MAT 1:1 Iesu Keriso da mambube mane nanjogo daiyagha Abraham davareta siroruta furieta, Devit siroruturia, kotú Devit davareta siroruta furia, Iesu Keriso siroruturia-da gaga evere.
MAT 1:2 Abraham mo Aisak da afa re. Kotú Aisak mo Jekop da afa re. Jekop mo, Juda unda ikoko mendide, númanda afa re.
MAT 1:3 Juda mo, Peres ungá Sera ghada afa re. Kotú, Tamar mo ungá unda aya re. Peres mo, Hesron da afa re. Hesron mo, Ram da afa re.
MAT 1:4 Ram mo, Amminadab da afa re. Kotú, Amminadab Nason da afa re. Nason mo, Salmon da afa re.
MAT 1:5 Salmon mo, Boas da afa re, kotú Boas nue aná Rahap re. Kotú Boas mo, Obet da afa re, kotú Obet da nue aná Rut re. Obet mo, Jesi da afa re.
MAT 1:6 Atá Jesi mo, Kini Devit da afa re. Kotú Devit mo, Solomon da afa re. Solomon da nueda embó sei aná Uria re.
MAT 1:7 Solomon mo, Rehoboam da afa re. Kotú Rehoboam mo, Abiya da afa re. Abiya mo, Asa da afa re.
MAT 1:8 Asa mo, Jehosafat da afa re. Kotú Jehosafat mo, Jehoram da afa re. Jehoram mo, Usia da afa re.
MAT 1:9 Usia mo, Jotam da afa re. Kotú Jotam mo, Ahas da afa re. Ahas mo, Hesekia da afa re.
MAT 1:10 Hesekia mo, Manassah da afa re. Kotú Manassah mo, Emon da afa re. Emon mo Josaia da afa re.
MAT 1:11 Atá Josaia mo, Jehoiakin (o Jekonaia reta rosore) unda ikoko mendideda afa re. Númane, Abua Babilon da mene-mene ari kakatomi Israel enembonu susughi ea bua, númanda roo enda anava igiguturia-da rifova siroruturie.
MAT 1:12 Avore, númane nandia, roo enda Babilon anava bua igigituturia-va Jehoiakin da mendi Sealtiel siroruturie. Kotú Sealtiel mo, Serubabel da afa re.
MAT 1:13 Serubabel mo, Abiud da afa re. Kotú Abiud mo, Eliakim da afa re. Eliakim mo, Asor da afa re.
MAT 1:14 Asor mo, Sadok da afa re. Kotú Sadok mo, Akim da afa re. Akim mo, Eliut da afa re.
MAT 1:15 Eliut mo, Elieser da afa re, Kotú Elieser mo Matan da afa re. Matan mo, Jekop da afa re.
MAT 1:16 Atá Jekop mo, Josep da afa re. Kotú Josep da evetu aná Meri re. God na ututurieta furia embó Iesu, aná Meri na fufirie.
MAT 1:17 Aghá-gea, Iesu da mambube mane Abraham da rifova reta furia, Devit dava bubua vitiria rifova dano 14 re. Kotú Devit da rifo vareta furia, Babilon enembomi Jiusi enembo susughi ea rururia beago, mambube mane dano 14 re. Kotú dabako aghago unda mambube mane anavareta siroruta furia, Iesu da rifova buburituria, dano 14 re.
MAT 1:18 Iesu Keriso endava daiyagha fufirieta siroruturia, aná evere. Unda nue Meri, gimasa ragaro Josep du datu didighurieta, ungá furá danode takembambi-da dibeva, Asisi Kakarada anomi Meri tambouvude uria-nu, Josep seibe gerurie.
MAT 1:19 Avore, Josep umó embó taubana eini re. Aghá-gea, rourogo, Meri enembo oruabeda dibeva meka gauve-degea rirota, umó Meri kivumi doaita nundubuturie.
MAT 1:20 Umó aghá nundubutueta, Jojabeeda anerami dirava isagha ea, undú eghá ririe, “Josep, Devit da mendi, imó Meri yagera ari mania oru ata! Anada bee mo, umó God da Asisi Kakarada anomi tambouvude ea vitie.
MAT 1:21 Unda mendi fumbaita rouvia-da ragaro Iesu righi!” Anada bee mo, umó donu adua-mi, God unda natofoda ari akokogo nundubea gia doarida emboro ifegaita rouvie.
MAT 1:22 Aghá uria-da bee mo, Jojabeena gaga donu ferovetadava riria-nu furá bee ari-du rea, aghá urie. Aná Gaga mo, evere:
MAT 1:23 “Ariri mose eini jo kombo undiri ambi irirota, tambouvude ea, soká mendinu fumbota, enembo dano unda ragaro Imanuel regegaita rousue. Aná ragaroda bee mo, ‘God namonde danode vitie.’”
MAT 1:24 Aghá rea sidara urieta, Josep umó eevo kambesi vareta erea, Jojabeeda anera, dirava undú gaga donu riria aghagonu urota, Meri unda evetudu yagera ea bua, unda kambova arie.
MAT 1:25 Ungá viro ambi irirota, soká mendinu fufirieta, Josep na unda sokáda ragaro Iesu ririkurie.
MAT 2:1 Avore, fefera anava embó, ragaro Herot, umó kini ea irieta, Iesu mo Betlehem naa, Judia Frovensi anava fufirie. Fufirieta, beforo gari enembo dumeni eini-eini donu siroraita urari mo, damanava gia tanana egegeta uria enembomi, beina fefera vitari kena reta furia, Jerusalem bububuguturie.
MAT 2:2 Bubua, númanda uriga eghá egeguturie, “Jiusi enemboda kini reka fumbia mo niavo viti? Námane unda damana beina fefera vitari kena gigigutara-gea, undú tumogha baĩ aita reisi-fore.”
MAT 2:3 Aghá regeguturieta ningia, Kini Herot de kotú Jerusalem enembode dano aná bingá niningigea, mana-mana urota, gaa bee sidara egeguturie.
MAT 2:4 Aghá ea, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari Kakatode* dano aghi jufirieta furia, undava danode desuturieta, aná soká niavo sirorasua-du uriga urie.
MAT 2:5 Aghá uriga urieta, númane mino undú eghá regeguturie, “Umó naa Betlehem, Judia Frovensi rova sirorasue. Anada bee mo, feroveta unda siroraridu gaga eghá gefirie:
MAT 2:6 ‘Nímane Betlehem naa, Judia Frovensiva vitera enemboda bingá jojabe ea, Judia undida kokotofu dumenida bingá serigaita rouvie. Anada bee mo, nímanda rorova embó eini beforo righari ea, anda natofo Israel enembo kaifa aita rouvie.’”
MAT 2:7 Aghá rea sidara urieta, Herot na kivumi aghi jufirieta, aná beforo gari enembo undava fufuguturieta, númandava aná damana fefera domi siroruturia-nu tanana urie.
MAT 2:8 Tanana ea, númane ninenguturota eghá ririe, “Nímane igige, Betlehem naava bubua, aná soká tava ea tatambugea, tutumi kaverea fufuge! Regegadi ningia, amó beago ya, undú tumogha baĩ are!”
MAT 2:9 Aná kini da gaga donu riria ningia, númane seriguturie. Igiguturota, aná damana beina fefera vitari kena gigiguturia-mi númanda dibe kena aria, aná soká vitiria kambesida itiva tukú urie.
MAT 2:10 Númane aná damana rekago gigiguturia aghade, neno gangorogha dano igiguturie.
MAT 2:11 Aria, aná soká nue Meri gha vitiria kambova bubua, gangorogha dano aná sokádu númanda tumogha dano baĩ urota, númanda vesa goldi, kotú ika muu eini munode ragaro frankinsensi, kotú ika muu munode eini, ragaro meer reta rousua ananu bua, vesa ututuguturie.
MAT 2:12 Aghá egegea, God donu dira einiva númandu riria-nu nundubuturota, jo ya Herot dava bubambi, emboro einiva kaverea aria, númanda roo endava bububuguturie.
MAT 2:13 Aná beforo gari embobo seriguturia-da ambova, Jojabeeda anerami dirava, Josep du eghá ririe, “Imó erea, inda soká nuegha bua serigea, Isip igige! Bubua, anava iradi-gea, anona rata ningia kaverea furadi! Anada bee mo, Herot na, unda enembo dumeni aná soká tava ea data amburari-du raita rouvie.”
MAT 2:14 Aghá riria-du, Josep tumbade erea, nungarimi unda soká nuegha bua, numonde Roo Enda Isip igiguturie.
MAT 2:15 Aria, anava irieta, Kini Herot ambubuturie. Jojabee na ferovetadu donu riria aghade, gaa bee urie, “Anona ririeta, anda mendi Isip roo enda vareta furie.”
MAT 2:16 Aná beforo gari enembo umó kukuviria-nu tanana ea, Kini Herot neno akuago urie-gea, Betlehem naa kotú naa ijoijokoko anada kasava soká vividenu dedegota ambubugari-du ririe. Aná beforo gari enembomi damana nanjigo siroruturieta regeguturia-nu nundubuturota, aná soká mane vivide ghaeko ungaghada vorari kena dano dedegota, ambubugari-du ririe.
MAT 2:17 Kini donu riria-da bee siroruturia aghade, feroveta Jeremaia gaga donu gefiria, aná gaa bee urie.
MAT 2:18 “Aghade, Rama naava Resel jii be fugea rieta niningiguturie. Resel na unda sasingudu jii be fugia rirota, enembomi undú neno jama ututugasue-tago, unda sasingu dano ambubuguturia-du, umó númanda sonemba bari injigha urie.”
MAT 2:19 Herot ambubuturia-da ambova, Josep Isip irieta, Jojabeeda anerami dirava isagha ea, undú eghá ririe, “Aná embó inda mendi data amburari-du riria, ambubuta-du, imó erea, inda mendi nuegha bua kaverea, Israel roo endava igige!”
MAT 2:21 Aghá ririeta ningia, Josep erea, unda mendi nuegha bua, numonde kaverea, Israel roo endava igiguturie.
MAT 2:22 Anava yaita urota, gaga eini nininguria mo, embó ragaro Arkelaus numamo Herot da kambesi bua, kini ea, Judia Frovensi kaifa eta urie. Ananu niningurie-gea, unda mendi nuegha bua yari oru urie. Tago, dirava isuri gaga dumeni ningia, umó aria, Judia Frovensi serigea, Galili Frovensiva igiguturie.
MAT 2:23 Númane aria, naa ragaro Nasaret bubua, anava naa dighia vitiria-du, Jojabee na ferovetadava donu riria, aná furia gaa bee urie, “‘Umó aná Nasaret embó re,’ regegaita rousue.”
MAT 3:1 Anada ambova fefera eini, Jon Bafutaito Ari Kato aria, Judia Frovensi anava uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva bubua, unda minono eghá reta urie,
MAT 3:2 “God unda Natofo* kaifa ari fefera aná etia utuvako etua-du, neno kaverea, nímanda ari akokogo dodogadi rere!” aghá ririe.
MAT 3:3 God da feroveta Aisaia seibe unda buka rova Jon du eghá gefirie, “Embó eini uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva avo irirota, ghogho reirie, ‘Jojabeeda emboro simbuge, dambu ae!’” Aisaia na aghá gefirie.
MAT 3:4 Jon anava irirota mo, umó oka kamero da tamututumi arinu dighia asugeta urie. Kotú, unda abaguva dighari beago aná kamero da andoromi arinu bua fifinembea dighita urie. Aghade umó avo irirota, siside firukadenu bua undita urie.
MAT 3:5 Anava iriaveta, Frovensi Judia enembo oruaruabe, bogu naa Jerusalem enembo oruabe kotú uvu Jordan kasava vitiria enembo oruabede dano fuava, undava deseta urie.
MAT 3:6 Jon da gaga niningiguturota, númanda ari akokogo isagha egegutuaveta, Jon na númane Jordan uvuva bafutaito eta urie.
MAT 3:7 Aghá urota geruria mo, Moses da Gaga Kaifa kakatode* Sadyusi* enembo oruabede unda bafutaito rorouria kambesiva fufuguturia-du, umó eghá ririe, “Nímane angoghoda fufumbugari re! Nímane jo neno kaverambi irirota furá bafutaito nuenembo egegadora, God ari akokogoda mino utaita rei-nundubutua, jo serigambi aita rosoravore. Nendufako, ‘Anda afa Abraham re,’ rirota, ‘Amó God da neno bari mendi aghago re.’ mania nundubata! God ená singoi rata, Abraham anada sasingu nindari inono re. Unda bouvu serigaita nundubadora mo, neno kaverea, nímanda ari-bari akokogo doa, aito taubana fufugege!
MAT 3:10 Oto seibe ika ruruva tafugaita simbugea vitie. Ika domi bee taubana righambi adua mo, umó vegea, ivari tumanadu evirota vitia-va fugota, evaita rouvie.
MAT 3:11 Avore, nímane avona neno kaverea, unda ari-bari akokogo karigea, aito taubana fugadua-nu anona tefo uvumi bafutaito eta rore. Tago, embó eini anda ambova refia, umó ano tofo re, amó jo umongo irambi re. Anode duroghade anda jo undago irambi re. Nímane unona Asisi Kakaragha ivarighami bafutaito aita rouvie.
MAT 3:12 Umó enembo iruraita simbugea vitie. Umó faragho genjeguturota, faravada vee simbugea bua, unda koromava ititurota, faragho fugota, tumanadu reivia ivariva evivigaita rousue,” ririe.
MAT 3:13 Anada ambova, Iesu unda naa Nasaret Galili Frovensi anavareta furia, uvu ragaro Jordan anava bubua, Jon na umó avo bafutaito ari-du ririe.
MAT 3:14 Aghá urieta, Jon umó Iesu bureguturota eghá ririe, “Inona amó bafutaito arigo, dodu anona imó bafutaito ari-du ete?”
MAT 3:15 Ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Avotago, do-gea, angá aghá ata-gea, God donu uno rouvia-da bee siroroe!” Aghá ririeta, Jon umó Iesu da uno uria aghagonu aita “avore” ririe.
MAT 3:16 Umó bafutaito urieta, Iesu umó uvuvareta vivitua aghade, uutu ifeguturieta, Asisi Kakarami eto-bato dii ukugo isaghava vorefuria, undava asumbutueta gerurie.
MAT 3:17 Aghá urieta, uutuvareta be fugia eghá ririe, “Ená anda neno bari Mendi re. Unda irari gerurota, anda neno roo gangoromi beda rouvie!”
MAT 4:1 Aghade Satan na Iesu kuvia gari-du rea, God da Asisimi umó unumbea, enembo irambi, kotú uvu tefo kambesiva arie.
MAT 4:2 Aria, tumba kotú onembo 40 tama uria-da ambova umó baimana itatama urie.
MAT 4:3 Aghá ueta, Satan furia Iesu dava eghá ririe. “Imó God da mendi iradora mo, rege, ená singoi farava nindota undadi!”
MAT 4:4 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe. “God amindu gaga eghá ririeta, gefirie: ‘Enembo jo undarimi jebuga bee tambua bambi aita rouvie-tago, gaga nanjogo God da bemi riria anami, jebuga tambua baita rouvie.’”
MAT 4:5 Aghá ririeta, Satan na Iesu unumbea bua aria, bogu naa kakara, Jerusalem bubua aria, God du Tafaroro Ari Kambo* fouva vitia, iti beeva jiria Iesu du eghá ririe,
MAT 4:6 “Imó God da mendi iradora mo, God da Gaganu gaabee urota, ená kambo fouvareta jau ege, gare! Anada bee mo, God da Gaga eini eghá reirie: ‘Imó jau ea voradora mo, God na rata, anera mane númanda ingo beisi ea irirota, númanda ingova desembuturota, inda eka jo singoiva dea borambi aita roravore.’”
MAT 4:7 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe, “Aná rera, aná gaa bee re, avotago God da Gaga einiva eghá reirie: ‘Mania nímanda Jojabee God kuvia gigigata!’”
MAT 4:8 Aghá ririeta, umó rekago Iesu bua aria, dafaru iti bee itiva jiria, aná roo enda nanjogoda sevo durogha dano iruguturieta, Iesu gerueta, eghá ririe,
MAT 4:9 “Atá imó andú tumogha dano baĩ adora, ená rei-gerora eini-eini dano, anona indú utaita rore.”
MAT 4:10 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe. “Satan, amó doa serige! God da Gagava eghá reirie, ‘Nímanda Jojabee God nuenembo tumogha baĩ egege! Kotú unda uno nuenembo egege!’”
MAT 4:11 Aghá ririeta, Satan umó doa seriguturieta, anera mane furia, Iesu sonembuturie.
MAT 4:12 Jon bua, diburava gajiturieta ningia, Iesu kaverea Galili arie.
MAT 4:13 Feroveta Aisaia sei donu riria-nu bee ari-du rea, Iesu Nasaret doa aria, Kaperneam asumbea vitirie. Bogu naa Kaperneam aná sao Galili kasava Sebulun ungá Naptali undida kambesi rova re. Aisaia da gaga, aná evere:
MAT 4:15 “Abua Sebulun ungá Naptali ghada roo enda emboro sao diva vitia dano, Israel enemboda gitofomi susughi ea, righia vitie. Uvu Jordan beina fefera vorari kena Galili frovensida enda dano gitofomi númanda tofo rururie.
MAT 4:16 Atá aná gitofo bingoiva vitiria-mi, unana jojabe gigituturie, númane avona amburarida utumuva vitiria-dava, rifo atiturie.”
MAT 4:17 Fefera aghade Iesu tutuno ea, minono eghá ririe. “God unda natofo* kaifa arida fefera etia, uutuva etua-du neno kaveradi rere!”
MAT 4:18 Iesu Galili sao jojabe betuva deĩ ea irurota, uvu oka bari kakato Saimon, o Pita reta rosora, unda ikoko Andru gha ungá saova moyuva fugitueta gerurie-gea eghá ririe,
MAT 4:19 “Anda ambova fufuge, anona irugota, moyuvami uvu oka buta rosora aghagonu, enembo unumbea bua, andava furadi-gea, anda ambo nimbi egegoe!”
MAT 4:20 Aghá ria, jo gaimbo ambi, ungá unda moyuva avo doa erea, Iesu da ambova igiguturie.
MAT 4:21 Anavareta irurota geruria mo, Sebedi unda sasingu ungagha, Jems ungá Jon ghade númanda ghaava* moyuva fugaita simbugutueta gerurie-gea, númandu ghogho ririe.
MAT 4:22 Ghogho riria aghade, gaimbo ambi ungá unda ghaade numamode doa, Iesu da ambova igiguturie.
MAT 4:23 Iesu aria, Galili Frovensi enemboda nghaĩ itari kambova* dano anava iruguturota, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da Gaga Taubananu minono rirota, kaemi enembo righia damé-damé eaveta, sembago ea irari kotú kae bua irari enembo eaveta jejebugeta urie.
MAT 4:24 Iesu aghá uua-da bingá aria, Siria Frovinsi va enembo dano ningia fafate urie. Urie-gea, númane erea, enembo avona kosisi sembago bua vitiria-de, mema itatama urota vitiria-de, taimu akokogomi asuguturieta vitiria-de, enembo avona jifeta uria-de, kotú eka ingo takembaride dano bua, Iesu dava fufuguturieta, unona urieta jejebuguturie.
MAT 4:25 Galili Frovensi, kotú Dekapolis Frovensi, Jerusalem, Judia Frovensiva kotú uvu Jordan beina fefera vitari kena enembo natofo oruaruabe Iesu da ambova igiguturie.
MAT 5:1 Avore, Iesu aná natofo jede gerurie-gea, umó aria vitia, ooto diva asumbuturie. Aghade, unda ambo nimbi undava desiturieta,
MAT 5:2 umó tutuno ea, númane iruguturota, eghá ririe,
MAT 5:3 “Dibe durumugari enembonu God kaifa eta rouvia-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:4 Jii rirota vitia enembodu rere, God na númane tavo tatau aita rouvia-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:5 Durumugea vitia enembodu rere. God donu be gajiturota utaita riria-nu ambova baita rousua-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:6 God da uno egegaita baimana itatama eta rousua enembodu rere. God na númandu taubana jojabe utota bubugaita rousua-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:7 Kokomanami mema bouvu utota nundubea gia doadua enembodu rere. Irurari feferava God na númanda dinunu beago, nundubea gia doa sonembaita rouvia-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:8 Neno roo simbugea vitia enembodu rere. Númane ambova God da dibeva jiria, umó dibe mokomi gigigaita rousua-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:9 Siriri utari kakatodu rere, ambova God na númandu, ‘Anda sasingu re,’ raita rouvia-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:10 God da uno eta rousua enembodava gitofomi mema bouvu ututa rousua-du rere. God na númane kaifa eta rouvia-du, gangoro egegari-du rere.
MAT 5:11 Nímane avona amó gaabee egegadora-du, natofomi nímandu tauga kavavana dibe beva regegadua o mema bouvu nímandava utadua o nímanda tamova gaga gavera regegadua-du, gangoro egegadi rere!
MAT 5:12 Feroveta seibe nímanda dibe kena fufuguturia-dava beago, mema bouvu dabako aghagonu ututurie. Tago, nímanda mino jojabe uutuva vitia-nu utota baita rosora-du gangoro egegadi rere.
MAT 5:13 Nímane ená endava vitia enemboda ireri aghago re. Tago, ireri musisi ea, sororo ea ya vivi sidara adua mo, daiyagha ata-gea, unda vivi rekago siroradu? Umó rekago eini-eini dumeniva jijimu ari jo inono irambi re. Amindu fugota, enemboda ekami fatia dasaita rouvie.
MAT 5:14 Bogu naa ooto itiva dighiaveta, enembo gigigeta rousua aghago, nímane ená endava vitia enemboda unana aghago ea vitera-du, nímandava unana bubugaita rousue.
MAT 5:15 Aghago, enembo eini avona jo nanefa dungea bua, ovumi afuregambi aita rouvie. Tago, aná nanefa dungea bua, unda nanefa jirari sinakefiva itota, aná kambova enembo nanjogodu unana utaita rouvie.
MAT 5:16 Gari dabako aghago, nímanda ari taubana manenu gerurota, Afa uutuva vitia-nu raga regegari-du rirota, do-gea, nímanda unana enemboda dibeva janimboe!”
MAT 5:17 “Amó, Agho Dari Moses da gefiria, kotú gaga nanjogo feroveta maneda gegembuguturia-nu, jo seghaita furambi re. Tefo, númane donu riria-da bee ata sirorari-du etere.
MAT 5:18 Amó nímandu gaa bee rere, uutude endade sidara aita rouvia-da dibeva eini-eini nanjogo Agho Dariva gembari vitia, itoko eini jo sidara ambi aita rouvie, anada bee dano siroraita rouvie.
MAT 5:19 Enembo eini avona ená agho dari ijoko eini bejuturota, unda komana eini aghá ari-du irugadua mo, uutuva God da natofo* kaifa ariva, umó aná ijoko bee aita rouvie. Tago, umó avona ená agho dari ea gerurota, enembo aghá ari-du irugadua, umó uutuva God da natofo kaifa ariva, jojabe aita rouvie.
MAT 5:20 Amó nímandu rere, nímanda aito fugari jo Moses da Gaga kaifa ari, kotú Irugari Kakatoda* aito fugari serigambi adua mo, nímane uutuva God da natofo kaifa ariva jo terambi aita rosoravore.
MAT 5:21 God na gaga seibe mambube manedu riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania enembo eini data amburauveta, atá enembo avona enembo eini data amburadua, aná embó irurea, anada bouvu utota, itatama aita rouvie.’
MAT 5:22 Tago, amó nímandu eghá rere, enembo avona unda jamenade neno akuago adua mo, aná embó irurea, anada bouvu utota, itatama aita rouvie. O avona unda jamenadu tauga kavavana radua, aná embó bua kanisera* maneda dibeva koto aita rousue. O ‘Indava taubana eini tefo re!’ radua mo, aná embó sei aná ari akokogo mino utari kambesi unda ivarida utuvako bee ea vitie.
MAT 5:23 Amindu rea, imó avona inda vesa dungari farova itaita urota, inda jamenadu ari akuago eini urera-nu nundubadora mo,
MAT 5:24 inda vesa aná faro dibeva doa, sei kaverea ii, inda jamenadava inda ari akuago isagha ea doa kaverea fu, inda vesa God dava utadi!
MAT 5:25 Gaga eini mo, inda komanagha besiga ata, imonu koto aita radua mo, koto kambesiva bubambi-da dibe kena emboro rorova irurota, inda komanagha gaga rea simbuge! Aghá ambi adora mo, imó bua irurari katoda ingova utota, unona imó bua dibura kaifa kakatoda ingova utota, bua diburava gajaita rouvie.
MAT 5:26 Amó nímandu gaa bee rere, imó diburava irirota, irurari katomi guri donu utari-du radua-nu, dano utua sidara adora mo, imó doata kaverea bubaita roravore.
MAT 5:27 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata!’
MAT 5:28 Tago, amó nímandu eghá rere: enembo avona evetu eini gerurota, muu undadua, aná dara re. Aná embó seibe unda neno roomi komanada evetugha viro kombo etue.
MAT 5:29 Amindu inda dibe ingo bee kenami ata, imó ari sembago adora mo, gunjia bua doa fuge! Anada bee mo, inda tamoda fatu eini doadora, aná taubana re. O anami ata, inda tamo dano fugota, ivari akuagova voradua, aná akuago re.
MAT 5:30 Dabako aghagonu, inda ingo beemi ata, imó ari sembago adora mo, tafugea fuge! Anada bee mo, inda tamoda fatu eini doadora, aná taubana re. O ingo anami ata, inda tamo dano fugota, ivari akuagova voradora, aná akuago re.
MAT 5:31 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: enembo eghá reaveta ningita rosoravore, ‘Embó avona, unda evetu doaita nundubadua mo, umó bee dodu unda evetu doaita rouvia-da ingiso gembua evetudu utota bata-gea, ninengota yaita rouvie.’
MAT 5:32 Tago, amó nímandu eghá raita rore, ‘Embó avona unda evetu komanada embógha viro kombo kasava ambi irirota, dinunu dumenidu rea, umó doata, rekago vai adua, aná aghá aita rouvia embómi ata, God da dibeva aná evetu viro kombo kasava ari evetu aghago aita rouvie. Dabako aghago aná baitura avonu yagera adua, umó beago, God da dibeva kasava viro kombo ari embó aghago aita rouvie.’
MAT 5:33 Amó rekago rere, God na gaga seibe mambube manedu riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania nímanda be anogha gajiturera-nu, bebejegata! Nímane Jojabeeda ragarova be anogha gajiturera, aná kaifa ea goghó egege!’
MAT 5:34 Tago, amó nímandava raita rore. Mania komanami inda gaganu gaabee ari-du rirota, avoda ragarova be anogha gagajegata! Uutuda ragarova jo be anogha gajambi aita rosoravore.
MAT 5:35 Kotú endada ragarova beago mania be anogha gagajegata! Aná God da eka jirari kambesi re. Kotú, mania Jerusalem da ragarova be anogha gagajegata! Aná Kini Jojabeeda bogu naa re. Jo inda tofo irambi re.
MAT 5:36 Kotú mania indufa inda beforoda ragarova be anogha gagajegata! Anada bee mo, imó jo ata, fouma eini bondero vitari inono irambi re.
MAT 5:37 Avoreta, tumanadu gaa bee nuenembo rege, enembo imó gaabee egegoe! Amindu ‘Avore’ radora mo, aghá ege! O ‘Tefo’ radora mo, mania aghá ata! Enembo inda gaga gaabee ari-du, avoda ragarova be anogha gajeta rora-da nundubari, aná Satan davareta futa rouvie.
MAT 5:38 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Avona unda komanada dibe ga soiki adua, mino unda ga soiki ege! Kotú avona unda komanada di data boradua, mino unda dege, boroe!’
MAT 5:39 Tago, amó nímandu eghá raita rore. Enembo avona indú sembago adua mo, mania mino ata! Enembo einimi imó ingo bee kena ofova dadua mo, kavere-gea, yoveniva beago dae!
MAT 5:40 Kotú, enembo eini imó bua ya, koto urota, inda asugari tuvanu baita radua, do-gea etova asugaride dano bae!
MAT 5:41 Kotú enembo avona unda eini-eini fumbua, roo mendó dabako yari-du radua, fumbua roo mendó ungagha ii!
MAT 5:42 Kotú enembo indava eini-eini einidu benunu adua, aná utu! Kotú enembo eini avona indava eini-eini donu bua jijimu ea utaita radua mo, do-gea bae!
MAT 5:43 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Inda komana tẽtãnu neno rururota, inda gitofonu injigha ege!’
MAT 5:44 Tago, amó nímandu eghá rere. Nímanda gitofo neno rururota, nímandu bouvu mema ututuradua enembodu, benunu egege!
MAT 5:45 Aghá egegadora, nímanda Afa, uutuva vitia-mi enembo sembagode taubanadedu fefera utuaveta janimbeta rouvia, kotú boruma beago taubanade sembagodedu utuaveta voreta rouvia, aghagonu urota, unda sasingu bee aita rosoravore.
MAT 5:46 Atá, nímane takesi bari kakatoda eta rousua aghagonu urota, enembo nímane neno rururadua nuenembo neno bubugadora, bee dodu God anada mino eini utadu?
MAT 5:47 Dabako aghago, nímanda ikoko mendi nuenembo ghanena ea, numonde uumo egegadora, nímane jo Afada Gaga ningambi enemboda aito fugari itoko serigambi egegaita rosoravore.
MAT 5:48 Nímanda Afa uutuva vitia-dava dinunu eini tefo bee tefo re. Amindu rea, nímane beago aghagonu egegadi rere!”
MAT 6:1 “Atá gia goghó egege! Nímanda ari ivata taubana natofo gigigari-du númanda dibeva egegadora, nímanda Afa uutuva vitia-mi mino eini jo utota bambi egegaita rosoravore.
MAT 6:2 Amindu nímane makasi enembo avonu kauta kavevera nundubuturota simbugadua mo, mania be koko fugia rata, enembo ningauveta! Enembo dumeni nghaĩ itari kambova o emboro kasava jiria, natofoda dibeva makasi enembodava soro vesa egegeta rousue. Aghá urota, númane komana sonembari gaa regegeta rousue. Tago, númane aghagago enembo re. Natofo númane gerurota, raga regegari-du eta rousue. Avore, enembo númandu raga reta rousua-mi númanda mino bubugeta rousue. Ambova God Afadava mino eini jo bambi aita rousue.
MAT 6:3 Tago, nímane enembo sonembaita regegadora mo, inda kokomana kasavami inda urira gauveta, nenomi vesa egegadi rere. Aghá urota, Afa uutuva vitia-mi gia, mino unona utota baita rosoravore.
MAT 6:5 Atá, nímane benunu urota mo, mania aghagago eta rousua enembo, aghagonu egegata! Enembomi númane gia, raga regegari-du rea, númane nghaĩ itari kambova, kotú emboro kasava jiria, benunu egegeta rousue. Atá, amó nímandu gaa bee rere, númanda mino aná seibe bua vitie. Ambova Afa uutuva vitia-mi jo mino eini utota bambi aita rousue.
MAT 6:6 Tago, nímane benunu egegaita adora mo, igige, inda kambo rova terua bebato gagajege! Nímane Afa jo gambi eta rosoravore. Tago, aghá urota benunu egegadora mo, Afa nímane seibe kivumi gia, inda mino utota, baita rosoravore.
MAT 6:7 Atá, benunu egeguturota, mania Jiusi enemboda gitofo God gaabee ambi enembo aghagonu egegata! Númanda nundubariva, númanda bee tefo gaga oruaruabe reta rousua-du, kotú númanda benunu yafabe reta rousua-du, númanda ingomi uubu ari god mane númanda benunu niningigaita rousue.
MAT 6:8 Mania númanego egegata! Anada bee mo, nímane benunu rambi-da dibeva, donu bubugasira, nímanda Afa seibe rei-gerue.
MAT 6:9 Atá, benunu aita egegadora mo, benunu eghá egege ‘Afa uutuva vitera, námane inda ragaro kakara urota, righieta rei-erorue.
MAT 6:10 Fu, inda natofo* kaifa uradi, namonde irore. Inda uno uutuva siroreta rouvia aghago, eve endava beago siroroe!
MAT 6:11 Rifo inono námanda undari bofu!
MAT 6:12 Námane enemboda ari akokogo námandava eta rousua-nu, nundubea gia dota rosora aghagonu námanda ari akokogo beago, nundubea gia do!
MAT 6:13 Rourogo doadi-gea, kuvia gariva igigare-degea reisi-rere. Kotú námane enembo akokogoda ingova rougea bu!’
MAT 6:14 Enembo eini indú ari akuago ata, unda ari-bari akokogo nundubea gia doadora mo, inda Afa uutuva vitia-mi beago, inda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rouvie.
MAT 6:15 Tago, imó enemboda ari akokogo jo nundubea gia doambi adora, inda Afa beago, inda ari akokogo jo nundubea gia doambi aita rouvie.
MAT 6:16 Imó tama urota, mania aghagago eta rousua enembo, aghagonu ata! Númane bagha dibe ea, tamo jo simbugambi irirota, enembomi númane tama rousua ananu gia raga regegari-du eta rousue. Atá, amó indú gaa bee rere. Númanda mino aná seibe bua vitie. Ambova Afa uutuva vitia-mi mino eini jo utota, bambi aita rousue.
MAT 6:17 Tago, imó tama urota mo, dibe be seghea uka righia, fouma gae!
MAT 6:18 Aghá adora, imó tama adora-nu avona jo gia tanana ambi aita rouvie. Imó Afa jo gambi eta roravore. Tago, aghá urota tama adora mo, Afa imó seibe kivumi gia, inda mino utota baita roravore.”
MAT 6:19 “Mania gugua-ghayafa eve endava bua kurafu aita egegata! Endava faratetemi eini-eini diaveta, akuago eta rouvie, o boma eta rouvie, o bagia enembomi bejea terua, bagia egegeta rousue.
MAT 6:20 Amindu nímanda gugua-ghayafa uutuva kurafu egege! Anava jo faratetemi undambi aita rouvie o boma ea, sembago ambi aita rouvie, kotú bagia enembomi jo bejea terua bagia egegambi aita rousue.
MAT 6:21 Amó aghá rera-da bee mo, nímanda gugua-ghayafa niavo vitia-du gogorego nundubeta rosoravore.
MAT 6:22 Namonde anda dibe aná tamoda nanefa re. Nímanda dibe taubana iradua mo, nímanda tamo dano unanami beda aita rouvie.
MAT 6:23 Atá, nímanda dibe jo taubana irambi adua, nímanda tamo dano bingoimi beda aita rouvie. Kotú nímandava unana dano sidara adua mo, bingoi bee bingoi aita rouvie.
MAT 6:24 Enembo eini jo babarigari ungaghada buro ambi aita rouvie. Umó eininu neno rururota, eini injigha aita rouvie. O umó einida buronu ea goghó urota, eini injigha aita rouvie. Nímane jo guri baita nundubuturota, God da buro ari inono egegambi aita rosoravore.
MAT 6:25 Amó nímandu eghá rere. Mania, nímanda irariva, donu undidigaita rosora, kotú nímanda tamova donu asugaita rosora amindu, neno mema egegata! Inda asisida jebuga aná jojabe re, undari-bari aná ijoko re, kotú gari dabako aghagonu inda tamo aná jojabe re, dighari asugari aná ijoko re.
MAT 6:26 Aghago, dii manenu nundubea gigige! Númane jo govea o duria ghambea ambi eta rousue. Númane ghununu itari kambesi o koroma tefo re. Tago, nímanda Afa uutuva vitia-mi númane unduta rouvie. Tago, God da neno bari namonde andava aná jojabe re. Dii manedava aná ijoko re. Amindu nímanda irari-du mania mema egegata!
MAT 6:27 Gigige! Nímanda aghá nundubetora-mi, egegota nímane fefera yafabe iririgadora?
MAT 6:28 Kotú nímane dodu tamo dighari-asugaridu neno mema roso? Atá taima sigina manenda vitita rousua-nu gigige! Númane jo dighari-asugari baita rea, buro ambi eta rousue.
MAT 6:29 Tago, amó nímandu eghá rere. Kini Solomon umó gugua-ghayafa embó akuago eini re. Tago, unda dighari asugarida taubana, jo ená taimava siginago irambi re.
MAT 6:30 Aná kirisa oreki vitia, rifode fugota ivariva evaita rouvia-dava God na unda gari taubana ututa rouvie. Tago, God da dibeva nímane aná jojabebei re. Kirisa aná ijoko re. Amindu, nímanda dighari asugari unona utaita rouvie. Aghá-gea, God da kauta kaveveradu gaabee egegadi rere! Dodu nímandava gaabee ari bee ijoko ro?
MAT 6:31 Amindu mania neno mema urota, eghá regegata! ‘Namonde amó undari donu unda? O namonde amó uvu donu unda? O namonde tamo dighari asugari donu asuga?’
MAT 6:32 Jiusi enemboda gitofo God gaabee ambi enembo númanda nundubari aná eini-eini aghagodava itita rousue. Tago, nímane donu bubugasira-nu, nímanda Afa uutuva vitia-mi sei gita rouvie.
MAT 6:33 Amindu, God da kaifa eta rouvia-da noniva terua iririgaita rirota, unda unonu urota iririgadora, aná eini-eini nanjogo unona nímandu utaita rouvie.
MAT 6:34 Amindu, rifodedu mania neno mema egegata! Do-gea, rifodeda mema donu siroradua-du mania oreki neno mema egegata! Rifo inonoda mema siroreta rouvia-du, refodeda mema mania oreki nundubuturota mema egegata!”
MAT 7:1 Iesu aghá rea, rekago eghá ririe, “Rourogo, God nímane irurauve-degea rirota, mania komana irurata!
MAT 7:2 Anada bee mo, nímanda kokomana daiyagha iruraita rosora dabako aghagonu, God Afa nímane iruraita rouvie. Nímane daiyagha komanada ari akuago tava egegadora aghagonu, God na nímandava tava aita rouvie.
MAT 7:3 Kotú imó dodu inda komanada dibeva susundo ijoko gerurota, ika jojabe inda dibeva vitia mo, gambi ro?
MAT 7:4 Aghadu, mania enembo taubana gaa rirota, aghagago egeguturota, nímanda komanadu eghá regegata! ‘Arie, mambu, do-gea amó inda dibeva susundo ijoko vitia-nu bua fugore!’ Nímanda dibeva ika jojabe irota, aghá regegadora mo, jo taubana irambi re. Taubana mo, sei nímanda dibeva ika jojabe vitia-nu bua fugea, ambova nímanda komanada dibeva susundo ijoko vitia-nu, isaghava gia goghó urota, bua fugaita rosoravore.
MAT 7:6 Mania ninodu eini-eini kakarago ututugata! Aghá egegadora mo, umó kaverea, imó gambua kisore-kasore aita rouvie. Aghagonu, eini-eini esiko-esiko naa okadu utadora mo, nundubambi tefo vegi-vaga rouvie.
MAT 7:7 Amó nímandu eghá raita rore. Benunu egege, utota bubugadi! Tava egege, utota bubugadi! Goi-goi dedege, nímandu bebato ifegaita rouvie!
MAT 7:8 Anada bee mo, avona benunu ari, aná buta rouvie. Umó avona tava ari, aná tambuta rouvie. Kotú umó avona goi-goi dari, undú bebato ifegeta rouvie.
MAT 7:9 Nímanda eta rosora-nu nundubea gigige! Nímanda mendi undaridu benunu adua mo, singoinu utadora?
MAT 7:10 Aghago, umó uvu okadu benunu adua mo, undú ningabunu utadora?
MAT 7:11 Avore, nímane enembo sembago re-tago, nímane eini-eini esiko-esiko nímanda sasingudu ututa rosoravore. Tago, Afa uutuva vitia umó taubana bee re. Amindu undava benunu eta rousua enembodava, unda vesa taubana manenu ututa rouvie.
MAT 7:12 Agho Dari God na ririeta, Moses gefiria, kotú gaga feroveta mane gefiria-da bee mo evere: enembomi nímandu daiyagha ari-du uno adora aghagonu, númandu aghá egege!”
MAT 7:13 “Emboro ijokova ya bebato ijokova teradi rere! Anada bee mo, ivari akuago tumanadu reivia-va ya terarida emboro too, aná jojabe re, kotú aná bebato beago jojabe re. Natofo jede anava sumbua teteruguturota, sembago tatambugeta rousue.
MAT 7:14 Tago, jebuga tumanadu irari tambua barida emboro too aná sokumako re, kotú aná bebato beago sokumako-gea, anava terari fakara re. Enembo orua irambi anava ya jebuga tatambugeta rousue.”
MAT 7:15 Iesu na ririe, “Gia goghó urota iririge! Feroveta gavera kakato númane, oka ragaro sifi aghagago eta rousue. Tago, gaa bee re, númane aná nino akokogo aghago re.
MAT 7:16 Ikada beenu gerurota, unda ragaro tanana aita rosoravore. Eto-bato aghagonu ika ragaro tofá-tofáda bee jo kuveva gambi aita roravore. O ika ragaro simbia da bee jo siribava gambi aita roravore.
MAT 7:17 Ika einida bee taubana, undita rosore, eini akuago jo undambi eta rosora aghagonu, aná enembo retora-da aito fugari akuago ra, aĩ, taubana ra, tanana aita rosoravore.
MAT 7:18 Anada bee mo, ika taubana jo bee sembago ambi aita rouvie. Kotú ika sembago jo bee taubana ambi aita rouvie.
MAT 7:19 Ika mane bee jo taubana ambi adua, aná tafugea fugota, ivari tumanadu reivia-va avo evia, sidara aita rouvie.
MAT 7:20 Amindu rekago rere, aná feroveta gavera kakato aito daiyaghago fufugegadua-nu gerurota, númane daiyaghagoro tanana aita rosoravore.
MAT 7:21 Natofo jede dano avona fefera inono ‘Jojabee, Jojabee,’ regegeta rousua-mi jo God da enembo* tumanadu kaifa eta rouvia kambesiva terambi aita rousue. Tago, umó avona anda Afa uutuva vitia-da uno adua-mi, teraita rouvie.
MAT 7:22 Afada enembo iruraita rouvia-da feferava, enembo jedemi eghá regegaita rousue, ‘Jojabee, Jojabee, námane inda ragarova minono rirota, taimu sembago mane enemboda tamova tuviturieta isaghava buburiturie. Kotú ari-bari ivatagha urieta siroruturie,’ regegaita rousue.
MAT 7:23 Aghade, amó númandu isaghava raita rore, ‘Amó nímane jo tanana ambi rore. Nímane ari akokogo enembo reta, seserige!’” ririe.
MAT 7:24 “Amindu enembo avona anda gaga ningia, ivatava ititigadua, númane aná embó eini neno nundubea goghó urota, unda kambo singoi etova itia aghago re.
MAT 7:25 Aghá etueta, boruma jojabe vovorueta, yaura jojabe sumbua kambova fufieta, kotú uria-mi afamegea, roo mandugea vore etie-tago aná kambo jo gofegea jurambi re. Anada bee mo, aná kambo singoi etova itari vita.
MAT 7:26 Atá anda gaga ningia, jo ivatava itambi egegadua enembo, númane aná embó eini jo neno nundubea goghó ambi urota, kambo mangosava itia, aghago re.
MAT 7:27 Boruma jojabe vovorueta, yaura jojabe sumbua, kambova fufieta, uria-mi afamengea, roo mandugea vore etia, aná kambo fumbieta gofegea jua, ero jojabe retue,”
MAT 7:28 Iesu ená gaga mane rea sidara uria aghade, natofo jede avo desea vitiria-mi unda irugari uria-nu niningigea, duduku-dadaka egeguturie.
MAT 7:29 Anada bee mo, Iesu umó gaa bee nuenembo anogha irugutuaveta, númane itatama egegeta urie. Jo Moses da Gaga Irugari kakatoda* gaga irugeta rousua aghago, rambi re.
MAT 8:1 Aghade, Iesu umó ootova reta vorefueta, natofo jede unda ambova igiguturie.
MAT 8:2 Aghá uua, embó eini tamo betomi gigimbari furia bubua, unda dibe kena koubomi jengirea ririe, “Jojabee, amó tanana rore, ano indava vitia, aná inono bee re. Aghá-gea, imó uno adora, ege-gea, amó jebugore!”
MAT 8:3 Iesu, unda ingo sinia, aná embóda tamova, ririkurota ririe, “Amó uno roreta, imó jebuge!” ririe. Aghade, aná embóda tamova beto mane niagha yarigo urie.
MAT 8:4 Aghá urieta, Iesu na aná embódu eghá ririe, “Anda donu etora, mania enembodu rata! Tago dibe dambu ii, fristidava* bubua, inda tamo irugadi gata, Moses da Agho Dariva jebugetora-da vesa daiyagha dungari-du reiria aghagonu ege, enembo dano imó jebugetora-nu, gigigoe!”
MAT 8:5 Fefera aghade, Iesu aria, Kaperneam buburitueta, Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari eini undava furia, memagha sonembari-du benunu urie.
MAT 8:6 “Jojabee, anda sabua* embó eini kae bua, yavi-yavi ambi, eka ingo takembea, kambova vasia mema jojabe itatama rouvie.”
MAT 8:7 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Anona ya, righota jebugaita rouvie.” ririe.
MAT 8:8 Aná Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari eghá ririe, “Jojabee, anona imó rata andava furari jo inono irambi re. Amindu, tefo bemi gaga rege-gea, anda sabua embó jebugoe!
MAT 8:9 Aghá rera-da bee mo, amó anda barirarida tuva vitere. Aghago amó anda mene-mene ari kakatoda beforo righari jojabe re. Mene-mene ari kakato dano anda tuva irita rousue. Aghá-gea, anona, ‘Imó ii!’ rari aná ita rouvie. Kotú ‘Fu!’ rari aná futa rouvie. Kotú anda sabua katodu, ‘Enanu ege!’ rari, aná eta rouvie.”
MAT 8:10 Iesu aghá ningia, umó duduku ea, unda ambova fufuguturia enembodu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere, amó namonde anda Israel enembo einidava gaabee ari jojabe eghago jo gambi re.
MAT 8:11 Fefera vitari kena, fefera vorari kena, dafaru kena kotú karaje kena enembo dano furá, God unda natofo* tumanadu kaifa eta rouvia-du banau simbugaita rouvia-va Abraham, Aisak, Jekop de dano numonde banauva asusumbegaita rousue.
MAT 8:12 Tago, unda kaifa aita rirota gateguturia enembonu injigha ea isaghava fugota, bingoiva vorea, memagha diitu kirisi-karasa urota, jiiji regeguturota iririgaita rousue.”
MAT 8:13 Aghá rea doa, Iesu kaverea, aná mene-mene ari kakatoda kofiri righaridu ririe, “Kambova ii, inda gaabee etora aghagonu, rei-siroretue.” Iesu aghá ria aghade, aná kofiri righarida sabua embó jebuguturie.
MAT 8:14 Avore, Iesu aria, Pita da kambova bubua teteruria mo, Pita da imboti tamo veriveri ua-du vasia irieta gia,
MAT 8:15 unda ingo sinia, aná evetuda ingova ririkurieta, aná tamo veriveri tukú urieta, umó erea, Iesu da uno dano simbuguturie.
MAT 8:16 Jama ua-va, enembo taimumi asuguturia mane bua fufuguturieta, Iesu bemi ririeta, aná taimu mane tamova kosuguturie. Kotú kae bua vitiria enembo beago ririeta, númane jejebuguturie.
MAT 8:17 Gaga eini buka Aisaia da rova vitia-da bee isagha ari-du rirota, aghá uria, aná evere: “Namonde anda memade, kotú kae bua vitera-deda bouvu unona fufirie.”
MAT 8:18 Enembo natofo jede umó fugea roroguturia-nu gerurie-gea, Iesu unda ambo nimbidu eghá ririe, “Ererege-gea, namonde sao yoveniva rekimbea igigore!”
MAT 8:19 Aghá ririeta, Moses da Gaga irugari kato* einimi undava furia, eghá ririe, “Irugari kato, imó niavo yadora, amó inda ambova tuvia yaitare.”
MAT 8:20 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Ito-goiriva númanda nangu undari too vitie, kotú itiva dii mane númanda mogha vitie-tago, Enemboda Jojabee* umó doda nangu undari kambesi eini tefo re.”
MAT 8:21 Kotú, ambo nimbi einimi ririe, “Jojabee, anda afa emboko bee re. Umó amburota-gea furugadora mo, amó furá angá deĩ aita rore.”
MAT 8:22 Aghá ririe-tago, Iesu undú eghá ririe, “Anda ambova tuvia fu! Do-gea, aná amburari enembo nendufako furugoe!”
MAT 8:23 Iesu ghaava* vovorueta, unda ambo nimbi numonde vorea siregea igiguturie.
MAT 8:24 Númane rekimbea aria, sao rorova irueta aghade, yaura yavata gagarua erorurie. Erea, ghaa kofiriva dea bejetueta, Iesu eevo ueta,
MAT 8:25 unda ambo nimbi evurea, undú eghá regeguturie, “Jojabee, námane sonembe! Namonde amó ambubugaita itoko rosore.”
MAT 8:26 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Nímane dodu orumi reisi-jajareguto? Nímandava gaabee ari bee ijoko re?” Aghá rirota, umó erea jiria, yaura yavatada torú-torú bureguturieta, binono dogo urie.
MAT 8:27 Aná embobo bee duduku-dadaka ea, eghá regeguturie, “Ená embó daiyaghagomi retueta, yaura yavatada torú-torú unda gaga ningia, binono etu?”
MAT 8:28 Binono urieta, númane rekimbea aria, Galili sao yoveniva Gedara enemboda endava buburiturie. Bubua, ghaa* gaiturieta Iesu ombova vivituria mo, aná bogu naava embobo ungagha taimumi asugea vitiria-mi uje singoi toova reta bubua umó tafirie. Ungá umó, tamo righambi eta uria-du, enembo oru urota, avo jo iru-furu ambi egegeta urie.
MAT 8:29 Iesu gerurota, aghade ungá duduku-dadaka ea, koko-koko regeguturie, “God da Mendi, imó námandu donu aita uno ro? Fefera jo bubambi vitie-tago, imó sei-sei námandu bouvu utaita bubera, aĩ?”
MAT 8:30 Aná emboboda kasava itoko airogo naa oka mane oruabe undari reisi-nendirie.
MAT 8:31 Aná taimu manemi Iesu dava benunu egeguturie, “Imó námane tuvota bubari-du radora mo, rege-gea, námane ya oná naa oka maneda tamova teterugore!” aghá regeguturieta,
MAT 8:32 Iesu númandu, “Do serige!” ririeta, númane aria, naa okada tamova teteruguturieta, naa oka nanjogo dano sumbua, kokava voraria, saova undidigea ambubuguturie.
MAT 8:33 Aghá urieta, aná naa oka kaifa kakatomi, susumbugea aria, bogu naava bububugea, taimu aná embobo ungaghadava asugea vitiria-da gagade, kotú naa oka manedava donu siroruturia-da gagade dano isagha egeguturie.
MAT 8:34 Aghá regeguturieta, aná bogu naava enembo dano Iesu tambaita igiguturie. Aria tambua gigigea, númanena Iesu aná roo enda doa serigari-du benunu egeguturie.
MAT 9:1 Iesu unda ambo nimbide ghaava* vorea kaverea, yoveniva rekimbea, unda irita uria naava igiguturie.
MAT 9:2 Aria, ghaa ga vivitueta, enembo dumenimi embó eini eka ingo takembarinu ghaitova ititurieta vasia irieta bua, Iesu dava fufuguturie. Aná kae bari embóde, unda kokomanade númane daiyagha undú gaabee egegutueta gia doa, Iesu aná embódu eghá ririe. “Anda mendi, ano ea, gangoro adi rere! Inda ari akokogo nundubea gia dotore.”
MAT 9:3 Aghá rieta, Moses da Gaga Irugari kakato* dumeni anava asusumbea vitiria-mi niningigea, Iesu dava aghá arida ano tefo gaa rea, nenuka eghá regeguturie, “Ená embó God da bingá fara rouvie.”
MAT 9:4 Númanda donu nundubutua, Iesu gerurie-gea, númandu ririe, “Nímane daiyagha neno roomi nundubari akokogo reisi-nundubuto?
MAT 9:5 Atá nundubea gigige! Niana mo rauko ro? ‘Inda sembago nundubea gia dotore!’ rari mo, rauko ra, aĩ? o ‘Erea deĩ ege!’ rari mo, rauko ra?
MAT 9:6 Enanu ata, gigigea, tanana egegaita rosoravore: ari akokogo nundubea gia, doarida ano Enemboda Jojabeedava* vitie.” Aghá rea kaverea, aná embó eka ingo takembaridu eghá ririe, “Erea, inda ghaito borea bua, kambova ii!”
MAT 9:7 Iesu aghá ririeta, aná embó eka ingo takembaride jebugea, kambova arie.
MAT 9:8 Aná embó erea, kambova irueta, enembo dano gigigea oru ea, God ano aghagonu enembodava ututuria-du, undú raga regeguturie.
MAT 9:9 Iesu aná kambesi doa irurota, dibe fugituria mo, takesi bari embó eini ragaro Matyu unda takesi bari dobova asumbea irieta gia, Iesu aná embódu eghá ririe, “Erea, anda ambova fu!” aghá ririeta, Matyu erea, Iesu da ambova arie.
MAT 9:10 Anada ambova, Iesu aria, Matyu da kambova terua, undari dieta, takesi bari enembo dumeni, kotú ari akokogo enembo oruaruabe dano furia, Iesu de unda ambo nimbide dano asusumbea, undari undidiguturie.
MAT 9:11 Aghá ueta, Moses da Gaga Kaifa Ari kakato* gigiguturie-gea, Iesu da ambo nimbidu eghá regeguturie, “Bee dodu nímanda irugari kato takesi bari enembode kotú ari akokogo enembode dano asumbea undari reisi-undi?”
MAT 9:12 Aghá regeguturieta, Iesu niningurie-gea, númandu eghá ririe, “Avona, ‘Andava kae tefo re,’ radua mo, ingi embó undava jo yambi aita rouvie. Kotú avona, ‘Amó kae bere,’ radua mo, ingi embó undava yaita rouvie.
MAT 9:13 Avoreta, igige, God da Gaga enanu nundubuturota, bee tanana ea goghó egegadi! ‘Anda uno bee mo, aná komanadu neno mema ari re, jo andú vesa dungari irambi re.’ Anada bee mo, amó enembo akokogodu furere, jo enembo taubana ghogho raita furambi re.”
MAT 9:14 Anada ambova, Jon Bafutaito ari katoda ambo nimbi dumenimi furia, Iesu dava uriga egeguturie, “Námane kotú Moses da Gaga Kaifa kakato*, God dava benunu aita rirota, undari tama eta rosore. Tago, inda ambo nimbi daiyagha aghago jo ambi egegeta rousu?”
MAT 9:15 Aghá regeguturieta, Iesu undufa iruguturota, númandu eghá ririe, “Nundubea gigige! Mendi gimasa evetu yagera aita rouvia-da banauva unda kokomana jo dari sorara urota, tama ambi aita rousue. Tago, fefera furá bubota, ená mendi gimasa data amburadua mo, númane aghade tama egegaita rousue.
MAT 9:16 Eembo boo sei too barugadua mo, jo rekami divegea itia tauta egegambi asire. Anada bee mo, eembo boo reka divegea tauta egegadora mo, tariri ea ghambugota bejea ya, too jojabe aita rouvie.
MAT 9:17 Ari dabako aghago vaini reka jo bua kofiri seiva averegota irambi aita rouvie. Aghá adora mo, vaini rekada anomi ata-gea, aná kofiri bejea, vaini averegea vorea, akuago aita rouvie. Amindu vaini reka aná kofiri rekava averegota, ungá inonova taubana iraita rouvie.”
MAT 9:18 Iesu aghá rieta, Jiusi enemboda beforo righari eini furia, Iesu dava bubua, unda dibe kenava koubumi jengirea, eghá ririe, “Anda ariri ijoko oreki enembo ambueta, imó fu, angá ya, inda ingomi tamova itadi-gea, umó jebugoe!” ririe.
MAT 9:19 Aghá ririeta, Iesu unda ambo nimbide dano erea, aná beforo righaride dano igiguturie.
MAT 9:20 Númane irueta, evetu eini furia, emboro rorova tafirie. Aná evetu tatangu kae bua gutiturota, ghaeko 12 sidara urie. Aná evetu Iesu da ambo kena aria, ingo sinia, Iesu da tamo asugari sokuada soriva ririkurie.
MAT 9:21 Aná evetuda nundubariva, “Amó tefo unda tamo asugari sokuava righadora, amó jebugaita rore,” aghá nundubuturie-gea, Iesu da sokuava ririkurie.
MAT 9:22 Iesu itatama ea kaverea, aná evetu gia, undú eghá ririe, “Anda ariri, ano urota, gangoro ege! Inda gaabee arimi imó jebugetoravore,” Iesu aghá ria, gaimbo ambi, aná evetu jebuguturie.
MAT 9:23 Aghá uria-da ambova, Iesu beforo righarida kambo teterurota, veku furari kakatode, kotú enembo oruaruabe yove gaje rieta, dari sorara ueta gerurie-gea, Iesu númandu eghá ririe, “Erea ii, isaghava bububugadi! Ená ariri jo amburambi re. Umó eevo rouvie,” ririe-tago, númane Iesu kuvia gegha regeguturie.
MAT 9:25 Aghá riria-du, kambo numamomi ririeta, natofo dano aria, isaghava bububuguturieta, Iesu terua aria, aná aririda ingova ririkurieta, jebugea erorurie.
MAT 9:26 Iesu aghá uria-da bingá sarigea aria, aná frovensiva roo enda avo fafate urie.
MAT 9:27 Iesu aná kambesi doa irueta, embobo ungagha dibe soikidemi Iesu da ambova irurota, be koko fugea, eghá regeguturie, “Ariee! Devit da Mendi, námandu neno mema ea, sonembe!”
MAT 9:28 Aghá regeguta furueta, Iesu aria, kambo eini avo teterurieta, aná embobo ungagha ambova aria teteruguturieta, Iesu ungá undú uriga urie, “Rata jebugarida ano andava vitia, ananu ingá imó gaabee rosora?” ririeta, ungá umó, “Aĩgo, Jojabee, námane gaabee rosore.”
MAT 9:29 Aghá regeguturia-du, Iesu ingo sinia ungá unda dibe maneva ririkurota, eghá ririe, “Ingá imó daiyagha nundubuturota, gaabee rosora aghagonu nímandava siroroe!”
MAT 9:30 Aghá ririeta, aná embobo ungaghada dibe ifefegea gerueta, Iesu ininigha ungá undava donu urieta siroruturia-nu, rourogo enembodu rata niningigauva-degea ririe.
MAT 9:31 Aghá ririe-tago, ungá umó bubua aria, Iesu da donu uria-da bingá isagha urieta, aná roo endava dano aria, fafate urie.
MAT 9:32 Avore, ungá umó bubua irueta, embó eini taimu akuagomi asuguturieta, be gunga vitiria-nu bua, Iesu dava fufuguturie.
MAT 9:33 Iesu taimu tuviturieta buburiturieta, aná embó be gunga ea vitiria-mi be fangea tutuno ea gaga ririe. Aghá urieta, enembo oruaruabe gia, bee duduku-dadaka ea, mana-mana urota, eghá regeguturie, “Eini-eini eghago roo enda Israel enava jo sirorota gigigambi, tutunova reisi-gerore.”
MAT 9:34 Iesu aghá uria-du, Moses da Gaga Kaifa kakato eghá regeguturie, “Taimu akokogoda barirari Satan na Iesu du ano utuaveta, taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.”
MAT 9:35 Iesu Galili Frovensi rova bogu naava kotú naa maneva terua bubua urota, nghaĩ itari kambova*, God Afa unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da Gaga Taubananu minono reta urie. Kotú enembo kae dibe eini be eini bua irari eaveta jejebugeta urie.
MAT 9:36 Aghade, natofo jede undava desuturia-nu gia, neno mema urie. Anada bee mo, eto-bato sifi mane kaifa kato tefo aghago, númane ano tefo sonembadu mana-mana urota vitirie.
MAT 9:37 Aghá-gea, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Aayova undari-bari oruaruabe bee etue-tago, undari-bari ghambea buria ari enembo jo orua irambi re.
MAT 9:38 Amindu aayo numamodu benunu egege-gea, undari ghambea buria ari enembo ninengota furoe!” ririe.
MAT 10:1 Iesu unda ambo nimbi 12 aghi urieta, undava fufuguturieta, taimu akokogo tuvari-du, kotú kae dibe eini be eini bubugea irari enembo nanjogo ata jejebugari-du rea, númandu ano ututurie.
MAT 10:2 Avore, Iesu da aghi kakato 12 da ragaro mane, aná evere: tutunova aná Andru unda kaka Saimon gha re. (Saimon da ragaro eini Pita reta rosore.) Sebedi da mendi Jems unda ikoko Jon gha re.
MAT 10:3 Dumeni aná Filip ungá Bartolomyu gha, Tomas kotú Matyu takesi bari kato einigha re. Alfius da mendi Jems ungá Tadius gha re.
MAT 10:4 Saimon da akau unda ragaro eini “Tuvari kato” re. Kotú Keriot embó ragaro Judas, Iesu bua gitofoda ingova ututuria, umó re.
MAT 10:5 Iesu unda ambo nimbi bee dano 12 nu ninenguturota, unda nghaĩ itari gaga eghá ririe, “Mania namonde anda gitofodava igigata! Kotú Samaria enemboda bogu naava mania igigata!
MAT 10:6 Nímane namonde anda natofo Israel enembo dumeni, emboro taubana kasovigea vitia-dava igige!
MAT 10:7 Igige, naa maneva deĩ urota, minono eghá regegadi, ‘God unda natofo* kaifa aita rouvia fefera etia utuvako etue.’
MAT 10:8 Aghá urota, kae bua vitia enembo egege, jejebugoe! Amburari enembo egege, jebugea eroe! Enembo tamo betomi gigimbea vitia-nu egege, aná beto sidara ae! Kotú taimu akokogo mane tuve, bububugoe! Ená ano andava tefo bubugetoravore, amindu mino tefo enembo sonembadi rere.
MAT 10:9 Atá, nímane igiguturota mo, guri dibe eini be eini goldi mi ari, o siliva mi ari o kofa mi ari manenu mania nímanda abagu dighari siriva fendia bua igigata! Kotú etotade, dighari ombari eini kasavade, eka vuside, besiade dano mania bua igigata! Anada bee mo, buro katoda undari enembo sonembaita rouvia-mi sonembasueta sirorasua, aná taubana re.
MAT 10:11 Atá, nímane naa eini o bogu naa niavo bububugadora mo, avona nemonde iraita uno adua embónu tava ea, unda kambova irirota, buro egege, sidara adua aghade, bubua igige!
MAT 10:12 Atá, nímane ya kambo niavo teterugadora mo, ‘Siriri ari nemonde danode iroe!’ regege!
MAT 10:13 Aghá benunu egege-gea, aná kambova enembo nímane gangorogha bua kaifa aita regegadua mo, Afada siriri ari do-gea, numonde danode iririgoe! Atá, nímane jo gangorogha bua kaifa ambi egegadua mo, do-gea, Afada siriri ari benunu egegadora-nu, regege, rekago nímandava kaverea furoe!
MAT 10:14 Atá, enembo avona nímandu uno ambi ea, kotú nímanda gaga ningari injigha egegadua mo, anada kambo o bogu naa doa seriguturota, nímanda eka ghangadanu avo dodovirea doa igige!
MAT 10:15 Nímandu gaa bee rere. Irurarida Feferava, Sodom enembo kotú Gomora enembo bouvu baita rousue-tago, aná naava enembo bouvu jojago bee bubugaita rousue.
MAT 10:16 Amó nímane, eto-bato sifi nino akokoda rorova irita rouvia, aghagonu enembo akokogoda rorova rei-ninengutore. Amindu, nímane nundubea gia goghó urota, igige! Kotú, nímanda yavi aná dii ragaro ukuda yavigo urota, mania mema enembo einidava ututugata!
MAT 10:17 Kotú, nímane aná enembode reta kaifa goghó urota, igige! Anada bee mo, nímane nandia, númanda nghaĩ itari kambova* avo nímane fisurea bua, kanisera* maneda ingova utota, koto egegaita rousue.
MAT 10:18 Aghade, nímane itota, gavanada babarigarida dibeva, kotú kini maneda dibeva jiria, anda ragarova isaghava regegota, númane Jiusi enemboda gitofode dano anda Gaga Taubana niningigaita rousue.
MAT 10:19 Koto feferava donu rasira, kotú daiyagha rasira-du mania oru urota, mana-mana egegata! Asisi Kakarami iruguturota, nímane gaga regegaita rosoravore.
MAT 10:20 Jo nímane nenukako regegambi aita rosoravore. Nímanda Afada Asisimi ano ututurota, nímanda bemi gaga raita rouvie.
MAT 10:21 Aghade, nímane amó gaabee egegeta rosora-du, enembo oruabe nímane injigha egegaita rousue. Aná rifo furadua mo, enembo erea, númanda ikoko kaka, nanandigea ututugota-gea, data ambubugaita rousue. Enembo númanda sasingu nanandigea ututugota-gea, data ambubugaita rousue. Kotú sasingu beago erea, nue numamo mane nanandigea ututugota-gea, data ambubugaita rousue. Atá avona ano ea, enembodu oru ambi amó gaa bee urota amburadua mo, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.
MAT 10:22 Aghá urota, amó gaabee rosora-du, enembo dano nímane injigha egegaita rousue. Tago, avona ano ea, unda gaabee ari amó kena jo doambi aita rouvia, umó fefera ambova jebugaita rouvie.
MAT 10:23 Aghade, nímanda vitera bogu naa vareta dea tuvadua mo, doa ere ii, bogu naa einiva iririgadi! Amó nímandu gaa bee rere. Nímane Israel frovensida bogu naa ijoijokokova jo biruru ea sidara ambi irota-gea, Enemboda Jojabee* kaverea furá bubaita rouvie.
MAT 10:24 Namonde tanana rosore, sikuru mendi jo bingáde irambi re. Tago irugari kato aná bingáde re. Dabako aghago sabua* embó jo bingáde irambi re. Tago unda barirari aná bingáde re.
MAT 10:25 Amindu eini-eini donu irugari katodava siroradua, aghagonu aná sikuru mendidava siroradua, aná mendi gangoro asue. Dabako aghago eini-eini donu unda bariraridava siroradua aghagonu aná sabuadava siroradua, aná sabua embó gangoro asue. Aghá-gea, andú tauga kavavana rirota ‘Belsebul’ regegeta rousua aghagonu, nímandu aghá regegaita rousue, kotú anada itiva gaga akokogo dumeni nímanda tamova regegaita rousue.
MAT 10:26 Avore, mania enembodu oru egegata! Eini-eini nanjogo nungariva vitia, aná dano bubua, isagha aita rouvie. Kotú kivu gaga nanjogo ambova enembo dano niningigaita rousue.
MAT 10:27 Amó nenuka nímandu donu rera gaganu, isaghava regege! Kotú nímanda nghaĩmi dumumutami niningigadora-nu bua kaunava jiria, minono regege!
MAT 10:28 Atá, inda tamo nuenembo data amburari inono ea vitia enembodu, mania oru egegata! Tago, God tamode asiside data amburari inono vitia-nu, kotú imó ivari tumanadu reivia-va itari inono vitia-nu, unuka undú oru egege!
MAT 10:29 Atá, dii buririka nundubadi rere. Guri utua baita rasira mo, toea ingo yoveni aghago utua buririka ungagha dano basiravore. Tago, buririka eini jo tefo jurambi aita adua. Afada unomi ambuta rouvie. Avore, God umó aná buririka neno rururota, númane dano irugari vitie. Tago, unda neno bari númandava ijoko re. Unda neno bari namonde andava aná jojabe re.
MAT 10:30 Kotú namonde anda fouma beago, dano irugari vitie. Amindu nímane God gaabee ari enembodu rere. Mania amburari-du oru egegata!
MAT 10:32 Atá, enembo avona amó gaabee urota, natofo jededa dibeva unda gaabee arinu ivatava itadua, amó beago umó anda Afa uutuva vitia-da dibeva umó anda ikoko gaa raita rore.
MAT 10:33 Tago, umó avona enemboda dibeva amó kivu adua, amó beago uutuva anda Afada dibeva umó, aná kivu aita rore.
MAT 10:34 Amó endava siriri ari bua furarinu mania nundubata! Amó jo siriri ari bua furambi re. Amó mene-menenu bua futare.
MAT 10:35 Anona ata, mendi umó erea, numamogha gitofo urota, ariri umó nuegha gitofo urota, mendiyae erea, nuaviagha gitofo egegaita rousue.
MAT 10:36 Aghade, inda gitofo akuago bee inda enembo tofo beeda rova siroraita rousue.
MAT 10:37 Enembo avodava neno bari nue numamodava jojabe ata, andava ijoko adua, númane jo anda tofo ari inono irambi re. Aghagonu, enembo avodava neno bari unda mendi o ariridava jojabe urota, andava ijoko adua, númane beago, jo anda tofo ari inono irambi re.
MAT 10:38 Kotú enembo avona, jo númanda ifatara fumbua, anda ambo-ambo urota amburaita simbugadua, umó jo anda tofo ari inono irambi re.
MAT 10:39 Anada bee mo, númanda jebuga taubana endava vitia-nu nundubeta rousua enembomi, ambova jebuga jo tambambi egegaita rousue. Atá, andú rea, númanda jebuga kasovigadua enembo, ambova númane jebuga tumanadu irarinu bubugaita rousue.
MAT 10:40 Umó avona nímandu orokaiva rea, ghaito teno fugadua, andú beago aghagonu aita rouvie. Kotú umó avona andú orokaiva rirota, ghaito teno fugadua, umó aghá urota, God Afa amó ninenguturieta furera-du beago, aghagonu aita rouvie.
MAT 10:41 Aghago, umó avona feroveta eini gia, God da aghi aita reifia-nu nundubuturota, orokaiva rirota, ghaito teno fugadua, umó aghá adua-da minonu baita rouvie. Kotú umó avona embó taubanadu orokaiva rirota, ghaito teno fugadua, umó aghá adua-da mino baita rouvie.
MAT 10:42 Kotú amó nímandu gaa bee rere. Umó avona anda embó bingá tefo eini gia, ‘Amó Iesu da ambo nimbi eini sonembaitare.’ rirota, uvu yaura aagha eini rurukea utadua, umó aghá aita rouvia-da mino jo serigambi baita rouvie.”
MAT 11:1 Iesu unda ambo nimbidu, buro daiyagha arida isuri mane ea sidara uria-da ambova, umó erea, anavareta Galili Frovensi naa nanjogova God da Gaganu minono rirota irugaita arie.
MAT 11:2 Jon Bafutaito Ari kato, diburava irirota, Keriso da buro uua-da bingá niningurie-gea, unda ambo nimbi uriga egegari-du ninenguturieta, Iesu dava aria bubua, uriga eghá egeguturie, “Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia, aĩ? Embó eininu kaifa egegara?” regeguturie.
MAT 11:4 Aghá ririeta, Iesu na númandu mino eghá ririe, “Kaverea ii, nímanda dibemi gera, kotú donu nghaĩmi niningigetora-nu isagha egegadi!
MAT 11:5 Enembo dibe soikide unana reisi-gerue, eka takembari jejebugea, yari furari rousue. Tamo betomi gigimbari enembo tamo taubana egegetue. Aghago nghaĩ gagajegari, gaga reisi-niningue. Amburari enembo righieta jebugea ererueta, Gaga Taubana makasi enembodu minono rere.
MAT 11:6 Andú jo mana-mana ambi egegadua enembodava, ea simbugari taubana iraita rouvie,” ririe.
MAT 11:7 Jon Bafutaito Ari katoda ambo nimbi doa irua aghade, Iesu na tutuno ea, natofo avo desea vitiria-du, Jon Bafutaito Ari katodu gaga eghá ririe, “Nímane, aná enembo tefo uvu tefo kambesiva donu gigigaita igigeto? Nímane mo, tefo aufogho yaurami righia vuri-vara uua-nu gigigaita igigetora?
MAT 11:8 Atá, nímane donu gigigaita igigeto, embó eini asugari taubana asugea vita-nu gigigaita igigetora, aĩ? Tefo, enembo bo-eembo esiko-esiko asugea irita rousua, aná kini maneda kambova tatambugaita rosoravore.
MAT 11:9 Atá, nímane donu gigigaita igiguta? Feroveta ra? Avore, aná gaa bee re. Kotú amó nímandu rere, Jon aná feroveta mane nanjogoda itiva re.”
MAT 11:10 Iesu na feroveta Aisaia na Jon du gaga gefiria-nu nundubuturota, eghá ririe, “‘Amó anda aghi kato sei ninengota ya, inda emboro simbugaita rouvie.’
MAT 11:11 Amó nímandu gaa bee rere. Evevetuda fufumbuguturia enemboda rova, eini jo Jon Bafutaito Ari kato aghago irambi re. Umó embó bingáde, kotú embó jojabe eini re. Tago, amó emboro reka ifegaita rora anava, avona ya God da natofo* kaifa ariva teradua, aná enembo gangoro jojabe egegaita rousue. Jon jo aghá ambi re.
MAT 11:12 Kotú, Jon Bafutaito Ari katoda feferavareta etia, oreki anada rova, enembo dumenimi God da natofoda beforo ririkigarida kambesi baita rirota, soregami itia bera-bera egegeta rousue.
MAT 11:13 Jon jo sirorambi-da feferava, God ambova unda natofo daiyagha kaifa aita rouvia-du, Moses kotú feroveta nanjogo minono regeguta fufugutueta, Jon Bafutaito Ari kato siroruturie.
MAT 11:14 Tago, númane Elaija kaverea furari gaa regeguturia-nu, gaabee rousua, aĩ? Elaija du reiria, aná Jon re.
MAT 11:15 Atá, nímane avona nghaĩde iradua, nghaĩ javea, ningia goghó egege!
MAT 11:16 Nímane oreki endava sirorea vitera mo, daiyaghago ro? Ananu isuri aita rore. Nímane eto-bato sasingu gurimi utua bari kambesiva asumbea besiga urota, be fugia mino-mino eghá regegeta rousua, aghago re.
MAT 11:17 ‘Tutunova námane nímandu veku furetore-tago, nímane jo daa didivugambi re. Kotú ambova, námane jii yairi gatetore-tago, nímane jo jii regegambi re.’
MAT 11:18 Aghá rera-da bee mo, Jon umó sirorea furia-va, undaride vaini de tama ueta, umó taimu akuagomi asugea irari gaa regegeta utaravore.
MAT 11:19 Tago, Enemboda Jojabee* etia, undaride vaini de dieta, nímane gia eghá reisi-reravore, ‘Ená embó undaride, kotú vaini deda jinanga kato re. Umó takesi bari kakatode, kotú ari bari akokogo egegari kakatodeda komana re.’ Tago, enembo da aito fufugegadua-nu gerurota tanana egegeta rosore, God da enembo ra, aĩ, Satan da enembo ra?”
MAT 11:20 Iesu buro urota, ari ivatagha urieta siroruturia, kotú bemi ririeta siroruturie. Tago, bogu naa oruabe, aná ari ivatagha gerurota, Iesu jo gaabee egegambi númanda ari-bari sembago mane God du isagha ambi egeguturia-du, umó aná bogu naa maneda enemboda dibeva gaa eghá ririe.
MAT 11:21 “O yove! Korasin kotú Betsaida enembo nímandu rere. Sembago furota, nímane bouvu jojago bee itatama aita rosoravore. Anada bee mo, aná ivata anogha dumeni nímandava rei-sirorutua aghagonu, Tair ungá Saidon ghadava irugasira, númane seibe neno kaverea, númanda ari akokogo vuregea, isagha urota, neno memada vaya boghora asusugea, enda beforova gharasue.
MAT 11:22 Gaa bee re, irurarida feferava Tair ungá Saidon ghada enembo mema baita rousue-tago, nímane Korasin kotú Betsaida ghada enembo rera, mema jojago bee bubugaita rosoravore.
MAT 11:23 Atá, Kaponiam enembodu rere. Nímanda nundubariva, nímane righota erea, uutuva yari reisi-nundubutora, aĩ? Tefo, nímane aná kokava fugota voriya, ari bari akokogoda mino utari kambesiva iraita rosoravore. Ená ari-bari ivatagha, kotú anode utata siroruta aghagonu, Sodom naava asira, númane neno kaverea, God gaabee egegasueta, oreki dibe reka iririgasue.
MAT 11:24 Gaa bee re, irurarida feferava, Sodom enembo mema ijoko bubugaita rousue-tago, nímane mema jojago bee bubugaita rosoravore.”
MAT 11:25 Aghade, Iesu Afadu raga eghá ririe, “Afa, imó uutu endadeda Jojabee re. Amó indú aiye bee rere. Afa, inona uno urota, enembo beforo garide nundubaridedava inda gaga kivu ea nungiturota, enembo beforo gambi, sasingu maneda nundubarigodava iruguturieta isagha urie.
MAT 11:26 Afa, inona uno urota, aghá urieta siroruturie.
MAT 11:27 Eini-eini nanjogo dano Afa na anda ingova ituturie. Enembo eini avona Afada Mendi jo tanana ambi re, Afa unuka rei-gerue. Kotú dabako aghagonu, enembo eini jo God Afa tanana ambi re-tago, unda Mendimi unuka umó tanana rouvie. Kotú unda Mendida uno rouvia enembodu unona irugota, Afa gigigea tanana aita rousue.
MAT 11:28 Nímane avona bouvu fufirota, kotú tamo injigha ea vitia enembodu rere, fufuge, andava nangu undidigadi!
MAT 11:29 Amó durumuguturota, neno nundubea, andufako raga rambi vitera-du rere. Avore, anda eta rora aghagonu irugota, tanana ea, aghá egegadi rere. Fu, anda ivisava saváda mendóva bubugadi gia, namonde neno feru-feru urota, nangu undidigadi!
MAT 11:30 Anada bee mo, anda donu saváda fumbadi rera, aná jo bouvu irambi re, kotú anda indú utaita rera buro, aná fẽko re,” ririe.
MAT 12:1 Anada ambova, Nangu Undari Fefera einiva Iesu na farava govari vitiria aayo rova terua irueta, unda ambo nimbi baimana itatama egeguturie-gea, faravada bee dumeni bua undidiguturie.
MAT 12:2 Aghá egegutueta gia, Moses da Gaga Kaifa ari kakatomi*, Iesu du eghá regeguturie, “Inda ambo nimbi Nangu Undari Feferava aghá urota, agho dari reisi-bejutue.”
MAT 12:3 Aghá ririeta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbidu gaa rera, aĩ? Devit unda kokomanededa baimana itatama ea, donu egeguturia-da gaga irugea gigigambi ra?
MAT 12:4 Devit unda kokomanade, God du Tafaroro Ari Kambova terua, farava ingari kakara, God da ragarova vesa ututuria-nu bua, undidiguturie. Aghá egeguturia-mi Agho Dari bebejeguturie. Fristi mane nenuka aná farava ingari kakara undidigasue.
MAT 12:5 Moses da Agho Dariva ená gaga eini beago, jo irugea gigigambi-gea reisi-rera? Nangu Undari Feferava fristi* mane God du Tafaroro Ari Kambova* aná feferada agho dari bejeta rouvie-tago, númane jo ari sembago ambi eta rousue.
MAT 12:6 Amó nímandu isaghava rere. God du Tafaroro Ari Kamboda durogha ijoko re. Embó nímanda dibeva jiria vitia, aná jojabe re.
MAT 12:7 God da Gaga eini evere: ‘Anda uno bee mo, aná komanadu neno mema ea sonembari re, jo andú vesa dungari irambi re.’ Nímane ená gagada bee tanana egegasira mo, nímane dara tefo enemboda dibeva gaa rirota, mema utota itatama egegari-du jo rambi egegasiravore.
MAT 12:8 Anada bee mo, Enemboda Jojabee*, umó Nangu Undari Feferada Jojabee re.”
MAT 12:9 Aghá rea, Iesu aria, númanda nghaĩ itari kambova teteruria mo, embó eini ingo dimbaride avo asumbea irieta, enembo dumeni Iesu bua, koto asua-da bee tava egeguturota, Iesu du uriga eghá egeguturie, “Namonde anda Agho Dari daiyagha reiri? Nangu Undari Feferava enembo rata jebugari vitia, aĩ, tefo?”
MAT 12:11 Aghá ningia, Iesu mino eghá ririe, “Nangu Undari Feferava nímanda oka ragaro sifi mi kotova jua voradua mo, nímane dano ghambugota vitaita rouvie.
MAT 12:12 Nundubadi rere! Oka sifi umó ijoko re-tago, enembo aná jojabe re. Amindu Nangu Undari Feferava imó aito fugari taubana nanjogo egegadora, anami agho dari jo bejambi aita rosoravore,” ririe.
MAT 12:13 Aghá rea doa, aná embó ingo dimbaridedu eghá ririe, “Inda ingo ruruge!” ririe. Ririeta, aná embó unda ingo ruruguturia aghade, unda ingo taubana dogo ea, unda yoveni aghago urie.
MAT 12:14 Aghá uria-da ambova, Moses da Gaga Kaifa kakato isaghava bubua aria, Iesu dedegota amburari-du manaka gaegeguturie.
MAT 12:15 Númane manaka gaeguturia-nu tanana ea, Iesu erea, aná kambesi doa irueta, kae bua vitiria enembo oruaruabe unda ambova tuvia irueta, númanda kae mane urieta jejebuguturia aghade, Iesu aná enembodu, rourogo umó avouro isagha egegauve-degea ririe.
MAT 12:17 Aghá uria-mi Aisaia da gefiria gagada bee siroruturie, aná evere:
MAT 12:18 “Anda buro kato neno bua gateguturera, aná evere, undú gangoro urota vitere. Anda Asisi undava utota asugota, anda sonemba utaita rora-nu abua-abua nanjogodava minono rata niningigaita rousue.
MAT 12:19 Umó jo besiga o koko ininigha rambi aita rouvie. Kotú umó jo isaghava jiria be fakara rirota, neno akuago egegari-du jo rambi aita rouvie.
MAT 12:20 Unona enembo ijoijokoko kaifa tavo urota, númandava mema o bouvu eini jo utota jurambi aita rousue. Umó ano urota irirota, gaa beede, ari taubanade, anami ari-bari akokogo afuregota, manjaita rouvie. Aghá ata bee siroradua, abua-abua dano númanda kaifa gigita ari undava utaita rousue.”
MAT 12:22 Anada ambova, taimumi asuguturieta, dibe soike ea, kotú be gunga ea vitiria embó eininu Iesu dava bua fufuguturie. Aghá urieta, Iesu na urieta, aná embó jebugea, unana gia, gaga rari inono urie.
MAT 12:23 Aghá urieta, avo desia vitiria enembomi gia, dano bee duduku-dadaka ea, “Devit da Mendi God na utaita riria, umó ra-jogo,” regeguturie.
MAT 12:24 Tago, Moses da Gaga Kaifa kakato* aghá niningiguturie-gea, eghá regeguturie, “Ená embódava ano tefo re. Umó ano taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) dava bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.”
MAT 12:25 Númanda donu nundubutua, Iesu seibe gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Gigige! Kini unda kaifa eta rouvia roo enda bejea noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, o kotú enembo naa rorova o kambo rorova gategea vesó-vesógo adua, gaimbo ambi mino-mino dea, sidara aita rouvie.
MAT 12:26 Aghago, Satan unda enembo bejea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua mo, unda natofo kaifa eta rouvia kambesi mo daiyagha jiria iradu?
MAT 12:27 Amó aghá rera-da bee mo, amó Belsebul da anomi taimu akokogo tuvota bubari gaa reisi-nundubutoravore. Tago, inda yaveronu gigige! Númane avoda anomi taimu tuviaveta bubuta rousu? Nímanda yaveroda egeguturia-mi, isagha rouvia mo, nímanda reisi-rera, aná gavera re.
MAT 12:28 Tago, amó taimu God da Asisida anomi tuveta rora-du, nímane tanana egegasiravore, God da natofo* kaifa ari fefera aná seibe etia, nímandava bubua vitie.
MAT 12:29 Aná rera gagada bee, aná evere: imó embó ano kato einida kambo bejea, unda eini-eini susughi aita nundubadora, sei unda eka ingo bundia itota vasiota-gea ambova unda eini-eini bua yari, aná rauko re. Ari dabako aghago amó Asisi Kakarada anomi, Satan da ano buregea doa reaveta, unda taimu mane fuava bubuta rousue.
MAT 12:30 Umó avona amó sonembambi adua, umó anda gitofo aita rouvie. Kotú umó avona angá danode irambi adua, umó anda noniva bejea airo-airo aita rouvie.
MAT 12:31 Amindu rere. Avona ari akuago ea, o gaga sembago rea, ambova unda ari-bari akokogo rouvia-nu isagha adua mo, God unda ari-bari akokogo aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God na aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie.
MAT 12:32 Dabako aghago, Enemboda Jojabeeda* bingá avona fara adua, God na unda ari-bari akuago aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God na aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie.
MAT 12:33 Ika taubana maneda bee aita rouvia, aná taubana re. Kotú ika sembagoda bee aita rouvie, aná sembago re. Amindu, ikada bee gerurota, tanana aita rosoravore, taubana ra, aĩ, akuago ra?
MAT 12:34 Nímane angoghoda fufumbugari re. Nímane gaga taubana eini rari inono irambi re. Anada bee mo, enemboda neno rova domi beda ea iradua, ananu rata isaghava bubaita rouvie.
MAT 12:35 Embó taubana, unda neno rova gaga taubana vitia-nu reaveta isaghava bubuta rouvie. Kotú embó sembago unda neno rova gaga sembago vitia-nu reaveta isaghava bubuta rouvie.
MAT 12:36 Amó nímandu eghá rere. Enembo númanda bemi gaga sara sisigho mane reisi-ria-du irurari feferava númanenu iruraita rousue.
MAT 12:37 Inda gagava gerurota, God na imó iruraita rouvie. Gaga taubana gadua mo, imó taubana gaa raita rouvie. Akuago gadua mo, imó akuago gaa raita rouvie.”
MAT 12:38 Iesu aghá riria-da ambova, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumenide, kotú Gaga Irugari kakato dumenide eghá regeguturie, “Irugari, námanda uno ari-bari ivatagha adi, sirorota gaita uno rosore.”
MAT 12:39 Aghá regeguturieta, Iesu, númandu eghá ririe, “Deriva urota, God da Gaga ningambi eta rousua enembomi, ivata anogha ata gigigaita uno rousue. Tago, feroveta Jona dava siroruturia aghago, nuenembo irugota gigigaita rosoravore. Ivata eini jo ata, gambi aita rosoravore.
MAT 12:40 Feroveta Jona onembo bakode, kotú tumba bakode uvu oka jojabeda uro rova vitiria aghago, Enemboda Jojabee* fefera bakode, kotú tumba bakode enda rova iraita rouvie.
MAT 12:41 Irurari feferava, Nineve enembo beago ereregea, nímanda ari akokogo isagha aita rousue. Anada bee mo, númane Jona da minono niningigea númanda ari akokogo doa neno kaveruturie. Atá, amó nímandu eghá raita rore: oreki enava minono reiria embó, aná jojabe re. Jona aná ijoko re. Tago, nímane jo neno kaverambi viteravore.
MAT 12:42 Irurari feferava, Siba bogu naada Kotofu Evetu erea, God da dibeva jiria nímanda ari bari akokogo isagha aita rouvie. Umó aná roo airo bee reta Solomon da neno nundubari kotú irugarinu gaita rea furie. Atá oreki nímanda dibeva jiria minono reiria embó, aná Solomon da itiva re.
MAT 12:43 Taimu sembago eini embóda tamo rova reta doa, isaghava bubadua mo, umó uvu tefo kambesiva biruru urota, nangu undari kambesi tava aita rouvie. Tava ea tambambi adua,
MAT 12:44 unda kambo seinu nundubuturota, eghá raita rouvie, ‘Amó kaverea, anda kambo seiva yaitare.’ Kaverea yadua mo, aná kambova enembo tefo, yaveve tafoni ea, eini-eini simbugota, tambaita rouvie.
MAT 12:45 Aghá ea, aná taimu umó taimu akokogo ingo yoveni yoveniva unghagha, sembago bee sembago umó vitia-da etova aghagonu bua furá, aná kambova numonde iraita rousue. Aghá adua, aná embóda irari sembago bee sembago aita rouvie. Avore, oreki nímane enda etova vitera enembo sembagodava, aghago siroraita rouvie.”
MAT 12:46 Iesu aná enembo desituria-da dibeva gaga rieta, nuede kotú unda jamenade bubua, isaghava jiria, undava gaga raita benunu egeguturie.
MAT 12:47 Aghá ueta, embó einimi gerurie-gea, Iesu du eghá ririe, “Inda niede kotú jamena vivide onanu isaghava jijiregea, indú gaga regegaita uno rousue.”
MAT 12:48 Iesu na mino ririe, “Anda ayade, kotú jamenade mo avouvi?”
MAT 12:49 Iesu na ingomi unda ambo nimbinu iruguturota ririe, “Gigige! Anda aya jamenade, aná evere.
MAT 12:50 Avona anda Afa uutuva vitia-da unonu adua, anda aya, anda ikoko mendi kotú anda ariri gharovu, aná númane re.” ririe.
MAT 13:1 Aghá rea, fefera anava, Iesu aná kambo doa, bubua aria sao, jojabe betuva, avo asumbuturie.
MAT 13:2 Asumbuturieta, enembo natofo oruaruabe furia, undava danode ea, kambesi gagajeguturie. Aghá uria-du, ghaa* eini uvuva fẽ ueta gerurie-gea, umó aria vorea, aná ghaa rova asumbuturie. Aghá urieta, natofo dano bubua, uvu betuva jijireguturie.
MAT 13:3 Aghá urieta, Iesu umó tutuno ea nghaĩ ititurota, kasia manemi irugeta urie, “Nundubea gigige! Embó eini erea, unda aayova farava vee govaita rea iye.
MAT 13:4 Iya bubua, tutuno ea, vee gogotea bua ghasio etue. Etueta, vee dumeni begatava vovoregetueta dii manemi etia undidigetue.
MAT 13:5 Kotú vee dumeni mo, singoi endava vorea, tutumi batuma-batuma etue-tago, feferami evia, sibí-sibí ea, enda ghandiba bee irambi-gea, riribu gambambi, gharasa etue.
MAT 13:7 Kotú vee dumeni, aná vive gingideda rova vorea, vivegha danode vitie. Amigha vitieta, vivemi afuregea sidara etue.
MAT 13:8 Kotú vee dumeni mo, enda taubanava vorea vitia, bee righia mo, dumeni 100, dumeni 60, kotú dumeni 30, aghago righie.
MAT 13:9 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!”
MAT 13:10 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi furia, undú uriga eghá regeguturie. “Imó bee dodu enembo desetua-du gaga kasia eghá reto?”
MAT 13:11 Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe. “Afa God daiyagha unda natofo* kaifa eta rouvia-da gaga dumeni kivu uria-da bee nímandava isagha eta rore. Tago, númandava aná gaga tanana arida ano jo utota, sirorambi aita rouvie.
MAT 13:12 Anada bee mo, enembo avodava eini-eini oruabe iradua, anada etova oruabe utota bua, undava eini-eini oruaruabe aita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, undava aná rougea baita rouvie.
MAT 13:13 Númandu gaga kasia reta rora-da bee mo, aná evere: ‘Númane gigigeta rousue-tago, jo gambigo eta rousue. Ningita rousue-tago jo niningigambigo eta rousue.’
MAT 13:14 Númandava, aná feroveta Aisaia seibe riria gaga isagha uria, aná evere: ‘Inda natofo dava ii, númandu eghá radi! “Nímane ningari re-tago, ningambigo egegaita rosoravore. Gari re-tago gambigo eta rosoravore. Anada bee mo, ená enemboda neno aná fakara bee re. Gaga númanda nghaĩmi ningita rousue. Tago, dibe afuregea vitie. Jo aghago egegambi iririgasira mo, númane dibemi gia, nghaĩmi ningia, nenomi nundubea, neno kaverea, númanda ari-bari akokogo doa, andava fufugasueta, númane sonembasueta, jejebugasue.” ’
MAT 13:16 Tago, anda ambo nimbi, gangoro egegadi rere! Anada bee mo, God Afana nímanda dibede nghaĩde dano ea simbuguturieta, donu eta rora-nu gigigeta rosoravore, kotú minono daiyagha reta rora-nu, niningigeta rosoravore.
MAT 13:17 Atá, amó gaa bee rere, nímanda donu gigigeta rosora ananu, God da yavero nanjogo, feroveta mane nanjogo seibe gigigaita uta fufuguturie-tago, jo gigigambi re. Aghago donu niningigeta rosora-nu, niningigaita uta fufuguturie-tago, jo niningigambi re.
MAT 13:18 Avore, nghaĩ javea, ená kasiada bee raitata niningige:
MAT 13:19 Vee begatava vorari gaa retora, aná evere: Enembo avona God Afada natofo* kaifa rouvia-da gaganu niningigeta rouvie-tago, anada bee jo tanana ambi egegeta rousue. Ambova Satan mi fuava, neno rova goveaveta, veenu roughea buta rouvie.
MAT 13:20 Gari dabako aghago, vee dumeni singoi endava jua vovoregetua-da bee mo, evere: enembo avona God da Gaga niningigea, gangorogha buta rousua, avore. Tago, númanda gaabee ari jo jojabe irambi-gea, fefera tufoko irirota, númane gaabee egegutua-du, dara o bouvu dumeni siroradua mo, riribu gambambi ea, gharasa etue-gea, God Afadu goitu fotaita rousue.
MAT 13:22 Vee dumeni vive gingideda rova vovoregetua, anada bee evere. Enembo dumeni God da Gaga niningigeta rousue. Tago, eini-eini oruabe nundubuturota, o endada gugua-ghayafadu muu dirota, anami afuregetueta, bee jo sirorambi re.
MAT 13:23 Atá, aná enda taubanava vorea, dumeni bee mane 100, dumeni 60, dumeni 30 ririkuria-nu retora-da bee, aná evere: enembo avona, aná gaga ningia tanana ea bua, ivatava itita rouvia ananu re.”
MAT 13:24 Aghá rea, Iesu na kasia eini eghá ririe: “God Afa unda natofo* kaifa rouvia-da gaga, aná embó avona unda aayova vee taubana govetua, aghago re.
MAT 13:25 Aghá ea, umó iyeta, tumba rorova enembo dano evia tefo egegetueta, unda gitofomi vive vee bua etia, aná faravada gorotova avo govea doa iye.
MAT 13:26 Aghá etueta, farava vivitua, aná vive beago vitie.
MAT 13:27 Aghá etueta, unda sabua* buro kakatomi iya gie-gea, etia aayo numamodu eghá retue, ‘Barirari, imó mo, vee taubana nuenembo govetora, aĩ, tefo? Atá ená vive mo, doda reta avo rei-vivitu?’
MAT 13:28 Aghá retueta, aná aayo numamomi retue, ‘Gitofomi etue.’ Aghá retueta, unda sabua enembomi regegetue. ‘Gigo! Námane ya sundo egegara, aĩ?’
MAT 13:29 Aghá regegetueta, aayo numamomi eghá retue, ‘Tefo, nímane rourogo vivede faravade dano fisugara-degea, jo sundo egegambi aita rosoravore.
MAT 13:30 Do-gea, dano vivitigoe! Vitia, bee ata-gea, faraita rousua aghade, anona rata-gea, buro kakatomi taimbea aná vive kisí ea bua ya, ivariva dungiturota, farava farea bua furá, anda kambaruva ititigoe!’”
MAT 13:31 God da enembo daiyagha oruabe egegeta rousua-nu nundubuturota, Iesu na ika ijoko ragaro mastadi da kasia eini eghá ririe, “Ika mastadi da vee jo ika dumenida veego irambi, ijoko bee re. Tago, enembo aná ika mastadi da veenu bua ya, númanda aayova goveaveta,
MAT 13:32 ika vitia jojabe ea, fafatu sarigeaveta, dii mane fuava, númanda mogha aná ika fafatuva ititigeta rousue.”
MAT 13:33 Iesu na rekago kasia eini eghá ririe, “God da enembo daiyagha kaifa uaveta, oruabe eta rouvia, aná eghago re. Evetu eini farava, barirari-du ingi ragaro yisti itoko bua, farava oruabegha bagega ea, davituaveta, farava dano baria jojabe eta rouvia, aghago re.”
MAT 13:34 Iesu umó aná gaga nanjogo rirota, kasiami ririeta, sidara urie. Kasia tefo, gaga eini jo rata, natofo jede niningigambi re.
MAT 13:35 Aghá uria-mi, feroveta eini unda sei riria gagada bee isagha urie. “Númandu rirota, amó kasiami gaga rata niningigaita rousue. Aghá urota, gaga uutu enda sirorambi-va kivu urieta vitiria-nu, rata niningigea, tanana egegaita rousue.”
MAT 13:36 Umó aná enembo avo doa aria, kambova teterurieta, unda ambo nimbi terua, undava furia, Iesu du eghá regeguturie. “Iesu, námandu aná aayova viveda kasianu isagha ege-gea, niningigore!”
MAT 13:37 Aghá regeguturieta, mino eghá ririe. “Avona vee taubana govetua, aná Enemboda Jojabee* re.
MAT 13:38 Aayo mo, ená enda re. Aná vee taubana retora-da bee mo, aná God da kaifa rouvia natofoda* sasingu re. Kotú vive retora, aná gitofoda sasingudu rere.
MAT 13:39 Aná gitofo embómi vive govetua, aná Satan umó re. Gamo ea bua furari, aná uutu enda manjaita rouvia fefera aghago re. Gamo ea bua furari enembo mo, aná anera mane re.
MAT 13:40 Atá, eto-bato vive susia ivariva dungeta rouvia, uutu enda manjaita rouvia feferava aghagonu siroraita rouvie.
MAT 13:41 Aghade, Enemboda Jojabee unda anera mane itota furá bubua, vive mane suseta rousua aghagonu, unda kaifa eta rouvia natofoda rova terua, avona unda komana ari-bari akokogo ari-du kuvia gigigeta rousua enembode, kotú ari-bari akokogo eta rousua enembo nanjogode dano bua, ivari bubura mondé-mondé uradua-va avo fufugegota, memagha diitu yavi kirisi-karasa urota, jiiji regegaita rousue.
MAT 13:43 Aghade, enembo taubana mane Afa unda natofo kaifa rouvia kambesiva, aná uutuva feferami janimbarigo egegaita rousue. Amindu, nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!
MAT 13:44 God unda natofo* kaifa eta rouvia kambesiva ano faghighigha teraita egegeta rousua, eto-bato embó eini gugua-ghayafa aayo einiva nungari vita-nu ininigha baita etua, aghago re. Aná gugua-ghayafa rera, aná embómi tambua, gangorogha bua rekago nungetue. Aghá ea, aná gugua baita rea, unda eini-eini donu vitia-nu taimbea, enembodu utua guri nanjogo bua, aayo numamodava utua, aná gugua-ghayafa nungarivade dano gangorogha umó tofo etue.
MAT 13:45 Kotú, isuri ari gaga eini, evere: God unda natofo kaifa eta rouvia kambesiva ininigha teraita egegeta rousua, eghago re. Embó einimi guri firu eta rousua-da singoi mino jojabenu tava urota vitie.
MAT 13:46 Avore, fefera eini singoi esiko-esiko mino jojabe eini tambua, unda eini-eini donu vitia-nu taimbea, enembodu utua guri dumeni bua, dano aná singoi numamodu utua doa, umó tofo etue.”
MAT 13:47 Aghá rea doa, Iesu rekago kasia eini eghá ririe. “God da kaifa rouvia natofo* rova terarida gari mo, aná saova ghoto fugea, uvu oka dibe eini be eini berita rousua, aghago re.
MAT 13:48 Avore, fefera eini aná ghoto beda etue-gea, aná uvu oka berari kakato iya ghoto ghambugea vitia mangosava itie. Aghá ea, avo asumbea, tutuno ea, uvu oka dorea, tataubana mane kaifetava fefendurota, sembago mane, aná doa fufugegetue.
MAT 13:49 Atá ená rera aghagonu, uutu enda manjaita rouvia fefera aghade siroraita rouvie. Anera manemi furá taimbuturota, enembo akokogo rururota, tataubana mane doaita rousue.
MAT 13:50 Aghá ea, aná enembo akokogo bua, ivari bubura mondé-mondé rouvia-va avo fufugegota, memagha diitu yavi kirisi-karasa urota, jiiji regegaita rousue.
MAT 13:51 Atá, nímane gaga dano tanana egegetora, aĩ, tefo?” Aghá ririeta, aná enembo númane mino ririe, “Námane ningia, tanana egegetore.”
MAT 13:52 Aghá regeguturia-du Iesu na eghá ririe, “Moses da Gaga Irugari kato* avona, God da natofo kaifa rouvia-va teradua mo, umó kambo numamo eini aghago re. Aná kambo numamo unda eini-eini reka rura-de, gugua-ghayafa sei rura-de dano unda mauvava vitia-nu jijimu eta rouvia aghagonu, unda beforo gari rekade seide dano nundubuturota irugeta rouvie.”
MAT 13:53 Iesu aná kasia gaga mane rea sidara ea, aná kambesi doa seriguturie.
MAT 13:54 Aghá ea furia, unda baboruria naava bubua aria, nghaĩ itari kambova* terua iruguturie. Irugutueta, enembo gia bee duduku-dadaka ea, eghá regeguturie. “Umó ená beforo gari doda bua eghá rouvi? Kotú, ivata eta rouvia-da ano doda bua rouvi?
MAT 13:55 Umó mo, kambo itari katoda mendi ra, aĩ? Unda nue aná Meri unda jamena Jems, Josep, Saimon, kotú Judas de ra, aĩ?
MAT 13:56 Kotú, unda gharototode dano eve namonde vitere. Umó ená naava embó re. Umó ená neno nundubari, kotú ano niavo rururi?”
MAT 13:57 Aghá rirota, injigha ea, neno akuago egegutueta, Iesu tanana ea, mino númandu eghá ririe, “Natofo jede gogorego feroveta mane kakara egegeta rousue-tago, unda naava totofomi umó jo kakara ambi eta rousue.”
MAT 13:58 Númandava gaabee ari tefo-gea, Iesu númandava irirota, ivata anogha oruabe jo ambi re.
MAT 14:1 Fefera aghade, Galili Frovensi da kotofuko, Herot umó Iesu da ari-bari donu ua-da bingánu ningia,
MAT 14:2 unda buro kakatodu, eghá ririe, “Ená embó mo, Jon Bafutaito Ari Katona amburari vareta jebugea erora-jogo. Amindu umó ano jojabe bua, ená ari ivata anogha eta rouvie.”
MAT 14:3 Aghá nundubuturia-da bee mo, Herot unda ikoko Filip da evetu, ragaro Herodias, ufuva yagera uria-du Jon Bafutaito ari kato erea, Herot du eghá reta urie, “Imó aná evetu yagera urota, agho dari bejitureravore.” Aghá reta uria-du, Herot na Jon nandia bundia bua aria, diburava gajiturie.
MAT 14:5 Herot neno akuago urota, Jon data amburari-du uno urie. Tago, natofo jededa nundubariva Jon umó feroveta jojabe eini regeguturia-nu ningia, umó natofodu oru urie.
MAT 14:6 Aghá urota, Herot da sirorari fefera furia buburiturieta, Herodias da aririmi bubua, aná banau uria-va daa unona didivurie. Aghá ueta gia, Herot gangoro urie-gea,
MAT 14:7 be anogha gajiturota, eghá ririe. “Imó eini-eini nanjogodu uno ea radora, amó utaitare.”
MAT 14:8 Aghá ririeta ningia, Herodias erea, unda ariridu eghá ririe, “Ii, radi-gea, Jon Bafutaito ari katoda beforonu divegea tevova fendia utota, bofu, bare!” Aghá ririeta ningia, unda ariri aria, nueda riria gaga dabako aghago Herot du ririe.
MAT 14:9 Aghá ririeta ningia, Kini Herot neno mema urie. Tago, esega enembo banauva buburituria-da dibeva be anogha gajituria-nu nundubea, aná aririda uno ea riria aghago sirorari-du ririe.
MAT 14:10 Aghá ririe-gea, unda buro kakato aria, dibura kambesiva Jon da ukonu diveguturie.
MAT 14:11 Divegea, Jon da beforo tevova fendia fumbua furia, aná ariridu ututurieta, bua aria, nuedu ututurie.
MAT 14:12 Aghá urieta, Jon da ambo nimbi aná bingá niningigea furia, Jon da tamo bua aria furuguturie. Furuguturia-da ambova, númane aria, Iesu dava bubua, Iesu dava isuri egeguturie.
MAT 14:13 Aghá ririeta ningia, Iesu aná kambesi doa serigea, ghaava* vorea, unuka enembo tefo kambesiva arie. Arieta, Iesu da bingá niningiguturie-gea, natofo jede númanda naa mane dodogea ombova, Iesu da ambova ekami igiguturie.
MAT 14:14 Aria bubua, avo fugea iririgutueta, Iesu aria, ghaa ga vitia geruria mo, natofo jededu neno mema ea, númanda kae enembo urieta jejebuguturie.
MAT 14:15 Jama beede unda ambo nimbimi furia, Iesu du eghá regeguturie. “Ená kambesiva enembode kambode tefo re. Kotú jama rouvieta ená natofo ninenge, ya naava undari tava ea, gurimi utua bua undidigoe!”
MAT 14:16 Aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Dodu yadu? Undari nímanena ututuge, undidigoe!”
MAT 14:17 Aghá ririeta, unda ambo nimbi mino eghá regeguturie. “Námandava farava ingari ingo yoveni kotú uvu oka ungaghade nuenembo vitie.”
MAT 14:18 Aghá regeguturieta, Iesu na eghá ririe, “Bua eve, andava fufuge!”
MAT 14:19 Anada ambova, Iesu na ririeta, aná natofo yavaira etova asusumbuturieta, umó aná farava ingari ingo yovenide uvu oka ungaghade bua, dibe jará ea uutuva urota, God Afadava “aiye” rirota, aná farava righia ingegebea, unda ambo nimbidu ututurieta bubugea, aná natofodu vesa egeguturie.
MAT 14:20 Vesa egeguturieta, bua dirieta inono uria, anada itoto dumeni dodoguturia-nu, Iesu da ambo nimbimi erea bua, kanda jojabebei dano 12 anava fefendiguturie.
MAT 14:21 Avore, embobo dano 5,000 undari undidiguturie-tago, aná evevetu sasingu manede jo irugambi re.
MAT 14:22 Undari undidiguturia-da ambova, jo gaimbo ambi, Iesu na tatavami unda ambo nimbi ririeta, ghaava* vorea, yoveniva rekimbea igigutueta, umó aná natofo nineguturieta tará egegutueta gia doa,
MAT 14:23 Iesu ootova benunu aita unuka yavurie. Aghade, jama ea, fefera vovorurie.
MAT 14:24 Tago, aná ghaa seibe bubua aria, togho yafabe ea, yavatava dea, toru-tara urota, yaura tariri urota vitirie.
MAT 14:25 Irieta, rifoda bingoiva Iesu vorea, uvu etova deĩ ea, unda ambo nimbidava arie.
MAT 14:26 Irueta gigiguturie-gea, oru ea, eghá regeguturie, “Ariee, ená taimu re!” rirota, koko-koko regeguturota aregea, farara egeguturie.
MAT 14:27 Oru egegutueta gerurie-gea, Iesu na eghá ririe, “Amó reta! Mania oru egegata! Ano egege!”
MAT 14:28 Aghá ririeta ningia, Pita na eghá ririe. “Jojabee gaa bee imó iradora mo, rege, amó uvu etova deĩ ea ya, imó tambore!”
MAT 14:29 Aghá ririeta, Iesu na Pita du, “Vorea fu!” ririeta, Pita ghaa rovareta vorea, uvu etova deĩ ea, Iesu dava arie.
MAT 14:30 Tago, umó irurota, aná yaura gagarua gerurie-gea, oru ea, uvu rova degimbea vovorurota, Iesu du ririe, “Aee Jojabee, amó sonembe!”
MAT 14:31 Aghá ririeta, gaimbo ambi Iesu na ingo sinia, Pita da ingova righia ririe, “Indava gaabee ari tefo ra? Dodu neno jabura rio?”
MAT 14:32 Aghá rea doa, Pita ungá Iesu gha furia, ghaa rova vivitueta, yaura yavatada torú-torú sidara urie.
MAT 14:33 Aghá urieta, unda ambo nimbi nanjogo aná ghaa rova vitiria-mi “Gaa bee, imó aná God da mendi re.” rirota, undú tumogha baĩ egeguturie.
MAT 14:34 Ea, númane rekimbea aria, roo enda ijoko Genesaraet anava terua, ghaa gaiturie. Genesaraet rera, aná kambesi gevoto, kotú anada rova naa ijoijokoko dumeni irita urie.
MAT 14:35 Aghá urieta, aná kambesiva enembo Iesu tanana egeguturie-gea, aghi ititurieta aná roo enda, kasava naa nanjogo dano númanda kae bua vitiria enembo unumbea, Iesu dava bua fufuguturie.
MAT 14:36 Furia bubua, Iesu “avore” rata, aná kae bua vitiria enembo undava bubua, tefo unda eembo bimbiva sinia righia jejebugari-du rea, benunu egeguturie. Kotú aná aghá egeguturia enembo dano, jejebuguturie.
MAT 15:1 Aghade, Moses da Gaga kaifa kakatode*, Irugari kakatodemi, Jerusalem reta furia, Iesu dava danode desea, uriga eghá egeguturie.
MAT 15:2 “Dodu inda ambo nimbi namonde anda mambube maneda evovo donu iruguturia-nu ambo-ambo egegambi irirota, ingo seghambi dongorogha undari bua reisi-undi?”
MAT 15:3 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe. “Atá, nímane dodu nimambube maneda evovonu gaabee urota, God da Agho Dari bebejegeta roso?
MAT 15:4 Atá, niningige! God eghá ririeta, Moses na gefirie, ‘Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo egege!’ kotú gaga eini evere: ‘Avona nue numamodu tauga kavavana radua-nu, dedege, amburoe!’
MAT 15:5 Tago, nímane eghá irugeta rosoravore. ‘Enembo avona nue numamo injigha urota, unda gugua-ghayafa bua, God dava vesa utari gaa rirota, nue numamo jo sonembambi adua mo, aná “Avore” regegeta rosoravore.’ Nímane aghá urota, God da Agho Daridu goitu fotiturota, nimambube maneda tumanadu gaabee egegeta rosoravore.
MAT 15:7 Nímane aghagago eta rousua enembo re! Feroveta, Aisaia nímandu nundubuturota, gaa bee gefiria, aná evere.
MAT 15:8 ‘Ená enembo númanda bemi amó kakara ari gaa reta rousue-tago, númanda neno roo, aná airo bee re.
MAT 15:9 Númane andú tumogha baĩ eta rousue. Tago, bee eini tefo re. Amindu avo sonembari eini jo tambambi egegaita rousue. Anada bee mo, númane eto nenomi egeguturota, anda Gaga doa, enemboda irugaride, kotú nundubaridenu anda Gaga aghago rirota irugeta rousue.’”
MAT 15:10 Aghá rea, Iesu na ririeta, natofo jede danode desiturieta, eghá ririe, “Nghaĩ javea niningigea tanana egege!
MAT 15:11 Enembo donu undiaveta, beva reta iiava, urova voreta rouvia-mi jo ata, enemboda neno roo bebeta ambi aita rouvie. Tago, gaga donu enemboda beva reta bubuta rouvia-mi ata, enemboda neno roo bebeta aita rouvie.”
MAT 15:12 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbimi furia undava, uriga eghá egeguturie, “Moses da Gaga Kaifa kakato* aná gaga niningigetua-mi, númanda nenova gaitueta itatama akuago rousua, imó gera?”
MAT 15:13 Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Atá ika mane anda afa uutuva vitia-mi jo govambi uria, dano fisugaita rouvie.
MAT 15:14 Númane dibe soikide, kotú dibe soikide maneda beforo righari mane re. Atá, embó dibe soikedemi, dibe soikede eininu unumbea yadua, ungá umó kavava juraita rousue. Aghá-gea, númane do-gea avo igigoe!”
MAT 15:15 Aghá ririeta, Pita na eghá ririe. “Námandu aná kasia gaga retora-da beenu isuri ege, niningigore!”
MAT 15:16 Aghá riria-du, Iesu na mino ririe. “Nímane beago, daiyagha mana-mana roso? Nímane jo niningigea nundubambi eta rosoravore.
MAT 15:17 Nímane gigige! Eini-eini domi enemboda beva vorari, aná iiava uro vareta, iiava isaghava bubuta rouvie.
MAT 15:18 Tago, eini-eini domi, enemboda neno rova reta fuava, beva reta isaghava bubuta rousua-mi eaveta, enemboda neno roo bebeta eta rouvie.
MAT 15:19 Anada bee mo, ená eini-einimi enemboda neno rova reta fuava bubuaveta, enembo bebeta egegeta rousue: nundubari akokogo, enembo data o righota amburari, komanada evetu o embógha viro kombo kivumi ari, viro kombo tefo-tafo ari, bagia ari, koto feferava gaga gaveranu rirota, osagho fumbari, kotú komanada tamova gavera rari re.
MAT 15:20 Ená ari-barimi eaveta, enemboda neno roo bebeta egegeta rousue. Tago, ingo seghambi undari bua undadua-mi jo ata, enemboda neno roo bebeta ambi aita rouvie.”
MAT 15:21 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide aná kambesi doa, gitofoda bogu naa ragaro Tair de, Saidon deda roo endava arie.
MAT 15:22 Aria buburiturieta, abua Kenan evetu eini aná kambesiva vitiria-mi Iesu da bingá niningurie-gea, furia, Iesu dava jiigha gaagha koko fugia ririe. “Ae, Jojabee, Devit da Mendi andú neno mema ea sonembadi rere! Anda ariri taimu akuagomi asugetueta, mema jojabe itatama eta rouvie.”
MAT 15:23 Aghá ririe-tago, Iesu umó aná evetudu gaga mino jo rambi urie. Aghá ueta, unda ambo nimbi furia, undú rea bera-bera urota, eghá regeguturie, “Ená evetu namonde anda ambova jiigha deĩ rouvieta. Ninenge, serigea yae!”
MAT 15:24 Aghá regeguturieta, Iesu na aná evetudu eghá ririe, “God amó jo abua-abua dumeni sonembari-du ninengota furambi re. Námanda abua Israel enembo emboro taubanadu mana-mana urota vitia-nu sonembari-du rea, amó ninenguturieta furere.”
MAT 15:25 Aná evetu Iesu da gaga niningurie-tago, unda dibeva koubomi jengirea eghá ririe, “Jojabee amó sonembe!”
MAT 15:26 Ririeta, Iesu na eghá ririe. “Imó gi, sasingu maneda undari bua ninodu utari, aná jo taubana irambi re.” ririeta, aná evetu umó eghá ririe,
MAT 15:27 “Jojabee, aná gaa bee re, avotago, undari dirota, susundo numamoda farova reta jua voradua, nino manemi undita rousue.”
MAT 15:28 Aghá ririeta, Iesu na aná evetudu eghá ririe, “Evetu, inda gaabee ari jojabe re. Amindu, inda donu uno etora, indava seibe siroretue,” umó aghá ria, aghade aná evetuda ariri, jebuguturie.
MAT 15:29 Anada ambova, Iesu aná kambesi doa, Galili Sao kasava gegerea aria, ootova vitia, avo asumbuturie.
MAT 15:30 Aghá urieta, enembo natofo oruabe undava fururota, eka ingo dimbari, dibe soikide, be gungade, kotú dumeni oruabe tigia furia, Iesu da eka tuva ititurieta, Iesu na urieta jejebuguturie.
MAT 15:31 Aghade, natofo jede fufuguturia-mi, aná eka dimbari erea, deĩ uria-de, ingo dimbari ingo ruruguturia-de, be gunga gaga regeguturia-de, kotú dibe soiki roo gia iruruturia-denu gigigea, bee duduku-dadaka egeguturota, Israel enemboda God du raga regeguturie.
MAT 15:32 Aghade, Iesu umó unda ambo nimbi ririeta furia, danode desiturieta ririe, “Amó ená enembodu neno mema rore. Anada bee mo, númane fefera bakode eve namonde irieta, undari sidara etue. Amó númane undari undambi ninengari injigha rore. Anada bee mo, rourogo, undari tefo ninengota igiguturota, jua erea auve-degea rere.”
MAT 15:33 Aghá ririeta, Iesu da ambi nimbi erea, eghá regeguturie, “Ená enembode kambode tefo kambesi re. Amindu, namonde amó ená enembo desea vitia-da undari inonova doda bua, ená enembo unduduga?”
MAT 15:34 Aghá regeguturia-du Iesu na ririe, “Atá nímandava farava ingari nanjogo viti?” ririeta, “Farava ingari ingo yoveni, kotú yoveniva ungagha re, kotú uvu oka ijoijokoko dumenide vitie.” regeguturie.
MAT 15:35 Aghá regeguturieta ningia, umó ririeta, Iesu aná natofo jede desituria-du ririeta forosegea, endava asusumbuguturieta, umó farava ingari ingo yoveni, kotú ingo yoveniva ungaghanu bua, God du “aiye” rea righia ingegebea, unda ambo nimbidava ututurieta, bua natofo jededu vesa egeguturie.
MAT 15:37 Aghá urieta, aná enembo undidigea, inono bee egeguturieta, Iesu da ambo nimbimi kanda dano 7 bua, aná itoto fefendiguturieta beda urie.
MAT 15:38 Aná undari undidiguturia embobo dano 4,000 re. Aghade, evevetu sasingu manede undidiguturie-tago, númane jo irugambi re.
MAT 15:39 Anada ambova, aná enembo nineguturieta igigutueta, umó aria, ghaava* vorea, rekimbea kambesi ragaro Magadan arie.
MAT 16:1 Moses Da Gaga Kaifa kakatode*, kotú Sadyusi* enembo dumenide, Iesu kuvia gigigaita rea furia, undava God da ano vitia-mi, ivata anogha eini ata gia, umó avouvi tanana aita benunu egeguturie.
MAT 16:2 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Avore, fefera iiava vovoruaveta gerurota, nímane eghá reta rosoravore, ‘Uutu arasegetue-gea, rifode taubana ataita rouvie.’
MAT 16:3 Kotú rifogha nímane eghá reta rosoravore, ‘Uutu arasegea kotú yaumo-yaumo rouvie-gea, oreki boruma voraita rouvie.’ reta rosoravore. Aná boruma fefera nanjigo voraita rouvia-nu, nímane tutomi gia, tanana eta rosoravore. Tago, orekida feferava donu rei-sirorutua-da bee, jo gia tanana ambi rosoravore.
MAT 16:4 Deriva urota, God da Gaga ningambi eta rousua enembomi, ivata anogha ata gaita uno rousue. Tago, feroveta Jona dava siroruturia aghago, nuenembo irugota gigigaita rosoravore. Ivata eini jo ata, gigigambi aita rosoravore.” aghá rea, númane doa seriguturie.
MAT 16:5 Iesu da ambo nimbi rekimbea, sao yoveniva aria aghade, númane neno itia, farava ingari eini jo bua yambi re.
MAT 16:6 Aghá egeguturieta, Iesu na Moses da Gaga Kaifa Kakato* kotú Sadyusi* enembodeda nundubaride irugaridenu nundubea, númandu kasia gaga eini eghá ririe, “Gia goghó egege! Moses da Gaga Kaifa Kakato kotú Sadyusi enembodedava, farava ingarida yisti du goitu ututuge!”
MAT 16:7 Aghá ririeta, númane tutuno ea, nenukako mino-mino uriga egeguturota ririe, “Unda eghá retua-da bee mo, aghajora, namonde amó jo farava eini bua furambi etora-du retua-jogo.”
MAT 16:8 Númane aghá regegutua, Iesu umó gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Nímane dodu farava ingari inono irambi gaa rea, mino-mino manaka reisi-gaito? Nímandava gaa bee ari tefo re!
MAT 16:9 Nímanda nundubari aná tufoko re. Amó aná farava ingari ingo yoveni nuenembo 5,000 du vesa utata undidiguta-da itoto kanda nanjogo fefendigutara mo, neno ititigetora-jogo! Kotú, aná farava ingari ingo yoveni etova ungaghanu aná embobo 4,000 du vesa utata undidiguta-da itoto kanda nanjogo fefendigutara mo, neno ititigetora-jogo!
MAT 16:11 Amó yisti retora, jo yisti beedu rambi re. Nímane daiyagha gia tanana ambi roso? Nímane, rourogo Moses Da Gaga Kaifa kakato ungá Sadyusi enembodeda gaga niningigara-degea, retore.”
MAT 16:12 Aghá ririeta, unda ambo nimbi tanana egeguturie, umó jo yisti bee faravadu jijimu eta rouvia-du rambi re. Umó aná Moses da Gaga Kaifa kakatode Sadyusi enembodeda irugeta uria gagadu ririe.
MAT 16:13 Iesu aria, bogu naa ragaro Sisaria Filipai da kasava naa einiva bubua, unda ambo nimbidu uriga urie, “Nímane regege, ningore! Natofo jededa regegeta rousua mo, Enemboda Jojabee* avouvi?”
MAT 16:14 Ririeta, númane mino regeguturie, “Enembo dumeni imó Jon Bafutaito Ari Kato gaa reta rousue, dumeni imó feroveta sei eini, amburari vareta kaverea furari, Elaija ra aĩ, Jeremaia ra, aghá regegeta rousue.”
MAT 16:15 Aghá regeguturia-du, umó númandava uriga eghá urie, “Atá nímane mo, andú daiyagha regegado?”
MAT 16:16 Aghá ririeta, Saimon Pita na eghá ririe, “God jebuga vitia-da Mendi, kotú God, enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, Embó eini utaita riria, imó re.”
MAT 16:17 Aghá ririeta, Iesu mino undú ririe, “Saimon, Jon da mendi, God imó ea simbugetue. Amó rera-da bee mo, ená jo enembomi indú rambi re. Tago, anda Afa uutuva vitia-mi indú irugutata, tanana ea viteravore.
MAT 16:18 Amó indú eghá rere. Inda ragaro reka Pita rei-ririkore, aná ragaroda bee, aná singoi re. Aná singoi etova anda ekaresia*, kambo itita rousua aghago, anona ata bariraita rouvie. Kotú anda ekaresia rera, jo amburarimi rarigari inono irambi re.
MAT 16:19 Kotú anona God Afada enembo kaifa ari kambesida ki eini indú utaita rore. Imó endava irirota, donu gajadora, Afa uutuva vitia beago, gajaita rouvie. Dabako aghagonu imó endava irirota, donu vuregadora, Afa uutuva beago, vuregaita rouvie.” ririe.
MAT 16:20 Anada ambova, Iesu na unda ambo nimbi bureguturota, God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini gategea ninenguturia, aná umó-gea, natofodu isagha auve-degea ririe.
MAT 16:21 Fefera aghade, Iesu tutuno ea, unda ambo nimbidu isuri gaga eghá reta urie, “Amó Jerusalem bogu naava bubadora, mema bouvu dibe eini be eini itatama aita rore. Babarigaride fristida* kokotofude, kotú Agho Dari irugari kakatodemi* amó injigha egegea bua, dedegota amburaita rore-tago, fefera bakodeda ambova rekago jebugea eraita rore.”
MAT 16:22 Aghá ririeta, Pita na umó bua aria, kasava jiria, bureguturota dibe beva gaa ininigha ririe, “Jojabee, mania aghá rata! Aná mania indava sirorauveta!”
MAT 16:23 Aghá ririeta, Iesu kaverea Pita du ririe, “Satan, amó doa serige! Amó mania buregata! Inda nundubari aná jo God davareta furambi re-tago, enembo davareta etie.”
MAT 16:24 Anada ambova Iesu na unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímane avona anda ambo nimbi ea, namonde deĩ aita uno egegadora mo, nímanda uno dodogea, anda uno nuenembo egeguturota, anda ragarova amburaridu jo oru ambi egegaita rosoravore. Aghá egeguturota, namonde danode iru-furu egegaita rosore.
MAT 16:25 Anada bee mo, imó avona endava gugua-ghayafa nundubuturota, amburaridu oru ea, andú goitu fotadora, fefera ambova imó amburaita roravore. O imó avona andú amburadora mo, fefera ambova jebuga tumanadu irari baita roravore.
MAT 16:26 Avotago embó eini endada gugua-ghayafadu neno rururota, dano righia jiriturota, jebuga tumanadu irarida emboro kasovigea amburadua mo, gigige! Unda gugua-ghayafami jo sonembota, jebuga tumanadu irari jo bambi aita rouvie.
MAT 16:27 Anada bee mo, Enemboda Jojabee* God Afada duroghade unda Afada anera manede dano kaverea furaita rouvie. Fefera aghade, umó enembo daba-dabada irarinu iruruturota, ari-bari taubanada mino taubananu ututurota, ari-bari akuagoda mino akuagonu utaita rouvie.
MAT 16:28 Amó nímandu gaa bee rere. Enava enembo dumeni vitia, aná jo amburambi iririguturota, Enemboda Jojabee unda kini arida ano bua doa, furota gigigaita rousue.”
MAT 17:1 Fefera ingo yoveni yoveniva dabako sidara uria-da ambova, Iesu erea, Pita bua, Jems unda ikoko Jon gha bua, nenukako dafaru yafabe einida itiva yayavuguturie.
MAT 17:2 Anava bubua, unda ambo nimbi gigigutueta, Iesu da dibe kaverea feferami janimbarigo urota, unda asugari dighari beago kaverea, saghai forosago ea, unanami janimbarigo urie.
MAT 17:3 Aghá ueta, unda ambo nimbi bakode gigigutueta, gaimbo ambi Moses ungá Elaija gha Jojabeeda kasava sirorea, Iesu de gaga regegutueta,
MAT 17:4 Pita na erea, Iesu du eghá ririe, “Jojabee, namonde amó eve desea vitera, aná taubana re. Aghá-gea, imó uno adora, amó dobo bakode, eini indú, eini Moses du, kotú eini Elaija du aghá simbugaita rore.”
MAT 17:5 Pita aghá ria, gooso unanaghami vorefuria, númane afureguturieta, gooso rova be fugia eghá ririe, “Ená anda neno bari Mendi re. Undú amó gangoro bee eta roreta, unda gaga donu radua-nu, niningige!” ririe.
MAT 17:6 Avore, Iesu da ambo nimbi aná be niningiguturia aghade, númane oru urota, kukurufa ea, dibe be dano endava tatakembeguturie.
MAT 17:7 Aghá urieta, Iesu na furia, númanda tamova righia, “Ererege! Mania oru egegata!” ririe.
MAT 17:8 Aghá ririeta, númane dibe jará ea gigiguturia, anava enembo eini tefo re. Tago, Iesu nuenembo gigiguturie.
MAT 17:9 Anada ambova, númane dafaru vareta vorefurota, Iesu númandu buregari gaga eghá ririe, “Nímane donu gigigetora, mania enembodu regegata! Do-gea, Enemboda Jojabee* amburarivareta jebugea erota, anada ambova regegadora, aná avore.”
MAT 17:10 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbimi undú uriga urie, “God Embó eini utota furaita rouvie. Tago, bee dodu Moses da Agho Dari irugari kakatomi* ‘Elaija sei furaita rouvie.’ regegeta rosu?”
MAT 17:11 Aghá regeguturieta, Iesu na mino ririe, “Aná gaa bee re. Elaija na sei furá, aná Embó God na utaita riria-da emboro simbugaita rouvie.
MAT 17:12 Tago, amó nímandu eghá rere, Elaija umó seibe furie-tago, enembo umó jo tanana ambi-gea, númane undava donu aita uno uria aghagonu urota, mema ututurie. Kotú dabako aghagonu Enemboda Jojabeedava beago númanena mema utaita rousue.”
MAT 17:13 Aghá rieta, unda ambo nimbi tanana egeguturie, Iesu umó Jon Bafutaito ari katonu nundubuturota ririe.
MAT 17:14 Avore, númane aria, aná natofo desea vitiria-va bububuguturieta, embó einimi furia, Iesu da dibe kena koubumi jengirea eghá ririe, “Jojabee, anda mendidu neno mema ea sonembadi rere! Unda nundubari kasovigeaveta umó jifeta rouvie, kotú mema jojabe itatama eta rouvie. Umó fefera oruabe ivariva juta rouvie, o uvuva juta rouvie.
MAT 17:16 Amindu umó inda ambo nimbidava bua futare-tago, númanena rata umó jebugari jo inono irambi re.”
MAT 17:17 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “O yove, nímane oreki vitera enembo, aná gaa ningambi deriva egegeta rosoravore. Nímandava gaabee ari tefo re. Amó fefera yafa daiyaghago namonde irirota, nímanda mema bouvu fumba? Avoreta, aná mendi bua, andava fu!”
MAT 17:18 Aghá rea, taimu aná mendidava asugea vitiria-nu Jojabee na dibe beva rirota tuviturieta buburitueta, jo gaimbo ambi aná mendi jebuguturie.
MAT 17:19 Anada ambova, Iesu da ambo nimbimi nenuka furia, undú uriga eghá egeguturie, “Námane tuvetora, daiyagha taimu vorambi etu?”
MAT 17:20 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Anada bee mo, nímanda gaabee ari aná bee tefo aghago re. Amó nímandu gaa bee rere. Nímanda gaa bee ari ijokoko, ika ragaro maineda veego iradua mo, nímane aná dafarudu, ‘Enavareta gosá ea ii, onava jiradi,’ radora, aghago aita rouvie. Nímane donu aita nundubasira, aná bee sirorasue.”
MAT 17:22 Anada ambova, Iesu da ambo nimbi bubua, Galili Frovensi anava danode desiturieta, Iesu na númandu eghá ririe, “Enemboda Jojabee* enembomi bua, gitofoda ingova utota, númanena umó dedegota ambua, fefera bakode sidara adua-da ambova, God na rata, umó rekago jebugea eraita rouvie,” aghá ririeta, unda ambo nimbi niningigea, neno mema jojabe itatama egeguturie.
MAT 17:24 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide aria, Kaperneam buburituria aghade, aná tafaroro kamboda takesi bari kakatomi Pita dava uriga egeguturie, “Inda irugari kato, Tafaroro Kamboda* takesi ututa rouvia?”
MAT 17:25 Aghá ririeta, Pita na mino ririe. “Aĩ, ututa rouvie,” Aghá rea, Pita kaverea aria, kambo rova teterurieta, Jojabee na seibe jará urota, undava uriga urie, “Saimon, inda nundubari mo doro? Endava kini mane mino o takesi númanda sasingudava buta rousua, aĩ, defosi enembodava buta rousua? Rege, ningore!”
MAT 17:26 Aghá ririeta, Pita na mino ririe, “Defosi enembodava buta rousue,” ririeta, Iesu na ririe, “Amindu Kini da sasingudava jo bambi egegasue!
MAT 17:27 Tago, rourogo númane neno akuago auve-degea rereta, ii, saova monga fugea, uvu oka tutunova beradora-da beva, angá anda Tafaroro Kambo mino ari guri* tambaita roravoreta, bua ii, angá anda takesi mino adi!”
MAT 18:1 Fefera aghade, Iesu da ambo nimbimi furia, undú uriga egeguturie, “God da kaifa eta rouvia natofoda* rova, beforo righari mo avona adu?”
MAT 18:2 Uriga aghá egeguturia-du, Iesu na sasingu mane eininu ririeta furia, númanda rorova jiriturie.
MAT 18:3 Urieta, umó eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Nímane neno kaverea, sasingu manego ambi egegadora, nímane jo God da natofo kaifa ari kambesiva teterugambi aita rosoravore.
MAT 18:4 Kotú avona undufako itota vorea, ená sasingu maneda einigo adua, ambova umó God da natofoda rova beforo righari aita rouvie.
MAT 18:5 Kotú enembo avona sasingu mane eghagodu anda ragarova orokaiva rirota, ghaito teno fugadua, aná andú aita rouvie.
MAT 18:6 Tago enembo avona amó gaa bee eta rousua sasingu maneda rorova eininu kuvirota, ari akuago adua, taubana mo, singoi jojabenu bua, unda ukova dighia fugasueta, uvu kafuruva degimbasue.
MAT 18:7 Endava enembodava kuvia gari dibe eini be eini siroreaveta, mema kotú bouvu itatama eta rousua-du ‘Arii’ rere. Aná bouvugo bee re. Tago, aná kuvia gari rera-nu, avona bua furota, unda komana juradua mo, umó mema sembago itatama aita rouvie.
MAT 18:8 Atá, inda ekami o ingomi ata, imó ari akuago adora mo, tafugea fuge! Aghá ea, imó eka o ingo taukaka irogo ambua, jebuga tumanadu irari tambadora, aná taubana re. Atá, aghá ambi irogo, ari-bari akuagoda mino utari kambesiva ivari tumanadu reivia-va voradora, bouvude kotú mema jojabe itatama aita roravore.
MAT 18:9 Dabako aghagonu, inda dibemi ata, imó ari akuago adora mo, gunjia fuge! Aghá ea, imó dibe taukaka irogo ambua, jebuga tumanadu irari tambadora, aná taubana re. Atá, aghá ambi irogo, imó ambua, ivari reivia-va voradora, bouvude kotú mema jojabe itatama aita roravore.
MAT 18:10 Amó nímandu eghá rere. Mania ená sasingu manedu injigha egegata! Anada bee mo, númanda anera uutuva fefera inono anda Afada dibe kena irita rousue.
MAT 18:12 Atá nímanda einimi oka sifi dano 100 kaifa rourota, dabako baghimbadua, umó daiyagha adu? Umó aná 99 kirisa rova doa, ya aná sifi dabako baghimbetua-nu tava aita rouvie.
MAT 18:13 Amó nímandu gaa bee rere. Aná sifi tambua, umó aná dabakodu gangoro jojabe aita rouvie. Atá, aná dumeni jo baghimbambi vitia-du gangoro jo aghá bee ambi aita rouvie.
MAT 18:14 Emboro dabako aghagonu, inda Afa uutuva vitia-mi, sasingu eghago nímanda rorova jiria vitia-da eini ya baghimbauve-degea injigha rouvie.
MAT 18:15 Inda kaka o ikokomi ari akuago adua mo, inukako ii, ingá inda gorotova unda dinunu irugadi umó gae! Umó inda gaga ningadua mo, bego amboda irari rekago kaverea taubana aita rouvie.
MAT 18:16 Umó inda gaga ningambi adua mo, Agho Dari seiva reiria aghagonu ambo-ambo urota, imó ekaresiada* rova enembo dabako o ungagha bua, undava kaverea igige! Aná gaga rera-da bee aná evere: ‘Koto eta rosora feferava, enembo ungagha o bakodemi osagho fufirota, gaga dabako ananu regegadua, númanda gaganu gaabee egege!’
MAT 18:17 Umó númanda gaga ningambi adua mo, ekaresiadava regege! Ekaresiada gaga beago ningari injigha adua mo, nímanda gitofodu kotú takesi bari kakatodu injigha eta rosora aghagonu undú egege!
MAT 18:18 Amó nímandu gaa bee rere. Nímane endava irirota, donu gagajegadora, Afa uutuva vitia beago, gajaita rouvie. Dabako aghagonu nímane endava irirota, donu vuregadora, Afa uutuva beago, vuregaita rouvie.
MAT 18:19 Kotú gaga eini eghá rere, niningige! Imó inda komanagha nundubari dabako ea, eini-eini dodu benunu adora, anda Afa uutuva vitia-mi ingá indú aghagonu utaita rouvie.
MAT 18:20 Anada bee mo, enembo ungagha o bakode anda ragarova danode desadua, amó namonde dano iraitare.”
MAT 18:21 Anada ambova Pita furia, Iesu dava uriga urie, “Jojabee, rege ningore! Anda kaka o ikoko einimi fefera oruabe andava ari akuago adua mo, umó fefera 7 dano nundubea gia doara?”
MAT 18:22 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Tefo, jo fefera ingo yoveni yoveniva ungagha rambi aita rore, dara indava nanjigo adua, aghade nundubea gia doadi rere.
MAT 18:23 Aghá rera-da bee mo, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia, aná eto-bato kini eini unda buro kakato undava guri benunu ea bubugetua aghago re. Fefera eini númanda guri bubugetua, nanjigo mino utasua-nu ningaita rea, ghogho retueta undava desetue.
MAT 18:24 Buro tutuno ueta, sei kini dava guri* oruaruabe, jo irugari inono irambi-nu bua righia vita embó eininu kini da kaifa kakatomi bua etia, undava teteregetue.
MAT 18:25 Aná embó, kini da guri mino utari jo inono ambi etua-du, kini na, aná embóda dinunuda mino baita rea, unda kaifa kakatodu eghá retue, ‘Ená embó unda evetu, mendi sasingude, kotú unda gugua-ghayafade dano bua, enembo dumenidava ututuge, anda guri kaverea utota, bare!’
MAT 18:26 Aghá retueta, aná embó kini da dibe kena koubomi jengirea ininigha benunu retue, ‘Durumugea, kaifa uu-gea, amó inda gurida mino dano utore.’
MAT 18:27 Aghá retua-du, kini undú neno mema ea, unda guri mino utari aná nundubea gia dotueta, umó iye.
MAT 18:28 Umó iye, unda buro komana eini tambua, ukóva righia gitoro-gatoro urota, guri jo oruabe irambi sei undava bia-nu, utari-du retue.
MAT 18:29 Aghá retueta, unda buro komana unda dibe kena koubomi jengirea retue, ‘Durumugea, kaifa uu-gea, amó inda gurida mino utore.’
MAT 18:30 Aghá retue-tago, umó injigha ea, kini da mene-mene ari kakato retueta, unda buro komana bua iya diburava gajetue. Avore, unda buro komana diburava irirota, guri bia-da mino rekago kaverea utua doa bubasue.
MAT 18:31 Aghá etueta-gea, aná embóda buro kokomana dumeni mema urota, gajegha iya, kini dava bubua, donu siroretua dano isagha egegetue.
MAT 18:32 Aghá retueta, kini ningia, aná embó retueta etia terueta, undú eghá retue, ‘Imó embó akuago re. Inda dinunu anona nundubea-gea doari-du ininigha benunu utara-du, amó aghá utare.
MAT 18:33 Amó indú neno mema etora aghagonu, imó inda buro komanadu aghá asiravore.’
MAT 18:34 Kini neno akuago etue-gea, aná embó diburava irirota, dibura enembo gajari kakatomi tamo mema ututugota, aná embó, guri bia-da mino rekago dano kaverea utua doa bubari-du retue.
MAT 18:35 Avore, nímane avona ikoko mendida ari-bari akokogo jo neno roomi nundubea gia doambi adora, anda Afa uutuva vitia-mi indú beago aghá aita rouvie.”
MAT 19:1 Iesu aná gaga rea sidara ea, Galili Frovensi doa aria, Judia Frovensi rova beina fefera vitari kena aria, uvu Jordan rekimbuturie.
MAT 19:2 Anava, natofo jede unda ambova arieta, unona númanda rorova kae bua vitiria enembonu urieta jejebuguturie.
MAT 19:3 Moses da Agho Dari kaifa kakato* dumeni Iesu kuvia gaita rea furia, uriga eghá egeguturie, “Namonde anda Agho Darida gaga daiyagha reiri? Embó eini unda unomi nuyae doadua, aná avora? Rege, niningigore!”
MAT 19:4 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Ená gaga nímane irugambi-gea, reisi-rera? ‘… tutunova, God eini-eini ririeta siroruturia-mi, embó ea, kotú evetu urie.’
MAT 19:5 Avore, God embó ea, evetu uubu ea doa, eghá ririe, ‘Embó unda nue numamogha doa, ya evetugha takembea, ungá tamo dabako aita rousue.’
MAT 19:6 Aghá-gea, númane jo ungagha irambi re-tago dabako re. Amindu, God da bua danode takembuturia-nu, rourogo enembomi righia gategauve-degea rere.”
MAT 19:7 Aghá ririeta, Moses da Gaga kaifa kakatomi rekago undava uriga egeguturie, “Moses bee dodu, embó eini unda evetu doaita nundubadua mo, umó bee dodu unda evetu doaita rouvia-da ingiso gembua, evetudu utota bata-gea, ninengota yari-du riri?”
MAT 19:8 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímane iruguturota gigigea tanana ari aná fakara-gea, Moses nímanda evevetu dodogadi rea, avore ari ututurie. Tago, God uutu enda, kotú embó evetugha uubu uria aghade, embó unda evetu doari-du avore ari jo utambi re.
MAT 19:9 Kotú amó nímandu eghá rere. Embó avona unda evetu komanada embógha viro kombo ambi irirota, dinunu dumenidu rea, umó doa, evetu eini yagera adua, umó God da dibeva komana einida evetugha viro kombo kasava ari aghago aita rouvie.”
MAT 19:10 Aghá ririeta, unda ambo nimbimi regeguturie, “Avore, evetu embóghada irarinu nundubuturota, ininigha námandu dibe beva rera-du, taubana mo, námane evevetu yagera egegambi aitare.”
MAT 19:11 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe “Enembo dano jo anda retora gaga ningia egegari inono irambi re. Tago, God na avodu aghá arida ano utadua-mi egegaita rousue.
MAT 19:12 Embobo evevetu yagera ambi eta rousua-da bee jo dabako irambi re. Dumeni mo, eero siroruturie, dumeni enemboda rarimi eaveta, aghá ea irita rousue. Kotú dumeni mo, God da burodu kotú unda natofo sonembaita rea, evevetu jo yagera ambi egegeta rousue. Embó aghá ari inono iradua, aghá ari-du rere.”
MAT 19:13 Enembo dumeni, Iesu na ingo númanda sasinguda tamova isambara urota ea simbugea, benunu ari-du rea, númanda sasingu mane bua, Iesu dava fufuguturieta, unda ambo nimbimi, aná sasingu bua fufuguturia enembodu gaa dibe beva regeguturie.
MAT 19:14 Tago, Iesu na eghá ririe, “Sasingu mane mania buregata! Do-gea, andava fufugoe! Anada bee mo, avona neno kaverea, ená sasingu manego adua, númane God unda natofo* kaifa ariva teterugaita rousue.”
MAT 19:15 Aghá rea, Iesu aná sasingu mane ingomi tamova righia ea simbugea doa, umó anavareta erea arie.
MAT 19:16 Avore, embó eini Iesu dava furia, uriga urie, “Irugari, imó embó taubana re. Amó ari-bari daiyagha ara-gea, tumanadu irarida jebuga ba?”
MAT 19:17 Aghá ririeta, Iesu undú mino eghá ririe, “Imó dodu andú taubanada beedu uriga eto? God Afa unuka taubana re. Atá, imó jebuga tumanadu irari baita uno adora mo, God da Agho Dari nanjogo vitia-nu ambo-ambo ege!”
MAT 19:18 Aghá ririeta, aná embómi rekago uriga urie, “Agho Dari niana manenu ambo a?” ririeta Iesu mino ririe, “Mania enembo eini data amburauveta! Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata! Mania bagia ata! Mania enembo einida ragarova gaverami rirota, itia bera-bera ata! Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo ege! Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!”
MAT 19:20 Aghá ririeta, aná embó eghá ririe, “Aná dano kaifa eta rore. Kotú anada kasava amó rekago donu a?”
MAT 19:21 Aghá ririeta, Iesu undú mino ririe, “Imó embó taubana ea, jebuga tambaita uno adora mo, ii, inda gugua-ghayafa dano bua utua, guri bua makasi enembodu vesa adi! Aghá ea, imó fu, anda ambo-ambo adi! Aghá adora mo, fefera ambova inda gugua-ghayafa uutuva baita roravore.”
MAT 19:22 Aná embó Iesu da gaga ningia, unda gugua-ghayafa oruaruabe-gea, umó neno memagha dano kaverea arie.
MAT 19:23 Anada ambova, Iesu na unda ambo nimbidu ririe, “Amó nímandu gaa bee rere: gugua-ghayafade enembomi God Afada natofo* terari, aná fakarago bee re.
MAT 19:24 Gaga dabako ananu amó rekago rere. Oka kamero nu nundubea gigige! Umó ninongu tova jo terua ya, yoveniva bubambi aita rouvie. Atá, umó avo terari aná rauko bee re. Tago, enembo gugua-ghayafademi God da natofo ari aná fakara bee re.”
MAT 19:25 Iesu da ambo nimbi aghá ningia, númane bee duduku-dadaka egegea, uriga egeguturie, “Atá, aghá radora mo, jebuga avona badu?”
MAT 19:26 Iesu númane tatasegea gerurota, eghá ririe, “Enembomi ari jo inono irambi re-tago, God mo, eini-eini nanjogo ari inono bee re.”
MAT 19:27 Aghá ningia, Pita undú ririe, “Námanda eini-eini dano ambomi utua doa, inda ambo tuvia fufugutare. Amindu námane donu bubuga?”
MAT 19:28 Aghá ririeta, Iesu númandu ririe, “Amó gaa bee rere: uutu enda reka siroraita rouvia-va Enemboda Jojabee* unda avo asumbari duroghadeva asumbaita rouvia feferava, nímane 12 anda ambo-ambo rosora enembo beago, kotofuda avo asusumbariva asumbea, Israel enemboda abua dano 12 nu iruruturota, kaifa egegaita rosoravore.
MAT 19:29 Kotú enembo avona andú rea, númanda kambo o ikoko mendi o ariri gharovu o nue numamo o sasingu mane o aayo mane dodogadua mo, aghagonu rekago oruaruabe sirorota bua, jebuga tumanadu irari beago, bubugaita rousue.
MAT 19:30 Tago, oreki kofiri rousua enembo oruabe kaverea furá, ambo egeguturota, ambova reisi-fua enembo oruabe furá ya kofiri egegaita rousue.”
MAT 20:1 “Anada bee mo, God unda natofo* kaifa eta rouvia, aná eghá re. Enda numamo einimi rifogha erea, buro kakato dumeni mino ata, unda vaini ghavesi govetua aayova buro egegari-du rea, iye.
MAT 20:2 Umó, númane aná onembo dabako buro ea buta uria guri* aghagonu mino aita rea, aná buro kakato ninengetueta, unda vaini aayova igigetue.
MAT 20:3 Anada ambova, fefera vitia 9 koroki ueta, aayo númamo erea iya, utua bari kambesiva bubia mo, buro kakato dumeni buro ambi tefo jijiregea iririgutueta gie.
MAT 20:4 Gia, númandu eghá retue, ‘Nímane beago, igige, anda vaini aayova buro egegadi-gea, amó nímanda buro egegaita rora-nu gerurota, mino aghagonu utore!’
MAT 20:5 Aghá retueta, aná buro kakato igigetueta, umó onembo 12 koroki ueta, kotú jama 3 koroki ueta, dabako aghagonu etue.
MAT 20:6 Fefera 5 koroki ua, aná aayo numamo rekago iya, utua bari kambesiva buro kakato dumeni buro ambi tefo jijiregea iririgutueta gie. Gia, númandu uriga etue, ‘Nímane dodu buro egegambi ená onemboda yafa tefo jijiregea vite?’
MAT 20:7 Aghá retueta, númane mino retue, ‘Anada bee mo, enembo avona námane buro ari-du jo mino ambi re.’ Aghá regegetua-du, unona númane beago ya, unda vaini aayova buro egegari-du retue.
MAT 20:8 Jama etueta, aná aayo númamo unda buroda beforo righari katodu retue, ‘Rege, aná buro kakato furota, númanda guri utadi! Fufugadua mo, buro kakato ambova bera-dava tutuno ea mino ututa ii, tutunova bera-dava sidara adi!’ retueta, aghagonu etue.
MAT 20:9 Avore, enembo rifo 5 koroki ueta, buro tutuno etua dano inonova, onembo dabako buro arida gurinu bubugetue.
MAT 20:10 Aghá etueta, enembo avona sei rifogha tutuno ea buro egegetua, númane mino jojabe baita rousua aghago nundubetue-tago, númane beago dabako aghago bubugetue.
MAT 20:11 Aghá bubugetue-gea, aná sei rifogha tutuno ea, buro etua enembomi, tutuno ea, aná aayo numamodava yove gaje rirota, mendó gaa eghá regegetue,
MAT 20:12 ‘Embobo dumeni fefera tufoko bee buro egegetue. Námane oreki fefera vevera akuagoda rova onembo dabako buro bouvu bee egegetore. Tago, imó númandu guri námandu utora dabako aghagonu utoravore!’
MAT 20:13 Aghá retueta, aayo numamomi númanda einidu eghá retue, ‘Anda komana, amó jo imó kuvirambi re. Imó onembo dabako buro adi-gea, guri onembo dabakoda mino aita retora mo, imó “avore” retoravore. Amindu aghá etore.
MAT 20:14 Amó barirari re, kotú guri anda tofo-gea, amó donu nundubadora, aghagonu aita rore. Anda uno, enembo avona ambova buro etua-dava guri nímandu utora dabako aghagonu utaita rere. Aghajora, amó kauta kavevera etora-du, imó inda kokomanadu jii dimbera-jogo, gi! Avota inda guri bua ii!’”
MAT 20:16 Iesu unda gaga ambo gajari eghá ririe, “Amindu, ambova reifia enembo ya kofiri urota-gea, oreki kofiri-kofiri rousua enembo kaverea furá, ambo aita rousue.”
MAT 20:17 Avore, Iesu erea, Jerusalem bogu naava yavurota aghade, unda ambo nimbi 12 nuenembo bua, airo jiria númandu eghá ririe,
MAT 20:18 “Ninigige! Namonde amó Jerusalem reisi-vitifore. Yavua bubadora mo, Enembo da Jojabee dubo ata, fristida* kokotofude kotú Moses da Gaga Irugari kakatodemi* umonu bua, data amburari-du regegaita rousue.
MAT 20:19 Aghá ea, namonde amó Jiusi enemboda gitofoda ingova utota, umonu kavaga urota, gegha regeguturota fisurea, bua ya, ifatarava dedegota amburaita rouvie. Tago, fefera bakodeda ambova, umó rekago amburarivareta jebugea eraita rouvie.”
MAT 20:20 Anada ambova, Sebedi da evetu unda sasingu ungaghade furia, Iesu dava bubua, unda dibe kena tumogha baĩ urota, unda uno uria-nu Iesu dava benunu urie.
MAT 20:21 Aghá ririeta, Iesu na “Inda uno doro?” ririeta, aná evetu eghá ririe, “Andava bee gajadi rere. Inda kini da ano badora aghade, rege, anda sasingu ungagha, eini inda ingo bee kena eini anda kena asusumboe!”
MAT 20:22 Aghá ririeta, Iesu mino aná evetu unda sasingudedu eghá ririe, “Nímane bee dodu benunu rosora, jo gerurota rambi rosoravore. Afana aagha andú utota bua dirota, mema itatama aita rora, aghagonu nímane itatama ari inono ra?” ririeta, “Námane inono re,” regeguturie.
MAT 20:23 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Avore, nímane anda undaita rora aaghava undaita rosoravore-tago, anda ingo bee kena kotú anda kena asumbaita rousua enembo, anona gategari jo inono irambi re. Anda ingo bee kena o anda kena avona asumbaita rousua, aná Afa na undufa simbugea gategota asusumbaita rousue.”
MAT 20:24 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi dano ingo ungaghami aná bego ambo ghada gaga regeguturia-nu niningigea, neno akuago egeguturie.
MAT 20:25 Aghá uria-du Iesu na, aná enembo furari-du ririeta furia, undava danode desuturieta, eghá ririe, “Nímane reisi-geroravore, endava abua-abuada kokotofu númanda uno nuenembo egegeta rousue. Númanda tuva vitia enembodava ano tefo re. Númane aná kokotofu rera-da rari ningari re.
MAT 20:26 Avotago nímanda rorova jo aghagonu egegambi aita rosoravore. Avona nímanda barirari jojabe aita uno adua mo, umó enembo nanjogoda sabua* aita rouvie.
MAT 20:27 Kotú, enembo avona kofiri righaita uno adua mo, umó nímanda rorova enembodu sabua aita rouvie.
MAT 20:28 Enemboda Jojabee* aghá urota, enembo nanjogodu sabua ea vitie. Enembomi undú ara-kera ari-du jo furambi re. Unda jebuganu ututurota, enembo nanjogo sonembota, jebuga bubugari-du rea furie.”
MAT 20:29 Aghá riria-da ambova, Iesu unda ambo nimbide erea, bogu naa ragaro Jeriko doa irueta, natofo jede erea, númanda ambova igiguturie.
MAT 20:30 Avore, Iesu aria serigutueta ningia, embobo ungagha dibe soikide mane emboro kasava asumbea vitiria-mi be jojabe koko fugia eghá ririe, “Jojabee, Devit da Mendi, námandu neno mema ea, sonembe!”
MAT 20:31 Aghá regegutua, aná natofo jede Iesu da ambova aria-mi kaverea, númandu gaa ininigha rea, be doari-du regeguturie-tago, ungá rekago be jojabe koko fugia regeguturie, “Jojabee, Devit da Mendi, námandu neno mema ea, sonembe!”
MAT 20:32 Aghá regeguturieta, Iesu ningia, tukú ea jiria, númane ghogho ririeta fufuguturieta, númandu uriga urie, “Amó ingá indú donu ari-du uno roso?”
MAT 20:33 Aghá ririeta, ungá eghá regeguturie, “Jojabee, námane sonembe, dibe ifegota, unana gigigore!”
MAT 20:34 Aghá regeguturieta, Iesu ungá undú neno mema ea, unda ingomi ungá unda dibeva ririkurieta, jo gaimbo ambi, ungá unda dibe ifefegeguturieta, unana gigiguturota, ungá erea, Iesu da ambova igiguturie.
MAT 21:1 Aghá urieta, Iesu unda ambo nimbide furia, bogu naa Jerusalem bubaita igiguturota, naa ijoko eini Betfeij ooto ragaro Olivi vitia anava bubua, unda ambo nimbi ungagha sei ninenguturota,
MAT 21:2 eghá ririe, “Igige, naa eini nímanda dibe kena vitia anava teteruguturota, donki tovea unda mendigha buri ari vitia-nu tambaita rosoravore. Ananu vuregea bua, andava fufuge!
MAT 21:3 Atá enembo avona, daiyagha radua mo, undú eghá regege, ‘Jojabee na uno etue.’ aghá radi ningadua mo, gaimbo ambi doata, bua fufugaita rosoravore.”
MAT 21:4 Iesu aghá uria-da bee mo, feroveta einida riria gaganu furá gaa bee ari-du rirota, aghá uria, aná evere:
MAT 21:5 “Saion* ootova vitia enembodu eghá radi rere, ‘Nímanda kini oka donki da mendida etova durumugea asumbea, nímandava reifie.’”
MAT 21:6 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi aria, unda ungá undú daiyagha isuri uria aghagonu egeguturie.
MAT 21:7 Aghá ea, aná oka donki mendigha bua kaverea furia, númanda etova asugari anada etova beisi urieta, Iesu vitia asumbuturie.
MAT 21:8 Iesu aná oka donki etova asumbea furueta, enembo oruaruabe númanda etova asugari mane kosugea, emborova beisi egegutueta, enembo dumeni aria, ika igi manenu didivegea bua, emborova beisi egegutueta,
MAT 21:9 aná enembo oruaruabe Iesu da dibe kena kotú ambo kena jiria igiguturota, areguturota eghá regeguturie, “Orokaiva! Devit da Mendidu raga regegore! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore! God du raga regegore! Orokaiva!”
MAT 21:10 Aghade, Iesu umó Jerusalem bogu naava teterueta, naa duduna egegutueta anava desuturia enembomi eghá regeguturie, “Ená avouvi?”
MAT 21:11 Aghá regeguturieta, aná aregututa igiguturia enembomi mino eghá regeguturie, “Galili Frovensiva naa Nasaret reta reifia feroveta eini, ragaro Iesu, umó re,” aghá regeguturie.
MAT 21:12 Iesu aria, Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua, anava vesa dungarida dii oka utua guri buta rousuria enembo tuviturota, guri yayo ari enemboda farode guridenu bua righia saveregea, dii uku utua, guri reisi-rururia enemboda asumbari beago righia savereguturie.
MAT 21:13 Aghá ea númandu eghá ririe, “God da Gaga bukava eghá gembari vitie, ‘Anda Kambo aná benunu ari kambo re. Tago, nímanena egegetueta, anda Kambo aná bagia enemboda nungegi ari kambo aghago ea vitie.’”
MAT 21:14 Anada ambova, enembo dibe soikide, kotú eka ingo takembari manedemi furia, Tafaroro Ari Kambo rova Iesu dava desiturieta, unona númane urieta jejebuguturie.
MAT 21:15 Avore, Iesu na Tafaroro Ari Kambo rova ivata anogha uria-nu gerurota, kotú sasingu mane gangoro egegea, Iesu du, “Devit da Mendi du raga regegore!” regegutueta niningigea, fristi* maneda kokotofu, kotú Moses da Agho Dari Irugari kakato* dano neno akokogo egeguturie.
MAT 21:16 Aghá egegea, Iesu dava uriga egeguturie, “Ená sasingu maneda reisi-ria gaga, imó rei-niningora?” Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Rei-niningore-tago, God da Gaga eghá gefiria mo, nímane jo irugambi ra? ‘Imó sasingu mane kotú soká mane indú emboro taubanava raga regegari-du simbugutureravore.’”
MAT 21:17 Aghá rea, umó aná enembo avo doa erea bubua, Betani naava evaita arie.
MAT 21:18 Rifogha Iesu kaverea, Jerusalem bogu naava irurota, baimana itatama urie.
MAT 21:19 Aghá urota, ika simbia avo emboro kasava jiria irieta gia vorea aria iruruturia mo, bee eini tefo, igi nuenembo irieta gerurie. Amindu aná ikadu eghá ririe, “Imó rekago bee eini jo ambi aita roravore.” Aghá ririeta, aná ika gaimbo ambi gharasa urie.
MAT 21:20 Aghá ueta, unda ambo nimbi gigigea, bee duduku-dadaka egegea, eghá regeguturie, “Daiyagha aná ika simbia mo, tutomi gharasa etu?”
MAT 21:21 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Anona nímandu isagha rore: gaabee urota, mana-mana egegambi adora, nímane anda oreki ená ika simbiadu etora aghagonu egegaita rosoravore. Kotú ená nuenembo irambi re. Nímane ená dafarudu eghá regegasira, ‘Sofú ea vorii, karajeva juradi!’ regegasira, aghá asue.
MAT 21:22 Nímane gaabee egeguturota, dodu benunu egegadora, aná utota bubugaita rosoravore.”
MAT 21:23 Iesu aria, Tafaroro Ari Kambo* rova terua, enembo irugutua aghade, fristi* maneda kokotofude, kotú Jiusi enemboda babarigaridemi Iesu dava furia, uriga egeguturie, “Avona retueta, imó ená buro ro? Kotú avoda ragarova imó ená buro eta ro?”
MAT 21:24 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Amó beago nímandu uriga eini aitare. Anda urigada mino regegadora mo, amó avona ririeta, ená buro rora-nu rata niningigaita rosoravore.
MAT 21:25 Avota, regege, ningore, Jon Bafutaito Ari Katoda bafutaito arida ano God dava rururia aĩ, endava enembodava rururia, aĩ, avodava rururia-nu regege, ningore!” Iesu aghá ririeta, númane nenukako mino-mino rea niningiguturie, “Namonde ‘God dava’ regegadora, umó eghá raita rouvie, ‘Atá, dodu Jon gaabee egegambi roso?’
MAT 21:26 Kotú, namonde amó ‘Endava enembo dava’ regegadora mo, namonde amó aná enembodu oru rosore. Anada bee mo, númane dano, Jon aná feroveta eini gaa regegeta rousue.”
MAT 21:27 Amindu, númane mana-mana ea, mino eghá regeguturie, “Námane jo tanana irambi re.” Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Nímane aghá regegetora-du, amó avona ririeta, ená buro rora, jo rata nímane niningigambi aita rosoravore.”
MAT 21:28 “Atá, ená gaga nundubea gigige! Embó eini unda sasingu ungagha re. Umó sei iya, unda mendi begodu eghá retue, ‘Anda mendi, oreki imó ii, vaini aayova buro adi!’
MAT 21:29 Tago, umó sei injigha urota, ‘Amó jo yambi aitare’ retue-tago, ambova umó neno kaverea iye.
MAT 21:30 Kotú aná embó iya, gaga dabako aghagonu mendi ambodava retueta, mino, ‘Avore, amó aitare,’ retue-tago, umó jo ya buro ambi re.
MAT 21:31 Atá, sasingu nianami numamoda uno ambo etu? Regege, ningore!” ririeta, númane, “Aná mendi begomi etue,” regeguturie. Aghá ningia, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Takesi bari kakato, kotú evevetu emborova viro urota jijiregari manemi nímane serigea, sei God unda natofo* kaifa eta rouvia-va teraita rousue.
MAT 21:32 Anada bee mo, Jon Bafutaito Ari Kato seibe furia, nímandu ari-bari taubanada emboro iruguturie-tago, nímane umó jo gaabee egegambi re. Tago, takesi bari kakato, kotú evevetu emborova viro urota jijiregari manemi Jon da gaga ambo-ambo egeguturie. Nímane aná gigigutureravore-tago, nímane jo neno kaverea, umó gaabee egegambi ureravore.
MAT 21:33 Kasia gaga eini raita roreta, niningege! Aayo numamo eini unda endava vaini da ghavesi govea, kara ea ovenembea, vaini bee simbia muu barida oruko simbugea, vaini kaifa ari kakatoda ghagha yafabe eini itia, guri utota baita rea, aná kaifa kakatoda ingova utue. Aghá ea, aná embó erea, roo enda einiva iya asumbetue.
MAT 21:34 Aná ghavesida vuvuri rugari-da fefera bubieta, aná aayo numamo unda boanda bua furari-du rea, unda sabua* kakato ninengetueta igigetue.
MAT 21:35 Iya bububugetueta, aná aayo kaifa kakatomi aayo numamoda sabua kakato nandia, eini dea babaregetue, eini dedegetueta ambue, kotú eini singoimi dedegetue.
MAT 21:36 Avore, ambova aná aayo tofo erea, unda sabua kakato itoko oruabe ninengetueta iya bububugetua mo, aná aayo kaifa kakato erea, ari dabako aghagonu egegetue.
MAT 21:37 Bee ambova aná embó unda mendimi yari-du rea, ninenguturota eghá nundubetue, ‘Oreki, anda mendimi yaita rouvia-du verua egegadua-jogo.’
MAT 21:38 Tago, aná aayo kaifa kakatomi aná embóda mendinu gia, mino-mino eghá regegetue, ‘Oná gimasa aná aayo tofoda mendi enanu etia bubie. Egege, namonde umó dedegota amburota, numamoda eini-eini namonde amó tofo egegore!’
MAT 21:39 Aghá regegea, númane aná mendi nandia bua, aayo isaghava fugetueta bubieta dedegetueta ambue.
MAT 21:40 Atá nundubea gigige! Aná aayo númamo furadua mo, aná aayo kaifa kakatodu daiyagha adu?”
MAT 21:41 Aghá ririeta, anava desituria enembo mino eghá regeguturie, “Avore, umó aná aayo kaifa kakato akokogonu data ambubugaita rousue. Anada ambova, unda aayo bua, vaini da bee siroraita rouvia feferava, unda boanda bua kaverea ututugota, umó baita rouvia enembodava utaita rouvie.”
MAT 21:42 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “God da Gaga eghá gefiria mo, nímane jo irugambi ra? ‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu Jojabee na bua, unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie. Ená Jojabeeda ari re. Unona ea davirea deghasembuturieta, namonde amó gia duduku-dadaka eta rosore.’
MAT 21:43 Aghá-gea, nímandu eghá rere: ambova God da natofo* jo nímane kaifa ambi egegaita rosoravore, kotú nímane jo unda natofoda rova terambi egegaita rosoravore. God na unda uno eta rouvia enembonu gateguturota, númanena unda natofo kaifa egagari-du raita rouvie.
MAT 21:44 Atá enembo avona aná singoi etova juradua, dea bebejegea, ito-fakono aita rouvie. Avotago, aná singoimi avoda etova juradua, umó fatia betota enda nindaita rouvie.”
MAT 21:45 Aghá ririeta niningigea, fristi* maneda kokotofu, kotú Moses da Gaga Kaifa kakatode* tanana egeguturia mo, Iesu númane nundubuturota, aná kasia ririe.
MAT 21:46 Ananu tanana ea, númane neno akuago egeguturie-gea, Iesu nandia bundaita rea, emboro tava egeguturie-tago, enembo oruaruabe umó aná feroveta gaa regegutua-du, oru egeguturie.
MAT 22:1 Iesu tutuno ea, rekago númandu kasia gaa dumeni rirota, eini eghá ririe,
MAT 22:2 “Enembo God unda natofo* kaifa eta rouvia-va terari, aná eghá re. Kini eini unda mendida evetu yagera arida banau simbugetue.
MAT 22:3 Aghá ea, unda banauva furari-du aghi jufiria enembonu rata fufugari-du rea, unda sabua* kakato ninengetueta igigetue. Tago, aná enembo furari injigha egegetue.
MAT 22:4 Etua-du, unda sabua kakato dumeni ninenguturota, eghá retue, ‘Númane avona fufugari-du aghi jumbera enembodu, eghá regege, “Amó anda banau simbugetore. Anda oka burumakau anamaka kotú memendi korodugo mane dea burea, eini-eini dano simbugea, sidara etore-gea, yagera ari banauva fufugari-du rere!” ’
MAT 22:5 Tago, fufugari-du retua enembo, númane gaa ningambi númanda uno burova seserigetue. Eini aayova iyeta, eini unda gugua-ghayafami guri ata sirorari-du iye.
MAT 22:6 Aghá egegetueta, dumenimi erea, unda sabua kakato nandia, númandu mema ututuguturota, dedegetueta, ambubugetue.
MAT 22:7 Aghá egegetua-du, kini neno bee sembago etue-gea, unda mene-mene ari kakato ninengetueta iya, unda sabua kakato dedegetueta ambubugetua enembonu, detueta ambubugetueta, númanda bogu naa dudungegetueta, evia sidara etue.
MAT 22:8 Anada ambova, unda sabua kakatodu retue, ‘Yagera ari banau aná simbugetore. Tago, banauva fufugari-du retora enembo dano akokogo re. Eini jo furá anda banau undari inono irambi re.
MAT 22:9 Amindu igige, emboro jojabeva desea irota enembo nanjogo gigigadora-nu, aghi egege, anda banauva fufugoe!’
MAT 22:10 Aghá retua-du, unda buro kakato iya, emborova jijireguturota, númanda gigigetua enembo, taubanade akokogode dano bieta fufugetua-mi, aná yagera ari banauda kambo esega enembomi beda etue.
MAT 22:11 Aghade, aná kini unda esega enembo ghanena aita rea, etia terua gia tanana etua mo, anava embó eini etia, umó jo yagera ari banauva furarida asugarinu asugambi re.
MAT 22:12 Aghá gie-gea, undava uriga eghá etue, ‘Mambu, imó daiyagha banauva furarida asugarinu jo asugea, enava furambi eto?’ aghá retue-tago, umó gaga mino donu jo rambi re.
MAT 22:13 Aghade, Kini unda buro kakatodu retue, ‘Unda eka ingo bundia isaghava fufuge-gea, bingoiva vorea, memagha diitu kirisa-karasa urota, jii rirota iroe!’
MAT 22:14 Anada bee mo, God na enembo oruabe aghi eta rouvie. Tago, dabako ungagha aghago terari-du gategeta rouvie.”
MAT 22:15 Aghá riria-du, Moses da Gaga Kaifa kakato* aria, danode desea, ya Iesu kuvirota, gaga sembago rasueta, umó bua koto arida emboro sirorasua-nu nundubuturota, manaka gaegeguturie.
MAT 22:16 Aghá rea, númanda ambo nimbi dumeni Herot da noni dumenide dano ninenguturieta aria, Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, námane gigigeta rosore, imó embó taubana bee re. Aghá-gea, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, imó danode inonova buta roravore.
MAT 22:17 Amindu, inda nundubari rege, niningigore, namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu takesi mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!”
MAT 22:18 Tago, umó kuvia gaita fufuguturia-nu tanana urie-gea, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane aghagago egegeta rosora enembo re. Dodu amó rekukuve?
MAT 22:19 Takesi ututa rosora-da guri* eini bofu gare!” aghá ririeta, undú guri eini ututurie.
MAT 22:20 Ututurieta bua gerurota, uriga urie, “Ená guri tamova imumude ragarode avoda ro?”
MAT 22:21 Aghá ririeta, númane, “Rom enembo da Jojabee Sisar da re,” regeguturieta, umó númandu ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná undú ututuge, bae! Kotú, God da tofo aná God du ututuge, bae!”
MAT 22:22 Aghá ririeta niningigea, númane bee duduku-dadaka egegea, umó doa igiguturie.
MAT 22:23 Fefera dabako aghade, Jiusi enemboda dumeni Sadyusi* regegeta rousua-da rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanena furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie,
MAT 22:24 “Irugari kato, Moses namonde andú eghá ririe, ‘Embó eini evetu bua, mendi sasingu sirorambi irirota amburadua, unda jamena einimi unda dorunu foite ata, mendi sasingu siroradua mo, aná amburari embóda sasingu asue,’ aghá ririe.
MAT 22:25 Namonde kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturieta aná doru unda ikokomi foite urie.
MAT 22:26 Ari dabako aghago unda ambodava siroruturie. Aghago unda ambo einidava siroruturie. Kotú aghagonu sirorututa iya, mendi ambo jetukodava beago aghá siroruturie.
MAT 22:27 Aghá ea sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie.
MAT 22:28 Avore, númane dano 7 aná evetu dabako ananu yagera egeguta-du, ambova jebugea erari feferava mo, umó avoda evetu adu?”
MAT 22:29 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Nímanda serigari gaa reisi-reravore. Aghá rera-da bee mo, God da Gaga gembari vitia-de God da anode nímane jo gigigambi viteravore.
MAT 22:30 Amburarivareta jebugea erari feferava, númane anera aghago ea irirota, jo vai ambi kotú yagera ambi aita rousue.
MAT 22:31 Tago, enembo amburarivareta jebugea erarida gaga, God unda bemi riria mo, nímane irugea gigigambi ra?
MAT 22:32 ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee egegeta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re. Reisi-gerore, amburari enembo, jo amburota sidara ambi vitie.”
MAT 22:33 Aghá ririeta niningigea, natofo jede Iesu da irugaridu bee duduku-dadaka egeguturie.
MAT 22:34 Iesu ririeta, Sadyusi* enembo gaa bee sidara uria-nu Moses da Gaga kaifa kakatomi* niningiguturie-gea furia, Iesu dava danode desituturie.
MAT 22:35 Númanda rorova Agho Dari irugari kato* einimi erea, Iesu kuvia gaita rea, uriga eini eghá urie,
MAT 22:36 “Irugari kato, God da Agho Dari rova agho dari jojabe mo, doro?”
MAT 22:37 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “‘Inda Jojabee God nu, inda neno roode, inda asiside, kotú inda nundubaride dano neno bu!’
MAT 22:38 Ená retora, aná Agho Dari bouvu bee kotú jojabe re.
MAT 22:39 Kotú anada tuva aghago eini evere. ‘Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!’
MAT 22:40 Ená Agho Dari ungagha irugetora, aná Agho Dari nanjogo, kotú feroveta mane gaga nanjogo gefiria-da roro tutumbu re.”
MAT 22:41 Fefera aghade, Moses da Gaga kaifa kakato* jo tará egegambi danode desea irieta, Iesu númandu uriga urie,
MAT 22:42 “Regege, ningore, God na embó eini ninengota furari-du riria mo, avoda mendi ro?” aghá ririeta, númane, “Devit da Mendi re,” regeguturie.
MAT 22:43 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Nímanda reisi-rera gaga, kotú Devit da undufa gefiria gaga, jo furá mendó dabako ambi vitie. God da Asisimi Devit sonembetueta, God da utaita rouvia Embónu gaabee urota, undú, ‘Umó anda Jojabee re,’ gefirie. Devit da gefiria gaga, aná evere:
MAT 22:44 ‘God, unona anda Jojabeedu ririe, “Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá, inda eka tuva itota vavasigoe!” ’
MAT 22:45 Atá, Devit na undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?”
MAT 22:46 Aghá rea sidara uria-da ambova, enembo eini jo erea, unda gaga riria-da mino regegambi re. Kotú anada ambova enembo dano uriga eini undava ari oru egeguturie.
MAT 23:1 Enembo natofo desuturia-de, kotú unda ambo nimbidedu eghá ririe,
MAT 23:2 “Gaa bee, Moses da Gaga Irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakato* númane Moses da ragarova unda God dava rururia Gaganu rea isuri egegari-du gateguturieta vitie.
MAT 23:3 Amindu númane donu irugadua-nu, niningigea, ambo-ambo egege! Tago, númanda donu eta rousua aghagonu, mania egegata! Anada bee mo, númanda donu regegari aná jo ivatava itambi eta rousue.
MAT 23:4 Númane bouvu jojabe enemboda ivisava itita rousue. Tago, númane jo itoko sonembuturota, aná bouvu fumbambi eta rousue.
MAT 23:5 Aghá urota, númane God da Gaga dumeni ingisova gembua, ingova kotú beforo taiva dighia deĩ eta rousue. Aghagonu númane eembo sori yafa beeva tureta rousue. Tago, númane jo God nundubuturota, aghá egegambi re. Enembomi númane gigigea, raga regegari-du rea, aghá egegeta rousue.
MAT 23:6 Aghá urota, nghaĩ itari kambova*, kotú banau feferava enembomi kokotofu enemboda asumbari kambesi taubananu utota asumbaita uno egegeta rousue.
MAT 23:7 Aghagonu, utua bari kambesiva bubota, enembomi númandu ‘Irugari kato’ rirota, kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue, kotú númandu ‘irugari kato’ rirota, ghanena egegasue.
MAT 23:8 Tago, enembo nímane ghanena urota, jo ‘irugari kato’ regegambi egegasue. Anada bee mo, nímanda irugari kato dabako re. Atá nímane dano bego ambo re.
MAT 23:9 Nímanda Afa dabako uutuva vitie. Amindu, mania endava enembo einidu ‘Afa’ regegata!
MAT 23:10 Kotú dabako aghago, enembo ghanena urota, jo ‘irugari kato’, regegambi asiravore. Anada bee mo, God embó eini gategea ninengota furari-du riria, nímanda irugari kato dabako, umó re.
MAT 23:11 Atá, nímanda rorova avona jojabe vitia, umó undufa vorea nímanda sabua* aita rouvie.
MAT 23:12 Ari dabako aghagonu, enembo avona undufako raga radua, ambova God na umó itota voraita rouvie. Atá, enembo avona durumuguturota undufa itota voradua, ambova God na umó righota eraita rouvie.
MAT 23:13 Ariee, dara baita rosoravore! Nímane Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu* eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Nímane nendufako God da natofo jo ambi viteravore. Kotú rourogo enembo dumenimi God da natofo* kaifa rouvia-va terauve-degea, nímane buregeta rosoravore.
MAT 23:15 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Nímane enembo dabakoda neno righia kaverota, nímanenu ambo-ambo ari-du rea, ano faghighi egegeta rosoravore. Atá, enembo eini avona nímanda ambo-ambo adua, nímanena irugota, umó ya, ari akokogoda mino utari kambesiva terua, nímanda mema itatama egegaita rosora-da itiva, unona akuago bee itatama aita rouvie.
MAT 23:16 Ariee, dara baita rosoravore! Nímane irugari kakato dibe soikide re. Nímane enembodu emboro irugari inono irambi re. Nímane eghá reta rosoravore. Enembo einimi Tafaroro Ari Kamboda* ragarova be gajari mo, aná bee tefo gaa reta rosoravore. Tago, enembo dabako unona Tafaroro Ari Kambo rova auri eini goldi reta rouvia-da ragarova be gajari mo, ‘Unda be gajetua jo ambi adua, umó bouvu baita rouvie!’ reta rosoravore.
MAT 23:17 Nímane beforo dinunu, kotú dibe soikide re. Aná goldi Tafaroro Ari Kambo rova vitia, aná jo kakara irambi re. Tago, Tafaroro Ari Kambo aná kakara bee re. Aghá-gea, Tafaroro Ari Kambomi eaveta, aná auri goldi beago kakara aghago eta rouvie.
MAT 23:18 Nímanda irugari sembago eini mo, eghá reta rosoravore. Enembo einimi Tafaroro Ari Kambova vitia vesa dungari faroda ragarova be gajari mo, aná ‘Bee tefo’ gaa regegeta rosoravore. Kotú, enembo dabako unona vesa faro etova dungeta rousua-da ragarova be gajari mo, ‘Unda be gajetua jo ambi adua, umó bouvu baita rouvie!’ reta rosoravore.
MAT 23:19 Amó rekago rere. Nímane enembo dibe soikide re. Aná vesa faro etova dungeta rousua, aná jo kakara irambi re. Tago faro, aná kakara bee re. Aghá-gea, vesa dungari faromi eaveta, aná vesa dungeta rousua, kakara aghago eta rouvie.
MAT 23:20 Aghá-gea, enembo avona vesa dungari faroda ragarova be gajadua, umó aná faroda ragarova kotú eini-eini nanjogo aná faroda etova vitia-da ragarova be gajaita rouvie.
MAT 23:21 Aghagonu, enembo eini avona God du Tafaroro Ari Kamboda ragarova be gajadua mo, umó aná Tafaroro Ari Kamboda ragarova, kotú God aná Kambo rova vitia-da ragarova be gajaita rouvie.
MAT 23:22 Kotú ari dabako aghagonu, enembo eini avona uutuda ragarova be gajadua, umó avo asumbari uutuva vitia, kotú God aná avo asumbariva asumbea vitia-da ragarova beago, be gajaita rouvie.
MAT 23:23 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Agho Dari reiria aghagonu urota, nímanda aayova vitia-da eini-eini ijoijokoko eto-bato ararugha, dorea, kotú bava aghagonu bua, dibe ingo ungagha itia, anada rova dabako God du ututa rosoravore. Aghá egegeta rosora, aná taubana re. Tago, Agho Darida gaga bouvu bee, jo ambo-ambo ambi egegeta rosoravore. Agho Dari bouvu bee rera mo, enembo nanjogodava vesa inonova ari, kokomanadu neno mema ea sonembari, kotú God da unonu egegari-du reirie. Eini-eini ijoijokoko eta rosoravore. Tago eini-eini jojabebei nímane jo ambi eta rosoravore.
MAT 23:24 Ariee, dara baita rosoravore! Nímane irugari kakato dibe soikide re. Nímane emboro enembodu irugari inono irambi re. Eini-eini ijoijokoko kaifa eta rosoravore. Tago, agho dari bouvube jo kaifa ambi eta rosoravore.
MAT 23:25 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Embó eini uvu undari aagha, kotú tevoda tamo isaghavanu seghea, rova jo seghambi eta rouvia aghago, nímanda neno roo daghari arimi kotú kokomanadava neno righambi bubugarimi beda ea vitie.
MAT 23:26 Moses da Gaga kaifa kakato, nímane dibe soikide mane re. Sei uvu undari aagha, kotú tevoda roonu seseghege! Aghá egegadora-mi ata, eto tamo beago taubana aita rouvie!
MAT 23:27 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Nímane enembo itari uje segheaveta isaghava saghai eta rouvia, aghago re. Tago, rova amburari enemboda sirurumi beda ea iriaveta, andoro betea eini-eini dano masa eta rouvia, aghago re.
MAT 23:28 Ariee, dabako aghagonu, nímane gerurota, natofo jede nímane enembo taubana gaa regegeta rousue-tago, nímanda neno rova aná aghagago arimi, kotú ari akokogomi beda ea vitie.
MAT 23:29 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Feroveta mane nímanda mambube manemi dedeguturieta ambubuguturia-da uje mane nímanena itia simbugeta rosoravore, kotú dinunu tefo enemboda uje manenu nímanena simbugeaveta, gari taubana eta rousue.
MAT 23:30 Aghá egeguturera-da bee mo, nímane eghá reta rosoravore. ‘Namonde anda mambube mane vitiria fefera aghade iririgasira mo, númane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta uria aghago, jo ambi egegasire.’
MAT 23:31 Tago, nundubea gigige! Embó eini daiyagha nundubeta rouvia, unda imendi beago dabako aghago nundubeta rouvie. Nímane nendufa kukuviguturota viteravore. Nímane ferovetada uje itia simbuguturota reisi-irugutoravore, nimambube mane donu nundubeta egeguturia, kotú egegeta egeguturia, dabako aghagonu egegasiravore. Nimambube mane feroveta dedegeta uria-da imemendi bee, aná nímane re.
MAT 23:32 Amindu, nimambube maneda donu egegeta uria, aghagonu egege, ya sidara ae!
MAT 23:33 Nímane enembo akokogo, angoghoda sasingu re. Nímane daiyagha ea, ari akokogoda mino utaita rouvia kambesi doa seserigado? Nímanena aná kambesi doa serigea yari itoko jo inono irambi re.
MAT 23:34 Amindu, amó feroveta manede, enembo beforo gari kakatode, kotú irugari kakatode nímandava yari-du ninengaita rore. Dumeni nímanena nandia ifatarava dedegaita rosoravore. Dumeni emboro dumeniva dedegadi ambubugaita rousue. Kotú dumeni nandia, nghaĩ itari kambova fisuraita rosoravore, kotú dumeni tuvituradi-gea sumbua ya, naa einivareta furá, einivareta egegaita rousue.
MAT 23:35 Aghá egeguturadi-gea, Abel embó taubana, dinunu tefo derurieta ambubuturia-vareta etia Berekia da mendi Sekaria Tafaroro Ari Kambo kotú vesa dungari faroda gorotova dedeguturieta ambubuturia-da gorotova fufuguturota, God da natofo dinunu tefo enembo nanjogo ená endava dedeguturieta ambubuturia-da mino nímane oreki sirorea vitera enembomi bubugaita rosoravore. Amó nímandu gaa bee rere, jo serigambi aita rosoravore.
MAT 23:37 Ariee, Jerusalem enembo, nímane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta rousue. Kotú God na, nímane irugota, jebuga tumanadu irari tatambugadi rea, enembo ninengeaveta futa rousua-nu singoimi dedegeta rosoravore. Amó fefera oruabe nímanda sasingu bua, danode aita rea, eto-bato kokora nuemi memendi bua, fakina tuva danode ea kaifa eta rouvia aghagonu aita urere-tago, nímane injigha egegutureravore.
MAT 23:38 Amindu nímanda Tafaroro Ari Kambo* doa serigota, abaya kambo aghago aita rouvie.
MAT 23:39 Atá, amó nímandu eghá rere: oreki reta yaita rouvia, nímane amó jo rekago gigigambi irogo, ambova amó kaverea fururota gigigea, eghá regegaita rosoravore, ‘Orokaiva orokaiva! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore!’”
MAT 24:1 Iesu erea, God du Tafaroro Ari Kambo* doa irueta, unda ambo nimbi furia, umó tambua, eghá regeguturie, “Ená kambo manenu gia, nundubadi reisi-rere!”
MAT 24:2 Aghá regeguturieta, umó eghá ririe, “Amó nímandu gaa beenu rere. Ená singoimi ari kambo nanjogo reisi-gerora, anada singoi mane eini jo unda irari kambesiva jirambi aita rouvie. Dano averegea unda unda vovoregaita rousue.”
MAT 24:3 Anada ambova Iesu ooto Olivi itiva asumbea irieta, unda ambo nimbi nenuka furia undava bubua, eghá regeguturie, “Námandu rege, niningigore! Aná rera mo, nanjigo siroradu? Ivata domi inda kaverea furari fefera, kotú uutu enda tano aita rouvia fefera, irugadu?”
MAT 24:4 Aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Dibe be gerurota, kaifa egege, rorogo nímane kuvia gavera rata-gea, ananu gaa bee gaa regegareta!
MAT 24:5 Anada bee mo, enembo oruabe furá, anda ragarova gavera eghá raita rousue, ‘God na enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini utaita riria, aná amó re.’ aghá regeguturota, enembo oruabe dano númanda gaveranu, gaa bee gaa regegaita rousue.
MAT 24:6 Nímane, mene-mene utuvako urota, o airo bee urota, kinini gaa niningigaita rosoravore. Tago, rourogo eini-eini aghago manemi ata, inda neno jurauve-degea rere! Anada bee mo, eini-eini aghago mane siroraita rouvie-tago, uutu enda jo aghade tano ambi aita rouvie.
MAT 24:7 Roo enda dumeni dumenida beforo ririkigari o kini mane ereregea, mino-mino mene-mene egegaita rousue. Aghade baimanade, kotú gino-ginode roo enda dumeniva siroraita rouvie.
MAT 24:8 Tago, eini-eini donu siroraita rouvia-mi jo tano ambi aita rouvie. Aná mo, eto-bato evevetumi mendi sasingu fumbaita tutuno ea, mema itatama eta rousua, aghago re.
MAT 24:9 Fefera aghade, amó gaabee eta rosora-du, abua-abua nanjogomi nímane injigha egeguturota, nímane nandia bundia bua ya, koto ea data amburaita rosoravore.
MAT 24:10 Fefera aghade, amó gaabee rousua enembo oruabe neno kaverea, gaabee injigha urota, mino-mino ari-bari sembago egeguturota, kotú mino-mino injigha egegaita rousue.
MAT 24:11 Feroveta gavera kakato oruabe furá, enembo oruabe kuviraita rousue.
MAT 24:12 Aghade ari-bari sembago mane baria, jojabe ata-gea, enembo oruabeda neno bari ya, sidara aita rouvie.
MAT 24:13 Tago, umó avona ano ea, God gaabee urota iradua, fefera banunava God na rata, umó jebugaita rouvie.
MAT 24:14 God unda natofo* kaifa aita rouvia-da gaga taubananu minono rirota, ená endava enembo ningia, fafate adua-da ambova, uutu enda tano aita rouvie.”
MAT 24:15 Aghá rea, Iesu gaga eini feroveta Daniel riria-nu nundubuturota isuri urie. (Anada beenu irugea tanana egegadi rere, aná evere:) “Ambova eini-eini akuago bee eininu bua furá, God da Kambo roo kambesi kakarava itota jiria, anami bebeta urota gigigadora mo,
MAT 24:16 nímane eve frovensi Judia rova vitera enembo oru sumbua igige, oná dafaruva nunungegadi!
MAT 24:17 Atá embó avona unda kambo sebova asumbea irota, fefera bubadua, umó jo terua, unda eini-eini kambo rova bambi aita rouvie. Kotú, embó avona aayova buro urota gia, fefera bubadua, umó jo kaverea ya, kambova unda etova asugari eini jo bambi aita rouvie.
MAT 24:18 Enembo avona unda aayova buro urota gadua, rourogo kaverea naava ya, unda asugari eini bauva-degea rere.
MAT 24:19 Arii, amó evevetu tambouvude ea iraita rousua-du, kotú evevetu dumeni sasingu emi gaiturota iraita rousua-du, neno mema rore. Anada bee mo, fefera bubadua evevetu dumeni sasingu bua sumbari ata-bata urota, mema fakara bee itatama egegaita rousue.
MAT 24:20 Inda oru sumbari feferava rourogo uria-gharo feferava kotú Nangu Undari Feferava sirorauve-degea rirota, God dava benunu egegadi rere!
MAT 24:21 God uutu enda uubu uria-vareta etia, oreki vitera-va mema itatama uta refere-tago, aná mema ijoko re. O fefera aghade mema itatama aita rosora, aná bee jojabe re. Anada ambova mema aghago eini rekago jo sirorambi aita rouvie.
MAT 24:22 Aghá re-tago, fefera veveragha jo yafabe ambi aita rouvie. God da ririeta vitia, aná eghá re. Yafabe irasua mo, natofo eini jo irambi, dano manjasue. Avotago, God unda natofo gateguturia-du rirota, mema furaita rouvia, jo numbobe irambi aita rouvie, ririe.
MAT 24:23 Fefera aghade enembo einimi indú gavera rirota, ‘God Embó eini utaita riria, aná evere!’ o ‘Umó overe.’ radua mo, mania umó gaabee ata!
MAT 24:24 Aghá rera-da bee mo, enembo dumeni furá gavera rirota, ‘Aná Embó God da utaita riria, aná amó re.’ aghá rirota, númane feroveta gavera kakatode dano furá, God da natofo beago kukuvirota, númanda gaveranu gaabee egegari-du rea bera-bera egegaita rousue. Kotú númanda gaga gaabee egegari-du rea, ivata anogha dibe eini be eini egegaita rousue-tago, God da gateguturia natofo jo kuvirota jurambi egegaita rousue.
MAT 24:25 Ená gagada bee jo sirorambi irieta, nímandu sei retueta niningigetoravore. Amindu nundubuturota, iririgadi rere!
MAT 24:26 Atá gii! Enembo avona, ‘Aná Embó ika tefo uvu tefo kambesiva vitie.’ radua mo, mania avo igigata! Kotú enembomi, ‘Umó eve nungia vitie.’ radua, mania gaabee egegata!
MAT 24:27 Anada bee mo, Enemboda Jojabee* jo kivumi furambi aita rouvie. Eto-bato uutuva kirivami fefera vitari kena reta jari ea, fefera vorari kena bubuta rouvia aghagonu, Enemboda Jojabee kaverea fururota, enembo dano gigigaita rousue.
MAT 24:28 Amburari eini-eini einida tamo niavo betea masa uradua, dii kasi mane avo danode egegaita rousue.” Iesu aghá ririe.
MAT 24:29 Kotú Iesu eghá ririe, “Fefera aghade, dara retora sidara aita rouvia-da ambova, fefera gotea, bingoi ata, marabe beago gotea, bingoi aita rouvie. Kotú damana mane dorea vovorurota, uutuva eini-eini dano rarovaita rousue.
MAT 24:30 Fefera aghade, Enemboda Jojabeeda* ivata uutuva isagha urota, umó anode durogha jojabede uutuva reta gooso etova vovorurota, endava abua-abua dano umó gigigea, jiiji regegaita rousue.
MAT 24:31 Aghá urota, tavuya furota, unda anera mane ninengota vorea ya, enda mendóvareta furá mendóva unda gateguturia enembonu bua danode egegaita rousue.”
MAT 24:32 Iesu aghá rirota, eghá ririe, “Do-gea, aná ika simbiami nímane irugoe! Ika simbiada fafatu boiri ea, igi fangadua mo, nímane tanana aita rosoravore, ‘Simbiada bee ari oya bubaita rouvie.’
MAT 24:33 Aghagonu, aná eini-eini retora-nu gigigadora mo, tanana egegadi rere, fefera utuvako etua-du, bee siroraita rouvie.
MAT 24:34 Amó nímandu gaa bee rere. Oreki rei-sirorutua enembo dano, jo ambua sidara ambi, dumeni irota, ená ivata retora, siroraita rouvie.
MAT 24:35 Uutude endade dano manjaita rouvie-tago, anda Gaga jo nanjigo aghade manjambi aita rouvie.
MAT 24:36 Enemboda Jojabee* fefera domi kaverea furá bubaita rouvia, endava enembo, o uutuva anera mane, kotú God da Mendi beago jo gambi re, God unuka rei-gerue.
MAT 24:37 Eto-bato Noa da feferava ari-bari daiyagha siroruturia aghagonu, Enemboda Jojabeeda kaverea furaita rouvia feferava beago, aghá siroraita rouvie.
MAT 24:38 Uria bubambi-da dibe kenava enembo boro banau ueta, evevetu yagera ueta, kotú embobodava vai egegutueta, Noa unda ghava teterurie.
MAT 24:39 Númane dibe kena donu siroraita rouvia jo gigigambi tamoda unonu gangorogha egegutueta, uria bubua númane bua sivia igigutueta, númane enembo dano uvu undia ambubuguturie. Enembo da Jojabee kaverea furaita rouvia feferava, aghagonu siroraita rouvie.
MAT 24:40 Aghade, embobo ungagha aayova iradua, embó eininu rururota, eini doaita rouvie.
MAT 24:41 Dabako aghagonu, evevetu ungagha aayova farava dasari katova reisi-dasiturota, eininu rururota, eini doaita rouvie.
MAT 24:42 Nímanda Jojabeeda furaita rouvia fefera, nímane jo gambi re. Amindu dibe emboro urota iririge!
MAT 24:43 Tago, enanu nundubea gigige! Bagia enembo tumba domi embó einida kambo bejaita rirasueta, kambo numamo tanana asua mo, rourogo unda kambo bejauve-degea, dibe emboro asue.
MAT 24:44 Amindu rea, nímane beago fefera inono simbuguturota iririge! Anada bee mo, Enemboda Jojabeeda kaverea furaita rouvia fefera aná nímane jo tanana ambi irota, bubaita rouvie.
MAT 24:45 Buro kato umó avona gaabee aride kotú nundubari taubanade unda buro ea goghó adua, unda barirarimi rata, umó unda kokomanada rorova beforo righari ea, unona númandu undari unda oyava vesa aita rouvie.
MAT 24:46 Aná buro kato, unda buro ea goghó urota, unda barirari kaverea furá gadua mo, aná buro kato umó taubana tambua, gangoro aita rouvie.
MAT 24:47 Amó nímandu gaa bee rere. Aná buro katoda barirarimi unda kambova gugua nanjogo utota, umó anada barirari ea, unona kaifa aita rouvie.
MAT 24:48 Tago, aná buro kato embó akuago iradua mo, umó undufako eghá raita rouvie, ‘Anda barirari iya, unda kaverea furari fefera jo utuva ambi re.’ Aghá rea, unda buro kakato dumeni derurota, ya uvu fakara undari kakatode takembea, uumo urota, tutuno ea numonde uvu fakara dirota undari undidigaita rousue.
MAT 24:50 Umó aghá urota, unda barirari furaita rouvia-da fefera jo gambi kotú jo kaifa ambi irirota, unda barirari nenomi bubaita rouvie.
MAT 24:51 Bubua, aghá gadua mo, aná buro kato tafugea, ito fakono ea aghagago eta rousua enembode dano fugota, númane anava memagha diitu yavi kirisi-karasa urota, jiiji regegaita rousue.”
MAT 25:1 Iesu rekago eghá ririe, “God fefera anava unda natofo* daiyagha kaifa aita rouvia-da kasia eini raita rore. Fefera eini gimasa eini unda datu ariri yagera aita rea, furueta, mosegamose dano ingo ungagha erea, númanda nanefa bua, aná embó tambua unumbea, banauva teraita rea, igigetue.
MAT 25:2 Mosegamose dano ingo yoveni númane neno nundubaride re, atá ingo yoveni númane neno jo nundubambi egegetue.
MAT 25:3 Aná neno nundubambi egegetua-mi, númanda nanefa bubugetue-tago, númanda nanefada uka muu sasaina jo bubugambi igigetue.
MAT 25:4 Tago, mosegamose ingo yoveni númane neno nundubaride-gea, uka muu númanda kofiriva rurukea bua igigetue.
MAT 25:5 Iya, aná evetu yagera aita rouvia gimasa jo unda feferava furambi irieta, kaifa rosago, dibe baĩ egegetua-gea, vasia evivigetue.
MAT 25:6 Evivigutueta, tumba rorova koko fugia, eghá retue, ‘Evetu yagera aita rouvia gimasa enanu bubieta! Erea, umó tambua unumbea fufuge!’
MAT 25:7 Aghá retueta, aná mosegamose dano ereregea, númanda nanefa jará ari-du rea, uiki righie.
MAT 25:8 Mosegamose ingo yoveni neno nundubambi egegetua-mi númanda kokomana ingo yoveni neno nundubea goghó egegetua-dava uka muudu benunu urota, eghá regegetue, ‘Námanda nanefa sona rouvieta, námandu uka muu dumeni bofu!’
MAT 25:9 Númanda kokomana ingo yoveni neno nundubambi egegetua-da benunu ningia, mino eghá regegetue, ‘Tefo, ená uka muu namonde danode jijimu ari jo inono irambi reta, nímane igige! Tava ea, enembo avona uka muu utua guri rei-rurua-dava gurimi mino ea bubugadi!’
MAT 25:10 Aghá regegetueta, númane uka muu bubugaita igigetueta, aná datu ariri yagera aita rouvia gimasa bubie. Bubieta, aná mosegamose simbugea kaifa rosa-mi yagera banauva teterugetueta bebato gajetue.
MAT 25:11 Anada ambova aná mosegamose ingo yoveni uka muu tava aita igigetua-mi, kaverea etia regegetue, ‘Jojabee, Jojabee, námandu bebato ifege!’
MAT 25:12 Aghá regegetua mo, aná gimasami númandu eghá retue, ‘Amó gaa bee rere. Nímane avouvi, amó jo gambi re.’
MAT 25:13 Amindu, kaifa ea goghó egegadi rere! Anada bee mo, Enemboda Jojabeeda* kaverea furari fefera, nímane jo gambi re.”
MAT 25:14 Aghá rea, Iesu rekago eghá ririe, “Gaga retora dabako aghagonu embó eini esega yaita urota, aghi etueta, unda buro kakato etia, danode desetueta, unda eini-eini kaifa egegari-du rea, númandava guri vesa etue.
MAT 25:15 Aná embó unda buro kakato bakodeda buroda aito fugarinu gerurota, embó einida vesa, guri dano K900,000 aghago utue. Einida vesa, guri dano K360,000 aghago utue. Kotú einida vesa guri dano K180,000 aghago utua doa, umó esega iye.
MAT 25:16 Aná guri K900,000 bia embómi iya, tutuno ea anami buro dumeni etueta, aná guri bia-da etova rekago K900,000 siroretue.
MAT 25:17 Dabako aghagonu, aná guri K360,000 bia embómi iya, tutuno ea, anami buro dumeni etueta, aná guri bia-da etova rekago K360,000 siroretue.
MAT 25:18 Tago, aná guri K180,000 bia embó, umó iya, enda ghambea, unda barirarida guri avo uje etue.
MAT 25:19 Fefera yafabe serigetueta, númanda barirari kaverea etia, númane guri daiyagha jijimu etua mo, unda boanda ititigetua-nu kuvia gie.
MAT 25:20 Aná guri K900,000 bia embómi etia, unda bariraridu eghá retue, ‘Jojabee, amó indava guri K900,000 bua, anada etova rekago guri K900,000 etueta siroretue.’
MAT 25:21 Aghá retueta, unda barirarimi undú eghá retue, ‘Taubana bee etoravore. Imó anda buro kato taubana re, buro ea goghó eta roravore. Imó buro ijoko ea goghó etoravore. Amindu, buro jojabe inona kaifa ari-du utaita rore. Fu, teradi-gea, angá danode gangoro urota iririgore!’
MAT 25:22 Anada ambova, aná guri K360,000 bia embó beago etia, unda bariraridu eghá retue, ‘Jojabee, amó indava guri K360,000 bua, anada etova rekago guri K360,000 etueta siroretue.’
MAT 25:23 Aghá retueta, unda barirarimi undú eghá retue, ‘Taubana bee etoravore. Imó anda buro kato taubana, buro ea goghó eta roravore. Imó buro ijoko ea goghó etoravore. Amindu, buro jojabe inona kaifa ari-du utaita rore. Fu, teradi-gea, angá danode gangoro urota iririgore!’
MAT 25:24 Atá, aná guri K180,000 bia embó etia, unda bariraridu eghá retue, ‘Jojabee, amó tanana rore, imó embó fakarago bee re. Enembo dumenida aayo govari, inona iiava buta roravore.
MAT 25:25 Amindu, amó oru etore-gea, inda guri bua era, enda rova nungari vitata, bua etere. Inda guri eveta, gii!’
MAT 25:26 Aghá retueta, unda barirarimi undú eghá retue. ‘Imó buro kato embó akuago, kotú dogabi re. Imó seibe gari re, enembo dumeni da aayo govari, anona iiava buta rore.
MAT 25:27 Amindu imó dodu anda guri bua ya koromava itota, buro urota, amó kaverea furá, inda itasira-da etova dumeni sirorasueta basire?
MAT 25:28 Ená buro katodava guri rougea bua, buro kato eini sei guri K1,800,000 bua righia vitia-dava, ututuge! retue.
MAT 25:29 Enembo avodava eini-eini oruabe iradua, anada etova oruabe utota bua, undava eini-eini oruaruabe aita rouvie. Tago, enembo avodava ijoko iradua, undava aná rougea baita rouvie.
MAT 25:30 Aghá-gea, ená buro katodava taubana eini tefo re. Umonu bua isaghava fufuge-gea, bingoiva vorea, memagha diitu kirisi-karasa urota, jii rirota iroe!’” ririe.
MAT 25:31 “Enemboda Jojabee* unda kini da ano bua, anera kakara manede unda duroghade fufugaita rousua feferava, umó unda avo asumbariva asumbaita rouvie.
MAT 25:32 Asumbea, unona rata, ená endava enembo bubua, unda dibeva desota, unona gateguturota, taubana bua, ingo bee kena itia, akokogo bua, ingo anda kena itaita rouvie. Eto-bato sifi kaifa kato unda sifi mane gategea ingo bee kena itia, gouti mane unda ingo anda kena itita rouvia, aghagonu aita rouvie.
MAT 25:34 Aghá ea, kini mi unda ingo bee kena enembodu eghá raita rouvie, ‘Nímane anda Afami taubana ea simbugetua-du rere. Anda Afana, uutu enda uubu uria feferava, nímane tumanadu kaifa aita rea, kambesi taubana simbuguturia-va fufuge, teterugadi!
MAT 25:35 Anada bee mo, amó baimana itatama uua, nímane andú undari ututuaveta undita urere. Kotú amó ukó mosisi kaĩ ueta, andú uvu ututuaveta undita urere. Aghago, nímane jo amó sei gambi re-tago, amó gerurera aghade, andú orokaiva rirota, ghaito teno beisi egegeta ureravore.
MAT 25:36 Amó taroba irieta, nímanena boo eembo ututurieta, dighia ombea urere. Amó kae bua iria, nímanena amó kaifa egegutureravore. Amó diburava iria, nímane furera, amó esega ureravore.’
MAT 25:37 Aghá rata-gea, aná enembo taubana, dinunu tefo manemi undú eghá raita rousue, ‘Jojabee, nanjigo aghade imó baimana ueta, námane indú undari ututure, o imó ukó mosisi kaĩ ueta, uvu ututure?
MAT 25:38 Imó jo sei gambi re-tago, imó gerurera aghade, indú orokaiva rirota, ghaito teno beisi egegari gaa rera? Kotú nanjigo aghade, imó taroba irieta, námanena boo eembo ututurieta, dighia ombea ure?
MAT 25:39 Fefera domi imó kae bua irieta, o diburava irieta, námane imó esega egegeta ure?’
MAT 25:40 Aghá regegota, kini na númandu eghá raita rouvie, ‘Amó nímandu gaa bee rere, anda ikoko mendi bingá tefo eve desea vitia enembo ijokodu donu egegeta urera, aná andú egegeta ureravore.’
MAT 25:41 Aghá rea doa, unda ingo anda kena enembodu eghá raita rouvie, ‘Ari-bari sembago ari kakato, God na seibe simboro uria, aná nímane re. Amó doa, airo igige! God na Satan unda anera manededu ivari tumanadu reivia-nu simbuguturia-va igige, vovoregadi rere!
MAT 25:42 Anada bee mo, amó baimana itatama uua, nímane andú undari jo utota undambi re, amó ukó mosisi kaĩ uua, andú uvu jo utota undambi re.
MAT 25:43 Kotú, nímane sei amó jo gambi re-tago, amó gerurera aghade jo andú orokaiva rirota, ghaito teno beisi egegambi re. Amó taroba iria, nímane jo sonembota, amó dighia ombea ambi re. Kotú amó kae bua iria o diburava iria aghade, nímane jo amó kaifa egegambi re.’
MAT 25:44 Aghá rata-gea, númane eghá regegaita rousue, ‘Jojabee, fefera domi, imó baimana o ukó mosisi kaĩ ueta, o taroba irieta, o kae bua irieta, o diburava irieta, námane imó sonembambi egeguture? Kotú, nanjigo aghade jo indú orokaiva rirota, ghaito teno beisi ambi egeguture?’
MAT 25:45 Aghá regegota, kini na númandu mino eghá raita rouvie. ‘Amó nímandu gaa bee rere. Anda ikoko mendi bingá tefo eve desea vitia enembo ijokodu donu egegambi urera, aná andava beago jo egegambi egegutureravore.’
MAT 25:46 Aghá raita rouvia-da ambova umó aná enembo sembago mane ninengota ya, sembagoda mino baita rousua kambesiva terota, mema jojabe tumanadu itatama egeguturota, enembo taubana, dinunu tefo ya, jebuga tumanadu irari kambesiva teterugaita rousue.”
MAT 26:1 Iesu gaga dano rea sidara uria-da ambova, unda ambo nimbidu ririe,
MAT 26:2 “Nímane reisi-geravore, fefera ungaghada ambova Serigea Yarida Banau* urota, Enemboda Jojabee* kivumi gitofodava utota ifatarava data amburaita rouvie.” aghá ririe.
MAT 26:3 Aghade, fristi* maneda kokotofude, Jiusi enemboda bariraride fristi maneda beforo righari embó ragaro, Kaiafas da kambova danode desea, Iesu nenomi bua data amburari-du manaka gaegeguturie.
MAT 26:5 Tago, númane eghá regeguturie, “Namonde amó jo Serigea Yarida Banauda feferava ambi aita rosore. Anada bee mo, enembo oruaruabe desaita rousua-mi neno akuago ea, umó sorea namonde tataya egegauveta!”
MAT 26:6 Iesu umó aria, Betani naava bubua, embó ragaro Saimon Refero da kambova terua irieta,
MAT 26:7 evetu einimi uka muu munode mino bee itivanu botoro singoi ragaro arabasta va fendarinu bua furie. Iesu undari dieta, umó terua, aná botoro righia bejea, aná uka muunu Iesu da beforova avereguturie.
MAT 26:8 Aghá urieta, Iesu da ambo nimbi aghá gigigea, neno sembago egeguturie-gea, eghá regeguturie, “Dodu aná uka munode sara-siosa averegetu?
MAT 26:9 Ená uka muu munodeda mino jojabe-gea, utua guri bua, makasi enembodu ututugasire.”
MAT 26:10 Aghá regegutueta Iesu gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Nímane dodu ená evetudu bouvu reisi-ututuguto? Umó andava ari taubana bee etue!
MAT 26:11 Atá, reisi-gerora, makasi enembo aná nemonde dano, fefera numbo tofo bee iraita rosoravore-tago amó jo namonde tumanadu irambi aita rore.
MAT 26:12 Atá, ená uka muu anda tamova averegetua mo, anda tamo furugaita rouvia-du simbugetue.
MAT 26:13 Amó nímandu gaa bee rere! Anda Gaga Taubana ya, roo enda niavo niavo ningia fafata egegaita rouvia-va, ená evetu andava donu etua-da kiki anda Gaga Taubanade dano minono regeguturota, ená evetu beago nundubaita rousue!”
MAT 26:14 Iesu da ambo nimbi 12 da rova Keriot embó ragaro Judas na erea aria, fristida* kokotofudava bubua uriga urie, “Amó Iesu nímandu kivumi utadora mo, andú donu ututugado?” Aghá ririeta, númane guri siliva dano 30 nu irugea ututurie. Aghá urieta, umó, fefera domi kotú kambesi niavo Iesu bua, númanda ingova utaita rouvia-nu tava urie.
MAT 26:17 Yisti Tama Arida Banauda* rifo tutunova, unda ambo nimbi furia, undú uriga egeguturie, “Námane kambesi niavo ya, Serigea Yarida Banau simbugota undaita uno ro?”
MAT 26:18 Aghá regeguturieta, umó mino ririe, “Igige, ená bogu naa rorova igiguturota, embó eini anda isuri aita rora-nu tambua, eghá regege, ‘Irugari kato, unda fefera bubia-du, unda ambo nimbide Serigea Yari Banau inda kambova undidigaita rousue,’ aghá regege!”
MAT 26:19 Aghá ririeta, unda ambo nimbi unda riria aghagonu ea, Serigea Yari Banau simbuguturie.
MAT 26:20 Jama urieta, Iesu unda ambo nimbi 12 de aria, aná kambova bubua, Serigea Yari Banau undidiguturie.
MAT 26:21 Aghade numonde undari undidiguturota, umó eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Embó eini nímanda rorova vitia-mi, amó dubo urota, gitofoda ingova utaita rouvie.”
MAT 26:22 Aghá ririeta, númane neno mema jojabe egeguturie-gea, tutuno ea, uriga ea serigea urota regeguturie, “Jojabee, jo amó irambi ra?”
MAT 26:23 Aghá regegutueta, Iesu mino ririe, “Avona unda ingomi angá danode aagha dabakova ga degimbea nendera-mi, amó dubo urota, gitofoda ingova utaita rouvie.
MAT 26:24 Enemboda Jojabee* umó donu ari-du gefiria, aghagonu aita rouvie. Tago, umó avona Enemboda Jojabee dari-du kivumi emboro aita rouvia embódu ‘Arii’ rere. Taubana mo, umó jo sirorambi asue.”
MAT 26:25 Aghá ririeta, Judas Iesu gitofomi dari-du kivumi bua utaita rouvia embómi ririe, “Jojabee, jo amó irambi ra?” riria mo, Iesu mino, “Eeee, aná imó re,” ririe.
MAT 26:26 Aghá rea, numonde undari undidiguturota, Iesu farava ingari bua, God du aiye rea, righia ingegebea, unda ambo nimbidu ututurota eghá ririe, “Ená anda tamo reta, bua undidige!”
MAT 26:27 Anada ambova, vaini aaghava bua, God du aiye rea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Nímane dano, ená aagha dabakova undidige!
MAT 26:28 Anda tatangu enembo oruabedu averegota voraita rouvia-mi God Afa unda natofoda ari-bari akokogo nundubea gia doarida, kotú undava ya bububugarida emboro* reka ifegaita rouvie.
MAT 26:29 Atá amó nímandu enanu rere, amó vaini ghavesida bee jo rekago undambi irogo, Afa na unda natofo* rata ya, unda kambesiva terota gia, namonde dano vaini rekago undidigaita rosore.”
MAT 26:30 Aghá rea, numonde daa eini divua sidara ea bubua, ooto ragaro Olivi avo rekimbea igiguturie.
MAT 26:31 Anada ambova, Iesu númandu ririe, “Oreki tumbade nímane dano oru susumbugea, amonu doaita rosoravore. Anada bee, bukava eghá gefirie, ‘God na sifi kaifa kato data amburota-gea, sifi mane gategea gategea, unda unda susumbugaita rousue.’
MAT 26:32 Tago, ambova amó amburarivareta erea, nímane Galili yambi-da dibe kena, sei anona yaita rore.”
MAT 26:33 Aghá ririeta, Pita na mino ririe, “Númane dano imó doa susumbugaita rousue-tago, amó jo imó doambi aitare.”
MAT 26:34 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “Amó indú gaa bee rere. Oreki tumbade kokora be dimbambi irota, imó fefera bakode amó jo gambi gaa rea, kivu aita roravore.”
MAT 26:35 Tago, Pita kariguturota ririe, “Amó angá dano amburaita asire, imó jo kivu ambi aita rore.” Aghá ririeta, unda ambo nimbi dano Pita da riria aghago regeguturie.
MAT 26:36 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide kambesi ragaro Getsemani avo aria bubua, Iesu númandu ririe, “Nímane eve asumbea iririgutu-gea, amó ya onava benunu are.”
MAT 26:37 Aghá rea, Pita de, Sebedi da sasingu ungaghade dano bua numonde igiguturota, umó tutuno ea unda neno nundubari jujurueta mema jojabe itatama urie.
MAT 26:38 Urie-gea, umó númandu eghá ririe, “Amó neno memami sumbua serigetueta amburaita itoko rore. Amindu nímane dibe fakara egege, namonde kaifa egegore!”
MAT 26:39 Aghá rea itoko gosá ea aria, koubumi jengirea gonea vorea, dibe be endava takembea, benunu eghá urie, “Anda Afa, imó ‘avore’ rari inono asira, ená mema nanjogo andava doa bu! Tago jo anda unonu ambi aita roreta, do-gea, inda unonu siroroe!”
MAT 26:40 Anada ambova, umó kaverea aria, unda ambo nimbi bakodedava bubua, númane evivigutueta gerurie-gea, Pita du eghá ririe, “Nímane daiyagha fefera tufoko dibe fakara ea, namonde dano kaifa egegambi roso?”
MAT 26:41 “Dibe fakara ea, benunu egege, rourogo Satan furá nímane kuvirota, ari akokogo egegara-degea, rere! Nímanda unode nundubaride aná andava vitie. Tago, nímanda tamo firída unomi righieta, nímane jo ano ambi rosoravore.”
MAT 26:42 Aghá rea, umó rekago kaverea aria, benunu urie, “Anda Afa, ená mema andava reifia doadi serigambi adua mo, do-gea inda unonu siroroe!”
MAT 26:43 Benunuda ambova, umó rekago kaverea aria mo, unda ambo nimbi dibe bouvu egeguturieta vasia evivigutueta gerurie.
MAT 26:44 Gia doa, umó fefera bako rekago kaverea aria, benunu dabako ananu ririe.
MAT 26:45 Anada ambova, umó kaverea aria, unda ambo nimbidava bubua númandu ririe, “Nímane eviviguturota, nangu undidiguturota vitera? Gigige, Enemboda Jojabee* dubo ea bua, ari-bari akokogo egegari enembodava utari fefera etia utuvako bubie.
MAT 26:46 Amindu, ererege, namonde igigore! Gigige, amó dubo ea bua, ari-bari akokogo egegari enembodava utaita rouvia embó enanu bubie.”
MAT 26:47 Iesu aghá rieta, unda ambo nimbi 12 da rova, embó eini ragaro Judas buburiturie. Umó fristida* kokotofude, kotú Jiusi enemboda babarigaridemi númanda mene-mene ari kakato dumenide ninenguturieta, kaiyade, gandighade bubugea, Judas da ambo-ambo egeguta aria bububuguturie.
MAT 26:48 Aghade, númane jo furia, utuvako ambi irirota, Judas unda ari-bari daiyagha aita rouvia-nu natofodu eghá ririe, “Embó avonu amó nandia, muno aita rora, aná umó reta, nanandige!”
MAT 26:49 Aghá rea, numonde aria bubua, Judas dibe dambu aria, Iesu du, “Irugari Kato, tumba taubana! Vitera?” rirota, umó nandia muno urie.
MAT 26:50 Urieta, Iesu mino ririe, “Mambu, imó donu aita etera, ananu ege!” ririeta gitofo buburiturota, Iesu nanandiguturie.
MAT 26:51 Aghá ueta, Iesu da ambo nimbi einimi unda kaiya bua, fristida beforo righarida buro kato einida nghaĩ vegea kositurieta jujururie.
MAT 26:52 Urieta, Iesu undú ririe, “Inda kaiya unda voruva fendi! Anada bee mo, enembo avona kaiya jijimu adua, númane kaiyami gayota ambubugaita rousue.
MAT 26:53 Atá, amó anda Afadava sonembadu benunu asira, aná mene-mene ari anera noni jojabe utasue, imó gambi rora?
MAT 26:54 Tago, aghá adora mo, Afada uno eghá sirorari-du riria mo, daiyagha sirorea gaa bee adu?”
MAT 26:55 Fefera aghade, Iesu aná natofodu ririe, “Nímane dodu vikokode gandighade bua, amó nandaita fufugeto? Amó jo gavana tuvari gaa eini jo rambi re. Atá, amó fefera yafabe namonde God du Tafaroro Ari Kambo* ghokava terua irirota irugeta riara mo, nímane daiyagha amó avo nanandigambi egegeta rosa?
MAT 26:56 Tago, feroveta maneda donu gefiria-da bee sirorari-du rirota, eghá rei-sirorutue.” Aghá rieta, Iesu da ambo nimbi dano umó doa susumbuguturie.
MAT 26:57 Númane avona Iesu nanandiguturia, aná bua aria, fristi* maneda beforo righari embó ragaro Kaiafas da kambova Moses da Gaga Irugari Kakatode* kotú Jiusi enemboda babarigaride dano desea vitiria-va, bububuguturie.
MAT 26:58 Aghade, Pita umó itoko ambo fugea ea jiria uta aria, fristi maneda beforo righarida kambesiva bubua kambo ghouka rova terua aria, mene-mene ari kakatode asumbea, Iesu dava donu siroraita rouvia-nu gaita urota vitirie.
MAT 26:59 Aghade, fristi maneda kokotofude kanisera* manede dano Iesu data amburari-du regeguturota, gaga gaveranu rirota, osagho fufumbugari-du tava egeguturie.
MAT 26:60 Aghade enembo oruaruabe gaga gavera manenu rea aregea, farara egeguturie-tago, númane Iesu dava sembago eini jo tatambugambi re. Aghá uua-da ambova, embobo ungaghami bubua furia eghá regeguturie, “Ená embómi God du Tafaroro Ari Kambo* righia bejea fefera bakodeda rova rekago ari umó inono gaa rita.”
MAT 26:62 Aghá regeguturieta, fristida beforo righari erea jiria, Iesu du uriga urie, “Ená gaga inda tamova reisi-ria-da mino mo, imó jo gaga eini rambi adora? Kotú, ená emboboda regegetua gagada bee mo doro?”
MAT 26:63 Aghá ririe-tago, Iesu mino donu jo rambi urie. Anada ambova, fristida beforo righarimi undú ririe, “Amó God jebuga tumanadu irarida ragarova indú uriga rore. Imó God da Mendi o God enembo sonembari-du embó eini utaita riria, imó iradora mo, rege námane niningigore!”
MAT 26:64 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Aĩ, nímanda reisi-rera aghago re-tago, amó nímane nanjogodu eghá rere. Fefera ambova Enemboda Jojabee* God Ano tofoda ingo bee kenava asumbea vitia-mi, uutu vareta gooso etova vovorurota gigigaita rosoravore.”
MAT 26:65 Aghá ririeta, fristida beforo righari ningia, neno akuago uria-gea, unda tamova asugari righia kisorea doa, eghá ririe, “Umó aghá rirota, God fara etue. Amindu, dodu gagada osagho fumbari enembo dumenida gaga niningiga? Gigige! Oreki umó God fara etua, namonde dano niningigetore.
MAT 26:66 Amindu, nímane daiyagha reisi-nundubuto?” Aghá ririeta, númane mino regeguturie, “Undufa isagha etua-du, umó amburasue.”
MAT 26:67 Anada ambova, númane unda dibe beva visogha ea, ingo safea, umó ofova toka-taka egeguturota eghá regeguturie, “Inda rariva mo, God embó eini utaita riria imó re, reta roravore. Avota, indava ferovetada ano iradua mo, rege niningigore: Imó avona detu?”
MAT 26:69 Pita isaghava kambo kara rova asumbea irieta, Kaiafas da buro ariri eini furia, undú ririe, “Imógha dano Galili embó Iesu de dano vitaravore.”
MAT 26:70 Aghá ririe-tago, umó númane nanjogoda dibeva kivu urota eghá ririe, “Imó dodu rera, amó jo gambi re.”
MAT 26:71 Aghá rea, umó bubua, ghouka bebatova aria jiria irieta, ariri einimi umó gerurie-gea, avo desea vitiria enembodu ririe, “Ená embó Iesu Nasaret embóde danode vita.”
MAT 26:72 Aghá ririeta, umó rekago kivu urota, tamú-tamú ririe, “God da ragarova amó gaa bee rere. Aná rera embó amó jo gambi re!”
MAT 26:73 Anada ambova itoko irirota, enembo avo jijiregea vitiria-mi aria, Pita du regeguturie, “Gaa bee re! Inda gaga rera-da eromi isagha rouvia mo, imó númanda eini re.”
MAT 26:74 Aghá ririeta, Pita númandu eghá ririe, “Amó gavera radora mo, God na amó data amburaitare! Amó gaa bee rere. Nímanda reisi-rera embó amó itoko jo gambi re.” Aghá ria mo, kokora be difirie.
MAT 26:75 Aghá ueta, Pita Iesu da riria gaga nundubuturie, “Kokora be dimbambi irota, fefera bakode inona amó kivu aita roravore.” Iesu da riria-nu nundubea, umó isaghava bubua, jiimi neno gagajeguturie.
MAT 27:1 Rifo atiturieta, fristi* maneda kokotofude, kotú Jiusi enemboda babarigaride dano furia desea, Iesu data amburari-du manaka gaegeguturie.
MAT 27:2 Aghá ea, umó seni mi bundia bua aria, Rom enemboda gavana ragaro Pailat dava ututuguturie.
MAT 27:3 Aghade, Iesu dedegota amburari-du regeguturia-nu gia, aná Iesu dubo ari embó Judas na neno mema jojabe ea, aná guri* dano 30 bua kaverea fristida* beforo righaride Jiusi enemboda babarigaridedu ututurota eghá ririe:
MAT 27:4 “Amó ari akuago ea dinunu tefo embónu bua, gitofodava ututare.” Aghá ririeta, númane mino regeguturie, “Atá námanena donu egega? Aná inda dara re!”
MAT 27:5 Aghá regeguturieta, Judas aná guri God du Tafaroro Kamboda rova fugea doa seriguturie. Anada ambova, umó bubua aria, undufako mande ea ambubuturie.
MAT 27:6 Aghá urieta, fristi maneda kokotofumi aná guri bua, eghá regeguturie, “Ená guri rekago bua, Tafaroro Kamboda* tofo ututugadora mo, namonde anda agho dari bejaita rosore. Anada bee mo, ená tatanguda mino re.”
MAT 27:7 Amindu númane nundubari dabako egegea, endami ovu derari kato einidava mino ea, roo eini enembo furugari kambesidu bubugaita regeguturie.
MAT 27:8 Amindu rea, anada feferavareta furia oreki aná kambesida ragaro “Tatanguda Enda” reta rousue.
MAT 27:9 Aghá egeguturieta, feroveta Jeremaia da donu riria gaada bee siroruturie. Atá umó eghá ririe, “Israel enembomi umonu dubo egegaita riria-da mino guri siliva mi ari dano 30 nu bua, endami ovu derari katodava utua, enda bubuguturie. Jojabeeda andú riria, aghagonu egeguturie.”
MAT 27:11 Aghade, Iesu bua aria, Rom enemboda gavanada dibeva bubua jijireguturieta, gavanami undú uriga urie, “Imó Jiusi enemboda kini ra?” ririeta, umó mino ririe, “Eẽ, inda rera aghago re,”
MAT 27:12 Aghá ririeta, fristi* maneda kokotofude, Jiusi enemboda babarigari dumenide dano umonu itia bera-bera egeguturie-tago, umó jo gaga mino eini rambi re.
MAT 27:13 Anada ambova, Pailat na undú ririe, “Imó ená itia bera-bera rousua gaga nanjogo mo rei-niningora?”
MAT 27:14 Aghá ririe-tago, Iesu mino gaga eini itoko jo rambi urieta-gea, gavana mana-mana jojabe urie.
MAT 27:15 Serigea Yari Banauva*, gavanada evovo mo, dibura enemboda rorova, enembo eini natofoda uno egegarinu, doaveta bubuta urie.
MAT 27:16 Fefera aghade, bingáde embó sembago eini, ragaro Barabas, diburava vitirie.
MAT 27:17 Amindu natofo bubua, danode egeguturieta, Pailat na númandu uriga urie, “Nímandu avonu doata bubadu? Barabas nu, aĩ, Iesu Keriso reta rosora-nu?”
MAT 27:18 Pailat aghá riria-da bee mo, umó gerurie, Jiusi enemboda babarigari númane Iesu da bingá niningigea, jii didimbugea, amindu Iesu bua furia, unda ingova ututuguturie.
MAT 27:19 Avore, Pailat irurari kambesiva asumbea irieta, unda evetu undú gaga eghá ututurieta furie, “Imó aná dinunu tefo embódu donu eini mania ata! Anada bee mo, amó oreki dirava umó gia neno mema jojabe etore.”
MAT 27:20 Tago, fristida* kokotofude kotú Jiusi enemboda babarigaridemi, natofo daiyagha regegasueta, Pailat na Barabas nu doa, Iesu data amburari-du rasua-nu nundubuturota, aghagonu egegari-du neno evuruturie.
MAT 27:21 Aghá egegutueta, Pailat natofodu uriga urie, “Ená enembo ungaghada rorova avonu doata bubari-du uno roso?” Ririeta, númane mino “Barabas nu!” regeguturie.
MAT 27:22 Regeguturieta, umó uriga eghá urie, “Atá, amó Iesu aná embó nímane Keriso regegeta rosora-du, daiyagha a?” Ririeta númane dano “Ifatarava dege amburoe!”
MAT 27:23 Aghá regeguturieta, Pailat uriga urie, “Bee dodu? Kotú umó dinunu donu etu? Regege, ningore!” ririe. Tago númane koko fugia, “Umó ifatarava dege, amburoe!” regeguturie.
MAT 27:24 Aghá regegeturia-mi, Pailat na rekago donu ari mana-mana urie. Tago, númane rourogo susughi egegauve-degea, uvu bua, númanda dibeva ingo seseghurota eghá ririe, “Ená embóda amburaita rouvia-va, anda dara tefo re. Aná nímanda dara re.”
MAT 27:25 Aghá ririeta, natofo dano mino regeguturie, “Do-gea unda amburaita rouvia-da bouvu námandava kotú námanda sasingu manedava voroe!”
MAT 27:26 Aghá regeguturieta, Pailat númandu Barabas nu dotuturieta furia, isaghava buburiturieta, umó ririeta, unda mene-mene ari kakato dumenimi Iesu bua, embiimi dedeguturie. Aghá egeguturieta, Pailat na Iesu nu bua, ifatarava dedegota amburari-du rirota, mene-mene ari kakato dumenida ingova ututurie.
MAT 27:27 Gavanada mene-mene ari kakato Iesu ghambugea bua aria, gavana maneda kambo rova teteruguturieta, mene-mene ari kakato dano furia, Iesu fugea roroguturie.
MAT 27:28 Númane Iesu da asugari righia kokosugea, eembo inimba beenu bua, tumo tano vovogha urieta, kini da kasavago urota, ika fatu gingidemi keifi ea, beforova asuguturie. Aghá ea, ika eini bua, unda ingo beeva itia, kotofu embó kakara arigo egeguturota, unda dibe kena koubomi jengirea, umó kukuvirota, eghá regeguturie, “Orokaiva! Jiusi enemboda kini, buberavore! Orokaiva!”
MAT 27:30 Aghá rirota, visogha unda tamova egegea, unda ingo beeva ikanu bua, umó beforova dea bua dea bua deta egeguturie.
MAT 27:31 Númane Iesu kavaga egeguturia-da ambova, aná eembo inimba beenu kosugea rururota, asugari unda tofonu bua asuguturie. Aghá egegea, ifatarava daita rea, ghambugea bua igiguturie.
MAT 27:32 Numonde bubua igiguturota, Sairini embó ragaro Saimon tambua rea bera-bera egeguturieta, Iesu da ifatara fufirie.
MAT 27:33 Fufirieta, numonde aria, kambesi ragaro Golgota avo buburiturie. Golgotada bee mo, amburari enemboda beforo siruru re.
MAT 27:34 Aria, avo bububugea, númane vaini ingi eini muno sembago kafanida karajegogha bagega arinu ututurie-tago, sosofea gia, undari injigha urie.
MAT 27:35 Aghá urieta, númane Iesu tautami ifatarava dedegea, unda asugarinu vesa-boanda egegaita rea, kikindo gaegeguturie.
MAT 27:36 Númane avo asumbea, umó kaifa egeguturota vitirie.
MAT 27:37 Atá, unda beforo gombu kena mo, númanda umó itia bera-bera egeguturia gaganu eghá gegembuguturie: Ená Iesu, Jiusi Enemboda Kini Re.
MAT 27:38 Fefera aghade, bagia kakato ungagha bua furia, eini Iesu da ingo bee kena, eini ingo anda kena ifatarava dedeguturie.
MAT 27:39 Enembo iru-furu urota, beforo biru-biru urota, Iesu gia kuvia gegha regeguturota, yovero regeguturie, “Imó God du Tafaroro Ari Kambo* righia bejea, fefera bakodeda rova righota erea jirari gaa reta ureravota, indufako sonembe! Imó God da mendi iradora mo, ifatarava doa vore!”
MAT 27:41 Dabako aghagonu regeguturota, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode*, kotú Jiusi enemboda babarigaride dano umó kavaga egeguturie.
MAT 27:42 Kavaga egeguturota, gegha-gegha regeguturie, “Umó enembo dumeninu sonembeta urie-tago, undufa sonembari jo inono irambi re! Namonde amó Jiusi enemboda kini umó re, reta ria amindu, umó ifataravareta voradua, namonde amó umonu gaabee egegaita rosore.
MAT 27:43 Umó God gaabee ari gaa reta rouvie. Kotú umó God da Mendi gaa reta ria, amindu do-gea, God undú uno adua mo, furá umó oreki sonemboe!”
MAT 27:44 Gaga ningari ero dabako aghagonu, aná ari akokogo enembo ungagha Iesu de dano ifatarava dedeguturia beago, Iesu du jagita gaegeguturie.
MAT 27:45 Aghade fefera beforova reta aria, jama 3 koroki uria-va, aná roo enda dano bingoimi afureguturie.
MAT 27:46 Jama 3 koroki ueta, Iesu Jiusi enemboda gaami koko fugia be jojabe ririe, “Eroi, Eroi, rama sabakitani?” Aghá riria-da bee mo, Anda God, anda God, imó dodu amó doto? ririe.
MAT 27:47 Iesu da koko riria-nu niningigea, enembo dumeni avo jijiregea vitiria-mi jo niningigea goghó ambi egeguturota, eghá regeguturie, “Umó Elaija du ghogho reirie.”
MAT 27:48 Aghá regeguturieta, númanda rorova embó eini tutomi sumbua aria, eini-eini ofusada mokogonu bua, ika mendóva fakembea doa, vaini kaeededa kofiriva ga degimbea bua, Iesu na undari-du siniturieta vitia unda beva takembuturie.
MAT 27:49 Aghá urieta, enembo nanjogo avo jijiregea vitiria-mi regeguturie, “Do-gea, namonde gigigore, Elaija furá, umó sonembadua, aĩ, tefo?”
MAT 27:50 Aghade, Iesu rekago koko be jojabe rirota, ambubuturie.
MAT 27:51 Iesu ambubutueta, God du Tafaroro Ari Kambo* bogu naa Jerusalem vitiria-da rova, rourogo enembo ya, Kambesi Kakara Bee anava terua amburauve-degea rea, eembo einimi gajari vitiria, aná rorova kisorea vorefuria, tuva buburiturieta, enda gino-gino ueta, singoi jojabebei sasariguturie.
MAT 27:52 Aghade enembo kakara oruabeda uje be ifeguturieta, númane amburarivareta jebugea erereguturie.
MAT 27:53 Númane uje be ifeguturieta ereregea igiguturieta, Iesu eroruria-da ambova, numonde danode aria, Jerusalem bogu naa kakarada rova teterugea enembo oruabedava isagha egeguturie.
MAT 27:54 Mene-mene ari kakatode númanda beforo righaride Iesu kaifa rousuria, aná gino-gino kotú eini-eini nanjogo siroruturia-de dano gigigea, oru egeguturie-gea regeguturie, “Gaa bee re, umó God da mendi re!”
MAT 27:55 Aghade evevetu oruabe airo jijiregea, Iesu dingera rousurie. Númane Galili reta Iesu da aghi egegaita ambo tuvia fufuguturie.
MAT 27:56 Númanda rorova Makdala ariri Meri unda akaude, kotú Sebedi nuye, Jems ungá Jon ghada nuede, dano vitirie. (Ená Meri eini rera, umó Jems ungá Joses ghada nue re.)
MAT 27:57 Jama urieta, Arimatea embó gugua-ghayafade ragaro Josep, sei Iesu da yavero eini uria-mi aria,
MAT 27:58 Pailat dava bubua, Iesu da tamodu benunu urieta, Pailat na aná tamo Josep du utari-du ririe.
MAT 27:59 Josep aná tamo bua aria, eembo reka saghai tamo bingorugomi otoo ea, uje reka unda tofo gudoro ufuva ghafiria-da rova itia, singoi jojabe eininu oberea bua aria, singoimi uje be gajea, doa arie.
MAT 27:61 Aghade, Makdala ariri Meri, unda akau Meri gha ujeda yoveniva asusumbea dingera urota vitirie.
MAT 27:62 Nangu undarida rifo atiturieta, fristida* kokotofude, Moses da Gaga Kaifa Kakatode* Pailat dava aria,
MAT 27:63 eghá regeguturie, “Kotofuko, námane reisi-nundubutore, aná gavera kato umó jebuga irirota, ‘Amó ambua fefera bakodeda ambova rekago eraitare,’ ririe.
MAT 27:64 Amindu rege, mene-mene ari kakato ená fefera bakodeda rova unda uje be kaifa ea goghó egegoe! Rourogo unda ambo nimbimi furá unda tamo bagia ea bua ya, enembodu umó amburarivareta jebugea erari gaa regegauveta! Aghá regegadua, aná ambova regegaita rousua-mi ata, dara sembago bee siroraita rouvie.”
MAT 27:65 Aghá regeguturieta, Pailat mino ririe, “Mene-mene ari kakato dumeni uje be kaifa egegari-du bua, igige! Nímanda reisi-gerora aghagonu urota, gajea goghó egegadi!” ririe.
MAT 27:66 Aghá ririeta, númane aria, aná uje be singoimi gajea saro ea goghó egegea, mene-mene ari kakato dumeni uje be kaifa egegari-du doa igiguturie.
MAT 28:1 Nangu undari feferada ambova, fura einida fefera tutunovada rifo atitueta, Makdala ariri Meri unda akau Meri gha uje gigigaita igiguturie.
MAT 28:2 Aghade, Jojabeeda anera uutuva reta vorea, uje be gajari vitiria singoinu oberea kasava irueta, gino-gino jojabe urieta, umó aná singoi etova asumbuturie.
MAT 28:3 Unda gari, eto-bato kirivago re. Kotú unda asugarida gari eto-bato goosoda saghaigo re.
MAT 28:4 Aná mene-mene ari kakato Iesu da uje kaifa rousuria, aghá gigigea, undú oru-oru egegea, eka ingo dadada egegea, sei amburari enembogo eka ingo dagaya urota, dibe gombeguturie.
MAT 28:5 Aghá urieta, anerami aná evevetudu ririe, “Mania oru egegata! Amó rei-gerore, Iesu ifatarava dedeguta-nu tava rosoravore.
MAT 28:6 Tago, umó oreki eve tefo re. Unda riria aghagonu urota, amburarivareta jebugea eretue. Atá fu, unda vasia vita kambesi gigigadi!
MAT 28:7 Amindu, tutumi igige, unda ambo nimbidu eghá regegadi: ‘Umó amburarivareta erea, nímanda dibe kena Galili Frovensi reiya-du, umó avo gigigaita rosoravore.’ Avore, gaga donu bua etera-nu dano retueta niningigetoravore.”
MAT 28:8 Aghá ririeta, aná evevetu ujevareta kaverea, orude kotú gangorogha danode, unda ambo nimbi rata niningigari-du susumbugea igiguturie.
MAT 28:9 Igigutueta, jo gaimbo ambi, Iesu númane emborova tambua, “Siriri ari nimonde danode iroe!” ririeta, ungá umó aria, unda ekava ririkiguturota, undú tumogha baĩ egeguturie.
MAT 28:10 Aghá egeguturieta, Iesu númandu ririe, “Mania oru egegata! Igige, anda ambo nimbidu regegadi, Galili ya, amó avo gigigoe!”
MAT 28:11 Aná evevetu kaverea igigutueta, mene-mene ari kakato dumeni uje kaifa rousuria-mi aria, bogu naava bububugea, fristida* beforo ririkigaridu donu siroruturia-nu isagha urie.
MAT 28:12 Aghá egeguturieta, fristida beforo ririkigaride, kotú Jiusi enemboda babarigari dumenide bubua, danode desea, manaka gaegegea, aná mene-mene ari kakatodu guri mino jojabebei ututuguturota, númandu eghá regeguturie, “Nímane eghá regege, ‘Námane tumbade evivigutueta, unda ambo nimbimi etia umó bagia ea bua igigetue.’
MAT 28:14 Ambova gavana ená gaga ningadua mo, námanena nghaĩ ititigota, umó gangoro urota, nímane dara eini jo tatambugambi egegasiravore.”
MAT 28:15 Aghá regeguturieta, mene-mene ari kakato aná guri bubugea, númane donu egegari-du regeguturia aghagonu egeguturie. Atá, ená gaga Jiusi enemboda rorova biruru urota, sirorea jojabe ea oreki vitie.
MAT 28:16 Iesu da ambo nimbi 11 dano Galili, unda riria doririva igiguturie.
MAT 28:17 Aria, Iesu gigigea, numonde undú tumogha baĩ egeguturie-tago, enembo dumeni mana-mana egeguturie.
MAT 28:18 Aghá egegutueta, Iesu aria númane kena utuvako ea, eghá ririe, “God Afana ‘avore’ rari ano uutuva kotú endava vitia dano andú ututurie.
MAT 28:19 Amindu igige, naa nanjogova enembo dano regegadi, anda yavero egegota, númane Afa, Mendi, kotú Asisi Kakarada ragarova bafutaito egegadi!
MAT 28:20 Kotú anda nímandu donu rirera aná iruge, númane gigigea ambo-ambo egegoe! Atá nunundube, amó fefera inono namonde danode iririguturota ya, uutu enda tano arida fefera bubaita rouvie.”
MAR 1:1 God da Mendi, Iesu Keriso da Bingá Taubana aná tutuno eghá ea furie.
MAR 1:2 God da feroveta ragaro Aisaia da seibe unda buka rova gefiria, aghagonu tutuno urie “God na ririe. ‘Amó anda aghi kato sei ninengota ya, indú emboro simbugaita rouvie.’
MAR 1:3 Embó eini uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva irirota, ghogho reirie, ‘Jojabeeda emboro simbuge, dambu ae!’” Aisaia na aghá gefirie.
MAR 1:4 Amindu rea, Jon Bafutaito Ari Kato aria, uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva bubua, enembo bafutaito urota, unda minono eghá reta urie, “Neno kaverea, nímanda ari akokogo isagha egeguturadi-gea, nímane bafutaito are! Aghá urota, God na nímanda ari akokogo nundubea gia doaita rouvieta.” Jon na minono aghá reta urie.
MAR 1:5 Aghá reaveta, frovensi Judia enembo oruaruabe, kotú bogu naa Jerusalem enembode dano ereregea, avoreta fuava danode ea, Jon da gaga niningiguturota, númanda ari akokogo isagha egegutuaveta, Jon na númane Jordan uvuva bafutaito eta urie.
MAR 1:6 Jon anava irirota mo, umó oka kamero da tamo seghanu teindu ea asugeta urie. Kotú, unda abaguva dighari beago aná kamero da andoromi fifinembarinu dighita urie. Aghade umó avo irirota, siside firukadenu bua undita urie.
MAR 1:7 Aghade, unda minonova eghá reta urie, “Embó eini anda ambova refia, umó ano tofo re, amó jo umongo irambi re. Anda anode duroghade jo undago irambi re.
MAR 1:8 Amindu, nímane anona tefo uvumi bafutaito eta rore. Atá, nímane aná unona Asisi Kakarami bafutaito aita rouvie.” Jon na aghá reta urie.
MAR 1:9 Anada ambova, jo gaimbo ambi, Iesu unda naa Nasaret frovensi Galili anavareta furia, uvu ragaro Jordan anava bubua aria vorea jiruturieta, Jon na umó avo bafutaito urie.
MAR 1:10 Aghá ea, sidara urieta, Iesu umó uvuvareta vivitueta aghade, utu ifeguturieta, Asisi Kakarami eto-bato dii ukugo isaghava vorefuria, undava asumbuturieta, gerurie.
MAR 1:11 Aghá urieta, uutuvareta be fugia eghá ririe, “Imó anda neno bari Mendi re. Inda irari gerurota, anda neno roo gangoromi beda rouvie!”
MAR 1:12 Aghá uria-da ambova, jo gaimbo ambi, Asisi Kakarami Iesu unumbea bua, uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva avo arie.
MAR 1:13 Aria bubua, tumba kotú onembo 40 anava irieta, Satan na undava bubua, unda ano kuvia gaita eta urie. Aghade, Iesu taima okade dano vitiria mo, God da anera dumeni fuava, umó sonembeta egeguturie.
MAR 1:14 Kini Herot na ririeta, Jon Bafutaito Ari Kato nandia bua aria, diburava gajituria-da ambova Iesu kaverea aria, Galili Frovensiva terua, Bingá Taubana God davareta furia, ananu minono raita tutuno urie.
MAR 1:15 Unda minono eghá reta urie, “God unda natofo* kaifa arida fefera riria, aná etia utuva etue. Amindu neno kaverea fufuge, God da Gaga Taubana niningigea, gaabee egegadi!” reta urie.
MAR 1:16 Aghá urota, umó aria, Galili sao jojabe kasava deĩ ea irurota, uvu oka bari kakato ungagha, Saimon unda ikoko Andru gha, ghoto moyuvami uvu oka beberueta gerurie.
MAR 1:17 Aghá-gea, númandu eghá ririe, “Anda ambova fufuge, anona irugota, ghotomi uvu oka buta rosora aghagonu, enembo unumbea bua, andava furadi-gea, anda ambo nimbi egegoe!”
MAR 1:18 Aghá ria, jo gaimbo ambi, ungá unda ghoto avo doa erea, Iesu da ambova igiguturie.
MAR 1:19 Aghá ea, itoko irurota, Sebedi da sasingu gigimasa ungagha Jems ungá Jon gha, númanda ghaava* ghoto too mane gegembugutueta gerurie.
MAR 1:20 Iesu númane gerurota, jo gaimbo ambi, númane ghogho ririeta ungá erea, ungá unda afade, kotú aná ghaava buro ari embobode avo doa, ungá umó Iesu da ambova igiguturie.
MAR 1:21 Iesu unda ambo nimbide aria, naa eini ragaro Kaperneam avo bubua, Jiusi enemboda Nangu Undari fefera furia buburituria-du, Iesu aria, nghaĩ itari kambo* rova terua, tutuno ea nghaĩ ititurie.
MAR 1:22 Iesu na nghaĩ ititueta, aná natofo niningigea, duduku-dadaka ea, mana-mana egeguturie. Anada bee mo, Iesu umó gaa bee nuenembo anogha irugutuaveta, númane itatama egegeta urie. Jo Moses da Gaga Irugari kakatoda* gaga irugeta uria aghago, rambi re.
MAR 1:23 Aghade embó eini taimu akuagomi asuguturieta vitiria-mi, furia, nghaĩ itari kambova terua, Iesu gaga rieta rei-niningurieta taimuda anomi rururieta,
MAR 1:24 aná taimumi asugea vitiria embómi Iesu du be koko fugea eghá ririe, “Nasaret embó Iesu, imó námandava daiyagha ado? Imó námane data amburari-du futara, aĩ, tefo? Imó embó avouvi, amó rei-gerore. God na Embó kakara utaita riria, aná imó re.”
MAR 1:25 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ininigha eghá ririe, “Be do! Aná embóda tamo roo doa fu, isaghava bubadi!”
MAR 1:26 Aghá ririeta, aná taimu vitiria-mi, isaghava bubaita erorueta, aná embó righia rarovutueta, koko jojabe rieta, aná taimu isaghava bubua seriguturie.
MAR 1:27 Aghá urieta, enembo dano duduku-dadaka ea, mino-mino rea niningiguturie. “Ená doro? Ená irugari reka anogha siroretue. Unda anomi reaveta, taimu akokogo mane enemboda tamo rova irari unda gaga ningia fuava isaghava bubuta rousue.”
MAR 1:28 Aghá urieta, jo gaimbo ambi, Iesu da bingá arieta, Galili Frovensiva enembo dano ningia fafate egeguturie.
MAR 1:29 Aghá uria-da ambova, Iesu de Jems ungá Jon gha kotú unda ambo nimbi dumenide nghaĩ itari kambo* doa aria, Saimon ungá Andru ghada kambova teteruguturie.
MAR 1:30 Saimon da imboti kae bua, tamo vevera ua-du vasia vitiria-nu, regeguturieta, Iesu niningurie.
MAR 1:31 Umó aghá ningia aria, undava terua, ingova ririkurieta eroruria, unda kae seriguturieta jebuguturie. Jebugea doa, númanda uno dano simbuguturie.
MAR 1:32 Fefera vorea, jama urieta, avo kae bua desea vitiria enembo dano bua, Iesu dava fufuguturie. Dumeni taimu akokogo manemi asuguturieta vitiria manede dano bua fufuguturie.
MAR 1:33 Kaperneam enembo dano furia, kambo bebato kenava jijireguturie.
MAR 1:34 Danode egeguturieta, Iesu na ririeta, aná enembo avona kae dibe eini be eini bua vitiria, dano jejebuguturota, kotú dumeni taimu akokogo manemi enemboda tamova asusugea vitiria-de dano ririeta bubua seriguturie. Tago, Iesu ininigha, númane gaga eini regegauve-degea bureguturie. Anada bee mo, umó avouvi aná taimu manemi gigigari re.
MAR 1:35 Rifo tumbava fefera jo vitambi-va, Iesu erea, aná kambo doa, enembo irambi kambesiva benunu aita arie.
MAR 1:36 Arieta, Saimon unda kokomana dumenide erea, umonu tava egeguta igiguturie.
MAR 1:37 Aria tatambugea, eghá regeguturie, “Enembo dano indú tava rousue.”
MAR 1:38 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Tefo, namonde naa dumeniva igigore! Amó naa dumeni ená naada kasava vitia, aná maneva minono raita rore. Anada bee mo, amó God daiyagha unda natofo kaifa eta rouvia-da Gaga Taubananu minono raita furere.” aghá ririe.
MAR 1:39 Amindu, númane erea aria, Galili Frovensiva biruru urota, naa nanjogoda nghaĩ itari kambova* terua bubua urota, minono reta urie. Kotú taimu mane, enemboda tamo rova iririgarinu reaveta, kasava voreta egeguturie.
MAR 1:40 Aghá ueta, embó eini tamo betomi gigimbea vitiria-mi, Iesu dava furia, koubomi jengirea benunu urota, eghá ririe. “Amó tanana rore, ano indava vitia, aná inono bee re. Aghá-gea, imó uno adora, ege-gea, amó jebugore!” aghá ririeta,
MAR 1:41 Iesu umó aná embódu neno mema urota, unda ingomi sinia, aná embóda tamova ririkurota eghá ririe, “Amó uno roreta, imó jebuge!”
MAR 1:42 Aghá rieta, aná embóda tamova betomi gigimbea vitiria sidara urieta, umó jebuguturie.
MAR 1:43 Aghá ea doa, Iesu na tatavami aná embó nineguturota,
MAR 1:44 ininigha eghá ririe, “Anda donu etora, mania enembodu rata! Tago, dibe dambu ii, fristidava* bubua, inda tamo irugadi gata, Moses da Agho Dariva bebeta irari doa jegubaria-da vesa daiyagha dungari-du reiria, aghagonu ege-gea, enembo dano imó jebugetora-nu, gigigoe!” aghá ririe.
MAR 1:45 Aghá ririe-tago, aná embó umó Iesu da riria aghago jo ambi re. Umó enembo dava dano isagha urieta, niningigea aria, aná naa mane dano fafate urie. Amindu, Iesu aná bogu naava ya terari jo inono irambi eta urie. Umó aria, enembo irambi kambesiva iriaveta, bogu naava enembo iiava undava bububugeta urie.
MAR 2:1 Aghade fefera dumenida ambova, Iesu rekago kaverea aria, Kaferneam unda irari kambesiva buburiturie. Iesu naava iria-da bingá sarigea aria, fafate urie.
MAR 2:2 Aghá urieta, enembo dano niningiguturie-gea furia, umó vitiria-va bububuguturie. Enembo fufuguturia-mi kambo bebato kena beda urieta, enembo dumeni ya terari mana-mana egeguturie. Aghade, Iesu na númandu nghaĩ ituturota, minono rieta,
MAR 2:3 enembo ungagha-ungaghami embó eini eka ingo takembarinu fumbua bua, Iesu dava furia bubuguturia mo,
MAR 2:4 kambo enembomi beda urieta, Iesu dava ya teterugari mana-mana egeguturie-gea, aná embó bua ririva vitia, kambo fouva asumbea, kambo fou Iesu da iti kena righia ifegea, aná embó ghaitova vasia vitiria-nu, erimi ghaitova tino ea ituturieta, Iesu dava vovorurie.
MAR 2:5 Vovorueta, númane aná embó jebugari-du gaabee egegutueta, Iesu umó gerurie-gea, aná kae bua vitiria embódu eghá ririe, “Anda mendi, inda ari akokogo nundubea gia dotore.”
MAR 2:6 Iesu aghá rieta ningia, Moses da Gaga Irugari kakato* dumeni anava asusumbea vitiria manemi, númanda neno rova eghá nundubuturie.
MAR 2:7 “Aná embó mo, daiyagha daiyagha aghá reiri? Umó aná God aghago rirota, God da ragaro fara rouvie. God umó unuka enemboda ari akokogo nundubea gia dota rouvie. Jo embó einimi nundubea gia doambi aita rouvie.”
MAR 2:8 Aghá nundubutueta, Iesu unda asisimi númanda nundubari aná gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Nímane daiyagha daiyagha reisi-nundubuto?
MAR 2:9 Atá nundubea gigige! Niana mo rauko ro? ‘Inda sembago nundubea gia dotore!’ rari mo, rauko ra, aĩ? o ‘Erea, ghaito borea, deĩ ege!’ rari mo, rauko ra?
MAR 2:10 Enanu ata gigigea, tanana egegaita rosoravore: ari akokogo nundubea gia, doarida ano Enemboda Jojabeedava* vitie.” Aghá rea kaverea, aná embó eka ingo takembari-du eghá ririe,
MAR 2:11 “Amó indú rere, ‘Erea, inda ghaito borea bua, kambova ii!’”
MAR 2:12 Aghá ririeta, aná embó erea, unda ghaito borea bua, unda kambova irueta, enembo dano gigigea, duduku-dadaka egegea, mana-mana egeguturie. Aghade númane, God raga regeguturota, eghá regeguturie, “Namonde amó ivata eghago jo gambi vitara orekimi siroretueta reisi-gerore.”
MAR 2:13 Iesu rekago kaverea aria, Galili sao jojabeda betuva buburiturieta, natofo oruabe furia, undava bububuguturieta, tutuno ea iruguturie.
MAR 2:14 Aghá ea doa irurota geruria mo, Alfius da mendi Levi unda takesi bari dobova asumbea irieta gia, Iesu na undú eghá ririe, “Erea, anda ambova fu!” ririeta, Levi erea, Iesu da ambova arie.
MAR 2:15 Anada ambova, Iesu aria, Levi da kambova terua, undari dieta, takesi bari enembo dumenide, kotú ari akokogo enembo oruaruabede dano furia, Iesu unda ambo nimbide dano asusumbea, undari undidiguturie. Anada bee mo, unda yavero oruabe unda ambova tuvia igiguturie.
MAR 2:16 Aghá ueta, Moses da Gaga Kaifa ari kakatoda noniva vitiria Irugari kakatomi* gigiguturie-gea, Iesu da ambo nimbidu eghá regeguturie, “Umó, bee dodu nímanda irugari kato takesi bari enembode, kotú ari akokogo enembode dano asumbea undari reisi-neindi?”
MAR 2:17 Aghá regeguturieta, Iesu umó niningurie-gea, númandu eghá ririe, “Avona, ‘Andava kae tefo re,’ radua mo, ingi embó undava jo yambi aita rouvie. Kotú avona, ‘Amó kae bere,’ radua mo, ingi embó undava yaita rouvie. Amó enembo akokodu furere, jo enembo taubana ghogho raita furambi re.”
MAR 2:18 Aghade, Jon da ambo nimbide, kotú Moses da Gaga Kaifa kakatoda* ambo nimbi tama egegutueta gia, enembo dumenimi furia, Iesu dava bubua, rea niningiguturie, “Jon da ambo nimbi, kotú Moses da Gaga kaifa kakatoda ambo nimbide dano, God du tama urota benunu eta rousue. Avotago, inda ambo nimbi daiyagha jo aghago mo, ambi egegeta rousu?”
MAR 2:19 Aghá regeguturieta, Iesu undufa iruguturota, númandu eghá ririe, “Nundubea gigige! Mendi gimasa evetu yagera aita rouvia-da banauva unda kokomana jo undari tama ambi egegaita rousue. Tago, fefera furá bubota, ená mendi gimasa data amburadua mo, númane fefera anava undari tama egegaita rousue.
MAR 2:20 Atá gitofomi furá, aná embó nanandigea bua data amburadua mo, fefera aghade númane neno mema urota, tutuno ea undú tama egegaita rousue.”
MAR 2:21 “Eembo-bo sei too barugadua mo, jo rekami divegea itia, tauta egegambi asire. Eembo-bo reka divegea tauta egegadora mo, tariri ea ghambugota bejea ya, too jojabe aita rouvie.
MAR 2:22 Ari dabako aghagonu vaini reka jo bua, kofiri seiva averegota irambi aita rouvie. Aghá adora mo, vaini rekada anomi ata-gea, aná kofiri bejea, vaini rurukota vorea, akuago aita rouvie. Amindu, vaini reka aná kofiri rekava ruruketa rosore,” ririe.
MAR 2:23 Nangu Undari fefera einiva Iesu unda ambo nimbide farava govari vitiria aayo rova terua rekimbuturota, unda ambo nimbimi tutuno ea, faravada beenu undidigaita bubuguturie.
MAR 2:24 Aghá egegutueta, Moses da Gaga Kaifa kakatomi* gigiguturie-gea, Iesu du eghá regeguturie, “Imó rei-gerora! Inda ambo nimbi dodu namonde anda Agho Dari bejiturota, Nangu Undari Feferava aghá rousu?”
MAR 2:25 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbidu gaa rera, aĩ? Devit unda kokomanededa baimana itatama ea, donu egeguturia-da gaga irugea gigigambi ra? Devit fristida* beforo righari embó ragaro Abiatar irita uria-da rifova, Devit unda kokomanade, God du Tafaroro Ari Kambova terua, farava ingari kakara, God da ragarova vesa ututuria-nu bua, Devit na undia, unda kokomana dumenidu ututurieta, undidiguturie. Aghá egeguturia-mi Agho Dari bebejeguturie. Fristi mane nenuka aná farava ingari kakara undidigasue.
MAR 2:27 Enemboda taubanadu rea, Nangu Undari fefera ituturie. Jo enembonu Nangu Undari feferadu ambi re.
MAR 2:28 Aghá-gea, Enemboda Jojabee*, umó Nangu Undari Feferada Jojabee re.”
MAR 3:1 Aghade, Iesu rekago kaverea aria, nghaĩ itari kambova* teteruria mo, embó eini ingo dimbaride avo vitirie.
MAR 3:2 Aghade, Moses da Gaga Kaifa kakato, Iesu itia bera-bera aita nundubuturota, umó utuvako kaaka ea gaita egeguturie. Anada bee mo, Nangu Undari feferava aná embó ingo dimbaride rasueta jebugasua mo, númane Iesu bua, koto egegasue.
MAR 3:3 Kaaka egegutua-du, Iesu aná embó ingo dimbaridedu eghá ririe, “Erea, eve vitifu! Enemboda dibeva jiradi!”
MAR 3:4 Aghá rea, natofodu uriga eghá urie, “Namonde anda Agho Darimi Nangu Undari feferava, enembo sonembari-du reiria, aĩ? Data amburari-du reiria? Kotú sonembota jebugari-du reiria, aĩ? Númandava mema utari-du reiria? Gigige!” aghá ririeta, númane mino undava gaga donu rari mana-mana egeguturie.
MAR 3:5 Númane aghá urieta, umó neno akuago ea, númanenu tatasegea gia, irurea biruru urota, kotú umó aná enemboda neno rova akuago gerurie-gea, neno mema urota, aná embódu eghá ririe, “Inda ingo ruruge!” aghá ririeta, aná embó unda ingo Iesu dava ruruguturieta, taubana urie.
MAR 3:6 Aghá urieta gigigea, Moses da Gaga Kaifa kakato* erea aria bubua, Herot da ambo nimbide desea, Iesu dedegota amburari-du manaka gaegeguturie.
MAR 3:7 Iesu unda ambo nimbide dano aná naa doa serigea aria, sao jojabe ragaro Galili anava bububuguturie. Aghade, enembo oruaruabe númanda ambova igiguturie. Atá, númane ená roo endavareta fufuguturie. Galili enembo, Judia enembo, Jerusalem enembo, kotú Idumea roo endava enembo, kotú Jordan uvu betu yoveni fefera vitari kena enembo, kotú Tair Saidon roo endava naa ijoijokokode, bogu naava enembo dano Iesu dava fufuguturie. Anada bee mo, Iesu da donu eta uria, anada bingá niningiguturie-gea, dano yuyumbea, númanda ambova igiguturie.
MAR 3:9 Aria bubua, kambesi gigimbuturieta jariturie-gea, Iesu unda ambo nimbimi ghaa* eini simbugari-du, ririe. Anada bee mo, rourogo aná enembomi umó mimauve-degea, amindu ririe.
MAR 3:10 Anada bee mo, sei kae bubugea vitiria enembo oruaruabe Iesu na ririeta, jejebuguturia-du, enembo kae bua vitiria enembomi unda tamova righaita furia, kambesi gigimbuguturie.
MAR 3:11 Aghá urota, enembo avodava taimu akokogomi asuguturieta irirota, umó gigiguturia aná, númane taimuda anomi fufugegutueta, unda eka tuva jujuguturota, koko regeguturota, eghá regeguturie, “Imó aná God da Mendi re.”
MAR 3:12 Aghá regegutueta ningia, Iesu númane rourogo umó avouro ananu isagha egegauve-degea bureguturie.
MAR 3:13 Aghade, Iesu aria dafaruva vitia, embobo avonu-avonu unda uno uria, aná nuenembo ghogho ririeta, undava fufuguturie.
MAR 3:14 Furia buburiturieta, umó aná embobo dano 12 gategea bua, númandu eghá ririe, “Nímane aná anda ambo nimbi re. Amindu nímane namonde danode deĩ aita rosore. Kotú nímane ya, minono rari-du rirota,
MAR 3:15 taimu akokogo tuvota bubarida anonu utota bua igigaita rosoravore.”
MAR 3:16 Gateguturota, Saimon da ragaro reka “Pita” ririkurie.
MAR 3:17 Dumeni mo, Sebedi da sasingu, Jems ungá Jon ghanu gateguturie. Aghá ea doa, númanda ragaro reka aná Boanerjes ririkurie. Anada bee mo, “aná sasingu númane tararago” re.
MAR 3:18 Kotú embobo dumeni aná evere: Andru, Filip, Bartolomyu, Matyu, Tomas, kotú Alfius da mendi Jems, Tadius, Saimon da akau unda ragaro eini “Tuvari kato” re.
MAR 3:19 Keriot embó Judas. Iesu bua gitofoda ingova ututuria, umó re.
MAR 3:20 Anada ambova Iesu kambo einiva teterurieta, enembo oruaruabe rekago desuturieta, Iesu unda ambo nimbide asumbea, undari, undidigarida goroto eini jo tambambi re.
MAR 3:21 Númane jo undaride uvude undambi iririgutueta, Iesu da jamena ningia, eghá regeguturie, “Umó beforo dinunu etua-jogo,” aghá rea, umó nandia bua igigaita egeguturie.
MAR 3:22 Aghade, Moses da Gaga Irugari kakato* Jerusalem reta fufuguturia-mi eghá regeguturie, “Aná taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) unona ano Iesu du utuaveta bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.”
MAR 3:23 Aghá regeguturieta, Iesu na númane ghogho ririeta furia bububuguturieta, númandu kasia eini eghá ririe, “Satan daiyagha undufako bua fugadu? Aná tofo umouvego!
MAR 3:24 Atá nímane ananu nundubea gigige! Frovensi einida natofo besiga ea, rorova sarigadua, aná frovensida ano righia yause-yause aita rouvie.
MAR 3:25 Ari dabako aghago naa eini, kotú abua eini besiga ea, rorova sarigadua, aná naa kotú abua jo ano ea jiria irambi aita rouvie.
MAR 3:26 Atá, nímane amó Satan da anomi taimu bua fugari gaa rirota amindu, amó Satan da eini reisi-reravore. Atá, rata niningigadi! Satan da natofo, númane tofo-tofo besiga ea, rorova sarigadua, númane jo ano ea iririgambi aita rousue.
MAR 3:27 Atá, imó embó ano kato einida kambo bejea, unda eini-eini susughi aita nundubadora, sei unda eka ingo bundia itota vasiota-gea, ambova unda eini-eini bua yari, aná rauko re. Ari dabako aghago amó Asisi Kakarada anomi, Satan da ano buregea doa reaveta, unda taimu mane fuava bubuta rousue.”
MAR 3:28 Amindu rea, Iesu eghá ririe, “Nundubea gigige! Amó gaa bee rere. Avona ari akuago ea, o gaga akuago rea, ambova unda ari-bari akokogo rouvia-nu isagha adua, God unda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rouvie.
MAR 3:29 Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua, God aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie, tumanadu aghá iraita rouvie.”
MAR 3:30 Iesu aghá riria-da bee mo, Moses da Gaga irugari kakato sei eghá regeguturie, “Iesu dava taimumi asugea vitie.”
MAR 3:31 Anada ambova, Iesu unda jamenade kotú unda ayade furia bubua, isaghava jiria, umó furá bubari-du regeguturie.
MAR 3:32 Enembo oruaruabe Iesu fugea rorogea asusumbea vitiria-mi, regeguturie, “Nie, inda jamenade isaghava jijiregea irirota, imó ya bubadi gigigaita uno rousue,”
MAR 3:33 Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Anda ayade, kotú jamenade mo avouvi?”
MAR 3:34 Aghá rea, aná enembo asusumbea, umó rorogea vitiria ananu, gerurota ririe, “Gigige! Anda ayade jamenade, aná evere.
MAR 3:35 Avona God da unonu adua, anda aya, anda ikoko mendi kotú anda ariri gharovu, aná númane re.”
MAR 4:1 Iesu aria, Galili sao jojabeda betuva rekago tutuno ea irugaita ueta, enembo oruaruabe furia, undava danode ea, kambesi gagajeguturie. Aghá uria-du, ghaa* eini uvuva fẽ ueta gerurie-gea, umó aria vorea, aná ghaa rova asumbuturie. Aghá urieta, natofo dano bubua, uvu betuva jijireguturie.
MAR 4:2 Aghade, Iesu númandu gaga dumeni iruguturota, kasia eini eghá ririe,
MAR 4:3 “Nundubea gigige! Embó eini erea, unda aayova farava vee govaita rea iye.
MAR 4:4 Iya bubua, tutuno ea, vee gogotea bua ghasio etue. Etueta, vee dumeni begatava vovoregetueta, di manemi etia undidigetue.
MAR 4:5 Kotú vee dumeni mo, singoi endava vorea, tutumi batuma-batuma etue-tago, enda ghandiba bee irambi-gea, feferami evia, riribu gambambi, sibi-sibi ea, gharasa etue.
MAR 4:7 Kotú vee dumeni, aná vive gingideda rova vorea, vivegha danode vitie. Amigha vitieta, vivemi afuregea sidara etueta, jo bee ambi etue.
MAR 4:8 Kotú vee dumeni enda taubanava vorea vivitigetue. Vivitigea, bee ririkigetua mo, dumeni 30, dumeni 60 o dumeni 100 aghago ririkigetue.
MAR 4:9 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!” Iesu na aghá ririe.
MAR 4:10 Enembo Iesu doa igigituria-da ambova, Iesu da ambo nimbi 12 de dano númanda kokomana dumenide furia, undava kasiada beedu uriga egeguturie.
MAR 4:11 Uriga ueta, Iesu númandu ririe, “Nímane anda ambo nimbi-gea, Afa God daiyagha unda natofo* kaifa eta rouvia-da gaga dumeni kivu uria-da bee nímandava isagha eta rore. Kotú, enembo dumenidava gaga dano kasiami irugeta rore.
MAR 4:12 Aghá irugeta rora-da bee mo, evere: ‘Dibemi gari re-tago, gambigo egegari-du rea, kotú nghaĩmi ningari re-tago, ningambigo egegari-du rirota, aghá eta rore. Gia tanana urota, gaga niningigasua mo, númane neno kaverea, ari akokogo isagha egegasueta, nundubea gia doasire.’ God da gaga ananu nundubuturota, kasiami irugeta rore.” aghá rea sidara urie.
MAR 4:13 Anada ambova, Iesu númandu uriga urie, “Nímane daiyaghami kasiada beedu mana-mana roso? Ambova amó rekago kasia radora, nímane daiyagha gigigado? Atá, kasia retora-da bee isaghava rata niningigadi.
MAR 4:14 Aná vee aayo govari katomi govetua, aná God da Gaga re.
MAR 4:15 Vee dumeni emborova vovoregetua-da bee mo, evere. Enembo avona God da Gaga nininguaveta, Satan fuava, God da Gaga númanda neno rova rougea buta rouvia, ananu re.
MAR 4:16 Gari dabako aghago, vee dumeni singoi endava jua vovoregetua-da bee mo, evere: enembo avona God da Gaga niningigea, gangorogha buta rousua, aná númane re.
MAR 4:17 Tago, númanda gaabee ari jo jojabe irambi-gea, fefera tufoko irirota, númane gaabee egegutua-tago, dara o bouvu dumeni siroradua mo, riribu gambambi ea, gharasa ata-gea, God Afadu goitu fotaita rousue.
MAR 4:18 Vee dumeni vive gingideda rova vovoregetua, anada bee evere. Enembo dumeni God da Gaga ningita rousue.
MAR 4:19 Tago, ambova númane irirota, eini-eini oruabenu neno nundubuturota, gugua-ghayafadu muu dirota, tamo firída uno ambo-ambo eta rousua-mi, God da Gaga gajituaveta, númanda gaabee arida bee jo sirorambi eta rouvie.
MAR 4:20 Avotago, vee dumeni enda taubanava vovoregetua, anada bee, evere: enembo avona God da Gaga ningia bua, kaifa eta rousua-mi, aná dumeni 30, dumeni 60 o dumeni 100 aghago ririkigeta rousue.” kasia riria-da bee Iesu na aghá isuri urieta niningiguturie.
MAR 4:21 Iesu rekago kasia eini eghá ririe, “Namonde amó nanefa jo ovu rova fendambi eta rosore, o jo ghaito tuva nungambi eta rosore. Namonde amó nanefa jirari sinakefiva itiaveta janimbeta rouvie.
MAR 4:22 Anada bee mo, eini-eini oreki nungia vitia, ambova furá isagha ata gigigari-du rea, nungiturie. Kotú eini-eini oreki kivu etueta vitia, aná ambova isaghava minono rata niningigari-du kivu urie.
MAR 4:23 Ená gaga retora, nghaĩ javea ningia goghó egege!”
MAR 4:24 Aghá rirota, umó rekago eghá ririe, “Nímane donu ningadora aná, nundubea goghó egege! Nímanda aito daiyagha komanadava fugadora, God nímandu aito dabako aghago fugiturota, dumeni etova utota bubugaita rosoravore.
MAR 4:25 Anada bee mo, Enembo avodava eini-eini oruabe iradua, anada etova oruabe utota baita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, aná rougea baita rouvie” Iesu na aghá ririe.
MAR 4:26 Iesu aghá rirota, kasia eini eghá ririe, “God da natofo* daiyagha oruabe eta rouvia, aná eghá re. Embó eini umó vee gogotea bua, endava ghasio ea dotuturie.
MAR 4:27 Aghá ea doa, anada ambova tumba onembo umó ya eviradua mo, kotú ya niavo deĩ uradua mo, aná vee batuma ea, vititigeta rouvie. Aná gari daiyagha vitita rouvia, aná umó gambi eta rouvie.
MAR 4:28 Endami ano unuka ututuaveta vee batuma ea vitia, bee righia momosa eta rouvie.
MAR 4:29 Momosa adua, aná embó eghá aita rouvie. Barida fefera bubia-du rea, embó unda buro kakato ninengota ya vikokomi divegea bubugaita rousue. Gari dabako aghagonu, aná enembo dumeni tutuno ea, God da Gaga nininguaveta gaabee ari sirorutuaveta, numane fuava unda sasingu eta rouvie,” aghá ririe.
MAR 4:30 Iesu ika ijoko, unda ragaro mastadi nu nundubuturota, kasia eghá ririe, “God da natofo* daiyagha oruabe eta rouvia,
MAR 4:31 aná ika mastadi da veemi vorea, batuma ea vitita rouvia, aghago re. Mastadi da vee mo, ijoijokoko re. Umó jo ika dumenida veego irambi re.
MAR 4:32 Tago vurinu, embó einimi bua ya, unda aayova govota vitadua, aná aayova vitia undari dumeni doa serigeta rouvie. Numbobe yavuava fafatu sarigeaveta, utumu siroreaveta dii mane fuava, númanda mogha utumuva gambuta rousue. Gari dabako aghago, God da Natofo tutuno iiava, oruabe eta rousue,” aghá ririe.
MAR 4:33 Iesu aná enemboda beforo gari, kotú neno nundubari gerurota, kasia aghagonu simbugea, númane irugeta urie.
MAR 4:34 Kasia tefo gaga eini jo rata, natofo jede niningigambi re. Avotago, umó unda ambo nimbide númane nenuka iririguturota, gaga dano isaghava reaveta niningigeta urie.
MAR 4:35 Fefera anada tumbade, Iesu umó ghaava* irirota, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Egege, namonde sao yoveniva rekimbea igigore!”
MAR 4:36 Aghá ririeta, unda ambo nimbi ghaava vorea, aná enembo avo desea vitiria doa, númane ghaa dumenide siregea, sao yoveniva rekimbea aria,
MAR 4:37 rorova buburitueta, yaura yavata akuago bee erorurie. Erea, ghaa dea rosaita itoko ueta, Iesu ghaa ambova guto ga evirota irieta, unda ambo nimbimi evuruturieta, dibe fangiturieta, undú eghá ririe. “Irugari kato, namonde amó ambua sidara egegaita rosore. Eghá ua mo, imó daiyagha nundubambi vasia reve?”
MAR 4:39 Aghá regeguturieta, umó erea, yaura bureguturota, ininigha be fugia ririe, “Do! Binono ege!” aghá ririeta, yaura yavata tukú ea, binono urie.
MAR 4:40 Aghá urieta, umó númandu eghá ririe, “Nímane dodu oru egegeto? Nímandava gaabee ari tefo re,”
MAR 4:41 Aghá ririeta, númane oru ea, mino-mino rea niningiguturie. “Ariee! Ená embó daiyagha ro? Unona retueta, yaura yavata unda gaga ningie. Ari eghago, jo enemboda arigo irambi re.”
MAR 5:1 Iesu unda ambo nimbide dano sao jojabe, ragaro Galili, anava rekimbea aria, Gerasa enemboda roo endava, teteruguturie.
MAR 5:2 Terua, ghaa* ga doa vivitua mo, embó eini taimu akokogomi asuguturieta vitiria, umó uje singoi too ghambari rovareta bubua vorefuria, númane tafirie.
MAR 5:3 Aná embó umó kambo tefo re, umó aná uje singoi toova irita urie. Embobo fuava, umó nandia eka ingo seini manemi bundeta urie. Aghá egegeta urie-tago, umó erari seini mane bununu eaveta, enembo umó nandia bundari mana-mana egegeta urie.
MAR 5:5 Tumba onembo umó uje kasava ooto itiva biruru urota, koko rea, singoimi unda tamo vegea isorisori eta urie.
MAR 5:6 Aghade, umó airo bee jiria, Iesu gerurie-gea, sumbua furia, dibe kena jua, koubomi jengiruturie.
MAR 5:7 Aghá ea, aná embó be jojabe koko rirota, eghá ririe, “Iesu, imó God Iti Bee Itivada mendi re. Imó andú donu aita uno ro? God da dibeva indava benunu rore. Andú mema mania utata!” Aghá riria-da bee mo, Iesu sei taimu aná embóda tamo roo doa serigari-du ririe-tago, jo bubambi irieta,
MAR 5:9 Iesu undava uriga eghá urie. “Inda ragaro doro? Rege ningore!” ririeta, mino eghá ririe, “Námanda ragaro ‘Oruabe re.’ Anada bee mo, námane oruabe desea vitere.
MAR 5:10 Námane benunu rosore. Mania námane ninengota ená kambesi doa, kambesi einiva igigari-du rata!”
MAR 5:11 Aghade, gudoro jo airo bee irambi, anava naa oka mane oruaruabe 2,000 aghago undari undidigutueta gigiguturie.
MAR 5:12 Aná taimu akokogomi, Iesu du benunu eghá egeguturie, “Námane ninenge-gea, ya naa oka maneda tamo rova teterugore!”
MAR 5:13 Aghá regeguturieta, Iesu “Avore!” ririeta, taimu akokogo mane aná embó doa uvugea bububugea aria, naa oka manedava asusuguturieta, aná naa oka mane dano sumbua, kokava voraria, saova undidigea ambubuguturie.
MAR 5:14 Aghá egegutueta gigigea, aná naa oka mane kaifa kakatomi susumbugea aria, aná bogu naava bubua, kotú kasava vitiria naa dumeniva bububugea, númane donu geruria, aná isagha egeguturieta, enembo dano niningiguturie. Niningiguturie-gea, númane erea, aná gaga riria-da beenu niningigaita, kotú gigigaita rea,
MAR 5:15 Iesu dava fufuguturie. Furia bubua, aná taimumi asuguturieta, beforo biruru ea vitiria embó, unda nundubari taubana urieta, umó boo urua asumbea irieta gigiguturie-gea, oru egeguturie.
MAR 5:16 Atá Iesu daiyagha urieta, taimu akokogo aná embó doa vorea aria, naa oka mane dava asusuguturieta vorea, uvuva undia ambubugea sidara uria-nu, aná avona númanda dibemi gigiguturia-mi, isagha egeguturieta, natofo niningiguturie.
MAR 5:17 Niningigea, Iesu númanda kambesiva vitiria-nu doa serigari-du regeguturie.
MAR 5:18 Regeguturieta, Iesu aria, ghaava vovorueta, aná embó taimu akokogoda asusugea vitiria-mi furia, Iesu dava uriga urie, “Amó angá yara?”
MAR 5:19 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Tefo, imó jo namonde yambi aita roravore. Imó kaverea, inda enembo totofo dava ii! God indú neno mema urota, imó daiyagha sonembetueta jebugetora, ananu isagha ege, inda kokomana niningigoe!”
MAR 5:20 Iesu aghá ririeta, aná embó kaverea aria, frovensi Dekafolis anava biruru urota, Iesu undava donu uria-nu, reaveta, enembo dano niningigea duduku-dadaka ea, mana-mana egegeta urie.
MAR 5:21 Iesu unda ambo nimbide dano kaverea, sao jojabe rekimbea aria, ghaa* ga vitia jijiregutueta enembo oruaruabe furia, umó fugea rorogea jijireguturie.
MAR 5:22 Aghá egeguturieta, nghaĩ itari kamboda* beforo righari eini, ragaro Jairus na furia, Iesu gia, unda eka tuva jua vavosurie.
MAR 5:23 Aghá urota, ininigha undava benunu urota, eghá ririe, “Ariee! Anda ariri ijoko kae bua amburaita itoko rouvie. Fu ya, inda ingomi tamova righadi, jebugoe!”
MAR 5:24 Aghá ririeta, Iesu erea, numonde arie. Enembo oruaruabede dano umó fugea rorogea igiguturie.
MAR 5:25 Irueta, evetu eini furia, umó rorova tafirie. Aná evetu umó tatangu kae bua, tatangu gutiturota, ghaeko 12 sidara urie.
MAR 5:26 Umó ingi embobo dumenidava sonemba baita iru-furu eta urie-tago, númanda ingi ututa uria-mi, umó jo jebugambi re. Umó mema tumanadu itatama urota irita urie. Aghá urota, ingi embobodava yari furari urota, unda guri fugea, sidara urie. Urie-tago, unda kae jo sidara ambi irirota, aria jojabe urie.
MAR 5:27 Aná evetu Iesu da bingá ningia erea, natofoda rova unda ambova aria,
MAR 5:28 unda tamo asugari sokuava ririkurie. Aghá uria-da bee mo, umó eghá nundubuturie, “Amó tefo, unda tamo asugariva righadora, amó jebugaita rore.”
MAR 5:29 Aghá nundubea, Iesu da tamo asugariva ririkueta, unda tatangu kae gaimbo ambi tukú ueta, itatama urota, “Amó jebugetore.”
MAR 5:30 nundubutueta, Iesu unda ano avodava rekimbuturia, umó tofo itatama urie. Itatama urota, tutomi enemboda rorova kaverea jiria eghá ririe, “Avona anda tamo asugariva righi?”
MAR 5:31 Aghá ririeta-gea, unda ambo nimbimi regeguturie, “Imó dodu aghá rere? Namonde amó natofomi fugea rorogetueta reisi-fora mo, avona imó sinia righari-du rere?”
MAR 5:32 Tago, Iesu umó avona unda tamo asugariva ririkuria-nu, gaita kavere-kavere, urie.
MAR 5:33 Kaverea gerueta, Iesu na undava daiyagha urieta jebuguturia, ananu nundubuturota, aná evetu umó orugha eka ingo dadada urota, Iesu dava aria bubua, unda eka tuva koubumi jengirea, undava donu siroruturia-nu dano, Iesu du ririeta niningurie.
MAR 5:34 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Anda ariri, inda gaabee arimi imó jebugetoravore. Aghá-gea, siriri indava iroe! Ii, jebugea iradi!”
MAR 5:35 Aghá ria, aghi kakato dumeni Jairus da kambovareta furia bubua, Jairus du eghá regeguturie, “Ariri ambue. Amindu rea, mania ená Irugari kato bua yaita nundubata!”
MAR 5:36 Aghá ririeta, niningurota, Iesu na Jairus du eghá ririe, “Mania oru ata! Gaabee ege!”
MAR 5:37 Aghá rirota, rourogo enembo numonde dano yauve-degea bureguturie. Buregea, Iesu na Pita, Jems kotú Jems da ikoko Jon, aghá bua numonde dano igiguturie!
MAR 5:38 Aria, Jairus da kambova bububuguturia enembomi yove gaje rieta, dari sorara ueta gigiguturie.
MAR 5:39 Iesu aria, aná kambo rova terua, númandu eghá ririe, “Nímane dodu yove gaje regeguturota, dari sorara roso? Ená ariri jo amburambi re, umó evo rouvie.”
MAR 5:40 Aghá ririeta, númane erea, umó kuvia gegha regeguturia-du, Iesu númane tuviturieta, buburiturieta, aná aririda nue numamo kotú unda ambo nimbi bakode numonde dano aria, aná aririda evari kambesiva teteruguturie.
MAR 5:41 Terua, Iesu aná ariri ingova righia eghá ririe, “Talita kumi!” anada bee mo, “Anda ariri, eradi rere.”
MAR 5:42 Aghá ria aghade, aná ariri jebugea erorurie. Aná aririda ghaeko aná 12 re. Aghá-gea, umó iru-furu ueta gia duduku-dadaka ea, mana-mana egeguturie.
MAR 5:43 Mana-mana egegutueta, Iesu aná enembo rourogo natofo dumenidu isagha ata niningigauve-degea ininigha bureguturota, aná ariri undari utota undari-du ririe.
MAR 6:1 Iesu erea, aná naa doa, unda ambo nimbide dano unda naa Nasaret aria bububuguturie.
MAR 6:2 Bubua irirota, Nangu Undarida feferava erea, nghaĩ itari kambova* aria terua, tutuno ea iruguturie. Irugutueta, enembo unda gaga riria-nu niningigea, duduku-dadaka ea eghá regeguturie. “Gigige, kambo itari kato namonde vitia mo, umó ra? Unda nue aná Meri unda jamena Jems Josep Judas de kotú Saimon re. Aghago unda gharototode dano eve namonde vitere. Númane dano ená naa enembo re. Umó jo embó jojabe eini irambi re. Amindu unda ano kotú neno nundubari niavo rururi? Umó daiyagha-daiyagha neno nundubuturota, ivata anogha dumeni-dumeni etueta siroretueta, reisi-gerore?” aghá rea, neno akokogo ea, umó fara egeguturie.
MAR 6:4 Aghá urieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Ferovetada gaga enembo dano ningia, umó kakara egegeta rousue. Tago, feroveta tofo unda natofo, kotú sasingudemi, umó jo gaabee egeguturota, kakara ambi egegeta rousue. Amó nímanda eini re. Aghá-gea, nímane gari dabako aghago andú eta rosoravore. Amó jo gaabee ambi eta rosoravore,” aghá ririe.
MAR 6:5 Enembo jo gaabee ambi uria amindu, umó ivata bouvu bee, kotú anogha oruago ari jo inono ambi urie. Unda dabako uria aná evere: umó kae bua irari enembo dumenida tamova unda ingomi righia ririeta jejebuguturie.
MAR 6:6 Enembo jo umó gaabee ambi egeguturia-du, Iesu duduku ea, mana-mana urota, Nasaret naa doa, naa dumeni, Nasaret da kasava vitia, anava biruru urota, enembo irugeta urie.
MAR 6:7 Iesu unda ambo nimbi 12 nu aghi urieta, undava fufuguturie. Furia bububuguturieta, númane gategea ungagha-ungagha ninenguturie. Ninenguturota, umó taimu akokogo tuvarida ano númandu ututurota,
MAR 6:8 eghá ririe, “Nímane jo tutumi kaverea furambi aita rosoravore. Avotago, nímane eini-eini oruabe jo bua yambi egegaita rosoravore. Undari, guri kotú etota mane mania bua igigata! Nímane besia nuenembo bua igige!
MAR 6:9 Nímanda eka andoro kotú nímanda tamo asugari asugea yaita rosoravore. Avotago, mania tamo asugari eini bua igigata.
MAR 6:10 Ya, naa einiva bubua, kambo niavo teterugota, enembo ‘Orokaiva!’ rirota, ghaito teno fufugegea gangorogha nímane bubugadua mo, aná kambova iririguturota, buro egegadi! Sidara ata, aná naa doa igige!
MAR 6:11 Kotú, enembo avona jo nímandu ‘Orokaiva!’ rirota, ghaito teno fugambi egegadua mo, aná naa doa seriguturota, nímanda eka ghandada avo dodovire-gea, númane ari akokogo rousua-nu tanana egegaita rousue.” Iesu aghá rea, númane ninenguturieta igiguturie.
MAR 6:12 Númane aria bubua, enembo neno kaverari-du rirota, minono reta egeguturie.
MAR 6:13 Kotú númane taimu akokogo oruabe tuviturieta, enemboda tamo rovareta fuava isaghava bububugeta urie. Kotú númane ika ragaro olivi da muu sifirieta vitiria-mi, kae bua irari enemboda tamova gharea reaveta jejebugeta urie.
MAR 6:14 Númane donu egegeta uria anada bingá, arieta Kini Herot niningurie. Anada bee mo, Iesu da bingá aná naa nanjogova sarigea aria, fafate urieta niningiguturie. Niningigea, enembo dumeni Iesu du eghá regegeta urie. “Jon Bafutaito Ari Kato God na ririeta, amburari vareta jebugea erora-jogo. Amindu umó ano jojabe bua, ená ari ivata anogha eta rouvie.”
MAR 6:15 Kotú enembo dumeni eghá regegeta urie, “‘God da feroveta ragaro Elaija rekago kaverea furaita rouvie,’ riria, aghajora, umó ra-jogo,” Kotú dumeni eghá regegeta urie. “Umó God da feroveta eini mambube maneda feferava irita uria ra-jogo,”
MAR 6:16 Kotú, Kini Herot aná bingá ningia, umó eghá ririe, “Jon Bafutaito Ari Kato anona ririeta, ukó diveguturieta ambubuturia, unona amburarivareta jebugea erea vitie.”
MAR 6:17 Anada bee mo, Herot Jon dava eghá urie. Herot na unda ikoko Filip da evetu ragaro Herodias, unda ufuva yagera uria-du, Jon erea, Herot du gaga eghá reta urie. “Imó aná evetu yagera urota, agho dari bejitureravore.” Aghá reta uria-du, Herot na ririeta, unda embobo dumeni aria, Jon nandia bundia bua aria, diburava ituturie.
MAR 6:19 Amindu, Herodias umó Jon du neno akuago urota, umó data amburari-du uno urie. Urie-tago, Herot umó fafota urie. Amindu aná evetu Jon dari mana-mana urie.
MAR 6:20 Mana-mana uria-da bee mo, Herot geruria mo, Jon embó taubana kotú kakarago bee re. Aghá-gea umó Jon du oru urota, umó tavo eta urie. Tavo urota reaveta, Jon fuava undava gaga reaveta ningia gangoro eta urie. Tago, umó mana-mana urota, nundubari jojabe eta urie.
MAR 6:21 Herodias Jon daita nundubuturota irieta, Herot da sirorari fefera furia buburiturieta, umó goroto tafirota eghá urie. Herot gavanada kokotofu unda mene-mene ari kakatoda babarigari, kotú frovensi Galili da embobo jojabebei aná frovensiva irita uria-nu, dano aghi jufirieta furia, danode egeguturieta, númandu banau urie.
MAR 6:22 Banau ueta, Herodias da ariri aria terua, daa didivueta gia, Herot unda esega enembode dano gangoro egeguturie. Amindu, Herot na aná ariridu eghá ririe, “Inda uno rege, ningore! Imó dodu benunu adora, amó indú utaita rore!”
MAR 6:23 Aghá rea, be anogha gajiturota eghá ririe, “Imó donu uno adora-nu, rege utaitare! Anda kaifa eta rora roo enda gategota, dibe ungagha ata, dibe eini baita radora, amó utaitare.”
MAR 6:24 Aghá ririeta ningia aria, nuedava bubua rea niningurie. “Amó donu benunu a?” ririeta, nue mino undú eghá ririe, “Imó Jon Bafutaito Ari Katoda beforonu benunu ege, utoe!”
MAR 6:25 Aghá ririeta ningia, aná ariri kaverea, bibitami sumbua aria, kini dava bubua, benunu urie. “Jon Bafutaito ari katoda beforonu divegea tevova fendia utota, bofu, bare!”
MAR 6:26 Aghá ririeta ningia, Kini Herot neno mema urie. Tago, esega enembo banauva buburituria-da dibeva be anogha gajituria-nu nundubea, umó verua ea, aná aririda benunu ningia doari mana-mana urie.
MAR 6:27 Aghá riria-du, unda mene-mene ari kato einimi, dibura kambesiva Jon da ukó divegea, beforo bua furari-du ninenguturieta arie.
MAR 6:28 Aria, dibura kambesiva terua, Jon da ukó divegea, beforo tevova fendia bua furia, aná ariridu ututurie. Ututurieta bua aria, nuedava ututurieta rururie.
MAR 6:29 Aghá egeguturieta, Jon da ambo nimbi aná bingá niningigea doa aria, unda tamo bua furia furuguturie. Jon da amburari aghá uria-nu nundubuturota, Herot na Iesu da bingá ningia, Jon kaverea furari gaa nundubuturie.
MAR 6:30 Aghá egeguturia-da ambova, Iesu da ambo nimbi kaverea furia bubua, númane donu egeguturia-de kotú iruguturia-de dano, Iesu dava isagha egeguturie.
MAR 6:31 Aghá regeguturia-da ambova natofo jede númandava yari furari egegutueta, Iesu unda ambo nimbide dano asumbea, undari undidigarida goroto jo tambambi re. Amindu, Iesu númandava eghá ririe, “Fufuge, namonde itoko airo ya, enembo tefo kambesiva nangu undidigore!”
MAR 6:32 Aghá rea, ghaava* vorea, enembo tefo kambesiva rekimbea igigutueta,
MAR 6:33 enembo oruabe dibe fugia, númane sao jojabeva rekimbutueta gigiguturota, númane tanana egeguturie. Amindu, númanda naa dano doa, uvu kasava sei susumbugea aria bububuguturie.
MAR 6:34 Iesu ambova bubua, ghaa ga vitia geruria mo, natofo jededu neno mema urie. Anada bee mo, númane eto-bato oka ragaro sifi, kaifa kato tefo, aghagonunundubea, tutuno ea, irugari dibe eini be eini númandu iruguturie.
MAR 6:35 Irugutueta, jama ueta, unda ambo nimbi 12 furia, undava eghá regeguturie, “Fefera sidara etue. Kotú, ená kambesiva enembode kambode tefo re.
MAR 6:36 Amindu rea, ená enembo ninenge ya, naa dumeni itoko airo anava guri utua, undari bua undidigoe!”
MAR 6:37 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Undari nímanena ututuge, undidigoe!” aghá ririeta, númane mino undú eghá regeguturie, “Imó rei-nundubutora mo, námane ya marabe 8 buro ea barida inono gurimi* farava bua furá utota undidigari-du rirota rera, aĩ?”
MAR 6:38 Aghá regeguturieta, umó númandava eghá ririe, “Nímandava farava nanjogo ro? Ii, gigigadi!” ririeta, númane aria gia doa kaverea furia, undava regeguturie, “Farava ingari ingo yoveni kotú uvu oka ungagha re,”
MAR 6:39 Aghá regeguturieta ningia, umó unda ambo nimbidu eghá ririe, “Enembo regege, unda dibe-dibe kirisava asusumboe!” aghá ririeta, númane aria,
MAR 6:40 regeguturieta, aná enembo dibe-dibe sarigea dumeni 100, kotú dumeni 50 aghago asusumbuturie.
MAR 6:41 Asusumbuturieta, Iesu aná farava ingari ingo yovenide uvu oka ungaghade bua, dibe jará ea uutuva urota, God Afadava “aiye” rirota, aná farava ingegebea, enembodu vesa egegota undidigari-du rea, unda ambo nimbidu ututurie. Aná uvu oka ungagha beago ingegebea, enembodu vesa urieta undidiguturie.
MAR 6:42 Vesa egeguturieta, bua dirieta, inono uria-da faravade uvu okadeda itoto dumeni dodoguturia-nu Iesu da ambo nimbimi erea bua, kanda jojabebei dano 12 fefendiguturie.
MAR 6:44 Embobo undari undidiguturia, aná inono 5,000 aghago re. Tago evevetu sasingu manede jo irugambi re.
MAR 6:45 Undari undidiguturia-da ambova, jo gaimbo ambi, Iesu tatavami unda ambo nimbi ririeta, ghaava* vorea, yoveniva rekimbea naa ragaro Betsaida igigutueta, umó aná natofo nineguturieta tará egeguturie.
MAR 6:46 Aghá ea, umó ootova avo benunu aita yavurie.
MAR 6:47 Aghade, jama ea, fefera vovorurieta, umó unuka aná kambesiva irieta, númane ghaava rekimbea aria, rorova buburitueta,
MAR 6:48 yaura dibe kena furueta ghaa davituria, jo inono ambi urie. Aghá egegutueta, gerurie-gea, rifoda bingoiva Iesu vorea, uvu etova deĩ ea, unda ambo nimbidava arie. Aria, ghaa serigaita ueta, númane dibe fugia gigigea, taimu gaa rea, koko-koko regeguturie.
MAR 6:50 Anada bee mo, númane Iesu gerurota, dano orumi jajareguturie. Númane oru egegutua, Iesu gerurie-gea, amindu númandava eghá ririe, “Amó reta! Mania oru egegata! Ano egege!”
MAR 6:51 Aghá rea, Iesu umó aria, ghaa rova vivitueta, yaurada torú-torú sidara urieta gia, númane neno mana-mana egeguturie.
MAR 6:52 Anada bee mo, númane nendufa egeguturieta, neno fakara urieta, Iesu da ano númandava iruguturota, farava vesa urieta, natofo undidiguturieta, inono uria-da bee, númane jo tanana egegambi re. Aghagonu, umó númandava buburiturieta, yaura tukú ea, binono uria-de dano, númane jo tanana egegambi re.
MAR 6:53 Aghá egeguturia-da ambova, númane rekimbea aria, roo enda ijoko Genesaraet anava terua, ghaa* gaiturie. Genesaraet rera-va, kambesi gevoto, kotú anada rova naa ijoijokoko dumeni irita urie.
MAR 6:54 Ghaa ga vivitueta, enembomi dibe fugia, Iesu gia tanana egeguturie.
MAR 6:55 Tanana egeguturie-gea, númane tatavami erea aria, númanda kambesiva naa nanjogova bububugea, kae bua irari enembo bua, ghaitova itia, Iesu naa niavo iria-da bingá niningigea, undava fufuguturie.
MAR 6:56 Umó niavo irita uria, naa jojabebeide ijoijokokode kotú aayo dobova enembo unda bingá niningigea, kae bua irari enembo utua bari kambesiva bua fufuguturie. Bua furia bubua, Iesu na “avore” rata, aná kae bua vitiria enembo undava bubua, tefo unda eembo soriva sinia righia jejebugari-du, benunu egeguturie. Aghá egeguturia enembo dano, jejebuguturie.
MAR 7:1 Moses da Gaga Kaifa kakatode, kotú Irugari kakato* dumenide, Jerusalem reta furia bubua, Iesu dava danode egeguturie.
MAR 7:2 Danode egeguturia aghade, Moses da Gaga Kaifa kakatomi Iesu da ambo nimbi númanda ingo mane jo seseghegambi undari bua undidigutueta gigiguturie.
MAR 7:3 (Reisi-gerora? Moses da Gaga Kaifa kakatode kotú Jiusi enembode dano númanda mambube maneda evovomi donu iruguturia, ananu ambo-ambo egeguturota, ingo mane jo seghambi irirota, undari jo bua undidigambi eta rousue.
MAR 7:4 Númane utua bari kambesiva reta kaverea fuava kambova terua, númane ingo seghambi irirota, undari jo undidigambi eta rousue. Númane aghade, mambube maneda nundubari dumeni kaifa urota, rorode, ovude, kotú tevode dano seseghegeta rousue.)
MAR 7:5 Amindu Moses da Gaga Kaifa kakato, kotú Irugari kakato Iesu du uriga egeguturie, “Dodu inda ambo nimbi namonde anda mambube maneda evovo iruguturia, ananu ambo-ambo ambi ingo dongorogha irirota, undari bua reisi-neindi?”
MAR 7:6 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímane aghagago ari kakato-gea, God na daiyagha ririeta, Aisaia nímandu gefiria aná gaa bee re: ‘Ená enembo númanda bemi amó kakara ari gaa reta rousue-tago, númanda neno roo, aná airo bee re.
MAR 7:7 Númane amó tumogha baĩ eta rousue. Tago, bee eini tefo re. Amindu avo sonembari eini jo tambambi egegaita rousue. Anada bee mo, númane eto nenomi egeguturota, anda Gaga doa, enemboda irugaride, kotú nundubaridenu anda Gaga aghago rirota irugeta rousue.’ God na aná gaga ririeta Aisaia na nímandu rea gefirie.
MAR 7:8 Nímane aná enemboda nundubarinu iruguturota, God da Agho Dari goitu fotitureravore,”
MAR 7:9 Aghá rea doa, Iesu na númandu rekago eghá ririe, “Nímane God da Agho Daridu goitu fotiturota, nímanda agho darinu ambo-ambo urota viteravore.
MAR 7:10 Amó dodu eghá rera, aná irugota gigigaita rosoravore. God ririeta, Moses na eghá gefirie, ‘Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo ege!’ Aghago ‘… enembo eini avona nue o numamodu tauga kavavana radua mo, dege amburoe!’
MAR 7:11 Tago, nímanda irugeta rosora aná evere: embó eini nue numamoghadu goitu fotiturota, ‘Amó nímane sonembasire-tago, anda gugua-ghayafa ená korban re.’ radua, aná nímane rourogo nue numamogha sonembauve-degea buregeta rosoravore. (Korban da bee, aná eini-eini God dava vesa utari re.)
MAR 7:13 Aghá urota, nímane God da Gagadu goitu fotiturota, niabua maneda nundubarinu rirota, gaa bee gaa regegeta rosoravore. Kotú, nímane nundubari dumeni aghago irugeta rosoravore,” Iesu na aghá ririe.
MAR 7:14 Anada ambova, Iesu na rekago ririeta, natofo jede desiturieta, eghá ririe, “Nímane dano nghaĩ javea niningiguturota, tanana egegadi rere! Nímane reisi-nundubutora, enembo ingo jo seghambi undari bua undadua, anami unda asisi bebeta adua?
MAR 7:15 Tefo! Nímane eini-eini donu undadora, anami nímanda neno roo jo bebeta ambi aita rouvie. Tago, gaga donu nímanda bevareta bubaita rouvia-mi nímanda neno roo bebeta aita rouvie.
MAR 7:16 Ananu niningigadi, rere.”
MAR 7:17 Aghá rea, aná enembo avo doa, Iesu unda ambo nimbide dano kambo rova teteruguturie. Teteruguturia-da ambova, unda ambo nimbimi aná isuri ari gaga riria-da beedu uriga egeguturie.
MAR 7:18 Uriga egeguturieta, Iesu na númandu eghá ririe, “Nímane daiyagha mana-mana roso? Nímane jo niningigea tanana ambi eta rosoravore. Isaghava eini-eini donu undota enemboda urova voradua-mi jo ata, númanda neno roo bebeta ambi aita rousue.
MAR 7:19 Anada bee mo, aná jo ya, unda neno rova terambi aita rouvie. Aná ya urovareta jegha dano voraita rouvie.” Iesu aghá riria-mi, rei-irugutue: undari donu undidigadora, aná taubana re.
MAR 7:20 Kotú, rekago eghá ririe, “Enemboda neno rovareta bubuta rouvia-mi eaveta, númane bebeta eta rousue.
MAR 7:21 Anada bee mo, ená ivata dibe eini be eini enemboda neno rovareta fuava bubuta rousua-mi, enembo bebeta egegeta rousue: nundubari akokogo, viro kombo tefo-tafo ari, bagia ari, enembo data o righota amburari, komanada evetu o embógha viro kombo kivumi ari,
MAR 7:22 daghari ari, jii dimbari, guri baita enembo kuvirari, dita faima ari, mandudu ari, komanada tamova gavera rari, gangoro yavi ari, neno righambi tefo-tafo ari,
MAR 7:23 ená ari akokogo nanjogo enemboda neno roo vareta fuava bubuta rousua-mi númane bebeta egegeta rousue.”
MAR 7:24 Anada ambova, Iesu aná naa doa aria, gitofoda bogu naa ungagha ragaro Tair de Saidon deda roo endava embó einida kambova teterurie. Unda uno uria mo, umó daiyagha ea, nungegimi ya terasua aghago uno urie-tago, umó jo nungia yari inono ambi urie.
MAR 7:25 Anava ariri ijokoko taimumi asugea vitiria-da nuemi, Iesu da bingá ningia tutumi erea furia, Iesu da eka tuva jua vavosurie.
MAR 7:26 Aná evetu aná Grik embóda ariri re. Frovensi Sairofonisia anava siroruturie. Aná evetumi furia, taimu unda ariri ijokokodava asugea vitiria-nu, tuvota isaghava bubari-du rirota, Iesu dava benunu urie.
MAR 7:27 Aghá urie-tago, Iesu na eghá ririe, “Imó gi, sasingu maneda undari bua ninodu utari, aná jo taubana irambi re. Sasingu mane sei númanda uno undidigea inono asue!”
MAR 7:28 Aghá ririeta, aná evetu mino eghá ririe, “Ae, Jojabee, aná gaa bee reravore. Tago, sasingu undari undita rousua-da susundo jua vovoreguturarinu, nino mane undidigeta rousue.”
MAR 7:29 Aghá ririeta, Iesu undú mino ririe, “Imó gaa bee reravore. Avoreta kambova ii, gadi! Imó gaga mino taubana retora-du aná taimu akuago aririda tamo rova vita-nu seibe tuvetueta rei-buburitue,”
MAR 7:30 Aghá ririeta, umó kaverea aria, kambova buburituria mo, taimu akuago unda ariri dava aná vorea arieta, unda ariri vasia irieta gerurie.
MAR 7:31 Anada ambova, Iesu Tair bogu naa doa aria, Saidon bogu naa serigea, Dikafoles Frovensi rekimbea aria, Galili sao jojabe anava buburiturieta,
MAR 7:32 enembo dumeni erea, embó eini nghaĩ gogorede kotú be gungadenu bua furia, Iesu dava bububuguturie. Númane Iesu na unda ingomi aná embóda tamova righari-du benunu egeguturie.
MAR 7:33 Benunu aghá egeguturieta, Iesu erea, aná embó bua, ungá unuka airo aria, unda ingo taruadarimi aná embóda nghaĩva sinia ga, unda visoghanu bua, aná embóda avevava daviturie.
MAR 7:34 Aghá ea, dibe uutuva urota, osio rirota, unda gaami aná embódu “Efata!” ririe. Anada bee mo, “Ifege!”
MAR 7:35 Aghá ria, aná embóda nghaĩ ifegea, aveva yavi urieta, gaga taubana ririe.
MAR 7:36 Aghá urieta, avo desuturia enembomi gia duduku ea, mana-mana egeguturota, eghá regeguturie, “Umó donu eta rouvia-da bee taubana siroreta rouvie. Gigige! Umó etueta, aná embóda nghaĩ ifegea, aveva yavi ea gaga reirie,” Avotago, Iesu na númane isagha auve-degea bureguturie. Tago, númane unda gaga ningambi urota, isagha egeguturieta aria, fafate urie.
MAR 8:1 Fefera jo numbo ambi anada ambova enembo dumeni aná oruaruabe furia, danode egeguturie. Aghade, enembo undari donu undidigasua, aná tefo-gea, Iesu unda ambo nimbi ririeta, undava furia, danode egeguturieta eghá ririe,
MAR 8:2 “Amó ená enembodu neno mema rore. Anada bee mo, númane namonde vitago, fefera bakode egegetua-mi, númanda undari aná sidara egegetue.
MAR 8:3 Atá, amó númane undurambi ninengota igigadua, dumeni rorova baimanami ambubuguturota yaita rousue. Anada bee mo, enembo dumeni roo airobe reta fufuguta.”
MAR 8:4 Aghá ririeta, unda ambo nimbi mino eghá regeguturie, “Ená mo, enembode kambode tefo kambesi re. Undari inonova niavo bua, enembo utota undidigari aná jo inono irambi re.”
MAR 8:5 Aghá regeguturieta, Iesu na uriga urie, “Atá nímandava farava ingari nanjogo viti?” ririeta, mino eghá regeguturie, “Farava ingo yoveni ingo yoveniva ungagha aghá vitie.”
MAR 8:6 Aghá ririeta, Iesu aná natofo jede desituria-du ririeta forosegea, endava asusumbuguturieta, umó farava ingari ingo yoveni, kotú ingo yoveniva ungaghanu bua, God du “aiye” rea righia ingegebea, unda ambo nimbidu utua, embobodu vesa egegota undidigari-du ririeta, unda ambo nimbi aghá egeguturie.
MAR 8:7 Kotú númandava uvu oka ijoijokoko vitiria beago, Iesu na bua, God du “aiye” rea, unda ambo nimbimi faravade dano vesa egegota, natofo undidigari-du ririe.
MAR 8:8 Aghá egeguturieta, embobo dano undidigea inono egeguturie. Anava embobo desituria dano 4,000 re. Aghade, evevetu sasingu manede undidiguturie-tago, númane jo irugambi re. Aná enembo undidigea, inono bee egeguturieta, Iesu da ambo nimbimi kanda dano 7 bua, undarida itoto fefendiguturieta beda egeguturieta, Iesu aná enembo ninenguturieta igiguturie.
MAR 8:10 Aghá egeguturia-da ambova, númane aria, ghaava* vovoregea, unda ambo nimbide dano kambesi ragaro Dalmanuta rekimbea igiguturie.
MAR 8:11 Moses Da Gaga Kaifa kakato* Iesu kuvia gigigaita rea furia, ivata anogha eini God da ano vitia-mi irugota, gigigaita benunu egeguturie.
MAR 8:12 Aghá regeguturieta, Iesu oeno numbobe asegea doa, eghá ririe, “Orekida fefera mo, enembo dodu anona ivata anogha ata gigigaita reisi-ri? Amó nímandu gaa bee raita rore. Natofo oreki sirorea vitera, númandu ivata anogha donu eini jo ata sirorota gigigambi aita rousue.”
MAR 8:13 Aghá rea, númane avo doa, umó kaverea furia, sao yoveniva rekimbaita rekago ghaava* vovorurie.
MAR 8:14 Aghade, Iesu da ambo nimbi farava ingari neno itia, inonova jo bambi, dabako bua, numonde furia, Iesu de dano ghaava* vovoreguturie.
MAR 8:15 Vovoregea irurota, Iesu na númandu kasia gaga eini eghá ririe, “Gia goghó egege! Moses da Gaga Kaifa Kakato* kotú Kini Herot da farava ingarida yisti du goitu fofotege!”
MAR 8:16 Aghá ririeta, númane tutuno ea, nenukako mino-mino uriga egeguturota ririe, “Unda eghá retua-da bee mo, aghajora, namonde amó jo farava eini bua furambi etora-du retua-jogo.”
MAR 8:17 Númane aghá regegutua, Iesu umó gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Nímane dodu farava ingari inono irambi gaa rea, manaka reisi-gaito? Nímane gambi kotú ningambigo viteravore. Nímane nendufa egegutueta neno fakara ea vitie.
MAR 8:18 Nímane dibe soiki, nghaĩ gogore ra? Enanu nundubea gigige!
MAR 8:19 Amó farava ingari ingo yoveni ananu righia ingegebea, enembo dano 5,000 undutara-da itoto mane bua, kanda nanjogova fefendiguta?” aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Námane kanda dano 12 fefendigutare.”
MAR 8:20 “Kotú amó farava ingari dano ingo yoveni, kotú ingo yoveniva ungagha aghago righia ingegebea, embobo dano 4,000 aghago undutara-da itoto mo, kanda nanjogo fefendiguta?” Iesu aghá rea niningurieta, númane mino eghá regeguturie, “Kanda dano ingo yoveni, ingo yoveniva ungagha fefendigutare.”
MAR 8:21 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Nímane daiyagha gia tanana ambi roso?”
MAR 8:22 Anada ambova númane furia, Betsaida naava bububugea, anava enembo dumenimi embó eini dibe soikidenu bua furia, Iesu dava bubua, unda ingomi aná embónu righota, jebugari-du benunu egeguturie.
MAR 8:23 Aghá regeguturieta, Iesu aná embó dibe soikide ingova righia bua aria, naa kasava bubua, aná embóda dibeva visogha urie. Kotú, Iesu da ingo mane aná embóda tamova righia, uriga urie, “Imó eini-eini dumeni isaghava rei-gerora?”
MAR 8:24 Ririeta, aná embó dibe jará ea gia, eghá ririe, “Amó enembo aná rei-gerore-tago, númane aná eto-bato ika manemi deĩda arigo rousue.”
MAR 8:25 Aghá riria-du, Iesu unda ingo ungaghami rekago aná embóda dibeva ririkurieta, aná embóda dibe taubana ea goghó urieta, eini-eini dano isaghava gerurie.
MAR 8:26 Aghá ea, Iesu na aná embódu eghá ririe, “Mania aná naa rorova kaverea yata! Dambu inda kambova ii!”
MAR 8:27 Aghá rea doa, Iesu unda ambo nimbide aria, naa dumeni Sisaria Filipai kasava bububugaita igiguturota, emboro rorova unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímane regege, ningore! Enembo andú mo, daiyagha regegeta rousu?”
MAR 8:28 Aghá ririeta, unda ambo nimbi dumeni mino eghá regeguturie, “‘Imó aná Jon Bafutaito Ari Kato re,’ reta rousue, kotú dumeni mo, ‘Imó aná Elaija gaa,’ reta rousue, kotú dumeni mo, ‘Imó aná feroveta sei eini gaa,’ reta rousue,”
MAR 8:29 Aghá regeguturia-du, umó númandava uriga eghá urie, “Atá nímane mo, andú daiyagha regegado?” aghá ririeta, Pita eghá ririe, “God, enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, Embó eini utaita riria, imó re.”
MAR 8:30 Aghá ririeta, Iesu númandu eghá ririe, “Amó avouvi, mania enembo avodu radi, ningauveta!”
MAR 8:31 Aghá riria-da ambova, Iesu tutuno ea, unda ambo nimbi iruguturota eghá ririe, “Enemboda Jojabee* mema bouvu dibe eini be eini itatama aita rouvie. Babarigaride fristida* kokotofude, kotú Agho Dari irugari kakatodemi* umó injigha egegea, bua dedegota amburaita rouvie-tago, fefera bakodeda ambova umó rekago jebugea eraita rouvie.”
MAR 8:32 Iesu aná gaga riria, númandu isuri ea goghó urie. Urieta, Pita na umó bua aria, kasava jiria, bureguturota dibe beva gaa ininigha ririe.
MAR 8:33 Aghá ririeta, Iesu umó kaverea, unda ambo nimbinu tatasegea gerurota, Pita du dibe beeva eghá ririe, “Satan, amó doa serige! Amó mania buregata! Inda nundubari aná jo God davareta furambi re-tago, enembo davareta etie.”
MAR 8:34 Aghá rea doa, aná desuturia enembode unda ambo nimbidedu eghá ririe. “Andava fufuge! Nímane avona anda ambo nimbi ea, namonde deĩ aita uno egegadora mo, nímanda uno dodogea, anda uno nuenembo egeguturota, anda ragarova amburari-du jo oru ambi egegaita rosoravore. Aghá egeguturota, namonde danode iru-furu egegadi rere.
MAR 8:35 Anada bee mo, avona endava gugua-ghayafa nundubuturota, amburari-du oru ea, andú goitu fotadua, fefera ambova umó amburaita rouvie. O avona andú, kotú anda Gaga Taubanadu amburadua mo, fefera ambova jebuga tumanadu irari baita rouvie.
MAR 8:36 Avotago, embó eini endada gugua-ghayafadu neno rururota, dano righia jiriturota, jebuga tumanadu irarida emboro kasovigea amburadua mo, gigige!
MAR 8:37 Unda gugua-ghayafami jo sonembota, jebuga tumanadu irari bambi aita rouvie.
MAR 8:38 Kotú eini mo, avona anda irugaridu meka rei-gerua, kotú oreki ari bari akokogo urota, God jo nundubambi rousua enemboda dibeva Enemboda Jojabeedu meka adua mo, ambova amó God Afada unana rova unda anera kakarade dano vorefuraita rosora feferava, amó aná embódu meka aita rore.”
MAR 9:1 Aghá rea doa, rekago eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Enembo dumeni enava vitia, jo amburambi iririguturota, God unda natofo* kaifa arida rifo anogha dano furota, númanda dibemi gigigaita rousue.”
MAR 9:2 Aghá rea doa, onembo ingo yoveni yoveniva dabako sidara uria-da ambova, Iesu erea, Pita bua, Jems unda ikoko Jon gha bua, nenukako dafaru yafabe einida itiva yayavuguturie. Anava bubua, unda ambo nimbi gigigutueta, Iesu da gari aná kaverea, eini urie.
MAR 9:3 Kotú unda asugari dighari dano janimbea saghai urie. Endava enembo avona eini-eini segheaveta, saghai eta rouvia aghagonu irambi re.
MAR 9:4 Aghade, Iesu da ambo nimbi bakode gigigutueta, Moses ungá Elaija gha isagha ea, Iesu de gaga regegutueta,
MAR 9:5 Pita na bee fangea Iesu du eghá ririe, “Irugari kato, namonde amó eve desea vitera, aná taubana re. Aghá-gea, námane dobo bakode, eini indú, eini Moses du, kotú eini Elaija du aghá simbugaita rosore.”
MAR 9:6 Aghá riria-da bee mo, Pita de Iesu da ambo nimbi ungaghade aná orumi jarea goghó egeguturota, Pita gaga daiyagha riria, umó jo nundubuturota rambi re.
MAR 9:7 Aghá rieta, goosomi vorefuria, númane afureguturieta, gooso rova be fugia eghá ririe, “Ená anda neno bari mendi re, unda gaga donu radua-nu, niningige!”
MAR 9:8 Aghá rieta, númane tutumi kaverea, aná kambesi mane gia iruruturia anava, enembo eini jo gambi, Iesu unuka numonde vitirie.
MAR 9:9 Aghá ea, númane dafaru vareta vorefurota, Iesu númane bureguturota eghá ririe, “Nímane donu gigigetora, mania enembodu regegata! Do-gea, Enemboda Jojabee* amburarivareta jebugea erota, anada ambova regegadora, aná avore.”
MAR 9:10 Aghá ririeta, númane unda donu riria aná niningiguturie-tago, númane unuka uriga egeguturie. “Umó aná amburarivareta erari gaga retua-da bee mo, doro?” aghá rea niningiguturie.
MAR 9:11 Kotú Iesu du uriga egeguturie, “God Embó eini utota furaita rouvie. Tago, bee dodu Moses da Agho Dari Irugari kakatomi* ‘Elaija sei furaita rouvie.’ reta rousu?”
MAR 9:12 Aghá ririeta, mino eghá ririe, “Aná gaa bee re. Elaija na sei furá, aná Embó God na utaita riria-da emboro simbugaita rouvie. Tago, bee dodu Enemboda Jojabee injigha urota, undú mema bouvu utari da gaga gembari viti?
MAR 9:13 Tago, amó nímandu eghá rere, Elaija umó seibe furie-tago, undú donu gembari vitia-nu urota, númane undava donu aita uno uria aghagonu urota, undú mema ututurie.”
MAR 9:14 Aghá rea doa, anada ambova númane aria, ambo nimbi dumenidava buburituria mo, enembo oruaruabe kotú Moses da Gaga irugari kakato* dumenide dano furia, Iesu da ambo nimbi dumenide besiga rousuria-va bububuguturie.
MAR 9:15 Aghade, aná enembomi Iesu avo gigiguturia gia, duduku-dadaka egeguturie. Aghá egegea, undava yuyumbea aria, umó ghanena egeguturie.
MAR 9:16 Aghá urieta, Iesu unda ambo nimbidava uriga urie. “Nímane ená enembode besiga dodu roso?”
MAR 9:17 Aghá ririeta, aná enemboda rorova embó einimi eghá ririe, “Irugari, amó anda mendi indava bua etere. Anada bee, taimu unda tamova irirota eaveta, umó gaga jo rambi eta rouvie.
MAR 9:18 Aná taimu undava asugarimi fugeaveta, umó endava juta rouvie. Aghá urari kusúde beghiride be toova bubua, kotú diitu ghotaka ea, eka ingo dagaya gaeta rouvie. Amindu, inda ambo nimbimi anda mendida tamova vitia taimu tuvota vorari-du benunu etore-tago, númane aghago ari jo inono irambi re.”
MAR 9:19 Aghá ririeta, Iesu na unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímandava gaabee ari tefo re. Amó fefera yafa daiyaghago namonde irirota, nímanda mema bouvu fumba? Avota, aná mendi bua, andava fufuge!”
MAR 9:20 Aghá ririeta, aná mendi bua, undava furueta, aná taimumi Iesu gerurie-gea, aná mendi bua fugiturieta, endava jua, otai-vatai ea, kusúde beghiride be toova buburiturie.
MAR 9:21 Aghá ueta, Iesu na aná mendida numamodu uriga urie, “Inda mendi dava taimu mo, fefera domi asuguturi?” ririeta, aná mendida numamomi ririe, “Umó sirorea, itoko baria, jojago ueta asuguturie.
MAR 9:22 Asugea, aná taimu umó ená mendi dea amburaita rea bua fugeaveta, ivari etova juta rouvie. Kotú fugeaveta, uvuva degimbeta rouvie. Amindu, imó inono iradora mo, námandu sonembaita roravore,”
MAR 9:23 Aghá ririeta, Iesu undú mino ririe, “Mania bouvu andu utata! Imó gaabee ege! Enembo avona gaabee adua mo, eini-eini dano inonova ata, taubana aita rouvie.”
MAR 9:24 Aghá ririeta niningurie-gea, aná mendida numamo be fangea eghá ririe, “Anda gaabee ari aná itoko re. Tago inona sonembadi-gea, anda gaabee ari ano ae!”
MAR 9:25 Aghá rieta, enembo oruaruabe furia, danode egeguturieta, Iesu aná taimu tuviturota, dibe beva ririe, “Anona imó enanu rei-tuvitoreta, ená mendi doa serige! Inona ená mendidava asugea irirota, umó righia bee gunga ea, kotú nghaĩ righia gogore ea vitara-du, imó enanu rei-tuvitoreta, rekago mania ená mendidava asugata!”
MAR 9:26 Aghá ririeta, aná taimu koko rea, aná mendi bua fugiturieta, jua eka ingo dadada ueta, umó furia buburiturie. Buburiturieta, aná mendi eto-bato amburari enembogo urie. Aghá urieta gerurie-gea, enembo dano, “Aee! Ená mendi ambue,” regeguturie.
MAR 9:27 Tago, Iesu aná mendi ingova righia ghambuguturieta, erorurie.
MAR 9:28 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide aná enembo avo doa, númane aria, kambo rova terua, númane nenuka asusumbea, unda ambo nimbimi undú uriga eghá egeguturie, “Námane tuvetora, daiyagha taimu vorambi etu?”
MAR 9:29 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu eghá ririe, “Taimu dumeni jo tefo regegadi-gea, kasava vorambi aita rouvie. Nímane gaabee urota, benunu egegadora, aná taimu kasava voraita rouvie.”
MAR 9:30 Aghá rea, aná naa doa aria, Galili Frovensi avo bubua, rekimbea irurota, unda amburaita rouvia-da gaganu unda ambo nimbidu isuri uria-du, umó niavo vitiria-nu enembo dumenimi tanana egegasua, umó jo uno ambi re. Isuri urota, eghá ririe, “Enemboda Jojabee* enembomi bua, gitofoda ingova utota, númanena umó dedegota ambua, fefera bakode sidara adua-da ambova, umó rekago amburarivareta jebugea eraita rouvie.”
MAR 9:32 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi mana-mana egeguturie. Kotú unda gagada beedu uriga ari númane oru egeguturie.
MAR 9:33 Aghá rea doa, numonde Iesu de dano aria, naa ragaro Kaperneam avo bububuguturie. Bubua aria, kambo einida rova teteruguturie. Aghade, Iesu na uriga eghá urie. “Nímane emborova fururota, dodu besiga uta reisi-fa?”
MAR 9:34 Aghá riria, númane gaga mino jo regegambi re. Anada bee mo, beforo righari avona asua-du emborova besiga egeguta fufuguturie.
MAR 9:35 Amindu rea, Iesu asumbea, unda ambo nimbi 12 ririeta furia, undava danode egeguturieta, eghá ririe, “Avona nímanda barirari aita radua embó, umó undufa itota vorea ambo jetugo aghago ea, nímane nanjogoda sabua* embó aita rouvie.”
MAR 9:36 Aghá rirota, umó sasingu mane eininu bua, númanda rorova oghimbea, númandu eghá ririe,
MAR 9:37 “Umó avona anda ragarova sasingu mane eghagodu gangorogha ‘orokaiva’ rirota, ghaito teno fugadua, umó andú aita rouvie. Kotú, avona andú ‘orokaiva’ rirota, ghaito teno fugadua, umó jo anuka andú ambi Afa amó nininguturieta furera-du beago, aghagonu aita rouvie.”
MAR 9:38 Aghá ririeta, Jon na eghá ririe, “Irugari kato, embó einimi inda ragarova taimu tuvitueta gia, doari-du buregetore. Anada bee mo, umó jo namonde anda eini irambi re.”
MAR 9:39 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Avotago, ambova mania buregata! Anada bee mo, umó avona anda ragarova taimu tuvaita rouvia, kotú eini-eini dumeni aghago aita rouvia, umó jo tutomi kaverea, angá gitofo ambi aita rouvie.
MAR 9:40 Númane avona namonde andú gitofo jo ambi adua, aná namonde anda tofo re.
MAR 9:41 Amó gaa beenu nímandu raita rore. Avona nímandu, ená Kerisoda ambo nimbi re, rirota sonembea nímandu uvu dimbua utadua, umó aghá aita rouvia-da mino jo serigambi baita rouvie.
MAR 9:42 Kotú enembo avona, amó gaabee eta rousua sasingu maneda eininu kuvirota, ari akuago adua, taubana mo, singoi jojabenu unda ukóva dighia fugasueta, uvu kafuruva degimbasue.
MAR 9:43 Aghagonu, inda ingomi ata, imó ari akuago adora mo, tafugea fuge! Aghá ea, imó ingo taukaka irogo ambua, jebuga tumanadu irari tambadora, aná taubana re. Atá, aghá ambi irogo, ari-bari akuagoda mino utari kambesiva ivari tumanadu reivia-va voradora, bouvu kotú mema jojabe itatama aita roravore.
MAR 9:45 Kotú, inda ekami ata, imó ari akuago adora mo, tafugea fuge! Aghá ea, imó eka taukaka irogo ambua, jebuga tumanadu irari tambadora, aná taubana re. Atá, aghá ambi irogo, ari-bari akuagoda mino utari kambesiva ivari tumanadu reivia-va voradora, bouvu kotú mema jojabe itatama aita roravore.
MAR 9:47 Kotú, inda dibemi ata, imó ari akuago adora mo, gunjia fuge! Aghá ea, imó dibe taukaka irogo ambua, God unda natofo* kaifa aita rouvia kambesiva teradora, aná taubana re. Atá, aghá ambi irogo, imó ambua, ari akuagoda mino utari kambesiva voradora, bouvu kotú mema jojabe itatama aita roravore.
MAR 9:48 Anava rifami enembo gambuta rouvia, aná jo gambua doambi aita rouvie, kotú ivarimi enembo evita rouvia aná, nanjigo aghade jo sona ambi aita rouvie.
MAR 9:49 Anada bee mo, enembo nanjogo dano númanda etova God na ireri rarovarigo aita rouvie.
MAR 9:50 Ireri aná taubana re. Tago, ireri musisi ea sororo ea ya, vivi sidara adua mo, daiyagha ata-gea, unda vivi rekago siroradu? Aghago, enemboda neno bari damé-damé adua, aná akuago re. Amindu nímane mino-mino neno rururota, siriride dano iririge!”
MAR 10:1 Aghá ea, Iesu aná kambesi doa erea, Judia Frovensi aria, uvu Jordan rekimbuturia-da ambova, natofomi bubua, undava desea irieta, fefera inono unda irugeta uria gaganu númandava iruguturie.
MAR 10:2 Aghade, Moses da Gaga Kaifa kakatomi* furia, umó kuvia gaita, eghá regeguturie, “Imó rege, niningigore! Namonde anda Agho Dariva embó unda evetu doarida emboro vitia?”
MAR 10:3 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu, mino eghá ririe, “Atá Moses mo, Agho Dari nimandu doreta ututuri?” ririeta,
MAR 10:4 númane mino undú eghá regeguturie, “Embó avona evetu doaita nundubuturota, unda evetu bee dodu doaita rouvia-da ingiso gembua utota bata, unda evetu ninengota yari-du rasua, Moses beago avore rasue.”
MAR 10:5 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Nímane beforode nenode dano fakara bee-gea, Moses aghá gefirie.
MAR 10:6 Tago, God da Gaga amindu eghá reirie, ‘Tutunova God endade uutude ea, kotú eini-eini nanjogo uria-da ambova embó ea, kotú evetu urie.’ Gaga aghago eini aná evere:
MAR 10:7 ‘Amindu, embó unda nue numamo doa, ya evetugha takembea, ungá tamo dabako aita rousue.’
MAR 10:9 Amindu God da bua danode takembadua, rourogo enembomi righia gategauve-degea rere.”
MAR 10:10 Aghá rea doa, númane aria, kambova bubua terua, unda ambo nimbimi aná gagada beedu Iesu dava uriga egeguturie.
MAR 10:11 Aghá regeguturieta, umó mino númandu eghá ririe, “Embó avona unda evetu doa, evetu reka yagera adua, umó aghá ea, viro kombo kasava ari embó aghago aita rouvie.
MAR 10:12 Aná emboro dabako aghagova evetu avona unda embó doa ya, embó rekadava vai adua, umó aghá adua-mi viro kombo kasava ari evetu aghago aita rouvie.”
MAR 10:13 Iesu na ingo beforova ititurota sasingu mane ijoijokokoda tamova isambara ea simbugari-du rea, enembo dumenimi sasingu manenu bua undava fufuguturie. Aghá egeguturia mo, Iesu da ambo nimbimi injigha egeguturie-gea, gaa regeguturie.
MAR 10:14 Aghá egegutueta, Iesu neno akuago ea, númandu eghá ririe, “Sasingu mane mania buregata! Do-gea, andava fufugoe! Anada bee mo, avona neno kaverea, ená sasingu manego adua, númane God unda natofo* kaifa ariva teterugaita rousue.
MAR 10:15 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona God da natofo kaifa ari kambesiva teraita nundubuturota, sasingu manego ambi adua, númane jo teterugambi aita rousue.”
MAR 10:16 Aghá rea doa, umó sasingu mane ingomi oghimbea rururota, unda ingo númanda beforova ituturota ea simbuguturie.
MAR 10:17 Anada ambova, Iesu rekago yaita rea, irueta, embó einimi sumbua furia, unda dibe kena koubomi jengiruturota, eghá uriga urie, “Irugari kato, imó embó taubana re. Amó daiyagha-daiyagha ea, tumanadu irarida jebuga ba?”
MAR 10:18 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Imó dodu andú taubana reto? Enembo eini avona jo taubana irambi re-tago, God umó unuka taubana re.
MAR 10:19 Atá, Agho Dari dano imó gari re. Amindu mania enembo eini data amburauveta, mania komana einida evetu o embógha kasava viro kombo ata, mania bagia ata, mania osagho fufirota, gavera rata, mania kokomana kukuvirota bagia ata! Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia, ambo-ambo ege!”
MAR 10:20 Aghá ririeta, aná embómi eghá ririe, “Irugari kato, amó sirorea, mendi ijoko vareta furera, ená vitera-va Agho Dari dano kaifa eta rore.”
MAR 10:21 Aghá ririeta, Iesu kaverea, umó gia neno rururie. Ea doa, eghá ririe, “Imó dabako jo ambi viteravore. Ii, inda eini-eini dano bua utua, guri bua, makasi enembodu vesa ea doa, imó fu, anda ambova deĩ adi! Aghá adora, imó ambova ya gugua-ghayafa uutuva baita roravore,”
MAR 10:22 Aghá ririeta, aná embóda gugua-ghayafa oruaruabe-gea, umó Iesu da gaga ningia, dibe be enjirogo-enjirogo urota, neno memagha dano kaverea arie.
MAR 10:23 Aghade, Iesu dibe unda ambo nimbidava urota, eghá ririe. “Enembo gugua-ghayafade furá, God da natofo* ari, aná fakarago bee re.”
MAR 10:24 Aghá ririeta, unda ambo nimbi unda gaga ningia, duduku-dadaka ea mana-mana egegutueta, Iesu na rekago númandu eghá ririe, “Anda sasingu, God da natofo ari aná fakarago re.
MAR 10:25 Atá, oka kamero nu nundubea gigige! Umó ninongu tova jo terua ya, yoveniva bubambi aita rouvie. Atá, umó avo terari, aná rauko bee re. Tago, enembo gugua-ghayafademi God da natofo ari, aná fakara bee re.”
MAR 10:26 Aghá ririeta, niningigea duduku-dadaka egegea, mana-mana egeguturie-gea, mino-mino uriga egeguturie, “Atá, imó aghá rera mo, jebuga avona badu?”
MAR 10:27 Aghá regeguturieta, Iesu númane tatasegea gerurota, eghá ririe, “Enembomi ari jo inono irambi re-tago, God mo, eini-eini nanjogo ari inono bee re.”
MAR 10:28 Aghá ririeta, Pita na Iesu du eghá ririe, “Námanda eini-eini dano ambomi utua doa, inda ambo tuvia fufugutare.”
MAR 10:29 Ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Avona andú, kotú anda Gagadu rea, unda kambo, unda ikoko mendi, unda ariri gharovu, unda nue numamo, unda sasingude, kotú unda enda doadua mo, unda enda, kambo eini-eini, ikoko mendi, ariri gharovu, aya afa oruaruabe rekago ená endava irirota bua, jebuga tumanadu irari beago tambua baita rouvie. Atá, aghade umó andú gaabee eta rouvia-du, umó mema jojabe tambua, itatama aita rouvie.
MAR 10:31 Tago, oreki kofiri rousua enembo oruabe kaverea furá, ambo egeguturota, ambova reisi-fua enembo furá ya, kofiri egegaita rousue.”
MAR 10:32 Iesu kofiri jiria, unda ambo nimbi dano unumbea, Jerusalem igiguturota, aná gaga ririeta niningigea, unda ambo nimbi duduku-dadaka egeguturie. Kotú, enembo dumeni nemonde igiguturia, aná oru egeguturie. Aghade, Iesu unda ambo nimbi 12 nu bua airo jiria, undava donu siroraita rouvia-nu tutuno ea iruguturie.
MAR 10:33 Iruguturota, eghá ririe, “Niningige! Namonde amó Jerusalem reisi-vitifore. Yavá bubadora mo, Enemboda Jojabee* dubo ata, fristida* kokotofude kotú Moses da Gaga Irugari kakatodemi* umonu bua, data amburari-du regegaita rousue. Aghá ea, namonde amó Jiusi enemboda gitofoda ingova itaita rousue.
MAR 10:34 Ititigota, umó bua, kuvia gegha rirota, visogha unda tamova ea, ikami dea, umó bua ya dedegota amburaita rouvie. Ambua, fefera bakode sidara ata, anada ambova umó rekago amburarivareta jebugea eraita rouvie.”
MAR 10:35 Aghá iruguturia-da ambova, Sebedi da sasingu, Jems ungá Jon gha furia, undava bubua, eghá regeguturie, “Irugari kato, námanda uno eini, imó námandu adora?” aghá regegeturieta,
MAR 10:36 Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu donu ari-du reisi-rere?”
MAR 10:37 Aghá ririeta, númane mino undú eghá regeguturie. “Inda kini da anode unana duroghade badora aghade, radi-gea, námane eini inda ingo beekenava, eini anda kenava asusumbore!”
MAR 10:38 Aghá regeguturieta, Iesu umó daiyagha amburaita rouvia, ananu nundubuturota, númandu eghá ririe, “Nímane bee dodu benunu rosora, jo gerurota rambi rosoravore. Afana aagha andú utota bua dirota, mema itatama aita rora, aghagonu nímane itatama ari inono ra? Amó bafutaito fakarago adora mo, nímane dabako aghagonu bafutaito egegadora? Amó mema daiyagha itatama urota amburaita rora, aghagonu egegadora? Gigige!”
MAR 10:39 Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Námane inono re.” aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Avore, nímane anda undaita rora aaghava undaita rosoravore. Kotú, amó daiyagha bafutaito egegota itatama aita rora, mema dabako aghagonu itatama aita rosoravore.
MAR 10:40 Tago, anona anda ingo bee kena kotú anda kena asumbaita rousua enembo, gategari jo inono irambi re. Anda ingo bee kena o anda kena avona asumbaita rousua, aná Afa na undufa simbugea gategota asusumbaita rousue.”
MAR 10:41 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi dano ingo ungaghami aná bego amboghada gaga regeguturia-nu niningigea, Jems ungá Jon ghadu neno akuago egeguturie.
MAR 10:42 Aghá egeguturieta, Iesu ghogho ririeta, númane furia undava danode egeguturieta, eghá ririe, “Nímane reisi-geroravore, endava abua-abua avodu kotofu gaa regegeta rousua, númanda uno nuenembo egegaita rousue. Númanda tuva vitia enembodava ano tefo re. Númane aná kokotofu rera-da rari ningari re.
MAR 10:43 Tago, nímanda rorova jo aghagonu egegambi aita rosoravore. Avona nímanda barirari jojabe aita uno adua mo, umó enembo nanjogoda sabua* aita rouvie.
MAR 10:44 Kotú, enembo avona kofiri righaita uno adua mo, umó nímanda rorova enembodu sabua aita rouvie.
MAR 10:45 Anada bee mo, Enemboda Jojabee* enembo nanjogodu sabua ea vitie. Enembomi undú ara-kera ari-du jo furambi re. Unda jebuganu ututurota, enembo nanjogo sonembota, jebuga bubugari-du rea furie.”
MAR 10:46 Aghá rea sidara ea doa, anada ambova númane furia, Bogu Naa Jeriko buburiturie. Kotú, anavareta unda ambo nimbide, natofo oruabe nemonde dano igiguturie. Aghade mo, Timeus da mendi dibe soikide, ragaro Bartimeus na emboro kasava asumbea begera urota vitirie.
MAR 10:47 Atá, umó avo asumbea irirota, Nasaret embó ragaro Iesu furia utuvako ueta ningia, tutuno ea koko rirota eghá ririe, “Iesu, Kini Devit da mendi God na utaita riria, imó re! Amindu, neno mema ea, amó sonembe!” rieta,
MAR 10:48 enembo oruabe umó be doari-du bureguturota regeguturie-tago, umó jo itoko doambi re, umó koko rirota, rekago be jojabe ghogho ririe, “Ariee! Devit da Mendi, andú neno mema ea, sonembe!”
MAR 10:49 Aghá ririeta ningia, Iesu tukú ea jiria, eghá ririe, “Regege, furota gare!” ririeta, númane aná embó dibe soikidedu be fugia eghá regeguturie, “Neno gangorogha ere! Iesu, imó furadi reirie.”
MAR 10:50 Aghá regeguturieta, Bartimeus unda sokua kosugea fugea doa, duduku ea erea, Iesu dava furie.
MAR 10:51 Furia buburiturieta, Iesu undú eghá ririe, “Amó indú donu ari-du uno ro?” aghá ririeta, aná embó dibe soikidemi mino eghá ririe, “Irugari kato, inona rasueta, anda dibe ifegasueta rifoda unana gasire!”
MAR 10:52 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Avota, ii, inda gaabee arimi imó jebugetoravore.” aghá ririeta, aná embóda dibe ifeguturieta, umó erea, Iesu da ambova arie.
MAR 11:1 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide dano Jerusalem bubaita igiguturota, anava naa ungagha Betfeij Betani gha ooto ragaro Olivi vitia, anava bubua, unda ambo nimbi ungagha sei ninenguturota,
MAR 11:2 isuri ari gaga eghá ririe, “Igige, nímanda dibe kena naava teteruguturota, oka donki da mendi, avo buri ari vitia-nu gigigaita rosoravore. Enembo eini jo sei aná okada etova asumbea iru-furu ambi re. Ananu vuregea bua kaverea, eve fufuge!
MAR 11:3 Atá, enembo avona gia uriga adua mo, eghá regege, ningoe, ‘Jojabee na uno etue. Tago, jo gaimbo ambi rekago bua kaverea furaita rosore.’ aghá regege!”
MAR 11:4 Aghá ririeta, ungá umó aria, emboro kasava aná donki buri urieta, bebato kena irieta gigiguturie-gea, vureguturie.
MAR 11:5 Vuregutueta, enembo dumeni anava jijiregea vitiria-mi gerurie-gea, uriga egeguturie, “Dodu aná donki rei-vureguto?”
MAR 11:6 Aghá ririeta, númane mino, Iesu da riria aghagonu ririeta-gea, númane dotuturieta bua igiguturie.
MAR 11:7 Aná donki bua furia, Iesu dava bubua, númanda dighari-ombari etova asugea vitiria-nu kosugea bua, aná oka donki da goituva beisi urieta, Iesu vitia avo asumbuturie.
MAR 11:8 Aghá ea, Iesu tutuno ea, eka rurugea irueta, natofo jede númanda etova asugari mane kosugea, emborova beisi egegetueta, dumeni ika igi mane didiveguturia-nu bubugea, emborova beisi egegutueta, Iesu anada etova fatia arie.
MAR 11:9 Aghade, enembo dumeni dibe kena, kotú dumeni unda ambova jijireguturia-de dano, koko fugia eghá regeguturie, “Orokaiva! Orokaiva! God du raga regegore! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore!
MAR 11:10 Namonde anda Afa, Kini Devit da Mendi eini namonde amó kaifa aita rei-fia, aná umó re. Undú raga regegore! God du raga regegore! Orokaiva, orokaiva!” Aghá rea, naa rorova vuria dasea ueta, Iesu vitia arie.
MAR 11:11 Aria, Jerusalem bubua, God du Tafaroro Ari Kambo* rova teterurie. Terua, eini-eini dano gia, irurutueta, fefera seibe aria, jama urie. Jama uria-du umó bubua, unda ambo nimbide kaverea, Betani naava igiguturie.
MAR 11:12 Evia, rifogha Iesu erea, Betani reta kaverea fufuguturota, baimana itatama urie.
MAR 11:13 Aghade, Iesu dibe fugia yari banunava geruria, ika simbiagonu, unda igimi gajea irieta gerurie-gea, vorea unda beenu utuvako jiria gaita arie. Tago, umó aria ika tuva jiria geruria mo, avo bee eini jo gambi urie. Anava igi nuenembo gerurie. Anada bee mo, aná ikada bee ari oya irambi-gea, amindu tefo gerurie.
MAR 11:14 Aghá gerurie-gea, Iesu aná ika simboro urota, eghá rieta, unda ambo nimbi niningiguturie, “Enembo avona jo rekago inda bee bua undidigambi aita rouvie.”
MAR 11:15 Anada ambova númane aria, Jerusalem bubua, Iesu aria, Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua, anava vesa dungarida dii oka utua, guri buta rousuria enembo tuviturota, guri yayo ari enemboda farode guridenu righia saveregea, dii uku utua, guri reisi-rururia enemboda asumbari beago righia savereguturie.
MAR 11:16 Kotú, umó jo doata-gea, enembo eini avona eini-eini dumeni bua, Tafaroro Ari Kambo rova terua ya, yoveniva bubambi re.
MAR 11:17 Aghá ea doa, Iesu na enembo avo iruguturota, eghá ririe, “Nímane gigige! God da Gagava eghá gembari vitie. ‘Anda kambo aná roo endava enembo nanjogoda benunu egegari kambo re.’ Tago, nímanena egegetueta, anda Kambo aná bagia enemboda nungegi ari kambo aghago ea vitie.”
MAR 11:18 Aghade, fristida* kokotofude kotú Moses da Gaga Irugari kakatode* dano ená gaga niningiguturie-gea, númane Iesu data amburari-du emboro dumeni tava egeguturie. Tago, númane oru egeguturie. Anada bee mo, natofo jede Iesu da irugaridu duduku-dadaka ea mana-mana egegeta urie.
MAR 11:19 Aghade, jama uua, Iesu umó unda ambo nimbide aná bogu naa doa seriguturie.
MAR 11:20 Anada ambova númane rifogha erea deĩ uta aria mo, aná ika simbiago evia gharasa ea irieta gigiguturie. Aná ika daiyagha ufude, kotú riribude dano gharasa urie.
MAR 11:21 Iesu da ika simboro uria-nu nundubuturota, Pita na Iesu du eghá ririe, “Irugari kato, ená ika inda simboro utara evia, gharasa ea vitieta, gi!”
MAR 11:22 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Inda gaabee ari God dava itadi rere.
MAR 11:23 Amó nimandu gaa bee rere. Avona unda gaabee ari God dava ititurota, mana-mana jo ambi ená dafaru sofú ea voriya, karajeva degimbari-du radua, aná aghagonu aita rouvie.
MAR 11:24 Amindu, amó nímandu rata niningigadi rere! Nímane dodu benunu egegadora, nímane baita rora aghagonu gaabee egeguturota, donu benunuva ititigadora, aná utota baita rosoravore.
MAR 11:25 Amindu imó jiria benunu urota, inda neno akuago kokomana dava aná nundubea gia do! Aghá ege-gea, Afa uutuva vitia-mi inda ari akokogo daiyaghago ro, aná nundubea gia doae!” aghá ririe.
MAR 11:27 Aghá rea, rekago kaverea aria, Jerusalem bubua, Iesu unda ambo nimbide aria, God du Tafaroro Ari Kambova* teterugutua mo, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* kotú Jiusi enemboda babarigaride dano furia, eghá regeguturie.
MAR 11:28 “Imó mo, avona retueta ená buro ro? Kotú imó avoda ragarova ená buro eta ro?”
MAR 11:29 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Amó nímandu uriga eini aita rore. Anda urigada mino regegadora, amó avona ririeta, ená buro rora, rata niningigaita rosoravore.
MAR 11:30 Avota, regege, ningore! Jon Bafutaito Ari Kato, Bafutaito arida ano mo, God dava rururia aĩ, endava enembodava rururia? Ananu rege, ningore!”
MAR 11:31 Iesu aghá ririeta, númane nenukako mino-mino rea niningiguturie, “Namonde ‘God dava’ regegadora, umó eghá raita rouvie, ‘Atá, dodu Jon gaabee egegambi roso?’
MAR 11:32 Kotú, namonde amó ‘Endava enembo dava’ regegadora, namonde dara bubugaita rosore.” Aghá regeguturia-da bee mo, enembo dano nundubeta egeguturie, “Jon aná God da feroveta eini re.”
MAR 11:33 Amindu, númane mana-mana ea, mino eghá regeguturie, “Námane jo tanana irambi re.” Aghá regeguturieta, Iesu na mino ririe, “Nímane aghá regegetora-du, amó avona ririeta, ená buro rora, jo rata nímane niningigambi aita rosoravore.”
MAR 12:1 Aghá rea doa, Iesu tutuno ea, kasia eini númandava eghá ririe. “Aayo numamo eini unda endava vaini da ghavesi govea, kara ea ovenembea, vaini bee simbia muu barida orukoda too ghambea simbugea, vaini kaifa ari kakatoda ghagha yafabe eini itia, guri utota baita rea, aná kaifa kakatoda ingova utue. Aghá ea, aná embó erea, roo enda einiva iya asumbetue.
MAR 12:2 Avore, aná ghavesida vuri rategarida rifo bubieta, aayo numamo unda sabua, buro ari kato eini vaini da bee bua furari-du, ninengetueta iye.
MAR 12:3 Iya bubia mo, aná aayo kaifa kakatomi erea, aná buro ari kato dedegea tuvetueta kaverea, ingo tefo iye.
MAR 12:4 Aghá etua-du, aná aayo numamo rekago unda buro ari kato embó eini ninengetueta etia bubia mo, umó beago detue. Ea, beforova dea baghetueta tatangu buburitueta, kuvia gegha regeguturota, tauga kavavana regegetue.
MAR 12:5 Aghá egegetueta, anada ambova umó rekago unda buro kato eini ninengetueta iya bubieta, númane umó dedegetueta ambue. Aghá egegutueta, anada ambova, aná aayo numamo unda buro kakato dumeni ninengetue. Aghá etueta, dumeni dedegetueta, oru susumbugetue, kotú dumeni dedegetueta ambubugetue.
MAR 12:6 Aghá ea sidara egegutueta, ambo jetuko aná unda neno bari mendi unda tofo nuenembo jiretue. Avore, unda mendi tofo nu ninenguturota eghá retue, ‘Anda mendimi yaita rouvia-du verua egegaita rousue.’
MAR 12:7 Aghá rea, itieta iye-tago, aná aayo kaifa ari kakato, númane tofo-tofo eghá regegetue, ‘Oná gimasa etia bubia, aná aayo tofoda mendi re. Egege, namonde umó dedegota amburota, unda eini-eini nanjogo dano namonde anda tofo ae!’
MAR 12:8 Aghá regegea, aná mendi aayo rorova nandia dedegetueta ambueta bua ghambugea bubua etia, aayo kasava fugetue.
MAR 12:9 Avore, gigige! Atá, aghá egegadua mo, aná aayo numamo mo, daiyagha adu? Umó eghá aita rouvie. Umó furá bubua, aná aayo kaifa ari kakato, data ambubugota, aná aayo bua, enembo dumenida ingova utaita rouvie.”
MAR 12:10 Aghá rea, tofo undufa iruguturota ririe, “Ená God da Gaga iruguturera, aĩ, tefo? ‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu Jojabee na bua, unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie.
MAR 12:11 Ená Jojabeeda ari re. Unona ea davirea deghasembuturieta, namonde amó gia duduku-dadaka eta rosore.’”
MAR 12:12 Aghá ririeta niningigea, fristida* kokotofude Moses da Gaga irugari kakatode*, kotú Jiusi enemboda babarigaridemi Iesu nandia bundaita egeguturie. Anada bee mo, Iesu númane nundubuturota aná aayoda kasia riria-nu ningia, tanana egeguturie. Aghá tanana ea, umó nandia bundasue-tago, númane enemboda nundubaridu oru egeguturota, umó doa seseriguturie.
MAR 12:13 Anada ambova, fristida* kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode*, kotú Jiusi enemboda kokotofude erea, Moses da Gaga irugari kakato dumenide kotú Herot da noni dumenide dano ninenguturieta, Iesu kuvia gaita igiguturie. Númanda uno mo, Iesu gaga sembago rasueta-gea, bua ya koto egegasue.
MAR 12:14 Aghá ea furia, Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, námane gigigeta rosore, imó embó taubana bee re. Aghá-gea, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, danode imó inonova buta roravore. Amindu rege, niningigore! Namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu takesi mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!”
MAR 12:15 Aghá regeguturieta, númane umó kuviraita rea, aghagago egeguturia-nu geruria gia, eghá ririe. “Nímane dodu amó rekukuve? Guri* eini bua fu, gare!”
MAR 12:16 Aghá ririeta, undú guri eini ututurie. Ututurieta, bua gerurota, uriga urie, “Atá, ená imumude ragarode mo, avoda ro?” aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Rom enemboda Jojabee Sisar da re,”
MAR 12:17 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná undú ututuge, bae! Kotú God da tofo aná God du ututuge, bae!” Aghá ririeta, númane ningia, duduku-dadaka ea, mana-mana egeguturie.
MAR 12:18 Avore, aná Jiusi enemboda noni eini, Sadyusi* enemboda rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanena furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie,
MAR 12:19 “Irugari kato, Moses na, Agho Dariva namonde andú eghá gefirie. Embó evetu bua, sasingu jo sirorambi doa, amburadua mo, unda doru aná embóda jamena einimi foite ari-du gefirie. Aghá ea, aná doruda sasingu siroradua mo, aná amburari embóda sasingu asue.
MAR 12:20 Namonde kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturie.
MAR 12:21 Aghá urieta, unda doru aná unda fatirarimi rururie. Tago, mendi sasingu eini jo sirorambi irieta, umó ambubuturie.
MAR 12:22 Aghami-aghami uta aria, ambo jetukomi bua, mendi sasingu jo sirorambi, umó beago ambubuturie. Aghá ea sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie.
MAR 12:23 Tago, rege, niningigore! Fefera ambova amburarivareta jebugea eradua mo, aná evetu mo, avoda evetu adu? Anada bee mo, embobo dano 7 evetu dabako ananu yagera egeguturie.”
MAR 12:24 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Nímane dinunu gaa reisi-reravore. Anada bee mo, nímane God da Gaga gembari vitia-de God da anode jo gigigambi viteravore.
MAR 12:25 Atá enembo amburari vareta jebugea erari mo, númane anera aghago ea irirota, jo vai ambi kotú yagera ambi aita rousue.
MAR 12:26 Atá gigige! Ambua jebugea erarida gaga, aná eghá re. Kotú God da Gaga Moses da buka rova vitia mo, nímane iruguturera, aĩ, tefo? Sifá-sifáva ivari gambua bubura ueta, Moses gerua mo, God Moses da nuabua mane seibe sirivu uria-da tamova gaga eghá ririeta niningurie, ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee egegeta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re.
MAR 12:27 Amburari enembo, jo amburota, sidara ambi vitie. Amindu, nímane gavera gaanu gaabee egeguturota, gaa beeda emboro reisi-kasovigutoravore.”
MAR 12:28 Moses da Gaga Irugari kato* eini furia irieta, Iesu Sadyusi* enembodu gaga mino taubana rieta niningurie-gea, umó Iesu du uriga urie. “God da Agho Dari rova, gaga jojabe mo niavoro?”
MAR 12:29 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Gaga jojabe evere: ‘Atá, ená nímane Jiusi enembodu rereta niningige! Jojabee God umó aná jojabe re.
MAR 12:30 Inda Jojabee God nu, inda neno roode, inda asiside, inda nundubaride kotú inda anode dano neno bu!’
MAR 12:31 Kotú, Agho Dari eini aghago aná evere: ‘Atá, imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!’ Ená Agho Dari ungagha rera, aná jojabebei re. Dumenida bouvu jo ená ungaghade inono irambi re.”
MAR 12:32 Aghá ririeta, Moses da Gaga Irugari katomi ririe, “Irugari kato, imó gaga rea goghó etoravore! ‘God umó dabako re, eini umongo tefo re.’
MAR 12:33 Aná gaa bee re. Kotú ‘namonde amó nenode, neno nundubaride kotú anode dano Jojabee God neno rururota, namonde andufa neno reisi-rurora aghagonu, kokomana neno bubugadora,’ aná jojago re. O God dava namonde anda nino oka dea vesa dungota evaita rouvia, aná bee ijoko re,” ririe.
MAR 12:34 Aghá rirota, umó neno nundubuturota riria-du, Iesu undú eghá ririe, “Imó etera, God unda natofo* kaifa eta rouvia-va utuvako etoravore.” Iesu na númanda gagada mino aghá riria-du, enembo dano undava uriga eini ari oru egeguturie.
MAR 12:35 Iesu, umó God du Tafaroro Ari Kamboda* ghoukava terua iruguturota ririe. “God na embó eini ninengota furari-du riria-nu nundubuturota, Moses da Gaga Irugari kakatomi* daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa regegeta rousu?
MAR 12:36 Aná mo, Asisi Kakarami rieta niningurota, Devit umó undufa eghá gefirie. ‘God, unona anda Jojabeedu ririe, “Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá, inda eka tuva itota vavasigoe!” ’ Jojabee na aghá riria, ananu reta Devit na gefirie.
MAR 12:37 Amindu, Devit umó undufa undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?” Enembo natofomi desea, Iesu da irugutua aná gangorogha reisi-niningurie.
MAR 12:38 Atá umó, númane nghaĩ ititiguturota eghá ririe, “Moses da Gaga Irugari kakato*, gia goghó egege! Mania Moses da Gaga Irugari kakatoda ambo-ambo egegata! Númane gangorogha asugari-dighari yayafabebei esiko-esikomi asugea ya, utua bari kambesiva bubota, enembomi númane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue.
MAR 12:39 Ari dabako aghagonu nghaĩ itari kambova*, kotú banau feferava enembomi kokotofu enemboda asumbari kambesi taubananu utota asumbaita uno egegeta rousue.
MAR 12:40 Númane aghá urota, dodoruda kambode gugua-ghayafade tefo-tafo rururota, God du Tafaroro Ari Kambova terua jiria, enembomi númane raga rari-du rea, benunu numbotofo egegeta rousue. Aghá enembodu, God na fefera ambova mema jojabe kotú bouvu akuago beenu utota baita rousue.”
MAR 12:41 Aghá rea doa, Iesu aria, God du Tafaroro Ari Kamboda* rova terua aria, vesa utari kibubu irieta gerurie-gea, rekimbea aria, yoveniva asumbuturie. Asumbea gerueta, enembo furia, númanda guri ututurie. Aghá ueta, gugua-ghayafa embobo guri oruabe ituturie.
MAR 12:42 Anada rorova doru makasi bee einimi furia, guri* auri kofa mi ari ijoijokoko ungagha kibubuva fefendueta gerurie.
MAR 12:43 Aghá urieta, unda ambo nimbi ghogho ririeta furia, danode urieta-gea, ririe, “Reisi-gerora, aná evetu doru umó makasi re-tago, umó jojabe kibubuva fendie. Enembo eini jo unda utua, aghago utambi re.
MAR 12:44 Anada bee mo, enembo dumeni númanda gugua-ghayafava gerurota bubua itie. Tago, ená doru makasi bee re. Undava donu vita, aná dano bua utue. Kotú, undava irasueta, umó ambova jijimu asua katogo, aná dano bua etia utue.” Iesu na aghá ririe.
MAR 13:1 Iesu, God du Tafaroro Ari Kambovareta erea yaita ueta-gea, unda ambo nimbi einimi Iesu du eghá ririe, “Irugari kato, ená God da kambonu gi! Singoi jojabebeimi bua, ená God du Tafaroro Ari Kambo* ititurieta, unda gari taubanago bee rouvie.”
MAR 13:2 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Imó ená singoi jojabebeinu gerurota rera? Tago, gitofomi furá aná kambo singoimi itari vitia-nu, susugi egegota, anada singoi mane eini jo unda irari kambesiva jirambi aita rouvie. Dano averegea airo-airo vovoregaita rousue.”
MAR 13:3 Anada ambova, Iesu ooto ragaro Olivi itiva, God du Tafaroro Ari Kambo* beina yoveniva asumbea irieta, Pita, Jems, Jon, Andru de númane nenukako furia, undava uriga egeguturie,
MAR 13:4 “Námandu rege, niningigore, ená rera eini-eini fefera nanjigo siroradu? Ivata domi uutu enda tano aita rouvia fefera, irugadu?”
MAR 13:5 Aghá regeguturieta, Iesu tutuno ea, númandu eghá ririe, “Dibe be gerurota, kaifa egege, rourogo nímane kuvia gavera rata-gea, ananu gaa bee gaa regegareta!
MAR 13:6 Anada bee mo, enembo oruaruabe furá, nímane kukuvirota, gavera eghá regegaita rousue, ‘Embó eini God utaita riria, aná amó re,’ aghá regeguturota, enembo oruabe dano númanda gaveranu, gaa bee gaa regegaita rousue.
MAR 13:7 Kotú, mene-mene utuvako urota, bingá niningigadora, o airo bee urota, kinini niningigadora, mania oru egegata! Eini-eini aghago mane siroraita rouvie-tago, uutu enda jo aghade tano ambi aita rouvie.
MAR 13:8 Roo enda dumeni dumenida beforo ririkigari o kini mane ereregea, mino-mino mene-mene egegaita rousue. Kotú, gino-ginode, baimanade roo enda dumeniva siroraita rouvie. Aná mo, eto-bato evevetumi mendi sasingu fumbaita tutuno ea, mema itatama eta rousua, aghago re.
MAR 13:9 Dibe be gerurota, nendufa kaifa urota iririge! Anada bee mo, nímane nandia, númanda nghaĩ itari kambova fisurea, nímane bua, kanisera* maneda ingova utota, koto egegaita rousue. Aghade, nímane itota, gavanada babarigarida dibeva, kotú kini maneda dibeva jiria, anda ragarova isaghava regegota, númane, Jiusi enemboda gitofode dano anda Gaga Taubana niningigaita rousue.
MAR 13:10 Ená enda jo tutomi manjambi irota, anda Gaga Taubana nímanena regegadi, natofo jede endava vitia dano ningia fafate egegota, anada ambova ená enda manjaita rouvie.
MAR 13:11 Kotú, nímane koto egegaita rosora-da feferava gaga donu raita regegadora-du, mania mema egegata! Anada bee mo, aná gaga raita rosora feferava, Asisi Kakarami sonembea iruguturota regegaita rosoravore.
MAR 13:12 Aghade, nímane amó gaabee egegeta rosora-du, enembo oruabe nímane injigha egegaita rousue. Aná fefera furadua mo, enembo erea, númanda ikoko kaka, nanandigea ututugota-gea, data ambubugaita rousue. Enembo númanda sasingu nanandigea ututugota-gea, data ambubugaita rousue. Kotú sasingu beago erea, nue numamo mane nanandigea ututugota-gea, data ambubugaita rousue. Atá avona ano ea, enembodu oru ambi amó gaabee urota amburadua mo, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.”
MAR 13:14 Iesu aghá rea, gaga enada mendó eini eghá ririe, (Anada beenu irugea tanana egegadi rere. Gaga aná evere:) “Ambova eini-eini akuago bee eininu bua furá, God du Tafaroro Ari Kambo roo Kambesi Kakarava itota jiria, anami bebeta urota gigigadora mo, nímane eve Judia Frovensi rova vitera enembo oru sumbua igige, oná dafaruva nunungegadi!
MAR 13:15 Atá, embó avona unda kambo sebova asumbea irota, fefera bubadua, umó jo terua, unda eini-eini kambo rova bambi asue.
MAR 13:16 Kotú embó avona aayova buro urota-gea, fefera bubadua, umó jo kaverea ya, kambova unda etova asugari eini jo bambi asue.
MAR 13:17 Arii, amó evevetu tambouvude ea iraita rousua-du, kotú evevetu dumeni sasingu emi gaiturota iraita rousua-du, neno mema rore. Anada bee mo, fefera bubadua, evevetu sasingu mane bua sumbari ata-bata urota, mema fakara bee itatama egegaita rousue.
MAR 13:18 Inda oru sumbari, rourogo uria-gharova sirorauve-degea rirota, God dava benunu egegadi rere!
MAR 13:19 Anada bee mo, God enda uubu urieta sirorea rei-fia, ya bubaita rouvia feferava, mema bouvu jo ená fururota, siroreta uria-gha jo inono irambi re, iti bee itiva siroraita rouvie.
MAR 13:20 Aghá re-tago, fefera veveragha jo yafabe ambi aita rouvie. God da ririeta vitia, aná eghá re. Yafabe irasua mo, natofo eini jo irambi, dano manjasue. Tago, God unda natofo gateguturia-du rirota, mema furaita rouvia, jo numbobe irambi aita rouvie.
MAR 13:21 Fefera aghade, enembo einimi indú gavera rirota, ‘God Embó eini utaita riria, aná evere!’ o ‘Umó overe.’ radua mo, mania umó gaabee ata!
MAR 13:22 Aghá rera-da bee mo, enembo dumeni furá gavera rirota, ‘Aná Embó God da utaita riria, aná amó re.’ aghá rirota, númane feroveta gavera kakatode dano furá, God da natofo beago kukuvirota, númanda gaveranu gaabee egegari-du rea bera-bera egegaita rousue. Kotú, númanda gaga gaabee egegari-du rea, ivata anogha dibe eini be eini egegaita rousue-tago, God da gateguturia natofo jo kuvirota jurambi egegaita rousue.
MAR 13:23 Atá, dibe gia ambo gia urota, tumanadu kaifa egege! Ená gagada bee jo sirorambi irieta, nímandu sei retueta niningigetoravore. Amindu nundubuturota, iririgadi rere!
MAR 13:24 Aná mema dara retora fefera furá sidara adua-da ambova fefera gotea, bingoi ata, marabe beago gotea bingoi aita rouvie.
MAR 13:25 Kotú, damana mane dorea vovorurota, uutuva eini-eini dano rarovaita rousue.
MAR 13:26 Fefera aghade, Enemboda Jojabee* gooso rova unda ano jojabede duroghade vorefurota, enembomi gigigaita rousue.
MAR 13:27 Aghá urota, tavuya furota, unda anera mane ninengota vorea ya, enda mendóvareta furá mendóva unda gateguturia enembonu bua, danode egegaita rousue.
MAR 13:28 Atá, aná ika simbiagomi nímane irugoe! Ika simbiada fafatu boiri ea, igi fangadua mo, nímane tanana aita rosoravore, ‘Ika simbiagoda bee ari oya bubaita rouvie.’
MAR 13:29 Aghagonu, aná eini-eini retora-nu gigigadora mo, tanana egegadi rere, fefera etia, utuvako etua-du, bee siroraita rouvie.
MAR 13:30 Amó nímandu gaa bee rere. Oreki rei-sirorutua enembo dano, jo ambua sidara ambi, dumeni irota, ená ivata retora, siroraita rouvie.
MAR 13:31 Uutude endade dano manjaita rouvie-tago, anda Gaga jo nanjigo aghade manjambi aita rouvie.”
MAR 13:32 “Enemboda Jojabee* fefera domi kaverea furá bubaita rouvia, endava enembo, o uutuva anera mane, kotú God da Mendi beago jo gambi re, God unuka rei-gerue.
MAR 13:33 Amindu, dibe gia ambo gia goghó urota iririge! Anada bee mo, Enemboda Jojabee kaverea furaita rouvia-da fefera, nímane jo gambi re.
MAR 13:34 Atá, fefera aghade aná eghá aita rouvie. Embó eini esega erea, yaita nundubuturota, unda eini-eininu unda sabua* yarata manemi kaifa ari-du rea doa, yaita yavi urota, bebato kaifa ari embódu eghá ririe. ‘Anda furaita rora-nu dibe emboro ege!’
MAR 13:35 Dibe emboro adi retora-da bee mo, kambo numamoda furaita rouvia fefera, imó jo gambi roravore. Rifogha ra, tumbade ra, aĩ, tumba rorova ra, aĩ, imó jo gambi re.
MAR 13:36 Gigige! Nímane eviviguturota, umó kaverea furadua, aná jo taubana irambi re. Amindu kaifa ea goghó egege!
MAR 13:37 Kotú kambo numamoda, unda bebato kaifa ari embódu riria aghagonu enembo nanjogodu, rere. Kaifa ea goghó egege!”
MAR 14:1 Serigea Yarida Banau*, kotú Yisti Tama Arida Banau jo ambi, fefera ungagha dibeva irieta, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga irugari kakatode* Iesu nenomi nandia data amburari-du manaka gaegeguturie.
MAR 14:2 Aghá urota, eghá regeguturie, “Namonde amó jo Serigea Yarida Banauda feferava ambi aita rosore. Anada bee mo, enembo oruaruabe desaita rousua-mi neno akuago ea, umó sorea namonde tataya egegauveta!”
MAR 14:3 Aghade, Iesu umó aria, Betani naava bubua, embó ragaro Saimon Refero da kambova terua irirota, undari dieta, evetu einimi uka muu munode ragaro nard botoro singoi ragaro arabasta va rurukarinu bua furie. Aná uka muuda muno taubana dogo, jo uvugha bagega irambi-gea, mino bee itiva re. Terua aria, Iesu dava bubua, aná botoro righia bejea, aná uka muunu Iesu da beforova avereguturie.
MAR 14:4 Aghá ueta-gea, enembo dumeni avo vitiria-mi, neno akokogo egegea, eghá regeguturie, “Aná uka munode mo, daiyagha sara-siosa averegetu?
MAR 14:5 Anami utua mino basira, aná ghaeko dabako buro ea bari gurida* itiva aghagonu bua, makasi enembodu vesa egegasira mo, taubana re,” aghá rirota, aná evetudu dibe beva gaa ininigha regeguturie.
MAR 14:6 Aghá regegutueta, Iesu umó erea, númandu mino eghá ririe, “Mania ená evetudu dibe beva regegata! Umó andava ari taubana bee etue.
MAR 14:7 Atá, reisi-gerora, makasi enembo aná nemonde dano, fefera numbotofo bee iraita rosoravore. Amindu númane sonembarida emboro aná iraita rouvie. Tago, amó jo namonde tumanadu irambi aita rore.
MAR 14:8 Ená evetuda donu etua, aná taubana etue. Anda tamo bua ya, furugaita rouvia-du, ená uka muumi andava averegetue.
MAR 14:9 Amó nímandu gaa bee rere! Anda Gaga Taubana ya, roo enda niavo-niavo ningia fafate egegaita rouvia-va, ená evetu andava donu etua-da kiki anda Gaga Taubanade dano minono regeguturota, ená evetu beago nundubaita rousue!”
MAR 14:10 Aghá ririeta, unda ambo nimbi 12 da rova, Keriot embó ragaro Judas na erea, Iesu nu kuvia bua, fristida* kokotofudedava utaita rea arie.
MAR 14:11 Aghá ririeta ningia, númane gangoro egeguturota, Judas gurimi mino aita regeguturie. Aghá regeguturieta ningia, Judas tutuno ea, Iesu daiyagha nenomi nandia, Jiusi enemboda babarigaridava utasua-da emboro tava urie.
MAR 14:12 Yisti Tama Arida Banauda* rifo tutunova, oka sifi memendinu aná Serigea Yarida Banaudu dea bureta egeguturia anava, Iesu da ambo nimbimi undava uriga egeguturie. “Námane kambesi niavo ya, Serigea Yarida Banau simbugota undaita uno ro?”
MAR 14:13 Ririeta-gea, unda ambo nimbi ungagha ninenguturota, eghá ririe, “Igige, bogu naa Jerusalem teterugea, embó eini ovumi uvu dimbua bua fururota tatambugaita rosoravore. Aná embóda ambova tuvia, igige!
MAR 14:14 Umó niavo teradua, kambesi dabako avo teterugea, aná kambo tofodu eghá regege! ‘Irugari kato eghá retue, “Amó kambesi doda terua, anda ambo nimbide dano Serigea Yarida Banau simbugea undidiga?” ’
MAR 14:15 Umó ingá imó bua, kambo tuvareta vitia, kambesi itiva irugadua mo, kambesi taubana avo simbugari vitia-nu gigigaita rosoravore. Namonde anda banau avo simbuge!”
MAR 14:16 Aghá ririeta niningigea doa, unda ambo nimbi erea aria, Jerusalem teterugea, Iesu da daiyagha riria, aghagonu siroruturieta, ungá Serigea Yarida Banau avo simbuguturie.
MAR 14:17 Simbuguturieta, jama urieta, Iesu unda ambo nimbi ingo ungaghade, numonde aria teteruguturie.
MAR 14:18 Aria terua asusumbea, undari undidiguturota, Iesu na eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Embó eini nímanda rorova vitia-mi, amó dubo ea, gitofoda ingova utaita rouvie.”
MAR 14:19 Aghá ririeta, unda ambo nimbi neno mema egeguturie-gea, tutuno ea, dano Iesu du uriga egeguturie, “Rege ningore! Jo amó irambi ra?”
MAR 14:20 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Anona aghi jufirieta, anda ambo nimbi 12 ea vitera-da rova embó eini, avona unda ingomi angá danode aagha dabakova ga degimbea nendera-mi, amó dubo ea, gitofoda ingova utaita rouvie.
MAR 14:21 Aghadu God da Gagava eghá gembari vitie: Enemboda Jojabee* umó donu ari-du gefiria, aghagonu aita rouvie. Tago, umó avona Enemboda Jojabee dari-du kivumi emboro aita rouvia embódu ‘Arii’ rere. Taubana mo, umó jo sirorambi asue.”
MAR 14:22 Aghá rea doa, numonde undari undidiguturota, Iesu farava ingari bua, God du aiye rea, righia ingegebea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Ená anda tamo reta, bubuge!”
MAR 14:23 Aghá rea doa, Iesu umó vaini aaghava bua, God du aiye rea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Nímane dano, ená aaghava undidige!
MAR 14:24 Anda tatangu enembo oruabedu averegota voraita rouvia-mi God Afa undava ya bububugarida emboro* reka ifegaita rouvie.
MAR 14:25 Amó nímandu gaa bee rere. Amó vaini ghavesida bee jo rekago undambi irogo, God unda natofo* rata ya, unda kambesiva terota-gea, amó vaini aghade undaitare.”
MAR 14:26 Iesu aghá rea doa, numonde daa eini divua, sidara ea bubua, ooto ragaro Olivi avo rekimbea igiguturie.
MAR 14:27 Anava irurota, Iesu númandu eghá ririe, “Oreki tumbade nímane dano oru susumbugea, amonu doaita rosoravore. God da Gagava amindu eghá gembari vitie: ‘God na sifi kaifa kato data amburota-gea, sifi mane gategea gategea, unda unda susumbugaita rousue.’
MAR 14:28 Tago, ambova amó amburarivareta erea, nímane Galili yambi-da dibe kena, sei anona yaita rore.”
MAR 14:29 Aghá ririeta, Pita na mino Iesu du eghá ririe, “Jojabee, inda dumeni imó doa susumbugaita rousue-tago, amó jo imó doambi aitare.”
MAR 14:30 Aghá ririeta, Iesu umó mino eghá ririe, “Amó indú gaa bee rere. Rifode rifo jo atambi irota, kokora be fefera ungagha dimbambi irota, imó fefera bakode amó jo gambi gaa rea, kivu aita roravore.”
MAR 14:31 Aghá ririeta, Pita be faghighi ea, eghá ririe, “Amó angá dano amburaita asire, imó jo kivu ambi aita rore.” Kotú Iesu da ambo nimbi dumeni beago Pita da riria dabako aghago regeguturie.
MAR 14:32 Aghá regeguturia-da ambova, Iesu unda ambo nimbide aria, kambesi eini ragaro Getsemani avo bubua, númandu eghá ririe, “Nímane eve asusumbea iririgutu-gea, amó ya onava benunu are!”
MAR 14:33 Aghá rea, umó Pita ungá Jems gha Jon de bua, numonde igiguturota, umó tutuno ea, unda neno nundubari jujurueta mema jojabe itatama urie-gea,
MAR 14:34 númandu eghá ririe, “Amó neno memami sumbua serigetueta amburaita itoko rore. Amindu nímane dibe fakara egege, namonde kaifa egegore!”
MAR 14:35 Aghá rea doa, itoko gosá ea aria, koubumi jengirea gonea vovorurota, aná memada fefera daiyagha serigasua-du, benunu urie.
MAR 14:36 Unda benunuva eghá ririe, “Ariee, Afa, imó aná eini-eini dano ari inono re! Amindu ená mema jojabe andava reifia inona ege, serigoe! Avotago, jo anda unonu ambi aita roreta, do-gea, inda unonu siroroe!”
MAR 14:37 Anada ambova, umó kaverea aria, unda ambo nimbi bakodedava bubua, númane evivigutueta gerurie-gea, Pita du eghá ririe, “Saimon, imó mo revera, aĩ, vitera? Imó daiyagha fefera tufoko dibe fakara ea, angá danode kaifa ambi ro?
MAR 14:38 Dibe fakara ea, benunu egege, rourogo Satan furá nímane kuvirota, ari akokogo egegara-degea, rere! Nímanda unode nundubaride aná andava vitie. Tago, nímanda tamo firída unomi righieta, nímane jo ano ambi rosoravore.”
MAR 14:39 Aghá rea doa, umó kaverea aria, benunu urota, dabako aghagonu benunu urie.
MAR 14:40 Aghá rea doa, umó rekago kaverea aria mo, unda ambo nimbi dibe bouvu egeguturieta vasia evivigutueta gerua mo, númane dibe fangea umonu gia, gaa bee sidara urie.
MAR 14:41 Iesu rekago kaverea aria, benunu ea doa, kotú kaverea furia bubua eghá ririe. “Nímane eviviguturota, nangu undidiguturota vitera? Inono etue! Enemboda Jojabee* dubo ea bua, ari-bari akokogo egegari enembodava utari fefera etia utuvako etue.
MAR 14:42 Amindu, ererege, namonde igigore! Gigige, amó dubo ea bua ari-bari akokogo egegari enembodava utaita rouvia embó enanu bubie.”
MAR 14:43 Iesu aghá ria mo, unda ambo nimbi 12 da rova, embó eini ragaro Judas umó natofode buburiturie. Fristida kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode*, kotú Jiusi enemboda babarigaridemi númanda mene-mene ari kakato dumenide ninenguturieta, kaiyade, gandighade bubugea, Judas da ambova aria bububuguturie.
MAR 14:44 Aghade, númane jo furia, utuvako ambi irirota, Judas unda ari-bari daiyagha aita rouvia-nu natofodu eghá ririe, “Embó avonu amó nandia muno aita rora, aná umó reta, nanandigea bua, umó kaifa egeguturota igige!”
MAR 14:45 Judas natofode dano aria bubua, dibe dambu Iesu dava aria eghá ririe, “Irugari kato, vitera!” aghá rirota, Iesu nandia muno urie.
MAR 14:46 Aghá urieta-gea, gitofomi bubua, Iesu nanandigutueta,
MAR 14:47 embó eini unda kasava jiria vitiria-mi, unda kaiya bua erea, fristida* beforo righarida buro embóda nghaĩ vegea kositurieta, jujururie.
MAR 14:48 Aghá uria-da ambova, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane dodu kaiyade gandighade bua, amó nandaita fufugeto? Amó jo gavana tuvari gaa eini rambi re.
MAR 14:49 Atá, amó fefera yafabe namonde God du Tafaroro Ari Kamboda* ghoukava terua irirota irugeta riara mo, daiyagha amó avo nanandigambi egegeta rosa? Avore, God da Gaga donu reiria-da bee sirorari-du rirota, eghá rei-sirorutue.”
MAR 14:50 Aghá rieta, unda ambo nimbimi umó avo doa, númane airo susumbuguturie.
MAR 14:51 Aghá egegutueta, mendi gimasa eini eembo evia, Iesu da ambova furueta gerurie-gea, umó nandaita egeguturieta,
MAR 14:52 umó oru sufieta, unda eembo urugea jujururieta, umó taroba sufirie.
MAR 14:53 Aghá ea doa, Iesu bua aria, fristida* beforo righari katodava buburiturie. Fristida kokotofude, Jiusi enemboda babarigaride, kotú Moses da Gaga Irugari kakatode* dano avo desea iririgutueta, Iesu bua aria teteruguturie.
MAR 14:54 Atá, Pita, umó itoko ambo fugea jiria irieta, Iesu bua igigitueta, ambova ea jiria uta aria, fristida beforo righarida kambo kasava ghouka rova terua jiria, mene-mene ari kakato dumeni avo ivariva eka ingo mesitueta-gea, umó aria, nemonde asusumbuturie.
MAR 14:55 Aghá ueta, fristi maneda kokotofude kanisera* manede dano Iesu data amburari-du regeguturota, osagho fufumbugaridu tava egeguturie-tago, undava akuago eini jo tambambi egeguturie.
MAR 14:56 Enembo oruabe gavera regeguturota, númanda gaga jo bee dabako rambi re.
MAR 14:57 Anada ambova enembo dumenimi erea, osagho fufirota, Iesu da tamova gavera eghá regeguturie,
MAR 14:58 “Umó eghá rieta, námane niningigutare, ‘God du Tafaroro Ari Kambo* enemboda ingomi itari vitia, anona dea bejea, fefera bakodeda rova anukako itota jiraita rouvie. Aghade, enembo eini avona jo amó sonembambi aita rouvie,’ aghá ririeta, námane niningigutare,”
MAR 14:59 Aghá regeguturie-tago, númane gaga nanjogo regeguturia, aná jo gaga dabako aghago jo regegambi re.
MAR 14:60 Aghá regeguturieta-gea, fristida beforo righari númanda dibeva erea jiria, Iesu du uriga urie, “Ená gaga inda tamova reisi-ria-da mino eini jo rambi adora? Kotú ená emboboda regegetua gagada bee mo doro?”
MAR 14:61 Aghá ririe-tago, Iesu gaga eini donu jo rambi uria-du, aná fristida beforo righarimi Iesu du rekago uriga eghá urie, “Rege, ningore! Namonde amó God kakara eta rosora-da Mendi, enembo sonembari-du utaita riria mo, imó ra, aĩ?”
MAR 14:62 Aghá ririeta-gea, Iesu mino eghá ririe, “Nu reravore! Amó re! Fefera ambova Enemboda Jojabee* God Ano tofoda ingo bee kenava asumbea vitia-mi, uutuvareta gooso etova vorefurota gigigaita rosoravore.”
MAR 14:63 Aghá ririeta, fristida beforo righari ningia, neno akuago urie-gea, unda tamova asugari righia kisorea doa, eghá ririe, “Nímane niningigetora? Umó aghá rirota, God fara etue. Dodu gagada osagho fumbari enembo dumenida gaga niningiga?
MAR 14:64 Unda ari akuago danonu reisi-niningoravore! Amindu, nímane daiyagha reisi-nundubuto?” Aghá ririeta, númane dano, umó data amburari-du regeguturie.
MAR 14:65 Aghá regeguturota, eembo eininu bua, unda dibe rafea gagajeguturie. Aghá ea, ingo safea, umó ofova toka-taka egeguturota, eghá regeguturie, “Indava ferovetada ano iradua mo, imó avona detua-nu, rege, niningigore!” Aghá egeguturia-da ambova, God du Tafaroro Ari Kamboda kaifa ari kakato beago, Iesu dedeguturie.
MAR 14:66 Pita ghouka gimanjeva kambo kasava asumbea irieta, fristida* beforo righarida buro ari ariri eini furie.
MAR 14:67 Aghade, Pita avo ivariva eka ingo mesiturota asumbea irieta, dibe fugia gerurie-gea, eghá ririe, “Imógha dano Nasaret embó Iesu de dano vitaravore.”
MAR 14:68 Aghá ririeta, Pita na jo umó irambi gaa rea kivu urota, eghá ririe, “Imó dodu rera, amó jo gambi re.” aghá rea doa, umó erea aria, ghouka bebatova jiria irieta, kokora be difirie.
MAR 14:69 Kokora be difirieta, umó avo jiria irieta, aná aririmi umó rekago gia, enembodu eghá ririe, “Ená embó, aná Iesu da eini re,”
MAR 14:70 Aghá ririe-tago, umó kivu urieta, enembo avo jijiregea vitiria-mi eghá regeguturie, “Gaa bee re. Imó Galili embó re. Amindu imó aná Iesu da eini re! Jo kivu ari katogo irambi re.”
MAR 14:71 Aghá regeguturieta, Pita eghá ririe, “Amó gavera rasira mo, God na amó dasueta amburasire! Amó gaa bee rere. Nímanda reisi-rera embó amó itoko jo gambi re.”
MAR 14:72 Aghá rieta-gea, kokora rekago be difirie. Kokora be difieta, Pita umó Iesu da undú donu riria, ananu nundubuturie, “Kokora be fefera ungagha dimbambi irirota, fefera bakode inona amó kivu aita roravore,” Iesu da riria-nu nundubea, Pita neno jujururieta, jiimi neno gagajeguturie.
MAR 15:1 Rifo tumba rova fristi* maneda kokotofude, Jiusi enemboda babarigaride, Moses da Gaga Irugari kakatode*, kotú kanisera* manede dano, manaka gaegeguturia-da ambova, Iesu nu seni mi bundia bua aria, Rom enemboda gavana ragaro Pailat dava ututuguturie.
MAR 15:2 Ututuguturieta, Pailat da dibeva jiruturieta, Pailat Iesu du uriga urie, “Imó Jiusi enemboda kini ra?” aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Eẽ, inda rera aghago re,”
MAR 15:3 Aghá ririeta, fristi maneda kokotofumi umonu itia bera-bera urota, gaga akokogo dumeni dumeni regeguturie.
MAR 15:4 Amindu, Pailat na rekago Iesu du uriga eghá urie, “Ená enembo inda tamova itia bera-bera rousua mo, rei-niningora? Imó gaga mino radora?”
MAR 15:5 Aghá ririe-tago, Iesu rekago gaga eini donu jo rambi urieta-gea, Pailat mana-mana urie.
MAR 15:6 Atá, Serigea Yari Banauda* feferava Pailat ghaeko inono eghá eta urie. Natofo jede fuava, dibura ea irari enembo avodu uno ea rari mo, Pailat na doaveta fuava isaghava bubua igigeta urie.
MAR 15:7 Avore, Iesu nanandiguturia-da feferava, embó eini ragaro Barabas, unda mambu manede Rom enemboda gavana injigha egeguturota, dea tuvari gaa rea, Rom enembode mene-mene urota, enembo eini dedeguturieta ambubuturie. Amindu rea, umó bua, diburava gagajeguturieta vitirie.
MAR 15:8 Pailat unda eta uria-nu nundubuturota irieta, enembo oruabe furia, Pailat dava bubua, avo desea númandu dibura ea irari embó eini doata furia, isaghava bubari-du benunu egeguturieta,
MAR 15:9 Pailat mino eghá ririe, “Avoreta, regege, ningore! Nímane avonu uno roso? Nímanda uno mo, Jiusi enemboda kini doata isaghava bubadua? Regege, ningore!”
MAR 15:10 Aghá riria-da bee mo, umó gerurie, fristi* maneda kokotofu númane Iesu da bingá niningigea, jii didimbugea, amindu Iesu bua furia, unda ingova ututuguturie.
MAR 15:11 Avore, Pailat, aghá ririeta niningigea, fristida kokotofumi regeguturieta, natofo jede bubua desea vitiria-da neno erorurie. Aghá urieta, númane dano Iesu dotuturota, Barabas nu doata isaghava furia bubari-du regeguturieta,
MAR 15:12 Pailat na rekago númandava uriga urie, “Atá ená embó, Jiusi enemboda kini reta rosora mo daiyagha a?”
MAR 15:13 Aghá ririeta, númane niningigea erea, itata rea, eghá regeguturie, “Umó ifatarava dege, amburoe!”
MAR 15:14 Aghá regeguturieta, Pailat umó mino eghá ririe, “Bee dodu? Kotú umó dinunu donu etu? Regege, ningore!” aghá ririeta, númane erea, itata rea, sirivo-sata egeguturie, “Umó ifatarava dege, amburoe!”
MAR 15:15 Aghá regeguturieta, Pailat na aná natofo jede neno taubana ari-du rea, Barabas dotuturieta furia, isaghava buburiturieta, umó ririeta, unda mene-mene ari kakato dumenimi Iesu bua, embiimi dedeguturie. Aghá egeguturieta, Pailat na Iesu nu bua, ifatarava dedegota amburari-du rirota, mene-mene ari kakato dumenida ingova ututurie.
MAR 15:16 Aghá urieta, mene-mene ari kakatomi Iesu bua aria, gavanada kambo jojabeda roro rorosinava teteruguturie. (Aná kamboda ragaro Rom enemboda gaami fraetorium regegeta urie.) Anava bubua, ghogho regeguturieta, númanda dumeni dano furia bubua, avo terua danode egeguturie.
MAR 15:17 Ea, eembo gaduna tamonu bua, tumo tano afuregea, kini da kasavago urota, ika fatu gingidemi keifi ea beforova asuguturie.
MAR 15:18 Aghá ea, tutuno ea umó kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie. “Orokaiva! Jiusi enemboda kini, buberavore! Orokaiva!”
MAR 15:19 Aghá urota, ika bua beforova derurota visogha dibe beva egeguturota, tumogha baĩ egeguturie.
MAR 15:20 Kuvia gegha rea sidara egegea, númanda eembo Iesu dava asuguturia-nu, kosugea rururota, eembo unda tofonu bua asuguturie. Aghá ea, umó bua ifatarava daita rea righia ghambugea bua igiguturie.
MAR 15:21 Aghade aria, emboro rorova Sairini embó eini, ragaro Saimon Jerusalem bogu naava teraita irueta tatambugea, Iesu da ifatara fumbari-du rea, bera-bera egeguturieta, Iesu da ifatara unona sonembea fufirie. Saimon rera, umó Aleksander ungá Rufus ghada numamo re.
MAR 15:22 Aghá ea, númane Iesu bua aria, kambesi ragaro Golgota avo buburiturie. Golgota da bee mo, Amburari Enemboda Beforo Siruru regegeta rousue.
MAR 15:23 Aria bububugea, anada ambova, umó rourogo tamo vevera itatama auve-degea vaini bua, ingi eini, ragaro meer reta rousua-gha, bagega arinu ututurie. Aghá egeguturie-tago, Iesu undari injigha ea dotuturie.
MAR 15:24 Dotuturieta, fefera vitia 9 koroki urieta, númane Iesu bua ifatarava dedeguturie. Ea, unda asugarinu vesa-boanda egegaita rea, kikindo gaegeguturie.
MAR 15:26 Aghá ea, umó dodu koto uria-da bee, irugota gigigari-du rea, gembua Iesu da beforo gombu kena dea takembuturie. Aná eghá gegembuguturie, Ená Jiusi enemboda kini re.
MAR 15:27 Fefera aghade, bagia kakato ungagha bua furia, eini Iesu da ingo bee kena, eini ingo anda kena ifatarava dedeguturie.
MAR 15:28 Aghá egegutueta, God da Gaga donu riria, aná isagha urie. Aná mo evere: “… umó aná ari akuago embó aghago nundubuturota regeguturie.”
MAR 15:29 Enembo iru-furu urota, beforo biru-biru urota, Iesu gia kuvia gegha regeguturota, yovero regeguturie, “Yove, yove! Imó God du Tafaroro Ari Kambo* righia bejea, fefera bakodeda rova righota erea jirari gaa reta ureravoreta,
MAR 15:30 indufa sonembea ifatarava doa kaverea vore!” aghá regeguturie.
MAR 15:31 Aná ari dabako aghagonu fristida* kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* beago, númanena Iesu kuvia gegha rirota, eghá regeguturie, “Umó enembo dumeninu sonembeta urie-tago, undufa sonembari jo inono irambi re!
MAR 15:32 Unda nundubari mo, God namonde anda ari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini utaita riria, aná umó re, kotú namonde amó Jiusi enemboda kini umó re, reta rouvia amindu, namonde amó umonu gaabee egegari-du rea, ifataravareta vorari-du reisi-rere.” aghá regeguturie. Kotú aná bagia kakato ungagha Iesu de dano ifatarava dedeguturia beago, Iesu fara egeguturie.
MAR 15:33 Fefera beforova ueta, roo enda dano bingoimi afuregea irieta aria, jama ueta, kambesi rekago ategea unana urie. Jama 3 koroki ueta, Iesu Jiusi enemboda gaami koko fugia be jojabe ririe, “Eroi, Eroi, rama sabakitani? Aghá riria-da bee mo, Anda God, anda God, imó dodu amó doto?” ririe.
MAR 15:35 Iesu da koko riria-nu niningigea, enembo dumeni avo jijiregea vitiria-mi jo ningia goghó ambi egeguturie-gea, eghá regeguturie, “Niningige! Umó Elaija du ghogho reirie.”
MAR 15:36 Anada ambova embó einimi sumbua aria, eini-eini ofusada mokogonu bua, ika mendóva fakembea, vaini kaeededa kofiriva ga degimbea bua, Iesu na undari-du siniturieta vitia, unda beva takembuturieta ririe, “Do-gea, namonde gigigore, Elaija furá, umó sonembadua, aĩ, tefo?”
MAR 15:37 Aghá ririeta, Iesu koko jojabe rea, ambubuturie.
MAR 15:38 Ambubuturia aghade, God du Tafaroro Ari Kambo* bogu naa Jerusalem vitiria-da rova, rourogo enembo ya Kambesi Kakara Bee anava terua amburauve-degea, eembo einimi gajari vitiria, aná rorova kisorea vorefuria, tuva buburiturie.
MAR 15:39 Aghá urieta, mene-mene ari kakatoda beforo righari Iesu da ifatara dibe kena jiria vitiria-mi, Iesu unda daiyagha ambubuturia, aná gerurie-gea, eghá ririe, “Gaa bee re, umó God da Mendi re!”
MAR 15:40 Iesu ambubuturia aghade, evevetu dumeni airo jijiregea gigiguturie. Anada gorotova Makdala ariri, Meri de, kotú Meri unda akau (Ená Meri rera, umó Jems ijoko, Josep kotú Salome deda nue re.) kotú evevetu dumenide jijiregea vitirie.
MAR 15:41 Ená evevetu rera, númane frovensi ragaro Galili anava, Iesu de dano deĩ urota, umó sonembeta egegeturie. Kotú evevetu dumeni avona numonde Iesu de dano furia, Jerusalem bububuguturia-de dano avo jijiregea irirota, Iesu da ambubuturia-nu, gigiguturie.
MAR 15:42 Aghá urieta, evia rifo atadua, aná Nangu Undarida fefera re. Jama uua-du,
MAR 15:43 Arimatea embó ragaro Josep na aria, Iesu da tamo utota bua ya furugaita rirota, Pailat dava benunu urie. Ená embó Josep rera, umó embó bingáde eini re. Kotú umó aná kanisera* maneda eini re. Aghade umó, God furá unda natofo* kaifa aita rouvia feferadu kaifa urota vitirie.
MAR 15:44 Unona aria, Pailat dava bubua, Iesu da tamo bua ya furugaita benunu urieta-gea, Pailat aná gaga ningia duduku urie. Ea, aná mene-mene ari kakatoda beforo righaridu aghi ninenguturieta aria bua furieta, undava uriga urieta, “Seibe ambue,” ririe. Aghá riria-du Pailat na Iesu da tamo Josep du utari-du ririe.
MAR 15:46 Aghá ririeta, Josep aria, eembo saghai tamonu gurimi mino utua bua furia, Iesu da tamo ifataravareta ititurieta vovorurieta bua aria, uje eini gudoro ufuva ghafirieta vitiria-va itia, singoi eininu oberea, anami uje be gajiturie.
MAR 15:47 Kotú, umó niavo itituria, Makdala ariri Meri de, kotú unda akau Josep da nue Meri de, avo iririguturota, númanena gigiguturie.
MAR 16:1 Nangu Undari fefera sidara uria-da ambova Makdala ariri ragaro Meri de, kotú unda akau Meri de (Aná Jems ungá Salome ghada nue re.) Ungá ingide uka muu munodenu bua, Iesu da tamova gharaita rea igiguturie.
MAR 16:2 Fura Jojabeda rifo atea fefera vitambi irieta, ungá aná uje singoi toova igiguturie.
MAR 16:3 Igiguturota, emboro rorova mino-mino eghá regeguturie, “Namonde andú avona aná uje beva singoi oberadu?” (Aná singoi aná bouvu bee re.) Aghá regeguturota, dibe fugia gigiguturia mo, aná singoi uje beva gajari vitiria, seibe ifegea irieta gigiguturie.
MAR 16:5 Aghá gigiguturie-gea aria, anava bubua uje rova terua, anava mendi gimasa eini unda asugari aná saghainu asugea, ingo bee kenava asumbea irieta gigigea, númane duduku-dadaka ea, mana-mana egeguturie.
MAR 16:6 Mana-mana egegutueta, unona númandu eghá ririe, “Mania mana-mana egegata! Amó rei-gerore. Nasaret embó Iesu ifatarava dedeguta-du, tava rosoravore. Umó ambua, amburarivareta jebugea eretue. Umó enava tefo re. Kotú gigige! Umó bua futa ituta kambesi, aná evere.
MAR 16:7 Amindu oreki nímane ená gaganu bua igige! Unda ambo nimbi dumenide Pita de dano regege, niningigoe! ‘Umó nímanda dibe kena Galili reiya-du, unda riria aghagonu, umó avo gigigaita rosoravore.’”
MAR 16:8 Aghá ririeta, ungá eka ingo dadada urota, aná ujevareta doa bubua susumbuguturie-tago, ungá enembo einidu jo isagha egegambi urie. Anada bee mo, númane oru egeguturie.
MAR 16:9 Iesu fura jojabeda rifo tumbava erorurie. Umó isagha ambi-da tutunova Makdala ariri, ragaro Meri dava isagha urie. Iesu na taimu akokogo 7 evetu einidava tuviturieta vovoreguturia, aná umó re.
MAR 16:10 Meri na kaverea aria, Iesu de dano deĩ eta uria enembo, undú neno memade jiide vitiria-dava aria bubua, eghá ririe.
MAR 16:11 “Iesu amburarivareta jebugea eretueta, amó gere!” ririeta, númane niningiguturie. Tago, jo gaabee egegambi urie.
MAR 16:12 Anada ambova, Iesu da kokomana ungagha emborova igigutueta, umó dibe kaverea aria, númandava isagha urieta gigiguturie.
MAR 16:13 Aghá urieta, aná enembo ungagha kaverea furia, númanda kokomana dumenidu regeguturie. Tago, númane jo gaabee egegambi re.
MAR 16:14 Anada ambova, Iesu da ambo nimbi dano 11 undari undidigutueta, umó númandava isagha urieta, gigiguturieta, númandu dibe beva ririe. Anada bee mo, Iesu umó amburarivareta eroruria mo, enembo dumenimi gia aria, númandu isagha urie-tago, númane deriva urota, jo gaabee egegambi urie.
MAR 16:15 Iesu na númane dibe beva ririeta niningiguturia-da ambova, umó eghá ririe, “Anda Gaga Taubananu bua roo enda nanjogova igige! Enembo dano regege, niningigoe!
MAR 16:16 Avona gaabee ea, bafutaito egegadua enembomi jebuga tumanadu irari tambua, Afada kambesiva terua tumanadu iraita rouvie. Avotago, avona jo gaabee ambi adua mo, anona itota kambesi akuagova teraita rouvie.
MAR 16:17 Avotago, gaabee ari enembodu ano utota, eini-eini dumeni ata siroraita rousue. Aghago, númanena anda ragarova taimu akokogo tuvota vorea serigaita rousue. Kotú, Asisi Kakara númandava asugota, neno nundubuturota aveva kaverota gaga tinongu-tanongu regegaita rousue.
MAR 16:18 Aghá urota, númane ningabu righadua, kotú kae undadua, jo amburambi aita rousue. Aghade, númanda ingomi kae bua irari enemboda tamova righadua, aná enembo jejebugaita rousue.”
MAR 16:19 Aghá riria-da ambova Jojabee Iesu, umó uutuva vitia, God Afada ingo bee kenava asumbuturie.
MAR 16:20 Aghá urieta, unda ambo nimbi aria, roo enda nanjogova deĩ urota, Iesu da gaganu minono regegeta urie. Aghade, Jojabeena númane sonembutueta, ivata anogha dibe eini be eini egegeta uria-nu gigigea, enembo númanda gaga gaabee egegeta urie.
LUK 1:1 Ariee, Tiofilus! Imó bee ghanena rore. Enembo oruabe námanda gorotova eini-eini donu siroruturia, aná gegembuguturie. Númanda nundubari-mi jo gembambi re. Tago, númane aria, avona fururota, eini-eini donu siroruturia-nu dibemi gigigea, kotú irugeta egeguturia-dava, tanana ea, ananu gegembuguturie.
LUK 1:3 Avore, amó beago donu siroruturia-nu tutunovareta kuvia geruta refere-gea, ená gaga simbugea gembua indú utasira, aná taubana re. Ená gaga utaita rora-nu iruguturota, imó donu niningara-da bee tanana ea goghó adi rei-gefere. Yata bua gi!
LUK 1:5 Kini Herot umó Judia enemboda beforo righari ea, Israel enembo kaifa eta uria aghade, fristi* eini, ragaro Sekaria, vitirie. Umó Aron da mambube Abiya da mambube maneda rorova siroruturie. Kotú unda evetu Elisabet beago, umó nuabua Aron da evetube eini re.
LUK 1:6 God da dibeva ungá unda irari taubana re. Kotú God da Agho Dari gaga donu reiria-nu, aghá egegeta urie.
LUK 1:7 Tago, Sekaria da evetu Elisabet eero-gea, mendi sasingu fumbambi irirota, emboko evetuko egeguturie.
LUK 1:8 Fefera eini Abiya undida buro ari fefera buburiturieta, Sekaria God da dibeva buro eta urie.
LUK 1:9 Aghá ueta, fristi mane daiyagha egegeta uria aghagonu urota, fristi avona God du Tafaroro Ari Kambova* terua, ooru munodenu bua dungari-du rea kikindo gaegeguturieta, Sekaria da ragaro isagha urie.
LUK 1:10 Aná ooru munode dungarida fefera buburituria aghade, aná tafaroro aita desuturia enembo isaghava burutugea jijiregea, God du tumogha baĩ urota, benunu egeguturie.
LUK 1:11 Sekaria na aná ooru munode dungarida faro ingo bee kena jiria irieta, Jojabeeda anerami undava isagha urie.
LUK 1:12 Aghá ueta, Sekaria gia, orumi ekade ingode dano dadada ueta-gea,
LUK 1:13 anerami undú eghá ririe, “Mania oru ata! God inda benunu ningie. Inda evetu Elisabet mendi fumbaita rouvie. Unda ragaro Jon righadi rere!
LUK 1:14 Kotú unda siroraita rouvia-mi, ingá imode kotú enembo oruabede dano gangoro egegaita rosoravore.
LUK 1:15 Anada bee mo, umó Jojabeeda dibeva embó jojabe eini iraita rouvie. Umó vaini de, kotú uvu fakarade undambi aita rouvie. Nueda uro rovareta siroraita rouvia-va Asisi Kakara undava asugea iraita rouvie.
LUK 1:16 Unona minono rirota, Israel enembo niningigea neno kaverota bua, númanda Jojabee God dava furaita rouvie.
LUK 1:17 Kotú umó sei Jojabeeda dibe kena furaita rouvie. Umó eto-bato feroveta sei ragaro Elaijafuria aghagonu, God da Asiside anode bua furaita rouvie. Kotú unona irari-da emboro irugota, sasingu mane nue numamode besiga rousua-nu doa, neno dabako egegaita rousue. Kotú, gogore kakato nghaĩ itota, neno kaverea, irari taubananu nundubaita rousue. Aghá ea, unona Jojabeeda furaita rouvia-da gaga rata, enembo niningigea, neno kaverea, Jojabeeda furaita rouvia feferanu kaifa egegaita rousue.”
LUK 1:18 Aghá ririeta, Sekaria na aná aneradu eghá ririe, “Amó emboko etore, kotú anda evetu umó mendi sasingu fumbarida ghaeko serigea vitie. Daiyagha andava siroradu?”
LUK 1:19 Aghá ririeta, aná anerami mino eghá ririe, “Anda ragaro aná Gebriel re. Amó God da dibeva jiria irita rore. Indú gaga taubana rari-du ninengetueta etere.
LUK 1:20 Tago, imó anda gaga ningia gaabee ambi etora-du, oreki enavareta ya, aná mendi siroraita rouvia feferava, imó aná gunga ea iraita roravore.” aghá ririe.
LUK 1:21 Aghá ueta, enembo natofo nanjogo dano, “Sekaria Tafaroro Ari Kambo rova donu urota viti?” rea, mana-mana egeguturie.
LUK 1:22 Aghade, umó Tafaroro Ari Kambo rovareta bubua furia númandava be fangea, gaga rari mana-mana ea, ingomi tovoto urie. Aghá ueta gigigea, umó barau geruria-nu tanana egeguturie. Avore, Sekaria gunga ea irirota,
LUK 1:23 unda tafaroro ari fefera sidara urieta, umó kaverea, naava arie.
LUK 1:24 Aghá uria-da ambova, unda evetu Elisabet tambouvude urie-gea, kambo rova nungia irieta, marabe ingo yoveni sidara urie.
LUK 1:25 Aghade, Elisabet umó eghá ririe, “Oreki Jojabeena andú ivata jojabe eini etue. Unona sonembetueta, enemboda dibeva anda meka sidara etue.”
LUK 1:26 Anada ambova, Elisabet umó tambouvude ea irieta, marabe ingo yoveni sidara ea, ingo yoveniva dabako sidara uria-da rova, God na anera ragaro Gebriel nu, ariri mose einidava gaga rari-du ninenguturieta vorea, roo enda Galili anava naa ragaro Nasaret buburiturie.
LUK 1:27 Aná aririda ragaro aná Meri re. Meri umó embó eini, ragaro Josep du datu dighari vitiria re. Kotú, embó Josep umó aná Kini Devit da mambube eini re.
LUK 1:28 Aná anera aria, Meri dava bubua eghá ririe, “Meri, vitera? Jojabee inda irari gia, neno gangoro urota, imó ea simbuguturota, ingá vitie.”
LUK 1:29 Aghá ririeta, Meri duduku ea, mana-mana urie-gea, “Ená anera mo, ghanena goroto doda etu?” nundubuturie.
LUK 1:30 Tago, anera umó Meri du eghá ririe, “Mania oru ata! God inda irari-du gangoro rouvie.
LUK 1:31 Atá ningi! Imó tambouvude ea, mendi fumbaita rora-da ragaro Iesu righi!
LUK 1:32 God Iti Bee itiva vitia-mi ‘Umó anda mendi re.’ raita rouvie. Aghade, God na nuabua Kini Devit da avo asumbari utota bua, enembo kaifa aita rouvie.
LUK 1:33 Gaa bee, nuabua Jekop da Mambube mane unona tumanadu beforo righaita rouvie. Kotú unda kaifa aita rouvia fefera, jo nanjigo aghade tano ambi aita rouvie.”
LUK 1:34 Aghá riria-du, Meri aná aneradu eghá ririe, “Amó siroruturera kombo undiri ambi vitere. Daiyagha ea, ená ivata andava siroradu?”
LUK 1:35 Aghá ririeta, anera mino eghá ririe, “Asisi Kakara indava asugea irirota, God Iti Beevami imó afuregaita rouvie. Amindu, aná mendi kakara siroraita rouvia-du, ‘God da Mendi bee re.’ raita rousue.
LUK 1:36 God na eghago ata sirorari jo fakara irambi re. Inda nomono Elisabet nu nundubadi rere! Umó eero gaa reta rousue. Tago, God na ritata, umó unda evetuko feferava soká baita rouvie. Oreki marabe ingo yoveni sidara ea, ingo yoveni dabako sidara aita rouvie.”
LUK 1:38 Aghá ririeta ningia, Meri mino eghá ririe, “Amó Jojabeeda sabua* re. Amindu do-gea, andava inda retora aghagonu siroroe!” aghá ririeta, aná anera ningia doa seriguturie.
LUK 1:39 Aghá uria-da ambova, Meri erea, tatavami Judia frovensiva bogu naa eini dafaru kena vitiria-va arie.
LUK 1:40 Aria, Sekaria da kambova terua, Elisabet tambua, ghanena urie.
LUK 1:41 Aghade Elisabet Meri da ghanena niningua, unda uro rova soká yavi-yavi ueta, God da Asisi Kakarami Elisabet da neno rova vovorurieta, be koko fugia eghá ririe, “Evevetu oruabeda rorova, God da ea simbugari indava vitie. Kotú inda fumbaita rora mendi beago, God na ea simbugaita rouvie.
LUK 1:43 Kotú, imó anda Jojabeeda aya re. Andava esega etera, jo aghá ari inono irambi re. Tago, gangoro rore.
LUK 1:44 Amó inda ghanena niningua, jo gaimbo ambi soká anda uro rova gangorogha eka ingo ghusu-ghasa etue.
LUK 1:45 Imó Jojabeeda donu rita-nu gaabee utara-du, unda ea simbugari indava irota, unda donu indú rita aná sirorea, gaa bee aita rouvie.”
LUK 1:46 Aghade, Asisi Kakara mi Meri da neno rova gaitueta, daa didivurota eghá ririe, “Anda neno dano ututurota, Jojabeedu raga rere.
LUK 1:47 Kotú anda neno roomi God anda Sonemba katodu gangoro rore.
LUK 1:48 Anada bee mo, amó unda sabua* tuva bee re. Tago, unona amó nundubetue. Aghá-gea, oreki reta yaita rouvia enembo dano andú, ‘God da ea simbugari Meri dava vitie,’ regegaita rousue.
LUK 1:49 God ano katomi andú ivata jojabe eini etue. Unda ragaro aná kakara bee re.
LUK 1:50 Kotú enembo avona God du oru aita rouvia-da imendi gamendidava unda kauta kavevera iraita rouvie.
LUK 1:51 Kotú unda ingomi ivata anogha urota, enembo nendufa raga rirota righiaveta ereta rousuria-nu tuviturieta, airo-airo egeguturie.
LUK 1:52 Unona reaveta, roo enda dumenida kini mane númanda asumbari kambesi doa, serigea sabua egegutuaveta, sabuami vitia kini egegeta urie.
LUK 1:53 Enembo baimana itatama egegutua-nu, undari taubana manemi unduturie. Kotú gugua-ghayafade enembodu, donu utambi ninenguturieta, tefo igiguturie.
LUK 1:54 Kotú unda sabua embó Abraham dava be gajituria, ananu nundubuturota, Abraham da mambube mane Israel enembo tumanadu sonembeta rouvie.”
LUK 1:56 Aghade, Meri ungá Elisabet gha irieta, marabe bakode seriguturieta, Meri kaverea, unda naava arie.
LUK 1:57 Anada ambova Elisabet unda soká fumbari fefera buburiturieta, itatama ea, mendi reta fufirie.
LUK 1:58 Jojabee na Elisabet dava unda kauta kavevera iruguturia-nu niningigea, Elisabet unda enembo totofode, kotú unda kambo kasava irita uria enembode unda kambova furia numonde danode gangoro egeguturie.
LUK 1:59 Avore, onembo 8 sidara urieta, aná sokáda vii mendó andoro divegea, unda numamo, Sekaria da akau ririkigaita rea, fufuguturie.
LUK 1:60 Tago, nuena eghá ririe, “Tefo, unda ragaro aná Jon righaita rosore.”
LUK 1:61 Aghá ririeta, aná enembo eghá regeguturie, “Avotago, inda totofoda rova enembo eini ragaro Jon, aná tefo re,”
LUK 1:62 Anada ambova Sekaria unda mendi ragaro donu ririkigasua-nu tanana egegaita isusu egeguturie.
LUK 1:63 Aghá egeguturieta, Sekaria na fae gembari-da eini-einidu benunu urieta, ututurieta bua, unda mendida ragaro “Jon” gefirie. Aghá urieta, aná enembo gigigea be angea bee sidara egeguturie.
LUK 1:64 Gaimbo ambi, Sekaria da be ifegea, kotú unda aveva dambu urieta, umó God du raga ririe.
LUK 1:65 Aghá urieta, númanda kambo kasava vitiria enembode kotú naava enembode dano ningia, oru egeguturie. Aghá urieta, anada gaga Judia Frovensi ootokena aria, kambesi dano fafate urie.
LUK 1:66 Enembo avona niningiguturia-mi, mana-mana egegea, mino-mino uriga eghá egeguturie, “Ená mendi mo, ambova daiyagha adu?” aghá regeguturia-da bee mo, Jojabeeda ano aná undava vitirie.
LUK 1:67 Aghade, Sekaria dava Asisi Kakarami asuguturieta, donu ambova siroraita rouvia-nu rirota, eghá ririe,
LUK 1:68 “Namonde anda Israel enemboda Jojabee God du raga regegore! Anada bee mo, unda enembo bunditurieta vitiria-nu etia sonembetue.
LUK 1:69 Unda donu aita riria-nu, feroveta kakara mane seibe sei irita egeguturia-mi isaghava regeguturie. Ananu sirorari-du rea, unda sabua* kato Devit da mambube maneda gorotova namonde anda Sonemba kato ano tofo, ninenguturieta furie.
LUK 1:71 Aghade unona namonde amó gitofoda ingova, kotú namonde amó injigha eta rousua enemboda ingova rougea, baita be gajiturie.
LUK 1:72 Aghá urota, umó namonde anda mambube manedava unda Be Gajari Anogha kotú Kakara Bee riria-nu nundubuturota, númandu neno mema urota, kaifa tavo aita ririe.
LUK 1:73 Avore, God undufako namonde anda afa Abraham dava donu aita be gajituria, aná evere:
LUK 1:74 Unona namonde amó gitofoda ingova rougea bata-gea, unda natofo kakara ea, ari taubana egeguturota, gitofoda dibeva oru ambi, umonu tumanadu tumogha baĩ aita rosore.”
LUK 1:76 Aghá rea, Sekaria na kaverea, unda sokádu eghá ririe, “Anda mendi, inda gaga beago vitie. Enembo indú God Iti beevada feroveta eini gaa raita rousue. Anada bee mo, Jojabee númanda ari akokogo nundubea gia dotuturota, númane sonembaita rouvia-da gaganu rata, unda natofo niningigari-du rea, inona Jojabeeda dibe kena irurota, unda emboro ea simbugaita roravore.
LUK 1:78 Anada bee mo, namonde anda God kauta kavevera urota, namonde amó roboghami unduta rouvie. Rifo atea, fefera vitiaveta, bingoi sidara eta rouvia aghagonu, God da sonembade unanade uutuvareta janimbota, namonde amó tumbava irirota, amburari oru egegeta rosora enembodava oru sidara ata, namonde amó siriri arida emborova igigaita rosore.”
LUK 1:80 Atá, Jon da asisi ano ueta, umó neno nundubarigha baborurie. Baboruria, umó uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva aria irieta, unda Israel enembodava minono rari fefera buburiturie.
LUK 2:1 Fefera aghade, Rom enemboda kotofuko ragaro Sisar Ogastus na agho dari eini urieta siroruturie. Rom enemboda kaifa eta rousua enembo dano kaverea ya, nuabua mane niavo siroruturia naava, númanda abua ari ragaro gegembugasue.
LUK 2:2 Embó ragaro Kwirinius umó Siria frovensida gavana ea vitiria feferada dibeva, ragaro jo gembambi re. Fefera anava tutuno ea ragaro gegembuguturie.
LUK 2:3 Amindu rea, enembo dano ragaro gegembugaita rea, ereregea, númanda naa ari naa ari igiguturie.
LUK 2:4 Amindu Josep beago, Nasaret doa aria, Galili Frovensi serigea aria, Judia Frovensiva terua, nuabua Devit da siroruturia naa ragaro Betlehem buburiturie. Anada bee mo, umó aná Kini Devit da mambube eini re.
LUK 2:5 Unda datu ariri, ragaro Meri, tambouvude ea vitirieta bua, ungá igiguturie.
LUK 2:6 Aria, Betlehem bubua irieta, Meri da fumbari fefera furia buburiturieta, Meri unda soká bego, mendi reta fumbua, eembomi otoo ea, nino oka yamena ari rorova ititurieta vavosurie. Anada bee mo, aná esega enemboda kambo rova númane irari kambesi tefo re.
LUK 2:8 Aghade, Betlehem naa kasava kambesi einiva oka sifi kaifa kakato dumenimi tumbade númanda sifi mane kaifa rousurie.
LUK 2:9 Aghá ueta, Jojabeeda anera, aná sifi kaifa kakatodava isagha ea, Jojabeeda durogha janimbutueta, númane gigigea, duduku-dadaka ea, oru egeguturie.
LUK 2:10 Tago, anerami eghá ririe, “Mania oru egegata! Amó nímandu Gaga Taubana raita rore. Rata niningigea, nímane abua-abua enembo nanjogo dano gangoro jojabe egegaita rosoravore.
LUK 2:11 Embó eini God na utota, nímane sonembari-du riria, aná oreki Kini Devit da naa Betlehem avo siroretue. Umó aná Jojabee re.
LUK 2:12 Atá aná soká tambaita rora ivata, aná eghá ari vitie. Umó eembomi otoo ea, nino oka yamena ari rorova itota vasia irota tatambugaita rosoravore!”
LUK 2:13 Aghá rieta, gaimbo ambi anera mane oruaruabe uutuvareta vorefuria, anera sei isagha uria-de dano takembea, God du raga rirota eghá regeguturie,
LUK 2:14 “God iti beevada duroghadu raga rosore. God na endava unda uno rouvia enembodu, siriri ari utota voraita rouvie.”
LUK 2:15 Aghá rea doa, aná anera mane kaverea, uutuva vivitiguturieta, sifi kaifa kakato mino-mino eghá regeguturie, “Egege! Namonde Betlehem ya, donu siroretueta, Jojabeeda namonde andú retua-nu gigigore!”
LUK 2:16 Aghá rea, númane erea tatavami aria, Josep nuyae Meri gha, kotú aná mendi nino oka yamena ari rorova ititurieta vasia irieta tatambuguturie.
LUK 2:17 Tambua, aná mendida tamova anera manemi gaga donu regegutururia-nu, númanena regeguturieta fafate urie.
LUK 2:18 Kotú avona, sifi kaifa kakatoda gaga regeguturia-nu niningiguturia, númane duduku-dadaka egeguturie.
LUK 2:19 Tago aghade, Meri dava donu siroruturia-nu nundubuturota irita urie.
LUK 2:20 Atá, aná sifi kaifa kakato kaverea igiguturota, God du raga rirota divua furia uta igiguturie. Anada bee mo, númanda donu gigiguturia, kotú niningiguturia anada bee dano siroruturie.
LUK 2:21 Fura dabako seriguturieta, fura einida onembo tutunova aná mendida vii mendó andoro tafugari fefera buburiturie. Aghade, nue jo tambouvude ambi irieta, anerada furia undú ututuria ragaro, Iesu ririkurie.
LUK 2:22 Gaga Moses da gefiria-va mo, evevetu mendi sasingu fumbua fefera tufoko irirota, anada ambova, God du vesa utua, númane rekago tutuno ea, God du Tafaroro Ari Kambova* iru-furu egegaita rousue. Aná fefera sidara urieta, Josep nuye Meri gha númanda mendi bua, Meri da ragarova vesa utaita, kotú aná mendi God dava irugea, isuri aita rea, Jerusalem igiguturie. Vesa donu utasua retora mo, unei ungagha o obani memendi ungaghanu vesa utasue. Aná mendi Jojabeeda dibeva isuri egegasua-da bee beago, Jojabeeda Gagava isuri rouvie. Aná evere, “Sasingu vivide bebego dano God da dibeva aná kakara re.”
LUK 2:25 Aghade, embó taubana eini dinunu tefo ragaro Simeon Jerusalem avo vitirie. Asisi Kakarami undava asuguturieta irirota, God na Israel enembodu sonemba bua furari fefera kaifa eta urie.
LUK 2:26 Kotú, Asisi Kakarami seibe undava eghá ririe, “Imó jo amburambi irirota, God na natofo jededa ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini ninengota endava voraita rouvia-nu inda dibe mokómi gaita roravore.”
LUK 2:27 Avore, fefera eini Asisi Kakarami Simeon unumbea bua aria, God du Tafaroro Ari Kambova terua, kaifa ueta, Iesu nue numamode dano aria terua, God da Gagava donu vitia ananu aita simbugutueta gia,
LUK 2:28 Simeon aná mendi oghimbea bua, God du aiye rirota eghá ririe,
LUK 2:29 “Jojabee, inona be gajiturera, aná etia, inda sabuadava* isagha etueta gereta, oreki rege-gea, amó siririgha serigore!
LUK 2:30 Anada bee mo, inda sonemba kato abua-abua endava nanjogo vitia-mi gari-du simbuguturera, aná anda dibemi rei-gerore. Ená mendimi, námane Israel enemboda unana bua reifie. Unona janimbuturota, námane Israel enemboda gitofo inda emboro gigigaita rousue.”
LUK 2:33 Aghá ririeta, aná mendida nue numamogha, Simeon da donu riria-nu niningigea, mana-mana egeguturie.
LUK 2:34 Aghá egeguturieta, Simeon na númane ea simbuguturota, Iesu da nue, Meri du eghá ririe, “Ená mendi God na gategea, Israel enemboda nundubari gaita ninengetueta etie. Ená mendi aná God da ivata re. Enembo dumeni, ená mendi gerurota, gangorogha jebuga bubugaita rousue. Tago, dumeni umó gia injigha egeguturota, undú gaga sembago regegaita rousue. Atá-gea, God na rata, númane jebuga jo tambambi egegaita rousue. Aghade, númane aghá egeguturota, númanda nundubari taubanade sembagode aná God umó gia tanana aita rouvie. Kotú, natofo jede inda mendi injigha egeguturota-gea, inda neno rova mema aná eto-bato giimi gayari-go aita rouvie.” Simeon aghá ririe.
LUK 2:36 Doru eini, ragaro Ana umó God da feroveta ea vitirie. Unda abua ragaro Aser re, kotú numamoda ragaro, aná Fanuel re. Umó vai ea, ghaeko 7 seriguturieta, unda embó ambubuturie. Urieta, umó doru ea irirota, umó ghaeko 84 urie. Umó aghade, tumba onembo God du Tafaroro Ari Kambova irirota, undari bari tama ea benunu urota, God tumogha baĩ eta urie.
LUK 2:38 Avore, Simeon Iesu da nuedu gaga ria aghade, Ana furia, númandava bubua, tutuno ea, God du aiye rea, avona avona God da sonemba Jerusalem anava siroraita rouvia-nu kaifa egegeta uria-du Iesu da bingá isagha urie.
LUK 2:39 Josep nuyae Meri gha, Jojabeeda Agho Dari-va sasingu fumbarida rifova donu ari-du riria, aghagonu ea sidara ea, númanda mendi bua kaverea aria, Galili frovensiva terua, númanda naa Nasaret bububuguturie.
LUK 2:40 Bubua irieta, aná mendi anode neno nundubaride baria, jojabe ueta, God da ea simbugari, undava vitirie.
LUK 2:41 Ghaeko inono Iesu da nue numamogha Serigea Yari Banaudu* rea, Jerusalem igigeta urie.
LUK 2:42 Aghá egeguturota irieta, Iesu da ghaeko 12 urieta, aná banau dabako aghagonu aita rea, nue numamogha erea, Iesu bua, rekago Jerusalem igiguturie.
LUK 2:43 Aria, banau ea sidara egeguturia-da ambova, nue numamogha Jerusalem doa kaverea igigutueta, Iesu avo jiriturie. Tago, nue numamogha jo gigigambi re.
LUK 2:44 Nue numamoghada nundubariva Iesu númanda natofode sei kaverea igigari gaa regeguturie. Aghá ria, emboro rorova tumba ririturieta, númanda totofoda, kotú kokomanada gorotova tava egeguturie.
LUK 2:45 Tava ea jajaregea, númanda mendi tava egegaita kaverea, Jerusalem igiguturie.
LUK 2:46 Tava ueta, fefera bakode sidara urieta, ambova umó God du Tafaroro Ari Kambo* rova Moses da Gaga Irugari kakatoda* rorova asumbea, númanda gaga niningurota, kotú númanda gagada minonu rirota irieta tatambuguturie.
LUK 2:47 Iesu na gaga ningari taubana kotú gaga mino taubana riria-du, enembo avona niningiguturia-mi duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie.
LUK 2:48 Aghá ueta, Iesu da nue numamogha furia, umó gia, mana-mana ea, nuena eghá ririe, “Anda mendi, imó dodu ari eghá utata, nimamo angá mo, neno takembea, indú tava uta deĩ ria?”
LUK 2:49 Aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Nímane dodu amó tava rosa? Amó anda Afada Kambova irasira aghago, nímane sei gigigasiravore.”
LUK 2:50 Tago, unda donu riria-da bee, nue numamogha jo tanana egegambi re.
LUK 2:51 Anada ambova, nue numamoghade kaverea aria, Nasaret naava bubua irirota, nue numamoghada gaga ningia númanda aghi eta urie. Avotago, donu siroruturia dano, nueda neno rova iriaveta nundube-nundube eta urie.
LUK 2:52 Aghade, Iesu unda tamode neno nundubaride dano baborurie. Aghá ueta, God umó neno buta urie. Kotú, enembode dano Iesu neno bubugeta urie.
LUK 3:1 Fefera anava, embó ragaro Tiberius umó, abua ragaro Rom enemboda kotofu ea irieta, ghaeko 15 sidara urie. Unda feferava, embó ragaro Pontius Pailat, umó Judia Frovensida kotofu ea vitirie. Herot umó Rom enemboda tuva Galili Frovensi kaifa eta urie. Kotú, Herot da kaka Filip umó Ituria Frovenside Trakonitis de kaifa eta urie. Aghade embó ragaro Lisanias umó Abilin frovensida kotofu ea vitirie.
LUK 3:2 Fefera dabako anava, bogu naa Jerusalem avo Jiusi enemboda fristida* beforo ririkigari ungagha Anas ungá Kaiafas ghana kofiri righita urie. Fefera aghade, Sekaria da mendi Jon umó uvu tefo enembo irambi kambesiva avo aria irieta, God na unda gaganu minono rari-du rea, Jon dava ututurie.
LUK 3:3 God aghá ririeta ningia, Jon erea, roo enda Jordan uvu kasava deĩ urota, unda minono eghá reta urie. “Neno kaverea, nímanda ari akokogo isagha egeguturadi-gea, nímane bafutaito are! Aghá egegadora, God na nímanda ari akokogo nundubea gia doaita rouvie.”
LUK 3:4 Seibe God ririeta, feroveta Aisaia unda buka rova Jon du gaga gefiria, aná evere: “Embó eini uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva irirota, ghogho reirie, ‘Jojabeeda emboro simbuge, dambu ae!
LUK 3:5 Enda dafaru ghambegea vorea devisa ae! Kava afurege, vitia dambu ae! Emboro begina divege, dambu ae! Kotú emboro kava-kava dure vorea vivisegoe!
LUK 3:6 Aghade, God da sonemba isagha ata, enembo dano gigigaita rousue.’”
LUK 3:7 Avore, enembo nanjogo Jon na númane bafutaito ari-du fufuguturieta, Jon na eghá reta urie, “Nímane angoghoda fufumbugari re. Nímane jo neno kaverambi irirota furá, bafutaito nuenembo egegadora, God ari akokogoda mino utaita rei-nundubutua, jo serigambi aita rosoravore.
LUK 3:8 Mania nendufako, ‘Anda afa Abraham re. Amó God da neno bari mendi re.’ regegata! God ená singoi rata, Abraham da sasingu nindari inono re. Unda bouvu serigaita nundubadora mo, neno kaverea, nímanda ari-bari akokogo doa, aito taubana fufugege!
LUK 3:9 Oto seibe ika ruruva tafugaita simbugea vitie. Ika domi bee taubana righambi adua, umó vegea ivari tumanadu evirota vitia-va fugota, evaita rouvie.”
LUK 3:10 Jon aghá reaveta, natofomi uriga eghá egegeta urie, “Atá námane daiyagha egega?”
LUK 3:11 Aghá reaveta, Jon umó mino eghá reta urie. “Nímandava ombari ungagha iradua, eini kosugea utu, makasi enembomi bubugoe! Undari beago aghago vesa egege!”
LUK 3:12 Aghade, fefera eini takesi bari kakato dumenimi, Jon na númane bafutaito ari-du furia, eghá regeguturie, “Irugari kato, námane buro daiyagha egega? Ananu rege, niningigore!”
LUK 3:13 Aghá regeguturieta, Jon mino eghá ririe. “Takesi da mino bee nuenembo enembodava bubuge! Mania kokomana kukuvirota, mino serigea jojabe bubugata!”
LUK 3:14 Anada ambova, mene-mene ari kakato dumeni beago furia bububugea uriga egeguturie, “Námane daiyagha egega?” regeguturieta, Jon mino eghá ririe, “Mania nímanda anomi enembo rea bera-bera ea, númanda guri rougea bubugata! Mania koto egeguturota mino baita rea gavera regegata! Kotú mania nímanda buroda minodu besiga egegata!”
LUK 3:15 Enembo dano God na Sonemba Kato utaita riria-nu kaifa rosurie-gea, Jon da gaga riria-nu niningigea, mana-mana egeguturota, eghá nundubuturie, “God enemboda ari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini ninengota furari-du riria mo, Jon umó ra?”
LUK 3:16 Aghá nundubutueta, Jon itatama urota, eghá ririe, “Anona nímane tefo uvumi bafutaito eta rore. Avotago, anda ambova embó eini refia, umó ano tofo re, amó jo umongo irambi re. Anda anode duroghade jo undago irambi re. Nímane unona Asisi Kakarade ivaridemi bafutaito aita rouvie.
LUK 3:17 Ená rera Embó, enembo iruraita simbugea vitie. Umó aayo einida numamo aghago re. Umó faragho genjeguturota, faravada vee simbugea bua, unda koromava ititurota, faragho fugota, tumanadu reivia ivariva evivigaita rousue,”
LUK 3:18 Jon gaga dumeni aghago manenu rirota, númanda ari akokogo vuregari-du rea, God da Gaga Taubananu minono reta urie.
LUK 3:19 Frovensi Galili da kotofuko ragaro Herot na, unda ikoko yae ragaro Herodias nu, ufuva yagera urie. Kotú, ari akokogo dumeni uria-du, Jon na tutuno ea, Herot da dibeva gaa ininigha reta urie.
LUK 3:20 Avore, Herot na sei ari akokogo dumeni eta urie. Avotago, Herot unda kakada evetu bagia urie-gea, Jon na unda dibeva gaa reta uria-du, umó Jon bua diburava gajituria-mi, aná ari akuago bee urie.
LUK 3:21 Herot umó Jon jo bua, diburava gajambi irieta, fefera eini, Jon na enembo avona uno egeguturia-nu, bafutaito ea sidara uria-da ambova, Jon na Iesu beago bafutaito urie. Aghá ueta, Iesu tutuno ea benunu uua, uutu ifeguturieta,
LUK 3:22 Asisi Kakara mi dii ukugo nindia, Iesu dava vorea asumbuturie. Aghá urieta, uutuvareta be fugia eghá ririe, “Imó anda neno bari Mendi re. Inda irari gerurota, anda neno roo gangoromi beda rouvie!”
LUK 3:23 Iesu unda ghaeko 30 sidara urieta, umó tutuno ea, God Afada buro isaghava eta urie. Enemboda nundubari-va, Iesu umó Josep da Mendi re. Josep da numamo aná, Heli re.
LUK 3:24 Heli da numamo aná Matat re. Matat da numamo aná Levi re. Levi da numamo aná Melki re. Melki da numamo aná Janai re. Janai da numamo aná Josep re.
LUK 3:25 Josep da numamo aná Matatias re. Matatias da numamo aná Amos re. Amos da numamo aná Nahum re. Nahum da numamo aná Esli re. Esli da numamo aná Nagai re.
LUK 3:26 Nagai da numamo aná Mat re. Mat da numamo aná Matatias re. Matatias da numamo aná Semein re. Semein da numamo aná Josek re. Josek da numamo aná Joda re.
LUK 3:27 Joda da numamo aná Joanan re. Joanan da numamo aná Resa re. Resa da numamo aná Serubabel re. Serubabel da numamo aná Sealtiel re. Sealtiel da numamo aná Neri re.
LUK 3:28 Neri da numamo aná Melki re. Melki da numamo aná Adi re. Adi da numamo aná Kosam re. Kosam da numamo aná Elmadam re. Elmadam da numamo aná Er re.
LUK 3:29 Er da numamo aná Josua re. Josua da numamo aná Elieser re. Elieser da numamo aná Jorim re. Jorim da numamo aná Mattat re. Mattat da numamo aná Levi re.
LUK 3:30 Levi da numamo aná Simeon re. Simeon da numamo aná Juda re. Juda da numamo aná Josep re. Josep da numamo aná Jonam re. Jonam da numamo aná Eliakim re.
LUK 3:31 Eliakim da numamo aná Melea re. Melea da numamo aná Mena re. Mena da numamo aná Matata re. Matata da numamo aná Natan re. Natan da numamo aná Devit re.
LUK 3:32 Devit da numamo aná Jesi re. Jesi da numamo aná Obet re. Obet da numamo aná Boas re. Boas da numamo aná Salmon re. Salmon da numamo aná Nason re.
LUK 3:33 Nason da numamo aná Amminadab re. Amminadab da numamo aná Atmin re. Atmin da numamo aná Arni re. Arni da numamo aná Hesron re. Hesron da numamo aná Peres re. Peres da numamo aná Juda re.
LUK 3:34 Juda da numamo aná Jekop re. Jekop da numamo aná Aisak re. Aisak da numamo aná Abraham re. Abraham da numamo aná Tera re. Tera da numamo aná Nahor re.
LUK 3:35 Nahor da numamo aná Seruk re. Seruk da numamo aná Reu re. Reu da numamo aná Pelek re. Pelek da numamo aná Eber re. Eber da numamo aná Sela re.
LUK 3:36 Sela da numamo aná Kainan re. Kainan da numamo aná Arpaksat re. Arpaksat da numamo aná Siem re. Siem da numamo aná Noa re. Noa da numamo aná Lamek re.
LUK 3:37 Lamek da numamo aná Metusela re. Metusela da numamo aná Enok re. Enok da numamo aná Jaret re. Jaret da numamo aná Mahalalel re. Mahalalel da numamo aná Kainan re.
LUK 3:38 Kainan da numamo aná Enos re. Enos da numamo aná Set re. Set da numamo aná Adam re. Kotú Adam da numamo, aná God re.
LUK 4:1 Asisi Kakarami Iesu dava asugea, umó unumbea, uvu Jordan doa, enembo irambi kotú uvu tefo kambesiva arie.
LUK 4:2 Iesu tumba kotú onembo 40 avo irieta, Satan na umó kukuvirie. Aghade, Iesu undari tama urota, baimana itatama eta urie.
LUK 4:3 Aghade, Satan Iesu du eghá ririe, “Imó God da mendi iradora mo, rege, ená singoi farava nindota undadi!”
LUK 4:4 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “God amindu Gaga eghá ririeta, gefirie: Enembo jo undarimi jebuga bee tambua bambi aita rouvie,”
LUK 4:5 Iesu aghá ririeta, Satan umó unumbea bua aria, kambesi iti beeva jiria, roo enda nanjogo endava vitia-nu irugutueta gerurie.
LUK 4:6 Gerueta, Satan eghá ririe, “God unda ingo sokinembuturieta, ená enda dano anona rururere. Enembo avona uno adua mo, anona rata endada kotofuko ea, iraita rouvie. Kotú ená endava kambesi nanjogoda anode, kotú gugua-ghayafade dano utaitare.
LUK 4:7 Amindu, andú tumogha baĩ adora, ená endada durogha rei-gerora, indú utota baita roravore.”
LUK 4:8 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “God da Gagava eghá reirie: ‘Nímanda Jojabee God nuenembo tumogha baĩ egege! Kotú unda uno nuenembo egege!’”
LUK 4:9 Aghá ririeta, Satan na Iesu unumbea bua aria, bogu naa Jerusalem bubua aria, God du Tafaroro Ari Kambo* fouva vitia, iti beeva jiria, Iesu du eghá ririe, “Imó God da mendi iradora mo, God da Gaganu gaabee urota, ená kambo fouvareta jau ege, gare!
LUK 4:10 Anada bee mo, God da Gaga eini eghá reirie: ‘God unda anera mane rata, imó kaifa ea goghó aita rousue.’
LUK 4:11 Kotú, God da Gaga eini eghá reirie: ‘Imó jau ea voradora mo, God na rata, anera mane númanda ingo beisi ea irirota, númanda ingova desembuturota, inda eka jo singoiva dea borambi aita roravore.’”
LUK 4:12 Satan aghá ririeta ningia, eghá ririe, “Aná rera gaa bee re, avotago God da Gaga einiva eghá reirie: ‘Mania nímanda Jojabee God kuvia gigigata!’”
LUK 4:13 Avore, Satan umó Iesu kuvirota jurota, gaita uria, jo inono ambi re. Aghá uria-du, Satan fefera tufoko Iesu doa seriguturie.
LUK 4:14 Anada ambova, Iesu Asisi Kakarada anogha kaverea aria, Galili Frovensiva buburiturieta, Iesu da bingá aria, fafate urieta, aná frovensiva enembo dano niningiguturie.
LUK 4:15 Aghade, Iesu deĩ urota, naa nanjogoda nghaĩ itari kambova* terua, minono reaveta, enembo niningigea, undú raga regegeta urie.
LUK 4:16 Iesu kaverea aria, unda baboruria naa Nasaret avo buburiturie. Aghade, unda sei eta uria aghagonu urota, nangu undari fefera einiva aria, nghaĩ itari kambova* teterurie. Terua, God da Gaga irugaita erea jiriturie.
LUK 4:17 Aghade, God da Gaga Aisaia na gefiria ananu undú ututurieta ifegea, ená gaganu tambua iruguturie.
LUK 4:18 “Jojabeeda Asisi Kakara andava asugetueta vitere. Anada bee mo, makasi enembodava Gaga taubana rari-du amó ninengetue. Enembo bunditurieta vitia-nu vuregari-du, kotú enembo dibe soikidenu rata, dibe fangea, kambesi gia tanana ari-du retueta, refere. Kotú, enembo númanda kokotofumi jo tavo ambi rousua-nu sonembota jebugari-du refere.
LUK 4:19 Kotú God ená ghaekova unda jebuga irugaita rouvia-da gaganu rata, isagha ari-du retueta refere.”
LUK 4:20 Aghá irugea, Iesu aná buka eghovea gajea, unda kaifa katodava utua doa asumbuturie. Aghá ueta gia, aná nghaĩ itari kambo rova enembo dano, umonu tatasegea gigigutueta,
LUK 4:21 umó eghá ririe, “Ferovetada gaga oreki enembo irugetora, aná niningigutueta, bee siroretue.”
LUK 4:22 Aghade, Iesu da gaga jeuro niningigea mana-mana egeguturie. Ea, mino-mino uriga urota, eghá regeguturie, “Umó Josep da mendi re. Umó ená nundubari doda bua retu?”
LUK 4:23 Iesu umó mino eghá ririe, “Nímanda nundubaride, unode amó rei-gerore. Andava eghá raita reisi-nundubetoravore. ‘Inda ano rera-da beenu irugasueta, námane gigigasire!’ O nímanda reisi-nundubetora gaga eini evere, ‘Imó naa Kafernaum ivata anogha dumeni utata, enembo gigigea, raga regeguta aghagonu adi-gea, námane imó gaabee egeguturota, raga regegore!’
LUK 4:24 Atá amó nímandu gaa bee rere, ferovetada gaga aná enembo dano niningigea, umó kakara egegeta rousue. Avotago, feroveta unda totofo aná jo umó gaabee urota, kakara egegambi eta rousue. Ari dabako aghagonu nímanena andava eta rosoravore. Amó nímanda eini-gea, amó jo gaabee egegambi rosoravore.
LUK 4:25 Kotú, feroveta Elaija da kikinu nundubea gigige! Elaija da feferava dodoru oruabe Israel vitiria aghade, unona benunu urieta, boruma vorambi ghaeko bakode serigea, eini tutuno ea aria, rorova urie. Aghade aná roo endava enembo dano baimana jojabe itatama egeguturie.
LUK 4:26 Avotago, umó namonde anda natofoda doru eini jo sonembambi re. God na ririeta, Elaija aria, gitofoda frovensi Saidon terua, kambesi ragaro Sarefat avo gitofoda doru eininu sonembuturie.
LUK 4:27 Dabako aghago, feroveta Elisa da feferava Israel enembo oruaruabedava fetarami gigimbea, tamo akuago urieta vitirie. Avotago God jo rata jejebugambi re. Tago, God na ririeta, namonde anda gitofo enembo Siria embó ragaro Naman umó unuka jebuguturie.”
LUK 4:28 Aghá ririeta, aná natofo nghaĩ itari kambova vitiria-mi niningigea, neno akokogo egeguturie.
LUK 4:29 Aghá ea erea, Iesu ingova ghambugea bua, kokava fugota jua dea amburari-du naa dighia asumbuturia ootova yavurie.
LUK 4:30 Aghá urie-tago, Iesu aná natofoda gorotova ghosá ea, númane doa seriguturie.
LUK 4:31 Anada ambova Iesu aria, Galili Frovensi da naa eini Kafernaum buburiturie. Bubua, nangu undarida rifo buburituria-du, nghaĩ itari kambova terua, tutuno ea, enembo nghaĩ ituturie.
LUK 4:32 Aghá ueta, natofo niningigea duduku-dadaka egeguturie. Anada bee mo, unda gaga aná anogha ririe.
LUK 4:33 Aghade, embó eini taimu akuagomi asuguturieta nghaĩ itari kambo* rova vitiria-mi Iesu gaga rieta rei-niningurieta, taimuda anomi rururieta be koko rea, eghá ririe,
LUK 4:34 “Eeee! Nasaret embó Iesu, imó námandava daiyagha ado? Imó námane data amburari-du futara, aĩ, tefo? Imó embó avouvi, amó rei-gerore. God da Embó kakara utaita riria, aná imó re.”
LUK 4:35 Aghá ririeta, Iesu na undú ininigha eghá ririe, “Be do! Aná embóda tamo rova doa, fu isaghava bubadi!” Aghá ririeta, taimumi isaghava bubaita erorurota, aná embó fugiturieta, natofoda dibeva jujururieta, taimu isaghava buburiturie-tago, aná embódava donu jo ambi re.
LUK 4:36 Aghá ririeta, enembo dano duduku-dadaka ea, mana-mana urota, mino-mino rea niningiguturie, “Ená irugari doro? Ená irugari reka siroretue. Unda anomi reaveta, taimu akokogo mane enemboda tamo rova irari unda gaga ningia, fuava isaghava bububugeta rousue,”
LUK 4:37 Aghá urieta, Iesu da bingá aria, kambesi dano fafate urieta, enembo dano niningiguturie.
LUK 4:38 Aghá uria-da ambova, Iesu nghaĩ itari kambo* doa aria, Saimon da kambova teterurie. Teteruria mo, Saimon da imboti kae bua, tamo veriveri jojabe itatama urota vasia iria-du, Iesu na sonembari-du benunu egeguturie.
LUK 4:39 Aghá regeguturieta ningia, Iesu terua aria, aná evetuda kasava jiria, ininigha aná evetuda tamo vevera sidara ari-du ririeta, gaimbo ambi unda tamo vevera sidara urieta, jebugea erea, númanda uno dano simbuguturie.
LUK 4:40 Aghade jama urieta, kae dibe eini be eini bua fugea vitiria enembonu, númanda kokomanami unumbea fufuguturieta, Iesu na unda ingomi tamova righia ririeta jejebuguturie.
LUK 4:41 Kotú enembo oruabedava taimu akokogo manemi asusugea vitiria dano, Iesu na ririeta, bububuguturota, be fugia, “Imó God da Mendi re,” regeguturie. Tago, Iesu ininigha, númane gaga eini regegauva-degea bureguturie. Anada bee mo, aná God da utaita riria Embó umó re, númane gari re.
LUK 4:42 Rifo atea furueta, Iesu erea, aná kambo doa, enembo irambi kambesiva arie. Aghá urieta, enembo dano erea, umó tava uta aria tatambugea, Iesu númane doa yauve-degea bureguturie.
LUK 4:43 Avotago, umó númandu eghá ririe, “Amó God enembo kaifa aita rouvia-da gaga taubana, naa dumeniva beago minono raita rore. Anada bee mo, God amó ananu ari-du ninenguturieta refere.”
LUK 4:44 Aghá rea, Iesu erea aria, Jiusi enemboda roo enda anava biruru urota, naa nanjogo nghaĩ itari kambova terua, minono reta urie.
LUK 5:1 Fefera eini Iesu Galili Sao betuva jiria, minono rieta, enembo oruaruabe furia danode ea, God da Gaga niningigaita rea, mino-mino mimengi egeguturie.
LUK 5:2 Aghade, ghaa* ungagha uvu oka bari kakatomi buri ea, moyuva seseghegutueta, Iesu gerurie.
LUK 5:3 Gerurie-gea, umó aria, ghaa eini, Saimon da tofo, anava vorea ririeta, itoko ga sireguturieta, kafuru kena buburiturieta, umó aná ghaa etova asumbea, natofodu minono ririe.
LUK 5:4 Umó gaga rea sidara ea kaverea, Saimon du ririe, “Ghaa itoko kafuru kena ga sirege, bubota, nímanda moyuva fugadi vorota, uvu oka beroe!”
LUK 5:5 Aghá ririeta, Saimon na mino ririe, “Jojabee, námane tumba numbo moyuva fufugegetora, oka eini jo bambi re. Avotago, inona rera-du, amó moyuva fugota vorota gaita rore.”
LUK 5:6 Aghá rea, númane Iesu da riria aghagonu egeguturieta, uvu oka oruaruabe beberueta, númanda moyuva mane bejaita ua-du,
LUK 5:7 númanda kokomana ghaa einivami sonembari-du ingomi toghoto egeguturieta, númane furia sonembea, ghaa ungagha dano fefendiguturieta, beda ea, rosaita itoko urie.
LUK 5:8 Aghá urieta, Saimon Pita gia, duduku ea, Iesu da eka tuva koubomi jengirea eghá ririe, “Jojabee! Amó aná ari akuago embó reta. Amó doa serige!”
LUK 5:9 Anada bee mo, Saimon Pita unda kokomanade dano, númanda uvu oka oruabe beberiguturia-nu gia, duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie.
LUK 5:10 Kotú Saimon da kokomana, Sebedi da sasingu, Jems ungá Jon gha beago, aghá egeguturie. Anada ambova, Iesu na Saimon du ririe, “Saimon, oru mania ata! Enada ambova imó enembo unumbea bua, andava furadi, anda ambo nimbi egegoe!”
LUK 5:11 Aghá ririeta, númane ghaa jumbua vitia, mangosava itia, eini-eini dano doa, Iesu da ambova igiguturie.
LUK 5:12 Fefera eini Iesu aria, naa einiva irieta, embó eini tamo fetarami gigimbea irarimi furia, Iesu gerurie-gea, gonea vorea, dibe bee endava takembea, eghá ririe, “Jojabee, amó tanana rore, ano indava vitia, aná inono bee re. Aghá-gea, imó uno adora, ege-gea, amó jebugore!”
LUK 5:13 Aghá ririeta, Iesu ingo sinia, aná embóda tamova ririkurota ririe, “Amó uno roreta, imó jebuge!” ririeta, jo gaimbo ambi beto mane aná embóda tamova sidara urie.
LUK 5:14 Aghá urieta, Iesu na aná embódu eghá ririe, “Anda donu etora, mania enembodu rata! Tago, dibe dambu ii, fristidava* bubua, inda tamo irugadi gata, Moses da Agho dari-va bebeta irari doa jegubaria-da vesa daiyagha dungari-du reiria aghagonu ege-gea, enembo dano imó jebugetora-nu, gigigoe!” aghá ririe.
LUK 5:15 Avotago, Iesu da aghá uria gaga, gaimbo tefo sirorea aria, naa dano fafate urieta, enembo oruaruabe unda gaga niningigaita, kotú númanda kae mane ata jebugaita rea, fufuguturie.
LUK 5:16 Tago, fefera oruabe Iesu bubua iiava, enembo irambi kambesiva benunu eta urie.
LUK 5:17 Fefera eini, Moses da Gaga Kaifa Kakato*, kotú Agho Dari Irugari kakato Galili Judia ghada frovensiva naa ijoijokoko kotú Jerusalem bogu naavareta furia, avo asusumbea irieta, Iesu enembo iruguturie. Aghade, kae bari enembo ata jebugarida ano Jojabeena Iesu dava ututurie.
LUK 5:18 Aghade, enembo dumenimi embó eini eka ingo dimbari-denu ghaitova itia fumbua, aná kambo rova terua, Iesu da dibeva itaita rea, fufuguturie.
LUK 5:19 Tago, aghade kambo enembomi beda urieta, númane aná embó bua ririva vitia, kambo fouva jiria, tino ea, birigha righia bejea sireguturieta, natofoda rorova vorea, Iesu da dibeva vavosurie.
LUK 5:20 Aghade Iesu aná enemboda gaabee ari gia, aná eka ingo dimbaride embódu ririe, “Anda komana, inda ari-bari akokogo nundubea gia dotore.” Aghade, Moses da Agho Dari Kaifa kakato, kotú Irugari kakato tutuno ea, eghá nundubuturie, “God unuka ari-bari akokogo nundubea gia doari inono re. Tago, ená embó ari-bari akokogo unona nundubea gia doari gaa reiria-mi, God da ragaro fara rouvie.”
LUK 5:22 Iesu númanda nundubari seibe tanana ea, uriga eghá urie, “Nímane dodu neno roomi aghá reisi-nundubuto?
LUK 5:23 Atá nundubea gigige! Niana mo rauko ro? ‘Inda sembago nundubea gia dotore!’ rari mo, rauko ra, aĩ? o ‘Erea deĩ ege!’ rari mo rauko ra?
LUK 5:24 Enanu ata, gigigea, tanana egegaita rosoravore: ari-bari akokogo nundubea gia, doarida ano Enemboda Jojabeedava* vitie.” Aghá rea kaverea, aná embó eka ingo dimbaridu eghá ririe, “Amó indú rere: Erea, inda ghaito borea bua, kambova ii!”
LUK 5:25 Aghá ririeta, jo gaimbo ambi, aná embó númanda dibeva erea, unda vasia vitiria ghaito borea bua, God du raga rirota kambova arie.
LUK 5:26 Aghade enembo dano mana-mana jojabe ea, kotú oru egeguturota, God raga rirota, eghá regeguturie, “Namonde amó eghago jo gigigambi vitata oreki siroretueta, namonde anda dibemi gigigetore.”
LUK 5:27 Anada ambova, Iesu bubua aria, takesi bari kato embó ragaro Levi, unda takesi bari dobova asumbea irieta gia, Iesu na undú ririe, “Erea, anda ambova fu!”
LUK 5:28 Aghá ririeta, Levi erea, eini-eini dano doa, Iesu da ambova arie.
LUK 5:29 Anada ambova, Levi unda kambova Iesu du banau jojabe urieta, takesi bari kakato oruabe, kotú enembo dumenide danode ea undidiguturie.
LUK 5:30 Avotago, Moses da Gaga Kaifa ari kakatoda noniva vitiria Irugari kakatomi* gigiguturie-gea, Iesu da ambo nimbidu eghá regeguturie, “Nímane bee dodu takesi bari kakato, kotú ari-bari akokogo ari kakatode undia-dandia eta roso?”
LUK 5:31 Aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Avona, ‘Andava kae tefo re,’ radua mo, ingi embó undava jo yambi aita rouvie. Kotú avona, ‘Amó kae bere,’ radua mo, ingi embó undava yaita rouvie. Amó enembo akokogomi númanda ari-bari akokogonu karigari-du furere, jo enembo taubana ghogho raita furambi re.”
LUK 5:32 Amó eve jo God da Agho Dari kaifa ea goghó urota, ambo-ambo eta rousua enembodu furambi re. Tago, ari-bari akokogo enembo rata, númanda ari bari akokogo vuregea doa, taubana irari-du rea, etere.
LUK 5:33 Aná enembomi undú eghá ririe, “Jon da ambo nimbi fefera dumeni aná tama egeguturota, benunu egegeta rousue. Kotú, Moses da Gaga Kaifa kakatoda* ambo nimbi beago, aghá egegeta rousue. Avotago, inda ambo nimbi aghá ambi, tefo undia-dandia egegeta rousue.”
LUK 5:34 Ririeta, Iesu undufa iruguturota, mino númandu eghá ririe, “Nundubea gigige! Embó eini evetu yagera adua-da banau feferava, namonde amó jo regegota, undava desaita rousua enembo undari tama egegambi aita rousue.
LUK 5:35 Tago, fefera furá bubota, aná evetu yagera adua embónu bua data amburadua aghade, undú neno mema egeguturota, undari tama egegaita rousue.”
LUK 5:36 Kotú, kasia eini númandu eghá ririe, “Embó eini avodava eembo too ea iradua mo, jo eembo rekami tafugea bua itia fifinembambi aita rouvie. Umó aghá asua, aná eembo reka tefo tafugasueta, too asue, kotú aná eembo reka seigha jo gari taubana ambi asue.
LUK 5:37 Ari dabako aghago vaini reka jo bua kofiri seiva averegota irambi aita rouvie. Aghá adora mo, vaini rekada anomi ata-gea, aná kofiri bejea, vaini averegea vorea, akuago aita rouvie.
LUK 5:38 Amindu, vaini reka aná kofiri rekava averegasueta taubana irasue.
LUK 5:39 Enembo vaini seinu undia sidara ea, avona vaini reka averegea bua furadua mo, númane uno ambi egegaita rousue. Númanda nundubariva, vaini sei munogha-gea, uno gogorego egegeta rousue.”
LUK 6:1 Nangu Undari Fefera einiva Iesu farava govari vitiria aayo maneda rova, deĩ irueta, unda ambo nímbi tutuno ea, farava bee dumeni bubugea, ingomi dadasegea, vusi figiturota, beenu undidiguturie.
LUK 6:2 Aghá egegutueta, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumenimi uriga egeguturie, “Nímane dodu namonde anda Agho Dari bejiturota, Nangu Undari Feferava aghá roso?”
LUK 6:3 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbidu gaa rera, aĩ? Devit unda kokomanededa baimana itatama ea, donu egeguturia-da gaga irugea gigigambi ra?
LUK 6:4 Devit unda kokomanade, God du Tafaroro Ari Kambova terua, farava ingari kakara, God da ragarova vesa ututuria-nu bua, Devit na undia, unda kokomana dumenidu ututurieta, undidiguturie. Aghá egeguturia-mi Agho Dari bebejeguturie. Fristi mane nenuka aná farava ingari kakara undidigasue.”
LUK 6:5 Aghá rea, Iesu rekago númandu eghá ririe, “Enemboda Jojabee*, umó Nangu Undari Feferada Jojabee re.”
LUK 6:6 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu aria, nghaĩ itari kambova* terua rei-iruguturie. Aghade, embó eini ingo bee dimbaride avo vitirie.
LUK 6:7 Moses da Gaga Irugari kakato*, kotú Kaifa Kakato dumenide dano, Iesu daiyagha bua, koto arida ruru tava egeguturota, amindu utuvako kaaka gigiguturie, umó Nangu Undari feferava aná embó ata jebugadua, aĩ, tefo?
LUK 6:8 Aghá egeguturie-tago, Iesu númanda nundubari gerurie-gea, aná embó ingo dimbaridedu ririe, “Erea, enemboda dibeva jire!” ririeta, aná embó erea avo jiruturie.
LUK 6:9 Aghá urieta, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandava uriga rore. Agho Dariva mo, namonde amó Nangu Undari feferava donu ari-du reiri? Ari taubana ari-du reiria, aĩ, ari sembago ari-du reiria? Kotú enembo sonembota jebugari-du reiria aĩ, data amburari-du reiria?”
LUK 6:10 Umó kaverea enembo dano gia biruru ea, aná embódu, “Ingo ruruge!” ririe. Aghá ueta, unda ingo taubana dogo urie.
LUK 6:11 Aghá urieta, númane neno sembago egeguturie-gea, tutuno ea, Iesu du donu egegasua-da manaka gaegeguturie.
LUK 6:12 Fefera aghade, tumba eini Iesu aria, dafaruva vitia, God dava benunu rorurieta, rifo atiturie.
LUK 6:13 Rifo atiturieta, unda yavero dano ghogho ririeta, undava fufuguturieta, enembo dano 12 unda Gaganu bua, minono regegari-du kotú unda ambo nimbi bee ari-du gateguturieta jiriturie.
LUK 6:14 Einida ragaro Saimon re, tago Iesu na unda ragaro reka “Pita” ririkurie. Saimon da ikoko, Andru, Jems ungá Jon gha, Filip ungá Bartolomyu gha,
LUK 6:15 Matyu, Tomas, Jems da akau eini, aná Alfius da mendi re, Saimon da akau unda ragaro eini “Tuvari kato” re.
LUK 6:16 Kotú dumeni, aná Jems da akau eini da mendi, ragaro Judas, kotú Judas da akau aná Keriot embó re. Keriot embó Judas rera, unona ambova Iesu nungia, gitofoda ingova ututurie.
LUK 6:17 Iesu unda ambo nimbi gategea rururia-de dafaruvareta vorea aria, enda devisava unda yavero oruabede jijireguturie. Aghade, Judia Frovensi de, Jerusalem de kotú, Tair de Saidon deda bogu naa karaje diva enembode dano furia desea vitirie.
LUK 6:18 Númane Iesu da gaga niningigaita, kotú númanda kae ata jejebugaita rea fufuguturie. Enembo avona taimumi asugea vitiria beago fufuguturieta, Iesu na ririeta jejebuguturie.
LUK 6:19 Aghade, enembo dano unda tamo ririkigaita egeguturie. Anada bee mo, ano undavareta bubua irueta númane dano jejebuguturie.
LUK 6:20 Iesu unda yavero gerurota, eghá ririe, “Imó avona makasi iririgadora, fefera ambova God na imó kaifa aita rouvia-du, gangoro egege!
LUK 6:21 Imó avona baimanagha vitera, ambova imó undia inono aita rora-du, gangoro egege! Imó avona dari sorara urota vitera, ambova gegha raita rosora-du, gangoro egege!
LUK 6:22 Imó avona Enemboda Jojabee* gaabee egegadora-du, enembo indú injigha egegadua, o indú ambo ututugadua o tauga kavavana regegadua o imó taimu gaa regegadua, gangoro egege!
LUK 6:23 Númanda abua manemi feroveta mane dava mema bouvu dabako aghagonu ututugeta urie. Aghá egeguturadua feferava, gangoro urota, daa didivugadi rere! Anada bee mo, inda mino jojabe uutuva simbugari vitia-nu utota baita rosoravore.
LUK 6:24 Tago, imó avona gugua-ghayafade vitera, ambova imó neno mema aita roravore. Anada bee mo, inda jebuga rauko seibe rei-ruroravore.
LUK 6:25 Aghago, imó avona undari undia inono rora, ambova imó baimana itatama aita roravore. Imó avona gangorogha vitera, ambova imó neno mema urota, jiigha iraita roravore.
LUK 6:26 Kotú endada enembomi indú raga radua, ambova imó neno mema aita roravore. Anada bee mo, númanda mambube manemi feroveta gavera kakato dava beago raga regeguturie.”
LUK 6:27 “Avotago nímane avona anda gaga reisi-niningora enembodu rere. Nímanda gitofo neno rururota, imó injigha egegadua enembodu ari taubana egege!
LUK 6:28 Avona nímandu simboro fugadua, Jojabeeda Ragarova umó ea simbugadi! Kotú avona nímandu ari sembago adua, númandu benunu egege!
LUK 6:29 Kotú enembo avona nímane ofova dadua, kaverea-gea, ofo yoveni beago dae! O enembo avona nímanda asugari etova badua, do-gea tu asugaride dano bae!
LUK 6:30 Enembo avona nímandava eini-einidu benunu adua, ututuge! O enembo einimi nímandava eini-eini soregami badua mo, mania rekago utari-du benunu egegata!
LUK 6:31 Enembomi nímandu daiyagha ari-du uno adora aghagonu, númandu aghá egege!
LUK 6:32 Atá, enembo avona imó neno rei-rurua, nuenembo neno badora, God jo nímandu gangoro ambi aita rouvie. Anada bee mo, ari sembago enembo beago númane avona neno buta rousua, ananu neno buta rousue.
LUK 6:33 Aghago, enembo avona nímandu ari taubana egegadua nuenembodu ari taubana egegadora mo, God jo gangoro ambi aita rouvie. Anada bee mo, ari sembago enembo beago, aghá egegeta rousue!
LUK 6:34 Kotú inda guri rekago baita rea, gugua-ghayafade enembodu utadora, God jo indú gangoro ambi aita rouvie. Anada bee mo, ari-bari akokogo enembo beago, númanda guri utota bua, mino rekago aghago utari-du rea, númanda kokomanadu ututa rousue.
LUK 6:35 Tago, nímane eghá egegadi rere. Nímanda gitofo neno rururota, númandu taubana egege! Guri utadora mo, mino bari mania nundubata! Eto-bato inda Afami ari akuago enembodu neno mema ea, mino jo utambi eta rouvia aghagonu, egegadi rere! Aghá egegadora, nímane God Iti Bee Itivada sasingu ea vitera-du, mino jojabe ambova utota bubugaita rosoravore. Anada bee mo, enembo sembago unda gaga ningambi urota, undú ‘aiye’ jo rambi eta rousua enembodu umó ari taubana eta rouvia, dabako aghagonu egegadi rere.”
LUK 6:37 “Atá, imó enembo einida akokogo iruradora, God na imó beago iruraita rouvie. Enembo einida akuagodu rea, bouvu mania utata! Aghá adora, God na indú bouvu utaita rouvie. Kotú enemboda akokogo nundubea gia doadora, God na imó beago nundubea gia doaita rouvie.
LUK 6:38 Enembo dumenidu vesa ege, God indú vesa ae! Aghá adora, God na inda mino taubana utaita rouvie. Vesa enembo dumenidu inda ututa rora-da mino dabako aghagonu, God na indú utota, ingova beda ea averegea voraita rouvie.”
LUK 6:39 Iesu na númandu kasia eini eghá ririe. “Embó eini dibe soikidemi kotú dibe soikide einidu emboro irugari jo inono irambi re. Aghá adua mo, ungá dano kavava jujugaita rousue.
LUK 6:40 Sikuru embó einida bingá jo unda irugari katoda bingá aghago irambi re. Tago, umó sikuru ea goghó adua, umó unda irugari katogo aita rouvie.
LUK 6:41 Kotú imó dodu inda komanada dibeva susundo ijoko gerurota, ika jojabe inda dibeva vitia mo, gambi ro?
LUK 6:42 Aghadu, mania enembo taubana gaa rirota, aghagago egeguturota, nímanda komanadu eghá regegata! ‘Ariee, mambu, do-gea amó inda dibeva susundo vitia-nu bua fugore!’ Atá, inda dibeva ika jojabe vitia, jo gambi irirota, aghá regegadora mo, jo taubana irambi re. Taubana mo, sei nímanda dibeva ika jojabe vitia-nu bua fugea, ambova nímanda komanada dibeva susundo ijoko vitia-nu, isaghava gia goghó urota, bua fugaita rosoravore.”
LUK 6:43 “Ika taubana jo bee sembago righambi aita rouvie. Aghago ika sembago jo bee taubana righambi aita rouvie.
LUK 6:44 Enembo ika nanjogoda beenu gerurota, aná ika doro aná tanana eta rousue. Enembo jo baga beenu ghavesi gingideva bambi aita rousue. Aghago ghavesi vaini da bee jo ghavesi babumadava bambi aita rousue.
LUK 6:45 Aghagonu embó taubana, unda neno rova gaga taubana vitia-nu reaveta, isaghava bubuta rouvie. Kotú embó sembago unda neno rova gaga sembago vitia-nu reaveta, isaghava bubuta rouvie. Anada bee mo, enemboda neno rova domi beda ea iradua-nu rata isaghava bubaita rouvie.”
LUK 6:46 “Nímane dodu andú ‘Jojabee, Jojabee!’ regeguturota, anda gaga ambo-ambo egegambi eta roso?
LUK 6:47 Enembo avona andava furá, anda gaga ningia, ivatava ititigadua, númane daiyaghago ro? Ananu irugota gigigaita rosoravore.
LUK 6:48 Umó eto-bato embó eini kambo etua, aghago re. Tutunova, enda ghambea vorea, singoi jojabebeida etova tutumbu jengirea kambo etue. Aghá etueta, uria bubie-tago, aná kambo ea goghó etua-du, jo yavi-yavi ambi re.
LUK 6:49 Avotago, enembo avona anda gaga ningia, jo ivatava itambi adua, umó aná eto-bato embó eini unda kambo mangosa endava etua, aghago re. Etueta, uria bubieta, aná kambo gaimbo ambi jua dea, bununu etue.”
LUK 7:1 Natofo dano niningigutueta, Iesu minono rea sidara uria-da ambova, umó aria, Kaperneam teterurie.
LUK 7:2 Aghade, avo Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari einida neno bari sabua* katomi kae bua amburaita ueta,
LUK 7:3 mene-mene ari kakatoda beforo righarimi Iesu da bingá niningurie-gea, Jiusi enemboda babarigari embobo dumeni, Iesu rata furá, unda sabua embó righota jebugari-du, ninenguturieta igiguturie.
LUK 7:4 Númane aria, Iesu dava bubua, aná beforo righarida ragarova umó furari-du benunu urota, eghá regeguturie, “Inona umó sonembasira, aná taubana re.
LUK 7:5 Anada bee mo, umó namonde anda natofo Jiusi enembo neno bua, namonde anda nghaĩ itari kambo* ituturie.”
LUK 7:6 Aghá regeguturia-du, Iesu erea, numonde igiguturie. Umó aria, kambo utuva ueta, aná Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righarimi unda kokomana dumeni ninenguturota, undú eghá rari-du ririe, “Jojabee, mania indufako nundubari gogorego ata! Anada bee mo, anona imó rata andava furari jo inono irambi re.
LUK 7:7 Kotú dabako aghagonu, andufako anda nundubariva, anona ya, imó tambari beago, jo inono irambi re. Amindu, tefo beemi rege-gea, anda sabua kato jebugoe!
LUK 7:8 Aghá rera-da bee mo, amó anda barirarida tuva vitere. Aghago, amó anda mene-mene ari kakatoda beforo righari jojabe re. Mene-mene ari kakato dano anda tuva irita rousue. Aghá-gea, anona, ‘Imó ii!’ rari, aná ita rouvie. Kotú ‘Fu!’ rari, aná futa rouvie. Kotú anda sabua katodu, ‘Enanu ege!’ rari, aná eta rouvie.” aghá ririe.
LUK 7:9 Iesu aná gaga ningia, duduku ea, mana-mana urota, kaverea, natofo unda ambova reisi-furia-du eghá ririe, “Amó nímandu eghá rere. Amó namonde anda natofo Israel enembodava gaabee ari jojabe eghago jo gambi re.”
LUK 7:10 Anada ambova, aná aghi furia enembo kaverea aria, kambova buburituria mo, aná sabua embó sei jebugea irieta gigiguturie.
LUK 7:11 Aghá uria-da ambova jo gaimbo ambi, Iesu unda ambo nimbide, kotú natofo jede dano kaverea, naa eini ragaro Nain avo igiguturie.
LUK 7:12 Umó aria, naada kara bebatova teteruua mo, evetu doru einida mendi dabako reta ambubuturieta fumbua bubaita fufuguturie. Aghade, aná naava enembo oruabe aná evetude fufuguturie.
LUK 7:13 Fufugutueta, Jojabee aria teterurota gia, aná evetudu neno mema urie-gea, eghá ririe, “Mania jii rata!”
LUK 7:14 Aghá rea, umó bubua aria, aná amburari mendida farova ririkua-du, aná mendi fumbua reisi-aria jijireguturieta eghá ririe, “Mendi, anona imó eradi, rere!”
LUK 7:15 Aghá ririeta, aná amburari mendi erea asumbea tutuno ea, gaga rieta, Iesu na bua, unda ayadava ututurie.
LUK 7:16 Aghá urieta, natofo oru egegea, God raga rirota, eghá regeguturie, “Ená feroveta jojabe namonde anda rorova siroretue. God unda natofo sonembaita etie,” regeguturie.
LUK 7:17 Iesu aghá uria-da bingá aria, Judia Frovensi rova, kotú kasava naa dumeniva beago, fafate urie.
LUK 7:18 Iesu donu uria-nu, Jon Bafutaito ari katoda ambo nímbimi regeguturieta ningia, Jon númanda rorova enembo ungagha ririeta furieta, Jojabeedava uriga eghá ari-du ninenguturie, “Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia aĩ, embó eininu kaifa egegara?”
LUK 7:20 Aghá rari-du ririeta, aná embobo ungagha aria, Iesu dava bubua, eghá regeguturie. “Jon Bafutaito ari katomi námane, indava uriga ari-du ninengetueta etere, ‘Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia aĩ, embó eininu kaifa egegara?’”
LUK 7:21 Aná fefera aghade, Iesu na kae akokogo bubugea irari enembo, eka ingo tatakembari, kotú taimu akokogo manemi asugota iririgaride, dibe soiki mane aná dano eaveta jejebugeta urie.
LUK 7:22 Amindu, Iesu aná aghi aria enembodu eghá ririe, “Kaverea ii, nímanda donu dibemi gera, kotú nghaĩmi niningigetora-nu isagha egegadi! Enembo dibe soikide unana reisi-gerue, eka takembari jejebugea, yari furari rousue. Tamo betomi gigimbari enembo tamo taubana egegetue. Aghago, nghaĩ gajari gaga reisi-niningue. Amburari enembo righieta jebugea ererueta, Gaga Taubana makasi enembodu minono rere.
LUK 7:23 Avore, enanu gigigetora-du, kaverea Jon du eghá regegadi, ningoe, ‘Andú jo mana-mana ambi egegadua enembodava, ea simbugari taubana iraita rouvie.’”
LUK 7:24 Jon Bafutaito ari katoda aghi kakato kaverea igigutueta, Iesu tutuno ea, Jon du natofodava minono eghá ririe, “Nímane, aná enembo tefo uvu tefo kambesiva donu gigigaita igigeto? Nímane mo, tefo aufogho yaurami righia vuri-vara uua-nu gaita igigetora?
LUK 7:25 Atá, nímane donu gigigaita igigeto, embó eini dighari ombari taubana asugea vita-nu gigigaita igigetora, aĩ? Tefo, gugua-ghayafade enembo bo-eembo esiko-esiko asugea irita rousua, aná kokotofuda kambova tatambugaita rosoravore.
LUK 7:26 Aghá re-tago, nímane donu gigigaita igiguta? Feroveta ra? Avore, aná gaa bee re. Kotú amó nímandu rere, Jon aná feroveta maneda itiva re.
LUK 7:27 Feroveta Aisaia na gaga Jon du gefiria, aná evere, ‘Amó anda aghi kato sei ninengota ya, inda emboro simbugaita rouvie.’
LUK 7:28 Amindu, amó nímandu eghá rere, evevetuda fufumbuguturia enemboda rova, eini jo Jon aghago irambi re. Umó embó bingáde, kotú embó jojabe eini re. Tago, amó emboro reka ifegaita rora anava, avona ya, God da natofova* teradua, aná enembo gangoro jojabe egegaita rousue. Jon jo aghá ambi re.
LUK 7:29 (Bingá tefo enembode, kotú takesi bubugari kakatode, God unda simbuguturia emborodu taubana gaa rirota, ‘avore’ regeguturieta, númane dano Jon na bafutaito urie.
LUK 7:30 Tago, Moses da Agho Dari kaifa kakatode*, kotú Agho Dari Irugari kakatode, nendufako Jon injigha urota, God na númanda rorova donu asua-nu seriguturota, jo ‘avore’ rambi egeguturieta, Jon númane bafutaito ambi re.”)
LUK 7:31 Kotú, Iesu eghá ririe, “Enembo oreki endava sirorea vitia mo, daiyaghago ro? Ananu isuri aita rore.
LUK 7:32 Nímane eto-bato sasingu manego re. Atá, sasingu mane naa rorova asusumbea irirota, mino-mino be fugia eghá regegeaveta niningigeta rosore: ‘Tutunova námane nímandu veku furetore-tago, nímane jo daa didivugambi re. Kotú ambova námane jii yairi gatetore-tago, nímane jo jii regegambi re.’
LUK 7:33 Aghá rera-da bee mo, Jon umó sirorea furia-va, faravade vaini de tama ueta, nímane, umó taimu akuagomi asugea irari gaa regegeta rosoravore.
LUK 7:34 Tago, Enemboda Jojabee* etia, faravade vain de dieta, nímane gigigea, eghá reisi-reravore, ‘Ená embó undaride, kotú vaini deda jinanga kato re. Umó takesi bari kakatode, kotú ari-bari akokogo egegari kakatodeda komana re.’
LUK 7:35 Tago, God da nundubari taubana avodava vitia-da aito fugari gigiguturota, namonde tanana egegeta rosore.”
LUK 7:36 Moses da Agho Dari kaifa kato* einimi Iesu gha undari undaita uno uria-du Iesu aria, aná embóda kambova terua, undari kambesiva asumbuturie.
LUK 7:37 Aghá ueta, ari akuago evetu eini aná naava irita uria-mi, Iesu Moses da Agho Dari Kaifa kato einida kambova aria, undari dieta ningia, aná evetumi botoro eini singoi ragaro arabastami ariva uka muu munodenu avo averegea bua aria, aná kambo rova teterurie.
LUK 7:38 Terua, Iesu da ambo kenava jiria, jii rirota, gonea vorea, Iesu da eka unda dibe jivumi seseghurie. Aghá ea, unda foumami dufea, Iesu da ekava muno urota, aná uka muumi avereguturie.
LUK 7:39 Aghá ueta, Moses da Agho Dari Kaifa kato, Iesu ririeta aria, embómi gia, umó neno roomi undufako nundubuturie, “Ená embó feroveta irasua mo, ená evetu avona unda tamova rei-ririkua, aná gasue. Unda ari bari akokogo eta rouvia, kotú umó daiyaghago, aná gia tanana asue.”
LUK 7:40 Umó aghá nundubutueta, Iesu undú eghá ririe, “Saimon, amó indú gaga eini raita rore.” ririeta, umó ririe, “Irugari kato, avota, rege!”
LUK 7:41 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Embobo ungaghami guride embódava guridu benunu urieta, einidu 5,000, kotú einidu 500 kina aghá ututurie.
LUK 7:42 Aghá urieta, aná guri bubugea aria jijimu ea sidara ea mino utari inono ambi egeguturia-du, umó aná embobo ungaghada dinunu nundubea gia dotuturie. Atá, aná enembo ungaghada rorova avona umó neno bua goghó adu?”
LUK 7:43 Aghá ririeta, Saimon na mino eghá ririe, “Anda rei-nundubutora, aná guri jojabe avona jijimu uria-mi neno bua goghó aita rouvia-jogo.” ririeta, Iesu na, “Imó gaa bee reravore.” ririe.
LUK 7:44 Aghá rea, umó kaverea, dibe aná evetudava urota, Saimon du eghá ririe, “Ená evetu, imó rei-gerora? Amó etera, inda kambova terora, imó anda eka seghari uvu jo utambi re. Tago, ená evetuda dibe jivumi anda eka mane seghea, unda foumami dufetue.
LUK 7:45 Atá, amó inda kambova terora, imó jo ‘orokaiva’ rea amó muno ambi re. Avotago, amó etera inda kambova terora feferava, ená evetu anda eka mane muno ea doambi kato etue.
LUK 7:46 Imó anda beforova uka muu jo averegambi re. Tago, unona uka munode anda ekava averegetue.
LUK 7:47 Amindu, amó enanu indú isaghava rere: Unda ari-bari akokogo oruabe, anona nundubea gia dotora-du, umó amó neno bua goghó rouvie. Tago, enembo avodava ari-bari akuago dabako ungagha aghago nundubea gia doasira-da neno bari, aná ijoko bee re.”
LUK 7:48 Aghá rea doa, Iesu aná evetudu eghá ririe, “Inda ari bari akokogo aná nundubea gia dotore.”
LUK 7:49 Aghá urieta, esega enembo dumeni avo numonde danode undari undidiguturia-mi mino-mino uriga egeguturie. “God unuka ari-bari akokogo nundubea gia dota rouvie. Atá ená embó avouvi? Unona daiyagha ari-bari akokogo nundubea gia doari gaa retu?”
LUK 7:50 Aghá regeguturieta, Iesu aná evetudu eghá ririe, “Inda gaabee arimi imó jebugetoravota, siririgha ii!”
LUK 8:1 Aghá uria-da ambova, Iesu unda ambo nimbi 12 de dano iiava, naa einiva reta fuava, naa einiva urota, God Afa unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da gaga taubananu minono reta urie.
LUK 8:2 Aghade, kae akokogo bubugea vitiria evevetude kotú taimu akokogo manemi asugea vitiria evevetude dano Iesu na seibe ririeta, jejebuguturia-mi Iesu de dano deĩ egegeta urie. Numonde dano Makdala embó einida ariri ragaro, Meri, undava taimu akokogo beforo dano 7 vitiria-de ririeta buburiturie.
LUK 8:3 Kotú aghade Herot da kambo kaifa ari embó Kusa da evetu Joana de, evetu eini ragaro Susana de, kotú evevetu dumenide númanda guride gugua-ghayafademi Iesu unda ambo nimbide sonembeta egeguturie.
LUK 8:4 Aghade, enembo natofo oruabe usitueta, naa dumeniva enembo ambova Iesu dava fufugutueta, Iesu númandu kasia eini eghá ririe.
LUK 8:5 “Embó eini erea, unda aayova farava vee govaita rea iye. Umó farava vee ghasio uta irueta, vee dumeni begatava vovoregetueta diimi etia undidigetue, kotú enembomi ekami fatia dadasegetue.
LUK 8:6 Vee dumeni singoi endava vorea, batumo-batumo ea, vivitigetue-tago, feferami evia, yoe-yoe egegetue. Anada bee mo, endava uvu jo jojabe irambi-gea amindu riribu jo gambambi gharasa etue.
LUK 8:7 Vee dumeni vive gingideda rova vorea, vivegha danode vivitigetueta, vivemi afuregetue.
LUK 8:8 Tago, vee dumeni enda taubanava vorea vitia, unda govetua-da itiva bee oruaruabe 100 aghago ririkigetue.” Aghá riria-da ambova Iesu be koko fugia eghá ririe, “Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!”
LUK 8:9 Aghá ririeta, unda ambo nímbimi aná kasiada bee mo doro, amindu uriga egeguturie.
LUK 8:10 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Afa God daiyagha unda natofo kaifa eta rouvia-da gaga dumeni kivu uria-da bee nímandava isagha eta rore. Avotago, enembo dumenidu kasia gaganu reta rore. Aghá rata-gea: ‘númane gigigaita rousue-tago, jo gambigo egegaita rousue. Aghago, niningigaita rousue-tago, jo ningia tanana egegambi aita rousue.’
LUK 8:11 Ená kasia retora-da bee aná evere. Vee retora, aná God da Gaga re.
LUK 8:12 Begatava jurari gaa retora, aná enembo avona God da gaga ningita rousua-nu gaabee egegea, jebuga tumanadu tatambugauva-degea rea, Satan fuava aná gaga númanda neno rova vitia-nu tatavami rougea buta rouvie.
LUK 8:13 Gari dabako aghago, vee dumeni singoi endava vovoregetua-da bee, aná evere. God da Gaga ningia gangorogha buta rousua, númane re. Tago, gaabee ari númandava ijoko-gea, fefera tufoko iririguturota, Satan da kuvia gari númandava fuaveta, númane jujugeta rousue.
LUK 8:14 Kotú vee dumeni vive gingideda rova vovoregetua-da bee, aná evere. Enembo avona gaga ningita rousue-tago, irirota, eini-eini oruabe nundubeta rousua-mi, gugua-ghayafa bubugaita nundubeta rousua-mi, kotú tamo firída uno manemi gajeaveta, númanda gaabee arida bee jo sirorambi eta rouvie.
LUK 8:15 Atá vee enda taubanava vovoregetua-da bee, aná evere. Enembo avona kotofu enemboda neno nundubari taubana eta rouvia aghagomi, God da Gaga ningia kaifa ea goghó urota, kuvia gari donu furadua mo, tutumi serigea, númanda gaabee ari baria númanda jebugava bee taubana siroreta rouvie.
LUK 8:16 Enembo nanefa dungadua mo, jo ovu rova o evari kambesi tuva nungambi aita rouvie. Tago, avona fufugadua enembo unana gigiguturota, terari-du rea, aná nanefa jirari sinakefiva itaita rouvie.
LUK 8:17 Amindu, donu nungia vitia, ambova isaghava itota tanana egegaita rousue. Kotú donu afuregea iradua mo, ambova ifegota isaghava gigigaita rousue.
LUK 8:18 God da Gaga minono rera, aná ningia goghó egege! Anada bee mo, Enembo avodava eini-eini oruabe iradua, anada etova oruabe utota baita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, unda nundubariva nanjogo irasua dano, rougea baita rouvie.”
LUK 8:19 Iesu da nuede unda vivide ambobo numonde uro dabakova vorarimi umó gigigaita fufuguturie. Fufuguturie-tago, natofomi umó gajea rorogea irieta, númane ya, unda kasava bubari inono ambi egeguturie.
LUK 8:20 Aghá egegutueta, enembo dumenimi furia, undú eghá ririe, “Inda niede kotú jamena vivide onanu isaghava jiria, imó gigigaita uno rousue.”
LUK 8:21 Aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Anda aya kotú vivide ambobo, aná avona God da Gaga ningia, ivatava itita rousua, númane re.”
LUK 8:22 Fefera eini, Iesu unda ambo nímbidu eghá ririe, “Egege, namonde sao yoveniva rekimbea igigore!” aghá riria-du, numonde aria, ghaava* vorea siregea arie.
LUK 8:23 Rekimbea igiguturota, Iesu vasia evieta, aná saova yaura yavata sembago bee erorurie. Erea, númanda ghaa dea rosaita ueta, númane oru egeguturie.
LUK 8:24 Aghá ueta, unda ambo nímbi aria, umó evuruturieta, dibe fangiturieta, eghá regeguturie, “Jojabee, Jojabee, namonde amó uvu undia ambubugaita rosore.” Aghá regeguturieta, umó erea, be fugia bureguturieta, yaura yavatada torú-torú dano binono urie.
LUK 8:25 Aghá urieta, unda ambo nímbidu eghá ririe, “Nímandava gaabee ari tefo re!” aghá ririeta, númane oru ea, mana-mana egeguturota, “Ená avouro? Umó retueta, yaura yavatada torú-torú dano unda gaga ningia aghagonu etue.”
LUK 8:26 Aghá ea doa, númane rekimbea aria, Galili sao yoveniva Gerasa enemboda endava bububuguturie.
LUK 8:27 Bubua, ghaa* gaiturieta, Iesu ombova vivitua mo, aná bogu naava embó eini taimu akokogomi asuguturieta, dighari ombari jo asugambi taroba vitirie, kotú kambova evambi, uje singoi toova irita uria embómi furia, Iesu tafirie.
LUK 8:28 Aghade, aná embó, Iesu gia, be jojabe koko fugia, “Iesu, imó God Iti Bee Itivada Mendi re. Imó andú donu aita uno ro? Amó benunu rore, andava mema mania utata!” Aghá rirota, Iesu da eka tuva jua vavosurie.
LUK 8:29 Aghá riria-da bee mo, Iesu sei aná taimu embóda tamo roo doa serigari-du ririe. Atá, aná embó sei unda irari eghá re. Fefera yafabe, aná embóda eko-ingo seini mi bundia, dibura enembo kaifa arigo roururie. Tago, unda eka ingova seini mane taimu akokogoda anomi righia bununu ea iiava ika uvu tefo kambesiva avo irita urie.
LUK 8:30 Amindu, Iesu na uriga urie, “Inda ragaro doro? Rege, ningore!” ririeta, umó mino eghá ririe, “Anda ragaro ‘Oruabe re,’” ririe. Anada bee mo, taimu akokogo mane oruaruabe unda rova terua vitirie.
LUK 8:31 Avore, númanena, rourogo númane rata ya, taimu akokogoda irari enda too tano tefova vorauva-degea, Iesu dava benunu ea doambi kato urie.
LUK 8:32 Aghade, gudoro jo airo bee irambi, anava naa oka mane oruabe undari undidigutueta gigiguturie. Aná taimu akokogomi, Iesu du benunu eghá egeguturie, “Námane ninenge-gea ya, naa oka maneda tamova teterugore!” Aghá regeguturieta, Iesu avore ririeta,
LUK 8:33 taimu akokogo mane aná embó doa uvugea bububugea aria, naa oka manedava asusuguturieta, aná naa oka mane dano sumbua, kokava voraria, saova undidigea ambubuguturie.
LUK 8:34 Aghá egegutueta gigigea, aná naa oka maneda kaifa kakatomi susumbugea aria, aná bogu naava bubua, kotú kasava vitiria naa dumeniva bububugea, númane donu geruria, aná isagha egeguturieta, enembo dano niningiguturie.
LUK 8:35 Niningigea, aná roo endava natofo donu siroruturia-nu gigigaita rea, dano fufuguturie. Númane furia, Iesu dava bububuguturia mo, aná embó taimu manemi asugea vitiria-da nundubari kaverea furia, dambu urieta, bo-eembo asugea, Iesu da eka tuva asumbea irieta, gigiguturie-gea, númane oru egeguturie.
LUK 8:36 Kotú aná embó Iesu na ririeta jebugutueta gigiguturia enembomi regeguturieta, aná enembo ambova fufuguturia, dano niningiguturie.
LUK 8:37 Aghá uria-du, roo enda Gerasa enembo dano, Iesu doa serigari-du benunu egeguturie. Anada bee mo, aná embó taimu akokogomi asuguturieta vitiria, jebuguturieta gigiguturie-gea, númane oru egeguturie. Avore, Iesu aria ghaava vorea, aná kambesi doa yaita ueta, aná embó taimu manemi asugea vitirieta, Iesu da urieta jebuguturia-mi ungá Iesu gha yaita uno urie-tago, Iesu na umó kaverea yari-du ninenguturota, eghá ririe, “Kaverea, ii, naava bubua, God da indú donu etua-nu radi!” Aghá riria-du aná embó kaverea aria, bogu naava bubua, Iesu da undú daiyagha uria-nu isagha eta urie.
LUK 8:40 Aghá ea doa, Iesu kaverea aria buburiturieta, natofomi “Orokaiva” rea, ghaito teno fugea, umó bua vivitiguturie. Anada bee mo, númane dano undú kaifa rosurie.
LUK 8:41 Aghade, embó ragaro Jairus, nghaĩ itari kamboda* beforo righari-mi furia, Iesu da eka tuva jua, ininigha Iesu na unda kambova yari-du, benunu urie.
LUK 8:42 Jairus aghá riria-da bee mo, unda ariri dabako bee dabako unda ghaeko 12 mi, kae bua amburaita uua-du umó aghi furie. Aghá benunu uria-du, Iesu Jairus da kambova yaita irueta, natofomi umó mimutueta, gategea arie.
LUK 8:43 Aghade, evetu eini tatangu kae bua gutiturota, ghaeko dano 12 sidara urie. Umó ingi barida emboro dumeni tava urota, unda guri dano siosa fugiturie-tago, enembo eini jo umó sonembari inono irambi re.
LUK 8:44 Iesu enemboda gorotova irueta, aná kae bua vitiria evetumi ambo kena furia, Iesu da tamo asugari sokuada soriva ririkua, unda tatangu kae gaimbo ambi tukú urie.
LUK 8:45 Aghá urieta, Iesu itatama urie-gea, kaverea, “Amó avona sinia righi?” ririeta, númane mana-mana urota, gambi gaa regegutua-du, Pita na eghá ririe, “Jojabee, enembo oruaruabe etue-gea, imó mimuturota righia-jogo.”
LUK 8:46 Aghá ririe-tago, Iesu eghá ririe, “Enembo einimi sinia anda asugariva righieta, ano andavareta enembo einidava rekimbutueta, amó itatama etore.”
LUK 8:47 Aghá ria-du, aná evetu nenomi sinia, Iesu da asugari soriva ririkuria-mi furia, natofoda rorova unda eka tuva koubumi jengirea, umó bee dodu sinia, Iesu righia, kotú daiyagha ea, umó gaimbo ambi jebuguturia, aná isagha urie.
LUK 8:48 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Anda ariri, inda gaabee arimi imó jebugetoravoreta. Siriri arigha ii!”
LUK 8:49 Aghá rieta, gaga jo sidara ambi irieta, aghi kakato dumeni Jairus da kambovareta furia bubua, Jairus du regeguturie, “Inda ariri ambue. Amindu rea, mania ená Irugari kato bua yaita nundubata!”
LUK 8:50 Aghá rieta, Iesu niningurie-gea, Jairus du eghá ririe, “Umó jebugaita rouvieta! Mania oru ata! Gaabee ege!”
LUK 8:51 Aghá riria-da ambova, umó aria, Jairus da kambova bubua, enembo jo doata numonde teterugambi re-tago, Pita, Jon ungá Jems gha, aná aririda nue numamoghade teteruguturie.
LUK 8:52 Aghade, enembo dano aná ariridu dari sorara ueta, Iesu na eghá ririe, “Jii dodoge! Aná ariri jo amburambi re. Umó tefo evo rouvie.”
LUK 8:53 Aghá ririeta, niningigea, númane undú gegha regeguturie. Anada bee mo umó ambubuturia aná númane seibe gigiguturie.
LUK 8:54 Avotago, Iesu aná aririda ingova ririkurota, eghá ririe, “Anda ariri, ere!”
LUK 8:55 Aghá ririeta, aná aririda asisi kaverea furieta, jo gaimbo ambi dibe fangea erorurieta-gea, Iesu na númane undari utota aná ariri undari-du ririe.
LUK 8:56 Aghá urieta, aná aririda nue numamugha duduku-dadaka ueta, Iesu na, aná aririda nue numamoghadu donu siroruturia-nu kivu ari-du ririe.
LUK 9:1 Aghade, Iesu na unda ambo nimbi 12 ghogho rieta furia, danode egeguturieta, taimu akokogo nanjogo tuvari-du, kotú kae dibe eini be eini bubugea irari enembo ata jejebugari-du rea, númandu ano ututurie.
LUK 9:2 Aghá ea, God da enembo daiyagha kaifa eta rouvia-da gaganu minono rirota, kotú kae bubugea iririgadua ririkigota jejebugari-du rea, Iesu na númane ninenguturie.
LUK 9:3 Ninenguturota, eghá ririe, “Eini-eini donu mania bata! Besia, etota, guri, farava kotú asugari dighari-ombari aghagode dano mania bua igigaita nundubata!
LUK 9:4 Ya, naa einiva bubua, kambo niavo teterugota, enembo ‘Orokaiva!’ rirota gangorogha nímane bubugadua, aná kambova iririguturota, buro egegadi! Sidara ata, aná naa doa igige!
LUK 9:5 Atá enembo avona jo nímandu ‘Orokaiva!’ rirota, ghaito teno nímandu jo fugambi egegadua mo, aná naa doa seriguturota, nímanda eka ghandada avo dodovire-gea, númane ari akokogo rousua-nu tanana egegaita rousue.”
LUK 9:6 Aghá ririeta, númane bubua aria, kambesi nanjogo biruru urota, naa einiva reta iiava, naa einiva igiguturota, Gaga Taubananu minono regeguturota, kae akokogo bua irari enembo regegeaveta jejebugeta urie.
LUK 9:7 Aghade, Iesu da donu-donu ueta sirorutua-da bingá Galili Frovensida kotofuko Herot na ningia mana-mana urie. Anada bee mo, enembo dumeni Iesu da ua-du eghá regegeta urie, “Jon Bafutaito ari katomi jebugea kaverea eretua-jogo.”
LUK 9:8 Enembo dumeni, “Feroveta Elaija amburarivareta kaverea bubia-jogo!” reaveta, kotú enembo dumeni mo, God da feroveta sei furia-da einimi amburarivareta kaverea furari gaa regegeta urie.
LUK 9:9 Aghá regeguturieta, Herot na eghá ririe, “Jon Bafutaito ari kato anona ririeta, ukó diveguturieta ambubuturie. Tago ená ivata mane ueta reisi-sirorutua embó mo, avouvi?” Aghá rea doa, umó Iesu gaita nundubuturie.
LUK 9:10 Anada ambova, unda ambo nímbi kaverea furia bububugea, númane daiyagha-daiyagha egeguturia-da gaga dano Iesu du ririeta, niningurie. Aghá regeguturieta ningia, umó erea, númane unumbea bua, nenukako naa eini ragaro Betsaida avo igiguturie.
LUK 9:11 Aghá egeguturie-tago, natofo tanana egegea erea, unda ambo tuvia igiguturie. Aria bububuguturia-du, “Orokaiva” rea, ririeta asusumbuguturieta, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da gaganu rirota, kotú kae bua vitiria enembo urieta jejebuguturie.
LUK 9:12 Aghá ueta, aria jama ua-du, unda ambo nímbi 12 furia, undú eghá ririe, “Enava evari kambeside undaride tefo re. Amindu natofo ninenge, ya, ená roo endava naa dumeni-dumeniva undaride kotú evari kambode tatambugoe!”
LUK 9:13 Aghá regeguturieta, Iesu na unda ambo nimbidu mino eghá ririe, “Undari nímanena ututuge, undidigoe!” Aghá riria-du, númane mino eghá regeguturie, “Námandava farava ingari ingo yoveni, uvu oka ungagha, aghá vitie. Tago inda uno mo, námanena ya undari ená natofoda inono gurimi utua bubugasira-du rera?”
LUK 9:14 (Anava embobo 5,000 aghago usiturie. Evetu mendi sasingude jo irugambi re.) Amindu unda ambo nímbidu eghá ririe, “Regege, númane noni daba-daba 50 aghagonu asusumboe!”
LUK 9:15 Aghá riria-du, unda ambo nímbimi regeguturieta, aná enembo dano asusumbeguturie.
LUK 9:16 Aghá egeguturieta, umó aná farava ingari ingo yovenide uvu oka ungaghade bua, dibe jará ea, uutuva urota, God Afadava “aiye” rirota, aná farava ingegebea, enembodu vesa egegota undidigari-du rea, unda ambo nimbidu ututurie.
LUK 9:17 Vesa egeguturieta bua, dirieta inono uria, anada itoto dumeni dodoguturia, Iesu da ambo nimbimi erea bua, kanda jojabebei dano 12 anava fefendiguturie.
LUK 9:18 Anada ambova Iesu unuka benunu uria-da gorotova, unda ambo nimbi numonde vitiria-dava uriga urie, “Nímane regege, ningore! Natofo jede andú mo daiyagha regegeta rousu?”
LUK 9:19 Aghá ririeta, unda ambo nimbi dumeni mino eghá regeguturie, “‘Imó aná Jon Bafutaito Ari Kato re,’ reta rousue, kotú dumeni mo, ‘Imó aná Elaija re,’ reta rousue, kotú dumeni mo, ‘Imó aná feroveta sei eini amburari vareta kaverea erari gaa,’ reta rousue.”
LUK 9:20 Aghá regeguturia-du, umó númandava uriga eghá urie, “Atá nímane mo, andú daiyagha regegado?” aghá ririeta, Pita eghá ririe, “God, enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, Embó eini utaita riria, imó re.”
LUK 9:21 Aghá riria-du, Iesu na, númane rourogo enembodu aná gaganu rauve-degea, ininigha bureguturota,
LUK 9:22 eghá ririe, “Enemboda Jojabee* mema bouvu dibe eini be eini itatama aita rouvie. Babarigaride fristida* kokotofude, kotú Agho Dari irugari kakatodemi* umó injigha egegea, bua dedegota amburaita rouvie-tago, fefera bakodeda ambova umó rekago jebugea eraita rouvie.”
LUK 9:23 Kotú enembo dano avo desuturia-du eghá ririe, “Nímane avona anda ambo nimbi ea, namonde deĩ aita uno egegadora mo, nímanda uno dodogea, anda uno nuenembo egeguturota, fefera inono anda ragarova amburaridu jo oru ambi egegaita rosoravore. Aghá egeguturota, namonde danode iru-furu egegaita rosore.
LUK 9:24 Anada bee mo, avona endava gugua-ghayafa nundubuturota, amburaridu oru ea, andú goitu fotadua, fefera ambova umó amburaita rouvie. O avona andú amburadua mo, fefera ambova jebuga tumanadu irari baita rouvie.
LUK 9:25 Anada bee mo, avona gugua-ghayafadu neno rururota, gugua nanjogo bua, jebuga tumanadu irari kasovigadua, anami umó sonembadua, aĩ, tefo?
LUK 9:26 Enembo avona anda gaga, kotú anda irugaridu meka adua mo, fefera ambova Enemboda Jojabee unda durogha gari bua, unda Afa kotú anera kakara manededa durogha gari bua fururota, umó beago aná enembodu meka aita rouvie.
LUK 9:27 Amó nímandu gaa bee rereta, enava enembo dumeni vitia, aná jo amburambi iririguturota, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da fefera furota, gigigaita rousue,” ririe.
LUK 9:28 Aná gaga mane riria-da ambova fefera 8 aghago sidara urieta, Iesu erea, Pita de, Jon ungá Jems ghade bua, numonde dano dafaru itiva benunu egegaita yayavuguturie.
LUK 9:29 Aria bubua, umó benunu ua aghade, unda dibe bededa gari eini urota, unda asugari digharide kaverea, saghai forosago eto-bato kirivada unanago urie.
LUK 9:30 Aghá ua-da rova embobo ungagha, Moses ungá Elaija gha númanda durogha garide avo siroruturie. Aghá ea, númane Iesu de, unona God da uno urota, Jerusalem avo amburaita rouvia-da gaga reta beemi rea niningiguturie.
LUK 9:32 Aghade, Pita unda kokomanade evomi akuago bee egeguturie-tago, númanda dibe jará ea ategea goghó urieta, númanena Iesu unda duroghade embobo ungaghade numonde jijiregea irieta gigiguturie.
LUK 9:33 Iesu avo doa, aná embobo ungagha serigutua, Pita na Iesu du eghá ririe, “Jojabee, namonde amó eve desea vitera, aná taubana re. Aghá-gea, námane dobo bakode, eini indú, eini Moses du, kotú eini Elaija du aghá simbugaita rosore. (Ená gaga eghá riria-da bee, umó mana-managha kotú jo neno nundubuturota rambi re.)”
LUK 9:34 Pita aghá ria, gooso unanaghami vorefuria, númane afuregutueta, oru egegutueta
LUK 9:35 gooso rova be fugia eghá ririe, “Ená anda mendi re. Umó aná anona gateguturereta, unda gaga donu radua-nu, niningige!” ririe.
LUK 9:36 Aná gaga rea sidara uria-da ambova, númane dibe fugia, Iesu unuka jiria irieta gigiguturie. Unda ambo nímbi donu siroruturia-nu gigigea, númanda neno rova dotuturie. Aghade, númanda donu gigiguturia aná, enembo eini avodu jo regegambi re.
LUK 9:37 Rifo atiturieta, númane kaverea vorefuria bububuguturieta, natofomi furia umó tatambuguturie.
LUK 9:38 Aná natofo jededa rorova embó einimi be fugia eghá ririe, “Irugari kato, inona anda mendi gadi benunu rore. Umó anda mendi dabako bee-gea, gadi bua etere.
LUK 9:39 Anada bee mo, undava taimu akuagomi asugea irirota fugeaveta, koko rea jua ambua, kusú be toova bubuta rouvie. Fefera inono, anda mendidu mema aghago ututa rouvie.
LUK 9:40 Amindu, amó inda ambo nimbimi aná taimu akuago tuvota, aná mendidava doa vorari-du, benunu etore-tago, númane jo ari inono irambi re.”
LUK 9:41 Aghá riria-du, Iesu númandu eghá ririe, “O yove, nímane oreki vitera, aná gaa ningambi deriva egegeta rosoravore. Nímandava gaabee ari tefo re. Amó fefera yafa daiyaghago namonde irirota, nímanda mema bouvu fumba? Avoreta, inda mendi bua, andava fu!”
LUK 9:42 Aghá ririeta, aná mendi bua Iesu dava furua aghade, taimumi aná mendi endava fugiturieta jua ambubuturota, tamode eka ingode dadada urota vasia, kusú be toova buburiturie. Tago, Iesu na ininigha taimu akuago ririeta buburiturieta, aná mendi urieta jebuguturieta numamodava ututurie.
LUK 9:43 Aghade God da ivata anogha jojabe urieta siroruturia-du, númane dano duduku-dadaka ea, mana-mana egeguturie. Aghá urieta-gea, enembo dano mana-mana egegutueta, Iesu unda ambo nímbidu eghá ririe.
LUK 9:44 “Amó, nímandu donu raita rora-nu nghaĩ javea ningia goghó egege! Enemboda Jojabee* enembomi bua, gitofoda ingova utota, númanda unonu egegaita rousue.”
LUK 9:45 Aghá ririe-tago, aná gagada bee unda ambo nimbidava jo isagha ambi re. Kotú, gaga riria-da bee númandava jo isagha ambi re. Númandava nungia irieta, númane jo tanana egegambi-gea, unda gagada bee undava uriga ari oru egeguturie.
LUK 9:46 Anada ambova, unda ambo nimbimi númanda rorova beforo righari mo avona adu rea, tofo-tofo besiga egeguturie.
LUK 9:47 Aghá egegutueta, Iesu númanda neno rova donu nundubuturia aná gerurie-gea, sasingu mane eininu bua, unda kasava ituturieta jiruturieta,
LUK 9:48 númandu eghá ririe, “Enembo avona sasingu mane ijoijokoko eghagonu anda ragarova ‘Orokaiva’ rea badua, aná andú ‘Orokaiva’ raita rouvie. Kotú avona andú ‘Orokaiva’ radua, aná beago, avona amó ninenguturieta furera-du ‘Orokaiva’ raita rouvie. Anada bee mo, nímanda rorova avona enemboda sabua* adua, umó aná jojabe re.”
LUK 9:49 Anada ambova, Jon na Iesu du eghá ririe, “Atá Jojabee, embó einimi inda ragarova taimu akokogo tuvitueta gigigetore-gea, námanena umó aná buro doari-du buregetore. Anada bee mo, umó aná jo namonde anda nonida rova eini irambi re.”
LUK 9:50 Aghá ririeta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Avotago, ambova mania buregaita egegata! Anada bee mo, avona nimonde gitofo ambi adua, aná nímanda tofo re.”
LUK 9:51 Anada ambova Iesu uutuva yarida fefera furia buburitueta, umó Jerusalem yaita nundubari fakarabe urota,
LUK 9:52 undú eini-eini mane simbugari-du rea, unda aghi sei ninenguturieta, Samaria naa einiva igiguturie.
LUK 9:53 Aghá urie-tago, aná Samaria naava enembo undú “Orokaiva” rirota, ghaito teno jo fugambi egeguturie. Anada bee mo, umó dibe dambu Jerusalem yaita arie.
LUK 9:54 Aghá uria-du, Jon ungá Jems ghana gia, neno akuago urie-gea, eghá ririe, “Jojabee, gigo! Imó ‘Avore’ rora, námane ghogho regegota, ivari uutuvareta vorea, ená naa mane evadua?”
LUK 9:55 Aghá ririe-tago, Iesu kaverea, númandu aghá auve-degea doari-du ininigha bureguturie.
LUK 9:56 Aghá ririeta, númane dano aná naa doa serigea naa einiva igiguturie.
LUK 9:57 Aghade numonde emborova igiguturota, embó einimi Iesu du eghá ririe, “Irugari kato, imó niavo yadora, amó inda ambova tuvia yaitare!”
LUK 9:58 Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Ito-goiriva númanda nangu undari too vitie, kotú itiva dii mane númanda mogha vitie-tago, Enemboda Jojabee* umó doda nangu undari kambesi tefo re.”
LUK 9:59 Aghá rea doa kaverea, embó einidu eghá ririe, “Anda ambova fu! Angá yare!” Aghá ririeta, aná embómi Iesu du eghá ririe, “Jojabee, anda afa emboko bee re. Umó amburota-gea furugadora mo, amó furá angá deĩ aita rore.”
LUK 9:60 Aghá ririeta Iesu na undú eghá ririe, “Anda ambova tuvia fu! Do-gea, aná amburari enembo nendufako furugoe! Atá, imó fu ya, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da minono radi!”
LUK 9:61 Aghá rieta, kotú embó einimi eghá ririe, “Jojabee, amó aná angá deĩ aitare. Tago do-gea, amó sei ya, anda enembo totofo ghanena ea doa furore.”
LUK 9:62 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Enembo avona God da buro aita urota, umó tamoda unonu nundubea kaverea yadua mo, umó jo furá God da natofo ari inono irambi re.”
LUK 10:1 Aghá uria-da ambova, Jojabee umó embobo dano 72 gategea, umó niavo yaita nundubuturia, naava ungá ungá naa inono igigari-du rirota, númane ninenguturota,
LUK 10:2 eghá ririe, “Aayova undari-bari oruaruabe bee etue-tago, undari-bari ghambea buria ari enembo jo orua irambi re. Amindu aayo numamodu benunu egege-gea, undari ghambea buria ari enembo ninengota furoe!
LUK 10:3 Amó nímane, eto-bato sifi da memendi nino akokoda rorova irita rouvia, aghagonu enembo akokogoda rorova rei-ninengutoreta, igige!
LUK 10:4 Guri fendari etotade ghojade, kotú eka vuside mania bubugata! Emboro rorova enembo tatambugadora beago, mania ghanena urota, fefera yafabe jijiregea irata!
LUK 10:5 Nímane noni daba-daba ya, kambova teterurota mo, sei regege, ‘Siriri ená kambova iroe!’
LUK 10:6 Siriri ari kato embó eini anava iradua mo, inda siriri do, undava iroe, o embó aghago avo tefo iradua mo, do, kaverea indava furoe!
LUK 10:7 Anava teradora mo, aná kambova irirota, dirota evia erea egege! Anada bee mo, undari donu utota undadora, nímane God da buro eta rosora-da mino re. Kambo dabako avo iririge! Mania ya kambo einivareta einivareta egegata!
LUK 10:8 Nímane ya naava bubota, ‘Orokaiva!’ rirota, ghaito teno fugadua, avore, undari donu bua furá, indú utadua, ananu undidige!
LUK 10:9 Anava kae bua iradua enembo rege, jebugota númandu eghá rege, ‘God unda natofo* kaifa rouvia fefera aná etia, utuvako rouvie.’
LUK 10:10 Atá nímane ya, naava bubota, indú jo ‘Orokaiva’ rirota, nímandu ghaito teno fugadua mo, emborova jiria eghá regege!
LUK 10:11 ‘Amindu námanda ekava nímanda naada ghandada takembetua, aná dodovirea nímandava rei-fugitore. Avotago ená gaganu nundubea goghó egege! “God unda natofo kaifa arida fefera etia, nímandava utuva etue-tago, nímane injigha rosoravore.” ’
LUK 10:12 Nímandu gaa bee rere. Irurarida Feferava, Sodom enembo bouvu baita rousue-tago, aná naava enembo bouvu jojago bee bubugaita rousue.
LUK 10:13 O yove! Korasin kotú Betsaida enembo, nímandu rere. Sembago furadua, nímane bouvu jojago bee itatama aita rosoravore. Anada bee mo, aná ivata anogha dumeni dumeni nímandava rei-sirorutua aghagonu, Tair ungá Saidon ghadava irugasira, númane seibe neno kaverea, númanda ari akokogo vuregea isagha urota, neno memada vaya boghora asusugea, enda beforova gharasue.
LUK 10:14 Gaa bee re, irurarida feferava Tair ungá Saidon ghada enembo mema baita rousue-tago, nímane Korasin kotú Betsaida ghada enembo rera, mema jojago bee bubugaita rosoravore.
LUK 10:15 Atá, Kaponiam inda nundubariva, imó righota erea, uutuva yari rei-nundubutora? Tefo, imó aná kotova fugota voriya, ari bari akokogoda mino utari kambesiva iraita roravore.”
LUK 10:16 Iesu unda ambo nimbidu eghá ririe, “Avore, amó eghá rereta. Afa na unda gaga rari-du riria-nu minono rere. Atá, minono anda rasira katogonu, nímanena regegadi rea, rei-ninengutore. Enembo avona nímanda gaga ningadua mo, anda gaga beago ningaita rouvie. Avona nímane injigha adua mo, andú beago injigha aita rouvie. Aghagonu, avona andú injigha adua, God amó ninenguturieta furera beago, injigha aita rouvie,” aghá rea sidara ea, númane ninenguturieta igiguturie.
LUK 10:17 Aná embobo 72 gangorogha kaverea furia, eghá regeguturie, “Jojabee, námane inda ragarova eini-eini dumeni egegutata siroruta. Kotú taimu akokogo beago, donu inda ragarova egegari-du regegutara-nu dano aghá egeguta.”
LUK 10:18 Aghá regeguturieta, umó mino númandu eghá ririe, “Kiriva uutuva reta jua voreta rouvia aghagonu, Satan jua vovorueta amó gerare.
LUK 10:19 Amindu, amó nímandu eghá rere. Niningige! Anda ano nímandu ututata rurara-du, ningabu o ika begara fatadora, o Satan da ano nímane tatambugadua mo, mema jo ambi aita rosoravore.
LUK 10:20 Avotago, taimu akokogo nímanda gaga niningigeta rousua-du, mania gangoro egegata! Tago, nímanda ragaro uutuva gefirieta vitia-du, gangoro egege!”
LUK 10:21 Aná fefera aghade Asisi Kakarada anomi Iesu gangoro jojabe urota, God Afadu raga ririe, “Afa, imó uutu endadeda Jojabee re. Amó indú aiye bee rere. Afa, inona uno urota, enembo beforo garide nundubaridedava inda gaga kivu ea nungiturota, enembo beforo gambi, sasingu maneda nundubarigodava iruguturieta isagha urie. Afa, inona uno ea aghá urieta siroruturie.”
LUK 10:22 Iesu God Afadu aiye gaga rea sidara ea, anada ambova natofodu eghá ririe, “Eini-eini nanjogo dano anda Afami andú ututurie. Enembo eini avona Afada Mendi jo tanana ambi re, Afa unuka rei-gerue. Kotú dabako aghagonu, enembo eini jo God Afa gambi re-tago, unda Mendimi umó rei-gerue. Kotú unda Mendida uno rouvia enembodu unona irugota, Afa gigigea, tanana aita rousue.”
LUK 10:23 Aghá rea doa, umó kaverea, unda ambo nimbide nenuka roboghami eghá ririe, “Nímane oreki nímanda dibemi donu gigigeta rosora-du, gangoro egegasiravore!
LUK 10:24 Aghá rera-da bee mo evere. Nímanda donu gigigeta rosora ananu, kini mane nanjogo, feroveta mane nanjogo, seibe gigigaita uta fufuguturie-tago, jo gigigambi re. Aghago, donu niningigeta rosora-nu, niningigaita uta fufuguturie-tago, jo niningigambi re.”
LUK 10:25 Onembo eini enemboda rorova, Agho Darida Irugari kato* einimi erea jiria, Iesu kuvia gaita eghá ririe, “Irugari kato, amó daiyagha-daiyagha ea, tumanadu irarida jebuga ba?”
LUK 10:26 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Atá Agho Dari-va daiyagha gefirieta viti? Imó daiyagha irugeta ro?”
LUK 10:27 Aghá ririeta, aná embómi mino eghá ririe, “‘Inda Jojabee God nu, inda neno roode, inda asiside, inda anode kotú inda nundubaride dano neno bu!’ Kotú gaga eini evere: ‘Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!’”
LUK 10:28 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Imó aná gaa bee reravore. Imó aghá adora mo, jebuga baita roravore.”
LUK 10:29 Iesu aghá ririeta niningurie-tago, unda ragaro righota erari-du rea, uriga eghá urie, “Atá anda kokomana mo avou-avouro?”
LUK 10:30 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Embó einimi Jerusalem reta Jeriko yaita irueta, bagia enembomi tambua dedegea, unda dighari ombari righia kisorea, umó avo doa, númane irueta, aná embó amburaita itoko ueta,
LUK 10:31 fristi* eini, umó aná emboro dabako anava yaita voriya, aná embó emboro yoveniva vasia irieta gia doa, umó emboro taukaka serigetue.
LUK 10:32 Dabako aghagonu, Levi undi, embó eini aná emboro dabako anava etia, aná embó vasia irieta gia doa, umó beago emboro taukaka serigetue.
LUK 10:33 Aghá egegetueta, Samaria embó eini emboro dabako anava yaita voretia mo, aná embó avo vasia amburaita itoko ueta gia, umó neno mema etue-gea,
LUK 10:34 aná embóda tamo beto mane ingi uka muude vaini de averegea, bandesi mi eghea simbugea, unda oka ragaro donki va itia bua iya, esega enemboda evari kambo einiva bubua terua kaifa etue.
LUK 10:35 Aghá ea evia rifo atetueta, onembo ungagha buro arida guri aghagonu bua, esega enemboda kambo numamodava utua, eghá retue, ‘Ená embó kaifa ea goghó uu-gea, amó kaverea furá, inda donu ená utora-da itiva serigea fugadora-da mino utaita rore,’ retue.
LUK 10:36 Gigo! Ená enembo bakodeda rorova aná bagia enemboda detua embóda komana mo, avouro?”
LUK 10:37 Aghá ririeta, aná Agho Dari Irugari katomi mino eghá ririe, “Avona undú neno mema etue-gea, sonembetua, umó re,” ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe. “Avoreta, ii, imó beago donu etua aghagonu, adi!”
LUK 10:38 Aghade, Iesu unda ambo nimbide Jerusalem igigaita furia rorovareta, umó aria evetu ragaro Marta da naava buburiturieta, undú “Orokaiva” rirota, ghaito teno fugiturie.
LUK 10:39 Iesu na avo irirota, gaga rieta, aná evetuda rao ragaro, Meri furia, Iesu da eka tuva asumbea, nghaĩ javea unda gaga ria-nu niningueta,
LUK 10:40 Marta unukako kamboda burode undari-baride simbuguturota, nundubari oruaruabe ea, umó gangoro ambi-gea, furia Iesu dava eghá ririe, “Jojabee, imó ená anda rora mo, rei-gerora? Imó daiyagha gia, dotueta, anda rao asumbea irieta, ená buro dano amó anuka ro? Rege-gea, umó furá amó sonemboe!” ririe.
LUK 10:41 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Marta, Marta, imó ená eini-eini oruabedu nundubuturota, gangoro ambi eta roravore. Meri donu rouvia, aná taubana bee re. Aná undava jo rougea bua serigambi aita rore,” Iesu na aghá ririe.
LUK 11:1 Fefera eini, Iesu aria, kambesi einiva benunu ea, sidara urieta, unda ambo nímbi einimi undú eghá ririe. “Jojabee, Jon unda ambo nimbi benunu egegari-du iruguturia aghagonu, námane iruge-gea benunu egegore!”
LUK 11:2 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Nímane benunu egegaita uno adora mo, eghá regege, ‘Afa, námane inda ragaro kakara urota, righota rei-erorue! Fu, inda natofo* kaifa uradi, namonde irore.
LUK 11:3 Rifo inono námanda undari bofu!
LUK 11:4 Námane enemboda ari akokogo námandava eta rousua-nu, nundubea gia dota rosora amindu, námanda ari akokogo nundubea gia do! Rourogo doadi-gea kuvia gariva yara-degea reisi-rere.’”
LUK 11:5 Aghá rea, númandu eghá ririe. “Atá, imó tumba rova inda mambu einidava ya eghá rasiravore, ‘Mambu, anda komana eini emborova rei-fago etia andava bubieta, amó undú undari donu utaita rora, aná tefo re. Amindu, andú farava ingari bakode bofu!’
LUK 11:7 Aghá rasira mo, aná kambo tofomi indú eghá rasue, ‘Andava mania rata! Amó kambo bebato gajea, anda sasingu manede námane seibe evaita vavasegetore. Amindu amó jo erea, indú eini-eini donu utambi aita rore.’
LUK 11:8 Amó nímandu eghá rere. Umó inda mambu ea vitie-tago, umó jo amindu erea eini-eini utambi aita rouvie. Avotago goi-goi rei-deruradora-du umó erea furá, inda uno nanjogo adora, aghagonu utaita rouvie.
LUK 11:9 Amindu amó nímandu eghá rere. Benunu egege, utota bubugadi! Tava egege, utota bubugadi! Goi-goi dedege, nímandu bebato ifegaita rouvie!
LUK 11:10 Amindu umó avona benunu ari, aná buta rouvie. Umó avona tava ari, aná tambuta rouvie. Kotú umó avona goi-goi dari, undú bebato ifegeta rouvie.
LUK 11:11 Gigige, nímane afa mane, avona nímanda mendi uvu okadu benunu adua mo, ningabunu utadora?
LUK 11:12 O númane dii munjudu radua mo, ika begaranu utadora?
LUK 11:13 Avore, nímane enembo sembago re-tago, nímane eini-eini esiko-esiko nímanda sasingudu ututa rosoravore. Avotago, Afa uutuva vitia, umó taubana bee re. Amindu undava benunu eta rousua enembodava, unda Asisi Kakaranu ututa rouvie.”
LUK 11:14 Taimumi embó einidava asugea irieta, umó be gunga ea irieta, Iesu na ririeta aná taimu akuago doa vovorurieta, aná embó be fangea tutuno ea, gaga rieta, natofo jede dano duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie.
LUK 11:15 Aghá egeguturie-tago, enembo dumenimi eghá regeguturie, “Aná taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) unona ano Iesu du utuaveta bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.”
LUK 11:16 Aghá regegutueta, enembo dumenimi umó kuvia gigiguturota, ivata anogha God da ano undava vitia-nu irugota, gigigaita regeguturie.
LUK 11:17 Aghá regegutueta, Iesu númanda nundubari gerurie-gea, númandu eghá ririe. “Gigige! Kini unda kaifa eta rouvia roo enda bejea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, o kotú kambo einida enembo rorova gategea vesó-vesógo adua, gaimbo ambi mino-mino dea, sidara aita rouvie.
LUK 11:18 Aghago, Satan unda enembo gategea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, unda natofo kaifa eta rouvia kambesi mo, daiyagha jiria iradu? Amó aghá rera-da bee mo, amó Belsebul da anomi taimu akokogo tuvari gaa reisi-reravore.
LUK 11:19 Avore, amó oreki Belsebul da anomi taimu tuvota bubari gaa reisi-nundubutoravore. Avotago, inda yaveronu gigige! Númane avoda anomi taimu tuviaveta bubuta rousu? Nímanda yaveroda egeguturia-mi, isagha rouvia mo, nímanda reisi-rera, aná gavera re.
LUK 11:20 Amindu rere, amó taimu God da anomi tuveta rora-du, nímane tanana egegasiravore! God da natofo* kaifa arida fefera, aná seibe etia nímandava bubua vitie.
LUK 11:21 Nundubea gigige! Satan umó eto-bato, embó ano kato eini, unda gii bere bua, unda kambo tofo kaifa ueta, unda eini-eini dano taubana vitia, aghago re.
LUK 11:22 Tago, embó eini ano jojabemi furá aná embó dadua, aná embóda gii beredava sonemba baita nundubuturia-nu righia bejea, aná embóda eini-eini susughi ea gategea baita rouvie.
LUK 11:23 Umó avona amó sonembambi adua, umó anda gitofo aita rouvie. Kotú umó avona angá danode ambi adua, umó anda noniva bejea, airo-airo aita rouvie.”
LUK 11:24 Aghá rea, Iesu umó ririe, “Taimu sembago embóda tamo rovareta doa, isaghava bubadua mo, umó uvu tefo kambesiva biruru urota, nangu undari kambesi tava aita rouvie. Tava ea tambambi adua, unda kambo seinu nundubuturota eghá raita rouvie, ‘Amó kaverea, anda kambo seiva yaitare.’
LUK 11:25 Kaverea yadua mo, aná kambo yaveve tafoni ea, eini-eini simbugota, tambaita rouvie.
LUK 11:26 Aghá ea, aná taimu umó taimu akokogo ingo yoveni yoveniva unghagha, sembago bee sembago umó vitia-da etova aghagonu bua furá, aná kambova numonde iraita rousue. Aghá adua, aná embóda irari sembago bee sembago aita rouvie.”
LUK 11:27 Aghá riria, anava natofo vitiria-da rova, evetu einimi be fugia ririe, “Evetu avona imó fumbua emi gaetueta baborurera-dava, God da ea simbugari vitie!”
LUK 11:28 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Avotago God da ea simbugari aná enembo avona unda Gaga ningia ambo-ambo urota, kaifa eta rousua-dava irita rouvie!”
LUK 11:29 Aghade natofo oruabe desea Iesu fugea roroguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane oreki rei-sirorutua enembo dano, deriva urota viteravore! Nímane ari ivata anogha manedu benunu reta rosoravore-tago, ivata dumeni jo irugota gigigambi aita rosoravore. Dabako: Jona dava donu siroruturia, aghagonu Enemboda Jojabeedava* sirorota gigigaita rosoravore.
LUK 11:30 Anada bee mo, Nineve enembo neno kaverari-du, God na Jona dava ivata donu urieta siroruturia-nu, gigigea neno kaveruturie. Aghagonu, oreki rei-sirorutua enembo neno kaverari-du, God na rata ivata eini Enemboda Jojabeedava sirorota gigigaita rousue.
LUK 11:31 Irurari feferava, Siba bogu naada Kotofu Evetu erea, God da dibeva jiria, nímanda ari bari akokogo isagha aita rouvie. Umó aná roo airo bee reta Solomon da neno nundubari kotú irugarinu gaita rea furie. Atá, oreki nímanda dibeva jiria minono reiria embó, aná Solomon da itiva re.
LUK 11:32 Irurari feferava, Nineve enembo beago ereregea, nímanda ari akokogo isagha aita rousue. Anada bee mo, númane Jona da minono niningigea númanda ari akokogo doa, neno kaveruturie. Atá, amó nímandu eghá raita rore: oreki enava minono reiria embó, aná jojabe re. Jona aná ijoko re. Tago, nímane jo neno kaverambi viteravore.”
LUK 11:33 “Enembo eini avona nanefa jo dungea nungambi eta rousue, o bua ovumi afuregambi eta rousue. Tago, aná nanefa umó bua, nanefa jirari sinakefiva itiaveta, enembo teraita fufugari unda unana gigigeta rousue.
LUK 11:34 Inda dibe aná inda tamoda nanefa re. Inda dibe taubana iradua, inda tamo dano unanami beda aita rouvie. Avotago, inda dibe akuago adua, inda tamo dano bingoi aita rouvie.
LUK 11:35 Amindu kaifa egege, rourogo nímanda unana bingoimi gajauve-degea rere.
LUK 11:36 Amindu rea, nímanda tamo bingoi tefo, dano unanami beda ea iradua, aná eto-bato aivami janimbarigo aita rouvie.”
LUK 11:37 Aghade, Iesu gaga rea sidara urieta, Moses da Gaga kaifa kato* einimi, Iesu yata, unda kambova* ungá undari undaita ririeta, Iesu aria terua, undari kambesiva asumbuturie.
LUK 11:38 Avotago, Iesu undari undaita aria aghade, umó ingo seghambi asumbuturieta, Moses da Gaga kaifa kato gia, Jiusi enemboda Agho Darinu nundubuturota, mana-mana urie.
LUK 11:39 Avotago, Jojabee undú eghá ririe, “Nímane, Moses da Gaga kaifa kakato, nímanda neno roo eto-bato aaghade roorodeda tamo isaghavanu segheta rousua aghagonu egegeta rosoravore. Tago, nímanda neno roo daghari arimi kotú ari-bari akokogodemi beda ea vitie.
LUK 11:40 Nímane beforo dinunu enembomi egegeta rousua aghago re. God unona eto tamode neno roode dano urieta siroruturie.
LUK 11:41 Aghadu rea, eini-eini donu nímanda aagha rovade kotú tevo rovade vitia-nu, makasi enembodu utu! Aghá egegadora, nímanda tamode neno roode dano taubana iraita rouvie.
LUK 11:42 Aee, dara baita rosoravore! Anada bee mo, Agho Dari reiria aghagonu urota, nímanda aayova vitia-da eini-eini ijoijokoko eto-bato ararugha, dorea kotú ireride aghagonu bua, dibe ingo ungagha itia, anada rova dibe eini God du ututa rosoravore. Aná egegeta rosora, aná taubana re. Tago, nímane eini-eini gategarida gorotova nímanenu nundubuturota, komana eini jo nundubambi egegeta rosoravore. Kotú God beago jo neno rururota, nundubambi egegeta rosoravore. Aná beago egegasiravore! Amindu rea, nímane ambova mema jojabe itatama aita rosoravore.
LUK 11:43 Ariee, Moses da Gaga kaifa kakato! Nímane aná ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. Anada bee mo, nímane nghaĩ itari kambova enembomi nímandu kokotofuda asumbari kambesi taubana utari-du uno egegeta rosoravore. Kotú aghá urota, utua bari kambesiva enembomi nímane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue.
LUK 11:44 Ariee, Moses da Gaga kaifa kakato, dara baita rosoravore! Anada bee mo, nímane enembo itari uje afuregea iriaveta jo gia tanana ambi enembo etova deĩ rarigea igigeta rousua aghago re. Enembomi nímane gari mo, taubana gaa reta rousue. Tago, nímanda neno rova, aná sembago re.”
LUK 11:45 Aghá ririeta, Moses da Gaga irugari kato einimi eghá ririe. “Irugari, imó aná gaga aghá rera-mi, námanda tamova gaga sembago reravore.”
LUK 11:46 Aghá ririe-tago, Iesu númandu mino eghá ririe, “Ariee, Moses da Gaga irugari kakato! Nímane beago aná ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. Anada bee mo, nímane agho dari oruabe simbugea reaveta, enembo bouvu rururota kaifa egeguturari, nímane anada bouvu jo itoko fufirota sonembambi egegeta rosoravore.
LUK 11:47 Ariee, Moses da Gaga irugari kakato, nímane dara baita rosoravore. Anada bee mo, aná feroveta mane nímanda mambube manemi dedeguturieta ambubuguturia anada uje nímanena itia simbugeaveta gari taubana eta rouvie. Nímane nendufa kukuviguturota viteravore. Aná uje mane ititiguturota, reisi-irugutoravore, nímanda mambube mane donu egeguturia-du gangoro urota, númanda aito daiyagha fugita furia aghagonu rosoravore. Númanena feroveta mane dedeguturieta ambubuguturie, kotú nímane imemendimi feroveta maneda uje mane itia simbugeta rosoravore.
LUK 11:49 Amindu rea, God unda neno nundubarimi eghá ririe, ‘Amó númandu feroveta mane kotú anda aghi enembo ninengota irurota, dumeni data ambubuguturota, kotú dumeni injigha urota, bouvu mema dibe eini be eininu ututugaita rousue.’
LUK 11:50 Aghá-gea, God uutu enda urieta siroruturia feferavareta furia etia oreki, God da feroveta nanjogo derurieta ambubuturia-da tatanguda bouvu oreki sirorea vitera enembomi itatama aita rousue.
LUK 11:51 Embó taubana Abel derurieta ambubuturia feferavareta furia, Sekaria vesa dungari faro kotú kambesi kakara anada gorotova derurieta ambubuguturia-da mino dano, oreki vitia enembomi bubugaita rousue. Gaa bee rere. Anada mema nímane rururota, itatama egegaita rosoravore.
LUK 11:52 Aee, dara baita rosoravore! Anada bee mo, beforo gari-da ruru aná, nímane re. Avotago, God da nundubari daiyaghago nímane jo regegota enembodava isagha ambi eta rouvie. Totofo nímane jo tanana egegambi re. Kotú rourogo enembo dumeni gia tanana egegauve-degea buregeta rosoravore. Amindu rea, anada mino akuago God na ambova nímandu utota bubugaita rosoravore.”
LUK 11:53 Iesu aghá rea, aná kambesi doa aria-da ambova, Moses da Gaga irugari kotú Gaga kaifa kakatode tutuno ea, Iesu da tamova gaga sembago regeguturota, uriga oruabe simbugea ami umó kuvia gigigeta urie.
LUK 11:54 Anada bee mo, númane Iesu kuvirota, gaga sembago rirota niningigea, umó nandia bua, koto aita nundubuturota, kaifa urota kato egegeta urie.
LUK 12:1 Fefera aghade, anava natofo jede danode desea, fatia dirigea iru-furu ueta, Iesu tutuno ea, unda ambo nímbidu gaga eghá ririe, “Moses da Gaga kaifa kakato* númane, aná evevetu yisti farava rova itiaveta baria, jojabe eta rouvia aghagonu, númanda rova gaverami beda ea vitie. Amindu, nendufa kaifa ea goghó urota, mania númane aghagago eta rousua aghagonu egegata!
LUK 12:2 Eini-eini nanjogo nungariva vitia, aná dano bubua, isagha aita rouvie. Kotú, kivu gaga nanjogo ambova enembo dano niningigaita rousue.
LUK 12:3 Imó bingoi rova donu radora, aná onembo rorova rirota niningigaita rousue. Kotú imó kambo rova dumumutami donu radora, aná ambova naa rorova minono rirota niningigaita rousue.
LUK 12:4 Anda kokomana, amó nímandu eghá rere: Enemboda tamo nuenembo data amburari inono ea vitia enembodu, mania oru egegata!
LUK 12:5 Avotago, amó nímane avodu igheghi egegasira-nu irugaita rore. Inda tamo data amburota, imó fugota, ivari tumanadu reivia-va vorarida ano God dava vitie. Amindu undú oru egegasiravore.
LUK 12:6 Dii buririka nundubadi rere. Guri utua baita rasira mo, toea ingo ungagha aghago utua buririka dano ingo dabako basiravore. Avore, God umó aná buririka neno rururota, númane dano irugari vitie. Tago, unda neno bari númandava ijoko re. Unda neno bari namonde andava aná jojabe re. Namonde anda fouma dano irugari vitie. Amindu, nímane God gaabee ari enembodu rere. Mania amburari-du oru egegata!
LUK 12:8 Eini evere: enembo avona Enemboda Jojabee* gaabee urota, natofo jededa dibeva unda gaabee arinu ivatava itadua, amó beago, God da anera maneda dibeva undú ikoko gaa raita rore.
LUK 12:9 Avotago, umó avona enemboda dibeva amó kivu adua, Enemboda Jojabee ari dabako aghagonu urota, God da anera maneda dibeva númane beago kivu aita rouvie.
LUK 12:10 Dabako aghago, Enemboda Jojabeeda bingá avona fara adua, God na unda ari-bari akuago aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God aná ari akuago jo nundubea gia doambi aita rouvie.
LUK 12:11 Kotú, aghade imó kuvia gaita bua furá, nghaĩ itari kamboda* beforo ririkigari-da, kotú gavana manededa beforo ririkigarideda dibeva itota jiradora, mania imó indufa gangada ari nundubata, kotú donu rasira-du neno mema mania ata!
LUK 12:12 Fefera anava imó donu rasira, aná Asisi Kakarana irugota raita roravore.”
LUK 12:13 Aghade, natofo desea vitiria-da rorova embó einimi Iesu du eghá ririe. “Irugari kato, rege-gea, anda kaka námanda afada námandu dotuturia guguanu gategea vesa ata, angá bare!”
LUK 12:14 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe. “Embó eini avona amó jo ingá inda gorotova gugua gategari-du avore ari utambi re.”
LUK 12:15 Aghá rea, númandu eghá ririe, “Gia goghó egege! Rourogo eini-einidu muu undidigareta! Anada bee mo, nímanda jebuga jo nímanda gugua-ghayafa daiyagha righia vitera-va, irambi re.”
LUK 12:16 Aghá rirota, Iesu númandu kasia gaga eini eghá ririe, “Embó eini gugua-ghayafadeda aayova undari bari bee oruabe etue.
LUK 12:17 Etueta, umó undufako eghá nundubetue, ‘Anda koroma mane aná inono irambi re. Amindu amó daiyagha aa?
LUK 12:18 Amó eghá aita rore. Anda koroma mane dea bejea, dumeni jojabe itaita rore. Ea, anda undari-baride eini-einide anava itaita rore.
LUK 12:19 Amindu amó andufako eghá raita rore, “Bakua, amó eini-eini esiko-esiko oruabe ghaeko oruabedu simbugetore. Amindu gangorogha dirota iraita rore!” ’
LUK 12:20 Avotago, God undú eghá retue, ‘Imó beforo fakara re. Inda jebuga oreki tumbade anona badora mo, inda simbugetora eini-eini avona badu?’
LUK 12:21 Atá, aná enembo retora aghagonu ghununu itia gugua-ghayafade aita egegadora mo, God da dibeva makasi ea, jebuga kasovigaita rosoravore.”
LUK 12:22 Aghá riria-da ambova, Iesu unda ambo nímbidu eghá ririe. “Amó nímandu eghá rere. Mania, nímanda irariva, donu undidigaita rosora, kotú nímanda tamova donu asugaita rosora amindu, gogorego nundubata!
LUK 12:23 Inda asisida jebuga aná jojabe re, undari-bari aná ijoko re, kotú gari dabako aghagonu inda tamo aná jojabe re, dighari ombari aná ijoko re.
LUK 12:24 Aghago, dii ooa manenu nundubea gigige! Númane jo govea o duria ghambea ambi eta rousue. Númane ghununu itari kambesi o koroma tefo re. Tago, God na númane unduta rouvie. Avotago, God da neno bari namonde andava aná jojabe re. Dii manedava aná ijoko re. Amindu nímanda irari-du mania mema egegata!
LUK 12:25 Gigige! Nímanda aghá nundubetora-mi, egegota nímane fefera yafabe iririgadora?
LUK 12:26 Atá, nímane eini-eini ijoko aghago ari inono ambi egegadora mo, dodu aná eini-eini jojabe, undari-baride ombari-digharidedu nundubado?
LUK 12:27 Nundubea gigige! Atá, taima sigina manenda vitita rousua-nu gigige! Númane jo dighari ombari baita rea, buro ambi eta rousue. Tago, amó nímandu eghá rere. Kini Solomon umó gugua-ghayafa embó akuago eini re. Tago, unda dighari asugarida taubana, jo ená taimava siginago irambi re.
LUK 12:28 Aná kirisa oreki vitia, rifode fugota, ivariva evaita rouvia-dava God na unda gari taubana ututa rouvie. Tago, God da dibeva nímane aná jojabebei re. Kirisa aná ijoko re. Amindu, nímanda dighari ombari unona utaita rouvie. Aghá-gea, God da kavevera gaabee egegadi rere! Dodu nímandava gaabee ari bee ijoko ro?
LUK 12:29 Amindu, nímane donu undia dandia aita rora-du, mania neno mema urota, anadu jojabe nundubata!
LUK 12:30 Jiusi enemboda gitofo God gaabee ambi enembo númanda nundubari aná eini-eini aghagodava itita rousue. Tago, nímane donu bubugasira-nu, nímanda Afa uutuva vitia-mi sei gita rouvie.
LUK 12:31 Amindu, God da kaifa eta rouvia-da noniva teraita rirota iririgadora, aná eini-eini nanjogo unona nímandu utaita rouvie.
LUK 12:32 Anda sasingu, God Afa nímane kaifa aita ririe. Amindu mania oru egegata!
LUK 12:33 Amindu, taubana mo, nímanda gugua-ghayafa dano utua, guri bua, makasi enembodu utu-gea bubugoe! Aghá egegadora mo, uutuva God Afa na gugua-ghayafa tumanadu irarinu nímandu utaita rouvie. Anava bagia enembo eini jo bagia ambi aita rouvie, kotú faratetemi jo undambi aita rouvie.
LUK 12:34 Amó aghá rera-da bee mo, nímanda gugua-ghayafa niavo vitia-nu gogorego nundubeta rosoravore.
LUK 12:35 Eto-bato sabua* kakatomi númanda barirari evetu yagera ari banauva iaveta, kaifa eta rousua aghagonu egege! Nímanda barirarida buro egegaita rea, nímanda boo eembo dighia ombea, kaifa urota, nímanda nanefa dunge, janimboe! Umó kaverea furá bubua, bebatova goi-goi dadua, nímane gaimbo ambi bebato ifegadi, teroe.
LUK 12:37 Amó nímandu gaa bee rere. Buro kakato avona númanda irari gia simbugea goghó ea, kaifa egeguturota, númanda barirari kaverea furadua, númane gangoro egegaita rousue. Anada bee mo, unona rata, númane undari bua undita rousua kambesiva asusumbota, umó undari denembea utota, númane undidigaita rousue.
LUK 12:38 Kotú buro kakato númane simbugea goghó ea kaifa egeguturota, númanda barirari tumba rorova o rifo atiturota, furá bubota gigigadua, númane gangoro egegaita rousue.
LUK 12:39 Tago, enanu nundubea gigige! Bagia enembo tumba domi embó einida kambo bejaita rirasueta, aná kambo numamo tanana asua mo, rourogo unda kambo bejauve-degea, dibe emboro asue.
LUK 12:40 Nímane beago fefera inono simbuguturota iririge! Anada bee mo, Enemboda Jojabeeda* kaverea furaita rouvia fefera aná nímane jo tanana ambi iririguturota, bubaita rouvie.”
LUK 12:41 Aghá ririeta, Pita Iesu du uriga urie, “Jojabee, imó ená kasia rera mo, námane anuka námandu rera, aĩ enembo dumenide dano rera?”
LUK 12:42 Aghá ririeta, Iesu mino enembo nanjogodu ririe, “Buro kato umó avona unda barirarida uno ea goghó adua, kotú unda nundubari dano burova itadua-dava, unda barirarimi rata, umó unda kokomanada rorova beforo righari ea, unona númandu undari unda feferava vesa aita rouvie.
LUK 12:43 Aná buro kato, unda buro ea goghó urota, unda barirari kaverea furá gadua mo, aná buro kato umó taubana tambua, gangoro aita rouvie.
LUK 12:44 Amó nímandu gaa bee rere. Aná buro katoda barirarimi unda kambova gugua nanjogo utota, umó anada barirari ea, kaifa aita rouvie.
LUK 12:45 Avotago, buro kato umó eghá nundubasua mo, ‘Anda barirari fefera yafabe irirota, jo tutumi kaverea furambi aita rouvie.’ Aghá nundubadua-gea, aná embómi buro kakato dumeni embobode evevetude dano dea ga urota, uvu fakara undia beforo biruru aita rouvie.
LUK 12:46 Aghá urota, aná buro kato unda barirari kaverea furari fefera jo tanana ambi irirota, kaifa ambi urota, unda barirari furá, umó tambadua, aná buro kato tafugea, ito fakono ea isaghava fugota, gaabee ambi kakato donu itatama aita rousua aghagonu, itatama aita rouvie.
LUK 12:47 Aghagonu, buro kato avona unda barirarida uno tanana ea, jo simbugea, unda barirarida uno ambi adua, ambova unda barirarimi umonu fefera oruabe embiimi fisuraita rouvie.
LUK 12:48 Avotago, buro kato avona unda barirarida donu uno rouvia, jo gambi irirota kasovigadua mo, unda barirarida uno jo gambi-gea, umó bouvu fẽko baita rouvie. Enembo avodava God na oruabe utaita rouvia, aná enembodava rekago oruabe rougea baita rouvie, kotú God na enembo avodava vesa boanda taubana adua, ambova umó númandava rekago mino utari-du raita rouvie.
LUK 12:49 Amó endava ivari dungaita furere. Kotú seibe evasua mo, amó gangoro asire.
LUK 12:50 Avotago, amó sei andufako mema jojabe itatama ea amburaita rore. Tago, daiyagha tutumi sirorasua-du, neno mema rore.
LUK 12:51 Kotú, nímanda nundubariva amó endava siriri ari bua furari gaa mania nundubata! Tefo, amó nímane gategea, mino-mino besiga arinu bua etere.
LUK 12:52 Aghá-gea, oreki mendi sasingu dano ingo yoveni iradua mo, bakode erea, ungaghade gitofo urota, ungagha bakodede gitofo egegaita rousue.
LUK 12:53 Aghago enembo gategea mendi aná numamogha gitofo urota, numamo mendigha gitofo urota, nue unda aririgha gitofo urota, ariri nuegha gitofo urota, nuavia unda mendiyaegha gitofo urota, erea, mendiyae nuaviagha gitofo egegaita rousue.”
LUK 12:54 Aghá rirota, umó aná natofodu eghá ririe: “Nímane fefera vorari kena gooso vitota gia, ‘Boruma voraita rouvie,’ rari mo, aná boruma voreta rouvie.
LUK 12:55 Kotú yaura dafaru kena sufirari mo, nímane reta rosoravore, ‘Ghaeko jiraita rouvie.’ Aghá rari aná ghaeko jireta rouvie.
LUK 12:56 Nímane aghagago ari kakato re! Nímane endava donu siroruturari ananu gia isagha egegeta rosoravore. Atá, oreki donu rei-sirorutua, nímane daiyagha jo gigigea tanana egegambi roso?
LUK 12:57 Atá, bee dodu nímane ari taubanada emboro jo gia tanana ea, ambo-ambo egegambi eta roso?
LUK 12:58 Atá, inda komanagha besiga ata, imonu koto aita radua mo, koto kambesi bubambi-da dibe kena emboro rorova irurota, inda komanagha gaga rea simbuge! Aghá ambi adora mo, imó bua, irurari katoda ingova utota, unona imó bua, dibura kaifa kakatoda ingova utota, bua diburava gajaita rouvie.
LUK 12:59 Amó nímandu eghá rere, imó diburava irirota, irurari katomi guri donu utari-du radua-nu, dano utua sidara adora mo, imó doata kaverea bubaita roravore.”
LUK 13:1 Fefera dabako aghade, enembo dumeni avo desuturia-mi, Iesu du eghá regeguturie, “Galili enembo dumeni God du vesa dungitueta aghade, Pailat na númane nandia derurieta ambubuguturie.”
LUK 13:2 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu mino eghá ririe, “Aná Galili enembo emboro aghagova derurieta ambubuguturia, aná nímane reisi-nundubutora mo, gaa bee númane ari akokogo ari enembo ra, tago Galili enembo dumeni mo ari akokogo ambi enembo ra, aĩ?
LUK 13:3 Tefo, amó nímandu eghá rere. Nímanda ari akokogo jo isagha ea dodogambi adora, nímane beago emboro dabako aghagova ambubugaita rosoravore!
LUK 13:4 Kotú, aná enembo 18 Sailoam anava, kambo yafabeva irieta, borea fafoturieta ambubuturia númane ari akokogo enembo reisi-nundubutora-tago, Jerusalem enembo dumeni mo ari-bari akokogo ambi enembo ra, aĩ?
LUK 13:5 Tefo! Nímanda ari-bari akokogo jo isagha ea dodogambi egegadora mo, nímane beago emboro dabako aghagova ambubugaita rosoravore.”
LUK 13:6 Iesu númandu kasia eini eghá ririe, “Embó eini ika ragaro baganu unda ghavesi vaini aayo rova govetue. Atá, fefera eini umó aná ika bee righadua gaita iye. Avotago, aná ika bee eini jo righambi etue.
LUK 13:7 Amindu, unda aayo kaifa ari katodu eghá retue, ‘Ghaeko bakodeda rova amó eve iru-furu urota, ená ikava bagada bee eini jo gambi re. Umó tefo jiria irirota, endava undari taubana mane dumeni unona jijimu ea tefo auvota! Vege, juroe!’
LUK 13:8 Tago, unda aayo kaifa katomi eghá retue, ‘Barirari, do-gea, ghaeko dabako jiria irirota, unda rurunu duria ovenembea, eini-eini betari manenu unda ruruva itia gare.
LUK 13:9 Kotú, ghaeko dabakoda rova bee mane righadua mo, avore, atá, bee righambi adua mo, rege-gea, vegea fugore!’”
LUK 13:10 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu God da nghaĩ itari kambo* rova nghaĩ ititueta,
LUK 13:11 evetu eini taimumi asugea, eka ingo difirieta, ghaeko 18 umó goitu banju ea vitirie.
LUK 13:12 Aghade, Iesu aná evetu gia, ghogho ririeta, undava furieta, undú eghá ririe, “Evetu, imó oreki jebugetoravore.”
LUK 13:13 Aghá rirota, ingomi aná evetuda beforova ititueta, aná evetu gaimbo ambi eka ingo rurugea, goitu dambu ea jiria, God du raga ririe.
LUK 13:14 Aghá urieta, Iesu Nangu Undari Rifova aná evetu urieta jebuguturieta gerurie-gea, aná nghaĩ itari kamboda* barirarimi neno akuago ea kaverea, aná enembodu eghá ririe, “Namonde anda buro ari fefera dano 6 gateguturie. Amindu, aná fefera 6 da rova fu-gea rata jejebugadi, mania Nangu Undari Feferava fufugata!”
LUK 13:15 Aghá ririeta, Iesu undú mino eghá ririe, “Nímane dano aghagago enembo re! Burumakao de donki manede númanda kambova gajeaveta irari mo, nímane dano Nangu Undari Feferava bebato ifegea unumbea bua, uvu utuaveta undidigeta rousue.
LUK 13:16 Avore, ená evetu Satan na asuguturieta, goitu banju ea vitiriago, ghaeko 18 sidara etue. Aná Abraham da evetube eini re. Amindu, umó Nangu Undari Feferava retueta jebugetua, aná taubana re.”
LUK 13:17 Iesu da gaga mino riria-mi urieta, undú gitofo eta uria enembo, númane nendufako meka egeguturie. Atá, unda gaga ningita uria enembo, unda eini-eini esiko-esiko dumeni eta uria-du, gangoro egeguturie.
LUK 13:18 God da natofo* daiyagha ea, oruabe eta rouvia-nu nundubuturota, Iesu ika ijoko ragaro mastadi dava kasia eini eghá ririe,
LUK 13:19 “Embó eini aná ika mastadi da veenu bua iya, unda aayova govetueta, ika vitiya jojabe ea, fafatu sarigetueta, dii mane etia, númanda mogha aná ika fafatuva ititigeta etue.”
LUK 13:20 Iesu na rekago kasia eini eghá ririe, “God da enembo tumanadu kaifa eta rouvia mo, domigha inono ro?
LUK 13:21 Evetu eini farava, barirari-du ingi ragaro yisti itoko bua, farava oruabegha bagega ea, righiaveta, farava dano baria jojabe eta rouvia, aghago re.”
LUK 13:22 Iesu Bogu Naa Jerusalem yaita irurota, bogu naa kotú naa ijoijokoko dumeni emboro kasava gaga dumeni iruguta arie.
LUK 13:23 Aghá uta irueta, embó eini undava uriga eghá urie, “Jojabee, rege ningore! God mo enembo orua irambi-dava jebuga tumanadu utadua, aĩ?”
LUK 13:24 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Nímane aná bebato ijokova teraita egegadi rere. Anada bee mo, enembo oruabe uutuva teraita uno rousue-tago, enembo daba-dabami ya teraita rousue.
LUK 13:25 Kotú, aná kambo tofo erea, bebato gajadua mo, nímane kambo bebatova jiria goi-goi urota, ‘Jojabe, bebato ifege!’ regegadora mo, umó mino eghá raita rouvie, ‘Nímane dodareta fufugetora, amó jo gambi re.’
LUK 13:26 Aghá rata-gea, nímane mino undú eghá raita rosoravore, ‘Námane namonde danode undia dandia urota, námanda naava nghaĩ itita ureravore’.
LUK 13:27 Aghá rata, umó mino eghá raita rouvie, ‘Kotú nímane dodareta fufugetora, amó jo gambi re. Nímane ari akokogo enembo reta seserige!’
LUK 13:28 Aghade, nímane fugota, kasava vorea jiraita rosoravore. Aghade, Abraham, Aisak, Jekop kotú feroveta mane nanjogo dano God da natofo* tumanadu kaifa eta rouvia-va gigiguturota, memagha diitu kirisi-karasa urota, jiiji regeguturota iririgaita rosoravore.
LUK 13:29 Aghade, fefera vitari kena, fefera vorari kena, dafaru kena kotú karaje kena enembo danode furá, God unda natofo tumanadu kaifa eta rouvia-du banau simbugaita rouvia-va asusumbegaita rousue.
LUK 13:30 Fefera anava, enembo dumeni ambova reisi-fua furá ya, kofiri egeguturota, kofiri rousua enembo kaverea furá, ambo egegaita rousue.”
LUK 13:31 Fefera aghade, Moses da Gaga kaifa kakato* dumenimi Iesu du regeguturie, “Imó ená kambesi doa serigea, kambesi dumeniva ii! Anada bee mo, Herot imó data amburari-du manaka gaitueta, námane niningigetore.”
LUK 13:32 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Igige! Aná kuvia gari kato Herot du eghá regegadi! ‘Amó orekigha, rifodegha kae bua vitia enembo ata jejebuguturota, taimu enemboda tamo rova vitia, aná tuvota bububugota, onembo bakova anda buro sidara aita rore.’
LUK 13:33 Avotago, oreki rifode amirifogo amó deĩ uta ya, Bogu Naa Jerusalem bubaita rore. Anada bee mo, feroveta jo naa einiva irota dedegota amburambi aita rouvie. Umó ya Jerusalem bubota, avo dedegota amburaita rouvie.
LUK 13:34 Ariee, Jerusalem enembo, nímane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta rousue. Kotú God na, nímane irugota, jebuga tumanadu irari tatambugadi rea, enembo ninengeaveta futa rousua-nu singoimi dedegeta rosoravore. Amó fefera oruabe nímanda sasingu bua, danode aita rea, eto-bato kokora nuemi memendi bua, fakina tuva danode ea kaifa eta rouvia aghagonu aita urere-tago, nímane injigha egegutureravore.
LUK 13:35 Atá, amó nímandu eghá rere: Oreki reta yaita rouvia, nímane amó jo rekago gigigambi irogo, ambova amó kaverea fururota gigigea, eghá regegaita rosoravore, ‘Orokaiva orokaiva! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore!’”
LUK 14:1 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu aria, Moses da Gaga Kaifa kakatoda* beforo righari embó einida kambova undari undaita ueta, númane umonu utuvako tatasegea reisi-gerurie.
LUK 14:2 Aghade, embó eini eka ingo babarigea vitiria-mi furia, unda dibe kena jiriturie.
LUK 14:3 Aghá urieta, Iesu na Moses da Gaga Kaifa kakato, kotú Irugari kakatodedu uriga urie, “Gigige! God da Agho Dariva Nangu Undari Feferava enembo mo ata jebugadua, aĩ, tefo?”
LUK 14:4 Aghá ririe-tago, númane gaga eini jo rambi egeguturia-du aná embó bua urieta jebuguturieta ninenguturieta arie.
LUK 14:5 Aghá ea, númandava uriga urie, “Atá nímanda soká ra, o nino-oka mendi ra Nangu Undari Feferava ya koto rova juradua mo, nímane jo tutumi ghambugota vitambi adua?”
LUK 14:6 Aghá ririe-tago, númane undú gaga mino rari emboro tefo egeguturie.
LUK 14:7 Aná banauva esega enembo kambesi taubana maneva asusumbugutueta gerurie-gea, númandu isuri ari gaga eini eghá ririe.
LUK 14:8 “Nímane evetu yagera ari banauva aghi jumbota igigadora mo, mania kambesi taubana maneva asusumbegata! Anada bee mo, enembo eini inda itiva yaita rouvia-jogo.
LUK 14:9 Aghá siroradua mo, banau numamo furá, indú eghá raita rouvie, ‘Ená kambesi doa, ená embódu utu!’ aghá rata, imó mekagha vorea, tuva asumbaita roravore.
LUK 14:10 Amindu, imó banauva aghi jumbota yadora mo, kambesi tuva bua asumbe-gea, banau numamo gadua-gea, eghá raita rouvie, ‘Mambu, erea vitia, itiva asumbe!’ raita rouvie. Aghá ata-gea, inda esega kokomanami imó aná embó kotofuko gaa regegaita rousue.
LUK 14:11 Anada bee evere, enembo avona undufako raga radua, ambova God na umó itota voraita rouvie. Atá, enembo avona durumuguturota undufa itota voradua, ambova God na umó righota eraita rouvie.”
LUK 14:12 Anada ambova, Iesu na banau numamodu eghá ririe. “Imó ambova banau adora, mania inda ikoko mendi, ariri gharovu, kotú gugua-ghayafade enembonu aghi jumbota fufugauveta! Aghá adora, númane ambova inda banau mino egegaita rousue.
LUK 14:13 Amindu imó banau simbugadora mo, makasi enembo, eka ingo dimbaride, dibe soikidenu aghi jumbu fufugoe!
LUK 14:14 Aghá adora, God na imó taubana ea simbugaita rouvie. Númane jo indú mino egegambi aita rousue-tago, gaabee ari enembo jejebugea eroruradua feferava, God na indú mino utaita rouvie.”
LUK 14:15 Aghade, embó eini unda kasava vitiria-mi aná gaga riria-nu ningia, Iesu du eghá ririe, “Enembo avona God da natofo* tumanadu kaifa ari kambesiva banau undaita rouvia, umó gangoro aita rouvie!”
LUK 14:16 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe, “Embó einimi banau jojabe simbuguturota, esega enembo oruaruabe fufugari-du aghi jumbie.
LUK 14:17 Banauda fefera bubieta, unda buro kato ninenguturota eghá retue, ‘Eini-eini dano simbugetoreta! Ii radi-gea, númane avona fufugari-du aghi jumbera, dano fufugoe!’
LUK 14:18 Tago, númane jo fufugambi aita urota, enembo einimi tutuno ea, serigari gaga eghá ririe, ‘Amó guri utua, aayo reka bere-gea, ya gaita rore. Amindu, amó “Arii!” rere. Amó jo yambi aita rore.’
LUK 14:19 Kotú einimi eghá retue, ‘Amó oreki buro ari oka ragaro burumakau dano ingo ungagha bere-gea, ya kuvia gaita rore. Amindu, amó “Arii” rere. Amó jo banauva yambi aita rore.’
LUK 14:20 Kotú, embó eini eghá retue, ‘Amó oreki enembo evetu reka yagera etore-gea, amó “Arii!” rere. Amó jo yambi aita rore.’
LUK 14:21 Aghá regegetua-du, aná buro kato kaverea iya, unda bariraridu aná gaga dano retueta ningia, neno sembago etue-gea, ‘Tutumi ii, emborova kotú naa maneva makasi enembo, eka ingo dimbaride, dibe soikide, kotú eka takembea vitia enembonu unumbea furadi!’ retue.
LUK 14:22 Jo gaimbo ambi buro kato kaverea etia, eghá retue, ‘Barirari, amó inda retora aghagonu etore. Tago kambo jo beda ambi re.’
LUK 14:23 Aghá retueta, unda barirarimi eghá retue, ‘Avore, imó bubua, emboro jojabebeiva, kotú aayo emboro maneva deĩ urota, enembo gadora-nu ininigha rea bera-bera ege-gea, furá anda kambo beda ae!
LUK 14:24 Amó nímandu gaa bee rere: Amó sei enembo avodu aghi jumbieta furambi egegetua, númane jo anda banau itoko undidigambi aita rousue.’”
LUK 14:25 Enembo oruaruabe, Iesu de dano igiguturota, umó kaverea, númandu eghá ririe.
LUK 14:26 “Imó avona anda ambova furaita rirota, inda aya afa, ikoko mendi, ariri gharovu, evetu, mendi sasingu, kotú inda jebuganu ininigha neno rururota, inda neno bari andava ijoko iradua, imó jo anda ambo nímbi ari inono irambi re.
LUK 14:27 Kotú enembo avona, jo unda ifatara fumbua, anda ambo-ambo urota amburaita simbugadua, umó beago, jo anda ambo nímbi ari inono irambi re.
LUK 14:28 Atá, nímane enembo eini avona kambo yafabe itaita nundubadora, sei imó asumbea, aná kambo ea, sidara aita rouvia-da guri mo inono ra, aĩ, tefo, ananu irugea gasiravore!
LUK 14:29 Atá, imó aghá ambi aná kambo tutumbu nuenembo itia, jo ata sidara ambi adora, enembo dumeni gigigea, imó kuvia gegha rirota eghá regegaita rousue. ‘Umó kambo aita tutuno etue-tago jo ea sidara ari inono irambi re.’
LUK 14:31 Aghago, kini eini ya, unda komanagha mene-mene aita nundubadua mo, umó sei asumbea nundubea goghó ae! Unda mene-mene ari kakato 10,000 mi ya kini einida mene-mene ari kakato 20,000 de mene-mene ari mo, inono ra?
LUK 14:32 Atá umó jo mene-mene ari inono gambi adua mo, kini eini furá utuvako bubambi, airo bee irota-gea aghi ninengota ya tambua, siriri ari gaga raita rouvie.
LUK 14:33 Dabako aghagonu, imó avona inda gugua-ghayafa jo doambi adora, imó jo anda ambo nímbi ari inono irambi re.”
LUK 14:34 “Ireri aná taubana re. Tago, ireri musisi ea sororo ea ya, vivi sidara adua, daiyagha ata-gea unda vivi rekago siroradu?
LUK 14:35 Vivi sidara adua, umó jo endadu jeuro utari inono irambi re, kotú umó rekago eini-eini dumeniva jijimu ari jo inono irambi re. Amindu, doa fugota-gea, enemboda ekami fatia, iru-furu aita rouvie. Avore, nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!”
LUK 15:1 Aghade, onembo einiva, aná takesi bari kakatode kotú ari-bari akokogo egegari kakatode Iesu da gaga niningigaita bubua, danode desuturie.
LUK 15:2 Avotago, Moses da Gaga Kaifa ari kakato kotú Irugari Kakatode* neno akuago egeguturie-gea, gaje rirota, eghá regeguturie, “Ená embó ari akokogo ari kakatonu gangorogha ghanena ea, reaveta fufugeaveta, numonde danode undari undidigeta rousue.”
LUK 15:3 Aghá regeguturieta, Iesu númandu kasia gaga eghá ririe,
LUK 15:4 “Atá nímanda einimi oka sifi dano 100 kirisa rova kaifa rourota, dabako baghimbadua, umó daiyagha adu? Umó aná 99 avo doa, ya aná sifi dabako baghimbetua-nu tava ea ya tambaita rouvie.
LUK 15:5 Atá, umó tava rourogo tambadua, gangorogha bua ivisava fugea ya bubaita rouvie. Bubua, unda kokomanade, kotú unda enembo totofo rata bubua, danode egegota, eghá raita rouvie, ‘Amó anda sifi baghimbetua, tambua bere. Amindu namonde gangoro egegore!’
LUK 15:7 Amó nímandu eghá raita rore. Emboro dabako aghagonu enembo taubana 99 iradua mo, God unda anera kakarade uutuva irirota, gangoro rousue-tago, embó eini avona ari-bari akokogo rourogo doa, neno kaverea God ambo-ambo adua-du, gangoro jojabe egegaita rousue.
LUK 15:8 Aghago, evetu eini unda guri siliva dano ingo ungagha re. Atá, dabako aná jua baghimbadua mo, aná evetu nanefa inimbia bua, tava goghó urota, kambo roo, kotú isaghava, yaveve rourogo tambaita rouvie.
LUK 15:9 Kotú, aná evetu unda guri tambadua, umó unda kokomanade, kotú totofode rata bububugota eghá raita rouvie, ‘Amó anda guri baghimbetua, aná tambua bereta! Namonde gangoro egegore!’
LUK 15:10 Amó nímandu eghá raitare. Emboro dabako aghagonu, enembo eini avona ari akokogo rourogo, neno kaverea God da Gaga kaifa urota, kotú unda Gaga ambo-ambo adua, God da anera kakara uutuva gangoro jojabe egegaita rousue.”
LUK 15:11 Aghade, Iesu gaga eini eghá ririe, “Embó eini unda sasingu gigimasa ungagha vita.
LUK 15:12 Fefera eini, unda mendi ambomi, numamodu eghá retue, ‘Afa, námanda eini-eini inda simbugutara aná gategea, anda boanda bofu!’ aghá retueta, ungá unda numamo númanda eini-eini ungá unda rorova gategea, unda boanda utue.
LUK 15:13 Anada ambova jo yafa ambi, mendi ambo unda gugua-ghayafa bua, eini-eini taimbea bua iya, kambesi airo irirota, unda gugua-ghayafa aná yausi-yausi jijimu etue.
LUK 15:14 Unda gugua-ghayafa fugea, sidara etua-da ambova, unda vita roo endava baimana akuago siroretueta, umó baimanami akuago etue.
LUK 15:15 Aghá ea, umó iya, aná unda vita roo endava embó einidava unda buro kato embó eini aita retueta, aná embómi avore retueta iya, unda aayova naa oka unduturota vita.
LUK 15:16 Umó baimana ueta, naa okada undarinu undaita nundubetue. Aghade, enembo eini avo jo undú neno mema ea undari utambi re.
LUK 15:17 Umó buro urota, goroto einiva unda nenova nundubari eghá etue, ‘Anda afada buro kakato undari bari númanda uno aghago jijimu rousue-tago, amó eve baimanami amburaita itoko rore.
LUK 15:18 Amindu amó kaverea ya, afadava eghá raita rore, “Afa, amó inda, kotú God da dibeva ari-bari akokogo bee etore.
LUK 15:19 Andú mania inda mendi tofo aghago rata! Tago, amó ege-gea, inda buro kato eini aghago are!” ’
LUK 15:20 Aghá nundubetue-gea, umó erea, unda afadava iye. Umó jo ya, numamodava utuvako ambi, numamo umó gia, neno mema etue-gea, sumbua iya, unda mendi nandia, muno etue.
LUK 15:21 Aghá etueta, unda mendi eghá retue, ‘Afa, amó inda kotú God da dibeva ari-bari akokogo bee etore. Amindu, mania amó inda mendi tofo rata!’
LUK 15:22 Aghá retue-tago, unda numamo sei unda buro kakatodu eghá retue, ‘Tutumi! Unda dighari ombari taubananu bua fu dighia, unda ninimo reka eini bua ingova asuge! Kotú, eka andoro eini bua fu, undava asugadi!
LUK 15:23 Anda mendi ená ambue-tago, jebugetue. Baghimbetue-tago, tambere, amindu igige, burumakao da mendi reka korodugo eininu dea burea bua fu-gea, namonde banau jojabe egegore!’
LUK 15:25 Aghá egegutueta, unda mendi bego aayo rovareta kaverea etia, kambo kasava bubia mo, divari furari egegetueta ningie.
LUK 15:26 Aghá ningia, buro kato eini retueta etieta, kambova donu rei-sirorutua-nu, uriga ea ningie.
LUK 15:27 Buro kato undú mino eghá retue, ‘Inda ikoko dara eini jo bambi taubana kaverea etia bubie. Amindu, nimamo burumakao da mendi reka korodugo reta dea buria, banau rouvie.’
LUK 15:28 Aghá retueta, aná mendi bego neno akuago etue-gea, kambo rova terari uno ambi etue. Amindu, numamo bubua etia, isaghava unda mendi terua, unda ikoko gari-du, benunu etue.
LUK 15:29 Aghá etueta, numamodu eghá retue, ‘Afa, eveta gi! Amó ená ghaeko inono inda sabua* kato ea, buro uta refara, inda donu rari jo ningia doambi, kotú besiga ambi eta rore. Tago, imó andú oka gouti da mendi eini jo utota, amó anda kokomanade dano neno gangorogha undidigambi re.
LUK 15:30 Atá, inda mendi inda gugua-ghayafa bua iya, arau enembode yausi-yausi jijimu ea sidara etueta, imó erea, oka burumakau da mendi ijoko korodugonu undú detoravore.’
LUK 15:31 Aghá retueta, numamo mino undú eghá retue, ‘Anda mendi, imó aná angá danode tumanadu viteravore. Amindu, eini-eini dano andava vitia, aná inda tofo re.
LUK 15:32 Amindu, namonde ená banau neno gangorogha egegaita rosore. Anada bee mo, inda ikoko ambue-tago, umó oreki jebugetue, baghimbetue-tago, namonde umó tatambugetore.’”
LUK 16:1 Aghade, Iesu na unda ambo nímbidu eghá ririe, “Gugua-ghayafade embóda buro kato eini iya, aná gugua-ghayafade embódava bubua, númanda beforo righarida tamova gaga eghá retue, ‘Námane buro kakatoda beforo righari-mi, inda gugua-ghayafa siosa jijimu rouvie.’
LUK 16:2 Aghá retueta, aná gugua-ghayafade embómi ghogho retueta etieta, eghá retue, ‘Amó inda tamova gaga sembago retueta ningere. Amindu, inda buro riara-da ingiso bofu gare! Imó ená buroda beforo righari rekago jo ambi aita roravore.’
LUK 16:3 Aghá retueta, aná embó undufako eghá nundubetue, ‘Anda barirari anda buro doari-du reirie. Amó enda ghambari jo inono irambi re. Kotú amó begera ariva meka rore. Amindu oreki amó daiyagha a?
LUK 16:4 Bakua, amó buro doa, daiyagha ata-gea, enembo andú “Orokaiva” rea, ghaito teno fugaita rousua, aná oreki rei-gerore.’
LUK 16:5 Amindu, aná beforo righarimi unda bariraridava eini-eini o guri nanjogo rururia enembo dano aghi etueta, daba-daba etia teterugetue. Sei etia-du eghá retue, ‘Anda bariraridava imó mino nanjogo utasiro?’
LUK 16:6 ‘Amó ika ragaro olivi da muu 3,200 lita aghago utasire,’ aghá retueta, aná beforo righari-mi undú mino eghá retue, ‘Ingiso eini indú gembera évereta. Tutumi bua ii, asumbea, 3,200 retora-nu dufea, 1,200 gembu!’
LUK 16:7 Aghá rea doa, kotú unda ambova terua embó einidu eghá retue, ‘Imó nanjogo utasiro?’ retueta, aná embó, mino aná beforo righari-du eghá retue, ‘Amó faravada vee otoo 1,000 aghago utasire.’ Aghá retueta, aná beforo righari-mi eghá retue, ‘Avotago, ená indú simbugetora ingisonu bua, 1,000 dufea, 800 gembu!’
LUK 16:8 Anada ambova, aná gugua-ghayafade embó etia, unda buro katoda beforo righari daiyagha-daiyagha urota, unda undari barida emboro simbugetua-du raga retue. Anada bee mo, ená endava enembo dumeni tamoda unonu ea goghó egegaita rea, númane nundubea goghó eta rousue. Atá, unanava irita rousua enembo jo aghá ambi eta rousue.
LUK 16:9 Atá amó nímandu eghá rere. Endada gugua-ghayafanu makasi enembodava vesa boanda urota, kokomana oruabe bubugadi rere. Aghá egegadora mo, gugua-ghayafa sidara adua feferava, nímane tumanadu irari kambesiva teteruguturota, nímandu ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugaita rousue.
LUK 16:10 Avona enembodu verua urota, buro ijoijokoko ea goghó adua, dabako aghagonu buro jojabebei ea goghó aita rouvie. Kotú enembo avona buro ijoijokoko urota, guri bagia adua, umó buro jojabeva beago bagia aita rouvie.
LUK 16:11 Amindu imó endada gugua-ghayafa jijimu urota dinunu adora, God imó gaabee ambi urota, gugua-ghayafa bee jo utota bambi aita roravore.
LUK 16:12 Aghagonu, imó enembo dumenida eini-eini jo kaifa ea goghó ambi adora, God na tofo inda eini-eini jo utota bambi aita roravore.
LUK 16:13 Sabua* enembo eini avona jo babarigari ungaghada buro ambi aita rouvie. Umó eininu neno rururota, eini injigha aita rouvie. O umó einida buronu ea goghó urota, eini injigha aita rouvie. Amindu gurinu ambo-ambo adora, imó God jo ambo-ambo ambi aita roravore. Nímane jo guri baita nundubuturota, God da buro ari inono egegambi aita rosoravore.”
LUK 16:14 Moses da Gaga Kaifa kakatomi* Iesu da gaga riria-nu niningigea, kuvia gegha regeguturie. Anada bee mo, númane gurinu neno bubugeta urie.
LUK 16:15 Aghá egegutueta, Iesu, eghá ririe, “Nímane nendufako enemboda dibeva taubana aghago egegeta rosoravore. Tago, God nímanda neno roo dano gita rouvie. Atá enemboda rorova eini-eini donu númanena iti bee itiva ari gaa regegeta rousua, aná God injigha eta rouvie.
LUK 16:16 Moses da Agho Dariva, kotú feroveta dumenimi God dava ya bubarida emboro seida gaganu gembua, minono regegutueta mambube mane niningigeta urie. Tago, Jon Bafutaito Ari kato furia-da ambova God unda emboro reka ifeguturieta, anada minono reaveta niningigea, enembo oruabe ano ea ya, anava teterugaita rea, susumbugeta rousue.
LUK 16:17 Atá, uutude endadeda rata manjari rouvia, aná rauko re. Tago, God da Gaga bukava gembari vitia, anada mendó eini itoko jo manjambi aita rouvie.
LUK 16:18 Embó avona unda evetu doa, evetu eini yagera adua, umó God da dibeva komanada evetugha kasava viro kombo ari aghago aita rouvie. Kotú baitura eini, avonu yagera adua, umó beago God da dibeva komanada evetugha kasava viro kombo ari aghago aita rouvie.
LUK 16:19 Embó eini umó gugua-ghayafade re. Atá, unda irariva, umó fefera inono dighari ombari taubana jetogonu dighia ombea, undari bari esiko-esikonu dirota, kotú avo asumbari taubanava asumbea irita etue.
LUK 16:20 Aghade, makasi embó eini, ragaro Lasarus, tamo betomi gigimbari, unda kokomanami bua fuava, aná embóda kambo bebatova itiaveta vasia irirota, aná gugua-ghayafade embóda undari farovareta jua voradua-nu, undaita uno eta etue. Aghá uaveta, nino mane fuava, unda beto mane sosofeta etue.
LUK 16:22 Aghá ueta, aná begera katoda amburari fefera bubieta, umó ambueta, anerami bua iya, Abraham da kasava ititigetue. Anada ambova, aná embó gugua-ghayafade umó beago ambueta, bua iya furugetue.
LUK 16:23 Aghá etueta, aná embó iya, ari-bari akokogo ari kakatoda kambesiva bubua, umó mema jojabe itatama urota, dibe fugia, Lasarus airobe Abraham da kasava asumbea irieta gie.
LUK 16:24 Gie-gea, ghogho rirota, eghá retue, ‘Afa Abraham, amó ivarida vevera jojabe itatama roreta! Andú neno mema ea rege, Lasarus unda ingo taruadarimi uvuva ga degimbea bua furá, anda aveva safau ae!’
LUK 16:25 Aghá retueta, Abraham ningia, mino eghá retue, ‘Anda mendi, imó endava vitara, aná eini-eini taubana manenu jijimu eta riaravore. Atá, Lasarus, umó eini-eini sembago manenu jijimu eta ria. Amindu, umó oreki neno gangorogha eve irieta, imó mema jojabe itatama roravore.
LUK 16:26 Kotú eini mo, namonde anda rorova gudoro jojabemi vitie. Amindu enembo eini evereta indava yari jo inono irambi re. Dabako aghago, enembo eini avoreta eve rekimbari inono irambi re.’
LUK 16:27 Aghá retueta, aná gugua-ghayafade embó mino eghá retue, ‘Avore, afa, amó indava benunu rore. Lasarus ninengadi, kaverea ya, anda afada kambova anda jamena ingo yoveni vitia-dava ená gaganu rata niningigoe! Aghá rata-gea, númane ená mema itatama ari kambesiva furambi egegoe!’
LUK 16:29 Aghá retueta, Abraham na mino eghá retue, ‘Moses de kotú feroveta dumenideda gegembuguturia gaganu niningigoe!’
LUK 16:30 Aghá retueta, gugua-ghayafade embó mino eghá retue, ‘Tefo! Afa Abraham, jo ningambi aita rousue. Tago, enembo eini amburarivareta kaverea yadua mo, númane umonu gaabee urota, neno kaverea, ivata taubana fufugadua-jogo!’
LUK 16:31 Aghá retueta, Abraham undú mino eghá retue, ‘Atá, númane Moses da, kotú feroveta maneda gaga jo niningigambi egegadua, amburari enembomi kaverea ya, donu radua beago, númane jo niningigambi egegaita rousue.’”
LUK 17:1 Iesu na unda ambo nimbidu nghaĩ ititurota eghá ririe, “Endava enembodava kuvia gari dibe eini be eini siroreaveta, mema kotú bouvu itatama eta rousue. Tago, aná kuvia gari rera-nu, avona bua furá anami unda komana eini kuvirota juradua mo, undava mema sembago sirorota, itatama aita rouvie.
LUK 17:2 Amindu rea, avona sasingu maneda rorova eininu kuvirota, ari akuago adua, taubana mo, singoi jojabenu unda ukova dighia fugasueta, uvu kafuruva degimbasue.
LUK 17:3 Amindu, nendufa kaifa ea goghó urota iririge! Inda komanami ari-bari sembago adua, gaa dibeva rege! Umó neno kaveradua mo, unda sembago nundubea gia do!
LUK 17:4 Atá, umó onembo dabakoda rova, fefera dano 7, indava ari-bari sembago ea, kotú fefera dano 7 kaverea furá indava, ‘Amó neno kaveretore.’ radua, umó aná nundubea gia do!”
LUK 17:5 Iesu aghá rea sidara uria-da ambova, unda ambo nímbimi regeguturie, “Jojabee, námanda gaabee ari sonembe, bariroe!”
LUK 17:6 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Nímanda gaabee ari ijokoko, ika ragaro maineda veego iradua mo, inona radi-gea, ená ika jojabe gavide inda gaa ningia, riribu numbua voriya karajeva jiria bariraita rouvie.
LUK 17:7 Nundubea gigige! Nímanda rorova enembo einida sabua* buro katomi unda sifi mane kaifa asua, o aayova buro asua mo, buro sidara asueta, ambova umó kaverea furá kambova bubasueta unda barirarimi, ‘Tutumi fu, terua asumbea undari undadi!’ rasua?
LUK 17:8 Aghá rasua katogo, doa unda barirarimi eghá raita rouvie. ‘Anda undarinu simbugea, eembo evia, amó kaifa uradi-gea, amó undaride uvude undia sidara adora-da ambova, imó inda undaride uvude undadi!’ raita rouvie.
LUK 17:9 Atá, umó buro donu ari-du retueta etua-du, unda barirarimi undú ‘aiye’ rari jo nundubambi re.
LUK 17:10 Nímane aná sabua dabako aghago re! God nímane donu egegadi radua-nu, ege, sidara ata-gea, eghá regege! ‘Námane God da sabua enembo-gea, donu ari-du retua, aná nuenembo egegetore.’”
LUK 17:11 Iesu Bogu Naa Jerusalem yaita aria, Galili frovensi doa, Samaria frovensiva rekimbuturia-da gorotova,
LUK 17:12 umó aria, naa einiva buburitua, enembo dano ingo ungagha tamo betomi gigimbarimi umó furueta gigiguturie-gea, airo bee jiria, be koko fugia, “Jojabee Iesu, námandu neno mema ege!” regeguturie.
LUK 17:14 Aghá regeguturieta, Iesu, númane gia, eghá ririe, “Igige, fristi* manedava nímanda tamo nendufako irugadi!” ririeta, númane kaverea igigutueta, númanda tamo dano taubana urie.
LUK 17:15 Aghá urieta, númanda rorova Jiusi enemboda gitofo Samaria embó einimi, umó jebuguturia-nu undufako gia, be koko fugia, God du raga rita kaverea furia, Iesu dava bubua, unda eka tuva jua vavosurota, undú “Aiye” ririe.
LUK 17:17 Aghá urieta, Iesu na uriga urie. “Embobo dano ingo ungagha jebugetora mo, embobo 9 niavoro?
LUK 17:18 Númane dano jejebugetua mo, dodu kaverea furá, God du raga rambi dodogetueta, ená naa einiva embómi eti?”
LUK 17:19 Aghá rea doa, aná embódu ririe, “Inda gaabee arimi imó jebugetoravota! Erea ii!”
LUK 17:20 Fefera eini Moses Da Gaga Kaifa kakatomi* Iesu dava uriga egeguturie, “God unda natofo* tumanadu kaifa aita rouvia-da fefera nanjigo bubadu?” aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “God unda natofo tumanadu kaifa aita rouvia-da fefera nanjigo furaita rouvia, jo enemboda nundubarimi tanana ari inono irambi re.
LUK 17:21 Enembo eini avona jo ‘God da riria fefera enanu bubie.’ o ‘Onanu bubie,’ rari inono irambi re. Anada bee mo, Afa God da enembo* kaifa ari fefera seibe unda natofoda neno rova vitie.”
LUK 17:22 Anada ambova, Iesu na unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímane Enemboda Jojabee* kaverea furaita riria feferanu gaita uno urota, kaifa egegaita rosoravore-tago, aná riria fefera jo gambi aita rosoravore.
LUK 17:23 Atá enembomi, ‘Umó enanu bubie.’ o ‘Onanu bubie,’ riradua, ananu mania ningia, inda gaabee ari doa, númanda ambo-ambo ata!”
LUK 17:24 Anada bee mo, Enemboda Jojabee furaita rouvia feferava, aná eghá aita rouvie. Eto-bato kirivami uutuva tari eaveta, uutu enda tano vareta tanova unana eaveta, enembo oruabemi gita rousua, aghagonu aita rouvie.
LUK 17:25 Avotago, umó aghá ambi-da tutunova, umó mema oruaruabe itatama urota, kotú orekida feferava enembo vitia-mi umó injigha egegaita rousue.
LUK 17:26 Eto-bato Noa da feferava ari-bari daiyagha siroruturia aghagonu, Enemboda Jojabeeda feferava beago, aghá siroraita rouvie.
LUK 17:27 Noa da feferava enembo boro-banau ueta, evevetu yagera ueta, kotú embobodava vai egegutueta, Noa unda ghava teterurie. Teterurieta, uria jojabe buburiturieta, aná enembo dano karaje undia ambubuguturie.
LUK 17:28 Lot da feferava beago, dabako aghago siroruturie. Sodom bogu naava enembo boro-banau egegutueta, gurimi utua, eini-eini rurueta, urari-govari egegutueta, kambo unombu ititigutueta, Lot aná bogu naa Sodom doa irueta, ivaride ivegha veveraghami uutuvareta boruma vorarigo ea, enembo dano evia ambubuguturie.
LUK 17:30 Noa ungá Lot ghada feferava daiyagha siroruturia, aghagonu egeguturota, Enemboda Jojabee isaghava bubaita rouvie.
LUK 17:31 Umó furaita rouvia feferava, enembo avona kambo sebova iradua, o aayova buro rouradua, umó jo kaverea ya, kambova terua, unda eini-eini bambi asue.
LUK 17:32 Lot da evetunu nundubea gigige! Umó endada gugua-ghayafanu nundubuturota, bogu naa Sodom gaita kaveruturia, God na urieta, umó singoi ninditurie.
LUK 17:33 Enembo avona endava gugua-ghayafa nundubuturota, amburaridu oru ea, andú goitu fotadua, ambova umó jebuga tumanadu irarinu kasovigaita rouvie. Tago, enembo avona anda ragarova bouvu o mema jojabe itatama ea amburadua, ambova umó jebuga tumanadu irari tambaita rouvie.
LUK 17:34 Amó nímandu eghá rere: aná fefera bubaita rouvia-da tumbade, enembo ungagha kambesi dabakova vasia eviviguturota, eininu rururota, eini doaita rouvie.
LUK 17:35 Dabako aghago evevetu ungagha aayova farava dasiturota, eininu rururota, eini doaita rouvie.
LUK 17:37 Aghá ririeta, unda ambo nímbimi uriga eghá egeguturie. “Jojabee aná niavo siroradu?” regeguturieta, umó númandu mino ririe, “Amburari eini-eini einida tamo niavo betea masa uradua, dii kasi mane avo danode egegaita rousue.”
LUK 18:1 Iesu na, unda ambo nimbi benunu rourogo jarea dodogauve-degea, fefera inono benunu egegari-du iruguturota, kasia eini eghá ririe,
LUK 18:2 “Kambesi einiva, irurari kato eini vita, umó God jo gaabee ambi, kotú enembo eini avodu jo verua ambi eta etue.
LUK 18:3 Kotú, kambesi dabako anava evetu doru eini vita-mi fefera inono fuava aná irurari katodava eghá reta etue, ‘Barirari, anda gitofodava anda uno nanjogo rora-nu amó sonembe!’
LUK 18:4 Aghá reta etue-tago, umó fefera yafabe jo sonembambi eta etue. Anada ambova, umó eghá nundubetue. ‘Amó God jo gaabee ambi, kotú enembo avodu jo verua ambi eta rore-tago, ená evetu doruda uno nanjogo anona ari-du rea reifia, ananu ata, umó neno gangoro aita rouvie. Atá, amó ambi adora, umó fururota amó ea jaraita rore.’”
LUK 18:6 Kotú, Jojabee eghá ririe, “Aná irurari kato sembagoda retua gaganu, nundubea gigige!
LUK 18:7 God enembo unda tofo gateguturia-mi, fefera inono tumba onembo undava benunu jiigha regegadua mo, tutumi sonembambi adua?
LUK 18:8 Amó nímandu eghá rere. God da gateguturia enembo undava benunu egegari tutumi sonembeta rouvie. Tago, Enemboda Jojabee* rekago kaverea furaita rouvia aghade, endava gaabee ari enembo tambadua, aĩ, tefo?”
LUK 18:9 Enembo dumenimi nendufa taubana gaa rirota, enembo dumeni sembago gaa reta rousua-nu nundubuturota, Iesu na kasia eghá ririe.
LUK 18:10 “Embobo ungaghami God Du Tafaroro Ari Kambova* benunu aita rea, iya teterugetue. Eini Moses da Gaga Kaifa kato* re, eini takesi bari kato re.
LUK 18:11 Moses da Gaga kaifa katomi undufako umonu nundubuturota, benunuva eghá retue, ‘God, amó indú “aiye” rere. Amó jo embobo dumenigo, bagia kato, ari akokogo ari kato o viro kato aghago irambi re. Kotú ená takesi bari katogo irambi re.
LUK 18:12 Amó fura dabakoda rova fefera ungagha undari tama urota, indava benunu eta rore. Aghade, amó eini-eini donu bari aná dano gategeaveta, dibe ingo ungagha eaveta, dabako aná indú ututa rore.’
LUK 18:13 Avotago aná takesi bari kato, umó airo jiria, dibe uutuva ambi re-tago, umó neno memami jariturota, ingomi nenova derurota, eghá retue, ‘God, amó ari-bari akuago ari kato reta, andú neno mema ege!’
LUK 18:14 Amó nímandu eghá rere, God aná takesi bari katoda benunu ningia, unda ari akokogo nundubea gia dotueta, kambova iye. Tago, Moses da Gaga kaifa katoda sembago jo nundubea gia doambi re. Anada bee evere, enembo avona undufako raga radua, ambova God na umó itota voraita rouvie. Atá, enembo avona durumuguturota, undufa itota voradua, ambova God na umó righota eraita rouvie.”
LUK 18:15 Enembo dumeni númanda soká mane, Iesu na unda ingomi númanda tamova isambara ea simbugari-du rea, bua fufuguturie. Aghá egeguturieta, Iesu da ambo nímbimi gigigea, gaa dibe beva regeguturie.
LUK 18:16 Tago, Iesu aná sasingu mane ghogho ririeta, undava fufuguturieta, eghá ririe. “Sasingu mane mania buregata! Do-gea, andava fufugoe! Anada bee mo, avona neno kaverea, ená sasingu manego adua, númane God unda natofo* kaifa ariva teterugaita rousue.
LUK 18:17 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona God da natofo kaifa ari kambesiva teraita nundubuturota, sasingu manego ambi adua, númane jo teterugambi aita rousue.”
LUK 18:18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda beforo righari embó einimi Iesu dava uriga urie “Irugari kato, imó embó taubana reta, rege ningore! Amó daiyagha ea jebuga tumanadu irari ba?”
LUK 18:19 Aghá ririeta, Iesu eghá ririe “Imó dodu andú taubana reto? Enembo eini avona jo taubana irambi re-tago, God unuka taubana re.
LUK 18:20 Atá, Agho Dari dano imó gari re. Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata, mania enembo eini data amburauveta! Mania bagia ata! Kotú mania enembo einida ragarova gaverami rirota, itia bera-bera ata! Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo ege!”
LUK 18:21 Aghá ririeta, aná embó mino eghá ririe “Amó ijokovareta baria etera jojabe etora-va, aná Agho Dari dano kaifa eta rore.”
LUK 18:22 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Imó dabako jo ambi viteravore. Ii, inda eini-eini dano bua utua, guri bua, makasi enembodu vesa ea doa, imó fu, anda ambova deĩ adi! Aghá adora mo, ambova imó gugua-ghayafa uutuva baita roravore.”
LUK 18:23 Aná embó Iesu da gaga ningia, unda gugua-ghayafa oruaruabe-gea, umó neno mema urie.
LUK 18:24 Aghá ueta, Iesu aná embó tatasegea gia eghá ririe “Oka ragaro kamero mi ninongu toova terari, aná rauko re. Tago, enembo gugua-ghayafade furá, God da natofo* ari aná fakarago bee re.”
LUK 18:26 Aghá rieta, avona desea niningiguturia-mi uriga egeguturie, “Aghá radora mo, jebuga avona badu?”
LUK 18:27 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe. “Donu enembomi ari inono irambi, aná God dava rauko bee re.”
LUK 18:28 Anada ambova, Pita eghá ririe, “Námanda eini-eini dano doa, inda ambo-ambo eta rosore.”
LUK 18:29 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona God da natofo ea, tumanadu irari kambesiva terua iraita nundubuturota, unda kambode, unda evetude, unda jamenade, unda nue numamode, kotú unda sasingude doa, anda ambova furadua, umó oreki ená retora eini-eini ená endava diguturota rururota, jebuga tumanadu irari beago, fefera ambova baita rouvie.”
LUK 18:31 Iesu na unda ambo nímbi 12 bua, airo jiria, númandu eghá ririe, “Niningige! Namonde amó ya, Jerusalem bubota, feroveta manemi Enemboda Jojabeedava* donu siroraita rouvia gaga gefiria-da bee aná siroraita rouvie.
LUK 18:32 Umó nandia bundia bua ya, namonde amó Jiusi enemboda gitofoda ingova itota-gea, undú tauga kavanana rea, kuvia gegha rirota, visogha unda tamova egeguturota, fisurea, ifatarava dedegota amburaita rouvie.
LUK 18:33 Tago fefera bakode sidara adua-da ambova, umó rekago amburarivareta jebugea eraita rouvie.”
LUK 18:34 Tago, Iesu da riria gagada bee unda ambo nimbidava jo isagha ambi-gea, umó donu riria, aná númane jo ningia tanana egegambi re.
LUK 18:35 Iesu aria, Jeriko naava buburitua, embó eini dibe soikide emboro kasava asumbea begera urota vitirie.
LUK 18:36 Irirota, natofo furia, umó serigutueta niningurie-gea, donu sirorutua-nu rata ningaita uriga urieta,
LUK 18:37 mino regeguturie, “Nasaret embó Iesu na etia, rei-serigutue.”
LUK 18:38 Aghá regeguturieta, aná embó dibe soikidemi be fugia eghá ririe. “Iesu, Kini Devit da mendi, God da utaita riria mo, imó re! Amindu, andú neno mema ea, amó sonembe!”
LUK 18:39 Aghá ririeta, enembo avona Iesu kofiri ea igiguturia-mi, ininigha be doari-du bureguturie-tago, umó jo itoko doambi re, umó koko rirota, rekago be jojabe ghogho ririe, “Ariee! Devit da Mendi, andú neno mema ea, sonembe!”
LUK 18:40 Aghá ririeta, Iesu tukú ea jiria, aná embó undava bua furari-du ririeta, bua furia, utuvako urieta, Iesu undú uriga urie,
LUK 18:41 “Amó indú donu ari-du uno ro?” Aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Jojabee, inona rasueta, anda dibe ifegea, rifoda unana gasire!”
LUK 18:42 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Inda dibe ifegoe! Inda gaabee arimi imó jebugetoravore.”
LUK 18:43 Aghá ria, gaimbo ambi, unda dibe ifeguturieta, Iesu da ambova irurota, God du raga rieta, enembo avona umó gigiguturia beago, dano God du raga regeguturie.
LUK 19:1 Iesu aria, Jeriko bubua terua irueta, takesi bari kakatoda barirari eini, gugua-ghayafade embó, ragaro Sakius na, Iesu mo avouro, ananu gaita uno urie-tago, umó embó tufoko-gea, enembo oruabe buburituria-mi umó gajiturieta, Iesu jo gambi urie.
LUK 19:4 Amindu umó, Iesu gaita rea, Iesu da irua emborova sei sumbua aria, ika einiva viviturie.
LUK 19:5 Aghá urieta, Iesu aria, aná ika tuva bubua, dibe itiva ea, undú eghá ririe, “Sakius, tutumi vore, amó oreki inda kambova ya angá iraita rore.”
LUK 19:6 Aghá riria-du, umó tutumi vorea, gangorogha undú “Orokaiva!” rirota ghaito teno fugiturie.
LUK 19:7 Aghá ueta, enembo dano ananu gigigea, mendó gaa eghá regeguturie, “Umó aná ari bari akokogo ari katoda esega embó ea, unda kambova yaita rouvie.”
LUK 19:8 Aria, ungá kambova irirota, Sakius na erea jiria, Jojabeedu eghá ririe “Jojabee, gi, amó anda gugua-ghayafa gategea, dibe eini makasi enembodu utaita rore. Kotú, amó enembo avonu kuvia, unda eini-eini rururera-du mino aná aghagonu utaita rore-tago, etova dibe bakode itia utaitare.”
LUK 19:9 Aghá ririeta, Iesu undú mino eghá ririe, “Ená kamboda numamo oreki God da jebuga tambie. Anada bee mo, Abraham God gaabee urota, jebuga rururia aghagonu ea, umó oreki Abraham da mendi bee eini ea vitie.
LUK 19:10 Enemboda Jojabee* reifia-da bee mo, umó avona baghimbea vitia-nu tava ea sonembota, jebuga bari-du rirota reifie,” ririe.
LUK 19:11 Avore, Iesu seibe furia, Bogu Naa Jerusalem utuvako jiria, aná gaga ririe. Kotú umó tanana urie, aná natofo unda gaga niningiguturia-mi, God Afa unda natofo* kaifa ari fefera seibe furia utuvako ari gaa regeguturie.
LUK 19:12 Amindu umó kasia eghá ririe, “Kotofuko bingáde embó eini roo enda airo bee einiva undufako yata, ‘avore’ ari utota, umó kini ea kaverea furaita nundubuturota simbugetue.
LUK 19:13 Umó yaita urota, unda buro kakato dano ingo ungagha ghogho retueta etia, danode desetueta-gea, guri dabako unda mino onembo 100 buro arida guri aghagonu bua númane daba-dabadu vesa ea doa, eghá retue, ‘Nímane ená guri bua, buro egegutu-gea, etova dumeni siroruturota, amó kaverea furore!’
LUK 19:14 Aghá rea doa, umó iye. Tago, unda natofo umó injigha egegeta ria-mi aghi kakato ninengetueta iya, avona rasueta, kini asua embódava eghá regegetue, ‘Námane ená embó námanda kini ari injigha rosore,’ regegetue.
LUK 19:15 Aghá regegetue-tago, umó kini ea, kaverea etia, unda naava bubie. Bubua, unda buro kakato aghi etueta bubua, danode desetueta, númane guri nanjogo nanjogo etueta siroretua-nu irugota gaita retue.
LUK 19:16 Retueta, unda buro kato eini sei etia-mi retue, ‘Jojabe, inda ututara guri dabakoda etova anona guri dumeni ingo ungaghada inono etore.’
LUK 19:17 Aghá retueta, kini mino retue, ‘Aiye rere. Imó aná buro kato taubana bee re. Imó eini-eini ijoijokokonu kaifa ea goghó urota etueta, sirorea jojabe etua-du, imó bogu naa mane dano ingo ungaghada beforo righari aita roravore.’
LUK 19:18 Anada ambova, unda buro kato eini etia retue, ‘Jojabee, amó inda guri ututara-da etova anona guri dumeni ingo dabako etueta siroretue.’
LUK 19:19 Aghá retueta, kini mino undú retue. ‘Imó bogu naa dano ingo dabakoda beforo righari aita roravore.’
LUK 19:20 Kotú, unda buro kato eini etia retue, ‘Jojabee, inda guri aná evere. Imó enembo dumenida eini-eini inona tofo buta roravore. Kotú, enembo dumenida aayo govari, inona iiava buta roravore. Imó embó fakara bee-gea, amó indú oru urota, inda guri eembo kasami otoo ea itari vita.’
LUK 19:22 Aghá retueta, unda barirari mino retue, ‘Rei-gerora? Imó buro kato embó akuago re. Inda gaga rera-mi anona imó iruraita rore. Imó gari re, amó aná embó fakara bee re. Kotú, imó nundubetoravore, enembo dumenida eini-eini, kotú númanda aayova eini-eini dano anona bari rei-nundubutoravore.
LUK 19:23 Amindu imó dodu anda guri bua ya, kambaruva itota, buro urota, amó kaverea furá, inda itadora-da etova dumeni sirorota bambi eto?’
LUK 19:24 Aghá rea, enembo anava jijiregea vita-du retue, ‘Ená buro katodava aná guri rougea bua, buro kato avona guri ingo ungagha bua righia vitia-dava ututuge!’
LUK 19:25 Aghá retueta, númane mino regegetue, ‘Barirari, umó seibe guri ingo ungagha bie.’
LUK 19:26 Aghá regegetueta, umó mino retue, ‘Nímandu amó eghá rere. Enembo avodava eini-eini oruabe iradua, anada etova oruabe utota baita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, aná rougea baita rouvie.
LUK 19:27 Avore, anda gitofo enembo avona amó númanda kini auve-degea, injigha egegetua mane bua fufuge eve, anda dibeva dedegadi ambubugoe!’” Iesu aghá ririe.
LUK 19:28 Aghá riria-da ambova, Iesu erea, númanda dibe kena Bogu Naa Jerusalem arie.
LUK 19:29 Aria, naa ungagha Betfeij Betani gha ooto ragaro Olivi vitia, anava bubaita igiguturota, unda ambo nimbi ungagha sei ninenguturota, eghá ririe,
LUK 19:30 “Igige, nímanda dibe kena naava teteruguturota, oka donki da mendi, avo buri ari vitia-nu gigigaita rosoravore. Enembo eini jo sei aná okada etova asumbea iru-furu ambi re. Ananu vuregea bua kaverea, eve fufuge!
LUK 19:31 Aghá urota, embó einimi, ‘Avona retueta rei-vureguto?’ radua mo, undú, ‘Jojabee na uno etue,’ regege!” Iesu aghá ririe.
LUK 19:32 Avonu ninenguturieta igiguturia-mi aria, Iesu da donu riria aghagonu tatambuguturie.
LUK 19:33 Tambua, aná donki mendida buri vuregutueta, unda tofomi uriga urie, “Nímane dodu aná donki mendida buri reisi-vureguto?”
LUK 19:34 Aghá ririeta, númane mino regeguturie, “Jojabee na uno etue.”
LUK 19:35 Rea, ungá bua furia, Iesu dava bubua, númanda asugari etova mane kosugea, aná donki mendida tamova beisi ea, Iesu bua ituturieta, vitia, etova asumbuturie.
LUK 19:36 Aghá egeguturieta, enembo númanda etova asugari mane kokosugea, emborova beisi egegutueta, Iesu avo fatia jiria arie.
LUK 19:37 Emborova aria, Olivi Ootovareta vovorurota, Jerusalem utuvako ueta gigiguturie. Gigigea, Iesu da yaveromi Jojabeeda ivata nanjogo uaveta númanda gigigeta uria-nu nundubuturota, be jojabe koko fugia, God du raga regeguturota, “Aiye!” regeguturie.
LUK 19:38 Raga eghá regeguturie, “Orokaiva, Orokaiva! Kini, Jojabeeda ragarova bubua reifia-du raga regegore! ‘Orokaiva!’ Siriri uutuva iroe, kotú God Iti Beeva unda duroghadu raga regegore! Orokaiva!”
LUK 19:39 Aghá regegutueta, Moses da Gaga kaifa kakato* dumeni enemboda raga rei-riria-da rova iririguturota niningigea, Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, rege, inda yavero be dodogoe!”
LUK 19:40 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe “Gaa bee rere, amó rata númane be dodogadua, ená singoi vavasegea vitia manemi erea, koko regegaita rousue.”
LUK 19:41 Iesu aria, Iesu Bogu Jerusalem utuvako urota, dibe fugia, aná bogu naa gerurota, unda dibe jiivu furia averegea vovorurie.
LUK 19:42 Umó jii rirota, eghá ririe, “Anda uno rora, oreki nímane siririda emboro gigigea tanana egegasiravore! Tago, emboro nímandava jo isagha ambi irieta, nímane jo gigigambi rosoravore.
LUK 19:43 Fefera ambova reifia aghade, gitofomi furá, nímanda naa aagha vegea, enda ghaghambegota vitia, jefuru ata-gea, avo vitia jiria rarigea vovoregaita rousue.
LUK 19:44 Rarigea vorea, nímanda naa susughi egeguturota, natofo dano data ambubugaita rousue. Nímanda naa singoimi dighia ovenembari vitia, aná dea bebejegota averegea vovoregea, unda unda ya, sidara aita rouvie. Anada bee mo, God da nímane sonembaita furia fefera, nímane jo gia tanana egegambi re.”
LUK 19:45 Anada ambova, Iesu aria, God du Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua jiria, enembo eini-eini utua, guri rurueta gerurie-gea, tutuno ea númane tuviturie.
LUK 19:46 Aghá ea, númandu eghá ririe, “God da Gaga bukava eghá gembari vitie, ‘Anda Afada kambo aná benunu ari kambo re. Tago, nímane egegetueta, anda Kambo aná bagia enemboda nungegi ari kambo aghago ea vitie.’” ririe.
LUK 19:47 Iesu fefera inono, God du Tafaroro Ari Kambova irugeta urie. Tago, fristida* kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* kotú enemboda babarigaride Iesu data amburari-du emboro tava rousurie.
LUK 19:48 Aghá egeguturie-tago, enembo nanjogo dano Iesu da gaga ria, ananu niningua-du, dedegari-da emboro eini jo tambambi egeguturie.
LUK 20:1 Fefera eini God du Tafaroro Ari Kambova* enembo desuturieta, Iesu na iruguturota, God da Gaga Taubananu minono rieta, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* kotú Jiusi enemboda babarigaride dano furia eghá regeguturie.
LUK 20:2 “Avona retueta, imó ená buro ro? Kotú, imó avoda ragarova ená buro eta ro? Rege, námane niningigore!”
LUK 20:3 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Amó mino nímandu uriga eini aita rioreta, andú regege ningore!
LUK 20:4 Avota, regege, ningore, Jon Bafutaito Ari Katoda bafutaito arida ano God dava rururia aĩ, endava enembodava rururia? Ananu rege, ningore!”
LUK 20:5 Iesu aghá ririeta, númane nenukako mino-mino rea niningiguturie, “Namonde ‘God dava’ regegadora, umó eghá raita rouvie, ‘Atá, dodu Jon Bafutaito Ari Kato gaabee egegambi roso?’ Enembo dano nundubeta rousua, Jon umó God da feroveta eini re. Amindu, namonde amó ‘Endava enembo dava’ regegadora mo, ená natofo jede desetua-mi, namonde amó singoimi dedegaita rousue.”
LUK 20:7 Amindu, númane mana-mana ea, mino eghá regeguturie, “Niavoreta furia, námane jo tanana irambi re.”
LUK 20:8 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Nímane aghá regegetora-du, amó avona ririeta, ená buro rora, jo rata nímane niningigambi aita rosoravore.”
LUK 20:9 Aghá rea doa, Iesu tutuno ea, natofo jededu kasia eini eghá ririe, “Aayo numamo eini unda endava vaini da ghavesi govea, guri utota baita rea, enembo dumenida ingova utue. Utua, umó aná kambesi doa erea, kambesi einiva iye. Iya, fefera yafabe avo irieta,
LUK 20:10 aná ghavesida vuri vurarida fefera bubieta, aná aayo numamo unda boanda bua furari-du rea, unda buro kato eini ninengetueta iye. Iya bubia mo, aná aayo kaifa kakato númane erea, aná buro kato dedegea tuvetueta, ingo tefo kaverea iye.
LUK 20:11 Avore, aná aayo numamo rekago unda buro ari kato eini ninengetueta iya bubia mo, umógha dano dea, kuvia gegha regeguturota, tuvetueta, ingo tefo kaverea iye.
LUK 20:12 Kotú, unda buro kato eini ninengetueta iya bubia mo, aná aayo kaifa kakatomi erea, aná buro kato eini beago, dea tamo kikisoregea, aayo kasava fugetueta voretue.
LUK 20:13 Aghá egegetua-du, aayo numamo eghá retue, ‘Amó daiyagha a? Aghajora, amó anda neno bari mendi dabakonu ninengota yadua mo, undú verua egegadua-jogo.’
LUK 20:14 Aghá rea doa, unda mendi ninengetueta iye. Iya bubieta, aná aayo kaifa kakato númane gie-gea mino-mino regegetue, ‘Oná gimasa aná aayo tofoda mendi enanu etia bubie. Egege, namonde umó dedegota amburota, unda eini-eini nanjogo dano namonde anda tofo ae!’
LUK 20:15 Aghá regegea, aná mendi aayo rova nandia bua, aayo kasava fugea dedegetueta ambue. Atá gigige! Aghá egegadua mo, aná aayo numamo númandu daiyagha adu?
LUK 20:16 Umó eghá aita rouvie. Umó furá bubua, aná aayo kaifa ari kakato, data ambubugota, aná aayo bua enembo dumenida ingova utaita rouvie.” Iesu aghá rieta, aná enembo niningigea eghá regeguturie, “Aiya! Mania sirorauveta!”
LUK 20:17 Aghá regeguturieta, Iesu númanenu tatasegea gia goghó urota, eghá ririe, “Atá, bukava eghá gembari vitia-da bee mo, doro? ‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu Jojabee na bua, unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie.’
LUK 20:18 Atá enembo avona aná singoi etova juradua, dea bebetegea, ito-fakono aita rouvie. Avotago, aná singoimi avoda etova juradua, umó fatia betota, enda nindaita rouvie.”
LUK 20:19 Aghá ririeta niningigea, Moses da Gaga Irugari kakatode, fristida* kokotofudemi Iesu fefera aghade númanda tamova aná kasia riria-nu tanana egeguturie. Aghade, Iesu nandia bundaita egeguturie-tago, natofodu oru egeguturie-gea, dotuturieta arie.
LUK 20:20 Anada ambova, Moses da Gaga irugari kakatode fristida* kokotofudemi righigi enembo ninenguturieta uriga gaveranu gaa bee rarigo urota, umó kuvia gaita igigiguturie. Iesu gaga sembago rata ningia, umó nandia bundia bua, gavanada kokotofudava utota umonu gavanada bingáva koto ari-du igiguturie.
LUK 20:21 Aná righigi enembo aria bubua, undava uriga eghá urie, “Irugari kato, námane tanana egegeta rosore, imó aná gaa bee nuenembo irugeta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, imó danode inonova buta roravore. Kotú, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore.
LUK 20:22 Rege, niningigore! Namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu takesi mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!”
LUK 20:23 Númanda umó kuvia gigigaita uria, umó tanana urie-gea, númandu eghá ririe, “Aná guri eininu iruge, gare! Aná guri tamova imumude ragarode avoda ro?” ririeta, númane, “Rom enembo da Jojabee Sisar da re,” regeguturieta, umó eghá ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná Sisar du ututuge, bae! Kotú God da tofo, aná God du ututuge, bae!”
LUK 20:26 Aghá ririeta niningigea, númane mana-mana egeguturota, be dodogea, ghuvi-ghava egegututurie. Anada bee mo, natofoda dibeva Iesu kuviraita egeguturia, umó gaga akuago eini jo rambi urie.
LUK 20:27 Jiusi enemboda dumeni Sadyusi* regegeta rousua-da rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanda dumenimi furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie,
LUK 20:28 “Irugari kato, Moses na, Agho Dariva namonde andú eghá gefirie. Embó evetu bua, sasingu jo sirorambi doa, amburadua mo, unda doru aná embóda jamena einimi foite ari-du gefirie. Aghá ea, ana doruda sasingu siroradua mo, aná amburari embó da sasingu asue.
LUK 20:29 Námane kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturie. Aghami-aghami uta aria,
LUK 20:32 ambo jetukomi bua, mendi sasingu jo sirorambi, umó beago ambubuturie. Bego ambo dano 7 dava vee eini jo sirorambi doa ambubuguturie. Aghá ea, sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie.
LUK 20:33 Avotago, rege, niningigore! Fefera ambova amburarivareta jebugea eradua mo, aná evetu avoda evetu adu? Anada bee mo, embobo dano 7 evetu dabako ananu yagera egeguturie.”
LUK 20:34 Aghá ririeta, Iesu númandu eghá ririe, “Orekida fefera endava enembo evetu yagera ea, kotú embódava vai rousue.
LUK 20:35 Avotago, God avodu ‘avore’ rata-gea, amburarivareta jebugea eradua feferava, umó jo yagera ambi o vai ambi aita rouvie.
LUK 20:36 Anada bee mo, God na rata, númane amburarivareta jebugea ereregea, unda sasingu bee ea, anera aghago, jo rekago ambubugambi aita rousue.
LUK 20:37 Kotú, enembo amburarivareta jebugea ereta rousua-nu Moses beago undufako iruguturie. Sifá-sifáva ivari gambua bubura ueta geruria-da gagava, Jojabee avouvi nundubuturota, eghá gefirie, ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee eta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’
LUK 20:38 God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re. Amburari enembo, jo amburota sidara ambi vitie. Enembo sei ambubuturia-de, kotú jebuga vitia-de dano God da dibeva amburambi irieta, rei-gerue.”
LUK 20:39 Aghá riria-da ambova, Moses da Gaga Irugari kakato* dumenimi mino eghá regeguturie, “Irugari kato, imó gaga taubana bee retoravore.”
LUK 20:40 Anada ambova enembo dano uriga eini undava ari oru egeguturie.
LUK 20:41 Aghade, Iesu na númandu eghá ririe, “God na embó eini ninengota furari-du riria mo, daiyagha Devit da mendi gaa reta rousu?
LUK 20:42 Aghá rera-da bee mo, Devit na aná Daa Divari buka ragaro Psalms va aná embódu rirota, eghá gefirie, ‘God, unona anda Jojabeedu ririe, “Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá, inda eka tuva ghandada gharari-du itota vasioe!” ’ Devit na aghá gefirie.
LUK 20:44 Avore, Devit na undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?”
LUK 20:45 Aghade enembo dano Iesu da gaga donu ria-nu niningueta, unda ambo nimbidu eghá ririe.
LUK 20:46 “Kaifa ea goghó egege! Mania Moses da Gaga Irugari kakatoda* ambo-ambo egegata! Númane gangorogha asugari dighari yayafabebei esiko-esikonu asugea ya, utua bari kambesiva bubota, enembomi númane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue. Ari dabako aghagonu nghaĩ itari kambova*, kotú banau feferava enembomi kokotofu enemboda asumbari kambesi taubananu utota asumbaita uno egegeta rousue.
LUK 20:47 Númane aghá urota, dodoruda kambode gugua-ghayafade tefo-tafo rururota, God du Tafaroro Ari Kambova terua jiria, enembomi númane raga rari-du rea, benunu numbo tofo egegeta rousue. Aghá enembo, God na fefera ambova númandu mema jojabe kotú bouvu akuago beenu utota baita rousue.”
LUK 21:1 Enembo gugua-ghayafade manemi furia, God du vesa utari kibubuva gurinu vesa ututueta, Iesu dibe jará gerurie.
LUK 21:2 Kotú aghade, doru makasi bee einimi furia, guri auri kofa mi ari ijoijokoko ungagha kibubuva fefendueta gerurie.
LUK 21:3 Aghá gerurie-gea, eghá ririe, “Reisi-gerora, aná evetu doru umó makasi re-tago, umó jojabe utue. Enembo eini jo unda utua, aghago utambi re.
LUK 21:4 Anada bee mo, enembo dumeni númanda gugua-ghayafava gerurota bubua itie. Tago, ená doru makasi bee re. Undava donu vita, aná dano bua utue. Kotú, undava irasueta, umó ambova jijimu asua katogo, aná dano bua etia utue.”
LUK 21:5 Aghade, unda ambo nimbi dumenimi God du Tafaroro Ari Kambonu* gerurie-gea raga eghá regeguturie. “Gigige! Aná kamboda tutumbu singoi esiko-esiko manemi ari re. Kotú enemboda vesa esiko-esiko ututuguturia-mi itia goghó egeguturie,” raga aghá regeguturia-du, Iesu eghá ririe.
LUK 21:6 “Atá, oreki ená eini-eini donu nímanda reisi-gerora, anada singoi mane eini jo unda irari kambesiva jirambi aita rouvie. Dano averegea, unda unda vovoregaita rousue.” umó aghá riria-du númane undava uriga egeguturie,
LUK 21:7 “Irugari Kato, ená rera eini-eini, fefera nanjigo siroradu? Ivata domi uutu enda tano aita rouvia fefera irugadu?”
LUK 21:8 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Dibe bee gerurota, kaifa egege, rorogo nímane kuvia gavera rata-gea ananu gaa bee gaa regegareta! Anada bee mo, enembo oruaruabe furá, nímane kukuvirota, gavera eghá regegaita rousue, ‘Embó eini God utaita riria, aná amó re,’ kotú, ‘Fefera etia utuvako etue!’ Aghá radua, mania númanda gaga ambo-ambo egegata!
LUK 21:9 Atá, enembo tefo neno aita rirota, tataya egegadua-da bingá o mene-mene dumenida kinini gaa niningigadora, mania oru egegata! Anada bee mo, yavi aghago mane sei siroraita rouvie. Tago uutu enda jo aghade banuna ambi aita rouvie.”
LUK 21:10 Kotú, rekago Iesu númandu eghá ririe, “Roo enda dumeni dumenida beforo ririkigari o kini mane ereregea, mino-mino mene-mene egegaita rousue.
LUK 21:11 Kotú, gino-gino akokogode baimanade kotú bunembada oyade furaita rouvie. Aghade, ivata jojabebei, akokogo uutuva sirorota, enembo gigiguturota, orumi eka ingo dadada urota, ghabobo itatama arigo egegaita rousue.
LUK 21:12 Avotago, ená yavi sirorambi-da dibe kena enembo dumeni furá, nímane anda ragarova gaabee egegadora-du, nímane nandia bundia bua ya, nghaĩ itari kambo o dibura kambesiva ititigaita rousue. Aghade, nímane bua ya, kini mane, kotú gavanada babarigarida dibeva itota jijiregaita rosoravore.
LUK 21:13 Aghade, nímanda fefera bubaita rouvieta, andava donu niningigeta rosora-nu isaghava regege!
LUK 21:14 Tago, nendufako gangada urota, nímanda serigari gaga donu raita rosora-du mania nundubari fakarago egegata!
LUK 21:15 Anada bee mo, nímanda neno nundubarida gaga anona sonembota, gaga taubana, bouvu beenu regegaita rosora-du, nímanda gitofo niningigea, mino rari jo inono ambi aita rousue.
LUK 21:16 Nímane amó gaabee egegeta rosora-du enembo oruaruabe nímane injigha aita rousue. Aghá urota, nímanda aya afa, ikoko mendi, kotú enembo totofomi nímane dumeni nandia bua data ambubugaita rosoravore.
LUK 21:18 Aghá uradua, mania oru egegata! Afana nímane sonembota amburarivareta jebugea eraita rosoravore.
LUK 21:19 Amindu, ano ea, gaabee egeguturota jiria goghó egege! Aghá urota, jebuga tumanadu irari bubugaita rosoravore.
LUK 21:20 Tago, gitofoda mene-mene ari kakatomi Bogu Naa Jerusalem aagha vegota gigigadora mo, eghá nundube! ‘Jerusalem bogu naava oreki reta bubua susughi aita rouvie.’
LUK 21:21 Amindu, nímane avona Judia Frovensiva iririgadora, sumbua airo igigigea, dafaruva nunungegadi! O, nímane avona bogu naava iririgadora beago, tutumi sumbua airo igige! Kotú, nímane avona bogu naava kasava dighia iririgadora, mania sumbua, Bogu Naa Jerusalem va furá teterugata!
LUK 21:22 Anada bee mo, God da Gagava donu gefiria, anada bee rifo aghade siroraita rouvie. Ari akokogoda mino God na utaita riria fefera aghade isaghava sirorota gigigaita rosoravore.
LUK 21:23 Arii, amó evevetu tambouvude ea iraita rousua-du, kotú evevetu dumeni sasingu emi gaiturota iraita rousua-du, neno mema rore. Anada bee mo, fefera bubadua, evevetu dumeni sasingu bua sumbari ata-bata urota, mema fakara bee itatama egegaita rousue. God na ená endava kotú Jiusi enembodu mema jojago bee utota, númane itatama aita rousue.
LUK 21:24 Jiusi enembo dumeni vikokomi data ambubuguturota, dumeni gitofomi susughi ea nandia bua ya, roo enda dumeniva ititigaita rousue. Aghá urota, gitofomi Bogu Naa Jerusalem susughi bubua, beforo ririkiguturota, God da gateguturia fefera bubota, riria, númane serigaita rousue.
LUK 21:25 God na ata-gea, fefera marabe kotú damana maneda rorova ivata anogha kotú yavi dibe eini be eini siroraita rouvie. Aghade, yaura yavatade urota, ghorubebea urota, kusúgha bejaita rouvia-du, enda etova roo enda nanjogoda enembo dano mana-mana egeguturota, tatafi egegaita rousue.
LUK 21:26 Uutuva eini-eini nanjogo righia rarovota, unana jo janimbea goghó ambi aita rouvia-du, donu ená endava sirorasua-nu nundubuturota, enembo dano orumi jinongo andebaita rousue.
LUK 21:27 Fefera aghade, Enembo da Jojabee, anode durogha jojabede gooso rova vovorurota gigigaita rousue.
LUK 21:28 Ená eini-eini retora, siroruturota gigigadora mo, ano ea jiria goghó urota, donu siroraita rouvia-nu gia goghó egege! Anada bee mo, nímanda jebugada sonemba bubaita reifieta.”
LUK 21:29 Aghá rea doa, Iesu kasia eini númandu eghá ririe, “Ika simbia kotú ika dumeni nundubea gigige!
LUK 21:30 Ika mane batuma ea, igi fangiturota gigigadora, aná bee righaita rouvia aghago, tanana egegaita rosoravore.
LUK 21:31 Aghagonu, aná eini-eini retora-nu gigigadora mo, tanana egegadi rere, fefera utuvako etua-du, God unda natofo* kaifa aita rouvia-da fefera furá bubaita rouvie.
LUK 21:32 Amó nímandu gaa bee rere. Oreki rei-sirorutua enembo dano, jo ambua sidara ambi, dumeni irota, ená ivata retora, siroraita rouvie.
LUK 21:33 Uutude endade dano manjaita rouvie-tago, anda Gaga jo nanjigo aghade manjambi aita rouvie.
LUK 21:34 Nímane nendufa kaifa ea goghó egege! Mania nendufa doadi-gea, ená eini-eini nanjogoda unomi nímanda neno rova beda auveta! Boro-banauva kotú uvu fakara bebei undidiguturota, iririgadora mo, amumi gaimbo tefo jua, taima oka deta rouvia aghago, aná fefera furá bubota, nímane duduku egegaita rosoravore.
LUK 21:36 Aghá-gea, fefera inono kaifa ea goghó urota, ano ea, benunu urota iririge! Aghá rera-da bee mo, anda uno, ená eini-eini retora sirorea furá, nímane serigota, Enembo da Jojabeeda dibeva gangorogha jirari inono egegadi rere.”
LUK 21:37 Fefera inono Iesu umó God du Tafaroro Ari Kambova* nghaĩ itita urie. Tago, jama ea, tumba rirari mo, umó iiava ooto ragaro Olivi avo evita urie.
LUK 21:38 Kotú, rifo atea, fururari, enembo nanjogo fuava, unda minono rirari-nu niningigaita rea, God du Tafaroro Ari Kambova teterugeta urie.
LUK 22:1 Banau* fefera eini unda ragaro ungagha, Yisti Tama Ari Banau kotú Serigea Yari Banau regegeta uria-mi, furia uutuva ua-du rea, fristi* maneda kokotofu, kotú Moses da Gaga Irugari kakato* tutuno ea, Iesu dedegaita rirota, emboro dumeni tava egeguturie. Natofo jededu oru egeguturota, umonu nenomi dedegaita nundubuturie.
LUK 22:3 Aghá ueta, Satan na Judas dava asuguturie. Judas rera, umó Keriot embó, Iesu da ambo nimbi 12 da eini re.
LUK 22:4 Asuguturia-da ambova, Judas aria, fristi maneda kokotofu, kotú God du Tafaroro Ari Kamboda* Kaifa kakato dava bubua, daiyagha Iesu númanda ingova utasua-da manaka gaegeguturie.
LUK 22:5 Aghá ririeta ningia, númane gangoro egeguturota, Judas gurimi mino aita regeguturie.
LUK 22:6 Aghá regeguturieta, Judas “avore” rea, tutuno ea, daiyagha daiyagha natofo jede jo gambi, Iesu nu nenomi bua, númanda ingova utasua-da emboro tava urie.
LUK 22:7 Yisti Tama Ari Banauda fefera furia buburiturieta, enembo Serigea Yari Banaudu sifi memendi dea burasuada rifo atiturie.
LUK 22:8 Aghade, Iesu na Pita ungá Jon gha ninenguturota, eghá ririe, “Igige, Serigea Yarida Banau simbugadi, namonde undidigore!”
LUK 22:9 Iesu aghá riria-du, ungá uriga urie, “Námane kambesi niavo Serigea Yari Banau simbuga?”
LUK 22:10 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Igige, Bogu Naa Jerusalem teteruguturota, embó eini ovumi uvu dimbua bua fururota tatambugaita rosoravore. Aná embóda ambo tuvia, igige! Umó niavo teradua, kambesi dabako avo teterugea,
LUK 22:11 aná kambo tofodu eghá regege! ‘Irugari katomi eghá retue, “Umó kambesi niavo terua, unda ambo nimbide Serigea Yari Banau simbugea undidigadu?” ’
LUK 22:12 Ingá imó bua ya, kambo tuva doa, kambesi taubana, itiva simbugari vitia-nu, irugota gigigaita rosoravore. Namonde anda banau avo simbuge!”
LUK 22:13 Iesu aghá ririeta niningigea erea aria, Iesu da daiyagha riria, aghagonu isagha urieta, ungá Serigea Yarida Banau avo simbuguturie.
LUK 22:14 Serigea Yari Banau undari fefera furia buburiturieta, Iesu unda ambo nimbide dano terua, faro kasava asusumbea ovenembea undidiguturie.
LUK 22:15 Asusumbuguturia-da ambova, Iesu eghá ririe, “Amó oreki mema jojabe, kotú bouvube itatama aita rora-da dibeva, amó ená Serigea Yari Banau namonde danode undaita uno bee rore.
LUK 22:16 Amó gaa bee rere: ená banau jo rekago undambi irota, anada bee sirorota, God Afada natofo* tumanadu kaifa aita rouvia kambesiva danode undidigaitare.”
LUK 22:17 Aghá riria-da ambova, aagha ririkurieta erorurieta, God du “Aiye” rea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Ená vaini bua, nendufako vesa ea undidige!”
LUK 22:18 Aghá rera-da bee mo, amó vaini ghavesida bee jo rekago undambi irogo, God Afada natofo tumanadu kaifa ari fefera furá bubota-gea, aghade undaitare.
LUK 22:19 Aghá rea, farava ingari bua, God du aiye rea, righia ingegebea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Ená anda tamo reta, nímandu rei-ututore. Eghagonu urota, fefera ambova anda amburari-nu nundube-nundube urota iririge!”
LUK 22:20 Undari undidiguturia-da ambova, unda uria aghagonu urota, aagha bua, númandu ututurota, eghá ririe, “Ená aagha anda tatangu re. Amó anda tatangu nímandu averegaita rora-mi God dava yari emboro* reka ifegaita rouvie.
LUK 22:21 Avotago, amó dubo urota bua, gitofodava utaita rouvia embó namonde danode ená farova asumbea vitere.
LUK 22:22 Enemboda Jojabee*, umó donu ari-du gaga gefiria, aghagonu aita rouvie. Tago, umó avona Enemboda Jojabee dari-du kivumi emboro aita rouvia embódava, mema jojabe itatama aita rouvie.”
LUK 22:23 Iesu aghá ririeta ningia, unda ambo nimbi mana-mana egeguturota, númane, avona umó bua, gitofodava utaita rouvia-nu nendufa tava egeguturie.
LUK 22:24 Aghade, Iesu da tuva beforo righari avona asua-du nundubuturota, unda ambo nimbi tutuno ea, besiga egeguturie.
LUK 22:25 Aghá egegutueta, Iesu númandu eghá ririe, “Ená endada kini mane númanda uno nuenembo egegeta rousue. Aghade, númanda kaifa egegeta rousua enembomi númandu raga rirota, ‘Kavevera kato re.’ regegari-du uno rousue.
LUK 22:26 Avotago, nímanda rorova aghagonu jo egegambi egegasiravore. Avona nímanda rorova bego aghago iraita asua mo, umó kaverea ambo aghago asue. Kotú avona beforo righari iraita asua mo, umó kaverea vorea, sabua* embó aghago asue.
LUK 22:27 Atá jojabe mo avouvi? Avona undari undaita asumbeta rouvie ra, aĩ, undari vesa eta rouvia ra? Jojabe mo aná undari undaita asumbaita rouvia embó re. Tago, nímanda rorova amó buro kato aghagonu ea, nímane sonembeta rore.
LUK 22:28 Andava kuvia gari mane furia, nímane namonde danode vitare. Amó jo doa serigambi re.
LUK 22:29 Kotú anda Afami, anona beforo righari-du ano ututuria dabako aghagonu, nímandu ano utota babarigari egegea, nímane fefera ambova anda natofo* kaifa aita rora kambesiva babarigarida asumbari kambesiva asumbea irirota, undaride uvude dirota, Israel enemboda abua dano 12 nu gia iruruturota, kaifa egegaita rosoravore.”
LUK 22:31 Iesu rekago eghá ririe, “Saimon, Saimon, nghaĩ javea ningi! Satan na seibe angia, eto-bato embó einimi aayova iiava isia taubana mane rururota, jeghi mane dota rouvia aghagonu, nímane kuvia gaita rea, seibe God dava benunu utata ‘avore’ rita.
LUK 22:32 Avotago, amó rourogo inda gaabee ari doata jurauve-degea, God Afa na indú ano utari-du benunu etore. Atá imó kaverea andava furadora mo, inda ikoko mendidu ano ututurota kaifa ege!”
LUK 22:33 Iesu aghá ririeta, Saimon mino eghá ririe, “Jojabee, amó angá ya dibura aita, kotú angá amburaita simbugetore.”
LUK 22:34 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Pita, amó indú eghá rere. Oreki tumbade kokora be dimbambi irota, imó fefera bakode amó jo gambi gaa rirota, kivu aita roravore.”
LUK 22:35 Aghá riria-da ambova Iesu númandava uriga urie, “Amó sei nímane guri, etota kotú eka andoro tefo ninenguturera aghade, nímane eini-eini dodu neno mema ambi ra?” ririeta, númane “Tefo” regeguturie.
LUK 22:36 Iesu rekago númandu ririe, “Avotago, oreki inda sufide etotade iradua, aná bu! Atá, mene-mene ari kaiya tefo iradua, inda tamo asugari eininu bua utua, guri bua, kaiya eini gia gurimi mino utua bu!
LUK 22:37 Amó nímandu gaa bee rere, God na amó nundubuturota ririeta, feroveta einimi unda bukava eghá gefirie, ‘Bagia kakato deaveta ambubugeta rousua aghagonu, umó dedeguturieta ambubuturie.’ Anada gagade, gaga dumenide andú rea gefiria, anada bee rei-siroretue.”
LUK 22:38 Aghá ririeta, unda ambo nimbi undú eghá ririe, “Jojabee, gi! Mene-mene ari kaiya ungagha evere!” ririeta, Jojabee na ririe, “Avore, aná inono re.”
LUK 22:39 Iesu unda eta uria aghagonu, ooto ragaro Olivi anava irueta, unda ambo nimbi erea, ambo ga numonde igiguturie.
LUK 22:40 Aria, aná kambesiva bubua kaverea, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Dibe fakara ea, benunu egege, rourogo Satan furá, nímane kuvirota, ari akokogo egegare-degea, rere!”
LUK 22:41 Aghá rea, umó númane doa, eto-bato enembomi singoi fugasueta yasua airo bee jurasua aghagonu aria, koubomi joroto ea, benunu urie.
LUK 22:42 Unda benunuva eghá ririe, “Afa, imó ‘avore’ radora, ená mema andava reifia, doa bu! Avotago, jo anda unonu ambi aita roreta, do-gea, inda unonu siroroe!”
LUK 22:43 Aghá ririeta, anera uutuvareta vorefuria, undava isagha ea, ano ututurie.
LUK 22:44 Aghade, umó mema jojabe itatama urota, benunu anogha ueta, unda oufufu eto-bato tatangugo tẽtã ea, endava vovorurie.
LUK 22:45 Benunu ea doa, Iesu kaverea aria, unda ambo nimbidava buburituria, númane neno memami jajareguturie-gea, vasia evivigutueta gia, númandu uriga urie, “Nímane dodu evo roso? Ereregea, dibe fakara ea, benunu egege, rourogo Satan furá, nímane kuvirota, ari akokogo egegare-degea, rere!”
LUK 22:47 Iesu gaga ria aghade, unda ambo nimbida eini, embó ragaro Judas na natofo jede kofiri ea bua furia buburiturie. Bubua, Iesu muno aita, Judas aria, utuva urie.
LUK 22:48 Aghá urieta, Iesu na undú eghá ririe, “Judas Enemboda Jojabee* inona munomi irugea bua, gitofodava utaita rora?”
LUK 22:49 Aghá ueta, Iesu da ambo nimbi numonde vitiria-mi donu siroraita rouvia-nu gigiguturie-gea, uriga urie, “Jojabee, námanda kaiya kosugea bua, mene-mene ara?”
LUK 22:50 Aghá rea, númanda einimi fristida* beforo righarida sabua* embóda nghaĩ ingo bee kenanu vegea kositurieta jujururie.
LUK 22:51 Aghá urieta, Iesu na ririe, “Rekago donu eini mania egegata!” rirota, aná embóda nghaĩ bua, rekago ititurieta takembuturie.
LUK 22:52 Aghá ea doa, fristida kokotofu, God du Tafaroro Ari Kambo* kaifa kakato, kotú Jiusi enemboda beforo ririkigaride umó nandaita fufuguturia-du Iesu na eghá ririe, “Nímane dodu vikokode gandighade bua, amó nandaita fufugeto? Amó jo gavana tuvari gaa eini jo rambi re.
LUK 22:53 Atá, amó fefera yafabe namonde God du Tafaroro Ari Kambo ghokava terua irirota irugeta riara mo, enembo eini avona amó jo nandambi re-tago, oreki Satan da anomi tumba rirarigo rouvia-du, ená nímanda fefera re.”
LUK 22:54 Aghá riria-da ambova, númane umó nandia bua, fristida* beforo righarida kambova igigutueta, Pita umó itoko ambo fugea ea jiria uta arie.
LUK 22:55 Aria bubua, kambo isaghava ivari gagembea, danode asusumbuguturieta, Pita beago númanda gorotova asumbuturie.
LUK 22:56 Aghade, buro kato ariri einimi furia, Pita ivari unanava asumbea irieta gerurie-gea, aria, utuva tatasegea gia goghó urota, eghá ririe, “Ená embó beago, Iesu de danode deĩ rosa.”
LUK 22:57 Aghá ririeta, Pita umó kivu urota, eghá ririe, “Evetu, inda rera embó, amó jo gambi re.”
LUK 22:58 Aghá ririeta, itoko irirota, enembo einimi umó gerurie-gea, eghá ririe, “Imó beago, númanda eini re.” ririeta, Pita mino eghá ririe, “Embó, amó jo númanda eini irambi re.”
LUK 22:59 Anada ambova itoko yafabe irirota, enembo einimi rekago ininigha ririe, “Mana-mana tefo re. Gaa bee re, ená embó aná Galili embó eini re. Aghá-gea, numonde danode vita.”
LUK 22:60 Aghá ririeta, Pita undú mino eghá ririe, “Embó, imó dodu rera, amó itoko jo gambi re.” Aghá ria, kokora be difirie.
LUK 22:61 Aghá rieta, Jojabee kaverea, Pita nu tatasegea geruria-du, Pita umó Jojabeeda undú gaga riria-nu nundubuturie, “Oreki tumbade kokora be dimbambi irota, fefera bakode inona amó kivu aita roravore.”
LUK 22:62 Iesu da riria gaganu nundubea, umó isaghava bubua, jiimi neno gagajeguturie.
LUK 22:63 Aghade, embobo Iesu kaifa rousuria-mi, umó kuvia gegha rirota dedeguturie.
LUK 22:64 Númane Iesu da dibe eembomi rafea gajea umó dedeguturota, eghá ririe, “Avota, indava ferovetada ano iradua mo, rege niningigore: Imó avona detu?”
LUK 22:65 Aghá urota, númane unda tamova gaga akokogo oruabe regeguturie.
LUK 22:66 Rifo atiturieta, Jiusi enemboda babarigari kanisera* ea vitiria-mi desuturie. (Amó fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatodu* rere.) Númane aria, danode desuturieta, Iesu bua, númandava arie.
LUK 22:67 Aghá urieta, númane Iesu du uriga eghá urie, “Námandu rege ningore! God na enembo sonembari-du embó eini utaita riria mo, aná imó ra?” ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu raita rore-tago, nímane amó jo gaabee egegambi aita rosoravore.
LUK 22:68 Kotú, amó nímandu uriga adora, nímane mino jo regegambi aita rosoravore.
LUK 22:69 Tago, oreki enavareta dibe kena yaita rora-va, Enemboda Jojabee* God Afa Ano katoda ingo bee kenava, asumbea iraita rouvie.”
LUK 22:70 Aghá ririeta, enembo dano aregea farara urota, mino eghá regeguturie, “Atá imó God da Mendi rera?” regegeguturieta, umó mino eghá ririe, “Nu reravore! Amó re!”
LUK 22:71 Aghá ririeta, númane mino-mino regeguturie, “Dodu gagada osagho fumbari enembo dumenida gaga niningiga? Unda beemi undufako retueta, namonde niningigetore.”
LUK 23:1 Aghade kanisera* mane erea, Iesu kofiri ea bua aria, Pailat dava bububuguturie.
LUK 23:2 Aghá ea, númanena umonu itia bera-bera egeguturota, eghá regeguturie, “Ená embómi námanda roo endava enembodu nghaĩ akuago ititurota, Rom enemboda gavana Sisar dava takesi ututugauve-degea gaa rirota, ‘God Enemboda Jojabee* ninengota furari gaa riria, umó re,’ rirota, undufako kini eini gaa rieta niningigutare.”
LUK 23:3 Aghá regeguturieta, Pailat na Iesu du uriga urie, “Imó Jiusi enemboda kini ra?” ririeta, Iesu mino ririe, “Eẽ, inda rera aghago re,”
LUK 23:4 Aghá ririeta, Pailat aná fristida* kokotofudu, kotú natofo jededu eghá ririe, “Amó ená embódava dara eini jo tambambi re. Amindu, umó koto arida ruru, aná tefo re.”
LUK 23:5 Aghá ririe-tago, númane ininigha eghá regeguturie, “Unda irugarimi ueta, Judia enembo dano deriva urota, gaa ningambi egegeta rousue. Umó tutuno avo Galili reta uta etia, oreki enava bubie.”
LUK 23:6 Pailat aghá niningurie-gea, uriga urie, “Ená embó mo, Galili embó ra?”
LUK 23:7 Aghade, Iesu umó Herot da beforo righarida tuva irieta, Pailat gia tanana urie-gea, Iesu ninenguturieta, Herot dava arie. Herot fefera anava Jerusalem vitirie.
LUK 23:8 Aghade, Herot Iesu geruria, umó gangoro jojabe urie. Anada bee mo, fefera yafabe umó Iesu gaita uno urota vitirie. Iesu da daiyagha eta uria-nu umó ningita urie-gea, unona ivata dumeni ata sirorota gaita rouvia, aghagonu nundubuturie.
LUK 23:9 Aghá urie-gea, Iesu dava umó uriga oruabe urie-tago, Iesu gaga mino eini jo undú rambi re.
LUK 23:10 Aghá urieta, fristi maneda* kokotofu, kotú Moses da Gaga Irugari kakatode* anava jijiregea vitiria-mi erea, gaga ininigha rirota, umó itia bera-bera egeguturie.
LUK 23:11 Aghá egeguturieta, Herot unda mene-mene ari kakatode Iesu kuvia gegha regeguturota, undú gaga akokogo rea doa, asugari taubanadogo eininu ututurieta undava asugea ninenguturieta kaverea, Pailat dava arie.
LUK 23:12 Sei Herot ungá Pailat gha vesó-vesó egegeta urie-tago, fefera aghade ungá umó mambu taubana egeguturie.
LUK 23:13 Pailat na fristida* kokotofu, kotú enemboda beforo ririkigari natofo jede dano ririeta furia, danode egeguturieta,
LUK 23:14 númandu ririe, “Nímane ená embó bua, andava etera, unona námane Rom enembo dea tuvari gaa rari reisi-reravore. Atá, oreki nímanda dibeva umó koto urota gera mo, dara eini jo undava tambambi re.
LUK 23:15 Herot beago, dara eini undava donu jo tambambi-gea, namonde andava itieta kaverea etie. Amindu ená embó data amburari inono irambi re.
LUK 23:16 Aghá-gea, amó anda mene-mene ari kakato rata, umó fisurea doata yaita rouvie.”
LUK 23:18 Tago, númane dano be dabako koko fugia regeguturie, “Aná embó dege amburoe! Námandu Barabas nu do-gea furá, isaghava buboe!”
LUK 23:19 Atá, Barabas umó enembo dumenide Jerusalem bogu naava Rom enemboda gavana injigha ea, dea tuvari gaa riria-du, kotú enembo derurieta ambubuguturia-du, umó bua diburava gajiturieta vitirie.
LUK 23:20 Pailat na Iesu doata bubua yari-du uno urota, rekago aná natofo ghogho ririe.
LUK 23:21 Avotago, númane, “Umó ifatarava dege, amburoe! Umó ifatarava dege, amburoe!” regeguturie.
LUK 23:22 Pailat sei fefera ungagha uriga ea, rekago fefera eini uriga urie, “Bee dodu? Kotú umó dinunu donu etu? Amó undava tava etora, umó amburari katogo irambi re. Amindu amó rata, umó fisurea doata bubua yaita rouvie,” ririe.
LUK 23:23 Aghá ririe-tago, aná enembo umó ifatarava dari-du be jojabe koko fugia, regeguturia-mi, Pailat da uno bureguturie.
LUK 23:24 Aghá-gea, Pailat aná natofoda donu uno egeguturia-nu urie.
LUK 23:25 Amindu, embó ragaro Barabas, embó eini derurieta ambubuturia-nu, Pailat na dotuturieta furia, isaghava buburiturie. Pailat aghá uria-mi, númanda unoda bee aná Iesu dava siroruturie.
LUK 23:26 Aghá urieta, mene-mene ari kakatomi Iesu ghambugea bua igiguturota, Sairini embó eini ragaro Saimon Jerusalem teraita irueta gia, Iesu da ifatara fumbari-du rea bera-bera urieta, Saimon aná ifatara fumbua, Iesu da ambo kena arie.
LUK 23:27 Anava enembo natofo oruaruabe Iesu da ambova igigutua-da rova, evevetu dumeni Iesu du neno mema urota, jii regeguta igiguturie.
LUK 23:28 Igigutueta, Iesu kaverea númandu eghá ririe, “Jerusalem evevetu, mania andú jii regegata! Tofo nendufako kotú nímanda sasingudu jii regege!
LUK 23:29 Fefera ambova, evevetu avona eero iraita rousua-du, kotú urova mendi sasingu sirorambi, kotú mendi sasingu emi gaiturota undurambi eta rousua-du ‘bakua egegari’ gaa regegaita rosoravore.
LUK 23:30 Aghade, númane dafarudu eghá regegaita rousue, ‘Námanda etova jurasiravore!’ kotú ooto manedu, ‘Námane gajasiravore!’ regegaita rousue.
LUK 23:31 Anada bee mo, mema anda itatama rora, aná ika safauva evari aghago itatama rore. Atá nímandava reifia eto-bato ghaekova ivari ika evia gharasa eta rouvia aghago re,” ririe.
LUK 23:32 Ari-bari akokogo ari embobo ungaghade dano, Iesu de data ambubugari-du rea, kofiri ea bua igiguturie.
LUK 23:33 Numonde aria, kambesi ragaro Amburari Enemboda Beforo Siruru anava bububugea, Iesu ifatarava dedeguturie. Aghade, bagia kakato ungagha beago bua furia, eini Iesu da ingo bee kena, eini ingo anda kena ifatarava dedeguturie.
LUK 23:34 Aghá egeguturieta, Iesu benunu urota, eghá ririe, “Afa, númane donu rousua-da bee, númane jo tanana ea goghó ambi-gea, númanda ari-bari akokogo nundubea gia do!” Anada ambova, númane kikindo gaegeguturota, Iesu da asugarinu vesa ea bubuguturie.
LUK 23:35 Enembo jiria dingera egegutueta, Jiusi enemboda beforo ririkigarimi Iesu kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie, “Unona urieta, enembo dumeni jejebuguturie. Kotú enemboda ari-bari sembago nundubea gia doari-du, God da utaita riria embó, aná umó re, reirie. Do-gea, umó undufako sonemboe!” aghá regeguturie.
LUK 23:36 Mene-mene ari kakato beago, Iesu kuvia gegha regeguturota, undú vaini kaeenu ututuguturie.
LUK 23:37 Aghá urota regeguturie, “Imó Jiusi enemboda kini iradora mo, indufako sonembe!” regeguturie.
LUK 23:38 Aghade, Iesu da beforo gombuva gaga eghá gembua ititurie: Ená Jiusi enemboda kini re.
LUK 23:39 Ari-bari akokogo ari embobo Iesu de dedeguturia-da einimi, Iesu du tauga kavavana rirota, eghá ririe, “Atá, imó God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita riria embó iradora, indufako sonembuturota, námane beago sonembe!” ririe.
LUK 23:40 Avotago, einimi gaa dibeva eghá ririe, “Imó God du oru ambi rora? Imó daiyagha itatama rora aghagonu umó aghá itatama rouvie.
LUK 23:41 Tago, angá mo, dodu eghá egegetua aná gaa bee re. Anada bee mo, angáda donu rosara-da mino reta reisi-rurore. Avotago, ená embó ari akuago eini donu jo ambi re,” ririe.
LUK 23:42 Aghá rea doa, kaverea ririe, “Iesu, imó ya inda natofo kaifa ari kambesiva bubadora mo, amó nundube!”
LUK 23:43 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe, “Amó indú gaa bee rere, oreki imó angá dano God da kambesi taubanava teraita rosore.”
LUK 23:44 Fefera beforova aghagonu ueta, roo enda dano bingoimi afuregea irieta aria, jama 3 koroki urie.
LUK 23:45 Aghá ea, fefera janimbambi irieta, God du Tafaroro Ari Kambo* bogu naa Jerusalem vitiria-da rova, rourogo enembo ya, Kambesi Kakara Bee anava terua amburauve-degea rea, eembo einimi gajari vitiria, aná rorova sarigea, be ungagha urie.
LUK 23:46 Aghá ueta, Iesu koko fugia ririe, “Afa, inda ingova anda asisi rei-ututore,” aghá rirota, ambubuturie.
LUK 23:47 Aghade, mene-mene ari kakatoda beforo righari aná donu siroruturia-nu gia, God raga rirota ririe, “Gaa bee re, ená embó ari-bari sembago tefo re.”
LUK 23:48 Aghade, natofo jede anava daiyagha uua-nu gigigaita danode egeguturia-mi Iesu da amburari gigigea, neno mema ea, jii rirota, númanda nenova biyae dedeguturota, kaverea igiguturie.
LUK 23:49 Avotago, Iesu tanana egeguturia enembo, kotú evevetu avona Galili reta Iesu da ambova igiguturia-de dano banunava jijiregea, donu siroruturia, aná dingera rousurie.
LUK 23:50 Anava embó ragaro Josep, umó aná Judia frovensiva Arimatea naava embó taubana bee eini re. Umó kanisera* maneda eini re. Kanisera mane dumenida manaka gaegegea, donu egeguturia-du umó jo avore rambi re. God furá, unda natofo* kaifa aita rouvia feferadu kaifa urota vitirie.
LUK 23:52 Unona aria, Pailat dava bubua, Iesu da tamo utota baita benunu urie.
LUK 23:53 Umó Iesu da tamo bua ititurieta vovorurieta, eembo saghai tamomi otoo ea bua furia, uje eini gudoro ufuva ghafirieta vitiria-va furuguturie. Uje rera anava, enembo eini sei jo furugambi re.
LUK 23:54 Natofo jede Nangu Undari Feferadu simbugutueta-gea, Josep umó aghá urie.
LUK 23:55 Aghade, Galili reta Iesu da ambova tuvia furia evevetumi Josep da ambova aria, Iesu uje gudoro ufuva daiyagha itituria, aná númanena gigiguturie.
LUK 23:56 Aghá ea, númane kaverea aria, kambova bubua, ingide uka muu munode simbuguturie. Tago, Nangu Undari Fefera tutuno uria-du, agho dari ambo-ambo urota, númane nangu undidiguturie.
LUK 24:1 Fura jojabeda rifo tumbava aná evevetumi númanda simbuguturia ingide uka muu munodenu bua, ujeva igiguturie.
LUK 24:2 Aria bububuguturia, aná uje be gajari vitiria singoi aná oberea aria, airo irieta gigiguturie.
LUK 24:3 Aghá gigigea, rova teteruguturie-tago, Jojabee Iesu da tamo anava jo gigigambi re.
LUK 24:4 Númane avo jijiregea, mana-mana egegutua, jo gaimbo ambi, embobo ungagha eembo saghai kirivada unanagomi tiri-tara ueta, númanda kasava jijiregeturie.
LUK 24:5 Aghá urieta, aná evevetu orumi jarea goghó egeguturie-gea, tumogha baĩ egeguturota, gonea vorea, endava takembuturie. Aghá egegutueta, aná embobo ungaghami númandu ririe, “Nímane dodu jebuga irari embódu amburarida gorotova tava roso?
LUK 24:6 Umó jebugea eretue, eve tefo re. Umó, nimonde dano Galili irirota, daiyagha riria-nu nundubea gigige!
LUK 24:7 ‘Enemboda Jojabee* aná ari-bari sembago enemboda ingova utota, númanena data amburaita rouvie. Tago fefera bakode sidara adua, umó amburarivareta jebugea eraita rouvie.’”
LUK 24:8 Aghá ririeta, Iesu na aná gaga donu riria, númane rekago nundubuturie.
LUK 24:9 Aná evevetu rera, Makdala embóda ariri Meri, Joana, Jems da nue Meri, kotú evevetu dumenide númane ujevareta kaverea furia, Iesu da ambo nímbi 11 de, kotú enembo dumenidedu, donu geruria, aná regeguturieta niningiguturie.
LUK 24:11 Iesu da ambo nímbi aná gaga niningurie-tago, númane jo gaabee egegambi re. Anada bee mo, aná evevetumi neno nundubea goghó ambi urota rari gaa regeguturie.
LUK 24:12 Avotago, Pita na erea sumbua aria, uje beva gonea geruria mo, Iesu da tamo jo gambi re-tago umó eghovuturia eembo bimbi manemi vavasigea irieta gerurie. Donu siroruturia-du mana-mana urota umó kaverea arie.
LUK 24:13 Fefera dabako anava, Iesu da yavero embobo ungagha Jerusalem reta naa ragaro Emeus igiguturie. Jerusalem reta Emeus emboroda yafa aná kilomita 11 aghago re.
LUK 24:14 Aghade, ungá igiguturota, donu siroruturia-da gaganu mino-mino rea nininguta igiguturie.
LUK 24:15 Irurota, donu siroruturia-nu ungá mino-mino gaga rea niningua aghade, Iesu undufako bubua, numonde danode igiguturie.
LUK 24:16 Ungá umó Iesu gigigiturie-tago, Iesu na urieta, númane jo umó tanana egegambi re.
LUK 24:17 Numonde igiguturota, Iesu na númandu uriga urie, “Nímane dodu mino-mino rea niningiguta reisi-fo?” ririeta, númane tukú ea jijiregea, tumo gonea, neno mema dibe be egeguturie.
LUK 24:18 Embó einida ragaro Kliopas re. Unona Iesu du eghá ririe, “Imó mo, Jerusalem yarida esega embó ra-jogo? Aghá-gea eini-eini donu ená feferava siroruta, jo gambi ra?”
LUK 24:19 Aghá ririeta, Iesu na uriga urie, “Eini-eini doro?” ririeta, númane mino regeguturie, “Nasaret embó Iesu du rere. Umó feroveta eini re. Enemboda dibeva, kotú God da dibeva unda gagade ivatade dano anogha ria.
LUK 24:20 Namonde amó Jiusi enemboda babarigaride, kotú fristida* kokotofudemi Iesu amburari-du uno egeguta-gea, umó bua Rom enembodava ututata, ifatarava dedegutata ambubuta.
LUK 24:21 Aghá egeguta-tago, námanda nundubuturera, unona unda anomi Israel enembo sonembasueta, tefo neno egegasue-tago, umó ifatarava dedegutata ambua, oreki fefera bakode sidara etue.
LUK 24:22 Námanda evevetu dumeni oreki rifogha Iesu da ujeva iya, donu gigigetua, ananu retueta ningia, námane duduku-dadaka ea, mana-mana egegetore.
LUK 24:23 Atá númane iya, Iesu da tamo jo gigigambi re. Tago, númanda rariva númane anera ungaghanu barauva gigigetue. Atá, aná anera ungaghami númandu Iesu jebugea erari gaa retue.
LUK 24:24 Anada ambova, námanda kokomana dumeni aná evevetuda regegetua-nu gigigaita iya mo, númanda daiyagha retua aghagonu gigigetue. Tago, Iesu da tamo avo jo gigigambi re.”
LUK 24:25 Aghá ririeta, Iesu na númandu mino ririe, “Nímane nundubari tefo re. Kotú feroveta maneda gaga donu riria, nímanda neno roomi gaabee ari jo tatavami egegambi eta rosoravore.
LUK 24:26 Feroveta manemi seibe isagha urie. God Embó eini ninengota furaita rouvia-mi mema jojabe kotú bouvu bee itatama ea, anada ambova unda durogha gariva teraita rouvie.”
LUK 24:27 Aghá rea doa, undava donu siroruturia-da gaga kotú undú donu gegembuturia gaganu isuri ea fururota, Moses da buka maneva tutuno ea, feroveta maneda bukava gaga nanjogo beago, aná dano Iesu ungá undú isuri ea furia, sidara urie.
LUK 24:28 Numonde númanda rei-aria naava bubaita igiguturota, Iesu númane doa, umó sei serigea yari aghago urie.
LUK 24:29 Aghá ueta, ungá umó ininigha Iesu bureguturota, eghá ririe, “Fefera vorea tumba riraita rouvieta, imó fu, namonde evore!” Aghá riria-du, umó numonde evaita teteruguturie.
LUK 24:30 Terua, undari undidigari kambesiva asusumbea, Iesu na God dava “aiye” rea, farava ingari bua ingebea, númandu vesa aita tutuno urie.
LUK 24:31 Aghá ueta, númanda dibe fangiturieta, umó tanana uua aghade, Iesu niagha yarigo urie.
LUK 24:32 Aghá urieta, ungá mino-mino rea niningiguturie. “Angá mo, emborova fufuguturota, unda angá andú Buka Kakarada gaga isuri etueta niningigetora aghade, angá anda neno rova giimi gayari-go ueta, itatama egegetore.” regeguturie.
LUK 24:33 Aghá rea, ungá erea, tutumi kaverea, Jerusalem aria bububuguturie. Buburiturieta, Iesu da ambo nímbi 11 de, kotú enembo dumeni numonde vitiria-de dano desea eghá ririe, “Aná gaa bee re! Jojabee jebugea erora-gea, Saimon dava isagha etueta gie.”
LUK 24:35 Anada ambova ungá umó, númanda emboro rorova donu geruria-de, kotú Iesu da farava ingebuturieta ungá unda gia tanana egeguturia, ananu isagha egeguturie.
LUK 24:36 Ungá umó donu ungá undava siroruturia-da gaganu rirota iria aghade, Iesu númanda rorova sirorea jiria, númandu eghá ririe, “Siriri nímandava iroe!”
LUK 24:37 Aghá ririeta, númane duduku-dadaka ea, oru egeguturota, númane taimu gigigari aghago nundubuturie.
LUK 24:38 Númane aghá nundubutua, Iesu na númandu eghá ririe, “Nímane dodu duduku-dadaka ea, mana-mana roso?
LUK 24:39 Ená amó re! Anda ekade ingodenu gigige! Kotú anda tamonu righia gigige! Taimudava firíde, sirurude, andava vitia aghago, tefo re.”
LUK 24:40 Iesu aghá rirota, unda ekade ingode númandu iruguturieta gigiguturie.
LUK 24:41 Umó aghá urie-tago, númane umó gia, gangoro egeguturota, duduku-dadaka egeguturie-gea, tutumi gaabee egegambi re. Aghá egeguturia-du, Iesu na ririe, “Eve nímandava undari eini vitia?” ririe.
LUK 24:42 Aghá riria-du, númane Iesu du uvu oka ingarinu ututurieta bua, númanda dibeva dieta, gigiguturie.
LUK 24:44 Undia doa, númandu eghá ririe, “Amó namonde deĩ urota, nímandu eghá rirere, ‘Moses da Agho Dariva, God da feroveta maneda gefiria-va, kotú Daa Divari Buka ragaro Psalms va eini-eini nanjogo andava sirorasua-da gaga, aná oreki siroretueta reisi-geroravore.’”
LUK 24:45 Anada ambova, númane God da Gaga nundubea goghó egegari-du rea, Iesu na urieta númanda neno nundubari ifeguturie.
LUK 24:46 Aghá urieta, Iesu númandu eghá ririe, “God da Gagava eghá gefirieta vitie, ‘God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini utaita riria, umó mema jojabe itatama ea, ambua, fefera bakodeda ambova jebugea eraita rouvie.’
LUK 24:47 Aghá ata-gea, Jerusalem reta tutuno ea, unda ragarova enembo neno kaverea, ari-bari akokogo doari-du, kotú God na ari akokogo nundubea gia doarida minono abua-abua nanjogodu regegaita rousue. Aghá ata-gea, nímane Jerusalem reta tutuno ea, anda ragarova enembo neno kaverea, ari-bari akokogo doari-du, kotú God na númanda ari akokogo nundubea gia doarida minono abua-abua nanjogodu regegaita rosoravore.
LUK 24:48 Eini-eini donu siroretua-da osagho fumbari enembo, aná nímane re.
LUK 24:49 Anda Afada be gajiturota, unda Asisi Kakara utaita riria, aná anona nímandu utua, nímane ninengaita rore. Tago, nímane Bogu Naa Jerusalem enava kaifa egegutu-gea, ano uutuvareta vorota bubugadi!” ririe.
LUK 24:50 Aghá rea doa, númane kofiri ea bua bubua aria, Betani naava bubua, ingo ririkurieta erorurieta, númane ea simbuguturie.
LUK 24:51 Umó númane ea simbugutua aghade, God umó rururieta, númane doa uutuva viviturie.
LUK 24:52 Aghá urieta, númane Iesu du tumogha baĩ egegea, gangorogha kaverea Jerusalem igiguturie.
LUK 24:53 Anada ambova, númane Jerusalem irirota, tumanadu God du Tafaroro Ari Kambova* God du raga regeguturota vitirie. Avore, anda gaga tano evere. Amó Luk re.
JOH 1:1 Uutude endade jo sirorambi tutunova, God da Gagami vitirie. God da Gaga, umó God gha danode vitirie. Kotú umó beago God re.
JOH 1:2 Tutunova, umó God gha danode vitirie.
JOH 1:3 Eini-eini vitia, jo einimi undufa unda anova sirorambi re, eini-eini dano God da Gagami urieta siroruturie.
JOH 1:4 Aná Gaga rera, umó jebugada ruru re. Umó jebuga bua furia mo, enemboda unana aghago janimbeta urie.
JOH 1:5 Unda unanami bingoi rova janimbeta rouvie. Tago bingoimi jo afuregari inono irambi re.
JOH 1:6 Avore, God unda aghi embó, ragaro Jon, ninenguturieta furie.
JOH 1:7 God umó ninenguturieta furia-da bee mo, unanada minono rata, enembo niningigea gaabee egegari-du rea, umonu ninenguturieta furie.
JOH 1:8 Jon jo aná unana irambi re. Tago, unona unanada gaganu enembodu rata niningigari-du rea, furie.
JOH 1:9 Aná unana mo, unana bee re. Unona furia, endava enembo nanjogodava janimbeta rouvie.
JOH 1:10 Ená Gaga seibe furia, endava enembode, eini-einide dano urieta siroruturie. Tago, umó avouvi, enembomi jo gia tanana egegambi re.
JOH 1:11 Unda natofo Jiusi enembodava furie-tago, númane umó jo bubugambi egeguturie.
JOH 1:12 Aghá egeguturie-tago, avona umó jamono gatiturota gaabee egeguturadua mo, unona númandava aná God da sasingu ari-du ano ututa rouvie.
JOH 1:13 God da sasingu rera, jo númanda anomi o aya afada anomi, kotú enembo dumenida anomi rata sirorambi re. Númane God da anomi unda sasingu ea vitie.
JOH 1:14 Ená Gaga embó bee nindia sirorea, namonde anda gorotova vitirie. Umó namonde anda rorova irirota, gaa bee nuenembo rirota, namonde amó sonembeta urie. Unda duroghagha namonde gigiguturere. Afa uutuva vitia-da Mendi dabako duroghagha furia irieta, undava gigiguturere.
JOH 1:15 Jon umó Iesu nu nundubuturota, eghá ririe, “‘Embó eini anda ambova reifia,’ ritara, umó aná jojabe re. Amó ijoko re. Anada bee mo, amó jo sirorambi iria-da dibeva, umó aná vitirie.” Jon umó Iesu du aghá ririe.
JOH 1:16 Unda sonembaride, taubanade ea simbugeaveta, namonde amó bubugeta rosore. Kotú etova-etova namonde amó ea simbugeta rouvie.
JOH 1:17 Moses dava God Afa na unda Agho Dari ututurieta bua, enembodu ututurie. Kotú Iesu Keriso na, enembodu neno mema ea sonembarida aitode kotú gaa beede bua furie.
JOH 1:18 Enembo eini dibemi God jo gambi re. Tago, God da Mendi dabako, Numamogha danode irita uria-mi furia, God da irari daiyaghago aná ririeta, enembo niningiguturie.
JOH 1:19 Jiusi enemboda babarigarimi Jon uriga ari-du rea, fristi* mane kotú Levi undi Jerusalem reta ninenguturieta, umó avouvi ananu uriga aita igiguturie.
JOH 1:20 Aria bubua, uriga egeguturieta, umó jo kivu ambi, isaghava eghá ririe, “Enemboda Sonemba kato God da utaita riria, aná jo amó irambi re.”
JOH 1:21 Aghá riria-du, númane uriga egeguturie, “Atá rege niningigore! Feroveta Elaija rekago kaverea furasua, gefiria mo, indú gefiria, aĩ?” regeguturieta, Jon ririe, “Tefo, amó jo umó irambi re,” Aghá ririeta, númane rekago uriga egeguturie, “Imó aná Feroveta ra?” regeguturieta, Jon ririe, “Tefo, amó jo umó irambi re,” ririe.
JOH 1:22 Umó aghá ririeta, númanena ririe, “Atá imó avouvi, rege niningigore! Námane gaga mino bua kaverea ya enembo avona ninengetueta etera-du regegaita rosore. Imó indufako daiyagha reta ro?”
JOH 1:23 Regeguturieta, Jon undufa iruguturota, eghá ririe, “Aisaia da gefiria aghago rere, ‘Uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva avo irirota, amó ghogho rere, “Jojabeeda emboro ea simbuge, dambu ae!” ’”.
JOH 1:24 Moses da Gaga Kaifa kakato* dumeni ninenguturieta fufuguturia-mi, númanena Jon dava uriga eghá egeguturie, “God na enembo eini ninengota furari gaa reta rousua, jo imó irambi, kotú imó jo Elaija o aná Feroveta irambi rera mo, imó dodu enembo bafutaito eta ro?”
JOH 1:26 Aghá regeguturieta, Jon na mino númandu eghá ririe, “Amó tefo uvumi bafutaito eta rore. Tago, embó eini reifia, enada ambova isagha aita rouvie-tago, umó seibe nímanda rorova vitie. Tago, nímane jo gigigambi viteravore. Anode duroghade anda jo undago irambi re.”
JOH 1:28 Aná eini-eini dano Betani, Jordan Uvu beina fefera vitari kenava, Jon da bafutaito eta uria kambesiva siroruturie.
JOH 1:29 Rifo atiturieta, Iesu Jon dava furueta gerurie-gea, natofodu eghá ririe, “Gigige! God Sifi da Mendi enemboda ari-bari akokogo bua fugiturota amburari-du riria, onanu reifie.
JOH 1:30 Amó ená embónu nundubuturota eghá ritare, ‘Embó eini anda ambova reifia, aná jojabe re. Amó ijoko re.’ Anada bee mo, amó jo sirorambi iria-da dibeva, umó vitirie.
JOH 1:31 Umó avouvi, amó andufako jo tanana ambi re. Tago amó uvumi bafutaito urota, umó karigota, Israel enembo isaghava gigigea, tanana egegari-du rea futare,” Jon aghá ririe.
JOH 1:32 Anada ambova Jon na gaga eini eghá ririe, “God da Asisi Kakarami uutuvareta dii uku nindia, isaghava voretia undava asumbetueta, amó gere.
JOH 1:33 Amó jo umó tanana ea goghó ambi re. Tago, God amó uvumi bafutaito ari-du ninenguturieta furera, unona andú eghá ririe, ‘Asisi Kakara vorea, embó avodava asumbota gadora, aná umó re. Unona Asisi Kakarami enembo bafutaito aita rouvie,’
JOH 1:34 Ená andú riria, kotú isagha urieta gerurera-nu nímandu rere, ‘Ená umó God da Mendi re.’”
JOH 1:35 Rifo atiturieta, Jon unda ambo nimbi ungaghade rekago kambesi dabako avo vitirie.
JOH 1:36 Aghade Iesu furia serigutueta, Jon na gia, eghá ririe, “Gigige! God Sifi da Mendi ninenguturieta furia, aná overe!”
JOH 1:37 Jon na aghá ririeta, unda ambo nimbi ungagha niningiguturie-gea, ungá Iesu da ambova igiguturie.
JOH 1:38 Igigutueta, Iesu kaverea gerurie-gea, númandu uriga urie, “Nímane dodu uno roso?” ririeta, númane regegeturie, “Rabbi (anada bee mo, aná Irugari Kato re.), imó niavo vite?”
JOH 1:39 Regeguturieta, Iesu na mino ririe, “Fufuge, gigigadi!” Aghá ririeta, númane nemonde aria, unda irari kambesiva nemonde dano iririgutueta, fefera aria, jama ea, 4 koroki urie.
JOH 1:40 Jon da gaga niningigea, Iesu da ambova igiguturia embobo ungagha eini, Andru re. Ená Andru rera aná, Saimon (o Pita reta rousua) unda ikoko re.
JOH 1:41 Andru tatavami aria, unda kaka Saimon tambua eghá ririe, “God embó eini utaita riria, aná tatambugetore.” (God da utaita riria Embódu Grik gaami Keriso regegeta rosore.)
JOH 1:42 Aghá rea, Andru na unda kaka unumbea bua aria, Iesu dava bububuguturieta, Iesu na Saimon tatasegea gerurota eghá ririe, “Imó Jon da mendi Saimon re-tago, inda ragaro reka, Sifas o Pita rei-ririkore!” (Gaa Sifas kotú Pita rera-da bee mo, aná “singoi” re.)
JOH 1:43 Rifo atiturieta, Iesu Galili Frovensiva yaita nundubuturie-gea, irurota, Filip tambua ririe, “Fu angá yare!”
JOH 1:44 Filip de Andru de Saimon Pita de dano Betsaida naava embobo re.
JOH 1:45 Filip aria, Nataniel tambua ririe, “God da Agho Dari buka, Moses da gefiria-va, embó eini riria, kotú dabako undú feroveta maneda gegembuguturia embó, umó reta tatambugetore. Nasaret embó, Josep da mendi Iesu du rere.”
JOH 1:46 Aghá ririeta, Nataniel na besiga urota, Filip du uriga urie, “Taubana eini donu Nasaret reta furadu?” ririeta, Filip na mino ririe, “Avoreta, fu gadi!”
JOH 1:47 Aghá riria-du, Nataniel erea aria, Iesu dava buburitueta, umó dibe fugia gerurota ririe, “Israel embó bee evere, undava gavera eini tefo re.”
JOH 1:48 Aghá ririeta, Nataniel na uriga urie, “Imó daiyagha amó ge?” ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Filip jo ya, indava bubambi da dibeva, imó ika baga ruruva asumbea irieta amó gere.”
JOH 1:49 Aghá ririeta, Nataniel mino eghá ririe, “Irugari Kato, imó God da Mendi, Israel enemboda kini re!”
JOH 1:50 Ririeta, Iesu na mino ririe, “Imó ika baga ruruva asumbea irota gari gaa retora-du, gaabee rora? Aná avore-tago, enada ambova eini-eini dumeni jojabebei gaita roravore.”
JOH 1:51 Aghá rea, rekago númandu ririe, “Amó nímandu gaabee rere. Ambova uutu ifegota, God da anera mane enemboda Jojabee davareta, vorea vitia egeguturota gigigaita rosoravore.”
JOH 2:1 Fefera ungagha seriguturia-da ambova, naa ragaro Kana, Galili Frovensi anava, yagera ari banau ueta, Iesu da nue banauva arie. Kotú Iesu unda ambo nimbide beago aghi jufirieta, aná banauva igiguturie.
JOH 2:3 Aghade banau ueta, vaini sidara urieta, Iesu da nuemi undú eghá ririe, “Vaini sidara etue.”
JOH 2:4 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “Aya, dodu andava rere? Anda fefera jo furá bubambi re.”
JOH 2:5 Aghá riria-du, Iesu da nuemi buro kakatodu eghá ririe, “Unda daiyagha radua aghagonu egege!”
JOH 2:6 Jiusi enemboda agho dariva sei ingo seghea, undari undidigeta urie. Aghá-gea, uvu dimbari ovu singoi manemi uubu egegarinu dano, ingo yoveni-yoveniva dabako avo ititiguturieta vitirie. Ovu dabako aná 100 lita da inono re.
JOH 2:7 Aghá uria-du, Iesu na buro kakatodu eghá ririe, “Uvu tava ea bua fufuge, ená ovu jojabebeiva rurukadi, beda-beda egegoe!” Aghá ririeta, buro kakatomi uvu didimbugea bua furia, rurukuturieta, ovu mane beda-beda urie.
JOH 2:8 Anada ambova, Iesu na eghá ririe, “Avoreta, rekago dimbua bua igige, banauda kofiri righari-du ututugadi!” Aghá ririeta, buro kakato unda riria aghagonu ea aria, banauda kofiri righaridava ututurieta,
JOH 2:9 aná uvu kaverea vaini ninduturia-nu, aná banauda kofiri righari undia gerurie. Atá, vaini niavoreta furia, umó jo gambi re. Tago buro kakatomi gigiguturie. Aná banauda kofiri righari mana-mana urie-gea, aghi ituturieta aria, aná evetu yagera uria embó bua furieta,
JOH 2:10 undava uriga urie, “Enembo dano eghá egegeta rousue. Vaini taubananu ututugeaveta, esega enembo undia beforo biruru egegeaveta, vaini muno tefo ambova ututa rousue. Tago, imó ená vaini taubana righia vitara, ambova rei-ututoravore!”
JOH 2:11 Iesu ená ivata anogha unda tutunova Kana naa Galili Frovensiva urieta siroruturie. Fefera aghade, unda ano duroghade iruguturieta, unda ambo nimbi gigigea gaabee egeguturie.
JOH 2:12 Anada ambova, Iesu nuegha, unda ambobo vivide, kotú unda ambo nimbide vovoriguturie. Aria bubua, fefera dumeni númane avo Kafoniam naava desea vitirie.
JOH 2:13 Avo iririgutueta, Jiusi enemboda Serigea Yari Banauda fefera utua uria-du, Iesu erea, Jerusalem yavurie.
JOH 2:14 Aria bubua, God du Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua geruria mo, embobomi oka burumakaude, sifide, kotú dii uku mino-mino ututugea, guri bubugutueta gerurie. Anada kasava guri yayo ari kakato asusumbea buro egegutueta gerurie.
JOH 2:15 Aghá gerurota, eri eininu bua anami sifide burumakaude kotú aná enembode dano dea tuviturieta, isaghava bububuguturie. Kotú guri yayo ari enemboda guri mane dea rifi-rafa urieta vovorueta, faro mane righia averegea tefo urie.
JOH 2:16 Dii mane utua guri reisi-rururia enembodu eghá ririe, “Nímanda dii mane bubugea isaghava bububuge! Nímane daiyagha aghá egegutueta, anda Afada Kambo guri utua bari kambesi aghago etu?”
JOH 2:17 Aghá ririeta, námane unda ambo nimbi gaga Buka Seiva gefirieta vitia-nu nundubuturera, aná evere: “Anona inda kambodu neno buta rora, aná eto-bato ivarimi anda neno rova evarigo eta rouvie.”
JOH 2:18 Aghá ririeta, Jiusi enembomi mino regeguturie, “Ivata anogha donu adi sirorota, námane gigigea, God na ano utueta, inda ari-bari etora-nu gaabee egega?”
JOH 2:19 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Ená kambo dea bebejegadora, anona fefera bakodeda rova rekago righota eraita rouvie.”
JOH 2:20 Anada ambova, Jiusi enembomi eghá ririe, “Ená Tafaroro Kambo ghaeko 46 da rova egeguturie. Daiyagha inona fefera bakodeda rova righota eradu?”
JOH 2:21 Aghá ririe-tago, Iesu unda tamodu rirota, kambo gaa ririe.
JOH 2:22 Anada ambova, umó amburarivareta erorurieta, unda daiyagha riria, unda ambo nimbi nundubuturie. Aghade God da Gaga sei riria-de, kotú Iesu da riria gagade dano gaabee egeguturie.
JOH 2:23 Serigea Yari Banauda* feferava, umó Jerusalem irirota, ivata dumeni urieta siroruturieta, enembo oruaruabe gigigea, umó gaabee egeguturie.
JOH 2:24 Aghá egeguturie-tago, Iesu jo númane gaabee ambi re. Anada bee mo, enemboda neno nundubari dano umó gerurie.
JOH 2:25 Númanda nundubari bemi regegota ningasua, o jo regegambi egegasua, aná avore. Anada bee mo, númanda neno rova nundubari daiyaghago egegeta uria, umó seibe gia tanana eta urie.
JOH 3:1 Moses da Gaga Kaifa kakatoda* einida ragaro Nikodemus, umó Jiusi enemboda beforo righari embó eini re.
JOH 3:2 Unona tumba eini aria, Iesu dava bubua eghá ririe. “Rabbi, námane reisi-gerore, God na ririeta, imó irugari kato ea fureravore. Avona undufa unda anomi jo inda rora ivata anogha, aghagonu ambi aita rouvie. God ingá dano irambi irasua, inda eta rora, jo sirorambi asue.”
JOH 3:3 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Amó indú gaabee rere: avona jo rekago sirorambi adua, umó jo God da natofoda* rorova terua, God unda natofo kaifa aita rouvia kambesi gambi aita rouvie.”
JOH 3:4 Aghá ririeta, Nikodemus na ririe, “Imó daiyagha rere? Embó beemi rekago jo kaverea ya nueda uro rova sirorambi aita rouvie.”
JOH 3:5 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “Amó indú gaabee rere. Avona umó uvumi kotú God da Asisi Kakarami rekago jo sirorambi adua, umó jo God da natofoda rorova terua, God unda natofo kaifa aita rouvia kambesi gambi aita rouvie.
JOH 3:6 Atá tamo eto, aná aya afaghami utuaveta buta rouvie. Tago, enemboda asisi God da asisimi utuaveta jebugeta rouvie.
JOH 3:7 Atá, anda imó rekago sirorasiravore retora-du, rourogo imó mana-mana ara-degea rere.
JOH 3:8 Yauranu nundubea gigo! Yaura unda uno niavo yaita ariva iru-furu uaveta, eronu ningita roravore. Aghá-gea, umó niavo reiya o niavo reifia, imó jo gambi eta roravore. Gari dabako aghagonu, God da Asisi unda unomi iru-furu urota, reaveta enembo dumeni jebugeta rousue,”
JOH 3:9 Aghá ririeta, Nikodemus na uriga urie, “Ená daiyagha ea siroradu?”
JOH 3:10 Ririeta, Iesu na eghá ririe, “Imó namonde amó Israel enemboda irugari kato jojabe eini re-tago daiyagha mana-mana ro?
JOH 3:11 Amó indú gaabee rere. Námane eghá regegeta rosora mo, jo tefunu-tefunu regegambi eta rosore. Námane donu niningigea kotú gigiguturera, aná nuenembo nímandu regegeta rosore. Aghá regegeta rosore-tago, nímane jo námanda gaga bambi egegeta rosoravore.
JOH 3:12 Ená eini-eini oreki endava vitia-du reta rore-tago, imó jo gaabee ambi eta roravore. Aghá-gea, eini-eini donu uutuva vitia-da gaga rata ningadora mo, imó daiyagha ea gaabee ado?
JOH 3:13 Kotú eini-eini uutuva vitia, enembo eini avona jo yava gambi vitie. Avotago Enemboda Jojabee* uutuvareta vorea furie-gea, unona avo irirota gerurie.
JOH 3:14 Kotú, Moses na uvu tefo, enembo irambi kambesiva ningabu ririkurieta eroruria aghagonu, Enemboda Jojabee aghá righota eraita rouvie.
JOH 3:15 Aghá ata-gea, enembo avona umó gaabee egegadua, jebuga tumanadu irari baita rousue.
JOH 3:16 Anada bee mo, God umó enembo neno bua goghó urota, jebuga tumanadu irarinu bari-du rea, unda Mendi dabako bee dabako ututurieta furie. Unda furia-da bee mo, avona umó gaabee adua, jo ambua sidara ambi aita rouvie, jebuga tumanadu irarinu baita rouvie.
JOH 3:17 God jo unda Mendi endava enembo gia irurari-du rea, ninengota furambi re. Númane sonembota, jebuga bubugari-du rea ninenguturieta furie.
JOH 3:18 Enembo avona God da Mendinu gaabee rousua, God jo númane gia irurambi re. Tago, avona God da Mendinu jo gaabee ambi rousua, God na númane gia irurea mema, utaita rouvie. Anada bee mo, God da Mendi dabako bee re-tago, númane jo gaabee ambi rousue.
JOH 3:19 Atá, ená gia irureta rouvia-da bee evere. Unana endava enembodava furie-tago, enembo injigha egeguturie. Númane unana jo neno bambi, bingoinu neno bubugeta rousue. Anada bee mo, númanda ari-bari aná sembago-gea, unanava yari uno ambi eta rousue.
JOH 3:20 Enembo avona ari-bari akokogo eta rousua, númane unana injigha eta rousue. Rourogo númanda ari-bari akokogonu gigigauve-degea, númane jo unanava yambi eta rousue.
JOH 3:21 Atá, enembo avona, gaa beeda aito fugari bee nuenembo urota irita rousua, unanava futa rousue. Anada bee mo, God da anomi númanda donu egegeta rousua-nu enembo oruabemi gigigari-du rea, unanava fufugeta rousue.”
JOH 3:22 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide dano Judia Frovensi avo igiguturie. Fefera dumeni numonde anava iririguturota, Iesu na enembo bafutaito eta urie.
JOH 3:23 Aná frovensi dabako avo Jon Bafutaito ari kato beago, naa eini ragaro Ainon, avo bafutaito eta urie. Anada bee mo, avo uvu oruabe kotú, enembo oruabe fufugeta urie. Ená naa Ainon rera, umó naa eini ragaro Salim da kasava re. Jon Bafutaito ari kato jo dibura ambi irirota, enembo furuaveta, númane avo bafutaito eta urie.
JOH 3:25 Aghá ueta, Jon da ambo nimbi dumenimi Jiusi embó einide besiga tutuno egeguturie. Numonde besiga egeguturia-da ruru mo, irugari eini tamode eini-einide seghari-da agho dari amindu rea, besiga tutuno egeguturie.
JOH 3:26 Aghá ea aria, Jon dava bubua, eghá ririe, “Irugari kato, Jordan uvu beina fefera vitari kenava embó eini furia ingá irieta, unda tamova gaga rirera rei-nundubutora? Oreki umó tutuno ea bafutaito ueta, enembo dano namonde amó dodogea undava reisi-igigutue.”
JOH 3:27 Aghá regeguturieta, Jon na mino eghá ririe, “God na embó avona buro eta rouvia-du ‘avore’ radua, ata bee siroraita rouvie.
JOH 3:28 Aghá-gea, amó gaga daiyagha rieta niningiguturera, nenuka nu reisi-geroravore. God Embó eini ninengota furaita rouvia riria, jo amó irambi re. Anona aná Embóda emboro rerebari-du rea, God na ninenguturieta, furere.
JOH 3:29 Atá, aná embó rera, umó eto-bato embó einimi evetu reka yagera aita rouvia aghago re. O amó mo, aná embó evetu yagera aita rouvia-da mambu, aghagonu kasava jiria irirota, unda mambu gaga reiria-da eronu niningurota, gangoro eta rore. Amó undú gangoromi rei-jaritore.
JOH 3:30 Amindu, umó baria jojabe asueta, amó ijoko asire.”
JOH 3:31 Jon rekago eghá ririe, “Umó avona uutuvareta vorefuria, umó enembo nanjogoda itiva re. Atá avona endava siroradua, umó endada irarinu nundubuturota, anada gaga nuenembo rirota iraita rouvie. Kotú aná embó uutuva reta vorefuria, umó iti bee itiva re.
JOH 3:32 Amindu rea, unda minonova, umó donu geruria kotú nininguria nuenembo reta rouvie. Tago, unda gaga enembo eini avona jo ningambi eta rouvie.
JOH 3:33 Kotú, unda gaga enembo avona niningigea gaabee egegadua-mi rei-irugutue: gaa bee mokóda ruru, aná God unuka umó re.
JOH 3:34 God da ninenguturieta furia embómi God da gaga nuenembo reta rouvie. Anada bee mo, God unda Asisida ano aná Embódava averegeaveta, vitia beda ea, eto dirigea voreta rouvie.
JOH 3:35 Afa God, unda Mendi neno rururota, eini-eini dano unda ingova ututurie.
JOH 3:36 Amindu avona God da Mendi gaabee adua, umó aná jebuga tumanadu irari baita rouvie. Atá enembo avona unda Mendida gaga ningia gaabee ambi adua, jebuga tumanadu irari, umó jo bambi irirota, God da neno sembagonu tumanadu itatama urota iraita rouvie.”
JOH 4:1 Enembo Iesu gaabee egeguturota, undava fufuguturia-de, unda yavero egegari-du rea, unda bafutaito uria, oruabe re. Jon da bafutaito uria, jo aghá bee irambi re. Aghá ueta, Moses da Gaga Kaifa kakato* niningiguturie.
JOH 4:2 Atá, gaa bee evere. Iesu undufa enembo eini jo bafutaito ambi re. Námane sei unda ambo nimbi egeguturera-mi bafutaito egegeta urere.
JOH 4:3 Iesu aná gaga niningurie-gea, umó erea, Judia Frovensi doa, Galili Frovensiva rekago arie.
JOH 4:4 Judia reta Galili yaita adora, imó sei ya frovensi eini ragaro Samaria bubua rekimbea yaita roravore.
JOH 4:5 Amindu aria, Samaria Frovensi rekimbuturota, naa eini ragaro Saikar avo buburiturie. Saikar reta ya, námane Israel enemboda mambube Jekop na, unda mendi Josep du enda ututuria kambesiva bubari, jo airo bee irambi re.
JOH 4:6 Kotú dabako avo, Jekop na uvu undaita rea koto ghafiria beago, avo vitirie. Námane reisi-furera fefera beforova 12 koroki ueta, avo bububuguturere. Aghade, Iesu rei-furia jariturie-gea koto kasava asumbuturie.
JOH 4:7 Iesu umó avo asumbea irieta, (námane unda ambo nimbi undari bubugaita rea, naava terua igiguturere.) Aghade, Samaria evetu einimi kofiri bua uvu dimbaita furie. Furieta, Iesu na eghá ririe, “Andú uvu dimbua bofu undore.”
JOH 4:9 Aghá ririeta, aná evetumi ririe, “Ae, imó Jiusi embó re, amó Samaria evetu re. Námane, nímanda gitofo re. Agharanu, imó daiyagha uvu mo, anona dimbua utota undaita rere?” (Aná mo gaa bee re. Rourogo bebeta egegauve-degea, Jiusi enembo jo Samaria enemboda aaghade kotú kofiride dabakova undidigambi egegeta rousue.)
JOH 4:10 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ririe, “Indava God donu utaita reiria, imó bee gia goghó asira, o avona indava uvudu benunu rouvia-nu gia goghó asira mo, undava benunu asueta, jebuga tumanadu irari-da uvunu utasue.”
JOH 4:11 Aghá ririeta, aná evetumi mino eghá ririe, “Jojabee, indava ovu o eri tefo re, kotú ená koto kafuru re. Imó jebuga tumanadu irari rera-da uvu mo, doda bado?
JOH 4:12 Ená koto mo, namonde anda mambube Jekop na ghambea ututurie. Umó undufa uvu enava dimbua undita urie. Kotú unda sasingu vivedede, unda nino okade dano, uvu enava dimbua undidigeta urie. Aghá-gea, imó jebuga tumanadu irarida uvu bari gaa rera, imó mo daiyagha rirota rere? Inda rei-nundubutora mo, namonde anda mambube Jekop mo ijokoko, imó jojabe aghago rei-nundubutora, aĩ?”
JOH 4:13 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ririe, “Ená uvu avona undadua, undava uvu uno rekago aita rouvie.
JOH 4:14 Atá, anda utaita rora uvu, avona undadua, umó jo rekago uvu unomi ukó takembambi aita rouvie. Anda utota undaita rouvia uvu, eto-bato enda tova uvumi feru-feru ea vitita rouvia aghagonu unda neno rova gau ea vitia, beda urota, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.”
JOH 4:15 Ririeta, aná evetu eghá ririe, “Jojabee, avoreta, aná uvu rera-nu bofu! Aghá adora, amó rekago uvudu uno jo ata-gea, eve uvu dimbaita furambi aita rore.”
JOH 4:16 Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Ii, inda embó bua furadi!”
JOH 4:17 Ririeta, aná evetu ririe, “Amó embó tefo re.” Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Imó ‘embó tefo’ retora, aná gaa bee retoravore.
JOH 4:18 Imó embobo dano ingo yovenidava vai ea, dotutureravore. Aná embó oreki ingá vitarago doa etera, jo inda embó bee irambi re. Amindu, imó ‘embó tefo’ retora, aná gaa bee retoravore.”
JOH 4:19 Aghá ririeta, aná evetumi ririe, “Jojabee, amó oreki reta rei-gerore. Imó feroveta eini re.
JOH 4:20 Námane Samaria enemboda abua maneda daiyagha regegeta uria, evere. ‘Oná ooto jiria irieta, rei-gerora, anava God du tumogha baĩ egegasire.’ aghá re-tago, nímane Jiusi enemboda rari mo, God du tumogha baĩ ari kambesi bee mo, Jerusalem re!”
JOH 4:21 Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Ená anda gaga rera-nu, ‘Gaabee adi!’ rere. Ambova fefera furá bubadua mo, enembo jo oná ooto jiria vitia-va o Jerusalem avo God du tumogha baĩ egegambi aita rousue.
JOH 4:22 Nímane Samaria enembo avonu gaabee egegeta rosora, jo gia tanana ea goghó egegambi eta rosoravore. O námane Jiusi enembo avonu gaabee egegeta rosora, námane tanana rosore. Anada bee mo, God da sonembari enembodava aná Jiusi enemboda rorova siroraita rouvie.
JOH 4:23 Tago, fefera oreki amirifogo furá bubaita rouvia, aghago re. Fefera aghade, gaabee ari kakato jo tumogha baĩ ari kambesidu nundubambi egegaita rousue. Afa God tumogha baĩ ea goghó egegeta rousua enembo God da Asisida sonembami aito dambu fugiturota, undú tumogha baĩ egegaita rousue. Afa God enembo aghago manemi undú tumogha baĩ egegari-du uno eta rouvie.
JOH 4:24 God, umó asisi re. Aghá-gea, God da Asisida sonembami enembo aito dambu fugiturota, God tumogha baĩ egegasue!”
JOH 4:25 Aghá ririeta, aná evetumi undú eghá ririe, “Amó rei-gerore, embó eini God da ninengota furari-du riria (Unda ragaro Keriso regegeta rousue.), umó ambova furadua mo, gaa dano ruruva isuri ata niningigaita rosore.”
JOH 4:26 Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Embó avona indú gaga reiria, aná umó re.”
JOH 4:27 Ungá aghá regegutueta, námane kaverea furera, Iesu aná evetugha tafirere. Umó aná evetugha gaga rieta tambua, námane mana-mana egeguturere-tago, “Imó dodu uno ro?” kotú “Imó dodu aná evetugha gaga rere?” aghago jo uriga egegambi re.
JOH 4:28 Aghá uria-da ambova, aná evetu unda uvu dimbari ovu avo doa kaverea sumbua aria, naava bubua, natofodu eghá ririe.
JOH 4:29 “Embó einimi etia, anda ari-bari daiyagha-daiyagha uta furera, unona dano retueta ningere. Fu ya, gigigadi, embó eini God da ninengaita riria mo, umó ra?”
JOH 4:30 Aghá ririeta, númane erea, Iesu gigigaita rea fufuguturie.
JOH 4:31 Iesu gigigaita rea, fufugutueta, námane Iesu du eghá regeguturere. “Irugari kato, undari bua undia jebuge!”
JOH 4:32 Aghá regeguturere-tago, umó eghá ririe, “Anda undari dibe eini vitia, aná nímane jo gambi egegeta rosoravore.”
JOH 4:33 Aghá riria-du, námane mino-mino eghá rea niningiguturere, “Aghajora undari seibe utueta, undia vitia-jogo.”
JOH 4:34 Aghá ririeta, Iesu námandu ririe, “Anda undari aná evere. God amó ninenguturieta furera, unda unonu urota iraita rore. Kotú buro donu ari-du riria-nu, ata sidara aita rouvie. Anda undari aná avore.
JOH 4:35 Nímane reisi-nundubutoravore, marabe ungagha-ungagha sidara ata, anada ambova, undari bee mane barida fefera furá bubaita rouvie. Aghá re-tago, amó nímandu rere: aayo gia irurea goghó egege! Undari bee barida fefera enanu etia bubieta, enembo aghi jumbarida fefera oreki evere.
JOH 4:36 Undari avona badua mo, umó buro eta rouvie-gea, anada mino baita rouvie. Gari dabako aghagonu, avona ya, enembo God da natofo ea jebuga tumanadu irarinu tambua bari-du rea, aghi eta rouvia, umó aná buro eta rouvia-da mino baita rouvie. Kotú dabako aghagonu, aayova undari bee eaveta gia, aayo govari katogha kotú bari kato, ungá gangoro eta rouvie. Aghagonu, enembo eini sei iiava minono reaveta, kotú enembo ambova iiava enembo aghi eaveta, God gaabee egegeta rousua-du, ungá danode gangoro egegaita rousue.
JOH 4:37 Namonde amó eghá regegeta rosore, ‘Embó einimi ya aayo govota, anada ambova, embó einimi ya undari baita rouvie.’ Aná mo, gaa bee re.
JOH 4:38 Gari dabako aghagonu, enembo dumeni, númane seibe aria, aayova buro egeguturie. Atá, nímane anona ninengetueta ambova era, enembo sei aria, buro fakara egeguturieta, bee siroruturia-nu, nímanena reisi-ruroravore.”
JOH 4:39 Aghade, aná Samaria evetu retora-mi Iesu undú daiyagha riria-nu isagha urie, “Embó einimi etia, anda ari-bari daiyagha-daiyagha uta furera, unona dano retueta ningere.” Iesu da bingá unona aghá ririeta, Samaria naava enembo dano niningigea, númane Iesu gaabee egeguturie.
JOH 4:40 Númane niningigea, gaabee egeguturie-gea, aria, Iesu dava bubua, umó nemonde fefera tufoko evo eini ea doa, yari-du benunu egeguturie. Aghá regeguturia-du, námane Iesu de dano avo fefera ungagha egeguturere.
JOH 4:41 Aghá egegutueta, unda gaga riria-nu niningiguturota, enembo oruaruabe tutuno ea, Iesu gaabee egeguturie.
JOH 4:42 Gaabee egeguturota, aná evetudu eghá regeguturie, “Námane oreki umó gaabee rosora, aná jo inda gaga retora-du gaabee egegambire. Tago Iesu gaga rieta, námane anuka niningigea, gaabee egegetore. Embó eini namonde anda ari bari akokogo seseghurota sonembari-du God da utaita riria, aná umó re.”
JOH 4:43 Aná naava irieta, onembo ungagha sidara urieta, námane Iesu de dano aná naa vareta Galili Frovensi igiguturere.
JOH 4:44 Sei Iesu undufa eghá ririe, “Ferovetada gaga enembo dano niningiguturota, umó kakara eta rousue. Aghá re-tago, ferovetada enembo totofo jo umó gaabee egeguturota, umó kakara ambi eta rousue.” Iesu undufa aghá ririe.
JOH 4:45 Umó aria, Galili Frovensiva teterueta, natofomi umó gigiguturie-gea, “Orokaiva!” regeguturota, ghanena egeguturie. Anada bee mo, Serigea Yari Banauda* feferava, númane beago avo Jerusalem iririguturota, Iesu da daiyagha uria númane gigiguturie.
JOH 4:46 Avore, Iesu rekago aria, naa Kana Galili Frovensi avo buburiturie. (Sei Kana naa anava unona ririeta, uvu kaverea, vaini ninduturie.) Gavana eini naa dabako avo irita uria-da mendimi kae bua, naa eini ragaro Kaperneam avo vasia vitirie.
JOH 4:47 Judia Frovensi reta Iesu rekago kaverea aria, Galili Frovensiva buburituria-da bingá niningurie-gea, gavana erea aria, Iesu dava bubua, ininigha benunu urie, “Anda mendi kae akuago bua, Kaperneam avo vasia amburaita itoko rouvie. Amindu, imó fu, angá ya anda mendi gia radi jebugoe!”
JOH 4:48 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Amó ivata anogha dumeni-dumeni ata gigigambi adora, nímane jo amó gaabee egegambi aita rosoravore.”
JOH 4:49 Aghá ririeta, aná embómi rekago eghá ririe, “Jojabee, rourogo anda mendi amburauve-degea rereta! Fu, angá tutomi yare!”
JOH 4:50 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Avoreta, ii! Inda mendi jo amburambi aita rouvie.” Aghá ririeta, aná embó umó Iesu da gaganu gaabee urie-gea, kaverea arie.
JOH 4:51 Kaverea, naava irueta rifo atiturieta, unda sabua* dumenimi furia, umó rorova tambua, “Inda mendi jebugetue,” regeguturie. Aghá regeguturia-du, aná embómi uriga urie, “Nanjigo tutuno ea jebugetu?” ririeta, númane regeguturie, “Tumbó, fefera 1 koroki ueta, unda tamo vevera sidara uta.”
JOH 4:53 Aghá regeguturieta, aná mendida numamo fefera donu ueta, Iesu undú gaga eghá riria-nu nundubuturie, “Inda mendi jo amburambi, jebugaita rouvie,” riria feferava unda mendi jebuguturie. Amindu rea, umó unda buro kakatode unda evetu sasingu manede dano Iesu gaabee egeguturie.
JOH 4:54 Avore, Iesu buro tutuno ea uta furia Judia Frovensi vareta kaverea Galili Frovensi aria-va, ivata anogha ungagha urieta siroruturie. Ivata anogha tutunova, uvu ririeta kaverea vaini ninditurie. Anada ambova ririeta, gavanada mendi jebuguturia-mi, ungagha urie.
JOH 5:1 Aghá uria-da ambova, Jiusi enemboda banau eini aita uua-du rea, Iesu Jerusalem arie.
JOH 5:2 Jerusalem avo kara eini singoimi ga ovenembuturieta, irita urie. Aná ghoukada bebato eini, Sifi da Bebato regegeta urie. Jo airo irambi, uvu aghoghombari eini ragaro Betsata kasava irita urie. Aná uvu aghoghombarida kasava saa dano ingo yoveni urieta irita urie.
JOH 5:3 Fefera aghade, kae akokogo bubugea irari enembo aná saa maneva avo, vavasigea iririgutueta Iesu buburiturie. Enembo dibe soikide, eka ingo tatakembaride, eka ingo ambubugaride manemi aná uvu aghoghombarida betuva, saava vavasigea iririgeta urie.
JOH 5:5 Embó einida kae bua vitiria ghaeko 38 re. Umógha dano avo vasia vitirie.
JOH 5:6 Iesu aná embó gerurota, umó kae bua fefera yafabe vasia irita uria-nu, tanana urie-gea, undú uriga urie, “Imó jebugari uno rora, aĩ, tefo?” ririe.
JOH 5:7 Aghá ririeta, aná embómi eghá ririe, “Jojabee, uvu yavi ea biruru uaveta gita rore-tago, avona jo sonembea furá, amó bua itota vorambi eta rore. Amindu, uvu yavi uaveta giave-gea, amó yavi urari, enembo einimi iiava amó serigea, sei voreta rouvie.”
JOH 5:8 Aghá ririeta ningia, Iesu undú eghá ririe, “Avoreta, erea inda ghaito borea bua ii!”
JOH 5:9 Aghá riria, jo gaimbo ambi, aná embó jebugea erea, unda ghaito borea bua arie. Ená ivata anogha Nangu Undari Feferava siroruturie.
JOH 5:10 Aná embó jebugea erea, unda ghaito borea bua irueta, Jiusi enemboda babarigarimi gigiguturie-gea, regeguturie, “Imó jo ghaito borea bua yambi asiravore. Anada bee mo, oreki Nangu Undarida Fefera re. Aghá rora, imó namonde anda agho dari rei-bejutoravore.”
JOH 5:11 Aghá regeguturieta, aná embó mino ririe, “Amó retueta jebugetora embómi, ‘Erea, inda ghaito bua ii!’ retua-du aghagonu rore.”
JOH 5:12 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Imó erea inda ghaito borea bua yari-du retua embó mo, avouro?”
JOH 5:13 Aghá regeguturie-tago, avona urieta umó jebuguturia, embó jo tanana ambi re. Anada bee mo, enembo oruaruabe avo iririgutua-da rova, Iesu aná ivata anogha ea doa, enembodava dinunu urie.
JOH 5:14 Anada ambova, God du Tafaroro Ari Kamboda* rova, Iesu aná embó tambua, undú ririe, “Imó jebugea viteravore. Rekago imó kae akuago beenu bara-degea, inda ari-bari akokogo vuregea doadi rere!”
JOH 5:15 Aghá ririeta, aná embó ningia aria, Jiusi enemboda babarigari God du Tafaroro Ari Kambova tambua eghá ririe, “Amó etueta jebugetora embó, aná Iesu re,” ririeta, númane niningiguturie.
JOH 5:16 Nangu Undari Feferava, Iesu ririeta, aná embó jebuguturia-du, undava fakarago egeguturota, eaveta mema dumeni itatama eta urie.
JOH 5:17 Aghá egegutua-du, Iesu númandu eghá ririe, “Anda Afa fefera inono buro eta rouvia aghagonu, amó beago buro eta rore.”
JOH 5:18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari niningiguturie-gea, Iesu data amburari-du egeguturie. Anada bee mo, Nangu Undari Feferava, umó buro urota, Agho Dari bejuturie. Aná mo ijoko re. O ambova, umó God unda Afa tofo gaa rirota, kotú umó beago God gha dano inono gaa riria-nu, jojabe urie.
JOH 5:19 Amindu rea, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. God da Mendi eini-eini donu jo unuka unda ragarova ambi eta rouvie. Numamoda urari-nu gerurota, umó beago aghago nuenembo eta rouvie. God Afa daiyagha uaveta gari mo, unda Mendi beago ivata anogha dabako aghago nuenembo eta rouvie.
JOH 5:20 Anada bee mo, Afa God unda Mendi neno rururota, umó daiyagha eta rouvia, nuenembo unda Mendi dava irugeta rouvie. Avotago, ivata anogha donu oreki reisi-gerora, aná mo ijokoko re. Nímane gigigea duduku-dadaka egegari-du rea, God ambova eini-eini jojabenu unda Mendi dava irugota-gea, ata siroraita rouvie.
JOH 5:21 Afa God da eaveta, enembo amburariva reta jejebugea ereregeta rousua aghagonu, unda Mendimi rata-gea, enembo avonu umó uno adua, númane jebuga bubugaita rousue.
JOH 5:22 Aghá-gea, Afa God undufa enemboda ari akokogo jo irurambi eta rouvie. Unda Mendi eto-bato umongo ananu kakara ari-du rea, enembo irurarida buro, God unda Mendidu ututurie. Avona God da Mendi jo kakara ambi eta rouvia, umó Afa God beago, jo kakara ambi eta rouvie. Anada bee mo, God unda Mendinu unda ragarova ninenguturieta furie.
JOH 5:24 Amó nímandu gaa bee rere. Avona anda gaga niningurota, God avona amó ninenguturieta furera-nu gaabee eta rousua enembomi, jebuga tumanadu irarinu seibe tambua bubugea vitie. Jo númanda ari akokodu rekago irurambi aita rouvie, númane seibe amburariva reta jejebugea erorurie.
JOH 5:25 Amó gaa bee rere. Fefera furá bubadua o etia bubia aghade, amburari enembomi God da Mendi bemi rirota, unda beda ero avona niningigadua-mi jebuga baita rousue.
JOH 5:26 Afa God umó aná jebugada ruru re. Aghá-gea, unona rieta, unda Mendi beago, umó jebugada ruru ea irita rouvie.
JOH 5:27 God da Mendi umó Enemboda Jojabee* re. Amindu rea, God na ririeta, unona enemboda ari-bari akokogo irurarida ano righia vitie.
JOH 5:28 Ená gaga retora-nu niningigea, rourogo mana-mana egegareta! Fefera eini furá bubaita rouvia aghade, amburari enembo dano unda be rirota niningiguturota,
JOH 5:29 númanda ujevareta jejebugea ereregaita rousue. Enembo dumeni ari-bari taubana, dinunu tefo egegeta uria-mi, jebuga tumanadu irari tambua baita rousue. O enembo dumeni ari-bari akokogo egegeta uria-mi, ereregea númanda ari-bari akokogoda bouvunu baita rousue.”
JOH 5:30 Aghá rirota, Iesu eghá ririe, “Eini-eini donu anona tofo anda ragarova ata sirorari-du rea asira mo, jo inono ambi asue. Aghá re-tago, God unona reaveta ningia, anona enemboda arinu irureta rore. Amindu enemboda ari-bari inonova irureta rore. Anada bee mo, amó jo anda unonu ambi eta rore, avona amó ninenguturieta furera-da unonu eta rore.
JOH 5:31 Amonu gaabee egegadi rea, andufa anda gaga osagho fumbasira mo, jo inono ambi asue.
JOH 5:32 Avotago, God, anda gaga osagho fumbuta rouvie. Kotú, unda reiria gaga aná gaa bee re. Aghá tanana rore.
JOH 5:33 Nímanda aghi enembo ninengutata angia, Jon dava buburitata, umó andú rirota, gaa bee rita.
JOH 5:34 Gaa bee, Jon andú gaga taubana rita-tago, enembo eini anda gagada osagho fumbadua o fumbambi adua mo, aná avore. Tago anda uno mo, nímane Jon da gaganu niningigea, amonu gaabee egegea, jebuga bubugadi rere.
JOH 5:35 Jon, umó nanefa inimbeaveta unana janimbeta rouvia, aghago re. Amindu nímane fefera tufoko iiava undava unana gigigea, gangoro egegeta ureravore.
JOH 5:36 Atá Jon na, anda gagada osagho fumbuta urie. Avotago, anda gagada osagho fumbari kato jojabe eini vitie. Ivata anogha kotú ari-bari donu ari-du rea, anda Afa na irugeaveta, anona eaveta siroreaveta, nímane gita rosora-mi rei-irugutue: gaa bee Afa God na amó ninenguturieta furere.
JOH 5:37 Afa God amó ninenguturia, umó beago anda gaga sonembeta rouvie. Tago, nímane unda be jo niningigambi kotú, unda dibe be jo gigigambi viteravore.
JOH 5:38 Unda gaga nímanda neno rova tefo re. Anada bee mo, unona ninenguturieta amó furere-tago, nímane jo amó gaabee egegambi eta rosoravore.
JOH 5:39 Nímane, God da Gaga rova jebuga tambari gaa regeguturota viteravore. Tago, gaa bee aná evere. God da Gaga aná, andú reirie.
JOH 5:40 Avotago, nímane andú injigha egeguturota, andava furá, jebuga bari uno ambi rosoravore.
JOH 5:41 Nímanena andú raga regegari-du, amó jo uno ambi re.
JOH 5:42 Avotago, nímanda neno roo amó rei-gerore. Nímane jo neno roomi, God neno bambi eta rosoravore.
JOH 5:43 Avona undufa unda ragarova furari mo, nímane umonu gaabee egeguturota, undú ‘Orokaiva’ regegeta rosoravore. Atá, amó Afada ragarova furere-tago, nímane jo amó gaabee egeguturota, andú ‘Orokaiva’ regegambi rosoravore.
JOH 5:44 Amó seibe rei-gerore. Nímane jo tutumi amó gaabee egegambi aita rosora-da bee mo, nímane mino-mino raga regeguturota, daiyagha ata-gea, God nímandu raga rari jo ea gambi eta rosoravore.
JOH 5:45 Atá, anona Afada dibeva nímane itia bera-bera aita rora-nu mania nundubata! Nímane Moses da Gaganu gaabee egeguturota, aghá regegeta rosoravore-tago, Moses undufa erea, God Afada dibeva, nímane itia bera-bera aita rouvie.
JOH 5:46 Anada bee mo, Moses andú rirota, unda gaga gefirie. Nímane Moses nu gaabee egeguturota mo, amó beago gaabee egegasiravore.
JOH 5:47 Avotago, unda gefiria gaga, nímane jo gaabee egegambi eta rosoravore. Amindu, anda gaga beago nímane jo gaabee egegambi eta rosoravore,” aghá ririe.
JOH 6:1 Aghá uria-da ambova, Iesu erea, sao jojabe ragaro Galili, kotú Taibirias regegeta uria-nu, rekimbea arie.
JOH 6:2 Aria buburiturieta gigiguturie-gea, natofo oruaruabe ereregea, unda ambova igiguturie. Aghá egeguturia-da bee mo, Iesu na ivata anogha dumeni eaveta, enembo kae akokogo bubugea iririgari mane, jejebugeaveta gigigeta urie.
JOH 6:3 Aghade, Iesu na námane unda ambo nimbi bua yavuria, ootova asumbuturie.
JOH 6:4 Fefera aghade, Jiusi enemboda banau ragaro Serigea Yari Banauda* fefera furia utuva urie.
JOH 6:5 Iesu kaveruturia mo, enembo natofo oruaruabe undava fufugutueta gerurie-gea, Filip du eghá ririe, “Enembo natofo eghago mo, namonde farava doda bua utota undidigadu?”
JOH 6:6 Umó aghá riria-da bee mo, umó daiyagha aita rouvia, seibe neno roomi nundubuturota, Filip kuvia gerurie.
JOH 6:7 Uriga ririeta, Filip na undú eghá ririe, “Natofo oruabe-gea, námane ya marabe 8 buro ea barida inono gurimi* farava bua furá utota undidigadua, anami jo inono egegambi aita rousue.”
JOH 6:8 Aghá ririeta, námanda eini, Saimon Pita da ikoko, Andru na eghá ririe,
JOH 6:9 “Mendi eini enanu jiria vitie. Unona farava ingari ingo yoveni kotú uvu oka ungagha bua etie-tago, natofo eghagomi daiyagha undidigota inono adu?”
JOH 6:10 Aghá ririeta, Iesu na námandu ririe, “Avoreta, regege, natofo asusumboe!” (Anava kambesi beragha bee kirisa isagha re.) Avo asusumbuturia embobo dano 5,000 re. Evevetu sasingu manede jo irugambi re.
JOH 6:11 Asusumbuturieta, Iesu na farava ingari bua, God du “Aiye,” rea, enembodu vesa urieta bubuguturie. Oka bua, ari dabako aghago ea, vesa urieta undidigea, inono egeguturie.
JOH 6:12 Aghá egeguturieta, námane unda ambo nimbidu eghá ririe, “Undidigea dodogetua-da itoto simbugea, danode ititige! Mania siosa egegata!”
JOH 6:13 Iesu na aghá ririeta, aná farava ingo yoveni undidigea, itoto dodoguturia-nu simbugea, kanda dano 12 fefendurieta beda egeguturie.
JOH 6:14 Enembo natofo oruaruabe avo bububugea desuturia-mi, Iesu da ivata anogha donu uria-nu gigigea, eghá regeguturie, “Feroveta jojabe ambova sirorari gaa regegeta rousua, aná evere!”
JOH 6:15 Aghade Iesu, umó seibe gerurie: natofomi furá umó righia jiria, unona kini ari-du ininigha rea, bera-bera egegasue. Amindu umó erea, natofo avo doa, ootova yavurie.
JOH 6:16 Jama urieta, námane unda ambo nimbi kaverea vorarera,
JOH 6:17 ghaava* vorea siregea, saova rekimbea, beina Kaperneam naa kenava irueta, tumba ririturie. Aghade, Iesu jo furá námandava bubambi re.
JOH 6:18 Aghá uua-da rova, yaura ininibe sufirota, yavata erorurie.
JOH 6:19 Yaura yavata sufieta, námane davea, 7 kilomita aghagonu arera, rorova buburitueta, Iesu vorea, uvu etova deĩ ea, námanda ghaa kena furueta gigigea, oru egeguturere.
JOH 6:20 Námane aghá egegutua-du, Iesu na eghá ririe, “Amó reta! Mania oru egegata!”
JOH 6:21 Aghá ririeta, námane niningigea, neno gangorogha umó fendia, jo gaimbo ambi, námane fafo doda reisi-arera-va, ghaa seibe sumbua terua avo katana urie.
JOH 6:22 Aghá egegutueta, rifo atiturieta, enembo yoveniva vitiria-mi dibe fugia, ghaa dabako irieta gigigea, Iesu aná ghaava jo vorea rekimbambi doa jirota, námane unda ambo nimbimi enembo rekimbea yari gaa regeguturie.
JOH 6:23 Aghá regegutueta, ghaa dumeni kambesi Taiberias reta furia teterugea, Jojabeeda ivata anogha urota, benunu urieta, undari diguturieta, natofo undidiguturia kambesi kasava terua, katana egeguturie.
JOH 6:24 Aghá egeguturie-tago, Iesu námane unda ambo nimbide avo jo gigigambi egeguturie-gea, rekago ghaava vovoregea, Kafoniam naava Iesu tava egeguta igiguturie.
JOH 6:25 Númane rekimbea aria, Iesu avo tatambuguturie-gea, uriga egeguturie, “Irugari kato, imó nanjigo etera eve bube?”
JOH 6:26 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere! Nímane andú tava rosora-da bee mo, jo anda ivata anogha dumeni dumeni eaveta gigigeta rosora-nu nundubuturota, amó tava egegambi rosoravore. Tago, undari anona simbugutata undidigea inono egegutara-nu nundubuturota, amó tava rosoravore.
JOH 6:27 Tamoda undari undota, sidara aita rouvia-du, mania buro egeguturota, tava egegata! Afa God Enemboda Jojabee* neno rururota, aghá gigigadi rea, unda anomi ivata andava utuaveta, eaveta gigigeta rosoravore. Amindu rea, jebugada undari anda nimandu utaita rora-mi, jebuga tumanadu irari tambua baita rosoravore. Jebugada undari dabako enadu tava egeguturota, buro urota iririge!”
JOH 6:28 Aghá ririeta, númane uriga eghá egeguturie, “Námane God da buro egegaita asira mo, daiyagha tutuno egega?”
JOH 6:29 Aghá regeguturieta, Iesu na eghá ririe, “Buro donu nímanda ari-du God uno eta rouvia, aná evere. Avonu God da ninenguturieta furia, umonu gaabee egege!”
JOH 6:30 Aghá ririeta niningigea, númane mino Iesu du eghá regeguturie, “Imó ivata anogha donu adi námane gigigea, imó gaabee egega? Imó daiyagha ado?
JOH 6:31 Moses da feferava, namonde anda mambube mane uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva, avo God da ututuria undari mena nu, bubugea undidigeta uria-du, God da Gaga eghá reirie, ‘Unona undari uutuva reta utuaveta voreaveta, númane bua undidigeta egeguturie.’”
JOH 6:32 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Moses na reaveta, undari vorefuaveta, nimambube mane undidigeta uria mo, jo uutuda undari bee irambi re. Uutuda undari bee, anda Afa na ututa rouvia re.
JOH 6:33 Undari bee God da ututa rouvia, aná amó re. God na amonu ninenguturieta uutuvareta furera-mi, enembodu jebuga ututa rore.”
JOH 6:34 Aghá ririeta, númane undava benunu egeguturie, “Jojabee, aná undari rera-nu, fefera inono námandu bofu!”
JOH 6:35 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Jebugada undari, aná amó re. Avona andava furadua, umó jo rekago baimana itatama ambi aita rouvie, kotú avona amó gaabee adua, jo uvu uno ambi aita rouvie.
JOH 6:36 Anda donu ritara, oreki rei-sirorutue. Nímanda dibemi amó reisi-geroravore-tago, anda gaga nímane jo gaabee egegambi rosoravore.
JOH 6:37 Afa, avonu andava utadua, umonu bua, tavo aita rore. Afa avonu andava utadua, númane andava furaita rousue. Enembo avona andava furadua, amó jo umó tuvambi aita rore.
JOH 6:38 Anada bee mo, amó jo anda unonu aita rea, uutuva reta vorefurambi re. God unda uno nuenembo ari-du rea, ninenguturieta amó vorefurere.
JOH 6:39 Afada uno evere. Andú ututuria enembo eini, jo doata baghimbambi aita rouvie. Kotú fefera ambova, anona númane dano amburari vareta jebugea, ereregari-du raita rore.
JOH 6:40 Anada bee mo, Afada uno rouvia mo, avona unda Mendi gigiguturota, gaabee egegadua, númane jebuga tumanadu irari tambua bubugota, fefera ambova, anona númane righota ereregaita rousue.”
JOH 6:41 Iesu na númandu eghá ririe, “Undari uutuva reta vorefuria, aná amó re,” ririeta niningigea, Jiusi enembo tutuno ea, mema egeguturota, yoove-gaje regeguturie.
JOH 6:42 Aghá egeguturota, regeguturie, “Ená embó Iesu, umó Josep da mendi re. Unda nue numamogha namonde amó gari re. Agharanu, umó uutuva reta vorefurari gaa reiria mo, umó daiyagha nundubuturota reiri?”
JOH 6:43 Aghá regegutua-du, Iesu na númandu eghá ririe, “Mania yoove-gaje regeguturota, mino-mino uriga egegata!
JOH 6:44 Enembo einimi undufa jo andava furambi aita rouvie. Afa God amó ninenguturieta furera, unona enembo avonu unumbota, andava fufugadua-nu, fefera ambova anona rata, amburari vareta ereregea, jebuga tumanadu irari tambua bubugaita rousue.”
JOH 6:45 Aghá rea doa, eghá ririe, “God na ririeta, unda ferovetada gefiria gaga eini, aná evere: ‘God na enembo dano nghaĩ itaita rouvie.’ Amindu rea, Afa God da gaga enembo avona niningurota, unda irugarinu gaabee egegadua mo, andava fufugaita rousue.
JOH 6:46 ‘God da gaga ningari enembo’ retora mo, númane jo númanda dibemi God gigigambi re. Anada bee mo, avona jo God dibemi gambi eta rouvie. Aná embó, Afada ninenguturieta furia-mi unuka God dibemi gerurie. Aná amó re.
JOH 6:47 Amó nímandu gaa bee rere. Avona amó gaabee adua mo, umó seibe jebuga tumanadu irari tambua vitie.
JOH 6:48 Jebugada undari, aná amó re.
JOH 6:49 Nímanda mambube mane uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva mena nu undidiguturie-tago, númane ambubuguturie.
JOH 6:50 Avotago, ená undari uutuva reta, God da ututurieta vorefuria-nu, avona bua undadua, umó jo amburambi aita rouvie.
JOH 6:51 Atá, jebugada undari uutuva reta vorefurari gaa retora, aná andufa anda tamodu retore. Ená undari avona undadua, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie. Undari enembodu utari gaa rera aná, anda tamodu rere. Enembo jebugari-du rea, anda tamonu utaita rore.”
JOH 6:52 Aghá ririeta niningigea, Jiusi enembo neno akokogo egeguturota, mino-mino besiga egeguturie, “Unda tamonu utota undidigari-du reiria mo, daiyagha utadu?”
JOH 6:53 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Nímane Enemboda Jojabeeda tamode tatangude jo bua undidigambi adora, nímane jo jebuga tumanadu irari tambua bubugambi aita rosoravore.
JOH 6:54 Atá, enembo avona anda tamode tatangude undidigadua, númane jebuga tumanadu irari aná tatambugota, fefera ambova anona rata-gea, númane amburari vareta jejebugea ereregaita rousue.
JOH 6:55 Anada bee mo, anda tamo aná undari bee re, kotú anda tatangu, aná uvu bee re.
JOH 6:56 Avona anda tamode tatangude bua undidigadua, númane amonde takembea iririguturota, amó beago numonde takembea iraita rore.
JOH 6:57 Afa God jebuga, vitia unona ninenguturieta, amó furere. Unda jebugada anomi amó beago jebuga vitere. Gari dabako aghagonu, avona anda tamo bua undidigadua mo, anda jebugada anomi, númane jebuga tambua bubugaita rousue.
JOH 6:58 Undari uutuva reta vorefuria-da ruru, aná evere. Undari nimambube maneda dirota vitiriago ambubuguturia undari jo anda tamode tatangude aghago irambi re. Amindu enembo avona anda tamode tatangude bua undidigadua, númane jebuga tumanadu irari tambua bubugaita rousue.”
JOH 6:59 Iesu na aná gaganu naa ragaro Kaperneam avo irirota, nghaĩ itari kambova* enembodu iruguturie.
JOH 6:60 Iesu da yavero dumenimi ená gaga niningigea, eghá regeguturie, “Ená gaga fakarabe, avona badu?”
JOH 6:61 Iesu da yavero dumeni unda gaga riria-du yove gaje regegutueta, umó gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Ená gagadu nímane injigha rosora?
JOH 6:62 Enemboda Jojabee* nímane doa kaverea, uutuva yavurota gigigadora mo, nímane daiyagha nundubado?
JOH 6:63 Nímane reisi-geroravore, jebuga aná, God da Asisi Kakarami ututa rouvie, jo enemboda irugarimi ata sirorari inono irambi re. Anda gaga retora-mi, sonembetueta, nímane jebuga ututa rouvia-da Asisi bubugetoravore.
JOH 6:64 Tago, nímane dumeni jo amó gaabee egegambi rosoravore.” (Aghá riria-da bee mo, avona umó gaabee egegambi aita rousua-de, kotú umó dubo aita rouvia embóde dano umó seibe gerurie.)
JOH 6:65 Amindu, umó eghá ririe, “Ená gaganu seibe retore, ‘Avona tefo andava jo furambi aita rouvie. Afa God na enembo unumbota-gea, andava furaita rousue. Avonu jo sonembambi adua, jo andava fufugambi aita rousue.’”
JOH 6:66 Ená gaga riria-du, unda yavero oruabe umó dodogea, jo rekago numonde danode iru-furu egegambi re.
JOH 6:67 Aghá-gea, Iesu námane unda ambo nimbi 12 du uriga urie, “Nímanda dumeni amó doa igigetue. Nímane beago aghá egegadora, aĩ? Nundubea gigige!”
JOH 6:68 Aghá riria-du, Saimon Pita gaga mino eghá ririe, “Jojabee, námane imó doadora mo, avodava ya? Jebuga barida gaga inuka indava re.
JOH 6:69 Oreki námane tanana urota, gaabee rosore, God da utaita riria Embó kakara bee, aná imó re.”
JOH 6:70 Aghá ririeta, Iesu námandu eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbi 12 anona simbuguturere. Avotago, nímanda eini, umó aná Satan da tofo bee re.”
JOH 6:71 Iesu aghá riria-da bee mo, umó Keriot embó Saimon da mendi, ragaro Judas du ririe. Aná embó umó námane ambo nimbi 12 da eini re. Aghá re-tago, unona Iesu dubo urie.
JOH 7:1 Anada ambova, Iesu umó Judia Frovensi va yari jo uno ambi re. Anada bee mo, Jiusi enembo anavami umó data amburari-du nundubeta egeguturie. Amindu umó Galili Frovensi va iru-furu eta urie.
JOH 7:2 Aghá ueta, Jiusi enemboda banau ragaro, “Bogha Itarida Banauda” fefera furia buburiturie.
JOH 7:3 Amindu, Iesu da ambobo vivide furia, undú eghá regeguturie, “Imó ená kambesi doa ii! Judia Frovensi anava ivata anogha dumeni uradi-gea, inda yavero avo desea vitia, inda ivata donu aita rora-nu gigigoe!
JOH 7:4 Avona embó jojabe aita nundubadua, unda buro jo nungia ambi aita rouvie. Amindu rea, inda ivata anogha dumeni eta rora-nu enemboda dibeva uradi-gea, imó gigigoe!”
JOH 7:5 Aghá regeguturia-da bee mo, unda ambobo vivide uro dabakova beago númanda kaka Iesu jo gaabee egegambi urie.
JOH 7:6 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Anda fefera jo furá bubambi vitie. Atá, nímane mo, fefera inono igigadora, aná avore.
JOH 7:7 Nímane enemboda eta rousua aghagonu eta rosora-du, nímane jo injigha egegambi aita rousue. Atá amó mo, enemboda ari akokogodu rirota, enembo dibe beva reta rora-du, amó injigha egegeta rousue.
JOH 7:8 Anda fefera jo furambi vitia-du, amó jo yambi aita rore. Amindu, nímane nenukako, igige, banau egegadi!”
JOH 7:9 Aghá rea doa, umó Galili vitirie.
JOH 7:10 Iesu jo isaghava yambi re. Umó kaifa ueta, unda ambobo vivide igiguturieta, umó ambova nungegimi arie.
JOH 7:11 Aghade, Jiusi enemboda babarigarimi banauda feferava Iesu du kaifa egeguturota, mino-mino eghá rea niningiguturie, “Aná embó mo, daiyagha etue-gea, furambi etu?”
JOH 7:12 Natofomi be dumumutami mino-mino rea niningiguturie. Enembo dumeni eghá regeguturie, “Umó embó taubana re.” Kotú, dumeni eghá regeguturie, “Tefo, umó jo embó taubana irambi-gea, natofo kuveta rouvie.”
JOH 7:13 Tago, enembo einimi jo be fangea, isaghava rea ningambi re. Anada bee mo, númane Jiusi enemboda babarigaridu oru egeguturie.
JOH 7:14 Banau tutuno ea aria, rorova ueta, Iesu aria, God du Tafaroro Ari Kambova* terua, tutuno ea iruguturie.
JOH 7:15 Aghá rieta, Jiusi enemboda babarigarimi unda gaga niningigea, bee duduku-dadaka egeguturie-gea, mino-mino eghá rea niningiguturie, “Ená embó avona jo irugambi re-tago, umó gari eghago mo doda bi?”
JOH 7:16 Aghá regeguturieta ningia, Iesu na númanda gaga mino eghá ririe, “Donu irugeta rora, jo anda tofo irambi re. Tago God amó ninenguturieta furera-da irugari reta irugeta rore.
JOH 7:17 Amó God da ragarova irugeta rora, aĩ, andufa anda ragarova irugeta rora-nu, avona God da unonu urota iririgadua enembomi, gia tanana egegaita rousue.
JOH 7:18 Anada bee mo, avona undufa unda ragarova raga rirota irugeta rouvia, unda durogha gari-du rea, amindu eta rouvie. Atá avona umó ninenguturieta furia-da durogha gari-du rea, irugadua, undava gavera eini tefo re. Umó gaa bee nuenembo rirota, enembo jo kuvirambi eta rouvie.
JOH 7:19 God da Agho Dari Moses na nímandu ututurie. Avotago, nímane eini avona Agho Dari jo kaifa ea goghó ambi eta rosoravore. Atá, dodu amó data amburari-du roso?”
JOH 7:20 Aghá ririeta, natofo dano niningigea erea, eghá regeguturie, “Imó taimumi asugea vitie. Imó data amburari-du mo, avona reiri?”
JOH 7:21 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Amó ivata anogha eini etueta, nímane dano duduku egegetoravore.
JOH 7:22 God na ririeta, Moses umó Agho Darida rova sasingu mane vivideda vii mendó andoro tafugari-du ririe. (Gaa bee re, Moses ená gaga bukava gefirie-tago, nímanda mambube manemi Moses sirorambi irieta, tutuno ea, aghá egegeta urie.) Tago, nímane Agho Dari bebejeguturota, Nangu Undari Feferava sasingu vivideda vii mendó andoro tafugeta rosoravore. Aghá egeguturota, nímane Nangu Undari Feferada agho dari bejeta rosoravore. Amindu rea, anona retueta, Nangu Undari Feferava, embó eini jebugetua mo, nímane dodu andú neno akokogo roso?
JOH 7:24 Mania tefunu-tefunu irurata! Gaa beedu-enembo rirota iruraita rosoravore!”
JOH 7:25 Iesu aghá rieta niningigea, Jerusalem enembo dumeni eghá regeguturie, “Aná data amburari-du reisi-ria embó mo, evera?
JOH 7:26 Atá gigige! Natofoda dibeva, umó erea jiria, minono reirie-tago, enembo eini avona jo undava gaga eini rambi re. Namonde anda babarigarimi reisi-gerua mo, embó eini God da utota furari-du riria, aná umó ra-jogo?
JOH 7:27 Avotago, God embó eini ninengota furá, enemboda akokogo nundubea-gea doari-du riria, umó doda reta furaita rouvia, avona jo gambi re. Atá, Iesu da naa kotú umó niavo reta furia, namonde amó dano tanana rosore.”
JOH 7:28 Aghá regeguturieta ningia, Iesu umó God du Tafaroro Ari Kamboda* rova iruguturota, be jojabemi eghá ririe, “Nímane amó tanana rosora, kotú amó doda reta furera beago, reisi-gerora? Avotago, amó andufa anda unomi jo furambi re. God amó ninenguturieta furera, umó aná gaa bee da ruru, kotú ari-bari taubana nuenembo eta rouvie. Nímane umó jo tanana ambi re.
JOH 7:29 Tago, unona ninenguturieta, amó undava reta furere-gea, umó anona tanana rore.”
JOH 7:30 Aghá ririeta niningigea, númane Iesu nandia bua, koto aita nundubuturie-tago, unda fefera jo furá bubambi-gea, enembo eini avona unda tamova righambi re.
JOH 7:31 Aghá egeguturie-tago, natofo jede bububuguturia, númane Iesu gaabee egeguturota, eghá regeguturie, “Embó eini God da ninengota furá enemboda akokogo nundubea gia doari-du riria-mi furadua mo, aghajora jo ená embóda rouvia ivata anogha, serigea, oruabe ambi aita rouvia-jogo!”
JOH 7:32 Enembo Iesu da tamova gaga be dumumutami regegutueta niningiguturieta, Moses da Gaga Kaifa kakatode*, fristida* kokotofudemi God da Kambo kaifa kakato dumeni ninenguturieta, Iesu sivegea nandaita igiguturie.
JOH 7:33 Aghá egegutueta niningurie-gea, Iesu eghá ririe, “Amó namonde fefera tufoko irirota, nímane doa, umó avona amó ninenguturieta furera-dava kaverea yaita rore.
JOH 7:34 Nímane andú tava egegaita rosoravore-tago, jo amó tatambugambi aita rosoravore. Kotú, amó niavo iradora beago, nímane fufugari jo inono ambi egegaita rosoravore.”
JOH 7:35 Jiusi enemboda babarigari mino-mino eghá rea niningiguturie, “Namonde anona rourogo umó tambara-degea, umó niavo yaita reiri? Namonde anda natofo Jiusi enembo dumeni Grik enembodava dighia asusumbuturia, avo ya irirota, Grik enembonu irugaita reiria?”
JOH 7:36 Númane mana-mana egeguturota eghá regeguturie, “Umó bee dodu eghá retu? ‘Nímane amó tava egegaita rosoravore-tago, jo amó tatambugambi aita rosoravore,’ kotú, ‘Amó kambesi niavo iradora, nímane jo fufugari inono ambi egegaita rosoravore,’ dodu aghá retu?”
JOH 7:37 Banau sidara uria fefera aná fefera jojabe re. Fefera aghade, Iesu erea jiria, be jojabemi eghá ririe, “Avona, uvu uno adua mo, umó furá andava undasue.
JOH 7:38 Enembo avona amó gaabee adua, God da Gaga bukava reiria, aghagonu jebuga tumanadu irari unda neno rova eto-bato uvumi uria bubarigo aita rouvie. Ená uvu avona undadua mo, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.”
JOH 7:39 Iesu aghá riria-da bee mo, enembo avona umó gaabee adua-dava, Asisi Kakara vorea, undava asugea iraita rouvia-nu ririe. Avotago fefera aghade, God jo rata, Iesu amburariva reta jebugea erea ya, rekago unda durogha gari bambi iria-du, unda Asisi Kakara beago jo utota vorefura enembo dava asugambi vitirie.
JOH 7:40 Aghade, natofo desuturia-da dumenimi aná gaganu niningigea, eghá regeguturie, “Gaa bee, ená embó, feroveta eini ambova furari gaa reta rousua, aná umó re.”
JOH 7:41 Kotú, enembo dumeni eghá regeguturie, “God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doari-du embó eini ninengota furari-du riria, aná umó re.” Tago, enembo dumeni eghá regeguturie. “Embó eini God da ninengota furari-du riria, umó jo Galili Frovensi reta furambi aita rouvie.
JOH 7:42 God da Gagami rei-irugutua mo, embó eini God da ninengota furari-du riria, umó Devit da imemendida rorova, kotú Devit da siroruturia naa, Betlehem avo, siroraita rouvie.”
JOH 7:43 Númane Iesu du aghá regeguturota, rorova gategea, besiga egeguturie.
JOH 7:44 Aghá egeguturota, enembo dumeni Iesu nanandigaita nundubuturie-tago, enembo einimi unda tamova jo righambi re.
JOH 7:45 Aghá egegea, Tafaroro Kambo kaifa kakato kaverea igiguturieta, fristida* kokotofude, Moses da Gaga Kaifa kakatodemi uriga egeguturie, “Nímane dodu Iesu nandia bua fufugambi egegeto?”
JOH 7:46 Aghá regeguturieta, Tafaroro Kambo kaifa kakatomi mino eghá regeguturie, “Enembo eini avona unda minono reiria aghago, sei jo rirota niningigambi re.”
JOH 7:47 Aghá regeguturia-du, Moses da Gaga Kaifa kakato* eghá regeguturie, “Unona nímane kuvetueta, gaabee egegetora-jogo.
JOH 7:48 Atá, námanenu nundubea gigige! Námane fristida kokotofude, kotú Moses da Gaga Kaifa kakato einimi Iesu jo gaabee ambi vitere.
JOH 7:49 Natofo jede beforo munju tefo bee re! Anada bee mo, Agho Dari Moses da gefiria, númane jo irugea gigigambi re. Aghá-gea, God da simboro numandava iriaveta, númane nundubari akokogo eta rousue.” Tafaroro Ari Kambo kaifa kakatodu, aghá regeguturie.
JOH 7:50 Moses da Gaga Kaifa kakatoda eini, Nikodemus sei Iesu gaita tumbade aria-mi erea, unda kokomana du eghá ririe,
JOH 7:51 “Atá gigige! Namonde anda agho darimi reiria mo, enemboda sembago tava ea rea ningambi, o bee jo tambambi adora mo, umó bua koto egegambi asire.”
JOH 7:52 Aghá ririeta, númane Nikodemus kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie, “Aghajora, imó beago Galili embó eini ra-jogo? Imó God da Gaga irugadora mo, gaita roravore, feroveta eini jo Galili Frovensi reta furambi aita rouvie.”
JOH 7:53 Aghá regeguturieta, enembo dano númanda naa naa igiguturie.
JOH 8:1 Igiguturie-tago, Iesu umó Olivi ootova arie.
JOH 8:2 Rifogha, Iesu kaverea aria, God du Tafaroro Ari Kambova* buburiturieta, enembomi fugea roroguturieta, umó asumbea númane iruguturie.
JOH 8:3 Aghade, Moses da Agho Dari irugari kakatode* Moses da Gaga Kaifa kakatodemi, evetu eini viro ueta gigigea nandia bua furia regeguturieta, natofoda dibeva jiruturieta,
JOH 8:4 númanena Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, ená evetu viro ueta tambua bua fufugetore.
JOH 8:5 Namonde anda Agho Dari, Moses da gefiria rova reiria mo, avona unda komanada evetugha o embógha viro kombo kasava adua, umó singoimi data amburari-du ririe. Aghadu rea, imó daiyagha rei-nundubuto?”
JOH 8:6 Númane aghá regeguturia-da bee mo, Iesu gaga sembago rata niningigea umó bua koto egegaita nundubuturie. Tago umó gonea endava ingo sumingomi gaga gefirie.
JOH 8:7 Númane umó rorogea tatasegea gigiguturota, uriga egegutueta, umó erea jiria, númandu eghá ririe, “Avore, ená evetu dedegadi amburaita rouvie-tago, avona ari akuago eini jo ambi iradua-mi, sei unona singoi ená evetu dava fugoe!”
JOH 8:8 Aghá rea doa, Iesu rekago gonea vorea, endava ingo sumingomi gefieta,
JOH 8:9 unda gaga aghá riria-nu niningiguturie-gea, númane jivorea-javorea igiguturie. Bego barirari sei arieta, dumeni ambova igiguturie. Aria sidara egegea, aná evetunu Iesu gha dotuturie.
JOH 8:10 Aghá egeguturieta, Iesu erea jiria, aná evetudu eghá ririe, “Aná enembo niagha igigetu? Imó itia bera-bera urota, daita egegetua enembo eini jo jirambi ra?”
JOH 8:11 Aghá ririeta, aná evetumi mino ririe, “Jojabee, enembo eini tefo re.” Aghá ririeta, Iesu eghá ririe, “Avore, amó beago, jo inda sembago iruruturota, imó singoimi dambi aita roreta, ii, tago, rekago ari akokogo mania ata!”
JOH 8:12 Iesu na rekago natofodu eghá ririe, “Enemboda unana, aná amó re. Avona anda ambova furadua mo, umó bingoiva jo deĩ ambi aita rouvie-tago, umó jebuga tumanadu irari-da unana tambua baita rouvie.”
JOH 8:13 Aghá ririeta, Moses da Gaga Kaifa kakatomi* undú eghá regeguturie, “Imó avouvi inda rera gagada osagho fumbari enembo eini tefo-gea, jo gaa bee irambi re.”
JOH 8:14 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe. “Anda gagada osagho fumbari enembo eini tefo-gea amó gavera rari gaa reisi-reravore. Tago, amó eghá rere: amó donu rera, aná gaa bee re. Anada bee mo, amó niavoreta furera, kotú niavo kaverea yaita rora aná, amó rei-gerore. Tago, nímane jo gigigambi re.
JOH 8:15 Atá, nímane enemboda beforo garimi kotú nundubarimi reisi-irurutoravore. Amó mo, jo enembo eini irurambi eta rore.
JOH 8:16 Tago, anona iruraita asira mo, amó gaa bee nuenembo rirota, irurasire. Anada bee mo, amó jo anuka irambi re. Anda Afa amó ninenguturieta furera-gha, angá vitere.
JOH 8:17 Nímanda Agho Dariva eghá gefirieta vitie. ‘Enembo ungaghami mino-mino osagho fufirota, gaga dabako ananu regegadua mo, númanda gaga gaa bee-gea, gaabee egegari-du rouvie.’
JOH 8:18 Aghadu, amó andufa anda gagada osagho fufirota reta rore. Kotú Afa amó ninenguturieta furera beago, anda gagada osagho unona fumbuta rouvie.”
JOH 8:19 Aghá ririeta, númanena undava uriga eghá egeguturie. “Inda Nimamo niavoro?” regeguturieta, mino Iesu na númandu eghá ririe, “Amó avouvi, nímane gigigasira mo, anda Afa beago gigigasiravore. Tago, nímane anda Afagha angá mo, jo gigigambi re,”
JOH 8:20 Kambesi einiva, God du Tafaroro Ari Kambo* rova natofoda vesa ututa uria tevoda kasava jiria irirota, aná gaga ririe. Aghá ririe-tago, enembo eini avona jo furá umó nandambi re. Anada bee mo, unda fefera jo furá bubambi re.
JOH 8:21 Iesu rekago númandu eghá ririe, “Amó nímane doa serigota-gea, amó tava egeguturota, nímanda ari-bari akokogo jo doambi-gea, amburaita rosoravore. Amindu, amó niavo yaita rora-va, nímane jo yari inono irambi re.”
JOH 8:22 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari tofo-tofo rea niningiguturie, “Umó, niavo yadua, namonde amó avo jo ya bubari inono irambi gaa reiria mo, umó undufa dea amburaita urota reiria, aĩ, daiyagha adu?” númane mana-mana ea, aghá regeguturie.
JOH 8:23 Aghá regegutueta, Iesu rekago númandu eghá ririe, “Nímane tuva ená endava sirorutureravore. Atá, amó itivareta vorefurere. Amindu, nímane ená endada tofo re. Atá amó mo, jo ená endada tofo irambi re.
JOH 8:24 Amindu eghá retore, ‘Nímanda ari-bari akokogo jo doambi-gea, amburaita rosoravore.’ Aghá retora-da bee mo, Afana, amó ninenguturieta furera-nu jo gaabee egegambi adora, God nímanda ari akokogo jo nundubea gia doambi ata, nímane amburaita rosoravore.”
JOH 8:25 Aghá ririeta, númane regeguturie, “Atá, imó avouvi?” aghá regeguturieta, Iesu gaga mino eghá ririe, “Tutunova iruguturota, amó gaga donu rerara, dabako aghago re. Donu rekago rata niningigado?
JOH 8:26 Iruraita asira mo, nímandu gaga oruabe rasire-tago, amó ninenguturieta furera umó, ari-bari bee nuenembo re. Amindu, amó donu undava niningurera, aná nuenembo enembodu reaveta niningigeta rosoravore.”
JOH 8:27 Iesu aná gaga rirota, umó God Afadu ririe-tago, númane jo tanana ambi egeguturie.
JOH 8:28 Amindu rea, Iesu na númandu eghá ririe, “Nímane amó ririkigadi erota, dedegadi amburota-gea, gigigaita rosoravore: Enemboda Jojabee*, aná amó re. Amó andufa anda ragarova buro jo ambi eta rore-tago, donu anda Afami iruguturia, aná nuenembo reta rora-nu, gigigaita rosoravore.
JOH 8:29 Afa amó ninenguturieta furera, jo amó doata, anuka jirambi, umó angá danode jireta rore. Anada bee mo, anda donu eta rora-du, umó gangoro eta rouvie.”
JOH 8:30 Iesu aghá rieta niningiguturota, enembo oruaruabe umó gaabee egeguturie.
JOH 8:31 Jiusi enembo dumeni, avona umó gaabee egeguturia-dava Iesu eghá ririe, “Nímane anda gaga niningigea, aghago nuenembo egeguturota iririgadora, nímane anda yavero egegea,
JOH 8:32 gaa beeda ruru tanana egegaita rosoravore. Aghá ea, gaa beeda anomi vuregota, nímane jejebugaita rosoravore.”
JOH 8:33 Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Imó dodu vuregari-da gaga mo rere? Námane abua Abraham da imemendi re. Námane jo enembo einida sabua* iririgambi re.”
JOH 8:34 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Avona ari-bari akokogo urota iradua mo, umó aná ari-bari akokogoda sabua ea iraita rouvie.
JOH 8:35 Sabua jo kambo numamoda mendi bee irambi-gea, jo tumanadu numonde danode irambi aita rouvie. Tago, aná embóda mendimi, numonde danode tumanadu iraita rousue.
JOH 8:36 Aghá-gea, God da Mendimi nímane vuregea, nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doadua mo, nímane sabuada irari dodogea, unda sasingu bee egegea iririgaita rosoravore.
JOH 8:37 Amó tanana rore, nímane Abraham da sasingu re-tago, nímanda neno rova anda gaga tefo re. Aghá-gea, nímane amó dedegota amburari-du reisi-nundubutoravore.
JOH 8:38 Amó Afa andú donu iruguturieta gerurera nuenembo minono reta rore. Tago nímane, nimamoda gaga daiyagha ririeta niningiguturera, ananu egegeta rosoravore.”
JOH 8:39 Aghá ririeta, númane mino, “Námanda afa aná Abraham re,” regeguturieta, Iesu ririe, “Nímane Abraham da sasingu bee iririgasira mo, unda aito fugari daiyagha eta uria, aghagonu egegasiravore.
JOH 8:40 Atá amó, gaa bee donu God dava niningurera, aná nuenembo nímandu reta rore. Aghá re-tago, nímane amó dedegota amburari-du reisi-nundubutoravore. Tago ari-bari nímanda rosora aghago, Abraham jo ambi re.
JOH 8:41 Kotú nímane nimamoda buro egeguturota viteravore,” ririeta, númane eghá regeguturie, “Námanda Afa bee aná God re. Afa eini tefo re. Námane unda sasingu bee re.”
JOH 8:42 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu ririe, “Atá God nímanda Afa irasua, nímane amó neno bubugasiravore. Anada bee mo, amó unona ninenguturieta furera, eve vitere. Amó jo anda anomi furambi re.
JOH 8:43 Nímane anda gagada bee jo tanana egegambi eta rosoravore. Anada bee mo, nímane anda gaga ningari jo inono irambi re.
JOH 8:44 Nímanda nimamo bee aná Satan re! Aghá-gea, unda unonu egegaita reisi-nundubutoravore. Tutunova, umó fururota, enembo deaveta ambubugeta urie. Undava gaa bee eini tefo re. Aghá-gea, umó gaa beede, kotú ari-bari taubanade, umó uno ambi eta rouvie. Umó gavera embó, gavera nanjogoda numamo bee re.
JOH 8:45 Amó nimandu gaa bee nuenembo reta rore-tago, nímane unda sasingu ea iririguturota, amó jo gaabee egegambi rosoravore
JOH 8:46 Atá gigige! Amó ari-bari akuago eini ueta, nímanda enembo einimi gigiguturia, aĩ, tefo? Amó gaa bee rere-tago, nímane dodu amó gaabee egegambi roso?
JOH 8:47 God da sasingu, unda Gaga niningigeta rousue. Atá, nímane jo God da sasingu irambi re. Amindu rea, nímane anda gaga jo niningigambi rosoravore.”
JOH 8:48 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi mino undú eghá regeguturie, “Námane gaa bee regegutare. Imó eto-bato námanda gitofo Samaria embó einidava taimu akuagomi asugea irita uria, aghagonu indava asugea vitie.”
JOH 8:49 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Andava taimu eini jo asugea irambi re. Amó anda Afa kera urota irita rore. Tago nímane jo amó kera ambi egegeta rosoravore.
JOH 8:50 Amó jo enembomi raga rari-du buro ambi eta rore. Tago, God na durogha andú utaita nundubeta rouvie. Kotú irurari kato bee, umó re.
JOH 8:51 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona anda gaga ningia kaifa ea goghó adua, umó jo amburambi aita rouvie.”
JOH 8:52 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari niningigea, undú regeguturie, “Imó oreki gaga retueta, námane tanana egegetore, taimumi indava asugea vitie! Námanda mambube Abraham de feroveta manede dano ambubuguturie. Aghá egeguturie-tago, imó retoravore, ‘Enembo avona anda gaga ningia kaifa ea goghó adua, umó jo amburambi aita rouvie.’ Aghá rirota, inona Abraham serigea, imó jojabe gaa reravore. Atá imó rei-nundubutora, imó avouro?”
JOH 8:54 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Amó andufa anda duroghadu raga radora, anda duroghadava bee eini jo sirorambi aita rouvie. Tago, anda Afa nímanda God gaa regegeta rosora-mi, andú durogha ututa rouvie.
JOH 8:55 Avotago, nímane jo God gigigambi viteravore. Atá amó God gerurota, unda gaga niningurota vitere. Atá ‘amó jo God gambi re,’ rasira mo, amó eto-bato nímanego gavera embó irasire.
JOH 8:56 Nímanda mambube Abraham anda furaita rora feferanu nundubuturota gangoro urie. Atá, aná fefera buburiturieta, umó gia gangoro urie.”
JOH 8:57 Aghá ririeta, Jiusi enembomi eghá regeguturie, “Imó jo ghaeko 50 tambambi viteravore. Tago, imó daiyagha Abraham gari gaa rere?”
JOH 8:58 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Abraham jo sirorambi irieta, amó vitirere.”
JOH 8:59 Aghá ririeta, númane singoi bubugea, Iesu dedegota amburari-du egeguturie. Tago Iesu umó nungia, God du Tafaroro Ari Kambo* doa isaghava bubua arie.
JOH 9:1 Iesu umó deĩ uta irurota, embó eini dibe soikide sirorari reta gerurie.
JOH 9:2 Aghá gerurota, námanena uriga egeguturere, “Irugari kato, avoda ari akuagomi oná embó dibe soiki siroruturi? Tofo unda ari akuagomi uria, aĩ? Unda aya afaghada ari akuagomi uria?”
JOH 9:3 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Tefo, jo unda sembagomi o nue numamoghada sembagomi umó dibe soikide sirorambi re. Tago, God da anomi undava buro ata gigigari-du rea, aghá siroruturie.
JOH 9:4 Onembo vitia-du, God amó buro donu ari-du ninenguturieta furera-nu, namonde egegore! Atá, tumba riradua, avona buro eini jo ambi aita rouvie.
JOH 9:5 Avotago, amó endava irirota, enembodava unana aghago janimbuturota iraita rore.”
JOH 9:6 Aghá rea doa, umó visogha endava ea righia betuturieta, tauya uria-nu bua, aná embó dibe soikideda dibeva davea,
JOH 9:7 aná embódu ririe, “Ii, kambesi ragaro Siloam kotova avo inda dibe seghadi!” (Siloam rera-da bee mo, namonde anda gaami aná “Ninengota Yari” regegeta rousue.) Aghá ririeta, aná embó aria, aná kotova dibe seseghurieta fangiturieta, geruta naava arie.
JOH 9:8 Umó undari-du benunu uaveta, gigigeta uria enembomi kotú unda mambu mane dumenimi umó gigigea, mino-mino uriga eghá egeguturie, “Ená embó aná dibe soikide, onava asumbea irirota, undari-du benunu eta ria mo, umó ra?”
JOH 9:9 Númane mana-mana egeguturota, dumeni “Aná umó re,” regeguturie, kotú dumeni mi, “Embó eini eto-bato umongo re,” regegutueta, aná embómi undufa, “Ená amó re,” ririe.
JOH 9:10 Aghá ririeta, númane undú uriga egeguturie, “Inda dibe daiyagha fangetueta rei-gero?”
JOH 9:11 Aghá regeguturieta, aná embómi ririe, “Embó ragaro Iesu regegeta rousua-mi, visogha endava ea righia betetueta tauya etua-nu bua, anda dibeva davea doa retue, ‘Ii, kambesi ragaro Siloam kotova dibe seghadi!’ retueta, amó era, dibe seghetueta fangetueta rei-gerore.”
JOH 9:12 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Aná embó Iesu rera, niavoro?” regeguturieta, umó ririe, “Amó jo gambi re,” ririe.
JOH 9:13 Nangu Undari Feferava, Iesu tauyami bua, aná embó dibe soikide urieta, dibe fangiturie. Amindu rea, enembomi aná embó unumbea bua, Moses da Gaga Kaifa kakatodava* igiguturie.
JOH 9:15 Númane beago niningigaita uno egeguturie-gea, rekago uriga egeguturie, “Inda dibe daiyagha fangetu?” regeguturieta, aná embó ririe, “Iesu na visogha endava ea tauyagha bua, anda dibeva davea retueta, amó era, dibe seghetueta fangetueta, oreki rei-gerore.”
JOH 9:16 Aghá ririeta, Moses da Gaga Kaifa kakato dumenimi Iesu da tamova gaga eghá regeguturie, “Ená embó Nangu Undari Feferada agho dari jo kaifa ambi eta rouvie. Aghá-gea, umó jo God davareta furambi re,” regeguturie, kotú dumeni regeguturie, “Ari akuago embómi ivata anogha jo ata sirorambi aita rouvie,” aghá regegea, rorova gategea, besiga egeguturie.
JOH 9:17 Aghá regeguturota, Moses da Gaga Kaifa kakatomi rekago aná embódu regeguturie, “Ana embómi retueta, inda dibe fangea taubana etue. Amindu imó daiyagha rei-nundubuto? Rege niningigore! Umó avouro?” regeguturieta, umó eghá ririe, “Umó feroveta eini re.”
JOH 9:18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari númane aná embó dibe soikide jebuguturia, jo gaabee egegambi re. Amindu rea, ririeta númane aria aná embóda nue numamogha bua fufuguturie.
JOH 9:19 Bua fufuguturieta, uriga egeguturie, “Gigige! Ená nímanda mendi ra? Umó dibe soikide sirorari gaa retora mo, umó ra? Atá umó oreki daiyagha ea rei-geru?”
JOH 9:20 Aghá regeguturieta, nue numamogha regeguturie, “Námane tanana rosore, ená námanda mendi re. Umó dibe soikide siroruturie.
JOH 9:21 Tago, avona unda dibe etueta fangetua, kotú umó daiyagha oreki rei-gerua, aná námane beago jo gigigambi re. Amindu, umó embó reta, undava uriga egege! Undufa rata niningigadi!”
JOH 9:22 Aghá regeguturia-da bee, aná embóda nue numamogha Jiusi enemboda babarigaridu oru egeguturie. Anada bee mo, babarigari númane seibe manaka gaegeguturie: Enembo avona Iesu gaabee egeguturota, “God da ninengota furari-du riria embó aná, umó re,” rirota, nghaĩ itari kambova* furasua, númanena umó tutuvegasueta, airo irasue.
JOH 9:23 Amindu rea, aná embóda nue numamogha oru egeguturota, eghá regeguturie, “Undava uriga egege! Undufa rata niningigadi!”
JOH 9:24 Aghá regeguturieta, Jiusi enemboda babarigarimi rekago ririeta, aná embó dibe soikide siroruturia kaverea furia teterurieta, eghá regeguturie, “Jebugetoravota, God nuenembo raga rege! Námane tanana rosore, aná embó Iesu umó ari-bari akokogo ari kato re.”
JOH 9:25 Aná embó mino ririe, “Umó ari akuago embó ra, aĩ tefo, amó mana-mana rore. Tago, amó tanana rore, sei amó dibe soikide vitara, oreki dibe fangetueta rei-gerore.”
JOH 9:26 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Atá, umó daiyagha etueta, inda dibe soiki fangetueta, imó rei-gero?”
JOH 9:27 Aghá regeguturieta, aná embó ririe, “Amó seibe retore-tago, nímane niningigari injigha egegetoravore. Atá dodu rekago ningaita uno roso? Aghajora, nímane beago unda ambo nimbi egegaita uno egeguturota, reisi-rera-jogo.”
JOH 9:28 Aghá ririeta, númane undú tauga-kavavana rirota, eghá regeguturie, “Imó seibe Iesu da ambo nimbi eini ea viteravore-tago, námane aná, Moses da ambo nimbi re.
JOH 9:29 Námane gia tanana rosore, God umó Moses gha gaga reta urie. Atá ená embó Iesu doda reta furia, námane jo gambi re.”
JOH 9:30 Regeguturieta, aná embómi númandu ririe, “Daiyagha reisi-rere? Unona etueta, anda dibe fangetue-tago, umó doda reta furia, nímane tanana ambi gaa reisi-reravore.
JOH 9:31 Gigige! Namonde amó dano reisi-gerore. God jo ari akokogo enemboda gaga ningambi eta rouvie. Tago, umonu neno rururota, unda uno egegeta rousua enemboda gaganu ningita rouvie.
JOH 9:32 Atá, uutu enda sirorea furia-va, enembo eini avona jo ata-gea, enembo dibe soiki sirorari dibe fangota, avona gigigambi vitare-tago, oreki unona retueta anda dibe fangetue.
JOH 9:33 Aghá-gea, umó God davareta furambi asua, ená eini-eini eghago jo asueta sirorambi asue,”
JOH 9:34 Aghá ririeta, númanena undú tauga kavavana eghá regeguturie, “Imó sirorea furera-va, inda ari akokogogha dano fureravore. Aghá re-tago, imó daiyagha inona námane irugaita rere?” aghá regegea, aná embó tutuveguturota, airo irari-du regeguturie.
JOH 9:35 Aná embó tutuveguturia-nu ningia, Iesu aria, aná embó tambua ririe, “Imó Enemboda Jojabeenu gaabee rora?”
JOH 9:36 Aghá ririeta, aná embó mino undú eghá ririe, “Kotofuko, Enemboda Jojabee niavo ro? Rege, amó ningia, umó gaabee are!”
JOH 9:37 Aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Imó seibe rei-geroravore! Enemboda Jojabee* enanu ingá jiria viteravore.”
JOH 9:38 Aghá ririeta, aná embó ririe, “Jojabee, amó oreki imó gaabee rore,” rirota, Iesu da dibeva koubomi jengirea tumogha baĩ urie.
JOH 9:39 Aghá urieta, Iesu na ririe, “Amó enembo iruraita endava vorefurere. Amó enembo dibe soikide rata, dibe fafangegea, neno nundubari-du furere. Kotú, enembo dibe fafangegari mane rata, dibe soiki egegea, nundubari sidara ari-du rea, furere.”
JOH 9:40 Aghá rieta niningiguturie-gea, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumeni Iesu de vitiria-mi, uriga egeguturie, “Imó námane beago, dibe soikide gaa rera?”
JOH 9:41 Aghá regeguturieta, Iesu na mino ririe, “Nímane dibe soiki iririgasira, nímane ari-bari akokogoda mino eini jo bambi egegasiravore! Aghá re-tago, ‘Námanda dibe jo soiki irambi re,’ reta rosoravore. Amindu, amó eghá rere. Nímanda ari akokogoda mino jo sidara ambi irota, ambova tambaita rosoravore.”
JOH 10:1 Iesu aghá rirota, kasia eini ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Embó avona oka sifi da kara bebatova terambi, emboro einiva samba ea rarigea voradua, umó aná bagia kato re.
JOH 10:2 Tago, enembo avona bebatova teradua, oka sifi kaifa ari kato bee, aná umó re.
JOH 10:3 Kotú, bebato kaifa ari kato bebato undú ifegaita rouvie. Kotú sifi mane unda beda eronu niningiguturota, umó tanana eta rousue. Aghá urota, sifi unda tofo-gea, ragarova atembutuaveta ningia, undava iaveta, unumbea bua isaghava bubuta rouvie.
JOH 10:4 Aghá ea, númanda dibe kena jiria iruaveta, sifi mane unda beda eronu niningigea, tanana egeguturota, unda ambova igigeta rousue.
JOH 10:5 Avotago, enembo einida beda eronu jo ningia tanana egegea, unda ambo-ambo egegambi aita rousue. Anda bee mo, be eini ningadua, númane oru susumbugea igigaita rousue.”
JOH 10:6 Iesu na kasia gaga aghá ririe-tago, aná gagada bee númane jo gigigambi re.
JOH 10:7 Aghadu rea, Iesu na rekago númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Amó aná sifi da kara bebato re.
JOH 10:8 Atá, amó furambi irieta, sei avona anda dibe kena fufuguturia, aná bagia kakato re. Amindu, sifi mane númanda beda eronu jo niningigambi re.
JOH 10:9 Atá, amó aná bebato re. Enembo avona furá, andava teradua, anona sonembota, jebuga tambaita rousue. Kotú, terua bubua egeguturota, undari taubana tambaita rousue.
JOH 10:10 Bagia katomi bagia urota, data amburari-du, kotú susughi nuenembo aita teruta rouvie. O amó furera aná, anda sifi mane jebuga bubugari-du kotú, jebuga taubanami numandava beda ari-du rea furere.
JOH 10:11 Oka sifi kaifa ari kato taubana, aná amó re. Kotú sifi kaifa ari kato taubana unda jebuga unda sifi du rea utua, amburaita simbugea vitie.
JOH 10:12 Tago, guri baita buro eta rouvia embó, umó jo sifi kaifa ari kato bee irambi re. Aghadu, umó sinakoro fururota gadua, aná sifi mane avo doa, umó oru sumbaita rouvie. Aghá ata, sinakoromi tuvia gambota, sifi mane gategea airo-airo susumbugaita rousue.
JOH 10:13 Aná buro kato umó doa sumbaita rouvia-da bee mo, umó guridu buro eta rouvie. Aghá-gea, sifi dava donu siroradua, umó jo kaifa ea goghó ambi, doa sumbaita rouvie.
JOH 10:14 O amó mo, aná sifi kaifa ari kato taubana bee re. Eto-bato, Afa amó gita rouvia aghagonu, amó beago umó gita rore, kotú amó anda sifi gia, tanana uaveta, anda sifi mane beago, amó gia tanana eta rousue. Amindu rea, amó númandu amburaita simbugea vitere.
JOH 10:16 Anda sifi dumeni vitie, jo ená kara rova irambi re. Aghá-gea, amó ya númane beago unumbea bua fururota, anda be niningigaita rousue. Aghá ata-gea, kaifa kato dabakomi, númane kara dabakova kaifa aita rouvie.
JOH 10:17 Anda Afa amó neno bua goghó eta rouvie. Anada bee mo, amó rekago amburariva reta jebugea eraita rea, anda jebuga doa amburaitare.
JOH 10:18 Anami reiria mo, enembo eini avona jebuga amó kena jo rougea bambi aita rouvie. Anda unomi ‘avore’ rata-gea, dedegota amburaita rore. Andufa anda anomi anda jebuga doa utaita rore. Kotú andufa anda anomi rekago bua eraita rore. Anda Afami amó aghá ari-du ririe.”
JOH 10:19 Iesu gaga aghá ririeta, Jiusi enembo niningigea, rekago sarigea jiria besiga egeguturie.
JOH 10:20 Aghá egeguturota, enembo dumeni regeguturie, “Taimu akuagomi undava asugea vitie, kotú umó beforo akuago re. Dodu unda gaga reisi-niningo?”
JOH 10:21 Kotú dumeni regeguturie, “Taimu akuagomi unda rova irasua, gaga aghago jo rambi asue. Kotú enembo dibe soikide jo taimumi ata, dibe fangambi asue.”
JOH 10:22 Yaurada feferava, God du Tafaroro Ari Kambo* Seseghuria-da Banau buburiturie. Banau aita uua-du, Iesu avo Jerusalem vitirie.
JOH 10:23 Jiusi enemboda Tafaroro Ari Kambo rova, Iesu na terua kambesi einiva, Kini Solomon da Sebo regegeta uria, avo deĩ ea arie.
JOH 10:24 Deĩ irueta, Jiusi enembo umó rorogea jiria eghá regeguturie, “Imó avouvi, daiyagha isaghava radi niningigambi roso? God da ninengota furari-du riria embó Keriso, imó ra, aĩ? Gaa bee nuenembo rege námane niningigore!”
JOH 10:25 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Amó seibe retore-tago, nímane jo gaabee egegambi re. Afada ragarova, ivata anogha anda eta rora-mi, amó avouvi isagha rouvie.
JOH 10:26 Aghá re-tago, nímane jo gaabee egegambi re. Anada bee mo, nímane jo anda sifi iririgambi re.
JOH 10:27 Anda sifi mo, anda beda ero niningiguturota, tanana egegea, númane anda ambo-ambo eta rousue. Kotú amó númane gari re.
JOH 10:28 Kotú jebuga tumanadu irari anona utota, númane bua, jo ambua sidara ambi aita rousue. Enembo eini avona númane jo anda ingova righia rougea bambi aita rouvie.
JOH 10:29 Númane, anda Afami andú ututurie, kotú unda ano jojago bee re. Amindu, avona furá númane anda Afada ingova jo rougea bambi aita rouvie.
JOH 10:30 Kotú Afagha angá amó aná dabako re.”
JOH 10:31 Aghá ririeta, Jiusi enembo rekago Iesu dedegaita singoi bubuguturie.
JOH 10:32 Aghá egegutueta, Iesu na númandu ririe, “Ivata anogha oruaruabe anda Afana reaveta, anona irugeaveta, nímane gigigeta rosora-du rea, aĩ, dinunu eini donu etora-du rea, amó singoimi dedegaita roso?”
JOH 10:33 Umó aghá riria-du, Jiusi enembomi mino regeguturie, “Inda ivata taubana manedu rea, jo singoimi imó dedegambi egegaita rosore-tago, inona God da ragaro fara rora-du, aghá egegaita rosore. Imó enembo bee re-tago, inda rariva mo, imó indufako God gaa reravore.”
JOH 10:34 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Tofo nímanda Agho Dari gefiria-da rova: God na enembodu rirota, númane dano god gaa ririe.
JOH 10:35 Kotú God da agho darimi donu reiria, aná gaa bee re, tumanadu iraita rouvie. Enembo avona unda gaga niningiguturia-du, God na enembodu rirota, númane dano god gaa ririe.
JOH 10:36 Avore, anuka amonu Afa na gategea ninenguturieta endava vorefurere-gea, ‘Amó aná God da Mendi re,’ retora-nu niningigea, nímane dodu God da ragaro anona fara ari gaa reisi-rere?
JOH 10:37 Amó anda Afada unonu jo ambi asueta gigigasira, avore, mania amó gaabee egegata!
JOH 10:38 Avotago, amó anda Afada unonu urota gigigea, amó gaabee egegambi adora, avore, anda ivata-kavata anode eta rora ananu gigiguturota gaabee egegasiravore! Aghá urota, nimane gigigea tanana ea goghó aita rosoravore: ‘Gaa bee: Afa andava takembea vitie, kotú amó Afadava takembea vitere. Angá mo danode dabako ea vitere.’”
JOH 10:39 Iesu aghá ririeta, númane rekago umó nanandigaita egegutueta, umó doa jivorea arie.
JOH 10:40 Iesu aria, Jordan uvu rekimbea, Jon da enembo uvumi bafutaito eta uria kambesi seiva vitirie.
JOH 10:41 Umó avo irieta, enembo oruaruabe furia, undava bububugea, eghá regegeta urie, “Jon ivata-kavata anode eini jo ambi re. Tago, ená embódu donu reta uria, aná gaa bee re.”
JOH 10:42 Aghade, aná kambesiva enembo oruaruabe umó gaabee egeguturie.
JOH 11:1 Betani embó eini, ragaro Lasarus, kae rururie. Betani, aná Meri ungá unda kaka Marta ghada naa re.
JOH 11:2 Ená Meri rera, mose eini uka muu munode Jojabeeda ekava averegea unda foumami dufituria, aná umó re. Kotú ená Lasarus kae bua vasia vitiria, aná Meri da ruu re.
JOH 11:3 Avore, Lasarus kae bua iria-du, unda gharototomi gaga eghá ituturieta, Iesu dava arie: “Jojabee, inda neno bari komana aná kae bua vitie.”
JOH 11:4 Aghá ningia, Iesu eghá ririe, “Ená kae Lasarus da bua ambubuta, aná jo amburota sidara ari kae bua amburambi re. Tago, God da durogha isagha ari-du rea, aná kae rura. Aghade, God da durogha isagha aita rouvia-mi unda Mendida durogha beago isagha ata, enembomi gigigaita rousue.”
JOH 11:5 Iesu Meri ungá Marta gha Lasarus de dano neno rururota irita urie.
JOH 11:6 Lasarus da kae rururia-da bingá, Iesu niningurie-tago, aná kambesi jo doa yambi, fefera ungagha avo vitirie.
JOH 11:7 Fefera ungagha sidara urieta, námane unda ambo nimbidu ririe, “Namonde kaverea Judia Frovensiva igigore!”
JOH 11:8 Aghá ririeta, námane regeguturere, “Irugari kato, tumbo enembo Jiusi enembo avo vita-mi, imó singoimi dedegaita egeguta-tago, imó rekago kaverea avo yaita rera?”
JOH 11:9 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Rifogha reta iiava jamade, unana janimbeta rouvie. Janimbuturota, enembo avona aito ea deĩ yadua mo, jo eka dea fugota jurambi aita rouvie. Anada bee mo, umó unana gerurota yaita rouvie.
JOH 11:10 Atá, enembo avona tumbade deĩ egegaita rousua-mi, eka dea fugota, umó juraita rouvie. Anada bee mo, unana tefo, tumba-gea, eka dea fugota, umó juraita rouvie.”
JOH 11:11 Aghá riria-da ambova, umó eghá ririe, “Namonde anda komana Lasarus umó eevo rouvie. Tago, anona ya avo bubua, evurota umó eraita rouvie.”
JOH 11:12 Aghá ririeta, námane unda ambo nimbimi regeguturere, “Jojabee, umó evo rouvie-gea, jebugaita rouvie.”
JOH 11:13 Lasarus da ambubuturia-da gaganu Iesu na nundubuturota ririe-tago, námanda nundubuturera mo, eevo beedu rari gaa regeguturere.
JOH 11:14 Aghá regeguturera-du, Iesu námandu isaghava ririe, “Lasarus aná ambubuta-tago, undava yambi utare-gea, amó gangoro rore. Anada bee mo, eghá rora-mi ata, nímane amó gaabee egegaita rosoravore. Aghadu egege, namonde undava igigore!”
JOH 11:16 Aghade, Tomas na námandu eghá ririe, “Avoreta, egege, namonde Irugari katode dano ya ambubugore!” Tomas rera-da ragaro eini Didimus regegeta urere.
JOH 11:17 Iesu aria buburiturota nininguria mo, Lasarus seibe bua aria furuguturieta, fefera ungagha-ungagha sidara uria-nu niningurie.
JOH 11:18 Betani naavareta Jerusalem yari jo roo yafabe irambi re, kilomita bakode re.
JOH 11:19 Aghá-gea, Lasarus amburari bingá niningigea, Jiusi enembo oruaruabe Marta ungá Meri gha sonembea gumema aita fufuguturie.
JOH 11:20 Aghade, Iesu furia, utuva uria-nu ningia, Marta erea, umó tambaita bubua arie. Atá, Meri kambova vitirie.
JOH 11:21 Aria tambua, eghá ririe, “Jojabee, imó eve irasira, anda ruu jo amburambi asue.
JOH 11:22 Tago, amó rei-gerore, imó oreki enembo God dava dodu benunu adora, God na indú utaita rouvie.”
JOH 11:23 Aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Inda ruu aná rekago jebugea eraita rouvie.”
JOH 11:24 Aghá ririeta, Marta na eghá ririe, “Amó rei-gerore, umó ambubuta-tago, fefera ambova rekago kaverea eraita rouvie.”
JOH 11:25 Marta aghá riria-du, Iesu mino undú ririe, “Amburarivareta jebugea erari-da ano kotú jebugada ano andava vitie. Aghá-gea, enembo avona amó gaabee egeguturota iradua, amburaita rouvie-tago, rekago jebugea eraita rouvie.
JOH 11:26 Kotú, enembo avona amó gaabee egeguturota iradua, umó jo ambua sidara ambi aita rouvie. Umó jebuga tumanadu irarinu tambua baita rouvie. Imó ená gaga gaabee rora?” ririeta,
JOH 11:27 Marta na Iesu du ririe, “Aĩ, Jojabee! God na unda Mendi utota, endava furari gaa riria, aná imó re. Ananu gaabee rore,” ririe.
JOH 11:28 Marta aghá rea doa, kaverea aria, unda rao Meri ghogho ririeta furieta, be kasami ririe, “Irugari kato etia bubua, imó gaita kaifa urota reirie.”
JOH 11:29 Aghá ririeta ningia, Meri tutomi erea, Iesu tambaita arie.
JOH 11:30 Atá, Iesu jo ya naa banunava bubambi re. Marta aria, umó niavo tafiria kambesi dabako avo vitirie.
JOH 11:31 Meri tatavami erea irueta gigigea, Jiusi enembo yove gaje rirota, Meri de kambo rova vitiria-da nundubuturia mo, Meri ya, uje singoi toova jii raita yari gaa regeguturie. Amindu númane erea, unda ambova igiguturie.
JOH 11:32 Meri aria, Iesu dava bubua, unda eka tuva jujururota eghá ririe, “Jojabee, imó eve irasira, anda ruu jo amburambi asue.”
JOH 11:33 Aghá rirota, umó jii rieta, kotú enembo numonde fufuguturia beago jii regeguturie. Aghá egegutueta gia, Iesu da neno duduku urota, giimi gayarigo urie.
JOH 11:34 Aghá urota ririe, “Umó niavo uje egeguta?” ririeta, numane eghá regeguturie, “Jojabee, fu gadi!”
JOH 11:35 Aghá regeguturieta, Iesu jii ririe.
JOH 11:36 Aghá ueta, aná Jiusi enembo gigigea eghá regeguturie, “Gigige, umó Lasarus neno bua goghó eta rouvie.”
JOH 11:37 Aghá ririeta, Jiusi enembo dumenimi eghá regeguturie, “Embó eini dibe soikide sirorari unona utata dibe fangita. Aghá-gea, umó eve irasua, unona buregasueta, Lasarus jo amburambi asue. Aghajora, ivata aghago arida ano undava vitia-jogo.”
JOH 11:38 Iesu rekago Lasarus du neno mema jojabe urota, singoi beko too, ujeva arie. Aná uje bebato singoi jojabemi oberea gajari vitirie.
JOH 11:39 Aghá-gea, Iesu na númandu ririe, “Singoi obere, kasava yae!” Aghá ririeta, aná amburari embóda gharovu Marta na ririe, “Jojabee, avotago umó furugutata fefera ungagha-ungagha sidara etue-gea, masa sembago rouvie.”
JOH 11:40 Marta aghá ririe-tago, Iesu na mino undú eghá ririe, “Amó indú seibe ritare, ‘Imó amó gaabee adora, God da durogha gaita roravore.’”
JOH 11:41 Aghá ririeta, númane aná singoi oberea airo ititiguturieta, Iesu dibe itiva ea eghá ririe, “Afa, imó nghaĩ javea, anda gaga ningita rora-du, imó ghanena rore.
JOH 11:42 Amó rei-gerore, fefera inono, imó nghaĩ javea, anda gaga ningita roravore. Tago, oreki ená enembomi amó inona ninenguturieta furera-nu gigigea, gaabee egegari-du rere.”
JOH 11:43 Iesu aghá rea sidara ea, be jojabe ghogho ririe, “Lasarus, bubua fu!”
JOH 11:44 Aghá ririeta, aná amburari embóda eka ingo eembo saghai tamoda bimbimi eghovea biruru uria-gha, kotú unda dibe be eembo saghai tamo tufokomi eghovuturia-de aghá bubua isaghava furueta, Iesu na númandu ririe, “Eembo vuregea bua do-gea yae!”
JOH 11:45 Aghade, Jiusi enembo oruabe Meri sonembaita fufuguturia-mi, Iesu da donu uria-nu gigiguturie-gea, umó gaabee egeguturie.
JOH 11:46 Tago, enembo dumeni kaverea aria, Iesu da daiyagha uria, ananu ririeta, Moses da Agho Dari Kaifa kakato* niningiguturie
JOH 11:47 Aghá niningiguturie-gea, Moses da Agho Dari Kaifa kakatode, fristi* maneda kokotofude kotú kanisera* manede dano desea, manaka gaegeguturota, eghá regeguturie, “Namonde amó aná embódu daiyagha egega? Aná embóda ivata anogha oruaruabe eta rouvia-nu gigige!
JOH 11:48 Ená ivata jojabebei anogha eta rouvia, namonde jo rata doambi, aghami aghami urota iradua, enembo dano umó gaabee egegaita rousue. Aghá uradua, Rom enembomi furá, namonde anda Tafaroro Ari Kambo* dea bejea, namonde anda natofo susughi ea, dedegota ambubugaita rosore.”
JOH 11:49 Aghá regegutueta, aná ghaekova fristi maneda beforo righari embó eini ragaro Kaiafas, unona erea eghá ririe, “Nímane nundubari sembago rosoravore.
JOH 11:50 Nímane eghá gigige! Namonde Jiusi enembo dano ambubugadora, aná akuago bee re. Aghá-gea, enembo oruaruabeda ragarova, embó dabakomi amburadua, aná taubana re!”
JOH 11:51 Avore, Kaiafas umó aná ghaekova fristi maneda beforo righari ea irirota, aná gaga jo undufa unda nundubarimi rambi re. Tefo, God na unda unomi urieta, Kaiafas na Iesu daiyagha Jiusi enembo oruaruabeda kambesi bua amburaita rouvia-nu rirota, God da unonu isagha urie. Iesu unda natofo Jiusi enembo du amburasue, kotú God da uno eini mo, roo enda nanjogoda enembo God nu gaabee egeguturota vitiria-nu, Iesu na bua furá danode takembari-du rea, amburasue.
JOH 11:53 Aná fefera aghade, númane Iesu dedegota amburari-du rea, manaka gaegeguturie.
JOH 11:54 Aghá ningia, Iesu jo isaghava iru-furu ambi re. Umó aria, naa ragaro Efraim anava buburiturie. Efraim naa, uvu tefo kotú enembo irambi kambesi kasava re. Anava bubua, námane unda ambo nimbide avo vitirere.
JOH 11:55 Námane Jiusi enemboda Serigea Yari Banau* fefera furia, utuva urieta, enembo oruaruabe númanda naa dodogea, Jerusalem yayavuguturie. Númane banau feferada dibeva bubua, númanda sembago mane seseghegaita rea, igiguturie.
JOH 11:56 Aghade, númane God du Tafaroro Ari Kambo* rova danode desea iririguturota, Iesu bubadua gigigaita rea, dibemi irurea iru-furu egeguturie. Aghá egeguturota, mino-mino rea niningiguturie, “Nímane daiyagha reisi-nundubuto? Iesu Jerusalem banauva furadua?”
JOH 11:57 Aghade, fristida kokotofude kotú Moses da Agho Dari Kaifa kakatodemi eghá regeguturie. Enembo eini avona Iesu gigigasua mo, regegasueta númane niningigea, ya umonu nanandigasue.
JOH 12:1 Fefera ingo yoveni, yoveniva dabako sidara ata-gea, Serigea Yarida Banau* egegaita ueta, Iesu Betani arie. Iesu da ririeta amburarivareta jebugea eroruria embó Lasarus, aná naava irita urie.
JOH 12:2 Anava Iesu da ragarova jama undari simbuguturie. Aghá urota, Marta na eini-eini simbugutueta, Lasarus beago farova enemboda rorova irirota, undari undidiguturie.
JOH 12:3 Aghade, Meri na uka muu (1/2) lita aghagonu munode, ragaro nadi reta, bua furie. Aná uka muuda muno taubana dogo, jo uvugha bagega irambi-gea, mino bee itiva re. Terua, Iesu da ekava averegea doa, unda foumami dufiturieta, aná uka muuda muno taubanami aná kambo roo beda urie.
JOH 12:4 Aghá ueta, unda ambo nimbi eini, Keriot embó Judas, ambova Iesu dubo ea gitofodu ututuria-mi ririe,
JOH 12:5 “Daiyagha aná uka muu utua ghaeko dabako buro ea bari guri* aghagonu bua, makasi enembodu vesa egegambi ro?”
JOH 12:6 Atá Keriot embó, Judas, umó makasi enembodu jo nundubuturota rambi re. Umó Iesu da noni rova umó guri kaifa kato re-tago, bagia eta urie-gea, undufa umonu nundubuturota ririe.
JOH 12:7 Aghá ririeta, Iesu na unda gaga mino eghá ririe, “Mania ená evetudu dibe beva regegata! Amó amburota simbugea uje aita rouvia feferadu nundubuturota, ená uka muu munodemi sei simbugetue.
JOH 12:8 Atá, reisi-gerora, makasi enembo aná nemonde danode, fefera numbo tofo bee iraita rosoravore-tago amó jo namonde tumanadu irambi aita rore.”
JOH 12:9 Aghade, Iesu avo irieta, Jiusi natofo jede unda bingá niningiguturie-gea, dano avo igiguturie. Númane Iesu nuenembo gigigaita yambi re-tago, aná embó Lasarus Iesu da ririeta amburarivareta eroruria, umógha dano gigigaita rea, igiguturie.
JOH 12:10 Atá, fristida* kokotofumi Lasarus beago data amburari-du, manaka gaegeguturie.
JOH 12:11 Anada bee mo, Iesu na ririeta, Lasarus amburarivareta jebugea eroruria-du rea, Jiusi enembo oruaruabe Iesu gaabee egeguturie.
JOH 12:12 Enembo oruaruabe Serigea Yari Banauva* fufuguturia-mi, fefera eini Iesu da furari bingá niningiguturie. Avore, Iesu Jerusalem bogu naava bubaita furueta, númane ika einida fafatu oruko aghago bua, Iesu tambaita igiguturota, koko-koko rea eghá regeguturie, “Orokaiva! Orokaiva! God du raga regegore! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore! Israel enemboda kini du, raga regegore! Orokaiva!”
JOH 12:14 Iesu oka ragaro donki da mendinu gia bua, anada etova asumbea furie. Atá umó daiyagha uria aná mo, Buka Seiva gefiria aghago nuenembo siroruturie.
JOH 12:15 Aná gaga evere: “Saion* ootova vitia enembodu eghá radi rere, mania oru egegata! Nímanda kini oka donki da etova asumbea reifie.”
JOH 12:16 Fefera aghade, námane unda ambo nimbi ená gaga maneda bee tanana egegambi re. Tago ambova, God na Iesu ririeta erea, unda durogha gari bua uutuva asumbuturia aghade, námane donu undú egeguturera, kotú undú Buka Seiva donu gembari vitia-da bee dano, námane nundubea tanana egeguturere.
JOH 12:17 Avore, Iesu sei ririeta, Lasarus uje singoi toova amburarivareta eroruria-nu, natofo jedemi gigigea, bingá regeguturieta aria fafate urie.
JOH 12:18 Iesu na, aná ivata anogha urieta bingá sirorea aria fafate urieta niningiguturie-gea, enembo oruaruabe erea, Iesu tambaita igiguturie.
JOH 12:19 Aghadu rea, Moses da Agho Dari Kaifa kakato* mino-mino eghá regeguturie, “Enembo namonde anda gaga ningambi rousue. Atá oná embó gigige! Enembo dano unda ambova reisi-iye.”
JOH 12:20 Banauda feferava, enembo nanjogo tumogha baĩ egegaita rea, Jerusalem igiguturia-da rova Grik enembo dumeni igiguturie.
JOH 12:21 Númanena furia, Iesu da ambo nimbi eini, ragaro Filip du eghá regeguturie, “Kotofuko, námane Iesu gigigaita uno rosore.” Filip rera, umó Galili roo endava, naa ragaro Betsaida embó re.
JOH 12:22 Númane aghá regeguturia-du, Filip aria, Andru rea ningia, ungá aria, Iesu du regeguturie.
JOH 12:23 Regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “God unda durogha gari Enemboda Jojabee* dava utarida fefera etia bubie.
JOH 12:24 Aghá-gea, amó nímandu gaa bee rere. Farava vee tefo isaghava iradua, dibe dabakonu iraita rouvie. Ata, jua endava vorea amburadua, vitia bee oruabe aita rouvie.
JOH 12:25 Dabako aghago, enembo avona unuka unda irari-du nundubuturota, neno badua, umó jebuga tumanadu jo bambi aita rouvie. Avotago, enembo avona endava irirota, unda irari doa, andú rirota amburadua, umó jebuga tumanadu irari baita rouvie.
JOH 12:26 Kotú, enembo avona anda sabua* aita adua mo, umó anda ambo-ambo aita rouvie. Amó niavo iradora, anda sabua beago avo iraita rouvie. Enembo avona andú buro adua, anda Afa na umó kakara aita rouvie.”
JOH 12:27 Aghá rirota, Iesu eghá ririe, “Amó neno rova mema jojabe itatama rore. Tago, ‘Afa, ená mema fefera andava do bua serigadi!’ jo rambi aita rore. Anada bee mo, amó ená memanu itatama aita rea, endava furere.
JOH 12:28 Amindu rea, Afa, inda ragaro righi eroruturota, durogha ae!” Iesu aghá ririeta, uutuva reta beda eromi eghá ririe, “Seibe righia erorueta durogha urie, kotú rekago aghá aita rore.”
JOH 12:29 Aghade, natofo jede avo jijiregea vitiria-mi aná beda ero niningigea, dumenimi eghá regeguturie, “Gururu re.” Kotú enembo dumeni regeguturie, “Anerami undú gaga reirie.”
JOH 12:30 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Ená beda ero nímandu rea retue, jo andú rambi re.
JOH 12:31 Enembo irurarida fefera etia bubie. Kotú unona ená endada beforo righari embó bua fugota juraita rouvie.
JOH 12:32 Kotú, númane, amó endava reta ifatarava righota eradora mo, enembo dano anona ghambugota andava fufugaita rousue.”
JOH 12:33 Iesu aghá rirota, unda amburari daiyagha amburaita rouvia-nu isuri urie.
JOH 12:34 Aghade, natofo jedemi be fugia eghá regeguturie, “Námanda Agho Darinu isuri urota reaveta niningigeta rosora mo, ‘Embó eini, God da ninengota furari-du riria, umó tumanadu iraita rouvie.’ Atá Enemboda Jojabee* ifatarava righota erari gaa rera-du mana-mana urota reisi-rere, ‘Enemboda Jojabee mo avouvi?’”
JOH 12:35 Aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Fefera tufoko, unana nemonde dano iraita rouvie. Amindu unanava deĩ egege, doadi-gea bingoimi furá nímane afuregauveta. Atá enembo avona, bingoiva deĩ rouvia, doda reiya, umó jo gia goghó ambi re.
JOH 12:36 Amindu, nímane unana gaabee urota bubugadora aná, nímane unanada sasingu bee aita rosoravore.” Iesu, umó aná gaga aghá rea sidara ea, númane doa, ghosá ea aria nungiturie.
JOH 12:37 Iesu ivata jojabebei dumeni dumeni númanda dibeva eaveta gigigeta urie-tago, númane jo umó gaabee egegambi eta urie.
JOH 12:38 Aghá ueta, feroveta Aisaia da gefiria gagada bee enava isagha urie, aná evere: “Jojabee, gaga námanda ritara gaga, avona gaabee uta? Kotú avodava Jojabeeda ano irugutata gera?” Aisaia aghá gefirie.
JOH 12:39 Ená gaga númane gaabee egegambi uria-du, feroveta Aisaia rekago kambesi einiva eghá gefirie:
JOH 12:40 “Rourogo dibemi gigigea nenomi nundubuturota, neno kaverauve-degea, God na ririeta, númanda dibe soiki ea, neno nundubari sidara urie. Jo aghago ambi asua mo, númane neno kaverea númanda ari akokogo doasueta, God sonembasueta, jejebugasue.”
JOH 12:41 Aisaia aghá riria-da bee mo, Iesu da durogha umó gerurie-gea, undú rea ririe.
JOH 12:42 Tago, Jiusi enembo oruabe númanda babarigari dumenide dano Iesu gaabee egeguturie-tago, enembo dumenidu jo isaghava regegambi re. Anada bee mo, rourogo Moses da Agho Dari Kaifa kakatomi* númane nghaĩ itari kambova* terauve-degea gaa regeguturia-du oru egegeturie.
JOH 12:43 Aghá urota-gea, enembomi númandu raga regegari-du egegeta urie. Tago God na númandu raga rari-du jo egegambi re.
JOH 12:44 Aghá-gea, Iesu na enembodu be jojabemi eghá ririe, “Enembo avona amó gaabee eta rouvia, umó jo anuka amonu gaabee ambi re. Avona amó ninenguturieta furera-gha dano gaabee eta rouvie.
JOH 12:45 Kotú enembo avona amó gita rouvia, umó avona amó ninenguturieta furera beago, gita rouvie.
JOH 12:46 Atá amó aná eto-bato unana aghago furere. Amindu rea, enembo avona amó gaabee eta rouvia, umó jo bingoiva irambi aita rouvie.
JOH 12:47 Enembo avona anda gaga ningia, jo gaabee ambi adua, umó jo anona irurambi aita rore. Anada bee mo, amó endava jo iruraita furambi re-tago, enembo sonembota jebuga bari-du furere.
JOH 12:48 Aghá-gea, umó avona amó injigha urota, anda gaga jo ningambi adua mo, ená anda rera gagami, fefera gombuva umó iruraita rouvie.
JOH 12:49 Aghadu rea, amó anda nundubarimi ená gaga jo rambi re. Tago, Afa amó ninenguturieta furera, unona amó donu, kotú daiyagha rari-du riria-nu rere.
JOH 12:50 Aghá-gea, amó rei-gerore, God da donu riria-mi enembodu jebuga tumanadu irari bua furaita rouvie. Aghadu Afa na amó donu rari-du riria-nu rere. Kotú anda donu rera, aná dano gaa bee re,” Iesu aghá ririe.
JOH 13:1 Serigea Yari Banauda* dibeva fefera dabako irieta, ená enda doa kaverea, unda Afadava yarida fefera buburituria-nu, Iesu umó gerurie. Kotú unda natofo endava vitiria-nu Iesu na neno rururota vitirie. Aghá uta aria, unda ambubuturia feferava, unda neno bari jo doambi, irugea goghó urie.
JOH 13:2 Fefera aghade, jama undari undidigutueta, Satan seibe Keriot embó Saimon da mendi ragaro Judas dava nundubari sembago, Iesu dubo ari-du, ututurie.
JOH 13:3 Avore, God Afa eini-eini kotú ano dano Iesu du ututuria-nu undufa gerurie. Aghade, umó God Afadava reta endava furie-gea, kotú rekago, kaverea God Afadava yaita rouvia, beago umó gerurie.
JOH 13:4 Aghá nundubea, umó undari doa erea, unda asugari etova kosugea tamo dufari bua abaguva dea biruru urie.
JOH 13:5 Anada ambova, uvu bua tevova averegea, námane unda ambo nimbida eka seseghurota, unda abaguva tamo dufarimi dufita arie.
JOH 13:6 Aghá uta aria, Saimon Pita dava buburiturieta, undú eghá ririe, “Jojabee, imó anda eka seghaita rora?”
JOH 13:7 Aghá riria-du, Iesu na mino eghá ririe, “Amó donu rora, imó gaita ea rei-jaritoravore. Tago ambova, indava isagha ata, gaita roravore.”
JOH 13:8 Aghá ririeta, Pita eghá ririe, “Tefo, anda eka inona mania seghata!” Ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Amó imó seghambi adora, imó jo anda yaveroda eini irambi aita roravore.”
JOH 13:9 Aghá ririeta, Pita na mino ririe, “Jojabee, avoreta, mania anda eka nuenembo seghata! Anda ingode beforode dano seghadi rere!”
JOH 13:10 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Enembo eini avona seibe umó uvu gutadua, unda tamo dano taubana aita rouvie. O umó deĩ adua, unda eka nuenembo seghasue. Kotú nímane ambo nimbi dano taubana re-tago, nímanda rorova eini jo taubana irambi re.”
JOH 13:11 Iesu seibe enembo avona umó dubo aita rouvia, gerurie-gea, amindu ririe, “Nímanda rorova embó eini jo taubana irambi re,”
JOH 13:12 Aghá rirota, námanda eka seghea sidara ea doa, unda asugari rekago bua asugea kaverea unda kambesiva aria, eghá ririe, “Amó oreki donu etora nímandava isagha rouvia?” rea niningurie.
JOH 13:13 “Nímane andú, ‘Irugari Kato’ kotú ‘Jojabee’ regegeta rosoravore. Kotú aná gaa bee re. Aná amó re.
JOH 13:14 Amó nimanda Jojabee kotú Irugari Kato re. Aghá re-tago, anona nímanda eka seghetore. Amindu nímane beago mino-mino nímanda eka seseghege!
JOH 13:15 Anona donu nímandava beforo isagha ari yavi irugetora-nu gia, nímane mino-mino aghá egege!
JOH 13:16 Nímandu, amó gaa bee rere. Sabua* embómi unda barirari jo serigambi eta rouvie. Kotú aghi embómi, jo umó ninengetua embó serigambi eta rouvie.
JOH 13:17 Oreki ená yavi dano reisi-geroravore. Atá nímane aghá egegadora, nímane gangorogha iririgaita rosoravore.”
JOH 13:18 Iesu aghá rirota eghá ririe, “Atá ená gaga retora, nímane nanjogodu amó jo rambi re. Nímane anona gateguturera-nu, amó tanana urota vitere. Tago, donu Buka Seiva gefiria, aná gaa bee aita rouvie. Aná gaga evere: ‘Angá undari danode undidiguturera embómi, unona anda gitofo ea, amó injigha urie.’
JOH 13:19 Aná yavi jo sirorambi irieta, amó nimandu rere. Amindu aná yavi furá siroruturota gigigadora mo, nímane, amó aná umó re nu, gaabee egegaita rosoravore.
JOH 13:20 Nímandu amó gaa bee rere. Enembo avona anda ninengota furaita rouvia aghi enembodu ‘Orokaiva’ rirota ghaito teno fugadua, umó andú beago ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugaita rouvie. Kotú avona andú ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugadua, umó God amó ninenguturieta furera-du beago, ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugaita rouvie.”
JOH 13:21 Umó aghá riria-da ambova, Iesu unda neno rova mema jojago itatama urota isaghava ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Embó eini nímanda rorova vitia-mi, amó dubo urota, gitofoda ingova itaita rouvie.”
JOH 13:22 Iesu aghá ririeta, námane unda ambo nimbi dibe mino-mino gigiguturere. Anada bee mo, Iesu aná gaga avodu reiria, námane mana-mana egeguturere.
JOH 13:23 Ambo nimbi eini Iesu da neno buta uria, Iesu gha takembea asumbea vitirie.
JOH 13:24 Aghá uua-du, Saimon Pita na ingomi undú ivata urota uriga ari-du ririe, “Umó avodu reiria-nu, rea ningi!” ririe.
JOH 13:25 Aghá ririeta, umó gosá ea aria Iesu dava takembuturota rea niningurie, “Jojabee, enembo avona imó dubo adu?”
JOH 13:26 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Amó ená farava imbebegari itoko suriava ga degimbea avodu utadora, aná umó re.” Aghá rea doa, farava suriava ga degimbea, bua Keriot embó Saimon da mendi, Judas du ututurie.
JOH 13:27 Ututurieta, Judas aná farava rurua aghade, Satan undava terua asuguturie. Aghá urieta, Iesu na Judas du eghá ririe, “Imó donu aita rora, tutomi ege!”
JOH 13:28 Tago, Iesu bee dodu undú aghá riria, námane undari undidiguturota vitirera einimi, jo tanana egegambi re.
JOH 13:29 Atá Judas umó gurida kaifa kato-gea, banauda undari dumeni bari-du reiria, aĩ, makasi enembodu guri utari-du reiria, aghago nundubuturere.
JOH 13:30 Avore, Judas farava bua bubua isaghava irueta, tumba riruturie.
JOH 13:31 Judas arieta-gea, Iesu eghá ririe, “Enemboda Jojabeeda* durogha oreki isagha rouvie. Kotú God da durogha gari beago undava reta furá isagha aita rouvie.
JOH 13:32 Amó aghá urota, God da durogha enembomi gigiguturota, God beago undufa ata, Enemboda Jojabeeda durogha gari oreki enembo isagha ata enembo gigigaita rousue.
JOH 13:33 Anda sasingu, amó namonde fefera tufoko iraita rore. Atá nímane andú tava egegaita rosoravore. Tago Jiusi enembodu rirera aghagonu oreki nímandu rere: Amó niavo yaita rora, nímane jo yari inono irambi re.
JOH 13:34 Atá agho dari reka anda rei-ututora evere. Mino-mino neno bubuge! Amó nímane neno rei-rurora dabako aghagonu, mino-mino neno bubuge!
JOH 13:35 Nímane mino-mino neno bubugadora mo, nímane anda ambo nimbi egegea vitera-nu, enembomi gigigaita rousue.”
JOH 13:36 Aghá riria-du, Saimon Pita na uriga urie, “Jojabee, imó niavo yado?” ririeta, Iesu mino ririe, “Amó niavo yaita rora, nímane jo oreki anda ambova furari inono irambi re. Tago, ambova nímane anda ambova fufugaita rosoravore.”
JOH 13:37 Iesu aghá ririeta, Pita na uriga urie, “Jojabee, daiyagha ea, oreki amó inda ambova yambi ari gaa rere? Amó anda jebuga doa, indú rea, amburaita rore.”
JOH 13:38 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Gaa bee, imó inda jebuga doa andú rea amburadora? Amó indú gaa bee rere. Kokora be dimbambi irota, fefera bakode imó, amó jo gambi gaa rea, kivu aita roravore!”
JOH 14:1 Aghade, Iesu na námane, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Mania neno mema egeguturota iririgata! God gaabee egeguturota, amogha dano gaabee egege!
JOH 14:2 Anda Afada kambova too oruabe vitie. Amó avo yavá nímandu kambesi simbugaita rore. Atá aná gaga gavera irasua, amó jo nímandu rambi asire.
JOH 14:3 Amó ya, avo nímanda kambesi ea simbugea kaverea furá, namonde dano iririgaita rea, nímane unumbea bua, anda irari kambesiva yaita rore.
JOH 14:4 Kotú amó kambesi niavo reifera-da emboro nímane reisi-geroravore.”
JOH 14:5 Aghá ririeta, Tomas na undú ririe, “Jojabee, imó doda yaita rera kambesi, námane jo gigigambi re. Amindu, námane emboro daiyagha gigiga?”
JOH 14:6 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Afadava yari emboro aná, amó re. Kotú gaa beeda ruru, aná amó re. Jebugada ruru beago, amó re. Afadava yarida emboro dabako bee, anda toova re, emboro eini tefo re.
JOH 14:7 Amó gigigeta rosora-du rere, anda Afa beago gigigeta rosoravore. Amindu rea, oreki enava reta, ‘Námane God Afa gigigutare,’ regegadi rere!”
JOH 14:8 Iesu aghá ririeta, Filip na mino eghá ririe, “Jojabee, námanda uno aná, God Afanu iruge, umó gigigore. Gigigadora, námandava inono aita rouvie!”
JOH 14:9 Filip aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Filip, amó namonde fefera yafabe iru-furu riare. Nímane amó daiyagha gigigea tanana egegambi roso? Enembo avona amó gita rouvia, umó God Afa beago gita rouvie. Amindu rea, mania ‘Afa, iruge gigigore,’ regegata!
JOH 14:10 Filip, amó Afa gha dano takembea vitere, kotú Afa beago angá takembea vitia-nu, gaabee asiravore.” Aghá rea doa, námandava eghá ririe, “Nímandu anda rera gaga aná jo gaga tofo anda irambi re. Aná Afa angáda gaga re. Anada bee mo, Afa angá takembea vitia-mi, buro tofo reta eta rouvie.
JOH 14:11 Afa angá amó danode takembea irita rora-nu, nímane tefo gaabee egegasiravore. O jo tefo gaabee egegambi adora mo, anda ivata anogha eaveta siroreta rouvia-nu gigigea gaabee egege!
JOH 14:12 Aghá-gea, amó nímandu gaa bee rere. Amó gaabee adua enembomi, anda rora aghago, unona ivata anogha jojabebei dumeni aita rouvie. Kotú, amó oreki Afadava yaita rore. Amindu rea, ivata anogha dumeni anda eaveta siroreta rouvia aná ijoijokoko re. O unda aita rouvia aná, anda doa serigea, jojabebei aita rouvie.
JOH 14:13 Afada durogha andava isagha urota gigigari-du rea, nímane donu anda ragarova rea niningigadora aná, anona ata siroraita rouvie.
JOH 14:14 Atá, nímane eini-eini dodu anda ragarova rea niningigadora, amó aita rore.”
JOH 14:15 Aghá rirota, Iesu unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímane amó neno badora, anda agho dari ningia egegaita rosoravore.
JOH 14:16 Aghá egegadora, anona Afadava benunu ata, unona Sonemba Kato eini nímandu utota furá, nemonde tumanadu iraita rouvie.
JOH 14:17 Ená Sonemba Kato rera aná, gaa beeda Asisi re. Tamo firída uno eta rousua enembo, umó jo bari aghago irambi re. Anada bee mo, umó jo tanana ea gigigambi eta rousue. Tago, nímane umó reisi-geroravore. Anada bee mo, umó nemonde danode takembea, nímandava asugea iraita rouvie.
JOH 14:18 Amó jo nímane doata babagha aghago iririgambi egegaita rosoravore. Amó kaverea nímandava furaita rore.
JOH 14:19 Atá, fefera tufoko sidara adua, tamo firída uno eta rousua enembo amó jo rekago gigigambi aita rousue. Tago, nímanena amó gigigaita rosoravore. Amó jebuga iraita rora-mi, nímane beago jebuga iririgaita rosoravore.
JOH 14:20 Atá, fefera aghade, amó angá Afa gha danode takembea vitera-nu, tanana egegaita rosoravore. Kotú eto-bato amó namonde danode takembea vitera aghagonu, nímane beago namonde danode takembea vitera-nu gigigea, tanana egegaita rosoravore.
JOH 14:21 Kotú enembo avona anda agho dari ningia ambo-ambo eta rouvia-mi, amó neno buta rouvie. Enembo avona amó neno buta rouvia, umó anda Afami neno buta rouvie. Kotú amó beago umó neno rururota, andufa undava isagha ata gaita rouvie.”
JOH 14:22 Aghá ririeta, Keriot embó Judas da akaumi undú eghá ririe, “Jojabee, imó daiyagha indufa námandava isagha urota, firída uno eta rousua enembo jo gigigambi ari-du reto?”
JOH 14:23 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Atá enembo avona amó neno buta rouvia, unona anda irugari ningia kaifa aita rouvie. Aghá urota, anda Afami umó neno baita rouvie, kotú amó angá Afa gha furá undava bubua, namonde kambo too dabakova iririgaita rosore.
JOH 14:24 Atá enembo avona, amó jo neno bambi adua, umó anda gaga jo ningia, aghago ambi aita rouvie. Ená gaga rera jo anda tofo irambi re. Afa amó ninenguturieta furera unda gaga re.
JOH 14:25 Atá amó namonde irirota, nímandu ená gaga dano retore.
JOH 14:26 Tago ambova Sonemba Kato anda ragarova Afa na ninengota furaita rouvie. Unona eini-eini dano iruguturota, gigigaita rosoravore. Kotú anda rirera-de dano, unona iruguturota rekago nundubaita rosoravore. Sonemba Kato rera aná, Asisi Kakaradu rere.
JOH 14:27 Atá, amó siriri ari nímandu utua doa yaita rore. Siriri aná anda tofo re. Aná siriri bee re. Jo tamo firída unonu eta rousua enemboda siriri ari ututa rouvia aghago irambi re. Donu siroraita rouvia-du, mania neno mema urota, oru egegata!
JOH 14:28 Amindu, amó nímandu eghá retueta niningigetoravore, ‘Amó nimane doa yaita rore-tago, rekago kaverea nímandava furaita rore.’ Nímane amó neno bubugasira, amó Afadava yaita rora-du, nímane gangoro egegasiravore. Anada bee mo, Afa umó aná jojabe re, amó jo umongo irambi re.
JOH 14:29 Atá ená eini-eini dano jo sirorambi irieta, amó oreki sei nímandu retore. Anada bee mo, ambova sirorota-gea, nímane amó gaabee egegari-du rea, retore.
JOH 14:30 Kotú amó jo fefera yafabe nímandu gaga rambi aita rore. Anada bee mo, ená endada beforo righari aná reifie. Avotago unda ano jo anda anogha inono irambi re, amó jo unda rari ningari irambi re.
JOH 14:31 Tago, amó God Afa neno buta rora-nu, tamo firída uno eta rousua enembomi gigigari-du rea, God Afa amó donu ari-du reta rouvia, aghagonu eta rore. Avoreta, erea fufuge, namonde amó ená kambesi doa igigore!”
JOH 15:1 Iesu na ririe, “Amó aná eto-bato ghavesi vaini da ruru aghago re. Kotú anda Afa umó eto-bato ghavesida kaifa kato aghago re.
JOH 15:2 Fafatu nianami andava takembea, jo bee ambi eta rouvia, anda Afa na righia borea fugaita rouvie. Kotú fafatu nianami bee uradua, aná reka vitia bee oruabe righari-du rea, unona sendota boiri aita rouvie.
JOH 15:3 Seibe anda gaga reaveta nímane niningigeta urera-mi, seseghurieta nímanda neno roo taubana urie.
JOH 15:4 Amindu, nímane namonde danode takembea iririgadora, amó beago namonde danode takembea iraita rore. Nímane reisi-geroravore, fatu eini unuka iradua, jo bee ambi aita rouvie. Tago, fafatu nianami ruruva ga iradua, aná bee righaita rouvie. Dabako aghagonu, nímane namonde danode takembea iririgadora, eto-bato fatu nianami bee righita rouvia aghago egegaita rosoravore.
JOH 15:5 Amó aná ruru, nímane aná fafatu re. Atá, enembo avona angá danode takembea iradua, undava bee oruabe siroraita rouvie. Anada bee mo, anona nímane jo sonembambi adora, nímane nenuka eini-eini donu jo ata sirorambi aita rouvie.
JOH 15:6 Atá enembo avona angá danode takembea irambi adua, umó eto-bato fatu eini divegea fugeaveta gharasa eta rouvia aghago re. Fafatu aghago mane bua fugea doa, ivarimi dungeaveta evita rouvie.
JOH 15:7 Atá, nímane namonde danode takembea iririguturota, anda gaga nímanda neno rova iradua mo, nímane eini-eini dodu uno urota benunu egegadora, anona nímandu utaita rore.
JOH 15:8 Nímane ghavesi bee righita rouvia aghagonu, urota iririgadora mo, nímane anda ambo-ambo rosora aghagonu, nendufa irugaita rosoravore. Aghá egegaita rosora-mi, God Afada duroghade unanade siroruturota, enembomi gigigaita rousue.
JOH 15:9 Eto-bato Afa amó neno buta rouvia aghagonu, amó nímane neno buta rore. Amindu nímane anda neno barida rova iririge!
JOH 15:10 Atá amó anda Afada agho dari ambo-ambo urota, unda neno barida rova vitere. Dabako aghagonu, nímane anda agho dari niningigea ambo-ambo egeguturota, anda neno barida rova iririgaita rosoravore.
JOH 15:11 Anda neno gangoro ari nímandava irari-du rirota, amó aná gaga retueta, niningigetoravore. Kotú, nímanda rova beago, gangoromi beda ea irari-du rere.
JOH 15:12 Anda agho dari aná evere. Amó nímane neno buta rora aghagonu, mino-mino neno bubuge!
JOH 15:13 Neno bari jojabe aná evere, eini eghago tefo re: avona unda kokomana neno bua goghó adua mo, unda kokomanadu rea, unda jebuga doa ututurota amburasua, aná taubana re.
JOH 15:14 Atá nímane anda agho dari rera aghagonu egegadora, nímane anda kokomana egegaita rosoravore.
JOH 15:15 ‘Nímane aná anda buro kakato,’ reta rore-tago, oreki mo, ‘Nímane anda kokomana,’ raita rore. Anada bee mo, buro kato unda beforo righarida buro dano jo gia goghó ambi eta rouvie. Afa andava donu riria aná dano ririeta, nímane niningigutureravore. Amindu rea, ‘Nímane anda kokomana re,’ rere.
JOH 15:16 Nímanena jo amó gategambi re. Anona nímane gateguturere. Ari-bari taubana kotú yavi beenu urota iririgadi rea, nímane gateguturere. Amindu rea, anda ragarova nímane dodu benunu egegadora mo, Afa na utota bubugaita rosoravore.
JOH 15:17 Avore, agho dari ená anda retora-nu, rekago rere: nímane mino-mino neno bubuge!”
JOH 15:18 Iesu na eghá ririe, “Nundubea gigige! Enembo avona firída uno eta rousua-mi, sei amó injigha egeguturie. Amindu, ená enembo rera-mi, nímane injigha egegadua-du, rourogo mana-mana egegara-degea rere.
JOH 15:19 Nimane ya, ená enembo rera-de dano takembasira, númanda tofo gaa rea nímane neno bubugasue. Anada bee mo, nímane númanda dumeni ea iririgasiravore. Nímane sei númanda tofo vitaravore-tago anona nímane gateguturieta, oreki, nímane jo ená endada tofo irambi re, nímane airo viteravore. Amindu, ená enembomi nímane injigha egegaita rousue.
JOH 15:20 Sei amó nímandu daiyagha rirera ananu nundubadi rere! Aná evere: ‘Beforo righari umó bingáde re. Unda sabua* umó bingá tefo re.’ Amindu rea, númane andú mema bouvu fakarago ututuria aghagonu, nímandu mema bouvu bee fakarago utaita rousue. Kotú númane anda irugari niningigasua mo, nímanda irugari beago niningigasue.
JOH 15:21 Kotú nímane anda natofo ea vitera-du, nímandava mema bouvu ututugaita rousue. Anada bee mo, God Afa amonu ninenguturieta furera aná, númane jo gia tanana egegambi re.
JOH 15:22 Amó jo furá aná enembo retora-du minono rata niningigambi asua, God jo númandu, ‘ari-bari sembago enembo’ rambi asue. Tago oreki amó furera enembo avodu minono rirera, númanena emboro einiva rea serigari goroto tefo re.
JOH 15:23 Avona amó injigha eta rouvia-mi, anda Afa beago injigha eta rouvie.
JOH 15:24 Aghá re-tago, gaga eini aná evere. Amó ivata anogha dumeni enembo avona jo ambi uria-nu, númanda rova ambi asira mo, God jo númandu, ‘ari-bari sembago enembo’ rambi asue. Avotago, oreki númane anda ivata anogha gigiguturie-tago, númane anda Afa angá mo, dano injigha eta rousue.
JOH 15:25 Númane námane injigha egegeta rousua-da bee mo, númanda Agho Dariva daiyagha gefiria ananu, gaa bee ari-du rea, eta rousue. Agho Dari anda rera, riria aná evere, ‘Númane amó injigha egegeta uria-da bee eini tefo re.’
JOH 15:26 Atá Sonemba Kato retora aná, Gaa Bee Ari da Asisidu retore. Umó anona Afadava reta ninengota furá bubua, anda daiyagha aita rora-nu unona irugota niningigaita rosoravore.
JOH 15:27 Niningigea, nímane beago andava donu niningiguturera-nu minono regegaita rosoravore. Anada bee mo, tutunova amó namonde danode takembea furere.”
JOH 16:1 Iesu gaga rirota, eghá ririe, “Amó ená gaga nímandu rera-da bee mo, rourogo nímanda gaabee ari doata ya sidara auva-degea rere.
JOH 16:2 Enembo nímandu injigha urota, nghaĩ itari kambovareta* tuvota isaghava bububugaita rosoravore. Kotú, fefera furá bubota, avona nímane dasueta amburasira, umó eghá nundubaita rouvie, ‘Amó aghá urota, God da uno, kotú unda buro beenu rore,’ raita rouvie.
JOH 16:3 Númane ari-bari eghá egegota siroraita rouvia-da bee mo, númane Afa jo gambi, kotú amó beago jo gigigambi re.
JOH 16:4 Amó nímandu ená gaga rera-da bee mo, fefera furá bubota, ari-bari aghago mane siroruturota gigigadora, amó seibe nímane nghaĩ ituturera-nu nundubaita rosoravore. Amó tutunova namonde danode vitare. Amindu, ená gaga jo seibe nímandu rambi re.
JOH 16:5 Oreki amó kaverea, avona amó ninenguturieta furera-dava yaita rore. Atá, nímane eini avona andava uriga urota, ‘Imó niavo yado?’ jo rambi viteravore.
JOH 16:6 Avore, amó ená gaga retora-mi, nímanda neno roo memami beda rouvie.
JOH 16:7 Tago, amó nímandu gaa bee rere. Nímanda taubanadu rea, amó nímane doa yaita rore. Amó jo yambi asira mo, Sonemba Kato jo furambi asue. Tago amó yaita rore-gea, anona ninengota Umó furá nimonde iraita rouvie.
JOH 16:8 Atá Umó furadua, Unona endava enembo tamoda uno urota, daiyagha gaga dano bakodeda bee kasovigea vitia-nu irugota gia tanana egegaita rousue. Aná gagada bee evere: ari-bari sembago mo doro, irari taubana avona eta rouvia, kotú God daiyagha enembo iruraita rouvia-de dano, irugota gia, tanana egegaita rousue.
JOH 16:9 Aghá urota, númane ari-bari sembagoda bee kasovigea vitie, retora mo, Sonemba Kato furá iruguturota, númane amó jo gaabee egegambi urota, ari sembago bee egegeta rousua-nu, tanana egegaita rousue.
JOH 16:10 Gaga eini kasoviguturia aná evere, irari taubana avona eta rouvia, númane jo tanana ambi vitie. Amó kaverea, Afadava yata, nímane amó jo gigigambi egegaita rosora-du Sonemba Kato retora-mi ambova furá, anda ari taubana eta rora-nu, unona iruguturota, númane gigigaita rousue.
JOH 16:11 Kotú eini kasoviguturia aná, irurarida fefera jo gigigambi re. Avore, God na ená endada barirari, Satan, seibe iruruturia-va, umó jo serigambi-nu Asisi Kakara mi iruguturota gigigaita rousue.
JOH 16:12 Amó gaga oruaruabe nímandu rasire-tago, dano oreki radora, nímane jo bari inono irambi re.
JOH 16:13 Tago, God da gaga bee irugeta rouvia Asisi furá bubadua mo, Unona irugota, nímane gaa bee dano niningigaita rosoravore. Avotago, Undufa Unda gaganu jo rambi aita rouvie. Umó gaga donu ningadua, aná nuenembo rirota, fefera ambova daiyagha siroraita rouvia beago, raita rouvie.
JOH 16:14 Andava donu ningadua-nu unona bua nímandu irugaita rouvia-mi, durogha gari bua andú utaita rouvie.
JOH 16:15 Eini-eini Afadava vitia aná dano, anda tofo re. Aghadu rea, amó retore, ‘Anona donu Asisi dava utaita rora-nu bua, nímandu irugaita rouvie.’” aghá ririe.
JOH 16:16 Anada ambova, Iesu eghá ririe, “Fefera tufoko nímane jo amó gigigambi egegaita rosoravore. Kotú fefera tufoko irirota, anada ambova, rekago amó gigigaita rosoravore.”
JOH 16:17 Aghá ririeta, námane mino-mino uriga eghá egeguturere, “Gaga eghá retua-da bee mo doro? ‘Fefera tufoko, nímane jo amó gigigambi egegaita rosoravore. Kotú fefera tufoko irirota, anada ambova, rekago amó gigigaita rosoravore.’ Aghá rirota, gaga eini eghá retue. ‘Anada bee mo, amó Afadava yaita rore,’ retue.
JOH 16:18 Umó ‘fefera tufoko’ retua-da bee mo, doro? Umó dodu retua, namonde amó jo tanana ambi rosore.”
JOH 16:19 Námane mino-mino aghá rirota, námanda uno undava rea niningigaita ueta, Iesu seibe gerurie-gea eghá ririe, “‘Fefera tufokoda rova, nímane jo amó gigigambi egegaita rosoravore. Kotú fefera tufoko irirota anada ambova, rekago amó gigigaita rosoravore.’ Aghá retora-du, mino-mino uriga rosora?
JOH 16:20 Amó nímandu gaa bee rere. Nímane neno mema tafirota, jiiji regeguturadi-gea, tamoda uno eta rousua enembomi gangoro egegaita rousue. Tago ambova, nímane gangoro egegaita rosoravore.
JOH 16:21 Evetuda fumbari fefera furá utuva uradua, umó mema itatama aita rouvie. Anada bee mo, soká bari da fefera bubia-du, mema tambaita rouvie. Tago, unda soká siroretua-du, unda mema neno itia, gangoro aita rouvie.
JOH 16:22 Eto-bato aghagonu, nímane oreki neno mema egeguturota viteravore. Tago, amó furá nímane tambota, nímane gia, neno roo gangoromi beda egegaita rosoravore. Ená gangoro rera, enembo eini avona nímandava jo rougea bambi aita rouvie.
JOH 16:23 Fefera aghade, nímane andava eini-einidu jo benunu egegambi aita rosoravore. Amó nímandu gaa bee rere. Nímane anda ragarova eini-eini dodu benunu egegadora, anda Afa na utota bubugaita rosoravore.
JOH 16:24 Tutunova reta furia, oreki nímane eini-eini dodu anda ragarova jo benunu ambi viteravore. Benunu egege, God na utota bubugadi-gea, nímanda neno roo gangoromi beda ae!
JOH 16:25 Sei amó gaga kasia reaveta niningigeta egegutaravore. Tago, fefera furá bubadua, amó gaga jo kasiami rambi aitare. Amó anda Afada irari nu isaghava irugota, niningigaita rosoravore.
JOH 16:26 Atá aná fefera bubadua, anona nímandu rea, Afadava benunu jo ambi aita rore. Anada bee mo, nímane nendufako anda ragarova Afadava benunu ari inono re.
JOH 16:27 Anada bee mo, amó Afadava reta furera-nu, gaabee egeguturota, nímane amó neno bubugeta rosora-du rea, Afa undufa nímane neno buta rouvie.
JOH 16:28 Amó Afadava reta furera, ená endava siroruturere. Kotú, amó ená enda doa kaverea Afadava yaita rore.”
JOH 16:29 Aghá ririeta, námane eghá regeguturere. “Oreki, imó kasia doa, gaga isaghava rieta, námane reisi-niningore. Tago, indava dodu uriga egega? Námane dodu uriga asira, aná imó seibe gari re. Aghá-gea, imó God dava reta furera-nu námane gaabee rosore.”
JOH 16:31 Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Amindu rea, oreki nímane amó gaabee rosora, aĩ?
JOH 16:32 Fefera refago etia bubie. Nímane dano, amó doa, oru susumbugea, andivea ya, nímanda naa ari naa ari iririgaita rosoravore. Aghá egegea, amonu doata, anuka jiraitare. Tago, amó jo anuka irambi aitare. Anada bee mo, angá Afa gha dano vitere.
JOH 16:33 Ená gaga retora-da bee, aná evere: nímane andava takembea iririguturota, siriri bubugadi rere. Ená endava, anda gitofomi nímandava dara dumeni urota, mema tatambugaita rosoravore. Tago, ano egege! Ená endada ano nanjogo dano, anona seibe fatia jiregetore.”
JOH 17:1 Aghá rea sidara urota, Iesu dibe jará ea uutuva urota, eghá ririe, “Afa, fefera etia bubieta, inda duroghanu andú bofu-gea bare. Aghá uradi-gea, inda duroghanu anona isaghava irugota gigiguturota, enembomi indú raga regegoe!
JOH 17:2 Angá anda durogha gigigari-du rea, amó enembo nanjogoda Jojabee ari-du rireravore. Aghá rirera-da bee mo, inda andú ututurera enembonu, anona sonembota jebuga tumanadu irari bububugari-du rireravore.
JOH 17:3 Tumanadu irari jebuga barida emboro mo, evere. Enembo avona, imó God bee rirota, inda ninenguturieta furera Mendi Iesu Keriso amonu gigigea tanana egegadua mo, jebuga tumanadu irarinu bubugaita rousue.
JOH 17:4 Inda andú ututurera buro dano urieta sidara uria-mi, amó inda durogha irugeaveta, endava enembo gigigeta urie.
JOH 17:5 Afa, oreki amó inda dibeva jiria irirota, anda durogha utadi baita rere. Enda jo sirorambi irieta, seibe amó duroghagha vitirera-da durogha dabako ananu rekago utadi baita rere.
JOH 17:6 Ená endava vitiria enembo nanjogo inona gia gategea, andava ututurieta, imó avouro anona iruguturieta gigiguturie. Númane aná inda tofo reta, inona andú ututureravore. Kotú númane inda gaga niningigea, aghagonu egegeta rousue.
JOH 17:7 Eini-eini inda andú ututurera, aná dano indava reta furia-nu, númane gigiguturota, tanana rousue.
JOH 17:8 Anada bee mo, inda andú ututurera gaganu amó seibe ririeta, númane niningiguturie. Kotú inona amó ninenguturieta furera-nu, númane gia, tanana ea gaabee rousue.
JOH 17:9 Amó númandu rea, oreki benunu rore. Endada uno eta rousua enembodu, amó jo benunu ambi re. Tago, inda andú ututurera enembodu benunu rore. Benunu rora-da bee mo, númane aná inda tofo re.
JOH 17:10 Anda natofo dano inda tofo re. Kotú inda natofo beago dano anda tofo re. Kotú anda durogha númane irugeaveta isagha eta rouvie.
JOH 17:11 Amó ená endava jo irambi aitare. Oreki amó kaverea, indava yaita rore. Tago, númane eve endava doa yata iririgaita rousue. Aee, Afa, inda ragaro kakarada anomi, númane kaifa adi rere. Angá neno dabako ea vitera aghago, inda andú ututurera ragaromi kaifa uradi númane furá danode takembea, neno dabako egegari-du rere.
JOH 17:12 Ená endava amó namonde dano irirota, inda ragaro andú ututurera-da anomi, númane kaifa riare. Anona númane kaifa uaveta, dumeni dano emboro jo kasovigambi, inonova irita ria. Tago, inda Buka seiva embó dabako emboro kasovigasua reiria aghagonu urota, aná embó dabako jebugada emboro rei-kasovigetue.
JOH 17:13 Oreki, amó indava yaita rore. Atá, amó eve endava irirota, benunu indava rera-da bee mo, númane niningigea, númanda neno roomi, anda gangoro itatama urota, gangoromi neno roo beda egegari-du rere.
JOH 17:14 Inda gaga, amó ututurieta númane niningigea bua righia, iririgutueta, tamoda uno ari enembomi númandu injigha egeguturota vitie. Anada bee mo, amó tamoda uno eta rousua enembode jo neno dabako ambi vitera aghagonu, númane beago aná enembode jo neno dabako ambi vitie.
JOH 17:15 Amó jo, númane ená endavareta doa badi benunu ambi re. Anda uno mo, rourogo doadi-gea ari-bari akokogoda numamomi furá númane kuvirauve-degea gangada adi, benunu rore.
JOH 17:16 Anada bee mo, amó tamoda uno eta rousua enembode jo neno dabako ambi vitera aghagonu, númane beago aná enembode jo neno dabako ambi vitie.
JOH 17:17 Inda Gaga, aná dano gaa bee re. Inda Gaga beeda anomi númanda neno roo simbugea, númane inda tofodu badi rere!
JOH 17:18 Inona amó ninenguturieta, endava enemboda rorova vorefurere. Eto-bato aghagonu anona ninenguturieta, númane enemboda rorova igiguturie.
JOH 17:19 Númanda neno roo daiyagha simbugea indava ututugasua-nu nundubuturota, amó anda neno roodemi indava rei-ututore.
JOH 17:20 Avore, anda ambo nimbi eve desea vitia nuenembodu, jo benunu ambi re. Aná ambova númanda minononu niningigea, gaabee egegaita rousua enembodu beago, benunu rore.
JOH 17:21 Anda benunu rera mo, númane neno dabako egegari-du rere. Eto-bato imó angá danode takembea vitera aghagonu, númane beago namonde danode takembea iririgari-du benunu rore. Aghá egegadora mo, endava enembomi gigigea, inona amó ninenguturieta furera-nu, gaabee egegaita rousue!
JOH 17:22 Imó angá danode takembea, neno dabako ea vitera, aghagonu egegari-du rea, inda durogha andava ututurera dabako ananu, númandu ututurieta bubugea vitie.
JOH 17:23 Amó ená enembo daba-dabade dano takembea vitera aghagonu, kotú angá beago danode takembea, neno dabako ea vitera aghagonu, númane mino-mino takembea, neno dabako ea goghó egegari-du uno rore. Anada bee mo, aghá egegadua mo, endava enembomi gigigea, inona amó ninenguturieta furera-nu, kotú amó neno buta rora aghagonu, anda natofo beago neno buta rora-nu tanana egegaita rousue!
JOH 17:24 Afa, amó kambesi niavo iraita rora anava, ená andú ututurera enembomi namonde danode irirota, anda duroghade unanade gigigari-du rere. Aná durogha mo, uutu enda uubu urera-da dibe kenava amonu neno rururota, ututurera duroghadu rere.
JOH 17:25 Ariee, Afa, imó taubana bee re. Endava enembo tamoda unonu egeguturota, imó jo tanana egegambi re. Tago, amó imonu tanana rore. Inona amó ninenguturieta, furera-nu, ená enembomi gia tanana rousue.
JOH 17:26 Inda, amó neno buta rora neno dabako anami númandava irari-du, kotú, amó numonde iraita rirota, imó avouro irugeta urere, kotú irugaita rore.” Iesu benunu aghá urie.
JOH 18:1 Iesu benunu rea sidara uria-da ambova, umó námane unda ambo nimbide arera, Kidron kava vorea rekimbuturere. Aná kava yoveniva aayo eini ika olivi govari irieta, námane anava teteruguturere.
JOH 18:2 Avore, Iesu bua gitofoda ingova itituria embó ragaro Judas, umó námanda eini re. Námane fefera oruabe Iesu de deĩ egeguturota iiava, aná kambesiva danode deseta urere. Aghá-gea, umó aná kambesi gari re.
JOH 18:3 Amindu, Judas na kofiri ea, noni ungagha bua furie. Noni eini, aná Rom enemboda mene-mene ari kakato re. Kotú noni eini mo, fristida* kokotofude, Moses da Gaga kaifa kakatodemi* Tafaroro Ari kamboda* kaifa kakatonu ninenguturieta fufuguturie. Númane aivade giberede nanefadenu bubugea furia bububuguturie.
JOH 18:4 Iesu undava donu siroraita rouvia, umó seibe gerurie-gea, aná enembodava irurota eghá ririe, “Nímane avonu tava roso?”
JOH 18:5 Aghá ririeta, Iesu gitofoda ingova utituria embó Judas avo numonde jijiregea, númane mino eghá regeguturie, “Nasaret embó Iesu du tava rosore,” ririeta, “Amouvie.” ririe.
JOH 18:6 Aghá rieta, númane ambomi aria, endava jujuguturie.
JOH 18:7 Aghá egegutueta, Iesu na númandu rekago uriga urie, “Nímane avodu tava roso?” ririeta “Nasaret embó Iesu du tava rosore,” regeguturie.
JOH 18:8 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó seibe nímandu retore. Nímanda tava rosora embó aná amó re. Nímane andú tava urota mo, anda ambo nimbi do-gea, igigoe!” ririe.
JOH 18:9 Umó aghá rieta, unda gaga eini seibe riria-nu gaa bee uria, aná evere. “Afa, inda andú utora enembo eini jo jebugada emboro kasovigambi re.”
JOH 18:10 Aghade, Saimon Pita na unda kaiyanu ghorugea bua, fristida beforo righarida buro katoda nghaĩ ingo bee kena kositurieta jujururie. Aná buro katoda ragaro Malkus re.
JOH 18:11 Aghá urieta, Iesu na Pita du eghá ririe. “Inda kaiya rekago voruva sine, voroe! Memada aagha Afada andú rei-ututua, amó doari aghago mania nundubata, aná amó undaita rore.”
JOH 18:12 Aghá riria-da ambova, mene-mene ari kakato númanda beforo righaride, Jiusi enemboda Tafaroro Ari Kambo da kaifa kakatodemi Iesu nandia bunditurie.
JOH 18:13 Bundia bua, sei Anas dava igiguturie. Anas umó aná Kaiafas da ato re. Kaiafas, umó aná ghaekova fristi* maneda beforo righari ea vitirie.
JOH 18:14 Kaiafas rera, unona seibe Iesu dedegota amburari-du nundubuturota, Jiusi enemboda babarigaridu eghá ririe, “Enembo oruaruabeda ragarova, embó dabakomi amburadua, aná taubana re!” ririe.
JOH 18:15 Iesu da ambo nimbi einimi Saimon Pita gha dano Iesu da ambova arie. Avore, aná ambo nimbi einimi fristida* beforo righarida ghouka rova teterurie. Anada bee mo, aná ambo nimbi umó fristida beforo righari seibe tarama ari re.
JOH 18:16 Tago, Pita umó bebato beva jiria, kaifa ueta, aná fristida beforo righarigha sei tarama ari-gea ambo nimbimi bebato kaifa ari ariridava rea ningia, Pita unumbea ungá terua igiguturie.
JOH 18:17 Unumbea teterueta, bebato kaifa ari aririmi gerurie-gea eghá ririe, “Imó oná embóda ambo nimbi eini re,” Aghá ririeta, Pita na mino, “Tefo, jo amó irambi re.” ririe.
JOH 18:18 Aghade yaura uua-du, buro kakatode Tafaroro Ari Kambo da kaifa kakatode ivari bua furia gagembea evirota, eka ingo masiturota jijiregea irieta, Pita beago aria, numonde jijiregea irirota, ivari evirota vitirie.
JOH 18:19 Aghá ueta, fristida* beforo righarimi Iesu unda ambo nimbidedu, kotú unda irugeta uria gagadu undava uriga urie.
JOH 18:20 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “God Du Tafaroro Ari Kambova*, nghaĩ itari kambova, kotú Jiusi enembo niavo-niavo fuava danode deseaveta, amó natofo jededu gaga isaghava reta riare. Aghade gaga kivumi jo rambi re.
JOH 18:21 Agharanu, dodu andava uriga ro? Enembo avona anda gaga niningigeta rosa-dava uriga egege! Anda gaga númanena niningigea tanana rousue.”
JOH 18:22 Aghá ririeta, kaifa kato eini avo jiria vitiria-mi Iesu oofova derurota eghá ririe, “Mania fristida* beforo righari-du aghá rata!”
JOH 18:23 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Amó gaga akuago donu ritara-nu rege, enembo dano niningigoe! Tago, amó gaabee nuenembo reta rore. Atá imó dodu amó deto?”
JOH 18:24 Anada ambova, Iesu erimi bundituria aghá irieta, Anas na umó ninenguturieta, Fristida beforo righari Kaiafas dava arie.
JOH 18:25 Saimon Pita, umó aghá jiria, ivari evirota irieta, enembomi gigigea, “Gaa bee re, imó aná embóda ambo nimbi eini re,” Aghá ririeta, umó kivu urota, “Tefo, jo amó irambi re.” ririe.
JOH 18:26 Fristi maneda beforo righarida buro katoda nghaĩ Pita unda vegea kosituria-da ikoko mendi einimi Pita du eghá ririe, “Imó aná embógha dano aayo rova gere.”
JOH 18:27 Aghá ririeta, Pita rekago kivu urota, “Tefo” ria, aghade kokora be difirie.
JOH 18:28 Rifo atitueta, Jiusi enembomi Iesu Kaiafas da kambova reta bua aria, Rom enemboda kotofukoda kambo jojabeva buburiturie. Rourogo bebeta egegea, Serigea Yari Banauda* undari undambi auve-degea, Jiusi enemboda babarigari jo aná kotofuda kambova teterugambi re.
JOH 18:29 Aghá egeguturieta, aná kotofuko ragaro Pailat na bubua furia, númandava uriga urie, “Ená embó dara donu etueta, bua fufugeto?”
JOH 18:30 Aghá ririeta, númane gaga mino eghá regeguturie, “Umó dara eini ambi asua, námane umó jo bua, indava furambi asire.”
JOH 18:31 Aghá regeguturieta, Pailat na mino ririe, “Avoreta ená embó bubugea, igige! Nímanda agho dariva daiyagha rari vitia anava gigiguturota, nendufa koto egegadi!” ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi eghá regeguturie, “Námane koto urota, dinunu da mino dibe eini be eini ututugasueta itatama asue-tago, Rom enemboda barirari, námandu enembo data amburarida ano jo utambi re.”
JOH 18:32 Avore, Iesu umó daiyagha amburaita rouvia gaga undufa iruguturia-da bee sirorari-du rea, God na ririeta, númanda gaga aghá regeguturie.
JOH 18:33 Pailat kaverea aria, kambo rova terua ririeta, Iesu furieta uriga urie, “Imó Jiusi enemboda kini ra?”
JOH 18:34 Uriga aghá urieta, Iesu mino ririe, “Ená uriga inda tofo ra, aĩ, enembo dumenimi retueta ningia uriga rora?”
JOH 18:35 Ririeta, Pailat na eghá ririe, “Imó rei-nundubutora, amó Jiusi enembo eini ra? Inda totofo Jiusi enembode inda fristida* kokotofudemi imó bua etia, andava ututugetue. Rege ningore! Imó dinunu donu eto?”
JOH 18:36 Aghá ririeta, Iesu eghá ririe, “Anda kaifa aita rora kambesi jo ená endava irambi re. Atá amó ená roo endada tofo irasira mo, Jiusi enembomi amó nanadigauve-degea, anda natofomi andú rea mene-mene egegasue. Tago anda kambesi jo enava irambi re.”
JOH 18:37 Aghá ririeta ningia, Pailat uriga urie, “Gaa bee, imó aná kini eini ra?” Ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Eẽ, inda rera aghago re. Gaa bee nuenembo irugaita rea, amó furera ená endava siroruturere. Anda gaga niningigea gaabee egegeta rousua enembo aná, númane anda natofo re.”
JOH 18:38 Aghá ririeta, Pailat na uriga urie, “Gaa Bee mo doro?” Aghá rea doa, Pailat kaverea aria, isaghava bubua, Jiusi enembodu eghá ririe, “Amó undava dara eini jo tambambi re. Umó bua koto ea data amburarida bee eini tefo re.
JOH 18:39 Tago, nímanda evovova vitie, Serigea Yarida Banauva*, dibura embó eini avonu uno egegarinu doaveta bubuta rouvie. Aghá-gea, nímanda uno mo, Jiusi enemboda kini doata isaghava bubadua?”
JOH 18:40 Aghá ririeta, númane dano aregea farara urota koko fugia regeguturie, “Tefo, umonu mania utata! Námandu Barabas nu bofu!” regeguturie. (Atá Barabas umó bagia embó re.)
JOH 19:1 Aghá regeguturieta, Pailat na Iesu bua aria, unda mene-mene ari kakatodu ririeta, erimi Iesu fisuruturie.
JOH 19:2 Fisuruturia-da ambova mene-mene ari kakatomi kini da kasavago urota, ika fatu gingidemi keifi ea beforova asuguturie. Aghá ea, kini mane da asugeta uria eembo aghago eini, gaduna tamo kotú yafabemi bua, undava asuguturie.
JOH 19:3 Aghá ea, númane umó kuvia gegha rirota, “Orokaiva! Jiusi enemboda kini, buberavore! Orokaiva!” rekago rekago regeguturota iiava, umó dibe beva deta urie.
JOH 19:4 Aghá egegutueta, Pailat rekago kaverea isaghava bubua, eghá ririe, “Gigige! Undava dara eini amó jo tambambi re. Aghá-gea, amó rata, umó furá isaghava bubaita rouvie.”
JOH 19:5 Iesu aná eembo gaduna tamo asugea, ghavesi giidemi keifi ea, nanamu uria-nu asugea, isaghava buburiturieta, Pailat na “Gigige! Aná embó evere!”
JOH 19:6 Aghá ririeta, fristida* kokotofude, God da kambo kaifa kakatomi Iesu gigigea, koko-koko regeguturota, “Umó ifatarava dege, amburoe! Umó ifatarava dege, amburoe!” regeguturie. Ririeta, Pailat mino ririe, “Avoreta nendufa bua igige, ifatarava dedegadi! Atá, amó andufa undava dara eini jo tambambi re.”
JOH 19:7 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi titinigha regeguturie. “Námanda Agho Darimi umó amburari-du reirie. Anada bee mo, umó undufa, ‘Amó God da Mendi re,’ reta urie.”
JOH 19:8 Aghá regegutueta ningia, Pailat umó be orumi jariturie.
JOH 19:9 Ea, Pailat rekago kaverea terua, kambo rova aria, Iesu dava uriga urie. “Imó doda reta fure?” ririe. Tago, Iesu gaga mino jo rambi re.
JOH 19:10 Aghá urieta, Pailat na ririe, “Andú gaga eini rari uno ambi rora? Gigo, imó ifatarava data amburari, o doata yarida ano andava vitie.”
JOH 19:11 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Inda aghá retora-da ano aná God na indú ututurie. Aghadu rea, enembo avona amó bua, inda ingova utua-da ari-bari aná akuago bee re.”
JOH 19:12 Iesu aghá ririeta, Pailat ningia kaverea aria bubua, Iesu doata yari-du emboro tava urie. Tago, Jiusi enembo be koko fugia eghá regeguturie, “Imó Iesu doata yadua, imó jo nímane Rom enemboda kotofuko, Sisar da komana irambi re. Anada bee mo enembo avona, ‘Amó kini re,’ radua, umó nímanda kotofuko Sisar da gitofo aita rouvie.”
JOH 19:13 Aghá ririeta ningia, Pailat na ririeta, Iesu furia, isaghava buburiturieta, Pailat umó natofo irurarida avo asumbariva asumbuturie. Unda koto eta uria-da avo asumbuturia kambesida ragaro, aná “Kafai Singoimi ea Simbugari re” o Jiusi enemboda gaami “Gabata” regegeta rousue.
JOH 19:14 Serigea Yari Banaudu* simbugutua-da feferava, fefera beforo tova ueta Pailat aria, anava asumbuturie. Pailat na Jiusi enembodu “Nímanda kini evere.” ririe.
JOH 19:15 Aghá ririeta, númane ininigha koko regeguturota, “Bua igige, bua igige, ifatarava dedegadi! Umó ifatarava dege, amburoe!” aghá regeguturieta, Pailat na mino eghá ririe, “Amó rata, nímanda kini bua ya, ifatarava dedegadua?” aghá ririeta, fristi maneda kokotofumi eghá regeguturie, “Kini eini tefo re. Námanda kini dabako Rom enemboda kotofuko, Sisar re.”
JOH 19:16 Aghá regeguturia-da ambova, Pailat na Iesu nu bua, ifatarava dedegota amburari-du rirota, mene-mene ari kakato dumenida ingova ututurieta bubuguturie.
JOH 19:17 Aghá urota, Iesu unda ifatara undufa fumbua arie. Aria, kambesi eini Amburari Enemboda Beforo Siruru avo buburiturie. O námane Jiusi enemboda gaami aná kambesidu Golgota regegeta rosore.
JOH 19:18 Furia, avo bubua, Iesu ifatarava dedeguturie. Aghade, embobo ungagha Iesu de dano dedeguturie, eini ingo bee kena, eini ingo anda kena.
JOH 19:19 Aghá urieta, Pailat na gaga eini gembua ututurieta bua aria, Iesu da ifatarava derurie. Gaga aná evere: Ená mo, Nasaret Embó Iesu, Jiusi Enemboda Kini Re.
JOH 19:20 Jiusi enembo oruaruabemi aná gaga iruguturie. Anada bee mo, aná kambesiva reta ya, Jerusalem bogu naava bubari jo airo bee irambi re. Aná gaga mo, aná Rom enemboda gaami, Grik enemboda gaami, kotú Jiusi enemboda gaami gefirie.
JOH 19:21 Enembo oruaruabe aná gaga irugutueta, fristi* maneda kokotofumi aria, Pailat du eghá regeguturie. “Mania ‘Jiusi Enemboda Kini Re,’ rata! Ená embómi undufako, ‘Amó Jiusi Enemboda Kini Re,’ reta urie. Aghá gembu!”
JOH 19:22 Aghá regeguturieta, Pailat na númandu ririe, “Tefo, anda donu gembera ananu gembere. Do, aghá iroe!”
JOH 19:23 Iesu ifatarava deruria-da ambova, mene-mene ari kakatomi unda eembo boo bua, dibe ungagha-ungagha ititigea vesa ea, unda unda bubuguturie. Unda asugari numbobe ukovareta voria, eka tumo bubariva, begaro eini tefo re.
JOH 19:24 Aghá-gea, aná mene-mene ari kakato mino-mino eghá rea niningiguturie, “Namonde jo kisorambi aita rosore. Kikindo gaegegore! Avona badua, unona baita rouvie,” regeguturie. Aghá urota, God da donu riria, aná gaa bee uria, aná evere: “Anda eembo boo unda unda vesa ea bubuguturie. Anda tamo asugari numbobenu baita rea, kikindo gaegeguturie.” Aghá egegutueta,
JOH 19:25 Iesu da ifatara kasava jijiregea vitiria, aná unda nue, kotú nueda rao, Klopas da evetu Meri, kotú Makdala ariri eini unda ragaro beago Meri re.
JOH 19:26 Unda nueda kasava, unda neno buta uria ambo nimbi avo jiria irieta gerurie-gea nuedu eghá ririe, “Aya, inda mendi avore.”
JOH 19:27 Aghá rea doa, kotú ambo nimbidu ririe. “Nie avore,” ririeta, aná ambo nimbimi nue bua aria, unda kambova kaifa eta urie.
JOH 19:28 Umó donu asua-nu urieta inono uria-du, Iesu gaga eini God da bukava vitia-da bee sirorari du rea, eghá ririe, “Amó ukó sarai etue.”
JOH 19:29 Vaini kaeenu kofiriva averege avo itari vitirieta-gea, embó einimi ika eini ragaro hisof da fatumi bua, eini-eini ofusa mokogonu aná ika mendóva fakembea, vaini va ga degimbea bua, Iesu da beva takembuturie.
JOH 19:30 Aná vaini diria-da ambova, Iesu na “Avore, sidara etue!” rirota, unda oeno asegea doa, ambubuturie.
JOH 19:31 Avore, evia rifo atadua, Nangu Undari fefera re. Aná Nangu Undari fefera kakarago bee eini-gea, rourogo tamo ifatarava irota, rifo atauve-degea rirota, Jiusi enemboda babarigarimi, Pailat dava igiguturie. Unona “Avore” rata ningia, Iesu de, kotú aná bagia enembodeda eka mane dea boboregota tutumi amburota ifatarava doa baita benunu regeguturie.
JOH 19:32 “Avore” ririeta, mene-mene ari kakato aria, bagia enembo einida eka dea borea, kotú einida dea boriturie.
JOH 19:33 Aghá ea doa, Iesu da dea boraita urota geruria mo, umó seibe ambubuturia-du, unda eka jo dea borambi, dodoguturie.
JOH 19:34 Aghá-gea, mene-mene ari kato einimi unda giimi Iesu da kurikeva ga ghusu-ghusu ea, numbua rururieta, gaimbo ambi tatangu uvugha bagegami beredogha ea vovorurie.
JOH 19:35 (Amó donu gerurera-nu gaabee egegadi rirota, gembere. Amó gaa beenu rere. Jo gavera irambi re.)
JOH 19:36 God da gaga buka seiva gefiria gaa bee ari-du ená eini-eini aghagonu siroruturie. Gaga aná evere: “Unda siruru eini jo dea borambi aita rouvie.”
JOH 19:37 Kotú gembari seiva, God da Gaga einiva reirie. “Embó gaegeguturia-nu númanena tatasegea gigigaita rousue.”
JOH 19:38 Anada ambova, Arimatea embó Josep na aria, Pailat dava bubua, unona “Avore” rata ningia, Iesu da tamo baita rea, benunu urie. Josep umó Iesu da yavero eini ea vitirie. Tago, Jiusi enemboda babarigaridu oru urota, nungegimi Iesu gaabee urota vitirie. Pailat na “Avore” ririeta, umó Iesu da tamo bua arie.
JOH 19:39 Embó eini Nikodemus re. Umó seibe sei tumbade Iesu gaita aria-mi, ingi ungagha reta bagega ea bua ujeva arie. Ingi eini ragaro meer einida ragaro aros danode 40 kilo aghagonu bua, Josep gha kanona arie.
JOH 19:40 Ungá Iesu da tamo bua, aná ingi gharea, eembo saghai tamomi ooto urie. Jiusi enemboda mambube maneda amburari enembo simbugeta egeguturia aghagonu egeguturie.
JOH 19:41 Iesu ifatarava deruria kambesiva aayo eini irita urie. Gudoro eini aayo rova anada ufuva uje seibe avo ghafirieta vitirie. Amburari enembo eini anava jo sei furugambi re.
JOH 19:42 Aná feferava Jiusi enembo númanda Nangu Undaridu simbugutua-du rea, aná uje utuvako-gea, Josep ungá Nikodemus gha Iesu da tamo bua anava furuguturie.
JOH 20:1 Fura jojabeda rifo atitueta, Makdala ariri Meri retora, unona erea, ujeva arie. Irurota, geruria mo, uje bebato gajari singoi ifegea irieta gerurie.
JOH 20:2 Aghá gia, kaverea sumbua aria, Saimon Pita de aná ambo nimbi avonu Iesu neno buta uria-dava bubua, eghá ririe. “Jojabeeda tamo ujeva aná bua iye. Bua iya, niavo ititigetua námane jo gigigambi re.”
JOH 20:3 Aghá ririeta, Saimon Pita aná retora ambo nimbi einide dano erea susumbugea, ujeva igiguturie.
JOH 20:4 Ungá danode sufirie-tago, aná ambo nimbi einimi Pita doa, sei sumbua aria, ujeva buburiturie.
JOH 20:5 Aria ujeva bubua, umó jo rova terambi re. Tago, gonea eembo saghai tamo eghovarimi irieta gerurie.
JOH 20:6 Aghá ueta, Pita unda ambova aria, uje toova terua aria, rova aná eembo saghaimi unda tamova eghovuturia-nu avo airo vasia irieta gerurie.
JOH 20:7 Kotú unda beforova eghovuturia eembo saghai beago gerurie. Tago, unuka yuuvi ea, airo vasia irieta, gerurie.
JOH 20:8 Anada ambova, aná ambo nimbi sei sumbua aria, ujeva buburituria, umó beago terua aria gia, gaabee urie.
JOH 20:9 Avore, Iesu amburarivareta jebugea eraita rouvia-nu, God da Gaga buka seiva gefiria-mi rei-irugutue. Tago, Pita, ungá aná ambo nimbighada nundubariva jo itoko isagha ambi urie.
JOH 20:10 Aghá gigiguturie-gea, doa kaverea, naava igiguturie.
JOH 20:11 Númane kaverea igiguturie. Tago, Makdala ariri Meri, umó avo uje beva jiria jii rirota, gonea vorea, uje roo gaita urie.
JOH 20:12 Gonea geruria mo, Iesu da tamo itituria kambesiva anera ungaghami eembo saghai tamonu asusugea, eini beforo kena kotú eini eka kenava asusumbea irieta, umó gerurie.
JOH 20:13 Gerueta, númanena undú eghá ririe, “Moseko, imó dodu jii rere?” regeguturieta, umó mino ririe, “Anda Jojabee enembomi bua serigetue-tago, niavo ititigetua, amó jo gambi re.”
JOH 20:14 Aghá rirota, umó kaverea, Iesu avo jiria irieta, gerurie. Tago umó, aná Iesu na jiria vitia, aghago jo tanana ambi re.
JOH 20:15 Aghá uua-du, Iesu na undú eghá ririe, “Moseko, imó dodu jii rere? Imó avonu tava ro?” ririe. Aná evetuda nundubari aayo govari kato gaa ririe-gea, eghá ririe, “Embó, imó Iesu da tamo bua ya niavo itadora mo, rege ningia amó ya bare!”
JOH 20:16 Aghá ririeta, Iesu na “Meri!” ririeta, umó ningia kaverea, dibe Iesu kena ea, námane Jiusi enemboda gaami, “Rabonai” ririe (Aghá riria-da bee mo, aná “Irugari Kato re.”)
JOH 20:17 Ririeta, Iesu eghá ririe, “Amó jo kaverea, anda afadava yambi vitereta, mania anda tamova righata! Imó ii, anda ikoko mendidava bubua, eghá rege, ‘Iesu, kaverea unda Afa, nímanda Afa, kotú unda God, nímanda God dava reiye.’ aghá rege, niningigoe!”
JOH 20:18 Aghá rieta, Makdala aririmi ningia kaverea aria, Iesu da ambo nimbidava bubua, “Amó Jojabee gere,” rea, undava gaga riria ananu ririeta, niningiguturie.
JOH 20:19 Fura jojabeda jama bee tumba kinjí ueta, námane Iesu da ambo nimbi, Jiusi enemboda babarigaridu oru egeguturere-gea, bebato gajea, boraga sinia, rova danode desea vitirere. Aghade, Iesu furia, námanda rorova sirorea jiria, eghá ririe, “Siriri nímandava iroe!”
JOH 20:20 Aghá rea, unda ingode kurikide iruguturieta, námane gigiguturere. Námane Iesu gigigea, neno roo gangoromi beda urie.
JOH 20:21 Kotú Iesu rekago ririe, “Siriri nímandava iroe! Afa na amó ninenguturieta furera aghagonu, anona nímane ninengota igigaita rosoravore!”
JOH 20:22 Aghá rea doa, unona námandava oeno furia, eghá ririe, “Asisi Kakara bubuge!
JOH 20:23 Nímane enemboda ari-bari sembago nundubea gia dodogadora, God Afa uutuva vitia beago, númanda ari-bari sembago nundubea gia doaita rouvie. Atá númanda ari-bari sembago jo nundubea gia doambi egegadora, God Afa uutuva beago númanda ari-bari sembago jo nundubea gia doambi aita rouvie.” ririe.
JOH 20:24 Avore, Iesu furia, námandava isagha uria feferava, námane Iesu da ambo nimbida eini, Tomas, unda ragaro eini aná Didimus, anava tefo re. (Didimus, aná Rom enemboda gaami “Daya fumbari” regegeta rosore.)
JOH 20:25 Aghá-gea, námane ambo nimbi dumenimi undú eghá regeguturere, “Námane Jojabee isagha etueta gigigetore!” aghá regeguturieta, umó eghá ririe, “Tefo, amó unda ingova bubughade kurikiva giimi gaita bubughade anda ingomi righia gambi adora, amó jo gaabee ambi aita rore.” ririe.
JOH 20:26 Fura dabako sidara urieta, anada ambova námane Tomas de dano kambo rova, rekago bebato boraga ea, desea iririgutueta, Iesu furia, námanda rorova jiria eghá ririe, “Siriri nímandava iroe!”
JOH 20:27 Aghá rea, Tomas du eghá ririe, “Inda ingo sine, furota, anda ingova bubughanu righia gadi! Kotú inda ingomi sinia fu, anda kurikiva righia gadi! Mania mana-mana ata! Amó gaabee adi rere!”
JOH 20:28 Aghá ririeta, Tomas na mino eghá ririe, “Anda Jojabee, anda God, amó gaabee rore.”
JOH 20:29 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Imó gerurota, amindu gaabee roravore. Atá, avona amó gambi irirota, gaabee adua, Afa na númane ea simbugaita rouvie.” ririe.
JOH 20:30 Anada ambova, námane unda ambo nimbida dibeva, ivata dumeni dumeni Iesu da eaveta siroreta uria dano jo ená bukava gembambi re.
JOH 20:31 Tago, ená bukada rova dodu gembera-da bee aná evere. Iesu umó God da Mendi, kotú God na embó eini gategea ninengota furaita rouvie, riria, aná Iesu umó-gea, umonu gaabee egegadi gefirere. Enembo avona umonu gaabee adua, jebuga tumanadu irari baita rouvie.
JOH 21:1 Anada ambova, Sao Jojabe Taiberias betuva Iesu rekago námandava isagha urieta gigiguturere. (Aná sao jojabeda ragaro eini, aná Galili Sao regegeta rosore.) Eghago siroruturie.
JOH 21:2 Saimon Pita, Tomas (undú beago Didimus regegeta rosore.) Eini mo Galili Frovensi anava Kana naava embó Nataniel umó re. Kotú anda afa Sebedi da sasingu ungaghade, amó anda kakagha re, kotú námanda embobo ungaghade namonde dano vitirere.
JOH 21:3 Saimon Pita na eghá ririe, “Amó uvu oka beraita refere.” Aghá ririeta, námane eghá regeguturere, “Avore, namonde yare!” Námane vorearera ghaava* vorea, tumbade moyuva fugiturere-tago, oka eini jo berambi re.
JOH 21:4 Rifo tumbava, Iesu furia sao betuva jiruturie. Tago, námane aná Iesu aghago jo tanana egegambi re.
JOH 21:5 Avo jiria, be fugia, námandu ririe, “Yarata, nímane oka dumeni beberigetora?” Aghá ririeta, “Tefo, eini jo berambi re.” regeguturere.
JOH 21:6 Aghá regeguturieta, umó eghá ririe, “Ingo bee kenava nímanda ghaa kasava ghoto avo fugea, oka dumeni beberige!” ririe. Aghá egegea, oka oruaruabe moyuva rova vovorurieta, námane aná moyuva ghambugari jo inono irambi re.
JOH 21:7 Aghá egeguturota, ambo nimbi avonu Iesu da neno buta uria-mi Pita du eghá ririe, “Oná Jojabee re,” ririe. Umó aghá rieta, Pita ningia, unda asugari etova sei kosuguturia-nu bua asugea, uvuva jaũ ea vovorurie.
JOH 21:8 Betuva reta moyuva fugiturera-va jo roo irambi re, 100 mita aghago re. Amindu, námane ghaava irirota, moyuva ghambugea yavurera, manguava bububuguturere.
JOH 21:9 Ghaa jerí ea, viviturota, Iesu da kasava farava ingari dumeni vavasigea irieta, ivari gagembea, uvu oka ingutueta gigiguturere.
JOH 21:10 Gigigutueta, Iesu na námandu ririe, “Oka beberigetora-nu dumeni bua fufuge!”
JOH 21:11 Aghá riria-du, Saimon Pita kaverea, ghaava vitia, moyuva ghambugea bua, manguava viviturie. Oka jojabebei dano 153 beberurere-tago, moyuva jo bejambi re.
JOH 21:12 Aghá egegutueta, Iesu na námandu eghá ririe, “Fufuge, undari bua undidigadi!” ririe. Aghá ririe-tago, námane uriga ari oru egeguturere. “Imó avouro” jo regegambi re. Anada bee mo, umó námanda Jojabee aná seibe gigigea tanana egeguturere.
JOH 21:13 Iesu na furia, farava ingari bua, námandu ututugea, kotú uvu oka beago bua, ari dabako aghagonu urie.
JOH 21:14 Iesu amburariva reta jebugea eroruria-da ambova, umó manguava gigiturera-mi, fefera bako námandava isagha urieta gigiguturere.
JOH 21:15 Undari undidiguturera-da ambova, Iesu na Saimon Pita du eghá ririe, “Saimon, Jon da mendi, imó amó neno bua goghó eta rora aĩ, enda etova gugua-ghayafadu neno buta rora?” Aghá ririeta, “Aĩ, Jojabee, imó rei-geroravore, amó imó neno rei-rurore,” aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Anda sifi memendi kaifa adi rere.” ririe.
JOH 21:16 Aghá rea, rekago ririe, “Saimon, Jon da mendi, imó amó neno rei-rurora, aĩ?” aghá ririeta, “Aĩgo, Jojabee, imó rei-geroravore, amó imó neno rei-rurore.” ririe. Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Anda sifi kaifa adi rere!”
JOH 21:17 Iesu rekago fefera bako aná uriga bee ungagha uria dabako aghagonu ririe. “Saimon Pita, Jon da mendi, imó amó neno buta rora, aĩ?” Fefera bako uriga uria-du Pita neno mema urie-gea, eghá ririe, “Jojabee, eini-eini dano imó rei-geroravore. Kotú imó tanana roravore. Amó imó neno rei-rurore,” ririe. Aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Anda sifi kaifa adi rere!
JOH 21:18 Amó indú gaa bee rere. Imó mendi reka irirota, inda asugari dighari indufa dighia asugea, inda uno urera kambesiva iru-furu eta ureravore. Tago, imó emboko adora, enembo dumenimi inda asugari dighari dighia asugea ata, inda ingo sinota, ingo bundarimi bundia bua, inda uno ambi kambesiva yaita rousue.”
JOH 21:19 (Iesu aghá rirota, Pita da daiyagha amburasueta, enembo gigigea God du raga regegasua-nu isagha urie.) Aghá rea doa, Iesu na Pita du eghá ririe, “Anda ambo-ambo ege!”
JOH 21:20 Aghá riria-da ambova, Pita na kaverea, aná Iesu neno buta uria ambo nimbi, númanda ambova furueta gerurie. (Aná ambo nimbi dabako anami Serigea Yari Banauva* Iesu de undari dirota, utuvako baĩ ea aria, Iesu dava desembuturota, umonu avona aghi asua-du uriga urie.)
JOH 21:21 Pita aná ambo nimbinu gerurie-gea, Iesu dava uriga urie. “Atá Jojabee, oná embódava daiyagha siroradu?” ririe
JOH 21:22 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Anda unomi umó irota-gea, amó kaverea furasira mo, aná andava re. Mania nundubata! Tago, imó anda ambo-ambo ea, furadi rere!”
JOH 21:23 Avore, aná ambo nimbi jebuga irasueta, Iesu kaverea furasua-da bingá, enembo oruaruabe niningigea fafate urie. Tago, aná ambo nimbi jo amburambi irasua-du, Iesu jo rambi re. Iesu, umó eghá ririe, “Anda unomi umó irota-gea, amó kaverea furasira mo, aná andava re. Mania nundubata!” aghá nuenembo ririe.
JOH 21:24 Atá, nímane amó tanana rosoravore. Amó gaa beenu reta rore, kotú ená gaga rei-gefera, aná gaa bee re.
JOH 21:25 Iesu da ivata anoghade, kotú ari-bari dumeni eta uria-deda gaga jo dano gembambi re. Atá, unda ari-bari dano gegembugasira, aghajora ená enda bukami gigimbasue.
ACT 1:1 Ariee, Tiofilus ko, anda buka seiva gefirera-da bee mo, aná enanu indú rereta, ningi! Iesu umó buro daiyagha tutuno ea furia-va, ari donu uria, kotú gaga donu nghaĩ ititurota furia, kotú uutuva vivituria, ananu gefirere. Avotago, Iesu ambua erea, uutuva jo vitambi irirota, fefera aghade, embobo unda aghi egegari-du sei gateguturia-du nghaĩ ititurie. Númane Asisi Kakarada anomi buro donu egegari-du, kotú gaga donu regegari-du uno uria-nu nghaĩ ititurie.
ACT 1:3 Iesu amburarivareta jebugea erea, umó fefera 40 endava irirota, fefera daba-daba unda ambo nimbidava isagha ea, ivata anogha dibe eini be eini urota, undufa umonu irugeaveta, umó amburarivareta jebugea eroruria-nu gaabee egegeta urie. Aghade, God Afa unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia, ananu irugeta urie.
ACT 1:4 Fefera einiva, Iesu numonde danode desea, undari undidiguturota eghá ririe, “Anda Afada donu utaita be gajituria, aná ririeta niningigutureravore. Amindu eve Jerusalem kaifa egege! Mania doa serigata!
ACT 1:5 Anada bee mo, Jon na enembo tefo uvumi bafutaito eta urie. Avotago, fefera dumenida ambova, nímane Asisi Kakarada anomi bafutaito aita rore.”
ACT 1:6 Amindu fefera eini, numonde furia desea, uriga eghá egeguturie, “Jojabee, gigo! Inona oreki rata, námane andufa Jiusi enembo tefo neno egeguturota, námane andufa kaifa egegara, aĩ, tefo?”
ACT 1:7 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímandu jo rata niningigambi aita rosoravore. Eini-eini dano God Afa na unda unomi reaveta siroreta rouvie. Amindu, nímandu jo rata niningigambi egegaita rosoravore!
ACT 1:8 Avotago, Asisi Kakarami nímandava asugadua mo, unda ano utota bua, nímane erea tutuno ea, Jerusalem reta ya Judia Frovensi anava, Samaria Frovensi anava, naa dano kotú roo enda dano biruru urota, anda Gaga Taubananu minono regegaita rosoravore.”
ACT 1:9 Aghá riria-da ambova, númane gerueta, Iesu rururieta uutuva yavuria gooso rova teterurieta númanda dibe goosomi gajiturie.
ACT 1:10 Númane avo jijiregea, unda yavua-nu tatasegea gigigutueta, jo gaimbo ambi, embobo ungagha ungá unda asugari saghai tatamo manemi furia, númane vitiria-da kasava isagha ea jijireguturie.
ACT 1:11 Aghá ea, númandu eghá ririe, “Galili embobo, nímane dodu uutuva dingera roso? Iesu daiyagha nímandavareta uutuva vivitueta gigigetora, emboro dabako aghagonu uutuvareta kaverea furaita rouvie.”
ACT 1:12 Aghá uria-da ambova, Iesu da ambo nimbi, ooto ragaro Olivi avo reta kaverea aria, jo roo yafabe yambi, bogu naa Jerusalem bububuguturie.
ACT 1:13 Bubua aria, númanda sei iririgeta uria kambova terua vitia aria, itiva buburiturie. Anava buburituria mo, Pita, Jon, Jems, Andru, Filip, Tomas, Bartolomyu, Matyu, kotú Alpheaus da mendi Jems da akau, númanda akauda mendi Judas, Saimon Tuvari Katode dano.
ACT 1:14 Númane evevetu dumenide, Iesu da nue Meri de kotú Iesu da ikoko mendide dano desea, neno dabako egeguturota, benunu urota iririgeta urie.
ACT 1:15 Anada ambova fefera dumeni seriguturieta, Iesu gaa bee egegeta uria enembo dano 120 bubua desuturieta, Pita na erea jiria eghá ririe,
ACT 1:16 “Anda ikoko mendi, ariri gharovu, Asisi Kakara na ririeta, namonde anda mambube Devit donu Judas du gefiria, aná gaa bee siroruta. Judas reiria mo, aná namonde anda enembo eini re. Ená buronu ari-du, Iesu na gateguturie. Avotago Judas na gitofo kofiri urota, Iesu númanda ingova itutata, umó nandia bundita.
ACT 1:18 Judas umó, Jiusi enemboda barirari guri ututata bua angia, kambesi eininu aná gurimi utua bua, avo jua dea uro bejea desini bani-bani isaghava buburitata ambubuta.
ACT 1:19 Aghá utata, Jerusalem enembo dano niningiguta-gea, aná kambesida ragaro númanda gaami Akeldama ririkiguta. Anada bee mo, Tatangu Kambesi re.
ACT 1:20 Anada bee mo, Daa Bukava eghá gembari vitie: ‘Unda kambesiva enembo tefo iroe! Mania doata, enembo eini unda kambova irauveta!’ Kotú gaga eini eghá gefirieta vitie, ‘Embó einimi unda kambesi bua, buro aita rouvie.’
ACT 1:21 Amindu taubana mo, namonde embó eini Judas da kambesi bari-du regegota jiroe! Tutunova Jon enembo bafutaito eta uria-vareta, Jojabee Iesu uutuva vivita anada rorova, namonde danode iru-furu eta uria embó eininu gategore! Aghá adora mo, namonde amó Iesu da ambua erora-da gaga nanjigo riradora mo, umó osagho fumboe!”
ACT 1:23 Aghá riria-da ambova, embobo ungagha gateguturie. Embó einida ragaro bakode re: Josep, Barsabas, kotú Jastus re. Embó einida ragaro mo, Matias re.
ACT 1:24 Aghá egegea benunu urota, eghá regeguturie, “Jojabee, imó enembo nanjogoda neno roo dano gita roravore. Judas unda buro doa kambesi akuago undú simbuguturia anava angie. Amindu, unda kambesi bari-du rea, avonu rei-nundubutora, ananu iruge-gea, regegota jiria inda aghi kato eini ae!”
ACT 1:26 Anada ambova númane, ungá unda ragarova kikindo gaegeguturia mo, Matias da ragaromi isagha urie. Urieta, Matias umó Iesu da aghi kato eini ea, numonde 12 ea deĩ egegeta urie.
ACT 2:1 Jiusi enemboda banau einida ragaro “Pentikos” regegeta uria-da fefera buburiturieta, Iesu gaabee egegeta uria enembo bubua, danode kambo dabakova desuturie.
ACT 2:2 Avo desea iririgutueta, gaimbo ambi, ero eini yaura jojabeda erogomi uutuvareta vorefuria kambo manduguturie. Aghade jo mino-mino gaga rea ningari inono egegambi re.
ACT 2:3 Aghá uua-da rova mo, eini-eini eto-bato ivari buburago sirorea sarige-sarige ea aria, enembo daba-dabada beforova vasia janimbutueta gigiguturie.
ACT 2:4 Aghá ea, Asisi Kakarami númandava asuguturieta, númanda neno roo beda urie. Ano ututurieta, enembo daba-dabada aveva kaveruturieta, númane gaa dumeni dumenimi regeguturie.
ACT 2:5 Fefera anava, Jiusi enembo God gaabee egegeta uria anami, roo enda nanjogo dano doa esega furia Jerusalem bubua, anava vitirie.
ACT 2:6 Númane aná yavi niningiguturie-gea, mana-mana ea, enembo oruaruabe furia danode egeguturie. Anada bee mo, Iesu gaabee ari enembo aveva kaveruturieta, númane aná esega fufuguturia enemboda gaa airo-airomi regegutueta niningiguturie.
ACT 2:7 Aghá niningigea, númane duduku-dadaka egegea, eghá regeguturie, “Ená gaa eghá reisi-ria enembo, aná dano Galili enembo re. Avotago, daiyaghami aveva kaveretueta, namonde anda gaa manemi regegutueta reisi-niningo?
ACT 2:9 Namonde amó dumeni aná, Partia enembo, Media enembo, Ilam enembo, Mesopotemia enembo, Judia enembo, Kapadosia enembo, Pontus enembo, Esia enembo, Frijia enembo, Pamfilia enembo, Krit enembo, Arebia enembo kotú Isip enembo re. Namonde anda enembo dumeni, aná roo enda Libia, bogu naa Sairini kasa-kasavareta fufuguta. Kotú namonde amó, dumeni aná, Rom reta esega fufugutare. Namonde amó, dumeni aná, Jiusi mokó re. O dumeni aná, númanda otu-evovo doa namonde amó Jiusi enembodava rekimbea, namonde anda ambo nimbi ea vitie. Aghá re-tago, oreki daiyagha ea namonde dano reisi-niningora mo, God eini-eini jojabe donu urieta siroruturia ananu, namonde anda gaa ari gaa ari Galili enembomi regegutueta reisi-niningo?”
ACT 2:12 Mana-managha, númane duduku-dadaka egeguturie-gea, mino-mino uriga egeguturie, “Enada bee mo, doro?”
ACT 2:13 Avotago enembo dumeni númane, kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie, “Aná enembo uvu fakara undidigea, be vaive-vaive reisi-rie.”
ACT 2:14 Aghá regeguturieta, Pita na erea, ambo nimbi 11 de jiria, be fugia natofodu eghá ririe, “Jerusalem enembo kotú anda ikoko mendi, ariri gharovu, Jiusi enembo, nímane dano ghanena rore. Gaga enanu anona raita roreta, ningia goghó egege!
ACT 2:15 Oreki 9 koroki fefera be fakara etue. Fefera eghago, aná jo uvu fakara undarida fefera irambi re. Aghá-gea, námane jo uvu fakara undidigea, ená yavi egegambi re.
ACT 2:16 Atá, ená yavi reisi-gerora amindu rea, seibe God ririeta, unda feroveta ragaro Joel na eghá gefirie,
ACT 2:17 ‘God na eghá reirie, “Fefera ambova, anona anda Asisi averegota vorea, enembo nanjogodava asugaita rouvie. Asugea irota-gea, nímanda mendi ariridava anda gaga ifegota, númanena isaghava regegaita rousue. Yarata mane númanda dibe mokómi gigigaita rousue, kotú nímanda embobokoko dira egegaita rousue.
ACT 2:18 Fefera aghade, anda Asisi Kakara anda buro egegari enembo, embobode evevetudedava, averegota vorota, anda gaga isaghava regegaita rousue.
ACT 2:19 Aghá urota, anona ata, ivata uutuva kotú endava siroruturota gigigea, natofo duduku-dadaka egegaita rousue. Anona ata-gea, tatangu ivari buburagha, kotú dimbori jojabe siroraita rouvie.
ACT 2:20 Jojabeeda furaita rouvia fefera jojabeva, umó duroghagha furaita rouvie. Anada dibe kena, fefera gotea ya bingoi urota, marabe kaverea tatangugo aita rouvie.
ACT 2:21 Rifo aghade, enembo avona Jojabeeda ragarova jamono gatiturota, sonembari-du benunu egegadua mo, númane jebuga tambaita rousue,” ’ God aghá ririeta, Joel na gefirie.
ACT 2:22 Amindu rea, anda natofo Jiusi enembo, ená anda gaga rera, aná ningia goghó egege! Nasaret embó, ragaro Iesu, God da buro ari du rea, God na ninenguturieta furia siroruturie. Aná irugaita rea, God unda anomi sonembutuaveta, unona ari ivata dumeni dumeni eaveta sirorutuaveta gigigea, natofo duduku-dadaka egegeta urie. Iesu aná ari anogha urieta siroruturia, aná jo roo einiva ambi re. Eve siroreaveta, nímane gigigeta ureravore.
ACT 2:23 Avore, God seibe nundubea simbugea, Iesu amburari-du rea ninenguturie. Amindu, nímane Iesu nandia bundia bua angera, ari-bari akokogo ari enembodava ututata, ifatarava dedegutata ambubuta.
ACT 2:24 Avotago anada ambova, God na ritata, umó amburarida mema doa serigea jebugea erora. Anada bee mo, amburarida anomi umó buregari jo inono irambi re.
ACT 2:25 Undú rea, Devit na eghá gefirie, ‘Fefera inono Jojabee anda dibe kenava gita rore. Umó anda kasava irirota, amó sonembaita rouvia-du, anda eka ingo rarovambi aita rouvie.
ACT 2:26 Amindu, amó neno gangoro urota, anda beemi undú raga reta rore. Amó embó-gea, amburaita rore. Avotago, amburari-du jo oru ambi re,
ACT 2:27 Anada bee mo, imó jo amó doata amburari enemboda kambesiva irambi aita rore. Inda Buro Kato kakarada tamo jo doata ujeva betambi aita rouvie.
ACT 2:28 Jebuga barida emboro inona iruguturieta, amó rei-gerore. Kotú inda dibe kenava irirota, gangoro urota iraita rore,’ Devit na Iesu du nundubuturota, aghá gefirie.
ACT 2:29 Avore-tago, anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda mambube Devit da kiki ananu isaghava raita roreta, niningige! Devit umó ambubuturieta enava furuguturie. Umó furuguturia beko oreki enanu vitie.
ACT 2:30 Avotago, umó jo amburambi irieta, God undava be gajiturota eghá ririe, ‘Inda imendi gamendi eini, anona rata kotofuko imongo aita rouvie.’ Devit umó God da feroveta eini re. Aghá-gea, God donu riria, ananu gaa bee urie.
ACT 2:31 God donu ambova aita rouvia, aná Devit umó gerurie. Aghá-gea, God daiyagha daiyagha ea rata, Keriso amburarivareta eraita rouvia gaga aná eghá ririe: ‘Umó jo doata ujeva irambi aita rouvie. Unda tamo jo doata avo betambi aita rouvie.’
ACT 2:32 Ená gaa bee re. Iesu rera umó, God na ritata, amburarivareta jebugea erorata, námanda dibe mokómi gigigutare.
ACT 2:33 Gigigutara-da ambova, Iesu du raga rirota umó righota erari-du rea, God na umó bua, unda ingo bee kena itia, Asisi Kakara undava ututa. Ututata, unona bua righia jiria averegetueta, enava vorea oreki vitie. Nímane unda anonu gigiguturota reisi-niningoravore.
ACT 2:34 Gaga eini, evere. Jo Devit na ambua uutuva yavambi re. Avotago, umó Iesu nundubuturota, ená gaga ririe. ‘God, unona anda Jojabeedu ririe, “Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá, inda eka tuva ghandada gharari-du itota vasioe!” ’ Devit umó Iesu nundubuturota, aná gaga ririe.
ACT 2:36 Amindu rea, nímane Israel enembo, ená gaga nundubuturota, ningia goghó egegadi rere. Ená Iesu rera, nímanena bua ifatarava deraravore. Embó dabako umonu, God na gategea, namonde anda jebuga bua furari-du ninenguturieta furie. Kotú God na ririeta kotofuko ea, namonde anda sonembadu vitie,” Pita na aghá rea sidara urie.
ACT 2:37 Sidara urieta, enembo niningigea, oru ea mana-mana ea jarea, Pita kotú Iesu da ambo nimbidedu eghá regeguturie, “Avore, námanda ikoko mendi, nímane reisi-nundubutora, oreki námane daiyagha daiyagha egega?”
ACT 2:38 Aghá regeguturieta, Pita na númanda gaga mino eghá ririe, “God nímane sonembea unda Asisi Kakaranu vesa utaita rea, be gajiturie. Avore-tago, jo nímane nenuka sonembambi aita rouvie. Nímanda imemendide kotú abua-abua nanjogo beago, God da aghi aita rouvia-nu sonembaita rouvie. Amindu rea, nímane daba-daba, neno kaverea, fufuge, Iesu Keriso da ragarova bafutaito egeguturadi-gea, God nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doae! Aghá uradi-gea, God da vesa esiko-esiko, aná Asisi Kakara nu utota bubugadi.”
ACT 2:40 Aghá rea doa, gaga dumeni dumeni rirota, númandu nghaĩ eghá ititurie, “God ari-bari akokogo enembo oreki sirorea vitia-nu data ambubugaita rouvieta. Amindu rea, nímanda ari-bari akokogo dodogea jebuga bubuge!”
ACT 2:41 Fefera dabako anava, natofo oruaruabe gaabee egeguturota, furia bafutaito egeguturie. Aghá uria enembo, dano 3,000 aghago re.
ACT 2:42 Kotú, Iesu da ambo nimbida donu iruguturia, ananu niningiguturota, unda ambo nimbide irirota, undari numonde dirota, benunu danode egegeta urie.
ACT 2:43 Aghade, Iesu da ambo nimbimi God da anomi eaveta, kae akokogo bubugea irari enembo jejebugeta urie. Taimu akokogo enemboda rova irita uria beago, númanena reaveta fuava isaghava bubuta urie. Kotú ivata anogha dumeni dumeni uaveta, natofo gigiguturota duduku-dadaka egegeta urie.
ACT 2:44 Aghá egeguturota, Iesu da natofo danode iririguturota, númanda eini-eini mino-mino kavevera urota, vesa egegeta urie.
ACT 2:45 Númanda enda o gugua-ghayafa aná utua mino bubugea númanda enembo daba-dabada mema sonembeta egeguturie.
ACT 2:46 Númane danode rifo inono iiava, God du Tafaroro Ari Kambova* terua desea benunu egegea, bubua kambova iiava nundubari dabako urota, gangorogha undari undidigeta urie.
ACT 2:47 Aghá egeguturota, númane God raga regegutuaveta, enembo dano gangorogha Iesu da natofo neno bubugeta urie. Aghá uaveta, Jojabee na reaveta, dumeni fuava Iesu gaabee egeguturota, unda natofo egegeta urie.
ACT 3:1 Fefera eini ungobo, 3 koroki ueta, benunu ari fefera rurueta, Pita ungá Jon gha God du Tafaroro Ari Kambova* benunu egegaita igiguturie.
ACT 3:2 Aghade, ungá teraita igiguturota, embó eini eka dimbaride nueda urova aghá sirorarimi avo bebato eini, ragaro “Taubanago Bee” anava asumbea irieta gigiguturie. Aná embó fefera inono, enembo dumenimi bua iiava avo itiaveta, asumbea irirota, natofo God du Tafaroro Ari Kambova benunu egegaita igiguturari mo, umó undari-bari bua undaita rea, guridu benunu eta urie.
ACT 3:3 Umó avo asumbea irirota, Pita ungá Jon gha teraita irueta gia, númandava guridu benunu urie.
ACT 3:4 Aghá urieta, ungá umó aná embónu tatasegea gigiguturota, Pita na eghá ririe, “Imó dibe jará ea námanenu gia goghó ege!”
ACT 3:5 Aghá riria-du, aná embó dibe jará ea, ungá umonu gia goghó urota, eini-eini utota baita rouvia aghagonu, itatama urie.
ACT 3:6 Aghá ueta, Pita na undú eghá ririe, “Andava guri tefo re. Avotago andava donu vitia ananu indú utaita rore. Nasaret embó Iesu da ragarova, imó erea deĩ iru-furu ege!”
ACT 3:7 Aghá rea, aná embó ingo bee kena ririkueta umó erorurie. Aghá uua mo, jo gaimbo ambi, aná embóda eka maneda gunguto fakara urieta erea jiruturie.
ACT 3:8 Erea jiria, jaujau ea iru-furu urota, God du raga rirota, numonde dano aria God du Tafaroro Ari Kambova teteruguturie.
ACT 3:9 Teterurieta, anava vitiria enembomi, umó deĩ iru-furu urota, God du raga rieta gigiguturie.
ACT 3:10 Gia, númane dano aná embódava donu siroruturia ananu tanana ea, duduku-dadaka ea mana-mana egegea, eghá regeguturie, “Ená embó mo, aná eka dimbaride, bebato Taubanago Bee anava asumbea benunu urota irita uria, ananu ra?” regeguturie.
ACT 3:11 Aghá urieta, aná embómi Pita ungá Jon ghada ingova righia jiruturieta, natofo duduku-dadaka ea susumbugea furia, kambesi eini God du Tafaroro Ari Kambo rova vitiria-va terua jijireguturie. Aná kambesi eini rera-da ragaro aná Solomon da tofo re.
ACT 3:12 Aghá egeguturia-du, Pita na númandu eghá ririe, “Anda ikoko mendi, Jiusi enembo, nímane dodu duduku-dadaka egegea, námanenu tatasegea gia goghó roso? Jo námanda anomi ata ená embó erea jirambi re. Námane jo inono irambi re, kotú jo God go irambi re.
ACT 3:13 God, namonde anda mambube mane Abraham, Aisak, Jekop da gaabee eta uria-mi, unda buro kato, Iesu da bingá righota erari-du rea, unona retueta ená embó eka dimbaride jebugetue. Iesu rera, aná nímanena injigha ea nandia bundia, Rom enemboda kotofu embó, ragaro Pailat dava ututaravore. Umó Iesu doata yari-du rita-tago, nímane Pailat da dibeva Iesu du kamena rea, injigha egegutaravore.
ACT 3:14 Iesu rera, umó taubana kotú kakara bee re. Avotago, nímanena umó injigha egegutaravore. Aghade, Pailat Iesu doata bubari-du rita-tago, nímane Iesu amburari-du regegea, ari-bari akokogo kato embó eini derurieta ambubuturia-nu doata isaghava bubari-du regegutaravore.
ACT 3:15 Atá Iesu, aná jebugada ruru re-tago, nímanena bua angera ifatarava derata ambubuta-tago, God na utata, umó amburarivareta jebugea erora. Iesu jebugea erora, námanda dibemi gigigutare.
ACT 3:16 Iesu da ragaroda anomi etueta ená embó gia tanana rosora, jebugetueta nímane dano reisi-geroravore. Námanda gaabee arimi, Iesu da ragarova regegetueta, umó erea jiretueta reisi-geroravore.
ACT 3:17 Avotago, anda ikoko mendi, amó rei-gerora, nímanda babarigaride Iesu du donu egegutara aná jo gia tanana egeguturota ambi re. Tago, aghá egegutara-mi, God da gaga sei unda feroveta mane nanjogoda regegeta uria, aná futa gaa bee uta. Aná gaga evere: ‘God umó embó eini simbugea ninengota furá, endada bouvu memagha itatama urota amburaita rouvie.’
ACT 3:19 Amindu, neno kaverea, nímanda ari-bari akokogo isagha ea, God dava fufugutu-gea, unona nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doae! Nímane aghá adora,
ACT 3:20 God na rata-gea, unda sonemba nímanda asisi dava furaita rouvie. Kotú, Iesu nímane sonembari-du rea, seibe simbuguturieta vitia-nu God na ninengota nímandava furaita rouvie.
ACT 3:21 Atá Iesu umó uutuva irota-gea, God Afada be gajari, ‘Uutu enda reka ata siroraita rouvie,’ unda feroveta maneda gegembuguturia-nu siroradua, umó kaverea furaita rouvie.
ACT 3:22 Kotú Moses beago eghá gefirie, ‘Namonde anda Jojabee, God na feroveta eini, amó ninenguturieta furera aghagonu ninengota furá, namonde anda natofoda rorova siroraita rouvie. Umó donu radua, nímane ningia goghó egegasiravore.
ACT 3:23 Atá avona unda gaga ningia jo ambo-ambo ambi adua mo, God na umó bua airo itia, data amburaita rouvie.’
ACT 3:24 Avore, Samuel undufa kotú Samuel da ambova feroveta nanjogo siroruturia-mi oreki donu eve rei-sirorutua anada gaga gegembuguturie.
ACT 3:25 Feroveta mane da mambube mane nímane re. Aghá-gea, God unda feroveta manedu donu utaita riria, nímane beago bubugasiravore. Aghade be gajari anogha Abraham du rirota, donu utaita riria-da bee beago nímane bubugasiravore, aná evere: ‘Inda imendi gamendi siroraita rouvia-da rova, anda ea simbugari utota, ená endava enembo dano bubugaita rousue.’
ACT 3:26 Amindu, God unda Buro Katomi, nímane daba-daba rata-gea, neno kaverea nímanda ari-bari akokogo dodogadi-gea, ea simbugota jebuga tatambugea bubugadi rea, gateguturieta seibe nímandava furie,” Pita na aghá ririe.
ACT 4:1 Pita ungá Jon gha da gaga jo rea sidara ambi irieta, ungá umó enembo dava gaga rieta, fristi* mane, Jiusi enemboda babarigari, ragaro Sadyusi* enembo dumeni, kotú God da Kamboda* mene-mene ari kakatoda beforo righari numonde dano furia bububuguturie.
ACT 4:2 Númane neno sembago egeguturie. Anada bee mo evere: Pita ungá Jon ghana enembodu gaga eghá iruguturie. Iesu amburarivareta jebugea eroruria aghagonu, enembo amburarivareta jebugea eraita rousue. Anada gaga irugutueta niningigea, númane injigha egeguturie.
ACT 4:3 Númane bubua, Pita ungá Jon gha nandia bua, tumba riritua-du aria, diburava gagajeguturieta, avo eviviguturie.
ACT 4:4 Aghá egeguturie-tago, enembo oruabe Pita ungá Jon ghada gaga, God du Tafaroro Ari Kambo anava ningia gaabee egeguturie. Aná embobo gaabee urota, Iesu da natofo egeguturia, 5,000 re, evevetu kotú sasingu mane jo irugambi egeguturie.
ACT 4:5 Rifo atiturieta, Jiusi enemboda kokotofu, enemboda babarigari, kotú Moses da Gaga irugari kakatode* dano furia, Jerusalem anava desuturie.
ACT 4:6 Fristi da beforo righari, ragaro Anas de, Kaiafas, Jon, Aleksander mane aná, beforo righarida totofo beago anava desuturie.
ACT 4:7 Desea, númane ririeta, Iesu da ambo nimbi bua furia, rorova ititurieta jijireguturieta, uriga egeguturie, “Nímane avoda anova kotú avoda ragarova ritata aná embó eka dimbaride jebuguta?”
ACT 4:8 Uriga aghá urieta, Asisi Kakara na Pita dava asuguturieta, neno nundubea ririe, “Kokotofu kotú enemboda babarigaride, dano eve bububugetora-du, ghanena rore. Nghaĩ jajavegutuu-gea, gaga raita roreta.
ACT 4:9 Námanda ari taubana egegutara-de kotú ená embó eka dimbaride daiyagha jebuguta-du uriga rosoravore. Amindu, nímane kotú Israel enembo dano gigigadi rea, isaghava raita rore. Nasaret embó Iesu, God da ninenguturieta furia embó ifatarava dedegutata, God na ritata amburarivareta jebugea erora-da ragaroda anova námane ritata, ená embó nímanda dibeva jiria vitia, umó jebuguta.
ACT 4:11 God seibe Iesu du nundubuturota, kasiava eghá ririeta gefirie: ‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu Jojabee na bua, unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie.’
ACT 4:12 Amindu rea, namonde amó jebuga bubugaita egegadora mo, namonde Iesu unuka umonu gaabee egegaita rosore. God na namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Iesu ninenguturieta furie. Jebuga bari emboro eini tefo re.”
ACT 4:13 Pita ungá Jon gha beforo gari-da ove urie-tago, jo fefera yafabe gegembugambi re. Avotago ungá umó aná embobo usituria-du oru jo egegambi re. Aghá ueta, Pita ungá Jon gha, Iesu de deĩ urota ano undava rururia-nu tanana ea númane duduku-dadaka egeguturie.
ACT 4:14 Kotú embó eka dimbaride utata jebuguta anava jiria irieta gia, gaga donu eini rari mana-mana egeguturie.
ACT 4:15 Aghá ea, númane Iesu da ambo nimbi ungagha aná ririeta bubua aria airo jiriturieta, númane mino-mino rea niningiguturie.
ACT 4:16 “Namonde daiyagha a? Enembo dano Jerusalem enava, embó jebuguta aná ningia, tanana egegetue. Amindu rea, jo namonde amó kivu ari katogo irambi re.
ACT 4:17 Avotago, rourogo natofo dano niningigauve-degea rirota, namonde númane buregea eghá regegore, ‘Mania Iesu da ragarova gaga eini irugata o kotú, regegata!’” aghá regeguturie.
ACT 4:18 Anada ambova, ghogho ririeta, Iesu da ambo nimbi ungagha furia teteruguturieta, númane fafota urota eghá regeguturie, “Mania Iesu da ragarova gaga eini irugata o kotú, regegata!”
ACT 4:19 Aghá ririeta, Pita ungá Jon gha erea, númandu mino eghá regeguturie, “Niana mo taubana ro, nendufako nundubea gigige! Námane God da dibeva mo, nímanda gaganu niningigara, aĩ, God da gaga niningigara?
ACT 4:20 Atá námanda donu gerara kotú niningara, aná jo eve tukú ambi egegaita rosore.”
ACT 4:21 Aghá regeguturieta, kanisera* mane desuturia aná, dano ungá undava rekago gaa fakarago regeguturie-tago, númandu jo mema eini utambi, ninenguturieta igiguturie. Anada bee mo, aná embó eka dimbaride nueda urova aghá sirorea irirota, ghaeko 40 sidara uria-da ambova, umó urieta jebuguturie. Ananu gigigea, enembo nanjogo God du raga regeguturie. Amindu rea, aná kokotofu oru egegea, Pita ungá Jon ghadu mema eini jo utambi re.
ACT 4:23 Kanisera* mane dodoguturieta, Pita ungá Jon gha Iesu gaabee ari kakatodava aria bubua, fristida* kokotofu kotú enemboda babarigaride donu regeguturia, ananu isagha egeguturie.
ACT 4:24 Urieta niningigea, numonde dano God du benunu egeguturota, eghá regeguturie, “Jojabee Ano Kato, inona ririeta, uutu endade karaje, kotú eini-eini nanjogo dano siroruturie.
ACT 4:25 Inda Asisi Kakarada anomi ririeta, námanda abua Devit, inda buro kato eghá gefirie: ‘Gitofo unda abua-abua neno akokogo ea, daiyagha God de mene-mene egegasua, ananu nundubuturota manaka gaegeguturie-tago, jo egegota inono ambi aita rouvie.
ACT 4:26 Endada kini mane, nendufako simbuguturie. Kotú babarigari furia danode desea, God de kotú unda ninenguturieta furia embódedava, mene-mene aita simbuguturie.’
ACT 4:27 Atá Devit da aghá riria-da bee siroruta. Aná mo, Kini Herot ungá Rom enemboda kotofu eini ragaro Pontius Pailat gha, takembea futa, Jerusalem enava bubua, gitofoda abua-abua dumeni kotú Israel enembode dano desea, inda Buro Kato kakara, Iesu, ninenguturieta furia-dava, mene-mene aita rea manaka gaegeguturia.
ACT 4:28 Inda donu sirorari-du nundubutara, aná númane egegutata, inda anomi bee siroruta.
ACT 4:29 Kotú oreki, Jojabee, námane inda buro kakatodu mema bouvu utari gaga regegetua-nu nundubadi reisi-rere. Aghade ege-gea, námane ivisa jará ea, inda Gaga orugha ambi regegore!
ACT 4:30 Inda ingo rurugea sonembuturadi-gea, enembo inda Buro Kato kakara, Iesu da ragarova jejebugoe, kotú unda ragarova ari ivata anogha dibe eini be eini ata sirorota, gia enembo nanjogo duduku-dadaka egegoe!”
ACT 4:31 Benunu aghá egeguturieta, aná desuturia kambesiva, enda gino-gino ueta, Asisi Kakara vorea númandava asuguturieta, ano bua, God da gaga minono oru ambi regegeta urie.
ACT 4:32 Iesu gaabee ari kakato, neno kotú nundubari dabako egeguturota, jo endava gugua-ghayafa neno bambi egegeta urie. Númanda gugua-ghayafa dano bua, mino-mino vesa egegeta urie.
ACT 4:33 Aghá urota, Iesu da ambo nimbi 12 God da ano jojabemi, Iesu amburarivareta jebugea eroruria-da Gaganu isagha egeguturie. Aghá uaveta, God númane dano ea simbugea goghó eta urie.
ACT 4:34 Númane dano uvude, undari-baride inono re. Anada bee mo, avodava enda o kambo vitiria-mi utua, guri bua Iesu da ambo nimbi 12 du ututugeta urie. Eaveta, númane bua enemboda irari kotú mema gerurota, guri vesa egegeta urie.
ACT 4:36 Aghade, enda butu Saiprus embó eini ragaro Josep, umó abua ragaro Levi da rova re. Unona unda enda utua guri bua, Iesu da ambo nimbidava ututurie. Aghá urieta, Iesu da ambo nimbi númane unda ragaro reka Barnabas ririkiguturie. Barnabas da bee mo, Neno Gangoro Utari Kato re.
ACT 5:1 Aghá urota, embó ragaro Ananaius nuyae Safaira gha erea, númanda enda eini utua, guri bubuguturie-tago, aná guri jo dano ututugambi re. Ungá unda irari nundubuturota, dumeni righia jijireguturie, kotú dumeni mo, Ananaius na bua furia, Iesu da ambo nimbi dava ututurota eghá ririe, “Endada mino eveko re.”
ACT 5:3 Aghá ririeta, Pita erea undú ririe, “Ananaius, Satan na kuvieta, imó unda gaa rei-niningoravore. Imó dodu unda gaa niningurota, enda utua guri bera-da dumeni righia jiria, Asisi Kakaradu gavera re?
ACT 5:4 Enda inda tofo re. Amindu rea, inda enda bua utua, guri bera dano righia jirasira mo, avore. Aná inda guri re. Avotago, imó dodu guri bera mo, nungia gavera re? Aghá etora mo, imó God da dibeva gavera reravore.”
ACT 5:5 Aghá ririeta, Ananaius umó Pita da gaga niningueta, God na ririeta umó jua ambubuturie. Aghá urieta, yarata dumeni terua, unda tamo otoo ea, fumbua aria furuguturie. Aghá urieta, enembo oruabe undava siroruturia kikinu ningia, orumi jarea goghó egeguturie.
ACT 5:7 Pita aghá ririeta, jo yafa ambi anada ambova, Ananaius nuyae furia teterurie. Donu siroruturia jo gambi, furia teterurieta, Pita na guri bua iruguturota, undú uriga urie, “Nimugha enda utua guri bera mo, eveko ra, aĩ?” aghá ririeta, Safaira umó “Avoko re!” ririe.
ACT 5:9 Ririeta, Pita na eghá ririe, “Imó nimugha dodu God da Asisi rei-kukuve? Imó gi! Yarata nimu fumbua iya furugetua, bubaita itoko rousue. Imó beago fumbua ya furugaita rousue,”
ACT 5:10 Aghá ririeta, umó niningua, God na ririeta umó beago jua ambubuturie. Urieta, yarata furia terua, Safaira ambubuturia-nu gia, umó fumbua rekago kaverea aria, numuda kasava furuguturie.
ACT 5:11 Iesu gaabee ari kakato kotú enembo dumenide aghá uria-da kiki niningigea dano orumi jarea goghó egeguturie.
ACT 5:12 Aghade, Iesu da ambo nimbi 12 mi ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta siroreaveta, enembo númane jo gambi iririgeta uria, aná númanda dibemi gia, duduku-dadaka urota mana-mana egegeta urie. Kotú, Iesu gaabee ari kakato nanjogo iiava, Solomon da kambesi God du Tafaroro Ari Kambo roo anava deseta urie.
ACT 5:13 Enembo oruabe Iesu da natofodu raga reta egeguturie-tago enembo Ananaius dava donu siroruturia-nu gigigea oru urota, jo ya Iesu da natofode dano takembambi egeguturie.
ACT 5:14 Jo tefo ya numonde takembambi eta egeguturie-tago, God na reaveta, embobo kotú evevetu oruaruabe Iesu gaabee urota, fuava unda natofo egegeta urie.
ACT 5:15 Uaveta, Iesu da ambo nimbi ari donu eaveta gigiguturota, enembo dumeni erea, kae enembo aná bua fuava, emboro kasava númanda ghaito beisi ea itiaveta vavasegeta urie. Númane eghá nundubeta egeguturie, “Pita furá serigea irurota, unda imumumi jiradua mo, númane jebugaita rousue,” aghá nundubuturota egegeta urie.
ACT 5:16 Natofo jede, númanda kokomana kae bua iririgari kotú dumeni númandava taimumi asugea kuvigi-kuvigi urota iririgari aná bua, númanda naa mane doa, Iesu da ambo nimbimi rata jejebugari-du rirota fuava, Jerusalem anava bububugeta urie. Aghá uaveta, Iesu da ambo nimbimi reaveta, númane dano jejebugeta urie.
ACT 5:17 Iesu da natofo aghá ueta, fristida* beforo righari unda kokomana, Sadyusi* enembode dano, aná kiki niningigea, Iesu da ambo nimbidu mandudu egeguturie. Aghá ea, manaka gaegeguturota, mene-mene ari kakato dumeni ituturieta aria, Iesu da ambo nimbi nandia bua aria diburava gagajeguturie.
ACT 5:19 Gagajeguturie-tago, God unda anera eini ututurieta, aná tumbade aria dibura kamboda bebato ifegea, númane unumbea bua furia isaghava buburiturie.
ACT 5:20 Bubua isaghava jiria, anerami eghá ririe, “Nímane igige! God du Tafaroro Ari Kambova* terua jijiregadi-gea, enembo nímandava furá desadua-dava jebuga rekada Gaga regege niningigoe!”
ACT 5:21 Aghá ririeta, númane anerada gaga ningia aria, rifogha God du Tafaroro Ari Kambo rova terua jijiregea iruguturie. Aghá ueta, fristida beforo righari unda kokomanade, aghi egeguturieta, Israel enemboda kanisera* manede dano furia numonde asusumbuguturie. Asusumbea irirota, Iesu da ambo nimbi unumbea bua fufugari-du aghi ititiguturieta kaverea, dibura kambova arie.
ACT 5:22 Aghá ririeta aria terua, unda ambo nimbi anava tava ea jarea, kaverea furia bubua kanisera manedu regeguturie.
ACT 5:23 “Námane era bububugetora mo, dibura kamboda bebato gajetueta irieta gigigetore. Kotú kaifa kakato bebato beva jijiregea irieta gigigetore. Númanena bebato ifegetueta teterugetore-tago, Iesu da ambo nimbi anava tefo re,” aghá regeguturie.
ACT 5:24 Aghá ririeta niningigea, God da Kamboda mene-mene ari kakatoda beforo righari, numonde fristida kokotofude dano, duduku-dadaka ea eghá regeguturie, “Daiyagha reisi-rere?”
ACT 5:25 Aghá rea niningueta, embó einimi terua ririe, “Atá, nímane niningige! Embobo tumbo diburava gagajegutara, númane daiyaghami ea, God du Tafaroro Ari Kambo rova jijiregea enembodu minono reisi-ri?”
ACT 5:26 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda beforo righari-mi erea, unda natofo dumeni bua, Iesu da ambo nimbi nandaita rea igiguturie. Númane oru egeguturota, rourogo enembo númane singoimi dedegauva-degea, Iesu da ambo nimbi roboghami bua fufuguturie.
ACT 5:27 Furia terua, Iesu da ambo nimbi ririeta, kanisera maneda dibeva jijiregea irieta, fristida beforo righari númandu uriga urie.
ACT 5:28 “Námane rourogo Iesu da ragarova irugara-degea ritare. Avotago, nímanena Jerusalem enava enembo dano iruguturota, Iesu ambubuturia-da yovero námandu reisi-reravore.”
ACT 5:29 Aghá ririeta, Pita kotú Iesu da ambo nimbide, númane mino eghá regeguturie, “Námane nímanda gaga jo ningambi aita rosore. Námane God da gaganu niningigaita rosore. Nímane Iesu ifatarava dedegutaravore. Avotago, namonde anda mambube maneda gaabee egegeta uria God, unona Iesu ritata amburarivareta, jebugea erora.
ACT 5:31 Utata, God na Iesu bua, kotofu ari-du rirota, enembo kaifa urota jebuga utari-du rea, unda ingo bee kena ituta. Aghá ea, God na Israel enembodu, neno kaverea númanda ari-bari akokogo vuregota nundubea gia doaita rea, emboro ifeguta.
ACT 5:32 Aná eini-eini gia, námane anadu osagho fufirota vitere. Aghade, God da Asisi Kakara beago, anadu osagho fufirota vitie. Aná Asisi Kakara rera mo, God unda Gaga ningia ambo-ambo egegeta rousua enembodava vesa eta rouvie.”
ACT 5:33 Aghá regeguturieta, aná babarigari desuturia-mi niningigea, númane neno gambua usera-usera egeguturia-du, Iesu da ambo nimbi data ambubugari-du regeguturie.
ACT 5:34 Avotago, Moses da Gaga kaifa kato* eini, ragaro Gamaliel, nghaĩ itaita rea, erorurie. Gamaliel rera umó, Moses da Gaga irugeta urie, kotú enembo dano undú verua egegeta urie. Unona erea, Iesu da ambo nimbi bua ya, kambo subi einiva itari-du ririeta, unda riria aghagonu egeguturieta, umó eghá ririe.
ACT 5:35 “Anda ikoko mendi, Israel enembo, amó gaga itoko raita rore. Namonde dano nundubea goghó egegore! Jo tutumi data amburari gaa rambi aita rosore.
ACT 5:36 Fefera einiva, embó eini ragaro Teudas na kotofuko aita rea, aghi urieta, embobo 400 danode furia, unda ambo nimbi egeguturie. Aghá urieta, gavana erea, Teudas derurieta ambubuturieta, unda ambo nimbi oru susumbugea tará egeguturie.
ACT 5:37 Aghá uria-da ambova, gavanami enemboda ragaro barida fefera furia buburituria anava, Galili embó eini, ragaro Judas na Rom enembo tuvia undufa, tofo gavana aita rirota aghi urieta, enembo dumeni ningia danode ea, unda ambo nimbi egeguturie. Kotú gari dabako aghagonu urota, gavana erea, Judas derurieta ambubuturieta, unda ambo nimbi oru susumbugea tará egeguturie.
ACT 5:38 Avore, amó eghá rere: namonde ená embobo bua nanandigutara-nu, jo dedegota amburambi aita rousue. Anada bee mo, tofo númanda nundubari-mi kotú, númanda anomi buro egegadua mo, donu eini o bee eini jo sirorambi aita rouvie.
ACT 5:39 O God da anomi buro adua mo, jo namonde amó númane buregari inono irambi re. Rourogo namonde tefo, God dava besigago ara-degea rere!” Aghá ririeta, babarigari desuturia, númane niningigea aghá egeguturie.
ACT 5:40 Aghá egeguturota, aghi ninenguturieta aria, Iesu da ambo nimbi bua furia teteruguturieta, númane embiimi dedegea anada ambova, babarigari númandu eghá regeguturie, “Mania Iesu da ragarova gaga eini regegata!” aghá rea, númane dotuturieta bububuguturie.
ACT 5:41 Kanisera maneda kambo doa, gangorogha aria bububuguturie. Gangoro uria-da bee mo, God númanda gaabee ari gerurota, inono gaa rirota, unda ingo sokinembuturieta, númane Iesu da ragarova, mema tafirota meka gigiguturie.
ACT 5:42 Númane fefera inono, God du Tafaroro Ari Kambova* kotú enemboda kambo maneva iruguturota, God da Gaga Taubana eghá minono regegeta urie, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini utaita riria, aná Iesu umó re.
ACT 6:1 Anada ambova, Iesu da natofo furia oruabe ea, númane tutuno ea, Jiusi enembo dumeni Israel anava sirorea númanda gaami regegeta uria-de, kotú Jiusi enembo dumeni Grik gaami regegeta uria-de, numonde mino-mino besiga egeguturie. Grik gaami regegeta uria enembomi eghá regeguturie, “Jojabeeda ambo nimbi namonde anda guri vesa urota, námanda dodorudu ungaghako ututurota, númanda dodorudu, oruabe ututa rousue.”
ACT 6:2 Aghá regeguturieta ningia, Iesu da ambo nimbimi aghi egeguturieta, Iesu gaabee ari kakato dano bubua desuturieta, eghá regeguturie, “Námane God da Gaganu minono reisi-rogo doa, fefera yafabe tefo ená gurinu enembodu vesa urota iririgadora, aná jo taubana irambi re.
ACT 6:3 Avore, námanda ikoko mendi, eghá egege! Embobo dano 7 Asisi Kakarami asugota neno nundubea goghó uaveta gigigeta rosora-nu gatege! Aghá egegea, vesa arida buro númandu ututuge, námane rifo inono benunu urota minono regegore.”
ACT 6:5 Aghá regeguturieta, aná natofo ningia gangoro egeguturie. Gangoro ea, embó eini Asisi Kakara na asuguturieta neno beda urota, gaabee jojabe urota vitiria, ragaro Stiven nu gateguturie. Kotú embobo dumeni númanda ragaro mane aná, Filip, Prokorus, Nikanor, Timon, kotú Parmenas, númane beago dano gateguturie. Kotú embó eini mo, Antiok embó ragaro Nikolas re. Nikolas unda otu evovo doa, Jiusi enembo dava rekimbea vitirie. Umode dano gateguturie.
ACT 6:6 Aná gateguturia embobonu bua furia, Iesu da ambo nimbidava irugeguturieta, Iesu da ambo nimbimi ingo beforova ititiguturota, númandu benunu egeguturie.
ACT 6:7 Aghá egeguturieta, enembo God da Gaga ningia fafate ea, Iesu da natofo oruaruabe Jerusalem anava siroruturie. Kotú aghade, fristi* oruaruabe beago Iesu gaabee egeguturie.
ACT 6:8 Aná gateguturia embó Stiven, God na ea simbuguturota, ano ututurieta rururie. Bua, unona ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta, jo gambi irari enemboda dibeva siroreaveta gia duduku-dadaka egegeta urie.
ACT 6:9 Aghá egegutueta ningia, Jiusi enembo dumeni Stiven de vesó-vesó egeguturie. Jiusi enembo rera, dumeni Sairini reta kotú Aleksandria reta fufuguturia Jerusalem irirota, númanda nghaĩ itari kambo* itia naa avo dighia vitirie. Aná kamboda ragaro mo, “Enembo Sabuada* Irari Doari” aghá ririkiguturie. Aná nghaĩ itari kamboda totofomi Jiusi enembo dumeni Silisia Frovensi kotú Esia Frovensi reta fufuguturia-demi dano takembea tutuno ea, Stiven de besiga egeguturie.
ACT 6:10 Aghá urie-tago, Asisi Kakarami neno nundubari ututueta, Stiven gaga esiko-esiko ririeta niningigea, númane mino rari mana-mana egeguturie.
ACT 6:11 Mana-mana egegea, Stiven da gaga riria aná injigha urota, embobo dumenidu nenomi guri ututuguturieta bua furia, gavera eghá regeguturie, “Stiven umó Moses da Gaga kotú God da Ragaro fara ueta niningigetore,”
ACT 6:12 Aghá rea, númanena enembode, babarigari kotú Moses da Gaga irugari kakatode* dano neno evuruturieta, aria Stiven nandia, koto aita rea, Jiusi enemboda kanisera* manedava bua igiguturie.
ACT 6:13 Aria buburiturieta, embobo dumeni númanda gaverada osagho fumbari-du rea, aghi urieta furia teteruguturie. Terua, númane kuvia gavera eghá regeguturie, “Ená embó Stiven rifo inono, God du Tafaroro Ari Kambo kakaranu fara urota, Moses da Gaga doari-du reta rouvie.
ACT 6:14 Umó eghá rieta niningigutare, ‘Iesu, Nasaret embó furá, God du Tafaroro Ari Kambo dea bejea, Moses da otu evovo donu itituria, kotú donu iruguturia, unona rata sidara aita rouvie.’ Stiven aghá ritata niningigutare,” gavera aghá regeguturie.
ACT 6:15 Númane aghá rea, embobo nanjogo avo desuturia-mi Stiven nu tatasegea gigiguturia mo, unda dibe be kaverea anerada gari aghago ueta gigiguturie.
ACT 7:1 Aghade, aná fristida* beforo righari-mi Stiven du eghá ririe, “Gaa bee reisi-ria? God da Gaga kotú Moses da Gaga doari-du mo, inona rera, aĩ, tefo?”
ACT 7:2 Aghá ririeta, Stiven umó mino ririe, “Anda ikoko mendide, anda afa manede, nghaĩ javea niningige! Namonde anda mambube Abraham umó jo naa ragaro Heran yambi, roo enda Mesopotemia anava irieta, God duroghade undava isagha urieta gerurie.
ACT 7:3 Aghade, God na eghá ririe, ‘Inda enembo totofo kotú inda roo enda doa ii, kambesi eini anda utaita rora anava naa dighia asumbadi!’
ACT 7:4 Aghá ririeta, Abraham erea, roo enda Mesopotemia rova unda naa Kaldia doa furia, Heran anava naa dighia irieta, numamo ambubuturie. Urieta, God na rekago ririeta, Abraham erea, Israel eve, namonde anda naava furie.
ACT 7:5 Furia buburituria aghade, God Abraham du enda itoko jo utota unda tofo ambi re. Tago God na be gajiturota, undú kotú unda mambube manedu ená enda utaita ririe. God be gajituria fefera aghade, Abraham nuyae mendi sasingu jo fumbambi vitirie.
ACT 7:6 Kotú God undú gaga eghá ririe, ‘Fefera ambova, inda imemendi ená roo enda doa ya, roo enda eini númanda tofo irambi anava sabua* ea iririgaita rousue. Aghá urota, roo endada kokotofumi rata, inda imemendi buro fakarabe egeguturota ghaeko 400 sidara aita rouvie.
ACT 7:7 Anada ambova, anona inda mambube maneda buro fakarabe aita rouvia roo endada kokotofudu númanda ari-bari akokogoda mino aná enembodu utaita rore. Aghá urota, inda mambube mane unumbea bua, aná roo enda doa, kaverea furá, ená kambesiva bubua, Andú tumogha baĩ egegaita rousue.’
ACT 7:8 Aghade, God unda boanda aita be gajari anogha urota, Abraham aná gaga ningia unda boanda aita rouvia-nu iruguturota, vii mendó tafugari-du ririe. Aghá ririeta, Abraham ningia aghagonu urie. Unda mendi Aisak siroruturieta, fefera 8 sidara urieta, Abraham God da Gaga riria-nu nundubea erea, unda mendida vii mendó andoro tafuguturie. Tafuguturieta, Aisak umó baria, evetu bua, unda mendi Jekop siroruturieta-gea, mendida vii mendó andoro tafuguturie. Avore, Jekop umó baria evevetu bua, mendi sasingu siroruturieta-gea, Jekop umó erea unda sasingu vivide dano 12 dava, aná ari dabako aghago egeguturie. Sasingu 12 rera mo, namonde anda mambube manedu rere.
ACT 7:9 Mambube mane rera, aná jo uro dabako irambi re. Josep da kaka mane dano 10 re, avotago Josep umó uro einiva re. Amindu rea, Josep da kaka mane undú mandudu egegea erea, númanda ikoko Josep nandia bua, Ishmael enembodava ututurieta, númanena guri utua Josep bua roo enda Isip igiguturieta, Isip enembomi guri utua Josep rururieta, umó sabua urota buro eta urie. Buro ueta, God na umó kaifa gangada urota, dara dibe eini be eini rova sonembuturieta, Josep jebuguturie. Fefera eini, Isip enemboda kini, aghi urieta, Josep undava aria teterurieta, Josep da neno nundubaride irari durumugaride gerurie-gea, kini gangoro urota ririeta, unda kambova eini-einide kotú unda natofode Josep na kaifa eta urie.
ACT 7:11 Aghá ueta, namonde anda roo enda Keinan enava, kotú Isip anava baimana jojabe siroruturieta, undari sidara bee urieta, enembo bee jarea goghó egegutua aghade, namonde anda mambube maneda undari beago sidara urie.
ACT 7:12 Aghá urieta, Isip anava undari itoko vitiria-nu ningia, namonde anda mambube Jekop unda sasingu ninenguturieta, guri utua undari baita rea, númanda tutunova Isip igiguturie. Unda sasingu rera, aná namonde anda mambube mane re.
ACT 7:13 Aná undari bua furia undia sidara egegea anada ambova, rekago kaverea aria buburiturieta, Josep undufa isagha urota, númandava ririe, ‘Amó nímanda ikoko re. Mania andú mana-mana egegata!’ aghá ririeta, Isip enemboda kini umó Josep da enembo totofo tanana urie.
ACT 7:14 Anada ambova, Josep aghi ninenguturota, unda nue numamo kotú unda natofo dano 75 ananu rata Isip yari-du ririe.
ACT 7:15 Aghá ririeta ningia, Jekop unona erea, Isip aria bubua avo irirota, Jekop de namonde anda mambube manede dano ambubuguturie.
ACT 7:16 Amburari mo, númanda sasingu nuabua maneda tamo bua iiava kambesi Sekem anava furugeta urie. Sekem rera aná, Jekop da abua Abraham na Hamor enembodava guri dumenimi utua unda ujedu rururie.
ACT 7:17 God umó be gajiturota, Abraham dava enda utaita riria fefera furia utuvako ueta, namonde anda natofo Isip anava sirorea oruabe urieta, God unda be gajari aná rekago nundubuturie.
ACT 7:18 Aná fefera furia buburiturieta, Isip enemboda kini mane sirorea-sirorea furia-da rova, númanda kini eini siroruturia-mi, Josep unda natofodeda kiki jo tanana ambi re. Aghá-gea, namonde anda mambube mane kukuvirota, rea bera-bera eaveta, númanda sasingu vivide ambubugari-du bua isaghava ititigeta urie.
ACT 7:20 Fefera aghade, mendi eini gari taubana bee siroruturie, unda ragaro aná Moses re. Moses siroruturieta-gea, nue numamogha kini da gagadu injigha ea kambova undutueta, marabe bakode sidara urie.
ACT 7:21 Urieta, nue numamogha mana-mana ea jarea, númanda soká bua isaghava ititurieta, kini da ariri furia, Moses tambua, unda mendi tofo bua unduturieta baborurie.
ACT 7:22 Moses baborurieta-gea, irugari kakato dumenimi iruguturieta, umó Isip enemboda nundubari, beforo gari kotú otu evovo aná dano tanana urie. Tanana ea, Moses umó barirari jojabe eini urie. Aghá ea, unda gagade yavide dano anogha eta urie.
ACT 7:23 Aghá urota, unda ghaeko 40 sidara urieta, Moses umó erea, unda ikoko mendi, Israel enembo gaita rea arie.
ACT 7:24 Aria buburituria mo, Isip embó einimi namonde anda abua eini derueta gia, anada mino aita rea, Moses na Isip embó derurieta ambubuturie.
ACT 7:25 Aghá ea, umó eghá nundubuturie, ‘God na ririeta, amó anda totofo unumbea bua, námanda kambesiva yaita furera-nu, númane tanana egegadua-jogo.’ Aghá nundubuturie-tago, unda totofo umó jo tanana egegambi re.
ACT 7:26 Aghade, fefera dabako sidara uria-da ambova, namonde amó Israel enemboda mambube mane ungaghami tataya ueta, Moses gia númandu ririe, ‘Niningige! Nímane abua dabako re. Dodu tofo-tofo tataya roso?’
ACT 7:27 Aghá ririeta, embó unda komana deruria-mi erea, Moses bua mimenenguturota ririe, ‘Avona retueta, imó námanda kotofu gaa rirota, námane gia iruraita rio?
ACT 7:28 Imó tumbó Isip embó eini derata ambubuta aghagonu, amó data amburari-du rera?’
ACT 7:29 Aghá ririeta, Moses aná gaga ningia oru sumbua aria, roo enda Midian anava bubua, esega embó aghago irirota, evetu bua unda sasingu vivide ungagha siroruturie.
ACT 7:30 Ghaeko 40 sidara urieta, anada ambova, Moses kambesi uvu tefo kotú enembo tefo dafaru Sainai kasava jiria irirota, sifá-sifáva ivari gambua evirota bubura ueta, Moses anera eini bubura rova jiria irieta gerurie.
ACT 7:31 Moses aná gia bee duduku ea aria, utuva tatasegea gia goghó uua mo, Jojabee na undú gaga eghá ririe, ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee egegeta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ aghá ririeta, Moses ningia, orumi eka ingo dadada urota, rekago gari oru urie.
ACT 7:33 Jiria irieta, God rekago undú ririe, ‘Inda eka andoro asugea jiria vitera, aná kosuge! Anada bee mo, ená kambesi inda jiria vitera, aná kakara re.
ACT 7:34 Anda natofoda mema kotú númanda irari akuago beenu rei-gerore. Isip enembo ari-bari akokogo númandava ueta jii ria-du, amó sonembaita gitofodava voretore. Amindu imó fu, anona ninengota Isip yadi!’ ririe.
ACT 7:35 Embó Moses retora, umonu Israel enembomi injigha urota eghá regeguturie, ‘Avona retueta, imó námanda kotofu gaa rirota, námane gia iruraita rio?’ regeguturie. Namonde anda mambube mane Moses injigha egeguturie-tago, umonu God na Israel enemboda kofiri urota sonembota jebugari-du rea, ninenguturieta rekago Isip avo furie. Aná anera, ivari ika sifá-sifáva evirota bubura uua-da rova siroruturieta unda geruria-da sonembava, God na ririeta Moses aghá urie.
ACT 7:36 Moses unona namonde anda natofo unumbea, Isip reta bububuguturia mo, umó Isip anava kotú sovu eini ragaro Karaje Inimba anava, kotú uvu tefo enembo irambi kambesiva ivata anogha dibe eini be eini uta furueta ghaeko 40 sidara urie.
ACT 7:37 Moses rera, unona eghá ririe, ‘God unda feroveta eini amongonu ninengota ya, namonde anda natofoda rorova siroraita rouvie.’
ACT 7:38 Kotú Moses unona namonde anda abua manede dano uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva irirota, dafaru ragaro Sainai anava anerami gaga jebugadenu ririeta ningia, namonde andú utaita rea gefirie.
ACT 7:39 Moses tumanadu irari gaga gefirie-tago, namonde anda abua mane unda gaga jo niningigambi urie. Númane Moses injigha ea erea, Isip kaverea yaita urota, Moses da kaka Aron du regeguturie, ‘Moses umó God gha gaga rirota jo furambi vitie. Umó furadua, aĩ? Jo furambi adua? Amindu, inona ingomi uubu arinu simbuge! Namonde anda god eini sirorea namonde amó kofiri ata yare!’ aghá regeguturie.
ACT 7:41 Fefera aghade, númane ingomi uubu ari kosea simbuguturieta eini-eini eto-bato burumakau mendida gari aghago siroruturie. Sirorea, enembo kotofu urie. Amindu rea, númanda god dava vesa ututurota, nino oka dea buria dungea banau egeguturie.
ACT 7:42 Aghá egeguturieta, God namonde anda mambube manedava goitu fotiturota, númane injigha ea, uutuva damana ananu tumogha baĩ ari-du rea dotuturie. Donu siroruturia ananu reta, God na ririeta, unda feroveta einimi eghá gefirie: ‘Israel enembo, niningige! Ghaeko 40 uvu kotú enembo irambi kambesiva irirota, nino oka dea buria dungeta urera mo, jo andú vesa utambi egegeta ureravore.
ACT 7:43 Nímanda god eini ragaro Molek reta rousua anada gari aghago, ingomi kosea, undú dobo ijoko simbugea bua, deĩ urota, gaabee egegeta ureravore. Kotú god eini ragaro Refan reta rousua anada gari damana aghago beago, ingomi kosea, undú dobo ijoko simbugea bua deĩ urota, gaabee egegeta ureravore. Aná nímane nendufako ingomi urera, ananu nímane kakara egegeta ureravore. Amindu rea, anona rata nímanda gitofo ya, nímane bundia bua ya, Babilon serigea yaita rousue,’ God aghá ririeta, Moses na gefirie.
ACT 7:44 Namonde anda mambube mane uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva irirota, God númandu rea vorea, numonde vitiria-da tano dobo aghago, eembo manemi itia fifinembea simbuguturie. God aná doboda gari kotú unda joja Moses dava iruguturieta, dabako aghago urota, fifinembea simbuguturie.
ACT 7:45 Anada ambova, namonde anda mambube mane ambubuturieta, númanda sasingu kotú imemendi aná dobo bua, Moses da yayo Josua de dano furia, namonde anda roo endava teterugutueta, God na sonembuturieta, namonde anda mambube manena gitofo dumeni dedeguturieta ambubugutueta, dumeni aná oru susumbuguturieta, ená roo enda mambube manena bua, naa dighia asumbea, aná dobo rekago ititurieta, fefera yafabe irieta, Devit siroruturie.
ACT 7:46 Siroruturieta, namonde anda mambube Jekop da gaabee eta uria God na Devit da irari kotú unda gaabee ari gia, umó ea simbuguturie. Amindu, Devit na God da kambo bee itaita ririe.
ACT 7:47 Aghá ririe-tago, Devit na kambo itari aná God injigha urieta-gea, Devit da mendi Solomon na ititurie.
ACT 7:48 Ititurie-tago, God iti beeva mo, jo kambo enembomi itari anava irambi eta rouvie. Ananu nundubuturota, God da feroveta einimi eghá gefirie.
ACT 7:49 ‘Jojabee eghá reirie, Ená uutu anda asumbari kambesi re. Kotú enda anda eka itari kambesi re. Gigige! Atá nímane anda kambo daiyaghagonu ititigado? O anda irari kambesi niavo simbugado? Ená uutu enda dano anona urieta siroruturie.’
ACT 7:51 Avore, nímane dano gogore kakato re! Nímanda neno airo tofo gitofo dago urota, God jo gaabee egegea unda Gaga ningambi egegeta rosoravore. Nímanda mambube mane ari daiyagha urota, God buregeta egeguturia aghagonu, nímane Asisi Kakara buregeta rosoravore.
ACT 7:52 Nímanda mambube mane God da feroveta nanjogodava ari-bari akokogo egeguturie. Kotú feroveta dumeni, God da Buro Kato taubana eini ninengota furaita rouvia-da minono regegeta uria-nu, númanena dedeguturieta ambubuguturie. Kotú nimambube mane aghagonu urota, nímane God da Buro Kato taubana bee bua, gitofodava ututata, númanena dedegutata ambubuta.
ACT 7:53 God na ririeta, unda Agho Dari anerami bua furia ututurieta, nímanda enembo kotú nímandava ututurieta bubugutureravore-tago, nímane aná Agho Dari jo ambo-ambo ambi egegeta rosoravore,” Stiven umó gaga aghá rea sidara urie.
ACT 7:54 Babarigari desuturia-mi, Stiven da gaga niningigea, númanda neno gambua susughi egeguturie.
ACT 7:55 Aghá egeguturie-tago, Asisi Kakara Stiven dava asuguturieta, neno rova beda ea vitiria-du, umó dibe uutuva ea, God da unana duroghagha kotú Iesu God da ingo bee kena jiria irieta gerurie.
ACT 7:56 Gerurota, eghá ririe, “Gigige! uutu ifegetueta, amó Enemboda Jojabee* God da ingo bee kena jiria irieta rei-gerore,”
ACT 7:57 Aghá ririeta, númane unda gaga injigha ea koko rirota, númanda nghaĩ ingomi gagajeguturota, sumbua umó nanandiguturie. Nandia ghambugea bua aria, Jerusalem isaghava bubua, fugiturieta, umó endava jujururie. Jujururieta, aná embobo Stiven da tamova gavera regeguturia-mi númanda eembo koburunu kosugea, gimasa einida eka tuva ititiguturieta kaifa urie. Ená gimasa rera-da ragaro, aná Sol re. Aghá ea, Stiven singoimi dedegutueta, umó ririe, “Jojabee Iesu, anda asisi inona bu!” aghá rea, umó koubomi jengirea be jojabe ririe, “Jojabee, ari akuago oreki andava rousua, ená nundubea gia do!” aghá rirota, ambubuturie.
ACT 8:1 Embobomi Stiven dedeguturieta ambubuturia-du, Sol “Avore” rea gangoro urie. Fefera aghade, Jerusalem enembo dumeni erea, Iesu da yaverodu ari-bari akokogo urota, bouvu ututuaveta mema itatama egegeta urie. Gaabee ari enembo dano oru ea erea, kambesi-kambesi Frovensi Judia kotú Samaria anava tará ea igiguturota, Iesu da ambo nimbi 12 nu Jerusalem dotuturie.
ACT 8:2 Stiven ambubuturieta-gea, embobo dumeni God gaabee egegeta uria, númanena undú neno mema urota aria, umó bua aria furuguturota, dari sorara egeguturie.
ACT 8:3 Sol na, Iesu da yavero data amburari-du rea, númanda kambo mane bejea terua, Iesu da yavero, embobode evevetude nandia, kambo rova reta ghambugea bua iiava diburava gajeta urie.
ACT 8:4 Iesu da yavero naa ari naa ari sokanengea aria, Iesu da Gaga irugeta egeguturie.
ACT 8:5 Aghá ueta, Filip erea aria, bogu naa eini Samaria Frovensi anava buburiturie. Bubua irirota, God na Embó jojabe eini ninenguturieta furia-da gaganu Samaria enembo dava minono reta urie.
ACT 8:6 Minono reaveta, deseta uria enembomi Filip da gaga ningia goghó egegeta urie. Anada bee mo, Filip ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta, númanda dibeva siroreaveta gia, duduku-dadaka egegeta urie.
ACT 8:7 Filip na taimu mane beago tuveta urie. Umó reaveta, taimu mane koko rirota enembo oruabeda tamo rova reta doa, kasava voreta urie. Kotú enembo dumeni eka ingo dimbaride mane reaveta jejebugeta urie.
ACT 8:8 Aghá ueta, Samaria bogu naava enembo gangoro jojabe egegeta urie.
ACT 8:9 Samaria bogu naa dabako anava, embó eini ragaro Saimon na irieta, Filip ambova furie. Saimon kae righia ingi furiturota simboro reaveta-gea, enembo dano duduku-dadaka egegeta urie. Aghá egegutuaveta, umó eghá reta urie, “Amó embó akuago eini re,” reaveta, enembo, kokotofude sabuade* dano, unda gaga niningigeta urie. Ningia, Saimon dava God da ano irari gaa rea, undú “Ano Jojabeda Tofo” regeguturota, umó kakara egegeta urie.
ACT 8:11 Umó fefera yafabe, kae ririkurota simboro eaveta-gea, enembo duduku-dadaka egegeta urie. Amindu rea, unda donu rari ningia, aghagonu egegeta urie.
ACT 8:12 Saimon da gaga niningigeta urie-tago, anada ambova Filip furia, God da Gaga Taubananu minono rieta, enembo niningiguturie. God namonde amó daiyagha kaifa eta rouvia, kotú God daiyagha Iesu Keriso ninenguturieta furia-nu niningigea, unda gaga gaabee egeguturieta, Filip na enembo, embobode kotú evevetude bua, bafutaito urie.
ACT 8:13 Saimon beago Filip da gaga ningia, gaabee ea ririeta, Filip na umó bafutaito urieta, umó fefera yafabe Filip da ambova deĩ eta urie. Filip umó ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta, Saimon da dibeva siroreaveta gia duduku eta urie.
ACT 8:14 Iesu da ambo nimbi Jerusalem irirota, Samaria Frovensiva enembo daiyagha ea, God da Gaga ningia gaabee egegeta uria, ananu ningia, Pita ungá Jon gha ninenguturieta, Samaria enembodava igiguturie.
ACT 8:15 Ungá aria Samaria bubua, God gaabee egegeta uria enembodu, Asisi Kakara vorea númandava asugari-du benunu egeguturie.
ACT 8:16 Anada bee mo, Filip na númane Jojabee Iesu da ragarova bafutaito urie. Tago Asisi Kakara jo vorea, númandava asugambi vitirie.
ACT 8:17 Amindu Pita ungá Jon gha benunu urota, númanda ingo mane enemboda beforova ititiguturieta, Asisi Kakara vorea númandava asuguturie.
ACT 8:18 Iesu da ambo nimbi ungá unda ingo mane enemboda beforova ititiguturieta, Asisi Kakara vorea asuguturia-nu, Saimon na gerurie-gea, umó Pita ungá Jon gha dava, aghá arida anonu baita rea, guri utaita ririe.
ACT 8:19 Rirota, umó eghá ririe, “Aghá arida anonu andú bofu-gea, anda ingo enemboda beforova itadora mo, Asisi Kakara númandava vorea asugoe.”
ACT 8:20 Aghá ririeta, Pita undú eghá ririe, “Inda gurigha amburadi rere. Imó God da vesa jo gurimi utua bambi aita roravore.
ACT 8:21 Anada bee mo, inda neno roo God da dibeva jo taubana irambi re. Amindu, imó airo bee re. Imó jo namonde dano deĩ ambi aita roravore.
ACT 8:22 Neno kaverea, inda ari akuago karigea doa, Jojabeedava benunu ege-gea, inda neno roomi sembago rei-nundubutora-nu nundubea gia doae!
ACT 8:23 Imó námanda ano gia, muu nendera anami, Satan na imó bundetueta viteravore, aghá rei-gerore.”
ACT 8:24 Aghá ririeta, Saimon umó erea, Pita ungá Jon gha dava mino eghá ririe, “Ariee, ingá Jojabeedava andú benunu egege-gea, andava sembago furueta regegetora aná, andava dano jo sirorambi ae!” ririe.
ACT 8:25 Anada ambova Pita ungá Jon gha Jojabeeda númane daiyagha sonembuturia-nu isagha ea, Jojabeeda Gaga ananu minono regegeta urie. Anada ambova, númane erea kaverea, Jerusalem irurota, emboro rorova númane Samaria Frovensi anava, naa dumeni dumeniva terua, God da Gaga Taubananu minono rita igiguturie.
ACT 8:26 Anada ambova, Jojabeeda anerami Filip du ririe, “Imó indufa simbugea ii bubua jiria, dibe fefera vitari kena fuge, kaverea ingo bee kena yadi rere! Ya, emboro daya einiva bubadora mo, daya yoveni iya, naa ragaro Gasa bubua vitie. Kotú daya yoveni iya, bogu naa ragaro Jerusalem bubua vitie. Anava bubua jiradi, rere!”
ACT 8:27 Aghá ririeta, Filip erea aria, Itiopia embó eini furueta tafirie. Aná embó umó, roo enda Itiopia da kotofu evetu, ragaro Kandasi sonembeta urie. Sonembuturota, unda guri mane dano unona kaifa eta urie. Aná embó sei unda kambesi doa Jerusalem aria, God dava benunu ea doa,
ACT 8:28 unda ombo ghaava* vitia kaverea furie. Unda ghaa sariot reta rouvia ananu, hosi mi ghambugea ita rouvie. Aná embó ghaava asumbea fururota, God da feroveta Aisaia da ingisonu irugutueta, Filip gerurie.
ACT 8:29 Gerurota irieta, Asisi Kakarami Filip du ririe, “Ii, sariot kasava jiria ingá yadi!”
ACT 8:30 Aghá ririeta, Filip umó erea sumbua aria sariot dava bubua, feroveta Aisaia da buka irugutueta niningurie. Ningia eghá ririe, “Aná rei-irugutora-da bee, imó tanana rora?”
ACT 8:31 Aghá ririeta, guri kaifa katomi mino ririe, “Amó daiyagha enada bee ga? Inona sonembadora mo, ená gaga rei-irugutora-da bee gaita rore,” aghá rirota, umó Filip vitia unda kasava asumbari-du ririe.
ACT 8:32 Aná embóda iruguturia gaga, aná evere: “Nino oka sifi dea, buraita rea, bua yaita rouvia mo, jo be rambi aita rouvie. Kotú sifi mendida segha giriri aita rea, bua yadua mo, umó jo be rambi aita rouvie. Dabako aghagonu, aná embó dava fakarago urota, umó jo undufa sonembaita rea, gaga eini jo rambi re.
ACT 8:33 Umó dedeguturia mo, eto-bato bagha eini darigo egeguturieta, meka gerurie. Umó embó taubana re-tago, ari-bari akokogo embó gaa rirota koto egeguturie. Umó derurieta ambubuturia-du, umó imendi gamendi tefo re.” aná embómi ená gaga irugea sidara urie.
ACT 8:34 Sidara urieta, guri kaifa kato Filip du eghá ririe, “Rege ningore! Aisaia mo, ená gaga tofo undufako undú riria, aĩ? Embó einidu riria?”
ACT 8:35 Aghá ririeta, Filip umó Aisaia da gaga anava tutuno ea, Iesu da Gaga Taubananu undava iruguta arie.
ACT 8:36 Aghá uta, emborova irurota, uvu einiva buburiturie. Bubua, guri kaifa katomi ririe, “Gigo! Ená uvu vitia-va, amó bafutaito adora mo, avora?”
ACT 8:37 Aghá ririeta, Filip na ririe, “Imó gaabee ea goghó adora mo, imó bafutaito aita rore,” ririeta, aná embómi ririe, “Amó gaabee rore. Iesu Keriso umó God da Mendi bee re.”
ACT 8:38 Aghá rirota, unda buro kakatodu sariot righia jirari-du ririe. Tukú ea jijireguturieta, aná embó umó Filip gha dano aria uvuva vovorurie. Vorea, Filip na aná embó bafutaito urie.
ACT 8:39 Aghá ea, ungá uvuvareta kaverea vivitua, jo gaimbo ambi Jojabeeda Asisimi Filip rururieta, aná embó gangorogha God du raga rita arie. Tago, umó Filip rekago jo gambi re.
ACT 8:40 Asisi Kakara Filip bua aria, bogu naa eini ragaro Asdot anava ititurie. Filip na Asdot anava tutuno ea, anavareta irurota, naa ijoijokokova God da Gaga Taubananu minono rita aria, bogu naa Sisaria avo buburiturie.
ACT 9:1 Filip na aghá urota irieta, Sol na Iesu da yaveronu data amburari-du jajari eta urie. Amindu umó fristida* beforo righari dava aria, benunu eghá urie, “Imó amó daiyagha asira-nu ingisova gembu-gea bua, amó ya bogu naa Damaskus anava namonde amó Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* enembo dumenidu irugota gigigea númanena sonembota, amó Iesu da yavero Jojabeeda Emborova deĩ egegeta rousua embobode kotú evevetude anava tambadora-nu, nandia bundia bua, kaverea furá, Jerusalem bububugore.”
ACT 9:3 Aghá ririeta, fristida beforo righarimi Sol sonembuturieta-gea, umó erea Damaskus arie. Aria, naa kasava bubaita itoko uua mo, jo gaimbo ambi unana uutuvareta undava janimbuturie.
ACT 9:4 Aghá urieta, umó endava jua vasia niningueta, beda eromi undú eghá ririe, “Sol! Sol! Imó dodu andava neno mema ututurota vite?” Aghá ririeta ningia, Sol umó eghá ririe, “Ariee, Jojabee, imó avouvi?” ririeta, aná beda ero rekago ririe, “Amó aná, Iesu reta righia siosa rioravore!
ACT 9:6 Avoreta, imó erea ii, naava bubadi-gea, imó donu aita rora avo rata ningadi,” aghá ririeta niningurie.
ACT 9:7 Sol de igiguturia enembo dumenimi, avo tukú ea jiria be sidara egeguturie. Sol du donu riria aná, númane dano beda eronu niningiguturie-tago, avona be riria enembo jo gigigambi re.
ACT 9:8 Aná gaga rea sidara urieta, Sol umó endavareta erea, dibe fangiturie. Dibe fangiturie-tago, Sol umó eini-eini donu jo gambi urie. Aghá uria-du, Sol unda kokomanami umó ingova righia bua aria, Damaskus bubua teteruguturie.
ACT 9:9 Avo terua, Sol umó dibe fangea, eini-eini jo gambi kotú undari o uvu undambi irirota, onembo bakode sidara urie.
ACT 9:10 Iesu da gaabee ari kato eini, ragaro Ananaius, umó Damaskus irirota, barauva Jojabee gerueta, undava eghá ririe, “Ananaius!” ririeta, umó eghá ririe, “Jojabee, amó enanu vitere.”
ACT 9:11 Aghá ririeta, Jojabee undú eghá ririe, “Imó erea ii! Emboro ragaro Dambudogova ii, Judas da kambova terua, Tarsus embó eini, ragaro Sol avo benunu urota vitieta, undú uriga ea ningi!
ACT 9:12 Sol benunu urota, unda barauva, embó eini ragaro Ananaius na iya terua, unda dibe taubana ari-du rea, ingo unda tamova righia-nu gie.”
ACT 9:13 Aghá ririeta, Ananaius eghá ririe, “Jojabee, enembo oruabe Sol da ari-bari akokogo dano unona Jerusalem fefera inono inda yaverodava eta rouvia-nu andú isagha eta rousue.
ACT 9:14 Kotú oreki umó aná fristida kokotofuda ragarova enembo inda ragarova tumogha baĩ eta rousua-nu nandia bundaita rea reifie.”
ACT 9:15 Aghá ririeta, Jojabee Ananaius du mino eghá ririe, “Imó erea ii! Anada bee mo, amó sonembari-du rea, umó gategetore. Umó anda ragarova minono rata, Jiusi enemboda gitofo, endada kokotofu kotú Jiusi enembo dumeni amó tanana egegari-du, gategetore.
ACT 9:16 Kotú, anona andufa iruguturota, Sol anda ragarova mema daiyagha kotú mema donu itatama aita rouvia-nu gia goghó aita rouvie.”
ACT 9:17 Aghá ririeta, Ananaius umó erea aria, kambova terua, unda ingomi Sol da tamova ririkurota, eghá ririe, “Anda ikoko Sol, imó Jojabee Iesu emborova fururota geraravore. Inda dibe taubana ari-du, kotú Asisi Kakara indava vorea asugari-du, Iesu na ninengetueta amó etere.”
ACT 9:18 Aghá ririeta, eini-eini uvu okada taatagomi Sol da dibevareta jujururieta, unda dibe taubana urie. Aghá urieta, Sol erea, benunu urieta, umó bafutaito urie.
ACT 9:19 Aghá urieta, Sol umó undari undia, ano bua jebuguturie. Sol fefera dumeni Iesu da yaverode Damaskus vitirie.
ACT 9:20 Aghade, gaimbo ambi umó tutuno ea, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* anava iru-furu urota, Iesu da ragarova minono reta urie. Aghá urota, umó eghá reta urie, “Iesu umó aná, God da Mendi bee re,” reta urie.
ACT 9:21 Enembo númane, Sol da aghá riria-nu ningia, duduku-dadaka ea mana-mana egeguturota, eghá regeguturie, “Ená embónu nundubea gigige! Embó eini, Jerusalem enembo Iesu da ragaronu rea tumogha baĩ egegeta rousua-nu, deaveta ambubugeta rousua, aná umó ra, aĩ? Kotú embó eini Iesu da yavero enava nandia, God da fristida* kokotofudava utaita rea futa, aná embó mo evera? Avotago, ená embó mo daiyagha gaga dibe eini reiri?” regeguturie.
ACT 9:22 Aghá reaveta, Sol unda ano dano ititurota, minono reta urie. God na Iesu ninenguturieta furia ananu irugea goghó urieta, Jiusi enembo Damaskus irita uria-mi niningigea, mana-mana ea be sidara egeguturie.
ACT 9:23 Fefera dumeni sidara urieta anada ambova, Jiusi enembo númane Sol data amburari-du rea, bubua danode desea, manaka gaegeguturie.
ACT 9:24 Avotago, númane donu riria aná, Sol umó niningurie. Númane Sol nu nandia data amburari-du tumba onembo aná naa ghoukada bebato beva jiria kaifa egegeta urie.
ACT 9:25 Aghá egegeta ueta, tumba einiva, Sol unda yaveromi erea, umó bua kararava fendia tino ea, toova ititurieta vorea jiria seriguturie.
ACT 9:26 Sol aria, Jerusalem bubua, umó ya Iesu da yaverode takembasue-tago, númane umó jo gaabee ambi egeguturie. Umó sei númandava ari-bari akokogo eta uria-du, númane oru egeguturie.
ACT 9:27 Oru egegutueta gerurie-gea, Barnabas na erea, Sol sonembea, umó bua aria, Iesu da ambo nimbidava teterurie. Terua, Sol na daiyagha emborova irurota, Jojabee geruria, kotú Jojabee Iesu na daiyagha Sol dava gaga riria ananu, Barnabas na númandu iruguturie. Iruguturota, Sol umó daiyagha Jiusi enembo dava jo oru ambi, Iesu da ragarova Damaskus avo minono reta uria-nu iruguturieta, númane niningiguturie.
ACT 9:28 Sol na Iesu da yavero kena terua, numonde danode irirota, iru-furu urota, jo oru ambi, Jerusalem naava Jojabeeda ragarova minono reta urie.
ACT 9:29 Aghá ea, Sol erea, Jiusi enembo dumeni Grik gaa reta uria-de, gaa rea besiga urie. Besiga ea, númane Sol data amburari-du regeguturie.
ACT 9:30 Aghá regeguturieta, Iesu da yavero dumenimi ningia, Sol bua aria, bogu naa ragaro Sisaria anava jiria, umó ninenguturieta, Tarsus naava arie.
ACT 9:31 Fefera aghade, frovensi dano bakode, Judia, Galili kotú Samaria anava, dara, bouvu o neno mema eini Iesu da yaverodava jo sirorambi re. Asisi Kakarami sonembutuaveta, Iesu da yavero neno nundubari taubana urota, Jojabeedu kakara eta urie. Aghá urota, Iesu da yavero oruaruabe siroreta urie.
ACT 9:32 Pita umó natofo kaifa urota, naa nanjogo iru-furu eta urie. Goroto einiva umó erea, God da natofo gaita rea, naa ragaro Lida anava esega arie.
ACT 9:33 Aria bubua, Pita na embó eini eka ingo dimbaride, ragaro Ainias nu tafirie. Aná embó kambo rova faro itiva vasia irieta, ghaeko dano 8 sidara urie.
ACT 9:34 Tambua, Pita na undú eghá ririe, “Ainias, Iesu Keriso na retueta, imó rei-jebugutoravore. Imó erea, inda ghaito borea iti!” Aghade, Ainias gaimbo ambi jebuguturie.
ACT 9:35 Jebuguturieta, Lida naava kotú Saron naava enembode dano umó avo gia, neno kaverea Jojabee gaabee egeguturie.
ACT 9:36 Naa ragaro Jopa anava, Iesu du gaabee eta uria evetu eini ragaro Tabita vitirie. Aná evetuda ragaro, Grik gaami Dorkas reta urie. Umó fefera inono enembo sonembuturota, unda gugua-ghayafami makasi enembo sonembuturota vitirie.
ACT 9:37 Fefera aghade, umó kae bua ambubuturieta, númane unda tamo bua, uvumi gutia simbugea bua aria, iti kamboda rova ititiguturie.
ACT 9:38 Jopa naavareta ya Lida bubari, jo airobe irambi re. Pita umó Lida naava esega furia irieta niningigea, Iesu da yavero Jopa vitiria-mi embobo ungagha ninenguturieta aria, Pita dava buburiturie. Bubua, Pita du ririe, “Fu, namonde tutumi yare!”
ACT 9:39 Aghá ririeta, Pita erea, numonde aria buburiturieta, natofo erea, Pita bua iti kambova viviturie. Dorkas da sonembeta uria dodorumi dano furia Pita fugea ovenembea dari sorara urota, Dorkas da asugari mane fifinembea ututuria-nu bua, Pita kena iruguturie.
ACT 9:40 Aghá urieta-gea, Pita na ririeta, aná enembo dano erea isaghava bububuguturie. Pita na koubomi jengirea benunu ea sidara ea, kaverea dibe umó kena ea, unda ragaro beenu rirota, “Tabita, ere!” ririeta, aná evetu dibe fangea Pita gia erea asumbuturie.
ACT 9:41 Asumbuturieta, Pita na ingo sinia aria, unda ingova bua ririkurieta erorurieta, ghogho ririeta, Iesu da yaverode aná dodorude dano furia bububuguturieta, Dorkas jebuguturia-nu iruguturieta gigiguturie.
ACT 9:42 Aghá uria-da bingá aná aria fafate urieta, Jopa naava enembo dano niningigea, Jojabeenu gaabee egeguturie.
ACT 9:43 Aghá urieta, Pita umó itoko yafago avo unda akau Saimon gha vitirie. Saimon rera, umó nino okada andoro ananu bua, ingimi simbugea, enembo dumeni dava ututurota, guri buta urie.
ACT 10:1 Rom embó eini, ragaro Konilius umó Rom enemboda mene-mene ari kakatoda noni ragaro Itali da beforo righari eini ea, Sisaria bogu naava irita urie.
ACT 10:2 Umó aná God gaabee ari embó eini re. Aghá-gea, umó unda evetu mendi sasingude dano God nu tumogha baĩ urota, unda ragaronu righiaveta ereta urie. Umó amindu sonemba jojabe Jiusi makasi enembodu ututa urie. Kotú God dava benunu tumanadu urota vitirie.
ACT 10:3 Aghade fefera einiva, ungobo 3 koroki ueta, umó barau eghá urie. God da anerami undava isagha ea eghá ririe, “Konilius!”
ACT 10:4 Ririeta, Konilius na aná aneranu orugha tatasegea gerurota eghá ririe, “Jojabee, inda uno doro?” ririeta, aná anerami undú mino eghá ririe, “God inda benunude kotú inda enembo sonembeta rora-du gangoro urota, inda benunuda mino rei-simbugutue.
ACT 10:5 Avota, oreki aghi kakato ninenge-gea, ya Jopa naava bubua, embó ragaro Saimon kotú, dabako undú Pita reta rousua-nu bua furoe!
ACT 10:6 Umó unda akauda kambova vitia-du tambaita rousue. Unda akau Saimon rera, umó nino okada andoronu bua ingimi simbugea, enembo dumenidava utua guri buta rouvie. Unda kambo karaje divareta gi!”
ACT 10:7 Aghá rea doa, aná anera kaverea arieta, Konilius erea, unda kamboda sabua* aghi ari embobo ungagha kotú umó kaifa ari kato mene-mene embó einide dano ghogho ririeta, undava fufuguturie. Aná mene-mene embó beago God gaabee eta urie.
ACT 10:8 Konilius na aná enembo bakodenu ninenguturota, anerada donu riria dano ririeta númane niningigea, Jopa naava igiguturie.
ACT 10:9 Aria, rorova evia rifo atiturieta erea aria, onembode aghago Jopa naava bubua terua irueta, aghade, Pita benunu aita rea kambo sebova viviturie.
ACT 10:10 Aghade umó baimana itatama urota, undari undasua-nu uno urie. Aghá ueta undari simbugutua mo, Pita umó barau urie.
ACT 10:11 Unda barauva geruria mo, uutu ifeguturieta, eembo beragha bee unda mendó dano ungagha-ungagha aghagomi uutuvareta ititurieta, endava vovorueta gerurie.
ACT 10:12 Aná eemboda rova enda etova genau-bagena kotú dii mane, ningabu, nomburade dano irieta gerurie.
ACT 10:13 Aghade beda eromi eghá ririe, “Pita, erea dege amburota undadi!” ririe.
ACT 10:14 Tago, Pita umó eghá ririe, “Tefo, Jojabee. Inona rirera-du, námane Jiusi enembo ená eini-eini rei-gerora, dano tama urota jo undambi eta rosore. Ená eini-eini aná akuago re. Amó itoko jo undambi eta rore.”
ACT 10:15 Aghá ririeta, beda eromi rekago Pita du eghá ririe, “Eini-eini donu God na undari-du ea simbugadua mo, mania akokogo gaa rata!” ririe.
ACT 10:16 Aná barau dabako ananu Pita na fefera bakode urieta, gaimbo ambi aná eembo beragha bee aná rekago ghambuguturieta uutuva viviturie.
ACT 10:17 Aghá urieta, Pita unda barau uria-da beedu mana-mana urota iria mo, Konilius da ninenguturia enembomi aria, Saimon da kambo gigigea, kara bebatova jiriturie.
ACT 10:18 Bubua jiria, be fugia eghá rea niningurie, “Enava esega embó eini unda ragaro Saimon, kotú dabako undú Pita reta rousua mo, eve vitia?” ririe.
ACT 10:19 Pita unda barau uria-da beenu nundubuturota irieta, Asisi Kakarami undú eghá ririe, “Saimon? Embobo bakode indú tava uta etia eve bububugetue.
ACT 10:20 Númane aná anona ninengetueta, imó baita fufugetue. Amindu imó mania oru ata! Simbugea vorea, aná embobode dano igige!”
ACT 10:21 Aghá ririeta, Pita erea vorea, aná embobodu eghá ririe, “Nímane mo, andú tava rosora, aĩ, o dodu fufugeto?”
ACT 10:22 Aghá ririeta, aná embobomi mino eghá regeguturie, “Námane mene-meneda beforo righari embó eini, ragaro Konilius na, ninengutata fufugutare. Umó God du tumogha baĩ eta rouvie. Aná embó taubana re. Jiusi enembo dano umó kakara eta rousue. God unda anera kakara eininu ninengutata undava bubua eghá rita, ‘Aghi kakato ninenge, ya embó ragaro Saimon kotú dabako undú Pita reta rouvia-nu, bua furá inda kambova undava gaga vitia-nu rata ningadi!’” rita.
ACT 10:23 Aná embobo aghá regeguturieta, Pita na númane unda esega enembo aghago bua terua numonde evivigaita ririe. Numonde evia rifo atiturieta, Pita erea eini-eini simbugea yaita ueta, Jopa naava yavero dumeni erea, numonde dano kaverea igiguturie.
ACT 10:24 Evia rifo atiturieta aria, Sisaria naava bububugea teteruguturie. Konilius unda enembo totofode kotú unda kokomanade sei aghi urieta, avo danode ea kaifa ueta, Pita mane aria bububuguturie.
ACT 10:25 Pita bubua aria, aná simbuguturia kambova teraita ueta, Konilius Pita da dibe kenava koubomi jengirea tumogha baĩ urie.
ACT 10:26 Urie-tago, Pita na ingova righia doa eghá ririe, “Ere! Amó beago embó imongo re.”
ACT 10:27 Aghá rea doa, Pita na Konilius gha gaga rirota, ungá dano kambo rova teteruria mo, enembo jo nambigo irambi irieta gerurie.
ACT 10:28 Gia doa, Pita aná enembodu eghá ririe, “Nímane námanda agho dari-mi donu reiria, aná dano gari re. Námane Jiusi enembo jo gitofodava esega yambi eta rosore. Kotú mambu komana jo ambi eta rosore. Tago, God na andú eghá iruguta: enembo dano God na urieta siroruturie. Amindu jo anona embó einidu akuago gaa rari inono irambi re.
ACT 10:29 Aghadu rea, inona amó bari-du ninengutata angia, amó jo minoinja ambi, amó etere. Imó mo dodu amó bari-du ninengutata angia-nu rege ningore!”
ACT 10:30 Aghá ririeta, Konilius na mino eghá ririe, “Onde ungobo 3 korokiueta, amó anda kambo rova God dava benunu urota irieta, embó eini ombari dano saghainu asugea, anda dibeva sirorea jiruta.
ACT 10:31 Jiria, eghá rita, ‘Konilius! God na inda benunu aná ningie. Kotú inda makasi enembo sonembeta riara ananu rei-nundubutue.
ACT 10:32 Amindu enembo eini ninenge-gea ya, Jopa naava bubua, embó ragaro Saimon kotú, dabako undú Pita reta rousua ananu bua furoe! Umó unda akaudava irota, tambaita rosoravore. Unda akau Saimon rera, umó nino okada andoro ananu bua ingimi simbugea, enembo dumenidava utua guri buta rouvie. Unda kambo karaje divareta gi!’ rita.
ACT 10:33 Amindu amó gaimbo ambi, embobo dumeni imó bari-du ninengutata angieta, etera buberavore. Aná taubana re. Námane oreki God de dano fugea vitere-gea, imó Jojabeeda gaga donu bua etera, aná rege niningigore!”
ACT 10:34 Aghá ririeta, Pita tutuno ea, minono eghá ririe, “Amó oreki gia, tanana rore, God da dibeva enembo dano inono re.
ACT 10:35 Enembo avona God kakara urota, unda unonu egegadua, númane God da enembo egegaita rousue. Kotú tamo saghai, tamo fitugo aná númane dano inono re. Kotú námane Jiusi enembo, námanda gitofode dano inono re.
ACT 10:36 God gaga eini Jiusi enembodu ututurieta niningigea vitera, aná evere. God na namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, Iesu Keriso enembo nanjogoda Jojabee ututurieta furia-da Gaga Taubananu nímane niningigea viteravore.
ACT 10:37 Kotú Jon erea, bafutaito ari-du minono reta uria-da ambova, God na donu Galili Frovensiva urieta furia, Judia Frovensiva jojabe uria, aná niningigea viteravore.
ACT 10:38 God unda anomi unda Asisi Kakara ututurieta vorea, Nasaret embó Iesu dava asuguturie. Undava asuguturieta, Iesu erea, ari ivata anogha dibe eini be eini urie. God, Iesu gha dano vitiria-du, Iesu ano ea enembo sonembuturota, Satan tuviturieta unda bunditurieta vitiria enembo jejebuguturie. Aná dano nímane sei niningigea viteravore.
ACT 10:39 Atá Iesu donu Jiusi enemboda roo endava, kotú Jerusalem bogu naava uria-nu námanena dibemi gerurera-nu, rari inono re. Aná evere: umonu Jiusi enemboda rorova ifatarava derurieta ambubuturie.
ACT 10:40 Avotago, onembo bakode sidara urieta, God na ririeta, umó amburarivareta, jebugea erea furia isagha urieta námane gigiguturere.
ACT 10:41 Iesu enembo oruabedava jo isagha ambi re-tago, umó amburarivareta erea furia, námane God na unda Gaganu minono rari-du gateguturia enembodava isagha urieta, uvude undaride namonde undidiguturere.
ACT 10:42 Aghade, Iesu námandu eghá ririe, ‘God Afa na umó aná enembo amburari, kotú jebuga vitia, uriga ea númanda ari-bari akokogoda mino utari-du ririe. Atá ená gaga rera, kotú anda bingá dumeninu bua ii, endava natofo jededu radi niningigari-du rere.’
ACT 10:43 Kotú, God da feroveta mane dano Iesu du gaga eghá gegembuguturie. ‘Avona umó gaabee egegadua, unda ragaroda anomi, God na númanda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rouvie.’”
ACT 10:44 Pita gaga ria aghade, God da Asisi Kakara vorea, Pita da gaga reisi-nininguria enembodava asuguturie.
ACT 10:45 Asuguturieta, gitofo enemboda aveva kaveruturieta, gaga dibe eini be eini jo sei rambi eta uria-nu rirota, God du raga regeguturie. Regegutueta-gea, Jiusi enembo, Iesu gaabee ari kakato Pita de furia-mi, God da Asisi Kakara Jiusi enemboda gitofodava asuguturia-nu gia, duduku-dadaka egeguturie.
ACT 10:47 Aghá ueta-gea, Pita unda kokomanadu eghá ririe, “Ená enembodava, Asisi Kakara namonde andava asuguturia, aghagonu númandava asugetue. Amindu uvumi bafutaito adora mo, enembo eini avona jo buregambi aita rouvie.”
ACT 10:48 Aghá rea, unona aná gitofo enembo Iesu Keriso da ragarova bafutaito ari-du ririe. Anada ambova Konilius mane na, Pita jirota numonde fefera dumeni iraita regeguturie.
ACT 11:1 Jiusi enemboda gitofomi daiyagha, God da gaga ningia gaabee egeguturia-nu, Iesu da ambo nimbi dumeni kotú unda yavero nanjogo Judia Frovensiva irita uria-mi niningiguturie.
ACT 11:2 Ningia doa, enembo dumeni eghá nundubuturie. “Avore, namonde anda gitofo Iesu da yavero aita adua mo, númanda vii mendó andoro tafugasue. Aghá urota, númane aná, namonde amó Jiusi embobogo ea doa, iririgasue,” regeguturie. Aghá nundubuturota, númane aná Pita kaifa rousurieta, Pita aria, Jerusalem númandava buburiturieta, númane erea gaa rirota, eghá regeguturie,
ACT 11:3 “Imó dodu gitofodava esega ange? Imó daiyagha vii mendó andoro tafugambi enembode asumbea undari undidiguta?”
ACT 11:4 Aghá regeguturieta, Pita ningia doa, umó donu uria-de kotú, God na donu ririeta siroruturia-de dano isuri ata niningigari-du gaga eghá ririe,
ACT 11:5 “Anda ikoko mendi, amó anda gaga tutunovareta, isuri aita rore. Amó Jopa bogu naava benunu urota, barau utara, aná eghá re. Uutu ifegutata, eembo beragha bee unda mendó aná dano 4 aghago anami uutuvareta ninengutata, anda kasava vovorueta gerare.
ACT 11:6 Vovorata, amó aná eemboda rova genau-bagena kotú dii mane, ningabu, nombura manede dano irieta gerare.
ACT 11:7 Aghade beda eromi eghá rita, ‘Pita, erea dege amburota undadi!’
ACT 11:8 Aghá ritata, amó mino eghá ritare, ‘Tefo, Jojabee, inona rirera-du, námane Jiusi enembo ená eini-eini rei-gerora dano tama urota jo undambi eta rosore. Ená eini-eini aná akuago re. Amó itoko jo undambi eta rore.’
ACT 11:9 Aghá ritata, beda eromi rekago andú eghá rita, ‘Eini-eini donu God na undari-du ea simbugadua mo, mania akokogo gaa rata!’
ACT 11:10 Amó aná barau dabako ananu fefera bakode utata, gaimbo ambi aná eembo beragha bee aná rekago ghambugutata kaverea uutuva vivita.
ACT 11:11 Aghá uta-da ambova jo gaimbo ambi, Sisaria naavareta embobo bakode ninengutata futa, amó vitara kambova bububuguta.
ACT 11:12 Númane andava bubaita fufugutueta, Asisi Kakarami eghá rita, ‘Imó gitofodu, mania oru ata! Erea, aná enembode dano igige!’ Aghá ritata, amó yaita uua mo, gaabee ari embobo dano 6 Jopa naava namonde vitara-mi erorata, namonde gitofo enembode dano angera, bogu naa ragaro Sesarea bubua, Konilius da kambova teteregutata,
ACT 11:13 Konilius erea, Asisi Kakarada daiyagha unda kambo rova jiria gaga rieta niningiguta-nu, námandu ritata niningigutare. Aná evere, ‘Aghi kakato ninenge-gea ya, Jopa naava bubua, embó ragaro Saimon kotú, umó dabako undú Pita reta rousua-nu bua furoe!
ACT 11:14 Saimon na gaga rata ningia, unda gaga bua furaita rouvia-nu niningigea, imode inda kambova vitia natofode dano gaabee egegadora mo, God nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rouvie.’
ACT 11:15 Konilius aghá rea sidara utata, amó tutuno ea, gaga rieta, Asisi Kakara seibe namonde andava vorea asuguturia aghagonu, aná gitofo enembodava asuguta.
ACT 11:16 Vorea asugutata, amó Jojabee Iesu da gaga riria-nu nundubutare, ‘Jon bafutaito ari kato enembo tefo uvumi bafutaito eta urie-tago, ambova nímane Asisi Kakarada anomi bafutaito aita rore.’
ACT 11:17 Avore, namonde amó Jojabee Iesu Keriso gaabee ueta-gea, God unda Asisi namonde andava ututa aghagonu, namonde anda gitofo gaabee ueta-gea, unda Asisi Kakara númandava ututa. Amindu, bee dodu amó God da uno burega? Amó God da unonu asire.”
ACT 11:18 Pita aghá ririeta niningiguturie-gea, enembo nanjogo gaa regeguturia doa, God du raga rirota eghá regeguturie, “Ariee! God namonde amó Jiusi enemboda gitofodu emboro ifegutata, númane beago, neno kaverea God nu gaabee urota númanda ari-bari akokogo vuregadua mo, númane jebuga tumanadu irarinu bubugaita rousue,” regeguturie.
ACT 11:19 Stiven derurieta ambubuturia-da feferava, Iesu da gitofo enembo númane erea, Iesu da yavero kukuviguturieta, mema tatambuguturia aghade, Iesu da yaveromi oru urota erea, roo enda dumeniva igiguturie. Aghade dumeni aria Fonisia Frovensi, Saiprus enda butu, kotú Antiok bogu naava bububuguturie. Bubua, Iesu da Gaga Taubananu númanda natofo Jiusi enembodu enembo ririeta niningiguturie.
ACT 11:20 Kotú Iesu da yavero rera-da rorova, Saiprus enembo dumeni, kotú Sairini enembo dumenimi erea aria, bogu naa Antiok bubua, Jiusi enemboda gitofodava Jojabee Iesu da Gaga Taubananu minono regeguturie.
ACT 11:21 Jojabeeda anonu númandava ututurieta bubuguturia-du númanda minono regeguturia anava, enembo oruaruabe neno kaverea, Jojabeeda Gaganu gaabee egeguturie.
ACT 11:22 Aghá ueta, Iesu da yavero dumeni Jerusalem irita uria-mi, niningiguturie-gea, Barnabas ninenguturieta, Antiok bogu naava arie.
ACT 11:23 Aria bubua, God da daiyagha Antiok da yaverodu kauta kavevera urota ea simbuguturieta, bee siroruturia-nu gia, Barnabas gangoro urota, númanda neno roo dano Jojabeedava ititiguturota iririgari-du ririe.
ACT 11:24 Barnabas umó embó taubana re. God da Asisi Kakara undava vorea asuguturieta, neno nundubuturota, God gaabee ea goghó eta urie. Amindu unda minono riria-nu natofo oruabe niningigea, Jojabeenu gaabee egegeta urie.
ACT 11:25 Anada ambova, Barnabas erea, bogu naa ragaro Tarsus avo, Sol tava aita arie.
ACT 11:26 Aria bubua, Sol tambua bua, ungá dano kaverea furia, Antiok bububuguturie. Bubua irieta, ghaeko dabakoda rorova, Iesu da yavero fuava danode egegeaveta, Sol ungá Barnabas ghana irugeta urie. Antiok naava enembomi tutunova Iesu da yaverodu Kuristini regeguturie.
ACT 11:27 Fefera aghade, God da feroveta ragaro Agabus, kotú God da feroveta dumenide dano Jerusalem reta aria, Antiok bububuguturie. Bubua, Agabus erea, ambova roo enda dano Rom enembomi kaifa egegeta uria-va, baimana jojabe siroraita rouvia-da gaganu, Asisi Kakarada anomi isagha urieta, enembo nanjogo dano niningiguturie. Aná baimana, Rom enemboda kotofuko ragaro Klodias da feferava siroruturie.
ACT 11:29 Agabus gaga aghá ririeta ningia, Iesu da yavero manaka gaegeguturota eghá regeguturie, “Namonde daiyagha ea, namonde anda ikoko mendi Judia Frovensiva desea vitia-nu sonembasire. Namonde amó daba-dabada irariva gerurota, sonembari utota yata bubugoe!”
ACT 11:30 Aghá rea, guri bua danode ea ututurieta, Sol ungá Barnabas gha bua aria, Iesu da yaveroda babarigaridava ututurieta bubuguturie.
ACT 12:1 Fefera aghade, Galili Frovensida kini ragaro Herot na erea, Iesu da yavero dumenidava ari-bari akokogo, fakarago bee eta urie.
ACT 12:2 Aghá urota, Herot ririeta unda enembo dumeni erea, Jon da kaka Jems nu vikokomi ukó tafuguturieta ambubuturie.
ACT 12:3 Aghá urieta, Jiusi enembo ananu niningigea, gangoro-gangoro egeguturia-du, Herot na ririeta, unda mene-mene ari kakato erea, Pita nanandiguturie. Aghade aná Yisti Tama Arida Banau* feferava, umó nandia bua, dibura kambova gajiturie. Umó diburava gajituria-da ambova, mene-mene ari kakato dano 16 mi Pita kaifa egegeta urie. Aghade, númanena noni ungagha-ungagha ea, kotú noni daba-dabada rova, mene-mene ari kakato ungagha-ungaghami fefera tano-tano ea, iiava kaifa egegeta urie. Herot da nundubariva, Serigea Yari Banauda ambova, Pita bua ya Jiusi enemboda dibeva koto asue.
ACT 12:5 Aghade, Pita dibura kambo rova gajiturieta irieta, númanena kaifa egegeta urie. Aghá egegutueta, Iesu gaabee eta uria yavero nanjogomi Pita du rea, God dava benunu ano bee egeguturota vitirie.
ACT 12:6 Tumba riria ya rifo atota, Herot umó Pita diburavareta bua bubua, Jiusi enemboda dibeva koto aita rouvia-da tumbade, Pita da ingo ungagha seinimi bundia, ingo yoveni kaifa kato einida ingova bundia, yoveni einida ingova bunditurie. Aghá urieta, umó kaifa kakato ungaghada rorova vasia evieta, kaifa kakato ungaghami dibura kambo bebatova kaifa rousurie.
ACT 12:7 Aghade, jo gaimbo ambi Jojabeeda anera Pita da kasava sirorea jiriturieta, unana Pita da rei-viria dibura kambesiva janimbuturie. Aghá urieta, aná anerami Pita da ivisava righia evuruturota, “Tutumi ere!” rieta, seini mane Pita da ingova bununu ea vovorurie.
ACT 12:8 Aghá urieta, anerami eghá ririe, “Inda siiri bua rafea, inda eka vusi bua asuge!” Aghá ririeta, Pita unda riria aghagonu urieta, anerami ririe, “Avota, eembo koburu bua evia, anda ambova fu yare!”
ACT 12:9 Aghá ririeta, Pita erea, aná dibura kambo doa bubaita, anerada ambova arie. Pita umó anerada donu urieta siroruturia jo tanana ambi re. Tago ená mo, “Gaa bee rei-sirorutua, aĩ, barau rora?” nundubuturie.
ACT 12:10 Pita aná aneragha aria, kaifa kato einida tano serigea, aria eini serigea, kotú ungá aria, aná dibura kamboda karava buburitua, aná bebato aurimi ari undufa ifeguturieta, Pita aneragha dano aria isaghava bububuguturie. Bubua, ungá emborova deĩ ea, irurota jo gaimbo ambi, anera Pita doa nia yarigo urie.
ACT 12:11 Aghá urieta, Pita undava daiyagha uria ananu gia nundubuturie, “Anda oreki donu gera, aná gaa bee re. Jojabee na unda anera ninengetueta etia, amó Herot da anoda tuva vitara, kotú Jiusi enemboda daiyagha andava sirorari-du reisi-nundubuta-da rorova, amó righia rougea bie.”
ACT 12:12 Pita undava daiyagha siroruturia-nu nundubuta aria, Jon Mak da nue ragaro Meri da kambova, enembo oruabe desea undú benunu egegutueta, buburiturie.
ACT 12:13 Bubua, kambo bebatova jiria goĩ-goĩ urieta, aná kambova buro kato ariri ragaro Roda na, bebato ifegaita furie.
ACT 12:14 Furia mo, Pita da beda eronu ningia tanana urie-gea, bebato jo ifegambi kaverea sumbua aria, aná enembodu eghá ririe, “Pita kambo bebatova jiria vitie.”
ACT 12:15 Aghá ririeta, aná enembomi undú eghá regeguturie, “Imó beforo akuago etua-jogo?” aghá regeguturie-tago, aná ariri besiga urota, “Amó gaabee rere,” riria-du, númane mino eghá regeguturie, “Aná Pita da anera ra-jogo!”
ACT 12:16 Aghá regegutua, Pita bebatova goĩ-goĩ urota irieta, númane erea furia bebato ifeguturia mo, Pita bebatova jiria irieta gia, duduku-dadaka egeguturie.
ACT 12:17 Duduku-dadaka egegutueta, Pita na númane bede yavide dodogari-du ingomi isusu urieta, númane yavide, bede durumuguturieta, unona Jojabeeda anerami umó diburavareta daiyagha bua bubua furia-nu, númandu isagha urie. Ea doa, eghá ririe, “Jems de, kotú gaabee eta rousua enembo dumenidedu, aghá regege niningigoe!” aghá rea doa, umó kambesi einiva arie.
ACT 12:18 Aghá urieta, dibura kambo kaifa kakato evia, rifo atiturieta erea, Pita da daiyagha uria-du mana-mana egeguturota, tava ea biruru egeguturie.
ACT 12:19 Aghá ueta, Kini Herot na Pita tava ea tatambugari-du ririe-tago, númane Pita tava ea tambari jo inono ambi egeguturie. Aghá uria-du, Herot na dibura kambo kaifa kakato bua danode ea, uriga uria mo, númane mana-mana egeguturia-du, Herot na númane bua ya data ambubugari-du ririe. Anada ambova, Herot Judia Frovensi doa aria, fefera dumeni Sisaria vitirie.
ACT 12:20 Herot umó, Tair kotú Saidon enembodu neno akuago bee uria-du, númane noni eini ea Herot gigigaita igiguturie. Sei númane kini da kambesida beforo righari embó ragaro Blastus na sonembari-du regeguturieta, “avore” rea sonembuturie. Sonembutueta, númane kini de dano asumbea gaga rari-da feferadu benunu egeguturieta, kini “avore,” urieta, númane siriri ari-du benunu egeguturie. Anada bee mo, númanda undari-bari kini da roo endava bubugeta urie-gea, rourogo númanda undari-barida emboro gajauve-degea, aghá egeguturie.
ACT 12:21 Aghade, fefera eini simbuguturia anava, Herot unda dighari-ombari fefera jojabeva asugari bua asugea, kini da asumbari kambesiva asumbea enembodu minono ririeta, anava desea vitiria enembomi aregea eghá regeguturie, “Ená jo embóda gaga rari aghago ambi re. Umó god einida gaga rarigo rouvie.”
ACT 12:23 Aghá regeguturieta jo gaimbo ambi, Jojabeeda anerami Herot derurieta, rifa manemi umó gambua ambubuturie. Anada bee mo, Herot na, aná enembo ririeta undú raga regeguturota, God du jo raga regegambi re.
ACT 12:24 Fefera aghade, God da gaga bua vesa urieta, aria fafate urieta, enembo oruabe niningigea gaabee egeguturie.
ACT 12:25 Aghade, Barnabas ungá Sol gha baimanada guri bua aria, aná ututurieta bubuguturieta, ungá Jon Mak bua, numonde dano kaverea, Jerusalem doa, Antiok bogu naava fufuguturie.
ACT 13:1 Antiok bogu naava Iesu da yavero rova, God da feroveta dumenide irugari kakato dumenide vitiria aná evere. Barnabas, Simeon (aná mo, undú “Tamo Fitugo” regegeta urie), Sairini embó eini, Lusius kotú Manain (umó aná Kini Herot gha danode beforo gari tava eta urie), numonde Sol de dano vitirie.
ACT 13:2 Aná embobo God dava undari tama egegea benunu urota iririgutueta, Asisi Kakarami númandu ririe, “Amó Sol ungá Barnabas gha gategetore. Númane anda unonu urota, anda buro egegaita rousueta, númane ea simbuge!”
ACT 13:3 Aghá ririeta niningigea, númane rekago undari tama urota, Barnabas ungá Sol ghada tamova ingo itia, benunu ea ninenguturieta igiguturie.
ACT 13:4 Asisi Kakarami Sol ungá Barnabas gha ninenguturieta yaita urota, gimasa Jon Mak númane sonembari-du bua, Antiok bogu naa doa, Selusia bogu naava vovoriguturie. Vorearia bubua, ghaava* vorea siregea aria, Saiprus enda butuva bububuguturie. Bubua, númanda ghaa doa, yavuria bogu naa ragaro Salamis, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* God da gaga irugeta urie.
ACT 13:6 Anada ambova, númane Salamis doa, ekami aria, bogu naa eini ragaro Pafos bububuguturie. Bubua, Jiusi embó eini ragaro Bar-Iesu, avo tafirie. Aná embó umó kae righari kakatoda barirari eini re. Bar-Iesu na undufako raga rirota, natofo jededu gavera eghá reta urie, “Amó aná God da feroveta eini re.”
ACT 13:7 Aná enda butuva, kotofu embó ragaro Sergius Paulus umó beforo righari taubana kotú nundubari taubana re. Bar-Iesu rera, umó sei ungá Sergius Paulus gha komana eta urie. Sergius Paulus aná embó eini re. God da Gaga ningaita uno ea, aghi ninenguturieta aria Sol ungá Barnabas gha ririeta, undava fufuguturie.
ACT 13:8 Aria bububuguturieta, kae righari kakatoda barirari Bar-Iesu (Grik gaami Elimas reta rousue) umó, rourogo aná butuda kotofu embó númanda gaga ningia Jojabee Iesu gaabee auve-degea, Barnabas ungá Sol gha bureguturie.
ACT 13:9 Aghá urieta, Asisi Kakarami Sol (o unda ragaro eini Pol reta urie) dava asuguturieta, neno nundubuturota, Bar-Iesu nu tatasegea gerurota,
ACT 13:10 eghá ririe, “Imó Satan da mendi re. Imó ari taubana, gaga taubana kotú irari taubana manede dano bureguturota, ari akuagomi enembo kuveta roravore. God da Gaga bee manenu inona bua righia biruru ea, gavera reta roravore.
ACT 13:11 Amindu, oreki Jojabeeda ingomi inda dibe righia soiki ata-gea, fefera tufoko imó feferada unana jo gambi aita roravore.” Aghá ririeta gaimbo ambi, Elimas (o Bar-Iesu reta uria) da dibeva eini-eini eto-bato gooso bingoi aghagomi gajiturieta, umó dibe soiki urie. Aghá urieta, enembo einimi umó ingova righia bua deĩ ari-du uno urota tava eta urie.
ACT 13:12 Aghá urieta, aná enda butuda kotofu embó Bar-Iesu dava donu siroruturia-nu gia, Jojabeeda ano gaabee urota, umó Jojabeeda irugari anoghadu duduku urie.
ACT 13:13 Aghá urieta, Pol unda kokomanade ghaava* vorea, Pafos reta siregea aria, Pamfilia Frovensiva bubua, bogu naa ragaro Perga bububuguturie. Bubua, númane avo doa, Jon Mak kaverea Jerusalem arie.
ACT 13:14 Pol ungá Barnabas gha aná ghaa doa vitia, Perga bogu naavareta aria Pisidia Frovensida rova bogu naa Antiok teteruguturie. Númane Nangu Undari Rifova aria, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* rova terua asusumbeguturie.
ACT 13:15 Asusumbeguturieta, nghaĩ itari kamboda babarigarimi ririeta, Moses da Agho Dari kotú God da feroveta maneda gaga itoko iruguturie. Irugea sidara urieta, nghaĩ itari kamboda babarigarimi enembo einidava Pol ungá Barnabas ghadava gaga rea ninenguturieta aria, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, nímane enemboda neno evurari gaga iradua mo, fu regegadi niningigore,” ririe.
ACT 13:16 Pol erea jiria, be dodogari-du ingomi ivata urota, eghá ririe, “Námanda natofo bee, Israel enembo, kotú námanda gitofo avona God du tumogha baĩ eta rosora, amó gaga itoko rata niningigadi rere.
ACT 13:17 Israel enemboda God seibe námanda mambube mane gateguturieta aria, Isip avo sabua* egegeta urie. Aghá egegutueta, God na sonembuturieta, númane oruaruabe siroruturieta, God da ano jojabemi númane Isip reta bua furia, uvu kotú enembo irambi kambesiva biruru urota, númane dara egegeta urie. Aná, númane God da Gaga jo ningambi, kotú jo gaabee ambi egegeta urie. Aghá egegeta urie-tago, God númandu jo neno akuago ambi eta urie. Aghá ueta, ghaeko dano 40 sidara urie.
ACT 13:19 Aghá urota, God na Kenan Frovensiva vitiria kokotofu, abua dano 7 derurieta ambubuguturieta, númanda roo enda Kenan bua, námane Israel enembodu ututurieta bubuguturere.
ACT 13:20 Aghá urieta, númane kaifa ari-du rea, God na númanda irurari kakato gategeaveta, beforo righari ea, númane kaifa egegeta urie. Aghá urieta, God da feroveta eini ragaro Samuel siroruturie.
ACT 13:21 Siroruturieta, námanda mambube manemi beforo ririkigari God da ututuria-nu injigha ea, kini eini gategari-du, God dava benunu egeguturie. Aghá egeguturieta, God na embó ragaro Sol nu gategea ututurie. Sol da mambube ragaro Benjamin, kotú unda afada ragaro Kis re. Umonu utua ririeta, ghaeko 40 da rova, umó kini ea vitirie.
ACT 13:22 Aghá urie-tago, God na Sol injigha ea ririeta seriguturieta, Devit nu gategea ririeta, Jiusi enemboda kini urie. God na Devit gateguturota, eghá nundubea ririe, ‘Amó rei-gerore, Jesi da mendi Devit na anda uno dano aita rouvie. Amó eini-eini nanjogodu uno adora, unona dano ata, bee siroraita rouvie.’
ACT 13:23 Devit rera-da imendi eini, aná Iesu umó re. God na námane Israel enemboda Sonemba Kato daiyagha utaita be gajituria-nu nundubuturota, Iesu ninenguturieta furia, Devit da imendi gamendida rorova siroruturie.
ACT 13:24 Iesu jo furá unda buro tutuno ambi irieta, Jon sei furia bubua, Israel enembode dano irirota, neno kaverea númanda ari-bari akokogo dano doata, bafutaito aita rea, minono reta urie.
ACT 13:25 Jon unda buro ea sidara urota, eghá ririe, ‘Nímanda reisi-nundubutora mo, amó avouvi? Atá, God embó eini gategea utaita riria, aná jo amó irambi re. Aná embó ambova furaita rouvia, umó jojabe re. Anode duroghade anda jo undago irambi re.’
ACT 13:26 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Abraham da mambube mane kotú enava gitofo avona God du tumogha baĩ egegeta rosora, amó ená gagada beenu isuri aita roreta, nghaĩ javea niningige! God daiyagha namonde amó sonembota, jebuga bubugaita rosora-da gaganu namonde andú ututurieta furie.
ACT 13:27 Iesu namonde amó sonembota, jebuga bubugari-du rea furie-tago, Jerusalem enembode kotú númanda babarigaride umó jo tanana egegambi urie. Númane aghá urota, Iesu derurieta ambubuturia-mi, God da feroveta maneda gaga fefera inono Nangu Undari Rifova irugeta uria-da bee isagha urie.
ACT 13:28 Númane Iesu data amburari-du rea, unda ari-bari akokogo tava urie-tago, jo tambambi egeguturie. Tago, Rom enemboda kotofu Pailat dava, Iesu data amburari-du benunu egeguturie.
ACT 13:29 Aghá egegutueta, God da gaga donu unda tamova siroraita rouvia-nu ririeta bukava gefiria, aná dano urieta, bee siroruturieta, anada ambova, Iesu da tamo ifataravareta bua aria furuguturie.
ACT 13:30 Tago, God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorurie.
ACT 13:31 Aghade, Iesu umó jo amburambi irirota, enembo dumeni unda kanona ea, numonde Galili Frovensivareta Jerusalem igiguturia-mi, umó amburarivareta jebugea eroruria-nu gigiguturie. Amindu, oreki númanena námane Israel enembodava Iesu da Gaganu osagho fufirota isaghava reta rousue.
ACT 13:32 Kotú námane God da Gaga Taubananu nímandava raita fufugetore. God namonde anda mambube manedava be gajiturota donu aita riria-nu oreki namonde anda feferava unda Iesu ririeta, amburarivareta jebuguturia-mi urieta siroruturie. Iesu da jebugea eraita rouvia-du rea, God na ririeta Daa Buka tano ungaghava eghá gefirie. ‘Imó anda mendi re. Oreki, amó inda Afa etore.’
ACT 13:34 God Iesu amburarivareta righota jebugea erea irirota, jo rekago amburota unda tamo betambi aita rouvia-nu, seibe gia simbuguturie-gea, unona ririeta enembo einimi eghá gefirie: ‘Anda ea simbugari kakara bee Devit du utaita be gajiturera-nu, nímandu utaita rore.’
ACT 13:35 Kotú tano einiva, God eghá ririeta, Devit na gefirie, ‘Imó jo doata, inda Buro Kato inda gaga ningia, ambo-ambo eta rouvia-da tamo ujeva betambi aita rouvie.’
ACT 13:36 Aná gaga jo Devit du rambi re. Anada bee mo, Devit da feferava, God da unonu urota, unda gaga ningia doa, umó ambubuturie. Ambubuturieta bua aria, unda mambube maneda kasava furuguturieta, unda tamo betuturie.
ACT 13:37 Aghá urie-tago, God ririeta amburarivareta avona eroruria-da tamo jo betambi urie.
ACT 13:38 Amindu, anda ikoko mendi, ená gaganu nundubea goghó egege! Námane minono eghá reta rosore, Iesu da donu uria-nu nundubea, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doa, namonde amó gerurota, ‘Dara tefo, taubana re!’ raita rouvie. Namonde andú, jo Moses da Agho Darimi ‘Imó dara tefo, taubana re!’ rambi aita rouvie. Avotago, avona Iesu da donu uria-nu gaabee adua mo, God unda ari-bari akokogo nundubea gia doa, ‘Imó anda dibeva, dara tefo, taubana re,’ raita rouvie.
ACT 13:40 Atá, kaifa ea goghó egege, rourogo God da feroveta maneda donu riria ananu nímandava sirorauve-degea rere! Feroveta maneda riria gaga evere:
ACT 13:41 ‘Gigige! Nímane God jo gaabee egegambi urota, umó kuvia gegha regegeta rosoravore! Anona nímanda feferava, ivata anogha dumeni ata siroraita rouvie-tago, nímane jo gaabee ambi egegaita rosoravore. Kotú, enembo einimi anada bee isuri aita rouvie-tago, nímane jo ningia gaabee egegambi aita rosoravore. Amindu, gia duduku-dadaka egeguturota, ambubuge!’ feroveta mane aghá regeguturie.”
ACT 13:42 Aghá rea sidara ea doa, Pol ungá Barnabas gha erea aria, nghaĩ itari kambo doa isaghava buburitueta, natofomi ungá umó fura einida Nangu Undari Rifova, kaverea furá rekago gaga rata ningaita regeguturie.
ACT 13:43 Natofo tará egeguturia-da ambova, Jiusi enembo dumenide kotú Jiusi enemboda gitofo dumenide God gaabee egegeta uria-mi, Pol ungá Barnabas ghada ambova igiguturie. Irueta, Pol ungá Barnabas gha, aná natofo God da gaga niningiguturota, kotú unda kauta kavevera ututuria-nu bubuguturota irari-du nghaĩ ititiguturie.
ACT 13:44 Nangu Undari Rifo einiva, aná bogu naada rova, enembo dano Jojabeeda gaga ningaita rea furia desuturie-tago, enembo dabako ungagha jo furambi re.
ACT 13:45 Natofo oruaruabe desuturia-du, Jiusi enembo mandudu egeguturie. Enembo dano Pol ungá Barnabas ghada gaganu gaabee egeguturia-du, mandudu egeguturota, Pol gaga rauve-degea besiga egeguturota, tauga kavavana regeguturie.
ACT 13:46 Aghá regeguturie-tago, Pol ungá Barnabas gha jo oru ambi eghá regeguturie, “Nímane Jiusi enembo re. Amindu, God da Gaga sei nímandava rasire. Avotago, námane gaga retora, nímane injigha egegetoravore. Aghá urota, nímane jebuga tumanadu irari nendufako bari jo inono irambi gaa rirota reisi-dotutora-du, nímane doa, námane gitofodava yaita rosore.
ACT 13:47 God ená agho darinu námanena ari-du rea, eghá gefirie, ‘Inda gitofomi anda unana gari-du rea, anona nímanenu rei-ninengutore. Nímanenu ninengota ya endava enembo nanjogodava, jebuga bubugari-du anda sonembanu irugadi ya fafate aita rouvie.’”
ACT 13:48 Aghá ririeta, Jiusi enemboda gitofo ananu niningigea gangoro egeguturota, Jojabeeda Gagadu raga regeguturie. Kotú, God enembo avonu jebuga tumanadu irari bubugari-du gateguturia, númane gaabee ari kakato egeguturie.
ACT 13:49 Aghá egeguturieta, aná roo endava, Jojabeeda Gaga aria fafate urie.
ACT 13:50 Aghá ueta, Jiusi enembomi bogu naada babarigaride kotú gitofoda evevetu kokotofu bingádeda neno evuruturieta erorurie. Aná evevetu, númanda evovo doa, furia Jiusi enemboda evovonu ambo-ambo urota, God gaabee egegeta urie. Neno evuruturieta, númane dano erea, Pol ungá Barnabas ghadu ari-bari akokogo fakara bee dumeni urota, ungá umó tutuveguturieta, aná kambesi doa seriguturie.
ACT 13:51 Tutuveguturia mo, Iesu da ambo nimbi, Pol ungá Barnabas gha númanda ekava fonjanu aná naava dodoviruturie. Anada bee mo, aná naa enembomi meka gigigari-du aghá urie. Aghá ea doa, númane erea, naa ragaro Aikoniam anava igiguturie.
ACT 13:52 Antiok bogu naava, Asisi Kakarami Iesu gaabee ari kakatodava asuguturieta, unda ano itatama urota gangoro bee egeguturie.
ACT 14:1 Aikoniam bogu naava, númanda egegeta uria dabako aghagonu, Pol ungá Barnabas gha Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* aria terua, minono anogha regeguturieta niningigea, Jiusi enembo oruaruabe númanda gitofode dano Iesu gaabee egeguturie.
ACT 14:2 Aghá urieta, Jiusi enembo dumeni jo gaabee ambi irita uria-mi, gitofo dumenida nundubari sembagomi evuruturieta, Iesu gaabee egegeta uria enembo injigha egeguturie.
ACT 14:3 Iesu da ambo nimbimi, Pol ungá Barnabas gha fefera yafabe, aná bogu naa dabakova iririguturota, oru ambi Jojabeeda Gaganu minono regegeta urie. Aghá ueta, enembo oruabe daiyagha unda kauta kaveverada gaganu ningia gaabee egegasua-nu nundubuturota, Jojabeena ano unda ambo nimbidava ututa urie. Utuaveta, númane ari ivata anogha dibe eini be eininu eaveta siroreaveta, enembo gigiguturota duduku-dadaka egegeta urie.
ACT 14:4 Aná bogu naava natofo dano rorova gategea, nundubari airo-airo egegeta urie. Dumeni Iesu da ambo nimbi gaabee egegeta urie. Kotú dumeni Jiusi enembo gaabee egegeta urie.
ACT 14:5 Aghá egeguturota, Jiusi enembo dumenide númanda gitofo dumenide, kotú númanda babarigaride erea, Iesu da ambo nimbidava ari-bari akokogo egeguturota, númane singoimi data ambubugari-du regeguturie.
ACT 14:6 Aghá regeguturia-nu ningia, Pol ungá Barnabas gha oru susumbugea aria, Likonia Frovensiva terua, Listra kotú Derbe bogu naava bububuguturie. Ená bogu naa mane, kotú naa dumeni-dumeniva Iesu da Gaga Taubananu minono regegeta urie.
ACT 14:8 Listra bogu naava embó eini eka dimbaride sirorea, jo yari-furari ambi, asumbea irita urie.
ACT 14:9 Aná embó Pol da gaga ria-nu ningia, gaabee ueta, Pol gerurie-gea, eghá nundubuturie. “Ená embó gaabee ea goghó rouvia-du, amó radora, umó jebugaita rouvie.” Aghá nundubuturota, dibe fugia aná embó tatasegea gerurota, be jojabemi, “Erea jire!” ririeta, aná embó jaũ ea erea, ekami jiria tutuno ea yari-furari urie.
ACT 14:11 Iru-furu ueta, Pol da donu urieta siroruturia-nu gigigea, enembo oruabemi be fugia númanda Likonia gaami, eghá regeguturie, “Namonde anda god ungagha aná enembo nindia vovoregetue.”
ACT 14:12 Amindu, Barnabas du númanda god eini Sus reta uria-da ragaronu, ririkiguturie. O gaga Pol na gogorego riria-du, númanda god eini Hermes reta uria-da ragaronu ririkiguturie.
ACT 14:13 Aghá ea, númanda god Sus da kambo bogu naada kasava ititiguturia-va, fristimi burumakau anamaka dumenide, kotú simbiri babaga dumeni firu ea bua furia, bogu naada kara bebatova jijireguturie. Umó enembo desuturia-de dano, Pol ungá Barnabas ghadava benunu urota, númandu vesa dungaita uno egeguturie.
ACT 14:14 Barnabas ungá Pol gha ananu niningigea, ungá unda dighari-ombari mane righia kikisoregea, aná enembo desuturia-da rorova sufirota be jojabemi regeguturie.
ACT 14:15 “Nímane dodu eghá roso? Námane enembo bee, nímanego re. Námane, God eini-eini dano uutuva endava, kotú karajeva urieta siroruturia-da Gaga Taubananu rata niningigadi rea fufugutare. Kotú nímane ená taimu, Hermes ungá Sus gha regegetora-nu dodogea, nímanda ari-bari akokogo doa, neno kaverea tumanadu irari God nu gaabee egegadi rea fufugutare.
ACT 14:16 Sei God dotuturieta, enembo dano númanda unonu egegeta urie.
ACT 14:17 Avotago, umonu tanana ari-du rea, God unda eini-eini taubana dumeni nímandu ututa rouvie. Aghá urota, unona reaveta, boruma unda feferava vorea, undari-bari siroreta rouvie. Kotú undari unda feferava unona utuaveta, gangoro egegeta rosoravore.”
ACT 14:18 Pol ungá Barnabas gha, enembo bureguturota, be fakara regeguturie. Anada bee mo, ungá umó durumugea buregasua, númane seibe aná vesa dundugegasue.
ACT 14:19 Aghade, Jiusi enembo dumeni Pisidia Frovensi rova, bogu naa eini Antiok kotú Aikoniam bogu naavareta fufuguturie. Furia bubua, númanda gaga kotú nundubarinu nghaĩ ititueta, enembo dano niningigea, númanda gaga ambo-ambo urota, Pol singoimi derurieta jujururieta, númane umó amburari gaa rea, ghambugea bua aria, isaghava bububuguturie.
ACT 14:20 Pol da tamo isaghava dotuturieta vasia irieta, Iesu da yavero númane gigigaita desitua, Pol umó jebugea erea kaverea aria, naava teterurie. Terua avo evia, rifo atiturieta, ungá Barnabas gha Derbe bogu naava igiguturie.
ACT 14:21 Pol ungá Barnabas gha aria, Derbe bubua, God da Gaga Taubananu minono reaveta, enembo oruabe Iesu gaabee ea, unda yavero egegeta urie. Aghá ea, númane kaverea aria, aná Iesu gaabee eta uria enembo rekago gia sonembaita rea, bogu naa Listra, Aikoniam kotú Pisidia Frovensiva vitia bogu naa Antiok igiguturie.
ACT 14:22 Aghade, Iesu da yavero sonembota ano bubugea númanda gaabee ari righia goghó egegari-du nghaĩ ititiguturota eghá regeguturie, “Namonde amó dara siroraita rouvia-da rova ano ea, gaabee egegadora, God da natofo* kaifa ari kambesiva teraita rosore.”
ACT 14:23 Avore, naa daba-dabada Iesu da gaabee ari enemboda beforo ririkigari gateguturia-da ambova, Pol ungá Barnabas gha, God dava undari tama ea benunu urota, Iesu da yavero Jojabee gaabee egegeta uria-nu, unda ingova ititiguturie.
ACT 14:24 Aghá ea, númane Pisidia Frovensivareta erea rekimbea aria, Pamfilia Frovensiva terua, Perga bogu naava bubua, Gaga Taubana minono rea doa, erea aria, Atalia bogu naava bububuguturie.
ACT 14:26 Bubua, ungá ghaava* vorea aria, Antiok bogu naava bububuguturie. Antiok naava númanda buro ea sidara egeguturie. Aná buro egegari-du rea, sei Iesu da yaveromi, God na Pol ungá Barnabas gha sonembota, unda buro egegari-du benunu egegea, ninenguturieta igiguturie.
ACT 14:27 Antiok terua ghogho ririeta, Iesu da yavero danode desiturieta, ungá umó daiyagha deĩ egegeta uria-nu, regeguturieta niningiguturie. God númandava donu urieta siroruturia, kotú daiyagha Jiusi enemboda gitofodava emboro ifeguturieta, númane beago Iesu gaabee egeguturia-nu, regeguturieta niningiguturie.
ACT 14:28 Anada ambova, fefera yafabe ungá umó Iesu da yaverode danode vitirie.
ACT 15:1 Antiok anava irieta, embobo dumeni Judia Frovensivareta furia, Antiok bogu naava bububugea, gaga gavera eghá irugeta egeguturie: “Moses donu riria-nu urota, nímanda vii mendó andoro tatafugadora mo, God na nímane sonembota jejebugaita rosoravore. O jo aghá ambi egegadora, nímane ambubugaita rosoravore.”
ACT 15:2 Aghá riria-da gaganu niningigea, Pol ungá Barnabas gha aná embobode besiga ininigha egeguturie. Aghá egeguturia-du, ekaresiami* Pol ungá Barnabas gha, kotú Iesu da yavero dumenide ya, Jerusalem ekaresiada babarigaride, kotú Iesu da ambo nimbide uriga ea, gaa beenu niningigari-du gateguturie.
ACT 15:3 Aghá ea, Iesu da yavero anava desea vitiria-mi, númane ninenguturieta igiguturie. Irurota, Fonisia Frovensi kotú Samaria Frovensiva, Jiusi enemboda gitofo daiyagha ea, God gaabee egeguturia-nu, Iesu da yaverodava regeguturieta niningigea, númane dano gangoro-gangoro egeguturie.
ACT 15:4 Pol ungá Barnabas gha ungá unda kokomanade dano aria, Jerusalem bububuguturieta, Iesu da ambo nimbide, ekaresiada babarigaride, kotú ekaresiade dano ereregea, oro kaiva rirota, ghaito teno fufugeguturie. Aghá egeguturieta-gea, God daiyagha sonembuturieta, Jiusi enemboda gitofo Iesu gaabee egeguturia-nu ekaresiadu regeguturie.
ACT 15:5 Aghá ririeta, Moses da Agho Dari Kaifa kakato* dumeni, Iesu gaabee egeguturia-mi, eghá regeguturie, “Namonde amó Jiusi enemboda gitofo avona Iesu gaabee egegadua mo, númanda vii mendó andoro tafugea, númanena Moses da Agho Dari kaifa ea goghó egegari-du regegore!”
ACT 15:6 Aghá regeguturieta, Iesu da ambo nimbi numonde Iesu da yaveroda babarigaride dano manaka ga, aná gaganu rea niningigaita danode desiturie.
ACT 15:7 Desea, gaga rea niningiguturota irieta, Pita na erea jiria, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, God na seibe namonde anda gitofodu Iesu da Gaga Taubananu minono rata ningia gaabee egegari-du rirota, nímanda gorotova amonu gateguturie.
ACT 15:8 Afa God enembo nanjogoda neno roo dano gita rouvie. Amindu, namonde anda gitofo avona umó gaabee uria-du gangoro rouvia-nu iruguturota, unda Asisi Kakara namonde andava ututurieta asuguturia, dabako aghagonu, númandava ututurieta asuguturie.
ACT 15:9 God namonde andava kotú númandava inono eta rouvie. Namonde anda gaabee urera-du, God namonde anda ari-bari akokogo seghea, nundubea gia dotuturie. Dabako aghago, namonde anda gitofo gaabee egeguturia-du, God númanda ari-bari akokogo beago, nundubea gia dotuturie.
ACT 15:10 Namonde amó kotú namonde anda mambube mane beago Moses da Gaga kaifa ari jo inono ambi egegeta urere. Atá, namonde anda gitofo beago, númane Moses da Gaga kaifa ari jo inono irambi re. Amindu, namonde jo God kuvia gerurota, namonde anda gitofoda vii mendó andoro divegari-du, kotú Moses da Gaga kaifa ari-du jo rambi aita rosore. Aghá ari-du regegadora mo, God neno akuago aita rouvie.
ACT 15:11 Namonde amó eghá gaabee egegeta rosore, Jojabee Iesu da kauta kaveverami namonde amó sonembuturieta, jejebuguturere. Kotú namonde anda gitofo beago dabako aghagonu, Jojabee gaabee egegea jejebuguturie.”
ACT 15:12 Pita aghá ririeta, natofo desituria-mi niningiguturota, númane dano be sidara urieta, Pol ungá Barnabas gha erea, God daiyagha eaveta, ungá umó ari-bari, kotú ari ivata anogha dibe eini be eini Jiusi enemboda gitofoda dibeva eaveta siroreta uria-nu, isagha egeguturie.
ACT 15:13 Gaga sidara urieta, Jems erea, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, niningige!
ACT 15:14 God daiyagha namonde anda gitofo neno buta uria, kotú umó daiyagha sei númanda dumeni gategea, unda tofo rururia-nu, Saimon Pita na oreki isaghava retueta niningigetoravore.
ACT 15:15 Kotú sei God da feroveta manemi gaga dabako ananu ririeta, God da Gagava gefiria, aná evere.
ACT 15:16 ‘Jojabee na eghá reirie, “Kambomi borea jua irita rouvia aghago, Devit da mambube maneda ano jua vitie-tago, ambova anona kaverea, ano utota jijiregaita rousue. Roro tutumbu sei manemi rekago righota, Devit da kambo eraita rouvie. Aghá urota, unda mambube mane rekago ano aito rousue.
ACT 15:17 Aghá urota-gea, aná gitofo dano amó tava uta furaita rousue. Kotú gitofo avonu anda gateguturera-mi, furota-gea, anda tofo baitare.” Jojabee ená eini-eini nanjogo eaveta bee siroreta rouvia-mi,
ACT 15:18 unona aná gaga seibe ririeta vitia-da bee oreki isagha rore.’”
ACT 15:19 Anada ambova, Jems eghá ririe, “Amó rei-nundubutore, namonde anda gitofo God gaabee egegeta rousua-du, jo agho dari oruaruabe rata jirota, ananu ambo egegambi aita rousue.
ACT 15:20 Avore, namonde gaga ingisova gefirota eghá regegore! ‘Nino oka dea bua ya, ingomi uubu ari god da dibeva vesa dungadua, ananu mania bua undidigata! Viro kombo mania egegata! Aghagonu, nino oka ivasi itota ukóva dimbua amburadua, mania undidigata! Kotú tatangu beago mania undidigata!’
ACT 15:21 Aghá egegasua-da bee evere: seida feferava bogu naa nanjogova, Jiusi enembo númanda nghaĩ itari kambova* Nangu Undari Feferava, Moses da Gaga iruguturota minono rita reisi-fore.”
ACT 15:22 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbide, ekaresiada* babarigaride, kotú ekaresiade dano manaka gaegegea, embobo dumeni Pol ungá Barnabas ghada kanona ea, Antiok bogu naava yari-du gateguturie. Embobo ungagha, natofo dano kakara eta egeguturia, eini mo Sailas, kotú eini aná Judas o Barsabas reta egeguturia-nu gateguturie.
ACT 15:23 Gategea doa, númane gaga ingisova eghá gegembuguturie, “Námane Iesu da ambo nimbide, Iesu da yaveroda babarigaride dano eve Jerusalem vitera-mi, Námanda ikoko mendi Siria Frovensi, Silisia Frovensi, kotú Antiok bogu naava vitia-nu ghanena urota, roro rosore. Nímane Jiusi enemboda gitofo re. Tago, námane aná nímane roro rosore. Yata bua gigige!
ACT 15:24 Enembo dumeni Jerusalem reta aria, nímandava bubua nghaĩ ititueta ningia, neno mema jojabe egeguturera, aná námane reisi-gerore. Atá, aná enembo jo námanena ninengota igigambi re-tago, númanda nundubari-mi igiguturie.
ACT 15:25 Amindu námane danode ea nundubari dabako egegea, aghi kakato gategea ninengota, nímandava yari-du reisi-rere. Aghi kakato rera, námanda kokomana bee, Barnabas ungá Pol gha re. Dumeni Barnabas ungá Pol ghada kanona ea igigaita rousue.
ACT 15:26 Pol ungá Barnabas gha rera, Iesu da buro ueta-gea, enembo ungá umó data amburari-du regeguturie. Avotago ungá umó jo oru ambi egegeta urie.
ACT 15:27 Atá, aghi kakato dumeni rera, Judas ungá Sailas ghana gaga donu reisi-gefera, dabako ananu nímanda dibeva jiria, bemi rirota niningigaita rosoravore.
ACT 15:28 Námanena God da Asisi Kakarade dano avore ea, ená agho dari beeda etova agho dari bouvube eini jo utambi aita rosore. Ená agho dari evereta niningige!
ACT 15:29 Nino oka dea, bua iiava ingomi uubu ari god da dibeva vesa dungeta rousua-nu, mania bua undidigata! Tatangu mania undidigata! Aghagonu, nino oka ivasi itota ukóva dimbua amburadua, mania undidigata! Kotú rourogo viro kombo ara-degea, reisi-rere. Ená ari-bari jo ambi egegadora, aná taubana re. Avore, gaga tano eve etue. Ghanena bee rosoreta, yata bua gigige!”
ACT 15:30 Tano ea doa, aghi kakato ninenguturieta aria, Antiok bogu naava bububugea danode desari-du minono ririeta, Iesu da yavero avo vitiria dano desiturieta, gaga ingisova númandu ututurie.
ACT 15:31 Ututurieta bua irugea gia, neno evurari gaga riria-du, gangoro egeguturie.
ACT 15:32 Judas ungá Sailas gha, God da feroveta dumeni re. Amindu ungá erea, minono yafago rieta, enembo gangorogha ningia, ano bubuguturie.
ACT 15:33 Judas ungá Sailas gha yafabe vitiriago, yaita egegutueta, Iesu da yaveromi númane siririgha ninenguturieta, númane avona seibe ninenguturieta fufuguturia enembodava kaverea igiguturie.
ACT 15:35 Kotú Pol ungá Barnabas gha fefera yafa tofo Antiok bogu naava irirota, Jojabeeda Gaganu enembo dumenide dano minono rirota, kotú nghaĩ itita egeguturie.
ACT 15:36 Anada ambova, Pol na Barnabas du eghá ririe, “Angá kaverea ya, Jojabeeda Gaga minono reta urera naa maneva angá anda ikoko mendi gare. Númane mo, taubana vitia, aĩ, tefo?” aghá ririeta ningia,
ACT 15:37 Barnabas umó Jon Mak nu bua, numonde yaita ririe.
ACT 15:38 Aghá ririe-tago, Pol umó Jon Mak bua yari uno ambi urie. Anada bee mo, sei numonde naa dumeniva igiguturota, minono reta egeguturie-tago, emboro rorova Pamfilia Frovensi anava, Jon Mak buro doa kaverea arie.
ACT 15:39 Pol umó Jon Mak bua yari injigha urie-gea, ungá Barnabas gha ininigha besiga egegea, ungá sarigea emboro airo-airo igiguturie. Barnabas erea, Jon Mak bua, ungá enda butu eini, ragaro Saiprus, igiguturie.
ACT 15:40 Pol umó Sailas nu bua, ungá yaita urota ririeta, Iesu da yavero, ungá umó Jojabeeda ingova itia sonembari-du benunu egeguturie.
ACT 15:41 Aghá egeguturieta, Pol na Sailas bua aria, Siria Frovensi kotú Silisia Frovensiva minono rieta, Iesu da yavero dano niningigea ano egeguturie.
ACT 16:1 Aghá ea, ungá aria, naa ragaro Derbe anava bubua serigea aria, naa eini ragaro Listra bubua, Iesu gaabee ari embó eini ragaro Timoti tafirie. Atá, Timoti da numamo aná Grik embó re. Kotú nue aná Jiusi evetu re. Nue umó Iesu gaabee eta urie.
ACT 16:2 Listra kotú Aikoniam naava, Iesu da yaveromi Timoti du raga regegeta urie.
ACT 16:3 Aghá regegutueta Pol ningia, umó Timoti gha deĩ ari uno urie-gea, Timoti bua, unda vii mendó andoro tafuguturie. Jiusi enembomi avore rari-du rea, aghá urie. Anada bee mo, Jiusi enembo nanjogo avo vitiria-mi tanana uria mo, Timoti da numamo aná Grik embó re.
ACT 16:4 Aghá ea doa erea, bogu naa maneva deĩ egeguturota, númane, Iesu da ambo nimbi kotú Iesu gaabee ari kakatoda babarigari Jerusalem vitiria-mi gaga donu regeguturia-nu, Iesu gaa bee ari kakatomi ningia ambo-ambo ari-du regegeta urie.
ACT 16:5 Aghá egegutueta niningigea, Iesu da yavero aná naa maneva vitiria-mi gaabee ea goghó egeguturota, ano egegeta urie. Aghá ueta, enembo oruaruabe niningigea, Iesu gaabee egegutueta, fefera inono Iesu da yavero sirorea-sirorea aria, oruabe urie.
ACT 16:6 Pol unda kanona manede igigutueta, Asisi Kakarami númane, rourogo Esia Frovensiva minono regegauve-degea bureguturie. Aghá uria-du, númane aria Frijia Frovensi kotú Galesia Frovensi rekimbea aria, Misia Frovensiva bububuguturie. Avo bubua, númane Bitinia Frovensiva rekimbea yaita urie-tago, Iesu da Asisimi númane bureguturie.
ACT 16:8 Bureguturia-du númane kaverea, Misia Frovensi rorova rekimbea aria, Troas bogu naava bububuguturie.
ACT 16:9 Aghade tumba ririturieta, Pol evirota barau urie. Unda barauva, Masedonia embó eini jiria irieta gerurie. Aná embómi undú eghá ririe, “Nímane rekimbea furá, Masedonia Frovensiva námane sonembadi rere!”
ACT 16:10 Barauva aghá gia erea, isagha urieta, námane niningigea, Masedonia Frovensiva rekimbea yaita simbuguturere. Anada bee mo, námane gigiguturere, God na barauva námane rekimbea ya, Masedonia natofodu unda Gaga Taubananu minono rari-du ririe.
ACT 16:11 Amindu námane erea, ghaava* vorea, Troas bogu naa doa rekimbea arera, enda butu ragaro Samotres terua evia, rifo atiturieta, aná naa doa rekimbea arera, naa ragaro Niafolis teteruguturere.
ACT 16:12 Námane Niafolis bogu naa doa arera, Masedonia Frovensida bogu naa jojabe ragaro Filipai bububuguturere. Filipai rera, sei Rom enembomi furia, avo naa dighia irirota, númane bogu naa Rom da agho dari tuva vitirie, jo Masedonia Frovensida agho darida tuva irambi re. Námane arera bubua, fefera dumeni avo vitirere.
ACT 16:13 Avo irirota, Nangu Undari Fefera einiva, námane Jiusi enemboda benunu ari kambesi tambaita nundubuturota, naavareta vorea arera, uvu betuva bububuguturere. Bubua, asusumbea, evevetu dumeni avo desea vitiria-dava, gaga regeguturere.
ACT 16:14 Námanda gaga nininguria evetu eini, aná Taiyataira evetu ragaro Lidia re. Unona eembo taubananu jetogomi gutia utua guri buta urie. Unona fefera yafabe God du tumogha baĩ urota irita urie. Fefera aghade, Jojabeena ririeta, unda nundubari ifeguturieta, Pol da gaga ningia, nundubea goghó urie.
ACT 16:15 Pol da gaga ningia, unda natofode (kotú unda buro kakatode) dano bafutaito egeguturie. Aghá egegea, umó eghá ririe, “Amó Jojabee gaabee ea goghó ari nundubuturota, nímane fu, anda kambova evivigadi!” Aghá rea doambi uria-du, námane unda gaga ambo ea, iiava unda kambova evivigeta urere.
ACT 16:16 Fefera eini námane rekago benunu ari kambesiva irueta, sabua* ariri eini taimu akuagomi asuguturieta vitiria-mi, furia námane tafirie. Aná aririmi ambova donu siroraita urari, taimuda anomi eaveta umó isaghava reta urie. Aghá urota guri oruabe bua, unda babarigaridu ututa urie.
ACT 16:17 Aná aririmi námane tambua, Pol de námanda ambova irurota, koko fugia eghá rita arie, “Ená embobo, God Iti Beevada sabua buro kakato re. Númane God na nímane daiyagha sonembota jebuga bubugaita rosora-da minono reta rousue.”
ACT 16:18 Fefera oruabe aghá rirota irieta, Pol ningari injigha urie-gea, kaverea aná taimudu eghá ririe, “Iesu Keriso da ragarova rereta, aná aririda tamo rova vitera, doa fu isaghava bubadi!” aghá ririeta ningia, jo gaimbo ambi, aná taimu furia isaghava buburiturie.
ACT 16:19 Aghá urieta, aná aririda babarigari, guri barida emboro gajituria-nu tanana urie-gea erea, Pol ungá Sailas gha nandia ghambugea bua aria, isaghava bubua, Rom enemboda gavana manedava ututuguturie.
ACT 16:20 Utua, eghá regeguturie, “Ená Jiusi enembo ungaghami namonde anda bogu naava dara jojabe egegetue.
ACT 16:21 Namonde amó, Rom enembo re. Amindu namonde anda evovo kotú agho darinu ningia, aghagonu egegeta rosore. Tago, ená enembo ungaghami namonde anda agho dari bejuturota, Jiusi enemboda evovonu niningigari-du reisi-irugutue.”
ACT 16:22 Aghá regeguturieta ningia, enembo koto niningigaita desituria-mi Pol ungá Sailas gha daita erereguturie. Aghade, irurari kakatomi, númanda mene-mene ari kakatomi Pol ungá Sailas ghada dighari-ombari mane righia kikisorea, ungá umó bua ya mombumi fisurari-du regeguturie.
ACT 16:23 Aghá regeguturieta, mene-mene ari kakatomi Pol ungá Sailas gha bua sembago bee dedegea bua aria, diburava ititurieta teteruguturie. Aghá egeguturieta, gavana manemi diburada beforo righaridu, ungá umó bundia kaifa ea goghó ari-du regeguturie.
ACT 16:24 Aghá ririeta ningia, dibura beforo righari katomi Pol ungá Sailas gha bua aria, dibura kambo roro rorosinava itia númanda eka mane ika jojabe sarigari gorotova itia dotuturieta vorea takembuturie.
ACT 16:25 Takembuturieta irieta, tumba rorova ueta, ungá God dava benunu urota, daa regegutueta, dibura enembo nanjogo niningurota vitirie.
ACT 16:26 Aghá egegutueta, gino-gino jojabe sumbua, aná dibura kamboda tutumbu vorea vitiria endade dano righia yavi-yavi urieta dibura kamboda bebato mane dano nendufako ifeguturie. Kotú dibura enembo bundituria-da seini mane dano undufa vureguturie.
ACT 16:27 Aghá urieta, dibura beforo righari itatama ea eroruria mo, dibura kambo bebato mane ifefegea irieta gia, unda dibura enembo dano erea, susumbugari nundubuturie. Aghá nundubuturota, undufako vikokomi ga amburaita rea, unda kaiya ghoruva vitirieta righia ghorugea rururie.
ACT 16:28 Aghá ueta, Pol na koko fugia be jojabemi eghá ririe, “Námane dano enanu vitereta. Mania indufako gayata!”
ACT 16:29 Aghá ririeta ningia, unda kokomana aiva bua furari-du rea, diburada beforo righarimi orumi bee jarea goghó urie-gea, sumbua terua, Pol ungá Sailas ghada eka tuva jua, eka ingo dadada urie.
ACT 16:30 Anada ambova, umó erea, ungá umó ingova righia bua furia, isaghava bubua uriga urie, “Babarigari, amó daiyagha ata, God amó sonembota amburari serigea jebuga ba?”
ACT 16:31 Aghá ririeta, Pol ungá Sailas gha mino undú eghá regeguturie. “Imó inda natofode, Jojabee Iesu nu gaabee egegadora, nímane dano God na sonembota, nímanda ari-bari akokogoda mino serigea jebuga bubugaita rosoravore.”
ACT 16:32 Aghá rea, ungá aná dibura beforo righaridu kotú aná kambova vitiria enembo nanjogodu Jojabeeda gaganu minono regeguturie.
ACT 16:33 Tumba dabako aghade, dibura kaifa katoda beforo righarimi Pol ungá Sailas gha dedeguturia-da beto mane seseghuria aghade, gaimbo ambi ririeta, Pol ungá Sailas ghana umó unda natofode dano bafutaito egeguturie.
ACT 16:34 Anada ambova, umó Pol ungá Sailas gha bua kambo rova terua, undari ututurieta undidiguturie. Kotú, umó unda natofode God gaabee urota, gangoro jojabe egeguturie.
ACT 16:35 Rifo atiturieta, Rom enemboda gavanada babarigari manemi, mene-mene ari kakato dumeni ninenguturota, dibura beforo righaridava gaga eghá rari-du, regeguturie, “Aná embobo do-gea igigoe!”
ACT 16:36 Aghá regeguturia-du, dibura beforo righarimi Pol du ririe, “Gavana mane, nímane doata bububugadi rea, aghi ninengetueta fufugetue. Amindu, siriri ingá indava irota igige!”
ACT 16:37 Aghá ririe-tago, Pol na gavanada mene-mene ari kakatodu eghá ririe, “Námane koto urota, námandava dara eini jo tambambi egeguturia-tago, enemboda dibeva námane dea diburava ititiguta. Námane aná Rom enembo re. Amindu, númane aghá egeguturota, Rom enemboda agho dari bebejeguta. Kotú, oreki námane aná nenomi yari-du regegetue-tago, námane jo yambi aita rosore. Gavana manemi nendufa furá, bebato ifegota bubaitare.”
ACT 16:38 Aghá ririeta ningia, aná mene-mene ari kakato kaverea aria, Pol da gaga gavana manedu regeguturieta niningiguturie. Pol ungá Sailas gha Rom enembo gaa regeguturieta niningigea, númane oru egeguturie.
ACT 16:39 Oru egeguturie-gea, aria diburava teterugea, Pol ungá Sailas ghadu eghá regeguturie, “Námane dara egegetore. Amindu ingá indú arii rereta. Ingá bubua igige!” aghá rea, ungá umó bua bubua, Filipai doa serigari-du benunu egeguturie.
ACT 16:40 Aghá regeguturieta ningia, Pol ungá Sailas gha dibura kambovareta aria, Lidia da kambova terua, Iesu gaabee ari enembo avo desea irieta tambua, neno erari gaga ririeta tamo fẽ urieta, ungá umó Filipai doa igiguturie.
ACT 17:1 Ungá umó Filipai doa aria, Amfipolis bogu naava bubua, serigea aria, Apolonia anava bubua, ungá aná naa doa aria, bogu naa ragaro Tesalonaika teterurota. Tesalonaika anava Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* eini avo irieta tafirie.
ACT 17:2 Pol da donu eta uria aghagonu urota, Nangu Undari fefera bakode, umó aria Tesalonaika nghaĩ itari kambova terua, God da Gaganu iruguturota, minono reta urie.
ACT 17:3 Aghá urota, God daiyagha ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini itota furari-du riria-da gaganu irugeta urie. Umó enembomi data ambua, kotú amburarivareta jebugea eraita rouvia beago, iruguturie. Aghá iruguturota ririe. “Embó Iesu da Gaga oreki nímandava rera mo, Embó God na ninengota furari-du riria, aná umouvie.”
ACT 17:4 Aghá ririeta, Jiusi enembo dumeni Pol da gaga ningia, gaabee egeguturota, Pol ungá Sailas aghade dano irita egeguturie. Evevetu bingáde kotú Grik enembo dumeni, God gaabee egegeta uria beago Pol da gaga ningia gaabee egegea, numonde danode irita urie.
ACT 17:5 Aghá ueta, Jiusi enembo dumenimi mandudu egeguturota, dogabi emborova jirari kakato dumeni aghi egeguturieta bubua danode ea, Pol ungá Sailas gha nandia, natofoda dibeva bua furaita rea aria, bogu naa susughi uta aria, Jeson da kambo bebato bejea teteruguturie.
ACT 17:6 Teterurie-tago, Pol ungá Sailas gha jo tambambi egeguturie-gea, Jeson de kotú Iesu gaabee ari enembo dumenide dano nanandigea bua, naada gavanadava igiguturota, be koko fugea regeguturie, “Ená embobo enda nanjogova dara eaveta siroreta rousua-nu Jeson na bua, unda kambova kaifa eta rouvie. Númane kini eini ragaro Iesu reta rouvia-nu, gaabee eta rousue. Aghá egeguturota, namonde amó Rom enemboda kotofu bee itivada agho dari bejeta rousue.”
ACT 17:8 Aghá regeguturota, anava enembode númanda naada babarigaride kotú gavana manede dano avo desiturieta, Jiusi enembomi Iesu da yaveronu injigha ari-du rea, duberu regeguturie.
ACT 17:9 Aghá urieta, naada kokotofumi regeguturieta, Jeson unda kokomanade, rourogo rekago dara egegauve-degea regeguturieta, guri jojabe ututuguturie. Aghá urieta, númane dotuturieta igiguturie.
ACT 17:10 Tumba ririturieta, Iesu da yavero erea, Pol ungá Sailas gha ninenguturieta, Beria bogu naava arie. Aria bubua, ungá Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* igiguturie.
ACT 17:11 Jiusi enembo Beria bogu naava kotofuda aitonu fugeta urie. Jo Tesalonaika Jiusi enembo uria aghagonu egegambi re. Beria enembo Pol ungá Sailas ghada gaga gangorogha niningigutuaveta, ungá umó rifo inono God da Gaganu nghaĩ ititigeta urie. Anada bee mo, Pol da gaga mo, gaa bee ra aĩ, gavera ra, ananu ningia tanana urota God da Gaga irugeta egeguturie.
ACT 17:12 Aghá urota, Jiusi enembo oruabe, Grik embobo oruabe, kotú Grik evevetu bingáde vitiria-mi, Pol da gaga niningigea, Iesu gaabee egeguturie.
ACT 17:13 Pol Beria bogu naava irirota, God da Gaganu minono rieta, Jiusi enembo Tesalonaika bogu naava vitiria-mi niningigea furia, Beria bogu naava bububugea, Pol ungá Sailas gha tuvari-du o dari-du enemboda neno evuruturie.
ACT 17:14 Aghá ueta, Iesu da yaveromi Pol ninenguturieta, karajekena vorarie. Atá, Sailas ungá Timoti gha Beria naava jiriturie.
ACT 17:15 Embobo dumeni Pol kanona ea, numonde aria, Atens bogu naava bububugea, Pol na eghá ririe, “Timoti ungá Sailas gha tutumi ninengota furari-du rere,” aghá ririeta, númane Atens doa kaverea Beria igiguturie.
ACT 17:16 Pol Atens avo, Timoti ungá Sailas gha furari-du kaifa urota, aná bogu naava enemboda ingomi uubu ari god nu tumogha baĩ egegeta uria-nu gia, númandu neno mema jojabe urie.
ACT 17:17 Amindu, Pol na Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* Jiusi de kotú Jiusi enemboda dumeni gitofo God gaabee egegeta uria-de, besiga ininigha urota, uriga eta urie. Kotú fefera inono umó iiava utua bari kambesiva enembode ininigha besiga egegeta urie.
ACT 17:18 Kotú, irugari kakato noni ungagha beago fuava, Pol de besiga egegeta urie. Noni eini rera-da ragaro Epikurian rirota, kotú noni eini Stoik regegeta urie. Pol na Iesu da Gaga Taubana, umó, daiyagha ea amburarivareta jebugea eroruria-nu, irugeta uria-du, irugari kakato dumenimi kuvia gegha regeguturie, “Ená embó be fusama reirie. Umó daiyagha reiri?” kotú dumenimi, “Umó abua dumenida god maneda bingánu reiria-jogo.” aghá regeguturie.
ACT 17:19 Kanisera* mane Areopagus ootova desea irieta, númane Pol bua aria, avo bubua, eghá regeguturie, “Imó gaga reka rieta, námanda tutunova reisi-niningore. Amindu, anada beenu rege, námane niningigore.”
ACT 17:21 Aghá regeguturia-da bee mo, Atens enembo kotú abua dumeni Atens bogu naava vitiria-de dano, númane buro ambi, tefo desea irirota, gaga reka kotú nundubari reka manenu rea niningigaita uno egegeta urie.
ACT 17:22 Areopagus danode desari kambova, Pol na kanisera maneda dibeva jiria eghá ririe, “Amó nímanda naava deĩ urota, nímanda benunu ari kambesi oruabe tambere. Amó rei-gerore, nímane god dumeninu kakara egeguturota, benunu eta rosoravore. Amó eve deĩ urota, benunu ari faro eini tafivutare. Faro tamova donu gefiria aná evere: ‘Ená God Ragaro Jo Ningambi Vitera, Undú Faro Tefo Rei-simbugetore.’ Avore, nímane ená god ragaro jo ningambi irirota, tumogha baĩ eta rosoravore. Umó avouvi, anona oreki karigota niningigaita rosoravore.
ACT 17:24 Ená God rera, unona uutude endade eini-eini nanjogo endava dano, uubu urieta siroruturie. Endade uutudeda Jojabee umouvie. Atá, umó jo enemboda benunu ari kambova enembo irambi eta rouvie. Umó uutude endade dano beda ea irita rouvie.
ACT 17:25 Namonde amó jo God sonembari inono irambi re. Anada bee mo, eini-eini nanjogoda jebuga unona ututa rouvie, kotú namonde andava jebuga fefera yafabe unona ututa rouvie.
ACT 17:26 God na sei embó dabako urieta siroruturieta, unda imemendinu God na ririeta, númanda abua ari abua ari siroruturieta, númanena roo enda niavo-niavo ya nanjigo naa binjugea asusumbaita rousua, kotú fefera domi ya naa binjugea asumbea iririguturogo ambubugaita rousua, God na gategea ririeta, aria, naa binjugea asusumbuguturie.
ACT 17:27 God aghá uria-da bee mo, namonde amó umó tava ea, tambari-du urie. Avotago, God namonde andava jo airobe irambi re.
ACT 17:28 Kotú, nímanda irugari kakato dumeni beago, aghago gigiguturota, eghá gegembuguturie. ‘Ano undavareta futa rouvie. Kotú namonde amó unda anomi retueta jebuga desea vitere.’ Gaga eini mo, ‘Namonde amó unda sasingu re.’
ACT 17:29 Anada bee mo, namonde amó unda sasingu re. Amindu namonde jo nenomi nundubuturota, auri eini (goldi o siliva reta rousua) o singoi eini bua anami uubu ea anadu God gaa rambi aita rosore. God mo jo enemboda ingomi uubu ari aghago irambi re.
ACT 17:30 Enembo dano sei God da Agho Dari jo tanana egegambi re. Amindu númanda sembago mane God gia dotuturie. Avotago, oreki God namonde amó niavo-niavo desea vitera, neno kaveruturota namonde anda ari-bari akokogo karigari-du reirie.
ACT 17:31 God na irurarida fefera eini gateguturieta vitie. Ambova furaita rouvie. Namonde ananu gari-du rea, God ririeta, unda Mendi amburarivareta jebugea erorurie. Irurarida feferava, God na rata, aná embó amburarivareta eroruria-mi, enembo nanjogo unona beedu-enembo iruraita rouvie. Umó enemboda ari-bari akokogode taubanadedu rea, unda beedu-enembo iruraita rouvie.”
ACT 17:32 Avore, Pol na Iesu ambua eroruria-da gaganu ririeta niningigea, enembo dumeni kuvia gegha regeguturie. Kotú dumeni eghá regeguturie, “Ambova kaverea fu, ená gaganu rekago riradi niningigore!”
ACT 17:33 Aghá regeguturieta, Pol erea arie.
ACT 17:34 Enembo dumeni Pol da gaga niningigea, Pol da yavero egegea, Iesu gaabee egeguturie. Areopagus da kanisera maneda eini, ragaro Dionisius de, evetu ragaro Damaris de, kotú enembo dumenide dano Iesu gaabee egeguturie.
ACT 18:1 Anada ambova, Pol erea bogu naa ragaro Atens doa aria, bogu naa eini, ragaro Korin, avo buburiturie.
ACT 18:2 Aghade, Pol jo ya bubambi irieta, Rom enemboda kotofu ragaro Klodias na Jiusi enembo Rom vitiria-nu serigari-du tuviturie. Tuvitueta, Jiusi embó eini ragaro Akwila unda evetu Prisila gha Rom doa, kotú Rom da frovensi ragaro Itali doa aria, Korin asusumbuguturie. Akwila umó bogu naa eini ragaro Fontus avo siroruturie. Pol ambova aria, Akwila nuyaegha tanana ea, númane tamo ea, kokomana egeguturie.
ACT 18:3 Aghá ea, numonde evirota, danode buro egegeta urie. Anada bee mo, numonde dano eembo-bo bua fifinembeta uria-mi dobo ea bua iiava utua guri bubugeta urie.
ACT 18:4 Pol Korin irirota, fefera inono Nangu Undarida Feferava iiava Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* avo terua, Jiusi enembode, kotú númanda gitofode dano, Iesu gaabee egegari-du gagami neno undita urie.
ACT 18:5 Aghá ueta, Sailas ungá Timoti gha Masedonia Frovensi vareta furia Korin buburiturie. Urieta, Pol dobo arida buro doa, minono nuenembo reta urie. Unda minonova: “God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini ninengota furari-du riria, aná Iesu re.” Aná gaganu, Jiusi enembodava irugeta urie.
ACT 18:6 Aghá ueta enembo dumeni erea, Pol bureguturota, tauga kavanana regeguturie. Aghá egeguturia-du umó ambo fotea, unda ombarida fonjanu dodoviruturieta, númanda dibeva vovorurie. Aghá ea doa, eghá ririe, “Amó Iesu da Gaga reta rora-nu, gaabee egegadora mo, nímane jebugaita rosoravore. O injigha egegadora mo, nímane amburaita rosoravore. Atá aná nenuka nímandava re. Avore, oreki nímane doa, amó ya Jiusi enemboda gitofodava Iesu da Gaga raita rore.”
ACT 18:7 Aghá rea doa, Pol unda natofo, Jiusi enembo, doa aria, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo kasava kambo einiva evita urie. Aná kambo numamoda ragaro Titius Jastus re. Umó Jiusi enemboda gitofo eini re-tago, umó God gaabee eta urie.
ACT 18:8 Aghade, Jiusi enemboda nghaĩ itari kamboda barirari eini, ragaro Krispus, unda natofode Jojabee gaabee egeguturie. Aghá uria-nu niningigea, Korin enembo dumeni iiava, Iesu da Gaga ningia gaabee egegea, bafutaito egegeta urie.
ACT 18:9 Tumba eini, Pol barau urota, unda barauva Jojabeena undava eghá ririe, “Mania oru ata! Anda gaga rirota iri! Mania doata! Anada bee mo, imó anona kaifa aita rore. Ená bogu naava enembo oruabe amó gaabee eta rousua-du imó jo avona dambi aita rousue.”
ACT 18:11 Aghá ririeta ningia, Pol avo irirota, God da Gaga iruguta aria, marabe 18 sidara urie.
ACT 18:12 Aghade, Rom enemboda kotofumi ririeta, Rom embó eini ragaro Galio, aná frovensi jojabe ragaro Akaiya da kotofu embó urie. Aghá ea irieta, Jiusi enembo Korin avo danode desea, Pol nandia bundia bua, koto kambesiva aria, Galio dava bububuguturie.
ACT 18:13 Bubua, eghá regeguturie, “Ená embó aná God nu gaabee ari-du, emboro dibe eini iruguturota, námanda agho dari vitia, aná bejari-du reirie.”
ACT 18:14 Aghá regeguturieta, Pol gaga raita ueta, Galio na sei aná Jiusi enembodu eghá ririe, “Atá, ená embó dara eini o, ari akuago eini asua mo, amó nímanda gaga ningasire.
ACT 18:15 Avotago, umó jo námane Rom enemboda agho dari bejambi re. Nímane nendufa nímanda gagadu rea, nímanda ragarodu, kotú nímane Jiusi enemboda agho dari-du besiga rosoravore. Amindu, amó jo nímanda besiga rosora-du gaga eini rambi aita rore.” Aghá ririeta, unda kaifa kakato dumenimi, Jiusi enembo koto kambesiva fufuguturia-nu tuviturieta isaghava bububuguturie.
ACT 18:17 Bububuguturieta, enembo dumenimi Jiusi enemboda nghaĩ itari kamboda barirari ragaro Sostenes reta bua, koto kambo sisiva dedeguturie. Aghá ueta, Galio gerurie-tago, aná embobodu donu eini jo rambi re.
ACT 18:18 Pol Korin avo Iesu da yaverode, fefera yafabe vitirie. Anada ambova númane doa, Pol umó Akwila nuyae Prisila ghade dano vorea aria, karaje kasava naa eini Senkria bububuguturie. Anava irirota, Pol umó God dava gaga eini be gajituria-du, umó Jiusi enemboda agho darinu nundubuturota, unda fouma aruguturie. Aghá ea, Pol umó, Akwila nuyae Prisila ghade dano Siria Frovensiva yaita ghaava* vorea igiguturie.
ACT 18:19 Aria, bogu naa eini, ragaro Efesus bububuguturie. (Efesus rera, ambova Pol na Akwila nuyae Prisila gha avo doa arie.) Pol aria Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* terua, numonde Jiusi enembode besiga urie.
ACT 18:20 Aghá ea, aná Jiusi enembo fefera yafabe numonde irari-du regeguturie-tago, Pol umó jo “Avore,” rambi re.
ACT 18:21 Atá, aná kambo doa vovorurota, eghá ririe, “God uno adua mo, amó kaverea eve furaita rore.” Anada ambova Pol ghaava vorea siregea Efesus doa arie.
ACT 18:22 Aria, bogu naa ragaro Sisaria bubua, ghaa avo doa, ekami Jerusalem arie. Aria bubua, Iesu da yavero ghanena ea doa, Antiok bogu naava arie.
ACT 18:23 Aria, fefera tufoko avo evia, kotú erea aria, Galesia Frovensi kotú Frijia Frovensiva deĩ urota, Iesu da yaverodava minono reaveta, númane dano gangorogha niningiguturota, ano egegeta urie.
ACT 18:24 Aghade, Jiusi embó eini ragaro Apolos bogu naa ragaro Aleksandria siroruturia-mi erea aria, Efesus bogu naava buburiturie. Atá, ená embó Apolos rera, umó beforo gari embó eini re, kotú God da Gaga mane seibe gia tanana ea goghó urie.
ACT 18:25 Kotú, umó daiyagha Iesu da yavero asua-da emboro enembo einimi seibe undú isuri urieta tanana urie. Amindu Iesu avouvi, kotú Iesu da endava vitiria kikinu gangorogha ininigha isuri eta urie. Avotago, Jon Bafutaito Ari Kato uvumi enembo bafutaito eta uria, umó gari re. Tago, Iesu umó daiyagha-daiyagha unda Asisi Kakarami enembo bafutaito eta uria-nu, Apolos jo ningambi vitirie.
ACT 18:26 Aghade Apolos aria, Efesus bogu naa bubua, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* iru-furu eta urie. Umó Jiusi enembodu jo oru ambi irirota, Iesu da kikinu minono reta urie. Aghá ueta, Aquilla nuyae Prisila ghana ningia, Apolos unumbea bua aria númanda kambova bubua, namonde amó daiyagha Iesu da anomi ya God dava bububugasira-da gaganu Apolos dava isuri ea goghó egeguturie.
ACT 18:27 Anada ambova, Apolos umó Akaiya Frovensiva yaita ririeta ningia, Iesu da yavero oruabe Efesus vitiria-mi, umó sonembaita egeguturie-gea, gaga ingisova gefirie. Ingiso mo, Iesu da yavero oruabe Akaiya vitiria daiyagha undú “Orokaiva!” rirota ghaito teno fufugegari-du rea gefirie. Gembua ututurieta, Apolos aná ingisonu bua rekimbea aria, Akaiya Frovensiva bubua, enembo avonu God na sonembuturieta, umó sei gaabee egegeta uria-nu, númandu Apolos na neno evuruturieta ano egeguturie.
ACT 18:28 Anada bee mo, umó natofoda dibeva jiria, Jiusi enembode be ininigha besiga eaveta, be dodogeta urie. Aghá urota, umó God da Gaganu eghá isuri eta urie, “God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini ninengota furari gaa riria, aná Iesu re.”
ACT 19:1 Apolos umó Korin bogu naava irieta, Pol Frijia Frovensi kotú Galesia Frovensivareta rekimbea aria, Efesus bogu naava buburiturie. Bubua avo, Iesu da yavero dumeni tambua, uriga urie. “Nímane Iesu gaabee urera mo, Asisi Kakara nímandava asuguturia, aĩ?” Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Asisi Kakara rera, námanda tutunova oreki reisi-niningore.”
ACT 19:3 Aghá regeguturieta-gea, Pol eghá ririe. “Atá, nímane bafutaito uria aghade, nghaĩ itari daiyagha urieta niningiguture? Regege ningore!” Aghá ririeta-gea, númane mino eghá regeguturie, “Jon Bafutaito Ari Katoda daiyagha riria-nu urota, námane bafutaito egeguturere.”
ACT 19:4 Aghá regeguturieta-gea, Pol eghá ririe, “Israel enembo númanda ari-bari akokogo isagha eaveta, Jon númane bafutaito eta urie. Atá, Jon embó eini unda ambova furaita rouvia-nu gaabee ari-du rea, aghá eta urie. Kotú embó eini riria, aná Iesu re.”
ACT 19:5 Aghá ririeta niningigea, númane Jojabee Iesu da ragarova bafutaito egeguturie.
ACT 19:6 Aghade, Pol da ingomi númanda tamova ititurieta, Asisi Kakara vorea númandava asuguturie. Urieta, númane gaga tinongu-tanongu rirota, God da Gaga isagha egeguturie.
ACT 19:7 Embobo dano 12 dava aghá siroruturie.
ACT 19:8 Aghade Pol, jo oru ambi, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* marabe bakodeda rova iru-furu urota, Jiusi enembode besiga eta urie. Aghá urota, God daiyagha enembo natofo* jede neno bua, kaifa aita riria-nu, gaabee ari-du rirota, numonde besiga egegeta urie.
ACT 19:9 Aghá ueta, enembo dumeni, aná gaga jo ningia gaabee ambi egegeta urie. Aghá urota, enembo natofo jededa rorova, kotú dibeva Jojabeeda Gaganu kuvia gegha reta urota injigha egeguturie. Aghá uria-du, Pol umó Iesu da yavero bua rekimbea iiava danode, desari kambo eini, embó ragaro Tiranus da kaifa eta uria-va, fefera yafabe gagada beedu rea niningigeta urie.
ACT 19:10 Aghá urota, vitiriago, ghaeko ungagha sidara urie. Aghade, Esia Frovensiva, aná Jiusi enembode númanda gitofode dano Jojabeeda Gaga niningiguturie.
ACT 19:11 Aghade, God na Pol dava ano utuaveta, ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta siroreaveta, enembo oruabe gigigeta urie. Sei jo aghago gambi, númanda tutunova siroruturieta gigiguturie.
ACT 19:12 Pol buro urota, eembo eini abaguva dighita uria, o eembo beforova asugeta uria-nu enembomi bua iiava, kae bua vasia iririgari enembodu utua reaveta righia jejebugeta urie. Kotú taimu enemboda tamova irari fuava, isaghava bububugeta urie.
ACT 19:13 Jiusi enembo dumeni iru-furu egeguturota, enemboda tamova taimu tuveta urie. Aghá urota, enembo dumenimi Jojabee Iesu da ragarova taimu tuvaita nundubuturie. Aghá nundubuturota, númane eghá regegeta urie, “Pol da minono reta rouvia embó Iesu da ragarova, imó furá bubadi rere!”
ACT 19:14 Aghade, Jiusi enemboda fristida* beforo righari ragaro Skeva da sasingu vivide dano 7 beago, aghagonu egegeta urie.
ACT 19:15 Fefera eini númane aghá egegutueta taimumi númandava eghá ririe, “Iesu amó gari re, kotú Pol da bingá amó rei-niningore. Atá nímane avouro, amó jo gambi re.”
ACT 19:16 Aghá rea doa, umó ano ea erea, aná enembo 7 dea babaghegea, númanda eembo-bo righia kikisoreguturieta, númane tatangu gutiturota, tarobagha oru susumbuguturie.
ACT 19:17 Aghá uria-nu niningiguturie-gea, Jiusi enembode númanda gitofode dano Efesus vitiria-mi, oru egeguturota, Jojabee Iesu da ragaro kakara egegeta urie.
ACT 19:18 Aghade, Iesu da yavero dumeni beago natofoda dibeva númanda ari-bari akokogo isagha egeguturie.
ACT 19:19 Natofo dumeni sei simboro egegeta uria, kotú kae ririkigeta uria-mi ereregea, númanda simboroda bukade kaeda bukade dano bua furia, natofoda dibeva ivariva dungiturieta evia sidara urie. Aná buka dungituria-da mino, aná kina 1,250,000 aghago re.
ACT 19:20 Aghá urieta, enembo dano Jojabeeda ano aghade gia, kotú unda Gaga ningia gaabee egeguturota, Iesu da yavero oruaruabe egeguturie.
ACT 19:21 Anada ambova, Pol kaverea, Masedonia Frovensi kotú Akaiya Frovensiva rekimbea, Jerusalem yavaita nundubuturie. Aghá nundubuturota, eghá ririe, “Amó ya Jerusalem bubota-gea, ambova God amó ninengota, Rom yaita rore.”
ACT 19:22 Umó Esia frovensiva buro urota, unda sonemba kakato ungagha, Timoti ungá Erastus ghanu ninenguturieta, Masedonia Frovensiva igiguturie.
ACT 19:23 Rifo aghade, Esia Frovensi rova, Efesus anava, Iesu gaabee egeguturia enembodu, dara jojabe siroruturie.
ACT 19:24 Aghade, embó eini ragaro Demitrius unda kokomanade dano, numonde guri baita rea, auri eini siliva reta rousua-mi uubu ea, eini-eini dumeni simbugeta urie. Atá, númanda buro jojabe mo, númane god eini, ragaro Artemis, reta rousua-da Tafaroro Ari Kambo ijoijokoko, ingomi bua yarida inono aghagonu, simbugeta urie. Avore, ená buro, Demitrius na kofiri ueta, unda kokomanade númanda guri oruabe siroreaveta bubugeta urie.
ACT 19:25 Ená embó Demitrius rera na, aghi jufirieta, unda kokomana furia, undava desuturieta, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, ená buromi namonde amó guri bubugeta rosore.
ACT 19:26 Atá, Pol da donu eta rouvia, kotú donu reta rouvia-nu, nímane nendufa gigigeta rosoravore. Pol da reta rouvia aná, namonde anda ingomi uubu eta rosora, jo god bee irambi re. Aghá reaveta, Efesus enembo, kotú namonde anda Esia Frovensida naa oruabe númane umonu gaabee egegeta rousue.
ACT 19:27 Oreki enembo oruabe Esia Frovensiva, kotú roo enda oruaruabeva namonde anda god Artemis du benunu egegeta rousue. Avore, enembo oruabe Pol gaabee egegadua mo, Artemis de unda tafaroro ari kambodeda bingá aná bee tefo gaa regeguturota, namonde anda burodu fara egegaita rousue.”
ACT 19:28 Demitrius na aghá ririeta ningia, aná enembo desea vitiria-mi, númanda neno gambua usera-usera urota, koko fugia eghá regeguturie, “Namonde anda bogu naa Efesus da god Artemis aná jojabe re.”
ACT 19:29 Aghá rirota irieta-gea, aná kambesiva enembo nanjogo dano ningia, be jojabemi gaga airo-airo egeguturie. Aghade, Masedonia embobo ungagha, Gaius ungá Aristarkus gha seibe Pol de dano deĩ egegeta uria-nu, tatavami nandia bua, aná naada usari kambesiva igiguturie.
ACT 19:30 Aghá uria-du, Pol terua, aná natofo usituria-du gaga raita urie-tago, Iesu da yaveromi, rourogo Pol data amburauve-degea ririeta, umó doa, airo iyasi ea jiruturie.
ACT 19:31 Kotú frovensida babarigari sei Pol de kokomana uria-mi, aghi ititurieta aria, Pol dava buburiturie. Rourogo umó aná usituria kambesiva ya terauve-degea regeguturie.
ACT 19:32 Aghá ueta, aná usituria enembomi, koko rea gaa rirota dumenimi gaga eini regeguturota, kotú dumeni gaga ero eini regeguturie. Anada bee mo, númane bee dodu usituria-du mana-mana egeguturie.
ACT 19:33 Aghade, Jiusi enembo regeguturieta, númanda embó eini, ragaro Aleksander erea jiriturieta, enembo natofo jede gigiguturie-gea, eghá regeguturie, “O umó aghajora ruru ra-jogo.” aghá regeguturieta, Aleksander be doari-du ingomi toghoto ea ririe, “Amó jo ruru irambi re,” ririe.
ACT 19:34 Aghá ririeta, Aleksander umó Jiusi embó tanana urie-gea, númane fefera goroto ungaghada rova, rourogo unda gaga ningauve-degea, koko fugia eghá regeguturie, “Efesus bogu naada god ragaro Artemis, aná jojabe re.”
ACT 19:35 Ená fefera goroto ungagha (2 hours) retora, sidara urieta-gea, anada ambova, Efesus enemboda barirari einimi erea jiria eghá ririe, “Be dodoge!” ririeta, enembo dano be dodoguturieta, ririe. “Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde amó gari re, namonde amó Efesus enembo re. Namonde anda god Artemis da tafaroro ari kambo, kotú undú singoi kakara uutuvareta jua vovorurieta, namonde amó Efesus enembomi bua kaifa eta rosore. Ená enembo dano gari re.
ACT 19:36 Enembo avona jo fara ambi eta rousue. Amindu nímane durumugea nundubea goghó egege! Rourogo ari akuago eini egegareta!
ACT 19:37 Ená enembo jo namonde anda tafaroro ari kambova eini-eini eini bagia ambi re. Kotú namonde anda god Artemis da ragarova gaga akuago jo rambi re. Aghá re-tago, nímane dodu ená enembo nandia bundia bua fufugeto?
ACT 19:38 Namonde anda koto fefera vitie, kotú irurari kakato beago vitie. Amindu, Demitrius unda kokomanade koto aita uradua mo, númane koto fefera aghade furá gaga rea niningigasue.
ACT 19:39 Atá nímane gaga eini rea ningari uno egegadora mo, rata-gea, enembo fufugota rea ningaita rosoravore.
ACT 19:40 Avotago, namonde anda oreki donu egegetora-du, avona furá uriga auve-degea, amó oru rore. Anada bee mo, namonde amó eve desea besiga etora-da bee eini tefo re.”
ACT 19:41 Aghá rea doa, umó aná enembo natofo dano ninenguturieta, kambova igiguturie.
ACT 20:1 Aná duberuda ambova, Pol na ririeta, Iesu da yavero danode desiturie. Aghá urieta, Pol neno gangorogha númane ghanena ea, umó erea, Masedonia Frovensi rekimbea irurota, gaga dumeni ririeta, enembo naa oruabeva ningia, gangoro egeguturie. Aghá ueta, Pol umó Masedonia Frovensi doa aria, Gris Frovensiva bubua irieta,
ACT 20:3 marabe bakode sidara urie. Anada rorova, Pol umó Gris Frovensi doa Siria Frovensiva uvu ghaade* rekimbea yaita nundubuturie. Avotago Jiusi enembomi umó daita manaka gaitueta niningurie. Ningia, umó kaverea Masedonia Frovensi kena yaita nundubuturie.
ACT 20:4 Aghade, embobo dumeni Pol de kanona ea, numonde yaita regeguturie. Eini aná Beria tofo, embó ragaro Sopater, aná Pirus da mendi re. Kotú dumeni mo, Tesalonaika embobo ragaro Aristarkus ungá Sekundus gha re. Kotú embó eini aná, Derbe tofo unda ragaro Gaius re. Dumeni aná Esia Frovensi embobo Tikikus ungá Trofimus gha re. Kotú eini mo Timoti re.
ACT 20:5 Ená enembo rera, númane Pol de sei aria, naa ragaro Troas avo námane kaifa egegutueta,
ACT 20:6 Yisti Tama Ari Banauda* ambova, namonde dano ghaava vorea, Filipai bogu naavareta rekimbea irueta, fefera ingo dabako sidara urieta, námane Troas bubua, námanda kokomana Pol de avo irieta tatambuguturere. Námane dano anava fura dabako vitirere.
ACT 20:7 Aghade námane anava irirota Fura Ijokoda tumbade, námane Jojabee nundubuturota, faravade vaini de, ananu undaita urota, kambo einiva terua, kambo tu doa vitia, itiva asusumbuguturere. Aghade, Pol gaga rirota irieta, tumba riria aria tumba, rorova urie. Anada bee mo, rifo atadua Pol Troas doa yaita urota urie.
ACT 20:8 Kotú námane vitirera anava nanefa oruabe dungea ituturieta vitirie.
ACT 20:9 Aghade, mendi gimasa eini ragaro Yutikus, Pol da minono ria-nu ningaita vitia, yaura bari too beva asumbea irieta, Pol minono rieta, Yutikus evomi dibe baĩ urieta evirie. Aghá roururiago yaura bari bebatovareta jua vorea endava dea ambubuturieta, námane vorea bua righia kaveruturera mo, umó ambubuturieta gigiguturere.
ACT 20:10 Aghá urieta, Pol erea furia, aná mendida etova ratea gonea vasia vovorurota, oghimbea eghá ririe, “Mania mema egegata! Umó avore.” Aghá ria, umó jebuguturie.
ACT 20:11 Aghá uria-da ambova, námane dano, arera aná kambesiva vitia asumbea, Jojabee nu nundubuturota, faravade vaini de undidiguturere. Pol rekago tutuno ea gaga rieta, rifo atiturieta erea, natofo doa serigea arie.
ACT 20:12 O Troas naava enembo erea, Yutikus de dano gangorogha kambova igiguturie.
ACT 20:13 Atá, Pol da kokomana retora, namonde danode sei arera ghaava* vorea, bogu naa Asos avo Pol tambaita igiguturere. Umó námanena rekimbea ya umó anava fendari-du ririe. Anada bee mo, unona ekami yaita urota, aghá simbuguturie.
ACT 20:14 Aghá urota, Pol umó aria, Asos bubua, námane tambua námanda ghaava vovorurieta, namonde danode Asos doa naa ragaro Mitilini rekimbea igiguturere.
ACT 20:15 Arera bubua, avoreta rekimbea arera, enda butu eini ragaro Kios serigutueta, rifo atiturie. Aghá urieta arera, enda butu eini ragaro Samos terua, avo eviviguturere. Evia rifo atiturieta arera, enda butu ragaro Militus avo buburiturere.
ACT 20:16 Pol umó bogu naa ragaro Efesus doa serigaita ririe. Anada bee mo, umó Esia Frovensi avo fefera eini tefo irari uno ambi urie. Umó banau ragaro “Pentikos” reta rosora, anada dibe kena ya Jerusalem bubari uno urie.
ACT 20:17 Pol na aghi ninenguturieta aria, enda butu Militus reta aria, Efesus bogu naava, Iesu da yaveroda babarigari undava fufugari-du ririe.
ACT 20:18 Buburiturieta, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, amó seibe furera, anava reta oreki anda tutunova eve etera, amó Esia Frovensiva, nímandava irieta, anda irari daiyaghago gigigutaravore.
ACT 20:19 Jiusi enembo númane andava ari-bari akokogo urota, amó daita manaka gaegegeta egeguturie. Amó jo amindu anda buro doambi re. Amó sabua* ea, veveragha Jojabeeda buro eta urere.
ACT 20:20 Kotú amó ená oya yafabe nímane sonembaita rea, anda nundubari isagha eta urere. Enembo natofo jededa dibeva, kotú enemboda kambova amó gaga taubana kotú fakarago reta urere.
ACT 20:21 Aghá rirera-da bee mo, enembo ningia jejebugari-du reta urere. Amó Jiusi enembodava kotú Jiusi enemboda gitofodava, neno kaverea númanda ari-bari akokogo God dava isagha egegea, namonde anda Jojabee Iesu gaabee ari-du rirere.
ACT 20:22 Avore, oreki God da Asisi Kakarami retueta, amó erea, Jerusalem rekimbea yaita rore. Avo donu tambaita rora, amó jo gambi re.
ACT 20:23 Atá anda dabako gia tanana rora, aná God da Asisi Kakara na reaveta enembo kambesi kambesi kotú naa naada gorotova fuava eghá reta rousue, ‘Indava dara siroraita rouvie. Kotú imó bua diburava itaita rousue.’
ACT 20:24 Avotago, amó amburari-du jo oru ambi rore. Anada bee mo, Jojabee Iesu andava buro donu ututuria ananu urota irogo amburadora mo, taubana re. Aná mo, God da enembodu jebuga ututa rouvia-da Gaganu isaghava rasire.
ACT 20:25 Amó nímanda gorotova irirota, God namonde amó daiyagha kaifa eta rouvia, ananu reaveta niningigeta ureravore. Avotago amó rei-gerora, nímane jo rekago anda dibe be gambi aita rosoravore.
ACT 20:26 Amó oreki gaga isagha rore, nímane jebuga tumanadu irari jo tambambi egegadora mo, aná jo anda dara irambi re.
ACT 20:27 Anada bee mo, God umó donu aita rouvia-de, kotú donu uno eta rouvia-de ananu, iruguturota reaveta niningigeta ureravore. Kotú amó jo enemboda nundubari-du oru ambi re. Amó gaga danonu isaghava reaveta nímane dano niningigeta ureravore.
ACT 20:28 Aghade, nímane God da Asisi Kakarami ritata, Iesu da yaveroda babarigari ea vitera-dava eghá rere, ‘God da natofoda asisi unda Mendida tatangumi seghea rururia-nu kaifa ea goghó egege!’
ACT 20:29 Amó eghá rera-da bee mo, evere. Anda ambova, embobo dumenimi furá, Iesu da yavero kuviraita regeguturota, irugari akokogonu irugaita rousue. Aghá urota, kuvirari da goroto eini jo kasovigambi aita rousue.
ACT 20:30 Aghade ambova nímanda rorova enembo dumeni erea, gavera raita rousue. Iesu da yavero daiyagha Iesu du goitu fotea, númanenu gaabee egeguturota, ambo-ambo ari-du, gavera raita rousue.
ACT 20:31 Aghá egegaita rousueta, kaifa ea goghó egege! Amó daiyagha ghaeko bakodeda rova nímanda gorotova irirota, tumba onembo neno memagha, kotú jiigha nímane irugeta urera ananu, nundubea goghó egeguturota iririge!
ACT 20:32 Atá ambova, amó jo nímane kaifa ambi aitare. God nímane kaifa ari-du rea, benunu rore. God da sonembava unda gaga minono reta urera, ananu nundubea gaabee egeguturota, God jo dodogambi aita rosoravore. Atá God inono re. Unona nímane ená endava kaifa aita rouvie, kotú unona uutuva ea simbugota, nímane God da yavero tumanadu iririgaita rosoravore.
ACT 20:33 Amó jo enembo dumenida guri o gugua-ghayafadu muu undambi re.
ACT 20:34 Nímane nu reisi-geroravore: anda ingomi buro ea, guri bua, anda kokomanade undari-bari nanjogo basira-nu, dano mino utua bubuguturere.
ACT 20:35 Amó aghá urota, daiyagha daiyagha makasi enembo sonembasira ananu, irugeta urere. Aghá urota, Jojabee Iesu undufako gaga donu riria, nundubea-nundubea eta urera aná evere: Gangorogha ea simbugea utadora, aná taubana re. Tago mino bari aná jo taubana irambi re.”
ACT 20:36 Pol umó aghá rea sidara ea, umó numonde danode koubomi jejengirea, benunu egeguturie.
ACT 20:37 Benunu ea, sidara urie-gea, dano erea jiji-jiji regeguturota, numonde Pol ghanena ea, nandia muno egeguturie.
ACT 20:38 Anada bee mo, umó rekago jo furambi aita rouvia ananu, niningiguturia-gea, neno mema jojabe egeguturie. Aghá egeguturota, númane Pol unumbea bua aria ghaava* ititurieta vovorurie.
ACT 21:1 Námane Pol de ghaava* vorea, námane aná Efesus enembo ghanena ea ninenguturieta irueta, námane dibe dambu rekimbea arera, enda butu eini ragaro Kos avo tetereguturere. Terua bubua rekimbea irueta, rifo atiturieta, námane enda butu eini, ragaro Rodes, avo bubua arera, naa ragaro Patara avo tetereguturere.
ACT 21:2 Terua, aná ghaa avo doa, ghaa eini tava egegea, ghaa eini frovensi ragaro Fonisia avo yaita ueta ningia, aná ghaava vorea rekimbea igiguturere.
ACT 21:3 Rekimbea irurota, Saiprus enda butu gia ingo anda kena doa serigea rekimbea arera, bogu naa ragaro Tair, Siria Frovensi avo teterurere. Terua, aná ghaava soro anava tigasueta vorasue.
ACT 21:4 Aghade, námane aná ghaa doa vitia, Iesu da yavero dumeni tambua, númandava avo fura eini eviviguturere. Kotú númane Asisi Kakarada anomi Pol rourogo Jerusalem yauve-degea regeguturie.
ACT 21:5 Atá, námane avo vitirera fefera sidara urieta, námane erea yaita yavi ueta, Iesu da yavero avo dano, evetu embó, ariri yarata, mendi sasingude dano yavi ea erorurieta, namonde danode vorea arera, ghaa fafova bububugea, námane dano koubomi jejengirea benunu egeguturere.
ACT 21:6 Benunu ea doa, námane erea naava enembo ghanena ea, námane arera, ghaava vovorueta, númane kaverea naava igiguturie.
ACT 21:7 Aghá ea, námane Tair reta rekimbea arera, bogu naa ragaro Tolemeas teterurere. Iesu da yavero avo tambua, fefera dabako namonde vitirere.
ACT 21:8 Anava evia, rifo atiturieta, námane aná bogu naa doa arera, bogu naa eini Sisaria avo bubua, embó eini Iesu da ragarova minono reta uria, ragaro Filip dava eviviguturere. Atá Filip rera, undari Jerusalem avo vesa boanda ari-du rirota, sei embobo dano 7 gateguturia-da eini umó re.
ACT 21:9 Filip da sasingu aririkoko ungagha-ungagha vai ambi irita uria, númane aná feroveta re.
ACT 21:10 Námane avo fefera oruago irieta, feroveta eini, ragaro Agabus, Judia Frovensi reta furia,
ACT 21:11 námandava bubua, Pol da abaguva dighari siirinu bua undufa unda eka ingo bundia, eghá ririe, “Atá amó ená eka ingo bundetueta reisi-geroravore. Asisi Kakara eghá reirie, ‘Jerusalem avo Jiusi enembomi erea, ená abaguva dighari siirida numamonu nandia, eghá bundia bua ya, namonde anda gitofo Rom enembo dava ututugaita rousue.’”
ACT 21:12 Aghá ririeta ningia doa, námane naa enembode dano, Pol rourogo Jerusalem yauve-degea bureguturere.
ACT 21:13 Bureguturie-tago, umó eghá ririe, “Nímane dodu jii rieta, amó neno mema ro? Atá amó Jerusalem avo bundaita rouvia, aná avore. Kotú amó Iesu gaabee eta rora amindu, amó data amburaita rora beago, avore. Amindu amó jo oru ambi re.”
ACT 21:14 Umó aghá rea, námanda gaga jo bambi urieta jarea doa, námane eghá regeguturere, “Avore, Jojabeeda uno aghagonu ae!”
ACT 21:15 Aghá regeguturera-da ambova fefera dumeni sidara urieta-gea, erea námanda eini-eini taimbea bua, Jerusalem igiguturere.
ACT 21:16 Kotú Iesu da yavero dumeni aná bogu naa Sisaria vitiria-mi erereguturieta, namonde igiguturere. Arera avo bubua, námane niavo evivigaita rosora-nu, númanena iruguturie. Atá, aná kambo numamo aná butu Saiprus embó re, unda ragaro aná Nason re. Umó aná seibe sei tutunova Iesu da gaabee ari kato eini urie.
ACT 21:17 Námane arera bububuguriturieta, Iesu da yavero dumeni Jerusalem vitiria-mi, gangorogha, “Oro, oro, kaiva!” rea, vuria dasea námane bububuguturie.
ACT 21:18 Aghá urieta, tumba dabako evia rifo atiturieta, námane Pol de dano erea, Jems gigigaita arera, Iesu da yaveroda babarigari dano avo tatambuguturere.
ACT 21:19 Aghade, Pol na númane ghanena ea, umó Jiusi enemboda gitofoda gorotova buro eta uria-da rova, God donu urieta siroruturia-nu, isuri urieta niningiguturie.
ACT 21:20 Aghá ririeta niningigea, númane dano God du raga rea doa, eghá regeguturie, “Pol, imonu rei-geroravore, namonde amó Jiusi enembo natofo jede nanjogo dano Iesu nu gaabee egegeta rousue. Kotú Moses da Gaga beago kaifa ea goghó egeguturota vitere.
ACT 21:21 Enembo avona-avona futa inda tamova gavera eghá rita. Inona namonde anda natofo Jiusi enembo dumeni sei namonde anda gitofoda gorotova naa dighia asumbuturia-dava arera, Moses da Agho Daride, kotú namonde amó Jiusi enemboda evovo doari-du rari gaa reravore. Kotú númanda sasingu vivideda viida mendó andoro ananu rourogo tafugauve-degea rari gaa ananu, gavera namonde anda natofo Jiusi enembo Jerusalem eve reaveta ningita rousue.
ACT 21:22 Imó tumbo futara aná, númane tutumi ningaita rousue. Amindu, namonde amó daiyagha egega?
ACT 21:23 Avore, námane, imó eghá adi uno rosore. Enava embobo ungagha-ungagha jijiregea irieta rei-gerora, númane God da buro dumeni egegaita, God dava be gajiturie-gea, fouma jo arugambi eta rousue. Atá númanda fefera aná etia sidara etue.
ACT 21:24 Amindu imó nemonde igige, Moses da Agho Dari-mi donu reiria aghagonu inona númanda fouma arugarida mino utadi-gea, ambova fouma arugoe. Aghá ea, vesa dea dungaita rouvia-da, nino-okada mino, inona utadi! Aghá adora mo, imó Moses da Agho Dari kaifa eta rora, aná enembo dano gia tanana egegaita rousue. Kotú inda tamova unongu regeguturia dano gavera, aná tanana egegaita rousue.
ACT 21:25 Namonde amó Jiusi enemboda gitofo avona Iesu gaabee uria-dava ingisova enanu sei gegembuguturere. Nino oka dea bua ya, ingomi uubu ari god da dibeva vesa dungadua-nu undauve-degea regeguturere. Kotú tatangu undauve-degea rirere. Kotú nino oka ivasi itota ukova dimbua amburadua-nu undauve-degea regeguturere. Kotú dita faima auve-degea regeguturere. Atá númane jo Moses da Agho Dari dano kaifa ari-du rambi re.”
ACT 21:26 Jems aghá ririeta, Pol umó aná embobode dano simbugea God du Tafaroro Ari Kambova* igiguturie. Moses da Agho Dari donu reiria ananu ea sidara ari-du, Pol na Tafaroro Ari Kambova buro kakatodu eghá ririe, “Ená embobo ungagha-ungagha sonembeta riara amode dano, námane eini-eini simbugetore. Amindu, númanda ragaro gembadi-gea, fura dabakoda ambova númane furá númanda ragarova nino oka dea vesa dungota-gea, númanda be gajarida fefera sidara aita rouvie.”
ACT 21:27 Pol da kokomanada fura sidara aita uua aghade mo, Pol God du Tafaroro Ari Kambo* rova irieta, Jiusi enembo dumeni Esia Frovensi reta furia-mi, umó gia ereregea, umó dari-du neno undidiguturieta natofo jedemi Pol nanandiguturie.
ACT 21:28 Nanandigea, númane be fugia eghá regeguturie, “Israel enembo fufuge, sonembadi! Embó eini iiava roo enda dumeni dumeniva deĩ urota, enembo dano kuvia, númane namonde amó Jiusi enemboda Agho Daride, kotú Moses da Agho Daride, kotú ená God du Tafaroro Ari Kambode injigha ari-du rea, nghaĩ itia irugeta rouvia, aná evere. Kotú umó namonde anda gitofo bua, eve God du Tafaroro Ari Kambova teteruguta-mi ená kambo kakara bebeta uta.”
ACT 21:29 Aghá regeguturia-da bee mo, gitofo enemboda bogu naa ragaro Efesus embó eini, ragaro Trofimus, ungá Pol gha Jerusalem avo deĩ ueta gia, eghá nundubuturie, “Aghajora, Pol namonde anda Agho Dari bejuturota, namonde anda gitofo einigha etia, God du Tafaroro Ari Kambova rei-teterua-jogo,” aghá nundubuturie.
ACT 21:30 Avore, Pol nandituria-da bingá ningia, enembo dano vesó-vesó urota furia avo desiturie. Danode avo desiturie-tago, númane jo aná desari-da ruru gigigambi re. Aghá urie-gea, Pol ingova ghambugea bua, isaghava bububuguturie. Ueta, God du Tafaroro Ari Kamboda bebato gajiturie.
ACT 21:31 Aghade aná enembo desituria-mi, Pol bua amburari-du dedegutueta, anada bingá arieta, Rom enemboda mene-mene ari kakatoda barirari umó niningurie. Aná mo, Jerusalem enembo dano vesó-vesó ari gaa ririeta niningurie.
ACT 21:32 Aghá ningia, jo gaimbo ambi, unda mene-mene ari kakatode númanda beforo righari dumenide dano bua, sumbarimi aria, natofo jededa rorova tetereguturie. Aghade númane, mene-mene ari kakatode númanda beforo righari manede bububuguturieta gigiguturie-gea, Pol rei-deruria avo dodoguturie.
ACT 21:33 Dodoguturieta, beforo righarimi Pol nandia, unda mene-mene ari kakato dumeni seini mane ungaghami bundari-du ririe. Aghá rea doa, uriga eghá urie, “Ená embó mo, avouvi? Umó mo, daiyagha etu?”
ACT 21:34 Uriga urieta-gea, aná natofo jede erea, gaga unda-unda avo kinoto-kanoto regeguturie. Jo gaga dabako rambi urieta-gea, aná mene-meneda beforo righari umó bee dodu Pol data amburari-du regeguturia aná, jo tanana ambi re. Aghá ea, umó mana-mana urie-gea, unda mene-mene ari kakato Pol bua númanda kambesi ghouka dighia ovenembarida rova ya terari-du ririe.
ACT 21:35 Aria, ghoukada ririva bubua aná mene-mene ari kakatomi Pol fumbua vivitiguturie. Anada bee mo, aná natofo desituria-mi Pol daita egeguturie.
ACT 21:36 Númane Pol daita unda ambova tuvia gigiguturota, koko rea, eghá regeguturie, “Dege, amburoe!”.
ACT 21:37 Aghade mene-mene ari kakatomi Pol bua ghouka rova teterugutueta, umó aná mene-mene ari kakatoda beforo righari-du Grik gaami eghá ririe, “Anda gaga itokoko raitata ningi.” Aghá ririeta, beforo righari duduku ea ririe, “Imó mo, daiyagha-daiyagha ea Grik gaami rere? Rege, ningore!
ACT 21:38 Anda nundubari mo, Isip embó eini unda dumeni 4,000 aghago kofiri ea bua, námane Rom enembode mene-mene aita rea, misi gandigha, gii, bere kefata mane bua, kambesi uvu tefova nungaita aria aná mo imó ra-jogo. Imó mo, avouvi? Rege ningore!”
ACT 21:39 Aghá ririeta-gea, Pol ririe, “Amó aná, Jiusi embó re. Amó Silisia Frovensida rova, bogu naa jojabe, ragaro Tarsus, avo siroruturere. Kotú amó ená natofodava minono raita uno rore.”
ACT 21:40 Aghá ririeta-gea, mene-meneda beforo righari umó “avore” ririeta, Pol na ririva jiria, be dodogari-du rea, ingomi toghoto urieta, be dodoguturieta-gea, Pol umó Jiusi enemboda gaami eghá ririe.
ACT 22:1 “Anda afa kaka, ikoko mendi, nghaĩ javea niningige! Amó anda gangada ari gaga raita rore.”
ACT 22:2 Aghá rea doa, Pol Jiusi enemboda gaami rieta, númane ningia goghó egegetueta, Pol eghá ririe,
ACT 22:3 “Amó Jiusi embó re. Amó aná bogu naa, ragaro Tarsus, Silisia Frovensi avo siroruturere. Aghá re-tago, amó eve Jerusalem baborueta, Gamaliel na amó nghaĩ itita urie. Mambube maneda evovo kiki, kotú namonde anda Agho Dari ananu reaveta, ningia goghó eta urere. Oreki nímanda God neno bua nundubuturota desetora, gari dabako aghagonu, amó God nundubuturota irita urere.
ACT 22:4 Amó Iesu gaabee egegeta uria enemboda dumeni, anona deaveta ambubugutuaveta, kotú, nandia bua iiava, diburava itiaveta númane mema itatama egegeta urie.
ACT 22:5 God da fristida* beforo righari mane kotú kanisera* mane dano reisi-gerue, amó gaa bee rere. Númanda kokomana dumeni, Jiusi enembomi bogu naa ragaro Damaskus irita uria-dava, gaga ingisova gembua ututurieta, anona bua, utaita rea arere. Avo arera-da bee mo, Iesu gaabee egegeta uria enembo anavanu nandia seini mi bundia bua furá, eve Jerusalem bubua diburava itaita rea arere.
ACT 22:6 Aghade amó arera, Damaskus bubaita urota, emboro rorova unana jojabe uutuvareta kirivami jarii arigo ea vorea, amó afureguturie.
ACT 22:7 Aghá urieta, amó endava jua vasia irirota, beda ero eghá rieta niningurere, ‘Sol, Sol, imó dodu andava mema fakarago rei-ututo?’
ACT 22:8 Aghá ningia, amó eghá rirere, ‘Jojabee, imó avouvi?’ Ririeta, mino eghá ririe, ‘Amó Iesu Nasaret embó re, imó andava mema fakarago rei-ututeravore.’
ACT 22:9 Anda kokomana dumeni namonde vitirera aná, númane unananu gigiguturie-tago, gaga donu riria jo niningigambi re.
ACT 22:10 Anada ambova amó uriga eghá urere, ‘Jojabee, amó daiyagha aa?’ ririeta, umó andú eghá ririe, ‘Imó, erea ii! Bogu naa Damaskus teradi-gea, God imó buro donu ari-du simbugetua aná, enembo einimi furá rata ningaita roravota.’
ACT 22:11 Aghá ririeta, anda kokomana amó ingova righia unumbea bua aria, Damaskus teterurie. Anada bee mo, amó unana jojabe gerurera-mi, anda dibe soiki urieta, roo jo gia tuvambi urere.
ACT 22:12 Aghade embó eini unda ragaro Ananaius re, umó aná God nundubuturota irirota, namonde amó Jiusi enemboda Agho Dari kaifa ea goghó eta urie. Aghá uua-du, Damaskus bogu naava irita uria Jiusi enembomi, umó kakara egegeta urie.
ACT 22:13 Ená rera embómi furia, andava bubua eghá ririe, ‘Anda ikoko Sol, dibe taubana ata rekago gadi rere!’ aghá rieta, aná fefera aghade amó dibe fangea umó gerurere.
ACT 22:14 Amó Ananaius nu gerueta, umó eghá ririe, ‘Namonde anda mambube maneda gaabee eta uria God na, unda uno ananu gari-du rea, imó sei ea simbuguturie. Aghagonu, unda Buro Kato kakara kotú taubana daiyagha ea, unda bemi rirasueta ningia, inda dibemi gadi rea, imó ea simbuguturie.
ACT 22:15 Amindu inda donu gerara-nu, enembodu radi-gea niningigaita rousue.
ACT 22:16 Amindu, mania kaifa ata! Erea, Jojabeeda ragarova benunu uradi-gea, inda ari-bari akokogo unona seghea fugota-gea, imó bafutaito adi rere!’
ACT 22:17 Aghá ririeta ningia, Damaskus bogu naava itoko vitirera erea arera, Jerusalem bubua, God du Tafaroro Ari Kambo* anava terua benunu urota barau urere. Barauva, Iesu anda dibe mokómi gerurere.
ACT 22:18 Barauva Iesu na eghá ririe, ‘Imó tutumi erea, bogu naa Jerusalem doa ii! Anada bee mo, imó eve donu anda ragarova enembodu radora, númane jo imó gaabee egegambi aita rousue.’
ACT 22:19 Aghá ririeta, amó mino eghá rirere, ‘Avotago, Jojabee, númane dano reisi-gerue, amó sei iiava, nghaĩ itari kambo dumeniva, terua inda yavero nandia deta urere.
ACT 22:20 Kotú enembomi inda minono rari kato, embó ragaro Stiven, deruria-da rifova, amó avo jiria gangorogha gerueta dedeguturie. Númanda eembo koburu anona kaifa urere.’
ACT 22:21 Aghá rirere-tago, Iesu andú mino eghá ririe, ‘Imó yadi rei-ninengutoreta ii! Kambesi dumeni airo bee, inda natofo Jiusi enemboda gitofodava minono radi niningigoe!’”
ACT 22:22 Aghá ririeta, enembo avo desuturia-mi, Pol da gagada gorotova umó gitofodava ya minono rari niningurie. Ningia koko-koko rea, eghá regeguturie, “Aná gaga retueta ningera amindu, namonde umó data amburoe! Umó jo enda etova irari inono irambi re. Dege amburoe!” regeguturie.
ACT 22:23 Aghá rea koko rirota, neno gambarigha eembo-bo bua vuri-vara egeguturota, fonja fugiturieta itiva viviturie.
ACT 22:24 Aghá egegutueta, Rom enemboda beforo righari-mi unda mene-mene ari kakatodu eghá ririe, “Jiusi enembo mo, dodu ari-bari eghá rousu? Ená embó bua, namonde anda kambo jojabeva terua dedege-gea, dodu rousua-da beenu rata ningore!” ririe.
ACT 22:25 Aghá ririeta, aná mene-mene ari kakato Pol daita rea bunditueta, Pol na númanda barirari eini avo jiria vitiria-du eghá ririe, “Amó Rom enemboda tofo re. Atá nímane Rom enemboda tofo jo koto ambi irirota dadora mo, avora, aĩ, tefo? Kotú Rom enemboda agho dari mo, aghá ra?”
ACT 22:26 Aghá ririeta ningia, aná mene-mene ari kakatoda barirari erea aria, unda beforo righari dava eghá ririe, “Imó daiyagha ado? Ená embó Rom enemboda tofo eini re.”
ACT 22:27 Aghá ririeta, aná mene-mene ari kakatoda beforo righari aria, Pol dava bubua eghá ririe, “Rege, ningore! Imó, gaa bee Rom enemboda tofo ra, aĩ, tefo?” aghá ririeta, Pol eghá ririe, “Aĩgo!”
ACT 22:28 Ririeta, aná mene-mene ari kakatoda beforo righari-mi eghá ririe, “Amó guri jojabe utua, Rom enemboda tofo urere,” aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Avotago, amó aná jo guri utua, Rom enemboda tofo ambi re. Amó ená, Rom enemboda tofo siroruturere.”
ACT 22:29 Pol na aghá ririeta ningia, aná enembo undava uriga egegaita rousuria, tutumi serigea, airo jijireguturie. Kotú aná mene-mene ari kakatoda beforo righari beago oru urie. Anada bee mo, Pol Rom enemboda tofo re. Tago, númane jo tanana egegambi seini mi bunditurota, agho dari bebejeguturie.
ACT 22:30 Aghá urieta, Jiusi enembo dodu neno vevera urota, Pol du gaga sembago riria ananu gaita rea, Rom enemboda mene-mene beforo righari eghá urie. Rifo atituria mo, umó ririeta, unda dumeni Pol da seini vureguturieta, kotú umó ririeta, fristida* kokotofu kotú kanisera* mane danode desiturieta, umó Pol bua, aria ititurieta, aná babarigarida dibeva jiruturie.
ACT 23:1 Aghá ea, Pol kaverea, aná kanisera manedava dibe avo urota, eghá ririe, “Anda afa kaka, ikoko mendi, amó sirorea etera, enemboda dibeva kotú God da dibeva ari akuago eini andava aná tefo re.”
ACT 23:2 Aghá ririeta niningigea, fristida beforo righari Ananaius na, enembo dumeni unda kasava jijiregea vitiria-du, Pol da beva dari-du ririe.
ACT 23:3 Aghá ririeta, Pol na mino eghá ririe, “Imó Agho Dariva donu reiria-nu nundubuturota, amó iruraita etera asumbea viteravore. Kotú enembomi imó gerurota, taubana gaa reta rousue. Tago, indava nundubari taubana eini tefo re. Amonu dari-du rirota, indufa namonde anda Agho Dari bejetoravore. Amindu, God imó daita rouvie.”
ACT 23:4 Aghá ririeta, enembo dumeni Pol da kasava jijiregea vitiria-mi eghá regeguturie, “Imó daiyagha God da fristida beforo righari-du gaa akuago rere?”
ACT 23:5 Aghá ririeta, Pol ningia, mino eghá ririe, “Anda afa kaka, umó fristida beforo righari aná, amó jo tanana ambi re. Gaa bee, God da Gaga reiria mo, ‘Mania nímanda natofoda beforo righari du gaa akuago regegata!’”
ACT 23:6 Atá enembo furia desituria aná, dumeni Moses da Gaga kaifa kakato* re, kotú dumeni aná Sadyusi* enembo re. Amindu Pol na kanisera manedava be jojabe eghá ririe, “Anda afa kaka, ikoko mendi, amó Moses da Gaga kaifa kato re. Kotú anda mambube mane dano, aná Moses da Gaga kaifa kakato re. Avota, namonde amó ambuaveta, God na reaveta jejebugeta rosora-nu gaabee rora-du, amó bua koto rosoravore.”
ACT 23:7 Aghá rieta niningiguturota, Moses da Gaga kaifa kakatode kotú Sadyusi enembode ereregea mino-mino besiga egeguturie.
ACT 23:8 (Anada bee mo, Sadyusi enembo anera kotú taimu jo gaabee egegambi, kotú enembo amburarivareta jebugea ereregari beago, jo gaabee ambi egegeta rousue-tago, Moses da Gaga kaifa kakato númane aná dano gaabee egegeta rousue.)
ACT 23:9 Aghade besiga ea aria, jojabe egeguturieta, Moses da Gaga kaifa kakato erea, ininigha sorea regeguturie, “Námane ená embódava dinunu eini jo gigigambi re. Kotú umó gaa akuago eini jo rambi re. Aghajora, anera o asisi taubana eini furia, umó nghaĩ itituria-jogo.”
ACT 23:10 Aghade besiga egeguturia, aná tataya aita ueta, mene-mene ari kakatoda beforo righari umó, rourogo enembomi Pol dea rorova righia sarigea ito fakono auve-degea, oru urie. Amindu unda yavero ririeta aria terua Pol bua, númanda kambo jojabeda rova igiguturie.
ACT 23:11 Aghade tumbade, Jojabee furia, Pol dava bubua, unda kasava jiria, “Imó oru mania ata! Imó eve Jerusalem anda gaga isagha etora aghagonu, Rom avo dabako aghagonu isagha aita roravore.”
ACT 23:12 Anada ambova rifo atiturieta, Jiusi enembo númane uvude undaride tama urota, Pol data amburaita rouvia-da ambova rekago undari undidigaita rirota, God dava be gagajeguturie.
ACT 23:13 Aghade, embobo 40 da itiva Pol data amburari-du manaka gaegeguturie.
ACT 23:14 Anada ambova, númane aria, fristida* kokotofu mane kotú enemboda babarigari manedu eghá regeguturie, “Námane dano be gagajegetore, eini-eini donu undidigambi irirota, Pol data amburota gia, anada ambova, undari undidigaitare.
ACT 23:15 Amindu rea, nímane kotú kanisera* manede dano regege, Rom enemboda beforo righari Pol utota furoe! Námane, ‘Pol, furá unda gaga rata ningia goghó egegaita reisi-rere,’ aghá regege, fururota námane umó emboro rorova sivegea dedegore.”
ACT 23:16 Aghá rieta, Pol da gharovu mendimi niningurie-gea, aria mene-mene ari kakatoda kambesiva terua, Pol du aná gaga isagha urie.
ACT 23:17 Aghá ririeta, Pol ningia, ghogho ririeta, mene-meneda barirari eini furieta eghá ririe, “Ená mendi gimasanu bua ii, nímanda beforo righaridava gaga eini undava vitia-nu raita rouvieta.”
ACT 23:18 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda barirari umó Pol da mendi bua aria, beforo righaridava bubua, eghá ririe, “Aná embó Pol na ghogho retueta, amó era, ená mendi bua indava furota umó gaga eini rari-du retueta bua etere. Anada bee mo, umó indava gaga eini raita rouvie.”
ACT 23:19 Aghá ririeta, mene-meneda beforo righari-mi aná mendi ingova bua aria, airo jiria, uriga eghá urie, “Imó andú donu raita reto?”
ACT 23:20 Aghá ririeta, Pol da mendi eghá ririe, “Jiusi enembo dumeni manaka ga, rifode furá imó kukuvirota, eghá regegaita rousue, ‘Námane Pol bua yata unda gaga rata-gea, kanisera mane niningigari-du fufugetore.’
ACT 23:21 Atá númane furá aghá regegadua, mania númanda gaga ningata! Anada bee mo, Jiusi enembo 40 da itiva emboro rorova nunungegea, Pol data amburari-du, kaifa egegaita rousue. Atá númane seibe be gajiturota uvude undaride tama urota, Pol data amburari-du regegetue. Aghá ea, númane simbugea, imó donu radora-nu niningigaita kaifa rousue.”
ACT 23:22 Aghá ririeta, mene-meneda beforo righari undava eghá ririe, “Inda gaga retueta ningera aná, mania enembodu isagha adi niningigauveta!” Aghá rea, Pol da gharovu mendi ninenguturieta arie.
ACT 23:23 Aná mendi gimasa irueta, aghade mene-meneda beforo righari erea, unda mene-mene ari kakatoda babarigari ungagha ghogho ririeta furia, undava bububuguturieta, eghá ririe, “Regege, mene-mene ari kakato dano 470 Sisaria bogu naava igigaita simbugoe. Atá 200 aná vikokonu bua igigoe, númane 70 aná oka ragaro hosi va igigoe, kotú 200 aná giinu bua igigoe! Atá, nímane oreki tumba 9 korokiigigaita rosoravore.
ACT 23:24 Nímane Pol bua, undú oka ragaro hosi dumeni simbugea eini utua, gangada urota igige! Umó kaifa gangada ari-du, frovensida gavana jojabe, ragaro Feliks dava utu!”
ACT 23:25 Aghade, aná beforo righarimi, frovensida gavanadava ingisova eghá gefirie,
ACT 23:26 “Frovensida Gavana Feliks, Imó aná, bee ghanena rore. Amó aná, Klodias Lisias re. Atá, Feliks, amó indava gaga itoko raita roreta. Yata bua gii!
ACT 23:27 Jiusi enembo ená embó ragaro Pol, nandia daita egegutueta, umó namonde amó Rom enemboda eini ananu ningia, anda mene-mene ari kakato dumenide angera bua futara, eve námanda kambesiva itia kaifa rore.
ACT 23:28 Atá, Jiusi enembo Pol daita egegutua-da ruru tambaita rea, amó Pol bua angera, avo númanda kanisera* manedava tetorare.
ACT 23:29 Aghá ea, Jiusi enemboda kanisera mane, Pol de gaga rieta, amó tanana utara mo, umó namonde amó Rom enemboda agho dari eini jo bejambi re. Amindu rea, umó jo data amburambi asue kotú, diburava itambi asue. Umó ragaro Jiusi enemboda agho darinu bejuta-du, númane neno akuago egeguta.
ACT 23:30 Atá, Jiusi enembo Pol daita manaka gaigegutueta, ananu ningia, indava utaita rore. Kotú Jiusi enembo Pol de, koto aita regegutua-du, ya indava númanda bouvu isagha ari-du ritare. Yata bua gii! Avoko re!”
ACT 23:31 Aghá gefiria-da ambova, númanda beforo righarida donu riria, aghagonu egeguturie. Mene-mene ari kakatomi erea, Pol bua aria, naa ragaro Antifatres avo bububuguturieta, rifo atiturie.
ACT 23:32 Aghade, aná mene-mene ari kakato Pol avo doa, númanda kambesiva kaverea igiguturie. Atá mene-mene ari kakato hosi va igiguturia-mi, Pol de aná gaga ingisovade bua aria, Sisaria bogu naava bububugea, Pol de aná gaga ingisovade frovensida gavanada ingova ututuguturie.
ACT 23:34 Aghá urieta, umó aná ingiso irugea, Pol du uriga eghá urie, “Inda naa ragaro doro?” aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Amó frovensi ragaro Silisia avo siroruturere.”
ACT 23:35 Aghá ririeta ningia, umó eghá ririe, “Enembo imode koto aita rosora-mi fufugadua mo, inda serigari gaga avo ningaitare.” Aghá rea Pol bua, Kini Herot da itituria kambo jojabe anava, unda mene-mene ari kakatomi kaifa ari-du ririe.
ACT 24:1 Fefera ingo yoveni sidara uria-da ambova, Jiusi enemboda fristida* beforo righari Ananaius, Jiusi enembo númanda babarigari dumenide, kotú gaga simbugari embó eini, ragaro Tertulus, numonde dano Jerusalem reta vorefuria, Sisaria bububuguturie. Bubua, númane aná frovensida gavana Feliks dava teteruguturie. Unda dibeva, Pol na daiyagha urieta, neno akokogo egeguturia-nu regeguturie.
ACT 24:2 Aghade, Pol bua furia teterurieta, kotova gaga simbugari embó Tertulus na, Feliks da dibeva jiria, eghá ririe, “Frovensida gavana, Feliks, indú ‘aiye’ rere. Inona námane kaifa taubana eta roravore. Amindu mene-mene tefo, kotú eini-eini dano inona eaveta siroreta rouvia-du, námanda irari taubana vitie.
ACT 24:3 Aghá-gea, inda natofo kaifa eta rora dano, indú gangoro fefera numbobe urota, donu eta rora-du ‘Aiye!’ reta rosore.
ACT 24:4 Amindu inda fefera, jo anona righambi, anda gaga tufoko rata, ningadi rere.
ACT 24:5 Ená embó Pol na uaveta, dara kotú susughi ari siroreta rouvie. Kotú námane Jiusi enembo niavo vitiria-dava aghagonu eta rouvie. Aghade, umó Nasaret embó Iesu ambubuturia-da yaveroda beforo righari eini ea vitie.
ACT 24:6 Kotú God du Tafaroro Ari Kambo* avo Jerusalem vitia-nu, unona aria, rova bebeta aita teteruguturieta umonu nanandiguturere. Námanda Agho Dari donu reiria-nu nundubuturota, umonu koto aita simbuguturere.
ACT 24:7 Tago, nímane Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari embó, Lisias na unda mene-mene ari kakato dumenide furia, Pol ininigha bua igiguturie. Ea, námanena unda dinunu inda dibeva rari-du ririe. Amindu, oreki indufako undava uriga adora mo, námane bee dodu umó itia bera-bera rora-da bee aná tambaita roravore.”
ACT 24:9 Aghá rieta, aná Jiusi enembo dano unda gaga gaa bee rari gaa rirota, umó sonembuturie.
ACT 24:10 Anada ambova, frovensida gavana Feliks na Pol erea gaga rari-du ingomi tovoto urieta, Pol eghá ririe, “Avore, fefera numbobe, ená kambesi inona kaifa uta referavore. Amindu, inda dibeva anda serigari gaga rirota, gangoro rore.
ACT 24:11 Gaga oreki raita rora aná gaa bee re. Indufako uriga adora, aná tanana asiravore. Amó tumogha baĩ aita, God du Tafaroro Ari Kambova* angera tetorara mo, oreki jo fefera 12 sidara ambi re. Amó jo God du Tafaroro Ari Kambova vesó-vesó urota, o enembo dumenide besiga ambi re. Kotú amó jo Jiusi da nghaĩ itari kambova o bogu naa rova enemboda neno jo evurota susughi urota tatambugambi re. Númane gavera reisi-rie.
ACT 24:13 Kotú ená gaga itia bera-bera rousua-da bee eini jo númanena rata tanana ambi aita roravore.
ACT 24:14 Avore, amó ená gaga indú isaghava rere. Námanda mambube maneda tumogha baĩ eta uria God umonu, emboro einiva tumogha baĩ eta rore. Atá númane ená emborodu akuago gaa rea, injigha eta rousue. Avotago God da donu ririeta, Moses de kotú feroveta manede gefiria, aná beago gaabee eta rore.
ACT 24:15 Kotú, ená desea vitia enembomi donu gaabee egegeta rousua, dabako aghagonu, amó gaabee eta rora, aná evere. Ambova God na rata, enembo taubana manede kotú akokogode dano, amburarivareta jebugea ereregaita rousue.
ACT 24:16 Amindu amó tumanadu, God da dibeva kotú enemboda dibeva, ari taubana ea gaita eta rore.
ACT 24:17 Amó aná ghaeko dumenida rova jo ya Jerusalem terambi vitare. Aghá-gea, anda enembo totofodu guri ututurota, kotú God du vesa utaita, angera Jerusalem tetorare.
ACT 24:18 Aghade God du Tafaroro Ari Kambova terua, God du vesa utaita rea, simbugutare. Aghá utata, númane angia terua, amó tambua nanandiguta.
ACT 24:19 Aghá uua-da rova mo, Jiusi enembo dumeni Esia Frovensi reta fufuguta-mi avo terua vita. Númane beago rege furá, eve inda dibeva, amó ari akuago donu ueta tatambuguta-nu regegoe.
ACT 24:20 O kotú ená enembo dumeni etia, eve fugea vitia manemi sei amó bua angieta, númanda kanisera* maneda dibeva koto utare. Amó koto urota, ari akuago donu ueta, tatambuguta-nu oreki eve regegota ningadi rere.
ACT 24:21 Avotago, gaga dabako númanda dibeva ritata ningia injigha egeguta mo, aná evere. Númandu eghá ritare: ‘Namonde amó ambuaveta, God na reaveta jejebugeta rosora-nu gaabee rora-du, amó bua koto rosoravore.’ Ananu ritata, injigha egeguta,” Pol na aghá ririe.
ACT 24:22 Feliks seibe Iesu da yavero daiyagha eta uria-da gaga umó ningari-gea, númane kaifa egegari-du rea, eghá ririe, “Mene-mene ari kakato da beforo righari Lisias Jerusalem reta furá eve bubadua mo, aghade inda koto aita riore.”
ACT 24:23 Anada ambova, Feliks na Pol kaifa egegeta uria-da beforo righari-du eghá ririe, “Avoreta, Pol bua ii, kaifa egeguturota mo, do-gea iru-furu urota, unda kokomana dumeni tambua, unda uno doro utaita adua mo, ututugoe!” ririe.
ACT 24:24 Frovensi da gavana jojabe Feliks da evetu ragaro, aná Drusila re. Umó aná, Jiusi evetu re. Fefera eini, ungá vorefuria terua asumbea, aghi ituturieta aria, Pol bua furia teterurieta, tutuno ea, Feliks nuyae Drusila ghadu Jojabee Iesu Keriso da gaabee arida emboro, aná daiyaghago ro ririeta, ungá umó niningiguturie.
ACT 24:25 Aná gaga riria-da rorova mo, namonde amó daiyagha-daiyagha irari taubana urota, tamo firída uno buregasira-de, kotú ambova God da furá enembo dano iruraita rouvia-da gagadenu rieta, Feliks rei-nininguriago oru urie-gea, eghá ririe, “Avota, doa bubua ii, iradi-gea, amó kotoda goroto eini gadora, rekago rata imó furaita roravore.”
ACT 24:26 Anada ambova, Pol daiyagha undú guri dumeni utasueta rururota doasueta, umó isaghava bubasua-nu nundubuturota, Feliks na reaveta, Pol undava futa urie.
ACT 24:27 Ghaeko ungagha sidara urieta, anada ambova, embó ragaro Porsias Festus na Feliks da kambesi bua, unona gavana urie. Aghade mo, Jiusi enembomi undú raga regeguturota, unda ragaro righota erari-du rea, Feliks na Pol avo diburava doa, umó gavanada buro doa vovorurie.
ACT 25:1 Aghá urieta, gavana reka, ragaro Festus na Feliks da kambesi baita furia, Sisaria bogu naava terua irieta, fefera bakode sidara urieta, umó erea Jerusalem arie.
ACT 25:2 Umó aria buburituria mo, fristida* kokotofude, Jiusi enemboda babarigaride dano furia, undava tetereguturie. Aghá egegea, Pol na daiyagha urieta, númane neno akokogo egeguturia-da gaga undava regeguturie. Aghá urota, Festus na Pol ninengota Jerusalem furari-du benunu egeguturie. Anada bee mo, númanena seibe Pol emboro rorova dedegota amburari-du manaka gaegeguturie.
ACT 25:4 Aghá benunu egeguturieta, Festus mino eghá ririe, “Pol aná bogu naa Sisaria anava námanda mene-mene ari kakatomi kaifa eta rousue. Amó beago jo gaimbo ambi, avo kaverea yaita rore.
ACT 25:5 Amindu regege, nímanda beforo righari enembo dumeni fufugota, namonde ya avo bubua, umó eini-eini akuago donu uria-nu, nímanena Pol de danode regegadi ningore!”
ACT 25:6 Aghade, Festus umó fefera 8 o 10 aghagonu numonde vitiria, avoreta aria, Sisaria bubua evia rifo atiturieta, unona koto ari kambesiva asumbea, Pol bua furari-du ririe.
ACT 25:7 Pol furia bubua, kotova jiruturieta, Jiusi enembo ove Jerusalem reta vorefuria-mi rorogea jijireguturie. Jijireguturota, Pol na ari-bari bee akokogo ari gaa regeguturie-tago, númanda gaada bee eini jo tatambugambi re.
ACT 25:8 Aghá ueta, Pol na unda serigari gaga eghá ririe, “Amó ari akuago eini námane anda natofo Jiusi enemboda Agho Dari-va, o Rom enemboda agho dari-va jo bejambi re. Kotú amó God du Tafaroro Kambo* jo bebeta ambi re.”
ACT 25:9 Aghá riria-da ambova, Festus na Jiusi enembomi gangoro egegari-du, Pol du eghá ririe, “Imó angá yavá, avo Jerusalem rekago ená gagadu anda dibeva koto ari-du radora mo, imó avora?”
ACT 25:10 Aghá ririeta, Pol na eghá ririe. “Atá, Rom enemboda koto ari kambesi evere. Amó eve koto asire. Amó Jiusi enembodava akuago eini jo ambi re, aná indufako nu tava ea rei-geroravore.
ACT 25:11 Avotago, amó ari akuago eini donu asira, amó jo amburari-du oru ea, serigaita eghá jo rambi asire. Tago, ená Jiusi enemboda reisi-ria, aná jo gaa bee irambi re. Amindu, enembo eini avona jo amó bua númandava utambi aita rouvie. Amó Rom avo namonde anda Rom enemboda kotofuda dibeva koto aita rere!”
ACT 25:12 Aghá ririeta, númane niningigea, Festus unda enembo kokotofu danode kasea, ambova Pol du eghá ririe, “Imó Rom anava koto aita retora-du, anona ninengota, imó ya namonde amó Rom enemboda kotofuda dibeva koto aita roravore.”
ACT 25:13 Aghá urieta, fefera dumeni sidara uria-da ambova, Kini Agripa unda gharovu Bernaisi gha erea, Festus dava esega furia, Sisaria buburiturie.
ACT 25:14 Bubua, numonde vitiriago, Festus na Kini Agripa du Pol da gaganu eghá ririe, “Eve embó eini, ragaro Pol reta, Feliks na bua diburava itia, umó gavana doa vovora.
ACT 25:15 Anada ambova, amó angera, Jerusalem buburitara mo, Jiusi enemboda fristida* kokotofude kotú Jiusi enemboda beforo righari manede dano futa teterugea, Pol na daiyagha urieta, númane neno akokogo uria-nu, andava isagha egeguturota, umó data amburari-du andava benunu regeguta.
ACT 25:16 Aghá regegutata, amó mino númandu eghá ritare, ‘Tefo, námane Rom enemboda agho dari jo aghá irambi re. Anada bee mo, enembo avona ari-bari akokogo adua, umó kaifa urota, undú itia bera-bera avona rouvia enembo bubota, ungá dibe mino-mino egegea, aná embó unda serigari gaga rasue.’
ACT 25:17 Amindu rea, Pol dava itia bera-bera rousua enembo bubua eve evia, rifo atitata amó gaimbo ambi ritata, Pol bua kotova tetora.
ACT 25:18 Bua futa, kotova tetorata, Jiusi enemboda beforo righari mane ereregea, anda nundubutara aghagonu jo regegambi re. Pol da ari-bari akokogo eini jo isagha egegambi re.
ACT 25:19 Tago, númanda tumogha baĩ eta rousua-da besiganu ininigha regeguta. Kotú Pol na aná amburari embó, ragaro Iesu, rekago jebugea erari gaa reta rouvie.
ACT 25:20 Amindu, amó aná gagada bee jo tambambi ea jarea, Pol du rea ningari eghá utare, ‘Imó gigo, namonde yavá, aná kotoda bee avo Jerusalem tava ea gara?’
ACT 25:21 Aghá rea niningara mo, Pol namonde amó Rom enemboda kotofudava, koto aita rita. Aghá ritata, umó kaifa ea goghó urota, namonde anda kotofudava ninengota yari-du ritare.”
ACT 25:22 Aghá ririeta, Kini Agripa na, Festus du mino eghá ririe, “Aná embóda gaga amó beago andufako ningaita uno rore,” aghá ririeta, Festus na eghá ririe, “Rifode ningaita roravore,”
ACT 25:23 Rifo atiturieta, minono rari-da kambesi simbugea, gogho goghomba ea ghaito teno fugiturota, divua furia ueta, Kini Agripa unda gharovu Bernaisi ghade numonde mene-mene ari kakatoda babarigaride, kotú bogu naada babarigaride dano furia teteruguturie. Anada ambova, Festus na ririeta, númane Pol bua furia teteruguturie.
ACT 25:24 Aghá urieta, Festus erea, eghá ririe, “Kini Agripa, kotú nímane dano avona etera-du ghanena roreta. Jiusi enembo dano Jerusalem bogu naavade kotú ená naavade, embó Pol du itia bera-bera reta rousua, aná umouvie. Númane be jojabe koko-koko regeguturota, Pol data amburari-du benunu egeguta.
ACT 25:25 Avotago, aná darada bee eini jo isagha ambi re. Amindu amó jo rata umó amburambi aita rouvie. Umó undufako namonde amó Rom enemboda kotofudava yaita rita-du, amó umó ninengaita simbugetore. Amó kotofudava mo, daiyagha ra? Umó koto arida bee eini amó jo tambambi re.
ACT 25:26 Avotago, Kini Agripa, gigo! Pol da ragarova amó gaga donu gembari mana-mana etore-gea, inona unda dara tava ea radi-gea gembaita, indava bua etere.
ACT 25:27 Anada bee mo, amó ená embó koto ari-du ututurota, unda darada bee eini jo irugambi adora mo, jo taubana irambi re,” Festus na aghá ririe.
ACT 26:1 Atá aghade, Kini Agripa na Pol du eghá ririe, “Indufa inda gaga donu raita uno rora ananu, rege ningore!” aghá ririeta, Pol erea, unda ingomi tovoto ea, Kini Agripa du unda serigari gaga raita tutuno urie.
ACT 26:2 “King Agripa, amó inda dibeva jiria, gagada rurunu irugota imó gaita roravore. Amindu amó gangoro rore. Aná Jiusi enembo donu reta rousua-da mino, rata ningaita roravore.
ACT 26:3 Aná imó námane Jiusi enemboda kiki, kotú agho dari-de besigade dano seibe gia, tanana urera-du gangoro rore. Anda gaga mo, itoko yafago raita roreta amindu, durumugea ningi!
ACT 26:4 Atá amó daiyagha anda frovensiva irirota baria, embó ea, ambova Jerusalem rekimbea vitirera, aná Jiusi enembo dano gigiguturie.
ACT 26:5 Amó baria gimasa ea, Moses da Gaga kaifa ari kato* eini urere. Enembo dumenida gaabee ari God dava, jo anda gaabee arigo irambi re. Avotago, anda irari eghago eta urera aná, númanena isagha egegasueta ningasiravore.
ACT 26:6 Atá, God seibe námane Jiusi enemboda mambube manedava donu aita be gajituria-nu, baita kaifa inini eta urera-du, númane neno akokogo egeguturota, amó nandia koto ari-du indava bua itieta inda dibeva rei-jiritore.
ACT 26:7 God donu aita be gajituria-nu, námane Jiusi enemboda abua mane dano 12 mi tumba onembo God tumogha baĩ egegeta urota, aná be gajari baita kaifa inini egegeta rosore. Tago anona aghagonu gaabee rora-du, amó kotova itieta rei-jiritore.
ACT 26:8 Nímane dano gigige! God dava rata enembo amburarivareta jebugea erari-da ano vitie. Jiusi enembo nímane aná mo, dodu gaabee egegambi eta roso? Kotú Kini Agripa, imó beago, dodu aná mo, gaabee ambi eta rio?
ACT 26:9 Avotago sei, amó beago aná jo gaabee ambi eta urere. Aghago, anda nundubari-va, anona ata-gea Nasaret embó Iesu da ragaro akuago ari-du eta urere.
ACT 26:10 Amó tutuno ea, Jerusalem anava eghago eta urere. Amó fristida* kokotofuda ragarova, God da yavero dumeni Iesu gaabee egegeta uria-nu diburava gajeta urere. Kotú data amburari-du manaka gaegegeta uria feferava, amó beago, númane data amburari-du reta urere.
ACT 26:11 Námane Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* dumeniva, Iesu da yavero nandia deta urere. Iesu gaabee egegeta uria enembo, Iesu da bingá kivu egegari-du rea, númane deta urere. Amó neno akuago ea, roo enda Israel serigea, námanda gitofoda bogu naa dumeniva Iesu da yavero anava irita uria-nu nandia, daita iru-furu eta urere.
ACT 26:12 Aghade, amó erea, fristida kokotofuda gaga ingisova bua, númanda ragarova bogu naa Damaskus arere.
ACT 26:13 Ariee kotofuko, amó irurota, onembode emboro rorova unana jojabe janimbuturieta gerurere. Aná anda kokomana beago gigiguturie. Feferada unana ijoko re. Tago aná unana janimbuturia, aná jojabe re.
ACT 26:14 Námane dano endava jua vavasiguturieta, enemboda be uutuvareta námane Jiusi enemboda gaami andú rieta niningurere, ‘Sol, Sol, imó dodu andava neno mema ututurota, ano ro? Aghá urota, indufako mema rei-taferavore!’ ririe.
ACT 26:15 Aghá ririeta, amó mino eghá rirere, ‘Ariee, Jojabee, imó avouvi?’ ririeta-gea, umó mino eghá ririe, ‘Inda mema ututa rora embó Iesu, aná amó re.
ACT 26:16 Erea jire! Amó indava isagha etora-da bee mo, anda buro ari kato gateguturota, oreki indú retueta ningeravore. Avore, inda gia kotú ningera-nu, kotú ambova donu irugota gaita rora-de enembodu rege-gea niningigoe!
ACT 26:17 Aghá uradi-gea, rourogo inda natofo Jiusi enembo imó data amburara-degea, anona imó gangada aita rore. Kotú inda natofo Jiusi enemboda gitofodava yari-du rei-ninengutora anava iruradora mo, anona imó kaifa gangada aita roreta!
ACT 26:18 Anona imó rei-ninengutora-da bee mo evere. Inona minono radi-gea gitofo da dibe ifegoe. Kotú númane tumbada irari anada tuva vitia, doa kaverea furá anda unanava iririgoe. Kotú númane Satan da anoda tuva vitia doa, God da anoda tuva furari-du, inona minono rege niningigoe! Ningia, númane anda ragaronu gaabee egeguturota-gea, God númanda ari-bari akokogo nundubea gia dotuturota, God gaabee ari natofo unda seibe simbuguturia anada dumeni egegoe!’”
ACT 26:19 Aghá rea, eghá ririe, “Avore, Kini Agripa, amó indava isaghava rere. God donu uutuvareta isagha rieta, amó jo nundubea doambi urere. Amó ningia, aghagonu urere.
ACT 26:20 Anona erea, enembo dano neno kaverea, númanda ari-bari akokogo God dava isagha egegari-du minono reta urere. Aghade, númane God da jebuga reka rururia-nu irugaita, númanda irari sei doa, aito taubana fugari-du minono reta urere. Aghá urota erea, Damaskus bogu naade, Jerusalem de anava tutuno urere. Anada ambova, Judia Frovensi anava naa ijoijokokova arere. Kotú námane Jiusi enemboda gitofoda kambeside dano minono reta urere.
ACT 26:21 Aghá eta urera-du, Jiusi enembo amó aná God du Tafaroro Ari Kambo* rova nandia dedegota amburari-du egegeguturie.
ACT 26:22 Avotago fefera anavareta God amó sonembuta reifia-du, amó oreki enava kotofukoda, kotú sabuada* dibeva jiria isaghava rere. God da feroveta mane kotú Moses de donu ambova siroraita rouvia-nu, minono regegeta uria dabako aghagonu, anona minono rita deĩ eta rora, aná evere:
ACT 26:23 ‘Namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, God Embó eini itota furá ená endava mema tafirota ambua, namonde amó ambua erambi-da tutunova, unona amburarivareta erea, námane Jiusi enembode kotú námanda gitofodedava unda unana utaita rouvie. Ená unana rera, avona badua mo, jebuga tumanadu irari aná tambaita rouvie.’”
ACT 26:24 Pol aghá rieta, Festus, erea koko rirota, eghá ririe, “Imó damé-damé etoravore. Inda irugari aghago mane rei-gerora-mi, imó daghetoravore!”
ACT 26:25 Aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Tefo, Kotofuko, amó jo damé-damé ambi re. Avotago amó gaabee nuenembo durumugea simbuguturota rereta, ningi!
ACT 26:26 Kini Agripa, amó oru ambi indú rere. Anada bee mo, amó dodu minonova reta rora-nu, imó seibe gerureravore, jo nungegimi sirorambi re.
ACT 26:27 Kotú, amó rei-gerore, God da feroveta donu reta egeguturia ananu, imó gaabee roravore, aĩ?”
ACT 26:28 Aghá ririeta-gea, Kini Agripa Pol du eghá ririe, “Imó rei-nundubutora mo, imó ená gaga tufokomi, amó righota kaverea Iesu da gaabee ari enembo eini ari rei-nundubutora, aĩ?”
ACT 26:29 Aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Tufokomi o yafabemi, aná avore. Anda uno kotú anda benunu God dava mo evere: imó kotú enembo nanjogo eve desetora mo, nímane daiyagha ea, amogo egegasira-du rere. Tago amó jo seini mi bundetora-du rambi re. Nímane amogo ea, Iesu gaabee egegadi rere.”
ACT 26:30 Aghá ririeta, Kini Agripa aná frovensida gavanade Bernaisi de, kotú anava natofo danode ereregea,
ACT 26:31 isaghava bubua, mino-mino rea niningiguturie, “Ená embó mo, dinunu eini jo ambi re. Amindu umó jo diburava itambi asue, o jo rasueta, amburambi asue.”
ACT 26:32 Aghá rea, Agripa na Festus du eghá ririe, “Imó ená embó do-gea yae! Avotago, mará, umó namonde amó Rom enemboda kotofudava yaita rita-du, umó ninengota Rom yae!” ririe.
ACT 27:1 Festus na, námane Rom bogu naava ninengaita rea, Pol dibura enembo dumenide dano simbugea bua Itali Frovensi yari-du ririe. Númane kaifa uta bua yari-du riria embó aná mene-meneda beforo righari ragaro Julius re. Julius unda mene-mene ari kakatode noni einiva buro egegeta uria, unda ragaro aná Rom Enemboda Kotofuda Mene-mene Ari Kakatoda Noni re.
ACT 27:2 Námane yaita rea, naa Adramitium enemboda ghaa* eini Esia Frovensida kambesi dumeni dumeni anava rekimbea yaita simbugutueta-gea, námane anava vovoreguturere. Vorea siregea, Sisaria doa igiguturere. Masedonia Frovensi embó eini, ragaro Aristarkus, Tesalonaika bogu naavareta furia, umó namonde arie.
ACT 27:3 Rifo atiturieta, námane arera, Saidon bogu naava terua tanamburuturere. Julius umó Pol du neno mema ea, Pol unda kokomana dava ya unda uno uria eini-eini bari-du dotuturieta, arie.
ACT 27:4 Anada ambova námane kambesi Saidon doa irueta, yaura dibeva furia-du, enda butu eini, ragaro Saiprus anava yaya diva igiguturere.
ACT 27:5 Avoreta, Silisia Frovensi kotú Pamfilia Frovensi serigea arera, Maira bogu naa Lisia Frovensi avo teteruguturere.
ACT 27:6 Aná naava námane aná ghaa avo doa igiguturere. Aghade, mene-mene ari kakatoda beforo righari embó, Julius, unona Aleksandria enemboda ghaa eini, roo enda Itali yaita ueta, tafirie. Tambua, námane vorea, kambesi Maira doa sufieta, yaura jojabe dibe kena kaverea sufieta ea jarea, námanda ghaa jo inini bee seriri ea sumbua yambi re. Aghá uua-du, námane rorova evia erea ita urere. Bogu naa ragaro Nidus igiguturota, nundubea jajareguturere. Yaura yavata dibe kena furueta jarea dimbua, butu Krit da mendó eini, ragaro Salmone, anava bubua binonova ovenembuturere.
ACT 27:8 Aghá sufieta, námane fakara bee tafirota yaya diva arera, esuru eini ragaro Fafo Binono reta rousua anava tetereguturere. Aná esuruvareta bogu naa, ragaro Lesia, jo airo bee irambi re.
ACT 27:9 Terua ga, fura nanjogo aghago evirota irieta, Jiusi enemboda banau fefera serigutueta, yaura yavatada fefera buburiturieta, siregea yari fakara urie. Aghá uria-du, Pol aná enembodu eghá ririe,
ACT 27:10 “Anda mambu mane, amó rei-gerore, namonde amó oreki siregadora mo, yaura yavata jojabe ata, ghaa dea rosota-gea, namonde anda eini-eini karajeva vorea, kotú namonde amó dumeni vorea undia ambubugaita rosore.”
ACT 27:11 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda beforo righari embó, Julius, Pol da gaga jo gaabee ambi urie. Umó ghaada numamo kotú ghaava buro egegeta uria enemboda barirarida gaga gaabee urie.
ACT 27:12 Aná esuru númanda ghaa gaituria anava, yaura yavata feferava yavata akuago eta urie. Amindu aná enembo dano jo Pol da gaga gaabee ambi urie-gea, númane kambesi ragaro Finiks anava yaita regeguturie. Finiks reta rousua butu Krit anava sovu einida rova ghaa aná fafovareta bubarida goroto mo, ungagha re, eini aná fefera vorari kena irurota itoko anda kena dimbua bubaita roravore. Kotú eini mo, itoko dimbua bee kena irurota bubaita roravore. Yaura yavata feferava, aná kambesi taubana re.
ACT 27:13 Anada ambova Finiks yarida yaura taubana erea, roboghami sufia-du ghaada* buro ari enembo, númane beina Finiks rekimbaita nundubuturie-gea, anika ghambuguturieta viviturieta, númane siregea bubua, enda butu Krit yaya diva rekimbuturere.
ACT 27:14 Aghá ea sufieta, aná yaura taubana tukú urieta, yaura gagarugha dibe kena furieta tafirere. Tambua, dibe kena yari inono ambi urieta-gea, aná ghaa dotuturieta sivia kaverea furie.
ACT 27:16 Sivia furia, enda butu ijoko eini, ragaro Kauda yaya diva ovenembutueta, yaura itokoko tukú ueta, númandava fakarago urie-tago, ano ea ghaada kairega jufirieta etova viviturie.
ACT 27:17 Aghá ea, rourogo ghaa yavatami dea bejauve-degea, buro ari enembomi aná ghaa erimi rafiturie. Kotú rourogo Libia Frovensi da enda mangosa diva sumbua vitauve-degea, oru egeguturia-du sere eghovea dotuturieta, ghaa tefo sivia arie.
ACT 27:18 Aná yaura jojabe jo tukú ambi sufieta, rifo atiturieta geruria mo, jo inono ambi uria-du, númane tutuno ea, ghaada soro tigia, karajeva fugiturieta vorea dedegimbuturie.
ACT 27:19 Aghá ea, rifo ungagha sidara ea, rifo eini atiturieta, númane dano erea, ghaada sere gaisimbari ika mane kotú eini-eini dumenide dano bua fugiturieta dedegimbuturie.
ACT 27:20 Yaura sufirota irieta, númane tumba onembo sivia irueta, feferade damanade jo gambi urota, mana-mana ea jarea amburari-nu nundubuturere.
ACT 27:21 Aghá ea, námane rifo onembo nanjogo undari jo undambi irurota, Pol na erea, númandu eghá ririe, “Nímane anda gaga ningia, namonde enda butu Krit anava iririgasira mo, namonde amó dano taubana iririgasire.
ACT 27:22 Avotago oreki rere. Namonde anda gaabee ari itia gari re! Mania oru egegata! Jo einimi amburambi aita rosore. Ghaa nuenembo dea bejaita rouvie.
ACT 27:23 God amó unda tofodu bieta, gaabee eta rora-da anera eini tumbade etia, andava eghá retue,
ACT 27:24 ‘Pol, mania oru ata! Imó ya, Rom anava bubua, Rom enemboda kotofuda dibeva jiria gaga raita roravore. Kotú God indú neno mema urota, avona ená ghaava reifia enembo, eini jo amburambi aita rouvie.’
ACT 27:25 Anera andava aghá retua-du, mania oru egegata! Amó God gaabee rore. God donu retua, aná siroraita rouvie.
ACT 27:26 Avotago yaura rei-sufia-mi, namonde anda ghaa bua ya fugota, enda butu einiva vitaita rouvie.”
ACT 27:27 Aghá rieta, aná yaura jojabe námane bua, karaje einida ragaro Mediterenian anava sivia irurota, fefera 14 sidara urieta tumba rorova, námane endava vitaita egeguturera-nu, aná ghaava buro kakatomi itatama egeguturie.
ACT 27:28 Itatama ea, eini-eini bouvunu erimi tino ea, kafuruda inononu gaita rea, fugiturieta karajeva vorea jiruturieta, itatama urie-gea, tano itia aná erida yafanu iruguturia mo, 40 mita urie. Kotú itokoko kaifa ea, rekago fugiturieta vovorueta iruguturia mo, aná 30 mita urie.
ACT 27:29 Irugea gia, rourogo aná ghaa ombova vitia dea bejauve-degea, oru egegea, námanda ghaava buro kakatomi anika ungagha-ungagha ambo kena fugiturieta vovoreguturie. Aghá ea, rifo atari-du benunu egegeguturie.
ACT 27:30 Anada ambova, ghaava buro kakatomi námane doa serigaita nundubea, gaga gavera eghá regeguturie, “Námane anika dumeni bua ghaa kofiri kena fugea dighaitare.” Aghá regegea, aná ghaa etova kairega vasia vitiria ananu, ititurieta vovorurie.
ACT 27:31 Vovorurieta gia, Pol erea, aná mene-mene ari enemboda beforo righari embó Julius du, eghá ririe, “Ená ghaava buro kakato susumbugadua mo, namonde amó dano ya sirivu egegaita rosore,” aghá ririeta ningia,
ACT 27:32 mene-mene ari kakato dumeni erea, aná kairegada erinu diveguturieta sivia arie.
ACT 27:33 Aghá urieta, rifo jo atambi irieta, námane undari undia jebugari-du rea, Pol na eghá ririe, “Nímane fefera 14 ananu kaifa urota undari jo undambi viteravore.
ACT 27:34 Amindu undari undadora mo, nímane ano ea, jejebugaita rosoravore. Aghá egegadora mo, karajedu nímane mema jo itatama ambi aita rosoravore.”
ACT 27:35 Aghá rea, Pol na farava bua, aná enemboda dibeva jiria, God du “aiye” rea, farava righia ingebea dirie.
ACT 27:36 Aghá urieta-gea, aná enembo númane dano ano egegea, númane dano undari bua undidiguturie.
ACT 27:37 Námane aná ghaava igiguturia enembo, dano 276 re.
ACT 27:38 Undari undia sidara ea, anada ambova, aná ghaa fẽ ari-du rea, faravada vuri bua furia aná bua fugiturieta karajeva vovorurie.
ACT 27:39 Aghá urieta, rifo atiturieta, aná ghaava* buro kakato aná kambesi gia, tanana ambi urota, esuruva mangosa gia, ghaa anava terua ya gayaita rea,
ACT 27:40 anika da buri diveguturieta, karajeva vovorurieta, ghaada ambo dimbari ghanda ungagha vuregea, dambu yaita rea, sere ghaa kofiri kenanu ririkurieta viviturieta, námane ombova vitaita rea yavurere.
ACT 27:41 Námane ombova yavurere-tago, aná esuru rorova yayava vitia avo fusia, ghaa kofiri kena yayava fusiturieta, ghaa ambo kenanu yavatami dea beje-beje urie.
ACT 27:42 Aghá urieta, aná mene-mene ari kakato dibura enembo rourogo sivia ombova vitia sumbua serigauve-degea, data amburari-du rea, manaka gaegeguturie.
ACT 27:43 Avotago aná mene-mene ari kakatoda beforo righari, Julius na erea, Pol sonembaita ririeta, númane aná nundubari dodoguturie. Julius na ririeta, enembo karajeva sivia tamo mane jau ea, karajeva vovoregea sivia ombova vivitiguturie.
ACT 27:44 Atá, dumeni karajeva sivia tamo ambi enembomi ghaa dea bejuturia-da ika dumeni ananu nenova itia sivia aria, ombova vivitiguturie. Aghá urota, námane dano sivia vitia tefo ea jejebuguturere.
ACT 28:1 Aghá ea, enda butuva viviturera, anada ragaro mo Malta ririeta ningia, tanana egeguturere.
ACT 28:2 Aná enda butuva enembomi námane númanda mambu taubana mane aghagonu bua kaifa ea goghó egeguturota, boruma vovorueta námane yaurami jarea goghó ueta gigiguturie-gea, ivari gagembuturie.
ACT 28:3 Gagembuturieta, Pol erea, ika evari mane rategea bua furia, ivariva itaita ueta, ningabu akuago eini aná ika maneda rova vitiria-mi bubua, unda ingova gambua eghovuturie.
ACT 28:4 Aghá urieta, aná enda butuva enembo gia, mino-mino eghá regeguturie, “Aiiyaaa! Ená embó mo enembo data amburarida eini ra-jogo! Aghá-gea, God na retueta ningabumi gambia-jogo. Umó karajeva jo undia amburambi etua-du, ningabumi gambie,” aghá regeguturie.
ACT 28:5 Atá, Pol aná ningabumi ingova gafirieta, rifi-rifi urota fugiturieta aria ivariva viviturie. Aghá urie-tago, Pol mema eini jo itatama ambi re.
ACT 28:6 Aná naa enembo, Pol gaimbo ambi jua amburari o ingo barirari aghagonu nundubuturie. Tago, umó jo aghago ambi urie. Aghá uria-du, númane mana-mana ea jarea, “Umó god eini” gaa regeguturie.
ACT 28:7 Aná enda butuda kotofu, ragaro Publius, unda roo enda jo airo irambi-gea, námane erea arera, undava bububuguturieta, umó erea, námane ghanena ea, undari-bari ututurie. Aghá urieta, námane anava vitirera-go, fefera bakode sidara urie.
ACT 28:8 Aghade, Publius numamo tamo andebea jee gutiturota vasia irieta-gea, Pol erea aria, undava terua benunu ea ingo sinia, unda tamova ituturieta, umó jebugea erorurie.
ACT 28:9 Aghá urieta, Publius numamo jebugea eroruria-da bingá arieta, aná enda butuva tamo kae bari enembo ningia fafate egeguturie-gea, Pol dava fufuguturieta, unona urieta dano jejebuguturie.
ACT 28:10 Jejebugea, námandu vesa oruabe ututurie. Kotú námane sonemba taubana urota, kaifa ea goghó egeguturie. Anada ambova námane yaita uua feferava, undari-bari, uvu, kotú eini-eini dumenide námanda uno urera-de dano ututurieta, bua igiguturere.
ACT 28:11 Enda butu Malta anava vitiriago marabe bakode sidara urieta, anada ambova ghaa* eini Aleksandria bogu naavareta furieta gia, námane anava vovoreguturere. Aná ghaa rera-da ragaro mo, “Kasto Poluks gha” ririkiguturie.
ACT 28:12 Námane aná ghaava vorea arera, Sirakyus bogu naava irirota, fefera bakode sidara urie.
ACT 28:13 Kotú anavareta siregea arera, Rejium naava bububuguturere. Avo evia rifo atiturieta, yaura beina ingo bee kenava furueta, námane irueta fefera ungagha sidara urieta, Puteoli naa anava bububuguturere.
ACT 28:14 Aghá ea, aná naava gaabee eta uria yavero dumeni tambua, námane namonde fura dabako iraita benunu egeguturie. Amindu námane avo fura eini evia anada ambova, ekami furera, Rom bogu naava bububuguturere.
ACT 28:15 Rom bubaita ua mo, Iesu da yavero Rom vitiriago, námanda furari bingá niningiguturie-gea, námane tambaita rea, naa ijoko ragaro Apius anava kotú naa ijoko eini ragaro Esega Enemboda Kambo Bakode anava fufuguturie. Furia, kaifa egegutueta, námane arera bubua, númane tambua, Pol na númanda dibeva God du “aiye” rea tamo fẽ urie.
ACT 28:16 Námane arera, Rom bogu naava teteruguturere-tago, Pol jo diburava yambi urie. Umó bua kambo einiva ititurieta, mene-mene ari kato einimi kaifa eta urie.
ACT 28:17 Rom anava bubua, fefera bakode da ambova, Pol aghi ititurieta, Jiusi enemboda babarigari dano undava furia desuturie. Desuturieta-gea, Pol númandu eghá ririe, “Anda ikoko mendi, amó namonde anda natofo Jiusi enembodu sembago eini jo ambi re. Kotú namonde anda mambube mane otu evovodu donu jo injigha ambi re. Avotago, namonde anda dumenimi amó avo Jerusalem nandia bua aria, namonde anda gitofo Rom enembodava ututurieta diburava gajiturie.
ACT 28:18 Aghá ea, andava dinunu eini tambaita rea niningiguturie. Tago, amó data amburarida dinunu eini jo tambambi-gea, amó doata yari-du regeguturie.
ACT 28:19 Aghá regeguturia-du, namonde anda natofo Jiusi enembomi bureguturie. Avotago, amó jo namonde anda natofo Jiusi enembo itia bera-bera ambi aita rore. Kotú númanena bureguturia-du, Rom enemboda kotofuda dibeva jiria koto aita rirere.
ACT 28:20 God embó eini utaita riria-nu, namonde anda natofo Jiusi enembo kaifa eta rousue. Amó beago umonu gaabee eta rora-du, amó nandia seini mi bunditurieta vitere. Aghá uria-du nímane fufugadi, namonde gaga rea ningaita ritare.”
ACT 28:21 Aghá ririeta, númane mino Pol du eghá regeguturie. “Inda ragaro, orekimi námanda tutunova rei-niningore. Kotú inda ragarova akuago eini jo ningambi re. Aghago, námanda natofo dumeni Judia Frovensivareta furia bubua, inda ragaro jo regegambi re. Kotú ingisova gaga eini beago jo utota furambi re.
ACT 28:22 Avotago, námane inda nundubari-va donu vitia ananu ningari uno rosore. Anada bee mo, kambesi dano aná embó retora-da ragarova gaga dumeni reta rousue.”
ACT 28:23 Aghá rea, rekago rea niningigaita fefera eini ititurie. Anada feferava enembo oruaruabe rifogha furia, Pol dava danode desuturie. Desea, Pol na Iesu gaabee urota, God da natofo* ari-du rea, aná enembodava Moses da Gaga, kotú God da feroveta maneda gaga gegembuguturia ananu minono rieta niningigutueta aria, tumba ririturie.
ACT 28:24 Aghá ririeta ningia, dumeni gaabee egeguturie. Kotú dumeni jo gaabee egegambi re.
ACT 28:25 Aghade, Pol na gaga eini ririeta, aná enembo mino-mino besiga egeguturota, tará egeguturie. Gaga eghá ririe, “Asisi Kakara ririeta, feroveta eini ragaro Aisaia na God da Gaga namonde anda mambube manedu gefiria, aná gaa bee re.
ACT 28:26 Aná evere: ‘Inda natofo dava ii, númandu eghá radi! “Nímane ningari re-tago, ningambigo egegaita rosoravore. Gari re-tago gambigo eta rosoravore.”
ACT 28:27 Anada bee mo, ená enemboda neno aná fakara bee re. Gaga númanda nghaĩmi ningita rousue. Tago dibe afuregea vitie. Jo aghago egegambi iririgasira mo, númane dibemi gia, nghaĩmi ningia, nenomi nundubea, neno kaverea, númanda ari-bari akokogo doa andava fufugasueta, númane sonembasueta, jejebugasue.’ Aisaia namonde anda mambube manedu aghá gefiria-du rere.
ACT 28:28 Avore, nímane gaabee rosora o gaabee ambi rosora mo, gia goghó egegadi rere. Jojabee God da gaga sei angia, namonde amó Israel enemboda gitofodava buburitata bua niningigea, unda jebuga aná tumanadu bubuguta, kotú bubugaita rousue.”
ACT 28:29 Aghá ririeta niningigea, aná Jiusi enembo mino-mino besiga ea, rea niningiguturota furia bububuguturie.
ACT 28:30 Pol umó ghaeko ungagha aghago, guri utua, kambo bee eini bua aná kambova irita urie. Umó diburava irambi eta urie. Umó avo irirota, avona undava igigeta uria-du gangorogha ghaito teno fugiturota, orokaiva reta urie. Kotú aná gaga rea ningaita ita uria mo, umó númandu gangoro eta urie.
ACT 28:31 Aghá urota, númane daiyagha-daiyagha God da natofo egegasua, kotú Jojabee Iesu Keriso umó avouvi, enembo avodu jo oru ambi, minono reta urie. Aghade avona umó jo buregambi eta urie. Avore, anda gaga tano evere. Amó Luk re.
ROM 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó Pol, Iesu Keriso da buro kato re. God na, unda aghi kato ea, unda Gaga Taubananu minono rari-du rea, amó gateguturieta vitere.
ROM 1:2 Ená Gaga Taubana rera-da beenu, isaghava irugaita rea, God na seibe be gajiturie. Be gajea, unda feroveta manedava ririeta, unda Gaga Kakarada rova gegembuguturie.
ROM 1:3 Ená Gaga Taubana rera, namonde anda Jojabee, Iesu Keriso du reirie. Umó enembo bee ea, Devit da mambube maneda rorova siroruturie.
ROM 1:4 Kotú, umó God da mendi bee ananu irugota, tanana egegari-du rea, Jojabeena ririeta, Asisi Kakarada anomi Iesu amburarivareta jebugea erorurie.
ROM 1:5 Amó ya, ená minono endava rirota, abua-abua vitia enembo dano Iesu da ragarova gaabee urota, unda uno egegari-du rea, God na ririeta, Iesu andava unda sonembade, anode ututurie.
ROM 1:6 Aghade, God na nímane Rom vitera enembo beago, Iesu Kerisoda natofo ari-du rea, gateguturie.
ROM 1:7 Amindu, nímane Rom naava vitera enembo, God na neno bua, unda natofo ari-du rea, gateguturia-du ená ingiso rei-gefereta. Yata bua gigige! Namonde anda Afa God, kotú Jojabee Iesu Keriso da sonembade, siriride nímandava iroe!
ROM 1:8 Anda gaga tutunova enanu raita rore. Nímanda God gaabee egegeta rosora-da bingá iya, jojabe ea fafate etua-du, amó Iesu Kerisoda ragarova, God du “Aiye bee” rirota irita rore.
ROM 1:9 Kotú, anda neno roo dano undava ututurota, umonu neno rururota, unda mendida Gaga Taubananu minono rirota irita rora-nu, God na tanana rouvie, amó gaa bee rere. Amó fefera inono nímane nundubuturota,
ROM 1:10 benunu eta rore. Nímane nundubuturota, God daiyagha emboro ifegota, amó nímandava yasira-du benunu eta rore.
ROM 1:11 Amó nímandava yaita uno rora-da bee mo, evere! Amó ya nímandava bubua, nímane Asisi Kakarada anomi ea simbugasueta, ano egegasiravore.
ROM 1:12 Aghá urota, namonde mino-mino sonembuturota, ano egegaitare. Amó nímanda gaabee ari gerurota, ano asire, kotú nímane anda gaabee ari gigiguturota ano egegasiravore.
ROM 1:13 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, ená gaganu nundubea gigige! Amó sei nímandava yasira-nu nundubuturota irita rore. Avotago, eini-eini einimi amó bureguta. Anda uno mo, amó iiava, námane Jiusi enemboda gitofo dumenidava irugutuaveta, neno kavereta rousua aghagonu, amó ya nímanda kasava irugasueta, enembo nanjogo neno kaverasua nu, rei-nundubutore.
ROM 1:14 God amó sonembuturie. Amindu amó enembo dano sonembuturota, unda gaga rasire. Ená enembo rera mo, taun va enembo kotú naava enembode, beforo gari enembo, kotú beforo gambi enembodedu rere.
ROM 1:15 Amindu, amó ya, unda Gaga Taubananu nímane Rom enembodava gangorogha rasira-nu nundubeta rore.
ROM 1:16 God da Gaga Taubanadu amó jo meka ambi eta rore. Gaga Taubana anami God da ano irugeta rouvie. Unda ano anami jebuga utaita rouvie. Sei námane Jiusi enembo, kotú ambova enembo avona unda Gaga ananu gaabee egegadua, jebuga tumanadu irari tambaita rousue.
ROM 1:17 Anada bee mo, God daiyagha namonde anda ari-bari akokogo seghea, namonde andú siriri ari ututa rouvia, aná unda Gaga Taubanami rei-irugutua, evere. Avona neno kaverea, gaabee urota iradua, ambova aná siriri arida emboro tambaita rouvie. God da Gaga amindu eghá reirie, “God enembo gia, númandu ‘taubana’ radua mo, jo númanda ari taubana eta rousua-du rambi aita rouvie. Númane umó gaabee uaveta gita rouvia-du jebuga tumanadu irari utota bubugaita rousue.”
ROM 1:18 Enembo dumeni númane God nundubambi irirota, ari-bari akokogo urota irita rousue. Númanda ari akokogo eta rouvia-mi rourogo gaa bee isagha auve-degea buregeta rousue. Númanda ari akokogo egegeta rousua-du, God neno akuago ea, anada mino utuaveta voreaveta, itatama egeguturota, namonde gigigeta rosore.
ROM 1:19 God aná enembodu mema ututa rouvia-da bee mo, evere: God da irari daiyaghago, aná tofo númandava isagha rouvie. God na umó daiyaghago isaghava irugeaveta, númane seibe gia tanana ea, itatama egeguturota vitie.
ROM 1:20 God, uutu enda urieta siroruturia, anava reta oreki reifia, umó jo dibemi gambi re. Tago, umó donu uubu urieta siroruturia-nu aná enembo gerurota, unda irari, ano kotú aito fugari daiyaghago, itatama ea tanana egegasue. Amindu, númane serigea yarida emboro eini jo tambambi egegaita rousue.
ROM 1:21 Anada bee mo, númane God tanana egegeta rousue. Tago, númane God jo kakara egegambi irirota, undú “aiye” rambi egegeta rousue. Aghá egeguturota, númanda nundubari sidara eta rouvie. Kotú númanda beforo munjuva nundubari taubana eini jo sirorambi eta rouvie.
ROM 1:22 Aghá egeguturota, númane eghá regegeta rousue, “Námane neno nundubaride re.” Tago gaa bee mo, númandava neno nundubari aná, seibe sidara ea vitie.
ROM 1:23 God tumanadu vitia-nu tumogha baĩ egegasue-tago unda durogha, kotú unana injigha urota, númane tutuno ea, ingomi uubu ari god, númanda gari enemboda einide, diide, ninode, okade, kotú nangirode dano ingomi uubu ea, tumogha baĩ egegeta rousue.
ROM 1:24 Gaa bee re, God uutu enda urieta siroruturia-du raga rirota iririgasire! Tago, aná enembo, gaa bee doa, gaveranu gaabee egeguturota, endava eini-eini God da urieta siroruturia-nu tumogha baĩ egegeta rousue. Amindu God unda ingo sokinimbeaveta, númane tamo firída uno, kotú meka gari-da ivatanu egeguturota, númanda irari nendufa bebeta egegeta rousue.
ROM 1:26 Aghá egegeta rousua-du, God númane gia dotuturieta, meka gari-da ivatanu jojabe egegeta rousue. Númanda evevetu beago tutuno ea, ari sembago egeguturota, númanda embobo doa, númane tofo-tofo kombo undiri urota, meka gari-da ari-barinu urota irita rousue.
ROM 1:27 Ari dabako aghagonu, númanda embobo evevetude evivigari dotuturota, meka garida ari-barinu egeguturota, embobo tofo-tofo toobuva virita rousue. Númane ininigha aghá eta rousua-du, númanda akuagoda mino God na inonova utuaveta, númanda tamova siroreaveta itatama eta rousue.
ROM 1:28 Númane, God vitia aghago jo nundubuturota, kakara ambi eta rousua-du, God númane gia doaveta, aná enembo ari-bari sembagonu urota irita rousue. Númanda nundubari akokogo donu nundubeta rousua-mi, kofiri uaveta, anada ambo-ambo urota, ari-bari akokogo, númane jo ambi egegasua-nu urota iririgeta rousue.
ROM 1:29 Ari-bari akokogo dibe eini be einimi númanda neno roo beda urieta, aná nuenembo urota iririgeta rousue. Ari-bari akokogo rera, aná evere: muu undari, komanadu mema utari, mandudu ari, enembo data amburari, besiga ari kuvia gari, unongu rari,
ROM 1:30 komana da tamova gaa rari, God injigha ari, gaga ningia ambo fotari, gogore ari, undufako raga rari, ari-bari akuago arida emboro tava ari, aya afada gaga ningambi ari,
ROM 1:31 beforo munju jijimu ambi tefo-tafo ari, be gajiturota gavera rari, kokomanadu neno bambi, kotú kavevera tefo re.
ROM 1:32 God da Agho Dari eghá reirie, “Aghá eta rousua enembo sirivu aita rousue.” aná enembo ananu gia tanana eta rousue-tago, númane ari-bari akokogo urota irita rousue. Nendufako aghá eta rousua, aná ijoko re. Tago, enembo dumeni ari dabako aghagonu uaveta gerurota, amindu raga reta rousua mo, aná sembago bee re.
ROM 2:1 Anda kokomana, rourogo enembo dumenida ari akokogonu irurareta! Imó beago jo taubana irambi reta, imogha dano ari akokogo dabako aghagonu eta roravore. Amindu rea, imó enembo dumenida ari akokogo irurea, God na númane data itatama ari-du radora mo, imó aghá urota, God na imó beago emboro dabako aghagova dari-du reravore. Serigarida emboro tefo re.
ROM 2:2 Namonde reisi-gerore, God na aghá eta rousua enembo iruraita adua mo, umó númane inonova iruraita rouvie.
ROM 2:3 Tago, anda komana, inda komana einida ari akokogo donu eta rouvia, imó beago ari dabako aghagonu eta roravore. Amindu, imó komanada irari iruraita adora mo, God imó jo irurambi aita rouvia-nu, mania nundubata!
ROM 2:4 Fefera yafabe God indú kavevera urota, inda ari akokogo eta rora-da mino jo utambi vitie. Aghá-gea, imó eghá nundubeta roravore-jogo, “Anda ari akokogoda mino jo utambi vitie. Aghá-gea, jo utambi adua-jogo.” Rourogo aghá nundubareta! Inda ari akokogo vuregea doa, neno kaveradi, goroto ututa rouvie. Tago, unda kauta kaveverade durumugaride eta rouvia-nu imó jo verua ambi urota, neno kaverea, God gaabee ambi adora mo, umó inda mino, utota itatama aita roravore.
ROM 2:5 Kotú imó beforo fakara urota, gaga jo ningambi vitera-du, fefera ambova, God na inda sembago eta rora-du, imó beedu iruraita rouvia aghade, inda ari akokogoda mino akuago bee akuagonu utota, itatama aita roravore.
ROM 2:6 Aghade, God na namonde amó donu rosora, kotú eta rosora-nu beedu irurea, namonde anda mino inonova utota, bubugaita rosore.
ROM 2:7 Enembo dumeni, God na númandu raga rari-du rea, ari taubananu egeguturota, God da unanade jebugade tava urota iririgeta rousue. Aghá eta rousua enembodu, God na jebuga tumanadu irarinu utota bubugaita rousue.
ROM 2:8 Tago, enembo avona gogore urota, gaa beeda emboro injigha ea, ari akokogoda ambova ita rousua-du, God na unda veverade, neno akuagode utota itatama egegaita rousue.
ROM 2:9 Enembo dano avona ari akokogo urota vitia-du, God na númandu bouvude, memade utota bubugaita rousue. Sei námane Jiusi enembodava utua, ambova námanda gitofodava utota bubugaita rousue.
ROM 2:10 O avona ari taubana urota iradua mo, God númandu raga rirota, unanade siriri aride utota bubugaita rousue. Námane Jiusi enembodu sei utua, ambova námanda gitofodu utaita rouvie.
ROM 2:11 Anada bee mo, God enemboda mino dano inonova ututa rouvie.
ROM 2:12 God na Moses da Agho Dari reta, ututuria-nu námane Jiusi enemboda gitofo jo bambi vitie. Kotú, númanda ari akokogo eta rousua-du, God na reaveta, númane sirivu eta rousue. Avore, God unda Agho Dari Moses du ututuria-nu námane Jiusi enembomi bubuguturere. Tago, námanda dumeni avona ari akokogo eta rousua, númane beago, Moses da Agho Darimi donu reiria ananu nundubuturota, God númanda ari akokogo irurea reaveta, númane sirivu eta rousue.
ROM 2:13 Anada bee mo, enembo avona God da Agho Dari tefo nghaĩmi ningadua mo, jebuga jo tambambi aita rousue. O enembo avona, God da Agho Dari donu reiria ananu ningia bua, kaifa adua mo, God na undú “Taubana re.” raita rouvie.
ROM 2:14 Moses da Agho Dari namonde amó Jiusi enemboda gitofodava tefo re. Tago, númane totofo Moses da Agho Dari donu reiria ananu urota, iririgadua-mi, rei-irugutue, Moses da Agho Dari donu reiria-nu, númane sei neno rova itatama eta rousue.
ROM 2:15 Númane aghá egegutuaveta, namonde amó gia tanana eta rosore, God unda Agho Dari Moses du ututuria donu reiria, aná númanda neno rova ititurieta vitie. Fefera eini númane eini-eini donu urota, eghá itatama eta rousue, “Ariee, námane dara egegetore.” Kotú fefera eini, númane eghá itatama eta rousue, “Ariee, námane taubana egegetore,” aghá itatama egegeta rousue.
ROM 2:16 Avore, God da Gaga Taubananu minono reta rora-mi eghá reirie, “Fefera ambova reifia-va, God na rata, Iesu Keriso enemboda nundubari nungia vitia-nu iruraita rouvie.”
ROM 2:17 Anda komana, angá anda natofodava God unda Agho Dari ututuria-du, indufa raga rirota, eghá reta rosora-jogo, “Amó Jiusi embó-gea, God andú gangoro rouvie.
ROM 2:18 Agho Dari donu reiria-nu gia, amó God da uno tanana ea, emboro taubana tambari gari re.
ROM 2:19 Enembo dibe soikidedava emboro taubana irugari, kotú bingoi rova vitia enembo unana taubana irugarida embó bee eini, amó re.
ROM 2:20 Aghagonu, Agho Dariva beforo garida ruru kotú gaa beeda ruru vitia-du, enembo nundubari tefoda nghaĩ itari kato, kotú sasingu maneda irugari kato taubana eini, aná amó re.” Imó aghá nundubeta roravore.
ROM 2:21 Imó enembo dumeni irugeta roravore. Atá taubana mo, imó indufako irugasiravore. Imó “Mania bagia ata!” rirota, indufako bagia eta rora, aĩ?
ROM 2:22 Kotú “Mania komanada evetu o embógha kasava viro kombo ata!” aghá rirota, indufako komanada evetu o embógha kasava viro kombo rora, aĩ? Imó “Mania ingomi uubu ari god dumeni gaabee egegata!” reta roravore. Tago, imó indufako god dumenida benunu ari kambo bejea eini-eini bagia eta rora? Nundubea gigo!
ROM 2:23 Imó God da Agho Dari bua righia irari gaa rirota, indufako raga reta roravore. Tago, inona Agho Dari bejuturota, God da bingá eaveta, akuago eta rouvie. Gigo!
ROM 2:24 Aghá eta rora-du, God da Gagava eghá reirie, “Jiusi enembo donu eta rousua-nu gia, númanda gitofo God injigha urota, unda bingá fara eta rousue.”
ROM 2:25 Imó Agho Dari ningia, aghá adora mo, inda vii mendó andoro tafuguturia-da bee isagha aita rouvie. Aghá adora, imó God da mendi eini aita roravore. Atá, jo aghá ambi adora mo, inda tamo tafuguturia-da bee jo isagha ambi aita rouvie.
ROM 2:26 O angá anda gitofo eini vii mendó andoro jo tafugambi irirota, Agho Dariva daiyagha reiria aghagonu adua mo, aná ivata undava tefonu nundubea gia dotuturota, God na “Fu, anda mendi adi!” raita rouvie.
ROM 2:27 Imó Jiusi enembo re. Inda vii mendó andoro tafuguturieta viteravore. Kotú, God da Agho Dari Moses da gefiria beago, indava vitie. Tago, angá anda gitofoda vii mendó andoro jo tafugambi irirota, Agho Dari ambo-ambo eta rouvia-nu gia, God gangoro urota, inona Agho Dari bejeta rora-du, imó irurea, mino bouvu bee utaita rouvie.
ROM 2:28 Anada bee mo, vii mendó andoro tafugarida bee jo kaiyada tafugarimi sirorambi aita rouvie, enemboda neno rova siroreta rouvie.
ROM 2:29 God da nundubariva, enembo avona unda neno roo simbugadua, umó Jiusi embó bee re. Eto-bato angá anda natofo númanda tamo simbuguturota, vii mendó andoro tafugeta rousua aghago, aná embó unda neno roo simbugea God dava ututa rouvie. Tago, neno roo simbugari mo, jo Agho Darimi simbugambi eta rouvie. Aná buro Asisi Kakara unuka simbugeta rouvie. Kotú Asisi Kakarami simbugeta rouvia enembodu enembomi raga regegadua o jo rambi egegadua, aná avore. Tago God na númandu raga raita rouvie.
ROM 3:1 Namonde Jiusi enemboda rova sirorarida taubana mo, doro? Aghago, vii mendó andoro tafugadua-da taubana mo doro?
ROM 3:2 Atá, Jiusi enemboda rova sirorarida taubana vitie. Jiusi enemboda irari taubana jojabe mo, unda Gaga beenu bua kaifa ari-du rea, God na ututurieta, namonde anda mambube manemi bubuguturie.
ROM 3:3 Tago, Jiusi enembo dumeni, God umonu ambo-ambo egegaita bee gajituria-nu bebejeguturia-du, God unda donu aita be gajituria mo, injigha ea doambi adua aĩ?
ROM 3:4 Tefo! Enembo dano gavera regegeta rousue. Tago, God gaa bee nuenembo reta rouvie. Amindu, unda Gaga da rova eghá gembari vitie, “Imó gaga rirota, gaa bee reta rora-nu enembo gia tanana egegaita rousue. Kotú, imó iruraita rosora feferava, inda gagami gitofoda gaga serigaita rouvie.”
ROM 3:5 Kotú enembo dumeni donu reisi-nundubetua-nu nundubadi rere, aná evere: “Namonde anda ari akokogo egegeta rosora-mi, God aito taubana nuenembo fugeta rouvia-nu isaghava bubuaveta natofo jede gigigea, God du raga regegeta rousue. Amindu namonde anda ari akokogo egegeta rosora-du, God jo namonde amó data amburari gaa rambi asue,” númane nundubari sembago aghá egegeta rousue.
ROM 3:6 Aná jo gaa bee irambi re. God ari akokogoda mino jo inonova utambi asua mo, umó jo enembo irurari inono irambi asue.
ROM 3:7 Aghagonu, enembo dumeni gavera rirota, nundubari sembago eghá egegeta rousue, “Gaa bee re, namonde amó gavera kakato re. Tago, namonde anda gavera regegeta rosora-nu enembomi niningigea injigha egegutuaveta, God da durogha baria, jojabe eta rouvie. Amindu, namonde anda gavera regegeta rosora-du rea, God namonde amó jo akuago gaa rambi asue.”
ROM 3:8 Avona aghá radua mo, eghá beago raita reisi-nundubetua-jogo: “Ari taubana isagha ari-du, namonde amó ari akokogo egegore!” Aná mo, nundubari akuago bee re. (Enembo dumeni anona aghá rari gaa anda tamova regeguta. Aná gaga sembago reisi-rera-da bouvu God na utasueta bubugasua, aná taubana re!)
ROM 3:9 Amindu námane Jiusi enembo jo eghá rambi egegasire, “Námane taubana re, námanda gitofo akuago re.” Tefo, amó gaga seibe retueta niningigetoravore. Námane Jiusi enembo, kotú námanda gitofo dano inono re. Namonde amó dano ari akokogonu ambo-ambo egeguturota iririgeta rosore.
ROM 3:10 God da Gagava eghá reirie! “God da dibeva enembo taubana eini tefo, tefo bee tefo re.
ROM 3:11 Enembo eini jo ari taubana arida emboro tanana ambi re, kotú eini jo dibe fangea, God tava ambi re.
ROM 3:12 Enembo dano ari-bari sembago egeguturota, emboro taubanadu ambo fotea, ari akuagoda emborova igigeta rousue. Enembo taubana eini tefo bee tefo re.
ROM 3:13 Númanda bemi dubo eaveta, amburari siroreta rouvie. Eto-bato ningabudava kae sembago iriaveta eini-eini eini gambuaveta ambuu-rouvia aghagonu, gaga akokogo númanda bevareta buburituaveta, dara siroreta rouvie.
ROM 3:14 Númanda bemi simboro uaveta, kokomana maitada bee gambuaveta, dighighi eta rouvia aghagonu itatama eta rousue.
ROM 3:15 Tataya bingá niningigadua, númane seibe sumbua ya, kokomana dedegota ambubugaita rousue.
ROM 3:16 Númane ya niavo bubari mo, naa susughi ea, ivata dumeni uaveta, neno mema siroreta rouvie.
ROM 3:17 Siriri arida emboro númane jo itoko tanana ambi re.
ROM 3:18 Númane jo God du oru urota, kakara ambi eta rousue.” God da Gaga aghá reirie.
ROM 3:19 Avore, namonde reisi-gerore: Agho Dari donu reiria, avona Agho Darida tuva vitia enembodu reirie. Enembo dano númanda iraride aito fugaride bebeta ea vitia-nu gigigea be fusama reiria-nu doari-du rea, God na unda Agho Dari ututurie.
ROM 3:20 Jo enembo einimi Agho Darida emboro inonova kaifa uradua-du, God undú “taubana” gaa rambi aita rouvie. God unda Agho Dari ututuria-da bee, aná evere: namonde amó, ari akokogo eta rosora ananu, totofo gia tanana egegari-du rea, ututurie.
ROM 3:21 Tago, God na enembodu “Imó taubana re.” rarida emboro Moses da Gagava kotú ferovetada gagava reiria, aná oreki reta isagha etueta reisi-gerore. Avotago, namonde amó jo Agho Darida ambo-ambo egeguturota gia, aghá rambi aita rouvie.
ROM 3:22 Emboro evere: enembo Iesu Keriso gaabee eta rousua-du, God na númandu “Imó taubana re.” raita rouvie. Enembo dano gari dabako re. Namonde amó dano ari akokogomi bebeta ea, jo God da duroghava jirari inono irambi re. Amindu, Jiusi de Jiusi enemboda gitofodedu inonova eta rouvie.
ROM 3:24 Namonde amó Iesu gaabee egeguturota, mino namonde andú ututuria-mi jebugeta rosore. God unda sonemba mino tefo utuaveta, namonde amó Iesu gaabee egegutuaveta gia, namonde andú “Imó taubana re.” reta rouvie.
ROM 3:25 Namonde reisi-gerore, seibe God umó durumugea kaifa urota, enemboda ari akokogoda mino jo utambi re. Tago, umó enemboda ari akokogo jo neno itambi, ambova iruraita rouvia-nu irugota gigigari-du rea, umó Iesu ninenguturieta furia, unda tatanguda anomi namonde anda ari akokogoda mino ututurie. Ututuria-du, oreki avona Iesu gaabee adua mo, God undú “Imó taubana re,” raita rouvie. Kotú, mino ututuria-du God oreki enemboda ari akokogo nundubea gia doadua, aná avore.
ROM 3:27 Amindu, namonde andufa raga rari-da bee eini tefo re. Anada bee mo, namonde jo Agho Darida emborova irurota, ari taubana eta rosora-mi, God da jebuga bambi aita rosore. Namonde gaabee egeguturota-gea, God namonde andú “Imó taubana re.” reta rouvie.
ROM 3:29 God jo Jiusi enembo nenuka númanda God irambi re. Tago, umó námanda kotú nímane Jiusi enemboda gitofo beago, namonde anda God re.
ROM 3:30 God umó dabako re. Unda uno aná evere: námane Jiusi enembode kotú námane Jiusi enemboda gitofode beago gaabee egeguturota-gea, namonde andú “Imó taubana re.” raita rouvie.
ROM 3:31 Tago, namonde anda gaabee rosora-mi Agho Dari jo doata ya, sidara ambi aita rouvie. Namonde Iesu da amburarida ano gaabee egegadora-mi, Agho Darida bee furá isaghava bubaita rouvie. Tago, namonde amó God dava gaabee arida emborova igigadora-mi jo Agho Dari doata ya, sidara ambi aita rouvie. Namonde Iesu da amburarida ano gaabee egegeta rosora-mi, Agho Dari mo, aná ari akokogo irurarida rurunu isaghava itaita rouvie.
ROM 4:1 Sei námane Jiusi enemboda mambube, Abraham, daiyagha eta uria-nu, nundubea gigige!
ROM 4:2 God jo Abraham da ari taubana eta uria-du, undú “Imó taubana re.” rambi re. Kotú unda ari taubana eta uria-du, unda ari akokogo nundubea gia, dotuturota, undú “Imó taubana re.” rasua mo, námane Jiusi enemboda mambube tofo undufako raga rasue. Tago, God jo unda ari taubana einidu “Imó taubana re.” rambi re. Undú “taubana” riria-da bee mo, God da Gagava gefiria, aná evere: “Abraham God gaabee uria-du, God undú ‘Imó taubana re.’” ririe.
ROM 4:4 Gigige! Enembo avona buro urota, guri badua, namonde amó jo anadu vesa gaa rambi egegasire. Aná unda buroda mino re. Taubana adua mo, mino taubana baita rouvie. Akuago adua mo, mino akuago baita rouvie.
ROM 4:5 Namonde Iesu gaabee eta rousua enembodava ari akokogo eta rousua-da mino akuago utasue-tago, God namonde anda gaabee ari gerurota, namonde anda ari akokogo nundubea gia doa, namonde andú “Imó taubana re.” reta rouvie.
ROM 4:6 Avore, enembo avona God tefo gaabee egegota, God undú “Imó taubana re.” rata gangoro aita rouvia-du, Devit na unda Daa Bukava seibe eghá gefirie,
ROM 4:7 “God enembo avoda ari akokogo nundubea gia dotuturota, númanda ari sembago seghea fugadua mo, númane gangoro egegaita rousue.
ROM 4:8 God enembo avoda ari akokogo neno itia, jo rekago irugambi aita rouvia mo, aná enembo gangoro egegaita rousue.”
ROM 4:9 Namonde ená gaga irugea tanana egegore! Abraham unda vii mendó andoro tafugambi irirota, anada dibeva umó God gaabee uria-du, God undú “Imó taubana re.” ririe. Kotú, Devit enembo gangoro egegaita rousua-du, gefiria, jo námane Jiusi enembo vii mendó andoro tafugeta rosora nuenembo rambi re. Tefo! Umó gaabee egegeta rousua enembo nanjogodu gefirie.
ROM 4:11 Avore, Abraham sei gaabee urieta-gea, God na gangoro ea “Imó taubana re” rea, ambova umó Abraham du gangoro uria-da saro urota, unda vii mendó andoro tafugari-du ririe. Amindu námane Jiusi enemboda gitofo avona vii mendó andoro tafugambi irirota, gaabee egegota, God númandu “Imó taubana re” raita rouvia-da beforo righari kotú afa mo, Abraham umó re.
ROM 4:12 Kotú Jiusi enembo vii mendó andoro tafugea, God gaabee egegadua-da afa beago, Abraham umó re. Amó jo enembo tamo tafugari nuenembo egegeta rousua-du rambi re. Abraham vii mendó andoro tafugambi irirota, gaabee eta uria aghagonu gaabee eta rousua Jiusi enembodu rere.
ROM 4:13 Abraham God gaabee eta uria-du, umó Abraham du be gajiturota, eghá ririe, “Anda uubu urera enda, aná inda mambube manede nímanda tofo aita rouvie.” God aghá riria-da bee mo, Abraham jo Agho Darida emborova irirota, ari taubana uria-du, enda utaita rambi re. Abraham da gaabee ari nuenembo gia “Imó taubana re.” rirota, undú enda utaita be gajiturie.
ROM 4:14 Anada bee mo, enembo Agho Dari kaifa urota, God donu utaita be gajituria-nu bubugasua mo, namonde anda gaabee ari siosa asue. Kotú God da be gajari beago siosa asue.
ROM 4:15 Avore, Agho Dari anami God da neno akuago bua futa rouvie. Anada bee mo, Agho Dari ututuria-nu namonde amó jo kaifa egegambi eta rosore. Kotú, Agho Dari jo utambi asua mo, Agho Dari bejarida emboro jo sirorambi asue.
ROM 4:16 Agho Dari jo kaifa ari inono irambi-gea, God donu utaita riria, namonde amó gaabee urota buta rosore, jo namonde anda aito fugari taubana einidu bambi aita rosore. Gaabee urota buta rosora-gea, namonde amó tanana rosore. God unda be gajituria-da bee gaabee ari enembodava tefo utota, bubugaita rousue. Amó Abraham da mambube, Agho Dari bua vitia enembo nenuka nendu jo rambi re. Amó God gaabee egegeta rousua enembo danodedu rere. Anada bee mo, namonde amó God gaabee eta rosora enembo nanjogoda afa, aná Abraham umó re.
ROM 4:17 God da Gagava eghá reirie, “Anona imó ea simbugetora-du inona abua dumeni dumenida mambube aita roravore.” Avore, Abraham na God gaabee eta uria-du, God na ririeta, Abraham namonde anda gaabee arida afa urie. God eini-eini ari inono bee re. Umó reaveta, amburari enembo amburarivareta jejebugeta rousue. Kotú unona reaveta, eini-eini tefo siroreta rouvie.
ROM 4:18 Umó Abraham du eghá ririe, “Inda mambube mane oruabe damanago siroraita rousue. Imó abua-abua dumenida mambube aita roravore.” Abraham undava donu sirorasua-nu kaifa gigita ambi asua katogo re. Tago, God da Gagava donu riria-nu gaabee urota, bee sirorari-du inini urieta, bee siroruturie.
ROM 4:19 Fefera aghade, Abraham umó ghaeko 100 aita ueta, unda tamo gia nundubuturie, “Amó emboko etore. Amburaita itoko rore. Kotú anda evetu Sara eero re.” aghá nundubuturie-tago, ano ea tefo gaabee urie.
ROM 4:20 Umó jo mana-mana urota, unda gaabee ari doata jurambi re. God undú donu utaita be gajituria-nu gaabee urota ano ea, God du raga ririe.
ROM 4:21 God na Abraham dava donu aita be gajituria aná ata, inono aita rouvia-nu tanana urota, umó God gaabee ea goghó urie.
ROM 4:22 Amindu, God Abraham da gaabee ari jojabe gerurota, undú “Imó taubana re.” ririe.
ROM 4:23 Tago, God da Abraham du, “Imó taubana re.” riria gaga, aná jo unuka undú rambi re.
ROM 4:24 God namonde amó beago nundubuturota ririeta, aghá gefirie. God na ririeta, Jojabee Iesu namonde anda ari akokogoda mino utaita furia ambubuturie. Ambubuturieta, namonde andú “Imó taubana re.” raita rirota, God rekago ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorurie. Namonde umó gaabee egegeta rosora-du God namonde andú beago, “Imó taubana re.” reta rouvie.
ROM 5:1 Namonde amó gaabee egegutueta-gea, God namonde andú “Nímane taubana re.” riria-du, Jojabee Iesu Keriso da donu uria-mi, namonde amó God de dano siriri bubugea vitere.
ROM 5:2 Namonde umonu gaabee ueta gerurie-gea, namonde amó Iesu na unumbea bua aria, God dava iruguturieta, namonde God da kavevera itatama urota, gangoro urota irita rosore. Anada bee mo, namonde amó ambova God de dano unda unanava umó aghago ea, gangorogha iraita rosora-nu gia tanana ea kaifa gigita urota vitere.
ROM 5:3 Amindu gangoro urota, vitere. Kotú gari dabako aghagonu dara siroreaveta, mema itatama eta rosora-da rova beago, namonde gangoro urota irore! Anada bee mo, mema kotú dara itatama urota, namonde ano ea, durumugeta rosore.
ROM 5:4 Namonde durumugea ano uaveta, God gia, “aiye” rirota, unda gangoronu namonde andava irugeaveta itatama urota, umó donu utaita riria-nu gangorogha baita kaifa gigita urota vitere.
ROM 5:5 Kotú namonde baita kaifa gigita rosora-du, jo meka gambi aita rosore. Bee siroraita rouvia-da ivata mo, aná God da Asisi Kakara re. God da Asisi Kakara ututurieta bubuguturera-mi, unda neno bari namonde anda neno rova vesa uaveta itatama eta rosore.
ROM 5:6 Namonde amó ano tefo irieta, God da gateguturia feferava, Keriso ari akokogo enembodu ambubuturie.
ROM 5:7 Ená gaganu nundubea gigige! Enembo einimi erea, enembo eini ari taubana eta rouvia-nu sonembaita rea, unda kambesi bua, amburari, aná fakarago bee re, jo ari katogo irambi re. Aghajora, enembo eini kavevera taubana dogo eta rouvia-nu sonembaita rea, enembo einimi unda kambesi bua amburasua-jogo, amó mana-mana urota rere.
ROM 5:8 Tago, namonde amó ari akokogo urota irieta, God unda neno bari jojabe namonde andava iruguturota ririeta, Keriso namonde andú ambubuturie.
ROM 5:9 Namonde amó seibe ari akokogo urotairieta, Keriso furia ambubuturieta, unda tatanguda anomi, God na “Nímane taubana re.” ririe. Namonde amó “taubana” riria-du, namonde tanana ea goghó rosore. Keriso na sonembuturota, God da neno sembago ambova furá isagha adua, namonde jo itatama ambi egegaita rosore.
ROM 5:10 Namonde amó sei God da gitofo ea irieta, unda Mendi ambubuturia-da anomi namonde God de siriri egegea vitere. Amindu namonde amó tanana ea vitere, oreki namonde amó unda natofo ea vitera-du, ambova Keriso amburarivareta jebugea eroruria-da anomi, God na jebuga tumanadu irari, utota bubugaita rosore.
ROM 5:11 Kotú, gaga eini evere: namonde God da natofo ea irirota, gangoro rosore. Anada bee mo, Jojabee Iesu Keriso na sonembuturieta, God de dano siriri ea, unda natofo egegea vitere.
ROM 5:12 Embó Adam dara urieta, Ari Akuago endava siroruturieta, Ari Akuagomi amburari unumbea bua furie. Aghá urieta, enembo nanjogodava amburari rekimbuturie. Anada bee mo, Adam da donu uria-mi, namonde amó bebeta ea, ari akokogo enembo ea vitere.
ROM 5:13 God, unda Agho Dari jo Moses dava utambi irieta, anada dibe kena Ari Akuago vitirie. Tago, Agho Dari jo irambi adua mo, enemboda ari akokogo irurarida ruru, aná tefo re. Amindu, Adam da tanovareta furia, Moses siroruturia-da rova, God enemboda ari akokogo jo irugambi eta urie.
ROM 5:14 Tago, Adam da dara uria-da feferavareta Moses da Agho Dari rururia-da gorotova, enembo dano ambubuguta furie. Gaa bee re, enembo dumeni Adam na God da Gaga jo ningambi ari akuago uria aghago, númane jo ambi re. Tago, númane beago ambubuguta furie. Adam da daiyagha urieta, bouvu enembodava rekimbuturia aghagonu, Iesu ambova donu urieta siroruturia-da ea simbugarimi enembodava rekimbuturie.
ROM 5:15 Adam da dara uria, jo God unda vesa tefo ututuria aghago, irambi re. Adam da aghá uria-mi, enembo oruabe ambubuguturie-tago, God da sonembade vesade tefo ututuria, aná ano bee re. Iesu Keriso, embó dabako re. Tago, unda sonemba enembo oruaruabemi itatama eta rousue.
ROM 5:16 Avore, God da vesade kotú Adam da darade jo gari dabako irambi re. God da vesa tefo ututuria, ano bee re. Adam fefera dabako ari akuago urieta, God anada beenu iruruturota, undú “Imó akuago re.” ririe. Tago, enembo ari akokogo nanjogo uta furia-da ambova, God da vesa jo bambi asua katogonu, tefo ututurota, “Nímane taubana re.” ririe.
ROM 5:17 Gaa bee re, embó dabakomi ari akuago urieta, amburari enembodava rekimbuturieta, namonde dano amburarida tofo ea vitere. Aghá uria, aná ijoko re. Tago, aná embó dabako Iesu da donu uria, aná jojabe re. Anada bee mo, enembo avona God da sonembade kotú unda vesade baita rousua, God númandu “Imó taubana re.” raita rouvie. Aná enembodu, jebuga tumanadu irari númanda tofo ata-gea, tumanadu ano urota, iririgaita rousue. Iesu Keriso da anomi, aghá urota iraita rousue.
ROM 5:18 Avore, retora dabako ananu raita rore. Ari akuago dabakomi enembo oruabedu amburari bua furie. Aghagonu ari taubana dabakomi enembo oruabe sonembuturieta, God númandu “Imó taubana re.” ririeta, númane jebuga tumanadu irari bubuguturie.
ROM 5:19 Dara embó dabakomi ea, God da gaga ningambi urieta, enembo nanjogodava Ari Akuago da ano rekimbuturieta bebeta egeguturie. Aghagonu, God da Gaga embó dabakomi ningia kaifa ea goghó uria-du, God enembo oruabedu “Nímane taubana re.” raita rouvie.
ROM 5:20 God unda Agho Dari ututuria mo, ari akokogo daiyagha isaghava bubota, enembo gigigari-du rea, ututurie. Avore, isaghava bubua, oruabe urieta gigiguturie-tago, God da sonemba enemboda ari akokogo eta rousua-nu, serigea jojabe ea vitie.
ROM 5:21 Reisi-gerora? Amburarida anomi urieta, Ari Akuago furia jojabe uria aghagonu, God da sonemba furia jojabe urieta, umó namonde andú “Imó taubana re.” ririe. Kotú God da sonemba dabako anami namonde amó unumbota ya, Jojabee Iesu Keriso da anova jebuga tumanadu irari tambua bubugaitare.
ROM 6:1 Avore, mania retora-nu nundubuturota, eghá regegata! “Ari akokogo egegadora mo, God da sonemba baria, jojabe aita rouvie. Amindu, fu namonde ari akokogo jojabe urota, God da sonemba jojabe ata gigigore!”
ROM 6:2 Tefo, namonde jo aghá egegambi aita rosore. Namonde Ari Akuagoda tofo ea irirota, Keriso de dano ambubuguturera-da anomi, Ari Akuagoda ano namonde andava sidara urie. Amindu, namonde jo kaverea, ari akokogo egegambi asire.
ROM 6:3 Nímane tanana rosoravore. Namonde amó bafutaito egeguturota, Iesu Keriso de dano takembuturere. Aghá urota, Keriso da ambubuturia aghagonu itatama egeguturere.
ROM 6:4 Avore, namonde amó bafutaito egeguturota mo, namonde amó inonova ambua, Iesu de dano ujeva vorari aghago re. Aghá egegaita rosora-da bee mo, God Afa unda ano duroghademi ririeta, Keriso amburarivareta jebugea eroruria aghagonu, namonde amó beago jebuga reka rururera-da aitonu fufugegasire!
ROM 6:5 Nímane reisi-geroravore, Iesu daiyagha ambubuturia, aghago ambubuguturota, Keriso de takembadora mo, unda daiyagha jebugea eroruria aghago, namonde amó beago jejebugaita rosore.
ROM 6:6 Kotú namonde amó tanana rosore. Namonde anda nundubari seide, itatama ari seide, amburari-du rea, God na namonde anda irari seinu bua, Keriso de dano takembea ifatarava derurie. Rourogo rekago kaverea, Ari Akuago da sabua* egegara-degea rea, aghá urie.
ROM 6:7 Anada bee mo, enembo avona amburadua mo, Ari Akuagoda ano númandava sidara aita rouvie.
ROM 6:8 Avore! Namonde amó gaabee egegeta rosore. Namonde amó Keriso de dano ambubuguturera-gea, namonde amó Keriso de jebugea iririgaitare.
ROM 6:9 Anada bee mo, namonde reisi-gerore: God ririeta, Keriso amburarivareta jebugea erorurie. Umó ambubutueta, amburarida ano undava sidara uria-du umó jo rekago amburambi aita rouvie.
ROM 6:10 Keriso fefera dabako ambubuturota, Ari Akuagoda ano undava sidara urie. Sidara urieta, oreki umó jebugea, God gha danode vitie.
ROM 6:11 Nímandava beago, Ari Akuagoda ano sidara urieta, nímane oreki jebugea, Iesu Keriso de takembea, God de dano vitera-nu nundubuturota iririgadi rere.
ROM 6:12 Amindu rea, namonde amó jo doata, Ari Akuagomi namonde anda barirari auvota, tamo firída unonu egegambi aita rosore.
ROM 6:13 Gari dabako aghagonu, nímanda tamo firída uno injigha urota, mania doata inda nundubarimi o tamova dibe eka ingode aghago einimi Ari Akuagoda tofo ea, ari sembago auvota! God daiyagha nímane sonembuturieta, amburari serigea, jebuga bubuguturera-nu nundubuturota, nímanda tamode neno roodeda ano dano God du ututuu-gea ari taubana egeguturota iririgadi!
ROM 6:14 Nímane Agho Darida emborova jo yambi egegeta rosoravore. God da sonembami nímandu emboro eini ifeguturie. Amindu, Ari Akuagomi jo nimanda barirari ambi aita rouvie.
ROM 6:15 Ená gaga raita rora mo, mania nundubata! “Namonde amó jo Agho Darida emborova yambi eta rosore. God na namonde amó sonembea, emboro reka ifeguturia-va reisi-fore. Amindu tefo-tafo urota, ari akokogo egegadora, aná avore.” aná sembago bee reta, mania taubana gaa regegata!
ROM 6:16 Nímane tanana rosoravore. Nímane avoda gaga niningigadora, umó nímanda barirari aita rouvie. Dabako aghago, Ari Akuagoda unonu ambo-ambo egegadora mo, anada tofo egegea amburaita rosoravore. O, God nímanda bariraridu bua, unda reiria gaga aghagonu egegadora mo, God nímandu gangoro aita rouvie.
ROM 6:17 Sei nímane Ari Akuagoda tofo ea irieta, aghi kakato nímandava aria bubua, Gaga Taubananu minono rirota iruguturieta, nímanda neno dano God dava ututurota, aghi kakatoda gaga ningia gaabee egegutureravore. Amindu, God du “Aiye” regegore!
ROM 6:18 Nímanda gaabee arimi urieta, Ari Akuagoda ano sidara urieta, nímane ari taubanada tofo ea viteravore.
ROM 6:19 Nímanda nundubari tufoko-gea, amó beforo isagha ari ututurota rere. Sei nímane Ari Akuagoda tofo ea, nímanda ano anava ututurota, ari akokogo kotú sembago beenu egegeta urera aghagonu oreki, nímanda ano ari taubanadava ututurota, ari bari taubana egeguturota, enembo kakara urota iririgadi rere!
ROM 6:20 Sei nímane Ari Akuagomi kofiri ueta, nímane jo God da gaga eini ningambi urota, ari taubana eini jo egegambi ureravore. Nímane tamoda uno nuenembo egegeta ureravore.
ROM 6:21 Nímane aghá eta urera-da taubana eini tatambuguturera, aĩ, tefo? Nímane, oreki aghá egegeta urera-da mekanu reisi-geroravore. Ari aghá eta urera-da banunava amburari-nu tatambugasiravore!
ROM 6:22 Tago, oreki Ari Akuagoda ano nímandava sidara urieta, God da tofo ea viteravore. Aghá ea irirota, ari taubananu urota, God da natofo kakarago bee ea irogo, fefera ambova jebuga tumanadu irari tambua baita rosoravore.
ROM 6:23 Anada bee mo, Ari Akuago urota, iradora-da mino imó amburari-nu baita roravore. Tago, namonde anda Jojabee Iesu Keriso na emboro reka eini ifeguturie. Amindu Keriso de dano takembadora, God namonde andú jebuga tumanadu irari tefo utota bubugaita rosore.
ROM 7:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane God da Agho Dari iruguturota, gia tanana rosora-gea, amó oreki donu raita rora nímandava isagha rouvie. Enembo avona Agho Darida emborova yadua, umó Agho Darida gaganu ambo-ambo uta ya, amburarimi tano ata, Agho Darida ano undava, aná sidara aita rouvie.
ROM 7:2 Beforo isagha ari gaga eini evetu embóghada gorotova raita rore. Evetu eini vai ea irirota, umó jo ya, embó einigha viro kombo ambi aita rouvie. Numu amburambi irota, umó ya, embó einigha viro kombo adua-du “Komanada embógha kasava viro kombo etue!” reta rosore. O numu amburota, umó doru adua, Agho Darida ano undava sidara ata-gea, umó ya embó einidava vai adua, aná avore.
ROM 7:4 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, gari dabako aghago nímandava sirorea vitie. Anada bee mo, nímane Keriso da tofo ea, unda tamoda dumeni ea Keriso ambubuturia-va, nímane beago Keriso de dano ambubuturieta, Agho Darida ano nímandava sidara urie. Avore, God na ririeta, namonde Keriso da tofo ea vitera-da bee mo, namonde undú ari taubana urota iririgasire.
ROM 7:5 Namonde amó Keriso da tofo jo ambi irirota, tamoda uno egegutueta, Agho Darimi namonde anda neno dirieta, tamoda unomi namonde amó kofiri eta urie. Amindu, namonde fefera anava donu egegeta urera-mi amburari namonde amó daba dabadava unumbea bua furie.
ROM 7:6 Sei namonde amó Agho Darimi bunditurieta irieta, Keriso de dano ambubuturera aghade, Agho Darida ano namonde andava sidara urie. Oreki namonde amó jo Agho Darida emborova yambi eta rosore. Tago, oreki jebuga reka God da Asisida ututa rouvia emborova reisi-fore.
ROM 7:7 Agho Dari taubana dogo re-tago, amó Agho Dari niningurota, Ari Akuagoda goroto dumeni tanana urere. Amó sei, muu undari aná ari akuago re, jo gia tanana ambi irirota, Agho Dari niningurota, gaga eini, “Mania komanada eini-eini einidu muu undata!” ningia, aghagonu arida nundubari andava siroruturie.
ROM 7:8 Aghá nundubuturota, Agho Darida gaga tanana ueta, Ari Akuagomi anda neno feru-feru ueta, eini-eini dibe eini be einidu muu direre. Anada bee mo, Agho Dari jo irambi asua mo, Ari Akuago beago jo sirorambi asue.
ROM 7:9 Amó Agho Darida bee jo ningia tanana ambi irirota, jebuga vitirere. Tago, Agho Darida bee ningia tanana uua mo, Ari Akuago anda neno rova terua, ano urie.
ROM 7:10 Aghá urieta, anda asisi ambubuturie. Dara! Agho Darimi andú jebuga utasua katogo, andú amburarinu bua furie.
ROM 7:11 Agho Darimi goroto ifeguturieta, Ari Akuagomi amó kukuvirieta, anda asisi damé-damé ea ambubuturie.
ROM 7:12 Gaa bee re, Agho Dari taubana kotú kakara bee re. Unda donu reiria-va dinunu eini tefo re.
ROM 7:13 Agho Darida donu reta rouvia-da gaga, sei retueta niningigetoravore. Gaa bee re, anda asisi ambubuturia-da ruru mo, jo Agho Dari taubanami ata-gea, amburambi re. Tago Ari Akuagomi Agho Dari righia kaveruturieta, andava amburari bua furie. Aghá uria-du namonde gia tanana rosore, Ari Akuagoda rova taubana eini tefo bee tefo re.
ROM 7:14 Agho Dari mo, God na ututurie, undavareta furie. O amó tefo embó re. Eto-bato bagia kakatomi embó eini nandia bua, guri baita rea, embó einidava utota, unda tofo adua aghagonu, amó Ari Akuagoda sabua* ea irieta, Ari Akuago anda barirari ea vitie.
ROM 7:15 Amó daiyagha eta rora, jo tanana urota, ambi eta rore. Anda uno rora aito fugari taubananu jo ambi eta rore. Kotú anda injigha eta rora aito fugari akokogonu, eta rore. Gigige! Amó aito fugari dumenidu akuago gaa rirota, sei isagha rore. Agho Dari vitie, kotú Agho Darida gaga dano taubana, kotú gaa bee re. Ari taubana aghago re, amó aito fugari taubana dumeni gia taubana gaa reta rora-da bee mo, Agho Dari vitie.
ROM 7:17 Aghá-gea, amó andufako aná ari akokogo jo ambi eta rore. Ari Akuago anda neno rova irita rouvia-mi eaveta siroreta rouvie.
ROM 7:18 Amó tanana rore, anda neno rova taubana eini tefo re. Aghá rera-da bee mo, ari taubanadu uno urota, aita nundubadora, amó jo ari inono irambi re.
ROM 7:19 Amó ari taubana uno rore. Tago, jo ambi eta rore. Amó kasovigea Ari Akuago injigha rora-nu eta rore.
ROM 7:20 Nundubea gigige! Amó eini-eini injigha urota eta rora-da bee mo, amó jo tofo anda barirari irambi re. Ari Akuago anda neno rova anda barirari ea vitia-mi, eaveta ari akokogo eta rore.
ROM 7:21 Avore, amó aito taubana eini fugaita uno asire-tago, anda firí rova agho dari einimi eaveta kasovigea, ari akokogonu eta rore.
ROM 7:22 Anda neno roomi, amó God da Agho Darinu uno eta rore.
ROM 7:23 Avotago, anda neno rova agho dari eini, God da Agho Darigha tataya eta rouvia-mi, amó bundia, Ari Akuagoda ingova ututa rouvie.
ROM 7:24 Arii! Amó makasi embó re. Amó avona sonembota, anda tamo firída unomi amburari bua reifia, seriga?
ROM 7:25 Bakua, Afadu “aiye” rere. Namonde anda Jojabee Iesu Keriso aghá aita rouvie. Avore, oreki enembo, anda neno roomi dano God da Agho Dari ambo-ambo aita uno eta rore. Tago, anda tamo firída unomi reaveta, amó Ari Akuagoda agho dari ambo-ambo eta rore.
ROM 8:1 Avore, God jo rata, namonde Iesu Keriso de dano takembea vitera enembomi, namonde Ari Akuagoda bouvu bubugambi aita rosore.
ROM 8:2 Anada bee mo, God da Asisi namonde amó bua, Iesu Keriso de dano takembuturota, jebuga ututa rouvia-mi ririeta, namonde Ari Akuagoda, kotú amburarida ano doa serigea jebugava rekimbuturere.
ROM 8:3 Namonde andava ano tefo-gea, Agho Darimi namonde anda jebuga bua furari jo inono ambi urie. Aghá uria-du, God unda Mendi tofonu ninenguturieta, enembo ari-bari akokogo ari kakatoda tamode nundubaride aghagonu bua, Ari Akuagoda ano data bejari-du rea furia, endava siroruturie. Siroruturieta, Ari Akuagoda ano namonde ari akokogo enemboda tamova vitia-nu God Afa na Iesu da amburarimi derurieta seghea, sidara urie.
ROM 8:4 God aghá uria-da bee mo, umó eghá uno rouvie. Namonde amó tamoda uno buregea, Asisi Kakarada ambo-ambo egegeta rosora enembodava, unda Agho Darida aito fugari taubana egegari-du reiria-nu nundubuturota, unona Iesu donu uria-du “avore” raita rouvie.
ROM 8:5 Namonde reisi-gerore: enembo avona tamoda uno egegadua mo, númanda nundubari kotú uno dano tamodava ututugeta rousue. O, enembo avona Asisi Kakarada donu rarinu ningia, aghago egegadua mo, númanda nundubari, kotú uno dano Asisi Kakaradava ututugeta rousue.
ROM 8:6 Enembo avona tamoda unonu ambo-ambo egegadua, númane ambubugaita rousue. O avona Asisi Kakarada unonu ambo-ambo egegadua mo, númane jebugade kotú siriride bubugaita rousue.
ROM 8:7 Anada bee mo, enembo avona tamoda uno egegeta rousua, númane Agho Darida gaga bua fugiturota, God da gitofo egegeta rousue. Kotú gaa bee eini mo, númane Agho Dari kaifa ari jo inono irambi re.
ROM 8:8 Númane tamoda unonu egeguturota, God da uno jo ambi egegota, God jo númandu gangoro ambi aita rouvie.
ROM 8:9 Tago, nímanda neno rova God da Asisi Kakara iradua mo, nímanda tamoda uno bureguturota, Asisi Kakarada unonu urota iririgaita rosoravore! Atá, Keriso da Asisi bubugambi vitia enembo, jo Keriso da tofo irambi re.
ROM 8:10 Tago, Keriso nímanda neno rova iradua mo, gaa bee re, Ari Akuagodu nímanda tamo amburaita rouvie-tago, nímanda asisi jebuga vitie. Anada bee mo, God na nímandu “taubana” ririeta, nímanda asisi jebugea vitie.
ROM 8:11 God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorurie. God dabako unda Asisimi, nímanda neno rova iradua mo, unona rata, nímanda tamo beago, unda Asisida anomi amburarivareta jebugea eraita rouvie.
ROM 8:12 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde amó jo namonde anda tamoda unonu egegambi asire. Tago, God da Asisimi donu ari-du reiria, ananu egegasire.
ROM 8:13 Anada bee mo, namonde tamoda unonu egeguturota, iradora mo, namonde anda asisi amburaita rouvie. Tago, Asisi Kakarada anomi tamoda uno dedegota amburadua mo, namonde jejebugaita rosore.
ROM 8:14 Enembo avonu God da Asisi Kakarami kofiri eta rouvia, númane God da sasingu re.
ROM 8:15 God unda Asisi ututuria-da bee mo, namonde amó jo sabuada* nundubarigo urota, oru egegari-du rea, utambi re. Namonde unda sasingu ea, unda Asisida anomi undú “Ariee, Afa, Afako” rirota, iririgari-du rea, ututurie.
ROM 8:16 God da Asisi Kakarami sonembutuaveta, namonde anda neno roomi gia tanana eta rosora mo, namonde amó God da sasingu re.
ROM 8:17 Namonde amó God da sasingu ea iririgadora mo, unda ea simbugari unda natofodava utaita riria-nu, namonde Keriso de dano bubugaita rosore. Anada bee mo, Keriso da mema namonde danode itatama egegadora mo, unda unana beago, namonde dano bubugaita rosore.
ROM 8:18 Anda rei-nundubutora, namonde amó ená endava irirota, mema itatama rosora, aná ijoko bee re. Tago, ambova God na rata, unana rova deĩ egeguturota, durogha gari taubana aita rosora, aná bee jojabe re. Endava mema itatama rosora-gha inono irambi re.
ROM 8:19 Uutu enda kotú eini-eini nanjogo God da uubu uria-mi, eto-bato evetumi mendi sasingu fumbaita mema itatama urota, inyonyo reta rouvia aghagonu, mema itatama urota, inyonyo regeguturota vitie. Anada bee mo, God na ririeta, unda uubu uria eini-eini dano sembago ea rei-betutue. Jo aná eini-eini retora-da unomi ambi re-tago, God na ririeta rei-betutue. Aghá ea, God unda sasingu rata, isagha aita rouvia feferanu tambaita rea, ininigha kaifa gigita rouvie. Anada bee mo, God da sasingu ená endava kae bua, amburaita rousua-da tamo kosugea, amburarivareta jebugea, tumanadu irari tamonu baita rousua feferava, God na rata, uutu endagha rei-betutua beago, durogha God da sasingu baita rousua aghagonu bua, tumanadu iririgaita rousue.
ROM 8:23 Gaa bee re, uutu endaghami inyonyo rirota vitie. Tago, God seibe namonde amó avonu saro urota, unda Asisi ututurieta rururera-mi, tamo kaverea, tumanadu irari tamo bari fefera furari-du, ininigha kaifa gigita urota, inyonyo rirota vitere.
ROM 8:24 Ananu baita kaifa egegutueta, God na unda jebuga namonde andava ututurie. Tago, namonde amó donu baita ininigha kaifa egeguturota vitera-da bee sirorota dibemi gigigadora mo, kaifa arida goroto sidara aita rouvie. Anada bee mo, dibemi gigigadora mo, dodu kaifa gigita egega?
ROM 8:25 Tago, anada bee jo sirorota, dibemi gambi vitere-gea, namonde amó durumugea kaifa gigita egeguturota vitere.
ROM 8:26 Gari dabako aghagonu, namonde amó ano tefo-gea, God da Asisimi sonembeta rouvie. Namonde amó daiyagha benunu egegasira-du mana-mana eta rosora feferava, umó namonde andú rea, God dava benunu eta rouvie. Kotú enemboda gagade nundubaride jo inono irambi-gea, anada feferava umó inyonyo rirota, namonde andú benunu urota vitie.
ROM 8:27 Asisi Kakara aghá uaveta, God Afa namonde anda neno roo gia, tanana eta rouvia-mi, unda Asisida nundubari beago gia, tanana eta rouvie. Anada bee mo, unda Asisi God Afada unova namonde andú benunu eta rouvie.
ROM 8:28 Namonde reisi-gerore, namonde amó avonu, God na gategea ghogho ririeta, umonu neno bubugeta rousua enembodu, God na reaveta, eini-eini taubanade akuagode dano, kaverea taubana aita rouvie.
ROM 8:29 Namonde amó jo sirorambi irieta, God umó seibe namonde amó nundubuturie-gea, unda mendi aghagonu ari-du rea, namonde amó gateguturie. God unda Mendi enembo oruabeda bego ari-du rea, aghá urie.
ROM 8:30 Namonde amó unona gategea, aghi urieta, undava furieta bua, namonde andú “Taubana re.” rea, unda unana namonde andú vesa ututurie.
ROM 8:31 Amindu, namonde reisi-gerore, God namonde amó sonembeta rouvia-du, avona jo buregambi aita rouvie.
ROM 8:32 Umó namonde amó sonembaita rea, tofo unda Mendinu namonde andú tefo ninenguturieta furia ambubuturie. Amindu, namonde amó donu basira-nu beago tefo utaita rouvie.
ROM 8:33 God undufako namonde andú “Taubana re.” riria-du namonde reisi-gerore, avona jo furá namonde amó itia bera-bera ari inono irambi re.
ROM 8:34 Enembo eini jo furá, namonde anda ari akokogoda mino itatama egegari-du rari inono irambi re. Anada bee mo, God Afa namonde anda ari akokogo nundubea gia, doaita rea, tofo unda mendi, Iesu Keriso, ninenguturieta furia ambua, amburarivareta jebugea erea, oreki God da ingo bee kena asumbea irirota, namonde andú rea, God dava benunu eta rouvie.
ROM 8:35 Keriso namonde amó neno rururota, namonde amó jo doambi aita rouvie. Amindu, namonde andava mema kotú dara sirorota, mema itatama egegadora o God injigha rousua enembomi namonde amó data mema tatambugadora, o baimana itatama egegadora, o makasi egegadora, o akuago rova teradora, o ambubugadora mo, Keriso unda neno bari namonde andava jo doata serigambi aita rouvie.
ROM 8:36 Amindu God da gagava eghá reirie, “Námane imó gaabee egegeta rosora-gea, fefera inono námane amburaride deĩ egegeta rosore. Enembo sifi dea buraita simbugeta rousua aghagonu, namonde amó daita reisi-simbugutue.”
ROM 8:37 Tago, Keriso namonde amó neno rururota ambubuturia-mi sonembuturota, namonde ano ea, aito fatia goghó urota, eini-eini irugetora-nu seserigaita rosore.
ROM 8:38 Amó tanana ea goghó rore! Uutuva kotú endava eini-einimi Kerisoda neno bari namonde andava jo buregambi aita rouvie. Amburadora, aĩ, jebuga iririgadora, anami jo buregambi aita rouvie. Kotú, God da anerami, o taimu akuagoda ririkigarimi, o eini-eini oreki reifia, o, ambova furaita rouvia-mi jo Keriso da neno bari namonde andava buregambi aita rouvie.
ROM 8:39 Uutuva kotú endava God da urieta siroruturia eini-eini enda etova o enda rovami, unda neno barida emboro namonde andava jo gajambi aita rouvie. God namonde amó neno rururota, namonde anda Jojabee Iesu Keriso ninenguturieta furie. Unda neno bari namonde andava aná tumanadu iraita rouvie.
ROM 9:1 Atá amó Keriso da ragarova gaa bee raita riore. Unda Asisi Kakara anda neno rova vitia-mi sonembutueta, itatama urota rere: ená gaa bee re, jo gavera irambi re.
ROM 9:2 Amó anda natofo Israel enembodu neno mema rore. Námane abua dabako, tatangu dabako re. Amindu anda neno rova mema nanjigo aghade jo sidara ambi, tumanadu iraita rouvie.
ROM 9:3 Númane Keriso injigha egeguturia-du, God neno akuago ea, númane mema itatama ari-du simboro urie. Tago, amó gangorogha númanda kambesi bua, God da simboro uria-mi, anona mema itatama ea amburasueta, númane jejebugea, God da natofo egegasua-nu, nundubeta rore.
ROM 9:4 Nímane reisi-geroravore, God námane Israel enembo seibe gategea, unda unanade kotú duroghade námandava ututurota ririeta, unda sasingu egeguturere. Unda Agho Dari beago námandava utua, umonu gaabee urota, tumogha baĩ arida emboro irugea, námandava eini-eini utaita be gajiturota, námanena unda natofo egegaita rirota, be anogha gajituturere.
ROM 9:5 Mambube mane bingáde Abraham, Aisak, kotú Jekop da mambube mane aná námane re. Kotú námanda abua rera-da mambube manenda gorotova Keriso beago, enembo bee ea siroruturie. Amindu, namonde tumanadu, God eini-eini nanjogo kaifa eta rouvia-du raga regegore! Ai, gaa bee re.
ROM 9:6 God na Abraham du be gajituria-da bee sirorambi uria-nu, jo regegambi aita rosoravore. Anada bee mo, Israel enembo dano jo God da sasingu bee irambi re.
ROM 9:7 Dabako aghago, God unda sasingu utaita riria, jo Abraham da mambube mane dano nundubuturota rambi re. Amindu, God Abraham du be gajiturota, eghá ririe, “Inda sasingu kotú mambube mane oruabe utaita rirera mo, amó inda mambube mane Aisak dava siroraita rousua enembo du rirere.”
ROM 9:8 Aghá riria-da bee mo, Abraham da mambube mane dano jo God da natofo egegambi re. Abraham da etota asimbari evevetu dumenida fumbari-du jo rambi re. God be gajiturota, Aisak da mambube mane utaita riria enembomi, unda natofo egegea vitie. Anada bee mo, God Abraham du mambu bee mane oruabe utaita be gajiturota, eghá ririe, “Rifo furá bubadua, amó kaverea furá, anda anomi sonembota, niyae Sara mendi fumbaita rouvie.”
ROM 9:10 Ená gagada mendó eini mo, evere: Abraham da mendiyae Rebeka, sasingu vivide ungagha dayade fufiria-da afa dabako námanda mambube Aisak, umó re.
ROM 9:11 Aná sasingu mane sirorea, númanda aito fugari taubana o akuago eini jo egegota gambi-da dibeva, God unda uno kotú daiyagha enembo gategeta rouvia-nu, irugaita rea, Rebeka du eghá ririe, “Inda mendi ambo siroraita rouvia-mi, begoda barirari unona baita rouvie,” aghá rirota, God na eghá iruguturie: mendi ambomi barirari baita rouvia-da bee mo, jo sasingu da irari o aito fugari eini irambi re. God da unomi, aná mendi ambo gategea ririeta, barirari unona rururie.
ROM 9:13 Amindu, God da Gagava Rebeka da sasingudu eghá reirie, “Amó Iso dotuturota, Jekop nu neno rei-rurore.”
ROM 9:14 Avore, aná gaga niningigea, “God jo inonova ambi eta rouvie.” mania regegata!
ROM 9:15 Aghá rera-da beenu iruguturota, God na Moses dava eghá ririe, “Amó enembo avonu uno adora-du kauta kavevera aita rore, kotú anda uno rora enembonu sonembaita rore.” ririe.
ROM 9:16 Aghá-gea, God jo enemboda eta rousua o númanda uno nundubea, númane gategambi aita rouvie.
ROM 9:17 Aghá iruguturota, ená Gaga God na Isip enemboda kini (o Fero reta uria-du), eghá ririe, “Anona ririeta, imó kini urera-da bee mo, anda ano irugota gadi rea, kotú anda anode bingáde yata, endava natofo dano gigigari-du, anona ririeta, imó kini ureravore.” ririe.
ROM 9:18 Amindu, God da unomi enembo einidu neno mema ea sonembaita rouvie. Tago, uno ambi adua, God na ata-gea, enembo eini kini Fero da uria aghago gogore urota, neno jo kaverambi aita rouvie.
ROM 9:19 Avore, enembo einimi erea, andú besiga urota, eghá rasue, “Pol, inda retora-du rere: God da uno jo enembomi buregari katogo irambi re. Amindu God dodu namonde amó iruradu? Unda unonu egegeta rosora-du, namonde amó jo irurambi asue,” aghá rasua mo, jo taubana irambi re. Umó tefo enembo-gea, God dava uriga ari jo inono irambi re. Enemboda ingomi eini-eini uubu eta rouvia-mi jo erea, uubu ari katodava uriga ambi eta rouvie. Namonde aghago re. Namonde amó jo erea, God du “Dodu” o “Daiyaghagoro” rari katogo irambi re.
ROM 9:21 Anada isuri ari gaga eini evere: ovu uubu ari kato unda unonu eta rouvie. Fefera einiva umó enda bua, enda dabako anami ovu ungagha deraita rouvie. Ovu gari sembago eini undari bari denembea undari-du deria, ovu taubana eini, kokotofumi jijimu ari aghagonu deraita rouvie. Anada bee mo, umó barirari re.
ROM 9:22 God umó eto-bato aghago re. Unda anode neno akuagode irugaita simbuguturie-tago, namonde amó avodu neno mema eta rouvia-dava, unda durogha jojabenu irugea, namonde andava irari-du ririe. Aghá urota, umó durumuguturota, aná enembo avodu neno akuago urota, daita simbuguturia, jo tutomi data amburambi re.
ROM 9:24 Namonde amó unona gateguturie. “Namonde amó” rera mo, amó Iesu gaabee rousua enembo avona Jiusi enemboda rova vitia, kotú Jiusi enemboda gitofoda rova vitia-du, rere.
ROM 9:25 God na amindu ririeta, unda feroveta ragaro Hosea na, unda bukava eghá gefirie, “Enembo dumeni, sei jo anda tofo ambi vitiria-du, ‘Númane anda natofo re.’ raitare. Kotú ambova, abua eini, sei jo neno bambi eta urera-du, ‘Númane anda neno bari natofo re,’ raitare.”
ROM 9:26 Kotú Hosea da bukava God da Gaga eini evere: “‘Nímane jo anda natofo ambi viteravore,’ rirere. Tago, amó avodu aghá rirera, natofo ambova kambesi dabako anava jirota eghá raitare, ‘God jebuga vitia, aná amovie. Anona rere, “Nímane anda sasingu re,” ’ raita rore.”
ROM 9:27 Kotú God da feroveta eini ragaro Aisaia na, námane Jiusi enembo nundubuturota, eghá gefirie. “Israel enemboda natofo, númane oruabe mangosago iririgasue-tago, daba-dabami jebuga tatambugaita rousue.”
ROM 9:28 Anada bee mo, endava abua-abua dano, númane aito donu fugeta rousua-da mino, God na tutomi furá utota bubugaita rousue.
ROM 9:29 Aisaia gaga dabako aghagonu sei kambesi einiva námane Jiusi enemboda mambube mane nundubuturota, eghá gefirie: “God Ano Tofona jo neno mema urota, namonde anda mambube mane daba-daba doasueta, jebuga irasua mo, namonde anda mambube mane seibe, eto-bato Sodom Gomora ghada enembo sirivu ea tefo egeguturia, aghagonu sirivu egegasue.”
ROM 9:30 Gaga retora-da bee, aná evere, námane Jiusi enemboda gitofo, God da nundubari taubana jo tava ea goghó ambi egeguturia-mi, Iesu gaabee egeguturia-du, God númandu “Taubana re.” ririe.
ROM 9:31 Tago, námane Jiusi enemboda dumeni Agho Dari kaifa ea goghó egegota, God númandu, “Imó taubana re” rea, ininigha egeguturie-tago, jebuga kasoviguturie.
ROM 9:32 Dodu jebuga kasoviguturi? Anada bee mo, tofo númanda aito fugarimi jebuga tava egeguturota, jo númanda gaabee arimi, jebuga tava ambi re. Aghá-gea, númane jujuguturie. God da Gaga retora-mi númandu reirie. “Gigige, Saion* ootova amó singoi eini emborova itota, enembo iru-furu egeguturota, anami dumenida ekava data jua ya eraita rousue, dumeni gofegea ya jua voraita rousue. Avona ená singoi rera-nu gaabee egegadua, númane jo undú meka gigigambi aita rousue.” Singoi itari gaa riria, aná Iesu du ririe.
ROM 10:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, anda uno bee rora, aná evere: anda natofo Israel enembo jebuga tatambugari-du rea, anona God dava benunu urota, irita rore.
ROM 10:2 Amó nímandu gaga beenu isagha raita rore. Númane God da uno ininigha egegaita uno rousue-tago, unda uno jo gia tanana ambi re.
ROM 10:3 Amó aghá rera-da bee mo, Keriso furia buburituria-mi, Agho Darida emboro God dava yari gajiturie. Amindu, oreki Iesu gaabee egegadua enembodu, God na númandu “Taubana re.” raita rouvie. O avona Iesu gaabee ambi irirota, Agho Dari nuenembo kaifa aita adua, númane jo God tambambi aita rousue. Anda natofo Jiusi enembo, númane gaabee arida emboro jo gia tanana ambi irirota, tofo númanda emboro eini God dava ifegaita regeguturie. Aghá egeguturota, God da emboro simbuguturia-nu, injigha egeguturie.
ROM 10:5 Moses eghá gefirie. “Avona, God da Agho Dariva donu riria-nu kaifa ea goghó adua mo, umó jebugaita rouvie.”
ROM 10:6 Tago, avona, God na undú “Imó taubana re.” rari-du nundubuturota, gaabee arida emborova yadua mo, God da Gagava aná enembodu eghá reirie, “Nendufako mania eghá rata, ‘Avona uutuva yavua bua vorefuradu?’ (Anada bee mo, mania Keriso jebuga ututa rouvia-nu uutuva tava ata!)”
ROM 10:7 Kotú God da Gaga dabako anada mendó eini evere: “Dabako aghagonu, mania eghá rata! ‘Avona ujeva vorea amburari enembodavareta namonde andú bua furadu?’ (Anada bee mo, mania Keriso aná jebuga ututa rouvia-nu amburari enembodava tambua bua furari gaa rata!)”
ROM 10:8 Tago, namonde andú eghá reirie, “God da Gaga nímandava utuvako re, nímanda beva, kotú neno rova vitie.” Avore, God da Gaga retora-da rova “Gaga” reiria, kotú námane donu enembo gaabee egegari-du minono reta rosora, aná bee dabako re.
ROM 10:9 Aná evere, nímane tofo nímanda bemi, “Iesu anda Jojabee re.” rirota, neno roo dano ututurota, ená gaga gaabee egegadora, “God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorururia, aná gaa bee re,” aghá regeguturota, kotú gaabee urota iririgadora mo, nímane jebuga tumanadu irari bubugaita rosoravore.
ROM 10:10 Anada bee mo, namonde neno dano ututurota, gaabee egegota-gea, God namonde andú “Imó taubana re.” raita rouvie. Kotú, namonde gaabee egeguturota, be fangea namonde Iesu gaabee rosora-nu isagha regegota ningia, God na namonde andú jebuga tumanadu irari utaita rouvie.
ROM 10:11 God da Gagava aná eghá reirie, “Avona umó gaabee egegadua, númane jo undú meka gigigambi aita rousue.”
ROM 10:12 Aghá reiria mo, enembo nanjogodu reirie. Anada bee mo, námane Jiusi enembo, kotú námanda gitofo dano gari dabako re. Namonde anda Jojabee God dabako unona namonde amó kaifa urota, enembo avona undava ghogho rari, umó ea simbugea goghó eta rouvie.
ROM 10:13 Kotú, unda Gagava amindu eghá reirie, “Enembo avona unda ragarova jamono gatiturota, ‘Ariee, anda Jojabee,’ radua, númane jebuga tumanadu irari tambua bubugaita rousue.”
ROM 10:14 Tago, aghi kakato jo ninengota ya, minono regegota niningigambi egegadua mo, númane jo gaabee ambi irirota, God du jamono gatambi egegaita rousue. Amindu God da Gagava eghá reirie, “Aghi kakato Gaga Taubana bua fufugutuaveta, enembo gangoro egeguturota, ‘Oro Kaiva’ rirota, ghaito teno fufugegeta rousue.”
ROM 10:16 Tago, Israel enembo oruabe aná Gaga niningiguturie-tago, númane dano jo gaabee ambi re. Amindu, feroveta Aisaia na aghá nundubuturota, God da Gagava eghá gefirie, “Jojabee, enembo daba-dabami namonde anda gaga ningia gaabee egegetue.”
ROM 10:17 Gaa bee re, Keriso da Gaga Taubana minono reta rousua-mi, yata enembo niningigea, gaabee egegaita rousue.
ROM 10:18 Tago, enembo dumeni Keriso da Gaga ningambi gaa reta rousua mo, gaa bee reta rousua? Tefo, aná gavera re. Númane seibe niningiguturie. God da Gaga eini reiria-mi rei-irugetua, aná evere, “Númane be rieta, endava vitia enembo dano niningiguturie. Númanda gaga riria-mi ughugea bubua arieta, naa dano niningiguturie.”
ROM 10:19 Rekago uriga rore, Israel enembo mo, Gaga ningia, anada bee gia tanana egeguturia? Anda urigada mino, tutuno bee tutunova God na buka Moses na gefiria-va eghá ririe, “Amó nímanda gitofo eto-bato makasimi arigo eta rousua enembodu, neno mema ea sonembuturota, nímane gia mandudu egegaita rosoravore, kotú ari dabako aghagonu urota, amó nímanda gitofo beforo fakara nundubambi eta rousua-du neno mema ea sonembuturota, nímane neno akuago egegaita rosoravore.”
ROM 10:20 Kotú, Aisaia jo oru ambi irirota, God ená gagada mendó eini riria-nu gefiria, aná evere: “Enembo avona amó tava ambi egegeta uria-mi, amó tatambugaita rousue. Andava uriga ambi egegeta uria enembodava, amó isagha ata gigigaita rousue.” Anda natofo Israel enemboda gitofodu aghá gefirie.
ROM 10:21 Kotú, Aisaia dabako unona God anda natofo Israel enembo nundubuturota gaga, eini riria-nu, eghá gefirie. “Amó nímane sonembaita, fefera inono ghogho rirota vitere-tago, nímane anda gaga jo ningambi urota, deriva eta rosoravore.” Unda anode neno akuagode irugaita simbuguturie-tago, namonde amó avodu neno mema eta rouvia-dava, unda durogha jojabe irugea, kotú namonde amó anada rova irari-du nundubea, umó durumuguturota, aná enembo avodu neno akuago urota, daita simbuguturia, jo tutomi data amburambi re.
ROM 11:1 Avore, “God unda gateguturia Jiusi enembo injigha urie,” jo rambi aita rore. Amó beago, Abraham da mambube eini, kotú Israel enemboda abua ragaro Benjamin undida embó eini re.
ROM 11:2 God unda enembo sei gateguturia-nu jo injigha ambi re. God da Gaga rova, Elaija na seibe, Israel enembodu Jojabeedava gaje riria-nu reisi-nundubutora?
ROM 11:3 “Jojabee, Israel enembomi indú vesa dungari faro dea bejea, inda feroveta mane derurieta dano sirivu egeguturieta, amó anukako imonu gaabee urota, vitere. Kotú amó beago data amburari-du reisi-nundubutue.”
ROM 11:4 Aghá ririeta, Jojabeena undú mino eghá ririe, “Enembo 7,000 anda tofo irari-du rea, anona kaifa ueta, ingomi uubu ari god ragaro Bal da dibeva jo ya, koubumi jengirea, tumogha baĩ ambi vitie,” ririe.
ROM 11:5 Oreki gari dabako aghago rei-sufie. God neno mema ea, kauta kavevera urota, námane Jiusi enembo noni ijoko gategea, kaifa ueta, númane jebuga tambua vitie.
ROM 11:6 Neno mema urota, kauta kavevera ari gaa rera mo, God jo númanda ari taubana eini egegeta uria-du rambi re. Umó tefo númandu neno mema urie. Anada bee mo, namonde amó ari taubana egeguturasueta, God gia kavevera asua mo, namonde anadu jo neno mema ea, kavevera ari gaa rambi egegasire.
ROM 11:7 Avore, Israel enembo nanjogo dano God dava ininigha jebuga tava egegeta urie. Tago, númane dano jo bubugambi re. God na urieta, enembo oruabe, númanda nghaĩ gogore egegea, God da Gaga ningambi egegutueta, unda gateguturia noni ijokomi jebuga tatambuguturie.
ROM 11:8 Amindu God da Gagava Jiusi enembo jededu eghá reirie, “Fefera aghade God na ririeta, númane nundubari tefo ea, dibe soiki ea, nghaĩ gagajeguturie. Oreki númane aghá vitie.”
ROM 11:9 Kotú Devit beago, gaga dabako aghagonu gefirie, “Amó uno rore, númane banau egeguturota, God da ivasiva didimbugasue. Aghade númane jujugea, númanda ari akokogoda mino itatama egegasue.
ROM 11:10 Kotú anda uno eini eta rora, aná evere: númane dibe soike ea gofegea jujuguturota, bouvu mema tumanadu tafirota iririgasue.”
ROM 11:11 Oreki retora-nu nundubadi rea, uriga eini eghá rore. Jiusi enembo ekava didimbuguturie mo, ambua, sidara egegaita rousue, aĩ? Tefo. Aná mo anda natofo Jiusi enembo, ari akokogo egeguturia-mi jebuga bari da goroto námanda gitofodava ifeguturie. Anda natofo Jiusi enembo númanda gitofodu mandudu egegari-du rea, God jebuga námanda gitofodava ututurie.
ROM 11:12 Avore, Jiusi enemboda dinunu egeguturia-mi endava enembodu jebuga bua furie. Kotú númanda jujuguturia-mi, númanda gitofo God da ea simbugari bubuguturie. Tago, gitofoda ea simbugari bubuguturia, aná ea simbugari ijoko re. O Jiusi enembo, God da gateguturia, neno kaverea furá, númanda gitofode takembea, God da natofo oruabe egegadua mo, ea simbugari jojabe siroraita rouvie.
ROM 11:13 Amó námane Jiusi enembodu gaga seibe retore. Oreki námanda gitofoda gaga raita roreta, niningige! Amó ya, nímandava minono rari-du rea, God Afa na amó gategea, andú buro jojabe ututuria-du, “Aiye bee.” rere.
ROM 11:14 Anda uno mo, amó Jiusi enemboda gitofodava ená Gaga Taubana iruguturota, anda natofo Jiusi enembo dumeni jii dimbua, jebuga tambua bubugasue.
ROM 11:15 Reisi-geroravore, God na anda natofo Jiusi enembo injigha uria-mi, endava enembo God da siriri ari bubuguturie. God aghá urota, ea simbugari námane Jiusi enemboda gitofodava siroruturie. Tago, rekago Jiusi enembodu jebuga utaita adua mo, eto-bato enembo amburarivareta jejebugasua aghago, rifo aghade gangorogha, kotú ea simbugari jojabe siroraita rouvie.
ROM 11:16 Avore, God du vesa ututurota, farava bejea itoko God dava vesa ututa rosora-da bee mo, namonde anda eini-eini dano God da tofonu iruguturota aghá egegeta rosore. Dabako aghagonu, namonde ika einida riribu, kotú rurugha God du vesa ututa rosora mo, aná ikada fafatu beago, God da tofo aita rouvia-nu iruguturota, aghá egegeta rosore.
ROM 11:17 Aghá-gea, amó beforo isagha ari gaga eini ika olivi da tamova raita rore. Námane Jiusi enembo aná aayo rova, ika olivi enembomi goveaveta taubana vitita rouvia aghago re. O nímane, námane Jiusi enemboda gitofo mo, taimava ika olivi akuago aghago re. Avore, God aná ika taubanada fafatu dumeni righia borea fugea, taimava ikada fafatu dumeni borea bua, olivi ika taubanada ruruva faka ea ititurieta takembea vitie. Avore, olivi akuago rera mo, nímane, aná námane Jiusi enemboda gitofodu rere. Nímane oreki olivi taubanada ano kotú taubananu bubugeta rosoravore.
ROM 11:18 Avore, nímane jo ruru irambi re. Nímane jo ruru sonembambi egegeta rosoravore. Nímane anode sonembade rurudava bubugeta rosoravore. Aghá-gea, mania tofo nendufako raga regeguturota, ika taubanada fafatu borea fugituria-du, kuvia gegha regegata!
ROM 11:19 Kotú mania eghá rata! “Númanda kambesi bari-du rea, God na fafatu dumeni borea, fugiturota, námane ititurieta takembuturere. Anada bee mo, Jiusi enembodava bingá akuago etue, námane aná bingáde re,” aghá mania regegata!
ROM 11:20 Ená gaga, aná gaa bee re. Jiusi enembo God jo gaabee egegambi egeguturia-du, God númane borea fugea, nímane umó gaabee egegeta rosora-du ititurieta takembea viteravore. Tago, mania gogore enembogo egeguturota, nendufako raga regegata! Oru urota, gaabee egeguturota iririgadi rere.
ROM 11:21 Anada bee mo, God na Jiusi enembo gateguturia-nu, aná fafatu aghago righia borea fugarigo urie. Amindu, nímanda gaabee ari dodogadora mo, nímane beago righia borea fugaita rouvie.
ROM 11:22 God aghá uria-da rova, ari akuagoda mino utari, kotú unda kavevera, iruguturieta, nímane gigigutureravore. Enembo avona umó injigha egeguturia-dava fakara urie. Tago, nímane umó gaabee egegeta rosora-du, unda kaveverada rova iririgeta rosoravore. Aghá egegadora mo, avore. Tago, aghá egegambi adora, nímane beago righia borea fugaita rouvie.
ROM 11:23 Kotú, anda natofo Jiusi enembo beago, númane rekago neno kaverea, God gaabee egeguturadua mo, God númane bua, númanda kambesi seiva itota terari, aná inono bee re.
ROM 11:24 Mania, amó aghá retora-du duduku egegata! Anada bee mo, God nímane bua, unda ruru taubanava ititurieta takembutureravore. Jo nímanda kambesi bee irambi-gea, God aghá uria mo, fakarago urie. Tago, rekago Jiusi enembo bua tofo númanda irari kambesi seiva itota jirari mo, undava rauko kotú inono bee re.
ROM 11:25 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, rourogo, gogore egeguturota, “God námane uno rouvie.” regegara-degea rea, God da gaga einida mendó sei nungia vita, oreki isagha etua-nu, rata niningigadi rere. Aná evere: Israel enembo gogore egeguturota, númanda beforo fakara egeguturieta vitia, aná jo tumanadu iririgambi egegaita rousue. God, námanda gitofo nanjogo jebuga tatambugari-du gateguturia-mi God gaabee egegadua mo, God rekago unda sonemba anda natofo Jiusi enembodu utaita rouvie.
ROM 11:26 Sonemba daiyagha Israel enembo dava furota bubugaita rousua-du, God da Gagava eghá reirie, “Sonemba kato eini Jekop da mambube maneda neno roo righota kaverari-du, kotú númanda ari akokogo doari-du rea, Saion* reta, furaita rouvie.
ROM 11:27 Númanda ari akokogo bua fugaita rora fefera aghade, ená be gajari anogha aita rore,” ririe.
ROM 11:28 Jiusi enembo oruabe oreki, God da Gaga Taubananu injigha egeguturota, God da gitofo aghago eta rousue. Aghá ua-du rea, God Jiusi enembo doa serigea, unda sonemba nímane, aná námanda gitofodu ututata bua viteravore. Tago, God anda natofo Jiusi enemboda mambube mane neno rururota, unda natofo ari-du gategea, be gajiturie. Amindu umó Jiusi enembodu jo gitofo gaa rambi aita rouvie.
ROM 11:29 Anada bee mo, God na avodu ghogho raita, o ea simbugari utaita radua mo, jo doambi irirota ata, bee siroraita rouvie.
ROM 11:30 Nímane sei, God da Gaga jo ningambi egegutureravore. Tago, Jiusi enembo ambova God da Gaga injigha egeguturota, jo ningambi uria-du, God oreki nímandu neno mema uaveta, nímane unda kauta kavevera itatama egegeta rosoravore.
ROM 11:31 Eto-bato sei nímanda egeguturera aghago, Jiusi enembo oreki God da Gaga jo ningambi eta rousue. Kotú, Jiusi enembo God da Gaga jo ningambi egeguturia-du, God nímandu neno mema urota, sonemba utuaveta bubugeta rosoravore. Aghagonu, Jiusi enembo beago, neno kaveradua mo, God númandu rekago neno mema ea kauta kavevera aita rouvie.
ROM 11:32 Anada bee mo, God na, unda kauta kavevera namonde amó enembo nanjogodu utaita rea, ingo sokinimbuturieta, namonde anda ari akokogomi bunditurieta, vitirere.
ROM 11:33 God da neno nundubaride beforo garide kafuru bee re. Umó donu rei-nundubutua, kotú unda aito fugeta rouvia-da bee jo avona gia tanana ari katogo irambi re.
ROM 11:34 Amindu unda Gagava eghá reirie, “Jojabeeda nundubari avona jo gia tanana ambi re. Undú avona jo nghaĩ itambi aita rouvie.
ROM 11:35 Eini-eini uutuva endava dano God da tofo re. Aghá-gea, namonde amó nanjigo undú vesa ututugadora, unona mino utari-du itoko jo rambi egegasire.”
ROM 11:36 Anada bee mo, eini-eini donu uno uria-nu unona uubu urieta, unda anova vitie. Undava duroghade, kotú unanade tumanadu iroe! Do-gea, aghá siroroe!
ROM 12:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, God namonde andú kauta kavevera ea goghó uria-du, eto-bato námane Jiusi enemboda nino oka dea buria, God du vesa utuaveta evia, sidara eta rouvia aghagonu, tofo namonde anda neno roo God dava ututugore! Namonde anda iraride kotú burode gia gangoro ari-du rea, neno dano God dava ututurota, unda uno nuenembo ea goghó egeguturota iririgore! Asisimi tumogha baĩ arida emboro bee aghá re.
ROM 12:2 Rourogo, enembo tamoda uno egegeta rousua-da ambova yareta! Inda nundubari God da ingova utu-gea, unona sonembota, inda neno kaverea, dibe eini ae! Aghá ata-gea, God dodu uno rouvia, kotú egegari-du reiria-nu, tanana egegadi rere. Aghade, nímane aito taubana fugiturota, donu ata-gea, kotú daiyagha dinunu tefo iririguturota-gea, umó gangoro asua-nu gia, tanana egegadi rere.
ROM 12:3 Anona nghaĩ itota niningigadi! God da ano andava ututuria-du, eghá rere. Imó daiyaghagoro ananu nundubuturota, mania indufa righadi, erauveta! God indava gaabee ari daiyaghagonu vesa uria-nu gia, tanana urota durumugea nundubadi, rere.
ROM 12:4 Tofo namonde anda tamonu nundubea gi, tamo dabako re. Tago, tamoda eini-eini oruabe re. Kotú tamoda eini-einida buro beago, unda unda iya vitie.
ROM 12:5 Namonde amó eto-bato aghago re. Namonde amó enembo oruabe re-tago, Keriso de dano takembea tamo dabako ea vitere. Tamo dabako ea vitere-tago, namonde anda buro unda unda re.
ROM 12:6 Kotú, God na namonde andava vesade anode airo-airo ututurieta, anami buro urota irita rosore. Indava ferovetada buro arida ano utadua mo, gaabee ea irirota, umó gaga donu rata, itatama adora-nu isaghava rege, niningigore!
ROM 12:7 Indava enembo sonembuturota, tavo ea goghó arida ano utadua, imó aghagonu aita roravore. O indava God da Gaganu enembodava nghaĩ itari-du ano utadua mo, imó aghago aita roravore.
ROM 12:8 Kotú indava enemboda neno evurota, ano barida ano utadua mo, imó aghagonu ea goghó aita roravore. O inda eini-einimi enembo sonembari-du ano utadua mo, sonembea goghó egegota, inonova bubugoe! O beforo righarida nundubari taubana indava utadua mo, imó ano dano burodava itia buro aita roravore. Kotú makasi enembodu neno mema urota, kauta kavevera ari-du ano utadua mo, neno gangorogha sonembe!
ROM 12:9 Mania neno ungagha egegata! Neno dabako urota, nímanda kokomana neno bubugadi rere! Ari akokogode gaga akokogode injigha urota, ari taubanade gaga taubanadenu bua righia goghó ea iririge!
ROM 12:10 Nímane Keriso da natofo ea, eto-bato uro dabakova sirorarigo egegutaravoreta, inda kokomana neno rururota, iririge! Inda kokomana mino-mino verua egeguturota, durumugea iririge!
ROM 12:11 Ininigha God da ambo-ambo egeguturota iririgadi rere. Buro ea goghó egege! Neno roo dano undava utua, Jojabeeda unonu urota, iririge!
ROM 12:12 Nímane ambova God da durogha bubugaita rosora-du, gangorogha kaifa gigita urota iririgadi rere! Mema bouvu itatama urota, durumugea rifo inono benunu egeguturota iririge!
ROM 12:13 God da natofo eini makasi iradua mo, nímanda eini-einimi sonembea, vesa ege, bubugoe! Kotú, esega enembo fufugadua mo, ghaito teno fugea, “Oro Kaiva” rea bua nímanda kambova iti, vitoe!
ROM 12:14 Enembo dumeni God injigha egeguturota, nímandava mema utuaveta, itatama egegeta rosoravore. Tago, God númane daiyagha simboro asua-nu mania nundubata! Unona númane ea simbugari-du benunu egege!
ROM 12:15 Enembo avona gangoro egeguturota iradua-de gangoro urota iririge! O enembo avona dari sorara egeguturadua, númanda mema nimonde vesa ea bubuge!
ROM 12:16 Neno dabako ea iririge! Mania nendufako raga rirota, gogore egegata! Ikoko mendi, ariri gharovu sabua* ea vitia-nu neno bua goghó urota iririge! Mania “Amó beforo garide embó eini re.” rirota, gogore egegata!
ROM 12:17 Enembo avona nímandu ari akuago egegadua, mania mino egegata! Ea gia, enemboda dibeva kotofuda irari aghagonu egege!
ROM 12:18 Nímanda kokomana daiyagha egegadua-nu mania nundubata! Nímane ea gia, siririda emborova iririge!
ROM 12:19 Amó rekago rere: enembo nímandu ari akuago adua, mania mino egegata! Do-gea, God na aita rouvieta. God da Gagava anadu eghá reirie, “Jojabee reirie, ‘Dara da mino anona aita rore. Aná buro anda tofo re.’”
ROM 12:20 Kotú God da gaga einiva eghá reirie. “Inda gitofo baimana itatama uradua mo, undari utu-gea, undoe! Kotú ukó mosisi kaĩ adua, uvu utu-gea, undoe! Aghá adora, inda gitofo inda ari taubana uradora-nu gia, undufa meka gae! Anada bee mo, umó indava dinunu urie-tago, umonu ea simbuguturota viteravore.”
ROM 12:21 Mania doata, Ari Akuagomi furá imó kuvirauvota! Ari taubana egegutu-gea, ari akokogo ya sidara ae!
ROM 13:1 Nímane dano gavanada gaga niningigadi rere! Anada bee mo, gavana nanjogo vitia-da ruru mo, God re. God na ririeta, gavana nanjogo jiria vitie.
ROM 13:2 Aghá-gea, nímane enembo eini avona, oreki vitera-mi gavanada gaga ningari injigha egegadora, nimane aghá urota, God du ambo fotaita rosoravore. Anada bee mo, God na ririeta, gavana siroruturie. Amindu, gavanada gaga ningari injigha rouvia enembonu, God na ambova iruraita rouvie.
ROM 13:3 Aghá-gea, enembo avona ari akokogo egegeta rousua, númane gavanada anodu oru egegeta rousue. Nímane gavanadu oru ari injigha rora? Avore, enembo avona ari taubana egeguturota iririgadua, númane jo gavanadu oru ambi irirota, gavana númandu raga raita rouvie. Amindu ari taubana egeguturota iririgadi rere!
ROM 13:4 Nímane reisi-geroravore, gavana nímane sonembota taubana iririgari-du rea, God na ririeta jiriturie. Nímane avona dinunu egeguturota vitera-mi, gavanadu oru egegasiravore. Anada bee mo, gavanada ano vitie. Umó aná God da buro ari kato re. Amindu avona dinunu egegadua-dava, God da ragarova gavanami aná enembodu númanda ari akokoda mino ututa rouvie.
ROM 13:5 Amindu gavanada gaga niningigadi rere. Amó oreki retore, gavanami inda dinunudu mema utaita rouvie. Anada kasava, namonde anda neno roomi God da uno neno roomi itatama urota, gavanada gaga niningigasire.
ROM 13:6 Avore, gavana númanda mino bua, buro urota vitia feferava, númane God da buro kakato aghago ea, númanda buro eta rousua-du namonde anda takesi da guri ututugasire.
ROM 13:7 Gavana donu radua, aghago egege! Takesi niananu utari-du radua mo, ututuge! Guri kotú eini-eini dumeni donu ututugari-du radua beago, ututuge! Gavana kakara egeguturota, unda gaga ningia unda sabua* egege!
ROM 13:8 Mania inda komanadava eini-eini benunu ea bua mino utambi doata, fefera yafabe irauveta! Tutomi utu-gea, inda bouvu fẽ ae! Bouvu dabako tafita yaita rora mo, fefera inono inda kokomana neno rururota iri! Rifo inono mino-mino neno rururota iririge! Avona unda komana neno rururota iradua-mi, Agho Darida mendó dano kaifa aita rouvie.
ROM 13:9 Nímane reisi-geroravore, Agho Dariva eghá reirie, “Mania komana einida evetu o embógha viro kombo kasava egegata, Mania enembo eini data amburauveta! Mania bagia ata! Mania muu undata!” aghá reirie. Kotú, Agho Dariva gaga nanjogo mo, neno barimi rei-gajitue. Amindu Agho Darimi eghá reirie, “Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!”
ROM 13:10 Avona unda komana neno rururota mo, undava dinunu jo ambi aita rouvie. Amindu komana neno buta rora-mi, Agho Dari inonova kaifa aita roravore.
ROM 13:11 Anda retora aghagonu egege! Anada bee mo, God da namonde amó sonembaita rouvia-da fefera oreki reta etia utuvako etue. Amindu dibe fafangegadi rere! Jebuga tumanadu irari barida fefera jo furá bubambi irieta, namonde amó gaabee egeguturere. Oreki etia utuvako etue.
ROM 13:12 Tumba sidara ueta, rifo ataita itoko rouvie. Amindu namonde bingoida irari injigha ea dotuturota, unanada gii bere sirada aghagonu bua righia jijiregore!
ROM 13:13 Onembode deĩ eta rousua enembo jo boro-banau rova uvu fakara dirota, ari-bari akokogo egegambi eta rousue. Jo kombo yagerade dita faimade egegambi irirota, komanada eini-einidu muu dirota tataya ambi egegeta rousue. Amindu unanava deĩ urota, namonde jo aghá egegambi aita rosore.
ROM 13:14 Amindu tamoda uno dodogea, Jojabee Iesu Keriso nu eto-bato nímanda gii bere aghagonu righia jijirege!
ROM 14:1 Nímanda kokomanada gaabee ari jabura uradua, mania injigha egegata! Gangorogha ghaito teno fugea, “Oro kaiva” raita rosoravore! Tago, unda gaabee ari niavo rei-difia-du mania besiga egegata!
ROM 14:2 Gaga rera-da bee aná evere, enembo dumenida nundubariva eini-eini nanjogoda barirari aná God re. Amindu, eini-eini dano undidigeta rousue. O enembo dumenida gaabee ari jabura ea iradua, númane oka mane tama egegeta rousue.
ROM 14:3 Rourogo, enembo avona eini-eini dano undita rousua-mi erea, númanda kokomana oka mane tama eta rousua-du injigha ara-degea rere. Gari dabako aghagonu, rourogo oka mane tama eta rousua enembo-mi erea, oka mane tama ambi eta rousua enembo irurara-degea rere. Anada bee mo, God na ririeta, nímane dano unda natofo ea viteravore.
ROM 14:4 Aghá-gea, rourogo nímanena embó einida buro kato irurara-degea rere. Buro kato buro sembago rouvia, o taubana rouvia-nu gia, buro kato unda barirarimi iruraita rouvie. Nímanda kokomanada barirari Keriso re. Aghá-gea, nímanda kokomana oka undidiguturota, taubana eta rouvia, o undambi urota taubana eta rouvia mo, Keriso undufa raita rouvie. Iesu umó sonembari inono bee re. Unona sonembuturota, nímanda kokomana jiria goghó egegaita rousue.
ROM 14:5 Gari dabako aghagonu, enembo dumeni fefera einiva God du raga rirota kakara eta rousue. O enembo dumenimi reta rousue, “Fefera inono God du raga rari, aná inono re.” Fefera dano God na ririeta siroruturie. Aghá-gea, nímane donu nundubadora, aghagonu egegaita rosoravore.
ROM 14:6 Nu reisi-geroravore, avona fefera dabako kakara eta rousua, númane Jojabeenu kakara urota, aghá eta rousue. Kotú, avona eini-eini dano tefo-tafo undita rousua, númane beago, God gaabee urota undita rousue. Anada bee mo, God da anonu gaabee urota, númanda undari dibe eini be einidu God dava “Aiye” rea undita rousue. Eto-bato aghagonu avona God da ragarova undari dibe eini be eini tama eta rousua, númane beago, God kakara urota undú “Aiye” rea aghá eta rousue.
ROM 14:7 Aghá rera-da bee mo, imó jo inda tofo irambi re. Imó jebuga iradora, jo inda anomi irambi aita roravore. Kotú imó amburadora beago, aná jo inda rari irambi re.
ROM 14:8 Namonde amó jebuga iririgadora, namonde amó God da dibeva jijireguturota, unda uno egegaita rosore. O amburadora mo, aná avore. Unuka raita rouvie. Amindu rea, jebuga iradora, o amburadora, namonde amó Jojabeeda natofo ea iririgaita rosore.
ROM 14:9 Aghá rera-da bee mo, jebuga enembo kotú amburari enemboda Jojabee aita rea, Keriso ambua, kotú rekago amburarivareta jebugea erorurie.
ROM 14:10 Namonde amó nanjogoda Barirari, aná God re. Amindu, mania inda komanada irari gia iruruturota, undú akuago gaa rata! Anada bee mo, ambova namonde amó nanjogo God da dibeva jijiregota, namonde anda irari unona iruraita rouvie.
ROM 14:11 Amindu, God da Gagava eghá reirie, “Gaa bee re, amó Jojabee re. God jebuga vitia, aná anuka amó-gea, ená gaga rera-da bee siroraita rouvie. Ambova enembo dano anda dibeva koubomi jejengirea, andú raga regeguturota, ‘Gaa bee re. Imó inuka God re.’ regegaita rousue.”
ROM 14:12 Amindu, ambova namonde amó dano, God da dibeva jijiregota namonde amó iruruturota, ari akokogo ra, taubana ra donu egeguturera-da beenu karigaita rosore.
ROM 14:13 Jojabee unona namonde amó iruraita rouvie. Amindu namonde amó mino-mino jo irurambi egegasire! Aná doa, namonde andufa eghá nundubasire. Namonde jo domi namonde anda komana kuvirasueta, jabura ea, ari akokogo ambi asue.
ROM 14:14 Jojabee Iesu gha takembea irirota, gaga eini neno rova itatama urera, aná evere. Undari einimi jo undufa namonde amó ata, namonde asisi bebeta ambi aita rosore. Tago, enembo avoda nundubariva undari eininu undota, bebeta ari gaa radua mo, aná eini-eini tama asue.
ROM 14:15 O, inda komanada tama eta rouvia eini-eini inona bua, unda dibeva dirota, mema adua mo, imó undú ari akuago aita roravore. Yavi aghago mo, jo neno bari irambi re. Keriso namonde andú ambubuturia-du, mania inda donu undita rora-mi ata, inda komanada neno roo bebeta ea jebuga kasovigauveta!
ROM 14:16 Eini-eini dano undari inda nundubariva, aná taubana re. Tago, mania enembo dumenimi, aná eini-eini inda nundubariva taubana vitia-du gaa sembago rauvota!
ROM 14:17 Avona Keriso da ragarova unda kokomanada nundubari kakara adua mo, God beago aná enembodu gangoro urota, raga raita rouvie. Kotú, natofo jede beago númandu raga regegaita rousue. Anada bee mo, God unda kaifa eta rouvia enembodava, donu undita rosora jo jojabe irambi re. Tago, Asisi Kakarada sonembami God da natofo rova aito taubana, siriri ari, kotú neno gangoro ari siroraita rouvie.
ROM 14:19 Amindu, siriri ari ikoko mendi, ariri gharovudava ututurota, fefera inono mino-mino sonembuturota, ano egege!
ROM 14:20 Mania undari-du nundubuturota, God da buro ata jurauvota! Namonde undari dibe eini be eini undidigadora, aná taubana re. Tago, namonde anda kokomana da dibeva dirota gia, neno erea nendufa undaita rousua-mi, númanda neno roo bebeta egegadua mo, akuago re. Amindu namonde jo aghá egegambi asire.
ROM 14:21 Amindu, namonde anda komana einimi uvu fakara, taima oka o eini-eini dumenidu neno mema ea, tama eta rouvia mo, namonde amó umó sonembea, eini-eini dabako aghagonu unda dibeva tama egegasire.
ROM 14:22 Avore, taubana mo, imó aná eini-einidu daiyagha nundubeta rora-nu, komana da dibeva kivu urota, imó inda nundubari God gha simbugadi rere! Imó donu eta rora-du, God da dibeva jo meka gambi, gangoro urota iradora, aná taubana re.
ROM 14:23 Tago, imó eini-eini undaita urota, neno ungagha adora mo, mania undata! Anada bee mo, imó donu tama asira-nu bua undadora, aná dara re. Undadora mo, God na anadu ari akuago gaa raita rouvie.
ROM 15:1 Namonde amó avoda gaabee ari, inono iradua mo, gaabee ari damé-damé ea vitia enemboda bouvunu sonembea, númanda unonu aita rosore. Jo namonde anda unonu egegambi aita rosore.
ROM 15:2 Namonde anda kokomanada gaabee ari ano ari-du rea, kotú númanda taubanadu rea, númanda unonu egeguturota, iririgore!
ROM 15:3 Keriso beago, umó jo unda unonu ambi re. Amindu, God da Gagava eghá reirie, “Ariee God, enembo imó kuvia gegha rirota, bouvu ututuria-nu, indú rea fufirere.”
ROM 15:4 Reisi-geroravore, God unda Gagami namonde amó nghaĩ itaita rea, ririeta gegembuguturie. Unda uno mo, namonde unda Gagava donu vitia-da anomi durumugea, tamo fẽ urota, umó donu utaita riria-nu gangorogha kaifa gigita egegasire!
ROM 15:5 Ano ea durumuguturota, tamo fẽ arida ruru, aná God re. Amindu God na sonembuturota, nímane neno dabako egegea, Jojabee Iesu Keriso da aito fugituria aghagonu urota, neno nundubari dabako urota, Iesu da Numamo, God du raga regegadi rere.
ROM 15:7 Keriso na gangorogha “Oro kaiva” rea, namonde amó unda tofo rururie. Amindu God da durogha isagha ari-du rea, Keriso da uria aghagonu egeguturota, tofo-tofo gangorogha neno rururota, neno dabako egegadi rere!
ROM 15:8 Aghá egegadi rera-da bee mo, God donu reiria aná gaa beenu gia, tanana egegari-du rea, kotú umó Jiusi enemboda mambube manedava donu aita bee gajituria-nu isaghava sirorari-du rea, Keriso furia, Jiusi enemboda rorova sirorea sabua* ea vitirie.
ROM 15:9 Kotú, sabua ea furia-da bee eini mo, nímane, aná námane Jiusi enemboda gitofo beago, God da kavevera gia, undú raga regegadi rea, Iesu na furia, sabua urie. God da Gagava anadu eghá reirie. “Aghá-gea, amó inda natofoda gitofoda rova indú raga raitare. Anona daa didivurota, inda ragaro righota eraita rouvie,” reirie.
ROM 15:10 Kotú kambesi einiva eghá reirie, “Nímane God da natofoda gitofo re. Tago, fu, unda natofode dano gangoro egegadi!”
ROM 15:11 Gari dabako aghagonu, kambesi einiva eghá reirie, “God da natofoda gitofodu rere. Jojabeedu raga regege! Enembo dano undú raga regegadi!”
ROM 15:12 Kotú kambesi einiva God na ririeta, feroveta Aisaia na eghá gefirie. “Jesi da mendi Devit da mambube maneda rova mendi eini sirorea, God da natofoda gitofonu unona barirari urota, númane dano umonu gaabee ea, unda sonemba kaifa gigita egegaita rousue.” God da Gaga aghá reirie.
ROM 15:13 Nímane ambova donu baita kaifa gigita urota vitera-da ruru, aná God umó re. Amindu, gaabee egegutu-gea, God na, nímandu gangoro jojabe aride kotú siriri aride utota bubugaita rosoravore! Kotú amó uno rore, Asisi Kakarami sonembuturota, nímane God donu utaita riria-nu gangorogha kaifa gigita egegadi rere.
ROM 15:14 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó tanana rore, nímanda neno roo ari taubanami beda ea vitie, kotú, nímane beforo munjude viteravore. Aghá-gea, mino-mino nghaĩ itariva inono bee ueta gia, gangoro rore.
ROM 15:15 Tago, amó tutunova ano ea, gaga fakarago dumeni gefivutara-nu, rekago nundubadi rere. Aghá retora-da bee evere: God na, amó Iesu Keriso da aghi kato ea, Jiusi enemboda gitofoda rova ya, buro ari-du ririe. Amó unda fristi* aghago ea, Gaga Taubananu minono rirota, námane Jiusi enemboda gitofo gaabee egeguturia-nu, Asisi Kakarami ata, kakara egeguturota, anona númane eto-bato vesa aghagonu bua, God dava utota, gangoro aita rouvie.
ROM 15:17 Avore, amó Iesu Keriso gha takembuturota, unda anomi God da buro taubana eta rora-du gangoro rore.
ROM 15:18 Amó buro donu urera, jo anda anomi ambi re-tago, Iesu da anomi urera-nu raitare. Amó Jerusalem bogu naava reta arera, biruru ea, Ilirikum Frovensi anava Keriso da Gaga Taubananu naa nanjogova minono reta urere. Amó gaga reaveta, Asisi Kakara ano andava utuaveta, amó ari ivata anogha dumeni eaveta, námane Jiusi enemboda gitofo gerurota, neno kaverea, God da Gaga ambo-ambo egeguturota vitie.
ROM 15:20 Amó daiyagha ya, Keriso da Gaga Taubana jo ningambi vitia enembodava minono rasira-nu, uno eta rore. O enembo dumenimi sei aria, Keriso da Gaga taubana minono ririeta ningia, gaabee urota vitia-dava yari, amó uno ambi eta rore. Amó númandava yari inono re-tago, enembo dumeni kambo tutumbu sei rerota, anada etova anona kambo ari aghago, amó jo uno ambi re.
ROM 15:21 Anda donu utara aghagonu, Aisaia na eghá gefirie, “Enembo avodava, unda Gaga Taubana jo ya rambi vitia-dava, gaga rata gia, dibe ifegaita rouvie. Kotú, enembo avona jo ningambi vitia, númane ningia tanana egegaita rousue.”
ROM 15:22 Amó fefera oruabe nímandava yaita nundubeta urere-tago, kambesi dumeniva minono rita deĩ urota, amó jo ya nímandava bubambi re.
ROM 15:23 Tago, oreki mo, anda buro enava sidara etua-du, amó ya nímane gaita rei-nundubutore. Ghaeko inono amó nímane gaita ininigha nundubeta urere.
ROM 15:24 Amindu, amó ea gaita rore, amó Spen Frovensiva irurota, Rom terua nímane gia, namonde fefera tufoko uumo egeguturota, nímane amó sonembasueta, Spen yasira rei-nundubutore.
ROM 15:25 Tago, amó oreki Jerusalem bogu naava yavá, God gaabee egeguturota vitia enembonu, sonembaita rore.
ROM 15:26 Anava yaita rora-da bee mo, Masedonia Frovensi, kotú Akeia Frovensi anava, God gaabee egegeta rousua enembomi danode ea, makasi enembo Jerusalem irirota, God gaabee egegeta rousua-nu, sonembaita vesa ututugetua-da gurinu bua yaita rore.
ROM 15:27 Aná mo, númane nendufako sonembaita nundubuturie. Aná taubana re, númane aghá egegasue. Anada bee mo, Jiusi enembo Iesu da natofo ea vitiria-mi, númanda asisida ea simbugari gitofodava vesa urieta bubuguturie. Amindu, gitofomi oreki erea, númanda gugua-ghayafami Jiusi enembo sonembaita rousua mo, taubana re.
ROM 15:28 Avore, guri danode ititiguta-nu bua ya utota bubugadua mo, amó kaverea, Spen Frovensi anava irurota terua, nímane gaita rore.
ROM 15:29 Kotú amó tanana rore. Amó ya, nímandava bubadora mo, Keriso da ea simbugari jojabenu nímandu vesa ata bubugaita rosoravore.
ROM 15:30 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Jojabee Iesu Keriso da ragarova benunu rore. Kotú, Asisi Kakarada neno bari rei-ututua-du, benunu rore, ano ea, ininigha andú benunu egegadi!
ROM 15:31 Rourogo, God jo gaabee egegambi eta rousua enembo Judia Frovensi anava vitia-mi furá, amó dedegauveta, andú benunu egege! Kotú, God da enembo Jerusalem vitia-mi, anda bua yaita rora guri neno gangorogha bubugari-du benunu egege!
ROM 15:32 Aghá egegasira-da bee mo, God “Avore” radua mo, ená anda rera buro ata, sidara adua, amó gangorogha nímandava ya bubua, namonde uumo taubana egeguturota, neno asegaitare!
ROM 15:33 Avore, Namonde anda God siriri utari kato nímandava iroe! Aĩ gaa bee re!
ROM 16:1 Namonde anda gharovu Fibi, oreki nímandava yaita rouvie. Fibi Senkria naava irirota, ekaresia* sonembeta rouvie.
ROM 16:2 Amindu, nímandava ya bubadua, Jojabeeda ragarova undú ghaito teno fugea, “Oro kaiva” rea bua, kaifa egeguturota, donu uno uradua, utadi rere. Anada bee mo, umó enembo oruabe sonembeta rouvie. Amó beago unona sonembuturie.
ROM 16:3 Amó Prisila unda embó Akwila gha ghanena rore. Númane namonde dano Iesu Keriso da buro egegeta urere.
ROM 16:4 Fefera eini númane amburaridu jo oru ambi irirota, amó sonembaita rea, anda kasava jijireguturie. Amó kotú Jiusi enemboda gitofoda ekaresia dano númandu “aiye” rirota vitere.
ROM 16:5 Kotú God gaabee ari kakato Prisila ungá Akwila ghada kambova deseta rousua enembo beago, ghanena roreta, rege, niningigoe! Anda komana taubana, Epainetus ghanena rore. Esia Frovensida rova enembo eini neno kaverambi-da dibeva Epainetus na neno kaverea, Iesu gaabee urie.
ROM 16:6 Nímanda rorova buro fakarago eta rouvia evetu, ragaro Meri beago, ghanena roreta, rege, ningoe!
ROM 16:7 Anda natofo Jiusi enemboda dumeni Andronikus ungá Junia gha ghanena rore! Sei númanena Iesu gaabee egegutueta, amó númanda ambova Iesu gaabee urere. Ungá umó, namonde danode diburava vitirere. Iesu da ambo nimbida rova ungá umó bingáde eini re.
ROM 16:8 Anda Barirarida ragarova neno buta rora komana Ampliatus beago ghanena rore!
ROM 16:9 Angá dano Keriso da buro eta urera embó, Urbanus, beago ghanena rore. Kotú anda komana Stakis beago, ghanena roreta, regege, ningoe!
ROM 16:10 Kuvia garida rorova Kerisoda ragarova ano ea jirituria embó, ragaro Apeles, beago ghanena rore! Kotú Aristobulus unda kambo enembode dano ghanena roreta, regege, niningigoe!
ROM 16:11 Anda tatangu Jiusi enemboda eini, Herodion ghanena rore. Kotú Narsisus, unda Jojabee gaabee egegeta rousua kambo enembo beago, ghanena roreta, regege niningigoe!
ROM 16:12 Jojabeeda buro egegeta rousua evevetu, Trifina ungá Trifosa gha beago, ghanena roreta, regege, niningigoe! Anda komana Persis, Jojabeeda buro ea goghó uria beago, ghanena rore.
ROM 16:13 Jojabeeda enemboda beforo righari eini Rufus ghanena rore, kotú unda ayami amó unda mendi kaifa arigo eta uria beago, ghanena roreta, regege, ninigigoe!
ROM 16:14 Asinkritus, Flegon, Hermes, Patrobus, Hermas númanda ikoko mendi vitia-de dano, ghanena roreta, regege, niningigoe!
ROM 16:15 Filologus, Julia, Nereus unda gharovugha, Olimpas, kotú God da natofo dumeni númandava deseta rousua-de dano ghanena roreta, regege, niningigoe!
ROM 16:16 Nímane ghanena urota mo, gangorogha “Oro kaiva” regeguturota, neno bua goghó egege! Keriso gaabee eta rousua enembo, kambesi dumeniva mane, enava vitia-mi, nímane ghanena rousueta, yata bua gigige!
ROM 16:17 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, enembo avona noni airo-airo sarigea besiga eta rousua-nu, doa seserige! Kotú enembo dabako anami, nímane irugari taubana bubugutara-nu, buregeta rousua-du rekago rere, númane doa seserige!
ROM 16:18 Anada bee mo, enembo aghago mane jo Jojabee Keriso da buronu ambi egegeta rousue. Númane tofo númanda tamoda unonu egeguturota, númanda be vivimi enembo nundubari tefo dumeni kuvia gigigeta rousue.
ROM 16:19 Gaabee ari enembo kambesi dumeniva nímane God da Gaga Taubana bua righia goghó eta rosora-du, raga reaveta ningia, amó gangoro eta rore. Kotú, anda uno mo, nímane ari taubanada emboro gia tanana ea goghó urota, ari sembago arida emboro itoko jo gia, tanana ambi egegasiravore!
ROM 16:20 Aghá egegutu-gea, God siriri utari katona Satan da ano dea fugota, nímanda ekami fatia jiraita rosoravore. Jojabeeda sonemba nímandava iroe!
ROM 16:21 Timoti angá buro eta rora-mi, nímane ghanena rouvieta, yata bua gigige! Kotú anda natofo Jiusi enembo namonde vitere, Lusius, Jeson kotú Sosopater na nímane dano ghanena rousue.
ROM 16:22 Amó Tertius re. Pol na ená gaga rieta anona rei-gefere. Amó beago nímane ghanena roreta, yata bua gigige!
ROM 16:23 Gaius, námane sonembutuaveta, amó unda kambova evita rore, kotú ekaresia* undava deseta rousue. Umó beago nímane ghanena rouvieta, yata bua gigige! Erastus, ená naada gavanada guri kaifa ari embó, namonde anda komana Kwartus gha nímane ghanena rousueta, yata bua gigige!
ROM 16:25 Namonde amó tumanadu God du raga rirota, iririgore! Umó eini-eini dano ari inono re. Aghá-gea, amó Iesu Keriso daiyagha uria-da Gaga Taubana minono reta rora-mi unona reaveta, nímane ano ea jiria, gaabee ea goghó egegeta rosoravore. Avore, aná Gaga Taubana rera, ghaeko yafabe nungia vitirie.
ROM 16:26 Tago, furia, oreki isagha etueta, namonde gerurota reisi-niningore. Umonu gaabee egegari-du rea, endava abua-abua dano gigigari-du, kotú niningigari-du rea, God tumanadu vitia-mi ririeta, feroveta mane aná Gaga isuri urota gegembuguturieta, oreki reta etia, isagha ea vitie.
ROM 16:27 God umó unuka beforo garida ruru re. Eini umongo tefo re. Iesu Keriso da namonde andú donu uria-du, God du raga rirota iririgore! Do-gea, aghá siroroe! Aĩ gaa bee re! Avore, anda gaga etia eve tano etue. Amó Pol re.
1CO 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, God na uno ea aghi urieta, amó Iesu Keriso da aghi kato ea vitere. Amó Pol re. Anona namonde anda ikoko Sostenes gha nímane ghanena rosore.
1CO 1:2 God da ekaresia* Korin naava avo vitera enembo, God nímane ghogho ririeta, Iesu de takembea, unda natofo kakara ea viteravore. Iesu de takembea, nímane God da noniva terua viteravore. Nímandu, kotú enembo avona namonde anda, Jojabee Iesu da ragarova jamono gatiturota, undú “Jojabee” reta rousua-du ená ingiso rei-gefereta. Yata bua gigige!
1CO 1:3 Afa God, kotú namonde anda Jojabee Iesu Keriso gha nímandu sonembade siriri aride utota bubuge!
1CO 1:4 Iesu Keriso da ambubuturia-mi God nímandu kavevera uria-du, amó fefera inono undú “aiye” rirota vitere.
1CO 1:5 Nímane Iesu de dano takembea iradi-gea, unona nímandava eini-eini esiko-esiko arida vesa ututurieta, neno nundubari jojabe bua, unda Ragarova minono rarida ano bubugutureravore.
1CO 1:6 Aghá rera-da bee mo, námane Iesu da Gaga minono regegutara-nu, nímane ambo-ambo urota, ano ea jiria goghó rosoravore.
1CO 1:7 Aghá-gea, namonde anda Jojabee Iesu Keriso da kaverea furari feferadu gangorogha kaifa urota, aghade nímane God da Asisida ano dibe eini be eini vesa eta rouvia dano seibe bubugutaravore.
1CO 1:8 Kotú rourogo, nímane ari akokogo egegare-degea, unona nímane kaifa urota, ambova unda furá bubaita rouvia feferava, nímandava dinunu eini jo gambi aita rouvie.
1CO 1:9 God, umó donu aita rari ana eaveta, bee siroreta rouvie. Unona namonde amó gategea, unda Mendi, namonde anda Jojabee Iesu Keriso de uumo ari-du rea, bua numonde takembuturie.
1CO 1:10 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda Jojabeeda ragarova nímandava benunu rereta, niningige! Nímane donu regegadora, o daiyagha nundubadora, neno dabako egeguturota, nímanda unode nundubaride dabako egeguturota iririge!
1CO 1:11 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó aghá rera-da bee mo, Kloe da ikoko mendimi futa, nímane ekaresia* dumeni avo Korin vitera-mi besiga egegeta rosora-nu ritata niningare.
1CO 1:12 Nímane besiga egeguturota, eghá reisi-reravore, “Amó aná Pol da ambo nimbi re.” Kotú einimi, “Amó Apolos da ambo nimbi re.” regegeta rosoravore. “Amó Pita da ambo nimbi re.” Kotú dumeni “Amó Iesu da ambo nimbi re.” aghá regegeta rosoravore.
1CO 1:13 Nímane aghá rirota, Iesu da tamo, kotú unda ekaresia regegeta rosora beago, rorova sarigea, airo-airo rosoravore. Nímandu rea, avona ifatarava ambubuturi? nímane avoda ragarova bafutaito egeguta? Pol anona nímandu rea ifatarava ambubutara, aĩ?
1CO 1:14 Amó God dava “aiye” rere. Anada bee mo, avo Korin naava enembo oruabe amó jo bafutaito ambi re. Krispus ungá Gaius gha nuenembo bafutaito urere.
1CO 1:15 Aghá-gea, enembo eini avona, “Amó Pol na unda ragarova bafutaito urie.” jo regegambi aita rosoravore.
1CO 1:16 Kotú eini tanana rore. Stefanas unda natofode beago, anona bafutaito urere. Kasava eini tefo re. Amó aghá rei-nundubutore.
1CO 1:17 Anada bee mo, Keriso amó jo enembo bafutaito ari-du rea, ninengota nímandava yambi re. Unda Gaga Taubananu minono rari-du rea ninenguturieta, nímandava arere. Kotú rourogo Keriso ifatarava ambubuturia-da gaga ano tefo auve-degea rea, unda gaga jo enemboda nundubarimi rari-du rambi re.
1CO 1:18 Reisi-geroravore: enembo jebuga kasovigeta rousua-mi, Keriso ifatarava dedeguturia-da gagadu, aná beforo dinunu embómi rarigo eta rousue. Tago, namonde amó God da jebuga bua vitera enembo tanana ea vitere, Keriso da amburarimi God da ano namonde andava futa rouvie.
1CO 1:19 Amindu God da Gaga eghá reirie. “Beforo gari enemboda gari anona ata-gea, sidara aita rouvie. Kotú, neno nundubari kakatodava iiba anona ata, númanda neno nundubari manjaita rouvie.”
1CO 1:20 Neno nundubaride iiba rari kakato niaro? Minono rari kakato beago niaro? Mururuva righari kakato niaro? Númanda neno nundubari dano God na ririeta, sidara urie. Buka seiva amindu reirie, “Seibe God righia kaveruturieta, endava beforo garide nundubarideda ano sidara urie.”
1CO 1:21 Avore, God da neno nundubariva, rourogo endava enembomi umonu númanda neno nundubarimi tanana egegauve-degea bureguturieta, námanda minono reta rosora-nu endava enembomi injigha urota, námane beforo dinunu gaa reta rousue. Tago, avona námanda minono ningia gaabee adua mo, God na jebuga tumanadu irarida emboro undú ifegaita rouvie.
1CO 1:22 Jiusi enemboda uno gogorego, Iesu da ragarova ivata dumeni sirorasueta gigigea, gaabee egegasue. Kotú, Jiusi enemboda gitofo, Grik enembo gogorego, númanda neno nundubarimi God tambaita reisi-nundubutue.
1CO 1:23 Tago, jebuga bubugari-du rea, námane aná Iesu ifatarava ambubuturia-da minononu rirota, vitere. Kotú Jiusi enembo oruabe námanda minono niningigea, injigha egegeta rousue. Kotú, Grik enembo ená gaga niningigari mo, gavera gaa rirota, kuvia gegha regegeta rousue.
1CO 1:24 Tago, namonde amó Jiusi enembo ra, o Jiusi enemboda gitofo, Grik enembo ra, avonu God na aghi uria, dano tanana rosore: Keriso umó God da neno nundubaride anodeda ruru re.
1CO 1:25 Nímane reisi-geroravore, endava enemboda reisi-nundubutua, God da neno nundubari reta rosora, aná bee tefo re, kotú undava ano tefo re. Avotago, amó gaa bee rere, God da neno nundubari anogha re. Endava enemboda neno nundubaride anode jo aghá irambi re.
1CO 1:26 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, God nímane ghogho rambi irieta, nímane daiyagha vitara-nu nundubea gigige! Endava enemboda gariva nímane oruago beforo gari tefo, neno nundubari tefo kotú jo kokotofu irambi re.
1CO 1:27 Endava enembo neno nundubaride meka gigigari du rea, God aná eini-eini neno nundubari tefonu ririkurieta erorurie. Kotú, enembo anode meka gigigari-du rea, nímane enembo ano tefonu ririkurieta jiria viteravore.
1CO 1:28 Aghagonu, endava enembomi dodu bee tefo kotú, ano tefo gaa regegeta rousua-nu bua, God na eini-eini bingáde anode data sidara ari-du rea gateguturie.
1CO 1:29 Aghá-gea, embó eini jo erea, God da dibeva jiria, tofo raga rirota, unda ragaro righota erambi aita rouvie.
1CO 1:30 God na ririeta, nímane Iesu Keriso de dano takemburieta, Keriso nímanda neno nundubarida ruru urie. Aghá urieta, God nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doa, nímandu “taubana” ririeta, unda natofo kakara ureravore. Kotú unda anomi nímane Ari Akuagoda ingova rougea rururieta jejebugutureravore.
1CO 1:31 Amindu, God da Gaga eghá reirie, “Enembo avona raga raita nundubadua mo, jo tofo umonu raga rambi aita rouvie. Jojabeeda donu uria nuenembo, raga raita rouvie.”
1CO 2:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó nímandava arera bubua, God unda nungituria Gaganu minono rirera aghade, jo anda neno nundubarimi o anda beforo garimi minono rambi re.
1CO 2:2 Anada bee mo, anda unode nundubaride doa, Iesu daiyagha-daiyagha ambubuturia-da bingá nuenembo nímandava minono raita arere.
1CO 2:3 Amó arera, avo nímandava Korin bogu naava buburiturera, amó damé-damé ea, oru urota, eka ingo dadada urere.
1CO 2:4 Kotú anda gaga minono rirera, ená endava enemboda neno nundubarimi, kotú tofo anda irugarinu jo gaabee egegadi, rata nímane niningigambi re. Tefo, rourogo, endava enemboda neno nundubari gaabee egegara-degea rere. Asisi Kakarami sonembuturieta, unda anomi minono rea simbuguturieta, niningigea, nímane God da ano gigigutureravore.
1CO 2:6 Avotago, amó avona neno roo simbugea, taubana tanana ea, Kerisoda enembo bee aghago ea vitia enembodava neno nundubarida gaganu irugeta rore. Tago, amó jo endava enemboda neno nundubarimi o endava beforo ririkigari manjaita rouvia-da neno nundubarimi rambi eta rore.
1CO 2:7 God unda neno nundubari námanda rei-irugutora, endava enembomi gauva-degea kivu urie. God enda jo uubu ambi namonde anona unda durogha bari-du aghá urie.
1CO 2:8 Ená God da neno nundubari retora mo, endava beforo ririkigari jo gigigea tanana ambi urie. Gigigea, tanana egagasua mo, neno nundubaride duroghadeda Jojabee jo bua ifatarava dambi egegasue.
1CO 2:9 Aghá urie-tago, God da Gagava eghá reirie, “Seibe God, eini-eini esiko-esiko enembo avona umonu neno buta rousua-du, simbuguturieta vitie. Ená eini-eini rera, jo enembo einimi dibemi gia tanana ambi, bingá nghaĩmi ningambi, kotú nundubariva furota, tanana ambi vitie.”
1CO 2:10 Tago, God unda unomi Asisi Kakaradu ano ututurieta, eini-eini sei nungituria-nu iruguturieta, namonde amó gigiguturere. Anada bee mo, Asisi Kakarami God da nundubari kivuva nungari vitia beago, unona gia goghó eta rouvie.
1CO 2:11 Aná, namonde amó enembo aghago re. Embó daiyagha rei-nundubutua, unda asisi unuka tanana eta rouvie. Kasava enembo eini avona jo tanana ambi aita rouvie. Dabako aghagonu God donu gia tanana uradua, unda Asisi umó unuka seibe tanana aita rouvie.
1CO 2:12 Amindu, God namonde andava donu ututurieta rururera-nu tanana ari-du rea, God unda Asisi Kakara ututurieta bubuguturere, jo ená endava asisinu utota bubugambi re.
1CO 2:13 Aghá-gea, námane ená gaga minono nanjogo rei-irugutora, jo enemboda iibanu irugambi eta rosore. Asisi Kakarada námandu gaa bee irugeta rouvia gaganu, Asisida anomi irugeta rosore.
1CO 2:14 Avona God da Asisi jo bambi iradua, God da Asisida vesade anode umó jo bambi aita rouvie. Anada bee mo, eini-eini donu God dava reta furadua, umó gia, mesiko rirota, “Gavera re.” raita rouvie. Anada bee mo, God da Asisi undava tefo-gea, Asisida vesada bee jo gia tanana ambi aita rouvie.
1CO 2:15 Atá, enembo avodava God da Asisi asugea iradua-mi, umó eini-eini sembagode taubanade dano gia tanana aita rouvie. Tago, aná enembo jo enembo einimi irurari inono irambi re. Enembo avodava God da Asisi asugea iradua-mi, umó eini-eini sembagode taubanade dano gia tanana aita rouvie. Kotú umonu jo enembo einimi irurari inono irambi re.
1CO 2:16 God da Gaga endava enembodu rirota eghá reirie, “Avona Jojabeeda nundubari itoko jo gia tanana ambi aita rouvie. Aghá-gea, avona undú jo nghaĩ itari inono irambi re.” Tago, namonde amó, aná Keriso da nundubari tanana ea vitere.
1CO 3:1 Anda ikoko mendi, ariri, gharovu, nímane Keriso da natofo ureravore. Tago, nímane eto-bato Asisi Kakara tefo damé-damé ea sasingu mane aghago irieta, námane nghaĩ ititurota, nímandava gaga fakara irugari jo inono irambi re.
1CO 3:2 Amó, nímandu undari fakaranu jo utambi re. Eto-bato mendi sasingu reka fumbua, emi gaeta rouvia aghagonu, nímandava gaga rauko irugeta urere. Anada bee mo, nímane jo neno roo simbugea iririgambi egegutureravore. Kotú oreki beago, nímane jo neno roo simbugambi viteravore.
1CO 3:3 Aghá rera-da bee mo, nímane jo endada irari akokogo doambi irirota, mino-mino neno akokogo urota, besiga tataya egegeta rosoravore. Nímane Jojabeeda natofoda ari-bari aghagonu, jo ambi eta rosoravore.
1CO 3:4 Enembo dumeni, “Námane Pol da ambo nimbi re.” regegutuaveta, enembo dumeni, “Námane Apolos da ambo nimbi re.” regeguturota, besiga rosoravore. Aná jo taubana irambi re. Aghá urota, nímanda gaabee ari Jojabeedava ano tefo aghago irugeta rosoravore.
1CO 3:5 Gigige, amó mo, avouvi? Kotú Apolos mo, avouvi? Námane sabua* kakato re. God námanena buro donu ari-du riria nuenembo egeguturota, minono regegutueta, nímane niningigea, gaabee egegutureravore.
1CO 3:6 Amó veenu goviturieta, Apolos umó uvunu ututurie. Tago, God na urieta baria jojabe urie.
1CO 3:7 Vee govari kato o kotú uvu utari kotoda bingá jo nundubambi egegaita rosore. Tago, God unona eaveta, eini-eini dano vitita rouvie.
1CO 3:8 Umó avona vee goveta rouvia, kotú umó avona uvu ututa rouvia, númanda buroda bee dabako re. Númane daba-dabada buroda mino God na utota bubugaita rousue.
1CO 3:9 Apolos angá amó nundubari dabako egeguturota, God de dano unda aayova buro rosore. God da aayo rera, aná nímane re. O isuri ari gaga eini mo, nímane eto-bato God da kambo aghago re.
1CO 3:10 Kamboda roro tutumbu dabako God da jengiruturia, aná Iesu Keriso umó re. Anada bee mo, God da ekaresiada* ruru aná Keriso umó re, eini kasava tefo re. God unda ano andava ututuria-mi amó kambo itari kato taubana eini aghago ea, tutumbu dumeni jengirutueta, enembo dumeni tu oghogho reisi-desembutue. (Tago, namonde amó kambo ari kakato daba-daba, kambo daiyagha rosora, aná gia goghó egegore!)
1CO 3:12 Anada bee mo, kambo itarida eini-eini, aná oruabe re. Enembo dumeni númane eini-eini esiko-esikomi itita rousue, aná mo, auri goldi o siliva mi egegeta rousue. Kotú dumeni mo, ika rauko kotú ekó manemi egegeta rousue.
1CO 3:13 Kambo ari kakato númane emboro daiyaghagova kambo egegeta rousua-nu, Keriso fefera ambova furá bubadua mo, enembo nanjogoda buro, taubana ra, o akuago ra, ivarimi kuvia gaita rouvie.
1CO 3:14 Avona, aná roro tutumbuda etova kambo taubana ata-gea, ivarimi jo evambi adua, mino taubana unona baita rouvie.
1CO 3:15 O avona aná roro tutumbu etova ika akuagomi kambo ata-gea, ivarimi evota bununu ea voradua mo, aná embó unda kambo uria-da mino eini jo bambi aita rouvie. Tago, Iesu nu unda roro tutumbudu bua, unda etova itituria-du, umó jo amburambi aita rouvie. Umó eto-bato ivari rova reta sumbua, isaghava bubua jebugeta rouvia, aghagonu jebuga tumanadu irarinu baita rouvie.
1CO 3:16 Nímane gigigea, tanana egegadi rere. Nímanda tamo aná God du Tafaroro Ari kambo aghago re. Kotú God da Asisi Kakara nímanda rova vitia-nu nundubadi rere.
1CO 3:17 Amindu avona ata, God du Tafaroro Ari Kambo* bebeta adua mo, God na umó data amburaita rouvie. Anada bee mo, God da kambo aná kakara re. God da kambo retora, aná nímane re.
1CO 3:18 Mania nendufako kukuvirota, “Amó ená endava neno nundubari kato eini re.” regegata! Tago, ananu doa, God da neno nundubari taubana bubugaita rea, endava enemboda nundubari injigha egegadi rere!
1CO 3:19 Anada bee mo, God da dibeva ená endava enemboda neno nundubariva bee eini tefo re. Amindu, God da Gaga bukava eghá gefirie, “Enembo avona nendufako númanda neno nundubaridu gangoro rousua, aná neno nundubarimi ghambugota, God da ivasiva dimbaita rousue.”
1CO 3:20 Kotú God da Gaga eini eghá reirie, “Jojabee rei-gerue, endava enemboda neno nundubari kakatodava nundubari bouvube eini tefo re.”
1CO 3:21 Aghá-gea, nímane beforo gari embó einida noni rova vitera-du mania raga regegata! Anada bee mo, eini-eini dano seibe nímanda tofo ea vitie.
1CO 3:22 God na Apolos, Pita kotú námane dano nímane sonembari-du rea, ninenguturieta furere. Uutu endade, amburaride, jebugade kotú eini-eini nanjogo oreki vitia-de, ambova siroraita rouvia-de dano, nímane sonembari-du rea, ututurieta, nímanda tofo ea vitie.
1CO 3:23 Aghagonu, nímane aná Keriso da tofo re. Kotú Keriso, umó God da tofo re.
1CO 4:1 Námane bakode, amó ra, aĩ, Apolos ra, aĩ, Pita ra gigiguturota mo, “Númane tefo, Keriso da buro kakato re, kotú God da kivu gagada vesa kakato re.” aghá nundubasiravore!
1CO 4:2 Avore, amó embó avodava buro aita asira mo, gaa bee nuenembo urota, aná embóda uno rouvia aghagonu ambo-ambo asire. Avore, amó Kerisoda buro ari gaa radora mo, amó gaa bee urota, Keriso da uno eta rouvia nuenembo ambo-ambo asire.
1CO 4:3 Anda buroda gorotova andufa ari akuago jo itatama ambi re. Tago, Jojabee unuka unona anda ari-bari iruraita rouvie. Amindu anda ari-bari andufako jo irurambi aitare. Kotú, enembo einimi amó iruradua, amó jo oru ambi re.
1CO 4:5 Aghá-gea, fefera bee furá bubambi irota, dibe kena enemboda akuago mania inona irurata! Nímane kaifa egegutu-gea, fefera bubota, Jojabee na furá bubua, enemboda ari akokogo unona iruraita rouvie! Fefera aghade, enemboda unode nundubaride númanda neno rova nungari vitia, aná Jojabee na furá bua itota, isaghava bubaita rouvie. Jojabee, umó ananu gerurota, avona taubana vitia-du, raga raita rouvie.
1CO 4:6 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímandu rea, God da Gaga daiyagha rari vitia-da beenu iruguturota, beforo isagha ari gaga, Apolos angá anda irarinu isuri etora-nu nundubadi rere! Rourogo beforo ririkigari dabakodu raga rirota, einida tamova gaa, regegara-degea rere!
1CO 4:7 Avona ritata, nímane babarigari ea, enembo dano nímanda barirarida tuva aghago reisi-rere? Donu inda righia vitera, aná God da vesa re. Jo inona doda bambi reta, mania “Anona tofo utata siroruta.” regegata!
1CO 4:8 Bakua, námane doa serigea, nímane seibe gugua-ghayafade enembo egegea, kini aghago ea vitera, aĩ? Avore, nímane sei kini ea iririgasira mo, amó “bakua!” rasire. Anada bee mo, namonde amó God da kambesiva kini kotú kokotofu egegaita rosore-gea, nímane seibe kini egegasira mo, námane beago kini ea iririgasire!
1CO 4:9 Tago, námandava aghago jo sirorambi eta rouvie. God námane Iesu da aghi kakatodu ená buroda bouvu ututurie. Námane mo, eto-bato ari-bari akokogo enembo dumeni, gavanami enemboda dibeva dedegota amburaita rosora, aghago re. Námanda mema ená roo endava enembode kotú anera manede dano isaghava gigigeta rousue.
1CO 4:10 Námane Keriso da ragarova minono reaveta endava enembomi, “Beforo dinunu embó eini re,” regeguturota kuvia gegha regegeta rousue. Tago, nímanda nundubariva, “Námane Keriso da natofo ea vitera-du, beforo rauko etue.” Aná gaa bee ra, aĩ? Tefo re. Námandu mo, “Ano tefo” rirota, endava enembomi nímandu ano kakato gaa regegeta rousue. Endava enembo nímanda irari gerurota, nímane kakara eta rousue. Tago, námanda irari gerurota, kuvia gegha regegeta rousue.
1CO 4:11 Tutunova reta etia oreki, námane baimanagha uvudu ukó sarai egegea, dighari ombari sasarinu asusugea deĩ eta rosore. Aghade, námane dea ga egegutueta, kambo tefo biruru eta rosore.
1CO 4:12 Námanda ingomi buro fakara urota, námane andufa sonembeta rosore. Námane avona simboro ari mo, God na númane ea simbugari-du reta rosore. Kotú námandu bouvu mema ututurari mo, námane ano ea, jireta rosore.
1CO 4:13 Kotú námandu unongu regegari mo, námane mino númandu neno barimi reta rosore. Aghade, tutunovareta etia oreki dabako aghago roo endava enembomi námandu daghari betari gaa regegeta rousue.
1CO 4:14 Ená ingiso jo nímane meka gigigadi rea gembambi re. Tago, nímane anda sasingu aghago ea vitera-du, nghaĩ ititurota, rei-gefere.
1CO 4:15 Avore, Keriso da ekaresiava* nímanda kaifa kakato 10,000 aghago tatambugasira-jogo. Tago, nímanda afa mane aná jo oruabe irambi re. Gaa bee re, amó Iesu Keriso da Gaga minono rieta, nímane gaabee urota, anda sasingu egegutureravore. Kotú amó nímanda afa aghago ea vitere.
1CO 4:16 Amindu, anda aito daiyagha fafoturadua-nu gigiguturota, dabako aghago egegadi rere.
1CO 4:17 Aghá-gea, Timoti anda mendi tofo aghago reta ninengetueta nímandava reiye. Umó neno buta rore. Kotú umó Jojabeeda buro ea goghó eta rouvia embó eini re. Ekaresia niavo niavo fugea vitia-dava donu irugeta rora, kotú Iesu da ambo-ambo urota, aito daiyagha fugeta rora-nu unona rekago iruguturota, nímane nundube-nundube egegadi rere.
1CO 4:18 Atá, nímane enembo dumeni, amó nímandava esega furambi ari gaa rirota, nímanda irariva deriva egeguturota viteravore.
1CO 4:19 Avotago, Jojabee “avore” radua, amó tutumi ya, nímandava bubua, gaa ningambi rousua enembodava ano mo domi irieta, gaga tefo-tafo reta rousua, ananu andufako tava ea tambaita rore.
1CO 4:20 Anada bee mo, God da natofo* kaifa ari o emboro taubana irugari, jo gaga vivimi ata sirorambi aita rouvie. God da anomi siroraita rouvie.
1CO 4:21 Atá, nímanda uno doro? Amó jarinu bua ya, nímane anami dara aĩ, durumugaride neno bari siriridenu bua yara?
1CO 5:1 Nímanda gorotova viro kombo bagiami rei-sirorutua-nu, oreki retueta ningere. Aná embó eini unda afada evetu ooro einigha kombo eta rouvie. Nímane Keriso gaabee ari enembo gaa regegeta rosoravore. Tago, gaabee ambi enembo aghá jo egegambi eta rousue. Meka egegadi rere!
1CO 5:2 Atá, nímane “Námane avore.” gaa rirota, aná embódava donu eini jo ambi viteravore. Eghá egegadi rere: nímane neno memami beda egeguturota, aná embó tuvasueta, ekaresiada* noni doa, umó kasava vorasue.
1CO 5:3 Amó airo bee vitere-tago, nundubarimi amó utuvako namonde vitere. Amó namonde danode jiria irurasira aghago re. Tago eve irirota, aná embó ari sembago bee urota vitia-nu, Iesu da ragarova seibe iruruturota eghá rere. Nímane Iesu da ragarova danode desiturota, amó Jojabee Iesu da anova nundubarimi namonde amó neno dabako ea,
1CO 5:5 aná embóda tamo bee righia sembago ata, unda asisi Jojabeeda furari feferava jebuga bari-du rea, umonu Satan da ingova ititigore!
1CO 5:6 Nímane nendufako nímanda ragaro righeaveta ereta rouvia, aná jo taubana irambi re. Atá nímane reisi-geroravore: uvu oka buriturota, uvá vegea bejota voradua-mi uvu oka firí dano akuago aita rouvia aghagonu, namonde amó dano anami bebeta egegaita rosore.
1CO 5:7 Amindu, nímanda rorova aná ari akuago retora-nu seghea fugea, rekago noni taubana kakarago egegadi rere. Tago, amó tanana rore, nímane aná aghá re. Anada bee mo, Serigea Yari Banauva sifi da mendi deta rousua, anada kambesi Keriso na bua, nímanda ari-bari akokogodu ambubuturie.
1CO 5:8 Amindu rea, namonde ari-bari akokogo dano seghea fugea, unda natofo taubana kakarago ea, gaa bee nuenembo rirota, anda natofo Jiusi enembo jebuga rururia-du gangorogha Serigea Yari Da banau undidigeta uria aghagonu, Keriso namonde anda ari-bari akokodu ambubuturia-du gangoro egegore!
1CO 5:9 Anda ingiso sei gefivutara-va, amó nímane aná dita faima rousua enembode dano bagega ea, uumo ara-degea ritare. Dabako ananu rekago raita rore. Amó enembo avona Keriso númanda ikoko mendi gaa reta rousua enembodu ritare. Nímane, rourogo dita faima eta rouvia, o jarari eta rouvia, o ingomi uubu ari god tumogha baĩ eta rouvia, o komanada tamova gavera reta rouvia, o kotú uvu fakara borega kakato, o bagia kakato, aghago enembo Keriso gha takembea irari gaa reta rousua enembode, itia tarea undidigare-degea ritare. Amó dabako aghago nundubuturota vitere. Tago, amó jo Keriso gaabee ambi enembodu rambi re. Gaa bee re, númane beago, viro kombo, jarari, eta rousue. Númane bagia kakato, kotú ingomi uubu ari god nu tumogha baĩ eta rousue. Tago, númandu jo rambi re. Anada bee mo, kambesi nanjogova vitie. Amindu nímane jo endava jebuga iririguturadi-gea, númane serigari aghago irambi re. Aghá retora-da bee mo, ekaresia irambi defosi enembo irurari, jo anda buro irambi re. Namonde Keriso gaabee ari gaa reta rousua enembo ekaresiada rova vitia-nu irurasira, aná gaa bee re. God da Gagava anadu reirie, “Aná ari akuago embónu tuvota, serigoe!” Kotú Keriso gaabee ambi enembo God undufa iruraita rouvie.
1CO 6:1 Atá, nímanda ikoko mendi, ariri gharovude besiga egegadora, nímane koto egegaita asira mo, God da natofoda dibeva koto asueta sidara asue! Mania gavanadava ya, avo koto egegata! Anada bee mo, gavanada irurari kakato oruabe númane jo God gaabee ari enembo irambi re.
1CO 6:2 Nimane reisi-geroravore, fefera ambova, namonde amó endava enembonu iruraita rosore. Kotú, anera mane beago, namonde anona iruraita rosore. Avore, namonde ambova dinunu jojabebeinu iruraita rosore. Amindu oreki dinunu ijoijokoko endava siroradua beago, namonde irurari inono re.
1CO 6:4 Amindu nímanda rorova, dara siroradua mo, mania ya, gaabee ambi vitia kakatodava koto egegata!
1CO 6:5 Nímane meka gigigasiravore. Nímandava enembo neno nundubaride dumeni vitia-mi, irurarida buro ari inono re. Númanda dibeva koto egegadora, aná avore.
1CO 6:6 Tago, nímane jo aghagonu egegambi, mino-mino besiga egegeta rousua-da gaganu bua iiava, gaabee ambi enemboda dibeva koto eta rosoravore.
1CO 6:7 Ená gagada mendó eini evere. Nímane airo-airo egegea, besiga urota, iiava ekaresiada* ikoko mendide koto egegeta rosora-mi rei-irugutue, nímanda gaabee ari seibe damé-damé ea vitie. Amindu rere, komana, imó kuvia dara adua, o inda eini-eini bagia adua mo, do-gea, aghá ae! O umonu bua ya, gavanadava koto adora, aná sembago re.
1CO 6:8 Nímane, God da natofo re. Tago, nímane ari-bari sembago bee egegeta rosoravore. Nímanda ikoko mendi, ariri gharovudava dara urota, kuvia númanda eini-eini bagia egegeta rosoravore.
1CO 6:9 Atá, mania nendufa kukuvegata! God enembo sembago mane jo kaifa ambi aita rouvia gaa mo, nímane reisi-gerora? Dita faima ari kakatode, kotú ingomi uubu ari god du tumogha baĩ egegeta rousua-de, komanada evetu o embó bagia eta rousua enembode, gonene enembode, embobo evevetude evari doa, tofo-tofo kombo eta rousua-de,
1CO 6:10 bagia kakatode, jarari kakatode, uvu fakaradu borega kakatode, kotú unongu rari kakatode, komanada guri baita rea gavera rari kakatode dano, God na jo bua, unda kambesiva kaifa ambi aita rouvie.
1CO 6:11 Nímanda rorova enembo dumeni sei aghá egegeta ureravore. Tago, oreki God na nímanda ari-bari sembago mane seghea fugetueta, nímane unda natofo kakara ea viteravore. Aghade, namonde anda Jojabee Iesu Keriso da ragarova Asisi Kakarada anomi God nímandu “taubana re” ririe.
1CO 6:12 Nímane enembo dumeni eghá reta rosoravore, “Námane eini-eini donu egegadora, aná avore.” aghá reta rosoravore. Aná gaa bee re. Tago, eini-eini dano jo namonde andava taubana irambi re. Namonde eghá rasira mo, avore. “Amó jo doata, eini-eini einimi, o tamoda unomi amó kofiri ambi asue.”
1CO 6:13 Nímane enembo dumeni eghá reravore, “Anda uro mo, undari undari-du rea, God na urie. Aghá-gea, anda unonu undaita rore.” Aghá regegeta rosoravore. Tago, ambova God na rata, inda undaride urode dano manjaita rouvie. Aghagonu dita faimada gorotova raita rore. God na jo namonde anda tamo dita faima ari-du ambi re. Namonde anda tamo aná Jojabeeda tofo re. Amindu, namonde anda tamoda anomi Jojabeeda buro egegore!
1CO 6:14 God Afa na ririeta, namonde anda Jojabee amburari vareta jebugea erorurie. Fefera ambova, unda ano dabako anami rata, namonde amó amburaride jebuga vitera-de dano jejebugea eraita rosore.
1CO 6:15 Nímane reisi-geroravore. Namonde anda tamo aná Keriso da eka ingo aghago re. Atá, gigige, amó Keriso da eka o ingo bua ya, gonene evetugha takembadora mo, aná taubana ra? Tefo, aná sembago bee re.
1CO 6:16 Nímane reisi-geroravore. Embó avona gonene evetugha nandia evadua, aná ungá umó danode takembea, tamo dabako aita rouvie. God da Gagava aghá rari vitie. “Ungá tamo dabako aita rousue.”
1CO 6:17 Tago, enembo avona Keriso gha danode takembadua, jo tamomi enembo takembambi aita rouvie. Unda asisi beago, Keriso gha danode takembea, dabako aita rouvie.
1CO 6:18 Enembo avona emboro kombo rousua-de, mania takembata! Do, serige! Ari sembago dumeni eta rousua-mi, tamo jo bebeta ambi aita rouvie. Tago, emboro kombo eta rousua enembo, tofo númanda tamo righia sembago urota, bebeta eta rousue.
1CO 6:19 Enanu nundubea gigige! Nímanda tamo aná Asisi Kakarada kambo re. God, unda Asisi ututurieta, nímandava asugea, neno rova irita rouvie. Aghá-gea, nímanda tamo jo nímanda tofo irambi re. Nímane God da tofo re.
1CO 6:20 God na mino utua, nímane rururie. Amindu, nímanda tamoda anomi unda ragaro righadi erorurota, unda durogha isagha urota, enembo gigigoe!
1CO 7:1 Avore, nímanda ingisova gefivutara urigada bee enanu isuri aita rore. Embó evetu yagera ambi iradua, aná taubana re.
1CO 7:2 Tago, oreki enembo emboro kombo oruabe egegeta rousua-du rere. Embó evetu yagera unda tofo adua, aná taubana re, kotú evetu embódava vai ata, unda tofo adua, aná taubana re.
1CO 7:3 Embóda tamo aná unda tofo irambi-gea, unona barirari jo ambi aita rouvie. Unda tamo aná evetuda tofo re. Aghá-gea, unda evetuda unonu aita rouvie. Kotú evetu beago unda tamo jo tofo barirari ambi aita rouvie. Unda tamo aná embóda tofo re. Aghá-gea, unda embóda uno aita rouvie. Aghá-gea, ungá mino-mino kaifa egegaita rousue.
1CO 7:5 Mania niye o nimugha evari doa, inuka inda unonu ata! O ingá imó neno dabako ea, Jojabeedu benunu aita rea, fefera tufoko, danode evambi adora, aná taubana re. Tago, ambova rekago ingá danode evaita rosoravore. Anada bee mo, rourogo Satan furá nímane kuvirota, dara egegara-degea, rekago danode evivigaita rosoravore.
1CO 7:6 Ená gaga nímanda irarinu sonembaita rei-gefera, aná jo agho dari irambi re.
1CO 7:7 Anda uno mo, nímane amó vitera aghagonu, tefo iririgasiravore. Avore, God vesa enembodava dibe eini be eini ututa rouvie. Vesa andú ututuria, evetu tefo irarida anonu ututurie. Tago, amó tanana rore, enembo dumenidava ano jo aghá utambi re.
1CO 7:8 Aghá-gea, nímane mose gimasa vai ambi yagera ambi vitera, kotú doru kumboro ea vitera-du rere. Taubana mo, nímane amó vitera aghagonu, tefo iririgasiravore.
1CO 7:9 Avotago, nímane totofo kaifa ari inono irambi inda uno gogorego evetu embó aridava adora, evetu yagera ege, o embódava vai ege!
1CO 7:10 Amó nímane avona evetu embó ea vitera, ená gaga nímandu rereta niningige! Ená gaga jo anuka anda nundubarimi rambi re. Jojabeeda uno mo, evetu numu jo doambi aita rouvie.
1CO 7:11 Tago, aghá adua mo, umó tefo irirota, jo rekago vai ambi aita rouvie. O umó kaverea, unda embó seidava rekago yadua, aná taubana re. Kotú, evevetudu retora aghagonu embobodava rere, nímanda evevetu jo doambi aita rosoravore.
1CO 7:12 Jojabeeda uno andava jo rata ningambi re. Tago, nímandu aná eghá rereta niningige! Anda ikoko mendi, ariri gharovu nímane dumeni avona Jojabeedu gaabee ambi enembodava vai ea vitera, o yagera ea vitera mo, eghá egegadi rere. Inda gaabee ambi evetu o embó ingá iraita uno adua mo, mania doata!
1CO 7:14 Anada bee evere: imó kuristini evetu o embó iradora mo, inda God du gaabee eta rosora-mi, inda evetu ra, o embó ra furá, God dava utuavako aita rouvie. O jo gaabee irambi asua, inda sasingu beago jo gaabee ambi enemboda sasingu aghago ea, airo bee iririgasue. Tago, imó God gaabee rora-du, inda sasingu beago furá, God utuvako urota, God da natofoda rorova iraita rousue.
1CO 7:15 Tago, gaga retora-da mendó eini raita rore! Embó eini o evetu eini avona Iesu gaabee ambi ea vitia-mi erea, nuye ra, aĩ, numu ra, God du gaabee eta rouvia-nu injigha ea doaita radua mo, mania buregata! Fefera anava tefo neno ea, nímanda unonu aita rosoravore. Anada bee mo, namonde amó dano God na siririgha irari-du ghogho ririe.
1CO 7:16 Aghá rera-da bee mo, imó ano ea, inda evetu ra, o embó ra, jo doambi adora mo, ambova umó Jojabee gaabee ea, jebuga tumanadu irari tambua badua-jogo.
1CO 7:17 Ekaresia* nanjogodu amó agho dari eghá reta rore. Nímane sei daiyagha irieta, Jojabee Iesu nímane daba-dabadu vesa utua, nímane gateguturieta, God nímane ghogho riria, dabako aghagonu urota iririgadi rere.
1CO 7:18 Atá, enembo avona unda vii mendó andoro seibe tafugea, ambova Jojabee gaabee ea, unda tofo uria, umó jo oreki Moses da Gaga injigha urota, tafuguturia-da bubugha jo dufambi aita rouvie. Kotú, Jiusi enemboda gitofo embó eini avona Jojabee nu gaabee ea, unda tofo uria-mi, jo erea ya, Jiusi enembodava rekimbea vii mendó andoro tafugambi aita rouvie.
1CO 7:19 Anada bee mo, namonde oreki vii mendó andoro tafugadora, aĩ, jo tafugambi adora, anami taubana o sembago eini jo sirorambi aita rouvie. Tago, Jojabeeda Agho Darinu, ambo-ambo adora, imó jebuga tambaita roravore.
1CO 7:20 Amó rekago rere: nímane daiyagha irieta, God nímane ghogho riria, irari dabako aghagonu iririgadi rere.
1CO 7:21 Enembo avona sabua* irieta, God ghogho ririeta gaabee ea vitia-du eghá rere. Mania anadu mema ata! O imó sabua doa, tefo neno arida emboro tambadora, avore, aghá ege!
1CO 7:22 Reisi-geroravore, umó avona sabua irieta, Jojabee umó ghogho riria, umó oreki Jojabeeda tofo ea, tefo neno ea vitie. Aghagonu, umó avona kotofu ueta, Jojabee umó ghogho riria, umó oreki Keriso da sabua ea vitie.
1CO 7:23 Imó sabua ra, aĩ, kotofu ra, dano nímandu God na mino ututurieta, nímane unda tofo egegutureravore. Aghadu, mania enembo einida sabua egegata!
1CO 7:24 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó rekago rere: nímane irari daiyagha ueta, God imó ghogho riria, irari dabako aghagonu urota, God gha danode iririge!
1CO 7:25 Ená gaga nímane mose gimasadu rere: Jojabee unda agho dari eini jo rata, amó ningambi re. Tago, nímane reisi-geroravore: Jojabee na andú mema ea, sonembuturia-du, unda buro ea goghó eta rore. Amindu nímane amonu gaabee egegadi rere:
1CO 7:26 Orekida irariva mema, kotú dara oruabe rei-sirorutua-du, nímane daiyagha vitera dabako aghagonu iririgadi rere.
1CO 7:27 Imó evetu yagera ea vitera, avore, ingá iradora, jo inda evetu doambi aita roravore. Kotú imó tefo iradora, mania evetu yagera ata, o embódava vai ata!
1CO 7:28 Tago, mendi gimasa evetu yagera adua, o ariri mose vai adua, aná jo ari akuago irambi re. Tago, evetu yagera ari, o embódava vai ari, anada gorotova bouvu, kotú mema oruaruabe vitia-nu serigadi rere.
1CO 7:29 Anda ikoko, mendi ariri gharovu, amó eghá rere, fefera sidara rouvieta, nímane evetu embó ea irirota mo, nímane mose gimasa aghago iririgadi rere!
1CO 7:30 Aghagonu, nímane dari sorara urota mo, jo neno memagha bagha dibe urota irambi aita roravore. O nímane gangoro urota mo, durumugea, roboghomi iririgadi rere. Kotú inda iraridu guri nanjogo utua eini-eini badora, aná avore. Tago, mania aná eini-eininu neno bata!
1CO 7:31 Imó buro doreta urota vite, o guri utua barida buro urota iradora, inda ininide nundubaride dano jo inda burodava o iraridava itambi aita roravore. Anada bee mo, ená uutu endagha irieta rei-gerora, aná jo gaimbo ambi manjaita rouvie.
1CO 7:32 Anda uno mo, ená endava bouvugha iririgara-degea, rere. Gigimasa númanda neno roo dano Jojabeeda burodu ututurota irita rousue. Jojabee gangoro ari-du rirota, aghá egegeta rousue.
1CO 7:33 Tago, embobo dumeni daiyagha ata, númanda evevetu gangoro ari-du rirota, endada eini-eini dumeninu nundubuturota, númanda ano avo itita rousue. Aghá urota, númane nundubari ungagha eta rousue. Aghagonu, evevetu vai ea vitia, númanda embobo gangoro ari-du rea, númanda rari aghago nuenembo egegeta rousue. Tago, evetu avona vai ambi vitia-de ariri mosede, númanda neno roo dano Jojabeeda burodu ututurota irita rousue. Anada bee mo, númanda tamode asiside God dava ututueta vitie.
1CO 7:35 Ená gaga retora mo, jo nímandava agho dari ututurota rambi re. Tago, amó sonembota, nímane nundubari ungagha-ungagha rosora-nu doa, nímanda neno roo dano Jojabeedava ututurota, unda buro nuenembo egegadi rere.
1CO 7:36 Tago, embó avona unda datudu nundubuturota, yagera ara, aĩ doara, nundubea, kotú rekago baita ano adua, do-gea, evetu embó egegoe! Anava ari akuago tefo re.
1CO 7:37 Avotago, embó eini anda retora gaganu nundubuturota, undufako unda datu jo yagera ambi nundubuturota, undufako kaifa ari inono iradua mo, yagera ambi adua, aná taubana re. Enembomi jo rea bera-bera ambi aita rousue.
1CO 7:38 Avotago, mendi avona unda datu ariri yagera adua, aná taubana re. Tago mendi avona yagera ambi adua mo, aná taubana bee re.
1CO 7:39 Evetu umó vai ata, unda embó yafa daiyaghago jebuga iradua mo, umó aná embóda tofo re. Tago, embó amburadua mo, umó ya, embó rekadava vai aita nundubadua, anava buregari eini tefo re. Tago, Jojabee gaabee ari embó einidava vai asue!
1CO 7:40 Atá, anda nundubariva, aná evetu jo rekago vai ambi adua, umó gangorogha iraita rouvie. Kotú, anda itatama ariva, God da Asisi beago aghá rei-nundubutue.
1CO 8:1 Nino okada firí ingomi uubu ari god da dibeva dea buria vesa ututa rousua-du uriga egeguturera-da gaga raita rore. Gaa bee re, ingomi uubu ari dava bee eini tefo re. Avotago, aná beforo garinu bua vitera-du, gangoro urota, namonde anda ragaro righota eradua, jo taubana irambi re. Tago, namonde amó mino-mino neno bubugadora-mi, ekaresia* ano ea jiraita rouvie. Embó avona, umó eini-eini dano gari gaa radua mo, umó undufa kuviraita rouvie. Undava nundubari eini tefo bee re. Tago, enembo avona God neno buta rouvia, God na númane beago, tanana ea unumbaita rouvie. Namonde amó tanana rosore, ingomi uubu ari god manedu naa oka dea buria vesa ututa rosora-dava jebuga eini tefo, kotú bee eini tefo re. God dabako umó unuka vitie.
1CO 8:5 Gaa bee re: enembo dumenida reisi-nundubutua mo, uutu endava god kotú babarigari dibe eini be eini irari gaa regegeta rousue. Tago, númane jo jojabe o god bee irambi re.
1CO 8:6 Namonde dano gia tanana rosore, Afa God umó dabako re. Unona ririeta, eini-eini nanjogo uutu endava dano siroruturie. Unda ragaro righota erari-du rea, namonde amó jebuga vitere. Kotú, namonde gia tanana rosore, namonde anda Jojabee aná Iesu Keriso umó dabako re. Afa God na ririeta, Iesu Keriso da anomi eini-eini nanjogo dano siroruturie. Kotú unda ano dabako anami namonde amó oreki jebuga vitere.
1CO 8:7 Atá, enembo dumeni aná gaga retora-nu, jo tanana ea goghó ambi egegeta rousue. Númane aná Iesu gaabee ari enembo re-tago, númane ingomi uubu ari god nu gaabee ea, ananu tamo egeguturie-gea, nino oka ingomi uubu ari god da tafaroro ari kambova dea burarida firínu bua, undidigea, nendufako bebeta egegeta rousue. Anada bee mo, númanda gaabee ari Afa God dava ijoko bee-gea, ari taubana ra aĩ, akuago ra, tanana ari jo inono irambi re.
1CO 8:8 Avore, namonde God dava utuvako jirarida ruru jo oka undari irambi re. Enembo dumeni God du gaabee urota, oka dirota, God dava utuvako jireta rousue. Kotú, enembo dumeni oka tama urota, God dava utuvako jireta rousue. Amindu rere, God dava utuvako jirarida ruru jo oka undari o oka tama ari irambi re.
1CO 8:9 Amindu, nímane durumugea, nímanda ikoko mendi, ariri gharovuda irari sonembuturota, verua urota iririge! Rourogo, nímanda gaabee ari jojabemi nímanda ikoko mendida gaabee ari ijoijokokonu kukuvirota, númane damé-damé egegauve-degea rere.
1CO 8:10 Anada bee mo, nímane tanana rosoravore: ingomi uubu ari god dava bee tefo re. Imó ya, ingomi uubu aridu tumogha baĩ ari kambova terua, banau diradi gerurota, inda komana gaabee ari ijokomi, kambo dabako anava terua, oka dirota, unda gaabee ari ijokodu ari akuago adua, jo taubana irambi re.
1CO 8:11 Anada bee mo, inda komana Keriso da sonembaita rea ambubuturia-nu, inda beforo gari-mi kuvirota, umó juraita rouvie.
1CO 8:12 Aghá adora, inda komana gaabee ea goghó ambi eta rouvia-dava, ari-bari akuago urota, Keriso dava beago ari-bari akuago aita roravore.
1CO 8:13 Amindu, anona ingomi uubu ari god du vesa utadua, okanu dirota, anda komana gia aghago urota, ari akuago adua mo, amó eghá aitare: rourogo anda komana kuvirota jurauve-degea, amó aná oka jo undambi aitare.
1CO 9:1 Amó jo enemboda sabua* irambi re. Amó Iesu Keriso da aghi kato eini re. Namonde anda Jojabee Iesu Keriso, anda dibe mokomi gerurere. Kotú, amó unda aghi ueta, nímanda rorova bee siroruturieta nímane Iesu gaabee ureravore.
1CO 9:2 Enembo dumeni mana-mana egegeta rousue, Jojabee na unda aghi ari-du amó gateguturia, aĩ gategambi ra? Tago, nímane jo aghá ambi egegasiravore. Anada bee mo, anona aghi urieta, nímane neno kaverea, Jojabee nu gaabee ureravore.
1CO 9:3 Enembo dumenimi God na amó gategambi gaa reta rousua-du, amó mino eghá reta rore.
1CO 9:4 Amó Jojabeeda buro eta rora aghade, nímanena undari barimi amó sonembadora, aná taubana re.
1CO 9:5 Kotú, Jojabeeda ambo nimbide unda jamenade, kotú Pita de númanda evevetude dano deĩ urota, buro egegeta rousue. Aghá-gea, uno asira mo, amó beago gaabee ari evetu eini yagera ea, angá deĩ urota buro asira, aná taubana asue.
1CO 9:6 Kotú Barnabas angá mo, námane andufako buro urota, guri bua utua, námanda uvude undaride buta rosora, aná taubana ra, aĩ, tefo re?
1CO 9:7 Gigige! Mene-mene ari kakato númanda undari bari jo totofo kaifa egegambi eta rousue. Kotú, naava enembo iiava aayova undari bari avo tefo bua iiava undidigeta rousue. Aghagonu, sifi kaifa kakato beago, númanda sifi da eminu tefo simbia undidigeta rousue. Aghagonu, Barnabas angá mo sonemba nímandava bubugasira, aná taubana asue.
1CO 9:8 Kotú God da Agho Dari-va beago aghá reirie.
1CO 9:9 God na ririeta, Moses eghá gefirie. “Nímanda burumakau farava vuri dasituradua mo, mania unona, undauve-degea, unda be rafata!” God aná gaga, jo burumakau nuenembo nundubuturota, rambi re.
1CO 9:10 Umó namonde amonu nundubuturota, aná gaga ririe. Enembo avona ya, aayova vee govadua, o badua mo, númane ambova undarida bee bua, undaita rea, kaifa gigita urota iraita rousue. Aghá-gea, nímandava buro egegeta urera-du, námandu undaride uvude sonembasira mo, aná taubana asue.
1CO 9:11 Avore, námanena God da gaga nímanda neno rova goviturieta, jebuga bubugutureravore. Aghá-gea, nímanda gugua-ghayafa undari barimi námane sonembadora, aná akuago ra, aĩ? Tefo, jo akuago irambi asue!
1CO 9:12 Nímane enembo dumeni sonembeta rosora, dabako aghagonu námane beago sonembasiravore. Anada bee mo, sei námanena arera, nímandava Keriso da Gaganu ririeta, nímane niningigutureravore. Aghá-gea, sei námandu ututugea, númandu ambova ututugasira, aná taubana asue. Tago, fefera aghade, námane jo rata nímane itoko sonembambi re. Rourogo eini-eini einimi nímanda gaabee arida emboro gajauve-degea rirota, undari bari námane andufa mino utua bua undidigeta urere. Aghá urera-da bee mo, Keriso da Gaga, niningigea goghó egegadi rea, egeguturere.
1CO 9:13 Nímane reisi-geroravore, enembo avona God du Tafaroro Ari Kambova* buro egegeta rousua, númanda undari anava bubugeta rousue. Kotú vesa dungari farova buro egegeta rousua enembo beago, aná vesanu bua undidigeta rousue.
1CO 9:14 Dabako aghagonu nundubuturota, Jojabee na eghá ririe: unda Gaga Taubananu minono reta rousua enembomi, avona gaga ningia gaabee egegeta rousua enembodava, uvude undaride tefo bua undidigasue.
1CO 9:15 Aghá-gea, amó sei nímandava buro eta urera feferava, undari bari tefo bua undasire. Tago, nímandava jo benunu ambi eta urere. Kotú amó jo nímanda sonemba baita rea, ená gaga gembambi re. Gaa bee re, nímandava amó sonemba eini jo bambi eta rore-gea, andufa raga rere. Kotú, rourogo amó andufa raga rera, aná gavera auve-degea, nímanda sonemba, itoko jo bambi irirota amburarimi tano aita rouvie.
1CO 9:16 Amó God da Gaganu minono rirota vitere-tago, amó jo anadu rea, andufa raga rambi asire. Anada bee mo, God unona ririeta, amó aghá eta rore, jo tofo anda unomi ambi eta rore. Aghá-gea, amó unda Gaga Taubana jo rambi adora mo, God da bouvu itatama aita rore.
1CO 9:17 Amó anda unomi ená buro asira mo, aghajora God andú mino jojabe eini utasue. Tago, ená buronu ari-du rea, God na seibe amó gateguturieta, aghá urota vitere.
1CO 9:18 Aghá-gea, amó mino jo bambi asire. Amó minono rarida vivi, kotú gangorogha nímanda sonemba bambi buro urota, God da Gaga tefo vesa eta rora, anda buroda mino, aná avore.
1CO 9:19 Amó jo enembo avoda sabua, kotú enembo avoda rari ningari irambi re. Tago, enembo oruaruabe Jojabee nu gaabee egegari-du rirota, amó enembo nanjogoda sabua ea, númandu aghi urota vitere.
1CO 9:20 Aghá-gea, amó abua Jiusi enemboda rorova buro urota, kotú Moses da Agho Dari kaifa eta rousua enemboda rorova buro urota, númane neno kaverari-du rea, Jiusi enemboda kikide Moses da Agho Daride kaifa urota vitere. Nímane reisi-geroravore, amó jo Moses da Agho Darida tuva irambi re. Tago númane neno kaverari-du rea, aghá eta rore.
1CO 9:21 Amó ari-bari dabako aghagonu urota, námane Jiusi enemboda gitofoda rorova buro rora feferava, amó námane Jiusi enemboda agho dari doa, gitofoda kikinu kaifa eta rore. Tago, amó gaa bee rere, God da Agho Dari jo injigha ambi re. Amó tumanadu Keriso da Agho Darida tuva vitere.
1CO 9:22 Dabako aghagonu, gaabee ea goghó ambi eta rousua enembo daiyagha Iesu gaabee egegasua-du rea, amó beago númanda irari aghago eta rore. Enembo dano Iesu gaabee urota, jebuga bubugari-du rea, anda uno doa, abua-abua nanjogoda kikide ari-baridenu kakara urota, ambo-ambo eta rore.
1CO 9:23 Aghá eta rora-da bee mo, God da Gaga Taubananu gaabee eta rousua enemboda mino bubugaita rousua-nu, amó beago baita rea, aghá eta rore.
1CO 9:24 Namonde anda gaabee ari kotú daiyagha irasira-da isuri gaga eini raita rore. Sereka sumbariva, enembo oruabe sumbuta rousue. Tago, númanda rorova, enembo dabakomi sumbua serigea vitia jiria, mino donu simbugari aná buta rouvie. Amindu, namonde God da dibeva vitia jiria, mino unda simbugari vitia-nu baita rea, ari dabako aghagonu egegore! Kotú, God da dibeva jiria, undava mino taubana baita adora mo, namonde aito fatia goghó aita rosore. Avore, namonde tanana rosore, mino ená endava vitia-nu bua, jijimu adi-gea, sidara aita rouvie. Atá, uutuva mino baita rosora, aná tumanadu iraita rouvie.
1CO 9:26 Amindu rea, amó God da buro urota, God da Gaganu minono rea goghó urota vitere. Eto-bato sumbariva eka fatia goghó eta rora aghago, o undiri donu aita terua ana undirida aito fugia goghó eta rora aghagonu, amó God da buro ea goghó urota vitere.
1CO 9:27 Aghá urota, tamoda uno bureguturota, amó eka fatia goghó urota irita rore. Anada bee mo, anona enembo God da natofo egegari-du minono rata niningigea, númane God da dibeva taubana jiria irirota, amó damé-damé ea juradora, aná jo taubana irambi re.
1CO 10:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, anda natofo Jiusi enemboda abua maneda kiki, raita roreta niningige! God na númane sonembuturota, gooso ututurieta, sei númanda dibe kenava iruaveta, númane ambova igigeta urie, kotú God na urieta, karaje esuru jojabe eini, ragaro Inimba sarigea yoveni-yoveni jiruturieta, númane enda kaĩva ekami rorova rekimbuturie.
1CO 10:2 Númane dano Moses da ambo ga aná goosoda ambo-ambo egeguturia, kotú aná esuru jojabe rekimbuturia-mi, eto-bato bafutaito ari aghago urota, Moses de takembuturie.
1CO 10:3 Aghade, God da Asisida anomi undaride uvude utuaveta, númane dano undidigeta urie. Uvu tefo kambesiva God da Asisimi singoi ifeguturieta, númane dano uvu undidiguturie. Aná singoi mo, Keriso umó re. Unona numonde dano deĩ ueta, uvuda ano númane dano undava bubugeta urie.
1CO 10:5 Aghá egeguturota, God da ea simbugaride sonembade dano, númane itatama egeguturie. Tago, númane oruabe jo ari-bari taubana ambi egeguturia-du, God númane injigha eaveta, uvu tefo enembo irambi kambesiva biruru urota, ambubugeta urie.
1CO 10:6 Ená kiki mo, namonde anda beforo isagha ari re. Rourogo, númanda egegeta uria aghago, eini-eini akokogodu muu undidigauve-degea rea, namonde amó rei-irugutue.
1CO 10:7 Kotú, númane ingomi uubu ari god du tumogha baĩ egegeta uria aghagonu, namonde amó aghá egegauve-degea, ená kiki gefirie. Númane aghá egegeta uria-da kiki God da Gagava vitie, “Enembo banau ea asumbea undidiguturota, ingomi uubu arida dibeva erea, daa tefo-tafo didivurie.”
1CO 10:8 Kotú, namonde amó emboro kombo jo egegambi asire. Anada bee mo, númane aghá uria-du, God unda ingo sireguturieta, enembo dano 23,000 fefera dabakova ambubuguturie.
1CO 10:9 Mambube maneda Jojabee kukuviria aghago namonde amó jo kuvia gambi aita rosore. Fefera aghade, Jojabee na ririeta, ningabumi natofo dumeni gafirieta, ambubuguturie.
1CO 10:10 Kotú mania númane enembo dumenida uria aghagonu mendó gaa regegata! Númane God da kavevera injigha urota, mendó gaa riria-du unona amburarida ano righia vitia aneranu ninenguturieta, furia derurieta ambubuguturie.
1CO 10:11 Ená kiki nanjogo rera, aná númandava siroruturieta, namonde anda beforo isagha ari-du gefirieta vitie. Anada bee mo, namonde amó uutu endada banuna ari fefera utua etua-du, dibe fangari-du rea, gefirie.
1CO 10:12 Amindu, mania “Amó kuvia gariva jo jurambi aita rore. Amó God da dibeva inono re.” regegata! Dibe fangadi rere!
1CO 10:13 Kuvia gari namonde amó emboro oruaruabeva kuveta rouvie. Tago, God da donu aita be gajituria-nu urota, ano namonde andava ututurota, namonde amó aná kuvia gari serigari inono re. God umó sonembota, namonde amó aná kuvia gari rorova irirota, ano ea jijireguturota, aná kuvia garinu doa serigaita rosore.
1CO 10:14 Anda neno bari ikoko mendi, ariri gharovu, Jiusi enemboda kiki retora-nu nundubuturota, rekago rere. “Ingomi uubu aridu tumogha baĩ ari niavo sirorota gadora mo, doa serige!”
1CO 10:15 Nímane neno nundubari egegeta rosoravore. Aghadu anda gaga raita rora-nu nundubea gia goghó egege!
1CO 10:16 Jojabeeda banauva aagha bua ea simbuguturota, God du aiye reta rosora, anada bee mo, Keriso da tatangu namonde andú avereguturia re. Ananu bua dirota, namonde amó Keriso de dano takembeta rosore. Kotú farava righia, ingegebea undita rosora, aná unda tamo re. Amindu unda tamo ututuria-mi, namonde amó Keriso de dano takembeta rosore.
1CO 10:17 Farava dabakoda bee mo, Keriso umó re. Namonde amó oruaruabe re. Tago, ená farava dabako ananu dirota, namonde Keriso de dano takembea, tamo dabako ea vitere.
1CO 10:18 Anda natofo Jiusi enemboda ari-barinu nundubea gigige! Númane vesa dungari farova nino oka God du vesa dungeta rousua-da firí dumeninu bua undidigadua, aghade númane God gha danode takembaita rousue.
1CO 10:19 Atá, ená anda gaga retora-nu nundubea gigige! Ingomi uubu aridava bee eini tefo re. Kotú, nino oka dea buria ingomi uubu arida dibeva vesa dungeta rousua-dava bee eini tefo re.
1CO 10:20 Anda rera-da bee aná evere, ingomi uubu ari god du vesa dungari farova nino oka dea buria vesa ututa rousua, aná taimudu ututa rousue. Aná oka vesa dungiturota, firí dumeni avona undadua mo, umó taimude dano takembaita rouvie. Amindu, anda unova nímane rourogo taimude dano takembara-degea rere.
1CO 10:21 Nímane Jojabeeda aaghava undia, kaverea ya, taimuda aaghava undadora, imó gavera aghago urota, bee eini jo sirorambi aita rouvie. Aghagonu, Jojabeeda banau undia, kaverea ya, taimuda banau undadora, imó gavera aghago urota, bee eini jo sirorambi aita rouvie.
1CO 10:22 Nímane aghá egegadora mo, Jojabee na jii dimbua, neno akuago ata, nímane jo ano ea jirambi aita rosoravore.
1CO 10:23 Nímane enembo dumeni eghá reta rosoravore, “Námane eini-eini donu egegadora, aná avore.” Tago, jo dano anami sonembambi aita rouvie. Eini-eini dano jo taubana irambi re.
1CO 10:24 Mania tofo inda jebuga nuenembo nundubata! Kokomanada jebuga, kotú irari beago sonembadi rere.
1CO 10:25 Atá, nímane eghá egegadi rere. Utua bari kambesiva nino oka donu gia uno adora mo, gangorogha bua undidige! Mania, ingomi uubu arida dibeva dea buria vesa utari aghago nundubuturota, uriga egegata!
1CO 10:26 Anada bee mo, God da Gaga bukava eghá gembari vitie: “Endava eini-eini nanjogo vitia, dano Jojabeeda tofo re.”
1CO 10:27 Kotú ari dabako aghagonu, Iesu gaabee ambi enembo einimi indú ghara borea sinota yadora mo, Jojabeenu gaabee urota, donu inda uno adora-nu, utadua mo, gangorogha undidigadi rere.
1CO 10:28 Tago, embó einimi indú “Ená nino oka ingomi uubu ari god da dibeva dea buretue,” radua, aná oka jo bua undambi aita roravore. Jo tofo imonu nundubea doambi aita roravore-tago, aná embó aghá raita rouvia-du rea, aná fefera nuenembo doaita roravore. Anada bee mo, aná embó God da anodu jo gaabee ambi eta rouvie. Kotú embó einimi eghá rasue. “Amó jo komana einida gaabee ari, kotú nundubarinu ambo urota, oka undari doambi aita rore. Amó God du ‘aiye’ rea, aná oka undadora, enembo einimi amó dibeva gaa rari jo inono irambi re.”
1CO 10:31 Avotago, nímane donu aita rora-de, undari donu undaita rora-de, kotú undambi aita rora-de dano, God da ragaro righota erari-du rea, egege!
1CO 10:32 Anda rera-da bee, aná evere. Enembo dano Iesu gaabee ari-du rirota, amó anda uno doa, númanda ari-baride unodenu eta rore. Jo amonu nundubuturota rambi re. Námane Jiusi enembode kotú Jiusi enemboda gitofode dano, rourogo mema ea jurauve-degea, aghá eta rore. Kotú namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu, Iesu gaabee eta rousua-dava ari-bari dabako aghagonu eta rore. Númane dano ano ea, jebuga bari-du rirota, amó aghá eta rore. Amindu, nímane beago amó daiyagha eta rora, aghagonu egegadi rere.
1CO 11:1 Amó, Keriso da ambo-ambo urota, unda aito fugituria aghagonu roreta. Nímane beago, anda aito daiyagha rei-fugitora, aghagonu egegadi rere!
1CO 11:2 Amó nímandu raga rirota vitere. Anada bee mo, amó tumanadu nundubuturota, donu rirera, kotú iruguturera dano righia, aghá urota viteravore.
1CO 11:3 Tago, gagada mendó eini nímane gia tanana egegadi uno rora aná evere. Embobo nanjogoda Beforo Righari aná Keriso re. Kotú embobo, aná evevetuda beforo ririkigari re. Kotú Afa God, umó aná Keriso da beforo righari re.
1CO 11:4 Avore, embó avona kasava ombea ya terua, tumogha baĩ adua, o benunu adua, o minono radua, aghá adua-mi, Keriso meka gaita rouvie.
1CO 11:5 Kotú evetu avona feuka jo ombambi, ya terua, tumogha baĩ adua, o erea jiria benunu adua, o feroveta aghago ea, God da Gaga isaghava minono radua, avore, aghá adua-mi, numu meka gaita rouvie.
1CO 11:6 Feuka ombari uno ambi adua mo, unda fouma arugasue. Tago, unda fouma arugasua-mi meka gasua mo, feuka ombari-du rere.
1CO 11:7 Embobo kasava asugambi aita rouvia-da bee, aná evere. Sei embónu God na eto-bato umongo urota, unda durogha isagha ari-du rea, embódava ututurieta siroruturie. Tago, evetu mo, numuda durogha isuri ari-du rea, urieta siroruturie.
1CO 11:8 Anada bee mo, God jo evetuda siruru einimi bua ata embó sirorambi re. Embóda siruru eininu bua urieta, evetu siroruturie.
1CO 11:9 Aghagonu, embó jo evetu sonembari-du rea, ata sirorambi re. Tago, evetu mo, numu sonembari-du rea, urieta siroruturie.
1CO 11:10 God da anera namonde amó gigigeta rousua-du, evevetu númanda feuka mane ombebegasue. Aghá urota, númanda numu mane kakara urota, númanda rari ningita rousua-nu isuri egegaita rousue.
1CO 11:11 Tago, Jojabeeda natofo namonde anda irari eghá egegeta rosore. Evetu embógha jo númane unuka airo-airo deĩ ambi egegeta rousue. Ungá danode takembea irirota, mino-mino sonembeta rousue.
1CO 11:12 Anada bee mo, God sei aná embónu urieta siroruturie. Anada ambova embóda siruru einimi bua urieta, evetu siroruturie. Tago, oreki embobo nanjogo dano evevetuda fufumbugari re. Aghá re-tago, evevetu, embobode dano númanda ruru aná Afa God umó re.
1CO 11:13 Nendufa gigigea, tanana egegadi rere. Evevetu beforova feuka jo ombambi ya terua, God du tumogha baĩ urota, isaghava jiria, benunu adua mo, taubana ra, aĩ tefo?
1CO 11:14 Natofo abua-abua seibe eghá nundubeta egeguturie, “Embóda fouma vitia badurube adua, umó undufa meka gaita rouvie. Atá evetudava unda fouma badurube adua mo, unda gari taubana bee durogha aita rouvie.” Anada bee mo, unda beforo gajari-du rea, God na unda fouma ututurie.
1CO 11:16 Aghá rera-du, avona feuka ombarida gorotova o kasava asugarida gorotova besiga adua mo, undú eghá rere. God da ekaresiade* tofo námane beago, dano aghá egegeta rosore. Amindu oreki beago, dabako aghagonu aita rosore.
1CO 11:17 Atá, oreki amó gaga eini raita rore. Amó jo nímandu raga rambi aita rore. Anada bee mo, nímane God du tumogha baĩ urota, enembo sonembasiravore-tago, nímane dara ea, besiga eta rosora-mi, enembodu mema ututa rosoravore.
1CO 11:18 Dara jojabe eini anda niningara, aná evere. Nímane tafaroro aita rea, danode egegeta rosora aghade, totofo rorova sarigea, besiga egegeta rosora-nu ningia, gaa bee aghago nundubutare.
1CO 11:19 Tago, besiga egegasira-jogo! Anada bee mo, besiga egeguturota, gaa bee avona reiria, o gavera avona reiria, ananu tutumi isagha ata gigigaita rosore.
1CO 11:20 Tago, nímane danode egegea, totofo nímanda undari undidigadora, aná jo Jojabeeda Banau reta undidigambi aita rosoravore.
1CO 11:21 Enembo eini gare garegha aita rouvie. Kotú enembo einidava undari tefo-gea, umó baimana itatama aita rouvie. Atá, kotú enembo eini umó uvu fakara jojabe undia beforo biruru aita rouvie.
1CO 11:22 Nímanda kambova sei undari undia, furá Jojabeeda Banau kakara durumugea undidigadi rere! Imó inda undari-bari taubana guri jojabemi utua bua ya diradi-gea, inda kasava makasi enembo meka gigigaita rousua, jo taubana irambi re. Aghá urota, God da Ekaresianu* injigha eta rosoravore. Ari-bari aghago, egegeta rosora-du, amó nímandu daiyagha raga ra? Tefo bee tefo re.
1CO 11:23 Jojabee Keriso da Banau daiyagha egegasira-da irugari unona andava ututurieta bua, seibe nímandava ututurere. Tago, rekago oreki irugaita rore. Judas Iesu bua, gitofoda ingova utambi irirota, Iesu na turiride farava bua, God du aiye rea righia ingegebea ututurota ririe. “Ená anda tamo reta, nímandu rei-ututoreta bua undidige! Enanu urota, amonu nundube-nundube egege!”
1CO 11:25 Undari undidiguturia-da ambova, vaini da aagha beago bua, númandu ututurota, eghá ririe, “Ená aagha anda tatangu re. Anda tatangu enami God dava yari emboro* reka ifegaita rouvie. Nímane, niavo danode ea undidiguturota mo, amonu nundube-nundube egege!” aghá ririe.
1CO 11:26 Avore, fefera inono niavo-niavo aghá urota, ená faravade vaini de bua undidigaita rosora-mi, unda amburarida bee iruguturota nundube-nundube urota iririguturadi-gea, Jojabee kaverea furoe!
1CO 11:27 Atá avona, unda neno roo jo simbugambi irirota, Jojabeeda Banau kakara undadua, unda yavi aghá aita rouvia-mi, Iesu da Tamode Tatangude bebeta aita rouvie.
1CO 11:28 Amindu, nímane inuka inuka inda ari-bari akokogo sei neno rova vitia-nu irurea simbugea, anada ambova undadora, aná avore.
1CO 11:29 Anada bee mo, umó avona Jojabeeda tamoda bee jo tanana ambi irirota, neno righambi faravade vaini de bua undadua, God na umó irurea, bouvu utota, itatama aita rouvie.
1CO 11:30 Aghá rera-da bee mo, nímane jo aghá egegambi uta-du, dumeni kae akokogo bubugea iririgutueta, dumeni reisi-ambubugutoravore.
1CO 11:31 Avona, unda ari-bari akokogo undufa irurea, neno roo simbugadua, God jo aná embóda ari-bari akokogo irurea, mema eini utambi aita rouvie.
1CO 11:32 Tago, God namonde amó gaabee ari kakatodava mema utua irureta rouvia-da bee mo, rourogo namonde amó ambova endava enembode dano mema itatama urota amburara-degea rea, aghá rouvie.
1CO 11:33 Aghadu rea, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Jojabeeda Banau kakara undaita rea, furá danode egegadora mo, mino-mino kaifa urota, asumbea undidige!
1CO 11:34 Atá, imó, avona baimana itatama adora mo, inda kambova undari avo undia, anada ambova Jojabeeda Banau undaita danode totorugaita rosoravore. Rourogo, God na nímane irurauve-degea, amindu rere. Avore, nímanda gaga dumenida mendó anona ya, nímandu irugaita rore.
1CO 12:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, oreki Asisi Kakara ekaresia* buro ari-du rea, ano dibe eini be eini vesa eta rouvia-da beenu tanana egegadi rere.
1CO 12:2 Nímane Iesu gaabee egegambi iririgutueta, Satan na nímane kukuvirieta ingomi uubu arinu gaabee urota, tumogha baĩ egegeta ureravore. Aná ingomi uubu arimi gaga rari jo inono irambi re, kotú undava ano tefo re-tago, gaabee egegeta ureravore.
1CO 12:3 Aghadu, nímane eghá gigigea tanana adi uno rore. Enembo avona God da Asisi Kakarada ano bua vitia-mi, jo Iesu du goitu fotea, undú tauga kavavana rambi aita rouvie. Aghagonu enembo avodava Asisi Kakara tefo, jo erea, enemboda dibeva kariguturota, “Iesu anda Jojabee re.” rambi aita rouvie.
1CO 12:4 Namonde amó God da buro arida ano dibe eini be eini buta rosore. Tago, ano utari kato, aná God da Asisi Kakara, dabako umó re.
1CO 12:5 Jojabeedu buro arida aito fugari dibe eini be eini re. Tago, Jojabee umó dabako re.
1CO 12:6 Aghagonu namonde amó anode sonembade dibe eini be eini bubugeta rosora-da ruru, aná God umó re.
1CO 12:7 Unda ekaresia daiyagha neno dabako ea, mino-mino sonembasua-nu nundubuturota, God da Asisi Kakarami ano enembo daba-dabadava vesa utuaveta bubugeta rousue.
1CO 12:8 Asisi dabako anami, neno nundubarida ano enembo dumenidu ututa rouvie. Kotú enembo dumenidu beforo garida ano ututa rouvie.
1CO 12:9 Kotú enembo dumenidu gaabee arida ano jojabenu Asisimi ututa rouvie. Kotú dumenidu rata, enembo jebugarida ano ututa rouvie.
1CO 12:10 Kotú, enembo einidu aná Asisi dabako anami ivata anogha ata sirorarida ano ututa rouvie, kotú enembo einidu God da Gaga minono rarida ano ututa rouvie. Kotú, enembo einidu, eini-eini Asisi Kakarami etueta siroretua, aĩ, taimuda anomi siroretua-nu tanana arida ano ututa rouvie. Aghagonu, enembo einidu gaa tinongu-tanongu rarida ano ututa rouvie. Kotú enembo einidu avona gaa tinongu-tanongu reta rousua-da bee isuri arida ano ututa rouvie.
1CO 12:11 Ená vesade anode retora, dano aná Asisi dabakomi enembo avodu utaita nundubari, numandava daba-dabadava, ututa rouvie.
1CO 12:12 Namonde anda tamo dabako re. Tago, eka ingo dibe be oruaruabe re. Gari dabako aghagonu, Keriso umó dabako re. Tago, umonu gaabee ari kakato oruaruabe re. Kotú namonde danode takembea, Keriso da tamo dabako ea vitere.
1CO 12:13 Namonde andú rirota, tamo dabako retora-da bee aná evere. Namonde amó dumeni aná Jiusi enembo re, dumeni Jiusi enemboda gitofo re, dumeni aná kokotofu re, kotú dumeni aná sabua* re. Tago, God da Asisi Kakarami namonde amó bafutaito urieta, tamo dabako ea vitere.
1CO 12:14 Tamo jo ingomi enembo irambi re. Tefo, ekade dibe bede etia, danode takembea, tamo dabako ea vitie.
1CO 12:15 Ekami eghá rasue, “Amó ingo irambi-gea, amó tamoda eini irambi re.” Aghá rasua, aná gavera re.
1CO 12:16 Kotú nghaĩmi eghá rasue, “Amó dibe irambi-gea, amó tamoda eini irambi re.” Aghá rasua, aná gavera re.
1CO 12:17 Anada bee mo, tamo dano dibemi enembo irasua mo, tamo daiyagha ea gaga ningadu? Kotú, tamo dano nghaĩmi enembo irasua mo, masa daiyagha ea fumbasu?
1CO 12:18 Avota, eini-eini dabakomi jo ata, tamo sirorambi re. God unda unonu urota, Keriso da tamo enemboda tamo aghagonu simbuguturieta siroruturie. Unona eini-eini dibe eini be eininu bua, danode takembea urieta, tamo dabako siroruturie.
1CO 12:21 Amindu, dibemi ingodu “Ená anona aita roreta, imó do!” jo rambi asue. Kotú beforo beago jo ekadu, “Ená anona aita roreta, imó do!” jo rambi asue.
1CO 12:22 Aghajora, tamoda einidu “ano tefo” gaa regegasire. Tago, irambi asua, tamo akuago asue.
1CO 12:23 Tamoda eini-eini dumenidu meka gara-degea rea, dibemi gari uno ambi eta rosore. Ananu kakara urota, gagara ea goghó eta rosore.
1CO 12:24 Aghá urota, aná tamo eka ingo dibe be isaghava mane aná gogorego jo gagara aita nundubambi eta rosore. God undufa tamoda eini-eini gari sembago vitia-nu kakara urota, kaifa egegari-du ituturie.
1CO 12:25 Amindu tamo firími sarigea airo ari aná tefo re. Tamoda eka ingo dibe be daba-daba sonemba mino-mino egegeta rousue.
1CO 12:26 Aghá-gea, tamoda einimi dara badua, eka ingo, dibe be dano mema itatama aita rousue. Kotú tamoda einidu raga rata gangoro adua, eka ingo dibe be dano gangoro egegaita rousue.
1CO 12:27 Avore, nímane dano Keriso da tamo ea viteravore. Eini avona jo airo irambi re. Nímane daba-daba dano Keriso da tamoda eka ingo dibe beda dumeni re.
1CO 12:28 God da ekaresiada* rova unda buro ari enembo noni airo-airo gateguturia, aná evere: itiva aná unda aghi kakato re. Anada tuva feroveta mane re, númanda tuva irugari kakato re, kotú anada tuva ivata anogha ata sirorari re. Kotú anada tuva enembonu rata jejebugari re. Anada tuva sonemba kakato re, kotú anada tuva buro da kofiri ririkigari re. Avota, anada tuva gaa tinongu-tanongu rari mane re.
1CO 12:29 Tago, nímanda rorova nímane dano jo Jojabeeda aghi kakato irambi re. Kotú, nímane dano jo feroveta mane irambi re, kotú jo dano irugari kakato irambi re, kotú jo dano ivata anogha ata sirorari irambi re.
1CO 12:30 Kotú, nímane dano jo enembo rata jebugarida ano bambi re. Nímane dano jo gaa tinongu-tanongu rarida ano bambi re. Kotú avona gaa tinongu-tanongu reta rousua-da bee isuri arida ano, nímane dano jo bambi viteravore.
1CO 12:31 Avore, God da ano vesa rouvia, aná dano taubana re-tago, dumeni aná taubana bee re. Amindu unda ano esiko-esikonu indava utari-du ininigha benunu egegadi rere. Tago, Asisi Kakarada vesa irugetora, númane dano ijoijokoko re. Ená irugaita rora emboro eininu ambo-ambo egegadi rere!
1CO 13:1 Atá, amó be tinongu-tanongu abua abuada gaami, o anera maneda gaami minononu rasira, aná taubana bee re. Tago, andava neno bari tefo irota, minono nuenembo radora mo, anava bee eini tefo, gauma o tavuyami tefo ero ree-rovia aghagonu, aita rore.
1CO 13:2 Kotú amó ferovetada aito fugari inono adora, o God da nundubari nungariva vitia-nu tanana rora, o enembo oruabeda beforo gari andami serigea iradua, aná dano taubana re. Tago, andava neno bari tefo iradua, bee eini jo sirurota, avona andava sonemba eini jo bambi aita rouvie. Aghagonu, gaabee arida ano jojabe andava irota, anona rata dafaru gisí ea ya, kambesi einiva jirasua, aná taubana re. Tago, andava neno bari tefo iradua, bee eini jo sirurota, avona andava sonemba eini jo bambi aita rouvie
1CO 13:3 Kotú anda gugua-ghayafa dano makasi enembodu utadora, o amó Jojabee gaabee rora-du enembomi amó nandia bua ya, ivarimi dungota evadora, aná avore. Tago, andava neno bari tefo iradua, anda ari-bari nanjogo aita rora-mi amó itoko jo sonembambi aita rouvie.
1CO 13:4 Neno buta rousua enembomi eghá egegeta rousue. Númane durumugea irirota, kauta kavevera eta rousue. Númane jo jii dimbambi, jo tofo raga rambi, jo deriva gaa ningambi embó aghago ambi aita rousue.
1CO 13:5 Númane jo kokomanadu tauga kavavana dibe beva rambi, kakara egegaita rousue. Jo númane unukakonu nundubambi aita rousue. Jo neno gambari tutomi ambi aita rousue. Komana einida dinunu tutumi nundubea gia dota rousue.
1CO 13:6 Indava neno bari iradua mo, imó jo komana einida ari sembago iruruturota, gangoro ambi aita roravore. Tago, gaa bee niningurota, imó gangoro aita roravore.
1CO 13:7 Neno bari indava iradua, jo nanjigo doata, inda mambu jurambi aita rouvie. Aghade, inda mambu tumanadu gaabee urota, umó ari-bari taubana ari-du kaifa gigita aita roravore. Neno bari indava iradua mo, inda komana juradua, umó jo nanjigo injigha ea doambi aita roravore.
1CO 13:8 Feroveta maneda minono rari ra, aĩ gaami tinongu-tanongu rari ra, aĩ, kotú enemboda beforo garide dano sidara aita rouvie. Tago, neno bari jo nanjigo sidara ambi aita rouvie.
1CO 13:9 Reisi-gerora: feroveta maneda minono raride, enemboda beforo garide oreki itoko-itoko isagha ueta reisi-gerore.
1CO 13:10 Tago, ambova fefera furá bubadua, God da gaga bee kotú God da beforo gari bee isaghava bubota, namonde anda enemboda gagade beforo garide ya sidara aita rouvie.
1CO 13:11 Aghagonu, amó sasingu maneva irirota, anda gagade nundubaride ari-baride sasingu manedago urota irita urere. Tago, oreki mo, embó bee etora-gea, enembo beeda ari-barinu urota vitere. Sasingu maneda nundubari kotú ari-baride dotutare.
1CO 13:12 Oreki God da imumu gagara-gagara ueta, namonde gaita ea rei-jaritore. Tago, fefera ambova namonde amó dibe too ata-gea, namonde amó God de dibe mino-mino gigigaita rosore. Oreki namonde amó God itoko tanana arigo rosore. Kotú namonde anda nundubari tufoko bee re. Oreki God umó namonde amó gia tanana ea goghó urota vitie. Ambova, namonde amó dabako aghagonu umó gigigea, tanana ea goghó aita rosore.
1CO 13:13 Avore, Asisida vesa bakode iraita rouvie: gaabee ari, kaifa gigita ari, kotú neno bari. Tago eini-eini bakode retora-da rova jojago bee, aná neno bari re.
1CO 14:1 Avore, neno barida emborova irurota, ikoko mendi, ariri gharovu, neno rururota iririgadi rere. Aghá egeguturota, Asisi Kakarada vesade anodenu baita, inini egegadi rere! Tago, vesa taubana bee aná evere: feroveta ea God da Gaganu isaghava minono rarida ano baita inini egegadi rere.
1CO 14:2 Aghá rera-da bee mo, avona be tinongu-tanongu rirari, aná gaga God unuka tanana eta rouvie. Anada bee mo, Asisi Kakarada kivu uria gaganu aná embómi isagha aita rouvie. Tago, enembo eini avona ningadua, aná gagada bee jo tanana ambi aita rouvie.
1CO 14:3 Tago, enembo avona God da Gaga minono radua, unda gagami enembo neno evurota, ano ea, siriride sonembade bubugaita rousue. Anami sonemba jojabe siroraita rouvie.
1CO 14:4 Amindu rere, enembo avona be tinongu radua-mi, umó unuka sonembade anode baita rouvie. Atá, God da feroveta minono radua-mi, enembo dano sonembaita rouvie.
1CO 14:5 Nímane dano gaa eini jo tanana ambi irirota, aná gaami be tinongu-tanongu regeguturota, enembo eini aná gaganu kaverea isaghava irugaita adua, aná taubana re. Tago, aná gaga kaverari kato eini irambi adua mo, aná jo taubana irambi re. Anada bee mo, ekaresia* sonemba jo bambi egegaita rousue. Amindu rere: nímane dano feroveta ea, God da Gaga isaghava minono regeguturadi-gea, ekaresiadava sonemba jojabe siroradua, aná taubana bee re.
1CO 14:6 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó ya nímandava bubua, gaa tinongu radora, nímane sonemba eini jo bambi egegaita rosoravore. Tago, gaa bee re, amó God da kivu gaga vitia-nu isagha ata niningigadora, o neno nundubari gaga radora, o minono radora, kotú nghaĩ itadora, sonemba bubugaita rosoravore.
1CO 14:7 Gaga dabako aghago aná evere: gauma ra, aĩ, gita ra tefo-tatafo derurota, ero rea goghó ambi uradua, daa doda gauma reta rei-derua avona jo tanana ambi aita rouvie.
1CO 14:8 Kotú mene-meneva beago, tavuya jo furia goghó ambi adua, mene-mene ari kakato mene-menedu jo simbugambi aita rousue.
1CO 14:9 Eto-bato aghagonu, imó gaa tinongu-tanongu radora mo, inda gagada bee avona jo ningia, tanana ambi aita rouvie. Inda gaga tefo siosa fugadi, yauragha ya sidara aita rouvie.
1CO 14:10 Endava abua-abua nanjogoda gaga vitia, eini jo bee tefo irambi re.
1CO 14:11 Tago, esega embó eini furá, unda gaami tinongu-tanongu andú riradua, amó jo tanana ambi aita rore. Umó andava gitofo aghago aita rouvie. Kotú, amó beago undava gitofo aghago aita rore.
1CO 14:12 Nímane Asisi Kakarada vesade anode bubugaita uno eta rosora, aná taubana re. Tago, vesa dumeni, inuka inda jebugadu rea ututa rouvie. Kotú dumeni mo, enembo dumeni sonembadi rea, ututa rouvie. Amindu, vesa kotú ano domi ekaresia dano sonembaita rouvia-nu bubugaita inini egegadi rere.
1CO 14:13 Amindu eghá rere: avona be tinongu-tanongu radua, embó dabako unona, aná gaada bee kaverea isuri arida ano baita rea, benunu asue.
1CO 14:14 Anada bee mo, amó gaa tinongumi benunu adora, anda asisi benunu aita rouvie. Tago, anda nundubariva tefo re.
1CO 14:15 Aghá-gea, amó eghá aitare. Amó jo anda asisimi enembo gaa tinongu rirota, benunu ambi aitare. Amó anda asiside nundubaridemi benunu aitare. Dabako aghagonu amó jo gaa tinongumi enembo daa divambi aitare. Anda bede nundubaride dano daa divaitare.
1CO 14:16 Anada bee mo, imó God Afadu tumogha baĩ urota, aiye rari benunu be tinongumi radora, enembo dumeni inda kasava daiyagha ningia tanana ea, inda benunudu “Gaa bee re.” radu? Anada bee mo, númane inda gagada bee jo tanana ambi aita rousue.
1CO 14:17 Imó God du tumogha baĩ ea goghó urota, raga raita roravore. Tago, inda kasava enembo sonemba eini jo bambi aita rousue.
1CO 14:18 Avore, amó God du aiye reta rore. Nímane nanjogoda itiva, anona fefera oruabe be tinongu-tanongu rirota, benunu eta rore. Nímane jo anda eta rora aghagonu ambi eta rosoravore.
1CO 14:19 Tago, tafaroro rova amó gaga tufoko enembodu rata, númane niningigea irugari tanana urota, sonemba badua, aná taubana re. O be tinongu-tanongumi gaga yafabe numbo tofo rea ghambuguturota iradora, aná jo taubana irambi re. Númane sonemba eini jo bambi egegaita rousue.
1CO 14:20 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, sasingu mane jo akuago egegaita rea, manaka gayambi eta rousua aghago adora, aná taubana re. Tago, rourogo sasingu maneda nundubarigo egegara-degea rere. Enembo jojabebeimi neno nundubeta rousua aghagonu, egegadi rere!
1CO 14:21 Jiusi enembo deriva urota, God injigha egeguturia-du, God na ririeta, unda Gagava eghá gembari vitie, “Jojabee na eghá reirie: ‘Amó enembo be tinongu-tanongu reta rouvia-de, defosi enembode ninengota ya, anda natofodu minono raita rouvie. Tago, anda natofo jo itoko ningia gaabee ambi aita rousue.’” aghá reirie.
1CO 14:22 Aghá-gea, be tinongu-tanongu rari, aná God unda ivata anogha gaabee ambi enembodu ututa rouvie. Tago, God da Gaga isaghava reta rousua-mi, aná gaabee ari enembodu sonemba ututa rouvie.
1CO 14:23 Amindu rea, nímane dano tafaroro egeguturota, be tinongu regeguturota, gaabee ambi enembo ra, aĩ defosi enembo ra, aghago ningambi irogo, númanda tutunova furá terua niningigadua mo, eghá raita rousue, “O kavaigo, ená enembo dano beforo dinunu egegetue,” regegadua-jogo.
1CO 14:24 Atá, nímane dano God da Gaganu isaghava regeguturota, defosi enembo, kotú gaabee ambi enembo furá terua, niningigadua mo, gagami númanda nundubari righia biruru ata, númane neno kaverea, ari-bari akokogo númanda neno rova kivu ari vitia-nu isagha ea, God Afa nu gaabee egegea, gonea vorea, endava takembuturota tumogha baĩ urota, eghá raita rousue. “Gaa bee re, God nímandava vitie.”
1CO 14:26 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, anda gaga retora-da bee enanu raita roreta niningige! God du tumogha baĩ aita bububugea, danode desadora mo, nímane eghá egegadi rere! Enembo eini daa raita rouvie. Eini irugaita rouvie. Einimi God undú donu irugadua-nu isaghava raita rouvie. Kotú enembo eini be tinongu-tanongu raita rouvie. Kotú enembo eini, komana be tinongu riradua-nu isuri ata, natofo jede niningigea, aná gagada bee tanana egegaita rousue. Donu egegadora dano, ekaresia* sonemboe.
1CO 14:27 Avore, nímane be tinongumi minono rari uno egegadora mo, enembo ungagha ra, o bakode ra, anami tufoko rea tafugaita rosoravore. Jo dano erea, regegambi aita rosoravore. Kotú be tinongumi minono gaga nanjogo radua-nu einimi erea kaverota, natofo dano aná gagada bee ningia tanana egegoe.
1CO 14:28 Tago, nímandava be tinongu rirota kaverea, isuri ari enembo tefo iradua, mania be fangea be tinongumi minono rata! Be doa asumbea irirota, inda neno roomi nundubuturota, God dava benunu ege!
1CO 14:29 Tafaroro urota, feroveta ungagha ra, aĩ, bakode ra, erea jiria, minono riradua, nímane dumeni asumbea, niningigea aná gagada beenu ningia simbuge!
1CO 14:30 Tago, feroveta einimi minono rirota, God na embó eini asumbea iradua-dava, gaga eini utota badua mo, aná feroveta sei avona minono reiria, be doa asumbota, aná embó erea, gaga reka God da utaita rouvia-nu rata, natofo dano niningigoe!
1CO 14:31 Aghá egeguturota, nímane daba-daba God da Gaganu minono rea serigeta egegutu-gea, enembo dano ningia, tanana ea, neno erota, ano bubugoe!
1CO 14:32 God da uno, tafaroro rova eini-eini dano siririmi kotú durumugarimi ea goghó egegasiravore. Feroveta umó aghá ari inono re. Amindu rea, feroveta eini minono raita nundubadua, umó kaifa urota, komana rea sidara ata, umó erea minono rae! Ekaresia dano daiyagha eta rousua, aghagonu egegadi rere.
1CO 14:34 Evevetudu regege, be doa iririgoe! Gaga eini mania regegauveta! Jiusi enemboda agho dariva vitia aghagonu urota, tafaroro rova númane jo kofiri righambi aita rousue.
1CO 14:35 Evetu eini umó gagada bee tanana aita nundubadua mo, kambova ya, unda embódu rata, isuri ata ningoe. Anada bee mo, ekaresiada rorova evetumi minono rari, aná meka gari yavi aghago re.
1CO 14:36 Atá, nímane daiyagha anda gaga ningambi eta roso? God da gaga jo nímandava reta sirorea furambi re, kotú jo nenuka nímanena unda gaga bubugambi re.
1CO 14:37 Enembo einimi umó God da feroveta eini gaa radua, o Asisi Kakara undava ano utota, buro taubana ari gaa rirota mo, umó sei tanana asue, ená ingiso rei-gefera, jo anda uno nuenembo irambi re, aná Jojabeeda agho dari re.
1CO 14:38 Amindu, umó ená anda gaga gembera-nu ningari injigha adua, unda gaga mane mania niningigata!
1CO 14:39 Anda ikoko mendi, feroveta ea, God da Gaga isaghava minono rarida anonu bubugaita inini egegadi rere. Kotú enembo avona be tinongu rari uno egegadua, mania buregata!
1CO 14:40 Avore, tafaroro urota mo, durumugea, eini-eini dano unda ari emborova egegadi rere.
1CO 15:1 Anda, ikoko mendi, ariri gharovu, God da Gaga taubanada minono nímandu ririeta niningiguturera-nu rekago nundubuturota, anada anomi nímane jiria goghó egegadi rere. God da Gaga taubananu bua righia jiria, gaabee egeguturota, anada anomi nímane jebugutureravore. Atá nímane aná Gaga Taubanadu goitu fotadora, jebuga jo bubugambi aita rosoravore.
1CO 15:3 Avore, God da Gaga retora-da mendó jojabe, nímandava ririeta niningiguturera, aná evere: Keriso, namonde anda ari-bari akokogodu rea, ambubuturieta,
1CO 15:4 bua furuguturieta, onembo bakode seriguturieta, God Afa unda Gagava reiria aghagonu urota, unona ririeta, Keriso amburarivareta jebugea erorurie.
1CO 15:5 Jebugea erea, undufa isagha urieta, sei Pita na gerurieta, anada ambova unda ambo nimbi 12 dava isagha urieta, gigiguturie.
1CO 15:6 Anada ambova, umó unda yavero enembo dano 500 da iti kena desuturia-dava isagha urieta, gigiguturie. Umó gigiguturia enembo dumeni ambubuguturie-tago, oruaruabe oreki jebuga vitie.
1CO 15:7 Aghá uria-da ambova umó isagha urieta, Jems gerurie, kotú unda ambo nimbi beago dano gigiguturie.
1CO 15:8 Aghá uria-da ambo bee ambova andava isagha urie. Amó aná eto-bato enembo eini unda fumbari fefera be seriguturia aghagonu ea irieta, unda aghi kato ari-du andava isagha urieta, gerurere.
1CO 15:9 Amó jo unda aghi kato ari inono irambi re. Ambo nimbi nanjogoda ambo jetuko, ana amó re. Anada bee mo, amó God da ekaresiadava* bouvu mema dibe eini ututa urere.
1CO 15:10 Tago, God andú kauta kavevera urota gateguturieta, unda aghi rore. Kotú, unda sonemba andú ututuria-du, amó jo yausi-yausi ambi, unda buro ea goghó rore. Ambo nimbi, dumeni jo aghago irambi re. Tago, amó jo andufako raga rambi re. Buro jojago eta rora, jo tofo anda anomi ambi re. God da anomi buro eta rore.
1CO 15:11 Avore, aná gaga oreki eve retora, anona nímandava minono ririeta niningigutureravore, aĩ aghi kakato dumenimi regeguturia? Aná gaga dabako ananu námane dano minono regegeta rosore. Kotú, gaga dabako ananu nímane beago niningigea gaabee egegutureravore.
1CO 15:12 Keriso amburari vareta jebugea erorouria-da bingánu nímandu regegeta urere. Amindu, daiyagha ea, nímanda enembo dumenimi, amburari enembo jo jebugea erambi ari gaa reisi-rere?
1CO 15:13 Atá, amburari enembo jo jebugea erambi ari reisi-rera, gaa bee irasua mo, Keriso beago, amburarivareta jo jebugea erambi asue.
1CO 15:14 Kotú, Keriso amburarivareta jo jebugea erambi asua, námanda minono jo gaa bee ambi asue. Kotú nímanda gaabee ari beago siosa asue.
1CO 15:15 Tago, gaga jojabe, aná evere. Keriso jo ambua erambi asua mo, námane God da ragarova, God na ririeta Keriso amburarivareta jebugea erari gaa reta rosora, aná gavera irasue. Kotú, amburari enembo jo jebugea erambi asua mo, Keriso da ambua erari gaga reta rosora beago, aná gavera irasue.
1CO 15:16 Atá, amburari enembo, amburarivareta jebugea erambi egegasua mo, Keriso beago jo amburarivareta jebugea erambi asue.
1CO 15:17 Keriso jo jebugea erambi asua, nímanda gaabee ari jo bee ambi asueta, ari-bari akokogoda ano nímandava jo sidara ambi asue.
1CO 15:18 Kotú, Keriso da natofo undú gaabee egeguturota, seibe ambubuguturia beago, jebuga jo tambambi egegasue.
1CO 15:19 Namonde amó ená endava irirota, Keriso jebuga tumanadu irari nu utari gaa rea, ambua jo tambambi egegasira mo, namonde amó makasi bee egegasire. Enembo dano namonde andú “yovero” regegasue. Anada bee mo, ená endava eini-eini taubana dano Iesu du dotuturota, ambova beago eini-eini taubana jo bambi egegasire.
1CO 15:20 Tago, ená anda gaga aná gaa bee re. God na ririeta, Keriso umó sei amburarivareta jebugea, erorurie. Aghá-gea, namonde amó tanana rosore, ambova God na, rata-gea, namonde amó beago amburarivareta jebugea eraita rosore.
1CO 15:21 Reisi-gerora, embó dabako ragaro, Adam na ari-bari akuago ea ambubuturota, amburarida emboro unona ifeguturieta, amburari natofodava siroruturie. Dabako aghagonu, embó eini ragaro Keriso, unona amburarivareta jebugea erorurieta, anada anomi ambua jebugea erarida emboro ifeguturie.
1CO 15:22 Abua-abua nanjogo dano Adam da vee-gea, ambubugeta rousue. Tago, enembo avona gaabee ea, Keriso de takembadua, ambova númane dano amburarivareta jejebugea ereregaita rousue.
1CO 15:23 Namonde amó dano jebugea eraita rosore. Tago, sei Keriso na jebugea eroruria-du, fefera ambova Keriso da kaverea furari feferava, unda natofo dano jebugea ereregaita rousue.
1CO 15:24 Aghá-gea, uutu enda sidara urota, ano nanjogo ená endava vitia, taimuda ano ra, aĩ, gavanada ano ra, aná dano Keriso na dea bejea, unona bua ano dano Afa God dava utota baita rouvie.
1CO 15:25 Avore, uutu enda Keriso na kaifa urota, Afa God na unda gitofo dano dea righia, akokogo ea bua, Keriso da eka tuva itota, ekami fatia jiraita rouvie.
1CO 15:26 God da gitofo, ambo bee ambova, aná amburarinu data manjea, sidara aita rouvie.
1CO 15:27 Tago, “Afa God na … dano … Keriso da eka tuva itari …” gaa retora mo, God undufako Keriso da eka tuva ituturota rambi re.
1CO 15:28 Eini-eini, dano bua, unda mendida kaifava itota, Keriso umó tuva vorota, God Afa na jiria, eini-eini dano unona kaifa urota, ano dano unda tofo iraita rouvie.
1CO 15:29 Atá, nímane reisi-geroravore, enembo dumeni amburari enembodu bafutaito eta rousue. Tago, amburari enembo ambova amburarivareta jo jebugea erambi asua mo, númane aghá egegeta rousua-da bee tefo bee tefo asue.
1CO 15:30 Kotú, amonu nundubea gigige! Amó data amburari-du fefera yafabe, enembo manaka gaegeguta reifie. Tago, Keriso amburarivareta jo jebugea erambi asua, amó itoko jo enembodu goroto utasueta, amó daita manaka gaegegambi egegasue.
1CO 15:31 Nímane gaabee ea, namonde amode dano Iesu Keriso de takembea vitera-du gangoro urota, gaa bee eghá rere. Enembo amó fefera inono amburari-du daita rea, manaka gaegegeta rousue.
1CO 15:32 Amburari enembo jo jebugea erambi aita urasua mo, amó dodu Iesu du rea jirasueta, amó bua, Efesus bogu naava koto ea, taima okada rorova fugasueta, amó gambua undasu? Aghá asira mo, amó ená endava taubana eini jo bambi asire. Kotú, ambova beago taubana eini jo bambi asire. Aghá-gea, amburari enembo jo jebugea erambi ari gaa rirota mo, eghá regegasire. “Namonde anda amburari fefera mana-mana rosoreta. Fufuge, namonde anda uvude undaride undidigore! Anada bee mo, namonde amó rifode amburaita rosoreta!”
1CO 15:33 Enembo dumenimi nímane kukuvirota, gavera radua-du, mania gaabee egegata! Anada bee mo, eghá gembari vitie, “Imó, enembo akokogode uumo gamo adora, númanena imó righia akuago ata, inda ari-bari taubana doa, númanda ambova yaita roravore.”
1CO 15:34 Dibe fafangege! Nímanda rorova enembo dumenidu rere: nímane God itoko jo tanana ambi viteravore. Anadu meka gigigasiravore! Rekago neno nundubuturota, ari-bari akokogo doa, irari taubana egegadi rere.
1CO 15:35 Nímanda enembo dumeni uriga eghá egegaita rousue-jogo. “Atá, amburari enembo mo, daiyagha ea jebugea eradu? Númane kaverea eradua mo, tamo daiyaghagonu badu?”
1CO 15:36 Nímanda nundubari tufoko re. Beforo isagha ari gaga eghá raita rore. Tamo reka barida emboro mo, aná aayova undari eini-einida vee goveta rora aghago re. Unda andoro beteaveta reka kusú ea, vitii-rouvia, aghago re.
1CO 15:37 Faravada vee ra, o eini-eini dumenida vee ra, kusú ea vitadua mo, aná gari eini ea vitaita rouvie. Vee goveta rosora aná ijoko re. Atá, kusú ea vitadua mo, aná taubana bee vitaita rouvie.
1CO 15:38 Vee dibe eini be eini kusu-kasa ea vitita rouvia mo, umó God da uno uria aghagonu, vitita rouvie.
1CO 15:39 Gari dabako aghagonu, God na eini-eini nanjogoda tamo dibe eini be eini ituturie. Enemboda tamo dibe eini, nino okada dibe eini, uvu okada dibe eini, dii maneda dibe eini re.
1CO 15:40 Uutuva vitia eini-einida durogha aná gari dibe eini re, kotú endava eini-eini vitia-da durogha aná gari dibe eini re.
1CO 15:41 Fefera, unda unana gari eini re. Marabe unda unana gari eini re. Kotú damana maneda unana unda gari airo-airo ditia irita rouvie. Kotú, damana beago númanda unana jo gari dabako irambi re, airo-airo re.
1CO 15:42 Amburari enembo amburarivareta jebugea eraita rouvia-da gari, aná dabako aghago re. Endava enembo irirota ambuaveta furugeta rouvia tamo aná betea sidara eta rouvie. Tago, fefera ambova amburarivareta jebugea eraita rouvia tamo, aná tumanadu iraita rouvie.
1CO 15:43 Endava furugeta rousua tamoda garide anode, aná tefo re. Atá amburarivareta jebugea eraita rouvia-da gari, aná taubana kotú anode dano eraita rouvie.
1CO 15:44 Namonde amó reisi-gerore, enda tamo vitie, aghá-gea, uutuva tamo eini bubugaita rosore. Tamo ená endava furugeta rosora, aná firí nuenembo re. Ambova, amburarivareta jebugea eradua mo, God da Asisi na tamo reka utaita rouvie.
1CO 15:45 Amindu rea, God da gagava eghá gefirieta vitie. Tutunova, God na embó eini, ragaro Adam uubu urieta sirorea, jebuga vitirie. Atá, ambova embó eini Adam da kambesi bua, Asisida jebuga vesa ari-du ninenguturieta furie.
1CO 15:46 Asisida jebuga retora, aná jo sei furambi re. Endava embómi sei siroruturie. Kotú, Asisida jebuga bua furia embó, ambova furie.
1CO 15:47 Aghagonu, embó ragaro Adam, God na endami urieta, eve endava siroruturie. Kotú, embó eini retora, umó uutuvareta vorefuria siroruturie.
1CO 15:48 Ená endava enemboda tamo vitia, eto-bato God na Adam da tamo endami uria aghagonu vitie. Tago, enembo uutuva vitia-da tamo mo, Embó eini uutuvareta vorefuria-da tamo aghago re.
1CO 15:49 Sei Adam endami urieta siroruturia aghagonu, oreki namonde amó eve endava tamo unda rururia aghago reta, asugea vitere. Tago ambova, aná embó uutuvareta vorefuria-da tamo aghagonu bua, iraita rosore.
1CO 15:50 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, anda gaga rera-da bee aná evere. Namonde anda tamo andoro firí tatangude sirurude eve endava betaita rouvie. Endada tamo enami jo uutuva bua ya, God da dibeva jirari aghago irambi re. Ená tamo firíde tatangude sirurude sidara aita rouvie, jo tumanadu irambi aita rouvie.
1CO 15:51 Atá, kivu gaga ená nímandu rereta niningige! Namonde amó dano jo amburambi aita rosore. Tago, namonde amó God na rata, tamo kosugea, tamo reka bubugaita rosore.
1CO 15:52 God na rata, tavuya ambo jetuko furota, ero riradua aghade, kiriva jarigo o dibe fari arigo urota, anada rorova namonde anda tamo sei niayarigo urota, tamo reka bubugaita rosore. Amburari enembo beago, aghade tamo reka bubugea ereregea, namonde dano rekago jo amburambi egegaita rosore.
1CO 15:53 Namonde anda tamo ambua beteta rouvia, aná kosugea doa, tamo eini jo ambua betambi tumanadu iraita rouvia-nu bubugaita rosore.
1CO 15:54 Tago, namonde anda tamo oreki ená vitia aná jabura-gea, amburaita rouvie. Tago, ambova aná kosugea tumanadu irari tamonu bubugaitare. Aghade, God da Gaga bukava gembari vitia-da bee isagha aita rouvia, aná evere, “Bakua! Amburari inda ano niavoro? God na inda ano detueta sidara etue. Námane rekago Amburari, inda memada ano jo itatama ambi egegaita rosore.”
1CO 15:56 Anada bee mo, Agho Dari, bejiturota, namonde Akuagoda ano itatama eta rosore. Ari-bari akokogo eta rosora-da bouvunu itatama ari-du rea, God na ririeta, namonde ambubuguturota, Amburarida ano itatama urota vitere.
1CO 15:57 Tago, God Afadu aiye bee regegore! Anada bee mo, God unona ririeta, Jojabee Iesu Keriso na ambua, unda amburarida anomi Ari Akuagoda anode kotú amburarida anode dea bejuturie.
1CO 15:58 Aghadu, anda neno bari ikoko mendi, ariri gharovu, nímanda gaabee ariva durumugea jiria goghó ea, Jojabeeda buro urota iririge! Anada bee mo, nímane reisi-geroravore, buro donu Jojabeedu rosora-da bee, aná siroraita rouvie.
1CO 16:1 Avore nímane, God da natofo Judia Frovensiva vitia-nu, sonembaita rea, guri danode itaita regegutara-nu nundubuturota, eghá rere. Galesia Frovensi enembodava anda gaga daiyagha isuri utara aghagonu egege! Aná evere:
1CO 16:2 Fura inono fura jojabeva nímane daba-daba furá, guri bua, danode ititigadi rere. Indava inono iradua, oruabe iti, jo inono irambi adua, ijoko iti! Aghá egegutu-gea, guri oruabe ata, amó yadora mo, guridu rekago tava egegambi aita rosoravore.
1CO 16:3 Aghá egegutu-gea, amó yadora mo, nímanda gategadora enembonu Jerusalem enembomi tanana egegari-du rea, anona ingiso eini gembua, aná guride dano, ninengota númanena bua, Jerusalem igigoe!
1CO 16:4 Aghade, amó yari-du nundubadora mo, aná enembo gategaita rosora-mi kanona ata, namonde yaitare.
1CO 16:5 Avore, anda nundubariva amó sei ya, Masedonia Frovensi rekimbea, nímandava yaitare.
1CO 16:6 Anda nundubariva, amó namonde itoko numbogo irirota, uria-gharoda oya serigota, amó nímanena sonembea ninengadi kambesi einiva yaitare.
1CO 16:7 Anda itatama ariva, amó ya, nímane tefo dibemi gia doa serigea yari uno ambi rore. Aghá-gea, Jojabee andú “avore” radua, amó namonde fefera numbogo iraita rore.
1CO 16:8 Bogu naa Efesus enembo andava gitofo egegeta rousue, jo dabako ungagha irambi re. Tago, Jojabee andú buro arida emboro ifegutata, buro taubana sufieta, anada bee rei-siroretue. Amindu, amó eve Efesus irota-gea, námane Jiusi enemboda banau Pentacost serigadua mo, amó yaitare.
1CO 16:10 Avore, amó daiyagha rora aghagonu, Timoti beago, Jojabeeda buro eta rouvie. Amindu, ya avo nímandava bubadua, oro-kaiva rea, ghaito teno fugitu-gea, ivisa jará ea vitia yae!
1CO 16:11 Atá, nímandava bubadua, rourogo unda gaga injigha egegara-degea rere. Umó aná gaabee ari kakato dumenide kaverea, andava fufugari-du uno rore. Amindu, umó furaita uradua mo, sonembea ninengadi, siririgha furari-du rere.
1CO 16:12 Kotú, namonde anda ikoko mendi Apolos umó gaabee ari kakato dumenide nímandava yari-du rea, amó ano gogorego utare. Tago, umó jo oreki enembo yari uno ambi re. Atá, umó irirota, emboro isagha adua mo, nímandava yaita rouvie.
1CO 16:13 Avota, oreki ano ea, mania oru egegata! Dibe fangea, nímanda gaabee ariva jiria goghó urota, nendufa kaifa egeguturota,
1CO 16:14 nímanda buro aná dano neno barimi egege!
1CO 16:15 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane reisi-geroravore, Achaia Frovensiva bee tutunova Stefanas unda evetu mendi sasingudemi furia, Iesu gaabee egeguturie. Aghá ea, númane God da natofo nanjogodu sabua ea, sonembeta rousue. Amindu númanda gaga ambo-ambo egegadi rere.
1CO 16:16 Kotú enembo dumeni beforo righari taubana aghá uradua-da gaga beago, ambo-ambo egegadi rere.
1CO 16:17 Amó Stefanas ungá Fortunatus, kotú Akaikus dedu gangoro rore. Anada bee mo, nímane eve tefo-gea, númanena futa, nímanda kambesi bua,
1CO 16:18 daiyaghago nímandava utata, tamo fẽ uta, aghagonu andava utata tamo fẽ utata, amó gangoro utare. Aghá eta rousua enembodu raga regegadi rere.
1CO 16:19 Ekaresia* dano Esia Frovensiva nímane ghanena rousue. Kotú Akwila ungá Prisila ghada kambova desea, tafaroro eta rousua enembo dano, Jojabeeda ragarova nímane ekavareta beforova ghanena rousue.
1CO 16:20 Namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu, enava Iesu gaabee eta rousua-mi dano, nímane ghanena rousue. Nímanda ikoko mendi, ariri gharovu ghanena urota mo, gangorogha “Oro kaiva” regeguturota, neno bua goghó egege!
1CO 16:21 Ená ghanena gaga anda ingomi rei-gefereta, gigige! Amó Pol re.
1CO 16:22 Atá, enembo avona umó Jojabee neno bambi adua, unona Jojabeeda simboro itatama ari-du rere. Arii, anda Jojabee, tutomi kaverea furadi rere.
1CO 16:23 Jojabee Iesu da sonemba nímandava iroe!
1CO 16:24 Nímane avona Iesu gaabee urota, unda ragarova danode ea vitera-du rere. Anda neno bari nímandava rei-ututore. Avore, anda gaga tano evere. Amó Pol re.
2CO 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu! Amó Pol re. Iesu Keriso da ambo nimbi ari-du rea, God na amonu gateguturie. Kotú namonde anda komana Timoti gha, nímane ghanena rosore. God da natofo Korin anava vitera-de, kotú God da natofo Akeia Frovensi rova vitia-de dano, námane ungaghami ghanena rosore. Yata bua gigige!
2CO 1:2 Namonde anda God Afade Jojabee Iesu Keriso deda sonembade siriride nímandava iroe!
2CO 1:3 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da Afa God du “aiye” rirota iririgore! Afa rera, unona namonde andú neno mema urota, namonde amó sonembeta rouvie. Amindu, undú “aiye” rirota iririgore!
2CO 1:4 Umó namonde anda bouvu kotú mema anada rova, sonembuturota siriri ari ututa rouvie. Aghá eta rouvia-da bee mo, namonde God Afada siriride sonembade rururera, dabako anami enembo dumeni bouvu kotú mema itatama rousua-nu sonembasire.
2CO 1:5 Avore, namonde amó Keriso da natofo egegea, memade bouvude Keriso da bua itatama uria aghagonu rururota, itatama egegeta rosora aghade, namonde sonemba jojabe God dava bubugeta rosore!
2CO 1:6 Avore, námane bouvu rururota, mema itatama eta rosora mo, nímane sonembota, neno yaura egegadi, kotú jebuga tumanadu irari bubugadi rea, aghá eta rosore. Atá, God námane sonembuturota, neno yaura ututa rouvia mo, umó jo námane nuenembo sonembaita rea, ambi eta rouvie. Umó nímane beago sonemba bubugadi rea, aghá eta rouvie. Aghá urota, námane mema bouvu rova durumugeta rosora aghagonu egegadi rea, God umó sonembade, kotú siriri aride nímandava ututa rouvie.
2CO 1:7 Avore, námanda bouvu reisi-rurora dabako aghago, nímane bubugeta rosoravore. Tago, sonemba donu God dava bubugeta rosora aghago, nímane beago dabako aghago bubugeta rosoravore. Amindu námane tanana rosore, nímane ano ea, jo jurambi egegaita rosoravore.
2CO 1:8 Ená gaga niningigadi rere! Esia Frovensi rova námandava donu siroruturieta tafirera ananu tanana egegadi reisi-rere. Aná dara kotú mema jojabe siroruturia aghade, eghá nundubuturere, “Amburara-jogo, jebugarida goroto eini tefo re.”
2CO 1:9 Aghá nundubuturere. Tago, aná kaverea, námandu taubana urie. Aghá rera-da bee mo, aná bouvu jo tefo sirorambi re. Námanda ano jo inono irambi tanana ari-du rea, kotú amburari enembo rata jebugarida ano God dava vitia-nu gaabee egegari-du rea, God na ririeta, aná bouvu jojabe memagha námandava siroruturie.
2CO 1:10 Aghade, námane nandia dasueta ambubugasire-tago, unona sonembuturieta námane jejebuguturere. Kotú unona ambova beago, námane sonembaita rouvia-nu kaifa gigita urota vitere.
2CO 1:11 Kotú umó námane sonembuturota irari-du rea, benunu eghá egegadi rere. Aghá egegadora mo, God nímanda benununu ningia, námane sonembota jebugaita rosora-nu enembo oruabemi niningigea, be fangea, God dava “aiye” regegaita rousue.
2CO 1:12 Námane, andufa raga rasira-da bee mo, aná evere. Námanda nenomi rei-nundubutora, námane endava enembo nanjogoda dibeva, kotú gogorego nímanda dibeva, aito taubana fugiturota, gaa bee nuenembo regegeta urere. Aná mo, jo endava enemboda nundubarimi ambi urere. Sonemba God dava reta futa rouvia-mi aghá egegeta urere.
2CO 1:13 Atá oreki mo, nímanda irugea, tanana aita rosora-da inonova reisi-gefere. Oreki nímanda nundubari ijoijokoko re. Avotago gaabee egeguturota, eghá rei-nundubutore. Ambova námane gia tanana egegaita rosoravore. Oreki mo, námane gari babasa rosoravore. Tago, Jojabee Iesu kaverea furaita rouvia feferava námane nímandu gangoro urota, raga regegaita rosora dabako aghagonu, námandu gangoro urota, raga regegaita rosora-nu reisi-nundubutore.
2CO 1:15 Aghá nundubuturota, amó sei nímandava yaita nundubutare. Anada bee mo, nímane fefera ungagha námandu gangoro egegasira-nu nundubutare.
2CO 1:16 Fefera ungagha rera-da bee mo, evere. Amó Mesadonia Frovensiva irurota ya nímandava terua, kotú kaverea furá, Judia Frovensiva irurota, rekago nímandava terua, sonemba dumeni nímanena utasueta bua, Judia yasire.
2CO 1:17 Amó aghá nundubutare. Tago, jo yambi vitere. “Pol umó neno nundubari ungagha urota, fefera einiva, ‘Yaitare,’ rea, ambova ‘Tefo, iraitare,’ reirie.” aghá mania regegata! Endava enemboda uno eta rousua-mi, aghá egegeta rousue. Avotago, amó jo aghago ambi eta rore.
2CO 1:18 God gaa beeda rurumi gerueta amó gaa bee raita rore. Amó donu aita nundubeta rora gogorego aghá eta rore. Amindu anda dotutara-da bee vitie.
2CO 1:19 Avore, God da mendi Iesu Keriso da Gaga taubananu, námane Sailas de Timoti de nímandava arera, minono regeguturera-nu nundubadi rere. Iesu umó jo itoko neno ungagha ambi re. Aghá-gea, umó tumanadu gaa bee nuenembo reta urie.
2CO 1:20 Kotú, God be gajari nanjogo namonde andava ututuria-da bee, aná Iesu dava isagha urieta siroruturie. Amindu namonde amó Iesu de dano takembea, God gaabee urota, “Ariee, God! Durogha indava iroe!” rari mo, Iesu da Ragarova, “Ai gaa bee re,” reta rosore.
2CO 1:21 God namonde amó undufa aghi ea, unda ano ututurieta, Keriso da natofo ea jiria goghó ea vitere. Unona namonde amó gategea,
2CO 1:22 unda tofo rururia, ananu iruguturota, namonde amó saro urie. Saro mo, unda Asisidu rere. Unda ea simbugari kotú jebuga ambova bubugaita rosora ananu gari-du rea, unda Asisi ututurieta, namonde anda neno rova vitie.
2CO 1:23 Avore, God gaa beeda ruru gerueta, amó eghá rere. Amó Korin avo yambi dotutara-da bee, aná evere. Rourogo, nímanda irari sembago gia, gaa fakara rata, neno mema egegara-degea amindu, nímandava yambi utare.
2CO 1:24 Avore, nímane gaabee urota, jiria goghó rosoravore. Aghá-gea, nímane daiyagha gaabee egegasira-du rea, jo gembambi re. Ená ingiso rei-gefera-da bee mo, nímane gangoro egegadi rirota, reisi-gefere.
2CO 2:1 Amindu amó aghá nundubutare-gea, nímandava yari dotutare. Rekago ya nímanda dibeva jiria, gaa rata neno mema egegari, amó jo uno ambi re.
2CO 2:2 Anada bee mo, amó ya gaa fakara rata-gea bagha dibe egegea, neno mema urota iririgadora mo, ambova jo tutumi danode asumbea mino-mino ano rururota, namonde uumo gamo egegambi aita rosore.
2CO 2:3 Amó gaga dabako ananu nundubuturota, anda ingiso sei gefivutare. Anda nundubariva, amó gangoro adora mo, nímane beago gangoro aita rosoravore! Amindu gaga fakara donu namonde andava vita-nu ingisova rata sidara ata-gea, ambova ya, dibe mino-mino gerurota, neno gangoro egegaita rea, gefivutare.
2CO 2:4 Avore, amó neno mema jojabe tafirota, jiigha dano gefivutare. Amó nímane jo neno mema egegadi ingiso gembambi re-tago, amó nímane neno daiyagha buta rora-nu gigigadi rea, gefivutare.
2CO 2:5 Atá embó eini dara utata ingisova gefivutara mo, aná dara jo andú ambi re. Unda dara nímandava utata, bouvu nímanda dumenimi, o nímanena bubugutaravore. Avotago, rourogo undú mema jojago utara-degea rere.
2CO 2:6 Avore, aná embóda darada mino nímane enembo oruabemi ututugutata, umó mema itatama ea, inono bee uta. Mania rekago undú mema ututugata!
2CO 2:7 Rourogo mema jojabe tambua, asisi amburauve-degea, unda sembago nundubea gia doa, neno evuruturota, ano ututugadi, jebugari-du rere.
2CO 2:8 Amindu, nímandava benunu eghá rore, nímanda neno bari rekago iruguturadi-gea, umó itatama ari-du rere.
2CO 2:9 Anda ingiso gefivutara-da bee eini evere. Amó nímane kuvia gaita utare. Nímane anda gaga ritara, aghagonu egegadora, aĩ, tefo? Ananu gaita uno urota, gefivutare.
2CO 2:10 Avore, nímane enembo avoda ari sembago nundubea gia dodogadora, amó beago númanda ari sembago nundubea gia doaitare. Kotú, unda sembago donu uta, o jo ambi ra dano, nundubea gia dotutare. Amó Keriso da dibeva irirota rere, nímane sonembaita rea, aghá utare.
2CO 2:11 Rourogo Satan furá, namonde anda neno rova terua, kuvirauve-degea, aná embóda dinunu nundubea gia dotutare. Anada bee mo, Satan goroto niavo furá kuviraita rouvia, namonde amó seibe reisi-gerore.
2CO 2:12 Amó Keriso da Gaga Taubana minono raita, naa ragaro Troas angera, avo gia tanana utare. Jojabee na sonembutata, minono rarida emboro ifeguta.
2CO 2:13 Tago, anda ikoko Taitus avo jo tambambi utare-gea, amó neno mema jojabe urota, Taitus tambasira-nu nundubuturota, Troas enembo ghanena ea doa, Masedonia Frovensiva angere.
2CO 2:14 Avotago, amó God du, “aiye” rere. Anada bee mo, mene-mene ari kakatoda beforo righari einimi enembo gitofoda ingova vitia-nu rougea buta rouvia aghago, Keriso unda gitofo dea, ekami fatia jirituria-da anomi námane sei rougea rururieta, unda ambo-ambo rosore. Oreki God na sonembeaveta, námane Iesu da Gaga Taubana minono reaveta, eto-bato yaurami masa o muno bua ivegea ita rouvia aghagonu, ivegea iruaveta, enembo dano ningia fafate egegeta rousue.
2CO 2:15 Nímane reisi-geroravore, enembo avona God da Gaga injigha rousua, númandava aná masa aghago re. Avona fumbadua mo, amburaita rouvie. Kotú, enembo avona God da Gaga ningia jebuga tumanadu irari baita rouvia-dava, námanda minono númandava muno taubana urota iraita rouvie. Avona fumbadua, umó jebugaita rouvie. Atá, minono rari aná buro jo fẽ irambi, bouvu bee re.
2CO 2:17 Amindu, námanda minono reta rosora-da bee mo, God námane Keriso da aghi ari-du rea gateguturie. Ananu nundubuturota, Iesu da ragarova, kotú God da dibeva buro urota, gaga bee nuenembo reta rosore. Kotú, enembo oruabe jo námanda eta rosora aghago egegambi eta rousue. Númane guri baita rea, God da Gaga sara-siosa rirota, buro eta rousue.
2CO 3:1 Avotago, amó jo námane andufa raga regegaita rea gembambi re. Mania aghá nundubata! Irugari kakato dumeni benunu egegutata, Iesu gaabee egegeta rousua enemboda babarigari dumenimi, aná irugari kakato rera-du raga rirota, ingiso gegembugea ututata bua, nímandava irugutata, númanda gaga gaabee egegutaravore. Avotago, dodu námane aghá egega? Námane ingiso aghago, jo avodava benunu egegota, utota bua ya irugota gigigambi aita rosoravore. Kotú nímandava jo benunu ea rata gembua utadi bua, ekaresia* dumenidava yambi egegaita rosore. Anada bee mo, námane avouvi nímane seibe gigigutaravore.
2CO 3:2 Námanda ingiso, aná nímane re. Irugari kakato retora mo, númanda ingiso enembomi gefivuta. Kotú nímane mo, jo ingiso enembomi gembua ututa rousua aghago irambi re. Nímane aná Keriso na ea simbuguturieta, ingiso taubana aghago ea viteravore. Umó jo enemboda eta rouvia aghagonu ongomi o singoi tamova gembambi re. Tago, God jebuga vitia-da Asisimi nímanda neno rova gefirie. Aghá urieta, nímane unda natofo egegutureravore. Aghá uria-du, enembo dano gia tanana rousue, námane jo námanda anomi buro egegambi re. Keriso na námane gategea, unda anonu ututurieta bua, unda minono rirera-da bee nímanda neno rova siroruturieta, enembo dano gigigeta rousue.
2CO 3:4 Námane Keriso de takembea, God da ano gaabee urota, ená gaga rei-gefere.
2CO 3:5 Námane jo námanda anomi buro egegota, bee nímanda neno rova sirorambi re. Námane God da anomi minono regeguturieta, niningiguturota, jebuga nímanda neno rova siroruturie. Námandava ano tefo bee tefo re.
2CO 3:6 Atá nímane reisi-geroravore, God enembo sonembaita rea, emboro* reka ifegea ririeta, námane undava ano bua, aná emboro rekada aghi kakato ea vitere. Aná God dava yarida emboro, God da Asisimi ifeguturie. O emboro sei Agho Darimi ifeguturia-va, avona yadua, jo God dava bubambi amburaita rouvie. O avona Asisida ifeguturia emborova yadua, umó jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.
2CO 3:7 God da Agho Dari ututuria aghade, unda gaga singoi tamova gembua, Moses dava ututurieta rururie. Aghá ueta, God da unana Moses dava isagha ea, unda dibe be unana urie. Aná unana, janimbea furia, sidara aita uua, aghade, aná unana unda anogha janimbutueta, Israel enembo dibe fugia geruria, númanda dibe aná uvi bambagi urieta, gerurota irari inono egegambi urie. Aná Agho Dari taubana re-tago, umó jo namonde anda jebuga bua furambi eta rouvie. Avore, Agho Darimi amburari bua futa rouvie-tago, umó unda durogha jojabe retora anamigha siroruturie.
2CO 3:8 Atá, Agho Darida durogha mo, ijokoko bee irambi re. Tago, jebugada emboro Asisida ifeguturia-da durogha aná jojago bee re. Agho Darida durogha aná serigea iti beeva re.
2CO 3:9 Anada bee mo, emboro ya, God dava bubari Agho Darida ifeguturia-mi namonde anda ari-bari akokodu amburari bua futa rouvie. O jebugada emboro Asisida ifeguturia-mi God namonde anda ari akokogo nundubea gia doa, namonde andú “Taubana” reta rouvie. Amindu, jebuga emboroda durogha aná jojabe re. Anada bee mo, umó jebuga bua futa rouvie. Jo amburari bua furambi eta rouvie. Amindu, unda durogha Agho Darida durogha serigea iti beeva vitie.
2CO 3:10 Agho Darida durogha tutunova janimbuturia, aná gotiturie. Jebugada duroghami Agho Darida durogha serigea vitie.
2CO 3:11 Gaa bee, Agho Darida durogha jo yafabe irambi re. Avotago, unda feferava durogha jojabe janimbuturie. Tago, jebugada emboro tumanadu iraita rouvie. Aghá-gea, namonde amó tanana rosore, unda durogha aná jojabe re. Anami sei Agho Darida durogha fafoturieta, sidara urie.
2CO 3:12 Ananu kaifa gigita rosore-gea, námane jo oru egegambi, ivisa jará ea, Iesu da Gaga Taubana minono reta rosore.
2CO 3:13 Amindu, námane jo Moses da uria aghagonu egegambi eta rosore. Moses da dibeva aná unana jo sidara ambi-gea, sokuami unda dibe be afureguturie. Anada bee mo, enembomi unda dibe beva durogha gotitua-nu gigigauve-degea, umó uno ambi urie.
2CO 3:14 Aghá urie-tago, Israel enemboda nundubari jo ifegambi re. Kotú oreki beago, númanda dibe jo ifegambi, aghá urota vitie. Númane oreki Moses da Agho Dari gefiria, ananu irugeta rousue. Tago, unda durogha kotú bee jo itatama egegambi eta rousue. Moses da sokua afureguturia aghagonu númanda beforo munju takembea, dibe ifegambi vitia-mi, aná Agho Darida ruru jo gambi eta rousue. Atá beforo munju ifegarida emboro dabako vitie. Umó avona Keriso gha danode takembea iradua mo, unda beforo munju ifegea, dibe ifegota, ená gagada ruru gaita rouvie. Amindu God da Gaga eghá ririe, Moses umó Jojabeedava teteruria aghade, unda sokua ifeguturieta, unda dibe be isagha urie. Gari dabako aghago, avona neno kaverea, Jojabeedava yadua mo, unda beforo munju gajea vitia, aná ifegea, dibe ifegaita rouvie.
2CO 3:17 Avore, amó Jojabeeda ragaro retora mo, unda Asisidu retore. Kotú Jojabeeda Asisi enembo avodava vitia, umó jo rekago Agho Darida emborova ya, God tambari nundubambi aita rouvie.
2CO 3:18 Aghá-gea, namonde amó dibe be ifegea vitia enembomi Jojabee, aná Asisidu rere, unda unana gerurota, umó aghago uta reisi-fore. Aghá urota, God da unanade duroghade baboruta reifia-mi namonde andava isagha ata, endava enembomi gigigaita rousue!
2CO 4:1 God unona námandu mema ea, unda Gaga Taubananu minono rarida buro ututuria-du, ená buro urota, jo mana-mana urota, dodogambi aita rosore.
2CO 4:2 Kotú enembo dano, námanda gaga gaabee egegari-du rea, númane jo kuvirambi egegeta rosore. Rourogo meka gigigara-degea, númane jo ari sembago urota, kivumi kuvirambi eta rosore. Námane God da Gaga nuenembo isaghava irugeta rosore. Jo námanda nundubarimi o unomi, God da Gaga bua, amigha bagega ea irugambi eta rosore. Námane gaa bee rirota, God da dibeva unda Gaga nuenembo durumugea regegeta rosore.
2CO 4:3 Gaa bee re, enembo dumeni námanda gagada bee jo gia tanana ari inono irambi re. Avona jebuga kasovigeta rousua enembodu rere.
2CO 4:4 Númane gaabee ambi egegeta rousua-da bee mo, endada god Satan na, rourogo unana gauve-degea rea, númanda nundubari dano gajetueta vitie. Unana mo, Gaga Taubanada unana re. Tago, rourogo Gaga Taubananu ningia, Keriso da durogha gauve-degea, Satan umó aghá eta rouvie. Keriso rera, ungá God gha inono re.
2CO 4:5 Amindu, námane andufa námanda ragaro jo righota erari-du rea, minono rambi eta rosore. Námane minonova eghá reta rosore: “Iesu Keriso umó Jojabee re, kotú námane, Iesu du rea nímanda sabua* ea vitere.”
2CO 4:6 God da Gagava eghá gembari vitie, “Bingoiva unana janimboe!” God dabako anami unda unana ututurieta, namonde anda neno rova janimbuturieta dibede nenode ifeguturieta, namonde amó Iesu da dibe be gerurota, God da durogha tanana egeguturere.
2CO 4:7 Atá, God da Gaga námanda minono reta rosora, unda duroghagha anode re. Námane aná ano tefo enembo, endami ovu derii-rouvia aghago re. Námanda tamo eto-bato ovu tutomi bejeta rouvia, aghagonu tamoda ano sidara ea ambuta rosore. Avore, námane unda Gaga bua righia vitere-tago, anoda ruru jo námane irambi re, ruru mo, God umó re.
2CO 4:8 Dara kotú bouvu oruabe námandava futa rouvie-tago, námanda gaabee ari jo jurambi eta rouvie. Fefera dumeni, námane mana-mana eta rosore-tago, gaabee ari jo doambi egegeta rosore.
2CO 4:9 Enembo dumeni, námandava bouvu fakara bee utuaveta, mema itatama eta rosore. Tago, God námane jo doambi eta rouvie. Aghago, gitofomi námane sembago bee deta rousue, tago jo ambubugambi vitere.
2CO 4:10 Endava enembomi, Iesu da jebuga námanda tamova isagha ea vitia-nu gigigari-du rea, námane dara kotú bouvu Iesu da itatama ea ambubuturia aghagonu, námanda tamomi itatama egeguturota, deĩ egegeta rosore.
2CO 4:11 Amó rekago rere: Iesu da jebuga námanda tamova isagha ata, enembo dano námandava gigigari-du rea, námane Iesu da ragarodu sembagoda rova jiria amburaita itoko egegeta rosore.
2CO 4:12 Avore, námane memade bouvude itatama eta rosore-gea, amburaita rosore. Tago, bakua, nímane Iesu da jebuganu bubugea, nímanda neno rova itatama urota viteravore.
2CO 4:13 Embó einimi God da ano gaabee ea goghó urota, God da Gaga rova eghá gefirieta vitie, “Amó God gaabee urere. Amindu, amó God da Gaganu minono reta urere.” Kotú námanda gaabee ari aná embódago re. Námanda gaabee ari eghá re. God unona ririeta, Jojabee Iesu amburarivareta jebugea erorurie. Aghagonu, God dabako anami ambova rata, namonde amó erea ya, unda dibe kena jijiregaitare. Ananu gaabee ea, Iesu da Gaganu minono reisi-rere.
2CO 4:15 Avore, námane jenjago egegeta rosora, o mema itatama egegeta rosora mo, nímandu rea egegeta rosore. Námanda uno mo, God unda sonemba utota ya, enembo oruabedava bubota bubugea, God du raga regeguturota, unda ragaro duroghade ririkigota erea goghó ari-du uno rosore.
2CO 4:16 Aghago, námane jo mana-mana egegambi rosore. Námanda tamo isaghava garoro eta rouvie. Avotago fefera yafabe God unda ano ututuaveta, námanda asisida rova bubugeta rosore. Tamoda ano sidara eta rouvie. Tago, neno rova námanda asisi fefera inono ano eta rouvie.
2CO 4:17 Oreki ená fefera tufokoda rova, námane ambova durogha jojabe kotú tumanadu irari bubugari-du rea, God na doaveta, mema tambuta rosore. Tago, aná bouvude memade rera, aná ijokoko kotú fẽko re. O tumanadu durogha gari bubugaita rosora, aná jojago bee re.
2CO 4:18 Aghá rera-da bee mo, endada eini-eini gerurota, jo muu undambi eta rosore. Námane, utuva eini-einide asisida eini-einide, aná jo dibemi gambi re. Tago, ananu baita nundubuturota irita rosore. Anada bee mo, eini-eini dibemi gita rosora, aná ya, sidara aita rouvie. Atá, dibemi gambi eta rosora eini-eini, aná tumanadu iraita rouvie.
2CO 5:1 Namonde amó gari re, namonde anda tamo mo, eto-bato dobo sarigo re, betaita rouvie. Tago, namonde amó ambua ya, utuva kambo taubana reka dogonu bubugaita rosore. Kambo reka rera mo, namonde anda tamo rekadu rere. God unona ata-gea sirorea tumanadu iraita rouvie.
2CO 5:2 Namonde anda tamo eve righia vitera, aná jo gari taubana kotú inono irambi re. Amindu namonde amó, tamo reka asugaita rea, inyonyo rirota vitere.
2CO 5:3 Anada bee mo, tamo reka asugadora mo, namonde amó jo tamo taroba irambi aita rosore.
2CO 5:4 Anada bee mo, ená endava tamoda bouvu fufirota inyonyo reta rosore. Namonde amó jo tamo kosugea, tamo taroba deĩ ari uno ambi egegeta rosore. Tefo! Namonde amó ená betaita rouvia tamo kosugea doa, tamo reka bubugea, jebuga tumanadu irari tatambugaita uno rosore.
2CO 5:5 God na ená endava tamo kosugea, tamo reka bua jebuga tumanadu irari bari-du ririeta, namonde amó siroruturere. Kotú, unda ea simbugari kotú jebuga ambova bubugaita rosora ananu gari-du rea, unda Asisi ututurieta, namonde anda neno rova vitie.
2CO 5:6 Avore, namonde amó ená endava tamo bubugea irirota airo jiria, Jojabee dibemi jo gambi vitere. Tago, ambova tamo reka bua, Jojabee gigigaita rosora-nu gaabee urota, tumo jará egegea, fefera inono jiria goghó egegeta rosore.
2CO 5:8 Ananu gaabee urota, tumo jará ea vitera-du eghá rere. Daiyagha ambua, ená tamo kosugea fugea, Jojabeedava yasira-nu uno egegeta rosore. Ená tamogha eve irari mo, jo taubana irambi re. O ya Jojabeedava bubari, aná taubana re.
2CO 5:9 Aghá-gea, enda tamogha iririgadora mo, o, ambua, ená tamo kosugea fugea, Jojabeedava yadora mo, námane unda buro egeguturota, umó gangoro ari-du egegeta rosore.
2CO 5:10 Anada bee mo, fefera ambova Keriso asumbota, namonde amó ya terua, unda dibe kena jijiregota, umó namonde anda irarinu irurea, uriga aita rouvie. Aghade, namonde amó endava irirota taubana riora, o sembago riora, anada mino unona utota bubugaitare.
2CO 5:11 Keriso aghá aita rouvia-du, námane Jojabeedu oru urota, enembo umonu gaabee egegari-du rea, minono regegeta rosore. Námane daiyaghagoro, God umó rei-gerue. Kotú, anda nundubariva nímane beago, námane daiyaghagoro nímanda neno roomi reisi-nundubutoravore.
2CO 5:12 Ená gaga reisi-rera mo, jo námane gaabee egegadi regegambi re. Nímane sei aghá egegasiravore. Tago, námane dodu aghá reisi-rera-da bee, aná evere. Anda uno mo, nímane daiyagha ea, námandu gangoro urota, enembo dumenida dibeva námanda ragaro ririkigota erari-du rere. Nímane reisi-geroravore, aná enembo rera, jo kokomanada neno roo daiyaghago nundubambi egegeta rousue. Númane tefo kokomanada iraride tamoda garide nundubuturota, “Umó embó jojabe re,” o “Umó embó ijokoko re,” reta rousue.
2CO 5:13 Avore, námane aghá reisi-rera-du, enembo dumenimi, Pol beforo dinunu ari gaa regegeta rousue. Aná gaa bee ra, aĩ? God unuka rei-gerue. O námanda gaga niningigea, gangoro ea, “Bakua, Pol mane gaga taubana reisi-rie,” nundubadora mo, tanana egege! Amó gaga donu reta rora, aná nimane sonembaita rirota, reta rore.
2CO 5:14 Keriso umó dabako re. Tago, umó namonde amó nanjogo neno rururota ambubuturia aghade, namonde amó Keriso de dano takembea ambubuturere. Iesu namonde amó neno buta rouvia-du, namonde amó jo namonde anda irari nuenembo nundubuturota iririgambi egegasire. Namonde andú ambua jebugea eroruria-du, namonde undú buro egeguturota iririgasire!
2CO 5:16 Sei amó dinunu urota, Keriso da iraride garide gerurota iruruturere. Avotago, oreki umó avouvi, amó tanana ea, jo aghá ambi eta rore. Kotú, námane oreki tutuno ea, enembo beago, jo númanda gari o duroghadu nundubuturota, irurambi aita rosore.
2CO 5:17 Aghagonu, enembo eini avona Keriso gha danode takembea iradua mo, umó aghá urota, neno kaverota irari reka bua irirota, unda irari sei dano doa, irari reka tutuno ea iraita rouvie.
2CO 5:18 God umó Keriso ninenguturieta furia, eve endava ambubuturia-mi, unda siriri ari namonde andava siroruturieta, namonde komana egeguturere. Kotú dabako aghagonu, Keriso da amburarimi God enembo nanjogoda ari sembago mane nundubea gia doa, siriri ari númandava ututurota, komana ea, jo númanda ari-bari akokogo rekago nundubambi aita rouvie. Umó aghá urota, námanena siriri arida gaganu enembo nanjogodava regegari-du ririe.
2CO 5:20 Ená gaga retora rekago raita riore. Námane aná Keriso da aghi kakato re. God umó undufa nímandava gaga jojabe eini rari-du riria, aná evere. Nímandu Keriso da ragarova reisi-rereta niningige! God da siriri ari bua nimonde dano komana egege!
2CO 5:21 Gigige, Keriso rera, undava ari sembago eini tefo bee tefo re. Avotago, God umó namonde andú “Taubana re,” raita nundubea, Keriso du “Sembago re,” rirota, namonde amó gia serigea, Keriso nu derurie. Aghade, Keriso da irari taubananu bua namonde andava asugea, ananu gerurota, namonde andú “Taubana re,” reirie.
2CO 6:1 Avore, námane God de dano takembea buro egeguturota, rourogo God da sonemba bubuguturera-nu injigha ea dodogare-degea reisi-rere.
2CO 6:2 Anada bee mo, unda gaga rova, God unda sonemba bubugadi rea, eghá ririe, “Nímane neno rururota, kavevera aita rea, fefera ititurera anava, inda benunu niningurere. Kotú amó sonemba utaita rea, fefera ititurera anava, sonembuturieta, jejebugutureravore.” Avore, nundubea gigige! Kaveverade neno barideda fefera riria mo, orekidu ririe. Kotú, God unda sonemba utaita riria beago, oreki utaita ririe. Amindu unda sonembade jebugade oreki bubugadi rere.
2CO 6:3 Kotú rourogo enembomi, námandava dinunu gerurota, jebuga kasovigauve-degea, námane durumugea irirota, námanda aito fugaride, iraride kaifa ea goghó egegeta rosore.
2CO 6:4 Aghá urota, gaa bee, námane God da aghi kakato ea vitera-nu gigigea tanana egegari-du rea, dara, mema, kotú eini-eini sembago oruaruabe námandava futa rouvia-du, God da buro jo dodogambi eta rosore.
2CO 6:5 Kotú dabako aghago, gitofomi erea, námane dedegea bua, diburava ititigeta rousua, kotú enembomi námandava susughi egegeta rousua-du rea, námane God da buro jo dodogambi egegeta rosore. Fefera dumeni námane, nangu undambi, baimana itatama urota, jo evo ea jebugambi egegeta rore-tago, anadu rea, námane jo God da buro dodogambi eta rosore.
2CO 6:6 Aghá urota, námane aito taubana fugiturota, gaga nundubea goghó egegea, durumugea enembo dumenida unonu urota, númandava kavevera egeguturota vitere. Kotú Asisi Kakarada anomi enembo dano neno bua goghó egegeta rosore. Jo tefo eto nenomi egegambi egegeta rosore.
2CO 6:7 Kotú, námane gaga bee nuenembo rirota, unda ano enembodu iruguturota, buro egegeta rosore. Aghá uaveta, God námandu “Imó taubana re.” rea, unda jebuga reka kotú taubananu ututa rouvie. Avore, unda jebuga reka retora mo, eto-bato gii bere aghago bua ingo yoveni-yoveni righia jiria, mene-mene egegeta rosore.
2CO 6:8 Enembomi námane kakara adua, o dibe beva radua, námane jo aná nundubambi egegaita rosore. Kotú, dabako aghago enembo námanda ragaro righota eradua, o námane kuvia gegha regegari mo, námane aná jo nundubambi irirota, God da buro nuenembo egegeta rosore. Aghade, enembo dumeni unongu rirota, námandu aghagago reta rousue-tago, námane gaa bee nuenembo regegeta rosore.
2CO 6:9 Enembo námane jo nundubambi egegeta rousue-tago, God na námane gita rouvie. Námane amburarida utuvako vitere-tago, jebuga irita rosore. Gitofo námane deta rousue-tago, námane jo amburambi, jebuga vitere.
2CO 6:10 Námane neno memagha iririgeta rosore. Tago, Jojabee na námane sonembeaveta, neno gangorogha iririgeta rosore. Námane makasi enembo re. Tago, námane God da guguanu bua enembodu vesa eaveta, anava jebuga bubugeta rosore. Námane gugua tefo enembo aghago re. Tago, ambova God da dibeva gugua nanjogo bubugaita rosora, aná oreki námanda tofo ea vitie.
2CO 6:11 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, avo Korin vitera, námanda nundubarinu isaghava regegetueta niningigetoravore.
2CO 6:12 Námanda neno dano nímandava ititigeta rosore-tago, nímanda neno jo námandava ititigambi egegeta rosoravore.
2CO 6:13 Avore, nímane anda sasingu aghago ea vitera-du nímandu, isaghava rere. Nímanda neno námandava ututugadi, namonde amó mino-mino neno bubugore!
2CO 6:14 Mania enembo God gaabee egegambi vitia-de takembata! Ená gaganu nundubea gigige! Unana niavo vitia, anava bingoi tefo re. Gari dabako aghago, ari-bari taubana jo ari sembagogha danode bagega ambi aita rouvie.
2CO 6:15 Keriso da irari eini, kotú Satan da irari eini re. Jo itoko bagega ambi aita rouvie. Gari dabako aghagonu, God da mendi sasingu jo God gaabee ambi eta rousua enembode takembambi egegasire! Anada bee mo, namonde amó abua eini re, kotú númane aná abua eini re.
2CO 6:16 Dabako aghago, rourogo, God da kambo bebeta auve-degea rirota, namonde amó jo Satan da ingomi uubu ari god bua, God da kambova terambi aita rosore. God jebuga vitia-da kambo rera mo, namonde anda neno roodu rere. Amindu, God unona ririeta, unda gagava eghá gefirie, “Amó númanda God ea, númanda neno rova terua irirota, númane anda natofo egegota, namonde iririgaitare.” Aghá rea, anada ambova aná gaga dabako ananu kambesi einiva rekago ririe.
2CO 6:17 “Amindu aná enembo doa bubua, airo jijiregadi rere! Aghá egeguturota, bebeta ari eini-einida tamova mania righata! Aghá egegadora, nímane anona bua kaifa aitare.
2CO 6:18 Amó nímanda Afa ata-gea, nímane anda mendi sasingu egegaita rosoravore. Amó, Jojabee ano tofomi ená gaga rere.”
2CO 7:1 Anda neno bari kokomana, God be gajiturota, aghá riria-du, namonde eghá egegore! Umonu kakara urota, namonde anda tamode neno roode domi bebeta eta rouvia-nu doa, neno roode, tamode seghea God da enembo kakara ea iririgore!
2CO 7:2 Nímanda neno roo námandava ututugadi rea, rosore! Námane ari sembago eini avodu jo egegambi re. Nímanda rorova jo irugari dinunugha regegota, nímanda nundubari bebeta ambi re. O jo nímandava enembo eini kuvia gerurota, eini-eini jo bagia egegambi re.
2CO 7:3 Anda eghá rera-du, mania neno mema egegata! Amó jo nímane iruruturota, rambi re. Atá, amó gaga donu sei retora, dabako ananu rekago raita riore. Nímane neno bua goghó egegeta rosore. Amburadora, o jebuga iririgadora, aná nímane nundubuturota iririgaita rosore.
2CO 7:4 Kotú, nímanenu gaabee urota, gangorogha nímanda ragaro righieta rei-erorue. Námane mema o bouvu itatama eta rosora anada rova, nímanda gaga ningia, gangoro ea goghó urota vitere.
2CO 7:5 Anada bee mo, námane futara eve Masedonia Frovensiva tetorara, námane tamo nangu jo undidigambi buro nuenembo egeguturota vitare. Aghade, enembo dumenide besiga egeguturota, nundubea jarea, oru egegutare.
2CO 7:6 Tago, God babaghadu neno yaura ututa rouvia-mi, námandu neno yaura ututa. Unona Taitus ninengutata futa buburitata gigigea, ivisa jará egegutare.
2CO 7:7 Umó futa buburitata, dibe reka gerara ami, ivisa jará utare. Kotú nímanda umó daiyagha sonembutata siriri uta-nu ritata ningia, amindu beago, ivisa jará utare. Aghá urota, nímane daiyagha neno andava ititurota, amó gaita nundubea, andú jii regegutara, ananu ritata ningia, amó gangorogha vitere.
2CO 7:8 Aghade, nímanda irari sembagodu amó ingiso gefivutara-nu bua irugea gia, neno mema egegutara-du, amó beago nimandu neno mema asire. Tago, nímane fefera tufoko neno mema ueta, God sonembutata, neno kaverutaravore. Kaverutara-du oreki amó neno taubana urota vitere. Jo neno mema tafivutara-du gangoro ambi re. Tago, neno kaverutara-mi bouvu dumeni serigea vitera-du gangoro rore.
2CO 7:10 Anada bee mo, God umó avodava eaveta, neno mema eta rouvia mo, aná embó umó neno mema itatama urota, neno kaverea, fefera ambova jebuga tumanadu irari tambaita rouvie. O enembo avona tefo oru urota, meka gerurota, neno memagha neno jo kaverambi egegadua mo, númane fefera ambova ambubugaita rousue.
2CO 7:11 Atá, nímane reisi-geroravore, God nímanda neno roo gia irurea goghó uta. Urieta, neno mema egegutara-mi, nímane neno nundubea goghó rosoravore. Anda donu gefivutara-du neno mema ea, oru ea, aná dara doata sidara ari-du ea goghó egegutaravore. Aghá urota, aná embó dara uta-dava fakarago utata, umó itatama uta. Aná mo, taubana bee egegutaravore. Aghá ueta, námane gigigea tanana egegutare: aná darada ruru mo jo nímane irambi re.
2CO 7:12 Avore, gigige! Aná anda ingiso gefivutara mo, jo gembota-gea, aná embó dara uta-de, kotú avona aná dara itatama uta-dedu jo gembambi re. Anda ingiso gefivutara-da bee mo, daiyagha God da dibeva nímane anda gaga ningaita uno rosora-nu, nendufa tanana egegasiravore.
2CO 7:13 Kotú námanda ingiso bua irugea, anda gaga ningia, aghago egegutara-du, námane ivisa jará ea gangoro egegutare. Kotú, gangoro rosora-da bee eini mo, evere. Nímanena Taitus tavo ea goghó utata, neno jama urota, ivisa jará ea futa bubua, raga rieta ningia, gangoro egegutare.
2CO 7:14 Timoti angá amó dodu sei nímandu raga ritara, aná isagha utata, Taitus gera. Námane tumanadu gaa bee nuenembo nímandu reta rosora-nu nímane tanana ea viteravore. Aghagonu, námane donu nímanda gorotova Taitus du regegutara, anada bee isagha utata, Taitus gera. Aghade, námanda gaga jo jurota meka gigigambi re.
2CO 7:15 Fefera aghade, nímane undú daiyagha-daiyagha oru ea, eka ingo dadada ueta, umó kakara urota, undú orokaiva rirota, ghaito teno fugiturota, unda gaga niningara-du nundubea, Taitus da neno bari nímandava baria jojabe uta.
2CO 7:16 Oreki amó mana-mana ambi eghá rere, amó donu nímanda egegari-du rari nímane dano egegeta rosoravore. Amindu amó gangoro rore.
2CO 8:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, námanda uno mo, Masedonia Frovensi enava Iesu gaabee rouvia enemboda rova God na daiyagha sonembutata, númanda neno erora-nu, nenona gigigea tanana egegasiravore.
2CO 8:2 Númane makasi enembo re. Kotú, bouvumi númandava siroreaveta, númane kuvia geruaveta itatama egegeta rousue. Tago, fefera numbobe God da jebugadu gangoro urota, númanda ikoko mendi Judia enembo sonembaita rea, númanda kaveverami guri oruabe ititiguta.
2CO 8:3 Aghade, númane daiyagha God da natofo Judia vitia ananu sonembaita rea, námandava benunu rea goghó egegutata, námane “Avore,” regegutata, númane donu nundubuta-nu egeguta. Námanda nundubari mo, númane tefo númanda nundubarimi manaka gaegegea guri danode ititigasue. Aghá nundubutare-tago númane jo aná nuenembo egegambi re. Númane sei Jojabeedava neno ututurota, anada ambova God da unonu urota, neno gangorogha námandava ututuguta. Aghá urota, númanda irari daiyaghago ananu nundubuturota, donu ututugasua aná serigea jojago ititiguta. Amó gaa bee rere.
2CO 8:6 Ená buro dabako aghago, Taitus na nímanda rova tutuno uta-du, námane eghá benunu egegutare. Umó daiyagha beforo ririkurota, nímanda neno barimi guri danode itaita tutuno utara-nu kaifa urota itia sidara egegadi regegutare.
2CO 8:7 Nímandava eini-eini inono re. Gaabee arida gorotova, neno nundubea minono rarida gorotova, kotú beforo garida gorotova, nímane dano inono bee re. Kotú, námane neno rururota, gangorogha sonembaita uno rosoravore. Amindu, dabako aghagonu ená neno barida buro ea goghó egeguturota, guri danode ititigasiravore!
2CO 8:8 Amó jo agho dari ititurota rambi re. Tago, enembo dumeni daiyagha egeguta, ananu reta iruguturota, nímanda neno barida beenu itia gaita rore!
2CO 8:9 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da sonembuturia, nímane gigigea, tanana rosoravore. Uutuva umó gugua-ghayafade re-tago, dano itia doa, makasi embómi furarigo urie. Kotú, unda makasi uria-mi nímane Afada dibeva gugua-ghayafade enembo ea viteravore.
2CO 8:10 Avore, ená anda nundubarinu raita rore. Oná ghaeko dotutara-va nímane seibe tutuno ea, ekaresia* dumeni kofiri ea, guri danode ititigaita rea, seibe dumeni ititigutaravore. Gaa bee re, nímane aghá egegaita uno egegutaravore-tago, taubana mo, guri danode itia sidara asiravore!
2CO 8:11 Aná guri itaita manaka ga goghó egegutaravore. Oreki mo, bee sirorari-du rea, dabako aghagonu ininigha ea goghó egegadi rere. Amindu, guri nanjogo nímane daba-dabadava vitia-nu gerurota, avodava oruabe iradua, jojago iti, ungaghako iradua, ungaghako ititige, ami buro ya sidara ae!
2CO 8:12 Anada bee mo, nímane neno roode nímanda guri itaita simbugadora, God umó gangoro aita rouvie. Nanjogo nímandava vitia aghagonu gerurota ititigadora mo, God da dibeva aná inono aita rouvie. Nímane avodava ungaghako iradua mo, nundubea, ungaghako iti! O avodava oruabe iradua, ananu oruabe itoe!
2CO 8:13 Amó enembo dumeni ingo jo utambi eta rousua-da bouvu bubugadi, ená gaga jo rambi re. Tago, amó eghá rere. Oreki nímane inono bee re. Aghá-gea, nímanda gurimi sonembasueta, nímanda ikoko mendi jejebugasue. Kotú, ambova númanena righia kaverea sonembota, nímane míno-mino sonembuturadi-gea, ya inono aita rouvie.
2CO 8:15 Namonde amó daiyagha-daiyagha vesa kavevera mino-mino urota sonembasira-nu, God na ririeta unda Gagava eghá gefirie, “Avona umó oruabe rategea buta uria-de, kotú avona orua irambi rategea buta uria-de dano, inonova vesa ea bubugeta urie,”
2CO 8:16 Avore, námane God du “aiye” reisi-rere. Anada bee mo, God na Taitus da neno evurutata, amó nímane neno buta rora aghagonu, umó beago, nímane neno buta rouvie.
2CO 8:17 Námane sei jo umó yari-du benunu egegambi irieta, umó unda unomi ya nímane sonembaita nundubuta. Amindu, nímandava yari-du ritara mo, umó gangorogha dano yaita rita.
2CO 8:18 Taitus da kanona ari-du rea, namonde anda ikoko mendi eini ninengota, ungá yaita rouvie! Ená embó rera, nímane reisi-geroravore. Unona God da Gaga Taubana minono reaveta ivegea ita rouvia-du ekaresia* nanjogomi undú raga regegeta rousue.
2CO 8:19 Kotú gagada mendó eini evere: Jojabeeda durogha isagha ari-du rea, eve vitia ekaresiami ená embó seibe gategea simbuguta. Númane sonembaita uno rosora-nu tanana egegadi rea, ená embó námanda kanona ea, neno barida vesanu bua, Jerusalem yari-du rea, aghá egeguta.
2CO 8:20 Námanda uno mo, evere. Ená ekaresiada danode ititiguta guri kaifa ari mo, aná buro jojabe re. Amindu, daiyagha ená guri kaifa ea goghó urota-gea, enembo jo neno mema ea, mendó gaa regegambi asua-nu nundubuturota vitere.
2CO 8:21 Námanda uno mo, God da dibeva, kotú enemboda dibeva beago, námane buro taubana, kotú gaa bee nuenembo egegasire.
2CO 8:22 Avore, Taitus kotú embó eini retora-de, námanda ikoko mendi eini beago gategea, dano nímandava yari-du ninengaita rosore. Aná embóda iraride burode dano kuvia gerara, umó dano taubana rouvie. Kotú nímane gaabee ea goghó eta rouvie-gea, oreki nímane ininigha sonembaita rei-nundubutue.
2CO 8:23 Avore, Taitus umó anda buro komana bee re. Umó angá danode nímane sonembaita rea, buro egegeta rosore. Embobo ungagha irugetora, númane ekaresiada ragarova, kotú Kerisoda durogha isagha ari-du rea, igigaita rousue.
2CO 8:24 Amindu rea, númane ya nímandava bububugadua mo, nímanda neno barinu iruge gigigoe! Kotú námane ekaresia dumenida dibeva nímandu raga regegutara-da beenu isuri egegadi, gigigari-du rere.
2CO 9:1 Namonde God da natofo Judia Frovensiva vitia-nu sonembaita rea, guri bua danode itari-du ritara, aná nímane seibe niningara-du jo numbobe rambi aita rore.
2CO 9:2 Amó rei-gerore, nímane gangorogha sonembaita uno egegeta rosoravore. Amindu, amó eve Masedonia Frovensiva vitia enemboda dibeva jiria, nímandu raga eghá ritare. “Korin enembo, kotú Akeia Frovensiva enembo dumenide oná ghaeko dotutara-va, tutuno ea, guri ututugaita rea simbuguta reisi-fue.” Aghá ritata, enava enembo niningigea, neno erorata, númane beago sonembaita uno rousue.
2CO 9:3 Avore, amó namonde anda ikoko mendi, bakode ninengota, nímandava yaita rousua-da bee, aná evere. Rourogo, nímandu raga ritara-da bee sirorambi auve-degea, númane ninengota yaita rousue. Amindu nímane simbugea kaifa egeguturadi-gea, nímandava ya bubadua, aná taubana aita rouvie.
2CO 9:4 O nímane jo simbugambi iririguturota, námane Masedonia enembode ya avo bubua, aghá gigigadora, amó númanda dibeva nímandu raga ritata, gaabee egeguta-nu nundubuturota, námane meka jojabe gigigaita rosore. Kotú, nímane beago, meka gigigaita rosoravore.
2CO 9:5 Amindu guri oruabe danode ititigaita regegutara-nu simbugadi rea, amó Taitus mane sei ya nímandava neno evurari-du ritare. Aghá siroradua mo, aná vesa durumugea gangorogha danode ititigaita rosoravore, jo enembomi rea bera-bera ata, ititigambi aita rosoravore.
2CO 9:6 Amindu enanu nundubea gigige! Aayova vee oruabe govambi adua, embó jo bee oruabe bambi aita rouvie. Tago, vee oruabe govadua embó, unona bee oruabe baita rouvie.
2CO 9:7 Amindu, imó neno roomi vesa donu utaita nundubadora, aghago utaita roravore. Jo injigha urota, utambi aita roravore. Kotú, mania enembo dumenida ututa rouvia-nu nundubuturota utata! Anada bee mo, enembo avona gangorogha ututa rouvia, umonu God na neno bua goghó eta rouvie.
2CO 9:8 Avore, nímane reisi-geroravore, God dava gugua-ghayafa inono re. Amindu, nímane neno gangorogha vesa ututugadora mo, nímane eini-eini donu basira-nu, God na utota bubugaita rosoravore. Kotú, kavevera urota, eini-eini donu vesa adora-da etova oruabe utota baita rosoravore.
2CO 9:9 Embó avona gangoro urota, kavevera eta rouvia-du, God unda Gagava eghá ririe, “Embó taubana umó makasi enembodava unda gugua-ghayafa neno righambi vesa eta rouvie. Amindu, unda kaveverada bee, aná sirorea, tumanadu iraita rouvie.”
2CO 9:10 God umó kavevera tofo re. Amindu rea, nímane Judia enembodu kavevera uradi-gea, God na nímane ea simbuguturota, nímane donu vesa aita nundubetora, aná nímandava baria oruabe aita rouvie. Nímane nanjigo kavevera egegaita nundubadora, umó aghá aita rouvie. Aghá simbugadora, námane aná gurinu bua ya, Judia enembodava utota bubugea, God du “aiye” rirota iririgaita rousue.
2CO 9:12 Nímane ikoko mendidu mema ea, kavevera urota, ená vesa ututugaita rosora-mi ikoko mendidava domi jaaki uta-nu utota bubugaita rousue. Bubugea, ikoko mendimi God du “aiye” rirota, unda ragaro righota eraita rouvie.
2CO 9:13 Anada bee mo, nímane Keriso da Gaga gaabee egegea ambo-ambo urota, númandu kotú enembo dumenidu kavevera urota, guri vesa egegeta rosora-du enembo oruabemi God da ragaro righota itiva eraita rouvie.
2CO 9:14 Avore, aná vesa bubugea, nímane neno rururota, God unda sonemba jojabe nímandava rei-ututua-du, God dava benunu urota, “Aiye” regegaita rousue.
2CO 9:15 Avore, unda vesa taubana dogo namonde andú ututuria-du, namonde amó God du “aiye” rirota iririgore!
2CO 10:1 Amó Pol re. Anona nímandu eghá rereta, niningige! Nímandava enembo dumeni eghá regegeta rousue. “Pol umó namonde danode irirota mo, gaga roboghami durumugea reaveta voreta rouvie. O umó iiava airo jirari mo, gaa fakara rirota gembuta rouvie.” Aghá regegeta rousue. Avore, Keriso namonde andava durumugeta rouvia-nu nundubuturota, anda gaga niningigadi rea, nímandava benunu rore.
2CO 10:2 Rourogo deriva urota, amó ya nímanda dibeva neno gambari urota, gaa fakara rareta! Enembo dumeni eghá regegeta rousue, “Pol umó donu eta rouvia, aná tamo firída uno ambo-ambo eta rouvie.” Númanda gaga ningia, amó eghá rere. Aná enembodava gaga fakarago rari amó inono bee re. Rourogo aghago sirorauveta, durumugea iririgadi rere!
2CO 10:3 Aná gaa bee re, namonde amó dano endava irirota, tamo firída uno itatama egegeta rosore. Avotago, námane jo tamo firída uno urota, Satan de mene-mene egegambi eta rosore.
2CO 10:4 Gii-bere námanda jijimu rosora, jo ená endada gii-bere aghago irambi re. God da ano jojabenu, námanda gii-beredu bua, ano ea, gitofoda ambo sosea jirari kambeside nundubari gavera manede deaveta bejeta rouvie.
2CO 10:5 Námanda uno mo, nundubari akokogode gaga gaveradeda emboro gajeaveta, enembo God da nundubari jo bambi eta rousua-nu námanena aná enembo aghagoda nundubari righia kaverasueta Keriso da unonu egegasue.
2CO 10:6 Avore, nímane nanjogo Keriso de takembea, tutuno ea, unda gaga ambo-ambo adora, aná taubana re. Tago, anada ambova, enembo avona Keriso da gagadu goitu fotadua-dava amó mino utota itatama aita rouvie.
2CO 10:7 Nímane isagha tamonu gigigeta rosoravore-tago, neno rova jo gigigambi egegeta rosoravore. Avona undufa raga rirota “Amó Keriso da tofo re.” radua mo, eghá nundubasue. Amó anda kokomanade beago, Keriso da tofo re. Aná embó jo námanda itiva irambi re.
2CO 10:8 Avore, amó ená ingiso gefirota, anda ragaro jojago righiaveta ereta rouvia-jogo. Avotago, nímane sonembea, kofiri righarida ano Jojabee undufa andava ututurie. (Gaa bee, jo nímane data itatama adi utambi re.) Tago, unona ututuria-du, amó meka jo gambi aitare.
2CO 10:9 Atá, anda uno ambi urota, gaa rera-da bee mo, anda ingiso gembera-du, rourogo nímane oru egegara-degea rere.
2CO 10:10 Enembo dumeni eghá regegeta rosoravore. “Pol ingiso gefirota, gaga fakarago gembuta rouvie. Tago, umó eve dibeva jirari mo, umó jo gaga bouvu bee ininigha rambi eta rouvie.”
2CO 10:11 Avotago, aghá reta rosora enembodu, eghá rereta, niningigea, tanana egegadi rere! Amó ingisova daiyagha gembuta rora, dabako ananu nimanda dibe gerurota raita rore.
2CO 10:12 Aná enembo anda tamova gaga regegeta rousua, jo itoko angá inono irambi re. Enembo aghago mane tofo-tofo gerurota, “Amó taubana re,” regegeta rousue. Tago, aghá egegeta rousua enembodava neno nundubaride beforo garide, aná tefo re.
2CO 10:13 Tago, námane jo aghago irambi re. Andufa raga itoko rasira mo, God na buro donu námandu ututa rouvia, anadu raga itoko rasira-jogo. Jo neno righambi námane andufako raga regegambi eta rosore. Kotú buro eini námandu ututuria mo, aná nímane re.
2CO 10:14 Aghá-gea, námane jo tefo-tafo urota ya, nímandava bubambi re. Námane God da unode, kotú unda burode uta arera, nímandava bububuguturere. God da aghi kato eini jo sei nímandava yambi re. Námanena sei arera, Keriso da Gaga Taubananu minono ririeta niningigea, gaabee egegutureravore. Aghá-gea, námanda gaga niningigasiravore. Anada bee mo, nímane aná námanda rari ningari re.
2CO 10:15 Amindu, námane jo, roo enda airo-airo anava buro eta rousua enemboda burodu námanda ragaro righota erambi aita rouvie. Aná jo námanda buro kambesi irambi re. Tago, námanda gigita ari mo, nímanda gaabee ari baria, jojabe urota-gea, námanda buroda mendó nanjogo nímanda rorova urieta siroruturia beago, baria jojabe asue!
2CO 10:16 Aghá egeguturota, roo enda dumeni nímanda oghá kena vitia-dava ya, Keriso da Gaga Taubananu minono regegaita rosore. Aghá urota, námane jo ya God roo enda eini embó einimi ya minono rari-du riria-va, aná embóda buro adua-du námanda ragaro righota erambi aita rouvie.
2CO 10:17 God da Gaga amindu eghá ririe, “Avona raga raita uno adua mo, umó jo undufa raga rambi aita rouvie. Tago, umó Jojabeedu raga radua, aná taubana re!”
2CO 10:18 Anada bee mo, namonde gia tanana rosore, enembo avona undufa gangoro urota, raga raita rouvia, unda raita rouvia gagada bee eini tefo re. Tago, enembo avodu Jojabee na raga radua, aná gaa bee re.
2CO 11:1 God da uno rouvia mo, nímane unuka umonu gaabee egegasiravore. Amó kotú uno dabako aghago rore. Aghá nundubuturota, rourogo irugari kakato sembagoda gaganu gaabee egegara-degea, amó nundubari tufokomi arigo urota, anda ragaro righieta eretue. Kotú rekago andufa righota erari katogo irambi re-tago aitare. Nímane durumugea, anda gaga donu rera-nu, niningige! Anada bee mo, anda uno rora mo, nímane eto-bato ariri moseko, kombo ambi irasueta, bua mendi einidu datu dighia utasueta basua aghagonu, anona nímane unumbea bua, Keriso dava utasire.
2CO 11:3 Tago, anda oru rora mo, rourogo Satan da ningabumi namonde anda avia Iv kukuvirieta jujururia, aghagonu nímandava sirorauve-degea rere. Enembo dumenimi ya nímanda nundubari bebeta egegota, nímane jo neno dano Keriso dava utambi egegadora, aná akuago re.
2CO 11:4 Anda oru rora-da bee mo, avona nímandava iiava bubari mo, nímane ghaito teno fugea, unda gaga gangorogha niningigeta rosoravore. Amindu, Satan da aghi kato einimi minono rirota, unona Iesu da gaga dumeni rarinu gaabee egegadi rirota, gavera radua mo, nímane gaabee egegaita rosoravore. Nímane seibe Asisi Kakara rurureravore. Tago, Satan da aghi kakato ya asisi o taimu einida gaga radua, nímane Asisi Kakara gaa rea, taimu sembago furá asugari-du benunu egegaita rosoravore. Kotú, Iesu da Gaga Taubana minono rirera beago doa, Satan da aghi katoda gaganu gaabee egegaita rosoravore.
2CO 11:5 Nundubea gigige! Nímane aná aghi kakato sembago retora-nu gangorogha gaabee egegeta rosoravore. Avotago, anda irugari jo itoko númanda irugarida tuva irambi re.
2CO 11:6 Aghajora, anda minono reta rora-da aito fugari jo aghá bee taubana irambi re, aghá-gea, nímanda nghaĩ vivi ambi eta rouvia-jogo. Avotago, anda beforo gari, jojabe re. Námane, avo namonde irirota, fefera nanjogo minono ritara, nímane aghá itatama egegutureravore.
2CO 11:7 Aná aghi kakato dumeni retora, númane benunu eaveta, nímanda guri utuaveta bua, uvude undaride utua bua undidigeta rousue. O amó, nímandu God da Gaga Taubananu minono rirera mo, nímane sonembota, God da jebuga bubugadi rea, amó sabuada* arigo urota, nímanda guri jo bambi urere. Aghá urota, amó ari sembago urera, aĩ, taubana urera, gigige! Amó jo nímandava guri bambi urera-du, amó sabua gaa rirota, anda gaga jo niningigambi egegeta rosoravore.
2CO 11:8 Amó nímanda rorova buro urota, ekaresia* dumenida gurinu bua, ami anda uvude undaride utua buta urere. Amó nímane sonembaita rea, eto-bato bagia kato eini aghago ea, ekaresia dumenida gurinu buta urere.
2CO 11:9 Amó avo Korin bogu naava buro urota, uvude undaride o eini-eini einidu uno urota, jo nímandava guridu benunu ata-gea, ututugambi re. Amó sonemba dodu uno ari mo, namonde anda ikoko mendi, Masedonia Frovensi reta fufuguturia-mi uvude undaride ututueta, amó buro urere. Amó nímandava guri o eini-eini donu jo bambi urere. Kotú, ambova beago, amó jo rata-gea, ututugambi aita rosoravore.
2CO 11:10 Keriso da Gaga Bee anda neno rova vitia-du oru urota, gaa bee rere. Amó jo nímanda sonembadu benunu ambi aitare. Rourogo ená anda raga rera-da bee sirorambi auve-degea, amó nímandava jo itoko benunu ambi aitare. Kotú, nímanda frovensi Akaia anava beago, anda gaga fefera yafabe iraita rouvie, jo avona gajambi aita rouvie.
2CO 11:11 Amó dodu ená gaga rera, reisi-gerora? Nundubea gigige! Mania, amó nímane injigha urota, rari gaa nundubata! Amó God da dibeva gaa bee rere, nímane neno bua goghó urota, ená gaga rere.
2CO 11:12 Avotago, amó nímanda guri jo benunu ea bambi eta rora-da bee mo, nímane rourogo aná aghi kakato sembago maneda gaga gaabee egegara-degea rirota, amó andufako aghi urota, anda gagada mendó jo rea doambi, rirota vitere. Aghi kakato rera mo, nímane kukuvirota, númanda gaga gaabee ari-du rea, eghá reta rousue, “Námane Pol de inono re. Unda buro daiyagha eta rouvia, dabako aghagonu, námane buro aghá egegeta rosore. Amindu, námanda gaga aná gaabee egege!” Númane aghá rirota, númane nendufa raga regegeta rousue.
2CO 11:13 Tago, númanda aghá rousua, aná gavera re. Númane Keriso da aghi kakato beeda gari aghago eta rousue-tago, jo unda aghi kakato bee irambi re. Númane enembo kuvirari kakato re.
2CO 11:14 Satan tofo unda gari kaverea, anerada garigo ea, unana duroghagha nindari, umó inono re.
2CO 11:15 Aghá-gea, unda buro kakato gaa beeda aghi kakatoda gari aghago rousueta, rourogo, duduku egegea mana-mana egegareta! Kotú númane enembo kukuvirota vitia-nu nundubuturota, God na mino sembagonu utota, númane itatama egegaita rousue.
2CO 11:16 Amó nundubari tufokodeda ari aghago ari gaanu retora, rekago raitare. Amó, aghá ea irari mania nundubata! Tago, aghá nundubuturota, aná aghi kakato sembagoda gaga gaabee ambi egegadora, aná avore. Amindu, rourogo númanda gaganu gaabee egegare-degea, anda ragaro rekago itoko righota erorurota, niningigaita rosoravore.
2CO 11:17 Amó andufako raga rari gaa oreki rera-mi, amó rekago nundubari tufoko ea irirota rarigo rore. Tago, ená jo Jojabeeda nundubarinu bua rambi rore.
2CO 11:18 Aná aghi kakato retora mo, númane endada irarinu nundubuturota, númanda ragaro nendufa raga reta rousue. Amindu amó oreki ingiso gefirota, gari dabako aghago rere.
2CO 11:19 Nímane nendufa neno nundubea, simbugari kakato gaa rirota, aghi kakato sembago maneda gaganu gangorogha niningigeta rosoravore.
2CO 11:20 Avona nímane kuveta rouvia-da gaga buta rosoravore. Aghá kukuvirota, rea bera-bera eaveta, númanda rari ningari aghago urota, númanda uvude undaride tefo ututugeta rosoravore. Kotú, avona nímane dibe tuva ea gita rouvia, kotú nímane ofova ingo fetagha ea, deta rousua-du gangoro eta rosoravore.
2CO 11:21 Aná aghi kakato aghá egegeta rousua aghagonu nímandava adora mo, nímane gangoro adora, aĩ? Avore, ená amó gaa bee raita rore. Aná aghi kakato rera, númane ari sembago sembago egegutuaveta, nímane mema itatama egegeta rosoravore. O námane jo aghago irambi re. Námane aghá egegari oru egegeta rosore. Avore, aghi kakato sembago, númane nendufa raga rirota eta rousue. Kotú amó oreki dabako ananu raita rore. Amó enembo nundubari tufoko embóda gaga rari aghago rere.
2CO 11:22 God na Abraham kotú Abraham da mambube mane, Israel enembonu gategea, unda tofo rururia-da dumeni aná númane gaa regegeta rousue. Bakua! Amó beago, Israel enemboda eini re. Númane, kotú númanda evovo mo, Abraham rirota, unda imendi gamendi gaa regegeta rousue. Tago, amó beago Abraham da mambube eini re.
2CO 11:23 Númane Keriso da buro kakato gaa regegeta rousue. Amó oreki nundubari tufoko aghago ea, ená gaga rere. Avore, amó Keriso da buro kato taubana re. Númane jo amogo irambi re. Amó Keriso da Gaga ivegea yari-du, buro fakarabe urota vitere. Amó fefera nanjogo bua, diburava gajiturie! Kotú, fefera nanjogo dedeguturia, aná jo irugari inono irambi re. Aghá urota, amó amburaita dibe gerurota, jebugea ereta urere.
2CO 11:24 Fefera ingo yoveni, anda natofo Jiusi enembo númanda agho dariva daiyagha reiria aghagonu urota, fefera 39 aghago númanda enembo dari erimi amó fisuruturie.
2CO 11:25 Kotú fefera bakode Rom enembomi amó mombumi fisuruturie. Fefera eini, enembo dumenimi amó amburari-du singoimi dedeguturie. Fefera bakode amó Keriso da buro uta arera, ghaava* vorea deĩ ueta, aná ghaa bejuturie. Anada rova, amó tumba dabako onembo dabako karaje etova fẽ ueta, rifo atiturie.
2CO 11:26 Keriso da ragarodu rea, amó iru-furu eta urere. Fefera oruabe uria rova uvu undia amburaita urere, kotú bagia enembomi amó data amburari-du reta ria. Kotú, anda enembo totofo Jiusi enembomi amó daita nundubeta rosa. Kotú, námane Jiusi enemboda gitofo beago, amó daita nundubeta ria. Aghade, taima rovade karajevade amó bouvu mema sembago itatama eta urere. Yaura kotú boruma jojabe tambua itatama eta urere. Kotú enembomi, amó dedegaita rea, gaveradu namonde komana ari jajari egegeta rosa.
2CO 11:27 Amó buro fakara urota, bouvu dumeni-dumeni tafirere. Aghá urota, amó ukó musisi kaĩ ueta, baimana itatama urere. Fefera oruabe amó undari tefo, eembo boo tefo yaura urieta, amó jo evia goghó ambi urere.
2CO 11:28 Avotago, aná eini-eini oreki irugetora-da itiva anda bouvu jojabe fefera inono itatama eta rora mo, amó ekaresiada* bouvu fufirota, númane daiyagha kaifa asira-nu nundubuturota vitere.
2CO 11:29 Anada bee mo, anda ikoko mendi ra, ariri gharovu ra, ano sidara ata, mema uradua mo, amó beago, undú rea, neno rova mema itatama aita rore. O enembo dumenimi erea, anda ikoko mendi ra, ariri gharovu eini ra, kuvirota ya númanda ambo-ambo urota, ari sembago mane egeguturadua mo, amó neno mema urota, aná enembo kuvirari kakatodu neno sembago eta rore.
2CO 11:30 Atá, anda donu urera-du andufako raga radora mo, jo taubana irambi re. O oreki mo, amó ano tefo irieta, Jojabeeda ano daiyagha andava isagha uria, anadu raga raita rore.
2CO 11:31 Jojabee Iesu da God kotú Afa umonu, tumanadu raga rirota iraita rore! Umó gerueta, amó gaa bee rere.
2CO 11:32 Amó bogu naa Damaskus irieta, Kini Aretas da gavana eini, Damaskus kaifa eta uria-mi, amó nandia bundari-du ririeta, unda mene-mene ari kakato Damaskus bogu naada ghouka bebatova avo gajea jijireguturie.
2CO 11:33 Aghá urie-tago, namonde anda ikoko mendi dumenimi amó kararava fendia, tino ea ghouka toova ititurieta vorea, aná gavanada mene-mene ari kakato doa seriguturere.
2CO 12:1 Amó daiyagha retora, dabako ananu raita rore. Amó andufako raga radora, anava sonemba eini jo sirorambi aita rouvie. Tago, tutuno etore-gea, rea sidara aita rore. Jojabee na, gaga kivuva nungariva vitiria-nu barauva ututurieta, anda dibe mokomi gerurera gaganu raita rore.
2CO 12:2 Ghaeko 14 dotuturera-da dibe kenava amó Keriso da eini ea irieta, God da sonemba eghago siroruturie. Unona amó toká ea bua aria, unda kambesi iti bee itiva teterurie. Atá, amó tamomi arera o asisimi arera, aná God unuka rei-gerue.
2CO 12:3 Kotú, aná kambesiva irirota, amó gaga dumeni niningurere. Amó rekago rere, tamomi arera o asisimi arera, aná God unuka rei-gerue.
2CO 12:4 Anava irirota, gaga niningurera mo, enembo avona rari katogo irambi re.
2CO 12:5 God na donu ririeta niningurera-du raga raitare. Tago, andufako raga jo rambi aitare. Avotago, amó fefera nanjogo mema tafirota ano tefo irieta, Jojabeeda ano anda tamova isagha uria, anadu raga raitare.
2CO 12:6 Avota, amó andufako raga rasira mo, amó jo enembo nundubari tufoko aghago urota gavera rambi asire. Amó gaa bee nuenembo rasire. Tago, amó jo aghá rambi aitare. Anada bee mo, amó uno rore, amó donu reaveta nghaĩmi niningigeta egeguta, o dibemi gigigeta egeguta nuenembo nundubasiravore. Jo anda gagami be vivi rasira-nu, nundubambi egegasiravore.
2CO 12:7 Avore, Jojabeena unda gaga nungari vitiria-nu andava ifeguturieta gerurera-da ambova, umó eghá urie. Rourogo, anda dibe mokomi gerurera-du gogore urota, andufako raga rara-degea rea, umó seriguturieta, Satan na andava mema eini ututurieta, itatama uta refere. Aná memami andava bouvu jojago utuaveta itatama eta rore.
2CO 12:8 Ananu doa, serigari-du rea, amó fefera bakode Jojabeedava benunu urere.
2CO 12:9 Aghá urieta, umó andú eghá ririe. “Pol, amó jo rata, inda mema sidara ambi aita rouvie. Anada bee mo, inda ano vitie. Aghá-gea, anda ano indava ututa rora, jo di ambi aita rouvie. O inda ano sidara urota-gea, anda ano utadora mo, aná indava di aita rouvie.” Avore, amó tamo mema tafirota vitere. Tago, unda ano andava ututa rouvia-du amó undú raga rirota, gangorogha vitere.
2CO 12:10 Amindu, amó ano tefo iradora mo, Keriso unda anonu utota bua, unda anomi buro aita rore. Kotú, anda tamoda ano sidara adua mo, enembo tauga kavavana regegaita rousua-du amó jo nundubambi aitare. O enembo andú mema bouvu fakarago utaita rouvia-du, jo nundubambi aitare. Dabako aghagonu, mema kotú dara dumeni andava furota, baita rora-du, jo nundubambi aitare. Anada bee mo, andava ano tefo iradua mo, Jojabeeda anomi, amó ano ea iraitare.
2CO 12:11 Avore, amó nundubari tufoko embó aghago ea, andufako raga retore. Atá, anda aghá etora-da bee mo, nímane re. Nímanena erea, andú raga regegasiravore! Anada bee mo, nímane aná aghi kakato sembago retora-du raga regegeta rosoravore. Amó ano tefo, beforo gari tefo, bee tefo irasire-tago aná aghi kakato retora númane jo namonde inono irambi re. Aghá-gea, nímane erea andú raga regegasira, aná taubana asue.
2CO 12:12 Amó ari-bari anogha, kotú ivata anogha dumeni dumeni nímanda rorova durumugea eaveta, siroreta uria-mi rei-irugutue, Jojabeeda aghi kato bee eini, aná amó re.
2CO 12:13 Kotú nímanda dumeni eghá reisi-nundubutue. “Pol námane injigha urota, ekaresia* kambesi dumeninu neno buta rouvie.” Aghá mania nundubata! Aná gavera re! Amó donu uaveta ekaresia kambesi dumeni gigigeta rousua, dabako aghagonu nímanda dibeva uaveta gigigutureravore. Aghajora, dara dabako nímandava urera-jogo! Amó ekaresia kambesi dumeni namonde danode irirota, númanena uvude undaride sonembeaveta undita urere. O namonde danode irirota mo, rourogo nímane bouvu fumbara-degea rea, amó uvude undaride jo benunu ea bua undambi eta urere. Arii rirota, anda sembago nundube gia doadi rere.
2CO 12:14 Amó nímandava fefera ungagha aghago angere. Oreki yaita rora-mi, anda fefera bako aita rouvie. Anda sei eta urera aghagonu urota, rekago anda uvude undaride andufako utua basire. Sasingumi jo nue numamodu eini-eini utua bua utambi asue. Taubana mo, nue numamomi sasingudu eini-eini utua bua utasue. Aghá-gea, amó nímane sonembaita yaitare, jo nímanda gugua-ghayafadu uno urota ambi asire.
2CO 12:15 Amó nímane sonembuturota, anda neno dano nímandava ititurota vitere. Aghá urota, asisida jebuga tambua bubugadi rea, anda gugua-ghayafa dano siosa fugadora o amó amburadora mo, aná avore. Kotú anda neno bari jojabe nímane gigigeta rosoravore. Tago, uriga rore, nímanda neno bari andava aghagonu vitia, aĩ?
2CO 12:16 Avore, nímane reisi-geroravore, nímanda uvude undaride amó jo undambi eta urere. Avotago, nímanda dumenimi anda tamova eghá regegeta rousue, “Pol umó unuka namonde anda uvude undaride undambi eta rouvie-tago, unda aghi kakato fuava, eve namonde amó kuvia gita rousue.” Anda ikoko mendi ninengutata, nímandava igiguta-mi, nímanda guri bagia egeguta, aĩ? Nundubea gigige!
2CO 12:18 Taitus nímandava yari-du anona neno evurutata angia aghade, namonde anda ikoko mendi eini unda kanona ari-du gategea, ungá umó ninengutata igiguta. Atá, aná enembo ungaghada irari nundubea gigige! Amó aito fugari daiyagha eta urera, dabako aghagonu Taitus unda kanonagha aghá urota, donu eini nímandava jo bambi re.
2CO 12:19 Atá, námane ená gaga reisi-gefera, aná námane totofo gangada urota, rari aghago mania nundubata! Námane God da dibeva irirota, kotú Keriso da unonu urota, ená gaga gembere. Amó nímane neno rururota, nímane sonembaita rea rei-gefere.
2CO 12:20 Amó nímandu oru rora-da bee, evere. Amó nímandava bubua, nímane aito sembago fugiturota tambadora, jo gangoro ambi aitare, kotú nímane beago, amó donu adora-du, kotú gaga donu radora-du injigha egegadora, jo gangoro ambi aita rosoravore. Anada bee mo, amó ya nímadava bubua, nímane mino-mino mandudu urota, besiga urota gadora, o neno sembago mino-mino urota gari. O nímane nendufa nímanda unonu urota gari. O jii dimbari kotú unongu rirota gari. O nímane deriva ea órogo-órogo urota gadora, amó gaa rata, meka gigigaita rosoravore.
2CO 12:21 Kotú anda oru rora-da bee eini, evere. Nímanda dumeni seibe ari-bari akokogo egeguturia mo, númane jo neno kaverambi irirota, númanda tamoda unonu urota, komanada evetu o embó bagia egeguturia, o viro kombo egeguturia mane jo isagha egegambi rousua-du, God na rata, amó meka gia jii raita rora ananu nundubuturota, amó oru rore.
2CO 13:1 Amó sei nímandava fefera ungagha arere. Oreki yadora, aná fefera bakode aita rouvie. Koto arida aitodu rea, God da Gagava eghá reirie. “Koto eta rosora feferava, enembo ungagha o bakodemi osagho fufirota, gaga dabako ananu regegadua, númanda gaganu gaabee egege!”
2CO 13:2 Amó ambova arera, nímandava irirota, ená gaga ritare, kotú oreki ená ingisova rekago rere. Amó ya bubadora, nímanda ari sembago sei utara-de, oreki urota vitera-de, jo serigambi aitare. Aghá egegeta rousua enembodu, kotú nimane nanjogo vitera-du, gaga dabako ananu rere. Nímanda ari sembago jo serigambi, anada mino utaitare.
2CO 13:3 Amó nímandava bubota, Keriso da anomi buro rora-nu tutomi itatama ea gaabee egegaita rosoravore. Fefera aghade, Keriso nímanda ari sembago mane gia iruruturota, umó jo roboghomi ambi aita rouvie. Unona ata, unda ano nímandava isagha aita rouvie.
2CO 13:4 Aná gaa bee re. Iesu da tamo, aná endava enemboda tamo bee, ano tefo re. Aghá-gea, umó ifatarava deruria mo, ambubuturie. Tago, oreki God da anomi umó jebugea vitie. Dabako aghagonu námane ano tefo vitere. Avotago, Keriso God da ano bua vitia aghagonu, námane Iesu de dano takembea irirota, gaga donu nímandava raita rosora, God da ano námandava vitia-mi regegaita rosore.
2CO 13:5 Amindu amó nímandu eghá rere. Nímanda irari nendufa irurea gigige! Nímane mo, Keriso gaabee urota vitera, aĩ, tefo? Umó nímanda neno rova vitia mo, itatama rosora, aĩ? Aghajora, nímane, aghá itatama eta rosoravore. O jo itatama egegambi adora mo, nímane God da jebuga jo bubugambi viteravore.
2CO 13:6 Amó rei-nundubutore. Nímanda neno roo iruradora mo, Keriso sei nímandava asugea vitia-nu itatama egegaita rosoravore. Nímane aghá itatama egegadora mo, gaa bee re, námanda buro nímandava egeguturera, jo kasovigambi re. Bee sirorea vitie.
2CO 13:7 Oreki nímane daiyagha ari sembagoda emboro doa serigea, ari taubana nuenembo egegasira-du benunu urota vitere. Námanda benunu aghá egegeta rosora-da bee mo, jo enembo námanda buro taubanadu raga regegari-du benunu egegambi eta rosore. Enembomi námanda burodu javoga ari gaa regegadua mo, aná avore. Tago, nímane ari taubana nuenembo urota iririgadora, aná taubana bee aita rouvie.
2CO 13:8 Aghá rera-da bee mo, námane gaa beenu buregari o injigha ari jo inono irambi re. Amindu, nímanda irari daiyaghago vitera-nu gerurota, nímane iruraita rosore.
2CO 13:9 Námane bubua, nímanda irari taubananu gerurota, gaga fakara regegasira-da bee jo sirorambi adua, aná taubana re. Nímane gaabee urota irirota tatambugadora, gangoro aita rosore. Kotú gaa bee rere, nímane ea goghó urota, aito fugari taubana egegadi benunu urota vitere.
2CO 13:10 Rourogo ya nímandava bubua, gaa fakarago rara-degea, amó airo irirota, ená ingiso rei-gefere. Jojabeena andava nímane sonembari-du avore rarida ano ututuria-mi, gaga fakara nímandu radora, jo taubana irambi re. Yata bua gigige!
2CO 13:11 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, iririge! Ea gia, ená anda gaga niningigea, ari taubana nuenembo urota iririge! Neno dabako urota, durumugea, ikoko mendide siriride dano iririge! Aghá egegutu-gea, God neno bari kato, kotú siriri utari katomi nímanda neno rova iroe!
2CO 13:12 Nímanda ikoko mendi, ariri gharovu ghanena urota mo, neno bua goghó urota gangorogha ghanena egege! God da natofo nímanda ikoko mendi, ariri gharovu eve vitia-mi, nímane ghanena rousueta, yata bua gigige!
2CO 13:13 Namonde anda Jojabee Iesu Kerisoda sonembade God da neno baride nímandava iroe! Kotú Asisi Kakara nímandava irirota neno dabako ea iririgadi rere!
2CO 13:14 Avore, anda gaga tano evere. Amó Pol re.
GAL 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó Pol re. Jo enembomi rata, amó númanda aghi kato ambi re. Tago, God Afa na Iesu amburarivareta ririeta jebugea eroruria-mi, umó unda mendi Iesu Keriso ungá unona ririeta, númanda aghi kato ea vitere.
GAL 1:2 Amó gaabee ari kakato eve namonde vitera-de dano, nímane Galesia Frovensiva vitera ekaresia* dano ghanena rosore. Yata bua gigige!
GAL 1:3 Namonde anda God Afa, kotú Jojabee Iesu Keriso da sonembade siriri aride nímandu utota bubugadi!
GAL 1:4 Namonde amó ená endava vitera enemboda ari-bari akokogo seghota jebugari-du rea, Iesu unda tamo undufa vesa utua, God da unonu ambo-ambo ea, namonde anda ari-bari akokogodu ambubuturie.
GAL 1:5 Amindu rea, namonde amó God da duroghanu gerurota, tumanadu undú raga rirota iririgore! Ai, gaa bee re.
GAL 1:6 Amó nímanda bingá ningia, duduku utare. Keriso nímane mino tefo sonembuturota, ambubuturia-mi, God na nímane aghi uta. Tago, nímane gaimbo ambi unda Gaga Taubana doa, enembo einida gagadu “Gaga Taubana” gaa rirota, ambo-ambo rosoravore.
GAL 1:7 Amó gaa bee rere. Gaga Taubana jo ungagha irambi re, dabako re. Anda aghá rera-da bee mo, enembo dumenida reta rousua gaga, aná jo Keriso da Gaga Taubana irambi re. Tago, númanena God da Gaga Taubana righia, biruru eaveta, nímane mana-mana egegeta rosoravore.
GAL 1:8 Ananu ningia, amó nímandu eghá rere. Enembo eini, o uutuva anera eini o amó andufa kaverea ya, Gaga Taubana doa, gaga eininu rasira mo, God na undú bouvu utasueta, tumanadu mema itatama urota irasue!
GAL 1:9 Seibe ritara, dabako ananu nundubadi rea, rekago raita rore. Enembo avona ya, námanena Gaga Taubana nímandu ritata rurara-nu doa, eininu rasua, ambova umó ambua, unda sembagoda mema tumanadu itatama urota irasue!
GAL 1:10 Amó ená gaga gembera, jo enembomi irugea gia, “avore” regegari-du, gembambi re. Aghagonu amó jo enembomi ená gaga irugea, gangoro egegari-du gembambi re. Amó enembo gangoro egegari-du uno asira mo, amó jo God da sabua* kato ambi asire.
GAL 1:11 Anda kokomana, amó nímandu eghá rere. Anda minono ritara Gaga Taubana, aná jo enemboda gaga irambi re.
GAL 1:12 Ená gaga jo enembo einimi andú utambi, kotú irugambi re. Aná Iesu Keriso na undufako andava isagha urieta gerurere.
GAL 1:13 Amó Jiusi enemboda rorova sirorea, númanda evovo kiki ambo-ambo urera-de, kotú amó God da ekaresia* daiyagha manjasua-nu nundubuturota, númandava mema bouvu jojabe utuaveta, númane itatama egegeta uria-de dano ritata niningigutaravore.
GAL 1:14 Amó anda kokomanede Jiusi enembodava siroruturera-da rorova anda irari eini re. Enembo eini jo amogo irambi re. Námane Jiusi enemboda abua maneda gaga, kotú kiki dano ningia, ambo-ambo ea goghó urere.
GAL 1:15 Tago, amó jo sirorambi irieta, God na unda neno barimi andú kavevera ea, amó unda buro ari-du gateguturie. Ea, unda uno ea gateguturia fefera furia, buburiturieta, unda Mendimi andava isagha urieta gerurere. Aghá uria-da bee mo, anona ya, námane Jiusi enemboda gitofodava unda Mendida Gaga Taubananu minono rari-du rea, amonu gateguturie. Tago, amó jo enembo dumenidava nghaĩ itari gaga bambi re.
GAL 1:17 Aghagonu, amó jo anda dibe kena Jojabeeda ambo nimbi ea vitiria enembo gaita rea, Jerusalem yambi re. Amó dibe dambu Arebia Frovensiva arere. Kotú, ambova amó anavareta kaverea furera, rekago bogu naa Damaskus buburiturere.
GAL 1:18 Ghaeko bakode sidara uria-da ambova, amó Pita dava gaga dumeni ningaita rea, Jerusalem arera, angá fefera dano 15 vitirere.
GAL 1:19 Aghade, Pita da kasava God da aghi kakato dumeni avo jo gambi re. Amó Jojabeeda ikoko Jems nuenembo gerurere.
GAL 1:20 God gerueta, amó gaa bee rere. Anda minono reta rora gaga aná Iesu Keriso na iruguturieta, amó gerurere. Amó jo gavera rambi re.
GAL 1:21 Anada ambova, amó Jerusalem doa arera, Siria Frovensi kotú Silisia Frovensi anava irirota, deĩ eta urere.
GAL 1:22 Fefera aghade, Keriso gaabee eta egeguturia enembomi Judia Frovensi anava amó jo gia tanana ambi re.
GAL 1:23 Númane enembo dumenimi anda ragarova gaga eghá riria-nu ningia vitirie: “Aná embó sei namonde andava mema kotú bouvu ututurota, Iesu du goitu fotari-du buregeta urie. Tago, oreki unona enembo Iesu Keriso gaabee egegari-du minono reta rouvie.”
GAL 1:24 Amindu rea, númane amonu nundubuturota, God du raga regegeta urie.
GAL 2:1 Ghaeko 14 seriguturia-da ambova, amó Barnabas gha kaverea, Jerusalem igiguturota, Taitus beago bua, namonde igiguturere.
GAL 2:2 Anada bee mo, God na andava isagha ea, avo yari-du iruguturieta arere. Arera, kivumi beforo ririkigari tambua, Jiusi enemboda gitofo dava, God da Gaga Taubana anda minono reta rora-nu, isuri urere. Aghá urera-da bee mo, anda buro sei urera-de, oreki enembo rora-de, rourogo siosa auve-degea urere.
GAL 2:3 Avore, anda kanona, Taitus umó Grik embó re. Avotago ekaresiada* beforo ririkigari jo umó vii mendó andoro divegari-du rea bera-bera ambi re. Tago, embobo dumeni jo gaabee ari kakato irambi re-tago, kivumi furia, ekaresia anava terua, namonde amó daiyagha Jiusi enemboda agho darimi bunditurieta, Iesu Keriso na daiyagha namonde amó bua vureguturieta, umonde takembea vitera-nu, gigigaita kato egeguturie. Númanda uno mo, namonde amó númanda rari ningari ea, rekago Jiusi enemboda agho dari ambo-ambo egegasire.
GAL 2:5 Tago, rourogo God da Gaga Taubana bebeta ara-degea, námanena nímane sonembaita rea, aná embobodu goroto itoko jo doambi egegutare.
GAL 2:6 Atá, enembo avona gaabee ari kakatoda rova númane beforo ririkigari aghago ea vitia-du, amó jo oru ambi re. Anada bee mo, God jo enemboda bingá daiyaghagonu nundubuturota irurambi eta rouvie. Kotú, aná beforo ririkigari retora, anda gaga rirera-da etova sonembada gaga eini jo regegambi re.
GAL 2:7 Númane gaga eini jo regegambi re-tago, númanda gia tanana egeguturia mo, God na Pita Jiusi enembodava unda Gaga Taubana minono rari-du gateguturia aghagonu, amó Jiusi enemboda gitofodava unda Gaga Taubananu minono rari-du gateguturie.
GAL 2:8 Anada bee mo, God na Pita Jiusi enembo kena minono rari-du rea, unda ano utua simbuguturia aghagonu, amó Jiusi enemboda gitofo kena minono rari-du rea, simbuguturie.
GAL 2:9 Jems, Pita kotú Jon númane enemboda dibeva beforo ririkigari jojabe aghago vitiria-mi, God na andú ená buro ututuria-nu gia, tanana egeguturie-gea, númane námanda buro kokomana aghagonu iruguturota, Barnabas angá mo, ingo bua, ghanena egeguturie. Aghá egegea, Barnabas angá mo, Jiusi enemboda gitofoda rorova buro egeguturota, númane Jiusi enemboda rorova buro egegari-du rea, namonde “avore” regeguturere.
GAL 2:10 Aghá egegea, númanda benunu dabako mo, númanda noni rova makasi enembo námanena sonembari-du regeguturie. Atá, amó beago, sonemba aghagonu utaita nundubuturota vitirere.
GAL 2:11 Tago, Pita furia, Antiok bogu naava buburituria mo, anona natofoda dibeva unda dinunu kariguturere. Anada bee mo, umó isaghava dinunu urie.
GAL 2:12 Embobo dumeni Jems da ninenguturia, jo furá Antiok bogu naava bubambi-da dibeva, Pita umó Jiusi enemboda gitofo gaabee ari kakatode undari undidigeta urie. Tago, aná embobo furia bububuguturia-da ambova, umó aná gitofoda vii mendó andoro tafugari-du regeguturia Jiusi enembodu oru urota, Jiusi enemboda gitofo, gaabee ari kakatode undari undidigari tukú urie.
GAL 2:13 Kotú namonde anda Jiusi ikoko mendi dumeni beago tutuno ea, Pita de dano oru arida ivata egeguturie. Númanena aghá urieta, Barnabas beago númane ambo-ambo urota, aghá urie.
GAL 2:14 Aghá egegutueta, amó gerurera, númane jo gaa bee God da Gaga Taubanava vitia-nu ambo-ambo egegambi re. Amindu natofo nanjogoda dibeva anona Pita du eghá rirere, “Imó aná Jiusi embó re. Tago imó Jiusi enemboda gitofoda irarinu ambo-ambo urota, Jiusi enemboda irari jo ambo-ambo ambi riaravore. Aghá-gea, inona emboro daiyaghava Jiusi enemboda gitofo rea bera-bera adi-gea Jiusi enemboda irarinu ambo-ambo egegadu?”
GAL 2:15 Námane Jiusi enemboda gitofodu rere. Mania mema egegata! Námane Jiusi enembomi sei nímandu “ari-bari akokogo ari enembo” gaa regegeta urere. Tago, námane reisi-gerore.
GAL 2:16 Enembo jo Agho Darinu ambo-ambo egegadua-du God númandu “Taubana re.” rambi eta rouvie. Tefo, Iesu Keriso avona gaabee adua-du God na gia “Taubana re.” reta rouvie. Ananu tanana ea, námane jo Agho Dari kaifa ari rambi re. Tefo, God na námandu “Taubana re.” rari-du rirota, námane beago Iesu Keriso dava gaabee egeguturere. Anada bee mo, God jo enembo avona Agho Dari ambo-ambo ea gadua-du, “Imó taubana re.” rambi aita rouvie.
GAL 2:17 Avotago, námane emboro Keriso da ifeguturia anava igiguturota, námanda natofo Jiusi enembo dumenimi námandu eghá regegasua mo, “Nímane Agho Darida emboro doa, namonde anda gitofo ari akokogo enembo aghago ea viteravore. Keriso nímane kukuvegetueta ari akokogo urota viteravore.” aghá regegadua mo, gaa bee ra, aĩ? Tefo, bee tefo re!
GAL 2:18 Tago, amó rekago Agho Darida emborova yari gaa rirota, Agho Darida ivata seibe dotutara-nu ambo-ambo asira mo, Agho Dari rekago amonu irurasueta, amó ari akokogo embó asire.
GAL 2:19 Amó ená Agho Dari kaifa ari jo inono irambi-gea, Agho Dari donu reiria, anami urieta, amó amburari aghago urere. Tago bakua! Aghá uria-da bee mo, God uno rouvia, amó unda jebuga bua, unda unonu asire.
GAL 2:20 Keriso ifatarava derurieta ambubutueta, amó beago amburari aghago ueta, Agho Darida ano andava sidara urie. Aghá-gea, amó oreki jo anda anomi jebuga irambi re. Keriso anda neno rova vitia-da anomi jebuga vitere. God da Mendi amó neno rururota, unda jebuga ututuria-nu gaabee urota, unda anomi jebuga vitere.
GAL 2:21 Aghá-gea, amó jo God da kauta kaveveradu injigha ambi re. Anada bee mo, enembo avona Agho Darinu ambo-ambo asueta, God undú taubana gaa rasua mo, Iesu da ambubuturia-da bee tefo asue.
GAL 3:1 Nímane Galesia enembo nundubari tutufokoko re! Nímanda beforo munju avona righia dinunu uta? Iesu Keriso ifatarava daiyagha ambubuturia-nu, nímandu isuri ea goghó egegutata, nímane dano niningigutaravore.
GAL 3:2 Atá, amó gaga dabako nímandava ningaita uno rore. Nímane mo, Agho Darinu ambo-ambo ea, God da Asisi bubugutara, aĩ, God da Gaga Taubananu niningigea, gaabee egegea, God da Asisi bubugutara?
GAL 3:3 Nímanda nundubari daiyagha tutufokoko ro? Sei nímanda jebuga rekanu God da Asisimi utata siroruta. Amindu mania nendufako nímanda anomi egegata!
GAL 3:4 Nímandava donu sirorutata itatama egegutara-nu nundubadi rere! Donu nímandava siroruta-da bee, aná vitia, aĩ?
GAL 3:5 God nímandu Asisi Kakara utua, nímanda rorova ari-ivata dibe eini be eini eaveta siroreta rouvie. Jo Agho Dari kaifa eta urera-du aghá ambi re. Tefo, nímane God da Gaga Taubana niningigea, gaabee egegeta rosora-du, umó aghá eta rouvie.
GAL 3:6 Abraham nu nunundubea gigigadi rere! God da bukava unda gaga eghá gefirieta vitie, “Umó God gaabee uria-du, God na undú ‘embó taubana, dinunu tefo’ ririe.”
GAL 3:7 Avore, nímane enanu gia tanana egege! Enembo avona Abraham da uria aghagonu God gaabee eta rousua, númane Abraham da sasingu bee ea vitie.
GAL 3:8 Jiusi enemboda gitofo ambova God gaabee egegota, unona “Númane taubana re.” radua-nu nundubuturota, umó ririeta, unda bukava gefirie. Kotú aghá aita simbugea, umó unda bukava gaga taubana eini Abraham du eghá ririe, “Inda mambu bee mane ambova siroraita rousua-va, God da ea simbugari endava enembo nanjogodava siroraita rouvie.” ririe.
GAL 3:9 Avore, Abraham umó God gaabee uria-du, God na umó ea simbuguturie. Dabako aghagonu enembo avona God gaabee egegadua-nu, unona númane ea simbugaita rouvie.
GAL 3:10 Enembo avona God dava bubaita rirota, Jiusi enemboda Agho Darinu ambo-ambo egegadua mo, númane God da simboroda tuva iririgaita rousue. Anada bee mo, God da bukava eghá gefirie, “Enembo avona fefera inono God da bukava Agho Dari nanjogo gembari vitia jo ambo-ambo egegambi adua, númane God da simboroda tuva iririgaita rousue.”
GAL 3:11 Avore, isaghava rei-irugutua mo, enembo eini avona Jiusi enemboda Agho Dari ambo-ambo adua, God na “Imó taubana re.” jo rambi aita rouvie. Anada bee mo, God da bukava eghá gefirie, “God enembo gia, númandu ‘taubana’ radua mo, jo númanda ari taubana eta rousua-du rambi aita rouvie. Númane umó gaabee uaveta gita rouvia-du jebuga tumanadu irari utota bubugaita rousue.”
GAL 3:12 Nímane reisi-geroravore, Agho Darida ruru jo gaabee arigha inono irambi re. Amindu God da bukava eghá reirie, “Enembo avona God da Agho Dari nanjogo eini jo kasovigambi adua-mi, jebuga iririgaita rousue.”
GAL 3:13 Tago, Agho Darimi namonde andú bouvu ututua-du rea, Keriso na namonde anda kambesi bua, aná bouvu unona rururie. Anadu, God da gaga bukava eghá reirie, “Enembo avonu data amburota, ika itiva gerigadua, umó God da simboroda bouvu reta baita rouvie.”
GAL 3:14 Atá, Iesu Keriso anada bouvu bua ambubuturia-da bee mo, God da ea simbugari Abraham dava utaita be gajituria-nu námane Jiusi enemboda gitofo kotú námane Jiusi enembode Keriso gaabee egeguturota, unda amburarida anomi bubugari-du aghá urie. Aná ea simbugari rera, amo unda Asisi Kakaradu rere.
GAL 3:15 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda jebuga nundubuturota, beforo isagha ari gaga eghá raita rore. Enembo ungaghami be gajari eini itota jiradua mo, enembo eini avona jo bejambi aita rouvie. Kotú etova gaga dumeni jo itota terambi aita rouvie. Oreki aghá vitie.
GAL 3:16 Avore, God unda be gajari Abraham dava kotú unda mambube dava urie. God da Bukava jo “mambube mane” rambi re, mambube dabakodu ririe. Keriso nu nundubuturota ririe.
GAL 3:17 Amó donu nundubuturota rera, aná evere: God ungá Abraham gha gaga simbugea, kaifa egegaita tofo-tofo be anogha gajiturie. Amindu, ghaeko 430 seriguturia-da ambova, Agho Dari ututuria-mi, ungá unda be gajari gaga jo seghari inono irambi re.
GAL 3:18 Gaa bee re, Abraham Agho Dari kaifa urota, God da vesa basua mo, God da be gajarida ano tefo aghago asue. Tago, jo aghago irambi re. God Abraham du neno mema ea, unda vesa utaita be gajituria-nu nundubea, tefo ututurieta, Abraham rururie.
GAL 3:19 Avore, Agho Darimi buro donu ari-du ututuria-da bee evere: Agho Darimi ari-bari akokogo ata tukú ari-du ututurie. Aghá uta furueta, God Abraham da mambu bee utaita be gajituria, aná siroruturie. Tago, aná Agho Dari, God na aneradava ututurieta bua, Moses dava ututurieta, Moses na roro-kangoro aghago ea, námane Jiusi enemboda mambube manedava ututurie.
GAL 3:20 Avotago, be gajituria feferava, God dabako unona vesa utaita be gajiturie, roro-kangoro ari katoda buro eini tefo re.
GAL 3:21 Agho Darimi God da be gajarigha órogo-órogo urota vitia, aĩ tefo? Tefo re. God na jebuga barida agho dari utasua mo, enembo ambo-ambo egeguturota, God na númane gia, “Nímane taubana re.” rasue.
GAL 3:22 Tago, Agho Darimi jebuga utari jo inono irambi re. Amindu endava enembo dano ari-bari akokogomi bundia vitie. Tago, enembo avona Iesu Keriso nu nundubuturota, gaabee egegadua-dava, God unda utaita be gajituria vesanu utaita rouvie.
GAL 3:23 Avore, Iesu furá bubambi-da dibeva, kotú enembo Iesu gaabee ari fefera bubambi-da dibeva, Moses da Agho Dari ututuria-mi namonde amó eto-bato dibura enembo bua, dibura kambo rova gajea kaifa eta rouvia aghago ueta, fefera buburituria-da ambova God na Iesu gaabee arida emboro enembodava iruguturie.
GAL 3:24 Avore, sei namonde amó Agho Darida tuva irieta, Iesu furia buburiturie. Iesu furia-da bee mo, namonde amó umonu gaabee urota, God na gia, namonde andú “Taubana re.” rari-du rea, furie.
GAL 3:25 Iesu gaabee ari fefera isagha uria-du, oreki namonde amó Agho Darida tuva irambi re.
GAL 3:26 Avore, nímanda gaabee arimi, námane Jiusi enembode, námanda gitofode dano God da sasingu egegea, Iesu Keriso de dano takembea viteravore.
GAL 3:27 Anada bee mo, nímane Keriso da ragarova bafutaito egeguturera-mi, nímane Keriso de takembea, Iesu Keriso go egegea viteravore.
GAL 3:28 Amindu, imó Jiusi embó ra, aĩ, Jiusi embóda gitofo ra, aná mania nundubata! Imó sabua* ra, aĩ, kotofu ra, aná mania nundubata! Imó evetu ra, aĩ embó ra, aná mania nundubata! Nímane dano Iesu Keriso de takembea dabako ea viteravore.
GAL 3:29 Anada bee mo, nímane Keriso da tofo ea iririgadora mo, nímane Abraham da mambube mane ea, God da vesa Abraham unda mambube manedava utaita be gajituria-nu, bubugaita rosoravore.
GAL 4:1 Kotú, anda gaga sei retora-da mendóva, amó eghá rere. Embó eini amburadua, unda mendi ijokomi numamoda eini-eini dano bata, unda tofo aita rouvie. Avotago, enembomi umó kaifa eta rousua-da anoda tuva iraita rouvie, sabua aghago re.
GAL 4:2 Kotú, umó jo baria, embó bee ambi iradua feferava, enembo dumenimi umode, unda eini-einide kaifa urota iraita rousue. Tago, numamoda gateguturia fefera bubadua mo, unda kaifa kakato umó doa serigaita rousue.
GAL 4:3 Dabako aghagonu, namonde anda gaabee ari jo sirorambi-da dibe kena, namonde amó beago, uutuva endava vitia taimuda babarigarida sabua ea vitirere.
GAL 4:4 Tago ambova, God da gateguturia fefera furia buburiturieta, umó unda Mendi tofonu ninenguturieta furia, endava evetuda urova mendi sirorea, Jiusi enemboda Agho Darida tuva vitirie.
GAL 4:5 Aghá uria-da bee mo, umó enembo avona Agho Darimi bunditurieta vitiria-nu sonembota, God da sasingu egegari-du rea, aghá urie.
GAL 4:6 Avore, God na nímane unda sasingu ea vitera, ananu irugota gigigadi rea, unda mendida Asisi ninenguturieta furia, namonde anda neno rova terua irirota, unona reaveta namonde benunu urota mo, “Anda Afa” regegeta rosore.
GAL 4:7 Aghá-gea, nímane jo sabua irambi re-tago, unda sasingu re. Nímane unda sasingu egegutara-du, God na unda sasinguda vesa donu utaita simbuguturia-nu utota bubugaita rosoravore.
GAL 4:8 Nímanda irari sei mo, nímane God jo gia tanana egegambi irirota, taimu mane jo God bee irambi-dava sabua* egegeta rosaravore.
GAL 4:9 Oreki nímane God gia tanana ea viteravore. O rasire, God nímane gia tanana ea vitie. Avotago, bee dodu, nímane God du ambo fotea, rekago kaverea ya, uutuva endava vitia taimuda babarigarida sabua egegaita uno roso? Aná taimuda babarigarida ano kotú sonemba eini tefo re.
GAL 4:10 Nímane aghá egeguturota, tafaroro ari fefera dibe eini, marabe dumeni, oya kotú ghaeko dumeni airo kasava kaifa urota, ambo-ambo egegeta rosoravore.
GAL 4:11 Atá, amó nímandava donu siroraita rouvia-nu nundubuturota, oru rore. Rourogo, anda buro nanjogo nímandu utara-da bee sirorambi auve-degea rere.
GAL 4:12 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane anda eta rora, aghagonu egegadi benunu rore. Nímane sei jo námane Jiusi enemboda Agho Darida tuva irambi re. Amó neno kaverea, Iesu gaabee urera-mi Agho Darida tuvareta bubua nímane aghago urere. Amindu aghago iririgadi rere. Avotago, amó tutuno ea, nímandava minono ritara aghade, nímane andava mema eini jo utambi re. Mania oreki ututugata!
GAL 4:13 Atá, nímane reisi-geroravore. Tutunova amó angera nímandava irirota, kae bua jiria-du, God da Gaga Taubana nímandava minono ritare.
GAL 4:14 Avotago, anda kae rurara, aná nímandava bouvu eini aghago siroruta. Tago, nímane anadu rea, amó injigha egegambi, kotú kuvia gegha regegambi re. Nímane amó eto-bato God da anera eini, o Iesu Keriso aghago rururota, ghaito teno fufugegutaravore.
GAL 4:15 Atá, oreki mo, daiyagha etueta, andú gangoro urota ghaito teno fufugegutara-da gangoro sidara etu? Anda nímane gia tanana rora, aná eghá re. Nímane andú gangoro egegutara aghade, amó sonembaita rea, eini-eini righia jirambi egegasiravore.
GAL 4:16 Tago oreki mo, nímandu gaa beenu ritara-du, amó gitofo aghago reisi-nundubutora, aĩ?
GAL 4:17 Enembo dumeni iiava, amó injigha urota, númanenu gaabee egegadi, faghighi egegeta rousue. Tago, aná nundubari jo taubana irambi re.
GAL 4:18 Avore, amó namonde iradora, o amó airo iradora mo, nímane buro taubana o nundubari taubana egegaita rea, faghighi egegasira-du, amó gangoro asire.
GAL 4:19 Tago, anda sasingu, amó nimandu rea, eto-bato aya manemi soká fumbaita urota, mema itatama eta rousua aghagonu, mema itatama rore. Anda mema aghá itatama uta irurota, Keriso da nundubaride iraride aghago nímandava sirorota, gaita uno rore.
GAL 4:20 Nímane donu eta rosora-du mana-mana urota vitere. Amindu, anda uno mo, amó daiyagha yasira avo namonde danode irirota, anda nundubari gembera-nu be roboghomi rasueta niningigasiravore.
GAL 4:21 Amó nímane avona Agho Darida tuva irirota, ambo-ambo egegaita uno rosora enembodu uriga roreta, regege ningore! Ená gaga Agho Dari rova gefirieta vitia-nu ningita rosora, aĩ tefo?
GAL 4:22 Eghá gembari vitie: Abraham da sasingu vivide ungagha siroruturie. Eini unda sabua* evetu ragaro Hagar na fufirie. Kotú eini mo unda ruru evetu ragaro Sara na fufirie.
GAL 4:23 Unda sabua evetuda fufiria mendi, aná tamoda unonu urieta, siroruturie. Atá, unda ruru evetuda fufiria mendi, aná God na Abraham du be gajituria-da anomi siroruturie.
GAL 4:24 Ananu beforo isagha ari-du rei-rurore. Evevetu ungagha retora, aná emboro* ungagha aghago re. Emboro eini, dafaru Sainai anava ifeguturia, rera, aná Abraham da sabua evetu Hagar du rere. Unda sasingu beago, umongo sabua sirorea vitie. Ená dafaru ragaro Sainai rera, aná frovensi ragaro Arebia da rova vitie. Atá, amó kasia dafaru Sainai nu rei-rurora-da bee mo, Jiusi enemboda bogu naa jojabe Jerusalem nu nundubuturota rere. Oreki Jerusalem da rova Jiusi enembo nanjogo, Agho Darida anomi bundetueta, númane sabua aghago ea vitie.
GAL 4:26 Atá, namonde amó gaabee ari kakatoda aya Sara mo, umó inono Jerusalem reka uutuvareta vorefuraita rouvia aghago, aná umó re. Umó jo sabua irambi re. Kotú unda sasingu beago jo sabua irambi re.
GAL 4:27 Anada bee mo, God da Gagava undú eghá gefirieta vitie. “Imó evetu avona eero iradora, gangoro ege! Imó soká fumbarida mema itatama ambi vitera, aná gangorogha sirivo sata ege! Anada bee mo, evetu baiturami mendi sasingu oruaruabe baita rouvie. Atá, vai ea, embógha vitia evetuda sasingu jo oruabe ambi aita rouvie.”
GAL 4:28 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, God na Abraham du be gajea, undú mendi ragaro Aisak ututuria aghagonu, God na be gajituria-du namonde amó gaabee ari kakato beago, unda sasingu ea vitere.
GAL 4:29 Aghade, sabua evetuda mendi tamoda unova siroruturia-mi erea, ruru evetuda mendi Asisida anomi siroruturia-dava, bouvu kotú mema fakarabe ututa urie. Kotú oreki beago, Jiusi enembo Agho Darida anomi bunditurieta vitia-mi, namonde amó gaabee ari kakatodava bouvu kotú mema ututa rousue.
GAL 4:30 Avotago, God da Gaga gefirieta vitia-va, dodu reiria, aná evere: “Ana sabua evetu unda mendigha tuve, serigoe! Anada bee mo, sabua evetuda mendi jo ruru evetuda mendigha numamoda gugua-ghayafa vesa ea bambi aita rousue.”
GAL 4:31 Aghá-gea, anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde amó jo sabua evetuda sasingu irambi re. Namonde amó ruru evetuda sasingu ea vitere.
GAL 5:1 Avore, namonde amó oreki vuregea vitere. Sei namonde amó Agho Darida anomi bunditurieta, Keriso na vureguturieta, namonde vuregea vitere. Amindu rea, rourogo rekago kaverea ya, irari seinu ambo-ambo egegara-degea, ano ea jijiregadi rere.
GAL 5:2 Atá, amó Pol, anona nímandu eghá rereta niningige! Nímane Agho Dari ambo-ambo egegaita rea, nímanda vii mendó andoro divegadora, Keriso da amburarimi nímane jo itoko sonembambi aita rouvie.
GAL 5:3 Amó rekago ininigha eghá rere: Enembo avona aghá adua, umó Agho Darida mendó eini kosovigadua mo, God da dibeva dara aita rouvie.
GAL 5:4 Atá, nímane avona, God na indú “Taubana” rari-du rea, Agho Dari nu ambo-ambo ea gigigaita buro eta rora, imó aghá urota, seibe Keriso doa, airo viteravore. God da sonemba kasovigea, jo bambi aita rosoravore.
GAL 5:5 Atá, námane Keriso gaabee eta rosora enembomi, God námandu “Imó taubana” rirota, jebuga utari-du kaifa gigita urota vitere. God da Asisimi námanda gaabee ari sonembutueta, námane aghá egeguturota vitere.
GAL 5:6 Reisi-geroravore, Iesu Keriso de takembea, unda natofo irirota, vii mendó andoro divegadora aĩ, jo divegambi adora-nu God jo nundubambi aita rouvie. God unda uno mo, namonde amó Keriso nu gaabee egeguturota, mino-mino neno rururota, iririgaitare.
GAL 5:7 Tutunova, nímane ari-bari taubana egeguturota, Keriso nu gaabee egeguturota, ari-bari taubana egeguta fufugutureravore. Avotago, enembo dumeni fufuguta-mi, nímandu gaga eini rirota buregutata, nímane gaa beenu ningari dodogutaravore.
GAL 5:8 Avotago anda gariva, aná jo God nímane ghogho riria-mi, aghá ambi re.
GAL 5:9 Kotú, anda gariva aná eghá re. Eto-bato uvu oka uvá ga bejeaveta, firí dano sembago eta rouvia aghagonu, gaga sembago itoko siroradua, anami enembo nanjogodava ya, fafate ata, ananu gaabee aita rousue. Aghajora, nímandava aghá siroruta-jogo.
GAL 5:10 Avotago, nímane namonde dano Jojabeede takembea vitera-du, amó rei-nundubutore. Nímane jo anda donu retora-nu doa, enembo einida gaga gaabee egegambi aita rosoravore. Kotú, enembo avona nímane kukuvieta nímane mana-mana rosora, fefera ambova God na unda mino sembagonu utota, itatama aita rouvie.
GAL 5:11 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, enembo dumeni anda ragarova gavera eghá regegeta rousue. “Pol beago, nímanda vii mendó andoro divegari-du reirie.” Tefo bee tefo re, aná gavera re. Amó aghá rasira mo, kuvirari kakato retora-mi andú mema jo utambi egegasue. Tago, jebuga barida emboro Keriso da amburarimi enembo ifegea vitia-nu minono reta rora ningia, injigha egeguturota, andú bouvu kotú mema fakara bee ututa rousue.
GAL 5:12 Avore, anda uno evere. Avona eaveta, nímane mana-mana egegeta rosora enembodu rere. Númane, nímanda vii mendó andoro divegari-du rirota, nendufa vikokomi ga mema tafirota serigasua, aná avore.
GAL 5:13 Tago, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó nímandu eghá rere. Nímane sei Agho Darida tuva vitirera-nu doa, undava ya bubari-du rirota, God nímane aghi ea vureguturie. Tago, mania, namonde amó vuregea vitera-nu nundubuturota, tamo firída unonu ambo-ambo egegata! Tefo, nímane mino-mino sonembuturota, neno rururota, iririgadi rere.
GAL 5:14 Anada bee mo, Agho Darida mendó ijoijokoko dano ená gagami otoo ea vitie: “Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!”
GAL 5:15 Avore, nímanda irari kaifa ea goghó urota, mino-mino neno rururota iririgadi rere! Rourogo tofo-tofo besiga urota, nenukako dea sirivo ara-degea rirota, nino okada irarigo doa, enemboda irarinu iririgadi rere.
GAL 5:16 Amindu amó nímandu eghá rere. Do-gea, Asisi Kakarami nímane unumbea bua, emboro taubanava itota, tamoda unonu jo ambo-ambo egegambi aita rosoravore.
GAL 5:17 Tamo firída unode, Asisi Kakarada unode bua, danode takembari aghago inono irambi re. Anada bee mo, tamo firída uno aná Asisi Kakarada gitofo re. Aghá-gea, aná uno ungaghami nímanda neno rova vesó-vesó uaveta, nímane ari taubana donu uno ari, aná jo ambi eta rosoravore.
GAL 5:18 Avotago, Asisi Kakarami imó kofiri adua, nímane jo Agho Darida tuva irambi re.
GAL 5:19 Atá, tamo firída uno retora, aná namonde isaghava gita rosore. Aghá eta rousua enembo, númane viro kombo bagia urota, meka ambi, kokomanada evevetu o embobode viro kombo kasava eta rousua-mi tamode asiside bebeta eta rousue.
GAL 5:20 Aghá urota, númane ingomi uubu ari god mane, kotú taimu manenu gaabee egeguturota, simboro urota, kae righita rousue. Aghá eta rousua enembo, mino-mino gitofo ea, besiga urota gategea airo-airo irita rousue. Irirota, kokomanada bingá ningia, mandudu urota, deriva egegeta rousue. Númane jinanga urota,
GAL 5:21 kokomanada eini-einidu muu undia, kotú uvu fakara undiaveta, beforo biruru eaveta, ari-bari akokogo dumeni egegeta rousue. Kotú, ari akokogo aghago mane oruabe númanena egegeta rousue. Amindu, amó sei nímandu nghaĩ ititurera, aghagonu rekago rere. Aghá egegeta rousua enembo jo ya, God da natofo* kaifa ari kambesiva terambi aita rousue.
GAL 5:22 Avotago, Asisi Kakarami enemboda neno rova buro adua mo, aná enembodava neno bari, gangoro ari, siriri ari, durumugari, kauta kavevera ari siroreta rouvie. Aghade, enembo aghago mane ari-bari taubana urota, númanda be gajari dano kaifa eta rousue. Númane durumuguturota, númanda tamo firída uno buregari inono re. Ari-bari eghago mane irugetora-nu, agho dari einimi jo buregambi aita rouvie.
GAL 5:24 Enembo avona Iesu Kerisoda natofo ea vitia, seibe númanda tamo firída uno kotú nundubari akokogo, eto-bato Iesu ifatarava derurieta ambubuturia aghagonu ea, bureguturieta sidara urie.
GAL 5:25 Avore, Asisi Kakarami ririeta, namonde amó jejebuguturere-gea, unona kofiri ririkurota ambo-ambo egegadora, aná taubana re.
GAL 5:26 Aghá urota, jo tofo namonde anda ragaro righota erari-du rea, kokomana dumenidu mandudu urota, vesó-vesó egegambi asire!
GAL 6:1 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímanda rorova enembo avona ari akuago eini urota gigigadora mo, nímanda rorova God da Asisida gaga ningia, ambo-ambo eta rosora enembo einimi undú gaga roboghami rirota, emboro taubananu iruge, gae! Avotago, imó beago, emboro dabako aghagova yara-degea, indufa kaifa adi rere.
GAL 6:2 Nímanda bouvu mino-mino fufumbugadi-du rere. Aghá egegutu-gea, Keriso namonde amó donu ari-du riria-da bee siroraita rouvie.
GAL 6:3 Atá, embó avona undufako raga rirota, “Amó embó jojabe re.” radua, aná umó undufako kuviraita rouvie.
GAL 6:4 Nímane daba-daba nímanda irari nendufako irurea, taubana gigigadora mo, nendufako nímanda donu egegeta rosora-du neno roomi gangoro egege! Atá, komana einida irari mania gia, inda irarigha inono ata!
GAL 6:5 Anada bee mo, Afa namonde amó daba-dabadava buro donu egegasira-nu vesa urie.
GAL 6:6 Kotú, irugari kato einimi enembo avodava Keriso ambo-ambo arida emboro irugadua mo, númandava eini-eini taubana iradua-nu númanda irugari katode vesa egegoe!
GAL 6:7 Mania nendufa kukuvegata! Avona jo God kuvirari inono irambi re. Imó vee donu govadora, anada bee dabako aghagonu sirorota baita roravore.
GAL 6:8 Eto-bato enembomi aayova undarida vee goveaveta vitiaveta buta rousua aghagonu, imó enda tamo firída unonu adora, fefera ambova imó amburarinu tambua baita roravore. O imó God da Asisi Kakarami sonembuturota, unda unonu ambo-ambo adora, unona indú jebuga tumanadu irarinu utota baita roravore.
GAL 6:9 Aghá-gea, namonde amó jo ari taubana uta ya, rorova injigha egegambi asire. Anada bee mo, namonde amó ari taubananu urota iririgadora, fefera ambova aná ari-bari taubanada bee sirorota, namonde amó bubugaita rosore.
GAL 6:10 Amindu rea, namonde amó irirota, enembo sonembarida goroto tambadora mo, namonde amó enembo sonembuturota, númandu ari-bari taubana egegore! Avotago, gogorego mo, namonde anda kokomana gaabee ari kakatonu sonembore!
GAL 6:11 Amó ambo gajari gaga, tofo anda ingomi ove jojabebeimi rei-gefereta. Yata bua gigige!
GAL 6:12 Jebuga barida emboro dabako Keriso da ifatarava ambubuturia-mi, ifegea vitia-nu ningari injigha rousua Jiusi enembomi rourogo númandu, bouvu kotú mema fakara bee utota itatama egegara-degea rea, nímanda rorova vitia nonida enembo dumenimi vii mendó andoro divegadi reta rousue. Jiusi enembomi númandu raga regegari-du aghá reta rousue.
GAL 6:13 Avore, aná vii mendó andoro diveguturia enembo retora, númane beago Agho Dari dano jo kaifa ea goghó ambi eta rousue. Atá, nímane vii mendó andoro divegari-du uno rousua-da bee mo, nímane númanda gaga ningia ambo-ambo egegota-gea, nendufako raga regegasue.
GAL 6:14 Tago, anona Jojabee Iesu Keriso ifatarava ambubuturota, namonde anda jebuga rururia-du raga raita rore. Anada bee mo, Iesu ifatarava ambubuturia aghagonu, amó beago, eto-bato enembo ambubuturota, endada iraride tamo firída unode dota rouvia aghagonu, endada irari kotú tamo firída uno andava sidara urie.
GAL 6:15 Atá, gigige! Namonde amó vii mendó andoro divegadora, o jo divegambi adora, God jo anadu rea, namonde amó irurambi aita rouvie. Avotago, namonde amó, neno kaverea, Keriso de dano takembea, irari reka bua, unda natofoda rova terua vitera, aĩ tefo? Amindu uriga aita rouvie.
GAL 6:16 Avore, enembo avona oreki enembo retora aghagonu eta rousua-dava God unda siriri aride kauta kavevera aride utari-du rere, númandava kotú God unda natofo nanjogodava! Yata bua gigige!
GAL 6:17 Avore, anda gaga ambo gajariva eghá rere. Anda tamova bubugha vitia-mi rei-irugutua mo, amó Iesu da sabua* buro kato ea vitere. Aghá-gea, rekago andava mema mania ututugata!
GAL 6:18 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda Jojabee Iesu Keriso da sonemba, nímane nanjogodava iroe! Ai gaa bee re! Avore, anda gaga tano evere. Amó Pol re.
EPH 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó Pol re. Iesu Keriso da aghi kato ari-du rea, God unda unomi amó gateguturie. Nímane God da natofo avo Efesus naava Iesu Keriso de takembea, unda natofo ea jiria goghó urota vitera-du ená ingiso rei-gefereta. Yata bua gigige!
EPH 1:2 Avore, namonde anda Afa God de, Jojabee Iesu Keriso deda sonembade siriride utota bubuge!
EPH 1:3 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da Afadu raga regegore! Anada bee mo, namonde amó Keriso de dano vitera-du, God namonde anda asisi ea simbuguturota, uutuda vesa dano namonde andú ututurie.
EPH 1:4 Ananu utaita nundubuturota, uutu endagha jo rata sirorambi irirota, umó sei namonde amó unda tofo ari-du rea, gateguturie. Namonde anda ari-bari akokogo Keriso da tatangumi seghea fugota, umode dano takembea, unda natofo kakarago kotú taubana ea, unda dibeva jirari-du rea, God namonde amó gateguturie. Umó namonde amó neno buta rouvia-du, namonde amó daiyagha ea, Iesu Keriso da anomi unda sasingu asira-nu nundubea, aghá urie.
EPH 1:6 God, unda Mendi neno bua goghó eta rouvia-nu, namonde andú tefo vesa ututurie. Jo namonde anona ari taubana ata-gea utambi re. Amindu, namonde God da sonemba jojabe ututurieta bubuguturera-du, undú raga rirota, unda ragaro righota eroe!
EPH 1:7 God unda neno nundubarimi unda sonemba jojabe namonde andava ututurie. Aghá rera-da bee mo, namonde anda ari-bari akokogo Keriso da tatangumi mino urieta, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia, dotuturieta, namonde amó jejebuguturere.
EPH 1:9 God, umó Keriso da anomi donu ambova aita nundubuturia-nu, seibe kivu ea, irieta, fefera furieta, namonde andú iruguturieta tanana egeguturere.
EPH 1:10 God da donu nundubea kivu uria, aná evere: unda riria fefera furá bubadua mo, eini-eini uutuva kotú endava dano bua utota, Keriso na kaifa urota iraita rouvie.
EPH 1:11 Eini-eini dano God da rari ningari-gea, unona donu radua, anada bee siroraita rouvie. Kotú unona radua, sidara aita rouvie. Umó seibe donu nundubea, uno uria-nu urota, namonde amó bua, Keriso de dano takembea, tofo unda natofo egegari-du rea, namonde amó gateguturie.
EPH 1:12 Amindu, námane Israel enembo avona tutunova Keriso gaabee egeguturera-mi God da durogha gerurota, undú raga rirota iririgore!
EPH 1:13 Nímane aná námanda gitofo re. Tago, dabako aghago nímandava siroruturie. God da Gaga beenu niningigea, anami jebuga tumanadu nímandava siroruturieta bua, nímane Keriso gaabee egeguturota, unda tofo ea viteravore. Unda tofo egegari-du rea, God na saro urota, unda Asisi Kakara utaita bee gajituria-nu, ututurieta, rurureravore.
EPH 1:14 God namonde amó saro urota, unda Asisi Kakara ututurieta, namonde anda neno rova vitia-nu gia, eghá tanana eta rosore. Afada riria fefera bubota, namonde amó God da tofo ea vitera enembodu, unda jebugada bee isagha ata-gea, God da donu utaita, kotú aita riria-da beenu utota, namonde amó bubugaita rosore. Amindu namonde God da sonemba joja-tofodu raga regegore!
EPH 1:15 God nímandava donu urieta, nímane namonde anda Jojabee Iesu gaabee ea vitera, kotú nímane unda natofo dano neno buta rosora-da gaga niningara-du, amó tumanadu nímandu benunu urota, God dava “aiye” reta rore.
EPH 1:17 Kotú namonde anda Jojabee Iesu Keriso da God duroghagha na unda Asisi utota bua, Asisida anomi nímane neno nundubuturota, God gia tanana ea goghó egegadi rea, undava benunu eta rore.
EPH 1:18 Kotú eini mo, nímanda neno roo ifegota, God da unana gigiguturota, nímane donu kaifa gigita egegadi ghogho riria-da bee tanana egegadi rirota, benunu eta rore. Aná unda ea simbugari esiko-esiko namonde andú utaita be gajituria-du rere.
EPH 1:19 Aghade, unda ano namonde amó gaabee ari enemboda neno rova vitia-da joja beago, tanana egegadi benunu urota vitere. Ená ano rera, dabako anami unona Keriso amburarivareta ririkurieta jebugea unda ingo bee kena asumbea vitie.
EPH 1:21 Keriso anava asumbea vitia mo, uutuva kokotofu nanjogo, babarigari nanjogo, taimu kotú anera nanjogoda kotofukoda beforo righari umó re. Keriso da bingá beago, eini-eini irugetora-da bingáda iti bee itiva, oreki kotú tumanadu iraita rouvie.
EPH 1:22 Aghá urota, God eini-eini dano Keriso da eka tuva ititurota, ekaresia* beago, unda tuva ititurieta, umó eini-eini dano kotú ekaresia nanjogoda beforo righari ea vitie.
EPH 1:23 God da natofo aná eto-bato Keriso da tamo, kotú eka ingo aghago re. Keriso da tamo kotú uutu endade beago, unda jebugami beda ea, inono bee ea vitie.
EPH 2:1 Nímane sei ari-bari akokogo egeguturota, God jo nundubambi irieta, nímanda asisi, aná ambua vitirie.
EPH 2:2 Enembo tamo firída unonu egeguturota, ari-bari akokogo eta rousua aghagonu egegeta ureravore. Taimu enda etova vitia-da beforo righari Satan na reaveta, unda unonu egegeta ureravore. Satan rera, enembo avona God da uno ananu jo ambi eta rousua-da barirari, aná umó re.
EPH 2:3 Namonde amó dano sei ari dabako aghagonu urota, tamo firída uno kotú namonde anda nundubarida uno ananu egegeta urere. Amindu namonde amó God neno akuago rouvia-da bouvu ambova utota furadua-nu, aghá eta rosora enembode dano itatama egegasire.
EPH 2:4 Namonde anda ari-bari akokogo egegeta urera-mi, God da jebuga namonde andava gajiturie. Avotago, God kavevera katomi namonde amó neno bua goghó urie-gea, unona ririeta, namonde amó Keriso de dano amburarivareta jebugea erereguturere. God na nímandu neno mema urie-gea, tefo sonembuturieta, nímane jejebugutureravore.
EPH 2:6 Namonde amó Iesu Keriso de dano takembuturera-du, God na, Keriso de dano beforo ririkigari-du rea, namonde amó bua unda kambesi uutuva ititurieta vitere.
EPH 2:7 Unda aghá simbuguturia-da bee mo, namonde amó tumanadu uutuva irirota, God daiyagha namonde amó neno bua goghó uria ananu irugota, natofo jede dano ambova siroraita rousua-mi tanana egegari-du ririe. Unda neno bari rera, aná evere: umó namonde andú neno bua goghó urie-gea, ririeta, Iesu Keriso namonde andú rea furia ambubuturie.
EPH 2:8 Reisi-geroravore, nímane jo nímanda anomi jebugambi re. Nímandava taubana eini tefo re. Nímane gaabee egeguturera-du, God na nímandu mema ea sonembuturieta jejebugutureravore.
EPH 2:9 Namonde amó Keriso de dano vitere-tago, namonde andufako jo raga regegambi egegasire! Anada bee mo, namonde andufako namonde anda buroda anomi jo jebugambi re. Namonde amó God da anomi jejebuguturere.
EPH 2:10 Namonde amó Keriso de dano takembea ená endava jebuga irirota, ari-bari taubana ari-du rea, God na namonde amó uubu urie. Ená ari-bari taubana rera, namonde anona ari-du rea, umó atode anada emboro simbuguturie.
EPH 2:11 Nundubea goghó egege! Námane Jiusi enembo mo, God da tano irugaita reavegea, emboboda tamova vii mendó andoro tafugeta rosore. Nímane aghá ambi urera-du, námanda totofo dumenimi nímanda tamova “Nímane jo God da natofo irambi” gaa regegeta urie.
EPH 2:12 Fefera aghade, nímane jo Kerisoda natofo ambi-gea, God na námane Israel enembodu be anogha gajiturota, donu utaita riria-da bee mo, jo nímane bari katogo irambi vitireravore. Nímane God dava airo bee irirota, undava eini-eini taubana bubugasira-nu jo itoko kaifa gigita ambi vitireravore.
EPH 2:13 Sei nímane airobe vitireravore-tago, oreki Iesu Kerisoda ambubuturia-da tatangumi righieta etera, Keriso tambua danode takembea viteravore.
EPH 2:14 Anada bee mo, Keriso unona soriturieta, nímane namonde danode takembea siriri ea, natofo dabako urere. Namonde amó mino-mino gitofo egegeta urera-mi, namonde anda rorova eto-bato ghouka digharigo ea vitiria-nu Keriso unda amburarida anomi dea bejuturie.
EPH 2:15 Aghá uria-da bee mo, umó tofo unda amburarimi, namonde danode takembarida emboro, námane Jiusi enemboda Agho Darimi gajea vitiria-nu ifegaita rea, aná agho darida ano dea bejea emboro ifegea, námane Jiusi enembo, kotú nímane námanda gitofo bua takembea, dabako ea siriri egegari-du rea, aghá urie.
EPH 2:16 Keriso ifatarava ambubuturia-da anomi urieta, namonde amó gitofo rosurera doa, namonde amó natofo dabako egeguturere. Aghá urota, namonde amó enembo God de gitofo rosurera beago, unona urieta, namonde amó gitofo doa, God de siriri egeguturere.
EPH 2:17 Avore, Keriso furia, siriri arida gaga taubananu, nímane God dava airo jiriturera, kotú námane God dava utuvako vitirera enembodu minono ririe.
EPH 2:18 Námane Jiusi enembo re. Kotú nímane aná námanda gitofo re-tago, Keriso da amburarimi ifeguturieta, God da Asisi Kakara dabakomi eaveta, namonde amó emboro dabakova iiava, God Afadava bubuta rosore.
EPH 2:19 Aghá-gea, nímane God da natofoda rova terua, God da sasingu ea viteravore. Sei nímane námanda gitofo esega enembo aghago ea vitireravore. Tago, oreki nímane namonde dano God da tofo kotú unda natofo ea vitere.
EPH 2:20 Nímane reisi-geroravore, namonde amó eto-bato God da kambo kakara aghago re. God na Iesu Keriso unda kamboda roro tutumbudu bua reria simbuguturie. Anada ambova Iesu da ambo nimbide, kotú feroveta manenu bua, tutumbu etova oghoghodu ititurie. Gari dabako aghagonu, nímane beago, unda sasingu-gea, nímanenu bua, unda kambo ititurota vitie.
EPH 2:21 Iesu Keriso aná kamboda roro tutumbu re. Iesu umó namonde amó bua takembea, Jojabeedu Tafaroro Ari Kambo* kakara ititurota yavua, jojabe aita rouvie.
EPH 2:22 Nímane Keriso de dano takembea vitere-gea, unona nímane God da natofo nanjogode kamboda oghoghode bafude aghagonu bua, aná kambo retora-nu God unda Asisigha irari-du rei-simbugutue.
EPH 3:1 Amó Pol re. Nímane, aná námane Jiusi enemboda gitofo re-tago, amó nímandu rea, Iesu Keriso da buro urota, nímandava unda minono rieta, amó nandia bua, diburava ititurie. Nímanenu nundubuturota, amó God dava benunu urota vitere.
EPH 3:2 God nímandu neno mema urie-gea, amó nímane sonembari-du gateguturieta, unda aghi kato urere. Aghajora, anda aghá urera-da gaga seibe niningureravore.
EPH 3:3 God donu aita simbugea, kivu urieta vitiria-nu, andava iruguturieta gia, tanana urere. Amó amindu sei ená ingisova tufoko gembere.
EPH 3:4 Anda donu tufoko gembera-nu irugadora mo, God na Keriso da gaga dodu kivu uria-da bee anuka rei-gerora-nu gia, tanana egegaita rosoravore.
EPH 3:5 Keriso da Gaga, sei God na kivu ea, jo ifegota, enembo gia tanana ambi vitirie. Tago, God na ririeta, unda aghi kakatode feroveta kakarade oreki sirorea vitia-dava, unda Asisi kakarami ená gaga iruguturieta, númane gia tanana ea vitie.
EPH 3:6 God na Keriso da Gaga kivu uria, aná evere: oreki námane Jiusi enemboda gitofo beago, namonde dano God da Gaga Taubananu gaabee egeguturota, unda ea simbugari bubugaita rosore. God na unda natofo bua, danode ea, eto-bato tamo dabako aghago urieta vitie. Kotú eini mo, God na namonde andava Iesu Keriso da anomi donu utaita be gajituria-nu, utota namonde amó dano bubugaita rosore.
EPH 3:7 God na andú neno mema urie-gea, unda ano andava utua ririeta, amó ená Gaga Taubanada aghi kato eini ea vitere.
EPH 3:8 God da natofoda rova, amó aná embó ijoko, kotú bee tuva re. Avotago, God da sonemba andava ututurota, ená gaganu námane Jiusi enemboda gitofodava minono rari-du rea, amonu gateguturie. Gaga Taubana rera, aná evere: namonde amó unda natofo ea, Iesu Keriso da vesa eta rouvia-da ea simbugari esiko-esikonu bubugaita rosore.
EPH 3:9 Kotú namonde amó daiyagha Iesu da amburarimi jebuguturera-da gaga, God na ghaeko yafabe kivu eta urie. Aná gagada bee daiyagha siroraita rouvia-nu, God eini-eini nanjogo ririeta siroruturia-mi, amó gategea, enembodu minono rata niningigari-du ririe.
EPH 3:10 God da nundubari mo, oreki ená feferava Jiusi enembo númanda gitofode dano siriri ea, ekaresia* dabako ea vitia-nu, anerade númanda babarigaridemi gerurota, God da neno nundubari taubanada mendó mane nanjogonu gia tanana ea goghó egegasue.
EPH 3:11 Aná dano God na uutu enda sirorambi feferavareta nundubuturota uno uta furia-nu, fefera enava ririeta, namonde anda Jojabee Iesu Keriso donu uria-mi bee sirorea vitie.
EPH 3:12 Iesu gaabee urota, namonde amó Iesu de dano takembuturere. Amindu namonde amó jo oru ambi, tumo jará ea iiava, God dava terua, unda dibeva jireta rosore.
EPH 3:13 Aghá-gea, ená mema rei-tafera-du mania neno mana-mana urota, mema egegata! Nímane gangoro egegasiravore! Anada bee mo, amó nímane sonembaita rea, ená mema rei-tafere.
EPH 3:14 Amó nímane sonembaita rea, mema rei-tafera-nu nundubuturota, koubumi jengirea, God Afadava benunu eta rore.
EPH 3:15 Ená God Afa rera, umonu namonde amó enembo dano gaabee eta rosora-da Afa re. Namonde amó uutu endava dano benunu urota, umonu jamono gateta rosore.
EPH 3:16 God da duroghami, kotú ano jojabemi unda Asisi Kakara itota ya, nímandava ano ututurota, nímanda neno roomi itatama urota, ano egegadi rirota, nímandu benunu eta rore.
EPH 3:17 Kotú anda benunu eta rora mo, nímane daiyagha ea, gaabee egeguturota, Keriso na nímanda neno roo unda kambesidu bua, avo irota, nímane ano undava bua, unda neno barida rova iririgadi rere! Kotú eini mo, amó benunu eghá eta rore: nímane, God da natofode dano, neno roomi, God neno bua goghó urota, neno nundubea goghó ea, Keriso da neno bari anada joja, yafa, beragha, kotú kafuru daiyaghago ro gia tefo egegadi rere.
EPH 3:19 Unda neno barida joja jo tanana ari katogo irambi re. Tago, tefo ea gia tanana egegadi rere. Aghade, God na undufako vorea, nímandava asugota, nímanda neno roo unda anomi beda ari-du benunu urota vitere!
EPH 3:20 God namonde anda neno rova unda anomi buro eta rouvia-mi, donu ari-du kotú utari-du nundubasira, aná umó ari inono bee re. Kotú anada itiva ari beago, umó inono re.
EPH 3:21 Aghá-gea, namonde amó, unda ekaresia*, Iesu Keriso de takembea vitera-mi, undú tumanadu raga rirota iririgore, tano tefo bee tefo re! Ai, gaa bee re!
EPH 4:1 Jojabeeda buro ueta, amó nandia diburava ititurieta vitera-du ininigha ená gaga niningigadi rere. Nímane jo embó einimi ghogho rambi re. God na nímane aghi urieta, unda natofo ea viteravore. Amindu nímane aito fugari donu egegasira-nu nundubuturota, nímane ghogho riria feferava, donu egegari-du uno uria aghagonu egegadi rere.
EPH 4:2 Rourogo tofo indufa raga rareta! Mino-mino neno rururota, kokomanada dinunu nanjogo adua-du neno akuago areta! Durumugea, tofo-tofo sonembuturota, iririge!
EPH 4:3 Aghade, Asisi Kakara unda siriri ututa rouvia-mi neno dabako ea vitera-nu, kaifa ea goghó egegadi rere!
EPH 4:4 Namonde amó eto-bato Jojabeeda tamogo ea vitere. Unda tamo dabako re. Namonde amó dano unda Asisi dabakonu bubuguturere. Kotú nímane God na aghi urieta, Gaga dabako ananu gaabee ea, donu fefera ambova utaita riria-nu kaifa gigita urota viteravore.
EPH 4:5 Namonde anda Jojabee dabako re, umó dabakonu gaabee eta rosore, kotú umonde takembaita rea, aito fugari dabako, bafutaito arinu egegeta rosore.
EPH 4:6 Namonde anda God Afa dabako re. Enembo nanjogoda Jojabee, aná umó re. Kotú unona kambeside eini-eini nanjogode dano beda ea vitie.
EPH 4:7 Namonde amó dabako ea vitere-tago, Keriso da unomi namonde andava buro arida vesa jo dabako utambi, unda-unda ututurieta bubuguturere.
EPH 4:8 Amindu, God da Gagava sei donu gefiria, aná eghá reirie: umó kambesi iti bee itiva viviturota, unda gitofo nanjogo bundia bua viviturie. Vitaria, vesa unda enembodu ututurie.
EPH 4:9 Nundubea gigige! Gaga “Vitaria,” reiria-da bee mo, oreki irugota gia tanana egegaita rosoravore. Vitaria retora-da bee mo, Keriso sei ená endava vorefuria vitiriago, unda amburari feferava enda rova vovorurie. Enda rova vovoruria, kotú vitaria retora, aná embó dabako unona urie. Umó uutu endanu beda ari-du rea, vitaria uutuva iti bee itiva buburiturie.
EPH 4:11 Vesa utari kato rera, aná embó dabako anami ririeta, namonde anda kokomana dumeni tutuno ea, buro eta rousue. Dumeni unda aghi kakato eta rousue. Dumeni feroveta re. Dumeni enembo neno kaverari-du rirota, Iesu da Gaga Taubananu minono reta rousue. Kotú dumeni God da natofo tavo urota, nghaĩ itita rousue.
EPH 4:12 Unda ano ututa rouvia-da bee evere: God da natofo daiyagha mino-mino sonembuturota, unda tamo ano bari-du rirota, vesa ututa rouvie. Unda tamo rera, aná namonde amó re.
EPH 4:13 Kotú vesa ututa rouvia-da bee eini mo, namonde amó daiyagha neno dabako ea, aito fugari dabakomi God da Mendi gaabee ea, unda enembo durumugea neno roo simbugea vitia aghago egegari-du vesa ututurie. Aghá-gea, namonde amó eto-bato Keriso go egegore!
EPH 4:14 Aghá urota, namonde sasingu maneda irarigo jo ambi aita rosore. Sasingu maneda irarigo rera mo, númane gaga gaa bee o gavera, kotú gaga taubana o sembago ningia, gaa bee gaa rea, gaabee eta rousue. Amindu rourogo, enembomi nímane kukuvirota, gaga riradua-nu ningia, gaga bee gaa rirota, kasovigea dara egegara-degea rere.
EPH 4:15 Amindu namonde amó dinunu daufo doa, namonde ikoko mendi, ariri gharovu neno rururota, gaga bee nuenembo regegore, kotú ari-bari taubananu egegore! Aghá urota, namonde anda neno roode nundubaride aito fugaride dano simbugea, eto-bato namonde anda beforo righari Keriso go egegore!
EPH 4:16 Namonde amó unona kaifa urota-gea, namonde amó unda tamoda eka ingo, ghughuro kotú tamoda eini-eini dano aghagonu ano ea, danode buro ea goghó egegore! Aghá egeguturota, namonde amó neno mino-mino rururota, Keriso da tamo dano baria jojabe ea, buro ea goghó aita rouvie!
EPH 4:17 Rourogo mema itatama egegare-degea, Jojabeeda ragarova ininigha eghá rere. Mania, God oru ambi eta rousua enembo aghago urota, iririgata! Aghá eta rousua enembodava nundubari tefo re.
EPH 4:18 Anada bee mo, númane deriva egeguturia-du, númanda nundubari sidara urieta, bingoiva irirota, God da jebuga jo bambi airo vitie.
EPH 4:19 Númanda nundubari sidara uria-du, meka tefo, tamo firída uno kotú viro kombo nuenembo urota, tumanadu aghá egegaita uno eta rousue.
EPH 4:20 Tago, Keriso da Gaga minono rieta, nímanda tanana egeguturera mo, Keriso ambo-ambo ari, aná jo aghago irambi re.
EPH 4:21 Nímane Iesu da natofo egegutara-va, umó avouvi, kotú donu uria-da beenu irugutata ningia, tanana egegutaravore.
EPH 4:22 Amindu neno rova nundubari sei vita-nu, bee do, sidara ae! Anami kukuvieta, nímanda neno roo akuago ea vita.
EPH 4:23 Neno God dava ututu-gea, unona nundubari reka ututurota, nímanda neno rova beda ea iroe!
EPH 4:24 Eto-bato dighari-ombari sasari kosugea fugea reka bua asugeta rosora aghagonu, God na nímandu nundubari reka undago simbuguturia-nu bubuge! Ená nundubari reka rera-nu bua, God da natofo kakarago ea irirota, aito fugari taubana urota iririge!
EPH 4:25 Amindu, mino-mino gaa bee nuenembo regeguturota, rekago gavera mania regegata! Anada bee mo, namonde amó danode takembea, eto-bato Keriso da tamoda fafatu aghago ea vitere.
EPH 4:26 Neno sembago adora mo, mania doata, nímanda neno sembagomi kuvirota ari akuago egegata! Rourogo Satan du goroto utareta! Amindu neno sembago adora mo, mania neno sembagogha irota fefera vorauveta!
EPH 4:28 Nímanda gorotova enembo avona sei bagia eta uria, unda ari akuago doa, ingomi buro urota, undari-bari siroradua-nu bua, umó dirota, dumeni makasi enembo sonemboe!
EPH 4:29 Gaga sembago eini, mania regegata! Gaga taubana nuenembo regege! Gaga aghago mane nuenembo regege, niningigea, natofo jede sonemba anava bua, neno taubana urota, gangoro egegoe!
EPH 4:30 Fefera ambova God na nímane unumbea bua ya, kaifa aita rouvia-nu, gia tanana egegari-du rea, unda Asisi Kakara nímandava ututuria-mi saro urie. Amindu, mania Asisi Kakaradava mema ututugata!
EPH 4:31 Amindu, mania kindidi egegata! Mania nímanda neno sembago undurota baria, jojabe auveta! Mania órogo-órogo egegata! Mania unongu regegata! Mania komanadava mema utarida emboro tava ata!
EPH 4:32 Eghá egegadi rere! Eto-bato God na, Keriso donu uria nundubuturota, mema ea namonde anda ari akokogo nundubea gia dotuturia aghagonu, tofo-tofo mema ea, neno rururota, nímanda ari akokogo mino-mino nundubea gia dodoge!
EPH 5:1 Nímane God da neno buta rouvia sasingu re. Aghá-gea, nímane God da eta rouvia aghagonu egegadi rere!
EPH 5:2 Námane Jiusi enembo, sei vesa utaita rea, nino oka dea dungeaveta evirota, muno tututu uaveta fumbua, God gangoro eta urie. Keriso namonde andú neno bua furia, aná oka aghago ea, namonde andú ambubuturie. Unda uria aghagonu urota, namonde amó mino-mino neno rururota iririgore!
EPH 5:3 Nímane God da sasingu re. Amindu kombo yagera aride, dita faima aride kotú kokomanada gugua-ghayafa gia muu undaride jo itoko nímandava sirorambi asue!
EPH 5:4 Mania sasae gaa rirota, tefo-tafo ea, vii akada tamova gaga sembago regegata! Gaga taubana nuenembo regeguturota, God dava “aiye” rirota iririge!
EPH 5:5 Mania mana-mana egegata! Dita faima ari kakatode, kombo yagera ari kakatode, vii akada tamova gaga rari kakatode, kotú gugua-ghayafadu muu undidigari kakatode dano, jo God da enembo tumanadu kaifa eta rouvia kambesiva terota, Keriso, kotú God gha númane kaifa ambi aita rousue. (Gaa bee re: avona gugua-ghayafadu muu undadua, umó aná ingomi uubu ari god du tumogha baĩ ari kato eini aghago aita rouvie.)
EPH 5:6 Enembo furá, nímane kukuvirota, gaga bee tefo manenu radua mo, mania ningia gaabee egegata! Unda gaga ningambi enembodava, ambova God unda neno sembago irugota, itatama egegaita rousue.
EPH 5:7 Amindu, aghá eta rousua enembode mania danode takembea, uumo ririkurota, buro egegata!
EPH 5:8 Sei nendufa aghago egeguturota, bingoiva vitaravore. Tago, oreki nímane Jojabeeda natofo ea unanava viteravore. Amindu, bingoida irari doa, Jojabeeda unonu gia tanana ea, unana rova irirota, ari taubana urota iririge! Anada bee mo, unanada ari ambo-ambo egegadora-mi, ari-bari taubana urota, nímanda irari kakara ata, nímane gaa bee nuenembo rirota iririgaita rosoravore.
EPH 5:11 Enembo dumeni bingoida ari-bari eta rousua aghagonu, mania egegata, anava taubana eini tefo re! Nímane unanava irirota, nímanda irari taubananu irugutu-gea, aná retora enemboda ari-bari isagha ata, enembomi gigigoe!
EPH 5:12 Rourogo meka gigigareta, nímane enembo donu bingoiva irirota, kivumi donu eta rousua-da gaga eini, mania regegata!
EPH 5:13 Anada bee mo, namonde amó eini-eini donu bingoivareta bua, unanava itadora, unda tamo isagha ata gia, tanana aita rosore.
EPH 5:14 Kotú, unana niavo janimbadua mo, aná kambesiva eini-eini dano kaverea, unana aita rouvie. Namonde amó aghadu eghá reta rosore: Evo kato dibe fangea ere! Amburarivareta ere! Aghá ege-gea, Keriso da unana indava janimboe!
EPH 5:15 Durumugea, irari taubana nuenembo urota iririge! Rourogo nundubari tefo-tafo enemboda irarigo egegareta! Nímandava goroto niananu isagha adua, ari-bari taubana egegadi rere! Anada bee mo, orekida feferava dara akokogo oruabe rei-sirorutue.
EPH 5:17 Amindu, mania beforo sembago enembo aghago egegata! Jojabee Keriso da donu ari-du uno rouvia-nu, tava egege!
EPH 5:18 Mania uvu fakara oruabe undota, beforo biruru auveta! Anada bee mo, irari akuago goroto aghagova futa rouvie. Irari aghago mane dotuturota, benunu uu-gea, Asisi Kakarami neno roo beda ae!
EPH 5:19 Nímane mino-mino rea niningiguturota, God du raga rari daade, Asisi Kakarami nímandava utadua daa rekade didivurota, nímanda neno roomi daa didivurota, Jojabeedu raga rirota iririge!
EPH 5:20 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da ragarova, eini-eini dano, sembagode taubanadedu, God Afadava rifo inono “aiye” rirota iririge!
EPH 5:21 Keriso kakara egegeta rosora-du rere, mino-mino sabua* urota iririge!
EPH 5:22 Evevetu, nímandu eghá rere, nímane Jojabee kakara urota, unda gaga ningita rosora aghagonu, nimu mane beago kakara egeguturota, númanda gaga niningigadi rere.
EPH 5:23 Namonde amó Keriso da tamo re. Anada bee mo, namonde anda ari-bari akokogoda mino utua, umó ambua, ekaresiada* barirari ea vitie. Eto-bato aghagonu, embobo, nímane evevetuda barirari ea viteravore.
EPH 5:24 Ekaresia Kerisoda gaga ningia, unda uno eta rouvia aghagonu, evevetu numu manenda gaga donu rasua, ningia aghá egegasue.
EPH 5:25 Kotú, embobo nímandu eghá rere. Keriso, unda ekaresia neno bua, unda jebuga gitofoda ingova utua ambubuturia ananu nundubuturota, nímanda evevetu neno bubuge!
EPH 5:26 Nímane reisi-geroravore: eto-bato aririda totofomi unda vai ari feferava umonu ghogho eta rousua aghagonu, Keriso unda ekaresia datu ariri aghagonu baita rirota, uvude unda gagademi seghea simbuguturie. Unda ekaresia duroghagha, dinunu tefo, gari taubana dogo ea, kakarago ari-du, aghá urie.
EPH 5:28 Keriso da daiyagha eta rouvia aghagonu, embobo, nendufa nímanda tamo neno rururota, kaifa ea goghó eta rora aghagonu, nímanda evevetu neno rururota, kaifa ea goghó egege! Anada bee mo, avona unda evetu neno buta rouvia, umó aghá urota, undufa neno buta rouvie.
EPH 5:29 Aghá rera-da bee mo, namonde amó Keriso da tamo-gea, unona kaifa ea goghó eta rouvie. Aghagonu, namonde anda tamodu injigha jo ambi eta rosore-tago, namonde anda tamo unduturota, kaifa ea simbugea goghó eta rosore.
EPH 5:31 God da Gagava anadu eghá gembari vitie, “Aghadu rea, embó unda nue numamogha doa, ya evetugha takembea, ungá tamo dabako aita rousue.”
EPH 5:32 Ená gagada bee, aná kafuru bee, fakara bee re. Tago, anda nundubariva ená gaga mo, Keriso unda ekaresiadeda iraridu reirie.
EPH 5:33 Tago, embobo, ená gaga nímandu eghá rere: tofo nímanda tamo neno buta rosora aghagonu, nímanda evevetu neno bubugadi rere! Kotú, evevetu, nímanda embobo kakara egegadi rere!
EPH 6:1 Sasingu mane, ená gaga nímandu rereta niningige! Nímane Keriso de dano takembea, unda ragarova nie nimamoda gaga ningia, númanda radua aghago egegadi rere! Aghá adora, aná ari taubana re.
EPH 6:2 God da Agho Dari dano ingo ungagha iruguta vorefuradora, tutunova be gajari eini jo tambambi aita roravore. Tago, nue numamo verua ari agho dariva, imó sonembarida be gajari gaga vitie, aná evere: “Anona sonembota endava irari taubana numbotofo iraita rirota, nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo ege!”
EPH 6:4 Afa manedu eghá rere. Nímanda sasingu irugari taubana urota, kaifa egege! Mania sasingudava sembago ata-gea, númane neno sembago auveta! Nímanda sasingudu Jojabeeda Gaganu emboro taubanava isuri urota, irugea nghaĩ ititige!
EPH 6:5 Sabua* mane, nímandu eghá rere. Nímane Keriso daiyagha kakara urota, unda gaga ningita rosora aghagonu, nímanda babarigari endava vitia-du neno dano ititurota, verua urota, kakara egege!
EPH 6:6 Sabua dumeni, númanda babarigari gangoro egegari-du rirota, aná babarigarida dibeva buro ea goghó egegeta rousue. Atá, barirari avo tefo iradua, númane buro jo ea goghó ambi eta rousue. Nímane, rourogo aghá egegareta! Nímane Keriso da buro kakato reta, buro donu egegaita adora mo, God da uno nundubuturota, neno aná burova ititurota, gangorogha buro ea goghó egege!
EPH 6:8 Anada bee mo, sabua buro kakatodeda, kotú babarigarideda buro taubana eta rousua-da mino, God na enembo daba-dabadu utaita rouvie.
EPH 6:9 Babarigari, nímane ená gaganu nundubuturota, iradi rere. Nímane babarigaride kotú nímanda sabua kakatodeda barirari jojabe dabako uutuva vitie. Amindu, nímanda sabua kakatomi nímandu verua eta rousua aghagonu, númandu beago, verua urota, iririge! Aghá urota, nímanda sabua kakatoda buroda gorotova, mania rea bera-bera egegata! Anada bee mo, nímanda barirari uutuva vitia-mi, babarigaride sabua kakatode dano inonova iruraita rouvie.
EPH 6:10 Banuna gaga, eghá rere. Jojabeede dano takembea, unda ano jojabenu bua jiria goghó egege!
EPH 6:11 God da ano ututa rouvia-nu gii beredu righia jiria, anada anomi, Satan da kuvia gari futa rouvia-de mene-mene egegadi rere.
EPH 6:12 Anada bee mo, namonde amó jo enembo beede mene-mene ambi egegeta rosore. Namonde amó taimude, anera akokogode, kotú Satan da beforo ririkigari dumenide mene-mene egegeta rosore. Bingoida beforo ririkigari uutu endada rorova vitia-de, kotú ená endava enembo akokogo kaifa eta rousua-de mene-mene egegeta rosore.
EPH 6:13 Amindu, God da ano ututa rouvia-nu gii beredu righia iri-gea, fefera sembago bubadua mo, nímane jiria goghó ea, gitofode mene-mene urota, jo ambomi tukú ea yambi aita rosoravore.
EPH 6:14 Amindu jiria goghó egege! God da gaa beenu eto-bato abagu ufu asugeta rora aghagonu righia jiria, ano egege! Ari taubana, kotú ari-bari dambunu, eto-bato mene-meneva neno gagara dighita rouvia aghago ea, nímanda neno roo kaifa egege!
EPH 6:15 Mene-mene arida eka andoro asugeta rosora aghago, Keriso da siriri ari Gaga Taubana bua furia-da anomi jiria goghó ea mene-mene egegadi!
EPH 6:16 Gaga sei retora-da mendónu eghá rere, gaabee arinu eto-bato mene-meneda sirada aghago bua, deĩ egege! Aghá egegutu-gea, Satan da kuvia gari eto-bato gii ivarida buburago indava fugadua mo, inda gaabee arimi fatia sona ege!
EPH 6:17 God na namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doa, jebuga ututa rouvia-da nundubarinu bua, beremu dii beforova dighia, mene-mene eta rosora aghagonu, Satan de mene-mene egegadi rere. Aghade, kaiya dii riribago bua, deĩ urota, mene-mene eta rosora aghagonu, God da Gaga unda Asisi Kakarada ututa rouvia-nu bua, deĩ urota, mene-mene egege!
EPH 6:18 Aghá egeguturota, Asisi Kakarada sonemba rururota, unda uno ambo-ambo urota, fefera inono God dava unda sonembadu benunu urota, iririge! Aghá urota, benunu aita simbuguturota, dibe fangea, God da natofo dano endava vitia-nu nundubuturota, benunu egege!
EPH 6:19 Kotú amó nundubuturota, God dava benunu egegutu-gea, God na amó sonembuturota, unda Gaga utota bua, amó fefera nanjigo minono rasira-va, oru ambi ano ea jiria, unda Gaga Taubana sei kivu uria-nu minono rare!
EPH 6:20 Aná Gaga aghi eta urera-du amó oreki dibura rova vitere. Anda uno mo, nímane benunu egegutu-gea, God amó donu ari-du uno rouvia aghago urota, amó oru ambi, be fangea minono rita yare!
EPH 6:21 Jojabeeda buro ea goghó eta rouvia embó eini, aná anda neno bari komana Tikikus re. Námanda irari daiyaghagoro kotú donu eta rosora-nu, tanana egegadi rea, amó Tikikus ninengota ya, neno evurari gaga rata niningigaita rosoravore.
EPH 6:23 God Afa kotú Jojabee Iesu Keriso namonde anda ikoko mendi, ariri gharovudava siriri aride neno baride utota bubugoe! Aghade númane gaabee egegarida ano vesa egegota bubugadi rere!
EPH 6:24 Avore, namonde anda Jojabee Iesu Keriso tumanadu neno bua goghó eta rousua enembodava, God na unda sonemba utota bubugoe! Avore, anda gaga eve sidara etue. Amó Pol re.
PHI 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu! Gaga oreki tutuno ea reisi-gefera mo, nímanda kokomana, Iesu Keriso da buro kakato, Pol ungá Timoti gha, angá amó re. Nímane dano avo Filipai bogu naava, Iesu Keriso de takembea, God da natofo ea vitera enembo dano, námanena nenode asiside dano ghanena rosoreta. Yata bua gigige! Kotú nímanda ekaresiada* beforo ririkigaride ogabada manede dano ghanena rosoreta. Yata bua gigige!
PHI 1:2 Namonde anda Afa God de, Jojabee Iesu Keriso deda kauta kaveverade siriri aride utota bubugadi rere!
PHI 1:3 Amó nanjigo nímane nundubeta rora aghade, God dava nímandu “aiye” reta rore.
PHI 1:4 Anada bee mo, nímane tutuno ea, God da Gaga Taubana niningiguturera fefera aghade reta, sonembuta reisi-foravore. Nímanena amó sonembutuaveta, God da Gaga Taubana-nu minono rita deĩ eta rore. Oreki aná dabako aghagonu rosoravore. Amindu, amó tumanadu nímane nundubuturota, gangorogha nímandu benunu urota vitere.
PHI 1:6 Amó tanana rore: God undufa nímanda neno rova unda buro taubana tutuno uria-nu uta irurota, Iesu Keriso kaverea furaita rouvia feferava, aná buroda bee isagha aita rouvie.
PHI 1:7 Amó nenode asiside dano, nímane nundubuturota irita rore. Kotú anda aghá eta rora, aná jo akuago irambi re. Anada bee mo evere. Unda Gaga Taubana minono rari-du rirota, God na sei amonu gateguturieta, amó iru-furu urota, unda Gaga Taubana-nu gaabee egegari-du rea, enembo dumenide besiga ea minono rirera-va, nímane anda kasava jiria sonembutureravore. Kotú, amó oreki diburava iria, nímane aghá egegeta rosoravore.
PHI 1:8 Atá God umó rei-gerue: Iesu Keriso da nímane neno buta rouvia aghagonu, amó neno dano ututurota nímane neno buta rore.
PHI 1:9 Kotú amó nímandu rea God dava, donu benunu eta rora, aná evere, nímanda neno bari daiyagha baria, jojabe asueta, nímane gaa beenu tanana ea bua righia goghó urota, neno nundubarida emboro tanana egegasira-du rea, benunu eta rore. Aghá egegadora, nimane eini-eini taubana, gaga taubana kotú emboro taubana tanana egeguturota, gategari inono egegaita rosoravore. Aghá urota iririgadora mo, ari bari kotú nundubari taubanami, nímanda neno rova beda urota, Keriso da Kaverea furari feferava, God da dibeva nímanda dinunu eini kotú ari akuago eini jo gambi aita rouvie. Atá aná dano, enembomi God da duroghadu raga regegari-du rea, Iesu Keriso na utuaveta nímanda neno rova siroreta rouvie.
PHI 1:12 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane enanu gia tanana egegadi rere. Dara kotú mema sirorutata, itatama utara-mi, sonembutata God da Gaga Taubana bejea irueta, enembo oruabe, niningigea gaabee egeguta.
PHI 1:13 Atá anda aghá utara-da kikinu, Rom enemboda kotofu jojabeda kambo kaifa arida mene-mene ari kakatode, kotú enembo eve vitia-de dano niningigea, tanana egeguta: amó jo tefo diburava irambi re. Amó Keriso da buro kato-gea diburava vitere.
PHI 1:14 Amó diburava itutata irieta, namonde anda ikoko mendi ekaresia* rova vitia ananu gigigea, númane jo oru ambi faghighi egeguturota, Jojabee gaabee ea goghó egegeta rousue. Aghá urota, God da Gaga aná minono rita deĩ eta rousue.
PHI 1:15 Gaa bee re: enembo daba-daba nundubari akuago urota, anda bingádu mandudu urota, nenuka númanda ragaro righota erari-du rea, minono regegeta rousue. O enembo dumeni mo, nundubari taubana urota, amó sonembaita rea, Keriso da Gaga Taubananu minono regegeta rousue.
PHI 1:16 Ená enembo rera, númane eghá tanana egegeta rousue. Amó bua diburava itieta vitera-da bee mo, Gaga Taubana sorari-du rea, Jojabee na, amó bua diburava itieta vitere. Amindu, númane amó neno rururota, minono anda rasira katogo, númanena regegeta rousue.
PHI 1:17 O sei retora nundubari akuago enembo dumeni, númane gaabee ambi urota, nendufa númanda bingádu rea, minono regegeta rousue. Amó eve diburava irirota, bouvu memagha tambari-du rea, númane Keriso da ragarova minono rari aghago egegeta rousue.
PHI 1:18 Avotago, enembo númanda bingánu nundubuturota o Keriso da bingánu nundubuturota minono regegadua, amó jo mema ambi re. Anada bee mo, evere. Eini-eini jojabe bee aná Keriso re, jo namonde amó irambi re. Amindu rea, nundubari akuago eta rousua enembomi aĩ, nundubari taubana eta rousua enembomi Keriso da Ragarova reaveta, enembo Kerisoda Gaga ningia gaabee egegadua mo, amó gangoro aita rore. Kotú amó aiye rirota, gangorogha iraita rore.
PHI 1:19 Anada bee mo, amó tanana rore, nímane andú rea, benunu egegeta rosora-mi, kotú Iesu Keriso da Asisi amó sonembeta rouvia-mi, amó jebugea neno asegaitare.
PHI 1:20 Kotú amó dodu uno ea, kaifa gigita rora mo, aná evere: amó daiyagha ea, jo jabura o meka gambi, dibe emboro asire. Amó jebuga iradora, o Keriso da bingádu amburadora mo, Keriso da bingá baria, jojabe asua amindu, amó uno gogorego eta rore.
PHI 1:21 Avotago, gigige! Jebuga mo, doro? Jebuga andava vitia-da ruru aná, Keriso umó re. Amburadora beago, angá danode takembea irirota, taubana tafirota iraitare.
PHI 1:22 Atá, ená endava jebuga irirota mo, minono rirota-gea enembo dumeni niningigea, Keriso da jebuga tambua bubugaita rousue. Emboro niananu ba? Anda mana-mana evere: amó mo diburavareta doata bubua furá ená endava buro ara, aĩ, dedegota ambua Keriso dava yara? Amó rorova righia sarigari aghago rouvie. Taubana bee mo, amó ambua ya, Keriso gha irasire.
PHI 1:24 Tago, eve endava amó jebuga irasira aná, nímandava mo, taubana asue.
PHI 1:25 Aghá-gea, amó tanana rore, nímanda gaabee ari baria jojabe ea, kotú gangoro egegadi rea, Jojabee na rata, amó numbogo nímandava iraitare, jo oreki amburambi aita rore.
PHI 1:26 Amó diburavareta bubua ya, nímandava bubota gigigadora-da bee mo, nímane Keriso de dano takembea vitera-du rekago gangoro urota, undú raga regegadi rea, aghá aita rore.
PHI 1:27 Atá, amó eghá egegadi rere. Keriso da Gaga Taubana ambo-ambo eta rousua enemboda ari-bari esiko-esiko ananu egeguturota iririge! Aghá egegasira-da bee mo, amó ya, nímandava bubadora, o airo irirota, tefo bingá nuenembo ningadora mo, nímane ano ea, Keriso da Gaga Taubananu enembo dumeni gaabee egegari-du rirota, nundubari dabako urota, enembo dabakomi irarigo mino-mino sonembuturota, ininigha buro urota, iraita rosora-nu ningasire.
PHI 1:28 Nímanda gitofodu mania oru egegata! Gitofomi nímandava donu egegota, nímane jo oru ambi egegadora anami, númane sirivu aita rousua-nu, tanana egegaita rousue. Kotú, oru jo egegambi adora mo, God na sonembota, jebuga tumanadu irarinu bubugaita rosora beago, nímanda gitofomi tanana egegaita rousue.
PHI 1:29 Ano egegadi retora-da bee, aná evere: Keriso jo tefo umonu gaabee egegari-du rambi re. Tago, umonu gaabee urota, unda ragarova bouvu mema tambari-du rea, nímandu kavevera urota, emboro ifeguturie.
PHI 1:30 Amindu, oreki namonde amó dano Keriso du rea mene-mene egegore! Anada bee mo, amó sei mene-mene ueta niningigutara, kotú oreki aghá urota vitera-nu reisi-niningoravore.
PHI 2:1 Atá, nímane Keriso de takembea irirota, ano ea jiria, unda neno bari itatama egeguturota, God da Asisi Kakarami, nímanda neno rova irirota, nímane mino-mino kavevera urota, neno rururota viteravore.
PHI 2:2 Aghá-gea, nímane asisida anomi neno dabako egeguturota, mino-mino neno rururota iririge! Aghá egegadora mo, amó nímandu gangoro aitare.
PHI 2:3 Mania nímanda ikoko mendi, ariri gharovu doa serigaita rea, gare-garegha egegata! Aghade, mania enembo dumeni nímandu raga rari-du, nundubata! Tefo! Nímanda ragaro do-gea, vovorurota, fefera inono enembo dumenidu raga regege!
PHI 2:4 Kotú nímane, mania nenuka, nímanda unonu egegata! Nímanda ikoko mendi, ariri gharovuda unode burode nundubaride dano sonembadi rere.
PHI 2:5 Aghá urota, Iesu Keriso da daiyagha nundubuturota vitiria aghagonu, nundubuturota iririgadi rere.
PHI 2:6 Aná rera-da bee mo, aná evere: Unda irari, umó aná God re, tumanadu irita urie. Tago, unda irari, kotú ano, jo unda tofonu righia jiraita rambi re.
PHI 2:7 Umó God gha aghá urota vitirie. Tago, unda ano durogha kosugea itia doa, furia, sabuada* irari, kotú, enembo beeda tamo ananu bua, asugea siroruturie.
PHI 2:8 Amindu rea, enemboda ambuta rouvia aghagonu urota, unda bingá ititurieta vovorurieta, umó God da unonu urota ambubuturie. Aghá urota, meka gia, mema itatama urota, ifatarava ambubuturie.
PHI 2:9 Aghá uria-du, God na ragaro anogha eini, uutu endava aghago tefonu, ututurota, umó ririkurieta, iti bee itiva jiria vitie.
PHI 2:10 Aghá uria-da bee mo, eini-eini dano uutu endava vitia, enda rova vitia, kotú, enembode, anera manede, taimu manede dano, Iesu da dibeva koubomi jenjengirea, tumogha baĩ egeguturota, undú raga regegari-du rea, aghá urie.
PHI 2:11 Kotú tofo unda durogha gari isagha ari-du rea, God Afa na rata, enembode, anera manede kotú taimu manede dano, eghá regegaita rousue, “Iesu Keriso, imó Jojabee re!”
PHI 2:12 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó arera bubua avo namonde irirota, anda gaga donu rirera, nímane fefera inono aghagonu egegutureravore. Aná taubana re-tago, oreki amó serigea, airo vitera beago, anda gaga ningia, ambo-ambo egegadora, aná taubana bee re. Kotú nímane God du verua, oru egeguturota, jebuga tumanadu irari baita rea, ivatava ititiguturota iririgadi rere!
PHI 2:13 Anada bee mo, God unona, nímanda neno rova buro urota, umó dodu gangoro rouvia-nu, nímane beago dabako anadu uno urota egegari-du rea, ano ututa rouvie.
PHI 2:14 Nímane buro donu egegadora mo, mania minoinjagha urota, besiga egegata!
PHI 2:15 Aghá egeguturota, nímane, nundubari sembago kotú ari-bari akokogo ari kakatoda rorova irirota, God da sasingu dinunu tefo bebeta ambi ea irirota, eto-bato foghaemi, tumbade janimbeta rouvia aghagonu, God unda jebugade, unanade aná retora enembodava vesa boanda egege, jebuga tumanadu irarida emboro gigigoe! Aghá egeguturota iririgadora mo, Keriso da furaita rouvia fefera aghade, amó avo nímanda rorova buro eta urera, anada bee sirorea vitia-du nímandu gangoro aitare.
PHI 2:17 Eto-bato námane Jiusi enemboda fristi* mane vesa dungiturota, vaini etova averegea dungeta rousua aghagonu, gitofomi amó data, anda amburaita rora-da tatangunu nímanda God gaabee urota, vesa undava ututa rosora-da etova averegadua-jogo. Aghá ata-gea, amó gangoro aita rore, kotú nímane beago, amonu nundubea andú gangoro egegadi rere.
PHI 2:18 Aghade, andú gangoro egeguturota, namonde neno dabako egegea, gangoro egegore!
PHI 2:19 Jojabee Iesu avore rata-gea emboro ifegadua mo, amó Timoti ninengota ya, nímanda gaga ningia doa, kaverea furá rata ningia gangoro aita rea, uno urota kaifa gigiturota vitere.
PHI 2:20 Amó nímane neno buta rora aghagonu, Timoti umó dabako aghago rei-nundubutue. Enembo eini avona jo umongo irambi re.
PHI 2:21 Enembo dumeni mo, nendufa númanda unode eini-einide nundubuturota, Iesu Keriso da buro jo gogorego nundubambi eta rousue.
PHI 2:22 O Timoti mo, buro ea goghó eta rouvie. Kotú embó einimi unda mendigha eta rouvia aghagonu, angá danode Gaga Taubananu vesa egegutueta, gigigutureravore.
PHI 2:23 Amindu, amó diburava reta doa bubara aĩ, irara? Ananu nanjigo tanana adora, umó nímandava yari-du niningigaita uno rore.
PHI 2:24 Tago, anda rei-gerora mo, Jojabee avore rata emboro ifegota, amó beago tutomi ya, nímandava bubaitare.
PHI 2:25 Atá, nímanena ninenguturieta nímanda gaga bua furia, amó sonembuturia embó, Epafroditus mo, umó angá danode jiria, Keriso da ragarova buro urota, mene-mene egegeta urere. Umó beago ninengota nímandava kaverea yasua, rei-nundubutore.
PHI 2:26 Anada bee mo, unda kae rura-da gaga angieta, niningutara-du neno mema ea, umó nímandava ya bubua, gaita uno bee rouvie.
PHI 2:27 Niningigutara, aná gaa bee re. Umó kae akuago bua amburaita itoko uta. Avore, umó amburasueta, amó neno mema jojabe itatama asira-tago, God undú kotú andú neno mema utata, umó seibe jebugea vitie.
PHI 2:28 Amindu, umó tutomi ya, nímandava bubota gangoro egeguturadi-gea, amó beago neno asegasira-nu uno bee rore.
PHI 2:29 Nímane amó sonembari jo inono irambi-gea, umó nímanda kambesi bua, amó sonembuturota, Keriso da buro urota amburaita itoko uta. Aghá uta-du, umó ya bubadua mo, Jojabeeda ragarova gangorogha ghaito teno fufugegadi rere. Kotú enembo aghago manedu aghá urota, verua egegadi rere.
PHI 3:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó tano urota, eghá raitare. Jojabeede takembea vitera-du, gangorogha iririge! Amó sei aghá ritare. Tago, gaga dabako ananu rekago radora, andava jo fakara irambi re, kotú anami, nímane gangada aita rouvie.
PHI 3:2 Avore, enembo nímanda vii mendó andoro divegari gaa reisi-ria-du, oru egeguturota serigea airo jijiregadi rere. Númane tamo mamasade, ari akokogo urota vitie.
PHI 3:3 Aná enembo tamo nuenembo divegadi reisi-rie. Tago, aná jo God da saro bee irambi re. Unda saro bee mo, unda Asisi re. Atá, aná retora enembo jo bambi re. Tago, namonde amó unda Asisi nu bua, anada anomi God du tumogha baĩ urota, unda mendi Iesu Keriso de takembea gangorogha vitere. O saro itaita rea, tamo nuenembo divegaridava namonde amó jo gaabee ambi re.
PHI 3:4 Atá, nundubea gigige! Aná rera enembo vii mendó andoro diveguturota God da saro itadi reta rousua, seibe andava siroruturie. Tago, númane jo anda eta urera aghago ari inono irambi re. Amó ari-bari aghagonu oreki gaabee asira mo, amó seibe tutuno ea, andufa anda bingá righota erari-du asire.
PHI 3:5 Anada bee mo, amó fufirieta, fefera 8 sidara uria-da ambova bua arieta, anda vii mendó andoro diveguturie. Aghá uria-da ruru mo, amó evovo Israel enemboda eini re. Anda afa, umó Jiusi enemboda abua ragaro Benjamin re. Anda aya beago, umó Israel enemboda eini re. Aghade, amó sei aná Jiusi enemboda noni eini, Moses da Gaga Kaifa kakato* reta rousua, anada rova terua, Jiusi enemboda Agho Dari kaifa eta urere.
PHI 3:6 Aghade, anda anode nundubaride dano ititurota, God da ekaresiadu* bouvu mema fakara bee ututa urere. Amó Agho Dari dano kaifa urere. Aghá-gea, embó eini Agho Darida emboro ambo-ambo urota, jebuga tambasua mo, amó jebuga tambasire.
PHI 3:7 Tago, oreki amó jo anda daiyagha eta urera, jo nundubambi re. Anada bee mo, amó andufako embó jojabe gaa rirota, tefo jenjago urota, Iesu tambari kasovigeta urere.
PHI 3:8 Aghá-gea, endava eini-eini dano, anda bingáde, gugua-ghayafade, dano dotuturota jo nundubambi vitere. Anada bee mokó mo, aná dano ijoijokoko re. Tago, anda Jojabee Iesu Keriso tanana ea, unda tofo ari mo, jojabe bee re. Keriso de takembea umongo aita rea, kotú umó baita rea, amó endada eini-einidu susundo gaa rea, fugea dotuturere.
PHI 3:9 Sei amó Agho Darinu ambo-ambo urota, andufa taubana aita ea gerurere. Tago, aná rera emboro, amó injigha ea dotuturere. Oreki mo, God daiyagha, amó Keriso gaabee eta rora-du, undufa “Imó taubana” rari-du nundubeta rore.
PHI 3:10 Oreki ená anda uno reta raita rore. Amó daiyagha ea, Keriso da tofo asire. Kotú unda tofo ea, unda amburarivareta jebugea eroruria-da ano itatama asire. Aghade, unda mema itatama uria aghago, anona mema tambua, umongo ea amburasire. Anda aghá uno rora-da bee mo,
PHI 3:11 God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea eroruria aghagonu, amó beago, unona rasueta, amburarivareta jebugea erasire.
PHI 3:12 “Amó Keriso gha danode takembea, umongo asire.” retore-tago, amó jo ata-gea, inono ambi re. Aghá re-tago, Iesu Keriso na amó unda tofo ari-du rururia amindu, umongo aita rea ea jariturota irita rore.
PHI 3:13 Amó aná retora gaga dabako ananu rere. Anda ikoko mendi, ariri gharovu, anda gariva, amó jo Keriso aghago ari inono irambi re. Tago, amó eghá aita rei-nundubutore. Irari sei, donu eta urera dano neno itia, eini-eini donu ambova sirorota baita rora-nu nundubuturota vitere.
PHI 3:14 Aghá urota, eto-bato enembo undiriva terua, sereka sumbuta rouvia aghagonu, God na jebuga tumanadu irari unda mendi Iesu Keriso da ragarova bari-du aghi uria-nu baita rea, anda ano dano ituturota vitere.
PHI 3:15 Avore, namonde amó avona sei Keriso da tofo ea, unda gaabee ari unduaveta, barita rouvia, namonde amó nundubari dabako aghago urota iririgasire. O nímandava nundubari eini siroradua mo, God na nímandava gaa beenu isuri ata, tanana aita rosoravore.
PHI 3:16 Avore, God namonde andú daiyagha irari-du iruguturia, ananu urota, kaifa ea goghó egegore!
PHI 3:17 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, enembo dumeni, námanda aito fugari taubana nímanda dibeva egegeta urera-da ambo-ambo eta rousua-nu gerurota, nímane beago anda eta rora-nu ambo-ambo egegari-du rere.
PHI 3:18 Anda ambo-ambo egegadi rera-da bee mo, evere: anda gaga sei reta urera, dabako ananu oreki rekago jiigha dano rere. Nímanda rorova vitia enembo oruaruabe tamo firída uno urota, Keriso ifatarava ambubuturia-da beeda rurudu injigha ea, goitu fotea, Keriso da gitofo aghago ea vitie.
PHI 3:19 Aghá urota, Iesu injigha ea doa, númanda anode nundubaride dano tamo firída unodava ititigeta rousue. Aghade, númane ari ivata dibe eini be eini eta rousua-du, meka gigigasue. Tago, númane nendufako raga reisi-rie. Amindu rea, númane fefera ambova God da bouvu itatama urota, sirivugaita rousue.
PHI 3:20 O namonde amó, uutuda natofo re. Amindu, namonde anda sonemba kato, namonde anda Jojabee Iesu Keriso, uutuvareta vorefuraita rouvia-nu, kaifa urota vitere.
PHI 3:21 Atá, unda ano rururia-mi eini-eini dano kaifa rouvie. Eini-eini dano unda rari ningari re. Ano dabako anami, unona rata-gea, namonde anda tamo betuturia, ana kaverea eto-bato unda tamo duroghade aghago aita rouvie.
PHI 4:1 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó nímane neno rururota, daiyagha gasira, ananu nundubuturota vitere. Kotú nímanda iraride gaabee aride gerurota, Keriso andú raga raita rouvie, kotú amó beago gangoro aita rore. Amindu, Iesu da anomi jiria goghó egege!
PHI 4:2 Anda gharototo, Yuodia ungá Sintike gha, amó nímandu benunu rore. Ingá imó Jojabeeda tofo ea vitera-du rere. Besiga doa, neno dabako ea iririge!
PHI 4:3 Avore, anda neno bari komana, anda sonemba kato, inona aná evevetu ungagha sonembuturadi-gea, ungá umó neno dabako egegari-du rere. Anada bee mo, aná evevetu ungagha Klemen de anda ikoko mendi dumenide, namonde iru-furu urota, God da Gaga Taubananu minono regegeta urere. Amó tanana rore, númanda ragarode, aná evevetu ungaghada ragarode dano, God da jebuga tumanadu irari tambua baita rouvia-da buka rova vitie.
PHI 4:4 Neno roo gangoromi beda ea iririge! Rekago rere: nímane Jojabee gha takembea vitera-du rifo inono, neno roo gangoromi beda ata-gea iririge!
PHI 4:5 Atá, Jojabeeda kaverea furari uutuva rouvieta enembo nanjogodu aito durumugari fufugege!
PHI 4:6 Mania eini-einidu neno mema egegata! Nímandava domi tefo adua, God dava “aiye” rirota, benunu egegutu-gea, utota bubugadi!
PHI 4:7 Aghá urota, Iesu Keriso gaabee egeguturadi-gea, God da neno jamade siriridemi utota, nímanda neno rova, kotú nundubari beda urota, jo irarida eini-einidu mana-mana ambi aita rosoravore. Atá, unda neno jamade siriri aride rera mo, jo enemboda nundubea tanana ari katogo irambi re.
PHI 4:8 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó ená gaga eve tano urota eghá rere. Eini-eini taubana nuenembo nímanda neno roomi nundubuturota iririge! Aná eini-eini retora enanu, isuri aitare. Gaga kotú ari ivata taubana bee re, kotofuda nundubari re, nundubari bebeta tefo re, eini-eini gari esiko-esiko re, kotú enemboda ivatadu raga reta rousua, aná beago nundubuturota iririge!
PHI 4:9 Aghá urota, amó nímandu nghaĩ ituturota, donu reaveta niningigeta urera, kotú emboro taubana daiyagha irugeaveta gigigeta urera, ananu urota iririge! Aghá urota, iririgutu-gea, God siriri ari ututa rouvia-mi nímandava iraita rouvie!
PHI 4:10 Amó tanana rore: fefera numbobe amó sonembarida goroto jo isagha ambi re. Tago, amó Jojabeeda dibeva jiriturota rere, nímane oreki rekago amó nundubuturota, vesami sonembutara-du, amó gangoro rore.
PHI 4:11 Kotú gugua-ghayafa andava sidara ari gaa jo rambi re. Gugua ghayafa tefo adua, o kotú iradua, aná amó gangoro jojabe rore.
PHI 4:12 Anada bee mo, rifo einiva amó uvude undaridedu baimana itatama eta rore. Kotú rifo eini undari digeta rouvie. Rifo dumeni amó inono bee inono eta rore. Kotú rifo dumeni, eini-eini andava tefo eta rouvie. Tago, amó irari taubanade irari akuagodeda rova, gangoro arida emboro tanana ea vitere. Amindu eini-eini tefo adua o inono ambi adua mo, amó gangoro gha iraitare.
PHI 4:13 Avore, Keriso andava ututa rouvia anomi amó eini-eini dano ari inono re.
PHI 4:14 Avore-tago, amó mema tafieta, anada rova nímanda amó sonembutara, aná taubana egegutaravore.
PHI 4:15 Atá, anda natofo Filipai kambesiva vitera, nímane tanana rosoravore. Amó seibe God da Gaga Taubana-nu rirota, Frovensi Masedonia doa irueta, nímane nenuka amó gurimi sonembutureravore. Ekaresia* dumeni jo amó sonembambi re. Nenona nenuka sonembutureravore.
PHI 4:16 Kotú amó Tesalonaika irirota, anda irarida gorotova bouvu sirorarinu itatama ea, nímane sonembeta ureravore.
PHI 4:17 Atá ená gaga rei-gefera, aná jo guri ututugadi gembambi re. Tago, God nímanda ututa rosora vesanu nundubea, unda ea simbugari utota bubugadi uno rore.
PHI 4:18 Tago, nímanda vesade guride rurara amindu “Aiye” rere. Jojatofo bee re. Ená gaga iruguturota, tanana egegaita rosoravore: Epafroditus nímanda vesa dano ututata rurare. Anada gari eto-bato anda Jiusi enemboda mambube maneda vesa gari eini, dungeaveta evirota, muno basi-basi uaveta, God da fufirota gangoro eta uria aghagonu, God nímanda vesa ututara-nu gia gangoro rouvie.
PHI 4:19 Unda vesa arida emboro Iesu Keriso da amburarimi siroruturia anami, God na, sonembuturota, donu nímandava tefo adua-nu utota, oruabe aita rouvie.
PHI 4:20 Avore, namonde anda God, kotú Afada duroghadu tumanadu raga rirota iririgore! Aĩ, gaa bee re.
PHI 4:21 Ariee, amó nímane God da natofo Iesu Keriso de takembea vitera, aná nímane dano ghanena rore. Rege niningigoe! Anda ikoko mendi, eve vitia beago, nímane dano ghanena rousue. Yata bua gigige!
PHI 4:22 Kotú God da natofo dano Rom eve vitia-mi, kotú gogorego Rom enemboda kotofukoda kambova buro kakato God gaabee eta rousua, númane beago, nímane ghanena rousue.
PHI 4:23 Avore, Jojabee Iesu Keriso da sonemba nímane nanjogodava iroe! Avore, anda gaga tano evere. Amó Pol re.
COL 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó Pol re. Amó God da unova Iesu Keriso da aghi kato ea vitere. Nímane God da unonu urota, Keriso de dano takembea, unda natofo kakara ea, Kolosi bogu naava vitera enembo dano, namonde anda ikoko Timoti de amó nímane ghanena bee rosore. Yata bua gigige! Namonde anda Afa God na unda sonembade siriri aride nímandu utota bubugadi rere!
COL 1:3 Nímane daiyagha ea, Iesu Keriso gaabee eta rosora, kotú daiyagha ea, God da natofo dano neno bua goghó eta rosora amindu, namonde anda Jojabee Iesu Keriso da Afa God dava benunuva nímandu “aiye” reta rosore.
COL 1:5 Avore, nímane ambova uutuva donu baita rosora-nu, kaifa gigita urota vitera-du, nímane Iesu gaabee urota, God da natofo neno bubugeta rosoravore. Epafras na seibe aria, nímandava bubua, God da Gaga Taubana bee mokónu minono ririeta niningigea, neno kaverea, anavareta aná eini-eini uutuva baita rosora-nu kaifa gigita urota reisi-foravore.
COL 1:6 Eto-bato Epafras na seibe tutuno ea, nímandava God da sonembada beede unda Gaga Taubanadenu minono ririeta niningigea tanana egegutureravore. Anavareta etia oreki, unda ea simbugari bua, nímane oruabe ea viteravore. Kotú aghagonu, enembo kambesi nanjogova aghá egegeta rousue. Epafras mo, námanda neno bari buro komana eini re. Umó Keriso da buro kato ea aria, nímane sonembeta rouvie.
COL 1:8 God da Asisi daiyagha urieta, nímane God da natofo dano neno buta rosora-da bingá unona bua futa, námandu ritata niningigutare.
COL 1:9 Avore, nímanda bingá ningia angá tutuno ea, tumanadu nímandu benunu urota vitere. God na unda unonu irugota, tanana ea goghó egegadi rirota, unda Asisi na sonembuturota, beforo gari jojabede neno nundubaride bubugadi, benunu urota vitere.
COL 1:10 Aghá siroradua mo, nímane Jojabeeda unonu egeguturota, umó nímandu gangoro aita rouvie. Aghade, nímane ari-bari taubana dibe eini be eini egeguturota, nímanda God tanana ari baborurota yaita rouvie.
COL 1:11 Tago, angá anda benunuda mendó eini aná evere: God da anode duroghadenu bua, ano ea jiria, nímane darade memade itatama egegeta rosora-da rova durumugea gangoro urota, God Afadava “aiye” rirota iririgadi rere. Anada bee mo, umó seibe nímandu “avore” riria-du unda kambesi unanade unda natofodu* simbuguturia-va teraita rosoravore.
COL 1:13 Namonde amó tumbava irieta, God unda neno bari Mendida daiyagha uria-da anomi namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doa, namonde amó Satan da ingova reta rougea bua, unda neno bari Mendida ingova ititurieta, namonde danode takembea irita rosore.
COL 1:15 God umó eini-eini dano ata sirorambi irieta, God da mendi Keriso umó seibe vitirie. Eini-eini dano ambova urieta siroruturie, kotú eini jo Keriso go irambi re. Namonde amó God jo dibemi gambi vitere. Tago, Keriso nu gerurota, God da daiyagha vitia-nu gigigeta rosore.
COL 1:16 Anada bee mo, God umó eini-eini dano uutuvade endavade Keriso da anomi urieta siroruturie. Eini-eini dibemi gita rosora, kotú dibemi jo gambi eta rosora, kotú asisi dibe eini be einide anerade, taimu mane númanda kokotofude babarigaride dano, Keriso da anomi urieta siroruturie. Aná mo, Keriso da anomi kotú Keriso undú urieta siroruturie.
COL 1:17 Aná eini-eini nanjogoda dibe kena Keriso sirorea vitirie. Kotú eini-eini dano Keriso unona bua righia vitie.
COL 1:18 Ekaresia* mo, eto-bato unda tamogo re. Kotú umó ekaresiada beforo righari re. Umó eini-eini nanjogoda beforo righari ari-du rea, God na ririeta umó enembo nanjogoda dibeva amburarivareta jebugea erorurie.
COL 1:19 Aghade, God unda unova urieta, unda daiyagha ea vitia-de unda anode dano unda mendi Keriso na bua dabako aghago siroruturie.
COL 1:20 Kotú, enembode uutu endava eini-eini nanjogode Iesu da tatangumi siriri urota, jebuga barida emboro ifegaita rea, Iesu ifatarava amburari-du ninenguturieta, furie.
COL 1:21 Seibe nímane nundubari sembago kotú ari-bari akokogo urota, God dava gitofo ea vitaravore.
COL 1:22 Tago, oreki mo, unda natofo taubana kakarago dinunu tefo ea ya, unda dibeva jirari-du rea, umó nímanenu aghi jufirota, unda mendi ninenguturieta furia, enembo bee ea ambubuturie. Aghá urota, siriri arida emboro ifeguturieta, unda kokomana ea viteravore.
COL 1:23 Avore, nímane God da Gaga Taubananu gaabee egeguturota, donu baita gigigutara-nu kaifa urota, ano ea, jo mana-mana egegambi adora mo, nímane ya, unda dibeva jijiregea, jebuga tumanadu irari bubugaita rosoravore. Gaga Taubana rera, endava enembo nanjogodava minono reaveta ningita rousua, anada aghi kato mo, Pol amó re.
COL 1:24 Oreki, amó nímane sonembaita rea, mema itatama urota, gangoro rore. Anada bee mo, Keriso unda tamodu bouvu mema itatama eta uria aghago, amó beago unda natofo, nemonde dano, sonembaita rea, mema bouvu itatama eta rore (amó unda ekaresiadu* rere.).
COL 1:25 Kotú God undufa urieta, amó unda ekaresiada buro kato ea vitere. Aghá ea, nímane sonembea, unda Gaganu nímandu isuri ea goghó ata niningigadi, buro andava ututurie.
COL 1:26 Atá, unda Gaga rera, umó sei enembo nanjogodu kivu eta urie. Tago, oreki unda Gaga unda natofo dava ifegetueta ningia, tanana rousue.
COL 1:27 Kotú God unda nundubuturia-va, umó seibe aná Gaga kivu ea, fefera ambova unda natofodu irugota, tanana ari-du nundubea, aghá urie. Aghade, unda Gaga enembo eini jo gia tanana egegambi vitiria-da durogha jojabenu nímane gaabee ari enembodu, kotú endava enembo nanjogodedu irugota gigigari-du nundubea, aghá urie. Gagada durogha rera, aná eghá re. Namonde amó tanana rosore, Keriso namonde amó gaabee ari enemboda neno rova terua vitia-du, namonde amó ambova unda dibeva jiria, unda durogha gigigaita rosore.
COL 1:28 Enembo nanjogo Keriso gaabee ari evevetu o embobo ea, God da dibe kena jiria goghó egegari-du rea, námane neno nundubarimi, númandu gaa dibeva rirota, natofo nanjogodava Keriso da Gaga Taubananu minono regegeta rosore.
COL 1:29 Aghá aita rea, amó ano ititurota, Keriso da andú ututa rouvia ano jojabemi buro fakara bee urota vitere.
COL 2:1 Amó daiyagha nímane nanjogodu, Leodisea enembodu, kotú ikoko mendi, ariri gharovu nanjogo amó dibe mokómi jo gambi vitia enembodu ano utaita buro urota vitera-nu, tanana egegadi rere.
COL 2:2 Anda aghá eta rora-da bee mo, eghá re. Anda uno mo, númane neno feru-feru urota, mino-mino neno rururota, neno dabako egegari-du rere. Anada bee mo, númane aghá urota, God donu kivu uria-nu tanana ea goghó egegasue, amó Keriso du rere.
COL 2:3 Umó God da beforo gari kotú neno nundubari nungea vitia-nu barida emboro bee re.
COL 2:4 Rourogo enembo dumenimi nímane kukuvirota, númanda gaga be vivimi riradua ningia, gaabee egegara-degea amindu rirota rere.
COL 2:5 Nímane jo namonde utuvako iririgambi re. Tago, anda neno roomi nímane nundubuturota vitere. Aghá urota, nímanda durumugea irirota, Keriso gaabee ea goghó egegeta rosora-nu gerurota, amó gangoro eta rore.
COL 2:6 Nímane Iesu Keriso de takembea, umonu nímanda Jojabeedu bua viteravore. Aghá-gea, Epafras da donu iruguturia ananu urota, Keriso da jebuganu bua righia jiria, unda ano ututa rouvia-nu badi-gea, nímanda gaabee ari baria jojabe ae! Aghade gangoro urota, aiye rirota iririge!
COL 2:8 Aghá urota, Keriso da gaga beede nundubari beede aná nuenembo gaabee egegadi rere. O nundubari dumeni mo, enembomi donu nundubeaveta siroreta rouvia-nu bua, númanda evovo kiki gaa rirota, númanda imendi gamendidu irugeta rousua, bee tefo re. O kotú eini mo, taimu akokogoda babarigarimi uutuva, kotú endava iru-furu urota vitia-mi, númanda donu nundubeta rousua-mi enembo kuvia gita rousue. Amindu rea, rourogo aná enemboda rei-irugutua-de taimumi rei-irugutua-denu gigigea, gaabee urota, númanda sabua* egegara-degea rirota rere.
COL 2:9 Atá, nímane reisi-geroravore, Keriso mo, anera mane, taimu mane, kotú kokotofu nanjogoda dibe kena bee dibe kena re. Anada bee mo, God daiyagha vitia-de unda anode dano, Keriso da tamova terua vitie. Aghá ea irieta, nímane Keriso de takembea, nímanda neno roode asiside unda jebugami beda ea vitie.
COL 2:11 Enembo nino okadava nghaĩ buta rousua aghagonu, námane Jiusi enembo God da tofonu iruguturota, vii mendó andoro tafugeta urere. Aghagonu, enembo avona Keriso de takembadua mo, unona númandava nghaĩ buta rousua aghagonu, númane tamo firída unomi bunditurieta vitiria-nu eaveta, tefo neno eta rousue.
COL 2:12 Aghá rera-da bee mo, God unda anomi urieta, Keriso ambua, amburarivareta jebugea eroruria aghago, nímane God da ano gaabee ea, bafutaito egeguturera aghade, God na urieta, nímane ambua sidara ea, rekago jejebugea erorureravore.
COL 2:13 Sei námane Jiusi enemboda Agho Darida gaga jo gia tanana egegambi irirota, ari-bari akokogomi amburarigo ea vitara aghade, God na urieta jejebugutureravore. God umó namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia dotuturota ririeta, nímane Keriso de dano jejebugutureravore.
COL 2:14 Aghade, God na namonde anda eta urera ari-bari akokogoda ingiso dufiturota, Agho Darida anomi namonde amó bundituria-nu vuregea, Keriso ifatarava derurieta ambubuturia aghagonu urieta, aná ingisoda gagade namonde anda ari akokogoda minode dano sidara ueta, namonde amó jejebuguturere.
COL 2:15 Aghade, aná ifatarava ambua jebugea eroruria-mi Keriso na ano ea, anera mane, taimu akokogode númanda babarigaride, kotú kokotofude númanda ano dano serigea vitie. Amindu, númanda ano unona isaghava dea bejea ekami fatia jiriturieta, namonde amó dano gigiguturere.
COL 2:16 Amindu rea, enembo erea, nímane iruruturota, uvu undari bari dibe eini be eini tama adi dibeva regegadua mo, mania gaabee egegata! O ekaresiada* banauda rifo einiva, o nangu undari rifo einiva donu kaifa adi radua mo, mania númanda gaga niningigata! O námane Jiusi enemboda abua mane marabe reka vitarida rifova banau egegeta rousua aghagonu kaifa adi regegadua, mania “avore” rea, aghago egegata!
COL 2:17 Aito fugari oreki-enembo irugetora, aná imumu, kotú siruru nuenembo re. Keriso furasua-nu tanana egegadi rea, God na ririeta, aná eini-eini siroruturie. Tago, aná eini-einida bee, aná Keriso umó re.
COL 2:18 Atá, enembo dumeni barauva eini-eini númanda dibe mokomi gari gaa rea, bee tefo nendufa raga rirota, nímane undari tama urota, anera mane tumogha baĩ egegadi regegadua mo, mania gaabee egegata! Aná enembo tefo enemboda nundubarimi nendufa kukuvirota gogore eta rousue.
COL 2:19 Gigige! Aná enembo seibe Keriso doa, airo vitie. Avore, namonde amó Keriso da tamo aghago re. Umó namonde anda beforo righari re. Kotú God daiyagha nundubuturari aghagonu urota, Keriso na ano utuaveta, anami tamova eka ingova unda ghughurova unda ganafu-ganafuva barita rouvie.
COL 2:20 O nímane mo, Keriso de dano ambubutueta, uutuva endava vitia taimuda babarigarida ano nímandava sidara urie. Aghá-gea, mania aná taimu maneda sabua aghago rekago urota, agho dari bee tefo, “Mania righata!”, “Mania undata!”, “Mania jijimu ata!” anada ambo-ambo egegata!
COL 2:22 Reisi-gerora? Aná eini-eini righita rosora-mi, o undita rosora-mi, sidara eta rouvie. Amindu aná agho dari dano irugetora-da bee eini jo irambi aita rouvie. Aná agho dari dano tefo enemboda nundubarimi siroruturie.
COL 2:23 Avore, aná agho dari mane: durumugea iraride, anera kotú taimu mane tumogha baĩ aride, tamo firída uno buregaride dano, anada ningari mo, aná taubana aghago re. Tago, tamo firída unomi kuviraita rouvia feferava aná agho darimi jo sonembambi aita rouvie.
COL 3:1 Avore, seibe God na urieta, nímane Keriso de dano amburarivareta jebugea erea viteravore. Amindu, eini-eini uutuva vitia, ananu sivegea baita rirota, nímanda neno dano avo ititurota iririgadi rere. Uutu rera anava, Iesu umó God da ingo bee kena asumbea vitie.
COL 3:2 Aghá-gea, nímane eini-eini uutuva vitia, ananu nundube-nundube urota, eve endava eini-eini nanjogo injigha egegadi rere.
COL 3:3 Anada bee mo, nímane Keriso de dano ambubuturera-du, oreki nímanda jebuga bee aná Keriso ungá God ghadava nungari vitie.
COL 3:4 Nímanda jebuga bee aná Keriso umó re. Aghá-gea, umó kaverea furá, isagha aita rouvia-va, nímanede dano unda duroghade unanadeda rova jijiregaita rosoravore.
COL 3:5 Aghá-gea, nímandava tamo firída uno siroreta rouvia-nu buregea, do-gea, sidara ae! Tamo firída uno rera mo, kombo yagera, dita faima, komanada evetu o embódu muu undari, ari akokogo dibe eini be eini arida uno, jinanga ari avore. Tago, jinanga ari mo, akuago bee re, avona God injigha ea, ingomi uubu ari gaabee eta rouvia aghago re.
COL 3:6 Enembo dumeni aito fugari aghago mane egegeta rousua-du God da neno akuago númandava sirorota, itatama egegaita rousue.
COL 3:7 Kotú nímane beago, aná ivata mane dabako aghago egegeta ureravore.
COL 3:8 Tago, oreki ari-bari eghago mane doa, injigha egegadi rere: neno akuago ari, komanadu mema utaita rea, emboro tava ari, komanada tamova gaga gavera rari, kotú tauga kavavana itoko jo regegambi aita rosoravore!
COL 3:9 Mania mino-mino gavera regegata! Anada bee mo, nímanda nundubari seide irari seide kosugea,
COL 3:10 irari reka bua asugea, irari rekada ari ivatanu egeguturota viteravore. Nundubari, kotú irari reka retora mo, God na ririeta siroruturie. Umó gia tanana ea goghó urota, umongo egegadi rea, God unona aná nundubari reka nímanda neno rova itia undutueta rei-baborue.
COL 3:11 Aghá-gea, nímane nundubari reka bua vitera noniva, “Amó Jiusi enembo eini”, o “Natofo Jiusi enemboda gitofo eini amó re”, mania itoko rata! Gari dabako aghago, enembo avona númanda vii mendó andoro divegea vitia, o jo divegambi re, o dumeni aná kunika enembo, o dumeni karaje enembo, o dumeni sabua* re, o dumeni kokotofu re, aná mania itoko nundubata! Anada bee mo, nímane dano Keriso da natofo ea irieta, umó nímanda neno rova terua, nemonde viteravore.
COL 3:12 Avore, God unda natofo neno rururota gateguturia, aná nímane re. Amindu, mino-mino neno mema ea, kauta kavevera, urota iririge! Aghá urota, tumo gonea, roboghomi dibe ambua durumugea iririge!
COL 3:13 Aghade, durumuguturota, Iesu da nímanda ari-bari akokogo nundubea gia dotuturia aghagonu, embó einimi dara mema nímanda rorova adua, mino-mino nundubea gia doadi rere.
COL 3:14 Avore, ená aito fugari egegadi retora, aná taubana dogo re. Avore-tago, taubana bee taubana mo, nímane mino-mino neno rururota iririgadi rere. Anada bee mo, neno barimi namonde amó danode takembea tamo dabako ea vitere.
COL 3:15 Keriso de takembea, unda tamo dabako ea, unda siririmi nímanda neno roo beda ari-du rea, God na nímane aghi jufirie. Amindu, do-gea, Keriso da siriri arimi emboro taubana iruguturota, itatama urota iririge! Kotú gangoro urota, “aiye” rirota iririge!
COL 3:16 Aghade Keriso da Gaga nímanda neno rova itia, kaifa egeguturadi-gea, ami sonembuturota, ano bubugaita rosoravore. Aghá ea, neno nundubuturota, mino-mino irugea, kotú mino-mino nghaĩ ititurota iririgadi rere. Aghá urota, daa God da Gaga rova gefirieta vitia-mi, o God du raga raita rea, daa oreki gefirieta vitia-mi, o daa dumeni Asisida sonembami gembuaveta siroreta rouvia-mi, bua nímanda neno roomi God dava didivurota, “aiye” rirota iririgadi rere.
COL 3:17 Aghade, nímane ari bari donu egegadora o gaga donu regegadora, aná dano Jojabee Iesu da ragarova aita rosoravore, kotú raita rosoravore. Aghá egeguturota, unda donu uria-nu nundubuturota, God Afadava “aiye” rirota iririgadi rere.
COL 3:18 Atá evevetu, nímandu eghá rere. Jojabeeda uno mo, nímanda emboboda gaga ningia, aghagonu egegari-du uno rouvie.
COL 3:19 Kotú embobo, nímandu eghá rere. Durumugea, roboghami nímanda evevetudu neno bubuguturota, kavevera egege!
COL 3:20 Kotú sasingu mane, nímandu eghá rere. Nímanda nie nimamoda gaga daiyagha regegadua-nu ningia, aghago urota iririge! Aghá egegadora, God umó gangoro aita rouvie.
COL 3:21 Atá embó evetugha nímandu eghá rere. Mania nímanda sasingudu neno akuago urota, gia regegata! Aghá egegadora mo, númanda neno juraita rouvie.
COL 3:22 Kotú sabua* kakato, nímandu eghá rere. Nímanda babarigarida gaga dano, niningiguturota, aghago egegaita rosoravore. Mania, “Ená tefo enemboda buro” gaa regegata! Buro donu egegadora mo, neno dano avo ititurota, buro egege! Jojabee Iesu aghá egegadi reiria, aghagonu nundubuturota, neno dano avo ititurota, buro egege! Nímane jo babarigarida dibeva irirota, gangoro ari-du buro egegambi aita rosoravore. Babarigarida dibeva vitera, aĩ, airobe vitera, nímanda Jojabee Iesu gangoro ari-du, neno dano avo ititurota, buro egege!
COL 3:24 Anada bee mo, nímanda Jojabee jo enembo eini irambi re, Iesu umó re. Unona nímanda mino itari vitia-nu, ambova utota bubugaita rosoravore.
COL 3:25 Atá, ari-bari akokogo egegeta rousua enembodava, God na mino akuagonu utota bubugaita rousue. Aghá urota, umó enembo dano inonova iruruturota, mino utaita rouvie.
COL 4:1 Atá, babarigari, nímandu eghá rere. Nímanda Jojabee uutuva vitia-da tuva vitera-nu nundubuturota, nímanda sabua kakato gurimi utua rururera-du verua kauta urota, roboghomi kaifa ea goghó egege!
COL 4:2 Dibe fangea, neno dano ititurota, God Afadava “aiye” rirota, benunu urota iririgadi rere!
COL 4:3 Aghá urota, námandu beago benunu egegutu-gea, God na, námandu emboro ifegota, námane ya, Keriso daiyagha furia-da gaga nungea vitiria-nu minono regegore! Unda gaga minono reta utara-du diburava ititigutata vitere.
COL 4:4 Amó daiyagha daiyagha ea, minono rasira ananu nundubuturota, benunu egege! Kotú, anda minono raita rora, aná isagha asueta, enembo dano gia tanana ea goghó egegasua-du rea, benunu egege!
COL 4:5 Avore, God gaabee ambi enembo, niananu tambadora aghade, nímanda Keriso gaabee eta rosora-nu neno nundubuturota isagha ege, niningigoe!
COL 4:6 Aghá urota, gaga taubanako roboghomi regegadi rere. Aghade, ano ea, enemboda uriga ututa rousua-da, mino neno nundubuturota regegadi!
COL 4:7 Avore, anda neno bari ikoko Tikikus na anda bingá rata niningigaita rosoravore. Unda buro ea goghó eta rouvia-du umonu gaabee eta rore. Umó namonde dano Jojabeeda aghi kato ea vitere.
COL 4:8 Umó ya, anda irarida gagade, eta rora-da gagade rata niningigea, gangoro egegadi rea, umonu ninengota nímandava yaita rouvie.
COL 4:9 Tikikus da kanona ari-du rea, amó nímanda embó eini Onesimus reta ninengota ungá yaita rousue. Umó beago neno rururota, gaabee eta rore. Ungá unona ya, avo bubua, námandava donu rei-sufia-nu isuri egegota niningigaita rosoravore.
COL 4:10 Avore, Aristarkus umó eve angá diburava vitera-mi, nímane ghanena rouvieta. Yata bua gigige! Kotú Barnabas da nomono, Mak beago, nímane ghanena rouvie. Atá, námane seibe undú rirota gefirieta bua irugea gigigutureravore. Amindu umó ya, nímandava bubadua mo, orokaiva rea vuria dasea, ghaito teno fugea bua, tavo ea goghó egege! Yata bua gigige!
COL 4:11 Josua (o Jastus reta rousua) umó beago nímane ghanena rouvie. Yata bua gigige! Námane eve irirota, enembo God da natofo* egegari-du aghi jufirota vitera-da rova, Jiusi enembo dumeni tefo re. Enembo bakode irugetora nenuka re. Númanda sonembadu gangoro rore.
COL 4:12 Kotú Epafras beago nímanda embó einimi nímane ghanena rouvie. Umó, Iesu Keriso da sabua* kato eini ea vitie. Umó ano urota, tumanadu nímandu benunu urota vitie. Aghá urota, God na nímane sonembuturota, umonu gaabee urota, ano ea jiria goghó urota, unda unonu egegadi benunu eta rouvie.
COL 4:13 Unda nímane sonembaita rea, buro eta rouvia-nu andufa gerurota, gaa bee rere. Nímane Kolosi enembo sonembaita rea, buro fakara eta rouvie. Aghade Laodisia enembode Hierofolis enembode beago sonembaita rirota, buro fakara eta rouvie.
COL 4:14 Eini mo, námanda neno buta rora ingi embó Luk ungá Demas gha beago nímane ghanena rousue. Yata bua gigige!
COL 4:15 Atá namonde anda Laodisia avo desea vitia ikoko mendi, ariri gharovu ghanena rosoreta, rege niningigoe! Nimfa, kotú unda kambova totorugea, benunu egegeta rousua ikoko mendi, ariri gharovu beago, ghanena rosoreta, rege niningigoe!
COL 4:16 Avore, ená ingiso irugea gigigadora mo, utu, rekimbea yata, Iesu gaabee egegeta rousua enembo, Laodisia avo irugoe! Kotú Laodisia enembomi rura ingiso eini, nímandava furaita rouvia-nu bua irugadi rere.
COL 4:17 Aghade Arkipus rege, ningoe, Jojabee buro donu ari-du ututa-nu aná ata, sidara ae!
COL 4:18 Avore, ená ghanena mo, andufa anda ingomi rei-gefereta gigige! Kotú amó diburava vitera-nu, mania neno itata! God da sonemba nímandava iroe! Avore, anda gaga eve tano rouvie. Amó Pol re.
1TH 1:1 Ariee! Námane Pol, Sailas kotú Timoti de nímane Tesalonaika naava God Afa kotú Jojabee Iesu Keriso da natofo ea vitera enembo ghanena rosore. Nímandu benunu rosore. Sonemba kotú siriri ari nímandava iroe!
1TH 1:2 Námane tumanadu nímane nundubuturota, God dava benunu urota “aiye” rirota vitere.
1TH 1:3 Namonde anda God Afa gaabee egeguturota, unda buro eta rosora-du, God dava “aiye” reta rosore. God da neno bari nímanda neno rova vitia-du, kotú nímane ano urota, God da natofo sonembuturota, Barirari Iesu Keriso da kaverea furari fefera gangorogha kaifa eta rosora-du, Jojabee Iesu Keriso dava “aiye” rirota vitere.
1TH 1:4 Anda ikoko mendi, God da Gaga Taubana nímandu regegutara, aná unda anogha re, jo gaga nuenembo irambi re. Unda Asisi Kakara ututurieta, nímane bua, oreki gaabee ea goghó eta rosoravore. Amindu námane reisi-gerore, God nímane neno bua, unda buro egegari-du gateguturie. Kotú nímane daiyagha aito dabako aghagonu egegari-du rea, námane aito taubana fugitueta, gigigutaravore.
1TH 1:6 Námanda ambo-ambo urota, kotú Jojabeeda ambo-ambo urota vitara-du, mema kotú dara jojabe itatama egegutaravore-tago, gangoro Asisi Kakarada ututa rouvia-nu bua, námanda gaga ningia gaabee egegutaravore.
1TH 1:7 Aghá egegutara-mi, Iesu gaabee ari kakato Mesadonia Frovensi kotú Akaiya Frovensi desea vitia enembodava beforo isagha ari taubana irugutaravore.
1TH 1:8 Anada bee mo, nímanda aghá egegutara-mi Jojabeeda Gaga sarigea angieta frovensi ragaro Mesadonia kotú Akaiya enembo niningigea fafate egeguta. Frovensi dumeniva beago, Jojabeeda Gaga kotú nímanda gaabee eta rosora-da bingá undufako sarigea angieta niningiguta. Jo námanena regegota niningigambi re.
1TH 1:9 Námandu orokaiva rea námanda gaga ningia kaifa egeguturota, enemboda uubu egegari god injigha ea, neno kaverea, God dabako jebuga tumanadu irari-da buro eta rosora-nu aná Mesadonia kotú Akaiya Frovensi enembomi isagha ueta reisi-niningore.
1TH 1:10 Aghá rirota, unda mendi amburarivareta unona ririeta jebugea eroruria aná uutuva reta kaverea furaita rouvia-nu kaifa rosora beago, regegutueta reisi-niningore. Kotú Iesu rera-da anomi, God da neno sembago furaita rouvia-nu serigaita rosore.
1TH 2:1 Námanda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane reisi-geroravore námane igigutara aghade, nímandava minono regeguturera-da bee siroruta.
1TH 2:2 Avotago, nímane reisi-geroravore, sei Filipai enembomi námandava mema ututurota, tauga kavavana regeguturie. Tago, God námane sonembutata, ano ea jiria, enembo dumenimi bureguta-du oru egegambi God da Gaga Taubana nímandava minono regegutare.
1TH 2:3 Aghá egegutara mo, nímane reisi-geroravore, námane jo gaabee egegari-du rirota, nímandu gaveranu regegambi re, o tamoda unodu rea minono regegambi re o nímane kuvia nímanda eini-eini bubugaita minono regegambi re.
1TH 2:4 Kotú, God námane inono gerurie-gea, unda Gaga Taubana minono regegari-du rea, námandava ututurieta, námane God da uno ananu regeguturota, unda Gaga minono regegeta rosore. God námanda neno roo gia simbugeta rouvie. Amindu námane jo enembomi gangoro ari-du rea minono regegambi eta rosore. God, avona námanda neno ro gia simbugeta rouvia, unona gangoro ari-du rea minono regegeta rosore.
1TH 2:5 God da dibeva gaa bee rere. Nímane reisi-geroravore, jo námanenu gaabee egegadi rirota, kuvirari gaga eini nímandu regegambi re, o nímanda eini-einidu muu dirota gavera regegambi re.
1TH 2:6 Aghá urota, námane jo nímane o enembo dumenimi námandu raga regegadi rea, buro egegambi re. Námane, nímandava undaride, evari kambode utari-du rasueta sonembasira, aná taubana bee asue. Anada bee mo, námane Keriso da aghi kakato re-tago,
1TH 2:7 námane jo aghá egegambi re. Námane, eto-bato ayami unda soká unduturota, gaga roboghami rirota kaifa ea goghó eta rouvia, aghagonu nímandava beago, aghá egegutare.
1TH 2:8 Námane nímane neno bua goghó egegutare. Amindu God da Gaga Taubana nímandu rirota, tofo námanda jebuga beago nímandu vesa egegutare.
1TH 2:9 Námanda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane reisi-geroravore. Námane avo iririguturota, God da Gaga Taubana nímandava minono regegutara, ananu rourogo námanda undaride uvudedu bouvu egegara-degea, tumba onembo ano itia iribuja gugutegutara, ananu reisi-nundubutoravore.
1TH 2:10 Nímane gaabee ari kakato gigigutaravore, kotú God beago rei-gerue, nímanda rova námane kakara bee irirota, kotú dinunu eini egegambi, ari bari taubana nuenembo egegutueta gigigutaravore.
1TH 2:11 Aghá urota, eto-bato aya afami númanda sasingu kaifa eta rousua aghagonu, nímane daba-daba aghá kaifa egegutare.
1TH 2:12 Námane aghá urota, God nímane unda natofo* ea unda durogha gari-du gateguturia, daiyagha nímanda irari taubana gia gangoro asua-nu nundubuturota, ano bubugadi gaga dumeni nímandu rirota, itata regeguturere.
1TH 2:13 Námane fefera inono God dava nímandu “aiye” rirota vitere. Anada bee mo, námanda minono nímandava regegutara, nímane jo enemboda gaga aghago nundubambi egegutaravore. Aghá urota, “Ená God da gaga re,” rea, nímane niningigea bubugea beforova ititigutaravore. Kotú ená Gaga gaa bee re. Aná God da Gaga re. Kotú God da Gaga rera-mi, nímane gaabee rora enemboda neno rova buro eta rouvie.
1TH 2:14 Námanda ikoko mendi, Judia Frovensi anava God da ekaresia* rova, kotú Iesu Keriso da natofodava donu siroruturia, dabako aghago nímandava siroruta. Judia Frovensiva, Jiusi enembomi God da ekaresiadava bouvu ututurieta, mema fakara bee itatama egeguturie. Dabako aghagonu nímanda enembo dumeni kambesi Tesalonaika anava erea, nímandava bouvu ututata, mema fakara bee itatama egegutaravore.
1TH 2:15 Jiusi enembo rera anami, Jojabee Iesu derurieta ambubuturie, kotú God da feroveta mane beago númanena dea sirivu egeguturie. Námane beago númanena tuviturie. Kotú rourogo númanda gitofo námanda gaga ningia jebuga bauve-degea, námanena minono rari aná bureguturota, enembo nanjogodu gitofo bee gitofo egeguturie. Aghá ueta, númanda ari-bari akokogo oruabe egegutua-du, God númane injigha urota, unda neno sembago númandava ututata, itatama eta rousue.
1TH 2:17 Avore, námanda ikoko mendi, ariri, gharovu, gaabee mo, nímane neno roomi nundubuturota vitere. Avotago, námane tuvitata fefera tufoko nímane dibemi jo gambi irirota, neno mema egegutare. Aghá urota, nímandava yari nundubuturota, emboro dumeni tava egegutare.
1TH 2:18 Námane kaverea nímandava yaita uno egegutare. Amó Pol anukako fefera oruabe nundubutare. Tago, Satan na námane bureguta.
1TH 2:19 Nímane ano ea, nímanda gaabee ari jo doambi eta rosora-du, námane gangoro urota, nímane gaita uno eta rosore. Jojabee Iesu kaverea furaita rouvia feferava nímanda gaabee arinu gia, námandu raga raita rouvie. Námanda gangoro kotú durogha gari-da ruru, aná nímane re.
1TH 3:1 Amindu rea, nímane gigigasira aghago nundubutara, jo inono ambi uta-du, mana-mana urota, Sailas angá mo Atens bogu naava iririguturota, namonde anda komana, Timoti, ninengutata nímandava angie. Umó namonde deĩ urota, God da Gaga Taubananu minono reta rosore. Nímandava angia-da bee mo, nímane sonembota, ano urota gaabee ea goghó egegadi angie.
1TH 3:3 Kotú námanda uno, nímane rourogo mema itatama ea damé-damé egegarade-gea ananu nundubuturota, Timoti ninengutata angie. Nímane nendufako reisi-geroravore, namonde amó Iesu gaabee eta rosore. Aghá-gea, mema kotú bouvu sembago jo serigambi, itatama egegaita rosore.
1TH 3:4 Námane namonde irirota, ambova bouvu mema siroraita rouvia, aná seibe ritata niningigutaravore. Kotú donu regegutara oreki sirorutueta, dibemi reisi-geroravore.
1TH 3:5 Nímanda gaabee ari vitia o daiyagha roso, amindu mana-mana utara, jo inono ambi uta-du, Timoti ninengutare. Satan sei nímane kukuvata damé-damé egegutata námanda buro bee ambi uta-du oru urota, Timoti ninengutata angie.
1TH 3:6 Kotú Timoti tumbo enembo kaverea futa. Bubua, nímanda gaabee aride neno baride jojabe vitia-du, raga ritata niningigutare! Kotú nímaneda námane gigigaita uno rosora aghagonu, nenona neno rururota gigigaita uno rosora-nu, ritata niningigutare.
1TH 3:7 Námane dara kotú mema jojabe tafirota vitara-da gorotova nímanda gaabee arida bingá ningia, neno feru-feru urota, gangoro rosore.
1TH 3:8 Anada bee mo, nímane Jojabee gaabee egeguturota jiria goghó rosora-du, námane ningia neno asegutare.
1TH 3:9 Oreki nímanda gaabee eta rosora-du “aiye” regegadora, aná taubana bee re. Nímanda gaabee eta rosora-nu gia, námane God da dibeva gangoro urota “aiye” rirota vitere.
1TH 3:10 Námane daiyagha ya, nímane gia danode irirota, nímane sonembuturota, nímanda gaabee ari baria, jojabe asua-nu nundubuturota, tumba onembo God dava anogha benunu rosore.
1TH 3:11 Námane ya, nímane gigigaita rea, namonde anda Afa God kotú namonde anda Jojabee Iesu na námanda emboro ea simbugari-du rirota, benunu eta rosore.
1TH 3:12 Kotú nímane neno buta rosora aghagonu, Jojabee na sonembota, nímanda neno bari barirota, mino-mino neno rururota, kotú enembo dano neno bubugadi, rere.
1TH 3:13 Námane aghá rera-da bee mo, namonde anda God Afa ano ututurota, Jojabee Iesu unda natofode dano kaverea furaita rouvia-da rifova nímane ano ea, nímanda neno ro seghea simbugea, unda natofo kakara ea irirota, unda dibeva jiria iririgadi, uno rosore.
1TH 4:1 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde donu asueta God gangoro asua ananu, námane seibe irugutata, aghá urota viteravore. Avotago oreki, Jojabee Iesu da ragarova, námane nenode asiside nímandava eghá rere. Námanda donu irugutara, ananu ambo-ambo ea goghó egege!
1TH 4:2 Avotago námane Jojabee Iesu da ragarova donu irugutara, nímane seibe reisi-geroravore.
1TH 4:3 God da uno nímandava mo, evere. Nímane enembo kakara ea irirota, viro kombo ambi aita rosoravore.
1TH 4:4 Nímane avona, evetu badora mo, irari kakara urota, niyae kaifa ea goghó adi rere!
1TH 4:5 Enembo God da Gaga jo ningambi eta rousua aghagonu mania egegata! Númane tamo firída unonu eta rousue.
1TH 4:6 Gaga dabako ananu rekago ininigha rere, mania tamo firída unonu urota, inda komana eini imó ambo ari-du kuvirata, o ari akokogo dumeni ari-du kuvirata! Avona aghá adua-da mino Jojabeena utota itatama aita rouvie.
1TH 4:7 God, namonde amó jo viro kombo ari-du gategambi re. Tago, unda natofo kakara egegari-du gateguturie.
1TH 4:8 Amindu avona ená gaga injigha adua, umó jo enemboda gaganu injigha ambi aita rouvie. Tago, umó God avona Asisi Kakara ututa rouvia-nu injigha aita rouvie.
1TH 4:9 Nímane daiyagha ea, ikoko mendide neno mino-mino bubugasira-da emboro, námane jo rekago rambi aita rosore. Anada bee mo, nímane daiyagha ea, neno mino-mino bubugasira-nu, God undufako irugutueta reisi-geroravore.
1TH 4:10 Nímanda ikoko mendi Macedonia Frovensi va neno buta rosora, aná taubana re. Aghagonu ea goghó egeguturota iririgadi, benunu rosore.
1TH 4:11 Nímane durumugea, kotofukoda ari-barinu urota, gaga taubananu rirota iririge! Námanda sei regegutara aghagonu nímanda ingomi buro ea, undari-bari bua dirota iririgadi rere!
1TH 4:12 Aghá egegadora mo, enembo dumeni nímanda irari gia gaabee egegaita rousue. Aghá rera-da bee mo, rourogo kokomanadava undari bari benunu egegara-degea rere.
1TH 4:13 Amburari enemboda gaga itoko isuri aita rore. Enembo dumeni númanda kokomana ambubugari mo, númandava gaabee ari tefo-gea, jii regeguturota siriri ari jo tambambi egegeta rousue. Rourogo aná gaa bee ningambi iririguturota mana-mana eta rousua aghago egegara-degea rere.
1TH 4:14 Iesu amburarivareta jebugea eroruria, ananu gaabee eta rosore. Iesu aghá uria-du, enembo avona Iesu gaabee rourogo ambubugadua mo, God na rata, Iesu de dano kaverea fufugaita rousue.
1TH 4:15 God da enembo avona jebuga irirota, Jojabee kaverea furadua, númane jo sei vivitigambi egegaita rousue. Amburari enembomi ereregea sei vivitiguturota, jebuga vitia enembo ambo gayaita rousue. Jojabee undufako donu iruguturia ananu, nímandu reisi-rere.
1TH 4:16 Anada bee mo, Jojabee be fugia, ghogho rirota, anera kakarada beforo righari gaga rirota, God da tavuya furota ero raita rouvie. Aghá urota, Jojabee uutuvareta vorefurota, Keriso da natofo amburari enembo erea, sei vivitigaita rousue.
1TH 4:17 Aghade, namonde amó avona jebuga iraita rosora enembo ambo ga yavá danode takembea, Jojabee gooso rova tambua, Jojabeede tumanadu iririgaita rosore.
1TH 4:18 Amindu ená gaganu mino-mino rea niningigea, gaabee urota, siriri arida rova iririge!
1TH 5:1 Avore, anda ikoko mendi, Jojabee nanjigo kaverea furaita rouvia-da gaga eini jo rata ningambi aita rosoravore.
1TH 5:2 Anada bee mo, nímane aná gigigea viteravore. Bagia katoda nenomi furá kambo eini bejota kambo numamo duduku aita rouvia aghagonu, Jojabeeda furaita rouvia feferava, aghago siroraita rouvie.
1TH 5:3 Enembo eghá regeguturota iririgaita rousue, “Oreki rifo taubana re. Tataya o mema eini tefo re.” Aghá rirota, aná mema númandava gaimbo tefo siroraita rouvie. Eto-bato evetu mendi sasingu fumbaita itatama ea duduku eta rouvia aghago, rifo anava aná enembo retora, aná mema o dara furá bubota itatama adua, aná jo serigari katogo irambi re.
1TH 5:4 Avotago, námanda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane jo tumbada sasingu irambi re. Amindu ená fefera bubadua mo, bagia enembomi kambo bejeaveta kambo numamo mane duduku eta rousua, aghago jo egegambi aita rosoravore.
1TH 5:5 Nímane dano, unana, kotú onemboda sasingu re. Namonde amó jo tumba o bingoida sasingu irambi re.
1TH 5:6 Amindu, namonde enembo dumenida rousua aghago, jo evivigambi aita rosore. Namonde amó dibe fangea gigiguturota, namonde anda irari kaifa ea simbuguturota iririgaita rosore.
1TH 5:7 Aghade, enembo avona evivigeta rousua, aná númane tumbava evivigeta rousue. O númane avona uvu fakara undidigeta rousua, aná númane tumbava undidigeta rousue.
1TH 5:8 Namonde amó unana, kotú onemboda sasingu re. Amindu, namonde andufako durumugea nundubea goghó egeguturota, ari-bari sembagode mene-mene urota iririgaita rosore. Namonde anda gaabee ari kotú neno bari eto-bato sirada aghago righia jijiregadora, namonde anda gitofoda goroto gajiturota iririgaita rosore. Kotú, God namonde amó sonembota jebuga tumanadu irari bubugaita rosora-da gangoromi namonde amó ari-bari akokogoda emboro gajaita rosore.
1TH 5:9 Anada bee mo, God, namonde amó unda neno akuagonu itatama ari-du gategambi re. Tago, namonde amó Jojabee Iesu Keriso da anomi, jebuga bubugari-du rea gateguturie.
1TH 5:10 Iesu ambubuturia-da bee mo, namonde amó avona jebuga vitera, o ambubugea vitera dano, umó kaverea furaita rouvia feferava, namonde amó umonde dano iririgaita rosore.
1TH 5:11 Amindu, nímane neno evurari gaga regeguturota, mino-mino sonembuturota, ano urota iririgadi rere. Aná sei donu urota vitara, aghagonu urota iririgadi rere.
1TH 5:12 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, námane benunu rosore, Jojabee na enembo dumeni seibe gateguturieta nímanda beforo ririkigari ea vitie. Númane buro jojabebei egeguturota, nghaĩ ititigeta rousueta, númane aná kakara ea goghó egege!
1TH 5:13 Aná enembo nímane sonembea nímandu buro egegeta rousua-du, númane kakara jojabe egeguturota, neno bubuguturota, siriri arimi danode iririge!
1TH 5:14 Nímandu eghá reisi-rere. Dogabi enembo dibeva regege, buro egegoe! Oru kakatodu itata regege! Enembo ano tefonu sonembe! Kotú durumugarimi enembode iririgadi reisi-rere!
1TH 5:15 Ená gaga donu reisi-rera niningigea goghó egege! Komana indava sembago adua, mania mino sembago ata! Nímane mino-mino ari-bari taubana egeguturota, kotú enembo dano danogha ari taubana egege!
1TH 5:16 Rifo inono, neno gangorogha iririge!
1TH 5:17 Kotú, rifo inono, benunu urota iririge. Mania dodogata!
1TH 5:18 Eini-eini donu indava siroradua, anadu aiye regege! Anada bee mo, aná God da uno re. Nímane Iesu Keriso de dano takembutureravore. Amindu rea, rifo inono God dava “aiye” regege!
1TH 5:19 Mania Asisi Kakara buregata!
1TH 5:20 Enembo dumeni feroveta ea, God da gaga regegaita rousua-du, mania injigha egegata!
1TH 5:21 Avotago eini-eini dano kuvia gerurota iririgaita rosoravore, taubana ra, aĩ akuago ra? Aghá urota, taubana nuenembo ambo-ambo egege!
1TH 5:22 O eini-eini akuago dano furadua mo, seserige!
1TH 5:23 God siriri utari katomi, nímanda ari bari sembago mane seghota, nímane kakara bee ea iririgasiravore. Aghá iririguturadi-gea, unona nímanda asiside, nenode kotú tamode dano kaifa urota, nímane enembo ari-bari akuago tefo iradi gia, namonde anda Jojabee Iesu Keriso kaverea furoe!
1TH 5:24 Jojabee nímane aghá irari-du gategeta rouvia-mi, unona ata-gea, bee siroraita rouvie. Anada bee mo, umó donu rari aná eta rouvie.
1TH 5:25 Námanda ikoko mendi, ariri gharovu, námandu beago benunu egege!
1TH 5:26 Námanda ragarova, nímanda ikoko mendi, ariri gharovu, neno gangorogha ghanena ea goghó egege!
1TH 5:27 Namonde anda Jojabeeda ragarova eghá reisi-rere. Ená ingiso yata bua, Tesalonaika naava Iesu da natofoda dibeva iruge, niningigoe!
1TH 5:28 Amó Pol na rere. Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da sonemba nímandava iroe! Yata bua gigige! Avore, anda gaga tano evere.
2TH 1:1 Ariee! Námane Pol, Sailas kotú Timoti de nímane Tesalonaika anava God Afa, kotú Jojabee Iesu Keriso da natofo ea vitera enembo ghanena rosore.
2TH 1:2 God Afa kotú Jojabee Iesu Keriso da sonembade, kotú siriri aride, kaveverade nímandava irari-du benunu rosore.
2TH 1:3 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímanda gaabee ari God dava baria jojabe rouvia-du “aiye” reisi-rere. Nímanda mino-mino neno bari aná rei-baborue, aghá uua-du námane God du “aiye” regegadora, aná taubana re.
2TH 1:4 Nímanda gaabee ari baria jojabe ueta, enembo nímandu mema kotú bouvu jojabe reisi-ututue. Tago, nímane durumugea jiria God gaabee rosoravore. Nímanda aghá rosora-du, námanena God gaabee eta rousua enembo dumenidava, nímanenu raga reisi-rere.
2TH 1:5 Nímanda mema itatama rosora-du rea, God da nundubari nímandava aná taubana vitie. Nímanda mema jojabe itatama urota, vitera anami ano utota nímane inono adi-gea, God na, “Anda enembo taubana re,” rirota, rata-gea ya, unda enembo tumanadu kaifa eta rouvia kambesiva terota, kaifa urota, iraita rouvie.
2TH 1:6 God na namonde anda irari gerurota, mino aghagonu ututa rouvie. Jojabee Iesu, ivari buburagha, kotú unda anera anoghade uutuvareta vorefuraita rouvia aghade, God na enembo avona nímandu mema reisi-ututua-du mino utota rururota, namonde andú siriri arinu utota bubugaitare.
2TH 1:8 God na enembo avona umó gambi vitia, kotú namonde anda Jojabee Iesu Keriso da Gaga taubana ambo-ambo ambi rousua-du, bouvu fakarabe utaita rouvie.
2TH 1:9 Aghá ata-gea, númane ari sembagoda mino utari kambesiva tumanadu iraita rousue. Númane, jo Jojabeeda dibeva irambi, kotú unda duroghade anode jo gambi egegaita rousue.
2TH 1:10 Iesu furaita rouvia feferava, unda natofomi undú raga rari-du, kotú umó gaabee eta rousua enembomi unda durogha gerurota, unda ragaro righota erari-du rea, furaita rouvie. Aghade, nímane beago, unda natofoda rova iririgaita rosoravore. Anada bee mo, nímanena námanda minono niningigea gaabee egegutureravore.
2TH 1:11 Avore, God na, nímane inono gerurie-gea, jebuga bubugadi, kotú unda unonu egegadi rea, aghi urie. Amindu, umó daiyagha ea sonembasueta, nímane unda uno arida ano bubugadi rea, námane benunu urota vitere. Kotú, umó daiyagha ano utasueta, nímane gaabee urota, buro egegeta rosora-da beede, kotú ari taubana aita nundubeta rosora-da beede, isagha asua-nu nundubuturota, námane benunu urota vitere.
2TH 1:12 Aghá sirorari-du uno rosora-da bee mo evere. Nímanena namonde anda Jojabee Iesu da ragaro righota erorurota, enembo dumenimi unda durogha nímandava gigigari-du uno rosore. Kotú, umó beago unda durogha nímandava utota bubugadi uno rosore. Aná mo, namonde anda God kotú Jojabee Iesu Keriso da sonembava siroraita rouvie.
2TH 2:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda Jojabee Iesu Keriso kaverea furá namonde amó bata danode iraita rosora-da gaga raita rore. Enembo eini gaga gavera anda ragarova eghá rirota, “Jojabeeda fefera seibe etia bubie,” radua o gembadua mo, mania gaabee egegata, kotú enembo einimi undufa feroveta gaa rirota, aghá radua mo, mania ningia gaabee egegata! Aná gavera raita rouvieta!
2TH 2:3 Mania doadi, enembo einimi imó gaga gaverami kuvirauveta! Anada bee mo, ari akuagoda beforo righari embó eini erea, isagha ata-gea, enembo dano unda ambo-ambo urota, God de mene-mene aita urota, ambova Jojabee kaverea furota, aná ari akuagoda beforo righari aná God na rata ambova amburariva mema tumanadu itatama aita rouvie.
2TH 2:4 Aná ari akuagoda beforo righari, enembo avona ingomi uubu ari o god dumeni tumogha baĩ egegadua-nu injigha urota, undufako righota erota, God du Tafaroro Ari Kambova terua asumbea, umó God gaa raita rouvie.
2TH 2:5 Nímane reisi-geroravore, amó namonde irirota, aná ari akuagoda beforo righari embóda gaga ririeta nímane niningigutureravore.
2TH 2:6 Kotú, aná embóda furari eini-eini einimi gajitueta vitia, nímane reisi-geroravore. Unda simbuguturia fefera bubadua, umó isaghava bubota gigigaita rosoravore.
2TH 2:7 Oreki ari-bari akuago seibe kivumi buro rouvie-tago, enembo oruabe jo gigigambi vitie. Embó avona aná ari-bari akuago gajiturota vitia-nu, God na rata serigota, aná ari akuagoda beforo righari embó isaghava bubota gigigaita rosore.
2TH 2:8 Ari-bari akuago retora-da beforo righari isaghava bubua, buro urota, Jojabee Iesu unanagha kaverea furá, neno asegota, unda beeda oenomi furota, aná ari akuagoda beforo righari amburaita rouvie.
2TH 2:9 Iesu kaverea furaita rouvia-da dibe kena, ari akuagoda beforo righari embó umó Satan da anonu bua furá, jebuga tumanadu irari kasovigaita rouvia enembomi umonu gaabee ari-du rea, ari akuago manemi kuvia gerurota, gavera ivata dumenide dano takembea ata siroruturota, enembo sei aghago jo gambi iririgadua, aná ivatanu gia duduku-dadaka egegaita rousue. Aná enembo jebuga tumanadu irari kasovigaita rousua retora-da bee mo, númane gaa bee injigha ea, jebuga tumanadu irari kasovigea vitie.
2TH 2:11 Anada bee mo, númane jo gaabee ambi eta rousua-du God na númandava gaveranu gaabee arida ano utota, númane gaveranu gaabee egegaita rousue.
2TH 2:12 Anada mino mo, enembo avona gaga bee jo gaabee ambi urota ari-bari akuago manenu gangoro urota iririgadua, númane anada mema fakarabe itatama aita rousue.
2TH 2:13 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, námane nímandu rea, fefera inono God Afadava “aiye” regegasire. Anada bee mo, God na tutunova, unda Asisi utota nímanda neno roo seghea simbugota gaga beenu gaabee urota jebuga tumanadu irari bubugadi rea, nímane gateguturie.
2TH 2:14 Námane Gaga Taubananu nímandu minono rieta, God nímane namonde anda Jojabee Iesu Keriso da durogha nímanda boanda bubugadi rea, God na nímane gateguturie.
2TH 2:15 Amindu rea, anda ikoko mendi, ariri gharovu, jiria goghó ea, námane gaabee nímandu rei-irugutora, bemi ritara, kotú ingisova gefivutara, ananu bua righia goghó egege.
2TH 2:16 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso kotú God Afa, namonde amó neno bua, unda kaveverami tefo sonembutueta, namonde ano ea, unda kaverea furaita rouvia feferadu, uno urota, kaifa eta rosore. Ungá nímandu ari-bari taubana ari-du, kotú gaga taubana rari-du tavo urota, ano ututugoe!
2TH 3:1 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, gaga ambo jetuko mo, God dava námandu benunu egege, unona sonembuturota, námane Jojabeeda Gaga taubana minono riradua, enembo niningigea tutumi neno kaveruturota, nímanda gaabee egegutara aghagonu, unda Gaga kakara egegoe!
2TH 3:2 Kotú eini mo, námandu benunu egegutu-gea, God na enembo akokogo námandava bua serigoe! Anada bee mo, God da Gaga Taubana minono reta rosora, enembo oruabe jo gaabee ambi egegeta rousue.
2TH 3:3 Tago, Jojabee umó donu rari aghagonu eta rouvie. Satan nímandava dara utaita uradua, unona nímandu ano utua gangada urota, jejebugaita rosoravore.
2TH 3:4 Jojabee na námane sonembuta-du námane tanana rosore, nímane donu ari-du regegutara, aná eta rosoravore, kotú aghá nuenembo aita rosoravore!
2TH 3:5 Jojabee na nímanda neno roo righota dambu ata, God neno rururota, Keriso da durumugari ututa-nu righia goghó ea iririgadi, rere!
2TH 3:6 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, Jojabee Iesu Keriso da ragarova nímandu eghá rere. Namonde anda rorova dogabi enembo, kotú námanda gaga ritara ningia, ambo-ambo ambi rousua enembode, mania uumo egegata!
2TH 3:7 Námane, namonde irirota, guri baita buro daiyagha egegutara, nímane gigigutaravore. Amindu aghagonu urota iririge, mania burodu injigha egegata!
2TH 3:8 Namonde vitara aghade, nímandu bouvu utara-degea, námane tumba onembo buro urota guri bua, nímandava undari bari gurimi mino ea bua reisi-nendare.
2TH 3:9 Nímane sonembaita rea igigutare-gea, nímanda undari-bari jo tefo bua undidigambi re. Tefo benunu ea bua undasira aná taubana re, tago námanda unonu egeguturota, nímane gia, beforo isagha urota, námanda ambo-ambo egegadi rea, aghá egegutare.
2TH 3:10 Námane namonde irirota, nímandu gaga eini eghá regegutare. Enembo avona buro ambi tefo iradua-dava, “Mania undari utata!” regegutare.
2TH 3:11 Nímanda kokomana dumeni dogabi tefo emborova deĩ egeguturota, kokomanada irarinu gia, unongu reta rousua-du, gaga dabako aghago rekago nímandu reisi-rere.
2TH 3:12 Nímanda gorotova enembo dumeni dogabi desea irieta aghá rei-niningore. Amindu Jojabee Iesu Keriso da ragarova, aná enembo durumugea, buro ea, undari bari bua dirota iririgari-du rere!
2TH 3:13 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, ari taubana egeguturota, mania rorova injigha ea dodogata!
2TH 3:14 Atá enembo eini avona, námanda gaga ená ingisova rera ningia, ambo-ambo ambi adua, umonu gia goghó ea, mania ya, undava takembata! Aghá ege-gea, umó ari akuago eta rouvia aná tanana ea meka gae!
2TH 3:15 Tago, mania umó gitofo aghago bata, umó ikoko mendi aghago rururota, nghaĩ iti, ningoe!
2TH 3:16 Avore, Jojabee tofo namonde anda siriri arida ruru unona, fefera inono emboro nanjogova unda siriri ari tumanadu ututurota rururota iririge! Jojabee nimonde dano iroe!
2TH 3:17 Avore, amó Pol nu tanana egegadi rea, nímane ghanena urota, anda ingomi, daiyagha gembuta rora aghagonu rei-gefereta. Yata bua gigige!
2TH 3:18 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da kavevera nímandava iroe! Avore, anda gaga tano evere.
1TI 1:1 Ariee, anda mendi, God namonde anda sonemba kato na, kotú Iesu Keriso namonde anda kaifa gigita arida ruru na ririeta, embó eini unda aghi kato ea vitia, aná amó re. Imó ghanena bee rore. Yata bua gi! Amó Pol re.
1TI 1:2 Timoti, imó gari re. Anona arera, minono ririeta ningia, imó gaabee ea, anda mendi aghago ureravore. God Afa kotú angá anda Jojabee Iesu Keriso da sonembade, kaveverade, kotú siriride utota badi!
1TI 1:3 Amó Masedonia Frovensiva irurota, indú donu rirera, dabako ananu rekago raita rore. Imó Efesus irirota, enembo avona irugari gavera irugeta rouvia ananu radi-gea dodogari-du rere.
1TI 1:4 Ená enembo rera, númane evovo kikinu iruguturota gaa bee gaa rea, anade dano nuabua maneda ragarode kikide iruguturota vitie. Aná irugeta rousua kikide gagade dano rege-gea, dodogoe! Anada bee mo, númane aná gagada beenu rea niningiguturota, besiga urota, jebuga eini jo tambambi eta rousue. O God da uno mo, enembo undava yari emboro ifegea vitia-nu, gaabee ea, unda sasingu egegasue.
1TI 1:5 Amó aghá adi retora-da bee mo, amó uno rore: anava vitia enemboda neno evurari gaga inona radi, neno simbugea númanda ari akokogo karigea, gaabee ea goghó egegasue. Aghá urota, númane mino-mino neno rururota iririgasue.
1TI 1:6 Enembo dumeni ari-bari aghago dotuturota, emboro kasoviguturota, tefo gaga nuenembo reta rousua, anada bee eini tefo re.
1TI 1:7 Aná enembo rera-da uno mo, númane God da Agho Darida irugari kakato egegasue. Tago, númanda mana-managha rambi eta rousua gaga, anava bee tefo re. Númane donu reta rousua-da bee jo gerurota, tanana ambi eta rousue.
1TI 1:8 Namonde amó tanana rosore, Agho Dari aná taubana re. Amindu Agho Darida emborova igigasira, aná taubana re.
1TI 1:9 Tago, Agho Dari jo ari taubana ari enembodu utambi re-tago, enembo Agho Dari nundubambi urota, gogore eta rousua enembodu, God nundubambi urota, ari-bari akokogo eta rousua enembodu, God da jebuga, kotú Asisida jebuga jo nundubambi eta rousua enembodu, avona nue numamo deaveta ambuta rousua enembodu, kotú enembo dumeni kae righiaveta ambuta rousua enembodu, God unda Agho Dari ututurie.
1TI 1:10 Aghade, avona kombo yagera eta rousua enembodu, o nino okade kombo undiri eta rousua enembodu, enembo avona kokomana nandia bua iiava utua guri buta rousua enembodu, gavera kakatodu, kotú enembo avona irugari bee dotuturota gavera dibe eini be eini irugeta rousua enembodu nundubuturota, God unda Agho Dari ututurie.
1TI 1:11 Irugari bee retora, aná God da Gaga Taubana duroghade avore. Unona aná Gaga minono rari-du rea, anda ingova ututurie. Undú raga regegore!
1TI 1:12 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso, anda gaa bee ari gia, “avore” rea, unda buro ari-du rea, andava ano ututuria-du “aiye” rere.
1TI 1:13 Sei amó undú sembago rirota, unda natofo dea ga urota, unda tamova gaga sembago reta urere. Tago, fefera aghade andava gaabee ari tefo, kotú amó donu eta urera, aná jo gerurota, ambi eta urera-du God andú neno mema ea kauta urie.
1TI 1:14 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso unda natofo sonembeaveta, umonu gaabee urota mino-mino neno buta rousua aghagonu urota, unda sonemba andava avereguturieta, anda neno rova beago gaabee aride, ikoko mendi neno baride siroruturieta rururere.
1TI 1:15 Ená gaga, aná gaa bee re. Gaabee ea goghó egegadi rere. Iesu Keriso umó endava furia-da bee mo, ari bari akokogo enembo sonembota jebuga bari-du rea, furie. Ari akokogo enembo rera, eini jo amogo irambi re. Amó akuago bee eta urere.
1TI 1:16 Avore, ari akokogo eta rousua enemboda iti bee itiva anona eta urere. Tago, enembo avona ambova Iesu Keriso gaabee ea, jebuga tumanadu irari bubugaita rousua-mi amó gerurota, tanana egegasue: Iesu Keriso da daiyagha durumugea roboghomi amonu sonembea jebuga tumanadu ututuria aghagonu, númandava aita rouvie.
1TI 1:17 Amindu, namonde God kakara urota, unda duroghadu raga rirota iririgore! Umó namonde anda kini re. Umó vitirie, vitie, kotú tumanadu iraita rouvie. Jo dibemi gari aghago irambi re. Umó God bee re, eini umongo tefo re. Aĩ gaa bee re!
1TI 1:18 Timoti, anda mendi, ená raita rora gaga jo reka irambi re. God da feroveta einimi, imó donu asira aná seibe ririe. Aná riria gaganu kaifa urota, anami Jojabee gaabee urota, unda ragarova mene-mene ege! Aghá urota, inda neno roode gaabee aride kaifa adi rere! Enembo dumeni númanda neno roode gaabee aride jo kaifa ea simbugambi eta uria-mi, númanda gaabee ari jujururieta, númane bebeta ea, sembago urie.
1TI 1:20 Aná noni rera-da rova enembo ungagha, aná Himeneus ungá Aleksander gha re. Númane God da bingá utata akuago uta-du, amó tanana ea doari-du rea, ungá umó Satan da ingova itari vitie.
1TI 2:1 Avore, anda gagada mendó bouvu aná evere. Anda uno mo, namonde amó enembo dano nundubuturota, númandu benunu egeguturota, God Afadava, “Aiye” regegore!
1TI 2:2 Aghá urota, namonde amó durumugaride siriri aride iririgaita rea, God nundubuturota, unda aito fugari uno rouvia-nu egegaita rea, namonde anda kini manede kokotofu gavanada buro kaifa eta rousua-dedu benunu urota irore!
1TI 2:3 Aghá adora, namonde anda Sonemba Kato, God enembo nanjogoda gaa beeda ruru umó aná tanana ea, jebuga tumanadu irari tatambugari-du uno rouvia-mi gangoro aita rouvie.
1TI 2:5 Anada bee mo, God umó dabako re. God eini tefo re. Kotú embó dabakomi roro kangoro ea enembo bua, God dava futa rouvia, aná Iesu Keriso umó re.
1TI 2:6 Enembo dano unona bua furá, God de takembaita rirota, God da gateguturia feferava undufako utua ambubuturia-mi rei-irugutue: God enembo dano unda jebuga bubugari-du uno rouvie.
1TI 2:7 Aná gaa beede, Iesu gaabee arida emborode unda natofo Jiusi enemboda gitofodava irugota, tanana egegari-du rea, amonu unda aghi katodu gateguturia, aná gaa bee rere, jo gavera rambi re.
1TI 2:8 Avore, anda uno mo, kambesi niavo-niavo embobo dano, neno akuago, kotú besiga ambi irirota, númanda neno roo simbugea, númanda ingo righota erota, God dava benunu egegasue.
1TI 2:9 Avore, evevetu God da natofo ea vitia-da aito taubana fufugegasua-du raita rore, niningige! Nimane jo enembo nímandu raga rari-du rea, o dibe fangari-du rea fefera yafabe númanda tamode eembode foumade simbuguturota, guri fugambi aita rosoravore. Durumugea, ari taubana egeguturota iririgadi rere!
1TI 2:11 Evevetu númane tumo gonea, be doa irirota, irugari niningigasue.
1TI 2:12 Amó jo doata, evetu einimi erea, embobo nghaĩ itambi aita rouvie. O emboboda beforo righari ambi aita rouvie. Evevetu númane be doa iririgasue.
1TI 2:13 Anada bee mo, God sei Adam urieta siroruturieta, Iv umó Adam da ambova siroruturie.
1TI 2:14 Eini mo, Adam jo sei dara ambi re. Sei mo, Satan Iv kukuvirieta, ari akuago unona urieta siroruturie.
1TI 2:15 Avotago, evevetu roboghomi gaabee urota, neno rururota, ari taubananu urota iririgadua mo, númane mendi sasingu fumbariva jebugaita rousue.
1TI 3:1 Ená gaga aná gaa bee re, avona ekaresiada* kofiri righari aita uno adua mo, taubana re. Aná buro fakarabe, kotú taubana re.
1TI 3:2 Embó bingá taubana, dinunu tefo kotú evetu dabako bua irarinu kofiri righari-du gategadi rere. Tamo firída uno buregea, durumugea irari embónu badi rere. Umó esega enembodu gangorogha orokaiva rirota bua, kaifa tavo asue, kotú irugarida gorotova umó inono asue.
1TI 3:3 Umó jo uvu fakara oruabe undia beforo biruru ambi aita rouvie. Umó durumugadua, jo tataya kato irambi aita rouvie. Aghade, umó jo guri neno bambi aita rouvie.
1TI 3:4 Unda evetu mendi sasingu taubana kaifa tavo urota, númane umó kakara urota, unda gaga niningigasue.
1TI 3:5 Anada bee mo, umó avona evetu mendi sasingu kaifa ea simbugari inono ambi adua mo, umó daiyagha ekaresia kaifa adu?
1TI 3:6 Tumbo enembo neno kaveradua embobodava, aná buro mania utata! Rourogo, Satan gogore ueta, God umó injigha uria aghagonu, aná embó gogore urota, God na umó injigha auveta!
1TI 3:7 Kotú gagada mendó eini mo, God tanana ambi kasava vitia enembomi umó kakara eta rousua embónu gatege! Aghá adora mo, umó jo tutomi damé-damé ea, Satan da amuva vorea, meka gambi aita rouvie.
1TI 3:8 Ogababada mane, númane gari dabako aghago egegasue. Númane natofo jededa dibeva ari taubana nuenembo urota, gavera jo regegambi egegasue. O uvu fakara jojabe jo undia beforo biruru ambi, o guridu jinanga ambi asue.
1TI 3:9 Númane neno roo simbugea, kotú neno dano ututurota, God sei unda nundubari dumeni nungiturieta, ambova isagha uria-nu, gaabee urota ambo-ambo egegasue!
1TI 3:10 Númanda irari gia irurea goghó ea, dara eini jo tambambi adora mo, rege-gea, númane aná buro egegoe!
1TI 3:11 Gari dabako aghagonu, númanda evevetu beago, natofo jededa dibeva ari taubana nuenembo urota iririgasue. Númane jo unongu regegambi asue. Númane tamo firída uno dotuturota, gaa bee nuenembo regegasue.
1TI 3:12 Aghade ogabada, umó evetu dabako bua, unda evetude mendi sasingude dano durumuguturota kaifa ea goghó asue.
1TI 3:13 Enembo avona ogabada buro ea goghó adua mo, númanda bingá jojabe ata-gea, númane ano ea jiria, daiyagha Iesu Keriso gaabee eta rouvia-nu minono rari inono aita rousue.
1TI 3:14 Amó ya, imó gaita rei-nundubutore. Tago, amó ená ingiso rei-gefera-da bee mo,
1TI 3:15 domi amó buregasueta jirasua mo, namonde anda God jebuga vitia-da natofo daiyagha irasua amindu, imó jo mana-mana ambi asiravore. God da natofo rera, unda ekaresiadu* rere. Kotú ekaresiada buro mo, tutumbumi kamboda bouvu fumbua irita rouvia aghago, ekaresiami God da Gaga beenu bua righia, kaifa eta rouvie.
1TI 3:16 Kotú namonde anda gaabee arida ruru God na nungia, ambova isagha uria, aná jojabe re. Aná jo injigha ari aghago irambi re. Aná Keriso umó re. Umó enemboda tamonu asugea furia, ená endava siroruturie. Unda gagade aito fugaride dano gaa beenu, God da Asisimi irugeaveta gigigeta rosore. Umó endava irieta, anera mane gerurie. Kotú unda bingá minono regeguturieta, sarigea aria, endava abua-abua niningigea, enembo oruabe umonu gaabee egeguturie. Aghá ueta, God na ririeta, umó rekago kaverea uutuva vitia, unda durogha bua avo asumbuturie.
1TI 4:1 God da Asisimi isagha bee eghá ririe, “Fefera ambova, enembo dumeni namonde anda gaabee rosora-nu injigha ea doa, asisi gavera kakatoda gaga ningia, taimuda irugarinu ambo-ambo egegaita rousue.”
1TI 4:2 Enembo dumeni, númanda nundubari seibe ari akuagomi bundetueta vitia-mi aná taimuda irugari rera-nu bua fuava, natofo jede kukuvirota irugeta rousue.
1TI 4:3 Aná enembo, númane eghá irugeta rousue. Gimasa irirota, evetu jo yagera ambi aita rouvie, o ariri mose irirota vai ambi aita rouvie, kotú aghá urota, aná enembo rourogo evetu yagera auve-degea o gimasadava vai auve-degea irugeta rousue. O undarida gorotova, undari dibe eini be eini undambi tama ari-du irugeta rousue. Tago, God da uno mo, unda gaga tanana urota, gaabee rosora enembomi, undú benunuva aiye rirota, aná undari undidigasue.
1TI 4:4 Anada bee mo, God eini-eini nanjogo urieta siroruturia, aná dano taubana re. Aghá-gea, God du aiye rirota, unda Gaga iruguturota aná undari ea simbugadora mo, aná dano God da dibeva kakara aita rouvie. Amindu injigha ambi undidigore!
1TI 4:6 God da Gaga taubanade Gaa Beede rei-irugutora-nu tofo ambo-ambo urota, aná gagada mendó retora-nu angá anda ikoko mendidava irugadora mo, imó God da aghi kato taubana aita roravore.
1TI 4:7 Aghade, imó beago abua maneda evovo kiki mania ningata! Aná jo God da Gaga irambi re. Imó ininigha God da unonu urota irasira-da aitonu fuge!
1TI 4:8 Gaa bee re: tamoda undiri adora-mi, tamo ano ata angá anda endava irari itoko taubana aita rouvie. O namonde ininigha God da uno egegadora mo, taubana bee re. Namonde amó God da be gajari righia jiradora, jebuga endava irirota itatama rora aghagonu, ambova beago tumanadu iririgaita rosore.
1TI 4:9 Ená gaga, aná gaa bee re. Gaabee ea goghó egegadi rere.
1TI 4:10 Avore, namonde amó ano urota, Jojabeedu buro fakara eta rosora-da bee mo, God jebuga vitia, enembo dano, kotú gogorego namonde amó gaabee ari enemboda sonemba kato ea vitia-nu gaabee urota, umonu kaifa gigita urota vitere.
1TI 4:11 Aná gaga nanjogo retora-nu iruguturota, aghá ambo-ambo egegari-du rirota iririge!
1TI 4:12 Imó mendi reka re, tago, rourogo doata, enembo imó tumo gonea gauve-degea rere. Kofiri ririkuradi-gea, ekaresia* dano inda gaga taubanade, irari taubanade, neno baride, kotú inda gaabee ari anoghade gerurota, ambo-ambo egegoe! Aghade, imó daiyagha ari akuago injigha uradi-gea, Iesu gaabee ari enembo gerurota, ari dabako aghago egegoe!
1TI 4:13 Imó enembodu, God da Gaga iruguturota, minono rirota, nghaĩ ititurota irasiravore. Inda ano avo ititurota, buro uu-gea, amó ya, indava bubore!
1TI 4:14 Eini mo, feroveta God da uno indava isagha urieta, ekaresiada babarigari númanda ingo inda beforova itia, benunu ueta, God da Asisi indava ano donu ututuria, aná mania injigha ata! Jijimu adi rere!
1TI 4:15 Aná retora-nu ivatava itadi rere. Inda neno dano itia, ano ea, inda buro arida aito fugari barirota, enembo dano gigigoe!
1TI 4:16 Inda irari kaifa ea simbuguturota iiri! Kotú inda donu irugeta rora, aná gaa bee nuenembo irugadi rere. Anada bee mo, inda aghá aita rora-mi imó jebuga rururadi-gea, inda gaga niningigadua enembo beago, jebuga tambua, bubugaita rousue.
1TI 5:1 Embobo bee mane mania dibeva rata! Númane nimamo aghago kakara urota, nghaĩ iti! Embobo reka inda ikoko mendi aghago nundubuturota, roboghomi nghaĩ itia, tavo urota iiri!
1TI 5:2 Evevetu bee niemane aghago kakara urota, nghaĩ iti! Kotú evevetu reka inda gharototo aghago nundubuturota, roboghomi nghaĩ itia, tavo urota, irii! Tago, rourogo nundubari akuago sirorauveta, indufako kaifa ea goghó ege!
1TI 5:3 Ekaresiadu* rege, evevetu dodoru mendi sasingu tefo, kotú sonemba tefonu kakara urota, sonemboe!
1TI 5:4 Avotago, doru einidava mendi sasingu, o imemendi iradua mo, ekaresia dano aná doru jo sonembambi asue. Anada bee mo, doru tofo unda sasingumi o imemendimi God da uno urota, nue numamo o nuavia nuabuada sonemba sei númandava ututurota, unduta uria-da mino ututurota, nue numamo o novia nombua númanena tofo sonemboe. Aghá urota, God gerurota, gangoro aita rouvie.
1TI 5:5 Imó rei-geroravore, evetu doru sonemba eini tefode umó seibe tutuno ea, unda gaabee ari God dava ututurota, God da sonembadu tumba onembo benunu urota irita rouvie.
1TI 5:6 Tago, dodoru dumeni tamoda unonu urota irita rouvia, númane tamomi jebuga irita rouvie. Tago, God da dibeva númane seibe ambua irarigo urota irita rouvie.
1TI 5:7 Natofo jedemi unongu rauve-degea anda retora gaganu dodorudava nghaĩ itadi rere!
1TI 5:8 Avona unda ikoko mendi, kotú jojago mo, nue numamo o nuavia nuabua jo sonembuturota, kaifa ambi adua, aná sembago bee re. Aghá urota, umó seibe unda gaabee ari injigha ea, God gaabee ambi enemboda ari akokogo serigea, ari akuago iti bee itiva aita rouvie.
1TI 5:9 Ekaresia dodoruda ragaro ingisova gefirota mo, dodoru ghaeko 60 tambua vitia-da ragaro nuenembo gembu! Aghade dodoru avona fefera dabako vai ea irirota, kasava kombo undiri ambi ari, kavevera egegari, unda sasingu kaifa urota, nghaĩ roboghomi ititigari, esega enembodu ghaito teno fufugegari, dara mema tatambugari enembodu kavevera ea sonembari, kotú ari-bari taubana dumeni egegari, avona natofo jede gerurota númandu raga regegeta rousua dodorudu rere. Avore dodoru aghago maneda ragaro manenu gegembugoe!
1TI 5:11 Dodoru rekada ragaro ingisova gembara-degea rere. Anada bee mo, númanda tamoda unonu urota, rekago vai aita nundubuturota, Keriso doaita rousue.
1TI 5:12 Aghá urota, Keriso dava sei donu aita be gajituria, aná bejuturota, dara aita rousue.
1TI 5:13 Aghade, númane Jojabee jo nundubuturota, buro ea goghó ambi aita rousue. Númane buro ambi dogabi irita rousue. O sembago bee mo evere: númane enembodu unongu rirota, kambo kambo iru-furu urota, beforomi-beforomi egegeta rousue. Aghá urota, gaga jo rari katogonu rambi eta rousue.
1TI 5:14 Amindu, anda uno mo, gitofomi namonde anda tamova unongude gaga sembagode rarida goroto gajari-du rirota, dodoru reka mane rekago vai ea mendi sasingu sirorota númanda kambo tofo kaifa urota iririgasue!
1TI 5:15 Gaa bee rere, dodoru dumeni seibe kaverea Satan da gaga niningurota, unda ambo-ambo rousue.
1TI 5:16 O Iesu gaabee ari evetu einida rao tato, O bi-bimono o aya tata eini doru adua mo, aná evetu unona doruda irari sonemboe! Anada bouvu unona rururota, ekaresia númane dodoru dumeni avona makasi bee ananu sonemboe!
1TI 5:17 Ekaresiada beforo ririkigari avona kofiri righari taubana eta rousua-nu, kakara urota, númanda mino utua, kotú etova utu, bae! Jojago mo, beforo ririkigari avona buro fakara urota, minono rirota irugeta rousua-du rere.
1TI 5:18 God da Gaga anadu eghá reirie, “Inda burumakau farava vuri dasari-du tino ata biruru urota iradua mo, vuri undauve-degea, mania be rafata!” O gaga einiva dabako aghago reirie, “Inda buro katoda mino utu bae!” reirie.
1TI 5:19 Embó eini ekaresiada beforo righari einida iraridu jii difirota ya, aná barirari iruradi radua, mania yata! Tago, enembo ungagha o bakode furá gaga dabako aghago radua mo, avota ii, aná barirari iruradi!
1TI 5:20 Númane avona ari akokogo urota iradua, natofoda rorova dibe beva ininigha rege! Aghá ege-gea, natofo dano ananu gia oru egegoe!
1TI 5:21 Afa God, Iesu Keriso kotú Anera Kakarada dibeva jiria rere. Gaga gembera, aná kaifa adi rere. Aghá urota mo, enembo dano inonova sonembaita roravore, o iruraita roravore!
1TI 5:22 Enembo Jojabeeda buro egegari-du baita adora mo, durumugea, enemboda irari kuvia gerurota gategea simbugadi rere. Ari akokogo uradua enembode mania takembea uumo ata! Indufa kaifa urota ari akuagoda emboro serigadi rere!
1TI 5:23 Inda uro sembago uaveta kae itatama eta rora vota! Uvu nuenembo mania dirota irata! Tutuno ea vaini gha bagega ea dirota iradi rere!
1TI 5:24 Enembo dumeni ari akokogo isaghava urari-du, númane bua, koto eta rousue. O enembo dumeni númanda ari akokogo kivumi eta rousue. Tago, koto eta rousua feferava isagha eta rousue.
1TI 5:25 Kotú, dabako aghago, enembo númanda ari taubana eta rousua, gita rosore. Kotú ari taubana kivumi eta rousua beago, ambova fuava isagha eaveta gita rosore.
1TI 6:1 Namonde anda gaabee ari kakato avonu enembo einimi gurimi rururieta aná embóda sabua* ea vitia-du rere. Rourogo natofo isaghava God da ragaro righia sembago urota, kotú namonde anda irugaridu unongu rauve-degea rere. Númanda babarigarida reta rousua gaganu kakara ea goghó urota, ambo-ambo egegoe!
1TI 6:2 Gari dabako aghago, sabua dumeni númanda babarigari beago, God da natofo ea vitia-du rere. Nímanda babarigari kuristini ea vitia, aná nímanda ikoko mendi eini aghago ea vitie. Amindu númanda gaga jo bua fugambi, niningigaita rosoravore. Nímane sei eta urera, anada itiva urota, nímanda babarigari kakara ea goghó urota, buro ea goghó egege! Anada bee mo, nímanda babarigari sonembeta rosora beago, God da natofo ea vitie. Aghá-gea, neno bubugadi rere! Ená retora gaganu iruguturota rege, enembo aghago egegoe!
1TI 6:3 Namonde anda gaabee ari rurugha re, kotú namonde anda Jojabee Iesu Keriso da Gaga aná gaa bee re. Aghá-gea, enembo avona namonde anda gaabee ari injigha ea, gaga dumeni irugadua mo,
1TI 6:4 umó deriva urota, undufa raga rirota aghá aita rouvie. Unda nundubari tufoko re. Umó nundubari sembago urota, veso-veso urota, gagada beedu besiga eta rouvie. Anami besiga, tauga kavavana rari, komanada bingádu mandudu ari, komanadu nundubari akuago ari,
1TI 6:5 kotú anami sosou bauso siroreta rouvie. Aghá egegeta rousua enembomi seibe gaa bee kasoviguturota, númanda beforo munju jo buro ea goghó ambi egegeta rousue. Númanda nundubari mo, númane God da natofode takembadua, guri oruabe bubugasue.
1TI 6:6 Gaa bee mo, gaabee arida emborova irirota, ea simbugadora, imó eini-eini oruabe baita roravore. Tago, God indú donu ututa rouvia-du imó gangoro asiravore!
1TI 6:7 Imó rei-geroravore, namonde amó fufiria-va donu eini jo bua furambi re. Kotú amburadora beago, donu eini jo bua yambi aita rosore.
1TI 6:8 Tago, undaride dighari ombaride iradua mo, avore, namonde andava inono re.
1TI 6:9 O guri baita, muu dirota vitia enembo, Satan na kukuvirota, tamoda unonu ambo-ambo uta ya jua, jebuga kasovigea amburaita rousue.
1TI 6:10 Anada bee mo, gurinu neno bari anami eaveta ari akokogo o dara mane siroreta rousue. Enembo dumeni guri baita nunundubuturota, gaabee arida emboro doa, dara kotú mema dibe eini be eini itatama eta rousue.
1TI 6:11 Imó indufako God dava ututureravore. Amindu, eini-eini akuago retora, aná goitu fote! Aghá urota, imó God gaabee ea goghó urota, unda uno eta rouvia ari taubananu urota, enembo neno rururota durumugea jire!
1TI 6:12 Jebuga tumanadu irari tambadi rea, God na imó aghi urieta, imó gaabee ea erea, natofoda dibeva Jojabee daiyagha daiyagha gaabee urera-nu isagha ureravore. Anada beenu tambaita rea, ano ea mene-mene urota iradi rere.
1TI 6:13 Amó, God eini-eini nanjogoda jebuga utarida dibeva, kotú Iesu Keriso, Pontus Pailat da dibe kena jiria tumo faĩ ea, gaga bee nuenembo riria-da dibeva jiria, ininigha imó eghá adi rere.
1TI 6:14 God imó donu ari-du riria, ananu urota, kaifa ea goghó urota iri-gea, namonde anda Jojabee Iesu Keriso da furaita riria fefera furá buboe!
1TI 6:15 Aná fefera, God, beforo righari iti bee itiva, kini nanjogoda kini, jojabe nanjogoda Jojabee unona undufa gategaita rouvie. God du enembo dano raga regegasue!
1TI 6:16 Umó unuka seibe vitirie, vitie, kotú tumanadu iraita rouvie. Umó unana jojabeda rova irita rouvie. Enembo eini, avona ya, undava bubari inono irambi re. Enembo avona sei jo gambi re. O enembo avona gari aghago irambi re. Umonu kakara egegore! Unda ano tumanadu vitia-du raga regegore! Ai, gaa bee re!
1TI 6:17 Gugua ghayafade enembodu nghaĩ ititurota, eghá rege! Gugua ghayafa nanjogo dano siosa jijimu ata, ya sidara aita rouvie. Aghá-gea, rourogo tofo númanda gugua-ghayafadu raga rirota, númanda kaifa gigita ari anava itauveta, rege! God unuka namonde amó gangoro egegari-du kavevera urota, eini-eini nanjogo ututa rouvie. Amindu umonu kaifa gigita egegari-du rege!
1TI 6:18 Rege-gea, númane kavevera urota, ari taubana urota iririgoe! Aghá egeguturota, númanda gugua-ghayafa kokomanade vesa boanda egegaita simbugoe!
1TI 6:19 Aghá egegadua mo, gugua-ghayafa dumeni uutuva kamboda tutumbu fugeta rouvia aghago, númanda ragarova sirorea jiraita rouvie. Númane fefera ambova-du rirota, aghá egegadua mo, númane jebuga bee tambua bubugaita rousue.
1TI 6:20 Timoti, buroda mendó dumenide Jojabeeda Gagade indava ututurieta vitia, aná kaifa adi rere. Enembo dumeni God jo nundubambi urota, gaga dumenidu “taubana” gaa rirota besiga egegeta rousue. Aná dano doa serigadi rere! Anada rova beforo gari taubana eini tefo re. Númane beforo gari jojabe bubugaita rirota, gaabee arida emboro kasoviguturie. Anadu besiga urota, God seibe gaabee egeguturia-nu doa, jebuga kasoviguturie. God da sonemba indava iroe! Avore, anda gaga tano eve sidara etue. Yata bua gi! Amó Pol re.
2TI 1:1 Ariee, Timoti ko! Anda neno bari mendi. Imó ghanena bee roreta. Yata bua gii! Amó Pol re. God na uno urie-gea, amó gateguturieta, Iesu Keriso da aghi kato urere. Iesu Keriso de takembea vitia enembomi, God jebuga utota bari-du riria-da Gaga minono rari-du rea, God na amonu gateguturie. Avore, sonembade, kauta kaveverade, kotú siriride God Afa na utota, bubugadi! Yata bua gii!
2TI 1:3 Anda mambube mane neno roo ea simbugea, tumogha baĩ egegeta uria God nu, amó beago tumogha baĩ urota, undú “aiye” rirota vitere. Aghade, amó fefera inono imonu nundubuturota, God du “aiye” reta rore.
2TI 1:4 Imó neno mema ea dari sorara urera-nu nundubuturota, amó ya, imó gaita uno rore. Aghá asira mo, amó gangoro urota, neno taubana asire!
2TI 1:5 Oreki anda rei-nundubutara-va inda avia, Lois dava gaabee ari jojabe vitirie, kotú nie Yunis dava aghá vitirie. Kotú amó tanana rore, gaabee ari jojabe dabako aghagomi imó Jojabee gaabee eta roravore.
2TI 1:6 Aghá-gea, ingo inda beforova itia benunu urera aghade, God indú ano dibe eini ututurieta rurera-du rere. Aná undutu-gea baria, jojabe ae!
2TI 1:7 Anada bee mo, namonde andú oru ari asisi utambi re. Unda ututuria Asisida anomi ano ea, mino-mino neno bubugea, tamoda uno buregari-du rea, unda Asisi Kakara ninenguturieta furie.
2TI 1:8 Aghá-gea, Jojabeeda Ragarova kariguturota, mania meka ata! Aghago, amó Keriso du rea nandia bua, diburava itari vitera beago, mania meka ata! Kerisoda Gaga minono reta rousua enembo dara kotú mema tambuta rosora, anada mema vesa ea, inda boanda God da ututa rouvia-da anomi fumbadi rere!
2TI 1:9 God na namonde amó aghi ea, sonembuturota jebuga utua, unda natofo kakara egegari-du rururie. Jo namonde anda ari-bari taubana einidu ambi re. Tefo! Uutu enda uubu uria-da dibe kena namonde andú uno urota, kauta kavevera ea Iesu Kerisoda amburarimi namonde andú unda sonemba ututurie.
2TI 1:10 Aná sonemba mo, namonde anda sonemba kato Iesu Keriso furia-va isagha urie. Unona furia, amburarida ano dano dea bejea sidara ea, unda Gaga Taubanami jebuga tumanadu irari tambarida emboro ifeguturie.
2TI 1:11 Avore, unda Gaga Taubananu minono rirota, kotú iruguturota, enembo aghi ari-du rea, God na amó gateguturieta aghá urota vitere.
2TI 1:12 Aghá eta rora-du, amó diburava irirota bouvude dara dumeni dumenide mema dano itatama rore. Tago, amó jo amindu meka urota, anda gaabee ari doambi re. Anada bee mo, amó avonu gaabee rora, aná tanana ea goghó rore. Aghade, amó tanana rore, amó donu kaifa ari-du rea, undú ututurera-nu unona kaifa urota, aná fefera bubaita rouvie.
2TI 1:13 Iesu Keriso de takembuturera-du unona indú gaabee aride neno baride ututuria-nu ivatava iti! Aghá urota, amó indú gaa bee nuenembo irugeta urera-nu ambo-ambo urota iradi rere!
2TI 1:14 Asisi Kakara inda neno rova vitia-da sonembami indú donu ututuria-nu gaabee urota, kaifa adi rere!
2TI 1:15 Namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu dano Esia Frovensiva vitia-mi, Fijelus de Hermojenes de dano amó injigha ea, goitu fotiturie.
2TI 1:16 Amó Onesiforus da gaga itoko raita rore. Fefera inono umó andú neno yaura ututa ria-du, kotú amó diburava vitara-du, umó jo meka ambi re. Aghá-gea, God Afa na Onesiforus unda evetu mendi sasingudedu mema ea, unda sonemba utota bubugoe!
2TI 1:17 Umó futa, bogu naa Rom anava buburita feferava, tatavami amó tava ea tafivuta.
2TI 1:18 Bogu naa Efesus anava beago, umó emboro oruabeva amó sonembuta, imó tanana roravore. Amindu rea, fefera furá bubadua-va, Jojabee na Onesiforus du mema urota, sonembari-du uno rore.
2TI 2:1 Indú eghá rere, anda mendi. Imó Iesu Keriso de takembea vitera-da sonembami ano ea jiradi rere!
2TI 2:2 Enembo oruabeda dibeva anda indú irugeta urera gaganu, inona bua, gaabee ea goghó rouvia enembodu iruge-gea, númane beago enembo dumeni irugoe!
2TI 2:3 Mene-mene ari kakato bouvu itatama eta rousua aghagonu, Iesu Keriso da ambo-ambo urota, undú rea, bouvu fumbua goghó adi rere.
2TI 2:4 Mene-mene ari kato eini umó mene-mene ari feferava unda beforo righari gangoro ari-du rea, umó jo naa enemboda irari nundubambi eta rouvie.
2TI 2:5 Sereka sumbuta rouvia embó jo tefo sumbua mino bambi aita rouvie. Agho dari dano kaifa urota, dibeva sumbua serigadua embómi mino baita rouvie.
2TI 2:6 Dabako aghago, aayo numamo buro fakarabe eta rouvia-mi, sei ya, aná aayova undari bua undaita rouvie.
2TI 2:7 Avore, amó doreta rera-nu, nundubadi rere. Aghá adora mo, anda gagada mendó mane nanjogo dano Jojabee na irugota, gia tanana aita roravore.
2TI 2:8 Iesu Keriso nundubuturota iradi rere. Anda Gaga Taubana minono reta rora-va rei-irugutue, umó aná Kini Devit da mambube re. Umó amburarivareta jebugea erorurie, kotú oreki jebuga vitie.
2TI 2:9 Aghá irugeta rora-du, amó bagia enembo aghago nandia eka ingo mane bundetueta mema tafirota vitere. Tago bakua, God da Gaga jo seini mi bundota irambi re.
2TI 2:10 Aghá-gea, Jojabeeda gateguturia enembo Iesu Keriso de takembea, jebuga tumanadu irari tambua, God Afada durogha rova tumanadu iririgari-du rea, amó mema itatama urota, durumugea jireta rore.
2TI 2:11 Ená gaga raita rora, aná gaa bee re. Namonde amó avona Keriso de ambua vitia mo, unda jebuga tambua, Keriso gha tumanadu iraita rouvie.
2TI 2:12 Namonde amó avona undú rea, memade bouvude fumbua jijiregadora, Iesu de dano jiria, beforo righaita rosore. Atá namonde amó avona Keriso kivu urota, goitu fotadora, Keriso beago, namonde amó kivu urota, goitu fotaita rouvie.
2TI 2:13 Atá, namonde amó aná be gajiturera-nu bejadora, unda donu riria, jo doambi, aita rouvie. Anada bee mo, unda be gajari undufako jo bejari inono irambi re.
2TI 2:14 God da dibeva jiria, inda kaifa eta rora natofodu, anda retora gaganu nundubari-du, rege! Rourogo gagada beedu besiga egegauve-degea rege! Anami mema bouvu siroraita rouvie. Sonemba eini anava tefo bee tefo re.
2TI 2:15 Rourogo meka gara-degea inda buro ea goghó adi rere. Aghá urota, God indú gangoro ari-du rea, God da Gaga beenu minono rirota, righia goghó adi rere!
2TI 2:16 Kotú eini mo, enemboda gaga tefo-tafo reta rousua, mania ningata! Doa serigadi rere! God nundubambi gaga tefo-tafo reta rousua enembo, God gha takembarida emboro kasovigeta rousue.
2TI 2:17 Enembo gaga aghago irugeta rousua-mi eaveta, eto-bato tamova iso ea, tamo firí dano undia ghusa-ghusa eta rouvia aghagonu, ekaresia* nanjogo bebeta eta rousue. Aná gaga sembago irugeta rousua embobo ungagha, aná Himeneus ungá Filetus gha re.
2TI 2:18 Ungá umó gaa beeda emboro doa, namonde anda jebugea erari-da fefera seibe sirorari gaa rirota, enembo dumeni kukuviaveta, númane beago gaabee arida emboro dodogeta rousue.
2TI 2:19 Avotago, namonde amó númandu jo oru egegambi aita rosore. Anada bee mo, Jojabeeda kambo roro tutumbu jiria vitia, jo avona duria usurugari inono irambi re. Aná roro tutumbuda tamova gaga eghá gembari vitie: “Unda tofo ea vitia enembo nu, Jojabee na rei-gerue,” gaga eini aná eghá re, “Imó avona Jojabeeda tofo gaa rirota mo, imó indufako ea simbugea neno kaverea inda ari akokogo dano do, sidara ae!”
2TI 2:20 Kasia eini raita rore. Imó kambo einida rova terua gadora, roro maneda gari jo dabako irambi re. Dumeni aná auri siliva mi ari re, dumeni aná auri goldi mi ari re. O dumeni aná ikami uubu ari mane re. Aghá iririguturota gaita roravore. Roro mane dumeni aná usari jojabebeiva jijimu ari re. Roro dumeni tefo feferava jijimu ari re.
2TI 2:21 Enembodava aghago re. Avona ari sembago doa, neno roo simbugadua mo, unda neno roo God kena utaita rouvia-du, God undú gangoro aita rouvie. Enembo aghago mane, God da buro kakara dibe eini be eini ari inono re.
2TI 2:22 Enembo reka babarigari númane tamoda uno eta rousue. Aghago, mania ata! Avotago, imó, enembo neno roo seghea simbugea Jojabeedu benunu eta rousua-de takembea, indufa ari-bari taubana aride, neno baride, siriride, kotú gaabee arida emboronu ambo-ambo egegadi rere!
2TI 2:23 Atá eini mo, avona gaga bee tefo manedu besiga urota, ningadora, aná doa serigadi rere! Anada bee mo, imó rei-geroravore, ambova anami ata, besiga jojabe siroraita rouvie.
2TI 2:24 Kotú, imó Jojabeeda buro ari katomi gaa duberu rambi asiravore! Imó enembo nanjogodava kauta kavevera urota, durumugea, númane dano irugadi rere!
2TI 2:25 Imó buregeta rousua enembodu rere. Satan na aná enembo unda amumi nandia, unda uno egegari-du bunditurieta vitie. Aghá-gea, God númane neno kaverea, gaa bee tanana arida goroto ifegota, dibe fangea Satan da amuvareta bububugari-du gigita urota, númane durumugea nghaĩ itadi rere!
2TI 3:1 Ená gaganu nundubadi rere. Fefera ambova irari fakarabe, mema kotú bouvu oruabe siroraita rouvie. Enembo oruabe nendufako númanda irari neno rururota, guridu muu undidigaita rousue, nendufa raga regeguturota, gangoro aita rousue, komanada tamova gaga regegaita rousue, nue numamoda gaga jo ningambi aita rousue, sonemba rururota, “aiye” jo regegambi aita rousue. God neno ititigaita rousue.
2TI 3:3 Aghá urota, númane jo kavevera ambi, komanadu jo mema ambi, númane komanadu unongu rirota, tamoda uno buregambi urota, kara tataya urota, kotú enembo data ambubugaita rousue. Númane aghá egeguturota, gaga taubanade ari-bari taubanade dano injigha egegaita rousue.
2TI 3:4 Aghá urota, númanda ikoko mendi kukuvegaita rousue, númane jo nundubea simbugambi nendufa eini-eini dano tatavami egegaita rousue, númane gogore totofo re, númane endava gugua-ghayafa vitia-nu neno rururota, God jo neno bambi aita rousue.
2TI 3:5 Númane tefo, tamomi God du tumogha baĩ egegaita rousue-tago, númanda irariva God da ano itoko jo isagha ambi re. Aghá aita rousua enembode, mania uumo ata!
2TI 3:6 Aghago enembo dumenimi iiava, evetu embóghada kambova terua, evevetu tamo firída uno buregari inono irambi kotú ari akokogo dibe eini be einimi bundia vitia-nu eta rousua evevetu nundubari tefo, kukuviaveta, aná enemboda rari ningari egegeta rousue.
2TI 3:7 Aná evevetu, gaga beenu tambari gaa reta rousue-tago tambua tanana ari jo inono ambi re.
2TI 3:8 Eto-bato Janes ungá Jambres ghana Moses da gaga buregeta uria aghagonu, aná enembo akokogo retora, númane gaa bee injigha urota buregeta rousue. Númanda nundubari sidara urieta, númane jo gaabee eta rousua-da noniva terari inono irambi re.
2TI 3:9 Tago, númanda kuvirari gaga jo enembo oruabe ningia gaabee ambi aita rousue. Anada bee mo, eto-bato Janes ungá Jambres ghadava siroruturia aghagonu, enembo dano númanda gavera ningia, tanana ea, númandu jo gaabee ambi aita rousue.
2TI 3:10 Atá imó angá deĩ urota, anda irugari, anda irari, kotú amó bee dodu buro eta urera, aná gerureravore. Amó durumugea itatama urota, anda gaabee urera, kotú anda neno bari daiyagha urera, aná imó gari re. Dabako aghagonu, gitofo andú bouvu kotú mema ututueta, itatama urota jo oru ea damé-damé ambi riara, aná imó gari re. Naa Antiok, Aikoniam kotú Listra anava gitofomi andava daiyagha uria, aná imó gari re. Mema kotú bouvu jojabe itatama eta urere-tago, Jojabee na sonembeaveta jebugeta urere.
2TI 3:12 Aghá-gea, imó rei-geroravore. Enembo avona Iesu Keriso de takembea, God da unonu uradua, gitofomi undú bouvu kotú mema ututurota itatama aita rouvie.
2TI 3:13 Avotago, ari-bari akokogo eta rousua enembode, gavera rirota kokomana kukuvegeta rousua enembodedu rere. Númanda ari akokogo itoko egegeta uria-nu unduturota baborurota, ari akokogo nuenembo urota iririgaita rousue. Aghade, enembo dumeni kukuviaveta númanenu ambo-ambo eta rousue. Aghá urota, mino-mino nendufako kukuvirota iririgaita rousue.
2TI 3:14 Atá indú rere. Indú donu iruguturieta gaabee urera-nu, ambo-ambo urota iradi rere! Anada bee mo, avona imó iruguturia, aná imó tanana roravore.
2TI 3:15 Kotú, God da Gaga bukava irugeta urera-mi Iesu Keriso gaabee urota, jebuga barida emboro isagha rouvia beago, tanana roravore. Aná mo, imó mendi ijoko irirota, tutuno ea iruguta referavore.
2TI 3:16 God da Gaga dano unda nundubaride anomi ririeta, gegembuguturieta sirorea vitie. Aghá-gea, enembo avona God da buro aita rirota, beforo gari jojabe bua, ari taubana dibe eini be eini ambo-ambo urota jijiregaita radua, umó aná Gagada ano bua, anami enembo irugaride, ari akokogo ari enembo dibe beva raride, ari-bari taubanada emboro irugaride, kotú irari kakarava yarida emboro irugaride dano ari inono aita rouvie.
2TI 4:1 Amó God da dibeva, kotú Iesu Keriso ambova furá, jebuga vitia enembode, amburari enembode, iruraita rouvia-da dibe kenava jiria, eghá adi rere!
2TI 4:2 Enembodu unda Gaga taubana ininigha rege! Gaga ningari uno ari enembode, ningari uno ambi irari enembode dano, minono rirota irugadi rere! Ari-bari sembago eta rousua enembodu dibeva rirota, gaabee ari-du rea, imó daiyagha natofo jededa neno evurota, númane ari taubananu urota irasua-nu nundubuturota durumugea iruguturota iradi rere.
2TI 4:3 Anada bee mo, fefera ambova furaita rouvia aghade, enembo irugari taubana, kotú gaa beenu ningari injigha egegaita rousua, aná enembo mo, tamoda uno nundubuturota, irugari kakato númanda uno eta rousua gaga sembagode nundubari sembagode irugari-du rea, gategea niningigaita rousue.
2TI 4:4 Aghá urota, númane gaa bee doa, mambube maneda evovo kiki manenu gaabee urota, kotú nundubuturota, iririgaita rousue.
2TI 4:5 Tago, imó fefera inono durumugea, memade bouvude fufirota iradi rere. Aghá urota, God indú buro donu ututuria, ananu urota, Iesu Keriso da Gaga Taubananu minono rirota, God du sabua* urota iri!
2TI 4:6 Atá amó donu ra? Anda fefera etia bubia-du, gitofomi data-gea, amó God du rea ambua, endava jebuga doa serigaita rore.
2TI 4:7 Amó ano ea, mene-mene urota, gaabee ea goghó urota vitare. Eto-bato sereka sumbuta rouvia, aghagonu rei-sufara etera, tanova bubere.
2TI 4:8 Amindu rea, Jojabee na anda mino simbugea itari vitie. Mino rera mo, eto-bato kotofukoda dibe nanamu, aghagonu andú rea, itari vitie. Aná dibe nanamu rera mo, ari-bari taubana eta rousua enembomi, nenuka bubugaita rousue. Anda Jojabee gaa beenu rirota, enembo irureta rouvia, unona uutu enda tano aita rouvia aghade, aná dibe nanamu andú utota baita rore. Tago, jo anuka bambi aitare. Umó neno rururota, unda furari feferadu kaifa rousua enembo dano, bubugaita rousue.
2TI 4:9 Imó ea gia, andava tutumi furadi rere!
2TI 4:10 Anada bee mo, Demas umó ená endada gugua-ghayafanu neno rururie-gea, amó doa, Tesalonaika bogu naava angie. Kresens umó Galesia Frovensiva angie. Kotú Taitus umó Dalmesia Frovensiva angie.
2TI 4:11 Aghá egegutata, Luk angá anukako vitere. Amindu Mak unumbea bua, ingá fufuge. Anada bee mo, umó buroda gorotova sonembari inono re.
2TI 4:12 Atá, Tikikus anona ninengutata, Efesus naava angie.
2TI 4:13 Avore! Imó fururota mo, Troes naava, Karpus dava anda tamo itiva asugari dotutara-nu, bua fu! Kotú, anda buka mane beago bua furadi rere. Gogorego mo, nino okada andoromi aridu rereta, yata bua gi!
2TI 4:14 Eini-eini aurimi ea utua guri buta rouvia embó Aleksander na, andava ari akokogo oruabe uta. Jojabee na unda donu uta-da mino utota, itatama aita rouvie.
2TI 4:15 Aghá-gea, imó beago indufa kaifa adi rere! Anada bee mo, unona námanda gaga injigha ea, gavera gaa rirota, bureguta.
2TI 4:16 Amó tutunova koto utara aghade, enembo avona amó jo sonembambi re. Númane dano oru ea, amó dotutata, amó andufako gangada utare. Avotago, God na númanda ari akuago nundubea gia doari-du rere.
2TI 4:17 Tago, amó koto utara aghade, Jojabee angá dano irirota, andú ano ututata, unda gaga rea goghó ueta, námane Jiusi enemboda gitofo niningiguta. Aghá rieta, númane niningigutata, God amó sonembutata serigutare. Amó oka laioni du utasueta gambua undasue-tago, Afa na ritata, amó dotutata, jebugutare.
2TI 4:18 Dabako aghagonu, Jojabee na sonembuturota, amó ari-bari akokogoda ano serigota, amó unumbea bua ya, unda uutuva vitia kambesiva itota, angá danode iraita rosore. Unda duroghadu raga tumanadu rirota iririgore! Aĩ gaa bee re.
2TI 4:19 Amó Akwila nuyae Prisila gha, kotú Onesiforus unda evetu mendi sasingude dano ghanena roreta rege niningigoe!
2TI 4:20 Erastus umó Korin naava jiruta. Trofimus umó Militus naava kae rura-du, umó avo dotutare.
2TI 4:21 Avore, marabe October anava yavata tutuno ea sumbuta rouvie. Amindu rea, anada dibe kena fu, andava bubadi! Avore, Yubulus, Pudens, Linus kotú Klodia de ikoko mendi, ariri gharovu nanjogo eve vitia-de dano, imó ghanena bee rousueta, yata bua gi!
2TI 4:22 Jojabee na inda asisi kaifa ae! Kotú unda sonemba nímane nanjogo vitera-dava iroe! Avore, anda gaga tano evere. Amó Pol re.
TIT 1:1 Ariee, Taitus, anda mendi! Imó ghanena rore. God da sabua* imonu iruguturieta, tutuno ea, angá danode God gaabee egeguturota vitera, aná amó Pol re. Imó ghanena bee roreta, yata bua gi! Iesu Keriso da aghi kato ari-du rea, God na amó gategea, unda gateguturia enembo Keriso da bingá gaabee arida mendó jojabe eini tanana egegari-du rea, amó ninenguturieta, unda ragarova deĩ urota vitere. Mendó jojabe eini kaifa gigita rosara, retora, aná evere. Namonde jebuga tumanadu irari ananu ambo-ambo urota bubugaita rosore. Enda ata sirorambi-va, angá anda God gavera jo rambi eta rouvia-mi aná jebuga utaita be gajiturie. Aghá ea, unda itituria fefera furia buburiturieta, unda gaga isagha urie. Aghá urieta, God namonde anda Sonemba Kato aná gaga andú utua ririeta, amó unda gaganu minono rirota vitereta, yata bua gi! God Afa kotú Iesu Keriso namonde anda Sonemba Katona indú sonembade, siriri aride utota badi!
TIT 1:5 Anda imó Butu Krit avo doa futara-da bee mo, anda ritara aghagonu urota, buro avo vitia aná ea simbugota sidara ata, beforo righari naa inono gategadi rea, doa futare.
TIT 1:6 Atá, aná beforo ririkigari númane enembo bingá taubana mane, evetu dabako, kotú númanda sasingu beago, God gaabee egeguturota, enemboda dibeva deriva ambi, enembomi númanenu kera egegasue.
TIT 1:7 Avore, aná beforo righari bingá taubana irari embó irasue. Kotú kofiri-kofiri ambi, neno gambari tutomi ambi, uvu fakara jo gogorego undambi, tiná-tiná ambi, kotú guridu jo daghari ambi egegasua rera-da bee mo, umó God da buroda beforo ririkurota vitie.
TIT 1:8 Umó esega enembodu ghaito teno fugari embó eini irasue. Umó ari-bari taubana nuenembo uno urota, undufa durumuguturota, aito fugari dambu, kakara urota irasue. Kotú, umó tamoda uno buregari inono ari embó eini irasue.
TIT 1:9 God da Gaga irugeta rousua-du, jo mana-mana ari aghago irambi re. Avore, aná beforo ririkigari rera-mi aná Gaga righia goghó urota, ikoko mendi, ariri gharovudava neno evurari gaga regegasue. Tago, enembo avona aná Gagada beedu besiga egegadua mo, aná beforo ririkigarimi dibeva rirota, númanda sembago isuri asueta niningigasue.
TIT 1:10 Anada bee mo, gaa ningambi enembo oruabe, gogorego Jiusi enemboda rova sirorari enembodu rera, númane tefo-tafo rirota, vii mendó andoro tafugari gaa rirota, enembo kuvia gerurota vitie.
TIT 1:11 Númane tefo guri bubugaita rea, gaga sembago, jo irugambi asua-nu, irugeaveta abua-abua dumeni númanda sasingudeda gaabee ari bebeta eta rousue. Amindu rea, númanda irugeta rousua gaganu buregadi rere.
TIT 1:12 Atá, seibe Krit enemboda iraridu númanda feroveta einimi eghá ririe, “Krit enembo númane fefera inono gavera kakato, digheghe ari kakato, injigha kakato kotú undari borega kakato re.”
TIT 1:13 Aná gaa bee re. Amindu númane dibeva ininigha rege, gaabee ea goghó urota, Jiusi enemboda evovo kiki niningigambi asue! Kotú, aná enembo gaabee injigha urota, irugari gavera eta rousua beago, Krit enembo gaabee egegauve-degea radi rere!
TIT 1:15 Enembo avona neno roo simbuguturota iradua mo, númanda neno roo jo tutomi sembago ea bebeta ambi aita rousue. Avotago, gaabee ambi, bebeta eta rousua enembodava, taubana eini tefo re. Anada bee mo, númanda neno roode nundubaride sembagomi eaveta, bebeta eta rousue.
TIT 1:16 Númane God tanana ari gaa reta rousue-tago, númanda ivatami númane God kivu eta rousue. Númane gaa ningambi kakato, kotú númane gerurota, obero neno eta rosore. Eini-eini taubana numanena ari inono irambi re.
TIT 2:1 Avotago, imó Keriso da ekaresia* dano donu gaabee eta rousua-de irugeta rousua-de, ananu ambo-ambo urota, isuri ege niningigoe!
TIT 2:2 Embobo bee irugea nghaĩ iti, niningigea nendufa durumuguturota, kaifa egegoe! Kotú, tamo firída uno buregea, ano ea jiria, gaabee ea goghó egegoe! Aghade númanda aito fugadua-de, gaga radua-de dano neno nundubea, simbuguturota egegoe! Aghá urota, tumanadu neno mino-mino rururota iririgoe!
TIT 2:3 Dabako aghago, evevetu bego-bego irugea nghaĩ iti-gea, númane enembo kakarada irari aghagonu egegoe! Kotú unongu rambi, uvu fakara vaini du uno gogorego ambi urota iririgoe! Evevetu bego-begomi evevetu rekadu emboro taubananu irugota,
TIT 2:4 númanda embobo kotú sasingu manede dano neno bubugoe!
TIT 2:5 Kotú rourogo natofo jedemi God da Gaga Taubanadu gaga sembago regegara-degea, númane nendufako tamo firída uno buregea, númane kombo yagera jo nundubambi iririgoe. Aghade, númanda kamboda buronu egeguturota, kauta kavevera egegasue. Kotú numu maneda gaga niningigea, ambo-ambo egegoe!
TIT 2:6 Dabako aghagonu, ikoko mendi rekadu rere. Rege, nendufa tamo firída uno buregoe!
TIT 2:7 Ekaresia inda ambo-ambo egegasua-nu nundubuturota, donu adora mo, aito fugari taubana adi rere! Kotú nanjigo gaga irugadora mo, neno nundubea, gaa bee nuenembo iruge!
TIT 2:8 Kotú inda minonova, gaga beede, dinunu tefo gagade, rege-gea, gitofomi namonde anda tamova gaga raita uno egegasua-da bee eini jo tambambi ea meka gigigoe!
TIT 2:9 Sabua* kakato, iruge-gea, númanda babarigarida gaga ningia, ambo-ambo urota, buroda mendó nanjogo dano ea goghó egeguturota, númanda babarigari gia, gangoro egegoe! Kotú gaga ningia, minoinja regegambi urota,
TIT 2:10 numandava jo bagia egegambi aita rousue. Kotú númanda aito fugeta rousua dano, taubana dogonu gerurota, aná babarigari gangoro aita rousue. Kotú aghade, enembo dumeni aná sabuada iraride aito fugaride gia, gangorogha God namonde anda Sonemba katoda irugarinu niningigoe!
TIT 2:11 Anada bee mo, God unda jebuga tumanadu irari tambua bubugari-du rea, unda kauta kavevera enembo nanjogodava ututurieta, isagha ea vitie.
TIT 2:12 God unda kauta kavevera ututurota rei-irugutua: Unda uno mo, namonde amó oreki feferava tamo firída uno buregea, unda injigha rouvia aito fugarinu doa serigea, unda uno egeguturota, aito fugari taubana urota iririgaita rosore.
TIT 2:13 Aghá egeguturota, God na fefera eini ea simbuguturia-nu kaifa gigita urota vitere. Aná feferava namonde anda Jojabee God, amó namonde anda sonemba kato Iesu Keriso du rera, unda duroghade furá isagha aita rouvie.
TIT 2:14 Namonde anda ari bari akokogo seghea taubana ea, namonde amó unda tofo baita rirota, undufako utua ambubuturie. Aghá urota, namonde amó irari taubananu uno gogorego urota, iririgari-du urie.
TIT 2:15 Aná gaga retora-nu ininigha irugadi rere! Kotú, mania doadi, númane dibe tuva ea, imó gerurota, inda gaga niningigambi injigha egegauve-degea rere! Enembo dumeni neno evuruturota, dumenida dibeva gaa rege! Aghá urota, ininigha irugadi rere!
TIT 3:1 Inda ekaresia* rekago rege-gea, gavanada babarigaride beforo ririkigarideda gaga niningigea, aghá egegoe! Aghá urota, ari-bari taubana nanjogo arida emboro simbugoe!
TIT 3:2 Aghade enembo einida tamova gaa rambi kotú kokomanade dano takembea siririgha iririgoe! Enembo nanjogoda dibeva durumugarimi iririgoe!
TIT 3:3 Namonde amó beago, jo seibe aghá ambi re. Namonde amó neno nundubambi urota, gaa ningambi irita urere. Namonde amó tamoda unodu gangoro urera-mi bundeaveta irita urere. Namonde amó kokomanadu mandudu ea, númandu mema utarida emboro tava urota, injigha mino-mino egeguturota irita urere.
TIT 3:4 Avotago, namonde anda Sonemba Kato God da kavevera kotú neno bari furia isagha uria-va,
TIT 3:5 namonde amó sonembuturieta, jebuga tumanadu irarinu tambua bubuguturere. Jo namonde anda ari taubana eini ata gia, anada mino ambi re. Unona namonde andú neno mema urota, sonembaita rea, unda Asisi Kakarada anomi namonde anda neno roo seghea simbuguturieta, namonde amó irari rekanu bua, God da sasingu reka sirorari aghagonu ea vitere.
TIT 3:6 Iesu Keriso namonde amó sonembaita rea furia ambubuturia-du, God na gangorogha unda Asisi Kakaranu ututurieta, namonde anda neno roo beda ea vitie.
TIT 3:7 Aghá uria-da bee mo, unona sonembuturota, namonde andú “imó taubana re” rasueta, namonde amó jebuga tumanadu irari bubugaita kaifa gigita rosara-nu bubugea iririgasire!
TIT 3:8 Aná retora gaga, aná gaa bee re. Avore, anda oreki gembera gaganu God gaabee eta rousua enembo niningigea goghó egegari-du rea, inda ano dano ituturota, irugadi rere. Aghá iruguturota, númanda anode inini nanjogode dano ititiguturota, ari-bari taubana egegari-du radi, rere. Númane aghá egegadua-mi sonemba taubana natofo jededava siroraita rouvie.
TIT 3:9 Tago, avona beforo nundubambi gaga rirota vitia, o nuabua maneda niavo reta sirorea furia kikinu rirota vitia, o gagadu besiga urota vitia, o Jiusi enemboda agho darida ruru kivumi tava urota vitia, aná enembonu doa serigadi rere. Ari-bari ená irugetora-dava bee tefo, kotú sonemba eini tefo re.
TIT 3:10 Kotú, tumanadu besiga eaveta, ekaresia gategea airo-airo vitia enembodu, aná aghá rousua doari-du dibeva rege! Doambi adua, rekago aghá rege! Anada ambova, aná enembo doa airo jire! Mania numonde dano uumo ata!
TIT 3:11 Imó seibe geraravore. Aghá eta rousua enembo nendufa seibe bebeta ea vitie. Númanda ari akokogomi númanda dinunu isagha eta rouvie.
TIT 3:12 Atá, amó Artemas o Tikikus ninengota ya, indava bubota-gea, imó ea gia fu, bogu naa Nikopolis avo amó tambadi! Anada bee mo, yavatada feferava, amó avo iraita nundubutare.
TIT 3:13 Kotú imó ea gia, agho dari isuri ari embó Senas ungá Apolos gha, sonembe, númane dodu rei-jaritua eini-eini nanjogonu taimbea bua igigoe!
TIT 3:14 Namonde anda enembo, irugutu-gea, ari taubanada emboro tanana ea, aghá urota iririgoe! Aghá egegadua-mi undaride asugea dighia arideda gorotova natofo sonembarida emboro ifegaita rouvie. Amó, rourogo númanda feferade, anode siosa fufugare-degea, rere.
TIT 3:15 Namonde danode eve vitera enembomi imó ghanena rousue. Indava vitia gaabee egegari kokomana ghanena rosoreta rege, niningigoe! God da sonemba kotú ea simbugari nímane nanjogodava iroe! Avore, anda gaga tano evere. Amó Pol re.
PHM 1:1 Ariee, Anda ikoko, Amó Pol re. Iesu Keriso da ragarova diburava irirota, amó angá anda ikoko Timoti gha ená ingiso rei-gefereta. Filemon, imó anda komana re, namonde amó buro danode egegeta urera-du imó ghanena bee roreta. Yata bua gi!
PHM 1:2 Aghade, namonde anda eta rosora aghago, Iesu da ragarova mene-mene rouvia embó Arkipus de, namonde anda gharovu Apia de, kotú Iesu da yavero inda kambova deseta rousua-de dano ghanena bee roreta, rege niningigoe!
PHM 1:3 Namonde anda Afa God kotú Jojabee Iesu Keriso ungá unda sonembade siriri aride nímandu utota bubugadi rere.
PHM 1:4 O ariee, anda ikoko Filemon, amó fefera nanjogo benunu urota, imó nundubuturota, anda God dava “aiye” reta rore.
PHM 1:5 Anada bee mo, imó angá Jojabee Iesu gaabee urota, God da natofo dano neno buta rora-da bingá regegutuaveta, amó ningita rore.
PHM 1:6 Kotú indú rea, benunu eta rora-da bee, aná evere. Inda gaabee eta rora-da bee natofo jededava vesa urota, namonde amó Keriso de takembea, ea simbugari nanjogo bua vitera-nu nendufa tanana egegari-du rere.
PHM 1:7 Ariee, anda ikoko, inda ikoko mendidava neno evurari gaga reaveta, númane neno esiko egegeta rousua gaganu ningia, amó beago inda neno baridu gangoro jojabe urota, neno yaura rore.
PHM 1:8 Amó Iesu Keriso da aghi kato eini re. Iesu da ragarova amó bua diburava itieta vitere. Kotú angá mo, Iesu da jamena re. Aghá-gea, amó oreki imó rea bera-bera asueta, anda gaga ningasiravore. Tago, inda neno barinu nundubuturota, amó indú tefo benunu rore.
PHM 1:10 Onesimus inda sabua, imó doa sumbua furie. Tago, undú neno mema adi rea, benunu urota, rere. Anada bee mo, umó anda mendigo re. Umó eghá urie. Amó diburava irieta, umó imó doa furia andava buburiturieta, Iesu da gaga anona ririeta ningia, gaabee urota, anda mendi aghago ea vitie.
PHM 1:11 Imó sei Onesimus dava buro, kotú sonemba eini jo bambi eta ureravore. Tago, oreki unona amó sonembea goghó eta rouvie. Oreki umó kaverea, indava yadua mo, imó beago, unona sonembea goghó aita rouvie.
PHM 1:12 Oreki anona, umó ninengota indava yaita rouvie. Umó aná anda neno bari mendi-gea, anda neno dano unona bua yaita rouvie.
PHM 1:13 Amó God da Gaga Taubananu minono reta urera-du amó bua diburava ititurieta vitere. Amindu rea, inda kambesi bua, amó diburava irirota, aghi ari-du rasueta, eve andava jirasue.
PHM 1:14 Tago, aghá jo ambi aita rore. Inda unonu ningambi umó irari-du itia bera-bera radora, jo taubana irambi re. O ambova indufa amó sonembuturota, Onesimus rekago ninengota, andava kaverea furadua, aná taubana re.
PHM 1:15 Tago, amó eghá rere. Aghajora Onesimus fefera betufoko imó doa airo vita amindu, umó oreki kaverea ya, ingá danode tumanadu iraita rouvie-jogo.
PHM 1:16 Sei umó inda sabua* ea vitago, oreki umó jo aghago irambi re. Umó Keriso gha danode takembea angá anda neno bari komana eini ea vitie. Umó neno bua goghó eta rore. Oreki imó beago, umó neno bua goghó urota, inda mendi ea, ingá danode irasiravore.
PHM 1:17 Aghadu, amó inda kanona aghago nundubadora mo, andú ghaito teno fugasira aghagonu, undú aghá adi rere!
PHM 1:18 Umó sei, ingá irirota, dara dumeni, o eini-eini bagia uria-nu rege, furota ningia, unda aghá uria-da mino dano utota yata badi.
PHM 1:19 Amó rekago dabako ananu rirota, ená mino utari gaganu anda ingomi rei-gefereta! Unda ari akokogoda mino Pol, anona, utota yata baita roravore. Yata bua gi! Kotú, anona daiyagha sonembuturieta, imó jebuga tumanadu irari rururera, imó rei-geroravore. Amindu andava guri barida gaga itoko jo nundubambi asiravore.
PHM 1:20 Anda ikoko, angá amó Keriso da natofo ea vitera-du, Onesimus du “Orokaiva” rea, ghaito teno fugea, umó bua kaifa adi rere. Aghá adora, andú neno jama utaita roravore.
PHM 1:21 Tago, ená gaga gefirota, tanana rore, amó dodu benunu rora, inona aita roravore. Kotú itatama rore, anda benunu rera-da itiva inona urota, Onesimus kaifa ea goghó aita roravore.
PHM 1:22 Kotú gaga eini, aná evere: andú evari kambesi eini gategea simbugea do-gea iroe! Anada bee mo, nímanda benunu dano God na ningia rata-gea, amó diburavareta bubua, nímandava yaita rora-nu kaifa gigita urota vitereta! Yata bua gi!
PHM 1:23 Unda gaabee eta uria-du, nandia diburava ititiguturia embó Epafras, angá danode irirota, imó ghanena rouvieta. Yata bua gi!
PHM 1:24 Kotú, Mak, Aristarkus, Demas, Luk namonde buro egeguturera, númane beago, imó ghanena rousueta! Yata bua gi!
PHM 1:25 Jojabe Iesu Keriso da sonemba, nímane nanjogodava iroe! Anda gaga eve tano etue. Amó Pol re.
HEB 1:1 Seibe sei, God na fefera oruabe kotú emboro dumeni-dumeniva reaveta ningia, unda feroveta mane erea, gaga rirota, ari dumeni-dumeni egegeta uria-mi irugutuaveta, namonde anda mambube mane niningigeta urie.
HEB 1:2 Tago oreki mo, undufa unda mendi ninenguturieta furia-mi, Afada gaga namonde andava rieta reisi-niningore. Unda mendi rera-da anomi God ririeta, uutu endagha siroruturie. Kotú, fefera ambova eini-eini dano unda mendida tofo ari-du rea, umonu gateguturie.
HEB 1:3 God da durogha unanagha unda mendidavareta janimbeaveta gita rosore. Kotú, gari unda mendidava vitia beago, jo eini irambi re. Eto-bato God dava vitia dabako aghago re. Unda mendida gaga aná anogha re. Iesu aná anomi uutu endagha ririkurota vitie. Unona enemboda ari-bari akokogo seghea fugea, uutuva vitaria, God duroghadeda ingo bee kena asumbuturie.
HEB 1:4 Aghá urota, umó aná anera mane serigea, iti bee itiva viviturie. Aghade, God unda mendidu bingá ututurieta isagha urie. Anera maneda bingá jo Mendida bingá vitia aghago, irambi re.
HEB 1:5 God na, Iesu du eghá ririe, “Imó oreki anda mendi etoravore. Imó anda mendi reta isagha rore.” o gaga eini mo “Amó nimamo re, imó anda mendi re.” God na gaga aghagonu jo anera einidu rambi re.
HEB 1:6 Kotú, God unona unda mendi begonu endava sirorari-du ninenguturota, anera mane umonu tumogha baĩ egegari-du ririe.
HEB 1:7 Tago, anera manedu rirota, eghá ririe, “Anda anera mane simbuguturieta, yaura anogha aghago vitie. Númane anda buro kakato ari-du simbuguturieta, ivarida bubura aghago urota vitie.”
HEB 1:8 Avotago, Afa God na unda Mendidu eghá ririe, “Ariee God, imó kini ea, eini-eini dano kotú enembo dano inona tumanadu kaifa aita roravore. Kotú, imó gaa bee nuenembo rirota, ari-bari bee nuenembo urota, inda natofo* kaifa urota iraita roravore.
HEB 1:9 Imó gaga sembago kotú ari-bari akokogo injigha urota, gaga taubana, kotú ari taubana nuenembo uno eta rora-du, God, inda God imó gangoro ari-du rea, imó ea simbugea goghó urie. Inda kokomanadava jo aghá ambi re.”
HEB 1:10 Kotú unda mendida gaga kambesi einiva eghá ririe, “Jojabee, tutuno bee tutunova inona enda uubu urieta siroruturie. Kotú, indufa inda ingomi, uutu uubu urieta siroruturie.
HEB 1:11 Uutu endagha manjaita rouvie-tago, imó tumanadu iraita roravore. Eto-bato bo-eembo sari ea, boma eaveta, reka buta rosora aghagonu,
HEB 1:12 uutu endagha sari ea boma ata, gajea airo itia, uutu endagha reka ata siroraita rouvie. Atá imó jo dibe eini ambi, tumanadu aghá iraita roravore.”
HEB 1:13 Kotú, unda anera einidava jo eghá rambi re. “Fu, anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá, inda eka tuva ghandada gharari-du itota vasioe!”
HEB 1:14 Amindu rea, anera maneda buro doro? Númane aná asisi dibe eini re. Númane God na ninengeaveta fuava, jebuga tumanadu irari baita rousua enembonu sonembeta rousue. Númanda buro aghá re.
HEB 2:1 God na unda gaga beenu aneradava ututurieta bua, namonde anda mambube manedava isaghava regeguturie. Aná gaga niningigea, jo ambo-ambo ambi egeguturia enembodava, God na mema bouvude ututurieta itatama egeguturie. Tago, anerada gaga, aná ijoko re, o oreki siroruta gaga, aná jojabe re. Anada bee mo, God da mendi anera maneda itiva re. Amindu rea, namonde rourogo gaga gaveranu niningigea, ananu ambo-ambo ara-degea rirota, ená gaga oreki enembo sirorutata reisi-niningora ananu kaifa ea goghó egegore!
HEB 2:3 Ená gagami jebugada emboro irugeta rouvia, aná sonemba jojabe re. Amindu rea, namonde amó ená gaga jo nundubea, gaabee ambi egegadora mo, jebuga kasovigea sirivu aita rosore. Namonde amó daiyagha umó gaabee egeguturota, jebugasira-da emboro namonde anda Jojabee furia, undufa iruguturie. Anada ambova, enembo dumeni aná gaga Jojabeedava niningigea furia, namonde andava ririeta ningia, tanana egeguturere.
HEB 2:4 Númane aghá iruguturia aghade, God na aná gagada beenu tanana ea, gaabee egegari-du rea, ari dumeni, kotú ivata dibe eini be eini urota ririeta, Asisi Kakara daiyagha uno uria-nu urota, buro arida ano dibe eini be eini namonde andava vesa urie.
HEB 2:5 Reisi-gerora, namonde amó fefera reka ambova reifia, kotú enda reka ambova siroraita rouvia-du reisi-rere. Tago, God jo ená fefera reka kotú enda reka rera-nu anerami kaifa ari-du rambi re.
HEB 2:6 God da Gaga gefirieta vitia-va, embó eini God du eghá ririe: “God, imó jojabe re. Amindu imó námane enembo dodu rei-nundubuto? Kotú dodu kaifa eta ro?
HEB 2:7 Fefera tufoko, námane anera maneda tuva irari-du rireravore. Inona unanade kotú bingáde námandu ututurieta bua, námane eini-eini nanjogoda barirari ea vitere.” Avore, God eini-eini nanjogo namonde anda tuva irari-du ririe-tago, jo aghá sirorota gigigambi vitere.
HEB 2:9 Avotago, Iesu dava aghá siroruturieta, reisi-gerore. Fefera tufoko umó anera maneda tuva irari-du rea, God na ririeta, umó ená endava siroruturie. Aghá urieta, God na namonde amó enembo nanjogo dano sonembari-du ririeta, Iesu namonde anda ari-bari akokogodu ambubuturie. Tago oreki, umó durogha bingáde bua righia irieta reisi-gerore. Durogha bingáde righia vitia-da bee mo, umó namonde andú rea, mema akuago beenu itatama urota ambubuturia-du, God na undava durogha bingáde ututurieta bua vitie.
HEB 2:10 God eini-eini nanjogo dano uubu urieta siroruturia, kotú unda anomi eini-eini dano bua righia vitia-mi ririeta, Iesu mema itatama urota, kofiri ea jebugada emboro irugari inono uria-du rera, aná taubana re. Anada bee mo, namonde anda jebuga utari kato, Iesu, umó aná mema itatama uria-mi, Afada uno urota, enembo oruabe God da sasingu ea, unda duroghava teterugari-du rea, emboro ifeguturie.
HEB 2:11 Aghá ea, Iesu na gaabee ari enemboda ari-bari akokogo seghea fugiturieta, númane God da dibeva kakara bee ea vitie. Aghá uria-du, aná enembo Iesu de dano, God da sasingu ea vitie. Iesu amindu, númandu ikoko mendi, ariri gharovu gaa rirota, jo meka gambi eta rouvie.
HEB 2:12 Aghadu Iesu gaga eini God du eghá ririe, “Tafaroro feferava, anda ikoko mendi, ariri gharovu danode desadua-da dibeva, inda ragaro righota ererurota, daami indú raga raitare.”
HEB 2:13 Kotú rekago eghá ririe, “Anda gaabee ari indava re.” Kotú, rekago eghá ririe, “God da andú ututuria sasingu, namonde danode eve vitere.”
HEB 2:14 Namonde amó, God da sasingu dano enembo bee re. Amindu, Iesu furia, enembo beeda tamonu bua asuguturie. Umó aghá uria-da bee mo, Amburarida ano bua righia vitiria taimu Satan nu, data amburari-du rea, Iesu umó furia ambua, amburarivareta jebugea erorurie.
HEB 2:15 Enembo nanjogo amburarida anomi bunditurieta iririguturota, amburaridu oru egegutua-nu, vuregota jejebugari-du rea, Iesu aghá urie.
HEB 2:16 Aghá uria-da bee mo, Iesu jo anera mane sonembaita rea, furambi re-tago, umó Abraham da mambube mane sonembaita furie.
HEB 2:17 God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita riria-du, Iesu eto-bato unda ikoko mendi, ariri gharovu aghago ea, enembo beeda tamo bua asugasue. Aghade, umó God da unonu urota, fristi* iti bee itiva ea, namonde andú neno mema ea, undufa unda tamo vesa aghago utasue. Kotú namonde amó enembodu rea, aghá urie.
HEB 2:18 Oreki Satan da kuvia gari namonde andava furadua, Iesu na namonde amó sonembari inono re. Anada bee mo, umó beago Satan na kuvia gita rouvia-da bouvude memade itatama urie.
HEB 3:1 Avore, avonu God na unda tofodu bua, jebuga bubugari-du ghogho reiria enembodu, eghá rere. Anda ikoko mendi, ariri gharovu, God umó gateguturia-da aghi kato Iesu, namonde anda fristi* iti beeva karigeta rosora-nu, nundubadi rere.
HEB 3:2 Avore, God da kambova, kotú natofoda rova Moses na God da uno ea goghó eta uria aghagonu, Iesu beago, God umonu gateguturia-da unonu ea goghó eta urie.
HEB 3:3 Aná gaa bee re. Kambo bee aná enembomi itita rousue. Tago, eini-eini nanjogoda ruru aná God re. Abua-abua dano embó einimi urieta sirorea futa rouvie. Tago, eini-einide, God unda natofode unona urieta sirorea futa rouvie. Moses jo rata, God da natofo sirorambi, umó natofo rova embó eini re. Aghá-gea, undú raga itoko regegeta rousue. O Iesu umó aná natofoda Jojabee-gea, undú raga jojabe regegeta rousue.
HEB 3:5 Gaa bee re: Moses umó God da buro kato ea, God da unonu ea goghó urota, God ambova gaga donu raita nunduturia-nu, isaghava reta urie.
HEB 3:6 Tago, Keriso umó numamo God da mendi re. Umó God da kamboda jojabe ea, God da unonu ea goghó urota, God da natofo kaifa eta rouvie. Kotú, God da kambo aná namonde andú rirota rere. Namonde amó jo oru ambi, ano ea irirota, namonde anda gigita ari jo doambi egegadora mo, gaa bee namonde amó unda natofo bee ea, iririgaita rosore.
HEB 3:7 Namonde amó daiyagha God da natofo ea irasira-nu, Asisi Kakara na ririeta, buka rova gefiria, aná evere: “Oreki God da beemi rirota niningigadora mo, mania mambube mane uvu tefo enembo irambi kambesiva gogore ea, unda Gaga bua fugituria, aghagonu egegata!
HEB 3:9 God ririe, ‘Númane ghaeko 40 da rova anda donu urera-nu, gigiguturie-tago, amó kuvia gigiguta fufuguturie.
HEB 3:10 Amindu, amó aná enembodu neno akuago ea, eghá rirere, “Númane tumanadu amó injigha egeguturota, anda rari jo niningigea, ambo-ambo ambi egegeta urie.”
HEB 3:11 Aghá-gea, amó neno akuago ea, númandu tamú-tamú eghá rirere, “Númane jo unumbea bua, anda nangu undari kambesiva namonde terambi aita rore.” ’”
HEB 3:12 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, rourogo namonde anda God tumanadu jebuga vitia-nu, neno itia, kivu egegara-degea rirota, umonu gaabee ea, nímanda neno roonu kaifa ea goghó egegadi, rere.
HEB 3:13 God da gaga rova oreki gembari vitia-da bee mo, jo fefera oreki dabakodu rambi re. Tefo, namonde amó, God gaabee ari-du, goroto ututuria-du reirie. Ená goroto utua-da rova, rourogo ari-bari akokogomi kuvia gata, gogore ea, God du goitu fotara-degea, fefera inono mino-mino neno erari gaga rirota, sonembadi rere!
HEB 3:14 Namonde amó umonu gaabee ea, unda natofo urera feferava, namonde Keriso du itoko jo mana-mana ambi re. Aghá-gea, oreki namonde anda gaabee ari kaifa ea goghó urota ya, amburarimi tano ae!
HEB 3:15 God da gaga anadu reirie, “Oreki God da beemi rirota niningigadora mo, mania mambube mane uvu tefo, enembo irambi kambesiva gogore ea, unda Gaga bua fugituria, aghagonu egegata!”
HEB 3:16 God da gaga ningia, undú goitu fotituria enembo mo, avodu reiri? Aná Moses da roo enda ragaro Isip reta unumbea bua furia enembodu reirie.
HEB 3:17 Kotú, ghaeko 40 da rova, God enembodu neno akuago uria mo, avodu reiri? Enembo dabako anami ari-bari akokogo egegutueta, God na ririeta, númane kambesi uvu tefo, kotú enembo irambi anava sirivu uta fufuguturia-du ririe.
HEB 3:18 Kotú enembo dabako anami, God du goitu fotituria-du God tamú-tamú eghá ririe, “Númane jo unumbea bua, anda nangu undari kambesiva namonde terambi aita rore.”
HEB 3:19 Avore, namonde oreki tanana rosore, númane jo ya, God dava terua, nangu undambi egeguturia-da bee mo, númanda gaabee ari God dava tefo re.
HEB 4:1 Avore, God namonde anda mambube manedu nangu undari kambesi simbugaita be gajituria, aná jo gajambi re. Amindu, namonde amó ya terari-du ifegea vitie. Rourogo, nímanda rorova enembo dumeni God da jebuga kasovigara-degea rirota, jiria goghó egegadi rere.
HEB 4:2 Anada bee mo, God da Gaga Taubana mambube maneda feferava reaveta, númane niningigeta uria aghagonu, aná gaga dabako ananu namonde andava rieta, namonde amó reisi-niningore. Tago, mambube manedava gaabee ari tefo-gea, númane aná gaga niningiguturia-mi, sonemba jo bubugambi re.
HEB 4:3 Anada bee mo, God umó seibe uubu urieta, uutu enda siroruturia feferava, unda nangu undari kambesi simbuguturie-tago, God gaabee egegeta rosora enembo, nenuka ya, unda nangu undari kambesi anava teterugaita rousue. O enembo dumenidu eghá ririe, “Aghá rea, amó neno akuago ea, númandu tamú-tamú eghá rirere, ‘Númane jo unumbea bua, anda nangu undari kambesiva namonde terambi aita rore.’”
HEB 4:4 Amindu God da Gaga kambesi einiva eghá ririeta vitie. “Fefera 6 da rova, unda buro urieta, dano sidara urieta, umó fefera 7 anava nangu dirie.”
HEB 4:5 Kotú God da Gaga sei retora, rekago nundubadi rere, “Númane jo unumbea bua, anda nangu undari kambesiva namonde terambi aita rore.”
HEB 4:6 Mambube mane, God da Gaga Taubana niningigea, gaabee ambi egeguturie-gea, númane jo ya terua, God de dano nangu undambi egeguturie-tago, nangu undari kambesi, aná vitie. Amindu namonde reisi-gerore, enembo dumeni ambova sirorea ya terua, God de dano nangu undidigari-du nundubuturie.
HEB 4:7 Amindu, God na ambova rekago fefera eini gategea ririeta, Devit aná gaga retora-va aná fefera rekadu eghá ririe: “Oreki anda beemi rirota niningigadora mo, mania mambube mane gogore ea, anda Gaga bua fugituria, aghagonu urota gogore egegata!”
HEB 4:8 Reisi-gerore, fefera aghade Josua aná enembo unumbea bua, nangu undari kambesiva ya terua, nangu undidigasua mo, God ambova nangu undarida gaga eini rekago jo rambi asue.
HEB 4:9 Aghá riria-du, namonde amó tanana rosore, God gaabee eta rousua enemboda kambesi aná vitie. God fefera 6 da rova eini-eini dano uubu ea, fefera 7 da rifo atituria-va nangu diria aghagonu, avona ya teradua mo, God unda buro doa vitia, aghagonu urota, unda buro doa, nangu undaita rouvie.
HEB 4:11 Amindu rea, namonde amó God dava ya terua, nangu undaita ano bego-bego egegore, rourogo namonde anda enembo eini, mambube mane egegeta uria aghagonu, God da Gaga niningigambi, nangu undari kasovigauve-degea, rere.
HEB 4:12 God da Gaga anogha re. Aná jebuga vitie. Aná Gagada dii riribago re. Kaiya einida dii jo aghago irambi re. Anami asisida irari kambesi enemboda neno roo anava divegea voreta rouvie. Vorea, firída uno donu, embóda nundubari doro, kotú umó neno rova donu uno eta rouvia, anami fuava isagha eta rouvie. Aghá uaveta, donu enemboda neno rova irita rouvia-nu, God da Gagami irureta rouvie.
HEB 4:13 Eini-eini uutuva, kotú endava vitia-de dano, God da dibeva, nungari tefo re. Amindu, fefera ambova unona namonde amó iruruturota, uriga aita rouvie.
HEB 4:14 Namonde anda fristi* iti beeva, God da mendi, Iesu, sei uutuva terua, God da dibeva vitia-du namonde anda gaabee ari undava itoko jo doambi aita rosore. Kariguturota, jijiregore!
HEB 4:15 Anada bee mo, Satan namonde amó kuvia gita rouvia aghagonu, umó namonde anda fristi iti beeva Iesu, emboro nanjogova kukuvirie-tago, Iesu itoko jo jua, ari akuago eini ambi-gea, kuvia gari kotú mema namonde andava futa rouvia-da ano, unona gerurota, itatama eta urie.
HEB 4:16 Amindu, namonde amó oru ambi ya, God sonemba ututa rouvia-da kambesiva ya teterugore! Anada bee mo, sonemba nanjigo bubugasira-nu, God na namonde andú mema ea, utaita rouvie.
HEB 5:1 Avore, God na fristi* iti beeva avonu gategadua mo, umó namonde amó enemboda rovanu gategeta rouvie. Aghá ea, undava yarida emboro ifeguturota, aná fristi vesa ututurota dungari-du rea, God na aná fristi mane gategeta rouvie.
HEB 5:2 Aná fristi iti beeva mane rera, númane beago sembagoda emborova juta rousue. Amindu númane enembo dumeni neno nundubambi egegeta rousua, o dinunu egegeta rousua-du neno mema urota durumugari, aná inono re.
HEB 5:3 Amindu, avona fristi iti beeva adua, umó jo enembo nenuka númandu ari-bari akokogodu vesa utambi eta rouvie. Umó unuka unda ari-bari akokogoda vesa dungea, kotú ari akokogo ari enemboda vesade dano ututurota dungeta rouvie.
HEB 5:4 Jo embó eini undufa gategea, unda ragaro righota erari-du urota, fristi ambi aita rouvie. Tefo, fristi nanjogoda mambube ragaro Aron aghagonu God undufa ghogho rea gategeta rouvie.
HEB 5:5 Keriso beago jo unda ragaro righota erari-du rea, undufa fristi iti beeva ambi re. God na umó fristi ari-du rea, eghá ririe, “Amó nimamo re, imó anda mendi re.”
HEB 5:6 Kotú kambesi einiva ená gaga aná gembari vitie, “Melkisedek fristi ea vitiria aghagonu, imó fristi ea, tumanadu iraita roravore.”
HEB 5:7 Iesu endava sirorea irirota, God na umó sonembota amburarivareta eraita rea, umó koko fugia benunu jiigha dano eta urie. Avota, Iesu durumugea, Afada unonu ambo-ambo ari gerurie-gea, God unda benunu niningurie.
HEB 5:8 Gaa bee, umó aná God da mendi re-tago, God na ririeta, umó sabua* buro kato aghago ea, gaga ningarida aito fugarinu mema tafirota, tanana urie.
HEB 5:9 Unda mema tafiria-da bee siroruturieta inono urie-gea, God na ririeta, umó fristi iti beeva Melkisedek aghagonu ea, enembo avona unda gaganu niningigea, ambo-ambo eta rousuria-du jebuga tumanadu barida emboro ifeguturie.
HEB 5:11 Keriso namonde anda fristi* iti beeva ea vitia, anada gagada mendó oruabe rasire-tago, nímandava isuri arida emboro, aná fakara re. Anada bee mo, nímanda beforo seibe fakara egeguta-gea, jo tutumi tanana ea, ambo-ambo egegambi eta rosoravore.
HEB 5:12 Nímane nendufako seibe ená gagada mendó mane bua, enembo dumenidava irugari inono iririgasiravore. Tago, nímane jo inono ambi viteravore. Amindu, enembo eini ya, nímane God da gaga seibe ningia tanana egegasira-nu, rekago nímandava nghaĩ ititigasue. Eto-bato sasingu mane reka fumbarimi undari fakara bee undambi eta rousua aghagonu, nímanena God da gaga rauko bua, jo tutomi tanana ambi eta rosoravore. Nímane aná sasinguda nundubarinu bua irirota, ari taubana o ari akuago doro jo gambi irirota, gaa bee niaro o gaga sembago mo niaro, jo tanana ambi urota viteravore.
HEB 5:14 Avotago, sasingu mane baria, undari fakara tutuno ea dirota vitia aghagonu, avona faghighi urota, enembo beeda nundubari bua vitia enembomi, ari taubana niaro, akuago niaro gia tanana egegeta rousue.
HEB 6:1 Amindu rea, Keriso da gaga namonde amó sei niningigea tanana egeguturera-nu doa serigea, namonde amó unda gaga dumeni fakara, kotú nungarimi vitia-nu, rea niningigaita rosore. Gaga rauko sei ningia tanana urera, oreki jo rekago rea ningambi aita rore. Aná evere: daiyagha-daiyagha namonde anda ari-bari akokogo God dava isagha ea, gaabee egegasira-de,
HEB 6:2 bafutaito arida isuri ari gagade, ingo beforova itarida isuri ari gagade, amburarivareta jebugea erari-da gagade, kotú ari-bari akokogo enemboda mino daiyagha tumanadu irirota, itatama aita rousua-da gagade dano enava jo rambi aita rore.
HEB 6:3 Amindu God na “avore” radua mo, namonde amó sasingu maneda nundubari, kotú gaga rari aghago doa, gaga fakara dumeni kotú nungariva vitia, ananu rea niningigaitare.
HEB 6:4 Umó avona sei God gaabee rourogo, God du goitu fotadua-da gaga raita rore. Aná enembo daiyagha unumbea furota, neno kaverea, rekago God gaabee adu? Aghago enembo, sei God da unanava deĩ urota, uutuda vesa itatama ea, Asisi Kakara bubuguturie.
HEB 6:5 Númane aghá egeguturota, God da Gaga taubana anada vivide, God da ano fefera ambova furaita rouvia-de beago, itatama egeguturie.
HEB 6:6 Aghá egeguturie-tago, númane ambova God du goitu fotituria-du rekago jo neno kaverea, God gaabee ari katogo irambi re. Anada bee mo, númane God du goitu fotituria mo, eto-bato God da Mendi natofoda dibeva rekago ifatarava dedegasueta, natofomi gia kuvia gegha regegasua, aghago re.
HEB 6:7 Aayo einiva boruma voreaveta, eini-eini vee batuma bebei vitia bee ea, aayo numamodu taubana bua futa rouvia, God na aná aayo ea simbugaita rouvie.
HEB 6:8 Tago, aayova vive, kotú vive gingidemi vitia gajea iradua-va, undari eini bee tefo aita rouvie. God na aná aayo simbora arida fefera riria, etia utuva rouvie. Ambova, aayo vive, kotú vavarami gajea vitia, unona ivarimi dungota evia sidara aita rouvie. Avore, enembo avona God da gaga seibe ningia irirota, God du goitu fotadua, númane eto-bato aghagonu itatama egegaita rousue.
HEB 6:9 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó oreki gaga fakara retore-tago, nímane neno rururota rere. Amó rei-gerore, nímanda gaabee ari God dava vitia-du, unona nímane ea simbugota, jebuga bubugaita rosoravore.
HEB 6:10 Anada bee mo, God nímanda irari gerurota, gangoro rouvie. Nímane undú rea buro aghá egeguturota, unda natofo sonembeta urera, kotú egeguturota vitera, aná jo neno itambi aita rouvie.
HEB 6:11 Anda uno mo, nímane ano ea, kokomana sonembeta rosora aghagonu, nímane dodu gangorogha kaifa gigita eta rosora-nu baita rea, ano bego-bego egegutu-gea, anada bee fefera banunava utota bubugaita rosoravore.
HEB 6:12 Rourogo, burodu goitu dagaya egegare-degea rere. Enembo dumeni durumugea, gaabee ea goghó egegeta rousua-du, God unda donu utaita be gajituria-nu ututurieta bubugea vitia, aghagonu egegadi rere.
HEB 6:13 God na, Abraham dava donu aita riria, ananu gaabee ari-du rea, umó undufa unda ragarova be gajari anogha urie. Umó undufa unda ragarova riria-da bee mo, God iti bee itiva unanade anode re, eini umongo tefo re.
HEB 6:14 Aghá urota, ririe, “Andufa anda ragarova be gajari anogha rore. Anona, indava ea simbugari averegota, inda imendi gamendide mambube manede oruaruabe siroraita rousue.”
HEB 6:15 Aghá riria-du, Abraham durumugea kaifa ueta, God undú donu utaita riria-da bee, siroruturieta rururie.
HEB 6:16 Natofo jedemi númanda gaganu gaabee ari-du rea, enembo gogorego, kotofukoda, o God da ragarova be gajari anogha egegeta rousue. Kotofukoda ragarova o God da ragarova be gajari anogha egegadua mo, natofo númanda gaganu gaabee urota, besiga dodogeta rousue.
HEB 6:17 Avore, unda gaga tumanadu jiraita rouvia-nu tanana egegasua-nu iruguturota, umó avodava eini-eini utaita riria-nu utota bubugaita rousua-nu gaabee egegari-du rea, anamigha dano, God na be gajari anogha urie.
HEB 6:18 God gavera rari jo inono irambi re. Aghá-gea, God aná eini-eini ungagha, unda gaga riria, kotú unda be gajari anogha uria-mi, rei-irugetue, namonde amó undava sumbua nungia vitera enembo, eini-eini utaita riria-nu bubugaita rosore. Amindu, namonde amó God donu utaita riria-nu baita rea, durumugea kaifa gigita urota iririgore! Amó Iesu du rere.
HEB 6:19 Unda sonembadu kaifa gigita rosora-mi namonde amó ano bua jiraita rosore. Kotú, namonde anda asisi beago, ano ea jiraita rouvie. Eto-bato God da kambo rova ghaeko inono, Jiusi enemboda fristi* iti beeva vesada tatangu bua iiava, God da kambesi kakara bee eembomi gajiturieta vitia, anava teruta rouvia aghagonu,
HEB 6:20 Iesu sei namonde amó sonembaita rea aria, God dava terua vitie. Aghá urota, eto-bato Melkisedek sei fristida buro eta uria aghagonu, Iesu unona fristi iti beevada buro ananu, tumanadu urota, irita rouvie.
HEB 7:1 Melkisedek rera mo, umó bogu naa ragaro Salem da kini, kotú God Iti Bee Itivada fristi* beago, unona ea vitirie. Abraham umó aria, mene-mene roururia, kini ingo ungagha-ungagha derurieta ambubuturieta doa kaverea, naava furueta, aná kini Melkisedek rera na furia, emborova tambua, unona Abraham ea simbuguturie.
HEB 7:2 Aghá urieta, Abraham unda mene-mene urota sorea buta uria eini-eininu bua, dibe ingo yoveni-yoveni fugea, anava dibe eini gategea, God da ragarova Melkisedek du ututurie. Ragaro Melkisedek rera-da bee mo, Aito Taubana Fugari re. Aghá-gea undú Aito Taubana Fugarida Kini regegeta rosore. Kotú bogu naa Salem da bee mo Siriri ari re. Amindu undú beago Siriri Arida Kini regegeta rosore.
HEB 7:3 Melkisedek da ragarova isuri gaga numbobe eini jo gembambi re. Unda nue numamogha, o nuavia nuabuaghada ragaro, kotú nanjigo siroruturia, kotú umó ambubuturia-da isuri eini tefo re. Eto-bato God da Mendi fristi ea, tumanadu vitia aghagonu urota vitirie.
HEB 7:4 Melkisedek unda bingáda joja mo, eto-bato avodago ro? Enanu nundubea gigige! Namonde anda Jiusi enemboda mambube Abraham na erea sorea, mene-mene urota, eini-eini rururia-da dibe eininu bua, God da ragarova Melkisedek dava ututurie.
HEB 7:5 Reisi-gerora? God da Agho Dariva jiriturota, abua Levi undi dumeni fristi ea vitia-mi namonde anda gugua-ghayafa dibe ingo ungagha fugeta rosora-da dibe eini God da ragarova bubugeta rousue. Namonde Levi undide namonde amode dano Abraham da mambube re-tago, namonde andava aghá egegeta rousue.
HEB 7:6 Avotago, Melkisedek jo Levi undi irambi re. Tago, umó God da ragarova Abraham dava gugua-ghayafa dibe eini rururie. Gaa bee re, God Abraham dava sonemba utaita rirota, be gajituria-du namonde amó Abraham embó jojabe gaa regegeta rosore. Unona Melkisedek ea simbugasue-tago, Melkisedek na Abraham ea simbuguturie. Amindu, ananu nundubea gigige!
HEB 7:7 Kotú namonde dano reisi-gerore, ea simbugarida buro mo, bingáde enembo itivami, enembo unda tuva o sabuadu* ututa rouvie, jo sabuami kotofu enembodu utambi aita rouvie. Avore, Melkisedek umó namonde anda mambube, Abraham ea simbuguturia-du, namonde tanana rosore, umó aná Abraham da itiva re.
HEB 7:8 Avore, ená fristi mane oreki gugua-ghayafa dibe dabako buta rousua mo, númane ambuta rousue-tago, aná fristi Melkisedek gugua-ghayafa dibe dabako Abraham dava rururia, umó jo amburambi vitie. God da Gagava aghá reirie.
HEB 7:9 Kotú eghá rasira mo, ená beago gaa bee asue: namonde anda fristi mane Levi undi oreki vitia, númane beago Melkisedek da tuva re. Anada bee mo, namonde amó oreki dibe dabako God du ututurota, Levi undida ingova ututa rosora-da mambube Levi jo sirorambi iria feferava, Melkisedek Abraham tafirie. Mambube Abraham God du dibe dabako Melkisedek dava ututuria mo, aná eto-bato Levi numambube Abraham da tamova irirota, numambubede dano ututuria, aghago re.
HEB 7:11 Levi undi fristi* maneda buro daiyagha egegasua-nu nundubuturota, God na ririeta, Moses umó Agho Dari gefirieta, namonde anda mambube mane bubuguturie. Tago gigige! Levi undi buromi enemboda neno roo inono asua mo, God jo Levi da mambube Aron da abua doa, abua einidava fristi reka, Melkisedek aghagonu jo gategambi asue.
HEB 7:12 Kotú, God na fristi buro egegeta uria-da abua sei doa, eini reka jirari-du gategadua mo, Agho Dari reka beago, unona rata jiraita rouvie.
HEB 7:13 Aghá rera-da bee mo, God da gagada rova “Fristi eini eto-bato Melkisedek aghago, siroraita rouvie,” reiria mo, namonde anda Jojabeedu reirie. Umó Jiusi enemboda abua einida veemi siroruturie. Sei unda natofo eini jo vesa, kotú nino okada tatangunu ututurota, fristida buro ambi re.
HEB 7:14 Umó abua ragaro Juda da veemi siroruturie. Tago Moses, umó jo abua ragaro Juda da embó eini fristi ari-du rambi re.
HEB 7:15 Fristi reka eto-bato Melkisedek aghagonu siroruturia-du, namonde amó reisi-gerore, anda donu rera-nu isaghava bubua vitie.
HEB 7:16 Iesu na jo Agho Dari seida ambo-ambo urota, Levi undida rova sirorea, fristi ambi re-tago, unda jebuga tumanadu iraita rouvia-da anomi, umó fristi urie.
HEB 7:17 Amindu, God da Gaga rova Iesu donu ari-du riria-da gaga evere, “Melkisedek fristi ea vitiria aghagonu, imó fristi ea tumanadu iraita roravore.”
HEB 7:18 Agho Dari seidava, ano kotú sonemba taubana eini tefo re. Amindu, God na ititurieta kasava vovorurie.
HEB 7:19 Anada bee mo, Agho Darida anomi jo enemboda neno roo simbugari inono irambi re. Aghá-gea, God namonde andú neno roo seghea jebuga reka barida emboro ifeguturie. Aghá uria-du, namonde amó aná jebuga gangorogha kaifa gigita urota, anada emborova reisi-fora-mi, God dava utuvako jireta rosore.
HEB 7:20 Mambube mane fristi egeguturia-da feferava, God be gajari anogha eini jo rambi re.
HEB 7:21 O Iesu fristi ari-du rea, God na be gajari anogha eghá ririe. “Jojabee be gajari anogha ririe-gea, jo doambi aita rouvie: ‘Imó fristi ea, tumanadu iraita roravore.’” Iesu du, aghá ririe.
HEB 7:22 God Afa be gajari anogha aghá riria-du, namonde reisi-gerore. Iesu da emboro* ifeguturia, aná taubana bee re-tago, Moses da Agho Darimi emboro ifeguturia, jo aghago irambi re.
HEB 7:23 Moses da tanovareta etia oreki, namonde anda fristida beforo righari aná oruabe re. Anada bee mo, amburarimi eaveta númane dano ambubuguta fufugeta rousue. Eini jo fristi ea, tumanadu irambi re.
HEB 7:24 Tago oreki mo, Iesu tumanadu iraita rouvia-du, umó jo fefera domi ambua, unda buro embó einidava doambi aita rouvie.
HEB 7:25 Amindu rea, oreki kotú tumanadu númane avona unda ragarova gaabee urota, God Afadava ya, jebuga tumanadu irari baita nundubadua mo, unona sonembari inono bee re. Anada bee mo, Iesu tumanadu God da dibeva irirota, númandu benunu urota vitie.
HEB 7:26 Iesu fristi iti beeva ea, benunu aghagonu urota, namonde amó sonembari inono bee re. Umó kakara bee re. Ari akuago eini undava tefo re. Umó ari taubana nuenembo eta rouvia-du, God na ririeta, namonde amó ari-bari akuago enembo endava vitia-nu doa, uutu iti bee itiva vitaria, God da dibeva jiria vitie.
HEB 7:27 Iesu jo aná fristida beforo righari sei vitiria manego irambi re. Umó fefera dabako undufa utua, enemboda ari bari akokogodu mino ututurieta, inono urie. O númane, fefera inono nino oka dea bureta rousua-mi, númane nendufa númanda ari akokogodu God dava vesa utua, ambova enembo nanjogoda ari akokogodu ututugeta rousue.
HEB 7:28 Númane aghá egegeta rousua-da bee mo, Moses da Agho Darimi fristi ea jijireguturia enembo dano, aná ari akokogo enembo re. Avotago ambova, God unda be gajari anogha riria-da anomi unda mendi fristi iti beeva ea vitie. Kotú, unda Mendidava dinunu tefo-gea, umó aná inono bee ea, tumanadu aghago iraita rouvie.
HEB 8:1 Anda gaga rera-da bee mo, namonde anda fristi*, umó iti beeva, kotú umó uutuva terua, God duroghade unda ingo bee kena asumbea vitie.
HEB 8:2 Umó God da Kambesi Kakara Beeda rova, anava fristida buro urota vitie. Umó jo mambube maneda eembomi fifinimbuturia dobova buro ambi re. God da kambesi kakara bee, undufa uutuva simbuguturia anava, fristida beforo righarida buro urota vitie.
HEB 8:3 Fristida beforo righari mane dano vesa, kotú nino okada tatangu God dava utari-du gateguturie. Amindu rea, namonde anda fristida beforo righari Iesu, umó beago vesa ututurota, tatangu utasue. Avore, umó donu ututuria-da gaga oreki raita rore.
HEB 8:4 Namonde anda fristida beforo righari, umó eve endava irasua mo, umó jo fristi ambi asue. Anada bee mo, fristi dumeni Agho Dari seida tuva jijireguturota, vesa kotú tatangu ututurota vitie.
HEB 8:5 Eve endava enembo fristi eta rousua-da buro, aná tefo isusu nuenembo eta rousue-tago, eini-eini bee aná uutuva vitie. Amindu Moses dobo aita rea, simbugutueta, God na undú ririe, “Doboda bee uutuva vitia, anada isusu dafaruva irugutata, geraravore. Dobo eto-bato aghagonu simbugadi rere.” ririe.
HEB 8:6 Avore, Iesu jo fristi dumeni retora aghagonu irambi re. Unda buro uutuva eta rouvia aná bee jojabe re. Númanda endava buro egegeta rousua, aná ijokoko re. Aghagonu, endava fristi mane God dava ya bubarida emboro* ifegeta rousua mo, jo Keriso da ifeguturia emboro, aghago irambi re. Anada bee mo, God emboro reka nundubuturota, donu aita, kotú utaita be gajari anogha riria-da bee taubana re. Kotú emboro seinu nundubuturota, jo aghago rambi re.
HEB 8:7 Anada bee mo, emboro sei vitiria-va ya, God dava bubari irasua mo, umó emboro reka jo ifegambi asue.
HEB 8:8 Tago, God unda natofodava gaa dibe beva rirota, eghá ririe, “Jojabee na eghá rei-karigetue, ‘Fefera bubaita rouvia-va, amó Juda enembo, kotú Israel enembodu, andava bubari emboro reka eini ifegaita rore.
HEB 8:9 Emboro oreki rei-ifegutora, aná taubana re-tago, anona nimambube mane roo enda Isip reta ingova righia, unumbea, fururota, númane furá, andava bubari-du emboro ifeguturera, jo aghago irambi re. Anada bee mo, andava furá bubarida emboro sei ifeguturera-da gagadu, númane goitu fotea, jo ningia ambo-ambo egegambi re. Amindu, amó beago númandu goitu fotiturere.
HEB 8:10 Fefera ambova furaita rouvia-va, Israel enembo andava furá bubari emboro reka ifegaita be gajari anogha rera-da bee mo eghá re. Anda Agho Dari númanda neno rova ititurota, númanda beforova gembaitare. Amó númanda God ea irirota, númane anda natofo ea iririgaita rousue.
HEB 8:11 Númane jo númanda kokomana o ikoko mendidu, “Jojabee gia tanana egegadi rere!” regegambi aita rousue. Númane dano kokotofude sabua* manede dano, amó gia tanana egegaita rousue.
HEB 8:12 Anada bee mo, anona númanda ari-bari akokogo nundubea gia doa, jo rekago nundubambi aita rore.’”
HEB 8:13 God emboro reka ifeguturia aghade, emboro sei tutuno ea ya, sidara ari-du riria aghago re. Kotú namonde reisi-gerore, emboro gajadua mo, bee forea gajota, sidara aita rouvie.
HEB 9:1 Avore, emboro* seida gaga itoko isuri aita rore. God undava ya bubari-du rea, enembo daiyagha tumogha baĩ egegasua-da agho dari ijoijokoko dumeni kotú God du Tafaroro Ari Dobo beago, ená endava vitirie.
HEB 9:2 Aná dobo eembomi simbugea, anada rova kambesi ungagha gateguturie. Bebato eembomi gagara arinu serigea teradora mo, ya “Kambesi Kakara” reta rosora, anava bubaita rosoravore. Anada rova kendoro unda sinakefide, farava ingia, vesa God du ututa uria-de, kotú aná farava ingia, itarida farode anava vitirie.
HEB 9:3 Aná doboda rova, Kambesi eembo einimi rorova tano ea gajituria-du, kambesi “Kakara bee Kakara” regegeta urie.
HEB 9:4 Kambesi Kakara Bee Kakara anava, ooru dungarida faro, auri goldi mi arinu ititurieta vitirie. Eini-eini dumeni anava itituria, aná evere. God Israel enemboda rova vitiria-da tano mauva aghago beago anava vitirie. Aná mauva auri goldi mi davea, unda rova eini-eini dumeni fefenduria, eini aná auri goldi mi ari ovu re. Aná ovuda rova, undari eini ragaro mena, God na uvu tefo enembo irambi kambesiva ututa uria, beago aná mauvada rova fefendurieta vitirie. Aron da besia batuma ea, igi sariguturia beago, aná mauva rova fefendurieta vitirie. Kotú God dava ya, bubarida emboro seida Agho Dari ingo ungagha singoi ungaghada tamova gefiria-de dano, aná mauva rova fefendurieta vitirie.
HEB 9:5 God niavo vitiria-da tano anera duroghagha dibe eini serubim* reta rosora, anada ove uubu ea ititurieta mauva itiva yoveni-yoveni jiriturie. God mauva itiva irirota, ari-bari akokogo nundubea gia dota rouvia kambesida itiva, aná serubim ungá unda fakinami gagara urieta vitirie. Tago, aná eini-eini retora-da gaga oruaruabe-gea, jo oreki rata sidara ari aghago irambi re.
HEB 9:6 Kambesi Kakarava, ená retora eini-eini simbuguturieta jiriturieta, fristi* tutuno ea, aná dobova terua, númanda buro mane urota, iru-furu egegeta urie, kotú oreki aghá egegeta rousue.
HEB 9:7 Tago, aná Kambesi Kakara Bee Kakarada rova fristida beforo righarimi unuka fefera dabako ghaeko daba-dabada rova, iiava teruta urie. Tago, umó jo tefo terambi eta urie. Unuka unda ari-bari akokogodu, kotú enemboda ari-bari akokogo tefo-tafo egegeta uria-du, nino okada tatangu bua, God dava ghasio urota iiava teruta urie, oreki beago aghá eta rousue.
HEB 9:8 Aghá egegeta uria-mi, Asisi Kakara na eghá irugeta rouvie. Dobo sei vitiria feferava, kambesi kakara bee kakara ya terari-da emboro uutuva, aná jo ifegambi vitirie.
HEB 9:9 Fristi Agho Dari seida tuva jiriturota, vesa dungeta rousua, aná oreki rei-sirorutua-da beforo isagha ari gaga re. Anami rei-irugutue, vesa kotú nino okada tatangu ututa egeguturia-mi, jo enemboda neno ro simbugota taubana ambi aita rouvie.
HEB 9:10 Namonde anda tamo undarimi bebeta auve-degea, o dongoro dibe einimi sembago auve-degea undari dibe eini be einimi tama urota, tamo seseghe gari-du reirie. Avotago, jo anami enemboda neno ro ea simbugasueta, taubana ambi asue. God na enemboda neno ro seghea simbugaita rea, kotú undava ya bubarida emboro reka sirorari-du rea, fefera itituria furá bubasua mo, undari kotú tamo segharida agho dari ya, sidara ea manjasue.
HEB 9:11 Tago, Keriso umó, God da emboro reka ifeguturia-da fristida* beforo righari iti beeva ea aria, tumogha baĩ ari dobo taubana dogo uutu anava teterurie. Jo ená endava vitiria dobo aghago irambi re. Keriso aria, uutuva vitia dobova teterurie.
HEB 9:12 Keriso umó aná Kambesi Kakara Bee Kakara anava teteruria mo, umó jo oka gouti o burumakau memendida tatangunu bua, utaita rea, ya terambi re. Umó undufa unda tatangu bua, aria teteruria-mi, namonde anda ari akokogoda mino utua, namonde andú jebuga tumanadu irarinu rururie. Unda aghá uria-mi, inono bee urie, jo rekago ambi aita rouvie.
HEB 9:13 Enembo tamo bebeta ea, Agho Darida gaga ambo-ambo urota, tafaroro doa vitia-du rere. Fristimi oka gouti, kotú buramakauda tatangu, kotú burumakau memendi dungeta uria-da iboibonadenu bua, aná enemboda tamova ghasio urota, ea simbugeta uria mo, númane rekago tutuno ea, tumogha baĩ eta rousue. Avotago, aná oka gouti ungá burumakau ghada tatangu kotú burumakau memendida iboibona jijimu egeguturia-va ano o bee eini tefo re. Tamo mo, taubana urie-tago aná enemboda neno ro jo simbugea inono ambi re.
HEB 9:14 O Keriso da tatanguva ano jojabe re. God da Asisi Kakara tumanadu irita rouvia-da anomi umó undufa God dava vesa ututurie. Namonde amó ari akokogo eta rosora-mi, namonde anda neno roo bebeta ea vitia-du namonde amó ambubugasire. Tago, undava ari akuago eini tefo-gea, namonde amó ambubugasira-da bouvunu unona unda tatangumi seseghurie. Keriso aghá uria-da bee mo, namonde amó tutuno ea, God tumanadu irita rouvia-da uno urota iririgari-du rea, aghá urie.
HEB 9:15 God, unda ea simbugari unda gateguturia enembodava utaita be gajituria-nu bubugari-du rea, Keriso roro kangoro ea aria, God dava ya bubari emboro* reka ifeguturie. Reisi-gerora, Keriso ambubuturia-mi, God dava ya bubari emboro seiva igiguturia enemboda dinunu mane seghea sidara ari-du rea, aná emboro reka ifeguturie.
HEB 9:16 Ená gaga rera, embó einimi, unda amburari fefera nundubuturota, unda gugua-ghayafa avona basua-nu rirota, unda uno ingisova gembasua aghago re. Aná embó amburota-gea, unda totofomi aná ingiso ifegota, bee siroraita rouvie. God unda ea simbugari ututurota, emboro undava ya bubari gaa ririeta gegembuguturia, aná dabako aghago re. Keriso ambua, unda tatangu avereguturia-du, bee siroruturie. Jo amburambi asua mo, bee eini jo sirorea, emboro reka ifegambi asue.
HEB 9:18 Amindu emboro seida feferava beago, aná buro arida emboro nino okada tatangumi ifeguturie.
HEB 9:19 Moses umó sei Agho Darida gaga nanjogonu nghaĩ ititurieta natofo niningiguturie. Anada ambova, umó gouti kotú burumakau maneda tatangunu bua, uvugha bagega ea, sifi segha inimba tamo kotú siginada igi aghagonu bua danode rafea, tatangu uvugha bagega ariva fatia bua, anami God da Gaga gefirieta vitia buka etova, kotú natofoda etova ghasio urie.
HEB 9:20 Aghá urota ririe, “God na undava ya bubari emboro ifegaita rirota, unda Agho Dari kotú unda gaganu niningigea, ambo-ambo egegadi ririe. Kotú aná emboro mo, ená tatangumi rei-ifegutore.” aghá ririe.
HEB 9:21 Dabako aghagonu, Moses aná tatangu bua, anami emboro seida dobode vesa dungarida farode kotú eini-eini nanjogo aná dobova tafarorova jijimu egegeta uria-deda etova ghasio urie.
HEB 9:22 Gaa bee re, God da Gaga Moses na gefiria-va rei-irugetue: eini-eini oruabe tatangumi segheaveta taubana, kotú kakara eta rouvie. Kotú ari-bari akokogo nundubea gia doari aghago re. Vesa ututa rousua-da tatangu jo vorambi adua mo, God na ari bari akokogo jo nundubea gia doambi aita rouvie.
HEB 9:23 Emboro seida dobo, kotú dobo rova vitia eini-eini dano, uutuva vitia-da isusu re. Amindu, aná eini-eini nino okada tatangumi seghadora, taubana kotú kakara aita rouvie. Tago, eini-eini bee uutuva vitia, jo nino okada tatangumi seghari inono irambi re. Vesa taubana dogoda tatangumi seghasue.
HEB 9:24 Anada bee mo, Keriso uutuva teterurie. Kambesi Kakara uutuva vitia-da isusu enemboda ingomi itituria-va, jo terambi re. Umó aria, uutuva vitia Kambesi Kakarava terua, namonde amó sonembaita rirota, God da dibeva asumbea vitie.
HEB 9:25 Jiusi enemboda fristida* beforo righari umó ghaeko inono nino okada tatangu bua iiava, Kambesi Kakara Bee Kakarava terua, vesa ututa urie-tago, Keriso jo fefera oruabe unda tatangu vesa utambi re.
HEB 9:26 Umó aghá asua mo, uutu endagha siroruturia, anava tutuno ea, mema tafirota ambubuguta furasue-tago, umó jo aghá ambi re. Oreki ená uutu endagha etia, tano aita rouvia feferava, umó daiyagha ambubuturota, unda tatangumi ari-bari akokogo seghea fugota sidara asua-nu nundubuturota, Keriso undufa furia, unda tatangumi vesa ututurie.
HEB 9:27 Enembo dano fefera einiva amburaita rousua-da ambova, God na númane dano iruraita rouvie. Keriso beago, fefera dabako enembo oruabeda ari-bari akokogo seghea fugaita rea, ambubuturie. Kotú dabako unona rekago kaverea furaita rouvie. Umó kaverea furadua, jo ari-bari akokogo seghea fugaita rea, furambi aita rouvie-tago, jebuga tumanadu irarinu unda kaverari feferadu kaifa egeguturota vitia enembodava utaita rea, furaita rouvie.
HEB 10:1 Nímane reisi-geroravore: Moses da Agho Dari uutuva eini-eini, kotú eini-eini taubana ambova sirorasua-da isusu nuenembo rei-irugutue. Jo uutuva vitia eini-einida bee isuri ambi re. Amindu ghaeko inono nino oka dea burea, anada tatangumi vesa ututa uria-mi, jo enembo ya, God dava bububugarida emboro ifegari inono irambi re. Númanda neno roo jo nino okada tatangumi seghota, taubana ari inono irambi re.
HEB 10:2 Nino okada tatangumi fefera dabako utua númanda neno roo seghota, taubana asua mo, númanda vesa sei utota sidara asueta, ambova rekago vesa eini jo utambi egegasue. Anada bee mo, númanda neno roo taubana asua mo, númane jo rekago ari akokogodu meka, kotú bouvu itatama ambi egegasue.
HEB 10:3 Tago, ghaeko inono nino okada tatangumi vesa ututa rousua-du, númanda ari-bari akokogoda bouvunu nundubuturota vitie.
HEB 10:4 Anada bee mo, jo burumakau anamaka o oka gouti da tatangumi, ari-bari akokogo seghea fugari inono irambi re.
HEB 10:5 Amindu Keriso uutuvareta furia, endava siroraita urota, numamodava eghá ririe, “Nino okada tatangumi vesa utari jo inda uno irambi re. Tago, inona anda tamonu, nino okada tatanguda kambesi bua, vesa utari-du rea, simbugutureravore.
HEB 10:6 Ari-bari akokogodu vesa ututa rousua, kotú nino oka indú vesa ututurota dungeaveta evita uria-du, imó jo gangoro ambi re.
HEB 10:7 Inda gagava andú donu reiria aghago aita rere: God amó evere! Amó inda uno ari-du rirera-nu aita rea, refere.”
HEB 10:8 Gaa bee re: Agho Dariva vesa utarida gagade, kotú nino oka dea dungiturota, vesa utarida gagade vitie. Tago, Keriso eghá ririe, “Vesa dibe einide, nino oka mane dea indú dungeta rousua-de, ari-bari akokogodu vesa ututa rousua-de kotú nino oka indú vesa ututurota dungeaveta evita uria-dedu, imó jo gangoro ambi re.”
HEB 10:9 Ambova umó eghá ririe, “Amó evere! Amó inda uno ari-du rirera-nu aita rea, refere,” Keriso aná gaga ungagha riria-mi God na undava ya bubarida emboro sei gajea, emboro reka Keriso da tatangumi ititurieta ifegea vitie.
HEB 10:10 Avore, Iesu Keriso God Afada uno dano ea goghó uria-du, Iesu fefera dabako unda tamo namonde anda ari-bari akokogodu utua ambubuturia-da anomi, namonde anda ari-bari akokogo dano seghea fugiturie.
HEB 10:11 Gigige! Namonde anda Jiusi enemboda fristi* mane God da kambova jiria, fefera inono nino oka dea burea, God dava vesa ututurota dungeaveta evita rouvie. Avotago, vesa aghago arimi ari-bari akokogo jo seghea fugambi aita rouvie.
HEB 10:12 O Keriso umó fefera dabako ari-bari akokogoda minodu undufa utua ambubuturieta, sidara urie. Amindu rea, umó jo rekago amburambi aita rouvie. Umó aghá ea aria, God da ingo bee kena asumbuturie.
HEB 10:13 Keriso daiyagha asueta, unda natofoda neno roo kakara asua-nu nundubuturota, umó fefera dabako ambua, númanda ari-bari akokogo seghea fugiturieta, númanda neno roo taubana kotú inono ea, tumanadu aghá vitia-du, umó God da ingo bee kena anava asumbea kaifa urota, God unda gitofo nandia bundia, unda eka tuva itaita rouvie.
HEB 10:15 Asisi Kakara beago sei namonde andava ená gagada beenu isuri urota, eghá ririe,
HEB 10:16 “Jojabee na riria mo, ‘Fefera ambova furaita rouvia-va enembo andava furá bubari emboro* reka ifegaita rore. Aghá urota, anda Agho Dari númanda neno rova ititurota, númanda beforova gembaitare.’”
HEB 10:17 Umó aghá riria-da ambova, eghá ririe, “Anda Agho Daridu goitu fotiturota, ari-bari akokogonu egegeta uria-nu nundubea gia doa, jo rekago nundubambi aita rore.”
HEB 10:18 Reisi-gerora, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doadua mo, rekago ari-bari akokogodu vesa kotú tatangu utarida bee eini tefo re.
HEB 10:19 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Iesu da amburarimi Kambesi Kakara Bee Kakarava ya terari aná ifegea vitia-du, namonde amó oru tefo ya, God dava bububugore!
HEB 10:20 Aghá urota, umonu gaabee eta rousua enembo ya, God dava terua, jebuga bari-du rea, Iesu na unda tamonu namonde andú ututurota ambubuturieta, aná emboro ifeguturie.
HEB 10:21 Kotú oreki, namonde anda Jojabeemi fristi* iti beeva ea, God da kambo uutuva kaifa eta rouvie.
HEB 10:22 Aghade, unona namonde anda tamo uvu taubanami seghea, namonde anda ari-bari akokogo neno rova vitiria-nu, unda tatangumi seghea fugiturie. Amindu, namonde amó neno simbugea gaabee ea goghó egeguturota ya, God dava bububugore!
HEB 10:23 Namonde amó reisi-gerore: God na namonde andú be gajituria, umó jo doambi aita rouvie. Amindu, namonde amó unda donu aita be gajituria-nu gaabee ea, isaghava kariguturota, anada bee sirorari fefera kaifa gigita egegore! Jo mana-mana egegambi aita rosore.
HEB 10:24 Aghá egeguturota, namonde amó mino-mino neno evurari gaga regeguturota, neno rururota, ari taubananu urota iririgore!
HEB 10:25 God du raga rirota, tumogha baĩ ari feferava, enembo dumeni jo totorugambi eta rousue. Namonde jo aghago egegambi aita rosore. Jojabee kaverea furari fefera bubaita etia utuvako etue. Amindu, namonde mino-mino neno evuruturota, danode totorugea, God du tumogha baĩ egegore!
HEB 10:26 Anada bee mo, Iesu namonde anda ari-bari akokogodu ambubuturia, namonde dano reisi-gerore. Tago, namonde unda ambubuturia-nu kivu egeguturota, ari-bari akokogo urota iririgadora mo, vesa eini jo sonembota, namonde anda ari-bari akokogo seghea fugambi aita rouvie.
HEB 10:27 Tago, namonde amó avona ari akokogo urota, iririgadua mo, God na enembo iruraita rouvia fefera, kotú ivari vevera sembagomi unda gitofo evari-du simbuguturieta vitia-nu, oru urota, kaifa ea itatama aita rousue.
HEB 10:28 God da Agho Dari Moses da rururia-nu avona bejadua mo, unda dara donu adua ananu, enembo ungagha o bakodemi karigota ningia, undú jo neno mema ambi, dedegota amburaita rousue.
HEB 10:29 Atá, God da Mendidu goitu foteta rousua enembo, númane eto-bato, Keriso da tatangumi, númanda ari-bari akokogo seghea fugea, God dava ya bubari emboro* ifeguturia-nu bebeta ari aghago egeguturota vitie. Kotú númane aghá urota, God da Asisi Sonemba katodu tauga kavavana rirota vitie. Tago, Moses da Gaga gefiria, aná God da Mendida tuva re. Amindu God da Mendidu goitu fotiturota, kivu eta rousua enembo dava donu siroradu? Númane bouvu jojabe fumbua, itatama egegaita rousue.
HEB 10:30 Anada bee mo, God namonde amó gia tanana rosore, unona eghá ririe, “Dara egegeta rousua-da mino anona utaita rora, avona jo serigambi aita rouvie.” Kotú kambesi einiva eghá ririe, “Jojabee unona unda natofo kasaita rouvie.”
HEB 10:31 Ari akuago enembo avona, God jebuga vitia-da amuva terota badua mo, umó bouvu jojabe itatama aita rouvie.
HEB 10:32 God da unana nímandava isagha urieta, nímane gia, gaabee egeguturera-du, enembo daiyagha nímandava bouvu kotú mema ututuaveta itatama egegeta urera-nu nundubadi rere. Nímane ano urota, simbugea jijiregutureravore.
HEB 10:33 Fefera dumeniva, enembo dumenimi tauga kavavana rirota, nímane kuvia gegha regegutuaveta, Jojabeeda ragarova meka gita ureravore. Aghade, Iesu da ragarova mema itatama egegutureravore. Kotú, fefera dumeni nímanda ikoko mendi, ariri gharovumi mema aghago itatama egeguturia-nu sonembuturota, númanda bouvu fumbaita rea, simbugutureravore.
HEB 10:34 Nímanda ikoko mendida dibura uria-de dano anada bouvude mekade fumbuta egegutureravore. Kotú, nímane gigigari re, nímanda gugua-ghayafa uutuva vitia, aná bee taubana dogo, tumanadu iraita rouvie. Aghá-gea, gitofomi nímanda gugua-ghayafa susughi ea bubuguturia-du neno mema jo egegambi re.
HEB 10:35 Amindu, aná nuenembo nundubuturota, iririgadi rere! Anada bee mo, aghá egegadora mo, Jojabee na mino jojabe uutuva utota, bubugaita rosoravore.
HEB 10:36 Amindu, God unda uno ea, umó donu utaita be gajituria-nu, bubugaita rea, durumugea jijiregadi rere.
HEB 10:37 Anada bee mo, God da gagava eghá gefirieta vitie, “Fefera tufoko kaifa egege, embó avona furaita riria, aná furaita rouvie. Jo itoko gaimbogha furambi aita rouvie.
HEB 10:38 Enembo taubana avona amonu gaabee eta rousua-mi, jebuga bubugea iririgaita rousue. Tago, umó avona amó kivu ea doa kaverea, ambo utadua mo, amó undú jo neno gangoro ambi aita rore.”
HEB 10:39 Avotago, namonde amó jo enembo dumenigo, oru egeguturota, God da gaga ambo utua doa iiava baghimbeaveta deaveta sirivu eta rousua aghago irambi re. Namonde umonu gaabee egeguturota, sonembota jejebugaita rosore.
HEB 11:1 Gaabee arida bee mo, eghá re. Namonde amó gaabee egeguturota, tanana rosore, eini-eini donu kaifa gigita rosora-nu sirorota bubugaita rosore. Aghagonu, eini-eini donu jo dibemi gambi eta rosora, aná vitia-nu, gaabee rosore.
HEB 11:2 Namonde anda mambube maneda feferava, númane aná God gaabee egegeta uria-du, God númandu gangoro urie.
HEB 11:3 Namonde amó God gaabee eta rosora-mi namonde tanana rosore. Unona jo eini-eini ingomi bua, uubu ata, uutu endagha sirorambi re. Unona tefo beemi rieta, uutu endagha siroruturie.
HEB 11:4 Abel umó God gaabee uria-du, God Abel da vesa ututuria-du gangorogha rururie, jo Kein da ututuria-nu bambi re. Abel da God gaabee eta uria-nu gia, Abel du “imó taubana” rirota, unda vesa gangorogha rururie. Gaa bee, Abel sei ambubuturie-tago, umó God gaabee uria-du, namonde amó unda bingánu oreki reaveta ningita rosore.
HEB 11:5 Enok umó unda God gaabee arimi endava jo amburambi jebuga irieta, God umó rururie. Kotú, unda tamo God na rururia, avona jo tambambi re. God da gagava reirie, “God umó Enok da irari gerurota gangoro urie-gea, umó rougea rururie.”
HEB 11:6 Anada bee mo, God gaabee ambi eta rousua enembomi jo egegota, God númandu gangoro ari aghago irambi re. Undava ya bubari uno rousua enembo eghá egegasue. Gaa bee re, God vitia-nu gaabee urota, kotú umonu tava egegeta rousua enembodava mino taubana utaita rouvia beago, gaabee egegasue.
HEB 11:7 Donu ambova siroraita rouvia-nu, God na ririeta ningia, Noa dibemi jo gambi irirota, gaabee ea, unda natofode jebugaita rea, ghaa* uubu urie. Aghade, Noa unda gaabee arimi urieta, enembo nanjogo sirivu egeguturie. Aghá uria-du, God na Noa du “Imó taubana re.” ririe.
HEB 11:8 Kotú, Abraham umó God gaabee urota, unda ghogho ningia, unda vitiria bogu naa doa, God undú kambesi reka utaita be gajituria, anava bubaita arie. Atá, umó niavo aria, umó jo gambi re-tago, arie.
HEB 11:9 Abraham umó God gaabee urota, God na undú roo enda utaita be gajituria-va aria, eto-bato esega enembo aghago ea, dobova evita urie. God unda be gajari dabako ananu Abraham da mendi Aisak du, kotú unda imendi Jekop du ututurie. Tago, númane beago esega enembo aghago dobova evita egeguturie.
HEB 11:10 Anada bee mo, God na, bogu naa reka itota tumanadu irari-du rea, nundubea simbugea itari riria-nu kaifa gigita urota, Abraham, dobova evita urie.
HEB 11:11 Abraham umó emboko bee urie. Kotú, nuyae Sara beago eero vitiriago evetuko urie. Tago, ungá umó God gaabee egeguturota, ungá danode evita roururia, Sara Abraham da mendi fufirie. Abraham umó God na undú donu utaita riria-nu gaabee ueta, ututurieta rururie.
HEB 11:12 Abraham bee emboko ea, amburari aghago urie. Tago, nuyae unda mendi fufiria-da ambova, unda mambube mane oruaruabe siroruturie. Eto-bato uutuva damana, kotú karaje diva mangosa aghagonu siroruturie. Jo irugari katogo irambi re.
HEB 11:13 Aná God gaabee ari enembo irugetora, númane ená endava God da utaita be gajituria eini-eini jo bambi vitiriago ambubuguturie. Aná enembo irugetora, númane ená endava God da utaita be gajituria eini-eini jo bambi, gaabee egeguta fufuguturia ambubuguturie. Eto-bato enembomi airo jiria, roo enda gigigeta rousua aghagonu, aná eini-eini ambova sirorasueta bubugasua-nu nundubea, númane neno gangoro urota, nendufa eghá regegeta urie, “Ená endava irirota, namonde amó eto-bato esega enembomi arigo egeguturota vitere. Aghá-gea, fufuge, onava ya kambesi reka bubugore!”
HEB 11:14 Aghá reta rousua enembomi, isaghava irugeta rousue: númanda bogu naa kotú roo enda bee jo tambambi, tava urota vitie.
HEB 11:15 Númanda roo enda seinu rekago bubugaita nundubasua mo, númane tutomi kaverea ya tatambugasue.
HEB 11:16 Tago, númane God da roo enda taubana uutuva vitia, anava yaita nundubuturota, roo enda seiva kaverea yari jo nundubambi re. Tefo! Númane God gaabee egeguturota, jamono eghá gateta urie, “Ae, God, anda Afa,” aghá reaveta, God ningia, amindu jo meka ambi eta urie. Anada bee mo, umó seibe númanda roo enda kotú bogu naa uutuva simbuguturieta vitie.
HEB 11:17 God na, sei Abraham sonemba dibe eini utaita be gajiturota, eghá ririe, “Inda mendi Aisak dava, inda mambube mane oruaruabe siroraita rousue.” Aghá rea, ambova Abraham da gaabee arinu kuvia gerurota, Abraham da mendi dabako bee dabako ragaro Aisak nu undú vesa dea dungota evari-du ririe. Aghá ririeta, Abraham God gaabee urota, unda be gajituria-nu nundubuturota, unda mendi data amburari-du simbuguturie.
HEB 11:19 Avotago, Abraham na God da anonu gaabee urota, undufa nundubuturie. God na rata-gea, Aisak amburarivareta jebugea erari inono re. Kotú, Abraham donu gaabee uria, aghagonu undava siroruturie.
HEB 11:20 Aisak na God gaabee urota, unda sasingu Jekop ungá Iso gha daiyagha ambova iraita rousua-nu nundubuturota, God da ragarova ea simbuguturie.
HEB 11:21 Jekop God gaabee eta uria-da anomi, umó amburaita itoko urota, unda besiami endava ga jiria, God du raga rea, tumogha baĩ urota, Josep da sasingu ungagha ea simbuguturie.
HEB 11:22 Josep da God gaabee eta uria-da anomi umó amburaita urota, unda natofo Israel enembo ambova Isip roo enda doa dumbaita rousua-nu nundubuturota, umó amburadua-da ambova Israel enembo kaverea igiguturota mo, númane unda siruru bua, numonde igigari-du nghaĩ ititurie.
HEB 11:23 Moses da nue numamogha God gaabee egeguturota, Isip enemboda Kini da agho dari bejea, númanda mendi Moses nungiturieta vitiriago, marabe bakode sidara urie. Umó mendi gimasa dogo siroruturia-du, númane Kini da agho daridu jo oru egegambi re.
HEB 11:24 Kini da aririmi Moses unduturieta, baria gimasa jojabe urie-tago, unda God gaabee eta uria-mi, aná ariri kivu urota, “Amó jo unda mendi irambi re.” ririe.
HEB 11:25 Moses umó ari-bari akokogo urota, fefera tufoko endava irirota, anami gangoro asua-nu injigha ea, umó God da natofode takembea, mema numonde itatama aita nundubuturie.
HEB 11:26 Unda nundubuturia mo, God embó eini ambova utaita riria-da ragarova gitofomi undú tauga kavavana regegadua, aná taubana re. O roo enda Isip da gugua-ghayafa dano bari, aná aghago irambi re. Anada bee mo, umó mino donu ambova basua-nu baita rea, aghá urie.
HEB 11:27 Moses umó God gaabee eta urie-gea, roo enda Isip doa bubua seriguturie. God enembo dibemi gari inono irambi-nu Moses na gari aghago urie-gea, kini da neno gambaridu jo oru ambi re.
HEB 11:28 Moses umó God gaabee eta uria-du, sei Israel enembomi Serigea Yarida Banau* simbugari-du ririe. Rourogo anerami amburari bua furá, kambova terua, númanda sasingu vivide bebego data, sirivu auve-degea rirota, unda natofo Israel enembo Serigea Yari Banauda sifida mendida tatangumi bebato beva davari-du ririe.
HEB 11:29 Israel enembomi God gaabee eta egeguturia-du, númandu emboro, esuru jojabe ragaro Inimba gorugea, karaje yovenivareta furia, yoveniva buburiturieta, eto-bato ombo emboro kaĩva rekimbea yarigo egeguturie. Ananu gigiturie-gea, Isip enembo númanda ambova rekimbaita aria vovorua, uvu gau ea vitia manduguturie.
HEB 11:30 Israel enembo God gaabee eta uria-du, onembo 7 da rova Jeriko bogu naada ghouka goituva aria, biruru egeguturieta, ambova aná ghouka singoimi itari arajegea vovorurie.
HEB 11:31 Aghade, gonene evetu ragaro Rahap, umó aná ghouka rova vitirie-tago, umó God gaabee uria-du, umó jo aná bogu naava God gaabee ambi vitiria enembo dumenide amburambi re. Anada bee mo, umó aná bogu naadu righigi furia, Israel enembo ungaghadu ghaito teno fugiturie.
HEB 11:32 Avore, amó enembo dumenidu gaga oruabe rerata, fefera sidara etue. Amindu rea, Gideon, Barak, Samson, Jepta, Devit, Samuel kotú feroveta maneda gaga jo rea, sidara ata, niningigambi aita rosoravore.
HEB 11:33 Dumeni God gaabee egeguturota, abua-abua dumenide mene-mene ea dedeguturie. Dumeni God gaabee egeguturota, unda uno egegeta uria-du, God númandava donu utaita be gajituria-nu, ututurieta rururie. Kotú dumeni mo, reaveta laioni da be gajeta urie.
HEB 11:34 Dumeni reaveta, ivari bubura erogha sona eta urie, kotú númanenu gitofomi vikokomi vegari regeguturie-tago bee jo sirorambi re. Númandava ano tefo re-tago, númane God gaabee egegeta uria-du, ano ea, mene-mene urota, gitofo dea tuveta egeguturie.
HEB 11:35 Evevetu dumeni, gaabee egegeta uria-du, God na urieta, númanda enembo totofo amburarivareta jejebuguturie. O dumeni mo, God gaabee eta urie-tago, gitofomi númane dedeguturota, Jojabee ambo ututurota kivu egegari-du regegutuaveta, aná mema serigari jo nundubambi egeguturie. Númane daiyagha jejebugea, ambova tumanadu iraita rirota, God jo kivu ambi ambubuguturie.
HEB 11:36 Dumeni, gitofomi kuvia gegha rirota, mombumi fisuruturie, kotú dumeni gitofomi seini mi bundia, diburava gagajeguturie.
HEB 11:37 Kotú dumeni mo, gitofomi singoimi dedeguturieta ambubuguturie. Dumeni mo, vikokomi veguturieta ambubuguturie, kotú dumeni aná tamo rorova sariguturieta ambubuguturie. Aghade, gitofomi numandava mema bouvu ututugutuaveta, númane dighari ombari taubana tefo, sifi kotú gouti da andoronu bua asusugea, deĩ egeguturota, makasi ea iririgeta urie.
HEB 11:38 Númane jo roo endava irirota, tamo firída uno egegeta rousua enembogo irambi-gea, númanenu gitofomi injigha ea, fakara eaveta, númane enembo kotú ika uvu tefo kambesi anava, kotú dafaruva deĩ egeguturota iiava, enda beko toova evivigeta urie.
HEB 11:39 Ená enembo rera, númane God gaabee egegeta uria-du, God númandu gangoro urie. Aghá urie-tago, God da donu utaita riria-nu, númane jo bubugambi irirota, ambubuguturie.
HEB 11:40 Anada bee mo, God na namonde anda feferava, eini-eini taubana dogo eini ata sirorari-du nundubuturota, númane kaifa egegari-du ririe. Unda nundubariva mo, unona númanda, kotú namonde anda ari-bari akokogo, seghea fugota, neno roo taubana ea, inono ari-du nundubuturie.
HEB 12:1 Ená enemboda kiki ningera mo, namonde amó daiyagha egega? Númane dano namonde amó reisi-gerua-du namonde ano ea jiria, buro egeguturota, Jojabeeda emborova sereka susumbugore! Sumbaita urota, tamo firída unomi dimbauve-degea, namonde amó neno roo simbugea, kotú namonde anda ari-bari akokogo vuregea doa, namonde jiria goghó egeguturota sereka sumbari-du reiria-nu sumbua banunava bububugore!
HEB 12:2 Iesu namonde anda gaabee arida ruru re. Amindu namonde Iesu nundubuturota, iririgaita rosore. Unda gaabee uria aghagonu egegore! Iesu ambova, gangorogha irasua-nu nundubuturota, umó ifatarava bouvu kotú meka gasua-du jo oru ambi urie-gea, unona vitia aria, oreki God da avo asumbari ingo beekenava asumbea vitie.
HEB 12:3 Ari-bari akokogo enembomi, umó injigha egeguturota, undava bouvu mema fakarago bee ututueta, umó daiyagha durumugea jiria, itatama uria, ananu nundubadi rere! Aghá urota, jo oru urota, mana-mana egegambi, unda eta uria aghagonu, egegadi rere!
HEB 12:4 Nímane mene-mene egeguturota, ari-bari akokogoda ano buregeta rosoravore. Tago, ari akokogo enembomi jo nímane dedegota, tatangu gutia amburambi viteravore.
HEB 12:5 Nímane God da sasingu ea viteravore. Tago, God na ená gagami neno fakara urota, ano ea jiria goghó egegadi riria-nu neno itia viteravore. “Anda mendi, Jojabee imó ari-bari akokogo doari-du nghaĩ itadua mo, ningia goghó ege! Imó dibe beva radua, mania doadi, neno jurauvota!
HEB 12:6 Anada bee mo, Jojabeeda neno buta rouvia enembodava unona nghaĩ ititurota, emboro taubana irugeta rouvie. Kotú, avonu unda sasingu ari-du badua mo, númandava mema bouvu ututurota, ari-bari taubanada aito fugari irugeta rouvie.”
HEB 12:7 God da nímandava eta rouvia, dabako aghagonu afa manemi, númanda sasingu nghaĩ ititurota, dedegeta rousue. Amindu rea, mema donu itatama egegeta rosora-nu nundubuturota mo, “Afa God amó nghaĩ ititurota, aghá etue.” regegadi rere.
HEB 12:8 God unda sasingu dano emboro dabako aghagova nghaĩ ititurota deta rouvie. Nímane dambi asua mo, nímane jo unda sasingu irambi, emborova sirorari sasingu aghago iririgasiravore.
HEB 12:9 Namonde anda afa mane endava vitia-mi nghaĩ ititurota deruaveta númane kakara egegeta urere. Amindu, namonde anda asisida Afa uutuva vitia beago, kakara egeguturota jejebugore!
HEB 12:10 Namonde anda ená endava vitia afa mane, tefo númanda unonu egegari-du rirota, namonde amó dedegeta urie. Tago God, namonde amó sonembuturota, taubana kotú kakarago, eto-bato umogo egegari-du rea, deta rouvie.
HEB 12:11 Dadua feferava, namonde amó jo gangoro ambi, neno mema egegeta rosore. Tago, God avonu dadua, ambova númandava aito fugari taubana arida veede siriri arida veede dano siroraita rouvie.
HEB 12:12 Amindu rea, ingo nabubu ea vitia-nu rurugea, erea jiria goghó egegadi rere!
HEB 12:13 Rourogo enembo eka dimbaride jurauve-degea rirota, kotú jebugari-du rirota, niavo yaita rora-da emboro simbugadi rere.
HEB 12:14 Nímane ea gia, enembode dano inda irariva siriride kakarade dano iririgadi rere! Anada bee mo, neno roo jo kakara ambi vitia enembo, Jojabee jo gambi egegaita rousue.
HEB 12:15 Rourogo, God da sonemba injigha ea, nímanda irari seiva kaverareta! Neno roo kaifa urota, ea simbuge! Aghade, rourogo, enembo einimi ata, irari seida aito fugari rekago sirorota, nímanda irari memami bebeta auve-degea rere.
HEB 12:16 Rourogo enembo einimi dita faimada emborova yauve-degea o, Iso aghago urota, God da ea simbugaridu goitu fotare-degea rere! Umó mendi bego-gea, God da dibeva mendi begoda ea simbugari basue-tago, umó fefera dabako undaridu muu dirota, aná ea simbugari Jekop du ututurie.
HEB 12:17 Kotú nímane dano gari re, anada ambova umó aná ea simbugari rekago baita nundubuturota, jii reta urie-tago, aná rekago tuvia barida goroto eini jo tambambi re.
HEB 12:18 Nímane reisi-geroravore, donu namonde anda mambube mane, Israel enembodava siroruturia aghagonu, jo namonde andava sirorambi re. Númane aria, dafaru eini endava vitia, ragaro Sainai, ingomi righari aghago, anava buburituria mo, aná dafaruva ivari buburagha evieta, kotú tumba kinjí ea, bingoi urie. Aghá uua, yaura sufirie.
HEB 12:19 Aghade, ero eto-bato tavuya maneda erogomi furitueta niningigutua-va, kotú God enemboda be ero aghagomi ririeta niningigea, bemba anami númane oru egeguturie. Oru urota, God gaga fakara riria-du númane aná eronu tukú ari-du benunu egeguturie.
HEB 12:20 Anada bee mo, númane aná God da riria gaga ningari jo inono ambi egeguturie. Aná evere: “Nímanda eini jo furá, ená dafaru ririkigambi aita rosoravore. Kotú nímanda nino oka manedava eghá egege! Nino oka eini ya, ená dafaru righadua mo, nandia bua singoimi dedege, amburoe!”
HEB 12:21 Avo daiyagha siroruturia-nu gia, Moses oru urie-gea, ririe. “Amó oru urota, anda eka ingo rei-rarovutue,” ririe.
HEB 12:22 Avotago, nímane jo dafaru Sainai anava ya bubambi re-tago, nímane aná etera, ooto eini ragaro Saion anava bububugetoravore. Nímane, God jebuga vitia-da irari Kambesiva bububugetoravore. Aghá-gea, nímane uutuva bogu naa Jerusalem bee, anera mane irugari inono irambi-mi beda ea vitia-va bububugetoravore.
HEB 12:23 Aghá urota, God da sasingu bebegoda ragaro uutuva gefiria-dava bububugetoravore. Númane desea irirota gangoro urota vitia-dava bubua takembea viteravore. God enembo dano irureta rouvia-dava beago bububugetoravore. Kotú enembo seibe irieta, God númandu, “Imó taubana re.” ririeta, unda asisida dibeva vitia-dava bububugetoravore.
HEB 12:24 Kotú God Afadava ya bubari emboro* reka ifegari kato Iesu dava beago, etera bububugetoravore. Iesu emboro ifeguturota, tatangu ghasio uria kambesiva beago, etera bububugetoravore. Iesu da tatangu rera, jo Abel da tatangugo irambi re. Abel da tatangumi, unda amburarida mino utari-du ghogho reirie-tago, Iesu da tatangumi God na neno mema ea sonembari-du ghogho reirie. Avore, nímane aná eini-eini irugetora-dava etera, anada rova terua viteravore.
HEB 12:25 Dibe fainge gigige! Moses Sainai dafaruva God da ragarova Gaga riria-nu, avona ningia, jo ambi egeguturia, dano sirivu egeguturie. Amindu rea, God oreki uutuva reta gaga donu reiria, jo niningigambi adora mo, aná gagada bouvude mino akuagode, itatama aita rosoravore. Unda gaga ningambi adora mo, mania doa serigea ya nungari nundubata!
HEB 12:26 Sainai dafaruva unda beemi rieta, enda gino-gino urie-tago, umó oreki eghá reirie. “Rekago amó beemi rata, uutu endagha dano rarovaita rouvie. Jo enda nuenembo rarovambi aita rouvie.”
HEB 12:27 God, “Rekago amó radora mo, …” gaa reiria-mi rei-irugetue: God, uutu enda eve uubu urieta siroruturia-nu righota, gino-gino urota, tano aita rouvie-tago, eini-eini God da kambesi beeva rurugha riribu gambua goghó ea vitia-mi dai ea jiraita rouvie.
HEB 12:28 Avore, God da namonde andú utaita riria kambesi, jo avona righota, gino-gino ari katogo irambi re-gea, namonde amindu gangoro egeguturota, God du oru kotú kakara urota, tumogha baĩ egeguturota-gea, umó gangoro ae!
HEB 12:29 Anada bee mo, namonde anda God eto-bato ivari buburagha evirota ero reta rouvia, aghago re. Unona taubana doata jiriturota, akuago aná dungota evaita rouvie.
HEB 13:1 Bego ambo mino-mino neno buta rousua, aghagonu egeguturota iririgadi rere!
HEB 13:2 Nímandava esega enembo avona furadua mo, gangorogha ghaito teno fugea bua, kaifa egege! Enembo dumenimi aghá egeguturota, anera manedu, enembomi furari gaa rirota, ghaito teno figiturota, aná anera mane undua númanda kambova kaifa egeguturie.
HEB 13:3 Nímanda kokomana diburava vitia-nu, nímanena irasira aghagonu nundubuturota, númane tavo urota, númandu benunu egeguturota iririge! Kotú, gitofomi nímanda kokomanadava bouvu o mema utota, itatama egeguturadua, nímanena aghago itatama egegasira-nu nundubuturota, númane nundubea sonembuturota iririge!
HEB 13:4 Yagera ea vitia embó evetughada irari kakara egegadi rere! Kotú, ungá umó beago tofo-tofo kakara urota, jo numu aĩ, nuyae doa serigambi aita rouvie. Anada bee mo, umó avona tefo-tafo viro kombo o kombo yagera eta rouvia-du, God na umó iruruturota, bouvu utaita rouvie.
HEB 13:5 Mania guridu neno bubugata! Eini-eini nanjogo nímandava vitia anadu gangoro urota, neno jamagha iririge! Anada bee mo, God na gaga eghá ririe, “Amó jo imó doambi aita rore. Anona imó nanjigo jo injigha ea doambi aita rore.”
HEB 13:6 Aghá-gea, namonde amó jo mana-mana urota, oru ambi egegasire. “Anda sonemba kato Jojabee umó re. Amindu enembomi andava donu egegadua-du, jo oru ambi aita rore.” Namonde aghá kariguturota iririgaita rosore.
HEB 13:7 God da Gaga nímandava sei minono regeguturia-da beforo ririkigarinu nundubadi rere. Númane ená endava deĩ egeguturota, God gaabee urota, aito daiyagha fufugeguturota ambubuguturia-nu nundubuturota, aghagonu, egegadi rere.
HEB 13:8 Iesu Keriso jo dibe eini ambi aita rouvie. Umó vitiria, vitia, kotú dabako aghagonu tumanadu iraita rouvie.
HEB 13:9 Mania irugari reka kotú irugari sembagonu ningia, ambo-ambo egeguturota, emboro taubana kasovigata! Irugari reka rera-da bee mo, nímandava enembo dumeni undari dumeni tama egeguturota, reeta egegeta rousua-du rere. Aghá egegeta rousua enembo, anami númanda asisida sonemba eini jo bubugambi eta rousue. Aghá egegadora, namonde amó, ano jo bubugambi aita rosore. Taubana mo, nímane do-gea, God unda sonembami nímanda neno rova ano utoe!
HEB 13:10 Keriso faro einiva namonde andú unda tatangu vesa ututuria mo, aná unda ifatarava ututurie. Vesa anava vitia, namonde anda re, jo Jiusi enemboda fristi* mane, God du Tafaroro Ari Dobova buro eta rousua-mi, undari inono irambi re.
HEB 13:11 Nímane reisi-geroravore, God daiyagha númanda ari-bari akokogo nundubea gia doasua-nu nundubuturota, Jiusi enemboda fristida beforo righari, umó nino okami vesa ututa rousua-da tatangunu bua, Kambesi Kakara Bee Kakara, anava terua, anami ghasio eta rouvie. Avotago, nino oka vesa ututa rousua-da tamo aná bua, númanda evari dobo fugeta rousua kambesi doa serigea, isaghava itia dungeaveta evita rouvie.
HEB 13:12 Avore, enemboda ari-bari akuagonu unda tatangumi seghea fugaita furie-gea, Iesu dava beago, ari eto-bato aghagonu siroruturie. Umó bogu naa Jerusalem reta jumbua bubua aria, isaghava itia derurieta ambubuturie.
HEB 13:13 Amindu do-gea, Iesu aghá urota, meka geruria aghagonu gigigaita rea, namonde anda Jiusi enemboda evovo doa ya, undava bububugore!
HEB 13:14 Anada bee mo, namonde anda enava vitera bogu naa, jo tumanadu irambi aita rouvia-du, namonde bogu naa ambova siroraita rouvia-nu kaifa egegore!
HEB 13:15 Enembo “God unuka umó Jojabee re” bemi karigeta rousua-da vesa bee aná raga rari re. Amindu rea, namonde amó Iesu donu uria-nu nundubuturota, tumanadu God dava raga regeguturota iririgore!
HEB 13:16 Kotú, God du vesa utarida emboro eini mo, aito taubana fugiturota, nímanda guguami sonemba mino-mino urota, iririge! Anada bee mo, God ananu gerurota, gangoro aita rouvie.
HEB 13:17 Nímanda babarigari nímanda asisi kaifa eta rousua-du númanda gaga ningia goghó egeguturota, númanda tuva iririgadi rere! Fefera ambova, God númanda buro eta rousua-nu iruraita rouvia-du, númanda gaga niningigadora mo, númane mema ambi gangorogha buro egegaita rousue. O memagha buro egegadua mo, nímandava sonemba eini jo sirorota bambi aita rosoravore.
HEB 13:18 Avore, námandu rirota, benunu urota iririge! Námanda neno roo aná taubana vitia-nu reisi-nundubutore! Námane ari-bari taubana nuenembo egegaita uno rosore.
HEB 13:19 Kotú, námandu benunu egegadi retora-da bee jojabe mo, benunu egegutu-gea, God amó ninengota tutomi kaverea ya, nímandava bubore!
HEB 13:20 God siriri utari katomi ririeta, namonde anda Jojabee Iesu namonde andú rea ambubuturie-gea, umó namonde anda kaifa kato jojabe ea vitie. Kotú unda ambubuturota tatangu avereguturia-mi God dava ya bubarida emboro* reka unona ifeguturieta, tumanadu vitie. Aghade, God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorurie. Kotú God dabako unona, unda unonu egegari-du rea, nímandu sonemba taubana dibe eini be eini inonova utari-du rere! Kotú aghago, umó, Iesu Keriso da anomi, unda uno nuenembo egegari-du rirota, namonde anda neno roo simbugari-du rere! Aghá egeguturota, umó gangoro ae! Avore, Keriso da duroghadu tumanadu raga regegore! Ai gaa bee re!
HEB 13:22 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, amó ená neno erari gaga tufoko gembera-nu, durumugea irugea gerurota, tanana egegadi rere. Anada bee mo, ená ingiso jo numbobe irambi re.
HEB 13:23 Namonde anda ikoko Timoti diburava vitiria-nu, dotutata buburita-nu niningigadi uno rore. Umó tutomi furá andava bubadua mo, nímane gigigaita rea, angá nímandava yaita rosore.
HEB 13:24 Nímanda babarigaride, kotú God da natofode dano ghanena roreta, rege niningige! Kotú namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu, Itali frovensi vareta furia eve vitia-de dano, nímane ghanena rousueta! Yata bua gigige!
HEB 13:25 God da sonemba, nímane nanjogodava iroe!
JAM 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Amó Jems, Jojabee Iesu Keriso kotú God da sabua* buro kato eini re. Nímane Jiusi enemboda abua dano 12 avona taivea andivea arera, naa naa dighia asusumbuguturera-nu ghanena roreta. Yata bua gigige!
JAM 1:2 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, kuvia gari o mema dibe eini be eini furadua mo, gangorogha iririgadi rere.
JAM 1:3 Anada bee mo, dara kotú memami nímanda gaabee ari itia gata, jo jurambi egegadora mo, nímane kuvia gariva tumomi siregari inono aita rosoravore.
JAM 1:4 Amindu tumomi sireguturota, ano ea, iririgadi rere. Aghá egegadora mo, nímane durumugea gaa bee ari kakato ea, ano urota, kuvia gari dava jo jurambi egegaita rosoravore.
JAM 1:5 Atá, nímane avona neno nundubari baita uno egegadora mo, God dava benunu egege, unona utota bubugadi! Anada bee mo, umó kavevera urota, enembo dano gangorogha sonembeta rouvie.
JAM 1:6 Kotú gaabee urota, benunu egegadi rere! Anada bee mo, enembo avona númanda neno roo jo simbugambi benunu mana-managha egegadua, númane donu eini jo bubugambi aita rousue. Númane eto-bato yaurami karaje bua iru-furu uaveta, torú-torú eta rouvia, aghago re.
JAM 1:7 Nímane nundubari ungagha aghago urota, buro ea goghó ambi, Jojabeedava benunu egeguturota mo, Jojabee na nímandu eini-eini donu utota baita rora-nu, mania nundubata!
JAM 1:9 God da yavero makasi enembo, nímanda iraridu gangoro urota iririgadi rere. Anada bee mo, nímane God na ririeta, unda sasingu ea viteravore.
JAM 1:10 Tago, God da yavero gugua-ghayafade enembo, nímane God na ituturieta vorea, unda sabua* ea, unda ragarova meka gerurota vitera-du gangoro egegadi rere. Gigige, taima ika vuri gharasa ea, voreta rouvia aghagonu, gugua-ghayafade enembo ya sidara egegaita rousue.
JAM 1:11 Gugua ghayafade enembo aná tutumi manjaita rousue. Eto-bato vitari feferami janimbea, ika vuri eviaveta gharasa ea, rururu ea voreta rouvia aghagonu, númane buro urota, God na rata, númane ambubugaita rousue.
JAM 1:12 Enembo avona mema o bouvu itatama urota, tumomi siregea, ano ea jiraita rouvia-du, God na umonu ea simbugea, unda utaita bee gajituria vesa, jebuga tumanadu irarinu, utota baita rouvie.
JAM 1:13 Kuvia gari enembo avodava furadua, jo eghá rambi asue, “Ená kuvia gari God na rei-ututue.” Anada bee mo, ari-bari akokogomi God jo kuvia gambi eta rouvie. Kotú God beago, enembo avonu jo ari akuago ari-du rea, kuvia gambi eta rouvie.
JAM 1:14 Tefo! Enembo nendufa númanda tamoda unomi bundeaveta, sembagova ita rousue.
JAM 1:15 Avore, númanda tamoda unomi eaveta, ari-bari akokogo siroreta rouvie. Sirorea iiava jojabe ari mo, amburari beago siroreta rouvie.
JAM 1:16 Avore, anda neno bari ikoko mendi, ariri gharovu, mania nendufako kukuvegata!
JAM 1:17 Vesa esiko-esiko dibe eini be eini dano, God na uutuvareta utuaveta voreta rouvie. Umó aná uutuva unana nanjogoda numamo re. Unda unana jo itoko gotea, bingoi o utumu ambi eta rouvie. Unda unanada janimbari jo kaverea, dibe eini ambi eta rouvie. Umó aghago re. Unda nundubaride aito fugaride tumanadu dabako ananu irita rouvie.
JAM 1:18 Unda unonu ea, unda gaga bee anomi namonde amó uubu urieta siroruturere. Aghá ata-gea, uutuva, kotú endava unda uubu uria eini-eini nanjogonu namonde anona beforo righari-du urie.
JAM 1:19 Anda neno bari ikoko mendi, ariri gharovu, ená gaganu ningia goghó egege! Nímane dano gangorogha kokomanada gaga niningigaita rea, simbugea iririgadi rere! Kotú gaga mino durumugea, roboghami regege! Aghá urota, mania tutomi neno akuago egegata!
JAM 1:20 Anada bee mo, nímanda neno akuago eta rosora-mi nímane bundiaveta God da uno jo ambi eta rosoravore.
JAM 1:21 Amindu rea, ari-bari akokogo, kotú tamo firída uno dumeni eta rosora dano dodoge, sidara ata, durumugea, God da gaga nímanda neno rova rei-ututua-nu kaifa ea goghó uu-gea, ami sonembota, jebuga tumanadu irarinu bubugadi!
JAM 1:22 God da Gaga mania ningari vivi egeguturota, nendufako kukuvegata! Umó donu ari-du reiria aghagonu egege!
JAM 1:23 Enembo avona God da gaga ningia, ivatava itambi eta rouvia, umó eto-bato, embó einimi unda dibe be itutuva gia doa, itoko airo yari mo, jo gaimbo ambi, umó undufako neno itita rouvia aghago re.
JAM 1:25 Nímane reisi-geroravore, God da Agho Darimi namonde amó vureguturieta, jebuga tambua vitere. Aghá-gea, enembo avona God da Agho Dari iruguturota, ningari vivi ea, kotú ivatava ititurota, neno itambi adua mo, aná embó aná God na taubana ea simbugaita rouvie.
JAM 1:26 Enembo avona, umó God gaabee ea goghó ari gaa rirota, unda aveva jo kaifa ea goghó ambi adua, umó aná undufako kukuvirota, unda gaabee ari aná bee tefo aita rouvie.
JAM 1:27 Gaabee arida emboro esiko-esiko God da uno rouvia mo, aná evere: sasingu babagha kotú evevetu dodorude númanda mema sonembea kaifa tavo urota, indufako inda jebugava ari-bari sembagomi beda auvede-gea, amigha dano kaifa ea goghó egegasiravore.
JAM 2:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane Jojabee Iesu Keriso duroghadenu gaabee egegeta rosoravore. Amindu rea, mania enemboda irarinu gerurota, einidu taubana urota, einidu akuago egegata!
JAM 2:2 Atá, isuri ari gaga eini raita rore. Gugua ghayafade embó eini ninimo goldi mi arinu asugea, kotú dighari ombari taubananu ea, tafaroro aita terota, makasi embó eini beago dighari ombari sembagonu ea furá teradua mo,
JAM 2:3 imó aná dighari ombari taubana ea furadua embónu kakara urota, “Ená kambesi taubanava asumbe!” rea, makasi embódu mo, “Imó eve jire!” o “Imó kafaeva anda eka tuva, asumbe!” aghá radora-mi,
JAM 2:4 imó aná seibe indufako nundubari akuago urota, komana einidu ari taubana urota, einidu ari akuago aita roravore.
JAM 2:5 Anda neno bari ikoko mendi, ariri gharovu, ningia goghó egege! Nímane reisi-geroravore: enembo God da gateguturia-nu, gaabee ambi eta rousua enembomi gerurota, makasi gaa reta rousue. Tago, númanda gaabee ari baria, jojabe ata ya, unda kambesiva gugua-ghayafa vitia-nu bubugari-du rea, God na bee gajiturie. Kotú, umonu neno buta rousua enembo dano, aghá egegaita rousue.
JAM 2:6 Tago, nímane mo, makasi enembodu goitu fotea, ininigha rata-gea, meka gaita rousue. Nímane dodu makasi enembodu ari sembago egegeta roso? Avona nímandava beforo righari akuago uaveta, mema itatama eta roso? Kotú, avona nímane rea bera-bera ata ya, koto egegado? Aná enembo gugua-ghayafademi, aghá egegeta rousue!
JAM 2:7 Iesu da ragaro nímane kakara urota, jamono gateta rosoravore-tago, gugua-ghayafade enembo rera-mi, númanena reaveta akuago eta rouvie.
JAM 2:8 Avore, Agho Dari jojabe namonde anda Kini God Afada Bukava vitia-nu nundube: “Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!” ená gaga reiria-nu ambo-ambo ea goghó egegadora, nímanda ari-bari dano taubana aita rouvie.
JAM 2:9 Tago, nímane gugua-ghayafade enembonu neno rururota, makasi enembo injigha egegadora, nímane aná ari akuago urota, agho dari bebejegaita rosoravore. Kotú agho dari bejeta rosora-mi, nímanda dinunu irurota, isagha aita rouvie.
JAM 2:10 Anada bee mo, enembo avona agho dari dumeni dano kaifa aita rouvie-tago, agho dari dabako bejadua, umó aná ari akuago urota, undú Agho Dari dano bejari gaa regegaita rosore.
JAM 2:11 Amindu rea, God eghá ririe, “Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata!” Kotú, “Mania enembo eini data amburauveta!” Atá nímane komanada evetu o embógha viro kombo jo ambi aita rosoravore-tago, enembo eini data amburadua, nímane agho dari bejari kakato gaa regegaita rosore.
JAM 2:12 Avore, namonde amó ari-bari akokogomi bunditurie-tago, God unda agho dari einimi namonde amó vureguturie. Ambova God unda agho dari dabako anami iruraita rouvia-nu nundubuturota, nímanda gagade ivatade kaifa ea goghó urota iririge!
JAM 2:13 Anada bee mo, enembo eini avona unda komanada dinunu jo verua kautagha irurambi adua mo, God beago undú jo verua kauta ambi aita rouvie. Atá, avona unda komanadu verua kauta adua, irurari fefera ambova, umó jo oru ambi aita rouvie.
JAM 2:14 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, enembo dumeni eghá reta rousue, “Amó gaabee rore-gea, God da jebuga baita rore.” Númane aghá reta rousue-tago, númane ari taubana eini jo ivatava itambi egegeta rousue. Atá, númanda gaabee ari aghagomi, sonembota númane jebuga bubugadua?
JAM 2:15 Atá ená gaganu nundubea gigige! Embó o evetu eini, boo-eembo kotú uvude, undaride tefo irota-gea, imó undú eghá radora, “God imó kaifa ae! Ii, eembo bua evia, undari undia jebugadi!” Imó aghá radora-da taubana mo doro? Avotago, inona undú boo-eembo kotú uvude undaride utasira, imó undú sonemba taubana asiravore.
JAM 2:17 Gaabee ari eto-bato aghago re. Avona umó gaabee urota, ivatava donu eini jo itambi adua mo, unda gaabee arida bee eini tefo bee tefo re.
JAM 2:18 Avotago, embó eini besiga urota, andú eghá rasue, “Ano God na namonde andava ututa rouvia, jo dabako aghago irambi re. Embó eini dava gaabee ari jojabe utua, embó einidava enembo sonembarida ano ututa rouvie. Aná enembo sonembarida ano andava tefo re.” Aná embó aghá rasua mo, amó mino eghá rasire, “Avore, inda gaabee ari ivatava jo itambi aita adora mo, inda gaabee ari jo isagha ambi aita rouvie. Tago, anda gaabee ari, ivatava itita rora-mi irugota gaita roravore!”
JAM 2:19 Imó, God unuka umonu gaabee eta roravore. Aná taubana re! Tago, dabako aghagonu, taimu mane beago God gaabee egegeta rousue-tago, ivatava itambi urota, orumi eka ingo dadada eta rousue.
JAM 2:20 Imó beforo munju tefo re! Avona gaabee urota, ivata taubana ambi adua, unda gaabee arida bee tefo aita rouvia-nu anona irugota gaita roravore.
JAM 2:21 Ená gaganu nundubea gigige! Namonde anda mambube Abraham, umó God da unonu urota, unda mendi Aisak bundia farova itia, God du vesa dungaita urieta, God na unda ivata gia undú “embó taubana, dinunu tefo” ririe.
JAM 2:22 Nímane reisi-geroravore, unda ivata uria-mi, unda gaabee ari isagha urieta, God na gia, Abraham du gangoro urie.
JAM 2:23 Aghá urieta, God da Bukava eghá gembari vitia, aná isagha urie: Abraham na God gaabee urieta, God na unda gaabee ari gia, undú “Taubana, dinunu tefo re.” ririe. Aghade, God na Abraham du eghá ririe, “Anda komana bee re.”
JAM 2:24 Atá nímane reisi-geroravore, embó avona unda gaabee ari ivatava itambi adua, God jo undú “taubana, dinunu tefo” rambi aita rouvie. Tago, unda gaabee aride ivatade taubana urota gadua mo, God undú “taubana, dinunu tefo” raita rouvie.
JAM 2:25 Kotú emboro dabako aghagonu, arau evetu eini ragaro Rahap, unona namonde Jiusi enemboda righighi kakatonu sonembea, kambesi ututurieta eviviguturieta emboro eininu iruguturieta gitofo seriguturia-du, God na undú “taubana” ririe.
JAM 2:26 Amindu, nímane gigige! Namonde amó tefo gaabee arigo urota, eini-eini taubana donu ivatava itambi egegadora mo, namonde amburari embó einida tamogo egegaita rosore. Aná embóda tamo mo, tamo nuenembo, bee eini tefo re. Kotú namonde anda gaabee ari aghago aita rouvie. Bee eini tefo bee tefo aita rouvie.
JAM 3:1 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane oruabe jo irugari kakato ambi egegasiravore! Anada bee mo, namonde amó reisi-gerore, fefera ambova, God na námane irugari kakatonu ininigha iruruturota uriga aita rouvie.
JAM 3:2 Namonde amó dano ari akokogo emboro oruabeva egegeta rosore. Tago, enembo avona unda avevami, gaga sembago eini jo rambi adua, undava dinunu tefo, kotú unda tamo undufa kaifa ari inono re.
JAM 3:3 Anada bee mo, namonde anda aveva jo jojabe irambi re. Tago namonde anda avevami eaveta dara jojabebei siroreta rouvie. Aveva mo eto-bato, auri ijoko hosi da beva asugeta rousua aghago re. Enembomi aná auri bua, hosi da beva asugea jumbadua mo, hosi ananu ambo urota, enemboda unonu aita rouvie. Kotú beforo isagha ari eini, ghaa* manenu nundubea gigige! Ghaa mane jojabebei re-tago, yaura yavata jojabe eradua feferava, ghaa ambo ari kato unda ghanda ijokomi umó niavo yari-du uno ea, ambo dimbadua, aná ghaa avo yaita rouvie. Amindu, enanu nundubea gigige! Taima jojabe, ivari imu ijokomi dungadora, aná taima evia sidara aita rouvie.
JAM 3:6 Aveva umó aná ivari retora aghago re. Umó, endava ari-bari akokogo irita rouvia-da ruru re. Avevada anomi enemboda jebuga bebeta eta rouvie. Tago aná avevada ano Satan davareta futa rouvie.
JAM 3:7 Namonde amó ito goiriva, dano tamo ari inono re. Númane dano nandia bua undutuaveta, tamo egegeta rousue.
JAM 3:8 Avotago, namonde amó dano aveva tamo ea kaifa ari, jo inono irambi re. Kotú avevada sembago rariva, aná enembo avona tamo ambi aita rouvie. Undava amburarida kae sembagomi beda ea vitie.
JAM 3:9 Fefera dumeni, namonde amó aná avevami, namonde anda Jojabee kotú Afadu “aiye” regegeta rosore. Tago, aná aveva dabako anami, namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu, God da eto-bato umongo uubu uria enembodu, tauga kavavana reta rosore.
JAM 3:10 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda be dabako anami God du raga rirota, kotú namonde anda kokomanadu tauga kavavana regegeta rosora-nu dodogasire!
JAM 3:11 Anada bee mo, namonde, uvu beede kotú karajede jo koto dabako anava dimbambi egegeta rosore.
JAM 3:12 Kotú, namonde amó uka itiva mofe bee jo bubugambi aita rosore. O mofe itiva uka bee jo bubugambi aita rosore. Ari dabako aghagonu, karajeva uvu dimbadora, uvu bee jo bambi aita roravore.
JAM 3:13 Atá nímanda rorova, enembo avona neno nundubaride kotú beforo garide eini iradua mo, umó durumugea, neno nundubuturota, unda irari taubananu iruguturota, gigigaita rosoravore.
JAM 3:14 Tago, inda neno roomi komanada bingádu, mandudu urota, kotú unda eini-einidu muu dirota mo, mania gavera rirota, “Amó neno nundubari kato eini re,” rata!
JAM 3:15 “Neno nundubari” aghago mane, jo uutuvareta furambi eta rouvie. Aná endava enemboda nundubari re. Nundubari aghago mane, aná Satan davareta futa rouvie.
JAM 3:16 Anada bee mo, enembo númanda kokomanada bingádu mandudu urota, númanda eini-einidu muu undita rousua-mi, besiga kotú ari-bari akokogo dibe eini be eini eaveta siroreta rouvie.
JAM 3:17 Tago, neno nundubari God davareta futa rouvia-mi, irari taubana nuenembo, dinunu tefo namonde andava siroraita rouvie. Aghade, siriri ari namonde andava sirorea, bee adua mo, namonde durumugea, mino-mino sonembaita rosore. Kotú, nundubari dabako anami, enembo dano inonova kaifa urota, ari-bari taubana urota, aito taubana nuenembo fugaita rosore.
JAM 3:18 Kotú siriri ari kakatomi, siriri arida vee taubana enembodava govota, númane irari taubana, dinunu tefo iririgaita rousue.
JAM 4:1 Ená gaganu nundubea gigige! Besiga kotú tataya nímanda rorova siroreta rouvia mo, niavoreta futa rouvi? Aná nímanda tamoda uno vitia, anami eaveta siroreaveta, nendufako bebeta eta rosoravore.
JAM 4:2 Aghá urota, nímane eini-eini donu baita uno egegari, jo bubugambi eta rosoravore. Kokomanada eini-einidu muu dirota, nemonde besiga ea, númane deaveta ambubugeta rousue. Avotago, aná eini-eini jo bambi egegeta rosoravore. Anada bee mo, nímane jo God dava benunu ambi egegeta rosoravore.
JAM 4:3 Aghade, nímane dodu benunu ari mo, jo bubugambi egegeta rosoravore. Anada bee mo, nímanda benunu sembago, kotú jo God da unonu nundubambi irirota, tamoda uno donu eta rouvia, ananu nundubuturota, benunu eta rosoravore.
JAM 4:4 Nímane viro kakato aghago re! Nímane God doa, airo jiria, eto-bato embó einimi unda evetu injigha urota, gonene evetuda ambova deĩ eta rouvia aghagonu urota, God doa, airo jireta rosoravore. Enembo avona, tamo firída unonu ambo-ambo adua mo, aná embó seibe God doa, unda gitofo ea vitie.
JAM 4:5 God da Gaga eghá riria, jo gavera irambi re. “God namonde anda neno rova asisi itituria, aná tamoda uno sembagomi beda ea vitie.”
JAM 4:6 Avotago, God da sonemba jojabe namonde andú ututa rouvia-mi sonembeaveta, namonde anda tamoda uno sembago buregeta rosore. Aghá eta rosora-du, unda gaga bukava eghá gefirie, “God na gogore kakato buregeta rouvie-tago, unda sonemba, aná durumugea irari enembodu ututa rouvie.”
JAM 4:7 Amindu, nímane durumugea irirota, nendufako God da ingova ututugadi rere. Aghá egegadora, Satan buregadi-gea, nímane doa sumbua serigaita rouvie.
JAM 4:8 Nímane aghagago enembo re! Tago, nímanda ari akokogomi bebeta ea vitera-nu, seghea neno kaverea furá, God dava utuvako egegadora mo, God beago furá, nimandava utuvako aita rouvie.
JAM 4:9 Nímanda ari akokogo egegeta rosora-nu nundubea, neno mema egeguturota, jii koko fugea regegadi rere! Kotú nímanda geghade, gangorode doa, neno mema egege!
JAM 4:10 Aghá egeguturota, nendufako durumugea, God da anoda tuva iririgutu-gea, unona nímane righota ereregaita rosoravoreta.
JAM 4:11 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane mania mino-mino iruruturota, komanada tamova gaa regegata! Avona unda komanada irari gia iruruturota, unda tamova gaga radua, umó aghá urota, aná undufa bua Agho Darida etova ititurota, aita rouvie. Umó aghá urota rei-irugutue, umó jojabe, God da Agho Dari ijokonu nundubuturota, aghá eta rouvie. Tago, aná nundubari sembago re.
JAM 4:12 God unuka unona Agho Dari ututurie. Kotú irurari kato bee umó re. God unuka unona rata jebugaita rouvie, kotú rata amburaita rouvie. Aghá-gea, imó doreta inda komana inona gia irurado?
JAM 4:13 Atá niningige! Ambo kena donu siroraita rouvia, nímane jo gigigambi re. Amindu, mania eghá regegata, “Fufuge, namonde ya, bogu naa einiva, ghaeko dabako avo irirota, buro egegea guri oruaruabe bubugore!”
JAM 4:14 Aghá rera-da bee mo, nímane rifode donu siroraita rouvia jo gigigambi re. Nímanda jebuga, eto-bato dimborimi fefera tufoko irirota, sidara eta rouvia aghago re. Dabako aghagonu, nímane fefera tufoko iririguturadi-gea, God na rata ambubugaita rosoravore.
JAM 4:15 Amindu rea, nímane eghá regegasiravore, “God na avore radua mo, namonde amó irirota, buro dumeni eghá egegaita rosore.” Aghá nundubuturota iririgasiravore.
JAM 4:16 Avotago, nímane ambova donu egegasueta sirorasua-du, nendufa raga fusama reisi-reravore. Raga aghago mane aná dano sembago re.
JAM 4:17 Kotú, God imó ari taubana eini ari-du rata, itatama urota, jo ambi adora mo, God anadu ari akuago gaa raita rouvie.
JAM 5:1 Avore, gugua-ghayafade enembo niningige! Nímandava mema furaita rouvia-nu nundubuturota, jii koko fugia regege!
JAM 5:2 Nímanda gugua-ghayafa boma ueta, kotú nímanda bo-eembo faratetemi undia sidara rouvie.
JAM 5:3 Kotú nímanda guri auri goldi de, siliva de, aná dano genanje aita rouvie. Atá, fefera ambova, aná genanjemi nímanda ari-bari akokogo isagha ea, aná genanje dabako ami ivari nindia, nímane eto-bato kirisa evarigo aita rouvie. Nímane guridu muu dirota bua, mino sembagode dano ituturieta vitie. Fefera ambova baita rosoravore.
JAM 5:4 Atá, nímane niningige! Nímanda aayova buro ari kakato kukuvirota, númanda mino jo ututugambi-gea, anami nímanda dinunu isagha eta rouvie. Kotú aná gambea-burea ari kakatoda jii, God Ano Kato seibe rei-gerue.
JAM 5:5 Nímane ari sembago urota, enembo dinunu tefo, kotú nímandava ari sembago ambi eta rousua enembonu bua, koto ea, dedegeaveta ambubugeta rousue. Kotú, nímane ená endava eini-eini esiko-esikonu rururota, uvude undaride taubana dirota, nímanda tamo nendufa reisi-undutoravore. Fefera ambova, naa oka dea bureta rousua aghagonu, God na rata, nímandava aghagonu siroraita rouvie.
JAM 5:7 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, durumugea irirota, Jojabeeda kaverea furaita rouvia-nu kaifa egege! Atá aayo govari kakatoda eta rousua-nu nundubea gigige! Númane aayo govea durumugea kaifa uaveta, boruma vorea undari-bari bee taubana uaveta, ghaeko fefera bubuta rouvie.
JAM 5:8 Amindu nímane beago, ari dabako aghagonu urota, ano ea durumugea iririge! Anada bee mo, Jojabeeda kaverea furari fefera etia, utuvako etue.
JAM 5:9 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, rourogo God na nímane irurauveta, mania mino-mino besiga egegata! Anada bee mo, Irurea Uriga Ari Kato etia utuvako rouvie.
JAM 5:10 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, feroveta maneda egeguturia-nu nundubea gigigadi rere. Númane Jojabeeda Ragarova mema itatama urota, anada rorova durumugea irirota, unda gaga regegeta urie.
JAM 5:11 Númane aghá egeguturia-du raga reisi-rere. Jop da kiki beago nundubea gigige! Umó mema kotú bouvu itatama urota, unda gaabee ari God dava jo doata jurambi re. Umó durumugea kaifa ueta, ambova Jojabeena umó sonembuturie. Anada bee mo, Jojabee umó sonemba kotú kavevera kato re.
JAM 5:12 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, gaga jojabe eini evere. Mania komanami inda gaganu gaabee ari-du rirota, avoda ragarova be anogha gagajegata! Uutu o kotú enda o eini-eini einida ragarova jo be anogha gajambi aita roravore. Imó enembo einida uno aita nundubea, “Avore, aitare.” radora, aghagonu ege! O imó aghago ari jo uno ambi adora mo, “Tefo re!” rea, jo ambi aita roravore. Aghá adora, God ari akokogo iruruturota mema utadua, aná serigaita roravore.
JAM 5:13 Atá nímanda rorova, enembo avona mema o bouvu itatama egeguturota mo, benunu egegoe! O enembo avona gangoro egeguturota mo, númane daa didivurota, God du raga regegoe!
JAM 5:14 Kotú nímanda rorova, enembo avona kae badua, umó aghi ata, ekaresiada* beforo ririkigari furá, Jojabeeda ragarova undú benunu urota, unda tamova uka muumi davea isambara egegoe!
JAM 5:15 Aghá urota, númane gaabee ea goghó urota, benunu egegadua, Jojabee na aná kae embó ata jebugaita rouvie. Kotú, unda ari-bari akokogo iradua, aná Jojabee na nundubea gia doaita rouvie.
JAM 5:16 Amindu jejebugaita rirota, nímanda ari akokogo mino-mino karigea, mino-mino benunu egege! Anada bee mo, nímane reisi-geroravore, enembo taubana, dinunu tefomi benunu adua, unda benunu anogha-gea, donu nundubadua, aghagonu sirorea gaa bee aita rouvie.
JAM 5:17 God da feroveta Elaija nu nundubea gigige! Umó eto-bato namonde amogo re. Umó gaabee urota, boruma vorambi ari-du anogha benunu urieta, boruma vorambi irirota, ghaeko bakode, marabe ingo yoveni yoveniva dabako seriguturie.
JAM 5:18 Anada ambova, umó rekago benunu urieta, uutuva, boruma vovorurieta, endava undari bari rekago bee egeguturie.
JAM 5:19 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímanda rorova, enembo avona gaabee ari doa, tamo firída unonu urota, enembo einimi umó sonembea, nghaĩ itota, neno kaveradua-nu, nundubea gigige! Aná ari-bari akokogo ari embóda sonemba kotomi aghá adua, God na aná embóda ari-bari akokogo oruabe nundubea gia doa rata, jebuga tumanadu irari baita rouvie. Avore, anda gaga tano evere. Yata bua gigige! Amó Jems re.
1PE 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu! Anda ragaro Pita re. Amó Iesu Keriso da aghi kato eini re. Nímane God da gateguturia natofo Pontus, Galesia, Kapadosia, Esia, kotú Bitinia frovensi anava taivea andivea arera didighigea vitera dano, ghanena roreta! Yata bua gigige!
1PE 1:2 God Afa unda unova nímane gateguturie. Aghade, nímanda ari akokogo Iesu Keriso da tatangumi seseghurota, unda Gaga niningigadi rea, God da Asisi Kakarami ririeta, God da natofo kakarago ea viteravore. God da sonembade siriri aride nímanda neno rova vorea baria jojabe ae!
1PE 1:3 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso da God, kotú Afadu “aiye” regegore! Anada bee mo, umó namonde andú neno mema jojabe ea, Iesu Keriso amburarivareta jebugea eroruria-da anomi namonde andú jebuga reka ututurie. Aghá uria-mi, namonde amó God da ea simbugari fefera ambova bubugaita rosora-nu kaifa gigita urota vitere. Aná ea simbugari rera, unona uutuva kaifa rouvie, jo nanjigo aghade sidara ambi, kotú akuago ea betambi aita rouvie!
1PE 1:5 Avore, aná ea simbugari esiko-esiko bee fefera ambova nímanena bubugadi, God na uutuva kaifa ueta vitie. Kotú nímane beago, God na kaifa ueta viteravore. Amindu, nímane beago gaabee egeguturadi-gea, nímane unda anomi kaifa urota, unda jebuga tumanadu irari utaita rea simbuguturia-da rifo furá banuna ata-gea, bubugadi!
1PE 1:6 Amindu, nímane aná ea simbugari esiko-esiko bubugaita rosora-du gangorogha iririgasiravore. Avotago, fefera tufokoda rova dara kotú bouvu nímandava siroreta rouvia-du neno mema urota viteravore.
1PE 1:7 Auri goldi ananu nundubea gigige! Goldi mo, taubana re-tago, jo tumanadu irambi aita rouvie. Nímanda gaabee arimi donu siroraita rouvia, tumanadu iraita rouvie. Tago, goldi taubana ari-du rea, ivariva dungeaveta jee vorea sidara eaveta, aná goldi taubana eta rouvie. Avore, namonde amó gaabee ea goghó urota, mema rova jiraita rosora, aĩ tefo, ananu kuvia gerurota, God, aná ivari retora aghago, namonde andava dara kotú bouvu utuaveta itatama egegeta rosore. Anami namonde anda gaabee ari kuvia gita rouvie. Enembo avona jiradua mo, ambova Iesu Keriso da furaita rouvia feferava, God aná enembodu durogha utua, númane righota erorurota, númandu raga raita rouvie.
1PE 1:8 Nímane Iesu Keriso jo gigigambi re. Avotago, umó neno buta rosoravore. Kotú oreki beago, nímanda dibe mokomi umó jo gigigambi viteravore-tago, umó gaabee egeguturota, undú gangoro jo namonde anda enemboda bemi isuri ari aghago irambi-nu urota viteravore.
1PE 1:9 Anada bee mo, nímanda asisi jejebugea tumanadu irari-du rea, nímane Iesu gaabee egeguturera-da bee aná rururota viteravore.
1PE 1:10 Atá, fefera nanjigo aghade emboro daiyagha ea utota bubugaita rosora-nu, feroveta manemi gia tanana egegaita nundubuturota, uriga ea ningia egegutueta, Keriso da Asisimi númanda neno rova buro ueta, God emboro daiyaghava jebuga utaita rouvia, kotú Keriso furá mema tafirota, ambua, rekago amburarivareta jebugea duroghagha eraita rouvia-nu tanana ea, minono regeguturota, gegembuguturie.
1PE 1:12 God na urieta, feroveta maneda tanana egeguturia mo, jo nendufa númanda taubanadu buro urota, minono regegambi re. Aná mo, nímane daiyagha ea jebuga tatambugasira-du minono rirota gegembuguturie. Anada ambova God unda Asisi Kakara ninenguturieta vorea furia, God da Gaga Taubanada aghi kakatodu ano ututurieta aria, nímandava aná feroveta maneda sei gegembuguturia gaganu minono regeguturieta niningigutureravore. Atá, anera mane aná gaga rera ningia, tanana egegaita uno eta rousue.
1PE 1:13 Aghá-gea, nundubea goghó urota, dibe fangea, Iesu Keriso kaverea furarida rifo furá, isagha aita rouvia aghade, God unda ea simbugari nímandu utota bubugaita rosora-nu neno dano ititurota, kaifa gigita urota iririgadi rere!
1PE 1:14 Nímane sei nundubambi irirota, tamo firída uno egeguturota, bingoiva fufugegea vitaravore. Oreki, mania aghagonu egegata! God da unonu urota iririgadi rere!
1PE 1:15 Anada bee mo, God nímane aghi uria, umó aná Kakara bee re. Amindu nímane beago aghagonu egeguturota, unda enembo kakarago ea iririgadi rere!
1PE 1:16 Anada bee mo, unda gagava eghá gembari vitie, “Amó ari kakarago nuenembo eta rore. Amindu, nímane beago, dabako aghago egegadi rere!”
1PE 1:17 Nímane benunuva God du “Afa” regegeta rosoravore. Tago, umó enembo dano inonova gia irureta rouvia-du, ená endava jebuga irirota, undú oru egeguturota, kakara urota iririgadi rere.
1PE 1:18 Anada bee mo, irari sembago mambu bee maneda vareta furia-mi bebeta egeguturera-da dongoro segharida mino aná jojabe beenu, nímane sei tanana egegutureravore. Jo itoko goldi o siliva genanje ea betea sidara eta rouvia aghago irambi re.
1PE 1:19 Anada mino mo, God du ari akokogoda mino ututurota, oka sifi da mendi gari taubana kotú betoda bubugha eini tefo aghago dea buria ivariva dungeta egeguturia aghago, God namonde anda ari akokogo nundubea gia doaita rea, unda mendi Iesu Keriso nu ninenguturieta furia, endava unda tatangu averegea ambubuturie.
1PE 1:20 Avore, uutu enda sirorambi-da dibeva, Keriso mo, seibe gateguturieta vitirie. Avotago, nímandu rea, reka sirorarigo ea furia, uutu enda banuna aita uua feferava, nímandava isagha urie.
1PE 1:21 Keriso donu uria-mi, nímane God gaabee egegutureravore. Kotú, God Afa na ririeta, Keriso amburarivareta jebugea unda durogha rururie. Amindu, umó donu utaita riria-nu bubugaita rirota, nímane God gaabee ea, unda sonemba kaifa gigita urota viteravore.
1PE 1:22 Gaa bee, nímane God da Gaga beenu ambo-ambo egeguturota, nímanda neno roo seghea simbugea, nímane neno dabako urota, nímanda ikoko mendi, ariri gharovu neno bubugeta rosoravore. Avore, neno dano avo ititurota, aghá urota iririgadi rere.
1PE 1:23 Anada bee mo, God da jebuga bua furia, kotú tumanadu vitia Gaganu, vee aghago, unona nímanda neno rova goviturieta, nímane unda jebuganu bua, unda sasingu ea viteravore. Tago unda Gaga mo, jo ená endava goveaveta beteta rouvia vee aghago irambi re. Tumanadu iraita rouvie.
1PE 1:24 Amindu rea, God da gagava eghá reirie, “Enembo nanjogoda gari aná kirisago re. Númanda durogha gari mo, siginago re. Kirisa evia, gharasa eta rouvia o sigina mane fangea jua voraita rouvia aghago, enembo beago, tutomi ambua tamo betea sidara eta rouvie.
1PE 1:25 Avotago, God da Gaga jo nanjigo aghade manjambi, tumanadu iraita rouvie.” Avore, ená Gaga rera mo, God da Gaga Taubana nímandu minono reta uria avore.
1PE 2:1 Mania inda gavera gagami kokomana kuvirota, ari akokogo auvota! Mania komanadu jii dimbua, tauga kavavana regegata! Sei nímanda ari akokogo egegeta rosora, dodogadi rere.
1PE 2:2 Soká mane reka fumbarimi emi undaita nundubea sorara egegeta rousua aghagonu, nímane beago, Asisida undari undidigea, jebuga reka tumanadu irarinu bubugaita nundubuturota, inini egegadi rere.
1PE 2:3 Aghá egegadi rera-da bee mo, nímane seibe Jojabeeda taubana daiyaghago, aná itatama egegutureravore.
1PE 2:4 Jojabeedava fufugadi rera mo, endava enembomi injigha urota, bee tefo gaa regeguturie. Tago, God undú singoi jebuga irari gaa rirota, aná singoimi unda kamboda roro tutumbu jirari-du nundubea gateguturie.
1PE 2:5 Amindu fufuge, Asisi Kakarami nímane unda kambo itari singoi jebuga irari aghago bua, aná roro tutumbu kakarada etova itota, nímane jijiregea, fristi* kakarada buro egeguturota, Asisida sonembami, God da uno eta rouvia vesa, utaita rosoravore.
1PE 2:6 God da Gagava eghá reirie, “Gigige! Amó doriri Saion* anava andú tafaroro ari kambo itaita rea, singoi taubana, kotú durogha gari esiko beenu gategea, kamboda roro tutumbu ari-du simbugetore. Enembo avona umó ená singoi rera-nu gaabee egegadua mo, númane jo meka gigigambi aita rousue.”
1PE 2:7 Avore, enembo avona Iesu gaabee egegeta rousua-dava, God na gangorode jebugade utota bubugaita rousue. Tago, gaabee ambi enembo God da Gagava kambo itari kakatodu reiria, aghago re: “Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu Jojabee na bua, unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie.” God da Gagava singoida gaga aghago eini vitie, “Aná singoi mo, enemboda ekava dimbota juraita baĩ-baĩ rousue. Kotú ekava data jujugaita rousue.” God númane aghá egagari-du emboro simbuguturia-da bee mo, númane unda gaga ningari injigha egeguturie.
1PE 2:9 Avotago, nímane sei bingoiva vitirera enembonu, God na gategea bua, unda donu ririeta siroruturia-du raga radi rea, unda natofo kakara egegea, kotú Kini da fristi mane aghago egegadi rea, nímane unda tofo bua, unda unana jojabeva ititurie.
1PE 2:10 Sei nímane jo unda natofo irambi re. Tago, oreki nímane unda natofo ea viteravore. Sei God jo nímandu neno mema ata, itatama ambi ureravore. Oreki umó nímandu neno mema rouvia, aná itatama urota viteravore.
1PE 2:11 Ariee, anda neno buta rora ikoko mendi, ariri gharovu, endava irirota, aná esega enembo aghago vitera-du rere. Mania tamo firída unonu ambo-ambo egegata! Anada bee mo, firída unomi inda asisida jebugagha mene-mene eta rouvie.
1PE 2:12 Nímane God gaabee ambi enemboda rova irirota, yavi taubana esiko-esiko egegadi rere. Aghá egegutu-gea, gaabee ambi enembo nímanda tamova gaga raita simbugadua mo, nímanda yavi taubana gigiguturota, God da kaverea furari rifova undú raga regegaita rousue.
1PE 2:13 Namonde anda Jojabee Iesu Rom enemboda kotofu iti beevada gagadu jo besiga ambi eta uria aghago, nímane beago, aghago egegadi rere. Rom enemboda kotofuko, unda gavana nanjogo unda tuva buro egegeta rousua-mi, ari akokogo egegeta rousua enemboda darada mino utari-du rirota, ari taubana enembodu raga rari-du rea, ririeta jiria vitie. Aghá-gea, gavana nanjogo ijokovareta iya jojabeva vitia-da gaga ningia ambo-ambo egegadi rere.
1PE 2:15 Anada bee mo, God da uno mo, beforo dinunu enembo nundubambi gaga sembago nímanda tamova reta rousua-nu, nímanda irari taubanami data, manjea sidara ae!
1PE 2:16 Nímane reisi-geroravore, nímane jo enemboda rari ningari irambi re. Avotago, mania tefo neno irari gaa rirota, ari akokogo nungarimi egegata! Anada bee mo, nímane God da sabua* ea viteravore. Amindu, God da uno egeguturota iririge!
1PE 2:17 Enembo nanjogodu verua egeguturota, nímanda ikoko mendi, ariri gharovu mino-mino neno rururota iririge! Aghade God du oru egeguturota, Rom enemboda kotofuko kakara egege!
1PE 2:18 Sabua* kakato nímanda babarigaridu kakara egeguturota, donu ari-du regegadua, ningia aghago egege! Mania nímanda babarigari taubana mane nuenembodu kakara egegata! Tago, nímane dibe beva regegeta rousua babarigari beago, kakara egege!
1PE 2:19 Nímane God da uno retora-nu urota, buro taubana egeguturota, nímanda babarigarimi bee tefo neno akuago ea, nímane dedegadua, o mema utadua mo, God na nímane amindu ea simbugaita rouvie.
1PE 2:20 Atá, nímane dinunu egegadua-du dedegota, mema itatama egeguturadua, God jo nímandu gangoro ambi aita rouvie. Tago, nímane aito taubana fufugeguturota, nímane bee tefo dedegota, mema itatama egegadora mo, God nímane ea simbugaita rouvie.
1PE 2:21 God nímane aghá egegari-du aghi urie. Nímane reisi-geroravore, Keriso ari dabako aghagonu urota, nímandu irugari taubana ututurota durumuguturota, mema itatama urie. Amindu nímane beago, aghá egegasiravore.
1PE 2:22 Umó ari akuago eini jo ambi re. Kotú unda beeva gavera eini jo sirorota ningambi re.
1PE 2:23 Undú tauga kavavana riria enembodu, umó mino jo rambi re. Aghagonu, undú mema ututuria enembodu beago, umó mino utari gaa eini jo rambi re. Iesu undú ari akokogo egeguturia enembo dano, God na gaa beedu nuenembo irureta rouvia-da ingova itia dotuturie.
1PE 2:24 Keriso namonde anda ari akokoda bouvu unona bua aria, ifatarava ambubuturia-mi, ari akokogoda ano namonde andava sidara urie. Unda tamova beto siroruturia-mi nímane jebuga tatambugutureravore. Amindu namonde ari taubana egeguturota, iririgasire.
1PE 2:25 Sei nímane oka sifi emboro kasovigea kasava susumbuguturia aghago vitireravore. Avotago, oreki nímane kaverea nímanda asisida kaifa tavo katodava bubera-du, nímane bua kaifa ueta viteravore.
1PE 3:1 Gavanada gaga ningari-du retora aghagonu, evevetu nímanda emboboda gaga niningige! Aghá egeguturadi-gea, nímanda embobo, God da gaga gaabee ambi egegeta rousua, nímanda irari taubana egegeta rosora-mi eto-bato númane nghaĩ itarigo ata-gea, númane neno kaveraita rousua-jogo.
1PE 3:2 Anada bee mo, nímanena irari taubana, kotú kakara egeguturadi-gea, nímanda embobo God gaabee egegaita rousue.
1PE 3:3 Nimane, mania enembomi nímane tatasegea gari-du rea, fouma ga guri asugea, eembo boo taubana mane evivigata!
1PE 3:4 Tamoda gari isagha kena mania nundubata! Inda goghó mo, neno roode asiside ea simbugea, gaga roboghami raride, durumugea irarideda aito fugiturota, tumanadu aghá urota, iradi rere! Aito aghá fugiturota, imó God da uno beenu urota, iraita roravore.
1PE 3:5 Nímane reisi-geroravore, seibe sei evevetu God gaabee egegeta uria-mi numu mane gangoro egegari-du rirota, númanda neno roo simbugea, númanda emboboda gaga niningigeta urie.
1PE 3:6 Abraham da evetu Sara nu nundubea gigige! Unda embó du “Jojabee” rirota, kakara urota, unda gaga ningia ambo-ambo eta urie. Avore, jo oru ambi ari taubana urota, iririgadora mo, nímane beago, Sara da arikoko aghago iririgaita rosoravore.
1PE 3:7 Dabako aghago, embobodu rere, niningige! Nímanda evevetu kakara egeguturota, sonembe! Númanda ano jo nímandago irambi re. Tago, númane namonde amó dano God da vesa, unda jebuga tumanadu irarinu bubugaita rosore. Aghá egegutu-gea, nímanda benunu dii ae.
1PE 3:8 Anda banuna gagava, amó nímandu eghá rere. Nímane neno barimi bego amboda irari aghago iririgadi rere! Nímandava bouvu siroradua mo, mino-mino sonembuturota durumugea iririge!
1PE 3:9 Enembo dumeni nímandu ari akokogo adua, aĩ, tauga kavavana radua, avore, númandava mania mino egegata! Númanenu ea simbugadi rere. Anada bee mo, nímane unda ea simbugari bubugadi rea, God na nímanda kokomananu ea simbugadi ghogho ririe.
1PE 3:10 Amindu, God da Gagava eghá reirie, “Nímane avona irari taubana gangorogha iraita uno egegadora mo, nímanda aveva kaifa egeguturota, gaga akokogo nímanda beemi rambi, kotú gavera rirota, enembo kuvia gegha rambi egegadi rere.”
1PE 3:11 Nimane avona aghá egegadora-mi, ari akokogo da emboro serigea, ari bari taubana egeguturota, inini ea, siriri arida emboro tava ea tambua, ananu ambo-ambo egegadi rere.
1PE 3:12 “Anada bee mo, Jojabee irari taubana enembo kaifa gangada urota, tumanadu nghaĩ javea, númanda benunu ningita rouvie. Avotago, ari akokogo enembodu ambo foteta rouvie.”
1PE 3:13 Avore, nímane ari-bari taubana egeguturadua, nímandava avona ari akuago eini jo ambi aita rouvia-jogo.
1PE 3:14 Avotago, nímanda ari-bari taubana egegeta rosora-du avona nímandu dara adua, o mema utadua mo, mania oru o neno mema egegata! Anada bee mo, God nímane ea simbugaita rouvie.
1PE 3:15 Amindu, nímanda neno roo dano Keriso dava ututurota, umó nímanda Jojabeenu nundubuturota, umonu kakara egegadi rere. Aghá urota, avona nímandava uriga adua mo, God donu nímandu utaita riria-nu kaifa gigita eta rosora-da beenu númandava isuri egegadi rere!
1PE 3:16 Avotago, aná uriga rousua enembonu, kakara urota roboghomi mino regege! Nímanda neno roo simbugea, ari akokogoda emboro doa serigadi rere. Anada bee mo, nímane Keriso da ambo-ambo urota, ari-bari taubana egegeta rosora-nu gerurota, enembo dumeni nímanda tamova gaa regegeta rousua-mi meka gigigaita rousue.
1PE 3:17 Atá, God da unova, nímane ari bari taubana egeguturota, nímane bee tefo dedegota mema itatama egegadora, nímane God da dibeva ari akuago eini jo ambi egegaita rosoravore. Tago, nímane God ambo-ambo ari gaa rirota, yavi akokogo egeguturadora-du, nímane dedegota mema itatama egegadora mo, nímane God da dibeva beago ari akuago egegaita rosoravore.
1PE 3:18 Nímane reisi-geroravore, Iesu dava akuago eini tefo re. Namonde amó aná ari akokogo enembo re. Avotago, Iesu namonde amó bua, God dava utaita rea, namonde anda ari akokogodu fefera dabako ambua, kotú amburarivareta jebugea erorurie. Unda tamo ambubuturie-tago God da Asisida anomi jebuguturie.
1PE 3:19 Umó jebugea, God da Asisida anomi aria amburari enemboda bunditurieta vitia asisi manedava bubua, minono ririe.
1PE 3:20 Amburari enemboda asisi rera mo, Noa da feferava God da Gaga ningia, gaabee egegambi uria, enemboda asisidu rere. Noa unda gha ititueta, God enembo neno kaverari-du durumugea kaifa ueta, ea sidara urieta, uvu gau urieta, enembo 8 nuenembo ghaa* rova fẽ urota jejebuguturie.
1PE 3:21 Aná uvumi jejebuguturia mo, namonde amó bafutaito ea jebugeta rosora-da isuri ari eini re. Bafutaito egegeta rosora, jo tamo dongoro seghaita rea, ambi re. Anami God namonde anda ari akokoda bouvu Iesu Keriso da amburarivareta jebugea eroruria-da anomi nundubea gia doari-du benunu reta rosore. Kotú Keriso umó, uutuva God Afada ingo bee kena asumbea irieta, anera manede kokotofude kotú uutuva babarigari nanjogode umó tumogha baĩ rousue.
1PE 4:1 Iesu endava irirota, mema itatama urie. Nímane beago, unda nundubeta uria aghagonu urota, ano ea jijiregadi rere! Anada bee mo, enembo avona endava irirota, mema itatama adua mo, ari akokogoda ano númandava sidara aita rouvie.
1PE 4:2 Amindu, nímane beago, enda etova irirota, tamo firída uno bureguturota, God da unonu ambo-ambo urota iririge!
1PE 4:3 Gigige! Nímane seibe fefera yafabe God gaabee ambi enemboda irarinu egeguturota, ari akokogo egegea, viro isaghava-isaghava ea, eini-eini muu undia, beforo biruru ata tefo-tafo aita rirota, uvu fakara undia, viro kombo egeguturota, kotú aito fugari obero tugarigonu egeguturota, nímanda ingomi uubu ari god gaabee egegeta ureravore.
1PE 4:4 Nímane aná irari akokogo doa, irari taubana rosora-du, God gaabee ambi egegeta rousua enembomi, nímanda irari reka gia duduku egegea, nímandu tauga kavavana rirota, kuvia gegha regegeta rousue.
1PE 4:5 Avotago, God na jebuga vitia enembode, amburari enembode dano iruraita rouvia feferava aná enembonu iruraita simbugea vitie. Aghá-gea, irurari feferava, aná enembo rera, unda dibeva jijiregea, eini-eini dano karigaita rousue.
1PE 4:6 Aghá-gea, umó seibe God da Gaga Taubana amburari enembodu minono ririe. Anada bee mo, enembo dano ambuta rousua aghago, númane beago ambubuguturie-tago, oreki númanda asisi jebugea God de dano vitie.
1PE 4:7 Endava eini-eini nanjogo etia, banuna aita rouvie. Amindu, nímanda benunu dii ari-du rea, ari akokogo egegareta, dibe fangadi rere!
1PE 4:8 Aito fugari nanjogoda itiva, aná evere: mino-mino neno bua goghó urota iririge! Neno bubugeta rosora-mi, aná ari akokogoda memade bouvude nanjogo seghota, sidara aita rouvie.
1PE 4:9 Nímanda ikoko mendi, ariri gharovu, esega furadua mo, minoinja gaa mania regegata! Neno gangorogha ghaito teno fugea númane bua, kaifa ea goghó egege!
1PE 4:10 God unda buro egegadi rirota, ano dibe eini be eini nímane enembo daba-dabadava ututa rouvia-nu bua, kokomanade mino-mino sonembuturota iririge!
1PE 4:11 Avore, imó minono raita adora mo, God da minono rari-da ano ututa rouvia-mi radi rere. Aghagonu, avona enembo sonembadua mo, God enembo sonembarida ano ututa rouvia-mi enembo sonembadi rere. Nímane aghá egeguturota, Iesu Keriso da sonembava eini-eini nanjogo egegeta rosora-mi, God da anode duroghadedu tumanadu raga rirota, iririgaita rosoravore! Aĩ gaa bee re!
1PE 4:12 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, nímane God da natofo ea irirota, bouvu o mema itatama egeguturota mo, mania mana-mana egeguturota, “Ená doreta rei-sirorutu?” regegata!
1PE 4:13 Gangoro egegadi rere! Anada bee mo, nímane Keriso da mema itatama uria aghago, eta rosora-du, unda durogha furá isagha aita rouvia feferava, nímane gangoro jojabe egegaita rosoravore.
1PE 4:14 Keriso ambo-ambo egeguturota, avona nímane kuvia gegha radua mo, nímane gangoro egegasiravore! Nímane aghá egegasira-da bee mo, God unda Asisi duroghagha seibe nímandava asugea irieta, itatama urota, nímane aghá egegeta rousue.
1PE 4:15 Tago, mema itatama ari retora, amó jo ari akokogo egegasueta, mema itatama egegasira-du rambi re. Jo bagia ari, o enembo data amburari, o kotú beforomi-beforomi rari urota, mema itatama egegasira-du rambi re.
1PE 4:16 Tago, nímane Iesu da natofo ea irirota, mema itatama egegadora mo, mania anadu meka egegata! Keriso da ragarova mema itatama eta rosora-du, God du “aiye” regege!
1PE 4:17 Enembo irurari rifo etia bubieta, God unda natofo namonde andava tutuno ea iruraita rouvie. Tago, namonde andava tutuno ea iruradua mo, unda Gaga Taubana ningambi egegeta rousua enembo irururota, daiyagha egegadu?
1PE 4:18 Amindu, God da Gagava eghá reirie. “God da jebuga bari, ana fakarabe re. Ari taubana eta rousua enembomi bari, aná fakara re. Aghá-gea, God gaabee ambi enembo mo, daiyagha egegadu?”
1PE 4:19 Amindu rere, God da unova nímane bouvu kotú mema itatama urota mo, ari taubana egeguturota, nímanda asiside tamode dano, God uutu enda uubu uria-da ingova ututuge! Unda be gajiturota, donu aita riria-nu dano ata, bee siroraita rouvie.
1PE 5:1 Avore, nímane ekaresiada* beforo ririkigaridu rereta niningige! Amó beago ekaresiada beforo righari eini re. Iesu mema tafieta, amó gerurere. Kotú umó kaverea, unda duroghade furaita rouvia aghade, amó beago, unda durogha rova iraita rore. Amindu anda gaga niningigadi rere!
1PE 5:2 God unda sifi nímanena kaifa egegadi rea ututuria-nu, kaifa ea goghó egegadi rere. Mania guri baita nundubuturota kaifa ambi egegata! Tago, neno gangorogha kotú enembo sonembaita rirota, kaifa egegadi rere!
1PE 5:3 Mania “Amó barirari eini” gaa rirota, bouvu ututugata! Kotú, ekaresia ari-bari taubana arida emboro tanana egegari-du rea, beforo isagha arida aito fugiturota, kaifa egege!
1PE 5:4 Aghá egegadora mo, namonde anda sifi kaifa kakatoda beforo righari bee bubadua, nímanda buroda mino duroghade eto-bato dibeva itari nanamugonu utota asugaita rosoravore. Aná nanamu rera-da unana jo nanjigo aghade gotambi aita rouvie.
1PE 5:5 Nímane mendi reka beago, niningige! Nímane ari dabako aghagonu urota, ekaresiada beforo ririkigarida gaganu niningigadi rere. Kotú nímane dano niningigadi rere. Nímanda uno doa, kokomana sonembea, númanda unonu urota iririge! Anada bee mo, God da Gaga bukava eghá gembari vitie, “God na gogore kakato buregeta rouvie-tago, unda sonemba, aná durumugea irari enembodu ututa rouvie.”
1PE 5:6 Amindu, nendufako durumugea, God da anoda tuva iririgutu-gea, unona unda gategaita rouvia feferava, nímane righota ereregaita rosoravore.
1PE 5:7 Nímanda mema dano undava regegutu-gea, unona bae! Anada bee mo, unona nímane kaifa urota sonembaita rei-nundubutue.
1PE 5:8 Dibe fangea, nendufa kaifa egege! Anada bee mo, oka laioni baimana itatama urota, neno gangaragha jireta rouvia aghago, nímanda gitofo Satan na, enembo nandaita rea, goroto tava urota vitie.
1PE 5:9 God nu ininigha gaabee egeguturota, Satan buregadi rere! Anada bee mo, ená endava nímanda kokomana kambesi dumeniva vitia beago, mema bouvu nímanda itatama rosora dabako aghagonu, itatama egegeta rousue.
1PE 5:10 Avotago, fefera tufoko mema itatama egegadi-gea, God sonembarida ruru, nímane Keriso de takembea unda durogha tumanadu irarinu bubugadi rea, aghi uria-mi, nímane irari memagha vitia-nu righota, taubana aita rouvie. Aghade, umó ata, nímane ano ea, jirari inono urota, jo jurambi egegaita rosoravore.
1PE 5:11 Unda ano tumanadu iraita rouvia-du raga regegore! Ai gaa bee re.
1PE 5:12 Amó Sailas na sonembutueta ená ingiso rei-gefere. Sailas umó namonde anda gaabee ari komana eini re, kotú donu aita rari-nu ea goghó eta rouvie. Amó ená neno evurari gaga tufoko nímandu gembera-da rova God unda sonemba daiyagha ututa rouvia-nu isuri etore. Anada rova jiria goghó egegadi rere!
1PE 5:13 God da gateguturieta eve Babilon vitia ikoko mendi, ariri gharovumi, nímane ghanena rousue. Eto-bato God na nímane gateguturia, aghagonu númane gateguturieta, unda natofo ea vitie. Anda mendi Mak beago, nímane ghanena rouvieta, yata bua gigige!
1PE 5:14 Nímanda ikoko mendi, ariri gharovu ghanena urota mo, gangorogha “Oro kaiva” regeguturota, neno bua goghó egege! Siriri ari nímane avona Keriso da natofo ea vitera-dava iroe! Avore, anda gagada tano evere. Amó Pita re.
2PE 1:1 Ariee, anda ikoko mendi, ariri gharovu! Iesu Keriso da sabua* buro kato, kotú unda aghi kato eini Saimon Pita, amó re. Namonde anda God, kotú Sonemba Kato Iesu Keriso námandava donu uria aghago, nímandava urieta, namonde amó unda gaabee ari jo gurimi utua bari aghago irambi nu bua, umonu gaabee egegeta rosore. Yata bua gigige!
2PE 1:2 Nímane God kotú namonde anda Jojabee, Iesu Keriso, tanana ea vitera-du rere, God nímandava unda sonemba kotú siriri ari nímandava utota, baria jojabe ae!
2PE 1:3 God, na unda durogha kotú irari taubana ananu bari-du rea, namonde amó aghi jufirieta, undava igiguturere. Undava arieta, namonde amó ano donu bua, irari kakarada aito fugaita rea, inono egegasua-nu nundubuturota, God undufa unda anonu namonde andava vesa urieta, aghá egeguturota vitere.
2PE 1:4 Aghá urota, unda vesa jojabe kotú taubana dogo, seibe be gajiturota utaita riria, ananu ututurie. Bee dodu vesa ututuria, aná evere. Enembo endava irirota, gugua-ghayafa gia muu dirota anami, nendufako bebeta egegeta rousua-nu serigari-du rea, unda vesade kotú anode namonde andava ututurieta bubuguturere. Aghade, umó namonde amó danode takembea, eto-bato umongo ari-du rea, aghá urie.
2PE 1:5 God aghá uria-du rere, nímane God gaabee rosora, aná taubana re. Tago, oreki anamigha ea gia, enembo nanjogodava ari taubana egegadi rere. Aghá egeguturota, Keriso da ambo-ambo arida aito gia tanana egegadi rere.
2PE 1:6 Aghá egeguturota, tamo firída unonu buregarida aito tanana egegadi rere. Aghá urota, kuvia gari rova jirarida aito tanana egegadi rere. Aghá egeguturota, God da uno nuenembo arida emboro tanana egegadi rere.
2PE 1:7 Aghá egeguturota, inda ikoko mendi gaabee ari enembodava mino-mino kauta kavevera egegadi rere, kotú aghá egeguturota mo, enembo nanjogo dano neno bubugarinu tanana egegadi rere!
2PE 1:8 Ari-bari retora-nu neno nundubuturota, ivatava itia goghó egegadora mo, nímane namonde anda Jojabee Iesu Keriso tanana ea goghó urota, unda unonu egeguturota, nímanda gaabee ari aná bee siroraita rouvie.
2PE 1:9 Tago, avona jo tutuno ea, aghá ambi adua mo, unda nundubari tufoko bee re. God unda ari-bari akokogo seibe seghea fugituria-nu, jo nundubambi vitie.
2PE 1:10 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, unda sasingu ea iririgadi rea, God nímane gategea aghi jufirie. Amindu rea, nímane gategea, aghi jufiria-da bee ininigha ivatava ititigadi. Aghá egegadora mo, nímane jo jurambi egegaita rosoravore.
2PE 1:11 Aghá egeguturota-gea, God gangorogha nímane sonembea, nímanda emboro beberota, namonde anda Jojabee kotú Sonemba Kato Iesu Keriso da kambesiva teterugadi-gea, nímane tumanadu kaifa aita rouvie.
2PE 1:12 Amó rei-gerore, ená eini-eini rei-gefera-nu, nímane seibe tanana ea, gaabee ea jiria goghó egegeta rosoravore. Tago, amó oreki kotú fefera inono gaga dabako aghago rekago nundubea gigigadi rere.
2PE 1:13 Amó enda etova dibe reka irirota, ená gaganu nundubadi rirota iradora mo, aná taubana re.
2PE 1:14 Anada bee mo, namonde anda Jojabee Iesu Keriso na seibe donu andava iruguturia-nu, rei-gerore, amó jo gaimbo ambi ambua, ená tamo doaita rore.
2PE 1:15 Amindu rea, amó serigaita rora-da ambo kena, ená gagada mendó mane dano nundubea, tanana arida emboro nímane kena ifegea irari-du rea, amó ano ininigha urota vitere.
2PE 1:16 Namonde anda Jojabee Iesu Keriso anogha kaverea furari gaa reta rosora, aná gaa bee reta rosore. Ená gaga jo námanda nundubari-mi rambi re. O jo, enembo dumenida nundubarinu ningia rambi re. Námanda dibe mokomi unda durogha gigiguturere-gea, rere.
2PE 1:17 Námane dano dafaru kakarava irieta, God Afa na Iesu kakara urota, undú durogha ututurie. Aghade, God da unana jojabe uutuvareta janimbea vorefueta anada rova, be fugia eghá ririe, “Ená anda neno bari mendi re. Amó undú gangoro bee urota, ‘aiye’ rere!” Aghá rieta námanda nghaĩmi niningiguturere.
2PE 1:19 Feroveta maneda seibe, Buka Kakarava God da donu rieta gegembuguturia, ananu dibemi gerurere-gea, gaabee egegeta rosore. Nímane ená gaga niningigea ambo-ambo egegadora, aná taubana re. Anada bee mo, ená gaga aná eto-bato bingoiva aiva janimbeaveta, unana urota iriaveta, rifo ateta rouvia aghago re. Rifoda dogami vitia janimbea kambesi dano unana eta rouvia aghago, Iesu da unanami, nímanda neno rova janimbuturota vitie.
2PE 1:20 Tago, anda gagada mendó jojabe eini evere. God gaga rieta, feroveta mane gegembuguturia-da mendó eini, jo embó eini undufa unda anomi o nundubarimi rata sirorambi re.
2PE 1:21 Anada bee mo, feroveta mane donu regegeta uria, aná jo nendufako númanda unode nundubaridemi regegambi re. Tago, númane aná Asisi Kakarami irugutuaveta, God da Gaganu númanena regegeta urie.
2PE 2:1 Seibe Satan da feroveta gavera kakato, námanda natofo Israel enemboda rova sirorea, númane kuvia gigigeta urie. Eto-bato aghagonu, irugari kakato sembago nímanda rova siroraita rousue. Sirorea, Jojabee númanda ari akokogoda mino seghaita rirota ambubuturia-dava goitu fotea, nímandava terua kivumi irugari sembago beenu nímandu irugaita rousue. Kotú, aná irugari sembagonu gaabee egegadua enemboda asisi anami data amburaita rouvie. Aná irugari kakato sembago aghá egeguturadua-du, God na rata, númane tutomi sirivu egegaita rousue.
2PE 2:2 Avotago enembo oruaruabe, aná irugari kakato sembago dita faima eta rousua-da ambo-ambo urota, númanda ari-bari akokogo egegeta rousua-du natofo dumeni Iesu ambo-ambo arida emborodu gaa akuago regegaita rousue.
2PE 2:3 Irugari kakato sembago guri ututugota baita rirota, kiki dumeni dumeni númanda nenomi nundubuturota simbugea rirota niningigaita rosoravore. Avotago númanda Irurari Kato seibe tutuno ea, númanda darada mino rei-simbugutue. Númanda amburari fefera reifia-du tambaita rousue.
2PE 2:4 Nímane reisi-geroravore: anera mane ari-bari akokogo egeguturia-du, God jo númane taragha ambi re. Unona númane ari-bari akokogoda mino utari kambesiva fugiturieta teterurie. Númane bunditurieta, bingoi rova irirota, Irurarida Feferanu kaifa urota vitie.
2PE 2:5 Eto-bato aghago, mambube maneda fefera enembo seibe ari-bari akokogo urota vitiria-du, God númane jo taragha ambi urie. Tago, umó Noa nu taragha urie. Noa rera mo, umó God da aghi urota, endava enembo ari-bari taubana egegari-du rea, minono reta urie. God na Noa kotú enembo ingo yoveni yoveniva ungagha nuenembo sonembuturieta jejebuguturie. O enembo dumeni ari-bari akokogo eta egeguturia, númandava ghisi jojabe ituturieta bubua, anami enda manduguturieta, sirivu egeguturie.
2PE 2:6 God na bogu naa Sodom kotú Gomora enembodava dabako aghagonu urie. Ari akokogo enembo daiyagha sirivu egegadua anada irugarinu, natofo dano gigigari-du rea, God na ririeta, bogu naa unghagha dano ivarimi eviviguturie.
2PE 2:7 O Lot nundubea gigige! Lot umó embó taubana re. Tago, umó bogu naa Sodom anava irirota, ari-bari akokogo donu eta egeguturia-nu gerurota, kotú númanda gaga sembago niningurota, neno mema jojabe urie. Aghá ueta, God na sonembuturieta umó sei seriguturieta, ambova ivarimi aná bogu naa evirie.
2PE 2:9 Amindu reisi-gerore, Jojabee enembo taubana daiyagha-daiyagha sonembuturota, mema bouvu itatama eta rouvia-vareta rogea bari inono re. Kotú dabako aghagonu, ari akokogo enembo bundota, bouvu mema utota itatama egeguturota, Irurari Fefera kaifa egegari-du rari, umó inono re.
2PE 2:10 Anda gaga retora, amó gogorego tamo firída unonu urota, God da reta rouvia gaganu injigha ea fugeta rousua enembo akokogodu rere. Anera mane jojabe re. Kotú númanda ano jojabe re. Irugari kakato sembago retora, jo númane aghago irambi re. Avotago, anera mane númane, Jojabeeda dibeva jijireguturota, irugari kakato sembagoda tamova gaga akuago jo rambi egegeta rousue. Tago, aná irugari kakato sembago rera-mi, deriva urota, meka jo gambi egeguturota, anera duroghade vitia-du jo oru urota, kakara ambi egegeta rousue. Aghá urota, númane aneranu kuvia gegha reta rousue.
2PE 2:12 Aghá egegeta rousua-da bee mo, eto-bato nino oka aghago urota, númane jo neno nundubambi eta rousue. Aghá urota, eini-eini jo tanana ambi-nu tamova gaga rirota, kuvia gegha reta rousue. Avore, númane eto-bato nino oka aghagonu urota vitia-du, nino oka bua deaveta ambubugeta rousua aghago, God númane bua data sirivu egegaita rousue.
2PE 2:13 Númane ari-bari akokogo egeguturota, enembo dumenidava mema donu ututugeta rousua-da mino God na númandu mema dabako aghagonu utota, itatama egegaita rousue. Aná irugari kakato sembago númanda unonu urota, númane isaghava onembo rorova tamo firída unonu ambo-ambo egegeta rousue. Númanda uno akokogonu egeguturota, nemonde danode takembea, Jojabee nundubuturota, undari undita rosora feferava anami eaveta meka gari sembago bee siroreta rouvie.
2PE 2:14 Irugari kakato sembago rera mo, númane gonene evevetunu gerurota, daiyagha-daiyagha numonde danode kombo undiri egegasua-nu nundubuturota irita rousue. Ari-bari akokogo númane jo itoko doari aghago irambi re. Enembo avoda gaabee ari damé-damé ea vitia-nu, aná irugari kakato sembagomi kuveaveta jua, ari-bari akokogo egegeta rousue. Númane komanada eini-eini muu dirota irita rousue. Aghá egegeta rousua enembo, God na númane seibe simboro urie.
2PE 2:15 Númane emboro dambunu dotuturota kasoviguturie. Eto-bato Beor da mendi Balam da eta uria aghagonu, númanena aghá egegeta rousue. Balam umó feroveta eini re-tago, umó ari akuago urota, daiyagha guri basua-nu gogorego nundubeta urie. Aghá urota vitirieta, God umó dibeva rirota, eghá urie. Umó ririeta, Balam da donki be fangea, enemboda be aghago ririeta ningia, unda nundubari sembagonu dotuturie.
2PE 2:17 Avore, aná irugari kakato sembagoda gaga eini evere: númane eto-bato uvu gorugea irita rouvia, o kotú yaurami gooso bua manjeta rouvia, aghago re. Númandava sonemba, kotú jebuga eini jo bambi aita rosoravore. God na kambesi akuago bee númandu rea simbuguturia, tumba bingoi bee anami gajea vitie.
2PE 2:18 Anada bee mo, númane nendufako raga regeguturota, be vivi reta rousue. Aghá urota, númane enembo dumeni avona neno kaverea, ari-bari akokogo doa, irari taubana iraita egeguturari-nu, tamo firída uno akokogomi kuviaveta, rekago kaverea, ari-bari akokogoda rova teterugeta rousue.
2PE 2:19 Irugari kakato sembago rera, númane enembo kukuvirota, be gagajeguturota, gavera eghá reta rousue, “Námanda ambo-ambo egeguturota, tefo neno iririgaita rosoravore,” aghá reta rousue-tago, númane nendufako, ari-bari akokogomi bunditurieta vitie. Anada bee mo, imó donu ambo-ambo adora, imó anami bundaita rouvie!
2PE 2:20 Amindu amó eghá rere: enembo avona namonde anda Jojabee, kotú Sonemba Kato Iesu Keriso tanana urota, númanda ari bari akokogo tutunova egeguturota, nendufa bebeta egeguturia-nu doa iririgadua mo, aná taubana re. Tago, ari-bari dabako anami rekago kukuvirota, tutuno ea uta igigadua, aná akuago bee re. Númane tutunova ari-bari akokogo egeguturota vitiria, itoko taubana re. O God da emboro taubana tanana ea, rekago kaverea, unda Agho Dari kakara ututurieta bubuguturia ananu, injigha ea dodogadua mo, akuago bee re. Taubana mo, númane jo sei God da emboro taubananu tanana ambi egegasue.
2PE 2:22 Avotago nundubea gigige! Namonde amó gaga eini enembo aghago manedu regegeta rosora, aná evere: “Nino obero tugadua mo, rekago kaverea undaita rouvie.” O “Naa oka bua ya, uvu gutadora mo, rekago kaverea ya yofe daita rouvie.” Avore, gaa bee re: aná enembo mo, eto-bato aghago egeguturota, númanda irari rekanu dodogea, númanda irari seinu ambo-ambo egegeta rousue.
2PE 3:1 Anda neno bari kokomana, nímane gaga kotú nundubari taubananu nundubadi rea, sei gefirere, kotú oreki rekago ananu nundubadi rei-gefere.
2PE 3:2 Feroveta kakara mane númanda gaga kotú namonde anda Jojabee, Sonemba Katoda agho dari unda aghi kakatoda aria, nímandava minono ririeta niningiguturera-nu nundubadi rirere, kotú rere.
2PE 3:3 Ená gagada mendó jojabenu nundubasiravore! Fefera ambova, enembo kuvia gegha rari kakato dumeni furá, isagha egegaita rousue. Aná enembo tamo firída unonu ambo-ambo urota iririgaita rousue.
2PE 3:4 Aná enembomi nímane kuvia gegha rirota, eghá regegaita rousue, “Iesu kaverea furaita be gajituria mo, niavo ro? Enda siroruturieta mambube mane sirivu egeguta reisi-furia-da rova, eini-eini reka jo sirorambi vitie.”
2PE 3:5 Avotago, God undufako ririeta, uutu enda siroruturia-da, nundubarinu númane ningari injigha egeguturie. Kotú umó daiyagha ririeta, enda sirorea, uvu rova reta vitia jiruturia beago, númane ningari injigha egeguturie.
2PE 3:6 Kotú, enda uvuvareta vitia jirituria-da ambova God na ririeta, aná uvumi enembode endade dano ghisimi fafoturieta, sirivu egeguturie. Aná beago, númane nundubambi egeguturota vitie.
2PE 3:7 Oreki ená uutu endagha vitia, God na ambova Irurari Feferava unda bemi rata-gea, uutu endagha, ivarimi evia, sirivu egegaita rousue. Ená uutu endagha oreki vitia, kotú enembo ari-bari akokogo eta rousua-de dano, ambova Irurari Feferava ivarimi evota, sirivu aita rouvia-da gaga God na seibe rari vitie.
2PE 3:8 Tago, anda neno bari kokomana, nímane ená gaga dabako, mania neno ititigata! Enembo dumeni eghá reisi-nundubutue, “Jojabee umó kaverea furari gaa riria, aná gavera re.” Avotago aná, jo gavera irambi re. Jojabee umó ghaeko 1,000 irugadua mo, undava eto-bato fefera dabako aghago aita rouvie. Kotú, fefera dabako irugadua, undava eto-bato ghaeko 1,000 aghago aita rouvie. Tago, umó kaifa eta rouvia-da bee mo, nímane unda sasingu ea iririgadi rirota, durumugea kaifa eta rouvie. Aná mo, umó jo evetu o embó dabako data amburari-du, jo uno ambi eta rouvie. Unda uno eta rouvia mo, nímandu goroto ututurota, enembo avona neno kaverea, númanda ari-bari akokogo vuregari-du rea, aghá eta rouvie.
2PE 3:10 Avotago, eto-bato bagia kato nenomi furá bubota, naa enembo duduku egegaita rousua aghagonu, Jojabeeda Fefera furá bubota-gea, enembo duduku egegaita rousue. Fefera aghade, uutu yavi-yavi urota, ero jojabe rea sidara ata, fefera, marabe kotú damanade dano ivarimi evia, sidara aita rouvie. Aghá urota, endava eini-eini dano ivarimi evia, sidara ea bosegaita rouvie.
2PE 3:11 Ená rera eini-eini, aghá ea, sidara aita rouvia-nu nundubuturota, nímane mo daiyagha iririgado? Nímanda neno God dava ututurota, ari taubana kotú kakarago nuenembo urota iririgadi rere!
2PE 3:12 Aghá egeguturota, God da Fefera tutumi furari-du rirota, kaifa egeguturota, neno simbugea, buro ea goghó egege! God da Feferada gaga retora, rekago raita rore. Uutu ivarimi evota sidara aita rouvie. Fefera, marabe kotú damana manede ivarida veverami sororo ea, sidara aita rouvie.
2PE 3:13 Tago, God namonde andú uutu enda reka utaita be gajiturota riria, ananu kaifa egeguturota vitere. Uutu enda reka rera mo, ari taubana kotú gaga taubanada kambesi bee re.
2PE 3:14 Amindu rea, anda neno bari kokomana, aná fefera kaifa urota, ea gia, God da dibeva ari taubana nuenembo egeguturota, dara tefo, siriri arimi God de iririgasiravore!
2PE 3:15 Nímane eghá nundubasiravore! God namonde andava durumuguturota, kaifa eta rouvia-da bee mo, enembo neno kaverea, unda jebuga tumanadu irarinu tambua bubugari-du rea, goroto ututa rouvie. God sonembuturieta, namonde anda neno bari komana, Pol, neno nundubuturota, gaga dabako aghagonu gefirieta, arieta bubugutureravore.
2PE 3:16 Umó amindu gaga gefirota, unda ingiso nanjogoda rova, dabako aghago rirota, gembuta rouvie. Unda ingiso rova, gaga dumeni vitia-da beenu gari itoko fakarago re. Enembo dumeni beforo dinunu egeguturota, jo durumugea jiria goghó ambi urota, Pol da gagada bee kasovigea, unda gaga, kotú God da Gaga dumeni righia kavereaveta, gagada bee aná sembago eta rouvie. Aghá egeguturota, númane nendufako bua amburarida emborova itita rousue.
2PE 3:17 Anda kokomana, nímane ená gaga sei gia tanana ea viteravore. Amindu, gia goghó urota iririge! Mania enembo ari-bari akokogo eta rousua-da yavi gia, númane ambo-ambo egegata! Rourogo nímanda boraga ea jiria goghó ea vitera kambesi doa jujugareta!
2PE 3:18 Avotago, namonde anda Jojabee, kotú Sonemba kato Iesu Kerisoda beforo gari, kotú sonemba nimanda neno rova vitia-nu unduduge, bariroe! Unda durogha gari oreki vitia, kotú tumanadu iraita rouvia-du raga regegore! Aĩ gaa bee re. Avore, anda gaga tano evere. Amó Pita re.
1JO 1:1 Tutunova jebuga tumanadu irarida Gaga vitirie. Enembo avona aná Gaga ningia gaabee adua, umó jebuga tumanadu irari baita rouvie. Námane aná Gaga niningiguturere, kotú aná Gaga dibemi gigigea, ingomi ririkiguturere.
1JO 1:2 Ená Gaga, aná Iesu re. Umó God Afa na ninenguturieta furia, isagha urieta, námane gigiguturere. Jebuga Tumanadu Irari seibe God Afadava vitiria, aná umó re. Námane umonu gigiguturere-gea, nímandu minono reisi-rere.
1JO 1:3 Nímane furá namonde danode takembea, namonde anda God Afade, unda mendi Iesu Keriso de dano uumo egegadi rirota, námane donu gigiguturera, kotú niningiguturera-nu, minono rirota vitere.
1JO 1:4 Námane ená ingiso nímandu reisi-gefera-da bee mo, nímane furá namonde dano takembadi-gea, namonde dano gangoro egegaita rea, reisi-gefere.
1JO 1:5 Avore, námanda Iesu dava niningiguturera gaga, enanu nímandu reisi-rere. God umó unana re. Undava bingoi tefo re.
1JO 1:6 Aghá-gea, namonde amó God de uumo ari gaa rirota, ari-bari akokogonu egegadora, namonde gavera rirota, gaa bee jo ambo-ambo ambi aita rosore.
1JO 1:7 Tago, namonde amó God de dano unda unanava iririgadora mo, namonde amó uumo danode ririkurota, unda mendi Iesu da tatangumi namonde anda ari-bari akokogo seghaita rouvie.
1JO 1:8 Atá namonde andava ari-bari akokogo tefo gaa regegadora, aná namonde andufako kuviraita rosore. Kotú namonde andava gaa bee eini tefo re.
1JO 1:9 Avotago, namonde anda ari-bari akokogonu God dava karigadora, umó aito taubana fugiturota, unda bee gajituria-nu ambo-ambo urota, namonde anda ari-bari akokogo dano seghea, nundubea gia, doaita rouvie.
1JO 1:10 Atá namonde amó ari-bari akokogo ambi, taubana nuenembo ari gaa regegadora, namonde aghá urota, God umó gavera rari gaa regegaita rosore. Aghá egegadora mo, God da Gaga namonde anda neno rova jo irambi re.
1JO 2:1 Anda neno bari sasingu, rourogo ari-bari akokogo egegara-degea, nímandu ená ingiso rei-gefere. Avotago, enembo eini avona ari-bari akuago adua mo, namonde anda sonemba kato dinunu tefo, Iesu Keriso na umó God Afada dibeva soraita rouvie.
1JO 2:2 Umó undufako namonde anda ari-bari akokogoda bouvu bua, mema itatama urota, anadu ambubuturia-du, God namonde anda ari-bari akokogo, kotú enembo nanjogoda ari-bari akokogo nundubea gia doari inono re.
1JO 2:3 Namonde amó God da agho dari kaifa urota iririgadora mo, umó tanana ea vitera, aná namonde amó tanana rosore.
1JO 2:4 Avotago, enembo avona, “Amó God gari re.” rirota, God da agho dari jo kaifa ambi adua mo, umó aná gavera kato re. Undava gaa bee ari, aná tefo re.
1JO 2:5 Atá enembo avona God da gaga ambo-ambo egeguturota gigigadora mo, tanana egege, númane God neno bua goghó eta rousue. Namonde amó God de dano takembea vitera-nu gia, tanana arida emboro aná evere.
1JO 2:6 Enembo avona, “Amó God gha takembea vitere.” rirota mo, umó Iesu Keriso da donu eta uria aghago, nuenembo ambo-ambo ae!
1JO 2:7 Anda neno bari kokomana, amó nímane ená agho darinu ambo-ambo egegadi rea, nímandu rei-gefere. Tago, ená agho dari jo reka irambi re. Nímane seibe neno kaverea, ená agho dari niningiguta reisi-foravore.
1JO 2:8 Avotago, anona nímandu rera mo, ená agho dari reka aghago re. Aná agho darida bee mo, Keriso dava, kotú namonde andava isagha rouvie. Aghá ueta, bingoi iya sidara ueta, unana bee tutuno ea, rei-janimbutue.
1JO 2:9 Enembo avona, “Amó unana rova vitere,” rirota, unda komana, gaa bee ari kato neno bambi adua, umó aná gavera kato re. Umó bingoi rova vitiria, aghagonu oreki beago, bingoi rova vitie.
1JO 2:10 Atá umó avona unda komana eini neno badua, umó unanada rova irirota, ari taubana nuenembo urota, unda komana eini jo kuvirota, ari-bari akuago ambi aita rouvie.
1JO 2:11 Tago, umó avona unda komana eini neno bambi adua, umó bingoi rova irirota, bingoimi unda dibe gajota, emboro taubana jo gambi ya serigaita rouvie.
1JO 2:12 Anda sasingu, God na Iesu da ragarova, nímanda ari-bari akokogo nundubea gia dotuturia-du, nímandu ená gaga rei-gefere.
1JO 2:13 Afa mane, God tutunova vitiria, aná nímane tanana ea viteravore. Amindu, amó nímandu ená gaga rei-gefere. Yarata aririkoko, nímane Satan de mene-mene ea, umonu dea, ekami fatia jijireguturera-du, amó nímandu ená gaga rei-gefere.
1JO 2:14 Anda sasingu, nímane God Afa gari re. Kotú, unda irari nímane tanana rosoravore. Amindu rea, amó nímandu ená gaga rei-gefere. Afa mane, God tutunova vitiria-nu, nímane tanana ea viteravore. Amindu, amó nímandu ená gaga rei-gefere. Yarata aririkoko, God da gaga nímanda neno rova irieta, nímane ano ea, Satan de mene-mene ea, umonu ekami fatia jijireguturera-du rea, amó nímandu ená gaga rei-gefere.
1JO 2:15 Mania enda etova eini-eininu, kotú ená endada irarinu neno bubugata! Enembo avona endava eini-eininu neno bubugadua, God jo neno bambi aita rousue.
1JO 2:16 Endada eini-eini rera, aná evere. Tamo firída uno eini-eini dibemi gerurota muu undaride, endada eini-eini nanjogodu gangoro urota, raga raridedu rere. Ená eini-eini mane, aná endada tofo re. Jo Afadavareta furambi eta rouvie.
1JO 2:17 Ená enda etova eini-eini nanjogo enemboda uno eta rousua-de, endade dano manjaita rouvie. Tago, enembo avona God da unonu ambo-ambo eta rousua, númane jebuga tumanadu iririgaita rousue.
1JO 2:18 Anda sasingu, fefera etia banuna aita rouvie. “Ambova embó jojabe eini erea, Keriso gha gitofo aita rouvie,” regeguturieta, nímane niningigutureravore. Avore, oreki enembo oruabe seibe erea, Keriso de gitofo rousue. Aghá ueta, namonde amó gia tanana rosore, feferada banuna etia utuvako rouvie.
1JO 2:19 Ená enembo rera, númane sei namonde vitare. Tago, númane jo namonde uumo righia goghó ambi re. Aghá-gea, namonde amó doa serigea, airo vitie. Atá, númane namonde uumo righia goghó asua mo, namonde danode iririgasire. Tago, númane namonde amó doa seriguturieta, enembo oruabemi gia tanana rousua mo, númane jo namonde takembea irambi re.
1JO 2:20 Atá, Keriso na nímandu unda Asisi Kakaranu ututurieta, bubugutureravore. Aghá-gea, nímane dano gaa bee tanana urota viteravore.
1JO 2:21 Amó, nímane gaa bee jo tanana ambi irari, aghago nundubuturota, ená gaga gembambi re. Tago, amó nímandu ená gaga rei-gefera-da bee evere. Nímane gaa bee seibe ningia viteravore. Kotú, gaa beeva gavera jo sirorea furambi eta rouvia beago, nímane gari re.
1JO 2:22 Atá, nundubea gigige, gavera kato mo, avouvi? “Embó God da utaita riria, aná jo Iesu irambi re,” avona radua, aná gavera kato rera, aná umó re. Enembo aghago mane aná Keriso da gitofo re. Númane God Afa unda Mendi ghadu injigha eta rousue.
1JO 2:23 Kotú enembo avona God da Mendidu injigha adua, unda numamodu beago, injigha aita rouvie. Avotago, enembo avona neno kaverea, God da Mendidu gangoro urota, “Ororo, kaiva kaiva,” radua, umó aghá urota, God Afadu beago, dabako aghagonu aita rouvie.
1JO 2:24 Amindu rea, tutunova gaga donu niningiguturera, ananu do-gea, nímanda neno rova irota, gaabee urota iririgadi! Aghá egegadora, nímane God Afade unda Mendide dano takembea iririgaita rosoravore.
1JO 2:25 Kotú, Keriso da namonde andú utaita rea, be gajituria, aná jebuga tumanadu irari re.
1JO 2:26 Amó, nímane kuvia bua, emboro kasava ititigasua enembonu nundubuturota, ená gaga rei-gefere.
1JO 2:27 Atá nímandu, Keriso na unda Asisi nu ututurieta bubugutureravore. Nímane Asiside dano iririgadora mo, enembo einimi nímane irugari-du mema jo ambi egegaita rosoravore. Anada bee mo, unda Asisimi irugutuaveta, nímane eini-eini dano gia, tanana eta rosoravore. Kotú, unda donu irugeta rouvia, aná jo gavera irambi, gaa bee re. Amindu Asisi Kakarada irugarinu ambo-ambo urota, Keriso de dano iririge!
1JO 2:28 Avore, anda sasingu, rourogo Iesu kaverea furaita rouvia feferava, meka gigigara-degea rirota, tumo jará ea, Iesu de dano takembea iririgadi rere.
1JO 2:29 Avore, Keriso, umó taubana, undava dinunu tefo re. Amindu enanu gia goghó egege! Enembo avona ari taubana nuenembo egegadua, númane dano God da sasingu re.
1JO 3:1 God Afada neno bari jojabe namonde andava iruguturia-nu nundubea gigige! Umó namonde amó neno bua, unda sasingu ari-du ririeta, namonde amó unda sasingu ea vitere. Atá, tamo firída uno eta rousua enembo, númane God jo gia tanana egegambi re. Aghá-gea, namonde amó beago, númane jo gia tanana egegambi vitie.
1JO 3:2 Anda neno bari kokomana, oreki namonde amó God da sasingu ea vitere. Tago, fefera ambova namonde anda garide iraride daiyaghago aita rouvia, namonde amó jo gia goghó ambi vitere. Avotago, dabako tanana rora, aná evere. Keriso da kaverea furaita rouvia feferava, umó daiyaghagoro ananu gaita rosora aghade, namonde amó beago eto-bato umongo ea, iririgaita rosore.
1JO 3:3 Avore, namonde amó umongo aita rora-nu avona nundubuturota, kaifa gigita urota iradua, umó Iesu da daiyagha vitia aghagonu urota, ari-bari akokogoda emboro dano serigaita rouvie.
1JO 3:4 Enembo avona ari-bari akuago eini adua, umó dinunu ea, God da Agho Dari bejaita rouvie. Anada bee mo, Agho Dari bejarida emboro mo, ari-bari akokogo ari re.
1JO 3:5 Atá nímane reisi-geroravore. Keriso umó enemboda ari-bari akokogo seghaita rea furie. Kotú undava ari-bari akuago eini tefo re.
1JO 3:6 Aghá-gea, enembo avona Keriso gha dano takembadua, ari-bari akokogo jo ambi aita rousue. O ari-bari akokogo eta rousua enembo, aná númane Keriso jo gambi, kotú jo tanana egegambi re.
1JO 3:7 Anda sasingu, rourogo enembo dumenimi nímane kofiri ea bua, emboro akuagova yauve-degea rere. Enembo avona ari taubana nuenembo adua, umó eto-bato Keriso da vitia aghago, taubana dinunu tefo iraita rouvie.
1JO 3:8 Atá, enembo avona ari-bari akokogo urota iradua mo, umó aná Satan da tofo ea irirota, aghá aita rouvie. Anada bee mo, tutunova reta reifia, Satan umó ari-bari akokogonu uta furie. Amindu, God da Mendi umó Satan da donu urieta siroruturia, kotú donu eta rouvia, ananu data bejari-du rea, furie.
1JO 3:9 Enembo avona God da sasingu egegadua mo, númane jo ari-bari akokogo urota iririgambi aita rousue. Anada bee mo, God unda jebuga, kotú unda iraride, unda sasinguda neno rova itia, umó númanda afa ea vitie. Amindu rea, enembo avona God da sasingu ea vitia, numanena ari-bari akokogo ari jo inono irambi re.
1JO 3:10 God da sasingu mo avouvi, kotú Satan da sasingu mo avouvi, aná tanana arida emboro eghá re. Enembo avona ari-bari akokogo eta rousua, o númanda kokomana neno bambi eta rousua, númane jo God da sasingu irambi re.
1JO 3:11 Gaga tutunova ririeta niningiguturera, aná evere. Namonde amó neno mino-mino rururota iririgore!
1JO 3:12 Namonde amó jo Kein da uria aghago ambi egegasire. Umó Satan da tofo ea irirota, unda ikoko Abel derurieta ambubuturie. Umó aghá uria-da bee mo, unda donu eta uria aná dano akuago re. O unda ikoko umó ari taubananu eta urie.
1JO 3:13 Amindu, anda ikoko mendi, ariri gharovu, endava enembomi, nímane injigha egeguturadua, mania mana-mana egegata!
1JO 3:14 Namonde amó amburariva reta furera, jebugada rova terua vitera-nu gia, tanana rosore. Anada bee mo, namonde amó ikoko mendi ariri gharovu neno rururota vitere. Atá, enembo avona unda ikoko mendi ariri gharovu neno bambi eta rouvia, umó amburarida ano jo serigambi vitie.
1JO 3:15 Kotú, avona unda ikoko mendi ariri gharovu injigha eta rouvia-mi, seibe neno rova unda ikoko mendi dasueta amburasua aghago nundubeta rouvie. Atá, namonde amó reisi-gerore, enembo avona unda ikoko mendi ariri gharovu data amburadua, umó jebuga tumanadu irari jo bambi aita rouvie.
1JO 3:16 Keriso namonde amó daiyagha neno bua, mema itatama uria, ananu nundubuturota, namonde amó neno barida aito gia goghó egegore! Iesu eghá urie. Umó namonde andú rea, furia ambubuturie. Amindu rea, namonde amó beago, ari dabako aghagonu urota, namonde anda ikoko mendi ariri gharovudu rea ambubugasire!
1JO 3:17 Makasi embó eini baimanagha irota, unda ikoko mendi ariri gharovu einimi jo sonembambi irirota, “Amó God neno rei-rurore,” radua, umó gavera raita rouvie. Umó God da unonu urota, unda ikoko mendi sonembasue-tago, jo sonembambi re.
1JO 3:18 Anda sasingu, namonde amó bemi, mino-mino, “Neno rei-rurore.” rirota, ivatava itambi adora, aná jo emboro taubana irambi re. Namonde andava neno bari iradua mo, namonde enembo sonembuturota, ivatava ititurota-gea, namonde anda neno bari isagha ata, enembo gigigoe!
1JO 3:19 Avore, namonde amó aghá egegadora mo, namonde tanana aita rosore, namonde amó God da gaa bee bua vitera, kotú unda dibeva tumo jará urota vitere.
1JO 3:20 Aghá-gea, namonde anda neno roomi, “Arii, amó dinunu etore,” aghá itatama adora mo, namonde jo oru ambi aita rosore. Anada bee mo, God na eini-eini dano rei-gerue. Kotú, unda namonde andú neno mema eta rouvia, aná jojabe re, mema namonde anda neno rova vitia seghari inono re.
1JO 3:21 Avore, anda neno bari kokomana, namonde anda neno rooda nundubariva ari akuago eini tefo iradua, namonde amó ano ea, God da dibeva jijiregaita rosore.
1JO 3:22 Aghade, namonde amó eini-eini dodu benunu adora, utota, namonde amó bubugaita rosore. Anada bee mo, namonde amó unda gaga, kotú unda unonu ambo-ambo egegeta rosore.
1JO 3:23 Kotú, God donu egegari-du riria, aná evere. Namonde amó, unda Mendi Iesu Keriso da donu egegari-du riria, ananu urota, umonu gaabee urota, mino-mino neno rururota iririgore!
1JO 3:24 Enembo avona God da gaga ambo-ambo adua, umó God gha takembea irirota, God beago, ungá iraita rouvie. Kotú, God unda Asisi namonde andava ututurieta bubuguturera-mi rei-irugutue, God namonde danode vitie.
1JO 4:1 Anda neno bari kokomana, enembo oruabe, númane God da Asisimi sonembutuaveta, minono rari gaa reta rousue. Amindu jajari ea gigigadi rere. Númane mo, God da Asisimi sonembutuaveta minono reta rousua, aĩ taimumi sonembutuaveta reta rousua? Ananu nundubea gigige! Anada bee mo, feroveta gavera kakato oruabe, Satan da unonu raita rea, iiava roo enda nanjogodava minono reta rousue.
1JO 4:2 O enembo dumeni mo, God da Asisimi irugutuaveta, minono reta rousue. Atá, God da Asisi gia tanana arida emboro evere. Enembo avona bemi karigea, “God da Mendi Iesu Keriso furia, enembo bee ea, ená endava siroruturie,” aghá radua mo, gaa bee re. Umó God da Asisimi sonembuturota, raita rouvie.
1JO 4:3 Atá enembo avona Iesu da endava siroruturia gaganu gambi gaa radua, umó God da Asisi jo bambi re. Umó Keriso da gitofoda asisinu bua, ungá irirota, amindu kivu aita rouvie. Iesu Keriso da gitofo furaita rouvia, aná seibe ririeta niningigutureravore. Aná gitofo etia, oreki eve vitie.
1JO 4:4 Avotago, anda sasingu, nímane God da natofo ea viteravore. Aghá-gea, feroveta gavera kakato nímanena ekami fatia jijiregutureravore. Anada bee mo, nímanda rururera Asisi, umó anogha re. Atá endava enembomi rururia asisi jo aghago irambi re.
1JO 4:5 Aná enembo, númane endada buro, tamo firída uno, kotú endada nundubari, anada gaganu reaveta, ená endava vitia enembo númanda gaganu ningita rousue. Anada bee mo, númane endada tofo re.
1JO 4:6 O namonde amó mo, God da tofo re. Enembo avona God tanana rouvia-mi, namonde anda gaga ningita rousue. Tago, enembo avona God da natofo ambi vitia, númane jo namonde anda gaga ningambi eta rousue. Aghá egeguturota gigigadora mo, enembo avona gaa beeda asisi rururia-de, kotú enembo avona gaverada asisi rururia-de dano, namonde amó isaghava tanana egegaita rosore.
1JO 4:7 Anda neno bari kokomana, namonde amó mino-mino neno bubugore! Anada bee mo, neno bari God dava reta futa rouvie. Amindu, númanda kokomana neno bubugeta rousua enembo, númane God tanana ea, unda sasingu ea vitie.
1JO 4:8 Atá, númanda kokomana jo neno bambi eta rousua enembo, númane God jo tanana ambi re. Anada bee mo, God umó neno barida ruru re.
1JO 4:9 God unda neno bari daiyaghagoro, ananu namonde andú iruguturia, aná evere. Namonde amó unda Mendi da ragarova jebuga tambua bubugari-du nundubuturota, unda Mendi dabakonu ninenguturieta endava furie.
1JO 4:10 Neno barida bee, aná evere. Namonde amó jo God neno bambi irieta, unona seibe namonde amonu neno rururota, namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, unda Mendi ninenguturieta furia, unda tamonu ari-bari akokogoda mino utua, ambubuturie.
1JO 4:11 Anda neno bari kokomana, God namonde amó neno rururota, aghá uria-du, namonde amó mino-mino neno bubugasire
1JO 4:12 Enembo einimi God jo unda dibemi gambi vitie. Avotago, namonde amó mino-mino neno rururota iririgadora, God undufako namonde anda neno rova buro urota, unda neno bari namonde anda neno rova baria jojabe aita rouvie.
1JO 4:13 God unda Asisi ututurieta bubuguturere-gea, namonde amó neno roomi nundubuturota, tanana rosore: namonde amó God de dano vitere. Kotú God beago, namonde danode vitie.
1JO 4:14 Kotú, endava enembo nanjogo sonembota jejebugari-du rea, God Afa unda Mendi ninenguturieta furia-nu gia, unda bingá námanena enembodu isagha eta rosore.
1JO 4:15 Enembo avona, “Iesu, God da Mendi re,” radua, umó God gha danode irota, God unda neno rova iraita rouvie.
1JO 4:16 Aghá-gea, God na namonde amó neno daiyagha buta rouvia, ananu tanana urota, gaabee eta rosore. God umó neno barida ruru re. Amindu, avona neno rururota iradua, umó God gha danode irota, God unda neno rova iraita rouvie.
1JO 4:17 Avore, God namonde anda neno rova irirota, unona ata, neno barimi namonde anda neno rova baria, beda aita rouvie. Anada bee mo, unda uno, namonde amó endava eto-bato umongo irirota, irurari feferava, jo oru ambi, ano egegasire.
1JO 4:18 Avotago, gigige! God umó namonde amó neno buta rouvie. Unda neno bari jojabe itatama urota, umonu mino-mino neno rururota, namonde amó jo undú oru ambi eta rosore. O, namonde amó unda neno bari jo tanana ea goghó ambi iririgadora, Irurari Feferava namonde andava mema utarinu nundubuturota, oru egegasire.
1JO 4:19 God umó sei namonde amó neno rururie. Amindu rea, namonde umó neno buta rosore.
1JO 4:20 Enembo avona, “Amó God neno rei-rurore,” rirota, unda ikoko mendi o ariri gharovu eini injigha adua, umó gavera kato re. Anada bee mo, namonde amó ikoko mendi o ariri gharovu dibemi gita rosora-nu, neno bambi egegadora, namonde amó God dibemi gambi eta rosora beago, neno bari jo inono irambi re.
1JO 4:21 Kotú, agho dari Keriso da namonde andú ututuria, aná evere. Enembo avona God neno rururota mo, unda ikoko mendi o ariri gharovu beago neno bae!
1JO 5:1 God na Iesu enembo sonembari-du rea, ninenguturieta furia-nu avona gaabee rouvia, umó seibe God da mendi o ariri ea vitie. O enembo avona God Afa neno buta rouvia, umó God Afada sasingu beago, neno buta rouvie.
1JO 5:2 Avore, namonde amó God neno bua, unda Gaga kotú Agho Dari kaifa rosora-mi, unda sasingu beago neno reisi-rurora-nu tanana rosore.
1JO 5:3 Kotú namonde amó God neno buta rosora mo, umonu neno rururota, unda Gaga kotú Agho Darinu kaifa urota iririgore! Kotú, unda Agho Dari namonde anona ambo-ambo ari inono re. Jo fakara irambi re.
1JO 5:4 Anada bee mo, nímane God da sasingu Iesu Keriso gaabee eta rosora-mi, irari akokogo endava vitia-da anonu nímanena dedegadi jabura ata, ekami fatia jijiregari inono re.
1JO 5:5 Endava vitia enemboda ano avona dea ekami fatia jirari inono ra? Enembo avona God Embó eini ninengota furari-du riria, aná Iesu nu gaabee eta rousua-mi, nenuka aita rousue.
1JO 5:6 Iesu Keriso rera, umó tatangude uvude furie. Unda tano aná, uvu tatangughami iruguturieta, namonde amó tanana rosore, umó God da Mendi re. Umó uvumi daiyagha bafutaito uria, kotú unda tatangu daiyagha avereguturota ambubuturia, ananu gia, namonde amó tanana rosore, umó God da Mendi re. Kotú, God da Asisi beago, Iesu umó God da Mendi ananu namonde andú irugeta rouvie. Anada bee mo, God da Asisi, umó gaa beeda ruru re.
1JO 5:7 Avore, tano dano bakodemi irugeta rouvia mo, Iesu umó God da Mendi re. Aná tano bakode retora aná, God da Asisi, uvu kotú tatangu re. Atá númane bakodeda irugari dabako re. Númanda irugeta rouvia mo, Iesu umó God da Mendi re.
1JO 5:9 Avore, enembomi donu reta rousua-nu, namonde amó ningia gaabee eta rosore. Tago, God da reta rouvia, aná anogha re. Amindu God na Iesu unda Mendi nu iruguturota, donu uria-nu, namonde amó gaabee ea goghó egegore!
1JO 5:10 Atá enembo avona, God da Mendi gaabee adua mo, tofo unda neno roomi, God unda Mendi du donu reiria-nu gaabee eta rouvie. O enembo avona God da gaga jo gaabee ambi adua, umó God undufa unda Mendi dava donu riria, aná gavera gaa rirota vitie.
1JO 5:11 God unda Mendi du gaga donu riria, aná evere. God namonde andú jebuga tumanadu irari ututuria-da emboro dabako aná unda Mendi re.
1JO 5:12 Amindu, enembo avona God da Mendi bua vitia, umó jebuga seibe bua, ungá danode vitie. Atá enembo avona God da Mendi jo bambi adua, umó jebuga beago, jo bambi aita rouvie.
1JO 5:13 Nímane God da Mendi nu gaabee eta rosora enembomi, seibe jebuga tumanadu irari tambua bubuguturera-nu, tanana egegadi rea, ená ingiso rei-gefere.
1JO 5:14 Namonde amó God da dibeva ano ea, tumo jará ea jireta rosore. Anada bee mo, namonde tanana eta rosore: namonde God da unonu aita nundubuturota, eini-eini dodu benunu adora, umó ningaita rouvie.
1JO 5:15 Kotú namonde amó fefera domi benunu ari, umó seibe nghaĩ javea ningita rouvie. Avore, namonde amó ananu gia tanana urota, itatama eta rosore. Namonde amó undava dodu benunu ari, umó ututa rouvie.
1JO 5:16 Namonde amó ari-bari akokogo dumeni eta rosora anami, jo jebuga tumanadu irari barida emboro gajambi aita rouvie. Avore, inda komana gaabee ari kato einimi ari-bari akuago aghago eini urota gadora mo, undú rea, God dava benunu ege-gea, unda jebuganu inda komanadava utoe. Avotago ari-bari akuago eini vitia-nu urota iririgadora mo, anami ata, namonde amó jebuga tumanadu irarida emboro kasovigaita rosore. Avore, inda komana ená ari-bari akuago aghago rera, ananu urota gadora mo, imó undú benunu adi jo rambi aita rore.
1JO 5:17 Ari-bari akokogo nanjogo, dano akokogo re. Tago, dumeni egegeta rosora-nu karigadora mo, God na nundubea gia doata, jebuga barida emboro jo kasovigambi aita rosore.
1JO 5:18 Atá namonde amó tanana rosore. God da sasingu jo ari-bari akokogo urota, irambi aita rousue. Anada bee mo, númane God da Mendimi kaifa urota, Satan jo furá númane kukuvirota, ari-bari akokogo ambi aita rousue.
1JO 5:19 Kotú namonde amó tanana rosore. Enembode, roo enda nanjogo vitia-de dano, Satan na kaifa ueta vitie. Avotago, namonde amó God da tofo re.
1JO 5:20 Kotú, namonde amó tanana rosore. Namonde amó God beenu gia tanana ari-du rea, God da Mendi furia, namonde andú beforo garinu ututurieta, namonde amó dibe fangea, God avouvi ananu tanana urota vitere. Oreki namonde amó God de dano takembea vitere, kotú unda Mendi Iesu Keriso beago namonde vitere. Umó God bee re. Kotú jebuga tumanadu irarida ruru, umó re.
1JO 5:21 Anda sasingu, rourogo, ingomi uubu ari god manenu tumogha baĩ egegara-degea rere. Nendufa kaifa urota, god gavera mane doa serigadi rere! Avore, anda gaga tano evere. Yata bua gigige!
2JO 1:1 Ariee, anda gharovuko, God da gateguturia, amó inda bego re. Inda sasingude ghanena urota, ená ingiso rei-gefereta. Yata bua gi! Gaa bee re: imó neno buta rore. Amó anuka irambi re. Tago, Gaa bee tanana eta rousua enembo beago dano imó neno buta rousue.
2JO 1:2 Anada bee mo, God da Gaga Bee namonde anda neno rova vitie. Kotú, tumanadu namonde andava iraita rouvie.
2JO 1:3 Nímane ghanena urota, eghá rere: gaa bee re, God Afa unda Mendi Iesu Keriso gha na namonde amó neno rururota, unda sonemba, kauta kavevera kotú siriride utota, namonde andava iraita rouvie.
2JO 1:4 Inda sasingu dumeni God Afa donu egegari-du riria, aghagonu urota, gaa bee ambo-ambo egegutueta, amó gerurota, gangoro jojabe rore.
2JO 1:5 Ariee, anda neno bari gharovu, amó eghá rere. Namonde neno mino-mino rururota iririgore! Ená Agho Dari rei-gefera, aná jo reka irambi re. Imó tutunova neno kaverea niningigututa refera, dabako aná re.
2JO 1:6 Kotú amó neno baridu rera-da bee evere, God da donu egegari-du riria-nu ambo-ambo egegasire. Kotú agho dari donu tutunova reta niningigututa reisi-fora mo, nímane ikoko mendi ariri gharovude dano mino-mino neno rururota iririgadi reirie.
2JO 1:7 Gavera kakato oruabe seibe sirorea, fafate rouvie. Númane Iesu Keriso evetuda urova soká aghago sirorea, enembo bee uria-nu jo gaabee egegambi re. Aghago enembo gavera rirota, seibe Kerisoda gitofo ea vitie.
2JO 1:8 Avore, rourogo nímanda buroda mino eini kasovigara-degea eghá rere. God nímanda buroda mino dano utota baita rirota, nímanda neno roo nendufako kaifa ea goghó egegadi rere!
2JO 1:9 Enembo avona Keriso da irugari doa serigea, irugari dibe eininu gaabee adua, umó God gha jo irambi aita rouvie. Tago, avona Keriso da irugari gaabee urota iradua, umó God unda Mendi ghade dano iraita rouvie.
2JO 1:10 Enembo avona irugari dibe eini bua, nímandava furadua mo, mania undú “Orokaiva” rea, ghaito teno fufugegata! Kotú mania bua, nímanda kambova itia, ghanena egegata!
2JO 1:11 Anada bee mo, avona aná reifia embó ghanena adua mo, umó gavera katogha savada fufirota, anada mema baita rousue.
2JO 1:12 Amó indú gaga oruabe gembasire-tago, amó ingisova gembari injigha rore. Anada bee mo, amó ya, indava bubua, angá dibe mino-mino gerurota, gaga rea niningiguturota, gangoro egegasire. Amindu ená ingiso tufoko rei-gefereta. Yata bua gi!
2JO 1:13 Inda rao, God da gateguturia-da sasingu beago imó ghanena rousueta. Yata bua gi!
3JO 1:1 Ariee, anda komana Gaius ko, Amó inda bego re. Anona imó neno bua goghó eta rore. Imó ghanena bee urota, ená ingiso rei-gefereta. Yata bua gi!
3JO 1:2 Anda neno bari komana, imó gaa beeda ambo-ambo urota, anada aito fugeta rora-nu, namonde anda ikoko mendi dumenimi futa bubua, andú ritata ningia gangoro rore. Anada bee mo, anda sasingu gaabee urota irarida aito fugeta rousua-du, amó gangoro jojabe eta rore. Domi jo ata, amó gangoro aghago ambi aita rore. Kotú inda asisida jebuga kaifa ueta, taubana vitia aghagonu, Jojabee na daiyagha inda tamode iraride dano kaifa asueta, imó taubana irasira-du rea, undava benunu eta rore.
3JO 1:5 Anda neno bari komana, inda buro donu God da natofodava eta rora, aná ea goghó eta roravore. Kotú ikoko mendi dumeni, imó tanana ambi esega indava bubari beago, kauta kavevera eta rora, aná taubana bee re.
3JO 1:6 Númanena inda neno bari daiyaghago eta rora, God da natofo eve vitia-du ritata niningiguta. Avore, benunu rere: God indú daiyagha gangoro asua-nu nundubuturota, númane nanjigo fufugadua feferava, númane sonembadi rere!
3JO 1:7 Anada bee mo, númane Iesu da Ragarova buro aita rirota, númanda kambesi doa, isaghava yari furari eta rouvia-va sonemba eini gaabee ambi enembodava jo bambi re.
3JO 1:8 Amindu, namonde amó gaabee ari kakatomi enembo aghagodu, orokaiva rea, ghaito teno fugea kauta kavevera egegasire. Aghá egegadora mo, namonde amó buroda bouvu inonova fufirota, númanena Gaa Beeda gaga vesa egegoe!
3JO 1:9 Amó ingiso eini ekaresia* anava desea vitia-du gefivutare. Tago, Diotrefes unda uno, umó númanda barirari aita sei-sei eta rouvie. Aghá-gea, umó andú jo verua ambi, anda gaga ningia ningambigo eta rouvie.
3JO 1:10 Atá amó ya, nímandava bubadora mo, unda gavera unongu námanda tamova reta rouvia-nu, isaghava rata nímane niningigaita rosoravore. Tago, anada itiva eghá eta rouvie. Gaga Taubana minono reta rousua-da ikoko mendidu, ghaito teno jo fugambi eta rouvie. Aghade, aná minono rari kakatodu, avona simbugea ghaito teno fugari mo, unona doari-du rirota, númane tuveaveta, ekaresia doa seserigeta rousue.
3JO 1:11 Avore, anda neno bari komana, imó eghá adora mo, avore. Sembagoda ambo-ambo mania ata! Tago, kaverea, ari taubanada ambo-ambo ege! Avona ari taubana urota iradua, umó aná God da tofo re. Kotú umó avona ari sembago adua, umó jo God gia, tanana ambi vitie.
3JO 1:12 O Demitrius mo, enembo dano undú raga reta rousue. Kotú unda irariva gaa bee ambo-ambo eta rouvia-mi rei-irugetue: umó embó taubana re. Kotú amó beago, umó taubana gaa rere. Kotú imó rei-geroravore, anda gaga dano gaa bee re.
3JO 1:13 Indú rasira-da gaga oruabe vitie. Tago, amó indú ingisova gembari uno ambi re.
3JO 1:14 Aghá-gea, anda rei-nundubutora, jo gaimbo ambi, angá dibe mino-mino gerurota, gaga rea ningaitare. Yata bua gi!
3JO 1:15 God da siriri ari indava iroe! Kotú inda kokomana enava vitia-mi, imó ghanena rousue. Kotú angá anda kokomana avo vitia, daba-daba ghanena roreta, rege niningigoe!
JUD 1:1 Iesu Keriso da sabua, kotú Jems da ikoko Jut, aná amó re. Yata bua gigige! Nímane avonu God na neno rururota, aghi uria, kotú Iesu Keriso kaifa urota vitia enembodava, ená ingiso rei-gefere. Yata bua gigige!
JUD 1:2 God, nímandu neno mema urota, unda siriri aride neno baride utota ya, nímandava beda ea iroe!
JUD 1:3 Ariee, anda neno bari kokomana! Amó ea gia, God na namonde andú vesa urota, jebuga reka ututuria-du nímanda ingisova gembaita nundubutare. Tago, aná gaga jo oreki rambi aita rore. Anda itatama ariva, aná doa, gaga eini gefirota, nímane daiyagha ano ea, namonde anda gaabee ari gangada egegadi gembasire! Ená gaabee ari rera, aná God na unda natofodu ututurieta vitia, avore. Jo rekago gaabee ari dibe eini utambi aita rouvie.
JUD 1:4 Namonde anda gaabee ari gangada egegadi rera-da bee, aná evere. Enembo dumeni God nundubambi egegeta rousua-mi seibe nenomi terua, God da natofoda rova vitie. Númanda tamo firída uno egegaita rea, kotú dita faima egegaita rea, God da Gagava unda sonembadu gefirieta vitia-nu, númanena righia biruru ea, sembago egegeta rousue. Aghá urota, namonde anda Beforo Righari kotú Jojabee dabako, Iesu Keriso umonu injigha urota, undú goitu ututa rousue. Enembo aghago eta rousua-du eghá gembari vitie: númane aghá egegeta rousua-du God na númanda mino akuago simbuguturieta vitie.
JUD 1:5 Nímane dano reisi-geroravore-tago, rekago nundubadi rere. Jojabee God unda natofo roo enda Isip reta unumbea bua fufuguturie. Tago, ambova aná enembo avona umó gaabee ambi egeguturia-nu derurieta ambubuguturie.
JUD 1:6 Kotú anera dumeni beago, gogore ea, God na buro donu egegari-du ano ututuria-de kotú God da númandu gateguturia irari kambeside dano dodoguturieta, God númane nandia, seinimi bunditurieta bingoi rova vitie. Anava iririguturota, God na Irurari Fefera Jojabeva furota, númane iruraita rouvia-nu kaifa egeguturota vitie.
JUD 1:7 Kotú gaga aghago eini evereta, gigige! Sodom, Gomora, kotú bogu naa dumeni kasava vitiria-de daiyagha egeguturia-da gaganu nundubadi rere. Númane dita faima urota, mino-mino toobu-toova virirota, ari bari sembago mane egegeta urie. Rourogo aghá egegara-degea, God númane beforo isagha ari-du rea, umó erea, ivari bua fugiturieta vorea, aná bogu naa mane gambua evia sidara urie. Tumanadu irari ivarimi númane evirota, mema itatama urota iririgaita rousue.
JUD 1:8 Emboro dabako aghago, ená enembo retora, barauva donu gigigeta rousua-mi, nendufa númanda tamo bebeta egeguturota, God da Gagadu goitu fotiturota, anera duroghadeda tamova gaga sembago regegeta rousue.
JUD 1:9 Nímane gigige! Anera maneda beforo righari, ragaro Maikel, umó jojabe re-tago, jo aghá ambi re. Unona Moses da tamo baita rea, ungá Satan gha besiga urota, Satan da dibeva undufa unda ragarova gaga fakara eini jo rambi urie. Tago, Jojabeeda ragarova tufoko ririe, “Jojabee na imó dibeva rae!”
JUD 1:10 Tago, aná enembo asisida irari o asisida jebuga kotú ivata jo tanana egegambi urota, gaga sembago regeguturota kavaga eta rousue. Kotú númane eini-eini esiko-esiko tanana ambi ea, eto-bato nino oka tamo firída uno nuenembo tanana egegeta rousua aghago urota, númanda tamo firída unonu egegeta rousua anami, nendufako bebeta egegea daghea, ambubugaita rousue.
JUD 1:11 Atá ambova númanda mino akuago tatambugaita rousua, aná jo ijoko irambi re. Anada bee mo, eto-bato Kein na ari sembagoda emboro gategea anava aria, aghagonu eta rousue. Kotú eto-bato Balam guridu begera urota baita uria, aghagonu eta rousue. Eto-bato, Kora gogore ea, undufa unda ragaro righota erari-du ueta, God umó derurieta ambubuturia aghagonu, númane mino akuago beenu tatambugaita rousue.
JUD 1:12 Nímane dano Jojabee nundubuturota, unda banau undidigaita rea, danode deseta rosora mo, aná enembo, númanda uno nuenembo urota, meka jo gigigambi uvu fakara undia beforo biruru eta rouvia-mi, nímanda banau bebeta eta rousue. Númane eto-bato yaurami gooso righia dirigeaveta, boruma jo vorambi eta rouvia, aghago re. Dabako aghago, númane eto-bato ika eini, vuri jo righambi vitia-va evia gharasa eaveta, riribugha danode duria fugeta rousua aghago re. Namonde amó, aná enembo sembago aghagodava jebuga o sonemba eini jo bubugambi aita rosore.
JUD 1:13 Karaje akuago bejutuaveta, mangosava ghuná-ghuná fugeaveta, mangosa gari akuago eta rouvia aghagonu, númanda jebugava ari-bari akokogo nanjogo isagha eta rouvie. Tago, númandava meka tefo re. Númane eto-bato isia jeghimi uutuva dorea sumbua iiava, sidara eaveta, jo gambi eta rousua aghagonu, númane fefera tufoko duroghade irirota iiava, sidara eta rousue. Enembo aghagodu God kambesi tumba bingoi beenu simbuguturieta vitie. Númane anava ya terua, tumanadu iririgaita rousue.
JUD 1:14 Namonde anda abua tutuno beeva Adam da vee dano ingo yoveni yoveniva dabako seriguturia-da ambova Enok siroruturie. Jojabee ambova, donu aná enembo sembagodava aita rei-nundubuturia-nu, Enok na isaghava riria, aná evere: “Gigige! Ambova, Jojabee unda anera kakara jede dano, irugari katogo irambi, nemonde furaita rousue.
JUD 1:15 Umó enembo dano iruraita reifie. Aghade, enembo umó nundubambi ari-bari akokogo eta rousua-de, kotú enembo avona unda tamova gaga akokogo regegeta rousua-de dano, gia iruruturota, númanda mino sembago utaita reifie.”
JUD 1:16 Atá aná enembo sembago reta rousua, númane tumanadu yove gaje rirota, enembo dumenidava dinunu tava eta rousue. Kotú númane fefera inono, númanda uno akokogonu ambo-ambo urota irita rousue. Númane nendufako raga regegeta rousue. Aghade, enembo dumeni númane sonembari-du rea, be vivi rirota, bee tefo nendufako raga regegeta rousue.
JUD 1:17 Avotago, anda neno bari kokomana, namonde anda Jojabee Iesu Keriso da aghi enembo seibe dara reifia-da gaga regeguturia-nu nundubadi rere.
JUD 1:18 Aná evere: “Fefera ambova furá bubadua, enembo dumeni ereregea, God nundubambi, tamo firída unonu urota, nímane kuvia gegha regegaita rousue.”
JUD 1:19 Ená enembo rera, God da Asisi jo bubugambi irirota, tamo firída unonu urota vitie. Aghá egeguturota, númanena God da natofo aná righia sariguturieta oreki airo-airo ea vitie.
JUD 1:20 Tago, anda kokomana, nímane eghá egegadi rere. Mino-mino sonembutu-gea, nímanda gaabee ari kakarago bee bariroe! Aghade, Asisi Kakarada anomi benunu urota iririgadi rere!
JUD 1:21 Aghá egegutu-gea, God da neno barimi gangada urota, anada rova nendufako kaifa egeguturota iririgadi rere. Aghade, namonde anda Jojabee Iesu Keriso neno mema ea, namonde andú jebuga tumanadu irari utaita rouvia-nu baita kaifa egegadi rere.
JUD 1:22 Enembo avona mana-mana urota vitia-du, neno mema egeguturota sonembadi rere.
JUD 1:23 Kotú, eto-bato eini-eini donu ivariva juaveta, tutomi toká ea bua, airo itita rosora, aghagonu, enembo dumeni Satan da ingova rougea bubuge, númanda ari-bari akokogoda mino seserigoe! Kotú enembo dumeni ari bari akokogo eghá ea oghá ea rousua-nu sonembaita regegadora mo, rourogo nendufa bebeta egegara-degea, númanda ari-bari aná injigha urota, nímane orugha dano ya sonembaita rosoravore.
JUD 1:24 Avore, God Afa umó eini-eini nanjogo ari inono re. Nímane, rourogo gofegea jujugara-degea, nímane unda anomi kaifa ea goghó eta rouvie. Kotú nímanda ari-bari akokogo seghea fugota, taubana kakara bee egegota, nímane unumbea bua ya, unda dibeva itota, gangorogha unda unana rova iririgaita rosoravore. Nímane sonemba aghá ari, undava inono bee inono re.
JUD 1:25 Amindu rea, namonde anda God dabako bee dabako namonde anda Sonemba Katodu raga regegore! Unona namonde anda Jojabee Iesu Keriso, ututurieta furia, namonde amó sonembutueta, namonde umode dano takembea vitera-da anomi namonde amó undú raga regegore! Undava unana duroghagha, beforo righarida ano kotú bingáde vitirie, vitie, tumanadu iraita rouvia-du unda ragaro righota eroe! Ai, gaa bee re. Avore. Amó Jut re.
REV 1:1 Ambova eini-eini donu gaimbo ambi siroraita rouvia reta, God na Iesu Keriso dava irugutata-gea, Iesu na unda buro kakato niningigari-du rea, unda anera ninegutata andava futa, aná eini-eini irugutata, amó gia tanana utare. Amó Jon, Iesu da, buro kato eini re. God unda gaga, Iesu dava ututa-nu, kotú Iesu Keriso na amó kena iruguta-nu dano ená bukava rei-gefere.
REV 1:3 Enembo avona ená buka natofodu irugadua, God na umó ea simbugaita rouvie. Kotú avona ená bukava donu ambova siroraita rouvia-da bingá ningia, gaga daiyagha gembari vitia-nu ambo-ambo adua, umó beago God na ea simbugaita rouvie. Anada bee mo, fefera etia, utuvako rouvie.
REV 1:4 Ekaresia* ingo yoveni yoveniva ungagha Esia frovensiva vitera, nímane anona ghanena bee rore. Amó Jon re. God seibe vitiria, oreki vitia, kotú dabako unona tumanadu iraita rouvia-na, kotú, unda Asisi dano ingo yoveni yoveniva ungagha unda avo asumbarida dibe kena jiria vitia-de, kotú Iesu Keriso numonde dano sonembade, kotú siriride utota nímandava iroe! Kotú ená Iesu Keriso rera, unda gaga andú isaghava rirota, gaa bee nuenembo ritata niningare. Aghade enembo avona amburarivareta jebugea eraita rouvia-da bego, umó re. Kotú ená endava vitia kini mane nanjogoda Jojabee, aná umó re. Unona namonde amó neno rururota, unda amburarimi, namonde anda ari-bari akokogoda mino ututurieta, namonde amó jejebugea vitere.
REV 1:6 Kotú, namonde amó gategea, unda Afa God da natofo* ea, kotú unda buro egegari-du rea, unona ririeta, namonde amó unda fristi* ea vitere. Avore, Iesu Keriso dava duroghade anode dano vitia-du undú tumanadu raga regeguturota iririgore! Aĩ gaa bee re.
REV 1:7 Gigige! Jojabee gooso rova vorefurota gigigaita rosore! Umó vorefuradua, enembo dano, undú injigha ea bua gaegeguturia-de dano, umó gigiguturota, jii raita rousue. Aghá siroraita rouvie! Gaa bee re!
REV 1:8 Jojabee God, eghá reirie. “God ano tofo, seibe vitiria, vitia kotú tumanadu iraita rouvia, aná amó re. Kotú eini-eini nanjogoda ifegari kato kotú gajari kato, aná amó re.”
REV 1:9 Amó Jon, nímanda ikoko mendi eini re. Namonde amó dano Iesu da natofo* re. Namonde andava Iesu da gitofomi mema utuaveta durumugea itatama egegeta rosora-da embó eini amó re. Iesu da Gaga bee, kotú God da Gaga, anona minono rirota vitirera-du, amó nandia bua furia, butu ragaro, Patmos enava itia dotutata vitere.
REV 1:10 Fura Jojabe einiva Asisi Kakarami vorea, andava asugutata, beda ero jojabe tavuyada erogomi anda ambo kenava rieta, amó niningare.
REV 1:11 Niningueta, eghá rita, “Imó doreta rei-gerora, aná bukava gembua utu, ekaresia* bogu naa ingo yoveni yoveniva ungagha vitia dava yae! Aná bogu naa mane rera, Efesus, Smerna, Pergamas, Taiyataira, Sardis, Filadelfia kotú Laodisia dedava utadi yae!”
REV 1:12 Aghá rea sidara utata, aná gaga avona rita-nu, gaita kaverutare. Kaverutara mo, nanefa jirari sinakefi aghago, auri goldi mi ari dano ingo yoveni yoveniva ungaghade, anada itiva nanefa ingo yoveni yoveniva ungaghade dungitata irieta gerare.
REV 1:13 Aná nanefa jirari sinakefida rorova, enembo bee eini aghago jiria irieta gerare. Unda asugari dighari koburu ea kotú, unda ukóva sangorova eembo auri goldi mi arinu asugea jiria irieta gerare.
REV 1:14 Unda fouma saghai forosago re. Unda dibe eto-bato ivarida buburago re.
REV 1:15 Unda eka aná eto-bato auri ivariva ingeaveta, evia imu raira ee-rouvia aghago re. Unda beda ero rita, aná eto-bato uria bubua, ero rei-rouvia-da ero aghago re.
REV 1:16 Unda ingo bee kenava damana dano ingo yoveni yoveniva ungagha bua righia jiria irieta gerare. Unda be rova, kaiya yoveni-yoveni dii riribago reta buburitueta gerare. Kotú unda dibeva, feferada unana aghago janimbuta.
REV 1:17 Umó gerurota, amó ambua irari embó aghago ea, unda eka tuva jua vasia vitare. Vasia irieta, unda ingo bee kenami sinia, anda tamova ririkurota, eghá rita. “Andú mania oru ata! Eini-eini nanjogoda tutuno ari kotú tano ari aná amó re.
REV 1:18 Jebugada ruru aná amó re. Gaa bee re, amó ambubutare. Tago, nundubea gi! Amó amburarivareta jebugea erea vitere. Kotú tumanadu iraita rore. Amburari, aná anda rari ningari re. Kotú amburari enemboda bebatoda boraga anona bua kaifa rore.
REV 1:19 Amindu rea, donu inda dibe mokomi gadora, ananu gembu! Eini-eini oreki donu sirorea vitia-de, kotú ambova siroraita rouvia-de dano, ená bukava gembu iroe!
REV 1:20 Eini-eini kivumi vitia-da bee, aná evere: aná damana ingo yoveni yoveniva ungagha anda ingo bee kena bua righia irieta, rei-gerora-da bee aná evere. Bogu naa dano ingo yoveni yoveniva ungagha anada ekaresiada anera mane ingo yoveni yoveniva ungagha, aná númane re. Kotú nanefa jirari sinakefi auri goldi mi ari dano ingo yoveni yoveniva ungagha rei-gerora-da bee aná evere. Bogu naada ekaresia ingo yoveni yoveniva ungagha retora, aná númane re.” aghá rita.
REV 2:1 Aghá rea doa, Iesu andú rekago eghá rita, “Efesus desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! Avona aná damana ingo yoveni yoveniva ungagha unda ingo beemi righia vitia, kotú aná nanefa jirari sinakefi ingo yoveni yoveniva ungagha auri goldi mi arida rova deĩ rouvia, aná amó re.
REV 2:2 Nímane, daiyagha buro fakarabe urota, jo doambi bouvu fufita reisi-fora, kotú ari akokogo enembomi nímanda rorova terauve-degea bureguturota, númane tuveta rosora beago, amó tanana rore. Aghade, enembo dumeni aria bubua, nímane kukuvirota, ‘Námane Iesu da aghi kakato re,’ regegutata, nímane aná enembonu iruruturota, númane aná gavera kakato tanana ea, númanda gaga jo gaabee ambi utaravore.
REV 2:3 Nímane andú rea, ano ea, gitofoda dibeva tumomi sireguturota, mema itatama egeguturota, injigha jo egegambi re.
REV 2:4 Tago, nímanda dara dabako nímane eghá rosoravore. Sei nímane, amó neno bua goghó egegeta ureravore. Atá oreki, nímane jo amó neno bua goghó ambi rosoravore.
REV 2:5 Aghadu rea, nímanda ari akokogo vureguturota, nímane sei emboro daiyagha egegeta urera, dabako aghagonu egegadi rere! Atá, jo aghá egegambi adora mo, amó ya, nímanda nanefada sinakefi jiria vitia-nu, bua fugota, nímandava ano sidara aita rouvie.
REV 2:6 Tago, nímanda ari taubana eini egegeta rosora, aná evere. Nikolas unda ambo nimbideda aito fugari injigha eta rora aghagonu, nímane beago injigha eta rosoravore.
REV 2:7 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege! Avona, anda ragarova ano ea jiradua-dava, anona ika eini God da aayova govari vitia-da vurinu ututurota, undarida emboro undú ifegaita rore. Aná ika vuri avona undadua mo, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.”
REV 2:8 Aghá rea doa, Iesu andú rekago eghá rita, “Smerna desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! Eini-eini nanjogoda tutuno ari kotú tano ari ana amó re. Kotú, ambua, amburariva reta jebugea erea vitia embómi nímandu gaga reiria, aná amó re!
REV 2:9 Nímanda mema itatama egegeta rosora, amó rei-gerore. Nímane makasi enembo aná amó rei-gerore. Tago, Afadava nímane aná gugua-ghayafade re. Amó rei-gerore, enembo dumenimi ‘Námane God da natofo bee re. Nímane jo aghago irambi re.’ rirota, nímanda tamova gaga sembago regegeta rousue. Aghá regegeta rousue-tago gaa bee re, númane Satan da nonida enembo dumeni ea vitie.
REV 2:10 Mema donu oreki nímandava siroraita rouvia-du, mania oru egegata! Ená gaganu ningia goghó egege! Nímanda gaabee ari kuvia gaita rea, nímanda ikoko mendi dumeni aná Satan da dumenimi bua ya, diburava gajaita rousue. Ená mema rera, aná fefera ingo ungaghada rova itatama uradi-gea ya, sidara aita rouvie. Nímane amburaridu oru ambi andú rirota amburadora mo, amó jebuga tumanadu irarida kotofu nanamu beforo kasava aghagonu utota asugaita rosoravore. Aná kotofu nanamu avona bua asugadua, umó aná jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.
REV 2:11 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege! Avona anda ragarova ano ea jiradua, irurari feferava Afa jo númane rata, mema itatama urota, rekago amburambi aita rousue.” Iesu aghá ririe.
REV 2:12 Aghá rea doa, Iesu andú rekago eghá rita, “Pergamam desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! Embó, avona unda beva kaiya yoveni yoveni dii riribago bubuta rouvia-mi, ená gaga nímandava reirie.
REV 2:13 Amó tanana rore, nímane Pergamam naava desea vitera, aná Satan da irari kambesi bee re. Umó ano ea, anava asumbea vitie. Tago, nímane andú gaabee egeguturota, jo andú injigha egegambi rosoravore. Kotú anda bingá isagha eta uria buro kato Antipas nu, Satan da enembo dumenimi dedegutata ambubuta feferava beago, nímane jo andú injigha egegambi re.
REV 2:14 Tago, nímanda yavi akuago dumeni vitie, eini eghá egegeta rosoravore. Balam da donu iruguturia-nu nímanda dumenimi aghago egegeta rousue. Balam unona, Israel enemboda gitofo Balak sonembuturota emboro iruguturieta, Balak na Israel enembo kukuvirieta viro kombo egeguturota, ingomi uubu ari god du vesa utua, tumogha baĩ urota, aná vesa ututuria undarinu undidigeta urie.
REV 2:15 Aghagonu urota, nímanda rorova enembo dumenimi, Nikolas unda ambo nimbideda donu irugeta rousua ananu ambo-ambo egegeta rousue.
REV 2:16 Avota, nímanda ari-bari akokogo aná vuregea dodoge, ya sidara ae! Atá nímane aghá jo egegambi adora mo, amó gaimbo ambi ya bubua, anda beva bubua vitia kaiyami aná enembode mene-mene aita rore.
REV 2:17 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege! Avona, anda ragarova ano ea jiradua mo, undari taubana ragaro mena, God da kambesiva nungari vitia-nu, anona utota baita rouvie. Kotú aghade, undú singoi saghai tamonu utota baita rouvie. Aná singoiva ragaro gembari vitia-nu jo avona tanana ambi aita rouvie, avona badua-mi unuka tanana aita rouvie.”
REV 2:18 Aghá rea doa, Iesu andú rekago eghá rita, “Taiyataira desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! God da Mendi unda dibe aná eto-bato ivari buburago, kotú unda eka auri ivariva ingiaveta evia, imu raira ee-rouvia aghagomi reirie,
REV 2:19 ‘Nímane daiyagha daiyagha egegeta rosora, aná gita rore. Nímane daiyagha neno buta rosora, kavevera egegeta rosora, kotú durumugea irirota, gaabee egegeta rosora dano, amó rei-gerore. Ená ari-bari rera, sei aná itoko egegeta ureravore. Tago, oreki mo, aná ea goghó rosoravore.
REV 2:20 Tago, nímane dara eghá egegeta rosoravore. Nímanda rorova evetu eini Jesebel na gavera rirota, “Amó aná God da feroveta eini re.” reta rouvie. Aghá rirari, nímane jo buregambi eta rosoravore. Unona, anda yavero kukuvirota nghaĩ ititurota reaveta, viro kombo urota, kotú enemboda ingomi uubu arida dibeva tumogha baĩ urota, vesa utari undarinu bua undidigeta rousue.
REV 2:21 Unda ari-bari akokogo doa, neno kaverari-du rea, amó undú goroto rei-ututore. Tago, umó viro kombo doa, neno kaverea andava furari jo uno ambi re.
REV 2:22 Amindu, Jesebel unda viro kombo eta rousua kokomanade jo neno kaverea, númanda ari-bari akokogo doambi egegadua mo, anona rata, númane dano mema jojabe itatama egegaita rousue.
REV 2:23 Unda kokomana dumeni beago, anona data ambubugota, anda ekaresia dano tanana egegaita rousue. Enembo daba-daba, númanda neno rova daiyagha nundubeta rousua, kotú donu uno eta rousua dano, amó gari re. Kotú númane daiyagha eta rousua-nu gerurota, anada mino inonova utota bubugaita rousue.
REV 2:24 Aghá re-tago, nímane nanjogo Jesebel da gaa jo ambo-ambo egegambi urota, kotú “Satan da nungari gaga” gaa regegeta rousua-nu jo ambo-ambo egegambi vitera enembo dava eghá rere. Amó nímandu buro dumeni jo utambi aita rore.
REV 2:25 Nímanda gaabee ari emboro daiyaghagova egeguturota vitera, aghá nuenembo egegutu-gea, amó kaverea furore.
REV 2:26 Avona anda ragarova ano ea jiria, anda uno nuenembo kaifa urota, fefera banuna adua, anona undú endava kaifa arida ano, God Afada andú ututuria aghagonu, utaita rore. Umó besia aurimi arinu bua, aná endava enembo kaifa urota, númandu mema bouvu ututurota, ovu deaveta bejeta rouvia aghago, númane dea bebetegaita rouvie.
REV 2:28 Kotú, rifoda doga anona undú utota baita rouvie.
REV 2:29 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege!’”
REV 3:1 Aghá rea doa, Iesu na andú rekago eghá rita, “Sardis desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! Enembo avona God da Asisi ingo yoveni yoveniva ungagha nu bua righia vitia, kotú damana ingo yoveni yoveniva ungagha beago bua righia vitia, aná amó re. Amindu, nímandu amó gaga eghá rere. Nímane donu egegeta rosora, amó gita rore. Enembo nímandu ‘jebuga irari’ gaa regegeta rousue. Tago, nímanda neno rova nímanda asisi aná seibe ambubuguta.
REV 3:2 Aghadu rea, dibe fafangege, nímanda jebuga itoko vitieta, kaifa uu-gea, bariroe! Mania doadi-gea ya, sidara auveta! Nímane daiyagha egeguta reisi-fora, kotú oreki rosora, aná jo inono irambi re. Anda God da dibeva nímane itoko kasovigeta rosoravore.
REV 3:3 Aghá-gea, nímane donu gerara, kotú niningigutara, rekago nundubadi rere. Ananu ambo-ambo urota, neno kaverea, nímanda akokogo dodoge! Tago, aghá ambi adora, amó nímandava bagia enembomi bubarigo aita rore. Anda furari fefera nímane jo nundubambi iririguturadi, amó nenomi furá bubota, duduku egegaita rosoravore.
REV 3:4 Tago, nímane daba-daba Sardis naava desea vitera-du eghá rere. Satan nímane kukuva-tago, nímane jo jurambi re. Enembo eembo saghai tamo kaifa ea goghó eta rousua aghagonu, nímanda neno roo kaifa egegeta rosoravore. Amindu, fefera ambova anona rata, nímane bo-eembo saghai tamonu asusugea, namonde dano deĩ egegaita rosore. Anada bee mo, nímane aghá ari inono bee re.
REV 3:5 Avona anda ragarova ano ea jiradua, anona tamo asugari saghai retora aghagonu bua, undava asugaita rore. Unda ragaro jebuga tumanadu irarida bukava gembari vitia, jo dufambi aitare. Kotú God Afa unda anera manededa dibeva, umó anda tofo ea vitia, ananu isaghava karigaita rore.
REV 3:6 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege!”
REV 3:7 Iesu rekago andú eghá rita, “Filadelfia desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! Embó kakara kotú gaa beeda ruru aná amó re. Nimandu eghá rere, Devit umó ano urota, God da natofo kaifa eta uria aghagonu, anona God da natofo kaifa urota vitere. Amó aghá urota, jebuga tumanadu irarida emboro ifegadora, avona jo gajambi aita rouvie. Kotú anona gajadora, avona jo ifegambi aita rouvie.
REV 3:8 Nímanda donu egegeta rosora, amó gita rore. Nímanda gaabee ari ijoijokoko vitie. Aghá-gea, amó donu iruguturera-nu niningigea, aghá egegeta rosoravore. Kotú nímane andú jo injigha egegambi re. Amindu rea, nímandu amó emboro ifegutare. Kotú aná emboro mo, avona jo gajambi aita rouvie.
REV 3:9 Niningige! Enembo dumeni gavera regeguturota, eghá reisi-rie, ‘Námane God da natofo bee re. Nímane jo aghago irambi re.’ Tago, númane aná Satan da dumeni re. Anona rata-gea, númane ya, nímanda eka tuva jua tumogha baĩ egeguturota, nímane neno buta rora-nu, númane gia tanana egegaita rousue.
REV 3:10 Nímane durumugea, ano urota, anda gaga kaifa urota, ambo-ambo urota, jo jurambi egegutara amindu, amó endava enembo kuvia gerurota, fefera ambova dara utota siroraita rouvia feferava, anona sonembota, nímane aná dara jo itatama ambi egegaita rosoravore.
REV 3:11 Amó nímandava ya bubaita rora fefera etia utuva etue. Amindu, amó daiyagha gaabee urota vitera, aghagonu kaifa ea goghó urota iririgadi rere! Rourogo nímanda mino, eto-bato dibe nanamugo anda utaita rora-nu enembomi nímandava rougea bauve-degea rere.
REV 3:12 Avona anda ragarova ano ea jiradua, anona umó bua, anda God da Tafaroro Ari Kambo tutumbudu itota, gangorogha jiria iraita rouvie. Tumanadu umó aghá urota iraita rouvie. Anona númanda tamova ragaro bakode gembaita rore. Eini God Afada ragaronu gembaitare. Eini aná God da naa reka Jerusalem uutuvareta vorefuraita rouvia-da ragaronu gembaita rore. Kotú, anda ragaro reka beago númanda tamova gembaitare.
REV 3:13 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege!”
REV 3:14 Anada ambova, Iesu rekago andú eghá rita, “Laodisia desea vitia ekaresiada* aneradu ená gaganu gembua utu, yae! God da be gajari nanjogo, kotú God da Gaga nanjogoda bee isagha ea vitia, aná amó re. Kotú eini-eini nanjogo God da uubu urieta siroruturia-da ruru, aná amó re. Anona nímandu rereta, niningige!
REV 3:15 Amó nímanda irari dano gari re. Enembo dumeni amó nundubuturota, injigha eta rousue. Kotú enembo dumeni amó nundubuturota, neno kaverea, amó neno buta rousue. Atá nímane mo, daiyaghagoro? Nímane rorova jiria, amó gaabee ari aghago rosoravore. Tago, jo amó neno bua goghó ambi rosoravore. Amindu, eto-bato embó eini uvu karaje undia gajembea doa tugari aghagonu, amó nímane tugota vorea, tefo aita rosoravore.
REV 3:17 Nímane gaa bee gambi, ‘Námane gugua-ghayafade roo endade re, dano inono bee re.’ aghá regegeta rosoravore. Aná gaa bee re-tago, nímane bagha aghago, makasi, dibe soikide kotú taroba ea viteravore.
REV 3:18 Nímandu eghá rere. Andava vitia goldi bee mokó, jo eini-eini einigha bagega ea irambi-nu gurimi utua bua, gugua-ghayafade enembo egegadi rere. Kotú, rourogo meka gigigareta, tamo asugari saghai andava gurimi utua bua asusuge! Aghade, dibe taubana ari-du rea, ingi andava gurimi utua bua dibeva ititige, dibe ifegoe!
REV 3:19 Anda neno buta rora enembo, neno kaverea, ari taubananu urota iririgari-du rea, amó emboro taubana iruguturota, mema bouvu utua, gaa dibe beva reta rore. Aghá-gea, aito fugari bee fugiturota, nímanda ari-bari akokogo dodogadi rere.
REV 3:20 Avore, niningige! Amó bebato beva jiria goigoi urota vitere. Enembo avona anda be ningia, bebato ifegadua-dava, amó terua, angá danode banau urota iraita rore.
REV 3:21 Seibe amó mene-mene ea, gitofo dea, ekami ukova fatia jiruturere! Afa God na ririeta, amó vitia, angá irirota, unda avo asumbariva asumbea, kotofuko urere. Ari dabako aghagonu, avona anda ragarova ano ea jiradua, anona rata-gea, umó vitia anda avo asumbariva asumbea, umó beago kotofuko aita rouvie.
REV 3:22 Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea, Asisi Kakarada daiyagha ekaresia manedava reiria, aná ningia goghó egege!”
REV 4:1 Anada ambova, anda dibe mokomi uutu bebato ifegea irieta gerare. Aghá gerurota, beda ero tavuyada erogomi sei rieta niningara dabako anami andú eghá rieta niningare. “Eve andava vitifu! Ambova donu siroraita rouvia-nu irugota gadi.”
REV 4:2 Aghá rieta, gaimbo ambi, Asisi Kakara andava asugutata, uutuva avona kini da avo asumbariva asumbea vita-nu gerare.
REV 4:3 Aghade, unda dibe singoi mino irugari inono irambi, ragaro jesfa aghagomi biri-jari urota, kotú singoi eini ragaro kaniriani aghago ivari buburami inimba arigo urota sarigea, biri-jari ueta gerare. Kotú aná avo asumbariva tarofara boatu tamomi ratea jiria irieta gerare.
REV 4:4 Aghade, aná kini da avo asumbari jojabe rorova jiria irieta, kokotofuda asumbari ijoijokoko dano 24 mi rorogea, biruru ea irieta, aná avo asumbariva beforo ririkigari dano 24 mi asugari saghai tatamo manenu asusugea, beforo ririkigarida kasava reta asusugea asusumbea iririgutueta gerare.
REV 4:5 Aghade, aná kini da avo asumbari rorova jiria vitia-vareta kirivami tarí-tarí urota, tarara embugha derueta gerare. Kotú, nanefa dano ingo yoveni yoveniva ungagha aná avo asumbari jojabeda dibe kena dungitata, bubura ueta gerare. Atá, nanefa ingo yoveni yoveniva ungagha retora, aná God da Asisi ingo yoveni yoveniva ungaghadu rere.
REV 4:6 Kotú avo asumbarida dibe kena eini-eini eini eto-bato karajemi arigo tiri-tara urota, garasi go ueta gerare. Kotú, aná avo asumbarida dibe kena, ambo kena, kotú kasa yoveni yoveniva God da serubim* aná ungagha-ungagha jijireguta. Aná serubim rera, aná dibe kena ambo kena ofo yoveni yoveni dano dibegha irieta gerare.
REV 4:7 Eini-einida gari retora, jo dibe dano dabako aghago irambi re. Einida dibe be aná laioni dago re. Einida aná burumakau dago re. Eini aná enembo beeda dibe bego re. Kotú einida dibe be aná udumi vea arigo re. Ená serubim rera-da fakina dano ingo yoveni yoveniva dabako, eto-bato diida fakinago re. Aná fakina maneda roo kenade kasa kenade dano dibe manemi beda ea vitie. Tamo beago dibemi gigimbea vitie. Tumba onembo ená serubim rera-mi, tumanadu daa didivurota eghá regegeta rousue. “Aná vitiria, vitia kotú tumanadu iraita rouvia, Jojabee God ano tofo, umó Kakara, Kakara, Kakara re.” Aghá regeguturota didivugeta rousue.
REV 4:9 Aghá egeguturota, avona aná kotofuda avo asumbari rorova asumbea tumanadu vitia-nu kakara urota, undava durogha gari vitia-du raga rirota, undú aiye rirota, daa didivugeta rousue. Aghá egegutuaveta,
REV 4:10 beforo ririkigari 24 retora-mi aná kini da avo asumbariva avona asumbea vitia-da eka tuva koubumi jejengirea gonea vorea, endava takembeta rousue. Aghá egeguturota, tumanadu avona vitia-du, númane tumogha baĩ egegeta rousue. Kotú, númanda kotofuda kasava kosugea, unda avo asumbarida dibe kena itiaveta voreta rouvie. Ititiguturota, númane eghá regegeta rousue:
REV 4:11 “Ariee Jojabee, námanda God imó inuka ririeta, eini-eini dano siroruturie. Inda unomi urieta, eini-eini nanjogo vitia, sirorea jebuga vitie. Amindu, indava anode durogha garide vitia-du, imó kakara urota, raga regegadora, aná taubana kotú inono re.” aghá regegeta rousue.
REV 5:1 Anada ambova, amó gerara mo, kotofuda avo asumbariva avona asumbea vitia-mi ingiso beragha beenu eghamburari eini unona ingo beemi righia irieta gerare. Ená ingiso eghamburari rera, aná yoveni-yoveni gembua, gajari reta finje ingo yoveni yoveniva ungaghami beva itia fatia takembuta.
REV 5:2 Aghade, anera eini anode avo gerare. Unona be jojabe eghá rieta, amó niningare. “Aná ingiso eghamburari beva finjemi takembutata vitia-nu, avona bua righia ifegari inono adu?” ririe.
REV 5:3 Tago, enembo eini uutuva o endava aĩ, enda rova, unona aná buka ifegea gia, irugari inono irambi re.
REV 5:4 Enembo eini aná buka ifegea gari inono irambi-gea, amó jii kenjirogha ritare.
REV 5:5 Amó jii rieta gia, aná beforo righari 24 retora-da einimi andú rita, “Jii doa, kaverea oná laion nu gi! Umó Juda undida eini re. Kotú, Devit da imendi jojabe eini umó re. Umó mene-mene urota, gitofo dea, ekami ukova fatia jiriturie. Aghá-gea, aná ingiso eghamburari bua, beva finje ingo yoveni yoveniva ungaghami takembutata vitia-nu unona righia ifegari inono re.” aghá rita.
REV 5:6 Aghá rieta, oka sifi da Mendi eini jiria irieta gerare. Aná serubim* ungagha-ungagha retora-de, kotú aná beforo ririkigari 24 retora-deda rorova jiria irieta gerare. Umó gerara mo, umó derata ambubuta aghago irieta gerare. Aná Sifi da Mendi unda kano dano ingo yoveni yoveniva ungagha, kotú unda dibe beago, ingo yoveni yoveniva ungagha re. Dibe ingo yoveni yoveniva ungagha, aná God da Asisi ingo yoveni yoveniva ungagha reta, unona ninengutata, endava, roo enda nanjogova, aria, fafate urie.
REV 5:7 Aná Sifi da Mendi angia, kini da avo asumbariva avona asumbea vita-dava bubua, aná ingiso eghamburari ingo beemi righia vita-nu, unona bua righia jiruta.
REV 5:8 Aghá ueta, aná serubim ungagha ungaghade, kotú aná beforo ririkigari 24 de dano Sifi da Mendida eka tuva tumogha baĩ urota gonia vorea, endava takembuta. Númane daba-dabadava gauma rekade kotú aagha auri goldi mi arinu righia irieta gerare. Aná aaghada rova oorunu fendia dungitata evirota, dimbori vivitueta gerare. Dungitata evirota, dimbori vivitueta gerara, aná God da natofoda benunu re.
REV 5:9 Númane dano jujugea vavaseguturota, Sifi da Mendidu daa reka didivugutueta niningare. Daa aná evere: “Aná ingiso eghamburari be finjemi takembuta, inona righia ifegari inono re. Anada bee mokó, imó derurieta ambubuturera-da anomi, inona Afa God du enemboda mino ututureravore. Aná enembo rera mo, númanda abua-abua, gaa eini be eini, gavana nanjogode dano anada rova sirorea vitia-nu, inona mino ututureravore. Aná enembo inona unumbea bua, danode takembea, namonde anda God tumogha baĩ ari-du ririeta, fristi* ea vitie. Kotú númane rekago ambova inona rata, kokotofu ea, enda númanena kaifa egegaita rousue.” aghá rita.
REV 5:11 Amó rekago dibe fangea gerara mo, anera mane jo irugari inono irambi-mi daa didivugutueta niningare. Númane aná avo asumbari rorova jiria vita-de, serubim ungagha-ungagha kasava rorogea jijireguta-de, kotú serubim da goitu kena, aná beforo ririkigari 24 mi jijiregea roroguta-denu rorogea, biruru ea jijireguta.
REV 5:12 Aghá egegea, daa be jojabe eghá regegutueta niningara, aná evere. “Anode, gugua-ghayafade, neno nundubaride, durogha garide, unanade dano, aná Sifi da Mendi derurieta, ambubuturia-dava vitia-du. raga undú regegadora, aná inono bee re. Aghá egegore!” Aghá didivugutueta niningare.
REV 5:13 Aghá ueta, eini-eini nanjogo uutuva, endava, enda rova, kotú karajeva dano tutuno ea, daa didivueta niningare. “Kini da avo asumbariva asumbea vitia-dava, kotú Sifi da Mendi dava durogha garide anode vitia-du, númane kakara urota, tumanadu raga regegore!” aghá regeguturota, divua sidara egeguta.
REV 5:14 Aghá ua mo, aná serubim ungagha ungaghami gajiturota “Aĩ gaa bee re!” regegutata, beforo ririkigari 24 mi gonea vorea endava takembuturota tumogha baĩ egeguta.
REV 6:1 Amó gerua aghade, Sifi da Mendi erea, finje ingo yoveni yoveniva ungaghada rova eini righia ifegutata angia dabako uta. Aghade, aná serubim* ungagha-ungaghada rova einimi, be jojabe gururuda erogo “Fu!” rieta niningare.
REV 6:2 Aghá rieta, hosi eini tamo saghai reta, embó eini hosi goituva asumbea irieta, bua furia buburitueta gerare. Undú kotofuda nanamu aghagonu ututata asugea, unda feva ingomi righia, unda gitofo daita simbugea irueta gerare.
REV 6:3 Sifi da Mendi finje eini ifegutata angia, ungagha uta. Ifegutata, serubim einimi erea, ungagha ea, gaga eghá rieta niningare. “Fu!”
REV 6:4 Aghá rieta, hosi tamo ondakokogoda etova embó eini asumbea futa buburitueta gerare. Aná embódava, endava enembo rata, tofo-tofo dea sirivu arida anode kaiya jojabede dano ututata rura.
REV 6:5 Anada ambova, Sifi da Mendi finje eini ifegutata angia, bakode uta. Ifegutata, serubim eini erorata angia, bakode uta-mi “Fu!” rieta niningare. Ritata, hosi tamo fitugomi furueta gerare. Aná hosi etova asumbea vitá embómi eini-einida bouvu inono itia garinu bua righia furueta gerare.
REV 6:6 Gerueta, serubim ungagha-ungaghada rova be eghá rieta niningare. “Onembo dabakova farava otoo dabakoda mino vitia onembo dabakoda buro ari inono aita rouvie. O faravada nomono, ragaro barli munode undaride taubana irambi, anada otoo bakodeda mino beago vitiya onembo dabakoda buro ari inono aita rouvie. Avotago, uka muu o vaini da mino jo vitambi aita rouvie.”
REV 6:7 Anada ambova, Sifi da Mendi finje eini ifegutata angia, ungagha-ungagha uta. Kotú, serubim ambo jetukomi “Fu!” rieta niningare.
REV 6:8 Aghá rieta, anda dibeva hosi ganua tamogo anada etova embó eini asumbea furueta gerare. Embóda ragaro aná Amburari re. Kotú embó eini ragaro Uje Amburarida ambo kena furueta gerare. Ungá undava endava enembo nanjogo dibe ungagha-ungagha gategea, eininu ata amburarida ano ututata bubuguta. Aghá urota, ungá umó regegasueta, enembo dumeni mene-mene urota, mino-mino dea sirivu egegasue, dumeni aná regegasueta baimanami ambubugasue, dumeni aná kae bubugea ambubugasue, kotú dumeni aná regegasueta, taimava nino okami gambasueta, sirivu egegasue.
REV 6:9 Avore, Sifi da Mendi finje eini ifegutata angia, ingo yoveni uta. Ifegutata, amó enembo dumenida asisi vesa dungari faro tuva gerare. Númane God da Gaga minono rirota, ano ea jiria goghó eta uria-du, gitofomi númane derurieta, sirivu egeguturie.
REV 6:10 Númane koko fugia, eghá regeguta, “Jojabee, ano tofo, kakara kotú gaa beeda ruru, aná imó re. Imó nanjigo vorea, endava vitia enembo númanda irari iruruturota, námane dedeguturieta ambubuguturera-da mino utado?” aghá rieta niningare.
REV 6:11 Númane dano asugari dighari eembo saghai tatamonu God na ututata bua asugutata, umó eghá rita, “Nímane itoko nangu dirota, kaifa egegadi rere. Nímane daiyagha dedeguturieta ambubuguturia aghagonu, gitofomi nímanda ikoko mendi anda buro egegeta rousua nanjogo gateguturera-nu, dedegota, amburaita rousua feferava, amó tano aitare.”
REV 6:12 Anada ambova, Sifi da Mendi finje eini ifegutata angia, ingo yoveni, yoveniva dabako uta. Ifegutata, gerara mo, gino-gino akuago bee furueta, fefera kaverea, eembo fitu tamo aghago bingoi ueta, marabe dibe kaverea, inimba tatangugo ueta,
REV 6:13 uutuva damana mane, yaura ininigha fururota, ika igi raroveaveta voreta rouvia aghagonu, damana mane uutu vareta endava jujugea vovorueta gerare.
REV 6:14 Ueta, uutu ghaito eghovarigo ea irueta, endava dafarude butu nanjogode númanda jirari kambesi doa, gisí ea serigutueta gerare.
REV 6:15 Aghá ueta, endava kini manede kokotofude, mene-meneda babarigaride, aná enembo jojabebei gugua-ghayafade, sabua* kakatode, kotofu enembode dano angia, dafaruda bekova o singoi too maneva teterugea nunungeguta.
REV 6:16 Aghá urota, dafaru kotú singoi manedu ghogho regeguta, “Avona kini da avo asumbariva asumbea vitia-de, kotú Sifi da Mendideda neno akuago utota itatama egegareta, fu, námanda etova jua námane afuregadi!
REV 6:17 Anada bee mo, númanda neno akuagoda fefera etia bubie. Númanda dibeva avona jirari inono embó eini, tefo bee tefo re.” aghá rieta niningare.
REV 7:1 Anada ambova, amó eini-eini eini eghá gerare. God na sei anera dano ungagha-ungaghadava endade karajededu mema utarida ano ututurieta bubuguturia-mi, eini fefera vitari kena, eini vorari kena, eini karaje kena, eini dafaru kena jijiregea, yaura enda etova o karajeva kotú ika gombuva sumbarida emboro dano gagajegea jijiregutueta gerare. Aghade amó gerara mo, anera eini fefera vitari kena reta, God tumanadu irarida saro itari eini-eini ingomi righia furueta gerare. Avore, anera ambova futa-mi, aná anera ungagha-ungaghadu be koko fugia, eghá rita.
REV 7:3 “Kaifa egege! Mania endadu karajedu, o ika manedu bouvu tutomi ututugata! Do-gea, irota, namonde anda God da buro kakatoda beforo taiva saro itota takemboe!” rita.
REV 7:4 Aghade, amó niningara mo, God da saro beforo taiva itutata bubuguta enembo, dano 144,000 re. Saro beforo taiva itutata bubuguta enembo dano, Israel da abua-abua 12 da rova enembo re.
REV 7:5 Abua Juda undida enembo dano 12,000 re, Ruben undida enembo dano 12,000 re, Gat undida enembo dano 12,000 re.
REV 7:6 Aser undida enembo dano 12,000 re, Naptali undida enembo dano 12,000 re, Manase undida enembo dano 12,000 re.
REV 7:7 Simeon undida enembo dano 12,000 re, Levi undida enembo dano 12,000 re, Isakar undida enembo dano 12,000 re.
REV 7:8 Sebulun undida enembo dano 12,000 re, Josep undida enembo dano 12,000 re, kotú Benjamin undida enembo dano 12,000 re.
REV 7:9 Anada ambova, anda dibe kena natofo oruaruabe, jo enembomi irugari inono irambi-nu gerare. Abua-abua, gaa eini be eini, gavana nanjogoda natofodemi, asugari dighari saghainu asusugea, númane iriada igi mane reta ingomi righia, Jojabeeda avo asumbari kotú Sifi da Mendida dibe kena jijiregea irieta gerare.
REV 7:10 Númane koko fugia, eghá regeguta, “Sonemba namonde anda God avo asumbariva asumbea vitia, kotú Sifi da Mendidavareta fuaveta buta rousua-du, númandu raga regegore!”
REV 7:11 Aghá regegutueta, anera manemi dano kini da avo asumbaride beforo ririkigari 24 de kotú serubim* ungagha-ungaghade dano jiria biruru egegea, kini da avo asumbarida dibe kena koubumi jejengiruturota gonea vorea endava takembea, God du tumogha baĩ egeguturota,
REV 7:12 eghá regeguta, “Aĩ gaa bee re. God dava durogha garide neno nundubaride kotú anode dano vitia-du umonu kakara urota, raga rirota, tumanadu aiye regegore!”
REV 7:13 Anada ambova, beforo ririkigari 24 da einimi andú eghá rita, “Ená enembo asugari saghai asusugea vitia mo avouvi, kotú niavoreta fufuguta, imó gari ra?”
REV 7:14 Aghá ritata, amó mino ritare, “Kotofuko, imó inuka gari re, amó jo gambi re,” ritata, umó mino rita, “Númane avona Iesu da gitofomi dea ga ueta, mema jojabe itatama uta fufuguturia, avore. Númanda asugari mane sei Sifi da Mendida tatangumi seseghurieta, saghai egeguturia re.
REV 7:15 Amindu rea, númane eve God da avo asumbarida dibe kena jijiregea, God du Tafaroro Ari Kambova tumba onembo tumogha baĩ urota, umó unda avo asumbariva irirota, númane gangada eta rouvie.
REV 7:16 Númane jo rekago undarida baimana ambi, kotú ukó musisi kaĩ ambi egegaita rousue. Númane feferada vevera beago jo itatama ambi egegaita rousue.
REV 7:17 Anada bee mo, Sifi da Mendi avo asumbari roro tungeiva vitia-mi numonde irirota, númane kaifa gangada urota, unumbea bua ya, uvu dibe eini enda rovareta feru-feru urota vitita rouvia-nu dimbua utota undidigaita rousue. Aná uvu avona undidigadua mo, jebuga tumanadu irari tambua bubugaita rousue. Aghade, God na númanda dibeva jiivu dano dufaita rouvie.”
REV 8:1 Sifi da Mendi finje eini ifegutata angia, ingo yoveni yoveniva ungagha uta. Ifeguta aghade, uutuva fefera betufoko yavi eini jo ambi re.
REV 8:2 Aghade gerara mo, anera dano ingo yoveni yoveniva ungagha tumanadu God da dibeva jijiregea vitia-dava tavuya dano ingo yoveni yoveniva ungagha vesa utata, númane daba-daba bubuguta.
REV 8:3 Anera eini, ooru dungarida roro goldi mi ari reta bua futa, ooru dungari faro kasava jiruta. Aná faro beago goldi mi ari re. Jirutata, ooru oruabe bua, God da natofoda benunude bagega ea, vesa dungari-du rirota, aná aneradu ututa.
REV 8:4 Ututata bua dungitata evieta, ooruda dimboride, kotú God da natofoda benunude takembea, anerada ingovareta God dava yavuvuta.
REV 8:5 Anada ambova, vesa dungari farova ivari evieta, aná anerami dumeninu bua, aná ooruda rorova fendia fugitata, endava vovorata, kiriva tari-tari ueta, tarara embugha derueta enda gino-gino uta.
REV 8:6 Aná anera mane dano ingo yoveni yoveniva ungaghami númanda tavuya ingo yoveni yoveniva ungaghanu furaita simbugutueta gerare.
REV 8:7 Tutunova anera einimi unda tavuya furitata, boruma yaurade unda gari aisi go reta rouvia-de, ivaride, tatangude bagega ea, endava jua vorea, endava vitia eini-einida dibe dabako evia sidara uta. Endava eini-eini fugasueta, dibe bakode inonova sirorasueta ungaghanu dotuturota, dabako gategasira aghagonu uta. Endada dibe eini gambua evia sidara ea, ika nanjogoda dibe eini gambua evia sidara ea, kotú kirisada igi boatu maneda dibe dabako gambua evia sidara ueta gerare.
REV 8:8 Aghá utata, anera eini erorata, ungagha uta-mi unda tavuya bua furitata eini-eini dafaru jojabe aghagova ivari avo gambua, buburagha sofú ea fugitata, vorangia, karajeva vovora. Utata, karaje sarigea dibe bakode ea, einida dibe kaverea tatangugo uta.
REV 8:9 Aghá ueta, karaje rova irari eini-eini dano gategea, dibe bakode ea, karajeva ogaro, iko banguro dibe eini gateguturia, aná sirivu uta. Ea, ungagha dotuta. Aghá ueta, ghaa* mane beago dibe bakode gategea, dibe eini dano bununu ea vorea sidara ea, dibe ungagha dotuta.
REV 8:10 Aghá utata, anera eini erorata, bakode uta-mi unda tavuya bua furitata, damana jojabe eini jua vorefuta. Aná damana rera-da ragaro, aná Kaee re. Aná damana uutuvareta aivada buburagomi vorea, uvu aghoghombari feru-feru urota vitia-va, kotú uvu nanjogo rei-sufia-va beago jua derata, uvu gategea, dibe bakode ueta, aná uvu gategea, dibe bakode uta-mi dabako aná kaverea, kaee akuago bee utata, enembo oruabe avona aná uvu kaeenu undidiguta, aná dano ambubuguta.
REV 8:12 Aghá utata, anera eini erorata, ungagha-ungagha uta-mi, unda tavuya bua furitata, feferada unanade marabeda unanade damanada unanade dano gategea dibe bakode ea, dibe eini angia, bingoi uta. Onembo dabakova dibe bakode ea, dibe dabakova fefera jo janimbambi uta. Dabako aghago tumba dabakova dibe bakode ea, dibe dabakova marabede damanade jo unana ambi uta.
REV 8:13 Aghá ueta, amó gerara, aná dii amaumi iti bee itiva ghumbua irurota, be koko fugia eghá rieta, niningare, “O yove yove yove, ená endava vitia enembodava dara jojabe siroraita rouvie. Anada bee mo, anera bakode númanda tavuya jo furambi vitie. Númane tutuno ea, númanda tavuya furadua mo, ená endava vitia enembodava bouvude memade siroraita rouvie.”
REV 9:1 Aghá ritata, anera eini erorata, ingo yoveni uta-mi unda tavuya bua furitata, eini-eini damanago seibe uutuvareta rugia vorefuria jujuria-nu gerare. Undú koto banuna tefoda bebato anada boraga kaifa arida ano ututata rurueta gerare.
REV 9:2 Aghade, aná damanami kotoda bebato ifegutata, dimbori jojabe yaumo ombeaveta vitita rouvia aghago, aná kotovareta vitia, aná dimborimi uutude feferade gajea bingoi uta.
REV 9:3 Kotú aná dimborida rova sisi mane endava vovorata, númandava endava ika begarada ano aghagonu ututata bubugutueta gerare.
REV 9:4 Ano bubugutata, númane endava kirisa o ika o vive o undari bari manedava mema utauve-degea rirota, númane avona God da saro beforo taiva bambi nuenembodava mema utari-du rita.
REV 9:5 Avotago, numanena enembo gambota ambubugarida ano jo utambi re-tago, númane enembo endava ika begarami gambuaveta, mema itatama eta rouvia-da ano aghagonu ututurota, enembo gambota, mema itatama urota ya, marabe ingo yoveni sidara ari-du rita.
REV 9:6 Fefera aghade, númane amburari tava aita rousue, tago jo tambambi aita rousue. Númane amburaita uno aita rousue-tago, amburari numandava serigaita rouvie.
REV 9:7 Aná sisi maneda gari mo, oka hosi mane mene-mene aita simbugea vitia, dabako aghago re. Númanda beforova kokotofuda kasava auri goldi mi ari aghagonu asugea irieta gerare. Kotú númanda dibe beda gari aná enemboda dibe bego re.
REV 9:8 Númanda fouma aná evetu aririda foumago re. Kotú númanda dii aná oka laioni da diigo re.
REV 9:9 Númanda nenova gangada ari eini gerare. Anada gari, aná sirada auri ari aghago re. Kotú sisida fakina maneda ero aná oka hosi mane oruabe númanda ghaa* ghambugea mene-meneva sufiaveta, ero reta rousua, aghago re.
REV 9:10 Númanda nimbi anogha re. Anami gayari mo, ika begarami gambuaveta mema itatama eta rousua, aghago re. Marabe ingo yovenida rova númanda nimbida anomi endava vitia enembodu mema utaita rousue.
REV 9:11 Sisi mane númanda kini irieta gerare. Anerada eini koto banuna tefo anada kini umó re. Unda ragaro Jiusi enemboda gaami aná Abadon kotú Grik enemboda gaami aná Apolion. Aná ragaro ungaghada bee mo, Susughi Ari Kato re.
REV 9:12 “Gigige! Dii amaumi bouvude memadedu rita, aná dibe eini sirorea, seriguta. Tago bouvude memadeda dibe ungagha ambova furaita rouvie.”
REV 9:13 Aghá rieta, anera eini erorata, ingo yoveni yoveniva dabako uta-mi, unda tavuya bua furita. Furitata, vesa dungari faro goldi mi ari God da dibe kena jiria vitia, anada gimanje ungagha-ungaghavareta beda eromi furueta, amó niningare.
REV 9:14 Aná beda ero, anera tavuya furaita erorata, ingo yoveni yoveniva dabako utata, anada beda ero eghá rita, “Yufretis uvu jojabe kasava God na anera ungagha-ungagha bunditata vita-nu vuregadi rere.”
REV 9:15 Endava enembo dibe bakode gategea, dibe eini dedegota, sirivu egegari-du rirota, God na ririeta, aná anera mane bundari vita-nu gerare. Avore, God na ghaeko gateguturia-va marabe eini gategea, anada rova onembo eini gategea, anada rorova God da uno rouvia fefera bee buburitata, God na aná anera mane vuregari-du rieta niningare.
REV 9:16 Mene-mene ari kakato nanjogo hosi da goituva asumbea furueta gerara-nu, aná bemi ritata niningara mo, aná dano 200,000,000 re.
REV 9:17 Kotú amó anda barauva eghá gerare. Aná oka hosi goituva asumbea jirari kakatoda neno gangada ari aurimi ari tamo inimba tamo, jetogo kotú ingi eini masa akuagogha gará tamo re. Hosi maneda beforoda gari aná laioni da beforogo re, kotú númanda beva ivaride dimboride ingi masade buburita.
REV 9:18 Endava enembo dano gategea, dibe bakode ea, aná dara bakode siroruta, ivaride dimboride ingi masade hosi maneda beva buburita-mi urieta, enemboda dibe dabako dano sirivu egeguta.
REV 9:19 Aná hosi maneda ano númanda beva kotú númanda nimbiva re. Númanda nimbida gari aná ningabugo re. Aná ningabuda begomi enembo gambuta rousue.
REV 9:20 Tago, aná oyava jo amburambi uta enembo númanda ingomi uubu ari aná jo dodogambi re. Númane taimunu kotú goldi mi ari, siliva mi ari auri eini bronsi mi ari, singoimi aride kotú ikami kosari god mane jo dodogambi re. Aná god mane dibemi gambi, nghaĩmi ningambi kotú aito eini ambi re-tago, endava enembo númanenu tumogha baĩ egegutueta gerare.
REV 9:21 Aghá egeguturota, númane enembo dea ga ari, númanda kae righari, númanda dita faima kotú bagia ari jo dodogambi re.
REV 10:1 Anada ambova anera ano kato eini uutuva reta vorefueta, unda tamo goosomi eembomi otoo arigo utata, unda beforo gombuva tarofarami ovenembea irieta, unda dibe be feferami janimbarigo ueta, kotú unda eka mane ivarida buburago ueta gerare.
REV 10:2 Umó ingiso eghovari ijoko eini ifegea vita-nu ingomi righia, unda eka bee karajeva jiria, unda eka anda endava jiruta.
REV 10:3 Jiria, laioni da beda erogomi be jojabe koko rita. Unda koko rita-da mino tarara fefera dano ingo yoveni yoveniva ungagha derueta niningare.
REV 10:4 Aghade, aná tarara fefera ingo yoveni yoveniva ungagha derurota, donu rita-nu gembaita utare. Tago, beda eromi uutu vareta andú eghá ritata niningare, “Tararada donu retua-nu kivu urota, mania gembata!”
REV 10:5 Aghá utata, aná anera eka eini karajeva, eka eini endava jirutata gerara-mi, unda ingo bee itiva ririkata erorata, God, uutude endade karajede kotú eini-eini nanjogo anava vitia-nu urieta siroruturia, kotú tumanadu irita rouvia-da ragarova be gajiturota eghá rita, “Fefera etia bubie, anava kaifa ari tefo re.”
REV 10:7 Anera ambo jetuko erea, unda tavuya bua furota, ingo yoveni yoveniva ungagha adua, God unda nundubari sei doreta kivu uria-da bee, aná rata siroraita rouvie. “Aná nundubari seibe unda feroveta manedava ririeta niningiguturia aghagonu, oreki rata, bee siroraita rouvie,” anerami aghá rita.
REV 10:8 Aghá rea sidara ua, beda eromi rekago uutuvareta andú eghá rieta niningare, “Ii, aná anera karajeva kotú endava jiria vitia-dava, aná ingiso eghovari ifegea, ingomi righia vitia-nu badi!”
REV 10:9 Amindu amó aneradava angera, aná ingiso eghovari ijokonu andú utari-du ritare. Ritara mo, aná anera andú “Bua undadi rere! Uro rova meangu aita rouvie-tago, beva firukada vivigo aita rouvie.”
REV 10:10 Ritata, aná ingiso eghovari ijoko anerada ingova bua ditara, anda itatama anda beva firukada vivigo re. Tago, undia sidara utara-da ambova, anda uro rova meangu uta.
REV 10:11 Anada ambova, andú eghá rita, “God númandu donu aita rei-simbugutua-nu rekago abua-abua, gaa eini be eini, kotú kini maneda kaifa rousua natofodava minono rege, ninigigoe.”
REV 11:1 Anada ambova, inono itia bari kato eini eto-bato besiago reta andú ututurota, eghá rita, “Erea ii, God du Tafaroro Ari Kamboda ghouka jojabeva terua, God du Tafaroro Ari Kambode kotú vesa dungari farodeda inono ea badi! Kotú avo tumogha baĩ rousua enembo beago, irugea gi!
REV 11:2 Avotago, God da Tafaroro Ari Kamboda bebato isagha kena gitofodu simbuguturia kambesi mania inono itia bata! Anada bee mo, God na aná kambesi marabe 42 da rova umó gaabee ambi enembodu utota, aná Bogu Naa kakarago númanena susughi egegaita rousue.
REV 11:3 Aná marabe 42 retora-da fefera dano 1,260 da rova, anda ninengota yaita rousua aghi kakato ungaghami vaya boghora asugea, anda ragarova anda gagade nundubaride isagha aita rousue.”
REV 11:4 Tago, God da aghi kakato ungagha retora, númane aná ika olivi ungaghade nanefa ungaghade endada Jojabeeda dibe kena jiria vitia, númane re.
REV 11:5 Aghade, aná aghi kakato ungaghada beva ivari furá bubua, enembo avona erea, númandava mema utaita adua, aná evota-gea, ambubugaita rousue. Enembo avona erea, númandava mema utaita adua, aghagonu ambubugaita rousue.
REV 11:6 Atá, aná aghi kakatodava, ano dibe eini be eini vitie. Númandava rata, boruma gajea vorambi irota, God da gaga rata ya, sidara aita rouvia-da ano vitie. Kotú, rata, uvu kotova feru-feru ea vitita rouvia kaverea, tatangu nindaita rouvia-da ano vitie. Kotú ungá unda unomi rata-gea, kae akokogoda oya endava siroraita rouvia-da ano númandava vitie.
REV 11:7 Avotago, aná aghi kakato ungaghami God da Gaga rea sidara adua-da ambova, eini-eini eini eto-bato nino okada gari aghago koto banuna tefovareta vitia-mi, aná aghi kakato ungaghade mene-mene urota data amburaita rousue.
REV 11:8 Amburota, Jojabee derurieta ambubuturia bogu naa jojabeva númanda tamo beago, bogu naa dabako anava emboro kasava vasia iraita rousue. Atá, aná bogu naa kasia rirota, Sodom o Isip regegasire.
REV 11:9 Aghá urota irogo, fefera bakode sidara ea eini atea ya, onembo uradua-va, kambesi nanjogoda gavana, abua-abua dano, gaa eini be eini enembomi aná aghi kakatoda tamo tataseguturota, rourogo, ungá unda tamo furugauve-degea buregaita rousue.
REV 11:10 Atá, aná aghi kakato ungagha ungá umó, amburambi jebuga irirota, natofo jede eve endava vitia-du mema fakarago ututuria-du, ungá unda amburaita rousua feferava, endava enembomi gangoro urota, mino-mino vesa egegaita rousue.
REV 11:11 Donu ambova siroraita rouvia-nu barauva anda gerara mo, aná evere. Fefera bakode sidara ea, eini atea ya, onembo ata, aghade, God númandu oeno furota, anada anomi aná aghi kakato jebugea erea jirota, aná natofo duduku-dadaka egegea, oru ea, gaa bee sidara aita rouvie.
REV 11:12 Aghá urota, uutuvareta, aná aghi kakato ungaghadu be koko fugea, eghá rata niningigaita rousue, “Eve vitifu!” rata, aná aghi kakato ungá umó gooso rova uutuva vivitiguturota, númanda gitofo gigigaita rousue.
REV 11:13 Aghade, gino-gino jojabe sumbua, enda righia, bara-bara urota, enda yavi-yavi ea, aná bogu naada kambo mane dano, dibe ingo ungagha fugasueta, dibe eini aghagonu righia gofegaita rousue. Aghá urota, bogu naada enembo dano 7,000 aghago amburaita rousue. Aghá ata-gea, enembo umó avona amburambi jebuga iraita rousua-mi, duduku-dadaka ea, oru urota, God uutuva vitia-du raga regegaita rousue.
REV 11:14 Amaumi “Dara bakode endava siroraita rouvie,” rita, aná eini utata sidara uta. Kotú eini etueta sidara etue. Tago, dara eini oreki enembo bubaita rouvie.
REV 11:15 Anada ambova anera ambo jetuko erorata, ingo yoveni yoveniva ungagha uta-mi unda tavuya bua furitata, uutuva be oruabe regegutueta niningare. “Namonde anda Jojabee God, kotú unda Mendi Keriso gha, ená enda kaifa arida ano bua, oreki númanena tumanadu kaifa urota iraita rousue.”
REV 11:16 Aghá rieta, babarigari dano 24 God da dibe kena vitia-mi, númanda kotofuda avo asumbariva reta erea, God da dibeva jujururota, God du tumogha baĩ egeguturota,
REV 11:17 eghá regeguta, “God námanda Jojabee ano kato, imó seibe sei vitireravore, kotú oreki viteravore. Námane indú aiye reisi-rere. Anada bee mo, inda ano bua vitera-mi tutuno ea ená enda kaifa uta yaita roravore.
REV 11:18 Kotú inda fefera furá bubaita ua-va imó neno akuago urota, amburari enembo iruraita rora-nu tanana egegea, inda gitofo indú neno akuago egeguta. Kotú inda irurari fefera bubia-va feroveta mane inda buro eta ria-de, enembo inda ragaro kakara urota vitia-de kotú inda natofo kakara dano kokotofude sabuadedu* mino taubana utaita roravore. Avotago, fefera dabako anava enembo dumeni avona enda bua sembagova itita rousua-nu, inona data sirivu egegaita rousue.”
REV 11:19 Aghá regegutata, sidara uta aghade, God du Tafaroro Ari Kambo uutuva vitia-da bebato ifegutueta, God dava ya bubarida emboro irugeta rouvia Gagada tano, mauva aghago, anava isagha utata gerare. Anada ambova, kiriva tari-tari ea tarara dera. Aghá ua, gino-gino sufieta, kotú boruma yaura, aisi da gari aghagomi vovora.
REV 12:1 Anada ambova, tano ivatagha jojabe einimi uutuva isagha utata gerare. Evetu einimi eembodu feferanu asugea, marabe ekami fatia asumbea, isagha ueta gerare. Beforova umó aná kotofuda kasava eini damana 12 mi ari reta, asugea irieta gerare.
REV 12:2 Aná evetu umó tambovude-gea, mendi fumbaita urota, mema itatama urota, koko rita.
REV 12:3 Aghá ueta, anda sei gambi vitara eini-eini unda gari nomburagomi, uutuva vitia isagha utata gerare. Atá ená nomburada tamo inimba kotú jojabe re. Unda beforo dano ingo yoveni yoveniva ungagha kotú unda kano dano ingo ungagha re. Kotú unda beforo maneva kasava kokotofudago reta asugea irieta gerare.
REV 12:4 Aghade, enembo eini-eini iruguturota, dibe bakode ea, eini gategasua aghagonu urota, aná nomburami damanada dibe eini unda nimbimi asugea fugitata, endava vovora. Aghá ea, endava vorea futa, aná evetuda dibe kenava jiria, mendi fumbadua mo, unona undaita kaifa uta.
REV 12:5 Aghá ueta, aná evetu mendi fufivuta. Atá, aná mendi sirorea, unda besia aurimi arinu bua, natofo jede dano anami iruruturota, kaifa aita rouvie. Avotago, nombura aná mendi undaita nundubutua mo, God ninengutata, unda dumenimi aná mendi rougea bua angia bubua, kini da avo asumbariva God da dibe kena ituta.
REV 12:6 Aghá ueta, aná evetu umó erea sumbua angia, kambesi uvu tefo enembo irambi-va buburita. Atá aná kambesi rera, God na, aná evetu avo nungota, fefera 1,260 umonu kaifa tavo egegari-du, simbuguta.
REV 12:7 Anada ambova, uutuva mene-mene siroruta. Utata, anerada kotofuko Maikel, unda anera dumenide gategea jiria, nombura unda taimu manede aghá ea, mene-mene egegutueta gerare.
REV 12:8 Aghade, Maikel unda anerademi nombura unda taimudenu dea, uutuva irauve-degea, rea bera-bera uta.
REV 12:9 Aghá urota, Maikel unda anera manedemi aná nombura jojabe endava enembo nanjogo kuveta rouvia-de, unda taimu manede dano endava fugitata vovora. Aná nombura rera mo, aná ningabu seibe sei dara uria-du rere, aná Satan umó re.
REV 12:10 Anada ambova, uutuvareta be jojabe koko fugia, eghá rieta niningare. “Oreki God da sonemba etia bubie, God umó kini ea, unda ano irugetueta isagha rouvie. Kotú, God unda ninegutata futa embó, Keriso beago, unda ano righia irugetueta isagha rouvie. Unda ano isagha etua retora-da bee mo, eghá isagha rouvie. Aná nombura rera-nu, uutuvareta fugitata, endava vovora. Aná nombura tumanadu God da dibe kena jiria irirota, God na namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu injigha ari-du rirota, númanda ari-bari akokogo isagha urota irita ria-nu, oreki uutuva reta itutata endava vovora.
REV 12:11 Atá namonde anda ikoko mendi, ariri gharovu númane, Sifi da Mendi da tatangude, kotú unda gaa bee regegeta ria-demi aná nombura dea ekami fatia jijireguta. Númane mene-mene urota, Iesu da ragarova amburaridu jo oru egegambi re.
REV 12:12 Avore, uutude nímane avona uutuva vitera-de dano, gangoro asiravore. Anada bee mo, Satan oreki nímane doa serigetue. Tago, enda karajeghadu eghá rere. Satan nímandava vorea, unda fefera etia, utuvako etua-nu, tanana rouvia-du, umó neno akuago ea, nímandava memade bouvude utaita rouvie.”
REV 12:13 Avore, aná nomburanu uutuva reta endava fugetua-du umó erea, aná evetu mendi fufivuta-nu nandaita rea, ambova tuvia angie.
REV 12:14 Tago, God aná evetu uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva ghumbua yari-du rea, fakina ungagha amaudagonu ututa. Aghá ututa-da bee mo, aná evetu ya, undú simbuguta kambesiva bubasueta, umó kaifa tavo egegasueta, ghaeko bakode kotú marabe ingo yoveni yoveniva dabako sidara asue. Umó anava iradua, aná nombura jo bari inono ambi aita rouvie.
REV 12:15 Aghade aná evetu ghumbua irueta, aná nomburami be angea visogha utata, uvu uriago bubua, aná evetu bua sivari-du aghá uta.
REV 12:16 Aghá uta-tago, endami aná evetu sonembea be angea, aná nomburada visogha uta uvunu joufu utata, enda rova vorea, sidara uta.
REV 12:17 Aghá utata, nomburami aná evetudu neno akuago bee akuago ea erea, umó aná evetuda sasingu avona, God da agho dari ambo-ambo urota, Gaa Bee Iesu furia isagha uria-nu ivatava itita rousua-dava mene-mene aita angie.
REV 12:18 Angia, mangosa kena jiruta.
REV 13:1 Aghade, nino oka sembago einimi karajevareta futa vivitueta gerare. Unda kano ingo ungagha, kotú unda beforo dano ingo yoveni yoveniva ungagha re. Atá unda kano ingo ungagha anava kokotofukoda kasava aghago reta asugea irieta gerare. Kotú unda beforo nanjogova dano ragaro gefivutata irieta gerare. Aná ragaromi God da ragaro fara rouvie.
REV 13:2 Aná nino oka rera-da gari eto-bato fusi goda eini jojabe leofadi reta rosora aghago re. Atá, unda eka aná nino oka eini bea reta rosora anada ekago re. Kotú unda be mo, laioni da bego re. Aghade, aná nomburami erea, unda ano unda kini da avo asumbari, kotú unda “avore” rarida ano beago, aná nino okadu ututata rura.
REV 13:3 Atá, aná nino okada gari, unda beforo ingo yoveni yoveniva ungaghada einiva vegea baghitata amburaita itoko ea jebuguta-nu, gerare. Aghá uta-du, endava natofo jede dano ananu gia, duduku-dadaka egegea, aná nino okada ambova tuvia igiguta.
REV 13:4 Kotú nomburami unda “avore” rarida anonu aná nino okadu ututata-gea, enembo dano, aná nomburanu gaabee urota, tumogha baĩ egeguta. Kotú aghade, aná nino okagodu beago tumogha baĩ urota, eghá regeguta, “Umó avona ená nino okagode jo inono irambi aita rouvie, kotú avona ungá mene-mene ari jo inono irambi re.”
REV 13:5 Aghade, aná nomburami sonembutueta, aná nino oka rera, umó undufa unda ragaro ritata erora-mi, God da ragaro fara uta. Tago, fefera aghade, God umó jo aná nino oka buregambi dotutata, umó ano ea, ená enda unona kaifa ueta marabe 42 sidara ueta gerare.
REV 13:6 Kotú ená marabe 42 rera anada rova, aná nino oka umó tutuno ea, God da ragaro, kotú unda irari kambesi, kotú unda natofo uutuva vitia, númanenu fara uta.
REV 13:7 Aghade, God mo aná nino oka retora, jo buregambi irieta, unona erea, God da natofodava mene-mene uta. Aghá ueta, umó kambesi nanjogoda abua-abua dano, gavana nanjogomi kaifa egegeta rousua enembo, kotú gaa eini be einida kotofuko ea irieta gerare.
REV 13:8 Fefera anava, God na, enda jo ata sirorambi irieta, enembo dumenida ragaro seibe jebuga tumanadu irarida bukava gefiria manemi aná nino okanu jo tumogha baĩ egegambi aita rousue. Aná buka rera, aná Sifi da Mendida tofo re. Tago, endava vitia natofo jede, gogorego númane aná nino okanu tumogha baĩ egegaita rousue.
REV 13:9 “Amindu rea, nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ená gaga ningia goghó egege!”
REV 13:10 Nímane avonu diburava terari-du gateguturia, aná aghá aita rosoravore, jo serigambi aita rosoravore. O nímane avonu kaiyami vegota amburari-du gateguturia, aná kaiyami vegota amburaita rosoravore. Jo serigambi aita rosoravore. Gaga aná fakarago re. Amindu rea, God da natofo nanjogo dano tumo jará ea, durumugea, God gaabee ea goghó urota iririgoe!
REV 13:11 Avore, anada ambova, amó nino oka eini enda rovareta vitia furueta gerare. Unda kano ungagha re, aná gari eto-bato sifi memendida kanogo re. Tago, unda beda ero ritata niningara, aná nombura jojabeda reaveta ningita riara, dabako aghago re.
REV 13:12 Avore, ená endava reta vitia nino oka umó erea, aná nino oka sei amburaita itoko ea jebuguta-da dibeva jiria, unda ragarova gaa rirota, kotú unda “avore” rarida anomi minono ritata, endava natofo dano aná nino oka amburaita itoko ea jebuguta-nu, tumogha baĩ egeguta.
REV 13:13 Aghade, endava enembo gigigutueta, aná nino oka endavareta vitia futa-mi ari ivata veveragha dibe eini be eini urota ritata, ivari uutuvareta endava vorefueta, gigiguta.
REV 13:14 Aghá ua, God umó jo buregambi irieta, umó enembo kukuvieta, aná nino oka amburaita itoko ea jebuguta, anada dibeva jiria, ari ivata veveragha dibe eini be eini ueta, endava enembo aná nino oka sei kaiyami vegutata amburaita itoko ea jebuguta-nu, kakara urota, aná nino okada imumu ingomi uubu egegari-du rita.
REV 13:15 Aghá uta-tago, God umó jo buregambi irieta, nino oka endavareta vitia futa-mi oeno asegea furitueta, aná imumu dibe reka aghago uta. Aghade, aná imumu umó be fangea gaga reta uta, kotú enembo avona aná imumudu tumogha baĩ ambi ari mo, deaveta sirivu eta ria.
REV 13:16 Aghade, aná nino oka ambova enda rovareta vitia futa-mi ritata, enembo dano, gugua-ghayafade, makaside, kokotofude, sabuade* dano saro eininu bubuguta. Ená saro enemboda beforo taiva o ingo bee kena ititueta gerare.
REV 13:17 Atá umó avona ená saro jo bambi adua, umó jo utua bari kambesiva eini-eini utua bari inono irambi aita rouvie. Aná saro mo, aná nino oka karajevareta vitia futa-da ragaro, kotú unda ragaro nindarida namba re.
REV 13:18 Tago, ená gagada bee tanana ari jo rauko irambi re. Tago, imó neno roo nundubaride iradora, aná nino okada namba da bee tambaita roravore. Amó embóda ragarodu rere. Atá saroda namba mo, aná 666 re.
REV 14:1 Anada ambova, Sifi da Mendi umó aná Saion* dafaruva enembo dumenide jijiregea irieta gerare. Sifi da Mendi mo, Iesu du rirota rere. Aghade, enembo oruaruabe, 144,000 aghagomi jijiregea irieta gerare. Beforo taiva, Sifi da Mendida ragarode, kotú unda numamoda ragarode gembari irieta gerare.
REV 14:2 Aghade, amó gerueta, ero eini uutuvareta furueta niningare. ero jojabe, uvu uria bubua, ero reta rouvia aghago, kotú tarara deta rouvia aghago re. Tago, ero taubana dogo, veku maneda ero o gauma reka maneda erogo re.
REV 14:3 Aghade, aná enembo 144,000 rera, númane kini da avo asumbaride, serubim* ungagha ungaghade, kotú babarigarida dibeva jiria irirota, daa rekanu didivueta gerare. Aná noni 144,000 nenukako aná daa tanana ari inono re. Númane jo evevetude evambi irirota, tamode asiside jo bebeta ambi re. Sifi da Mendi niavo irurari, numonde danode deĩ eta rosa. Enembo nanjogoda rorova God kotú Sifi da Mendi aná noni 144,000 rougea ungá unda tofodu bubuguta.
REV 14:5 Kotú númanda beva gavera jo ningambi, kotú ari akokogo tefo re.
REV 14:6 Aghá gerara-da ambova, anera einimi Gaga Taubana tumanadu irari reta bua, iti bee itiva ghumbua, minono raita furueta gerare. Umó aná Gaga Taubana eve endava enembo abua-abua nanjogodava, gaa eini be eini enembo nanjogodava, kotú natofo dibe eini be eini nanjogodava minono rata niningigari-du rea, bua futa.
REV 14:7 Futa bubua, be koko fugea, eghá rita, “God da irurari fefera bubie! Amindu rea, undava durogha vitia-du undú verua egege! God uutu endade, karajede kotú uvu ghaiyode ririeta siroruturia-nu raga rirota, tumogha baĩ egegadi rere.”
REV 14:8 Aghá rita-da ambova, anera eini futa bubua, eghá rita, “Jue. Bakua! Bogu naa jojabe Babilon God na detueta jue! Eto-bato evetu akuagomi komanada embó bagia ea, kombo aita rirota, aná embó kukuvirota, unda vaini ano tofomi utota undia, beforo biruru adua, aghagonu roo enda Babilon da babarigarimi abua-abua nanjogo kukuvegutata, númanda aito fugari akokogo egeguta.”
REV 14:9 Aná anera ungagha aghá rea sidara utata, anada ambova anera bako futa bubua, be koko fugea eghá rita, “Avona umó nino oka karaje vareta vitia futa-nu o nino okada imumunu tumogha baĩ urota, nino okada saro númanda ingova o beforo taiva badua mo, númane aná God da aagha unda neno akuagomi beda ea vitia-nu undia, beforo biruru egegaita rousue. Kotú, God da neno akuagoda aagha undia beforo biruru egegaita rousue. rera, númane mema akuago jojabe reta itatama aita rousue. Aghade, God da anera kakarade, kotú Sifi da Mendida dibe kena mema itatama urota, gigigaita rousue. Aná mema itatama rousua aghade, númane ivari bubura ingi masaghada rova irirota, dimbori masa akuago beenu fufirota, mema itatama aita rousue.
REV 14:11 Nino okadu kotú nino okada imumu uubu uria-du tumogha baĩ eta rousua enembode, unda yayo bu vitia enembode ivari rova tumanadu mema itatama urota iraita rousue. Aná dimbori tumanadu tumba onembo inono viviturota iraita rouvie.”
REV 14:12 Avore, God da Agho Dari kaifa urota, Iesu gaabee eta rousua enembo eghá egegoe! Númane tumo jará ea, durumugea, God gaabee ea goghó urota, iririgoe!
REV 14:13 Anada ambova, beda ero eini uutuvareta eghá rieta niningare. “Ená gaga gembu! Enava tano etue. Oreki enembo avona Jojabee gaabee urota irogo amburadua mo, númane gangoro bee gangoro egegaita rousue.” Aná beda ero tukú utata, Asisi Kakarami aghadu rita, “Gaa bee re. Númanda buro fakara doa, nangu undaita rousue. Anada bee mo, ená endava buro egeguta-da bee sirorota, baita rousue.”
REV 14:14 Anada ambova, amó dibe fugia gerara, gooso saghai forosagoda itiva embó enembo bee eini aghagomi avo asumbea irieta gerare. Aná embó umó eto-bato kotofukoda mokó kasavago, auri ragaro goldi mi arinu asugea, kaiya mendó biruru ari reta, di riribago ingomi righia asumbea vita.
REV 14:15 Aghade, anera einimi God Du Tafaroro Ari kambova reta bubua futa, aná goosova asumbea vita embódu be jojabe fugia, eghá rita, “Inda kaiya righia, ii, endava undari badi! Oreki fefera etia bubie, kotú endava undari bee etue.”
REV 14:16 Aghá ritata, aná goosova asumbea vita embómi, tutuno ea, unda vikokomi endava fugea, undari bee mane tafugutata jua vovoreguta.
REV 14:17 Aghá utata, anera eini God du Tafaroro Ari kambova reta futa buburitueta gerare. Undava beago kaiya mendó biruru ari, di riribago ingomi righia vita.
REV 14:18 Aghá ueta, anera eini ivari kaifa eta rouvia-mi vesa dungari farova reta futa buburitueta gerare. Umó bubua, aná anera kaiya di riribago righia God du Tafaroro Ari kambova reta buburita-du be jojabemi eghá rita, “Ghavesi vaini da vuri sei momosa etua-du, erea, ii, inda vikokomi endava vaini aayova, vuri dano divegadi!” aghá rieta niningare.
REV 14:19 Aghade, aná anera unda vikokomi fugea, ghavesi vuri divegea bua, God da vuri fatari orukova avo fugitata vovorata fatia jiregutata, muu buburita. Avore, God da oruko rera-da bee mo, kasia gaami, God unda neno akuago isagha ari kambesidu rere. Kotú ghavesida vuri fatia jiregari retora mo, enembo akokogodu rirota rere.
REV 14:20 Atá, aná vuri fatari oruko rera, aná bogu naa kasava avo itutata jiruta. Aghá ea, aná vuri fatia jijiregutueta, tatangu yoyoyo ea, eto-bato uria-mi bubarigo ea, unda numbo aná 300 kilomita kotú kafuru gau ea vitia 2 mita uta.
REV 15:1 Anada ambova, uutuva eini-eini jojabe eini jo gambi vitara-nu isagha ueta gia, bee duduku utara, aná evere: Anera dano ingo yoveni yoveniva ungagha gerare. Númandava oya akuago ingo yoveni yoveniva ungagha utarida ano irieta gerare. Aná ano jijimu urota, endava mema utaita rouvia-mi God da neno akuago sidara aita rouvie.
REV 15:2 Aghade amó sao jojabe eini garasi ivarigha bagega arigo irieta gerare. Anada kasava, enembo avona mene-mene urota, aná karajevareta vitia furia nino okade unda imumude dea, ekami ukova fatia jijireguturia-nu, gerare. Unda ragaroda namba 666 aghago, aná umó re. God da vesa uta gauma reka dibe eininu ingomi righia,
REV 15:3 aná enembomi God da buro kato Moses de, kotú Sifi da Mendideda daa didivueta gerara, aná evere: “Jojabee God, ano tofo, inda eta rora ivata dano, esiko-esiko taubana bee re, gerurota duduku-dadaka eta rosore. Abua-abua nanjogoda kini imó re. Imó donu eta rora-mi gaa beeda emboro dambu yarinu rei-irugetue.
REV 15:4 Jojabee, enembo nanjogo vitia dano, indú ititi urota, vitie. Inda ano bee joja tofo vitia-du, enembo dano indú raga regegaita rousue. Imó inunka kakara re. Inda aito fugari taubana dogonu isaghava urieta, giguturie-gea, abua-abua dano ya, indava bubua, indú tumogha baĩ egegaita rousue.”
REV 15:5 Anada ambova, God du Tafaroro Ari Kambo uutuva bebato ifegea irieta gerare. Aná kambo rova Dobo Kakara irieta gerare.
REV 15:6 Aná anera ingo yoveni yoveniva ungagha oya akuagonu righia vita-mi aná Tafaroro Ari Kambo bebatovareta buburitata gerare. Númane asugari dighari saghai dogo biri jarinu asugea, sangorova auri goldi mi arinu asugea buburitata gerare.
REV 15:7 Serubim* ungagha-ungaghada einimi erea, eghá uta. God tumanadu vitia-mi sei unda neno akuago kibubu dano ingo yoveni yoveniva ungagha goldi mi ariva rurukutata beda uta-nu bua, aná serubim anera mane ingo yoveni yoveniva ungagha dava vesa utata bubuguta.
REV 15:8 Aghade, God da anode unanade dimbori aghago vorea, Tafaroro Ari Kambo beda uta. Utata, enembo eini o anera eini anava terari jo inono ambi egeguta. Aghá irirota, aná oya akuago dano ingo yoveni yoveniva ungagha aná anera ingo yoveni yoveniva ungaghami bua furá ya serigasueta, rekago furá, God du Tafaroro Ari Kambova teterugasue.
REV 16:1 Anada ambova, Tafaroro Ari Kambovareta be koko fugia aná anera mane ingo yoveni yoveniva ungagha dava rieta niningare, “Erea igige, aná kibubu ingo yoveni yoveniva ungagha averegadi, God da neno akuago endava voroe!”
REV 16:2 Aghá ritata, anera eini erea, unda kibubu endava averegutata, enembo avona ana nino oka karejevareta vitia futa-da saro rururia, kotú unda imumu tumogha baĩ egegeta uta-dava, beto binimba bee sembago sirorutata mema itatama ueta gerare.
REV 16:3 Aghá utata, anera eini erorata, ungagha uta-mi unda kibubu bua, karajeva averegutata, aná karaje dano dibe kaverea, amburari enemboda tatangugo utata, eini-eini karajeva vita dano, ambubutueta gerare.
REV 16:4 Aghá utata, anera eini erorata, bako uta-mi unda kibubu bua, uvu jojabeva kotú uvu ghaiyova averegutata, aná uvuda dibe kaverea, tatangu uta.
REV 16:5 Aghá ueta, endava uvude karajede dano kaifa eta rouvia anera einimi, eghá rita, “God, imó kakara bee re. Imó vitireravore, kotú tumanadu viteravore. Imó endava enembo iruruturota, donu etora, aná taubana etoravore.
REV 16:6 Inda natofode inda feroveta manede derata, ambubuguturia-du, imó tatangu utueta númane undia sirivu egegetue. Mino aghagonu utora, aná taubana re.”
REV 16:7 Aghade, vesa dungari farova beda eromi rieta, niningare, “Jojabee God, ano tofo bee imó re. Imó gaa beenu nundubuturota, endava enembo iruruturota, donu etora, aná taubana re.”
REV 16:8 Aghá utata, anera eini erorata, ungagha-ungagha uta-mi, unda kibubu bua, feferava averegutata, feferada ano enembodava ivarigo siroruta.
REV 16:9 Aná endava enembo feferada veverami evieta númane, God da ragarodu tauga kavavana regeguta. Anada bee mo, unona aná oya nanjogo utata, itatama egeguta. Tago, númanda ari-bari akokogo egegeta uria-nu jo kariguturota, God da duroghadu raga regegambi re.
REV 16:10 Aghá utata, anera eini erorata, ingo yoveni uta-mi unda kibubu bua, aná nino oka karajevareta vitia futa-da kini unda avo asumbariva averegutata, aná nino okami kaifa eta ria kambesi nanjogova, bingoi ueta, enembo mema itatama urota, númanda aveva gagambuguta.
REV 16:11 Aghá itatama egeguta-tago, númanda ari-bari akokogo jo doambi irirota, númanda mema dibe eini be eini kotú iso mane itatama egeguta-du, God uutuva vitia-du tauga kavavana rieta niningare.
REV 16:12 Aghá utata, anera eini erorata, ingo yoveni yoveniva dabako uta-mi, unda kibubu bua, aná uvu jojabe ragaro Yufretis anada etova averegutata, aná uvu gorugea kaĩ uta. Aghá uta-da bee mo, kini dumeni emboro fefera vitari kena reta fufugari-du rea, God na ritata, aghá uta.
REV 16:13 Anada ambova, amó taimu genakogo dano bakode gerare. Eini aná nomburada be vareta buburita. Eini aná nino oka karajevareta vitia futa-da be vareta buburita, kotú eini aná feroveta gavera katoda bevareta buburitueta gerare. Avore, aná feroveta gavera kato rera, kotú aná nino oka endavareta vitia futa, númane dabako ananu re.
REV 16:14 Aná genakogo bakode gerara, númane aná taimu akokogo re. Númanda buro mo, númane ya, endava vitia-da kini manedava bububugea, ivata gavera ininighanu egegeta rousua-mi, aná kini mane mene-mene egegari-du ghambugota, God ano tofoda fefera jojabeva danode egegaita rousue.
REV 16:15 Dibe fangari-du rea, Jojabee ená gaga namonde andú reirie, “Nghaĩ javea niningige! Bagia embó nungeigimi furaita rouvia aghago, amó kaverea furaita rore. Enembo avona unda asugari dighari kaifa urota, jo taroba irambi adua, umó meka gambi irirota, gangoro aita rouvie.”
REV 16:16 Anada ambova, aná taimu bakodemi endava vitia-da kini mane ghambugutata, roo enda Hibru enemboda gaami Armagedon reta rousua, anava desuta.
REV 16:17 Aghá utata, anera ambo jetukomi erorata, ingo yoveni yoveniva ungagha uta-mi, unda kibubu bua, enda etova averegutueta, kini da avo asumbari Tafaroro Ari Kambova vitia-vareta be koko fugia eghá rita, “Oreki etia, sidara etue.”
REV 16:18 Aghade, biria tarara bee akuago ueta, gino-ginode dano siroruta. Afa na enembo urieta, endava siroruturia-vareta etia oreki, gino-gino eini aghago sirorambi vitago, sirorutueta gerare.
REV 16:19 Aghá ueta, roo enda dano númanda bogu naa mane gino-ginomi righia gogofegutata, God aná bogu naa jojabe Babilon nundubuturota, unda neno akuago vaini aghagonu aaghava rurukuta-nu bua ututata dita. Dirota, aná bogu naa jojabe gino-ginoda anomi sarigea angia, dibe bakode uta.
REV 16:20 Aghade, karajeva butu dano, endava dafarude dano manjita.
REV 16:21 Aghá ueta, boruma yaura, aisi aghago vovora. Aisi daba-daba vovora-da bouvu, aná 45 kilo aghago re. Anami enembo derata, mema jojabe itatama uta-du, God du tauga kavavana regegutueta niningare.
REV 17:1 Anada ambova, anera dano ingo yoveni yoveniva ungagha kibubu dano ingo yoveni yoveniva ungagha bua avereguta-da einimi futa, andú rita, “Fu, gonene evetu bingá jojabe unda mino daiyagha baita rouvia-nu, irugota gadi. Gonene evetu rera mo, bogu naa uvu oruabeda kasava didighata vitia-du rere.
REV 17:2 Endada kini mane, kotú enembo dano aná gonene evetude irirota, ari-bari akokogo egeguta. Aghade, enembo dano aná evetuda unonu urota, unda vaini undiaveta, beforo biruru uta-du, unda ari-bari akokogo aghagonu egeguta.”
REV 17:3 Aghá ritata, Asisi Kakara andava asugea irieta, anera amó unumbea bua angia, uvu tefo, enembo irambi kambesiva buburita. Anava evetu eini nino oka jojabe inimba tamoda etova asumbea irieta gerare. Aná okada tamova, ragaro oruaruabe gegembuguta-mi God da ragaro fara rouvie. Aná okada beforo dano ingo yoveni yoveniva ungagha, kotú unda kano dano ingo ungagha re.
REV 17:4 Aná evetuda asugari dighari aná inimba kotú jetogo re. Anada mino mo, jojabe re. Umó guri taubana mane gari dibe eini be einimi goghó uta. Guri dumeni, aná auri goldi mi ari re. Dumenida gari mo singoi garasigo re. Kotú dumeni, aná banguro vusimi ari re. Aná guri maneda mino jojabebei re. Aná evetu, umó aagha auri goldi mi arinu bua, ingomi righia irieta gerare. Aná aagha rova unda ari akokogo kotú viro kombomi beda ea irieta gerare.
REV 17:5 Unda beforo taiva ragaro eini gembari irieta gerare. Tago, aná ragaroda bee jo isaghava irambi re. Aná ragaro mo, eghá gembari vita. “Babilon bogu naa jojabe, aná gonene evevetu nanjogoda nue re. Kotú endava eini-eini akokogomi enembo kuviaveta, bebeta eta rousua-da nue beago, umó re.”
REV 17:6 Aná evetumi God da natofoda tatangu vaini aghagonu bua ditata, beforo biruru uta. Eto-bato vaini undiaveta, beforo biruru eta rouvia, aghagonu ueta gerare. Tatangu rera mo, God da natofo mema bouvu itatama egeguturota, Iesu gaabee ari jo doambi-gea, enembo dumenimi dedegutata ambubuguta-da tatangudu rere. Amó aná evetu gia, duduku ea, mana-mana utare.
REV 17:7 Aghá utata, aná anera amó unumbea bua angia-mi, uriga uta, “Imó dodu duduku eto? Aná nino okada etova asumbea vitia evetuda kiki nungariva vitia, kotú aná nino oka beforo ingo yoveni yoveniva ungagha, kano ingo ungaghami evetu bua, deĩ eta rouvia-da kiki beago, nungariva vitia, ananu rata ningaita roravore.
REV 17:8 Aná nino oka gera, umó sei vitiriago ambubuturieta, God na ririeta, koto banuna tefova vovorurie. Oreki umó jo irambi re. Tago, umó rekago aná koto banuna tefovareta, vitia furá bubua yata-gea, data amburaita rouvie. God uutu enda uubu ambi-da dibe kena enembo avoda ragaro Jebuga Tumanadu Irari bukava gembambi uria, númane dano aná nino oka gia duduku egegaita rousue. Anada bee mo, umó sei vitiriago ambubuturie. Tago rekago kaverea furaita rouvie.
REV 17:9 Enembo avodava neno nundubaride, beforo garide iradua, umó anda rera gaganu, tanana aita rouvie. Aná nino okada beforo dano ingo yoveni yoveniva ungagha, aná mo, ooto dano ingo yoveni yoveniva ungagha re. Aná evetu, umó aná ooto ingo yoveni yoveniva ungaghada etova asumbea vitie. Kotú aná beforo ingo yoveni yoveniva ungaghada bee eini, aná kini dano ingo yoveni yoveniva ungagha re.
REV 17:10 Aná kini ingo yoveni yoveniva ungaghada rova ingo yoveni sei sidara uta, dabakomi vitie. Kotú eini kini jo ambi vitie. Atá, kini adua mo, umó fefera tufokoko beforo righia ya, sidara aita rouvie.
REV 17:11 Kotú aná nino oka seibe vitiriago ambubuturia, umó aná kini ingo yoveni yoveniva ungaghada eini re. Tago, umó kaverea erea, kini 8 aita rouvie. Aghá ea, yata-gea, dedegota amburaita rouvie.
REV 17:12 Kotú, kano ingo ungagha gera, aná kini dumeni, dano ingo ungagha re. Tago, númane kini da ano jo bubugambi vitie. Avotago, númane aná nino okade dano kini da ano bua, onembo dabakova jo yafabe irambi egegaita rousue.
REV 17:13 Númane dano nundubari dabako ea, númanda anode avore aride aná nino okadu utaita rousue.
REV 17:14 Aghá ea, aná kini ingo ungaghade aná nino okademi Sifi da Mendide mene-mene egegaita rousue. Tago, Sifi da Mendide, God da gategea ghogho riria enembo Sifi da Mendida ambo-ambo egeguturia-demi, aná kini ingo ungagha dedegota ambubugaita rousue. Anada bee mo, Sifi da Mendi mo, umó endava kokotofu nanjogoda Jojabee, kotú kini nanjogoda kini umó re.”
REV 17:15 Kotú aná anerami andú rita, “Aná gonene evetu uvu oruabeda kasava asumbea vitia-da bee mo, aná evere. Aná uvu oruabe gera mo, gavana nanjogode, enemboda abua-abua nanjogode, kotú enembo gaa eini be eini nanjogo regegeta rousua-dedu reirie.
REV 17:16 Aná kano ingo ungagha gera-de nino okade númanena aná gonene evetude gitofo aita rousue. Aghá ea, unda gugua-ghayafa righia rougea bua, unda tamo asugari mane righia kokosugea bata, umó taroba jiraita rouvie. Aghá ea, númanena unda tamo firí undidigea, umó ivariva fugota evia sidara aita rouvie.
REV 17:17 Anada bee mo, God na unda unonu númanda neno rova ituta-du, númane dano nundubari dabako ea, númanda ano dano aná nino okadu utota, unona beforo ririkurota, God da donu riria-da bee siroraita rouvie.
REV 17:18 Avore, aná gonene evetu gera-da bee mo, umó aná bogu naa jojabe eini re. Aná bogu naada kini mi endava kini nanjogo kaifa uaveta, númane unda unonu ambo-ambo eta rousue.”
REV 18:1 Anada ambova, anera einimi uutuvareta bubua vorefueta gerare. Undava ano kotú avore ari jojabe vitie. Unda tamoda duroghami janimbutata, enda eto dano unana uta.
REV 18:2 Aná anerami be koko fugea, eghá rita. “Bogu naa jojabe, Babilon aná jue. Anava enembo eini jo irambi, dano iya sidara etue. Etueta, taimu akokogode, asisi akokogodemi avo vitie. Kotú, amburari eini-einida firí undidigeta rousua dii mane beago, avo vitie.
REV 18:3 Anada bee mo, endava abua-abua dano, aná gonene evetugha kombo aita rirota, unda vaini ano tofonu dirieta beforo biruru uta. Endava kini manede dano aná evetuda unonu urota, numonde viro kombo egeguta. Kotú endava enembo avona gugua-ghayafa utua guri buta rousua kotú guri utua, gugua-ghayafa buta rousua, númane aná evetuda uno yavi akokogo eta uria-mi guri oruaruabe bubugeta egeguta.”
REV 18:4 Anada ambova, uutuva be ero eini eghá rieta niningare. “Anda natofo nímane aná evetu doa serigadi rere! Bogu Naa Babilon doa isaghava bububuge! Rourogo, unda ari-bari akokogonu gia aghago egegareta, kotú unda ari-bari akokogoda mino akuago nemonde dano bubugareta, umó doa isaghava bububuge!
REV 18:5 Anada bee mo, unda ari-bari bua, danode itieta vitia uutuva tambua vitie. Kotú God na unda akokogo dano rei-nundubutue.
REV 18:6 Kotú, umó ari akuago daiyagha uta, dabako aghagonu mino undú aghá egege! Umó ari akokogo oruabe uta-du, unda akokogoda mino inonova utua, kotú rekago aghagonu utu, bae! Kotú vaini ano tofo natofo jededu ututa, dabako aghagonu unda aaghava ruruke, undota, kotú rekago ruruke-gea, undoe!
REV 18:7 Anada bee mo, umó undufa raga eghá reta rouvie. ‘Amó aná endada kuini re. Amó jo nanjigo, evetu dorumi unda embódu neno mema itatama eta rouvia aghagonu, mema itatama ambi aita rore.’ Umó aghá rirota, ari akokogo oruabe urota, undufa raga reta rouvia-du, eini-eini esiko-esikode gugua-ghayafade unda tofodu rura-da inono gerurota, memade bouvude aghagonu ututuge-gea, bae!
REV 18:8 Amindu rea, onembo dabakoda rova, bouvu kotú mema dibe eini be eini undava siroraita rouvie. Aná mo, kae, dari sorara kotú baimana itatama aita rouvie. Aghade, umó ivarimi evaita rouvie. Anada bee mo, Jojabee God umó iruraita rouvia, umó aná ano tofo re.”
REV 18:9 Aghade, endada kini mane aná evetude viro kombo ea, kotú unda gugua-ghayafa numonde vesa egeguta-mi, aná evetu evaita rouvia ivarida dimborinu gigigadua mo, númane undú jii rea, neno mema egegaita rousue.
REV 18:10 Númane rourogo, aná mema numonde dano itatama egegauve-degea, oru urota, ove airo jijiregea, eghá raita rousue. “Ariee, Babilon, bogu naa jojabe ano kato, dara beravore. Imó fefera betufokoda rova inda ari akokogoda mino beravore.”
REV 18:11 Kotú gugua-ghayafa utua guri buta rousua enembo beago, aná evetudu jii regegea, neno mema egegaita rousue. Anada bee mo, enembo eini jo guri utua, númanda gugua-ghayafa rekago bambi aita rousue.
REV 18:12 Númanda goldi kotú siliva kotú númanda singoi garasigo mino jojabe mane, banguro okove vusi taubana manemi guri firu eta rousua-de dano enembo eini avona jo rekago furá numandava gurimi utua bambi aita rousue. Númanda eembo-bo gari dibe eini be eini, saghai, inimba tamo, kotú jetogo, enembo eini avona jo rekago furá numandava gurimi utua bambi aita rousue. Númanda ika esiko-esiko, mosou aghago, kotú númanda ove, oka kanomi, ika mino jojabemi, auri dumenimi, kotú singoimi, uubu utata siroruta-nu, enembo eini avona jo rekago furá numandava gurimi utua bambi aita rousue.
REV 18:13 Kotú númanda mosoude, undari denembarida ingi dibe eini be eini, kotú ika muu eini munode ragaro frankinsenisi, kotú ika muu munode eini, ragaro meer, númanda vaini de ika olivi da muude, farava taubanade kotú faravada veede, enembo eini avona jo rekago furá numandava gurimi utua bambi aita rousue. Kotú númanda burumakau de, sifi de, hosi de kotú mene-mene arida ombo ghaa* hosi mi ghambugaride, kotú sabua* enembode sabua dumeni mene-meneva nandaride, aná mane dano enembo eini avona jo rekago furá numandava gurimi utua bambi aita rousue.
REV 18:14 Amindu rea, gugua-ghayafa utua, guri buta rousua enembo jii regeguturota, Babilon enembodu eghá raita rousue. “Nímane muu dirota baita utara eini-eini dano, nímandava sidara etue. Nímanda gugua-ghayafade, duroghade sidara etua, jo rekago sirorota bubugambi aita rosoravore.
REV 18:15 Gugua ghayafa utua guri bari kakato Babilon bogu naa enembode mino-mino gugua-ghayafa utua, guri rururota gugua-ghayafade enembo egeguta-mi Babilon da mema bouvu gia, oru urota, nendufa itatama egegauve-degea airo jijiregea, neno memagha jii rirota,
REV 18:16 eghá regegaita rousue. ‘Yove yove, aiya darago, ená dara re. Dara jojabe re. Babilon imó evetu eini eembo boo gari taubana mane, fitu kotú inimba tamo manenu urua evia urota, guri auri goldi mi ari, kotú singoi gari taubanami ari, guri banguro vusimi arinu dighia, uumo gamo egegeta utaravore.
REV 18:17 Oreki mo, onembo dabakova, fefera betufokoda rova, unda gogho-goghombade eini-eini nanjogode dano manjea sidara etue.’” Kotú ghaada babarigaride, ghaada buro kakatode, enembo dumeni karaje etova iru-furu urota, buro eta rousua manemi, airo jijiregea,
REV 18:18 Babilon bogu naa ivarimi evirota, dimbori vivitueta gia, jii rirota, eghá regeguta, “Bogu naa jojabe aghago, sei endava jo irambi re.”
REV 18:19 Aghá regegea, neno mema urota, davera gutia, ivegha bua, beforova bejea, jii memagha rirota, eghá regeguta. “Yove yove, aiya darago, ená dara re. Ghaa numamo nanjogo Babilon rova eini-eini guridu utua buta egegetua-mi dano gugua-ghayafade enembo egeguta. Tago oreki, onembo dabakova fefera tufokoda rova bogu naa jojabe Babilon jue.”
REV 18:20 “Nímane uutuva vitera, neno taubana urota, gangoro egege! Kotú God da natofode, Jojabeeda ambo nimbide, feroveta manede, beago gangoro egegadi rere! Anada bee mo, Babilon enembomi nímandava mema ututuria-du rea, God na numane iruruturota ritata, Babilon susughi ea dea bejetueta sidara etue.”
REV 18:21 Anada ambova, anera ano kato einimi singoi beraghabe eininu bua erea fugitata, karajeva degimbea baghimbutata, gaga eghá ritata niningare. “Ená singoi beraghabe bua, fugetueta karajeva degimbea baghimbetua aghagonu, Babilon naa data bejota, enembo rekago jo gigigambi aita rousue.
REV 18:22 Kotú anava veku jo furambi, gauma tavuya rekago jo didivugambi aita rousue. Buro kakato jo rekago tutuno ea, anava buro egegambi aita rousue, kotú evevetu anava jo undari bari simbugea denembarida yavi jo niningigambi aita rousue.
REV 18:23 Ivaride aivade jo avo gagembota, o inimbota gigigambi aita rousue. Aghade, yagera ari o vai arida banauva divua furia arida yavi jo sirorota, ningambi aita rouvie. Avore, bogu naa Babilon enembodu rere, niningige! Nímanda eini-eini utua guri bari enembo, aná endava naa dumenida enembo aghago mane vitia-da itiva re. Dumeni jo nímanego irambi re. Nímanda be yeyedemi enembo dano kuveta egegutaravore.
REV 18:24 Avore, Babilon naava enembomi, God da feroveta manede, God da natofode, kotú enembo nanjogode dano dedeguturieta ambubuguturia-da tatanguda bouvu, God na tambua Babilon enemboda ragarova ituturota, aná naa dea bejuta.” Anera aghá ritata, amó niningare.
REV 19:1 Anada ambova, eto-bato enembo oruabemi uutuva jiria, be koko fugea rarigo ueta, amó niningare. “God du raga regegore! Sonemba, durogha kotú ano namonde anda God da tofo re.
REV 19:2 Umó enemboda ari-bari akokogodu rea, númane iruruturota, númanda mino inonova ututa rouvie. Aghá-gea, aná gonene evetu, o naa Babilon reta rousua, unda viro kombo ria-mi endava enembo kuvia gita uria ananu iruruta. Aghá urota, unda buro kakato derata ambubuguta-nu nundubuturota, God na Babilon dea bejuta.”
REV 19:3 Kotú rekago be koko fugea eghá regeguta. “God du raga regegore! Bogu naa jojabe Babilon ananu ivarimi evirota, dimbori tumanadu viviturota, gerurota iririgaita rosore.”
REV 19:4 Aghá regegutueta, babarigari 24 de, serubim* ungagha-ungaghade gonea vorea, endava takembuturota, God unda avo asumbariva asumbea irieta, undú tumogha baĩ urota eghá regeguta. “Aĩ gaa bee re. God du raga regegore!”
REV 19:5 Aghá regeguta-da ambova, kini da avo asumbarivareta beda ero eini eghá rieta niningare. “Unda buro kakato sabuade* kokotofude dano nímandu rere. Nímane avona God du oru rosora-mi namonde dano God du raga regegore!”
REV 19:6 Aghá ritata, enembo oruabemi uutuva jiria, beda ero uvu uria bubua vorefurota ero rarigo, kotú uutuva tarara divarigo urota, gaga eghá rieta amó niningare, “God du raga regegore! Anada bee mo, namonde anda God ano tofo, umó kini ea vitie.
REV 19:7 Amindu rea, namonde dano neno taubana urota, gangoro egegore! Durogha unda tofo reta, undú raga regegore! Anada bee mo, fefera etia buburitueta, Sifi da Mendi unda evetu yagera aita rouvia-du, unda datu ariri simbugea kaifa rouvie.
REV 19:8 Aná datu ariri simbugari-du rea, eembo-bo esiko-esiko saghai dogo ananu utueta asugetue,” beda ero aghá rieta niningare. (Datu ariri rera, aná Iesu da natofodu rere. Eembo saghai taubana dogo rera aná, ari-bari taubana God da natofoda eta rousua, anadu rere.)
REV 19:9 Anada ambova, anerami andú eghá rita, “Ená gaganu gembu!” ritata gefivutara aná evere. “God na enembo avonu, Sifi da Mendi yagera aita rouvia banauva ya, undari undari-du aghi jumbadua mo, númane gangoro egegaita rousue.” Aghá rea, anada etova gaga eini eghá rita. “Ená gaga, aná God da gaga bee reiria re.”
REV 19:10 Aghá ritata ningia, amó undú tumogha baĩ aita rea, unda dibe kena jua vavosare. Tago, unona amó bureguturota eghá rita, “Mania aghá ata! Angá amó, kotú inda kokomana God da Gaga Iesu da iruguturia-nu gaabee egegeta rousua-de dano namonde amó tefo, God da buro kakato re. God unuka undú tumogha baĩ ege! Anada bee mo, Iesu gaa bee isaghava kariguturia-mi enembo ano ea unda ari baride bingádenu karigeta rousue.”
REV 19:11 Anada ambova, uutu ifegutata, embó eini hosi tamo saghaida etova asumbea irieta gerare. Aná embóda ragaro, “Buro Da Sofero Dari Re” kotú “Gaa Bee Rea Goghó Ari Kato Re.” Ená embó umó mene-mene jo tefo-tafo ambi eta rouvie. Umó irurea goghó ea, beedu mene-mene eta rouvie.
REV 19:12 Unda dibeda gari eto-bato ivarida buburogo re. Unda beforova, kotofuda kasava oruabe asugea irieta gerare. Unda tamova ragaro eini gembari vitia, aná enembo avona jo gia tanana ambi re. Tago umó unukako aná gari re.
REV 19:13 Avore, unda sokua asugea vorefuta mo, tatangumi tafí ea vitarigo uta-nu gerare. Kotú unda ragaro eini aná, “God da Gaga re.”
REV 19:14 Uutuva mene-mene ari kakato dano asugari esiko-esiko saghai dogo manenu asusugea, hosi saghai tatamova asusumbea, unda ambova vovorefueta gerare.
REV 19:15 Aná embóda beva kaiya dighami buburitata gerare. Unona aná kaiyami endava natofo dano dea, ekami ukova fatia jiraita rouvie. Unda besia aurimi arinu bua righia anami ya, endava natofo kaifa aita rouvie. Eto-bato namonde ghavesi vuri simbeaveta vaini, roro eto-bato gareregova vorea vaseta rouvia aghagonu, aná embómi enembo endava vitia-dava God Ano Katoda neno akuago iruguturota, númane dea, ekami ukova fatia jirota mema jojabe itatama egegaita rousue.
REV 19:16 Aná embóda sokuava kotú unda omunova, ragaro eini eghá gembari irieta gerare. “Kini Nanjogoda Kini, Kokotofu Nanjogoda Jojabee re.” gaga aghá gembari vitie.
REV 19:17 Anada ambova, anera eini fefera rova jiria irieta gerare. Aná anerami dii mane itiva ghumbua iru-furu ua-du be koko fugia eghá rita. “Fufuge danode desea, God da simbugaita rouvia banau jojabenu undidigadi!
REV 19:18 Aná banau mo, kini manede, mene-mene ari kakatoda babarigaride, mene-mene ari kakatode, hosi etova asusumbea fufuguta enembode, sabuade* kokotofude dano kotú, enembo nanjogoda tamo firínu undidigadi rere.”
REV 19:19 Anada ambova, nino oka beforo ingo yoveni yoveniva ungagha kotú kano ingo ungaghade, endava kini nanjogo númanda mene-mene ari kakatode dano, númane aná embó hosi etova asumbea, unda mene-mene ari kakatode uutuvareta vovorefueta gerara, numonde mene-mene egegaita rea, danode deseseguta.
REV 19:20 Tago, aná noni uutuvareta vorefuta-mi aná nino oka kotú unda feroveta gavera kato nino okada ragarova ari ivata dumeni ueta rei-siroruta-de dano nanandiguta. (Aná feroveta gavera kato unona, aná nino okada dibeva, ari ivata dumeni dumeni eaveta siroreta uria-mi, enembo avona “avore” rea, aná nino okada saro númanda tamova bububuguta-de, enembo avona aná nino okada imumunu tumogha baĩ egeguta-de dano kuveta urie.) Avore, aná nino oka unda feroveta gavera katoghanu nandia bua, dibe reka ivari ivegha kaegha kotú masa akuagoda rova fugitata vovoreguta.
REV 19:21 Aghade, aná hosi etova asumbea uutuvareta vorefuta embómi aná nino okada mene-mene ari kakato nanjogo kaiya unda beva buburita-mi derata, ambua sirivu egegutata, dii mane dano bububugea, númanda uno aghago undidigea, inono egeguta.
REV 20:1 Anada ambova, anera einimi seini bouvube bua, endava koto banuna tefoda boraga anada avore rarida anogha uutuvareta vorefueta gerare.
REV 20:2 Aná anerami ningabu sei nomburago reta, nandita. (Ningabu nomburago retora mo, seida feferava undú Ningabu o Satan regegeta urere.) Nandia, rourogo ghaeko 1,000 rova Satan bubua, endava enembo kuvirauve-degea rirota, aná anerami unda seini bua vorefuta-mi Satan bundia bua angia, endava koto banuna tefova fugitata vovorata, bebato gajea, boraga sinia, vatetena dera. Umó avo irasueta, ghaeko 1,000 da ambova, anerami bebato ifegasueta, Satan rekago furá isaghava bubua fefera tufoko deĩ asue.
REV 20:4 Anada ambova, enembo dumeni kini da avo asumbariva asusumbea irieta gerare. Ená enembo rera, numandava enembo irurarida anonu ututata, bubuguta. Kotú eini gerara mo, enembo avona God da Gaga kotú Iesu da Bingánu kariguturia-du rea, enembo dumenimi númane dedegea, ukó diveguturieta ambubuguturia, anada asisi manenu gerare. Númane nino okadu, kotú unda imumu ingomi uubu ari-du, jo tumogha baĩ egegambi re. Kotú nino okada saro beforo taiva o ingova itari, númane aná jo bubugambi re. Avore, númane jebugea erea, kokotofu ea, Iesu de dano ghaeko 1,000 retora, aná numanena ená enda kaifa egegaita rousue.
REV 20:5 Ená enembo rera-mi, amburari enembo jebugea erambi-da tutunova numanena jebugea ereregaita rousue. (Amburari enembo dano jo fefera aghade jebugea ereregambi aita rousue. Enembo dumeni irota, aná ghaeko 1,000 serigota, ambova jebugea ereregaita rousue.)
REV 20:6 Enembo avonu God jo rata, rekago mema tafirota, ambubugambi aita rousua mo, númane seibe God da natofo kakara rova terua vitia-du gangoro jojabe egegaita rousue. Númane tumanadu irirota, God da kotú Keriso da fristi* urota, Keriso de dano enda kaifa urota, ghaeko 1,000 serigaita rouvie.
REV 20:7 Ghaeko 1,000 serigaita rouvia aghade, bebato ifegea, Satan bundari vitia, aná vuregota furá isaghava bubaita rouvie. Bubua, enda etova enembonu kuviraita rea, yaita rouvie. Ya, naa nanjogo endava vitia, anava abua-abua ragaro Gok kotú Magok ananu kukuvirota rata-gea, númane mene-mene egegaita rea bubua, danode desaita rousue. Abua ragaro Gok kotú Magok reiria mo, kasia gaami God da gitofo nanjogodu reirie. Númane enembo oruaruabe eto-bato karajeva mangosa vitia aghago desaita rousue.
REV 20:9 Avore, aghá egegea, amó gerueta númane mene-mene egegaita rea gategea angia, God da natofode kotú unda neno buta rouvia bogu naade dano, fugea roroguta. Aghá egegutata, ivari uutuvareta vorefuta-mi númane dano evivigutata, ambua sirivu egeguta.
REV 20:10 Númane ambua, sirivu egeguta-da ambova, Satan númanenu kukuva, God na ritata nandia bua, ivari imu kaegha kotú dimbori masa akuagoda rova fugitata vovora. Nino oka unda feroveta gavera katogha fugitata vovoreguta, dabako anava vovora. Vorea, númane avo tumanadu iririguturota, fefera inono tumba onembo mema itatama egegaita rousue.
REV 20:11 Anada ambova, God umó kini da avo asumbari tamo saghaiva asumbea irieta gerare. Aghade, uutude endade unda dibe kena dano manjea sidara uta. Jo rekago gari aghago irambi re.
REV 20:12 Aghá uta-da ambova, enembo sei ambubugari manemi, sabuade* kokotofude dano, God da dibe kena jijiregea irieta gerare. Aghade, buka dumeni ifegea itia sidara ea, ambova buka eini ragaro, “Jebuga Tumanadu Irarida Buka,” ananu ifeguta. Ifegutata, God umó enemboda ari taubanade, ari akokogode buka dumeniva gefiria, ananu gerurota, númane iruruta.
REV 20:13 Enembo karajeva ambubuguturia mane, númane avo reta jebugea erereguta. Amburari enemboda kambesi beago ifegutata, enembo dano uje vareta jebugea erereguta. Aná enembo dano God da dibe kena desutata, númanda ari taubanade ari akokogodenu gerurota, enembo daba-daba númanda inonova iruruta.
REV 20:14 Anada ambova, amburari kotú amburari enemboda kambeside fugitata, ivari imu kaegha kotú dimbori masa akuagoda rova vovoreguta. (Ená ivari rera-va, aná ari akokogo eta rousua enembonu bua anava fugitata vorea mema tafirota rekago ambubuta.)
REV 20:15 Enembo avoda ragaro “Jebuga Tumanadu Irarida Buka”, da rova tambambi uta, aná númane bua, ivari rova fugitata vovoreguta.
REV 21:1 Uutude endade sei siroruturia dano manjea sidara ea, karajede dano sidara uta-da ambova, uutude endade reka sirorutata gerare.
REV 21:2 Eto-bato ariri vai ari-du rea, goghó eaveta, gari taubana eta rouvia aghagonu, God unda bogu naa kakara kotú reka ragaro Jerusalem ririka-nu simbuguturota, goghó utata gari taubana uta. Utata, amó Jerusalem reka rera, aná uutuvareta vorefueta gerare.
REV 21:3 Vorefueta, God da avo asumbariva be eini koko fugia rieta niningare, “Oreki God unda irari kambesi enemboda rova itia, numonde iraita rouvie. Númane unda tofodu baita rouvie. Kotú umó númanda God iraita rouvie.
REV 21:4 God na undufako, númanda jiivu dufota, númanda neno mema sidara aita rouvie. Anava neno memade, amburaride, jiide kotú mema dano tefo re. Anada bee mo, uutu enda seide, eini-eini sembago manede dano manjea sidara uta.”
REV 21:5 Anada ambova, umó avona kini da avo asumbariva asumbea vita-mi rita. “Amó oreki eini-eini dano reka ueta rei-sirorutue.” Kotú anada ambova rekago andú eghá rita. “Oreki donu retora, aná gaa bee kotú jo doambi ata siroraita rouvieta, gembu, iroe!”
REV 21:6 Aghá rea, umó andú eghá rita, “Uutu, enda, eini-eini kotú irari seide dano sidara etue. Eini-eini nanjogoda ifegari kato kotú gajari kato, aná amó re. Kotú eini-eini nanjogoda tutuno ari kotú tano ari aná amó re. Enembo avona ukó musisi kaĩ ata, uvu undaita uno adua mo, anona anda uvu jebugadenu undú tefo utaita rore. Enembo avona aná uvu undadua, umó jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.
REV 21:7 Enembo avona anda ragarova ano ea jiradua, ená eini-eini dano unona bua, umó anda mendi ata, amó unda God ea, anona umó kaifa aita rore.
REV 21:8 Tago, enembo dumeni mo, anda ragarova ano ea jirari oru rousua enembode, Iesu gaabee ea rekago kaverea undú goitu fotari enembode, tamo mamasagha enembode, kokomana deaveta ambuta rousua enembode, viro kombo eta rousua enembode, kae righari enembode, ingomi uubu ari god tumogha baĩ eta rousua enembode, kotú gavera kakatode dano bua fugota, ivari imu kaegha, masa akuagoda rova vorea, memagha númanda ari akokogoda minodu rekago ambubugaita rousue.”
REV 21:9 Umó aghá rea sidara utata, anera ingo yoveni yoveniva ungagha God da neno akuago kibubuva rurukari vitata rura anera einimi futa andava bubua, eghá rita, “Fu, ariri eini Sifi da mendi dava vai aita rea, rei-simbugutua-nu irugota gadi!”
REV 21:10 Aghá ritata, Asisi Kakara andava asugutata, aná anerami amó bua, angá dafaru jojabe kotú yafabeva angere. Angera, aná dafaru itiva bubua, Jerusalem bogu naa kakaranu irugutata gerare. Aná mo, God na bogu naa reka ea simbugea, unda unanagha ututata, uutuva reta vorefueta gerare. Aná unanada gari mo, eto-bato singoi taubana garasigo, ragaro jesfa da tamova feferami gaituaveta tiri-bangi eta rouvie, aghagonu uta.
REV 21:12 Aná naanu ghouka jojabemi dighia biruru ari vita. Ghoukava bebato dano 12 boritata, anera 12 mi aná bebato daba-daba kaifa ueta gerare. Kotú, Israel enemboda abua-abua 12 da ragaro bebato daba-dabava gegembugari vitie.
REV 21:13 Fefera vitari kena bebato bakode borea, ungubo ovenembea, bakode borea, ungubo eini ovenembea, bakode borea, ungubo ambo jetuko beago ovenembea bakode boritata aghá vitie.
REV 21:14 Aná ghouka, singoi jojabebei dano 12 da etova dighia vivita. Aná singoi jojabebei rera-da tamova, Sifi da Mendi da Aghi Kakato 12 da ragaro mane aná singoi inono gembari vitie.
REV 21:15 Amó unumbea bua angia anerami, aná bogu naada jojade, bogu naada bebatoda beraghade, kotú ghoukada yafade dano anada inono ea gaita rea, inono itia garida eini-eini auri goldi mi arinu bua futa.
REV 21:16 Aná naada beragha unda yafagha dano inono dabako re. Aná anerami inono ea, irugutata gerara mo, naada beragha, unda yafa kotú unda joja dano inono dabako re. Unda inono mo, 2,400 kilomita re.
REV 21:17 Unda inono bari eini-eini bua futa-mi ghouka beago inono uta mo, ghoukada yafa, aná 65 mita re.
REV 21:18 Aná naada ghouka mo, singoimi dighari re. Ghouka singoi kotú ghoukada menjiro itituria singoi jojabebei, númanda mino jojabe-gea, tefo bari inono irambi re. Ená ghouka rera, aná singoi eini ragaro jesfa, anami dighari vitie. Aná singoida gari eto-bato garasigo re. Atá aná naava kambode eini-eini nanjogo dano auri goldi mi ari re. Aná goldi mo, taubana bee re. Unda gari eto-bato garasigo re.
REV 21:19 Aná ghoukada menjiro aná singoi garasigo dano 12 mi didighata vita. Singoi bee tuva mo, aná singoi ragaro jesfa nu ituta. Unda gari eto-bato garasigo re. Anada etova, aná sefaiya, tamo jetogo re. Anada etova, aná agati, tamo boatu re. Anada etova, aná emerodi, tamo boatude bagega re.
REV 21:20 Anada etova, aná oniksi inimba tamode saghaide bagega re. Anada etova, aná kaniriani, tamo inimba tamogo re. Anada etova, aná kuote, tamo garagogha boatugha bagega re. Anada etova, aná beroro, tamo boatugha jetugogha bagega re. Anada etova, aná tofesi, tamo garago re. Anada etova, aná saosedoni o krisofresi, tamo boatu re. Anada etova, aná tokoisi, tamo boatugo o jetogode boatude bagega re. Anada bee etova, aná amatisti tamo gadunago re. Ená singoi dano 12 retora-nu, ghoukada menjirodu itutata vitie.
REV 21:21 Aná ghoukada bebato mane, eini-eini banguro rova siroreta rouvia ragaro “pearl” reta rousua-nu bua, anami bebato vegea simbugari irieta gerare. Kotú naa rorova emboro mane, auri goldi mi ari, gari taubana, eto-bato garasigo singoigo gerare.
REV 21:22 Amó aná naava God du tafaroro ari kambo eini jo gambi re. Anada bee mo, Jojabee God Ano Tofo kotú Sifi da Mendi, ungá umó aná naada tafaroro kambo aghago re.
REV 21:23 Kotú fefera marabegha beago avo tefo re. Anada bee mo, God da duroghami janimbeta rouvie. Kotú Sifi da Mendi umó aná bogu naada nanefa aghago re.
REV 21:24 Aná unanami endava janimbota, endava enembo dano aná unanada rova deĩ aita rousue. Kotú endava kini mane dano erea, númanda gugua-ghayafa bua, Jerusalem bogu naava igigaita rousue.
REV 21:25 Aná bogu naada bebato mane, nanjigo aghade jo gajambi doata, fefera inono ifegea iraita rouvie. Anada bee mo, avo tumba jo nanjigo aghade rirambi aita rouvie.
REV 21:26 Endava abua-abua nanjogo, númanda duroghade gugua-ghayafade bua terua itota, avo iraita rouvie.
REV 21:27 Tago, eini-eini akokogo jo bua ya, aná naava terambi aita rousue. Aghade, meka garida yavi eta rousua enembo, gavera reta rousua enembo beago, jo ya, aná bogu naava terambi aita rousue. Enembo avoda ragaronu Sifi da Mendida buka “Jebuga Tumanadu Irarida Bukava” gembari vitia, nenukako ya, Jerusalem naava teterugaita rousue.
REV 22:1 Anada ambova, anerami andú uvu eini iruguta. Aná uvu aná roata dogo garasigo re. Aná uvu vitia anava mo, God ungá Sifi da Mendighada avo asumbari tuvareta bubua gororo ueta gerare.
REV 22:2 Uvu tutuno ea, bogu naa Jerusalem emboro jojabeda rorova rei-vorefua-da yoveni-yoveniva, jebuga ika jiria vitie. Aná ikada bee avona bua undadua mo, umó jebuga tumanadu irari baita rouvie. Ghaeko dabakoda rova marabe inono bee eta rouvie. Aná ikada igimi endava enembodu ingi eaveta, bua undia jebugeta rousue.
REV 22:3 God da bogu naa rekava eini-eini unona simboro asua mane eini jo itoko terota tatambugambi aita rosore. God ungá Sifi da Mendighada avo asumbariva irirota, God unda buro kakatomi undú tumogha baĩ urota iririgaita rousue.
REV 22:4 Aghá egeguturota, unda dibe be gerurota, beforo taiva God unda ragaronu avo gembota iraita rouvie.
REV 22:5 Aghade, bingoi tefo aita rouvie. Kotú enembo nanefada o feferada unanadu nundubambi aita rousue. Anada bee mo, Jojabee God da unanami númandava janimbea irirota, númane aná kini egegea, tumanadu iraita rousue.
REV 22:6 Avotago, aná anerami andú eghá rita, “Ená gaga aná gaa bee kotú bee mokó reta, gaabee ea goghó ege! Jojabee God, unda Asisi ferovetadava ututa rouvia-mi, doreta gaimbo ambi siroraita rouvia-nu unda buro kakatodava isagha ari-du rirota, unda anera ninengetueta etie.”
REV 22:7 Avore, Iesu da gaga reiria, aná evere, “Niningige, amó gaimbo ambi nímandava kaverea furaita rore. Anda feroveta Jon du donu ritata, ená bukava gefivuta-nu, avona ningia ambo-ambo adua, umó gangoro aita rouvie.”
REV 22:8 Amó Jon, anona, anerami andú donu irugutata, anda dibemi gerurota, kotú nghaĩmi niningara, ananu gefivutare. Irugea sidara utata gia, amó gonea vorea endava takembuturota, undú tumogha baĩ aita utare.
REV 22:9 Tago, umó bureguturota, andú rita, “Do, mania aghá ata! Angá mo dano, God da buro kakato re. Inda ikoko mendi, God da feroveta mane, kotú unda natofo avona ená bukava gaganu niningigea, ambo-ambo eta rousua, amó aná númanda eini re. God unuka undú tumogha baĩ egege!”
REV 22:10 Anada ambova, rekago eghá rita, “God da indú donu irugutata gefivutara gaga, mania nungata! Anada bee mo, aná gera eini-einida siroraita rouvia fefera etia utuvako rouvie.
REV 22:11 Enembo avona ari akuago eta rouvia, do-gea, númane ananu egeguturota, fefera buboe! Enembo númanda ivatami bebeta ea vitia, do-gea, númane aghá irirota, fefera buboe! Enembo taubana, do-gea, númane ari taubana egeguturota, fefera buboe! O enembo kakara, do-gea, númane aghá irirota, fefera buboe!”
REV 22:12 Avore, Iesu gaga eini eghá reirie, “Niningige, amó gaimbo ambi nímandava kaverea furaita rore. Amó enemboda aito daiyagha fugeta rousua-nu gia, mino aghago utaita rore. Dumenidu mino taubananu utua, dumenidu mino akuagonu utaita rore.
REV 22:13 Eini-eini nanjogoda ifegari kato kotú gajari kato, aná amó re. Kotú eini-eini nanjogoda tutuno ari kotú tano ari aná amó re.
REV 22:14 Enembo avona unda ari-bari akokogonu eto-bato eembo-bo segheta rouvia aghagonu seghadua mo, umó gangoro ea, Jerusalem naava terua, jebuga ikada bee bua undia, taubana ea irari inono aita rouvie.
REV 22:15 Tago, tamo mamasa eta rousua enembode, simboro gamumuna kotú dingae gonjiba eta rousua enembode, viro kombo eta rousua enembode, kokomana deaveta ambuta rousua enembode, ingomi uubu ari god du tumogha baĩ eta rousua enembode, kotú gavera rirota, kokomana kuveta rousua enembode dano, númane jo aná bogu naava terari inono irambi re.
REV 22:16 Amó Iesu, anona ená gaganu anda ekaresia* niningigari-du nundubuturota, anda anera ninengutata, nímandava minono rata niningigadi rea, angie. Amó aná Devit da vee kotú, unda mambube re. Kotú rifoda doga unanagha vitita rouvia, aná amó re.” Iesu aghá ritata niningare.
REV 22:17 Kotú Asisi Kakarade, Jojabeeda datu ariride númane, “Fu!” rirota, irita rousue. Jojabeeda datu ariri mo, unda ekaresiadu rere. Avore, Asisi Kakarade, Jojabeeda datu arirideda gaga avona ningadua beago, “Fu” regegari-du rere. Enembo avona ukó musisi kaĩ ata, uvu undaita uno urota mo, enava furoe! Furá, eve jebugada uvu mino tefonu bua undoe!
REV 22:18 Amó Jon, anona ená bukava gaga gembera-nu, nímane avona niningigaita rosora enembomi nundubadi rere. Enembo avona unda nundubarimi gaga dumeni bua, ená bukava vitia gagade takembadua, God na undú mino akuago utota, mema kotú eini-eini akokogo ená buka rova gembera-nu, unona itatama aita rouvie.
REV 22:19 Kotú enembo avona ená bukava gaga dumeni dufadua, God na jebuga ikada bee unda boanda basua, aná rougea bata, umó jo bambi aita rouvie. Kotú ená bukava bogu naa kakara gembera anava, umó jo ya terambi aita rouvie.
REV 22:20 Umó avona ená gaga ritata niningara-mi, eghá reirie, “Gaa bee re, amó nímandava yaita rore.” Unda kaverea furaita rouvia feferadu uno urota, amó eghá rere. “Aĩ gaa bee re. Jojabee Iesu, kaverea fu!”
REV 22:21 Jojabee Iesu da sonemba God da natofo nanjogo vitia-dava iroe! Aĩ gaa bee re. Avore, anda gaga tano evere.
