro tʉoĩamasimena yirãja mʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Ote mani otejama, joeaye boacoatoja. To bajiboarine, jubeayejʉa judiroja.
1CO 15:37 Trigo aje, gajeye mani otejama, rujʉ jediro me oteaja mani.
1CO 15:38 Mani otero bero, “Ote ti ñarore bajirone judiato” yigʉ, tire judirotimasigʉ̃mi Dios. Trigo aje ti ñajama, trigo judirʉaroja.
1CO 15:39 Gajeyere quẽne tʉoĩaña: Mani catirã, jediro ricati rĩne rujʉ cʉtiaja mani. Masa, vaibʉcʉrã, minia, vai quẽne ricati rĩne rujʉ cʉtiama.
1CO 15:40 Õ vecana quẽne, ricati rujʉ cʉtirãma. “Õ vecana ñato” yigʉ, ĩnare rujeoyumi Dios. To bajirone bajiaja, adigodoaye quẽne. “Adigodoaye ñato” yigʉ, tire rujeoyumi Dios. To bajiri ricati ñaja ti. Ricati ñaboarine, quẽnase rĩne ñacõaja.
1CO 15:41 To bajirone bajiaja ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere quẽne. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuami ñamiagʉ quẽne. To bajicõari ñamiagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuama ñocoa quẽne.
1CO 15:42 To bajirone bajirʉarãja mani. Mani rijato bero, quẽna tudicaticõari, ricati rujʉ cʉtirʉarãja mani. Mani rujʉrire gãjerã ĩna yujero bero, boacoatoja. To bajiboarine, bero ricati rujʉ Dios manire ĩ ĩsirotijʉama, rijabetirotirujʉ ñarʉaroja.
1CO 15:43 Mani rujʉ boarotirujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, no yimasiñamani rujʉ ñarʉaroja.
1CO 15:44 Mani rujʉ, “Adigodojʉ ñato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, manire ĩ ĩsirotirujʉ ñarʉaroja.
1CO 15:45 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Adán ñamasir'ire ĩ catirotire ĩre ĩsimasiñuju Dios”, yigotiaja. Adán beroagʉ ñaboarine ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Cristo. Ĩne ñaami ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudirijayamanire ʉjogʉ.
1CO 15:46 To bajiro ti bajiboajaquẽne, ĩ rãca õ vecajʉ ñarotirujʉ mere manire ĩsisʉoyumi. To bajiro ĩ yiro bero, õ vecajʉ ĩ rãca mani ñarotirujʉre manire ĩsirʉcʉmi.
1CO 15:47 Adán ñamasir'ire sitane rujeomasiñuju Dios. To bajiri adigodoagʉ ñamasiñuju ĩ. Bero vadir'i, Cristojʉama, õ vecajʉ vadir'i ñañuju.
1CO 15:48 Adigodoana Adán ñamasir'i rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtiaja mani. To bajirone bajirʉaroja, manire Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristo, rijacoaboarine, tudicaticõari, ĩ rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani quẽne.
1CO 15:49 Adigodoana Adán ĩ rujʉ cʉtimasiriarore bajiro rujʉri cʉtirã ñaja mani. To bajiboarine, Dios tʉjʉ ejacõari, Cristore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani.
1CO 15:50 Yʉ mairã, ñamasusere mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ado mani rujʉ cʉtisema Dios tʉjʉ ñarotirujʉ me ñaja. Gaje rujʉ, rujʉ cʉticõari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja.
1CO 15:51 Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Masa ĩna masibeticatire mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro rijajedibetiboarine, sĩgʉ̃ rʉyabeto gaje rujʉ, rujʉ cʉticoarʉarãja mani.
1CO 15:52 Trompeta vãme cʉtijʉ, ĩna jutibʉsiorone, guaro cajea bibitariarore bajirone bajireariarã, tudicaticõari, rijabetirotirujʉ, rujʉ cʉtirʉarãma. To bajiro ĩna bajirone, mani quẽne bajireamenane Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gaje rujʉ, rujʉ cʉtirʉarãja mani.
1CO 15:53 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro bajiroti ñaja: Mani rujʉ cʉtise, rijacõari, boaroti ñaja. To bajiri rijabetirotirujʉjʉare, rujʉ cʉtiroti ñaja.
1CO 15:54 To bajiro mani rujʉ cʉtirone, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajirʉaroja. Ado bajiro gotiaja: “Rijaroti ñaboasere reajeorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, tudirijabetirʉarãma. To bajiri, no yirã ĩna bajirotire güimenama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1CO 15:56 Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yimena ñari, rojose tãmʉorʉarãma. To bajiro bajiroti ti ñajare, ĩna bajirearotire güirãma masa.
1CO 15:57 To bajiboarine, mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, mani bajirotire güibeaja mani. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yito mani.
1CO 15:58 To bajiri Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa, yʉ mairã. To yicõari, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojasere yirũgũña. “Ñajediro Dios ĩ bojase mani yijama, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, to bajiro yirũgũña.
1CO 16:1 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorã gãjoa mʉa juarẽorotire mʉare gotigʉ yaja. Galacia sitana Cristore rʉ̃cʉbʉorã ĩna rẽjaro, ĩnare quẽnaro yʉ roticatore bajiro mʉare rotigʉ yaja.
1CO 16:2 Tocãrãca domingo ñaro, gãjoa mʉa ĩsirʉaro cõro, mʉa ĩsijama, quẽnaja. Tire cojojʉne juarẽocũma. To bajiro mʉa yijama, mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, tire juarẽoroti manirʉaroja.
1CO 16:3 Mʉa tʉjʉ ejacõari, gãjoa mʉa cũsere juavaronare, “Ãnoa ñaama tire juavarona”, yiba. To bajiri, queti ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ. “Ãnoa ñaama quẽnaro yirã. Ĩnare quẽnaro bocaãmiña” yire quetire ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ, “Jerusalén macanare ĩoato” yigʉ.
1CO 16:4 “Pablo rãca varʉarãma” mʉa yitʉoĩajama, yʉ rãca varʉarãma.
1CO 16:5 Macedonia sitajʉ varʉcʉja yʉ. Tojʉ ĩacudigʉ vacʉne, mʉa tʉjʉ ejarʉcʉja.
1CO 16:6 Yoaro, juebʉcʉ ñaro cõro mʉa rãca ñarʉcʉja, yʉ bajijama. Mʉa tʉ yʉ ñaro, gãjerã tʉjʉ yʉ ĩacudigʉ varotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãja mʉa.
1CO 16:7 Ado cõrone mʉa tʉ yʉ vajama, yoaro mʉa rãca ñabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉa tʉjʉ vabeaja maji. Mani ʉjʉ ĩ bojajama, yoarobʉsa mʉa rãca ñabogʉja yʉ.
1CO 16:8 Efeso macajʉne ñacõarʉcʉja maji, jãjarã yʉre ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajire yʉ gotimasiosere quẽnaro ajirʉarã jãjarã ĩna ñajare. To bajiri Pentecostés boserʉ̃mʉ adoana ĩna yiro bero, varʉcʉja yʉ.
1CO 16:10 Timoteo, mʉa tʉ ĩ ejajama, “Manire güibecʉne, quẽnaro riojo gotiato” yirã, quẽnaro ĩre yiba. Yʉre bajirone mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne.
1CO 16:11 To bajiri ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoba. Yʉ tʉjʉ vagʉ, mʉare ĩarẽtovagʉmi. To bajiri, yʉ tʉjʉ ejagʉ, “Variquẽnase rãca ejato ĩ” yirã, quẽnaro ĩre ejarẽmoma. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca ĩ ejarotire ñayurʉarãja yʉa.
1CO 16:12 Mani maigʉ̃, Apolos ĩ bajisere yʉre sẽniĩacõañuja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca mʉa tʉjʉ ĩre varotirũgũboacajʉ yʉ. Varʉabeticami. No bojarirʉ̃mʉ ĩ vatirʉ̃mʉ, varʉcʉmi, bajigʉjʉma.
1CO 16:13 Rojose yirãre güimenane, quẽnaro tʉoĩacõari ñarũgũña mʉa. To bajicõari, mani ʉjʉ Cristore tʉoĩatʉjabesa, “Dios ĩ bojasere yitʉjarobe” yirã.
1CO 16:14 Mʉa yise jediro quẽnaro gãmerã maire rãca yirũgũrʉarãja mʉa.
1CO 16:15 Acaya sitagʉ, Estéfanas, ĩ yarã rãca Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉsʉocama. Adirʉ̃mʉri ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoama ĩna. Tire masiaja mʉa.
1CO 16:16 Ĩnare, to yicõari, ĩna rãca moarãre quẽne quẽnaro mʉa cʉdisere bojaja yʉ.
1CO 16:17 Estéfanas, Fortunato, Acaico ĩna ejasere bʉto variquẽnaja yʉ. Jediro yʉ tʉjʉ mʉa ejamasibetijare, ĩnajʉa, ejacõari, mʉa gotiroti ñaboasere quẽnaro mʉare gotibosama.
1CO 16:18 Quẽnaro mʉare ĩna gotibosajare, mʉa variquẽnarore bajiro variquẽnaja yʉ quẽne. To bajiri, “Yʉare quẽnaro mʉa gotibosajare, variquẽnaja yʉa” yirã, quẽnaro ĩnare yiba mʉa.
1CO 16:19 Asia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõama. Aquila, ĩ manajo Prisca, ĩna ya vi rẽjarã quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉare quẽnarotiama.
1CO 16:20 Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare mairã, “Quẽnato”, mʉare yicõama ĩna quẽne. Gãmerã mairã ñari, rẽjacõari, quẽnaro gãmerã yiba.
1CO 16:21 Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ.
1CO 16:22 Mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmena, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. Mani ʉjʉ, yoaro mene ĩ tudiejasere bojaja yʉ.
1CO 16:23 Mani ʉjʉ, quẽnasere mʉare cõarũgũato.
1CO 16:24 Mʉa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Mʉare bʉto tʉoĩamaiaja”, mʉare yicõaja yʉ. To cõro ñaja.
2CO 1:1 ¿Ñati mʉa Corinto vãme cʉti macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Adi queti mʉare ucaja yʉa. Jesucristo sʉori Dios yarã ñaja mʉa. Mʉa rĩ mere ucaja yʉa. Mʉa ye sitana, Acayana jediro Dios yarã adi quetire ĩna ĩarotire bojaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo, adi paperare mʉare cõagʉ̃. “Yʉ ocare gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo. Mani maigʉ̃, Timoteo rãca ñaja yʉ.
2CO 1:3 Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoto, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre. Ĩne ñaami manire ĩamaigʉ̃. Mani tʉoĩasʉtiritisere, “Sʉtiritibeticõato” yigʉ ñaami.
2CO 1:4 Ñajediro rojose mani tãmʉojama, manire ejarẽmorũgũami. To bajiro manire ĩ yisere masicõari, mani quẽne, gãjerã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mani.
2CO 1:5 “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, rojose manire tãmʉobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yirã, rojose tãmʉobosarũgũaja yʉa quẽne. Bʉtobʉsa rojose yʉa tãmʉoñaro rĩne, “Sʉtiriti tʉjacõari, variquẽnato” yigʉ, bʉtobʉsa quẽnaro manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa.
2CO 1:6 To bajiri, mʉare quẽnaro yʉa ejarẽmosere, to yicõari, ĩ rãca quẽnaro mʉa ñarotijʉare quẽne tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja yʉa. To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, yʉare quẽnaro ejarẽmorũgũami. To bajiri, yʉa sʉorine mʉare quẽne ĩ ejarẽmojare, mʉa quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja.
2CO 1:7 “Rojose mani tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorã ĩna ñajare, manire ĩ ejarẽmorore bajiro ĩnare quẽne ejarẽmogʉ̃ yigʉmi Dios” yimasirã ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa.
2CO 1:8 Yʉ mairã, adojʉ, Asia sitajʉ bʉto rojose yʉa tãmʉocatire mʉa masisere bojaja yʉ. Bʉto rojose tãmʉocana ñari, “Yʉare sĩabeticõato” yirã, no bajiro yimasibeticajʉ yʉa.
2CO 1:9 “Manire sĩarʉarãma”, yitʉoĩacajʉ yʉa. “Dios ñaami manire rujeor'i, rijariarãre quẽne catiogʉ. To bajiri adigodojʉre ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire maigʉ̃” yʉa yitʉoĩarotire yiro bajicajʉ.
2CO 1:10 Yʉare ĩna sĩaborotire yirẽtobosayumi Dios. To bajiri, “Ĩ yicatore bajiro manire yirẽtobosarʉcʉmi quẽna”, ĩre yitʉoĩa variquẽnacõa ñaja yʉa.
2CO 1:11 Diore mʉa sẽnise sʉorine yʉare ejarẽmorʉarãja mʉa quẽne. Gãjerã quẽne, yʉare sẽnibosarʉarãma. To bajiri ĩna rãca jãjarã ñarʉarãja mʉa, yʉare quẽnaro Dios ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirona.
2CO 1:12 Ado bajise tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa: “Dios ĩ bojarore bajiro masare quẽnaro yicajʉ mani”, yitʉoĩaja yʉa. Masare yitorã me ñaja yʉa. “Corinto macana rãca ñarã, quẽnaro Dios ocare gotimasiocajʉ”, yitʉoĩaja yʉa. Yʉare quẽnaro yiyumi Dios, “Gãjerãre quẽnaro yato” yigʉ. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeticajʉ. Dios ĩ masise rãca to bajiro yicajʉ yʉa.
2CO 1:13 Mʉare ucacõarã quẽnaro riojo mʉa ajimasirotire ucacajʉ yʉa. To bajiri ñajediro yʉa ucacatire quẽnaro ajimasiñuja mʉa. Bero quẽne, jediro yʉa ucarotire ajimasirʉarãja mʉa.
2CO 1:14 To bajiboarine, yʉa ucasere quẽnaro ajimasijeobeaja mʉa maji. Quẽnaro yʉare mʉa ajimasijeosere bojaja yʉa. Yʉare mʉa ajimasijeojama, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro yʉare gotimasioñuma Pablo mesa”, yivariquẽnarʉarãja mʉa. Yʉa quẽne, “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja.
2CO 1:15 Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽna mʉare ĩagʉ̃ varʉa tʉoĩacajʉ yʉ. “To bajiro yʉ bajijama, ĩnare yʉ ejarẽmojare, bʉtobʉsa variquẽnarʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ yʉ.
2CO 1:16 “Macedonia sitajʉ vacʉ, ĩnare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. Quẽna tudiagʉ, ĩnare ĩarẽtoadirʉcʉja”, yitʉoĩaboacajʉ. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Judea vãme cʉti sita yʉ ejamasirotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ. To bajiro yitʉoĩaboarine, berojʉ ricati tʉoĩacajʉ yʉ.
2CO 1:17 Mʉa tʉjʉ yʉ ejabetijare, “Quẽnaro tʉoĩabecʉne, to bajise yitʉoĩaboayumi”, yʉre yirãja mʉa. “To bajiro yirʉcʉja yʉ” yiboarine, ricatijʉa yigʉ me ñaja yʉ.
2CO 1:18 Mani jacʉ Dios, riojo gotigʉ ñaami. To bajiri yʉ, yʉ babarã quẽne riojo gotirã ñaja yʉa. To bajiro yirʉarãja yʉa yijama, yʉa yirore bajirone yaja yʉa. “To bajiro bajirã ñaama”, yʉare yiĩagʉ̃mi Dios.
2CO 1:19 Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvano, Timoteo quẽne, Jesucristo yere mʉare goticajʉ yʉa. Ĩ ye queti socase me ñaja. “To bajiro yirʉcʉja” yiboarine, ricatijʉa yire me ñaja. To bajiri, “Yirʉarãja” yʉa yirore bajirone gotirũgũaja.
2CO 1:20 “Quẽnaro masare yirʉcʉja” Dios ĩ yigoticũre jedirore yijeogʉ ñaami Cristo. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaja mani.
2CO 1:21 Ĩne ñaami Dios, mʉare, to yicõari yʉare quẽne, Jesucristo yarã mani ñarotire yigʉ, manire beser'i. To yicõari, yʉare ĩ ye ocare ũmato gotimasioronare yʉare cũcami.
2CO 1:22 “Yʉ yarã ñarʉarãma yuja” yigʉ, mani ʉsʉrijʉre cõañumi, Esp'iritu Santore. Mani ʉsʉrijʉre ejacõari, ĩ ñajare, “Jesucristo yarã ñaja mani. To bajiri Dios ĩ gotiriarore bajirone jediro ĩ ñarojʉ quẽnamasusere bʉjarʉarãja”, yimasiaja mani.
2CO 1:23 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeticajʉ yʉ maji: Mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiserene, “Tud'ire bajiro ajisʉtiritiroma” yigʉ, vabeticajʉ yʉ. To bajiri vabeticõari, “Queti yʉ ucase rãca ĩnare gotirʉcʉja maji”, yitʉoĩacajʉ yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Riojo masiami Dios quẽne.
2CO 1:24 Mʉare rotirʉarã me to bajiro mʉare gotimasioaja. Jẽre Diore quẽnaro tʉoĩamasirã ñaja mʉa. Quẽnaro mani ñajediro variquẽnase rãca bʉtobʉsa Diore mani masirotire yirã, mʉare ejarẽmorũgũaja yʉa.
2CO 2:1 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiro, bʉto sʉtiriticajʉ mʉa. To bajiri sʉtiriticajʉ yʉ quẽne. To bajiro ti bajijare, quẽna yʉ ĩaro rĩjoro mʉa sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, “Ĩna tʉjʉ ĩagʉ̃ vabecʉja yʉ maji”, yitʉoĩacõacajʉ yʉ.
2CO 2:2 Mʉa sʉtiritijama, ñimʉ rãca variquẽnabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉare yʉ gotise sʉorine mʉa sʉtiritisere bojabecʉ ñari, vabeticajʉ yʉ.
2CO 2:3 Mʉa tʉjʉ ejacõari, sʉtirititegʉ, mʉare paperare ucacõacajʉ, mʉa rãca yʉ variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari.
2CO 2:4 Ti quetire mʉare ucagʉ, sʉtiriticõari, bʉto oticajʉ yʉ. Tire mʉa ĩasʉtiritirotire bojabeticajʉ. Tire ĩacõari, “Bʉto manire maiami Pablo” mʉa yimasirotire bojacajʉ.
2CO 2:5 Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yirere ajicõari sʉtiriticajʉ yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me sʉtiriticajʉ. Rojose ĩ yirere masicõari, sʉtiritiriarãja mʉa quẽne. Bʉtobʉsa ĩ sʉtiritirotire mʉa yisere bojabeaja yʉ.
2CO 2:6 Jẽre jãjarã rẽjacõari, rojose ĩ yire vaja rojose ĩre yiyuja mʉa. “To cõrone rojose tãmʉoato” ĩre mʉa yisere bojaja yʉ.
2CO 2:7 Rojose ĩ yirere masiriocõari, ĩre baba cʉtiya quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, sʉtiriticõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoarʉcʉmi.
2CO 2:8 To bajiri quẽnaro ĩre yiya mʉa yuja, “‘Yʉre maiama’ yimasiato ĩ” yirã.
2CO 2:9 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare ucacõacajʉ yʉ, “¿Yʉ yirotisere yicõati?” yimasirʉ.
2CO 2:10 Gãji rojose ĩ yirere mʉa masiriojama, yʉ quẽne ĩ yirere masirioaja. To bajiri rojose ĩ yire ti ñajama, ĩre masiriorʉcʉja. Bʉto mʉare maigʉ̃ ñari, Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa to bajiro yirʉcʉja.
2CO 2:11 Mani gãmerã masiriocõa ñajama, vãtijʉa ĩ bojarore bajiro manire rotimasibecʉmi. Bajirãjʉma, masare rojose ĩ yitoajerũgũsere jẽre masiaja mani.
2CO 2:12 Troas vãme cʉti maca ejacõari, Cristo oca quẽnasere toanare gotimasio ñacajʉ yʉ. To yʉ bajirone, jãjarã masa yʉre ajirã ejacama.
2CO 2:13 To bajiro ĩna ajirʉaboajaquẽne, yʉjʉa, mani maigʉ̃re mʉa tʉjʉ yʉ cõacacʉre Tito vãme cʉtigʉre bʉjabeticõari, bʉto tʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, toanare vare goticõari, ĩre macagʉ̃ vadicajʉ yʉ, adojʉ, Macedonia sitajʉ.
2CO 2:14 “Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine vãtia ʉjʉ, rojose yirotigʉ, manire ĩ rotiriarore bajiro yibeticõato” yigʉ yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉre ajibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũaja mani. “Jedirojʉ quẽnase sʉtise ti sʉtibatorore bajiro ñajediroanare ti quetire gotibatoato” yigʉ, yʉare goticudi rotirũgũami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnato mani.
2CO 2:15 Ti quetire masare yʉa gotibatosere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. Yʉa gotibatose sʉorine masa jediro, Dios tʉjʉ varona, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona quẽne, tire ajijedirãma.
2CO 2:16 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose masu ĩna bajirotire yʉa gotimasiosere ajiteama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñari. Gãjerãjʉama, Dios tʉjʉ varona, quẽnase masu ĩna bajiroti yʉa gotijare, tire ajivariquẽnaama. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeaja. Dios ĩ masise rãca tire gotimasiorũgũaja.
2CO 2:17 Bajirãjʉma, gãjerã, jãjarã ñarãma, Dios ocare gotimasiorã. Ĩnama, “Tire goticõari, gãjoa bʉjarãsa” yirã ñaama. Yʉajʉama, ĩnare bajiro yirã me ñaja. Jesucristo yarã, Dios ĩ cõariarã ñari, ĩ ĩaro rĩjorojʉa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ ocare gotimasiorũgũaja.
2CO 3:1 Ĩna masurione, “Quẽnaro gotimasiorã ñaja”, yama Pablo mesa. Papera jũro, “‘Quẽnaro gotimasioama’ yirijũro gãjerã ĩnare ĩna ucabosariajũrore ĩoroti ñaja” yirere yiboarãja mʉa. Bajibeaja. Gãjerã gotimasiorimasajʉama, to bajiro yiriajũrore ĩna ĩorore bajiro ĩoroti me ñaja yʉarema.
2CO 3:2 Mʉa ñaja “Dios ocare quẽnaro gotimasioama” yʉa yiĩorijũrore bajiro bajirã. Mʉare ĩacõari, “Pablo mesa, ĩnare ĩamaicõari, Dios ocare quẽnaro gotimasioñuma”, yʉare yimasirãma masa jediro. Rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnaro mʉa yisejʉare ĩarã ñari, to bajise yirãma.
2CO 3:3 “Cristo ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiama”, mʉare yimasire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ gʉ̃tajãirijʉ ucatucũmasiriarore bajiro mʉare yibesumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi: Mʉa ʉsʉjʉ Esp'iritu Santore cõañumi. To yicõari, quẽnasejʉare tʉoĩarotire yiyumi, “Cristo yarã ñaama” gãjerã mʉare ĩna yirotire yigʉ.
2CO 3:4 “Cristo sʉorine manire ejarẽmoami Dios” yirã ñari, “Ti quetire quẽnaro gotimasioaja”, yaja yʉa.
2CO 3:5 “Yʉa masurio yʉa masise rãca masare gotimasioaja”, yibeaja yʉa. Ñajediro quẽnase yʉa yise, Dios ĩ masise rãca yaja.
2CO 3:6 To bajiri Dios oca tirʉ̃mʉayere ĩ vasoarere gotirẽtobumasiaja yʉa. “Yʉ roticũsere cʉdijeobecʉne, ĩ bajirocajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi”, yigotiyuja tirʉ̃mʉaye. Mameayejʉama, tirʉ̃mʉayere bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: “Esp'iritu Santore cʉorã rĩne yʉre cʉdirʉarãma. To bajiri, Diorãca ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yigotiaja Dios oca.
2CO 3:7 Tirʉ̃mʉjʉ ĩ rotirere gʉ̃tajãirijʉ ucacõari, Moisés ñamasir'ire ĩsimasiñuju Dios. Tire ĩna cʉdijeobeti sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñamasiñuju. Tire ĩ ĩsirone, bʉto yaase rãca ejayuju, “Dios ye ñaja” yiro. Ado bajiro bajimasiñuju ti: Dios ĩ ucarijãirire ĩ boca juarone, bʉto ĩ rioga yaamasiñuju, Moisére. Bʉto yaarica rioga cʉtigʉ ĩ ñajare, ĩre ĩamasibetimasiñujarã israelita masa. To bajiboarine yoaro mene quẽna yaabeticoamasiñuju.
2CO 3:8 Adirodorirema, mameaye oca, Dios ĩ vasoare ñajare, Esp'iritu Santo, mani ʉsʉrijʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose sʉorine Diorãca mani ñacõa ñarũgũrotire masiaja mani. To bajiri “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja mameaye oca Dios ĩ vasoare”, yitʉoĩaja mani.
2CO 3:9 Tirʉ̃mʉaye oca Moisére cũgʉ̃, “Ñamasuse ñaja”, yiĩomasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ti ñaboajaquẽne, gãjerã tire cʉdijeomena ñari, “Rojose tãmʉorʉarãja”, yitʉoĩamasiñujarã masa. Yucʉrema mameaye oca Dios ĩ vasoare sʉorine, “Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja”, yimasiaja mani. To bajiri, “Tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani.
2CO 3:10 Mameaye oca, Dios ĩ vasoare, tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ti ñajare, “Ñamasuse me ñariaroja tirʉ̃mʉayema”, yitʉoĩavasoare ñaja, adirodorirema.
2CO 3:11 Dios ĩ vasoare, jʉaji ĩ vasoabetiroti ti ñajare, “Tirʉ̃mʉaye ocama yoaro ñabesuja”, yimasiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja”, yitʉoĩaja mani.
2CO 3:12 “Ñamasuse ñaja Dios ĩ vasoare” yitʉoĩarã ñari, bojonemenane tire gotimasiocudirũgũaja yʉa.
2CO 3:13 Moisés ñamasir'ire bajiro bajirã me ñaja yʉa. Moiséma, Dios ĩre ĩ ñagõro bero, ĩ rioga yaase yayirũtuasere, “Israelita masa ĩaroma” yigʉ, ĩ rʉjoa jeoriaro jeotoomasiñuju. Yʉama, ĩ yimasiriarore bajiro yayior'i, masare gotimasiobetirũgũaja.
2CO 3:14 Tirʉ̃mʉjʉre quẽne Dios ocare ajitirʉ̃nʉrʉabetimasiñujarã israelita masa. To bajiri ĩ ocare ajiboarine, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibetimasiñujarã. Adirʉ̃mʉri quẽne to bajirone bajicõa ñaama ĩna. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne, Dios ocare ĩacõari, ajimasiama ĩna.
2CO 3:15 Tire mʉare tudigotiaja yʉ. Israelita masa, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõari, Moisés ĩ ucamasire ajimasibeama maji.
2CO 3:16 To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, mani ʉjʉre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉojama, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi, “Tire ajimasiato ĩna” yigʉ.
2CO 3:17 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ejami Esp'iritu Santo. To bajiri, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñari, “Dios ĩ rotimasire mani yijeobeti vaja, rojose manire yirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeaja mani.
2CO 3:18 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩamasiaja mani. To bajiri, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani. To yirã rĩne, bʉtobʉsa ĩre bajiro bajirʉarãja mani, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñari.
2CO 4:1 Yʉare ĩamaicõari, ĩ ocare yʉare gotimasiorotiyumi Dios, masare. To bajiro yʉare ĩ yijare, tire tʉoĩavariquẽnacõari, ti ocare gotimasiocudirũgũaja yʉa.
2CO 4:2 Masa bojoneosere yirã, yayiorojʉ ĩna yirore bajiro yibeaja yʉama. “Manire ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, masare yitobeaja yʉa. Gãjerã, “Quẽnase bʉjarãsa” yirã, ĩna masu ĩna tʉoĩarujeorore bajiro gotimavisiobeaja yʉa, “Manire ĩagʉ̃mi Dios” yirã ñari. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioama Pablo mesa”, yʉare yimasijedirãma masa.
2CO 4:3 Quẽnaro gotimasiorã yʉa ñaboajaquẽne, jãjarã ñaama tire ajimasimena. Mani ʉjʉre ajiterã ñari, to bajiro bajiama. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama ĩna.
2CO 4:4 “Ajimasibeticõa ñato” Satanás ĩ yise ñajare, yʉa gotimasiosere ajimasibeama. Ĩ ñaami vãtia ʉjʉ, Dios ĩ bojabetire masare ĩnare yirotigʉ. Cristo, Diore bajiro bajigʉ ĩ ñajare, ĩ oca quẽnamasusere ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ĩre masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere bojabeami Satanás.
2CO 4:5 “Yʉajʉare rʉ̃cʉbʉoya” yirã me, ti ocare gotimasiorũgũaja yʉa. “Mani ʉjʉ Jesucristojʉare rʉ̃cʉbʉoato” yirãjʉa yaja. Jesúre maicõari, mʉare moabosarãre bajirone bajirũgũaja, tire mʉare gotirã.
2CO 4:6 Dios, rẽmojʉne adi macarʉcʉro rẽtiaboarere busurotimasiñuju. Tire ĩ yimasiriarore bajirone ĩ yere mani ajimasibetiboarere mani ajimasirotire yiyumi. To bajiri, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios”, yimasiaja mani yucʉrema yuja, Jesucristo quẽne quẽnamasugʉ̃ ĩ ñasere masirã ñari.
2CO 4:7 Cristo ĩ gotiroticõariarã, ñamasurã me ñaja yʉa. Ĩ ocajʉa ñaja ñamasusema. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene masare gotimasiobeaja. Bʉto tʉoĩamasirã me ñaja yʉa. To bajiro yʉa bajisere bojagʉmi Dios, “Ĩna masise ĩna ye me ñaja. Dios yene ñaja” masa yʉare ĩna yimasirotire yigʉ.
2CO 4:8 Gãjerã bʉto rojose yʉare yirũgũama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro gotimasiocõa ñarũgũaja yʉa. Rojose tãmʉoboarine, “¿No bajiro bajirãti?”, yitʉoĩarejaibetirũgũaja.
2CO 4:9 Jãjarã yʉare ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Dioma yʉa rãca ñacõa ñarũgũami. Cojoji me bʉto rojose yʉare yiboarine, sĩabetirũgũama.
2CO 4:10 No bojaro yʉa vacudirojʉ yʉare sĩarʉarã ñaama ĩna. Jesúre ĩna sĩariarore bajiro yʉare quẽne sĩarʉama. “Yʉare sĩaroma” yigʉ, yʉare quẽnaro coderũgũami Jesús. Tire ĩacõari, “Catigʉ ñaami Jesús”, yitʉoĩarũgũama masa.
2CO 4:11 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉare sĩarʉarũgũama masa. Yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, yʉa caticõa ñasere ĩacõari, “Tudicaticõari, ĩnare ĩatirʉ̃nʉrũgũami Jesús”, yiĩamasire ñaja.
2CO 4:12 To bajiro rojose tãmʉoboarine, yʉa gotimasiocati ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa. To bajiri, mʉa rijato berojʉ mʉa catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsicana ñaja mʉa.
2CO 4:13 Masa yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, no yibeaja yʉare. Sĩgʉ̃ Dios ocare ucamasir'i Diore ĩ ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉa quẽne. Ado bajiro gotiaja ĩ ucamasire: “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ĩ ocare masare gotimasioaja yʉ”, yigotiaja Dios oca ĩ ucamasire. To bajiro tʉoĩaja yʉa quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉa catiñaro cõro ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉarãja yʉa.
2CO 4:14 Ado bajiro tʉoĩarã ñari, masa yʉare ĩna sĩarʉasere güibeaja yʉa: “Mani ʉjʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri, Jesús yarã mani ñajare, manire quẽne, catiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. “Mʉare quẽne catiocõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ manire jua varʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja yʉa.
2CO 4:15 Ado bajiro tʉoĩarã ñari, “Yʉa rãca varʉarãja mʉa”, yibʉ yʉa: “‘Mani gotimasiosere ajirona quẽnase bʉjato ĩna’ yirã, rojose tãmʉorũgũaja mani”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri mani ʉjʉ ocare gotimasiorã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, tire gotimasiocõa ñaja, “Jãjarãbʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yirã. “Manire ĩamaicõari, quẽnaro yami Dios”, yivariquẽnarʉarãma ĩre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã.
2CO 4:16 To bajiri, Dios, quẽnaro yʉare ĩ yijare, tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja yʉa. Yʉa rujʉjʉama bʉtobʉsa ti bʉcʉajedi vaboajaquẽne, yʉ tʉoĩasejʉama tocãrãcarʉ̃mʉne bʉtobʉsa quẽnase yirʉa tʉoĩarũtuana yaja yʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca.
2CO 4:17 Adigodo ñarã, rojose yʉa tãmʉorũgũse yoaro mene jedicoaroti ñaja. Berojʉ Dios ĩ ñarojʉ, jedibetirotire, quẽnamasusere bʉjarʉarãja yʉa.
2CO 4:18 “Mani rujʉaye, mani ĩase jediro, yoaro me jedicoarʉaroja. Mani ĩabʉjabetijʉama, ñacõa ñarũgũroti ñaja”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri yʉa ĩase, tire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉa. Diore, to yicõari, ĩ ye yʉa ĩabʉjabetijʉarema bʉto tʉoĩarũgũaja.
2CO 5:1 To bajiri mani rujʉma, vire bajiro bajirirujʉ ñaja. Vi ti boarore bajirone, mani rujʉ quẽne boarʉaroja. Ti boacoaboajaquẽne, mani rijato berojʉ gajerujʉ manire vasoarʉcʉmi Dios, õ vecajʉ. Ti rujʉma, boabetirujʉ ñarʉaroja. To bajiro ĩ yirotire jẽre masiaja mani.
2CO 5:2 To bajiro mani bajiroti ti ñajare, cojojirema adigodojʉ ñarã, bʉto rojose tãmʉoboana, õ vecajʉ mani ñarotirujʉ rãcajʉa ñarʉa tʉoĩarũgũaja mani.
2CO 5:3 Adirʉ̃mʉri mani ʉjʉ ĩ tudiejajama, bʉto quẽnarʉaroja. Gãjerã rijariarã gaje rujʉ Dios ĩ vasoabetiriarã tʉjʉre vabetirʉarãja mani. Riojone gaje rujʉ vasoarʉarãja, to bajiro ĩ bajijama.
2CO 5:4 To bajiri, cojojirema adigodo ñarã, rojose tãmʉoboana, rujʉ cʉti quejerũgũaja mani. Tire mani yijama, “Bajiyayirʉaja” yirã me yaja. Bajiyayibetiboarine, rijabetirujʉ bojarã yaja.
2CO 5:5 Mani tʉoĩarujeore me ñaja ti, mani rujʉ vasoaroti. Dios ñaami, “Gaje rujʉ vasoarʉarãma” yir'ima. To yicõari, Esp'iritu Santore manire cõañumi, “‘Dios ĩ gotiriarore bajirone mani rujʉre vasoarʉcʉmi’ yimasiato” yigʉ.
2CO 5:6 “Maji adigodojʉ ñarã, mani ʉjʉ Cristo ĩ ñarojʉ ejamasibeaja”, yimasiaja. To bajiri mani bajirotire tʉoĩa yurã, tire tʉoĩavariquẽnaja mani.
2CO 5:7 Adigodo ñarã, Cristore ĩabetiboarine, “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro yirʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩarũgũaja mani.
2CO 5:8 Adojʉ to cõrone ñarʉaja mani, mani ʉjʉ ĩ ñarojʉre mani varotire yirã.
2CO 5:9 To bajiri adigodojʉ ñarã quẽne, õ vecajʉ mani ñarã vajaquẽne, Dios ĩ ĩavariquẽnase rĩne yirʉarũgũaja. Disejʉa gajeye ñamasuse maja manire.
2CO 5:10 Cojorʉ̃mʉ mani jediro Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarona ñaja mani. To bajiri, “Ãnoa ñaama quẽnase yicana. Ãnoa ñaama rojose yicana”, yiĩabeserʉcʉmi. Yiĩamasicõari, manire vaja yirʉcʉmi.
2CO 5:11 To bajiro ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose ĩnare yiromi” yirã ñari, “Ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã, ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. “To bajirone tʉoĩaama Pablo mesa”, yʉare yimasigʉ̃mi Dios. Mʉa quẽne, to bajirone mʉa yitʉoĩasere bojaja yʉa.
2CO 5:12 Tire mʉare yʉa gotijama, yʉare mʉa ĩavariquẽnasere bojarã me yibʉ yʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare ñagõmacarãre, “Ado bajiro tʉoĩacõari, cʉdimasiato” yirã, tire mʉare gotibʉ yʉa. Yʉare ñagõmacarã ñaama, gãji ĩ tʉoĩasere masibetiboarine, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, yitʉoĩarãma. Quẽnaro ĩ bajisere ĩacõari, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, yiĩarã ñaama.
2CO 5:13 Yʉare ñagõmacarã sĩgʉ̃ri, “Tʉoĩamasimena, mecʉrimasa ñaama Pablo mesa”, yʉare yirãma. No yibeaja ti. Dios ĩ bojarore bajiro masare gotimasioaja yʉa. Gãjerãma, “Quẽnaro yitomasirã ñarãma”, yʉare yiñagõmacarãma. Ti quẽne, no yibeaja. “Mʉare yitorã yama” mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajicõari, Dios ye quẽnase bʉjaja mʉa.
2CO 5:14 “Manire ĩamaiami Cristo” yitʉoĩacõari, ĩre cʉdirʉaja yʉa. Manire bʉto ĩamaigʉ̃ ñari, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi. To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre manire ĩ rijabosare ñajare, mani quẽne ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiyuja”, yitʉoĩaja mani.
2CO 5:15 “Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yimasiato” yigʉ, ĩre ajitirʉ̃nʉronare manire rijabosayumi Cristo. Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ ejarẽmose ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉmasiaja mani.
2CO 5:16 Tirʉ̃mʉjʉma, Cristore, to yicõari, gãjerãre quẽne, ĩna tʉoĩasere masibetiboarine, “Ãnoa ñaama quẽnarã; ãnoa ñaama rojorã”, yitʉoĩariarãja mani maji. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, to bajiro tʉoĩabeaja mani yuja.
2CO 5:17 To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. Cristore ajitirʉ̃nʉsʉorã, Esp'iritu Santore cʉorã ñari, rojose ĩna yirũgũrere yirʉa tʉoĩabetirũgũama.
2CO 5:18 Dios ñaami, “To bajirone tʉoĩato” manire yigʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ĩ terã mani ñaboajaquẽne, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ĩ yarã, ĩ ĩavariquẽnarã mani ñarotire yiyumi. Rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi. To yicõari, “Gãjerã quẽne, yʉ ĩavariquẽnarã ñato ĩna” yigʉ, ĩ ocare yʉare gotimasiocudi roticõañumi.
2CO 5:20 To bajiri, Cristore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa. Mʉare yʉa gotimasiojama, Dios ĩ masune vadicõari, ĩ gotiroti ũnirene gotimasiorũgũaja. Cristore gotirẽtobosarã ñari, ado bajiro masare bʉto sẽniĩarũgũaja yʉa: “‘Rojose yʉa yisere masirioya mʉ; mʉ ĩavariquẽnarã ñarʉaja’ ¿Diore yirʉabeati mʉa?”, ĩnare yirũgũaja yʉa.
2CO 5:21 Ñie rojose yibecʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose yigʉ ñaja mʉ” ĩre yigʉre bajiro ĩ macʉre rijaroticõañumi Dios, “Rojose ĩna yisere ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉronare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ” manire ĩ yiĩarotire yigʉ, yiyumi.
2CO 6:1 Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ yere gotimasiorã ñari, ado bajiro mʉare rotiaja yʉa: Dios, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũña.
2CO 6:2 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotiaja: “Mʉare yʉ yirẽmorirʉ̃mʉ ti ejaro, mʉa sẽnisere ajicõari, mʉare quẽnaro ejarẽmorʉcʉja yʉ, rojose mʉa tãmʉosere mʉare yirẽtobosagʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Quẽnaro ajiya mʉa. Yucʉne ñaja rojose mani tãmʉosere Cristo sʉorine Dios manire ĩ yirẽtobosarirʉ̃mʉ. To bajiri yucʉne ĩre mʉa sẽnijama, “Yʉ bojase yimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi.
2CO 6:3 To bajiri, Dios ocare gotimasiorã, gãjerãjʉa “‘Socaserene gotiama’ yʉare yiroma” yirã, rojose yibetirũgũaja yʉa.
2CO 6:4 Ñajediro yʉa bajisere ĩacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa”, yimasiama masa. Cojoji me gãjerã rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare gãmebeaja yʉa. Bʉto rojose tãmʉoboarine, tire tʉoĩarejaimenane, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñaja yʉa. Ado bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa:
2CO 6:5 Yʉare ĩna bajerũgũse, tubiberiavijʉ yʉare ĩna tubiberũgũse, rẽjacõari, rojose yʉare yirʉarã yʉare ĩna tud'irũgũse, to bajicõari, bʉto moarã ñari cojojirema ñamire quẽne busuocõarũgũcajʉ. To bajicõari, cojoji me ñiorijarũgũcajʉ. To bajiboarine, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñacajʉ yʉa.
2CO 6:6 Gajeyere quẽne ado bajiro yʉa bajisere ĩacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa”, yʉare yimasiama masa: “Rojose yirobe” yirã, quẽnase tʉoĩarũgũaja yʉa. Dios ocare quẽnaro masiaja. Gãjerã rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja yʉa. Socarã mene gãjerãre mairã ñari, ĩnare quẽnaro yirũgũaja. Esp'iritu Santo, yʉa rãca ñacõari, yʉare ejarẽmorũgũami.
2CO 6:7 Dios oca, riojo ti gotirore bajirone gotimasiorũgũaja. Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. To bajiro yirũgũaja, “Vãtia ʉjʉ Satanás manire rojose ĩ yirotisere cʉdirobe” yirã, to yicõari, “Gãjerã, rojose yitʉjato” yirã.
2CO 6:8 Cojojirema yʉare rʉ̃cʉbʉoama masa. Gajerʉ̃mʉrema rʉ̃cʉbʉobeama. Cojojirema quẽnaro yʉare ñagõama. Gajerʉ̃mʉrema rojose yʉare ñagõama. “Socarimasa ñaama Pablo mesa” masa yʉare ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, riojo gotimasioaja yʉa.
2CO 6:9 No bojaro yʉa vato, “Gãjerã ñaama” masa yʉare ĩna yiĩaboajaquẽne, yʉare quẽnaro masiama sĩgʉ̃ri. Cojoji me “Rojose yibʉ mʉa” yigoticõari, yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, caticõa ñacajʉ yʉa.
2CO 6:10 Cojojirema bʉto sʉtiritirã ñaboarine, mani ʉjʉ quẽnaro ĩ yisere, to yicõari, quẽnaro ĩ yirotire tuditʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉa. Maioro bajirã yʉa ñaboajaquẽne, Dios ocare masare yʉa gotimasiose sʉorine, Dios ye quẽnamasuse bʉjaama ĩna. “Ñie mana ñaama Pablo mesa” masa yʉare ĩna yigotiboajaquẽne, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja yʉa.
2CO 6:11 Corinto macana, yʉare ajiya. Yʉa tʉoĩase cõro mʉare gotijeoaja yʉa, mʉare bʉto mairã ñari.
2CO 6:12 Quẽnaro gãmerã maire ti manijama, yʉa sʉori me bajiroja. Mʉare bʉto yʉa maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉare maimenaja.
2CO 6:13 Jacʉ ĩ rĩare maigʉ̃ ĩ ñagõrore bajiro mʉare ñagõaja yʉ. Mʉare yʉ mairore bajirone yʉre maiña mʉa quẽne.
2CO 6:14 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibesa mʉa. Dios ĩ bojase yirã, Dios ĩ bojabeti yirã rãca ĩna baba cʉtijama, ¿no bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnaguĩda Dios? Bususere bajiro me bajiaja rẽtiase. Busurojʉ rẽtiabeaja. Rẽtiarojʉa, busubeaja. Tire bajirone bajiroti ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibetiroti ñaja.
2CO 6:15 “Ado bajiro yiroti ñaja” Cristo ĩ yijama, ĩre ajicõari, ¿“Mʉ gotirore bajirone tʉoĩaja yʉ quẽne”, yicʉdiguida Satanás? Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã me ñaama. To bajiro bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Ĩre ajimena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabeaja mani.
2CO 6:16 Dios yarã ñaja mani, ĩre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: “Yʉ yarã ʉsʉjʉ ñarũgũrʉcʉja yʉ. No bojaro ĩna ñarojʉ ĩna rãca ñarũgũrʉcʉja. Ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, yʉ yarã ñarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, Dios yarã ñaboarine, ¿ĩna masu ĩna quẽnorujeoriarãre rʉ̃cʉbʉorã rãca baba cʉtirãda mani?
2CO 6:17 Ĩna rãca baba cʉtibetiroti ti ñajare, gajeye Dios ocare masa ĩna ucamasiriarore bajiro yiroti ñaja mʉare. Ado bajiro gotiaja ti, mani ʉjʉ ĩ gotimasire: “Yʉre ajimenare cãmotadiya mʉa. ‘Dios ĩ bojabeti yirobe’ yirã, ĩnare baba cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yigotiami mani ʉjʉ.
2CO 6:18 “Mʉa jacʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, masijeogʉ mani ʉjʉ ĩ ñagõre.
2CO 7:1 Dios ĩ gotimasire to bajiro manire ti gotijare, ĩ bojarore bajiro jediro rojose mani yise yitʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩ bojase rĩne yito mani, “Rojose mana ñato” yirã.
2CO 7:2 Quẽna ado bajise mʉare gotiaja yʉa: Yʉare maiña mʉa. Ñimʉjʉare rojose yibeticajʉ yʉa. Ñimʉjʉare rojose yirobeticajʉ. Ñimʉjʉare yitobeticajʉ yʉa, “Yʉa masurio quẽnase bʉjarãsa” yirã.
2CO 7:3 Tire mʉare yʉa gotijama, “Pablo mesare ñagõmacarã, rojose yiyuja mani” mʉa yirotire yirã me yaja. “Ñie rojose yibeticama Pablo mesa” mʉa yirotijʉare yirã yaja yʉa. Jẽjʉ yʉa gotirore bajirone mʉare tudigotiaja yʉa: Bʉto mʉare maiaja yʉa. Mʉa bajireacoajaquẽne, mʉa caticõajaquẽne, mʉare maitʉjabetirʉarãja yʉa.
2CO 7:4 “Quẽnaro yirã ñaama Corinto macana; yʉa gotirore bajirone cʉdirʉarãma” mʉare yitʉoĩacõari, rojose tãmʉorã ñaboarine, bʉto variquẽnaja yʉa.
2CO 7:5 “Macedonia sitajʉ ejacõari, rojose tãmʉomenaja mani”, yitʉoĩaboacajʉ yʉa. Adojʉ quẽne bʉto rojose tãmʉocajʉ. Yʉare ĩatecõari, tud'irũgũcama. To bajiri, “¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãti?”, yitʉoĩarejaicajʉ yʉa.
2CO 7:6 Dios ñaami tʉoĩa sʉtiritirãre, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. To bajiri, tʉoĩa sʉtiritirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩavariquẽnamʉ yʉa. Tito ĩ ejase sʉorine, “Tʉoĩa variquẽnato”, yʉare yiyumi Dios.
2CO 7:7 Tito ejasere variquẽnacõari, gajeyere quẽne variquẽnamʉ. Mʉa bajisere ĩ ĩavariquẽnare quetire ajicõari, variquẽnaja yʉa quẽne. Ado bajiro mʉa bajisere yʉare gotimi: “Bʉto mʉre ĩarʉaama Corinto macana. ‘Rojose mani yicati sʉorine bʉto sʉtiritiyuju Pablo’ yire quetire ajicõari, bʉto sʉtiritima. Mʉre rʉ̃cʉbʉocõari, mʉ ucacatore bajirone yima”, yʉare yigotiejami Tito. To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉtobʉsa variquẽnaja yʉ.
2CO 7:8 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare yʉ ucacõaro bero, “Tire ĩacõari, sʉtiritirʉarãma ĩna. To bajiri cõabetiroti ñaboayuja”, yitʉoĩa sʉtiriticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, sʉtiritibeaja yucʉrema, “Yoaro me sʉtiritiriarãma” mʉare yimasigʉ̃ ñari.
2CO 7:9 “‘Sʉtiritiato ĩna’ yigʉ yiyuja yʉ” yigʉ me, variquẽnaja yʉ. “Sʉtiriticõari, rojose ĩna yicati yitʉjacõari, quẽnase tʉoĩañuma” yigʉ, variquẽnaja yʉ. To bajiro mʉa bajisere bojayumi Dios. To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ papera cõacati, mʉare quẽnañuja ti.
2CO 7:10 Rojose yigʉre, “Rojose tãmʉoato” yigʉ ñaami Dios. To bajiro ĩ yijama, “Rojose ĩ yisere yitʉjacõari, yʉjʉare ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, yiyumi. To bajiro ĩ bajijama, rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Diore ajiterãjʉama, rojose ĩna yisere tʉoĩa sʉtiritibeama ĩna. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩnama.
2CO 7:11 Mʉa rãca yʉ ñaro, “Rojose mani yijama, mani yibetijaquẽne, no yibeaja”, yitʉoĩaboacajʉ mʉa maji. “Mani yisere ĩavariquẽnabeami Dios”, yijũnisiniriarãja mʉa. Dios mʉare ĩ ĩavariquẽnabetire tʉoĩa güiriarãja mʉa. “Manire oca ñaja. Tire oca quẽnoroti ñaja”, yiyuja mʉa. Dios ĩ ĩavariquẽnasere bojarã ñari, yʉ ucacõacatore bajiro yivariquẽnañuja mʉa. Rojose yir'ire rojose ĩ yire vaja, rojose ĩre yiyuja mʉa. To bajiri, “Quẽnaro yiyuma ĩna. Ñie rojose maja ĩnare”, mʉare yitʉoĩaja yʉ yuja.
2CO 7:12 Tirʉ̃mʉjʉ mʉare papera cõagʉ̃, mʉa rãcagʉ rojose yir'i, to yicõari rojose yiecor'ire quẽne bʉto tʉoĩabeticajʉ yʉ. Mʉajʉare quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉare ucacõacajʉ yʉ. “‘Pablore rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩ rotirore bajiro yama ĩna’ Dios ĩ yiĩamasisere tʉoĩamasiato” yigʉ, ucacajʉ yʉ.
2CO 7:13 To bajiri quẽnaro mʉa yirere tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa. “Quẽnaro ĩna yicatire ĩacõari, yʉ tʉoĩarejaiboacatire tʉoĩa tʉjacõari, variquẽnacajʉ yʉ”, yigotimi Tito. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa mʉare variquẽnaja yʉa.
2CO 7:14 Mʉa tʉjʉ Titore yʉ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: “Ĩnare yʉ ucacõasere quẽnaro cʉdirʉarãma Corinto macana”, ĩre yicajʉ yʉa. Ĩre yʉa goticatore bajirone quẽnaro cʉdiyuja mʉa. To bajiri, tire ajivariquẽnaja yʉa.
2CO 7:15 Mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, bʉto rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre mʉa bocaãmirere, to yicõari, ĩre quẽnaro mʉa cʉdirere tʉoĩabʉjacõari, bʉtobʉsa mʉare maiami Tito.
2CO 7:16 “Yʉ rotise, josase ti ñaboajaquẽne, quẽnaro cʉdirʉarãma” mʉare yitʉoĩacõari, bʉto variquẽnaja yʉ.
2CO 8:1 Yʉa mairã, gajeyere mʉare gotigʉ yaja: Adoana, Macedonia sitanare, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, Dios, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yise sʉorine quẽnaro ĩna yicati queti mʉare gotigʉ yaja.
2CO 8:2 Bʉto rojose tãmʉoboarine, variquẽnase rãca Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñaama. To bajicõari, jairo gãjoa cʉomena ñaboarine, gãjerãre ejarẽmorʉarã, ĩna cʉose cõro juarẽoñuma.
2CO 8:3 Ĩna cʉoro cõro ĩsicama. Bajibeaja. “Ĩsiecorʉarãma ĩna” yiboariaro rẽtobʉsaro ĩsiecocama. Ĩacajʉ yʉ, to bajiro ĩna yiro.
2CO 8:4 Ĩnare yʉ sẽnibetiboajaquẽne, ado bajiro yʉre yicama: “Jerusalén macana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre bʉto ejarẽmorʉaja yʉa. To bajiri adi gãjoa yʉare juabosa vacõari, mʉa ĩsijama, bʉto quẽnarʉaroja”, yʉare yicama.
2CO 8:5 Yʉa tʉoĩaboacato rẽtoro quẽnaro, ado bajiro yicama: “Mʉ bojarore bajiro yirʉaja yʉa”, Diore ĩre yisẽni gajanocõari, “Ĩ bojarore bajiro mʉare cʉdirʉarãja”, yʉare yicama.
2CO 8:6 To bajiri, “Adoana Macedonia sitana ĩna juarẽoriarore bajiro, mʉa, Corinto macana quẽne mʉa yijama, quẽnarʉaroja” yitʉoĩacõari, mʉare gãjoa juarẽorotisʉor'ire Titore tudivarotiaja yʉa. “Tojʉ vacõari, gãjoa ĩna juarẽorere juarẽojeoba mʉ”, ĩre yaja yʉa.
2CO 8:7 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. To bajiri ĩ ocare quẽnarobʉsa gotimasiaja. To bajicõari, ĩna rẽtobʉsaro yʉare mairã ñari, ĩna rẽtobʉsaro Dios ĩ bojarore bajiro yʉare ejarẽmo variquẽnarã ñaja. To bajiri, maioro bajirãre quẽne tʉoĩamaicõari, gãjerã ĩna cõase rẽtoro gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja.
2CO 8:8 To bajiro mʉare yʉ yijama, rotigʉ me yaja yʉ. “Tire ajicõari, maioro bajirãre gãjerã ĩna ejarẽmo variquẽnase rẽtoro ĩnare ejarẽmo variquẽnato mani” mʉa yirotire bojagʉ, adi sitana quẽnaro ĩna yicatire mʉare gotibʉ yʉ. To bajiro mʉa yijama, “Socarã mene maioro bajirãre mairã ñaja yʉa” yirã, yirãja mʉa.
2CO 8:9 Mani ʉjʉ, Jesucristo, ado bajiro quẽnaro manire ĩ yire ñajare, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare: Manire ĩamaicõari, ĩ rijabosarere masiaja mʉa. Diorãca jediro cʉogʉ ñaboarine, manire ĩamaigʉ̃ ñari, adigodojʉre vadicõari, maioro bajigʉ ñacoasuju ĩ. To bajiro bajiyuju, Diorãca quẽnaro ñacõari, ñiejʉa manire rʉyabetirotire yigʉ.
2CO 8:10 Mʉare rotibetiboarine, quẽnaro mʉa ñarotire bojagʉ ñari, yʉ tʉoĩasere ado bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ: Rĩjoroaga cʉ̃mare quẽne, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmorʉa tʉoĩasʉoyuja mʉa. To yicõari, gãjoa juarẽosʉoyuja mʉa.
2CO 8:11 To bajiri, “Maioro bajirãre mani ejarẽmorʉa tʉoĩavariquẽnasʉocatore bajirone juarẽojeocõato mani”, yivariquẽnaña. Ĩna ĩsiro cõrone juarẽocõari, cõaña.
2CO 8:12 “Jairo mani ĩsibetijama, ĩavariquẽnabecʉmi Dios”, yitʉoĩabesa. Jairo cʉorã, mojoroaca cʉorã quẽne, mani ĩsimasiro cõro mani ĩsivariquẽnajama, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios.
2CO 8:13 “Maioro bajirãre ejarẽmoña” yʉ yijama, “Cõajeocõaña” yigʉ me yaja yʉ. “Maioro bajirãre gãjoa cõajeocõari, maioro bajiya mʉa” yigʉ me yaja.
2CO 8:14 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã, nijʉane maioro bajirã manicõato” yigʉ yaja. Adirʉ̃mʉrirema mʉa ñaja jairo cʉorã. To bajiri, “Maioro bajirã ñaama ĩna” yire quetire ajicõari, gãjoa ĩnare mʉa cõajama, quẽnarʉaroja. To bajiri, ĩna quẽne, maioro mʉa bajise quetire ajicõari, mʉare ejarẽmorʉarãma. To bajiri ñiejʉa rʉyabetoja ĩnare, mʉare quẽne. To bajiro mani yijama, cojoro cõro cʉorã ñarʉarãja mani jediro.
2CO 8:15 To bajiro mani yijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro cʉdirã yirʉarãja mani. “To bajirone bajirʉaroja”, yiucamasiñumi Moisés, israelita masa ĩna juarẽoro bero, cojoro cõro cõĩacõari, ĩna ĩsibatomasire ñajare. Ado bajiro gotiaja: “Jairo juarẽoriarã ñaboarine, ĩna bojaro rẽtoro bʉjabeticama ĩna. Gãjerãma, mojoroaca juarẽoriarã ñaboarine, ĩna bojaro cõro bʉjacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire.
2CO 8:16 Mʉare tʉoĩamaicõari, bʉto yʉ ejarẽmorʉaro cõro mʉare ejarẽmorʉami Tito quẽne. “To bajiro tʉoĩato ĩ” yigʉ, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ.
2CO 8:17 “Corinto macanare quẽna mʉ ejarẽmogʉ̃ vajama, quẽnarʉaroja” yʉa yisẽniĩasere ajicõari, bʉto variquẽnami Tito. Mʉare bʉto ejarẽmorʉagʉ ñari, “Yʉre mʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne, yʉ masu yʉ tʉoĩase rãca, ‘Yucʉne varʉcʉja’ yitʉoĩamʉ yʉ”, yʉare yimi.
2CO 8:18 Tito rãca varocʉre, yʉa maigʉ̃re cõaja yʉa. Ĩ ñaami, manire bajirone Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Cristo oca quẽnasere quẽnaro gotirẽtobumasigʉ̃”, ĩna yirʉ̃cʉbʉogʉ ñaami.
2CO 8:19 Cristo ocare quẽnaro gotirẽtobugʉ rĩ me ñaami. Adoana, Macedonia sitana, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari rẽjarũgũrã, “Gãjoa manire juabosarãre ejarẽmorʉcʉmi” yirã, ĩna besecacʉ quẽne ñaami. Ti gãjoa, maioro bajirãre yʉa ĩsiroti sʉorine, “Maioro bajirãre quẽnaro ejarẽmo variquẽnarã ñaama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩarʉarãma masa. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore rʉ̃cʉbʉorʉarãma.
2CO 8:20 “Pablo mesa ĩna masune ĩna yireajare, gãjoa ejabetoja” ĩna yigõjarotire bojamena ñari, yʉare baba cʉtirocʉre ĩre bojacajʉ yʉa quẽne.
2CO 8:21 “Quẽnaro yama” Dios ĩ yiĩavariquẽnase rĩ mere bojaja yʉa. Masa quẽne, to bajise ĩna yiĩavariquẽnasere bojaja.
2CO 8:22 To bajiri, gãjire cõaja yʉa, Tito mesa rãca. Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mani yʉ ñaami ĩ quẽne. Ĩre ĩamasirã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasiaja yʉa. Cojoji rʉyabeto quẽnaro ejarẽmo variquẽnarũgũami. To bajicõari, “Corinto macana quẽnaro cʉdiama ĩna” Tito ĩ yisere ajicõari, bʉtobʉsa mʉare ejarẽmorʉami.
2CO 8:23 To bajiri Tito, to yicõari, ĩ babarã jʉarã ñaama, mʉa tʉjʉ yʉa cõarã. Jẽre Titore ĩre masirãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ baba, “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato” mʉare yigʉ, yʉ rãca moarũgũgʉ̃. Gãjerã jʉarã, Titore baba cʉti vana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ñaama ĩna quẽne. “Quẽnaro yirã ñaama” adi macariana ĩna yiĩarã, mʉa tʉjʉ ĩna cõarã ñaama. Quẽnaro ĩna yise sʉorine Cristore quẽnabʉsaro rʉ̃cʉbʉoama masa, adi macariana.
2CO 8:24 Mʉa tʉjʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yiba. “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñaama Corinto macana” yaja yʉa, adi macarianare Tito mesare cõarãre. To bajiri ĩnare quẽnaro mʉa yijama, “Riojo yama Pablo mesa”, yirʉarãma ĩna.
2CO 9:1 “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ejarẽmorã, gãjoa juarẽocõari mani cõajama, quẽnarʉaroja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa. To bajiri, mʉa cõarʉa tʉoĩase quetire masigʉ̃ ñari, “To bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, mʉare yiucabetiroti ñaboaja. Adoana, Macedonia sitanare, ado bajiro ĩnare goticajʉ yʉ: “Acaya sitana, Corinto macana, mani mairã, jẽre i cʉ̃ma ‘To bajiro yiroti ñaja’ yisʉoyujarã”, ĩnare yicajʉ yʉ, mʉare. Tire ajicõari, “Mani quẽne to bajirone yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, jãjarã gãjoa ĩsicama.
2CO 9:3 To bajiro yisʉoriarã mʉa ñaboajaquẽne, yʉ varoto rĩjoro Tito mesare cõaja yʉ. “Gãjoa juarẽocõari, yʉre yuato” yigʉ, ĩnare cõaja yʉ. Adoanare gotirã, “Yʉ ejaroto rĩjoro gãjoa juarẽocõari, yurʉarãma”, yaja yʉa, mʉare. To bajiri mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, “Gãjoa juarẽojeobeaja maji” mʉa yisere ajirʉabeaja yʉ. Adoanare ĩnare yʉ gotirore bajiro mʉa bajirotire bojaja.
2CO 9:4 Adoana Macedonia sitana sĩgʉ̃ri yʉre ĩna baba cʉti vajama, gãjoa manone mʉare ĩna ĩarotire bojabeaja. “Corinto macanare quẽnaro masiaja. Yʉa ejaroto rĩjorojʉne, gãjoa juarẽojeocõarʉarãma ĩna”, yaja yʉa, adoanare gotirã. To bajiri, mʉa cʉo yubetijama, bojonerʉarãja yʉa. Mʉa quẽne, bojonerʉarãja.
2CO 9:5 Mani bojonerotire bojabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro, Tito mesare mʉa tʉjʉ ĩna vasere bojaja. “Ĩsirʉarãja” mʉa yigotiriarore bajirone mʉa ĩsirotire yirã, mʉare ejarẽmorʉarãma ĩna. To bajiri yʉ ejarone, ĩsicõarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Pablo, ejacõari, ĩnare ĩ ĩsirotijare, ĩsiterã ñaboarine, ĩsiñujarã”, yire manirʉaroja. “Pablo ĩ ĩsirotibetiboajaquẽne, ĩna masune maioro bajirãre tʉoĩamaicõari, ĩsivariquẽnañujarã”, yirejʉa ñarʉaroja.
2CO 9:6 Gãjoa ĩsiroana, gotimasiore quetire masiritibeja: “Oterimasʉ, mojoroaca ĩ otejama, mojoroaca ti ricare bʉjarʉcʉmi. Jairo otegʉma, jairo bʉjarʉcʉmi”.
2CO 9:7 To bajiri tocãrãcʉ, “Ado cõro ĩsirʉcʉja yʉ” mʉa yitʉoĩaro cõro mʉa ĩsijama, quẽnarʉaroja. Gãjoa maiboarine, mʉa ĩsijama, quẽnabetoja. Mʉa ĩsiteboajaquẽne, gãji ĩ ĩsirotijare, mʉa ĩsijama, quẽnabetoja. Mʉa masune ĩsirʉarã, mʉa ĩsijama, quẽnarʉaroja. Ĩsivariquẽnarãre ĩamaiami Dios.
2CO 9:8 To bajiro mʉa yisere ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. Mʉa bojaro rẽtobʉsaro cõarẽmorʉcʉmi. To bajiro manire yami, “Gãjerãre ejarẽmorã, ñajediro quẽnaro ĩna yiro bero, ñiejʉa rʉyabeticõato” yigʉ.
2CO 9:9 “To bajiro quẽnaro mani yisere bojaami Dios”, yimasiaja mani, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro yigʉre ado bajiro ti gotijare: “Maioro bajirãre jairo ĩsirũgũami. To bajiro quẽnaro ĩ yirũgũsere masiritibeticõari, quẽnaro ĩre yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
2CO 9:10 Dios ñaami “Ote aje cʉoato” yigʉ, manire cõagʉ̃. Ti ote aje sʉorine bare rĩ mere bʉjaja mani. Quẽna gajeye ote aje mani oterotire quẽne bʉjaja mani. Tire bajiro bajiaja Dios quẽnaro manire ĩ yise. “Ado bajiro bajiato” yigʉ, quẽnaro manire yami: Quẽnaro manire ĩ yise sʉorine, cojoji me quẽnaro yaja mani. Quẽna gajerʉ̃mʉrema gãjerãre quẽnaro yimasiaja mani. Gãjerã quẽne, quẽnaro mani yirã, gãjerãre quẽnaro yimasiama ĩna quẽne. “To bajiro bajiato” yigʉ, quẽnaro manire yami Dios.
2CO 9:11 Jairo mʉare ĩsirũgũrʉcʉmi Dios, “Maioro bajirãre ejarẽmoato” yigʉ. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirʉarãma jãjarã masa. To bajirone yirʉarãma Jerusalén macana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Gãjoa mʉa juarẽorere yʉ juaejasere ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirʉarãma ĩna.
2CO 9:12 To bajiri, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, maioro bajirãre gãjoa mʉa cõaroti, ĩna rĩ mere quẽnarʉaroja. Tire ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ” ĩre ĩna yiroti ti ñajare, Diore quẽne quẽnarʉaroja.
2CO 9:13 Gãjoa ĩnare mʉa cõasere ĩacõari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñarãma Corinto macana. Manire ejarẽmocõari, gãjerãre quẽne ejarẽmoama” mʉare yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca Diore rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna.
2CO 9:14 “Manire ĩna ejarẽmose Dios sʉorine bajiaja” mʉare yitʉoĩamaicõari, Diore bʉto mʉare sẽnibosarʉarãma ĩna.
2CO 9:15 “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiroti ñaja manire. Quẽnamasusere manire yibosayumi Dios. Rojose mani yise vajare “Yirẽtobosato” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi.
2CO 10:1 Yʉ, Pablo, ado bajise gotigʉ yaja, sĩgʉ̃ri yʉre ñagõmacarãre: Quẽnabeti masa ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorũgũñuju Cristo, “Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉa tʉoĩato” yigʉ, ĩre bajiro mʉare ejarẽmorʉaja yʉ quẽne. “Mani rãca ĩ ñajama, bojonegʉ̃re bajiro manire gotiami Pablo. Sõjʉ ñacõari, manire ĩ ucacõajama, tud'igʉre bajiro gotirũgũgʉ̃mi”, yiyuja mʉa.
2CO 10:2 Rojose yirãre tud'igʉre bajiro gotigʉ ñaboarine, mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro gotirʉabeaja. To bajiri yʉre mʉa ñagõmacasere yitʉjacõaña, “Mani tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro gotiromi” yirã. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri, adigodoaye rĩne tʉoĩarã, “Ĩna masu ĩna bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa” yʉare yiñagõmacarãre tud'igʉre bajiro gotiroti ñaja.
2CO 10:3 Adigodoaye rĩne tʉoĩarã rãca ñaboarine, yʉa masu yʉa bojarore bajiro yirã me ñaja yʉa.
2CO 10:4 Yʉa masise adigodoaye me ñaja. Dios ĩ masise rãca yʉa gotijama, yʉare ĩna ñagõjaiboajaquẽne, ĩnare gotirẽtobumasiaja yʉa.
2CO 10:5 Cristo ocare ajiterã, “Masirã ñaja yʉa” yivariquẽnarãre Diore sẽnibosaja yʉa, “‘Riojo me tʉoĩañuja yʉa’ yato” yirã. No bojasene gãjerã ĩna tʉoĩase, Cristo ĩ bojabeti ti ñajama, tire yitʉjacõari, “Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne tʉoĩato” yirã, Diore sẽniaja yʉa.
2CO 10:6 To bajiro mʉare sẽnibosaja yʉa. Mʉa rãcana yʉare bajiro tʉoĩamenare rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirũgũrʉarãja yʉa, “Mʉa jediro Cristo ĩ bojarore bajiro yʉare cʉdirʉa tʉoĩato” yirã.
2CO 10:7 “To bajigʉ ñaami” yʉre yiĩamasirã ñaboarine, yʉ tʉoĩasejʉarema masibeaja mʉa. Gãji, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja” yigʉ ĩ ñajama, Cristo yarã yʉa ñasere quẽne masirocʉ ñaami.
2CO 10:8 “Cristore gotirẽtobosarimasʉ ñari, mʉare rotimasiaja yʉ” yʉ yigotijare, “To bajiro ĩ yijama, ‘Ñamasugʉ̃ ñaja yʉma’ manire yigʉ yami”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, Cristo, to bajiro yirocʉre yʉre ĩ cõacati ñajare, bojonebecʉne tire gotiaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami.
2CO 10:9 “Ĩ ucacõase rãca yʉare tud'igʉre bajiro yʉare gotirũgũami Pablo” mʉa yitʉoĩaboasere bojabeaja yʉ.
2CO 10:10 Ado bajise yirã, tire bajiro yʉre tʉoĩaboarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Sõjʉ ñacõari, papera rãca goticõajama, tud'igʉre bajiro manire gotiami Pablo. Mani rãca ĩ ñajama, bojonegʉ̃re bajiro manire gotiami. Ñie vaja maja mani rãca ñagʉ̃, ĩ ñagõse”, yʉre yitʉoĩaboarãja mʉa.
2CO 10:11 To bajiro yʉre mʉa yiboajaquẽne, to bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. Tud'igʉre bajiro gotiroti ti ñajama, yʉ ucacõase rãca yʉ gotimasirore bajirone gotimasiaja yʉ, masa tʉ yʉ ñajaquẽne.
2CO 10:12 Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, ĩna tʉoĩa gotirore bajiro yibeaja yʉama. Ado bajiro tʉoĩacõari, gotirãma ĩna: “¿Ñimʉ ñati mani vatoajʉ bʉtobʉsa tʉoĩagʉ̃? Yʉ ñaja bʉtobʉsa tʉoĩagʉ̃” gãmerã yiñagõrãma ĩna. “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja mani”, yitʉoĩarãma ĩna. Tʉoĩamasimena ñarãma ĩna ũnama. Ĩnare bajiro yibeaja yʉama.
2CO 10:13 Yʉa masune tʉoĩarujeocõari, gotibeaja yʉama. “Ado bajiro bajirã ñaja yʉa” mʉare yʉa gotijama, Dios, yʉare ĩ rotire ñajare, to bajise mʉare yaja. To bajiri, “Corinto macanare quẽne yʉ ocare gotimasiorʉarãja mʉa”, yʉare yiroticõañumi.
2CO 10:14 To bajiri, Dios, yʉare ĩ rotijare, gãjerã rĩjoro vacõari, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mʉare gotimasiocajʉ yʉa.
2CO 10:15 Gãjerã ĩna gotimasioriarãre ĩacõari, “Yʉa gotimasiose sʉorine Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yibeaja yʉama. Yʉa masu yʉa moare rĩne mʉare gotiaja yʉa. Quẽnarobʉsa Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉrotire bojarã ñari, bʉtobʉsa mʉare gotimasiocõari, ejarẽmorʉaja yʉa, Dios yʉare ĩ gotiroticõariarore bajirone yirã.
2CO 10:16 “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama” mʉare yimasicõari rĩne, Dios ĩ bojarore bajiro gajerojʉ ñarãre ĩ yere masimenare gotimasiorʉaja. To bajiro yʉa yijama, gãjerã ĩna gotimasiocõariarãrene, “Yʉ gotimasiocana ñaama ãnoa” yigotirʉamena ñari, gotiecomenare gotirã varʉaja.
2CO 10:17 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Ñamasurã ĩna bajisere mʉa gotivariquẽnarʉajama, Cristo ĩ bajisejʉare gotivariquẽnaña. Ĩne ñaami ñamasugʉ̃”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
2CO 10:18 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: Gãji ĩ tʉoĩarore bajiro yigʉ, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ” ĩ yiboase, vaja maja ti. Ĩ ũgʉ̃rema “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yivariquẽnabeami Dios. “Quẽnaro yicajʉ mʉ” ĩ yirãjʉa ñaama, quẽnaro yirã.
2CO 11:1 Tʉoĩamasibecʉre bajiro yʉ gotiroti ti ñaboajaquẽne, mʉa ajisere bojaja yʉ.
2CO 11:2 Diore bajiro bʉto mʉare tʉoĩamaiaja yʉa. Ado bajiro bajiaja: Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñaĩabeco so manajʉ ñarocʉ rĩrene tʉoĩagõmo. Sore bajiro yirã mani quẽne, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉaja mani. Yʉ ñaja “Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasiosʉocacʉ. To bajiri, Dios mʉare ĩ mairore bajiro bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Ãnoa ñaama yʉ gotimasiocati sʉorine mʉre ajitirʉ̃nʉrã” Cristore ĩre yʉ yiĩoroto rĩjoro, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerãjʉare ajitirʉ̃nʉroma” yigʉ, quẽnaro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũaja yʉ.
2CO 11:3 Tirʉ̃mʉjʉ vãtia ʉjʉ, Eva ñamasiriore quẽnase sore yitomasiñuju. To bajirone bajirãma gãjerã, socase oca gotimasiorã. Ĩna gotimasiose sʉorine mʉare yitogʉmi. “Vãtia ʉjʉ quẽnaro ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo yejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarãma”, mʉare yitʉoĩarejaiaja yʉ.
2CO 11:4 Gãjerã mʉa tʉjʉ ejacõari, “Jesucristo, ado bajiro bajigʉ masu ñagʉ̃mi” ĩna yisocasere ajicõari, “To bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩnare yicʉdicõari, ajitirʉ̃nʉ variquẽnarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Esp'iritu Santo mere ajitirʉ̃nʉrã yirãja mʉa. To yicõari, Cristo ocare, yʉa gotimasiocati mere, ricati gotimasiorejʉare ajitirʉ̃nʉrã yirãja mʉa. To bajiro ĩna yisejʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabetoja.
2CO 11:5 “Dios ĩ cõariarã gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, mʉare yisocarãma ĩna. Dios ĩ cõar'i, ĩnare bajiro socagʉ me ñaja yʉ. “Yʉ rẽtoro masirã me ñarãma ĩna”, yitʉoĩaja yʉ.
2CO 11:6 Ĩna gotimasiorore bajiro yimasibetiboarine, Dios ocare quẽnaro masigʉ̃ ñaja yʉma. To bajiri, ĩ ocare quẽnaro mʉare gotirẽtoburũgũcajʉ yʉ. Cojoji me yʉre ajicana ñari, “Dios ocare quẽnaro masiami Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa.
2CO 11:7 ¿Mʉa tʉ ñagʉ̃jʉ, “Ñamasurã ñaja yʉa” yirãre bajiro yirocʉ ñaboayujari, yʉre? ¿Cristo ocare quẽnase mʉare gotimasiogʉ̃, vaja sẽnirocʉ ñaboayujari? Bajibeaja. “Ñamasugʉ̃ me ñaja” yigʉre bajiro bajirũgũcajʉ yʉ, “Yʉre tʉoĩamenane, Dios oca rĩne ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã, ñamasurã ñato” yigʉ.
2CO 11:8 Gajeroana Cristore ajitirʉ̃nʉrã gãjoa yʉre ĩsicama ĩna, “Corinto maca tʉjʉ ñacõari, ĩnare gotimasioato” yirã. Yʉre mʉa ĩsiroti ñaboacati, ĩnajʉa, yʉre ĩsicama.
2CO 11:9 Mʉa tʉjʉ yʉ ñajaquẽne, gãjoa magʉ̃ ñaboarine, “Yʉre ejarẽmoña”, mʉare yibeticajʉ yʉ. Macedonia vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ejacõari, yʉ bojaro cõro yʉre ĩsicama. Gãjoa mʉare sẽnibetirũgũcajʉ yʉ. Bero quẽne sẽnibetirũgũrʉcʉja.
2CO 11:10 Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, riojo ĩ gotirore bajiro, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Gãjoa sẽnibecʉne, Dios ocare gotimasiorũgũaja”, yivariquẽna tʉjabetirʉcʉja yʉ. Mʉa, Acaya sitana jediro, “Dios ocare ĩ gotimasiose vaja, vaja sẽnibetirũgũami Pablo”, yimasirʉarãja mʉa.
2CO 11:11 Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, to bajise mʉare gotiaja yʉ. “Ĩnare bʉto maiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios quẽne.
2CO 11:12 “Pablore bajiro Dios ĩ cõariarã ñaja yʉa quẽne” yisocarã, mʉare ĩna gotimasiose vaja, vaja sẽnirũgũñujarã ĩna. To bajiri, “‘Pablore bajiro vaja sẽniaja yʉa’ yimasibeticõato ĩna” yigʉ, mʉare vaja sẽnibetirʉcʉja yʉ.
2CO 11:13 Socase gotimasiorimasa, Dios ĩ cõariarã me ñarãma.
2CO 11:14 Ĩnare bajiro bajirũgũama Dios ocare ajiterã. Vãtia ʉjʉ Satanás quẽne, cojojirema Dios tʉagʉ ángel quẽnaro yigʉre bajiro bajitorũgũami.
2CO 11:15 To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Ĩre cʉdirã quẽne ĩre bajiro bajirũgũama”, yimasiaja yʉ. “Quẽnase rĩne yirã ñaama” ĩnare mʉa yiĩasere bojarã ñari, to bajiro bajirãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Rojose tãmʉorũgũrʉarãja mʉa”, ĩnare yirotirʉcʉmi Dios.
2CO 11:16 Ado bajise mʉare tudigotiaja yʉ: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotiami Pablo” mʉa yitʉoĩasere bojabeaja yʉ. To bajiboarine, to bajiro mʉa yitʉoĩajama, tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉre mʉa ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirã.
2CO 11:17 Yucʉne mʉare yʉ gotiroti mani ʉjʉ Jesucristo ĩ gotirotise me ñaja. Yʉ masune yʉ bajisere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ.
2CO 11:18 Mʉa rãcana, socase gotimasiorã, jãjarã adigodoaye rĩne tʉoĩarãre bajiro gotirãma, ĩnare mʉa ajirʉ̃cʉbʉorotire yirã. To bajiri “Yʉ quẽne, ĩna gotirore bajiro gotivariquẽnarʉcʉja” yitʉoĩacõari, mojoroaca mʉare gotirʉcʉja yʉ, “Yʉre ajirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ.
2CO 11:19 Mʉajʉama, “Masirã ñaja yʉa”, yiboarãja, tʉoĩamasimena ĩna gotisere ajisʉyarã ñari.
2CO 11:20 Ĩna rotiajerãre bajiro bajirã ñaboarine, ĩnare ajiquejemenaja mʉa. “Ĩna sʉorine gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, mʉare ĩna yitosere ajiquejemenaja. “Yʉare ĩarʉ̃cʉbʉoya” yirãre bajiro ĩna bajirũgũsere ĩaquejemenaja. “Ajirʉ̃cʉbʉobeaja mʉa” yirã, mʉare ĩna jaboajaquẽne, ĩnare ajiquejemenaja mʉa.
2CO 11:21 Yʉjʉama, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yigʉre bajiro yʉ bajijare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenaja mʉa. Mʉare ĩna yirore bajiro yʉ yijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ” yitʉoĩacõari, bojonebogʉja yʉma. To bajiboarine, “Ado bajiro bajirã yʉa ñajare, yʉare ajirʉ̃cʉbʉoya” mʉare ĩna yise ñajare, yʉ quẽne, tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare gotirʉcʉja yʉ.
2CO 11:22 “Hebreo oca ñagõrã ñari, ñamasurã ñaja yʉa”, mʉare yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, Hebreo oca ñagõgʉ̃ ñaja yʉ. “Yʉa, israelita masa, gãjerã rẽtoro Diore masirã ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, israelita masʉ ñaja yʉ. “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja’ Dios ĩ yimasir'i, Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, Abraham ñamasir'i jãnami ñaja yʉ.
2CO 11:23 “Cristo ĩ cõariarã ĩre moabosarã ñaja yʉa”, mʉare yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yire ñajare, “Ĩna rẽtobʉsaro Cristore moabosagʉ ñaja”, mʉare yaja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare goticõa ñaja yʉ. Ado bajiro ti bajijare, “Ĩna rẽtobʉsaro ĩre moabosagʉ ñaja”, mʉare yaja yʉ: Cojoji me bʉto ĩre yʉ moabosajare, tubiberiavijʉ yʉre tubibecama masa. Cojoji me yʉre bʉto bajecama. Cojoji me yʉre sĩarʉaboacama.
2CO 11:24 Cojomocãrãcaji yʉre ñiacõari, bʉto rojose yirãre ĩna bajerore bajiro yʉre bajecama masa. Tocãrãcajine treinta y nueve ñarijiri yʉre bajecama.
2CO 11:25 Idiaji yʉre ñiacõari, yucʉ́ne bʉto yʉre jacama ĩna. Yʉre sĩarʉarã, cojoji gʉ̃tane bʉto yʉre reaejoboacama. Idiaji moa riagare yʉ vaboacati cũmuari rujacajʉ. Cojoji cũmua rujacõari, ʉ̃mʉa ñarʉ̃mʉ cʉti, quẽna ñamire quẽne, ña ñami cʉtibusuocajʉ yʉ, moa riagajʉ.
2CO 11:26 Cojoji me Dios ocare gotimasiogʉ̃, sõjʉ josari vacudirũgũcajʉ yʉ. Riaga güiorojʉ vacajʉ. Juarudirimasa güiorojʉ vacajʉ. Cojo macana me yʉ yarã rojose yicama. To bajicõari, gãjerã masa vatoajʉ güiorojʉ vacajʉ. Jairimaca ñagʉ̃, masa ĩna ñabetojʉ quẽne, güiorojʉ vacajʉ. Moa riaga güiorojʉ quẽne vacajʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yitocõari, rojose yʉre yirʉarã vatoajʉ vacajʉ yʉ.
2CO 11:27 Bʉto josari moadicajʉ yʉ. Cojoji me cãnibecʉne moabusuoarũgũcajʉ yʉ. Cojoji me bare babecʉ, ocore quẽne idibecʉ, tãmʉorũgũcajʉ. Cojoji me ñiorijarũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, bʉto ʉsarũgũcajʉ, sudi yʉre ti manijare.
2CO 11:28 Yʉ rujʉaye rĩ me rojose tãmʉorũgũaja yʉ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Cristore ajitirʉ̃nʉrã, cojo macana me yʉ gotimasiocana, quẽnarobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrũtuatire bojagʉ ñari, ĩnare bʉto tʉoĩarejairũgũaja yʉ.
2CO 11:29 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, rojose yicõari, sʉtiritirãre, yʉ bʉjajama, yʉ quẽne, ĩna rãca sʉtiritiaja. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gãjerã ĩnare rojose ĩna ũmato yijama, ĩnare bʉto jũnisiniaja yʉ.
2CO 11:30 Yʉ bajicatire yʉ gotijama, “‘Masigʉ̃ me ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, yʉ bajicatire mʉare gotivariquẽnaja yʉ.
2CO 11:31 Tire mʉare yʉ gotivariquẽnasere, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi mani ʉjʉ Jesucristo jacʉ, Dios. Ĩ ñaami “Ñajediro rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ.
2CO 11:32 Tirʉ̃mʉjʉ Damasco vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, “Pablore ñiacõari, tubiberotirʉcʉja” yigʉ, ti maca matariacʉ̃ni ñarisojerijʉ surara mesare cũñumi, ti maca ʉjʉ, Areta vãme cʉtigʉre rotibosacacʉ.
2CO 11:33 Yʉre tubiberʉaboarine, yʉre ñiamasibeticami. Ti maca matariacʉ̃ni vecajʉ ñarivijʉ, jibʉ jairibʉne sãcõari, sojeacajʉ yʉre rujiocama ĩna, yʉre ejarẽmorimasa. To bajiro yʉre ĩna ejarẽmojare, rudicajʉ yʉ.
2CO 12:1 “‘Ado bajiro bajigʉ ñari, ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ ĩnare yʉ yiñagõjama, ñie vaja manoja ti” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa bojarore bajiro gajeye mʉare gotirẽmorʉcʉja. Yʉ cãjiriarojʉ mani ʉjʉ yʉre ĩ ĩocatire, to yicõari, yʉre ĩ gotimasiocatire quẽne mʉare gotirʉcʉja yʉ.
2CO 12:2 Tirʉ̃mʉjʉ, jʉaãmo cõro jedi, cojo gʉbo babari jẽnituaro ñaricʉ̃mari rĩjorojʉ, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ yʉre ãmiejarimi Dios. “To bajiro yʉre ãmimʉjarimi”, yimasibeaja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉ rujʉre ĩ ãmimʉjabetijama, yʉ ʉsʉjʉare ãmimʉjarimi. Dios sĩgʉ̃ne masiami tire.
2CO 12:4 “To bajiro yʉre ãmiejarimi” yimasibecʉ ñaboarine, “Ejacajʉ”, yimasiaja. Mani ʉjʉ ĩ ñaro, quẽnarigodo ñacajʉ. Tojʉ ñagʉ̃, masa ĩna masibeticatire ajicajʉ. Ĩ goticati, masare ĩ gotirotise me ñacajʉ.
2CO 12:5 “Masigʉ̃ ñaja yʉ” yigotivariquẽnagʉ̃ yʉ ñajama, to bajiro Dios yʉre ĩ yicatire mʉare gotibogʉja yʉ. To bajiboarine, “Masibecʉ ñaja yʉ” gãjerãre yʉ yiajiose queti rĩne gotivariquẽnaja yʉ.
2CO 12:6 “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, gajeye quẽnaro Dios yʉre ĩ yicati mʉare yʉ gotirẽmorʉajama, socʉ mene yigʉja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotigʉ me yigʉja. To bajiboarine, tire ĩabeticajʉ mʉa. To bajiri, “Riojo gotiami Pablo”, yimasimenaja. Yʉ gotisere, to yicõari yʉ bajiñasere ĩacõari, yʉre mʉa rʉ̃cʉbʉosejʉare bojaja.
2CO 12:7 Dios yʉre ĩ ĩocati bʉto quẽnase ñacajʉ. To bajiri, tire yʉre ĩoboarine, ĩre yʉ ĩocati ñajare, gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ yʉ ñatʉoĩasere bojabecʉ ñari, vãti rojose yʉre ĩ yisere matabeticami. To bajiri josari jota judicõari, mani ñarore bajiro bajiaja ti, yʉre.
2CO 12:8 Rojose yʉ tãmʉose, “Yʉre tʉjato” yigʉ, idiaji Diore sẽniboacajʉ yʉ.
2CO 12:9 To bajiro ĩre yʉ sẽniboajaquẽne, ado bajiro yʉre cʉdicami: “Catiobeaja yʉ. Yʉ yarã rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa yʉre sẽnirũgũama, ‘Yʉ bojasere yicõa ñarãsa’ yirã. To bajiro ĩna yijama, ‘Rojose tãmʉoboarine, ĩnare yʉ ejarẽmojare, quẽnaro yama’ yimasiama masa”, yʉre yicami Dios.
2CO 12:10 To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose tãmʉoaja” yimasicõari, variquẽnaja yʉ. Cojoji me rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojoji me rojose yʉre yicoderũgũama masa. Cojoji me yʉ bojase rʉyarũgũaja yʉre. To bajirivãme rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, ado bajise tʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ: “Rojose tãmʉoboarine, yʉre ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, ĩ bojarore bajiro yicõa ñarʉcʉja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ.
2CO 12:11 Yʉ bajisere gotigʉ tʉoĩamasibecʉre bajiro gotibʉ yʉ. “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo” mʉa yibetijare, yʉ masune to bajiro yibʉ yʉ. To bajiboarine, “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo”, yiroti ñaboayuja mʉare. Mʉ tʉjʉ ñarã, Dios ĩ cõariarã ñaja ñamasurã yirã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ.
2CO 12:12 Rojose tãmʉoboarine, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, Dios ĩ masise rãca jairo ĩaĩañamani mʉare yiĩorũgũcajʉ yʉ, “‘Dios ĩ cõar'i ñaami Pablo’ yʉre yimasiato” yigʉ.
2CO 12:13 “Gajeroana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema quẽnabʉsaro yigʉmi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Cojoro cõrone mʉare yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñaboarine, gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema, “Yʉre ejarẽmoña mʉa, ‘Ñamasiato’ yirã”, ĩnare yicajʉ yʉ. Mʉarema, to bajiro yibeticajʉ. To bajiro mʉare yibeticõari, ĩnare yʉ yirore bajiro mʉare quẽne yiroti ñaboayuja ti, yʉre. “To bajiro rojose mʉare yʉ yisere masirioya”, ¿mʉare yigʉada yʉ? Yibecʉja. To bajiro yʉ yibeticati, “Rojose me ñacajʉ”, yimasirãja mʉa.
2CO 12:14 Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja. Yʉ varoto rĩjoro, quẽnojeocõaja yʉ, jẽre. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã” mʉare yʉ yibeticatore bajiro yibetirʉcʉja yʉ quẽna. Gãjoa mʉa yere bojabeaja yʉ. Yʉre ĩamaicõari, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotijʉare bojaja yʉ. Yʉ rĩare bajiro bajiaja mʉa. Ĩna rĩa me ñaama ĩna jacʉare ĩatirʉ̃nʉrã. Jacʉajʉa ñaama ĩna rĩare ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉre mʉa ĩatirʉ̃nʉsere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ejarẽmoña yʉ ñamasirotire yirã”, mʉare yibetirʉcʉja.
2CO 12:15 Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, jediro yʉ cʉose mʉare ĩsicõari, yʉ yimasiro cõro quẽnaro mʉare yirʉa tʉoĩavariquẽnaja yʉ, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ. Bʉto mʉare yʉ maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre maibetibʉsaja.
2CO 12:16 “‘Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã’ yibeticami Pablo”, yʉre yitʉoĩarãja mʉa. To bajiboarine, “Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, ‘Gãjoa bʉjagʉsa’ yigʉ, manire yitorimi”, ¿yʉre yitʉoĩaboati mʉa sĩgʉ̃ri?
2CO 12:17 “Manire ĩ queti cõariarã rãca manire yitorimi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Mʉare yitobeticajʉ yʉ.
2CO 12:18 “Ĩnare ĩama” yigʉ, tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ Titore cõacajʉ yʉ, gãji Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ mani maigʉ̃ rãca. “Manire yitorimi Tito”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yitobetirimi. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasirãja mʉa. Yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, mʉa rãca yʉ bajiñacatore bajiro bajiñarimi.
2CO 12:19 “Ĩnare mani ĩavariquẽnarotire yirã, manire goticõarãma Pablo mesa”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro mʉare goticõarã yaja yʉa. Quẽnaro yʉre ajiya yʉa mairã. Jediro mʉare yʉa goticõase, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉato” yirã, mʉare goticõarã yaja yʉa.
2CO 12:20 Mʉare yʉ ĩacudigʉ vatirʉ̃mʉ, quẽnaro yʉre mʉa ñayusere bojaja yʉ. “Cojojirema quẽnaro ñayubetiborãma”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. Gãmerã oca josacõari, mʉa bajiñarore ejarʉabeaja. Mʉa ñarojʉre ado bajiro mʉa gãmerã yise ñaroja: Gãmerã tud'ire, “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisinire, ĩna ajibeto ñagõjaire, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩare, tocãrãcʉne ricati rĩne tʉoĩacõari, ĩna masurione ĩna bojarore bajiro ĩna yirũgũse quẽne ñaroja. To bajiro mʉa gãmerã yiñajama, tʉoĩarejaiborãja mʉa, “Manire tud'igʉagʉ yigʉmi” yirã.
2CO 12:21 Mʉa tʉjʉ yʉ vacudiro rojose mʉa yicõa ñajama, Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “‘Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉama ĩna’ yimasibecʉja”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. “Jãjarã mʉa rãcana gãmerã ajeriarã cʉticõa ñarãre yʉ ĩabʉjajama, bʉto otigʉ yigʉja yʉ”, yitʉoĩarejaiaja. “Tʉoĩarejaibeticõato” yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa.
2CO 13:1 Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To bajiri, rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, yʉre yurã. Ado bajise Dios ocare masa ĩna ucamasire gotiaja: “Rojose yir'ire ĩna oca sãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, quẽnarʉaroja. To bajiri ĩna idiarãjʉne, to bajirone ĩna ñagõjama, ĩnare ajirã quẽne, ‘Socarã me yama’ yimasirãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
2CO 13:2 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, rojose yiriarãre, yibetiriarãre quẽne ado bajise yicajʉ yʉ: “Rojose mʉa yise mʉa yitʉjabetijama, quẽna mʉa tʉjʉ ejagʉ, rojose mʉa yicõa ñarũgũse vaja rojose mʉare yirʉcʉja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema mʉare rojose yʉ yibetiboajaquẽne, yʉ yirotire masiña”, mʉare yicajʉ yʉ. Mʉa tʉjʉ ñabecʉ quẽne, to bajirone mʉare goticõa ñaja yʉ. “To bajiro gotigʉ ñaboarine, yibecʉmi”, yʉre yitʉoĩabesa.
2CO 13:3 “‘Cristo ĩ bojasere gotiaja mʉ’ yʉa yimasirotire yigʉ, ĩaĩañamani yʉare yiĩoma” yʉre mʉa yicõare ñajare, to bajirone yirʉcʉja yʉ. “Cristo, manire rojose ĩ yijama, no yibeaja. Masibecʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩabesa mʉa. Yʉ sʉorine ĩ masisere mʉare yiĩorʉcʉmi.
2CO 13:4 Masijeogʉ ñaboarine, manire bajiro rujʉ cʉticõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ jaju ecoriaro bero, masibecʉre bajiro bajirocacoasumi Cristo. To bajiboarine, Dios ĩ masise rãca tudicaticõari, ñagʉ̃mi quẽna. Cristore bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa quẽne. To bajiro bajirã ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari, ĩre bajirone bajicõa ñarʉarãja. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare ejarẽmocõa ñarʉarãja.
2CO 13:5 Mʉa masune, “¿Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñati yʉa?”, yitʉoĩaña mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, mʉa rãca ĩ ñasere masiaja mʉa. Ĩ ñabetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu me ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa masune, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisocarãja mʉa.
2CO 13:6 Yʉajʉare, “Cristo ĩ cõariarã masu ñaama” yʉare mʉa yimasirotire bojaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, to bajiro yirãja mʉa.
2CO 13:7 “Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjato” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. “Dios ocare quẽnaro gotimasioñumi Pablo” mʉa yivariquẽnarotire yigʉ me, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. Quẽnasejʉare mʉa yirotire bojarã ñari, yaja. “Gãjerã socase gotimasiorã yama” yʉre mʉa yiboajaquẽne, quẽnase mʉa yiroti ñaja ñamasusema.
2CO 13:8 “Ñamasusere ajitirʉ̃nʉato” yirã, Dios ocare gotimasiorũgũaja yʉa. Ñamasusere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjasere bojabeaja.
2CO 13:9 To bajiri mʉa tʉjʉ ejacõari, “Quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉama ĩna” mʉare yʉa yiĩamasijama, tud'irãre bajiro mʉare yibetirʉarãja yʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, variquẽnarʉarãja yʉa, “Quẽnaro gotimasiomasibeama Pablo mesa” mʉa yise ti ñaboajaquẽne. “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirã ñato ĩna” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa.
2CO 13:10 Mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro mʉare gotirʉabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro papera ucacõari, mʉare cõaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami.
2CO 13:11 Yʉ mairã, to cõrone mʉare yʉ gotimasiosere ucaja yʉ. Tire ajitirʉ̃nʉña. Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Dios. Ĩ ñaami ĩ masisere ʉjogʉ, “Gãmerã maicõari, quẽnaro ñato” yigʉ.
2CO 13:12 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa rẽjajama, quẽnaro variquẽnase rãca gãmerã sẽnima.
2CO 13:13 Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna.
2CO 13:14 Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato. Mʉare ĩamaiato Dios. To yicõari, Esp'iritu Santo, mʉa jediro rãca ñacõa ñarũgũato. To cõro ñaja.
GAL 1:1 ¿Ñaboati mʉa, Galacia sitana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pablo adi queti mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, to yicõari, ĩ rijato bero ĩre catior'i, ĩ jacʉ, ĩna ñaama ti quetire yʉre gotiroticõarimasa. Masane, “Goticudiaya” yirã ĩna cõar'i me ñaja. Yʉ sĩgʉ̃ me adi papera mʉare cõaja yʉ. Yʉ rãcana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna.
GAL 1:3 Mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.
GAL 1:4 Rojose mani yisere, “Tire yitʉjato” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro manire rijabosayumi Cristo.
GAL 1:5 Dione ñaami “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. To bajirone ĩre yitʉjabetirʉarãja mani.
GAL 1:6 Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Quẽnaro yʉ yisere ajitirʉ̃nʉcõari, yʉ yarã ñaña mʉa” Dios mʉare ĩ yirere cʉdicana ñaboarine, yoaro mene ĩ yere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerã ricati ĩna gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Tire ajisʉtiriticõari, adi queti mʉare ucacõaja yʉ.
GAL 1:7 Cristo oca rĩne ñaja riojo gotimasiore. Gaje oca bʉtobʉsa quẽnase manoja. To bajiro ti bajiboajaquẽne, gãjerã sĩgʉ̃ri, “Cristo oca quẽnasere ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, mʉare gotimavisiorã yirũgũrãma.
GAL 1:8 Mʉa tʉjʉ yʉa ñajama, Cristo ocare riojo mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri, sĩgʉ̃ Cristo ocare ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja. Yʉa quẽne ricati yʉa gotimasiojama, yʉare reacõaroti ñaroja. Õ vecagʉ quẽne, ángel ñaboarine, vadicõari, ricati ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre quẽne rocacõaroti ñaja.
GAL 1:9 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãca ñarã, yʉa goticatore bajirone quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, Cristo ocare yʉa goticati mʉa ajitirʉ̃nʉcati me, ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja.
GAL 1:10 To bajiro yʉ yijama, ¿masa yʉre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ yatique yʉ? “Rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ, ĩnare quẽnaro gotiami Pablo”, yiboayuja mʉa. To bajiro yʉ gotijama, Dios ĩ bojarore bajiro me yigʉ, yigʉja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ to bajiro yicacʉ ñaboarine, yucʉrema to bajiro yibeaja yʉ. Dios ĩ ajivariquẽnarotijʉare yigʉ, mʉare gotiaja.
GAL 1:11 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jesucristo oca yʉ gotimasiose, masa ĩna tʉoĩarujeore me ñaja.
GAL 1:12 Tire gãjerãne yʉre gotimasiobeticama. Jesucristo ĩ masune yʉre goticõari, tire yʉ ajimasirotire yʉre ʉjocami.
GAL 1:13 Yʉ bajicatire ajicana ñari, “Riojo gotiami Pablo”, yimasiaja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉa jud'io masa yere bʉto ajirʉ̃cʉbʉocajʉ yʉ maji. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjato” yigʉ.
GAL 1:14 Gãjerã yʉ cõro ñatʉsana yʉa jud'io masa yere ĩnare masirẽtocoacajʉ yʉ, yʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ĩna rẽtobʉsaro yivariquẽnagʉ̃ ñari.
GAL 1:15 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉ ruyuaroto rĩjorojʉ, “Ãni Pablo, bʉcʉacʉ, yʉ yʉ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañumi Dios. To yicõari, berojʉ, bʉto quẽnagʉ̃ ñari, yʉre ĩamaicõari, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojasere yigʉ ñarʉabeati mʉ?”, yʉre yicami.
GAL 1:16 “Ĩ macʉne ñaami Jesús” yʉ yimasirotire yigʉ, yicami Dios. To bajiro yʉre yicami, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre yʉ goticudirotire yigʉ. To ĩ yirone, “¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿‘Tire quẽnabʉsaro ajimasigʉ̃sa’ yigʉ, gãjerãre sẽniĩaroti ñati?”, yisẽniĩabeticajʉ yʉ.
GAL 1:17 To yicõari, yʉ rĩjoro Cristo ĩ cõariarãre quẽne sẽniĩagʉ̃, vabeticajʉ yʉ, Jerusalénjʉ. Ado bajirojʉa yicajʉ yʉ: Yoaro mene Arabia vãme cʉti sitajʉ masa ñabetojʉ vacajʉ yʉ. Berojʉ Damasco vãme cʉti macajʉ tudiejacajʉ yʉ quẽna.
GAL 1:18 To bajiri, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojase yigʉ ñarʉabeati mʉ?” Dios yʉre ĩ yiro bero, idia cʉ̃ma bero, Pedrore ĩagʉ̃ vacajʉ yʉ yuja, Jerusalénjʉ. Tojʉ ejacõari, yoaro me ñacajʉ yʉ, ĩ rãca. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jẽnituaro ñarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉ.
GAL 1:19 Tojʉ ñagʉ̃, gãjerã Jesús ĩ cõariarãre ĩabeticajʉ yʉ. Pedrore, mani ʉjʉ bedi Santiagore quẽne, ĩna jʉarãrene ĩacajʉ yʉ.
GAL 1:20 Socʉ me yaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios.
GAL 1:21 Pedrore, Santiagore ĩnare yʉ ĩaro bero, Siria vãme cʉti sitajʉ, to yicõari, Cilicia vãme cʉti sitajʉ ñacudicajʉ yʉ.
GAL 1:22 Judea sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Pablo ñaami”, yʉre yiĩamasibesuma ĩna maji.
GAL 1:23 To bajiboarine, gajeroana ado bajiro yʉre ĩna ñagõre rĩne ajiyuma ĩna: “‘Jesucristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajitirʉ̃nʉ tʉjato’ yigʉ, bʉto rojose yʉare yiboacacʉne, adirʉ̃mʉrirema, ti quetirene masare gotimasiocudiami, ‘Ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ” yʉre ĩna yire rĩne ajiyuma Judea sitana.
GAL 1:24 “‘Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña’ Dios ĩ yicõare ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi Pablo” yimasicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.
GAL 2:1 Jerusalénjʉ yʉ vacato bero, jʉaãmo cõro, gʉbo babari jẽnituari cʉ̃mari bero, Jerusalénjʉ vacajʉ yʉ quẽna, Bernabé rãca. To yicõari, Tito vãme cʉtigʉre ji vacajʉ yʉ.
GAL 2:2 Dios ĩ ejarẽmose rãca, “Tojʉ varoti ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, vacajʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃ri, “Ñamasurã ñaama” ĩna yirʉ̃cʉbʉorã rãca rĩne rẽjacõari, goticajʉ yʉ. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ”, ĩnare yigoticajʉ. “Riojo masu ĩnare gotimasiorũgũgʉ̃mi Pablo” ĩna yiajimasirotire yigʉ, to bajiro ĩnare yicajʉ. “Tire ĩna ajimasibetijama, yʉ gotimasiocana quẽne, quẽnaro Dios ĩ yisere ajimasibetirʉarãma ĩna quẽne” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajise goticajʉ yʉ.
GAL 2:3 Tire ajicõari, yʉ gotirore bajirone tʉoĩacama ĩna quẽne. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Dios yarã ñaja yʉa; to bajiri ĩre cʉdirona ñaja” yirã, jud'io masa circuncisión yiadire ti ñaboajaquẽne, yʉ rãcagʉ Titore ĩre yirotibeticama ĩna yuja. To bajiro ĩre yirotibeticama, Tito, jud'io masʉ me ñari, circuncisión yiyamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne.
GAL 2:4 Gãjerãma, “¿No bajiro yati Cristore ajitirʉ̃nʉrã? ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdiati ĩna?” yiĩarã, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yʉare yitocõari, rẽjacama ĩna. “Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama. To bajiro ĩna tʉoĩacatore bajiro yʉa yitʉoĩarotire bojaboacama. To bajiri yʉa rãca rẽjacõari, “Titore circuncisión yiya”, yiboacama ĩna.
GAL 2:5 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, cojo vãme yʉare ĩna goticatore bajiro ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro manire ĩ yise queti, mavisiare mano, riojo Pablore Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone gotimasiocõa ñarũgũato” yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. To yicõari, Galacia sitana, “Quẽnaro Dios manire ĩ yise queti mani ajicatore bajirone bajiyuja” mʉa yimasirotire yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ.
GAL 2:6 Gãjerãjʉa, “Ñamasurã ñaama” Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro riojo gotimasioami Pablo”, yicama ĩnama. “‘Rojose maja mʉare’ Dios manire ĩ yiĩavariquẽnase mʉ gotimasiorʉajama, gajeye gotimasiorẽmoroti ñaja”, yʉre yibeticama. “Ado bajiro bajiriarã ñari, ñamasurã ñaama ĩna” gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. “‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro masirã ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios quẽne”, yire maja.
GAL 2:7 Ado bajirojʉa yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã: “Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ quẽne. ‘Jud'io masa mere quẽne yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise queti gotimasiocudiato’ yigʉ, mʉre cõañumi Dios”, yʉre yicama ĩna. “‘Jud'io masare gotimasioato’ yigʉ, Pedrore Dios ĩ cõariarore bajiro mʉre quẽne cõañumi, ‘Jud'io masa mere gotimasioato’ yigʉ”, yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã.
GAL 2:8 To bajiro yʉ yijama, ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Dios ĩ masise Pedrore ʉjoyumi, “Yʉ bojarore bajiro jud'io masare gotimasioato” yigʉ. Pedrore ĩ ʉjoriarore bajiro yʉre quẽne ʉjoyumi Dios, “Jud'io masa mere gotimasioato” yigʉ.
GAL 2:9 To bajiri ti macana yʉa rãca rẽjacana, ñamasurã ñacama Santiago, Pedro, Juan quẽne. Yʉ gotisere ajicõari, “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, to bajiro Pablore gotimasio roticõañumi”, yimasicama ĩna. To bajiro yirã ñari, yʉre, yʉ rãcagʉ Bernabére quẽne, ado bajiro yʉare goticama ĩna: “Yʉare bajiro Dios ĩ bojasere yirã ñaja mʉa quẽne. Jud'io masare yʉa gotimasiosere Dios ĩ bojarore bajiro jud'io masa mere mʉa gotimasiosere bojaami”, yʉare yigoticama ĩna.
GAL 2:10 To yicõari, ado bajise rĩne yʉa yirotire goticama: “Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare gotimasiocudiroti ti ñaboajaquẽne, adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre ĩnare masiritibeticõari, gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja”, yʉre yicama. To ĩna yicatore bajirone masiritibeticõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yicajʉ yʉ.
GAL 2:11 Pedro, yʉa tʉoĩacatore bajirone gotiboarine, berojʉ Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, ejacõari, rojose yicami. To bajiri ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, ĩre yicajʉ yʉ.
GAL 2:12 Ado bajiro rojose yicami Pedro: Rĩjorojʉ Antioqu'iajʉ ejacõari, quẽnaro yicami maji. Jud'io masa me ñarã rãca baba cʉticõari, ĩna rãca bacami. To bajiro ĩ yiñarone, Jerusalén macana Santiago ĩ cõariarã ĩacudirã ejacama ĩna quẽne. “Jud'io masa me ñarã, Dios ĩ rotimasire cʉdimena, circuncisión yibetiriarã ĩna ñajare, ĩna rãca babetiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama ĩna. Ĩna ejasere ĩacõari, “ ‘Rojose yaja mʉ’ yʉre yiroma” yigʉ, güicami Pedro, ĩ quẽne jud'io masʉ ñari. To bajigʉne, babetirũtuacami, jud'io masa me ñarã rãca yuja.
GAL 2:13 Ti macana, gãjerã jud'io masa, jud'io masa me ñarã rãca Pedro ĩ babetire ĩacõari, ĩre bajirone babeticama ĩna quẽne, ĩna masune “Ĩna rãca mani bajama, quẽnacõaja” yitʉoĩarã ñaboarine. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Bernabé quẽne, ĩnare bajirone babeticami, jud'io masa me ñarãre bʉto ĩamaigʉ̃ ñaboarine.
GAL 2:14 To bajiri, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti ti gotirore bajiro tʉoĩamena ñari, to bajiro yama” yimasicõari, jediro masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ado bajiro ĩre yigoticajʉ yʉ: “Jud'io masʉ ñaboarine, tirʉ̃mʉjʉ Moisés ĩ rotimasirere ajibecʉ ñacoasuja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, quẽnaro tʉoĩañuja mʉ maji. To bajiboarine Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉogʉre bajiro yaja mʉ quẽna. To bajiro mʉ bajijama, jud'io masa me ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare rotigʉre bajiro bajiaja mʉ: ‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu, “Rojose maja mʉare” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã mʉa ñarʉajama, jud'io masa yere Moisés ĩ rotimasiriarore bajiro cʉdiroti ñaja mʉare quẽne’ ĩnare yirotigʉre bajiro bajiaja mʉ. To bajiro mʉ bajise quẽnabeaja”, Pedrore ĩre yigoticajʉ yʉ. To yicõari, ado bajiro ĩre goticajʉ yʉ quẽna:
GAL 2:15 Mani jʉarã jud'io masa ñaja mani. To bajiri gãjerã masa, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdimenare bajiro bajirã me ñañuja mani maji.
GAL 2:16 To bajiboarine, berojʉ, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdise sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoasuja mani. To bajiro yimasirã ñari, jud'io masa ñaboarine, mani ñicʉa yere, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mani, “ ‘Rojose maja’ manire yiĩavariquẽnato Dios” yirã.
GAL 2:17 To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉare ajimenare bajiro bajiaja mani. To bajiro bajirã mani ñajare, “Rojose yaja mʉa”, manire yiĩaama yʉa yarã, Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉorã. Ĩna tʉoĩarore bajiro mani tʉoĩajama, “Cristo sʉorine rojose yaja mani, Moisés ĩ rotimasire cʉdimena ñari”, yitʉoĩaboarãja. ¿Rojose manire yirotiatique Cristo? ¡Yibeami! To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisés ĩ rotimasirejʉare mani ajibetijama, rojose yibeaja mani”, yimasire ñaja.
GAL 2:18 Moisére Dios ĩ roticũmasire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjarere mani tudi ajitirʉ̃nʉjama, rojose yirã yirãja mani.
GAL 2:19 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajiro gotiaja: “Adire cʉdijeomena, rojose yirã ñarʉarãma”, yigotiaja ti. Tirʉ̃mʉjʉ tire yʉ yimasijeoboajaquẽne, “‘Rojose maja’ yʉre yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoacajʉ yʉ. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacoacajʉ yʉ. To bajicõari, Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ, “Ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato Dios” yigʉ. Tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja.
GAL 2:20 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ yʉ bajicatore bajiro bajibeaja yʉ yuja. Cristo, yʉ rãcane ñaami. To bajiri, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yʉ yirotire yigʉ. Ĩne ñaami yʉre maigʉ̃, yʉre rijabosar'i.
GAL 2:21 Mani jacʉ quẽnagʉ̃ ñari, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro yʉre ĩ yisere tegʉre bajiro bajirʉabeaja. Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere mani ajisʉyase sʉorine rojose mani yise vajare yirẽtoecoriarã mani ñajama, Cristojʉa manire ĩ rijabosare, vaja maniboriaroja.
GAL 3:1 Ajiya Galacia sitana. Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ricatijʉa ajitirʉ̃nʉrã ñari, tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. ¡No yirã gãjerã socasere gotirãre ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa tia! Tirʉ̃mʉjʉ mʉare gotimasiorã, “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩami Dios”, mʉare yicajʉ yʉa.
GAL 3:2 To bajiri cojo vãme mʉa masibʉjasere bojaja yʉ: ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire mʉa cʉdijare, Esp'iritu Santo, mʉare ejacõari, ĩ masisere mʉare ʉjocati? ¡To bajiro me bajicajʉ! Cristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajicõari, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, mʉare ejayumi Esp'iritu Santo.
GAL 3:3 ¿No yirã tʉoĩamasimena masu ñacõati mʉa? Tirʉ̃mʉjʉ Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorojʉne, “Dios ĩ bojarore bajiro yato ĩna” yigʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃, ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiboarine, mʉa rãcane ĩ ñaboajaquẽne, adirʉ̃mʉrirema, ¿“Dios ĩ rotimasire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãja mani”, yitʉoĩaboati mʉa?
GAL 3:4 Cojo vãme me quẽnaro mʉa bajirũgũboare, yucʉrema vaja manire bajiro bajiaja. To bajiro mʉa bajise yʉ tʉoĩajama, vaja manire bajiro bajise me ñaboayuja. Quẽnaro mʉa bajirũgũrere tʉoĩacõari, “Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉrãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ.
GAL 3:5 Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios. To yicõari, jairo ĩaĩañamanire mʉare yiĩoñumi. ¿No bajiro mʉa yicati ñajare, to bajise mʉare yiyujari? Moisére Dios ĩ roticũmasirere ti gotirore bajiro mʉa yise sʉori me, to bajiro yiyumi. Cristojʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjare, to bajiro yiyumi.
GAL 3:6 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja ti: “ ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yirere, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja ti’ ĩ yiajire ñajare, ‘Rojose maja’ ĩre yiĩañuju Dios”, yigotiaja.
GAL 3:7 Tire ajicõari, ado bajiro yimasiaja mani: “Abraham ñamasir'ire bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Ĩ jãnerabatia ñaja mʉa’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani.
GAL 3:8 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yimasiaja mani: Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ macʉre Dios ĩ cõaroto rĩjorojʉ, “Jud'io masa me ñarã quẽne, Abraham, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉrore bajiro yʉ macʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose maja’ ĩnare yiĩarʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. Tire tʉoĩacõari, ado bajiro Abraham ñamasir'ire ĩre gotimasiñuju: “Mʉ sʉorine masa jedirore quẽnase ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios.
GAL 3:9 To bajiri Abrahamre bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yami Dios. Ĩna rĩrene, “Rojose maja”, yiĩagʉ̃mi.
GAL 3:10 “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdijama, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi Dios” yitʉoĩaboarãre, “Rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩ rotimasirere cʉdijeomena ĩna ñajare. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: “Dios ĩ rotirere cʉdijeomenare, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja ti. To bajiri, tire cʉdijeorã ĩna manijare, “Tire ajitirʉ̃nʉrã jedirore, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani.
GAL 3:11 Sĩgʉ̃ tire cʉdijeogʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose maja”, ĩre yiĩabetibogʉmi Dios, ricati ĩ gotimasire ti ñajare. Ado bajiro gotiaja ĩ gotimasire: “Manire ĩamaicõari, ‘Rojose maja’ manire yiĩaami Dios, yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsirã ñaama”, yigotiaja ti.
GAL 3:12 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajirojʉa gotiaja: “Ĩ roticũcati jedirojʉne ĩ cʉdijeocõajama, ĩ rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi”, yigotiaja.
GAL 3:13 Dios ĩ rotimasirere ajisʉyaboarine, rojose mani yise vajare, Cristo, rojose magʉ̃ ñaboarine rojose yir'ire bajiro manire rijabosayumi. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩami Dios”, yimasiaja mani: “Yucʉ́jʉ ĩna jaju sĩagʉ̃re, ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩaami Dios”, yigotiaja ti.
GAL 3:14 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro gotimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire: “Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro, gãjerã, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, ĩre yimasiñuju. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Esp'iritu Santore mʉare ejarẽmorocʉre cõarʉcʉja” Dios ĩ yicatore bajiro yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi.
GAL 3:15 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃, “Ado bajiro yirãsa”, gãji rãca gãmerã yigʉmi. To yicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriaro cõrone papera jũrojʉ ucatujeocõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yicõare ñajare, gãjijʉa, “Ado bajirojʉa yiroti ñañuja” yigʉ, ĩ ucaria jũrojʉre ucarẽmomasibecʉmi.
GAL 3:16 Tire bajiro bajimasiñuju Abrahamre Dios ĩ goticũmasire quẽne. Ado bajiro ĩre goticũmasiñumi: “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, ĩre yigoticũmasiñumi Dios. “Mʉ jãnerabatia sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, yibesumi. “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine” ĩ yijama, “Cristo sʉorine” yire ũni ñamasiñuju ti.
GAL 3:17 “Tire quẽnaro ajimasiato” yigʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ. “Mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, Abraham ñamasir'ire yigoticũmasiñumi Dios. To yicõari, “Socʉ me yaja yʉ. Yʉ gotirore bajirone yirʉcʉja”, ĩre yigotirẽmomasiñumi. To ĩ yiro bero, cuatrocientos treinta cʉ̃mari bero, gajeye ĩ rotimasire Moisére cũmasiñumi, jud'io masa ĩna cʉdirotire yigʉ. “Tire quẽnaro ĩna cʉdijama, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, Moisére ĩre yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, “Tirʉ̃mʉjʉ Abrahamre yʉ goticatire vasoagʉ yaja yʉ” yigʉ me, yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, Abrahamre quẽnaro ĩ yirotire goticũcõari, “Socʉ me yaja yʉ”, ĩre yirẽmobetimasiborimi Dios.
GAL 3:18 Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, quẽnaro mani yirotire gotibecʉne, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja”, manire yigotiyumi Dios. To bajiri, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdirotire tʉoĩagʉ̃ me yiyumi”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yibetijama, “Socʉne manire yiyumi”, yimasiborãja mani.
GAL 3:19 “Abraham ĩ cʉdirotire gotibecʉne, ‘Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yijama, ¿no yigʉ berojʉ Moisére ĩre roticũmasiñujari Dios?”, yitʉoĩarãja mʉa, sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: “ ‘Cʉdijeomasibeaja; rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato masa” yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios. “To bajiro tʉoĩarũgũrʉarãma, Abraham jãnami sʉorine masare quẽnaro yʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro”, yitʉoĩamasiñumi Dios. Ĩ masune, ĩ rotimasirere Moisére gotibetimasiñuju. Ĩ tʉana ángel mesare Moisére gotirotimasiñuju. Ĩna gotisere ajicõari, jud'io masajʉare gotirẽtomasiñuju Moisés quẽna.
GAL 3:20 “Mʉ jãnami sʉorine masare quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yijama, ĩ tʉana ángel mesare gotirotibesuju. Ĩ masune Abrahamre gotimasiñuju.
GAL 3:21 Abraham ñamasir'ire quẽnaro ĩ gotiro bero, ĩ rotimasirere cũgʉ̃, ¿“Abrahamre yʉ goticatijʉare masiritiya” yigʉ, yiyujari? To bajiro me yiyumi. Moisére Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro mani cʉdijeose sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yibogʉmi Dios.
GAL 3:22 To bajiboarine, Dios ĩ rotimasire masa ĩna cʉdise sʉorine, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yibeami Dios. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, tire masiaja mani: “Masa jediro rojose yisejarã ñari, ti rione ĩnare yirʉamacõrũgũaja”, yigotiaja. To bajiri, “Mʉ rotimasire cʉdibecʉ ñaja yʉ” Diore ĩre yigoticõari, “Jesucristo yʉre ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñaja yʉ” yitʉoĩarã rĩne ñaama Abrahamre Dios ĩ goticũmasiriarore bajiro quẽnaro ĩ yirã.
GAL 3:23 Tirʉ̃mʉjʉ, “Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉsere ĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yimasibeticajʉ mani maji. Dios ĩ rotimasire cʉdirũgũre ñañuja ti. To bajiri, “Rojose mani yise vaja rojose yibeticõato Dios” yirã, no bajiro yimasibesuja mani maji.
GAL 3:24 Gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩ macʉre ĩre codebosagʉre ado bajiro ĩre rotigʉmi: “‘Yʉ macʉ rojose yibeticõato’ yigʉ, ĩre quẽnaro coderʉcʉja mʉ”, ĩre yirotigʉmi. “Ĩ bʉcʉacoajama, yʉ yere cʉomasijeoacʉ ĩ ñajare, no yigʉ ĩre codebecʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. Ĩ macʉre codebosagʉre bajiro bajiyuja Dios ĩ rotimasire. “Rojose yibesa mʉa” manire yimasiore ñacoayuja ti, Cristo manire ĩ rijabosaro bero, “Ĩ sʉorine, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩarã ñaja” mani yitʉoĩaroto rĩjorojʉne.
GAL 3:25 To bajiri adirʉ̃mʉrirema Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, manire codegʉre bajiro me bajiaja ti, Dios ĩ rotimasire.
GAL 3:26 To bajiri mʉa jediro Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Yʉ rĩa ñaja” Dios yirã ñaja mʉa quẽne yuja.
GAL 3:27 Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. To bajiro mʉa yiecosere ĩacõari, Cristo quẽnaro ĩ yirũgũriarore bajirone mʉare quẽne “Quẽnaro yirã ñato” mʉare yiyumi Dios.
GAL 3:28 Mʉa jediro Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõro mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne ñaja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa, moabosarimasa me quẽne ñaja mʉa. Rõmia, ʉ̃mʉa quẽne ñaja mʉa. Jediro vʉsaro mʉa ñaboajaquẽne, Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõrone mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios.
GAL 3:29 Cristo yarã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mʉa quẽne. To bajirã ñari, Abrahamre Dios ĩ gotimasiriarore bajirone quẽnaro ĩ yirona ñaja mʉa.
GAL 4:1 Gotimasiore mʉare gotiaja yʉ quẽna: Sĩgʉ̃, ĩ macʉ ñasʉogʉ, ĩ jacʉ ye jediro cʉorocʉ ñaboarine, ĩ daquecõajama, ĩ jacʉre moabosarimasare bajiro bajiami. Ĩna rotijama, ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja ĩre.
GAL 4:2 Daquegʉ ĩ ñaro, ĩ jacʉre moabosarimasa ĩre coderãma. To yicõari, ĩ cʉorotire quẽne coderãma. “Yʉ macʉre yʉ cʉose jediro ĩre ĩsiaja yʉ yuja” ĩ jacʉ, ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, moabosarimasʉre bajiro me bajigʉmi yuja. Ĩre rotimasimenama.
GAL 4:3 Mani quẽne Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, to bajirone bajiboacajʉ mani maji. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, ĩna ajirʉ̃cʉbʉore ti rotirore bajirone rotiecocajʉ mani.
GAL 4:4 To bajiro mani bajiñaboajaquẽne, “To cõrone yʉ macʉre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ejayumi. To bajiri Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rõmio sʉorine ruyuayumi. Jud'io masʉ ruyuar'i ñari, Dios ĩ rotimasire rotiecoyumi.
GAL 4:5 Tirʉ̃mʉaye rotimasire ajitirʉ̃nʉboariarã, rojose mani yisere ĩ masiriose vaja, ĩ macʉ ĩ vaja yibosarotire yigʉ, ĩre cõañumi Dios. Ĩ rĩa mani ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi.
GAL 4:6 To bajiri Dios rĩa mani ñajare, ĩ macʉ Jesucristo rãcagʉ, Esp'iritu Santore, manire cõañumi Dios. Manire quẽne ĩ ñajare, “Cacʉ”, ĩre yivariquẽnaja mani.
GAL 4:7 To bajiri, adirʉ̃mʉrirema, Dios Moisére ĩ roticũmasirere rotiecorã me ñaja, Dios rĩa ñari. To bajiri, “‘Yʉ rĩare quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
GAL 4:8 Tirʉ̃mʉjʉma Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masibeticajʉ mʉa maji. Ĩre masimena ñari, “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoboayuja mʉa maji.
GAL 4:9 Adirʉ̃mʉrirema Diore masirã ñaja mʉa quẽne. To bajiri, “Yʉ rĩa ñaama” mʉare yiĩarʉ, mʉare beseyumi Dios. Diore masirã ñaboarine, ¿no yirã Diore masimena ĩna rotirere mʉa rotiecoriarore bajiro Dios ĩ rotimasirere rotiecorã ñarʉati mʉa? To bajiro mʉa yirʉaboase vaja maja.
GAL 4:10 Jud'io masa me ñaboarine, jud'io masa ye Moisére Dios ĩ roticũmasire ti rotirore bajiro mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. “Adirʉ̃mʉ rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja. Ado cõro ñamiagʉ ĩ tʉsatone, ado cõro juebʉcʉ ti tʉsatone, to yicõari, ado cõro cʉ̃ma ti tʉsatone, rʉ̃cʉbʉoroti ñaja” yicõari, mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ.
GAL 4:11 Tire ajicõari, “¿Yʉ gotimasioboacati vaja mañujari?”, yitʉoĩa sʉtiritiaja yʉ.
GAL 4:12 Yʉ mairã, ado bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ: Dios ĩ rotimasirere mʉa rotiecosere bojabeaja yʉ. Yʉjʉama, jud'io masʉ ñaboarine, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Rojose maja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yibeaja yʉ. Yʉ yitʉoĩarore bajiro mʉa quẽne, mʉa tʉoĩajama, quẽnarʉaroja. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ yʉ ñaro, quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa maji.
GAL 4:13 Tire masiritimenaja mʉa. Rijagʉ ñari, mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉare gotimasiosʉocajʉ.
GAL 4:14 Rijagʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩatebeticajʉ mʉa. Ángel bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. To yicõari, Jesucristore bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa.
GAL 4:15 Adirʉ̃mʉrirema, “Vaja magʉ̃ ñaami” yiĩarãre bajiro yʉre yaja mʉa yuja. To bajiri, “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, bʉto ĩna variquẽnacatire masiriticoariarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma, variquẽnacõari, bʉto yʉre ĩamaicana ñari, mʉa yimasijama, mʉa caje juacõari, yʉre ĩsiboriarãja mʉa, “Ĩamasiato” yirã.
GAL 4:16 Adirʉ̃mʉrirema yʉre ĩateaja mʉa. ¿No bajiro bajicõari, yʉre ĩateati? Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire quẽnaro riojo mʉare yʉ goticõa ñajare, ¿yʉre ĩateati mʉa?
GAL 4:17 Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, mʉare baba cʉtirũgũrãma ĩna. To bajiboarine, mʉare quẽnaro yirʉarã me, to bajiro bajirãma. “Pablore ajitecõari, mani rĩrene ajitirʉ̃nʉato” yirã, to bajiro bajirãma.
GAL 4:18 Gãjerã manire mairã, bʉto manire ĩna tʉoĩajama, quẽnaja. To bajiboarine, manire yitorʉarã, socarãne manire ĩna maijama, quẽnabeaja. Gajeyerema, mani tʉjʉ gãjerã ĩna ñaro rĩne, ĩnare mairoti me ñaja manire. To bajiro mʉare yirũgũroti ñaboaja, yʉre.
GAL 4:19 Yʉ mairã, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉare bʉto tʉoĩacõa ñaja yʉma. Rõmia ĩna macʉ cʉoroto rĩjoro, bʉto tʉoĩacõari, rojose ĩna tãmʉorore bajiro yʉ quẽne, mʉare tʉoĩacõari, rojose tãmʉoaja. To bajiro rĩne rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉcʉja yʉ. Gajeye tʉoĩavʉomenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” mʉa yitʉoĩarojʉ, rojose tãmʉo tʉjarʉcʉja.
GAL 4:20 Mʉa tʉjʉ bʉto ñarʉaboaja yʉ. Tojʉ yʉ ñajama, quẽnabʉsaro mʉare gotibogʉja yʉ. Sõjʉ ñari, mʉare tʉoĩarejaicõari, adi papera rãca quẽnaro mʉare gotimasibeaja yʉ.
GAL 4:21 Mʉa sĩgʉ̃ri, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirʉa tʉoĩaja mʉa. “Dios ĩ rotimasire” yʉa yijama, Moisés ĩ ucamasirere yirã yaja. To bajiri Moisés ĩ ucamasirere mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajimasiña mʉa.
GAL 4:22 Abraham ñamasir'i, jʉarã ʉ̃mʉa rĩa cʉtimasiñuju. Ĩ manajore moabosarimaso Agar vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju sĩgʉ̃. Gãjijʉa, ĩ manajo Sara vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju.
GAL 4:23 Sarare moabosarimasorene manajo cʉti, yi macʉ cʉtimasiñuju Abraham. Gãjijʉama, ĩ manajo cʉtisʉorio macʉ ñamasir'ima, “Macʉ cʉtirʉocomo” Abrahamre Dios ĩ yimasir'ire macʉ cʉtimasiñuju.
GAL 4:24 To bajiro ĩna bajimasirere ado bajiro gotiaja: Moabosarimaso, so rĩa cʉtijama, so ʉjʉre moabosarimasa ñarãma ĩna quẽne. To bajiro rĩne bajicoayuja ti. To bajiri, Sarare moabosarimaso, Agar vãme cʉtimasirio, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉjʉ Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiyumo so. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire cʉdirã, ado bajiro so rĩare bajiro bajiama ĩna: Ĩna quẽne, moabosarimasare bajiro bajiama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeobetiboarine, “‘Manire ĩavariquẽnato Dios’ yirã, cʉdiroti ñaja” yirã ñari.
GAL 4:25 Gajeyerema, ado bajiro ti bajijare, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiamo Agar”, yimasiaja mani: Cojojirema, “Agar” ĩna yijama, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉre yirã yama masa. To bajicõari, Agar macʉ jãnerabatia, árabe masa ĩna ñarojʉ ñaroja tiʉ. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macare bajiro bajiamo so, Agar. Moabosarimasa jacore bajiro bajiaja Jerusalén, ti macana, Dios ĩ rotimasire cʉdirã ĩna ñajare.
GAL 4:26 Õ vecajʉ quẽne, Dios ya maca “Jerusalén vãme cʉti maca ñaroja”, yicama. Tojʉma, moabosarimasa jacore bajiro me bajiaja. Sarare bajiro bajiaja, ti maca ñarona, so rĩare bajiro bajirã, “Dios ĩ rotimasire cʉdiroti me ñaja” yicõari, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare.
GAL 4:27 Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, “Sarare bajiro bajiaja õ vecajʉ, Jerusalén maca”, yaja yʉ. Sarare gotigʉre bajiro ucamasiñuju: “Rĩa magõ, ajiya. Rĩa magõ ñaboarine, quẽnaro variquẽnaña. Macʉ cʉtigoago rojose tãmʉoĩabeco ñaboarine, ‘Jãjarã rĩa cʉtirʉocoja’ yimasigõ ñari, variquẽnaña mʉ. ‘Jãjarã rĩa cʉtiato’ yigʉ yirʉcʉja yʉ. Yʉ rãca ñagõ rẽtoro rĩa cʉtirʉocoja mʉ”, yiucamasiñuju Isa'ias.
GAL 4:28 Yʉ mairã, quẽnaro ajiya. “Macʉ cʉtirʉocoja mʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, macʉ cʉtimasiñuju Sara, Isaac vãme cʉtigʉre. Ĩ jãnamijʉa ñañumi Cristo, “Ĩ sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Abrahamre Dios ĩ yigotimasir'i. To bajiri, manijʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mani yuja. Dios ĩ rotimasire cʉdirã, to bajiro me bajiaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, bajiaja mani.
GAL 4:29 Gajeyerema, ado bajiro manire gotiaja Moisés ĩ ucamasire, “Dios ĩ rotimasire” yʉa yise: “Ĩ manajore moabosarimaso macʉjʉa, Esp'iritu Santo sʉorine Sara so macʉ cʉtir'ire rojose yimasiñuju”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire. Adirʉ̃mʉri quẽne, to bajirone bajiaja manire quẽne. Cristo sʉori Abraham jãnerabatiare bajiro bajirãre, manire rojose yirũgũama Abraham jãnerabatia, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirã.
GAL 4:30 Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Moisés ĩ ucamasirere mani buejama, Dios ye mani cʉoroti gotisere ĩabʉjarãja mani. Ado bajiro gotiaja: “Mʉ manajore moabosarimasore, so macʉre quẽne ĩnare varoticõaña. So macʉ ñari, mʉ rijato berojʉ mʉ cʉosere cʉosʉyabetirʉcʉmi. Jediro Sara macʉ ye ñarʉaroja”, yigotiaja, Dios ocare Moisés ĩ ucamasire. To bajiro ti gotijare, “Moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñarãma ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yimasiriarã”, yimasiaja mani.
GAL 4:31 To bajiri, yʉ mairã, “Ado bajise tʉoĩamasiato” yigʉ, Moisés ĩ ucamasire mʉare gotibʉ yʉ: “Dios ĩ rotimasire mani cʉdijeobetijama, manire ĩavariquẽnabetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa güirã me ñari, moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩavariquẽnarã ñaja” yirã ñari, Sara ñamasirio rĩare bajiro bajirã ñaja mani.
GAL 5:1 “Yʉ sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñari, Dios ĩ rotimasire cʉdirʉa tʉoĩabeticõato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, gajeye tʉoĩamenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã ricati ĩna gotijama, ĩnare ajibetirũgũrʉarãja.
GAL 5:2 Quẽnaro ajiya mʉa. Ñamasuse mʉare gotigʉ yaja yʉ: “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa yirotijama, Cristo sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã me ñarʉarãja mʉa.
GAL 5:3 Quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa quẽne, mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeoroti ñaboroja mʉare. To bajiboarine ñimʉjʉa cʉdijeogʉ manirʉcʉmi.
GAL 5:4 “Dios ĩ rotimasire quẽnaro yʉ cʉdijama, yʉre ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñacoarʉarãja mʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ñari, to bajiro bajirʉarãja mʉa.
GAL 5:5 Manijʉama, “Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios ĩ ĩaro rĩjoro mani ejaro, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi”, yitʉoĩa yuñaja mani. Esp'iritu Santo ejaecoriarã ñari, to bajirone yitʉoĩa yuñaja mani.
GAL 5:6 Cristo yarã ñari, circuncisión yiecojama, yiecobetijaquẽne, ñamasuse me ñaja. Ti sʉori me manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. “Manire rijabosayumi Cristo” mani yitʉoĩase, to yicõari gãjerã mani maise sʉorijʉa manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
GAL 5:7 Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti socabetire quẽnaro ajitirʉ̃nʉsʉoboacajʉ mʉa maji. ¿Ñimarã oca sʉori tire ajitirʉ̃nʉ tʉjati mʉa?
GAL 5:8 Dios me to bajiro mʉare bajirotiami. Dione ñaami “Yʉ macʉ Cristore ajitirʉ̃nʉña” yigʉ, mʉare beser'i.
GAL 5:9 Panre ũmato vauvase quetire masiritibesa mʉa. Panre ũmato vauvasere mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti, pan. Tire bajirone bajiaja socase mʉa tʉoĩase. Socase, ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, mʉa tʉoĩacõa ñajama, ñajediro riojo me tʉoĩarã ñacoarʉarãja mʉa.
GAL 5:10 To bajiboarine, “Cristo yarã ñaama ĩna quẽne”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, “Ĩna quẽne yʉ gotirore bajiro yirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo. ‘ “Rojose maja” manire yiĩato Dios’ yirã, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, gajeye yiroti me ñaja”, yitʉoĩarãja mʉa quẽne. Gãjerãjʉama, socase mʉare gotimasiorã, ñamasurã ĩna ñaboajaquẽne, to bajiro ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
GAL 5:11 Ado bajiro yʉre socase ĩna gotisere tʉoĩaña, yʉ mairã: “Yʉa gotimasiosere gotimasioami Pablo quẽne. ‘Diorãca quẽnaro mʉa ñarʉajama, jud'io masare Dios ĩ rotiriarore bajiro circuncisión yirotiya’ yami Pablo quẽne”, yʉre yisocayuma. To bajiro masare yigotimasiobeaja yʉ. To bajiro yʉ yigotijama, yʉ gotimasiosere ajicõari, ¿rojose yʉre yitʉjaboriarãda ĩna, jud'io masa? Yʉma, circuncisión yirere gotibecʉne, ado bajirojʉa gotimasioaja: “Yucʉ́tẽrojʉ manire rijabosayumi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ”, yigotimasioaja. To bajiro yʉ gotimasiosere bʉto ajiteama jud'io masa.
GAL 5:12 To bajiro socase ocare gotirã, circuncisión yire rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩna vejerijoare quẽne ĩna yijetareacõajama, quẽnaboroja.
GAL 5:13 Mʉa, yʉ yarã, yʉ bederãre bajiro ñarã, “Quẽnaro ñarona, roticũmasirere rotiecobetirona ñato” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñaja mʉa. To bajiri, quẽnase rĩne yirũgũrona ñaja mʉa. To bajiro ĩ yiriarã ñaboarine, “Mani tʉoĩarore bajiro rojose mani yijama, quẽnaroja”, yitʉoĩabeticõaña. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩna bojasere yirũgũrotijʉa ñaja.
GAL 5:14 To bajiro bajirũgũroti ñaja, Dios ĩ rotimasire ado bajiro ti gotijare: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja.
GAL 5:15 To bajiboarine, gãmerã ĩatecõari, tud'irũgũrãja mʉa. To bajicõari, mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, bʉtobʉsa gãmerã ĩaterũtuarʉarãja mʉa. To bajicõari, ñimʉjʉa Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manirʉcʉmi.
GAL 5:16 To bajiri, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisere mʉa cʉdijama, rojose mʉa yirʉa tʉoĩaboasere yibetirʉarãja.
GAL 5:17 Rojose mʉa yirʉa tʉoĩase, to yicõari, Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotise, cojoro cõro me ñaja. Quẽnasejʉa mʉa yisere Esp'iritu Santo ĩ bojaboajaquẽne, ĩ rotisere cʉdibeticõari, mʉa masu rojose mʉa yirʉasejʉare yirũgũrãja mʉa.
GAL 5:18 To bajiboarine Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisejʉare mʉa cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩ rotimasire rotiecomenaja mʉa.
GAL 5:19 Rojose ĩnare yirʉa tʉoĩasere yirũgũrã, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. Ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ñarãma.
GAL 5:20 “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna quẽnorãre rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. “Rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yirã ñarãma. Gãmerã ĩaterã ñarãma. “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Guaro jũnisinidarã ñarãma. Ĩna bojarore bajiro rĩne yirã ñarãma. Gãjerã rãca ĩna ñajama, ĩna yise sʉorine sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabeticõari, quẽnaro ñamenama masa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca ricati rujicõari, oca josarã ñaama.
GAL 5:21 Gajeyeũnire gãjerã yere ĩaʉorã ñarãma. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yirã rãca vana ñarãma. Ti ũnire yirã ñarãma, rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere yirã. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ goticatore bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Gãjerã, to bajiro rojose yirũgũrã, õ vecajʉ Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona me ñarãma.
GAL 5:22 Esp'iritu Santo rãcanajʉama, ĩ masisere ĩ ʉjoriarã ñari, ado bajirojʉa bajirã ñaja mani: Gãjerãre mairã ñari, ĩna rãca variquẽnarã ñarũgũaja mani. Gãjerã manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja mani. To yicõari, “Yirʉarãja” mani yirore bajirone yirũgũaja.
GAL 5:23 Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã ñari, mani bojabetire ĩna yirʉaboajaquẽne, “Yibesa”, ĩnare yibeaja mani. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibetirũgũaja mani. To bajiro yirã mani ñajama, Dios ĩ rotimasire ti gotirore bajiro yirã yirãja mani.
GAL 5:24 Cristo yarã ñari, ado bajiro tʉoĩaja mani: “‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, rojose yibetirʉarãja mani”, yitʉoĩaja mani.
GAL 5:25 Esp'iritu Santo sʉorine, mani rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire.
GAL 5:26 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yibetiroti ñaja manire. To bajiro mani yibetijare, manire ĩatemenama gãjerã.
GAL 6:1 Yʉ mairã, Esp'iritu Santo rãcana ñari, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ rojose ĩ yijama, ĩre ejarẽmoña, “Rojose ĩ yise yitʉjato” yirã. Ĩre tud'imenane, ĩamaicõari, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare. To yicõari, quẽnaro tʉoĩama, “Ĩre bajiro rojose yirobe” yirã.
GAL 6:2 Rojose tãmʉorãre ĩamaicõari, ejarẽmoña. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ rotiriarore bajiro yirã, yirãja mʉa.
GAL 6:3 Sĩgʉ̃, “Rojose yigʉ me ñaja” ĩ yitʉoĩajama, ĩ masune socagʉ yami.
GAL 6:4 Tocãrãcʉ, mʉa yisere tʉoĩacõari, “¿Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ yati yʉ?”, mʉa masune yisẽniĩarũgũña. Tire yitʉoĩacõari, “Yʉ yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa. To bajiboarine, “Ĩna rẽtoro quẽnaro yibʉ yʉ” yicõĩabecʉne, to bajiro yirũgũroti ñaja.
GAL 6:5 Berojʉ tocãrãcʉ mani yisere, “Ado bajiro yigʉ ñari, to bajiro yicajʉ yʉ” Diore ĩre yigotiroti ti ñajare, to bajiro mani masune yisẽniĩarũgũroti ñaja.
GAL 6:6 Cristo ocare mʉare gotimasiorimasʉre, ĩ bojase masu ti manijama, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare.
GAL 6:7 Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. “Rojose yʉ yijama, masibecʉmi Dios” mani yitʉoĩaboajaquẽne, disejʉa ĩ masibeti manijare, mani yisere masijeogʉ ñaami. Gotimasiore ocare mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ote ajere mani otejama, ti ajene judicõari, ti bʉcʉato, ti ricarene juarʉarãja. Gajeye mere juarʉarãja mani.
GAL 6:8 Tire bajirone bajiaja gãji rojose ĩ yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yicõa ñajama, õ vecajʉ rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocarʉcʉmi Dios. Esp'iritu Santo ĩ rotisere yirũgũgʉ̃rema, ĩ rãca quẽnaro masu ĩ ñarotire yirʉcʉmi.
GAL 6:9 To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro quẽnasere yitʉjabetiroti ñaja manire. Tire mani yitʉjabetijama, “To cõrone quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnaro manire yirʉcʉmi.
GAL 6:10 To bajiri mani yimasiro cõro, masa jedirore quẽnaro yirũgũrʉarãja mani. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ĩna ñajare, bʉtobʉsa ĩnare ejarẽmorũgũrʉarãja mani.
GAL 6:11 Adi yʉ gotitʉsase, jacase vãme rãca yʉ masune ucaja yʉ.
GAL 6:12 Circuncisión yirotirã, gãjerã jud'io masa ĩnare ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirãma. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani ʉjʉ Cristo, yucʉ́tẽrojʉ manire ĩ rijabosare ñajare, ‘ “Rojose maja mʉare”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios’ mani yigotiboajaquẽne, jud'io masa yere quẽne mani gotimasioajama, manire rojose yimenama ĩna”, yitʉoĩarã ñaama.
GAL 6:13 Circuncisión yiriarã, Dios ĩ rotimasire cʉdijeomasimena ñaboarine, circuncisión mʉare yirotirãma ĩna. “Galacianare circuncisión yiroticajʉ yʉa” ĩna yarã jud'io masare yigotivariquẽnarʉarã, to bajiro mʉare yirotirãma.
GAL 6:14 To bajisere gotimasiobetirʉcʉja yʉjʉama. Yʉ gotimasiosema ado bajise ñaja: “Yucʉ́tẽrojʉ mani ʉjʉ Jesucristore jajusĩañuma masa. To bajiri, manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yami Dios”, yivariquẽnaja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema Cristore tʉoĩamena, “Ñamasuse ñaja ti” ĩna yitʉoĩaboase, ñamasuse me ñaja yʉrema. Cristore tʉoĩamena, “Ñamasugʉ̃ me ñarimi Jesús” ĩna yitʉoĩaboagʉ, ñamasugʉ̃ ñaami yʉrema.
GAL 6:15 Circuncisión mani yijama, mani yibetijaquẽne, ñamasuse me ñaja ti. Ñamasuse ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose mani yirũgũrere mani yirʉa tʉoĩabetirũgũse.
GAL 6:16 Mʉa jediro yʉ yirotisere ajitirʉ̃nʉrãre, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ, Diore: “Ĩnare ĩamaicõari, ‘Ñie rojose mano quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
GAL 6:17 Rojose yʉre ñagõmacarãjʉare ado bajiro yaja yʉ: “Rojose yʉre mʉa yirose yitʉjaya yuja. Jesucristo oca yʉ gotimasiocudijare, rojose yʉre yirũgũcama masa. To bajiro ĩna yijare, jairo cãmi godo cʉtigʉ ñaja yʉ. Tire yʉ ĩojama, ‘Socʉ me yami Pablo. Jesucristo oca goticudirimasʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉarãma masa. To bajigʉ yʉ ñajare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉoya mʉa yuja”, ĩnare yaja yʉ, rojose yʉre yirorãre.
GAL 6:18 Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, yaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato. To cõro ñaja.
EPH 1:1 ¿Ñati mʉa, Efeso vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojajare, Jesucristo ĩ cõacacʉ ñaja yʉ.
EPH 1:3 “Rẽtoro masigʉ̃, quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. Jesucristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉorone, quẽnaro manire yiyumi Dios, ĩ rãca quẽnaro mani ñasere, to yicõari mani ñarotire quẽne.
EPH 1:4 Adi macarʉcʉrore ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Jesucristo yarã yʉ rĩa ñarona ñaama”, manire yitʉoĩamasiñumi Dios. Õ vecajʉ ĩ tʉjʉ mani ejaro, “Jesucristo yarã ĩna ñajare, ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ. Quẽnase rĩne yirã ñaama” manire yiĩarʉ, to bajiro yimasiñumi.
EPH 1:5 “Jesucristo ĩnare rijabosarocʉre cõarʉcʉja yʉ. Ti sʉorine yʉ rĩa ñarʉarãma ĩna”, yitʉoĩamasiñumi Dios, manire maigʉ̃ ñari.
EPH 1:6 Ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, quẽnaro manire yiyumi. Tire mani tʉoĩajama, “Quẽnaro masune yiyuja mʉ” ĩre mani yivariquẽnarotire yigʉ, to bajiro yimasiñumi Dios.
EPH 1:7 To bajiri, ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, “Rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosaaya” yigʉ, Jesucristore ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriaro bero, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, manire yiĩañumi Dios. To bajiro ĩ yirere mani ajimasise ĩ cõare ti ñajare, “Manire maimasucõaami Dios”, yimasiaja mani.
EPH 1:9 Tirʉ̃mʉjʉma, Dios ĩ cõarocʉ Cristo ĩ bajirocaroti sʉorine ĩnare quẽnaro Dios ĩ yirotire masibeticama masa maji. Adirodorema quẽnaro ĩ yisere, to yicõari quẽnaro ĩ yirotire mani masirotire manire cõañumi.
EPH 1:10 “To bajiro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, õ vecanare, to yicõari adi macarʉcʉroanare quẽne rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ rojose tãmʉoboronare ĩnare yirẽtobosajeocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ”, Jesucristore ĩre yirʉcʉmi.
EPH 1:11 Yʉa jud'io masa, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre tʉoĩayucana ñaja yʉa. To bajiri Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro ĩre ajitirʉ̃nʉcana ñaja yʉa. To bajicõari, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone Cristo yarã yʉa ñajare, quẽnaro yʉare yiyumi. To bajiro yʉare ĩ yire ti ñajare, quẽnaro Dios yʉare ĩ yirere, to yicõari, õ vecajʉ yʉare ĩ yirotire quẽne yʉa gotisere ajicõari, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama gãjerã.
EPH 1:13 Mʉa jud'io masa mere quẽne, Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã, ĩ yarã mʉa ñajare, quẽnaro yiyumi Dios. To yicõari, Dios tʉjʉ mʉa ejaro Jesúre quẽnaro ĩ yirore bajiro mʉare quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios, “Cõarʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Dios yarã ñaja mani”, yitʉoĩamasiaja mʉa.
EPH 1:14 To bajiri, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãcana mani ñajare, “‘Quẽnaro yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri, “Dios tʉjʉ mani ejaro, Jesucristore quẽnaro ĩ yirore bajiro, manire quẽne, quẽnaro ĩ yiroto rĩjoro, ‘Quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ, manire ejarẽmojeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiro manire Dios ĩ yisere ĩacõari, “Quẽnaro masu ĩnare yami Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma adigodoana, to yicõari, õ vecana quẽne.
EPH 1:15 Mani ʉjʉ Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrũgũsere, to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamaicõari quẽnaro mʉa yisere quẽne ajicajʉ yʉ.
EPH 1:16 Tire ajigʉ ñari, tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, “Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ sʉorine to bajise yama ĩna”, ĩre yirũgũaja yʉ.
EPH 1:17 Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristore cõar'i, mani jacʉ, quẽnaro masu manire yirẽmogʉ̃. Ĩrene ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Ĩnare quẽnaro mʉ yisere ajimasicõari, mʉ bojarore bajiro bʉtobʉsa yato ĩna’ yigʉ, mʉ masisere ĩnare cõaña mʉ”, Diore mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ.
EPH 1:18 Adigodojʉ mʉare ĩ yarãre quẽnaro ĩ yisere mʉa ajimasijama, ĩ tʉjʉ quẽnaro mʉare ĩ yirotire ajimasirʉarãja.
EPH 1:19 To yicõari, “Dios manire ejarẽmogʉ̃re, ñiejʉa josase maja”, ĩre yimasirʉarãja. Cristo ĩ bajirocaboajaquẽne, ĩre catiocõari, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩ riojojacatʉare ĩre rojoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Masijeogʉ ñaami”, ĩre yimasiaja mani.
EPH 1:21 Cristore riojojacatʉa ĩre rojocõari, õ vecanare, adi macarʉcʉroanare, to yicõari rijariarãre quẽne, “Jediro ʉjʉ ñaña mʉ”, ĩre yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, rojose yirãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ rearoto rĩjoro, ĩnare ĩ rearo bero quẽne, rotimʉorʉ̃gõcõa ñarʉcʉmi. To bajiri, Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ĩne ñaami mani ʉjʉ. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami.
EPH 1:23 To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaja mani. Mani ñacudiro cõrone mani rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri mani rãca ĩ ñajare, ñiejʉa rʉyabeaja manire.
EPH 2:1 Mʉa jud'io masa me ñarã, ĩre masimena ñari, rojose yirã ñariarãja mʉa maji. To bajiri, catirã ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, bajireariarãre bajiro bajirã ñariarãja mʉa.
EPH 2:2 Rojose mʉa yijama, vãtia ʉjʉre cʉdirã yiriarãja mʉa. Ĩ ñaami Dios ocare ajimenare rotigʉ.
EPH 2:3 Yʉa jud'io masa quẽne, Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja yʉa. To bajiri, rojosere yisejacõari, ti rione yʉare yirʉamacõrũgũcajʉ ti maji. To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ rearona ñaboayuja yʉa quẽne.
EPH 2:4 To bajiro yiecorona mani ñaboajaquẽne, manire maimasucõagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yiyumi Dios.
EPH 2:5 Rojose yirã ñari, Dios ĩ ĩajama, rijariarãre bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, ĩ macʉ rãcana mani ñajare, ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios. Quẽnamasugʉ̃ ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire ĩ macʉre manire yirẽtobosarotiyumi Dios.
EPH 2:6 To bajiri, ĩ macʉre ĩ tudicatiorone, manire quẽne tudicatiogʉre bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yijama, “Õ vecajʉ ĩ ñarojʉ Jesucristo rãca rujirãre bajiro ñarʉarãma” yigʉ yiyumi.
EPH 2:7 To bajiro ĩ yijama, “Quẽnaro yiyumi Dios” ĩna yirũgũrotire yigʉ yiyumi.
EPH 2:8 Mʉa masune, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” mʉa yiro me, ĩ bojarore bajiro mʉare yigʉ yiyumi Dios. To bajiri, “Quẽnaro manire yibosayumi Dios” mʉa yitʉoĩajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosayumi.
EPH 2:9 Cristo ĩ yirẽtobosare ñajare, “Quẽnaro yirã ñari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja yʉa”, yiroti me ñaja.
EPH 2:10 “Jesucristo yarã ñarʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiro manire yiyumi Dios, gãjerãre quẽnaro mani yirotire yigʉ.
EPH 2:11 Tirʉ̃mʉjʉ mani bajirere masiritibesa mʉa. Rĩamasaca mame ruyuarãcare circuncisión yirere mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yirotimasiñumi Dios. “Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩ rotisere cʉdiroti ñaja” yʉa yirotire yigʉ, to bajiro yʉare yiyumi. Mʉajʉama, Diore masirã me ñañuja mʉa maji. Ĩre masimena mʉa ñajare, “Circuncisión yiyamana ñaama ĩna” yirã, mʉare ĩaterũgũcajʉ yʉa.
EPH 2:12 Cristo ĩ bajirotire masimena, to yicõari Dios rĩa me ñañuja mʉa maji. Mani ñicʉa jud'io masarema, “Yʉ rotisere mʉa cʉdijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigoticũmasiñumi Dios. Gajeyere quẽne, ĩna cʉdirotire tʉoĩabecʉne, “Yʉ rĩa mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. To bajiboarine, mʉajʉama, mʉa rijato berojʉ mʉa bajirotire masibesuja mʉa maji.
EPH 2:13 To bajiro bajiriarã ñaboarine, yucʉrema Jesucristo yarã ñari, ĩ rijabosare sʉorine Diore masirã ñaja mʉa yuja.
EPH 2:14 Yʉa jud'io masa Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, “Dios rĩa ñaja mani” yitʉoĩacõari, jud'io masa me ñarã rãca gãmerã ĩateyuja mani. Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdijama, ĩ tʉjʉ ejarʉarãja mani” yʉa yitʉoĩaboare vaja maja. Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, cojo masare bajiro Diorãca quẽnaro ñasʉoyuja mani. To bajiro mani ñarotire yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo.
EPH 2:17 To bajiri yʉa jud'io masa, Dios ĩ roticũmasire ajirʉ̃cʉbʉocana, to yicõari, ĩ yere masimena quẽne, Diorãca quẽnaro mani ñarotire gotigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo.
EPH 2:18 Vadicõari, manire ĩ rijabosare sʉorine Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mani jacʉ Diore sẽnimasiaja mani.
EPH 2:19 Tocãrãcʉne Esp'iritu Santo ĩ ñajare, Diore masirã ñaja mʉa yuja. Dios rĩa ñaja mʉa quẽne.
EPH 2:20 Mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gʉ̃tavi Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri ti vijʉre ñagʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami Esp'iritu Santo, mani jediro ĩ rãcana mani ñajare. Gʉ̃ta ñamasuricare bajiro bajigʉ ñaami Jesucristo, ĩ sʉorine Dios rĩa mani ñajare. Ĩ beroana ñaama Diore gotirẽtobosariarã, to yicõari yʉa Jesús ĩ bajirere goticudirimasa, yʉa gotisere ajicõari Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉore ñajare. Yʉa beroana ñaja mʉa.
EPH 3:1 To bajiri, jud'io masa me ñarãre, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine tubibe ecoaja yʉ.
EPH 3:2 Ti quetire masa ĩna masibeticatire, jud'io masa me ñarãre Jesucristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mojoroaca mʉare goticõaja yʉ. “Jud'io masa me ñarãre ĩnare goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre cõañumi Dios. Tire ajiriarãja mʉa. Tire yʉ ucasere ĩacõari, Cristo sʉorine mʉare quẽnaro ĩ yisere ajimasirʉarãja mʉa quẽne.
EPH 3:5 Tirʉ̃mʉjʉrema masa ĩna masibeticatire, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine gotimasioaja yʉa, Jesucristo ĩ bajirere goticudirã, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasa quẽne.
EPH 3:6 Ti quetire mʉare tudigotiaja yʉ: Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrãre “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne, quẽnaro yami Dios. To yicõari, õ vecajʉre quẽne quẽnaro yirʉcʉmi. To bajiri ĩ yarã ñacõari, cojo masare bajiro ñaja mani ĩre ajitirʉ̃nʉrã.
EPH 3:7 Rojose yigʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Tire goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre ʉjoyumi Dios.
EPH 3:8 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ mairore bajiro yiecorocʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, ñajedirore rujeor'i ñari, jud'io masa me ñarãre yʉre gotiroticõañumi Dios. “Masa ĩna masibeticatire Cristore ajitirʉ̃nʉronare quẽnaro ĩnare yʉ yirotire goticudirʉcʉja mʉ”, yʉre yicõañumi. To bajiro yʉre ĩ yire ti ñaboajaquẽne, quẽnaro manire ĩ yirotire masijeoyamaja.
EPH 3:10 To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro Dios manire ĩ yisere ĩacõari, “Tʉoĩajeogʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoama ángel mesa, to yicõari gãjerã ĩre rotibosarã quẽne.
EPH 3:11 Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. To bajiro ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro manire yami Dios.
EPH 3:12 “Jesucristo yarã mani ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩre güimenane sẽnirũgũaja mani.
EPH 3:13 To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere jud'io masa mere mʉare yʉ gotimasiocudicati sʉorine tubiberiavijʉ rojose yʉ tãmʉosere ajicõari, sʉtiritibesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa”, yitʉoĩa variquẽnaña mʉa.
EPH 3:14 To bajiri, jud'io masare, to yicõari gãjerãre quẽne, mani jacʉ quẽnaro manire ĩ yisere yʉ tʉoĩajama, gʉsomuniari tuetucõari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ.
EPH 3:15 Ĩne ñaami, adi macarʉcʉroana, õ vecana quẽne, mani ñaro cõro jacʉ, manire rujeor'i.
EPH 3:16 Ĩre, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “Quẽnaro yigʉ ñari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩnare ejarẽmoña mʉ, bʉtobʉsa mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ.
EPH 3:17 ‘“Mani rãca ñagʉ̃mi Cristo manire ejarẽmogʉ̃” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To bajiro ĩna yicõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro gãjerãre quẽne ejarẽmorũgũrʉarãma”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
EPH 3:18 To bajiro mʉa yijama, Cristo mʉare ĩ maisere bajiro gãjerãre maijeomena ñaboarine, Cristo mʉare ĩ maisere quẽnarobʉsa masirʉarãja mʉa.
EPH 3:19 Masare ĩ maise jediro masijeobetirona ñaboarine, quẽnarobʉsa mʉa masirotire bojaja yʉ. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa.
EPH 3:20 Ĩ rĩa mani ñajare, ĩ masise rãca quẽnaro manire yirẽmorũgũami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã mani ñarotire yigʉ. To bajiro manire ĩ yijare, tire tʉoĩacõari, “Ĩre mani sẽniro rẽtoro manire yirẽmomasiami”, yimasiaja mani. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani.
EPH 3:21 To bajiri, ĩ rĩa, Jesucristo yarã ñari, Diore quẽnase rĩne ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũto mani.
EPH 4:1 Jesucristo ocare yʉ gotise sʉorine tubibe ecogʉ, ado bajise mʉare gotimasioaja yʉ: “‘Quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire beseyumi”, yitʉoĩaja mʉa. To bajiri, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñaña mʉa”, mʉare yaja yʉ.
EPH 4:2 “Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa mʉa. Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirã ñaña. Gãjerã gõjanabioro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare tud'ibesa. To yicõari, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare maicõa ñaña.
EPH 4:3 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore sẽnirũgũña mʉa, “Cojo masare bajiro quẽnaro ñato mani” yirã.
EPH 4:4 Mʉa jediro, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaja, Esp'iritu Santo rãcana ñari. To bajicõari, “Yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajiro quẽnaro mʉare ĩ yirotire tʉoĩayurã ñaja mʉa jediro.
EPH 4:5 Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ, Jesucristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Cristo yarã ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautiza ecoriarã ñaja mʉa jediro.
EPH 4:6 To bajicõari, mani jacʉ, Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoaja mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mani jedirore rotigʉ. Mani rãca ñacõari, manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ.
EPH 4:7 Sĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩaboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi Cristo.
EPH 4:8 Tire bajirone yaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Ĩre ĩaterãre, ‘To cõrone rojosere yitʉjaya’ ĩnare yiroticõari, Dios ĩ ñarojʉ ĩnare tudijuamʉjarʉcʉmi mani ʉjʉ, ‘Ʉjʉ masu ñaja yʉ’ yiĩogʉ̃. To yigajanocõari, adigodoana masare quẽnase rĩne ĩna yimasirotire yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi”, yiucamasire ñaja.
EPH 4:9 ¿No yire ũnire “Tudimʉjarʉcʉmi”, yati? Maji, adi macarʉcʉrojʉre rujiayumi, ĩ tudimʉjaroto rĩjoro yirʉaro yaja. Jẽre rujiadicõari, bajirocacoasumi. To bajiri, “Bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'i ñaami”, ĩre yimasire ñaja.
EPH 4:10 Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'ine ñaami, quẽna õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre quẽne mʉjar'i. To bajir'i ñari, dise rʉyabeto rotimasigʉ̃ ñaami.
EPH 4:11 Ĩne ñaami ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjor'i. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo ĩ gotiroticõariarã ñaja yʉa. Gãjerãma, Diore gotirẽtobosarimasa ñaama. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ocare masa ĩna ucamasirere ĩnare gotimasiorimasa ñaama.
EPH 4:12 To bajiro ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Cristo, ĩ bojarore bajiro mani yirotire yigʉ. To bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã ñari, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãja mani.
EPH 4:13 Mani gãmerã ejarẽmocõa ñajama, sĩgʉ̃re bajiro Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mani.
EPH 4:14 To bajicõari, rĩamasare bajiro tʉoĩarã me ñarʉarãja mani. Rĩamasa, socasere ajicõari, “Socarã yama”, yimasibeama ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, josari mene ĩnare yitorãma gãjerã. To bajiri manire yitorãre ajimasirʉarãja mani.
EPH 4:15 Manijʉama, gãmerã ĩamaicõari, socamenane quẽnaro gotirũgũrʉarãja. To bajiro mani yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mani.
EPH 4:16 Cristo ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ. Ĩ bojarore bajiro gãmerã ĩamaicõari mani ejarẽmocõa ñajama, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasere yirũtuarʉarãja mani.
EPH 4:17 Mani ʉjʉ Jesucristo yʉre ĩ gotirotijare, ado bajise mʉare yaja yʉ: Dios ocare ajimena, rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibesa mʉa. Dios ĩ ĩajama, vaja manire tʉoĩarã yirũgũama.
EPH 4:18 Dios ocare ajiterã ñari, ñamasusere ajimasibeama ĩna. To bajicõari, ĩ catisere cʉorã me ñaama ĩna.
EPH 4:19 “Bojoneose yirã yaja yʉa” yimasibeticõari, ti rione yisejariarã ñaama. To bajiri rojose rĩne yirũgũama.
EPH 4:20 “To bajiro rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibetiroti ñaja”, yimasirã ñarãja mʉa. Jesucristo ĩ bajirere ajiriarã ñari, “Quẽnaro mani yirũgũsere bojaami Dios”, yimasiaja.
EPH 4:22 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, rojose yirũgũñuja mʉa maji. To bajiro mʉa yirũgũriarore bajiro yibesa mʉa.
EPH 4:23 To yicõari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibeticõari, Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca quẽnasejʉare yirʉa tʉoĩarũgũña mʉa.
EPH 4:24 To bajicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña mʉa.
EPH 4:25 Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa socasere quẽne to cõrone yitʉjaya. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri, riojo gãmerã gotirũgũña mʉa.
EPH 4:26 Gãjire mʉa jũnisinijama, rojose ĩre yibesa mʉa. Yoaro ĩre jũnisinimenane, gãmerã oca quẽnocõari, mʉa jũnisinisere tire masiritiya.
EPH 4:27 Yoaro mʉa jũnisinijama, vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yirã yirãja mʉa.
EPH 4:28 Juarudirũgũr'ima, to cõrone juarudi tʉjaya. Juarudimenane, moa, vaja tacõari gãjerã maioro bajirãre ĩnare ĩsiña.
EPH 4:29 Gãjerãre rujajine oca rojose ñagõbesa mʉa. Quẽnasejʉare oca cʉtiya, mʉare ajirã, “Bʉtobʉsa quẽnase yirã ñato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, ĩnare ejarẽmorã yirʉarãja mʉa.
EPH 4:30 Rojose mʉa yijama, rojose mʉa yisere ĩacõari bʉto sʉtiritigʉmi Esp'iritu Santo. Ĩne ñaami Dios manire ĩ cõar'i. “Ĩ sʉorine, Jesucristo yarã ñaja mani”, yimasiaja. Ĩre cõa ecorã ñari, rojose yimenane ñacõaña mʉa, Jesucristo “Ĩnare yirẽtobosarʉcʉja” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejarotire yurã.
EPH 4:31 Gãjire rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibesa. Gãjerãre ĩatebesa. Jũnisinicõari, avasãtud'ibesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa. To yicõari, rojose mʉare yirãre gãmebesa. Ñajediro rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa.
EPH 4:32 Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yiroti ñaja mʉare. Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yirere masirioyumi Dios. To bajiro manire ĩ yire ñajare, ĩ yiriarore bajiro yirã, mʉa quẽne, gãjerã rojose mʉare ĩna yisere masirioya.
EPH 5:1 Dios rĩa, ĩ mairã ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja mʉare quẽne.
EPH 5:2 Jesucristo mʉare ĩ mairore bajiro, gãjerãre ĩnare maiña mʉa quẽne. Mʉare maigʉ̃ ñari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosagʉ, mʉare rijabosayumi Jesucristo. To bajiro manire ĩ yirẽtobosare ñajare, bʉto variquẽnañumi Dios.
EPH 5:3 Dios yarã ñaja mani yuja. To bajiri, manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa mʉa. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, gajeye quẽna bojarẽmobesa. Ti ũnire mʉa yibetijama, nijʉane “To bajiro yiyuma” yirã manama.
EPH 5:4 Quẽnaro tʉoĩamenane, oca ajiquẽnañamani ñagõbesa mʉa. To yicõari, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉticõari, ajato” yirã, ĩna gotise ũnire yibesa mʉama. Dios yarã ñari, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja mʉare. Ado bajirojʉa ñaña mʉa: Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽna ñaña mʉa.
EPH 5:5 Ado bajiro bajiroti ti ñajare, to bajise yibesa mʉare yaja yʉ: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri Diore ĩna mairo rẽtoro gajeyeũnire mairã ñarãma. To bajiro ĩna yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãma. To bajiri, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna.
EPH 5:6 “To bajiro mani yijama, quẽnacõaja” mʉare yitorãre ĩnare ajibesa mʉa. To bajiro yirãrema bʉto ĩateami Dios. To bajiro yirãre bʉto ĩatecõari, “Rojose tãmʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios.
EPH 5:7 To bajiri to bajiro yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa, “Mani quẽne ĩna yirore bajiro Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã.
EPH 5:8 Diore masimena ñari, ĩ bojasere mʉa yirotire masirã me ñañuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo yarã ñari, Dios ĩ bojasere mʉa yirotire masicõari, tire yirũgũroti ñaja mʉare.
EPH 5:9 (Ĩ bojasere yirãma, quẽnase rĩne yirã ñaama. To yicõari, gãjerãre socasere yitorã me ñaama.)
EPH 5:10 “Mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi” yimasirʉarã, ĩ bojasere yirũgũña mʉa.
EPH 5:11 To yicõari, Diore masimena ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõari yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa. Dios ocajʉare ĩnare gotimasioña, “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yirã.
EPH 5:12 Masa ĩna ĩabetojʉ bʉto rojose ĩna yirũgũsere mani ñagõjama, bojoneose ñaja. To bajiri, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja.
EPH 5:13 Dios ocajʉare ĩnare mʉa gotimasiojama, tire ajicõari, “Rojose yirã yiyuja yʉa” yimasicõari, rojose ĩna yirere yitʉjarʉarãma.
EPH 5:14 To bajiri ado bajise yire ñaja: “Rojose yirã ñaboarine, ‘Rojose yirã yaja mani’ yimasibeaja mʉa. Bajireariarãre bajiro bajirã ñaja mʉa, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yimasibeticõari. To bajiro bajirã ñari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉña. To bajiro mʉa bajijama, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa”, yigotire ñaja.
EPH 5:15 To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa. Diore masimena ĩna yirore bajiro yibesa.
EPH 5:16 Adirʉ̃mʉrire bʉto rojose yirũgũama masa. To bajiro ĩna yiñaro ũnone, mʉajʉama, tocãrãcajine Diore sẽnicõari, quẽnaro yirũgũña.
EPH 5:17 Tʉoĩamasimenare bajiro bajibesa mʉa. “Dios ĩ bojasere yimasiaja yʉa” mʉa yimasirotire tʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña mʉa.
EPH 5:18 Idire mecʉose idimecʉbesa. Mʉa idimecʉjama, mʉa masune rojose yirã yirãja. Tire idimecʉmenane, Esp'iritu Santo ĩ masisejʉare ĩre sẽnirũgũña, ĩ bojasere yirʉarã.
EPH 5:19 Mʉa rẽjajama, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore mʉa tʉoĩabasare quẽne, gãmerã gotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Diore tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũña, ĩre rʉ̃cʉbʉorã.
EPH 5:20 To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore ĩre yirũgũña, ĩ sʉorine mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare.
EPH 5:21 To yicõari, Cristore ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉa masu quẽne gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoya.
EPH 5:22 Rõmia, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajirʉ̃cʉbʉorore bajiro mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.
EPH 5:23 Mʉa manajʉne ñaami mʉare ũmato ñagʉ̃. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩne ñaami manire ũmato ñagʉ̃, to yicõari, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosar'i. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijare, ĩre moabosarã ñari, ĩ rujʉre bajiro bajirã ñaja mani.
EPH 5:24 To bajiri Cristore mʉa ajirʉ̃cʉbʉorũgũrore bajiro mʉa manajʉare quẽne ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.
EPH 5:25 Ʉ̃mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ: Cristo manire ĩ mairore bajiro mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Manire maigʉ̃ ñari, manire rijabosayumi Cristo. “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bautiza ecorãre, rojose ĩna yisere masiriocõari, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja yʉ” yigʉ, rijabosayumi Cristo.
EPH 5:27 Ĩ tʉjʉ ejarã, rojose mana mani ejarotire yigʉ, manire rijabosayumi.
EPH 5:28 To bajiri, manire Cristo ĩ mairore bajirone, mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñaja mʉa, Dios ĩ ĩajama. To bajiri, ĩ manajore maigʉ̃ma, ĩ masu rujʉre ĩ mairore bajirone maigʉ̃mi, sore.
EPH 5:29 Ñimʉjʉane ĩ masu rujʉre ĩategʉ magʉ̃mi. Mani rujʉre maicõari, bare ba, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉaja mani. To bajirone manire ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Cristo, ĩ rujʉre bajiro bajirã mani ñajare.
EPH 5:31 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Ĩna manajoa cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yimasire ñaja: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeomasire ti ñajare, ĩ manajo cʉtijama, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadirʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca.
EPH 5:32 Tire buecõari, ñamasusere masa ĩna masibeticatire mʉare gotimasioaja yʉ: Cristo rãca mani ñasere quẽne gotiaja ti. “Cristo yarã ñari, jãjarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yire ũni ñaja.
EPH 5:33 To bajiro yirʉaro ti yiboajaquẽne, manajoa cʉtirere quẽne gotimasioaja ti. Mʉa masu rujʉrire mʉa mairore bajirone mʉa manajoare ĩnare maiña. Mʉa, rõmia quẽne, mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.
EPH 6:1 Rĩamasare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa jacʉare quẽnaro ĩnare ajiya. Cristo mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere bojaami.
EPH 6:2 “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yire rãcaye Dios ĩ roticũmasire ado bajiro yaja: “Mʉ jacʉ, mʉ jacore quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya.
EPH 6:3 To bajiro mʉa yijama, variquẽnaro yoaro adigodojʉre catiñarʉarãja mʉa”, yiyuja ti.
EPH 6:4 Rĩamasa jacʉare, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Mʉa rĩare ĩnare yijũnisiniomenane, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ĩnare gotimasiobʉcʉoya.
EPH 6:5 Moabosarimasare quẽne gotiaja yʉ: Mʉa ʉjarãre rʉ̃cʉbʉocõari, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare cʉdiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Cristorene cʉdirã yaja mʉa.
EPH 6:6 “Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Yʉare ĩavariquẽnato ĩna’ yirã”, yitʉoĩabeticõaña mʉa. Ĩna ĩaro mʉa moarore bajirone, ĩna ĩabetijaquẽne moacõaroti ñaja. “Cristore moabosarãre bajirone moarã yaja mani” yirã, quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa.
EPH 6:7 To bajiri, “Cristo ĩ bojasere yirã yaja mani” yirã, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa.
EPH 6:8 Moabosarimasa mʉa ñajama, ñabetijaquẽne, quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios.
EPH 6:9 Moare rotirãjʉare quẽne gotiaja yʉ: Ado yʉ gotise ũni, mʉa moarimasa Cristore ĩna tʉoĩarore bajirone mʉa quẽne tʉoĩarona ñaja. Mʉare moabosarimasare, “Rojose mʉare yirʉarãja, mʉa moabosabetijama” yimenane, quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. “Ĩna ñaama ñamasurã” yigʉ me ñaami. Quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi mani ʉjʉ. Tire masiritibesa mʉa.
EPH 6:10 Ñajedirore, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ʉjʉ Dios, jediro masijeogʉ ñaami. To bajigʉ ĩ ñajare, “‘Vãtia ĩna bojasere cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, vãtiare cʉdibeticõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarũtuarʉarãja mʉa.
EPH 6:11 Surara, sĩagʉacʉ, ĩ rujʉre “Sareejoroma” yigʉ, cõme sudiro sãñatoogʉmi. To bajiri mʉa quẽne, Dios ĩ masisere ʉjoecoriarã ñari, vãtia ʉjʉ mʉare “Yitoromi” yirã, tire tʉoĩatʉjabesa. To bajiro mʉa bajijama, no bajirojʉane mʉare yitobecʉmi vãtia ʉjʉ.
EPH 6:12 Manire bajiro bajirãrene quẽarã me yaja. Rojose manire yirotiajerã, ruyumena vãtia rãcajʉa gãmerã quẽarã yaja. “Ĩnare cʉdibetiroti ñaja”, yimasiña mʉa. Bʉto masirã ñaama vãtia. Ñimʉjʉane vãtiare cʉdibecʉ magʉ̃mi, Dios ĩ yirẽmobetijama.
EPH 6:13 To bajiri, Dios mʉare ĩ ʉjose jedirore tʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa tʉoĩajama, vãtiare cʉdibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarʉarãja.
EPH 6:14 To bajiri, Dios ĩ yirẽmose rãca ado bajiro yirã ñaña mʉa: Dios ocare masa ĩna ucamasirere tʉoĩatʉjabesa mʉa. Tire quẽnaro mʉa masijama, mʉare yitomasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ. To yicõari, quẽnaro yirũgũña.
EPH 6:15 “‘Jesucristo ĩ rijabosare ti ñajare, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ’ manire yiĩavariquẽnaami Dios” yire quetire masiritibesa mʉa, gãjerãre gotimasiorʉarã.
EPH 6:16 To yicõari, “‘Vãtiare cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yirʉaboasere yimena ñarʉarãja mʉa.
EPH 6:17 “Vãtiare reajeocõari, ĩ tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ, ĩ macʉre manire rijabosaroticõañumi Dios”, yitʉoĩa tʉjabetirũgũña mʉa. Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca Dios ocare tʉoĩacõari, vãtiare ĩnare cʉdibetirʉarãja mʉa.
EPH 6:18 Ĩnare cʉdibeticõari, tocãrãcajine Esp'iritu Santo mʉare ĩ yirẽmose rãca quẽnaro tʉoĩacõari, Diore sẽnirũgũña. To yicõari, “Vãtiare cʉdibeticõato ĩna” yirã, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sẽnibosarũgũña mʉa.
EPH 6:19 Yʉre quẽne sẽnibosarũgũña mʉa. “Ĩre ĩaterãre güibecʉne, to yicõari jud'io masa mere quẽne Dios oca ĩna masibeticatire quẽnaro gotimasiocõa ñato ĩ” yirã, yʉre sẽnibosarũgũña mʉa, Dios rĩa ĩna ñarotire yirã.
EPH 6:20 Ti quetire yʉre goticudirotiyumi Dios. Tire masare yʉ gotimasiose sʉorine tubibe ecoaja yʉ. “Dios ĩ bojarore bajiro güibecʉne gotiato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa.
EPH 6:21 Yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, ñaami T'iquico vãme cʉtigʉ. Mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉa bajiñase quetire mʉare gotirʉcʉmi. Tire ajicõari, variquẽnarʉarãja mʉa.
EPH 6:23 Mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Bʉtobʉsa mʉare ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Mʉa rãca quẽnaro ĩna ñarotire’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. ‘Mʉare ajitirʉ̃nʉrũtuanane, bʉtobʉsa gãmerã ĩamaito’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
EPH 6:24 Mani ʉjʉ Jesucristore ĩre maitʉjamenare quẽnaro mʉare yato Dios. To cõro ñaja.
PHI 1:1 ¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, Filipos macana? Yʉ, Pablo, yʉ baba Timoteo rãca adi papera mʉare ucaja yʉa. Jesucristo ĩ bojasere yirã ñaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ũmato ñarãre, ĩnare moabosarimasare quẽne, to yicõari, mʉa jedirore quẽnarotiaja yʉa.
PHI 1:2 Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.
PHI 1:3 Tocãrãcajine mʉare tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉ.
PHI 1:4 Tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, mʉare yʉ tʉoĩajama, variquẽnarũgũaja yʉ.
PHI 1:5 Tirʉ̃mʉjʉne Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Ti ocare ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne” yirã, quẽnaro yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yicati ñajare, mʉare tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉ.
PHI 1:6 Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmosʉoyumi Dios. “To bajiro yicõa ñarũgũrʉcʉmi, ‘Jesucristo mʉare juagʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja yʉ.
PHI 1:7 Mʉare maigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare tʉoĩaja yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gãjerãre yʉ gotimasirotire yigʉ, yʉre ejarẽmorũgũami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmorore bajiro mʉare quẽne ejarẽmorũgũgʉ̃mi, yʉre mʉa ejarẽmorotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, tubiberiavijʉ yʉ ñajama, yʉ ñabetijaquẽne yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. To yicõari, ʉjarãre riojo ĩnare yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa.
PHI 1:8 Jesucristo mʉare ĩ mairore bajirone bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. Bʉto mʉare yʉ maisere masiami Dios quẽne.
PHI 1:9 To bajiri, Diore sẽnigʉ̃, mʉare tʉoĩacõari, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “‘Bʉtobʉsa gãmerã mairũtuajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, quẽnaro Diore masirʉarãja mʉa. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaroja”, yimasirʉarãja.
PHI 1:10 Tire masirã ñari, josase ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ bojasere yitʉjabetirʉarãja. To bajiri quẽnaro yirã mʉa ñajare, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩabetirʉcʉmi.
PHI 1:11 To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã. To bajiro mʉa yirotire bojagʉ ñari, mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ, Diore.
PHI 1:12 Yʉ mairã, quẽna adire mʉa masisere bojaja yʉ: Yʉre ĩna tubibecũse, “Gãjerã quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna” yiro, yʉre ejarẽmoaja. To bajiri, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Cristo ocare yʉ gotisere jãjarã ajirũgũama.
PHI 1:13 “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre tubibeyujarã ĩna”, yimasiama adi macagʉ ʉjʉ ya vi, coderimasa. To bajiro rĩne yijedicoaama adi macana.
PHI 1:14 “Tubibe ecogʉ ñaboarine, Pablo quẽne, Cristo yere gotimasio tʉjabeami” yitʉoĩacõari, adoana mani mairã, jãjarã, “Tire mani gotijare, rojose manire yirãma” yigüimenane, bʉtobʉsa Cristo ocare gotimasioama ĩna quẽne.
PHI 1:15 Gãjerãma, “Cristo ocare yʉ gotimasiojama, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yitʉoĩacõari gotirãma. To bajiro yirã ñari, “Quẽnaro gotimasiobeami Pablo. Riojo mʉare gotimasioaja yʉama”, yigotirãma. Gãjerãjʉama, rojose tʉoĩamenane, jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarotire bojarã ñari, gotirãma.
PHI 1:16 “Cristo ocare Pablo ĩ gotimasiorotire bajiro yigʉ, tubiberivijʉ ĩ ñasere bojayumi Dios”, yimasirã ñarãma. To bajiri, yʉre mairã ñari, Cristo ocare gotimasiorãma ĩna quẽne.
PHI 1:17 Gãjerãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiosere ĩajũnisinirã ñari, “Pablore ĩna ĩavariquẽnaro rẽtoro manire ĩavariquẽnato masa” yitʉoĩarã, Cristo ocare gotimasiorãma. To bajicõari, “ ‘Ĩna gotimasiosere quẽnaro ajivariquẽnaama masa’ ĩna yigotisere ajicõari, ‘Rojose bajiyuma yʉre ajitirʉ̃nʉboacana’ yisʉtiritiato Pablo” yirã, gotirũgũboarãma.
PHI 1:18 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no yibeaja yʉre. “Sʉtiritiato Pablo” yirã ñaboarine, Cristo ocare gotimasiorã ñarãma ĩna quẽne. To ĩna yijare, bʉto variquẽnaja yʉ.
PHI 1:19 Gajeyere quẽne tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉ: Diore, yʉre mʉa sẽnibosarũgũsere, to yicõari, Jesucristo ĩ cõar'i, Esp'iritu Santo yʉre ĩ ejarẽmorũgũsere quẽne masiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yʉ tãmʉose, to cõrone tãmʉo tʉjarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩa variquẽnaja yʉ.
PHI 1:20 Berojʉ, Jesucristo ĩ ĩaro rĩjoro, yʉ yirere ĩre gotibojonerʉabeaja yʉ. Cristo yʉre ĩ ejarẽmosere tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ ocare riojo gotimasiorũgũaja yʉ. Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re yʉre ĩna bujama, yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, no yibeaja yʉre. Cristore yʉ tʉoĩavariquẽnarore bajiro ĩna quẽne, ĩna tʉoĩasejʉare bojaja yʉ. Tijʉa ñaja ñamasuse.
PHI 1:21 To bajiri, yʉre ĩna bucõajama, ñajediro yʉ yirũgũrore bajiro yicõa ñarʉcʉja, “Cristore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ. Yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, rẽtoro yʉre quẽnarʉaroja. To cõrojʉma, Cristo tʉjʉ quẽnaro ñacõarũgũrʉcʉja yʉ.
PHI 1:22 To bajiboarine, yʉre ĩna bucõajama, yʉ gotimasiose sʉorine jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩarotire bojaja yʉ. Yʉ caticõa ñarotire quẽne bojaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Jʉa vãmejʉne quẽnacõaja yʉre.
PHI 1:23 To bajiri, jʉa vãmejʉne bojacõagʉ̃ ñari, no yimasibeaja. “Cristo rãca yʉ ñarotijʉa ñaja rẽtoro quẽnase” yʉ yitʉoĩajama, “Yʉre sĩacõato ĩna”, yitʉoĩarũgũaja yʉ.
PHI 1:24 Quẽna gaje vãme yʉ tʉoĩajama, mʉare yʉ gotimasioroti ti rʉyajare, mʉare gotimasiocõa ñarʉaja yʉ.
PHI 1:25 “To bajirone bajirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari mʉa variquẽnarotire yigʉ, mʉa rãca yʉ ñarotire bojaja yʉ.
PHI 1:26 To bajiri quẽna mʉa rãca yʉ ñacudisere variquẽnarʉarãja mʉa. To bajicõari, rojose yʉ tãmʉoro Cristo yʉre ĩ yirẽtobosarere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa.
PHI 1:27 Cristo oca ti gotirore bajiro mʉa cʉdirotijʉa ñaja ñamasuse. Mʉa tʉjʉ yʉ vajama, yʉ vabetijaquẽne, ado bajiro mʉa yisere ajirʉaja yʉ: “Cristo ocare ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaama ĩna. To yicõari, ‘Cristore ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne’ yirã, ĩ ocare tocãrãcarʉ̃mʉne gotimasioama ĩna” yʉre ĩna yigotisere ajirʉaja yʉ.
PHI 1:28 To yicõari, “Ĩnare ĩaterãre quẽne güimenane Cristo ocare gotimasiorũgũama” yʉre ĩna yigotisere quẽne ajirʉaja yʉ. Mʉare ĩaterãjʉama, ĩnare güimenane mʉa gotimasiocõa ñasere ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. To bajiboarine, mʉajʉama, “Rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãja mʉa, ĩnare güibetiriarã ñari.
PHI 1:29 Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare güimenane, Cristo oca ti gotirore bajiro goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare. Mʉare ĩamaicõari, ĩ yarã mʉa ñarotire mʉare yiyumi Dios, “Yʉ macʉre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo ñato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ yiyumi.
PHI 1:30 Rojose yʉ tãmʉocatore bajiro rojose tãmʉorãja mʉa quẽne. “Adirʉ̃mʉri quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñagʉ̃mi Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa.
PHI 2:1 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. Esp'iritu Santo quẽne mʉa rãca ĩ ñajare, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorãja mʉa.
PHI 2:2 To bajiri ado bajiro mʉa bajirotire bojaja yʉ: “Quẽnaro variquẽnato Pablo” yirã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaña mʉa. Mʉa rãcana ñajedirore cojoro cõro gãmerã ĩamaiña. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Cristo ĩ bojarore bajiro yirũgũña.
PHI 2:3 Gãjerã ĩna yisere ĩacõari, “Manijʉa, ĩna rẽtoro yimasirãja”, yitʉoĩabesa mʉa. “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ĩnajʉa ñarãma yʉa rẽtoro ñamasurã” yitʉoĩacõari, ĩnare quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña.
PHI 2:4 Quẽnaro mʉa ñaroti rĩne tʉoĩabesa. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũña.
PHI 2:5 Ado bajiro Jesucristo ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩaroti ñaja mʉare:
PHI 2:6 Õ vecajʉ ñagʉ̃, Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, adigodojʉ vagʉ, “Ĩre bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ”, yibesuju Cristo.
PHI 2:7 Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, “Yʉ jacʉ ĩ bojasere yirʉ, ñamasugʉ̃re bajiro ñabetirʉcʉja” yitʉoĩacõari, manire bajirone ruyuayuju Cristo.
PHI 2:8 Adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ñamasugʉ̃re bajiro me ñacoasumi. To bajiro bajigʉ ñari, rojose yirãre ĩna sĩarore bajiro yucʉ́tẽrojʉ jaju sĩaecoyumi Cristo.
PHI 2:9 To bajiri, “Gãjerãre masa ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñato” yigʉ, ĩre catioyuju Dios. To yicõari, “Ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ”, ĩre yiyuju Dios.
PHI 2:10 To bajiro ĩre yiyuju Dios, õ vecana, adigodoana jediro, rijariarã quẽne, ĩ macʉ Jesús vãmere ajicõari, mani yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ.
PHI 2:11 To bajicõari, “Jesucristo ñaami ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yijedirʉarãja mani. To bajiro mani yijama, mani jacʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani.
PHI 2:12 To bajiri, yʉ mairã, Cristo, ĩ jacʉre ĩ cʉdirũgũriarore bajiro cʉdiroti ñaja manire quẽne. Mʉa tʉjʉ ñacõari, Cristo ocare mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajicajʉ mʉa. To bajiri, yucʉre quẽne mʉare yʉ goticõasere bʉtobʉsa Cristo ocare mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaja yʉ. Rojose mʉa yisere Dios ĩ yirẽtobosariarã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja mʉare.
PHI 2:13 “Yʉ bojasere yirʉa tʉoĩacõari, yato” yigʉ, manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios.
PHI 2:14 Tocãrãcajine mʉa moare cʉtisere mʉa yijama, gãmerã ñagõjaimenane, variquẽnase rãca yirũgũña mʉa.
PHI 2:15 To bajiro yirũgũña, “‘Rojose yirã ñaama ĩna’ gãjerã manire yibeticõato” yirã. To bajiri, rojose yirã ĩna ĩaro rĩjoro, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. To yicõari, “Yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja” Dios ĩ yirere ĩnare gotimasiorũgũña, “Tire masicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ bʉto mʉare variquẽnarʉcʉja yʉ. “Yʉ gotimasiocatore bajirone yirã ñaama ĩna”, ĩre yivariquẽnarʉcʉja yʉ, mʉare.
PHI 2:17 Jẽre Diore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro yicõa ñarãja mʉa. Mʉare bajirone yʉ quẽne Dios ocare yʉ ajitirʉ̃nʉjare, romano masa yʉre ĩna sĩarotire yʉ tʉoĩajama, sʉtiritiboarine, Dios ocare mʉare yʉ gotimasiocatijʉare variquẽnaja yʉ. To bajirone tʉoĩavariquẽnaroti ñaja, mʉare quẽne, mʉare yʉ gotimasiocatire.
PHI 2:19 Mʉa tʉjʉ Timoteo ĩ varotire, mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, yoaro mene ĩre cõarʉcʉja yʉ, mʉa ñase quetire ajivariquẽnarʉ.
PHI 2:20 Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mʉare yʉ mairore bajiro tʉoĩagʉ̃.
PHI 2:21 Gãjerãma, quẽnaro ĩna ñaroti rĩne tʉoĩarã ñaama. Jesucristo ĩ bojasere ĩna yirotire tʉoĩabeama ĩna.
PHI 2:22 “Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñacami Timoteo”, ĩre yimasirãja mʉa. “Ĩ macʉre bajiro Pablore quẽnaro ejarẽmocami, ‘Jãjarãbʉsa, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yigʉ”, ĩre yimasirãja mʉa.
PHI 2:23 To bajiri, tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ĩna yirotire masicõari, ĩ rãca mʉare queti cõarʉcʉja yʉ.
PHI 2:24 Tire mʉare gotiboarine, “Mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yʉ bajijama, yʉ quẽne ĩ rãca mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ.
PHI 2:25 Yʉre ĩ ejarẽmorotire yirã, mʉa cõar'i mani maigʉ̃, Epafroditore, mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. Ĩ quẽne, Cristo ocare riojo gotigʉ ñari, yʉre bajirone rojose tãmʉorũgũami.
PHI 2:26 Mʉa ñajedirore bʉto ĩarʉami. To bajicõari, ĩ rijacati quetire mʉa ajirere tʉoĩarejaiami.
PHI 2:27 Socase mere ajiriarãja mʉa. To bajirone bajicami. Bajirocacoarocʉre bajirojʉ bajicami. To bajiboarine, ĩre ĩamaicõari, ĩre catiocami Dios. To bajiro ĩ yijama, bʉtobʉsa yʉ sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, ĩre catiocami Dios.
PHI 2:28 To bajiri mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ, catiquẽnagʉ̃ ĩ ñasere mʉa ĩavariquẽnarotire yigʉ. Mʉa tʉjʉ ĩre yʉ tʉocõajama, yʉ quẽne tʉoĩarejaibetibʉsarʉcʉja yʉ.
PHI 2:29 Cristo oca yʉ gotimasiosere yʉre ejarẽmobeaja mʉa, sõjʉ ñarã ñari. “Ĩre gotirẽmoato” yirã, mʉa cõar'i quẽne Cristo ocare gotimasiorũgũami. To bajiro yicudigʉne, bʉto rijaye jairo ti ñajare, rijacoabocami. To bajiro bajicacʉ ñaboarine, ĩ caticõajare, mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, variquẽnase rãca ĩre sẽnirʉarãja mʉa. Ĩre bajiro Cristo ocare goticudirãre quẽne, quẽnaro ĩnare yiya.
PHI 3:1 Jesucristo yarã ñari, variquẽnaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucacatire tudiucaja yʉ. To bajiro mʉare yʉ yicõa ñajama, “Gãjerã socase ĩna gotisere ajiroma” yigʉ, yaja.
PHI 3:2 Cristo ocare ricati gotimasiorãre roori ñaña mʉa. Ĩna ñarãma rojose ũmato yirorã. “Dios ĩ ĩamairã mani ñarʉajama, circuncisión yiroti ñaja”, yisocarãma ĩna.
PHI 3:3 Circuncisión yiecorã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ ĩamairã me ñarãma ĩna. Manijʉama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoaja mani. To yicõari, “‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã mani ñajare, Dios ĩ ĩamairã ñaja”, yitʉoĩa variquẽnaja mani.
PHI 3:4 Mani ñicʉa ĩna yimasirere ĩna tʉoĩarore bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩaroti ñaboroja. Ĩna tʉoĩasere bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, ado bajise bajiroja:
PHI 3:5 “Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yigʉ ñato” yirã, cojomo cõro gaje ãmo idia jẽnituarirʉ̃mʉri yʉ ruyuaro bero, circuncisión yʉre yiyuma ĩna. To bajiri, jud'io masʉ ñari, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. Yʉ ñicʉa, jud'io masa ñacoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masa rĩne gãmerã manajo cʉticõari ĩna macʉ cʉtir'i ñari, jud'io masʉ masu ñaja yʉ. To bajicõari, fariseo yere tʉoĩagʉ̃ ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñaboacajʉ yʉ maji.
PHI 3:6 “Ado bajiro yʉ yisere bojagʉmi Dios” yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca yirũgũboacajʉ yʉ. To bajise tʉoĩagʉ̃ ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrãma, mani ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro yimenama” yitʉoĩacõari, bʉto rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnaro cʉdigʉ yʉ ñajare, “Adi vãme yibeami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃ manicami.
PHI 3:7 Yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yisere, “Ñamasuse ñaroja”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. Adirʉ̃mʉrirema, Cristore ajitirʉ̃nʉca yigʉ, “Vaja maja”, yitʉoĩacõaja yʉ. To bajiri, yucʉrema, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yiboacatire yitʉjacõacajʉ. “‘Rojose yʉ yisere masirioato Dios’ yigʉ, yʉre rijabosayumi Cristo”, yitʉoĩaja yʉ, adirʉ̃mʉrirema. To bajiri, “‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩaja yʉ.
PHI 3:10 “Cristo ĩ ejarẽmorã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, bʉtobʉsa ĩre masirũtuarʉaja yʉ. Tire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ rijato bero, tudicaticõari, ĩ masise rãca ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmo ñagʉ̃mi. Tire, ĩ masise rãca ĩ bojase rĩne yigʉ ñarʉaja yʉ. To yicõari, ĩ jacʉre cʉdirʉagʉ ñari, Cristo, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro rojose tãmʉorʉaja yʉ quẽne. To bajiro bajigʉ, yucʉ́tẽrojʉre ĩre ĩna sĩariarore bajiro yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, quẽnarʉaroja.
PHI 3:11 To bajiro bajirocʉ yʉ ñajama, yʉ rijato bero, yʉre quẽne catiorʉcʉmi Dios.
PHI 3:12 “Jediro masigʉ̃ ñari, quẽnase rĩne yigʉ ñaja”, yimasibeaja yʉ. To bajiboarine, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉcʉja” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. “Yʉre bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñato” yigʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉ”, yʉre yicami Jesucristo.
PHI 3:13 Quẽnaro ajiya, yʉ mairã. “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ yʉ yirũgũcatire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉ. Tire tʉoĩabecʉne, quẽnaro yʉ yirotijʉare tʉoĩarũgũaja.
PHI 3:14 “Dios tʉjʉ yʉ ejaro, quẽnaro yʉ yise vaja quẽnaro yʉre yato ĩ” yigʉ, to bajiro rĩne yirũgũaja yʉ. Ĩ tʉjʉ mani ejaro, quẽnaro mani yise vaja, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yiyuju Dios, quẽnase rĩne yirã mani ñarotire yigʉ.
PHI 3:15 To bajiri yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja mʉare quẽne, quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, cojo vãme ricati mʉa tʉoĩajama, quẽnaro mʉa masirotire yirʉcʉmi Dios.
PHI 3:16 Dios ĩ bojasere masijeobetiboarine, mani ajimasiro cõro mani yicõa ñajama, quẽnarʉaroja.
PHI 3:17 To bajiri, yʉ bajiñarũgũcatore bajiro bajiñaña, mʉa quẽne.
PHI 3:18 Gãjerãjʉama, quẽnasere yibetirũgũama. To bajiro ĩna bajise cojoji me mʉare gotirũgũcajʉ yʉ. Quẽna ĩna bajisere tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ, bʉto sʉtiritiaja yʉ. To bajiro ĩna bajicõa ñajama, “Cristo ĩ rijabosare vaja maja” yirãre bajiro bajicõa ñarãma.
PHI 3:19 To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Dios ĩ bojasere yimena ñari, ĩna masu ĩna bojase rĩne yirã ñaama. To bajicõari, rojose ĩna yijama, bojonemenane, tire gotivariquẽnarãma. Adigodoaye rĩne tʉoĩarũgũrãma.
PHI 3:20 Manijʉama, õ vecajʉ Dios tʉjʉ varona ñaja. Ĩ ñarojʉ ñaja mani ñarũgũrotijʉ. To bajiri tijʉare tʉoĩarũgũaja mani. To yicõari, “Õ vecajʉ ñagʉ̃, vadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire manire yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ Jesucristo”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja mani.
PHI 3:21 To bajiro bajigʉne, quẽnarirujʉ ĩ rujʉ cʉtirore bajirone manire quẽne vasoarʉcʉmi, adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃ ñari.
PHI 4:1 Yʉ mairã, quẽnaro ajiya mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ yarã ñaja mʉa. Mʉare maigʉ̃ ñari, bʉto mʉare ĩarʉaja yʉ. “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, Diore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma ĩna”, mʉare yitʉoĩavariquẽnaja yʉ. To bajiri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja.
PHI 4:2 Evodia vãme cʉtigore, S'intique vãme cʉtigore quẽne, mʉare gotigʉ yaja. Mʉa jʉarã, mani ʉjʉ yarã ñari, sĩgõre bajiro tʉoĩaña mʉa.
PHI 4:3 Toagʉ, yʉre quẽnaro baba cʉticacʉjʉare, “Ado bajiro yʉre yibosaya”, mʉre yisẽniaja yʉ: Ĩna, rõmia jʉarãre, “Gãmerã oca quẽnoato” yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ. To yʉ ñaro, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũcama ĩna. Clemente, ĩ babarã quẽne yʉre ejarẽmorũgũcama. Yʉre ejarẽmocanare, “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiatutijʉ ucatuecorã ñarãma.
PHI 4:4 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, tocãrãcajine ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũña mʉa.
PHI 4:5 Rʉ̃cʉbʉose rãca gãjerãre quẽnaro yirũgũña mʉa, “ ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’, gãjerã mʉare yiĩato” yirã. Mani ʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaroti, mojoroaca rʉyaja.
PHI 4:6 Ñiejʉare mʉa tʉoĩarejaisere bojabeaja yʉ. Tocãrãcajine rojose mʉa tãmʉojama, “Rojose yʉa tãmʉosere yirẽtobosaya” yirã, Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja. To yicõari, mʉare ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũña.
PHI 4:7 To bajiro mʉa yijama, mʉa variquẽnarotire yirẽmorʉcʉmi Dios. To bajiri, Jesucristo mʉare quẽnaro ĩ ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, variquẽnacõa ñarʉarãja. Tire ajimasibetirʉarãma Jesúre ajitirʉ̃nʉmena.
PHI 4:8 Yʉ mairã, ado bajiro mʉare gotitʉsaja yʉ: Quẽnase rĩne tʉoĩarũgũña. Rʉ̃cʉbʉore queti, quẽnaro yire queti, maire queti, to yicõari, masa quẽne ĩna ajivariquẽnase queti tʉoĩarũgũña. To yicõari, “Quẽnase ñaja” Dios ĩ yisere quẽne tʉoĩarũgũña.
PHI 4:9 Mʉare yʉ gotimasiocatore bajirone yirũgũña. Yʉre mʉa ajicatire, mʉa ĩacatire quẽne to bajirone yicõa ñaña. To bajiro mʉa yijama, variquẽnase manire cõagʉ̃, Dios, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi.
PHI 4:10 Yʉre tʉoĩacõari, yʉ bojasere yʉre cõañuja mʉa quẽna. To bajiri bʉto variquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani ʉjʉre, Diore yaja yʉ. Yoaro yʉre mʉa cõabetiboajaquẽne, “Cõarʉaboarine cõamasimena bajirãma”, mʉare yitʉoĩacajʉ yʉ.
PHI 4:11 “Yʉ cʉorʉa tʉoĩase jediro cʉorʉaja yʉ” yigʉ me yaja. Jairo yʉ cʉojama, yʉ cʉobetijaquẽne, variquẽnacõa ñaja.
PHI 4:12 Cojojirema maioro yʉ bajijama, yʉ bajibetijaquẽne, variquẽnarũgũaja yʉ. Bare ti ñajama, ti manijaquẽne, variquẽnacõa ñaja.
PHI 4:13 To bajiro yʉ bajise jedirore yʉre ejarẽmorũgũami Cristo.
PHI 4:14 To bajiro yʉre ĩ ejarẽmoboajaquẽne, gãjoa yʉre mʉa cõase sʉorine yʉre ejarẽmoñuja mʉa.
PHI 4:15 Macedonia sitajʉ Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gotimasiocudi gajanocõari, quẽna gajerojʉ yʉ vato, mʉa, Filipos macana rĩne gãjoa juarẽocõari, yʉre cõañuja mʉa. Gãjerãma, yʉ gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, yʉre cõabesuma ĩna.
PHI 4:16 Rĩjorojʉ quẽne Tesalónica macajʉ ñagʉ̃, ñie cʉobecʉ yʉ bajiro, cojoji me gãjoa yʉre cõañuja mʉa.
PHI 4:17 “Quẽna gajeye yʉre cõato” yigʉ me, to bajise mʉare yaja yʉ. “Yʉre mʉa yirore bajirone gãjerãre quẽne mʉa yicõa ñajama, rẽtobʉsaro quẽnase mʉare cõato Dios” yigʉ yaja.
PHI 4:18 Mʉa cõariaro cõrone yʉre ĩsicami Epafrodito. Yʉ cʉorʉa tʉoĩacati rẽtobʉsaro cõañuja mʉa. Yʉre quẽnaro mʉa yicatire ĩavariquẽnarimi Dios.
PHI 4:19 Ĩ ñaami mani ʉjʉ, ñajediro quẽnase cʉogʉ. To bajicõari, ĩ macʉ yarã mʉa ñajare, mʉa cʉorʉa tʉoĩase jediro mʉare cõarʉcʉmi.
PHI 4:20 Quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũrʉarãja mani. To bajirone bajiato.
PHI 4:21 Toana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato ĩna. Yʉ rãcana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnaroticõaama.
PHI 4:22 Adoana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõaama. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa quẽne mʉare quẽnaroticõaama.
PHI 4:23 Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnaro mʉare yato ĩ. To cõro ñaja.
COL 1:1 ¿Ñati mʉa, Colosas vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉori yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ. Yʉ rãca ñaami mani maigʉ̃, Timoteo.
COL 1:3 “Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna. To bajicõari, Dios yarã jedirore quẽnaro mairã ñaama” mʉare masa ĩna yisere ajirũgũaja yʉa. To bajiro ĩna yirũgũsere ajivariquẽnaja yʉa. To bajiri, tocãrãcajine mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre mʉare yʉa sẽnibosajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa.
COL 1:5 Tirʉ̃mʉjʉne riojo ñamasusere, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉjʉne, “Ĩ oca ti gotirore bajirone õ vecajʉ Dios tʉjʉ ejacõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani”, yivariquẽnacoayuja mʉa. To bajiro yirã ñari, Dios yarãre quẽnaro ejarẽmoñuja mʉa.
COL 1:6 Cristo ocare ajisʉocõari, “Ti ñaja riojo ñamasuse oca”, yiyuja mʉa. To yicõari, “Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, manire ĩamaicõari, manire quẽnaro yiyumi Dios”, yiajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Ĩ oca quẽnasere mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉrũtuana yirãma masa jediro. To bajicõari, mʉa yirũgũrore bajirone quẽnaro yirũgũrãma ĩna quẽne.
COL 1:7 Mani maigʉ̃, Epafras vãme cʉtigʉ, ñaami ti ocare mʉare gotimasior'i. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñari, adojʉ quẽnaro yʉare ejarẽmorũgũami.
COL 1:8 Ĩ ñaami “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca gãjerã Dios yarãre quẽnaro maiama ĩna, Colosas macana” yʉare yigoticacʉ.
COL 1:9 To bajiro ĩ yicatire ajicana ñari, yʉa ajisʉorijʉjʉne, Diore mʉare sẽnibosadicajʉ, Dios ĩ bojasere quẽnaro mʉa yimasirotire yirã. To yicõari, Esp'iritu Santo sʉorine tocãrãca vãme mʉa masirotire quẽne “Ejarẽmoato” yirã, Diojʉare mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa.
COL 1:10 Mʉare yʉa sẽnibosase sʉorine to bajiro mʉa yijama, mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiñarũgũrʉarãja mʉa. To yicõari, ĩre bʉtobʉsa masirũtuarʉarãja.
COL 1:11 Ĩre rẽtobʉsaro mʉa masirũtu vajama, masirẽtogʉ̃, Dios, mʉare quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi, jediro rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ. To bajiro mʉare ĩ yijama, rojose tãmʉoboarine, rojose mʉare yirãre jũnisinimenane, variquẽnacõa ñarʉarãja mʉa.
COL 1:12 Mani jacʉ, Diore tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro ĩre sẽnirʉarãja mʉa: “Quẽnaro yaja mʉ. Quẽnaro mʉ yire sʉorine mʉ yarã ñaja yʉa. To bajiri mʉ ñarojʉ, ejacõari, gãjerã, mʉ yarã quẽnaro ĩna yiecorore bajiro yiecorʉarãja yʉa quẽne”, Diore yivariquẽnarʉarãja mʉa.
COL 1:13 Dios, ado bajiro manire ĩ yire ñajare, to bajiro yivariquẽnarʉarãja mʉa: Satanás yarã, ĩ bojarore bajiro yirã ñaboariarãre manire ejarẽmoñumi Dios, ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ.
COL 1:14 Dios ĩ yire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Ĩ macʉ manire ĩ rijabosare sʉorine Satanás manire ĩ rotiboarere cʉdimena ñacoariarãja mani. To bajicõari, rojose mani yisere Dios ĩ masiriorã ñacoariarãja mani.
COL 1:15 Ñimʉjʉa Diore ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine Cristore masirãjʉama, Diore masiaja mani. Cristo ñaami adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñacoadimasir'i.
COL 1:16 Ĩ sʉorine adi macarʉcʉro ñase jedirore rujeomasiñuju Dios. Adi macarʉcʉro ñarã, õ vecanare quẽne, ruyumena, ruyurãre quẽne ĩ sʉorine rujeomasiñuju Dios. To yicõari, õ vecana rotimasironare quẽne ĩ sʉorine ĩnare rujeomasiñuju Dios. To bajiro yimasiñuju, “Quẽnaro yiyumi” ĩre gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ.
COL 1:17 Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne, ñacõadimasiñuju Cristo. To bajicõari, ĩ sʉorine jediro ñaja.
COL 1:18 Ĩ rijabosare sʉorine ĩ yarã mani ñarotire yiyumi Dios. Cristo ñaami rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajir'i ñari, masa ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩsigʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne jediro ʉjʉ ñagʉ̃ bajigʉmi.
COL 1:19 Dios, ado bajiro tʉoĩañuju: “Yʉ macʉ, yʉre bajirone bajigʉ ñari, ĩ sĩgʉ̃ne yʉ ye ñajediro quẽnasere cõagʉ̃ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañuju Dios.
COL 1:20 Adigodoana, õ vecana quẽne rojose yirã ñañujarã. To bajiri, rojose ĩna yisere “Masiriogʉsa” yigʉ, ĩ macʉre rijarotiyumi. To bajiro ĩ yijama, ĩna jediro ĩ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ yiyumi.
COL 1:21 Tirʉ̃mʉjʉrema Dios yarã me ñañuja mʉa maji. Rojose tʉoĩacõari, rojose mʉa yire sʉorine Dios ĩ ĩajama, ĩre terã ñañuja mʉa.
COL 1:22 To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, ĩ tʉjʉ mʉa ejaro, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire yigʉ, ĩ macʉre rijarotiyuju.
COL 1:23 To bajiro Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ĩ tʉ mʉa ejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire mʉa bojajama, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yire quetire ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja. Ti quetire masa ñajedirojʉne ajirãma. Yʉ quẽne, tire goticudigʉ ñaja.
COL 1:24 Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiocudigʉ, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, variquẽnaja yʉ. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire bojagʉ ñari, rojose tãmʉoñumi Cristo. To bajiri, yʉre quẽne, to bajiro yʉ bajirotire bojayumi Cristo.
COL 1:25 “Cristo ocare jud'io masa me ñarãre quẽnaro gotimasiocudirʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajirone Cristo yʉre ĩ yijare, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorimasʉ ñacajʉ yʉ.
COL 1:26 Yʉ gotimasiosere, tirʉ̃mʉanajʉma tire masibetimasiñuma maji. Adirʉ̃mʉrirema, ĩ yarã ñarona tire ĩna masirotire yiyumi Dios.
COL 1:27 “Jud'io masa me ñarã, yʉ sʉori quẽnamasuse ĩna yiecorotire masiato ĩna, yʉ yarã” yigʉ yiyumi Dios. Ado bajiro bajiaja ti oca masa ĩna masibeticati: Mʉare ejacõari, mʉa rãca quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri, “Dios tʉjʉ ejacõari, quẽnamasuse yiecorʉarãja mani”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja mʉa.
COL 1:28 No bojaro yʉa vato masa jedirore Cristo ocare gotimasiocudiaja yʉa, “Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa” yirã. To yicõari, tocãrãcʉne Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ ĩna ejarirʉ̃mʉ, “Ñie rojose mana ñaama” ĩ yiĩarotire yirã, yʉa masiro cõro quẽnaro gotimasioaja yʉa.
COL 1:29 To bajiro ĩna bajirotire bojarã, josase ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ ejarẽmose rãca moarũgũaja yʉa.
COL 2:1 “Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, josari moarũgũgʉ̃mi Pablo” mʉa yisere bojaja yʉ. Laodicea macana, to yicõari gãjerã yʉre ĩabetiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, to bajise ĩna yisere bojaja yʉ.
COL 2:2 Ado bajiro quẽnaro mʉa ñarotire yigʉ, josari moarũgũaja yʉ: Cristore mʉa tʉoĩavariquẽnarotire, quẽnabʉsaro mʉa gãmerã mairũtuarotire, to yicõari, Cristo ocare quẽnaro ajimasirotire yigʉ yaja. To bajiro mʉa bajijama, masa ĩna masibeticatire, “Yʉ yarã masiato” yigʉ, Dios ĩ yisere quẽnaro masirʉarãja mʉa. To bajiro yʉ yijama, “Cristore quẽnaro masirʉarãja mʉa” yigʉ yaja.
COL 2:3 Cristo yarã rĩne ñaama, “Ti oca, masa ĩna masibeticatire ñamasusere masiato” yigʉ, Dios ĩ yirã.
COL 2:4 “Quẽnaro gotitorãre ajitirʉ̃nʉrobe” yigʉ, tire mʉare gotibʉ yʉ.
COL 2:5 Mʉa rãca ñabetiboarine, mʉa rãca ñagʉ̃re bajiro tʉoĩaja yʉ. “Quẽnaro ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma” mʉare yitʉoĩacõari, bʉto variquẽnaja yʉ.
COL 2:6 “Jesucristo, yʉ ʉjʉ ñaami” yiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yicõa ñaroti ñaja mʉare.
COL 2:7 Mʉa yirotire masirʉarã, ĩre sẽnirũgũrʉarãja. To yicõari, Epafras mʉare ĩ gotimasioriarore bajirone Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũrʉarãja.
COL 2:8 To bajiri, gãjerã ricati gotimasiorã, “Cristore bajiro bajirã ñarãma gãjerã” ĩna yisocasere ajibesa mʉa. Cristo ye me ñaja ti. Ĩna ñicʉa ĩna tʉoĩamasiriarore bajiro tʉoĩacõari gotirã yama.
COL 2:9 Gãjerã manama. Cristo sĩgʉ̃ne ñaami jediro Dios ye cʉogʉ. Manire bajiro rujʉ cʉtiboarine, Dione ñañumi Cristo.
COL 2:10 Ĩ rotijama, ñimʉjʉa ĩre cʉdibecʉ magʉ̃mi. To bajiri, Cristo yarã ñari, jediro ñamasuse cʉorã ñaja mʉa. Disejʉa rʉyabeaja mʉare quẽne.
COL 2:11 Circuncisión ĩna yiecorijʉne, “Dios rĩare bajiro bajirã ñacoajʉ mani” yitʉoĩarã ñari, tire yirũgũrãma jud'io masa. To bajiro ĩna yiboase, mani rujʉaye ti ñajare, Dios ĩ ĩajama, vaja maja ti. Mʉajʉarema, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, mʉare ejarẽmoñumi, “Yʉ yarã ñacõari, rojose yirʉa tʉoĩabeticõato” yigʉ.
COL 2:12 Mani bautizaecojama, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajiyuja mani. To bajicõari, “Jesucristo ĩ yuje ecoro bero, ĩ masise rãca ĩre tudicatioyumi Dios” yitʉoĩariarã ñari, Cristo rãca tudicatirãre bajiro bajiyuja mani. To bajiriarã ñari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani.
COL 2:13 Tirʉ̃mʉjʉ rojose yiriarã ñari, Dios yarã me ñariarãja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, rojose mʉa yirere masiriocõari, “Cristo ĩ ejarẽmose rãca yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ mʉare yiyumi Dios.
COL 2:14 Rĩjorojʉma Dios ĩ rotimasirere cʉdijeobetiriarã mani ñajare, rojose tãmʉorona ñañuja mani maji. To bajiro mani bajiroti ti ñajare, yucʉ́tẽrojʉ ĩ macʉre rijarotiyuju Dios, “Rojose ĩna yise vaja, ĩnare vaja yibosato” yigʉ. To bajiri ĩ rijabosare sʉorine rojose mani yisere masiriojeocõañuju Dios.
COL 2:15 To bajiro Cristo ĩ rijabosare sʉorine vãtia rojose yirotirã, ĩna rotimasiboariarore bajiro, “Rotimasibeticõato” yigʉ yiyumi Dios.
COL 2:16 To bajiri, Cristo yarã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mʉa. To bajiri, gãjerã socase gotirimasa ado bajise mʉare ĩna yisere ajibesa mʉa: “Ti ñaja babetiroti. Adi ñaja idibetiroti. Ñamiagʉ muiju ĩ roarirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñaja rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yirũgũroti ñaja”, mʉare yirãma ĩna.
COL 2:17 To bajiro ĩna yise, Cristo ĩ rijabosaroto rĩjoro jud'io masare Dios roticũmasirejʉ ñañuja maji. To bajiboarine, adirʉ̃mʉrirema vaja maja ti. Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yisejʉa ñaja vaja cʉti.
COL 2:18 “Ángel mesare yʉa yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirʉ̃cʉbʉomena mʉa ñajare, mʉare ĩavariquẽnabecʉmi Dios” ĩna yisere quẽne ajibesa mʉa. Ĩna masune tʉoĩaboarine, “Yʉa cãjiriarojʉ ĩacõari, quẽnaro Dios ĩ rotisere gotiaja yʉa”, yirã ñarãma. “Ñamasurã me ñaja yʉa” yigotiboarine, ĩna tʉoĩasejʉama, “Ñamasurã ñaja”, yitʉoĩaboarãma.
COL 2:19 Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩ ye riojo gotirã me ñarãma. Cristo, sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami Cristo, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ.
COL 2:20 “Rojose yibeticõari, yʉ bojasejʉare yato” yigʉ, ĩre ajitirʉ̃nʉronare manire rijabosayumi Cristo. To bajiro ĩ bajire ti ñaboajaquẽne, ¿no yirã Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna gotisere ajirʉ̃cʉbʉoati mʉa?
COL 2:21 “Tire moaĩabesa Tire babesa” ĩna yirotisere ajirʉ̃cʉbʉobesa mʉa.
COL 2:22 Jedise ñaja bare. To bajicõari, mʉare ĩna rotise, Dios ye me ñaja. Masa ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiose ñaja.
COL 2:23 Ĩna ajivariquẽnasere ĩna gotijama, tire ajicõari, “Quẽnaro gotimasiama”, yitʉoĩaboarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro tʉoĩarã me ñarãma. Ado bajise ĩnare gotimasioboarãma ĩna: “Yʉa rʉ̃cʉbʉorãre mʉa quẽne mʉa rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja. ‘Masirã me ñaja’ mʉa yitʉoĩajama, quẽnaja. Mani rujʉre rojose mani yijama, quẽnaja. To bajiro mani yijama, rojose mani yisere yitʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro ĩna yiboase socase ñaja.
COL 3:1 Cristore ĩna sĩaboajaquẽne ĩre catioyumi Dios. To bajiro ĩre yicõari, õ vecajʉ, “Yʉ rãca rotirʉcʉja mʉ”, ĩre yiyumi. Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masimena ñari, rojose yirã ñañuja mani maji. To bajiro mani yirũgũboarere yitʉjacõari, Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, “Yʉ tʉjʉ varʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiri, quẽnaro manire ĩ yirotire tʉoĩarũgũroti ñaja.
COL 3:2 Adigodoaye rojose tʉoĩamenane, Dios yejʉare tʉoĩarũgũroti ñaja.
COL 3:3 Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Ĩ rãca ñarũgũrʉarãja mʉa” Dios ĩ yiriarã ñañuja mʉa. To bajiri, rojose tʉoĩabetiroti ñaja. Cristo sʉorine mʉa rijato berojʉma “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mʉa. To bajiri mʉa rãca ñagʉ̃mi Cristo. To bajiro ĩ bajisere ĩamasibetiboarine, adigodo ĩ tudiejaro, “Ñajediro ʉjʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma masa ñajediro. To cõrojʉ mʉare quẽne ĩ rãca mʉa ñasere ĩacõari, “Ĩ yarã ñañuma”, mʉare yirʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna yuja.
COL 3:5 Rojose mʉa yirũgũsere yitʉjaya mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Rojose yirʉa tʉoĩabesa. To yicõari, Diore mʉa mairo rẽtoro, gajeyeũnire maibesa. Diore mʉa mairo rẽtoro, gajeyeũnire mʉa maijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãja mʉa.
COL 3:6 Rojose yirãre Dios rojose ĩnare ĩ yiroti ti ñajare, rojose yibesa mʉa.
COL 3:7 Tirʉ̃mʉjʉ rojose yimasiriarãja mʉa maji.
COL 3:8 Adirʉ̃mʉrirema ñajediro rojose mʉa yirũgũrere to cõrone tire yitʉjaya. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa mʉa. Gãjerãre ĩatebesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa.
COL 3:9 Mʉa socarũgũriarore bajiro socabesa mʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, mʉare ejarẽmosʉoyumi. To bajicõari, quẽnabʉsaro Diore mʉa masirotire yigʉ, mʉa rãca ñacõa ñagʉ̃mi. To bajiri ñajediro rojose yibetiroti ñaja.
COL 3:11 To bajiro ti bajijare, jud'io masa mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Circuncisión yiriarã mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Gãjerã masa ñaboarine, mʉa rãcana yere ajimasirã mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Moabosarimasa mʉa ñajama, mʉa ñabetijaquẽne, no yibeaja. Cristo ñaami mani jediro ʉjʉ. Manire ejacõari, mani rãca ĩ ñase rĩne ñaja ñamasusema.
COL 3:12 “Yʉ yarã ñaña mʉa” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñarãja mʉa quẽne. To bajiri ĩ ĩamairã ñarãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũroti ñaja mʉare. “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja. Gãjerã mʉare rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibetiroti ñaja mʉare.
COL 3:13 Ĩnare jũnisinibeticõari, rojose mʉare ĩna yisere masiriorʉarãja mʉa. Mani ʉjʉ rojose mʉa yisere ĩ masirioriarore bajirone rojose mʉare yirãre masirioya mʉa quẽne.
COL 3:14 Ti jediro yiroti ti ñaboajaquẽne, rẽtoro ñamasuse ñaja gãmerã ĩamaire. Mʉa gãmerã ĩamaijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mʉa.
COL 3:15 Cristo sʉorine quẽnaro ñarã ñari, mʉa yirotire tʉoĩacõari, “To bajiro yʉ yijama, ĩna rãca quẽnaro ñacõarʉcʉja” yimasicõari rĩne, yirʉarãja mʉa. Quẽnaro mʉa ñarũgũsere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũrʉarãja mʉa. Ĩ sʉorine quẽnaro ñarã ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũrʉarãja mʉa.
COL 3:16 Cristo ocare masirã ñari, quẽnaro tʉoĩacõari, tire gãmerã gotimasiorũgũrʉarãja mʉa, “Ti ocare bʉtobʉsa masirãsa mani” yirã. To yicõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore tʉoĩarã basare quẽne, basaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare quẽnaro Dios ĩ yisere tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũrʉarãja.
COL 3:17 To yicõari, tocãrãcajine mʉa gotijama, mʉa moajaquẽne, mani ʉjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore yivariquẽnarũgũrʉarãja mʉa.
COL 3:18 Rõmiare, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa manajʉare quẽnaro ajirʉ̃cʉbʉorũgũña.
COL 3:19 Ʉ̃mʉajʉare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉa manajoare quẽnaro maiña. To yicõari, quẽnaro ĩnare gotiya.
COL 3:20 Rĩamasajʉare, ado bajise mʉare quẽne gotiaja yʉ: Tocãrãcajine mʉa jacʉa ĩna rotirore bajirone cʉdirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, variquẽnarʉcʉmi mani ʉjʉ.
COL 3:21 Ĩna jacʉajʉare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉa rĩare tud'ibesa, “Ajisʉtiriticõari, quẽnasere yitʉjaroma” yirã.
COL 3:22 Moabosarimasare, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Cojoji rʉyabeto variquẽnase rãca mʉare moare rotirãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Manire ĩavariquẽnato’ yirã”, yitʉoĩabetirʉarãja mʉa. Ĩna ĩaro, ĩna ĩabeto quẽne, quẽnaro ĩnare moabosarũgũrʉarãja mʉa, “Ĩnare quẽnaro mani moabosabetijama, rẽtoro masigʉ̃, mani ʉjʉ, Cristo, manire ĩavariquẽnabecʉmi” yitʉoĩa güirã ñari.
COL 3:23 Mʉa yimasiro cõro Cristore mʉa moabosarore bajirone mʉare rotirãre quẽnaro ĩnare moabosarʉarãja mʉa.
COL 3:24 Cristo sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃. To bajiri, ñajediro ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire. To bajiro tʉoĩacõari, mani moajama, ĩre moabosarã yirãja mani. Tire masiritibesa. Mani ʉjʉ ñari, ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire vaja yirʉcʉmi. Ti ñaja ĩ ñarojʉ ejacõari, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca quẽnamasuse manire ĩ ĩsiroti.
COL 3:25 To bajiboarine rojose mʉa yirũgũjama, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiri, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yigʉ me ñaami.
COL 4:1 Moarimasa ʉjarãre, mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Mʉare moabosarimasare quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. Ĩne ñaami mʉa yise jedirore sẽniĩarocʉ.
COL 4:2 Mʉa jedirore gotigʉ yaja yʉ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽnirũgũroti ñaja. To yicõari, ĩ yirẽmosere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yirũgũroti ñaja.
COL 4:3 Yʉare quẽne ado bajiro sẽnibosarũgũña mʉa: “‘Cristo oca masa ĩna masibeticatire Pablo mesa gãjerãre gotimasiocudiato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, ĩre yisẽnirũgũña mʉa. Tire gotimasiogʉ̃ ñari, tubibe ecoaja yʉ.
COL 4:4 Quẽnaro riojo yʉ gotimasiorotire yirã, Diore sẽnirũgũña mʉa. To bajirone yicõa ñaroti ñaja yʉre.
COL 4:5 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca mʉa ñajama, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiñarã, cojorʉ̃mʉ gotimenane, ñabesa. Tocãrãcarʉ̃mʉ Cristo ocare ĩnare gotimasiocõa ñaña.
COL 4:6 Ĩnare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, gotiya. To bajiro yicõari, mʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaro cʉdimasirʉarãja mʉa.
COL 4:7 Adojʉ yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, T'iquico vãme cʉtigʉ ñaami. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉ bajise queti mʉare gotirʉcʉmi. Yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃, to yicõari, mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami.
COL 4:8 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, mʉa tʉjʉ ĩre varotibʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, yʉa bajise quetire gotirʉcʉmi. Tire ajivariquẽnarʉarãja mʉa.
COL 4:9 Ĩ rãca, mani maigʉ̃, Onésimo vãme cʉtigʉ mʉa ya macagʉre quẽne, varotibʉ yʉ. Quẽnaro yʉare ejarẽmorũgũmi ĩ quẽne. Ĩ rãca ñacõari, yʉa bajirũgũse jedirore gotirʉarãma.
COL 4:10 Adojʉ tubiberiavijʉ yʉ rãca ñagʉ̃ Aristarco vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Bernabé tẽñʉ, Marcos vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami. “Mʉa tʉjʉ ĩ ejacoajama, ĩre quẽnaro yiba”, mʉare yiucacõacajʉ yʉ, jẽre.
COL 4:11 Jesús Justo vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami. Jud'io masa vatoajʉre adocãrãcʉne ñaama, yʉ yarã, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i, Cristo ocare yʉ rãca gotimasiocudirã. Yʉre bʉto ejarẽmorũgũama.
COL 4:12 Mʉa ya macagʉ, Cristo ĩ bojasere yigʉ, Epafras vãme cʉtigʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro rĩne mʉa yirotire yigʉ, cojoji me Diore mʉare sẽnibosarũgũami.
COL 4:13 Mʉare, mʉa tʉanare quẽne, Laodicea macanare, Hierápolis macanare quẽne bʉto tʉoĩamaigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare sẽnibosarũgũami. To bajiro ĩ yirũgũsere ĩagʉ̃ ñari, mʉare gotiaja yʉ.
COL 4:14 Ʉco yirimasʉ, Lucas vãme cʉtigʉ, yʉa maigʉ̃ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Demas vãme cʉtigʉ quẽne, to bajirone yami.
COL 4:15 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Laodicea macana, “Quẽnato ĩna”, yaja yʉ. Ninfa vãme cʉtigore quẽne “Quẽnato”, yaja. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, so ya vijʉ rẽjarũgũrãre quẽne, “Quẽnato”, yaja yʉ.
COL 4:16 Adi papera rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ĩajeoro bero, Laodicea macana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩsirã vaja mʉa, “Ĩna quẽne ĩato” yirã. To yicõari, ĩnare yʉ papera cõacatijʉare juacõari, ĩama mʉa quẽne.
COL 4:17 Arquipo vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre gotiya: “Mani ʉjʉ Jesucristo mʉre ĩ rotirere quẽnaro yijeoroti ñaja”, ĩre yigotiya.
COL 4:18 Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ. Adojʉ yʉ tubibe ecosere masiritibeticõari, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa. Yʉ quẽne, Diore sẽnigʉ̃, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnase ĩnare cõarũgũña mʉ”, ĩre yisẽniaja yʉ. To cõro ñaja.
1TH 1:1 ¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvano, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre. Diore mʉare sẽnibosaja yʉa, “‘Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ’, quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”.
1TH 1:2 Tocãrãcajine Dios mani jacʉre ĩre sẽnirã, mʉa jediro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉa.
1TH 1:3 Ado bajiro bajirã mʉa ñajare, to bajiro yirũgũaja yʉa: “Yʉare ejarẽmorʉcʉmi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, quẽnaro yiñaja mʉa. Gãmerã mairã ñari, gãjerãre quẽnaro ejarẽmorũgũaja. “Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejaro bero, ĩ rãca rijamenane ñarũgũrʉarãja”, yitʉoĩa tʉjabeaja mʉa. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, “Yʉare ejarẽmorʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa tʉjabeaja mʉa. To bajiri, to bajiro mʉa bajise Dios sʉori ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉa.
1TH 1:4 To bajiro Diore yaja yʉa, mani ʉjʉ yarã ado bajise mʉa bajisere masirã ñari: Dios ĩ ĩamairã, ĩ beseriarã ñañuja mʉa.
1TH 1:5 “To bajiro mʉare yiyumi Dios”, yimasiaja, ado bajiro bajicati ti ñajare: “Jesús ĩ rijabosare sʉori manire ĩavariquẽnaami Dios” yire quetire yʉa gotimasiojama, yʉa masune tʉoĩarujeocõari, gotirã me mʉare gotimasiorũgũcajʉ. Dios ĩ rotise rãca mʉare gotimasiocajʉ yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine tʉoĩacõari, “Socase me ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Mʉa rãca yʉa bajiñacatire masicõari, “Quẽnaro mani ñarotire yirã mani tʉjʉ ejayuma”, yʉare yimasirãja mʉa.
1TH 1:6 To bajiri mʉa quẽne, yʉa yicatire bajirone quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa. To yicõari, mani ʉjʉ Jesús ĩ yiriarore bajirone yirũgũcajʉ mʉa. To bajiri bajicatore bajirone rojose tãmʉoboarine, “Variquẽnato” yigʉ, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ejarẽmocati ñajare, bʉto ajivariquẽnacajʉ mʉa.
1TH 1:7 To bajiro mʉa bajiñacatire ajicõari, mʉa ye sitana Macedonia ñarã, adoana Acaya sitana quẽne, “Ĩna bajiñariarore bajiro yiroti ñaja manire”, yama ĩna, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrʉarã jediro.
1TH 1:8 To bajiri mʉa gotimasiose sʉorine mani ʉjʉ Jesús ocare ajiyuma Macedonia sitana, Acaya sitana. Ĩna rĩ mere, gajeroana jãjarãre gotimasioñuja mʉa. Quẽnaro mʉa yirere ajicõari, “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama Tesalónica macana”, mʉare yama. To bajiro mʉa bajisere jẽre ĩna masicõajare, gajerojʉ yʉa vacudijama, mʉa bajisere gotibetirũgũaja yʉa.
1TH 1:9 Ĩnajʉa roque yʉare quẽnaro mʉa yicatire gotirũgũama. “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉoboarere yitʉjacõari, Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatire gotirũgũama.
1TH 1:10 Gajeye ado bajiro mʉa gotisere yʉare gotirũgũama: “Dios macʉ Jesús, ĩ bajirocaro bero, Dios ĩ catior'i, õ vecajʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire Dios ĩ reacõaborotire manire yirẽtobosarocʉ. To bajiro yirocʉ ĩ tudiejarotire yurã yaja” mʉa yiñasere quẽne yʉare yigotirũgũama ĩna.
1TH 2:1 Yʉa mairã, mʉa tʉ yʉa bajiñacatire tʉoĩacõari, “Bʉto quẽnacajʉ”, yimasiaja mʉa.
1TH 2:2 Mʉa tʉjʉ yʉa ejaroto rĩjoro, Filipos ĩna yirimacajʉ ñacajʉ yʉa. Tojʉ yʉa ñaro rojose yʉare yicama. Mʉa ya macana quẽne yʉare gotirotibetiboacama. Jẽre tire masiaja mʉa. Yʉare ĩna gotirotibetiboajaquẽne, Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare goticõacajʉ, Dios oca Jesús sʉori quẽnaro ĩ yise quetire.
1TH 2:3 Socasere ajirʉ̃cʉbʉorã me ñari, tire mʉare goticajʉ yʉa. Rojose yirʉarã me, mʉare goticajʉ. Mʉare yitorʉabeticajʉ.
1TH 2:4 “¿Yʉ bojarore bajiro yirã ñati?” yigʉ, yʉare rotiĩacõari, variquẽnañumi Dios. To bajicõari, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gotirʉarãja mʉa”, yʉare yirotiyumi. To bajiri ĩ gotirotirore bajirone gotirũgũaja yʉa. “Masa ajivariquẽnato” yirã me, gotirũgũaja. “Dios ajivariquẽnato” yirãjʉa, gotirũgũaja.
1TH 2:5 “Oca quẽnase rãca yʉare yitorã me yama”, yʉare yimasicajʉ mʉa. “Gãjoa manire ĩsiato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Tire masiaja mʉa. Dios quẽne, tire masiami.
1TH 2:6 “‘Ñamasurã ñaama’ yʉare yato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Noajʉane, “Manire rʉ̃cʉbʉoato” yirã yʉa goticana manicama.
1TH 2:7 Mʉare rotibeticajʉ yʉa. Cristo ĩ cõarã ñari, yʉa rotijaquẽne, quẽnacõaboariaroja. To bajiboarine, sĩgõ rõmio so rĩacare so ĩatirʉ̃nʉrore bajiro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũcajʉ yʉa.
1TH 2:8 To bajiro mʉare ĩamairã ñari, “Cristo ye quetire ĩnare gotimasiorʉarãja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũcajʉ yʉa. Ti rĩ mere yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa. “Manire ĩaterã manire ĩna sĩaroti ti ñaboajaquẽne, ĩnare gotimasiorʉarãja”, yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa, mʉare ĩamairã ñari.
1TH 2:9 Yʉa mairã, mʉa tʉ ñarã, bʉto josari yʉa moarũgũcatire masiritimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa, ñami quẽne moarũgũcajʉ yʉa. Tojʉ mʉa tʉjʉ yʉa ñase vaja, yʉa base vaja quẽne yʉare mʉa vaja yibosajama, josaboriaroja ti, mʉare. Tire masirã ñari, “Vaja yibeticõato ĩna” yirã, Dios oca gotirã ñaboarine, gajeye moare yʉa masune moacõari, bare vaja yibarũgũcajʉ yʉa.
1TH 2:10 Mʉa tʉjʉ ñarã Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũcajʉ yʉa. Tojʉre quẽnaro riojo yirũgũcajʉ yʉa. To bajiri socamenane, “Rojose yicama” yirã manama mʉa tʉ ñarã. To bajiro yʉa bajicatire ĩacana ñari, “Ĩna yicatore bajiro yirũgũcama ĩna”, yʉare yiñagõbosa masiaja mʉa quẽne. Dios quẽne tire yʉare yiñagõbosa masigʉ̃mi ĩ.
1TH 2:11 “Rĩa cʉtigʉ ĩ rĩare maigʉ̃, tocãrãcʉre quẽnaro ĩ yirore bajiro manire yirũgũcama ĩna”, yʉare yimasiaja mʉa.
1TH 2:12 Rojose mʉa tãmʉojama, mʉa tãmʉobetijaquẽne, quẽnaro mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉa, “‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Cristore ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato” yirã. “Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yisere bʉto bojaja yʉa”, mʉare yirũgũcajʉ yʉa. Dios ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, quẽnaro rotigʉ, “Yʉ tʉjʉ ñarʉarãja” mʉare yigʉ.
1TH 2:13 Gajeye ado bajiro mʉa bajicatire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽnirũgũaja yʉa. Dios oca mʉare yʉa gotimasiocatire ajicõari, “Ĩna masune tʉoĩacõari, gotirã me yama” yimasicõari, yʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri socase me ñaja Dios ye yʉa gotimasiorũgũse. To bajiri, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉjama, Dios ĩ bojasere yirã ñarʉarãma.
1TH 2:14 Yʉa mairã, ti ocare ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yiyuma mʉa yarã. Mʉa yiecorore bajirone yiyuma jud'io masa quẽne, ĩna yarã Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre.
1TH 2:15 Ĩna yarãne ñaama Cristore sĩariarã. Rĩjorojʉ Diore gotirẽtobosariarãre quẽne ĩnane sĩariarã ñaama ĩna. Yʉare quẽne tud'irã, varoticana ñaama. To bajiro yirã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnamena ñaama. Jediro masare ĩaterã ñaama.
1TH 2:16 Jud'io masa me rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire bojamena ñari, Dios ocare gotimasiorʉaboacajʉ yʉa. Yʉare gotimasio rotibetirũgũama. Rẽmojʉne, rojose rĩne ĩna yicõasʉoadire ñajare, to bajirone bajiaja adirodore quẽne. Rojose ĩna yitʉjabetijare, rojose ĩnare yicõagʉagʉ yami Dios yuja.
1TH 2:17 Yoaro mene quẽna mʉa tʉjʉ yʉa tudivarotire gotirʉaja yʉ. Yʉa mairã, mʉare yʉa vadiveocato bero, mʉare ĩabetiboarine, tocãrãcarʉ̃mʉre mʉare tʉoĩacõa ñarũgũaja. To bajiri, mʉare bʉto tʉoĩarã ñari, mʉare ĩarã varʉarũgũboacajʉ yʉa.
1TH 2:18 Yʉ masu quẽne cojoji me mʉare ĩagʉ̃ varʉarũgũboacajʉ yʉ. Tocãrãcajine mʉa tʉjʉ ĩarã yʉa varʉacõarore, “Ejabeticõato” yigʉ, rojose yʉare yirũgũñumi vãtia ʉjʉ Satanás.
1TH 2:19 Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivado yʉa ĩorona mʉa ñajare, mʉare ĩarã varʉacajʉ yʉa. “Mʉ oca ĩnare yʉa goticati ñajare, mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Cristore ĩre yiĩovariquẽnarʉarãja yʉa. To bajiro yʉa yiroti ti ñajare, Jesús ĩ tudivadirotire bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Gãjerãre yʉa tʉoĩaro rẽtoro mʉare tʉoĩavariquẽnaja.
1TH 2:20 Socarã me yaja yʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Tire ĩre gotivariquẽnarʉarãja.
1TH 3:1 To bajiri, ĩarã vabeticõari, mʉa bajisere ajirʉarã ñari, yʉa maigʉ̃re, Dios ĩ bojase yigʉre Timoteore tojʉ ĩre cõacajʉ yʉa. Yʉa rãcagʉ, Jesucristo ocare masare gotimasiocudigʉ ñaami ĩ quẽne. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare gotiba mʉ, ‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Jesucristore ‘Ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉa. Yʉjʉama, Silvano rãca tujacajʉ yʉ, Atenas vãme cʉti macarema.
1TH 3:3 Rojose tãmʉorã ñaboarine, “Tire sʉtiritibeticõato” yirã, ĩre cõacajʉ yʉa. Masiaja mʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoroti ñaja.
1TH 3:4 Mʉa rãca ñarãjʉ, cojoji me ado bajise mʉare goticajʉ yʉa: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yirʉarãma gãjerã”, mʉare yicajʉ yʉa. Mʉare yʉa goticatore bajirone bajiyuja ti.
1TH 3:5 To bajiro ti bajijare, ado bajise mʉare yitʉoĩarejaicajʉ yʉ: “¿Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñaboati ĩna? Vãtia ʉjʉ Satanás, ‘¿Cristore ajitirʉ̃nʉbesa’ yirotibetiboati ĩ? To bajiro ĩ yisere ĩna ajijama, yʉa gotimasioboacatijʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma”, yitʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, tire masirʉ, mʉa tʉjʉ Timoteore ĩre cõacajʉ yʉ.
1TH 3:6 Mʉa tʉjʉ ejar'i, adojʉ tudiejami quẽna. Adojʉ ejacõari, mʉa bajise quetire oca quẽnasere gotitudiejami. “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna. To yicõari, quẽnaro gãmerã ĩamaicõa ñaama”, yimi. “‘Mʉare quẽnaro tʉoĩaja yʉa’ yima ĩna”, yʉare yimi. “Ĩnare mani ĩarʉaro cõro manire ĩarʉama ĩnajʉa quẽne”, yʉare yimi Timoteo.
1TH 3:7 To bajiro ĩ yijare, Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉa. Gãjerã sʉori bʉto rojose tãmʉorã ñaboarine, tire ajivariquẽnaja yʉa.
1TH 3:8 To bajiri, Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere ajicõari, bʉto variquẽnamʉ yʉa.
1TH 3:9 Mʉa bajisere tʉoĩavariquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽni tʉjabetirʉarãja yʉa.
1TH 3:10 Ʉ̃mʉa, ñami quẽne, ado bajiro ĩre sẽnirũgũaja yʉa: “ ‘Ĩna tʉjʉ ejato’ yigʉ, yʉare yirẽmoña mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. “‘Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩna masibetire ĩnare yʉa gotimasiorotire yigʉ, yʉare yirẽmoña mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa.
1TH 3:11 To bajiri ado bajiro mani jacʉ Diore to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore yisẽniaja yʉa: “‘Ĩna tʉjʉ ĩarã vajaro’ yirã, yʉare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa.
1TH 3:12 To yicõari, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “ ‘Bʉtobʉsa gãmerã ĩamaiato ĩna’ yirã ĩnare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa. “‘Gãjerãre quẽne ĩamaiato ĩna’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, yaja yʉa. “‘Ĩnare yʉa mairore bajiro maiato ĩna’ yirã ĩnare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã.
1TH 3:13 To bajiro mʉa maijama, rojose mʉa tʉoĩasere “Yitʉjacõari, quẽnase rĩne tʉoĩato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. To bajiro mʉare ĩ yijama, mani ʉjʉ Jesús ĩ yarã rãca ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, mani jacʉ Dios ĩ rĩjorojʉa ñie rojose mana ñarʉarãja mʉa. To bajirone bajiato.
1TH 4:1 Yʉa mairã, gajeye mʉare gotirʉaja yʉa. “Ado bajiro mʉa ñajama, mʉare ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, mʉare yimasiocajʉ yʉa. Tire ajicõari, quẽnaro ñañuja mʉa. To bajiri, Dios mʉare “Ĩavariquẽnato” yirã, bʉtobʉsa ĩ bojasere mʉa yisere bojaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo to bajiro yʉare ĩ yirotijare, to bajiro mʉare yaja yʉa.
1TH 4:2 Mani ʉjʉ Jesús ĩ roticatore bajirone mʉare yʉa roticatire masiaja mʉa jẽre.
1TH 4:3 Ado mʉa bajisere bojaami Dios: Dios yarã mʉa ñajare, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaami. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, mʉa gãmerã ajeriarã cʉtisere bojabeami.
1TH 4:4 Manajo cʉtigʉ, ĩ manajo rãca rĩrene gãjerãre ajeriarã cʉtibecʉne, rʉ̃cʉbʉose rãca ñie oca mano ĩ yiñajama, quẽnaja.
1TH 4:5 Diore masimena ñari, ĩna bojarore bajiro ajeriarã cʉtirũgũama. Ĩnare bajiro yibetirũgũña.
1TH 4:6 Ĩnare bajiro mʉa yijama, bʉto rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. Jẽre adirene mʉare goticajʉ yʉa.
1TH 4:7 “Rojose yirã ñato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñato”, manire yiyumi Dios. “Quẽnasejʉa yato” yigʉ, to bajiro yiyumi.
1TH 4:8 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, adi yʉa gotimasiosere ajimena yʉa rĩ mere terãma. Diore quẽne terãma ĩna. Rojose mani yisere “Yitʉjato” yigʉ, Esp'iritu Santore manire cõañumi Dios.
1TH 4:9 “Gãmerã ĩamairoti ñaja” mʉa yimasirotire jẽre mʉare ejarẽmoñumi Dios. To bajiri yʉama, “Gãmerã ĩamaiña mʉa”, mʉare yiucacõabeaja.
1TH 4:10 Quẽnaro yirã ñaja mʉa. Macedonia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñañuja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, bʉtobʉsa ĩnare mʉa ĩamaijama, quẽnarʉaroja. Yʉa mairã, to bajiro mʉa yirotire bʉto bojaja yʉa.
1TH 4:11 Ñie oca manone quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Gãjerãre gõjanabiomenane, mʉa moasere moacõa ñaña.
1TH 4:12 To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉ̃cʉbʉorʉarãma Cristore ajitirʉ̃nʉmena. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja, mʉare.
1TH 4:13 Yʉa mairã, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarã ĩna bajirotire mʉare gotirã yaja yʉa. Diore masimenama, bajireariarã ĩna bajisere riojo masibeama ĩna. Bajireariarãre tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiama. “Quẽna tudicaticoarʉarãma”, yitʉoĩarã me ñaama. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉa. “Quẽna tudicaticoarʉarãma”, yirã ñaja manima.
1TH 4:14 “Jesús ĩ bajirocacoaboajaquẽne, quẽna ĩre catioyumi Dios”, yimasiaja mani. Tire masicõari, “Cristore ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarãre quẽne tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani.
1TH 4:15 Ado bajiro mʉare gotiaja yʉa, mani ʉjʉ Jesús ĩ bueriarãre ĩ gotimasiorere: Adigodo caticõa ñarãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, bajireariarã rĩjoro juaecobetirʉarãja mani.
1TH 4:16 Ado bajiro bajirʉaroja ti, Jesús adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudivadirotirʉ̃mʉ: Dios ĩ rotijare, ángel mesa ʉjʉ ĩ ñagõse ocaruyurʉaroja. To bajicõari, Dios ya jutiria ti bʉsise ocaruyurʉaroja. To cõrone, õ vecajʉ mani ʉjʉ ĩ masune rujiadirʉcʉmi. To bajiro ĩ bajirone, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarã, quẽna tudicaticoarʉarãma.
1TH 4:17 Ĩna tudicatirone, ĩna rãca adigodo catiñarã Cristore ajitirʉ̃nʉriarãre juarẽorotirʉcʉmi Dios. To yicõari, oco bueri vatoajʉ ĩnare juamʉjarotirʉcʉmi, “Ĩna ʉjʉre Cristore bocato” yigʉ. Tojʉ ĩ rãca ñacõa ñarũgũrʉarãja mani.
1TH 4:18 To bajiri adi yʉa gotisere ajiri, gãmerã ñagõvariquẽnaña mʉa.
1TH 5:1 “Tirʉ̃mʉ, tirodo ñaro masu vadirʉcʉmi mani ʉjʉ”, yimasiña maja. Jẽre tire masiaja mʉa.
1TH 5:2 “To cõro vadirʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉ vadirʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarotire quẽne, “To cõro juarudigʉ ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉcʉmi Cristo quẽne. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi”, yimasibetirʉarãja mani.
1TH 5:3 Ado bajisejʉa yimasiaja mani: Diore masimena, “Ñie oca mano quẽnaro ñaja mani” ĩna yiboaro, ñaro tʉsarone güiose ejarʉaroja. Rõmio quẽnaro gʉda so ñaro gajane, ñaro tʉsarone jũnise sore ejaroja, so macʉ cʉtirijaʉjʉre. Tire bajirone bajirʉaroja Jesús ĩ ejaroti quẽne. Masiñamanone ti bajijare, rudimasimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna masa Diore masimena.
1TH 5:4 Mʉajʉama, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã me ñaja mʉa. To bajiri mani ʉjʉ ĩ tudivadisere ĩaʉcabetirʉarãja mʉa. Juarudirimasʉ ĩ ejasere ĩacõari, masa ĩna ʉcarore bajiro ʉcabetirʉarãja.
1TH 5:5 Dios ĩ bojase yirã ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaja mʉa. Dios ĩ bojabeti yirũgũrãma, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaama.
1TH 5:6 To bajiri Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩamenare bajiro bajirã me ñaja mani. Tire quẽnaro tʉoĩayurã, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñaja mani.
1TH 5:7 Ñamire cãniama masa. Gãjerãma, ñamire idimecʉrũgũama.
1TH 5:8 Manima, ĩnare bajiro bajirã me ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajiaja. To bajiri, tocãrãcajine quẽnase rĩne yiñarũgũroti ñaja, mani ʉjʉ ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” mani ʉjʉre mani yitʉoĩase, mani gãmerã maise sʉorine vãti manire rojose ĩ yirotiboasere cʉdibetirʉarãja mani. To yicõari, Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩayu tʉjabetirʉarãja mani, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉcʉmi” yirã.
1TH 5:9 “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉoato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi Dios. Mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉ, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi.
1TH 5:10 Manire rijabosayumi Jesús, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. To bajiri tudiejagʉ, mani caticõa ñajama, mani rijacoajaquẽne manire juamʉjarʉcʉmi, “Yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ.
1TH 5:11 To bajiro ti bajijare, tire gãmerã gotiya mʉa, “Ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã. Jẽre mʉa yiñasere masiaja yʉa. To bajirone yicõa ñarũgũña.
1TH 5:12 Yʉa mairã ado bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja: Mʉare ũmato ñarãre Dios ĩ cũriarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya.
1TH 5:13 Quẽnaro mʉare ejarẽmorũgũama ĩna. To bajiri, “Ñamasurã ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, quẽnaro ĩnare yiya, “‘Manire maiama ĩna’ manire yimasiato ĩna” yirã. To yicõari, ñie oca manone quẽnaro ñaña mʉa.
1TH 5:14 To yicõari, mʉa tʉana moamenare tud'ibʉsari ĩnare gotiya, “Moato ĩna” yirã. Gãjerã, sʉtiritirãre “Variquẽnato” yirã quẽnaro ĩnare gotiya. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñajediro rojose yimenane, quẽnaro gãmerã gotirũgũña.
1TH 5:15 Gãji rojose mʉare ĩ yijama, ĩre gãmebeticõaña. Tocãrãcajine quẽnaro gãmerã yiba mʉa. Masa jedirore to bajiro rĩne yiba.
1TH 5:16 Tocãrãcarʉ̃mʉne variquẽnacõa ñarũgũña mʉa.
1TH 5:17 Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽniña.
1TH 5:18 Tocãrãcajine, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũña. Rojose tãmʉoboarine, to bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã to bajiro ĩna yisere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũña mʉa.
1TH 5:19 Rojose yibetirũgũña, “Rojose mani yisere ĩacõari bʉto sʉtiritiromi Esp'iritu Santo” yirã.
1TH 5:20 Diore gotirẽtobosarã ĩna gotisere ajitebesa.
1TH 5:21 Tire quẽnaro ajicõĩaña. Ĩna masune tʉoĩarujeocõari, gotimasiorãma cojojirema. “Dios ye ñaja” mʉa yimasijama, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉña.
1TH 5:22 Tocãrãca vãmere rojosere yitʉjacõari, tudiyibeticõaña.
1TH 5:23 Ado bajise Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ. ‘Tocãrãcajine yʉ bojasere tʉoĩacõari, yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana mʉa ñarotire yirã”, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa.
1TH 5:24 “Ĩ yarã ñato” yigʉ, manire beseyumi Dios. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne mani rãca ñarũgũami. To bajiri, ĩ bojarore bajiro mani yirotire manire ejarẽmorʉcʉmi.
1TH 5:25 Diore yʉare sẽnibosarũgũña yʉa mairã.
1TH 5:26 Mʉa tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro mʉa rãca ĩna rẽjaro, yʉare quẽnarotibosaya mʉa, “Ĩnare yʉa maisere masiato” yirã.
1TH 5:27 Adi queti mʉare yʉ ucacõasere toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare ĩagotiya mʉa, mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere ĩ bojajare.
1TH 5:28 Mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro mʉare yato ĩ. To cõro ñaja.
2TH 1:1 ¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvano, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre.
2TH 1:2 Ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ, quẽnaro ĩna ñarotire yirã”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.
2TH 1:3 Yʉare ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine mʉa bajisere yʉa tʉoĩajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa. Bʉtobʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuana yaja mʉa. To yicõari, bʉtobʉsa gãmerã ĩamairũtuana yaja mʉa. Dios mʉare ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiaja mʉa. To bajiro ĩ yijare, to bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa.
2TH 1:4 To bajiro bajirã mʉa ñajare, tocãrãca macajʉ gãjerã Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrãre mʉa bajisere gotirã, “Quẽnamasucõaama Tesalónica macana”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. Ado bajiro ĩnare yirũgũaja yʉa: “Tesalónica cʉtoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, rojose ĩnare yicoderũgũama gãjerã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa.
2TH 1:5 Rojose tãmʉorã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajare, “Yʉ tʉjʉ mʉa vajama, quẽnaja”, mʉare yiĩami Dios. Rojose mʉare yirãjʉarema, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare yʉ reacõajama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yiĩami Dios. To bajiro ĩ yisere tʉoĩarã, “To bajirone ĩnare yiroti ñaja”, yimasire ñaja.
2TH 1:7 Ĩna sʉori rojose mʉa tãmʉosere, “To cõrone tʉjato”, yirotirʉcʉmi Dios. Yʉare quẽne to bajiro yirʉcʉmi, mani ʉjʉ Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ ñaro. Tirʉ̃mʉ ñarone õ vecajʉ vadiveocõari, ĩ yarã ángel mesa ĩaĩañamani yimasirã rãca jea ʉ̃jʉbusuosere bajise bʉto bususe vatoajʉ rujiadirʉcʉmi Jesús.
2TH 1:8 Tirʉ̃mʉne Diore masimenare mani ʉjʉ Jesucristo oca quẽnasere ajiterãre ĩna ajibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Jesús.
2TH 1:9 Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna jʉaji ĩnare vadirotibetirʉcʉmi. To bajiri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñari, ñamasugʉ̃ ñaami” mani yimasigʉ̃re mani ʉjʉre ĩamasibetirʉarãma ĩna yuja.
2TH 1:10 To cõrone, ĩre ĩavariquẽnarʉarãma ĩ yarã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro. To yicõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. To bajiri mʉa Tesalónica macana quẽne, Jesús ocare yʉa gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rãca ñarʉarãja mʉa.
2TH 1:11 To bajiro ĩre mʉa yirotire yirã, cojoji me ado bajiro Diore mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa: “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’, ĩnare mʉ yirere cʉdiriarã ñaama. ‘Quẽnase ĩna yirʉase yimasijeocõato ĩna’ yigʉ, mʉ masise rãca quẽnaro ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã.
2TH 1:12 To bajiri, masa jediro quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mani ʉjʉ Cristore quẽnaro ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉama. To bajiri, Dios, mani ʉjʉ Jesús quẽne, mʉare ĩamaicõari quẽnaro mʉare ĩna yiroti ñajare, mʉare quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa.
2TH 2:1 Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, “Yʉ rãca ñato” yigʉ, Dios, manire ĩ juarẽorotire mʉare gotiquẽnorã yaja.
2TH 2:2 “Jẽre Jesús ĩ tudivadirʉ̃mʉ ejacoajʉ”, mʉare yiyujarã gãjerã. Tire ajicõari, tʉoĩarejaibesa yʉa mairã. “Socase me ñaja. Jẽre Jesús ĩ ejasere yʉre gotirotimi Esp'iritu Santo” ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. “Ĩna gotirore bajiro yire queti ajibʉ yʉa” gãjerã ĩna yigotirẽmoboajaquẽne, tire ajibesa. “To bajirone bajiro ucayuma Pablo mesa quẽne” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa.
2TH 2:3 To bajiro mʉare yitorã jedirore ajibesa mʉa. Ado bajiro bajisere ĩacõari, “Yoaro mene tudivagʉmi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa: Jãjarã masa, “Dios ĩ rotiboasere cʉdibeticõato mani”, yitʉoĩarã ñarʉarãma ĩna. To ĩna bajiñarone, Rẽtoro Rojogʉ ruyuarʉcʉmi, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarocʉ.
2TH 2:4 Diore quẽne, jediro masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere quẽne, ĩategʉ ñarʉcʉmi. “Rẽtoro yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa”, masare ĩnare yigʉ ñarʉcʉmi. To bajirocʉ ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, rujirʉcʉmi. To yicõari, “Yʉne ñaja Dios”, masare ĩnare yigotirʉcʉmi ĩ, socʉne.
2TH 2:5 Ti quetire Jesús quẽna ĩ tudivadiroto rĩjoroayere mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, mʉa rãca ñagʉ̃jʉ. To bajiri, “Tire masiritimenama”, mʉare yitʉoĩaja yʉ.
2TH 2:6 Rẽtoro Rojogʉ adi macarʉcʉrojʉ vadirotire jẽre masiaja mʉa: “To cõrone vadirʉcʉmi” Dios ĩ yiriaro rĩjorojʉne, ejabetirʉcʉmi maji.
2TH 2:7 Ĩ ejabetiboajaquẽne, jẽre masare rojose ĩ yirotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. Ĩre cõarocʉ, “Vasa mʉ” ĩ yiroti rĩne rʉyaja.
2TH 2:8 “To cõrone vajaro” Dios ĩ yirirʉ̃mʉ ejarʉcʉmi rojose yigʉ. To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivadirʉ̃mʉne, rẽtoro masigʉ̃ ñari, josari mene ĩre rocacõarʉcʉmi.
2TH 2:9 To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro, adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, Satanás ĩ rotise rãca bʉto masigʉ̃ ñarʉcʉmi. To bajigʉ ñari, “‘Masigʉ̃ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩato” yigʉ, ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yise socase ñarʉaroja.
2TH 2:10 Jediro rojose yirʉcʉmi, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varonare ĩnare yitogʉ. Dios ocare ajiterã ñari, to bajicõari, Jesucristo rojose ĩna yise vajare ĩ yirẽtobosarʉasere quẽne bojamena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama.
2TH 2:11 Ĩ ocare ajiterã ĩna ñajare, “Rẽtoro Rojogʉ socʉne ĩ yisere ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãma”, ĩnare yirʉcʉmi Dios.
2TH 2:12 To bajiro yirʉcʉmi Dios, “Yʉ oca riojo ñamasusere ajimena ñari, rojose rĩne yivariquẽnarã jediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajaro” yigʉ.
2TH 2:13 Ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine ado bajiro mʉa ñasere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa: Mani ʉjʉ bʉto mʉare maiami. Tesalónica macana vatoana, “Yʉ yarã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona ñaña mʉa” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajisere bojayumi, “Rojose ĩna yisere tʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro yigʉ ñari, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi, “Ĩnare ejarẽmoato” yigʉ. Mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, Dios oca riojo gotisere ajicõari, “Socase me ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiro yimasirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñaja mʉa.
2TH 2:14 “To bajiro bajirã ñato” yigʉ, ĩ oca Cristo yere mʉa tʉjʉ yʉare gotimasio roticõañumi Dios. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, mani ʉjʉ Jesucristo rãca mʉa ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. To bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa.
2TH 2:15 To bajiri Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Mʉa tʉjʉ vacõari, mʉare yʉa gotimasiocatire masiritibesa. To bajicõari, mʉare yʉa ucacõacatire quẽne masiritibesa.
2TH 2:16 Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari mani jacʉ Diore quẽne, mʉare sẽnibosaja yʉa. Manire ĩamaicõari, quẽnaro manire yiyumi Dios. Ĩ sʉori ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũaja mani. Jesucristo quẽnaro ĩ yise ñajare, “Dios ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
2TH 2:17 Ĩ yere tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña mʉ, gãjerã rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”, mʉare yisẽnibosaja.
2TH 3:1 Adi mʉare yʉa ucasene gotitʉsarã yaja. Mani ʉjʉ ocare gãjerã ĩna ajirʉ̃cʉbʉosere bojaja mani. To bajiro ĩna bajisere bojarã ñari, ado bajise Diore yʉare sẽnibosarũgũña: “Guarobʉsa cojojʉ rʉyabeto, ti ocare mʉa ajirʉ̃cʉbʉocatore bajiro gãjerã quẽne ajirʉ̃cʉbʉojedicõato” yirã, ĩre sẽnirũgũña mʉa.
2TH 3:2 Rojose yʉare yirʉarũgũrãre, “Rojose yʉare yiroma” yirã, Diore sẽniña mʉa. To yicõari yʉa gotimasiosere ajiterã quẽne jãjarã ñaama.
2TH 3:3 Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “‘Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato’ yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani. “ ‘Vãtia ʉjʉ Satanás, rojose mʉare yiromi’ yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani, Diore.
2TH 3:4 “Jesús mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉcõari, Tesalónica macana, quẽnaro ĩna yirotire yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri, “Yʉa roticõasere ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñarũgũrʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa.
2TH 3:5 Ado bajiro mani ʉjʉre mʉare sẽnibosaja yʉa: “‘ “Quẽnaro manire ĩamaiami Dios” yimasiritibeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña mʉ. ‘Cristore rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, yʉre quẽnaro ĩ ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa, mani ʉjʉre.
2TH 3:6 Ajiya yʉa mairã. Ado bajise mani ʉjʉ Jesucristo yʉare ĩ gotirotijare, yaja yʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine ĩ moabetijama, ĩre baba cʉtibesa mʉa. Ĩ ũgʉ̃, mʉare yʉa gotimasiocatore bajiro yibeami.
2TH 3:7 “Pablo mesa mani rãca ñarã, quẽnaro ĩna moarũgũcatore bajiro yirũgũroti ñaja”, yimasiaja mʉa.
2TH 3:8 Mʉa tʉ ñarã, vaja yicõari rĩne mʉa yere bare bacajʉ yʉa. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Mani masune bare vaja ta, barãsa” yirã.
2TH 3:9 Mʉare gotimasiorã ñari, “Bare yʉare ecaya” yʉa yijama, quẽnaboriaja, bajirojʉma. To bajiboarine mʉare sẽnibeticajʉ yʉa. Quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Manire ĩacõari, ‘Ĩnare bajiro mani moajama, quẽnaja’ yiĩato” yirã.
2TH 3:10 Mʉa rãca ñarã, cojoji me ado bajiro mʉare yiroticajʉ yʉa: “Moarʉamena, babeticõato ĩna. Ĩnare ecabesa”, mʉare yiroticajʉ yʉa.
2TH 3:11 “Ĩna vatoajʉ sĩgʉ̃ri moarʉamena ñaama” yire quetire ajiaja yʉa. Ĩna masune moabeticõari, gãjerãre ĩna gõjanabiosere ajiaja yʉa.
2TH 3:12 To bajiro ĩna bajise ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rotirore bajirone, ĩnare yiroticõaja yʉa: Gãjerãre gõjanabiomenane, quẽnaro moaña mʉa, ñie cʉomena ñari, mʉa vaja tarotire yirã.
2TH 3:13 Ajiya yʉa mairã. Quẽnaro yicõa ñarã ñari tire quejebesa mʉa.
2TH 3:14 Sĩgʉ̃ adi papera yʉa ucasere ajitirʉ̃nʉbecʉre ĩamasicõari, ĩre baba cʉtibesa, “Bojonecõari, ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã.
2TH 3:15 Rojose ĩ yiboajaquẽne, ĩre ĩatebesa mʉa. Ĩre tud'imenane, mʉa bedire bajiro quẽnaro ĩre gotiya.
2TH 3:16 Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi, “Ñie oca manone quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “‘Ĩna rãca ñacõari, quẽnaro ñacõa ñarũgũato’ yigʉ ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã.
2TH 3:17 Pablo ñaja yʉ, yʉ masune, “Quẽnato” mʉare yiucacõagʉ̃. Gãjerãre yʉ ucacõajaquẽne, to bajiro rĩne yirũgũaja.
2TH 3:18 Mani ʉjʉ Jesucristo, mʉa jedirore quẽnaro mʉare yirũgũato. To cõro ñaja.
1TI 1:1 ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucagʉ. Dios rojose mani yise vajare manire yirẽtobosar'i, ĩ macʉ Jesucristo sʉorine ĩ ocare ĩ goticudiroticõar'i ñaja yʉ. To bajiri, manijʉama, mani rijato berojʉ manire ĩ yirẽtobosarotire yirã, tʉoĩavariquẽnacõa ñaja.
1TI 1:2 Yʉ macʉre bajiro bajigʉ ñaja mʉ. Yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja mʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ ñarotire yirã, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.
1TI 1:3 Macedonia vãme cʉti sita vacʉ, “Ado Efeso vãme cʉti maca tujaya mʉ”, mʉre yicajʉ yʉ. Ado bajiro yigʉ, to mʉ tujarotire bojacajʉ yʉ: Toanare Dios oca riojo gotimasiomenare, ĩnare mʉ gotimasiorotibetirotire bojacajʉ yʉ.
1TI 1:4 To yicõari, bʉcʉrã ye quetire socasere gotimasiorã, “ ‘Ado bajiro yimasiñujarã’ mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña” ĩnare mʉ yirotire yigʉ, mʉre tujaroticajʉ yʉ. Tire ĩna gotijama, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Ado bajirojʉa bajiyuja” ĩna gãmerã yirũgũse jedise me ñaja. Ti ocare ĩna gotimasiose sʉorine Dios ĩ bojarore bajiro yibeama. Dios ĩ bojarore bajiro ĩna gotimasiojama, ĩnare ajicõari, Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉborãma masa.
1TI 1:5 Ti macana jediro ĩna gãmerã ĩamairotire bojagʉ ñari, to bajiro mʉre gotirotiaja yʉ. Rojose mani yisere yitʉjacõari, Cristojʉare mani ajitirʉ̃nʉjama, “Rojose maja manire”, yimasirãja mani. To bajiro mani bajijama, gãmerã ĩamairãja mani.
1TI 1:6 To bajiro yʉ gotimasioboajaquẽne, ti macana sĩgʉ̃ri Dios oca ñamasusere ajitʉjacõari, vaja mani gajeyejʉare tʉoĩacõari, gãmerã ñagõrãma ĩna.
1TI 1:7 Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiorimasa ñarʉaboama. To bajiboarine, ĩna masune tʉoĩacõari ĩna gotiboaserene ajimasimenama.
1TI 1:8 Masa ĩna cʉdirotire yigʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masirã ñari, “Quẽnase ñaja ti”, yimasiaja mani. To bajiboarine, Dios ĩ roticũmasirere mani ajimasibetijama, ñie vaja manoja ti.
1TI 1:9 Ĩ roticũmasirere masicõari, “Diore cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” masa ĩna yirotire bojagʉ ñari, tire cũmasiñumi Dios. To bajiri, quẽnaro yirãre tʉoĩagʉ̃ me, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. Rojose yirãjʉare tʉoĩagʉ̃, tire cũmasiñumi. Ĩre rʉ̃cʉbʉomenare, Dios yere ajatud'irãre, jacʉare sĩarãre, to yicõari, gãjerãre sĩarimasare tʉoĩagʉ̃, ĩ rotimasirere cũmasiñumi.
1TI 1:10 Ajeriarã cʉtirãre, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, masare ñejecõari, gãjerãre ĩsirãre quẽne, ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios. Socarãre, to yicõari, Dios oca riojo gotimasiorere ajiterãre quẽne ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios, “Ĩre cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” ĩna yimasirotire yigʉ.
1TI 1:11 Cristo oca quẽnase rĩne ñaja ñamasuse. “Ti ocare gotimasioato” yigʉ, yʉre cõañumi mani ʉjʉ Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ masu, “Quẽnaro yaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ.
1TI 1:12 Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro yʉre ejarẽmocami, ĩ ocare yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. “Yʉ bojarore bajiro gotimasiocudicõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ, yʉre cõacami. To ĩ yicati ñajare, “Quẽnaro yicajʉ mʉ”, ĩre yivariquẽnaja yʉ.
1TI 1:13 Tirʉ̃mʉjʉ Jesús ocare ajite, to yicõari, ajatud'irũgũboacajʉ yʉ. To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose yirũgũcajʉ. To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaiñumi mani ʉjʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, yʉre rojose ĩ yisere masibeami Pablo maji” yimasicõari, yʉre quẽnaro yicami, ĩ oca yʉ gotimasiocudirotire yigʉ.
1TI 1:14 Quẽnaro yʉre ĩ yicati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉ. To yicõari, ĩre quẽne, gãjerãre quẽne, maiaja yʉ.
1TI 1:15 Adi mʉare yʉ gotiroti riojo ñaja. Tire masa ñajediro ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja. Ado bajiro bajiaja: Rojose yirã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. Yʉ ñaja rẽtoro rojose yicacʉ.
1TI 1:16 To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ vaborotire yʉre yirẽtobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã quẽne, “Pablore bajiro Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere manire quẽne masiriorʉcʉmi Dios” gãjerã ĩna yimasirotire yigʉ, to bajiro yiyumi.
1TI 1:17 Mani ʉjʉ Dios ĩ rotise jedibetirʉaroja. Ĩ ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñamasir'i, to bajicõari, ñacõa mʉorʉ̃gõrocʉ. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. To bajiri, ĩre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja manire. To bajirone bajiato.
1TI 1:18 Timoteo, yʉ macʉre bajiro bajigʉ, yʉre quẽnaro ajiya. Mʉre yʉ gotiroticatore bajirone yiroti ñaja mʉre. Tirʉ̃mʉjʉ Diore gotirẽtobosarimasa, “Dios ocare gotirʉcʉmi” ĩna yicatire masiritibeticõari, ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja. Gãjerã sĩgʉ̃ri ñaama ĩ ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacana. To bajicana ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma.
1TI 1:20 To bajiro bajicana ñaama Himeneo, to yicõari, Alejandro quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticama ĩna. To bajiri, “Vãtia ʉjʉ, Satanás, ĩ bojarore bajiro rojose mʉare yimasirʉcʉmi yuja”, ĩnare yicajʉ yʉ, “Rojose tãmʉo quẽnabeti tʉoĩamasi, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yigʉ.
1TI 2:1 Ñasʉose ado bajiro mʉre rotiaja yʉ: Toana rãca rẽjacõari, Diore sẽnirã, masa jedirore sẽnibosarũgũroti ñaja mʉare. To yicõari, masare quẽnaro ĩ yisere ĩarã ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yirũgũroti ñaja.
1TI 2:2 Gobiernore quẽne, ʉjarã jedirore sẽnibosarũgũroti ñaja. To bajiro mani yijama, Dios ĩ ejarẽmose rãca ñie oca mano ñarʉarãja mʉa. To bajiri, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũrʉarãja.
1TI 2:3 To bajiro ĩnare mʉa sẽnibosajama, mʉare ajivariquẽnagʉ̃mi Dios, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarocʉ.
1TI 2:4 Masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vabetirotire bojami. To bajiro bojagʉ ñari, ĩ oca riojo gotimasiorere quẽne masa jediro ĩna masisere bojami.
1TI 2:5 Sĩgʉ̃ne Dios ĩ ñasere masiaja mani. Gãji mani rʉ̃cʉbʉogʉ magʉ̃mi. To bajicõari, Jesucristo quẽne, ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire bajirone rujʉ cʉticõari, adi macarʉcʉroana Diorãca quẽnaro mani ñarotire yigʉ, rijabosar'i.
1TI 2:6 Mani jedirore rojose mani yise vaja manire yirẽtobosagʉ, rijabosayumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, “Masa jedirore yirẽtobosarʉami Dios”, yitʉoĩamasiaja mani.
1TI 2:7 To bajiri, “Ti ocare jud'io masa mere quẽnaro gotimasiocudirʉcʉja mʉ, ‘“Rojose mani yise vaja manire yirẽtobosayumi” yitʉoĩato ĩna’ yigʉ”, yʉre yicami Cristo. Socʉ me yaja yʉ.
1TI 2:8 Cristo ĩ cõacacʉ ñari, toana ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro ado bajiro ĩna yirotire yʉ bojasere mʉre gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉare gotigʉ yaja. Gãjerãre jũnisinirã ñaboarine, Diore ĩna sẽnijama, quẽnabeaja. To yicõari, gãjerãre oca josarã ñaboarine, Diore ĩna sẽnijama, quẽnabeaja ti quẽne. Diore sẽnirãma, rojose yimena ñato.
1TI 2:9 Rõmiare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, ʉ̃mʉa rãca ĩna rẽjaroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩacõari, ĩna sudi sãñasere bojaja yʉ. “¿No bajiro yirãti mani, ‘Manire ĩavariquẽnato ʉ̃mʉa’ yirã?”, yitʉoĩabetiroti ñaja. Ĩna joare quẽnorã, “¿No bajiro quẽnorãti, mani joare, ‘Ʉ̃mʉa quẽnaro ĩavariquẽnato’ yirã?”, yitʉoĩabetiroti ñaja, ĩnare. Ĩna bʉsajaquẽne, “Manire ĩavariquẽnato ʉ̃mʉa” yirã, jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtise, oro vãme cʉtise quẽne, bʉsabetiroti ñaja ĩnare. To yicõari, sudi sãñarã, “Manire ĩavariquẽnato” yirã, sudi jairo vaja cʉtise sãñabetiroti ñaja.
1TI 2:10 Ado bajirojʉa yirũgũroti ñaja: “‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani’ yirã ñari, quẽnase yirã mani ñajare, manire ĩavariquẽnato”, yitʉoĩarũgũroti ñaja, ĩnare.
1TI 2:11 Dios ocare ajirã mʉa rẽjarojʉre, ñagõmenane, ĩnare gotimasiorimasa ĩna gotisere rʉ̃cʉbʉose rãca ajirujiroti ñaja, rõmiare.
1TI 2:12 Ĩnare gotimasiorotibeaja yʉ. To yicõari, ʉ̃mʉare ĩna rotisere quẽne bojabeaja yʉ. Ñagõmenane, ĩna ñacõajama, quẽnaja.
1TI 2:13 Rĩjoro Adán ñamasir'ire rujeosʉomasiñuju Dios. Bero ĩ manajo Evare rujeomasiñuju.
1TI 2:14 To bajicõari, Adán me ñamasiñuju vãtia ʉjʉre yitoecomasir'i. Ĩ manajojʉa ñamasiñuju vãtire yitoecomasirio. Vãti ĩ yitomasirere cʉdicõari, rojose yimasiñuju so. To bajiri, rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ajirʉ̃cʉbʉoroti ñaja.
1TI 2:15 Rojose yimasirio so ñajare, “Ñajediro rõmia, ĩna rĩa cʉtijama, rojose tãmʉorʉarãma”, yimasiñuju Dios. To bajiboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñacõari, gãjerãre ĩna maijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
1TI 3:1 Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarʉarãre gotigʉ yaja yʉ. Socʉ me yaja yʉa. Ĩna moarʉasema, quẽnase ñaja.
1TI 3:2 Tire ĩ moare cʉtirʉajama, quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yigʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Quẽnaro masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, manajo cʉticõari, gajeore ajerio cʉtibecʉ, ejarimasare quẽnaro yigʉ, to bajicõari, quẽnaro gotimasiomasigʉ̃ ĩ ñajama, quẽnaja.
1TI 3:3 Mecʉose idimecʉbecʉ, quẽabecʉ, gãjerãre ajijũnisinicõari, oca josabecʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Rojose gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi, “Quẽnasejʉa tʉoĩato ĩna” yigʉ. Gãjoare bojatʉoĩabecʉ ñagʉ̃mi.
1TI 3:4 Ĩ ya vianare quẽnaro rotigʉ, ĩ rĩa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre quẽnaro ĩna cʉdirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi.
1TI 3:5 Ĩ ya vianare quẽnaro ĩ rotimasibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre no bajiro rotimasibecʉmi.
1TI 3:6 Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃ ĩ ñarʉajama, Cristore mame ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. Cristore mame ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajama, “Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Satanás ĩ tʉoĩamasiriarore bajiro tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Rojose tãmʉorʉcʉja” Satanáre Dios ĩ yirotimasiriarore bajiro yiecorʉcʉmi, ĩ quẽne.
1TI 3:7 To bajiri, quẽnaro yirũgũroti ñaja ĩre, “Cristore ajitirʉ̃nʉmena quẽne, yʉre ĩarʉ̃cʉbʉoato” yigʉ. To bajiro ĩ yibetijama, “Quẽnaro yigʉ me ĩ ñajare, Cristo ocare ajirʉabeaja yʉa”, yirãma masa. “To bajiro yato ĩna” yigʉ, rojosere yigʉ ñaami Satanás.
1TI 3:8 To bajicõari Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare quẽne, gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorãre bojaja mani. To bajicõari, ĩna bajirore bajirone bajirã ñarãma ĩna quẽne. Mecʉose idimecʉmena, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, gãjerãre yitomena ñarãma.
1TI 3:9 Dios oca socabetire mani gotimasiosere Dios ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnase ñaja” ĩna yimasise rĩne yirã ñarãma ĩna.
1TI 3:10 Ĩnare mʉa beseroto rĩjoro, “Ãnoa ñaama quẽnase yirã, Cristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã” yimasirʉarã, ĩnare ĩatirʉ̃nʉña maji. “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama” ĩnare mʉa yimasijama, ĩnare beserʉarãja mʉa yuja.
1TI 3:11 Rõmiare quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorãre bojaja mani. Socarãne, “Ado bajise rojose yima”, gãjerãre yigotirã me ñarãma. Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirã ñarãma. “Yirʉarãja” ĩna yirore bajiro yirã ñarãma.
1TI 3:12 Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare, ʉ̃mʉare gotigʉ yaja yʉ. Manajo cʉticõari, gajeore ajerio cʉtibecʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Ĩ rĩa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre quẽnaro ĩna cʉdirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasiogʉ̃, to yicõari, ĩ ya vianare quẽnaro rotigʉ ñagʉ̃mi.
1TI 3:13 Quẽnaro ĩna moajama, gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorã ñarʉarãma. To bajicõari, Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ocare ĩna gotimasiojama, quẽnaro gotirʉarãma.
1TI 3:14 Yoaro mene mʉ tʉjʉ varʉa tʉoĩaboarine, adi paperare mʉre ucacõaja yʉ.
1TI 3:15 “Varʉa tʉoĩaboarine, yoaro me mʉa tʉjʉ yʉ ejatĩmabetijama, ‘Catimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios yarã ñari, ado bajiro yiroti ñaja’ yimasiato” yigʉ, adi paperare mʉre cõaja yʉ. Dios yarã ñari, “Ĩ oca, socabeti gotimasiore ñaja”, yigotiaja mani.
1TI 3:16 Cristo sʉorine manire quẽnaro Dios ĩ yire queti quẽnamasuse ñaja. Masa ĩna masibeti ĩ ejarẽmose rãca mani masise ñaja. Ado bajiro bajiaja ti: Adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Cristo. To bajicõari, Esp'iritu Santo sʉorine, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, yiĩañujarã masa. Ángel mesa quẽne, ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju. Masa jedirore ĩ ocare gotimasioñujarã. To bajicõari, tocãrãca sitana ĩ ocare ajitirʉ̃nʉñujarã. Manire rijabosacõari, ĩ tudicatiro bero, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ãmicoasuju Dios.
1TI 4:1 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, jãjarã mani ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ti jedirũtu vato cõrone sĩgʉ̃ri ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma. “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãtia ĩnare ĩna yitosere gotimasiorãre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, manire yiyumi Esp'iritu Santo.
1TI 4:2 Ĩnare gotimasiorimasa ado bajiro bajirã ñarãma: “Quẽnase gotimasioaja” yirã ñaboarine, socasere gotimasiorã ñarãma. “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenama ĩna, rojose rĩne tʉoĩarã ñari.
1TI 4:3 “Manajo cʉtibetiroti ñaja”, yirã ñarãma ĩna. To yicõari, “Tocãrãca vãme babetiroti ñaja”, yirã ñarãma. Ĩna tʉoĩariarore bajiro me bajiaja, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Dios oca riojo gotimasiorere masirãjʉarema. Mani baroti ĩ cũrere barã, “Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yirotire yigʉ, jediro bare cũmasiñumi Dios.
1TI 4:4 Ñajediro bare Dios ĩ cũre quẽnase ñaja. To bajiri, “Tocãrãca vãme babetiroti ñaja”, yire maja manire. Bare mani bajama, “Quẽnaro yaja mʉ” Diore yicõari, baroti ñaja.
1TI 4:5 “Bare ñaro cõrone quẽnase ñarʉaroja” ĩ yimasirere barã, “Quẽnaro yiyuja mʉ” ĩre mani yijama, quẽnaja.
1TI 4:6 Mʉre yʉ gotimasiose jediro gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre gotiroti ñaja mʉre. To bajiro mʉ yijama, Jesucristo ĩ bojarore bajiro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ yigʉja mʉ. To bajicõari, Dios oca quẽnasere gotimasio tʉjabecʉne, bʉtobʉsa Diore tʉoĩavariquẽnacõari, Jesucristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũtu varʉcʉja mʉ.
1TI 4:7 Bʉcʉrã ye quetire socasere ĩna gotimasiosere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja. Tocãrãcarʉ̃mʉne, mʉ yirũgũrotijʉare tʉoĩacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña.
1TI 4:8 Tocãrãcarʉ̃mʉne mani rujʉre mairã ñari, quẽnaro guacoerũgũaja mani, “Catiquẽnarã ñarãsa” yirã. To bajiro mani yise quẽnase ñaja, bajirojʉma. To bajiro mani yise rẽtobʉsaro quẽnase ñaja tocãrãcarʉ̃mʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yirũgũse. To bajiro mani yijama, adigodo mani catiñaro cõro, to yicõari, õ vecajʉ Dios tʉjʉ mani ñajaquẽne, quẽnaro manire yicõa ñarʉcʉmi Dios.
1TI 4:9 Mʉre yʉ gotise, socase me ñaja. Masa jediro tire ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja.
1TI 4:10 Socabeti ti ñajare, josari moarũgũaja yʉa. To bajiñarãne, catimʉorʉ̃gõrocʉre Diore ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre tʉoĩa yuñaja yʉa.
1TI 4:11 Adi queti yʉ gotise ti macanare mʉ gotimasiosere ajicõari, cʉdijedicõato ĩna.
1TI 4:12 Bʉcʉ me mʉ ñajare, toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉobetijama, quẽnabetoja. To bajiri, “Bʉcʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios” ĩre yitʉoĩacõari, ado bajise yirũgũña: Ĩnare quẽnaro ĩamaicõari, quẽnase rĩne yicõa ñarũgũña. To bajiro mʉ yijama, “Ĩ yirore bajiro yiroti ñaja manire quẽne” yitʉoĩacõari, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna.
1TI 4:13 Yʉ ejaroto rĩjoro, toana rãca rẽjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro gotimasiorũgũña mʉ, “Tire ajicõari, bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉato” yigʉ.
1TI 4:14 “Quẽnaro yimasiato” yigʉ, Dios mʉre ĩ ʉjocatire masiritibesa mʉ. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã mʉre yʉa ãmo ñujeorãne, Dios ĩ masise rãca, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” yʉa yiñarone, tire mʉre ʉjoyumi Dios.
1TI 4:15 Adi queti mʉre yʉ gotimasiosere masiritibeticõari, mʉ yimasiro cõro yirũgũña. To bajiro mʉ yijama, mʉ yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrũtuacʉ yami”, yiĩarʉarãma ti macana.
1TI 4:16 Mʉ gotimasioroto rĩjoro, to yicõari, no bojase mʉ yiroto rĩjoro quẽne, quẽnaro tʉoĩacõari rĩne, yirũgũña. To bajiro mʉ yicõa ñajama, mʉ gotimasiose ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
1TI 5:1 Sĩgʉ̃ bʉcʉ, rojose ĩ yiboajaquẽne, tud'igʉre bajiro ĩre gotibesa. Ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja: Rʉ̃cʉbʉose rãca mʉ jacʉre mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩre gotiya. To yicõari, mamarãre quẽne, mʉ bederãre mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩnare yiya.
1TI 5:2 Rõmia bʉcʉrãre mʉ jacore mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩnare yiya. To yicõari, mamarã rõmiare quẽne, mʉ bederãre mʉ rʉ̃cʉbʉorore bajiro quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya.
1TI 5:3 Manajʉ rijaveoriarã maioro bajirã masu ĩna ñajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare quẽnaro ejarẽmorũgũña.
1TI 5:4 To bajiboarine sĩgõ manajʉ rijaveorio rĩa cʉtigo, to yicõari, jãnerabatia cʉtigo so ñajama, ĩnajʉa ñarãma sore ejarẽmorũgũrona. To bajiro ĩna yisere Dios ĩ ĩavariquẽnase ñajare, to bajiro yirũgũroti ñaja. Mani jacʉa manire ĩamaicõari, mani daquerojʉ manire quẽnaro ĩna yibʉcʉore ti ñajare, ĩnare ejarẽmorũgũroti ñaja, manire.
1TI 5:5 Manajʉ rijaveorio maioro bajigo masujʉare, so yarã sore ejarẽmorã manijare, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũgõmo so. Ʉ̃mʉa, ñamire quẽne ĩre sẽnirũgũgõmo.
1TI 5:6 Manajʉ rijaveorio, no so bojase rĩne yigojʉama, rojose yigo ñari, Dios ĩ ĩajama, catigo ñaboarine, catibecore bajiro bajicõa ñagõmo, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoco ñari. Sojʉarema ejarẽmobetiroti ñaja.
1TI 5:7 Tire mʉre yʉ gotimasiosere mʉ tʉjʉ ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotiya. Ĩna cʉdisere ĩacõari, “Rojose yama”, yirã manirʉarãma.
1TI 5:8 Sĩgʉ̃ “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yiboarine, ĩ yarãre ĩnare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnabetoja. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoar'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, ĩna yarãre ejarẽmorã, rojose ĩna yiro rẽtoro rojose yigʉ ñagʉ̃mi.
1TI 5:9 Cristore ajitirʉ̃nʉrã manajʉ rijaveoriarã, mʉa ejarẽmoronama, ado bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna: Sesenta cʉ̃mari rẽtoro tʉsana ñarʉarãma. To bajicõari, sĩgʉ̃ne manajʉ cʉtiriarã ñarʉarãma.
1TI 5:10 To bajicõari, gãjerãre ado bajiro quẽnaro yiriarã ñarʉarãma: Ĩna rĩare quẽnaro bʉcʉoriarã, ejarimasare quẽnaro yiriarã, “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama” gãjerãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre yitʉoĩacõari, ĩnare ejarẽmoriarã, to yicõari, rojose tãmʉorãre ejarẽmoriarã ñarʉarãma.
1TI 5:11 Ĩnare mʉa ejarẽmoroto rĩjoro, ĩna manajʉ ĩ bajirocaro bero, “Gãji manajʉ cʉtibetirʉocoja yʉ”, Cristore yisẽniriarã ñarʉarãma. Mamarãbʉsa manajʉ rijaveoriarãrema ejarẽmobetiroti ñaja. Mamarãma, to bajiro yiriarã ñaboarine, bʉto manajʉ cʉtirʉa tʉoĩarãma ĩna quẽna.
1TI 5:12 To bajiro ĩna bajijama, “Rojose yirã yama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Cristo.
1TI 5:13 Gaje vãme quẽne, ado bajiro bajirã ĩna ñajare, ĩnare ejarẽmobetiroti ñaja. Moamenane gãjerã ya virijʉ ñacudirũgũrãma. To bajicudirã, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, gãjerãre yigoticudirũgũrãma. To yicõari, gãjerã ĩna sẽniĩabetiboajaquẽne, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, ĩnare yigõjanabiorũgũrãma. To bajiro ĩna yijama, yibetirotirene yicõarãma.
1TI 5:14 To bajiro bajirã ĩna ñajare, quẽna ĩna manajʉ cʉtirotire bojaja yʉ, “Rĩa cʉti, ĩna ya vi ĩatirʉ̃nʉ, yiñacõato” yigʉ. To yicõari, “Gãjerãjʉa ĩnare ñagõmacarʉarã, ĩna yisere ĩacõari, no yimasibeticõato” yigʉ, quẽnaro ĩna ñasere bojaja yʉ.
1TI 5:15 Jẽre sĩgõri mamarãbʉsa manajʉ rijaveoriarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Satanájʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyarã ĩna ñajare, to bajiro mʉre gotibʉ yʉ.
1TI 5:16 Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yarã, manajʉ rijaveoriarã ĩna ñajama, ĩnare ejarẽmorũgũroco ñagõmo. To bajiro so yijama, manajʉ rijaveoriarã maioro bajirãre ejarẽmorimasa ĩna manijare, ĩnare ejarẽmomasirʉarãma ĩna, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã.
1TI 5:17 Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare quẽnaro ĩna ũmato ñajama, ĩnare rʉ̃cʉbʉocõari, vaja yiroti ñaja. Ĩna rãcana quẽnaro gotimasiorãre bʉtobʉsa rʉ̃cʉbʉoroti ñaja.
1TI 5:18 Dios ocare masa ĩna ucamasire, ado bajiro ti gotijare, tire ĩnare goticõaja yʉ: “Ta vecʉ risere siabibebesa, trigo gasere ĩre mʉa cʉda jãnerotijama, ‘Ĩ quẽne bato’ yirã”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire yigʉ, ta vecʉa rĩne tʉoĩagʉ̃ me, yimasiñumi Dios. Gajejʉ quẽne ado bajiro gotiaja: “Ĩna gotimasiose vajane bacatirʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
1TI 5:19 Bʉcʉre, “Rojose yimi” ĩna yi ocasãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, ĩnare ajiroti ñaja.
1TI 5:20 To bajiro ĩna yi ocasãjama, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarã jediro ĩna ĩaro rĩjorojʉa tud'igʉre bajiro ĩre gotiba mʉ, “Gãjerã, bʉcʉrã quẽne tire ajicõari, ‘Manire quẽne yiromi’ yimasiato” yigʉ.
1TI 5:21 To bajiro mʉre yʉ rotisere ajirãma Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne, ángel mesa, Dios ĩ beseriarã quẽne. Mʉ cʉdirotire masirʉarãma ĩna. Mʉ baba rojose ĩ yijaquẽne, yʉ rotirore bajiro cʉdiya.
1TI 5:22 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarocʉre mʉ cũrʉajama, quẽnaro yigʉ ĩ ñasere ĩajeocõari, beseya. To bajiro mʉ yibetijama, rojose yigʉrene besegʉja mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Rojose yigʉrene beseyumi”, mʉre yirãma. “To bajiro bajirobe” yigʉ, quẽnaro ĩnare beseba. To yicõari, quẽnase rĩne yirũgũña.
1TI 5:23 “Quẽnase rĩne yirũgũña” yigʉ ñaboarine, “Ʉye oco idibetirũgũña”, yibeaja yʉ. Oco rĩ mere idirũgũña. Ʉye oco quẽne, mojoroaca idirũgũña, biyaroaca mʉ gʉdajoa ti jũnirũgũsere “Tʉjato” yigʉ.
1TI 5:24 Ado bajiro ti bajijare, “Ĩnare quẽnaro masicõari rĩne, beseya”, mʉre yibʉ yʉ: Sĩgʉ̃ri rojose ĩna yisere ĩacõari, masiaja mani. To bajiboarine, gãjerãjʉama, “Rojose yirã ñaama”, yimasiñamana ñaama. Ĩnare quẽnaro masicõari rĩne, rojose yirã ĩna ñasere masiaja mani.
1TI 5:25 To bajirone bajiaja quẽnaro yirã ĩna ñase quẽne. Sĩgʉ̃ri quẽnase ĩna yisere ĩacõari, masiaja mani. To bajiri, ĩnare quẽnaro mani masiroto rĩjoro, jẽre “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yimasiaja mani. To bajiboarine, gãjerãjʉama “Quẽnase yirã ñaama”, yimasiñamana ñaama. Ĩnare quẽnaro masicõari, quẽnase yirã ĩna ñasere masiaja mani. To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre, bʉcʉrãre quẽnaro masicõari rĩne, beseya.
1TI 6:1 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã gãjerãre moabosarã, ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉobetire ĩacõari, “Rojose yirã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã; vaja maja ĩna gotimasiose”, yirʉarãma gãjerã.
1TI 6:2 Sĩgʉ̃ri ĩna ʉjarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñarãma. Ĩnare rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. “Mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ĩ mairã ñarãma ĩna quẽne. To bajiri quẽnaro ĩnare yibosato mani” yitʉoĩacõari, bʉtobʉsa ĩna moabosajama, quẽnaja. Adi queti yʉ gotise ti macanare ĩnare gotimasiocõari, “Ado bajiro yirũgũrʉarãja mani”, ĩnare yiya.
1TI 6:3 Mani ʉjʉ Jesucristo ocare buerẽtobuboarine, ricati gotimasiorã ĩna bajisere gotiaja yʉ: Dios ĩ bojase mani yisere riojo gotimasiomena ñarãma.
1TI 6:4 “Bʉto masirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, masimena ñarãma. Cristo ocare, “Ado bajirojʉa yirʉaro yaja ti”, gãmerã yi oca josarũgũrãma. To bajiro ĩna yise sʉorine, “Yʉ rẽtoro masirã ñaama” yiĩajũnisinire, gãmerã rʉ̃cʉbʉobetire, “Socarã yama”, gãmerã yitʉoĩare ñaroja.
1TI 6:5 Rojose tʉoĩarã ñari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãti ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajiro yirũgũrãma. “Dios ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãjoa bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna.
1TI 6:6 To bajiro ĩna tʉoĩamavisiaboajaquẽne, mani cʉoro cõro mani variquẽnajama, Dios ĩ bojarore bajiro mani yise sʉorine bʉto quẽnase bʉjarũgũaja mani.
1TI 6:7 Adigodo mani ruyuajama, ñie cʉomenane ruyuariarãja mani. To bajirone mani rijajaquẽne, ñie ãmi vamenaja mani.
1TI 6:8 To bajirona ñari, adigodojʉ ñarã, bare cʉti, sudi cʉti, mani yijama, variquẽnaja mani.
1TI 6:9 Gãjerãjʉama, jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩarũgũrãma ĩna. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose yisejarũgũrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉmi vãti. To bajiro yirã rĩne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma.
1TI 6:10 Gãjoare bojarã ñari, tocãrãca vãmene rojosere yirũgũama sĩgʉ̃ri. Diore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, gãjoare bojaca yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacama. To bajiri, yuja, ĩna masune rojose tãmʉorũgũama.
1TI 6:11 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, mʉjʉama, Dios yʉ ñari, ĩnare bajiro yibesa. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña. Bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. Gãjerãre rʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirũgũña.
1TI 6:12 Vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja, “Yʉ macʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere cʉdicacʉ ñari. Tire mʉ cʉdicatirʉ̃mʉre, jãjarã ñacajʉ yʉa, güibecʉne, “Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉ” mʉ yigoticatire ajicana.
1TI 6:13 Dios, adi macarʉcʉro catiñasere rujeor'i, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉre yʉ rotisere ajirãma. Jesucristo ñaami güibecʉne, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ ĩ ĩaro rĩjoro, gãjerãre quẽnaro mani gotirũgũrore bajiro gotir'i. Ado bajiro mʉre rotiaja yʉ:
1TI 6:14 Mʉre yʉ rotise ñaro cõrone quẽnaro cʉdiya, “‘Rojose yami’ mʉre yiroma” yigʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo adigodojʉ ĩ tudiejaroto rĩjoro to bajiro rĩne yicõa ñarũgũma.
1TI 6:15 Mani ʉjʉ, Dios, “To cõrone varʉcʉmi” ĩ yiriarʉ̃mʉne tudieja rotirʉcʉmi. Ĩne ñaami gãjerãre mani rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Masirẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi. Ñimʉ gãji ĩre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi.
1TI 6:16 Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñar'i, to yicõari, rijabetirocʉ. Bʉto busurojʉ masa ĩna ejamasibetojʉ ñarũgũgʉ̃mi. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre ĩarocʉ quẽne magʉ̃mi. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũroti ñaja manire. To bajiro rĩne bajirũgũato.
1TI 6:17 Adigodoaye gajeyeũni jairo cʉorã ñacõari, “‘Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre yibesa”, ĩnare yigotiya. “ ‘Jairo gãjoa cʉorã ñari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yitʉoĩabesa mʉa”, ĩnare yiya. Yoaro mene jedise ñaja gãjoa. Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare ajitirʉ̃nʉcõari, “Ĩ ñaami manire quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃”, yirũgũroti ñaja, ĩnare. “ ‘Quẽnaro variquẽnañato’ yigʉ, manire quẽnaro yirũgũami Dios”, yitʉoĩarũgũroti ñaja.
1TI 6:18 To yicõari, “Jairo cʉorã ñari, ti rãca cojoji me quẽnase yirũgũña”, ĩnare yirotiya mʉ. “Ĩsivariquẽnarũgũña”, ĩnare yiya. Ĩna gãjoare maimenane, gãjerãre ejarẽmorã ĩna ĩsijama, quẽnaja.
1TI 6:19 To bajiro ĩna yijama, quẽnaro ĩna yise vaja õ vecajʉ gajeye cũrẽmorãre bajiro yirã, yirʉarãma ĩna. Quẽnaro ĩna yise vaja, õ vecajʉ quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma yuja.
1TI 6:20 Ajiya Timoteo. “Cristo ocare quẽnaro gotimasioato” yigʉ, mʉre cũñumi Dios. To bajiri quẽnaro gotimasiorũgũña. Socasere ĩna gotimasiorũgũsere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja, “Masirã ye ñaja” ĩna yitʉoĩaboase.
1TI 6:21 “Bʉto masirã yere gotimasioaja yʉa” yirãre ajisʉyacõari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna yuja. Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro mʉre yirũgũato. To cõro ñaja.
2TI 1:1 ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ macʉre bajiro yʉ maigʉ̃ mʉ ñajare “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. “‘“Manire rijabosayumi Jesucristo” yirãre ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja”, yicũmasiñumi Dios. To bajiro ĩ yicũmasire ti ñajare, “Ti quetire Jesucristore gotibosagʉ, to bajise gotimasiocudirʉcʉja mʉ”, yicõañumi Dios, yʉre.
2TI 1:3 Yʉ ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajirone ĩre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ quẽne. Ʉ̃mʉare, ñamire quẽne ĩre yʉ sẽnijama, “Dios ĩ ejarẽmojare, ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami Timoteo” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ.
2TI 1:4 To bajiro yʉ yijama, mʉre yʉ vadiveocatirʉ̃mʉ mʉ oticatire tʉoĩacõari, mʉre bʉto ĩarʉaja yʉ, mʉ rãca ñavariquẽnarʉ.
2TI 1:5 Mʉ ñico Loida, mʉ jaco Eunice quẽne, Cristore mʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñacama ĩna. “Ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ĩ quẽne quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja.
2TI 1:6 To bajiro mʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise mʉ tuditʉoĩarotire bojaja yʉ: Mʉre yʉ ãmo ñujeorone, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” Diore yʉ yigotibosarone, quẽnaro mʉ yirotire mʉre ʉjoyumi Dios. To bajiro mʉre ĩ yire ti ñajare, tire masiritibecʉne, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yicõa ñarʉcʉja mʉ.
2TI 1:7 Mani tʉoĩabojonerotire yigʉ me manire ʉjoyumi Dios. Ado bajirojʉa mani yirotire yigʉ manire ʉjoyumi: Jesús ĩ bajirere mani gotijama, gotigüibetirotire, masare mani mairotire, to yicõari rojosere yirʉaboarine, tire mani yibetirotire yigʉ, manire ʉjoyumi Dios.
2TI 1:8 To bajiri, mani ʉjʉ Cristo ĩ bajirere gotigüibesa. Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, tubibe ecocajʉ yʉ quẽne. “Cristo sʉorine tubibe ecoyumi Pablo” yigüibecʉne, ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉ: “Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire ĩ ejarẽmose rãca gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩaña.
2TI 1:9 Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To yicõari, “Yʉ yarã ñari, quẽnaro yirã ñaña”, manire yiyumi. Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ĩnare mairʉcʉja” yimasir'i ñari, quẽnase mani yibetiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios.
2TI 1:10 “Ĩnare mairʉcʉja yʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, adigodojʉ Jesucristore cõañumi, manire ĩ rijabosarotire yigʉ. To bajiri Dios manire ĩ yire sʉorine mani masibetiborotire, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristo manire rijabosayumi” mani yitʉoĩajama, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere manire ĩ ĩsire quetire ajirã ñari, mani bajirotire güibeaja mani.
2TI 1:11 “Ti quetire ajitirʉ̃nʉato masa” yigʉ, gotimasiocudirocʉre yʉre cõañumi Dios.
2TI 1:12 To bajiri, ĩ bojarore bajiro gotimasiocudigʉ ñari, tubibe ecocõari, rojose tãmʉoaja yʉ. To bajiro bajigʉ ñaboarine, yʉre ejarẽmogʉ̃re Cristore quẽnaro masigʉ̃ ñari, ti quetire gotigüibeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiorore bajirone ‘Gotimasiocõa ñato’ yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉmi”, ĩre yimasiaja yʉ. To bajiro ĩ yirã ñari, Jesucristo ĩ tudiejajaquẽne, gotimasiocõa ñarʉarãma.
2TI 1:13 To bajiri, mʉre yʉ gotimasiocatire bajirone gotimasiocõa ñaña. To bajiro mʉ yijama, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre manire maiami Dios” yimasigʉ̃ ñari, “Manire ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne yʉ mairotire yigʉ ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩacõari, mʉ gotimasiorãre ĩnare maiña.
2TI 1:14 Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, “Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorocʉ ñaja yʉ”, yicajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioato” yigʉ, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉ yimasiro cõro yirũgũña. Gãjerã mʉ gotimasiorore bajiro me ĩna gotijama, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotirʉcʉja mʉ.
2TI 1:15 Asia sitajʉ vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ babarã ñaboacana yʉ tʉjʉ vadiboarine, ejadimenane, tudicoarere jẽre masigʉ̃ja mʉ. Ĩna ñañuma Figelo, Hermógenes, to yicõari gãjerã quẽne.
2TI 1:16 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, Ones'iforo vãme cʉtigʉjʉama, “Yʉ baba ñacami Pablo” yitʉoĩagüibecʉ ñari, tubibe ecocõari yʉ ñarimacare ejacõagʉ̃jʉma, macasʉoasumi, yʉre bʉjacõarijʉ “Tʉjagʉsa” yigʉ. Yʉre bʉjacõari, cojoji me quẽnaro yʉre ĩ yijare, variquẽnacajʉ yʉ. Ĩ ñarimaca Efeso vãme cʉti macajʉ yʉ ejajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũcami. Tire masigʉ̃ja mʉ. To bajiro yicacʉ ĩ ñajare, “Ĩ ya vianare ĩamaicõari, quẽnaro yiba mʉ, masare mʉ beserirʉ̃mʉ ti ejaro”, ĩre yisẽniĩaja yʉ, mani ʉjʉre.
2TI 2:1 Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, ado bajise yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: “Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉ yirotire yʉre ʉjoyumi Jesucristo” yimasigʉ̃ ñari, ĩ bojase rĩne yicõa ñaña mʉ.
2TI 2:2 Mʉre yʉ gotimasiocatire gãjerãre quẽne gotimasiocajʉ yʉ. To bajiri, jãjarã ñacama “Riojo gotiami Pablo” yirã. Tire riojo gotimasioronare gãjerãre gotimasiorotirʉcʉja mʉ, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñato ĩna quẽne” yigʉ.
2TI 2:3 Surara masʉ, rojose ĩre tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, ĩ ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yigʉmi. Ĩre bajirone bajiroti ñaja mʉre quẽne. Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, “Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ” yitʉoĩacõari, gotimasiorũgũña.
2TI 2:4 Surara ĩ moajama, ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩ rotise rĩne moagʉ̃mi.
2TI 2:5 To bajiro bajiaja ajerimasʉre quẽne, “Gãjerãre ajerẽtogʉ̃sa” yiboagʉre. Ajere vãmere bajiro ĩ ajebetijama, ĩ ajeboase vaja, vaja bʉjabecʉmi.
2TI 2:6 Gajeyere quẽne ado bajiro yaja mani: “Vese moagʉ̃ma, ĩjʉa ñaami ti vese ti rica cʉtiro, juasʉorocʉma”, yaja mani.
2TI 2:7 Mʉre yʉ gotisere quẽnaro tʉoĩaña. Quẽnaro mʉ tʉoĩajama, gãjerãre mʉ gotimasiorotire “Tʉoĩamasiato” yigʉ, mʉre ejarẽmorʉcʉmi mani ʉjʉ.
2TI 2:8 Cristo ĩ bajirere masiritibeticõaña: Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, rijacoaboarine Dios sʉorine quẽna tudicatir'i ñaami Jesús. To bajiri, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami. To bajiri, tirene gotirũgũaja yʉ, masare gotimasiogʉ̃.
2TI 2:9 Tire gotimasiogʉ̃ ñari, rojose yir'ire bajiro cõmemarine sia ecocõari, tubibe ecoaja yʉ. Yʉre ĩna tubibeboajaquẽne, Dios ocajʉama gotitʉja ecobetirʉaroja.
2TI 2:10 To bajiri, “Ĩna ñarʉarãma yʉ yarã” Dios ĩ yiĩariarã quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, rojose tãmʉoaja yʉ. Cristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ĩna rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, gotimasiocõa ñaja yʉ.
2TI 2:11 Ado bajiro gotire riojo ñaja: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose yirʉaboarine, tire mani yibetijama, mani rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja.
2TI 2:12 Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, õ vecajʉ ĩ rotirojʉ ĩ rãca ñarʉarãja mani quẽne. To bajiboarine, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” mani yijama, ĩ quẽne, õ vecajʉ ĩ jacʉ ĩaro rĩjorojʉa, “Ĩnare masibeaja”, manire yirʉcʉmi.
2TI 2:13 Mani yirore bajiro yimena ñaboarine, “To bajirone bajigʉmi Dios quẽne”, yitʉoĩaroti me ñaja. Socagʉ me ñaami ĩma. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami.
2TI 2:14 To bajiro mʉre yʉ gotisere, Cristo ĩ bajirere gotimasiorimasare ĩnare gotiya, “Tire masiritibeticõato” yigʉ. To yicõari, gaje vãme ado bajiro ĩnare gotirẽmoña: “Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Tire mʉa yijama, masare no bajiro yiejarẽmobetoja. To bajiri, socase ĩna yisere ajianane, quẽnasejʉare ĩna ajirʉaboasere ajimavisia tʉjacõarãma”, ĩnare yigotiya mʉ.
2TI 2:15 To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiogʉ̃ ñari, Dios mʉre ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yirũgũña. To bajiro yigʉ ñari, bojonebecʉne, mʉ yirũgũsere ĩre gotirʉcʉja mʉ.
2TI 2:16 Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa. Tire tʉoĩavariquẽnarã ñari, Diojʉare ajibeticõari, rojosejʉare bʉtobʉsa yirũtuana yirãma.
2TI 2:17 Socase ĩna gotimasiosejʉare ajisʉyacõari, Dios ocare ajiboariarã, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma socasejʉare ajirã. To bajiro bajiyuma, Himeneo, to yicõari Fileto vãme cʉtigʉ quẽne, Cristore ajisʉyaboariarã.
2TI 2:18 Cristo ĩ bajirere riojo ajisʉyaboariarã, socasejʉare ajisʉyacõari, ĩna gotimasiojama, “Jẽre rijariarãre Dios ĩ catioriarʉ̃mʉ rẽtocoasuja”, yisocarãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, Dios ocare ajitʉjacõari, socasejʉare ajisʉyacoasuma sĩgʉ̃ri.
2TI 2:19 Socasere ĩna ajisʉyacoaboajaquẽne, Dios ocare ajisʉyarã masujʉa, socasere ajisʉyabetirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajirotire yiro, ado bajiro gotiaja ti: “Ĩ yarãre ĩamasiami mani ʉjʉ”, yigotiaja. To yicõari, gajejʉ ado bajiro gotiaja: “ ‘Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose ĩna yisere yitʉjajama, quẽnaja”, yigotiaja ti.
2TI 2:20 Gotimasiore queti mʉre gotigʉ yaja yʉ: Gajeyeũni jairo ti ñarivima, oro rãca, to yicõari, plata vãme cʉti rãca ĩna quẽnoria sotʉri rione ñabetoja. Yucʉ́ rãca, riri rãca ĩna quẽnoria sotʉri quẽne ñaroja. Jairo vaja cʉti sotʉrire ĩacõari, gãjerã ĩre ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire masigʉ̃ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi ti vi ʉjʉ: “Ñamasurã ĩna ejajama, ĩnare bare ecagʉ, jairo vaja cʉti sotʉri rãca bare jeorʉcʉja”, yitʉoĩagʉ̃mi, “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. “‘Yucʉ́ rãca, to yicõari, riri rãca quẽnoria sotʉrine bare yʉ jeojama, yʉre rʉ̃cʉbʉomenama’ yigʉ, yʉ cʉose ñarʉaroja”, yigʉmi. Ti sotʉrire bajirone bajiaja mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã.
2TI 2:21 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine rojose yirãma, tire yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩna yijama, “Rojose mana ñaama. Ĩna sʉorine yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã quẽne” yigʉ ñari, ĩre ĩna yibosarotire rotirʉcʉmi Dios.
2TI 2:22 To bajiri, ado bajiro yirũgũña mʉ: Mamarã, Diore ajimena, no ĩna bojase ĩna yise ũnire yibeticõari, ado bajirojʉa yirũgũña: “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami” Cristore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirũgũña. Diore, to yicõari “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yisocamenare quẽne, maicõari, mʉ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, quẽnaro ĩnare yirũgũña.
2TI 2:23 Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa, “Tire mani gãmerã ñagõboajama, quẽnabetoja” yimasigʉ̃ ñari.
2TI 2:24 Mani ʉjʉ bojasere yigʉma, oca josabecʉ ñagʉ̃mi. Ado bajirojʉa bajigʉ ñagʉ̃mi: Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yigʉ ñagʉ̃mi. “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, quẽnaro gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi.
2TI 2:25 Dios ocare riojo gotimasiomenare, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉagʉ ñari, ĩnare ĩamaicõari, “Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotimasiogʉ̃mi. Dios sʉorine ricatijʉa tʉoĩacõari, ĩ oca riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, to bajiro gotigʉmi.
2TI 2:26 Ĩ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami” ĩre ĩna yiajijama, “Satanás sʉorine masare yitorũgũñuja mani”, yirã ñari, ĩ rotiboasere yitʉjarʉarãma ĩna.
2TI 3:1 Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro Dios ĩ bojarore bajiro yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma, jãjarã ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare:
2TI 3:2 Gãjerãre maitʉoĩamenane, ĩna masu yejʉare tʉoĩarã ñarʉarãma. Jairo gãjoa cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarʉarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarʉarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yibetirʉarãma. Masare, Dios yere quẽne, rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma. Ĩna jacʉa ĩna rotisere cʉdimena ñarʉarãma. Dios quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yimena ñarʉarãma. Gãjerã rãca quẽnaro ñamena ñarʉarãma. Masa ĩaro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirã ñarʉarãma. Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani”, yimena ñarʉarãma. Quẽnaro yirãre ĩaterã ñarʉarãma.
2TI 3:4 “Mʉa babarã ñarʉarãja” yiboarine, ĩnare ĩsirearã ñarʉarãma. “Rojose yibetiroti ñaja” yitʉoĩamenane, guaro rojosere yirã ñarʉarãma. Dios ĩ bojasejʉa yiroti ũnirene yirã, ĩna bojasejʉare yivariquẽnarã ñarʉarãma.
2TI 3:5 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore rʉ̃cʉbʉoaja” yigotirã ñaboarine, Dios ĩ bajirore bajiro yibetirʉarãma. To bajiro yirãre ĩacõari, ĩnare baba cʉtibesa.
2TI 3:6 Ĩna ũna, no bojarone virire sãjacudirã ñari, ado bajise tʉoĩarãre rõmiare bʉjarãma: Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani” yibetiriarã ñari, “Rojose mani yise vaja rojose tãmʉorʉarãja mani”, yitʉoĩarãma. Tire tʉoĩasʉtirititerã ñari, gajeye no bojase mame gotimasiorejʉare ajivariquẽnarʉarã ñarãma. To bajiri, socasere quẽnaro ĩnare gotimasiorãma. To bajiro ĩna yijare, ajimasirã ñaboarine, Dios oca riojo gotimasiorejʉarema masibetirʉarãma. To bajiri, socarãne gotitorimasare ĩnare baba cʉtibetiroti ñaja.
2TI 3:8 Ĩnare bajiro yimasiñujarã Janes, to yicõari, Jambres vãme cʉtigʉ. Diore gotirẽtobosagʉ, Moisés ñamasir'i, ʉjʉ, faraónre ĩre ĩ gotisere ajicõari, “Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõato” yirã, ĩaĩañamanire yiĩomasiñujarã ĩna. Ti ũnire yirã, adirʉ̃mʉri ñarã quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉrãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, socasere gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose rĩne tʉoĩarãma. To bajiri, Cristo ocare riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios.
2TI 3:9 Socase gotimasiorimasare, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama” yimasibetiboarine, yoaro mene, “Socasere gotirũgũama”, ĩnare yiĩamasicoarʉarãma masa. Tire bajirone bajimasiñuja, Janes, to yicõari Jambres mesare quẽne. Ĩna yitosere masibetiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉomena ñari, tʉoĩamasimenare bajiro yiyuma”, ĩnare yiĩamasicoasujarã masa jediro. To bajiri, socase gotimasiorimasare baba cʉtibetiroti ñaja.
2TI 3:10 Mʉ baba cʉtibetironare bajiro me bajiaja mʉjʉama. Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉadicajʉ mʉ. “‘Dios ĩ bojasere yigʉsa’ yigʉ, to bajiro bajiñarũgũami”, yʉre yimasiaja mʉ. “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yʉ yitʉoĩasere, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenare rojose yijũnisinibecʉ, yʉ maicõa ñasere, to yicõari, bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ gotimasiocõa ñarũgũsere masiaja mʉ.
2TI 3:11 Antioqu'ia, Iconio, Listra vãme cʉti macarijʉ rojose yʉ tãmʉocatire masiaja mʉ. To bajiro rojose yʉre ĩna yirũgũboajaquẽne, gotimasiocõa ñacajʉ yʉ. Tocãrãcajine rojose yʉ tãmʉocatire yʉre yirẽtobosacami mani ʉjʉ.
2TI 3:12 “Yʉ sĩgʉ̃ne rojose tãmʉogʉ̃ me bajiaja”, yitʉoĩaja. Tocãrãcʉne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãma, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñari, rojose yiecorʉarãma.
2TI 3:13 Rojose ĩna tãmʉoñarone, socasere gotimasiorimasa quẽne, “Diore gotirẽtobosarã ñaja yʉa” ĩna yisocajama, ĩna masune socasere gotiecorãre bajiro bajirʉarãma. To bajiri, rojose yirã, to yicõari, socasere gotirã quẽne bʉtobʉsa Dios ĩ ĩavariquẽnabetire yirũtuarʉarãma.
2TI 3:14 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉjʉama, Cristo ocare ajicõari, “Riojo gotimasiore ñaja” mʉ yiajicatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeja. “Yʉre gotimasiocana riojo gotimasiocama”, yimasiaja mʉ.
2TI 3:15 To yicõari, daquegʉ ñagʉ̃jʉne, Dios ocare masa ĩna ucamasirere ajimasiadicajʉ mʉ. Tire mani buejama, “‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yirãre quẽnaro Dios ĩ yise quetire bʉtobʉsa masirã ñarũtuarʉarãja”, yimasiaja mani.
2TI 3:16 Dios oca masa ĩna ucamasire ñajediro ĩ ye ñaja. Tire ucamasiriarã, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ucamasiñujarã. Ñajediro ado bajiro manire ejarẽmoaja ti: Riojo ñamasusere manire gotimasioaja. “Rojose yigʉ ñaja mʉ” manire yigotimasiocõari, “Tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja”, manire yigotimasioaja. To bajiro yicõari, quẽnaro mani yirũgũrotire manire gotimasiorũgũaja.
2TI 3:17 Dios ocare ajigʉma, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaseayere yimasijeocõato” yiro, to bajiro manire yigotimasiorũgũaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
2TI 4:1 Ñamasuse mʉre gotigʉ yaja yʉ. Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne tire ajirãma. Jesucristo ñaami, ñajediro rotirocʉ. Adigodojʉre tudiejacõari, catirãre, rijariarãre quẽne, mani yirere ĩacõĩarʉcʉmi. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarũgũña. Masa ĩna ajirʉajama, ĩna ajirʉabetijaquẽne, ĩnare gotimasiocõa ñaña. Rojose ĩna yirere, “Rojosere yiyuja yʉa” ĩna yimasirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasioña. To yicõari, “Rojose yitʉjaya mʉa”, ĩnare yiba. “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotiba. To bajiro ĩnare mʉ gotimasioboajaquẽne, rojosere ĩna yicõa ñajama, ĩnare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ.
2TI 4:3 Ado bajiro bajiroti ti ñajare, quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ: Adirʉ̃mʉri Dios ocare mʉ gotimasiosere ajirũgũrãma masa. Berojʉma tire ajitecõari, ĩna ajirʉasejʉare gotimasiorãre jirẽocõari, “Yʉare gotimasioña”, ĩnare yirʉarãma.
2TI 4:4 Dios oca riojo gotimasiorejʉare ajitʉjacõari, tirʉ̃mʉana ĩna tʉoĩarũgũmasirejʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna.
2TI 4:5 Mʉjʉama, “To bajiro yiroma” yigʉ, roori ñarũgũrʉcʉja mʉ. Rojose mʉre ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojase jediro yicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocõa ñarũgũrʉcʉja mʉ.
2TI 4:6 Jẽre yʉjʉarema, tire gotimasiogʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩna sĩaroti mojoroaca rʉyaja.
2TI 4:7 Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, mani ʉjʉ ĩ roticatire bajirone quẽnaro yicoadicajʉ. To bajiri, tire yijeocõaja yʉ.
2TI 4:8 To bajiro yigʉ yʉ ñajare, masare Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “‘Quẽnaro mʉre yaja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉre ĩ yijama, yʉ sĩgʉ̃rene yigʉ me yirʉcʉmi. Ñajediro adi macarʉcʉrojʉre “Jesucristo tudiejarʉcʉmi” yitʉoĩarãre quẽne, to bajirone yirʉcʉmi.
2TI 4:9 Yʉ rãca ñaboagʉ, Demas vãme cʉtigʉ, yʉre vaveocami, Tesalónica vãme cʉti macajʉ vacʉ. Dios yere ĩ mairo rẽtoro adigodoayere maigʉ̃ ñari, to bajiro bajicami. Crescente vãme cʉtigʉjʉare, “Galacia sitanare Cristo ocare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To yicõari, Titore quẽne, “Dalmacia sitanare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To bajiri, Lucas sĩgʉ̃ne ñaami yʉ rãca tujagʉ. To bajiro ti bajijare, yoato me bʉsane vayá. Marcore ĩre macabʉjacõari, ĩre ãmiaba. Yʉre ejarẽmogʉ̃ vadiato.
2TI 4:12 T'iquico vãme cʉtigʉjʉarema, Efeso vãme cʉti macajʉ ĩre cõacajʉ yʉ.
2TI 4:13 Mʉ vadijama, yʉ sudiro joeadore yʉre ãmiadibosaba. Troas vãme cʉti macagʉ, Carpo vãme cʉtigʉ ya vijʉ cũcajʉ yʉ. Yʉ paperatutiri juadibosaba. To yicõari, gajeye papera yʉ cũcatire quẽne juadimasucõama.
2TI 4:14 Alejandro vãme cʉtigʉ, cõme rãca quẽnocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorotire yiĩsirimasʉ, bʉto rojose yʉre yicami. Rojose yʉre ĩ yicati vaja, ĩre quẽne rojose ĩre yirʉcʉmi mani ʉjʉ.
2TI 4:15 Ĩre roori ñaña mʉ quẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ. Dios ocare mani gotimasiocatire “Ajibeticõato masa” yigʉ, bʉto rojose ĩ yicati ñajare, to bajiro mʉre yaja yʉ.
2TI 4:16 Ʉjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yʉre yiejarẽmorã manicama. Yʉ rãca ñaboacana yʉre vaveojedicoacama. To bajiboarine, “Ti vaja, rojose ĩnare yibeticõato Dios” yigʉ, ĩre yisẽniaja yʉ.
2TI 4:17 Yʉre ĩna vaveojediboajaquẽne, mani ʉjʉma, ejarẽmocõa ñacami. To bajiri, jud'io masa me ñarãre, “Quẽnaro Dios yisere ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yibeticama ʉjarã, mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose ti ñajare. To bajiri, yʉre sĩaborona, sĩabeticama.
2TI 4:18 Õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ yʉ ejarotire bojagʉ ñari, yʉre ejarẽmocõa ñagʉ̃mi mani ʉjʉ. To bajiri, gãjerã, “Dios ĩ bojabetire tʉoĩato ĩ” yirã, rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja yʉ. “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉomʉorʉ̃gõroti ñaja manire. To bajirone bajiato.
2TI 4:19 To bajiri mani mairãre, Prisca vãme cʉtigo, so manajʉ Aquilare, to yicõari, Ones'iforo ya vianare quẽne, ĩnare quẽnaroticõaja yʉ.
2TI 4:20 Erasto vãme cʉtigʉma, Corinto macajʉ tujacoacami. Gãji, Trófimo vãme cʉtigʉrema, ĩ rijajare, Mileto vãme cʉti macajʉ ĩre cũcajʉ yʉ.
2TI 4:21 Juebʉcʉ rĩjoro yoato me bʉsane vayá, “Pablo tʉjʉ ejagʉsa” yigʉ. To bajiri, mʉre quẽnaroticõama, adoana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro. Eubulo, Pudente, Lino, Claudia quẽne, mʉre quẽnarotiama.
2TI 4:22 Mʉre quẽnarotigʉ, mani ʉjʉre ado bajiro mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩ rãca ñarũgũña mʉ, mʉ bojasere ĩ yirũgũrotire yigʉ. To yicõari, ĩ rãcanare quẽne, quẽnasere ĩnare cõaña mʉ”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. To cõro ñaja.
TIT 1:1 ¿Ñaboati mʉ, Tito? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Dios ĩ bojasere yigʉ, Jesucristo ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ. To ĩ yigʉ ñari, Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire, to yicõari, “Dios ĩ bojasere ĩna yirotire ajimasiato” yigʉ, gotimasiorũgũaja. Tire ajimasicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũama ĩna.
TIT 1:2 To bajiri, “Diore mani ajitirʉ̃nʉjama, rijacoaboarine, tudicaticõari, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. Macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ado bajiro yirʉcʉja”, yimasiñumi Dios: “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yimasiñumi Dios, socabecʉ ñari.
TIT 1:3 “Ado cõrone ti quetire gãjerãre gotimasiorʉcʉmi” ĩ yiriarore bajirone yʉre goticudirotiyumi Dios, ĩre mani cãmotadicõa tʉjaborotire manire yirẽtobosagʉ ñari.
TIT 1:4 Mʉre yʉ gotimasiosere ajicõari, “Jesucristo yere ajitirʉ̃nʉaja”, yicajʉ mʉ. To yicõari, Jesucristo ĩ bojarore bajiro mʉ yirũgũsere ĩacõari, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ masu ñaami”, mʉre yicacʉ ñaja yʉ. To bajiri, “Mʉre maiaja” yigʉ, yʉ macʉre bajiro bajigʉ mʉ ñajare, “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo manire yirẽtobosar'ire quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.
TIT 1:5 Creta vãme cʉti yoanare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre yʉ gotimasiojeobetire, “Mʉjʉa gotimasio gajanorʉcʉja”, mʉre yicajʉ yʉ. To yicõari, “‘Tojʉ ñarimacari cõrone Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare besegʉsa’ yʉ yicanare yʉre besebosaba”, mʉre yivadicajʉ yʉ.
TIT 1:6 To bajiri, ĩnare ũmato ñaronare mʉ beserotire yigʉ, mʉre gotiaja yʉ: Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarocʉ, “Rojose yigʉ ñaami” masa ĩna yibecʉ ñarʉcʉmi. Manajo cʉtigʉ, gajeore ajerio cʉtibecʉ ñarʉcʉmi. Ĩ rĩa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñarʉarãma. “Rojose yirã ñaama”, to yicõari, “Ĩna jacʉare rʉ̃cʉbʉomena ñaama” masa ĩna yirã me ñarʉarãma.
TIT 1:7 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã, Dios ĩ bojasere yirã ĩna ñajare, “Rojose yirã ñaama”, ĩnare yibetirʉarãma masa. Ĩna rãcana ĩna gotijama, ajiterã, guaro jũnisinimena, quẽamena, idimecʉmena, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, gãjerãre yitorã me ñarʉarãma.
TIT 1:8 Ado bajirojʉa bajirã ñarʉarãma: No bojase ĩna yiroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩacõari yirã ñarʉarãma. To yicõari, ĩna ya vi ejarãre quẽnaro yirã, no ĩna bojaro ĩna vacudijaquẽne, masare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yivariquẽnarã ñarʉarãma. To yicõari, Diore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorã ñarʉarãma. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñarʉarãma.
TIT 1:9 To bajiri socabetire Dios oca Cristo yere yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉriarã ñari, quẽnaro riojo ĩna gotimasiojare, bʉtobʉsa Jesús yere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. “To bajiro me bajiaja” yirã quẽne, “Riojo gotiama” yirã ñari, ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiro gotimasiorãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare beserʉcʉja mʉ.
TIT 1:10 Tojʉre jãjarã ñacama, “Circuncisión yirere Dios ĩ roticũmasirere yiroti ñaja” yirã. To yicõari, socaserene masare ejarẽmobetirene gotitorã ñacama. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojasere yirã me yicama.
TIT 1:11 To bajise ĩna gotimasiosere, “To cõrone gotitʉjaya”, ĩnare yiya mʉ. “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, socasere gotimasio ñarãma. Tire ajica yirã, cojo viana me, ajimavisiarãma.
TIT 1:12 “Rojose yama” yʉ yirore bajirone yiyumi Creta vãme cʉtiyoagʉ ĩna yʉ quẽne: “Creta vãme cʉtiyoana socarã ñaja mʉa. Gãjerãre rojose yirã, moamena, to yicõari, jairo barã ñaja mʉa”, yiyumi, ĩ yarãre.
TIT 1:13 To bajiro ĩ yijama, riojo gotigʉ yiyumi. To bajiri socarãne masare gotitorãre bʉto ĩnare gotiya mʉ, “Dios oca Jesús yejʉare tʉoĩato ĩna” yigʉ.
TIT 1:14 Jud'io masa ĩna masune tʉoĩacõari socarãne ĩna gotisere, to yicõari ĩna rotisere quẽne ajitʉjacõari, “Dios ye riojo gotisejʉare ajiato ĩna” yigʉ, ĩnare gotiya mʉ.
TIT 1:15 Quẽnasere tʉoĩarãma, jediro ĩna yise rĩne quẽnase ñacõaroja. Rojosere tʉoĩarãrema, ĩna yise jediro rojose rĩne ñaroja. “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenama ĩna, rojose rĩne tʉoĩarã ñari.
TIT 1:16 Ĩna ũnama, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, rojosere Dios ĩ ĩatesere yirũgũama. To bajiro yirã ĩna ñajare, masa ĩna ĩavariquẽnaboajaquẽne, “Yʉ bojasere yibeama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios.
TIT 2:1 Mʉjʉama, Dios ocare buecõari, riojo ĩnare gotimasioña, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ.
TIT 2:2 Ado bajiro bʉcʉrãre ĩnare gotimasioña: “Rojosere yirʉaboarine, tire yimena ñaña. ‘Quẽnase yirã ñaama’ masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉorã ñaña. Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoña. Cristo yere ajirã ñari, tire ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa”, ĩnare yigotimasioña mʉ.
TIT 2:3 Bʉcʉrã rõmirire quẽne, ado bajiro ĩnare gotimasioña mʉ: “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro yirã ñaña. Gãjerãre socasere ĩnare gõjabesa. Idimecʉmenane ñaña”, ĩnare yigotiya. “Quẽnase rĩne yirã ñari, mamarã rõmiri mame manajʉa cʉtirãre, ‘Mʉa manajʉare mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiña’ ĩnare yigotiya mʉa”, ĩnare yiya.
TIT 2:5 “Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya. Mʉa ye moarere quẽnaro moaña. Mʉa rãcanare quẽnaro yiya. Mʉa manajʉare ajirʉ̃cʉbʉoya. ‘Tire yimenane, rojosejʉare mani yijama, Jesús ocare ajirãma, “¿To bajise yirã ñañujarique?”, manire yiroma’ yirã, mamarã rõmirire ĩnare gotiya mʉa”, ĩnare yiya, bʉcʉrã rõmirire.
TIT 2:6 Mamarã ʉ̃mʉare quẽne, “Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yiya”, yigotiya mʉ.
TIT 2:7 Mʉ quẽne quẽnase rĩne yiya mʉ. To bajiro mʉ yisere ĩacõari, “Ĩre bajiro yiroti ñaja manire quẽne”, yirʉarãma. Dios ocare mʉ gotijama, “Masa yʉre ĩavariquẽnacõari rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ me, rʉ̃cʉbʉose rãca quẽnaro Dios ocare ĩnare gotiya.
TIT 2:8 Mʉre yʉ gotimasiocatore bajiro riojo ĩnare gotimasioña, “Tire ajicõari, ‘Socʉ yami’ yiroma” yigʉ. To bajiro mʉ yijama, manire ĩaterimasa, riojo mʉ gotijare, tire ajicõari, bojonerʉarãma.
TIT 2:9 Ĩna ʉjarãre moabosarimasare Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ado bajiro ĩnare gotiya: “Mʉa ʉjarãre quẽnaro ĩnare cʉdirũgũña, ‘Mani moasere ĩacõari variquẽnato ĩna’ yirã.
TIT 2:10 To yicõari, mʉa ʉjarã yere juarudibesa. Tire ĩacõari, ‘Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñaama ĩna’ mʉare yirʉarãma. To bajiri, rojose mani tãmʉotʉjabetirotire manire yirẽtobosagʉ yere ‘Quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ, quẽnaro moaña”, ĩnare yiya, ʉjarãre moabosarimasare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre.
TIT 2:11 “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose mani tãmʉotʉjabetirotire manire yirẽtobosagʉre Dios ĩ cõare ti ñajare, quẽnase rĩne yirã ñaña mʉa”, ĩnare yiya mʉ.
TIT 2:12 Ado bajiro Dios quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare, “Quẽnaro yirã ñaña mʉa”, ĩnare yiya mʉ: Adigodo mani catiro cõro ĩ ĩatesere, ĩre ajimena ĩna yirore bajiro mani yirʉajama, “Quẽnasejʉare tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro quẽnase rĩne yato” yigʉ, manire ejarẽmoami Dios.
TIT 2:13 Jesucristo adigodojʉre tudiejacõari, quẽnaro manire ĩ yirotire tʉoĩayurã ñari, quẽnasere yirũgũroti ñaja. “Quẽnarẽtogʉ̃, ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose rãca tudiejarʉcʉmi. Ĩ ñaami masirẽtogʉ̃, rojose mani yisere Dios ĩ masiriose vaja, manire vaja yibosar'i.
TIT 2:14 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, “‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo. To bajicõari, “Rojose yirʉaboarine, yibeticõari, quẽnasejʉare yato” yigʉ, manire rijabosayumi.
TIT 2:15 To bajiri, mʉre yʉ gotirotisere quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ. “Tire quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ”, ĩnare yigotiya. Mʉ gotisere ĩna ajibetijama, Cristore ñagõbosagʉ ñari, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne gotiya mʉ.
TIT 3:1 Gaje vãme ado bajiro ĩnare gotiya mʉ, “Masiritiroma” yigʉ: “Gobierno, to yicõari mʉare ũmato ñarã ĩna rotisere, quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, gãjerãre quẽne quẽnaro yirũgũña mʉa.
TIT 3:2 Gãjerãre socarãne rojose ĩnare ñagõbesa. Quẽnase rĩne yirã ñaña. Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Ĩnare ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yiya mʉa”, ĩnare yigotiya mʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre.
TIT 3:3 Ado bajiro Dios quẽnaro manire ĩ yise ñajare, gãjerãre quẽnaro yirũgũroti ñaja manire: Mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñari, tʉoĩamasimena ñariarãja mani. Diore cʉdimena, socasejʉare ajitirʉ̃nʉriarãja mani. To yicõari, rojose mani yivariquẽnasere rʉ̃gʉ̃mena ñariarãja mani. Gãjerã ĩna cʉosere ʉorã ñariarãja mani. “Teose yirã ñaama” manire ĩna yijare, ĩnajʉare quẽne, “Teose yirã ñaama”, ĩnare yigãmejairã ñariarãja mani.
TIT 3:4 To bajiro rojose yirã mani ñaboajaquẽne, “To cõrone ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarore bajirone Jesucristore cõañumi, “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosaaya” yigʉ. Ĩre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, quẽnasere mani yibetiboajaquẽne, ĩre cõañumi. Ĩjʉama, manire ĩamaicõari, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yir'i ñari, yiyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosayumi” mani yitʉoĩajare, Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús, manire ejarẽmorocʉre. To bajiro ĩ yijare, Esp'iritu Santo rãca ñarã ñari, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñasʉoyuja. To bajicõari, rojosere yirʉaboarine, tire yibetisʉoyuja mani.
TIT 3:7 “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato bero tudicaticõari, tudirijayamanire mani bʉjarotire, “Tʉoĩavariquẽna ñarʉarãma” yigʉ, to bajiro yiyumi Dios.
TIT 3:8 Dios yere socabetire mʉre goticõaja yʉ. Dios ye socabeti ti ñajare, quẽnaro Dios ĩ yirere tʉoĩarãre ĩnare mʉ gotimasiosere bojaja yʉ. “Quẽnase rĩne yiñato ĩna” yigʉ, tire mʉre gotimasioroticõaja yʉ. No bojarã tire ajitirʉ̃nʉrãrema ejarẽmorʉaroja.
TIT 3:9 Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Ĩna ñicʉa ĩna bajimasirere ĩna masise sʉorine gãmerã oca josabesa. Moisés ñamasir'i ĩ roticũmasirere ajimasibeticõari, ti sʉorine gãmerã oca mavisiabesa. Tima, masare no bajiro yiejarẽmobetoja.
TIT 3:10 Sĩgʉ̃ mʉa vatoajʉ, Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre ricatine ĩ gotimavisio ñajama, “Tire yibeticõaña”, ĩre yigotiba mʉ. To bajiro ĩre mʉ yigotiboajaquẽne, ĩ ajibetijama, quẽna ĩre gotirẽmoma. Ĩre mʉ tudigotiboajaquẽne, ĩ ajibeti manicõajama, ĩre cãmotadicõama.
TIT 3:11 Ĩ masune, “Rojosere yigʉ yaja yʉ” yimasiboarine, bʉtobʉsa rojose ĩ yicõa ñajama, ti sʉorine rojose ĩre yirʉcʉmi Dios. To bajiri, rojose yijaigʉre masigʉ̃ ñari, ĩre cãmotadiba.
TIT 3:12 Artemas vãme cʉtigʉre mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩre yʉ cõabetijama, T'iquico vãme cʉtigʉjʉare ĩre cõarʉcʉja. Ĩ ejaro ĩacõari, to ĩ ñaro ũnone mʉ bajitĩmaro cõro yʉre ĩagʉ̃ varʉcʉja mʉ, Nicópolis vãme cʉti macajʉ. “Ti macajʉ juebʉcʉ rẽtorʉcʉja”, yibʉ yʉ.
TIT 3:13 Apolos, to yicõari masare rotisere gotimasiorimasʉ Zenas vãme cʉtigʉ mʉ tʉjʉ ejarʉarãma. Mʉ tʉ eja, ñarũgũboa ĩna vato, mʉ ejarẽmoro cõro ĩnare yirẽmoma, “Quẽnaro vajaro” yigʉ.
TIT 3:14 Mʉa tʉana quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãjerã ĩna bojase ti rʉyajama, ĩnare ĩna ejarẽmojama, quẽnaja. Ti ñaja quẽnaro ñarema. Gãjerãre mani ejarẽmobetijama, ñie vaja maja.
TIT 3:15 Mʉre quẽnarotiaja yʉa jediro. Mʉ rãcana quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉare mairã quẽnato. Diore sẽnirã, “Quẽnasere ĩnare cõaña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. To cõro ñaja.
PHM 1:1 ¿Ñaboati yʉa baba Filemón vãme cʉtigʉ? Mʉ ñaja quẽnaro yʉa maigʉ̃, yʉare bajiro moagʉ̃. Mani maigõ, Apia vãme cʉtigore, to yicõari, yʉare bajiro moagʉ̃, Arquipo vãme cʉtigʉre quẽne adi queti mʉare ucaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, mʉ ya vijʉ rẽjarũgũrã jedirore adi queti mʉare ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ Pablo, mani maigʉ̃, Timoteo rãca adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉa. Masare Jesucristo ocare gotimasiogʉ̃ ñari, adojʉ tubibe ecoaja yʉ.
PHM 1:4 Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari Dios yarãre quẽne quẽnaro mʉ maisere yʉre gotirũgũama masa. “Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaami. To bajicõari, Dios yarã jedirore ĩamaicõari, quẽnaro yami” mʉre ĩna yisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, “Filemónre quẽnaro yiyuja mʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ.
PHM 1:6 Mʉ quẽne, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ñajediro quẽnaro Dios manire ĩ yisere mʉ ajimasirotire yigʉ, mʉre sẽnibosarũgũaja.
PHM 1:7 “Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro mʉ yijare, variquẽnama Jesúre ajitirʉ̃nʉrã” ĩna yisere ajicõari, bʉto variquẽnarũgũaja yʉ quẽne.
PHM 1:8 Dios yarãre quẽnaro yirũgũgʉ̃ mʉ ñajare, yʉre quẽne quẽnaro mʉ yirotire sẽnigʉ̃ yaja yʉ. Cristo ĩ cõacacʉ ñari, mʉ yirʉabetire rotimasirocʉ ñaboarine, Dios yarãre quẽnaro mʉ maisere masicõari, “Yʉre quẽne maicõari, yʉ sẽnirore bajiro cʉdirʉcʉmi” yigʉ, mʉre sẽniaja yʉ. Yʉ ñaja bʉcʉ Pablo. To yicõari, Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiose sʉori adojʉ tubibe ecoaja yʉ.
PHM 1:10 Ado bajiro mʉre sẽniaja yʉ: Quẽnaro ajiya, Filemón. Onésimo mʉre moabosarimasʉ ñaboar'ire, yʉ macʉre bajiro bajigʉre sẽnibosagʉ yaja. Adojʉ tubiberiavi ñagʉ̃, Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine Jesucristore ajitirʉ̃nʉcami.
PHM 1:11 Tirʉ̃mʉjʉ mʉre moabosarimasʉ ñaboarine quẽnaro mʉre moabosabesumi. Yucʉrema quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñaami. To bajiri, mʉre quẽne quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi.
PHM 1:12 Mʉ tʉjʉ ĩre varotiaja yʉ. Ĩ ñaami bʉto yʉ maigʉ̃. To bajiri, quẽnaro ĩre bocaãmiña.
PHM 1:13 Bajigʉjʉma, yʉ rãca ĩ ñasere bojaboaja yʉ, “Tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ejarẽmoato” yigʉ. To bajiro ĩ bajijama, sõjʉ ñacõari, yʉre mʉ ejarẽmomasibetijare, mʉre ĩ moabosaroti ũnirene, yʉjʉare ejarẽmocõa ñabogʉmi.
PHM 1:14 To bajiboarine, “Pablo tʉjʉ ĩ tujasere bojaja yʉ quẽne” mʉ yiroto rĩjoro, “Adojʉ tujaya Onésimo”, yirʉabeaja yʉ. To bajiri, ĩre bojagʉ ñaboarine, mʉ tʉjʉ ĩre varotiaja yʉ. Mʉ tʉjʉ ĩ tudiejasere ĩacõari, “Pablore ejarẽmorocʉ ñaja mʉ” ĩre mʉ yijama, quẽnaroja.
PHM 1:15 Mʉre rudiadicõari, yoaro me adojʉ ĩ ñarotire bojarimi Dios, mʉ tʉjʉ tudiejacõari, quẽnaro ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. “Yucʉrema Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ĩ rijato berojʉ ĩ catirotire Dios ĩ ĩsir'i ñari, õ vecajʉ quẽne mʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ yaja yʉ.
PHM 1:16 Mʉ tʉjʉ ĩ tudiejaro, “Yʉ moarimasʉ tudiejaami” ĩre yigʉ me, ĩre ĩamairʉcʉja mʉ. “Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ maigʉ̃, yʉ bedire bajiro bajigʉ ñaami” yitʉoĩagʉ̃, ĩre ĩamaima. To bajiri ĩre yʉ mairo rẽtoro mʉjʉa, ĩre mairʉcʉja mʉ.
PHM 1:17 To bajiri, mʉ tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. “Pablo quẽne, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi” mʉ yitʉoĩajama, yʉrene bocaãmigʉ̃re bajiro Onésimore bocaãmima.
PHM 1:18 Tirʉ̃mʉjʉ rojose yir'i ĩ ñajama, to yicõari, no bojase mʉre vaja mor'i ĩ ñajama, yʉjʉare vaja sẽniña. Ĩre vaja yibosarʉ yaja yʉ.
PHM 1:19 Yʉ masune adire ucaja yʉ: “Onésimo mʉre ĩ vaja more ti ñajama, ĩre vaja yibosarʉcʉja”, yiucaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, ado bajise tʉoĩagʉ̃ja mʉ: “Pablo ĩ gotimasiocati sʉorine Jesucristore yʉ ajitirʉ̃nʉsʉocati ñajare, yʉ rijato berojʉ yʉ catirotire Dios ĩ ĩsir'i ñaja yʉ. To bajiri ĩ gotimasiore vaja yʉre ĩ sẽnijama, ĩre vaja yijeomasibecʉja”, yitʉoĩagʉ̃ja mʉ.
PHM 1:20 To bajiri, Onésimo rojose mʉre ĩ yirere masiriocõari, ĩre quẽnaro mʉ bocaãmijama, “Mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiyumi” mʉre yimasicõari, bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ.
PHM 1:21 “‘Quẽnaro ĩre bocaãmiña’ yʉ yiro rẽtoro quẽnaro ĩre yirʉcʉmi” mʉre yitʉoĩacõari, adi papera yʉ ucase rãca mʉre sẽniaja yʉ.
PHM 1:22 Gajeye ado bajise mʉre yaja yʉ: Mʉ tʉjʉ yʉ cãnirotisõa yʉre quẽnoyubosaya. “Diore yʉre mʉa sẽnibosarũgũrore bajirone yoaro mene adojʉ tubiberiavire budirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajicõari, mʉare ĩagʉ̃ varʉaja yʉ.
PHM 1:23 Mani maigʉ̃, Epafras mʉre quẽnarotiami. Ĩ quẽne, Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñari, adojʉ tubiberiavijʉ yʉ rãca ñaami.
PHM 1:24 Gãjerã, yʉ rãca moarã, Marcos, Aristarco, Demas, Lucas quẽne, mʉre quẽnarotiama ĩna quẽne.
PHM 1:25 Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnase mʉare cõarũgũato. To cõro ñaja.
HEB 1:1 Tirʉ̃mʉjʉ cojoji me mani ñicʉare Hebreo masare ĩnare gotimasioñuju Dios. Ĩre gotirẽtobosariarã sʉorine ĩnare gotimasiñuju ĩ. Ĩna gotise rĩ me ĩnare yimasiomasiñuju. Gajeye quẽne, ricati ĩnare ĩ yiroticõamasire rãca ĩnare yimasiomasiñujarã. To bajiri, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa.
HEB 1:2 To bajiri yucʉrirema, Dios ĩ macʉre manire ĩ cõajare, quẽnaro Diore masiaja mani. Macarʉcʉro, õ vecaye ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉne ñaami, “Jediro macarʉcʉroayere cʉorʉcʉja mʉ” ĩ yimasir'i.
HEB 1:3 Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩre masirã ñari, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. Diore masirã ñarãma ĩ macʉre masirã. Ĩ macʉre quẽnaro masicõari, “Ĩ jacʉre bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Ĩ macʉne ñaami, “Adi macarʉcʉroaye bajimʉorʉ̃gõato” yirotimasir'i. Ĩne ñaami, Diore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja manire rijabosacõari, Diorãca ñajedirore rotigʉ.
HEB 1:4 To bajiri adirʉ̃mʉri Diorãca rotigʉ ñari, Diore moabosarã ángel mesare rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Dios macʉ.
HEB 1:5 Ĩ sĩgʉ̃ne ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ado bajise ĩre yiyumi Dios: “Adirʉ̃mʉne yʉ macʉ ñari, yʉre bajiro rotisʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. Ángel mesarema, to bajiro ĩnare yibesumi Dios. Gãjerãre quẽne, ti ũnire yibecʉne ĩ macʉ sĩgʉ̃rene tʉoĩagʉ̃, ado bajiro yiyumi Dios: “Ĩ jacʉ ñaja yʉ. To bajiri yʉ macʉ ñaami”, ĩre yiyumi.
HEB 1:6 Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re, adi macarʉcʉrojʉre ĩre cõagʉ̃, ado bajise ĩre yiyumi: “Ángel mesa quẽne mʉre rʉ̃cʉbʉo jedicõarʉarãma ĩna”, yiyumi Dios.
HEB 1:7 Ĩre moabosarimasa ángel mesare yigʉ, ado bajiro yiyumi Dios: “Ángel mesare yʉ rotijama, yoaro me mino ti vẽatuvasere bajiro yoaro mene yʉre cʉdirʉarãma. To yicõari, jea ʉ̃jʉse guaro ti ʉ̃jʉjẽnirore bajiro yʉre moabosarʉarãma ĩna”, yiyumi Dios, ángel mesa ĩre ĩna moabosarotire yigʉ.
HEB 1:8 Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re yigʉ, ado bajirojʉa yiyumi Dios: “Yʉ macʉ ñari, Dios ñaja mʉ. Mʉ rotise jedibetirʉaroja. Masare mʉ rotijama, yʉ bojarore bajirone quẽnaro rotirʉcʉja mʉ.
HEB 1:9 ‘Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, rojosejʉarema yibetirʉcʉja’ yitʉoĩarũgũcajʉ mʉ. To bajiro yicacʉ mʉ ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja’ mʉre yaja yʉ. To bajiro mʉre yʉ yijare, bʉto variquẽnaja mʉ”, yiyumi Dios, ĩ macʉre.
HEB 1:10 Quẽna gajeye ado bajise yiyumi Dios, ĩ macʉre yigʉ: “Rẽmojʉne adi macarʉcʉrore rujeomasicajʉ mʉ.
HEB 1:11 Mʉ rujeomasicati jedirone ti jedicoaboajaquẽne, mʉjʉama, ñacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ, Dios ñari.
HEB 1:12 Sudi ĩna sãñasʉosere vejecõari, gajeye quẽnase ĩna vasoasãñarore bajiro, adi macarʉcʉro ñase ti jedirore quẽna gajeye vasoarʉcʉja mʉ. Mʉma, rijabetirocʉ ñari, mʉne ñacõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, ĩ macʉre yiyumi Dios.
HEB 1:13 Quẽna, ĩ macʉ sĩgʉ̃rene ado bajise yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios: “Rʉ̃cʉbʉoriajaʉre rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, ‘Rojose yitʉjaya’ ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ”, yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios, ĩ macʉre. Ángel mesarema, to bajiro yibetimasiñuju Dios.
HEB 1:14 Ángel mesama, ruyumena ĩre moabosarã ĩ cõarã ñarãma. To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrã õ vecajʉ quẽnaro ĩ rãca ñaronare ejarẽmorã ñarãma ángel mesa.
HEB 2:1 Dios macʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩ ocare bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉto mani, tire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “Quẽnaro manire Dios ĩ yirotire masiriticõari, rojose yirobe” yirã.
HEB 2:2 Tirʉ̃mʉjʉ ángel mesa sʉorine, Dios ĩ rotimasire Moisére ejamasiñuju ti. Tire, “Dios ye masu ñañuja”, yimasiaja mani. Tire cʉdibetimasiriarã ñaboarine, rojose Dios ĩ yirotire masicõari, bojabetimasiñujarã. To bajiro bajirã ñaboarine, rojose tãmʉo jedicõamasiñujarã ĩna.
HEB 2:3 To bajiri Dios ĩ yirere masiboarine, ĩ rotimasire rẽtoro quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “No bajirojʉa yicõari rojose manire yibeticõato Dios”, yimasibetirʉarãja. Rẽmojʉne mani ʉjʉ Jesús ñañuju, adirodori Dios ĩ yarãre quẽnaro ĩ yirotire gotisʉor'i. Ĩre ajiriarã, ti ocare manire gotirẽtocama ĩna. To yicõari, Dios sʉorine jairo ĩaĩañamanire manire yiĩocama. To yicõari, Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire yigʉ, tocãrãcʉrene ricati rĩne ĩ masisere ĩnare ʉjoyumi Esp'iritu Santo. To ĩ yijare, manire quẽnaro gotimasiocama ĩna. To bajiri, “Cristo oca socase mene bajiaja ti”, yimasicoacajʉ mani quẽne.
HEB 2:5 Diore moabosarã, ángel mesarema, “Adi macarʉcʉro jedirore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yibesuju Dios.
HEB 2:6 Masajʉarema, “Adi macarʉcʉrore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju. Sĩgʉ̃, Diore ĩ sẽnirere ucagʉ, ado bajise ucamasiñumi: “Dios, ¿no yigʉ ñamasurã me yʉa ñaboajaquẽne, yʉare masiritibeati mʉ?
HEB 2:7 ‘Ángel mesare bajiro bajibeticõato’ yigʉ, ‘Ñamasurã me ñarʉarãma’, yʉare yiyuja mʉ. To bajiro yʉare yicũr'i ñaboarine, ‘Ñamasurã ñato’ yʉare yicũñuja mʉ quẽna.
HEB 2:8 ‘Adi macarʉcʉro ñase jediro mʉ cũrere rotimasiato’ yigʉ, yʉare cũñuja mʉ”, yiucamasiñuju sĩgʉ̃, Diore sẽnigʉ̃. “Noajʉane masare cʉdimena manirʉarãma” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ñajediro manire cʉdijedibeama maji.
HEB 2:9 To bajiboarine, sĩgʉ̃ adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃re masiaja mani, Jesús vãme cʉtigʉre. Ĩ bajirere ado bajiro masiaja mani: Ángel mesa rẽtoro ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Yoaro meaca ñamasugʉ̃ mere bajiro bajirʉcʉmi” yigʉ, adigodojʉre ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, manire rijabosayumi Jesús. Rojose tãmʉocõari, ĩ rijabosare ñajare, “Jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi Dios.
HEB 2:10 Adi macarʉcʉro ñase jediro Dios ĩ rujeore ñaja. Quẽnaro ĩ rotimasijare, adi macarʉcʉro bajise jediro bajiñarũgũaja. Jediro Jesucristo sʉorine, “Yʉ yarã ñaama” Dios ĩ yiĩarã, “Yʉ tʉjʉ ejamasirʉarãma”, ĩnare yiyumi Dios. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiroticõajare, rojose tãmʉocõari, manire rijabosayumi Jesucristo.
HEB 2:11 To bajiri, Jesúrãca ñarã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñaja mani. Mani quẽne, Dios rĩa mani ñajare, bojonebecʉne, “Yʉ bederã ñaama”, manire yigʉmi Jesús.
HEB 2:12 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Mʉ bajisere yʉ bederãre ĩnare gotirʉcʉja yʉ. Ĩna rãca rẽjacõari, mʉre variquẽnarã, basarʉarãja yʉa”, yigotiaja.
HEB 2:13 Quẽna gajeye ado bajise gotiaja, Jesús Diore ĩ yirotire yiro: “‘Yʉre ejarẽmorʉcʉmi’ Diore ĩre yitʉoĩaja yʉ”, yigotiaja. Quẽna gajeye, ado bajiro gotiaja: “‘Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama’ Dios ĩ yicana rãca adojʉ ñaja yʉ”, yigotiaja, Jesús ĩ yirotire yiro.
HEB 2:14 Mani, Dios rĩa, sĩgʉ̃re bajirone rujʉ cʉti, ri'i cʉti bajiaja mani. To bajiri, Jesús quẽne, Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rujʉ cʉticõari, manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajijama, ĩ rijabosase sʉorine rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare vãti ĩ varotiboasere tire tegʉ bajiyumi.
HEB 2:15 Adi macarʉcʉro ñarã rojose yirã ñari, bajireacõari bero, “Rojose yiecorʉarãja” mani yitʉoĩagüiboarere “To cõrone güitʉjato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi.
HEB 2:16 To bajiri, “Ángel mesare ejarẽmogʉ̃ bajiyumi Jesús”, yibeaja mani. Ado bajirojʉa yimasiaja mani: “Diore Abraham ñamasir'i ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩarãjʉare manire ejarẽmogʉ̃ bajiyumi”, yaja mani.
HEB 2:17 To bajiri manire bajiro rujʉ cʉticõari rojose tãmʉoñumi Jesús. Adi macarʉcʉro ñagʉ̃ paia ʉjʉ ĩ ñagõbosaro rẽtoro ĩ jacʉ ĩ ñarojʉ ĩ rijabosariarãre “Ñagõbosagʉsa” yigʉ bajiyumi Jesús. Dios ĩ ĩajama, masa ĩna bajisere quẽnaro gotirẽtobosagʉ, to yicõari masa rojose tãmʉorãre ĩnare ĩamaigʉ̃ ñañumi. Ĩne ñañumi masa rojose ĩna yise vajare “Ĩnare masirioato Dios” yigʉ, rojose tãmʉocõari, ĩnare yirẽtobosar'i.
HEB 2:18 Cojojirema Dios ĩ bojarore bajiro ĩ yise, bʉto josarũgũñuju ti, Cristore. To bajiri rojose tãmʉoñuju ĩ. To bajirone bajiaja manire quẽne. Manire bajiro bajir'i ñari, Diore mani cʉdiroti ti josajama, manire ejarẽmomasiami Jesús, “Yʉre bajiro ĩna quẽne, Dios ĩ bojasere yato” yigʉ.
HEB 3:1 To bajiri, “Jesús manire ejarẽmogʉ̃ ñaami”, yimasiaja mani. Manijʉa, “Dios ĩ ejarẽmose rãca Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉroti ñaja” yimasicõari, ĩre cʉdirã ñaja mani. “Yʉ yarã ñato” Dios ĩ yiriarã ñaja. Jesújʉa ñagʉ̃mi, “Masare quẽnaro yʉ yirotire gotiba” Dios ĩ yicõar'i. To bajicõari, tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ, Cristo quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire sẽnibosagʉ ñagʉ̃mi. To bajiri, “Ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Jesús”, yitʉoĩato mani.
HEB 3:2 Adi macarʉcʉrojʉre ñagʉ̃ Dios ĩ rotirore bajirone yigʉ, Dios yarã masare quẽnaro ejarẽmoñumi Jesús. To bajirone yimasiñuju Moisés ñamasir'i quẽne. Dios ĩ rotirore bajirone yigʉ, Dios yarãre quẽnaro ejarẽmomasiñuju.
HEB 3:3 Quẽnaro ĩnare ejarẽmomasir'i ñaboarine, “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñato”, yimasibetimasiñuju. Jesújʉama, “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñato”, yimasigʉ̃ ñaami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, Moisés ñamasir'i rẽtoro Cristore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja.
HEB 3:5 Moisés ñamasir'ijʉama, Dios moarimasʉre bajiro bajimasiñuju. To bajicõari, Dios ĩ yirotirore bajirone cʉdigʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñamasiñuju. To bajiro ĩ yimasirere tʉoĩacõari, “Cristo sʉori Dios manire quẽnaro ĩ yirotire gotimasiogʉ̃ yimasiñumi Moisés”, yimasiaja mani.
HEB 3:6 Cristojʉama, Dios moarimasʉre bajiro me bajiyuju. Ĩ ñaami Dios macʉ, ĩ rotirore bajirone yigʉ. To bajicõari, Dios yarã ʉjʉ ñaami Cristo. “Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yirotire yiecorʉarãja mani” mani tʉoĩatʉjabetijama, ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãja.
HEB 3:7 To bajiri Dios yarã ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Dios ocare masa ĩna ucamasire Dios yarãre gotigʉ, ado bajiro yimasiñumi Esp'iritu Santo: “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya.
HEB 3:8 ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa. Mʉa ñicʉa yʉre jũnisinicõari, ĩna cʉdibetimasicatire bajiro bajibesa mʉa. Mʉa ñicʉa, masa manojʉ ĩna ñacudiro, jʉarã masa cõro ñaricʉ̃mari ĩaĩañamanire ĩnare yiĩorũgũboacajʉ yʉ. To yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomena ñari, ado bajise yirũgũcama ĩna: ‘Mani bojasejʉa mani yijama, ¿no bajise manire yirojari Dios?’ yirũgũcama ĩna.
HEB 3:10 To bajiro ĩna yisere jũnisinicõari, ado bajise ĩnare yicajʉ yʉ: ‘Yʉre ajiterũgũaja mʉa. To bajiri, “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeaja mʉa’, ĩnare yicajʉ yʉ.
HEB 3:11 Quẽna gajeye ĩnare goticajʉ yʉ: ‘Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ rãca quẽnaro mʉa ñasere bojaboacajʉ yʉ. To bajiboarine cojoji me mʉajʉa yʉre mʉa ajibetijare, yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãma’ yicõacajʉ yʉ”, yigotimasiñumi Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo.
HEB 3:12 To bajiri mani ñicʉa Diore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjamasiriarore bajiro bajibesa yʉ yarã mʉa. Sĩgʉ̃ mani yʉ, “Dios ocare socase ñaja” ĩ yisere ajicõari, quẽnaro ĩre gotimasioña, “Masirẽtogʉ̃ Dios yere ajitirʉ̃nʉ tʉjaromi” yirã.
HEB 3:13 Dios ocare gãmerã gotivariquẽnaña mʉa. “Maji busiyʉ gãmerã gotiroti ñaroja”, yitʉoĩabesa, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri vãti ĩ rotisejʉare cʉdicõari, “‘Dios oca socase ñaja’ yiroma” yirã. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne gãmerã goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare, “Tire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato” yirã.
HEB 3:14 Tirʉ̃mʉjʉ, Cristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja manire. To bajiro mani bajicõa ñajama, mani bajirearo berojʉ õ vecajʉ Cristo rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani.
HEB 3:15 Tire mʉare yʉ gotirore bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa. Mʉa ñicʉa yʉre jũnisinicõari, ĩna cʉdibetimasicatire bajiro bajibesa mʉa”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 3:16 Mani ñicʉa ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa quẽna: ¿Ñimarã ñañujari Dios ĩ masune ĩ gotisere ajirã ñaboarine, cʉdibetiriarã? Egipto sitajʉ ñarãre, Moisés ĩ ũmato variarãne bajiyuma.
HEB 3:17 Jʉarã masa cõro ñaricʉ̃mari, Diore ĩna cʉdibetijare, bʉto jũnisiniñuju Dios. Ĩnare jũnisinicõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju Dios: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Quẽnari sitare mʉare yʉ ʉjorʉaboacatore ejabetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, ti sitajʉ ejamenane, masa manojʉ ĩna ñacudimasiriarojʉne bajireacoamasiñujarã ĩna.
HEB 3:19 Tire ajicõari, “Diore ajirʉ̃cʉbʉobetiriarã ñari, ti sitajʉre ejabesuma”, yimasiaja mani.
HEB 4:1 To bajiri mani ñicʉa ĩna bajiriarore bajiro bajibeticõato mani. “Yʉ yarã, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñasere bojaja yʉ” ĩnare Dios ĩ yiriarore bajirone yami, manire quẽne. To bajiri, quẽnaro gãmerã ejarẽmoto mani, “Mani jedirone, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãsa” yirã.
HEB 4:2 Ĩnare Dios ĩ yimasiboariarore bajiro manire quẽne quẽnaro ĩ yirotire ajicajʉ mani. Mani ñicʉajʉama, Dios ocare ajirã ñaboarine, ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna bajibetijare, “Tojʉ ñarʉarãja” ĩ yimasiboariarojʉre ejabetimasiñujarã.
HEB 4:3 Manijʉama, Diore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ rãca ñarona. To bajiro ti bajijare, ado bajise ĩnare gotimasiñuju Dios, mani ñicʉare: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉare bʉto jũnisinicõari, yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉbetiriarãre. To bajiboarine adi macarʉcʉrore rujeogʉjʉne, “Masa yʉ beserã rãca quẽnaro ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩacõamasiñuju Dios.
HEB 4:4 To bajiro ĩ yimasirere masiaja mani, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajise ti gotijare: “Adi macarʉcʉro ñase jedirore rujeojeocõari, cojomo cõro, gaje ãmo, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉre quẽnaro ñacõamasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 4:5 To bajiri, “Yʉ ñarore bajirone quẽnaro yʉ rãca ñarʉarãma” ĩ yiboarere ĩna ajitejare, ado bajiro ĩnare yimasiñuju Dios: “¡Yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãja mʉa!”, yimasiñuju.
HEB 4:6 “Yʉ rãca quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, Dios ĩ yimasirere ajiriarã ñaboarine, ĩ rãca quẽnaro ñabetimasiñujarã ĩna. To bajiboarine, masa rãca quẽnaro ĩ ñarotire bojacõa ñaami Dios.
HEB 4:7 To bajiri mani ñicʉa ñamasiriarã ĩ gotirere ajitemasiriarã bero yoatojʉ David ñamasir'i Diore ajicõari, ado bajiro ucamasiñuju: “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa mʉa”, yiucamasiñuju David ñamasir'i, Dios oca tutijʉ.
HEB 4:8 Diore ajitemasiriarã ĩna bajireajediro bero, ĩna rĩa ñamasiriarã mani ñicʉare ĩnare ũmato vamasiñuju Josué ñamasir'i, Dios ĩnare ĩ ʉjomasiriarojʉre. Tojʉ quẽnaro ñamasiñujarã ĩna mani ñicʉa. Quẽnaro ñaboarine, Diorãca quẽnaro ĩna ñabetijare, ado bajiro yimasiñuju Dios: “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya”, ĩnare yimasiñuju quẽna.
HEB 4:9 To bajiri mʉare yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro ajimasirãja mʉa: “Dios yarã, ĩ rãca quẽnaro ĩna ñacõa ñarotire bojacõa ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. Diorãca quẽnaro mani ñase ado bajiro bajiaja: Dios adi macarʉcʉrore rujeogajanocõari, quẽnaro ñacõamasiñuju. Tire bajirone bajiroja, Diorãca quẽnaro mani ñacõa ñase quẽne.
HEB 4:10 Adi macarʉcʉro ñase jediro rujeogajanoacʉ, ĩ bojarore bajiro ti bajirotire masicõari, quẽnaro ñacõamasiñuju Dios. Ĩre bajiro quẽnaro ñarʉcʉmi, “Ado bajiro mʉ yijama, yʉ rãca quẽnaro ñarʉcʉja mʉ” Dios ĩ yirotisere cʉdigʉ quẽne.
HEB 4:11 To bajiri ĩ rãca quẽnaro mani ñasere Dios ĩ bojajare, quẽnabʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉto mani, “Ĩ rãca quẽnaro ñarãsa mani” yirã. Mani ñicʉa Diore ajitirʉ̃nʉbeticõari, ĩ rãca quẽnaro ĩna ñabetimasiriarore bajiro bajibetiroti ñaja manire.
HEB 4:12 “Dios oca ñamasuse ti ñajare, ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja”, mʉare yigotiaja yʉ. Masijeogʉ ĩ ñajare, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ oca ti yigotirore bajirone bajirʉaroja ti. Jariase jʉajacatʉajʉne bʉjariase mani ʉsʉjʉ ti ejarore bajiro bajiaja Dios oca, mani ajise. To bajiri, mani tʉoĩase, “Masibecʉmi Dios” mani yiboasere quẽne ĩamasigʉ̃ ñaami Dios. Ĩ oca sʉorine, “Rojose ñaja; quẽnase ñaja”, yitʉoĩamasiaja mani.
HEB 4:13 Disejʉa Dios ĩ rujeorere ĩre yayiomasiña manoja. To bajiri, disejʉane mani yise, mani tʉoĩase quẽne, ĩ masibeti manoja. Ĩ ñagʉ̃mi, ñajediro mani yisere mani gotirocʉ.
HEB 4:14 Cristo, paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi. Dios macʉ ñari, ĩ tʉjʉ manire ñagõbosagʉ ñagʉ̃mi. To bajiri, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani.
HEB 4:15 “Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ ñaro, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, manire ĩ yicoderũgũrore bajiro Cristore quẽne rojosere ĩre yirotirũgũboayuju Satanás. To bajiboarine rojose yibesuju Cristo. “Yʉre quẽne rojose yirotirũgũcami Satanás; ĩnare quẽne to bajirone yami” yimasigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yirʉaboase ĩnare josaja ti” yigʉ, manire ĩamaicõa ñagʉ̃mi. Manire ĩamaicõari, paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñari, “‘Mʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, ĩ jacʉre manire yisẽnibosarũgũgʉ̃mi.
HEB 4:16 To bajiri mani quẽne, Diore güimenane, sẽniroti ñaja. Ĩre mani sẽnijama, rojose mani yise vaja rojose manire ĩ yiborotire manire ĩamaicõari, yibetirʉcʉmi. No bojarijʉne ĩ ejarẽmosere mani bojajama, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi.
HEB 5:1 Mani ñicʉa ĩna ñarirodore ñamasiñuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Dios ĩ beser'i, “Masare ejarẽmoato” yigʉ, ĩ cũr'i. Ado bajiro yirũgũmasiñuju: Vaibʉcʉrã ĩre ĩna ĩsisere quẽne boca juacõari, soemʉobosarũgũñuju, rojose ĩna yisere “Ĩnare masirioya mʉ” ĩnare yisẽnibosagʉ.
HEB 5:2 Ĩ quẽne, manire bajirone bajigʉ ĩ ñajare, Dios ĩ rotise yimasijeogʉ me ñamasiñuju ĩ. “Yʉre quẽne josaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Gãjerã Diore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajirone bajiroja”, yiĩamaiñuju.
HEB 5:3 Manire bajirone rojose yigʉ ñari, “Rojose yʉ yise vaja yʉre masirioato Dios” yigʉ, gãjerãre ĩ sẽnibosaroto rĩjoro, ĩ quẽne vaibʉcʉ rii soemʉorũgũñuju.
HEB 5:4 Nijʉane, “Yʉ ñagʉ̃sa paia ʉjʉ”, yibetimasiñuju. Gãjerã quẽne, “Ĩ ñato”, yibesujarã. Dios sĩgʉ̃ne, “Mʉ ñarʉcʉja paia ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yimasigʉ̃ ñamasiñuju ĩ. To bajiri, Aarón ñamasir'ire, “Paia ʉjʉ ñaña”, ĩre yicũsʉomasiñuju Dios.
HEB 5:5 To bajirone ĩre yiyumi Jesucristore quẽne. Dione ĩre cũñumi. To bajiri ado bajise ĩre ĩ gotirotire ucamasiñuma masa: “‘Adirʉ̃mʉne yʉ macʉ ñari, yʉre bajiro rotisʉorʉcʉja mʉ’ yami Dios”, yiucamasiñuma ĩna, Cristore, Dios ĩ gotirotire yirã.
HEB 5:6 Gajeye ĩ macʉre ĩ gotirotire ado bajise yiucamasiñuma ĩna: “‘“Masa rojose ĩna yisere ĩnare masirioya” ĩnare yisẽnibosagʉ ñarʉcʉja mʉ’ mʉre yaja yʉ. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ bajicatore bajiro bajirʉcʉja mʉ’ mʉre yaja yʉ”, yiucamasiñuma ĩna, ĩ macʉre Dios gotirotire yirã.
HEB 5:7 Cristo, manire bajiro rujʉ cʉticõari, adigodojʉ ñagʉ̃ ĩ bajirocaroto rĩjoro, Diore bʉto sẽnirũgũñuju ĩ. Otigʉne, ado bajise jacase sẽniñuju ĩ: “Cacʉ, ‘Yʉre sĩabeticõato ĩna’ yigʉ, yʉre ejarẽmoña. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajirʉaroja”, yiyuju Cristo, ĩ jacʉre. Ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajicõari, “Yʉ bojarore bajirone bajiato” yigʉ, ĩre ejarẽmoñuju Dios.
HEB 5:8 Dios macʉ ñaboarine, rojose tãmʉoñumi Cristo. “Rojose tãmʉoboarine, Diore cʉdicõa ñaroti ñaja”, yitʉoĩañuju. To bajiro bajica yigʉ, ñajediro Dios ĩ rotirore bajirone yiyuju Cristo.
HEB 5:9 Ĩ rotirore bajirone ĩ cʉdijeocõajare, “Mʉ sʉori ĩna rijato berojʉ, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna, mʉre ajitirʉ̃nʉrã”, ĩre yiyuju Dios.
HEB 5:10 To bajiri, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ñamasir'i ĩ bajicatore bajiro bajirʉcʉja mʉ” Dios ĩ yir'i ñagʉ̃mi Cristo.
HEB 5:11 “Tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ ñaami Cristo” yʉ yigotirẽmorʉaboase jairo rʉyaja maji. Tire ajimasijeomenaja mʉa, bʉto mʉare ti josajare.
HEB 5:12 Tirʉ̃mʉjʉ, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri tire quẽnaro buecõari, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro mʉa yirũtu vajama, jẽre ĩ ocare masare gotimasiocoarona ñaja mʉa. To bajiboarine, “Maji, josabetijʉare yʉare gotimasiocõa ñaña” yitʉoĩarãre bajiro bajiaja mʉa.
HEB 5:13 Rĩamasa ũjurãcare bajiro ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Quẽnase ñaja; rojose ñaja” ĩna yimasibetore bajiro bajirã ñaja mʉa.
HEB 5:14 Rĩamasare bajiro me bajiama bʉcʉacoanajʉama. Tʉoĩamasicoana ñari, “Quẽnase ñaja; rojose ñaja” yitʉoĩamasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama.
HEB 6:1 To bajiri Cristo oca ñamasuse ti ñajare, “Yʉ gotisere ajimasiriaro maja mʉa” yʉ yisere gotigʉagʉ yaja, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotire yigʉ. Jẽre Cristo oca josabetibʉsasere masiaja mani. Adi ñaja Cristo ye mani buesʉocati: “Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare yitʉoĩaroti ñaja manire” yirere buecajʉ mani. “Diore mani ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani” yirere quẽne buecajʉ mani.
HEB 6:2 Gajeye ado bajiro buecajʉ mani: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩna bautizasere quẽne buecajʉ mani. To yicõari, “Esp'iritu Santo, mʉa rãca ñarʉcʉmi” yirã, ĩnare ĩna ãmo ñujeosere quẽne buecajʉ mani. Quẽna gajeye ado bajise buecajʉ mani: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã, bajireacoaboarine, tudicaticõarʉarãma” yirere quẽne buecajʉ mani. To yicõari, masare Dios ĩ beserotire quẽne buecajʉ mani.
HEB 6:3 Ti ñacajʉ Dios oca josabetibʉsa mani buesʉocati. To bajiri, josasere quẽne buemasicõari, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirũtuajaro mani, Dios ĩ bojajama.
HEB 6:4 Sĩgʉ̃ri Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma maji. To bajicõari, Esp'iritu Santore cʉorã ñarãma. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñarãma. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoecoriarã quẽne ñarãma. To bajiro yirã ñaboarine, ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, jʉaji ajitirʉ̃nʉbetirʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, Jesucristore ĩatecõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajuturiarã ũnane ñarã bajirãma ĩna. To bajiro ĩna bajijare, gãjerã quẽne Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarãma.
HEB 6:7 “Dios ocare ajicõari, quẽnaro ote vãnʉri sitare bajiro bajiaja mani” yigʉ, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Vese ote ñarivesere oco ti quediro bero ote quẽnaro ti vãnʉrore bajiro bajiroti ñaja manire. To bajicõari, ti sitajʉre ote vãnʉcõari, quẽnaro ti rica cʉtijama, variquẽnagʉ̃mi ti vese ʉjʉ. To bajiri, ote rica cʉti vese ĩ ĩavariquẽnarore bajiro manire quẽne ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios, ĩ ocare ajicõari, ĩ bojarore bajiro mani yijama.
HEB 6:8 To bajicõari, gajejʉma vese yiriajʉ sita quẽnabeto ñari, oco ti quediboajaquẽne, ote vãnʉbetone, vidise rĩne ti judijama, “Sita quẽnabeto ñaja” yigʉ, tire soereacõagʉ̃mi ti vese ʉjʉ. Tire bajirone Dios ocare ajiboarine, ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩ bojabetire ĩna yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi Dios.
HEB 6:9 “Ado bajiro bajirãma Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjarã” mʉare yʉ yigotimasiosere, “Mʉane ñaja Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjarona” yigʉ me yaja yʉ. Quẽnaro mʉa yirere ajicõari, “Jesucristo sʉori Dios yarã ñarãma”, mʉare yaja yʉ. To bajiro mʉare yimasicõari, “Bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirũtu varʉarãma ĩna”, mʉare yaja yʉ.
HEB 6:10 Quẽnaro riojo yigʉ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa yirere masiritibetirʉcʉmi. To bajiri, gãjerã Dios yarãre mʉa ejarẽmorere ajicõari, “Diore rʉ̃cʉbʉorã ñarãma”, mʉare yimasiaja yʉ. Ĩnare ejarẽmocõa ñarãja mʉa maji. Tire quẽne masiritibetirʉcʉmi Dios.
HEB 6:11 To bajiro quẽnaro mʉa yirũgũse quẽnaja ti. Variquẽnase rãca Dios ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, ñajediro quẽnaro mʉa yirũgũrore bajirone gãmerã yicõa ñarũgũroti ñaja. To bajiro mʉa yicõa ñajama, “Cristo sʉori quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩarore bajirone mʉare yirʉcʉmi.
HEB 6:12 Dios ocare ajiterãre bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Bajirʉaroja” ĩnare ĩ yirere ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarãre bajirojʉa bajiya mʉa quẽne. Ĩnare bajiro mʉa bajijama, mʉare ĩ gotiriarore bajirone mʉare quẽne yirʉcʉmi Dios.
HEB 6:13 Abraham ñamasir'i ĩ bajimasirere tʉoĩaña mʉa. “Gãji yʉre bajiro yigʉ magʉ̃mi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “‘Mʉre socabeaja yʉ. Jãjarã jãnerabatia cʉtirʉcʉmi’ mʉre yaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire gotigʉ.
HEB 6:15 “Ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami Dios” yigʉ ñari, “Socʉ yigʉmi” yitʉoĩarejaibetimasiñuju Abraham, Dios ĩ yirotire yugʉ. To bajiri, Dios socabecʉ ĩ ñajare, “To bajiro bajirʉaroja” Abrahamre ĩ yimasiriarore bajirone bajimasiñuju ti.
HEB 6:16 To bajiri, manijʉama, “‘Socʉ me yigʉmi’ gãjerã yiajiato” yirã, masa rẽtoro ñamasugʉ̃ Dios vãme rãca yirũgũrãma. To bajise ĩna yijama, “Socʉ me yaja. Dios quẽne masigʉ̃mi”, yirũgũama. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Socarã me yama”, yitʉoĩarãma masa.
HEB 6:17 To bajiri, “‘Socʉ me yigʉmi Dios. Ĩ yirore bajirone yigʉ ñagʉ̃mi’ Abraham yʉre yiajiato” yigʉ, “Mʉre socabeaja yʉ”, yimasiñuju Dios.
HEB 6:18 Socagʉ me ñaami. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, “‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩaja mani.
HEB 6:19 To bajiro manire Dios ĩ yire ti ñajare, ĩ gotiriarore bajiro ti bajirotire tʉoĩacõa ñato mani. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoriaro vajajʉa Dios ĩ ñarisõajʉre jãjaejacõari, “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya” yisẽnibosarimasa ñamasiñujarã paia ʉjarã. To bajiri, Cristo quẽne, ĩna yimasiriarore bajiro yigʉ, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ejacõari, “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, manire yisẽnibosa ñagʉ̃mi. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ yimasiriarore bajirone yigʉ, Cristo quẽne, manire sẽnibosacõa ñarʉcʉmi. Manire ĩ sẽnibosa ñajare, “Dios ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
HEB 7:1 Melquisedec, Salem macana ʉjʉ ñamasiñuju. To bajicõari, pai ñamasiñuju. Ñajediro ʉjʉre Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñamasiñuju. Mani ñicʉ Abraham ñamasir'i gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩ ya macajʉare tudiamasiñuju ĩ. To bajiri ĩ tudiado, ĩre bocagʉ, vamasiñuju Melquisedec. Ĩre bocacõari, ĩre sẽnibosamasiñuju, “Quẽnaro ĩre yato Dios” yigʉ.
HEB 7:2 To ĩ yiro bero, gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩna ye gajeyeũni ñaboare ĩna juarere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua Melquisedec ñamasir'ire ĩsimasiñuju Abraham. “Melquisedec” ti yijama, “Ʉjʉ quẽnase rĩne yigʉ” yire ũni ñañuju ti. Salem macana ʉjʉ ñamasiñuju Melquisedec. “Salem” ti yijama, “Quẽnaro ñariamaca” yire ũni ñañuju. To bajiri, “‘Quẽnaro gãmerã yiñato mani’ yigʉ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani.
HEB 7:3 Melquisedec jacʉa, ĩ yarã quẽne, to yicõari, ĩ ruyuarere, ĩ bajirocarere quẽne ucare ti maniboajaquẽne, “Pai ñamasiñuju Melquisedec”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajise yiucare ti maniboajaquẽne, “Diore sẽnitʉjabetirimi”, yaja mani. To bajirone bajiami Cristo quẽne. “‘Ĩnare ejarẽmoña’ manire yisẽnibosa tʉjabecʉmi”, yimasiaja mani.
HEB 7:4 Abraham ñamasir'i ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec. Gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩna ye gajeyeũni ñaboare ĩna juarere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua Melquisedec ñamasir'ire ĩsimasiñuju Abraham.
HEB 7:5 Abraham ĩ bajirocaro bero, gajerodojʉ, “Paia ñarʉarãma ĩna Abraham jãnami Lev'i vãme cʉtigʉ jãnerabatia”, ĩnare yicũmasiñuju Dios. To bajiri, “Sĩgʉ̃ jãnerabatia ñaboarine, ĩna cʉosere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua ĩna yʉ Lev'i ya jũnanare paiare ĩsirʉarãma ĩna”, ĩnare yimasiñuju ĩ.
HEB 7:6 Lev'i cʉti jũnagʉ me ñaboarine, Melquisedec quẽne, Abraham ĩ ĩsisere boca juamasiñuju ĩ. Abraham ñamasir'ire, “Mʉ sʉorine adi macarʉcʉroana ñajedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ĩ ñaboajaquẽne, Melquisedecjʉa ñamasiñuju, “Quẽnaro mʉre yato Dios” Abrahamre yisẽnibosagʉ.
HEB 7:7 To bajiri, “‘Quẽnaro mʉre yato Dios’ yigʉjʉa ñaami ñamasugʉ̃”, yimasiaja mani. Tire masirã ñari, “Abraham rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani.
HEB 7:8 Gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Adirʉ̃mʉri ñarã paia, Lev'i jãnerabatia, manire bajirone bajirearʉarãma ĩna quẽne. Melquisedecjʉarema, “To cõro bajirocamasiñuju”, yigotibeaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Bajirocabetirimi”, yicõaja mani.
HEB 7:9 Abraham ñamasir'i, Melquisedere ĩ ĩsirone, ĩ jãnerabatia quẽne berojʉ ruyuarona ñari, ĩna quẽne ĩre ĩsirãre bajiro yimasiñujarã. To bajiri Lev'i cʉti jũnana quẽne, Abraham jãnerabatia ñari, Melquisedere ĩ ĩsirone, ĩna quẽne ĩsimasiñujarã. To bajiri, “Lev'i cʉtijũnana rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñumi Melquisedec”, yimasiaja mani.
HEB 7:11 “Lev'i jãnerabatia ñarʉarãma paia”, yimasiñuju Dios. Sĩgʉ̃ Lev'i jãnami ñamasiñuju Aarón vãme cʉtigʉ, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Dios ĩ cũsʉomasir'i. To bajiri Aarón, Lev'i jãnami ĩ ñajare, “Aarón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. Lev'i jãnami Aarón, ĩna jãnerabatia quẽne, Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna ĩsisere ĩnare yibosarimasa ñacoadimasiñujarã ĩna. Tire boca juacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã tire soemʉomasiñujarã ĩna. “Rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yibesa” masare yisẽnibosarimasa ñacoadimasiñujarã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉa ĩ ĩajama, rojose ĩna yire ti ñacõajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabetimasiñuju Dios. To bajiro ti bajijare, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajigʉre, ĩ macʉre cõañumi Dios, “Masare yirẽtobosato” yigʉ.
HEB 7:12 Ĩre ĩ cõaro bero, “Masa rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yibesa” yibosarimasa bojabesuju Dios. To yicõari, Moisére ĩ roticũmasirere ĩna yiboarere quẽne bojabesuju.
HEB 7:13 Adigodojʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari ruyuayuju mani ʉjʉ Cristo, Judá ñamasir'i cʉtijũnagʉ. To bajiboarine, Judá jãnerabatiarema “Paia ñabetirʉarãma”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i. To bajiri, Cristo rĩjorojʉre Judá jãnerabatiama, sĩgʉ̃jʉane paia ñabetimasiñujarã.
HEB 7:15 To bajiri, “Lev'i jãnerabatia rĩne paia ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire yigʉ me, paia ʉjʉ Melquisedere bajiro bajiyumi Cristo. Tudicaticõari, rijabetirocʉ ñari, bajiyumi. To bajiro bajirocʉ ñari, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajiyumi Cristo”, yimasiaja mani.
HEB 7:17 Dios ĩ macʉre ado bajiro ĩ gotirotire masa ĩna ucamasire ti ñajare, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajicõa ñarʉcʉmi Cristo”, ĩre yimasiaja mani: “‘“Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, ĩnare yisẽnibosa tʉjabetirocʉ ñaja mʉ’ mʉre yaja yʉ. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ bajimasicatore bajiro bajiñarʉcʉja mʉ’ ĩre yigotiyumi Dios, ĩ macʉre”, yaja ti Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 7:18 Dios, Moisére ĩ roticũmasiriaro cõrone ĩna cʉdijeocõaboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabetiborimi Dios. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasire, vaja manire bajiro bajiyuja ti.
HEB 7:19 To bajiro ti bajijare, Moisére ĩ roticũmasire vasoayuju Dios. Mame ĩ vasoarejʉama, ado bajiro bajiaja: Manire Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, variquẽnase rãca ĩre sẽnirũgũaja mani. To bajiro ti bajijare, “Tirʉ̃mʉaye Moisére Dios ĩ roticũmasire rẽtoro quẽnase ñaja adirodoriaye”, yimasiaja mani.
HEB 7:20 To bajiri, ĩ macʉ Cristore, “Paia ʉjarã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ, ado bajiro ĩre yiyuju: “‘Mʉre socabeaja yʉ. “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, ĩnare yisẽnibosa tʉjabetirocʉ ñaja mʉ’, mʉre yaja yʉ”, ĩre yiyuju Dios, ĩ macʉre. Gãjerãrema “Paia ʉjarã ñarʉarãja mʉa” yigʉ ñaboarine, ti ũnire yibetimasiñuju Dios.
HEB 7:22 Tire mani ajijama, “Jesucristo sʉorine Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
HEB 7:23 Tirʉ̃mʉaye Moisére Dios ĩ roticũmasire rʉ̃cʉbʉorã, jãjarã paia ñamasiñujarã. To bajicõari, ĩna bajireajaquẽne, ĩnare moavasoarona jãjarã ñarũgũmasiñujarã.
HEB 7:24 To bajiboarine, Cristojʉrema, tudirijabetirocʉ ĩ ñajare, “Ĩre moavasoarocʉ magʉ̃mi”, yimasiaja mani.
HEB 7:25 “Jesucristo sʉorine Diore ajitirʉ̃nʉrãre, rojose ĩna yisere ‘Masirioato Dios’ yigʉ, Dios ĩ ñarojʉ, ĩnare sẽnibosacõa ñarũgũgʉ̃mi, tudirijabetirocʉ ñari”, yimasiaja mani.
HEB 7:26 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ, Cristo quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios”, manire yisẽnibosarũgũgʉ̃ ñagʉ̃mi. Cristo ñañumi masa rojose ĩna yirore bajiro yibecʉ. Quẽnase rĩne yigʉ ñañumi. To bajiro bajir'i ĩ ñajare, Dios ĩ ñarojʉ, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” Dios ĩ yir'i ñagʉ̃mi.
HEB 7:27 Paia ʉjarã ñamasurã ĩna yimasiriarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi Cristo. Ĩnajʉama, tocãrãcarʉ̃mʉne vaibʉcʉrãre sĩacõari, soemʉomasiñujarã, “Rojose yʉa yisere masirioya” Diore yirã. To yicõari, ĩna yarãre quẽne rojose ĩna yirere “Ĩnare masirioya Dios”, ĩnare yisẽnibosarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiboarine, Jesújʉama, mani jedirorene cojojine rijabosayumi, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ.
HEB 7:28 Moisére Dios ĩ roticũmasire, “Paia ʉjarã ñamasurã ñarʉarãma” ĩ yire ti ñaboajaquẽne, manire bajirone ĩna quẽne tire cʉdijeobetiriarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, yiĩabetimasiñuju Dios. To bajiboarine ĩ macʉjʉarema, quẽnase rĩne yir'i ĩ ñajare, “‘Rojose ĩna yisere masirioya mʉ’ ĩnare yisẽnibosacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ”, ĩre yiyuju.
HEB 8:1 “To bajirone bajigʉmi Cristo, õ vecajʉ Diorãca ĩ rotiñarojʉ”, mʉare yaja yʉ.
HEB 8:2 Tojʉre ejacõari, “Rojose mani yisere masirioya”, manire yibosa ñagʉ̃mi Cristo, Dios ĩ bʉariavijʉre.
HEB 8:3 Tocãrãcʉ paia ʉjarã ñamasurã ado bajiro yiyuma: Rojose masa ĩna yisere, “Ĩnare masirioya Dios”, yisẽnibosayujarã ĩna. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna ĩsisere boca juacõari, ĩnare yibosayujarã. To bajiro ĩna yire ũnirene yigʉ, Cristojʉama, manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ.
HEB 8:4 Yucʉri ñarã paia, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone yicõa ñarãma. To bajiri Cristo, adigodojʉ ĩ ñacõajama, ĩnare bajiro yibecʉ ĩ ñajare, “Pai me ñaami”, ĩre yiborãja mani. To bajiboarine, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ, “ ‘Rojose ĩna yisere masirioya’ manire yibosagʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani.
HEB 8:5 “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorotivire Moisés ñamasir'i ĩ bʉarotiroto rĩjoro, ado bajiro ĩre yimasiñumi Dios: “Gʉ̃taʉ joejʉ mʉre yʉ ĩocativire bajirivine bʉarotiya”, yimasiñuju Dios, Moisés ñamasir'ire. To bajiri, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorivire ĩna bʉajama, Moisére Dios ĩ ĩomasiriavire bajirivine bʉamasiñujarã.
HEB 8:6 Paia ʉjarã ñamasurã Dios ĩ rotimasire cʉdimasiriarã ĩna yirũgũmasire rẽtoro quẽnaro manire yibosarũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiri, “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ’ Moisére Dios ĩ yicũmasire rẽtoro quẽnase ñaja adirodoriaye”, yimasiaja mani.
HEB 8:7 Moisére Dios ĩ yicũmasire rẽmojʉne quẽnase ti ñacõajama, gajeye mamejʉare vasoabetiborimi Dios.
HEB 8:8 Moisére Dios roticũmasire masa ĩna cʉdijeobetijare, ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiri, “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñuju ĩ: “Mani ʉjʉ Dios, ado bajiro mʉare gotiami: ‘Quẽnaro ajiya mʉa. Cojorʉ̃mʉ mame mʉare vasoabosarʉcʉja yʉ, Israel vãme cʉti sitanare, Judá vãme cʉti sitanare’, mʉare yami.
HEB 8:9 ‘Egipto sitajʉ ñarãre Israel sitajʉa ĩnare ũmato vacʉ, quẽnaro ĩnare gotiboacajʉ yʉ. To bajiboarine, yʉ yicatore bajiro ĩna cʉdibetijare, “Yʉ yarã me ñaama”, ĩnare yicajʉ yʉ. To bajiri, mame yʉ vasoarotijʉama, mʉa ñicʉare yʉ gotimasicatore bajiro me bajirʉaroja’ mʉare yami Dios mani ʉjʉ.
HEB 8:10 ‘To bajiri, Israel ñamasir'i jãnerabatiare mame yʉ vasoaroti, ado bajiro bajirʉaroja: “Yʉ masise sʉorine yʉ rotisere tʉoĩamasirʉarãma”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yisere bojarã ñari, quẽnaro yirũgũrʉarãma. To yicõari, yʉ sĩgʉ̃ne ĩna ʉjʉ ĩna yirʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩnajʉa quẽne yʉ yarã ñarʉarãma’ mʉare yami Dios.
HEB 8:11 ‘Yʉ yarã ñari, rĩamasa quẽne, bʉcʉrã quẽne, ĩna ñaro cõrone, yʉre masijedicoarʉarãma ĩna. To bajiri, “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñaami Dios”, gãmerã yimasiorã manirʉarãma’, mʉare yami Dios.
HEB 8:12 ‘Ĩnare ĩamaicõari, rojose ĩna yisere yʉ masiriojama, “Rojose yiriarã ñaama”, jʉaji ĩnare yitʉoĩabetirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yiroti ti ñajare, yʉre quẽnaro masirʉarãma ĩna’ mʉare yami Dios”, yimasiñuju, Diore gotirẽtobosamasir'i.
HEB 8:13 “Mame oca quẽnase vasoarʉcʉja” Dios ĩ yijama, tirʉ̃mʉjʉ ĩ yimasiboarere reagʉ yigʉmi. To bajiri, “Tirʉ̃mʉayejʉma vaja manoja”, yimasiaja mani.
HEB 9:1 “Adigodojʉ ñarã yʉre rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjarotivire mʉa bʉasere bojaja yʉ”, Moisés ñamasir'ire ĩre yimasiñuju Dios.
HEB 9:2 To bajiri ĩ rotiriavire bajirone bʉamasiñujarã ĩna. Ti vi gʉdarecore sudirone yotoriavi ñamasiñuju. To bajiri, ejasʉoriasõa Diore rʉ̃cʉbʉoriasõa vãme cʉtimasiñuju. Tisõajʉ sĩabusuoriabajari jeoriajʉ ñamasiñuju ti. To yicõari, Diore ĩsiroti pan jesarijʉ quẽne ñamasiñuju.
HEB 9:3 Gajesõa, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉtimasiñuju.
HEB 9:4 Tisõajʉre, ñamasiñuju Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soejama, quẽnaro sʉtiquẽnase soemʉoriajʉ. “Dios ĩ ñari sõagajʉ ñaja” ĩna yiboajaquẽne, ejasʉoriasõajʉarene ñacõamasiñuju ti. To bajicõari, Dios ĩ ñarisõajʉre ñamasiñuju rujajata orone ĩna quẽnoriajata. “Dios ĩ rotirere cʉdiroti ñaja” yirã, ĩna quẽnoriajata ñamasiñuju. Tijatajʉre adocãrãca vãme sãñamasiñuju: Orone ĩna quẽnoria sotʉ sãñamasiñuju. Ti sotʉjʉre bare maná vãme cʉti Dios ĩ cõare sãñamasiñuju. To bajicõari, Aarón ĩ tuemasir'i quẽne ãcatuar'i sãñamasiñuju. To bajicõari, jʉajãi gʉ̃tajãi Dios ĩ rotimasire ĩ ucamasiriajãiri quẽne sãñamasiñuju.
HEB 9:5 Tijata joere rʉ̃gõmasiñujarã Diorãcana vʉrã querubines vãme cʉtirãre bajirã masa ĩna quẽnomasiriarã. Ĩna ñamasiñujarã, “Adijʉ ñaja masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorijʉ” yigotirã. Ĩna querʉjʉri rãca gãmerã ñucãnamucõari, rʉ̃gõmasiñujarã ĩna. Yucʉrema ti viaye bʉto gotire maja ti.
HEB 9:6 To bajiboarine, Diore rʉ̃cʉbʉoroti ti ñajedicõajare, tocãrãcarʉ̃mʉne Diore rʉ̃cʉbʉorã sãjaejarũgũmasiñujarã paia, ñasʉorisõare.
HEB 9:7 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne jãjarũgũmasiñuju, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉre. Tocãrãca cʉ̃mare cojojine jãjamasiñuju. Jãjacõari, ĩ masu rojose ĩ yirũgũrere, to yicõari, ĩ ñarimacana, “Rojose yirã yaja yʉa” yitʉoĩamenane, “Rojose yʉa yirũgũrere masiriobosato Dios” yigʉ, vaibʉcʉrã ri'ire juajãjarũgũmasiñuju.
HEB 9:8 “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne Dios ĩ ñarisõare jãjamasiami”, yimasiñujarã. Tire ĩna tʉoĩajama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, ado bajirojʉa yimasiñujarã ĩna: “ ‘Mani masune rojose mani yisere yʉare masirioya’, Diore yimasibeaja. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne manire sẽnibosagʉ ñaami’ yimasiaja mani. To bajiro rĩne bajicõa ñarʉarãja mani maji. Dios manire ĩ sãjarotirirʉ̃mʉ ti ejarojʉ tisõare jãjarʉarãja mani”, yimasiñujarã ĩna.
HEB 9:9 “‘Mani ñicʉa Dios ĩ rotimasirere ĩna ajitirʉ̃nʉrũgũmasire rẽtoro quẽnamasuse ñaja’ mani yitʉoĩamasirotire yiro bajiyuja”, yimasiaja mani. “Mani ñicʉa, tirʉ̃mʉjʉ ĩna yirũgũmasiriarore bajirone mani quẽne, rojose mani yisere, ‘Manire masirioato Dios’ yirã, paire mani soemʉoroticõa ñajama, Diojʉa ĩ ĩajama, ‘Rojose maja ĩnare’ manire yiĩabeticõa ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani.
HEB 9:10 Tirʉ̃mʉaye Dios ĩ rotimasire ado bajiro bajiyuja: “Adocãrãca vãme barʉarãja mʉa. Gajeyerema babetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñumi. To yicõari, ĩna idirotire, ĩna guarotire, ĩna ãmo coerotire quẽne to bajirone yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, ti ñajediro ĩ rotimasire mamejʉa ĩ vasoaroto rĩjororema, ĩna rujʉre ĩna ĩatirʉ̃nʉroti rĩne yigʉ yiyumi Dios.
HEB 9:11 To bajiro ĩ yimasire ti ñajare, yucʉrema, “Cristo sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarodo ejayuja ti. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo manire rijabosacõari, õ vecajʉ Dios ya vijʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti vijʉ ñacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ sẽnibosarore bajiro, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, manire sẽnibosa ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yiñarivima, adigodo ñarã Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna bʉariavi rẽtoro quẽnarivi ñaroja.
HEB 9:12 To bajiri Dios ĩ ñarisõajʉ jãjacõari, cabra rĩa ri'i, ta vecʉ rĩa ri'i adigodojʉ ñarã paia ʉjarã Diore ĩna ĩsiriarore bajiro yirʉ me, ĩjʉama, ĩ rujʉ rise sʉorine rojose mani yire vajare cojojine yirẽtobosajeocõarʉ, õ vecajʉ Dios ĩ ñarisõajʉ jãjasuju Cristo.
HEB 9:13 Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Bajirocar'ire moaĩabetirʉarãja mʉa. To yicõari, ‘Babetirʉarãja mʉa’ yʉ yisere quẽne moaĩabetirʉarãja. To bajiro yʉ yisere mʉa cʉdibetijama, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorivire sãjabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine, ta vecʉ macʉre ĩna soese rĩtire, oco rãca abavʉore ñasere mʉare yayeturʉcʉmi pai. Tire ĩ yibetijama, hisopo vãme cʉti rʉjʉ rãca vaibʉcʉ ri'ine mʉare vẽjabate gurʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yijama, yʉre rʉ̃cʉbʉoriavire sãjamasirʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios.
HEB 9:14 “Vaibʉcʉrã ri'ine mʉare ĩ yayeguojama yʉre rʉ̃cʉbʉoriavire sãjamasirʉarãja mʉa” Dios ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Cristo manire ĩ rijabosarejʉa rẽtoro quẽnase ñañuja”, yimasiaja mani. Rojose yibetir'i ñari, to bajiro bajiyumi Cristo. Esp'iritu Santo ñacõa ñarũgũrocʉ ĩ ejarẽmojare. Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine, rojose mani yisere masiriogʉmi Dios. To bajiri, “Rojose maja manire”, yitʉoĩaja mani. To bajiro yitʉoĩacõari, ñacõa ñarũgũrocʉ Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũroti ñaja manire.
HEB 9:15 “‘Mame mʉare vasoarʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone bajiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre Cristore cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, tirʉ̃mʉaye ajirʉ̃cʉbʉoriarãre quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajicõari, ĩ rijabosare sʉorine “Yʉ yarã ñaama” Dios manire ĩ yiĩarotire yigʉ, bajiyumi. To bajiro ĩ bajibosariarã mani ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajirone yigʉ, mani rijato berojʉ ĩ rãca mani caticõa ñarotire ĩsiecorona ñaja mani.
HEB 9:16 Ado bajise tʉoĩaña mʉa: Mani yʉ, ĩ bajiyayiroto rĩjoro, “Ĩne ñaami yʉ ye gajeyeũni cʉosʉyarocʉ”, yigʉmi. To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ bajirocato bero, ĩ yere cʉosʉyagʉmi.
HEB 9:17 Ĩ caticõa ñajama, ĩ masune cʉocõa ñagʉ̃mi maji. Ĩ rijato bero, tire cʉomasigʉ̃mi gãjijʉa. To bajiri, “Ĩ gotiriarore bajirone bajiaja”, yimasire ñaja.
HEB 9:18 To bajirone bajimasiñuju, “Quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasirere quẽne. “Dios manire ĩ gotiriarore bajirone yato” yirã, vaibʉcʉrãre sĩamasiñujarã.
HEB 9:19 Dios Moisés ñamasir'ire ĩ roticũmasire ñaro cõrone masa jedirore ĩnare gotimasiñuju. Tire ĩ gotiro bero, oveja joa ĩna sũorere, hisopo vãme cʉti rʉjʉjʉ siatucõari, vaibʉcʉrã cabra vãme cʉtirã rĩare, ta vecʉ rĩare ĩna sĩariarã ri'ire juacõari, oco rãca ĩna vʉorere yosemasiñuju. To yicõari, Dios ĩ rotimasire Moisés ĩ ucariajotire vẽjabate gumasiñuju ĩ. To yicõari, masa ñajedirore quẽne to bajirone yimasiñuju.
HEB 9:20 To bajiro yicõari, masare ado bajiro gotimasiñuju ĩ: “Dios mʉare ĩ yirotisere cʉdiroti ñaja”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i, mani ñicʉare.
HEB 9:21 “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivire quẽne ri'ine vẽjabate gumasiñuju Moisés. To yicõari, ti viaye ñase jedirore, to bajiro yimasiñuju.
HEB 9:22 To bajiro Dios ĩ rotimasire ñajare, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'ine vẽjabate gumasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yibetijama, ĩnare ĩavariquẽnabetiborimi Dios. To bajirone bajiyuja Cristore quẽne. Ĩre ĩna sĩaro, ĩ ri'i ti budibetijama, “Rojose mani yisere masiriobetiborimi Dios”, yimasiaja mani.
HEB 9:23 To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna sãjaroto rĩjoro, ĩna rujʉre ĩna ye gajeyeũnire quẽne, vaibʉcʉrã ri'ine yayebate gurotiyujarã mani ñicʉa. To bajiro yiroticõari, sãjarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yijama, õ vecajʉ ĩna bajiroti ũnire yirã bajimasiñujarã ĩna. To bajiboarine tojʉama Dios ye masu ti ñajare, vaibʉcʉ ri'i ĩna yayebate guorotire ũnirene yiro, rẽtoro quẽnagʉ̃ ĩ rijabosasere bojayuja. To bajiri, manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Rojose mana ñacõari, Dios ya vijʉ sãjarʉarãja mani”, yimasire ñaja.
HEB 9:24 Cristo, manire rijabosacõari bero, tudicaticõari, adi macarʉcʉrojʉ Diore rʉ̃cʉbʉorʉarã, masa ĩna bʉariavi mere, õ vecagavi Dios ya vijʉare sãjasuju Cristo. To bajiri, ti vijʉ ñacõari, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, manire sẽnibosacõa ñarũgũgʉ̃mi.
HEB 9:25 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ adigodoagʉma, tocãrãca cʉ̃mare cojojine, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõare jãjarũgũmasiñuju, vaibʉcʉ ĩ sĩar'i ri'ire “Masa rojose ĩna yisere masirioya Dios”, ĩnare yibosagʉ. To bajiboarine Cristojʉama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, adigodoagʉ paia ʉjʉ ĩ yimasiriarore bajiro yirʉ me, bajiyumi. Ĩ masu rujʉ ri'i sʉorine yirẽtobosacõari, Dios ñarisõajʉre jãjasuju.
HEB 9:26 Adigodoagʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tocãrãca cʉ̃mane “Masa rojose ĩna yisere, masirioya Dios”, ĩnare yibosarũgũñuju ĩ. Cristo quẽne, paia ʉjʉ ĩ yirũgũmasiriarore bajiro ĩ bajijama, adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeorijʉjʉne, cojoji me manire rijabosacõa sʉoadiborimi. To bajiro me bajiyumi Cristo. Cojojine manire rijabosayumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ.
HEB 9:27 Mani jediro cojojine bajirearona ñaja mani. Mani bajirearo bero, ĩ tʉjʉ mani ejato, rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre ĩabeserʉcʉmi Dios.
HEB 9:28 Cojojine manire ĩ rijabosare ñajare, jãjarã ñaja mani rojose yibetiriarãre bajiro bajirã. Quẽna Cristo, ĩ tudiejajama, “Rojose mani yisere masirioato Dios” yigʉ, me ejarʉcʉmi. “Manire rijabosayumi” yitʉoĩarãjʉare juagʉagʉ bajirʉcʉmi.
HEB 10:1 Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirejʉama, “Rojose ĩna yisere ĩnare masiriojeorʉcʉja yʉ”, ĩ yire me ñañuja. Berojʉ bajirotire baji rĩjoro cʉtise ñañuja. To bajiro bajijare, tocãrãca cʉ̃mane vaibʉcʉrãre sĩacõari, “Rojose yʉa yisere yʉare masirioato Dios” yirã ĩna soemʉorotiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios.
HEB 10:2 Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotise sʉorine, “Rojose mana ñaama” rẽmojʉne Dios ĩ yiĩacõajama, “Tudi rojose yʉa yisere masirioato Dios”, yibetiboriarãma.
HEB 10:3 Vaibʉcʉrã rii ĩna soemʉorũgũse tocãrãca cʉ̃mane rojose ĩna yirũgũrere tʉoĩarotire yiro bajiaja.
HEB 10:4 Vaibʉcʉrã rii ĩna soemʉosema rojose masa ĩna yisere, masiriose me ñaja.
HEB 10:5 Vaibʉcʉrã ri'i, ĩna soemʉoboajaquẽne, rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriobetijare, adi macarʉcʉrojʉre ĩ vadiroto rĩjoro, ado bajiro Diore gotiyuju Cristo: “Masa vaibʉcʉ rii ĩna soemʉosere bojabeaja mʉ. To bajiri, ‘Masare bajiro rujʉ cʉtigʉ ñato’ yigʉ, yʉre cõaña mʉ.
HEB 10:6 ‘Rojose mani yisere masirioato Dios’ yirã, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉorotiboasere quẽne ĩavariquẽnabeaja mʉ.
HEB 10:7 To bajiri, ado bajiro mʉre yaja yʉ: ‘Adone ñaja yʉ. Mʉ bojasere yirʉ masa tʉjʉ vacʉ yaja. “To bajiro bajirʉcʉmi” mʉ ocare masa ĩna yiucacatore bajirone yirʉ, bajiaja’ ”, Diore ĩre yiyuju Cristo, masare ĩ rijabosarotire yigʉ.
HEB 10:8 Quẽna, tirene mʉare gotiaja yʉ. “‘Rojose mani yisere masirioato Dios’ yirã, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉorotiboasere ĩavariquẽnabeaja mʉ, mʉ roticũcati ti ñaboajaquẽne”, Diore yiyuju Cristo.
HEB 10:9 Quẽna ado bajise yiyuju Cristo: “Mʉ bojasere yirʉ masa tʉjʉ vacʉ yaja yʉ”, ĩre yiyuju. To bajiro ĩ yijama, ado bajiro ĩre yigʉ yiyuju: “Tirʉ̃mʉjʉ Moisére mʉ roticũcatire yitʉjacõari, mamejʉare masa ĩna ajise sʉori quẽnaro ĩnare mʉ yibosarotire bojagʉ bajiaja yʉ”, ĩre yiyuju.
HEB 10:10 To bajiri Dios ĩ rotiriarore bajirone yigʉ, cojojine manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
HEB 10:11 Jud'io masa, paia, tocãrãcarʉ̃mʉrine ĩna ye moare ñajare, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yirã, cojoji me vaibʉcʉrã riire soemʉorũgũrãma ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩna yisere, masiriose me ñaja. To bajiri rojose ĩna yisere masiriobecʉmi Dios.
HEB 10:12 Jesucristo, cojojine manire rijabosacõari bero, rojose mani yisere yirẽtobosajeocõagʉ̃ ñari, Dios ĩ rotiñarojʉ rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujiyuju ĩ.
HEB 10:13 “Mʉre terã ñajediro rotigʉ ñarʉcʉja mʉ”, yiyuju Dios. To bajiri, “To bajiro yirʉcʉja” Dios ĩ yirere yuñagʉ̃mi Cristo.
HEB 10:14 To bajiri, Cristo cojojine manire ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro ĩ yijare, “Ñajediro rojose mani yirere, mani yirotire quẽne, manire yirẽtobosajeocõañumi Cristo”, yimasiaja mani.
HEB 10:15 Dios ocare masa ĩna ucamasire sʉorine ado bajise manire gotiami Esp'iritu Santo:
HEB 10:16 “‘To bajiri, ĩnare mame yʉ vasoaroti, ado bajiro bajirʉaroja: “Yʉ masise sʉorine yʉ rotisere tʉoĩamasirʉarãma”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yisere bojarã ñari, quẽnaro yirũgũrʉarãma’, yami Dios mani ʉjʉ.
HEB 10:17 ‘Ĩnare ĩamaicõari, rojose ĩna yisere yʉ masiriojama, “Rojose yiriarã ñaama”, jʉaji ĩnare yitʉoĩabetirʉcʉja yʉ’, yami Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 10:18 To bajiri rojose mani yisere Cristo manire ĩ yirẽtobosajeore ti ñajare, rojose mani yisere tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios. To bajiri, no yirã vaibʉcʉ riire soemʉomenaja mani.
HEB 10:19 To bajiri, Jesús, manire rijabosacõari, rojose mani yisere yirẽtobosar'i ñari, õ vecajʉ manire sẽnibosa ñagʉ̃mi. To bajiri güimenane Diore sẽnito mani.
HEB 10:20 Tirʉ̃mʉjʉma Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sudigasero yotoriaro ñañuju ti, “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare jãjamasibeama masa” yiĩorijʉ. To bajiro ti bajijare, ĩna masune Diore sẽnimasimena ñari, paia ʉjʉ ĩ sẽnibosasere bojarũgũmasiñujarã ĩna. Yucʉrema Cristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, no mani bojarijʉne mani masune Diore sẽnimasiaja mani.
HEB 10:21 Cristo sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ñamasugʉ̃ manire sẽnibosagʉ. To bajiro yiñagʉ̃mi õ vecajʉ Dios ya vijʉ ñacõari.
HEB 10:22 To bajiri, tocãrãcajine, “Ĩ bojarore bajirone yirʉaja” yirã, Diore sẽnirũgũrʉarãja mani. “Cristo sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩa tʉjamenane ĩre sẽnirũgũrʉarãja mani. To bajiro ĩre yisẽnirãne, “Rojose ñaja manire”, yitʉoĩabetirʉarãja mani, Dios, “Rojose mana ñaama” manire ĩ yiĩañajare. “Manire rijabosayumi Jesús” yirã, oco rãca ĩna bautizacana ñaja mani.
HEB 10:23 Cristo oca mani buesʉocatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mani. “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” Dios manire ĩ yirere tʉoĩatʉjabetirʉarãja mani, “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ ĩ ñajare.
HEB 10:24 Mani rãcanare ĩamaicõari, quẽnaro gotirʉarãja mani, “Ĩna quẽne gãjerãre ĩamaicõari, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmoato” yirã.
HEB 10:25 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rẽjarũgũroti ñaja, manire. Gãjerã rẽjarũgũboariarã ĩna rẽjatʉjarore bajiro bajibetiroti ñaja, manire. Rẽjacõari, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenasa” yirã, quẽnaro gãmerã gotirũgũrʉarãja mani, “Yoaro me ejarʉaroja rojose yirãre Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ” yimasirã ñari.
HEB 10:26 Cristo ocare masiriarã ñaboarine, tire ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojosejʉare mani yicõa ñajama, manire yirẽtobosabetirʉcʉmi Cristo.
HEB 10:27 To bajiri, rojose manire ĩ yirotire tʉoĩagüirã rĩne, Dios masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ” ĩre yirã rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborãja mani.
HEB 10:28 Tirʉ̃mʉjʉ Dios ĩ rotimasirere sĩgʉ̃ tire ĩ cʉdibetijama, ado bajiro bajimasiñuju: Juarã ñacõari, “Rojose yimi” ĩre yirã ĩna ñajama, ĩre ĩamaimenane, Dios ĩ rotiriarore bajirone yirã, ĩre sĩamasiñujarã ĩna.
HEB 10:29 To bajiro bajimasire ti ñajare, yucʉrema mame ĩ vasoarere ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, “Dios macʉ me ñarimi Jesús; manire rijabosabetirimi” ĩna yijama, ĩnare maigʉ̃ Esp'iritu Santore rojose ñagõrã yirãma. To bajiri bʉto rojose tãmʉorʉarãma. “Manire rijabosabetirimi Jesús” ĩna yise ti ñaboajaquẽne, ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja.
HEB 10:30 Rojose ĩna yise vaja bʉto rojose ĩna tãmʉorotire masiaja mani, Dios ado bajiro ĩ gotirere masa ĩna ucamasire ti ñajare: “Yʉne ñaja masa rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirocʉ. Yʉ sĩgʉ̃ne riojo tire yimasigʉ̃ ñaja yʉ”, yigotiaja. Gajeye quẽne, ado bajise gotimasiñumi Dios: “Yʉ ñaja yʉ yarã rojose ĩna yijama, ĩnare rojose yirocʉ”, yigotimasiñumi Dios.
HEB 10:31 Caticõa ñarũgũrocʉ, Dios, rojose yirãre ĩajũnisinicõari, rojose ĩnare ĩ yiroti, güiose masu ñarʉaroja ti.
HEB 10:32 Dios ĩ ejarẽmose rãca Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉocatire tʉoĩamasiña mʉa. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã cojoji me mʉare rojose yicama ĩna. To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũcajʉ mʉa.
HEB 10:33 Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa mʉare ajatud'icama ĩna. To yicõari, mʉa babarãre ĩna ajatud'iro ĩacõari, “Yʉa rãcana ñaama”, ĩnare yiĩamaicajʉ mʉa.
HEB 10:34 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩna tubiberiarãre quẽne, “Yʉa rãcana ñaama”, ĩnare yiĩamaicajʉ mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, rojose mʉare yicama gãjerã. Cristore ajitirʉ̃nʉcana mʉa ñajare, gãjerã mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉa gajeyeũnire ẽmacama ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Dios ĩ gotiriarore bajirone, ĩna ẽmase rẽtoro quẽnase ñacõa ñarotire bʉjarʉarãja mani, Dios ĩ ñarojʉa”, yivariquẽnacajʉ mʉa.
HEB 10:35 To bajiro mʉa yitʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa.
HEB 10:36 Rojose tãmʉoboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojarore bajiro yiriarã mʉa ñajare, Dios ĩ gotiriarore bajirone õ vecajʉ quẽnaro mʉare yirʉcʉmi.
HEB 10:37 To bajiro bajiroti ti ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Yʉ cõarocʉ Cristo yoaro meaca ejarʉcʉmi. ‘To cõrone ejarʉcʉja mʉ’ yʉ yiroticatore bajirone ejarʉcʉmi.
HEB 10:38 ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, bajirocacõari bero yʉ tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrocʉ ñagʉ̃mi. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjagʉrema, ĩre ĩaquẽnabetirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 10:39 To bajise Dios ĩ gotimasire ti ñaboajaquẽne, manijʉama, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarona me ñaja mani. To bajiri, “Manire rijabosayumi Cristo” yitʉoĩarã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, Dios tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñaja mani.
HEB 11:1 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre mani yitʉoĩajama, ado bajiro bajiaja: “Mʉare ĩsirʉcʉja yʉ” manire ĩ yijama, “Bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaroti ñaja. “To bajiro masu bajiaja” Dios ĩ yijama, maji tire ĩabetiboarine, “To bajirone bajiroja”, yitʉoĩaja mani.
HEB 11:2 Mani ñicʉa to bajiro Diore ĩna tʉoĩajare, ĩnare ĩavariquẽnamasiñumi Dios.
HEB 11:3 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, ado bajise yimasiaja mani: “‘Ruyuaya’ Dios ĩ yirore bajirone bajimasiñuju, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yire ti ñajare, ĩ rujeoroto rĩjorojʉma, manirũgũmasirere ĩarũgũaja mani, adi macarʉcʉro ñasere.
HEB 11:4 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju mani ñicʉ Abel ñamasir'i. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ, vaibʉcʉre soemʉomasiñuju. To bajiro ĩ yijama, ĩ gagʉ Ca'in rẽtoro quẽnaro Diore rʉ̃cʉbʉogʉ yimasiñuju. To bajiri, Diojʉama, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. Abel ñamasir'i tirʉ̃mʉjʉ ĩ bajirocare ti ñaboajaquẽne, ĩ yimasiriarore bajiro mani quẽne Diore mani rʉ̃cʉbʉorʉajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja manire.
HEB 11:5 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Enoc ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Yʉ bojarore bajiro yigʉ ñaami” ĩre yiĩavariquẽnagʉ̃ ñari, ĩ bajirocabetone, ĩre ãmicoamasiñuju Dios. To bajiri, ĩre bʉjabetimasiñujarã masa. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 11:6 Ado bajiro tʉoĩarã ñari, Diore sẽniaja mani: “Dios ñagʉ̃mi” yimasicõari, “‘Yʉre ejarẽmoña’ ĩre yisẽnirãre quẽnaro yami” yitʉoĩarã ñari, sẽniaja mani. To bajiro mani yijama, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore yirã yaja. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre mani yitʉoĩabetijama, manire ĩavariquẽnabecʉmi Dios.
HEB 11:7 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Noé ñamasir'i quẽne. Ado bajiro ĩre yimasiñuju Dios: “Masa ñajedirore ruureajeocõarʉcʉja yʉ. To bajiri, cũmua jairica quẽnoña mʉ, ‘Rujarobe’ yigʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yijare, bajirotire masibetiboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ gotirore bajirone yigʉ, cũmua jairicare quẽnomasiñuju Noé. To bajiri ĩ yarã rãca Noé ĩ rujaborotire ĩnare yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiboarine, gãjerãrema ĩ rãcana ñaboariarãre, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ĩna ñajare, ĩnare yirẽtobosabetimasiñuju Dios. Noéjʉarema, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Yʉ ĩavariquẽnarã rãcagʉ ñaami, ĩ quẽne”, Noére ĩre yimasiñuju Dios.
HEB 11:8 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Abraham quẽne. To bajiri, “Mʉ ñarimacare to cõrone vaveoya mʉ. Mʉ ñaroti sitare mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, Dios ĩ rotisere ajicõari, vacoamasiñuju ĩ, ĩ ñarotire masibetiboarine.
HEB 11:9 Gãjerã ye sita ti ñaboajaquẽne, “Adi sita mʉre ʉjorʉcʉja” Dios ĩre ĩ yire ñajare, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, cojojʉ me viriaca bʉacõari, ñacudirũgũmasiñuju Abraham. Ĩ bajimasiriarore bajirone ñacudimasiñujarã ĩ macʉ Isaac, ĩ jãnami Jacob quẽne “Adi sita mʉare ʉjorʉcʉja yʉ” Dios ĩnare ĩ yire ñajare.
HEB 11:10 To bajiboarine, variquẽnagʉ̃ ñacudimasiñuju Abraham, “Õ vecajʉ Dios ĩ quẽnoria macare quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari.
HEB 11:11 To bajicõari, Abraham manajo Sara, bʉcʉo rĩa magõ ñamasiñuju so. Ĩ quẽne bʉcʉ ñamasiñuju. To bajiboarine, “Ĩ goticatore bajirone yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Dios ĩ ejarẽmojare, macʉ cʉtimasiñujarã ĩna.
HEB 11:12 To bajiri, “Bʉcʉacoar'i ñaboarine, macʉ cʉticõari, jãjarã jãnerabatia cʉtirocʉ ñamasiñumi. Jãjarã ñocoa ñarãre, mani cõĩajeobetore bajiro, to yicõari, jare mani cõĩajeobetore bajiro jãjarã jãnerabatia cʉtirocʉ ñamasiñumi Abraham”, yimasiaja mani.
HEB 11:13 Abraham, Isaac, Jacob quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩariarã ñamasiñujarã ĩna, ĩna catiñaro cõrone. Dios ĩ gotiriarore bajiro ĩnare ĩ yibetiboajaquẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacõa ñamasiñujarã ĩna. “Yʉ bajirocaro berojʉ yʉre ĩ goticatore bajirone yʉre yirʉcʉmi”, yitʉoĩarã ñamasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, “Mʉare ʉjorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yire sitajʉ ñacudiñarã, ti sitanare ado bajise ĩnare gotimasiñujarã ĩna: “Adi sitajʉre yoaro ñabetirʉarãja yʉa”, ĩnare yigotimasiñujarã ĩna.
HEB 11:14 To bajise ĩna yijama, “Gajeye sita ĩna ñacõa ñarotire tʉoĩarã yiriarãma ĩna”, yimasiaja mani.
HEB 11:15 Ĩna vadiveoria sitare tʉoĩarã ĩna yijama, quẽna ti sitajʉre ñarã, tudicoaboriarãma ĩna.
HEB 11:16 To bajiro ĩna tʉoĩajama, ĩna vadiveoria sita tʉoĩarã me yiyuma. Ĩna vadiveoria sita rẽtoro quẽnari sita õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ varʉa tʉoĩarã yimasiñujarã ĩna. To bajiro tʉoĩarã ĩna ñajare, “Yʉne ñaja ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ; yʉ yarã ñaama ĩna”, yivariquẽnamasiñuju Dios. To bajiro yigʉ ñari, ĩna ñaroti macare ĩnare quẽnobosayumi.
HEB 11:17 “¿‘Socʉ mene ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñati?” yimasirʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉre ĩna soemʉoriarore bajiro yigʉ, ĩ macʉ sĩgʉ̃ ñagʉ̃re sĩarotimasiñuju Dios. “Isaac sʉori jãjarã jãnerabatia cʉtirʉcʉja mʉ” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, “Mʉ rotisere yibetirʉcʉja”, yitʉoĩabetimasiñuju.
HEB 11:19 “Bajireariarãre ĩnare tudicatiomasigʉ̃ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Yʉ macʉre yʉ sĩacõajaquẽne, catiocõarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre ĩ sĩagʉadijʉne, “Ĩre sĩabeticõaña” Dios ĩ yijare, ĩre sĩabetimasiñuju. To bajiro ĩ yire ti ñajare, “Rijacoaboarine, tudicatigʉre bajiro ĩre ĩamasiñuju Abraham”, yimasiaja mani.
HEB 11:20 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Isaac ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ rĩare ado bajiro ĩnare gotimasiñuju, Jacob, Esaúre quẽne: “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios”, yimasiñuju.
HEB 11:21 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Jacob ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bajirocaroto rĩjoro, ĩ macʉ José rĩare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios”, ĩnare yimasiñuju ĩ. Bʉcʉ ñari, rʉ̃gõtĩmabetiar'i ñaboarine, ĩ tueriʉ sʉorine vʉ̃mʉrʉ̃gõcõari, Diore rʉ̃cʉbʉomasiñuju ĩ.
HEB 11:22 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju José ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bajirocaroto rĩjoro, ĩ yarãre Israel ñamasir'i jãnerabatiare ado bajiro ĩnare gotimasiñuju: “Adi sita Egipto sitare vaveorʉarãma ĩna, mʉa jãnerabatia. Ĩna vajama, yʉ gõare juacõari, Canaán vãme cʉti sitajʉ yujerʉarãma ĩna”, yimasiñuju.
HEB 11:23 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩarã ñamasiñujarã Moisés ñamasir'i jacʉ, ĩ jaco quẽne. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, Moisés ĩ ruyuaro bero, idiarã muijua ĩre yayiocʉomasiñujarã ĩna, “Quẽnagʉ̃aca sũcare manire ĩsiami Dios” yirã. To bajiri egipcio masa ʉjʉ, Israel ñamasir'i jãnerabatiare rĩamasa ʉ̃mʉare ĩ sĩarotiboajaquẽne, ĩre güimena ñari, ĩ rotirore bajiro yibetimasiñujarã ĩna.
HEB 11:24 “‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Moisés ñamasir'i quẽne. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, bʉcʉacʉ, Egipto sita ʉjʉ maco so masor'i ñaboarine, “Egipcio masʉre bajiro bajigʉ ñaami” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojabetimasiñuju Moisés.
HEB 11:25 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, tire bojabetimasiñuju ĩ: “Adi macarʉcʉrojʉ yʉ catiñaro cõro egipcio masa rãca yʉ bojarore bajiro yʉ yijama, yʉ rijato berojʉ quẽnabetoja ti. To bajiri Israel ñamasir'i jãnerabatia Dios yarã rãca baba cʉtirʉcʉja yʉ, egipcio masa yʉre quẽne rojose ĩna yiroti ti ñaboajaquẽne”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i.
HEB 11:26 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro yimasiñuju Moisés: “Egipto sitana ĩna cʉose jairo vaja cʉti rẽtoro ñamasuse ñaja, Cristo ĩ ejaroti Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna gotisejʉama”, yitʉoĩacõamasiñuju. To bajiri, “Ĩna rãca yʉ ñajare, egipcio masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, quẽnacõarʉaroja”, yitʉoĩacõamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ tʉoĩajama, ĩ rijato bero, “Cristo sʉorine quẽnaro yʉre yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩagʉ̃ yimasiñuju.
HEB 11:27 Egipcio masa ʉjʉ ĩ jũnisinisere güigʉ me, ti sitare vaveomasiñuju Moisés. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Diore ĩre ĩabetiboarine, ĩ bojarore bajiro ĩ yirotire masicõari, vacoamasiñuju.
HEB 11:28 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Israel ñamasir'i jãnerabatiare “Dios ĩ rotirore bajiro Pascua boserʉ̃mʉ yito mani” yigʉ, oveja sĩar'i ri'ire cojovi rʉyabeto sojerire turotimasiñuju. Tire ĩamasicõari, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rĩa cʉtisʉoriarãre “Dios ĩ cõagʉ̃ ángel, sĩagʉ̃ sãjabeticõato” yigʉ, yimasiñuju Moisés ñamasir'i.
HEB 11:29 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩarã ñamasiñujarã Israel ñamasir'i jãnerabatia quẽne. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉcõari, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtiyare jẽamasiñujarã. Dios ĩ masise sʉori “Riagare jẽato” yigʉ, oco mano ĩ yibosajare, carari maare jẽamasiñujarã ĩna. To bajicõari, egipcio masa ĩnare tʉorʉarã, sʉyajẽamasiboayujarã. Ĩna jẽaejabetone, ruureacõamasiñuju Dios.
HEB 11:30 To bajiro ĩna bajimasiriaro bero, Israel ñamasir'i jãnerabatia Jericó vãme cʉti macare ẽmarʉarã, ti macare ĩna matariacʉ̃ni sʉyarojʉare ejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcarʉ̃mʉri rʉ̃ja gãnibiarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajirone, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ĩna ñajare, ti maca matariacʉ̃ni cague vẽjacoamasiñuju ti.
HEB 11:31 Ti macago Rahab vãme cʉtigo, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnigõ ñaboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩagõ ñamasiñuju so. To bajiri Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉarã ĩarudirimasa ejarãre quẽnaro ĩnare yimasiñuju so. Quẽnaro ĩnare yirio ñari, so ya macana Diore ajirʉ̃cʉbʉobetiriarã rãca rijabetimasiñuju.
HEB 11:32 Jẽre jairo mʉare gotibʉ yʉ. Tire bajiro Diore tʉoĩamasiriarã jediro ĩna bajimasirere yʉ ucajama, yoaro ucabogʉja yʉ. Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã jediro ĩna bajimasirere quẽne ucabogʉja yʉ.
HEB 11:33 Ĩna quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, gaje sitana rãca ĩna gãmerã sĩajama, ĩnajʉa rĩne, ĩnare sĩacõarũgũmasiñujarã ĩna. Gãjerãma, quẽnaro masare rotimasiñujarã ĩna, ĩna yarãre, “Quẽnaro gãmerã yato” yirã. Gãjerãma, rojose tãmʉorã ñari, “Yʉare ejarẽmoña” yirã, Diore sẽnimasiñujarã ĩna. To ĩna yijare, ĩ gotiriarore bajirone ĩnare ejarẽmomasiñuju Dios. Gãjerãrema, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩna yitʉoĩajare, “Yaia, león vãme cʉtirã ĩnare babeticõato”, yiyumi Dios.
HEB 11:34 Gãjerãma, jeame bʉto ʉ̃jʉrojʉ ĩna reatĩariarã ñaboarine, ʉabetimasiñujarã. Gãjerãma, ĩnare ĩaterimasa jariaseri rãca ĩna sĩarʉasere ĩacõari, rudimasiñujarã. Gãjerãma, tĩmabetiboariarãne, Dios ĩnare ĩ ejarẽmojare, tĩmarã ñacoasujarã ĩna. To bajiri, ĩnare ĩaterã sĩarã ejarãre ĩnajʉa rĩne sĩareacõarũgũmasiñujarã.
HEB 11:35 Rõmia quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, bajireacoanare Dios ĩ masise sʉori ĩ catiorãre yarã cʉtiyujarã. Gãjerãma, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã, ado bajiro bajiyujarã: Ĩnare ĩaterimasa ĩnare ñejecõari, “Dios ocare mʉ ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, mʉre sĩarʉarãja yʉa”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yirã, ĩnare güimenane, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Ĩna sĩacõajaquẽne, tudicaticõari, Dios tʉjʉ rẽtoro quẽnaro ñarʉarãja mani”, yitʉoĩamasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, ĩnare sĩacõañujarã.
HEB 11:36 Gãjerã quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ado bajiro rojose tãmʉoñujarã ĩna: Ĩnare ajatud'icõari, ĩnare bajeyujarã. Gãjerãrema, ĩna ãmorijʉ cõmemarine siacõari, tubibecũñujarã ĩna.
HEB 11:37 Gãjerãrema, gʉ̃tane ĩnare reasĩañujarã. Gãjerãrema, ĩna rujʉ gʉdarecone yijetasĩacõañujarã. Gãjerãrema, jariaseri rãca ĩnare saresĩacõañujarã ĩna. Gãjerãma, sudi manijare, vaibʉcʉgasene sãñañujarã. To bajicõari ĩna ñaroti maca bʉjamenane, maioro rojose yiecocudirũgũñujarã ĩna.
HEB 11:38 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩarã ñañujarã ĩna. Dios ĩ ĩamairã ñaboarine, gãjerã ĩna ĩaterã ñari, ĩna ñaroti bʉjamenane masa manojʉ, gʉ̃tayucʉri vatoajʉ gʉ̃tavirijʉ ñacudiyujarã ĩna.
HEB 11:39 Rojose tãmʉoriarã mʉare yʉ gotirã, jediro ñañujarã “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩariarã. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajise tʉoĩarã ñaboarine, nijʉane “Quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere yiecobesuma maji.
HEB 11:40 Ĩna tʉoĩase rẽtoro quẽnase ĩ yirʉajare, to bajiro bajiyuma maji. To bajiri, yucʉrema, mame Dios ĩ vasoase ñajare, ĩnare, manire quẽne, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios.
HEB 12:1 To bajiro mani ñicʉa ĩna bajirere mani ajijama, “‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Diore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna”, yimasiaja mani. To bajiri josase ti ñaboajaquẽne, mani quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Mani tʉana rojose manire ĩna yirotijama, ĩnare cʉdibetirʉarãja mani, “Ĩna sʉori Dios ĩ bojabeti yirobe” yirã. Jesucristo, adigodojʉ ñagʉ̃ Diore ĩ ajitirʉ̃nʉriarore bajiro mani quẽne Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrʉarãja.
HEB 12:2 Cristore tʉoĩatʉjabetiroti ñaja manire. Ĩne ñaami mani tʉoĩamasirotire cõagʉ̃. To bajiri, manire ĩ ejarẽmojare, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩa tʉjabeaja mani. Yucʉ́tẽrojʉ masa ĩre ĩna jajuturo, bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Dios tʉjʉ quẽnaro ĩ ñarotijʉare tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre ĩna yirotire, “Yibeticõato”, yibesumi. To bajiri manire rijabosacõari, yucʉrema, õ vecajʉ Dios ĩ rotiñarojʉ ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉ ñagʉ̃mi.
HEB 12:3 Jesús adigodojʉ ĩ ñaro, bʉto rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yicõa ñañumi. To bajiri mani quẽne, rojose tãmʉorã ñaboarine, quejemenane, quẽnasejʉare yicõa ñarũgũroti ñaja.
HEB 12:4 Jesucristo rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro tãmʉomenaja mʉa maji. To bajiri, rojose tãmʉorã ñaboarine, ñacõarãja mʉa.
HEB 12:5 Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ rĩare bajiro bajirãre, “Rojose tãmʉorã ñaboarine, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩa tʉjabeticõato ĩna” yigʉ, mʉare gotimasioñumi. Tire masiritirãja mʉa. Ado bajise gotiaja ti Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Macʉ, ‘Ado bajirojʉa yiya’, mʉre yʉ yisere ajitebesa. Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, yʉ bojarore bajiro yicõa ñaña.
HEB 12:6 Yʉne ĩna jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉ mairãre, ‘Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja’ ĩnare yirũgũaja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 12:7 To bajiri, rojose tãmʉoboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩa tʉjabesa mʉa. Rojose mʉa tãmʉose sʉorine quẽnaro mʉare ĩ yirotire masiogʉ̃ yigʉmi Dios. Sĩgʉ̃ ĩ rĩare ĩ gotimasiorore bajiro yigʉ, yigʉmi Dios, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. Rĩa cʉtirã jedirone, ĩna rĩare gotirũgũrãma.
HEB 12:8 To bajiri, Dios quẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũami Dios. To bajiro mʉare Dios ĩ yibetijama, jacʉ manare bajiro ñaborãja mʉa.
HEB 12:9 Mani jacʉa, manire ĩna yirere tʉoĩato mani. Rĩamasaca mani ñaro rojose mani yijare rojose manire yiriarãma ĩna, “Yʉa bojarore bajiro yirã ñato” yirã. To ĩna yirore ajirʉ̃cʉbʉoriarãja mani. To bajiri Dios quẽne, “Yʉre bajiro quẽnaro yirã ñato” yigʉ, rojose mani yijare, rojose manire ĩ yijama, bʉtobʉsa ĩre ajirʉ̃cʉbʉoroti ñaja manire. Ĩre mani ajirʉ̃cʉbʉojama, mani rijato bero, tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani.
HEB 12:10 Mani jacʉa, ĩna gotimasiojama, ĩna yimasiro cõro manire gotimasioriarãma ĩna. Diojʉama, masijeogʉ ñari, “Ado bajirojʉa ĩna yijama, quẽnaja”, yimasigʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, yucʉrema rojose tãmʉoboarine, quẽnaro ĩre mani ajirʉ̃cʉbʉo tʉjabetijama, ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarʉarãja mani.
HEB 12:11 Rojose mani yise vaja “Rojose tãmʉoato ĩna” yigʉ, Dios rojose manire ĩ yijama, sʉtiritirãja mani. Rojose mani tãmʉosere tʉoĩacõari, “Ado bajise manire yimasiogʉ̃ yigʉmi Dios” mani yitʉoĩamasijama, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja. To bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani.
HEB 12:12 To bajiri, “Dios manire ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro yirʉcʉmi” mʉa yitʉoĩa sʉocatore bajiro yitʉoĩaña mʉa quẽna. Tire tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõrone Diore quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa, “Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yato” yirã.
HEB 12:13 To bajiri, Dios ĩ bojasere yirʉarã, quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Quẽnaro tʉoĩacõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yijama, mʉa babarã quẽne Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna.
HEB 12:14 Mʉa jediro, quẽnaro gãmerã yirũgũrʉarãja mʉa, “Quẽnaro ñacõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato mani” yirã. To bajiro mʉa yibetijama, Diorãca quẽnaro ñabetirʉarãja.
HEB 12:15 Mʉa rãcana ñajedirore quẽnaro ejarẽmorũgũrʉarãja mʉa, “Cristo sʉori Dios quẽnaro manire ĩ yisere, ‘Socase ñaja’ yitʉoĩaroma ĩna” yirã. Socase yigʉ ĩ ñajama, “Ĩ sʉorine Dios ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩjʉare ajisʉyaroma” yirã, quẽnaro gãmerã ejarẽmorũgũña.
HEB 12:16 To yicõari, “Gãmerã ajeriarã cʉtiroma” yirã, mʉa rãcanare quẽnaro gotirʉarãja mʉa. Esaú ñamasir'ire bajiro yibeticõaña mʉa. Ĩ gagʉ ñaboarine, bare barʉne, “Yʉre mʉ ecajama, mʉ bedire bajiro bajirʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju. To yicõari, “Mani jacʉ ĩ rijaroto rĩjoro, ‘Yʉ macʉ ñasʉogʉ ñaami’ ĩ yirocʉ ñarʉcʉja mʉ. To ĩ yirocʉ ñari, ‘Quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yirere yiecorocʉ ñarʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Esaú, ĩ bedire.
HEB 12:17 “Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobecʉ ñañumi”, ĩre yimasiaja mani, ado bajiro ĩna bajimasire ñajare: Ĩ jacʉ ĩ bajirocaroto rĩjoro, “Ĩ gagʉ ñaja mʉ. To bajiri quẽnaro mʉre yirʉcʉmi Dios”, ĩ jacʉ ĩ yisere ajirʉamasiboayuju Esaú. “Jẽre mʉ bedijʉare gotiyuja yʉ” ĩ yisere ajicõari, bʉto otiboarine, “Quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yirere bʉjabetimasiñuju Esaú.
HEB 12:18 To bajiri, mame Dios ĩ vasoasere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉama, mani ñicʉa ĩna ĩamasire ũnire ĩabesuja mʉa. Ĩnama, gʉ̃taʉjʉ ñacudir'i Moisés ĩ rojaejaro bero, gʉ̃taʉ ti ʉ̃jʉsere ĩañuma. To bajicõari ti buesene rẽtiacõamasiñuju. Bʉto bʉjo quẽne jamasiñuju. To bajicõari, mino bʉto vamasiñuju.
HEB 12:19 To bajiro ti bajirone, jutiria trompeta vãme cʉtia bʉsisere ajicõari, bʉto güimasiñujarã ĩna. To bajicõari, Dios ĩ ocaruyusere ajimasiñujarã ĩna. Tire ajigüicõari, to cõrone ĩ ñagõtʉjasere bojamasiñujarã ĩna.
HEB 12:20 Dios ĩ rotirere no bajiro yimasibetica yirã, “To cõrone ñagõtʉjato”, ĩre yimasiñujarã. Ado bajiro ĩnare rotimasiñuju Dios: “Sĩgʉ̃ masʉ, to yicõari, vaibʉcʉ ũgʉ̃ quẽne gʉ̃taʉre ĩ cʉdajama, gʉ̃tane reasĩacõaroti ñaja”, yimasiñuju.
HEB 12:21 Ĩna ĩamasire bʉto güiose ti ñajare, Moisés ñamasir'i quẽne, “Güigʉ, nanaja yʉ”, yimasiñuju.
HEB 12:22 Mani ñicʉa ĩna bajimasiriarore bajiro bajirã me ñaja mʉama. To bajiri, õ vecajʉ ñaricʉ gʉ̃taʉ joejʉ ñarimaca Jerusalén vãme cʉti macajʉ Dios ñacõa ñarũgũgʉ̃ ya macajʉ ñarãre bajiro bajiaja mʉa. To bajicõari, Dios tʉana jãjarã ángel mesa rẽjacõari, Diore ĩna rʉ̃cʉbʉorojʉ ñarãre bajiro bajiaja mʉa.
HEB 12:23 To bajicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiarã ñari, ĩ tʉjʉ ñarã rãca rẽjarãre bajiro bajiaja mʉa quẽne. Masa ñajedirore ĩabeserocʉ tʉjʉre güimenane ejarãre bajiro bajiaja mʉa. Rojose yiriarã ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉriarã ĩna ñajare, ĩ tʉjʉ ĩna ejaro, “Rojose mana ñaja mʉa” Dios ĩ yiĩariarã rãca ñarãre bajiro bajiaja mʉa quẽne.
HEB 12:24 To bajiri, Jesús tʉjʉ ejarona ñaja mʉa. Ĩne ñaami, “ ‘Mame oca mʉare vasoarʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yiriarore bajiro bajiato” yigʉ, manire rijabosar'i. To bajiri, ĩ ri'i sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To bajiboarine tirʉ̃mʉjʉ, Abel ñamasir'i ĩ sĩaecomasirejʉama, “Ĩ ri'i sʉorine ‘Rojose mana ñaama’ masare Dios ĩ yiĩaroti me ñamasiñuja”, yimasiaja mani.
HEB 12:25 To bajiri Cristo ĩ rijabosare sʉorine mame oca Dios ĩ vasoarere ajitirʉ̃nʉroti ñaja. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cojoji me ĩna cʉdibetijare, rojose ĩnare yirũgũmasiñuju Dios, “Yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yimasire ñajare, mame ĩ vasoasere quẽne mani ajibetijama, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
HEB 12:26 Gajeyerema tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñamasiriarãre gotigʉ, sita nʉrʉarojʉ ñagõmasiñuju Dios. Ĩ ocare masa ĩna ucamasire quẽna ĩ yirotire ado bajiro gotiaja: “Quẽna yinʉrʉojama, adi macarʉcʉroaye, õ vecayere quẽne yinʉrʉobatorʉcʉja yʉ”, yigotiaja, Dios ocare masa ĩna ucamasire.
HEB 12:27 To bajiro quẽna Dios, “Yirʉcʉja” ĩ yirere mani ajijama, “Adi macarʉcʉro ñase jediro ĩ rujeorere reajeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. Rẽmojʉne “Yayibetirʉaroja” ĩ yirujeore rĩne rʉyarʉaroja ti.
HEB 12:28 To bajiri socase me ti ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉriarã ĩna bajireajama, ĩ rotiñarojʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ rãca ñarũgũrʉarãma”, yimasiaja mani. To bajiro mani bajiroti ti ñajare, Diore rʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro yʉare yaja mʉ”, ĩre yisẽnito mani. To yicõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũto mani, “Manire ĩajũnisinicõari, rojose manire yiromi” yirã.
HEB 12:29 Ĩ bojabeti yirãre rojose yigʉ ĩ ñajare, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja manire.
HEB 13:1 To bajiri adi mʉare gotitʉsaja yʉ: Ado bajiro yiñaña mʉa, “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã. Cristo yarã ñari, gãmerã ĩamaitʉjabesa mʉa.
HEB 13:2 Gajeroana mʉa masimena Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa tʉ ĩna ejajama, quẽnaro ĩnare yirʉarãja mʉa. Mani ñicʉa quẽne, gajeroana ĩna masimena ĩna ejaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirũgũmasiñujarã ĩna. To yirã ñari, cojojirema ángel mesare “Dios ĩ cõariarã ñarãma” yimasibetiboarine, quẽnaro yimasiñujarã ĩna.
HEB 13:3 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre tubibe ecorãre masiritibesa mʉa. Mani quẽne mani tubibe ecojama, “Quẽnabetoja” yitʉoĩarã ñari, ejarẽmoña. Gãjerãre quẽne, rojose ĩnare ĩna yijama, mʉa quẽne ĩna rãca rojose tãmʉorãre bajiro ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉa.
HEB 13:4 Gãmerã mʉa bojasere quẽnaro rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose tãmʉorʉarãma”, mʉare yirʉcʉmi Dios.
HEB 13:5 Jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩabesa mʉa. Mojoroaca cʉorã ñaboarine, “Jẽre ñacõaja”, yitʉoĩacõaña mʉa. Ado bajiro Dios ĩ yirejʉare tʉoĩaña: “Mʉre vaveobecʉne, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yiyumi Dios, manire.
HEB 13:6 To bajiro ĩ yirere mani ajijama, “Socʉ me yiyumi” yimasicõari, Dios oca ti gotirore bajiro ado bajiro yimasiaja mani: “Dios ñaami rojose yʉ tãmʉoro, yʉre ejarẽmogʉ̃. To bajiro rojose yʉre yirãre güibeaja yʉ”, yaja mani.
HEB 13:7 Cristo ocare mʉare gotimasiosʉocana ĩna bajicatire masiritibesa mʉa. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Cristo” yitʉoĩarã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, bajireacoacama ĩna. Ĩna bajicatore bajiro, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa mʉa quẽne.
HEB 13:8 Jesucristo ñagʉ̃mi tʉoĩavasoabecʉ, cojojire bajiro quẽnaro yirũgũgʉ̃. To bajiri mʉare gotimasiosʉocanare quẽnaro ĩnare ejarẽmor'i, manire quẽne to bajirone ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi.
HEB 13:9 Mʉare ĩna gotimasiosʉocatire bajiro me, ricati ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉbeticõaña mʉa. Ado bajiro mʉare gotirũgũrãma ĩna: “‘Babetirʉarãja mʉa’ mani ñicʉa ñamasiriarã ĩna yimasirere mʉa ajirʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja”, mʉare yirãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yigotise me, ado bajiro mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase: “Dios manire ĩamaicõari, manire ejarẽmorʉcʉmi” mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase. To bajiro mʉa tʉoĩajama, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirã ñarũtuarʉarãja mʉa.
HEB 13:10 Cristo manire ĩ rijabosare sʉori Moisére Dios ĩ roticũmasirore bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã, rojose ĩna yisere “Masirioato Dios” yirã, “Vaibʉcʉrã soemʉocõa ñaroti ñaja” yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabecʉmi Dios. Manijʉarema, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉose ũnirene yigʉ, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mani.
HEB 13:11 Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ma, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'i ẽoriabajare ãmisãjacʉmi, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉ, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yigʉ. Ĩ sãjatoye, vaibʉcʉ rujʉjʉarema ti maca sojʉajʉ ãmivacõari, soerocacõarãma ĩna, ĩre ĩaterã ñari.
HEB 13:12 To bajiro vaibʉcʉre ĩna ĩaterore bajiro bajiyumi Jesús quẽne. Jerusalén maca sojʉajʉ yucʉ́tẽrojʉ jajusĩa ecoyumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ. To bajiro bajiyumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ.
HEB 13:13 To bajiro Jesús ĩ bajibosare ñajare, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajirʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, mame Dios ĩ vasoarejʉare ajitirʉ̃nʉroti ñaja mʉare.
HEB 13:14 To bajiro bajirʉarãja mʉa, adigodoayere tʉoĩabeticõari, “Dios ĩ ñarimaca ñaja mani ñacõa ñarũgũroti maca” yitʉoĩarã ñari. “Adi macarʉcʉrojʉrema manoja mani ñacõa ñarũgũroti maca”, yimasirãja mʉa.
HEB 13:15 To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉori, Diorãca mani ñacõa ñarũgũroti ti ñajare, vaibʉcʉrãre sĩacõari, ĩna soemʉose ũnirene yirã, “Quẽnamasucõaja mʉ” Diore yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire.
HEB 13:16 To yicõari, “Quẽnaro gãmerã yiroti ñaja manire” yirere masiritibeticõaña mʉa. To yicõari, mʉa tʉana maioro ĩna bajisere masicõari, mʉa cʉose ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ ĩavariquẽnase yirã, yirʉarãja mʉa.
HEB 13:17 Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “‘¿No bajiro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcati mʉa?’ manire yisẽniĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tocãrãcarʉ̃mʉne, “Diorãca quẽnaro ñato ĩna” yirã, mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũrãma ĩna. To bajiri, quẽnaro ĩnare mʉa cʉdijama, to bajiro mʉa yisere, “Ado bajiro quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Diore ĩre yivariquẽnarʉarãma ĩna.
HEB 13:18 To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajirone yato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosaya. Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ.
HEB 13:19 To yicõari, yoaro mene quẽna mʉa tʉ yʉ varotire yirã, yʉre sẽnibosaya mʉa, Diore.
HEB 13:20 “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ manire ejarẽmogʉ̃mi Dios. Ĩne ñagʉ̃mi, mani ʉjʉ Jesús manire ĩ rijabosaro bero, ĩre catior'i, ĩre catiocõari, “Ovejare ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro, yʉ yarãre quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉrʉcʉja mʉ” ĩre yir'i. Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja. To bajiro ĩ yise jedibetirʉaroja.
HEB 13:21 Ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ bojarore bajiro yato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉ, Diore. “‘Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yaja mʉa’ yivariquẽnato” yigʉ, Diore mʉare sẽnibosaja yʉ. Quẽnarẽtogʉ̃ Cristo ĩ ñajare, “Quẽnamasucõaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajicõa ñarũgũato.
HEB 13:22 Mojoroaca mʉare papera ucacõaja yʉ. To bajiri, “Bʉtobʉsa, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Cristore ĩre yitʉoĩato ĩna” yigʉ, mʉare yʉ gotisere quẽnaro tire ajimasiña mʉa, yʉ mairã.
HEB 13:23 Mani maigʉ̃ Timoteore ĩna tubiber'ire jẽre ĩre bucõañujarã. To bajiri, yoaro mene ĩ ejajama, ĩ rãca mʉa tʉjʉ varʉcʉja yʉ.
HEB 13:24 Mʉare ũmato ñarimasa, to yicõari, mʉa rãcana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Quẽnato”. “Quẽnato”, mʉare yama Italia sitana quẽne.
HEB 13:25 Dios, mʉare ĩamaigʉ̃ ñari, quẽnaro mʉare yato ĩ. To cõro ñaja.
JAM 1:1 ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, jud'io masa? Adi papera rãca mʉare ucacõaja yʉ, Santiago. Mani jacʉ Dios, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, ĩna bojasere yigʉ ñaja yʉ. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro masa jũnari ñaja mani, adi macarʉcʉro jediro ñabatorã. Mʉare quẽnarotiaja yʉ.
JAM 1:2 Ajiya yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã. Gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, sʉtiritimenane, variquẽnama.
JAM 1:3 Ado bajiro ti bajijare, “Variquẽnama”, mʉare yaja yʉ: “Rojose tãmʉorã ñaboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja”, yimasirãja mʉa.
JAM 1:4 Rojose mʉa yibetire tʉoĩavariquẽnacõari, berojʉ quẽna rojose tãmʉorã, “Rojose yibetiroti ñaja” mʉa yirere masiritibeja mʉa. Tocãrãcajine rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa.
JAM 1:5 “¿No bajiro yʉ yirotire bojarojari Dios?” mʉa yitʉoĩajama, ĩre sẽniña. “¿No yirã yʉre sẽniĩati mʉa?” yigʉ me ñaami Dios. Ĩre sẽnirã jedirore, “Yʉ masisere ĩnare cõarʉcʉja” yigʉ ñaami. To bajiri ĩre mʉa sẽnijama, mʉa masirotire mʉare ʉjorʉcʉmi.
JAM 1:6 Diore mʉa sẽnijama, “Yʉa masirotire yʉare ʉjobetirʉcʉmi”, yitʉoĩabesa. Diore sẽnigʉ̃, “Yʉre ʉjogʉmi” yigʉ ñaboarine, “Yʉre ʉjobecʉmi” ĩ yitʉoĩajama, oco sabesere bajiro bajiroja ĩ tʉoĩase. Gajerojʉ sabe, quẽna gajerojʉ sabe, bajiñarore bajiro bajiroja ĩ tʉoĩaboase.
JAM 1:7 To bajiri, cojojʉ ñamasibetore bajiro bajiroja, ĩ tʉoĩase. Jairo tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Dios ĩ bojarore bajiro yirʉcʉmi”, yimasiña manoja. “Ĩre bajiro mani bajijama, mani sẽnisere cõabetirʉcʉmi Dios”, yimasiña.
JAM 1:9 Maioro bajirã ñaboarine, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩare bajiro bajirã ñaja yʉa” yimasicõari, variquẽnaro ñaroti ñaja mʉare.
JAM 1:10 Gajeyeũni jairã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, variquẽnaro ñaroti ñaja ĩnare quẽne, “Ñamasuse me ñaja yʉa cʉose” ĩna yitʉoĩajama. Go yoaro mene sĩnirore bajiro bajiaja mani. To bajiro yʉ yijama, “Yoaro meaca catirʉarãja mani” yigʉ yaja.
JAM 1:11 Bʉto muiju ĩ asijama, quẽnase ruyuboasene sĩnirea bajicoacajʉ, ta, to yicõari, go quẽne. To bajiri ĩariaro quẽnase ruyuboase manicajʉ. Tire bajiro bajirãma gajeyeũni jairo cʉoboariarã quẽne. “Jaibʉsaro gajeyeũnire bʉjarãsa mani” yirã, moa vaja tañarã rĩne, bajireacoarʉarãma.
JAM 1:12 Rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, mani rijato berojʉ, Dios tʉjʉ ĩ rãca variquẽnacõa ñarʉarãja mani. “To bajirone bajirʉarãma yʉre mairã”, yiyumi Dios. To bajiro mani bajiroti ñajare, rojose mani yirʉaboasere mani yibetijama, variquẽnarʉarãja mani.
JAM 1:13 Rojose mani tʉoĩase, “Dios sʉorine to bajiro tʉoĩaja”, yiroti me ñaja. Rojose tʉoĩagʉ̃ me ñagʉ̃mi Dios. To bajiri, “Dios sʉorine rojose yaja”, yimasiña maja.
JAM 1:14 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, yirũgũaja mani.
JAM 1:15 Rojose rĩne mani yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios.
JAM 1:16 Yʉ mairã, quẽnaro tʉoĩamasiña:
JAM 1:17 “Jediro quẽnase, Dios manire ĩ cũre ñaja. Ĩ ñagʉ̃mi ʉ̃mʉagʉ muijure, ñamiagʉre, to yicõari, ñocoare quẽne rujeomasir'i. To bajicõari, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami, quẽnase rĩne tʉoĩagʉ̃”, yitʉoĩaroti ñaja.
JAM 1:18 Ĩ oca quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, ĩ rãca mani caticõa ñarũgũrotire manire ĩsiñumi. To bajiro ĩ yire ñajare, ĩ rĩa ñasʉorãre bajiro bajirã ñaja mani. Tirʉ̃mʉjʉne to bajiro mani bajirotire bojayumi Dios.
JAM 1:19 Yʉ mairã, mʉare yʉ gotirotire masiritibeja mʉa: Mʉa rãcana mʉare ĩna gotisere quẽnaro ajiroti ñaja. Mʉajʉa quẽne, mʉa rãcanare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, ĩnare gotiba. Mʉare ĩna ajirʉabetijama, guaro jũnisinibetiroti ñaja.
JAM 1:20 Gãjerãre mani jũnisinijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mani.
JAM 1:21 Mani ajirũgũse, to yicõari, mani gotirũgũse quẽne, ñamasuse ti ñajare, rojose mʉa yirũgũse jedirore yitʉjacõaña mʉa. To yicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Tire mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios.
JAM 1:22 Dios ocare ajicõari, ti yirore bajiro cʉdiroti ñaja. Tire ajiboarine, ti gotirore bajiro mʉa yibetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩaboase socase ñaroja.
JAM 1:23 Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama, mʉare ejarẽmobetoja. Mʉa cʉdibetijama, sĩgʉ̃ ẽoro ãmiĩacõagʉ̃ ñaboarine, ẽorore ĩ cũrirĩmarone, “To bajigʉ ñamʉ yʉ” ĩ yimasibetore bajiro bajirãja mʉa. To bajiri ẽorojʉ quẽnaro ĩ ĩaboase ĩre ejarẽmobetoja. Ĩre bajiro bajirãja mʉa, Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama.
JAM 1:25 Gãjerãma, rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere tʉoĩacõari tire masiritimenama. Masiritimena ñari, Dios ĩ rotisere variquẽnase rãca yicõa ñarʉarãma.
JAM 1:26 “Diore yʉ yirʉ̃cʉbʉose sʉorine ĩ bojasere yigʉ yaja yʉ”, yitʉoĩarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarã ñaboarine, rojose ĩna ñagõsere ĩna yitʉjabetijama, ĩna masune socarã yirãma. Diore ĩna yirʉ̃cʉbʉoboase, vaja manoja ti. Dios ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna.
JAM 1:27 Mani jacʉ, Dios ĩ ĩajama, socʉ me ĩ bojasere yigʉma, ado bajiro yigʉ ñagʉ̃mi: Jacʉa rijaveoriarã, to yicõari, manajʉa rijaveoriarãre quẽne, maioro ĩna bajijare, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, gãjerã rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibecʉ ñagʉ̃mi ĩma.
JAM 2:1 Ajiya yʉ mairã. Mani ʉjʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani. Quẽnamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto rʉ̃cʉbʉoaja mani. To bajiro yirã ñari, mani rãcanare quẽne gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉoroti ñaja.
JAM 2:2 Mʉa rẽjarone, sĩgʉ̃ quẽnase sudi sãñacõari, ãmo sãriabedori sãcõari ejagʉmi. To yicõari, gãjijʉa sudi bʉcʉ sãñacõari ĩ ejajama, ado bajiro yirãja mʉa:
JAM 2:3 Quẽnase sudi sãñacõari, sãjaejagʉrema, “Ado ñaja rujiriaro quẽnarito”, ĩre yirãja mʉa. Maioro bajigʉjʉarema ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Tone rʉ̃gõcõaña. Mʉ bajirʉabetijama, rʉ̃cacane rujicõaña mʉ” ĩre mʉa yijama, quẽnaro gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉomena yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mʉa.
JAM 2:5 Ado bajiro mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa: “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã, maioro bajirã jãjarã ñaama. “Maioro bajirã ñaama” Diore ajimena ĩna yiĩarã ñaboarine, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ, quẽnaro Dios ĩ yirã ñaama. To bajicõari, ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉ ejarona ñaama.
JAM 2:6 To bajiboarine, maioro bajirãre ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉare rʉ̃cʉbʉorũgũaja mʉa. “Ĩna sʉorine rojose tãmʉorãja mani”, ¿yimasibeatique mʉa? Ĩna ñaama mʉare gotiyirorʉarã, ʉjarã tʉjʉ, mʉare juavarũgũrã.
JAM 2:7 “Jesús yarã ñaja yʉa” yicõari, bautiza ecoriarã ñaja mʉa. To bajiri, ĩ ocare ajicõari, quẽnaro variquẽnaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉama ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarũgũama. ¿Tire masibeatique mʉa?
JAM 2:8 Mani ʉjʉ, Dios ñamasusere ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa cʉdijama, quẽnaro yirã yirãja mʉa.
JAM 2:9 Tire ajirã ñaboarine, masa jedirore mʉa ĩarʉ̃cʉbʉobetijama, rojose yirã yirãja mʉa. To bajiri, “Mʉa ye sʉorine rojose ñaja”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios.
JAM 2:10 Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeomenare, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro yiĩagʉ̃ ĩ ñajare, ĩ rotirere cojo vãme mani cʉdibetijama, ñajediro ĩ rotirere cʉdibetijeocõarãre bajiro bajirãja mani, Dios ĩ ĩajama.
JAM 2:11 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro rotiyumi Dios: “Manajoa cʉtirã quẽne, manajʉa cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Gãjerãre sĩabesa”, manire yiyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manajoa cʉtirã gãjerãre ajeriarã cʉtibetiboarine, gãjire mani sĩajama, Dios ĩ rotimasire cʉdimena yirãja mani.
JAM 2:12 To bajiri, “Rojose mani yirʉasere yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, quẽnaro mani yibetijama, rojose mani yisere masicõari, rojose manire yirʉcʉmi Dios, yimasirã ñari, quẽnase rĩne yiroti ñaja manire.
JAM 2:13 To bajiri gãjerãre mani ĩamaijama, manire quẽne ĩamairʉcʉmi Dios. Gãjerãre mani ĩamaibetijama, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, manire quẽne ĩamaibetirʉcʉmi Dios, rojose mani yire vaja.
JAM 2:14 Adire quẽne quẽnaro ajiya yʉ mairã: “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios” yirã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi Dios.
JAM 2:15 Cojojirema, ado bajiro bajiroja: Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, bʉto ñiorijagʉ, to yicõari, sudi magʉ̃ maioro bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnaro vasa. Bare quẽnase bʉjaba. To bajicõari, sudi bʉjaba” ĩre yigotiboarine, ĩ bojasere mani ĩsibetijama, socarãne ĩre yigotiboarãja mani. Ĩre mani ñagõboase ñie vaja manoja.
JAM 2:17 Tire bajiro bajiaja Diore mani ajitirʉ̃nʉse. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ yarã ñaja mani” yiboarine, gãjerãre mani ejarẽmobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. Dios yarã me ñarãja mani.
JAM 2:18 “Yʉ gotisere ajimasimenama” yigʉ, ado bajiro gotiaja: “Gãjerãre quẽnaro maiaja yʉa” mʉa yisere yʉre mʉa yiĩobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, mʉare yigʉja yʉ. Yʉjʉarema, gãjerãre quẽnaro yʉ ejarẽmosere ĩacõari, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami”, yimasirʉarãja mʉa.
JAM 2:19 “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” mʉa yitʉoĩase quẽnaja. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, quẽnaro mʉa yibetijama, “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios” mʉa yitʉoĩase ñie vaja manoja. Vãtia quẽne “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” yitʉoĩarã ñari, güirã nanarãma. To bajiboarine rojosere yitʉjamena ñarãma.
JAM 2:20 “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yitʉoĩarã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, quẽnaro tʉoĩamasimenare bajiro bajirãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” mʉa yitʉoĩaboase ñie vaja manoja.
JAM 2:21 Mani ñicʉ, Abraham ñamasir'i ĩ yimasirere mʉare gotiaja yʉ. Dios ĩ rotijare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajaʉ joejʉ ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉre sĩagʉagʉ yimasiboayuju Abraham. Ĩre ĩ sĩagʉadone, “Ĩre sĩabeticõaña”, ĩre yimasiñuju Dios. To yicõari, ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abrahamre.
JAM 2:22 To bajiri, Dios ĩ rotiriarore bajiro yimasir'i ĩ ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasiñumi”, yimasiaja mani.
JAM 2:23 Dios ĩ rotiriarore bajirone Abraham ĩ cʉdire ñajare, “ ‘Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yimasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Dios baba ñaami”, ĩre yimasiñujarã masa.
JAM 2:24 To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yicõari, quẽnaro mani yijama, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios.
JAM 2:25 Rahab vãme cʉtimasirio jãjarã ajeriarã cʉtigo ñaboarine, quẽnaro so yimasirere quẽne tʉoĩaña: Jud'io masa ʉjʉ ĩ cõamasiriarã ĩna ejaro ĩacõari, “Mʉare ĩaterã mʉare sĩaroma” yigo, “Yʉ ya vijʉ sãjarudiya mʉa”, ĩnare yimasiñuju. To yicõari, “Mʉa rudiarotire mʉare gotirʉocoja”, yimasiñuju so. To bajiro ĩnare so yirẽmomasire ti ñajare, “Rojose magõ ñaamo”, sore yiĩamasiñuju Dios.
JAM 2:26 Mani rujʉ catise ti manijama, vaja manoja ti. To bajirone bajiaja “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãjerãre quẽnaro mani yibetijama. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja.
JAM 3:1 Yʉ mairã Dios oca gotimasiorimasa ñarʉarã quẽnaro ajiya. Dios ocare masa ĩna ucamasire gotimasiorimasa quẽnaro ĩna yibetijama, tire ĩacõari, ĩ ocare gotimasiomenare rojose ĩnare ĩ yiro rẽtoro rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. To bajiri, Dios oca gotimasiorã jãjarã ñabesa mʉa.
JAM 3:2 Mani jediro rojose yirã ñaja mani. Quẽnase rĩne ñagõgʉ̃ma, rojose yirʉa tʉoĩaboarine, tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi.
JAM 3:3 Ado bajiro ti bajijare, “Rojose ñagõbetiroti ñaja”, mʉare yaja yʉ: Caballo vãme cʉtigʉre jesacõari ĩre mani yisere tʉoĩasaque mʉa: Jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne ĩ risejʉ cõmemaca sãja mani, “Mani rotirore bajiro cʉdiato ĩ” yirã.
JAM 3:4 Tire bajirone bajiaja cũmuari jacase quẽne: Jacase ti ñaboarone bʉto mino ti vajama, veaturiaro mojoriaseaca ti ñaboajaquẽne, veatumasirãma.
JAM 3:5 Tiaseacare bajiro bajiaja ti, mani ñemero quẽne. Mojoriaseaca ti ñaboajaquẽne jairo rojose ñagõaja mani. Jeare quẽne tʉoĩasaque mʉa: Jeavaca, cojovacaca ñaboarine, jacariveserire soejeocõaroja ti.
JAM 3:6 Jeare bajiro bajiaja mani ñemero quẽne. Mani rujʉaye rãca rojose mani yise rẽtobʉsaro yaja ti, mani ñemero. Mani ñemero sʉorine rojose mani yijama, vãtire cʉdirã ñari, rojose rĩne yimʉorʉ̃gõcoarʉarãja mani.
JAM 3:7 Macarocana, vaibʉcʉrã ñaro cõro, vʉrã, ãña, riaganare quẽne mani ecarãre bajiro ĩnare rotimasiaja mani.
JAM 3:8 To bajiboarine mani ñemero rojose ti ñagõjama, “Yibesa”, yimasibeaja mani. Jũnisinicõari, gãjerãre mani tud'ijama, mani oca, ãña rĩma jũnisere bajiro ĩnare yirũgũaja.
JAM 3:9 Mani jacʉ Diore, “Quẽnaro yaja mʉ” yiboarine, rojosere quẽne ñagõrũgũaja mani. “Yʉre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñaboarine, gãmerã tud'irũgũaja mani. To bajiri, quẽnase mani ñagõjama, rojosere yibetiroti ñaja manire.
JAM 3:11 Oco goje, cojo goje ñaboarine, oco quẽnase ti budijama, sʉ̃ese budivʉobetoja.
JAM 3:12 Oteʉ higuera vãme cʉtiʉ ñaboarine, olivo vãme cʉtiʉ ricare rica cʉtibetoja. To bajicõari, ʉyebʉ quẽne, higuera vãme cʉtiʉ ricare rica cʉtibetoja. Tire bajirone bajiaja oco quẽne. Ocase ti budijama, ocabeti budivʉobetoja. To bajiri, quẽnase mani ñagõjama, rojosere yibetiroti ñaja manire.
JAM 3:13 Mʉa rãcagʉ “Masigʉ̃ ñaja” ĩ yijama, gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirocʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijama, ĩ masisere, “Quẽnaro yami”, yimasirʉarãma masa.
JAM 3:14 To bajiri, gãjerãre “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñama” mʉa yiĩajũnisinijama, masirã me ñarãja mʉa. To yicõari, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñarãsa mani” yitʉoĩarã mʉa ñajama, masirã me ñarãja mʉa.
JAM 3:15 To bajiro mʉa tʉoĩase, Dios ĩ cõase me, mʉa masune mʉa bojarore bajiro tʉoĩarã yaja. To bajiro mʉa yisere bojagʉmi vãtia ʉjʉ.
JAM 3:16 Gãjerãre “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñama” yiĩajũnisinirã, to yicõari, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñarãsa mani” yitʉoĩarã ĩna ñajama, ĩna jedirone ricati rĩne tʉoĩarã ñari, rojose jediro yiñarãma. To bajiri, quẽnaro ñamasimenama.
JAM 3:17 To bajiro ĩna bajiñaro ũnone, Dios ĩ ʉjose sʉorine masirãjʉama, quẽnaro ĩna yarãre ũmato ñarãma. To bajicõari, gãjerãjʉa ĩna ũmato ñajaquẽne, ĩnare ajivariquẽnarãma. Masa jedirore ĩarʉ̃cʉbʉocõari, maioro bajirãre ĩamairãma. To bajicõari, socamenane quẽnase rĩne yirã ñarãma.
JAM 3:18 Gãjerã rãca quẽnaro mani ñarʉajama, mani yimasiro cõro quẽnaro yiroti ñaja. To bajiro mani yisere ĩacõari, “Gãjerã quẽne jãjarã Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yirã, ĩnare yiejarẽmorʉarãma.
JAM 4:1 ¿Nojʉa vadiati gãmerã mʉa ĩatese? Mʉa masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, rojosere gãmerã yirũgũaja mʉa.
JAM 4:2 Gãjerã ĩna cʉosere bʉto bojaĩarũgũaja mʉa, tire cʉomena ñari. To bajiri tire ẽmarʉarã, ĩnare quẽarũgũaja mʉa. To yicõari, gãjerãrema ĩnare sĩarũgũaja mʉa. Diore sẽnimena ñari, mʉa bojasere bʉjamasimenaja mʉa.
JAM 4:3 Rojose mʉa tʉoĩasere ĩamasicõari, ĩre mʉa sẽniboase ĩ bojabeti ti ñajare, mʉare cõabecʉmi Dios. Diore mʉa sẽniboajama, gãjerãre tʉoĩamenane, quẽnaro mʉa ñaroti rĩne sẽnirãja mʉa.
JAM 4:4 To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjariarãre bajiro tʉoĩarãja mʉa. Adi macarʉcʉroaye rĩne cʉorʉa tʉoĩarãre bajiro me tʉoĩaroti ñaja, Diore ajitirʉ̃nʉrãrema. To bajiro ti bajijare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja” yigʉ ñaboarine, Diore masimena, ĩna cʉorʉa tʉoĩarore bajiro ĩ quẽne ĩ tʉoĩajama, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre tegʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi.
JAM 4:5 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Mani ʉsʉrire bʉto ĩamaigʉ̃ ñari, masa ĩre ĩna ajibetire ĩavariquẽnabecʉ ñagʉ̃mi”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
JAM 4:6 To bajiro yigʉ ñaboarine, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, bʉto ejarẽmorʉa tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ado bajiro gotiaja ĩ oca masa ĩna ucamasire: “‘ “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩasere yitʉjacõari, yʉjʉare ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ, ĩnare yirẽmobeami Dios. ‘Ñamasurã me ñaja yʉa’ yitʉoĩarãjʉarema quẽnaro yirẽmoami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
JAM 4:7 To bajiri, vãti ĩ yirotisere yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉare yirotitʉjagʉmi vãti.
JAM 4:8 Bʉtobʉsa Diore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, ĩjʉa quẽne mʉare ejarẽmorʉcʉmi, “Quẽnabʉsaro yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõaña. “Diore masirã ñaja yʉa” yiboarine, Diore masimena ĩna yisere yivariquẽnarũgũaja mʉa.
JAM 4:9 Rojose mʉa yisere tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja mʉa. To bajiro me bajiroti ñaja mʉare. Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, otiroti ñaja mʉare.
JAM 4:10 To bajiri, Diore “Ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yirã, quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoya mʉa. To bajiro mʉa yijama, “To cõrone adi macarʉcʉro jedicoarʉaroja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, “Ñamasurã ñato”, mʉare yirʉcʉmi Dios.
JAM 4:11 Ajiya mʉa, yʉ mairã. Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñagõmacabesa. “Dios ĩ rotisere masibeama ĩna. To bajiri rojose tãmʉorona ñaama”, ĩnare yitʉoĩabesa mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ rotirore bajiro yirã me yirãja mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñari, to bajiro yirãja mʉa: “Dios ĩ rotise quẽnaro gotibeaja ti. Ĩ rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirãre bajiro yiboaja mʉa.
JAM 4:12 Dios sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro mani yirotire roticũr'i. To bajicõari, ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi masa ĩna yisere ĩabesegʉ, to yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire yirẽtobosagʉ. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare reagʉ. To bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacõari, “Dios ĩ rotisere masibeama ĩna. To bajiri rojose tãmʉorona ñaama”, yiroti me ñaja manire.
JAM 4:13 Gajeyeũni ĩsicudirimasare, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Yʉre quẽnaro ajiya mʉa: “Yucʉ, busiyʉ gaje macajʉ vacõari, cojo cʉ̃ma gajeyeũni ĩsiñarã, jairo gãjoa bʉjarʉarãja yʉa”, yigotivariquẽnarũgũrãja mʉa, sĩgʉ̃ri.
JAM 4:14 Ti ũnire yibetiroti ñaja, mani bajirotire masimena ñari. Mani catise bueri guaro buerẽto vatore bajiro bajise ñaja.
JAM 4:15 To bajiro ti bajijare, ado bajirojʉa yiroti ñaja: “Mani catirotire Dios ĩ bojajama, catirʉarãja yʉa”, yiroti ñaja.
JAM 4:16 “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñari, Diore tʉoĩamenane, mʉa yirotire gotivariquẽnarũgũaja mʉa. To bajiro mʉa yigotivariquẽnase, Dios ĩ bojabeti ñaja.
JAM 4:17 To bajiri, mʉare yʉ ucacõasere masicõari, “Ado bajiro mani yirotire bojagʉmi Dios” yimasiboarine, mʉa yibetijama, rojose yirã yirãja mʉa.
JAM 5:1 Sĩgʉ̃ri, gajeyeũni jairãre mʉare gotigʉ yaja yʉ. Gajerʉ̃mʉ bʉto rojose mʉa tãmʉorotire tʉoĩaotiya mʉa.
JAM 5:2 “Gajeyeũni jairo cʉorã ñaja” mʉa yiboase, bare mʉa quẽnocũse quẽne, mʉare boaveocoarʉaroja. Mʉa sudi quẽnase ñaboase butua ba ecocoarʉaroja.
JAM 5:3 Mʉa ye gãjoa, oro quẽne jairo bʉjacõari mʉa cũboase boacoarʉaroja. Tire ĩacõari, “Maioro bajirãre ejarẽmobesuma”, yiĩarʉarãma gãjerã. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorona ñaja mʉa. Jairo gãjoa cʉtirã ñaboaja mʉa. To bajiboarine, adi macarʉcʉro ti jediroti mojoroaca rʉyaja.
JAM 5:4 Mʉa ote veseri moabosarãre quẽnaro vaja yibesuja mʉa. To bajiro mʉa bajire ñajare, “Yʉa moase vaja yʉare yibeama”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajirimi Dios, ñajediro masijeogʉ.
JAM 5:5 Adi macarʉcʉrojʉ ñarã, mʉa yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũaja mʉa. Ta vecʉare ĩna sĩarotirʉ̃mʉri rĩjoro, “Jacabʉsarã ĩna ñato sĩarãsa mani” yirã, quẽnaro ecatʉsacama. To bajiri, ĩnare bajiro bajiaja mʉa quẽne. No mʉa bojarore bajiro quẽnaro yiñatʉsarũgũaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, “Rojose tãmʉorʉarãma” mʉare yiĩagʉ̃ yigʉmi Dios.
JAM 5:6 Masa rojose yimena ĩna ñaboajaquẽne, “Rojose yima”, ĩnare yigoti yiroyuja mʉa. To bajiri, mʉa sʉorine sĩaecoyuma sĩgʉ̃ri. To bajiro mʉa yigoti yirosere ʉjarã quẽne mʉare ĩna cʉdijare, no bajiro mʉare yimasibesuma ĩna.
JAM 5:7 Yʉ mairã, gãjerã sʉorine rojose tãmʉorãre mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Rojose mʉare ĩna yirũgũboajaquẽne, Jesús ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñarũgũña mʉa. Oterimasʉ ĩ bajisere tʉoĩaña mʉa: “Ote, quẽnaro vãnʉcõari, juebʉcʉ bero rica cʉtirʉaroja” yigʉ, yoaro yucõa ñagʉ̃mi oterimasʉ.
JAM 5:8 Ĩre bajiro bajiya mʉa quẽne. Mani ʉjʉ ĩ tudiejarotire yurã, variquẽnase rãca ĩ bojarore bajiro yitʉjabetiroti ñaja. “Yoaro mene tudivadicõari, masa jediro mani yisere ĩabeserʉcʉmi” yirã, quẽnaro ñayuroti ñaja.
JAM 5:9 Rojose mʉa tãmʉojama, gãjerãre “Rojose yaja mʉa”, gãmerã yiĩatebesa, “Yoaro mene rojose mani yisere ĩabesecõari, rojose manire yiromi Dios” yirã.
JAM 5:10 Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa: Masa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, gãmemenane, Diojʉare gotirẽtobosacõa ñamasiñujarã ĩna.
JAM 5:11 To yicõari, adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Rojose tãmʉoboarine, “‘Manire ejarẽmorʉcʉmi Dios’ yicõa ñarãre quẽnaro yigʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani. To bajiro bajimasiñuju Job vãme cʉtimasir'ire quẽne. Cojo vãme me bʉto rojose tãmʉoboarine, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yicõa ñamasiñuju. Rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yiecomasirere ajiriarãja mʉa. To bajiri, “Manire quẽne ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasirãja mʉa.
JAM 5:12 Yʉ mairã, gajeye ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “Yirʉarãja. Dios quẽne masiami yʉa yirotire” mʉa yise ũnire yibeticõaña. “Yirʉarãja” yirã quẽne, “Yirʉarãja” yi, “Yibetirʉarãja” mʉa yijama, “Yibetirʉarãja” yicõa tʉjasa, “Mani socajama, rojose manire yibogʉmi Dios” yirã.
JAM 5:13 Rojose mʉa tãmʉojama, “Yʉare ejarẽmoña”, Diore yisẽniroti ñaja. Mʉa variquẽnajama, Diore basavariquẽnaroti ñaja.
JAM 5:14 Sĩgʉ̃ ĩ rijajama, “Diore yʉre sẽnibosato” yigʉ, mʉare ũmato ñarãre jicõaroti ñaja ĩre. To bajiro ĩ yijama, ũmato ñarãjʉa, ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩre sẽnibosarʉarãma ĩna. Sẽnibosañarãne, ʉye ĩre turʉarãma, “Dios ĩre catioato” yirã.
JAM 5:15 To bajiri, “Mani sẽnirore bajiro ĩre catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩajama, rijagʉre catiorʉcʉmi. To yicõari, rojose yir'i ĩ ñajama, rojose ĩ yirere ĩre masiriorʉcʉmi Dios.
JAM 5:16 To bajiri, rojose mʉa yirere gãmerã gotiya. To bajiro yicõari, Diore gãmerã sẽnibosaya, rojose mʉa yirere mʉare masiriocõari, mʉa rijasere quẽne ĩ catiorotire yirã. To bajiri, Dios ĩ bojarore bajiro yirã mʉa ñajama, mʉa sẽnirore bajirone cʉdirʉcʉmi.
JAM 5:17 Diore gotirẽtobosarimasʉ, El'ias vãme cʉtimasir'i, manire bajiro bajimasiñuju. To bajiboarine, “Oco quedibeticõato” yigʉ, Diore ĩ sẽnijama, ĩ sẽnirore bajirone idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro oco quedibetimasiñuju.
JAM 5:18 Bero, Diore ĩ tudisẽnirone, oco quedimasiñuju quẽna. Tijʉ bero, quẽnaro ote rica cʉtimasiñuju.
JAM 5:19 Mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉ mairã. Mʉa rãcagʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose yigʉre, “Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã, ĩre mʉa ejarẽmojama, ĩ rijato berojʉ rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose mʉa yisere mʉare quẽne masiriorʉcʉmi Dios. To cõro ñaja.
1PE 1:1 ¿Ñati mʉa, Dios ĩ beseriarã? ¿Ponto sitajʉ, Galacia sitajʉ, Capadocia sitajʉ, Asia sitajʉ, Bitinia sitajʉ ñabaterã jediro, ñati mʉa? Adi queti mʉare ucaja yʉ. Gajerorijʉ mʉa ñabateboajaquẽne, Dios ĩ ñarojʉ ñaja mʉa ñarotijʉ. To bajiri ĩ ocare bʉto tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉroana rãca ñaboarine, ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñarãja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ, “Ĩna ñarʉarãma yʉ rĩa bajiro bajirã” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajirone bajiaja mʉa. To bajiri, “Rojose mana ñaama” mʉare yiĩarʉ, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi. To bajicõari, Jesucristo ocare cʉdirãja mʉa. To bajiro yiyumi, rojose mʉa yisere ĩ macʉ sʉorine ĩ masiriorũgũrotire yigʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Bʉtobʉsa quẽnase ĩnare cõaña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. “Yʉ sʉori yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiorʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉre cũcami Jesucristo. Yʉ ñaja Pedro, adi quetire mʉare ucagʉ.
1PE 1:3 Mani ʉjʉ, Jesucristo jacʉ, bʉto manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yisere “Yirẽtobosato” yigʉ, manire rijabosarotiyumi. Ĩ rijato bero, ĩre tudicatioyumi. To bajiro ĩ yire ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Esp'iritu Santo sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. To bajicõari, mani rijato bero ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yito mani.
1PE 1:4 To yicõari, ĩ gotiriarore bajiro õ vecajʉ bʉto quẽnase manire Dios rĩare bajiro bajirãre yayiroti me manire ĩ ʉjorotire tʉoĩavariquẽnaja mani.
1PE 1:5 Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, ĩ masise rãca manire quẽnaro coderũgũgʉ̃mi, ĩ ñarojʉ ejacõari, ĩ rãca quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ. To yicõari, adi macarʉcʉro ti jedirirʉ̃mʉ ti ejaro, ĩ tʉoĩariarore bajiro yigʉ, jediro quẽnaro manire ĩ yirũgũsere, to yicõari, õ vecaye manire ĩ ʉjorotire quẽne masiojeocõarʉcʉmi.
1PE 1:6 Tire tʉoĩacõari, adigodojʉ rojose tãmʉorã ñaboarine, Dios tʉjʉ quẽnase mani bajirotire tʉoĩa yurã ñari, bʉto variquẽnaroti ñaja manire.
1PE 1:7 Rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu ñaja” yiĩorã yaja mani. Oro vaja cʉtiro rẽtoro vaja cʉtiaja Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉse. Orojʉama, jedise ñaja. “¿Oro masu ñati?” yirã, asioĩama ĩna. Tire bajiro bajiaja Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉse quẽne. “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna” yiĩarʉ, rojose mani tãmʉosere yirẽtobosabecʉmi Dios. To bajiri rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, “To cõrone tudivarʉcʉmi yʉ macʉ” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne, “Yʉ ejarẽmose rãca quẽnaro yicajʉ mʉa”, manire yivariquẽnarʉcʉmi Dios. To bajiro yigajanocõari, rʉ̃cʉbʉoriajʉ manire rojorʉcʉmi.
1PE 1:8 Jesucristore ĩabetiriarãja mʉa. To bajiboarine ĩre mairãja mʉa quẽne. Adirʉ̃mʉri quẽne ĩre ĩamena ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro variquẽnarãja mʉa. Dios tʉana ĩna variquẽnarore bajiro bʉto variquẽnarã ñari, mʉa variquẽnasere rẽtobʉsaro gotirʉaboarãja mʉa. To bajiboarine, gotmasimenaja.
1PE 1:9 Quẽnase mʉare ĩ ʉjorotire, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, to bajirone bajirãja mʉa.
1PE 1:10 To bajiro quẽnaro Dios manire ĩ yirotire gotiyuma tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosariarã. Quẽnagʉ̃ ñari, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire gotiboarine, bʉtobʉsa tire masirʉaboayujarã ĩna. To bajiri Diore ĩna gotirẽtobosarere quẽnaro buecõari, bʉto tʉoĩarũgũñujarã ĩna.
1PE 1:11 Esp'iritu Santore sʉorine Cristo ĩ bajirotire tʉoĩa gotimasiñuma. Bʉto rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yirotire tʉoĩa gotiyuma. Tire gotiriarã ñaboarine, “To cõro ñaro bajirʉaroja ti. To bajiro bajicõari, bajirʉaroja” yimasirʉarã, ĩna gotisere buecõari, tʉoĩarũgũboayujarã ĩna.
1PE 1:12 Tire quẽnaro masibetiboarine, Dios sʉorine ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Tire ĩamenaja mani. Mani beroana ĩarʉarãma”, yitʉoĩañujarã ĩna. “Mani beroana” ĩna yijama, manirene gotirã yiyuma. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti goticudirimasa, yʉa gotimasiosene ñaja Diore ĩna gotirẽtobosare. Tire yʉa gotimasiorotire yigʉ, Esp'iritu Santore cõañumi Dios. Ti oca quẽnase ti ñajare, bʉto ajimasirʉarũgũrãma ángel mesa.
1PE 1:13 Ti ocare quẽnaro ajimasirã ñari, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre quẽnaro Dios ĩ yirotire tʉoĩa tʉjamenane, tocãrãcajine mani yirotire quẽnaro tʉoĩarũgũroti ñaja.
1PE 1:14 Dios rĩare bajiro bajirã ñari, Cristo ocare mʉa masiroto rĩjoro, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro yibeticõari, ĩ bojarore bajirojʉa yirũgũroti ñaja.
1PE 1:15 Dios, quẽnase rĩne yigʉ, “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yire ñajare, ĩre bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja.
1PE 1:16 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnase rĩne yirũgũña mʉa quẽne”, yigotiaja.
1PE 1:17 Gajeyerema, ado bajiro mani yigʉ ñaboarine, masa jediro mani yisere ĩabeserocʉ ñaami. Ĩ ĩabesejama, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. To bajiri, Diore “mani jacʉ” mʉa yijama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre yicõari, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja.
1PE 1:18 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa ñicʉa rojose ĩna yimasiriarore bajiro yirũgũriarã ñaboayuja mʉa maji. “Tire yitʉjacõari, quẽnaro Dios ĩ yirona ñato” yigʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo. Jẽre Cristo manire ĩ vaja yibosarere masirãja mʉa. Gajeyeũni yoaro ñabeti, gãjoa rãca me vaja yibosayumi.
1PE 1:19 Rojose yiĩabecʉ ñari, ĩ rijare sʉorine, jediro rojose mani yire, mani yirotire quẽne manire vaja yibosayumi Cristo.
1PE 1:20 Adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, tire manire ĩ vaja yibosarotire tʉoĩacõari, ĩ macʉre ĩ cõarotire tʉoĩamasiñuju Dios. To bajiri adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri manire rijabosagʉ ejayumi Cristo.
1PE 1:21 “Manire rijabosayumi Cristo” yirã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉaja mani. Cristore catiocõari, ĩ tʉ rʉ̃cʉbʉoriajʉre ĩre rojoyuju Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩavariquẽnarãja mʉa.
1PE 1:22 “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, tirʉ̃mʉjʉ rojose mʉa yirũgũre, mʉa yitʉjabetire yitʉjacõari, socamenane sĩgʉ̃ rĩare bajiro quẽnaro gãmerã mairoti ñaja. To bajiri bʉtobʉsa mʉa gãmerã mairotire bojaja yʉ.
1PE 1:23 Adirʉ̃mʉrirema, quẽnasejʉare mani tʉoĩarotire Dios ĩ ĩsiriarã ñari, quẽna gãme ruyuarãre bajiro bajirãja mʉa. Gajerodori ĩ oca ti vasoabetirotire bajiro mʉa quẽne bajireacõari bero mʉa caticõa ñarotire yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñarãja mʉa.
1PE 1:24 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro yaja yʉ: “Muiju ĩ jiado, bʉto asirone, ta sĩnicoacajʉ. Go quẽne, sĩniyayicoacajʉ. To bajiri quẽnase ruyuboacati manicajʉ. Tire bajirone bajirãma masa quẽne. Yoaro mene bajireacoarʉarãma.
1PE 1:25 To bajiboarine, mani ʉjʉ ocajʉama ñacõa ñarũgũrʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. “Mani ʉjʉ oca” ti gotise, Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire, mʉare gotimasiore ñaja.
1PE 2:1 “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñari, jediro rojose yibetirũgũroti ñaja. Adi ũnire yibetirũgũña mʉa: Gãjerãre yitobesa. Socabesa. Gãjerãre, “Quẽnaro ñaama”, ĩnare yiĩatebesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa.
1PE 2:2 Bʉtobʉsa Dios ocare ajivariquẽnacõari, ti gotirore bajiro yirʉa tʉoĩarũtuaroti ñaja mʉare. Sũca bʉto ũjurʉagʉre bajiro tire yirʉa tʉoĩarũtuaroti ñaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro manire yami Dios” yimasirã ñari, quẽnabʉsaro ĩ bojarore bajiro yirũtuarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja.
1PE 2:4 To bajiri, mani ʉjʉre Jesucristo, mani catirotire manire ĩsigʉ̃re quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaña. Ĩne ñaami masa vi quẽnorã gʉ̃ta ĩna cũsʉorica, ñamasuricare bajiro bajigʉ. Ĩre bʉto ĩatecama masa. Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, Diojʉama, “Ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi.
1PE 2:5 To bajiro yigʉ ñari, mʉare quẽne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rãcana mʉa ñajare, Dios ya vire gʉ̃ta ĩ jeomʉjavasere bajiro bajiaja mʉa. To bajicõari, ti vi ñarã, quẽnase rĩne yirã, paiare bajiro bajiaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉori Dios ĩ ĩavariquẽnasere yiñaña.
1PE 2:6 Isa'ias ĩ ucamasire Dios oca ado bajiro ti gotijare, Jesucristo sʉorine Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajiaja mʉa: “Sión vãme cʉti maca ñarica gʉ̃ta, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnaricare bajiro bajirocʉre cũrʉcʉja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yʉ yirũgũjare, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yivariquẽnarʉarãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristore Dios ĩ gotirere yiro.
1PE 2:7 To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩre bʉto maiaja mani. Gãjerã, ĩre ajimenajʉarema, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajiaja. Ĩnarema, gʉ̃ta ĩna rocariare bajiro bajiami Jesús. Ado bajiro gotiaja ti: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1PE 2:8 To yicõari, gajeye Dios ocare masa ĩna ucamasire “Gʉ̃ta masa ĩna jʉata quedirotiare bajiro bajiami Jesús” yigotiro yaja. “Coja gʉ̃ta, ĩna jʉata quedirotiare bajiro bajirocʉre cũrʉcʉja yʉ”, yigotiyuja ti. To bajiro ti gotijama, Cristo ocare ajimena ñari, ĩna rijato berojʉ rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire yiro yaja. “To bajiro bajirʉarãma” Dios ĩ yigotiriarore bajirone bajirʉarãma.
1PE 2:9 To bajiro bajirona me ñaja mʉajʉama. Dios sʉorine ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã ñaja mʉa. Dios, mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉorã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrã ñaja mʉa. Ĩ sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, ĩ bojasere yirã ñaja. Rojose mʉa yisere ĩ macʉ ĩ vaja yijeobosare ñajare, Dios yarã ñaja mʉa. “Ñajediro quẽnaro yʉ yisere gãjerãre gotiato” yigʉ, “Yʉ yarã ñarʉarãja”, mʉare yiyumi. Diore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, ĩre masimena ñari, vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaboayuja mʉa maji. To bajiro yirã mʉa ñaboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, ĩre masirã ñari, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarãja mʉa.
1PE 2:10 Tirʉ̃mʉjʉ Dios ĩ ĩamaimena ñañuja mʉa maji. To bajiri, sĩgʉ̃ rĩare bajiro ñabesuja mʉa maji. Adirʉ̃mʉrirema ĩ masune quẽnaro ĩ yijare, ĩ yarã ñarãja mʉa yuja.
1PE 2:11 Yʉ mairã, adigodojʉ ñarã yoaro me catiñarona ñaja mani. To bajiboarine õ vecajʉ Dios tʉjʉ ñaja mani ñacõa ñarũgũrotojʉama. To bajiro bajirona ñari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibetirũgũña. Rojose mʉa yirũgũjama, Diore mʉa ajitirʉ̃nʉboasere yitʉjarã ñari, rojose yiecorʉarãja.
1PE 2:12 Diore masimena vatoajʉ ñarã ñari, quẽnase rĩne yirũgũña, “‘Rojose yama’ gãjerãre yi ocasãroma” yirã. Quẽnase rĩne mʉa yicõa ñasere ĩariarã ñari, “Mʉ sʉorine quẽnaro yirũgũcama”, Diore yirʉarãma, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro.
1PE 2:13 Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃, ĩre cʉdirũgũña mʉa. Ĩre moabosarãre quẽne cʉdirũgũña. “Rojose yirãre rojose ĩna yise vaja rojose yʉre yibosato” yigʉ, to yicõari, “Quẽnaro yirãre quẽnaro ĩna yise vaja quẽnaro yʉre yibosato” yigʉ, ĩnare cũgʉ̃mi ʉjʉ ñamasugʉ̃. Õ vecagʉ, mani ʉjʉre quẽnaro ĩna rʉ̃cʉbʉorotire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare cʉdirũgũña mʉa.
1PE 2:15 Diore ajimena, mʉare rojose ĩna ocasãrere ajicõari, “Socase ñaja” ʉjarã ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, quẽnase rĩne mʉa yirũgũsere bojaami Dios.
1PE 2:16 Ado bajiro ti bajijare, Dios ĩ bojasere yirũgũroti ñaja: Rojose mani yiboajaquẽne, manire masirioyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Rojose mani yijama, no yibeaja”, yitʉoĩaroti me ñaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarũgũroti ñaja: “Manire maigʉ̃ ñari, rojose mani yirere masirioyumi Dios. To bajiri, mani quẽne, ĩre mairã ñari, ĩ bojasejʉare yirʉarãja”, yitʉoĩarũgũroti ñaja.
1PE 2:17 Masa jedirore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne mairũgũroti ñaja. “Ĩre mani cʉdibetijama, manire ĩavariquẽnabecʉmi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũña. To yicõari, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña.
1PE 2:18 Mʉa, gãjerãre moabosarã, mʉa ʉjarãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, ĩna rotisere quẽnaro cʉdirũgũroti ñaja. Quẽnaro yirã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, ĩna rotisere quẽnaro cʉdiroti ñaja.
1PE 2:19 Cojojirema sĩgʉ̃ rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Rojose yiyuja mʉ” ĩre yitʉoĩacõari, rojose ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ĩre moabosarimasʉjʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ĩ gãmebetijama, “Quẽnaroja”, yirʉcʉmi Dios.
1PE 2:20 Rojose mʉa yijama, to bajiro mʉa yise vaja rojose mʉare yigʉmi mʉa ʉjʉ. To ĩ yiro bero, “Rojose mani yijare, to bajiro yimi” yimasirã ñari, ĩre gãmebetirʉarãja. To bajiboarine, quẽnaro mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare ĩ yijama, rojose tãmʉoboarine, gãmebetirʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajise ñaja Dios ĩ ĩavariquẽnase.
1PE 2:21 To bajiro mʉa bajirotire yigʉ, “Yʉ rĩa ñaña”, mʉare yirimi Dios. Cristo quẽne, manire rojose tãmʉobosagʉ ñaboarine, gãmebeticami. To bajiro ĩ bajicati ti ñajare, ĩre bajiro bajiroti ñaja manire quẽne.
1PE 2:22 Cojojirema rojose yiĩabeticami. Ñimʉjʉare yitobeticami.
1PE 2:23 Masa ĩre ĩna tud'iboajaquẽne, ĩnare tud'igãmebeticami. Rojose ĩre ĩna yirone, “Yʉre rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yirʉcʉja”, ĩnare yibeticami. Ado bajirojʉa tʉoĩacami: “Dios ñaami, masa rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yigãmerocʉma. To bajiro ĩ yijama, quẽnaro riojo yirʉcʉmi”, yitʉoĩacami.
1PE 2:24 To bajicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre ĩna jaju sĩarone, rojose mani yise vaja, manire rojose tãmʉobosacami, rojose yibeticõari, quẽnasejʉare mani yirotire yigʉ.
1PE 2:25 Tirʉ̃mʉjʉma Diore ajimena ñari, oveja codeecobeticõari, ĩna mavisiacudirore bajiro bajiyuja mʉa maji. Yucʉrema, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, oveja codeecorãre bajiro bajiaja mʉa.
1PE 3:1 Rõmia, manajʉ cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa quẽne, mani ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojarã ñari, mʉa manajʉre quẽnaro cʉdirũgũña. Sĩgʉ̃ri, mʉa manajʉa, Cristo ocare ajimena ñarãma. To bajiri, Cristo ocare mʉa gotibosasere ajirʉamenama. Ti ocare gotibetiboarine, Diore rʉ̃cʉbʉocõari, quẽnase rĩne yiñaña mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, ĩna quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉborãma.
1PE 3:3 “‘Manire ĩavariquẽnato ʉ̃mʉa’ yirã, ¿no bajiro yirãti mani?” mʉa yitʉoĩajama, “Ado bajiro yirʉarãja”, yitʉoĩabetiroti ñaja: Mʉa joa quẽnorotire, quẽnase mʉa bʉsarotire, mʉa gãmo yorotire, to yicõari, quẽnase mʉa sudi sãñarotire quẽne, ti ũnire bʉto tʉoĩaroti me ñaja.
1PE 3:4 Ado bajirojʉa bʉto tʉoĩaroti ñaja: Quẽnase yirʉa tʉoĩarũgũroti ñaja. Mani rujʉaye jedise ñaja. Quẽnase mani tʉoĩasejʉama jedibetirʉaroja. To bajiri, mʉa manajʉare ajirʉ̃cʉbʉocõari, ĩnare quẽnaro mʉa yirotire tʉoĩarũgũroti ñaja. To bajiro mʉa yijama, mʉare bʉto ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios.
1PE 3:5 Tirʉ̃mʉjʉ to bajiro quẽnaro yirã ñamasiñujarã rõmia manajʉ cʉtimasiriarã. Diore rʉ̃cʉbʉomasiriarã, “Manire ĩ gotiriarore bajiro yirʉcʉmi”, yitʉoĩamasiñujarã. To yicõari, ĩna manajʉre cʉdirũgũmasiñujarã ĩna.
1PE 3:6 To bajirone bajimasiñuju Sara vãme cʉtimasirio. So manajʉ Abrahamre ĩre so jijama, “Yʉ ʉjʉ”, ĩre yimasiñuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ĩre quẽnaro cʉdimasiñuju so. So bajiriarore bajiro bajiroti ñaja mʉare quẽne. Mʉa manajʉa rojose ĩna yirotire tʉoĩa güimenane, quẽnaro yicõa ñaroti ñaja.
1PE 3:7 Ʉ̃mʉa, manajo cʉtirãre, mʉare quẽne gotiaja yʉ: Mʉa quẽne, mani ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojarã ñari, “Rõmia tĩmabetibʉsarã ñaama” yitʉoĩacõari, mʉa manajoare ĩnare ejarẽmorũgũña. To yicõari, Dios quẽnagʉ̃ ñari, ĩnare quẽne, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ĩna ñajare, ĩnare quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. Quẽnaro ĩnare mʉa rʉ̃cʉbʉobetijama, ĩre mʉa sẽnisere ajibetirʉcʉmi Dios.
1PE 3:8 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca mʉa bajiñarotire mʉa jedirore gotitʉsagʉ yaja yʉ. Sĩgʉ̃re bajiro quẽnaro tʉoĩacõari, ñarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã rojose ĩna tãmʉosere mʉa ĩajama, ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoroti ñaja. “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yitʉoĩaroti ñaja.
1PE 3:9 Gãjerã rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare gãmebetiroti ñaja. Gãjerã mʉare ĩna tud'ijama, ĩnare tud'igãmebetiroti ñaja. Ado bajirojʉa ĩnare yirũgũroti ñaja: Tud'igãmemenane, quẽnaro ĩna ñarotire yirã, Diore ĩnare sẽnibosaya. To bajiro mʉa yirũgũsere bojaami Dios, “To bajiro ĩna yijama, jediro quẽnase yʉ ĩsirʉasere bʉjarʉarãma” mʉare yimasigʉ̃ ñari.
1PE 3:10 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Tire riojo gotiami Pedro”, yimasirãja mʉa: “Quẽnaro ĩna ñarʉajama, ĩna ñagõroto rĩjoro quẽnaro tʉoĩarũgũrʉarãma, ‘Rojose ñagõrobe’ yirã. To yicõari, gãjerãre yitobetirʉarãma.
1PE 3:11 Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare yirũgũrʉarãma. ‘Gãjerã rãca quẽnaro ñarãsa’ yirã, ĩna yimasiro cõro quẽnaro ĩnare yicõa ñarũgũrʉarãma.
1PE 3:12 Quẽnaro yirãre ĩatirʉ̃nʉrũgũami Dios. To bajiri, ĩre ĩna sẽnijama, ĩnare ejarẽmorũgũami. To bajiboarine, rojose yirãrema ĩavariquẽnabeami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1PE 3:13 Quẽnase rĩne mʉa yicõa ñajama, ñimarãjʉa mʉare rojose yigʉ, magʉ̃mi.
1PE 3:14 To bajiboarine, sĩgʉ̃ri rojose mʉare ĩna yijama, “Quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, rojose mʉare yirãre güibeticõari, bʉto variquẽnaroti ñaja mʉare.
1PE 3:15 “Cristo, mani ʉjʉ, jediro masigʉ̃ ñaami”, yitʉoĩa rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũrãja mʉa. Gãjerã, “¿No bajiro tʉoĩarã ñari, ‘Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi Dios’ yati mʉa?” mʉare ĩna yisẽniĩajama, mʉa cʉdirotire quẽnaro tʉoĩa yuya mʉa.
1PE 3:16 “Ĩna rẽtoro masirã ñaja” yitʉoĩamenane, Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare quẽnaro cʉdirʉarãja mʉa. “Rojose yama” gãjerãre ĩna yigotisere ajicõari, “Socarã yaja mʉa” ĩna yibojoneorotire yirã, quẽnase rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajiro yiroti ñaja mʉare.
1PE 3:17 Rojose mʉa yise sʉorine rojose mʉare ĩna yijama, “Jʉaji to bajiro yibetirʉarãja”, yitʉoĩarʉarãja mʉa. Ti quẽne quẽnase ñaja, bajirojʉma. To bajiboarine ti rẽtoro quẽnamasuse ñaja quẽnase mʉa yise sʉorine Dios ĩ bojarore bajiro rojose mʉa tãmʉojama.
1PE 3:18 Cristo quẽne, quẽnase rĩne yigʉ ñaboarine, rojose tãmʉocõari, rojose yirãre manire rijabosacami. To bajiro bajicami, Dios tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ. Rijacoaboarine, Esp'iritu Santo sʉorine tudicatiyumi.
1PE 3:19 To bajicõari, rijariarã, tubiberiarojʉ ñarãre ĩnare gotimasiogʉ̃ vasuju Cristo.
1PE 3:20 To ñariarã, Noé ĩ ñamasiriarodojʉ ñariarã ñañujarã. Ĩnare Dios ocare gotimasiboayuju Noé. Ajirʉabetimasiñujarã ĩna. To bajiri, cũmua jairicare Noé ĩ quẽnotoyene, ĩre ĩna ajirotire yoaro yumasiboayuju Dios. Ĩre ajibeticõa ñamasiñujarã ĩna. To cõrone cũmua quẽnogajanocõari, cojomo cõro jedi, gaje ãmo idia jẽnituarirãcʉ rĩne vasãjamasiñujarã. Oco ñamʉse rãca ĩ ruureare sʉorine rojorã rãca ĩna ñacõa ñaborotire ĩnare yirẽtobosamasiñuju Dios.
1PE 3:21 Oco rãca mani bautizaecorirʉ̃mʉne, manire rojose tãmʉoboronare yirẽtobosayumi Dios. “Ti ũnine bajiyuja ti Noére Dios ĩ yimasire quẽne”, yimasiaja mani. Oco rãca mani bautizecojama, Dios mani jacʉre quẽnaro mani tʉoĩarotire yirã, “Rojose yʉa yisere masirioya”, ĩre yisẽniaja mani. To yicõari, “Jesucristo manire ĩ rijabosaro bero Dios ĩre ĩ catiore ñajare, manire rojose tãmʉoboronare yirẽtobosayumi”, yaja mani.
1PE 3:22 Jesucristo, tudicaticõari, õ vecajʉ Diorãca rotiñagʉ̃mi. Tojʉ ñarã, ʉjarã ñamasurã, ñamasumena quẽne, ángel mesa, gãjerã quẽne, ĩ rotisere cʉdiñarãma.
1PE 4:1 Adigodojʉ ñagʉ̃, rojose tãmʉocami Cristo. To bajiri, manire quẽne, “To bajiro mani bajirotire Dios ĩ bojajama, rojose tãmʉorʉarãja”, yitʉoĩaroti ñaja. Rojose tãmʉocõari, Cristore bʉtobʉsa mani tʉoĩajama, rojosere yirʉa tʉoĩamenaja mani.
1PE 4:2 To bajiro mani tʉoĩarũgũjama, adigodojʉ mani catiñaro cõro mani masu mani bojarore bajiro yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũrʉarãja.
1PE 4:3 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yirũgũroti ñaja mʉare: Diore mʉa masiroto rĩjoro, mʉa masu mʉa bojarore bajiro, ado bajiro yirũgũñuja mʉa maji: Rojose yirã ñari, rõmia rãca ajeriarã cʉtirũgũñuja mʉa. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yicudirũgũñuja mʉa. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorãre mʉa quẽne rʉ̃cʉbʉorũgũñuja.
1PE 4:4 To bajiro mʉa yirũgũboarere yitʉjacõari, rojose yirã rãca mʉa ñabetijare, adirʉ̃mʉrirema “¿no yirã mani rãca rojose yirʉabeati? Rojorã ñaama” mʉare yitʉoĩacõari, ajatud'irãma ĩna.
1PE 4:5 To bajiro mʉare ajatud'irã, “Rojose yirã ñari, ĩnare ajatud'icajʉ yʉa”, mani ʉjʉre yigotiroti ñaja ĩnare. Mani ʉjʉ ñaami yoaro mene vadicõari, catirãre, rijariarãre quẽne ĩabeserocʉ.
1PE 4:6 Yoaro me to bajiro ĩ yirotire tʉoĩagʉ̃ ñari, rijariarãre quẽne ĩ oca quẽnasere gotimasioñuju mani ʉjʉ. To bajiro ĩnare gotimasioñuju, jẽre rijariarã ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, tudicaticõari, Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ.
1PE 4:7 Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ cõñaro bajiaja. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca tocãrãcajine Diore sẽnirũgũña mʉa.
1PE 4:8 To yicõari, gãmerã ĩamairũgũña. Ti ñaja ñamasusema. Gãjerãre bʉto mani maijama, cojoji me manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare masiriorũgũrʉarãja.
1PE 4:9 Gãjerã mʉa ya vi ĩna ejajama, variquẽnase rãca ĩnare quẽnaro yirũgũrʉarãja mʉa.
1PE 4:10 Tocãrãcʉre ĩamaicõari, ricati mʉa yimasirotire mʉare ʉjorimi Dios. To bajiri, mʉare ĩ ʉjore mʉa yimasise rãca Dios ĩ bojarore bajiro gãmerã ejarẽmorũgũroti ñaja.
1PE 4:11 Mʉa rãcagʉ Dios ocare gotigʉ ĩ ñajama, quẽnaro gotimasioato. Gãjima, “Quẽnaro gãjerãre ejarẽmorʉcʉmi” yigʉ, mani jacʉ Dios ĩ masisere ĩ ʉjor'i ñari, quẽnaro ejarẽmoato. Ĩna yirore bajiro rĩne yicõa ñato gãjerã quẽne. Jediro mani yisere ĩacõari, “Jesucristo sʉorine ĩnare quẽnaro ejarẽmogʉ̃mi Dios ñajediro ʉjʉ”, gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yirã, to bajirone yicõa ñaña.
1PE 4:12 Yʉ mairã, ajiya mʉa. Masa rojose mʉare ĩna yijama, “¿Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã masu ñati ĩna?” yiĩarʉ, rojose mʉa tãmʉosere yirẽtobosabecʉmi Dios. To bajiro ti bajijama, “¿No yigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose tãmʉoati yʉ?”, yibesa.
1PE 4:13 Mʉa quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose ĩ tãmʉocatore bajiro rojose mʉa tãmʉojama, variquẽnaña. To bajiro rĩne mʉa bajicõa ñajama, adi macarʉcʉrojʉ Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, ĩ rãca ñacõari, rẽtobʉsaro variquẽnarʉarãja mʉa.
1PE 4:14 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine gãjerã mʉare ĩna tud'iboajaquẽne, variquẽnaña mʉa, Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, “Quẽnaro yirã ñato” yigʉ, bʉtobʉsa ĩ ejarẽmorã ñari.
1PE 4:15 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine rojose mʉare yirʉarãma masa. To bajiboarine rojose mʉa yise sʉori rojose mʉa tãmʉojama, ĩavariquẽnabetirʉcʉmi Dios. To bajiri, “Rojose yirã ñari, rojose tãmʉoaja mani” yirobe yirã, ado bajiro rojose yibetirũgũña: Gãjerãre sĩabesa. Juarudibesa. Gãjerãre gõjanabiobesa.
1PE 4:16 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnasejʉare mʉa yiboajaquẽne, gãjerã rojose mʉare ĩna yisere tãmʉocõari, “Rojose bajiaja mani” yitʉoĩabojonemenane, Diojʉare, “Mʉ ejarẽmose rãca quẽnaro yicõa ñaja yʉa”, ĩre yivariquẽnaña.
1PE 4:17 Jẽre adirʉ̃mʉrine masa ĩna yisere ĩacõari, “Ado bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãma” Dios ĩ yiroti ejacoato yaja. To bajiro ĩ yisʉorona ñaja mani, ĩ yarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, “Adigodojʉ rojose mani tãmʉoro rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉmena roque rojose tãmʉorʉarãma”, yimasiaja mani.
1PE 4:18 Tire bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã quẽne, adigodojʉ ñarã rojose tãmʉoaja mani. To bajiri, “Rojose mani tãmʉoro rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉmena roque rojose tãmʉorʉarãma”, yimasiaja mani.
1PE 4:19 Rojose mʉa tãmʉorotire Dios ĩ bojajare, rojose tãmʉoboarine, quẽnasejʉare yicõa ñaña mʉa. “Ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire ĩatirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉmi manire rujeor'i, ĩ tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ”, yitʉoĩarũgũña.
1PE 5:1 Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Yʉ quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, Cristo rojose manire ĩ tãmʉobosacatire ĩacacʉ ñaja yʉ. To bajicõari, quẽna ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ yʉ quẽne, mʉa rãca ĩre ĩavariquẽnarʉcʉja yʉ.
1PE 5:2 Ovejare coderimasʉ quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉrore bajiro, mʉa quẽne, variquẽnase rãca Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩatirʉ̃nʉrũgũña mʉa, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã ñato” yirã. “Ĩnare yʉa codese vaja, gãjoa bʉjarãsa” yirã me, to bajiro yirũgũña mʉa.
1PE 5:3 Bʉto ĩnare rotibetiroti ñaja. Ado bajirojʉa yiroti ñaja. Cristo ĩ bojarore bajiro ĩnare ũmato yiñarũgũña mʉa.
1PE 5:4 To bajiro ĩnare mʉa ũmato yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo mʉa rãca variquẽnarʉcʉmi. To bajicõari, ĩ tudiejarirʉ̃mʉ mʉare quẽnaro yirʉcʉmi, “Yʉ rãca variquẽnacõa ñato” yigʉ.
1PE 5:5 Mamarãre, mʉare quẽne gotiaja yʉ. Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉocõari, cʉdiya. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉa jediro quẽnaro gãmerã rʉ̃cʉbʉoya. “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa yiya: “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama”, gãjerãre yitʉoĩaroti ñaja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro bajiroti ñaja: “‘Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre ajibeami Dios. ‘Yʉa rẽtoro ñamasurã ñaama’ gãjerãre yitʉoĩarãjʉare quẽnaro ejarẽmoami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.
1PE 5:6 To bajiri Diore, “Yʉa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” yirã, quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũña mʉa. “Yʉa ʉjʉ, ñajediro masijeogʉ ñaja mʉ. Mʉ bojarore bajiro bajiato”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũña. To bajiro mʉa yijama, “To cõrone adi macarʉcʉro jedicoarʉaroja” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉ ti ejaro, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñato” yigʉ, mʉare yirʉcʉmi Dios.
1PE 5:7 Dios mʉare quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, mʉa tʉoĩarejaise jedirore ĩre gotirũgũña mʉa.
1PE 5:8 Quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña, “Satanás rojose ĩ yirotisere cʉdirobe” yirã. Macarocagʉ yai, bar'i sĩarʉ, ĩ bajirore bajiro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire Dios ĩ cõarotire bojagʉ ñari, rojose manire yiroticudirũgũgʉ̃mi Satanás.
1PE 5:9 To bajiro ĩ yirotiboasere cʉdibetirũgũña mʉa. “Ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yitʉoĩa tʉjamenane, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarũgũrʉarãja mʉa. “Adigodoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, manire bajirone rojose tãmʉorãma ĩna quẽne”, yimasiritibesa.
1PE 5:10 Adigodojʉ ñarã, rojose mani tãmʉoro bero, Dios tʉjʉ mani ejarone, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã mani ñarũgũrotire yigʉ, yirʉcʉmi Dios. Ĩne ñaami manire ĩamaicõari, jediro mani yisere manire ejarẽmogʉ̃. Ĩ sʉorine, “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ rãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja” gãjerã ĩna yigotisere ajiyuja mʉa.
1PE 5:11 Ĩ ñaami masijeogʉ, ñajediro ʉjʉ. “To bajirone bajicõa ñarʉcʉmi”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani.
1PE 5:12 Adi papera rãca mojoroaca mʉare yʉ gotisere yʉre ucabosami Silvano. Ĩ ñaami Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ĩ yirore bajiro yigʉ. “Adi papera ĩ ucasere ĩavariquẽnacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato” yigʉ, yaja yʉ. To yicõari, “Dios, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ ejarẽmosere masiato” yigʉ, yaja yʉ. To bajiri, tire masiritimenane, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaña mʉa.
1PE 5:13 Ado Babilonia vãme cʉti macajʉ ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnarotiama ĩna. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaama ĩna quẽne. Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, Marcos vãme cʉtigʉ quẽne mʉare quẽnarotiami.
1PE 5:14 Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa. Toana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ macʉ Cristo yarã, quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. To cõro ñaja.
2PE 1:1 ¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pedro, adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire “Gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉre cũcami. Jesucristone ñaami Dios, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosar'i. “To bajiro ĩ bajire ñajare, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaro cõrone, quẽnaro yiecorona ñaja mani.
2PE 1:2 Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, to yicõari, Jesús mani ʉjʉre quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Bʉtobʉsa mʉa ocare ajimasicõari, quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmorũgũña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
2PE 1:3 Ĩ yarã ñacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yimasirotire yigʉ, manire beseyumi Cristo. Masijeogʉ ñari, ĩre mani ajitirʉ̃nʉjama, manire quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi.
2PE 1:4 To bajiri, masijeogʉ ñari, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yicũmasiriarore bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yiroti jairo vaja cʉtire bajiro bajise ñañuja. Ti sʉori rojose mani tʉoĩasere “Yitʉjato” yigʉ, manire yiyumi, ĩre bajiro yirã mani ñarotire yigʉ.
2PE 1:5 To bajiri, quẽnaro manire ĩ yire ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa yimasiro cõro quẽnasere yirũgũña, “Diore quẽnabʉsaro masito mani” yirã.
2PE 1:6 Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yirã, rojose tãmʉoboarine, quẽnaro yicõa ñarũgũroti ñaja.
2PE 1:7 To yicõari, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne mairũgũroti ñaja.
2PE 1:8 Ti vãme jedirore yirã ñacõari, bʉtobʉsa mʉa yirũtu vajama, Jesucristo mani ʉjʉre quẽnaro masirã ñarʉarãja mʉa. Ĩre quẽnaro masirã mʉa ñajama, ĩ bojasere quẽnaro yirʉarãja. To bajiro mʉa yibetijama, ĩre masirã ñaboarine, ĩre ejarẽmomenare bajiro bajirãja mʉa.
2PE 1:9 Ti vãme jedirore yimena, Dios ĩ bojasere quẽnaro ajimasimena ñarãma. To bajicõari, “Rojose yʉ yisere masirioyumi”, yimasiriticoaborãma.
2PE 1:10 To bajiri, ĩnare bajiro bajibesa mʉa. Ado bajirojʉa yirũgũña: “Cristo yarã ñato” yigʉ, Dios beseriarã ñari, mʉa yimasiro cõro ñajediro yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja.
2PE 1:11 To bajicõari, mʉa rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosagʉ, õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ variquẽnase rãca mʉa ejarotire yigʉ yirʉcʉmi mani ʉjʉ, Jesucristo.
2PE 1:12 Mʉare yʉ gotisere masirã ñari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. Tire mʉa masiboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ, “Masiritiroma” yigʉ. Gãjerã socabeti quetire mʉare ĩna gotiriaro bero ti ñaboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ.
2PE 1:13 Yʉ catiñaro cõro mʉare gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ.
2PE 1:14 “Jesucristo mani ʉjʉ, ‘Yoaro me rijacoarʉcʉja mʉ’ yʉre ĩ yigoticatore bajiro bajirʉaroja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ rijato berojʉ ti vãmere mʉa masiritibetirotire yigʉ, yʉ yimasiro cõro mʉare gotimasiorũgũrʉcʉja yʉ.
2PE 1:16 “Mani ʉjʉ Jesucristo, masigʉ̃ ñaami. Adi macarʉcʉrojʉ tudiejarʉcʉmi”, mʉare yigoticajʉ yʉa. “Masirẽtogʉ̃ ñaami Cristo”, mʉare yicajʉ yʉa. Yʉa masune tʉoĩacõari me, mʉare goticajʉ. Cristore ĩre ĩacana ñari, mʉare goticajʉ.
2PE 1:17 Mani jacʉ Dios, Cristore quẽnaro ĩ yirʉ̃cʉbʉocatire, to yicõari, “‘Ñamasugʉ̃ ñaami’ yimasiato” yigʉ, Cristo ĩ godovedicatire yʉare ĩocami Dios. To yigʉne, ado bajise yʉare yi ocaruyucami: “Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ”, yʉare yi ocaruyucami.
2PE 1:18 To bajise Dios ĩ ocaruyucatire, buro joejʉ Cristo rãca ñarã, ajicajʉ yʉa.
2PE 1:19 Diore gotirẽtobosamasiriarã Cristo ĩ bajirotire ĩna gotimasiriarore bajiro bajicajʉ. Mʉa quẽne yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socabeti ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ quẽnase queti Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasirema, rẽtiarojʉre mani sĩabusuorore bajiro bajise ñañuja. Yʉa gotimasiose quẽnaro mʉa buejama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, ĩ ejarẽmose rãca mʉa masiojeobetire quẽnaro masijeocõarʉarãja mʉa.
2PE 1:20 Dios ocare masa ĩna ucamasirere mʉa buejama, ado bajise ñamasusere quẽnaro masiña: Diore gotirẽtobosariarã, ĩna masune tʉoĩamasicõari, ucabetimasiñujarã ĩna. Esp'iritu Santo ĩna masirotire ĩ ĩsise sʉori ucamasiñujarã.
2PE 2:1 Diore gotirẽtobosarimasa socamena ĩna ñaboajaquẽne, gãjerã ñamasiñujarã, “Diore gotirẽtobosarã ñaja” yisocariarã. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne, mʉa rãca ñarʉarãma socase gotirimasa. “Socabetire mʉare gotiaja” yirã ñaboarine, rojose tʉoĩarã ñarʉarãma. To bajiro tʉoĩarã ñari, manire yirẽtobosar'ire ĩre terã ñarʉarãma. To bajiro bajirã ĩna ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yoaro mene ĩnare cõacõarʉcʉmi Dios.
2PE 2:2 To bajiro Dios ĩ yiroto rĩjoro, mʉa rãcana jãjarã rojose ĩna yirore bajiro yirʉarãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Dios ocare ajiterʉarãma.
2PE 2:3 To bajiro socase gotimasiorimasa, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, socase ti ñaboajaquẽne, ĩna gotimasiose vaja mʉare vaja sẽnirʉarãma. Tirʉ̃mʉjʉne “To bajiro rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios.
2PE 2:4 Dios tʉana, ángel mesa rojose yimasiriarã ĩna bajimasire quetire masirãja mʉa. “Rojose mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare yibecʉja yʉ”, yibetimasiñuju ĩ. “Rojose ĩna yicati vaja rojose ĩnare yʉ yirotire yucõa ñato” yigʉ, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju.
2PE 2:5 Tirʉ̃mʉjʉ Noé ĩ ñamasiriarodojʉ ñamasiriarãre quẽne, “Rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yibetirʉcʉja”, yibetimasiñuju ĩ. Ĩna jedirore oco ñamʉse rãca ĩnare ruureajeocõamasiñuju ĩ. To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja” gãjerãre yigotirũgũboar'i, Noé, ĩ yarã, cojomo cõro jedi, gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãrema ruubetimasiñuju.
2PE 2:6 Ĩnare ĩ yiriarore bajirone yiyumi Dios, “Sodoma macana, to yicõari, Gomorra macanare quẽne, rojose ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, yibetimasiñuju. Ti macarianare õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõamasiñuju ĩ. To bajiro ĩ yijama, “Adirodore ñarã rojose yirã, tire masicõari, tʉoĩamasiato” yigʉ, yimasiñumi.
2PE 2:7 Sodoma macanare, Gomorra macanare soereacõaboarine, Lot vãme cʉtimasir'ire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. Quẽnaro yigʉ ñamasiñuju Lot. Tocãrãcarʉ̃mʉne ti macariana Diore ajimena, rojose ĩna yisere ĩacõari, gãjerã “Rojose yama” ĩna yisere quẽne ajicõari bʉto tʉoĩasʉtiritirũgũmasiñuju Lot. To bajiri, “Ʉ̃jʉromi” yigʉ, ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios.
2PE 2:9 To bajiri, ti quetire mʉare yʉ gotise jedirore tuditʉoĩacõari, jʉa vãme ado bajise masiaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosamasiami”, yimasiaja mani. To yicõari, “Rojose yirãrema rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, rojose ĩna yijare, ‘Rojose tãmʉoña mʉa’ ĩnare yirũgũami Dios”, yimasiaja mani.
2PE 2:10 “Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeaja maji” Dios ĩ yiĩarãre mani yijama, ado bajiro rojose yirãre yaja mani: Ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirũgũrãre, gãjerã ĩna rotisere ajiterãre quẽne, ĩnare yaja mani. To bajiro yirã ñarãma socase gotimasiorimasa. “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩacõari, güimenane, ángel mesare, to yicõari, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉomenama.
2PE 2:11 Socase gotimasiorimasa rẽtoro masirã ñaboarine, ĩnare bajiro yimenama Dios tʉana, ángel mesama. Vãtiare, “Rojose yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja”, ĩnare yimenama.
2PE 2:12 Socase mʉare gotimasiorimasa, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma. To bajiro rojose ĩna yise ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi mani ʉjʉ.
2PE 2:13 Gãjerãre rojose ĩna yire vaja, rojose tãmʉorʉarãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, “Ñamijʉ yirudirãsa mani”, yirã me ñarãma. Bojonemena ñari, ʉ̃mʉane yivariquẽnarã ñarãma. Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, ĩna quẽne mʉa rãca rẽjacõari, “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa yirũgũrãma. To bajiro rojose yirã ñaboarine, “Ado bajiro mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, mʉare yisocarãma. Rojose yirã rãca mʉa rẽjase sʉorine, mʉa jedirorene, “Rojose yirã ñarãma”, mʉare yiñagõjairãma masa.
2PE 2:14 Rojose yirã ñari, rõmia jãjarãre ajeriarã cʉtirʉa tʉoĩarũgũrã ñarãma. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare quẽnaro ĩna yitose sʉorine rojose ĩnare ũmato yirã ñarãma. To bajicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñari, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, quẽnaro yisocamasirã ñarãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarona ñarãma.
2PE 2:15 Cristo ocare ajiriarã ñaboarine, ajitʉjacõari, Dios ĩ bojabetire yirã ñarãma. Beor macʉ, Balaam vãme cʉtimasir'i, gãjoare bʉto ĩ bojariarore bajiro bojarã ñari, ĩ yiriarore bajiro rojose yirã ñarãma ĩna quẽne.
2PE 2:16 Balaamjʉa, rojose ĩ yirʉajare, Dios jediro masigʉ̃ ñari, Balaam ĩ jesavacʉ burro vãme cʉtigʉre masʉre bajiro ñagõrotimasiñuju. Ado bajiro ĩre yimasiñuju: “Rojose yigʉacʉ yaja mʉ”, ĩre yitud'itʉjomasiñuju burro. Rojose ĩ yirʉaboarere yibetimasiñuju Balaam ñamasir'i.
2PE 2:17 Quẽna gaje vãme mʉare gotirẽmoaja yʉ, socase gotimasiorimasa ĩna bajisere: Oco ñaboariagojeri ti oco manore bajiro bajirã ñarãma. To bajicõari, buerigaserire mino vẽarearore bajiro bajirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, Dios oca quẽnasere mani ajirʉaboasere manire gotimasiobetirʉarãma. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajiro ĩnare cõarʉcʉmi Dios.
2PE 2:18 “Rojose mani yiboajaquẽne, manire ĩavariquẽnacõa ñarʉcʉmi Dios”, yivariquẽnarãma. Tʉoĩamasimena ñari, to bajiro yirãma, “Gãjerã quẽne, mani yisere ajicõari, mani yirore bajiro rojose yato ĩna quẽne” yirã. To bajiro ĩna yijama, Diore ajimena rãca rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõari, mame Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩnare gotirãma.
2PE 2:19 “Socase mere mʉare gotiaja yʉa. Mani bojarore bajiro mani yijama, quẽnaja. Cojorʉ̃mʉ rojose mani yisere yitʉjarʉarãja” yirã ñaboarine, rojosere yisejacoariarã ñari, tire yitʉjamasimenama. To bajiro ĩnare gotirã ñaboarine, ĩna quẽne rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorona ñaboarine, to bajiro ĩnare gotirũgũrãma.
2PE 2:20 Ado bajiro bajirãma socase gotimasiorimasa: “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi Jesucristo mani ʉjʉ” yitʉoĩacõari, rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõaboarine, quẽna rojose ĩna yicõa ñajama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yiriaro rẽtoro rojose yirãma.
2PE 2:21 To bajiro rojose yirãrema, rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõaroti ñaboayuja. Tire bajimenane, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽna ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, quẽnabeti ñaja. To bajiro bajirã ĩna ñajare, bʉtobʉsa rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
2PE 2:22 Cristore ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjasere ado bajiro gotiaja: “Ecari yai, mʉñocõari, ĩ mʉñosere tudibarʉcʉmi”, yigotiaja. Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja: “Ecari yese ʉeritatare yugui moasĩnir'ire quẽnaro mani guocõaboajaquẽne, titatare tudivacõari, yugui moasĩnirʉcʉmi quẽna, ‘Tudi ʉeri jaigʉ ñagʉ̃sa’ yigʉ”, yigotiaja.
2PE 3:1 Yʉ mairã, tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucasʉocatore bajiro mʉare tudiucaja yʉ, Cristo ocare masiritimenane, quẽnaro mʉa tʉoĩacõa ñarotire yigʉ.
2PE 3:2 Tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna goti rĩjoro yimasirere mʉa masiritibetirotire bojaja yʉ. To yicõari, mani ʉjʉ, rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotire yʉare ĩ gotimasiocatire, mʉare yʉa gotimasiocatire quẽne mʉa masiritibetirotire bojaja.
2PE 3:3 Ti oca ñamasuse ado bajiro gotiaja: Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, adigodojʉ ĩ tudiejarotire mani tʉoĩa yuñajare, manire ajatud'irʉarãma gãjerã. Ĩna ñarʉarãma ĩna masune ĩna bojarore bajiro rĩne yirã.
2PE 3:4 Ado bajiro manire ajatud'irʉarãma: “‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma, ĩ gotiriarore bajiro me bajiami. Tudiejabeami. Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñaboacana, to yicõari, mani jacʉa ñaboacana quẽne bajireacõa tʉjacama. Ĩnare catiobeticami. Adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasiriarodojʉ ñamasiriarore bajirone bajicõa ñaja adirʉ̃mʉri quẽne. ‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma ĩ gotire, ñie vaja maja ti”, manire yiajatud'irʉarãma.
2PE 3:5 To bajiro tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasirere masimena ñarãma. Mani jacʉ Dios jediro masigʉ̃ ñari, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne rujeomasiñuju. Ĩ rotise sʉorine sita oco vatoajʉ ñare ruyuamasiñuju. To bajiro yicõari, ocore quẽne ricati ti ñarotire yimasiñuju.
2PE 3:6 To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ti vãmere bajirone bajicõa ñabetimasiñuju. Berojʉ, “Oco ñasʉocatore bajiro tudirujiasa quẽna” ĩ yirotimasire sʉorine adi macarʉcʉro jedirone oco ñamʉse rãca ruureajeocõamasiñuju ĩ.
2PE 3:7 To bajiro ĩ yirotimasiriarore bajirone bajimʉorʉ̃gõrʉaroja, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne Dios ĩ soerearotirʉ̃mʉ ti ejaro. Tirʉ̃mʉne mani ʉjʉ, tudiejacõari, rojose yirũgũriarãre ĩabesecõari, “Rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉarãja”, ĩnare yirotirʉcʉmi.
2PE 3:8 Yʉ mairã, adi vãme ñamasuri vãmere masiritibetirʉarãja mʉa: Mani ʉjʉ ĩ ĩajama, mil ñaricʉ̃mari ñaja cojorʉ̃mʉ. To bajicõari, cojorʉ̃mʉ ñaja mil ñaricʉ̃mari cõro, ĩ ĩajama. To bajiro yʉ yijama, “Cʉ̃mari mani cõĩarore bajiro cõĩabeami mani ʉjʉ” yigʉ yaja.
2PE 3:9 “Ĩ gotirore bajiro yigʉ ñaboarine, guaro ejatĩmabecʉmi maji. To bajiro ĩ bajisere manire tegʉ bajigʉmi” gãjerã ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. To bajiro me bajigʉmi. Gãjerã quẽne rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩna yirotire yugʉ bajigʉmi maji. Masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vabetirotire bojaami mani ʉjʉ.
2PE 3:10 Tire yuboarine, “To cõrone tudivarʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉne ejarʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarore quẽne, “To cõro ñaro juarudigʉ ejarʉcʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉaroja Cristo ĩ ejaroti quẽne. Ĩ tudiejarirʉ̃mʉ õ vecajʉ güioro ocaruyurʉaroja. Ti ocaruyuse rãcane õ vecaye jediro yayicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye jedirore soereajeocõarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja yuja.
2PE 3:11 Adi macarʉcʉroaye jediro ʉ̃jʉyayiroti ti ñajare, Dios rĩare bajiro bajirã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare.
2PE 3:12 Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ quẽnaro ñayurʉarãja mʉa. To bajiri ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña, yoaro me ĩ ejarotire bojarã ñari. Ĩ ejarirʉ̃mʉne õ vecaye jediro ʉ̃jʉjedicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye quẽne bʉto ti asijare, ocoacoarʉaroja.
2PE 3:13 To bajiro bajiroti ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽna adi macarʉcʉroayere, to yicõari, õ vecayere quẽne reajeocõari, quẽnase rĩne mame rujeovasoarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩavariquẽnaja mani. To bajiro ĩ yiro berojʉre Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã rĩne catirʉarãma.
2PE 3:14 To bajiri, yʉ mairã, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña mʉa, “Mani ʉjʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉjʉ, ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’ ĩ yiĩavariquẽnarona ñarãsa” yirã.
2PE 3:15 Mani ʉjʉ, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeami maji, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosagʉsa” yigʉ. Tire bajirone gotiyuja mani maigʉ̃, Pablo manire ĩ ucacõare quẽne. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, quẽnaro ĩre ejarẽmoñumi Dios.
2PE 3:16 Gãjerãre ĩ ucacõare quẽne, tocãrãcajine ĩ ucajama, tire bajiro rĩne gotirũgũñumi. Ĩ ucarere, cojo vãme mani ajimasirʉajama, josari ñaja. Josase ti ñajare, tire ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena. Dios ocare quẽne ĩna buejama, ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani ʉjʉ ĩ cõarona ñarãma.
2PE 3:17 Yʉ mairã, socase ĩna gotimasiorotire mʉare yʉ gotisere jẽre masirãja mʉa. Tire masirã ñari, “Diore ajimena, socase ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo oca riojo gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarobe” yirã, quẽnaro tire tʉoĩamasiri ñaña.
2PE 3:18 Jesucristo ñaami mani ʉjʉ. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiro yir'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrũtuasa mʉa, “Quẽnagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yami” yimasicõari, bʉtobʉsa gãmerã maiña mʉa. “Ñamasugʉ̃ ñaami”, Jesucristore yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja. To cõro ñaja.
1JO 1:1 ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã? Adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ, ñajediro mani catirotire ĩsirocʉ ñacõasʉoayumi. To bajiri yʉ masune ĩre ĩa, ĩre aji, ĩre moaĩacacʉne mʉare gotiaja yʉ. Ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ catisere cʉorã ñaja mani.
1JO 1:2 Ĩre ĩacajʉ yʉa. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere manire ĩsir'i. To bajiri yʉa ĩacatire mʉare gotiaja yʉ. Yʉa ĩacacʉ, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne ĩ jacʉ rãca ñacõasʉoyumi.
1JO 1:3 Yʉa ĩacatire, to yicõari yʉa ajicatire quẽne mʉare gotiaja yʉa. Dios, ĩ macʉ rãca ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũaja yʉa. To bajiri mʉa quẽne, yʉa tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩarotire yigʉ, gotiaja.
1JO 1:4 Cojoro cõro mani variquẽnarotire yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉa.
1JO 1:5 “Quẽnase rĩne yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yʉare yigoticami Jesús. To bajiri tire ajicõari mʉare gotiaja yʉa.
1JO 1:6 Rojose yiboarine, “Dios ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩaja yʉa” mani yijama, socarã yirãja mani.
1JO 1:7 To bajiboarine, Diore sẽnicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yicõa ñajama, quẽnaro ñarʉarãja mani. To bajicõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩarũgũgʉ̃mi Dios.
1JO 1:8 Quẽnase rĩne yirã manama. To bajiri “Quẽnase rĩne yirã ñaja mani”, yimasiña maja.
1JO 1:9 To bajiboarine, tocãrãcajine rojose mani yisere, “‘Yʉare masirioya’ ĩre mani yigotijama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, tire manire masiriojeocõarʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani.
1JO 1:10 Gajeyerema, “Masa jediro rojose yirã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri, “Rojose yibeticajʉ yʉa” mani yijama, “Socʉ yirimi Dios” yirãre bajiro yirãja mani.
1JO 2:1 Yʉ rĩare bajiro mʉare maiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yibeticõato ĩna” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ. To bajiboarine rojose mani yijama, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi Diore manire ñagõbosagʉ. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, rojose yibecʉ.
1JO 2:2 Rojose mani yise vaja manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire Dios ĩ masiriorotire yigʉ. Masa ñajedirore rijabosagʉ bajiyumi.
1JO 2:3 Gajeyerema, Dios ĩ rotirore bajirone mani yijama, “Ĩre masiaja yʉ”, yimasiaja mani.
1JO 2:4 Sĩgʉ̃, Dios ĩ rotisere cʉdibetiboarine, “Ĩre masiaja yʉ” yigʉma, socʉ yigʉmi.
1JO 2:5 Dios ĩ rotirore bajiro yigʉjʉa ñagʉ̃mi ĩre maigʉ̃. To bajiro mani yijama, “Dios yarã ñaja mani”, yimasirãja mani.
1JO 2:6 “Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩaja” yigʉma, Jesús ĩ bajiñacatore bajirone bajiñaroti ñaja.
1JO 2:7 Yʉ mairã, mame oca mere mʉare ucaja yʉ. Dios ĩ rotimasire, ĩ ocare masa ĩna ucamasire, mʉa ajisʉoadicatine ñaja.
1JO 2:8 Tirʉ̃mʉayejʉ ti ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajiñacatire ajicõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani bajiñasere quẽne ĩacõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajiro ti bajijare, tirʉ̃mʉaye ti ñaboajaquẽne, mame ocare bajiro ejaja ti manire. Ti oca sʉorine Diore quẽnabʉsaro masirũtu vana yaja mani.
1JO 2:9 Sĩgʉ̃, “Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñaja” yiboarine, gãjire ĩ ĩatejama, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi.
1JO 2:10 Gãjerãre ĩamaigʉ̃jʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijare, ñimʉjʉa ĩre rojose ũmato yirocʉ magʉ̃mi.
1JO 2:11 Gãjire ĩategʉma, Dios ĩ bojabetire yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose yigʉja yʉ”, yimasigʉ̃ me ñagʉ̃mi. Rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ varotire quẽne masibecʉmi.
1JO 2:12 Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirã, adi queti mʉare ucaja yʉ: Jesús manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriorã ñarãja mʉa.
1JO 2:13 Mʉare bʉcʉrãre quẽne, adi queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa. Mʉare mamarãre quẽne adi queti ucaja yʉ. Vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiriarã ñaboarine, yimena ñarãja mʉa yuja.
1JO 2:14 Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirãre adi queti mʉare ucaja yʉ. Mani jacʉ, Diore masirã ñarãja mʉa quẽne. Bʉcʉrãre quẽne mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa. Mamarãre quẽne mʉare queti ucaja yʉ. Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro ajitirʉ̃nʉrã ñarãja mʉa. To bajirã ñari, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotiboasere cʉdimena ñarãja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, adi queti mʉare ucaja yʉ.
1JO 2:15 Adi macarʉcʉro ñarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabesa mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñarãma ĩna: Adi macarʉcʉroayere ĩavariquẽnacõari, ĩna bojarore bajiro rojose yirʉa tʉoĩarãma. Jairo ĩna gajeyeũni cʉose sʉorine, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãma. To bajiro ĩna tʉoĩasema, Dios ĩ rotise me ñaja. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩajama, Diore mairã me ñarãja mʉa quẽne.
1JO 2:17 Adi macarʉcʉro ti jedirone, Dios ĩ bojabeti masa ĩna yirʉa tʉoĩase, ĩna cʉose, ĩna bojase quẽne jedicoarʉaroja. Ti jedicoaboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro yirãjʉama, ĩna rijato berojʉ Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna.
1JO 2:18 Ajiya mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja. “Ti jedirotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoroaca vadirʉcʉmi Cristore ĩre Tegʉ” yigotimasiorere ajicajʉ mʉa. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Jẽre gãjerã Cristore terã socase queti gotimasiorã, jãjarã ñarãma adi macarʉcʉrore. To bajiro ti bajijare, “Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja”, yimasiaja mani.
1JO 2:19 Ado bajiro ti bajijare, “Mani rãca ñaboacana quẽne Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani: Manire bajiro tʉoĩacana ñaboarine, ricati tʉoĩacõari, manire cãmotadicama. To bajiri, “Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani. Dios yarã ĩna ñajama, manire cãmotadibetiboriarãma.
1JO 2:20 Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Jesús. To bajiro ĩ yire ñajare, Dios yere riojo masirãja mʉa.
1JO 2:21 Cristo yere quẽnaro masirã mʉa ñajare, “Tire tuditʉoĩato” yigʉ, mʉare ucaja yʉ. Cristo oca socabetire masirã ñari, “Ti mere gotimasioama”, yimasiaja mʉa.
1JO 2:22 To bajiro ti bajijare, “‘Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús” yigʉma, socagʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Diore to yicõari, ĩ macʉre quẽne tegʉ yigʉmi.
1JO 2:23 Jesúre tegʉ ĩ ñajama, ĩ jacʉ Diore quẽne tegʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijama, Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. “Dios macʉre ajitirʉ̃nʉaja” yigʉjʉama, ĩ jacʉ Diore quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi.
1JO 2:24 Tirʉ̃mʉjʉ Cristo oca mʉa ajisʉocatire tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa tʉoĩacõa ñajama, Dios ĩ macʉ Jesúrãca, ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa.
1JO 2:25 To bajiro mʉa yitʉoĩacõa ñajama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yiecorã ñaja mani. To bajiri, mani rijato bero ĩna tʉjʉ catimʉorʉ̃gõrona ñaja mani.
1JO 2:26 Gãjerã socase gotirimasa ĩna ñajare, ĩnare ajicõari, “Ĩna ñaama socase gotimasiorimasa” mʉa yimasirotire yigʉ, adi papera mʉare ucaja yʉ.
1JO 2:27 “Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús”, yitʉjabesa mʉa. Ĩ sʉorine ñajediro socabetire, Jesús ocare tʉoĩacõari quẽnaro masirãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Socase ñaja” mʉare yigotirocʉre bojamenaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉorine Jesús ocare masicõari, ĩ bojarore bajiro yicõa ñaña.
1JO 2:28 Quẽnaro ajiya, mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Cristo ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaro, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjariarã ĩre ĩna ĩabojonerore bajiro me bajirʉarãja mani, “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari.
1JO 2:29 “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Jesús” yimasirã ñari, “Jesús ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãma, Dios rĩa ñaama”, yimasirãja mʉa.
1JO 3:1 Ajiya mʉa. Mani jacʉ Dios, bʉto manire maiami. Manire maigʉ̃ ñari, “Yʉ rĩa ñaama”, manire yami. To bajiboarine, jãjarã ñaama Dios rĩa mani ñasere masimena. To bajirã ñari, Dios mani jacʉre quẽne masibeama.
1JO 3:2 Dios rĩa ñaja mani. Mani bajirotire, “Ado bajiro bajirʉarãja”, yimasibeaja mani. To bajiboarine, “Jesucristo ĩ tudiejaro, ĩre ĩarãne, ĩre bajiro bajicoarʉarãja mani”, yimasiaja mani.
1JO 3:3 Tire tʉoĩayurã ñari, rojose yibetirũgũaja mani, “Cristo rojose yibecʉ ĩ ñarore bajirone ñarãsa” yirã.
1JO 3:4 Rojose yigʉma, Dios ĩ rotisere yigʉ me ñagʉ̃mi. Ĩ rotisere mani cʉdibetine ñaja rojose mani yise.
1JO 3:5 “Jesucristo, rojose yigʉ me ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. “Quẽnase rĩne yigʉ ñari, rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ adi macarʉcʉrojʉre vayumi”, yimasirãja mʉa.
1JO 3:6 Jesucristo ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã, rojose yimenama. Rojosere yirãma, Jesucristore masirã me ñarãma.
1JO 3:7 Yʉ rĩare bajiro bajirã, mʉa vatoajʉ mʉare yitogʉ “Manicõato” yirã, quẽnaro ajicõĩaña. Sĩgʉ̃, “Quẽnaro yigʉ ñaja” ĩ yisocabetijama, Cristo ĩ yiriarore bajiro quẽnaro ĩ yisere ĩamasirʉarãja mʉa.
1JO 3:8 Rojose yigʉma, vãtia ʉjʉ ĩ rotisere yigʉ ñaami. Rẽmojʉne rojose rĩne yigʉ ñacõasʉoayumi vãtia ʉjʉ. To bajiboarine, Dios macʉ Jesucristo adi macarʉcʉrojʉre vayumi, vãti ʉjʉ masare rojose ĩ yirotisere “Yibeticõato ĩna” yigʉ.
1JO 3:9 Dios, rojose yibecʉ ĩ ñajare, ĩ rĩa quẽne, rojose yirã me ñaama. Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose yimena ñaama.
1JO 3:10 To bajiri, Dios yarãre, to yicõari, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yirãre quẽne ado bajiro ĩnare ĩamasiaja mani: Rojose yigʉma, to yicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamaibecʉma, Dios yʉ me ñagʉ̃mi.
1JO 3:11 Tirʉ̃mʉjʉne Dios ocare gãmerã ĩamairoti ñaja yirere ajisʉoadicajʉ mʉa.
1JO 3:12 Ca'in ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yibesa mʉa. Rojose yigʉ ñari, ĩ bedi quẽnase ĩ yisejʉare ĩajũnisinicõari, ĩre sĩamasiñuju.
1JO 3:13 To bajiri, ajiya mʉa, yʉ mairã: Adi macarʉcʉroana Diore ajiterã mʉare ĩna ĩatesere tʉoĩarejaibesa.
1JO 3:14 Tirʉ̃mʉjʉ Diore masimena ñari, mani rijato berojʉ, mani catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecobesuja mani maji. Yucʉrema, gãjerãre mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, “Mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani”, yimasiaja. Gãjerãre ĩamaimenama, Dios ĩ catisere ĩ ĩsirã me ñarãma ĩna.
1JO 3:15 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterãma, Dios ĩ ĩajama, sĩarimasa ñarã bajirãma ĩna. To bajiri, “Ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩnare ĩsibecʉmi Dios”, yimasiaja mani.
1JO 3:16 Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, manire ĩ maisere masiaja mani. To bajiri mani quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, gãjerã manire ĩna ĩateboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoroti ñaja.
1JO 3:17 Gajeyeũni jairo cʉogʉ ñaboarine, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ĩ ejarẽmobetijama, “Diore maiaja yʉ”, yisocagʉ ñagʉ̃mi.
1JO 3:18 To bajiri yʉ rĩare bajiro bajirã, “Gãjerãre ĩnare ĩamaiaja yʉa” yirã, ĩnare ejarẽmoroti ñaja.
1JO 3:19 Gãjerãre mani maijama, “Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yimasirãja mani. To bajiri, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yimasirãja.
1JO 3:20 “Dios ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉbeaja yʉa” mʉa yitʉoĩa sʉtiritijama, “¿Rojose ñati yʉare?” yicõari, Diore sẽniroti ñaja. Ĩ ñaami mani rẽtoro masigʉ̃, to bajicõari mani ĩamairo rẽtoro ĩamaigʉ̃.
1JO 3:21 “Yʉ ye sʉorine rojose ñaja yʉre” mani yitʉoĩabetijama, Dios quẽne, “‘Mʉ ye sʉorine rojose ñaja mʉre’ manire yibecʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri güimenane, ĩre sẽniaja mani.
1JO 3:22 Dios ĩ rotisere mani cʉdijama, no mani sẽnirore bajirone manire cʉdirʉcʉmi.
1JO 3:23 Adi ñaja Dios ĩ rotise: “Yʉ macʉ Jesucristore ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa. Gãmerã ĩamaiña mʉa”, yiyumi Dios.
1JO 3:24 Tire ajirʉ̃cʉbʉorãma, Diorãca ñarãma. To bajiri, Esp'iritu Santore Dios ĩ cõare sʉorine, “Diorãca ñaja mani”, yimasiaja mani.
1JO 4:1 Ajiya, yʉ mairã. Jãjarã, “Dios ocare gotimasiorã ñaja yʉa” yirã, Esp'iritu Santo rãca ñarã me ñarãma. To bajiri, “¿Esp'iritu Santo rãcana masune ñati?” mʉa masune yitʉoĩamasicõari, quẽnaro ĩnare ajicõĩaña, “Ĩna socajama, masirʉarãja mani” yirã.
1JO 4:2 Ado bajiro ĩna yisere ajimasirʉarãja mʉa: “Adi macarʉcʉrojʉ ejacõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana ñaama”, yimasirʉarãja mʉa.
1JO 4:3 To yicõari, gãjerãma, “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana me ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. Ĩna ñaama Cristore terã. To bajiro yirã, jẽre ĩna ñarotire ajicajʉ mʉa. To bajiri, “Adigodore ñaama ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ.
1JO 4:4 Vãtia ʉjʉre rẽtoro masigʉ̃, ñaami Dios. To bajiri, mʉa quẽne ĩ rãcana ñaja mʉa. Ĩ rãcana ñari, Cristore terã, mʉare ĩna yitoboasere ĩnare ajibesuja mʉa.
1JO 4:5 Adi macarʉcʉroayerene Dios ĩ bojabetire gotirũgũama socase mʉare gotimasiorimasa. Tire ajisʉyarũgũama gãjerã Diore ajiterã.
1JO 4:6 Manijʉama, Dios rĩa ñari, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani. To bajiri mani gotisere quẽne ajisʉyarãma Diore masirã jediro. To bajicõari, Diore ajiterãma, manire quẽne ajiterãma. To bajiro ti bajijare, “Diorãcana ñaama” to yicõari, gãjerãrema, “Diore ajiterã ñaama”, yiĩamasirʉarãja mani.
1JO 4:7 Yʉ mairã, Dios sʉorine gãmerã ĩamaire ñaja. To bajiri ñajedirone gãmerã ĩamairoti ñaja. To bajiro mani yijama, Diore masirã, ĩ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãja mani.
1JO 4:8 Masare maigʉ̃ ñaami Dios. To bajiri gãjerãre maimenama, Diore masimena ñaama.
1JO 4:9 Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩ catisere ĩnare ĩ ĩsirotire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re cõañumi Dios. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani.
1JO 4:10 Dios manire ĩ mairore bajiro manijʉama, ĩre maibeaja. To bajirã ñari, “Gãjire maigʉ̃ma, ado bajiro bajiami” mani yimasirʉajama, manire Dios ĩ maisere tʉoĩaroti ñaja. Manire maimasucõagʉ̃ ñari, rojose mani yise jedirore manire masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, rojose mani yisere manire “Vaja yibosato” yigʉ.
1JO 4:11 To bajiri, yʉ mairã ajiya mʉa. To bajiro Dios manire ĩ maire ñajare, gãmerã ĩamairoti ñaja manire.
1JO 4:12 Dios, ruyubecʉ ĩ ñaboajaquẽne, mani gãmerã ĩamaijama, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasirʉarãja mani. Masare ĩamaigʉ̃ mani rãca ĩ ñajare, gãmerã mairʉarãja mani quẽne.
1JO 4:13 Esp'iritu Santore manire ĩ cõare ñajare, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasiaja mani.
1JO 4:14 To yicõari, jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõar'ire ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacana ñari, ti quetire gotirũgũaja yʉa.
1JO 4:15 “Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yigʉma, Diorãcagʉ ñagʉ̃mi.
1JO 4:16 Jesucristo ocare mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Dios manire maiami”, yimasisʉoadicajʉ mani. Dios sʉorine gãjerãre ĩamaire ñaja. To bajiri, Dios manire ĩ maisere masicõari, gãjerãre ĩamaigʉ̃rema, “Ĩ rãca ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani.
1JO 4:17 Dios manire ĩ ejarẽmojare, ĩ macʉ manire ĩ mairiarore bajiro gãjerãre mairʉarãja mani. To bajiri Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩagüibetirʉarãja mani.
1JO 4:18 Jesucristo ĩ mairiarore bajiro quẽnaro ĩ maijama, “Ñie sʉori rojose yʉre yibecʉmi Dios” yigʉ, tʉoĩagüibecʉmi. To bajiri manire Dios ĩ cõare ñajare, mani gãmerã maijama, güibetirʉarãja, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejajaquẽne. Sĩgʉ̃, gãmerã maire, to yicõari Diore masibecʉ ñari, tʉoĩagüigʉmi.
1JO 4:19 Diore mani maibetiboajaquẽne, ĩjʉama, bʉto manire maiñumi. To bajiro manire ĩ yire ti ñajare, ĩre mairoti ñaja.
1JO 4:20 Sĩgʉ̃, “Diore maiaja yʉ” yigotigʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩategʉma, socagʉ ñaami. To bajiri ĩ ĩatese sʉorine, “Diore maibecʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiaja mani.
1JO 4:21 Sĩgʉ̃, Diore ĩ mairʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamairoti ñaja. To bajise manire yirotiyumi Dios.
1JO 5:1 “‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús” yirãma, Dios rĩare bajiro bajirã ñaama. “Jacʉre mani maijama, ĩ rĩare quẽne mairʉarãja mani”, yigotise ñaja. To bajiri, mani jacʉ Diore mani maijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairoti ñaja.
1JO 5:2 Diore maicõari, ĩ rotirore bajiro mani cʉdijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairã yirãja mani.
1JO 5:3 Diore mani maijama, ĩ rotirore bajiro cʉdirʉarãja mani. Ĩ rotise josase me ñaja.
1JO 5:4 Ado bajiro ti bajijare, “Ĩ rotise josase me ñaja”, mʉare yibʉ yʉ: Jãjarã masa rojose tʉoĩacõari, tire yirãre bajiro yirã me ñaja mani, Dios rĩare bajiro bajirã ñari. To bajiri, “Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yibetirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, rojose yibetirũgũaja.
1JO 5:5 “Dios macʉ ñaami Jesús” yitʉoĩarã rĩne ñaama Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojose yimena.
1JO 5:6 Jesús, ĩ bautiza ecocati sʉorine, to yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ sĩaecocati sʉorine, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ĩ macʉ ñaja yʉ”, yiĩoñumi. To bajiri, “Dios macʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Mani masune to bajise tʉoĩacõari, yimasibeaja mani. Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca socabetire tʉoĩacõari, to bajiro yaja mani.
1JO 5:7 To bajiri idia vãme masiaja mani, Dios macʉ, Jesús ĩ bajirere:
1JO 5:8 Ĩ bautiza ecocati, ĩ sĩaecocati quẽne, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Dios ĩ cõar'i ñaami”, yimasiaja mani.
1JO 5:9 Masa ĩna queti gotisere mani ajijama, quẽnaja. To bajiboarine, “Ãnine ñaami yʉ macʉ” Dios ĩ yi ocaruyucacʉ ocajʉare roque socabeti ti ñajare, rẽtobʉsaro ajiroti ñaja.
1JO 5:10 “Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socase me ñañuja Dios ĩ yire”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajicõari, “Dios macʉ me ñarimi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socagʉ ñaami Dios” yitʉoĩagʉ̃re bajiro yigʉmi.
1JO 5:11 Ado bajiro mani masirotire bojami Dios: “Socase me ñañuja Dios ĩ yire” yitʉoĩarã mani ñajare, “Mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios” mani yimasisere bojami Dios.
1JO 5:12 No bojarã ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecoriarã ñarãma. Ĩ macʉ yere ajiterãma, Dios ĩ catisere ĩsiecomena ñaama.
1JO 5:13 “‘Mani rijato berojʉ Dios tʉjʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani’ yimasiato” yigʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãre, adi papera mʉare ucacõaja yʉ.
1JO 5:14 Dios ĩ bojasere mani sẽnijama, ajirʉcʉmi. Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnijama, ajirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
1JO 5:15 Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnise cõro manire cʉdigʉmi”, yimasiaja.
1JO 5:16 Mʉa rãcagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose ĩ yijama, Diore ĩre sẽnibosaya. To bajiro mʉa yijama, rojose ĩ yisere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, quẽna gajeye rojose masu ñaja. Tire yirãrema, “Diore sẽnibosaya”, yibeaja yʉ.
1JO 5:17 Rojose mani yise jediro, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti ñaja. Jediro rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose ĩ yiro bero, sʉtiriticõari ĩ yitʉjajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉcʉmi. To bajicõari, quẽna gajeye ñaja rojose masu, ĩ masiriobeti.
1JO 5:18 Adire masiaja mani: Dios rĩare bajiro bajirãma, rojosere yibeama. Dios macʉ Jesús manire yirẽmorũgũgʉ̃mi. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotisere yibeaja mani.
1JO 5:19 “‘Yʉ rĩa ñaama’ Dios ĩ yirã ñaja mani”, yimasiaja mani. Gãjerãma, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã ñaama ĩna.
1JO 5:20 Gajeyere ado bajise masiaja mani: “Diore masiato” manire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Dios macʉ. To ĩ bajire ñajare, Diore quẽnaro masirã ñaja mani. To bajicõari, ĩ macʉ Jesucristo rãca ñaja mani. “Ĩne ñaami Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñagʉ̃mi mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsigʉ̃.
1JO 5:21 Diore mani rʉ̃cʉbʉorore bajiro, disejʉa gajeye mani rʉ̃cʉbʉose manoja. To bajiro ti bajijare, quẽnaro tʉoĩamasiña mʉa, “Gãjerã socase ĩna gotimasiosere ajisʉyarobe” yirã. To cõro ñaja.
2JO 1:1 ¿Ñaboati mʉ, yʉ yo, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdirio? Mʉ rĩare quẽne ucacõaja yʉ. Yʉ ñaja bʉcʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me, Dios oca socabetire ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare maiaja yʉa.
2JO 1:2 Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã maimasucõaja mani. Ti oca manire jedibetirʉaroja.
2JO 1:3 Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, ĩ macʉ Jesucristore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña. Ĩnare ĩamaicõari, mʉa oca socabetire ĩna masirotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
2JO 1:4 Gajeyerema bʉto variquẽnaja yʉ. Sĩgʉ̃ri mʉa rãcana mani jacʉ Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yiñase quetire ajicõari.
2JO 1:5 To bajiri, yʉ maigõ, adi papera mʉare yʉ ucacõase, mame oca me ñaja ti. Ti ñaja gãmerã mairotire mani ajisʉoadicati. “Tire masiritibeticõato” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ.
2JO 1:6 Mani gãmerã maijama, Dios ĩ rotiriarore bajiro yirũgũrʉarãja mani. “Gãmerã maicõari, quẽnaro yirũgũña mʉa”, manire yirotiyumi Dios. Ti ñaja mʉa ajisʉoadicati.
2JO 1:7 Socase gotimasiocudirimasa, jãjarã ñarãma. “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo”, yisocarãma. To bajise yirã ñari, Cristore terã ñarãma.
2JO 1:8 Quẽnase mʉa yirũgũse vaja jediro quẽnaro mʉare Dios ĩ yirotire bojarã, ĩnare ajibesa mʉa.
2JO 1:9 Cristo ocare ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, socarimasa ĩna gotisejʉare ĩ ajijama, Diorãcagʉ me ñagʉ̃mi. Dios macʉ Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjabecʉjʉama, ĩna rãcagʉ ñagʉ̃mi.
2JO 1:10 To bajiri, Cristo oca me, ricati mʉare gotimasiorimasa mʉa ya vijʉ ĩna ejajama, ĩnare sẽnibeja. To yicõari, ĩnare sãjarotibeja.
2JO 1:11 Ĩnare mʉa sãjarotijama, socase ĩna gotisere ĩnare yiejarẽmorã yirʉarãja mʉa.
2JO 1:12 Gajeye jairo mʉare yʉ gotiroti ti ñacõajare, yʉ masune mʉare gotigʉ varʉa tʉoĩaja yʉ. To bajiboarine, adi rĩne mʉare ucacõaja yʉ. Tojʉ yʉ ejato, bʉto variquẽnarʉarãja mani.
2JO 1:13 Mʉa yo, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdirio, so rĩa quẽne “Quẽnato”, mʉare yama. To cõro ñaja.
3JO 1:1 Gayo, ¿ñaboati mʉ? Yʉ ñaja bʉcʉ, Juan, adi papera mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ quẽne, Dios oca socabetire ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉre maiaja yʉ.
3JO 1:2 Yʉ maigʉ̃, mʉre quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ rãca quẽnaro ĩ ñarore bajiro ĩ yarã rãca quẽnaro ñato’ yigʉ, to yicõari, ‘Rijaye quẽne manicõato’ yigʉ, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ.
3JO 1:3 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉ rãcana yʉ tʉjʉ ejacõari, “Dios oca socabeti ti gotirore bajiro yicõa ñaami” ĩna yigotisere ajicõari, bʉto variquẽnamʉ yʉ.
3JO 1:4 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rĩare bajiro bajirã, Dios oca socabeti ti gotirore bajiro “Quẽnaro yirũgũama” ĩna yisere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉ. Disejʉa quẽnabʉsase oca ajibeaja yʉ.
3JO 1:5 Yʉ maigʉ̃, gãjerã Cristo ocare gotimasiocudirimasa, gajeroana ĩna ñaboajaquẽne, “Ĩnare yirẽmorũgũami” mʉre ĩna yisere ajibʉ yʉ. To bajiro mʉ yirũgũse sʉorine “Cristo oca socabeti ti gotirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, mʉre yimasire ñaja.
3JO 1:6 Sĩgʉ̃ri Cristo ocare gotimasiocudirimasa, adojʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarivijʉ ejacõari, “Quẽnaro yʉare yirẽmocami”, yʉare yigotima ĩna. To yicõari, quẽna mʉ tʉjʉ ĩna ejaro, “Quẽnaro rẽtoajaro ĩna” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro ĩnare mʉ yirẽmojama, quẽnaroja.
3JO 1:7 “Dios ocare gotimasiocudito mani” yirã, vacama ĩna. Ĩna gotimasiocudirojʉ, Diore masimenare, “Yʉare ejarẽmoña”, ĩnare yibesuma.
3JO 1:8 To bajiri ĩnare yirẽmoroti ñaja manire, “Cristo ocare gotimasiocudicõa ñato” yirã.
3JO 1:9 Mʉare papera ucacõaboacajʉ yʉ, mʉ tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiboarine, Diótrefes vãme cʉtigʉjʉa masare gotimasiorã yʉa ñasere bojabesumi, “Yʉjʉa ĩnare ũmato ñagʉ̃ ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari.
3JO 1:10 To bajiro ĩ yire ñajare, yʉ vatirʉ̃mʉ mʉa rẽjarivijʉ ejacõari, “Rojose yigʉ yiyuja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ. Ĩjʉa, rojose masu yʉare ñagõmacarũgũñumi. To bajiro ĩ yirere ajicõari, variquẽnabeaja yʉ. Cristo ocare goticudirimasa ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩna rẽjarivijʉ ĩna sãjarʉajama, sãjarotibesumi. To ĩ yirone sĩgʉ̃ri ĩ rãcanajʉama, sãjarotirʉaboayuma. To ĩna yirone, ĩna rãcane “Budiasa mʉa quẽne”, ĩnare yitud'icõarũgũñumi.
3JO 1:11 Yʉ maigʉ̃, rojose yirãre bajiro yibesa mʉ. Quẽnasejʉare yiya. Quẽnase yirã, Dios rĩare bajiro bajirã ñarãma, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã. Rojose yirãma, Diore masimena ñarãma.
3JO 1:12 “Demetrio vãme cʉtigʉ, quẽnaro yigʉ ñaami”, yama masa jediro. Ĩre bajiro quẽnaro yigʉre gotiaja Cristo oca riojo gotise. To yicõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, yaja yʉa quẽne. To bajirone yigʉja mʉ.
3JO 1:13 Gajeye jairo mʉare yʉ gotiroti ti ñacõajare, yʉ masune mʉare gotigʉ varʉa tʉoĩaja yʉ. To bajiboarine, adi rĩne mʉare ucacõaja yʉ. Tojʉ ejacʉ, mʉre quẽnaro gotirʉcʉja yʉ.
3JO 1:15 Quẽnaro mʉa ñarotire yigʉ, mʉare ejarẽmoato Dios. Adoana mani mairã, mʉre quẽnarotiama. Mʉa rãcana mani mairãre yʉ quẽnarotisere yʉre gotibosaya. To cõrone ñaja.
JUD 1:1 ¿Ñati mʉa, “Yʉ rĩa ñarʉarãma” Dios ĩ yirere cʉdiriarã? Yʉ ñaja Jesucristo ĩ bojasere yigʉ, Santiago bedi, Judas vãme cʉtigʉ. Mani jacʉ Dios mʉare bʉto maiami. To bajicõari, “Yʉ yarã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato” yigʉ, mʉare quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Jesucristo.
JUD 1:2 Mʉare quẽnarotigʉ, Diore ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉ rãca ĩna ñarotire yigʉ, bʉtobʉsa ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Ĩnare mʉ maisere quẽnabʉsaro masirũtu vajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ.
JUD 1:3 “Satanás rojose ĩ yirotiboasere cʉdimena ñato” yigʉ, Jesucristo manire ĩ rijabosare quetire mʉare ucacõarʉaboaja yʉ. Tire ucarʉaboarine, gajeye mʉa bajise quetire ajicõari, “Tijʉare ucarocʉ ñaja”, yitʉoĩaja yʉ. Mʉa rãcana Diore rʉ̃cʉbʉomena socase gotimasiorimasa ñarãma. “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, ĩ bojabetire mani yiboajaquẽne, to bajise mani yise vaja rojose yibecʉmi”, yisocarãma. To bajiri, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtito mani”, yirãma. To yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉ, ĩ sĩgʉ̃ne ĩ ñaboajaquẽne, “Ĩre mani cʉdibetijama, no yibeaja”, yisocarãma. To bajiri, ĩ rijariaro bero, tudicaticõari, ĩ buerimasare Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ, gotimasiojeocõañumi. To yicõari, ĩnare gotimasioroticõañumi, masa jedirore. To bajiri, ĩna gotimasiorere ajiriarã ñari, gajeye ricati gãjerã ĩna gotimasiosere mʉa ajijama, “Socase ñaja” yicõari, riojo gotimasiosejʉare gotiroti ñaja. To yicõari, “Socabeti gotirejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña.
JUD 1:5 Jẽre mʉa masise ti ñaboajaquẽne, mʉa tuditʉoĩarotire yigʉ, mʉare gotiaja yʉ: Tirʉ̃mʉjʉ Egipto sitana, israelita masare ĩna rotiajerãre gaje sitajʉa ĩnare ũmato vamasiñuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ ũmato bajiriaro bero, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩnare bajirearotimasiñuju Dios. Tire masicõari, “‘Manire quẽne rojose yiromi’ yirã, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yimasiaja mani.
JUD 1:6 To yicõari, ángel mesare quẽne to bajirone yiyumi, ĩ rotiboasere ĩna cʉdibetijare. Sĩgʉ̃ri ángel mesa, Diore moabosarã ñaboarine, ĩ rotirore bajiro cʉdibetimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijare, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju Dios. “Rojose yirã, rojose tãmʉorũgũrʉarãma” ĩnare ĩ yirotirʉ̃mʉjʉ ti ejaroto rĩjoro, tojʉne ñacõa ñarʉarãma ĩna. To bajiro ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, bʉtobʉsa rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Tire masicõari, “‘Manire quẽne rojose yiromi’ yirã, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yimasiaja mani.
JUD 1:7 Ĩnare bajiro rojose yimasiñujarã Sodoma macana, Gomorra macana, ti maca tʉ ñarimacariana quẽne. Ado bajiro yimasiñujarã: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã ñaboarine, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirũgũmasiñujarã. Manajo mana, manajʉ mana quẽne, to bajirone yirũgũmasiñujarã ĩna. To yicõari, ĩna rujʉri ti bojarore bajiro bojoneose yirũgũmasiñujarã. To bajiro ĩna yijare, õ vecaye azufre vãme cʉtise rãca ĩnare soereamasiñuju Dios. Ti quetire ajicõari, ĩna yiriarore bajiro yimenasa manima, “Mani rijato berojʉ jeame yatibetimejʉ manire rearomi Dios” yirã.
JUD 1:8 Tire masiboarine, tirʉ̃mʉana rojose ĩna yimasiriarore bajirone yicõa ñarãma mʉa rãcana, Diore rʉ̃cʉbʉomena. Cãjiriagʉ̃ bajiriarore bajiro ñarã ñari, ĩna rujʉri ti bojarore bajiro “Bojoneose yirã yaja”, yimasimena ñarãma. To bajicõari, mani ʉjʉre cʉdimena ñarãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma socase gotimasiorimasa.
JUD 1:9 Ángel mesa ʉjʉ Miguel vãme cʉtigʉ roque yisocarimasa rẽtoro rotimasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yibetimasiñuju, vãtire. Ado bajiro bajimasiñuju: Moisés ñamasir'i ĩ rijato ĩacõari, ĩ rujʉre ãmiarʉamasiboayuju Satanás. To bajiro ĩ yijare, Satanáre tud'irʉaboarine, ĩre tud'ibetimasiñuju Miguel. Ado bajisejʉa ĩre yimasiñuju: “Mʉ yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉcʉmi’ Dios mʉre ĩ yijama, quẽnarʉaroja”, ĩre yicõa tʉjasuju Miguel.
JUD 1:10 Satanáre ĩ tud'ibetiboajaquẽne, socase gotimasiorãjʉama, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũama. To bajicõari, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma.
JUD 1:11 Tirʉ̃mʉana ñamasiriarã rojose ĩna yimasiriarore bajiro yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios: Ca'in ñamasir'i, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro tãmʉorʉarã, rojose yirũgũama ĩna quẽne. To bajicõari, Balaam ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yirã, gãjoajʉare bojamasucõarã ñari, Dios ĩ bojasere yibetirũgũrãma. Coré ñamasir'i ĩ bajimasiriarore bajiro yirã, ĩna ʉjarã ĩna rotisere cʉdibetirũgũama ĩna quẽne. To bajiro ĩna bajise vaja, rojose ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios.
JUD 1:12 Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, socase gotimasiorimasa quẽne mʉa rãca rẽjarũgũama. “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa rĩne yirũgũama. Mʉa tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñaama. Ricatijʉare tʉoĩacõari, rojose yirũgũama. Ĩnare tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Bʉto asirirʉ̃mʉ oco buerire ĩamacarãja mani, oco macarã. To bajiro mani yiñarone, oco buesere mino ti vẽareacoajama, sʉtiritirʉarãja mani, “Oco bʉjabeticõaja” yirã. To bajirone bajiroja socase gotimasiorimasa ĩna gotiboase quẽne. Quẽna ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Yucʉ́ ricare barʉarã macarãja mani. Tire mani bʉjabetijama, sʉtiritirʉarãja mani. Rica mani ti ñajare, ñie vaja maja tiʉ. Tiʉre quẽacõarãja mani. To bajiri catibetirʉaroja yuja. Tiʉre bajirone ñie vaja mana ñaama socase gotimasiorimasa. To bajiri rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios.
JUD 1:13 To bajicõari, riaga jairisa ti saberone, sõmo cʉti, ʉeri jai bajiaja. Tire bajirone bojoneri mene rojosere yiñarũgũama socase gotimasiorimasa quẽne. To bajicõari, ñocoa tirʉ̃mʉjʉ õ vecajʉ Dios ĩ cũmasiriarã, sĩgʉ̃ri ĩnare ĩ cũmasiriarojʉre vaveoriarã ĩna ñajare, ĩna ñarũgũrotijʉre tʉoĩacõari, bʉto rẽtiarojʉ quẽnomasiñuju Dios. To bajirone bajirãma socase oca mʉare gotimasiorimasa quẽne. Dios oca quẽnasere ajitʉjacõari, ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirã ñari, bʉto rẽtiarojʉ ñacõa ñarʉarãma.
JUD 1:14 Socase oca mʉare gotimasiorãre goti rĩjoro yimasiñuju Enoc ñamasir'i. Ĩ ñamasiñuju Adán jãnami. Adán macʉ ñamasiñuju Set. Set macʉ ñamasiñuju Enós. Enós macʉ ñamasiñuju Cainán. To bajiro mani cõĩaruji vajama, Enoc vãme cʉtimasir'i rãca ñarã, cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã. “Ado bajiro bajirʉarãma Diore rʉ̃cʉbʉomena” yigʉ, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñuju ĩ: “Yʉre quẽnaro ajiya. Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉrojʉ ejarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rãca jãjarã ángel mesa ejarʉarãma.
JUD 1:15 Tirʉ̃mʉre masare beserʉcʉmi Dios. Ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yiriarãre, rojose ĩnare yirʉcʉmi”, yigotimasiñuju Enoc ñamasir'i, mʉa rãcana Diore rʉ̃cʉbʉomena ĩna bajirotire gotigʉ.
JUD 1:16 “Quẽnabeaja”, yigõjarũgũama ĩna. To yicõari, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, yiñagõmacarũgũama. To bajiro yirã ñaboarine, ĩna bojamasuse rĩne yirũgũama. Gajeyerema, “Rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yirũgũama. To yicõari, ĩna bojarore bajiro yirã gãjerãre quẽnaro gotisocarũgũama.
JUD 1:17 Yʉ mairã, Cristo ĩ gotiroticõasʉoriarã ĩna yigotimasiorere masiritibesa mʉa.
JUD 1:18 Ado bajiro mʉare gotimasioriarãma: “Adi macarʉcʉro jediroto rĩjoro Dios ocare ajatud'irã ñarʉarãma. Gãjerãre tʉoĩamenane, rojose ĩna yirʉase rĩne yirũgũrʉarãma”, mʉare yigotimasioriarãma Cristo ĩ gotiroticõasʉoriarã.
JUD 1:19 Socase gotimasiorimasajʉama, ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Ĩna masu ĩna bojase rĩne yicõarãma ĩna, Esp'iritu Santore cʉomena ñari.
JUD 1:20 Yʉ mairã, Cristo ĩ bajirocare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yire queti mʉa ajisʉore, masa ĩna masu tʉoĩacõari, ĩna gotimasiore me ñañuja. Dios ye ñañuja. Quẽnarobʉsa tire ajitirʉ̃nʉroti ñaja. To yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Diore sẽnirũgũroti ñaja.
JUD 1:21 Dios mʉare bʉto ĩ maisere masirãja mʉa. To bajiri quẽnaro ĩ bojarore bajiro yirũgũña, mʉare ĩ maitʉjabetirotire bajiro yirã. To bajiro mʉa yiñarone, Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, mʉare ĩamaicõari, “Rojose maja” mʉare ĩ yirotire tʉoĩa yuñarũgũña. Tirʉ̃mʉre, Dios, mʉare ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉma quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja.
JUD 1:22 Sĩgʉ̃ri mʉa rãcana, “Cristo oca, ¿riojo gotiati?” yirãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare gotimasioña, “‘Socase me ñaja’ yitʉoĩato” yirã.
JUD 1:23 Jeamejʉ vaboronare yirẽmoña, Jesucristo rãca quẽnaro tʉoĩacõari, ĩna ñarotire yirã. Gãjerãre quẽne rojose yirũgũrãre ĩamaiña. To bajiro yirã ñaboarine, mʉa yirũgũsere quẽnaro tʉoĩarũgũroti ñaja, “Ĩnare bajiro rojose yirobe” yirã.
JUD 1:24 Tire tʉoĩacõari, ado bajiro sẽniroti ñaja manire: “Dios mʉ sĩgʉ̃ne ñaja masirẽtogʉ̃. Ñimʉ gãji mʉre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. Yʉa ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine yʉare maiñuja mʉ. To yicõari, rojose yʉa yibetirotire yʉare ejarẽmoñuja mʉ. Mʉ rotiñarojʉ yʉa ejaro, ‘Rojose mʉa yire vaja maja’ yʉare yiĩarʉcʉja mʉ. To bajiri, mʉ ñarojʉ ejacõari, mʉ rãca quẽnaro variquẽnarʉarãja mani. Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ. To yicõari, ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaja mʉ. Ñie mʉ yimasibeti maja mʉre. To bajicõari, disejʉa mʉ rotimasibeti maja mʉre. To bajiro bajiyuja mʉ, adi macarʉcʉrore mʉ rujeoroto rĩjorojʉne. Adirʉ̃mʉrire quẽne, to bajirone bajicõa ñaja mʉ. To bajiro rĩne bajicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, yiroti ñaja manire, Diore rʉ̃cʉbʉorã. To cõro ñaja.
REV 1:1 Adi papera, yoaro mene bajirotire gotiaja. Dios, ti quetire, ĩ macʉ Jesucristore gotiyuju, ĩ yarã, ĩ bojasere yirã, ĩna masirotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Yʉ bojasere yigʉre, Juanre, to bajiro bajirotire ruyuaĩocõari, ‘Ado bajiro bajiaja mʉre yʉ ruyuaĩose’ ĩre yigotimasiorʉcʉja mʉ” yigʉ, ángelre cõañumi Jesucristo.
REV 1:2 Yʉ ñaja Juan, yʉre ángel ĩ ruyuaĩoro bajicati cõrone riojo ucagʉ.
REV 1:3 To bajiro bajiroti ti cõñajare, ado bajiro yaja yʉ: Adi queti Dios ĩ cõarere ĩagotirona, to yicõari, tire cʉdirona quẽne, quẽnaro variquẽnarona ñarãma.
REV 1:4 To bajiri, Asia sitana, cojomo cõro jʉa jẽnituaro macarianare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ucaja yʉ, Juan vãme cʉtigʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, ĩ macʉ Jesucristore, to yicõari, Esp'iritu Santore quẽne ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Dios ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa ñagʉ̃ ñaami Esp'iritu Santo. Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ñaami. To bajicõari, Jesucristo ñaami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Rijacoaboarine quẽna tudicaticõari, rijarocʉ me ñasʉocami. To bajicõari, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñarã jediro ʉjʉ ñaami. Ĩ ñaami manire maigʉ̃. Rojose mani yise vajare, ĩ rijacati rãca manire vaja yijeobosacacʉ ñaami.
REV 1:6 To bajiro ĩ yicati sʉorine paiare bajiro, ĩ jacʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja mani quẽne. Ĩ rijacati rãca manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, “Ĩ ñaami ñajediro ʉjʉ. Dise ĩ rotimasibeti rʉyabetoja. To bajirone bajirũgũrʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa variquẽnato mani. To bajirone bajiato.
REV 1:7 Adire quẽne tʉoĩaña mʉa: Buerigaseri vatoajʉ vadirʉcʉmi Cristo. Ĩ vadore ĩajedirʉarãma masa, adi macarʉcʉroana. Ĩre sĩarocaroticana jãnerabatia quẽne ĩre ĩarʉarãma. Ĩre ĩacõari, jediro otirʉarãma. To bajirone bajiato.
REV 1:8 Ñajediro masijeogʉ, mani ʉjʉ, Dios, ado bajiro gotiami: —Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja —yigotiami Dios. Ĩ ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami.
REV 1:9 Yʉ Juan, Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉa yʉ ñaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare bajirone rojose tãmʉoaja yʉ. Gãjerã rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, mʉare bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉ quẽne. Mani ʉjʉre cʉdirã jediro to bajiro rĩne bajirũgũroti ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare yʉ gotimasiojare, “Rojose tãmʉoato” yirã, Patmos vãme cʉtiyoajʉ yʉre cũcama ĩna.
REV 1:10 Domingo ñarirʉ̃mʉ, Esp'iritu Santo sʉorine yʉ sʉyarojʉa ruyugoaro ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto ocaruyucajʉ ti.
REV 1:11 Ado bajiro ocaruyucajʉ: —Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire paperatutijʉ ucarʉcʉja mʉ. Ucacõari, Asia sitana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre cõarʉcʉja. Ĩna ñarãma cojomo cõro jʉa jẽnituarorãca macariana. Ado cõro ñarãma: Efesoana, Esmirnana, Pérgamoana, Tiatirana, Sardisana, Filadelfiana, to yicõari, Laodiceana quẽne ñarãma —yi ocaruyucajʉ.
REV 1:12 Ocaruyusere ajicõari, “¿Ñimʉ yʉre ñagõati?” yigʉ, jʉdarʉ̃gʉ̃cajʉ yʉ, ĩre ĩarʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituaro sĩabusuojeoriajʉri ñacajʉ. Orone ĩna quẽnoriajʉri ñacajʉ ti.
REV 1:13 Sĩabusuojeoriajʉri vatoajʉ masʉre bajigʉ ñacami. Sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariase sãñacami. Ĩ cotitẽrore cõmema, orone quẽnoriama jasãcami.
REV 1:14 Ĩ rʉjoa joa oveja joare bajiro bʉto boticajʉ. To bajicõari, buerigaserire bajiro boticajʉ. Ĩ cajearima, jea ʉ̃jʉsere bajiro yaacajʉ.
REV 1:15 Ĩ gʉbori quẽne, bʉto yaacajʉ. Bronce vãme cʉtise jeamejʉ soecõari, ĩna gosiosere bajiro yaacajʉ ti. Ĩ ñagõjama, oco menirore bajiro ocaruyucajʉ.
REV 1:16 Ĩ ãmo riojojacatʉare, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. Ĩ risejʉ jariase, jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi budicajʉ. Ĩ rioga, muiju quẽnaro ĩ asirore bajiro yaacajʉ.
REV 1:17 Ĩre ĩaʉcacõari, ĩ rĩjorojʉa muqueacajʉ yʉ. Muqueagʉne, bajirocar'ire bajiro vãrebeticajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, ĩ ãmo riojojacatʉa yʉre ñiajeocõari, ado bajiro yʉre yicami: —Güibesa mʉ. Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja, yʉre yicami.
REV 1:18 Yʉma ñasʉoadicacʉjʉne ñacõa ñarũgũaja. Rijacoaboarine, tudicaticõari, jʉaji tudirijarocʉ me ñaja yʉ. Rijariarãre quẽne rotigʉ ñaja yʉ. Quẽna ĩna tudicatirotire yimasigʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, rijariarã jediro ĩna ñarojʉre yʉ yarãre ĩnare juabumasiaja yʉ. “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, yʉ ñarojʉa quẽnaro ñarũgũato” yigʉ, ĩnare juabumasiaja yʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 1:19 Quẽna gajeye ado bajiro yʉre yicami: —Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire ucarʉcʉja mʉ. Adirʉ̃mʉriaye, bero bajirotiayere quẽne ĩarʉcʉja mʉ.
REV 1:20 Yʉ ãmo riojojacatʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa mʉ ĩarãre, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibeaja mʉ. Ado bajiro yigʉ yibʉ yʉ, to bajiro yʉ yiĩojama: Ĩna ñaama cojomo cõro, jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca sĩabusuojeore mʉ ĩasema, ado bajiro yire ũni ñaja: Cojomo cõro jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre gotiro yibʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 2:1 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Efeso vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajigʉ mʉare ĩ gotise ñaja: Ĩ ãmo riojojacatʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉogʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca sĩabusuoriabajari jeoriajʉrire ĩatirʉ̃nʉrũgũgʉ̃ ñaami. Yʉre ruyuaĩocõari, yʉre ĩ goticatire ĩre ucacõabosagʉ yaja yʉ”, yiucaya —yicami. To yicõari, ado bajiro mʉare goticami:
REV 2:2 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. “Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉato gãjerã” yirã, josari mʉa moarũgũsere masiaja yʉ. Gãjerã rojose ĩna yiboajaquẽne, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetire masiaja. Rojose yirãre mʉa ĩavariquẽnabetire quẽne masiaja. “Cristo ocare riojo gotimasiorã ñaja yʉa” yirãre ajicõĩacõari, “Socarimasa ñaja mʉa” ĩnare mʉa yigoticatire quẽne masiaja yʉ.
REV 2:3 Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja mʉa.
REV 2:4 To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, cojo vãme ado bajiro mʉa bajisere ĩavariquẽnabeaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉsʉorã, mʉa maicato cõro yʉre maibeaja mʉa yuja.
REV 2:5 Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatire tʉoĩacõari, quẽna yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉña. To bajiro mʉa bajijama, yʉ bojabetire yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yirʉarãja mʉa quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, mʉa sĩabusuoriabaja jeoriajʉre ẽmagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ.
REV 2:6 Yʉre mʉa maibetibʉsasere ĩavariquẽnabetiboarine, adi vãme mʉa yisere ĩavariquẽnaja yʉ: Nicolás vãme cʉtigʉre ajisʉyarã, rojose ĩna yisere ĩateaja mʉa. Yʉ quẽne, tire ĩateaja.
REV 2:7 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ñamasusere mʉare yʉ gotirotire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa, gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro: Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, yucʉ́ caticõa ñarotiaye rica cʉtiʉ ricare barona ñarʉarãma. Dios ya vese quẽnarivesejʉre ñaja tiʉ —mʉare yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 2:8 Gajeye ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Esmirna vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucacõabosaya: Tire mʉare goticacʉ, ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñamasir'i, to bajicõari, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrocʉ ñaami. Rijacoaboarine, tudicaticõari, rijarocʉ me ñaami. Ado bajiro mʉare goticami:
REV 2:9 —Gãjerã rojose mʉare ĩna yijare, rojose mʉa tãmʉosere masiaja yʉ. Ñie mana mʉa ñasere masiaja. To bajiro bajirã ñaboarine, Dios mʉare ĩ ʉjore ñajare, gajeyeũni jairãre bajiro ĩ ye quẽnamasuse jediro cʉorã ñaja mʉa, ĩ macʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirotire yirã. “Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa” yitʉoĩaboarã, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Rojose yima” socarãne mʉare ĩna yirosere ajiaja yʉ. To bajiro yirorã, Dios ĩ bojasere yirã me ñaama. Vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasejʉare yirã ñaama.
REV 2:10 Rojose mʉare ĩna yirotire tʉoĩagüibesa. “Sĩgʉ̃ri, tubiberiavijʉ tubibe ecoato ĩna” yigʉ, mʉare yirʉcʉmi Satanás. “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjato” yigʉ, to bajiro mʉare yirʉcʉmi. To ĩ yiroti ñajare, jʉaãmo cõro ñarirʉ̃mʉri rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Rojose tãmʉoboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. Mʉare ĩna sĩaroti ti ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. To bajiro mʉa bajijama, “Rijacoaboarine, quẽna tudicaticõari, rijarona me ñato” yigʉ, mʉare yirʉcʉja yʉ.
REV 2:11 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ñamasusere mʉare yʉ gotirotire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa, gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro: Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũronama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ rearona rãca vabetirʉarãma —mʉare yigoticami, yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 2:12 Gajeye ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Pérgamo vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucacõabosaya: Jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi jariase cʉocacʉ, ado bajiro mʉare goticami:
REV 2:13 —Ti macajʉ mʉa bajirũgũsere masiaja yʉ. Ti maca ñaja Satanás ĩ ñavariquẽnari maca. Ti macana jediro, “Satanáre rʉ̃cʉbʉorã yaja” yimasibetiboarine, ĩre cʉdirã vatoajʉ mʉa bajisere masiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãca ñaboacacʉ, Antipas vãme cʉtigʉre, ĩre ĩna sĩacatire masiaja yʉ. “Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉroti ñaja” ĩ yitʉjabetijare, ĩre sĩacama. Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticajʉ mʉa. To bajiro mʉa bajicõa ñasere masiaja yʉ.
REV 2:14 To bajiro mʉare quẽnaro yiboarine, ado bajiro mʉa yisejʉare ĩavariquẽnabeaja yʉ: Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Balaam vãme cʉticacʉ, Balac vãme cʉticacʉre ĩ gotimasiocatire ajisʉyacanare bajiro yama ĩna. Ado bajiro gotimasiocami Balaam, Balac vãme cʉtigʉre gotigʉ: “Israelita masare rojose mʉ yirorʉajama, ʉ̃mʉare ado bajise rojose yi ocasãña: ‘Yʉa quẽnor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉre sĩacõari, ĩ tʉjʉ yʉa cũrʉare riire mʉa bajaquẽne, quẽnarʉaroja. To yicõari, yʉa yarã rõmia rãca mʉa ajeriarã cʉtijaquẽne, quẽnarʉaroja ti’ ĩnare yi ocasãña”, yigotimasiocami Balaam.
REV 2:15 Gãjerã rojose yirã quẽne, Nicolás vãme cʉtigʉre ajisʉyarã ñaama sĩgʉ̃ri ĩna rãcana.
REV 2:16 To bajiri, Nicoláre ajisʉyarãre, to yicõari, Balaam ĩ gotimasiocatire ajisʉyacanare bajiro yirãre ajibeticõaña. Ĩnare mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, mʉa tʉjʉ ejacõari, rojose mʉa yise vaja, jariase yʉ risejʉ budirijãi, jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi rãca mʉare rojose yirʉcʉja yʉ.
REV 2:17 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ñamasusere mʉare yʉ gotirotire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa, gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro: Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare maná vãme cʉtise yayiorojʉ ñare bare ĩnare ecarʉcʉja yʉ. To yicõari, tocãrãcʉrene gʉ̃tari botiricari ĩnare ĩsirʉcʉja, mame vãme ucaturiarire. Ñimʉjʉane tiarijʉre ucaturere ĩamasibetirʉcʉmi. Tiarire boca juarã rĩne masirʉarãma —mʉare yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 2:18 Gajeye ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Tiatira vãme cʉti macana, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucacõabosaya: Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Dios macʉ, ĩ cajeari jea ʉ̃jʉsere bajiro yaacacʉ ñacami. To bajicõari, cõme, bronce vãme cʉtise jeamejʉ soecõari, ĩna gosiose bʉto yaasere bajiro gʉbori cʉticacʉ ñacami. To bajigʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare goticami:
REV 2:19 —Jediro ĩna yisere masiaja yʉ. Mʉa gãmerã maisere masiaja yʉ. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere quẽne masiaja. “Quẽnabʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉto mani” yirã, mʉa gãmerã ejarẽmosere quẽne masiaja. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere quẽne masiaja. Tirʉ̃mʉjʉ yʉre ajitirʉ̃nʉsʉorãjʉ quẽnaro mʉa yicati rẽtoro quẽnaro yirũgũaja mʉa, adirʉ̃mʉrirema. Ti jedirorene masiaja yʉ.
REV 2:20 To bajiro quẽnaro mʉa yise ti ñaboajaquẽne, ado bajise mʉa yisejʉare ĩavariquẽnabeaja yʉ: Mʉa tʉago Jezabel vãme cʉtigo socase so gotimasiosere ajicõari, “Soco yaja mʉ. Gotimasiobeticõaña mʉ”, sore yibeaja mʉa. “Cristo oca riojo gotimasiogõ ñaja yʉ” yitocõari, so gotimasiose sʉorine yʉ bojase yirã ñaboarã, ado bajiro rojose yama: Ajeriarã cʉtirã ñaama. To bajicõari, gãjerã ĩna quẽnor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉre sĩacõari, ĩ tʉjʉ ĩna cũrʉare riire barã ñaama.
REV 2:21 To bajiro rojose so yisere yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare so yirotire yoaro yubʉsacõaboaja yʉ. Ajeriarã cʉti tʉjarʉabeamo so.
REV 2:22 To bajiro so bajicõa ñajare, “Cãnijesariaro joejʉ so ajeriarã cʉtirã rãca, so cãnirũgũriajʉ joene bʉto rojose tãmʉoato” yigʉ, yirʉcʉja yʉ. So rãca ajeriarã cʉtirãre quẽne to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yucʉne rojose ĩna yisere yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare ĩna yibetijama, to bajirone ĩnare yirʉcʉja yʉ.
REV 2:23 To yicõari, so rĩare sĩajeocõarʉcʉja yʉ. Tire ajicõari, “Masa ñajediro mani tʉoĩasere masijeogʉ ñaami”, yʉre yirʉarãma adi macarʉcʉroana ñajediro yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Tocãrãcʉne ĩna yicatire quẽnaro ĩacõari, “To bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja”, ĩnare yirotirʉcʉja yʉ.
REV 2:24 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, socase so gotimasiosere ajitirʉ̃nʉmenajʉare mʉare gotigʉ yaja: “Adi ñaja Satanás oca ñamasuse, gãjerã ĩna masibeti” sore ajisʉyarã ĩna yiboajaquẽne, tire ajirʉabeaja mʉa. To bajiri, adi rĩne mʉare rotigʉ yaja: Adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudiejaroto rĩjoro, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja. Gaje vãme mʉare rotibeaja.
REV 2:26 Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, to yicõari, yʉ bojasere yitʉjabetironare mʉa rijato berojʉ, mʉa catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere mʉare ĩsirʉcʉja yʉ. To yicõari, “Gãjerãre yʉre rotibosato” yigʉ, yʉ masisere mʉare ʉjorʉcʉja yʉ. Ĩ masisere yʉ jacʉ yʉre ĩ ʉjocatire bajirone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ, “Mʉare terã quẽne mʉare cʉdiato” yigʉ. To bajiri, bʉto rotirʉarãja mʉa. Gãjerã mʉare ĩna cʉdibetijama, josari mene ĩnare sĩarearʉarãja.
REV 2:29 Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 3:1 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Sardis vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉogʉ ñacami. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. To bajiro yʉre ruyuaĩocacʉ ĩ goticatire ĩre ucacõabosagʉ yaja yʉ”, yiucaya —yicami. To yicõari, ado bajiro mʉare goticami: —Masa ĩna ĩajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaama”, mʉare yirãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Yʉre ajimenare bajiro mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama”, mʉare yaja yʉma.
REV 3:2 Yʉ ĩajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja mʉa. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Yʉre ajiterã masu ñarobe” yirã.
REV 3:3 Tirʉ̃mʉjʉ yʉ ocare mʉare ĩna gotimasiocatire ajicajʉ mʉa. Tire tuditʉoĩacõari, ajitirʉ̃nʉña quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, juarudirimasʉre bajiro mʉa masibetone rojose mʉare yigʉ ejarʉcʉja yʉ.
REV 3:4 To bajiro yirocʉ yʉ ñaboajaquẽne, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja mʉa. To bajiri, sudi botise sãñacõari, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñarũgũrʉarãja.
REV 3:5 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, to bajirone bajirʉarãma ĩna. “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucamasicatitutire ĩna vãmere coebetirʉcʉja yʉ. To yicõari, õ vecajʉ yʉ jacʉre, ángel mesare quẽne, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, ĩnare yiĩorʉcʉja yʉ.
REV 3:6 Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 3:7 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Filadelfia vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñacami. Ĩne ñacami Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ĩre bajiro Dios yarãre rotigʉ. To bajiboarine, Dios tʉjʉarema soje jãnariaro cʉogʉ ñacami ĩma. Masare ĩacõari, “Ãnoa, yʉ tʉjʉ ñarũgũrʉarãma” ĩ yirotijama, to bajirone bajirʉarãma. To bajiro ĩ yirotijama, ñimʉjʉa ĩnare matarocʉ manirʉcʉmi. To bajiro ĩnare yirotirocʉ ñacami. To bajicõari, gãjerãjʉare, “Ãnoama, yʉ tʉ me ñarʉarãma”, yirotirocʉ ñacami. To bajiro ĩ yijaquẽne, ñimʉjʉa, ĩ tʉjʉ ĩnare ñarotirocʉ manirʉcʉmi. To bajiro yirocʉ ñacami ado bajise mʉare goticacʉ:
REV 3:8 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Gãjerã mʉare ĩna ĩajama, “Ñamasurã ñaama”, mʉare yibeama. To bajiro ĩna yibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gãjerã ĩna gotimasiocatire bajiro quẽnaro yirũgũaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja. To bajiri, yʉ ocare gãjerãre quẽnaro mʉa gotimasiorotire yigʉ, yibʉ yʉ. Gãjerã mʉare ĩna gotimasio rotibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gotimasiocõa ñarʉarãja.
REV 3:9 To bajiro mʉare yiboarine, gãjerãjʉarema, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasere yirã ñaboarine, socarãne, “Dios rĩa ñaja yʉa” yirãre, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: Gotimasiorã rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Mʉajʉa ñaja Dios ĩ mairã” mʉare ĩna yirotire yirʉcʉja yʉ.
REV 3:10 “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja” mʉare yʉ yiroticatire bajiro cʉdirũgũaja mʉa, yʉ oca gotimasiorimasa. Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉrire gãjerã, masa jedirore rojose yirʉarãma, “Diore ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã. “Tire yiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉja yʉ.
REV 3:11 Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadirʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõaña. To bajiro mʉa bajicõa ñajama, quẽnaro Dios mʉare ĩ yirotire matarocʉ magʉ̃mi.
REV 3:12 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare, yʉ jacʉ tʉjʉ ĩna ñarũgũrotire yirʉcʉja yʉ. Ĩ ya vi botari boabeti, ti ñarũgũrore bajiro ñarũgũrʉarãma ĩna. Ĩnare bubetirʉcʉja yʉ. Idia vãme ĩnare vãme ucaturʉcʉja yʉ. Ado bajirivãmeri yirʉcʉja yʉ: Yʉ jacʉ Dios vãme, ĩ ya maca vãme, to yicõari, yʉ vãme mame ñarotire ucaturʉcʉja. Yʉ jacʉ ya maca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ñarʉaroja. Ti maca õ vecajʉ rujiadicõari, ejarʉaroja.
REV 3:13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo sʉorine mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 3:14 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Laodicea vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Ĩ sʉorine jediro quẽnase Dios ĩ gotimasiriarore bajirone yirũgũami Dios. Ĩ ñacami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉroaye jedirore rujeomasiñumi Dios”, yiucaya —yicami. To yicõari, ado bajiro mʉare goticami:
REV 3:15 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Yʉre tebetiboarine, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiro mʉa bajise, rojose masu ñaja. Ti ũnire bojabeaja yʉ.
REV 3:16 To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ yarã mʉa ñasere bojabeticõari, mʉare reagʉagʉ yaja yʉ.
REV 3:17 Ado bajiro tʉoĩaboaja mʉa: “Gajeyeũni jairã ñaja mani. Mani bojase ñajediro, dise rʉyabeto cʉoaja mani. To bajicõari, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. Yʉ ĩajama, ado bajiro bajirãjʉa ñaja mʉa: Rojose yirã ñari, sudi manare bajiro bajiaja. Yʉ bojarore bajiro yirã me ñari, ñie cʉobetimasucõarãre bajiro bajiaja. To bajicõari, yʉre masimena ñari, ĩamenare bajiro bajiaja mʉa, yʉ ĩajama.
REV 3:18 To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro mʉa yirotire mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Quẽnamasuse ñajediro cʉorã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre sẽniña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnase sudi sãñarãre bajiro bajirã ñato” yigʉ, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriojeorotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Quẽnamasuse ñajediro cʉorã ñato” yigʉ, yʉ bojarore bajiro yirã mʉa ñarotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Ĩarãre bajiro ñato” yigʉ, yʉre quẽnaro mʉa masirotire yigʉ, yirʉcʉja.
REV 3:19 Yʉ mairã jedirore, “Rojose yaja mʉa; tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotimasiorũgũaja yʉ. Riojo ñamasusere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. To bajiri, “Rojose yitʉjaja yʉa”, yisocabeticõaña mʉa.
REV 3:20 Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: Yʉ sʉorine ado bajiro tʉoĩaama masa: “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩre baba cʉtiroti ñaja”, yitʉoĩaama. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre ĩna baba cʉti variquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩna cʉdisere yurũgũaja yʉ. “Ĩre baba cʉtirʉaja” ĩna masune ĩna yicʉdijama, ĩna rãca quẽnaro baba cʉtirʉcʉja yʉ.
REV 3:21 Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, õ vecajʉ yʉ tʉjʉ yʉre ĩna rotibosarotire yirʉcʉja yʉ. Yʉ jacʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ tʉjʉ ĩre yʉ rotibosarũgũrore bajiro yʉre rotibosarũgũrʉarãma ĩna quẽne.
REV 3:22 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.
REV 4:1 To ĩ yiro bero, gajeye ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ, jãnariasojere ĩacajʉ yʉ. To yʉ ĩamʉorone, jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto, ado bajiro ocaruyucajʉ ti: —Mʉjaaya. Bero bajiroti quetire mʉre ĩorʉcʉja yʉ —yʉre yi ocaruyucajʉ.
REV 4:2 To bajiro ti yirone, Esp'iritu Santo sʉorine õ vecajʉ ejagʉre bajiro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ sĩgʉ̃, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujicami.
REV 4:3 Ĩ rioga, bʉto yaacajʉ. Gʉ̃ta quẽnase, jaspe vãme cʉtise, to yicõari, gaje gʉ̃ta, cornalina vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ. Ĩ rujiro tʉjʉ buerimamʉre bajiriberua ñacajʉ. Gajea gʉ̃ta, esmeralda vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ tiberua.
REV 4:4 Ĩ rujiro tʉjʉ veinticuatro cũmurori, ʉjarã ya cũmurori ñagãnibiacajʉ. Ti cũmurorijʉre bʉcʉrã rujicama. Botise sudi sãñarã ñacama ĩna. To bajicõari, oro bedori jeocama.
REV 4:5 Ĩna vatoagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmurojʉne bʉjo ĩ yabese budicajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro, ti bʉsʉrore bajiro bʉsʉcajʉ. Ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ jea ʉ̃jʉricʉri rʉ̃gõcajʉ. Ado bajiro yigotiro bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ĩ ñasere gotiro bajicajʉ.
REV 4:6 Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉane ʉtabʉcʉrare bajirita ñacajʉ. Oco botirita ñacõari, quẽnaro ruyurita ñacajʉ. To bajicõari, ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ti cũmuro sʉyarojʉa quẽne, riojojacatʉa, gãcojacatʉa quẽne, ĩaĩañamana babaricãrãcʉ ñacama. Ĩna rujʉri jediro cajeari cʉticama. Ĩna riogari ñarijacatʉa quẽne ĩna sʉyarojʉari quẽne cajeari cʉtirã ñacama.
REV 4:7 Ñasʉogʉ, yai, león vãme cʉtigʉre bajigʉ ñacami. Ĩ beroagʉ, ta vecʉre bajigʉ ñacami. Ĩna beroagʉ, masʉ riogare bajiro rioga cʉticami. Tʉsagʉ, ga jaigʉ, vʉgʉre bajiro bajigʉ ñacami.
REV 4:8 Tocãrãcʉ, cojomo cõro, coja jẽnituarorãca querʉjʉri cʉticama. Ĩna rʉjʉrijʉ quẽne cajeari cʉticama. Ti joejʉa, ẽñerocajʉa quẽne cajeari cʉtirã ñacama. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro basarũgũcama ĩna: —Mani ʉjʉ, quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Jediro masigʉ̃ ñaami. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃ ñaami. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, varocʉ ñaami —yibasarũgũcama ĩna.
REV 4:9 Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, ʉ̃mʉari catimʉorʉ̃gõrocʉre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, ado bajiro yirũgũcama: —Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro yaja mʉ —ĩre yirũgũcama ĩna.
REV 4:10 Tocãrãcajine to bajiro ĩna yirone, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, ĩ tʉjʉ muquearũgũcama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Muqueacõari, ĩna jeoribedorire, “Rotirimasʉ ñaja yʉ” yimasioriabedorire juacõari, ĩ rujiro rĩjorojʉa cũrũgũcama, “Quẽnaro mʉ yise sʉorine mʉre rotibosamasiaja yʉa” yirã. To yicõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro yicama:
REV 4:11 —Yʉa ʉjʉ, mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ. Ñajediro rujeomasir'i ñaja mʉ. Ti ñarotire mʉ bojatʉoĩamasire sʉorine ruyuacõari, ñacõa ñaja jediro. To bajiro yimasir'i mʉ ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja: “Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro” mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja —ĩre yicama ĩna.
REV 5:1 To bajiro ĩna yicatire yʉ ajiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ ĩ ãmo riojojacatʉa papera tũnariajoti ĩ cʉosere ĩacajʉ yʉ. Tijoti totijʉ, joejʉa quẽne ucare ñacajʉ. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituaro sʉoñiare ñacajʉ, tijotijʉre.
REV 5:2 To ĩ bajirone, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, ado bajise ruyugoaro sẽniĩacami: —¿Nijʉa ñarojari, tijotire sʉoñiarere jãnecõari, ti ucare manire ĩagotirocʉ, Dios ĩ ĩavariquẽnarocʉ? —yisẽniĩaboacami.
REV 5:3 To bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, õ vecana, adi macarʉcʉroana, adi sita ẽñerocana quẽne, sĩgʉ̃jʉama tijotire sʉoñiarere jãnerocʉ Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ manicami. Ĩ manijare, bʉto oticajʉ yʉ.
REV 5:5 Yʉ otisere ĩacõari, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajiro yʉre goticami: —To cõrone otiya. Adojʉa ĩaña. Adone ñaami sĩgʉ̃, vãtia ʉjʉ ĩ rotimasibecʉ. Vãtia ʉjʉ ĩ bojabeti ti ñaboajaquẽne, masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, rijabosayumi. To bajicõari, rijacoaboarine, tudicatiyumi. Ʉjʉ ñamasugʉ̃, Judá ya jũnagʉ ñaami. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaami. Tijoti cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji sʉoñiarere jãnecõari, manire ĩ ĩagotisere Dios ĩ ĩavariquẽnarocʉ ñaami —yʉre yicami.
REV 5:6 To ĩ yirone, bʉcʉrã vatoajʉ, to yicõari, ĩaĩañamana vatoajʉ, ʉjʉ ya cũmuro gʉdarecojʉ ñacami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarorãca jotari cʉticami. Ĩ cajeari quẽne, to cõrone ñacajʉ. Tire ĩacõari, “Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, adi macarʉcʉro jedirojʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaami”, ĩre yiĩamasicajʉ.
REV 5:7 Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉ riojojacatʉa ĩ cʉorijotire ãmicami.
REV 5:8 To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã quẽne, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa muqueacama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Ĩna jediro jabasariarorire arpa vãme cʉtiriaserire cʉocama. Orone quẽnoriabajarire quẽne cʉocama. Tibajarijʉ sʉtiquẽnase soemʉoroti jʉ̃mʉcõacajʉ. Sʉtiquẽnase ti buemʉja vase, masa, Dios yarã ĩre ĩna sẽnisere bajiro bajise ñacajʉ.
REV 5:9 Ĩ rĩjorojʉa muquearãne, ado bajiro basacama ĩna, basaĩañamanire: —Mʉre sĩañuma masa. To ĩna yirone, tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, cojo oca rʉyabeto ñagõrãre, to yicõari, cojo sita rʉyabetoanare Satanás yarã ñaboarãre rijabosacõari, mʉ ri'i sʉori yʉare vaja yibosayuja mʉ, “Dios yarãjʉa ñato” yigʉ. To bajiro mʉ yire sʉorine paiare bajiro mʉ jacʉ, mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja yʉa quẽne. To bajicõari, adi macarʉcʉroanare rotirʉarãja yʉa. Mʉ yire sʉorine to bajiro yʉa bajiroti ñajare, mʉne ñaja, tijoti sʉoñiare jãnecõari, ti ucare yʉare mʉ ĩagotisere Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ma —yibasacama, ĩ rĩjorojʉa muqueacana.
REV 5:11 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã ĩna ñaro sʉyarojʉajʉre ñacõari, basacama ángel mesa. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare cõĩajeobeticajʉ yʉ.
REV 5:12 Ado bajise ruyugoaro basacama: —Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, ado bajiro bajigʉ mʉ ñajare, quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja: Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro. Ñajediro cʉogʉ ñaja mʉ. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. Rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ. Rẽtoro ñamasugʉ̃, rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja —yibasacama ángel mesa.
REV 5:13 To bajiro ĩna yisere ajicõari, õ vecana, adi macarʉcʉroana quẽne, adi sita ẽñerocana quẽne, moa riagariana quẽne, ñajedirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre quẽne quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉo basacatire ajicajʉ yʉ. Ado bajiro ĩnare yibasacama: —Ado bajiro bajirã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũroti ñaja: Rẽtoro ñamasurã, rẽtoro quẽnarã ñaja mʉa. To bajicõari, rẽtoro masirã ñaja mʉa. To bajirã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñaroti ñaja —yibasacama.
REV 5:14 To bajiro yigajanorãne, —To bajirone yirũgũroti ñaja —yicama babaricãrãcʉ ĩaĩañamana. To ĩna yirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre, ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, muqueacama ĩna, veinticuatro ñarirãcʉ ñarã, bʉcʉrã.
REV 6:1 To ĩna yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, papera tũnariajotire sʉoñiasʉoriajʉre ĩ jãnesere ĩacajʉ yʉ. To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ sĩgʉ̃, bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉse cõro bʉto ruyugoaro ĩ ñagõsere ajicajʉ: —Adojʉa vayá —yicami, gãjire jigʉ.
REV 6:2 To ĩ yirone, caballo botigʉ joe jesagʉre ĩacajʉ. Ĩ joe jesagʉ, tẽmubedo cʉocami. Rʉjoa jeoriabedo jeoecocami. Ti bedore jeoecocõari, adi macarʉcʉroanare, ĩre ĩaterãre quẽne ĩ rotijama, ĩna cʉdirotire yigʉ, vacami.
REV 6:3 Ĩ vato bero, papera tũnariajotire sʉoñiariajʉre gajejʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, quẽna gãji ĩaĩañamagʉ̃ ado bajise yicami: —Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ.
REV 6:4 To ĩ yirone, caballo sũagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ jariase jairijãi ĩsiecocami. To yicõari, “Ado bajiro yirʉcʉja mʉ”, yiecocami: Masa quẽnaro ĩna ñabetirotire yigʉ, to yicõari, ĩna gãmerã sĩarotire yigʉ, cũecocami.
REV 6:5 Ĩ vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, ado bajiro yicami quẽna gãji ĩaĩañamagʉ̃: —Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ. To ĩ yirone, caballo ñigʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, rʉ̃cʉoĩariaro cʉocami.
REV 6:6 To ĩ bajirone, ĩaĩañamana vatoajʉ ado bajiro ocaruyucajʉ ti, caballo joe jesagʉre ĩre gotiro: —“Trigo vãme cʉtise, to yicõari, cebada vãme cʉtise mojoroaca bʉjato” yigʉ, tire yirojorʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ yijare, trigo vãme cʉtise bare, cojorʉ̃mʉ moare vaja, cojo kilo cõro bʉjare ñarʉaroja. To yicõari, cebada vãme cʉtise bare, cojorʉ̃mʉ moare vaja, idia kilo cõro bʉjare ñarʉaroja. “To bajirone bajiato” yigʉ, yirʉcʉja mʉ. To bajiro yiboarine, olivo vãme cʉti yucʉ́rire, to yicõari, ʉyemarire quẽne yirojobetirʉcʉja mʉ. “Ʉye roabare, ʉye oco quẽne, jairo vaja cʉtibeticõato” yigʉ, yirʉcʉja mʉ —yi ocaruyucajʉ, caballo joe jesagʉre gotiro.
REV 6:7 Ĩ vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, quẽna gãji tʉsagʉ, ĩaĩañamagʉ̃, ado bajiro yicami: —Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ.
REV 6:8 To ĩ yirone, caballo sʉriribogʉ ñagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, Rijare Rotigʉ vãme cʉticami. Ĩ sʉyarojʉa gãji vadicami, Rijariarã Ĩna Ñaro vãme cʉtigʉ. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare roti ocaruyucami Dios: —Adi macarʉcʉroana masa ĩna gãmerã sĩarotire, ĩna ñiorijarotire, rijaye rãca ĩna bajirearotire, to yicõari, vaibʉcʉrã no yiyamana ĩnare ĩna sĩarotire yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiroticami. To yicõari, —Masa jediro babaricãrãcatubuari batecõari, cojotubuanare mʉ sĩajeocõajama, quẽnarʉaroja —ĩnare yiroti ocaruyucami Dios.
REV 6:9 Ĩna vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ ẽñerocajʉ gãjerã ĩna sĩariarãre ĩacajʉ yʉ. Dios oca quẽnaro ĩna gotimasiojare, to yicõari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja yʉa” ĩna yitʉjabetijare, ĩnare sĩañuma.
REV 6:10 Ado bajise ruyugoaro goticama: —Jediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñaja mʉ. Yʉare sĩacana rojose ĩna yicatire ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetirʉarãja” ĩnare mʉ yiroti, ¿no cõro yoaro rʉyati? —yicama ĩna.
REV 6:11 To ĩna yirone, botise sudi yoese ĩnare ĩsicami Dios. To yicõari, —Tʉoĩarejaibesa. Quẽnaca yucõa ñaña maji. Gãjerã ñarʉarãma, mʉare bajiro yʉ macʉ ĩ bojasere yirã ñari, sĩaecorona. Ĩnare ĩna sĩajeoro berone, ĩna sĩase vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare rearʉcʉja —yicami Dios.
REV 6:12 To ĩ yiro bero, quẽna gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, sita bʉto ti sabesere ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, muiju ʉ̃mʉagʉ busu tʉjacami. To bajiri, nojʉa bususe manicajʉ. To bajicõari, ñamiagʉ muiju, ri'ire bajiro bʉto sũacami.
REV 6:13 Ñocoa quẽne, sita tũcurojʉare vẽjacoacama ĩna. Higuera vãme cʉtiʉ ti rica burirodo rĩjoro, ti rica busere mino vẽasure vẽjacatore bajiro vẽjacama ĩna.
REV 6:14 To bajicõari, ʉ̃mʉagasero yayicoacajʉ. Paperajoti tũnariarore bajiro bajiyayicoacajʉ. Jediro gʉ̃taʉrire, yucʉ́yoarire quẽne yivãreocõari, gajerojʉ tire cõacami Dios.
REV 6:15 To bajiro bajijare, gʉ̃ta gojerijʉ, gʉ̃tayucʉri vatoajʉ rudisãjacoacama masa. Ʉjarã, rotirimasa, ñamasurã, ñamasumena quẽne, gãjerãre moabosarã, gãjerãre moabosamena quẽne, rudisãjacoacama. Gãjoa jairã, ñie mana quẽne, masa jediro rudisãjacoacama.
REV 6:16 To bajiro rudicõari, gʉ̃tayucʉrire, gʉ̃tari jacasere quẽne, ado bajiro yicama ĩna: —Ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ, Dios yʉare ĩ ĩabetirotire yiro, yʉare tãjoyayioya. “Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne, yʉare ĩacõari, rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibeticõato ĩ” yiro, yʉare tãjoyayioya —yicama ĩna, gʉ̃tayucʉrire. —Rojose yʉa yisere ĩacõari, “To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetirʉarãja” yʉare Dios, ĩ macʉ ĩna yirotirirʉ̃mʉ mojoroaca ti rʉyajare, to bajiro yaja yʉa. To bajiro ĩna yijama, “Rojose tãmʉobetirʉcʉja yʉma” ĩnare yicʉdimasirocʉ magʉ̃mi. To bajiro ti bajijare, yʉare tãjoyayioya —yicama ĩna, gʉ̃tayucʉrire, gʉ̃tari jacasere quẽne.
REV 7:1 To ĩna yiro bero, ángel mesa babarirãcʉ ĩacajʉ yʉ. Jʉdoaga sojejʉ ñacami sĩgʉ̃. Jũnaga sojejʉ ñacami gãji. Varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajicõari, gajejacatʉajʉa varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajirone ñacõacama ĩna, “Mino vabeticõato” yirã. To ĩna bajijare, adi sita joe, riagari joe quẽne, mino vabeticajʉ. Yucʉ́ joere quẽne, mino vabeticajʉ.
REV 7:2 To ĩna bajirone, muiju ĩ jiadojʉa gãji ángel ĩ vadisere ĩacajʉ yʉ. Masirẽtogʉ̃, Dios vãme ucaturiaro cʉocõari, ĩ vadore ĩacajʉ yʉ. Vadicõari, gãjerã ángel mesare, adi sitare, riagarire quẽne, Dios rojose ĩ yirotiriarãre bʉto ruyugoaro ado bajise ĩnare goticami:
REV 7:3 —Adi sita, riagari, yucʉ́rire quẽne rojose yibesa mʉa maji. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bojasere yirã ĩna riovecarire Dios vãme ĩnare ucatuto mani maji. Ĩnare ucatujeocõari, adi sitare, riagarire, yucʉ́rire quẽne rojose yirʉarãja mani —ĩnare yicami ángel.
REV 7:4 To ĩ yiro bero, —Dios vãmere ucatuecorã, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãca jũnana ñaama —yʉre yicama. —Jediro ciento cuarenta y cuatro mil Israel ñamasir'i jãnerabatia ñaama —yʉre yicama.
REV 7:5 Ti jũnanare cõĩacõari, ado bajiro yʉre goticama: —Judá ñamasir'i jãnerabatia doce mil ñarã ñaama. Tocãrãcʉ jãnerabatia, cojoro cõrone ñaama. Adocãrãcʉ ñaama: Rubén ñamasir'i jãnerabatia, Gad ñamasir'i jãnerabatia, Aser ñamasir'i jãnerabatia, Neftal'i ñamasir'i jãnerabatia, Manasés ñamasir'i jãnerabatia, Simeón ñamasir'i jãnerabatia, Lev'i ñamasir'i jãnerabatia, Isacar ñamasir'i jãnerabatia, Zabulón ñamasir'i jãnerabatia, José ñamasir'i jãnerabatia, to yicõari, ñatʉsamasir'i Benjam'in ñamasir'i jãnerabatia, ĩna jedirojʉne doce mil ñarã ñacõaama ĩna, Dios vãmere ucatuecorã —yʉre yicama.
REV 7:9 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa, jãjarã masare ĩacajʉ yʉ. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, ricatiri rĩne ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñacama ĩna. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare mani cõĩajama, cõĩajeomenaja. Sudi botise sãñacõari, jũqueri cʉocama.
REV 7:10 To bajicõari, ruyugoaro ado bajise ĩnare yicama: —Yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, ĩnane ñaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarã —yicama ĩna.
REV 7:11 To bajiro ĩna yirone, ángel mesa ñajediro, to yicõari, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, to yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ rʉ̃gõgãnibiacama ĩna. Gãjerã ruyugoaro ĩna ñagõsere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacama ĩna.
REV 7:12 Muqueacõari, ado bajiro yicama: —Riojo gotiama ĩna. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉa quẽne. Quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja. Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro. Rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ. To bajiro mʉ bajijare, quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñarũgũroti ñaja. To bajirone bajiato —yicama ĩna, Diore gotirã.
REV 7:13 To ĩna yiro bero, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajise yʉre sẽniĩacami: —Botise sudi sãñarã, ¿no bajiro bajiriarãjʉa ñati? —yʉre yisẽniĩacami.
REV 7:14 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉ: —Masibeaja yʉ. Mʉ masigʉ̃ja. Yʉre gotiya —ĩre yicajʉ yʉ. To bajiro yʉ yijare, ado bajiro yʉre gotimasiocami: —Ĩna ñaama rẽtoro rojose tãmʉoriarodo bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã. Rojose yiriarã ñaboarine, rojose ĩna yirere yitʉjacõari, “Rojose yʉ yise vaja yʉre vaja yijeobosayumi Cristo”, yitʉoĩariarã ñaama. To bajiro yiriarã ñari, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama”, Dios ĩ yirã ñaama.
REV 7:15 To bajiro Dios ĩ yirã ñari, ĩ ya cũmuro rĩjorojʉa ejacõari, ĩ bojasere yitʉjabeama ĩna. Ĩ tʉana ñari, ñiejʉa rojose yiecobetirʉarãma ĩna. Ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Dios.
REV 7:16 To bajicõari, oveja coderimasʉre bajiro ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Cristo quẽne. Oco catire ĩnare iocõari, ĩnare ũmato ñarũgũrʉcʉmi. To yicõari, “Jʉaji sʉtiritibeticõato” yigʉ, ĩnare quẽnaro yirʉcʉmi Diojʉa. To bajiro ĩna yijare, ñiorijabetirʉarãma. Tudi oco idirʉabetirʉarãma. To bajicõari, muiju ĩnare tudiasibetirʉcʉmi. To bajiri muiju ĩ asise tudi asisãjabetirʉarãma —yʉre yigotimasiocami.
REV 8:1 To ĩ yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcajʉ sʉoñiariajʉre jãnecami. Tijʉre ĩ jãnerone, yoaro treinta minuto cõro oca mano ñacajʉ.
REV 8:2 To bajiro ti bajiro tʉsarone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, Dios rĩjoro ĩna rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca jutiriari trompeta vãme cʉtiricari boca juacama ĩna.
REV 8:3 Gãji ángel, orone quẽnoriabaja, sʉtiquẽnase soemʉoriabajare cʉogʉ ñacami. Ʉjʉ ya cũmuro rĩjorojʉa Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉorijʉ orone ĩna quẽnoriajʉ tʉjʉ tibajare ãmiejarʉ̃gʉ̃cami. Ĩ ejarʉ̃gʉ̃rone, Dios yarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã, Diore ĩna sẽnise rãca vʉocõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ĩ soemʉorotire yirã, jairo sʉtiquẽnase ĩre ĩsicama ángel mesa.
REV 8:4 Tire ĩ soemʉorone, buese quẽnaro sʉtiquẽnase Diore bueejacajʉ. Dios yarã ĩre ĩna sẽnise quẽne ejacajʉ, ĩ tʉjʉ.
REV 8:5 Tire soemʉogajano, ĩ cʉoribajare soemʉoriajʉaye rĩti yaasere sãjʉ̃mʉocõacami. Tire sãjʉ̃mʉocõari, adi macarʉcʉrojʉ jioreajeocõacami. To ĩ yirone, adi macarʉcʉrojʉ bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To ĩ yise bʉto bʉsʉcajʉ. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ.
REV 8:6 To ĩ yiro bero, trompeta vãme cʉtiricari jutirʉarã, cʉocama ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã.
REV 8:7 Rĩjoroagʉ jutisʉocami. Ĩ jutisʉorone, yʉsʉjedise oco veta vẽjacajʉ. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, ri'i vʉsase, vẽjacajʉ. Ti vẽjarone, adi sita idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ʉajedicoacajʉ. Yucʉ́ri, jediro ta catise quẽne, ʉajedicoacajʉ.
REV 8:8 Ĩ beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉaricʉ gʉ̃taʉre bajiricʉ ñacõari, moa riagajʉre ʉ̃jʉrocaroacoacajʉ. To ti bajirone, moa riaga idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ri'i godovedicoacajʉ.
REV 8:9 To bajiri moa riagana ñajediro idiajʉ ñaboariarã cojojʉana cõĩariaro cõro bajireajedicoacama. To bajicõari, cũmuari jacase idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉ rujajedicoacajʉ.
REV 8:10 Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, õ vecagʉ ñoco jaigʉ quedicoacami. Jea ʉ̃jʉrore bajiro ʉ̃jʉcõa quedirujiacami. Oco idiajʉ ñasere, cojojʉ cõĩariaro cõro rocaroacoacami.
REV 8:11 Sʉ̃egʉ̃ vãme cʉticami ñoco. To bajiri ĩ rocaroarijʉne, idiajʉ ñase, cojojʉ cõĩariaro cõro sʉ̃ese godovedicoacajʉ oco. To bajiri tire idicõari, jãjarã masa bajireacama.
REV 8:12 Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉagʉ muiju, ñamiagʉ quẽne, ñocoa quẽne, ĩna busurũgũro cõro busubeticama ĩna yuja. Idiajʉ cõro, cojojʉ cõĩariaro cõro busuboariarã, busubeticoacama ĩna. Cojorʉ̃mʉ jediro busuboare, babari horari busumasibeticami. Ñamire quẽne, ñamiagʉ muiju, ñocoa quẽne, cojo ñami jediro busuboare, babari horari busumasibeticama. To bajiri, ʉ̃mʉa, ñami quẽne ĩna busubetijare, bʉto rẽtiacajʉ.
REV 8:13 Tijʉ bero, õ vecajʉ ga ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉgʉne ado bajise ruyugoaro goticami: —Bʉto güiose ñarʉaroja adi macarʉcʉroanare. Bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Ángel mesa idiarã, ĩna jutiroti rʉyaja. Ĩna jutirone, bʉto rojose tãmʉorʉarãma adi macarʉcʉroana —yigoticami ga.
REV 9:1 To bajiro ĩ yigotiro bero, cojomocãrãcʉ tʉsacʉ juticami ángel. Ĩ jutirone, sĩgʉ̃ ñoco adi macarʉcʉrojʉ ĩ quedirujiato ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami tʉsabetigoje ĩna tubiberiagojere jãnariarore Dios ĩ ĩsicacʉ.
REV 9:2 Quedirujiacõari, ti gojere jãnacami. Ĩ jãnarone, jairime jeame ti buemʉjarore bajiro buemʉjacajʉ. Jairo buejʉ̃mʉcõari, rẽtiacoacajʉ. To bajicõari, ruyubeticami muiju quẽne.
REV 9:3 Bueri vatoajʉ joreroa jãjarã vʉbatecama, adi macarʉcʉrore. Cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toaroticami Dios.
REV 9:4 “Tare, yucʉ́rire, no bojase judisere barojobesa mʉa”, Dios ĩ yicana ñacama ĩna. “Ĩna riovecare, ‘Ãni ñaami Dios yʉ’ yi vãme ucatu ecomena rĩrene rojose yirʉarãja mʉa”, Dios ĩ yiroticõacana ñacama.
REV 9:5 Ĩnare gõjanabiorotiboarine, sĩarotibeticami Dios. —Cojomocãrãcʉ muijua, cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yiroticami.
REV 9:6 —Tocãrãcʉ muijuane bʉto rojose tãmʉorã ñari, bʉto bajirearʉaboarʉarãma. To bajiboarine rijamasibetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Dios.
REV 9:7 Yʉ ĩajama, sĩarimasa, gãmerã sĩarʉarã caballo mesare ĩnare toose turiarãre bajiro bajirã ñacama joreroa. Ĩna rʉjoari joere orone quẽnoriabedorire bajise jeocama. Ĩna riogarima, masʉ riogare bajise ñacajʉ.
REV 9:8 Yoese joa cʉticama. To bajicõari, yai, león vãme cʉtigʉ gujire bajise jacase guji cʉticama.
REV 9:9 Ĩna rujʉrire toose cõme gase ñacajʉ. Ĩna vʉjama, bʉto bʉsʉcajʉ. Gãmerã sĩaroana, caballo mesa jairo tũnuricori ĩna tʉ̃avatore bajiro ocaruyucajʉ ti.
REV 9:10 Cotibaja ĩ toaricare bajise toaricari cʉtirã ñacama joreroa. Ĩna toajama, cojomocãrãcʉ muijua cõro yoaro ti jũnijare, rojose tãmʉorũgũcama.
REV 9:11 Joreroa ʉjʉ, ángel rojogʉ ñacami. To bajicõari, tʉsabetigoje ʉjʉ ñacami. Hebreo oca rãca Abadón vãme cʉticami. To bajicõari, griego ye rãca Apolión vãme cʉticami. “Rearimasʉ” yire ũni ñaja ti.
REV 9:12 To bajirone bajicajʉ joreroa ĩna toase rãca masa rojose ĩna tãmʉoroti quẽne. Tire bajirone bajirʉaroja adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri rojose ĩna tãmʉosʉoroti. Tijʉ bero, rojose ĩna tãmʉoroti jʉaji rʉyacajʉ quẽna.
REV 9:13 Joreroa ĩna toaro bero, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel juticami. Ĩ jutirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa sʉtiquẽnase, ĩna soemʉoriajʉ orone ĩna quẽnoriajʉ ñase babaricãrãca saviari gʉdarecojʉ ocaruyucajʉ.
REV 9:14 Ĩ jutirone, ado bajiro ocaruyucajʉ: —Riaga, Éufrates vãme cʉtirisa tʉjʉ babaricãrãcʉ ángel mesa rojose yirãre yʉ siacũcanare õjaaya —yi ocaruyucajʉ.
REV 9:15 To bajiro ti yi ocaruyujare, “Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõato” yigʉ, ĩnare õjacami. “Tirodone, ĩ muijune, tirʉ̃mʉne, ti horane masare sĩarʉarãma” ĩ yitʉoĩariarore bajirone ĩna yirotire yigʉ, ĩnare siacũñuju Dios.
REV 9:16 Ĩnare ĩ õjaro bero, jãjarã masu, surara mesa, caballo joejʉ jesarãre ĩacajʉ yʉ. “Doscientos millones ñaama” yi ocaruyusere ajicajʉ yʉ.
REV 9:17 Yʉ ĩajama, ado bajiro bajicama: Ĩna rujʉrire toose ricati rĩne ñacajʉ. Gãjerã sũase, gãjerã ʉ̃mʉagaserore bajiro sʉ̃mese, gãjerã sʉrise sãñacama. Caballo mesa, yai, león vãme cʉtigʉ rʉjoare bajiro rʉjoari cʉticama ĩna. Ĩna riserijʉ budicajʉ jea bueri. To yicõari, rojose sʉtise azufre vãme cʉtise quẽne budicajʉ.
REV 9:18 Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõacajʉ ti, caballo mesa riserijʉ budicati.
REV 9:19 Ĩna riseri budise sʉorine güiorã masu ñacama. Ĩna jĩcorori quẽne ãñare bajise ñacajʉ. To bajicõari, ãña ĩ rʉjoa rãca ĩ cũnirore bajiro güioro yise ñacajʉ.
REV 9:20 Jãjarã ĩna sĩaecosere ĩaboarine, ĩna sĩarʉacanajʉama ado bajiro rojose yicõa ñarũgũcama: Vãtiare rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. To yicõari, rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnoriarã ñacama: Oro, plata, bronce, gʉ̃ta, yucʉ́ quẽne ti rãca quẽnocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñacama. Ĩna quẽnoriarã, ĩase me, vase me, ajise me ti ñaboajaquẽne, tire rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama.
REV 9:21 To yicõari, gãjerãre sĩacõa ñarũgũcama. Masare rojacõa ñarũgũcama. Dios ĩ bojabetire ajeriarã cʉticõa ñarũgũcama. To yicõari, juarudicõa ñarũgũcama.
REV 10:1 Tijʉ bero, gajeye ado bajise bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, õ vecajʉ buerigaseri vatoajʉ rujiacami. Ado bajiro bajicami: Ĩ rʉjoa vecare buerimamʉ ñacami. Ĩ riogama, muiju ʉ̃mʉagʉre bajiro busucajʉ. Ĩ ñicʉgʉ̃ri quẽne, jeare bajise yaacajʉ.
REV 10:2 Papera tũnariajotiaca õjacõari cʉocami. Rujiejacõari, ĩ gʉbo riojojacatʉajʉa, moa riagajʉ cʉdarocaroacami. Gãcojacatʉa gʉbo boejʉa cʉdacũcami.
REV 10:3 To yicõari, ruyugoaro avasãcami. Yai, león vãme cʉtigʉ ĩ avasãrore bajiro ruyucajʉ, ĩ avasãcati. Ruyugoaro ĩ avasãrone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ bʉjoa ñarã ĩre cʉdi ocaruyucama.
REV 10:4 Ĩna cʉdi ocaruyusere ajicõari, ucagʉagʉ yiboacajʉ yʉ. Tire ucagʉagʉ yʉ yirone, —Tire ucabesa. To yicõari, gãjerãre gotibesa —yʉre yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.
REV 10:5 To bajise ti yi ocaruyuro bero, cojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari, ĩ ãmo riojojacatʉa ĩ ñumʉosere ĩacajʉ yʉ.
REV 10:6 “‘Yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja’ ĩre mani yimasirotire” yigʉ, ado bajise yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: —Catimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro rujeocacʉ, ĩ ĩaro rĩjorojʉa riojo yʉ gotirũgũrore bajirone ado bajise yaja yʉ: Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ jutitʉsarirĩmarone, masa ĩna masibeticati, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” gotirẽtobosarimasare ĩnare ĩ yicatore bajirone yijeocõarʉcʉmi Dios, yicami yʉre ruyuaĩocacʉ. “To cõrone yijeorʉcʉja yʉ” ĩ yitʉoĩariajʉ ejaja —yicami yuja.
REV 10:8 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ yʉ ajicati quẽna ado bajiro yʉre gotirẽmo ocaruyucajʉ: —Ángel riojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari ñagʉ̃ tʉjʉ vasa. Papera tũnariajotiaca ĩ cʉorijotire ãmiaya —yʉre yi ocaruyucajʉ.
REV 10:9 To bajiro ti ocaruyusere ajicõari, ángel tʉjʉ vacajʉ yʉ. Ĩ tʉjʉ ejacõari, —Tijotiacare yʉre ĩsiña —ĩre yisẽnicajʉ yʉ. To yʉ yisere ajicõari, yʉre ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yʉre yicami: —Ũma. Baya mʉ. Adijotiacare mʉ barone, beroa ocore bajiro ibisitirʉaroja mʉ risejʉ. To bajiboarine, mʉ baro bero, mʉ gʉdajoajʉ sʉ̃ecoarʉaroja —yʉre yicami.
REV 10:10 To ĩ yijare, tijotire ãmicõari, bacajʉ yʉ. Beroa ocore bajiro ibisiticajʉ. To bajiboarine yʉ baro bero, yʉ gʉdajoajʉ bʉto sʉ̃ecajʉ.
REV 10:11 Yʉ baro bero, ado bajiro yʉre goticami ĩ quẽna: —Masa tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, cojo oca rʉyabeto ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ĩna ʉjarã quẽne ĩna bajirotire goti rĩjoro yiroti ñaja mʉre quẽna —yʉre yicami.
REV 11:1 To ĩ yiro bero, cõĩariʉre yʉre ĩsicami ángel. Ĩ ĩsirone, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami Dios: —Tiʉ rãca yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavire cõĩaaya. Yʉre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉorijʉre quẽne cõĩama. To yicõari, “¿Nocãrãcʉ masu ñati yʉre rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rẽjarã?” yigʉ, ĩnare cõĩama.
REV 11:2 Ti vi tʉ ñaritũcurorema cõĩabesa. Yʉre ajimena yatũcuro ñarʉaroja ti tũcuro. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉ ya macajʉre rojose yicudirʉarãma ĩna.
REV 11:3 To bajiri jʉarã yʉre gotirẽtobosaronare cõarʉcʉja yʉ. Idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉre gotirẽtobosa ñarʉarãma ĩna. “‘Sʉtiritiama’ yiĩato” yimasiore sudi sãñacõari, gotiñarʉarãma —yʉre yi ocaruyucami Dios.
REV 11:4 Ĩna jʉarã gotirẽtobosarimasa ĩna ñajama, adi macarʉcʉro ʉjʉ, Dios ĩaro rĩjorojʉa, jʉ olivo vãme cʉtiʉri, to bajicõari, sĩabusuojeoriajʉri, jʉajʉ ti ñarore bajiro ñarã bajicama.
REV 11:5 Gotirẽtobosarimasare ĩaterã, ĩnare rojose ĩna yirʉaboajama, ĩna riserijʉ jea budicajʉ. Ti rãca ĩnare soereajeocõacama ĩna.
REV 11:6 Oco quedise ĩna bojabetijama, “Oco quedibeticõato” yirã ñacama. To bajiri, Diore ĩna gotirẽtobosarirodo cõrone “Oco quedibeticõato” yicama. Ocore quẽne, ri'i godoveomasirã ñacama. To yicõari, adi macarʉcʉroanare, no ĩna bojase “Rojose tãmʉoato” yimasirã ñacama. No ĩna bojarore bajiro tire yimasirã ñacama.
REV 11:7 Diore ĩna gotirẽtobosa gajanorone, ĩnare sĩagʉagʉ ĩna tʉjʉ mʉjaejacami tʉsabetigojeagʉ güiogʉ. To bajicõari, ĩnare sĩareacami.
REV 11:8 Ĩnare sĩareacõari, jairimaca varia maajʉ ĩna rujʉrire cũcami. Mani ʉjʉre ĩna jajusĩacati maca ñacajʉ ti maca. Ti macana bʉto rojose yirã ñari, Sodoma macana ñamasiriarã, to yicõari, Egipto sitana ñamasiriarãre bajiro yicama ĩna.
REV 11:9 To bajiri güiogʉ ĩ sĩacana idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco maajʉ cũñacajʉ ĩna rujʉri. Masa ñajediro, cojo jũnana rʉyabeto, cojo sitana rʉyabeto, ĩna rujʉrire ĩacama. Sĩgʉ̃ri, ĩacõari, ĩna yujerʉaboajaquẽne, ĩnare matacami güiogʉ. Bʉto ĩna ĩaterã ĩna ñajare, —Ĩnare yujebeticõato —yicama masa.
REV 11:10 Gotirẽtobosarimasa ĩna rijacoajare, jãjarã masa, bʉto variquẽnacama. Variquẽnarã ñari, vaja manone gajeyeũni gãmerã ĩsicama. —Ĩna jʉarã manire rojose yibetirʉarãma yuja —yivariquẽnacama.
REV 11:11 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco tʉsatone, ĩnare catiocami Dios. To ĩ yijare, tudicaticõari, ĩna vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃sere ĩaʉcacõari, bʉto güicama masa.
REV 11:12 To ĩna bajirone, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajise ocaruyucajʉ: —Adojʉa mʉjaaya —yi ocaruyucajʉ. To bajiro yi ocaruyucatire ajicõari, masa ĩnare ĩaterã ĩna ĩarone, buerigaseri vatoajʉ mʉjacoacama ĩna.
REV 11:13 Ĩna mʉjatone, adi macarʉcʉro bʉto sabecajʉ. Ti saberone, ti macare mil ñariviri ti ñajama, cien ñariviri juriavẽjacajʉ. To ti bajirone, siete mil masa bajireacama. Gãjerã, catirʉyarã, ĩaʉcacoacama ĩna quẽna. Bʉto güirãne Diore rʉ̃cʉbʉocama.
REV 11:14 To bajiro ĩna bajicati, jʉaji bajitʉsacajʉ. Yoato mene rojose tãmʉocama ĩna quẽna.
REV 11:15 Masa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉoro beroacane, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ, Dios tʉagʉ ángel jutitʉsacami. Ĩ jutirone, õ vecajʉ jãjarã masa ĩna oca jedirore bajiro ruyugoaro ado bajiro yi ocaruyucajʉ: —Dios mani ʉjʉ, Cristo quẽne, ñajediro ʉjarã masu ñaama yuja. Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose yirã quẽne, cʉdibetirʉaboarine, ĩna bojarore bajiro rĩne ĩna cʉdirotire yirã, yama. To ĩna yijare, ñimarãjʉa ĩnare cʉdibetirona manirʉarãma yuja. To bajiro rĩne rotirũgũrʉarãma —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.
REV 11:16 Ti ocaruyusere ajicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã, Dios rĩjorojʉa, ʉjʉ ya cũmurorijʉ rujiriarã ñari, rũjuqueacõari, sitajʉ muqueacoacama ĩna. To bajiro yicama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. To yicõari, ado bajiro Diore basarʉ̃cʉbʉocama: —Ñajediro masijeogʉ ñaja mʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri quẽnaro rotisʉogʉ yaja mʉ. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja” mʉre yivariquẽnaja yʉa.
REV 11:18 Mʉre masimena bʉto mʉre jũnisiniadicama ĩna. Yucʉrema, mʉjʉa, ĩnare ĩajũnisinicõari, rojose ĩna yise vaja rojose mʉ yirotirʉ̃mʉ ejacoajʉ. Rojose ĩnare yicõari, mʉre gotirẽtobosarimasare, to yicõari, mʉ yarã, mʉre rʉ̃cʉbʉorã ñamasurã, ñamasumena quẽne, ĩna jedirore quẽnaro ĩna yire vaja, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja mʉ. Adi macarʉcʉroanare gãjerãre rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare mʉ rearotirʉ̃mʉ ejacoajʉ yuja —Diore yibasarʉ̃cʉbʉocama, Dios rĩjorojʉa muqueacana.
REV 11:19 To ĩna yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi soje jãnacoacajʉ. To bajirone, ti vi jubeajʉre Dios ĩ rotimasire sãñarijataro ruyucajʉ. Ruyucõari, tijʉne bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ. To bajicõari, yʉsʉjedise oco veta bʉto vẽjacajʉ.
REV 12:1 Bero, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉre, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. Ñasʉose rõmio ruyucamo. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ yaasere bajiro yaarito sudiro sãñagõ ñacamo. Ñamiagʉ muiju joere rʉ̃gõcamo. So rʉjoa jeoriabedore jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa ñacama.
REV 12:2 Macʉ sãñagõ ñari, macʉ cʉtigoago, bʉto visiogone avasãcamo so.
REV 12:3 Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. So tʉjʉ gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, sũagʉ̃ ñacami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. To bajicõari, tocãrãca rʉjoari joere ʉjarãre rotibosarã ye jeoriabedori jeocami.
REV 12:4 To bajicõari, ñocoa idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare ĩ jĩcoro rãca ĩnare javẽjacami, adi macarʉcʉrojʉ. Ĩnare javẽjacõari, rõmio rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacami, so macʉ cʉtirone ĩre sĩabarʉ.
REV 12:5 To ĩ bajirone, masa jediro ʉjʉ ñarocʉre, macʉ cʉticamo so. Ĩ ñacami bʉto rotirocʉ. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro sũcare ĩ barʉajare, ĩre so macʉ cʉtirone, ãmimʉjacõari, Ʉjʉ Dios ya cũmurojʉ ĩre rojocama, sũcare.
REV 12:6 Rõmiojʉa quẽne, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore rudiacõari, masa ĩna ñabetojʉ, “Tojʉ ñarʉocomo” Dios ĩ yiriajʉre ejacamo. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro sore codeñacami Dios.
REV 12:7 Sore ĩ codero bero, õ vecajʉ ĩna gãmerã quẽaro ĩacajʉ yʉ. Miguel rãcana ángel mesa, vãtia ʉjʉ, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãre quẽacama ĩna.
REV 12:8 Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãjʉa, quẽatĩmabeticama. To bajiri Miguel rãcanajʉa, ĩnare quẽatĩmacõari, ĩnare bureacõacama, õ vecajʉre.
REV 12:9 To bajiro ĩna yijama, tojʉre ñabeticõari, adi macarʉcʉrojʉ ĩna ñarotire yirã, yicama. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanás yigʉ yaja. Adi macarʉcʉro masa ñajedirore “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, yitorimasʉ ñaami. Cojojirema, diablo ĩre yire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i ñaami.
REV 12:10 Tijʉ bero, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajiro ocaruyucajʉ: —Masa, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare Dios ĩ yirẽtobosarijʉ ejacoajʉ yuja. Adi macarʉcʉro ñajediroana, rojose yirã quẽne, cʉdibetirʉaboarine, ĩna cʉdirotire yirã, yama Dios, mani ʉjʉ, Cristo quẽne. To bajiro ĩna yijare, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Dios rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, masare mani mairãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre “Rojose ñaja” ĩnare yiñagõmacarũgũboagʉre Satanás ĩre burocacõamʉ mani yuja.
REV 12:11 Cristo oca riojo gotisere ajicõari, “Ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yise vaja, yʉare vaja yijeobosayumi Cristo” yitʉoĩacõari, ĩ yere gotitʉjamena ñari, sĩaecoyuma. To bajiro yitʉoĩacõari, ĩna gotitʉjabetijare, adojʉre ñamasibeami Satanás yuja, “Rojose yama. To bajiri rojose ĩnare yiroti ñaja” masare ĩnare yigoti yiroboagʉ.
REV 12:12 To bajiri adojʉare Satanás ĩ ñamasibetijare, variquẽnato mani. Mani variquẽnaboajaquẽne, macarʉcʉroanare, riagarianare quẽne, bʉto rojose bajirʉaroja. Macarʉcʉrojʉre mani rocagʉ, “Yoaro mene yʉ bojarore bajiro yʉ yitʉjarotire yirʉcʉmi Dios” yimasicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.
REV 12:13 “Õ vecajʉ ñagʉ̃re yʉre rocarujioyuma Dios yarã, adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñarotire yirã” yitʉoĩamasicõari, rõmio macʉ cʉticacore sʉyacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro.
REV 12:14 Sore ĩ sʉyaboajaquẽne, ga jaigʉ querʉjʉri sore ĩsicami Dios, so vʉrotire yigʉ. “‘Masa ĩna ñabetojʉ, tojʉ ñarʉocomo’ Dios ĩ yiriajʉre vʉ ejacõari, quẽnaro ñato” yigʉ, sore ĩsicami. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro bare sore ecacõari, codecami Dios.
REV 12:15 So vʉrudisere ĩacõari, sore sĩarʉacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. To bajiri ĩ risejʉ jairo oco yibucami, sore ruurʉ.
REV 12:16 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, sita sore ejarẽmocajʉ. Oco ĩ yibuboasere udijuajeocõacajʉ.
REV 12:17 To bajiro ti bajiro ĩacõari, bʉto sore jũnisinicami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. Sore sĩamasibeticõari, so jãnerabatiajʉare sĩagʉ̃ vacami yuja. Ĩna ñacama Dios ĩ rotisere cʉdirã, Jesús sʉorine riojo ĩna masisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamena.
REV 12:18 Ĩnare sĩarʉ, moa riaga tʉsarojʉ rʉ̃gõcami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro.
REV 13:1 Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sĩgʉ̃ güiogʉ, moa riagajʉ majadicami. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. Tocãrãca jotari joere ʉjarãre rotibosarimasa ye jeoriabedori jeocami. To bajicõari, “‘Dios ñaami’ yʉre yiĩato” yigʉ, tocãrãca rʉjoarijʉ “Dios ñaja yʉ” yisocari vãme ucatu ecoyumi.
REV 13:2 Macarocagʉ yai, leopardo vãme cʉtigʉre bajiro bajigʉ ñacami. Ĩ gʉborima, bʉco gʉborire bajise gʉbori cʉticami. Yai, león vãme cʉtigʉ risere bajiro rise cʉticami. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ĩre bajiro ĩ rotimasirotire yigʉ, ĩ masisere ĩ ʉjocacʉ ñacami.
REV 13:3 Coja ĩ rʉjoare catibetirocʉre bajirojʉ jairicãmiro, cãmiro cʉticami. To bajirojʉ bajicõacacʉ ñaboarine, “Rijabesujari” yitʉoĩacõari, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyacama adi macarʉcʉroana jediro.
REV 13:4 Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore quẽne rʉ̃cʉbʉocama masa, ĩ masise ĩ ʉjocacʉ ĩ ñajare. Gãjijʉare, yaire bajigʉ ñagʉ̃re ado bajiro rʉ̃cʉbʉocama: —Gãji, ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Ĩ rãca ĩna gãmerã quẽajama, ñimʉjʉa ĩre quẽarẽtobecʉmi —ĩre yirʉ̃cʉbʉocama masa.
REV 13:5 —Yʉ ñaja rẽtoro ñamasugʉ̃. Ñimʉ gãji yʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi —yigoticami güiogʉ. To yicõari, Dios ĩ ajitese masu ĩre ñagõmacacami. Idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro ĩnare rotiñacami. To bajiri güiogʉ rojose ĩ yiñasere, “Tire yibeticõaña”, ĩre yibeticami Dios.
REV 13:6 “Yibesa” ĩ yibetijare, to bajirone goticõa ñacami: Diore, ĩ ñarojʉre, to yicõari, ĩ tʉanare quẽne rojose ñagõmacacõa ñacami.
REV 13:7 To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrãre sĩareacõari, adi macarʉcʉro jediroanare roticami. “Ĩnare rotibesa” Dios ĩre ĩ yibetijare, to bajiro yicami.
REV 13:8 Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, “Ado cõro ñarʉarãma yʉ tʉjʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiriatutire cʉocami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To bajiro Dios ĩ yibetiriarã rĩne güiogʉre ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma.
REV 13:9 To bajiri, adi oca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa:
REV 13:10 “Yʉ yarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, adocãrãcʉ tubiberiavijʉ tubibe ecorʉarãma” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajiro bajirʉarãma. To bajiri, sĩaecorona quẽne, “Sĩaecorʉarãma” ĩ yiriaro cõrone bajirʉarãma. “‘To bajirone bajirʉaroja’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja” yitʉoĩarã, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, quẽnarʉaroja.
REV 13:11 To bajiro yʉre bajiĩocati bero, quẽna gãji güiogʉ sita tũcurojʉ joe jeaejacami. Oveja macʉ mame jotari bugʉre bajiro jotari cʉtigʉ ñacami. To bajiboarine, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ocare bajiro ñagõcami.
REV 13:12 Gãji, sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉre rotigʉ ñacami güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ. Ĩre rotigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacõari, jediro ĩ masise rãca ĩre rotibosacami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To yigʉne, adi macarʉcʉro ñarã jedirore, ĩ ʉjʉre rʉ̃cʉbʉoroticami.
REV 13:13 To yicõari, ĩaĩañamanire yiĩorũgũcami. To yigʉne, masa ĩna ĩaro rĩjoro õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase yiĩorũgũcami.
REV 13:14 Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ ĩ masise sʉorine ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ñari, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro ĩnare yitocami: —Moa riagajʉ majadicacʉre jariase rãca ĩna jasĩaboajaquẽne, rijabetir'i ĩ ñajare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ĩre bajigʉ quẽnoña. Ĩre bajigʉ quẽnogajanocõari, ĩre rʉ̃cʉbʉoya —ĩnare yitocami, “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ.
REV 13:15 To ĩ yitoro bero, ĩna quẽnorujeocacʉre ñagõgʉ̃ ĩre godoveocami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To ĩ yijare, ñagõcõari, ĩre rʉ̃cʉbʉomenare sĩacõacami.
REV 13:16 To yicõari, “Masa jediro ucatu ecorʉarãma”, yiroticami. To ĩ yijare, gajeyeũni jairã, maioro bajirã quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamena quẽne, ĩna ãmo riojojacatʉare vãme ucatu ecocama ĩna. Ĩna ãmore ĩna ucatubetijama, ĩna riovecajʉare vãme ucatu ecocama.
REV 13:17 To bajiro ĩna yiecocati, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ ya vãme ñacajʉ. To bajiro ti bajibetijama, ĩ ya númerojʉa ñacajʉ. Ti vãme ucatu ecomena, ĩsicõari, vaja sẽnimasibeti, ĩna bojasere vaja yimasibeticama.
REV 13:18 To bajiri, ĩ ya número, 666 ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉ vãme yire ũni ñacajʉ ti número. “To bajirivãme yire ũni ñaja” yimasirʉarã, quẽnaro ĩnare bueroti ñaja.
REV 14:1 Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sión vãme cʉti buro joe rʉ̃gõcami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Ĩ rãcana ñacama ciento cuarenta y cuatro mil masa. Ĩna riovecarijʉ oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ vãme, to yicõari, ĩ jacʉ vãme ucatu ecoriarã ñacama.
REV 14:2 Bero, õ vecajʉ oco menirore bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro bʉsʉsere bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, arpa vãme cʉtise rãca jãjarã masa ĩna jabasarore bajiro ocaruyucajʉ.
REV 14:3 Babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, bʉcʉrã, ʉjʉ ya cũmuro tʉre ñacama. Ĩna ĩaro rĩjoro, ciento cuarenta y cuatro mil masa, mame basa basacama. Ĩna rĩne ti basare masicama. Ĩna ñacama adi macarʉcʉroana Satanás bojasere yiboariarã, Dios macʉ ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñato” yigʉ, Dios ĩ yirẽtobosasʉoriarã. To bajicõari, rõmia rãca ajeriarã cʉtiĩamena ñacama. Ĩna vatoagʉ sĩgʉ̃ socagʉ manicami. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉjʉare ĩ bojarore bajiro ĩre ajisʉyariarã ñacama.
REV 14:6 Bero, ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami, Dios macʉ sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotigʉ. Tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, ti queti jedibetirotire goticudigʉacʉ bajicami.
REV 14:7 Ado bajiro ruyugoaro goticami: —Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ejacoajʉ ti. To bajiri, güirãne, “Jediro masigʉ̃ ñaja mʉ” Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉoya. Ĩ ñaami õ vecaye, adi macarʉcʉroaye, moa riagari, oco ũmaburigojeri, ñajediro rujeomasir'i. To bajiro yimasir'i ĩ ñajare, ĩre rʉ̃cʉbʉoya —yigoticami ángel.
REV 14:8 Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ado bajiro goticami: —Babilonia vãme cʉti macana rojose ĩna yirũgũse sʉorine masa jediro rojose yirũgũboama. To bajiri, ti macanare reacõami Dios yuja —yigoticami.
REV 14:9 Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉvacʉne, ado bajiro ruyugoaro goticami: —Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose yirʉcʉmi Dios. Ĩ vãmere ĩna ãmorijʉ, ĩna riovecarijʉ ucatu ecoriarãre ĩajũnisinicõari, ĩnare rojose yirʉcʉmi Dios.
REV 14:10 Ĩnare ĩamaibecʉne, bʉto rojose ĩna tãmʉorotire yirʉcʉmi Dios. No bojarã güiogʉre rʉ̃cʉbʉorãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reacõarʉcʉmi Dios. Tojʉ, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉñarojʉre rojose tãmʉorũgũrʉarãma ĩna. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ ĩaro rĩjoro, to yicõari, ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rojose tãmʉorʉarãma ĩna.
REV 14:11 Ĩna ʉ̃jʉrimeaye bueri buetʉjabetirʉaroja. To bajiri, güiogʉre rʉ̃cʉbʉoboariarãre rojose ĩna tãmʉose jedibetirʉaroja. Ĩna quẽnocacʉre rʉ̃cʉbʉorã, to yicõari, güiogʉ vãme ucatu ecocana quẽne, to bajirone rojose tãmʉorʉarãma ĩna.
REV 14:12 Rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire tʉoĩacõari, Dios ĩ rotisere cʉdirãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja mʉare —yigoticami ángel.
REV 14:13 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ado bajiro yʉre yi ocaruyucajʉ ti: —Mʉre yʉ gotisere ucaya. Variquẽnase rãca ñato, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, bajirearã —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. Tire ajicõari, ado bajiro yi ocaruyucami Esp'iritu Santo: —To bajirone bajirʉaroja. Josari moarũgũboariarã, to cõrone ʉsʉsãjarʉarãma ĩna. Õ vecajʉ ĩna ejarone, josare ĩna tãmʉorere masicõari ĩnare vaja yirʉcʉmi Dios —yi ocaruyucami Esp'iritu Santo.
REV 14:14 To ĩ yiro bero, buerigaseri quẽnaro botise ĩacajʉ yʉ. Ti joere masʉre bajiro rujigʉre ĩacajʉ. Ĩ rʉjoare oro bedo jeocami. Jariase bʉjariasere cʉocami.
REV 14:15 Gãji ángel Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ budiro ĩacajʉ yʉ. Buerigaseri joejʉ ñagʉ̃re ruyugoaro ado bajiro goticami: —Ote rica bʉcʉacoajʉ. To bajiri ricare jasurejuaaya —ĩre yigoticami ángel.
REV 14:16 To ĩ yisere ajicõari, buerigaseri joejʉ ñagʉ̃, quẽnase rĩne besecõari, jasurejuacami.
REV 14:17 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ gãji ángel budiadicami quẽna. Ĩ quẽne, jariase bʉjariasere cʉocami.
REV 14:18 Ĩ bero, vadicami gãji ángel. Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉoriajʉ tʉjʉ ñar'i, jeare codegʉ ñacami. Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ budiadicõari, jariase cʉogʉre ruyugoaro ado bajise goticami: —Macarʉcʉroaye ʉye ñicoajʉ. To bajiri mʉ jariase rãca jasurejuaaya —yigoticami.
REV 14:19 To ĩ yisere ajicõari, ti rica rojosere jasurejuacami. Juacõari, ti oco rijerotijʉjʉ cũcami. “Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yire ũni ñacajʉ ti.
REV 14:20 Maca sojʉajʉ cʉdaabocama, ʉyere. Ĩna cʉdaaborone, ʉye oco ñaboasene ri'i godovedicõa yujacajʉ. Trescientos kilómetros yoaro ri'i ũmayucajʉ. To bajicõari, caballo rʉjoa tʉsarijʉ cõro ʉ̃cʉaro ũmayucajʉ.
REV 15:1 Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ ĩaĩañamani güiose ĩacajʉ yʉ. Ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ñacama. “Bero, adi macarʉcʉroanare cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji ricati rĩne rojose yirʉarãma” Dios ĩ yicũriarã ñacama. “Ĩna sʉorine yʉre ajiterãre rojose ĩnare yirotijeocõarʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩ yire ñacajʉ.
REV 15:2 Riaga jairisa oco botirisa ñacõari, quẽnaro ruyurisa ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, jea vʉsarisa ñacajʉ. Tiya tʉjʉ masa rʉ̃gõcama. Ĩna ñacama güiogʉre, moa riagajʉ majadicacʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre ajibeticana. Ĩna riovecarire güiogʉ ya número ucatu ecobeticana ñacama. Arpa vãme cʉtise jabasare Dios ĩ ĩsire cʉocama ĩna.
REV 15:3 Moisés, Dios ĩ bojasere yimasir'i ĩ basamasirere, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ basacatire tʉoĩacõari, ado bajiro Diore basacama: —Mʉ ñaja yʉa ʉjʉ, ñajediro masijeogʉ. Ñimʉjʉa gãji mʉre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩaĩañamanire, to yicõari, ñajediro quẽnase mʉ yirere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yiyuja” mʉre yaja yʉa. Masare quẽnaro riojo yigʉ ñaja mʉ. To bajicõari, mʉ yirore bajiro yigʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉro ñarã jediro ʉjʉ ñaja mʉ.
REV 15:4 Mʉre güijedirʉarãma masa. Mʉre güirãne, “Rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja cojoji rojose yiĩabecʉ. Quẽnaro riojo yigʉ mʉ ñajare, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma adi macarʉcʉroana jediro —Diore yibasacama.
REV 15:5 To bajiro ĩna yibasaro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. To yicõari, Dios ĩ ñarisõa ti jãnasere ĩacajʉ yʉ.
REV 15:6 Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, “Adi macarʉcʉrojʉ rojose yʉre yibosarʉarãma” Dios ĩ yicũriarã, ĩna budisere ĩacajʉ yʉ. Sudi ʉeri mani quẽnaro botise sãñacama ĩna. To yicõari, orone ĩna quẽnoria gaserore cotitẽrojʉ tʉsarigaserore vẽñacama.
REV 15:7 To yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ, sĩgʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare tocãrãcʉrene orone ĩna quẽnoriabajari, masare rojose Dios ĩ yiroti jʉ̃mʉro sãñaribajarire ĩnare ĩsicami. Dios ñaami ñacõa ñarũgũrocʉ.
REV 15:8 Tibajari ĩnare ĩ ĩsirone, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose, ĩ masise quẽne, jea bueri buejʉ̃mʉcoacajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi yuja. Ñimʉjʉa ti buerone, sãjariaro manicami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rojose yirona, ĩna yigajanobetone, ñimʉjʉa sãjariaro manicami, Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉre maji.
REV 16:1 Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti bueñarone, ti vijʉne ocaruyusere ajicajʉ yʉ quẽna. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare ado bajiro goti ocaruyucajʉ ti: —Masa rojose ĩna tãmʉorotire yirã, mʉa cʉoribajarire adi macarʉcʉro joejʉ yuejeoya. Ti ñaja masa rojose ĩna yisere yʉ ĩatese —yi ocaruyucajʉ.
REV 16:2 To ti yirone, ñasʉogʉ ángel ĩ cʉoribajare adi macarʉcʉro joejʉ yuejeocami. To bajiro ĩ yirone, güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ vãme ucatu ecocanare ĩna rujʉrire bʉto jũnise cãmi joe jeacajʉ.
REV 16:3 Quẽna ĩ beroagʉ ángel, ĩ cʉoribajare moa riagajʉ yuerearodecami. Ĩ yuerearoderone, ri'i godovedicoacajʉ oco. To bajicõari rijar'i ri'ire bajise ñacajʉ ti. To bajiro ti bajirone, tiyajʉ ñaboariarã jediro rijajedicoacama.
REV 16:4 Jʉarã berore quẽna gãji ángel ĩ cʉoribajare, riagarijʉ, oco ũmaburigojerire quẽne yuerearodecami. To ĩ yirone, ri'i godovedicoacajʉ, riagari quẽne.
REV 16:5 To bajise ti bajirone, ángel, oco codegʉ, ado bajiro ocaruyucami, Diore gotigʉ: —Mʉ ñaja rojose yiĩabecʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñagʉ̃ ñaja mʉ. Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, “Ocore, ri'i godoveocõaca” mʉ yijama, quẽnaja.
REV 16:6 Masare mʉ yarãre sĩacama ĩna. Mʉre gotirẽtobosarimasare quẽne, to bajirone yicama ĩna. To bajiri, “Ri'i idiato ĩna rojose yicana” mʉ yijama, quẽnaja —yi ocaruyucami ángel, oco coderimasʉ.
REV 16:7 To ĩ yi ocaruyusere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ cʉtojʉ quẽne ado bajise ocaruyucajʉ, Diore gotiro: —Riojo ñaja. To bajirone bajiaja. Yʉa ʉjʉ, masijeogʉ ñaja mʉ. To bajigʉ ñari, masa rojose ĩna yise vajare, riojo vaja yaja mʉ —yi ocaruyucajʉ.
REV 16:8 Ĩna bero babaricãrãcʉ tʉsacʉ ángel, ĩ cʉoribajare muiju joere yuejeocami. To ĩ yirone, ĩ asise rãca masare soecami muiju.
REV 16:9 Ĩnare ĩ soeboajaquẽne, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama. To bajicõari, masirẽtogʉ̃re Diore rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose ñagõmacacama ĩna.
REV 16:10 Ĩna bero, cojomo cõro tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro joere yuejeocami. To ĩ yirone, güiogʉ ĩ rotirã ĩna ñari sita jedirone rẽtiacoacajʉ. To bajiri, rojose tãmʉorã ñari, visiorã, ĩna ñemerori cũnicama ĩna.
REV 16:11 To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama ĩna. “Rojose tãmʉoato” Dios ĩnare ĩ yijare, ĩre rojose ñagõmacacama ĩna.
REV 16:12 Ĩna bero cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, Éufrates vãme cʉtiyajʉ yuerearodecami. To ĩ yirone, oco manicoacajʉ, “Muiju ĩ jiadojʉa vaná, ʉjarã jẽato” yiro.
REV 16:13 To ĩ yiro bero, vãtia tũjare bajirã ñarãre idiarã ĩacajʉ yʉ. Sĩgʉ̃, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro risejʉ budiadicami. Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ, risejʉ budiadicami gãji. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yitogʉ, risejʉ budiadicami gãji. Ĩne ñacami sita tũcurojʉ joe jeadicacʉ.
REV 16:14 To bajiri, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñajedirore rẽocõari, masirẽtogʉ̃ Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, Dios yarã rãca ĩna gãmerã quẽarotire yirã, vacama. Ĩna ñacama ĩaĩañamani yiĩorũgũrã.
REV 16:15 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro yicami Cristo: “Quẽnaro ajiya mʉa. ‘To cõro ejarʉcʉja yʉ’ juarudirimasʉ ĩ yigotibetire bajiro tudiejarʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ bajirotire ĩ masicõa ñajama, yʉ tudiejaro, variquẽnarʉcʉmi. Masiritigʉjʉama, sudi magʉ̃ gãjerã ĩna ĩaro rĩjorojʉa bojonegʉ̃re bajiro bajirʉcʉmi”, yicami Cristo, ĩ sĩaecoroto rĩjoro.
REV 16:16 To bajiri, Hebreo oca rãca Armagedón vãme cʉtojʉ ʉjarãre rẽocama vãtia.
REV 16:17 To bajiri, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ beroagʉ, ĩ ñacami tʉsagʉ ángel. Ĩ cʉoribajare õ vecajʉ yuebatecami. To ĩ yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ ado bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ: —To cõrone ñaja yuja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.
REV 16:18 To ĩ yirone, bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, güiose ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita bʉto sabecajʉ. Adi macarʉcʉroana ĩna sabe ecoriaro rẽtoro sabecajʉ.
REV 16:19 Ti saberone, jairimaca, Babilonia vãme cʉti maca, idiajʉ baterʉ̃gʉ̃cajʉ. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye macari jediro sita ti saberone, vẽjajedicoacajʉ. Babilonia macana rojose ĩna yimasirere masiritibeticõari, bʉto rojose ĩnare yicami Dios yuja.
REV 16:20 To bajicõari, yucʉ́yoari, gʉ̃tayucʉri quẽne yayijedicoacajʉ.
REV 16:21 To bajicõari, õ vecaye oco vetacujiri vẽjacajʉ. Cuarenta kilos rẽtoro rʉ̃cʉricujiri ñacajʉ ti. Tire tãjo ecocõari, bʉto rojose Diore ñagõmacacama masa.
REV 17:1 To yicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ orobaja cʉocacʉ yʉ tʉjʉ ejacami. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami: —Adojʉa vayá. Riaga jairisa tʉjʉ ñagõ, jãjarã ʉ̃mʉa rãca ajeriarã cʉtigo rojose so tãmʉorotire mʉre ĩorʉ yaja.
REV 17:2 To bajiro rojose yigo ñari, adi macarʉcʉroanare, ĩna ʉjarãre quẽne, rojose ĩnare yimecʉorũgũamo —yʉre yicami ángel.
REV 17:3 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ masise sʉorine ado bajise ĩacajʉ yʉ: Masa manojʉ yʉre ãmiacami ángel. Tojʉ ejacõari, güiogʉ sũagʉ̃re ĩacajʉ. Ĩ joere jesacamo rõmio. So jesagʉre Dios ĩ ĩateri vãme ucature tuyacajʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami.
REV 17:4 Ĩ joe jesago, sũariase sudiro sãñacamo. Gajeyeũni jairo vaja cʉti cʉocamo so. Ti ñacajʉ oro, to yicõari gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla vãme cʉti quẽne. To yicõari, orobaja cʉocamo. Tibajare rojose so yise sãñacajʉ.
REV 17:5 So riovecare masa ĩna masibeti vãme ucatu ecorio ñacamo. Ado bajiro goticajʉ ti vãme: “Jairimaca Babilonia vãme cʉtigo ñaamo adio. So sʉorine jediro rojose masa ĩna yijare, ‘Ajeriarã cʉtirã jaco’ to yicõari, ‘Rojose jediro jaco ñaamo’ ” yirivãme ñacajʉ so rioveca tuyari vãme.
REV 17:6 To bajicõari, “Adione ñaamo Dios yarãre sĩario, to yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare sĩavariquẽnagõ”, yiĩamasicajʉ yʉ. “Rojogo masu ñaamo” yiĩamasicõari, no yimasibeticajʉ yʉ.
REV 17:7 To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami ángel: —Sore mʉ ĩase, masa ĩna masibeticatire, mʉ masirotire yigʉ, mʉre gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Güiogʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticõari, jʉaãmocãrãca jotari cʉtigʉ, sore ĩ ãmisere mʉ ĩajama, ado bajiro yire ũni ñaja:
REV 17:8 Güiogʉ, mʉ ĩagʉ̃, tirʉ̃mʉjʉ ñacami maji. Adirʉ̃mʉrirema ruyubeami yuja. To bajiboarine, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩre ĩ rocaroto rĩjoro, tʉsabetigojejʉ ñar'i joe jeamʉjadirʉcʉmi. Ĩ joe jeasere ĩacõari, ĩre ĩaʉcarʉarãma masa. Ĩna ñarʉarãma adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ paperatuti ucagʉ, “Ado cõro ñarʉarãma catirona” ĩ yiucabetiriarã.
REV 17:9 Quẽnaro ajigʉrema, ajimasirene ñaja. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉtigʉ mʉ ĩagʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca burori ñasere ĩoro bajiaja. Ti burori ñaja, ajeriarã cʉtigo so ñariburori. Gajeye cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari ti ñajama, tiari ñaro cõrone ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja.
REV 17:10 Jẽre cojomo cõro bajireacoariarãma ʉjarã ñaboariarã. To bajiboarine jʉarã rʉyaama. Sĩgʉ̃ adirʉ̃mʉrire rotigʉ ñaami. Ĩ bero rotirocʉ, ruyubeami maji. To bajiboarine yoaro rotibetirʉcʉmi.
REV 17:11 Tirʉ̃mʉjʉre ñaboar'i güiogʉ sũagʉ̃, yucʉrirema ñabetiboarine, rotigʉ ñarʉcʉmi. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ʉjarã ñarã rãcagʉne tudicaticõari, Dios ĩ rocaroto rĩjoro, rotitʉsarʉcʉmi.
REV 17:12 Jʉaãmo cõro jotari mʉ ĩase, jʉaãmocãrãcʉ ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. Masare rotisʉobeama maji. Bero güiogʉ sũagʉ̃ ĩ rotirirʉ̃mʉrire ĩna quẽne yoaro meaca rotirã ñarʉarãma.
REV 17:13 Jʉaãmo cõro ʉjarã ñarã, ĩna jedirone “Güiogʉ sũagʉ̃ manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma.
REV 17:14 To bajiri, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yarã rãca gãmerã quẽarʉarãma. To bajiboarine, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ yarã rãca, ĩna rẽtoro quẽarʉarãma. Gãjerã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami. To yicõari, ʉjarãre quẽne ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami. To bajiri, Dios ĩ masise sʉori ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñaama ĩna, ĩ yarã —yʉre yigoticami ángel.
REV 17:15 To yicõari, gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel: —Ajeriarã cʉtigo so ñarojʉ riagari mʉ ĩase, masa ñaama ĩna. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñaama ĩna.
REV 17:16 Diojʉama, “Ado bajiro yito mani” ĩna yitʉoĩarotire ĩnare yirʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, jʉaãmo cõro ñarã ʉjarã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, güiogʉ sũagʉ̃re, “Manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma ĩna. Ĩ rãca ñacõari, ajeriarã cʉtigore ĩaterʉarãma ĩna. So ye jedirore ẽmarʉarãma. To yicõari, so rujʉre barʉarãma. So gõarema, jeamejʉ soerearʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro yirã yirʉarãma.
REV 17:18 Ajeriarã cʉtigo mʉ ĩase, jairimaca Babilonia vãme cʉti maca ti ñasere ĩoro bajiaja. Ti macana ʉjʉ, gaje macariana ʉjarãre rotirʉcʉmi —yʉre yigoticami ángel.
REV 18:1 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ gãji ángel bʉto yaagʉ ĩ rujiadirere ĩacajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, adi macarʉcʉro busujedicoacajʉ. To bajicõari, gãjerã ángel mesare rotigʉ ñacami.
REV 18:2 Ruyugoaro ado bajiro ñagõcami: —Jairimaca, Babilonia vãme cʉtiboaria maca yayicoato yaja. Ti macana masa bajireajediroana yama. Vãtia ĩna ñarimaca ñarʉaroja. To bajicõari, vʉrã ñajediro, roacʉose barã ĩna ñaro ñarʉaroja yuja.
REV 18:3 Babilonia macana bʉto rojose ĩna yisere ĩacõari, rojose yama gãjerã quẽne. To yicõari, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, rojose rõmia rãca ajeriarã cʉtiama. Babilonia macana bʉto ĩna gajeyeũni bojatʉjabetijare, ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa bʉjarũgũama gaje macariana. Babilonia macana to bajiro yirũgũrã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yʉre yigoticami ángel.
REV 18:4 To yicõari, õ vecajʉ ado bajiro yʉre goti ocaruyucami Dios: —Ti macana rãca ñabesa. To bajicõari, rojose ĩna yirore bajiro yibesa, “Rojose ĩna tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorobe” yirã.
REV 18:5 Ti macana bʉto rojose ĩna yisere masiritibeaja yʉ —yi ocaruyucami Dios.
REV 18:6 To yicõari, rojose yironajʉare ado bajise goti ocaruyucami Dios: —Gãjerãre rojose ĩna yise vaja, bʉtobʉsa rojose ĩnare yiba mʉa.
REV 18:7 Ti macana jairo gajeyeũni cʉorã ñaama ĩna. Disejʉa rʉyabeaja ĩnare. “Ʉjarã ñaja mani” yiboama. “Manajʉa rijaveoriarãre bajiro sʉtiritibetirʉarãja mani” yiboama. “Rojose tãmʉomenane, quẽnaro ñacõa ñarʉarãja mani” yirã ñaboarine, bʉto rojose yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios.
REV 18:8 —To bajiri cojorʉ̃mʉne bʉto rojose yiecorʉarãma. Sĩgʉ̃ri rijayene bajirearʉarãma. Gãjerã, ñione rijarʉarãma. Gãjerã bʉto sʉtiritirʉarãma. Gãjerã jeamejʉ soe ecorʉarãma. To yicõari, ti macare soereajeocõarʉcʉja. Rẽtoro masigʉ̃ ñari, to bajiro rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios, mani ʉjʉ.
REV 18:9 —Ti maca buesere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã. “Ti macana sʉorine jairo gajeyeũni bʉjaboacajʉ”, yiotirʉarãma. Ĩna ñarʉarãma ti macana ñaboariarã rãca bʉto rojose yirũgũriarã.
REV 18:10 Ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena, sõjʉne tujarʉarãma ĩna, tire güirã. Otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna: “¡Abe! Jairimaca ñaboaria maca ʉayayicoajʉ. Gaje macari rẽtoro ñamasuri maca ñaboabʉ. Ti macana rojose ĩna yise vaja yoaro mene yayicoajʉ ti. Yucʉrema maaja”, yiñagõrʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã —yi ocaruyucajʉ.
REV 18:11 —Adi macarʉcʉroana gajeyeũni ĩsicudirimasa quẽne, ti maca ʉasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma. To yicõari, otirʉarãma ĩna. “Ñimʉ mani juavasere boca juagʉ magʉ̃mi”, yiotirʉarãma.
REV 18:12 Ĩsirʉarã ĩna juavase ado cõro ñaboarʉaroja: oro, plata, gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla, sudi jairo vaja cʉti, to yicõari, yucʉ́ quẽnaro sʉtiquẽnase ĩna juare, gajeye marfil vãme cʉtise rãca ĩna quẽnore, yucʉ́ jairo vaja cʉti ĩna juare, cõme hierro vãme cʉti, to yicõari, bronce vãme cʉti juavarũgũboayuma.
REV 18:13 To yicõari, gajeye quẽnase sʉtise ĩna buebatose, to yicõari ĩna rujʉre ĩna tuse juavarũgũboayuma. To yicõari, gajeye canela vãme cʉti bare sãvʉore, ʉye oco, ʉye gatere, trigo vãiaabore, vãiaaboyamani quẽne, ta vecʉa, oveja, caballo mesa, caballo mesa ĩna tʉ̃avato masa ĩna sãñavaticori quẽne juavarũgũboayuma. To yicõari, ĩna moarimasa ñaronare quẽne juavarũgũboayuma. To bajiboarine ti macagʉ ñimʉjʉa boca juagʉ ĩ manijare, sʉtiritirʉarãma ĩna.
REV 18:14 Babilonia macana ñaboacanare tʉoĩarã, ado bajiro yirʉarãma ĩna: “Jairo vaja cʉti ĩna bavariquẽnaboacati, to yicõari, jediro gajeyeũni jairo vaja cʉti ĩna cʉovariquẽnaboacati rãcane bajireajedicoajama”, yirʉarãma —yi ocaruyucajʉ.
REV 18:15 —To bajiri Babilonia macana ñaboariarãre gajeyeũni ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũboariarã ti maca buemʉjasere ĩacõari, sʉtiritirã, sõjʉ ĩarʉ̃gõrʉarãma ĩna, ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena.
REV 18:16 Tojʉ ĩarʉ̃gõcõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma: “¡Abe! Rojose tãmʉoaja Babilonia ñaboacati maca. Rõmio quẽnaro ruyugore bajiro ñaboacajʉ ti maca. Sudi sũase quẽnase sãñagõre bajiro ñaboacajʉ ti maca. Oro, gʉ̃ta jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtise, jediro gajeyeũni cʉogore bajiro ñaboacajʉ ti maca.
REV 18:17 To bajiboarine yoaro mene ti macaye ĩna cʉoboacati quẽne ʉayayicoajʉ ti”, yirʉarãma gajeyeũni ĩsicudirimasa —yi ocaruyucajʉ. —Cũmuari jacase ʉjarã, ĩnare moabosarimasa, cũmua rãca vacõari, ĩsicudirimasa quẽne, sõjʉ ĩajayarʉarãma ĩna.
REV 18:18 Ti maca ʉaro ti buesere ĩacõari, otirãne, ado bajiro ruyugoaro avasãjayarʉarãma ĩna: “Ti maca ñaboacati maca cõro gaje maca ñamasuri maca manoja”, yiavasã jayarʉarãma —yi ocaruyucajʉ.
REV 18:19 —Bʉto sʉtiritirã ñari, ĩna rʉjoa joere sita majeorʉarãma ĩna. To yicõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna: “¡Abe! Rojose tãmʉoaja Babilonia ñaboacati maca. Jairimaca ñaboacajʉ ti maca. Mani, jacase cũmuari cʉorã ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa jairo bʉjarũgũboacajʉ mani. Yoaro mene ti maca ʉajedicoajʉ”, yirʉarãma ti macare ĩajayarã —yi ocaruyucajʉ.
REV 18:20 Gajeye ado bajiro yi ocaruyucajʉ: —Ti maca ʉasere ĩacõari, variquẽnaña õ vecajʉ ñarã. Ĩ oca mʉa gotirotire yigʉ, Cristo ĩ cõacana, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne, Dios yere ajirã jediro variquẽnaña. Ti macana mʉare rojose yicama ĩna. To bajiri, rojose mʉare ĩna yicati vaja rojose tãmʉoma ĩna quẽne. Ĩna ya macare rocacõami Dios —yi ocaruyucajʉ.
REV 18:21 To yicõari, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tĩmagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Gʉ̃ta jairicare ãmicõari, moa riagajʉ rocaroacami. Trigo vãiaaboria gʉ̃ta jairica ñacajʉ tia. To yicõari, ado bajiro yicami: —Gʉ̃tare yʉ rocaroayayiorore bajirone, Babilonia macare yayiorʉcʉmi Dios. To bajiri jʉaji tudiĩabetirʉarãma masa.
REV 18:22 Ti macaye arpa vãme cʉtise ĩna jabasase, to yicõari, tõroari, trompeta ĩna jutise jedirone ajiyamanirʉaroja. Ti maca moarimasa quẽne tudimoabetirʉarãma ĩna. Trigo vãiaaborimasa quẽne, jʉaji moabetirʉarãma.
REV 18:23 Ti macaye sĩabusuoriabajari busuboacati quẽne busubetirʉaroja. To yicõari, ãmosiarã ĩna basase ajiyamano ñarʉaroja ti maca. “Gajeyeũni ĩsicudirimasa rẽtoro ñamasurã ñaboacama ti macana” ĩnare yirʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñarã jedirore rojose ĩna ũmato yitorã ñaboacama —yicami gʉ̃ta jairicare rocaroacacʉ.
REV 18:24 Quẽna õ vecajʉ ado bajiro yi ocaruyucajʉ: —Diore gotirẽtobosarimasare, gãjerã Dios yere ajirãre, to yicõari adi macarʉcʉro ñarã jedirore sĩacama ti macana. To bajiro ĩna yicati vaja, bʉto rojose tãmʉorʉarãma —yi ocaruyucajʉ.
REV 19:1 Tijʉ bero, jãjarã õ vecajʉ ruyugoaro ĩna ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Ado bajiro yi ocaruyucama ĩna: —“Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios mani ʉjʉ” Diore yivariquẽnato mani —yi ocaruyucama ĩna. —Ĩ ñaami rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosar'i. Ĩ ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, to yicõari, rẽtoro masigʉ̃.
REV 19:2 Masa rojose ĩna yise vaja, “Rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” yir'i ñari, socʉ mene rojose ĩnare yirũgũami. Ajeriarã cʉtigo ñaboariore rocacõami. “Adi macarʉcʉro ñarãre rojose yato Dios” yigo, ĩnare yirocamo so. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñaboacanare sĩacamo. To bajiro so yicatire ĩacõari, ti vaja sore rocacõami —yi ocaruyucama ĩna, õ vecajʉ.
REV 19:3 Quẽna ado bajiro ñagõ ocaruyucama ĩna: —¡Quẽnaro Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani! Babilonia maca ʉase bueri mʉjajedibetirʉaroja —yi ocaruyucama ĩna.
REV 19:4 To bajiro ĩna yi ocaruyurone, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetuejarũjũcama veinticuatro ñarã, bʉcʉrã, to bajicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana quẽne. Gãjerã jãjarã ĩna yi ocaruyusere ajicõari, —To bajirone bajiato. Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja manire —yicʉdicama ĩna.
REV 19:5 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ ado bajiro ocaruyucajʉ: —“Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” Diore ĩre yivariquẽnato mani. Ñamasurã, ñamasumena quẽne, to bajiro ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani —yi ocaruyucajʉ.
REV 19:6 Ti bero yʉ ajijama, jãjarã ĩna ocaruyurore bajiro yiboasene, oco menirore bajiro ruyugoaro, yicõari, bʉto bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉrore bajiro ocaruyucõari, ado bajiro yicajʉ: —Ñajediro masijeogʉ ñaami Dios, mani ʉjʉ. Rojose yirãre reacõari, ĩre ajirã rĩne rotirũgũrʉcʉmi. To bajiri “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami” Diore yivariquẽnato mani.
REV 19:7 Oveja macʉre bajiro rijabosar'i ĩ boserʉ̃mʉ ejacoajʉ. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani, ñamasugʉ̃ ĩ ñajare. Oveja macʉre bajiro rijabosar'i manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ñayuama.
REV 19:8 Sudi gosise, ʉeri mani botise, ĩna sãñarotire ĩnare ĩsimi Dios. Ĩna ye sudi ʉeri mani, “Rojose mana ñaama Dios yarã” yiĩore ũni ñacajʉ ti —yi ocaruyucajʉ ti.
REV 19:9 Tijʉ bero, ángel ado bajiro yʉre yicami: —Mʉre yʉ gotisere ucaya: “‘Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ĩna ñayuse boserʉ̃mʉre ĩarã vadiato’ yigotiecocana variquẽnarʉarãma ĩna” yiucaya mʉ —yʉre yigoticami ángel. —Ti mʉre yʉ gotise, Dios oca riojo ñaja ti —yʉre yigoticami ángel.
REV 19:10 To ĩ yijare, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami: —To bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Yʉ quẽne, mʉre bajirone Dios ĩ bojasere yigʉ ñaja. Jesús oca riojo gotisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare bajiro bajigʉ ñaja yʉ quẽne. To bajiri, Diojʉare mʉ rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja —yʉre yigoticami ángel. —Jesús ĩ gotimasiorotire, ti ñaja Diore gotirẽtobosarimasa mʉa gotimasio variquẽnase —yʉre yigoticami ángel.
REV 19:11 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. Ti jãnarone, caballo botigʉre ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesacami sĩgʉ̃. Ado bajiro vãme cʉticami: Ĩ Yirore Bajiro Yigʉ, Riojo Gotigʉ vãme cʉticami. Ĩ rotijama, riojo yigʉ ñacami. To yicõari, rojose yirãre rojose ĩ yijama, rojose ĩna yiriaro bajirone rojose yigʉ ñacami.
REV 19:12 Ĩ cajeari jeare bajiro busubatocajʉ. Ĩ rʉjoajʉ jairo cõmebedori jeocami. To bajicõari, ĩ rioveca tuyari vãmere ĩ sĩgʉ̃ne masicami.
REV 19:13 Ri'i tuyarito sudiro sãñacami. “Diore mʉa ĩarʉajama, yʉjʉare ĩaña” yiria vãmene ñacajʉ.
REV 19:14 Õ vecana surara, caballo botirã joejʉ sudi, gosise, ʉeri mani botise sãñacõari, ri'i tuyarito sudiro sãñagʉ̃ rãcana ñari, ĩre sʉyacama.
REV 19:15 Ri'i tuyarito sãñagʉ̃re ĩ risejʉ jariase bʉto bʉjariase budicajʉ. Tiase ñacajʉ ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩnare ĩ yirotiase. Bʉto rotimasirocʉ ñacami. To yicõari, rojose ĩna yisere Dios, masijeogʉ, ĩ ĩajũnisinirore bajirone bʉto rojose yirocʉ ñacami.
REV 19:16 Ri'i tuyarito sãñagʉ̃ ñacami ĩ sudirore, ĩ sagarore quẽne, ado bajiro yirivãme tuyagʉ: “Ãni ñaami ʉjarã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃” yirivãme ĩre tuyacajʉ.
REV 19:17 Tijʉ bero sĩgʉ̃ ángel, muiju joejʉ ĩ rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Õ vecajʉ vʉrã, minia boase barã jedirore ado bajiro ruyugoaro yicami: —Masare Dios ĩ sĩarãre rẽjacõari, barã vayá.
REV 19:18 Macari ʉjarã, surara ʉjarã, ʉ̃mʉa tĩmarã, caballo mesa, ĩna joe jesarũgũboariarãre quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamenare quẽne, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, ĩ sĩarearã riire barʉarãja mʉa —miniare yicami ángel.
REV 19:19 To ĩ yiro bero, güiogʉ sũagʉ̃, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, ĩna surara rãca rẽjacama. Caballo botigʉ joe jesagʉ yarã surara rãca quẽarona ĩna bajisere ĩacajʉ yʉ.
REV 19:20 Caballo botigʉ joe jesagʉjʉa, ĩnare quẽacõari, jʉarã rojose yirãre ñiacami. Güiogʉ sũagʉ̃ baba ñaboarine, “Yʉ ñaja Diore gotirẽtobosarimasʉ” yisocagʉre quẽne ĩre ñiacami. Ĩne ñacami güiogʉ sũagʉ̃ ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire masare yitocacʉ, to yicõari, güiogʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉoroticõari, güiogʉ vãmere ucaturoticacʉ. To bajiri, rojose yirã ĩna ñajare, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, catirãrene azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare cõacami caballo botigʉ joe jesagʉjʉa.
REV 19:21 To yicõari, gãjerãrema, ĩ risejʉ jariase budicatiasene ĩnare sĩacami. To bajiri, minia boase barãjʉama, ĩ sĩacana riire ba yajicama.
REV 20:1 Tijʉ bero, õ vecajʉ ángel ĩ rujiadore ĩacajʉ yʉ. Cõmema, jairima, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ĩ siarotimare, to yicõari, tʉsabetigoje jãnariaro llave cʉocõari rujiadicami. Rujiejacõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ñiacami. Ĩ ñacami vãtia ʉjʉ Satanás tirʉ̃mʉjʉma ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i. Ĩre ñiacõari, cõmema rãca ĩre siacami ángel, tʉsabetigojejʉ ĩre rocasãgʉ̃. To yicõari, ĩre bibetocũcami, mil ñari cʉ̃mari cõro masare yitobecʉne ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. To yicõari, “Gãjerã ĩna jãnasere ĩamasigʉ̃sa” yigʉ, ti goje tususe jediro bibejeocõacami. Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero, ĩre burocʉ ñacami. To bajiboarine yoaro meaca ñarocʉ ñacami.
REV 20:4 Tijʉ bero, rotirã ĩna rujiri cũmurorire ĩacajʉ yʉ. Ti cũmurorijʉ rujirãre quẽne ĩacajʉ yʉ. Ĩna ñacama masa rojose ĩna yisere ĩacõari, “Ado bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja” ĩnare yirona. “To bajiro yirʉarãja mʉa”, ĩnare yicũñumi Dios. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ ocare ĩna gotimasio tʉjabetijare, ĩna ãmʉarire jasurereacama. To bajiro yiecorã ñacama güiogʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre quẽne rʉ̃cʉbʉobeticana. To yicõari, ĩ vãmere ĩna riovecarire, ĩna ãmorire quẽne ucatu ecobeticana ñacama. Ĩna ãmʉari jasurereacana ñaboarine, tudicaticõari, õ vecajʉ mil cʉ̃mari Cristo rãca rotirona ñacama ĩna.
REV 20:5 Ĩna ñacama tudicatisʉorona. Gãjerã ĩna masu bajireariarãjʉama, mil ñari cʉ̃mari ĩ rotiro bero, tudicatirona ñacama.
REV 20:6 To bajiri Dios ĩ catiosʉorona, bʉto variquẽnarona ñacama. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca ñarona ñari, tudirijabetirona ñacama. To bajiri Dios ĩ bojasere paia ĩna yirũgũrore bajiro yirona ñacama. Cristore quẽne ĩ bojasere yirũgũrona ñacama. To bajiri mil ñari cʉ̃mari Cristo rãca rotiñarũgũrona ñacama.
REV 20:7 Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero vãtia ʉjʉ Satanás tʉsabetigojejʉ sãñar'i, jãnabu ecorocʉ ñacami.
REV 20:8 Ĩre ĩna jãnaburo bero, Gog vãme cʉti sitanare, to yicõari, Magog vãme cʉti sitanare quẽne yitocudirocʉ ñacami. To bajiro yʉ yijama, “Masa adi macarʉcʉro ñarã jedirore yitocudirocʉ ñacami” yigʉ yaja. Ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarona ñacama ĩna, Dios yarã rãca gãmerã quẽarʉarã. Jãjarã masu ñarona ñacama ĩna. Cõĩajama, cõĩajeobetiroti ñacajʉ.
REV 20:9 Dios yarãre sĩarʉarã, adi macarʉcʉro ñaro cõrone ñarona ñacama. To bajicõari, Dios ĩ mairimacare gãnibiarona ñacama. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõarocʉ ñacami Dios.
REV 20:10 To ĩ yiro bero, vãti ĩnare yitor'ire azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩre rocarocʉ ñacami Dios. Timene ñacajʉ rĩjorore quẽne, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, ĩnare ĩ cõacato. Tojʉ ñacõari, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne rojose tãmʉorũgũrona ñacama ĩna.
REV 20:11 Tijʉ bero, ĩ ya cũmuro botiri cũmurore rujigʉre ĩacajʉ yʉ. To rujigʉ ĩ ĩase jediro, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne, yayijedicoacajʉ. To bajicõari, tudiruyuabeticajʉ.
REV 20:12 Adi macarʉcʉro bajireariarã, tudicaticõari tojʉ rujigʉ tʉre ĩna ñasere ĩacajʉ yʉ. Ñamasurã, ñamasumena quẽne ñacama. To ĩna ñarone, paperatutiri jãna ecocajʉ. Titutirijʉ masa jediro ĩna yire ucature ñacajʉ. To bajiri, tire ĩacõari, “To bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja” bajireariarãre ĩnare yicami to rujigʉ. To yicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucaturiatuti quẽne jãna ecocajʉ.
REV 20:14 Tijʉ bero, adi macarʉcʉroaye, rojose mani tãmʉose, rijaye jediro juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ tire reajeocõacami Dios. To ĩ yijare, ĩ rãca ñarũgũrona, jʉaji rijarona me ñacama. To ĩ yiro bero, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucabetiriarãre quẽne juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacami Dios.
REV 21:1 Adi macarʉcʉro ti yayiro bero, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeosere ĩacajʉ yʉ.
REV 21:2 Quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ti rujiadore ĩacajʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉne rujiadicajʉ ti maca. Rõmio ãmosiagoago quẽnase sudi so sãñayuriarore bajiro quẽnari maca ñacajʉ. Ti macare quẽnoñumi Dios, ĩ tʉjʉ ĩ yarã, masa mani ejarotire yigʉ.
REV 21:3 To bajiro ti bajirone, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro ado bajise ruyugoaro ocaruyucajʉ: —Ĩaña. Masa rãca ñaami Dios. To bajiri, “Õ vecajʉ ñagʉ̃mi Dios” yire maja. Ĩna rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajicõari, masa quẽne ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãma.
REV 21:4 Diorãca ñacõa ñarũgũrona ĩna ñajare, bajireare, sʉtiritire, otire, jũnise, sarese, vʉ̃ase ĩna tãmʉoboare jediro manirʉaroja. To bajiri, variquẽnarũgũrʉarãma ĩna. Tirʉ̃mʉjʉ bajiboacati ti rẽtojedicoajare, to bajirojʉa bajirʉaroja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ.
REV 21:5 Tijʉ bero, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami: —Ñajediro tirʉ̃mʉjʉ ñaboare, mame rĩne vasoacõaja yʉ —yigoti ocaruyucami. To bajiro yicõari, quẽna ado bajiro yʉre yi ocaruyucami: —Mʉre yʉ gotisere ajicõari, tire ucaya. Riojo gotire ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, tire ucaya —yʉre yi ocaruyucami.
REV 21:6 Bero, quẽna ado bajiro yʉre yigoti ocaruyucami: —Ñajediro vasoajeocõaja yʉ. To bajiri, alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja. Oco bʉto idirʉarãre bajiro yʉre masirʉarã, yʉre ĩna sẽnijama, bajireacõari bero yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja.
REV 21:7 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãma. To bajicõari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñarũgũrʉarãma.
REV 21:8 Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉmenajʉarema, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacõarʉcʉja yʉ, ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: “Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, gãjerã manire ĩaterãma” yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãre rearʉcʉja. Yʉ ĩatesere yirãre ĩnare rearʉcʉja. Sĩarimasare, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirãre, to yicõari gãjerãre rojarãre quẽne rearʉcʉja. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, socarãre quẽne azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare rearʉcʉja yʉ —yʉre yigoti ocaruyucami. Tojʉ rojose tãmʉotʉjabetirʉarãma.
REV 21:9 To ĩ yiro bero, sĩgʉ̃ ángel, vadicõari, yʉ tʉ ejacami. Ĩ ñacami cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ, masa rojose ĩna tãmʉorotire sãñaribajare cʉocacʉ. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami: —Adojʉa vayá. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ñarocore mʉre ĩorʉ yaja yʉ —yʉre yigoticami.
REV 21:10 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉro joejʉ yʉre jivacami ángel. Tojʉ ejacõari, quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca, Jerusalén ti rujiadore yʉre ĩocami quẽna. To bajiri Dios ĩ ñarojʉne ĩ rãcane rujiadicajʉ ti maca.
REV 21:11 Ti macajʉ ĩ ñajare, ĩ bususe rãca quẽnaro busubatocajʉ ti maca. Gʉ̃ta jairo vaja cʉtia quẽnarica ruyucõari, ĩarẽtoburiare bajiro ruyucajʉ ti maca.
REV 21:12 Ti maca matariacʉ̃ni, ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñagãnibiacajʉ. Ĩna matariacʉ̃ni jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca sojeri, sojeri cʉticajʉ. Muiju ĩ jiadojʉa idia soje, ĩ rocasãtojʉa idia soje, varujʉare idia soje, gajejacatʉa varujʉare idia soje ñacajʉ ti. Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnana ĩna ñamasiriarã cõrone ñaro bajicajʉ. To bajiri, tocãrãca sojene ĩna vãme ucatu ecoria sojeri ñacajʉ. To bajicõari, tocãrãca sojere sĩgʉ̃ ángel rʉ̃gõcami.
REV 21:14 “Ticʉ̃ni juriaquedibeticõato” yirã, gʉ̃tari jacase cũsʉoyuma. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari ñagãnibiacajʉ. To bajiri, tocãrãca gʉ̃tarijʉre, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, “Yʉ oca goticudirʉarãja” ĩ yicõacana vãme ucature tuyacajʉ.
REV 21:15 Ángel yʉ rãca ñagõcacʉ, macare ĩ cõĩaroti orone quẽnoriʉre cʉocami. Ti macare, matariacʉ̃nire, sojerire quẽne ĩ cõĩaroti ñacajʉ tiʉ.
REV 21:16 Ĩ cõĩajama, ti maca eyase, ti maca ʉ̃mʉase quẽne, cojoro cõrone ñacajʉ. Ĩ cõĩajama, dos mil doscientos kilómetros cõro ñacajʉ eyase, ʉ̃mʉase quẽne.
REV 21:17 Ti maca matariacʉ̃ni ĩ cõĩajama, sesenta y cinco metros ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñacajʉ. Masa ĩna cõĩarore bajirone cõĩacami ángel.
REV 21:18 Ti maca matariacʉ̃nire, gʉ̃tari jaspe vãme cʉtise rãca quẽnoriacʉ̃ni ñacajʉ. To bajicõari, orone quẽnoria maca ñacajʉ ti maca. Ẽo sojeri ʉeri manire ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maca.
REV 21:19 Ti maca matariacʉ̃nire ĩna cũsʉoriari jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari jacase tʉre, “Quẽnaro ruyuato” yirã, gʉ̃ta jairo vaja cʉtire cũñuma. Gʉ̃ta ñasʉorica, jaspe vãme cʉticajʉ. Beroaga, zafiro vãme cʉticajʉ. Beroaga, ágata vãme cʉticajʉ. Beroaga, esmeralda vãme cʉticajʉ.
REV 21:20 Beroaga, ónice vãme cʉtirica ñacajʉ. Beroaga, cornalina vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisólito vãme cʉticajʉ. Beroaga, berilo vãme cʉticajʉ. Beroaga, topacio vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisoprasa vãme cʉticajʉ. Beroaga, jacinto vãme cʉticajʉ. Tʉsarica, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñacajʉ amatista vãme cʉtirica.
REV 21:21 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñarisojeri perla vãme cʉtisene quẽnoria sojeri ñacajʉ. Tocãrãca sojene perla vãme cʉtia rãca quẽnoria sojeri ñacajʉ. Ti maca gʉdareco ñavati maare, orone quẽnoria maa ñacajʉ. To bajicõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maa.
REV 21:22 Diore rʉ̃cʉbʉoriavire ĩabʉjabeticajʉ yʉ, ti macare. Jẽre ti macane mani ʉjʉ, Dios, ñajediro masijeogʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriavire bajiro ĩna bajicõajare, ĩnare rʉ̃cʉbʉocama ti macana jediro. To bajiri, gaje vi ĩnare rʉ̃cʉbʉorotivi bojabeticajʉ ti maca.
REV 21:23 To bajicõari, Dios ĩ ñarimaca ti ñajare, ĩ bususe rãca busucajʉ ti maca. To bajicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩre bajirone ĩ busurẽmojare, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe, ñamiagʉ ĩ bususe quẽne bojabeticajʉ ti maca.
REV 21:24 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, masa rãca Dios ĩ ñajare, ĩre masijedirona ñacama. To bajicõari, “Mʉ sʉorine ñamasurã ñadicajʉ yʉa”, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorona ñacama.
REV 21:25 Ti maca matariacʉ̃ni ñarisojeri rẽtiaroti ti manijare, jãnariasojeri ñacõa ñaroti ñacajʉ.
REV 21:26 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, ĩna cʉose jairo vaja cʉtise juadicõari, Diore ĩsicama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã.
REV 21:27 To bajicõari, —Dios ĩ ĩatese, rojosere juavabetirʉarãma ti macajʉre. Rojose yirã, socarimasa quẽne, ti macare sãjabetirʉarãma ĩna quẽne —yigoticami ángel. —Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yatutijʉ, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” yiucatu ecoriarã rĩne sãjamasirʉarãma —yigoticami ángel.
REV 22:1 Tire yʉre ĩ ĩoro bero, quẽna riaga oco ʉeri maniya catirũgũrotiayere oco cʉtiyare yʉre ĩocami ángel. Tiya, ʉeri mani botise oco cʉticõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro quẽnaro ruyurisa ñacajʉ tiya. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ jode cʉticajʉ tiya riaga.
REV 22:2 Ti maca ñari maa gʉdarecore ñacajʉ tiya. Tiya veca ñaricʉ riagare jʉajacatʉajʉne saari cʉticõari catirũgũrotiayere rica cʉtiricʉ ñacajʉ. Tocãrãcarodorine rica cʉtirũgũroti ñacajʉ tiʉ. To bajiri cojo cʉ̃mare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãcaji rica cʉtirũgũroti ñacajʉ. Tiʉ jũ quẽne, “Jʉaji rijabeticõato” yirã, masare ĩna ʉco yiroti ñacajʉ.
REV 22:3 Ti macajʉ Dios ĩ ĩatese maniroti ñacajʉ. Ñajediro quẽnase rĩne ñarũgũroti ñacajʉ. Ti macajʉ Dios, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rãca rotirã ĩna rujiri cũmuro ñaroti ñacajʉ. Ti macana jediro Dios ĩ bojasere yirã ĩre rʉ̃cʉbʉorona ñacama.
REV 22:4 Adi macarʉcʉrojʉ Diore ĩabetirũgũriarã ñaboarine, tojʉrema ĩre ĩarona ñacama. To yicõari, Dios vãme ĩna riovecarijʉre ucatu ecorona ñacama.
REV 22:5 Tojʉ ñami maniroti ñacajʉ. Ti macana sĩabusuore bojamena ñarona ñacama. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bususe rãca busuroti ñacajʉ, ti macare. To bajiri, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere bojamena ñarona ñacama. To bajicõari, Diorãca roticõa ñarũgũrona ñacama.
REV 22:6 Bero, quẽna ado bajiro yʉre goticami ángel: —Jediro mʉ ĩase, to yicõari, mʉre yʉ gotise, riojo gotise ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna gotirẽtomasire ʉjomasir'i ñaami mani ʉjʉ Dios mʉre yʉ ĩosere rotigʉ —yʉre yigoticami ángel.
REV 22:7 Gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel: —Ado bajiro gotiami Jesús: “Yoaro mene varʉcʉja yʉ” yigotiami. To bajiri, adi quetire Dios ĩ cõarere cʉdirã, quẽnase bʉjarona ñarãma —yʉre yigoticami ángel.
REV 22:8 Yʉ ñaja Juan, adi quetire ucagʉ. Jediro yʉre bajiĩocatire ĩacõari, ángel ĩ goticati ñaro cõrone ajicajʉ yʉ. Tire yʉ ajiro bero, yʉre ĩocacʉ ángel rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ.
REV 22:9 To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre yicami ángel: —To bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Yʉ quẽne, mʉre bajirone Dios ĩ bojasere yigʉ ñaja. Diore gotirẽtobosarãre, to yicõari, adi paperatuti ucare ajitirʉ̃nʉronare bajirone bajigʉ ñaja yʉ quẽne. To bajiri, Diore mʉ rʉ̃cʉbʉorore bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Diojʉare to bajiro mʉ rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja —yʉre yigoticami ángel.
REV 22:10 Gajeye ado bajiro yʉre goticami: —Ti oca mʉ ucasere no bojarone tire yiyayiobeja, bero bajiroti ti cõñajare.
REV 22:11 To bajiroti mojoroaca ti cõñajare, masa ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñato. Rojose tʉoĩacõari yirũgũrãma, to bajirone yicõa ñato. To yicõari, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã quẽne, ĩ ĩavariquẽnase rĩne yicõa ñato —yʉre yigoticami ángel.
REV 22:12 To yicõa, quẽna Jesús ĩ gotisere yʉre goticami ángel: —“Riojo ñamasusere gotiaja yʉ. Yoaro mene varʉcʉja yʉ quẽna. Ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna yirere masigʉ̃ ñari, ‘Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yirʉcʉja yʉ.
REV 22:13 Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, ‘Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja’ yigʉ yaja yʉ”, yigotiami Jesús —yʉre yigoticami ángel.
REV 22:14 Quẽna ado bajiro yʉre goticami: —“Rojose yʉa yirere yʉare masiriobosacõañumi Cristo” yitʉoĩarã rĩne ñaama yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye ricare barona. To bajiri ĩna ñaama ti maca sojerire sãjamasirona. To bajirona ñari, variquẽnato ĩna.
REV 22:15 Adocãrãca vãme rojose yirã ñaama ti macare sãjabetirona: Gãjerãre rojarã, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirã, sĩarimasa quẽne, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne sãjabetirʉarãma. To yicõari, socase yirã quẽne sãjabetirʉarãma ti macare —yʉre yigoticami ángel.
REV 22:16 To yicõari, gajeye Jesús ĩ gotisere gotigʉ, ado bajiro goticami ángel: —“‘Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ti oca gotiato ĩ’ yigʉ, ángel vãme cʉtigʉre cõamʉ yʉ. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaja yʉ. Busuriñoco, busuroto rĩjoro ĩ busumʉjadore bajiro bajirocʉ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajisere ĩacõari, ‘Mame macarʉcʉro Dios ĩ vasoaroti ejacoajʉ’, yimasirʉarãma masa”, yigotiami Jesús —yigoticami ángel.
REV 22:17 Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajicõari, mani rãcagʉ Esp'iritu Santo quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniaja mani: —Yʉa tʉjʉ vayá quẽna —ĩre yaja mani. Gãjerã adi queti yʉ ucasere ajirã quẽne, —Yʉa tʉjʉ vayá —Jesúre yirʉarãma. Jesújʉa quẽne, —Yʉre sẽniña —yigʉmi, ĩre masirʉarãre. Bʉto oco idirʉarãre bajiro ĩre masirʉarã, ĩre ĩna sẽnijama, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi. Dios ĩ bojabetire mani yiboajaquẽne, rojose mani yisere manire vaja yibosayumi Jesús.
REV 22:18 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, adi quetire ajirãre ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: No bojarã adi queti yʉ ucasere ti gotiro bajiro me ĩna ucarẽmojama, “Rojose tãmʉorʉarãma” ángel yʉre ĩ yigotirore bajirone rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios.
REV 22:19 Adi queti ti gotise, “Socase ñaja” yitʉoĩagʉ̃re, “Socagʉ ñaami. Yʉ tʉ ñarocʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios. To ĩ yijare, yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye rica cʉtiʉ ricare ĩ baborotire ĩre barotibetirʉcʉmi Dios. To bajicõari, Dios ĩ ñarimacare sãjabetirʉcʉmi.
REV 22:20 Adi quetire gotigʉ, ado bajiro gotiami: —Yʉ gotirore bajirone yigʉ, yoaro mene tudivadirʉcʉja —yami. To ĩ yirone, —To bajirone bajiato. Yoaro mene tudivayá, yʉ ʉjʉ —ĩre yaja yʉ.
REV 22:21 Mani ʉjʉ, Jesús, mani jedirore quẽnaro yato. To cõrone ñaja.
